diff --git "a/amu_Latn/mala_000002_remove.jsonl" "b/amu_Latn/mala_000002_remove.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/amu_Latn/mala_000002_remove.jsonl" @@ -0,0 +1,59 @@ +{"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"amu","text":"Tjantsjoom ñequio cajnoom Tso cajnoom' nnom tjantsjoom:_ Aa re, ¿Ljo' ts'iaan' na nn'an quiluena na 'u ma'ua' nioomna?\nT'o tjantsjoom, matsoom: _ Aa re, meinchjoo ticaljeiiya ljo' ts'iaan' na luaa' quiluena.\nMatso tjantsjoom nnom cajnoom': _ Aa re, mati ja quindiiya na quilue nn'an na 'u jndyii mache' quia na quitsei'xua'.\nT'o cajnoom', matsoom: _ Aa re, meinchjoo ticaljeiiya na luaa' quilue nn'an, ja cwe'tomti na neinnco ts'oon jo' na quitseixuaya.\nTso tjantsjoom: _ nn'an tsjoomnancue meinchjoo tiya cwila'tiuuna. Yati na cwe' ljoo caljoo'ndyo ñequio quioo' na cwic'een naquii' jndaa.\nCwela'ti' ntycwii cwentowaa.","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.169,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.985,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Lucas 15 AMUNT - Chaꞌtsondye nnꞌaⁿ na cwitoꞌñoom sꞌom - Bible Search\\nCantyja ꞌnaaⁿꞌ catsmaⁿ na tsuuñe\\n1Chaꞌtsondye nnꞌaⁿ na cwitoꞌñoom sꞌom cwentaaꞌ gobiernom Roma ñequio nnꞌaⁿ na cwilaꞌtjo̱o̱ndye nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cantyja na nquiu nnꞌaⁿ fariseos, jlaꞌcandyooꞌndyena namꞌaaⁿ Jesús na nndyena ñꞌoom na nntseineiiⁿ. 2Nnꞌaⁿ fariseos ñequio nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés tyotioꞌñꞌoomna jom. Jluena:\\n—Tsaⁿmꞌaaⁿꞌ ya ñꞌoom jom ñꞌeⁿ nnꞌaⁿ na cwilaꞌtjo̱o̱ndye nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ macwaaⁿꞌaⁿ ñꞌeⁿndyena.\\n3Quia joꞌ seineiiⁿ ñꞌoom na tjañoomꞌ nda̱a̱na, tsoom:\\n4—Xeⁿ cwiindyoꞌ ꞌo mꞌaaⁿ cwii siaⁿnto canmaⁿ ntsmeiⁿꞌ ndoꞌ xeⁿ nntsuuñe cwii jooyoꞌ, ¿aa nchii nꞌndiiyaaⁿ ñequieenꞌaaⁿ nchooꞌ qui nchooꞌ ñjeeⁿ quiooꞌñeeⁿ yuu na cwicwaꞌyoꞌ ndoꞌ nncjaacalꞌueeⁿ juu catsmaⁿ na tsuuñe hasta xjeⁿ na nljeiiⁿcheⁿ? 5Xeⁿ jnda̱ ljeiiⁿ catsmaⁿꞌñeeⁿ, nleiꞌcaljoom juuyoꞌ xtyoomꞌm ñequio na neiiⁿꞌeⁿ. 6Ndoꞌ quia na nncueⁿꞌeⁿ waⁿꞌaⁿ, nntseitjoom ncꞌiaaⁿꞌaⁿ ñequio nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ nndyooꞌ waⁿꞌaⁿ. Nntsoom nda̱a̱na: “Cꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya, ee catsmaⁿ tsma̱a̱ⁿꞌa na tsuuñe jnda̱ ljeinndaꞌa juuyoꞌ.” 7Luaa nntsjo̱o̱ nndyeꞌyoꞌ, maluaaꞌ na tꞌmaⁿti neiiⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na mꞌaaⁿ cañoomꞌluee cantyja ꞌnaaⁿꞌ cwii tsꞌaⁿjnaⁿ na cwilcweꞌ tsꞌom, nchiiti ñequieenꞌaaⁿ nchooꞌ nqui nchooꞌ ñjeeⁿ tsꞌaⁿ na mamachꞌee yuu na matyꞌiomyanaꞌ na ticaⁿnaꞌ na nlcweꞌ tsꞌom.\\nTsjo̱ꞌñjeeⁿ na tsuu\\n8’Oo calꞌuu na mꞌaaⁿ cwii yuscu na maleiñꞌoom qui xjeⁿ sꞌom xuee, ndoꞌ xeⁿ nntsuuñê cwii joonaꞌ naquiiꞌ wꞌaa, ¿aa nchii nntseicanaaⁿñê chom, ndoꞌ ya ya nlcaañe, tcuutcuu nlꞌueeⁿ juunaꞌ hasta xjeⁿ na nljeiiⁿcheⁿ? 9Ndoꞌ xeⁿ jnda̱ ljeiiⁿ, nntseitjoom ncꞌiaaⁿꞌaⁿ ñequio nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ nndyooꞌ waⁿꞌaⁿ ndoꞌ nntsoom nda̱a̱na: “Cꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya, ee jnda̱ ljeiya tsjo̱ꞌñjeeⁿ na tsuu.” 10Luaa nntsjo̱o̱ nndyeꞌyoꞌ, maluaaꞌ jeeⁿ cwilaꞌneiiⁿꞌndye ángeles cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom cantyja ꞌnaaⁿꞌ cwii tsꞌaⁿjnaⁿ na cwilcweꞌ tsꞌom.\\nSeitꞌmaⁿ tsꞌom tsꞌaⁿ jnaaⁿ\\n11Seineiⁿticheⁿ Jesús, tsoom:\\n—Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ, tyomꞌaⁿ we ntseinaaⁿ na naⁿnom. 12Juu tsaⁿchee tsoom nnom tsotyeeⁿ: “Ta, quiaaꞌ ꞌnaⁿꞌ na tseixmaⁿya na nncoꞌño̱ⁿ.” Quia joꞌ to̱ⁿꞌ tsotyeeⁿ ꞌnaⁿ na niom, tquiaa nnoom. 13Tyoowijndye xuee na tuii na ljoꞌ, seitjoom chaꞌtso ꞌnaaⁿꞌaⁿ, tjaaⁿ tquia cwiicheⁿ ndyuaa. Joꞌ joꞌ seico̱o̱ⁿ chaꞌtso ꞌnaaⁿꞌaⁿ cweꞌ luaaꞌ. 14Jnda̱ na ndyueñꞌeⁿ seicatsoom, seijomnaꞌ jndyo cwii jndoꞌ tꞌmaⁿ tyuaaꞌñeeⁿ. Jnaⁿnaꞌ na tcoꞌwiꞌnaꞌ jom na tjaaꞌnaⁿ ljoꞌ cwii ya nleilꞌueeꞌñê. 15Quia joꞌ tjaaⁿ, tjaquieeꞌtoom na nntsꞌaaⁿ tsꞌiaaⁿ moso ꞌnaaⁿꞌ cwii tsꞌaⁿ ndyuaaꞌñeeⁿ. Jñom tsaⁿꞌñeeⁿ jom na nnteixꞌeeⁿ calcu jo jnda̱a̱. 16Jeeⁿ ñeꞌcwaaⁿꞌaⁿ meiiⁿ cweꞌ nlcwa jnda̱a̱ na cwicwaꞌ calcu. Sa̱a̱ meiⁿcwii tjaa ꞌñeeⁿ tquiaa ljoꞌ nlcwaaⁿꞌaⁿ. 17Quia joꞌ tjañjoomꞌ tsꞌoom, seitioom: “Jndye moso mꞌaⁿ waaꞌ tsotya̱, hasta maꞌndiinaꞌ nantquie na cwicwaꞌna. Ndoꞌ ja ñjaaⁿ mꞌaaⁿya, mañeꞌcꞌio̱ya na ñeꞌjndo̱ꞌa. 18Jeꞌ yuuꞌ nluiiꞌa ljoo, nncjo̱lcwa̱ꞌnndaꞌa mꞌaaⁿ tsotya̱ya, ndoꞌ nntsjo̱o̱ nnoom: Ta, jnda̱ seitjo̱o̱ndyo̱ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ njomꞌ ꞌu. 19Tacatseixmaⁿya na nntsuꞌ na jndaꞌ ja. Catsaꞌ cweꞌ chaꞌna cwii mosoꞌ ja.” 20Quia joꞌ mana tjalcweeⁿꞌeⁿ na mꞌaaⁿ tsotyeeⁿ.\\n’Tquia ndicwaⁿ wjaanoom, ljeii tsotyeeⁿ jom. Tioo na jeeⁿ jnda ntyjii ñꞌeⁿñê. Jleinom, tjacatjomñe jom. Taxcweeñe ndoꞌ tꞌuu ntsmaaⁿꞌaⁿ. 21Quia joꞌ tso jnaaⁿ nnoom: “Ta, jnda̱ seitjo̱o̱ndyo̱ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ njomꞌ ꞌu. Tacatseixmaⁿya na nntsuꞌ na jndaꞌ ja.” 22Jnda̱ tquiena na waa wꞌaa, tso tsotyeeⁿ nda̱a̱ mosooꞌ: “Cwa queⁿndyoꞌ quiaꞌyoꞌ liaa na yati, ndoꞌ calaꞌcweꞌyoꞌ joonaꞌ jom. Ndoꞌ catjaaꞌndyoꞌ tseiꞌxꞌii tsꞌo̱o̱ⁿ calaꞌñjomꞌyoꞌ lcoom jom. 23Ndoꞌ mati tsaacꞌomꞌyoꞌ quiooꞌjndyo chjoo na tꞌmeiiⁿñe. Calaꞌcueꞌyoꞌ juuyoꞌ. Nlcwaaꞌa ndoꞌ nlꞌaaya xuee. 24Ee tiꞌjndaaya luaa, chaꞌcwijom jnda̱ tueeⁿꞌeⁿ ndoꞌ wandoꞌnnaaⁿꞌaⁿ, tsuuñê ndoꞌ teijndaaꞌñennaaⁿꞌaⁿ.” Quia joꞌ to̱ꞌna na tyolaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena.\\n25’Sa̱a̱ jnaaⁿ tsaⁿtquiee, ticꞌoomñe, jnda̱a̱ tja. Quia na jnda̱ tyjeeꞌ ndyowindyooꞌ na waa wꞌaana, jndii na cwitjo̱ꞌ ndoꞌ camꞌaaⁿ jnoom. 26Tcwaaⁿ cwii mosoona, taxꞌeeⁿ ꞌndyoo ljoꞌ cwiluii. 27Tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ nnoom: “Tiꞌtyꞌiuꞌ jnda̱ tyjeeⁿꞌeⁿ joꞌ na seicueeꞌ tsotyeꞌ quiooꞌjndyo chjoo na tꞌmeiiⁿñe ee ya tyjeeⁿꞌeⁿ, tiweeⁿꞌeⁿ.” 28Sa̱a̱ tsaⁿꞌñeeⁿ seiwꞌeeⁿ, meiⁿ quiiꞌ wꞌaa tiꞌcjaaqueⁿꞌeⁿ. Joꞌ chii jluiꞌ tsotyeeⁿ ndoꞌ sꞌaa tyꞌoo nnoom na cjaaqueⁿꞌeⁿ. 29Sa̱a̱ jom tꞌo̱o̱ⁿ nnom tsotyeeⁿ, tsoom: “Queⁿꞌ cwenta, teijndye ndyu mandiꞌntjo̱ⁿya njomꞌ meiⁿ tyootseiquieꞌ tsꞌo̱o̱ⁿya yuu na matsa̱ꞌntjomꞌ ja. Sa̱a̱ meiⁿcwii ndiiꞌ tyooñequiaaꞌ meiiⁿ cweꞌ canchꞌioo ndyua na nntseicua̱ꞌa na nncꞌo̱o̱ⁿya na neiⁿya ñequio ncꞌiaya. 30Sa̱a̱ jeꞌ na tyjeeꞌ tiꞌjndaꞌ luaaꞌ na tjatseico̱o̱ⁿ ꞌnaⁿꞌ ñequio lculjaaꞌ, jndaꞌjom quioꞌjndyo chjoo na tꞌmeiiⁿñe jnda̱ seicueꞌ cwentaaⁿꞌaⁿ.” 31Ndoꞌ tꞌo̱ tsotyeeⁿ nnoom, tso: “ꞌU jndaaya, maxjeⁿ mꞌaaⁿꞌ ñꞌeⁿndyo̱ ndoꞌ chaꞌtso ꞌnaⁿya ꞌu ꞌnaⁿꞌ. 32Sa̱a̱ matyꞌiomnaꞌ na calꞌaaya xuee ndoꞌ cꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya ee tiꞌtyꞌiuꞌ luaaꞌ chaꞌcwijom jnda̱ tueeⁿꞌeⁿ ndoꞌ wandoꞌnnaaⁿꞌaⁿ, jnda̱ tsuuñê sa̱a̱ teijndaaꞌñennaaⁿꞌaⁿ.”","num_words":662,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.213,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Ánni nga títsjoáʼndesíni Niná nga kjoañʼai tjín — BIBLIOTECA Watchtower\\nbh 11 p. 106-114\\nÁNNI NGA KʼOASIKJI KJOAÑʼAI TJÍNSÍNI\\nJNGO KJOA KISʼEJNABASEN\\nÁNNI KʼOASIKJI TSE TÍTSJOÁʼNDESÍNI JEOBÁ\\nJÓSʼIN SI̱CHJAIN JE KJOATJAOLE NINÁ\\nA je Niná xotísʼín nga kjoañʼai tjín i̱ Sonʼnde\\nJmé kjoa xi kisʼejnabasen ya ʼndenaxóle Edén\\nJósʼin kjoaʼaxin Niná ngayeje kjoa xi tjín\\n1, 2. Jmé kjoani xi síkjaʼákonná, kʼoa jméni xi kjonangile yaole je chjota.\\nJNGO naxinandá jñani to kjoajchán tjínʼnde, jngo kjoajchán kisʼejna xi nʼio nkjín yánchjín kʼoa kao xtiʼndí kisikjeson. Tojngoo nga̱jao̱ kisʼeñeya ngatsʼi kʼoa je kro xi kixinyale itso én xi tjítʼa: “Ánni”. Kui jebi xi nʼio kjonangi je chjota xi kjoañʼai faʼatojin. Kʼiaa kjonangi jebi tsa kjoajchán kuiyájin xínkjín, tsa kjoaxkón sikixoya niʼyale, tsa chʼin kuiyáni xínkjín kʼoa tsa tjín xi sikʼien xi xínkjín mani. Mele skoe̱ ánni nga kjoa tjíofaʼatojinsíni.\\n2 Ánni nga títsjoáʼndesíni Jeobá nga kjoañʼai tjín. Tsa nʼio tjínle nganʼio, tsa nʼio tjínle kjoatsjoacha, tsa nʼio chjine kʼoa tsa nʼio kixi, ánni nga kʼoasikji kjoajticha kao kjoa xi tsín kixi tjínsíni i̱ Sonʼnde. A sakʼoaa chjonangilai yaoli jebi.\\n3, 4. 1) ʼYá tsʼe choa̱ síkʼaxki̱ Biblia nga tsín chʼaotjín nga kui chjonangiaa anni nga títsjoáʼndesíni Niná nga kjoañʼai tjín. 2) Jósʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe kjoatsʼen kao kjoañʼai xi tjín.\\n3 A chʼaotjín nga kui chjonangiaa ánni nga títsjoáʼndesíni Niná nga kjoañʼai tjín. Nʼio nkjín chjota xi i̱ tso: Tsínjinná kjoamakjain kʼoa likuijin ʼyaxkoán Niná tsa kʼoakuixoán. Tonga kʼianga kʼoéxkiai Biblia jchaní nga tsakatio kʼa choʼndale Niná xi kʼoati kitso. Tobʼelañá, je Habacuc i kitsole Jeobá: “Ánni nga bʼaiʼndesíni nga kui tiʼbe je xi chʼaotjín. Ánni nga totichotsensíni nga totaon tíʼya chjota. Ánni nga tínikjesonsíni naxinandá kʼoa nga kjoatsʼen tjínsíni ngixkoan. Ánni nga kjoachobati tjínsíni, kʼoa ánni kjoabixkan tjínsíni” (Habacuc 1:3).\\nJe Jeobá kjoaʼaxin ngayeje kjoañʼai xi tjín\\n4 A kiskankao Jeobá je Habacuc nga kʼoakitso. Majain. ʼNdele nga skankao, tosa ya Biblia tsakʼétʼa jmeni xi kitso Habacuc. Xi ijngosani, tosa kisichoyandale jotjínni je kjoa kʼoa kisitaja kjoamakjainle. Jeobá kʼoati mele kʼoasikaoli tsanda ji. Tikjaʼaitsjain nga i̱ tso Biblia: “Je [Niná] tísíkuindano”, xi tsonile, nga mandosinlee (1 Pedro 5:7). Je Niná ngisa nʼio jtike je kjoatsʼen tikʼoajinni toʼya chjotani nga̱ tse kjoañʼai tjenkao (Isaías 55:8, 9). Tonga ánni nga kʼoasikji kjoañʼai tjínsíni i̱ Sonʼnde tsa jtike Niná kjoa jebi.\\n5. Jótso je xi nyatítjonle relijión, ánlani nga kjoañʼai chjaʼasíñá, tonga jótso je Biblia.\\n5 Nʼio nkjín chjota xi kjaʼaí kjaʼaí relijión tjíojin xi sakʼoa kjonangile je xi nyatítjonle ánni nga kʼoasikji kjoañʼai chjaʼasíñá. Je xi nyatítjonle kʼoatsole nga je Niná xi kʼoasʼin mele kʼoa nga je xi kʼoasʼin tsakʼéndajin saʼnda ngasʼa jmeni xi koa̱n, saʼnda je kjoaxkón xi tsaojiaan. Kʼoatsole chjota nga tsín ʼya xi be anni nga kʼoasʼínni Niná kʼoa tsa maije̱ kʼoatsole nga je Niná xi kʼoasʼin mele nga biya chjota, ninga xi sʼa xtiʼndí, nga ya katabatiokao ngʼajmi. Tonga tojosʼin jetsaʼyai, je Jeobá nikʼiajinla kui kʼoasʼín xi chʼaotjín. Je Biblia kʼoatso: “¡Likʼiajin kuitso kon je xi ñaki Niná nga kui kʼoasʼin xi chʼaotjín, kʼoa nga chʼao sʼin” (Job 34:10).\\n6. Ánni nga je Niná bánesínile chjota kjoañʼai xi tjín i̱ Sonʼnde.\\n6 A ʼyaní ánni nga je Niná bánesínile chjota kjoañʼai xi tjín. Kuinga kʼoasʼin makjainle nga je Niná tíbatéxoma Sonʼnde. Alikui be jmekjoanni xi bakóya Biblia kʼoa xi jetsaʼyai ji ya kjoaʼmiya jan. Nga je xi tíbatéxoma i̱ Sonʼnde jéní Na̱i.\\n7, 8. 1) Ánni kʼoabixónsíñá nga kʼoakjoánti kjoan je chjotasonʼnde jokjoan je xi tíbatéxomale. 2) Jósʼin kjimatsesa je kjoañʼai xi tjín xi totʼatsʼe nga chjotajée maa kʼoa nga toʼima faʼainená tsa jmeni.\\n7 Xi títjon anni nga i̱ chonsíni sonʼnde kuinga je Biblia kʼoatsokixi nga “i̱ ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i” (1 Juan 5:19). Je chjotasonʼnde kʼoakjoánti kjoan jokjoan je xi tíbʼanachale (Apocalipsis 12:9). Je Na̱i kui síchjén kjoachʼanacha, kjoajticha kao kjoatsʼen. Kʼoa kuinga ñaki tokui tjínsíni i̱ Sonʼnde nga̱ jé Na̱i kjinentsja.\\n8 Xi majaoni anni nga kjoañʼai tjínni i̱ Sonʼnde, kuiní tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya jan nga josaʼnda tsakajngijée Adán ya ʼndenaxóle Edén to chjotajée xi tjíobatio. Je chjota mele nga je koatexomale xínkjín kʼoa kjányani xá kʼoa yaa nroani nga kjoajchán sʼe nga totaon be xínkjín kʼoa nga kjoañʼai sʼe (Eclesiastés 4:1; 8:9). Xi majanni anni nga kjoañʼai chjaʼasíñá kuinga toʼima faʼainená tsa jmeni xi tsín ñá tjínjinná, tojo tso je Biblia (tʼexkiai Eclesiastés 9:11).* Kui kʼoamasíni nga tsín je Jeobá tíbatéxoma i̱ Sonʼnde kʼoa je chjota tobichóne tojmeni ninga tsínkui tjíokoyale.\\n9. Ánni kʼoabixónsíñá nga be Jeobá anni nga kje faʼáxinsíni je kjoañʼai xi tjín.\\n9 Ñaki manʼiojin tokoán kʼianga ʼyaa nga tsín je Niná xosʼín nga kjoañʼai tjín. Alikui je tjínle jée nga kjoajchán tjín, nga síkʼien kʼoa nga totaon be xínkjín chjota, nga kjoaxkón faʼai kʼoa nga kʼoasikji kjoaʼaon síkatíojinná kjoa jebi. Je Niná nʼio tse nganʼio tjínle kʼoa koaanle kjoaʼaxin ngayeje. Tonga ánni nga tsín kʼoasʼínsíni. Bejin anni, nga̱ jetiʼyaa nga nʼio tjínle kjoatsjoacha (1 Juan 4:8).\\n10. Jméni xi kitso je Na̱i xi tʼatsʼe Niná kʼoa jókisʼin.\\n10 Kʼianga jchaa ánni nga títsjoáʼndesíni Niná nga kjoañʼai tjín tjínnele jchaa jokoanni kitsʼia ngayeje kjoa xi tjín. Kʼianga kʼoakisʼin je Na̱i nga tsín ti Jeobá kisitjosonnile Adán kao Eva, jngo kjoa xi nʼio tjínle kjoandosin kisʼejnabasen. Je Na̱i alikui je nganʼio xi tjínle Jeobá tsakʼetʼale, nga̱ be nga nʼio tse nganʼio tjínle. Je xi kitso kui tsa bakinle nga je koatexoma Niná. Kʼianga kʼoakitso je Na̱i nga ndiso je Niná kʼoa nga bʼéchjoale xi ndatjín je chjotale. Kuikjoánni xi kitso nga tsín nda batéxoma (tʼexkiai Génesis 3:4, 5).* Kʼoa nga ngisa nda koatio je chjotasonʼnde tsa tsín je Niná koatexomale. Kʼoa nga kʼoakisʼin kui tsakʼetʼale josʼin batéxoma Jeobá.\\n11. Ánni nga tsín kisikʼiensíni Jeobá je xi yátsʼi̱n tsakinyále ya ʼndenaxóle Edén.\\n11 Kʼianga kʼoasʼin yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá je Adán kao Eva, joxi kuikjoánni xi kitso nga likui machjénle nga Niná koatexomale, kʼoa nga koa̱n je kʼoakuitso jmeni xi ndatjín kao xi chʼaotjín. Tonga, jósʼin kʼoendajin Jeobá kjoa jebi. Jósʼin koakonile ngatsʼi chjota kao ánkje nga ngisa ndatjín jmeni xi sʼín jé kʼoa nga tsín kʼoatjín jmeni xi kitso je xi yátsʼi̱n tsakinyále. Tjín chjota xi kʼoatso nga ngisa nda tsa tosa kisikʼien je chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále kʼoa kjaʼaí chjota kisinda. Tonga Niná jekʼoakitso nga ʼndenaxó koa̱n Sonʼnde kʼoa nga ntje̱le Adán kao Eva sʼe̱jnakitse (Génesis 1:28). Kʼoa je Jeobá sítjoson ngantsjai jmeni xi tso (Isaías 55:10, 11). Xi ijngosani, tsa kisikʼienlani je xi yátsʼi̱n tsakinyále ya ʼndenaxóle Edén, alikuijin kisʼendajin tsa bakinle nga je koatexoma.\\n12, 13. Jmé choa̱ si̱ngósonkoaa anni nga títsjoáʼndesíni Jeobá nga je Na̱i tíbatéxomale sonʼnde kʼoa nga tije tjíobatéxomanile xínkjín je chjotasonʼnde.\\n12 Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tsa jngola maestro xi kui títsoyale xti skuelale josʼin chʼasjengi jngo kuenta xi nʼio ñʼai tíjna kʼoa toxijña jngo ti xi xíjin xi nda male chʼasjengi kuenta kʼoakuitso nga tsín nda títsoya. Kʼoa kʼoakuitso nga ngisa be josʼin chʼasjengi kuenta jebi tikʼoajinni maestro. Tjínjinkʼa je xti xi ñatjen kotʼaya xi koa̱nkjainle kʼoa kʼoati kuitso. Jméni xi sʼin je maestro. Koa̱njin kʼaonsjejin xti jebi, tonga jókuitso xi ngikʼa. Tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga kʼoatjín jotjíotso xti jebi. Tochale likui tiskoe̱xkónni maestrole kʼoa kʼoakuitso nga tsín mele nga kataʼyale nga tsín nda títsoya. Tonga jókoa̱n tsa tsjoáʼndelanile maestro ti xíjin jebi nga katabakóle xti xi ngikʼa jósʼin kʼoasjengi kuenta jebi.\\nA ngisa male tsoya je ti tikʼoajinni je maestrole\\n13 Kʼoakjoánti tísʼín Jeobá. Jetsaʼyaa nga tsín toje tsʼakaotʼale kjoa xi kisʼejnabasen ya ʼndenaxóle Edén je xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná. Jotjín miyón mani ánkje xi tjín tsabe jmeni xi koan (Job 38:7; Daniel 7:10). Josʼin nga kʼoendajin Jeobá kjoa jebi kʼoakaotʼale ngatsʼi ánkje, kʼoa kao ngatsʼi chjota xi koatio nga jekoa̱nni. Kʼoa xi tʼatsʼe jebi, jméni xi tísʼín Jeobá. Títsjoáʼnde nga katabakó je Na̱i jósʼin koatexomale chjotasonʼnde. Kʼoa kʼoati títsjoáʼnde nga je Na̱i tíbándiaale chjotasonʼnde nga tije tjíobatéxomanile xínkjín.\\n14. Ánni nga ngisa ndasíni nga títsjoáʼnde Jeobá nga tije tjíobatéxomanile xínkjín je chjotasonʼnde.\\n14 Je maestro xi jená kanikʼaxkiaa, bení nga tsín kʼoatjín jotítso ti xíjin jebi kʼoa kao xti xi ya fijtakao. Tonga kʼoati be nga ngisa nda tsa tsjoáʼndele nga katabakóle xti xi ngikʼa jósʼin kʼoasjengi kuenta jebi. Kʼianga jejchale nga tsínni kʼoatjín jotjíotso xti xíjin jebi, je xti xi ngikʼa skoe̱ní nga tojekjoan je maestro xi male bakóya kʼoa koa̱njinle ánni nga kʼaonsjejinsíni je maestro xti xíjin jebi. Tikʼoakjoantjínni, je Jeobá be kʼianga ngatsʼi ánkje kʼoa kao chjota xi ñaki ndatjío ni̱ma̱le skoe̱ní nga tsínni kʼoatjín jokitso je Na̱i kʼoa kao ánkje xi ya kitʼale kʼoa nga tsín male nga tije batéxomanile xínkjín chjotasonʼnde. Ñaki skoe̱ní nga ñaki kʼoatjín jokitso je Jeremías: “Nʼio nda ʼbe, ji Jeobá, nga je chjota likui koa̱n nga toje skién ndiaale. Saʼnda likui bakinle je chjota xi tsoʼba nga je koandiaale yaole” (Jeremías 10:23).\\n15, 16. 1) Ánni kʼoasikji tse títsjoáʼndesíni Jeobá nga kjoañʼai tísʼe. 2) Ánni nga títsjoáʼndesíni Niná nga kjoatsʼen tjín kʼoa nga kjoaxkón ma.\\n15 Tonga ánni nga títsjoáʼndesíni Jeobá nga kʼoasikji tífichxin nga kjoañʼai tjín. Kʼoa ánni nga tsín bʼéchjoasíni nga kʼoakjima xi chʼaotjín. Kuila si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi tsín kʼoasʼin je maestro xi jená kanikʼaxkiaa. Jao koya tjínni. Xi títjon, alikui kʼoechjoale je ti xíjin nga koako josʼin kʼoendajin kuenta. Xi majaoni, alikui je koasenkao. Kʼoati jao koya tjínni xi tsín kʼoatísʼín Jeobá. Xi títjon, alikui tíbʼéchjoale Na̱i kao je xi ya fitʼale nga katabakó tsa kʼoatjín jokitso. Kʼoa kuinga tse tíkanichxinsíni. Jotjín jmi nó jejaʼato, nʼio nkjín koya josʼin tjíobatéxomale xínkjín chjota kʼoa sa chjine sa chjinee kjima. Tonga kʼoati sa tse sa tse kjima je kjoa xi tjín, jolani nga tsín kjoatéxoma, nga kjimankjínya xi ma̱ tjíosíjchá yaole, xi faʼatone kjoatéxoma kʼoa kao kjoajchán. Ñaki tíʼyale nga tsín male batéxomasonle xínkjín chjota.\\n16 Xi majaoni, je Jeobá alikui tíbasenkao je Na̱i nga tíbatéxomale sonʼnde. Tsa tsínlani títsjoáʼnde Niná nga kjoatsʼen tjín kʼoa nga kjoaxkón ma, a tsí jekjoanni títsjoánganʼiole je Na̱i. Kʼoajinsʼin si̱kjaʼaitsjeen nga maná nga toñá batexomasonlee xíngiaa kʼoa nga nda biyoaa. Kʼiatsa kʼoalani tísʼín Jeobá kʼoajinniti chjotandiso kjima. Tonga je Niná likui male bʼéndiso (Hebreos 6:18).\\n17, 18. Jméni xi sikao Jeobá ngayeje kjoa xi tjín xi totʼatsʼe je chjotaxá sonʼnde kʼoa xi totʼatsʼe nga je Na̱i tífajin.\\n17 Tonga jókoa̱nni ngayeje kjoa xi tjín xi totʼatsʼe je kjoaxíjinle chjota xi kao Niná. Jeʼyaa nga je Jeobá xi ngisasa tse nganʼio tjínle. Kuinga koa̱nsínile kjoaʼaxin ngayeje kjoañʼai xi tjín kʼoa kʼoaasʼin. Tojosʼin jetsaʼyaa, je Sonʼndená koa̱nndayani nga i̱sʼin tínikitsón kʼoa ʼndenaxó koa̱n. Xi totʼatsʼe kjoamakjain xi tjínná nga tsakʼéchjíntjainá Jesús, koaan ndaí kuiyolee ngayeje kjoa xi kitjenkao jée. Tobʼelañá, je chjota xi jekʼien kjoaʼáyanile. Kʼoasʼin sichjén Niná je Jesús ánni “nga sikixoyasíni xále na̱i” (1 Juan 3:8). Kʼiaa kʼoasʼin je Jeobá ngayeje jebi kʼianga jé xi kuitsoni. Tsjoa maná nga tsín tongini kʼoakisʼin, xi totʼatsʼe kjoatsejta xi tjínle tíʼmiyaná jokjoantjínni xi kjoakixi kʼoa tíbʼaiʼndená nga tinixálee (tʼexkiai 2 Pedro 3:9, 10). Je Niná kʼoati tíbásjai je chjota xi mele nga ñaki kao ni̱ma̱le skoe̱xkón kʼoa basenkao nga katakale kjoañʼai xi tjín i̱ Sonʼnde (Juan 4:23; 1 Corintios 10:13).\\n18 Tsakui nichxin tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga likui i̱sʼin kjoañʼai tjín tsa kʼoasʼin kisinda Niná je Adán kao Eva josʼin nga tsín koa̱n koa̱njngijée. Kʼianga koa̱njinná anni nga tsín kʼoasʼin kisindasíni Niná je Adán kao Eva, si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe jngo kjoatjao xi nʼio chjíle kitsjoaná.\\nNiná koasenkaoli nga ska̱li je kjoañʼai xi tjín\\n19. Jméni kjoatjao xi nʼio chjíle kitsjoaná Jeobá, kʼoa ánni nga chjí jchasíñá.\\n19 Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya aon, kʼianga kisindaná Niná kitsjoaná kjoandái nga koa̱n chjoéjiaan jmeni xi mená. A tsí nʼio chjíle kjoatjao jebi. Kʼoati nʼio nkjín cho̱ kisinda Niná, tonga je cho̱ toje yʼa jonga sʼín (Proverbios 30:24). A tsjoa sʼe̱ tokoán tsa kʼoasʼin kisindaná Niná. Maijin. Kʼoa kuinga tsjoa tjíosíniná nga̱ tiʼndená nga chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Tobʼelañá, ʼyá chjotani mená koaan, jósʼin koanngínkoaa yaoná kʼoa ʼyáni xi si̱miyoaa. Nʼio tsjoa sʼená nga tjínná kjoandái jebi, kʼoa Niná xi kʼoasʼin mele.\\n20, 21. Jósʼiaan nga nʼio ndasʼin si̱chjén je kjoandái xi kitsjoaná Niná, kʼoa ánni nga kao kjoatsjoa kʼoasʼiansíñá.\\n20 Je Jeobá alikui mele nga to kjoanʼio koa̱nná nga si̱xálee (2 Corintios 9:7). Tsa jngo ʼndí xi i̱ kuitsole je nʼaile kʼoa tsa je na̱le: “Nʼio tsjoake̱le”, jméni xi ngisa nda sʼe̱le je xijchá, a kuinga tokasʼenele je ʼndíle nga kʼoakatsole axo kuinga ni̱ma̱le kanroajinni. Kuinga koa̱n chjónangisínilai yaoli: “Jósʼin tisichjén an je kjoandái xi kitsjoana Jeobá”. Je Na̱i, je Adán kʼoa kao Eva nʼio chʼaosʼin kisichjén kjoandái xi tsakʼaile nga yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá. Kʼoa ji, jósʼin si̱chjain.\\n21 Ji koaan nʼio ndasʼin si̱chjain je kjoandái xi kitsjoali Niná. Koaan ya si̱jngokoai yaoli je chjota xi miyón mani xi ya tjíofitʼale Jeobá. Nʼio tsjoa sʼele Niná xi tʼatsʼe chjota jebi, nga̱ kui tjíobakó nga ndiso je Na̱i kʼoa nga nʼio chʼaosʼin batéxoma (Proverbios 27:11). Kʼoati koa̱n kʼoasʼiain tsanda ji tsa kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli josʼin sasénle Niná. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo jchaa jósʼin.\\nEclesiastés 9:11: “Kʼoati tsaʼbe i̱ tʼanangi, kʼianga je xi nʼio toka alikui toje njentsjaile nga tokanacha, nijejinla xi tse nganʼio tjínle njentsjaile kjoajchán, nijejinla xi chjine tjínntsjaile je tsojmi xi kjine, nijejinla xi nkjín kon tjínntsjaile kjoanyiná, nijejinla xi tjínle kjoankjíntokon nda bitjontsjai jme xi sʼín; nga̱ je nichxin kʼoa xi tsín choyalee faʼaine ngatsʼi chjota”.\\nGénesis 3:4, 5: “Kʼoa je ye̱ i kitsole je chjoón: Likui kuiyáo. Je Niná bení kʼianga je nichxin nga kui chi̱nao tjóxʼángi xkon kʼoa koa̱nngósonño kao Niná, nga jchao xi ndatjín kao xi chʼaotjín”.\\nKUI JEBI XI BAKÓYA BIBLIA\\nAli tsa jejin Niná xotísʼín nga kjoañʼai tjín i̱ Sonʼnde (Job 34:10).\\nKʼianga kʼoakitso je Na̱i nga ndiso je Niná kʼoa nga bʼéchjoale xi ndatjín je chjotale, kuikjoánni xi kitso nga tsín bakinle nga je koatexoma (Génesis 3:2-5).\\nJé Jesús sichjén Jeobá nga kjoaʼaxin je kjoañʼai kao kjoa xi tjín xi totʼatsʼe je xi yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá (1 Juan 3:8).","num_words":2175,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Chiuuwaa na nndaa nncw’aa’ndyo COVID-19 ndo’ chiuuwaa nndaa nnts’aaya cha na tixocat’uina’ ja? – Proyecto SALUS\\n¿Chiuuwaa na nndaa nncw’aa’ndyo COVID-19 ndo’ chiuuwaa nndaa nnts’aaya cha na tixocat’uina’ ja?\\nCha’tso ts’an waa teinncuu’ na nncw’aa’ñe tycu waa, cantyja na tyol’andye nn’an cwenta, jo’ na cjee wjaanty’ee tycuwaa, ñ’oom na cwila’nein tyonatsei, jo’ quia na cantyoo’ m’aan ts’an nacañoom’ x’iaan‘an ndo’ mati quiana nncwja ts’an tsioom na wjee na ñjom n’omncjo oo na nnt’uii ts’an yuu na t’uii ts’an na wii oo ‘nan na jndý teil’uee’ñe ts’an wii’.\\nOMS (T’maan na manty’iaa’ chiuuwaa na wjaanty’ee ntycu cha’waa tsjoomnancue) matseicandiina’ chiuu ya nluii, cha na tac’oonty’ee ntycu na wjee, na cwit%’wi ljo’ na tseiixman ts’an, na cwiteijndeii na mawja ts’an jndye.\\nTinc’oom’ na ndyoo’ na cañoom’ ts’an na mawii’, na tileicwjaya jndye.\\nÑennquii’chen na caman‘ l’o‘, majndyetindii’ quia na mat’uii’ ts’an wii’ oo m’aan nacañoom’m, ndo’ ticat’uii’ meinnquiaa quioo’, na tja ljo’ ntjan too’ l’o.\\nCwiichen nnom, jo’ na nn’an na mawii na jnda macwitjaa’ chquio, macanna’ na nla’tquioo‘ndyena nacañoom nn’an, ndo’ nla��tý’na ndyueena ñequio lueena, ñequio cwitan‘ liaa oo pañom.\\nPrevAnterior¿Chiuuwaa nncw’aa’ñe ts’an COVID-19 ndo’ ljo’ ts’iaan’ na jndye nn’an jndý t’aa’ndyena juuna’?\\nSiguiente¿Cwanti xuee na nncwiwii’ ts’an COVID-19, ndo’ aa jndaa’ ljo’ na nncjaatjom ts’an?Next","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.021,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.265,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.837,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Cwaan nasei na mayati cwentaa’ tycu COVID-19? – Proyecto SALUS\\n¿Cwaan nasei na mayati cwentaa’ tycu COVID-19?\\nHasta na maje’ndyo ta’nan cwii nasei na n’man ts’an na wii’ tycu COVID-19.\\nTianmpo meiin, macandý na nncwja ts’an tsioom na niom l’aanasei oo na wjaaquiee’ ts’an nasei cwentaa’ chquio cha na nntseixjeen‘ñena’ tycuwaa. Quiaa cwiwitquioo’ yuuchen na cwitei’jndeii nasei cwentaa’ SARS ndo’ MERS (coronaviru na ñeteiwii nn’an). Xocandaa nl’uu na nasei meiin yana’.\\nCha na nasei cwentaa’ oseltamivir, cwitjoom’na’ ñequio nt’omchen nasei, joona’ mati cwiwiil’uena’ cwentaa’ nn’an na wii COVID-19.\\nRemdesivir, jndyu cwi nasei na tuii cwentaa’ tycu Ébola, jndý ñeteil’uena’ cwentaa’ COVID-19. Tuii cwii ljeii na matsona’ na nndýý nntjom nasei Lopinavir \/ Ritonavir, Arbidol ndo’ Shufeng Jiedu Capsule (SFJDC), cwii nnom naseincue ‘naan nn’an ndyuaa China, t’monna’ na ñequiee ts’an na wii COVID-19 ndyee n’man. Je’ macwinty’iaaya tyonasei aa mayuuchen na ya nasei na jndyu lopinavir-ritonavir ndo’ interferón-a 2b cwentaa nn’an na mawii COVID-19.\\nRemdesivir ndo’ nt’omchen nnom nasei (cha na: cloroquina) cwit’moonna’ na yana’ cwentaa’ SARS-CoV-2. Na nntjoom’ naseimeiin na nluii ts’an, nndaa nncjaan’man ts’an na wii’ COVID-19. Saa meiin na luaa’, macanna’ na nleijndaa’ya nasei na maxjen cwentaa’ tycuwaa na nluii nasei nn’an na wii.\\nPrevAnterior¿’Ñeen na tijndei’tina’ nncwiwii’ COVID-19, ndo’ ndaa ncue’?\\nSiguiente¿Aa waa nasei cwentaa’ COVID-19?Next","num_words":200,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.21,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.735,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"TʼEXKIAI NGA ÉN Havu Nsenga (Mozambique) Phimbi Rwandan Sign Language abé afrikáans ahanta akha albanés alemán alemán de Pensilvania altaico aluro amárico armenio armenio occidental asamés atié aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bambara bashkir bassa de camerún bassa de liberia batak simalunguno batako dairí batako karo batako toba baulé becol bengalí bete biak birmano bislama boulou búlgaro cabilé caboverdiano camboyano caribe catalán cebuano chabacano changana changana (mozambique) checo chichewa chin haka chin tiddim chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cinamwanga cingalés citonga comoriano de ngazidja congo coreano criollo de las seychelles criollo de reunión criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano criollo portugués criollo santalucense croata damara dangme danés dehu digor diula duala dusún edo efik embera embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enguiembón enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fang (ntoumou) fanti feroés finlandés fiyiano fon frafra francés ga gallego galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana gomala groenlandés guaraní guaraní boliviano guerzé gueré gujarati gun guna hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés huave huichol hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés ishan islandés isoko italiano itavito japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana khasi kikongo kikongo ya leta kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kisonge kituba kpelle krío kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lambya lao lari latgaliano lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas uruguaya lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas birmano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas búlgaro lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas coreano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas ghanés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas holandés lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas letón lenguaje de señas malasio lenguaje de señas malgache lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas neozelandés lenguaje de señas nepalés lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas sueco lenguaje de señas tai lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lolo lomue luganda lugbara lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mangareva maninkakan oriental mano manyawa mapudungún maratí mari marquesiano (hiva oa) marquesiano (nuku hiva) marshalés mashi maya mayo mazahua mbukushu medumba mendé meru mingreliano mixe mixteco de guerrero mixteco de huajuapan mizo mongol more motu mískito navajo nepalés ngbandi septentrional ngäbere (o guaymí) nias nicobarés niueano noruego nuer nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl de veracruz náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oriyá oromo osético osético otomí palauano pangasinán panjabí panjabí (shahmukhi) papiamento de aruba papiamento de curazao persa piaroa pidgin camerunés pidgin de las islas salomón pidgin nigeriano pilagá polaco pomeranio ponapés portugués portugués europeo pular purépecha páez quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Tena quichua de santiago del estero quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de bulgaria romaní de macedonia romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia ronga rumano ruso rutoro samoano sango saramacano sarnami savante sena sena senga senufo cebara serbio serbio (alfabeto latino) sesoto shona shuar sidama silozi somalí sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés susu taabua tagalo tahitiano tai tai del noreste talian tamil tandroy tankarana tarahumara central tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco toabaite tojolabal tok pisin tongano toquelao totonaco tseltal tsonga tsotsil tsuana turco turcomano turcomano tuvaluano twi tyrewuju tártaro tének de San Luis Potosí ucraniano udmurto uhobo uigur (alfabeto cirílico) uolof urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vascuence vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wichi wolaita xhosa xitshwa yacouba yapés yemba yoruba zandé zapoteco de lachiguiri zapoteco del istmo zulú árabe árabe de Marruecos énná ñanya ñemba\\nA meli nga sʼe̱sali kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia. A mesali jchai josʼin tínchja̱ni jngo bersíkulole Biblia, tʼatsʼe jngo chjota kʼoa tsa jngo naxinandá xi síkʼaxki̱, kʼoa tsamaije̱ jme xi koan ngasʼa. A sakʼoa chjonangilai yaoli tsa basenkaoná je Biblia nga bʼendajiaan kjoa xi sakʼoa bitjatojiaan. Kʼiatsa jaon, koaan kuijnyísjaijin jebi ya biblioteca xi tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá.\\nNkjín koya xo̱n xinyá ya biblioteca kʼoa ma nichjén nga jme xi fasjaiyaa. Tsakui nichxin likui kjioyejeli xo̱n xi bʼasje je testigole Jeobá xi kui énli tjítʼa. Tonga ya Ndʼia jña chotʼayá tíjna jngo biblioteca jñani me tjíoyeje xo̱n xi chriansʼa kitjo. Tsakui nichxin kʼoati tjío Biblia xi kjaʼaínile, diccionario kʼoa kao xo̱n xi kjaʼaísanile. Koaan si̱chjain biblioteca jebi nga kjesa fitsʼiajin kjoajtínná kʼoa tsamaije̱ nga jekjoetʼa. Kʼoa tsa tíjna jngo computadora tsakui nichxin tíjnale je programa xi Watchtower Library ʼmi jñani nʼio nkjín xo̱n faʼaitʼa xi jetsakʼasje naxinandále Niná. Koaan kuijnyísjaijin tsa jme xi meli jchai kʼoa tsa jngo bersíkulole Biblia.\\nNʼio machjénle je xi jefaʼa ya kjoajtín Tʼatsʼe chjotale Cristo kao Xále Niná. Kʼiatsa jebitjai kjoajtín jebi, koaan si̱chjain je biblioteca xi ya tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá kʼianga kʼoéndai kjoanokjoayali. Je xi bʼakaole nga síkuinda jéní je ndsʼee xi kjinele kjoajtín kʼoa jé kotsenle nga katasatío je xo̱n xi sʼa kitjo kʼoa nga katasatío chʼin chʼin. Koaan tsa je ndsʼee jebi kʼoa tsa jeje̱ xi tsoyali Biblia kuitsoyali josʼin kuijnyísjaijin jme xi machjénli. Tonga alikui ma nga ya mangínkoaa ya niʼyaná xo̱n jebi, tjínnele si̱kuindaa kʼoa likui koa̱n nga kʼoéchoaa.\\nJe Biblia kʼoatso jme xi sʼiaan kʼianga jchaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná, tjínnele kʼoasʼin kjoásjee joni tsa tao̱n xi tíjnaʼma (Proverbios 2:1-5). Kʼoa koaan ya kʼoétsʼiakaoñá nga kjoásjee jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná ya biblioteca xi tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá.\\nJótjín koya xo̱n nya ya biblioteca xi tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá xi koa̱n si̱chjén tsa jme xi kjoásjaiyaa.\\nʼYáni xi koa̱n kuitsoyali josʼin si̱chjain je xo̱n xi nya ya biblioteca jebi.\\nTSA MESALI JCHAI\\nTsa meli nga sʼe̱ jngoli biblioteca, koaan chótsenlai jme xo̱n xi tjío ya Ndʼia jña chotʼayá xi koa̱n si̱jái. Je xi tsoyali Biblia koaan kʼoakuitsoli jñánile xi títjon koa̱n koatiui ya bibliotecali.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Jósʼin si̱chjén je biblioteca xi tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá\\nJósʼin si̱chjain je biblioteca xi tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá","num_words":1148,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.959,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Marcos 9 AMUNT - Mati tso Jesús nda̱a̱na: —Mayuuꞌcheⁿ - Bible Search\\nMarcos 8 Marcos 10\\n1Mati tso Jesús nda̱a̱na:\\n—Mayuuꞌcheⁿ nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, mꞌaⁿ nnꞌaⁿ ñjaaⁿ na xocwjena hasta xeⁿ jnda̱ ntyꞌiaanda̱a̱na na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ñequio chaꞌtso najnda̱ na matseixmaaⁿ.\\n(Mt. 17:1-13; Lc. 9:28-36)\\n2Jnda̱ na teinom yom xuee, tjañꞌoom Jesús Pedro ñꞌeⁿ Jacobo ñꞌeⁿ Juan. Tyꞌena cwii sjo̱ nandye yuu na ñenquieena. Ndoꞌ joꞌ joꞌ seichuiiꞌnaꞌ jom jo nda̱a̱na. 3Sꞌaanaꞌ na caxuee liaⁿꞌaⁿ, canchiiꞌtinaꞌ chaꞌna tsaaⁿ. Meiⁿ tjaaꞌnaⁿ cwii tsꞌaⁿ na nnda̱a̱ mmaⁿ cwii liaa na nleicanchiiꞌti juunaꞌ chaꞌna liaⁿꞌaⁿ. 4Ndoꞌ xjeⁿꞌñeeⁿ teitquiooꞌñe Elías ñꞌeⁿ Moisés na cwilaꞌneiⁿna ñꞌeⁿ Jesús. 5Quia joꞌ tso Pedro nnom Jesús:\\n—Jeeⁿ ndyaꞌ ya na mꞌaaⁿya ñjaaⁿ. Cwa, nlꞌaayâ ndyee xquieꞌ ncwaⁿꞌ. Cwii cwentaꞌ nncuꞌ, cwii cwentaaꞌ Moisés, ndoꞌ cwii cwentaaꞌ Elías.\\n6Ñꞌoommeiⁿꞌ tsoyom cweꞌ ncꞌe na seiñꞌeeⁿꞌñꞌeⁿnaꞌ jom ee na jeeⁿ ndyaꞌ cwicatyuena. 7Quia joꞌ jndyocue cwii nchquiu na seincwaaⁿꞌñenaꞌ nacjoona. Ndoꞌ teicꞌuaa na seineiⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom naquiiꞌ nchquiuꞌñeeⁿ, tsoom:\\n—Luaañe Jndaaya na jeeⁿ candyaꞌ tsꞌo̱o̱ⁿya. Candyeꞌyoꞌ ñꞌoom na matseineiiⁿ.\\n8Matsꞌiaa joꞌ quia jleityꞌiomnda̱a̱na, jliuna cwa tacꞌoomñe Elías ñꞌeⁿ Moisés ñꞌeⁿndyena. Macanda̱ ñenquii Jesús cwimꞌaaⁿ.\\n9Yocheⁿ na cwinquiocuena sjo̱ꞌñeeⁿ, sa̱ꞌntjom Jesús na meiⁿcwii ñꞌoom ticaluena nda̱a̱ nnꞌaⁿ chiuu waa na ntyꞌiaana na seichuiiꞌnaꞌ jom. Ñequiiꞌcheⁿ na nlaꞌneiⁿna ñꞌoomwaaꞌ quia jnda̱ mawandoꞌxcoom xeⁿ jnda̱ jlaꞌcueeꞌ nnꞌaⁿ jom. 10Ndoꞌ tyolaꞌwena ñꞌoomꞌñeeⁿ ñequio na jeeⁿ xcweeꞌ nꞌomna. Tyotaꞌxꞌeendye cheⁿnquieena nda̱a̱na ljoꞌ ñecatso ñꞌoom na tsoom na quia nncwandoꞌxcoom na nncueeⁿꞌeⁿ. 11Quia joꞌ jluena nnoom:\\n—Nquiee nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés cwilue macaⁿnaꞌ na Elías nndyojñeeⁿ.\\n—¿Chiuu na luaaꞌ cwilue naⁿꞌñeeⁿ?\\n12Ndoꞌ tꞌo̱ Jesús nda̱a̱na tsoom:\\n—Mayuuꞌ na ncwjeeꞌjndyee Elías na nntseijndaaꞌñê chaꞌtso. Sa̱a̱ ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee, ¿chiuu waa na matso ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom cantyja ꞌnaⁿya? Matsonaꞌ na jndye nawiꞌ catjo̱ⁿ ndoꞌ nncꞌom nnꞌaⁿ na ticueeꞌ nꞌomna ja. 13Sa̱a̱ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ na nquii na cwiluiiñe Elías, jnda̱ tyjeeⁿꞌeⁿ, ndoꞌ tyolꞌa nnꞌaⁿ chaꞌxjeⁿ na lꞌue nꞌomna ñꞌeⁿñê ee luaaꞌ matso ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na tseixmaaⁿ na catjoom.\\nSeinꞌmaⁿ Jesús cwii tyochjoo\\n(Mt. 17:14-21; Lc. 9:37-43)\\n14Jnda̱ na tquienndaꞌna yuu ljooꞌndye ntꞌomcheⁿ ncꞌiaana, quia joꞌ ntyꞌiaana na jnda̱ tquieꞌcañom cwii tmaaⁿꞌ nnꞌaⁿ na jndyendye nacañoom naⁿꞌñeeⁿ. Ñꞌeeⁿ nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, na cwilaꞌñꞌeeⁿꞌ ndyueena ñꞌeⁿ naⁿꞌñeeⁿ. 15Ndoꞌ nnꞌaⁿ tmaaⁿꞌñeeⁿ quia na ntyꞌiaana jom, tꞌomna na jeeⁿ tjaweeꞌ nꞌomna. Jlaꞌtyuaaꞌna, tyꞌecatjomndyena jom. Tquiana na xmaⁿñê. 16Quia joꞌ taxꞌeeⁿ nda̱a̱na, tsoom:\\n—¿Ljoꞌ ñꞌoom na jeeⁿ cwilañꞌeeⁿꞌ ndyueeꞌyoꞌ?\\n17Cwii tsꞌaⁿ na mꞌaaⁿ naquiiꞌ tmaaⁿꞌ naⁿꞌñeeⁿ, tꞌo̱o̱ⁿ. Tsoom:\\n—Maestro, jndyo̱ñꞌo̱ⁿya tiꞌjndaaya ñjaaⁿ, ee maleiñꞌoom jndyetia jom ndoꞌ machꞌee na tileicatseineiiⁿ. 18Ndoꞌ meiⁿyuucheⁿ na mꞌaaⁿñê quia jnda̱ jnaⁿnaꞌ maxjeⁿ matseiquioo jndyetia jom nomtyuaa. Cwiluiꞌ chomꞌ ꞌñom, mati manqueeⁿ ndeiꞌnꞌoom, ndoꞌ cwileiquiiñê. Maꞌndiinaꞌ jom na tajneiⁿ. Ndoꞌ jnda̱ sꞌaa tyꞌoo nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿndyuꞌ na catjeiiꞌna jndyetiaꞌñeeⁿ, sa̱a̱ tîcanda̱a̱ lꞌana.\\n19Quia joꞌ tso Jesús:\\n—ꞌO nnꞌaⁿ na ticalaꞌyuꞌyaꞌ nꞌomꞌyoꞌ ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ¿cwanti yo macaⁿnaꞌ na cwii nljooꞌndyo̱ ñꞌeⁿndyoꞌ na mꞌmo̱o̱ⁿtya̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ? ¿Cwanti xuee cwii nnda̱a̱ nntseiquii tsꞌo̱o̱ⁿya ñꞌeⁿndyoꞌ? Quioꞌñꞌomꞌyoꞌ tyochjoomꞌaaⁿꞌ ñjaaⁿñe.\\n20Quia joꞌ tquioñꞌomna tyochjoo na mꞌaaⁿ Jesús. Ndoꞌ quia ntyꞌiaaꞌ jndyetia Jesús, sꞌaanaꞌ na tyocoñoomñenaꞌ tyochjooꞌñeeⁿ. Tiooñê nomtyuaa, tyotseicantyeeⁿñê ndoꞌ tyocaluiꞌ chomꞌ ꞌñom. 21Taꞌxꞌee Jesús nnom tsotye tyochjoo, tsoom:\\n—¿Cwanti xuee na luaaꞌ matjoom?\\nTꞌo̱ tsotyeeⁿ, tso:\\n—Xjeⁿ na cachjooñêcheⁿ jnaⁿnaꞌ. 22Ndoꞌ teijndye ndiiꞌ matseiquioonaꞌ jom quiiꞌ chom ndoꞌ quiiꞌ ndaa, cha cueeⁿꞌeⁿ. Joꞌ chii cꞌoomꞌ na wiꞌ tsꞌomꞌ ñꞌeⁿndyô̱ xeⁿ waa na nnda̱a̱ nntsaꞌ, cateijndeiꞌ jâ.\\n23Tso Jesús nnom:\\n—Matsuꞌ xeⁿ nnda̱a̱ ntsꞌaa. Chaꞌtso nnda̱a̱ nluii quia na matseiyuꞌ tsꞌaⁿ ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom.\\n24Quia joꞌ jndeii seineiⁿ tsotye tyochjoo, tso:\\n—Ja matseiyuꞌa. Cateijndeiꞌ ja na nntseiyuꞌyatya̱.\\n25Quia na ntyꞌiaaꞌ Jesús na ntyjantyja jaawijndyendye nnꞌaⁿ nacañomꞌm, quia joꞌ seitiaaⁿꞌaⁿ jndyetiaꞌñeeⁿ, tsoom:\\n—ꞌU jndyetia na macheꞌ na cantaa nnꞌaⁿ ndoꞌ na tileicalaꞌneiⁿna, matsa̱ꞌntjo̱ⁿ na caluiꞌ ndoꞌ tajom nncjaꞌquieꞌnndaꞌ naquiiꞌ tsꞌom tyochjoomꞌaaⁿꞌ.\\n26Quia joꞌ jndeii seixuaa jndyetia. Sꞌaaⁿ na jeeⁿ tyocoꞌñoomñenaꞌ tyochjoo, mana jlueeⁿꞌeⁿ. ꞌNdiinaꞌ juu chaꞌcwijom tsꞌoo. Joꞌ chii majndyeti nnꞌaⁿ jluena na jnda̱ tueꞌ tyochjoo. 27Sa̱a̱ Jesús tꞌueeⁿ tsꞌo̱ tyochjooꞌñeeⁿ, seiweeⁿ juu. Mañoomꞌ teintyjeeꞌ.\\n28Jnda̱ joꞌ tjaquieeꞌ Jesús quiiꞌ wꞌaa. Tjuꞌnaꞌ na ñenqueⁿ ñꞌeⁿ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê. Ndoꞌ taꞌxꞌeena ñꞌoomꞌñeeⁿ ꞌñom, jluena:\\n—¿Chiuu waayuu na jâ tîcanda̱a̱ nntjeiiꞌâ jndyetiamꞌaaⁿꞌ?\\n29Quia joꞌ tsoom nda̱a̱na:\\n—Chaꞌna jndyetiamꞌaⁿꞌ, tjaaꞌnaⁿ ꞌneeⁿ nnda̱a̱ nncwjiꞌ joona xeⁿ nchii na nntseineiⁿ tsꞌaⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ na nntseicwejndoꞌñe.\\nMatseicandiinndaꞌ Jesús na nncueeⁿꞌeⁿ\\n(Mt. 17:22-23; Lc. 9:43-45)\\n30Jnda̱ na jluiꞌ Jesús joꞌ joꞌ ñꞌeⁿ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê, tyꞌena, teinomna tsꞌo̱ndaa Galilea. Sa̱a̱ ticalꞌue tsꞌoom na nliu nnꞌaⁿ na joꞌ wjaⁿ. 31Ee maꞌmo̱o̱ⁿ chiuu waa na nntjoom na cwiluiiñê tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee na nñequiaa tsꞌaⁿ cwenta jom luee nnꞌaⁿ ndoꞌ nlaꞌcueeꞌ jom sa̱a̱ xeⁿ jnda̱ ndyee xuee na tueeⁿꞌeⁿ maxjeⁿ nncwandoꞌxcoom. 32Sa̱a̱ joona ticalaꞌno̱ⁿꞌna ñꞌoom na tsoom ndoꞌ nquiaana na nntaꞌxꞌeena nnoom ljoꞌ ñeꞌcaꞌmo̱ⁿnaꞌ.\\n¿ꞌÑeeⁿ na tꞌmaⁿti cwiluiiñe?\\n(Mt. 18:1-5; Lc. 9:46-48)\\n33Tquiena Capernaum. Ndoꞌ quia na jnda̱ mamꞌaⁿna quiiꞌ wꞌaa, quia joꞌ taxꞌeeⁿ nda̱a̱na, tsoom:\\n—¿Cwaaⁿ ñꞌoom ñejlaꞌncjooꞌndyoꞌ nda̱a̱ ntyjeeꞌyoꞌ xjeⁿ na ñetquio̱o̱ya nato?\\n34Sa̱a̱ joona yacheⁿ jlaꞌcheⁿna, ee mayuuꞌ xjeⁿ na ñeñjomndyena nato tyolaꞌncjooꞌndyena ꞌñeeⁿ cwii joona tꞌmaⁿti cwiluiiñe. 35Jnda̱ na tjacjoo Jesús, tqueeⁿꞌñê canchooꞌwendye joona na cꞌoontyjaaꞌtina. Tsoom nda̱a̱na:\\n—ꞌÑeeⁿ juu tsꞌaⁿ na maqueⁿ tsꞌom na nlcoꞌnnomnaꞌ juu jo nda̱a̱ꞌyoꞌ, tsaⁿꞌñeeⁿ matsonaꞌ na cjuꞌñecjeeⁿ ndoꞌ candiꞌntjoom nda̱a̱ chaꞌtso ncꞌiaaⁿꞌaⁿ.\\n36Quia joꞌ tꞌueeⁿ cwii tyochjoo, tcoomꞌm juu xcwe quiiꞌntaaⁿna. Jnda̱ chii tyꞌoom juu ndoꞌ tsoom nda̱a̱na:\\n37—Meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na macoꞌñom cwii yucachjoo ñequio xueya chaꞌna yucachjoomꞌaaⁿ, ja macoꞌñom tsaⁿꞌñeeⁿ. Ndoꞌ tsꞌaⁿ na macoꞌñom ja, nchii macanda̱ ñennco̱ macoꞌñom. Mati macoꞌñom nqueⁿ na jñoom ja.\\nTsꞌaⁿ na mꞌaaⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌ Jesús\\n(Mt. 10:42; Lc. 9:49-50)\\n38Tso Juan nnom Jesús:\\n—Maestro, ntyꞌiaayâ cwii tsꞌaⁿ na macwjiꞌ jndyetia naquiiꞌ nꞌom nnꞌaⁿ ñequio xueꞌ. Juu tsaⁿꞌñeeⁿ tyootseijomñê ñꞌeⁿndyo̱ jaa. Joꞌ chii jlaꞌtsaaⁿꞌndyô̱ jom.\\n39Sa̱a̱ tso Jesús nda̱a̱na:\\n—Talaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ jom ee meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na machꞌee tsꞌiaaⁿ tꞌmaⁿ ñequio xueya, xocatsꞌaanaꞌ na nda̱nquia nntso cwii ñꞌoom wiꞌ nacjoya. 40Ee tsꞌaⁿ na ticꞌoom nacjoya, cwiluiiñe tsꞌaⁿ na mꞌaaⁿ cantyja ꞌnaⁿya. 41Ndoꞌ meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na nñequiaa meiⁿ ñechjoowiꞌ ndaatioo na nncweꞌyoꞌ ncꞌe na cwilaxmaⁿꞌyoꞌ cantyja ꞌnaⁿ nnco̱ na cwiluiindyo̱ Cristo, mayuuꞌcheⁿ waa naya ꞌnaaⁿꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ.\\nQua̱a̱ⁿya cwenta na ticalꞌaya natia\\n(Mt. 18:6-9; Lc. 17:1-2)\\n42’Meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na ntsꞌaa na catseitjo̱o̱ñe cwii tsꞌaⁿ na cachjoo matseiyuꞌ ñꞌeⁿndyo̱, juu tsaⁿꞌñeeⁿ yati xeⁿ cwityeⁿ cwii tsjo̱ꞌsuu xtyoomꞌm, ndoꞌ catueeꞌ nnꞌaⁿ jom tsꞌom ndaaluee. 43Xeⁿ na wjaañꞌoomnaꞌ ꞌu na matseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom jnaaⁿꞌ cwii tsꞌo̱ꞌ, catsaꞌ xjeⁿ juunaꞌ chaꞌcwijom na catyjeeꞌ juunaꞌ cha tintseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌtiꞌ. Ee yati nntseixmaⁿꞌ na ticantycwii na nncwandoꞌ meiiⁿ chaꞌcwijom na ticanda̱a̱ꞌ we tsꞌo̱ꞌ nchiiti na canda̱a̱ꞌndyuꞌ ndoꞌ nncjuꞌnaꞌ ꞌu quiiꞌ bꞌio yuu na tijoom canduuꞌ chom. 44Yuu tijoom cwje canti meiⁿ na nnduuꞌ chom. 45Ndoꞌ xeⁿ wjaañꞌoomnaꞌ ꞌu na matseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom jnaaⁿꞌ cwii xꞌeꞌ, catsaꞌ xjeⁿ chaꞌcwijom na catyjeeꞌ juunaꞌ cha tintseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌtiꞌ. Ee yati nntseixmaⁿꞌ na ticantycwii na nncwandoꞌ meiiⁿ chaꞌcwijom ticanda̱a̱ꞌ we ncꞌeꞌ nchiiti na canda̱a̱ꞌndyuꞌ ndoꞌ nncjuꞌnaꞌ ꞌu quiiꞌ bꞌio yuu na tijoom canduuꞌ chom. 46Ndoꞌ tijoom cwje canti meiⁿ na nnduuꞌ chom. 47Ndoꞌ xeⁿ cweꞌ cantyja na mantyꞌiaꞌ wjaañꞌoomnaꞌ ꞌu na matseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, catsaꞌ xjeⁿ chaꞌcwijom na cwjiꞌ tsꞌomnjomꞌ cha tintseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌtiꞌ. Ee yati na nncjaꞌquieꞌ cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom meiiⁿ chaꞌcwijom na nchjaⁿꞌ nchiiti na canda̱a̱ꞌ we nꞌomnjomꞌ ndoꞌ nncjuꞌnaꞌ ꞌu quiiꞌ bꞌio 48yuu na tijoom cwje canti ndoꞌ meiⁿ na nnduuꞌ chom.\\n49’Ee ticwii cwii tsꞌaⁿ nleichjeⁿꞌñê ñequio chom. Cwilaꞌchjeⁿꞌ nnꞌaⁿ seii quiooꞌ na cwiñeꞌquiana na cwilaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 50Jeeⁿ lꞌue tsjaaⁿꞌ sa̱a̱ xeⁿ jnda̱ jluiꞌ na chjeⁿꞌnaꞌ, tjaa yuu cwii nlꞌue juunaꞌ. Joꞌ chii ꞌo cꞌomꞌyoꞌ chaꞌna tsjaaⁿꞌ na xocaluiꞌ na chjeⁿꞌnaꞌ quia joꞌ ñenquiiꞌcheⁿ nleilꞌuendyoꞌ quiiꞌntaaⁿ ncꞌiaꞌyoꞌ ndoꞌ tjoomꞌ ñꞌoom nncꞌomꞌyoꞌ ñꞌeⁿndyena.","num_words":1162,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.219,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Ñʼoom xco na tqueⁿ tyʼo̱o̱tsʼom cantxja ʼnaaʼ Jesucristo Gálatas 3\\nTyꞌo̱o̱tsꞌom maqueeⁿ tsꞌaⁿ na tjaa jnaⁿ tseixmaⁿ jo nnoom\\n1 ꞌO nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌyoꞌ na mꞌaⁿꞌyoꞌ ndyuaa Galacia, jeeⁿ ndyaꞌ ntjeiⁿ ljoꞌ cwilꞌaꞌyoꞌ. ¿ꞌÑeeⁿ tjuꞌ tycu caluaꞌ cjoꞌyoꞌ na tilacanda̱a̱ꞌndyoꞌ ñꞌoom na tseixmaⁿnaꞌ na mayuuꞌ? Ee ñꞌoom na tyoñequiaayâ nda̱a̱ꞌyoꞌ sꞌaanaꞌ ndooꞌ nquiuꞌyoꞌ na ntyꞌiaꞌnda̱a̱ꞌyoꞌ na jñoom Jesucristo tsꞌoomꞌnaaⁿ. 2 Canduꞌyoꞌ nndii. ¿Aa toꞌñoomꞌyoꞌ Espíritu Santo ncꞌe na jlaꞌcanda̱a̱ꞌndyoꞌ chiuu matsa̱ꞌntjom ljeii na tqueⁿ Moisés, oo aa ncꞌe na jlaꞌyuꞌya nꞌomꞌyoꞌ ñꞌoom na tyondyeꞌyoꞌ? 3 ¿Aa maxjeⁿ ntjeiⁿ nqueⁿꞌyoꞌ? ¿Aa nnda̱a̱ ntsꞌaanaꞌ na cwilaꞌtiuuꞌyoꞌ na cweꞌ najnda̱ꞌ ncjoꞌyoꞌ na nnda̱a̱ nlaꞌcanda̱a̱ꞌndyoꞌ jo nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom yuu na jlaꞌcato̱ꞌjndyeeꞌyoꞌ ñꞌeⁿ Espíritu? 4 ¿Aa cweꞌ tsꞌiaaⁿꞌndyo cwii cwii nnom nawiꞌ na teinomꞌyoꞌ? Toom cweꞌ waa na teijndeiinaꞌ ꞌo. 5 Quia mañequiaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom na cwitoꞌñoomꞌyoꞌ Espíritu ndoꞌ machꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ quiiꞌntaaⁿꞌyoꞌ na tixocaluiinaꞌ ncꞌe na jndeii nquii tsꞌaⁿ, nchii machꞌeeⁿ na ljoꞌ ee na cwilaꞌcanda̱a̱ꞌndyoꞌ chiuu matsa̱ꞌntjom ljeii na tqueⁿ Moisés, sa̱a̱ ncꞌe na cwilaꞌyuꞌyoꞌ ñꞌoom na jnda̱ macwindyeꞌyoꞌ.\\n6 Maluaaꞌ matseijomnaꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ Abraham. Tyotseiyuꞌya tsꞌoom ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ndoꞌ ncꞌe joꞌ tqueⁿ jom na tjaa jnaⁿ cwicotseixmaaⁿ. 7 Joꞌ chii calaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ na chaꞌtsondye nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌya nꞌom ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, maqueeⁿ joona na cwiluiindyena tsjaaⁿ ꞌnaaⁿꞌ Abraham na jndyowicantyjooꞌ. 8 Ñꞌoomꞌm na teiyo teiljeii, tyuaaꞌ tꞌmo̱ⁿnaꞌ na nlqueeⁿ nnꞌaⁿ na nchii judíos joona na tjaa jnaⁿ laꞌxmaⁿna ncꞌe na cwilaꞌyuꞌya nꞌomna ñꞌeⁿñê. Luaa ñꞌoomya na seicañeeⁿ juu: “Nndio̱ꞌnaaⁿndyo̱ nnꞌaⁿ cwii cwii ndyuaa ncꞌe ꞌu.” 9 Quia joꞌ ljoꞌyu matioꞌnaaⁿñê nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌya nꞌom ñꞌeⁿñê chaꞌxjeⁿ seiyuꞌ Abraham ñꞌeⁿñê.\\n10 Nnꞌaⁿ na cwilacantyjaaꞌ nꞌom na nluiꞌnꞌmaaⁿndyena ncꞌe na quitꞌmaⁿ nꞌomna ljeii na tqueⁿ Moisés mꞌaⁿna nacje ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoom na macoꞌwiꞌnaꞌ joona. Ee waa ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na teiljeii na matsonaꞌ: “Chaꞌtsondye nnꞌaⁿ na tyoolaꞌcanda̱ñꞌeⁿ ñꞌoom na jnda̱ teiljeii naquiiꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés, mꞌaⁿna nacje ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoom na macoꞌwiꞌnaꞌ tsꞌaⁿ.” 11 Cwiwitquiooꞌya na tjaa ꞌñeeⁿ maqueⁿnaꞌ juu na tjaa jnaⁿ cwicotseixmaⁿ ncꞌe machꞌee chiuu macaⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, ee ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na teiljeii matsonaꞌ: “Tsꞌaⁿ na tjaa jnaⁿ cwicotseixmaⁿ jo nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, macaⁿnaꞌ na catseiyuꞌya tsꞌom ñꞌeⁿñê.” 12 Sa̱a̱ ljeii na tqueⁿ Moisés ticaꞌmo̱ⁿnaꞌ na macaⁿnaꞌ na catseiyuꞌya tsꞌom tsꞌaⁿ ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ee matsonaꞌ: “Tsꞌaⁿ na matseicanda̱ ljeii ꞌnaaⁿꞌ Moisés, cꞌoom na cjeꞌnaaⁿꞌnaꞌ.”\\n13 Seicandyaañe Cristo jaa juu ñꞌoomwiꞌ na seijndaaꞌñe ljeii na tqueⁿ Moisés na nntꞌuiiwiꞌnaꞌ nnꞌaⁿ, ee tꞌuiiwiꞌnaꞌ jom cwentaaya ncꞌe ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na teiljeii na matsonaꞌ: “Meiⁿquia tsꞌaⁿ na cwilaꞌntyja nnꞌaⁿ cwii tsꞌoom, mꞌaaⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ nacje ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoomwiꞌ.” 14 Luaaꞌ matsonaꞌ cha joo nnꞌaⁿ na ticaluiindye nnꞌaⁿ judíos, cantyja ꞌnaaⁿꞌ Cristo Jesús nnda̱a̱ nlaꞌxmaⁿna juu ñꞌoom na tioꞌnaaⁿñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom Abraham, ndoꞌ naljoꞌ, ncꞌe na cwilaꞌyuꞌya nꞌomna ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnda̱a̱ nntoꞌñoomna Espíritu Santo na tsoom na nñequiaaⁿ.\\nLjeii na matsa̱ꞌntjomnaꞌ ndoꞌ ñꞌoom na tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nntsꞌaaⁿ\\n15 ꞌO nnꞌaⁿya na cwilaꞌyuꞌyoꞌ, mantseina̱ⁿya ñꞌoom nda̱a̱ꞌyoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na matseijndaaꞌñe cwii tsꞌaⁿ ñꞌoomtyeⁿ ñꞌeⁿ xꞌiaaⁿꞌaⁿ. Quia na jnda̱ sꞌaaⁿ xueⁿꞌeⁿ cjooꞌ tsomꞌñeeⁿ, ticwanaaⁿ na nntso cwiicheⁿ tsꞌaⁿ na ticaluii chiuu tso tsomꞌñeeⁿ oo na nntseicwaljoꞌti tsꞌaⁿ ñꞌoom na tso juunaꞌ. 16 Ndoꞌ nnom Abraham tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom chiuu ntsꞌaaⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌ jnda tsaⁿꞌñeeⁿ. Ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na teiljeii ticꞌoomnaꞌ ntseinaaⁿ, na chaꞌcwijom jndye nnꞌaⁿ ee matsonaꞌ: “Cantyja ꞌnaaⁿꞌ jndaꞌ nncuꞌ”, ndoꞌ naljoꞌ, maꞌmo̱ⁿnaꞌ ñecwii tsꞌaⁿ, manquii Cristo. 17 Luaa waa na ñeꞌcatsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ. Tyꞌo̱o̱tsꞌom seijndaaꞌñê cwii ñꞌoom na xocachuiiꞌnaꞌ ñequio Abraham. Tjacaa ñequiee sianto waljooꞌ ntquiuu nchooꞌ nqui ndyu ndoꞌ tyjeeꞌcañoom ljeii na matsa̱ꞌntjomnaꞌ na tquiaa Moisés. Sa̱a̱ juunaꞌ tixocanda̱a̱ nntseityuiiꞌnaꞌ najndeii na matseixmaⁿ ñꞌoom na tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnom Abraham na nntsꞌaaⁿ. 18 Sa̱a̱ xeⁿ ñequiiꞌcheⁿ ncꞌe na matseicanda̱a̱ꞌñe tsꞌaⁿ chiuu matsa̱ꞌntjom ljeii na tqueⁿ Moisés cha nloñom na jnda̱ tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nñequiaaⁿ quia joꞌ tixocatsonaꞌ na toꞌñom tsꞌaⁿ juunaꞌ ncꞌe ñꞌoom na tsoom na nñequiaaⁿ sa̱a̱ ñꞌoom na mayuuꞌ cweꞌ yu tquiaaⁿ ñꞌoomꞌñeeⁿ nnom Abraham. 