diff --git "a/alz_Latn/mala_000002_remove.jsonl" "b/alz_Latn/mala_000002_remove.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/alz_Latn/mala_000002_remove.jsonl" @@ -0,0 +1,20 @@ +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Wor kwo man rimo ma gitie giramia pa Mungu\\nSOM I DHOK MI Abbey Abui Acoli Adja Afrikaans Akha Allemand Altaï Alur Amharique Anglais Arabe Arménien Arménien (occidental) Ateso Attié Aymara Azéri Azéri (cyrillique) Bachkir Bassa (Cameroun) Bassa (Libéria) Batak (karo) Batak (toba) Batak simalungun Biak Bichlamar Bikol Birman Boulou Bété Cambodgien Cebuano Changana du Zimbabwe Chavacano Chichewa Chiga Chin Haka Chin Tedim Chin Zotung Chinois cantonais (simplifié) Chinois cantonais (traditionnel) Chitonga Chitonga (Malawi) Chitonga (Zimbabwe) Chitumbuka Chiyao Chokwe Chol Chopi Chuabo Coréen Créole de Maurice Créole de la Guadeloupe Créole de la Guyane Créole des Seychelles Créole du Bélize Créole d’Haïti Damara Dangme Danois Dayak Ngaju Dhu Pidjin (Cameroun) Dhupidjin mi Nijeria Douala Drehu Dusun Efik Espagnol Estonien Fante Fidjien Finnois Fon Français Futunien Ga Gallois Gitonga Gokana Goun Grec Guarani Guarani (Bolivie) Guerzé Guéré Haoussa Herero Hiligaynon Hindi Hongrois Hunsrik Iban Ibanag Ibinda Ichinamwanga Icibemba Igbo Iloko Indonésien Irlandais Isoko Italien Javanais Jula Kabye Kachin Kana Kannada Karen sgaw Kazakh Kazakh (arabe) Kikamba Kikaonde Kikongo Kikuyu Kiluba Kimbundu Kinyarwanda Kipende Kirghiz Kiribati Kirundi Kisonge Kissi Kongo Kpelle Krio Kurde kurmanji Kwangali Kwanyama Kyangonde Lamba Lambya Langue des signes américaine Langue des signes angolaise Langue des signes argentine Langue des signes birmane Langue des signes bolivienne Langue des signes colombienne Langue des signes cubaine Langue des signes espagnole Langue des signes finnoise Langue des signes indienne Langue des signes indonésienne Langue des signes italienne Langue des signes malaise Langue des signes mexicaine Langue des signes népali Langue des signes portugaise Langue des signes roumaine Langue des signes thaï Lhukonzo Lingala Lituanien Lomwe Luganda Lugbara Lunda Luo Luvale Makua Malay Malayalam Malgache Maltais Mam Mambwé-Lungu Mapudungun Marathi Mazahua Mbunda Mendé Meru Mizo Mongol Mooré Navajo Ndau Ndonga Ndébélé Ndébélé (Zimbabwe) Nengoné Ngabere Ngangela Nias Norvégien Nyaneka Nyanja Nyungwe Nzema Néerlandais Népali Okpe Oriya Oromo Ossète Otètèla Ourdou Ouzbek Pangasinan Pendjabi (shahmukhi) Pidgin salomonien Polonais Ponape Portugais Portugais (Portugal) Quechua (Ancash) Quechua (Ayacucho) Quechua (Bolivie) Quechua (Chimborazo) Quechua (Cuzco) Quechua (Imbabura) Quechua (Pastaza) Quechua (Santiago del Estero) Quechua (Tena) Rarotongan Romani (Macédoine) Romani (Macédoine, cyrillique) Romani (Serbie) Romani (Slovaquie orientale) Romani (nord de la Grèce) Romani (sud de la Grèce) Roumain Runyankore Russe Rutooro Samoan Sangir Sango Sena Sepedi Sesotho (Afrique du Sud) Sesotho (Lesotho) Shona Sidama Silozi Singhalais Soundanais Sranan tongo Suédois Swahili Swahili (Rép. dém. du Congo) Swati Tagalog Tahitien Tajiki Talian Tamoul Tandroy Tankarana Tatar Tchouvache Thaï Tigrinya Tiv Tok pisin Tongien Tshiluba Tshwa Tsonga Tswana Turc Tuvaluan Twi Tétoum Dili Ukrainien Umbundu Urhobo Uruund Vezo Vietnamien Wallis Wichi Wolaitsa Yacouba Zandé Zoulou dhu Kabuverdianu Éwé\\nWIC MIR APAR ADEK\\nWor kwo ma en e giramia pa Mungu\\n1. Ng’a m’umio iwa kwo?\\nYEHOVA tie “Mungu ma kwo.” (Yeremia 10:10) En re m’etie Jacwic mwa, man emio iwa kwo. Biblia yero kumae: “Icwio gin ceke, man gibedo nuti ni kum yeny m’iyenyo, gicwiri de.” (Lembanyutha 4:11) Andha, Yehova umaru nia wabed kwo. Kwo tie giramia ma pire tek m’uai ibang’e.—Som Zaburi 36:9.\\n2. Wacopo timo ang’o kara kwo mwa ubed maber akeca?\\n2 Yehova ubemio iwa piny ma watie ku yenyne kara wamedara nikwo, calu ve, cam man pii. (Tic mi Jukwenda 17:28) Ento m’usagu maeno, ebemito nia wanwang’ anyong’a i kwo mwa. (Tic mi Jukwenda 14:15-17) Kara kwo mwa ubed maber akeca, wacikara niworo cik pa Mungu.—Isaya 48:17, 18.\\nMUNGU NENO KWO NENEDI?\\n3. Yehova utimo ang’o kinde ma Kain unego Abel?\\n3 Biblia ubeponjowa nia Yehova neno kwo mwa man kwo mi dhanu mange bende ni gin ma pire tek i wang’e. Ku lapor, saa ma Kain ma wod Adamu giku Eva, ubino ku ng’ecwiny lee ikum Abel m’umin m’ulubo ng’eye, Yehova ucimo wang’e nia ebim wi kwinyo pare. Ento, Kain uwinjo ngo, ng’ecwiny pare umedere ameda nitundo ‘epodho wi Abel m’umin mire, man enege.’ (Thangambere 4:3-8) Yehova umio matira ni Kain pi nek m’enego ko Abel. (Thangambere 4:9-11) Pieno, kwinyo kud adegi tie rac magwei pilembe gicopo ketho wadoko junek kunoke dhanu ma cwinygi rac. Ng’atu ma kumeno copo nwang’u ngo kwo ma rondo ku rondo. (Som 1 Yohana 3:15.) Kara wanyai mutoro i Yehova, wacikara niponjo nimaru dhanu ceke.—1 Yohana 3:11, 12.\\n4. Cik acel ikind cik ma Mungu umio ni nyithindho mir Israel ubeponjowa nenedi iwi giramia mi kwo?\\n4 Oro dupa ing’ei lembe maeno, Yehova udok unyutho kendo nia eneno kwo ni gin ma pire tek, kinde m’emio Cik Apar ni Musa. Cik acel m’ikindgi uwacu kumae: “Kud ineg nek.” (Poi mi Cik 5:17) Ka ng’atu moko unego nek akakaka, en de jucikiri ninege.\\n5. Mungu neno wodho ic nenedi?\\n5 Mungu neno wodho ic nenedi? Kadok kwo pa nyathin ma fodi unyolere ngo de, pire tie tek iwang’ Yehova. I Cik ma Yehova umio ni nyithindho mir Israel, eyero nia ka ng’atu moko unyayu ret ikum dhaku ma ie nuti, man retne uketho nyathin m’i ie utho, jubinego ng’atu m’unyayu retne anega. (Som Ai 21:22, 23; Zaburi 127:3.) Eno ponjowa nia wodho ic tie rac.—Som Thenge ma jumedo, namba 28.\\n6, 7. Wacopo nyutho nenedi ni Yehova nia wabeneno kwo ni gin ma pire tek?\\n6 Wacopo nyutho nenedi ni Yehova nia wabeneno kwo mwa ku kwo mi dhanu mange bende ni gin ma pire tek? Nwang’u wabetimo ngo timo moko ci ma romo ketho kwo mwa kunoke kwo mi jumange i ariti. Pieno, wabimadhu ngo taba, njai, wabinyamu ngo mairungi [niwacu, miraa], wabitio ngo bende rac ku yath ma merojo, pilembe piny maeno gitimowa rac man gicopo ninegowa.\\n7 Mungu umio en kwo mwa man kumwa, pieno wacikara nitio kugi i kite m’emito en. Wacikara nigwoko kumwa agwoka. Ka watimo kumeno ngo, wabidoko dhanu m’ucido iwang’ Mungu. (Jurumi 6:19; 12:1; 2 Jukorinto 7:1) Wacopo woro ngo Yehova m’umio iwa kwo, ka wabeneno kwo ni gin ma pire tek ungo. Kadok ecopo bedo tek niweko ng’io marac, Yehova bikonyowa ka wabetimo kero pilembe wabeneno kwo ni gin ma pire tek.\\n8. Wacopo timo ang’o kara kwo mwa ku kwo mi dhanu mange kud ubed i peko?\\n8 Waponjo nia kwo tie giramia ma pire tek. Yehova tie ku genogen nia wabitimo kero mwa ceke kara kud waketh kwo mwa man kwo mi dhanu mange i peko. Wabitimo kumeno i ayi ma waberingo ko ku mutukari mwa, moto, gari, kunoke piny mange. Wabituko ngo ayi tuko ma ketho kwo mwa i peko, kunoke tuko mi rop. (Zaburi 11:5) Wabitimo kero bende niketho ot mwa ubed ni ot ma nyayu ngo peko i kumjo. Yehova umio cik mae ni nyithindho mir Israel: “Kinde m’igomo ot [étage] ma nyen, ilund itim gang’ kum wi ot peri, kara kud ikel rimo wi ot peri, tek ng’atu moko podho ku kuca.”—Poi mi Cik 22:8.\\n9. Wacikara nitio ku lei nenedi?\\n9 Kite ma watio ko ku lei, utie bende gin ma pire tek i wang’ Yehova. Emio iwa twero mi nego lei pir acama, man pi kendi, man eyio bende nia waneg lei, ka leine ubeketho kwo mwa i ariti. (Thangambere 3:21; 9:3; Ai 21:28) Ento wacopo ngo nitimo lei rac kunoke ninegogi kende kende pi tuko.—Lembrieko 12:10.\\nKWO TIE GIN MA PIRE TEK\\nWacikara ngo ninego nyathin ma fodi unyolere ngo\\nWacikara ngo nidagu dhanu mange\\nWacikara ngo nimadhu taba, njai, ninyamu mairungi kunoke nitio rac ku yath ma merojo\\nWOR KWO PILEMBE ETIE LENG’\\n10. Wang’eyo nenedi nia rimo nyutho kwo?\\n10 Rimo tie gin maleng’ iwang’ Yehova, pilembe enyutho kwo. Ing’ei ma Kain unego Abel, Yehova uwacu ire kumae: “Ba rimb umeru ywak i bang’a kud i ng’om.” (Thangambere 4:10) Rimo pa Abel ugam unyutho kwo pare, pieno, Yehova umio matira ni Kain pi nek m’enego ko Abel. Ing’ei pii madit m’uumo ng’om i rundi pa Noa, Yehova udok unyutho kendo nia rimo nyutho kwo. Yehova umio ni Noa ku juruot pare, twero mi camu ring’ lei. Eyero kumae: “Ku ba gin ceke ma kwo m’ubewotho bibedo ni cemo iwu; calu uboko ma numu m’amio iwu e amio iwu giki ceke kumeca.” Re, gin moko acel ubino nuti ma Yehova ugam ung’olo nia kud gicam: “Ento ring’o ku kwone, ma en e rimone, kud wucam.”—Thangambere 1:29; 9:3, 4.\\n11. Mungu umio ni thek mir Israel cik makani iwi rimo?\\n11 Oro ma tundo 800 kumeni ing’ei ma Yehova uyero ni Noa nia kud gicam rimo, edok emio kendo ni dhanu pare cik mae: “Man ng’atu ma tek nuti i kind nyithindho mir Israel, kadi mir umondo m’ubedo i kindgi, m’ugamu lim moko kadi winyo i dwar ma jucopo camu: ebicwiro rimone woko, man ebiume kud utur.” Ing’eye, eyero kumae: “Kud wucam rimo.” (Lembe mi Julawi 17:13, 14) Yehova ubino medere asu nimito nia dhanu pare ginen rimo ni gin maleng’. Yehova uyio igi nia gicam ring’o, ento rimo re ngo. Ka ginego lei moko pir acama, gicikiri nicwiro rimbe i ng’om.\\n12. Jukristu gineno rimo nenedi?\\n12 Oro moko ing’ei tho pa Yesu, jukwenda man judongo mi cokiri mi Jukristu i Yerusalem, gigam gicokiri karacelo pi ning’io nia ukwayu Jukristu gimediri niworo cik makani, ikind Cik ma Yehova umio ni nyithindho mir Israel. (Som Tic mi Jukwenda 15:28, 29; 21:25.) Yehova ugam ukonyogi kara ginyang’ nia rimo ubino asu gin ma pire tek i wang’e, man nia gicikiri ninene ni gin maleng’. Jukristu mi rundi mi jukwenda gibino mbe ku twero mi camu kunoke mi madhu rimo, kadok mi camu ring’ lei ma juthumo ng’ute cuu ngo, niwacu ma rimbe cwir cuu ungo. Ka nwang’u gicamu kunoke gimadhu rimo, nwang’u gitimo lembe marac ma rom ku niworo ayi gin m’acwia kunoke nitimo tarwang’. Niai eca, Jukristu mandha gibed gikwero nicamu kunoke nimadhu rimo. Ka tin ke? Tin bende, Yehova ubemedere nimito nia wanen rimo ni gin maleng’.\\n13. Pirang’o Jukristu gicopo niyio ngo nia jucik rimo i kumgi?\\n13 Nyo eno nyutho nia Jukristu gicikiri nikwero bende ciko rimo i kumgi? Eyo, gicikiri nikwero. Yehova ukwero iwa nicamu kunoke nimadhu rimo. Ku lapor, ka munganga ukweri ku madhu kong’o, nyo icopo cobo kong’one acoba i kumi yor i ler? M’umbe jiji icopo cobo ngo! Kumeno bende, cik ma nia kud wacam kunoke kud wamadh rimo, nyutho nia wacopo ngo niyio jucik rimo i kumwa.—Som Thenge ma jumedo, namba 29.\\n14, 15. Jukristu gineno kwo nenedi? Nyo gicopo yio nituro cik pa Mungu kara gimediri nikwo asu? Kekor.\\n14 Wacopo timo ang’o ka munganga uwacu iwa nia ka juciko ngo rimo i kumwa ci, wabitho andha? Ng’atuman ucikere ning’io en gire nia nyo ebiworo cik pa Mungu iwi rimo kunoke ungo. Jukristu ginyutho woro ma thuth ikum kwo pilembe etie giramia pa Mungu. Pieno, wabisayu kit yath mange ma bikonyowa kara wamedara nikwo, ento wabiyio ki ngo nia jucik rimo i kumwa.\\n15 Calu kwo pire tek iwang’ Mungu, watimo kero nigwoko leng’kum mwa, ento wayio ngo nia jucik rimo i kumwa. Etie lembe ma pire tek lee nia wawor cik pa Yehova, kakare nituro cikne ma wamito ko nia kwo mwa ung’adi. Yesu uwacu kumae: “Kum ng’atu ma tek uyenyo egwok kwo pare ebirwinye: ng’atu ma tek birwinyo kwo pare de pira ebinwang’e.” (Matayo 16:25) Wamito niworo Yehova pilembe wamare. En re m’eng’eyo gin maber akeca piwa, pieno, waneno kwo ni gin ma pire tek man maleng’ calu ma en de eneno.—Juebrania 11:6.\\n16. Pirang’o jurutic pa Mungu giworo cik pare?\\n16 Jurutic pa Mungu ma gigwoko bedoleng’ migi, giketho i rieko migi nia gibimediri niworo cik pa Mungu iwi rimo. Gibicamu ngo rimo, kadok amadha de gibimadhe ngo, man gibiyio ngo nia jucik rimo i kumgi kara kumgi kei. * Re, gibiyio kit yath mange ma copo bodho kwo migi. Ging’eyo m’umbe jiji nia Ng’atu m’ucwio kwo man rimo ung’eyo gin maber akeca pigi. Nyo in de iyio nia Yehova ung’eyo gin maber akeca piri?\\nYO ACEL KENDE MA YEHOVA UGAM UYIO NIA JUTII KO KU RIMO\\n17. Yo acel kende makani ma Mungu uyio nia thek mir Israel gitii ko ku rimo?\\n17 I Cik ma Yehova umio ni Musa, eyero ni nyithindho mir Israel kumae: “Kwo mi ring’kum ni i rimo; man amie iwu wi pemblam kara utim adunya [niwacu, pi kwayu weko dubo] pi ng’eyong’ec mu: kum en e rimo e ma timo adunya kum kwo.” (Lembe mi Julawi 17:11) Ka nyithindho mir Israel gitimo dubo, pi nikwayu nia Yehova uwek dubo migine, gibed githiero lei man gibed gikwayu jalam ukonj rimb leine moko iwi pemblam i hekalu. Eno re m’ubino yo acel kende ma Yehova ugam uyio nia nyithindho mir Israel gitii ko ku rimo.\\n18. Kwo ma Yesu uthiero piwa umio iwa genogen makani?\\n18 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ewilo cik ma jubed juthiero ko lei; ewile ku kwo pare, kunoke rimo pare, m’emio kara dubo mwa uwekere. (Matayo 20:28; Juebrania 10:1) Kwo pa Yesu ubino gin ma pire tek akeca; uketho ing’ei ma Yehova ucere man edok i polo, Yehova utio ku kwo maeno ma pire tek akeca, pi nimio ni dhanu ceke genogen mi kwo ma rondo ku rondo.—Yohana 3:16; Juebrania 9:11, 12; 1 Petro 1:18, 19.\\nIcopo nyutho woro nenedi ikum kwo man ikum rimo?\\n19. Wacikara nitimo ang’o kara wabed “leng’ ni rimb dhanu ceke”?\\n19 Wacopo dwoko foyofoc lee ni Yehova pi giramia pare maber akeca mi kwo! Bende, watie ku mutoro ninyutho ni dhanu nia, ka gitie ku yioyic i Yesu, gicopo nwang’u kwo ma rondo ku rondo. Wamaru dhanu, man wabitimo kero mwa ceke niponjogi ku lembe m’ukwayu gitim kara ginwang’ kwo. (Ezekiel 3:17-21) Ka watimo kumeno, wacopo tundo niyero kumae, calu jakwenda Paulo: “An a leng’ ni rimb dhanu ceke. Kum alworo ngo niyero iwu lembapora pa Mungu.” (Tic mi Jukwenda 20:26, 27) Eyo, wanyutho woro ma thuth ikum kwo man ikum rimo, nwang’u wabeyero lembe iwi Yehova ni dhanu mange man wabenyutho igi nia eneno kwo ni gin ma pire tek akeca.\\n^ par. 16 Pi ninyang’ iwi ciko rimo i kumjo, som mbaya mi 77-79 mi buku “ Gardez-vous dans l’amour de Dieu, ” ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho.\\nLEMANDHA MI 1: WOR KWO PILEMBE ETIE GIRAMIA PA MUNGU\\n“Kum kulo mi kwo ni i beng’i.”—Zaburi 36:9\\nWacopo woro kwo nenedi?\\nTic mi Jukwenda 17:28; Lembanyutha 4:11\\nKwo tie giramia m’uai ibang’ Yehova, pieno, wacikara nitio kude ku woro.\\nAi 21:22, 23; Poi mi Cik 5:17\\nNego nek man wodho ic tie rac.\\nAdegi tie rac.\\n2 Jukorinto 7:1\\nKoiri cen kud ikum lembe ceke mareco, calu ve madhu taba, madhu njai, man tio rac ku yath ma merojo.\\nKoiri cen kud ayi tuko man galuwang’ mi rop.\\nLEMANDHA MIR 2: KWO MAN RIMO\\n“Kum calu kwo mi ring’kum ceke nuti, e rimone en e acel ku kwone [niwacu, kwo ni i rimo].”—Lembe mi Julawi 17:14\\nMungu neno kwo man rimo nenedi i wang’e?\\nThangambere 4:10; Poi mi Cik 12:23\\nRimo nyutho kwo.\\nThangambere 9:3, 4\\nWacopo camu ring’o, ento rimo re ngo.\\nTic mi Jukwenda 15:28, 29; 21:25\\nMungu umio cik nia wacerara ni rimo, eno uketho i ie rimo ma juciko i kumjo pi keyo twoyo.\\nGin ma pire tek akeca i kwo mwa tie winjiri mwa karacelo ku Yehova.\\nLEMANDHA MIR 3: AYI MA YEHOVA UGAM UYIO NIA JUTII KO KU RIMO\\n“Rimb Yesu . . . ubelonyowa ni dubo ceke.”—1 Yohana 1:7\\nKwo ma Yesu uthiero piwa umio iwa genogen makani?\\nLembe mi Julawi 17:11\\nI rundi ma con, ka nyithindho mir Israel gitimo dubo, pi nikwayu Yehova uwek dubo migine, gibed githiero lei man gibed gikwayu jalam ukonj rimb leine moko iwi pemblam.\\nMatayo 20:28; Juebrania 9:11-14\\nKinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ewilo cik ma jubed juthiero ko lei; ewile ku kwo pare, kunoke rimo pare, m’emio kara dubo mwa uwekere.\\nKwo pa Yesu ubino gin ma pire tek akeca; uketho ing’ei ma Yehova ucere man edok i polo, Yehova utio ku kwo maeno ma pire tek akeca, pi nimio genogen mi kwo ma rondo ku rondo ni dhanu ceke ma ginyutho yioyic migi i Yesu.","num_words":2497,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.199,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Fweny 4 - Holy Bible [Luo Bible 2015] - (Fwe 4)\\nBang’ mano, ne arango polo, mi aneno dhoot moro moyawore e polo, kendo dwol machalo gi dwond tung’ mane akwongo winjo kawuoyo koda cha, nowachona niya, “Bi malo ku, mondo anyisi gik mabiro timore bang’ magi.”\\nGikanyono, Roho nomaka, mi aneno kom duong’ moket e polo, ma ng’ato obetie.\\nTo ng’at mane obetno ne nigi kido machal gi kite ma nengogi tek miluongo ni jasper gi sardius, kendo lihudu man gi kido machalo zumaridi nolworo komno koni gi koni.\\nTo e alwora mar komno ne nitie kombe mamoko piero ariyo gang’wen, ma jodongo piero ariyo gang’wen obetie. Ne girwako lewni marachere, kendo ne gisidho osimbe mag dhahabu e wigi.\\nMil polo makakni ne wuok e kom duong’no, kendo dwol moko bende ne winjore, kaachiel gi mor polo. To e nyim komno ne nitie teyni abiriyo maliel. Gin e Roho abiriyo mag Nyasaye.\\nE nyim komno bende ne nitiere gimoro machalo gi nam mar rang’i, marieny ka pi. To e dier komno tir, kendo e alwora mare, ne nitie gik mangima ang’wen man gi wenge mogundho yoka nyimgi kendo yoka ng’egi.\\nGima ngima mokwongo ne chalo gi sibuor, to mar ariyo ne chalo gi nyaroya. Mar adek to ne nigi lela wang’ machalo gi lela wang’ dhano, to mar ang’wen ne chalo gi ongo mahuyo.\\nTo e kinde ka kinde ma gik mangimago goyoe erokamano ni Jal mantie nyaka chieng’ mobet e kom duong’, kendo miye duong’ gi pak,\\nto jodongo piero ariyo gang’wen-go podho e nyim Jal mobet e kom duong’no, kendo gilamo Jal mantie nyaka chieng’. Gibolo osimbegi e nyim komno, ka giwacho niya,\\n“A Ruodhwa kendo Nyasachwa! Owinjore miyi duong’ gi pak kod teko, nikech in ema nichueyo gik moko duto. Adier, in ema ne imiyo ochuegi, kendo gisiko gintie.”","num_words":289,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.048,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Bonyogo ne chalo gi farese moikore ni lweny. E wigi ne nitie gik machalo gi osimbo mag dhahabu. Wang’gi to ne chalo gi wang’ dhano. Ne gin gi yie wich machalo gi yie wi mon, to lekegi ne chalo gi leke sibuoche. Ne girwako gilweny mag akor machalo gi akor mag nyinyo, kendo bwombegi ne wuo mana kaka geche lweny wuo ma farese mang’eny ywayo ka ringo dhi e lweny. Iwgi ne chalo gi iw thomoni, kendo iwgigo ema ne gikayogo ji, kendo ng’at ma gikayo ne bedo gi rem kuom dueye abich. Ruodhigo to ne malaika mar Bur Matut Maonge Gikone. Nyinge ne iluongo gi dho Hibrania ni Abadon, to gi dho Grik ni Apoluon, tiende ni Jaketh.","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.05,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Cik mi tio ku kusika maeni​—Wec m’uneno cik | JW.ORG\\nSOM I DHOK MI Acoli Adja Afrikaans Ahanta Albanais Allemand Allemand de Pennsylvanie Alur Amharique Anglais Arabe Arabe irakien Arabe jordanien Arabe libanais Arabe syrien Arménien Arménien (occidental) Attié Aymara Azéri Azéri (cyrillique) Bachkir Bambara Baoulé Bariba Bas allemand Bas svane Basque Bassa (Cameroun) Bassa (Libéria) Batak (toba) Bengali Betsimisaraka du nord Betsimisaraka du sud Bichlamar Bikol Birman Bomu Bosniaque Bukar sadong bidayuh Bulgare Cambodgien Catalan Cebuano Changana du Zimbabwe Chichewa Chin Haka Chin falam Chinois cantonais (simplifié) Chinois cantonais (traditionnel) Chinois mandarin (simplifié) Chinois mandarin (traditionnel) Chitonga (Malawi) Chitonga (Zimbabwe) Chitumbuka Chiyao Chokwe Choughni Coréen Croate Créole de Guinée-Bissao Créole de Maurice Créole des Seychelles Créole d’Haïti Dagaare méridional Dangme Danois Dari Dhu Pidjin (Cameroun) Dhuobolo Dhupidjin mi Nijeria Diola Dogon toro so Douala Drehu Dusun Edo Esan Espagnol Estonien Fante Fataluku Fidjien Finnois Fon Foulfouldé du Cameroun Frafra Français Frison Féroïen Ga Galicien Gallois Garifuna Gaélique écossais Goun Grec Groenlandais Guarani Guerzé Guéré Géorgien Haut Svane Haya Hiligaynon Hindi Hmong blanc Hongrois Hébreu Iban Ibinda Ichinamwanga Igbo Iloko Indonésien Irlandais Islandais Isoko Italien Japonais Javanais Jula Kabye Kachin Kadazan Kalanga (Zimbabwe) Karen sgaw Kazakh Kikaonde Kikongo Kikuyu Kimbundu Kinyarwanda Kirghiz Kissi Kongo Konkani (devanagari) Konkani (romain) Kpelle Krio Kurde kurmanji Kurde kurmanji (Caucase) Kurde kurmanji (cyrillique) Kwanyama Kyangonde Langue des signes albanaise Langue des signes américaine Langue des signes argentine Langue des signes australienne Langue des signes britannique Langue des signes chilienne Langue des signes coréenne Langue des signes croate Langue des signes estonienne Langue des signes finnoise Langue des signes française Langue des signes indonésienne Langue des signes irlandaise Langue des signes italienne Langue des signes japonaise Langue des signes lettone Langue des signes malaise Langue des signes néerlandaise Langue des signes népali Langue des signes polonaise Langue des signes québécoise Langue des signes thaï Langue des signes uruguayenne Langue des signes vénézuélienne Langue des signes équatorienne Langue des signes éthiopienne Latgalien Letton Lingala Lituanien Logo Loma Luganda Macushi Macédonien Madourais Mahorais (romain) Maithili Makasae Malay Malayalam Malgache Mam Mambae (Ermera) Mandinka Mangbetu Maninkakan oriental Manjaque Mano Mapudungun Marathi Mazahua Mendé Meru Mingrélien Mixtèque (Huajuapan) Mizo Mongol Mooré Nahuatl (Huasteca) Nambya Ndonga Ndébélé (Zimbabwe) Newari Ngangela Nias Niue Nivaclé Norvégien Nyaneka Nzema Néerlandais Népali Okanisi Oromo Otomi (vallée du Mezquital) Ourdou Ouzbek Ouzbek (romain) Pangasinan Papel Papiamento (Aruba) Papiamento (Curaçao) Pehuenche Pemon Pendjabi Pendjabi (shahmukhi) Persan Piaroa Pied-noir (Blackfoot) Pilagá Polonais Poméranien Portugais Portugais (Portugal) Poular Quechua (Ayacucho) Quechua (Chibuleo) Quechua (Chimborazo) Quechua (Cuzco) Quechua (Huanca Huaylla) Quechua (Imbabura) Quechua (Pastaza) Quechua (Santiago del Estero) Quechua (Tena) Rapanui Rarotongan Romani (Albanie) Romani (Argentine) Romani (Slovaquie orientale) Roumain Rungus Runyankore Russe Rutooro Saramacca Sarnami Sehwi Sepedi Serbe Serbe (romain) Shona Shuar Sidama Sindhi Singhalais Slovaque Slovène Somali Soussou Sranan tongo Suédois Swahili Swati Sénoufo cebaara Sérèr Tagalog Tahitien Tajiki Tandroy Tankarana Tarascan Tatar Tchèque Thaï Ticuna Tigrinya Tiv Toba Tojolabal Tok pisin Tongien Toupouri Tswana Turc Télougou Tétoum Dili Ukrainien Umbundu Urhobo Valencien Vezo Vietnamien Võro Wallis Wichi Wolof Xhosa Yoruba Yukpa dhu Kabuverdianu Éwé\\nCik mi tio ku kusika maeni\\nKusika maeni mir Internet utie pi nikonyo dhanu ning’eyo lembe lee iwi Mungu, iwi Biblia man iwi Jumulembe pa Yehova. Icopo nisomo, nineno man nitoko piny m’ifoyo. Wabemito dhanu mange de gifoi ku kusika mwa mir Internet, re ubekwayu ngo niting’o piny mi kusikane nidwoke iwi kusika mange mir Internet kunoke i program mange. Icopo nyutho lembe ma ber m’inwang’u i kusikane ni jumange nwang’u ibeorogi bende i ie calu ma jukoro iwi cik mi tio kude piny e.\\nTwero mi tio ku kusika mwa\\nThenge m’uweco iwi thieth\\nCungo i kum ng’atini mbe man ywak iwi ng’atini de mbec\\nTuro cik mi tio ku kusika maeni\\nWilo cik mi tio ku kusika maeni\\nLembe m’uneno cik\\nTwero mi wilo cik\\n© 2017 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Twero ceke tie mi ju m’uwodhe.\\nNiketho piny man nigwoko kusika maeni mir Internet utie twero pa Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. (“Watchtower”). Gor ku lembang’eya ceke mi kusika maeni tie pa Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania (“Watch Tower”) ka junyutho ngo lembe mange.\\nAdobe, ayi mir Adobe, Acrobat, man ayi mir Acrobat tie ayi ma tung’ tung’ pa Adobe Systems Incorporated. iTunes man iPod tie ayi pa Apple Inc. Microsoft, logo mi Microsoft, ku nying’ program mange mi Microsoft software, uketho i ie bende Microsoft Office man Microsoft Office 365, gitie ayi mi Microsoft Inc. Ayi mange ceke ma tung’ tung’ utie pa weggi.\\nCik man twero mi tio ku kusika maeni mir Internet\\nCikne re ma bitelo wii pi nitio ku kusika maeni mir Internet. Kan idaru nimondo i kusikane, nyutho nia iyio cik mi tio kude, man bende cik mange ceke ma jumedo iwi twero mi tio kude (“Cik mi tio ku kusika maeni”). Ka cikne zoo kunoke thenge moko unyeng’i ngo, kud itii kude.\\nYo ma cuu mi tio ku kusikane utie niworo lembe ma juketho piny e; icopo caku kumae:\\nNen, toki, wodh iwi karatasi cal ma twerone tie pa Watch Tower, girasoma mir elektronik, mizik, ayi, gor, kunoke video piri giri, ento pi lwor re ungo.\\nNyuthi man cwal ni jumange yo ma copo terogi ninwang’u girasoma, video kunoke program mir awinja ma giromo toko kud i kusika maeni.\\nNiketho cal, girasoma mir elektronik, ayi, mizik, video, kunoke piny mange mi kusika maeni i kusika mange mir Internet (kusika ma dhanu bepoko ko lembe i kindgi, mi weco ku jurimo, ku mange ceke).\\nNipoko cal, girasoma mir elektronik, ayi, mizik, gor, video moko ci kud i kusika maeni i program moko mange (bende nikethe i serveur moko pi nidok tio kude i program mange).\\nNiwodhe kendo, nitimo kopi, nipoko, kunoke niyiko cal, girasoma, ayi, mizik, gor, kunoke video pi lwor kunoke pi ninwang’u aga (kadok pi ninwang’u ngo aga de).\\nNicaku the program moko mange pi nipoko kunoke nitimo bodho moko pi nicoko, nitimo kopi, nitoko, niwodho piny kud i kusika maeni, HTML, cal, kunoke gor mi kusikane. (Eno ucero ngo nipoko piny ma tung’ tung’ mananu, ento mi lwor ungo; program ma juromo toko pi telefon, calu ve mi forma EPUB, PDF, MP3, man MP4.)\\nNitio ku kusika maeni man piny ma ni ie i ayi ma romo loke kunoke ma romo ketho erwinyo; calu ve nitio kude rac kunoke i ayi mi kwo, bende i kite mange ceke ma rac.\\nNitio ku kusika maeni i ayi ma romo nyothe, kunoke ninyothe; ku lapor nitio kude i ayi ma cik ukwero, ayi mi kwo, kunoke nitimo lembe ayi ci ceke ma kara enyothere.\\nNitio ku kusika maeni mir Internet kunoke cal, ayi, mizik, kunoke video ma tung’ tung’ ma tie i ie pi nitimo lemkuloka.\\nLem ma nwang’ere i thenge m’uweco iwi thieth i kusika maeni (“Thenge m’uweco iwi thieth”) tie kende kende pi nimio lembang’eya iwi thieth, ento ungo pi nimio juk iwi lembene; emaku ngo bende kaka juk ma munganga gibed gimio, ekzame ma gibed gitimo, kunoke tic migi mi thieth. Thenge maeni, ubecwalu ngo ng’atini nia etim ekzame moko i ba muganga moko, emwony kit yath moko, man nia elub paru kunoke lembang’eya ma copere enwang’u i thenge maeni.\\nBed iwec saa ceke ku munganga peri kunoke jamii yath moko mange pi ninwang’u juk iwi lembe pa yath kunoke iwi leng’kum peri.\\nKusika maeni mir Internet betimo kero lee niketho lembe ma tap man ma nyen i thenge m’uweco iwi thieth. Pieno, lembang’eya ma nwang’ere i ie, utie i kite ma juting’e ko ku kaka mange, ma lembe moko mange m’ameda kunoke m’ajwiga de mbe. Kusikane cungo ngo i kum ng’atu moko iwi lembe ma ni thenge maeni m’uweco iwi thieth, nik ebed mi kuloka kunoke mi thelembe moko mange. Kusika maeni mir Internet ng’olo ngo nia ebicungo i kum ng’atini iwi lembe moko ma cuu, ma tap, ma nindone thum kunoke ungo ma nwang’ere i thenge maeni m’uweco iwi thieth. Jucopo ngo nidoto kusikane iwi kosa kunoke lembe moko m’urem i thenge maeni. Nitio ku lembang’eya ma nwang’ere i thenge maeni uneno in giri. Kusika maeni bibedo mbe ku kosa, ka peko moko unweng’i (nik ebed: ikadhu mukero i lembe moko, ret mi kum man tho uwok i wii, piny peri moko unyothere, ku lembe mange bende) pilembe itimo rac ku thenge maeni, uketho jutimi rac, cik ubelubi, kadok nwang’u ibed ku garantie, wuwinjuru (itimo kontra), ma kusika maeni mir Internet ung’eyo kunoke ung’eyo ngo nia pirang’o pekone uwok i wii.\\nCungo i kum ng’atini mbe man ywak iwi ng’atini de mbe\\nKusika maeni mir Internet man lembe ceke ma nwang’ere i ie, utie pa Watchtower man eketho lembene ve m’eting’e ko ku kaka mange. Watchtower yero ngo lembe moko man emedo de ngo lembe moko i kume.\\nWatchtower mio ngo copo (garantie) mi cero viris kara kud unwang’ aparei peri. Watchtower bibedo mbe ku kosa, pilembe itio ku lembang’eya ma tung’ tung’ m’eketho i kusika maeni mir Internet; nik ebed ret ma wang’ acel, kunoke ngo, ma rek, kunoke ngo de (bende nikoso aga).\\nKan iworo ngo i yo moko Cik mi tio ku kusika maeni, Watchtower tie ku twero mi lubi. Uketho i ie: Niceri nimondo i kusikane, nitwiyo yo ma ordinater peri copo mondo ko i kusikane, kunoke nikwayu kampuni ma mio iri yo mi mondo i Internet nitwiyo yoje, kunoke bende niteri i wang’ cik.\\nWatchtower copo beloko cik mi tio ku kusika maeni wang’ ma pol. Jubitio ku cik m’uwokne niai i saa ma jukethe i Internet. Wabekwayu ibed isom thenge maeni wang’ ma pol pi ning’eyo lembe ma juwodhone.\\nCik mi tio ku kusika maeni umakere ku cik mir adhura ma dit mi New York i ng’om mir (États-Unis), m’umbe nikwanu ku cik mange. Lemb’adote moko ci ma ng’atu moko romo wodho iwi cik mi tio ku kusikane, ucikere nicidho i wang’ pido ma dit mir adhura mi New York i ng’om mir (États-Unis)\\nKa odpido moko unwang’u nia cik mi tio ku kusika maeni moko utie ngo kakare, kunoke pire tek ungo, kadi eturo cik pa leta, jubimediri asu niworo cikne mange m’udong’. Ka Watchtower utuc ungo nitimo lembe moko m’i kind cik mi tio ku kusika maeni, eno nyutho ngo nia dong’ ng’atini biworo ngo lembe ceke ma jukwanu iwi cik mi tio ku kusikane.\\nCik maeni utie winjiri niwacu (kontra) peri karacelo ku Watchtower pi nitio ku kusika maeni mir Internet. Watchtower ruco man wilo winjiri (kontra) mange ceke m’ilar itimo i wang’e pi nitio ku kusika maeni.","num_words":1710,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"(src)=\"1\"> 3 Jukristu gicikiri nilimo batizo\\n(src)=\"2\"> 8 Junyodo , nyo wubekonyo nyathin mwu kara etund nilimo batizo ?\\n(src)=\"3\"> Lembakeca mwa ucikere nibedo ang’o , kinde ma wabeponjo Biblia ku ng’atu moko ?\\n(src)=\"4\"> Pirang’o ecibedo rac nigalu ku limo batizo ?\\n(src)=\"5\"> Lembang’o m’ugam ucwalu junyodo moko niketho cwiny awiya migi nia gikekur ka gibilimo batizo ?\\n(src)=\"6\"> Thiwiwec ario maeni , bidwoko wang ’ penji maeno ku mange de .\\n(src)=\"7\"> 13 Penji mi jusom\\n(src)=\"8\"> 14 Jolo welo utie lembe ma ber dit m’ukwayu watim !\\n(src)=\"9\"> Jakwenda Petro uketho cwiny Jukristu i rundi ma kwong’a kumae : ‘ Wugwokuru ( wujoluru ) . ’\\n(src)=\"10\"> ( 1 Pet .\\n(src)=\"11\"> 4 : 9 ) Pirang’o wacikara nitio ku juk maeno asagane i nindo ma tin eni ?\\n(src)=\"12\"> Waromo nyutho jol i yo moko ma kani ?\\n(src)=\"13\"> Wacopo timo ang’o kara wabed welo ma cuu ?\\n(src)=\"14\"> Thiwiwec maeni bidwoko wang ’ penji maeno .\\n(src)=\"15\"> 19 Kpawa mi kwo Yehova ukuna ngo nyanok de !\\n(src)=\"16\"> 23 Twiny nyutho mer pa Mungu\\n(src)=\"17\"> 28 ‘ Winj ponji , man bed riek ’\\n(src)=\"18\"> Thiwiwec ario maeno bikonyowa nifoyo lee dit mer ma thuth ma Mungu umaru kowa , ma nen nikadhu kud i twiny m’emio iwa calu Wegwa .\\n(src)=\"19\"> Dong ’ Mungu twinyowa nenedi ?\\n(src)=\"20\"> Wacopo jolo twiny pare nenedi ?\\n(src)=\"21\"> Man waromo nyutho kwerigijo nenedi ?\\n(src)=\"22\"> Nwang ’ dwokowang ’ penji maeno i thiwiwec ario maeni .\\n(src)=\"1\"> ‘ Igalu nedi ?\\n(src)=\"2\"> Ai malu , mak babutisi . ’ ​ — TIC 22 : 16 .\\n(src)=\"3\"> WER : 51 , 135\\n(src)=\"4\"> Jukolosai 1 : 9 , 10\\n(src)=\"5\"> Eklizia 12 : 1\\n(src)=\"6\"> Yakobo 4 : 17\\n(src)=\"7\"> Junyodo ma Jukristu gibed gimito gilar ging’ei ang’o i wang’e ma fodi nyathin migi ulimo ngo batizo ?\\n(src)=\"8\"> NYAMEGO Blossom Brandt ukoro lembe m’utimere kinde m’emito nia elim batizo .\\n(src)=\"9\"> Ekoro kumae : “ Pi dwi ma dupa , abed ayero ni mama giku baba nia abemito alim batizo , man gin de wang ’ ma pol gibed giweco kuda iwi lembene .\\n(src)=\"10\"> Gimito gikeng’ei nia nyo andha anyang ’ nia yub m’abemaku utie lembe mi tuko ngo .\\n(src)=\"11\"> E i nindo 31 mi dwi mir 12 , oro 1934 , ceng ’ maeno ma pire tek mi kwo para ugam uromo . ”\\n(src)=\"12\"> Tin bende , junyodo gibed gimito gikony awiya migi nimaku yub mi rieko .\\n(src)=\"13\"> Ka nyathin ubemito ngo elim batizo , ma ke thelembe moko de mbe , mer pare ku Yehova copo nyothere .\\n(src)=\"14\"> ( Yak .\\n(src)=\"15\"> 4 : 17 ) Re i wang’e ma fodi nyathin ulimo ngo batizo , junyodo ma riek gimito gilar ging’ei nia nyo andha nyathin utie ayika nidoko jalub pa Kristu .\\n(src)=\"16\"> ( a ) Juliew moko mi twodiri gineno lembang’o ?\\n(src)=\"17\"> ( b ) I thiwiwec maeni wabiponjo ang’o ?\\n(src)=\"18\"> Juliew moko mi twodiri gineno nia aradu ma pol ma jumoko m’i kindgi dong ’ oro migi 20 ku wiye de , fodi gilimo ngo batizo , kadok nwang’u gidongo i lemandha de .\\n(src)=\"19\"> Wang ’ ma pol , aradu maeno gicidho i coko , girweyo lembanyong’a , man gin gigi de ginwang’u nia gitie Jumulembe pa Yehova .\\n(src)=\"20\"> Re pi thelembe moko , nwang’u fodi githiero ngo kwo migi ni Yehova man gilimo ngo batizo .\\n(src)=\"21\"> Moko ke nwang’u junyodo re ma gibeparu nia fodi awiya migi gitie ngo ayika nilimo batizo .\\n(src)=\"22\"> I thiwiwec maeni , wabiweco iwi lembe ang’wen m’uketho junyodo moko gibed giketho ngo cwiny awiya migi nia gilim batizo .\\n(src)=\"23\"> Junyodo pa Blossom gibino nidieng ’ i kum lembang’o ?\\n(src)=\"24\"> Junyodo pa Blossom ma juweco pigi i udukuwec mi kwong’o , gibino nidieng ’ dit nia nyo nyaku migi utie ku oro m’uromo pire , m’ecopo nyang ’ ko i thelembe mi batizo , man ning’eyo nia etie lembe mi tuko ngo .\\n(src)=\"25\"> Dong ’ junyodo gicopo ng’eyo nenedi ka nyo nyathin migi utie ayika nithiero kwo pare ni Yehova ?\\n(src)=\"26\"> Lembe ma Yesu ung’olo i Matayo 28 : 19 , 20 konyo junyodo nenedi tin eni ?\\n(src)=\"27\"> Som Matayo 28 : 19 , 20 .\\n(src)=\"28\"> Biblia unyutho ngo oro ma tap ma ng’atini ucikere nilimo i ie batizo .\\n(src)=\"29\"> Re ubekwayu junyodo gipar cuu nia niketho dhanu udok julub thelembene tie ang’o .\\n(src)=\"30\"> I dhok mi Jugiriki , wec ma nia ‘ niketho [ dhanu ] udok julub ’ ma jutio ko i Matayo 28 : 19 , thelembene tie niponjo ng’atini , ma nwang’u ikeco nia ibikonye kara edok jalub .\\n(src)=\"31\"> Jalub utie ng’atu m’ubeponjo lembe pa Yesu , m’ubenyang ’ i ie man m’ubemito niwore .\\n(src)=\"32\"> Pieno junyodo gicikiri niponjo awiya migi niai ma fodi ginyoliri anyola , ma nwang’u gikeco nikonyogi kara gibin githier kwo migi ni Yehova man gidok julub pa Kristu .\\n(src)=\"33\"> I andha , nyathin ma nok magwei copo limo ngo batizo .\\n(src)=\"34\"> Re Biblia unyutho nia kadok awiya de gicopo ninyang ’ man nimaru lemandha mi Biblia .\\n(src)=\"35\"> 5 , 6 . ( a ) Lembe ma Biblia ukoro iwi Timoteo ubecwaluwa niyero lembang’o iwi batizo pare ?\\n(src)=\"36\"> ( b ) Junyodo ma riek gicopo timo ang’o pi nikonyo awiya migi cuu ?\\n(src)=\"37\"> Timoteo ubino jalub m’ugam umaku yub mi timo ni Yehova ma nwang’u fodi etie aradu .\\n(src)=\"38\"> Jakwenda Paulo uwacu nia Timoteo ucaku ponjo lemandha mi Lembe pa Mungu ‘ ma fodi e mukere . ’\\n(src)=\"39\"> Won Timoteo ubino ngo jaratic pa Yehova , re min giku wang’umire gikonye nimaru Lembe pa Mungu .\\n(src)=\"40\"> Eno uketho Timoteo ubino ku yioyic ma tek mandha .\\n(src)=\"41\"> ( 2 Tim .\\n(src)=\"42\"> 1 : 5 ; 3 : 14 , 15 ) Kinde m’edoko ku oro 20 kumeni , nwang’u dong ’ eromo nibedo ku rwom ma segi i cokiri . ​ — Tic .\\n(src)=\"43\"> 16 : 1 - 3 .\\n(src)=\"44\"> Awiya tie tung ’ tung ’ .\\n(src)=\"45\"> Gin ceke giteng’ini ngo i thenge mi tipo i oro ma rom .\\n(src)=\"46\"> Jumoko ginyang ’ i lemandha , gimaku yub ma cuu man gimito gilim batizo nwang’u fodi githindho .\\n(src)=\"47\"> Jumange ke gibedo ayika nilimo batizo nwang’u dong ’ oro migi ulwar .\\n(src)=\"48\"> Pieno , junyodo ma riek gicego ngo mac i kum awiya migi nia gilim batizo , ento gikonyo nyathinman kara etim mediri nimakere ku copo pare .\\n(src)=\"49\"> Anyong’a nego junyodo ka nyathin migi ubetio ku wec ma nwang’ere i Lembrieko 27 : 11 .\\n(src)=\"50\"> ( Som . )\\n(src)=\"51\"> Re gicikiri ning’eyo nia lembakeca migi utie nikonyo awiya migi gidok julub .\\n(src)=\"52\"> Ku paru maeno i wigi , gicikiri nipenjiri kumae , ‘ Nyo nyathin para utie ku ng’eyong’ec m’uromo pire pi nithiero kwo pare ni Mungu man nilimo batizo ? ’\\n(src)=\"53\"> Kara ng’atini ulim batizo , nyo ecikere ning’eyo lembe ceke mi Biblia ?\\n(src)=\"54\"> Kekor .\\n(src)=\"55\"> Kinde ma junyodo gibeponjo awiya migi , gikonyogi kara ging’ei lemandha cuu .\\n(src)=\"56\"> Ng’eyong’ec maeno re ma bicwalu awiya nithiero kwo migi gigi ni Mungu .\\n(src)=\"57\"> Re eno ubenyutho ngo nia nyathin ucikere ning’eyo ponji ceke ma jukoro i Biblia i wang ’ nithiero kwo pare man nilimo batizo .\\n(src)=\"58\"> Ng’atu moko ci m’utie jalub pa Kristu ucikere nimedere ku ponjo lembe , kadok i ng’ei limo batizo de .\\n(src)=\"59\"> ( Som Jukolosai 1 : 9 , 10 . )\\n(src)=\"60\"> Dong ’ ng’atini ucikere nibedo ku ng’eyong’ec ma rukani i wang ’ limo batizo ?\\n(src)=\"62\"> Jakur odkol moko mi Filipi ukadhu kud i lembang’o , man lembene ubemio iwa ponji ma kani ?\\n(src)=\"63\"> Lembe ma juruot moko ukadhu kud i ie i rundi ma con , romo konyo junyodo tin eni .\\n(src)=\"64\"> ( Tic .\\n(src)=\"65\"> 16 : 25 - 33 ) Ceng’ini i oro 50 , Paulo ucidho i adhura mi Filipi i wotho pare mir arionde i tic mi misioner .\\n(src)=\"66\"> Kinde ma gitie kuca , judotogi kud adote mi ndra giku Sila , jutwiogi man jubologi i kol .\\n(src)=\"67\"> I diewor ma ling ’ digidi ma dit uyengo ng’om , uketho dhugola odkol ceke uyabere .\\n(src)=\"68\"> Jakur odkol uparu nia jukol ceke udaru piei , pieno emito enegere cen .\\n(src)=\"69\"> Re Paulo ujuke , man i ng’eye , giku Sila giponjo lemandha iwi Yesu ni jakur odkol maeno ku juruot pare .\\n(src)=\"70\"> Giyio lembe ma juponjo igi iwi Yesu man ginyang ’ nia pire tie tek dit niworo Yesu .\\n(src)=\"71\"> Pieno gilimo batizo ndhundhu saa nica .\\n(src)=\"72\"> Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i lembuno ?\\n(src)=\"73\"> Ecicopere nia i wang’e , jakur odkol maeno ubino askari mi Roma .\\n(src)=\"74\"> Eng’eyo ngo Lembe pa Mungu , pieno kara edok Jakristu ugam ukwayere nia ekeponj lemandha mir ukungu mi Biblia , ekenyang ’ bende i lembe ma Yehova ubekwayu i bang ’ jurutic pare man eyii nia ebemito woro ponji pa Yesu .\\n(src)=\"75\"> Lembe m’eponjo i kind saa maeca ma nyanok kende ukonye nibedo ku mito mi limo batizo .\\n(src)=\"76\"> Ento i ng’ei batizo emedere niponjo lembe mange dupa .\\n(src)=\"77\"> Dong ’ , ka nyathin peri uyero nia ebemito elim batizo pilembe emaru Yehova man ebemito ewore , icopo timo ang’o ?\\n(src)=\"78\"> Icopo weko ewec ku judong cokiri , kara gin re ma ginen nia nyo eromo nilimo batizo .\\n(src)=\"79\"> * ( Nen korolembe m’i there . )\\n(src)=\"80\"> Calu Jukristu ceke m’ulimo batizo , en de ebimedere niponjo lembe iwi Yehova i nindo ceke mi kwo pare , kadok rondo ku rondo . ​ — Rum .\\n(src)=\"81\"> 11 : 33 , 34 .\\n(src)=\"82\"> 10 , 11 . ( a ) Junyodo moko gitie ku paru ma nenedi ?\\n(src)=\"83\"> ( b ) I andha ang’o ma bigwoko nyathin ?\\n(src)=\"84\"> Junyodo moko giparu nia i wang ’ limo batizo , ukwayu nyathin migi ukesom lee man enwang ’ tic ma cuu .\\n(src)=\"85\"> Paru mi junyodo ma kumeno copo bedo rac ungo , re gicikiri nipenjiri kumae : ‘ Nyo eno bikonyo nyathin para nibedo ku kwo mandha ?\\n(src)=\"86\"> Nyo lembe maeno urombo ku gin ma wabeponjo i Biblia ?\\n(src)=\"87\"> Yehova ubemito watii ku kwo mwa nenedi ? ’ ​ — Som Eklizia 12 : 1 .\\n(trg)=\"84\"> ( Lea Eclesiastés 12 : 1 ) .","num_words":1401,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.329,"stopwords_ratio":0.223,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"JW Progam mi coko mi Kwo man tic mi yenga mi nindo 22-28, dwi mir 2, 2016\\n“Ponji moko mabeco ma wacopo nwang’u i buku pa Nehemia”: (Dak. 10)\\nNeh 13:4-9—Koc ku jurimo mareco (w13-F 15\/8 mba. 4 udu. 5-8)\\nNeh 13:15-21—Keth lembe mi tipo i kabedo ma kwong’a (w13-F 15\/8 mba. 5-6 udu. 13-15)\\nNeh 13:23-27—Gwok ayi m’unyutho nia itie Jakristu (w13-F 15\/8 mba. 6-7 udu. 16-18)\\nNeh 12:31—I rundi ma con, ecicopere nia jubed jubedo kud ungu ario mi juruwer pi thelembe makani? (it-2-F mba. 360 udu. 6)\\nNeh 13:31b—Nehemia ukwayu nia Yehova utim ang’o pire? (w11-F 1\/2 mba. 14 udu. 3-5)\\nSom mi Biblia: Neh 12:1-26 (Kud ekadh dak. 4)\\nRombo ma kwong’a: (Kud ekadh dak. 2) Mii karatasi mi lwong’o dhanu i Poi pi tho pa Yesu, ni ng’atu m’ibeneno nia ponji mwa ufoyo ngo ie akeca.\\nRombo ma kwong’a: (Kud ekadh. 4) Mii karatasi mi lwong’o dhanu i Poi pi tho pa Yesu man gazeti La Tour de Garde, ni ng’atu m’ibeneno nia ponji mwa ufoyo ie lee. Ing’eye, nyuth ire lembe ma wubiweco i wie i nindo m’ubino.\\nPonji mi Biblia: (Kud ekadh dak. 6) Kor ni ng’atu m’ibeponjo kude Biblia nia pirang’o pire tie tek nipoi pi tho pa Yesu; tii ku buku Qu’enseigne réellement la Bible, mbaya mi 206-208. Mii ire kony m’ukwayere kara ebin i Poi pi tho pa Yesu.\\n“Lwong’ dhanu ceke mi kabedo peri, gibin i Poi pi tho pa Kristu!”: (Dak. 15) Wec ma karacelo ku juwinj. Nyuth yub m’umakere kara cokiri upok karatasi mi lwong’o i kabedo ceke ma girweyo i ie. Kinde ma wubiweco iwi thenge “Lembe m’ukwayu ilubi,” keth junen video m’uweco iwi Poi pi tho pa Yesu. Keth cwiny dhanu ceke nia gidikiri kud amora lee i kampany maeno, man gimediri niliewo dhanu ceke ma ponji ufoyo igi. Keth jutim lanyuth acel.