19 Quia joꞌ juu ljeii na tqueⁿ Moisés ¿yuu lꞌuenaꞌ? Tsꞌiaaⁿꞌnaꞌ ncꞌe jndye nnom na cwilaꞌtjo̱o̱ndye nnꞌaⁿ, joꞌ chii jnda̱nquia chii tquiaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom juunaꞌ. Teijndaaꞌ na nncuaanaꞌ hasta xjeⁿ na tyjeeꞌ Nquii na cwiluiiñe tsjaaⁿ ꞌnaaⁿꞌ Abraham, nqueⁿ na tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnoom chiuu nntsꞌaa. Ljeiiꞌñeeⁿ tyoñequia ángeles juunaꞌ, ndoꞌ nquii Moisés tsꞌiaⁿꞌaⁿ na tyotseixmaaⁿ tsꞌaⁿ na tyomꞌaaⁿ xcwe quiiꞌntaaⁿ nnꞌaⁿ ñequio jo nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 20 Quia na ñecwii tsꞌaⁿ, ticaⁿnaꞌ tsꞌaⁿ na nncꞌoom xcwe ee nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom ñequii cwiiñê.\\nLuaa tsꞌiaaⁿꞌ ljeii na matsa̱ꞌntjomnaꞌ\\n21 Ndoꞌ na luaaꞌ, ¿aa ñeꞌcatsonaꞌ na juu ljeii na matsa̱ꞌntjomnaꞌ mꞌaaⁿnaꞌ nacjooꞌ ñꞌoom na jnda̱ tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nntsꞌaaⁿ? Jeeⁿ ticꞌoomꞌnaꞌ ee xeⁿ waa cwii ljeii na nnda̱a̱ nlqueⁿnaꞌ tsꞌaⁿ na tjaa jnaⁿ cwicatseixmaⁿ ncꞌe na matseicanda̱a̱ꞌñe juunaꞌ, quia joꞌ juu na tjaa jnaⁿ catseixmaⁿ tsꞌaⁿ, nntseixmaaⁿ juunaꞌ ee na matseicaña̱a̱ⁿ ljoꞌ matsa̱ꞌntjomnaꞌ. 22 Sa̱a̱ juu ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na teiljeii matseijndaaꞌñenaꞌ na chaꞌtsondye nnꞌaⁿ mꞌaⁿtyeⁿna nacje ꞌnaaⁿꞌ jnaⁿ. Luaaꞌ waa cha chaꞌtsondye nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌ ñꞌeⁿñê nnda̱a̱ nntoꞌñoomna ñꞌoom na jnda tsoom na nntsꞌaaⁿ ncꞌe na cwilaꞌyuꞌya nꞌomna ñꞌeⁿ Jesucristo. 23 Cwii tjo̱o̱cheⁿ na teitquiooꞌ na calaꞌyuꞌya nꞌo̱o̱ⁿya, tyeⁿ tyomꞌaaⁿya nacje ꞌnaaⁿꞌ ljeii na matsa̱ꞌntjomnaꞌ. Majuu xjeⁿꞌñeeⁿ tyomꞌaaⁿya na cwicantyjaaꞌ nꞌo̱o̱ⁿya na nleitquiooꞌ na nluiꞌnꞌmaaⁿndyo̱ ncꞌe na cwilaꞌyuꞌya nꞌo̱o̱ⁿya ñꞌeⁿ Jesucristo. 24 Joꞌ chii juu ljeiiꞌñeeⁿ tsꞌiaaⁿꞌnaꞌ na nntsꞌaanaꞌ cwenta jaa chaꞌcwijom na laxmaaⁿya yonchꞌu na mꞌmo̱ⁿnaꞌ nda̱a̱ya hasta xjeⁿ na nndyo Cristo, cha ncꞌe na cwilaꞌyuꞌya nꞌo̱o̱ⁿya ñ��eⁿñê nntsꞌaanaꞌ na tjaa jnaⁿ laꞌxmaaⁿya jo nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 25 Sa̱a̱ jeꞌ na tyjeeꞌ na cwilaꞌyuꞌya nꞌo̱o̱ⁿya ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ticꞌo̱ⁿtya̱a̱ nacje ꞌnaaⁿꞌ ljeiiꞌñeeⁿ na tyochꞌeenaꞌ cwenta jaa. 26 Jeꞌ chaꞌtsondyoꞌ cwiluiindyoꞌ ntseinda Tyꞌo̱o̱tsꞌom ncꞌe na cwilaꞌyuꞌya nꞌomꞌyoꞌ ñꞌeⁿ Cristo Jesús. 27 Ee chaꞌtsondyoꞌ ꞌo na jnda̱ teitsꞌoomndyoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ, cwiwꞌaaꞌndyoꞌ cantyja na matseixmaaⁿ chaꞌxjeⁿ na cwee tsꞌaⁿ liaa. 28 Ncꞌe na ljoꞌ, jeꞌ nchii cweꞌ judío matseixmaⁿꞌ, meiⁿ nchii cweꞌ tsꞌaⁿ na tuiiñe cwiicheⁿ nnom tsjaaⁿ. Jeꞌ meiⁿ nchii tseixmaⁿꞌ tsꞌaⁿ na seijnda cwii patrom, meiⁿnchii tseixmaⁿꞌ tsꞌaⁿ na mꞌaaⁿ xjeⁿ ꞌnaaⁿꞌ nquii, meiⁿ nchii tseixmaⁿꞌ tsaⁿsꞌa oo tsaⁿscu ꞌu. ꞌO ñeꞌcwii cwilaxmaⁿꞌyoꞌ ncꞌe na cwilaꞌjomndyoꞌ ñequio Cristo Jesús. 29 Ndoꞌ ncꞌe na cwiluiindyoꞌ cwentaaꞌ Cristo, quia joꞌ mati cwiluiindyoꞌ tsjaaⁿ Abraham na jndyowicantyjooꞌ ndoꞌ maxjeⁿ nndaꞌyoꞌ naya na jnda̱ tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nntsꞌaaⁿ.","num_words":955,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.236,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Kataʼyaa je kjoanda xi tjenkao xáná | Kjoatsjoachale Niná\\nKataʼyaa je kjoanda xi tjenkao xáná\\n“Ngatsʼi chjota [...] katabʼétsaojin je kjoanda xi tjenkao jokji nʼio tísíxá.” (ECLESIASTÉS 3:13.)\\n1-3. 1) Jósʼin bekon chjota je xá xi sʼín. 2) Jótso Biblia tʼatsʼe je xá, kʼoa jméni xi ño koya chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.\\nNICHXIN xi tiyoaa ndʼai nʼio nkjín chjota xi tsín tsjoake je xá xi sʼín. Ai male je xále kʼoa likui tofe tomale nichxin. Tonga koaan sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle. Jméni xi koasenkao nga ñaki kao kjoatsjoa kʼoasʼinni je xále kʼoa nga tsjoa sa̱tíole.\\n2 Je Biblia nʼio nda síkʼaxki̱ je chjota xi nda síxá. Kʼoatso nga kjoanichikontʼainle Niná je xá kʼoa kao kjoanda xi tjenkao. Kʼoa je rey Salomón i kitso xi tʼatsʼe je xá: “Katakjen kʼoa kataʼbi ngatsʼi chjota kʼoa katabʼétsaojin je kjoanda xi tjenkao jokji nʼio tísíxá. Jebi kjoatjaole Ninání” (Eclesiastés 3:13). Je Jeobá kui xi mele nga tsjoa katasʼená nga si̱xá kʼoa nga katasokóná kjoanda xi tjenkao nga nixá. Ánni. Kuinga nʼio tsjoakená kʼoa mele nga nda kuiyoaa. Kʼiatsa kʼoasʼin jchatokoán je xáná josʼin bekon Niná kʼoa tsa koanngíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale (tʼexkiai Eclesiastés 2:24; * 5:18). *\\n3 Kjoaʼmiya jebi ño koya tjínni je xi chótʼayá. Xi títjon, jósʼiaan ñá xi chjotale Cristo maa nga ñaki tsjoa sʼe̱ná nga si̱xá. Xi majaoni, jmé xáni xi tsín koa̱n kʼoasʼiaan. Xi majanni, jméni xi sʼiaan nga kuitjosonná je xáná kʼoa kao xá xi tsʼe Niná. Xi mañoni, jmé xáni xi ngisa títjon tíjna nga kʼoasʼiaan. Tonga kuila títjon cho̱bayañá tʼatsʼe nga jao chjota xi ngisasa nʼio nda síxá: tʼatsʼe Jeobá kao Jesucristo.\\nNGA JAO CHJOTA XI NGISASA NʼIO NDA SÍXÁ\\n4, 5. Jósʼin bakó ya Biblia kʼianga nʼio síxá je Jeobá.\\n4 Je xi ngisasa nʼio nda síxá jéní Jeobá. Ya Génesis 1:1 itso: “Nga sʼa kitsʼia, Niná kisinda ngʼajmi kao sonʼnde”. Kʼianga jekoanjngole Niná jmeni xi kisinda i̱ Sonʼnde kʼoakitso nga “nʼio nda” ngayeje (Génesis 1:31). Nʼio nda kisʼe kon jme xi kisʼin. Nʼiojin tsjoa koanle nga kʼoasikji nda kisixá nga̱ jéní je “Niná xi tsjoa tjínle” (1 Timoteo 1:11, TNM).\\n5 Je Jeobá nʼio síxá kʼoa alikuikʼia jyó bʼejna. Kʼianga jaʼai i̱ Sonʼnde je Jesús jenkjín siento nó jaʼato nga koanjngole Jeobá jmeni xi kisinda kʼoa Jesús i kitso: “Je Nʼaina síxá saʼnda ndʼaibi” (Juan 5:17). Jmé xá xi tísʼín je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi. Nʼio tísíxá nga tísíkuinda je chjota kʼoa nga tíbándiaale. Kʼoa kʼoati jngo jtín mani chjota tíkjoejin xi títsjoále nganʼiotsjele. Chjota jebi yaa koatexomakao Cristo ya ngʼajmi (2 Corintios 5:17). Je Niná alikui jyó tíbʼejna nga̱ mele sitjoson jmeni xi tjínndajinle xi kao chjotasonʼnde, xi tsonile, nga jngo sonʼndenaxó katabatiojin ngantsjai nichxin je chjota xi tsjoake (Romanos 6:23). Kʼoa nʼiojin tsjoa tísʼele je Niná nga miyón mani je chjota xi tjíonrʼoé je énnda xi tʼatsʼe Kjoatéxomale, nga tjíobinyatʼachrianle kʼoa nga tjíosíkʼantjaiya yaole nga tosi tonda tjíosʼele kjoatsjoachale (Juan 6:44).\\n6, 7. Jmé choa̱ tsakʼéjna Jesús nga nʼio nda kisixá.\\n6 Je Jesús kʼoati nʼio nda choa̱ tíbʼéjna saʼnda ngasʼa nga kʼoati nʼio nda síxá. Kʼianga tsakʼénda Jeobá ngayeje xi tjín ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde jé Jesús kisichjén kʼoa kuinga “choʼnda xi nʼio nda síxá” ʼmisínile Jesús (Proverbios 8:22-31; Colosenses 1:15-17, TNM). Kʼoa nga jaʼai i̱ Sonʼnde kʼoati nʼio nda kisixá. Josaʼnda nga ʼndí kji tsakʼinyale josʼin sʼenda niʼya kʼoa “chjineyá” sʼin tsaʼyale nga jekoanni (Marcos 6:3). * Nʼiojin tse nganʼio kao kjoachjine koanchjénle xá jebi nga̱ tsín tienda jña saténa tsojmi xi síchjén chjineyá, tsín jña manda yáte kʼoa tsín ki̱cha̱ xi lʼí síxákao nga kui nichxin. Tosi̱kjaʼaitsjenla jme xi kisʼin Jesús, jéjin kikásjai je yá xi kisichjén, kʼoa tsakui nichxin jesoa tsakʼétsʼinle kʼoa kiskenʼndójbe jña saʼnda koanchjénle. Jéjin kisikjoannda yáki̱cho̱ kʼoa tijejin tsakáyonile niʼya, tsakinyájchxojin xo̱ntjoa kʼoa kisindajin yá xi machjén. Ñaki tsabejin jokji kjoatsjoa tjenkao nga nda nixá.\\n7 Je Jesús kʼoati nʼio nda kisitjoson jme xá jaʼaini i̱ Sonʼnde. Je xi jan nó basen kitsoyason Énle Niná ñaki tokui xá kisʼin. Koanmele nga sʼe̱jinle ngatsʼi chjota je Énle Niná kʼoa kuinga nda kisichjénsíni nichxinle, tanjio tsakisótjen kʼoa kui xá kisʼin saʼnda nga koannjio (Lucas 21:37, 38; Juan 3:2). Tsakʼamje “ngakijnda naxinandábe kao naxinandáʼndí. Kinchja̱ya, kitsoya je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná” (Lucas 8:1). Kitjosonle ngakjijnda nga kitsoyason je énnda chjotse kʼoa ndso̱ko tsakʼamjeni ninga síxkón chon chao.\\n8, 9. Ánni kʼoabixónsíñá nga tsabe Jesús je kjoatsjoa xi tjenkao je xá xi kisʼin.\\n8 A tsabe Jesús je kjoatsjoa xi tjenkao je xá xi kisʼin. Jaon, nʼio nkjín chjota kitsoyale jokjoantjínni xi tʼatsʼe Kjoatéxomale Niná kʼoa kʼoasʼin tjen kisikatíonda je xi chjotale koan nga koanskanni. Kʼianga kʼoasʼin nʼio kisixále Niná tikui xi kitsjoanganʼionile kʼoa tikui tsakasenkaoni, alikui kini ninga sakʼoa tsakʼejnanchjan (Juan 4:31-38). Kʼianga jekoanjngole jme xá jaʼaini i̱ tʼanangi nʼiojin tsjoa kisʼele. I kitsole je Nʼaile kʼianga tsakʼétsʼoale: “An tsʼasjejeyale i̱ sonʼnde. Jekisijngoa je xá xi ji tsakʼainái” (Juan 17:4).\\n9 Tojosʼin tiʼyaa, je xi ngisasa nʼio nda choa̱ síkatíoná josʼiaan kʼianga tsjoa koaya tokoán je xá xi nʼia jéní Jeobá kao Jesús. Jméni xosíkaoná nga chjennginilee jokjoan je Niná. Kuinga tsjoachaa (Efesios 5:1). Kʼoa kʼoati kuinga tsjoachaa je Cristo nga kʼoanʼiañá jokisʼin (1 Pedro 2:21). Kuila chótʼayá ndʼaibi jmé xi sʼiaan nga ñaki tsjoa sʼe̱ná nga si̱xá.\\nJMÉ XI SʼIAAN NGA ÑAKI TSJOA SʼE̱NÁ NGA SI̱XÁ\\nTsa si̱chjén je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia jchañá je kjoatsjoa xi tjenkao xáná\\n10, 11. Jósʼiaan kʼianga ñaki tsjoa katasʼená kʼianga nixá.\\n10 Kʼoati nʼio machjén nga nda si̱xá xi chjotale Cristo maa. Kʼoa mená nga tsjoa katasʼeya tokoán kʼianga kʼoasʼiaan xáná. Tonga kʼianga tsín tsjoachaa je xá xi tjínná, alikui nda nixáná. Kʼianga kʼoama, jmé xi sʼiaan kʼianga ñaki tsjoa katasʼená kʼianga si̱xá.\\n11 Si̱kʼantjaiyaa je kjoafaʼaitsjenná. Tsakui nichxin likui koa̱n si̱kʼantjaiyaa je xáná, tonga je xi koa̱n si̱kʼantjaiyaa kui kjoafaʼaitsjenná. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin síkjaʼaitsjen Niná tʼatsʼe je xá. Tobʼelañá, tsa familia tjínná xi tibijnyiʼá, je Niná nʼio bechjí nga nda nixá ninga nʼio nangi tíjna maná je xá xi nʼia. Je Énle Niná kʼoatso nga je chjota xi tsín síkuinda xínkjín “tongisa chʼao síkʼéjna yaole kaoni xi tsín tsa makjainle” (1 Timoteo 5:8). Kʼianga machoyaná nga kui xá tinixáñá nga kuitjosonná je xá xi kjinená ngixko̱n Niná, ngisa bʼenelee yaoná nga nda nixá kʼoa ngisa tsjoa satío tokoán tikʼoajinni je chjota xi ñatjen nixá.\\n12. Ánni nga nʼio chjísínile nga nda si̱tjosoán xáná kʼoa nga kixi katamaa.\\n12 Nda si̱tjosoán xáná kʼoa kixi katamaa. Tjínnele nga nda si̱xá ñá xi ñaki chjotale Cristo maa. Kʼianga chjotanixá maa tse kjoanda tjenkao, yaa nroani nga nʼio bechjíná je xi nainá mani (Proverbios 12:24; 22:29). Kʼoati tse kjoanda sokóná nga ñaki chjotakixi maa ya tʼaxáná, nga tsín jme xi niché kʼoa nga tsín tokʼoasʼin nichaa je nichxin (Efesios 4:28). Tojosʼin kitsoyaná kjoaʼmiya xi jaʼato, nʼio nkjín chjota xi nixálee xi nʼio sasénle nga kixi maa. Kʼoa ninga tsínlani kuenta sʼin je xi nainá mani nga nda tinixá, je kjoanda xi so̱koná kuinga nda sʼe̱ kjoafaʼaitsjenná kʼoa nga si̱tsjoayalee je Niná xi nʼio tsjoachaa (Hebreos 13:18; Colosenses 3:22-24).\\n13. Jósʼin bichótsjoá kʼianga nda mangínkoaa yaoná ya tʼaxáná.\\n13 Kuenta sʼiaan nga je Niná bitjojeya kʼianga nda mangínkoaa yaoná. Kʼianga nda mangínkoaa yaoná ya tʼaxáná ndi̱toon be je chjota xi ngikʼa. Kʼoa jósʼin bichótsjoá nga kʼoanʼia. Je chjota bení nga nʼio ndatjín jme xi tsoyaná je Niná xi bʼasjentjainá (Tito 2:9, 10, TNM). Kʼianga nda mangínkoaa yaoná yaa beni je chjota nga nʼio naskátjín je xi chotʼayá. Li tondajin tsa koa̱nkjain kʼale chjota xi ñatjen nixá, ninga tojngo, xi totʼatsʼe nga nda timangínkoaa yaoná. Tonga xi ngisa chjíle kʼoa xi ngisa tsjoa fáya tokoán kuinga tsjoa sʼeya ni̱ma̱le Jeobá kʼoa nga je bitjongʼa (tʼexkiai Proverbios 27:11; * 1 Pedro 2:12).\\nCHÓSONNILEE JME XÁ XI CHJOÉJIAAN\\n14-16. Jméni xi jao koya chjónangilee yaoná tʼatsʼe je xá xi mená chjoéjiaan.\\n14 Je Biblia alikui jngó jngó xá síkʼaxki̱ jñanile xi koa̱n chjoéjiaan kʼoa jñanile xi mai. A kui xi tsonile nga koa̱n kʼoasʼiaan tojme xáni. Mai. Je Biblia tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼianga kui chjoéjiaan xá xi nda, xi kixi, xi sasénle Niná kʼoa xi tsín chʼaosʼin sikatíoná ngixko̱n (Proverbios 2:6). Jósʼin jchañá tsa tsín sasénle Niná je xá xi mená. Jaola koya kataʼyaa xi machjén nga chjónangilee yaoná.\\n15 A kʼoatsokixi je Biblia nga chʼaotjín je xá jebi. Je Énle Niná kʼoatsokixi nga chʼaotjín je kjoaché, je énndiso kʼoa nga xkóson manda (Éxodo 20:4; Hechos 15:29; Efesios 4: 28; Apocalipsis 21:8). Kʼoa kuinga chʼasjengiñá je xá xi kui tjenkao. Tsjoachañá je Jeobá kʼoa kuinga tsínkui chjoéjinñá je xá xi kontra tjíole kjoatéxomale (tʼexkiai 1 Juan 5:3).\\n16 A yaa koa̱njngokoa je xi chʼao tjíosʼín axo saʼnda an kʼoetejian chjota je xi chʼaotjín. Tokuila si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je xá chjinexjáo. Je xá jebi alijme xi chʼaotjín. Tonga a ndatjín tsa ya si̱xá ya jñani yo̱ngo̱ tísʼenda. Ningalani tsín ya tinojiaan yaoná relijión jebi, xi énndiso bakóya, a tsí tojo yani tibʼainganʼiolee tsa ya tinixá (Apocalipsis 18:4). Alikui mená nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi kontra tíjnale jotso Biblia, nga̱ tsjoachañá je Jeobá.\\n17. 1) Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga koa̱nná chjoéjiaan jngo xá xi ndatjín (chótsenlai rekuadro xi tso: “ A koaan kjoaʼa̱sʼe̱nle xá jebi”). 2) Jósʼin si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná kʼianga katabasenkaoná nga kui chjoéjiaan xi sasénle Niná.\\n17 Kʼianga koa̱nná chjoéjiaan jngo xá xi ndatjín, nʼio koasenkaoná tsa nda chótʼayajiaan jotso párrafo 15 kao 16. Tonga tjínsa jmeni xi kuenta sʼiaan. * Ali tsakuijin xi mená nga je choʼnda xi nʼiotʼakon Niná kʼoakuitsoná josʼiaan nga ñandia ñandia. Jméni xi koasenkaoná kʼianga jchaa josʼiaan nga jngó jngoá. Machjén nga chósonnilee. Ya kjoaʼmiya 2 kʼoasʼin kitsoyaná nga tjínnele si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná. Jósʼin. Chótʼayá je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin si̱chjén. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, je kjoafaʼaitsjenná ndi̱toon skoe̱ xi ndatjín kao xi chʼaotjín kʼoa koasenkaoná nga kui chjoéjiaan xi sasénle Niná ánni nga tosi tonda sʼe̱síniná kjoatsjoachale (Hebreos 5:14).\\nA KOAAN KJOAʼA̱SʼE̱NLE XÁ JEBI\\nItso Énle Niná: “Kʼoatʼiaon ngayije xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná” (1 Corintios 10:31).\\nChjónangilee yaoná jebi:\\nJe xá xi mena a kui kitjenkao jmeni xi kontra tíjnale jotso Biblia (Éxodo 20:13-15).\\nA yaa koa̱njngokoa je xi chʼao tjíosʼín (Apocalipsis 18:4).\\nNingalani chjota binyakao xá jebi a tsín kontra tíjnale jotso Biblia (Hechos 14:16, 17).\\nJósʼin kuichomani tsa kjoaʼa̱sʼe̱nle xá jebi, a tjín xi sa̱téngi kjoafaʼaitsjenle tsokʼoa (Romanos 14:19-22).\\nKʼiatsa tʼaxin naxinandá kjuísixá kʼoa toje sikatíoa je ʼndíchjoónna kʼoa kao ʼndíxtina, a tsí sikjáo kʼoa a tsí bijbi kjuinroajen kjoamakjainle (Efesios 5:28–6:4).\\nSI̱TJOSOÁN JE XÁNÁ KʼOA SI̱TJOSONLEE JE NINÁ\\n18. Ánni nga sakʼoa ñʼai maniná josʼin nitjosoán je xáná kʼoa nga kʼoati nitjosonkaonilee je Niná.\\n18 Mani nga jekui “nichxin xi kjoetʼa” tiyoaa ndʼaibi kʼoa nga ñʼai chon sakʼoaa ñʼai maná josʼin nitjosoán je xáná kʼoa nga kʼoati nitjosonkaonilee je Niná (2 Timoteo 3:1). Ñʼai sokóxáná kʼoa tsa tsín nda si̱xá tsakui nichxin kuichonsjená xáná. Kʼoa ʼyañá nga tjínnená kuijnyíʼaa familianá. Tonga tsa tsín si̱kuindaa yaoná tsakui nichxin koa̱njyoná nga tsesa si̱xá kʼoa tsa maije̱ kʼoati tsojmi nʼio si̱metokoán jotjíosʼín tsa chjotasonʼnde. Tsa kʼoasʼiaan, tochale kjoaʼajen josʼin tinixálee Niná (1 Timoteo 6:9, 10). Kataʼyala jméni xi koasenkaoná nga tsín si̱chajiaan jmeni xi ngisasa títjon tíjna (Filipenses 1:10, TNM).\\n19. Ánni nga ñaki koa̱n si̱nʼiotʼasíñá yaoná je Jeobá, kʼoa jmé che̱n xi tsín jtsaojiaan tsa ñaki tjínjngo tokoán nga je Jeobá sikuindaná.\\n19 Si̱nʼiotʼaa je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱ná (tʼexkiai Proverbios 3:5, 6). * A tsí kjoaixi nga ñaki koa̱n je si̱nʼiotʼaa yaoná Jeobá. Jaon. Je Jeobá tsjoakená kʼoa tísíkuindaná (1 Pedro 5:7). Ngisa nda be jmeni xi chaná kʼoa tsjoántsjainá jmeni xi machjénná (Salmo 37:25). Nda kʼoéjintokoán je Énle Niná jñani i̱ tso: “Ali kjoanyinájin nimetakon. Tʼejngo takon kao xi jetjínno, nga̱ Niná kʼoakitso: Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (Hebreos 13:5). Nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi kʼoasʼin síchjén nichxinle nga tokui xále Jeobá kʼoasʼín. Xíngiaa jebi jesoa tjíobe josʼin síchikontʼainná je Niná kʼoa jesoa xotso nga tsín jme xi tjíochale. Kʼiatsa tjínjngo tokoán nga je Jeobá sikuindaná, alikui koa̱n kuinyaxkónlee yaoná tʼatsʼe josʼin kuijnyíʼaa familianá (Mateo 6:25-32). Nitsejinla kʼoaiʼndee nga je xáná katabatéchjoaná nga mangínkʼinyasoán, nga mangián kjoajtínná kʼoa jmesani xi nʼia xi tʼatsʼe Niná (Mateo 24:14; Hebreos 10:24, 25).\\n20. Jósʼin tsoyanile nga ñaki nda katama je xkoaan, kʼoa jméni xi koasenkaoná nga kui títjon si̱kʼéjnaa xále Niná.\\n20 Kui títjon si̱kʼéjnaa xále Niná (tʼexkiai Mateo 6:22, 23). Je Jesús kʼoakitso nga nʼio machjén nga ñaki nda katama je xkoaan. Kui xi kitsonile nga tsínkui kjoásjee jmeni xi tsínkjoanni nʼio machjénná. Je xi ngisa títjon si̱kʼéjnaa ñá xi chjotale Cristo maa kui je xá xi tsʼe Niná. Tsa kʼoasʼiaan alikui kui nʼio si̱metokoán nga tse tao̱n kuinje̱ná kʼoa tsa nkjín tsojmi sʼe̱ná. Kʼoati tsín tokui kjuintjenngiaa tsojmi xi sʼa tjíobʼasje chjota, jolani xi bʼaxki̱ ya telebisión, xi kʼoatso nga kui tjínnele sʼe̱ná ánni nga tsjoa sʼe̱síni tokoán. Jméni xi koasenkaoná nga kui títjon si̱kʼéjnaa xále Niná. Alikui koa̱n nga tokjoatjao tao̱n kjoéntʼeen yaoná. Alikui koa̱n nga kui kʼoéxkoá tsojmi xi tse nichxin fáʼaná. Tojo tso ya Biblia, tokatamaniná “tsa tjínná xi chinee kao najño xi chʼakjá” (1 Timoteo 6:8). Machjénní nga tokatamaniná nga tochoa tsojmi katasʼená.\\n21. Ánni nga nda si̱kjaʼaitsjensíñá jmeni xi títjon si̱kʼéjnaa, kʼoa jméni xi títjon si̱kʼéjnaa tikʼoajinni tojmeni.\\n21 Kui títjon si̱kʼéjnaa xi tʼatsʼe Niná. Mani nga tsín tse nichxin tjínná machjénní nga nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi títjon si̱kʼéjnaa. Tsa tsín kʼoasʼiaan tokʼoajinsʼin jcha nichxinná kʼoa tojchajinjin jmeni xi títjon tíjna. Jméni xi títjon tíjna. Je Jesús kʼoakitso nga kui títjon kuijnyísjee “je kjoatéxomale Niná”. Je chjota xi tjín ndʼai kui ngisa fitjenngi nga skuelangʼa skótʼaya kʼoa nga kui sʼe̱le xá xi nʼio nda kuinje̱le (Mateo 6:33). Tonga ñá xi chjotale Cristo maa kui títjon nikʼéjnaa Kjoatéxomale Niná. Jósʼin bakoá nga ngisa chjí ʼyatokoán je Kjoatéxomale Niná kʼoa kao xá xi títsjoáná tikʼoajinni je tsojmi xi tjín sonʼnde. Yaa bakoñá jmeni xi chjoéjiaan, jmeni xi fasjee kʼoa jmeni xi nʼia.\\n“NʼIO TSE KJOANICHIKONTʼAIN TÍSʼENA NGA KUI XÁ JEBI KISKOEJIAN”\\n“Nʼio nda tsakʼasje xo̱nna kʼianga tsakʼamje skuela kʼoa jngo beca kitsʼaina kʼianga koan jaʼa̱sʼe̱n jngo skuela xi machjí kʼoa xi nʼio ʼyale, ya Nueva York. Nga koanskanni, je maestro xi kjoafaʼaitsjen tsjoále je xtiskuela nʼio kʼoakitsona nga nkjín universidad xi nʼio ʼyale ya Estados Unidos tsakʼetʼaxoan yaona. Tjínkʼa jñani kitjoʼndena kʼoa jngo xi saʼnda jngo beca kitsjoana. Tonga tosani mai kixian nga̱ ʼbeña nga toya tjínyeje xi chʼaotjín, kʼoa tsakui nichxin kui ska̱jian nga jeya tijna kʼoa nga kjin tijnale niʼyana. Kʼoa kʼoati kuinga tsín jaʼa̱sʼe̱nña skuela jebi nga̱ mena precursora koa̱n.\\n”Jesáni tsʼato kan nó nga precursora sʼin tisixá. Nkjín koya xá xi tsʼe Niná tisʼian: Fixinyasonña ya jñani tochoa mani je xi tsoyason, fisixáña kʼianga sʼenda je Ndʼia jña chotʼayá kʼoa fikasenkaoña je ndsʼee xi tsjoánganʼio ya jñani kjoaxkón sʼe. Kʼoa ndʼaibi yaa titsjoanganʼiole jngo jtín xi kjaʼaí én nchja̱ ya Nueva York.\\n”Kʼianga sikjaʼaitsjen jojetjín nó nga precursora sʼin tisixá alikui jao tjínna nga nʼio nda kisʼian. Nʼio tse kjoanichikontʼain tísʼena nga kui xá jebi kiskoejian. Nijmejinla xi mangósonkao je kjoatsjoa xi tísokóna kʼoa kao miyo xi tjínna.” (Zenaida.)\\nKʼianga kui títjon nikʼéjnaa nga ʼmiyasoán bakoñá nga nʼio tsjoachaa je Jeobá\\n22, 23. 1) Jmé xáni xi ngisa títjon nikʼéjnaa, kʼoa jósʼin bakoá nga kui títjon nikʼéjnaa (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Nʼio tse kjoanichikontʼain tísʼena nga kui xá jebi kiskoejian”). 2) Jméni xi tsín kʼoaiʼndee nga kʼoechjoaná je xáná.\\n22 Ñá xi choʼndale Niná maa ʼyañá nga jenʼio kjimachrianle nga kjoetʼa je nichxin xi tiyoaa ndʼai. Kuinga kui ngisa títjon nikʼéjnasíñá nga ʼmiyasoán tʼatsʼe Kjoatéxomale Niná kʼoa nga binyakoaa chjota nga chjotale Cristo katama (Mateo 24:14; 28:19, 20). Tojo kisʼin Jesucristo kʼoati kui títjon tinikʼéjnaa xá jebi nga̱ kui xi kʼoasjentjai chjota. Jmé xi tjíosʼín je ndsʼee kʼoa kao tichjaa nga kui xá jebi títjon tjíosíkatío. Tjíobʼénele yaole nga nʼio tjíotsoyason. Tjín xi precursor sʼin tjíosíxá kʼoa tjín xi misionero kjima. Kʼoa nʼio nkjín mani je xijchá xi kui kjoafaʼaitsjen tsjoále ʼndíxtile nga nʼio katasíxále Jeobá, jolani nga precursor sʼin katasíxá kʼoa tsa jñasanile xá xi tjín i̱ jinnaxinandále Niná. Nga kʼoasʼin nʼio tiʼmiyasoán ñá xi chjotale Cristo maa, jmé kjoanda xi tísokóná. Nʼio tsjoa tjío tokoán, kʼoa nʼio tse kjoanichikontʼain tísʼená nga kʼoasʼin je Jeobá tinixálee kao ngayeje ni̱ma̱ná kʼoa kao ngayeje nganʼioná (tʼexkiai Proverbios 10:22). *\\n23 Nʼio nkjín mani je ndsʼee xi tse nichxin machjénle je xá xi sʼín kʼianga bajngiʼa familiale. Ninga kʼoalani, je Jeobá mele nga ñaki tsjoa katasatío tokoán nga kʼoasʼiaan je xáná. Tsa koanngíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná tsjoa sʼe̱ná nga si̱xá. Tonga alikui koa̱n kʼoaiʼndee nga je xáná kʼoechjoaná nga kʼuínyasoán énnda chjotse, nga̱ kui xi ngisa títjon tíjna. Tsakui títjon si̱kʼéjnaa xá xi tsʼe Niná kʼoasʼin koakoñá nga tsjoachaa kʼoa nga mená nga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale.\\n^ párr. 2 Eclesiastés 2:24: “Tsínsa jmeni xi ngisa nda tikʼoajinni nga koakje̱n je chjota, nga skʼuí kʼoa nga katabe kjoanda xi tjenkao jokji nʼio síxá. Kʼoati tiʼbe nga jebi yaa nroani tʼatsʼe je xi ñaki Niná”.\\n^ párr. 2 Eclesiastés 5:18: “Kui jebi xi tiʼbe xi ndatjín kʼoa xi kixi tjín: nga koakjen je chjota kʼoa skʼuí kʼoa skoe̱ je kjoanda xi tjenkao jokji nʼio síxá, nga bʼénele yaole nga síxá i̱ tʼanangi jokji tse nichxin katsjoále je Niná xi kixi, nga̱ kui jebi chjíle”.\\n^ párr. 6 Je chjota xi kotʼayason josʼin tsoyanile én kʼoatso nga je én griego xi “chjineyá” sʼin kinikʼatoya ibi jé xotsakʼinle ngasʼa toʼya chjotani xi yá kisixákao, ni niʼya tsakʼénda kʼoa ni yá kisinda.\\n^ párr. 13 Proverbios 27:11: “Chjine katamai, ’ndí xi tsʼan, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna”.\\n^ párr. 17 Je xi machjénsa nga kuenta sʼiaan tʼatsʼe je xá yaa faʼaitʼa ya rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de abril de 1999, pájina 28-30, kao xi tsʼe 15 de noviembre de 1982, pájina 26.\\n^ párr. 19 Proverbios 3:5, 6: “Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali”.\\n^ párr. 22 Proverbios 10:22: “Je kjoanichikontʼainle Jeobá kui xi sínyináná, kʼoa je alikui kjoaba tsjoáná”.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Kataʼyaa je kjoanda xi tjenkao xáná\\nKui koanngíntjenngiaa xá xi Niná kʼoasjengʼa","num_words":2814,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 25 AMU - Ñˈoom tjañoomˈ cantyja ˈnaaⁿ qui - Bible Gateway\\nÑˈoom tjañoomˈ cantyja ˈnaaⁿ qui yolcundyua\\n25 ’Seineiⁿti Jesús ñˈoom tjañoomˈ cantyja na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom cañoomˈluee. Tsoom:\\n—Tyomˈaⁿ qui yolcundyua tyˈechona xjocanti ˈnaaⁿna na ntyjo chom na cwico seitye. Jluiˈna, tyˈecatjomndyena juu tsaⁿsˈa na macoco. 2 ˈOmndye joona tijndo̱ˈ nˈomna ndoˈ ˈomndye naⁿˈñeeⁿ majndo̱ˈ nˈomna. 3 Joo yolcu na tijndo̱ˈ nˈom quia na tyˈechona xjocanti ˈnaaⁿna, taticˈoochotina seitye na nlco. 4 Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ˈ nˈom tyˈechona xjocanti ˈnaaⁿna na ntyjo chom ndi ñˈeeⁿ lioo na ñjomti seitye. 5 Ndoˈ yocheⁿ na meindooˈna nquii tsaⁿsˈa na macoco, jnaⁿnaˈ na maˈoondana ndoˈ mana jndana. 6 Quia tueeˈ xcwe tsjom, teicˈuaa na matseixuaa tsˈaⁿ. Matso: “Cˈomˈcˈeendyoˈ, macwjeeˈcañoom tsˈaⁿ na macoco. Quioˈyoˈ na nlajomndyoˈ ñˈeⁿñê.” 7 Quia joˈ teiˈcantyja yolcuˈñeeⁿ. Jlaˈyo̱na nmaⁿ na ntyjo chom xjocanti ˈnaaⁿna. 8 Ndoˈ joo yolcu na tijndo̱ˈ nˈom jluena nda̱a̱ ncˈiaana na jndo̱ˈ nˈom: “Jeeⁿ ˈo leii, cateijndeiˈyaˈyoˈ seitye na cwileiˈñˈomˈyoˈ ee majaanduuˈ chom ˈnaaⁿyâ.” 9 Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ˈ nˈom tˈo̱o̱na nda̱a̱ naⁿˈñeeⁿ: “Xonda̱a̱, ee xeⁿ nntsˈaacheⁿnaˈ na xocwijndeii na nleilˈueeˈndyo̱ ncjo̱o̱yâ ndoˈ mati ˈo. Yati catsalajndaˈyoˈ na nleilˈueeˈndyoˈ.” 10 Ndoˈ yocheⁿ na tyˈelaˈjnda naⁿˈñeeⁿ seitye, tyjeeˈcañoom nquii tsaⁿsˈa na macoco. Quia joˈ joo yolcu na mˈaⁿcˈeendye tyˈequieˈna quiiˈ wˈaa ñˈeⁿñê yuu na nleitˈmaaⁿˈ na macocoom. Jnda̱ joˈ ta̱ˈ ndyueelˈa. 11 Jnda̱ chii mati tquieˈcañom ntˈomcheⁿ yolcundyuaˈñeeⁿ. Jluena: “Aa ndiˈ ta, catseicanaaⁿndyuˈ ˈndyootsˈa. Aa ndiˈ ta.” 12 Tˈo̱ tsaⁿˈñeeⁿ nda̱a̱na: “Mayuuˈcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ˈyoˈ ticwajnaⁿˈa ˈo.”\\n13 Ndoˈ tso Jesús nda̱a̱yâ:\\n—Calaˈno̱ⁿˈyoˈ na ñˈoommeiⁿˈ cwitˈmo̱o̱ⁿnaˈ na cˈomˈcˈeendyoˈ, ee ticaliuˈyoˈ cwaaⁿ xuee ndoˈ cwaaⁿ hora na ja na cwiluiindyo̱ tsˈaⁿ na jnaⁿ cañoomˈluee nncwja̱caño̱o̱ⁿya ˈo.\\nÑˈoom tjañoomˈ cantyja ˈnaaⁿ sˈom na toˈñoom ndyee moso\\n14 ’Nntseina̱ⁿtya̱ nnda̱a̱ˈyoˈ cwiicheⁿ ñˈoom tjañoomˈ cantyja ˈnaaⁿˈ na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom cañoomˈluee. Tyomˈaaⁿ cwii tsˈaⁿ na seijndaaˈñe na wjaa cwiicheⁿ tsjoomnancue na tquia. Tqueeⁿˈñê mosoomˈm ndoˈ tquiaaⁿ tsjo̱ˈñjeeⁿ ˈnaaⁿˈa�� nda̱a̱na na nlˈana tsˈiaaⁿ ñˈeⁿ joonaˈ.\\n15 ’Nnom cwii joo naⁿˈñeeⁿ tquiaaⁿ ˈom meiⁿ sˈom. Nnom cwiicheⁿ tquiaaⁿ ñeˈwe meiⁿ ndoˈ nnom cwiicheⁿ ñeˈcwii meiⁿ cwii tquiaaⁿ. Tquiaaⁿ nnom cwii cwii joona cantyjati na seiˈno̱o̱ⁿˈo̱ⁿ na nnda̱a̱ nntsˈaa. Jnda̱ joˈ jlueeⁿˈeⁿ, tjaaⁿ cwiicheⁿ tsjoomnancue. 16 Juu tsˈaⁿ na toˈñom ˈom meiⁿ sˈom mantyjacheⁿ tyochˈeeⁿ tsˈiaaⁿ ñˈeⁿ joonaˈ. Ndoˈ tantjomtyeeⁿ cwiicheⁿ ˈom meiⁿ. 17 Mati juu tsˈaⁿ na toˈñom we meiⁿ, tyochˈeeⁿ tsˈiaaⁿ ñˈeⁿ joonaˈ ndoˈ tantjoom cwiicheⁿ we meiⁿ. 18 Sa̱a̱ juu tsˈaⁿ na ñecwii meiⁿ toˈñom, tjaaⁿ tjacaˈñeeⁿ quiiˈ tyuaa, joˈ joˈ tantyˈioom sˈom ˈnaaⁿˈ patrom ˈnaaⁿˈaⁿ.\\n19 ’Majndye xuee tjacaanaˈ ndoˈ tyjeeˈnndaˈ patrom ˈnaaⁿna. Seijndaaˈñê na nncwjeeⁿˈeⁿ cwenta ñˈeⁿndyena cwanti tueˈntyjo̱ taˈntjomna ñˈeⁿ sˈom ˈnaaⁿˈaⁿ. 20 Tyjeeˈcañoomjndyee juu tsˈaⁿ na toˈñom ˈom meiⁿ sˈom. Maleichuuñˈeeⁿ sˈomˈñeeⁿ, mandi ñˈeⁿ ˈom meiⁿ na tantjoom. Tquiaaⁿ joonaˈ nnom patrom ˈnaaⁿˈaⁿ. Tsoom: “ˈU ta, tquiaaˈ ˈom meiⁿ sˈom no̱o̱ⁿ. Cantyˈiaˈ jeˈ luaa cwiicheⁿ ˈom meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.” 21 Tso patrom nnoom: “ˈU moso ˈnaⁿya, ya saˈ. Tquiooˈ na tjooˈ tsˈomˈ ndoˈ na seicanda̱ˈ. Meiiⁿ cweˈ cwii tsˈiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ˈu seicanda̱ˈ. Jeˈ nlqua̱a̱ⁿya ˈu na tˈmaⁿti tsˈiaaⁿ nntseixmaⁿˈ. Ndoˈ na luaaˈ wendyo̱ nncˈo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.” 22 Jnda̱ chii tyjeeˈcañoom juu tsˈaⁿ na toˈñom we meiⁿ sˈom. Tsoom: “ˈU ta, tquiaaˈ we meiⁿ sˈom no̱o̱ⁿ. Cantyˈiaˈ jeˈ luaa cwiicheⁿ we meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.” 23 Tso patrom nnoom: “ˈU moso ˈnaⁿya, ya saˈ. Tquiooˈ na tjooˈ tsˈomˈ ndoˈ na seicanda̱ˈ. Meiiⁿ cweˈ cwii tsˈiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ˈu seicanda̱ˈ. Jeˈ nlqua̱a̱ⁿya ˈu na tˈmaⁿti tsˈiaaⁿ nntseixmaⁿˈ. Ndoˈ na luaaˈ wendyo̱ nncˈo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.” 24 Quia joˈ na macanda̱ tyjeeˈcañoom juu moso na ñeˈcwii meiⁿ sˈom toˈñom. Tsoom nnom patrom ˈnaaⁿˈaⁿ: “ˈU ta, mantyjiiya na ˈu tsˈaⁿ na jeeⁿ majñoomˈ ˈndyoˈ moso ˈnaⁿˈ. ˈU cweˈ matseiˈweˈ cantyja na cwiweˈ ntjom ˈnaⁿˈ, meiⁿ na nnomˈ, meiⁿ na nntseicueendyuˈ. Macanda̱ nencjo̱o̱yâ moso ˈnaⁿˈ jeeⁿ cwilajnda̱a̱yâ. 25 Cweˈ na nquiaya ˈu, joˈ chii tjo̱, tjo̱catyˈiuya sˈom ˈnaⁿˈ quiiˈ tyuaa. Luaa juunaˈ, coˈñomˈ.” 26 Ndoˈ tˈo̱ patrom ˈnaaⁿˈaⁿ nnoom: “ˈU re moso na tia tsˈaⁿndyuˈ ndoˈ na nchqueⁿˈ, cwa maxjeⁿ ntyjiˈ na matseiwa̱ya ntjom meiiⁿ nchii nnco̱ jno̱o̱ⁿˈa, ndoˈ mawantjo̱ⁿya meiiⁿ nchii nnco̱ matseicatsuundyo̱. 27 Cweˈ ncˈe joˈ yati xeⁿ ˈu seiweˈ sˈom ˈnaⁿya wˈaa banco yuu na cwileiweya sˈom ˈnaaⁿ nnˈaⁿ, quia joˈ toˈño̱ⁿ sˈom ˈnaⁿya ñequio tsˈiaaⁿnnomnaˈ quia na tyja̱.” 28 Ndoˈ tso patrom nda̱a̱ ntˈomcheⁿ mosoomˈm: “Catjeiˈyoˈ cwii meiⁿwaaˈ lˈo̱o̱ⁿ ndoˈ quiaˈyoˈ juunaˈ lˈo̱ juu tsˈaⁿ na maleiñˈoom qui meiⁿ. 29 Ee cantyjati na matseixmaⁿ ticwii cwii tsˈaⁿ, xeⁿ ya tsˈiaaⁿ machˈeeⁿ ñˈeⁿ juunaˈ quia joˈ nncoˈñomtyeeⁿ na nleilˈueeˈñê. Sa̱a̱ juu tsˈaⁿ na tisˈa tsˈiaaⁿ machˈee, nluiˈ cantyjati chjoowiˈ na maleiñˈoomtyeeⁿ. 30 Cweˈ joˈ catueˈyoˈ moso nchqueeⁿˈmˈaaⁿˈ chˈeⁿ yuu na jaaⁿñe. Joˈ joˈ nntyˈioom ndoˈ nneiⁿnqueeⁿ ndeiˈnˈoom.”\\nChaˈtso nnˈaⁿ tsjoomnancue nntuˈxeⁿndyena\\n31 ’Ja na cwiluiindyo̱ tsˈaⁿ na jnaⁿ cañoomˈluee, nndyo̱o̱nndaˈa ñequio chaˈtso ángeles ˈnaⁿya, na nntsa̱ˈntjo̱ⁿya. Quia joˈ nntseitˈmaaⁿˈñenaˈ ja na nncjo̱cajmaⁿ ntio ˈnaⁿya na jeeⁿ neiⁿncooˈ caxuee na nncuˈxa̱ⁿya nnˈaⁿ. 32 Ndoˈ nnˈaⁿ na chaˈwaa tsjoomnancue nntjomndyena jo no̱o̱ⁿ. Quia joˈ nnto̱ⁿˈa joona chaˈxjeⁿ na mato̱ⁿˈ cwii pasto canmaⁿ ñequio canchˈioo ntsmeiiⁿˈeⁿ. 33 Nntsˈaaⁿ na nncwintyjeeˈ canmaⁿ ntyjaaⁿˈaⁿ ntyjaya ndoˈ canchˈioo nntsˈaaⁿ na nncwintyjeeˈ ntyjatymaaⁿˈ. 34 Maluaaˈ nntsˈaa ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ˈntjo̱ⁿya. Nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnˈaⁿ na mˈaⁿ ntyjaaˈa ntyjaya: “Quioˈyoˈ ˈo nnˈaⁿ na jnda̱ jndaˈyoˈ na matioˈnaaⁿñe Tsotya̱ya ˈo. Catoˈñoomˈyoˈ naya na mañequiaaⁿ na mati ˈo cwilajomndyoˈ ñequio na matsa̱ˈntjoom. Ee luaaˈ teiyoti seijndaaˈñê cwentaˈyoˈ quia na tqueeⁿ tsjoomnancue. 35 Ee tyomˈaaⁿya na ñejndo̱ˈa ndoˈ tquiaˈyoˈ na tcwaaˈa. Tyomˈaaⁿya na ñeˈcˈua ndaa ndoˈ tquiaˈyoˈ na tˈua. Tyomaˈno̱o̱ⁿya cwii cwii tsjomˈyoˈ yuu na ticataˈjnaaⁿˈ nnˈaⁿ ja ndoˈ toˈñoomˈyoˈ ja naquiiˈ lˈaˈyoˈ. 36 Tyomˈaaⁿya na ntsaandyo̱ ndoˈ ˈo jlaˈtsaaⁿˈndyoˈ ja. Tyomˈaaⁿya na wiiˈa ndoˈ ˈo tyotsacajndoˈyoˈ ja. Tyomˈaaⁿya pra̱so ndoˈ tyotsantyjaˈyoˈ ja.” 37 Quia joˈ nnˈaⁿ na mˈaⁿ ntyjaaˈa ntyjaya na laˈxmaⁿna cantyja na matyˈiomyanaˈ nntˈo̱o̱na, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ntyˈiaayâ ˈu na ñeˈjndoˈ ndoˈ tquiaayâ na tcwaˈ, oo ntyˈiaayâ ˈu na ñeˈcˈuaˈ ndaa ndoˈ ñetquiaayâ ndaatioo na tˈuaˈ? 38 ¿Cwaaⁿ ntyˈiaayâ ˈu na tyomaˈnoomˈ yuu na ticataˈjnaaⁿˈ nnˈaⁿ ˈu ndoˈ toˈño̱o̱ⁿyâ ˈu quiiˈntaaⁿyâ, oo na ntyˈiaayâ ˈu na ntsaandyuˈ ndoˈ jlaˈtsaaⁿˈndyô̱ ˈu? 39 ¿Cwaaⁿ ntyˈiaayâ ˈu na wiˈ oo na mˈaaⁿˈ pra̱so ndoˈ sacajndo̱o̱ˈâ ˈu?” 40 Quia joˈ ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ˈntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿˈñeeⁿ: “Mayuuˈcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ˈyoˈ, meiⁿquia na lˈaˈyoˈ na teijndeiˈyoˈ cwii nnˈaⁿya nmeiiⁿ na titˈmaⁿ cwiluiiñe, nnco̱ teijndeiˈyoˈ.”\\n41 ’ Jnda̱ chii, ja na matsa̱ˈntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnˈaⁿ na mˈaⁿ ntyjaaˈa ntyjatymaaⁿˈ: “Quindyo̱o̱ˈyoˈ nacañomya ˈo nnˈaⁿ na jnda̱ tso Tyˈo̱o̱tsˈom na catˈuiiwiˈnaˈ ˈo. Jeˈ jeˈ nntsaˈyoˈ quiiˈ chom na tijoom canduuˈ na juu joˈ seijndaaˈñe Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaˈ tsaⁿjndii na nlcoˈwiˈnaˈ jom ñequio ángeles ˈnaaⁿˈaⁿ. 42 Ee tyomˈaaⁿya na ñeˈjndo̱ˈa sa̱a̱ tînquiaˈyoˈ na nlcwaaˈa. Tyomˈaaⁿya na ñeˈcˈua ndaatioo sa̱a̱ tînquiaˈyoˈ na nncˈua. 43 Tyomaˈno̱o̱ⁿya yuu na ticataˈjnaaⁿˈ nnˈaⁿ ja sa̱a̱ tîcatoˈñoomˈyoˈ ja. Tyomˈaaⁿya na ntsaandyo̱ sa̱a̱ tîcalaˈtsaaⁿˈndyoˈ ja. Tyomˈaaⁿya na wiiˈa sa̱a̱ tîcatsajndoˈyoˈ ja. Tyomˈaaⁿya na pra̱so sa̱a̱ tîcatsantyjaˈyoˈ ja.” 44 Quia joˈ nntˈo̱o̱ naⁿˈñeeⁿ no̱o̱ⁿ, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ñentyˈiaayâ ˈu na ñeˈjndoˈ, oo na ñeˈcˈuaˈ ndaa, oo na ñetoˈnoomˈ yuu na ticataˈjnaaⁿˈ nnˈaⁿ ˈu, oo na ñetˈoomˈ na ntsaandyuˈ, oo na ñeteiwiˈ, oo na ñetˈoomˈ pra̱so sa̱a̱ tîcateiˈjndeiiyâ ˈu?” 45 Quia joˈ nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿˈñeeⁿ: “Mayuuˈcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ˈyoˈ, ncˈe na tîcateijndeiˈyoˈ nnˈaⁿya nmeiiⁿ na titˈmaⁿ cwiluiindye, matyˈiomnaˈ nnco̱ tîcateiˈjndeiˈyoˈ.” 46 Ndoˈ nncˈoo naⁿˈñeeⁿ yuu na tijoom cantycwii na nlcoˈwiˈnaˈ joona. Sa̱a̱ nnˈaⁿ na mˈaⁿ cantyja na matyˈiomyanaˈ nntoˈñoomna na tijoom cantycwii na nntaˈndoˈna.","num_words":1146,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.058,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.26,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Kjoajtíntse xi xki̱ nó satíonajin | JW.ORG\\nTSJOA TʼAO TOKON NGANTSJAI\\nKjoajtíntse xi sʼe̱jnale je testigole Jeobá nó 2020\\nMenajin nga chótsenlai je kjoajtíntse xi jan nichxin sʼe̱jnanajin. Ndʼaibi nga (COVID-19) coronavirus tjín, toyaa jw.org sʼe̱jna jmeni xi kjoaʼa ya kjoajtíntse. Kʼiaa sá julio kao sá agosto sa̱tío je kjoanokjoaya xi kjoaʼa.\\nBixine: Kui sa̱kóya jméni xi koa̱n sʼin je chjoón, je xʼin, je xijchá kʼoa kao je xti nga tsjoa katasatío kon ngatsʼi ya yaniʼya. Kʼoati sa̱kóya nga kui xi mele Niná nga tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa kuinga nkjín koya jme xi kisindani kʼoa kʼoati kuinga kʼoasʼin kisindaniná nga koa̱n kʼoétsaojinkoaa jebi.\\nXoto: Ánni nga tsoyasonsíni ngakjijnda Sonʼnde je testigole Jeobá én xi faʼaitʼa Biblia. Kjoaʼa kjoanokjoaya, video kao entrevista xi kuitsoya ánni nga ʼmiyasínilaijin je chjota.\\nTaingo: Je Biblia kʼoatso nga je kjoanichikontʼain xi tsjoá Niná kui “xi sínyináná, kʼoa alikui kjoaʼaon tjenkao” (Proverbios 10:22). Tʼinkinóʼyai kjoanokjoaya xi kuitsoya nga ñaki kʼoatjín jotso én jebi. Je kjoanokjoaya jebi i ʼmi: “Jósʼin so̱koná kjoanyiná xi tsín kjoaʼaon tjenkao”.\\nXi bʼéyanajmí Biblia: Jósʼin basenkaoná je choa̱le Nehemías nga kisʼele kjoatsjoa kao kjoanʼiojin. Kʼiaa nga xoto kao nga taingo kjoaʼa jme xi bʼéyanajmí Biblia kʼoa i ʼmi. Je kjoatsjoa xi tʼatsʼe Jeobá tínroani kui xi tsjoánganʼioná (Nehemías 8:10).\\nALIKUI KʼOÉCHJÍ NGA CHÓTSENLAI\\nALIKUI JAʼAÍNLI KʼOA TSA CORREOLI MACHJÉN\\nChótsenlai jmeni xi kjoaʼa kʼoa chótsenlai video xi tʼatsʼe kjoajtíntse xi satíonajin.\\nSkotsenle kjoajtíntse xi jan nichxin\\nKʼoati chótsenlai jebi\\nJmeni xi kjoaʼa nga sʼe̱jna kjoajtíntse nó 2020\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain Jmeni xi kjoaʼa nga sʼe̱jna kjoajtíntse nó 2020\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Jmeni xi kjoaʼa nga sʼe̱jna kjoajtíntse nó 2020\\nNga xki̱ nó, jan kjoajtíntse satíonajin. Jméni xi sʼiain kʼianga nʼio koasenkaoli kjoajtíntse jebi.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Kjoajtíntse xi xki̱ nó satíonajin\\nKjoajtíntse xi xki̱ nó satíonajin\\nKjoajtíntse xi jan nichxin sʼe̱jnale je testigole Jeobá nó 2020: Tsjoa tʼao tokon ngantsjai\\nKataʼyai jméni xi koasenkaoná nga tsjoa sa̱tío tokoán ninga kjoa kuitjátojiaan.","num_words":304,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Je xi títjon rey koan ya Israel saʼnda nga kinikatíonʼio ya Babilonia | Bʼéyanajmí\\nJe xi títjon rey koan ya Israel saʼnda nga kinikatíonʼio ya Babilonia\\nJé Saúl xi títjon rey koan ya Israel. Tonga Jeobá tsakʼasjengi, kʼoa je David kitjoejin nga rey koan ʼndele Saúl. Nkjín koya jchaa xi tʼatsʼe David. Kʼianga sʼa xti, kao Goliat kiskan jngo chjota xi nʼio ngʼa kʼoa nʼioje kisʼe. Xijekoan, tsakanga xi totʼatsʼe kjoaxíntokonle Saúl. Xi koanskanni je Abigail jngo chjoón xi naskánakisʼe je tsakʼéchjoale David nga tsín jée tsakajngile yaole.\\nXijekoa̱n, nʼio tse xi jchaa xi tʼatsʼe Salomón, je tile David, je tsakʼejnangajaole David nga rey koanle naxinandá Israel. Nga jan rey xi títjon tsakatéxoma ya Israel ñachan nó tsakatéxoma nga jngó jngó. Kʼianga je kʼien Salomón, koanjaoya je naxinandá Israel, jngo xi te ntje̱ koan kʼoa xi ijngo jao ntje̱ koan.\\nJe xi te ntje̱, jao siento kao ñachan xjaʼaonjao nó koanle nga kjesa bichósíkjejin chjota asirio. Xijekoanni jngo siento kao kantejan nó, je ntje̱ xi jao kʼoati kinikjeson. Nga kui nichxin ya Babilonia kichaní je chjota israelita nga kinikatíonʼio. Je XI MAÑONI aon siento kao te nó bichóni, kʼoa nʼio tse jmeni xi ma je nó xotjín.\\nNga títjon, Niná kiskoejin Saúl tonga xi koanskanni alikui ti kisasennile xi tʼatsʼe. Je choa̱le Saúl nio chjíle jmeni xi bakóyaná.\\nJméni xi tsabe Niná xi tʼatsʼe David tonga xi tsín tsabe je Samuel\\nAli tsa tokuijin je xjoa̱xín xi basénni la̱jao̱ David xi tsakasenkao nga kisikʼien Goliat, jé Niná tsakasenkao\\nJe rey Saúl tsjoa koanle xi kao David. Ánni nga koanchinikeni kʼoa koanmenile kisikʼien David.\\nJe Abigail kʼoakitso nga to chjotachini je xʼinle, kʼoa tsakʼasjentjai nga tsín kinikʼien.\\nJe David tsakakó nga jetíjnanda nga rey koa̱n, kao kui tsakakóni jme xi kisʼin kʼoa kao xi tsín kitsjoaʼndele yaole nga kʼoakisʼin.\\nÑandia nga jée tsakasjaile yaole je David, kʼoa nkjín nó nga tse kjoa kisʼele je kao yaniʼyale.\\nA ñaki koanmele Salomón nga jaoya kisikao je ʼndílee.\\nNinga nʼio chjine koan je Salomón tojo koanjyole nga kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín.\\nKʼianga jetsakʼétsʼiakao Jeroboán nga tsakatéxoma, kjitʼanangi kʼoakitsole naxinandá nga katafaʼatone kjoatéxomale Niná.\\nJe Jezabel tsakásjaile jokisʼin nga tsʼe koan jmeni xi koanmele.\\nÁnni nga je chjota xi se kitítjonsínile je chjotakjoajchán kʼoa nga tsín jme ki̱cha̱ yʼasíni.\\nA kjoaʼáyanile jngo xi jekʼien. Jekʼoakoan nichxin kjoatse.\\nKao kjoanʼiojin kinchja̱. Nga kʼoakisʼin jngo chjota koanndaya.\\nJe Jonás koanjinle nga nʼio chjíle nga nitjosoán jmeni xi tso je Jeobá.\\nNga títjon tochoaa ʼnde jñani ʼndenaxó koan. Tonga nichxin xi nroaján kuikoa̱n ngayeje Sonʼnde.\\nJngo ánkje xi 185,000 sondado asirio kisikʼien nga tojngo nitje̱n.\\nNga sʼa xti je Josías kui kʼoakisʼin xi nʼio tse kjoanʼiojin koanchjénle.\\nJe Jeremías kʼoakitso nga sʼa nʼio xti nga profeta koa̱n, tonga je Niná kʼoakitsole nga kʼoakoa̱nle.\\nNda tsakatio ninga nʼio kjin tsakatio je xijchále.\\nÁnni nga kitsjoaʼndesíni je Niná nga kisikjeson Jerusalén je chjotakontrale naxinandá Israel.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Je xi títjon rey koan ya Israel saʼnda nga kinikatíonʼio ya Babilonia\\nXi mañoni: Je xi títjon rey koan ya Israel saʼnda nga kinikatíonʼio ya Babilonia","num_words":478,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Ijngosa rey xi nda kisʼin ya Israel: Josías | Bʼéyanajmí\\nTOSʼA jin nóle Josías kʼianga rey tsakʼejnale nga jao ntje̱le Israel. Jngo xi sʼa kʼoatjín nóle nga rey kʼoéjna sʼa nʼio choa. Kʼoa kuinga je tsakasenkaosíni nga títjon xi je chjota jchínga nga tsakatéxomale naxinandá.\\nKʼianga je ñato nó tíbatéxoma rey Josías, jé Jeobá tsakásjai. Tsʼe choa̱ kitjenngi je rey xi nda kisʼin joni tsa David, Josafat kao Ezequías. Kʼianga sʼa xtisa, tjín xi kisʼin xi kjoanʼiojin koanchjénle.\\nNʼio nkjín nó nga me ngatsʼi chjota israelita nga tsʼen koan. Niná ndiso tsakʼétsʼoale. Xkóson tsakinyále xkóle. Kuinga je Josías kʼoa kao chjotale tsakjaʼáxínsíni je kjoaʼyaxkón ndiso ya naxinandá. Ñʼai tíjna xá jebi, kʼoajin nga nʼio nkjín chjota xi niná ndiso tsakʼétsʼoale. A tiʼyaní ibi je Josías kao chjotale nga tjíosíxkoa̱ je xkóson.\\nXijekoan, je Josías jan chjota tsakánele nga kʼoendaya je yo̱ngo̱le Jeobá. Kinijéle taon je naxinandá kʼoa je tsakʼaile chjota xokjoan nga ya sichjénle yo̱ngo̱. Kʼianga tjíosíxá ya yo̱ngo̱, je naʼmi ngʼajko̱ Hilquías jngo tsojmi xi nʼio chjíle koansjaile: je xo̱n kjoatéxoma xi je Jeobá kʼoakitsole Moisés nga kiski nichxin kjoatse, kʼoa likui ʼyale jña kijna xo̱n jebi tsakai.\\nKʼianga kichanile xo̱n jebi je Josías, kʼoakitso nga katasʼexkiale. Nga je kinrʼoé, je Josías tsabe nga tsín tjíosítjoson naxinandá je kjoatéxomale Jeobá. Nʼio ba koanle, kuinga tsakʼéjndasíni najñole, josísʼin matsen ibi. Kitso: “Je Jeobá nʼio jtile xi tʼatsaan, nga je xijcháná likui kisitjoson je kjoatéxoma xi nroatʼa xo̱n jebi”.\\nJosías kʼoakitsole je naʼmi ngʼajko̱ Hilquías nga katakjonangi jméni xi sikao Jeobá je naxinandá. Hilquías je kikjonangile jngo chjoón xi kinchjaya tʼatsʼe Niná, xi Huldá tsakʼin. Je chjoón jebi kui én jebi kitsjoale xi tʼatsʼe Jeobá tínroani nga kʼoakatatsole Josías, kitsole: “Jerusalén kʼoa kao ngatsʼi chjota naxinandá kjoañʼai kʼoaile nga niná ndiso tjíobʼétsʼoale kʼoa nga kjoatsʼen kijnakitse naxinandá. Tonga ji, Josías, nga kui xi ndatjín kʼoatinʼiai, je kjoañʼai jebi kʼia saʼnda kjoaʼai nga ji xi je kuiyái”.\\nJe Josías, tsjoake koan Jeobá kʼoa jtike koan xi chʼaotjín\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Ijngosa rey xi nda kisʼin ya Israel","num_words":329,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Apocalipsis 3 AMU - Ñˈoom na tja tsjoom Sardis - Bible Gateway\\nÑˈoom na tja tsjoom Sardis\\n3 Tsoticheⁿ Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—Catseiljeiˈtiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ namˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ na mˈaⁿ tsjoom Sardis. Catsuˈ: “Luaa matsjo̱o̱ nnco̱ na matseixmaⁿya ntquieeˈ Espíritu cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ ntquieeˈ cancjuu: Tcuu mantyjiiya chiuu waa tsˈiaaⁿ ˈnaⁿya na cwilˈaˈyoˈ na mˈaⁿˈyoˈ ndoˈ na waa ñˈoom cantyja ˈnaⁿˈyoˈ na jeeⁿ tandoˈ nˈomˈyoˈ, sa̱a̱ tiyuuˈ. ˈO cwilaxmaⁿˈyoˈ chaˈcwijom lˈoo. 2 ˈO na mˈaⁿˈyoˈ chaˈcwijom na cwindaˈyoˈ, calcwiiya nˈomˈyoˈ. Juu chjoowiˈ na ndi cwileiñˈomˈyoˈ, calajnda̱ˈyoˈ na nncjaanajndeiinaˈ. Ee mawaa xjeⁿ na ñeˈcantycwii nayaˈñeeⁿ naquiiˈ nˈomˈyoˈ. Ee maljeiya na tixcwe cwilˈaˈyoˈ jo nnom Tsotya̱ya Tyˈo̱o̱tsˈom. 3 Quia joˈ tyeⁿ cjaañjoomˈ nˈomˈyoˈ ñˈoom naya na jnda̱ toˈñoomˈyoˈ. Calaweˈyoˈ joonaˈ ndoˈ calcweˈ nˈomˈyoˈ. Ee xeⁿ ticalajndaaˈndyoˈ na nncˈomˈcˈeendyoˈ, matsˈia joˈ nncua̱caño̱o̱ⁿya ˈo chaˈcwijom macwjeeˈcañoom tsaⁿcanchˈue quia ticˈomcˈeeñe tsˈaⁿ. Meiⁿ xocalaˈno̱ⁿˈyoˈ ljoˈ xjeⁿ nncua̱caño̱o̱ⁿya ˈo. 4 Sa̱a̱ mˈaⁿ cwantindyoˈ ˈo tsjoom Sardis na tyoolacwajndiindyoˈ liaˈyoˈ ñequio natia. Joˈ chii nñequiaya liaa canchiiˈ na nlcweeˈyoˈ ndoˈ nncˈomˈyoˈ ñˈeⁿndyo̱ ee laˈxmaⁿˈyoˈ na nndaˈyoˈ joonaˈ. 5 ˈÑeeⁿ joo na jnda̱a̱ jnaⁿndye ñequio natia, nntseicwa̱ya liaa canchiiˈ naⁿˈñeeⁿ. Meiⁿ tijoom catseicanduuˈa ncueena nacjooˈ libro na chuunaˈ ncuee nnˈaⁿ na ticantycwii na cwitaˈndoˈ. Ndoˈ nncwjiˈyuuˈndyo̱ na cwiluiindyena cwentaya jo nnom Tsotya̱ya ndoˈ mati jo nda̱a̱ ángeles cwentaaⁿˈaⁿ. 6 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ.”\\nÑˈoom na tja tsjoom Filadelfia\\n7 Tsoticheⁿ Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—Catseiljeiˈtiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ namˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ na mˈaⁿ tsjoom Filadelfia. Catsuˈ: “Ja cwiluiindyo̱ na ljuˈ tsˈo̱o̱ⁿ ndoˈ cwiluiindyo̱ ñˈoom na mayuuˈ. Chaˈxjeⁿ David tyowaa najneiⁿ na tyotsa̱ˈntjoom chaˈwaa ndyuaaⁿˈaⁿ, mati ja matseixmaⁿya juu najndeii na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom. Ee ja tseixmaⁿya na nñequiaya na wanaaⁿ na nncjaaquieeˈ tsˈaⁿ cañoomˈluee oo na ticwanaaⁿ. Nnco̱ matseicanaaⁿndyo̱ ndoˈ tjaa ˈñeeⁿ juu nnda̱a̱ nntseicuˈtyeⁿ. Oo matseicuˈtya̱ⁿya ndoˈ tjaa ˈñeeⁿ juu nnda̱a̱ nntseicanaaⁿñe. Luaa waa na matsjo̱o̱ nnco̱: 8 Mantyjiiya chiuu waa tsˈiaaⁿ ˈnaⁿya na cwilˈaˈyoˈ. Cantyˈiaˈyoˈ, jnda̱ seicanaaⁿndyo̱ cwii chaˈcwijom ˈndyootsˈa jo nda̱a̱ˈyoˈ cha nnda̱a̱ nntjeiˈyuuˈndyoˈ cantyja ˈnaⁿya, ndoˈ tjaa ˈñeeⁿ juu nnda̱a̱ nntseicuˈ. Ee meiiⁿ titˈmaⁿ waa na jnda̱ˈyoˈ, sa̱a̱ cwilacanda̱ˈyoˈ ñˈoomya meiⁿ tyootjeiˈndyoˈ cantyja ˈnaⁿya. 9 Luaa waa na nntsˈaaya. Mˈaⁿ nnˈaⁿ tsjomˈyoˈ na cwiluena na joona na mayuuˈcheⁿ judíos na wiˈ tsˈom Tyˈo̱o̱tsˈom. Sa̱a̱ cantyja na cwilˈana machˈeenaˈ na tiyuuˈ na ljoˈ. Ñenquiiˈcheⁿ cantu cwilaˈneiⁿna, ee laˈxmaⁿna tmaaⁿˈ cwentaaˈ Satanás. Joˈ chii queⁿˈyoˈ cwenta, nntsˈaaya na nncˈoontyjaaˈna ˈo na nntaˈna cantyena jo nda̱a̱ˈyoˈ. Ndoˈ na nncˈoolaˈno̱ⁿˈna na ja mˈaaⁿya na candyaˈ tsˈo̱o̱ⁿya ˈo. 10 Ncˈe na cwiqueⁿˈyoˈ cwenta ñˈoom na tsjo̱o̱ na ticaˈndyencˈuaaˈndyoˈ meiⁿchiuucheⁿ na cwitjomˈyoˈ, joˈ chii mati ja nntsˈaa cwenta ˈo juu xjeⁿ quia na nlcoˈwiˈnaˈ chaˈtsondye nnˈaⁿ na mˈaⁿ tsjoomnancue. 11 Queⁿˈyoˈ cwenta, matyuaaˈ nncua̱caño̱o̱ⁿya ˈo. Chaˈtso naya na tseixmaⁿya na jnda̱ toˈñoomˈyoˈ, tilaˈcandyaandyoˈ joonaˈ, chaˈ tintsˈaanaˈ na ticandaˈyoˈ cwii corona. 12 ˈÑeeⁿ juu na cwinaⁿñe ñequio natia, ja nntsˈaa na nljooˈñetyeⁿ nacañoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. Nntseijomnaˈ tsaⁿˈñeeⁿ chaˈcwijom cwii ta tsˈoomxˈee watsˈom cañoomˈluee. Ndoˈ tijoom cwinncwjiˈnaˈ juu joˈ ee nquii Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaya cwiluiiñê watsˈomˈñeeⁿ. Ndoˈ nntseiljeiya xueⁿˈeⁿ nacjooˈ tsaⁿˈñeeⁿ ñequio xueeˈ tsjoom ˈnaaⁿˈaⁿ, majuu tsjoom Jerusalén xco. Tsjoomˈñeeⁿ nndyocuenaˈ na nnaⁿnaˈ cañoomˈluee yuu na mˈaaⁿ nqueⁿ na cwiluiiñê cwentaya. Ndoˈ mati nntseiljeiya cwiicheⁿ xueya na xconaˈ nacjooˈ tsaⁿˈñeeⁿ. 13 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ.”\\nÑˈoom na tja tsjoom Laodicea\\n14 Tsoticheⁿ Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—Catseiljeiˈtiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ namˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈaⁿ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na mˈaⁿ tsjoom Laodicea. Catsuˈ: “Luaa matsjo̱o̱ nnco̱ na cwiluiindyo̱ ñˈoom na mayuuˈ ndoˈ ñequiiˈcheⁿ macwjiˈyuuˈndyo̱ ñˈoom na canda̱a̱ˈ. Ñˈeⁿndyo̱ ja sˈaa Tyˈo̱o̱tsˈom chaˈtso na tuii. 15 Ja mantyjiiya chiuu waa na laˈxmaⁿˈyoˈ. Ticatseijomnaˈ ˈo meiⁿ chaˈna ndaatioo teiⁿ, oo meiⁿ chaˈna ndaatioo jmeiⁿˈ. Toom cweˈ mˈaⁿˈyoˈ na queeⁿya nˈomˈyoˈ cantyja ˈnaⁿya quia joˈ nntseijomnaˈ ˈo chaˈna ndaatioo jmeiⁿˈ. Oo toom cweˈ canda̱ˈñˈeⁿ na lˈo̱ˈyoˈ ja quia joˈ nntseijomnaˈ ˈo chaˈna ndaatioo teiⁿ. 16 Sa̱a̱ ncˈe na cweˈ cwiljoyato nˈomˈyoˈ chiuu waa na mˈaⁿˈyoˈ, joˈ chii matseijomnaˈ ˈo chaˈcwijom ndaa na cweˈ tueˈncue, meiⁿ tijmeiⁿˈ ndoˈ meiⁿ titeiⁿ. Na luaaˈ waa na cwilaˈxmaⁿˈyoˈ, maxjeⁿ nncwjiiˈa ˈo cantyja ˈnaⁿya chaˈxjeⁿ na macwjiˈ tsˈaⁿ ndaajnaⁿˈ quiiˈ ˈndyoo. 17 Ee cwinduˈyoˈ: Jâ tyandyô̱, jnda̱ teitˈaaˈ ˈnaaⁿyâ. Meiⁿ cwii tjaa na cwimatseitjo̱o̱naˈ jâ. Sa̱a̱ ticaliuˈyoˈ na ˈo laˈxmaⁿˈyoˈ nnˈaⁿ na ntyˈiaaˈndye. Laˈxmaⁿˈyoˈ nnˈaⁿ na wiˈ cwitjoom, ndoˈ nnˈaⁿ na jñeeⁿˈndye. Laˈxmaⁿˈyoˈ na nchjaaⁿˈyoˈ ndoˈ na ñecantseiˈndyoˈ. 18 Joˈ chii matseijndo̱ˈa nˈomˈyoˈ na calˈueeˈndyoˈ naya na mˈaaⁿya na matseijomnaˈ juunaˈ chaˈna sˈom cajaⁿ na cajndati, quia joˈ nncˈomˈyoˈ na mayuuˈcheⁿ na tyandyoˈ jo nnom Tyˈo̱o̱tsˈom. Ndoˈ calˈueendyoˈ liaa canchiiˈ na mˈaaⁿya na nlcweeˈyoˈ, quia joˈ nntseicuˈnaˈ na jnaaⁿˈyoˈ na mˈaⁿˈyoˈ na ñecantseiˈndyoˈ. Ndoˈ calˈueeˈndyoˈ ncheⁿˈ nasei na nncˈoocue nˈomnda̱a̱ˈyoˈ quia joˈ nleitquiooˈyoˈ na nlaˈno̱ⁿˈyoˈ chiuu waa cantyja na mˈaⁿˈyoˈ. 19 Chaˈtso nnˈaⁿ na candyaˈ tsˈo̱o̱ⁿya, quia cwilaˈtjo̱o̱ndyena macwaⁿya joona, ndoˈ matseiseiˈa joona quia na macaⁿnaˈ. Joˈ chii ñequiiˈcheⁿ cˈomˈyoˈ na cjooˈ nˈomˈyoˈ cantyja ˈnaⁿya, ndoˈ calcweˈ nˈomˈyoˈ. 20 Queⁿˈyoˈ cwenta, meintyja̱a̱ˈa ˈndyootsˈa ndoˈ macjo̱o̱ˈa juunaˈ. Xeⁿ mˈaaⁿ ˈñeeⁿ juu na nndii na macwaⁿya, ndoˈ nntseicanaaⁿñe ˈndyootsˈa, nncjo̱quia̱ˈa na nntseijomndyo̱ ñˈeⁿñê. Nlcwaaˈa ñˈeⁿñê ndoˈ mati nlcwaaⁿˈaⁿ ñˈeⁿndyo̱. 21 ˈÑeeⁿ juu na jnda̱ jnaⁿñe ñequio natia, quia mawaˈcatya̱ⁿ tio ˈnaⁿya, nñequiaya na nncwaˈcatyeeⁿ na cañomya, chaˈxjeⁿ ja jnda̱ jnaⁿndyo̱ ñequio natia ndoˈ jnda̱ jndyocajmaⁿya nacañoomˈ Tsotya̱ya tio ˈnaaⁿˈaⁿ. 22 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ.”","num_words":869,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.064,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.266,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Koakoá kjoanda josʼín je Jeobá | Kjoaʼmiya xi chotʼayá\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Septiembre 2018\\nTʼEXKIAI NGA ÉN afrikáans albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental aymara azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún becol bengalí birmano boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel catalán cebuano checo chichewa chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chol chuvash cibemba cingalés citonga congo coreano criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice croata damara dangme danés digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga enzema eslovaco esloveno español estonio ewé finlandés fiyiano fon francés ga garífuna georgiano gokana guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu holandés húngaro ibanag ibo ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés kabiye kannada kaonde kekchí kikamba kikuyu kiluba kiniaruanda kirguís kiribatiano kirundi kisonge kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas coreano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas keniano lenguaje de señas malauí lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zambiano lenguaje de señas zimbabuense letón lingala lituano luganda lunda luo luvale macedonio malayo malayálam malgache mam mambue-lungu maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mongol more motu nepalés ngäbere (o guaymí) noruego náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua boliviano rumano ruso samoano sango sena sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco tagalo tai tamil tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uzbeko uzbeko (alfabeto latino) vendal vietnamita waray-waray wolaita xhosa yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya\\nKoakoá kjoanda josʼín je Jeobá\\n“Tsjoa tjínle je xi bakóle kjoamatokon je xi ma̱ tjío” (SAL. 41:1).