\\nPonji mi Biblia mi cokiri: ia-F wic 9 udu. 14-24, man penji mi poyowic (Dak. 30)\\nProgram mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu pi yenga mi nindo 22-28, dwi mir 2, 2016","num_words":308,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.323,"stopwords_ratio":0.282,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Telowic pi coko m’i kind yenga\\nSOM I DHOK MI Abkhaze Acoli Adja Afrikaans Ahanta Albanais Allemand Altaï Alur Amharique Anglais Arabe Arménien Assamais Ateso Attié Aymara Azéri Azéri (cyrillique) Bachkir Baoulé Bas allemand Basque Bassa (Cameroun) Batak (toba) Bengali Bichlamar Bikol Birman Boulou Bulgare Bété Cakchiquel Cambodgien Catalan Cebuano Changana du Mozambique Chavacano Chichewa Chin Haka Chinois cantonais (traditionnel) Chinois mandarin (simplifié) Chinois mandarin (traditionnel) Chitonga Chitonga (Malawi) Chitumbuka Chokwe Chol Chopi Chuabo Coréen Croate Créole de Maurice Créole des Seychelles Créole du Bélize Créole d’Haïti Dangme Danois Digor Douala Edo Efik Espagnol Fante Fidjien Finnois Fon Frafra Français Ga Galicien Garifuna Goun Grec Groenlandais Guarani Gujarati Géorgien Hiligaynon Hindi Hongrois Hébreu Iban Ibanag Ichinamwanga Icibemba Igbo Iloko Indonésien Islandais Isoko Italien Japonais Kabye Kachin Karen sgaw Kazakh Kekchi Kikamba Kikaonde Kikongo Kiluba Kimbundu Kirghiz Kiribati Kirundi Kisonge Kongo Kurde kurmanji Kwangali Kwanyama Langue des signes allemande Langue des signes brésilienne Letton Lhukonzo Lingala Lituanien Lolo Lomwe Luganda Lunda Luo Luvale Macédonien Makua Malay Malayalam Malgache Maltais Mam Mambwé-Lungu Manyawa Marathi Maya Mazatèque de Huautla Mbunda Miskito Mixe Mixtèque (Guerrero) Mizo Mongol Mooré Nahuatl (Guerrero) Nahuatl (Nord de Puebla) Nahuatl (central) Ndau Ndonga Ndébélé Ndébélé (Zimbabwe) Ngabere Ngangela Norvégien Nyaneka Nyanja Nyungwe Nzema Néerlandais Népali Okanisi Okpe Oriya Oromo Ossète Otomi (vallée du Mezquital) Otètèla Ourdou Ouzbek Ouïghour (cyrillique) Pangasinan Papiamento (Curaçao) Pendjabi Persan Pidgin salomonien Polonais Portugais Portugais (Portugal) Quechua (Bolivie) Quechua (Chimborazo) Quechua (Imbabura) Quiché Rarotongan Romani (Serbie) Ronga Roumain Russe Samoan Sango Sena Serbe Serbe (romain) Sesotho (Afrique du Sud) Sesotho (Lesotho) Shona Sidama Silozi Singhalais Slovaque Slovène Sranan tongo Suédois Swahili Swahili (Rép. dém. du Congo) Tahitien Tajiki Tamoul Tandroy Tankarana Tarascan Tatar Tchèque Thaï Tigrinya Tiv Tlapanec Tojolabal Tongien Totonaque Tshwa Tsonga Tswana Turc Twi Tzeltal Tzotzil Télougou Tétoum Dili Ukrainien Urhobo Uruund Valencien Venda Vezo Vietnamien Waray-Waray Wayuunaiki Xhosa Yacouba Zandé Zapotèque (Lachiguiri) Zapotèque (de l’isthme) Zoulou dhu Kabuverdianu Éwé\\nTelowic pi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu\\nLembe ma nwang’ere i ie\\nWec mi caku program\\nWec mi dolo dhu program\\nLiew pa jaliew mi twodiri\\nYenga mi coko ma dongo\\nYenga mi Poi pi tho pa Yesu\\nJanen wi coko mi Kwo man tic\\nJawikom mi coko mi Kwo man tic\\nJatel wi tic mi guriri mi judong cokiri\\nJamii juk ma jakony\\nOt somo m’ameda\\n1. Pi nitimo coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu, jubilubo lembe ma junyutho i Buku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu, man telowic ma nwang’ere iwi karatasi maeni. Jubikwayu i bang’ jurwei lembanyong’a ceke nia gibed ayika nitimo thengponji ma jumio ni awiya mi somo. Jumange ma gibedikiri cuu ku cokiri man ma giyio ponji mi Biblia gicopo bende nidikiri i somo maeno, ka gibekwo nimakere ku cik mir ukungu ma Jukristu gibelubo.​—be-SW mba. 282.\\n2. Wec mi caku program: Kud ekadh dakika 3. Kubang’ yenga, coko bibecaku ku wer man rwo. I ng’eye, jawikom mi coko mi Kwo man tic, biyero wec ma bimio ava mi lubo program i kum dhanu; ebiketho bende peko iwi penji ma nwang’ere i Karatasi mi dwokowang’ penji i coko mi Kwo man tic.\\n3. Lonyo ma nwang’ere i Lembe pa Mungu:\\nKorolembe: Dakika 10. Thiwiwec man bende paru ario kunoke adek ma dongo dongo ma jubiweco i wigi, nwang’ere i Buku mi coko mi Kwo man tic. Jadit cokiri kunoke jakony tic m’uromo re ma bimio korolembe maeni. Ka jupangu nia i thenge mi som mi Biblia ma kubang’ yenga, jubicaku ku som mi buku ma nyen mi Biblia, jubilar neno video mi wec mir acaki iwi bukune. Jakorlembe binyutho kite ma lembe mi videone urombo ko ku thiwiwec mi korolembe pare. Re, ecikere nitimo kero niweco iwi lembe ceke ma dongo dongo ma junyutho i buku mi coko. Bende, ka saa nuti, ebiweco iwi cal man lembe ma dongo dongo mi giragora, ma juketho pi nikoro cuu lembe ma jubeweco i wie.\\nWagol lonyo mi tipo i Lembagora: Dakika 8. Thenge maeni bibedo penji ku dwokowang’e m’umbe wec mir acaki man mi dolo dhoge. Jadit cokiri kunoke jakony tic m’uromo re ma bitime. Ecopo neno en nia jutim dakika adi adi iwi penjiman nimakere ku yeny mi cokiri. Ento ebipenjo juwinj ku penji ang’wen ceke. Bende, ecopo ng’io nia kubang’ verse ma juketho i acaki mi penji ario ma kwong’a, jusomgi zoo kunoke jusom moko kende. Dwokowang’ penji pa ng’atuman ucikere ngo nikadhu segond 30.\\nSom mi Biblia: Kud ekadh dakika 4. Umego re ma bitimo thenge maeni. Ecikere kende kende nisomo giragora ma jumio ire, m’umbe niroyo wec moko i wang’ somne kunoke i ng’eye. Jawikom mi coko bitimo kero nikonyo awiya mi somo ma jubimio igi thenge maeni, gibed gisom piny tap tap, i kite ma junyang’ i ie terere, i kite m’ubemol ma ber, giketh peko iwi wec ma dongo dongo, giwoth beloko dwandgi, giyom i ayi m’ubekwayere man gisom piny i ayi ma giweco ko nja.\\n4. Miiri zoo i tic mi rweyo lembanyong’a: Kud ekadh dakika 15. Juyiko thengcoko maeni pi nikonyo jurwei ceke kara ging’ii ma ber i tic mi lembanyong’a, gimed bodho migi i tije man i ponji. Awiya mi somo ma jumio igi thengponji mi rombo ma kwong’a man liew, gibiyikiri nimakere ku kite ma waromo weco ko ku dhanu, ma nwang’ere i mbaya mi 1 mi Buku mi coko mi Kwo man tic. Jurwei gicopo ng’io ka nyo gibitio ku girasoma kunoke video moko mi sanduku mi jamtic mi ponjo Biblia ku dhanu kunoke ngo. Buku mi coko mi Kwo man tic bibenyutho nia thengponji pa nyathin mi somo utim dakika adi, man i saa moko, ebibemio telowic mange m’ukwayu julubi. Awiya mi somo gicikiri ngo nimedo paru mange kende kende pi nipong’o saa migi m’udong’. Lanyuth ma juyiko ma ber copo thum tap i saane kunoke i wang’e nyanok. Kan ukwayere, judong cokiri bende copo timo thengponji mir awiya mi somo.\\nVideo iwi kite ma waromo weco ko ku dhanu: I dwiman kubang’ yenga, jubibenyutho video iwi kite ma waromo weco ko ku dhanu man jubibeweco i wigi. Videone bibenyutho rombo ma kwong’a, liew ma kwong’a, man liew mir ario. Jawikom mi coko mi Kwo man tic re ma bibetelo thenge maeni.\\nRombo ma kwong’a: Jucopo mio thenge maeni ni umego kunoke ni nyamego. Ka jumio thengene ni umego, jawinj pare bibedo umego kunoke wat pare, ka jumie ni nyamego ke, jawinj pare bibedo nyamego kunoke wat pare. Nyathin mi somo ku jawinj pare gicopo ng’io nicungo acunga kunoke nibedo abeda. Gibitio kud ayi moth ma dhanu ng’iyo ko i beng’wu. Jubitimo thengponji maeni nimakere ku kite ma waromo weco ko ku dhanu.\\nLiew ma kwong’a: Jucopo mio thenge maeni ni umego kunoke ni nyamego. Jawinj p’umego ucikere ngo nibedo nyamego, man jawinj pa nyamego de ucikere ngo nibedo umego. (km-F 5\/97 mba. 2) Nyathin mi somo ku jawinj pare gicopo ng’io nicungo acunga kunoke nibedo abeda. Nyathin mi somo binyutho lembe ma jucopo yero kinde ma judok liewo ng’atu moko m’ufoyo ku lemandha i rombo ma kwong’a. Jubitimo thengponji maeni nimakere ku kite ma waromo weco ko ku dhanu, ma nwang’ere i Buku mi coko mi Kwo man tic.\\nLiew mir ario: Jucopo mio thenge maeni ni umego kunoke ni nyamego. Jawinj p’umego ucikere ngo nibedo nyamego, man jawinj pa nyamego de ucikere ngo nibedo umego. (km-F 5\/97 mba. 2) Nyathin mi somo ku jawinj pare gicopo ng’io nicungo acunga kunoke nibedo abeda. Nyathin mi somo binyutho lembe ma jucopo yero kinde ma judok liewo ng’atu moko m’ufoyo ku lemandha i liew ma kwong’a. Jubitimo thengponji maeni nimakere ku kite ma waromo weco ko ku dhanu.\\nPonji mi Biblia: Jucopo mio thenge maeni ni umego kunoke ni nyamego. Jawinj p’umego ucikere ngo nibedo nyamego, man jawinj pa nyamego de ucikere ngo nibedo umego. (km-F 5\/97 mba. 2) Nyathin mi somo ku jawinj pare gicopo cungo acunga kunoke gicopo bedo abeda. Thenge maeni binyutho ponji mi Biblia ma dong’ ubemedere. Pire tie tek ungo nia nyathin mi somo ucak ku wec mi mondo i ponji man edar ku wec mi dolo dhu ponji, ento ecopo timo kumeno tekene jumio nia etii ku bodho maeno mi ponji. Pire tek ungo nisomo ku dwal ma tek udukuwec ceke ma junyutho, re ka jung’io nisome de rac ungo. Jucikiri niketho peko iwi bodho mi ponji.\\nKorolembe: Jubimio thengponji maeni ni umego man ebitime ni korolembe i wang’ cokiri.\\n5. Kwo mi Jukristu: Thenge maeni bicaku ku wer. I ng’eye dakika 15 m’ulubo bibedo ku thiwiwec acel kunoke ario ma bikonyo juwinj nitio ku Lembe pa Mungu i kwo migi. Tekene junyutho ngo ng’atu m’ukwayu jumii ire thenge maeno, jucopo miogi ni judong cokiri kunoke ni jukony tic m’uromo. Ento jucikiri nimio yeny mi cokiri ni jadit cokiri.\\nPonji mi Biblia mi cokiri: Dakika 30. Jucikiri nimio thenge maeni ni jadit cokiri m’uromo. (Ka wend judong cokiri utie nok, jucopo tio bende ku jukony tic m’uromo, kan ukwayere.) Guriri mi judong cokiri bing’io nia ng’a m’uromo nitelo wi Ponji mi Biblia mi cokiri. Umego ma jung’io gicikiri nitelo wi ponjine cuu man nidare i saa ma juketho, niketho nwoc iwi giragora ma pigi tek man nikonyo ng’atuman unen kite m’ecopo tio ko ku lembe ma juponjo. Gibinwang’u paru ma bikonyogi nitelo wi ponjine ka gisomo telowic ma jumio iwi kite mi telo wi ponji mi Otkur ma Wiw. Ka copere, kubang’ yenga jubibetio kud umego ma tung’ tung’ pi nitelo wi ponjine man pi nisomo udukuwec. Ka jawikom mi coko mi Kwo man tic ukwayu nia jujwig saa mi ponji maeno, umego m’ubetelo wie bineno nia ejwige nenedi. Ecopo ng’io nia kud jusom udukuwec moko.\\n6. Wec mi dolo dhu program: Kud ekadh dakika 3. Jawikom mi coko mi Kwo man tic, bidok iwi lembe moko ma pigi tek ma juai juponjo i coko, man bende penji ku dwokowang’e ma nwang’ere i Karatasi mi dwokowang’ penji i coko mi Kwo man tic. Ecikere bende ninyutho lembe moko ma jubiweco i wie i yenga m’ulubo, man ecopo nyutho penji ma jubidwoko wang’e ma cen. Ka saa nuti, ecopo nyutho nying awiya mi somo ma jumio igi thengponji pi yenga m’ulubo. Ka junyutho ngo telowic mange m’ukoc, i saa maeni mi dolo dhu program, jawikom bisomo atwong’a man barua moko ci m’ukwayu jusom. Atwong’a ma nja, calu ve yub mi rweyo lembanyong’a man program mi ketho leng’o, jubitwong’ogi ngo niai kud iwi bop, ento jubimwonogi i kor bau mi lembang’eya. Ka saa ma jupangu pi dolo dhu program copo romo ngo pi somo atwong’a kunoke barua moko, jawikom bikwayu umego ma gitie ku thengponji i thengcoko mi Kwo mi Jukristu, gijwig saa mi thengponji migi. (Nen udukuwec mir 5 ku mir 9.) Jubidaru coko ku wer man rwo.\\n7. Miiri zoo i somo piny man i ponji: Niai i yenga mi nindo 7, dwi mi 1, 2019, jawikom mi coko mi Kwo man tic ucikere nitio ku nyathibuku Somo piny man ponji pi nifoyo awiya mi somo man nimio igi juk. Nyathinman mi somo ucikere nitio ku bodho mi ponji ma nwang’ere i thum mi thengponji ma jumio ire i Buku mi coko mi Kwo man tic. Bodhone nwang’ere i ayi ma e ( ). I yenga mi caku pa dwi, jawikom mi coko mi Kwo man tic biweco karacelo ku juwinj iwi ponji acel mi nyathibuku Somo piny man ponji. Thenge ma thiwie tie “Lub mediri peri” i nyathibukune, juyiko kara awiya mi somo re m’utii kude; jawikom mi coko bikiewo ngo ie en.\\n8. Juk: Ka nyathinman mi somo udaru thengponji pare, jawikom mi coko mi Kwo man tic bitio ku dakika acel kumeni pi nifoye man nimio ire juk m’ujengere iwi nyathibuku Somo piny man ponji. I wang’ ma fodi nyathin mi somo utimo ngo thengponji pare, jawikom binyutho ngo bodho m’ebitio ko. Ento, ka nyathin maeno mi somo udaru thengponji pare, jawikom biyero wec moko pi nifoye, man i ng’eye, ecopo nyutho bodho mi ponji ma nyathin ne utio ko. Ebinyutho thelembe m’uketho etimo thenge pare cuu, kunoke ebikoro i ayi ma ber nia pirang’o ukwayu eketh wie kilili iwi bodho maeno. Jawikom copo weco bende iwi bodho mange mi ponji ma nyathin ne utio ko man m’eneno nia copo bedo ku kony ni nyathin mi somo kunoke ni juwinj. Ecopo mio juk mange m’ujengere iwi nyathibuku Somo piny man ponji kunoke iwi buku Shule ya Huduma, i ang’et nyanok i ng’ei coko kunoke i saa mange. Ecopo mio juk maeno iwi bodho mi ponji m’etio ko kunoke iwi bodho mange.​—Som udukuwec mir 13 ku mir 16 m’unyutho tic pa janen wi coko mi Kwo man tic, man tic pa jamii juk ma jakony.\\n9. Saa: Thenge moko mbe m’ucikere nikadhu saa, kadok juk pa jawikom mi coko de. Ka saa romo, jawikom bikwayu ku riekowang’ nia nyathin mi somo ujig wec. Tek jumange gikadhu saa i thenge mange mi coko, jamii juk ma jakony ucikere nimio igi juk i ang’et. Coko ceke, uketho i ie wer ku rwo zoo, bitimo saa 1 ku dakika 45.\\n10. Liew pa jaliew mi twodiri: I yenga ma jaliew mi twodiri ubeliewo i ie cokiri, program bikadhu calu ma junyutho i Buku mi coko mi Kwo man tic. Ento, jubiwilo Ponji mi Biblia mi cokiri ma nwang’ere i thengcoko Kwo mi Jukristu, ku korolembe mi tic ma jaliew mi twodiri bimio pi dakika 30. I wang’ korolembene, jawikom bidok iwi lembe ma juai juponjo, ebinyutho lembe mi program mi yenga m’ulubo, ebimio atwong’a man ebisomo bende barua m’ukwayere. I ng’eye, ebinyutho thiwi korolembe pa jaliew mi twodiri man ebiweko ire kaka. I ng’ei korolembe mi tic, jaliew mi twodiri bidolo dhu coko ku wer m’eng’io en. I yenga maeno mi liew pa jaliew mi twodiri, ot somo m’ameda i dhok mi cokiri bibedo mbe. Re, ungu ma timo coko i dhok mange gibitimo coko migi asu kadok i yenga ma jaliew mi twodiri uliewo ie cokiri migi de. Ento ungu maeno bidok dikiri karacelo ku cokiri i saa mi korolembe pa jaliew mi twodiri.\\n11. Yenga mi coko ma dongo: I yenga mi coko ma dit mi twodiri kunoke mir adhura, coko bibedo mbe. Ng’atuman biponjo en gire kunoke juruotman biponjo gigi lembe ma nwang’u upangere pi yenga maeca.\\n12. Yenga mi Poi pi tho pa Yesu: Ka nindo mi Poi pi tho pa Yesu upodho i nindo mi ceng’kasi, jubitimo ngo coko mi Kwo man tic. Ento jubitimo coko mi tic mi lembanyong’a i nindo mi Poi pi tho pa Yesu.\\n13. Janen wi coko mi Kwo man tic: Janen wi coko mi Kwo man tic, bibedo jadit cokiri ma guriri mi judong cokiri re m’ung’io. Tic pare tie nipangu coko maeni ma ber, man niketho etimere de ma ber nimakere ku telowic ma nwang’ere iwi karatasi maeni. Ecikere nitimo tic karacelo ku jamii juk ma jakony. Ka Buku mi coko mi Kwo man tic mi dwi moko uwok, janen wi coko mi Kwo man tic bipangu wang’ acel umego ku nyimego ma gibitimo thengponji mir awiya mi somo i dwije. (Nen udukuwec mir 4.) Jucikiri nimio thengponji ceke mir awiya mi somo, karacelo ku bodho mi ponji ma gibitio ko, yenga adek i wang’ nindo ma gibitimo ie thengponjine; jubimie igi nikadhu kud i Karatasi mi mio thengponji pi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu (S-89).\\n14. Jawikom mi coko mi Kwo man tic: Kubang’ yenga, jadit cokiri acel bibedo jawikom mi coko mi Kwo man tic. (Kaka ma wend judong cokiri tie nok i ie, jucopo tio ku jukony tic ma giromo kan ukwayere.) En re m’ebiyiko wec mi caku man mi dolo dhu program, man ebiweco karacelo ku juwinj iwi video m’unyutho kite ma waromo weco ko ku dhanu man iwi video m’unyutho ponji ma nyen mi nyathibuku Somo piny man ponji. Ebilwong’o bende umego ma gibitimo thenge ma tung’ tung’ mi coko. Ka wend judong cokiri tie nok, ecopo bende nitimo thengcokone moko. Wec pare m’i kind thengponji ucikere nibedo adundo mandha. Guriri mi judong cokiri bing’io nia judong cokiri ma ng’agi re ma giromo nibedo juwikom mi coko. Jucopo bewilo judong cokiri ma giromone awila kubang’ yenga. Nimakere ku yeny m’i beng’wu, jucopo tio ku janen wi coko mi Kwo man tic pi nibedo jawikom pi yenga ma pol nikadhu judong cokiri mange. Ka jadit cokiri moko uromo nitelo wi Ponji mi Biblia mi cokiri, nyutho nia eromo bende nibedo jawikom mi coko. Re, wung’ei nia jadit cokiri ma tie jawikom, bibedo ku rwom mi mio foyofoc man juk ma ku mer ma romo konyo ju ma gitie ku thengponji mir awiya mi somo. Jawikom ucikere bende nineno nia coko uthum i saa ma juketho. (Nen udukuwec mir 6 ku mir 9.) Ka jawikom umaru man ka kabedo unuti iwi bop, jucopo ketho mikro mange m’ucungo iwi tiende iwi bop, kara kinde m’ebelwong’o umego ma bitimo ng’ete m’ulubo, nwang’u umegone ucungo i dhu mikro ma pare. Jawikom copo maru nia ebed i dhu meza moko i saa mi som mi Biblia man i saa mi thenge mi Miiri zoo i tic mi rweyo lembanyong’a, kara ku jucam saa.\\n15. Jatel wi tic mi guriri mi judong cokiri: M’uweko thengponji mir awiya mi somo, jatel wi tic mi guriri mi judong cokiri re ma bipoko thengponji mange ceke ni umego. Eno uketho i ie bende nipangu umego ma bibedo jawikom mi coko pi yengaman, i kind judong cokiri ma guriri mi judong cokiri ung’io. Jatel wi tic mi guriri mi judong cokiri bineno nia jumwono program ceke mi coko iwi bau ma jumwono i wie lembang’eya; pieno, gibilar weco pi programne karacelo ku janen wi coko mi Kwo man tic.\\n16. Jamii juk ma jakony: Kan ecopere, etie ber nitio ku jadit cokiri ma tie jakorlembe ma jabodho pi nitimo tic maeno. Jamii juk ma jakony bimio juk i ang’et ni judong cokiri man ni jukony tic, pi thengponji moko ci ma gibimio kan ukwayere. Ecopo bedo thengponji mi coko mi Kwo man tic, korolembe mi dhanu ceke, somo kunoke telo wi ponji mi Otkur ma Wiw, kunoke Ponji mi Biblia mi cokiri. (Nen udukuwec mir 9.) Kan i cokiri mwu judong cokiri ma jumii korolembe kunoke juponji ma giweg bodho gitie dupa, jucopo bewilogi awila kubang’ oro pi nibedo jumii juk ma jukony. Pire tie tek ungo nia jamii juk ma jakony ubed umii juk i ng’ei theng ponjiman.\\n17. Ot somo m’ameda: Nimakere ku wend awiya mi somo, cokiri copo medo ot somo mange pi thengponji mir awiya mi somo. Kubang’ ot somo m’ameda ucikere nibedo kokoro ku jamii juk m’uromo; ka copere, ebed jadit cokiri, kan ungo ke ebed jakony tic m’uromo andha. Guriri mi judong cokiri bing’io ng’atu ma copo romo nibedo jamii juk i ot somo m’ameda man ka nyo jubibewile kunoke ngo. Jamii juk maeno ucikere nilubo telowic ma nwang’ere i udukuwec mir 8 mi karatasi maeni. Kan i cokiri mwu yub mi ot somo m’ameda utie, jubikwayu awiya mi somo gicidh i otne i ng’ei thengponji, Wagol lonyo mi tipo i Lembagora. Gibidok i ot ma dit i ng’ei thengcoko Miiri zoo i tic mi rweyo lembanyong’a. Kinde ma jubeweco iwi video moko, ju ma gini ot somo m’ameda gibiwinjo wec niai ku kuca kan ecopere. Kan ecopere ngo ke, jamii juk bitio ku jamtic mange pi niketho videone.\\n18. Video: I coko maeni, jubibeneno video moko ma jupangu. Video maeno ma tie pi coko m’i kind yenga bibenwang’ere i application JW Library man jucopo benenogi ku jamtic ma tung’ tung’. I saa mange, i ng’ei ma judaru neno video m’unyutho kite ma waromo weco ko ku dhanu i coko mi Kwo man tic, jucopo betio kugi i coko mi rweyo lembanyong’a.\\nText Yore ma tung' tung' mi toko jemni mir elektronik Telowic pi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu","num_words":3218,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.047,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.253,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Kite mi pidho i iwa mer ni Mungu man ni wedi mwa\\nBuku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu | Dwi mir 3 2018\\nKadok tin wa Jukristu watie ngo i the Cik pa Musa, re cik ario ma dongo m’usagu zoo m’i ie, niwacu nimaru Mungu man nimaru wedi mwa, ucoko lembe ceke ma Yehova ubekwayu i bang’wa. (Mt 22:37-39) Mer maeno walage ngo alaga. Ukwayu wapidhe apidha i iwa. Nenedi? Yo acel ma pire tek utie nwang’u wabesomo Biblia kubang’ ceng’. Kinde ma wabesomo iwi kite ma tung’ tung’ pa Mungu i Biblia, waneno “bero pa Yehova.” (Zb 27:4) Lembuno ketho mer ma wamaru ko Yehova medere ameda man paru mwa de gam rombo ku pare. Eno ke docwaluwa niworo cik pare, m’uketho i ie ninyutho mer ma jutwoniri ko gijo pi jumange. (Yh 13:34, 35; 1Yh 5:3) Ibinwang’u piny e, juk adek ma copo konyi kara ifoy ku som peri mi Biblia:\\nTii ku paru peri, man miiri zoo i somne. Keketh nia ka nwang’u ini keca saa nica, ang’o m’icopo nineno, niwinjo, man ning’wiyo? Ecicopere nia ju ma juweco pigi i somne giwinjiri nenedi?