\\nKJOAJNDA 130, 107\\nJÓSʼIN KOAKOÁ KJOANDA\\n1. Jósʼin bakó je choʼndale Niná nga tsjoake xínkjín.\\nNGATSʼI je choʼndale Jeobá jngo tjíjtsa Sonʼnde tojngo familia mani kʼoa bakóle kjoatsjoacha xínkjín (1 Juan 4:16, 21). Ali tosakʼoajin nga bʼainganʼiolee je xíngiaa. Tobʼelañá, nda nikoaa je ndsʼee kʼoa kui nokjoakoaa je én xi nda tso. Kʼianga bakolee kjoanda kʼoa majinná jotjío kon je xi ngikʼa, jé Niná chjenngilee “joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha” (Efes. 5:1).\\n2. Jósʼin kiskenngi Jesús je choa̱le Nʼaile kʼianga tsakakó kjoatsjoacha.\\n2 Je Jesús nʼio ndasʼin kitjenngi je choa̱le Nʼaile. Ngantsjai nichxin nga tsakakóle kjoanda je chjota. I kitso: “Nroachonnáo ngatsʼio xi nʼio tinixáo kʼoa xi tse chʼá tichʼao, nga an xi sikʼéyokjáyano. [...] Nga ndʼénía, kʼoa yo̱ma̱ kjiakoan” (Mat. 11:28, 29). Kʼianga mangíntjenngiaa choa̱le Jesús kʼoa bakolee “kjoamatokon je xi ma̱ tjío”, ndasʼin biyoaa ngixkon Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa tsjoa satío tokoán (Sal. 41:1). Kataʼyala jósʼin koakolee kjoanda je familianá, jósʼin koakoá kjoanda jinjtín kʼoa kʼianga ʼmiyasoán.\\nKOAKOLEE KJOANDA JE FAMILIANÁ\\n3. Je xi xʼin ma jósʼin tjínnele skoe̱kon je chjoónle.\\n3 Je xi tjínnele koatio je choa̱ ya yaniʼyale nga koako kjoanda jé xi xʼin ma (Efes. 5:25; 6:4). Je Biblia kʼoatso nga je xi xʼin tjínnele koakole kjoanda kʼoa sijinle yaole josʼe kon je chjoónle (1 Ped. 3:7). Kʼianga koakolee kjoanda jngo chjota, machjén nga títjonkjoanla katamajinná jotjín kon. Je xʼin xi majinle jotjín kon je chjoónle be nga nʼio chjíle je chjoónle kʼoa nga nkjín koya jñani tsín koa̱nngóson nga jngó jngó, tonga alikui xi tsonile tsa ngisa nangi tíjna je chjoónle (Gén. 2:18). Kuinga je xi xʼin ma, ngisaa kui tsjoále kjoandosin josʼe kon je chjoónle kʼoa bakóle kjoanda kao kjoaxkóntokon. Jngo tichjaa xi Canadá tsʼe itso: “Je xʼinna kuenta sʼín ngantsjai josʼe tokoan, kʼoa alikuikʼia i̱ tsona: Alikui tjínnele kʼoasʼe tokuin. Xi ijngosani, nrʼoéna jmeni xi xinle. Kʼianga jme kjoafaʼaitsjen tsjoáná, kao kjoanda kʼoatsonina”.\\n4. Jósʼin koakole kjoaxkóntokon je chjoónle je xi xʼin ma.\\n4 Je xʼin xi majinle jotjín kon je chjoónle kuenta sʼín josʼin síkjaʼaitsjen, tsín kjaʼaí yánchjín si síkao kʼoa tsín kjaʼaí yánchjín síndosin. Kʼoa tsín kʼoasʼín ninga ya redes sociales kʼoa tsa ya Internet (Job 31:1). Alikui tsa tokuijin nga tsjoake je chjoónle nga kixi manile, kʼoati kuinga tsjoake je Niná kʼoa jtike je xi chʼaotjín (tʼexkiai Salmo 19:14; * 97:10 *).\\n5. Jósʼin je xi chjoón ma nga mandosinle je xʼinle.\\n5 Kʼianga kui fitjenngi je choa̱le Jesucristo je xi xʼin ma, je chjoónle bakóle kjoaxkóntokon (Efes. 5:22-25, 33). Kʼoa je chjoón kʼoati kuenta sʼín je xʼinle. Tobʼelañá, kʼianga tse nichxin síkʼayale je xá xi kjinele ya jinjtín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tjín xi kjimakjáojinle. Jngo ndsʼee xi Gran Bretaña tsʼe, itso: “Sakʼoaa be je chjoónna nga tjín xi makjáojinna. Kʼoa kui fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Proverbios 20:5, koyala kʼoa kʼiaa fákaonajmína kʼianga bele kon, tokʼiaa nga tsín jme xi bʼeyanajmíle tsa jmeni xi tsín je tjínnele sʼe̱jinle”.\\n6. Jósʼin kuinyakoaa je ʼndíxti nga katabakóle kjoanda je xi ngikʼa, kʼoa jósʼin koasenkao jebi.\\n6 Kʼianga bakóle kjoaxkóntokon xínkjín je xi xijchá ma, nʼio nda choa̱ batíole je ʼndíxtile. Tonga kʼoati je kjinele kuitsoyale josʼin koakole kjoaxkóntokon xi kjaʼaí. Tobʼelañá, koaan kʼoakitsole nga tsín ya kʼoétsoma toka ya Ndʼia jña chotʼayá, kʼoa tsa kʼiaje̱ nga bichijtián kao je ndsʼee, nga je títjon xi jchínga katakjoé je xi bichiñá. Ngatsʼiñá nga koa̱n kuinyakoaa je xi xijchá ma. Jngola choa̱ kʼoéjnaa, tsa jngo tiʼndí skóxʼáná xo̱ntjoa, kʼoakʼuínlee nga nda kasʼín. Tsa kʼoakʼuínlee, nda sʼe̱ kon kʼoa koa̱njinle nga ngisa nda “nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé” (Hech. 20:35).\\nKOAKOÁ KJOANDA JINJTÍN\\n7. Jósʼin tsakakóle kjoanda je Jesús jngo chjota xi jtaya, kʼoa jmé xi bakóyaná jebi.\\n7 Kʼianga ya ʼnde jña Decápolis ʼmi tíjna je Jesús, je chjota “jaʼaikaole jngo xi jtaya, xi likui nda male nchja̱” (Mar. 7:31-35). Je Jesús kikaotʼaxin kʼoa kisindayaa. Ánni tsín ya kisindayani ngixko̱n chjota. Kuijin nga koanjinle je Jesús nga tsín nrʼoé chjota jebi kʼoa nga tsín nda bijnajinle chjotankjín. Ñá alikui koa̱nná koatioá kjoaxkón joni je Jesús, tonga koaan nga kuenta sʼiaan jmeni xi machjénle kʼoa kao jotjío kon je ndsʼee. Je pastro Pablo itso xi kiski: “Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda” (Heb. 10:24). Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Jesús nga tsakakóle kjoanda jngo chjota xi jtaya.\\n8, 9. Jósʼin koakolee kjoanda je ndsʼee xi jejchínga kʼoa kao je xi chʼin tjínle. Tikʼaxki̱ kʼai choa̱.\\n8 Koakolee kjoanda je ndsʼee xi jejchínga kʼoa kao je xi chʼin tjínle. Je chjotale Cristo nda sítjoson je xá xi kjinele, tonga ali tsakuijin xi ngisa chjíle, je xi ngisa chjíle kuinga bakó kjoatsjoacha (Juan 13:34, 35). Nga tjínná kjoatsjoacha kui xosíkaoná nga binyakaoñá je ndsʼee xi jetjínle nó kʼoa kao je xi chʼin tjínle nga koa̱n koai je kjoajtín kʼoa nga koa̱n kuitsoyason. Binyakaoñá ninga tsín tinʼio tse chókjoanile (Mat. 13:23). Jngo ndsʼee xi Michael ʼmi, xi silla de ruedas tíjnaya, nʼio tsjoá kjoanda nga binyakao je familiale kʼoa kao je ndsʼee nga ma tsoyason. Itso: “Nga kʼoasʼin binyakaona me tongantsjai fia je kjoajtín kʼoa me tokjitʼa xinyasoan. Xi ngisa tsjoake̱ kuinga ya xinyasoan jñani nʼio tjín chjota”.\\n9 Ya Betel tjío je ndsʼee xi jejchínga kʼoa xi chʼin tjínle. Jósʼín je xi superintendente sʼin tjío nga bakóle kjoanda. Kuinga binyakao nga karta kji kʼoa nga kao teléfono tsoyasonni. Jngo ndsʼee xi Bill ʼmi, xi 86 nóle, karta kjile je chjota xi kjintʼa tjío. Je ndsʼee jebi itso: “Bʼainíjin kjoanda nga karta chjijin”. Je tichja xi Nancy ʼmi, xi jeme 90 nóle, itso: “Kʼianga karta kjia, kʼoasʼin xinyasonña je Énle Niná. Je chjota machjénle nga skoe̱ tʼatsʼe Niná”. Je Ethel, xi kʼia nga nó 1921 kitsin, itso: “Tongantsjai nga makjineya yaona. Tjín nichxin nga ñʼai mana nga bʼakjá najñona”. Ninga kʼoalani, nʼio tsjoake nga kao teléfono tsoyasonni, kʼoa tjín je chjota xi mandosinle nga nkjín kʼa tsoyale. Kʼoa je tichjaa xi Barbara ʼmi, xi 85 nóle, itso: “Nga chʼin tjínna, alikui kʼoamana nga kjitʼa xinyasoan. Kao teléfono xinyasonnile je chjota. Tsjoale kjoanda je Jeobá”. Jngo jtín mani je ndsʼee xi jejchínga xi saʼnda tsín jngo nó nga 1,228 ora kitsoyason, kʼoa 6,265 karta kiski, tsʼato 2,000 kʼa kinchja̱le je chjota kao teléfono, kʼoa 6,315 xo̱n xi Énle Niná yʼangini kisikʼabíson. Nʼiojin tsjoa tjín kon je Jeobá nga kʼoasʼín ndsʼee jebi (Prov. 27:11).\\n10. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee nga nda kjuinrʼoé jmeni xi ʼmiyaná kʼianga satíoná kjoajtín.\\n10 Koakoá kjoanda nga satíoná kjoajtín. Tsa bakolee kjoanda je ndsʼee, kuinyakaojián nga nda kjuinrʼoé jmeni xi ʼmiyaná nga satíoná je kjoajtín. Jngo koya xi koa̱n sʼiaan kuinga xátí kuichoa je kjoajtínná. Sakʼoajin tsín kʼoakoa̱nna nga xátí kuichoaa, tonga tsa jekʼoasʼin nganá nga tojochon bichoaa, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi koa̱n sʼiaan nga xátí kuichoaa. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakoñá nga bakolee kjoanda je ndsʼee. Xi ijngosani, je xi kʼoatsona nga kuiyojtián jéní Jeobá kao Jesús (Mat. 18:20). Kʼoa tjínnele koakolee kjoaxkóntokon.\\n11. Ánni nga tjínnenile sitjoson jmeni xi tso 1 Corintios 14:40 je ndsʼee xi bʼakaole nga tsoya ya jinjtín.\\n11 Ijngosa koya josʼin koa̱n koakoá kjoanda ya jinjtín, kuinga si̱tjosoán je kjoatéxoma xi kʼoatso nga “ngayeje kjoa ñaki nda katabitjoson kʼoa ñaki nda katasʼendajin” (1 Cor. 14:40). Tobʼelañá, je ndsʼee xi bʼakaole nga tsoya ya jinjtín, alikui koa̱n sikʼatoné jokjitse kuinchja̱ya. Kʼoasʼin koakoni nga kuenta sʼín je ndsʼee xi chasa nga kuinchja̱ya kʼoa kao je ndsʼee xi tjíonrʼoé. Ánni. Nga̱ tjínkʼa je ndsʼee xi kjin nroani nga faʼai kjoajtín, kʼoa tjínkʼa xi karro kjoé nga fini ndʼiale, kʼoa tjínje̱ xi tsín testigole Jeobá mani je xʼinle kʼoa tsa chjoónle xi koyale nga xátí kuicho ndʼiale.\\nJósʼin tjínnele jchatokoán je xi xá tjínle jinnaxinandále Niná\\nI̱ jinjtín kʼoa kʼianga satíoná je kjoajtíntse, sakʼoaa faʼaisíxatʼaná je ndsʼee xi tse xá tjínle jinnaxinandále Niná kʼoa tsa jngoje̱ ndsʼee xi nʼio ʼyale. Jolani, je superintendente xi tsʼe circuito, tsa jngo ndsʼee xi ya Betel síxá, tsa jngo ndsʼee xi ya tíjnajinle je Comité xi tsʼe Sucursal, tsa jngo ndsʼee xi ya tíjnajinle je Cuerpo Gobernante kʼoa tsa jeje̱ xi binyakao.\\nMachjén nga koakolee kjoanda je ndsʼee jebi nga kuenta sʼiaan je xá xi sʼín kʼoa nga koakolee kjoaxkóntokon jotjío kon (1 Tes. 5:12, 13). Jngo koya josʼin koakoá nga ʼyachjiá ndsʼee jebi kʼiaa nga nda si̱koaa kʼoa tsín kʼoasi̱koaa joni tsa jngo chjota xi ya televisión faʼa. Ánni kʼoabixónsíñá jebi. Kuinga tjínkʼa xi kjoanʼio sʼínle je ndsʼee nga foto bʼasjele kʼoa saʼnda tjínkʼa xi tsín síjékjoale kʼoa yaa redes sociales síkin. Kʼoa tjínkʼa xi kʼoatsole ndsʼee nga firmale katabatíotʼa je librole kʼoa tsa je Bibliale. Kʼiatsa kʼoasʼiaan kuijin timangíntjenngiaa josʼín je chjota xi tsín Jeobá bexkón (Efes. 2:1, 2).\\nJe Jeobá kui xi mele nga nangitokon katama je choʼndale, kʼoa ngisaa je ndsʼee xi tse xá kjinele (Mat. 23:11, 12). Kuinga machjénni nga tsín síxkón si̱koaa ndsʼee jebi nga̱ kʼoati choʼndale Niná ma kʼoa nga tsín kjoanʼio sʼianlee nga foto chʼa̱sjelee (Miq. 6:8; 1 Cor. 10:31). *\\n^ párr. 54 Chótsenlai je rekuadro xi faʼaitʼa je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe sá enero nó 2016 pájina 27, jñani tso: “Je kjoatsjoacha likui sísoale xínkjín”.\\n12. Ánni bakinnile je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koakolee kjoaxkóntokon kao kjoatsjoacha (chótsenlai je rekuadro “ Jósʼin tjínnele jchatokoán je xi xá tjínle jinnaxinandále Niná”).\\n12 Je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín nʼio síxá kʼoa nda choa̱ batío nga tsoyason, kuinga machjénsíni nga chjí jchaa jme xi sʼín (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:12, 13). * Bʼailee kjoanda ngayeje jmeni xi sʼín xi tʼatsaan. Kuinga machjénni nga kuinyakoaa kʼoa kʼoainganʼiolee. Je Biblia itso: “Batiokontʼain xi tʼatsʼe ni̱ma̱no, nga̱ tjínnele nga tsjoá kuinda” (Heb. 13:7, 17).\\nKOAKOÁ KJOANDA KʼIANGA ʼMIYASOÁN\\n13. Jmé xi bakóyaná josʼin tsabekon Jesús je chjota.\\n13 Je Isaías i kitso xi tʼatsʼe Jesús: “Alikui skótʼaó je yána̱xo̱ xi chikjan, kʼoa likui sikitsʼao je xka̱ xi totjoʼndi̱” (Is. 42:3). Je Jesús tsjoake koan je chjota. Koanjinle jokoanle je chjota xi ba tjío kon, xi ya mangóson joni “yána̱xo̱ xi chikjan” kʼoa joni “xka̱ xi totjoʼndi̱” xi jeme fitsʼao. Kuinga tsakakóni kjoanda, ndʼé koan kʼoa tsejta koan. Saʼnda je xi sʼa xtiʼndí tsjoake koan je Jesús (Mar. 10:14). Ñá alikuikʼia kʼoakjoansʼin koa̱njinná jotjío kon je chjota joni je Jesús kʼoa alikuikʼia kʼoakjoansʼin koakoyalee. Tonga koaan koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee. Yaa koakoñá jebi josʼin chja̱kaonajmiá, kʼiáni kʼoa jókji tse chja̱kaonajmiá.\\n14. Ánni nga tjínnenile chósonnilee josʼin chja̱koaa je chjota kʼianga ʼmiyalee je Énle Niná.\\n14 Jósʼin chja̱kaonajmiá je chjota kʼianga kʼuínyalee. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota xi negosioyʼai tjínle, je chjota polítiko, k��oa kao ngʼajko̱le relijión alikui kixi jmeni xi sʼín kʼoa totaon tjíobe je chjota (Mat. 9:36). Je chjota alikui tiʼya xi sínʼiotʼani kʼoa tsínle kjoachoya. Kuinga nʼio machjénni nga ndʼé katamaa kʼoa kui én xi nda tso chja̱koaa. Ali tsa tokuijin nrʼoéniná je chjota nga tjínná kjoankjíntokon xi tsʼe Biblia, sakʼoaa kuinga nrʼoéni nga bakolee kjoaxkóntokon kʼoa nga mandosinná xi tʼatsʼe.\\n15. Jósʼin koa̱n koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee.\\n15 Nkjín koya josʼin koa̱n koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee. Tobʼelañá, machjén nga koakoá kjoaxkóntokon kʼianga jme xi chjonangilee je chjota. Jngo precursor xi ya kitsoyason jngo ʼnde jñani tsín nanda nchja̱najmí je chjota. Kʼianga tsín kjoasoa sikatíojin je chjota xi ya tsʼe, je ndsʼee jebi tsínkui kiskonangile jmeni xi ñʼai koa̱njinle. Alikuikʼia kui kiskonangile jóʼmi Niná kʼoa tsakuije̱ tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Tosaa i̱ tsole: “Kʼianga Biblia tikotʼaya kui kjimajinna nga tjínle jaʼaín je Niná. A koaan koakole jñani kʼoatso”. Kjaʼaí kjaʼaísʼin ngale je chjota nga jngó jngó ʼnde, kuinga tsín koa̱n tongóson sʼin koakoyañá. Tonga machjén nga koakoá ngantsjai je kjoaxkóntokon kao kjoanda. Kuinga machjénsíni nga jchaa josʼin ngale je chjota xi ya tsʼe jñani tsaan.\\n16, 17. 1) Tsa mená koakolee kjoanda je chjota, kʼiáni kjuinchónlee ya niʼyale nga koakoyalee je Énle Niná. 2) Tsa mená koakolee kjoanda je chjota, jókji tse tjínnele chja̱kaonajmiá.\\n16 Kʼiáni machjén nga chja̱kaonajmiá je chjota. Kʼianga xki̱ niʼya ʼmiyasoán tsínkui koyale je chjota nga ya kuichoaa ndʼiale nga̱ tsín toxá kʼoatsoniná. Kuinga nʼio chjínile nga kʼia kuichoaa nga bele tokoán nga kjuinrʼoéná (Mat. 7:12). Tobʼelañá, a tojochon binyatje̱n je chjota xi ya tsʼe jñani ʼmiyasoán kʼianga xoto kao nga taingo. Tsa kʼoalani, koaan ya yandiaa koakoyasoán, koaan kui kuiyoʼnda jñani ma xinyáya xo̱n, kʼoati koa̱n je kjuinnixatʼaa xi ʼyaa nga tanjio binyatje̱n.\\n17 Jókji tse tjínnele chja̱kaonajmiá je chjota. Nga tsín maʼale je chjota, machjén nga tongotjo chja̱kaonajmiá, kʼoa ngisaa tsa tokʼia kabicho títjoán. Ngisaa nda nga tongotjo chja̱kaonajmiá tikʼoajinni tsa tse (1 Cor. 9:20-23). Kʼianga be je chjota nga kʼoanʼia, tsakui nichxin kjuinrʼoé ijngokʼaná nga koa̱nskanni. Tsa kʼoanʼia josʼin bándiaaná je nganʼiotsjele Niná, ndajin sʼin si̱xákoaa je Niná. Tsakui nichxin saʼnda ñá sichjénná je Jeobá nga jngo chjota kʼoéjnajin je naxinandále (1 Cor. 3:6, 7, 9).\\n18. Jmé kjoanichikontʼain sʼe̱ná tsa koakolee kjoanda je xíngiaa.\\n18 Tojosʼin kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoénelee yaoná nga koakoá kjoanda kao familianá, ya jinjtín kʼoa kʼianga ʼmiyasoán. Tsa kʼoasʼiaan tsee kjoanichikontʼain so̱koná ndʼaibi kao nichxin xi nroaján. Ya Salmo 41:1, 2 itso: “Tsjoa tjínle je xi bakóle kjoamatokon je xi ma̱ tjío; jé Jeobá kʼoasjentjai kʼianga kjoañʼai kjoaʼatojin. [...] Kʼoa ñaki tsjoa sʼe̱le nga kʼoéjna i̱ sonʼnde”.\\n^ párr. 4 Salmo 19:14: “Je én xi bitjoni ndsoʼba kʼoa jme xi síkjaʼaitsjenjin ni̱ma̱na, katasasénli ji Jeobá, jiní na̱xi̱na kʼoa xi bʼasjentjaina”.\\n^ párr. 4 Salmo 97:10: “Jon xi tsjoachao je Jeobá jticha katamao je xi chʼaotjín. Jé tísíkuinda kjoabijnachonle xi kixi tjíofitʼale; tíbʼasjentjai nga tsín jokatasíkao je chjotatsʼen”.\\n^ párr. 12 1 Tesalonicenses 5:12, 13: “Bʼetsʼoalaijin ndsʼe, nga jchaxkón je xi síxájinno nga jon, xi binyatítjonno nga tiyokao Nainá, xi tsoyano. Nʼio nda jchaxkón, katamatsjoachao, xi totʼatsʼe xále. Nyʼán tiyokao xíngio”.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Koakoá kjoanda josʼín je Jeobá\\nTsa ʼyao “kjoa jebi, jó tondano tsa kʼoasʼiaon”\\nJon ndsʼe xi jekoanjchíngao: Je Jeobá bechjí nga kixi kjimao\\nTosi tonda koakolee kjoatsjoacha xíngiaa\\nNʼio tsjoa tjínná nga je tinixálee “Niná xi tsjoa tjínle”\\nJósʼin kisʼexki̱ ngasʼa je ora\\nNingalani tse nganʼio tjínle Niná bakóná kjoanda\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Septiembre 2018\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Septiembre 2018\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Septiembre 2018\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Septiembre 2018","num_words":2718,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Apocalipsis 2 AMU - Ñˈoom cwentaa ntquieeˈ - Bible Gateway\\nÑˈoom cwentaa ntquieeˈ ntmaaⁿˈnnˈaⁿ: Ñˈoom na tja tsjoom Éfeso\\n2 Tsoti Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—ˈU Juan, catseiljeiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ na mˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈa�� na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ na mˈaⁿ tsjoom Éfeso. Catsuˈ: “Nmeiiⁿ ñˈoom na matseina̱ⁿ nnco̱ na tooˈndye ntquieeˈ cancjuu tsˈo̱o̱ ntyjaya. Ja mˈaaⁿya quiiˈntaaⁿ ntquieeˈ xjo sˈom cajaⁿ na cwicañjoomˈ nlca: 2 Mantyjiiya chiuu waa tsˈiaaⁿ ˈnaⁿya na cwilˈaˈyoˈ, ndoˈ cantyja na cwilaˈjnda̱ˈyoˈ na ticaˈndyencˈuaaˈndyoˈ. Mantyjiiya na ticuaaya nquiuˈyoˈ cantyja ˈnaaⁿ nnˈaⁿ na tia nnˈaⁿndye. Ndoˈ jnda̱ jliuˈyoˈ chiuu laxmaⁿ nnˈaⁿ na cweˈ cwilˈaya na cwiluiindye apóstoles, jnda̱ jliuˈyoˈ na cantundye naⁿˈñeeⁿ. 3 Ntyjiiya na tˈmaⁿ nˈomˈyoˈ ndoˈ na cwilaˈquii nˈomˈyoˈ meiiⁿ tˈmaⁿ nawiˈ cwiwiˈnomˈyoˈ. Meiⁿ tîcwintqueⁿˈyoˈ na cwilaˈjnda̱ˈyoˈ na cwindyeˈntjomˈyoˈ no̱o̱ⁿ. 4 Sa̱a̱ waa na ntyjiiya ñˈeⁿndyoˈ: tacantyjaaˈ nˈomˈyoˈ ja chaˈxjeⁿ quia to̱ˈjndyeeˈyoˈ na jeeⁿ jnda nquiuˈyo ñˈeⁿndyo̱. 5 Cjaañjoomˈ nˈomˈyoˈ chaˈtso na ñelˈajndyeeˈyoˈ ndoˈ jeˈ tacolˈaˈyoˈ, calcweˈ nˈomˈyoˈ. Calˈaˈnndaˈyoˈ yuu na ya chaˈxjeⁿ na ñelˈaˈjndyeeˈyoˈ, Ee xeⁿ ticalˈaˈyoˈ na ljoˈ, quia joˈ nncua̱caño̱o̱ⁿya ˈo ndoˈ nncwjiˈa xjo na ñjoomˈ sca quiiˈntaaⁿˈyoˈ. 6 Sa̱a̱ waa cwii na jeeⁿ majoˈndyo cantyja ˈnaⁿˈyoˈ. Mˈaⁿˈyoˈ na jndooˈyoˈ tsˈiaaⁿ na laˈxmaⁿ nnˈaⁿ tmaaⁿˈ na jndyu nicolaítas, ndoˈ mati nnco̱ jndo̱ya ljoˈ na cwilˈana. 7 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na mˈaⁿ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom quia tso: ˈÑeeⁿ juu na jnda̱a̱ jnaⁿñe ñequio natia, nñequiaya na nlquii ta̱a̱ˈ tsˈoom na mañequiaanaˈ na wandoˈ tsˈaⁿ. Juu tsˈoomˈñeeⁿ meintyjeeˈnaˈ xcweya paraíso cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom.”\\nÑˈoom na tja tsjoom Esmirna\\n8 Tsoti Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—Catseiljeiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ na mˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈaⁿ macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ na mˈaⁿna tsjoom Esmirna. Catsuˈ: “Ñˈoommeiiⁿ matseina̱ⁿ ja, na mˈaaⁿya najndyee ndoˈ mˈaaⁿya na macanda̱. Ja meiiⁿ na jnda̱ tˈio̱ sa̱a̱ jeˈ jnda̱ mawando̱ˈxco̱. 9 Mantyjiiya chiuu waa na mˈaⁿˈyoˈ ndoˈ nawiˈ tˈmaⁿ na cwiwinomˈyoˈ. Ndoˈ ntyjiiya cantyja na wantyˈiaandyo mˈaⁿˈyoˈ sa̱a̱ jo nnom Tyˈo̱o̱tsˈom laxmaⁿˈyoˈ na tyandyoˈ. Ntyjiiya ñˈoom wiˈ na cwilue nnˈaⁿ nacjoˈyoˈ. Naⁿˈñeeⁿ tuiindyena na judíos sa̱a̱ cantyja na cwilˈana machˈeenaˈ na meiⁿchjoo nchii joˈ joona. Joona laˈxmaⁿna tmaaⁿˈ nnˈaⁿ na matseitjom Satanás cwentaaⁿˈaⁿ. 10 Tintyueˈyoˈ cwii nawiˈ na manntjomˈyoˈ. Ee queⁿˈyoˈ cwenta, mawaa xjeⁿ na cwantindyoˈ ˈo nntsaˈyoˈ wˈaancjo ncˈe na ta̱a̱ˈ tsˈom tsaⁿjndii. Ee ñeˈcaljeiiⁿ chiuu nˈomˈyoˈ. Nntjomˈyoˈ nawiˈñeeⁿ cwii qui xuee sa̱a̱ caljooˈndyoˈtyeⁿˈyoˈ na ñeˈcwii calaˈtiuuˈyoˈ meiiⁿ ñequio joˈ cwjeˈyoˈ, quia joˈ ja nñequiaya na nntoˈñoomˈyoˈ na ticantycwii na cwitandoˈyoˈ. 11 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ: ˈÑeeⁿ juu na jnda̱a̱ jnaⁿñe ñequio natia, juu na jnda̱ we ndiiˈ na nncueˈ tsˈaⁿ, xocatˈuiinaˈ jom.”\\nÑˈoom na tja tsjoom Pérgamo\\n12 Tsoticheⁿ Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—Catseiljeiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ na mˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈaⁿ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na mˈaⁿ tsjoom Pérgamo. Catsuˈ: “Luaa ñˈoom na matsjo̱o̱ nnco̱ na maleiñˈo̱ⁿya xjo na ta̱a̱ we ntyja: 13 Mantyjiiya chiuu waa na mˈaⁿˈyoˈ ndoˈ na majoˈto cwicˈeⁿˈyoˈ quiiˈntaaⁿ nnˈaⁿ na matsa̱ˈntjom tsaⁿjndii. Ntyjiiya na tyeⁿ cwileiˈñˈomˈyoˈ xueya ndoˈ tyootjeiˈndyoˈ cantyja na cwilaˈyuˈyoˈ ñˈeⁿndyo̱ meiiⁿ na xcwe quiiˈ tsjomˈyoˈ jlaˈcueeˈ nnˈaⁿ tiˈxˈiaaˈyoˈ Antipas. Jom ñequio na xcweeˈ tsˈoom tyocwjiˈyuuˈñê cantyja ˈnaⁿya nda̱a̱ nnˈaⁿ na cwindyeˈntjom nnom tsaⁿjndii na maxjeⁿ macˈeⁿ joˈ joˈ. 14 Sa̱a̱ niom ntˈom na ntyjiiya ñˈeⁿndyoˈ, ee mˈaⁿ cwantindyoˈ ˈo na cwileiˈñˈomˈtyeⁿˈyoˈ ñˈoom na tˈmo̱ⁿ Balaam. Jom tˈmo̱o̱ⁿ nnom Balac ñˈoom na sˈaanaˈ na jlaˈtjo̱o̱ndye nnˈaⁿ Israel nnom Tyˈo̱o̱tsˈom. Ee tsoom na ya na calaˈtˈmaaⁿˈndyena ˈnaⁿ na cweˈ nnˈaⁿ nlˈa. Ndoˈ ya na nncˈoocatsa̱ˈna seii quiooˈ jo nda̱a̱naˈ, jnda̱ joˈ nntquiina seiˈñeeⁿ. Ndoˈ tsoom na maxjeⁿ ya na cweˈ ncˈomyana ñequio ncˈiaana. 15 Mati waa cwiicheⁿ na ntyjiiya ñˈeⁿndyoˈ na mˈaⁿ ntˈomndyoˈ ˈo na cwileiˈñˈomˈtyeⁿˈyoˈ ñˈoom na cwitˈmo̱o̱ⁿ tmaaⁿˈ nnˈaⁿ na jndyu nicolaítas, ndoˈ ñˈoomˈñeeⁿ jeeⁿ jndo̱ya. 16 Joˈ chii calcweˈ nˈomˈyoˈ. Ee xeⁿ ticalˈaˈyoˈ na ljoˈ, tyuaaˈ nncua̱caño̱o̱ⁿya ˈo ndoˈ ñequio xjo na macaluiˈ quiiˈ ˈndyo̱ nntsˈaaya tiaˈ ñˈeⁿ cwantindyoˈ ˈo na cwitoˈñoomˈyoˈ ñˈoomˈñeeⁿ. 17 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ. ˈÑeeⁿ juu na jnda̱a̱ jnaⁿñe ñequio natia, nñequiaya maná na nlcwaˈ na ticataˈjnaaⁿˈ nnˈaⁿ. Ndoˈ nñequiaya cwii tsjo̱ˈ canchiiˈ nnom. Nacjooˈ juunaˈ nntseiljeixco̱ xueya ndoˈ meiⁿcwii tsˈaⁿ ticaljeii ljoˈ matso ljeiiˈñeeⁿ, macanda̱ nquii tsˈaⁿ na nncoˈñom juunaˈ ntyjii.”\\nÑˈoom na tja tsjoom Tiatira\\n18 Tsoticheⁿ Jesús no̱o̱ⁿ:\\n—Catseiljeiˈtiˈ ñˈoommeiiⁿ, catseicwanomˈ joonaˈ na mˈaaⁿ ángel na machˈee cwenta tmaaⁿˈ nnˈaⁿ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na mˈaⁿ tsjoom Tiatira. Catsuˈ: “Luaa ñˈoom na matseina̱ⁿ nnco̱ na cwiluiindyo̱ Jnda Tyˈo̱o̱tsˈom. Nˈomno̱o̱ⁿ jeeⁿ xueenaˈ chaˈcwijom chom, ndoˈ ncˈa̱ caxueenaˈ chaˈcwijom sˈom wee na jnda̱ seiljuˈya tsˈaⁿ. 19 Tcuu mantyjiiya chiuu waa tsˈiaaⁿ ˈnaⁿya na cwilˈaˈyoˈ ndoˈ na wiˈ nˈomˈ ncˈiaaˈyoˈ na laˈxmaⁿˈyoˈ na cwilaˈyuˈya nˈomˈyoˈ. Ndoˈ ntyjiiya na ya cwindyeˈntjomˈyoˈ no̱o̱ⁿ ndoˈ na ticaˈndyencˈuaaˈndyoˈ. Ndoˈ jeˈ canda̱a̱ˈti waa na cwilˈaˈyoˈ naquiiˈ tsˈiaaⁿ ˈnaⁿya nchiiti quia to̱ˈjndyeeˈyoˈ. 20 Sa̱a̱ waa na ntyjiiya ñˈeⁿndyoˈ ee cwiñeˈquiandyoˈ na maˈmo̱ⁿ cwii yuscu ñˈoom na tisˈa quiiˈntaaⁿˈyoˈ. Jom cweˈ matsoyaaⁿ na cwiluiiñê tsˈaⁿ na mañequiaa ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom, sa̱a̱ machˈeeⁿ chaˈna tyochˈee yuscu na jndyu Jezabel. Manquiuˈnnˈaaⁿ nnˈaⁿ na cwindyeˈntjom no̱o̱ⁿ. Ee maˈmo̱o̱ⁿ na wanaaⁿ na cweˈ cˈomyana ñˈeⁿ ncˈiaana, ndoˈ na calaˈtˈmaaⁿˈndyena ˈnaⁿ na cweˈ nnˈaⁿ nlˈa, ndoˈ ya na catquiina seiˈ na tyˈequeⁿ nnˈaⁿ jo nda̱a̱ joonaˈ. 21 Ndoˈ jnda̱ tquiaya na wanaaⁿ na calcweˈ tsˈoom jnaaⁿˈaⁿ, sa̱a̱ tiñeˈcalcweˈ tsˈoom na cweˈ mˈaaⁿyaaⁿ ñequio nnˈaⁿ. 22 Queⁿˈyoˈ cwenta, ja nntseiquio̱o̱ cwii tycu wˈii nacjoomˈm. Ndoˈ mati nquiee nnˈaⁿ na cweˈ mˈaⁿya ñˈeⁿñê, nntsˈaa na nntjoomna cwii nawiˈ tˈmaⁿ xeⁿ na ticalcweˈ nˈomna na cwilaˈjomndyena natia na machˈeeⁿ. 23 Ja nntseicwja̱ya chaˈtso nnˈaⁿ na cwiˈoontyjo̱ naxeeⁿˈeⁿ na cwiluiindye chaˈcwijom ntseinaaⁿ. Ndoˈ na ljoˈ chaˈtso ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiiˈa cwentaya nliuna na ja ntyjiitcuundyo̱ chiuu waa na matseitiuu tsˈaⁿ ñequio chiuu waa na mˈaaⁿˈ tsˈom tsˈaⁿ. Ndoˈ cantyjati na jnda̱ ñelˈaˈyoˈ, malaaˈtiˈ nñequiaya na nloˈñom ticwiindyoˈ ˈo. 24 Sa̱a̱ ntˈomndyoˈ ˈo na mˈaⁿˈyoˈ Tiatira na tyoolajomndyoˈ ñˈoom na cwindye naⁿˈñeeⁿ, meiⁿ tyoowijndo̱ˈ nˈomˈyoˈ ñˈoomˈñeeⁿ na cwiluena laˈxmaⁿnaˈ ñˈoom wantyˈiuuˈ cantyja ˈnaaⁿˈ Satanás. Ndoˈ na luaaˈ waa ticatio̱o̱tya̱ xuu nacjoˈyoˈ. 25 Sa̱a̱ macanda̱ matsjo̱o̱ na caljooˈndyoˈtyeⁿˈyoˈ cantyja ˈnaaⁿˈ ñˈoom na mayuuˈ na cwileiˈñˈomˈyoˈ, hasta xjeⁿ na nncua̱ya. 26 Nda̱a̱ joo nnˈaⁿ na cwitaˈntjom na ñeˈcatsˈaa Satanás xjeⁿ joona ndoˈ cwiljooˈndyetyeⁿna cantyja ˈnaⁿya hasta na macanda̱, nñequia najndeii na matseixmaⁿ na nntsa̱ˈntjomna nnˈaⁿ na cwii cwii ndyuaa. 27 Jnda̱ tquiaa Tsotya̱ya na nntseixmaⁿya na nntsa̱ˈntjo̱ⁿya. Chaˈxjeⁿ na nntiuujnda̱a̱ xuaa na mmeiⁿˈ tsˈaⁿ tsˈoomlˈeiiˈxjo, maluaaˈ nncuˈxeeⁿ nnˈaⁿ. 28 Ndoˈ nñequiaya caxjuuncoo nnom tsaⁿˈñeeⁿ. 29 ˈÑeeⁿ ˈo na ñeˈcandyeˈyoˈ, candyeˈyaˈyoˈ ñˈoom na matseineiⁿ Espíritu Santo nda̱a̱ ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ na macwjiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaⁿˈaⁿ.”","num_words":1039,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.065,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.278,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Saʼnda ngasʼa, je Jeobá kʼoasʼin mele nga chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayajtían énle ya niʼyaná ánni nga koa̱nchriantʼasínilee kʼoa nda kuiyokaosíñá xíngiaa (Deuteronomio 6:6, 7). Kuinga chʼasjeʼasínijin nichxinnajin nga xki̱ xomana nga chotʼayajtínjin énle Niná ya niʼyanajin. Kʼoa kui chotʼayaijin jmeni xi koasenkaonajin nga jngó jnguíjin josʼin nda kuiyuijin ngixko̱n Niná. Kʼoa je xíngiaa xi toje tjío ya niʼyale kʼoati ma kui batiotsʼinya jmeni xi mesale skoe̱ tʼatsʼe Biblia.\\nKʼianga chotʼayajtían énle Niná ya niʼyaná jé Jeobá machriantʼalee. “Tichriantʼalao Niná, kʼia kʼoati je sichriantʼano nga jon.” (Santiago 4:8.) Ngisasa nda ʼyaa je Jeobá kʼianga bʼexkiaa je Biblia, nga̱ yaa ʼyañá jokjoan kʼoa josʼín. Jósʼin koa̱n kʼoétsʼiakoaa nga chótʼayajtían énle Niná ya niʼyaná. Koaan kui kʼoéxkiaa kapítulo tsʼe Biblia xi bʼakaole nga xki̱ xomana ya kjoajtín Tʼatsʼe chjotale Cristo kao Xále Niná. Koaan si̱xkoa̱yaa jotjín bersíkulo kʼoakaoná nga kʼoéxkiaa kʼoa kʼia cho̱bayañá jmeni xi kamajinná nga jekabʼexkiaa ngatsʼiaa.\\nKʼianga chotʼayajtían énle Niná ya niʼyaná ngisa nda biyokoaa xíngiaa. Je xi jechixan ngisa manʼiotʼa xínkjín nga ñatje̱n kotʼaya Biblia kʼoa kʼoati ma je ʼndíxti kao xijchále. Je xi mená kuinga ñaki tsjoa katasatíoná ngatsʼiaa kʼoa nga tsín kjoa katasʼe nichxin nga chotʼayajtían, ánni nga ñaki chóyasínilee nga xki̱ xomana. Je xi xijchá ma koaan ya skoénile Xo̱n xi Bájinkonná kao ¡Despertad! kʼoa tsa yaje̱ ya Internet ya jw.org, jme xi koakoyale ʼndíxtile, tonga kui koaini jmeni xi koasenkao. Kʼoati koa̱n kui koakoyale jme kjoa xi faʼatojin ʼndíxtile ya ndʼiaskuela kʼoa josʼin koa̱n kʼoendajin. Koaan skótsenle je programa xi tsʼe JW Broadcasting (tv.jw.org) kʼoa kjaoyani ngatsʼi. Kʼoa kʼoati koa̱n sé je kjoajnda xi jndaa ya kjoajtínná. Kʼoa xi jeskótʼaya koaan ski̱ne kʼoa skʼuí tsa jme xi kabʼenda.\\nJotjín tse nichxin chʼasjeʼaa nga xki̱ xomana nga ʼyaxkoán Jeobá ya niʼyaná basenkaoná ngatsʼiaa nga ngisa matsjoachaa nga chotʼayá Biblia. Kʼoa je Niná sichikontʼainná nga kʼoasʼin tibʼenelee yaoná (Salmo 1:1-3).\\nÁnni nga chʼasjeʼasíñá nichxinná nga chotʼayajtían énle Niná ya niʼyaná.\\nJméni xi koa̱n sʼin je xi xijchá ma nga ñaki tsjoa katasatíole ʼndíxtile nichxin nga kotʼayajtín énle Niná.\\nKoaan chjónangi kʼalai je ndsʼee kao tichjaa jósʼin kotʼayajtín énle Niná ya niʼyale. Kʼoati koa̱n chjónangi tsa kjiokʼa xo̱n ya Ndʼia jña chotʼayá xi koa̱nchjénli nga koakoyalai ʼndíxtili xi tʼatsʼe Jeobá.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Jósʼin chotʼayajtían énle Niná ya niʼyaná","num_words":364,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 5 AMU - Jesús mañequiaaⁿ ñˈoom na - Bible Gateway\\nMateo 5 Amuzgo de Guerrero (AMU)\\nJesús mañequiaaⁿ ñˈoom na wacatyeeⁿ cjooˈ ta\\n5 Quia na ntyˈiaaˈ Jesús na jndye nnˈaⁿ, tjawaaⁿ cwii ta. Jnda̱ na tjacjom, tyˈentyjaˈ nnˈaⁿ na cwilaˈjomndye ñˈeⁿñê. 2 To̱o̱ⁿˈo̱ⁿ na tˈmo̱o̱ⁿ nda̱a̱na.\\nNmeiiⁿ mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ\\n—Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na cwilaˈno̱ⁿˈ na ntyˈiaandye jo nnom Tyˈo̱o̱tsˈom, ee naⁿˈñeeⁿ cwilaˈjomndyena cantyja na matsa̱ˈntjoom.\\n4 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na chjooˈ nˈom cantyja jnaaⁿna, ee quia nñequiaa Tyˈo̱o̱tsˈom na tˈmaⁿ nˈomna.\\n5 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na cwitueeˈndyecje jo nnom Tyˈo̱o̱tsˈom ee nndaana na nncˈomna tsjoomnancue xco.\\n6 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na mˈaⁿna chaˈcwijom na ñeˈjndoˈna ndoˈ ñeˈcwena ee na ntyjaaˈ nˈomna na nnda̱a̱ nlˈana yuu na matyˈiomyanaˈ. Ee canda̱a̱ˈya nñequiaa Tyˈo̱o̱tsˈom na cwicantyjaaˈ nˈomna.\\n7 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na mˈaⁿ na wiˈ nˈom ncˈiaa, ee nncˈoom Tyˈo̱o̱tsˈom na wiˈ tsˈoom joona.\\n8 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na ljuˈ naquiiˈ nˈom, ee nntyˈiaa nda̱a̱na nquii Tyˈo̱o̱tsˈom.\\n9 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na cwitaˈya ncˈiaa na cwilaˈntjaˈndye, ee nntseicajndyu Tyˈo̱o̱tsˈom joona ntseinaaⁿ.\\n10 ’Mañequiaanaˈ na neiiⁿ nnˈaⁿ na cwintyjo̱ ncˈiaana joona ncˈe na mˈaⁿna cantyja na matyˈiomyanaˈ, ee laˈxmaⁿ naⁿˈñeeⁿ cantyja na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom.\\n11 ’Mañequiaanaˈ na neiⁿˈyoˈ quia na cwilaˈjnaaⁿˈ nnˈaⁿ ˈo, ndoˈ quia cwitaˈwiˈna ˈo ndoˈ cwitueeˈna chaˈtso nnom ñˈoomwiˈ nacjoˈyoˈ na cweˈ cantu ncˈe na mˈaⁿˈyoˈ cantyja ˈnaⁿya. 12 Cˈomˈyoˈ na tˈmaⁿ nˈomˈyoˈ ndoˈ catseicwaljooˈtinaˈ na neiⁿˈyoˈ ee tˈmaⁿ naya cwentaˈyoˈ cwiwiwe cañoomˈluee. Ee malaaˈtiˈ tyoleiˈntyjo̱ nnˈaⁿ profetas na tyoñeˈquia ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom tandyo xuee, cwii tjo̱o̱cheⁿ na nntjomˈ ˈo nawiˈñeeⁿ.\\nCwiluiindyo̱ tsjaaⁿˈchjeⁿˈ ndoˈ chom\\n13 ’ˈO cwiluiindyoˈ tsjaaⁿˈchjeⁿˈ, sa̱a̱ xeⁿ na jnda̱ jluiˈ na chjeⁿˈnaˈ, ¿ljoˈ ñˈeⁿ cwii nleichjeⁿˈnndaˈnaˈ? Meiⁿchjoo tjaa yuu cwii nleilˈuenaˈ, joˈ chii cweˈ cwityeⁿnquieeˈ nnˈaⁿ ndoˈ cwicandyuena joonaˈ.\\n14 ’ˈO cwiluiindyoˈ chom na cwiwixuee jo nda̱a̱ nnˈaⁿ tsjoomnancue. Cwii tsjoom na wacatyeeⁿ xqueⁿ ta, xocanda̱a̱ nncwantyˈiu juunaˈ. 15 Mati xotseicwˈaa tsˈaⁿ cwii xjocanti ndoˈ nncwjaaˈñeyom juunaˈ nacjeeˈ tsˈoom castom. Maxjeⁿ nntseintyja tsˈaⁿ juunaˈ cha ya nntseixueenaˈ nda̱a̱ chaˈtso nnˈaⁿ na mˈaⁿ naquiiˈ wˈaa. 16 Malaaˈtiˈ cˈomˈ ˈo na calaxueendyoˈ nda̱a̱ nnˈaⁿ cha nlaˈno̱ⁿˈna na cwilˈaˈyoˈ chaˈtso nnom na matyˈiomyanaˈ. Ndoˈ cantyja ˈnaⁿˈyoˈ nlaˈtˈmaaⁿˈndyena Tsotyeˈyoˈ na mˈaaⁿ cañoom��luee.\\nMaˈmo̱ⁿ Jesús cantyja ˈnaaⁿˈ ljeii na matsa̱ˈntjomnaˈ\\n17 Mati tso Jesús:\\n—Ticalaˈtiuuˈyoˈ na jndyo̱o̱ na nntseityuiiˈa chiuu waa na tˈmaⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, meiⁿ ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na tyoñeˈquia profetas. Jndyo̱o̱ na nntseicanda̱ya joonaˈ cha nleiˈtquiooˈ chiuu waa na mayuuˈcheⁿ ñeˈcatˈmo̱o̱ⁿnaˈ. 18 Ee mayuuˈcheⁿ nndyeˈyoˈ nntsjo̱o̱, yocheⁿ na ndicwaⁿ waa tsjo̱ˈluee ñequio tsjoomnancue, xocaˈndiinaˈ meiⁿcwii ljeii cachjoo na ndiiˈnaˈ naquiiˈ ljeii na tqueⁿ Moisés, hasta xjeⁿ jnda̱ jluiˈljuuˈñˈeⁿnaˈ. 19 Ncˈe na luaaˈ, meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na titseicanda̱ cwii ñˈoommeiiⁿ na cachjoonaˈ, ndoˈ maˈmo̱o̱ⁿ nda̱a̱ ncˈiaaⁿˈaⁿ ya meiiⁿ tilaˈcanda̱na juunaˈ, tjaa yuu lˈueñê cantyja na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom. Sa̱a̱ ˈñeeⁿ juu na matseicanda̱ ñˈoommeiiⁿ ndoˈ naljoˈ maˈmo̱ⁿ na calˈa ncˈiaaˈ, juu matseijndaaˈñenaˈ na tˈmaⁿ lˈueñe cantyja na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom. 20 Joˈ chii candyeˈyoˈ nntsjo̱o̱, xeⁿ tilacanda̱a̱ˈndyoˈtiˈyoˈ jo nnom Tyˈo̱o̱tsˈom, nchiiti na cwilˈa nnˈaⁿ fariseos ñequio nnˈaⁿ na cwitˈmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, quia joˈ xonnda̱a̱ ntsaquieeˈndyoˈ cantyja na matsa̱ˈntjoom. Macaⁿnaˈ na ˈo nncwinomˈtiˈyoˈ na ya nlˈaˈyoˈ nchiiti chaˈna cwilˈa naⁿˈñeeⁿ.\\nMaˈmo̱ⁿ Jesús na tilaˈwja̱a̱ya ncˈiaaya\\n21 ’ˈO jnda̱ jndyeˈyoˈ ñˈoom na tyolue nnˈaⁿ nda̱a̱ welooya na matsonaˈ: “Tintseicueˈ xˈiaˈ ndoˈ meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na nntsˈaa na ljoˈ, maxjeⁿ nntˈuiityeⁿnaˈ juu.” 22 Joˈ chii nndyeˈyoˈ nntsjo̱o̱, meiiⁿ cweˈ na nntseiwˈii tsˈaⁿ xˈiaaˈ maxjeⁿ nntˈuiityeⁿnaˈ jom. Ndoˈ meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na matseineiⁿ ñˈomjnaaⁿˈ nnom xˈiaaˈ, maxjeⁿ nntuˈxeⁿ nnˈaⁿ na cwiluiitquiendye watsˈom tˈmaⁿ juu. Ndoˈ meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na nntseijoomˈñe quiooˈ xˈiaaˈ, maxjeⁿ matsonaˈ na nntioomñê juunaˈ naquiiˈ chom bˈio.\\n23 ’Joˈ chii quia na maˈtiooˈ ˈnaⁿ jo nnom tio na mañequiaaˈ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom, ndoˈ xeⁿ juu xjeⁿˈñeeⁿ macjaañjoomˈ tsˈomˈ na tiya mˈaaⁿ xˈiaˈ ñˈeⁿndyuˈ, 24 quia joˈ caˈndiiˈ ˈnaⁿˈ joˈ joˈ, chii cjaˈ, catsaˈjndyeeˈ na caljoyaandyoˈ ñˈeⁿ xˈiaˈ. Nda̱nquia, chii candyoˈnndaˈ na nñequiaaˈ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom.\\n25 ’Yocheⁿ na ndicwaⁿ wanaaⁿ, queⁿndyuˈ na caljondyoˈyaˈyoˈ ñˈoom na maleichuunaˈ ˈo ñˈeⁿ xˈiaˈ cha tintsˈaanaˈ na juu tsˈaⁿ na mˈaⁿˈntiaaˈndyoˈ ñˈeⁿñe nntseiquioom ˈu lˈo̱ jwe. Ndoˈ jweˈñeeⁿ nñequiaaⁿ cwenta ˈu luee sondaro, Ndoˈ joona mana nntueeˈna ˈu wˈaancjo. 26 Mayuuˈcheⁿ matsjo̱o̱ njomˈ, xocaluiˈ joˈ joˈ, hasta quia na jnda̱ tiomˈnchaaˈndyuˈ.\\nTiya na matseiqueeⁿ tsˈom tsˈaⁿ xˈiaaⁿˈaⁿ\\n27 ’ˈO jnda̱ jndyeˈyoˈ ñˈoom na tyoñeˈquia nnˈaⁿ na matsonaˈ: “Tijoom xuee nncˈoomˈyaˈ ñˈeⁿ cwiicheⁿ tsˈaⁿ.” 28 Sa̱a̱ nndyeˈyoˈ nntsjo̱o̱, meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na cweˈ mantyˈiaaˈ cwii yuscu na matseiqueeⁿ tsˈoom juu, maxjeⁿ matsonaˈ na mamˈaaⁿyaaⁿ ñˈeⁿñe ee na luaaˈ matseitioom.\\n29 ’Macweˈ joˈ xeⁿ cantyja na mantyˈiaˈ wjaañˈoomnaˈ ˈu na matseiˈtjo̱o̱ndyuˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom, queⁿˈ cheⁿnncuˈ xjeⁿ chaˈcwijom na macwjiˈ tsˈom njomˈ ndoˈ matquieˈ juunaˈ cha taxocatseitjo̱o̱ndyuˈtiˈ. Ee ñecuaa meiiⁿ na tacanda̱a̱ˈndyuˈ sa̱a̱ nncuˈ nluiˈnˈmaaⁿndyuˈ. Ndoˈ xeⁿ tiñeˈqueⁿˈ cheⁿnncuˈ xjeⁿ cantyja ˈnaⁿˈ, meiiⁿ na canda̱a̱ˈndyuˈ ñeˈcˈoomˈ, meiⁿchiuucheⁿ bˈio nncjuˈnaˈ ˈu. 30 Ndoˈ xeⁿ wjaañˈoomnaˈ ˈu na matseiˈtjo̱o̱ndyuˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom jnaaⁿˈ tsˈo̱ˈ ntyjaya, queⁿˈ cheⁿnncuˈ xjeⁿ chaˈcwijom na matyjeeˈ ndoˈ matquieˈ juunaˈ cha xotseitjo̱o̱ndyuˈtiˈ. Ee ñecuaa meiiⁿ na tacanda̱a̱ˈndyuˈ sa̱a̱ nncuˈ nluiˈnˈmaaⁿndyuˈ. Ee xeⁿ tiqueⁿˈ cheⁿnncuˈ xjeⁿ cantyja ˈnaⁿˈ, meiiⁿ na canda̱a̱ˈndyuˈ ñeˈcˈoomˈ, maxjeⁿ nncjuˈnaˈ ˈu bˈio.\\nTicato̱ⁿˈndye nnˈaⁿ na jnda̱ tˈunco\\n31 ’Mati waa ñˈoom na tyoñequiaa Moisés na meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na matseityuiiˈ ljeii ˈnaaⁿˈ ñˈeⁿ scuuˈ, tsaⁿˈñeeⁿ nnoomˈm na nluii ljeii cantyja na mato̱ⁿˈñê ñˈeⁿ scoomˈm. 32 Sa̱a̱ jeˈ candyeˈyoˈ ñˈoom na nntsjo̱o̱ nnco̱. Meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na matseityuiiˈ ljeii ˈnaaⁿˈ ñˈeⁿ scuuˈ, cwii na meiⁿnquia na sˈaa scoomˈm na nchii ñetˈoomya ñequio cwiicheⁿ tsˈaⁿ, chaˈcwijom nqueⁿ machˈeeⁿ na cˈoomya scoomˈm ñˈeⁿ cwiicheⁿ tsˈaⁿ. Ndoˈ meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na nncoco ñˈeⁿ yuscuˈñeeⁿ, matsonaˈ na cweˈ mˈaⁿyana.\\nMaˈmo̱ⁿ Jesús na tintjeiiˈa ñˈoom jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom\\n33 ’Mati jnda̱ jndyeˈyoˈ ñˈoom na tyolue nnˈaⁿ teiyo nda̱a̱ welooya na matsonaˈ: “Tilqueⁿˈtyeⁿˈ ñˈoom na ntyjiˈyaˈ na xonda̱a̱ nntseicanda̱a̱ˈndyuˈ, sa̱a̱ ñˈoom na jnda̱ tqueⁿˈtyeⁿˈ, catseicanda̱a̱ˈndyuˈ juunaˈ nnom Ta Tyˈo̱o̱tsˈom.” 34 Sa̱a̱ jeˈ nnco̱ matsjo̱o̱ nndyeˈyoˈ: Meiⁿcwii ñˈoom tilqueⁿˈtyeⁿˈyoˈ na nntjeiˈyoˈyoˈ ñˈoom jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ee jom tjacantyja na tˈmaⁿ cwiluiiñê. Mati meiⁿcwii ñˈoom tilqueⁿˈtyeⁿˈyoˈ na nntjeiˈyoˈyoˈ ñˈoom na ntyjii cañoomˈluee, ee juunaˈ cwiluiiñenaˈ ndio ˈnaaⁿˈaⁿ, ndoˈ na ljoˈ nnduˈyoˈ matseijomnaˈ na cwinduˈyoˈ jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. 35 Meiⁿcwii ñˈoom tilqueⁿˈtyeⁿˈyoˈ na nntjeiˈyoˈyoˈ ñˈoom na ntyjii tsjoomnancue, ee juunaˈ mˈaaⁿnaˈ nacje ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ndoˈ na nnduˈyoˈ naljoˈ, matseijomnaˈ na cwinduˈyoˈ jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ndoˈ meiⁿcwii ñˈoom tilqueⁿˈtyeⁿˈyoˈ na nntjeiˈyoˈyoˈ ñˈoom na ntyjii tsjoom Jerusalén, ee tsjoomˈñeeⁿ cwiluiiñenaˈ tsjoomˈ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom na matsa̱ˈntjom. Ndoˈ na nnduˈyoˈ naljoˈ matseijomnaˈ na cwinduˈyoˈ jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. 36 Ndoˈ meiⁿcwii ñˈoom tilqueⁿˈtyeⁿˈ cjoˈ nncuˈ ee ˈu tjaa ljoˈ tseixmaⁿˈ na nntsaˈ na nleicanchiiˈ oo nleintom meiiⁿ ñeˈcwii sooxqueⁿˈ. Macanda̱ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom nnda̱a̱ nntsˈaaⁿ na ljoˈ. Joˈ chii na nntsuˈ ñˈoomˈñeeⁿ matseijomnaˈ na matsuˈ jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. 37 Quia na macwjiˈyuuˈndyuˈ cwii ñˈoom ndoˈ matsuˈ na mayuuˈ juunaˈ, catsˈaanaˈ na mayuuˈ ñˈoomˈñeeⁿ. Ndoˈ quia na matsuˈ na tiyuuˈ, catsˈaanaˈ na tiyuuˈ ñˈoomˈñeeⁿ. Ee cantyjati ñˈoom na nntseicwaljoˈtiˈ na nntseijndeiiˈ ˈndyoˈ hasta nntseitiuuˈ na nntsuˈ jiiˈ Tyˈo̱o̱tsˈom, ñˈoomˈñeeⁿ cwinaⁿnaˈ na mˈaaⁿ nquii tsaⁿjndii.\\nTicalˈueendyo̱ na nnjoom na cwitaˈwiˈ nnˈaⁿ jaa\\n38 ’ˈO jnda̱ jndyeˈyoˈ ñˈoom na tyolue nnˈaⁿ teiyo na matsonaˈ: “Cwaaⁿ cwii nnom nawiˈ machˈee tsˈaⁿ ñˈeⁿ xˈiaaⁿˈaⁿ, mati nleijndaaˈ na nntjom jom. Aa tsˈomnnom xˈiaaⁿˈaⁿ seiquieeˈñê, mati catjom jom. Aa tseiˈnˈom xˈiaaⁿˈaⁿ tcoom, maxjeⁿ mati jom majoˈti catjoom.” 39 Sa̱a̱ jeˈ nnco̱ matsjo̱o̱ nndyeˈyoˈ: Tilˈueendyuˈ na nnjoom quia na macoˈwiˈ tsˈaⁿ ˈu. Ee meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na mmeiⁿˈ ndaˈ ntsmaⁿˈ ntyjaya, mati ntyjatymaaⁿˈ quiaaˈ na mmeiiⁿˈeⁿ ndaˈ. 40 ˈÑeeⁿ juu na maqueⁿ ñˈoom nacjoˈ na ñeˈcueeˈ ñˈoom ˈu watsˈiaaⁿ ñeˈcwjeeⁿˈeⁿ cotomˈ, mati quiaaˈ na nncjaañˈoom liaasoˈ. 41 ˈÑeeⁿ juu na machˈee na jndeiˈnaˈ cjaˈ ñˈeⁿñê na ncjaˈchuˈ xuu ˈnaaⁿˈaⁿ cwii kilómetro, cjaˈ meiiⁿ we. 42 Tsˈaⁿ na macaⁿ ˈnaⁿ njomˈ, quiaaˈ nnoom, ndoˈ tsˈaⁿ na maco̱ⁿ, nchii nntsaˈ ndooˈ ticandiˈ.\\nCˈo̱o̱ⁿya na wiˈ nˈo̱o̱ⁿya nnˈaⁿ na jndoo jaa\\n43 ’Mati ˈo jnda̱ jndyeˈyoˈ ñˈoom na tyolue nnˈaⁿ teiyo, na matsonaˈ: “Catsaˈ na wiˈ tsˈomˈ xˈiaˈ ndoˈ catseita̱a̱ˈ tsˈomˈ tsˈaⁿ na jndooˈ ˈu.” 44 Sa̱a̱ jeˈ nnco̱ matsjo̱o̱ nndyeˈyoˈ: Calˈaˈyoˈ na wiˈ nˈomˈyoˈ nnˈaⁿ na jndoo ˈo. Ndoˈ calaneiⁿˈyoˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom cantyja ˈnaaⁿ nnˈaⁿ na cwitaˈwiˈ ˈo. 45 Quia joˈ nluiindyoˈ ntseinda Tsotyeˈyoˈ na mˈaaⁿ cañoomˈluee. Ee jom machˈeeⁿ na mantyˈiaaˈ ñeˈquioomˈ ˈnaaⁿˈaⁿ nnˈaⁿ na ya nnˈaⁿndye ndoˈ mati nnˈaⁿ na wiˈndye. Ndoˈ matseicuaaˈaⁿ yuu na mˈaⁿ nnˈaⁿ na cwilˈa na matyˈiomyanaˈ, ndoˈ nnˈaⁿ na cwilˈa na ticatyˈiomyanaˈ. 46 Ee xeⁿ macanda̱ nnˈaⁿ na wiˈ nˈom ˈo, cwilˈaˈyoˈ na wiˈ nˈomˈyoˈ, ¿aa cwilaˈtiuuˈyoˈ na cjaaweeˈ tsˈom Tyˈo̱o̱tsˈom? ¿Aa nchii majoˈti cwilˈa nnˈaⁿ na cwitoˈñoom sˈom cwentaaˈ gobiernom? 47 Ndoˈ xeⁿ cweˈ ncjoondyoˈ cwiñeˈquiaˈyoˈ na xmaⁿndyoˈ, ¿yuuwaa na jeeⁿ ya cwilˈaˈyoˈ? Ee malaaˈtiˈ mˈaⁿ nnˈaⁿ na tyoolaˈtˈmaaⁿˈndye Tyˈo̱o̱tsˈom. 48 Cˈomˈyoˈ na canda̱a̱ˈ na wiˈ nˈomˈyoˈ nnˈaⁿ chaˈxjeⁿ nquii Tsotyeˈyoˈ na mˈaaⁿ cañoomˈluee, canda̱a̱ˈ mˈaaⁿ na candyaˈ tsˈoom joona.","num_words":1356,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.274,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Jmé xá xi tjínle je Cuerpo Gobernante xi tsʼe testigole Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi\\nJe xi cuerpo gobernante koan nichxin kjoatse\\nKui tjíobʼéxkia xo̱n xi kisikasén cuerpo gobernante\\nNichxin kjoatse, jngo jtín mani je “pastro kao chjotajchínga” xi cuerpo gobernante koan. Kʼoa jé tsakándiaale je naxinandále Cristo (Hechos 15:2). Kʼianga jme xi tsakʼéndajin, Énle Niná kisichjén kʼoa kitsjoaʼnde nga nganʼiotsjele Niná tsakándiaale (Hechos 15:25). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati kui choa̱ tífitjenngi je Cuerpo Gobernante.\\nJé Cuerpo Gobernante kjimachjén nga tíbitjoson josʼin nga mele Niná. Je ndsʼee xi ya tjíojin je jtín xi Cuerpo Gobernante ʼmi yaa tjínle kjoachoya ya ngʼajmi. Ndsʼee jebi nʼio mandosinle jmeni xi tso je Énle Niná, jenʼio nda be xi tʼatsʼe xále Niná kʼoa josʼin tjínnele koa̱nxá i̱ jinnaxinandále. Xki̱ xomana batioxkó nga fáoyani jmeni xi machjénle je testigole Jeobá xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Tojo kisʼin je pastro nichxin kjoatse, je Cuerpo Gobernante síkasénle xo̱n je jtín kʼianga tsoya jmeni xi tso Biblia, síchjén superintendente xi tsʼe circuito kʼoa kao ndsʼee xi ngikʼa. Kʼoa kuinga tojngo kjoafaʼaitsjen tjínniná ngatsʼiaa kʼoa nga tongóson nʼiasíñá (Hechos 16:4, 5). Kʼoati je kjinele nga batíonda ngayeje xi ʼmiyaná tʼatsʼe Niná, tsjoánganʼioná ngatsʼiaa nga kʼuínyasoán, kʼoa tʼatsʼe nroani tsa ʼyani ndsʼee xi xá kʼoaile i̱ jinnaxinandále Niná.\\nJé nganʼiotsjele Niná bándiaale. Je Cuerpo Gobernante kui fitjenngi je ndiaale Jeobá, je Niná xi batéxomale ngayeje, kʼoa kao tsʼe Jesús, xi ngʼajko̱ tíjnale je jtín (1 Corintios 11:3; Efesios 5:23). Ndsʼee jebi alikui je ngʼajko̱ sʼin batiole naxinandále Niná. Tosa je “[tjío]fitjenngile je Barré tojñanibe nga koai”, tojo tjíosʼín xi ngikʼa, xi kʼoati ya ngʼajmi koai (Apocalipsis 14:4). Je Cuerpo Gobernante nʼio tsjoáná kjoanda kʼianga nijéntjé xi tʼatsʼe kʼianga bʼetsʼoaa.\\nʼYáni xi cuerpo gobernante koan ngasʼa.\\nJósʼin básjai ndiaa xi tsʼe Niná ndʼaibi je Cuerpo Gobernante.\\nTʼexkiai ya Hechos 15:1-35 kʼoa kataʼyai nga je xi tsakasenkao je cuerpo gobernante nga kisʼendajinle je kjoa xi kisʼe nichxin kjoatse kuiní je Énle Niná kʼoa kao nganʼiotsjele.\\nʼYáni xi tsakʼétsʼiakao je relijión xi tsʼe testigole Jeobá\\nKataʼyai ánni nga tsín je Charles Taze Russell tsakʼétsʼiakaosíni je relijión xi tsʼe testigole Jeobá.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Jmé xá xi tjínle je xi Cuerpo Gobernante ʼmi\\nJméni je xi Cuerpo Gobernante tsole je testigole Jeobá","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Ñʼoom xco na tqueⁿ tyʼo̱o̱tsʼom cantxja ʼnaaʼ Jesucristo 1 Corintios 14\\nNnꞌaⁿ na nnda̱a̱ nlaꞌneiⁿ ñꞌoom na tjachuiiꞌ\\n1 Joꞌ chii cjooꞌ nꞌomꞌyoꞌ na cꞌomꞌyoꞌ na jnda nquiuꞌyoꞌ nnꞌaⁿ ndoꞌ mati cantyjaaꞌ nꞌomꞌyoꞌ na nquii Espíritu Santo nñequiaaⁿ na nndaꞌyoꞌ na nnda̱a̱ nlꞌaꞌyoꞌ tsꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, majndeiiticheⁿ na nnda̱a̱ nñequiaꞌyoꞌ ñꞌoomꞌm. 2 Ee tsꞌaⁿ na matseineiⁿ meiⁿnquia ntꞌomcheⁿ nnom ñꞌoom cweꞌ tomti nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom matseineiⁿ, nchii nda̱a̱ nnꞌaⁿ ncꞌe tjaa ꞌñeeⁿ juu na matseiꞌno̱ⁿꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ. Cantyja ꞌnaaⁿꞌ Espíritu Santo matseineiⁿ ñꞌoom na wantyꞌiuuꞌ mꞌaaⁿnaꞌ, sa̱a̱ tjaa ꞌñeeⁿ juu nntseiꞌno̱ⁿꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ. 3 Sa̱a̱ tsꞌaⁿ na mañequiaa ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ꞌoonajnda̱ ncꞌiaaⁿꞌaⁿ na cwilayuꞌ ncꞌe tsꞌiaaⁿ na machꞌeeⁿ ndoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na ljoꞌ cwiñꞌomtꞌmaaⁿꞌndyena nꞌomna, ñꞌoomꞌñeeⁿ matseinjoomꞌnaꞌ joona. 4 Juu tsꞌaⁿ na nnda̱a̱ nntseineiⁿ cwiicheⁿ nnom ñꞌoom na tjachuiiꞌ, jaawijndeii cheⁿnqueⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌ Espíritu Santo sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na matseineiⁿ ñꞌoom na maꞌmo̱ⁿ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnom, tsꞌiaaⁿꞌñeeⁿ machꞌeenaꞌ na ꞌoonajnda̱ nnꞌaⁿ tmaaⁿꞌ cwentaaⁿꞌaⁿ. 5 Ya ntyjii xeⁿ chaꞌtsondyoꞌ ya nlaneiⁿꞌyoꞌ ntꞌomcheⁿ nnom ñꞌoom na tjachuiiꞌ sa̱a̱ neiⁿtya̱ya na nñeꞌquiaꞌyoꞌ ñꞌoom na maꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ꞌyoꞌ ee juunaꞌ xcweti, nchiiti juu na matseineiⁿ tsꞌaⁿ meiⁿnquia nnom ñꞌoom na tjachuiiꞌ. Macanda̱ xeⁿ na matseiteincooꞌ tsꞌaⁿ ñꞌoomꞌñeeⁿ cha joo nnꞌaⁿ tmaaⁿꞌ na macwjiꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaⁿꞌaⁿ nncꞌoonajnda̱na ncꞌe Espíritu Santo. 6 Joꞌ chii ꞌo nnꞌaⁿya na cwilayuꞌyoꞌ, meiⁿchjoo xocateijndeiinaꞌ ꞌo na nncjo̱cando̱o̱ꞌa ꞌo xeⁿ na matseina̱ⁿ cweꞌ ñꞌoom na tjachuiiꞌ, sa̱a̱ xeⁿ na nntseina̱ⁿya ñꞌoom na jnda̱ tꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom no̱o̱ⁿya, oo cwii ñꞌoom na matseiꞌño̱ⁿꞌa cantyja ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoomꞌm, oo cwii ñꞌoom cantyja ꞌnaaⁿꞌ ꞌnaaⁿ na quia nluii, oo cwii ñꞌoom na mꞌmo̱o̱ⁿ nda̱a̱ꞌyoꞌ, nmeiⁿꞌ mayuuꞌ nnteijndeiinaꞌ ꞌo. 7 ꞌNaⁿ na cwitjo̱ꞌ chaꞌna tsmaaⁿ ñequio arpa, xeⁿ nchii tjachuiiꞌ jndyeenaꞌ, xotseiꞌño̱ⁿꞌ tsꞌaⁿ cwaaⁿ cwii joonaꞌ macjo̱ꞌ tsꞌaⁿ. 8 Ndoꞌ sondaro na matiom jndye ntu, xeⁿ tijndaaꞌ cꞌuaa jndye machꞌeeⁿ, tixocalaꞌcꞌeendye ncꞌiaaⁿꞌaⁿ na nlꞌana ndiaꞌ. 9 Maluaaꞌ matseijomnaꞌ cantyja ꞌnaⁿꞌyoꞌ, xeⁿ ñꞌoom na cwilaneiⁿꞌyoꞌ tijndaaꞌ joonaꞌ na cwindye nnꞌaⁿ, ¿chiuuya na nlaꞌno̱ⁿꞌna ljoꞌ na cwinduꞌyo? Nntseijomnaꞌ cantyja ꞌnaⁿꞌyoꞌ chaꞌcwijom tsꞌaⁿ cweꞌ matseixuaato quiiꞌ jndye. 10 Nntsꞌaacheⁿnaꞌ jndye nnom na tjachuiiꞌ na cwilaꞌneiⁿ nnꞌaⁿ tsjoomnancue, ndoꞌ cwii cwii joonaꞌ majndaaꞌ ljoꞌ maꞌmo̱ⁿnaꞌ. 11 Sa̱a̱ xeⁿ titseiꞌno̱ⁿꞌa ljoꞌ maꞌmo̱ⁿ ñꞌoom na matseineiⁿ tsꞌaⁿ cwii ñꞌoomꞌñeeⁿ, nntseijomnaꞌ ja chaꞌcwijom tsꞌaⁿ cwiicheⁿ ndyuaa ndoꞌ maljoꞌyu ntyjeeⁿ ñꞌeⁿ ja. 12 Joꞌ chii ncꞌe na cwilaꞌqueeⁿ nꞌomꞌyoꞌ na nñequiaa Espíritu Santo na nlaxmaⁿꞌyoꞌ tsꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿꞌaⁿ, cjooꞌya nꞌomꞌyoꞌ na jndye nnom tsꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿꞌaⁿ na nlaꞌxmaⁿꞌyoꞌ na nñequiaanaꞌ na nncꞌoonajnda̱nnꞌaⁿ tmaaⁿꞌ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom.\\n13 Joꞌ chii tsꞌaⁿ na matseineiⁿ ñꞌoom na tjachuiiꞌ, caⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nnda̱a̱ nntseiteincoomꞌm juunaꞌ. 14 Ee xeⁿ matseina̱ⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ñequio cwii nnom ñꞌoom na tjachuiiꞌ na nchii ñꞌoomya, na mayuuꞌ matseina̱ⁿya ñequio espíritu ꞌnaⁿya sa̱a̱ ticꞌoomꞌ tsꞌo̱o̱ⁿ cantyja na matsꞌaa. 15 Quia joꞌ ¿chiuu macaⁿnaꞌ na catsꞌaa? Matsonaꞌ na catseina̱ⁿya cantyja ꞌnaaⁿꞌ espíritu ꞌnaⁿya ndoꞌ mati ñequio na nlaꞌno̱ⁿꞌya nnꞌaⁿ ljoꞌ na matseina̱ⁿ. Macaⁿnaꞌ na cataya ñequio espíritu ꞌnaⁿya ndoꞌ mati ñequio na cwilaꞌno̱ⁿꞌya nnꞌaⁿ ljoꞌ na mataya. 16 Xeⁿ quia na matseineiⁿꞌ ñꞌoom na tjachuiiꞌ matseitꞌmaaⁿꞌndyuꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ꞌu mañequiaaꞌ na quianlꞌuaaⁿꞌaⁿ ñequio na xcweeꞌya tsꞌomꞌ, sa̱a̱ tsꞌaⁿ na ticatseiꞌno̱ⁿꞌ ñꞌoom na matseineiⁿꞌ, ¿chiuu nntsꞌaayuu na nntso Amén? ee cha ntyjii ñꞌoom na matseineiⁿꞌ. 17 Nntsꞌaacheⁿnaꞌ na ꞌu xcwe mañequiaaꞌ na quianlꞌuaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom sa̱a̱ ticateijndeiinaꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ na nncjaanajneiⁿ na matseiyoomꞌm. 18 Mañequia na quianlꞌuaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na majndyeti ñꞌoom na cwichuiiꞌ matseina̱ⁿya, nchiiti ꞌo, 19 sa̱a̱ quia na mꞌaaⁿya quiiꞌntaaⁿ nnꞌaⁿ tmaaⁿꞌ na macwji Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaⁿꞌaⁿ, yati ntyjii na cweꞌ ñeꞌom ñꞌoom nntseina̱ⁿ na ya nlaꞌno̱ⁿꞌ nnꞌaⁿ, nchiiti quii meiiⁿ ñꞌoom ñequio ñꞌoom na tjachuiiꞌ.\\n20 ꞌO nnꞌaⁿya na cwilayuꞌyoꞌ, cantyja ꞌnaaⁿꞌ natia, calaꞌxmaⁿꞌyoꞌ chaꞌna yonchꞌu sa̱a̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na mꞌaaⁿꞌ nꞌomꞌyoꞌ ñꞌoomwaaꞌ, calaꞌxmaⁿꞌyoꞌ chaꞌna nnꞌaⁿ na jnda̱ tquiee nꞌom. 21 Ee naquiiꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na teiljeii matsonaꞌ: “Ñequio ñꞌoom na cwichuiiꞌ na cwilaꞌneiⁿ nnꞌaⁿ ntꞌomcheⁿ ndyuaa nntseina̱ⁿya nda̱a̱ nnꞌaⁿ tyuaawaa sa̱a̱ meiiⁿ na luaaꞌ tixocalaꞌñꞌoomꞌndyena chiuu matsjo̱o̱”, luaaꞌ matso nqueⁿ na tseixmaaⁿ na catsa̱ꞌntjoom. 22 Quia na nnda̱a̱ nntseineiⁿ tsꞌaⁿ ñꞌoom na tjachuiiꞌ ñequio ñꞌoom na maxjeⁿ matseineiiⁿ, juu joꞌ tseixmaⁿnaꞌ ꞌnaaⁿ jo nda̱a̱ nnꞌaⁿ na tyoolaꞌyuꞌ. Sa̱a̱ juu na nnda̱a̱ nntseineiⁿ tsꞌaⁿ ñꞌoom na jnda̱ tꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnoom tseixmaⁿnaꞌ ꞌnaaⁿ jo nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌ, nchii cwentaa nnꞌaⁿ na tyoolaꞌyuꞌ. 23 Ee quia cwitjomndyoꞌ na laxmaⁿꞌyoꞌ tmaaⁿꞌ na macwjiꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaⁿꞌaⁿ, ndoꞌ xeⁿ chaꞌtsondyoꞌ cwilaneiⁿꞌyoꞌ ñꞌoom na tjachuiiꞌ, ndoꞌ joꞌ joꞌ nncjaquieeꞌ cwii tsꞌaⁿ na quia mandiicheⁿ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom oo tsꞌaⁿ na tyootseiyuꞌ jom, nntseitiuutoom na ꞌo jnda̱ teintjeiⁿndyoꞌ. 24 Sa̱a̱ xeⁿ chaꞌtsondyoꞌ cwilaneiⁿꞌyoꞌ ñꞌoom na maꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ꞌyoꞌ ndoꞌ xeⁿ juu xjeⁿꞌñeeⁿ nncjaquieeꞌ cwii tsꞌaⁿ na tyootseiyuꞌ oo tsꞌaⁿ na quia mandiicheⁿ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, nlcoꞌtianaꞌ ntyjeeⁿ na waa jnaaⁿꞌaⁿ ndoꞌ nncꞌoomꞌ tsꞌoom cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ ncꞌe ñꞌoom na cwilaneiⁿꞌyoꞌ. 25 Ndoꞌ na ljoꞌ nleitquiooꞌ chaꞌtso na wantyꞌiuuꞌ na mꞌaaⁿꞌ tsꞌoom. Quia joꞌ lcoomꞌm xtyeeⁿ na nntseitꞌmaaⁿꞌñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ nntseiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na mayuuꞌcheⁿ mꞌaaⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom quiiꞌntaaⁿꞌyoꞌ.\\nChaꞌtso canda̱a̱ꞌya caluii xjeⁿ na cwitjomndyena\\n26 Quia joꞌ ꞌo nnꞌaⁿya na cwilaꞌyuꞌyoꞌ quia cwitjomndyoꞌ na cwilaꞌtꞌmaaⁿꞌndyoꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ntꞌomndyoꞌ ꞌo cataꞌyoꞌ salmos, ntꞌomndyoꞌ ꞌo catꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ñꞌoom na jnda̱ tꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ꞌyoꞌ, ntꞌomndyoꞌ ꞌo nda̱a̱ nlaneiⁿꞌyoꞌ ntꞌomcheⁿ nnom ñꞌoom na tjachuiiꞌ ñequio ñꞌoom na maxjeⁿ cwilaneiⁿꞌyoꞌ, ndoꞌ ntꞌomcheⁿ ncꞌiaaꞌyoꞌ calaꞌteincooꞌna chiuu cwitꞌmo̱o��ⁿ nꞌoomꞌñeeⁿ. Sa̱a̱ chaꞌtso na cwilꞌaꞌyoꞌ caluiinaꞌ na cateijndeiinaꞌ na nncꞌoonajnda̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌ. 27 Quia na mꞌaⁿ nnꞌaⁿ na cwilaꞌneiⁿ ñꞌoom na tjachuiiꞌ, ñequiiꞌcheⁿ ñeꞌwe oo ndyeendyena na nlaꞌneiⁿna. Cwii ndoꞌ cwiindyena nlaꞌneiⁿna ndoꞌ mati ñꞌeⁿ tsꞌaⁿ na nntseiteincooꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ. 28 Ndoꞌ xeⁿ quiiꞌntaaⁿ nnꞌaⁿ tmaaⁿꞌ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom tjaaꞌnaⁿ tsꞌaⁿ na nnda̱a̱ ntseiteincooꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ, yati na tintseineiⁿ ñꞌoom na tjachuiiꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌ. Cweꞌ naquiiꞌ tsꞌom nquii catseineiⁿ ñequio Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 29 Ndoꞌ cantyja ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ na cwilaꞌneiⁿ ñꞌoom na maꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom naquiiꞌ nꞌom, calaꞌneiⁿ meiiⁿ we oo ndyeendye joona ndoꞌ ntꞌom ncꞌiaana queⁿ cwenta aa xcwe nꞌoomꞌñeeⁿ. 30 Sa̱a̱ xeⁿ waa na mꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnom cwiicheⁿ tsꞌaⁿ na wacatyeeⁿ joꞌ joꞌ, quia joꞌ juu tsꞌaⁿ na mañequiaa ñꞌoom quiaaⁿ na wanaaⁿ na nntseineiⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ. 31 Ndoꞌ na luaaꞌ cwii ndoꞌ cwii tsꞌaⁿ nnda̱a̱ nntseineiⁿ ñꞌoom na maꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom naquiiꞌ tsꞌom cha nncꞌooliu nnꞌaⁿ na cwilaꞌyuꞌ ndoꞌ nncꞌoolaꞌno̱ⁿꞌtina. 32 Juu tsꞌiaaⁿ na mañequiaa tsꞌaⁿ ñꞌoom na maꞌmo̱ⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom naquiiꞌ tsꞌoom, matsonaꞌ na joo nnꞌaⁿ na cwiñequiaa ñꞌoom cꞌomna xjeⁿ ꞌnaaⁿꞌ xꞌiaana na tjom cwiñequiana ñꞌoom. 33 Ee Tyꞌo̱o̱tsꞌom nchii cañꞌeeⁿꞌ cwiluiiñê, jom cwiluiiñê na tjoomꞌ mꞌaⁿ nnꞌaⁿ ñequio ncꞌiaana.\\nChaꞌxjeⁿ cwiwijndaaꞌ quiiꞌntaaⁿ chaꞌtso ntmaaⁿꞌ nnꞌaⁿ na macwjeeⁿꞌeⁿ cwentaaⁿꞌaⁿ, 34 quia na cwitjomndye nnꞌaⁿ na nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena Tyꞌo̱o̱tsꞌom, matsonaꞌ na joo yolcu ñemaꞌcheeⁿndyo cꞌomna ee ticwanaaⁿ na nlaꞌneiⁿna xjeⁿꞌñeeⁿ. Macaⁿnaꞌ na cꞌomna nacje ꞌnaaⁿ sꞌaana chaꞌxjeⁿ na matsa̱ꞌntjom ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 35 Xeⁿ waa ñꞌoom na ñeꞌcaliuna, quiejndyeena wꞌaana, quia joꞌ cataꞌxꞌena ñꞌoomꞌñeeⁿ nda̱a̱ sꞌaana. Ee tixcwe na mawaxꞌee yuscu cwii ñꞌoom quia cwitjomndye nnꞌaⁿ na cwilaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena Tyꞌo̱o̱tsꞌom.\\n36 Cꞌoomꞌ nꞌomꞌyoꞌ na nchii quiiꞌntaaⁿꞌ ꞌo jnaⁿjndyee ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, meiⁿ nchii macanda̱ ñencjoꞌyoꞌ na jnda̱ toꞌñoomꞌyoꞌ juunaꞌ. 37 Xeⁿ mꞌaaⁿ ꞌñeeⁿ cwiindyoꞌ ꞌo na matseitiuu na cwiluiiñe tsꞌaⁿ na mañequiaa ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom oo na waa cwii nnom tsꞌiaaⁿ na mañequiaa Espíritu na matseixmaⁿ, catseiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na ñꞌoomwaaꞌ na matseiljeiya, ñꞌoom na matsa̱ꞌntjom Ta Jesús juunaꞌ. 38 Sa̱a̱ xeⁿ titseiñꞌoomꞌñe ñꞌoomwaaꞌ, tilaꞌñꞌoomꞌndyoꞌ jom.\\n39 Joꞌ chii ꞌo nnꞌaⁿya na cwilaꞌyuꞌ, calaꞌqueeⁿ nꞌomꞌyoꞌ na nnda̱a̱ nñequiaꞌyoꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Meiⁿ ticalaꞌcuꞌyoꞌ nnꞌaⁿ na cwilaꞌneiⁿ ntꞌomcheⁿ nnom ñꞌoom na tjachuiiꞌ. 40 Sa̱a̱ chaꞌtso cantyja na cwitjomndyoꞌ, caluiinaꞌ chaꞌxjeⁿ na matsonaꞌ ndoꞌ ñequio na xcweya mꞌaaⁿnaꞌ.","num_words":1147,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.253,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Ngisasa koakoá kjoatsjoacha | Kjoaʼmiya xi chotʼaya\\nTʼEXKIAI NGA ÉN abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas congoleño lenguaje de señas coreano lenguaje de señas croata lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas malauí lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas tai lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zambiano lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mapudungún maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more motu navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai tamil tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) vendal vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 32\\n“Jebi xi bʼetsʼoantjaino, nga je kjoatjaochano koa̱nnkjínyani” (FILIP. 1:9).\\nKJOAJNDA 106 Katasʼená xi ñaki kjoatsjoacha ʼmile\\n1. ʼYáni xi kitsjoanganʼio nga kisʼejna je jtín ya Filipos.\\nKʼIANGA kicho ya Filipos je pastro Pablo, Silas, Lucas kao Timoteo, nkjín chjota kisatejin xi koanndosinle je Énle Niná. Nga ño chjotale Cristo jebi kitsjoanganʼio nga koan kisʼejna jngo jtín ya Filipos. Tsakui nichxin ya koanxkóni ngatsʼi ya ndʼiale Lidia, xi kʼoati chjotale Cristo mani (Hech. 16:40).\\n2. Jmé kjoa xi jaʼatojin je jtín xi kisʼejna ya Filipos.\\n2 Tsee kjoa jaʼatojin je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe. Jé Na̱i xokisʼin nga tsakatiochjoa kʼa je chjota nga kitsoyason Pablo, Silas, Lucas kao Timoteo. Je chjotaxá kitsoaa Pablo kao Silas, tsakále kʼoa ndoyá kisikatíoʼya. Kʼiaa nga koannyaonni kisikatíondáini. Kʼoa nga jekinikatíondái, kisíxatʼaa je xi tosʼa choatsele nga chjotale Cristo koan kʼoa kisinʼio kon. Xijekoan, je Pablo, Silas kao Timoteo kini kʼoa tsakui nichxin toje Lucas xi ya tsakʼejna. Kʼoa je chjotale Cristo xi ya tsʼe jé nganʼiotsjele Niná tsakinyakao nga tosi tonda je Jeobá kisixále (Filip. 2:12). Je Pablo nʼio tsjoa kisʼe kon nga kʼoakisʼin chjotale Cristo jebi.\\n3. Tojo tso ya Filipenses 1:9-11, jméni xi kisijé Pablo kʼianga tsakʼétsʼoantjai je ndsʼe̱.\\n3 Tela nó koanskanni, je Pablo jngoo carta kiskile je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe. Kʼianga bʼexkiaa carta jebi, ʼyañá nga nʼio tjao koanle Pablo je chjotale Cristo xi ya tsʼe. Kʼoa kʼoasʼin tsjoake koan je ndsʼe̱ joni Cristo (Filip. 1:8). Je Pablo kʼoati tsakʼétsʼoantjai je ndsʼe̱. Kui kisijéle Jeobá nga tosi tonda tsjoake katama xínkjín, nga katabe jméni xi ngisa tjínle kjoandosin, nga tsín jme jée katabajngi, nga tsín katasíkaténgi xi kjaʼaí kʼoa nga tosi tonda kui xi ndatjín kʼoakatasʼín. Alikui jao tjín tokoán nga kʼoati binyakaoná ndʼaibi jmeni xi kitso Pablo (tʼexkiai Filipenses 1:9-11). * I̱ kjoaʼmiya jebi, kui chótʼayajiaan jmeni xi kitso Pablo kʼoa jósʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa.\\n4. 1) Tojo tso 1 Juan 4:9, 10, jósʼin tsakakó Jeobá nga tsjoakená. 2) Jókji tsjoacha koaan je Niná.\\n4 Je Jeobá kʼoasʼin tsakakóni nga tsjoakená kʼianga kisikasén je ʼNdíle i̱ Sonʼnde nga kʼienntjainá (tʼexkiai 1 Juan 4:9, 10). * Nga bakóná kjoatsjoacha je Jeobá kʼoati kui xosíkaoná nga tsjoacha maa tsanda ñá (Rom. 5:8). Jókji tsjoacha koaan je Niná. Je Jesús i kitsole jngo chjota fariseo kʼianga kui kiskonangi: “Katamatsjoachai Naili Nináli. Katamatsjoachani ngayije ni̱ma̱li, kao ngayije kjoatsjoali, kʼoa kao ngayije kjoafaʼaitsjenli” (Mat. 22:36, 37). Tjínnele nga tsjoacha koaan je Niná kao ngayeje ni̱ma̱ná. Kui xi mená nga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan je Niná nga nyaon nyaon. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe nga tosi tonda katabakó kjoatsjoacha. Jméni xi sʼiaan nga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan je Niná.\\n5. Jméni xi sʼiaan nga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan je Niná.\\n5 Nga tsjoacha koaan je Niná, machjén nga kataʼyaxkoaan. Je Biblia itso: “Je xi tsín tjaoke, nikʼiajin tsabe Niná. Jé Niná xi kjoatjaocha” (1 Juan 4:8). Je pastro Pablo kʼoakitso nga ngisa tsjoacha maa je Jeobá kʼianga ʼyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kʼoa nga majinná josʼin síkjaʼaitsjen (Filip. 1:9). Kʼianga tosʼa kichotʼayá je Biblia, nkjín koya jmeni xi tsaʼyaa xi tʼatsʼe Niná, kʼoa kui xokisikaoná nga tsjoacha koanñá. Kʼoa sa tsjoacha sa tsjoacha koan kʼianga tsaʼyasaa xi tʼatsʼe kʼoa jokjoan. Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga ntsjaintsjai chótʼayá kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan je Énle Niná (Filip. 2:16).\\n6. Tojo tso 1 Juan 4:11, 20, 21, jósʼiaan nga tosi tonda koakoá kjoatsjoacha.\\n6 Nga tsjoakená Niná kui xosíkaoná nga tsjoacha mañá je ndsʼee (tʼexkiai 1 Juan 4:11, 20, 21). * Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga choa ñʼai tíjna nga tsjoacha koaan je ndsʼee, nga̱ choʼndale Jeobá maa kʼoa bʼenelee yaoná nga chjenngilee jokjoan je. Xi ijngosani, choa̱le Jesús mangíntjenngiaa, xi nʼio tse kjoatsjoacha tsakakó nga kʼienntjainá. Tonga ñʼai maná nga nitjosoán je kjoatéxoma xi kitsjoa kʼianga kʼoakitso nga tsjoacha koaan xíngiaa. Kataʼyala jmeni xi koan ya jtín xi kisʼejna ya Filipos.\\n7. Jmé xi bakóyaná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo je Evodia kao Síntique.\\n7 Je Evodia kao Síntique yaa ñatjen kitsoyason kao Pablo. Tonga ñandia nga tsín tinda tsakjáoni, tsakui nichxin kui xokisikao nga tsín kisasenle jmeni xi kisʼin xi ijngo. Je Pablo kisikʼaxki jaʼaínle ya carta xi kisikasén kʼoa kitsjoale kjoafaʼaitsjen. Kʼoakitsole nga tjínnele ngóson sʼin sikjaʼaitsjen (Filip. 4:2, 3). Kʼoati i̱ kitsole ngatsʼi je chjotale Cristo xi ya tjío jtín jebi: “Nda kʼoatʼiaon ngayije, ali nokjoatikaojion, ali chjonangiyajion” (Filip. 2:14). Alikui jao tjínná nga tsakinyakao kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo je Evodia kao Síntique kʼoa kao ngatsʼi chjotale Cristo xi kinikasénle je carta nga tosi tonda tsjoake katama xínkjín.\\nÁnni nga kui kuenta sʼianñá jñani nda sʼín je xíngiaa (Chótsenlai párrafo 8) *\\n8. Jméni xosikaoná nga tsín koakonilee kjoatsjoacha je ndsʼee, kʼoa jméni xi sʼiaan nga tsín kʼoakatamaa.\\n8 Tojo koan je Evodia kao Síntique, nga kui chotsenlee jñani tsín nda sʼín je ndsʼee kui xosíkaoná nga tsín bakonilee kjoatsjoacha. Saténgiñá ngatsʼiaa, kʼoa tsa tokui chótsenlee jñani tsín nda sʼín xíngiaa, alikuijin tikoakonilee kjoatsjoacha. Tobʼelañá, tsakui nichxin koa̱njtiná kʼiatsa tsín koasenkaoná jngo ndsʼee nga si̱tsjee ya Ndʼia jña chotʼayá. Kʼoa tsakuisa si̱kjaʼaitsjeen jñani tsín nda sʼín ngisajin tini̱jtingánilee yaoná kʼoa tsínjin tikoakonilee kjoatsjoacha. A kʼoama sakʼoaa. Xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjeen nga be Jeobá jñani tsín nda nʼia kʼoa kʼoati be jñani tsín nda sʼín je ndsʼee, ninga kʼoalani tosi tonda bakóná kjoatsjoacha ngatsʼiaa. Kuinga machjénsíni nga chjénngilee nga bakóná kjoatsjoacha kʼoa kui chótsenlee jñani nda sʼín je xíngiaa. Kʼianga bakolee kjoatsjoacha je ndsʼee ngisaa machriantʼasalee (Filip. 2:1, 2).\\nJE XI NGISA TJÍNLE KJOANDOSIN\\n9. Jméni xi nʼio tjínle kjoandosin xi kinchja̱ni Pablo kʼianga kiskile je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe.\\n9 Jé Niná xi kʼoasʼin koanmele nga kʼoakitsole Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe nga kui kuenta katasʼín je “xi nda tjín”, xi ngisa tjínle kjoandosin (Filip. 1:10). Je xi nʼio tjínle kjoandosin kuinga kuitjotsje je jaʼaínle Niná, nga kuitjoson jmeni xi tjínndajinle, nga nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa nga jtín sʼin kuiyoaa kao ndsʼee (Mat. 6:9, 10; Juan 13:35). Kʼianga kui kuenta nʼia jebi kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa je Jeobá.\\n10. Jméni xi sʼiaan nga ndasʼin katabená je Jeobá.\\n10 Kʼianga “jméni nga tsje koa̱nsínio” kitso je Pablo, ali tsakuijin xi kitsonile nga tsínkʼia sa̱téngiaa. Alikui kʼoakoa̱nkjoaan joni Jeobá nga tsín jme jée tjínle. Tonga ndasʼin skoe̱ná tsa kʼoénelee yaoná nga koakoá kjoatsjoacha kʼoa tsakui kuenta sʼiaan jmeni xi ngisa tjínle kjoandosin. Jngo koya josʼin koakoá kjoatsjoacha kuinga tsín xíngiaa si̱katéngiaa.\\n11. Ánni nga tsín xíngiaa si̱katéngisíñá.\\n11 Alikui tokjoaská tjenkao kʼianga kʼoaʼminá nga tsín koa̱n xíngiaa si̱katéngiaa. Tsakui nichxin kui sikaténgi je xi ngikʼa josʼin bʼetsaojiaan, jokjoan najño xi chʼakjá kʼoa tsakuije̱ xá xi nʼia. Ningalani tsínkui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan, nʼio xkón tíjna tsakui sikaténgi kjoafaʼaitsjenle xíngiaa. Je Jesús kʼoakitso nga ngisa nda nga jngo la̱jao̱ kʼoéngiaa yásiaan kʼoa ya ndáchikon katanikʼatjenngindáná tikʼoajinni tsa jngo chjotale Cristo si̱katéngiaa (Mat. 18:6).\\n12. Jméni xi bakóyaná je choa̱le ndsʼee kao chjoónle xi precursor sʼin tjíosíxá.\\n12 Kataʼyala jokisʼin je ndsʼee kao chjoónle xi precursor sʼin tjíosíxá nga kuenta kisʼin je kjoafaʼaitsjen jebi. Ya jtín jñani fi, jngo ndsʼee kao chjoónle xi to chriankʼia kisʼenngindá kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín koa̱n cine koai je chjotale Cristo, ningalani tsín chʼaotjío je película xi skótsenle. Kuinga tsín kisasennile kʼianga kisʼejinle nga película kikotsenle je ndsʼee xi precursor sʼin tjíosíxá. Kʼoa precursor jebi kʼoasʼin tsakʼéndajin nga tsín ticine koaini josaʼnda nga koa̱ntaja je kjoamakjainle ndsʼee xi ngikʼa kʼoa tsín tikʼoasʼin sikjaʼaitsjenni (Heb. 5:14). Nga kʼoakisʼin kʼoasʼin tsakakónile je kjoatsjoacha (Rom. 14:19-21; 1 Juan 3:18).\\n13. Jósʼin cha̱nijiaan jée xíngiaa.\\n13 Ijngo koya josʼin si̱katéngiaa xíngiaa kʼiaa tsa ñá xosʼiaan nga koa̱njngijée. Tobʼelañá, tsa jngolani chjota xi sʼa tíkotʼaya Biblia nʼio ñʼai koa̱nle nga sikʼéjna je xán kʼoa ñaki kʼoakoe kon nga tsín tixán skʼuíni. Xijema ngotjo síkʼantjaiyani yaole kʼoa fisʼenngindá. Kʼoa jngo ndsʼee kʼoatsole nga ya ndʼiale katafi kao xi kjaʼaísa ndsʼee. Kʼoa je ndsʼee xi tsʼe ndʼia kui tsjoále jmeni xi xán tjínle, kʼoa itsole: “Jekisʼe̱nngindái kʼoa kui je nganʼiotsjele Jeobá jebándiaali. Tikjaʼaitsjain nga tʼatsʼe nganʼiotsjele Niná nroani nga maná chjoexkoá yaoná. Tsa kʼoasʼiain alikui toxkia sʼui̱”. Tsa kʼoalani sʼin je ndsʼee jotíʼmile ijngokʼajin tikui kjoa ska̱jinngáni.\\n14. Jósʼin binyakaoná kjoajtín xi satíoná nga mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Filipenses 1:10.\\n14 Je kjoajtín xi satíoná nkjín koya josʼin binyakaoná nga mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Filipenses 1:10. Xi títjon, kui tsoyaná jméni xi ngisa chjí be je Jeobá. Xi majaoni, kui tsoyaná josʼin koanngíntjenngiaa jmeni xi chotʼayá ánni nga kui xi ndatjín kʼoasʼianñá. Kʼoa xi majanni, basenkaoná nga bakoá kjoatsjoacha kʼoa nga je xá xi nda bakoá (Heb. 10:24, 25). Kʼianga tsjoánganʼioná je ndsʼee, ngisaa bakolee kjoatsjoacha kʼoa ngisaa tsjoacha maa je Niná. Tsa tsjoachaa kao ngayeje ni̱ma̱ná je Jeobá kao je ndsʼee, alikuijin kʼia kui kʼoasʼiaan jmeni xi sikaténgi je ndsʼee.\\nTOSI TONDA KUI KʼOASʼIAAN JE XI NDATJÍN\\n15. Jmé xi tsoyanile nga kui xi ndatjín kʼoanʼia.\\n15 Je Pablo kui kisijéle Jeobá nga kui xi ndatjín kʼoakatasʼín je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe (Filip. 1:11). Kʼianga kui kinchja̱ni kui xokitsole je kjoatsjoacha xi tjínle kao Jeobá kʼoa kao naxinandále, kʼoati kui nchja̱ni nga kuitsoyale xi kjaʼaí je kjoamakjain xi tjínle tʼatsʼe Cristo kao kjoachoya xi tjínle. Xi ijngosani, je Pablo i kitsole: “Kʼoasʼin tiyojin ʼisenʼisaon i̱ sonʼndebi joni tsa lʼí” (Filip. 2:15). Kixi tíjna nga kʼoakitso Pablo nga̱ je Jesús kʼoakitsole chjotatjenngile nga je xi “lʼíle sonʼnde” koa̱n (Mat. 5:14-16). Kʼoati kitsole nga tjínnele chjotatjenngile sikao je chjota “jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:8; Mat. 28:18-20). Kui xi ndatjín kʼoanʼia kʼianga kui títjon nikʼéjnaa je xále Niná.\\nKʼianga kinikʼéjnanʼio je Pablo ya Roma, kʼiaa kiskile je carta je jtín xi tíjna ya Filipos. Kʼoati kitsoyale je xi kisikuinda kao je xi kichokonle (Chótsenlai párrafo 16)\\n16. Jósʼin tsoyaná Filipenses 1:12-14 nga koa̱n si̱ʼiseen i̱ sonʼnde ninga kjoa tibitjatojiaan (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).\\n16 Tojme kjoa tibitjatojiaan, koaan nga tosi tonda si̱ʼiseen i̱ sonʼnde. Kʼianga kjoa tiyojiaan tosaa kʼia tjoʼnde sakʼoaná nga ʼmiyasoán. Kʼoakoan je pastro Pablo. Kʼianga kiskile carta je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe, yaa Roma tíjnanʼio. Tonga alikui kui tsakʼéchjoale nga tsakakóyale je chjota xi kisikuinda kao je chjota xi kichosíxatʼa. Je choa̱le Pablo nʼio tsakinyakao je ndsʼe̱ nga tosi tonda kao kjoanʼiojin kitsoyason je Énle Niná (tʼexkiai Filipenses 1:12-14; * 4:22).\\nKjoásjailee ngantsjai josʼin nga ngisasa kʼuínyasoán (Chótsenlai párrafo 17) *\\n17. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ josʼín kʼa je ndsʼee nga tosi tonda tsoyason ninga kjoa faʼatojin.\\n17 Nʼio nkjín ndsʼee xi nʼiojin kjima joni Pablo. Tobʼelañá, je ndsʼee xi ya tjío ya ʼnde jñani tsín tjoʼndele nga tsoyason, básjaile josʼin fákaonajmíni chjota je Énle Niná (Mat. 10:16-20). Jngo superintendente xi tsʼe circuito xi ya naxinandá jebi tíjna kʼoakitsole je ndsʼee xi jetsoyason nga je katatsoyasonle xi xínkjín mani, xi chjotandaindʼiale, xi ñatjen fi skuela, xi ñatjen síxá kʼoa kao chjota xi bexkon. Nga kʼoakisʼin je ndsʼee jotsakʼinle nkjín jtín kisatio nga jekicho jao nó. Ningalani tjoʼndená nga ʼmiyasoán, jmeni xi sʼín ndsʼee jebi kui tsoyaná nga koa̱n kjoásjailee josʼin nga ngisasa kʼuínyasoán, kʼoa jé Jeobá tsjoáná nganʼio xi machjénná nga chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan (Filip. 2:13).\\n18. Jméni xi tjínnele sʼiaan.\\n18 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ngisaa tinʼio machjénngáni nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe. Kuenta sʼiaan jmeni xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin, kʼoénelee yaoná nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Niná, alikui ʼya xi si̱katéngiaa kʼoa tosi tonda kui xi ndatjín kʼoasʼiaan. Tsa kʼoasʼiaan, tosi tonda koakoá kjoatsjoacha kʼoa jé Jeobá chʼa̱sjengʼaa.\\nJméni xi nʼio tjínle kjoandosin.\\nJméni xi tjínnele sʼiaan nga ndasʼin katabekonná Niná.\\nJósʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan.\\nKJOAJNDA 17 “Mena”\\n^ párr. 5 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ngisaa tinʼio machjénngáni nga tsjoacha koaan je ndsʼee. Je carta xi kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe basenkaoná nga ʼyaa jmeni xi sʼiaan nga tosi tonda koakoá kjoatsjoacha, ninga kʼia nga kjoa sʼená kao ndsʼee.\\n^ párr. 3 Filipenses 1:9-11: “Jebi xi bʼetsʼoantjaino, nga je kjoatjaochano koa̱nnkjínyani kao kjoachjine kao kjoaʼisentakon, 10 jméni nga jchasínio xi nda tjín, kʼoa jméni nga tsje koa̱nsínio, nga nijmejin jée sʼe̱no kʼia nichxin nga kjoaʼaí Cristo. 11 Bʼetsʼoantjaino nga nʼio nda kʼoasʼiaon je kjoakixi xi nroani Jesucristo. Kʼoasʼin chʼa̱sjejeyao, kʼoa nda chʼa̱sjao Niná”.\\n^ párr. 4 1 Juan 4:9, 10: “Kʼoasʼin koanchoyale ni̱ma̱ná josʼin nga Niná tjaokená, nga̱ kisikasén i̱ sonʼndebi je ʼndíle xi tojngo mani, jméni nga kuiyochonsínía xi totʼatsʼe. 10 Kʼuisʼin tjín xi kjoatjaocha: Ali kuijin nga ñá xi koantsjoachaa Niná, tonga je Niná xi koantsjoakená nga ñá. Kisikasén ʼndíle xi jéentjainá koanle”.\\n^ párr. 6 1 Juan 4:11, 20, 21: “Jon xi tsjoake̱no, tsa Niná kʼoasʼin koantsjoakená, kʼoati machjénná nga ñá nga tjaocha koaan xíngiaa. 20 Tsa jngo xi kʼoatso: An kjaínga tjaoke̱ Niná, tonga chʼao be ndsʼe̱, ndisoní. Je xi ndsʼe̱ tsabeni xko̱n, kʼoa tsín tjaoke ndsʼe̱, jósʼin koa̱nni nga tjaoke koa̱nni Niná, xi tsín tsa tsabeni xko̱n. 21 Jebi kjoatéxoma xi Niná kitsjoaná: Je xi tjaoke Niná, kʼoati machjén nga tjaoke ndsʼe̱”.\\n^ párr. 16 Filipenses 1:12-14: “ʼNdíndsʼe, mena nga kataʼyao nga totʼatsʼe je kjoa xi kjimatʼen nga an, ngisasa tonkjín kʼa kiskason je énnda xi tʼatsʼe Cristo. 13 Jebe ngatsʼi xi tjío i̱ kuartel, kao ngatsʼi xikʼa, nga jéentjaile Cristo tijnania kjoañʼai. 14 Nkjín mani xi ndsʼee chobá nga tiyokoaa Nainá. Kui kjoa tjíokjoé kjoanʼiotakon nga kjoañʼai tijna nga an. Tongisasa manʼiokon nga nchja̱ je énle Niná, nga tsínle kjoajkonjin”.\\n^ párr. 58 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga kjimatsje Ndʼia jña chotʼayá, je Joe alikui tisítsjeni kʼoa toyaa fákaonajmí je ndsʼee kao tiʼndíle. Kʼoa nga kʼoasʼín alikui sasénle je Mike, xi aspiradora yʼatonntsja. Kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tjínnele sitsje je Joe ʼndele nga tokuinchja̱najmí. Tonga xijema, kʼianga be nga jngo tichjaa xi jejchínga tíbasenkao, je Mike majinle nga tjínnele kui ngisa kuenta sʼin jñani nda sʼín je Joe.\\n^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Ya naxinandá jñani tsín tjoʼndele je ndsʼee nga tsoyason, je ndsʼee jngo chjota kajin xi bexkon, kosonnile josʼin fákaonajmí je Énle Niná. Xijema, tsoyale je xi ñatjen síxá kʼianga tjíosíkjáya ngotjo.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Ngisasa koakoá kjoatsjoacha","num_words":2800,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"1 Corintios 8 AMU - Nantquie na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye - Bible Gateway\\n1 Corintios 8 Amuzgo de Guerrero (AMU)\\nNantquie na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye nnˈaⁿ ˈnaⁿ na cweˈ nnˈaⁿ nlˈa\\n8 Jeˈ nncˈo̱ya ñˈoom na cwitaˈxeˈyoˈ cantyja ˈnaaⁿ seii quiooˈ na cwilaˈcwjee nnˈaⁿ na cwilaˈtˈmaaⁿˈndyena ˈnaⁿ na cweˈ nnˈaⁿ lˈa. Ñˈoom na mayuuˈ na chaˈtsondyo̱ cwiluiindyo̱ nnˈaⁿ na jndo̱ˈ nˈo̱o̱ⁿya cantyja ˈnaaⁿˈ ��ˈoomwaaˈ, ndoˈ juu joˈ wjanˈoomnaˈ jaa na cˈo̱o̱ⁿya na sˈandyo̱, lcundyo̱. Sa̱a̱ juu na mˈaaⁿya na jnda nquiuuya nnˈaⁿ, mateijndeiinaˈ na tsaanajnda̱a̱ya na cwilaˈyuuˈa. 2 Tsˈaⁿ na matseitiuu na jndye waa na jndo̱ˈ tsˈom, tyootseiˈno̱ⁿˈ chaˈxjeⁿ na macaⁿnaˈ na caljeii. 3 Sa̱a̱ nquii tsˈaⁿ na jnda ntyjii ñequio Tyˈo̱o̱tsˈom, mawajnaⁿˈaⁿ tsaⁿˈñeeⁿ.\\n4 Cantyja ˈnaaⁿˈ aa wanaaⁿ na nntquieˈyoˈ seii quiooˈ na cwiwilˈueeˈndye nnˈaⁿ na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye ˈnaⁿ na cweˈ nnˈaⁿ lˈa, cwilaˈno̱o̱ⁿˈa na meiⁿcwii tjaa ljoˈ laˈxmaⁿ joonaˈ ee maxjeⁿ macanda̱ nqueⁿ mˈaaⁿ. 5 Ee cañoomˈluee ñequio tsjoomnancue jndye nnom na maniom na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye nnˈaⁿ na cwiluena na tˈmaⁿ ñˈoom laˈxmaⁿ, sa̱a̱ joonaˈ nchii nquii Tyˈo̱o̱tsˈom cwiluiindyenaˈ. Ndoˈ na mayuuˈ na jndye ˈnaⁿ maniom na cwilue nnˈaⁿ “Ta” nda̱a̱naˈ, ndoˈ cwitueeˈndyecjena cantyja ˈnaaⁿ joonaˈ. 6 Sa̱a̱ cantyja ˈnaaⁿ jaa nmeiiⁿ ñecwii Tyˈo̱o̱tsˈom mˈaaⁿ, ndoˈ jom cwiluiiñê Tsotya̱a̱ya. Cantyja ˈnaaⁿˈ jom chaˈtso na maniom, jom tqueeⁿ joˈ, ndoˈ ncˈe jom, joˈ na mˈaaⁿya. Ndoˈ mati ñecwii mˈaaⁿ na cwiluiiñe na matsa̱ˈntjom jaa, nquii Jesucristo. Chaˈtsoti na maniom, cwimˈaⁿnaˈ ncˈe nqueⁿ, mandii ñˈa̱a̱ⁿ jaa.\\n7 Sa̱a̱ tichaˈtsondye nnˈaⁿ cwilaˈno̱ⁿˈna na ljoˈ ee jnda̱ ljeiiˈnaˈ na cwilaˈtˈmaaⁿˈndyena cwii na cweˈ nnˈaⁿ lˈa, ndoˈ quia cwicwaˈna nantquieˈñeeⁿ, cwitjeiiˈna cwenta na cwilaˈtˈmaaⁿˈndyena juunaˈ. Ndoˈ ncˈe na tyoowijndo̱ˈ nˈomna cantyja ˈnaaⁿˈ ñˈoommeiⁿˈ, joˈ chii juu na mˈaaⁿˈ nˈomna tseixmaⁿnaˈ cwii na jnda̱ tˈaaˈnaˈ na cwajndii. 8 Ee nchii cweˈ aa macwaˈ tsˈaⁿ nantquieˈñeeⁿ, oo, aa ticwaaⁿˈaⁿ joonaˈ, joˈ na macjaaweeˈ ntyjii Tyˈo̱o̱tsˈom jom. Meiⁿ nchii na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyo̱tya̱a̱ xeⁿ cwicwaaˈa joonaˈ, oo nchii nnˈaⁿ na tiannˈaⁿndyo̱tya̱a̱ xeⁿ ticwaaˈa joonaˈ. 9 Sa̱a̱ calˈandyoˈ cwenta na juu luaaˈ na wanaaⁿ na cˈomˈyoˈ, titseixmaⁿnaˈ cwii na nntsˈaanaˈ na nntseitjo̱o̱ñe cwii nnˈaⁿˈyoˈ na cachjoo matseiyuˈ. 10 Ee xeⁿ ˈu na ntyjiˈ chiuu wanaaⁿ na nntsaˈ, mawacatyeⁿˈ cwii joo yuu na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye nnˈaⁿ cwii na cweˈ nnˈaⁿ lˈa, ndoˈ cwii tsˈaⁿ na tityeⁿ na matseiyuˈ ntyˈiaaⁿˈaⁿ ˈu joˈ, nnda̱a̱ nntsˈaanaˈ na macheˈ na luaaˈ, nncˈomtˈmaaⁿˈñe tsˈoom na mati lcwaaⁿˈaⁿ ˈnaⁿ na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye nnˈaⁿ tyˈo̱o̱ˈñeeⁿ. 11 Ndoˈ na luaaˈ, juu na matseiˈno̱ⁿˈ na wanaaⁿ na ljoˈ macheˈ, nntseiˈndaaˈnaˈ juu nnˈaⁿˈ na tityeⁿ matseiyuˈ, na mati tueˈ Cristo cwentaaⁿˈaⁿˈ. 12 Quia laaˈtiˈ cwilˈaˈyoˈ ñequio joo nnˈaⁿˈyoˈ na titˈmaⁿ cwilayuˈya nˈom, cwilaˈtjo̱o̱ndyoˈ nda̱a̱na na cwilaˈñˈeeⁿˈndyoˈ nˈomna. Ndoˈ mati cwilaxmaⁿˈyoˈ jnaⁿ jo nnom Cristo. 13 Joˈ chii xeⁿ cantyja ˈnaaⁿˈ na macwaˈa cwii nnom nantquie na cwiwilˈueeˈndye nnˈaⁿ na cwilaˈtˈmaaⁿˈndye cwii na cweˈ nnˈaⁿ lˈa, xeⁿ jnaaⁿˈ joˈ matseitjo̱o̱ñe cwii nnˈaⁿya na matseiyuˈ, quia joˈ tajom cwinlcwaaˈnndaˈa juunaˈ cha tintseilcweˈtyaˈna juu nnˈaⁿya.","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.334,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 25 AMUNT - ’Seineiⁿti Jesús ñꞌoom tjañoomꞌ - Bible Search\\nÑꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿ qui yolcundyua\\n1’Seineiⁿti Jesús ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cañoomꞌluee. Tsoom:\\n—Tyomꞌaⁿ qui yolcundyua tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna na ntyjo chom na cwico seitye. Jluiꞌna, tyꞌecatjomndyena juu tsaⁿsꞌa na macoco. 2ꞌOmndye joona tijndo̱ꞌ nꞌomna ndoꞌ ꞌomndye naⁿꞌñeeⁿ majndo̱ꞌ nꞌomna. 3Joo yolcu na tijndo̱ꞌ nꞌom quia na tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna, taticꞌoochotina seitye na nlco. 4Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ꞌ nꞌom tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna na ntyjo chom ndi ñꞌeeⁿ lioo na ñjomti seitye. 5Ndoꞌ yocheⁿ na meindooꞌna nquii tsaⁿsꞌa na macoco, jnaⁿnaꞌ na maꞌoondana ndoꞌ mana jndana. 6Quia tueeꞌ xcwe tsjom, teicꞌuaa na matseixuaa tsꞌaⁿ. Matso: “Cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, macwjeeꞌcañoom tsꞌaⁿ na macoco. Quioꞌyoꞌ na nlajomndyoꞌ ñꞌeⁿñê.” 7Quia joꞌ teiꞌcantyja yolcuꞌñeeⁿ. Jlaꞌyo̱na nmaⁿ na ntyjo chom xjocanti ꞌnaaⁿna. 8Ndoꞌ joo yolcu na tijndo̱ꞌ nꞌom jluena nda̱a̱ ncꞌiaana na jndo̱ꞌ nꞌom: “Jeeⁿ ꞌo leii, cateijndeiꞌyaꞌyoꞌ seitye na cwileiꞌñꞌomꞌyoꞌ ee majaanduuꞌ chom ꞌnaaⁿyâ.” 9Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ꞌ nꞌom tꞌo̱o̱na nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Xonda̱a̱, ee xeⁿ nntsꞌaacheⁿnaꞌ na xocwijndeii na nleilꞌueeꞌndyo�� ncjo̱o̱yâ ndoꞌ mati ꞌo. Yati catsalajndaꞌyoꞌ na nleilꞌueeꞌndyoꞌ.” 10Ndoꞌ yocheⁿ na tyꞌelaꞌjnda naⁿꞌñeeⁿ seitye, tyjeeꞌcañoom nquii tsaⁿsꞌa na macoco. Quia joꞌ joo yolcu na mꞌaⁿcꞌeendye tyꞌequieꞌna quiiꞌ wꞌaa ñꞌeⁿñê yuu na nleitꞌmaaⁿꞌ na macocoom. Jnda̱ joꞌ ta̱ꞌ ndyueelꞌa. 11Jnda̱ chii mati tquieꞌcañom ntꞌomcheⁿ yolcundyuaꞌñeeⁿ. Jluena: “Aa ndiꞌ ta, catseicanaaⁿndyuꞌ ꞌndyootsꞌa. Aa ndiꞌ ta.” 12Tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ nda̱a̱na: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ ticwajnaⁿꞌa ꞌo.”\\n13Ndoꞌ tso Jesús nda̱a̱yâ:\\n—Calaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ na ñꞌoommeiⁿꞌ cwitꞌmo̱o̱ⁿnaꞌ na cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, ee ticaliuꞌyoꞌ cwaaⁿ xuee ndoꞌ cwaaⁿ hora na ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee nncwja̱caño̱o̱ⁿya ꞌo.\\nÑꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿ sꞌom na toꞌñoom ndyee moso\\n14’Nntseina̱ⁿtya̱ nnda̱a̱ꞌyoꞌ cwiicheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cañoomꞌluee. Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ na seijndaaꞌñe na wjaa cwiicheⁿ tsjoomnancue na tquia. Tqueeⁿꞌñê mosoomꞌm ndoꞌ tquiaaⁿ tsjo̱ꞌñjeeⁿ ꞌnaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱na na nlꞌana tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ.\\n15’Nnom cwii joo naⁿꞌñeeⁿ tquiaaⁿ ꞌom meiⁿ sꞌom. Nnom cwiicheⁿ tquiaaⁿ ñeꞌwe meiⁿ ndoꞌ nnom cwiicheⁿ ñeꞌcwii meiⁿ cwii tquiaaⁿ. Tquiaaⁿ nnom cwii cwii joona cantyjati na seiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na nnda̱a̱ nntsꞌaa. Jnda̱ joꞌ jlueeⁿꞌeⁿ, tjaaⁿ cwiicheⁿ tsjoomnancue. 16Juu tsꞌaⁿ na toꞌñom ꞌom meiⁿ sꞌom mantyjacheⁿ tyochꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ. Ndoꞌ tantjomtyeeⁿ cwiicheⁿ ꞌom meiⁿ. 17Mati juu tsꞌaⁿ na toꞌñom we meiⁿ, tyochꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ ndoꞌ tantjoom cwiicheⁿ we meiⁿ. 18Sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na ñecwii meiⁿ toꞌñom, tjaaⁿ tjacaꞌñeeⁿ quiiꞌ tyuaa, joꞌ joꞌ tantyꞌioom sꞌom ꞌnaaⁿꞌ patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ.\\n19’Majndye xuee tjacaanaꞌ ndoꞌ tyjeeꞌnndaꞌ patrom ꞌnaaⁿna. Seijndaaꞌñê na nncwjeeⁿꞌeⁿ cwenta ñꞌeⁿndyena cwanti tueꞌntyjo̱ taꞌntjomna ñꞌeⁿ sꞌom ꞌnaaⁿꞌaⁿ. 20Tyjeeꞌcañoomjndyee juu tsꞌaⁿ na toꞌñom ꞌom meiⁿ sꞌom. Maleichuuñꞌeeⁿ sꞌomꞌñeeⁿ, mandi ñꞌeⁿ ꞌom meiⁿ na tantjoom. Tquiaaⁿ joonaꞌ nnom patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ. Tsoom: “ꞌU ta, tquiaaꞌ ꞌom meiⁿ sꞌom no̱o̱ⁿ. Cantyꞌiaꞌ jeꞌ luaa cwiicheⁿ ꞌom meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.” 21Tso patrom nnoom: “ꞌU moso ꞌnaⁿya, ya saꞌ. Tquiooꞌ na tjooꞌ tsꞌomꞌ ndoꞌ na seicanda̱ꞌ. Meiiⁿ cweꞌ cwii tsꞌiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ꞌu seicanda̱ꞌ. Jeꞌ nlqua̱a̱ⁿya ꞌu na tꞌmaⁿti tsꞌiaaⁿ nntseixmaⁿꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ wendyo̱ nncꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.” 22Jnda̱ chii tyjeeꞌcañoom juu tsꞌaⁿ na toꞌñom we meiⁿ sꞌom. Tsoom: “ꞌU ta, tquiaaꞌ we meiⁿ sꞌom no̱o̱ⁿ. Cantyꞌiaꞌ jeꞌ luaa cwiicheⁿ we meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.” 23Tso patrom nnoom: “ꞌU moso ꞌnaⁿya, ya saꞌ. Tquiooꞌ na tjooꞌ tsꞌomꞌ ndoꞌ na seicanda̱ꞌ. Meiiⁿ cweꞌ cwii tsꞌiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ꞌu seicanda̱ꞌ. Jeꞌ nlqua̱a̱ⁿya ꞌu na tꞌmaⁿti tsꞌiaaⁿ nntseixmaⁿꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ wendyo̱ nncꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.” 24Quia joꞌ na macanda̱ tyjeeꞌcañoom juu moso na ñeꞌcwii meiⁿ sꞌom toꞌñom. Tsoom nnom patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ: “ꞌU ta, mantyjiiya na ꞌu tsꞌaⁿ na jeeⁿ majñoomꞌ ꞌndyoꞌ moso ꞌnaⁿꞌ. ꞌU cweꞌ matseiꞌweꞌ cantyja na cwiweꞌ ntjom ꞌnaⁿꞌ, meiⁿ na nnomꞌ, meiⁿ na nntseicueendyuꞌ. Macanda̱ nencjo̱o̱yâ moso ꞌnaⁿꞌ jeeⁿ cwilajnda̱a̱yâ. 25Cweꞌ na nquiaya ꞌu, joꞌ chii tjo̱, tjo̱catyꞌiuya sꞌom ꞌnaⁿꞌ quiiꞌ tyuaa. Luaa juunaꞌ, coꞌñomꞌ.” 26Ndoꞌ tꞌo̱ patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ nnoom: “ꞌU re moso na tia tsꞌaⁿndyuꞌ ndoꞌ na nchqueⁿꞌ, cwa maxjeⁿ ntyjiꞌ na matseiwa̱ya ntjom meiiⁿ nchii nnco̱ jno̱o̱ⁿꞌa, ndoꞌ mawantjo̱ⁿya meiiⁿ nchii nnco̱ matseicatsuundyo̱. 27Cweꞌ ncꞌe joꞌ yati xeⁿ ꞌu seiweꞌ sꞌom ꞌnaⁿya wꞌaa banco yuu na cwileiweya sꞌom ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ, quia joꞌ toꞌño̱ⁿ sꞌom ꞌnaⁿya ñequio tsꞌiaaⁿnnomnaꞌ quia na tyja̱.” 28Ndoꞌ tso patrom nda̱a̱ ntꞌomcheⁿ mosoomꞌm: “Catjeiꞌyoꞌ cwii meiⁿwaaꞌ lꞌo̱o̱ⁿ ndoꞌ quiaꞌyoꞌ juunaꞌ lꞌo̱ juu tsꞌaⁿ na maleiñꞌoom qui meiⁿ. 29Ee cantyjati na matseixmaⁿ ticwii cwii tsꞌaⁿ, xeⁿ ya tsꞌiaaⁿ machꞌeeⁿ ñꞌeⁿ juunaꞌ quia joꞌ nncoꞌñomtyeeⁿ na nleilꞌueeꞌñê. Sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na tisꞌa tsꞌiaaⁿ machꞌee, nluiꞌ cantyjati chjoowiꞌ na maleiñꞌoomtyeeⁿ. 30Cweꞌ joꞌ catueꞌyoꞌ moso nchqueeⁿꞌmꞌaaⁿꞌ chꞌeⁿ yuu na jaaⁿñe. Joꞌ joꞌ nntyꞌioom ndoꞌ nneiⁿnqueeⁿ ndeiꞌnꞌoom.”\\nChaꞌtso nnꞌaⁿ tsjoomnancue nntuꞌxeⁿndyena\\n31’Ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee, nndyo̱o̱nndaꞌa ñequio chaꞌtso ángeles ꞌnaⁿya, na nntsa̱ꞌntjo̱ⁿya. Quia joꞌ nntseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ja na nncjo̱cajmaⁿ ntio ꞌnaⁿya na jeeⁿ neiⁿncooꞌ caxuee na nncuꞌxa̱ⁿya nnꞌaⁿ. 32Ndoꞌ nnꞌaⁿ na chaꞌwaa tsjoomnancue nntjomndyena jo no̱o̱ⁿ. Quia joꞌ nnto̱ⁿꞌa joona chaꞌxjeⁿ na mato̱ⁿꞌ cwii pasto canmaⁿ ñequio canchꞌioo ntsmeiiⁿꞌeⁿ. 33Nntsꞌaaⁿ na nncwintyjeeꞌ canmaⁿ ntyjaaⁿꞌaⁿ ntyjaya ndoꞌ canchꞌioo nntsꞌaaⁿ na nncwintyjeeꞌ ntyjatymaaⁿꞌ. 34Maluaaꞌ nntsꞌaa ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya. Nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjaya: “Quioꞌyoꞌ ꞌo nnꞌaⁿ na jnda̱ jndaꞌyoꞌ na matioꞌnaaⁿñe Tsotya̱ya ꞌo. Catoꞌñoomꞌyoꞌ naya na mañequiaaⁿ na mati ꞌo cwilajomndyoꞌ ñequio na matsa̱ꞌntjoom. Ee luaaꞌ teiyoti seijndaaꞌñê cwentaꞌyoꞌ quia na tqueeⁿ tsjoomnancue. 35Ee tyomꞌaaⁿya na ñejndo̱ꞌa ndoꞌ tquiaꞌyoꞌ na tcwaaꞌa. Tyomꞌaaⁿya na ñeꞌcꞌua ndaa ndoꞌ tquiaꞌyoꞌ na tꞌua. Tyomaꞌno̱o̱ⁿya cwii cwii tsjomꞌyoꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ja ndoꞌ toꞌñoomꞌyoꞌ ja naquiiꞌ lꞌaꞌyoꞌ. 36Tyomꞌaaⁿya na ntsaandyo̱ ndoꞌ ꞌo jlaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na wiiꞌa ndoꞌ ꞌo tyotsacajndoꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya pra̱so ndoꞌ tyotsantyjaꞌyoꞌ ja.” 37Quia joꞌ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjaya na laꞌxmaⁿna cantyja na matyꞌiomyanaꞌ nntꞌo̱o̱na, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌjndoꞌ ndoꞌ tquiaayâ na tcwaꞌ, oo ntyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌcꞌuaꞌ ndaa ndoꞌ ñetquiaayâ ndaatioo na tꞌuaꞌ? 38¿Cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na tyomaꞌnoomꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ꞌu ndoꞌ toꞌño̱o̱ⁿyâ ꞌu quiiꞌntaaⁿyâ, oo na ntyꞌiaayâ ꞌu na ntsaandyuꞌ ndoꞌ jlaꞌtsaaⁿꞌndyô̱ ꞌu? 39¿Cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na wiꞌ oo na mꞌaaⁿꞌ pra̱so ndoꞌ sacajndo̱o̱ꞌâ ꞌu?” 40Quia joꞌ ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, meiⁿquia na lꞌaꞌyoꞌ na teijndeiꞌyoꞌ cwii nnꞌaⁿya nmeiiⁿ na titꞌmaⁿ cwiluiiñe, nnco̱ teijndeiꞌyoꞌ.”\\n41’Jnda̱ chii, ja na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjatymaaⁿꞌ: “Quindyo̱o̱ꞌyoꞌ nacañomya ꞌo nnꞌaⁿ na jnda̱ tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na catꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo. Jeꞌ jeꞌ nntsaꞌyoꞌ quiiꞌ chom na tijoom canduuꞌ na juu joꞌ seijndaaꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaꞌ tsaⁿjndii na nlcoꞌwiꞌnaꞌ jom ñequio ángeles ꞌnaaⁿꞌaⁿ. 42Ee tyomꞌaaⁿya na ñeꞌjndo̱ꞌa sa̱a̱ tînquiaꞌyoꞌ na nlcwaaꞌa. Tyomꞌaaⁿya na ñeꞌcꞌua ndaatioo sa̱a̱ tînquiaꞌyoꞌ na nncꞌua. 43Tyomaꞌno̱o̱ⁿya yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ja sa̱a̱ tîcatoꞌñoomꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na ntsaandyo̱ sa̱a̱ tîcalaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na wiiꞌa sa̱a̱ tîcatsajndoꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na pra̱so sa̱a̱ tîcatsantyjaꞌyoꞌ ja.” 44Quia joꞌ nntꞌo̱o̱ naⁿꞌñeeⁿ no̱o̱ⁿ, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ñentyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌjndoꞌ, oo na ñeꞌcꞌuaꞌ ndaa, oo na ñetoꞌnoomꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ꞌu, oo na ñetꞌoomꞌ na ntsaandyuꞌ, oo na ñeteiwiꞌ, oo na ñetꞌoomꞌ pra̱so sa̱a̱ tîcateiꞌjndeiiyâ ꞌu?” 45Quia joꞌ nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, ncꞌe na tîcateijndeiꞌyoꞌ nnꞌaⁿya nmeiiⁿ na titꞌmaⁿ cwiluiindye, matyꞌiomnaꞌ nnco̱ tîcateiꞌjndeiꞌyoꞌ.” 46Ndoꞌ nncꞌoo naⁿꞌñeeⁿ yuu na tijoom cantycwii na nlcoꞌwiꞌnaꞌ joona. Sa̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ cantyja na matyꞌiomyanaꞌ nntoꞌñoomna na tijoom cantycwii na nntaꞌndoꞌna.","num_words":1138,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.058,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.209,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 26 AMUNT - Jnda̱ na seineiⁿ Jesús chaꞌtso - Bible Search\\n1Jnda̱ na seineiⁿ Jesús chaꞌtso ñꞌoommeiⁿꞌ, seineiiⁿ nda̱a̱ jâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿñê. 2Tsoom:\\n—ꞌO nquiuꞌyoꞌ na we xuee cwii tjo̱o̱ ndoꞌ nncueeꞌ xuee pascua. Ndoꞌ ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee maquialjoꞌ nñeꞌquia nnꞌaⁿ cwenta ja luee nnꞌaⁿ na nntyꞌioomna ja tsꞌoomꞌnaaⁿ.\\n3Ndoꞌ ntyee na cwiluiitquiendye ñequio nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés ñequio nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye naquiiꞌ tsjoom, mañejuu xjeⁿꞌñeeⁿ tjomndyena tachꞌeeⁿꞌ wꞌaa tꞌmaⁿ, waaꞌ tyee na cwiluiitquieñe na jndyu Caifás. 4Tyoꞌmaⁿna ñꞌeⁿ ncꞌiaana chiuu nlꞌayoona na nñequioꞌnnꞌaⁿna Jesús cha ntꞌuena jom, ndoꞌ na nlaꞌcueeꞌna jom. 5Jlaꞌtiuuna, jluena nda̱a̱ ncꞌiaana:\\n—Sa̱a̱ ticatꞌua̱a̱ya jom xcwe ncuee cha ticalaꞌwendye nnꞌaⁿ nacjooya.\\nTuꞌnquio cwii yuscu ncheⁿꞌ xqueⁿ Jesús\\n6Tyomꞌaaⁿ Jesús tsjoom Betania waaꞌ Simón, tsaⁿ na ñechuu tycu lepra. 7Wacatyeeⁿ nacañoomꞌ meiⁿsa ndoꞌ tueeꞌcañoom cwii yuscu na maleiñꞌoom cwii tsioo na tuiinaꞌ ñꞌeⁿ tsjo̱ꞌ canchiiꞌ na jndyu alabastro. Tsiooꞌñeeⁿ ñjom ncheⁿꞌ cachi na jeeⁿ jnda. Tuꞌnquioom joonaꞌ xqueⁿ Jesús. 8Ndoꞌ jâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿñê, quia na ntyꞌiaayâ na luaaꞌ, jlaꞌliooꞌndyô̱, lꞌuuyâ:\\n—Jeeⁿcheⁿ ndyaaꞌ cweꞌchi tsuu ncheⁿꞌ. 9Yati xeⁿ teilꞌuanaꞌ ee jndye sꞌom nncwjiꞌnaꞌ na nluii naya ndyeñeeⁿꞌ.\\n10Quia seiꞌno̱ⁿꞌ Jesús na luaaꞌ cwilꞌuuyâ, tsoom nda̱a̱yâ:\\n—¿Chiuu na cwilaꞌliooꞌndyoꞌ ñꞌeⁿ yuscumꞌaaⁿꞌ? ee jeeⁿ tjacanjoomꞌ nayawaaꞌ na sꞌaaⁿ ñꞌeⁿndyo̱. 11Ee ja nchii ñequiiꞌcheⁿ nncꞌo̱o̱ⁿya ñꞌeⁿndyoꞌ sa̱a̱ ndyeñeeⁿꞌ ñequiiꞌcheⁿ mꞌaⁿna quiiꞌntaaⁿꞌyoꞌ. 12Yuscumꞌaaⁿꞌ na tuꞌnquioom ncheⁿꞌ nacjoya, matseijndaaꞌñenaꞌ na nncjaacantyꞌiuuꞌndyo̱. 13Mayuuꞌcheⁿ nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, meiⁿyuucheⁿ na nñeꞌquia nnꞌaⁿ ñꞌoom naya ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na chaꞌwaa tsjoomnancue, maxjeⁿ nlaꞌneiⁿna cantyja ꞌnaaⁿꞌ naya na sꞌaa yuscumꞌaaⁿꞌ cha ticatsuu ñꞌoom cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ.\\n14Ndoꞌ cwii jâ nnꞌaⁿ na canchooꞌwendyô̱, juu tsaⁿ na jndyu Judas Iscariote, tjaaⁿ na mꞌaⁿ ntyee na cwiluiitquiendye. 15Tsoom nda̱a̱na:\\n—¿Cwanti nncwantjo̱ⁿ nlꞌaꞌyoꞌ, nñequia cwenta Jesús lueeꞌyoꞌ?\\nJlaꞌjndaaꞌndyena, tquiana ntquiuu nchooꞌ qui sꞌom xuee. 16Ndoꞌ xjeⁿꞌñeeⁿ to̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ, tyolꞌueeꞌñê chiuu ya nntsꞌaaⁿ na nñequiaaⁿ cwenta Jesús lueena.\\nSa̱ꞌntjom Jesús na cuaa Cena\\n17Tueeꞌ xuee na cwiwityeⁿ ncuee na cwicwaꞌ nnꞌaⁿ tyooꞌ na tjaa ndaaljoꞌ tjaquieeꞌ. Jâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿ Jesús jlaꞌcandyooꞌndyô̱ na mꞌaaⁿ, lꞌuuyâ:\\n—¿Yuu lꞌue tsꞌomꞌ na nntsalajndaaꞌndyô̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ xuee pascua na nleiñꞌoomꞌ na nlquiꞌ catsmaⁿ?\\n18Tꞌo̱o̱ⁿ nda̱a̱yâ, tsoom:\\n—Catsaquieꞌyoꞌ quiiꞌ tsjoom, canduꞌyoꞌ nnom juu tsꞌaⁿ na nliuꞌyoꞌ: “Ndiꞌ matso Maestro tsꞌaⁿ na maꞌmo̱o̱ⁿ nda̱a̱yâ na majnda̱ jaaweꞌntyjo̱ xjeⁿ na nlcoꞌwiꞌnaꞌ jom. Lꞌue tsꞌoom na nnteijndeiꞌ waꞌ na nleijndaaꞌ na nlcwaaⁿꞌaⁿ, nlqueeⁿ catsmaⁿ na nntseitꞌmaaⁿꞌñê xuee pascua ñequio jâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿñê.”\\n19Ndoꞌ lꞌaayâ chaꞌxjeⁿ na tsoom. Jlajndaaꞌndyô̱ na nlcwaaꞌâ natmaaⁿ xuee pascua.\\n20Jnda̱ na teinco̱o̱ⁿꞌ ncue, tjawacatyeeⁿ Jesús nacañoomꞌ meiⁿsa ñequio jâ na canchooꞌwendyô̱. 21Ndoꞌ yocheⁿ na cwicwaaꞌâ to̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ, seineiiⁿ nda̱a̱yâ, tsoom:\\n—Mayuuꞌcheⁿ nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, cwiindyoꞌ ꞌo nñequiaa cwenta ja luee nnꞌaⁿ.\\n22Ñꞌoomwaaꞌ jeeⁿ ndyaaꞌ seichjooꞌnaꞌ nꞌo̱o̱ⁿyâ. To̱o̱ꞌâ cwii ndoꞌ cwiindyô̱ taꞌxꞌa̱a̱yâ nnoom, lꞌuuyâ:\\n—Ta, ¿aa nntsꞌaacheⁿnaꞌ na ja?\\n23Tꞌo̱o̱ⁿ nda̱a̱yâ, tsoom:\\n—Cwii tsꞌaⁿ na jnda̱ tjoom xiowaa ñꞌeⁿndyo̱, tsaⁿꞌñeeⁿ nñequiaaⁿ cwenta ja. 24Ndoꞌ maxjeⁿ nlcoꞌwiꞌnaꞌ ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee chaꞌxjeⁿ na matso ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Sa̱a̱ jeeⁿ ntyꞌiaaꞌñe juu tsꞌaⁿ na nñequiaa cwenta ja luee nnꞌaⁿ. Yati xeⁿ tîcaluiiñe tsaⁿꞌñeeⁿ.\\n25Quia joꞌ tꞌo̱ Judas, tsaⁿ na nñequiaa cwenta jom. Tso:\\n—ꞌU Maestro, ¿aa nntsꞌaacheⁿnaꞌ na ja?\\nTꞌo̱ Jesús nnoom:\\n—Majoꞌndyo chaꞌxjeⁿ jnda̱ tsuꞌ.\\n26Yocheⁿ na cwicwaaꞌâ toꞌñom Jesús tyooꞌ, seitꞌmaaⁿꞌñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom cantyja ꞌnaaⁿꞌnaꞌ. Tyjeeⁿ juunaꞌ, tquiaaⁿ nda̱a̱yâ. Tsoom:\\n—Catoꞌñoomꞌyoꞌ cwaꞌyoꞌ tyooꞌwaa, ee cwiluiiñenaꞌ seiiꞌa.\\n27Mati toꞌñoom cwii waso na ñjom ndaa winom, tquiaaⁿ na quianlꞌuaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Jnda̱ chii tquiaaⁿ juunaꞌ nda̱a̱yâ, tsoom:\\n—Luaa cweꞌyoꞌ. Caluiꞌ cjaanaꞌ. 28Ndaa winomwaa cwiluiiñenaꞌ nioomꞌa na ñequio juunaꞌ maqua̱ⁿtya̱ⁿya ñꞌoom xco cha nnda̱a̱ ntseitꞌmaⁿ tsꞌom Tyꞌo̱o̱tsꞌom jnaaⁿ jndyendye nnꞌaⁿ. 29Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, xuee na cwii wjaatinaꞌ taxocꞌuanndaꞌa ndaa winom hasta quia jnda̱ tueꞌntyjo̱ na mamatsa̱ꞌntjom Tsotya̱. Quia ljoꞌcheⁿ nncꞌuaxco̱ juunaꞌ ñꞌeⁿndyoꞌ yuu na matsa̱ꞌntjoom.\\n30Taayâ cwii luantsa, jnda̱ chii jluiiꞌâ joꞌ joꞌ. Saayâ ta na jndyu Olivos. 31Quia joꞌ tso Jesús nda̱a̱yâ:\\n—Tsjom jeꞌ chaꞌtsondyoꞌ ꞌo nntjeiꞌndyoꞌ ñꞌeⁿndyo̱. Ee ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom matsonaꞌ: “Nlaꞌcueeꞌ nnꞌaⁿ juu tsꞌaⁿ na machꞌee cwenta canmaⁿ. Ndoꞌ canmaⁿ ntsmeiiⁿꞌeⁿ nntꞌoomꞌndyeyoꞌ.”\\n32Ndoꞌ tsotyeeⁿ nda̱a̱yâ:\\n—Ja quia na jnda̱ mawando̱ꞌxco̱ na jnda̱ tyꞌio̱, nncjo̱jndya̱a̱ tsꞌo̱ndaa Galilea, xeⁿ jnda̱ nntsantyjo̱ꞌyoꞌ.\\n33Ndoꞌ tꞌo̱ Pedro nnoom, tso:\\n—Meiiⁿ chaꞌtsondye naⁿmꞌaⁿꞌ nntjeiiꞌndyena ñꞌeⁿndyuꞌ sa̱a̱ ja tijoom cwjiꞌndyo̱ ñꞌeⁿndyuꞌ.\\n34Tꞌo̱ Jesús nnoom, tso:\\n—Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ njomꞌ, tsjom jeꞌ, cwii tjo̱o̱cheⁿ na nntseixuaa caxtijndyo, sa̱a̱ ꞌu jnda̱ ndyee ndiiꞌ macwjiꞌndyuꞌ ñꞌeⁿndyo̱.\\n35Tso Pedro nnoom:\\n—Meiiⁿ na nncjuꞌnaꞌ na cꞌio̱ ñꞌeⁿndyuꞌ sa̱a̱ tijoom cwjiꞌndyo̱ cantyja ꞌnaⁿꞌ.\\nNdoꞌ majuu ñꞌoom tꞌo̱o̱yâ na chaꞌtsondyô̱ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿ Jesús.\\nMatseineiⁿ Jesús nnon Tyꞌo̱o̱tsꞌom quiiꞌ ntjom Getsemaní\\n36Ndoꞌ squia̱a̱yâ cwii joo na jndyunaꞌ Getsemaní. Tsoom nda̱a̱yâ:\\n37Quia joꞌ tjatyeeⁿ, tjañꞌoom Pedro ñequio we ntseinda Zebedeo. Jnaⁿnaꞌ na tꞌmaⁿ matseiꞌndaaꞌnaꞌ ntyjeeⁿ, ndoꞌ jeeⁿ matseichjooꞌnaꞌ tsꞌoom. 38Tsoom nda̱a̱na:\\n—Jeeⁿcheⁿ ndyaaꞌ matseichjooꞌnaꞌ tsꞌo̱o̱ⁿ hasta jom ndyoweꞌ tsꞌo̱o̱ⁿ. Caljooꞌndyoꞌ ljoo. Cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, calajomndyoꞌ ñꞌeⁿndyo̱, nchii cwindaꞌyoꞌ.\\n39Quia joꞌ tjatjatyeeⁿ chjoowiꞌ. Tjawanquioom na matseitꞌmaaⁿꞌñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Tyochꞌeeⁿ tyꞌoo nnom, tsoom:\\n—Tsotya̱ya, xeⁿ aa waa na nnda̱a̱ nluii, quiaaꞌ na tincwino̱o̱ⁿya nawiꞌwaa na matseijomnaꞌ cwii na jeeⁿ ja. Sa̱a̱ meiiⁿ na luaaꞌ macaⁿꞌa, caluii chaꞌxjeⁿ na lꞌue tsꞌomꞌ nncuꞌ, nchii chaꞌxjeⁿ na lꞌue tsꞌo̱o̱ⁿ ja.\\n40Jnda̱ joꞌ jndyolcweeⁿꞌeⁿ na mꞌaⁿ ndyee naⁿꞌñeeⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê. Ljeiiⁿ na cwindana. Tsoom nnom Pedro:\\n—ꞌU Pedro, ¿aa tîcanda̱a̱ nlaquii nꞌomꞌyoꞌ meiiⁿ ñeꞌcwii hora na ticandaꞌyoꞌ na nlajomndyoꞌ ñꞌeⁿndyo̱? 41Chaꞌtsondyoꞌ cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ na calaneiⁿꞌyoꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cha ticjaachuunaꞌ ꞌo xjeⁿ ꞌnaaⁿꞌnaꞌ quia wiꞌ cwitjomꞌyoꞌ. Mayuuꞌ, jeeⁿ mꞌaaⁿcꞌeeꞌ tsꞌom tsꞌaⁿ na nntsꞌaa yuu na macaⁿnaꞌ sa̱a̱ ncꞌe na tsꞌaⁿ tseixmaaⁿ, tileicanaⁿñê.\\n42Jnda̱ joꞌ tjannaaⁿꞌaⁿ na jnda̱ we ndiiꞌ na nntseineiiⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Tsoom:\\n—Tsotya̱ya, xeⁿ xocanda̱a̱ na nncwinomꞌnaꞌ nawiꞌ na nntjo̱ⁿya, ñecuaa, caluii chaꞌxjeⁿ na lꞌue tsꞌomꞌ nncuꞌ.\\n43Jndyonnaaⁿꞌaⁿ na mꞌaⁿ naⁿꞌñeeⁿ. Ljeiiⁿ maxjeⁿ cwindana, ee jeeⁿ tyeⁿ maleichuu tsaⁿtsjom joona. 44Quia joꞌ ꞌñeeⁿ joona, tjannaaⁿꞌaⁿ na seineiiⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom na jnda̱ ndyee ndiiꞌ. Mañejooti ñꞌoom tyotseityꞌooñê. 45Tyjeeꞌcañoomnnaaⁿꞌaⁿ naⁿꞌñeeⁿ, tsoom nda̱a̱na:\\n—¿Aa maxjeⁿ ndicwaⁿ cwindaꞌyoꞌ? Ya na mañjom cwitaꞌjndyeeꞌyoꞌ. Cwa jeꞌ cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, ee jnda̱ tueꞌntyjo̱ xjeⁿ cantyja ꞌnaⁿya na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee. Jeꞌ mañequiaa tsꞌaⁿ cwenta ja luee nnꞌaⁿ na wiꞌndye. 46Quicantyjaꞌyoꞌ, cjaaya. Cantyꞌiaꞌyoꞌ luaaꞌ mandyocwjeeꞌcañoom juu tsꞌaⁿ na mañequiaa cwenta ja luee nnꞌaⁿ.\\n47Ndicwaⁿ matseineiⁿ Jesús ndoꞌ tyjeeꞌcañoom Judas, cwii jâ nnꞌaⁿ na canchooꞌwendyô̱. Jndyochom jndye nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ cantyja ꞌnaaⁿ ntyee na cwiluiitquiendye ndoꞌ cantyja ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye naquiiꞌ tsjoom. Cwileiꞌcho naⁿꞌñeeⁿ ncjo espadas ñequio nꞌoom nchꞌio. 48Ndoꞌ Judas, tsaⁿ na tquiaa cwenta Jesús, jnda̱ tꞌmo̱o̱ⁿ ꞌnaaⁿ chiuu waa na nntsꞌaaⁿ. Tsoom:\\n—Tsꞌaⁿ na nncꞌua ntsmaⁿꞌ maxjeⁿ juu na cwilꞌueꞌyoꞌ. Mana catꞌueꞌyoꞌ jom.\\n49Mañoomꞌ tyjeeꞌcañoom nacañoomꞌ Jesús. Tsoom nnom:\\nNdoꞌ tꞌom ntsmaⁿꞌ Jesús. 50Tso Jesús nnoom:\\n—Xmaⁿndyuꞌ. Tsꞌiaaⁿ na jndyoꞌ, mana catseicanda̱a̱ꞌndyuꞌ.\\nQuia joꞌ tquieꞌcañom naⁿꞌñeeⁿ Jesús, tꞌuena jom. Jlaꞌtyeⁿna jom.\\n51Ndoꞌ cwiindyô̱ jâ na ñꞌa̱a̱ⁿyâ ñꞌeⁿ Jesús, tjeiꞌñoomñe xjooꞌ. Tyjee tsuaꞌqui mosooꞌ tyee na cwiluiitquieñe. 52Quia joꞌ tso Jesús nnoom:\\n—Cwjaaꞌndyuꞌnndaꞌ xjoꞌ naquiiꞌ tjaⁿwaaꞌnaꞌ. Ee juu tsꞌaⁿ na machꞌee nata̱ꞌ quio xjo mañequio joꞌ nncueeⁿꞌeⁿ. 53¿Aa ticatseitiuuꞌ na nnda̱a̱ nlcaaⁿꞌa nnom Tsotya̱ ndoꞌ jom mañoomꞌ njñoom meiⁿcheⁿ ntmaaⁿꞌ ángeles na nnteiꞌjndeiina ja? 54Sa̱a̱ xeⁿ na nmeiⁿꞌ nntsꞌaa, ¿chiuu nntseicanda̱a̱ꞌñeyuunaꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌaⁿ na matsonaꞌ na tseixmaⁿya na catjo̱ⁿya na luaa?\\n55Ndoꞌ tso Jesús nda̱a̱ chaꞌtso nnꞌaⁿ:\\n—Jndaꞌjom ñꞌeⁿ ncjo espadas ñꞌeⁿ nꞌoom nchꞌio tquiocatꞌueꞌyoꞌ ja chaꞌcwijom tquioꞌyoꞌ nacjooꞌ cwii tsaⁿcanchꞌue. ꞌIo ndii ꞌio ñetaꞌcatya̱ⁿ naquiiꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ na ñetꞌmo̱o̱ⁿ nda̱a̱ꞌyoꞌ, sa̱a̱ tîcatꞌueꞌyoꞌ ja. 56Sa̱a̱ chaꞌtso na matjo̱ⁿ nmeiiⁿ cwicaluiꞌyuuꞌ ñꞌoom ndyuee profetas.\\nQuia joꞌ chaꞌtsondyô̱ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿ Jesús jleiꞌno̱o̱ⁿyâ, ꞌndya̱a̱yâ jom na ñenqueⁿ.\\n57Quia joꞌ nquiee nnꞌaⁿ na tꞌue Jesús, tyꞌeñꞌomna jom waaꞌ Caifás, juu tyee na cwiluiitquieñe. Joꞌ joꞌ jnda̱ tjomndye nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, ñequio nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye naquiiꞌ tsjoom. 58Ndoꞌ Pedro tquiacheⁿ tquia tjantyjo̱o̱ⁿ naxeⁿꞌ Jesús. Tueⁿꞌeⁿ waaꞌ tyee na cwiluiitquieñe. Tjaqueⁿꞌeⁿ tachꞌeeⁿꞌ wꞌaaꞌñeeⁿ. Tjacjom quiiꞌntaaⁿ nnꞌaⁿ na cwilꞌa cwenta watsꞌom, cha nntyꞌiaaⁿꞌaⁿ chiuu nncjaajuꞌyuunaꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ Jesús.\\n59Ndoꞌ ntyee na cwiluiitquiendye ñequio nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye naquiiꞌ tsjoom ñequio chaꞌtsondye ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ nꞌiaaⁿ, tyolꞌueena nnꞌaⁿ na calue ñꞌoom cantu nacjooꞌ Jesús cha nnda̱a̱ nleijndaaꞌ jnaaⁿꞌaⁿ na cueeⁿꞌeⁿ. 60Sa̱a̱ meiiⁿ na jndye nnꞌaⁿ jlue ñꞌoom cantu nacjoomꞌm na waa jnaaⁿꞌaⁿ maxjeⁿ ticaluiꞌyuuꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ. Jnda̱ chii wendye naⁿꞌñeeⁿ tjoomꞌ cantu jluena:\\n61—Tsaⁿmꞌaaⁿꞌ ñetsoom jom nntseityueeⁿꞌeⁿ watsꞌom tꞌmaⁿ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ndoꞌ ñendyee xuee na nntsꞌaaxcoom cwiicheⁿ.\\n62Quia joꞌ nquii tyee na cwiluiitquieñe teintyjeeⁿꞌeⁿ, tsoom nnom Jesús:\\n—¿Aa maxjeⁿ meiⁿcwii ñꞌoom ticꞌo̱ꞌ? ¿Chiuu waayuu na nmeiiⁿꞌ ñꞌoom cwitjeiꞌyuuꞌndye naⁿmꞌaⁿꞌ nacjoꞌ?\\n63Sa̱a̱ Jesús meiⁿcwii ñꞌoom ticꞌo̱o̱ⁿ. Quia joꞌ nquii tyee na cwiluiitquieñe tso nnoom:\\n—Ñequio xueeꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na wandoꞌ, tyeⁿ matsa̱ꞌntjo̱ⁿya ꞌu, catsuꞌ ñꞌoom na mayuuꞌ. Catsuꞌndyeyuꞌ nndya̱a̱yâ, ¿aa ꞌu cwiluiindyuꞌ Cristo, Jnda Tyꞌo̱o̱tsꞌom?\\n64Tꞌo̱ Jesús nnoom:\\n—Majoꞌndyo ñꞌoom na matsuꞌ. Ndoꞌ mati matseicandiiya ꞌo na ꞌio cha xuee na cwii wjaatinaꞌ nntyꞌiaꞌnda̱a̱ꞌyoꞌ ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee na mꞌaaⁿndyo̱ yuu na matseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ja ntyjaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom ntyjaya. Jom tseixmaaⁿ chaꞌtso najnda̱. Ndoꞌ nntyꞌiaꞌyoꞌ ja na nnaaⁿ cañoomꞌluee na nndyo̱cua̱nndaꞌa ñequio nchquiu.\\n65Quia joꞌ tyee na cwiluiitquieñe jndiiꞌñê liaⁿꞌaⁿ na lioomꞌm, tsoom:\\n—Tsaⁿmꞌaaⁿ jnda̱ seineiiⁿ ñꞌomntjeiⁿ nacjooꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ticaⁿtinaꞌ ꞌñeeⁿ na nncwjiꞌyuuꞌñe nacjoomꞌm. ꞌO cwindyeꞌyoꞌ ñꞌomntjeiⁿ na tsoom. 66¿Ljoꞌ cwilatiuuꞌyoꞌ jeꞌ ñꞌeⁿñê?\\nTꞌo̱o̱ nnꞌaⁿ nnoom, jluena:\\n—Tsaⁿmꞌaaⁿꞌ maxjeⁿ tseixmaaⁿ na cueeⁿꞌeⁿ.\\n67Ndoꞌ tyojñomna ndaajnaⁿꞌ nnoom. Tyotioona ndaꞌ jom ndoꞌ ntꞌom tyotmeiiⁿꞌ ndaꞌ watmeiⁿ nnoom. 68Ndoꞌ jluena nnoom:\\n—ꞌU na cwiluiindyuꞌ Cristo na jñom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, cwa cjaaweeꞌ ꞌndyoꞌ ꞌñeeⁿ tmeiⁿꞌ ndaꞌ ꞌu.\\n69Yocheⁿ na cwiluii na nmeiiⁿꞌ, Pedro wacatyeeⁿ tachꞌeⁿ ndoꞌ tyjeeꞌcañoom cwii yuscu na mandiꞌntjom joꞌ joꞌ. Tso tsaⁿꞌñeeⁿ nnoom:\\n—ꞌU maxjeⁿ ñeñꞌeⁿꞌ ñꞌeⁿ Jesús, tsaⁿ na jnaⁿ Galilea.\\n70Sa̱a̱ Pedro tjeiꞌñê ñequio na ndye chaꞌtsondye naⁿꞌñeeⁿ. Tsoom:\\n—Meiⁿchjoo ticaljeii ñꞌoom na matsuꞌ.\\n71Jnda̱ chii tjaaⁿ na waa ꞌndyootsꞌa tꞌmaⁿ ndoꞌ cwiicheⁿ yuscu na mandiꞌntjom joꞌ joꞌ ljeii jom. Tso tsaⁿꞌñeeⁿ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ na nndyooꞌ:\\n—Tsaⁿmꞌaaⁿ maxjeⁿ ñeñꞌeeⁿ ñꞌeⁿ Jesús, tsaⁿ na jnaⁿ Nazaret.\\n72Cwiicheⁿ cwii ndiiꞌ tjeiꞌñe Pedro mana tjeiꞌyom xueeꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Tsoom:\\n—Ntyjii Tyꞌo̱o̱tsꞌom na ticwajnaⁿꞌa tsaⁿmꞌaaⁿꞌ.\\n73Tyoowiquiuuꞌ ndoꞌ ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ na meintyjeeꞌ joꞌ joꞌ tyꞌentyjaaꞌna jom. Jluena nnoom:\\n—Mayuuꞌcheⁿ na ꞌu cwii joo nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿ tsaⁿmꞌaaⁿꞌ. Ee ñꞌoom na matseiꞌneiⁿꞌ maꞌmo̱ⁿnaꞌ na Galilea jnaⁿꞌ.\\n74Quia joꞌ to̱ꞌ Pedro na tjuꞌ cheⁿnqueⁿ ñꞌomwiꞌ nacjoomꞌm. Tsoom na ntyjiicheⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na mayomꞌm. Tsoom:\\n—Ja maxjeⁿ ticwajnaⁿꞌa tsaⁿmꞌaaⁿꞌ.\\nNdoꞌ majoꞌto xjeⁿꞌñeeⁿ seixuaa caxtijndyo. 