\\nBed isom i ayi ma tung’ tung’. Icopo timo kumae: Nisomo ku dwal ma tek, kunoke niwinjo som ma jumaku con nwang’u ibelubo i Biblia peri. Icopo somo iwi ng’atu moko ma Biblia uweco pire kunoke iwi lembe moko mi Biblia kakare nisomo nzii. Ku lapor, icopo tio ku Guide d’étude de la Parole de Dieu, thenge mir 4 kunoke mir 16, pi ninyang’ iwi lembe m’ibesomo iwi Yesu. Icopo somo niai kud i Biblia thek ma juwodho giragora ma kubang’ ceng’ kud i ie. Icopo bende nisomo buku mi Biblia nimakere ku oro ma jukiewogi i ie.\\nSom i ayi m’icopo nyang’ ko ma ber. Kakare nisomo thek dupa ku bang’ nindo kende kende pi nidaru som mi Biblia, etie ber m’usagu nisomo kadok thek acel kende kubang’ ceng’ ma nwang’u ibenyang’ ma ber man ibenyamu i lembe m’ibesomone. Nyang’ i kum lem m’ubino kadhu saa nica. Ng’ii i lembe ceke ma poto poto. Tii ku kart man som verse mange m’uweco iwi lem ma rom. Tim sayusac iwi lembe kadok acel m’inyang’ ungo i ie. Ka copere, mak saa ma rom m’isomo ko Biblia pi ninyamu i lembe m’isomone.\\nYenga mi nindo 5-​11, dwi mir 3\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ‘Ng’atu ma tek uyenyo ebed dwong’ i kindwu, ecikere nitimo iwu’\\nYenga mi nindo 12-​18, dwi mir 3\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Wor cik ario ma dongo m’usagu zoo\\nKWO MI JUKRISTU Kite mi pidho i iwa mer ni Mungu man ni wedi mwa\\nYenga mi nindo 19-​25, dwi mir 3\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Mediri nibedo m’ibekiyo i thenge mi tipo i nindo maeni mi kajikceng’\\nKWO MI JUKRISTU Ajiki mi ng’om maeni ma rac udhingo ma gwei\\nYenga mi nindo 26, dwi mir 3–​nindo 1, dwi mir 4\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Wumeduru nikiyo\\nKWO MI JUKRISTU Wamed bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a​—Wanyuth ni ng’atu ma waponjo kude Biblia kite m’eromo yiko ko ponji\\nText Yore ma tung' tung' mi toko jemni mir elektronik BUKU MI COKO MI KWO MAN TIC MWA MI JUKRISTU Dwi mir 3 2018\\nBUKU MI COKO MI KWO MAN TIC MWA MI JUKRISTU Dwi mir 3 2018","num_words":526,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.033,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.279,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"JW Program mi coko mi Kwo man tic pi yenga mi nindo 17-23, dwi mir 12, 2018\\nTIC MI JUKWENDA 15-16\\nWer 96 man rwo\\n“Gimaku yub m’ujengere iwi Lembe pa Mungu ma dhoggi ripo”: (Dak. 10)\\nTic 15:1, 2​—Lembe mi timo yaa uyenyo poko i cokiri mi rundi ma kwong’a (bt-F mba. 102-103 udu. 8)\\nTic 15:13-20​—Guriri m’utelowic umaku yub m’ujengere iwi Lembagora (w12-F 15\/1 mba. 5 udu. 6-7)\\nTic 15:28, 29; 16:4, 5​—Yub ma guriri m’utelowic umaku uketho cokiri udoko tek (bt-F mba. 123 udu. 18)\\nTic 16:6-9​—Ka wamito timo lee ni Yehova, lembuno copo mio iwa ponji ma kani? (w12-F 15\/1 mba. 10 udu. 8)\\nTic 16:37​—Paulo utio nenedi ku twero pare mi bedo anyoli mi Roma pi nirweyo lembanyong’a? (“wa Jurumi”, nyathi korolembe iwi Tic 16:37, nwtsty)\\nSom mi Biblia: (Kud ekadh dak. 4) Tic 16:25-40\\nLiew ma kwong’a: (Kud ekadh dak. 3) Tii ku kite ma waromo weco ko ku dhanu. Tel nen pa jawinj iwi video Pirang’o Ukwayu Niponjo Biblia? man wuwec i wie (re kud wunen videone i saa mi thengponji maeni).\\n“Wapeku Yehova ku wer man kud anyong’a”: (Dak. 15) Wec ma karacelo ku juwinj. Keth junen video ma thiwie tie Awiya ubepaku Yehova ku wer. Pi nidaru thenge maeni, kwai dhanu ceke giai malu pi niwer karacelo ku video ma thiwie tie Wimbo 84 Tumejitoa Kutumikia.\\nPonji mi Biblia mi cokiri: (Dak. 30) jy wic 46\\nWer 102 man rwo\\nProgram mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu pi yenga mi nindo 17-23, dwi mir 12, 2018","num_words":221,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.253,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Yesu upong’o lembila pa Isaya | Kwo pa Yesu\\nWIC MI 33\\nYesu upong’o lembila pa Isaya\\nUDUL DHANU GICUNG’IRI IKUM YESU\\nKinde ma Yesu unyang’ nia Jufarisayo ku ju pa Herode gibepangu lembe kara ginege, ecoko julubne gikadhu loka nam mi Galilaya. Udul dhanu madit gilubo toke kuca; giai kud i Galilaya, kud i adhura mi Turo man Sidon ma tie ceng’ini ku dhu nam, ku yo nyang’u mi kulo Yordan, kud i Yerusalem man ku yo piny mi Idumaya. Yesu ukeyo kum ju ma dupa m’ikindgi. Kinde ma dhanu ma gitie ku twoyo m’unyang’ gineno lembuno, gicung’iri i kume. Gikuro ngo nia en re m’emul kumgi, ento gin re ma giridiri kara gimul kume.​—Marko 3:9, 10.\\nDhanu upong’ lee dit, uketho Yesu uyero ni julubne nia gikel nyathi yei moko eidh i ie, kara ewek dhu wat nyanok man kara dhanu kud ucung’iri akeca i kume. Pieno ecopo ponjogi kud i yei kunoke ecopo coro ang’et nyanok kaka ma thwolo i dhu wat, kara ekonygi ceke.\\nJalub ma nyinge Matayo uyero nia tic ma Yesu utimo upong’o “lembe ma Isaya ma jabila yero.” (Matayo 12:17) Lembila ma Yesu upong’one tie makani?\\n‘Nen, jatic para m’agoyo wiye; Jamerna ma mutoro nego ng’eyong’ec para i kume: abiketho tipo para i wie, man ebiyero lembapoka ni thekdhanumange. Ebidhau ngo, kadi ebikok ma tek de ngo; kadok ng’atu moko de mbe ma biwinjo dwande i gengi. Usi m’unyoc ebituro ngo, atutu m’udunyo yiro de ebinego ngo, cil ma fok’eoro lembapoka ni aloci ngo. Man i nyinge thekdhanumange bigeno.’​—Matayo 12:18-21; Isaya 42:1-4.\\nAndhandha Yesu utie jaratic ma Mungu umaru lee mandha. Yesu uketho dhanu ginyang’ kamaleng’ ikum bedopwe ma jurudini giumo wie ku vupo migi. Jufarisayo gibed gitio rac ku Cik pa Mungu, uketho kadok kum ng’atu moko uberemo i ceng’ Sabatu de, gibed gidieng’ ungo kude! Yesu ukoro bedopwe pa Mungu ngbeng’ man enyutho nia tipo pa Mungu ni iwie; pieno ewodho ter ma pek ma dini unuro ko dhanu. Nikum lembe maeno m’etimo, judong dini gimito ginege. Etie zungo ma lee dit!\\nWec ma Biblia uyero nia “Ebidhau ngo, kadi ebikok ma tek de ngo; kadok ng’atu moko de mbe ma biwinjo dwande i gengi” utie ku thelembe makani? Yesu uyio ngo nia dhanu m’ekeyo kumgi man bende pajogi “giketh jung’eye.” (Marko 3:12) Emito ngo dhanu giwinj pire i dhu jumange i gengi, kunoke nia giwinj lembe ma jubekoro igi akora, ma nyo saa moko jubekoro de cuu ngo.\\nYesu uyero bende rwonglembe mi jukojuk ni dhanu ma juporogi ve lum m’unyoc man m’urungere. Dhanune gitie ve wuzi mi kwoyo bongu ma jucwinyo mac i kume man ubeliel nyaliriliri ma dong’ udhingo tho. Yesu urungo ngo lum m’unyoc man enego ngo mac mi wuzi ma dong’ udhingo nitho. Ento ku mer man nya yoo mandha, eting’o dhanu ma kero migi mbe malu. Ma jiji mbe, Yesu re m’utie ng’atu ma dhanu copo nigeno!\\nYesu unyutho bedopwe ngbeng’ nenedi m’umbe nikok i gengi?\\nJukani ma gitie ve lum m’unyoc man wuzi m’ubeliel nyaliriliri, man Yesu udieng’ kugi nenedi?","num_words":489,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.037,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.292,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Nwang’ anyong’a i tic peri (Eklizia 3:13)\\nWIC MIR 15\\nNwang’ anyong’a i tic peri\\n“Ku ba dhanu maku ng’atuman . . . anyong’a nege kum gin ma ber i tic mi muli pare ceke.”​—EKLIZIA 3:13.\\n1-3. (a) Dhanu dupa giwinjiri nenedi i kum tic migi? (b) Wabidwoko wang’ penji makani i wic maeni?\\nI NG’OM zoo, dhanu gitimo tic ku kero pi nipong’o yeny migi man mi juruot migi. Dhanu dupa gimaru ngo tic migi man jumoko ke gimaru ngo nicidho i tic kubang’ ceng’. Ka in de iwinjiri kumeno, icopo timo ang’o kara tic peri umii iri anyong’a? Icopo nwang’u anyong’a nenedi i tic peri?\\n2 Yehova ubeyero iwa kumae: “Ku ba dhanu maku ng’atuman ucam man emadhi, man anyong’a nege kum gin ma ber i tic mi muli pare ceke, en e giramia ma Mungu mio.” (Eklizia 3:13) Yehova ucwiowa ku yeny man ava mi timo tic. Emito anyong’a negwa i kum gin ma wabetimo.​—Som Eklizia 2:24; 5:18.\\n3 Dong’ ang’o ma copo konyowa kara wanwang’ anyong’a i tic mwa? Jukristu gicikiri niceriri i kum ayi tic ma nenedi? Wacopo timo ang’o kara tic mwa mi kum ku thier ma watimo ni Yehova uwoth kakare kakare? Tic makani ke ma pire tek akeca ma wacopo nitimo?\\nJURUTIC ARIO MA DONGO\\n4, 5. Yehova utie ku nen makani iwi tic?\\n4 Yehova de umaru timo tic. Thangambere 1:1 uyero kumae: “Ku kwong’a Mungu cwio polo ku ng’om.” I ng’ei ma Mungu udaru nicwio ng’om ku piny ceke m’i ie, eyero nia giracwia parene ubino “ber dit.” (Thangambere 1:31) Jacwic mwa ubino kud anyong’a i kum gin m’ecwio.​—1 Timoteo 1:11.\\n5 Yehova ubemedere asu nitimo tic. Yesu uwacu kumae: “Vwa ubetimo tic cil ku kawono de.” (Yohana 5:17) Kadok wang’eyo ngo lembe ceke ma wang’u i jo ma Yehova ubetimo de, re moko tie ma wang’eyo. Ebemedere ning’io dhanu ma gibibimo karacelo ku Wode ma Yesu Kristu i Ker. (2 Jukorinto 5:17) Yehova ubetelo wi dhanu man ebedieng’ pigi lee mandha. Tic mi rweyo lembanyong’a i ng’om zoo, uketho dhanu milioni dupa gibeng’eyo Yehova man gitie ku genogen mi kwo rondo ku rongo i ng’om ma bidoko ni paradiso.​—Yohana 6:44; Jurumi 6:23.\\n6, 7. Yesu utie jaratic ma nenedi?\\n6 Yesu bende umaru nitimo tic calu Won. Ma fodi ebino ngo iwi ng’om, ebino “jabodho” pa Mungu, man edikere i cwic mi piny ceke mi polo ku m’i ng’om bende. (Lembrieko 8:22-31; Jukolosai 1:15-17) Kinde m’ebino iwi ng’om, Yesu umedere asu nitimo tic ku tego. Kinde m’ebino aradu, eponjo bodho mi bau, calu ve yiko jamtic ma tung’ tung’ man giero ot. Yesu ugam ung’eyo tic parene cuu mandha uketho eng’eyere ni “jabodho mi bau.”​—Marko 6:3.\\n7 Re, tic pa Yesu ma pire tek akeca m’etimo iwi ng’om ubino nirweyo lembanyong’a man niponjo dhanu ging’ei Yehova. Ebino ku oro adek ku nusu kende pi nidaru tic pare, man etimo tije ku kero niai pir kugweno nitundo uthieno. (Luka 21:37, 38; Yohana 3:2) Ebed ewotho kilometre dak ku wie ku tiende i yo m’utur n’i ie pi nirweyo lembanyong’a ni dhanu.​—Luka 8:1.\\n8, 9. Pirang’o Yesu ubed unwang’u anyong’a i tic pare?\\n8 Timo tic pa Mungu ubino calu cam ni Yesu. Tic maeno umio ire kero ku tego. Nindo moko bedo nuti ma Yesu ubed utimo ie tic ma tek, uketho ebed enwang’u ngo kadok saa mi camu cam de. (Yohana 4:31-38) Etio ku kaka ceke m’umiyere ire pi nikonyo dhanu mange giponj lembe iwi Won. Uketho eyero ni Yehova kumae: “Ayungi i ng’om, adaru timo tic m’imio ira atim.”​—Yohana 17:4.\\n9 Ubenen kamaleng’ nia, Yehova man Yesu gitimo tic ma tek man ginwang’u anyong’a i tic migi man gifoyo ku ticne. Wabemito wabed “jukwany ba Mungu,” man ‘walub ba tiend [Yesu].’ (Juefeso 5:1; 1 Petro 2:21) Eno re m’uketho waii nitimo tic ma tek man wamiyara zoo i gin moko ci ma wabetimo.\\nUKWAYU WABED KU NEN MA NENEDI IWI TIC MWA?\\n10, 11. Ang’o ma copo konyowa wabed ku nen ma ber iwi tic mwa?\\n10 Wa dhanu pa Yehova, watimo tic ma tek pi nipong’o yeny mwa giwa man yeny mi juruot mwa. Wamito wanwang’ anyong’a i tic mwa, re ecopo bedo lembe ma yot ungo. Dong’ wacopo timo ang’o ka wabenwang’u ngo anyong’a i tic mwa?\\nNibedo ku nen ma ber copo ketho junwang’u anyong’a lee mandha i tic moko ci\\n11 Bed ku nen ma ber. Wacopo bedo mbe ku copo mi wilo kaka ma watimo ie tic kunoke kadiri mi tic mwa, ento wacopo wilo nen mwa. Ninyang’ i gin ma Yehova ubemito watim copo konyowa. Ku lapor, Yehova ubemito nia jawiot upong’ yeny mi juruot pare nimakere ku copo pare. Andha, Biblia uwacu nia ng’atu m’ubepong’o ngo yeny mi juruot pare tie “rac ma sagu ng’atu ma jayic ungo.” (1 Timoteo 5:8) Kan itie jawiot, ukwayu itim ku kero pi nipong’o yeny mi juruot peri. Kadok nwang’u imaru kit tic m’itimo kunoke ngo, re kan ebekonyi nipong’o yeny mi juruot peri, eca nyayu anyong’a i Yehova bende.\\n12. Timo tic ku kero man nibedo dhanu m’atira utie ku bero makani iwa?\\n12 Tim tic ku kero man bed ng’atu m’atira. Eno copo ketho ebedo iri yot ninwang’u anyong’a i tic peri. (Lembrieko 12:24; 22:29) Bende, eno biketho jadit tic peri bigeni. Judongtic gimaru jurutic m’atira, pilembe gibikwalu ngo sente, kadi jamtic kunoke saa mi tic. (Juefeso 4:28) M’usagu zoo, Yehova ng’eyo kan ibetimo tic ku kero man itie ng’atu m’atira. Icopo bedo “ku pidocwiny ma ber” pilembe ing’eyo nia ibenyayu anyong’a i Mungu m’imaru.​—Juebrania 13:18; Jukolosai 3:22-24.\\n13. Lembang’o mange ma ber ma copo timere ka watie dhanu m’atira i tic?\\n13 Ng’ei nia kura peri i tic copo mio yung’ ni Yehova. Eno tie iwa thelembe mange ma ketho wabedo kud anyong’a i tic mwa. (Tito 2:9, 10) Lapor peri ma ber copo ketho jaratic wedu moko umar niponjo Biblia.​—Som Lembrieko 27:11; 1 Petro 2:12.\\nACIKARA NING’IO TIC MA NENEDI?\\n14-16. Lembang’o m’ukwayu wang’ii ie cuu kinde ma wabeng’io tic?\\n14 Biblia ukwanu ngo tic ma tung’ tung’ ma Jakristu copo timo ku m’ecopo timo ngo. Ento etie ku cik mir ukungu ma copo konyowa nimaku yub ma cuu iwi timo tic. (Lembrieko 2:6) Wacopo tio ku cik mir ukungu mi Biblia pi nipenjara ku penji m’ulubo e.\\nSai tic ma bituro ngo cik mir ukungu pa Yehova\\n15 Nyo tic maeni biketho atim lembe moko ma rac i wang’ Yehova? Wadaru niponjo iwi timo ma tung’ tung’ ma Yehova udagu, calu ve kwalu kwo man cwayu vupo. (Ai 20:4; Tic mi Jukwenda 15:29; Juefeso 4:28; Lembanyutha 21:8) Pieno, wakwero tic moko ci m’ubeturo cik mir ukungu pa Yehova.​—Som 1 Yohana 5:3.\\n16 Nyo tic maeni ubecwaku kunoke ubeyawu pi timo moko ma Yehova ukwero? Nitimo tic mi giero ot tie rac ungo. Dong’ ka Jakristu unwang’u tic mi giero ot mi kanisa moko mi dini mi vupo ke? I andha, tic pare bikwayu ngo nia edikere i thier mi ndra kamaleng’ kamaleng’. Re, nyo tic pare mi giero ot kanisa eno ubetielo ngo tic mi tio rac ku Lembe pa Mungu pi niponjo vupo? (Lembanyutha 18:4).\\n17. Ang’o ma copo konyowa nimaku yub ma nyayu anyong’a i Mungu?\\n17 Ka wabetio ku cik mir ukungu pa Mungu, wacopo bedo kit dhanu ma jukoro pigi i buku mi Juebrania 5:14, “ju ma ni kum timo ma gitimo ng’eyong’ec migi bedo ayika mi ng’io gin ma ber ku gin ma rac.” Kepenjiri kumae: ‘Kan ayio tic maeni, nyo ebikiero ngo jumange? Nyo tic maeni bikwayu nia awek jadhoga mi gamiri kud awiya para man acidh i ng’om mange? Lembuni bibedo ku matoke makani i wigi?’\\n‘NG’II GIN MA’ PIRE TEK AKECA\\n18. Pirang’o ecopo bedo iwa tek niketho wiwa ceke i kum thier mwa?\\n18 Ecopo bedo tek iwa niketho thier ma wabetimo ni Yehova ubed i kabedo ma kwong’a i nindo maeni “mi kajik rundi.” (2 Timoteo 3:1) Ninwang’u tic man nigwoke copo bedo lembe ma tek. Ubekwayu wapong’ yeny mi juruot mwa, ento wang’eyo nia thier mwa ukwayu ubed i kabedo ma kwong’a. Ukwayu ngo wawek giki mi kum udok ni gin ma pire tek akeca i kwo mwa. (1 Timoteo 6:9, 10) Dong’ wacopo ‘ng’io gin ma’ pire tek akeca nenedi man bende nipong’o yeny mi juruot mwa?​—Jufilipi 1:10.\\n19. Nigeno Yehova konyowa nenedi nitimo ngo tic nikadhu mukero?\\n19 Gen Yehova kud adundeni ceke. (Som Lembrieko 3:5, 6.) Wang’eyo nia Mungu ung’eyo tap gin ma cande benegowa man ebedieng’ piwa lee mandha. (Zaburi 37:25; 1 Petro 5:7) Lembe pare ubewacu iwa kumae: “Bed agonya kum mer ma jumaru ko jukupiny; dong’ cwinywu cung kum wagi gin ma wubedo ko: kum [Mungu] . . . wacu kumae, Abiweki ki ngo, kadok akuna de abikuni ki ngo.” (Juebrania 13:5) Yehova ubemito ngo wabed wadieng’ akeca pi pong’o yeny mi juruot mwa. Gin m’etimo niai con unyutho nia etie ku copo mi pong’o yeny mi dhanu pare. (Matayo 6:25-32) Kadok nwang’u lembe tie iwa nenedi i tic de, wamedara asu niponjo Lembe pa Mungu, nirweyo lembanyong’a man nicidho i coko mwa mi Jukristu.​—Matayo 24:14; Juebrania 10:24, 25.\\n20. Wacopo nikwo m’umbe nisayu giki mi kum dupa nenedi?\\n20 Keth weng’i cungi i kum lembe acel. (Som Matayo 6:22, 23.) Eno thelembene tie nia ikwo m’umbe nisayu giki mi kum dupa kara imiyiri zoo i tic pa Yehova. Wang’eyo nia ecibedo ni lembkasegu niweko pi sente, ayi kwo ma ber, jamtic moko m’uwok ma nyen udok tek nisagu winjiri mwa ku Mungu. Ang’o ma bikonyowa niketho gin ma pire tek i kabedo ma kwong’a? Wacikara nitimo kero kara kud wamond i banja. Ka dong’ idaru mondo i banja, mak yub m’icopo jwige ko kunoke cule ethum. Ka wabedo ngo ku wang’wa, giki mi kum copo mayu saa mwa ku kero mwa man wacopo nwang’u ngo kadok saa mi rwo, mi ponjo piny kunoke mi rweyo lembanyong’a. Kakare niweko giki mi kum unur kwo mwa, wamito wafoy ku piny ma pigi tek, calu ve “cemo ku kendi.” (1 Timoteo 6:8) Kadok nwang’u kwo mwa tie nenedi de, eber nia wang’ii ie thiri thiri pi nineno kite ma wacopo timo ko ni Yehova lee mandha.\\n21. Pirang’o wacikara ning’io gin ma bibedo i kabedo ma kwong’a i kwo mwa?\\n21 Keth lembe ma pigi tek i kabedo ma kwong’a. Ukwayu watii ku saa mwa, tego, man piny ma watie ko ku rieko. Ka wabedo ngo ku wang’wa, piny ma tijgi nok, calu ve somo kunoke sente bimayu saa mwa ma pigi tek. Yesu uwacu kumae: ‘Ma kwong’a wuyeny Ker.’ (Matayo 6:33) Ng’iong’ic ma watimo, timo mwa, lembe ma watimo ku bang’ ceng’, man lembakeca mwa, ceke ginyutho gin m’utie i kabedo ma kwong’a i adundewa.\\nTIC MA PIRE TEK AKECA M’UKWAYU WATIM\\n22, 23. (a) Jukristu gitie ku tic makani ma pire tek akeca? (b) Ang’o ma bikonyowa kara wanwang’ anyong’a i tic mwa?\\n22 Tic mwa ma pire tek akeca utie nitimo ni Yehova man nirweyo lembanyong’a ni dhanu mange. (Matayo 24:14; 28:19, 20) Calu Yesu, wamito watim tic maeno ku tego mwa ceke. Jumoko giweko pacu migi pi nicitimo tic ka ma yeny mi jurwei utie lee i ie. Jumange gibeponjo dhok mange kara girwei lembanyong’a ni dhanu ma giweco dhokne. Wec ku dhanu ma gidaru timo lembe maeno man penjgi iwi lembene. Gibikoro iri nia gigam ginwang’u mutoro man bero lee i kwo migi.​—Som Lembrieko 10:22.\\nTimo ni Yehova utie tic ma pire tek nisagu zoo\\n23 Dhanu dupa m’i kindwa tin, gitimo saa ma lee i tic kunoke gitimo tic dupa dupa pi nipong’o kende kende yeny mi juruot migi. Yehova ung’eyo lembuno man ebefoyowa pi gin ceke ma wabetimo pi nipong’o yeny mi juruot mwa. Pieno dong’ wek wan ceke watimu tic ku kero pi nilubo lapor pa Yehova man pa Yesu, kadok nwang’u ebed kit tic ma nenedi de. Man wek wapoi nia tic mwa ma pire tek nisagu utie nitimo ni Yehova man nirweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu. Eno bimio iwa anyong’a mandha.\\n1 YEHOVA UCWIO DHANU KUD AVA MI TIMO TIC I KUMGI\\n“Ku ba dhanu maku ng’atuman ucam man emadhi, man anyong’a nege kum gin ma ber i tic mi muli pare ceke, en e giramia ma Mungu mio.”​—Eklizia 3:13\\nPirang’o tic utie giramia m’uai i bang’ Mungu?\\nThangambere 1:1, 31; Eklizia 2:24; Yohana 5:17\\nYehova ubetimo tic ku kero. Anyong’a nege i kum tic pare man emito wan de anyong’a negwa i kum tic mwa.\\nLembrieko 8:22-31; Jukolosai 1:15-17\\nYesu bende ubino jaratic ma tek kinde m’ebino i polo man i ng’om bende.\\nYesu ubed utimo tic ma ber akeca man etimo tic parene cil m’edare ko, kadok i saa m’ebino ire yot ungo de.\\n2 WACOPO NILOKO NEN MA WATIE KO IWI TIC UDOK MA BER\\n“Ineno ng’atu moko ma won amora i tic pare? Ebicungo i wang’ ju m’ubimo.”​—Lembrieko 22:29\\nAng’o ma biketho wabibedo kud anyong’a i kum tic mwa?\\nLembrieko 12:24; Jukolosai 3:22-24; Juebrania 13:18\\nKadok wacopo ngo niwilo tic mwa, re wacopo loko nen mwa. Wamito wabed dhanu m’atira man watim tic ku kero man watim kero nibedo ku nen ma ber.\\nLembrieko 27:11; 1 Timoteo 5:8; 1 Petro 2:12\\nKan ibepong’o yeny mi giki mi kum mi juruot peri, eca nwang’u ibeworo Mungu. Man kura peri ma ber i tic mio yung ni Yehova.\\nAi 20:13-15; Lembrieko 2:6; Jurumi 14:19-22; Juefeso 5:28–6:4; 1 Yohana 5:3; Lembanyutha 18:4\\nBiblia konyowa ninyang’ iwi matoke ma tic moko ma wayio copo bedo ko i wiwa, iwi juruot mwa, umego ku nyimego man m’usagu zoo, iwi Yehova.\\n3 NIKETHO LEMBE MA PIGI TEK I KABEDO MA KWONG’A KONYOWA NINWANG’U ANYONG’A I TIC\\n‘Ng’ii gin ma pire tek akeca.’​—Jufilipi 1:10\\nLembang’o ma wacikara niketho i kabedo ma kwong’a?\\nZaburi 37:25; Lembrieko 3:5, 6; 1 Petro 5:7\\nBed ku genogen nia Yehova ung’eyo gin ma cande ubenegi i kwo peri ma kubang’ ceng’.\\nMatayo 6:25-32; 1 Timoteo 6:8-10; Juebrania 13:5\\nPonj nifoyo ku gin m’itie ko.\\nLembrieko 10:22; Matayo 6:33; 28:19, 20; Juebrania 10:24, 25\\nKeth wii zoo i kum timo ni Yehova man nirweyo lembanyong’a. Eni tie tic ma pire tek nisagu zoo ma wacopo nitimo.","num_words":2184,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.262,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"JW Program mi coko mi Kwo man tic mi yenga mi nindo 16-22, dwi mir 4, 2018\\nBuku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu | Dwi mir 4 2018\\nYenga mi nindo 16-​22, dwi mir 4\\nWer 130 man rwo\\n“Dubo peri juweko” (Dak. 10)\\n[Keth junen video Wec mir acaki iwi buku pa Marko]\\nMk 2:3-5​—Kisa ma Yesu ubino ko ucwale niweko dubo pa ng’atu m’ubino ku twoyo ma nego kum nding’ (jy mba. 67 udu. 3-5)\\nMk 2:6-12​—Yesu unyutho nia etie ku copo mi weko dubo kinde m’ekeyo kum ng’atu m’ubino ku twoyo ma nego kum nding’ (“makani ma yot ma sagu” nyathi korolembe iwi Mk 2:9, nwtsty)\\nMk 1:11​—Thelembe mi wec maeno ma Yehova uyero ni Yesu utie ang’o? (“dwal uai kud i polo,” “In i Woda,” “mutoro nega i kumi” nyithi korolembe iwi Mk 1:11, nwtsty)\\nMk 2:27, 28​—Pirang’o Yesu uwacu nia etie ‘Rwoth mi sabatu’? (“Rwoth . . . mi Sabatu” nyathi korolembe iwi Mk 2:28, nwtsty)\\nSom mi Biblia: (Kud ekadh dak. 4) Mk 1:1-15\\nRombo ma kwong’a: (Kud ekadh dak. 2) Cak ku kite ma waromo weco ko ku dhanu. Dwok wang’ jai moko ma bewok wang’ ma pol i beng’wu.