75Mañoomꞌ tjañjoomꞌ tsꞌom Pedro juu ñꞌoom na jnda̱ tso Jesús nnoom: “Cwii tjo̱o̱cheⁿ na nntseixuaa caxtijndyo sa̱a̱ ꞌu jnda̱ ndyee ndiiꞌ macwjiꞌndyuꞌ ñꞌeⁿndyo̱.” Mana jlueeⁿꞌeⁿ chꞌeⁿ. Seiꞌndaaꞌñꞌeⁿnaꞌ ntyjeeⁿ, tyotyꞌioom.","num_words":1575,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"A ʼyachjíñá jmeni xi kisʼin Niná xi tʼatsaan | Kjoaʼmiya xi chotʼayá\\n“Kjoanda katabʼaile Niná xi tʼatsʼe je kjoatjaole xi tsín tsa ʼya xi majinle” (2 CORINTIOS 9:15).\\nKJOAJNDA 53, 18\\nJméni xi sʼiaan tsa ʼyachjiá je kjoatsjoacha xi tsakakóná je Cristo.\\nJméni xi sʼiaan tsa mená nga tsjoake koa̱nná je Niná.\\nÁnni nga tjínnenile si̱chatʼalee xíngiaa.\\n1, 2. 1) Jmésa xi tjenkao je kjoatjao xi kitsjoaná Niná. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.\\nJE Jeobá nʼio tsjoakená nga kisikasén i̱ Sonʼnde je Jesucristo nga kʼienntjainá (Juan 3:16; 1 Juan 4:9, 10). Kui kjoatjao jebi xi ngisasa nʼio chjíle xi kitsjoaná Niná. Je pastro Pablo kʼoakitso nga tsín ʼya xi majinle (2 Corintios 9:15). Ánni kʼoakitsosíni je Pablo.\\n2 Je Pablo be nga kuinga kʼien je Jesús nga kuitjosonni ngayeje jmeni xi tso Niná (tʼexkiai 2 Corintios 1:20). Kui xi tsonile nga “je kjoatjaole xi tsín tsa ʼya xi majinle” kui tínchja̱ni je kjoabʼechjíntjaile Jesús. Kʼoa kʼoati kui nchja̱ni je kjoanda kao kjoatsjoacha xi bakóná je Niná. Alikui ʼya xi majinle jokji kjoanda tjenkao kjoatjao jebi. Jótjínnele sʼe̱ tokoán nga kitsjoaná Niná kjoatjao jebi. Jméni xi tjínnele sʼiaan nga jemachrianle nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Cristo. Nó jebi kʼiaa kʼoakaole nga 23 sá marzo.\\nJNGO KJOATJAO XI NʼIO CHJÍLE\\n3, 4. 1) Jósʼe tokoán kʼianga ʼya xi tjín xi tsjoákjoatjaoná. 2) Jósʼiaan tsa ʼya xi tsjoántjai yaole xi tʼatsaan.\\n3 Nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga jme xi bʼaikjoatjaoná. Tonga tjín je kjoatjao xi nʼio chjíle xi saʼnda síkʼantjaiyaná. Tobʼelañá, tsa jngo jée kabijnyi kʼoa tsa kʼoakʼuínli nga kao kjoabiya kʼoéchjíni jmeni xi kanʼiai. Tonga tsa jngo chjota xi saʼnda tsín ʼyaxkuin tsjoántjai yaole xi tʼatsi. Jósʼe̱ tokuin.\\n4 Tsakui nichxin koa̱nmeli si̱kʼantjaiyai yaoli. Tsakui nichxin ngisasa koakolai kjoanda kao kjoatsjoacha xi kjaʼaí kʼoa tochale kʼoati si̱chatʼalai je xi totaon tsabeli. Kʼoa jokji tse kuijnai koakojin nga ʼyachjí nga jngo chjota kitsjoantjai yaole xi tʼatsi.\\n5. Ánni nga nʼio chjísínile je kjoatjao xi kitsjoaná Niná.\\n5 Je kjoatjao xi kitsjoaná Niná ngisa nʼio tse kjoanda tjenkao tikʼoajinni je choa̱ xi kanikʼaxkiaa (1 Pedro 3:18). Nga chjotajée maa ngatsʼiaa kjoabiya tichoʼndá (Romanos 5:12). Tonga je Niná nʼio tsjoakená kʼoa kuinga kisikasénni je ʼNdíle nga kʼienntjainá (Hebreos 2:9). Kʼoa nga kʼoasʼin kʼienntjainá je Jesús, tjóxin je kjoabiya, likui tikʼia sʼe̱ni (Isaías 25:7, 8; 1 Corintios 15:22, 26). Ngatsʼi xi sʼe̱le kjoamakjain tʼatsʼe Jesús tsjoa sa̱tío kon kʼoa nyʼán sʼin koatio ngantsjai nichxin, tjínkʼa xi ya koai ngʼajmi kʼoa tjínkʼa xi i̱ Sonʼnde koatio (Romanos 6:23; Apocalipsis 5:9, 10). Tonga je kjoatjao xi kitsjoaná Niná tsesa kjoanda tjenkao.\\n6. 1) Jmé kjoanda xi choyalai nichxin xi nroaján. 2) Jósʼin koakoá nga ʼyachjiá je kjoatjao xi kitsjoaná Niná.\\n6 Jmésa kjoanda xi tjenkao je kjoatjao xi kitsjoaná Niná. Kuinga je Sonʼnde ʼndenaxó koa̱n, koa̱nndayaa je xi chʼin tjínle kʼoa kjoaʼáyanile xi jekʼien (Isaías 33:24; 35:5, 6; Juan 5:28, 29). Nʼio tsjoachaa je Jeobá kao Jesús nga kʼoakisʼin xi tʼatsaan. Jósʼin koakoá nga ʼyachjiá je kjoatjao xi kitsjoaná Niná. Xi títjon, kjuintjenngiaa choa̱le Jesús. Xi majaoni, tsjoacha katamaa je ndsʼee. Kʼoa xi majanni, ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga si̱chatʼalee xíngiaa.\\nKJUINTJENNGIAA CHOA̱LE JESÚS\\n7, 8. 1) Tsa ʼyachjiá je kjoatsjoacha xi tsakakó je Jesús, jméni xi sʼiaan. 2) Jósʼin bakoá nga ʼyachjiá je kjoatsjoacha xi tsakakó je Jesús.\\n7 Nga tsjoakená je Niná, tjínnele kʼoasʼin si̱chjén kjoabijnachonná nga jchaxkoán je Jesús. Je pastro Pablo i kitso: “Je kjoatjaochale Cristo kjoanʼio sʼínnajin” (tʼexkiai 2 Corintios 5:14, 15). Je Pablo be kʼiatsa ʼyachjiá je kjoatsjoacha xi tsakakó je Jesús, kuijin xosikaoná nga tsjoacha koaan kʼoa nga jchaxkoán. Kʼianga nda majinná jmeni xi kisʼin xi tʼatsaan je Jeobá, kʼoajinsʼin kjuinkoaa yaoná josʼin mele Jesús. Jósʼiaan.\\n8 Tjínnele nga chjénngiaa choa̱le je Jesús (1 Pedro 2:21; 1 Juan 2:6). Kʼianga nitjosonlee je Niná kao Jesús, kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa. Je Jesús i kitso: “Je xi tjínle kjoatéxomana, xi síkitjoson kui kjoatéxomabi, jébi xi tsjoakena. Je xi tsjoakena nga an, kʼoasʼin Nʼaina tsjoake nga je, kʼoa an tsjoake̱ nga je. Kʼoati koakosontsenle yaona” (Juan 14:21; 1 Juan 5:3).\\n9. Jméni xi koa̱n kʼiatsa tsín si̱kuindaa yaoná.\\n9 Nga jemachrianle nichxin nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Jesús, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin timangínkoaa yaoná (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Chjónangilee yaoná jebi: “Jósʼin jetikjenngile je Jesús. Jmésani xi sʼian nga sindaya yaona”. Nʼio koasenkaoná nga kui chjónangilee yaoná jebi, nga̱ koaanle kui skénʼndóbʼakjáná jmeni xi chon sonʼnde, nga kʼoasʼiaan josʼín je chjota (Romanos 12:2). Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, tochale je chjénngilee je chjota xi tjínle kjoachjine i̱ sonʼnde, chjota xi faʼa ya telebisión kʼoa kao je xi síská (Colosenses 2:8; 1 Juan 2:15-17). Jméni xi koasenkaoná nga tsín kʼoakatamaa.\\n10. 1) Jméni xi ndatjín nga chjónangilee yaoná nichxin nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Jesús. 2) Jméni xi tjínnele nga kʼoasʼiaan (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).\\n10 Nichxin nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Jesús, ndajin tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jókjoan najño xi chʼakjá, jótso músika xi noʼyalee, jñánile pelíkula xi chotsenlee, jmé xi tjíoya celularná, computadoraná kʼoa tsa tabletaná. Chjónangilee yaoná: “A soa koa̱nna tsa jelani Jesús skoe̱na jokjoan najño xi bʼakja” (tʼexkiai 1 Timoteo 2:9, 10). “Je najño xi bʼakja, a bakó nga choa̱le Cristo tifitjenngia. A skótsenle tsa jelani Jesús je pelíkula xi kotsenle kʼoa a kjuinrʼoéle je músika xi nrʼoele. A kuitso koan nga sikinyale Jesús je celularna kʼoa tsa tabletana. A kuitso koan nga koakole Jesús je videojuego xi siskákoa kʼoa a koaan kʼoaxínle ánni nga kui tsjoake̱ña”. Kʼiatsa tsjoachaa je Jeobá, chja̱ʼaxinjián ngayeje jmeni xi tsín ndatjín ninga ñʼai koa̱nná (Hechos 19:19, 20). Kʼianga tsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá, kʼoatsakixoán nga jchaxkoán Cristo. Kuinga tjínnenile chja̱ʼaxinlee yaoná jmeni xi kʼoechjoaná nga kjuintjenngiaa choa̱le Jesús (Mateo 5:29, 30; Filipenses 4:8).\\n11. 1) Jmésani xi sʼiaan tsa tsjoachaa je Jeobá kao Jesús. 2) Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee.\\n11 Tsa tsjoachaa je Jeobá kʼoa kao Jesús kʼoajinti ñaki kao kjoatsjoa kʼuínyasoán kʼoa koakoyalee Énle Niná je chjota (Mateo 28:19, 20; Lucas 4:43). Nichxin nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Jesús, a koaan kʼoéndajiaan nga precursor auxiliar sʼin si̱xá, tsa 30 kʼoa tsa 50 ora si̱xá nga kʼuínyasoán. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin jngo ndsʼee xi 84 nóle xi jekʼien chjoónle. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kʼoakoa̱nle nga precursor auxiliar sʼin sixá nga̱ jejchínga kʼoa nga̱ chʼin tjínle. Tonga je precursor xi ya chrian tjío jñani tsʼe tsakinyakao, jé kikao kʼoa jé tsakásjaile ʼnde jñani koan kitsoyason. Kʼoa nga kʼoakisʼin precursor jebi, koan 30 ora kisixá je ndsʼee. A koaan kuisenkoaa tsa ʼyani nga precursor auxiliar katama nga sá marzo kʼoa tsa sá abril. Tsandalani likui kʼoakoa̱nná ngatsʼiaa nga precursor sʼin si̱xá, koaan chʼa̱sjeʼaa nichxinná nga ngisasa tse si̱xálee je Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakoñá nga ʼyachjiá je kjoatsjoacha xi tsakakóná je Jesús, tojo kisʼin je pastro Pablo. Jmésani xi sʼiaan tsa ʼyachjiá je kjoatsjoacha xi tsakakóná Niná.\\nTSJOACHA KATAMAA JE NDSʼEE\\n12. Jméni xi tjínnele sʼiaan tsa mená nga tsjoake koa̱nná je Niná.\\n12 Nga tsjoakená je Niná tjínnele nga tsjoacha koaan je ndsʼee. Je pastro Juan i kitso: “Tsa Niná kʼoasʼin koantsjoakená, kʼoati machjénná nga ñá nga tjaocha koaan xíngiaa” (1 Juan 4:7-11). Tsa mená nga tsjoake koa̱nná je Niná, tjínnele nga kʼoati tsjoacha koaan je ndsʼee (1 Juan 3:16). Jósʼin koakolee nga tsjoachaa.\\n13. Jmé choa̱ tsakʼéjnaná je Jesús.\\n13 Je Jesús tsakʼéjnaná choa̱ josʼiaan nga tsjoacha koaan xíngiaa. Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde, tsakasenkao je chjota. Kisindayaa je xi tjíomʼe, xi chjiʼngé, xi xka̱, xi jtaya kao xi tsín ma nchja̱ (Mateo 11:4, 5). Je Jesús alikui kʼoakoankjoan joni je chjotatítjonle relijión. Je Jesús nʼio tsjoake koan nga kitsoyale chjota tʼatsʼe Niná (Juan 7:49). Tsjoake koan je chjota xi nangitokon koan kʼoa tsakasenkao (Mateo 20:28).\\nA koaan kuisenkoaa ndsʼee xi jejchínga nga katatsoyason (Chótsenlai párrafo 14)\\n14. Jméni xi sʼiaan nga koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee.\\n14 Xi kʼoati ndatjín nga kʼoasʼiaan nichxin nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Jesús, kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee ya jinjtín, ngisa je ndsʼee xi jejchínga. A koaan tsa kjuinchónlee, tsa kjuinkaolee xi bichiñá, tsa kuisenkoaa jme xá xi tjínle ya niʼyale, tsa kjuinkoaa ya kjoajtín kʼoa tsa maije̱ kʼoakʼuínlee nga katafikaoná nga kjuinkʼinyasoán (tʼexkiai Lucas 14:12-14). Nga tsjoakená je Niná kʼoati tjínnele tsjoacha koaan je ndsʼee.\\nÑAKI NI̱MA̱NÁ KATANROAJINNI NGA SI̱CHATʼALEE XÍNGIAA\\n15. Jméni xi tjínnele nga koa̱njinná ngatsʼiaa.\\n15 Nga tsjoakená je Niná tjínnele si̱chatʼalee ndsʼee. Nga ya kinroañá ngatsʼiaa je Adán, chjotajée maa kʼoa kjoabiya choʼndá, kuinga machjénniná ngatsʼiaa je kjoabʼechjíntjaile Jesús. Kʼoati machjénle kjoabʼechjíntjai jebi ninga je choʼndale Niná xi ñaki kixi tjíofitʼale. Tjínnele katamajinná nga nʼio tse xi kisichatʼaná je Niná. Ánni nga nʼio chjínile nga katamajinná jebi. Yaa kuitsoyaná je choa̱ xi tsakʼéjna je Jesús.\\n16, 17. Jméni xi kitsoya je Jesús nga kui choa̱ tsakʼéjna tʼatsʼe jngo rey xi kisichatʼale ninga nʼio tse tao̱n kitjenle je choʼndale.\\n16 Je Jesús kui tsakʼéyanajmí jokoan jngo choʼnda xi te jmi tao̱nle jngo rey kitjenle. Tonga je rey kisichatʼale ninga nʼio tse kitjenle. Tonga xijekoan, je choʼnda xi kinichatʼale alikui kisichatʼale je choʼndaxínkjín xi tosʼa jngo siento bixo kitjenle. Tsa kitsjoalani kjoanda je choʼnda xi kinichatʼale kʼoajinti kisichatʼale je choʼndaxínkjín. Kʼianga kisʼejinle je rey jokisʼin je choʼnda jebi, nʼio koanjtile. Kuinga kinchja̱nile kʼoa i kitsole: “Ji choʼnda xi tsʼain. Ngayije xi kitjenli, an kisichatʼale nga tsakʼetsʼoanái. A tsí kʼoati machjén nga koanmachai choʼndaxíngi, josʼin nga an koanmakele” (Mateo 18:23-35). Kʼoatisʼinni, nga síchatʼaná Jeobá je jéená, nʼio tse xi síchatʼaná. Tsa bʼailee kjoanda nga síchatʼaná, jméni xi tjínnele sʼiaan.\\n17 Kʼianga jetibiyondalee nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Jesús, chjónangilee yaoná: “A tjín xi kisikaona jngo ndsʼee. A ñʼai mana nga sichatʼale”. Chjénngilee josʼín je Jeobá nga tíjnanda nga síchatʼa (Nehemías 9:17; Salmo 86:5). Tsa bʼailee kjoanda nga síchatʼaná je Jeobá, ñaki yajin ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga si̱chatʼalee xíngiaa. Tsa mená nga tsjoake koa̱nná kʼoa sichatʼaná je Jeobá, tjínnele nga tsjoacha koaan kʼoa si̱chatʼalee je ndsʼee (Mateo 6:14, 15). Tsandalani likui tikoa̱n si̱kʼantjaiyañá jmeni xi koan nichxin xi jejaʼato, koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán nichxin xi sʼa nroa.\\n18. Jméni xi tsakasenkao jngo tichjaa nga kiskale jokjoan je tichjaa xi tsakasenkao.\\n18 Sakʼoaa likui choa ñʼai maná nga kaná jmeni xi sʼín je ndsʼee kʼoa tsa tichjaa (tʼexkiai Efesios 4:2, 32). Kataʼyala jotso jngo tichjaa xi Lily ʼmi. Koanmele nga tsakasenkao jngo tichjaa xi Carol tsakʼin. Je Lily kikao tojñani, kʼoa jé kikatsele tsojmi xi koanchjénle kʼoa nkjínsa koya josʼin tsakasenkao. Tsandalani nʼio tsakasenkao, je Carol totsín kisasenyejele. Sakʼoaa likui choa ñʼai koanle je Lily, tonga kui kisikjaʼaitsjen jñani nda sʼín je Carol. Nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen koan tsakasenkao, nʼio nkjín nó nga kʼoakisʼin saʼnda nga kitjochʼinle kʼoa kʼien je Carol. Je Lily kʼoatso nga nʼio tsjoa tjínle nga skoe̱ ijngokʼa je Carol nga kjoaʼáyale nga jechjotatsje koa̱n. Kʼiatsa bʼe kjoanda nga bakóna kjoatsjoacha je Niná, skaaná tsa jñani sa̱téngi xíngiaa. Kʼoati basenkaoná nga choyalee je nichxin nga chjotatsje koaan kʼoa nga tsín tijña saténgiñá.\\n19. Jméni xi sʼiaan tsa bʼailee kjoanda je Niná jmeni xi kisʼin xi tʼatsaan.\\n19 Je kjoatjao xi kitsjoaná je Jeobá nʼio chjíle. Nichxin nga kjoaʼaítsjenya je Kjoabiyale Cristo, si̱kjaʼaitsjenjiaan ngayeje jmeni xi kisʼin je Jeobá kao Jesús xi tʼatsaan. Koakoá nga nyaon nyaon nga bʼailee kjoanda. Kjuintjenngiaa choa̱le Jesús, tsjoacha katamaa je ndsʼee kʼoa ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga si̱chatʼalee xíngiaa.\\n^ (párrafo 18): Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.\\nNichxin nga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Jesús: Tínchjani nga tongini, nga kui nichxin kʼoa nga jekjoaʼato choatse. Bʼakaole nga sá marzo, abril kao mayo\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani A ʼyachjíñá jmeni xi kisʼin Niná xi tʼatsaan","num_words":1753,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Tosi tonda je Niná si̱xálee | Kjoaʼmiya xi chotʼaya\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Julio 2020\\nTʼEXKIAI NGA ÉN Chiga Havu abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental asamés aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cinamwanga cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge kituba konkani (alfabeto latino) krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lari lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas congoleño lenguaje de señas coreano lenguaje de señas croata lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas keniano lenguaje de señas malauí lenguaje de señas malgache lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas nigeriano lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas sueco lenguaje de señas tai lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zambiano lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lolo lomue luganda lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu manyawa mapudungún maratí marshalés mashi maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more motu navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena senga sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi songomeno sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés taabua tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vascuence vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 30\\nTosi tonda je Niná si̱xálee\\n“Tsínna kjoajin xi ngisa sʼe̱na kjoatsjoa joni tsa jebi, nga nrʼoenia nga je xtina kao kjoakixi tjíomani” (3 JUAN 4).\\n1. Tojo tso 3 Juan 3, 4, jméni xi tsjoa bʼé tokoán.\\nNʼIO nkjín chjota tsakasenkao je pastro Juan nga chjotale Cristo koan, kʼoa nʼiojin tsjoa kisʼe kon nga kisʼejinle nga tojo kixi tjíofitʼale Jeobá, kʼoa joxtile sʼin tsabekon je chjotale Cristo jebi. Nga nʼio tse kjoa tjíofaʼatojin, tsakasenkao nga nʼio kisatio je kjoamakjainle. Kʼoati tsjoa satío tokoán nga tsjoátʼale yaole Jeobá je ʼndíxtiná kʼoa tsa je chjota xi ʼmiyalee Biblia, tsjoa satío tokoán nga tosi tonda je Jeobá síxále (tʼexkiai 3 Juan 3, 4). *\\n2. Jósʼin tsakinyakao je chjotale Cristo nga jan xo̱n xi kiski Juan.\\n2 Kʼianga nó 98, je pastro Juan tsakui nichxin ya naxinandá Éfeso tsakʼejna kʼoa tsa ya chrianje̱. Tsakui nichxin kʼia kichokʼejna nga jekitjoni ndoyá ya Patmos. Nga kʼia, jé nganʼiotsjele Jeobá tsakándiaale nga jan xo̱n xi faʼaitʼa Biblia kiski. Kui xá kiskini xo̱n jebi nga kisinʼiojin je chjotale Cristo nga tosi tonda katamakjainle xi tʼatsʼe Jesús kʼoa tosi tonda kʼoasʼin katafikao yaole jotjínni xi kjoakixi.\\n3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.\\n3 Nga kʼia, tojésa Juan je pastro xi tíjnakon kʼoa nʼio kisikjáojin nga je chjota xi kjoandiso tsoya tjíofaʼasʼenjin ya jinjtín (1 Juan 2:18, 19, 26). * Je chjota jebi kʼoakitso nga makjainle tʼatsʼe Niná tonga tsínni kisitjoson je kjoatéxomale. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Juan kʼoa jan koya tjínni xi jchaa. Jósʼin tsoyanile nga kao kjoakixi kuitsomaa, jmé kjoa xi satíobasenná kʼoa jósʼin kuinyakoaa xíngiaa nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotjínni xi kjoakixi.\\nJokoanchon nichxin nga kiski xo̱nle Juan\\nNichxin nga kiski nga jan xo̱nle Juan, je xi kisikjáojin kuinga énndiso tsakakóya kʼa je chjota xi jaʼasʼenjin naxinandále Niná xi koanmele tsakʼanachale je chjotale Cristo. Je pastro Pablo kao Pedro kʼoakitso nga toxá kʼoakoa̱nni (Hech. 20:29, 30; 2 Ped. 2:1-3). Je chjota xi énndiso kitsoya tsakui nichxin kui ngisa kuenta kisʼin jmeni xi kitsoya chjota griego. Tjínkʼa xi kʼoakitso nga tse kjoachjine kitsjoale Niná. * Tonga alikui kui kitsoya jmeni xi kitso je Jesús, to yaole kini kʼoa tsín tsakakó kjoatsjoacha. Je Juan kʼoakitso nga kontra tsakatiole Cristo jmeni xi kitsoya chjota jebi (1 Juan 2:18).\\n^ párr. 60 Chótʼai je artículo xi “Se descubre al anticristo” ʼmi, xi jaʼaitʼa je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de diciembre de 2006.\\nJÓSʼIN TSOYANILE NGA KAO KJOAKIXI KUITSOMAA\\n4. Tojo tso 1 Juan 2:3-6 kao 2 Juan 4, 6, jósʼiaan nga kao kjoakixi kuitsomaa.\\n4 Kʼianga kao kjoakixi kuitsomaa kui xi tsonile nga nda kataʼyaa jokjoantjínni jmeni xi tsoya je Biblia. Xi ijngosani, tjínnele si̱tjosoán jotso je kjoatéxomale Jeobá (tʼexkiai 1 Juan 2:3-6; * 2 Juan 4, 6 *). Je Jesús nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga kisitjoson je kjoatéxomale Jeobá. Jngo koya josʼin koakoá nga nitjosonlee Jeobá kʼiaa nga chjénngiaa je choa̱le Jesús (Juan 8:29; 1 Ped. 2:21).\\n5. Jméni xi ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kʼoatjín.\\n5 Kʼianga tosi tonda si̱xálee Niná machjén nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga Niná xi tsʼe kjoakixi je Jeobá kʼoa nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tsoná je Énle. Kʼoati machjén nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jesús kiskoejin Niná nga Rey koa̱n. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi tsín makjainle nga je Jesús kitjoejin nga Rey sʼin tíjnale je Chjotaxále Niná. Je Juan kʼoakitso nga sʼe̱ chjota xi tobʼanacha, kʼoa je xi tsín ñaki tjíojngo kon jokjoantjínni tʼatsʼe Jeobá kao Jesús koa̱nkjainjinle jme xi kʼuínle (2 Juan 7-11). Je Juan itso xi kiski: “ʼYáni xi ndiso. A tsí tsa je xi tso nga Jesús ali je Cristo” (1 Juan 2:22). Tsa chótʼayajiaan je Énle Niná, jchañá xi tʼatsʼe Jeobá kao Jesús kʼoa alikui ʼya xi kʼoanachaná (Juan 17:3). Kui xi koasenkaoná nga kʼoakʼoé tokoán nga ñaki Énle Niná xi tichotʼayá.\\nJMÉ KJOA XI SATÍOBASENNÁ\\n6. Jmé kjoa xi faʼatojin je xti xi chjotale Cristo ma.\\n6 Ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa tjínnele si̱kuindalee yaoná je kjoachjine sonʼnde (1 Juan 2:26). Jé xi sʼa xti xi ngisa machjén nga sikuindale yaole xi tʼatsʼe jebi. Jngo tichjaa xi Francia tsʼe xi 25 nóle, xi Alexia ʼmi, * itso: “Kʼianga tsoʼba̱ skuela kui kiskotʼaya xi tʼatsʼe evolución kʼoa xi kjaʼaísanile. Nga kui jebi kiskotʼaya jeto jao kisʼe tokoan tʼatsʼe jmeni xi tso je Énle Niná. Nʼio koantsjoake̱ jme xi tsakʼinyana ya ndʼiaskuela. Tonga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín koa̱n nga tokui kjuinrʼoe jmeni xi tíʼmiyana, nga kʼoati tjínnele kuenta sʼian jmeni xi tso Jeobá”. Je Alexia kui kiskotʼaya je libro La vida... ¿cómo se presentó aquí? ¿Por evolución, o por creación? Tojngo jao xomana jaʼato nga tsín tijao kisʼeni kon. Itso: “Ñaki kisʼejngo tokoan nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tsoya je Biblia. Kʼoa kʼoati koanjinna nga tsjoa sʼe̱ tokoan tsa sitjosoan je kjoatéxomale Niná”.\\n7. Jmé xi tjínnele si̱kuindalee yaoná, kʼoa ánni.\\n7 Ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa, ni sʼa xtiaa kʼoa ninga jekoanjchíngaa alikui koa̱n nga nda sʼiaan jinnaxinandále Niná kʼoa kjaʼaíni sʼiaan nga xin tijnaa. Je Juan kui kinchja̱ni tʼatsʼe jebi kʼianga kʼoakitso nga tsín koa̱n Niná si̱xálee tsa tinichajngiñá (1 Juan 1:6). Kʼiatsa mená ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Niná ndʼaibi kao nichxin xi nroaján, machjén nga kuenta sʼiaan nga tíbe Jeobá jmeni xi nʼia nga nyaon nyaon. Kʼoa ninga tsín ʼya xi skoe̱ná jmeni xi nʼia, je Jeobá bení (Heb. 4:13).\\n8. Jméni xi tjínnele chʼa̱sjengiaa.\\n8 Kʼoati tjínnele chʼa̱sjengiaa josʼin síkjaʼaitsjen chjota tʼatsʼe jmeni xi jée tjenkao. Je pastro Juan i kitso: “Tsa kʼoakuixoán nga tsínná jée, tiñá chʼanachanilee yaoná” (1 Juan 1:8). Nichxin nga tsakʼejna Juan, je chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tojo miyole Niná koa̱n jngo chjota ninga kui kʼoasʼin jmeni xi tsín sasénle Niná. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tojo kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je chjota. Kʼoatso nga makjainle tʼatsʼe Niná tonga tsín sasénle jotso kjoatéxomale Niná xi tʼatsʼe jée, jolani nga xínkjín fayokao chjota. Jmeni xi jée sʼin bekon Jeobá, alikui chʼaotjín male je chjota.\\nTosi tonda chótʼayajin jmeni xi tso Jeobá tʼatsʼe xi ndatjín kao xi chʼaotjín, kʼoa koaanli si̱toánntjai jmeni xi makjainli (Chótsenlai párrafo 9) *\\n9. Jósʼin binyakao je xti nga kʼoasʼin fikao yaole jotso je Biblia.\\n9 Je xti xi chjotale Cristo ma, tsakui nichxin kʼoatisʼin sikjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen je xti xi ñatjen fi skuela nga tsín chʼaotjín male nga xínkjín fayokao chjota. Kʼoakoan jngo ndsʼee xi Aleksandar ʼmi, itso: “Tjínkʼa je xtiyánchjín xi ñatjen fia skuela xi si kisikaona nga je koajnakoa. Nga tsín ʼya tsoti tsoʼbakoa, kʼoakitsona nga xtixʼin matsjoake̱”. Tsakui nichxin kʼoati me tjín kjoa xi tibitjatojin. Tonga tsa kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli jotso je Biblia, nda kuijnai, tsín jme chʼin ska̱tʼali, nda sʼe̱ tokuin kʼoa nda kuijnai ngixko̱n Jeobá. Kʼiatsa chʼa̱sjengi jmeni xi chʼaotjín, ngisaa choa ñʼai koa̱nli nga kʼoasʼiain xi kixi tjín. Tikjaʼaitsjain nga je Na̱i xotísʼín nga tsín chʼaotjín male chjota nga xínkjín fayokao. Si̱kinjelai je Na̱i kʼiatsa tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen je chjota (1 Juan 2:14).\\n10. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso 1 Juan 1:9.\\n10 ʼYañá nga toje Jeobá xi tiʼndele kʼoakuitsoná jmeni xi jée tjenkao. Kʼoa bʼenelee yaoná nga tsínkui kʼoanʼia jmeni xi jée ska̱nijinná, tonga kʼianga sokójéená, bʼetsʼoalee Jeobá nga kʼoaʼmilee jmeni xi kanʼia (tʼexkiai 1 Juan 1:9). * Kʼoa tsa ai jée ska̱jiaan, jé xi chjotajchínga sʼin tjío nijélee nganʼio, nga̱ jé tsakánele Jeobá nga sikuindaná (Sant. 5:14-16). Alikui kʼoaiʼndee nga kui katasíkiʼaon kjoafaʼaitsjenná je jée xi tsakijnyaa ngasʼa. Ánni. Kuinga je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kisikasén je ʼNdíle nga tsakʼéchjíntjainá nga koa̱n jchatʼa je jéená. Kʼianga kʼoatso Jeobá nga sichatʼale je xi kʼoamanile jéele sítjoson jmeni xi tso. Kuinga koa̱n nda sʼe̱ni kjoafaʼaitsjenná nga je tinixálee (1 Juan 2:1, 2, 12; 3:19, 20).\\n11. Jmé xi sʼiaan nga tsínkui katasíkinroajen kjoamakjainná jmeni xi tso je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná.\\n11 Xi machjénsa nga chʼa̱sjengiaa kui jmeni xi tso je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná. Saʼnda nga kisatio títjon je jtín xi tsʼe chjotale Cristo, je Na̱i chjota tísíchjén nga to jao katasatío kon je chjota xi kixi tjíofitʼale Niná. Kuinga machjénni nga kataʼyaa jmeni xi kixi tjín kʼoa jmeni xi to énndiso. * Je xi jtikená, koaanle kui sichjén je Internet kao redes sociales nga tsín tije Jeobá si̱nʼiotʼañá kʼoa nga tsín titsjoacha koa̱nñá je ndsʼee. Alikui koa̱n nga kui kuenta sʼiaan je énndiso jebi, nga̱ tʼatsʼe Na̱i nroani (1 Juan 4:1, 6; Apoc. 12:9).\\n12. Jósʼin basenkaoná nga nʼio sʼejna je kjoamakjainná kʼianga chotʼayá.\\n12 Kʼiatsa mená nga tsín ya jtsaoyaa je che̱n xi batíobasenná je Na̱i, machjén nga tosi tonda katasʼená kjoamakjain xi tʼatsʼe Jesús kʼoa alikui jao kʼoé tokoán nga je tísíchjén Niná nga kuitjoson jme xi tjínndajinle. Kʼoati machjén nga si̱nʼiotʼaa je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá, nga̱ tojé choʼnda jebi tísíchjén Jeobá nga tíbándiaale je naxinandále (Mat. 24:45-47). Kʼianga ntsjaintsjai chótʼayá je Énle Niná ngisaa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná kʼoa yaa koa̱nngósoán joma je yá xi na̱nga̱ fi ja̱ma̱le. Je Pablo kui kjoafaʼaitsjen kitsjoale je chjotale Cristo xi ya Colosas tsakatio, nga i̱ tso xi kiskile: “Josʼin nga kichjoétjao je Nainá Jesucristo, kʼoasʼin timakao. Cristo xi nʼio tiyokao, kʼoa je xi tísíjcháno. Kʼoasʼin tjínnganʼio ntsjaino nga makjainno” (Col. 2:6, 7). Kʼiatsa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná, alikui jme xi sikaoná je Na̱i kʼoa je chjota xi ya tsjoánganʼiole tsín koa̱nle kʼoechjoaná nga kui kʼoasʼiaan xi kixi (2 Juan 8, 9).\\n13. Jméni xi ʼyaa xi chjotale Cristo maa, kʼoa ánni.\\n13 ʼYañá nga toxá koa̱njtikeniná je chjota (1 Juan 3:13). Je pastro Juan i kitso: “I̱ ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i” (1 Juan 5:19). Jemachrianle nga kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde, kuinga nʼio jtinile je Na̱i (Apoc. 12:12). Je Na̱i ali tsa tokuijin síchjén je kjoachajngi kao énndiso xi kaníbason je xi yátsʼi̱n binyále Niná, kʼoati ñaki bʼetʼasontsenná, jolani kʼianga chjota fitjenngikená. Be nga tochoasa nichxin tíjnale, kuinga nʼio tíbásjainile jotísʼín nga tíbʼéchjoale je xále Niná, jolani nga tíʼmiyason. Kuinga tsín tokʼoamaniná nga tjínkʼa naxinandá jñani tísʼechjoale je xále Niná. Ninga kʼoalani kjima, tjíochókjoajinle je ndsʼee. Jebi kui xi bakóná nga koaan kixi kjuintʼalee Niná ningalani koasjaile josʼin kʼoetʼaná je Na̱i.\\nKUINYAKAOÑÁ XÍNGIAA TSA KʼOASʼIN KJUINKOAA YAONÁ JOTJÍNNI XI KJOAKIXI\\n14. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee nga tosi tonda kixi katafitʼale Niná.\\n14 Koaan kuinyakoaa je ndsʼee nga tosi tonda kixi katafitʼale Niná kʼianga koakolee kjoamatokon (1 Juan 3:10, 11, 16-18). Tjínnele tsjoacha koaan xíngiaa ni nda tiyoaa kʼoa ninga kjoa tjínná. Tobʼelañá, a ʼyaxkon jngoaa je ndsʼee xi xínkjín kisicha, tsa machjén nga si̱nʼioá kon kʼoa tsa jmesa nganʼio xi machjénle. Kʼoa tsa kjoaxkón kichone je ndsʼee, a tjínjinná tsa nganʼio machjénle nga sʼe̱ndayanda je niʼyale kʼoa tsa je Ndʼia jña chotʼayá. Kʼiatsa ñaki tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee kʼoa mamachaa, kuinyakaoñá kʼoa alikui to én kuinókjoaa.\\n15. Tojo tso 1 Juan 4:7, 8, jméni xi machjén nga sʼiaan.\\n15 Kʼianga bakolee kjoatsjoacha xíngiaa, jé Nʼainá xi tíjna ngʼajmi chjenngilee (tʼexkiai 1 Juan 4:7, 8). * Jngo koya josʼin bakoá nga tjínná kjoatsjoacha kʼiaa nga nichatʼalee xíngiaa. Tobʼelañá, kʼiatsa ʼya xi sikiʼaon kjoafaʼaitsjenná, kui kjoatsjoacha xosikaoná nga si̱chatʼalee kʼoa si̱chajiaan jmeni xi koan (Col. 3:13). Kataʼyala jokoan jngo ndsʼee xi Aldo ʼmi. Koanjtile kʼianga jngo ndsʼee chʼaosʼin kisikʼaxki̱ je chjota xi kʼoati ya tsʼe ya ʼndele Aldo. Itso: “Kjitʼaa tsakʼetsʼoale Jeobá nga katabasenkaona nga tsín chʼao sikoa je ndsʼee”. Je xi kʼoati kisʼin Aldo kuinga kʼoakitsole je ndsʼee nga ñatjen katatsoyason, kʼoa kʼiaa tsakʼéyanajmíle jotjín kon. Itso: “Nga koanjinle nga kisikiʼaonna jmeni xi kitso, kisijéna kjoanichatʼa. Jotso én xi kisichjén nga tsakjákaona koanjinna nga ñaki kʼoakoannile jme xi kitso. Kinichatʼalaijin xíngijin kʼoa kinichajinníjin jmeni xi koan”.\\n16, 17. Jméni xi tiyondaa nga sʼiaan.\\n16 Je pastro Juan nʼio tjao koanle je ndsʼe̱ kʼoa kui xi koanmele nga nʼio katasatío je kjoamakjainle. Jokji koanndosinle je ndsʼe̱ yaa bakó jotso je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa nga jan xo̱n xi kiski. Nʼio tsjoánganʼioná nga ʼyaa nga kʼoati tjío kon je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koatexomakao Jesús jokisʼe kon je pastro Juan (1 Juan 2:27).\\n17 Si̱tjosoán jmeni xi tso je kjoafaʼaitsjen xi kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kʼoasʼin koanngínkoaa yaoná jotso je Jeobá kʼoa si̱tjosonlee ngantsjai. Chótʼayajiaan je Biblia kʼoa alikui jao kʼoé tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso. Tosi tonda chótʼayajiaan xi tʼatsʼe Jesús ánni nga nʼio sʼe̱jnani je kjoamakjainná. Alikui kui kjuintjenngiaa je kjoachjine xi tjín sonʼnde kʼoa jmeni xi tso je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná. Kʼoénelee yaoná nga tsín kʼoakji nda sʼiaan kʼoa kʼoakji chʼao sʼiaan, kʼoa tsín kuijnyíjée. Kʼoaiʼndee nga kui kjoatéxomale Jeobá katabándiaaná. Kuisenkoaa je ndsʼee nga kixi katafitʼale Niná nga si̱chatʼalee tsa ʼya xi síkiʼaon kjoafaʼaitsjenná kʼoa kuinyakoaa je xi nganʼio machjénle. Tsa kʼoasʼiaan, tosi tonda kixi kjuintʼalee Niná ninga tojme kjoa xi kuitjátojiaan.\\nJósʼin tsoyanile nga kao kjoakixi kuitsomaa.\\nJmé kjoa xi satíobasenná.\\nJósʼin kuinyakoaa je ndsʼee nga kʼoasʼin koaikao yaole jotjínni xi kjoakixi.\\nKJOAJNDA 49 Kjoáyatsjoaa ni̱ma̱le Jeobá\\n^ párr. 5 Jé Na̱i kjinentsja jme xi chon sonʼnde, je xi nʼaile kjoandiso ʼmile. Kuinga ñʼai maniná nga kʼoasʼin mangínkoaa yaoná jotjínni xi kixi. Kʼoakoan je chjotale Cristo xi tsakatio nga jetífikjetʼa siglo 1. Jé nganʼiotsjele Jeobá tsakándiaale pastro Juan nga jan xo̱n xi faʼaitʼa Biblia kiski xi tsakinyakao je chjotale Cristo kʼoa xi kʼoati binyakaoná tsanda ñá ndʼaibi. Xo̱n jebi koasenkaoná nga jchaa je kjoa xi satíobasenná kʼoa jósʼiaan tsakui kjoa kuitjátojiaan.\\n^ párr. 1 3 Juan 3, 4: “Kjoakixiní, kjaí koantsjoana kʼia nga jaʼai je ndsʼee, kʼoa nga kitsjoa én xi tʼatsʼe kjoakixili, josʼin nga kao kjoakixi tomjeni. 4 Tsínna kjoajin xi ngisa sʼe̱na kjoatsjoa joni tsa jebi, nga nrʼoenia nga je xtina kao kjoakixi tjíomani”.\\n^ párr. 3 (Chótsenlai je recuadro “ Jokoanchon nichxin nga kiski xo̱nle Juan”).\\n^ párr. 4 1 Juan 2:3-6: “Kui ʼyanía nga tsaʼyaa nga je, tsa nikjitjosoán kjoatéxomale. 4 Je xi kʼuitso: Anbi tsaʼbe nga je, kʼoa likui síkjitjoson kjoatéxomale, je kjaínga ndiso. Tsínle kjoakixijin nga je. 5 Tonga je xi síkjitjoson énle, ñaki koanjngojin ni̱ma̱le kjoatjaochale Niná. Kui kjoa nga ʼyanía nga je tiyokoaa. 6 Je xi tso nga tíjnakao Jesucristo, machjén nga kʼoasʼin kʼoámjen, josʼin tsakʼamjen nga je”.\\n^ párr. 4 2 Juan 4, 6: “Ali kʼoakji koantsjoajinna nga tsaʼbe kʼa je xtili, nga tjíomajin xi kjoakixi, josʼin nga ñábi kitsʼainá je kjoatéxomale Nʼainá. 6 Kui jebi xi kjoatjaocha, nga kuimaa jo tso kjoatéxomale. Kui jebi kjoatéxoma: Timakao kjoatjaocha, josʼin nga kinoʼyao saʼnda nga koankjain títjonno”.\\n^ párr. 6 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.\\n^ párr. 10 1 Juan 1:9: “Tsa nikixiyandaa jéená, Niná nʼiotʼakon, kʼoa tjínle kjoakixi, síchatʼa jéená, kʼoa sítsjená ngayije xi likui nda tjín”.\\n^ párr. 11 Chótʼai je kjoaʼmiya xi “A ʼyañá jotjínni kjoa” ʼmi, xi jaʼaitʼa je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe agosto 2018.\\n^ párr. 15 1 Juan 4:7, 8: “Jon xi kjaínga tsjoake̱no, kʼoasʼin tjaocha katamaa xíngiaa, nga̱ je xi kjoatjaocha ʼmi tsʼe Niná. Toʼyanibe xi tjaoke, je xi kitsin tʼatsʼe Niná, kʼoa ñaki nda be Niná. 8 Je xi tsín tjaoke, nikʼiajin tsabe Niná. Jé Niná xi kjoatjaocha”.\\n^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Ya ndʼiaskuelale jngo tichjaa ñaki tokui kjiotʼa xo̱n tʼatsʼe chjota xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni (tjín ʼnde jñani kui síchjén josʼin matsen je ʼya̱ kʼianga je nchja̱ni chjota xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni). Xijema, bʼasjeʼa nichxin nga kotʼaya Biblia kʼoa ngisaa sʼe̱jngo kon jmeni xi makjainle. Kui xi basenkao kʼianga ñʼai tjín kjoa faʼatojin.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Tosi tonda je Niná si̱xálee\\nw20 julio p. 20-25\\nAlikui si̱kʼatoné choa̱le josʼin si̱kjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá\\nA ñaki tjínjngoo tokoán nga kʼoatjín jmeni xi makjainná\\n“Nga inda an, kʼia tjínna nganʼio”\\nXI TʼATSʼE JNGO CHJOTA Tokui kʼoakisʼian jmeni xi tjínnele sʼian\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Julio 2020\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Julio 2020\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Julio 2020\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Julio 2020","num_words":3100,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Xi tínchja̱ni 14 | Xi bakóyale Biblia je xtiʼndí\\nTʼEXKIAI NGA ÉN acholi afrikáans albanés alemán alemán suizo aluro amárico armenio aymara azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batako karo batako toba baulé becol biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano catalán cebuano checo chichewa chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chuabo cibemba cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo haitiano criollo mauriciano croata dangme danés dayaco engayú diula edo efik endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé finlandés fiyiano fon francés ga gallego garífuna georgiano gokana guaraní gun hausa herero hiligaynon hindi hmong (blanco) holandés húngaro iban ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés isoko italiano javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kekchí kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kirguís kiribatiano kirundi kisonge kurdo kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama lengua de señas argentina lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas coreano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas indio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas malgache lenguaje de señas polaco lenguaje de señas ruso lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zimbabuense letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda luo luvale macedonio macua malayo malayálam malgache maltés mam maratí marshalés maya mixe mixteco de guerrero more mískito nepalés ngäbere (o guaymí) nias noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético otomí pangasinán panjabí pidgin camerunés pidgin nigeriano polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir sena sena serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama sranangtongo suajili suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai tamil tandroy tankarana telugu tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco twi tártaro ucraniano uhobo umbundú uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vascuence vendal vezo vietnamita waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yoruba zandé zapoteco de lachiguiri zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nJe chjotale Cristo xi títjon tsakatio, kikaoson énnda chjotse saʼnda jña nʼiosa kjin. Jé Jesús tsakándiaale jñani kitsoyason. Kʼoati tsakasenkao nga koanle je én xi male chjota kʼianga kitsoyale je énnda chjotse. Je Jeobá kitsjoale kjoanʼiojin je chjotale Cristo nga kiskale kjoa xi jaʼatojin.\\nJe Jesús jngo sén tsakakóle je pastro Juan tʼatsʼe jokji jeya tíjna je Jeobá. Kʼoa ijngo sén tsakakóle jñani nga je Chjotaxále Niná síkinjele je Na̱i kʼoa jngokʼa faʼáxin. Je Juan tsabee nga rey sʼin tíjna je Jesús kao xi 144,000 mani. Kʼoati tsabe nga ʼndenaxó ma ngakjijnda Sonʼnde, nga nyʼán kʼoa jtín sʼin batio ngatsʼi chjota kʼoa nga toje Jeobá bʼétsʼoale ngatsʼi.\\nJMÉNI XI BAKÓYANÁ\\nTsa si̱tjosoán je xá xi títsjoáná je Jeobá chʼa̱sjengʼañá.\\nKʼoakʼuínlee je Jeobá nga mená kʼoaitʼalee yaoná kʼoa koakoá nga mená nga je Chjotaxále koatexomaná.\\nJé Jeobá xi ngisa tjínnele si̱miyoaa.\\nJe chjotatjenngile Jesús tsakʼaile nganʼiotsje\\nJmé xi koanle kisʼin je chjotatjenngile Jesús kʼianga jetsakʼaile nganʼiotsje.\\nLijme xi tsakʼéchjoale\\nJe chjota ngʼajko̱le relijión xi kisikʼien Jesús tsakʼéchjoale nga kitsoyason je pastro. Tonga likui kʼoakoanle.\\nJé Saulo kiskoejin Jesús\\nSaulo nʼio tsʼen koan kʼoa kitjenngike chjotale Cristo, tonga xijekoanni tsʼantjaiyaa kʼoa nda chjota koan.\\nJe Cornelio tsakʼaile nganʼiotsje\\nÁnni nga ya kisikasénni Niná je Pedro ya niʼyale chjota jebi xi tsín tsa chjota judío koan.\\nJe chjotale Cristo nkjín naxinandá kitsoyason\\nJe Pablo kao xi ñatjen tjíotsoma kjin ki nga kitsoyason.\\nChjota xi síkuinda ndoyá koankjainle\\nJmé xi be nga jngo ánkjele Na̱i, jngo ki̱cha̱ kʼoa nga jngo cháon síkʼaxki̱ jme xi tiʼyaa ibi.\\nPablo kao Timoteo\\nNga jao chjota jebi miyo koanle xínkjín kʼoa nkjín nó nga ñatjen kisixále Niná.\\nPablo yaa Roma nikasén\\nNʼio tse kjoa jaʼatojin je pastro Pablo kʼianga ki, tonga lijme xi tsakʼéchjoale.\\nJe Juan tjín xi kisʼejnatsenle\\nJesús nkjín sén tsakakóle je Juan tʼatsʼe jme xi sʼa kʼoakoa̱n.\\nJuan tjín xi kisʼejnatsenle xi bakó josʼin kuiyoaa i̱ Sonʼnde nga jekoatexoma je Chjotaxále Niná.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Xi tínchja̱ni 14","num_words":692,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Cwanti xuee na nncwiwii’ ts’an COVID-19, ndo’ aa jndaa’ ljo’ na nncjaatjom ts’an? – Proyecto SALUS\\n¿Cwanti xuee na nncwiwii’ ts’an COVID-19, ndo’ aa jndaa’ ljo’ na nncjaatjom ts’an?\\nNa nncwiwii’ ts’an tycuwaa nncjaacaana’ we smanan, xjen na nnt’uiina’ jom hasta xjenchen na nncjaadiina’ jom, xen na nleinioom, jo’ 3 hasta 6 smanan.\\nTyonasei cwiluena, jndaa’ ljo’ na nncjaatjom ts’an:\\nSmanan najndyee, nntseicona’ ts’an, nñennquiena’ ndo’ nntjoom nt’omchen nnom na ticuee’ jeenchen yo.\\nNa nncjaawinioom tycuwaa, ñequii’chen na nñennquiena’ ts’an, nntsjoo ts’a ndo’ taxocandaa na nncwjaya ts’an jndye.\\nXjen na jndý teinom qui ndo’ nquin’oom xuee, ndo’ ndicwan tyo’n’man‘ quiajo’ jnda teinioomti tycuwaa, ndo’ na jnda teinioom tycuwaa matseicajndyuna’ juuna’ SDRA (na tileicwjaya ts’an jndye) ndo’ na ljo’ macanna’ xjo na maxjen ts’iaan‘ na nncwjaya ts’an jndye.\\nPrevAnterior¿Chiuuwaa na nndaa nncw’aa’ndyo COVID-19 ndo’ chiuuwaa nndaa nnts’aaya cha na tixocat’uina’ ja?\\nSiguiente¿Chiuuwaa ndaa nljeii aa wii’a COVID-19 ndo’ ljo’ ndaa nt’moon na mawii’a juuna’?Next","num_words":142,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.03,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.232,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.752,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"1 Corintios 3 AMU - Cwiluiindyo̱ nnˈaⁿ na - Bible Gateway\\nCwiluiindyo̱ nnˈaⁿ na cwilaˈxˈiaaˈndye ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom\\n3 Cantyja ˈnaⁿya, ˈo nnˈaⁿya na cwilaˈyuˈyoˈ, tîcanda̱a̱ nntseina̱ⁿya ñˈoom cantyja ˈnaaⁿˈ Cristo nda̱a̱ˈyoˈ chaˈxjeⁿ na maˈmo̱ⁿ tsˈaⁿ juunaˈ nda̱a̱ nnˈaⁿ na laˈxmaⁿ Espíritu. Tcaⁿnaˈ na nntseina̱ⁿya juunaˈ nda̱a̱ˈyoˈ na chaˈcwijom cwiluiindyoˈ cantyja ˈnaaⁿˈ tsjoomnancue, chaˈcwijom nda̱a̱ yonchˈuu. 2 Ee yoˈndaa tileicanda̱a̱ nntquiina seiˈ. Joona macanda̱ ndaatsuuˈ tsondyeena cwiwena. Maluaaˈ matseijomnaˈ cantyja ˈnaⁿˈ ˈo. ˈO tileicalaˈno̱ⁿˈyoˈ ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na jndeiˈtinaˈ, ee tyooquiee nˈomˈyoˈ cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ. Ndoˈ meiⁿ jeˈ tileicalaˈno̱ⁿˈyoˈ ñˈoomˈm na jndeiˈtinaˈ. 3 ˈO ndicwaⁿ laˈxmaⁿˈyoˈ cantyja ˈnaaⁿˈ tsjoomnancue. Ee na cwilaˈta̱a̱ˈ nˈomˈyoˈ ncˈiaaˈyoˈ ndoˈ cwilaˈntjaˈndyoˈ ñˈeⁿndyena, maˈmo̱ⁿnaˈ na tjaa na matseichuiiˈnaˈ ˈo ñequio nnˈaⁿ na laˈxmaⁿ cantyja ˈnaaⁿˈnaˈ. 4 Ee quia cwiindyoˈ ˈo nntso: “Ja matseijomndyo̱ cantyja ˈnaaⁿˈ Pablo”, ndoˈ cwiicheⁿ nntso: “Ja matseijomndyo̱ cantyja ˈnaaⁿˈ Apolos”, maˈmo̱ⁿnaˈ na laˈxmaⁿˈyoˈ chaˈxjeⁿ nnˈaⁿ tsjoomnancue.\\n5 Ja Pablo ¿ˈñeeⁿ cwiluiindyo̱? Ndoˈ ¿ˈñeeⁿ cwiluiiñe Apolos? Ñequiiˈcheⁿ cwiluiindyô̱ nnˈaⁿ na cwindya̱ˈntjo̱o̱ⁿyâ nnom Jesucristo na cantyja ˈnaaⁿyâ jlaˈyuˈyoˈ ñˈeⁿñê. Cwii cwiindyô̱ ñelˈaayâ tsˈiaaⁿ na tquiaaⁿ nda̱a̱yâ. 6 Tsˈiaaⁿ na sˈaa matseijomnaˈ chaˈcwijom tsˈaⁿ na manomˈ. Ndoˈ tsˈiaaⁿ na sˈaa Apolos matseijomnaˈ chaˈcwijom tsˈaⁿ na matseicandaaˈ ntjom. Sa̱a̱ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom machˈeeⁿ na tjaanajndeii tsˈiaaⁿˈñeeⁿ. 7 Ndoˈ na luaaˈ, meiⁿ juu tsˈaⁿ na manomˈ titˈmaⁿ cwiluiiñe, meiⁿ tsˈaⁿ na matseicandaaˈ. Nquii Tyˈo̱o̱tsˈom tˈmaⁿ cwiluiiñê ee jom machˈeeⁿ na wjaanajndeii tsˈiaaⁿˈñeeⁿ. 8 Juu tsˈaⁿ na manomˈ ñequio tsˈaⁿ na matseicandaaˈ, ñeˈcwii xjeⁿ cwiluiindyena. Ndoˈ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom nntiomlˈuaaⁿ tsˈaⁿ cantyjati na jnda̱ ñejndiˈntjom nnoom. 9 Ee jâ cweˈ cwilaˈxmaaⁿyâ nnˈaⁿ na cwilajomndyô̱ tsˈiaaⁿ ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom, ndoˈ ˈo laˈxmaⁿˈyoˈ tyuaaⁿˈaⁿ, laˈxmaⁿˈyoˈ chaˈcwijom wˈaa na machˈeeⁿ. 10 Cantyja ˈnaaⁿˈnaˈ, ja cwiluiindyo̱ chaˈcwijom luañetquiee na seijndaaˈñe Tyˈo̱o̱tsˈom na maqua̱ⁿ tsiaⁿtsjo̱ˈ ndoˈ cwiicheⁿ tsˈaⁿ matseicanda̱a̱ˈñe wˈaa nacjooˈ juunaˈ. Sa̱a̱ cwii cwii tsˈaⁿ queⁿñe cwenta cantyja ˈnaaⁿˈ tsˈiaaⁿ na machˈee. 11 Ee tjaa ˈñeeⁿ tsˈaⁿ na nnda̱a̱ nlqueⁿndyo̱ cwiicheⁿ tsˈiaaⁿtsjo̱ˈ ñequio tsiaⁿtsjo̱ˈ na waa, na juu joˈ tseixmaⁿnaˈ Jesucristo. 12 Sa̱a̱ tiñeˈcwii nnom ˈnaⁿ na cwileilˈueeˈndye nnˈaⁿ na cwilˈa tsˈiaaⁿ nacjooˈ tsiaⁿtsjo̱ˈñeeⁿ. Ee tsˈaⁿ na xcweeˈya tsˈom na mandiˈntjom nnom Tyˈo̱o̱tsˈom, matseijomnaˈ tsˈiaaⁿ na machˈeeⁿ chaˈcwijom cwii wˈaa na cwiluiinaˈ ñˈeⁿ sˈom cajaⁿ, oo ñˈeⁿ sˈom xuee, oo ñˈeⁿ ljo̱ˈ na jeeⁿ jnda. Sa̱a̱ tsˈaⁿ na tixcweeˈ tsˈom na mandiˈntjom nnom Tyˈo̱o̱tsˈom, matseijomnaˈ tsˈiaaⁿ na machˈeeⁿ chaˈcwijom cwii wˈaa na cwiluiinaˈ ñˈeⁿ nˈoom, oo ñˈeⁿ neiiⁿˈjnda̱, oo ñˈeⁿ nˈoomljootoˈ. 13 Juu xuee quia na nncuˈxeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom nnˈaⁿ, nleitquiooˈya chiuu tseixmaⁿ tsˈiaaⁿ na tyochˈee cwii cwii tsˈaⁿ. Juu xueeˈñeeⁿ tˈmaⁿ chom nncuaa, joˈ joˈ mˈmo̱o̱ⁿnaˈ chiuu tseixmaⁿ tsˈiaaⁿ na tyochˈee cwii cwii tsˈaⁿ. 14 Joˈ chii xeⁿ tilco tsˈiaaⁿ na tyochˈee tsˈaⁿ, waa naya na nloˈñoom cantyja ˈnaaⁿˈ tsˈiaaⁿ na jnda̱ ñesˈaaⁿ. 15 Sa̱a̱ xeⁿ nlco tsˈiaaⁿˈñeeⁿ, nntsuuñê cantyja ˈnaaⁿˈ juunaˈ. Nqueⁿ nluiˈnˈmaaⁿñê, sa̱a̱ cweˈ ñetomti joˈ. Ndoˈ na luaaˈ nntjoom nntseijomnaˈ cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ chaˈcwijom na ncˈuaaˈ chii jluiiˈñê naquiiˈ chom.\\n16 ¿Aa ticaliuˈyoˈ na ˈo cwiluiindyoˈ waaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ na mˈaaⁿ Espíritu Santo naquiiˈ nˈomˈyoˈ? 17 Xeⁿ na mˈaaⁿ ˈñeeⁿ juu na nntseityuiiˈ waaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom, nntseityueeⁿˈeⁿ tsaⁿˈñeeⁿ ee ljuˈ cwiluiiñe juunaˈ, ndoˈ mancjoˈyoˈ cwiluiindyoˈ wˈaaˈñeeⁿ.\\n18 Meiⁿcwiindyoˈ ˈo tinquiuˈnnˈaⁿñe cheⁿnquii cantyja ˈnaaⁿˈ ñˈoomwaaˈ. Xeⁿ mˈaaⁿ ˈñeeⁿ tsˈaⁿ quiiˈntaaⁿˈyoˈ na matseitiuu na jndo̱ˈ tsˈom chaˈxjeⁿ nquiee nnˈaⁿ tsjoomanancue cwitjeiiˈna cwenta, cˈoom juu chaˈna tsˈaⁿ na meiⁿchjoo tijndo̱ˈ tsˈom, cha mayuuˈcheⁿ nntseixmaaⁿ tsˈaⁿ na jndo̱ˈ tsˈom. 19 Ee juu na cwitjeiiˈ nnˈaⁿ tsjoomnancue cwenta na jndo̱ˈ nˈomna, Tyˈo̱o̱tsˈom macwjeeⁿˈeⁿ cwenta na ntjeiⁿ joˈ. Ee waa ñˈoomˈm na teiljeiinaˈ na matsonaˈ: “Nntˈuii Tyˈo̱o̱tsˈom nnˈaⁿ ñequio mañejuu na jndo̱ˈ nˈomna”. 20 Ndoˈ waa cwiicheⁿ ñˈoomˈm na teiljeii na matsonaˈ: “Nqueⁿ na cwiluiiñê na catsa̱ˈntjoom jaa mantyjeeⁿ joo ñomtiuu ˈnaaⁿ nnˈaⁿ na jeeⁿ jndo̱ˈ nˈom, cweˈ tsˈiaaⁿˈndyo joonaˈ.” 21 Ncˈe na ljoˈ, tintjeiˈsˈandyoˈ na majndaaˈ tsˈaⁿ na cwilajomndyoˈ ñˈeⁿñe. Ee chaˈtso na matseijndaaˈñe Tyˈo̱o̱tsˈom laˈxmaⁿnaˈ cwentaˈyoˈ. 22 Meiiⁿ nnco̱ Pablo, oo nquii Apolos, oo nquii Pedro, chaˈtsondyô̱ cwiluiindyô̱ na cwindya̱ˈntjo̱o̱ⁿyâ nda̱a̱ˈyoˈ. Ee chaˈtso na sˈaa Tyˈo̱o̱tsˈom mˈaaⁿnaˈ cwentaaya. Cantyja na cwitando̱o̱ˈa tsjoomnancuewaañe matseixmaⁿnaˈ naya ˈnaaⁿya ee na cwitoˈño̱o̱ⁿya na cwitando̱o̱ˈa ñˈeⁿñê. Mati cantyja na cwiwja̱a̱ya matseixmaⁿnaˈ naya ˈnaaⁿya, ncˈe cantyja ˈnaaⁿˈ joˈ cwitsaaquia̱a̱ˈa cañoomˈluee. Chaˈtso na cwiwino̱o̱ⁿya jeˈ ñequio na quia wjaaweˈcañoomnaˈ cwilaˈxmaⁿnaˈ na nnteijndeiinaˈ jaa. 23 Ndoˈ ˈo mˈaⁿˈyoˈ cwentaaˈ Cristo ndoˈ jom cwiluiiñê cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom.","num_words":658,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.271,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Aa waa nasei cwentaa’ COVID-19? – Proyecto SALUS\\n¿Aa waa nasei cwentaa’ COVID-19?\\nMeiin na teijndye nasei na cwil’a tyonatsei cwentaa ntycu, na cjee nncwiwii’ ts’an, cantyja ‘naan‘ coronaviru (COVID-19), ndicwan ta’nan cwii nasei na nntsein’man ts’an na wii’ tycuwaa.\\nCantyja na ndicwan ta’nan cwii nasei cwileijndaa’ na n’man ts’an, jo’ na maco’wi’na’ njoom ndo’ cha’waa tsjoomnancue.\\nXuee nquin’oom nchoo’cwii chi’ marzo’ chu we mein waljoo’ ntyquiuu (tmaan‘ na cwitjomndye ntyquiee’ njoom na matyandyeti: Canadá, Francia, Alemania, Italia, Japón, Reino Unido ndo’ Estados Unidos), jla’jomna ñ’oom na tjoom’ nnteijndeiina na nl’ueena nasei cwentaa’ COVID-19 (nasei na nncjaaluii ndo’ nasei na nncjaaquie’ ts’an, cha na tint’uii tycu ts’an).\\nXuee na nquin’oom nchoo’cwii chi marzo’ chu we mein waljoo’ ntyquiuu jnanna’ na cwiluii nasei na cwe’jndyee, na mantyo ndaa nnts’aa na tixocat’uii tycuwaa ts’an, mateijndeii wats’iaan ‘naan l’aanasei na waa Estado Unidos ñequio CEPI (wats’iaan na mal’uee’ñe nasei cwenta ntycu), jnda na teinom we xuee, l’aanasei tsjoom China, to‘na’ na cwil’ueena’ nasei.\\nJndye nnom natsei cwentaa’ na tixocat’uii tycu ts’an, na cwil’uee’ndye tyonatsei cwentaa nt’omchen ntycu, saa jeen tyquia m’aanna’ na nliuuna nasei na nntsein’manna’ ts’an na wii tycuwaa, na xco m’aanna’.\\nPrevAnterior¿Cwaan nasei na mayati cwentaa’ tycu COVID-19?\\nSiguiente¿Aa mañenncwii xjen COVID-19 cha’xjen SARS-CoV-2?Next","num_words":194,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.201,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.914,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 13 AMUNT - Tjawiquiuuꞌti majuu xueeꞌñeeⁿ jluiꞌ - Bible Search\\n1Tjawiquiuuꞌti majuu xueeꞌñeeⁿ jluiꞌ Jesús naquiiꞌ wꞌaa, tjaaⁿ, tjacjom ꞌndyoo ndaaluee. 2Ndoꞌ jeeⁿ jndye nnꞌaⁿ tjomndye na mꞌaaⁿ. Joꞌ chii tjacuo̱o̱ⁿ tsꞌom wꞌaandaa na mantyjo̱cheⁿnaꞌ nnom ndaaluee. Joꞌ joꞌ tjacjom sa̱a̱ chaꞌtsondye naⁿꞌñeeⁿ ljooꞌndyena, meintyjeeꞌna tyuaatcwii ꞌndyoo ndaaluee. 3Quia joꞌ to̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na matseineiiⁿ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ. Jndye ñꞌoom tꞌmo̱o̱ⁿ nda̱a̱na ñequio ñꞌoom tjañoomꞌ. Tsoom:\\n—Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ na machꞌee tsꞌiaaⁿ jnda̱a̱. Tjaaⁿ, tjacjoomꞌm tsjaaⁿ lqueeⁿ trigo. 4Ndoꞌ yocheⁿ na majoomꞌm lqueeⁿꞌñeeⁿ ntꞌom tquiaa tsꞌom nato. Mañoomꞌ tquieꞌcañom cantsaa, tcwaꞌyoꞌ lqueeⁿꞌñeeⁿ. 5Ndoꞌ ntꞌom lqueeⁿ tquiaanaꞌ yuu na jeeⁿ ljo̱ꞌ, yuu na tita mꞌaaⁿ tsꞌo. Tyuaaꞌ tꞌoomnaꞌ ee tita mꞌaaⁿ tsꞌo. 6Sa̱a̱ quia na jnda̱ teijmeiⁿꞌ na mantyꞌiaaꞌ ñeꞌquioomꞌ, tꞌuaanaꞌ, tjacaaⁿnaꞌ ee na tinjoom tyꞌe nchꞌiooꞌnaꞌ. 7Ndoꞌ ntꞌom lqueeⁿ tquiaanaꞌ yuu na tooꞌ ndaꞌ lꞌo̱o̱nioom. Tyuaaꞌti tjawindye lꞌo̱o̱nioomꞌñeeⁿ, jlaꞌcantoꞌndyenaꞌ nacjooꞌ ntjom. 8Sa̱a̱ ntꞌom lqueeⁿ tquiaanaꞌ yuu na ya tsꞌo, jeeⁿ ya tueꞌnaꞌ. Cwii taⁿꞌ tjeiꞌnaꞌ ñequiee xuu lqueeⁿ trigo na cwii tsꞌoom lqueeⁿ tjacjuꞌ tsꞌaⁿꞌñeeⁿ. Ndoꞌ cwii taⁿꞌ tjeiꞌnaꞌ we xuu waljooꞌ xcwe na cwii tsꞌoom lqueeⁿ tjacjoomꞌm. Ndoꞌ cwiicheⁿ cwii taⁿꞌ tjeiꞌnaꞌ cwii xuu waljooꞌ yom tsꞌoom na cwii tsꞌoom lqueeⁿ tjacjoomꞌm. 9ꞌÑeeⁿ juu na niom lueꞌ nꞌom luaꞌqui na nndii, candii.\\nLuaa tsꞌiaaⁿꞌ na quitseineiⁿ Jesús ñꞌoom tjañoomꞌ\\n10Nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿ Jesús tyꞌentyjaaꞌna jom. Taꞌxꞌeena nnoom:\\n—Ticalaꞌno̱o̱ⁿꞌâ chiuu na cweꞌ ñꞌoom wjaañoomꞌ matseiꞌneiⁿꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ.\\n—Luaa waa na machꞌee Tyꞌo̱o̱tsꞌom, mañequiaaⁿ na ꞌo caliuꞌyoꞌ ñꞌoom na wantyꞌiuuꞌ mꞌaaⁿnaꞌ cantyja na matsa̱ꞌntjoom. Sa̱a̱ ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ tinquiaaⁿ na nlaꞌno̱ⁿꞌna. 12Meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na macoꞌñom ñꞌoom na maꞌmo̱o̱ⁿya, nñequiaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nntseiꞌno̱ⁿꞌtyeeⁿ. Sa̱a̱ meiⁿquia tsꞌaⁿ na tîcoꞌñom ñꞌoom na maꞌmo̱o̱ⁿya, nntsꞌaanaꞌ na cweꞌ tsꞌiaaⁿꞌndyo cantyjati chjoowiꞌ na matseiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ. 13Joꞌ chii ñꞌoom tjañoomꞌ matseina̱ⁿya nda̱a̱ nnꞌaⁿ. Ee meiiⁿ ñequiiꞌcheⁿ cwintyꞌiaana tsꞌiaaⁿ na matsꞌaa sa̱a̱ maxjeⁿ tixoqueⁿna cwenta. Ndoꞌ meiiⁿ cwindyena ñꞌoom na mañequia sa̱a̱ mꞌaⁿna chaꞌcwijom na tyoondyena, meiⁿ ticalaꞌno̱ⁿꞌna ljoꞌ cwindyena. 14Cantyja ꞌnaaⁿ naⁿꞌñeeⁿ matseicanda̱a̱ꞌñenaꞌ ñꞌoom na seiljeii profeta Isaías, tsoom:\\nMeiiⁿ na jndye na cwindyeꞌyoꞌ sa̱a̱ tixocalaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ,\\nndoꞌ meiiⁿ na jndye cwintyꞌiaꞌnda̱a̱ꞌyoꞌ, sa̱a̱ tixoqueⁿꞌyoꞌ cwenta.