\\nLiew ma kwong’a: (Kud ekadh dak. 3) Tii ku kite ma waromo weco ko ku dhanu.\\n“Abino lwong’o weg bedopwe ngo, ento judubo”: (Dak. 7) Wec ma karacelo ku juwinj. Keth junen video ma thiwie tie Enwang’u genogen kud i otkol. I ng’eye, penj juwinj ku penji ma e: Ang’o m’ukonyo Donald ninwang’u mutoro mandha i kwo pare? Kinde ma waberweyo lembanyong’a, wacopo lubo nenedi lapor pa Yesu m’ubed utimo ngo akoyakoya?​—Mk 2:17.\\nYehova weko dubo mwa “ma gwei”: (Dak. 8) Wec ma karacelo ku juwinj. Keth junen video ma thiwie tie Yehova, abikethi i kabedo ma kwong’a i kwo para. I ng’eye, penj juwinj ku penji ma e: Anneliese utundo nidwogo i bang’ Yehova nenedi man pirang’o? (Is 55:6, 7) Icopo tio nenedi ku lembe ma Anneliese ukadhu kud i ie pi nikonyo ju ma nok nok gitundo niweko Yehova?\\nPonji mi Biblia mi cokiri: (Dak. 30) jy wic 17\\nProgram mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu pi yenga mi nindo 16-​22, dwi mir 4, 2018\\nYenga mi nindo 2-​8, dwi mir 4\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Lembe m’urombo man m’ukoc i kind Kadhukuwijo ku Poi pi tho pa Yesu\\nYenga mi nindo 9-​15, dwi mir 4\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Wucidh wuketh dhanu dok julub​—Pirang’o, kani, man nenedi?\\nKWO MI JUKRISTU Pi niketho dhanu dok julub, pire tie tek nirweyo igi man niponjogi\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU “Dubo peri juweko”\\nYenga mi nindo 23-​29, dwi mir 4\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Yesu ukeyo kum dhanu ceng’ Sabatu\\nYenga mi nindo 30, dwi mir 4–​nindo 6, dwi mir 5\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Yesu tie ku copo mi cero wedi mwa ma githo\\nKWO MI JUKRISTU Watii cuu ku jamtic ma tung’ tung’ ma watie ko mi ponjo dhanu\\nText Yore ma tung' tung' mi toko jemni mir elektronik BUKU MI COKO MI KWO MAN TIC MWA MI JUKRISTU Dwi mir 4 2018\\nBUKU MI COKO MI KWO MAN TIC MWA MI JUKRISTU Dwi mir 4 2018","num_words":486,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.057,"special_characters_ratio":0.294,"stopwords_ratio":0.3,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Wamed bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a​—Nidok liewo ng’atini\\nBuku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu | Dwi mir 11 2017\\nPIRANG’O PIRE TIE TEK: Dhanu dupa ma gijolo lemkwenda mi Ker pa Mungu gitie dhanu ma gibesayu ning’eyo lemandha iwi Mungu. (Is 55:6) Kara waponjgi nok nok, wacikara nidok ibang’gi kendo kendo. Dhanu gibenwang’iri ku kit peko matung’ tung’, pieno kite ma wabimio ko ava ikumgi bicikire nikoc. Wabinwang’u matoke maber tekene wayikara cuu mandha man wadok niliewogi ku lembakeca mi caku kugi ponji mi Biblia.\\nTim kero nidok liewe nya pio pio, nyo ing’ei nindo moko kumeni.​—Mt 13:19\\nNyuth nia imare man iwore. Pot kumi\\nCak nimothe ku yaw yaw. Lwong’e ku nyinge. Nyuth ire thelembe m’uketho idwogo niliewe. Nyo pi nidwoko wang’ penji pare, nimio ire girasoma m’uwok ma nyen, ninyutho ire pi kusika mwa mir Internet, ninyutho ire video, kunoke ninyutho ire kite ma ponji mi Biblia kadhu ko. Wil wec peri nimakere ku yeny pare.​—Flp 2:4\\nDok ikor ire paru m’uai i Lembagora kunoke niweko ire girasoma, pi nikwoyo pii iwi kodhi mi lemandha m’ipidho i adundene. (1Ko 3:6) Tim kero ceke kara edok jarimoni\\nKeth eng’ei pi gin ma wubiweco iwie nindo m’ubino\\nYenga mi nindo 6-​12, dwi mir 11\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU “Yeny Yehova, kara imediri nikwo”\\nKWO MI JUKRISTU Wamed bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a​—Nidok liewo ng’atini\\nYenga mi nindo 13-​19, dwi mir 11\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Nwang’ ponji ikum kosa m’itimo\\nKWO MI JUKRISTU Ponji ma wacopo nwang’u niai i buku pa Yona\\nYenga mi nindo 20-​26, dwi mir 11\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Yehova ubekwayu ang’o i bang’wa?\\nYenga mi nindo 27, dwi mir 11–​nindo 3, dwi mir 12\\nLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU Mediri nikio man nibedo tek i thenge mi tipo\\nKWO MI JUKRISTU Mediri nikio man nibedo tek i thenge mi tipo i saa mir alokaloka\\nText Yore ma tung' tung' mi toko jemni mir elektronik BUKU MI COKO MI KWO MAN TIC MWA MI JUKRISTU Dwi mir 11 2017\\nBUKU MI COKO MI KWO MAN TIC MWA MI JUKRISTU Dwi mir 11 2017","num_words":334,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.04,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.251,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Terruok gi tim ma ok ler moro amora, kata gombo, kik bedi e kindu, kendo kata mana wacho kik wachi nimar mano ok owinjore gi jo-Nyasaye,\\nTimbe mag ngima dhano nenore ratiro. Gin terruok, tim ma ok ler, anjawo,\\n Beduru mabor gi terruok. Richo moko duto ma ng’ato timo ok keth ringre. Ng’ama terore to ketho ringre owuon. Koso ok ung’eyo ni ringreu en Hekalu mar Roho Maler modak e iu, mane Nyasaye omiyou? Un ok un mau uwegi, to un mag Nyasaye.\\n Nyasaye dwaro ni mondo ubed joma ler, omiyo nyaka uwe terruok. Ng’ato ka ng’ato kuomu mondo ong’e rito ringre owuon e yo maler kendo mipako.","num_words":107,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.056,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Ka watho, wadoko nenedi? Nyo kwo tie ing’ei tho?\\nWIC MIR ABUSIEL\\n1-3. Dhanu gibed gipenjo penji makani ka dhanu tho, man dini moko dwoko wang’ penji maeno nenedi?\\nBIBLIA ung’olo nia nindo moko, “tho bibedo nuti kendo ngo.” (Lembanyutha 21:4) I Wic mir 5, waponjo nia nikum jamgony, ecopere iwa ninwang’u kwo ma rondo ku rondo. Ento pi kawoni, fodi dhanu ubetho asu. (Eklizia 9:5) Pieno, wabed wapenjara ku penji dupa ma dongo dongo calu ve, ka watho, wadoko nenedi?\\n2 Wabed wapenjo penji maeno, akecane ka ng’atu moko ma wamaru utho. Wacopo nipenjara kumae: ‘Ecidho kani? Nyo ebeneno wiwa dee? Nyo ecopo nikonyowa? Nyo wabinene kendo?’\\n3 Dini ma tung’ tung’ gibed gidwoko wang’ penji maeno i ayi de ma tung’ tung’. Dini moko ponjo nia kan itie ng’atu m’atira, icidho i polo ing’ei tho peri, kan itie ng’atu marac ke, icidh iwang’ i mac ma kuthum. Dini mange yero nia ing’ei tho peri, idoko ni tipo man icaku nikwo karacelo ku jupewu ma gidaru nitho. Dini mange ke yero nia kan itho, jupoko lembe i wii, e ing’eye, idok inyoliri kendo, kunoke idok ikwo kendo, re ku kum mange. Ku lapor, giyero nia idok inyoliri ni dhanu kendo kunoke ni lei.\\n4. Dini ma tung’ tung’ gitie ku ponji acel makani mir ukungu pi tho?\\n4 Icopo geno nia dini maeno ceke giponjo lembe m’ukoc i kindgi. Ento i andha, ponji migi ceke ucungo iwi ukungulembe acel. Giponjo nia ka ng’atini utho, piny moko tie i kume ma medere asu nikwo. Nyo eno tie lemandha?\\nKA WATHO WACIDHO KANI?\\n5, 6. Ka watho wadoko nenedi?\\n5 Yehova ung’eyo kite ma wadoko ko ka watho, pieno ewacu iwa nia ka ng’atini utho, kwo pare jik. Tho utie jadhu kwo. Pieno, ka ng’atu moko tho, mutoro kunoke can man paru pare medere ngo nikwo kaka moko mange. * Ka watho, wacopo neno piny ungo, wacopo winjo ngo lembe, man wacopo paru de ngo kendo.\\n6 Ubimo Suleman ukiewo nia “ju m’utho ging’eyo gin moko ngo.” Ju m’utho gicopo ngo nimaru kunoke nidagu ng’atini, man “tic moko mbe, kadi bodho, kadi ng’eyong’ec, kadi rieko, i liel.” (Som Eklizia 9:5, 6, 10.) M’umedo maeno, i Zaburi 146:4, Biblia yero iwa nia ka ng’atini utho, “pidoic pare” tho.\\nLEMBE MA YESU UYERO PI THO\\nYehova ucwio dhanu kara gikwo rondo ku rondo iwi ng’om\\n7. Yesu uyero ang’o pi tho?\\n7 Kinde ma Lazaru ma jarimb Yesu utho, Yesu uyero ni julubne kumae: ‘Jarimbwa Lazaru nindo.’ Re, Yesu ubino yero ngo nia Lazaru ubeyom ayoma. Ing’eye, Yesu udok uyero kumae: ‘Lazaru tho.’ (Yohana 11:11-14) Pieno, Yesu uporo tho ku nindo. Eyero ngo nia Lazaru ubino i polo kunoke nia ebino karacelo ku jupagi m’ular utho i wang’e. Bende, eyero ngo nia Lazaru ubino nisendere i mac ma kuthum kunoke nia enyolere kendo ni dhanu mange kunoke ni lei. Ubino ve Lazaru unindo nindo ma pek. Giragora mange bende uporo tho ku nindo ma pek. Saa ma junego Stefano, Biblia uyero nia “Enindo.” (Tic mi Jukwenda 7:60) Jakwenda Paulo bende ukiewo pi Jukristu moko ma gigam githo nia, “Ginindo.”—1 Jukorinto 15:6.\\n8. Wang’eyo nenedi nia Mungu ucwio ngo dhanu kara githo?\\n8 Nyo Mungu ucwio Adamu giku Eva kara nindo moko gibin githo? Ungo! Yehova ucwiogi kara gikwo kud anyong’a man ku leng’kum maber rondo ku rondo. Kinde ma Yehova ucwio dhanu, emio igi ava mi kwo nja ku nja. (Eklizia 3:11) Junyodo moko mbe ma maru nia awiya migi gitii man githo, Yehova de udagu ka wabetii man wabetho. Dong’ ka Mungu ucwiowa kara wakwo rondo ku rondo, pirang’o ke wabetho?\\n9. Pirang’o cik ma Yehova umio ni Adamu giku Eva ubino tek ungo?\\n9 Yehova uyero ni Adamu i podho mir Eden kumae: “Ku ba yen ceke m’i podho icopo camu kume moko calu iyenyo. Ento yen mi ng’eyong’ec mi gin maber ku gin marac, kud icam nyinge moko: kum i ceng’ m’ibicamu nyinge moko ci ibitho andha.” (Thangambere 2:9, 16, 17) Ebino tek ungo niworo cik maeno m’ubino terere, man Yehova re m’ubino ku twero mi nyutho ni Adamu giku Eva, gin maber ku gin marac. Ka nwang’u giworo cik maeno pa Yehova, nwang’u gibecinyutho nia giworo dito pare. Nwang’u gibecinyutho bende foyofoc migi ire pi gin ceke m’egam emio igi.\\n10, 11. (a) Sitani uwondo Adamu giku Eva nenedi? (b) Pirang’o kisa copo timere ngo ni Adamu giku Eva pi lembe ma gitimo?\\n10 Lembe mi can utie nia, Adamu giku Eva ging’io migi nituro cik pa Yehova. Sitani upenjo Eva kumae: “Meno te Mungu wacu kumae, kud wucam kum nying’ yen ceke m’i podho?” Eva udwoko ire kumae: “Kum nying’ yen m’i podho wacopo camu: ento kum nying’ yen ma ni i die podho, Mungu wacu kumae, kud wucam kume moko, kadok amula de kud wumul kume, wumaru tho.”—Thangambere 3:1-3.\\n11 Sitani udok uwacu ni Eva kumae: “Wubitho andha ngo: kum Mungu ng’eyo nia i ceng’ ma wucamu kume moko, e weng’wu biyabre, man wubibedo calu Mungu, ma wung’eyo ko gin maber ku gin ma rac.” (Thangambere 3:4-6) Sitani umito Eva upar nia ecopo ng’io en gire gin maber ku gin marac. Bende, ecwayu ndra pi lembe ma bitimere ka Eva uturo cik pa Mungu. Sitani uyero nia Eva bitho ngo, pieno Eva ucamu nying yen ne moko man ing’eye edok emio moko ni cware bende. Adamu giku Eva ging’eyo cuu nia Yehova ukwerogi nicamu nying yen maeno. Saa ma gicame, gigam gituro cik maeno pa Mungu akakaka, cik m’ubino terere man m’ubino yot. Ginyutho bende nia giworo ngo Wego migi mi polo ma jamer. Gitimo lembe ma kisa copo timere ko ngo igi!\\n12. Pirang’o tegowic ma Adamu giku Eva gitimo ni Yehova tie lembe ma turo cwinyjo hai?\\n12 Junyodo mwa mi kwong’o gitimo lemkasegu mandha ma giworo ko ngo Jacwic migi! Kepar nia itungo awiya peri ku can, re ing’eye gijai iri, gicaku timo kwa lembe m’ukoc ku m’iyero nia gitim; icopo winjiri nenedi? Nyo lembe maeno copo turo cwinyi ngo?\\nAdamu uai i utur, man edok de i utur\\n13. Saa ma Yehova uwacu nia “ibidoko ni utur,” emito ninyutho ang’o?\\n13 Kinde ma gituro cik pa Yehova, Adamu giku Eva gibayu genogen migi mi kwo ma rondo ku rondo. Yehova uyero ni Adamu kumae: “Kum in i utur, man ibidoko ni utur.” (Som Thangambere 3:19.) Eno nyutho nia Adamu bidoko ni utur kendo, tap kite m’elar ebino ko saa ma nwang’u fodi jucwie ngo. (Thangambere 2:7) Ing’ei ma Adamu udubo, etho man ebedo nuti kendo ngo.\\n14. Pirang’o wabed watho?\\n14 Ka nwang’u Adamu giku Eva giworo cik pa Mungu, nwang’u di tin de gitie kwo asu. Ento saa ma gituro cik pare, gidubo, man ing’eye githo. Dubo tie calu twoyo moko ma pek ma walagu niai ibang’ junyodo mwa ma kwong’a. Wan ceke junyolowa ku dubo, eno re m’uketho wabed watho. (Jurumi 5:12) Ento eno tie ngo lembe ma Mungu ukeco pi dhanu. Mungu maru ngo nyanok de nia dhanu githo, pieno Biblia ulwong’o tho ni “jakwor.”—1 Jukorinto 15:26.\\n15. Lemandha ma Biblia ponjo iwi ju m’utho ubegonyowa nenedi?\\n15 Lemandha ma wang’eyo iwi ju m’utho, ubegonyowa ikum paru dupa mi ndra. Biblia ubeponjowa nia ju m’utho giwinjo ngo litho kadi can de. Wacopo weco kugi ngo, gin de gicopo weco kudwa ngo. Wacopo konyogi ngo, gin de gicopo konyowa ngo. Gicopo timowa rac ungo, pieno wacikara ngo nilworogi. Re, dini dupa loko nia ju m’utho gibekwo kaka moko, man nia wacopo konyogi ka wamio sente ni judongo mi dini kunoke ni dhanu ma junenogi nia gitie ju maleng’. Ento ka wang’eyo lemandha ma Biblia ubeponjo iwi ju m’utho, jucopo wondowa ngo.\\n16. Dini mapol ponjo vupo makani iwi ju m’utho?\\n16 Sitani ucikutio ku dini mi ndra pi niwondowa man niketho wapar nia ju m’utho gitie kwo asu. Ku lapor, dini moko ponjo nia ka watho, piny moko tie ikumwa ma medere asu nikwo kaka mange. Nyo dini peri de beponjo kumeno, kunoke nyo ebed eponjo tap lembe ma Biblia yero iwi ju m’utho? Sitani ubetio ku vupo pi niwingo dhanu kud ikum Yehova.\\n17. Pirang’o ponji ma nia Yehova wang’u dhanu i mac ma kuthum tie ponji ma nyayu acidi i wie?\\n17 Dini mapol ponjo lembe ma nyayu can ku ng’ecwiny. Ku lapor, jumoko ponjo nia dhanu mareco gibiwang’ rondo ku rondo i mac ma kuthum. Eno tie ponji mi vupo man ma mio acidi iwi Yehova. Ecopo ngo nisendo dhanu i ayi ma kumeno kadok nyanok de! (Som 1 Yohana 4:8.) Icopo winjiri nenedi ka ng’atu moko ubewang’u cing’ nyathin pare i mac, nia eca ebemio ire matira? M’umbe jiji, icopo paru nia etie ng’atu ma cwinye rac akeca. Icopo mito ngo nia itund ning’eye ang’eya de. Sitani bende ubemito tap nia wadag Yehova kumeno!\\n18. Pirang’o ukwayu ngo walwor ju m’utho?\\n18 Dini moko wacu nia ka dhanu utho, gidoko ni tipo. Giponjo nia wacikara niworo kunoke nilworo tipo maeno pilembe gicopo nidoko iwa ni jurimo ma konyowa kunoke ni judhogwa ma timowa rac. Dhanu mapol giyiyo vupo maeno. Gilworo ju m’utho man giworogi kakare niworo Yehova. Poi nia ju m’utho copo ngo ning’eyo lembe moko kadok nyanok de, pieno, wacikara ngo nilworogi. Yehova tie Jacwic mwa. En re m’etie Mungu mandha man wacikara niworo en kende.—Lembanyutha 4:11.\\n19. Ng’eyo lemandha iwi ju m’utho konyowa nenedi?\\n19 Ng’eyo lembe mandha iwi ju m’utho gonyowa kud i ponji mi ndra mi dini ma tung’ tung’. Lemandhane konyowa ninyang’ iwi lembang’ola mabeco ma Yehova ung’olo pi kwo mwa man pi nindo mwa m’ubino.\\n20. Wabiponjo lembang’o i wic m’ulubo?\\n20 Yang’ con, Yob m’ubino jaratic pa Mungu upenjo kumae: “Tek dhanu tho, ebikwo kendo?” (Yob 14:14) Nyo ecopere de ni ng’atu m’utho nicer? Kite ma Mungu udwoko ko wang’ penji maeno i Biblia, nyayu mutoro lee i iwa. Wabiponjo lembene i wic m’ulubo.\\n^ par. 5 Dhanu moko giparu nia ng’eyong’ec (âme) kunoke tipo (esprit) medere asu nikwo ing’ei tho pa ng’atini. Pi ninyang’ lee, som Thenge ma jumedo, namba 17 kud 18.\\nLEMANDHA MI 1: KA NG’ATINI UTHO, KWO PARE JIK\\n“Ju m’utho ging’eyo gin moko ngo.”—Eklizia 9:5\\nKa watho, wadoko nenedi?\\nZaburi 146:3, 4; Eklizia 9:6, 10\\nKa watho, wacopo neno ngo, wacopo winjo ngo, man wacopo paru de ngo.\\nYesu uporo tho ku nindo.\\nLEMANDHA MIR 2: YEHOVA MITO NGO NYANOK DE NIA DHANU GITHO\\n“Ento yen mi ng’eyong’ec mi gin ma ber ku gin ma rac, kud icam nyinge moko: kum i ceng’ m’ibicamu nyinge moko ci e ibitho andha.”—Thangambere 2:17\\nSitani ucwayu ndra pi lembe ma bitimere ka Eva uturo cik pa Mungu. Saa m’ Adamu giku Eva gituro cik pa Mungu, gidubo, man ing’eye githo.\\nIng’ei tho p’Adamu, ebedo nuti kendo ngo.\\nDubo tie calu twoyo moko ma pek ma walagu niai ibang’ junyodo mwa ma kwong’a. Wan ceke junyolowa ku dubo, eno re m’uketho wabed watho.\\n1 Jukorinto 15:26\\nBiblia ulwong’o tho ni jakwor.\\nLEMANDHA MIR 3: LEMANDHA MA WANG’EYO IWI JU M’UTHO GONYOWA\\n“Tek dhanu tho, ebikwo kendo? [Abikuro], maram gony para wok ko.”—Yob 14:14\\nNg’eyo lemandha iwi ju m’utho gonyowa nenedi ikum paru ma tung’ tung’ mi ndra?\\nPonji ma nia Yehova wang’u dhanu i mac ma kuthum tie ponji ma nyayu acidi i wie. Ecopo ngo nisendo dhanu i ayi ma kumeno kadok nyanok de.\\nDhanu mapol gilworo ju m’utho, man giworogi kakare niworo Yehova. Yehova re ma tie Mungu mandha, pieno wacikara niworo en kende.","num_words":1806,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.028,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.244,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"CYCLE CONNECT OCAKO YUB MI LOKO KWO PA DANUI DISTRICT MI AMURU – WEST NILE TODAY NEWS\\nHome\/Alur\/CYCLE CONNECT OCAKO YUB MI LOKO KWO PA DANUI DISTRICT MI AMURU\\nwestniletoday January 19, 2022\\tAlur, News Leave a comment 82 Views\\nCycle connect, ma otiye company ma miyu ba nja man yo longo ni juru furma otiye kuda jemi matin duo daru cwalo tic pare niai I district mi Adjumani nitucI district mi Amuru.\\nWilliams Komakech Cainan, manenu wi i yub i botongu mi Cycle Connect, owacu gimiyubanjanijurufur ma otiye ku dajemimacalogari, pikipiki, dyeng ma furu fur man Cumaregu. Jurufur ne giga mgiculu i ngeyoro acel nyo 2 labongo sente moko i wiye.\\nEgon yun i akanga ti opodo ka culu, gini angkongi kum lembe ma ocere man ka epodo ka wi njerekugi, gimako ongoenke, giga mu ajemi pare ma enyutuigi pi banja ne.\\nEmmy Okkema, jadit man enu wi i ongu mi Cycle Connect, isawa mi wecu ku jurufur I yub mi tenujangimanyenitejagu mi Atiak itum pa yenga owacu yub ne otiye pi medukeru pa jurufurkubanja mi yubukuloka migi kara ginong sente muromo pi konyusomo pa awiamigi man yubu yore mi kwo I pacumigi.\\nJadit ne owacu giti yeku yub mi yab ujangi i districts mi Pader, Dokolo, Oyam, Nwoya, Apac, man Otuke man gi cwalo i kabedo mange de.\\nGeoffrey Ochora, jago mi Pacumoro Ward, isawa ma obedo ka wecu Town Clerk, ofoyu company ne pi kelo tic mi lokokwo pa jutedero.\\nCycle Connect, otiyeku customer elifu 10,000 i Acholi ku Lango man 500 ikumgia i itejagu mi Atiak manongerei district mi Amuru kende.\\nDanu ma onongo beru i kum Cycle Connect itejagu mi Atiak manongerei district mi Amuru, gifoyu ongu ne pi medu keru pa danu ma jucan ma kwekaragic walawi amigicen I sukuru.\\nNelson Ayella, danu I kyaru mi Pagirinyai Parish mi Lugangwa man ongere i tejagu mi Dzaipi i district mi Adjumani ma omondo I yub ne I oro 2017, owacu ebedo ku peko mi culu fees i man konyu pacu pare enke, enongogony i ngeye ma ecako furu fur kukwerdyang ma egamu i wibanja.\\nAyella, ma bende otiye ja wi i kom pa danu mi Acholi makwo i tejagu mi Dzaipi owacu ebe culu fees i pa awia pare I sukuru ma becu man ekonyu pacu pare ku sente ma enongo i kum dyang mi fur pare.\\nRaphael Orach, jawi i kom pa Cycle Connect I kyaru mi Wiceli i Parish mi Pogo, district mi Amuru, owacu ebedo eni nduongoka awia obedo ki sukuru pie nsente obedo no kenke, enongogony i ngeye ma egamudyang fur mi banja man ecako fur I kadirimulwar.\\nPrevious AMURU DISTRICT VACCINATES 55,000 CHILDREN IN THREE DAYS OF MASS POLIO IMMUNIZATION\\nNext DISTRICT MI AMURU OGWERU AWIA ELIFU 55,000 I YUB MI AGWERA PA TWO ARUNGA RUNGA MI NINDU 3.\\nROTARY CLUB DONATES SH15M HEART MACHINE TO JINJA HOSPITAL","num_words":452,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.279,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"(src)=\"1\"> 3 Gimiiri gigi ku berocwinygi ​ — I Madagascar\\n(src)=\"2\"> 7 ‘ Yehova mio tego ni ng’atu m’uvoc ’\\n(src)=\"3\"> Kinde ma wabenwang’u nia peko mi kwo udaru nurowa magwei , wacopo timo ang’o ?\\n(src)=\"4\"> Thiwiwec maeni ukoro i giragora mi oro 2018 , man enyutho nia pirang’o ukwayu wajengara iwi Yehova pi ninwang’u tego , man bende kite m’emio ko iwa tegone .\\n(src)=\"5\"> 12 Poi pi tho pa Kristu diko dhanu pa Mungu i acel\\n(src)=\"6\"> Oro maeni , Poi pi tho pa Kristu ma wabed watimo kubang ’ oro bibedo ceng ’ soko , nindo 31 , dwi mir 3 , 2018 .\\n(src)=\"7\"> Wacopo yikara nenedi niai kawoni , cokone bimio iwa bero makani , man i kite ma nenedi m’ediko dhanu pa Mungu i wang ’ ng’om zoo i acel ?\\n(src)=\"8\"> Ibinwang’u dwokowang ’ penji maeno i thiwiwec maeni .\\n(src)=\"9\"> 17 Pirang’o wamii ni Ng’atu ma tie ku piny ceke ?\\n(src)=\"10\"> Piny ceke ma watie ko uai i bang ’ Yehova .\\n(src)=\"11\"> Re asu ebemito nia watii ku sente mwa pi nitielo tic ma dilo pare ubetimo tin eni .\\n(src)=\"12\"> I thiwiwec maeni , wabiponjo nia pirang’o ukwayu wayung Yehova ku piny mwa ma pigi tek , man bero ma wacopo nwang’u ka watimo kumeno .\\n(src)=\"13\"> 22 Kit mer ma nenedi ma mio mutoro mandha ?\\n(src)=\"14\"> 27 Nen tung ’ tung ’ m’utie i kind ju m’ubetimo ni Yehova ku ju m’ubetimo ngo ire\\n(src)=\"15\"> Thiwiwec ma kwong’a ukoro nia mer ma jumaru ko Mungu re ma mio anyong’a mandha , ento kit mer mir umbili m’unyai lee i “ kajikceng ’ ” eni mio ngo anyong’a mandha .\\n(src)=\"16\"> ( 2 Tim .\\n(src)=\"17\"> 3 : 1 ) Thiwiwec mir ario ukoro kite ma kura mi dhanu mi kajikceng ’ ukoc ko bor ku kite ma beco mi dhanu pa Mungu .\\n(src)=\"18\"> 32 Nyo ing’eyo ?\\n(src)=\"1\"> NYAMEGO moko ma jayab yo ma nyinge Sylviana ma oro pare 27 uyero kumae : “ Kinde m’awinjo lembe ma beco ma jurimba m’ucidh urweyo kaka ma yeny utie lee i ie gikoro , an de amito nia abil kit anyong’a ma ginwang’u . ”\\n(src)=\"2\"> Emedo kumae : “ Re lworo ubino nega nia acopo romo ngo nitielo tic mi rweyo lembanyong’a kaka ma yeny tie lee i ie . ”\\n(src)=\"3\"> Nyo in de itie ku kit pidoic ma rom ku pa Sylviana ?\\n(src)=\"4\"> Nyo in de ibemito icidh irwei lembanyong’a mi Ker kaka ma yeny tie lee i ie , re ibepenjiri ka nyo ibiromo ?\\n(src)=\"5\"> Ka kumeno , cwinyi kud utur !\\n(src)=\"6\"> Umego ku nyimego dupa de ginwang’iri i wang ’ peko m’ubino nicerogi ku timo tic mi rweyo lembanyong’a lee , ento ku kony pa Yehova givoyo pekone .\\n(src)=\"7\"> Pi ning’eyo kite ma Yehova ukonyo ko jumoko m’ikindgi , wabiliewo Madagascar ma tie cula ma dit mir ang’wen i ng’om zoo .\\n(src)=\"8\"> I kind oro apar m’ukadhu , jurwei man juyab yo ma gitie kud amora , ma wendgi ukadhu 70 , giai kud i ng’om ma tung ’ tung ’ 11 * gicidho pi nirweyo lembanyong’a i kabedo maeno mir Afrika , kaka ma dhanu ma pol winjo i ie lembe pa Mungu man woro i ie Biblia .\\n(src)=\"9\"> Bende , jurwei ma dupa mi Madagascar de giweko kabedo migi man gidok i theng culane ma tung ’ tung ’ pi nirweyo lembanyong’a .\\n(src)=\"10\"> Wakewec iwi jumoko m’ikindgi .\\n(src)=\"11\"> Perrine giku Louis\\n(src)=\"12\"> Louis giku dhaku pare Perrine ma oro migi 30 ku wiye , giai kud i France gicidho i Madagascar .\\n(src)=\"13\"> Nwang’u pi oro ma dupa gibino ku paru mi dok i ng’om mange kara girwei lee , ento Perrine ubino ku jiji .\\n(src)=\"14\"> Perrine ukoro kumae : “ Lworo ubino nega nicidho kaka ma fodi atundo ngo i ie .\\n(src)=\"15\"> Cwinya de ubino dieng ’ nia wabeweko wedi mwa , cokiri mwa , ot mwa , kakare ma tung ’ tung ’ ma wang’iyo i igi man tic mwa .\\n(src)=\"16\"> Andhandha , lworo ubino cera ku timo lembe dupa , man ugam ukwayere nia awodh lworone cen kud i ia . ”\\n(src)=\"17\"> Perrine ugam unwang’u tegocwiny , pieno i oro 2012 , gicidho giku Louis i Madagascar .\\n(src)=\"18\"> Ewinjere nenedi i ng’ei yub maeno ma gimaku ?\\n(src)=\"19\"> Ekoro kumae : “ Kan abeparu pi lembuno , aromo yero nia ebino lembe m’utielo yioyic mwa lee akeca , nineno kite ma Yehova ukonyowa ko i kwo mwa . ”\\n(src)=\"20\"> Louis de umedo kumae : “ Wabino ku mutoro ma lee dit nineno nia juapar ma waponjo kugi Biblia gibino i Poi pi tho pa Kristu ma kwong’a ma watimo i Madagascar ! ”\\n(src)=\"21\"> Ang’o m’utielo cwinygi kara gimed asu ku tic migi saa ma ginwang’iri ku peko ?\\n(src)=\"22\"> Gikwayu Yehova nikadhu kud i rwo nia emii igi tego ma gitie ku yenyne pi niciro .\\n(src)=\"23\"> ( Flp .\\n(src)=\"24\"> 4 : 13 ) Louis ukoro kumae : “ Waneno kite ma Yehova udwoko ko wang ’ rwo mwa , man kite m’emio ko iwa ‘ kwiocwiny pa Mungu . ’\\n(src)=\"25\"> Eno umio iwa kaka mi ketho wiwa i kum mutoro ma wabenwang’u nikadhu kud i tic mwa .\\n(src)=\"26\"> Bende , jumer mwa m’udong ’ i pacu gibed gioro iwa barua i yo ma tung ’ tung ’ pi niketho cwinywa kara kud wavoci . ” ​ — Flp .\\n(src)=\"27\"> 4 : 6 , 7 ; 2 Kor .\\n(src)=\"28\"> 4 : 7 .\\n(src)=\"29\"> Yehova umio mugisa lee dit ni Louis giku Perrine nikum cirocir ma ginyutho .\\n(src)=\"30\"> Louis uyero kumae : “ I dwi mir 10 , oro 2014 , julwong’owa i France i somo mi Jukristu ma gigamiri .\\n(src)=\"31\"> * Somo maeno ubino giramia m’uai i bang ’ Yehova ma wiwa copo wil ko ngo . ”\\n(src)=\"32\"> I ng’ei somo , juruot maeno gibino ku mutoro kinde ma juorogi gidok kendo i Madagascar .\\n(src)=\"33\"> Nadine giku Didier\\n(src)=\"34\"> I oro 2010 , Didier giku dhaku pare Nadine giai kud i France gidok i Madagascar nwang’u gitie ku oro 50 ku wiye .\\n(src)=\"35\"> Didier ukoro kumae : “ Watimo tic pa jayab yo nwang’u fodi wan aradu man i ng’eye wanyolo awiya adek , jumaco ario ku nyaku acel .\\n(src)=\"36\"> Kinde ma awiyane udongo , wapimo nineno ka nyo wacopo cidho nirweyo i ng’om mange . ”\\n(src)=\"37\"> Nadine uyero kumae : “ Kinde m’aparu nia wacipokara kud awiya mwa , jiji umondo i ia , re awiyane giyero iwa kumae : ‘ Ka wudok i ng’om mange pi nirweyo kaka ma yeny utie lee i ie , anyong’a binegowa piwu ! ’\\n(src)=\"38\"> Wec mir awiya eno ugam utielo cwinywa , e wacidho i Madagascar .\\n(src)=\"39\"> Kadok nwang’u kawoni wabekwo ngo ceng’ini kud awiya mwa de , re anyong’a ubenegowa pilembe wabed waweco kugi wang ’ ma pol . ”\\n(src)=\"40\"> Ponjo dhok mi Malgache ubino lembe ma yot ungo ni Didier giku Nadine .\\n(src)=\"41\"> Nadine uyero m’ebevonjo kumae : “ Watie ngo awiya ma oro migi 20 . ”\\n(src)=\"42\"> Dong ’ gitimo nenedi ke ?\\n(src)=\"43\"> Mi kwong’o gidok i cokiri mi dhok mi Français .\\n(src)=\"44\"> I ng’eye kinde ma ginwang’u nia gitie ayika man gitie ku saa lee pi niponjo dhok mi Malgache , gigam gidok i cokiri mi dhokne .\\n(src)=\"45\"> Nadine ukoro kumae : “ Dhanu ma dupa ma wabed wanwang’u i tic mi rweyo lembanyong’a gimaru niponjo Biblia .\\n(src)=\"46\"> Wang ’ ma pol giparu nia wabino i bang’gi pi niliewogi .\\n(src)=\"47\"> Ku kwong’a , abed aneno ve etie lembe ma copo timere ngo .\\n(src)=\"49\"> Kan aceu kugweno , ayero yor i ia kumae : ‘ Atie ku mutoro pilembe abecirweyo lembanyong’a tin ! ’ ”\\n(src)=\"50\"> Didier de ubepoi kinde m’ecaku ponjo dhok mi Malgache aponja .\\n(src)=\"51\"> Ekoro m’ebevonjo kumae : “ Nindo moko abino telo wi coko , re anyang ’ ungo nyathuthuthu de i dwokowang ’ penji m’umego ku nyimego gibemio .\\n(src)=\"52\"> Ka ng’atu moko udwoko wang ’ penji , ayero para kende kende nia ‘ Afoyo . ’\\n(src)=\"53\"> E i ng’ei m’afoyo dwokowang ’ penji pa nyamego moko , dhanu m’ubedo yor i ng’eye gicaku gwelo ira nia edwoko vii .\\n(src)=\"54\"> E wang ’ acel anyutho umego mange m’udok uculo tap ; maeca re anwang’u nia edwoko cuu . ”\\n(src)=\"55\"> I coko ma dit mir adhura mi oro 2005 , Thierry giku dhaku pare Nadia gineno tuko m’anena ma thiwie bino , “ Keth lembakeca ma mio yung ni Mungu . ”\\n(src)=\"56\"> Tuko maeno m’uweco iwi lapor pa Timoteo umulo adundegi lee akeca , man umio igi ava ma lee dit mi cidho nirweyo lembanyong’a mi Ker kaka ma yeny mi jurwei tie lee i ie .\\n(src)=\"57\"> Thierry ukoro kumae : “ Kinde ma tukone uthum , saa ma dong ’ wabepadu cingwa , aloko wang’a i bang ’ dhaku para man apenje kumae , ‘ Wan ke wabecidho kani ? ’\\n(src)=\"58\"> Eyero nia en de ebeparu lembe ma rom . ”\\n(src)=\"59\"> Ndhundhu i ng’ei ma gidok kud i coko , gicaku paru lembe ma giromo timo pi nitundo i lembakeca migi .\\n(src)=\"60\"> Nadia ukoro kumae : “ Wacaku jwigo piny mwa nok nok nitundo edong ’ ma romo sakoc ang’wen ! ”\\n(src)=\"61\"> Yor acam : Nadia giku Marie - Madeleine ; Yor acwic : Thierry\\n(src)=\"62\"> I oro 2006 gicidho i Madagascar , man ginwang’u mutoro i rweyo lembanyong’a niai ma fodi gicaku acaka .\\n(src)=\"63\"> Nadia uyero kumae : “ Kite ma dhanu ujolo ko rwonglembe umio iwa mutoro lee dit . ”\\n(src)=\"64\"> Re i ng’ei oro 6 , juruot maeno ginwang’u peko moko .\\n(src)=\"65\"> Min Nadia ma nyinge Marie - Madeleine m’ubino i France , upodho e cinge utur man enwang’u ret i wiye de .\\n(src)=\"66\"> Nadia giku won ot pare gicidh giweco ku munganga m’ubethiedho Marie - Madeleine man gipenje ka nyo gicopo dok ku min ne i Madagascar .\\n(src)=\"67\"> Kadok nwang’u oro pare 80 de , re eyio kud anyong’a nidok kugi .\\n(src)=\"68\"> Marie - Madeleine uwinjere nenedi nikwo i ng’om mange ?\\n(src)=\"69\"> Eyero kumae : “ Saa moko ebed ebedo ira tek ning’io ku lembe , re kadok nwang’u aromo timo ngo lembe zoo de , pira tie tek i cokiri .\\n(src)=\"70\"> Bende anyong’a ubenega pilembe dwogo m’adwogo ko i bang ’ nyaku para giku won ot pare uketho gibemediri asu ku tic migi . ”\\n(src)=\"71\"> Riana ubemio korolembe ku dhok mi Tandroy\\n(src)=\"72\"> Wakewec kawoni iwi umego ma nyinge Riana , ma oro pare 22 , m’udongo i pacu ma julwong’o Alaotra Mangoro , yo nyangu mi Madagascar , kakare ma cam cek lee i ie .\\n(src)=\"73\"> Ebino riek i somo , pieno emito ecidh emed somo ma malu .\\n(src)=\"74\"> Re kinde m’ebeponjo Biblia , paru pare ulokere .\\n(src)=\"75\"> Ekoro kumae : “ Agam atimo kero kara adar somo mi diere , man ang’olo ni Yehova nia tek anwang’u diplom ci , abicaku tic pa jayab yo . ”\\n(src)=\"76\"> Kinde ma Riana unwang’u diplom , egam etimo calku lembe m’eng’olo .\\n(src)=\"77\"> Edok i bang ’ umego moko ma jayab yo man enwang’u tic moko mi saa ma nyanok , e ecaku tic pa jayab yo .\\n(src)=\"78\"> Riana uwacu kumae : “ I kind yub ceke m’adaru maku , maeni usagu mange ceke . ”\\n(src)=\"79\"> Re wat pa Riana ginyang ’ ungo nia pirang’o ekwero nisomo somo ma malu .\\n(src)=\"80\"> Ekoro kumae : “ Umin vwa giku wang’umira gicega nia amed somo ma malu .\\n(src)=\"81\"> Re amito ngo lembe moko nyanok de ucera ku tic pa jayab yo . ”\\n(trg)=\"84\"> Peru ji no ma ambe jimbo jurajkupiringa prekursoraduni ” .\\n(src)=\"82\"> Yor i wang’e de nwang’u Riana ubed umito ecidh erwei kaka ma yeny mi jurwei utie lee i ie .\\n(src)=\"83\"> Dong ’ ang’o mange m’uketho emedere asu ku tic pa jayab yo ke ?","num_words":1676,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.317,"stopwords_ratio":0.233,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Bed ku pidocwiny ma ber i wang’ Mungu\\nMediri nibedo i mer pa Mungu\\nSOM I DHOK MI Afrikaans Allemand Alur Amharique Anglais Aymara Bassa (Cameroun) Batak (karo) Birman Boulou Cebuano Chichewa Chin Haka Chin Tedim Chitonga Chitonga (Zimbabwe) Chitumbuka Chiyao Chokwe Coréen Créole des Seychelles Créole du Bélize Créole d’Haïti Danois Douala Espagnol Fidjien Fon Français Ga Goun Grec Guarani Herero Hiligaynon Hindi Hongrois Icibemba Iloko Indonésien Irlandais Isoko Javanais Jula Kabye Karen sgaw Kazakh Kikaonde Kikuyu Kiluba Kinyarwanda Kirghiz Kiribati Kirundi Kongo Krio Kwanyama Kyangonde Langue des signes colombienne Langue des signes cubaine Langue des signes espagnole Langue des signes indienne Langue des signes philippine Lhukonzo Lingala Luganda Luvale Malay Malayalam Mambwé-Lungu Mbunda Mongol Mooré Ndébélé Ndébélé (Zimbabwe) Ngangela Nias Norvégien Nyaneka Nyanja Néerlandais Népali Okpe Otètèla Pangasinan Portugais Portugais (Portugal) Quechua (Ayacucho) Quechua (Bolivie) Quechua (Chimborazo) Quechua (Cuzco) Quechua (Imbabura) Romani (sud de la Grèce) Russe Samoan Sango Sena Sepedi Sesotho (Afrique du Sud) Sidama Silozi Singhalais Soundanais Suédois Swahili Swahili (Rép. dém. du Congo) Tagalog Tamoul Thaï Tigrinya Tok pisin Tongien Tshiluba Tuvaluan Ukrainien Uruund Vietnamien Wayuunaiki Wolaitsa Zandé dhu Kabuverdianu Éwé\\nWIC MIR 2\\n‘Wubed ku pidocwiny ma ber.’​—1 PETRO 3:16.\\n1, 2. Pirang’o itie ku yeny mi telowic kinde m’ibenweng’iri i kabedo moko m’ing’eyo ngo? Yehova umio iwa girang’o pi nitelo wiwa?\\nKEPAR nia ibewotho i hanga moko ma dit, e yamu ma tek ucaku nikoto man nidhenyo kwio kun ku kun. Inwang’u nia icopo rwinyo. Ibing’eyo nenedi kaka m’ibecidho i ie? Umito ng’atu moko kunoke piny moko utel wii. Ecopo bedo Boussole, ceng’ man nyikaluku, kart, GPS (Système de repérage universel), kunoke ng’atu moko m’ung’eyo hanga maeno cuu. Pire tie tek nibedo ku piny moko ma copo telo wiwa, pilembe ning’eyo kaka m’icidho i ie copo bodho kwo peri.\\n2 Wan ceke wabenwang’ara ku peko ma tung’ tung’ i kwo mwa, ma saa moko wacopo nwang’u nia warwinyo. Ento pi nitelo wiwa, Yehova umio pidocwiny ni ng’atuman acel acel m’i kindwa. (Yakobo 1:17) Dong’ wakenen nia pidocwiny utie ang’o man kite m’etimo ko. I ng’eye, wabineno kite ma wacopo niponjo ko pidocwinywa, man pirang’o ukwayu wadieng’ pi pidocwiny mi jumange, man bende kite ma pidocwiny ma leng’ copo nikonyo kowa kara wakwo kwo ma ber.\\nPIDOCWINY UTIE ANG’O MAN ETIMO NENEDI?\\n3. Pidocwinywa utie ang’o?\\n3 Pidocwinywa utie giramia ma wang’u ijo m’uai i bang’ Yehova. Etie copo ma watie ko yor i iwa ma ketho wang’io gin ma ber ku gin ma rac. I Biblia wec mi dhok mi Jugiriki ma juloko ni “pidocwiny,” thelembene tie “ning’eiri gijo.” Ka pidocwiny mwa ubetimo ma ber, ecopo konyowa kara wang’iyara giwa nia watie dhanu ma nenedi. Ecopo konyowa nitimo lembe m’atira nimakere ku paru m’upondo i adundewa man kite ma wawinjara ko. Ecopo telo wiwa nitimo lembe ma ber man nikoc ku lembe ma rac. Man ecopo ketho wabedo kud anyong’a kinde ma wamaku yub ma cuu, man eketho wanwang’ara ku can i cwinywa ka wamaku yub ma rac.​—Som Thenge ma jumedo, namba 5.\\n4, 5. (a) Adamu giku Eva gitimo ang’o pilembe giwinjo ngo pidocwinygi? (b) Biblia uweco iwi lapor pa ng’agi m’ubenyutho kite ma pidocwiny tio ko?\\n4 Ng’atuman m’i kindwa copo ng’io en gire nia ewinj pidocwiny pare kunoke ngo. Adamu giku Eva giwinjo ngo pidocwinygi, uketho gidubo. I ng’eye ginwang’u nia gitimo rac, re ubino dong’ i ng’ei saa. Nwang’u dong’ gidaru dubo ni Mungu. (Thangambere 3:7, 8) Kadok nwang’u gibino ku pidocwiny ma leng’ man ging’eyo nia etie rac nituro cik pa Mungu de, re gikwero niwinjo pidocwinygi.\\n5 Ento, dhanu mange dupa ma gileng’ ungo, gigam giwinjo pidocwinygi. Yob ubino lapor ma ber pi lembuno. Egam emaku yub ma ber, uketho eyero kumae: “Adundena bicaya ngo ma fodi abedo kwo.” (Yob 27:6) Ka Yob uweco iwi ‘adundene,’ eno ebeweco iwi pidocwinye, ma tie copo pare mi ng’eyo gin ma ber ku gin ma rac. Tung’ kude, saa moko Daudi ugam ukwero niwinjo pidocwinye, e edubo ni Yehova. I ng’eye kinde m’enwang’u nia etimo lembe ma rac, ‘cwinye caku pido.’ (1 Samwil 24:5) Eno pidocwiny pa Daudi ubino niyero ire nia gin m’etimo ubino rac. Niwinjo pidocwinye copo konye kara kud etim wadi dubo ma kumeca kendo.\\n6. Pirang’o wacopo wacu nia pidocwinywa utie giramia m’uai i bang’ Mungu?\\n6 Wang’ mapol kadok dhanu ma ging’eyo ngo Yehova de, ginwang’u nia lembe moko tie ma ber moko ke tie ma rac. Uketho Biblia uwacu kumae: ‘Paru migi . . . dotogi kunoke gonyo lembe m’i wigi.’ (Jurumi 2:14, 15) Ku lapor, dhanu dupa ging’eyo nia etie rac ninego nek kunoke nikwalu kwo. Kadok gibenyang’ ungo de, re i andha gibewinjo pidocwiny ma Yehova uketho i igi m’ubenyutho igi gin ma ber ku ma rac. Giworo bende cik mir ukungu pa Mungu kunoke lemandha mir ukungu ma Yehova umio pi nikonyowa kara wamak yub ma ber i kwo mwa.\\n7. Pirang’o saa moko pidocwinywa copo wondowa?\\n7 Re saa moko pidocwinywa copo wondowa. Ku lapor, paru mwa ma rac ku kum mwa mi dubo copo nyotho pidocwinywa, man ecopo telo wiwa i lembe ma rac. Pidocwiny ma cuu bino ngo gire kumeni. (Thangambere 39:1, 2, 7-12) Umito juponje aponja. Yehova umio iwa tipo pare maleng’ man cik mir ukungu mi Biblia kara ukonywa waponj pidocwinywa. (Jurumi 9:1) Wakenen kite ma wacopo ponjo ko pidocwinywa.\\nWACOPO PONJO PIDOCWINYWA NENEDI?\\n8. (a) Kite ma wabewinjara ko copo bedo ku matoke makani iwi pidocwinywa? (b) Ukwayu walar wapenjara ku penji makani i wang’ nimaku yub moko?\\n8 Dhanu moko paru nia niwinjo pidocwiny utie kende kende nitimo nimakere ku kite ma wabewinjara ko. Giparu nia gicopo timo gin moko ci tekene ginwang’u nia etie rac ungo. Ento calu ma waleng’ ungo, kite ma wabed wawinjara ko copo wondowa. Kite ma wawinjara ko copo bedo ku tego ma copo ketho pidocwinywa tio cuu ngo. Biblia uwacu kumae: “Adunde en jabombi ma sagu gin ceke, enyothre apila: ng’a ma copo ng’eye?” (Yeremia 17:9) Pieno, wacopo caku niparu nia gin moko tie cuu ma nwang’u ke erac. Ku lapor, ma fodi Paulo udoko ngo Jakristu, ebed enyayu ragedo i kum dhanu pa Mungu man egeno nia eca ebetimo gin m’atira. Ebino niparu nia etie ku pidocwiny ma leng’. Ento i ng’eye ewacu kumae: “Ng’atu m’ung’io lembe para en e [Yehova].” (1 Jukorinto 4:4; Tic mi Jukwenda 23:1; 2 Timoteo 1:3) Kinde ma Paulo unyang’ i kite ma Yehova ubewinjere ko pi lembe m’ebino nitimo, enwang’u nia ukwayu etim alokaloka. I andha, i wang’ nitimo lembe moko, ukwayu wakepenjara giwa kumae: ‘Yehova ubemito atim ang’o?’\\n9. Nilworo Mungu tie ku thelembe ang’o?\\n9 Kan imaru ng’atu moko, imito ngo inyai can i ie. Wamito ngo watim gin moko ci ma copo nyayu can i Yehova pilembe wamare. Lworo timo lembe ma copo nyayu can i Yehova mito ubed lee mandha i iwa. Nehemia uweko lapor ma ber i lembe maeno. Kadok ebino jabim, re ekwero nitio ku dito pare kara udwoke jalonyo. Pirang’o? Ekoro nia “ni kum lworo pa Mungu.” (Nehemia 5:15) Nehemia umito ngo etim gin moko ci ma copo nyayu can i Mungu. Calu Nehemia, wan bende walworo nitimo lembe ma reco ma copo nyayu can i Yehova. Wacopo nisomo Biblia pi ning’eyo gin ma nyayu anyong’a i Yehova.​—Som Thenge ma jumedo, namba 6.\\n10, 11. Cik makani mir ukungu mi Biblia ma copo konyowa nimaku yub ma cuu iwi kong’o?\\n10 Ku lapor, Jakristu copo ning’io en gire ka nyo ebimadhu kong’o kunoke ngo. Cik mir ukungu makani ma bikonye kara emak yub ma cuu? Cikne moko ni e: Biblia ukwero ngo madhu kong’o. I andha, eyero nia pigulok utie giramia m’uai i bang’ Mungu. (Zaburi 104:14, 15) Ento, Yesu uyero ni julubne nia kud gimond i “mer [ku] kong’o.” (Luka 21:34) Jakwenda Paulo uwacu ni Jukristu nia giuriri i kum “cok ma jucokri ko ku vul . . . ku mer ma jumer ko ku kong’o.” (Jurumi 13:13) Eyero nia jumero “gibicamu [Ker] pa Mungu ki ngo.”​—1 Jukorinto 6:9, 10.\\n11 Jakristu copo nipenjere kumae: ‘Pi kong’o tie tek i iya rukani? Nyo abed amadhe pi gonyo kuma? Nyo abed amadhe kara edwok cwinya tek? Nyo abed ang’eyo kadiri mi kong’o m’ukwayu amadhi, man abed amadhe wang’ adi? * Nyo acopo nambu ma ber ku jurimona kadok kong’o mbe de?’ Wacopo bende nikwayu Yehova ukonywa kara wamak yub mi rieko. (Som Zaburi 139:23, 24.) I yo maeno re ma waponjo pidocwinywa kara etim ma ber nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia. Ento calu ma wabineno, lembe mange unuti m’ukwayu watim.\\nPIRANG’O UKWAYU WADIENG’ I KUM PIDOCWINY MI JUMANGE\\n12, 13. Pirang’o pidocwinywa tio i ayi m’ukoc? Wacopo timo ang’o saa maeno?\\n12 Pidocwiny pa ng’atuman ubed urombo ngo. Pidocwiny peri copo yio iri nitimo lembe moko ma nwang’u pa jawodhi ke uyio ngo ire. Ku lapor, icopo maru nimadhu kong’o, enke ng’atu mange copo nwang’u nia ukwayu ngo emadhi. Pirang’o pidocwiny mi dhanu ario copo tio tung’ tung’ kumeno?\\nPidocwiny peri m’iponjo copo konyi ning’io ka nyo ibimadhu kong’o kunoke ngo\\n13 Wang’ mapol kaka ma ng’atini udongo i ie, kite ma juruot pagi beneno ko lembe, lembe m’enwang’ere ko i kwo pare, ku lembe mange bende, utie ku matoke iwi kite m’eneno ko lembe. Saa moko kan etie ng’atu ma niceriri i kum madhu kong’o nikadhu mukero ubino ire tek, ecopo ng’io nia ukwayu ngo dong’ emadh kong’o. (1 Ubimo 8:38, 39) Pieno, icopo bedo ku nen ma nenedi ka ng’atu moko ukwero kong’o m’imio ire? Icopo nwang’u nia etimi rac? Ibimediri asu nicung’e? Nyo ibisayu inyang’ i thelembe m’uketho ebekwero? Ibitimo ngo kumeno, pilembe ibeworo pidocwiny pare.\\n14, 15. Lembang’o m’utimere i rundi pa jakwenda Paulo? Juk ma ber makani ma jakwenda Paulo umio?\\n14 I rundi pa jakwenda Paulo, lembe moko uwok m’unyutho nia pidocwiny copo nikoc. Jubed julworo i soko, ring’o moko ma jular jutio ko i thier mi vupo man ma julamu ni ayi gin m’acwia. (1 Jukorinto 10:25) Jakwenda Paulo uneno nia erac ungo ning’iewo man nicamu ring’o maeno. Pire en, cam ceke utie gin m’uai i bang’ Yehova. Ento umego moko ma gilar giworo ayi gin m’acwia gibino ku nen m’ukoc. Ginwang’u nia etie rac nicamu ring’o maeno. Nyo jakwenda Paulo uparu nia, ‘lembuno ubesendo pidocwinya ngo, atie agonya nicamu piny moko ci m’ayenyo?’\\n15 Jakwenda Paulo uparu ngo kumeno. Eneno yeny mir umego pare ni gin ma pire tek nisagu yeny pare gire, ebino ayika niketho cen twero pare. Eyero nia wacikara ngo ‘ninyayu mutoro i iwa giwa.’ Emedo kendo kumae: “Kum Kristu bende nyayu mutoro i ie gire ngo.” (Jurumi 15:1, 3) Calu Yesu, jakwenda Paulo udieng’ pi jumange nisagu pire gire.​—Som 1 Jukorinto 8:13; 10:23, 24, 31-33.\\n16. Pirang’o wacikara ngo nipoko lembe iwi umegwa pi gin ma pidocwinye ubecwale nia etim?