\\n15Ee naⁿmꞌaⁿꞌ jnda̱ jlaꞌquieꞌ nꞌomna,\\ncha ticoꞌxcwenaꞌ cantyja na cwilaꞌtiuuna.\\nNdoꞌ tañeꞌquiandyena na nndyena\\ncha tintsꞌaanaꞌ na nlaꞌno̱ⁿꞌna.\\nNdoꞌ cwilꞌa nquieena chaꞌcwijom ticajndooꞌna\\ncha ticaⁿnaꞌ na nlqueⁿna cwenta.\\nJoona cwilꞌayana nmeiⁿꞌ cha ticalcweꞌ nꞌomna,\\n16Seineiⁿti Jesús nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê. Tsoom:\\n—Sa̱a̱ jeeⁿ matioꞌnaaⁿñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom ꞌo na cwintyꞌiaꞌnda̱a̱ꞌyoꞌ tsꞌiaaⁿ na matsꞌaa ndoꞌ mati ñꞌoom na cwindyeꞌyoꞌ cwilaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ juunaꞌ. 17Mayuuꞌcheⁿ nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, jndye profetas na tyoñeꞌquia ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom tandyo xuee ñequio jndye nnꞌaⁿ na tyomꞌaⁿ cantyja na matyꞌiomyanaꞌ, jeeⁿ tyocantyjaaꞌ nꞌomna na nntyꞌiaanda̱a̱na ljoꞌ na cwintyꞌiaꞌ ꞌo ndoꞌ na nndyena chaꞌna cwindyeꞌ ꞌo sa̱a̱ tîcantyꞌiaana meiⁿ tîcandyena.\\nLuaa maꞌmo̱ⁿnaꞌ na tjacjuꞌ tsꞌaⁿ lqueeⁿ trigo\\n18’Candyeꞌyoꞌ luaa maꞌmo̱ⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja na tjacjuꞌ tsꞌaⁿ tsjaaⁿ lqueeⁿ trigo. 19Ntꞌom lqueeⁿ na tquiaa tsꞌom nato na tcwaꞌ cantsaa, joꞌ joꞌ nnꞌaⁿ na cwindye ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ee meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na mandii ñꞌoom cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom sa̱a̱ ticatseiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ, maxjeⁿ macwjeꞌcañoom tsaⁿjndii na nncwjiꞌ ñꞌoom naya naquiiꞌ tsꞌoom. 20Ndoꞌ ntꞌom lqueeⁿ na tquiaa yuu na jeeⁿ ljo̱ꞌ, mannꞌaⁿ na cwindye ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ ñequio na neiiⁿna cwitoꞌñoomna juunaꞌ. 21Sa̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ chaꞌcwijom ntjom na tinjoom tyꞌe nchꞌiooꞌnaꞌ, na tyuaaꞌ tcaaⁿnaꞌ. Ee quia na macoꞌwiꞌnaꞌ joona oo cwileiꞌntyjo̱ nnꞌaⁿ joona cantyja ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoom naya, mantyja cwiꞌndyena. 22Ndoꞌ lqueeⁿ na tquiaa yuu na tooꞌ ndaꞌ lꞌo̱o̱nioom, mannꞌaⁿ na cwindye ñꞌoom naya. Sa̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ jeeⁿ mꞌaⁿna ñomtiuu chiuu na cwii ꞌoomꞌaⁿyoona, ndoꞌ chiuu ya nleityandyetina. Joꞌ chii tileicanaⁿndyena na nlꞌana yuu na matsonaꞌ. Ee ñꞌomtiuuꞌñeeⁿ matseicuꞌnaꞌ na nlaꞌcanda̱na nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom chaꞌxjeⁿ lꞌa joo lꞌo̱o̱nioom na jlaꞌcantoꞌndyenaꞌ nacjooꞌ ntjom. 23Sa̱a̱ lqueeⁿ na tquiaa yuu na jeeⁿ ya tsꞌo mannꞌaⁿ na cwindye ñꞌoom naya. Cwilaꞌno̱ⁿꞌna juunaꞌ ndoꞌ cantyja na cwilꞌana cwiwitquiooꞌ na cwinaⁿndyena chiuu waa na matsonaꞌ. Ntꞌom naⁿꞌñeeⁿ tjacantyja na ya cwilꞌana. Matseijomnaꞌ joona chaꞌna cwii tsꞌoom lqueeⁿꞌñeeⁿ na tjeiꞌnaꞌ ñequiee xuu. Ndoꞌ ntꞌom naⁿꞌñeeⁿ xcweyandyo cwilꞌana yuu na ya. Matseijomnaꞌ joona chaꞌna cwii tsꞌoom lqueeⁿꞌñeeⁿ na tjeiꞌnaꞌ we xuu waljooꞌ xcwe. Ndoꞌ ntꞌom naⁿꞌñeeⁿ tiqueⁿndyena na cwilꞌana yuu na ya. Joꞌ chii matseijomnaꞌ joona chaꞌna cwii tsꞌoom lqueeⁿꞌñeeⁿ na tjeiꞌnaꞌ ñeꞌcwii xuu waljooꞌ yom tsꞌoom.\\n24Ndoꞌ seineiⁿ Jesús cwiicheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ. Tsoom nda̱a̱na:\\n—Juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, matseijomnaꞌ juunaꞌ chaꞌna cwii tsꞌaⁿ na tja na waa tyuaaꞌ, tjacjoomꞌm lqueeⁿ tsjaaⁿ na ya. 25Sa̱a̱ cwii teijaaⁿ yocheⁿ na watsom ñequio nnꞌaⁿ waⁿꞌaⁿ tyjeꞌcañoom cwii tsꞌaⁿ na jndooꞌ jom. Tjatseiñꞌeeⁿꞌñe tsaⁿꞌñeeⁿ lqueeⁿ jnda̱a̱ quiiꞌntaaⁿ lqueeⁿ trigo. Jnda̱ chii tja. 26Tjawindye jnda̱ lqueeⁿ, tjaꞌmeiiⁿndyenaꞌ, quia joꞌ chii teitquiooꞌ na ñꞌeeⁿꞌ lqueeⁿ jnda̱a̱ naquiiꞌ ntjomꞌñeeⁿ. 27Naⁿntjom ꞌnaaⁿꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ tqueⁿna cwenta na nmeiiⁿꞌ niom. Tyꞌentyjaaꞌna jom, jluena nnoom: “Ta, aa nchii ñequiiꞌcheⁿ lqueeⁿ na ya tjaꞌcjuꞌ, quia joꞌ ¿chiuu na cwiwitquiooꞌ lqueeⁿ jnda̱a̱ quiiꞌntaaⁿ jnda̱ lqueeⁿ ꞌnaⁿꞌ?” 28Tꞌo̱o̱ⁿ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ, tsoom: “Tsꞌaⁿ na jndooꞌ ja sꞌaa na luaaꞌ.” Ndoꞌ taꞌxꞌee naⁿntjomꞌñeeⁿ nnoom: “¿Aa lꞌue tsꞌomꞌ na nntsaacatjeiiꞌndyô̱ joonaꞌ naquiiꞌ ntjom ꞌnaⁿꞌ?” 29Tꞌo̱o̱ⁿ nda̱a̱ naⁿntjoomꞌm, tsoom: “Tilꞌaꞌyoꞌ na ljoꞌ ee xeⁿ nntjeiiꞌndyoꞌ joonaꞌ, nntsꞌaacheⁿnaꞌ na mati nncꞌoomnaꞌ ntjom na ya. 30Caꞌndyeꞌyoꞌ na ñejom cꞌoowijnda̱naꞌ hasta na mmaⁿjndyeenaꞌ.” Quia joꞌ nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na nntyje: “Catyjeꞌjndyeeꞌyoꞌ jnda̱ lqueeⁿ jnda̱a̱, calꞌaꞌyoꞌ cantsa̱a̱ꞌ joonaꞌ ee na nlconaꞌ. Nda̱nquia catyjeꞌyoꞌ jnda̱ lqueeⁿ na ya na nncꞌoocuenaꞌ tsꞌom tsa̱ꞌ ꞌnaⁿya.”\\n31Seineiⁿticheⁿ Jesús cwiicheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ na maꞌmo̱ⁿnaꞌ na maxjeⁿ nleijndyendyeti nnꞌaⁿ na nntsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom naquiiꞌ nꞌom. Tsoom nda̱a̱na:\\n—Juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom matseijomnaꞌ chaꞌna cwii lqueeⁿꞌ mostaza. Tjatseicꞌoom tsꞌaⁿ juunaꞌ naquiiꞌ ntjoomꞌm. 32Lqueeⁿꞌ mostaza jeeⁿ cajnda̱a̱naꞌ sa̱a̱ xeⁿ jnda̱ teijndeii tsꞌoom, nleindyenaꞌ, nncwinomꞌnaꞌ ntꞌom nꞌoom ntjom na tiquiwindye. Juunaꞌ nleitꞌmaⁿtinaꞌ hasta nnda̱a̱ nnaⁿ lꞌo̱ tsꞌoomꞌñeeⁿ cantquiaa cantsaa.\\nÑꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿ ndaaljoꞌ\\n33Jnda̱ chii cwiicheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ seineiⁿ Jesús nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ, tsoom:\\n—Juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom matseijomnaꞌ juunaꞌ chaꞌna ndaaljoꞌ na seitjoomꞌ yuscu ñꞌeⁿ ndyee tsuaꞌxjo jnda̱a̱ tyooꞌ. Seicandeiiꞌnaꞌ chaꞌwaa tsqueeⁿ tyooꞌ.\\nÑeꞌquiiꞌcheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ na seineiⁿ Jesús\\n34Ñequiiꞌcheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ seineiⁿ Jesús na tyoꞌmo̱o̱ⁿ ñꞌoommeiⁿꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ. Meiⁿcwii ñꞌoom tîcatseineiiⁿ nda̱a̱na na nchii ñꞌoom tjañoomꞌ. 35Joꞌ chii seicanda̱a̱ꞌñenaꞌ ñꞌoom ꞌndyoo profeta, tsoom:\\nJa nntseina̱ⁿya ñꞌoom tjañoomꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ.\\nNntseicano̱o̱ⁿya ñꞌoom na wantyꞌiuuꞌ mꞌaaⁿnaꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ cantyjati na jnaⁿ tsjoomnancue.\\nLuaa maꞌmo̱ⁿ ñꞌoom cantyja ꞌnaaⁿꞌ lqueeⁿ jnda̱a̱ ñequio lqueeⁿ trigo\\n36Jnda̱ na jñom Jesús nnꞌaⁿ na cꞌoolcweeꞌna, quia joꞌ tjaqueⁿꞌeⁿ naquiiꞌ wꞌaa. Ndoꞌ jâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿñê santyjaaꞌâ jom. Lꞌuuyâ nnoom:\\n—Catsuꞌ nda̱a̱yâ ljoꞌ ñeꞌcaꞌmo̱ⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ lqueeⁿ jnda̱a̱ na tꞌoomnaꞌ naquiiꞌ ntjom na ya.\\n37Tꞌo̱o̱ⁿ nda̱a̱yâ, tsoom:\\n—Tsꞌaⁿ na tjacjuꞌ lqueeⁿ tsjaaⁿ na ya, joꞌ joꞌ nnco̱ na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee. 38Ndoꞌ tyuaa ꞌnaaⁿꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ, joꞌ joꞌ tsjoomnancue. Lqueeⁿ tsjaaⁿ na ya, joꞌ joꞌ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ndoꞌ lqueeⁿ tsjaaⁿ jnda̱a̱, joꞌ joꞌ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsaⁿjndii. 39Juu tsꞌaⁿ na wiꞌñe na tjatseiñꞌeeⁿꞌñe tsjaaⁿ lqueeⁿ jnda̱a̱, joꞌ joꞌ nquii tsaⁿjndii. Ndoꞌ xuee na jnda̱ tmaⁿ ntjom na tyꞌecatyje naⁿntjom, joꞌ joꞌ xuee na cwintycwii tsjoomnancue. Joo naⁿntjom na tyꞌecatyje lqueeⁿ, joꞌ joꞌ ángeles cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 40Ndoꞌ chaꞌxjeⁿ lꞌa naⁿntjom cantsa̱a̱ꞌ jnda̱ lqueeⁿ jnda̱a̱ na nlconaꞌ quiiꞌ chom, maluaaꞌ matseijomnaꞌ na nluii xuee quia na cwintycwii tsjoomnancue. 41Ee ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee njño̱o̱ⁿya ángeles cwentaya na nntjeiiꞌndyo̱na nnꞌaⁿ na wiꞌndye ñequio nnꞌaⁿ na cwilaꞌjndo̱ꞌ nꞌom ncꞌiaa na calꞌa naⁿꞌñeeⁿ natia. 42Ndoꞌ ángeles nntueeꞌna naⁿꞌñeeⁿ naquiiꞌ chom bꞌio. Joꞌ joꞌ nndyuee naⁿꞌñeeⁿ ndoꞌ nnteinquiena ndeiꞌnꞌomna na wiꞌ cwitjoomna. 43Sa̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌcanda̱a̱ꞌndye chaꞌxjeⁿ na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ntsꞌaanaꞌ na caxueendyena chaꞌna xuee nnom ñeꞌquioomꞌ. ꞌÑeeⁿ juu na niom lueꞌ nꞌom luaꞌqui na nndii, candii.\\nÑꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿ sꞌom na wantyꞌiu quiiꞌ tyuaa\\n44’Juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom matseijomnaꞌ chaꞌna castom na ñjom sꞌom cajaⁿ na wantyꞌiunaꞌ quiiꞌ tyuaa. Ljeii cwii tsꞌaⁿ castomꞌñeeⁿ sa̱a̱ tantyꞌiunnaaⁿꞌaⁿ juunaꞌ. Tjaaⁿ na jeeⁿ neiiⁿꞌeⁿ, tjacajna̱a̱ⁿ chaꞌtso ꞌnaaⁿꞌaⁿ na niom. Jnda̱ chii seijnaaⁿ tyuaaꞌñeeⁿ yuu na ndiiꞌ castom.\\nÑꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ ta̱ꞌ perla\\n45’Juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom mati matseijomnaꞌ chaꞌna cwii tsꞌaⁿ na matseijnda ndoꞌ majnda̱a̱ ta̱ꞌ na ñequiiꞌcheⁿ malꞌueeⁿ ta̱ꞌ perlas na yati. 46Quia na ljeiiⁿ cwii ta̱ꞌ perla na jeeⁿcheⁿ ndyaaꞌ ya ndoꞌ jndanaꞌ, tja tsaⁿꞌñeeⁿ tjacajna̱a̱ⁿ chaꞌtso ꞌnaaⁿꞌaⁿ, jnda̱ chii seijnaaⁿ ta̱ꞌ perlaꞌñeeⁿ.\\nÑꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsquiꞌ\\n47’Juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom mati matseijomnaꞌ chaꞌna cwii tsquiꞌ tꞌmaⁿ na tueeꞌ nnꞌaⁿ tsꞌom ndaaluee. Jndye nnom calcaa matseitꞌuenaꞌ. 48Quia na jnda̱ tooꞌ tsquiꞌ na ñjomndye calcaa, ꞌoocantyjaandye nnꞌaⁿ juunaꞌ tyuaatcwii. Meindyuaandyena, cwitjeiiꞌndyena calcaa na yati. Cwitioomna jooyoꞌ nꞌom lquiee sa̱a̱ calcaa na cwantindyo cwityeⁿꞌquieeꞌna jooyoꞌ. 49Malaaꞌtiꞌ nntsꞌaanaꞌ xuee quia na cwintycwii tsjoomnancue. Nñequiocue ángeles na nntjeiiꞌndyena nnꞌaⁿ na wiꞌndye quiiꞌntaaⁿ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ cantyja na matyꞌiomyanaꞌ. 50Ndoꞌ nntioomna nnꞌaⁿ na wiꞌndye naquiiꞌ chom bꞌio. Joꞌ joꞌ nndyuee naⁿꞌñeeⁿ ndoꞌ nnteinquiena ndeiꞌnꞌomna na wiꞌ cwitjoomna.\\nJeeⁿ jnda laꞌxmaⁿ ñꞌoom xco ñequio ñꞌoom tquie\\n51Quia joꞌ taxꞌee Jesús nda̱a̱ jâ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndyô̱ ñꞌeⁿñê, tsoom:\\n—¿Aa cwilaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ chaꞌtso ñꞌoommeiⁿꞌ?\\n—Mayuuꞌ, Ta, macwilaꞌno̱o̱ⁿꞌâ.\\n52Quia joꞌ tsoom nda̱a̱yâ:\\n—Jeꞌ jnda̱ jlaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ ljoꞌ ñeꞌcatꞌmo̱o̱ⁿ ñꞌoom tjañoomꞌmeiⁿꞌ. Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, ticwii cwii tsꞌaⁿ na jnda̱ teijndo̱ꞌ tsꞌom chiuu tꞌmaⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés ndoꞌ mati jnda̱ seiꞌno̱ⁿꞌ cantyja ���naaⁿꞌ juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, tsaⁿꞌñeeⁿ matseijomnaꞌ jom chaꞌna tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe cwii wꞌaa. Ee tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe matseilꞌueeꞌñê ꞌnaⁿ na tquie ndoꞌ matseitjoom ꞌnaⁿ na xco. Quia joꞌ meiⁿquia xjeⁿ na macaⁿnaꞌ cwii nmeiⁿꞌ mawaacꞌeenaꞌ na nleilꞌueeꞌñê.\\n53Quia na jnda̱ seineiⁿ Jesús ñꞌoommeiⁿꞌ na tjañoomꞌ, jlueeⁿꞌeⁿ joꞌ joꞌ. 54Tjalcweeⁿꞌeⁿ ndyuaa tsjomꞌm. Joꞌ joꞌ tyotseineiiⁿ nda̱a̱ nnꞌaⁿ naquiiꞌ watsꞌom. Ndoꞌ chaꞌtsondye nnꞌaⁿ jeeⁿ tjaweeꞌ nꞌomna ñꞌoom na seineiiⁿ. Tyoluena:\\n—Tsaⁿmꞌaaⁿꞌ ¿chiuu sꞌaayom na jeeⁿ jndo̱ꞌ tsꞌoom? Ndoꞌ ¿yuu jnaⁿ najneiⁿ na machꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ tꞌmaⁿ na tyoontyꞌiaaya? 55¿Aa nchii tsaⁿmꞌaaⁿꞌ jnda tsꞌaⁿ na macuuñe nꞌoom? Ndoꞌ ¿aa nchii tsoñeeⁿ jndyu María? Ndoꞌ ntyjeeⁿ, ¿aa nchii Jacobo, José, Simón ñequio Judas? 56Ndoꞌ mati ntyjeeⁿ na yolcu mꞌaⁿna quiiꞌntaaⁿya. Quia joꞌ ¿chiuu waa na jeeⁿ jndo̱ꞌ tsꞌoom ndoꞌ cweꞌ tsꞌaⁿ tsjoom ñjaaⁿ jom?\\n57Cweꞌ joꞌ ticalañꞌoomꞌndyena Jesús. Joꞌ chii tsoom nda̱a̱na:\\n—Meiⁿquiayuucheⁿ na wjaa cwii profeta, nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndye nnꞌaⁿ jom. Sa̱a̱ joo nnꞌaⁿ ndyuaaⁿꞌaⁿ ñequio nnꞌaⁿ waⁿꞌaⁿ, xocalaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena jom.\\n58Ndoꞌ tijndye tsꞌiaaⁿ tꞌmaⁿ sꞌaaⁿ joꞌ joꞌ, ncꞌe na ticalaꞌyuꞌ naⁿꞌñeeⁿ ñꞌeⁿñê.","num_words":1565,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.208,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Marcos 9 AMU - Mati tso Jesús - Bible Gateway\\n9 Mati tso Jesús nda̱a̱na:\\n—Mayuuˈcheⁿ nndyeˈyoˈ nntsjo̱o̱, mˈaⁿ nnˈaⁿ ñjaaⁿ na xocwjena hasta xeⁿ jnda̱ ntyˈiaanda̱a̱na na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom ñequio chaˈtso najnda̱ na matseixmaaⁿ.\\n2 Jnda̱ na teinom yom xuee, tjañˈoom Jesús Pedro ñˈeⁿ Jacobo ñˈeⁿ Juan. Tyˈena cwii sjo̱ nandye yuu na ñenquieena. Ndoˈ joˈ joˈ seichuiiˈnaˈ jom jo nda̱a̱na. 3 Sˈaanaˈ na caxuee liaⁿˈaⁿ, canchiiˈtinaˈ chaˈna tsaaⁿ. Meiⁿ tjaaˈnaⁿ cwii tsˈaⁿ na nnda̱a̱ mmaⁿ cwii liaa na nleicanchiiˈti juunaˈ chaˈna liaⁿˈaⁿ. 4 Ndoˈ xjeⁿˈñeeⁿ teitquiooˈñe Elías ñˈeⁿ Moisés na cwilaˈneiⁿna ñˈeⁿ Jesús. 5 Quia joˈ tso Pedro nnom Jesús:\\n—Jeeⁿ ndyaˈ ya na mˈaaⁿya ñjaaⁿ. Cwa, nlˈaayâ ndyee xquieˈ ncwaⁿˈ. Cwii cwentaˈ nncuˈ, cwii cwentaaˈ Moisés, ndoˈ cwii cwentaaˈ Elías.\\n6 Ñˈoommeiⁿˈ tsoyom cweˈ ncˈe na seiñˈeeⁿˈñˈeⁿnaˈ jom ee na jeeⁿ ndyaˈ cwicatyuena. 7 Quia joˈ jndyocue cwii nchquiu na seincwaaⁿˈñenaˈ nacjoona. Ndoˈ teicˈuaa na seineiⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom naquiiˈ nchquiuˈñeeⁿ, tsoom:\\n—Luaañe Jndaaya na jeeⁿ candyaˈ tsˈo̱o̱ⁿya. Candyeˈyoˈ ñˈoom na matseineiiⁿ.\\n8 Matsˈiaa joˈ quia jleityˈiomnda̱a̱na, jliuna cwa tacˈoomñe Elías ñˈeⁿ Moisés ñˈeⁿndyena. Macanda̱ ñenquii Jesús cwimˈaaⁿ.\\n9 Yocheⁿ na cwinquiocuena sjo̱ˈñeeⁿ, sa̱ˈntjom Jesús na meiⁿcwii ñˈoom ticaluena nda̱a̱ nnˈaⁿ chiuu waa na ntyˈiaana na seichuiiˈnaˈ jom. Ñequiiˈcheⁿ na nlaˈneiⁿna ñˈoomwaaˈ quia jnda̱ mawandoˈxcoom xeⁿ jnda̱ jlaˈcueeˈ nnˈaⁿ jom. 10 Ndoˈ tyolaˈwena ñˈoomˈñeeⁿ ñequio na jeeⁿ xcweeˈ nˈomna. Tyotaˈxˈeendye cheⁿnquieena nda̱a̱na ljoˈ ñecatso ñˈoom na tsoom na quia nncwandoˈxcoom na nncueeⁿˈeⁿ. 11 Quia joˈ jluena nnoom:\\n—Nquiee nnˈaⁿ na cwitˈmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés cwilue macaⁿnaˈ na Elías nndyojñeeⁿ.\\n—¿Chiuu na luaaˈ cwilue naⁿˈñeeⁿ?\\n12 Ndoˈ tˈo̱ Jesús nda̱a̱na tsoom:\\n—Mayuuˈ na ncwjeeˈjndyee Elías na nntseijndaaˈñê chaˈtso. Sa̱a̱ ja na cwiluiindyo̱ tsˈaⁿ na jnaⁿ cañoomˈluee, ¿chiuu waa na matso ljeii ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cantyja ˈnaⁿya? Matsonaˈ na jndye nawiˈ catjo̱ⁿ ndoˈ nncˈom nnˈaⁿ na ticueeˈ nˈomna ja. 13 Sa̱a̱ matsjo̱o̱ nda̱a̱ˈyoˈ na nquii na cwiluiiñe Elías, jnda̱ tyjeeⁿˈeⁿ, ndoˈ tyolˈa nnˈaⁿ chaˈxjeⁿ na lˈue nˈomna ñˈeⁿñê ee luaaˈ matso ljeii ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na tseixmaaⁿ na catjoom.\\nSeinˈmaⁿ Jesús cwii tyochjoo\\n14 Jnda̱ na tquienndaˈna yuu ljooˈndye ntˈomcheⁿ ncˈiaana, quia joˈ ntyˈiaana na jnda̱ tquieˈcañom cwii tmaaⁿˈ nnˈaⁿ na jndyendye nacañoom naⁿˈñeeⁿ. Ñˈeeⁿ nnˈaⁿ na cwitˈmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, na cwilaˈñˈeeⁿˈ ndyueena ñˈeⁿ naⁿˈñeeⁿ. 15 Ndoˈ nnˈaⁿ tmaaⁿˈñeeⁿ quia na ntyˈiaana jom, tˈomna na jeeⁿ tjaweeˈ nˈomna. Jlaˈtyuaaˈna, tyˈecatjomndyena jom. Tquiana na xmaⁿñê. 16 Quia joˈ taxˈeeⁿ nda̱a̱na, tsoom:\\n—¿Ljoˈ ñˈoom na jeeⁿ cwilañˈeeⁿˈ ndyueeˈyoˈ?\\n17 Cwii tsˈaⁿ na mˈaaⁿ naquiiˈ tmaaⁿˈ naⁿˈñeeⁿ, tˈo̱o̱ⁿ. Tsoom:\\n—Maestro, jndyo̱ñˈo̱ⁿya tiˈjndaaya ñjaaⁿ, ee maleiñˈoom jndyetia jom ndoˈ machˈee na tileicatseineiiⁿ. 18 Ndoˈ meiⁿyuucheⁿ na mˈaaⁿñê quia jnda̱ jnaⁿnaˈ maxjeⁿ matseiquioo jndyetia jom nomtyuaa. Cwiluiˈ chomˈ ˈñom, mati manqueeⁿ ndeiˈnˈoom, ndoˈ cwileiquiiñê. Maˈndiinaˈ jom na tajneiⁿ. Ndoˈ jnda̱ sˈaa tyˈoo nda̱a̱ nnˈaⁿ na cwilaˈjomndye ñˈeⁿndyuˈ na catjeiiˈna jndyetiaˈñeeⁿ, sa̱a̱ tîcanda̱a̱ lˈana.\\n19 Quia joˈ tso Jesús:\\n—ˈO nnˈaⁿ na ticalaˈyuˈyaˈ nˈomˈyoˈ ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, ¿cwanti yo macaⁿnaˈ na cwii nljooˈndyo̱ ñˈeⁿndyoˈ na mˈmo̱o̱ⁿtya̱ nda̱a̱ˈyoˈ? ¿Cwanti xuee cwii nnda̱a̱ nntseiquii tsˈo̱o̱ⁿya ñˈeⁿndyoˈ? Quioˈñˈomˈyoˈ tyochjoomˈaaⁿˈ ñjaaⁿñe.\\n20 Quia joˈ tquioñˈomna tyochjoo na mˈaaⁿ Jesús. Ndoˈ quia ntyˈiaaˈ jndyetia Jesús, sˈaanaˈ na tyocoñoomñenaˈ tyochjooˈñeeⁿ. Tiooñê nomtyuaa, tyotseicantyeeⁿñê ndoˈ tyocaluiˈ chomˈ ˈñom. 21 Taˈxˈee Jesús nnom tsotye tyochjoo, tsoom:\\n—¿Cwanti xuee na luaaˈ matjoom?\\nTˈo̱ tsotyeeⁿ, tso:\\n—Xjeⁿ na cachjooñêcheⁿ jnaⁿnaˈ. 22 Ndoˈ teijndye ndiiˈ matseiquioonaˈ jom quiiˈ chom ndoˈ quiiˈ ndaa, cha cueeⁿˈeⁿ. Joˈ chii cˈoomˈ na wiˈ tsˈomˈ ñˈeⁿndyô̱ xeⁿ waa na nnda̱a̱ nntsaˈ, cateijndeiˈ jâ.\\n23 Tso Jesús nnom:\\n—Matsuˈ xeⁿ nnda̱a̱ ntsˈaa. Chaˈtso nnda̱a̱ nluii quia na matseiyuˈ tsˈaⁿ ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom.\\n24 Quia joˈ jndeii seineiⁿ tsotye tyochjoo, tso:\\n—Ja matseiyuˈa. Cateijndeiˈ ja na nntseiyuˈyatya̱.\\n25 Quia na ntyˈiaaˈ Jesús na ntyjantyja jaawijndyendye nnˈaⁿ nacañomˈm, quia joˈ seitiaaⁿˈaⁿ jndyetiaˈñeeⁿ, tsoom:\\n—ˈU jndyetia na macheˈ na cantaa nnˈaⁿ ndoˈ na tileicalaˈneiⁿna, matsa̱ˈntjo̱ⁿ na caluiˈ ndoˈ tajom nncjaˈquieˈnndaˈ naquiiˈ tsˈom tyochjoomˈaaⁿˈ.\\n26 Quia joˈ jndeii seixuaa jndyetia. Sˈaaⁿ na jeeⁿ tyocoˈñoomñenaˈ tyochjoo, mana jlueeⁿˈeⁿ. ˈNdiinaˈ juu chaˈcwijom tsˈoo. Joˈ chii majndyeti nnˈaⁿ jluena na jnda̱ tueˈ tyochjoo. 27 Sa̱a̱ Jesús tˈueeⁿ tsˈo̱ tyochjooˈñeeⁿ, seiweeⁿ juu. Mañoomˈ teintyjeeˈ.\\n28 Jnda̱ joˈ tjaquieeˈ Jesús quiiˈ wˈaa. Tjuˈnaˈ na ñenqueⁿ ñˈeⁿ nnˈaⁿ na cwilaˈjomndye ñˈeⁿñê. Ndoˈ taˈxˈeena ñˈoomˈñeeⁿ ˈñom, jluena:\\n—¿Chiuu waayuu na jâ tîcanda̱a̱ nntjeiiˈâ jndyetiamˈaaⁿˈ?\\n29 Quia joˈ tsoom nda̱a̱na:\\n—Chaˈna jndyetiamˈaⁿˈ, tjaaˈnaⁿ ˈneeⁿ nnda̱a̱ nncwjiˈ joona xeⁿ nchii na nntseineiⁿ tsˈaⁿ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ na nntseicwejndoˈñe.\\n30 Jnda̱ na jluiˈ Jesús joˈ joˈ ñˈeⁿ nnˈaⁿ na cwilaˈjomndye ñˈeⁿñê, tyˈena, teinomna tsˈo̱ndaa Galilea. Sa̱a̱ ticalˈue tsˈoom na nliu nnˈaⁿ na joˈ wjaⁿ. 31 Ee maˈmo̱o̱ⁿ chiuu waa na nntjoom na cwiluiiñê tsˈaⁿ na jnaⁿ cañoomˈluee na nñequiaa tsˈaⁿ cwenta jom luee nnˈaⁿ ndoˈ nlaˈcueeˈ jom sa̱a̱ xeⁿ jnda̱ ndyee xuee na tueeⁿˈeⁿ maxjeⁿ nncwandoˈxcoom. 32 Sa̱a̱ joona ticalaˈno̱ⁿˈna ñˈoom na tsoom ndoˈ nquiaana na nntaˈxˈeena nnoom ljoˈ ñeˈcaˈmo̱ⁿnaˈ.\\n¿ˈÑeeⁿ na tˈmaⁿti cwiluiiñe?\\n33 Tquiena Capernaum. Ndoˈ quia na jnda̱ mamˈaⁿna quiiˈ wˈaa, quia joˈ taxˈeeⁿ nda̱a̱na, tsoom:\\n—¿Cwaaⁿ ñˈoom ñejlaˈncjooˈndyoˈ nda̱a̱ ntyjeeˈyoˈ xjeⁿ na ñetquio̱o̱ya nato?\\n34 Sa̱a̱ joona yacheⁿ jlaˈcheⁿna, ee mayuuˈ xjeⁿ na ñeñjomndyena nato tyolaˈncjooˈndyena ˈñeeⁿ cwii joona tˈmaⁿti cwiluiiñe. 35 Jnda̱ na tjacjoo Jesús, tqueeⁿˈñê canchooˈwendye joona na cˈoontyjaaˈtina. Tsoom nda̱a̱na:\\n—ˈÑeeⁿ juu tsˈaⁿ na maqueⁿ tsˈom na nlcoˈnnomnaˈ juu jo nda̱a̱ˈyoˈ, tsaⁿˈñeeⁿ matsonaˈ na cjuˈñecjeeⁿ ndoˈ candiˈntjoom nda̱a̱ chaˈtso ncˈiaaⁿˈaⁿ.\\n36 Quia joˈ tˈueeⁿ cwii tyochjoo, tcoomˈm juu xcwe quiiˈntaaⁿna. Jnda̱ chii tyˈoom juu ndoˈ tsoom nda̱a̱na:\\n37 —Meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na macoˈñom cwii yucachjoo ñequio xueya chaˈna yucachjoomˈaaⁿ, ja macoˈñom tsaⁿˈñeeⁿ. Ndoˈ tsˈaⁿ na macoˈñom ja, nchii macanda̱ ñennco̱ macoˈñom. Mati macoˈñom nqueⁿ na jñoom ja.\\nTsˈaⁿ na mˈaaⁿ cantyja ˈnaaⁿˈ Jesús\\n38 Tso Juan nnom Jesús:\\n—Maestro, ntyˈiaayâ cwii tsˈaⁿ na macwjiˈ jndyetia naquiiˈ nˈom nnˈaⁿ ñequio xueˈ. Juu tsaⁿˈñeeⁿ tyootseijomñê ñˈeⁿndyo̱ jaa. Joˈ chii jlaˈtsaaⁿˈndyô̱ jom.\\n39 Sa̱a̱ tso Jesús nda̱a̱na:\\n—Talaˈtsaaⁿˈndyoˈ jom ee meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na machˈee tsˈiaaⁿ tˈmaⁿ ñequio xueya, xocatsˈaanaˈ na nda̱nquia nntso cwii ñˈoom wiˈ nacjoya. 40 Ee tsˈaⁿ na ticˈoom nacjoya, cwiluiiñe tsˈaⁿ na mˈaaⁿ cantyja ˈnaⁿya. 41 Ndoˈ meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na nñequiaa meiⁿ ñechjoowiˈ ndaatioo na nncweˈyoˈ ncˈe na cwilaxmaⁿˈyoˈ cantyja ˈnaⁿ nnco̱ na cwiluiindyo̱ Cristo, mayuuˈcheⁿ waa naya ˈnaaⁿˈ tsaⁿˈñeeⁿ.\\nQua̱a̱ⁿya cwenta na ticalˈaya natia\\n42 ’Meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na ntsˈaa na catseitjo̱o̱ñe cwii tsˈaⁿ na cachjoo matseiyuˈ ñˈeⁿndyo̱, juu tsaⁿˈñeeⁿ yati xeⁿ cwityeⁿ cwii tsjo̱ˈsuu xtyoomˈm, ndoˈ catueeˈ nnˈaⁿ jom tsˈom ndaaluee. 43 Xeⁿ na wjaañˈoomnaˈ ˈu na matseiˈtjo̱o̱ndyuˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom jnaaⁿˈ cwii tsˈo̱ˈ, catsaˈ xjeⁿ juunaˈ chaˈcwijom na catyjeeˈ juunaˈ cha tintseiˈtjo̱o̱ndyuˈtiˈ. Ee yati nntseixmaⁿˈ na ticantycwii na nncwandoˈ meiiⁿ chaˈcwijom na ticanda̱a̱ˈ we tsˈo̱ˈ nchiiti na canda̱a̱ˈndyuˈ ndoˈ nncjuˈnaˈ ˈu quiiˈ bˈio yuu na tijoom canduuˈ chom. 44 Yuu tijoom cwje canti meiⁿ na nnduuˈ chom. 45 Ndoˈ xeⁿ wjaañˈoomnaˈ ˈu na matseiˈtjo̱o̱ndyuˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom jnaaⁿˈ cwii xˈeˈ, catsaˈ xjeⁿ chaˈcwijom na catyjeeˈ juunaˈ cha tintseiˈtjo̱o̱ndyuˈtiˈ. Ee yati nntseixmaⁿˈ na ticantycwii na nncwandoˈ meiiⁿ chaˈcwijom ticanda̱a̱ˈ we ncˈeˈ nchiiti na canda̱a̱ˈndyuˈ ndoˈ nncjuˈnaˈ ˈu quiiˈ bˈio yuu na tijoom canduuˈ chom. 46 Ndoˈ tijoom cwje canti meiⁿ na nnduuˈ chom. 47 Ndoˈ xeⁿ cweˈ cantyja na mantyˈiaˈ wjaañˈoomnaˈ ˈu na matseiˈtjo̱o̱ndyuˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom, catsaˈ xjeⁿ chaˈcwijom na cwjiˈ tsˈomnjomˈ cha tintseiˈtjo̱o̱ndyuˈtiˈ. Ee yati na nncjaˈquieˈ cantyja na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom meiiⁿ chaˈcwijom na nchjaⁿˈ nchiiti na canda̱a̱ˈ we nˈomnjomˈ ndoˈ nncjuˈnaˈ ˈu quiiˈ bˈio 48 yuu na tijoom cwje canti ndoˈ meiⁿ na nnduuˈ chom.\\n49 ’ Ee ticwii cwii tsˈaⁿ nleichjeⁿˈñê ñequio chom. Cwilaˈchjeⁿˈ nnˈaⁿ seii quiooˈ na cwiñeˈquiana na cwilaˈtˈmaaⁿˈndyena Tyˈo̱o̱tsˈom. 50 Jeeⁿ lˈue tsjaaⁿˈ sa̱a̱ xeⁿ jnda̱ jluiˈ na chjeⁿˈnaˈ, tjaa yuu cwii nlˈue juunaˈ. Joˈ chii ˈo cˈomˈyoˈ chaˈna tsjaaⁿˈ na xocaluiˈ na chjeⁿˈnaˈ quia joˈ ñenquiiˈcheⁿ nleilˈuendyoˈ quiiˈntaaⁿ ncˈiaˈyoˈ ndoˈ tjoomˈ ñˈoom nncˈomˈyoˈ ñˈeⁿndyena.","num_words":1168,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.283,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"1 Juan 4 AMU - Calˈaaya xjeⁿ ñˈoom na - Bible Gateway\\nCalˈaaya xjeⁿ ñˈoom na cwindya̱a̱\\n4 ˈO nnˈaⁿya na cwilayuˈyoˈ na jeeⁿ jnda ntyjiiya, mˈaⁿ nnˈaⁿ na cwiluena na maˈmo̱ⁿ Espíritu Santo ñˈoom na cwiñequiana, sa̱a̱ tilayuˈyoˈ chaˈtso ñˈoomˈñeeⁿ. ˈO queⁿˈyayaˈyoˈ cwenta ñˈoommeiⁿˈ cha nliuˈyoˈ aa laxmaⁿ naⁿˈñeeⁿ Espíritu na cwiluiiñe Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ aa nchii cwiicheⁿ espíritu laxmaⁿna. Ee tsjoomnancue jndyendye nnˈaⁿ mˈaⁿ na cweˈ cwilueya na ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom cwiñequia sa̱a̱ cweˈ cantu. 2 Luaa waa na nnda̱a̱ nlaˈno̱ⁿˈyoˈ aa ndyaˈ mayuuˈ na nquii Espíritu Santo maˈmo̱o̱ⁿ ñˈoom na mañequiaa tsˈaⁿ. Ticwii cwii tsˈaⁿ na macwjiˈyuuˈñe na nquii Jesús na cwiluiiñê Cristo tuiiñê na tsˈaⁿ jom, tsaⁿˈñeeⁿ matseixmaⁿ Espíritu na mañequiaa Tyˈo̱o̱tsˈom na cˈoomñe quiiˈ nˈo̱o̱ⁿya. 3 Ee tsˈaⁿ na ticwjiˈyuuˈñe na ljoˈ, titseixmaⁿ nquii Espíritu na cwiluiiñe Tyˈo̱o̱tsˈom, tseixmaⁿ tsaⁿˈñeeⁿ espíritu na mˈaaⁿ nacjooˈ Cristo. Ndoˈ ˈo jnda̱ jndyeˈyoˈ na nncwjeˈcañoom espírituˈñeeⁿ ndoˈ jeˈ maxjeⁿ mamˈaaⁿ tsjoomnancue.\\n4 ˈO ntseindaaya, ˈo laxmaⁿˈyoˈ cantyja ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ jnda̱ tantjomˈyoˈ naⁿˈñeeⁿ na cweˈ cantu ñˈoom cwiñequia, ee nqueⁿ na mˈaaⁿ naquiiˈ nˈomˈyoˈ jndeiityeeⁿcheⁿ nchiiti juu na mˈaaⁿ naquiiˈ nˈom nnˈaⁿ na laxmaⁿ cantyja ˈnaaⁿˈ tsjoomnancue. 5 Naⁿˈñeeⁿ cwilaxmaⁿna cantyja ˈnaaⁿˈ tsjoomnancue, ncˈe na ljoˈ ñˈoom na cwilaneiⁿna laxmaⁿnaˈ cantyja ˈnaaⁿˈnaˈ. Ndoˈ nnˈaⁿ na cwilajomndye cantyja ˈnaaⁿˈnaˈ cwindyena ñˈoom na cwiñequia naⁿˈñeeⁿ. 6 Sa̱a̱ jâ laxmaaⁿyâ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. Tsˈaⁿ na matseixmaⁿ cwentaaⁿˈaⁿ matseiwe ñˈoom na cwiñequiaayâ, sa̱a̱ tsˈaⁿ na titseixmaⁿ cwentaaⁿˈaⁿ ticatseiñˈoomˈñe ñˈoom na cwiñequiaayâ.\\nTyˈo̱o̱tsˈom cwiluiiñê na candyaˈ tsˈoom\\n7 ˈO nnˈaⁿya na cwilaˈyuˈyoˈ na jnda ntyjiiya, matsonaˈ na cˈo̱o̱ⁿya na jnda nquiuuya ncˈiaaya na cwilaˈyuˈ. Juu joˈ cwinaⁿnaˈ na mˈaaⁿ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom. Joˈ chii cwii cwii tsˈaⁿ na mˈaaⁿ na jnda ntyjii ncˈiaaˈ na cwilayuˈ, cwiluiiñe jnaaⁿ ndoˈ mawajnaaⁿˈ jom. 8 Tsˈaⁿ na ticˈoom na jnda ntyjii xˈiaaˈ na matseiyuˈ ticˈoom tsaⁿˈñeeⁿ cantyja ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom ee jom cwiluiiñê na candyaˈ tsˈoom nnˈaⁿ. 9 Tˈmo̱ⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom na candyaˈ tsˈoom jaa ee Jnaaⁿ na ñecwiiñe jñoom juu tsjoomnancue cha nnda̱a̱ nntando̱o̱ˈa cantyja ˈnaaⁿˈ. 10 Juu na m��aaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom na candyaˈ tsˈoom nnˈaⁿ, luaa waa cantyja ˈnaaⁿˈnaˈ. Nchii jaa tyˈo̱o̱ⁿ na jnda nquiuuya jom, jom tyˈoom na candyaˈ tsˈoom jaa ndoˈ jñoom Jnaaⁿ cha cantyja ˈnaaⁿˈ juu nnda̱a̱ nntseitˈmaⁿ tsˈoom jnaaⁿya.\\n11 ˈO nnˈaⁿya na cwilaˈyuˈyoˈ na jeeⁿ jnda ntyjiiya, ncˈe na luaaˈ waa na candyaˈ tsˈom Tyˈo̱o̱tsˈom jaa, mati matsonaˈ na cˈo̱o̱ⁿya na jnda nquiuuya nnˈaaⁿya na cwilayuˈ. 12 Meiⁿjom ndiiˈ tyoontyˈiaaˈ nnom tsˈaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom sa̱a̱ quia cwitˈmo̱o̱ⁿya na wiˈ nˈo̱o̱ⁿya nnˈaaⁿya, jom mˈaaⁿ quiiˈ nˈo̱o̱ⁿya ndoˈ juu na mˈaaⁿ na candyaˈ tsˈoom jaa, mamatseicanda̱a̱ˈñeñˈeⁿnaˈ cantyja ˈnaaⁿya. 13 Luaa waa na maˈmo̱ⁿnaˈ na mˈaaⁿya cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ ndoˈ na mˈaaⁿ quiiˈ nˈo̱o̱ⁿya, na jnda̱ tquiaaⁿ Espíritu Santo naquiiˈ nˈo̱o̱ⁿya. 14 Jâ jnda̱ ntyˈianda̱a̱yâ jom ndoˈ cwitjeiˈyuuˈndyô̱ nda̱a̱ˈyoˈ na nquii Tsotya̱a̱ya Tyˈo̱o̱tsˈom jnda̱ jñoom Jnaaⁿ tsjoomnancue na nncwjiˈnˈmaaⁿñe añmaaⁿ nnˈaⁿ. 15 Ee meiⁿquia tsˈaⁿ na macwjiˈyuuˈñe na Jesús cwiluiiñê Jnda Tyˈo̱o̱tsˈom, mˈaaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom quiiˈ tsˈom ndoˈ tseixmaⁿ cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ.\\n16 Luaa waa na cwitaˈjnaaⁿˈa Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ cwilayuuˈa na mˈaaⁿ na candyaˈ tsˈoom jaa. Cwiluiiñê Tyˈo̱o̱tsˈom na candyaˈ tsˈom nnˈaⁿ. Juu na cwiluiiñê na candya tsˈoom, tsˈaⁿ na matseixmaⁿ joˈ, wandoˈ cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ ndoˈ mˈaaⁿ quiiˈ tsˈom tsaⁿˈñeeⁿ. 17 Luaa waa na maˈmo̱ⁿnaˈ na juu na mˈaaⁿ na candyaˈ tsˈoom jaa matseicanda̱a̱ˈñenaˈ na tixolaˈcatyuendyo̱ juu xuee quia na nncuˈxeeⁿ nnˈaⁿ, ncˈe na mˈaaⁿya tsjoomnancue chaˈna Jesucristo. 18 Quia na matseixmaⁿ tsˈaⁿ juu na mˈaaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom na candyaˈ tsˈoom nnˈaⁿ ticatyˈue na nncuˈxeeⁿ juu ee juu macanda̱a̱ˈ na matseixmaⁿ na mˈaaⁿ na candyaˈ tsˈoom, macwjiˈnaˈ na nquiaaˈ. Xeⁿ na mˈaaⁿya na nquiaaya, luaaˈ waa ncˈe na mˈaaⁿˈ nˈo̱o̱ⁿya na nncuˈxeeⁿ jaa. Ndoˈ na ljoˈ maˈmo̱ⁿnaˈ na juu na mˈaaⁿ na candyaˈ tsˈoom jaa, ticanda̱a̱ˈ laxmaaⁿya juu joˈ.\\n19 Jaa mˈaaⁿya na candyaˈ nˈo̱o̱ⁿya Tyˈo̱o̱tsˈom ncˈe jom tyˈoomjñeeⁿ na candyaˈ tsˈoom jaa. 20 Xeⁿ na nntso tsˈaⁿ: “Ja candyaˈ tsˈo̱o̱ⁿya Tyˈo̱o̱tsˈom”, sa̱a̱ mˈaaⁿ na jnoomˈm cwii xˈiaaⁿˈaⁿ na matseiyuˈ, cweˈ tsaⁿcantu jom. Ee xeⁿ ticˈoom na jnda ntyjeeⁿ xˈiaaⁿˈa na mantyˈiaaⁿˈaⁿ xonda̱a̱ nncˈoom na candyaˈ tsˈoom Tyˈo̱o̱tsˈom na tyoontyˈiaaⁿˈaⁿ. 21 Luaa waa ñˈoom na matsa̱ˈntjomnaˈ na mañequiaaⁿ nda̱a̱ya na cˈo̱o̱ⁿya na wiˈ nˈo̱o̱ⁿya nnˈaaⁿya na cwilaˈyuˈ.","num_words":644,"character_repetition_ratio":0.128,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.306,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"A bʼailee kjoanda Niná tʼatsʼe jmeni xi tsjoáná | Kjoaʼmiya xi chotʼaya\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Mayo 2020\\nTʼEXKIAI NGA ÉN Chiga Havu abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental asamés aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cinamwanga cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge kituba konkani (alfabeto latino) krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lari lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas congoleño lenguaje de señas coreano lenguaje de señas croata lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas keniano lenguaje de señas malauí lenguaje de señas malgache lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas nigeriano lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas sueco lenguaje de señas tai lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zambiano lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu manyawa mapudungún maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more motu navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena senga sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés taabua tagalo tahitiano tai tamil tandroy tankarana tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 21\\nA bʼailee kjoanda Niná tʼatsʼe jmeni xi tsjoáná\\n“Nʼio nkjín koya jmeni xi tinʼiai, ji Jeobá Ninána. Nʼio nkjín mani je xáli kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tibʼaináijin” (SAL. 40:5).\\nKJOAJNDA 5 Nʼio naskátjín je xále Niná\\n1, 2. 1) Tojo tso Salmo 40:5, jmé kjoatjao xi títsjoáná je Jeobá. 2) Ánni nga kui chótʼayajinsíñá nga jan kjoatjao jebi.\\nNʼIO nda chjota je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla kʼaa jmeni xi títsjoáná: je Sonʼnde xi tiyosoán, je xokoajkoaa xi nʼio naskásʼin koannda, kao je Biblia. Nga kui títsjoáná je Jeobá, tíjnaná jngo ʼnde jñani tinijchá yaoná, maná nikjaʼaitsjeen kʼoa maná chobanajmiá, kʼoa majinná jmeni xi nʼio chjonangilee yaoná (tʼexkiai Salmo 40:5). *\\n2 Kui nga jan koya kjoatjao xi títsjoáná Jeobá chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi. Kʼianga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan, ngisaa chjí jchatokoán kʼoa koa̱nmená nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná xi kisindaná, nga̱ nʼio tsjoakená (Apoc. 4:11). Xi ijngosani, jchañá josʼin kuinyakoaa je chjota xi kʼoasʼin makjainle nga koni jaʼaiñá.\\nNASKÁSʼIN TJÍNNDA JE SONʼNDE\\n3. Ánni nga tsín mangósonni je Sonʼnde kao xi ngikʼa planeta.\\n3 Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tsakʼénda Niná je Sonʼnde, jchañá nga nʼio chjine (Rom. 1:20; Heb. 3:4). Ningalani tjíosa xi kjaʼaí planeta xi tjíobʼétjindaile je Tsʼuí, alikui mangóson kao je Sonʼnde, nga̱ toʼi jñani tjín kjoabijnachon.\\n4. Jngo choa̱ tʼejnai jósʼin bakó je kjoachjine xi tjínle Niná josʼin tsakʼénda je Sonʼnde.\\n4 Je Sonʼnde yaa mangóson jngo chitso xi kijnakitse chjota. Tonga tjín jmeni xi tsín mangóson jngo chitso kao je Sonʼnde. Tobʼelañá, jókji tse koatiokon je chjota xi jngo chitso tjíoya tsa tojelani kʼoenda je ntjao̱ xi skénjta, tsojmi xi skine kao nandá xi skʼuí, kʼoa tsa tsín jña koa̱n sikʼatsao je tjéle. Likuijin tse koatiokon. Tonga i̱ Sonʼnde jmi millón chjota kao cho̱ tjín. Tiʼi Sonʼnde tjínni je ntjao̱ xi chjenjtá, je tsojmi xi chinee kao nandá, kʼoa alikuikʼia fe. Xi ijngosani, alikui xin ʼnde fi jmeni xi tsín timachjénniná. Kʼoa je Sonʼnde tojo naskásʼin matsen kʼoa tojo tjín kjoabijnachon. Kui kʼoamani nga̱ je Jeobá kʼoasʼin tsakʼénda je Sonʼnde nga tikui tima katamachjénni jmeni xi tjín. Jaola koya kataʼyaa jmeni xi ma: josʼin bʼétji je ntjao̱ xi chjenjtá kao je nandá.\\n5. 1) Jósʼin bʼétji je ntjao̱ xi chjenjtá. 2) Jmé xi bakó nga kʼoama.\\n5 Tsa tsínlani ntjao̱ xi chjenjtá alikuijin ʼya xi koatiokon. Je chjota xi kui kotʼayason tʼatsʼe jebi kʼoatso nga jngo siento jmi millón tonelada ntjao̱ kjenjtá nga xki̱ nó je chjota kao cho̱. Tonga kʼianga chjenjtá kui chʼasjee je xi dióxido de carbono ʼmi. Ninga kʼoalani, je ntjao̱ xi chjenjtá alikuikʼia fe kʼoa alikuikʼia nga kui tseni Sonʼnde, nga̱ tíbʼétji ʼndeʼndee. Je Jeobá nkjín koya jmeni xi kisinda, jolani je ntsjían saʼnda je yá xi yʼai kjoan, kui kjoé je ntjao̱ xi chʼasjee kʼianga chjenjtá xi dióxido de carbono ʼmi kʼoa je xka̱ kui tsjoáná je ntjao̱ xi chjenjtá. Josʼin bʼétji je ntjao̱ xi chjenjtá, kui bakó nga ñaki kʼoatjín jotso Hechos 17:24, 25: “Je Niná xi kisinda sonʼnde [...]. Jé tsjoáná kjoabijnachonná, kʼoa nga chjenjta, kʼoa kao ngayije tsojmi”.\\n6. 1) Jósʼin bʼétji je nandá. 2) Jmé xi bakó nga kʼoama (kʼoati chótsenlai recuadro “ Tʼatsʼe Jeobá nroani nga tjín nandá”).\\n6 Nga ni chrianjinla kʼoa ni kjinjinla tíjnale Tsʼuí je Sonʼnde kui xi basenkao nga tjínni nandá. Nga̱ tsa i̱natjín chrian tíjnasale Sonʼnde je Tsʼuí xíyajin je nandá kʼoa je Sonʼnde ʼndekixíjin koa̱n kʼoa nʼiojin sje koa̱n. Tonga tsa i̱natjín kjin tíjnasale Sonʼnde je Tsʼuí koa̱nnyʼánjin je nandá kʼoa je Sonʼnde ñaki to nyʼánjin xinyá. Nga ñaki ndasʼin kisikʼéjna Jeobá je Sonʼnde, josʼin bʼétji je nandá kui xi basenkao nga tjínni kjoabijnachon. Kʼianga masje ndoá je ndáchikon kao jñasani tjín nandá mingʼa ndʼaile kʼoa kui xi yojbi ma. Nga masje ndoá me 500,000 kilómetro ndʼaile nandá mingʼa nga xki̱ nó. Kʼoa nga jeyojbi ma tela nichxin xinyá ya ngʼá, kʼoa xijema kʼiaa bʼa jtsí kʼoa tsa nyʼán tjonje̱ kʼoa tiyaa bichóxinyá ijngokʼani ya ndáchikon kʼoa jñasani tjín nandá. Kʼoa kʼoakjimaʼndeʼnde je nandá. Nga kʼoasʼin bʼétji je nandá kui bakó nga nʼio chjine je Jeobá kʼoa nga tjínle nganʼio (Job 36:27, 28; Ecl. 1:7).\\nTʼatsʼe Jeobá nroani nga tjín nandá\\nJE TO KAO XKA̱ XI MA CHINE, KʼOA KAO NAXÓ\\nNga bʼa je jtsí mangʼaa je xka̱ kʼoa sokóná xi chinee. Kʼoa me ngayeje xka̱ nga naskákjoan naxó bale.\\nXI NASKÁSʼIN MATSEN\\nJe xo̱ngá, jnrónandá kao jñani tífai nandá naskánasʼin matsen kʼoa nga ʼyaa nda sʼe tokoán.\\nKJOANDA XI TJENKAO\\nTobʼelañá, na̱xa̱ sʼe kʼianga mingʼa ndʼaile je ndáchikon.\\nNGA NYAON NYAON\\nʼYoñá nandá kʼoa kui nichjén nga jme xi bʼendaa, jolani ndátosan, café kʼoa tsa ndáté. Kʼoati nandá nichjén nga bʼendaa xi bichiñá, nga nitsjee ndʼianá kʼoa nga bindoyaa.\\n7. Jósʼin koakoá nga bʼé kjoanda tʼatsʼe je kjoatjao xi bʼaxki̱ ya Salmo 115:16.\\n7 Kʼianga ngisa chjí jchatokoán je Sonʼnde xi tiyosoán kao ngayeje jmeni xi tjín, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kisinda je Jeobá (tʼexkiai Salmo 115:16). * Kui xosikaoná nga nyaon nyaon kʼoainilee kjoanda je Jeobá tʼatsʼe jmeni xi títsjoáná. Kʼoatisʼin bʼaiñá kjoanda kʼianga tsje nichoaan ya jñani tiyoaa.\\nJE XOKOAJKOAA NʼIO NASKÁSʼIN KOANNDA\\n8. Ánni nga tokʼoamaniná josʼin koannda je xokoajkoaa.\\n8 Tokʼoamaná josʼin koannda je xokoajkoaa. Kʼianga sʼa majcháyaa ya tsʼoa̱ na̱ná, je xokoajkoaa sa nkjín sa nkjín célula sʼele nga xki̱ minuto kʼoa tobijbi majngo. Je xi kui kotʼayason kʼoatso nga jngo chjota xi jekiskason nóle me 100,000 millón neurona tjínle. Kʼoa ngayeje célula jebi yaa tjíojin je xokoajkoaa, xi jngo kilo basenla ai. Kataʼyala kʼaa choa̱ josʼin síxá je xokoajkoaa.\\n9. Ánni nga tsín jao tjínni tokuin nga jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani nga maná nokjoaa.\\n9 Tokʼoamaná josʼin tjínnda yaoná nga maná nokjoaa. Si̱kjaʼaitsjenla joma jinyaoná nga nokjoaa. Kʼianga tojngo én nokjoaa, jé xokoajkoaa xosʼín nga jngo sientola naxá xi kjiojin yaoná síkjan, jolani xi kjiojin nijeen, yásiaan, ndsoʼbaa, ngiʼbaa kao ʼme̱ná. Ngayeje jebi ñatjen síkjan ánni nga nda kuitjoni én je ndsoʼbaa. Kʼianga kichotʼayason xi tʼatsʼe jebi nga nó 2019, tsaʼyale nga jenkjín én majinle je ʼndílee xi tosʼa tsin. Jebi mangóson kao jmesani xi tso je chjota xi kui kotʼayason, nga kʼoatso nga to jekʼoasʼin kichʼañá nga tsiaan nga koa̱nná nkjín én kuinókjoaa. Jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani nga maná nokjoaa (Éx. 4:11).\\n10. Jósʼin koakoá nga bʼé kjoanda nga maná nokjoaa.\\n10 Jngo koya josʼin bakoá nga bʼé kjoanda nga maná nokjoaa kʼiaa nga ʼmiyalee je chjota xi tʼatsʼe evolución makjainle nga kʼoaʼmilee ánni nga makjainniná nga Niná kisinda ngayeje jmeni xi tjín (Sal. 9:1; 1 Ped. 3:15). Je xi kui tsoya tʼatsʼe evolución kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga tsín ʼya xi toxá kisindani je Sonʼnde kʼoa nga tsín ʼya xi kisindaná. Koaan si̱chjén je Biblia kao jmeni xi tso kjoaʼmiya jebi nga kuinókjoantjé je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa nga kʼuínyalee je xi mele kjuinrʼoéná ánni nga tjínjngoni tokoán nga je Jeobá kisinda je ngʼajmi kao Sonʼnde (Sal. 102:25; Is. 40:25, 26).\\n11. Jmésani xi tokʼoamaná josʼin tjínnda je xokoajkoaa.\\n11 Tokʼoamaná josʼin tjínnda yaoná nga maná nikjaʼaitsjeen. Nichxin kjoatse, kʼoakitso jngo chjota científico nga 20 millón libro tjínni jmeni xi síkjaʼaitsjen je xokoajkoaa. Tonga ndʼaibi, tíʼyale nga ngisasa tse jmeni xi koa̱nle sikjaʼaitsjen je xokoajkoaa. Kataʼyala jmesani xi male sʼín.\\n12. Nga maná nikjaʼaitsjeen, jméni xi koa̱nná sʼiaan.\\n12 Toñá xi chjotaa xi maná nikjaʼaitsjeen jmeni xi kinʼia ngasʼa. Nga maná nikjaʼaitsjeen basenkaoná nga nindayaa yaoná, nga tsín tikui kʼoanʼiañá kʼoa tsín tikui nikjaʼaitsjenñá jmeni xi tsín kixi tíjna (1 Cor. 6:9-11; Col. 3:9, 10). Koaan nga kʼoasʼin si̱ngalee je kjoafaʼaitsjenná nga jchaa jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín (Heb. 5:14). Koaanná koakoá kjoatsjoacha kao kjoamatokon, kʼoa koaanná chjénngilee je Jeobá josʼin bakó kjoatéxomakixi.\\n13. Tojo tso Salmo 77:11, 12, jósʼin tjínnele si̱chjén je kjoafaʼaitsjenná.\\n13 Jngo koya josʼin koakoá nga bʼé kjoanda nga maná nikjaʼaitsjeen kʼiaa nga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin tíbasenkaoná je Jeobá kʼoa josʼin tísínʼio tokoán. Tsa kʼoasʼiaan, alikui jao sʼe̱ tokoán nga koasenkaoná nichxin xi nroaján (tʼexkiai Salmo 77:11, 12; * 78:4, 7). Ijngo koya josʼin koakoá nga ʼyachjiá nga maná nikjaʼaitsjeen kʼiaa nga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin bakóná kjoanda je xíngiaa kʼoa nga kʼoati kʼoailee kjoanda. Je chjota xi kotʼayason kʼoatso nga ngisa tsjoa satío kon je chjota xi tsjoá kjoanda. Kʼoati ndatjín nga chjénngilee josʼín je Jeobá nga síchajin tsa jmeni. Tobʼelañá, síchatʼaná kʼoa síchajin je jéená tsa kʼoakoa̱nniná (Sal. 25:7; 130:3, 4). Kʼoa kui xi mele nga kʼoati si̱chatʼalee tsa ʼyani xi jotsoná kʼoa tsa josíkaoná (Mat. 6:14; Luc. 17:3, 4).\\nKʼoasʼin bakoñá nga bʼé kjoanda nga tjín je xokoajkoaa kʼianga je Jeobá chʼasjengʼaa (Chótsenlai párrafo 14) *\\n14. Jósʼin bakoá nga bʼé kjoanda nga tjín je xokoajkoaa.\\n14 Kʼoasʼin kʼoee kjoanda nga tjín xokoajkoaa kʼianga je Jeobá chʼa̱sjengʼaa nga̱ jé kitsjoaná. Tjínkʼa je chjota xi tokui fini josʼin síkjaʼaitsjen nga kʼoatso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tonga nga je Jeobá kisindaná, ngisa nda nga kui kjoatéxomale kjuintjenngiaa tikʼoajinni nga toñá kjuinñá yaoná (Rom. 12:1, 2). Nda satío tokoán kʼianga kui kjoatéxomale mangíntjenngiaa (Is. 48:17, 18). Tsa kʼoasʼiaan, jé Jeobá chʼa̱sjengʼaa kʼoa tsjoa sʼe̱ kon (Prov. 27:11).\\nJE BIBLIA: JNGOO KJOATJAO XI NʼIO CHJÍLE\\n15. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga kʼoasʼin bakóni je Jeobá nga tsjoakená nga kijna je Biblia.\\n15 Nga kijna je Biblia kʼoasʼin bakóniná nga tsjoakená je Niná. Jé Nʼainá xi tíjna ngʼajmi xi kʼoasʼin koanmele nga chjota kiski je Biblia nga̱ nʼio mandosinle xi tʼatsaan. Kao kui jmeni xi faʼaitʼa Biblia tsoyaniná je Jeobá jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin. Tobʼelañá, jñá jaʼaiñá, jmé xá tiyoñá, kʼoa jmé xi koa̱n nichxin xi nroaján. Je Jeobá kui xi mele nga kataʼyaa xi tʼatsʼe jebi, kuinga kjaʼaí kjaʼaí én tífaʼatoyani je Biblia jokji tífaʼato je nó. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tsʼato 3,000 én tífaʼatoya je Biblia, tjín én jñani jekinikʼatoya ngakjijngo kʼoa tjín jñani tosʼa choa kinikʼatoya. Kui Biblia xi ngisasa nʼio nkjín én tífaʼatoya kʼoa tíbʼabíson jokji tífaʼato nichxin. Tojñani tjío je chjota kʼoa tojme én xi nchja̱, ngatsʼi nga tiʼndele skoe̱ jme xi tínchja̱ni je Biblia (chótsenlai recuadro “ Tífaʼatoya Biblia je én xi nokjoa ya África”).\\nTífaʼatoya Biblia je én xi nokjoa ya África\\nKʼianga nó 1800, jela 70 én jaʼatoya je Biblia, tjín én jñani jekinikʼatoya ngakjijngo kʼoa tjín jñani tosʼa choa kinikʼatoya, tonga tokʼaa én xi nokjoa ya África xi jejaʼatoya. Nga kui nichxin, je én xi bantúes ʼmile alikui ʼyale josʼin chji. Tonga kʼianga kicho ya África je chjota xi Inglaterra tsʼe, xi William Boyce tsakʼin, yaa tsakatiojinle je chjota xi kui én nchja̱ xi nokjoa ya África. Je William Boyce kitsjoanganʼio nga tsakásjaile josʼin chji je én xi xhosa ʼmi, kʼoa tsakinyakao xi kjaʼaísa chjota nga kisikʼatoya je Evangelio xi tsʼe Lucas nga kui én. Kʼiaa nga nó 1833 kitjo je Evangelio jebi, kʼoa kʼoati ya faʼaitʼa je jaʼaínle Niná jñani faʼaitʼa ndʼaibi je Traducción del Nuevo Mundo. Xi ijngosani, je William Boyce tsakásjaile josʼin chji je én xi xhosa ʼmi kao xi ngikʼa én xi bantúes ʼmile. Kui xi tsakinyakao je chjota nga koan kisikʼatoya je Biblia xi kjaʼaísa én xi nokjoa ya África. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jetsʼato 1,000 xi kjaʼaí kjaʼaí én xi nokjoa ya África jaʼatoya je Biblia, tjín én jñani jekinikʼatoya ngakjijngo kʼoa tjín jñani tosʼa choa kinikʼatoya. Nga kʼoakjima kui bakó nga mele Jeobá nga katasʼele ngatsʼi chjota je kjoatjao jebi (Hech. 10:35).\\nKʼiaa nga nó 2019 kitjo je Traducción del Nuevo Mundo nga én xhosa, je Biblia jebi jetsʼato 180 én tífaʼatoya, tjín én jñani jekinikʼatoya ngakjijngo kʼoa tjín jñani tosʼa choa kinikʼatoya\\n16. Tojo tso Mateo 28:19, 20 kao jmeni xi tso párrafo, jósʼin koakoá nga bʼé kjoanda nga kijnaná je Biblia.\\n16 Kʼoasʼin koakoñá nga bʼé kjoanda nga kijnaná je Biblia kʼianga nyaon nyaon kʼoéxkiaa kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tsoya kʼoa nga kʼoasʼiaan jmeni xi chotʼayá. Xi ijngosani, kʼoasʼin bʼainilee kjoanda je Niná kʼianga ʼmiyasoán jmeni xi tínchja̱ni je Biblia jokji tjen kʼoamaná (Sal. 1:1-3; Mat. 24:14; tʼexkiai Mateo 28:19, 20 *).\\n17. Jmé tʼatsʼe xi kachotʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoa jmé xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.\\n17 I̱ kjoaʼmiya jebi, jan koya tjínni je kjoatjao xi tʼatsʼe Niná tínroani kaʼyaa: je Sonʼnde xi tiyosoán, je xokoajkoaa, kao je Biblia. Tonga tjínkʼa je kjoatjao xi títsjoáná je Jeobá xi tsín ñaki matsen. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajin kʼaa xi tʼatsʼe jebi.\\nJÓSʼIN KOAKOÁ NGA ʼYACHJIÁ JE KJOATJAO XI TSJOÁNÁ JEOBÁ\\nKJOAJNDA 12 Nʼio ngʼa tíjna Jeobá, Nináná\\n^ párr. 5 Je kjoaʼmiya jebi koasenkaoná nga ngisa tsjoacha koaan je Jeobá kʼoa nga kʼoailee kjoanda tʼatsʼe jmeni xi tsjoáná. Kʼoa kʼoati tsjoáná kjoafaʼaitsjen josʼin chja̱kaonajmiá je chjota xi kʼoatso nga tsín Niná.\\n^ párr. 1 Salmo 40:5: “Nʼio nkjín koya jmeni xi tinʼiai, ji Jeobá Ninána. Nʼio nkjín mani je xáli kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tibʼaináijin, aliʼya xi mangósuin. Kʼiatsa an xi kʼoeyanajmía kʼoa kuinchjaña xi tʼatsʼe, nʼio toxkia nkjín mani, alikui an kʼoakoa̱nna”.\\n^ párr. 7 Salmo 115:16: “Je ngʼajmi tsʼení je Jeobá, tonga je sonʼnde jé chjotasonʼnde kitsjoale”.\\n^ párr. 13 Salmo 77:11, 12: “Sikjaʼaitsjenña je xále Jah; sikjaʼaitsjenña je xá xi naskánatjín kinʼiai nichxin kjoatse. 12 Sikjaʼaitsjenjinña ngayeje xáli, kʼoa sikjaʼaitsjenjinña jonʼiai”.\\n^ párr. 16 Mateo 28:19, 20, TNM: “Kuinga tangínsíño, kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá. Cha̱nisʼenngindáo kao jaʼaínle Nʼai kʼoa kao tsʼe ʼNdí kʼoa kao tsʼe nganʼiotsje. 20 Takoyalao nga katasítjoson ngayeje jme xi tsakʼeneno. Kʼoa tikjaʼaitsjaon, i tijnakaono ngantsjai nichxin saʼnda nga kuichokjetʼa xi chon sonʼnde”.\\n^ párr. 68 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kjaʼaí én tíkotʼaya jngo tichjaa ánni nga koa̱n kuitsoyasínile Énle Niná je chjota xi xin naxinandá faʼaini.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani A bʼailee kjoanda Niná tʼatsʼe jmeni xi tsjoáná\\nw20 mayo p. 20-25\\nJe “rey xi norte tsʼe” nga jetífetʼa nichxin\\nRey xi kontra tjíole xínkjín nichxin fetʼa\\nʼYáni je “rey xi norte tsʼe” ndʼaibi\\nKoakoá nga ʼyachjiá je kjoatjao xi tsín matsen\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2020\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2020\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2020\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2020","num_words":2820,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi ʼmiyasonlee | Kjoaʼmiya xi chotʼaya\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Abril 2020\\nTʼEXKIAI NGA ÉN Chiga Havu abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental asamés aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cinamwanga cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge kituba konkani (alfabeto latino) krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lari lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas congoleño lenguaje de señas coreano lenguaje de señas croata lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas keniano lenguaje de señas malauí lenguaje de señas malgache lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas nigeriano lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas sueco lenguaje de señas tai lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zambiano lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu manyawa mapudungún maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more motu navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena senga sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés taabua tagalo tahitiano tai tamil tandroy tankarana tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 15\\nJósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi ʼmiyasonlee\\n“Chjóʼaingio xkon, chótsenlao sonʼnde, nga̱ jejichotaon nichxinle nga sʼe̱xkó” (JUAN 4:35).\\nKJOAJNDA 64 Kao kjoatsjoa kʼoéxkoá chjota\\n1, 2. Jmé xi kinchja̱ni je Jesús kʼianga kʼoakitso je én xi faʼaitʼa Juan 4:35, 36.\\nKʼIANGA ya Galilea tífi je Jesús, nkjín xjoe kjio jñani jaʼa, tsakui nichxin tokʼia kjimangʼa je tsojmintje (Juan 4:3-6). Nga kʼia ngi ño sá chale nga sʼe̱xkó. Tsakui nichxin tokʼoakoanle chjotatjenngile nga i̱ kitsole Jesús: “Chjóʼaingio xkon, chótsenlao sonʼnde, nga̱ jejichotaon nichxinle nga sʼe̱xkó” (tʼexkiai Juan 4:35, 36). * Ánni kʼoakitsoni.\\n2 Je xi kinchja̱ni Jesús kuinga sʼe̱xkó je chjota. Kuila si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi to chriankʼia kʼoakoan. Ningalani tsín nda kikao xínkjín je chjota judío kao chjota samaritano, je Jesús jngo chjoón xi Samaria tsʼe kitsoyale kʼoa nda kinrʼoé chjoón jebi. Kʼianga kʼoakitso Jesús nga “je jichotaon nichxinle nga sʼexkó” tsojmintje, nkjín chjota samaritano kicho xi koanmesale tsabe xi tʼatsʼe Jesús, nga̱ jé chjoón tsakʼéyanajmíle xi tʼatsʼe Jesús (Juan 4:9, 39-42). Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason itso xi kiski: “Nga nda kinrʼoé chjota jebi [...] yaa koanngóson joni je tsojmintje xi jekoa̱n sʼe̱xkó”.\\nJmé xi koa̱n sʼiaan nga jekicho choa̱le nga sʼe̱xkó je tsojmintje (Chótsenlai párrafo 3)\\n3. Ánni nga ngisa nda kʼuínyasonñá tsa kʼoasʼin jchatokoán chjota josʼin tsabekon Jesús.\\n3 Kʼoa ñá, jósʼin ʼyatokoán je chjota xi ʼmiyasonlee je Énle Niná. A kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ya mangóson joni je tsojmintje xi jekoa̱n sʼe̱xkó. Tsa jaon, jan koya tjínni xi koa̱n sʼiaan. Xi títjon, kʼoénelee yaoná nga ngisa nʼio kʼuínyasoán, nga̱ ʼyañá nga tochoasa nichxin tíjna. Xi majaoni, nʼiojin tsjoa sʼe̱ tokoán nga kʼuínyasoán je Énle Niná “tojo sʼín je chjota nga tsjoa tjíole nichxin nga sʼexkó je tsojmintje” (Is. 9:3). Kʼoa xi majanni, kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga koa̱n chjotatjenngile Cristo koa̱n je chjota, kuinga kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi mandosinle.\\n4. Jméni xi jchaa tʼatsʼe je pastro Pablo i̱ kjoaʼmiya jebi.\\n4 Je Jesús likui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia koa̱nkjainle je chjota samaritano, josʼin kisikjaʼaitsjen tsakai je chjotatjenngile. Tosaa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjotatjenngile koa̱n. Kʼoasʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je chjota jña ʼmiyasoán. Je pastro Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná. I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi koakoyaná jmeni xi kisʼin. Xi títjon, tsabee choa tʼatsʼe jmeni xi makjainle je chjota xi kinrʼoéle. Xi majaoni, koanjinle jme xi koanndosinle je chjota. Kʼoa xi majanni, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga koa̱n chjotatjenngile Cristo koa̱n je chjota.\\nJMÉNI XI MAKJAINLE JE CHJOTA\\n5. Ánni nga koanjinnile Pablo jotjío kon je chjota xi kinrʼoéle ya ndʼia sinagoga.\\n5 Je Pablo me tokjitʼa nga ya ndʼia sinagogale chjota judío kitsoya. Tobʼelañá, ya Tesalónica kitsoyale je chjota judío kʼoa “jan xomana tsakjákao kjoa xi tjítʼa xo̱n Escritura” (Hech. 17:1, 2). Nʼiojin nda kisʼe kon nga ya tsakʼejna ya ndʼia sinagoga, nga̱ jo judío sʼin koanjchínga (Hech. 26:4, 5). Koanjinle josʼin kisikjaʼaitsjen je chjota judío kʼoa kuinga tsabeni josʼin kitsoyale (Filip. 3:4, 5).\\n6. Jméni xi tsín koanngóson josʼin makjainle je chjota xi kitsoyale Pablo ya ndʼia sinagoga kʼoa kao je xi kitsoyale ya ndi̱tsi̱nle Atenas.\\n6 Yaa Atenas ki je Pablo kʼianga tsangatjenngile je kontrale ya Tesalónica kao Berea. Kʼianga jeya tíjna, ijngokʼá “ya ndʼia sinagoga tsakjákao chjota judío” kao chjota xi bexkón Niná (Hech. 17:17). Tonga alikui kʼoasʼin makjainle je chjota xi kitsoyasonle ya jinndi̱tsi̱n. Jolani chjotachjine kao chjota xi xin naxinandále, xi kʼoakitso nga “kjoafaʼaitsjen chjotse” títsoya Pablo. I kitso: “Kjaínga noʼyaijin kjoachjotse xi ʼmiyanajin” (Hech. 17:18-20).\\n7. Tojo tso Hechos 17:22, 23, jósʼin kisikʼantjaiya Pablo josʼin kitsoya.