\\n16 Dong’ ka pidocwiny pa ng’atu moko uyio ire nitimo gin ma pidocwinywa ukwero ke? Ubemito wabed ku wang’wa lee, mito ngo wacak nicaye man nirido nia paru mwa re ma tie cuu, pare ke rac. (Som Jurumi 14:10.) Yehova umio iwa pidocwiny kara upok lembe i wiwa giwa ento ungo iwi jumange. (Matayo 7:1) Ukwayu ngo wawek ng’iong’ic mwa ukel akoya koya i cokiri. Ento, waseyu yo mi ketho mer man bedo i acel i kindwa.​—Jurumi 14:19.\\nMUGISA MA PIDOCWINY MA BER MIO IWA\\n17. Pidocwiny mi jumoko udoko nenedi?\\n17 Jakwenda Petro ukiewo kumae: ‘Wubed ku pidocwiny ma ber.’ (1 Petro 3:16) Lembe ma rac utie nia, ka dhanu gibetio ngo ku cik mir ukungu pa Yehova, pidocwinygi caku poyogi ngo. Jakwenda Paulo uyero nia pidocwiny ma kumeno ubedo ve ‘junyele . . . ku nyunyu ma lieth.’ (1 Timoteo 4:2) Nyo mac udaru weng’i nindo moko de? Ka mac uweng’i, etalu dendkumi ma dong’ iwinjo ngo litho moko nyanok de keca. Ka ng’atini ubemedere nitimo lembe ma rac, pidocwinye ‘nyel’, man i ng’eye eweko nipoye.\\nPidocwiny ma ber copo telo wiwa i kwo mwa, man eketho wabedo ku mutoro man kwiocwiny mir adunde\\n18, 19. (a) Cwiny ma pido kunoke lewic ma junwang’u pi racu ma jutimo konyowa nenedi? (b) Wacopo nitimo ang’o ka cwinywa ubepido asu pi dubo ma dong’ wadaru yewo?\\n18 Ka cwinywa ubepido pi lembe moko ma watimo, eca nwang’u pidocwinywa ubedotowa nia watimo lembe ma rac. Eno copo konyowa ning’eyo gin ma watimo man kara wawek nitime. Wamito wanwang’ ponji i kum kosa ma watimo kara kud wadok watime kendo. Ku lapor, kinde m’Ubimo Daudi udubo, pidocwinye ucwale niyewo dubone. Edagu gin m’etimo man ekeco nia ebiworo Yehova pi nindo m’ubino. Lembe maeno ma Daudi unwang’ere ko uketho eyero nia Yehova tie ‘ber man ayika niweko dubo.’​—Zaburi 51:1-19; 86:5; som Thenge ma jumedo, namba 7.\\n19 Ento i ng’ei ma ng’atini uyewo dubo pare, pidocwiny copo nisende asu pi racu m’etimo. Pidocwiny pi lembe ma rac ma ng’atini utimo romo ketho enwang’ere nia tije mbe. Ka in de nindo moko ibed iwinjiri kumeno, poi nia icopo loko ngo lembe ma dong’ utimere. Kadok nwang’u saa maeca ing’eyo cuu kunoke ngo gin ma ber ku gin ma rac de, ng’ei nia Yehova udaru weko iri magwei, man edaru kabu dubone cen. I wang’ Yehova itie leng’ man kawoni ibetimo gin m’atira. Adundeni copo medere asu nipoko lembe i wii, ento Biblia uwacu kumae: “Mungu dwong’ ma sagu adundewa.” (Som 1 Yohana 3:19, 20.) Eno ubenyutho nia mer man kisa pare utie ku tego nisagu cwinywa ma copo pido pi racu ma watimo kunoke lewic ma wacopo nwang’u. Ng’ei nia Yehova udaru weko dubo peri. Kinde ma ng’atini udaru nwang’u kisa pa Yehova, ebedo ku kwiocwiny man ecopo timo ni Mungu ku mutoro.​—1 Jukorinto 6:11; Juebrania 10:22.\\n20, 21. (a) Juyiko buku maeni kara ukonyi itim ang’o? (b) Bed’agonya makani ma Yehova umio iwa? Wacopo tio ku bed’agonyane nenedi?\\n20 Juyiko buku maeni kara ekonyi iponj pidocwinyi ubed upoyi man egwoki i nindo ma rac maeni mi kajikceng’. Ebikonyi bende kara ibed itii ku cik mir ukungu mi Biblia i lembe ma tung’ tung’ i kwo peri. I andha, buku maeni birieyo ngo iwa cik iwi lembe ceke ma watimo. Wabekwo nimakere ku “cik pa Kristu” m’ujengere iwi cik mir ukungu pa Mungu. (Jugalatia 6:2) Ukwayu ngo wabed ku nen ma nia calu cik uweco ngo terere iwi lembe moko ci, dong’ eno ubed iwa ni thelembe mi timo gin ma rac. (2 Jukorinto 4:1, 2; Juebrania 4:13; 1 Petro 2:16) Ento watio ku bed’agonya mwa pi ninyutho nia wamaru Yehova.\\n21 Ka wabenyamu i cik mir ukungu mi Biblia man wabetio kugi, nwang’u wabeponjo nitio ku copo mwa mi “ng’io” i lembe man niketho paru mwa uromb ku pa Yehova. (Juebrania 5:14) Ka watimo kumeno, wabibedo ku pidocwiny ma Biblia uponjo man ebitelo wi kwo mwa man ebikonyowa nigwokara i mer pa Mungu.\\n^ par. 11 Dokta mapol giwacu nia etie tek asagane ni umath niceriri i kum madhu kong’o nikadhu mukero. Dokta maeno gimio paru ma nia ukwayu dong’ giwek nimadhu kong’o cen.\\nCIK MIR UKUNGU MI BIBLIA\\n1 PIDOCWINYWA UTIE GIRAMIA M’UAI I BANG’ MUNGU\\n‘Paru migi . . . dotogi kunoke gonyo lembe m’i wigi.’​—Jurumi 2:14, 15.\\nPidocwinyi copo konyi nenedi?\\nZaburi 139:23, 24\\nPidocwinywa utie copo ma watie ko yor i iwa ma ketho wang’io gin ma ber ku gin ma rac. Ekonyowa nitimo lembe m’atira nimakere ku paru m’upondo i adundewa man kite ma wawinjara ko.\\n1 Samwil 24:5; Yob 27:6\\nPidocwinywa copo telo wiwa nitimo lembe ma ber man nikoc ku lembe ma rac. Eketho wabedo kud anyong’a kinde ma wamaku yub ma cuu, man eketho wanwang’ara ku can i cwinywa ka wamaku yub ma rac.\\n2 UKWAYU WAPONJ PIDOCWINYWA\\n“Adunde en jabombi ma sagu gin ceke, enyothre apila.”​—Yeremia 17:9\\nYehova umio iwa girang’o kara ukonywa waponj pidocwinywa?\\nJurumi 9:1; 1 Jukorinto 4:4\\nPidocwinywa ma leng’ ungo copo wondowa. Ukwayu wawek tipo maleng’ re m’utel wie, ento ungo kite ma wawinjara ko.\\nJuebrania 5:14; 1 Petro 3:16\\nI Biblia, waponjo ning’eyo paru pa Yehova, parune konyowa ning’eyo gin ma ber ku gin ma rac man ekonyowa niponjo pidocwinywa.\\n3 PIDOCWINY PA NG’ATUMAN UBED UROMBO NGO\\n“Ng’atu moko kud uyeny ire gire, ento pa wadi re.”​—1 Jukorinto 10:23, 24\\nWacopo nyutho nenedi nia wabeworo pidocwiny mi jumange?\\nJurumi 15:1, 3\\nPidocwiny pa ng’atuman ubed urombo ngo. Pidocwiny peri copo yio iri nitimo lembe moko ma nwang’u pa ng’atu mange ke uyio ngo ire.\\n1 Jukorinto 10:31-33\\nJakwenda Paulo udieng’ pir umego ku nyimego nisagu nidieng’ pire gire. Yeny migi pire bino tek lee nisagu yeny pare gire.\\nJurumi 14:10, 19\\nYehova umio iwa pidocwiny kara upok lembe i wiwa giwa ento ungo iwi jumange. Ubemito wabed ku wang’wa lee, mito ngo warid nia paru mwa re ma tie cuu, mi jumange ke rac.\\n4 YEHOVA COPO NIKONYOWA KARA WABED KU PIDOCWINY MA BER\\n“Wabiketho adundewa kwio i wang’e: kum . . . Mungu dwong’ ma sagu adundewa, man eng’eyo gin ceke.”​—1 Yohana 3:19, 20\\nPirang’o wacikara ngo nivoc ka cwinywa ubemedere asu nipido pi racu moko ma watimo con?\\nZaburi 86:5; 1 Jukorinto 6:11\\nCwinywa ma pido pi lembe ma rac ma watimo romo ketho wanwang’ara nia tijwa mbe kadok i ng’ei yewo dubo mwa de. Ento wacopo loko ngo lembe ma dong’ udaru timere. Yehova udaru weko iwa, man ekabu dubone cen. Dong’ watie leng’ i wang’e.\\nJugalatia 6:2; 1 Petro 2:16\\n“Cik pa Kristu” ujengere iwi cik mir ukungu mi Biblia ento ungo iwi cik. Kadok saa ma Jakristu utie i wang’ lembe moko ma cik uweco ngo i wie de, eneno ngo nia eno ubemio ire kaka mi timo gin ma rac.\\nBarua m’uai i Guriri m’utelowic\\nWIC MI 1 Mer pa Mungu rio rondo ku rondo\\nWIC MIR 2 Bed ku pidocwiny ma ber i wang’ Mungu\\nWIC MIR 3 Ng’ii jurimbi i kind dhanu m’umaru Yehova\\nWIC MIR 4 Pirang’o ukwayu wawor dito?\\nWIC MIR 5 Wacopo koyara ku ng’om maeni nenedi?\\nWIC MIR 6 Kite mi ng’io galuwang’ ma ber\\nWIC MIR 7 Nyo ineno kwo calu ma Mungu neno?\\nWIC MIR 8 Yehova ubemito dhanu pare gibed leng’\\nWIC MIR 9 “Wuring tarwang’!”\\nWIC MIR 10 Gamiri tie giramia m’uai i bang’ Mungu\\nWIC MIR 11 Nikwo i gamiri i ng’ei nyom\\nWIC MIR 12 Bed iwec wec ma ‘ber ma teng’ojo’\\nWIC MIR 13 Nyo timo foc ceke foyo i Mungu?\\nWIC MIR 14 Bed ng’atu m’atira i lembe ceke\\nWIC MIR 15 Nwang’ anyong’a i tic peri\\nWIC MIR 16 Ceriri ni Wonabali\\nWIC MIR 17 Bed i mer pa Mungu\\nThenge ma jumedo\\nText Yore ma tung' tung' mi toko jemni mir elektronik Mediri nibedo i mer pa Mungu","num_words":2881,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.242,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"CIK MAN WORO II GIRACWIA MANYEN --Electing Elders - Modern Reformer\\nCIK MAN WORO II GIRACWIA MANYEN\\nKWAN MIR ABUSIEL\\nNGETE MIR ACEL\\nNi lubre ku wi lembe maeni en eber ni gwokra artira ingeyongec ma mwa nia Kanisa ubedo ii acel, man nia Kanisa mular ubedo con ingom gibedo iacel, kadi ingei ma gi pokiri ikare ma nwangu gicoku dhok gi nyoke, ungu, kubang pokiri mi ju Eklezia.\\nKa ku menu omaku gipoi nia Rwoth re mutie jawic man omaku ijupid ikum jukwenda apar wi aryo magi ceru apar wi aryo m’uryeny iacel gibedo Juponji, gibedo dhanu makoya ma Rwoth uketho cinge iwigi man getie ka tiyu kugi kum gitie ka weco lembe muai idhoge gitie ka gyero kude Kanisa ikabedo matung tung, ika cokri matung tung kubang oro matung tung m’ukadhu.\\nKubang ungu mi cokiri nyo eklezia kadok dhanu aryo nyo adek – magi bedo ku yeny ma miyikiri iyeny pa jawic ni lubre ku calk u timo tim ceke. Kara gipong wi bedo iacel kara cello ku kanisa ceke. “Caku yioyic ma leng” ii lamu lam pa jawar man lembe angola pa Mungu – ikaka ceke. Magi bedo kud anyonga ni winjo peko migi de man ni yikri iandha ni Rwoth, calu en re m’etie Janen witic, calu ceng matin, calu mi dwi mange ceke, m’etie ku jamb tic makoya pi timo tim pa Kanisa cekecalu m’etie ka tiu ku wath kum ungu mathindho de. Ma gi neno kude bang Rwoth man mi yikiri mi kura mi jutic ma etie kude – ijwigiri, ketho cwiny, ma adwogi ne bedo mandha, atira ilembe mandha, gimio nyuthu nyuth mi wir mi tipo man timotim mi tipo. Magi yikiri pi genogen matung tung mitim mi tipo – magi yikiri pi geno gen matung tung mi tim ma cande unego Kanisa, man mi “cemo mi sawa ma kakare.”\\nLembe angola m’ungolire ni kum jadit ma gi bi bedo ku poi ma koya, ni cidho iwang calku lembangola ma koya ma rukani mi mugisa mabibedo ajiki mi oro ne, man kara gibin i poko piny ma nyen calu bende piny macon ni juot m’ubedo juyic mandha ni lubire ku yo mu lubre m’efoyo en.\\nMatayo 24:45 – 47.\\nThe lembe ne, ni lubire ku yo mi mugisa, Rwoth en gire yeny pare otie mi neno man atira wath kum ceke mi kum gi ribiri ikum wic gibedo ku tego cwiny man magi tie kaneno pong mi lemb’angola pare. Ento, tek ebedo kumeno ngo, dong omaku “wapim tipo.” Omaku wapim lemb ponji yoki bang ju m’uponjuwa ni pimo nyuthu ngo nia rwinyo tego cwiny ii ju ma giyikiri iyo ma koya mi lembe mandha; ento maeni nyuthu yioyic mandha calu ma etiye ponji ni dhanu ceke. Man ni ju ma giwinje; Nyuthu nia ni ju m’uwinjo dwal etie dwal mi dhanu ngo, ento dwal jakwath madit; re giyeng ku lembe man gimaru gi – mer m’unyuthu gi man ku lemb kony igi. Inwangu wath kum mi kum moko gi dongu matek man nyatho tho irwoth man itego mi tek pare masagu ju mange. Ni kum bedo ayika ni lubu tok tela pa Rwoth man iyo manyuthu ribiri mi wath kum eni ceke, gibedo ku kisa iyo ceke, lemb ponji ceke ni kum yo ma rwoth omio nikum cokiri mi jamb tic pare ii bedo nutu mir arionde (Mal 3:17; Matt 24:31). Ecopo ribire ngo, kadok, kara cello ku yik mi cik ma kubang udul ma nyanok, nyo Eklezia. Kadok ebedo, the lembe cungu nyoke yikiri maber ku the cik m’utimire maber man juma pol magi rom ma gi tie kutic mu rom kakare, man ma iajikine obedo kudu ling ingete pare. Tekne rombo ne obedo wel dhanu ma nyanok ma calku dhanu adek nyoke abic nyoke apar, ecopo bedo, tek ebedo kumeno ngo, dong omaku junen bang Rwoth iyo mi gwok calku wel dhanu ma gi yikiri ni bedo judongu. Nyoke ju ma gi mio lemb juk acel mi lembe man ma gi bedo ayika ma gi neno kude yo mi lembe maleng ilembe mandha. Ma gi tie ku ponji, ma pyemire ngo mi kit kura ne. man ma ku tego ma gi nyuthu ipacu migi ku mange mapol.\\nTekne udul ma nyanok maeni gibedo ku lembe man tipo pa rwoth m’utie iwang gi man m’ucwalu adwogi mi ribiri ipoko lembe, ma calu ma ju nyuthu ni Bong\/ Jutic igoyo wic migi, dong omaku ebed ajola ingeo ngec pa Rwoth ku wi lembe – nia ngati ma ju goyo wie etie jatela igi, itimo tim ceke, dong ebed ku beru man ku midu mi wel ne. Tek kumenu, nyuthu nia gwok midre pi timo tim ne kara kit goyo wic mange kara kud oyikire mubedo ngo ku pidoic ma ju yikiri kudu man ku rwo matimire. Ka kumenu omaku ju mi atwonga kara juyikiri ma podi, man kara ju yikiri con ni ju ma gi nyuthiri ni bedo wath kum mi giracwiya manyen (kadok utumegu nyo nyimego) ma ka edaru bedo ku ngeongec pa Rwoth calk u wi lembe – ma pi goyo wic nyo yer. Maeni ma ka etimire cal ku ka kare mi loko cwiny pi dubu man mi dwoko gin ceke cu man kakare bende man mubedo ajola ku yo ba Rwoth Yesu ilamu lam calu ma ungu mi ribiri kara celo ku Mungu, man mudaru yiko miyiri mupong iigi ni Rwoth, man ni ju ma gidaru bino ithe wir man ikare ma jumio ni juot pa wod. Maeni kende nyuthire pi ribiri man maeni re ma unyuthire ingeongec, iyeny pa jawic mi wath kum.\\nMaeni kende munyuthu ka cakri pa Kanisa, mutie wathkum Kristo, kadok jumange de, mapodi geno irimo maleng mapire tek, jucopo kwanugi bende nibedo wathkum mi “ot mi juyic” ma dongo migi de jubi poi pire.\\nJUDONGU MA JUWIRO GI KUBANG KANISA\\n“Man kinde magidaro wiroigi judongu kubang Kanisa nyo (Eklezia), man gigamgirwo ku rwo ma gi jwigiri kude, man gimio gi ni Rwoth.” Tic mi Jukwenda 14:23.\\nNi lubre ku yik mi lembe ma junyuthu, karacelo ku kare mubedo igi ni lubre ku kura mi kanisa mular ucaku con. Kit dhok ma jutiyu kude “Judongu” calu ma ebedo ilembe, nimedo kumaeni juyer lemb’anyonga, jukwath, juponji man jubila (nyo juyer lembe iwang lwak); calu mubedo, etie lembe maeni “wir.” En esawa mibedo nutu mi lembe maeni ceke jutiu kude pi nyuthu anyonga pi loko ngati nino; maeni otie ngo nia thelembe eni ku dhu Girik. Nia otie kumeni dhu Girik the lembe mubedo iwi lembe eni. Nyuthu thelembe nia yer matimire nwangu jutingo cing malu, “maetie yer ma ku yo mapol jubed jutiu kude iayi maeni.”\\nKit pidoic maeni jumie junwangu ebedo ber calku wel manok mi Bibilia ma ku kwo matek. Calu ma jupoi pi juma julwongugi Presbaterian ku judongu ma winjo migi oketho wayenyo wanyang ithe lembe mange kud “ibuku mi kwan ma malu matek”ma ka wa pidu pire juma julwongo Methodis ku judongo migi ma gi telo wigi ma gi tie ku copo .\\nWaraga ma gwokogi ni ai kud ithe lak mi lembe eni jutingo cing, nyoke jubolo kwir (manwangu juryeyo cingju malu). Maeni otie tung tung mi lembe mi Grik kit ma gi tiu kude. Rwoth mwa onyuthu atira ni jukwenda, “An ema goyo wiwu man m’wiro wu” (Yohana 15:16) maeni re m’utie yoki bang jukwenda isawa nica, giweco pi wir giwacu “Atie japonji ma juwiro man jakwenda.” (1 Tim 2:7). Ento wir maeni, jakwenda ugonyo atira, “ebedo ngo wir mi dhanu”mania ngati wiro en ungo ento nikum Yesu Kristo man Mungu ma wego. (Gal 1:1). Ceke magi tie wathkum ma juwiro, gi ribri ku jawic man ma gi tingo kum judaru wirogi, ongo nia nyo iandha nia gibed jukwenda calu Paulo, ento gibed jutic (bong) mi lembe mandha calu Paulu, ento gibed jutic (bong) mi lembe mandha, ku bangati calk u giramiya pare man kare mumiyire (Isa 61:1).\\nKum ju apar wi aryo ema juwiro ni bedo jukwenda nyoke juwange ma koya – jutic magi yikiri ni bedo judongo ma ni kum yer mir udul dhanu (Eklezia) mi giracwia manyen, ni kum cing gi magi ryeyo, “calu ma nen malu, wa gwoko maeni calu cik mi dongo; kum jukwenda gi tiu ku dhu Grik eni mewecu kude pi rukani ma Titu obino kude ni doko jakony. Oketho ewacu, en eni jugoyo wie ni kum Kanisa re kara ecopo wotho kara celo kudwa.” The lembe ma nia en anyoli mir Italia maenu uai ikum the lembe mi Grik (Kirotoneo) maeni mudaru nyuthire malu, the lembe ne nia ma judaru yero. Ku cing ma cwaya malu man, ku mange “the lembe maeni” the lembe maeni utundu ikum jukwenda gin gigi de jugoyo wigi de ni kum yer ma kumeni. Ongo nia jugoyo wigi nyoke juyerogi ndhu gibed jukwenda, ento gibed juwoth juwang jukanisa ikind cokri migi man ku pidoic, ikit ma gi copo pido kude pi lembe maeni.\\nNyuthu nyuth, tek ebedo, jukwenda mange ubedo kawotho ma juyerogi ngo nyoke ku kony pa jukanisa mi Antiokia (2 Tim 1:15) pi kare ma jukanisa giweko dhanu ubedo agonya pi timo tim calku giramia pa ngati an ajakur piny maber calk u ngeo ngec. Eklezia (Udul dhanu mi cokrei)gi copo jolo nyoke gi ketho ngatuno calku tic ma jukwenda ubed utimo, kadok juwang gi makoya; man jukwenda de gi jolo nyoke gikwero lembe mange ceke- kubang ngati ucaku tim pi bedo agonya mi ngeongec.\\nEnto, wir pa judongo obedo ope, kumange mapol. Enyuthire ilemb’ariba manyen musagu mange ceke nia goyo wici? Kum piny mange ope manyuthu nia jumio copo nyoke kare mi yero calu ma dhok mi juwirok (English) ku lembe mi wir majutiu kude kawoni ikakaka ceke mi jurudini ni lubre ku karatasi ma jumio man jadit ma juwiro jayer lembe ku mange mapoli? Wa bi pimo penji maeni.\\nThe lembe pa wir, nilubre ku judongo, jutiu kude ikabedo acel, kende man maeni juloko the lembe mi dhu Grik odoko tung (Kathestemi) mube nyuthu the lembe ne nia - “Kabedo, nyoke bedo piny” manok “ni bedo piny” – matek. Lembe maeni otie i Tito 1:5 “ni bedo ithe cik mi piny ma jucimo wa ikume man oketho jiwiro judongo kubang adhura, calu ma judaro kethi” - calu ma adaru yiko, ibibilia mange “calu ma amio ko iri aloka loka.” Calku wang lembe munen nia Titu jumio ire tego mi cimo judongo, calku gwok mumaku egwok kude udul dhanu (Kanisa, Eklezia) man calku neno mir ungu moko majulwongo mi rieko mi Jukanisa mi (Episcopal) gi mio cik mi yom. Ketho, jumiyu Episkopol man Methodist – Episkopol gin ceke gitie ka weco pi bicop mi kathere mi jukwenda icopo ma juyiko, ikabedo nyoke ma jucimo, judongo mi wi udul mi cokri – mumbe ryeyo cing nyoke yer pa kanisa.\\nWi lembe maeni obedo vuja madit pi kura tim ne; ento enyuthire nibedo cwak ma goro kinde ma ka wa gwoko kude lembe m’ular ukadhu – “calu m’adaru mio iri aloka loka maeni man der m’unyuthire nia jukwenda ii andha gimio ngo aloka loka ni Titu nyoke yo moko ma gi nyuth ma tung mukoc ku pa (jakwenda) ma gi timo ku the lembe maeni , kum adwogi mi jukwenda obedo ka dwogo, gi bedo ka loko dhok matira, ma ebedo ber mandha: “Man kinde ma gi daru goyo wi judongo ma gi cwayo cingi kubang Eklezia, man gi rwo ku jwigiri ma gi miogi ni Rwoth.” Tic mi jukwenda 14:23.\\nJukwenda gi bedo ngo ku pidoic moko zo de man gi medri ka mio lembe mi juk ni Titu, ma gidaro koye gimie ibang utumego kum engati m’andha jatic mi lembe m’andha, maeni re kende ngo m’ubedo ipidocwiny gi, ento ndhu ber ibang utumego man gin ceke gibedo julub; ka ebedo kumeno ngo, jakwenda man julub ceke idagu tielo maber m’ubedo ikabedo ceke mi kare m’umiyire ikabedo pa Mungu – mutie ii Eklezia, itim m’umaku ubedi “omaku wapim tipo (ponji man japonji) ka gi tie pa Mungu.” (Yohana 4:1).\\n“Ka tekne ngati moko ube wecu m’eweco ngo calk u lembe maeni nyuthu nia der upe iie.” Man ni ai kud ikum maeni ebi lokre cen kud iyoo ne kony pa jakwenda; wacopo ngo ni bolo kwir mange m’ukoc ku maeni kadok ku yo moko ci wacopo ngo ku the lembe ne ni jolo juponji, judongo, ku mange mapol.\\nKadok igin moko mabibino kadok ber kadi rac kud ibang Eklezia maka umitire – kadok m’umitire ku yer, calu ma juketho nyo ngo; ku the lembe ne nia Titu ubedo acel mi kind judongo ma jucime ku bang utumego ngo re juyiye; dong pi kare ma rukani ma kwiocwiny ubin unyuthire iie? – Rukani ma mi kwath nyo tim mange mu timire yoki bang jadit mange, maeni ceke obedo ku the yik pa Kanisa, ma gi daru? Iponjiri ne obedo ope.\\nJulam ma ajoga, man ponji ma pa Rwoth ongo man pa jukwenda apar wi aryo de ngo oketho lemb ponji maenu ubedo yot ni kelo pokri ikind jumaleng igi pokre odoko klasi aryo matung tung, lwongo “teliri” man galu. “Maeni en etipu mi julam m’ajoga man japiem Kristo m’asu gitie kayenyo ibang Rwoth pi gira laga pa Mungu kuyo moko kende kende tek ecopre – kungete moko kara ebed ni mi kasegu macopo nyuthre ikind udul mi ka cokri pa Rwoth man jukwenda gibedo ngo ku yik mi judongo ento jukanisa re (Eklezia) calu wath kum Kristo; man kadok igin m’utimire ditu nyo woro ubedo ni judongo ma gibedo mandha, calu jutic pa Rwoth man Kanisa, ebedo ngo nia giyikri pigi gigi ongo nia giyikri pi judongo mange dong omaku lwak mi cokri enu em’ufoi umaku gingei gi de, omaku giyikri pi bero mi jukristo man tego mi der mi lembe pa Mungu, ka ceke gi yubri pire ongo mi cungu nyo mi woro. Ongo mi bedo nia gi judongo, ka kumeno, moko obedo ku copo ma ngati miyire en gire iandha, mae bedo calku yik pa jukanisa re, wath kum Kristo man ni yikri gin gigi man I poko lembe ma pigi ceke, maeni obedo ma mir acel – iklasi pi nyuthu nyuth kubang utumego ma ebedo ngo nia gibed ku cwiny mi yikri nia ebed jadit – nyo ku tego moko, man gibed gi yikri ni bedo ii acel kubang Eklezia m’utie wath kum Rwoth, magi yikri gi koyiri de ikum tic mi timo tim.\\nOmaku ongo umego moko opar ni bedo jatela iwi jukanisa, juwang gi, ku mange mapol…. Mu mbe yer kadok wec moko obedo ope ni lubre ku tego mi jol mi woro judongo ii Kanisa ceke ii cokri migi pi yer – mi kum cing ma jutingu pi yer. Gi yiyo iyer mapodi kum ni timo omaku olubre ku cik mi lemb’agora; maeni re m’uromo pi judongo man nimedo maeni. Dong omaku jupoi Eklezia pi tim migi man kare migi mi cimo judongo inying Rwoth man tipo – calku foc pa Mungu, yeny pa Mungu. Ni medo maeni, lemb’agora maeni uyikre ni lubre ku lwak mi Eklezia ii lembe ceke man timo tim pa judongo ne, calu ma gitie jutic (Bong) man ju wang gi, gicopo kajai ni lembe pa judongo ne de man cik pa lwak man gicopo ketho pidoic migi matok cen igi de man gicopo ka weco nia “eni dhanu para” – Nwangu umaku ewac nia “dhanu pa Rwoth ma atie ka timo ikindgi.”