\\n7 (Tʼexkiai Hechos 17:22, 23). * Je Pablo alikui tongóson sʼin kitsoyale je chjota xi xin naxinandále xi ya Atenas tjío kʼoa kao chjota judío xi ya ndʼia sinagoga tjío. Kuijin kisikjaʼaitsjen josʼin makjainle je chjota xi ya Atenas tsʼe. Nda kiskotsen kʼoa tsabee jme costumbre xi tjínle. Kʼoa tsakásjaile jokitsole, kui tsakjákaoni jmeni xi makjainle nga tsakakóyale jmeni xi tso xo̱n Escritura. Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason itso xi tʼatsʼe Pablo: “Nga judeocristiano koan, tsabee nga je chjota griego likui je tsakʼétsʼoale je xi ñaki Niná kjoaixi xi tsʼe chjota judío kao chjotale Cristo, kʼoa tsakakó [...] nga kʼoati bexkon je chjota xi Atenas tsʼe Niná xi kinchja̱ni Pablo”. Je pastro Pablo kisikʼantjaiyaa josʼin kitsoya. Kʼoakitsole je chjota xi Atenas tsʼe nga je én xi kichokaole yaa kinroani tsʼe “Niná xi tsín tsa ʼyale” xi tsabexkón. Ningalani tsín be je xo̱n Escritura je chjota xi xin naxinandále xi ya tjío, je Pablo likuikʼia kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín koa̱nkjainle. Tosaa kʼoasʼin tsabekon joni tsojmintje xi jekoa̱n sʼe̱xkó, kuinga kisikʼantjaiyani josʼin tsakakóyale je Énle Niná.\\nKjuintjenngiaa choa̱le pastro Pablo, kuenta sʼiaan jme xi tjíosʼín je chjota, kui chja̱kaonajmíñá jme xi koa̱nndosinle kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je chjota xi ʼmiyasonlee koaan nga chjotatjenngile Cristo koa̱n (Chótsenlai párrafo 8, 12, 18) *\\n8. 1) Jméni xi koasenkaoná nga jchaa josʼin makjainle chjota jñani ʼmiyasoán. 2) Jókʼuínlee tsa ʼyani xi kʼoakuitsoná nga jetjínle religión.\\n8 Tojo kisʼin Pablo, kuenta sʼiaan jmeni xi bakó josʼin makjainle je chjota ya jñani ʼmiyasoán. Tobʼelañá, jochon ya ndʼiale. A kui bakó joʼmi, jokjoan najñole, jofayo kʼoa josʼin nchja̱ jme religión tjínle. Tsakui nichxin saʼnda tije kʼoakuitsoniná jme religión tjíojin. Kʼianga kʼoatso chjota xi kajin jngo tichjaa xi precursora especial sʼin tísíxá, itsole: “Alikui kui xá jaʼaikonnile nga kjoanʼio sʼinle nga kʼoasʼin koa̱nkjainli josʼin makjainna. Tokui kjoakaonajmínile tʼatsʼe jebi...”.\\n9. Jméni xi mangóson josʼin makjainle je chjota xi religión tjínle kao josʼin makjainná ñá.\\n9 Jmé xi chja̱kaoñá jngo chjota xi jetjínle religión. Kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi mandosinle. Tsakui nichxin tojngo Niná bʼétsʼoale, tsa makjainle nga je Jesús xi tsakʼasjentjainá, kʼoa tsa makjainle nga jeme tjóxin kjoatsʼen xi tjín. Kui chja̱kaonajmíñá je xi mangóson josʼin makjainle kao josʼin makjainná ñá kʼianga koakoyalee jotso je Biblia.\\n10. Jmé xi machjén nga sʼiaan, kʼoa ánni.\\n10 Tsakui nichxin tsín makjainyejele chjota jmeni xi tsoya je religiónle. Nga jesʼe̱jinná jme religión tíjnajin, chjónangilee jmeni xi makjainle. Jngo precursor especial xi Australia tsʼe, xi David ʼmi itso: “Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota yaa síkʼójin je religiónle kao jmeni xi síkjaʼaitsjen chjotachjine”. Jngo tichjaa xi Albania tsʼe, xi Donalta ʼmi itso: “Sakʼoaa je chjakaonajmiá je chjota xi kʼoatso nga jetjínle religión, tonga skaanni kʼoatso nga tsín makjainle tʼatsʼe Niná”. Kʼoa jngo misionero xi Argentina tsʼe kʼoatso nga tjínkʼa chjota xi tʼatsʼe Trinidad makjainle, tonga xi tsínni makjainle tsa tojngo mani je Nʼai, je ʼNdí kao nganʼiotsje. Kʼoa itsosa: “Nga ʼyaa jebi ngisaa choa ñʼai maná nga bakoyalee tʼatsʼe Biblia”. Si̱jinlee yaoná jmeni xi makjain kjoaixile chjota. Tsa kʼoasʼiaan, jé Pablo chjénngilee, nga tsabe josʼin tsakjákaonajmí nga jngó jngó chjota (1 Cor. 9:19-23).\\nJMÉ XI MANDOSINLE\\n11. Tojo tso Hechos 14:14-17, jósʼin tsakakóyale Pablo je chjota xi Listra tsʼe.\\n11 (Tʼexkiai Hechos 14:14-17). * Je Pablo kui kiskotsenle jme xi koanndosinle je chjota xi kinrʼoéle kʼoa yaa kiskoenile jmeni xi tsakjákaonajmíni. Tobʼelañá, je chjota xi kitsoyale ya Listra choa be tʼatsʼe xo̱n Escritura kʼoa tjínkʼa xi ñaki tsín be. Kuinga kui tsakjákaoni Pablo jmeni xi nda be chjota, jolani je tsojmintje kʼoa jokji tsjoa sʼe tokoán nga tiyochoán. Choa ñʼai tjío choa̱ xi kisichjén kao josʼin tsakjákao.\\n12. Jmé xi koa̱n sʼiaan nga jchaa jme xi mandosinle je chjota, kʼoa jósʼin chja̱kaonajmiá.\\n12 Si̱jinlee yaoná jmeni xi mandosinle je chjota jñani ʼmiyasoán kʼoa kui kuenta sʼiaan nga chja̱kaonajmiá. Jósʼin jchañá jmeni xi mandosinle je chjota nga tojeme bichochriaan ndʼiale. Kuenta sʼiaan jme xi tjíosʼín. Tobʼelañá, tsa ya tísíxá jñani kjintjele naxó, tsa xo̱n tíbʼéxkia, tsa carro tíbʼéndaya kʼoa tsa jmesani xi tísʼín. Tsa bele tokoán, koaan kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi tísʼín (Juan 4:7). Jokjoan najño xi síchjén je chjota kui bakó ʼyá chjotani, jñáni tsʼe, jmé xá xi sʼín kʼoa tsa jme equipo xi síská finile. Jngo ndsʼee xi Gustavo ʼmi itso: “Ñandia nga jngo ti xi 19 nóle tsakjakaonajmía kʼoa je chinga xi yʼakjá jngoo sénle chjota xi se tíjnatʼa. Kʼoa kui tʼatsʼe jebi kichobayanijin, kʼoa kʼoakitsona ánni nga sasénnile je chjota jebi. Ndasʼin kichomani nga kʼoasʼin tsakjakaonajmía nga̱ kiskotʼaya Biblia, kʼoa ti jebi testigole Jeobá ma ndʼaibi”.\\n13. Jósʼiaan nga kui chja̱kaonajmíñá je chjota jmeni xi mandosinle kʼianga kʼoakʼuínlee tsa mele skótʼaya Biblia.\\n13 Kʼianga kʼoakʼuínlee je chjota tsa mele skótʼaya Biblia, kui chja̱kaonajmíñá jme xi koa̱nndosinle. Kʼuínyalee josʼin koasenkao jme xi tso je Énle Niná (Juan 4:13-15). Tobʼelañá, jngo chjoón xi koanndosinle jme xi tsakjákaoni jngo tichjaa, kisikʼasʼen ndʼiale. Kʼianga tsabe je tichjaa jngo diploma xi tjenbʼatʼa ya xjáo xi bakó nga maestra je chjoón jebi, kʼoakitsole nga kʼoati bakoyaa jmeni xi tso je Biblia nga ʼmiyalee je chjota kao nga satíoná kjoajtín. Je chjoón jebi kiskotʼaya Biblia, nga koannyaonni ki kjoajtín kʼoa tochoaa nichxin jaʼato nga ki je kjoajtíntse xi jngo nichxin sʼejna. Jngo nó kichomani nga kisʼenngindá. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jmé xi mandosinle je chjota xi fisixatʼa. A koaan kʼoeyanajmíle josʼin chotʼayá Biblia”.\\n14. Jósʼin kʼuínyalee je Biblia nga jngó jngó chjota.\\n14 Kʼiatsa jekabʼetsʼiakoaa nga tiʼmiyalee jngo chjota, tongini nda kuiyondaa nga jngó jngó kʼa ʼmiyalee, kuenta sʼiaan jokji majinle kʼoa jme xi mandosinle. Si̱kjaʼaitsjeen jñánile texto xi kʼoéxkialee, je video xi koakolee kʼoa kao je choa̱ xi si̱chjén nga nda koa̱njinle jme xi tso Biblia. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmé xi koa̱nndosinle kʼoa xi kuichokajin ni̱ma̱le (Prov. 16:23). Jngo chjoón xi Albania tsʼe, xi tíkotʼaya je Biblia kao jngo precursora xi Flora ʼmi, i kitso: “Likui makjainna xi tʼatsʼe kjoafaʼáya”. Je Flora alikui tosi tonda kui kisikʼaxki̱. Itso: “Koanjinna nga kui xi machjén nga títjonkjoanla katabe chjoón jebi tʼatsʼe Niná xi tsjoá kjoachoya nga sʼe̱ kjoafaʼáya”. Saʼnda nga kʼia, je Flora kui nʼio kisikʼaxki̱le nga tsjoakená Jeobá, nga tjínle kjoachjine kao nganʼio. Nga jeki nichxin, koanjinle chjoón jebi jme xi tsoya Biblia. Kʼoa ndʼaibi kao kjoatsjoa tísíxále Jeobá.\\nKʼOASʼIN SI̱KJAʼAITSJEEN NGA CHJOTATJENNGILE CRISTO KOA̱N\\n15. Tojo tso Hechos 17:16-18, jmé costumbre kisʼele chjota xi Atenas tsʼe xi tsín kisasenle Pablo, tonga ánni nga tsín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsínkʼia koa̱nkjainle chjota jebi.\\n15 (Tʼexkiai Hechos 17:16-18). * Je chjota xi Atenas tsʼe niná ndiso tsakʼétsʼoale, jndí sʼin kikao yaole kʼoa kui kjoachjine xi tjín sonʼnde koankjainle. Tonga je Pablo alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín koa̱nkjainle chjota jebi kʼoa alikui kisikinroajen kon ninga éntsʼen kinokjoakao. Je Pablo chjotale Cristo koan ninga chʼao koankjoan ngasʼa, ninga kinchja̱ʼaonle Cristo kʼoa ninga kitjenngikontrale (1 Tim. 1:13). Je Jesús kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjotale koa̱nni je Pablo, kʼoa je Pablo kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe chjota xi Atenas tsʼe. Kʼoa tjínkʼa xi chjotatjenngile Cristo koan kjoaixi (Hech. 9:13-15; 17:34).\\n16, 17. Jmé choa̱ xi bakó nga koa̱n chjotatjenngile Cristo koa̱n je chjota.\\n16 Nga siglo 1, nkjín koanni je xi chjotatjenngile Cristo koan. Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe, kʼoakitso nga tjíokʼa xi ché koan kʼoa xi kjoajndí kisʼin. Tonga kʼoakitsole Pablo nga jekisindaya yaole (1 Cor. 6:9-11). Tsa ñá, a kʼoasʼin kinikjaʼaitsjeen nga kʼoantjaiya chjota jebi kʼoa nga chjotatjenngile Cristo koa̱n.\\n17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín xi tjíobʼénele yaole nga tjíosíkʼantjaiya jokjoan kʼoa chjotatjenngile Cristo kjima. Tobʼelañá, jngo precursora especial xi Australia tsʼe, xi Yukina ʼmi, koanjinle nga koa̱n skótʼaya Biblia toʼya chjotani. Ñandia nga ya tíjna jñani saténa niʼya, jngo tsoti tsabe xi tatuaje tjíotʼa yaole kʼoa nga teya najño xi yʼakjá. Je Yukina itso: “Nga títjon to jao kisʼena nga tsakjakoa. Tonga nga jetifakaonajmía, tsaʼbeña nga mandosinle xi tʼatsʼe Biblia kʼoa nga kui én tjítʼale jme xi tso kʼa salmo ya tatuajele”. Tsoti jebi kiskotʼaya Biblia kʼoa ki kjoajtín. *\\n18. Ánni nga tsín chjota chʼa̱sjengisíñá.\\n18 A kui nga jekicho nichxin nga sʼe̱xkó xi majchá kitsoni Jesús nga nkjín chjota xi chjotatjenngile koa̱n. Maijin. Je xo̱n Escritura tongini kʼoakitso nga tochoa chjota koa̱nkjainle xi tʼatsʼe (Juan 12:37, 38). Kʼoa Jesús tsabee jotjío ni̱ma̱le chjota (Mat. 9:4). Ninga kʼoalani, kitsoyasonle ngatsʼi, tonga je xi ngisa nda kitsoyale jé xi koankjainle xi tʼatsʼe. Kʼoa ñá, nga tsín ʼyaa jotjío ni̱ma̱le je chjota, alikui koa̱n nga ʼya xi chʼa̱sjengiaa. Tosa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chjotatjenngile Cristo koa̱n. Jngo misionero xi ya Burkina Faso tsʼe, xi Marc ʼmi itso: “Tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin matsen nga nda skótʼaya, tonga tosani tsín kʼoasʼín. Kʼoa je xi tsín kʼoasʼin matsen tosani nda kotʼaya. Kʼoa kjimajinna nga tosa nda nga je nganʼiotsjele Jeobá katabándiaaná”.\\n19. Jósʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je chjota jña ʼmiyasoán.\\n19 Tsakui nichxin kʼoasʼin matsen nga tochoa mani chjota xi tjín jña ʼmiyasoán xi kʼoasʼin mangóson joni je tsojmintje xi jeme sʼe̱xkó. Tonga si̱kjaʼaitsjeen jme xi kitsole Jesús je chjotatjenngile. Jekichoka nichxin nga sʼe̱xkó je tsojmintje. Je chjota koaanle sikʼantjaiya yaole kʼoa nga chjotatjenngile Cristo koa̱n. Je Jeobá, “tsojmichjí” tsole (Ageo 2:7). Tsa kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá kao Jesús si̱jinjinlee yaoná jme kjoa xi tjíofaʼatojin kʼoa jme xi mandosinle. Kʼoa kʼoajinsʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chjotatjenngile Cristo koa̱n.\\nJÓSʼIN KOA̱N CHJÉNNGILEE JE PABLO\\nNga kuenta sʼiaan josʼin makjainle je chjota.\\nNga kui chja̱kaoñá jmeni xi mandosinle je chjota.\\nNga kʼoasʼin ni̱kjaʼaitsjeen nga je xi ʼmiyasonlee koaan chjotatjenngile Cristo koa̱n.\\nKJOAJNDA 57 Kʼuínyalee ngatsʼi chjota\\n^ párr. 5 Josʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi tjín ya ʼnde jña ʼmiyasoán kui xi kuitsoni josʼin kʼuínyasoán kʼoa josʼin koakoyalee Biblia. Je kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná jósʼin tsabekon Jesús kao je pastro Pablo je chjota xi kinrʼoéle. Kʼoati kui jchaa jósʼin koa̱n chjénngiaa choa̱le kʼianga kuenta sʼiaan josʼin makjainle kʼoa jmeni xi mandosinle chjota, kʼoa nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga chjotatjenngile Cristo koa̱n.\\n^ párr. 1 Juan 4:35, 36: “A tsí tsa bixón nga jon: Chasa ngi ño sá nga kuicho je nichxin nga sʼe̱xkó xi majchá. Ne kʼoaxinno, chjóʼaingio xkon, chótsenlao sonʼnde, nga̱ jejichotaon nichxinle nga sʼe̱xkó. 36 Je xi bʼéxkó ntje̱, machjíle. Bʼéxkó ntje̱ xi tʼatsʼe kjoabijnachon ngantsjai, jméni nga kʼoati je xi bʼéntje tjínsínile kjoatsjoa kao je xi bʼéxkó ntje̱”.\\n^ párr. 7 Hechos 17:22, 23: “Kʼia nga tíjna Pablo ya ngabasenle ndi̱tsi̱n Areópago, kʼuikitso: Ngatsʼio chjota atenienses, ñaki ʼbeno nga kjaínga tonda ʼyaxkón xkóson. 23 Kʼia nga jaʼa, kjaínga nda tsaʼbe xkósonno. Kʼoati kisakona jngo sonxta jña tjítʼa xi kʼoatso: Je Niná xi tsín tsa ʼyale. Je xi ʼyaxkón nga tsín tsa ʼyao, jebi xi an nchjayajinno”.\\n^ párr. 11 Hechos 14:14-17: “Kʼia nga kinrʼoé je pastro Bernabé kao Pablo, ñaki tsakasénjnda najñole, kitokajinle chjotankjínbe, kiskiʼndíaxále ngatsʼi. 15 Kʼoakitso: Ngatsʼio ʼndínʼai, ánni nga kʼoanʼiasínio. Kʼoati jin chjota níjin, jo tinyasayo nga jon. Kʼoasʼin tinokjoayajinlaijin nga nitojmejin chjíle je kjoa xi tinʼiao. Tinjió je kjoa jebi, kʼoa tangíntʼalao je Niná xi tíjnakon, xi kisinda ngʼajmi, kao sonʼnde, kao ndáchikon, kao ngayije jmesa xi ya tjín. 16 Je nichxin xi jejaʼato, Niná kitsjoaʼndele ngatsʼi chjota nga tsakʼema ndiaa xi titsʼeni. 17 Tonga Niná likui kitsjionkon yaole, nga tsín tsa jme testigo kisʼele. Kjaínga nda kisʼin. Kitsjoano jtsí xi ngʼajmi nroani, kʼoa nichxin josʼin nga majchá tsojmintje. Kitsjoano je tsojmi xi biyochonnio, kao kjoatsjoa xi sʼejnajin ni̱ma̱no”.\\n^ párr. 15 Hechos 17:16-18: “Kʼia nga Pablo tíkoyale ya Atenas, ali tokʼoakji xi male ni̱ma̱le nga tsabe nga je naxinandábe kjaínga totjínle xkóson. 17 Ñaki kʼoasʼin ya ndʼia sinagoga tsakjákao chjota judío, kao je xi bexkón. Kʼoa ya ndi̱tsi̱nbe nyaonnyaon tsakjákao je xi tokui nichxin ya tjío. 18 Tjín kʼa chjotachjine xi tsʼe chjota epicúreos, kao xi tsʼe chjota estoicos, xi tsakjaoyani kao Pablo. Tjín kʼa xi kitso: Jósʼin tsoni je chjota xi kʼuisʼin tomale nchja̱. Je xikʼa: Jéla nchjaya xi tʼatsʼe Niná xi kjaʼaí, kui kitso nga̱ Pablo kinchjaya xi tʼatsʼe Jesús kʼoa xi tʼatsʼe kjoafaʼáya”.\\n^ párr. 17 Je artículo xi nkjín tjíokjao xi “La Biblia les cambió la vida” ʼmi, yaa koa̱nsjaisali je choa̱ xi bakó josʼin síkʼantjaiya yaole chjota. Je artículo jebi tokuisa revista La Atalaya xi tsʼe nó 2017 jaʼaitʼa. Kʼoa ndʼaibi yaa Internet faʼaitʼa ya jw.org®. Ya jñani SOBRE NOSOTROS > EXPERIENCIAS tso.\\n^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee kao chjoónle xi xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia tjíobakóyason 1) yaa bichó jngo ndʼia jñani tsje chon kʼoa jñani naxó kjintje, 2) yaa bichó jngo ndʼia jñani xtiʼndí tjínle je chjota xi ya tsʼe, 3) yaa bichó jngo ndʼia jñani jndí chon ya nditsin kao yandʼia, kʼoa 4) yaa bichó jngo ndʼia jñani jetjínle religión chjota xi ya tsʼe. Jñáni nga ngisa bele tokoán nga koa̱nsjainá jngo xi chjotatjenngile Cristo koa̱n.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe chjota xi ʼmiyasonlee\\nw20 abril p. 8-13\\nYaa norte kjoaʼaíni xi kʼoetʼale\\nKatamandosinná xíngiaa kʼoa koakolee kjoamatokon\\nJoni xi tokanacha kʼoénelee yaoná nga tjoéná je kjoatjao\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Abril 2020\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Abril 2020\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Abril 2020\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Abril 2020","num_words":3235,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Ñʼoom xco na tqueⁿ tyʼo̱o̱tsʼom cantxja ʼnaaʼ Jesucristo 1 Corintios 3\\nCwiluiindyo̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌxꞌiaaꞌndye ñꞌeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom\\n1 Cantyja ꞌnaⁿya, ꞌo nnꞌaⁿya na cwilaꞌyuꞌyoꞌ, tîcanda̱a̱ nntseina̱ⁿya ñꞌoom cantyja ꞌnaaⁿꞌ Cristo nda̱a̱ꞌyoꞌ chaꞌxjeⁿ na maꞌmo̱ⁿ tsꞌaⁿ juunaꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na laꞌxmaⁿ Espíritu. Tcaⁿnaꞌ na nntseina̱ⁿya juunaꞌ nda̱a̱ꞌyoꞌ na chaꞌcwijom cwiluiindyoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsjoomnancue, chaꞌcwijom nda̱a̱ yonchꞌuu. 2 Ee yoꞌndaa tileicanda̱a̱ nntquiina seiꞌ. Joona macanda̱ ndaatsuuꞌ tsondyeena cwiwena. Maluaaꞌ matseijomnaꞌ cantyja ꞌnaⁿꞌ ꞌo. ꞌO tileicalaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na jndeiꞌtinaꞌ, ee tyooquiee nꞌomꞌyoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ. Ndoꞌ meiⁿ jeꞌ tileicalaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ ñꞌoomꞌm na jndeiꞌtinaꞌ. 3 ꞌO ndicwaⁿ laꞌxmaⁿꞌyoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsjoomnancue. Ee na cwilaꞌta̱a̱ꞌ nꞌomꞌyoꞌ ncꞌiaaꞌyoꞌ ndoꞌ cwilaꞌntjaꞌndyoꞌ ñꞌeⁿndyena, maꞌmo̱ⁿnaꞌ na tjaa na matseichuiiꞌnaꞌ ꞌo ñequio nnꞌaⁿ na laꞌxmaⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌnaꞌ. 4 Ee quia cwiindyoꞌ ꞌo nntso: “Ja matseijomndyo̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ Pablo”, ndoꞌ cwiicheⁿ nntso: “Ja matseijomndyo̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ Apolos”, maꞌmo̱ⁿnaꞌ na laꞌxmaⁿꞌyoꞌ chaꞌxjeⁿ nnꞌaⁿ tsjoomnancue.\\n5 Ja Pablo ¿ꞌñeeⁿ cwiluiindyo̱? Ndoꞌ ¿ꞌñeeⁿ cwiluiiñe Apolos? Ñequiiꞌcheⁿ cwiluiindyô̱ nnꞌaⁿ na cwindya̱ꞌntjo̱o̱ⁿyâ nnom Jesucristo na cantyja ꞌnaaⁿyâ jlaꞌyuꞌyoꞌ ñꞌeⁿñê. Cwii cwiindyô̱ ñelꞌaayâ tsꞌiaaⁿ na tquiaaⁿ nda̱a̱yâ. 6 Tsꞌiaaⁿ na sꞌaa matseijomnaꞌ chaꞌcwijom tsꞌaⁿ na manomꞌ. Ndoꞌ tsꞌiaaⁿ na sꞌaa Apolos matseijomnaꞌ chaꞌcwijom tsꞌaⁿ na matseicandaaꞌ ntjom. Sa̱a̱ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom machꞌeeⁿ na tjaanajndeii tsꞌiaaⁿꞌñeeⁿ. 7 Ndoꞌ na luaaꞌ, meiⁿ juu tsꞌaⁿ na manomꞌ titꞌmaⁿ cwiluiiñe, meiⁿ tsꞌaⁿ na matseicandaaꞌ. Nquii Tyꞌo��o̱tsꞌom tꞌmaⁿ cwiluiiñê ee jom machꞌeeⁿ na wjaanajndeii tsꞌiaaⁿꞌñeeⁿ. 8 Juu tsꞌaⁿ na manomꞌ ñequio tsꞌaⁿ na matseicandaaꞌ, ñeꞌcwii xjeⁿ cwiluiindyena. Ndoꞌ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom nntiomlꞌuaaⁿ tsꞌaⁿ cantyjati na jnda̱ ñejndiꞌntjom nnoom. 9 Ee jâ cweꞌ cwilaꞌxmaaⁿyâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ tsꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, ndoꞌ ꞌo laꞌxmaⁿꞌyoꞌ tyuaaⁿꞌaⁿ, laꞌxmaⁿꞌyoꞌ chaꞌcwijom wꞌaa na machꞌeeⁿ. 10 Cantyja ꞌnaaⁿꞌnaꞌ, ja cwiluiindyo̱ chaꞌcwijom luañetquiee na seijndaaꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom na maqua̱ⁿ tsiaⁿtsjo̱ꞌ ndoꞌ cwiicheⁿ tsꞌaⁿ matseicanda̱a̱ꞌñe wꞌaa nacjooꞌ juunaꞌ. Sa̱a̱ cwii cwii tsꞌaⁿ queⁿñe cwenta cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsꞌiaaⁿ na machꞌee. 11 Ee tjaa ꞌñeeⁿ tsꞌaⁿ na nnda̱a̱ nlqueⁿndyo̱ cwiicheⁿ tsꞌiaaⁿtsjo̱ꞌ ñequio tsiaⁿtsjo̱ꞌ na waa, na juu joꞌ tseixmaⁿnaꞌ Jesucristo. 12 Sa̱a̱ tiñeꞌcwii nnom ꞌnaⁿ na cwileilꞌueeꞌndye nnꞌaⁿ na cwilꞌa tsꞌiaaⁿ nacjooꞌ tsiaⁿtsjo̱ꞌñeeⁿ. Ee tsꞌaⁿ na xcweeꞌya tsꞌom na mandiꞌntjom nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, matseijomnaꞌ tsꞌiaaⁿ na machꞌeeⁿ chaꞌcwijom cwii wꞌaa na cwiluiinaꞌ ñꞌeⁿ sꞌom cajaⁿ, oo ñꞌeⁿ sꞌom xuee, oo ñꞌeⁿ ljo̱ꞌ na jeeⁿ jnda. Sa̱a̱ tsꞌaⁿ na tixcweeꞌ tsꞌom na mandiꞌntjom nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, matseijomnaꞌ tsꞌiaaⁿ na machꞌeeⁿ chaꞌcwijom cwii wꞌaa na cwiluiinaꞌ ñꞌeⁿ nꞌoom, oo ñꞌeⁿ neiiⁿꞌjnda̱, oo ñꞌeⁿ nꞌoomljootoꞌ. 13 Juu xuee quia na nncuꞌxeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnꞌaⁿ, nleitquiooꞌya chiuu tseixmaⁿ tsꞌiaaⁿ na tyochꞌee cwii cwii tsꞌaⁿ. Juu xueeꞌñeeⁿ tꞌmaⁿ chom nncuaa, joꞌ joꞌ mꞌmo̱o̱ⁿnaꞌ chiuu tseixmaⁿ tsꞌiaaⁿ na tyochꞌee cwii cwii tsꞌaⁿ. 14 Joꞌ chii xeⁿ tilco tsꞌiaaⁿ na tyochꞌee tsꞌaⁿ, waa naya na nloꞌñoom cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsꞌiaaⁿ na jnda̱ ñesꞌaaⁿ. 15 Sa̱a̱ xeⁿ nlco tsꞌiaaⁿꞌñeeⁿ, nntsuuñê cantyja ꞌnaaⁿꞌ juunaꞌ. Nqueⁿ nluiꞌnꞌmaaⁿñê, sa̱a̱ cweꞌ ñetomti joꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ nntjoom nntseijomnaꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ chaꞌcwijom na ncꞌuaaꞌ chii jluiiꞌñê naquiiꞌ chom.\\n16 ¿Aa ticaliuꞌyoꞌ na ꞌo cwiluiindyoꞌ waaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ na mꞌaaⁿ Espíritu Santo naquiiꞌ nꞌomꞌyoꞌ? 17 Xeⁿ na mꞌaaⁿ ꞌñeeⁿ juu na nntseityuiiꞌ waaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom, nntseityueeⁿꞌeⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ ee ljuꞌ cwiluiiñe juunaꞌ, ndoꞌ mancjoꞌyoꞌ cwiluiindyoꞌ wꞌaaꞌñeeⁿ.\\n18 Meiⁿcwiindyoꞌ ꞌo tinquiuꞌnnꞌaⁿñe cheⁿnquii cantyja ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoomwaaꞌ. Xeⁿ mꞌaaⁿ ꞌñeeⁿ tsꞌaⁿ quiiꞌntaaⁿꞌyoꞌ na matseitiuu na jndo̱ꞌ tsꞌom chaꞌxjeⁿ nquiee nnꞌaⁿ tsjoomanancue cwitjeiiꞌna cwenta, cꞌoom juu chaꞌna tsꞌaⁿ na meiⁿchjoo tijndo̱ꞌ tsꞌom, cha mayuuꞌcheⁿ nntseixmaaⁿ tsꞌaⁿ na jndo̱ꞌ tsꞌom. 19 Ee juu na cwitjeiiꞌ nnꞌaⁿ tsjoomnancue cwenta na jndo̱ꞌ nꞌomna, Tyꞌo̱o̱tsꞌom macwjeeⁿꞌeⁿ cwenta na ntjeiⁿ joꞌ. Ee waa ñꞌoomꞌm na teiljeiinaꞌ na matsonaꞌ: “Nntꞌuii Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnꞌaⁿ ñequio mañejuu na jndo̱ꞌ nꞌomna”. 20 Ndoꞌ waa cwiicheⁿ ñꞌoomꞌm na teiljeii na matsonaꞌ: “Nqueⁿ na cwiluiiñê na catsa̱ꞌntjoom jaa mantyjeeⁿ joo ñomtiuu ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ na jeeⁿ jndo̱ꞌ nꞌom, cweꞌ tsꞌiaaⁿꞌndyo joonaꞌ.” 21 Ncꞌe na ljoꞌ, tintjeiꞌsꞌandyoꞌ na majndaaꞌ tsꞌaⁿ na cwilajomndyoꞌ ñꞌeⁿñe. Ee chaꞌtso na matseijndaaꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom laꞌxmaⁿnaꞌ cwentaꞌyoꞌ. 22 Meiiⁿ nnco̱ Pablo, oo nquii Apolos, oo nquii Pedro, chaꞌtsondyô̱ cwiluiindyô̱ na cwindya̱ꞌntjo̱o̱ⁿyâ nda̱a̱ꞌyoꞌ. Ee chaꞌtso na sꞌaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom mꞌaaⁿnaꞌ cwentaaya. Cantyja na cwitando̱o̱ꞌa tsjoomnancuewaañe matseixmaⁿnaꞌ naya ꞌnaaⁿya ee na cwitoꞌño̱o̱ⁿya na cwitando̱o̱ꞌa ñꞌeⁿñê. Mati cantyja na cwiwja̱a̱ya matseixmaⁿnaꞌ naya ꞌnaaⁿya, ncꞌe cantyja ꞌnaaⁿꞌ joꞌ cwitsaaquia̱a̱ꞌa cañoomꞌluee. Chaꞌtso na cwiwino̱o̱ⁿya jeꞌ ñequio na quia wjaaweꞌcañoomnaꞌ cwilaꞌxmaⁿnaꞌ na nnteijndeiinaꞌ jaa. 23 Ndoꞌ ꞌo mꞌaⁿꞌyoꞌ cwentaaꞌ Cristo ndoꞌ jom cwiluiiñê cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom.","num_words":661,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.236,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Ljo’ jo’ coronavirus ndo’ ljo’ jo’ COVID-19? – Proyecto SALUS\\n¿Ljo’ jo’ coronavirus ndo’ ljo’ jo’ COVID-19?\\nCoronaviru, luaa cwii tmaan‘ viru na cwil’a jndye nnom ntycu, na cwil’a na ticwee’ya na nncwja ts’an jndye. Seicajndyuna’ coronaviru tycuwaa, ee chiuu na waa viru, matseijomna’ cha’xjen cwii tseicorona na chuu’ niom. Virumeiin, jndye ndii’ cwileiwii quioo’ joona’ ndo’ nndaa nl’ana’ ntycuu’ ts’an. Ndaa nnt%n‘a virumeiin xen ndmaan‘nch’u: alfa (a), beta (β), gamma (Y), ndo’ delta (δ). We ndmaan‘nch’u ‘naan‘ coronaviru na jndyuu alfa ñ’en beta nndaa nncwiwii’ ts’an joona’.\\nChi’ diciembre chu 2019, teit’quioo’ cwii tycu naquii’ tsjoom Wuhan, ndyuaa China, na jndyu coronaviru, jnda na wen’aan nchoo’nqui xuee na teitquioo’ tycuwaa, teinom cha’na ndyeen’aan nchoo’nqui mein nn’an na teiwii, ndo’ na tjý cha’na cwii mein waaljoo’ ñeen siannto ts’an; juu viruwaa ñ’enna’ naquii’ tmaan β, ‘naan‘ coronaviru, jla’cajndyu nn’an juuna’, Wuhan oo coronaviru na xco 2019 (2019-nCov).\\nSiguiente¿Chiuuwaa nncw’aa’ñe ts’an COVID-19 ndo’ ljo’ ts’iaan’ na jndye nn’an jndý t’aa’ndyena juuna’?Next","num_words":153,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.271,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.647,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Chiuuwaa ndaa nljeii aa wii’a COVID-19 ndo’ ljo’ ndaa nt’moon na mawii’a juuna’? – Proyecto SALUS\\n¿Chiuuwaa ndaa nljeii aa wii’a COVID-19 ndo’ ljo’ ndaa nt’moon na mawii’a juuna’?\\nLjo’ na nntjom’ jndyee’, jo’ nñennquiena’ ‘u ndo’ nnts’aana’ na tiñejndo’, nncwja’ chquiotcaan, nnts’aana’ na wi’ ndei’ l’o‘, nc’e’ ndo’ naxen‘ ndo’ taxocandaa na nncwjaya jndye. Ljo’ na ticwee’ nntjom’ jo’, na nlquiina’ ndo’ na nntseicaañena’ xquen‘, na wi’ tsia’ ndo’ na nnton‘.\\nJeen macanna’ na nliuuya cha’tso ljo’ na nntjom ts’an, je’ cha’waa tsjoomnancue wjaanty’ee tycuwaa (nchii cwe’ quiana wjaa ts’an cwiichen tsjoom, yuu na m’an nn’an wii). Xen na jndý ma matjom ljo’ na jnda jndii’, macanna’ na nncja’ w’aanasei cha na nnty’iaa tyonasei ‘u, ndo’ nluena’ a macanna’, na nlui niom ‘u (cjaañjoomts’om na luaa luii, jo’ na nleijndaa’ya ljo’ tycu wi’) na nleitquioo’ ljo’ tycu wii’ ts’an, macanna’ na nnty’iaa’ tyonasei naquii’ lue’ndyu’ ts’an ndo’ ts’omxtyo’ ts’an, saa ñ’een nn’an macanna’ na nlui’ niom’ joona’ cha na nleijndaa’ya ljo’ tycu wiina, ee quiawaa quilui’ niom’ ndyu ts’an xjen na nntsaanñe.\\nHasta na maje’ndyo cwe’ ñ’een joo cwito’ñoomna nn’an na wii ndo’ ñ’een joo quia cwila’jndaa’ndyena, ndo’ mati niom nt’omchen nnom chiuuwaa na ndýý nliuuna aa wii ts’an, cha’xjen cwii nnom na cwileijndaa’ya na cwe’ tomnti jo’ ts’iaan‘, na jndyu RT-PCR.\\nPrevAnterior¿Cwanti xuee na nncwiwii’ ts’an COVID-19, ndo’ aa jndaa’ ljo’ na nncjaatjom ts’an?\\nSiguiente¿’Ñeen na tijndei’tina’ nncwiwii’ COVID-19, ndo’ ndaa ncue’?Next","num_words":227,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.242,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"TʼEXKIAI NGA ÉN Chiga Havu abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental asamés aucano aymara ayá azerí bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino minnán de Taiwán chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés cibemba cinamwanga cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu diula duala efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hmong (blanco) holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge kituba konkani (alfabeto latino) krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lari lengua de señas argentina lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas italiano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas ruso lenguaje de señas sudafricano lenie letón lhukonzo lingala lituano lolo lomue luganda lunda luo macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu manyawa mapudungún maratí marshalés mashi maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir sena sena senga sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi songomeno sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tayik telugu tetum tewe tigriña tivo tlapaneco tojolabal tongano tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vascuence vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nJÓSʼE tokuin kʼianga jngo xo̱n kjili je miyoli xi sínʼio tokuin. Je Timoteo nʼio kisinʼio kon je carta xi kiskile pastro Pablo. Carta jebi yaa Biblia faʼaitʼa kʼoa kui je xi majaoni xo̱n xi kiskile pastro Pablo je Timoteo. Je Timoteo yajin kikʼejna jñani likui ʼya xi sisile nga tsakʼéxkia carta jebi kʼoa nga skoe̱ jmeni xi kiskile je miyole. Tsakui nichxin i̱ tso xi kisikjaʼaitsjen je Timoteo: “Jósʼin tíjnani je Pablo. A kui kjoafaʼaitsjen tsjoána xi koasenkaona nga ngisa nda kuitjosonna je xá xi kjinena. A koasenkaona carta jebi nga ngisa nda xínyasoan kʼoa nga koasenkoa xi kjaʼaí”. Yaa tsoya xi tʼatsʼe jebi je carta xi kinikasénle je Timoteo kʼoa tsoyasa xi kjaʼaísanile. Kataʼyala kʼaa je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa xi nʼio binyakaoná tsanda ñá.\\nKʼianga tsakʼéxkia carta jebi je Timoteo, koanjinle nga nʼio chjí tsabekon je Pablo. Je pastro Pablo “ʼndína xi tsjoake̱” kitsole je Timoteo (2 Tim. 1:2). Ningalani tokʼia tsʼato 30 nóle Timoteo nga kichole carta jebi chrianle nó 65, jenʼio tse kjoafaʼaitsjen tjínle nga chjotajchínga sʼin tíjna. Tsʼato 10 nó nga ñatjen kisixá kao Pablo kʼoa nʼio tse xi koanle.\\nNʼiojin tsakasenkao je Timoteo kʼianga kisʼejinle nga tíchókjoajinle Pablo je kjoa xi tífaʼatojin, nga ndoyá tíjnaʼya ya Roma kʼoa nga tojeme ni̱kʼien (2 Tim. 1:15, 16; 4:6-8). Je Timoteo tsabee nga nʼiojin kjima je Pablo, nga̱ itso xi kiskile: “Ngayije jchókjoana” (2 Tim. 2:8-13). Nga kichokjoajinle Pablo nʼio tsakasenkao je Timoteo kʼoa kʼoati koasenkaoná tsanda ñá.\\nTʼETSESAI JONI LʼÍ “JE KJOATJAOLE NINÁ XI JETÍJNAJINLI”\\nJe Pablo kʼoakitsole je Timoteo nga nʼio chjí katabe nga Niná tísíxále. Je Pablo kui xi koanmele nga je Timoteo katabʼétsesa joni lʼí “je kjoatjaole Niná” xi tsakʼaile (2 Tim. 1:6). Je Pablo kui én kisichjén xi khárisma tso nga én griego, xi “kjoatjao” sʼin jaʼatoya. Je én jebi kui xotsole xi tokjoatjao bʼainá, xi tsín bakinná kʼoa xi tsín jme kjoama̱ bʼengiaa. Kʼiaa kitsʼaile Timoteo kjoatjao jebi kʼianga toxá kitjoejinni nga ya sixá ya jinjtín (1 Tim. 4:14).\\nJméni xi tjínnele kisʼin je Timoteo nga kui kjoatjao tsakʼaile. Kʼianga “sikjaʼaitsjenle nga kʼoétsesai” kitsole je Pablo, kuijin kiya jko̱ je Timoteo joma je lʼí, nga tobijbi fitsʼao kʼoa nga to xólʼí xinyá. Tjínnele nga sʼetse kʼianga faʼájnga̱ kʼoa nga siso ijngokʼa. Tojo tso jngo diccionario, je én griego xi kisichjén Pablo (anazōpyréō) kui xi tsoyanile nga sʼetse ijngokʼa. Kuini xi kitsole je Timoteo nga katabʼénele yaole kʼoa nga kao kjoatsjoa katasíxá. Kui xi kitsonile nga nda katasítjoson je xá xi kisʼenele. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tjínnele nga kʼoénelee yaoná kʼoa nga kao kjoatsjoa si̱xálee je Niná.\\n“NDA TʼEJNATJOAI” KJOATJAO JEBI\\nKʼianga tíbʼéxkia je carta xi kisikasénle Pablo, je Timoteo tsakʼéxkiaa je én xi koasenkao nga nda kuitjosonle je xále Niná. Itso xi kiskile Pablo: “Xi totʼatsʼe je Espíritu Santo xi tíjnajin ni̱ma̱ná, nda tʼejnatjoai je xi kichanili [xi tsakʼaili]” (2 Tim. 1:14). Jméni je kjoatjao xi tsakʼaile je Timoteo. Je versículo xi tongini, je Pablo kui kinchja̱ni je “én xi nda”, xi tsonile, je én xi ñaki kʼoatjín xi faʼaitʼa Biblia (2 Tim. 1:13). Nga Niná kisixále je Timoteo tjínnele kui kitsoya xi ñaki kʼoatjín ya jinjtín kʼoa ya jñani xin (2 Tim. 4:1-5). Xi ijngosani, chjotajchínga sʼin tsakʼejna nga kisikuinda je jtínle Niná (1 Ped. 5:2). Jósʼin sikuinda je kjoatjao xi kitsʼaile, xi tsonile, je Énle Niná xi kuitsoya. Kui tsakasenkao je Énle Niná kao nganʼiotsjele (2 Tim. 3:14-17).\\nKʼoati kui kjoatjao tíbʼainá tsanda ñá, nga ʼmiyalee Énle Niná je chjota (Mat. 28:19, 20). Alikui si̱chajiaan nga nʼio chjíle je én xi ʼmiyaa. Machjén nga kjitʼa kʼoétsʼoaa kʼoa chótʼayá je Énle Niná (Rom. 12:11, 12; 1 Tim. 4:13, 15, 16). Tsakui nichxin ñaki to xále Niná tinʼiai kʼoa tsa chjotajchínga sʼin tijnai ya jinjtín. Nga kui kjoanda tjínná tjínnele nga nangitokon koaan kʼoa je Jeobá si̱nʼiotʼaa. Koa̱nkuindaná kjoatjao jebi tsa chjí jchatokoán kʼoa tsa je Jeobá si̱jélee nga katabasenkaoná.\\n“TʼENELAI CHJOTA XI TJÍOJNGOKON”\\nJe xá xi kisʼenele je Timoteo kuinga kʼoati kuitsoyale xi kjaʼaí. Kuinga i̱ kitsonile Pablo: “Je xi kinoʼyanái [...], tʼenelai chjota xi tjíojngokon, xi kʼoati koa̱nle koakoyale xikʼa” (2 Tim. 2:2). Je Pablo kisikjaʼaitsjenjin ijngokʼale je Timoteo nga tjínnele koakoyale xi kjaʼaí jmeni xi kisakoyale je. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío, nʼio chjíle nga kʼoati sʼin tsanda je nga kuitsoyale xi kjaʼaí. Jngo xi nda sítjoson je xále tsoyale xi kjaʼaí josʼin kuitjosonle jngo xá. Alikui fini ninga ngisa male je xi kuitsoyale kʼoa ninga ngisa nda sitjoson je xá xi sʼe̱nele. Alikui tochoa xi bakóyale, tsoyayejele josʼin nitjoson jngo xá. Kui xi mele nga je xi tíʼmiyale nda katakosonnile josʼin kʼoa nga chjine katama, kʼoa nga sa tse sa tse kjoafaʼaitsjen katasʼele. Je xi kʼoasʼin kʼuínyale ngisaa nda sixá ya jinjtín.\\nAlikui jao tjínná nga nʼio tsabechjí Timoteo je carta xi kiskile Pablo. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin je Timoteo nga nkjín kʼa tsakʼéxkia je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale je miyole kʼoa nga kisikjaʼaitsjenjin josʼin sitjoson jme xi tsakʼinle.\\nKʼoati mená kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile Timoteo. Jókoa̱n sʼiaan. Tsa kʼoénelee yaoná nga si̱tjosoán je xá xi kjinená, yaa koa̱nngósoán joma je lʼí kʼianga bʼájnga̱. Si̱kuindaa je kjoatjao xi títsjoáná je Niná kʼoa kʼuínyalee xi kjaʼaí jmeni xi maná. Tojo kitsole Pablo je Timoteo, tsa kʼoasʼiaan tsanda ñá nda kuitjosonná je xále Niná (2 Tim. 4:5).\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Nda si̱tjosoán je xá xi kjinená\\nw20 diciembre p. 28-29","num_words":1296,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"“Kʼianga kʼoakitsona je xʼinna nga kjaʼaí chjoón kʼoéjnakao xi ngisasa xti tikʼoajinni an, nʼio aon kisʼe tokoan. Alikui ndatjín jmeni xi kisʼin. Nga̱ nʼio tse jmeni xi kisʼian xi tʼatsʼe...” (María, España).\\n“Toxijña kisikʼéjnana je chjoónna. Nga kʼia nʼio kinroajen tokoan. Toxitsjoani ngayeje jmeni xi tsakʼendajinjin. Sakʼoaa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tiba sʼe̱nina, tonga toxijña tifaʼajenngáni tokoan” (Bill, España).\\nNGA bʼanachale xínkjín xi jechixan, bixoya je kjoabixanle. Tjínkʼa chjota xi kʼoamanile jmeni xi kasʼín kʼoa síchatʼale xínkjín. * Ninga batiokao ijngokʼani xínkjín kʼoa ninga mai, je xi tsín jme jée kasʼele nʼio aon sʼe kon. Jméni xi koasenkao nga nda sʼe̱ kon.\\nNingalani nʼio aon tjío kon je xi tsín jme jée kisʼele, nkjín mani xi tjíosínʼio kon jmeni xi tso je Biblia. Kʼianga tjíobʼéxkia je Biblia tjíobení nga je Niná majinle jotjío kon (Malaquías 2:13-16).\\n“Kʼianga nʼio kisikjáojian, ji kininʼiojin tokoan kʼoa kinikinjenyʼánjin ni̱ma̱na” (Salmo 94:19).\\nJe Bill itso: “Kʼianga tsakʼexkia versículo jebi, ñaki yaa tíjnakaona je Jeobá koanna nga títsjoánganʼiona, tojo sʼín jngo nʼai xi nʼio tsjoake je ʼndíle”.\\n“Kixi koai̱n kao je chjota xi kixi” (Salmo 18:25).\\nJe xʼinle Carmen nkjín sá nga tsakʼanachale. Je Carmen itso: “Je xʼinna tsakʼanachana, ninga kʼoalani ñaki kʼoatsakʼe tokoan nga je Jeobá tsínkʼia tsjiónkonna”.\\n“Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao [...]. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota” (Filipenses 4:6, 7).\\nJe Sasha itso: “Nkjín kʼa tsakʼexkia texto jebi. Kʼoa kjitʼaa tsakʼetsʼoale Niná, kitsjoana je kjoanyʼánle”.\\nJe chjota xi jekanikʼaxkiaa sakʼoaa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ska̱le je kjoa xi tjíofaʼatojin, tonga jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa kitsjoanganʼiole jmeni xi tso je Biblia. Je Bill i kitso: “Je kjoamakjain xi kisʼena nʼio tsakasenkaona ningalani kʼoasʼin koantsen nga tsín tijme xi koan kisʼinña. Ningalani ya tsakʼamje ya konga jña nʼio njio chon, je Niná alikuikʼia kitsjionkonna” (Salmo 23:4).\\n^ párr. 4 Tsa mesali jchai xi tʼatsʼe josʼin tíjna nga síchatʼale xínkjín xi jechixan kʼiatsa jngo xi kabʼanachale xínkjín, chótʼai je revista ¡Despertad! xi tsʼe 22 de abril de 1999 jñani “Cuando el cónyuge es infiel” tso ya página 3-4, 5-8 kao 9-11.\\nKui síkjaʼaitsjenjin jme xi tso Biblia\\nJe Bill itso: “Kui librole Job tsakʼexkia kʼoa xijekoan kui tsʼe Salmos tsakʼexkia, tsakandiaangile je texto jñani síkʼaxki̱ je chjota xi kʼoati kisatio kon jotjín tokoan”.\\nJe Carmen itso: “Kʼianga tsín kisʼefe, canción kinrʼoele, kʼoa kui xi tsakasenkaona”. Je Daniel itso: “Koanna kisikjane guitarra kʼoa kui xi tsakasenkaona nga nyʼán kisʼe tokoan”.\\nKui nchja̱ni jotjío kon\\nJe Daniel itso: “Ningalani tsín ngana nga kʼoaxian jotjín tokoan, tonga nkjín miyo kisʼena kʼoa sakʼoaa kjile nga xinyale jotjín tokoan kʼoa sakʼoaa ñaki fakaonajmía. Kui jebi xi nʼio tsakasenkaona”. Je Sasha itso: “Nʼio tsakasenkaona josʼin kitsjoanganʼiona je familiana. Je mana kitsjoanganʼiona ngantsjai, kʼoa je pana kʼoati tsakasenkaona kʼoa tobijbi kitjonganʼio ijngokʼanina”.\\nJe Carmen itso: “Ngantsjai nga tsakʼetsʼoa. Ñaki kʼoakisʼe tokoan joni tsa ya tíjnakaona je Niná nga títsjoánganʼiona kʼoa nga tínrʼoéna. Kʼianga kui kjoa jaʼatojian ngisaa koanchriantʼale je Niná”.\\nXi tikui tínchja̱ni\\nTʼatsʼe xi jechixan Je kjoabixan kao familia\\nA tsín jomale Niná kʼianga kjoañʼai chjaʼá\\nJe Biblia kʼoatso nga Niná machoyale je kjoañʼai xi bitjatojiaan, kʼoa kuenta sʼín josʼe tokoán.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Kʼianga bʼanachale xínkjín xi jechixan\\nTjínle kjoandosin kʼianga tosi tonda biyochoán ninga kʼoanachaná je xʼinná kʼoa tsa chjoónná","num_words":517,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi ndatjín | Kjoatsjoachale Niná\\nTʼEXKIAI NGA ÉN Cakchiquel (Central) acholi afrikáans albanés alemán altaico amárico armenio armenio occidental asamés azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batako toba baulé becol bengalí birmano bislama boulou búlgaro camboyano catalán cebuano chabacano checo chichewa chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chuabo chuvash cibemba cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo haitiano criollo mauriciano criollo portugués croata dangme danés dehu diula duala efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé feroés finlandés fiyiano ga galés garífuna georgiano gokana groenlandés guaraní gujarati guna hausa hebreo hiligaynon hindi hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibo ilocano indonesio inglés islandés japonés kabiye kachin kannada kayin sgaw kazajo kekchí kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge kosreano krío kurdo kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama lao lengua de señas argentina lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas coreano lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas ruso lenguaje de señas sudafricano lhukonzo lituano lomue luganda luo macedonio macua malayo malayálam malgache mam mambue-lungu mapudungún maratí mixe mizo ngäbere (o guaymí) niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla oromo osético otomí palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quiché rarotongués rotumano rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sena sena serbio serbio (alfabeto latino) sesoto shona sidama sranangtongo suajili suati sueco tahitiano tai tamil tankarana tayik tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal totonaco tseltal tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) umbundú urdu uzbeko vendal vezo wallisiano wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yoruba zandé zapoteco de lachiguiri zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nJósʼin chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi ndatjín\\n“Kʼoatʼiaon ngayije xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná.” (1 CORINTIOS 10:31.)\\n1, 2. Jñánile kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan.\\nTIKJAʼAITSJENLAI tsa jngola manzana chi̱nai xi ñaki nʼio ndasʼin matsen tonga ʼndotʼani kji nga jchai, jósi̱koai. A chi̱není ngakjijngo ninga kʼoakji axo tosi̱kʼatjenní, axo kuichátʼaní jñani ʼndotʼa kji kʼoa toya chi̱nai jñani nda kji.\\n2 Je kjoasʼetsaojin xi tjín sonʼnde alikui tondatjíoyeje, yaa mangóson manzana jebi. Jmé xi koa̱n sʼiaan. Jan koya jmeni xi sʼín kʼa xíngiaa. Tjínkʼa xi tsín faʼájin je kjoasʼetsaojin xi tjín, alikui kui fini tsa ndatjío kʼoa tsa chʼaotjío. Kʼoa tjínkʼa xi ñaki jngokʼa bʼasjengi ngayeje, nga̱ tsín mele nga chʼao sikao. Kʼoati tjínkʼa xi tosa bʼéchjoale yaole kjoasʼetsaojin xi bele kon nga tsín nda sikao kʼoa tosa kui bʼétsaojin sakʼoa jmeni xi nda tíjna. Kʼoa ñá, jñále kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan kʼianga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná.\\n3. Jmé xi chótʼayajiaan xi fini.\\n3 Me ngatsʼiaa nga tokui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi ndatjín kʼoa bʼechjoalee yaoná je xi bele tokoán nga sikitsónná. Kuinga machjénsíni nga kataʼyaa jñánile kjoasʼetsaojin xi ndatjío kʼoa jñánile xi chʼaotjío. Kuila títjon chótʼayajiaan jósʼin skoe̱kon Jeobá je xá xi tibʼailee kʼiatsa kui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi tsín nda tíjna.\\n“KʼOATʼIAON NGAYIJE XI TʼATSʼE KJOAJEYALE NINÁ”\\n4. Jósʼin basenkaoná nga kui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi nda tíjna kʼianga jetsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá.\\n4 Alijo tokjoatse nga i̱ kitso jngo testigole Jeobá xi kʼia kisʼenngindá kʼianga nó 1946: “Nikʼiajinla nga sikʼatoa kjoanokjoaya xi bʼaile je xi kanísʼenngindá yaole kʼoa ñaki nda basenñoa jmeni xi ʼmile joni tsa an xi sʼa kjuísʼe̱nngindá”. Xijekoan, kʼoakitso anni nga kʼoasʼínsíni, kitso: “Kui síkjaʼaitsjenjinna nga jekitsjoatʼale yaona je Jeobá kʼoa jebi kui basenkaona nga ñaki kixi fitʼale”. Kʼoakjoánti bixoán tsanda ñá. Kʼianga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼoati machjénná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tsakʼinlee nga tsakʼaitʼalee yaoná, nga kʼoatsakʼinlee nga tojé jesi̱xálee (tʼexkiai Eclesiastés 5:4). * Jmeni xi tsakʼinlee je Jeobá kʼianga tsakʼaitʼalee yaoná kui síkjaʼaitsjenná josʼin tinitjosoán je xá xi tsakánená Cristo. Xi ijngosani, basenkaoná nga nda mangínkoaa yaoná kʼoa josʼin bʼetsaojiaan. Kui kinchja̱ni je pastro Pablo kʼianga i̱ kitsole je chjotale Cristo xi tsakatio nga kui nichxin: “Tsa bicho, kʼoa tsa ʼyo, tsa tojmenibe xi nʼiao, kʼoatʼiaon ngayije xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná” (1 Corintios 10:31).\\n5. Jméni xi bʼéchjoa Levítico 22:18-20 kʼoa jósʼin síchoyaná jmeni xi bájinkonná ya Romanos 12:1.\\n5 Tojmeni xi sʼiaan koaan tsa sa̱sénle Jeobá kʼoa tsa mai josʼin tinixálee. Je Pablo kʼoasʼin tsakájinkon je chjotale Cristo xi tjío ya Roma nga kitsole: “[T]inyabasaon yaono nga kʼoaitʼalao Niná je yaono joni jngo kjoatjao xi tíjnakon, xi tsje, xi sasénle Niná” (Romanos 12:1). Je xi “yaono” kitsole je pastro Pablo kuiní ngayeje kjoafaʼaitsjenná, ni̱ma̱ná kʼoa kao nganʼioná, kʼoa kui nichjén kʼianga nixálee Niná (Marcos 12:30). Kʼianga kʼoasʼin nixálee Niná kao ngayeje yaoná, je Pablo kui kisingósonkao joni jngo kjoatjao xi bʼaitʼale Niná. Je én xi “kʼoaitʼalao Niná [...] joni jngo kjoatjao” kitsole je pastro Pablo nʼio chjíle jmeni xi bakóyaná. Ánni. Je kjoatéxomale Moisés likui kitsjoaʼnde nga je cho̱ xi chʼao kjoan tsakʼaitʼale Niná, nga̱ je Niná likui kisasenle (Levítico 22:18-20). Tikʼoasʼinni ndʼai, tsa jngo chjotale Cristo xi Niná tísíxále tonga likuini tsje tífikao yaole, je Jeobá alikui sa̱sénle xále. Jñá kjuinroani nga kʼoasjengi Niná je kjoatjao xi bʼaitʼalee.\\n6, 7. Jósʼin síkitsón kʼa yaole je chjotale Cristo kʼoa jókji tse kjoa bichómani nga kʼoasʼín.\\n6 Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi tsakatio ya Roma: “Niʼi̱tséjin bʼaiʼndelao jée jo tjín jko̱yale yaono”. Kʼoa i kitsosale: “[Ti]kʼaon je kjoa xi sʼín yaoná” (Romanos 6:12-14; 8:13). Je pastro Pablo jesa kʼoakitsole jñanile “je kjoa xi sʼín yaoná”. Kʼoa i kitso tʼatsʼe je chjota xi jée bajngi: “Je tsʼoa ñaki tjíkitse xi chʼao tso”. “Kjaínga chjinga ndso̱ko̱ nga njín bʼéjten.” “Likui tsakjónke Niná yajin kjoafaʼaitsjenle [alikui tsokjónke Niná ya ngixko̱n, TNM].” (Romanos 3:13-18.) Kʼiatsa jngo chjotale Cristo xi kʼoasʼin, sikitsónjin ngakjijngo yaole. Tobʼelañá, tsakuila skótsenle jñani kui bakó chjota xi tjíosíchajngi kʼoa kao xi tsʼatole jo cho̱ sʼín nga síkiʼaon kʼoa nga síkʼien xínkjín jetíbajngijée kao xko̱n kʼoa kʼoasʼin tísíkitsón ngakjijngo yaole. Alikui tisa̱sénnile Niná josʼin nga tísíxále nga̱ jelikui titsjeni ngayeje yaole (Deuteronomio 15:21; 1 Pedro 1:14-16; 2 Pedro 3:11). Xi totʼatsʼe nga tsín male kjoejin je kjoasʼetsaojin xi tjín alijme tichjí koa̱nnile je xále ngixko̱n Niná.\\n7 Tojosʼin jetiʼyaa tse kjoa bichómani kʼianga tsín maná chjoéjiaan je kjoasʼetsaojin xi tjín sonʼnde. Kuinga tosa kui chjoéjinñá je kjoasʼetsaojin xi nda sikʼéjnaná ngixko̱n Jeobá kʼoa mai je xi sijndí xá xi tibʼailee. Kuila kataʼyaa ndʼaibi jósʼin jchañá je kjoasʼetsaojin xi nda tíjna kʼoa xi tsín nda tíjna.\\n“CHʼAOCHA KATAMAO XI CHʼAO TJÍN”\\n8, 9. 1) Jñánile nga jao koya kjoasʼetsaojin xi tjín. 2) Jñánile kjoasʼetsaojin xi tjínnele chʼa̱sjengiaa kʼoa ánni.\\n8 Je kjoasʼetsaojin xi tjín jao koya mani. Je xi títjon, kuiní xi ñaki bʼechjoalee yaoná xi chjotale Cristo maa. Kʼoa je xi majaoni, kuiní xi tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenná nga kʼoanʼia. Kuila kataʼyaa ndʼai je xi títjon koya, xi tsín koa̱n kʼoasʼiaan xi choʼndale Niná maa.\\n9 Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya 1 xi tsʼe libro jebi, tjínkʼa kjoasʼetsaojin xi kui tjenkao jmeni xi kontra tíjnale jotso Biblia. Tobʼelañá, xi faʼa ya telebisión, xi bakó ya Internet, jmeni xi tso je canción xi tjín kʼoa kao je pelíkula, me tokui nchja̱ni kjoajndí xi totjín tomani, xi xá chajngi male, xi tsʼatole jo cho̱ sʼín nga síkiʼaon kʼoa nga síkʼien xínkjín kʼoa xi kjoatjiʼe tjenkao. Jótjínnele sʼiaan xi chjotale Cristo maa xi tʼatsʼe kjoasʼetsaojin xi kʼoatjío, jñani tosa kui chʼasjenda je xi chʼaotjín, xi kontra tíjnale jotso Énle Niná. Tjínnele chʼa̱sjengiaa (Hechos 15:28, 29; 1 Corintios 6:9, 10; Apocalipsis 21:8). Kʼiatsa kʼoasʼiaan kʼoasʼin koakolee Jeobá nga nʼio ʼyachjiá kjoatéxomale, jolani je xi tso: “Chʼaocha katamao xi chʼao tjín”, kʼoa kao je xi bʼénele chjotale Cristo nga “katabasenxinle kjoatsʼen”. Kʼiatsa si̱tjosoán nga jao kjoatéxoma jebi koakoñá “nga ñaki kjoakixi makjainná” (Romanos 12:9; 1 Pedro 3:11; 1 Timoteo 1:5).\\n10. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa xíngiaa, kʼoa ánni nga nʼio xkón tíjnasíni tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen.\\n10 Tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín chʼaotjín nga kui chotsenlee jmeni xi bʼasjengi ya Biblia. Tsakui nichxin i̱ tso: “Lijme xi tjínle nga̱ totichotsenlee nga̱ tsín tsakui kʼoatinʼia”. Je xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tije tjíobʼanachanile yaole kʼoa xkón tjíobatio (tʼexkiai Jeremías 17:9). * Tsa nda chotsenná jmeni xi jtike je Jeobá, a koaan kʼoakuixoán kʼianga “chʼaocha k[jimaa] xi chʼao tjín”. Maijin. Tsa tosi tonda kui chótsenlee xi chʼaotjín chanjin likui tichʼao koa̱nnile kjoafaʼaitsjenná, kʼoa tsakui nichxin saʼnda kui jée kuijnyá kʼoa likui tichʼaosʼin jchatokonñá jmeni xi chʼao sʼín je chjota (Salmo 119:70; 1 Timoteo 4:1, 2).\\n11. Jósʼin basenkaoná jme xi tso ya Gálatas 6:7 xi tʼatsʼe kjoasʼetsaojin xi tjín.\\n11 Kʼianga kui kotsenle je chjotale Cristo jmeni xi kjoajndí tjenkao kui kjoa tsaojin nga jemani. Kʼoa tokʼia be yaole nga jekjoa tsaojin. Tojo tso Énle Niná: “Ngayije xi kʼoentje [...] chjota kʼoatisʼin tikui kʼoexkóni” (Gálatas 6:7). Alikui kui che̱n katatsaoyaa tsanda ñá. Kʼiatsa kui kuinyaa kjoafaʼaitsjenná xi ñaki tsje tíjna, ndasʼin kuijnaa kʼoa likui kjoa jtsaojiaan (chótsenlai rekuadro xi tso: “ Jmé kjoasʼetsaojin xi skoéjian”).\\nJMÉ KJOASʼETSAOJIN XI SKOÉJIAN\\nItso Énle Niná: “Chʼaocha katamao xi chʼao tjín, nʼio tangíntʼalao xi nda tjín” (Romanos 12:9).\\nA nda sʼe̱le Niná kʼiatsa kui kjuinrʼoele canción xi kui simetokonna jmeni xi jndí tíjna (1 Corintios 6:9, 10).\\nA nda sʼe̱le Niná kʼiatsa ya skenngile énchi̱nga̱ xi síchjén je chjota xi faʼa ya pelíkula kʼoa tsa kʼoasʼian josʼín (Lucas 6:40).\\nA nda sʼe̱le Niná kʼiatsa kui siskákoa je videojuego xi kján kʼoa xi kjoachajngi sʼín (Salmo 11:5, 7).\\nA nda sʼe̱le Niná kʼiatsa kui tixinya jotjínni xi tʼatsʼe kjoasʼetsaojin tonga likuini kʼoasʼian an (Romanos 2:21).\\nKJOAFAʼAITSJEN XI FAʼAITʼA BIBLIA CHʼA̱NGIÑÁ JME XI SʼIAAN NGA JNGÓ JNGOÁ\\n12. Jósʼin basenkaoná Gálatas 6:5 tʼatsʼe kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan, kʼoa jñáni so̱koná kjoafaʼaitsjen josʼiaan nga jngó jngoá.\\n12 Kuila kataʼyaa ndʼaibi xi majaoni koya kjoasʼetsaojin xi tjín, je xi tsínkjoan kʼoatsokixi ya Énle Niná tsa ndatjín kʼoa tsa chʼaotjín. Ñá xi kuixónñá nga jngó jngoá jñanile kjoasʼetsaojin xi bele tokoán nga tsín chʼao sikaoná (tʼexkiai Gálatas 6:5). Tonga alikui totsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjén. Kui xá kijnani je Biblia nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen. Yaa bakóyaná josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Kʼiatsa nda chótʼayajiaan kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia koa̱nchoyaná “josʼin nga mele Nainá [Jeobá]” nga kjuinkoaa yaoná (Efesios 5:17).\\n13. Jméni xi koasenkaoná nga tsínkui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi tsín sasénle Jeobá.\\n13 Nga jngó jngó chjotale Cristo alikui tongóson kji jekoanchjine kjoafaʼaitsjenle nga male faʼájin je xi ndatjín kao xi chʼaotjín (Hebreos 5:14). Xi ijngosani, kjaʼaí kjaʼaí kjoasʼetsaojin tsjoachaa nga jngó jngoá. Kuinga tsín koa̱nngósonsíñá ngatsʼiaa jmeni xi chjoéjiaan. Ninga kʼoalani, nʼio machjén nga kjitʼaa si̱kjaʼaitsjenjiaan kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia kʼoa kui katasíxákao kjoafaʼaitsjenná kao ni̱ma̱ná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ngisa choa ñʼai koa̱nná nga tsínkui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi tsín sasénle Jeobá (Salmo 119:11, 129; 1 Pedro 2:16).\\n14. 1) Jméni xi kʼoati kuenta sʼiaan xi tʼatsʼe kjoasʼetsaojin. 2) Jméni xi koasenkaoná nga kui títjon si̱kʼéjnaa ngantsjai xi tʼatsʼe Niná.\\n14 Tojosísʼin tiʼyaa, machjénní nga chjónangilee yaoná jótjío kjoasʼetsaojin xi tsjoachaa nga̱ kʼoasʼin jchañá jósʼin tiʼyatokoán jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tonga xi kʼoati kuenta sʼiaan kuiní jokji tse nichxin nikʼayalee kjoasʼetsaojin jebi, nga̱ yaa jchañá tsakui ngisa títjon tinikʼéjnaa. Je xi ngisa títjon nikʼéjnaa je xi chjotale Cristo maa kuiní xi tʼatsʼe Niná (tʼexkiai Mateo 6:33). Jméni xi koasenkaoná nga tosi tonda kʼoasʼiaan. Kui kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo: “Chótsaon, tsokʼoa, nga kixi timao, ali joni chjota xi tsínle kjoafaʼaitsjenjin, tonga joni chjota xi tjínle kjoafaʼaitsjen. Ali nichxinjin nichalao yaono” (Efesios 5:15, 16). Kʼiatsa nda kʼoéndajiaan jotjín tse nichxin nikʼayaa nga bʼetsaojiaan ngisa tse nichxin sʼe̱ná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi ngisa chjíle, xi koasenkaoná nga nda kuijnaa ngixko̱n Niná (Filipenses 1:10, TNM).