\\nPirango ma the lembe maeni obedo kumeni, lemb’agora utie atira, ku bero ma junyang iie man ma judaru yike nyenedi? Ni kum kura mi dhanu umaru ka juwore man ni yiko nia ebed kumeno, man maeni ukelo podhu m’ubedo ayika pi kuru kisa maeni; nikum welgi obedo dwong pi oro maromo pier abiro; ni kum dhanu m’umediri ikura ma migi ma kumeno man udwoko gi ithe gony ma karacelo ku Kristo m’umio gony. Ekumeno, igi, jumapol gi podhu itego cwiny mi kura mi the kwaru mi Babeli m’ubedo atira ma gi copo kwanu kude wi lembe pa Rwoth ongo.\\nKARE MA RUKANI M’UMAKU JUDONGO ENU GIRI IIE\\nLembe moko m’uwecire obedo ope ni lubre ku oro m’umaku judongo eni giri iie ka jutim yer mange iie: tek wabedo, kakumenu, ibedo agonya itimo tim pi oro man poko lembe mi kum penji. Dhanu mapol gitie ku pidoic mi bedo judongo, nyoke dongo ikind utumego iikind jukanisa, man kara gibed jutim man iribri mamalu, man tek kumeno ngo omaku gibed calu juwang gi – juyer lemb’anyonga, juponji, jukwath. “Judongo ma mon” ma inwangu sawa mapol gi mito woro ni kum jukwenda ma nok ne ku lemb kony uketho moko jugoyo wigi calu junwang judongo nyoke junwang juponji, ilwak mi Eklezia. Jumange gi bedo m’uromo ikind timo tim mi Eklezia kara gicopo bedo m’uromo kakare mi tic madhe nyoke jumange gibedo ku tego, ithe nyuthu nyuth m’akoya, ku jumi kony madit ikare mi timo tim ijukanisa. Iworo, nyoke pokri – inget Katumbila mi Katumbila mi Katumbila mi oro – manen nia ribri mi sawa mi timo tim copo bedo kude – waraga omaku obed utie tek etemo ni timo, calu ngati m’ular ubedo mir acel utimo tek ebedo ber man tek ngeyo kisa ma ebedo ngo ku cik nyoke lemb kony ma bibino nyoke juk moko, ebibedo ni kum ngati acel acel m’ikind lwak kit ma gi yio kude ibedo ber ma calku yeny pa Rwoth kubang ngati acel acel.\\nWel mi judongo ne junyuthu ngo ilemb’agora, ento, the lembe ne otie, musagu ceke elubre kud udul mi Eklezia tek ecopre – ma wel dhanu utie, ku mange mapol de. (Ngati ma woko muparu apara ni bedo juyic man mu miyire zo; nikum lembe man tim ma ecopo nyuthire ni mio lemb lewic ongo nikum yioyic man m’emiyiri pi kare malac kadong jubin jugoyo wie ni bedo jatic) nyo jatela.\\nWabedo ku kisa ikum dhanu mapol mange gibedo m’uromo ngo man mania tek ne kit yo mi ketho cwiny pare obedo ber. Kit juyer lembe mange ma calu uyer lemb’anyonga inwangu tic migi caku gonyo lembe ikumgi nyoke kungete moko isawa mapol, kubang Eklezia omaku gibed magi kwanu kwan maku ngeo ngec ma malu pi lemb’ayera kara gibedo ku ribri ku juponji kara gi medri ni cidho iwang gi ikabedo mi timo tim. Tek jadit moko nyuthire ku kumira ikum jumange man mubedo kupidoic mi sendo gi pi bedo jatic m’umaku utim ikindgi ma re jupoi pire nia etie m’uromo ngo re emedre asu; ma re ngati moko mange mbe m’unyuthire ma jucopo ni yero – m’ubedo m’uromo. Kanisa, calu m’utie wathkum Kristo, umaku gi bol kwir kum gi yio ni jawic ejowic uyio gin i bolo kwir maeni.\\nKu ngete moko gi mio jadit ma jugoyo wiye ma junwange enyuthire pi timotim maeni ma’etie ngati m’uromo ku yik pa jukwenda – Kadok bor maloyo judongo moko umbe maloyo ngati acel m’unyuthire, imondo itela, ndhu omaku junwang ngati m’unyuthire pi timo tim, ma umaku rombo ubed kud adwogi maber, karacelo ku Bibilia m’utie buku m’utie ku wilembe man karacelo kud umego Russel m’ubedo juwang isawa calu japonji pi kwan man iot madit – maetie jadit ma jugoyo wie, tekne in de kumeno.\\nNGA MA UMAKU UYER JUDONGO ENI MAN NYENEDI?\\nNdhu Eklezia (m’utie kum – umego man nyimego), ma gitie giracwia manye, maeni re ma gitie ubol kwir nyoke juma copo yero yer. “Ju ot ceke mi yioyic,” juyic m’umiri ngo, gi mbe ku maka migi ikum yer maeni; nikum foc pa Rwoth, ni kum wath “Kume,” kum ginwangu kum tipo maebedo kude ngo , maeni macu. Wathkum ceke m’umiyiri copo ka bolo kwir, man moko kindgi ci copo royo nyingi pi lwongo mi rombo ceke ceke m’utie ku the lembe moko – re eromo julwong nwangu podi yenga moko udong iwang gi pi yer, masagu jugwok sawa pi yikri.\\nKum sawa mange jumoko copo kajai nia yer omaku jubol kwir ku karatasi mi bolo kwir, kara dhanu ceke copo bedo agonya iyo ma gifoyo. Ma adwogi omaku bero obed otie karacelo ku yik ma kumeni eber ungo tek bero ope:\\nNying malwongire, kum judaro lwinyo pi woro man kura – mi gyeriri ika there mi jukwenda ku yik mi tingo cing pi yer. “Kubang ngati omaku okwan ende etie ngati m’ucungu pi yer man ni cungu atira ni cidho iwang, re, isawa marom, ku mer man bedober. Ku yer, omaku ibed ibed mi poi, nia etie foc pa Rwoth – ma ewecire ni kum wathkum nitundu cil itego mi yikrine. Ngati acel emutie pi gony ma copo nyotho kare maeni, kisa moko mbe acel de mbe maloyo wadi ndhu juyic ema gitie, man ema giwecu, kum gitie ku ngeyongec pa Rwoth.”\\nJU MAPOL GI YIO NGO\\nIkum lembe mi lwak mapol gimito yeny migi ema upong nyoke juyi; ento ebedo atira ibang Eklezia pa Rwoth re kumeni ngo, nyo wathkume ka kumeno, dong omaku juketh maeni itic, edong ekelo bim mi dhau enyuthire man egam eketho woi ku teliri nyoke ekelo tingo yo mange. Umego ma gi jolo ni yeyo lwak iyer gibed ku gwok ma gi jolo foc pa Rwoth, “moko m’usagu lwak mange. Munge jurucungu ebedo yot ni mio kony ci ceke nyoke bedo kago iyo ceke magi bedo yot pire, nikum yer yoki ngei yer de, yo ngeye gibedo yenga cil yo ngei yenga, cil magi dhanu ceke giyi pi ju aryo nyo adek nyo m’urombo ku pidoic ceke. Ento mer manjaa ma pi Rwoth man pi lembe mandha m’unyuthire.”\\nKaracelo ku rwo pi gwok man nibedo kungeo ngec ma ngati man ku wadi iworo de, ma giramia ceke omaku ubed marom, kara jubin junwangwa ma wabedo yot ni ribri ii poko lembe ma nilubre ku wilembe mi yeny makoya. “Dong kud watim gin moko ku dhau nyoke kitingiri.” “Dong watim idikiri mi tipo ikwiocwiny.” Filipi 2:3; Efe 4:3. Dong cik marom m’unyuthire ni lubire ku kony ma nyimego, ma bero migi jugwoko ni nyuthu kit ma gi nen kude (nen 1Tim 3:8 – 13) maeni ma bi bedo ku kit ma gi nen nia maeni ngati ma jadit ma ka tek ecopre, ni medo maeni kadok iponji man bero mi tipo.\\nNYUTHU PI TIC NE\\nCalu madong unen, judongu eni omaku gi bed madong unen m’akoya ku bang ngati acel acel nyoke itimo tim yo bang jumange de – kum mange mi ponji, jumange gijuwec magi wecu ikind lwak nyo juyer lembe ikind lwak, pi juma gi juyer lemb’anyonga, ma gi miyiri pi ju ma gi juyic ungo, jumange jukwath ma gi tingo kude ikabedo ceke ma gi neno kude bang udul ma nyanok eni iyo matung tung ma pi kwo migi ma piny kadok iyo mange ceke. Oketho jakwenda Paulo onyuthu ni judong Eklezia mir Efeso ma emiyo iwa de ceke tic eni kubang ngati m’umaku ebed kude man kara ebed m’uromo igiramia mibedo jakur. I lembe pare omaku ebed m’uromo ebed ku wange, om aku ebed jarwo ma omaku ebed ma dhanu gi poi ku pire. Pi timo tim ceke m’ejolo kude pi jadit maeni pi tic matung tung i yo de matung tung.\\nEwacu: “Dong iting kare maeni, ka kumenu, in giri, man ni udul ma nyanok, matipo ma leng ukethu idoko jaleu iigi (the lembe maeni ka ceke nyuthu jaleu) kara I mi cam ni Kanisa (Eklezia) pa Mungu (tic mi jukwenda 20:28). Aha, eyo kum jadit eno omaku miracle ekurire gire, wek nyathi woro mi kabedo maeni iie jumi gi yung man Rwoth, man wek gi par, pigi gigi nia giwek copo man woro maeni jumi ni jawic – jakwath madit. ”\\nOmaku emi cam pa Rwoth ni udul ma nyanok kum egorire, ibi mio cam ni udul ma nyanok calu jakwath. (Isa 40:11) kanni, kakumenu, tek ngati moko acel jugoyo wie ni bedo jadit omaku enyuthire calu jakwath madit – kara ebed jam tic nyoke ni kum yo ma jakwath madit mir udul ma nyanok ma ecwalu kude cam m’uromo inindo ma kakare. “Piny ma nyen man m’uti.”\\n“Lwiny utie ni jukwath (bong) m’unyotho man m’ulalu urombe para cen! Rwoth uwacu, ka kumenu, Rwoth Mungu pa Israel ebibedo jadhu jukwath maenu (bong) m’ulalu udul ma nyanok man elyeu gin go de: nen abi liewi ku timo tim peri marac ne, Rwoth uwacu …… man abi tingu jakwath mange iwigi ma copo mio igi cam: man lworo binego gi kendo ngo musagu gin manyayo ndiri bibedo ope” Yeremia 23:1, 2, 4.\\nKETHO CING PA PRESBETARIAN\\nKara kud irwiny giramia (giramia) m’ubed ii maeni m’umiyire ni kum lemb bila . Presbetarian (cokri mi judongo). (1Tim 4:14).\\nNgagi, (dhanu abiro ma gi tie kalubu ngei judongo ma jugoyo wigi ku ikind jukanisa ee jukethogi iwang jukwenda. Man kinde ma jukethogi iwang jukwenda egi rwo, gi ketho cing gi iwigi de.”) Tic mi jukwenda 6:6.\\n“Kud ikanisa (Eklezia) maeni juma gibedo iantiokia…… etipo maleng uweco, dong ukoi Barnaba man Saul ikum tic kum ma enu ma alwongi ikume. Man kinde ma gi weko cam man girwo man giketho cing gi iwigi, egi orogi iyone. (Tic mi jukwenda 13:1-3).\\n“Ketho cing obedo ngo ibang dhanu mange, man kud wuribru kii ku dubu mi jumange.” 1Tim 5:22.\\nMan kinde ma Paulu oketho cinge iwigi etipo maleng ocore iwigi; Man gi eu (yero lembe). Tic mi jukwenda 19:6.\\nGi ketho cing gi (jukwenda) iwigi, man egi jolo tipo maleng. Tic mi jukwenda 8:17 – 19.\\nDong uketh giramia pa Mungu ubed iiu, ni kum cing ma juketho iwiwu. 2 Tim 1:16.\\nCoko dhok m’ubedo ubedo pi lembe atuca ni lubre ku ketho cing ma ju Eklezia mi giracwia manyen. Yongei dwi adek (5, 6, 7) kara gicidh ku giramia migi “maebedo ikind gi ku bang gi zo ikanisa ni giranyutha. Ee jukwenda gi ketho cing gi iwi juyic m’umiyiri ceke man ngati acel bedo ku giramia ni lubre – “lembe matung tung” ku mange mapol. Ku m’ukero mi tipo m’umiyire ku bang ngati ubedo man gi bedo. Ngo ku karatasi m’unyuthu ponjiri migi, nyo kare ma jumic nyoke kadok wir m’uwirire ku bang ngati moko, ma wa nwangu Stafano, acel mi kind jukony, ma gi bedo ku pidoic mi lemb’ayera ma ular ubedo ku kwonga yongei jadit ni ketho ayi mi lematuca karacelo ku rimo. Maeni re ma ubedo ku the lembe mi ketho cing m’unyuthire ni kum jakwenda m’uromo man pi mugisa.\\nKetho cing pa Paulu man Barnaba ubedo ngo ma nia jumio ku kare mi lembe’ayera; kum gi daro yikri pi bedo judongo man gibedo juyer lembe ikanisa mi antiokia gibedo pi oro mapol. Ku ngete, gibedo juyer lembe ka ceke, sawa moko kende kende. (Ni lubre ku tic mi jukwenda 9:20 – 29, 11:26) maeni utie the lembe mi ketho cing ma the lembe ne kendu kende jukethe ni uyer lembe ma gi jutic ma gi juwoth ma utingire nikum Paulu ku Barnaba – ma gin kanisa mi Antiokia ma gi ribri itic karacel man ma gi sendri cil ni cidho iwang gi.\\nGin mutimire iketho cing pa Timateo iwi julub wadi iwangayo mi timo tim m’unyuthu gonyo lembe m’uromo, nyoke nyuthu ketho cing gi kara tek ngati moko ulokre ni wok kud ican me bedo iie, Timateo ubedo konyo gi ilembe ma ku menu, ma umaku, kaka tek ebedo yot, omaku ngo iandha nia ju mii sawa mi caku nyuthu ngati acel m’utimo rac ikum urombe pa Rwoth ma kind tim mi kasegu nyo mi kind lemb ponji ma rac. “Ni lubre ku wi lembe mir acel (1, 2, 3, 4) bedo ilwak acel gin ceke gibedo ku ponji acel; manyinge lwongire, ecalu ma jupimo nyo m’ukethire – ungo ma nia juketho cing mi mic kadi nyo copo”\\nTimateo, Paulu ukethe ni “wode” itic, ejumio baptisi man ejolo giramia mi tipo maleng ku cing jakwenda Paulu (Nen versi 7). Kinde magi cidho ku Paulo iyerusalem, Tic mi jukwenda 21:15 – 19 ku pidoic, makumeni man kumeno “Yakobo man judongo ceke,” magi judongo mi jukwenda, giyiko timoteo kurwo man gibedo karacel ariba ku Paulu, ma gi ribri ni mio kude mugisa ire, meketho kude cinge iwie ni kum yo magi kude iie man wel m’udwogo ka gitimo kumaeni, ongo nia calku kura mange ceke ma Paulu ubedo kude, ento “ni kum lembe bila” – ma enyuthire kum giteliri ku timo ma junyuthu muai ibang Rwoth.\\nJukony maeni jumio kare ngo nyoke pi yero lembe, nikum jukwenda, kum gin jugoyo wigi ngo ni bedo juyer lembe ento gin gi timo idhu meza; man ku bero mi wir mi tipo madong gibedo ayika, ni kum bero mi wir mi tipo maleng, ma gi pong ku copo mi yero lembe ma calku giramia migi man kukare ma gi bedo kude. Lembe moko marac kud uringi; tek lembe moko m’unwangire itim moko dong omaku jumi wec pa Mungu ikind dhanu asu lemb wec mijuk m’umaku icidh iwange iribri mi dhanu pa Rwoth ceke ma ni tundu ithuc mi sawa makakare. Piny moko umbe imaeni, katekne ebedo kumeno, adwogi moko m’udwogo ku yoki bang Timateo iketho cing mapodi gilar gi bedo ku lembayera matira; maeni en atira calku tego m’umiyire ni kum Rwoth ni ju ceke mujolo tipo maleng mi wir ma ju wiro kudgi.\\nTIC MI CUL\\nKura mi tic mi cul, kawoni ceke man umaku wake wapoi nia jumapol gicopo ceriri ngo man bedo agonya de upe, watie ngo calu Kanisa ma kwonga pa Rwoth mwa man ju apar wi aryo ma egoyo wigi. Dong ni lubre kara ebed yot ni poko ikind lemb’agora ma ju gwoko con, mi can – dhu, ku ngete, Yakobo man Yohana man Matayo. Calku kura mi miyiri migi calu julawi, Juyahudi inyuth migi ma gi tinge gitiu ku piny ceke mi jurudini nia maenu utie pi Mungu julub igin ceke jagwok piny migi, obedo Yuda (Yohana 12:6, 13:29), man inyuthu nyuth migi zoo gi rwinyo gin moko ngo; kadok ebedo marom inyuth migi nia gibedo ngo ku lembe moko mukanire ikindgi kadok ku lembe mi konyiri ika gwok ma jugoro kude lembe pa Rwoth. Gi geno wego i neno pare, man kare mi woro pa nyimego m’utimo tic ire (man pare) pi lonyo mesagre kude. Nen Matt 27:55, 56; Luka 8:2, 3.\\nLembe ayera pa Rwoth mwa man lemb’abola jugam jubedo ku lembe pa sente, ma ecopo nyotho kwo migi. Piny ma junyuthu pire muloyo ceke bedo ombe ku ngiri ic pa jadit man ceke megoyo wigi. Ma ee ngati acel m’akoya, Yuda obedo eni kende m’ebed ejolo piny migi ceke, man ava piny oketho etuc ni podho. (Yohana 12:5,6) Mar ma jumaru kudu sente man nyuthu man maenu etie caku kura tim mi Babeli matin m’usagu egam ebedo ku tego matek isawa maeni; man kama tipu obedo ope ikind dhanu m’ubedo ku yioyic mandha kawoni, calu ibedo nuti pa Rwoth ma kwonga, uketho ewecu dit akeca ku kisa karacelo ku ju ma gitie ka kwanu kum gitie waraga ma kwo, ongo nia giribri ku ponji, ku yo ma enyuthu ku the lembe pa Rwoth ebed engweko calku sawa mi “pala cam” tic ne nia kubang ngati miyire eyikire pi sente; man gibedo ku gen nia tek ebedo kumenu, giyio de nia maeni otie ngeongec pa Rwoth.\\nWek kit kurakwo mi ngom kum nyothojo man lonyo juyenyo ikabedo mi kuloka nyoke iyo mi tic ma ju somo kude pi ngeongec mi kwan; ento wek kubang ngati m’ubino itic mi lemb’anyonga pa Kristo pi piny moko mange ikura matung maloyo mer ma jumaru kude Mungu man pi lembe mandha ma n pi utumego: en emer miyeny mir anyonga ikare mi lamu lam ebedo yot man lonyo man woro mi dhanu ongo nia wad weke ebed leng, ento ku cwiny mir adunde. Ento ecopo timire, jukristo maku nying gidongo madit. Man calku ngom, man dhaku pa jatic mio woro karacelo ku wi lembe mi bedo leng ebibedo leng ceke ceke, bedo leng mi leng man docta mi cik; man karacelo ku woro man wilembe ma jucidho kude iwang ikum cul – ongo calu paru pa jatic, ento ni kum kura ma jutimo kudu tic mi kuloka itego man kara unyuthire ni udul man lonyo mi dhanu. Ekura mir adwogi ne elubre kumeni – “Kum julam gi ponjo nia juwinji man jubila kakumenu jokoyo sente moko igi; re gi kwanu kud iba Rwoth man gi wacu, Rwoth ope apeya ikindwa? Piny moko marac bi bedo ngo ikindwa.” Kum jukur gin abinga; gi ceke gi jukusegu, gin ceke givuyu calu – gwok, gicopo ngo vuyu; migi gi leko lek nyo giweco kud iwang nindo migi; gi junyap, gimaru riprip (yot igi). Eyo, gi jungiri calu gwok ma piny rom wange ngo; man gitie jukwath manyang ungo; gin ceke gineno yo migi gigi (peko), kubang gi acel acel bedo ka geno pi ngete pare gire (dini). “Gi bi cokri pigi gigi pi japonji ma gi bedoku ith ma gi winjo ngo (kum gitie ku pak mi dhanu) igi man gibi loko ithgi ikum lembe mandha man gibi lokri ibang ba dwol matije mbe.” Isa 56:10, 11; Mika 3:11; Filipi 3:2, 2Tim 4:3, 4.\\nJumange giparo ka gi copo kwero cam malac man macam ope – man ilwongu mi ngeongec mi lembe pa Rwoth, kum jutic uromo ku winjo; “man ilembe pa jukwenda tekne wacoyo iwu gin matipo, ebedo piny madit tek wakayu gin mi kum? Re omaku wa poi de nia ikum lembe matek ma jugonyo ilembagora unyuthu ngo nia wel cal nia obedo utie, ento omaku wabed ma wa yeyira giwa. Imaeni jakwenda obedo kanyuthu pi gwoko kare maeni, kadok ma wacopo bedo ku kasegu ngo calu thwon dhiang omaku obed agonya ma ecopo nwangu kude pire gire, ento omako ngo emedre kude. Jakwenda omio iwa lembe mapire tek matimire itic, oketho ewacu; an anuru ngati moko ngo; ayenyo ngo piny pa ngati moko ento inre man abedo ku yom cwiny pi timo man omaku igwok piny piri giri; kadok lonyo masagu m’uketho ameri nyanok ndhu ameri. ” 2 Kor 12:14 – 15. Ni lubre ku dagu tielo pa Yesu yeny ne otie ngo nia otel wiwa iyo mi cul: kadok yeny ne idagu tielo pa jukwenda madit, Paulo kud iwaraga pare, yo ngei nyuthu maeni kara ipenjo calku ngom pi gin ma yori i tipo m’umbe ingeongec pi poko lembe macu, uketho ewacu iwa iyo mi timotim ithelembe mi lembe maeni:\\nAyenyo ngo mola matar kadok mola ma kwar nyo kid mir apal, ungeo giwu kumeni (par) atimo tic para gira ku cinga gira pi konya karacelo ku juma watimo kugi bende. Anyuthu iwu piny ceke, rukani matimo kude ma umio kude cwak ikum jumangic man kumaeni upoi ikum lembe pa Rwoth Yesu sagu gamu. Tic mi jukwenda 20:33 – 35.\\nTek jumange gi bedo kutego maeni iwiwu, wabedo kumeno ngo masagu ongo? Ento wa timo ku tego maeni ngo, enre wamula ku gin ceke, kara kud wa cer lembanyonga ma juboth kudu pa Kristo 1Kor 9:12. Man kinde ma ani bengwu macan piny bende nikuma, abedo tern i ngati moko ngo: Kum umego, kinde magi ai imegodoni, gin ema gimio mukabu can piny ma ni kuma; man igin ceke akura gira kara kud abed ni ter iwu, man abi gwokra gira kumeno 2 Kor 11:9.\\nGony mwa atie marom ku jukwenda ni lubre kugi; man calku kuragi itimotim dong walubu dago tielo migi ii the lembe ceke. Ma pa Rwoth pa jukwenda man ku dikri migi de, magi wotho kudu, man magi mio kude sawa migi mapol itic mi lembe mandha, kakumeno wacopo jolo miyiri giju kuyoki bang utumego ni rombo ku wel piny ma jutimo kude man cal madong edaru timire kakare, calku ketho cing iwi Paulu man Barnaba, kinde magi ci caku woth migi mi lembayera ikabedo matung tung iwothu wang mir acel, enen nia jukanisa ema gibedo ayika pi lembe migi mi wotho eca gi. Man magi lokri gi ribri karacelo itic migi gikugi.\\nOketho tung tung obedo ope, atira kadok atira ngo de, oketho judongo no timo ni jukanisa kadok ipacu kum gitie kajolo cul nyo wel mi sente de; man wa yio de nia kubang Kanisa mathindho thindho gitim tic mi timotim ni wathkum gi – nyanok nyo madwong, madit nyo ku the lembe. Lembagora ku kura mi tipo konyowa pi lembe mi yotkum: Etemu ni coro wa woko i yo matung tung ceke ma wathkum eni copo katimo calku giramia mi tipo, man telowa ceke ni neno nia Rwoth ema otie jakwath mandha maloyo timo mi winjo calu wel mi juponji m’ubedo m’umedri ingeongec migi magi rom kakare, dong wawek lapor mi jukanisa mi Antiokia wabed wa poi ikum gi dong wawek jumange abed ma juor ni yero lembe ikabedo matung tung magi nyuthu pi wek midubu ku mange mapol.\\nKa ebedo kumeno ngo, tek guriri onwang gipong itimotim madit acel man umego copo kumeno ngo, tek guriri onwang gipong itimotim madit acel man umego copo bedo ku bero ni mio sawa mi tic ne man mio tic mi wothu man tekne miyire gire ma enyuthu nia eromo sente moko obed otie pi woth enu, omaku jungei nia lembagora ope m’ucwaku maeni ento judongo m’utie m’utimo man Eklezia m’umio kony gicopo nineno nia wel marukani ma umaku jumi re ngo musagu the lembe m’umaku ekwo wel ne kum ejatic man karacelo ku ju ma gi kwo kugi ibedo agonyo iwie. Man piny mange otie kit ngati copo karomo nibedo jadit ma telo wic; isawa mange tipo mi Babeli copo ka nyotho ngati no, calu kura Kanisa, ma ku nying, kara yeny ne mito obed mandha magi dongo kude.","num_words":6028,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.251,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"alz","text":"Zaburi 82 - Holy Bible [Luo Bible 2020] - (Zab 82)\\nNyaka karangʼo ma ubiro dhi nyime ka udewo wangʼ joma ok timbegi nikare kendo kudewo wangʼ joma timbegi richo? Sela\\nTo gisesiko ka gimemore kendo onge gima gingʼeyo. Giwuotho koni gi koni e mudho; kendo gimiyo mise duto mag piny yiengni.\\nTo ubiro tho ka ji ajia; adier ubiro podho mana kaka jatelo moro amora ma ok otangʼ.”\\nAa malo, yaye Nyasaye, ngʼadni piny bura, nimar ogendini duto gin girkeni magi.","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.027,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}