\\n15. Ánni nga ndatjínsíni nga chʼa̱sjengiaa kjoasʼetsaojin xi to jao bʼéná kʼoa kao xi bele tokoán nga tsín ndatjín.\\n15 Ijngokʼala si̱kʼaxki̱ngáñá manzana xi kanikʼaxkiaa ya párrafo xi títjon. Kʼianga tsín ya chi̱nee jñani ʼndotʼa kji saʼnda bichatʼa choaa jñani nda kji. Kʼoakjoánti tjínni xi tʼatsʼe kjoasʼetsaojin, ñaki chʼasjengiñá je xi kontra tíjnale Énle Niná. Tonga kʼoati machjén nga chʼa̱sjengiaa kjoasʼetsaojin xi to jao bʼéná kʼoa tsa bele tokoán nga tsín ndatjín kʼoa chʼaosʼin sikʼéjnaná ngixko̱n Jeobá (Proverbios 4:25-27). Xi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan kuinga ñaki kʼoasʼin koanngíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Énle Niná.\\n“NGAYIJE XI TSJE TJÍN”\\nJe kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia basenkaoná nga kui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi tsín chʼaosʼin síkatíoná ngixko̱n Niná\\n16. 1) Jósʼin bakoá nga kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. 2) Jósʼin koanngínkoaa yaoná kʼianga nyaon nyaon.\\n16 Kʼiatsa mená kʼoétsaojiaan, ñá xi ñaki chjotale Cristo maa, kui títjon sʼiaan kuenta josʼin síkjaʼaitsjen Niná. Kʼoa xi koasenkaoná jé Biblia nga̱ ya faʼaitʼa kjoatéxomale Jeobá kʼoa yaa kʼoatso josʼin síkjaʼaitsjen. Tobʼelañá, koaan kʼoéxkiaa jotjín koya kjoa xi kisikʼaxki̱ Salomón, jñanile xi jtike Jeobá, jolani “xi ndiso ni̱je̱n”, “xi njínle chjota xi tsín jme jée tjínle bʼéjten ntsja”, “xi kui bʼénda ya jinni̱ma̱le xi chʼaotjín”, “xi chjinga ndso̱ko̱ nga kʼoasʼín xi chʼaotjín” (Proverbios 6:16-19). Kʼianga jejchaa josʼin síkjaʼaitsjen Niná, jókoa̱n sʼiaan. Je salmista kʼoatso jokoa̱n sʼiaan: “Jon xi tsjoachao je Jeobá jticha katamao je xi chʼaotjín” (Salmo 97:10). Je kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan kui koako nga nʼio jtichaa tsanda ñá jmeni xi jtike Jeobá (Gálatas 5:19-21). Kʼoa li tsa tokʼiajin kʼoasʼiaan nga chjota tjíobená, kʼoati tjínnele kʼoasʼiaan kʼianga toñá tiyoaa nga̱ kʼiaa ʼyale tsa ñaki jticha kjoaixiaa xi chʼaotjín (Salmo 11:4; 16:8). A me kjoaixiná nga kʼoasʼin koanngínkoaa yaoná jotso je Jeobá. Kʼiatsa jaon, kuenta sʼiaan nga nyaon nyaon je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Énle Niná tojmeni xi sʼiaan (2 Corintios 3:18).\\n17. Jméni xi chjónangilee yaoná tʼatsʼe kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan.\\n17 Jmésani xi koa̱n sʼiaan kʼianga jchaa tsa sasénle Jeobá kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan. Machjénní nga chjónangilee yaoná: “A nda sikaona kjoasʼetsaojin jebi kʼoa a tojo nda sikʼéjnana ngixko̱n Niná”. Tobʼelañá, tsa jngola pelíkula chótsenlee títjon kjoanla chjónangilee yaoná: “Jósʼe̱ kjoafaʼaitsjenna nga jekakotsenle”. Chótʼayajinla kʼaa je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Énle Niná xi koasenkaoná tʼatsʼe jebi.\\n18, 19. 1) Jósʼin basenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Filipenses 4:8 kʼianga kui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi ndatjín. 2) A tjíosakʼa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Énle Niná xi koasenkaoná (chótsenlai ya nota).\\n18 Jngo kjoafaʼaitsjen faʼaitʼa ya Filipenses 4:8, jñani tso: “Ngayije xi kjoakixi, ngayije xi ñaki kʼoatjín, ngayije xi tjínle kjoakixi, ngayije xi tsje tjín, ngayije xi naská tjín, ngayije xi nda tíʼyale, tojñanile xi tjínle kjoanda, tojñanile xi tjínle kjoanʼosjenda. Kui xi si̱kjaʼaitsjaon”. Kʼianga kʼoakitso én jebi je pastro Pablo ali tʼatsʼe kjoabʼetsaojinjin kinchja̱ni, kui kinchja̱ni jmeni xi sasénle Niná xi tjínnele nga si̱kjaʼaitsjenjiaan (Salmo 19:14). Tonga je én xi kitso kʼoati basenkaoná xi tʼatsʼe kjoasʼetsaojin xi chjoéjiaan. Jósʼin basenkaoná.\\n19 Kuila si̱kjaʼaitsjenjiaan pelíkula xi chotsenlee, videojuego xi niská, canción xi noʼyalee kʼoa kao xi kjaʼaísanile, kʼoa chjónangilee yaoná: “A kui xinyá kjoafaʼaitsjenna xi tsje tjín”. Tobʼelañá, kʼiatsa jngo pelíkula jekachotsenlee, si̱kjaʼaitsjenjiaan jmé xi kaxinyá kjoafaʼaitsjenná. Kʼiatsa kui kaxinyá xi ndatjín, xi tsje tjín, xi nda kabʼétsaojinná, ndajin tjín jmeni xi kachotsenlee. Tonga tsa chʼao kasʼe kjoafaʼaitsjenná alikuijin ndatjín (Mateo 12:33; Marcos 7:20-23). Jósʼin síkiʼaonná nga kui nikjaʼaitsjeen xi jndí tíjna. Alikui tinyʼán sʼeni tokoán, alikui tichʼao manile kjoafaʼaitsjenná tʼatsʼe xi chʼaotjín kʼoa tsakui nichxin saʼnda likui tinda kuijnañá ngixko̱n Niná (Efesios 5:5; 1 Timoteo 1:5, 19). Kuinga machjénsíni nga tosa ñaki kʼoéchjoalee yaoná kjoasʼetsaojin xi chʼaotjín (Romanos 12:2). * Kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin kisikjaʼaitsjen je salmista kʼianga kitsole Jeobá: “Ali bʼaiʼndejin nga kui kotsenle xkoan jme xi tsín jme chjíle” (Salmo 119:37).\\nKʼiatsa mená kʼoétsaojiaan chjónangilee yaoná jebi:\\nJósʼin sikʼéjnana ngixko̱n Niná kjoasʼetsaojin jebi.\\nA nda sikaona kjoasʼetsaojin jebi.\\nA sa̱téngi xi ngikʼa josʼin kʼoetsaojian.\\nKUENTA SʼIAAN XI NGIKʼA\\n20, 21. Jósʼin koa̱n si̱chjén 1 Corintios 10:23, 24 nga chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi tjín.\\n20 Ijngosa kjoafaʼaitsjen kitsjoa je pastro Pablo xi kʼoati sʼiaan kuenta nga jngo jngoá: “Ngayije tjoʼndená, tonga likui ngayije machjénná. Ngayije tjoʼndená, tonga likui ngayije nda síkinngʼaná. Niʼyajin xi básjai nga nda kʼoéjna xi totsʼeni, tonga katabásjai nga nda kʼoéjna xi kjaʼaí” (1 Corintios 10:23, 24). Jméni xi koasenkaoná nga si̱chjén kjoafaʼaitsjen jebi kʼianga mená kʼoétsaojiaan. Machjénní nga chjónangilee yaoná: “A sa̱téngi kjoafaʼaitsjenle xi ngikʼa josʼin mena kʼoetsaojian”.\\n21 Tsakui nichxin tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenná jmeni xi bʼetsaojiaan. Tonga tsa jchaa nga tjíokʼa je ndsʼee xi tsín sasénle jme kjoasʼetsaojin xi tsjoachaa ñá, koaan kjaʼaí kjoasʼetsaojin kjoásjee. Ánni nga kʼoasʼiansíñá. Kuinga tsín mená nga ñá si̱katéngiaa je ndsʼee kʼiatsa nda tjíosíxále je Niná. Je xi kʼoasʼín i kitsole je pastro Pablo: “Kʼoasʼin bijnyitʼalao jée [je] ndsʼee, [...] kʼoatisʼin bijnyitʼalao jée Cristo”. Je xi mená kuinga si̱tjosoán én jebi: “Tikjaʼaitsjaon nga tsín kʼoéjnao xi sa̱téngi ndsʼao” (1 Corintios 8:12; Romanos 14:13). Ñá xi chjotale Cristo maa kʼoati bʼechjoalee yaoná kjoasʼetsaojin xi “tjoʼndená” tonga xi tsín síkinngʼa je ndsʼee. Kʼoa kʼoasʼin mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo (Romanos 14:1; 15:1).\\n22. Ánni nga jchaxkónsíñá kjoafaʼaitsjenle xi ngikʼa.\\n22 Kʼoa jósʼiaan kʼiatsa ñá xi tsín sasénná je kjoasʼetsaojin xi tsjoake je ndsʼee. A kjoanʼio kʼoénelee nga kʼoatisʼin katasíkjaʼaitsjen joni tsa ñá. Maijin, alikuijin ndatjín tsa to yaoná koanngínñá. Kuila si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa karrola tinixákoaa, a tjínnele nga kʼoati kji nʼio koaikao xi ngikʼa je karrole jokji nʼio timangínkoaa ñá. Maijin. Kʼiatsa kui kjoasʼetsaojin skoéjin xi ngikʼa xi tsín kontra tíjnale jotso Biblia tonga xi tsín tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenná ñá, jósʼiaan. Kʼiatsa tsjoachaa xíngiaa, jchaxkónjián kjoafaʼaitsjenle. Kʼiatsa kʼoasʼiaan skoee ngatsʼi chjota nga tsín toñá nʼia kuenta yaoná, nga kʼoati nʼia kuenta je xi ngikʼa (Filipenses 2:4; Eclesiastés 7:16).\\n23. Jméni xi sʼiaan kʼianga kui chjoéjiaan je kjoasʼetsaojin xi ndatjín.\\n23 Tojosʼin jekaʼyaa, jméni xi sʼiaan kʼianga kui chjoéjiaan je kjoasʼetsaojin xi ndatjín. Títjon kjoanla kui kuenta sʼiaan tsa kontra tíjnale Biblia kjoasʼetsaojin jebi, ánni nga tosa chʼa̱sjengisíñá. Kʼoa nga kui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi tsín jotso Biblia tsa ndatjín kʼoa tsa chʼaotjín, kui kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Énle Niná si̱chjén. Xi ijngosani, kʼoati kʼoéchjoalee yaoná xi chʼao kʼoe kjoafaʼaitsjenná kʼoa xi sikaténgi je chjota, kʼoa ngisa je ndsʼee. Kʼiatsa kui chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi ndatjín jé Niná chʼa̱sjengʼaa kʼoa tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale, ñá kʼoa kao yaniʼyaná.\\n^ párr. 4 Eclesiastés 5:4: “Kʼiatsa énli kʼoailai Niná, ali tijijin bisenneni énli, nga̱ je alikui sasénle je chjotachini. Kʼiatsa énli kʼoai, kʼoatʼiain jokasi”.\\n^ párr. 10 Jeremías 17:9: “Je ni̱ma̱ná ngisa nʼio bʼanacha tikʼoajinni tojmeni, kʼoa matso maskále. ʼYáni xi be jokjoan”.\\n^ párr. 19 Ya Proverbios 3:31; 13:20; Efesios 5:3, 4 kao Colosenses 3:5, 8, 20 tsjoása kjoafaʼaitsjen xi koa̱n si̱chjén kʼianga kʼoétsaojiaan.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Jósʼin chjoéjiaan kjoasʼetsaojin xi ndatjín","num_words":2892,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Juan Bautista basenkaoná choa̱le nga tsjoa sʼe tokoán\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Agosto 2019\\nTʼEXKIAI NGA ÉN abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas congoleño lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas italiano lenguaje de señas sudafricano lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mapudungún maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more motu navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai tamil tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) vendal vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nA MENÁ nga jngo xá sʼe̱ná ya jinjtín, tonga xi tsín kʼoakoa̱nná si̱tjosoán ndʼaibi. Tsakui nichxin kui nimetokoán je xá xi tjínle jngo ndsʼee kʼoa tsakuije̱ je xá xi kisʼená nichxin kjoatse. Tsakui nichxin tsín kʼoakoa̱nná si̱tjosoán xi totʼatsʼe nga jetjínná nó, tsa chʼin tíbʼetʼaná, tsa tao̱n ñʼai kjimaná, tsa ñá kjinená si̱kuindaa je familianá, kʼoa tsakui kinikʼéjnañáje̱ je xá xi nʼio nkjín nó kisʼenená nga tíbʼantjaiyajin josʼin kjimaxá jinnaxinandále Niná. Ninga kʼoalani, tochale kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikʼoasʼin tinixánilee Jeobá josʼin mená tsakai, kʼoa alikui tinda sʼe̱ni tokoán. Jmé xi sʼiaan nga tsín si̱kʼajenlee tokoán kʼoa nga tsín yaoná si̱jtilee. Jmé xi koasenkaoná nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán.\\nJe choa̱le Juan Bautista nʼio tse xi bakóyaná. Choʼndale Niná jebi nʼio tse kjoanda tsakʼaile. Tonga alikuijin kʼia kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa tse nga ndoyá kʼoéjnaʼya tikʼoajinni jokjitse kuitsoyason. Ninga kʼoalani, tsjoa kisʼe kon jokjitse tsakʼejna. Jmé xi tsakasenkao. Kʼoa ñá, jmé xi koasenkaoná nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán ninga kui kʼoakoa̱ntʼeen jmeni xi tsín choyalee.\\nJNGO XÁ XI NʼIO TSJOA TSAKʼÉ KON\\nKʼiala nga sá abril nó 2019 nó 29 kitsoyale chjota je Juan xi tʼatsʼe Mesías, tojo kitsole Jeobá. I kitso: “Tikʼantjaiyao kjoafaʼaitsjenno, nga̱ jenroa machrian kjoatéxomale ngʼajmi” (Mat. 3:2; Luc. 1:12-17). Nʼio nkjín koanni xi kinrʼoé, kʼoa nkjín chjota jaʼaini jñani xin ʼnde xi kinrʼoé jmeni xi kitsoya je Juan, kʼoa nkjín koanni xi kʼoakoannile jéele kʼoa kisʼenngindá. Je Juan kʼoati nʼiojin koan nga kʼoakitsole je chjotatítjonle religión je kjoañʼai xi kʼoaile tsa tsín sikʼantjaiya yaole (Mat. 3:5-12, TNM). Je xi ngisa tjínle kjoandosin xi kisʼin je Juan kʼiaa nga kiskanisʼenngindá je Jesús nga sá octubre nó 29. Saʼnda nga kʼia kʼoakitsole je chjota nga je Jesús katafitjenngile, je Mesías xi tíchoyale (Juan 1:32-37, TNM).\\nJe Jesús i kitso tʼatsʼe je xá xi kisʼin Juan: “Jinle chjotasonʼnde tsín xi ngisa títjon ma kaoni tsa Juan Bautista” (Mat. 11: 11). Nʼiojin tsjoa kisʼe kon je Juan nga nʼio tse kjoanda tsakʼaile. Joni Juan, nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nkjín ndsʼee xi kʼoati tse kjoanichikontʼain tjíosʼele. Tobʼelañá, je ndsʼee xi Terry ʼmi, xi jetsʼato 50 nó nga ñaki to xále Niná tjíosʼín kao chjoónle, xi Sandra ʼmi, itso: “Nʼio tse kjoanda tísʼena jinnaxinandále Niná. Precursor regular sʼin kisixá, yaa Betel kisixá, precursor especial sʼin kisixá, superintendente xi tsʼe circuito kao tsʼe distrito koan, kʼoa ndʼaibi precursor especial sʼin tisixá ijngokʼa”. Tsjoa sʼe tokoán nga kʼoasʼin nixálee Niná. Tonga jmé xi machjén nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiatsa kʼoantjaiya josʼin tinixálee Niná. Kui je choa̱le Juan Bautista kuitsoyaná.\\nNga chjí tsabekon Juan Bautista je kjoanda xi tsakʼaile kui xi tsakasenkao nga tosi tonda tsjoa kisʼeni kon. Tobʼelañá, kʼianga jekisʼenngindá Jesús, je chjotatjenngile Juan ngisaa koanchoa kʼoa ngisaa koannkjín je chjotatjenngile Jesús. Nga kʼoakoan, koankjáojinle je chjotatjenngile Juan kʼoa kʼoakitsole nga kʼoati tíkanísʼenngindá chjota je Jesús kʼoa nga je tjíofitjenngile ngatsʼi (Juan 3:26, TNM). Je Juan i kitsole: “Je xi tjínle chjoón jé xʼinle. Tonga je miyole xʼinle xi séjnatʼa, nrʼoéle, kjaínga tomatsjoale jo tso xʼinbe. Kʼoasʼin kjoatsjoana koa̱ntseya” (Juan 3:29). Ningalani ngisa tjínle kjoandosin jmeni xi kisʼin je Jesús, je Juan alikui koanxinkonke kʼoa alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle je xá xi kisʼin je. Tosaa tosi tonda tsjoa kisʼe kon nga̱ nʼio chjí tsabe nga miyole koanni je Jesús.\\nNga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Juan Bautista kui xi tsakasenkao nga tsjoa kisʼe kon ninga tjín jmeni xi ñʼai koan sakʼoale. Tobʼelañá, nga nazareo koan saʼnda nga kitsin alikui vino tsakʼi (Luc. 1:15). Je Jesús i kitso xi tʼatsʼe Juan: “Nitsakjenjin, nikitsʼijin”. Tonga je Jesús kao chjotatjenngile alikui jme xi kisʼechjoale joni je chjota xi nazareo koan (Mat. 11:18, 19). Xi ijngosani, ningalani tsín jme kjoaxkón tsakatío je Juan, koanjinle nga koa̱nle koatio kjoaxkón je chjotatjenngile Jesús, saʼnda je xi chjotatjenngile koanni Juan tsakai (Mat. 10:1; Juan 10:41). Tonga alikui kui kuenta kisʼin jebi, tosaa kui ngisa kitsjoale kjoandosin je xá xi tsakánele Jeobá.\\nKʼoa ñá, tsa kʼoati chjí jchaa josʼin tinixálee Jeobá, tsjoa sa̱tío tokoán. Je Terry, xi jenása kanikʼaxkiaa, itso: “Nʼio kitsjoale kjoandosin jme xá xi kisʼenena”. Nga kui síkjaʼaitsjen nga ñaki to xále Niná kisʼin, kʼoatso nga nʼio tsjoa tjín kon nga kʼoasʼin kisixále Jeobá kʼoa nga faʼaitsjenle jmeni xi kisʼin.\\nTsjoa sa̱tío tokoán tsa si̱kjaʼaitsjeen nga je Niná nixákoaa kʼianga nitjosoán tojme xá xi sʼenená (1 Cor. 3:9). Tobʼelañá, tsa nʼio ndasʼin si̱kuindaa jngo tsojmi xi nʼio chjíle, likuijin jme xi koa̱nle. Tikʼoasʼinni, tsjoajin sa̱tío tokoán kʼiatsa kui si̱kjaʼaitsjeen jokji kjoanda tjenkao nga je Jeobá nixálee. Alikuijin je xi ngikʼa si̱ngósonkoaa yaoná josʼin tjíosíxále Niná, kʼoa alikuijin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa chjíle je xá xi sʼín xi kjaʼaí (Gál. 6:4).\\nKUI XÁLE NINÁ NGISA KUENTA SʼIAAN\\nTsakui nichxin koanjinle je Juan Bautista nga tochoatse kuitsoyason, tonga tsínjin kʼia kiya jko̱ nga toxijña si̱kʼéjnanʼio (Juan 3:30). Kʼiaa nga nó 30 kʼoakitso je rey Herodes nga ndoyá katanikʼéjnaʼya, kʼoa nga kʼia tosʼaa jaon sá jaʼato nga kiskanisʼenngindá je Jesús. Ninga kʼoalani, tosi tonda kinchja̱ni je Énle Niná (Mar. 6:17-20). Nga kui xále Niná ngisa kuenta kisʼin kui xi tsakasenkao nga tsjoa kisʼe kon ninga kuilani kjoa jaʼatojin.\\nKʼianga tíjnaʼya ndoyá je Juan, kinrʼoé ngayeje jmeni xi kisʼin je Jesús kʼianga kitsoyason (Mat. 11:2; Luc. 7:18). Alikui jao kisʼele nga je Jesús xi tíchoyale nga kjoaʼaí, tonga tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen tsa sitjoson je Jesús ngayeje jmeni xi tongini kitso je xo̱n Escrituras tʼatsʼe Mesías. Tobʼelañá, nga rey sʼin kʼoéjna je Jesús, a tokjoan koatexoma. A sikʼéjnandái nga ndoyá tíjnaʼya. Je Juan kui xi koanmele nga ngisa nda skoe̱ jmeni xi sʼin je Jesús, kuinga jao chjotatjenngile kisikasénsíni nga i̱ kitsole je Jesús: “A ji ní je xi kjuinroa axo chóyalaijin xi kjaʼaí” (Luc. 7:19). Kʼianga jekicho ijngokʼani je chjotale, je Juan nʼiojin nda tsakasénño nga tsakʼinyale tʼatsʼe kjoaxkón xi tíbatío je Jesús kʼoa nga i̱ kitso: “Tangíon kʼoatʼinlao Juan kjoa xi kaʼyaobi, xi kanoʼyao nga je xi xka̱ kjoan matsennile, kʼoa je xi chjiʼngé ma fini, je xi jtsé kjoan matsjejonni, je xi jtaya ma nrʼoéni, je xi kʼen faʼáyale, je xi chjotayo̱ma̱ tínokjoayajinle je énnda xi tʼatsʼe Cristo” (Luc. 7:20-22).\\nAlikui jao tjínná nga nʼio kitsjoanganʼiole Juan je én jebi. Nga̱ kʼoasʼin kisʼejngoni kon nga tísítjoson Jesús je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe Mesías. Ningalani tsín sikʼéjnandái nga ndoyá tíjnaʼya, je Juan koanjinle nga tsín toxitsjoa je xá xi kisʼin. Ninga kui kjoa jaʼatojin tsjoa tsakʼé kon.\\nNga kuenta nʼia josʼin tíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde binyakaoná nga tsjoa satío tokoán\\nTsa kʼoasʼiaan jokisʼin Juan kʼoa kui ngisa kuenta sʼiaan je xále Niná, kao kjoatsjoa chókjoajinná je kjoa kʼoa tsejta koaan (Col. 1:9-11). Kʼianga kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso, koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán, nga̱ koa̱njinná nga tsín toxitsjoa nga Niná tinixálee (1 Cor. 15:58). Je Sandra, xi jenása kanikʼaxkiaa, itso: “Kʼianga jngó jngó capítulole Biblia bʼexkia nga nyaon nyaon, tíbasenkaona nga ngisa kjimachriantʼale Jeobá kʼoa nga je ngisa kuenta sʼian”. Tsa kʼoati kuenta sʼiaan josʼin tíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde, alikuijin to yaoná kjuinñá, kuijin ngisa kuenta sʼiaan jmeni xi tísʼín Jeobá. Je Sandra itsosa: “Jmeni xi faʼa ya JW Broadcasting® nga xki̱ sá, tíbinyakaonajin nga ngisa kjimachriantʼalaijin naxinandále Niná kʼoa ngisaa tsjoa tjío tokuinjin”.\\nJe Juan Bautista kao “espíritu, kʼoa kao nganʼiole Elías” kitsoyasonni. Kʼoa joni Elías, “kʼoati jngo chjota xi kʼoakjoan joni tsa ñá” (Luc. 1:17; Sant. 5:17). Kʼiatsa bʼé kjoanda kʼoa kui ngisa kuenta nʼia je xále Niná jokisʼin Juan Bautista, kʼoati tsjoa sa̱tío tokoán ningalani kjoa kuitjátojiaan.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Juan Bautista basenkaoná choa̱le nga tsjoa sʼe tokoán\\nNgisasa koakoá kjoatsjoacha\\nKuitjontjai je xi kjuinrʼoéli\\nTosi tonda tsjoa kʼoé tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin tinixálee Niná\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Agosto 2019\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Agosto 2019\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Agosto 2019\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Agosto 2019","num_words":1719,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Apocalipsis 7 AMU - Tioo ángeles sa̱yo cantaa nnˈaⁿ - Bible Gateway\\nTioo ángeles sa̱yo cantaa nnˈaⁿ Israel\\n7 Nquii Catsmaⁿ, jnda̱ teinom na seicanaaⁿñê yom joo na tjata̱ˈtyeⁿ tsomˈñeeⁿ quia joˈ ntyˈiaya ñequiee ángeles na meiⁿˈntyjeeˈ ñequiee nqui tsjoomnancue. Cwilaˈcuˈna jndye cha tancjaanaˈ nnom tsjoomnancue, meiⁿ nnom ndaaluee, meiⁿ nacjoo nˈoom. 2 Joona jnda̱ tquiaa Tyˈo̱o̱tsˈom na waa najnda̱na na nlˈana nata̱ˈ tsjoomnancue ñequio ndaaluee. Mati ntyˈiaya cwiicheⁿ ángel na jnaⁿ jo yuu na macaluiˈ ñeˈquioomˈ, juu maleiñˈoom sa̱yo ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na wandoˈ. Jndeii seixuaa nda̱a̱ ñequiee ángelesˈñeeⁿ. 3 Tso nda̱a̱na:\\n—Nntio̱o̱jndya̱a̱ sa̱yo cantaa nnˈaⁿ na cwindyeˈntjom nnom Tyˈo̱o̱tsˈoomya, nda̱ joˈ wanaaⁿ na nlaˈndaˈyoˈ tsjoomnancue ñequio ndaaluee ndoˈ nˈoom.\\n4 Ndoˈ jndiiya cwanti nnˈaⁿ na tioo ángelesˈñeeⁿ sa̱yo cantaa. Naⁿˈñeeⁿ tueˈntyjo̱ cwii siaⁿnto meiⁿ waljooˈ wenˈaaⁿ nchooˈ ñequiee meiⁿndyena na cwiluiindyena canchooˈwe ntmaaⁿˈ nnˈaⁿ Israel. 5 Na cwii cwii tmaaⁿˈñeeⁿ jnda̱a̱ˈti canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ na tioo ángeles sa̱a̱yo cantaa. Tioona sa̱a̱yo canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Judá, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Rubén, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Gad, 6 canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Aser, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Neftalí, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Manasés, 7 canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Simeón, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Leví, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Isacar, 8 canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Zabulón, canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ José, ndoˈ canchooˈwe meiⁿ nnˈaⁿ tsjaaⁿ Benjamín.\\nTmaaⁿˈ nnˈaⁿ na cweeˈ liaa canchiiˈ\\n9 Ndoˈ quia na jnda̱ teinom chaˈtso nmeiⁿˈ, ntyˈiaya cwii tmaaⁿˈ nnˈaⁿ na jndyendye na meiⁿcwii tsˈaⁿ xocanda̱a̱ nncuncho. Jnaⁿ naⁿˈñeeⁿ ticwii cwii ndyuaa, ndoˈ laˈxmaⁿna ticwii cwii tmaaⁿˈ nnˈaⁿ, ñequio ticwii cwii nnom na tjachuiiˈndye, ñequio ticwii cwii nnom ñˈoom na cwilaˈneiⁿna. Meiⁿˈntyjeeˈna jo nnom tio yuu na mˈaaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ na mˈaaⁿ Catsmaⁿ. Cweeˈna liaa canchiiˈ teincoo ndoˈ tooˈ njom nˈoom ta̱ncˈa lueena. 10 Cˈuaa cwilaˈneiⁿna, cwiluena:\\nNquii Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaaya na wacatyeeⁿ tio,\\nñˈeⁿ nquii Catsmaⁿ,\\nmacanda̱ joona nquiuna cantyja na cwicaluiˈnˈmaaⁿndyo̱.\\n11 Ndoˈ meiⁿˈntyjeeˈ chaˈtso ángeles ndiocheⁿ nacañoomˈ tio yuu na meindyuaandye nnˈaⁿ na cwiluiitquiendye ñequio ñequiee naⁿˈñeeⁿ na taˈndoˈ. Tyˈetanquio ángeles nnomtyuaa jo nnom tio na wacatyeeⁿ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom na tyolaˈtˈmaaⁿˈndyena jom. 12 Tyoluena:\\nAmén. Matyˈiomnaˈ na ticantycwii na cwilaˈtˈmaaⁿˈndyo̱ Tyˈo̱o̱tsˈoomya ndoˈ na cwilawa̱a̱ndya̱a̱ya jom.\\nMacanda̱ jom tseixmaaⁿ chaˈtso na jndo̱ˈ tsˈoom.\\nCwilˈuuya na quianlˈuaaⁿˈaⁿ ndoˈ cwilˈuuya ñˈoom ya cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ,\\nee jom tˈmaⁿ cwiluiiñê cantyja najneiⁿ ndoˈ chaˈtso nnda̱a̱ nntsˈaaⁿ.\\nTijoom cwintycwii cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ. Amén.\\n13 Quia joˈ cwii naⁿˈñeeⁿ na cwiluiitquiendye, tso no̱o̱ⁿ:\\n—Joo naⁿmˈaⁿˈ na cweeˈ liaa canchiiˈ teincoo, ¿aa matseiˈno̱ⁿˈ ljoˈ cwiluiindyena, ndoˈ yuu jnaⁿna?\\n14 Ndoˈ tsjo̱o̱ya nnom tsaⁿˈñeeⁿ:\\n—ˈU ta, mantyjiˈ.\\nNdoˈ jom tsoom no̱o̱ⁿ:\\n—Nmeiiⁿ joo nnˈaⁿ na jnda̱ jnaⁿndye nawiˈ tˈmaⁿ na teiˈnom. Jnda̱ jlaˈyuˈtyeⁿna ñˈeⁿ nqueⁿ na jñoom Catsmaⁿ na seiljoomˈm nˈomna ñequio nioomˈm. Joˈ na cweeˈna liaa canchiiˈ. 15 Mancˈe joˈ mˈaⁿna jo nnom tio yuu na wacatyeeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Naxuee natsjom cwindyeˈntjomna watsˈom cañoomˈluee. Ndoˈ nqueⁿ machˈeeⁿ cwenta joona. 16 Taxocˈomna na ñeˈjndoˈtina, meiⁿ na ñeˈcwetina ndaa. Taxocantyˈiaaˈti ñeˈquioomˈ nacjoona, meiⁿ na nntseicooñetinaˈ joona. 17 Ee nquii Catsmaⁿ na meintyjeeˈ ndyeyu jo nnom tio, jom nnteixˈeeⁿ joona. Chaˈna tsˈaⁿ na maleichuu canmaⁿ, nncjaachom joona yuu waa xo̱ˈtyeⁿ na xocantquieeˈ ndaatioo na mañequiaanaˈ na ticantycwii na wandoˈ tsˈaⁿ. Ndoˈ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom nncueeˈñê ndaanda̱a̱na.","num_words":483,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.228,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿Chiuuwaa nncw’aa’ñe ts’an COVID-19 ndo’ ljo’ ts’iaan’ na jndye nn’an jndý t’aa’ndyena juuna’? – Proyecto SALUS\\n¿Chiuuwaa nncw’aa’ñe ts’an COVID-19 ndo’ ljo’ ts’iaan’ na jndye nn’an jndý t’aa’ndyena juuna’?\\nNajndyee, teitquioo’ na nn’an wii na m’an tsjoom Wuhan, ndyuaa China, na wii coronaviru (COVID-19), ty’ena w’aats’ua yuu na cwileil’uandye quioo’ na m’an naquii’ ndaaluee, yuu na cwiiwil’uandye quioo’ na ndicwan tando’ na cwicwa’ nn’an, cha’xjen na nantyquie.\\nSaa chiuu na nntsjoomndyeya nn’an ñ’oom cantyja ‘naan‘ tycuwaa, jo’ teitquioo’ na ñ’een nn’an t’aa’ndyena tycuwaa, meiin ticwitquioo’ na ty’ena w’aats’ua.\\nLuaa ma’monna’ na nn’an jeen ya nla’t’omna ntycu, na nnt’uiina’ cwichen ts’an, mati quioo’ ndaa nncw’aañe tycuwaa ndanquia nntseicw’aañe juuna’ ts’an, meiin na luaa xocandaa nl’uu aa na mayuuchen.\\nNa wjaanty’ee ntycu naquii’ntaan nn’an, mach’eena’ na luaa, na nncjaameinntyjee’ ts’an nacañoom cwii ts’an na jndý mawii’, cha na chquio oo na matsaanñe ndo’ na nncwja ts’an tsioom ‘naan nasei na wjee na ñjom n’om ncjo.\\nTsioom ‘naan naseimeiin, ndaa nla’ndaa’na’ ljo’ na niom naquii’ ts’om ts’an, cha’na (n’om jndyee’ ts’an) quiaa na mawja ts’an jndye ñequio lue’ñom’m oo ‘ñom.\\nNa oowijndye nn’an na wii, ndýý nnts’aana’:\\nNa cjee wjaanty’ee viru, ma’monna’ na ljo’, ee na jndye nn’an, xco cwiw’aa’ndyena tycuwaa, na cwil’a nn’an na jnda mawii.\\nXjen na wando’ viru, cwinanna’ xjen na nncw’aa’ñe ts’an ndo’ na nncwiiween‘en juuna’, ma’monna’ cwii nnom na tijndei’na’, na nncwijndye ts’an na nncw’aa’ñe tycuwaa.\\nNaquii’ na nncw’aa’ñe ts’an ndo’ na nncwiiween‘en tycuwaa, jnda ma matseicw’aa’ñe juuna’ cwichen ts’an.\\nNa wjaawit’man tycuwaa, ma’monna’ na cjee wjaanty’eena’ xjen na jnachenna’ juuna’.\\nCha’tso ‘nanmeiin, cwit’moonna’ na cjee wjaanty’ee tycuwaa.\\nPrevAnterior¿Ljo’ jo’ coronavirus ndo’ ljo’ jo’ COVID-19?\\nSiguiente¿Chiuuwaa na nndaa nncw’aa’ndyo COVID-19 ndo’ chiuuwaa nndaa nnts’aaya cha na tixocat’uina’ ja?Next","num_words":265,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.23,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.754,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Xi tʼatsʼe jngo chjota: Je Jeobá tísíchikontʼain jmeni xi kiskoejian | Charles Molohan\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Octubre 2018\\nTʼEXKIAI NGA ÉN afrikáans albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental aymara azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún becol bengalí birmano boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel catalán cebuano checo chichewa chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chol chuvash cibemba cingalés citonga congo coreano criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice croata damara dangme danés digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga enzema eslovaco esloveno español estonio ewé finlandés fiyiano fon francés ga garífuna georgiano gokana guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu holandés húngaro ibanag ibo ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés kabiye kannada kaonde kekchí kikamba kikuyu kiluba kiniaruanda kirguís kiribatiano kirundi kisonge kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama lenguaje de señas sudafricano letón lingala lituano luganda lunda luo luvale macedonio malayo malayálam malgache mam mambue-lungu maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mongol more motu nepalés ngäbere (o guaymí) noruego náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua boliviano rumano ruso samoano sango sena sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco tagalo tai tamil tayik telugu tetum tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uzbeko uzbeko (alfabeto latino) vendal vietnamita waray-waray wolaita xhosa yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya\\nXI TʼATSʼE JNGO CHJOTA\\nJe Jeobá tísíchikontʼain jmeni xi kiskoejian\\nJé tsakʼéyanajmí Charles Molohan\\nNga nó 1939, ñandia kʼianga basennitje̱n tsakinyatjainjin, karro tsangínkoaijin kʼianga tsangínjin ya Joplin xi ya chrian tíjnale Misuri (Estados Unidos), kʼoa tsʼato jngo ora kinʼiaijin josaʼnda nga kichuijin. Kui xi koanmenajin nga tsín ʼya xi skoe̱najin nga kicho nikjayongijin tratado ya ngi xo̱ntjoale chjota. Kʼianga je jetʼanajin kjitʼanangi kinroanijin nga jeme sʼesén, kʼoa yaa kitsaojinjin xíngijin jñani nga tsakixuínjin. Ánni nga kʼoachon kitjo kʼinyasonnijin kʼoa nga kjitʼanangi kinixátíyasínijin. Sʼa xínyano ánni.\\nKʼIAA kitsian nga nó 1934, je xijchána Fred kao Edna Molohan tsakʼin, jekan nó tjínle nga testigole Jeobá ma nga kʼia. Nʼio tsjoa tjínna nga tsakakóyana xi tʼatsʼe Niná. Yaa koanjchínga ya Parsons, jngo ʼnde xi ya tíjnajin naxinandá Kansas. Ya jtín jñani tsakiyuijin me tongatsʼi je ndsʼee xi ya tjínle kjoachoya ya ngʼajmi xi ya bichó. Alikuikʼia kinichaijin kjoajtín kʼoa ntsjaintsjai kitjo kʼinyasuinjin je Énle Niná. Tobʼelañá, nga xoto kʼianga maxon yaa tsakʼinyasuinjin ya yandiaa, joma ndʼaibi kʼianga ya ʼmiyasoán jñani nʼio tjín je chjota. Sakʼoaa bijtanajin, tonga nga jefetʼanajin je pana nyʼán batsenajin.\\nYa jtín jñani tsakiyuijin tsee kijna je territoriole kʼoa nkjín naxinandáʼndí tjínle kʼoa kao granja. Kʼianga bʼailaijin je xo̱n xi Énle Niná yʼangini je chjota xi ya tsʼe, sakʼoaa kui tsjoánajin je tsojmi xi bʼéntje, chjao kʼoa saʼnda tsjoánajin je xo̱ʼnda̱ xi tjíokon. Choa tao̱n kisʼejnajin kʼoa je pana tongini kitsjoa je tao̱n xi koanchjén tʼatsʼe je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, kuinga nʼio tsakinyakaoninajin je tsojmi xi tsakʼainajin.\\nJe xijchána jngo gramofóno bʼa kʼianga fikakóyason. Alikui koanna kisichjén nga̱ tokʼiaa ʼndí kjiʼe̱, tonga nʼio koantsjoake nga tsakjayale je kjoanokjoayale ndsʼee Rutherford kʼianga mangínchon ijngokʼalaijin je chjota xi mandosinle Énle Niná.\\nJe xijchána kao an yaa tinyatʼalaijin je karronajin xi aparato tíjnasonle\\nJe pana yaa tsakʼéjnason ya sonngʼale je karronajin jngo aparato. Nʼio koanchjénnajin kʼianga tsakakoyasuinjin. Nga tosʼa bʼetsʼiakoaijin títjonkjoanla jngo canción nikjanaijin nga katanrʼoéle chjota kʼoa kʼiaa fayalaijin je kjoanokjoaya xi menajin nga katanrʼoé je chjota. Kʼianga jefetʼa kjoanokjoaya jebi kʼiaa bʼailaijin je chjota xi mandosinle xo̱n xi Énle Niná yʼangini.\\nYa Kansas jngo ʼnde tíjna xi Cherryvale ʼmi. Je policía xi ya tsʼe kʼoakitsole je pana nga likui koa̱n nga ya kuitsoya jñani síkjáya je chjota nga taingo. Tonga kʼoakitsole nga koa̱n xin kuitsoya, kʼoa pana yaa kisikájna je karro ya chrian jña tíjna je parque. Kʼoa yaa tsakjáyale je kjoanokjoaya jméni nga katanrʼoénile je chjota. Nʼio tsjoa kisʼe tokoan nga kʼoasʼin tsakʼinyasuinjin kao pana kʼoa kao je ndsʼe xi majchínga xi Jerry ʼmi.\\nKʼianga toje tífikjetʼa nó 1930, kjaʼaí sʼin tsakʼendajinjin josʼin tsakakoyasuinjin ya ʼnde jñani nga batiochjoa je chjota. Tojo kaxian nga títjon, ya Joplin (Misuri) tanjio binyátjainjin kʼoa nga tsín ʼya xi skoe̱najin toyaa nikjayongijin je tratado ya jchxo xo̱ntjoale je chjota. Kʼoa xi jema yaa tsaojin ijngokʼaijin xíngijin jñani chobanijin ánni nga jchanijin tsa ʼyani xi policía katsoa.\\nNga tikuini nó, ijngosa koya josʼin tsakʼinyasuinjin kuinga tsakimajtínjin ya yandiaa. Xo̱n tsakjatʼalaijin yaonajin nga katabenajin je chjota nga Énle Niná tiʼmiyasuinjin. Faʼaitsjenna kʼianga kʼoakinʼiaijin ya ʼndenajin. Je ndsʼee jngo xo̱n tsakjátʼale yaole xi “Je relijión jngoo che̱n kʼoa tobʼanachaa” tso. Yaa ndʼianajin kitjoni nga kʼoasʼin tsakʼemason, kʼoa tsʼatola jngo kilómetro basen nkjín ki kʼoa xijekoan jaʼaini. Ningalani tsín kitsaojin je chjota xi tsakatiochjoa, tonga nkjín koanni je chjota xi tokʼoakoanle.\\nKʼIANGA TOSʼA KITÍTJOAN KJOAJTÍNTSE\\nYaa Texas mangínjin je kjoajtíntse. Je pana yaa kisixá jñani bitjo je tren xi fi ya Misuri, Kansas kʼoa kao Texas, kuinga tsín jme xi nikʼéchjíninajin kʼianga mangínnixatʼaijin je xíngijin kʼoa kʼianga mangínjin kjoajtíntse. Je ndsʼe̱ mana xi majchínga xi Fred Wismar tsakʼin kao chjoónle xi Eulalie tsakʼin yaa tsakatío ya Temple (Texas). Je tsinina kʼiaa kiskotʼaya je Énle Niná kʼianga tokʼia tífitsʼia siglo 20, sʼa xti kʼianga kisʼenngindá, jmeni xi koanjinle kitsoyale je ndichja, jolani je mana. Nʼio nda tsabexkon je ndsʼee xi ya tsʼe Texas, jñani nga superintendente xi tsʼe circuito koan. Tsjoa kisatio tokuinjin nga ya mangínchonlaijin nga̱ nʼio ndʼé kʼoa tsjoa kisʼe kon ngantsjai. Kʼoati nʼio tsjoake koan je Énle Niná kʼoa nʼio nda tsakasenkaona kʼianga sʼa xtia.\\nKʼianga nó 1941, tren tsangínkoaijin kʼianga tsangínjin je kjoajtín xi kisʼejna ya San Luis (Misuri). Je xi tosʼa xti xin kinikatíonajin ánni nga koa̱n kuinóʼyanilaijin je kjoanokjoayale ndsʼee Rutherford xi “Je xtile Rey” tsakʼin. Tsʼatola 15,000 koannijin. Kʼianga jejetʼale kjoanokjoayale je ndsʼee Rutherford kao xi tsakinyakao kui kitsjoanajin je libro Hijos.\\nKʼianga sá abril nó 1943, jngo kjoajtíntse kisʼejnanajin xi “Llamada a la Acción” tsakʼin ya Coffeyville (Kansas), ninga tochoa koannijin alikui cha̱jinna kjoajtín jebi. Yaa kʼoatsakʼinnajin nga jesʼe̱jna je kjoajtín xi Skuela xi síchjine choʼndale Niná ʼmi. Kʼoati kʼia kitjo je foyeto xi kʼia koa̱nchjén xi 52 kjoaʼmiya tjínle. Nga tikuini nó kʼiaa jaʼa̱ títjoán ya plataforma. Kʼianga kisʼejna kjoajtíntse jebi kʼiaa kisʼe̱nngindá ya jñani tíjna jngo xjáonandá. Nʼio tsjoa kisʼe tokoán nga kʼia.\\nYAA KOANMENA KITSJOANGANʼIOA YA BETEL\\nKʼianga jetʼana secundaria nga nó 1951 kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi sʼian. Xi nʼio koanmena kuinga ya tsjoanganʼioa ya Betel, jñani kitsjoánganʼio je Jerry. Kuinga kisikasénña je solicitud ya Brooklyn. Kʼiaa kʼoatsakʼinna nga koa̱n kjuía ya Betel kʼianga 10 sá marzo nó 1952. Kʼianga kui kiskoejian jebi nʼio tsakasenkaona josʼin nga tijna ngixkon Niná.\\nKui xi koanmena nga ya sixá jñani bitjo je rebista kao libro. Tonga likui ya tsakatejna nga̱ yaa kitsjoanganʼioa jñani kjen je ndsʼee kʼoa xijekoan, yaa kitsjoanganʼioa jñani sʼenda je tsojmi xi bichiñá. Nʼio koantsjoake ngayeje jmeni xi kisʼian kʼoa nʼio tse jmeni xi koanna. Kʼoa nga kjaʼaí kjaʼaí ora kinixáijin ya jñani sʼenda je tsojmi xi bichiñá, koanʼana kʼianga nichxin nga kiskotʼaya ya Biblioteca xi tíjna ya Betel. Kʼianga kʼoakisʼian nʼio kisʼejna je kjoamiyo xi tjínna kao Jeobá kʼoa kao je kjoamakjainna, kʼoa tosi tonda koanmena nga ya kitsjoanganʼioa ya Betel. Je Jerry kʼiaa kitjoni ya Betel nga nó 1949. Jngo tichjaa chixankao xi Patricia ʼmi, kʼoa ya Brooklyn tsakatio. Kʼianga tosʼa kichoa ya Betel nʼio kitsjoanganʼiona je Jerry kao Patricia.\\nKʼianga jeya tijna Betel, je ndsʼee kʼoasʼin tsakʼéndajin nga ngisa nkjín katamani xi Betel koaini xi tsjoá je kjoanokjoaya nga xki̱ nó ya jtín xi 322 kilómetro kjin tjío (200 milla). Jngo ora tsjoá kjoanokjoaya kʼoa fitsoyason kao je ndsʼee. Kʼoati tsʼakaona nga kia tsanda an. Kʼianga sʼa títjon nʼio kitsokjoan. Me to tren kikaontsje. Ñandia, kʼianga taingo koanxon nga nó 1954 nga cha̱nnyʼán nga toje tifiña ya Nueva York, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jekoa̱nnjio kuichoa ya Betel. Tonga jngo ntjao̱nʼio kitjo kao nyʼán xi kisikitsón je motorle tren. Kʼoa kʼiani nga lune kichoa ya Nueva York, las cincola nga tanjioya kʼoa kʼiaa kikoa je metro xi ya fi Brooklyn, ninga jekoanngatsʼuí kichoa kʼoa aonyana nga̱ tsín tsakajnafe bʼajnda nitje̱n, tonga tokjoan kisixáña. Ningalani kui kjoa jebi jaʼatojin sakʼoa, tonga tsjoa kisʼe je tokoan nga tsakasenkoa je ndsʼee kʼoa nʼio nkjín miyo kisʼena ya jtín jñani kitsjoa kjoanokjoaya.\\nKʼianga tibiyondaijin nga kuinókjoayaijin ya WBBR\\nKʼoatsakʼinna nga ya koatenajinle je ndsʼee xi kʼoasʼín cho̱ya josʼin chotʼayá je Biblia ya radio xi WBBR tsakʼin. Nga kʼia yaa tsakatio xi majaoni piso ya jngo ndʼia xi ya calle Columbia Heights tíjna. Kʼoati ya kitsjoanganʼio je ndsʼee A. H. Macmillan, xi Mac tsakʼinlaijin. Nkjín nó nga ya tsakʼejna Betel, kʼoa nʼio nda choa̱ tsakʼéjnanajin xi tosʼa choatsenajin nga ya tiyuijin.\\nKinikʼabísonníjin je xo̱n xi nchja̱ni jmeni xi kinokjoayaijin ya WBBR\\nKʼianga nó 1958 yaa kitsjoanganʼioa ya Skuela xi tsʼe Galaad. Kui xi kisʼian nga tsakationda xo̱nle je misionero nga koa̱n kjoaʼasʼen ya naxinandá jñani nikasén. Nga kui nó nʼio chjí nga avión mangínkoaa, kuinga tochoa koanni je misionero xi kui kikao. Me tongatsʼi xi ya ki África kʼoa ya Lejano Oriente xi kui kikao je chitso xi chʼá fikao. Kʼianga likui tinʼio chjí koanni je boletole avión, kui kikao je ndsʼee jñani kinikasén.\\nNga satíonda je diploma xi bʼaile xi jefetʼale Skuela xi tsʼe Galaad\\nNGA TSANGÍNJIN KJOAJTÍNTSE\\nKʼianga nó 1960, kui xá kisʼian nga tsakʼendajian jókjoan je avión xi kikao je ndsʼee xi kitjoni Estados Unidos nga ki ya Europa jñani kisatio je kjoajtíntse xi nkjín naxinandá kicho. Kʼoati jngo avión kikoa xi ya Nueva York kitjoni kʼoa xi ya ki ya naxinandá Hamburgo (Alemania). Kʼianga jejetʼa je kjoajtíntse, kao ngi jan betelita jngo karro tsangínkoaijin ya Italia kʼoa yaa tsangínjin ya sucursal xi tíjna ya Roma. Xijekoan, yaa Francia tsangínjin, kitjatoníjin jñani tjío je nindo xi Pirineos ʼmi kʼoa xijekoan, kichoníjin ya España jñani tsín kitjoʼndele tsakai je ndsʼee nga kitsoyason. Nʼio tsjoa kisʼe je tokuinjin nga tsaʼyaxkuinjin je ndsʼee xi Barcelona tsʼe, toʼmaa tsakʼaikʼalaijin je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa. Xijekoan, yaa Ámsterdam tsangínjin kʼoa kʼiaa kinroa ijngokʼaijin ya Nueva York.\\nJngo nó koanskanni, kui tsakʼendajian josʼin nga koai je ndsʼee xi 583 mani xi kjaʼaí kjaʼaí sucursal koaini ya kjoajtíntse xi kisatio jñani nkjín naxinandá kicho xi “Buenas Nuevas Eternas” tsakʼin xi kʼia kisatio nga nó 1963. Kjoajtíntse jebi yaa kisatio ya Europa, Asia kao ya Pacífico sur. Xi tojetʼani yaa kisatio ya Honolulú (Hawái) kʼoa kao Pasadena (California). Kʼoati kʼoasʼin kisʼendajin nga ya kjoaʼa je ndsʼee ya Líbano kao Jordania nga skótʼayason jochon ʼnde xi síkʼaxki̱ je Biblia. Tongini tsakindaijin je boletole avión xi koaikao je ndsʼee kʼoa tongini tsakijnyisjaijin jñani koationi. Tonga kʼoati tsakationdaijin je xo̱n xi koanchjénle nga xin naxinandá ki.\\nNGA JEJAO KOANNIJIN\\nNʼio tjínle kjoandosin xi kao an jmeni xi koan nga nó 1963. Kʼiaa chixan nga 29 sá junio, kao jngo tichjaa xi ya tsʼe Misuri xi Lila Rogers ʼmi, xi jejan nó nga ya Betel tíjna. Jngo xomana nga koanskanni yaa tsangínjin ya Grecia, Egipto kao ya Líbano. Kʼoati kitjato ngotjuijin ya Jordania. Nga kʼia tsín tjoʼndele nga tsoyason je ndsʼee, kʼoati tsín kitjoʼndele nga ya kicho je xi testigole Jeobá ma xi xin tsʼe, kʼoa kui kinikjaʼaitsjainjin jókoa̱n nga ya kuichuijin. Tokʼoakoannajin nga ya tjíokʼa je ndsʼee kʼoa nga jngo xo̱n yʼa xi i̱ tso: “Jótondani nga jaʼao, testigole Jeobá”. Nʼio tsjoa kisʼe tokuinjin nga ya kichuijin ʼnde xi síkʼaxki̱ Biblia, jñani tsakatio xi chjotatítjon koan nichxin kjoatse, jña tsakakóyason je Jesús kao je pastrole kʼoa jñani kinroani je kjoamakjain xi kixi kʼoa nga tíbichó ndʼai “jña saʼnda fetʼani sonʼnde” (Hech. 13:47).\\nJe 55 nó nga chixainjin, kʼoa je Lila nʼio títsjoánganʼiona. Nkjín kʼa tsangínjin ya España kao Portugal. Nga kʼia tsín tjoʼndele je ndsʼee kʼianga tsoyason. Tonga nga kichuijin tsakʼainganʼiolaijin, kichʼalaijin je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa kʼoa tsakinyakaoníjin jmesani xi koanchjénle. Saʼnda tsangín nixatʼaníjin je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya ya naxinandá Cádiz (España). Nʼio tsjoa koanna nga koan kitsjoa jngoa kjoanokjoaya xi kitsjoanganʼiole.\\nNga timangínjin kjoajtíntse xi “Paz en la Tierra” tsakʼin nga nó 1969 kao Patricia kʼoa kao Jerry Molohan\\nNʼio tsjoa tjín tokoan nga saʼnda tjen nó 1963 titsjoanganʼioa nga sʼendajin josʼin fi je ndsʼee ya kjoajtíntse jñani nkjín naxinandá fichó, jolani ya África, América Central kao América del Sur, Australia, Europa, Hawái, Lejano Oriente, Nueva Zelanda kʼoa kao Puerto Rico. Jenʼio nkjín kjoajtíntse mangínjin xi tsínkʼia chajinnajin, jolani xi kisʼejna ya Varsovila (Polonia) kʼianga nó 1989. Nkjín ndsʼee xi Rusia tsʼe xi tokʼia kicho títjon kjoajtíntse jebi. Tjínkʼa xi nkjín nó tsakatioʼya ndoyá ya jñani kjinentsja je Unión Soviética xi totʼatsʼe kjoamakjainle.\\nJmesani xi kʼoati tsjoachaijin nga nʼiaijin kuinga mangínnixatʼaijin je ndsʼee xi tjío ya Betel kao misionero xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Jñani tojetʼani nga tsangínjin yaa Corea del Sur kʼoa 50 ndsʼee tsaʼyaxkuinjin xi ndoyá tjíoʼya ya naxinandá Suwon. Tsjoa tjío kon ngatsʼi kʼoa kui xi mele nga koationdái nga sixále je Jeobá. Nʼio kitsjoanganʼionajin nga tsaʼyaxkuinjin ndsʼee jebi (Rom. 1:11, 12).\\nTSJOA MANA NGA KJIMANKJÍN JE XI TJÍOSÍXÁLE NINÁ\\nJokji tífaʼato nó, tiʼbeña nga kjimankjínya je xi tjíosíxále Jeobá. Kʼianga kisʼe̱nngindá nga nó 1943 to 100,000 mani je xi tsoyason. Kʼoa ndʼai jetsʼato 8,000,000 mañá xi nixálee Jeobá xi jetsʼato 240 naxinandá tiyoaa. Kʼoati bʼailee kjoanda je ndsʼee xi misionero ma kʼianga kʼoasʼin tjíotsjoánganʼio. Nʼio tsjoa tjínna kʼianga jenkjín nó nga titsjoanganʼiole je ndsʼee jebi kʼoa nga basenkoa nga fi ya naxinandá jñani nikasén.\\nNʼio tsjoa tjín tokoan nga Jeobá tisixále josaʼnda nga sʼa xtia kʼoa nga kisikasén je solicitud nga ya Betel tsjoanganʼioa. Nda nga kʼia, je Jeobá nʼio tísíchikontʼainna. Nʼio tsjoa tjínnajin nga Betel tiyuijin, tonga kʼoati tsjoa manajin nga nkjín jtín jñani tibʼainganʼiuijin ya Brooklyn kʼoa nga nkjín miyo tjínnajin.\\nTojo Betel tinixálaijin je Jeobá kʼoa nʼio tsjoánganʼiona je Lila. Jetsʼato 84 nóna, tonga nda tisixá. Yaa tsjoanganʼioa jñani fichó je xo̱n xi síkasén je ndsʼee.\\nKao je Lila ndʼaibi\\nNʼio tsjoa sʼená nga ya tiyojiaan je naxinandále Jeobá kʼoa nga tíbitjoson jmeni xi tso Malaquías 3:18: “Kʼoa jon jchaa ijngokʼangáño, nga tsín mangóson je chjota xi kixi kao chjotatsʼen, kao xi síxále Niná kʼoa kao xi tsín síxále”. Jokji tífaʼa je nichxin, tiʼyañá nga sa chʼao sa chʼao kjimachon je sonʼnde xi je Na̱i kjinentsja kʼoa je chjota tsínle kjoachoya kʼoa likui tsjoa tjíole. Tonga ñá xi tsjoachaa je Jeobá kʼoa xi nixálee, tsjoa tjío tokoán ninga ñʼai chon nichxin xi tiyoaa ndʼai, nga̱ tjínná kjoachoya nga nda kuiyoaa nichxin xi nroaján. Nʼio tse kjoanda tjínná nga ʼmiyalee je chjota tʼatsʼe je Chjotaxále Niná (Mat. 24:14). Jeme nga je Chjotaxále Niná kjoaʼaxin jmeni xi chon je sonʼnde kʼoa nga ʼndenaxó si̱kao. Tichoyalee nichxin jebi, nga kʼia xi choʼndale Jeobá maa likui tichʼin sʼe̱niná kʼoa kuiyoñá ngantsjai nichxin.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Je Jeobá tísíchikontʼain jmeni xi kiskoejian\\nnó 1918: jngo siento nó jejaʼato\\nKui xi ñaki kʼoatjín kʼoakuixoán\\nKui koakoyaa je xi ñaki kixi\\nXI TʼATSʼE JNGO CHJOTA Je Jeobá tísíchikontʼain jmeni xi kiskoejian\\nSi̱nʼiotʼaa je Ngʼajko̱ná, je Cristo\\nJósʼiaan nga nyʼán sʼe̱ tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin tiyoaa\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Octubre 2018\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Octubre 2018\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Octubre 2018\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Octubre 2018\\nNʼio tse kjoanda tjenkao nga ya ñatjen nixá kao chjota xi nda tjíosíxále Niná","num_words":2506,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Tjínkʼa xi kjonangi: Proverbios 24:16 Itso: “Tsakui nichxin saʼnda ñato kʼa ska̱ je chjota xi kixi, tonga kuisótjenni”. A kui xotsole texto jebi nga síchatʼale Niná jngo chjota xi ngotjo ngosa bajngijéeni\\nTʼEXKIAI NGA ÉN Chiga Havu abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental asamés aucano aymara ayá azerí bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino minnán de Taiwán chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés cibemba cinamwanga cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu diula duala efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hmong (blanco) holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge kituba konkani (alfabeto latino) krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lari lengua de señas argentina lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas italiano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lolo lomue luganda lunda luo macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu manyawa mapudungún maratí marshalés mashi maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir sena sena senga sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi songomeno sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tayik telugu tetum tewe tigriña tivo tlapaneco tojolabal tongano tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vascuence vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nProverbios 24:16 Itso: “Tsakui nichxin saʼnda ñato kʼa ska̱ je chjota xi kixi, tonga kuisótjenni”. A kui xotsole texto jebi nga síchatʼale Niná jngo chjota xi ngotjo ngosa bajngijéeni\\nAli tsakuijin nchja̱ni versículo jebi, jé nchja̱ni xi kjitʼa kjoa faʼatojin tonga chókjoajinle.\\nNga ngisa nda koa̱njinná, itso versículo xi ngikʼa: “Alikuijin xi chʼaotjín bʼendajin ya chrian ndʼiale chjota xi kixi, alijojin nikoai ʼnde jña síkjáya. Tsakui nichxin saʼnda ñato kʼa ska̱ je chjota xi kixi, tonga kuisótjenni; tonga je chjotatsʼen jé kjoañʼai sikaténgi. Kʼianga ska̱ je kontrali, ali tsjoajin mali; kʼoa kʼianga sa̱téngi, ali tsjoajin male ni̱ma̱li” (Prov. 24:15-17).\\nTjínkʼa je chjota xi kʼoatso nga ya versículo 16 jé xotsole je chjota xi jée tsaojin tonga xi nda batio ijngokʼani ngixko̱n Niná. Jao naʼmi xi Gran Bretaña tsʼe kʼoakitso nga “tjín je xi tsoyason, xi tsakatio ngasʼa kʼoa xi tjío ndʼaibi xi kʼoasʼin majinle texto jebi”. Je naʼmi jebi kʼoati i̱ kitso: “Tsa kʼoalanisʼin tínchja̱ni texto jebi, tojo tsjoakejin koa̱n Niná jngo xi nda chjota kʼiatsa ai jée koa̱njngí kʼoa skanni kʼoamale jmeni xi sʼín kʼianga ñandia ñandia bajngijée”. Je kjoafaʼaitsjen jebi sasénle je chjota xi tsín bʼénele yaole nga síkʼéjna xi chʼaotjín, nga̱ kʼoajinsʼin síkjaʼaitsjen nga sichatʼale Niná nga ñandia ñandia koa̱njngijée.\\nTonga ali tsakuijin jebi xi tínchja̱ni ya versículo 16.\\nJe én hebreo xi “ska̱” sʼin faʼatoya xi faʼaitʼa ya versículo 16 kao 17, nkjín koya josʼin tsoyanile. Kʼoati kui xotsole nga ñaki tsoaa. Tobʼelañá, joma jngo nra̱ja̱ xi katsʼotjen ya yandiaa, joma jngo xi ndʼiale kajenngi kʼoa joma nga kajinʼnde jngo la̱jao̱ (Deut. 22:4, 8; Amós 9:9). Je én jebi sakʼoaa totsoyanile jme xi nchja̱ni, jolani nga i̱ tso texto jebi: “Kʼianga sasénle je Jeobá josʼín jngo chjota, jé bándiaale. Ninga ska̱, alikui toya koájnatsʼotjen, nga̱ jé Jeobá kitsoa ntsja” (Sal. 37:23, 24; Prov. 11:5; 17:20).\\nJe libro xi Comentario Bíblico Beacon ʼmi, kʼoatso nga je én hebreo xi “ska̱” sʼin faʼatoya, ali tsakuijin xotsole kʼianga jée tsaojiaan. Xi ijngosani, ijngo chjota xi Biblia kotʼayason itso tʼatsʼe versículo 16: “Toxitsjoa kʼoa tiñájin si̱kiʼaonñá yaoná tsa josi̱koaa je naxinandále Niná, nga̱ njengile yaole je, kʼoa je chjotatsʼen mai”.\\nYa Proverbios 24:16, ali tsakuijin tínchja̱ni kʼianga jée tsaojiaan, kui tínchja̱ni kʼianga kjoa bitjatojiaan. Nichxin xi tiyoaa ndʼai, tsakui nichxin nkjín kʼa kjoa kjoaʼatojin je chjota xi kixi. Tobʼelañá, tsa chʼin kʼoetʼale, tsa chjotaxá koaitjenngike kʼoa tsa kjaʼaísa kjoa kjoaʼatojin. Tonga kʼoati koa̱n kʼoejngo kon nga je Niná tsjoánganʼiole. Koasenkao nga chókjoajinle je kjoa xi kjoaʼatojin. Jméni xi binyakao je xi Niná síxále kʼianga me tokjitʼa nga nda bichótsjoá jmeni xi sʼín. Ya Biblia kʼoatso nga je Jeobá basenkao je xi jeme tsao kʼoa kjomitjen je xi aon tjío ni̱ma̱le (Sal. 41:1-3; 145:14-19).\\nJe xi kixi alikui tsjoa male kʼianga kjoa faʼatojin xi kjaʼaí. Tonga tsjoa sʼe kon kʼianga be nga nda koatio je xi tsokjónke Niná xi kixi (Job 31:3-6; Sal. 27:5, 6; Ecl. 8:11-13).\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Tjínkʼa xi kjonangi\\nTjínkʼa xi kjonangi, diciembre 2020\\nw20 diciembre p. 15\\nTjínkʼa xi kjonangi, marzo 2020\\nTjínkʼa xi kjonangi (diciembre 2019)","num_words":960,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.039,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"“Nroanrʼoe ijngokʼanáo” | Kjoaʼmiya xi chotʼaya\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 26\\n“Nroanrʼoe ijngokʼanáo kʼoa an kjuíkon ijngokʼano” (MAL. 3:7).\\nKJOAJNDA 102 Kuinyakoaa je xi tsínle nganʼio\\n1. Jósʼe kon Jeobá kʼianga síchriantʼa ijngokʼanile je choʼndale xi jekisikjin tsakai.\\nTOJOSʼIN tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, je Jeobá yaa síngósonkao yaole jngo chjota xi nda síkuinda barréle kʼoa básjai je xi cha. Ñandia nga i̱ kitsole je chjota israelita xi kisikjinle: “Nroanrʼoe ijngokʼanáo kʼoa an kjuíkon ijngokʼano”. Kʼoa tojo kʼoatjín kon ndʼaibi, nga̱ itso: “Ali bʼantjaiyajian” (Mal. 3:6, 7). Xi ijngosani, je Jesús kʼoakitso nga je Jeobá kao ánkje tsjoa satío kon kʼianga jngo choʼndale Niná síchriantʼa ijngokʼanile (Luc. 15:10, 32).\\n2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.\\n2 I̱ kjoaʼmiya jebi jan choa̱ xi tsakatío Jesús chótʼayajiaan xi kui ngisa nchja̱ni tʼatsʼe xi jekisikjinle Jeobá. Jchañá jósʼin koa̱n kuinyakoaa nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá kʼoa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga kʼoainganʼiolee.\\nKJOÁSJEE JE TAO̱N XI KICHA\\n3, 4. Tojo tso Lucas 15:8-10, ánni nga nʼio tsakásjaini chjoón jebi je tao̱nle xi kicha.\\n3 Tjínnele si̱kʼayaa nichxin nga kjoásjee je xi mele nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá. Ya Evangelio xi tsʼe Lucas, jngo choa̱ faʼaitʼa xi kitso je Jesús tʼatsʼe jngo chjoón xi jngo tao̱nchxoa kisicha. Je xi ngisa tínchja̱ni choa̱ jebi kuinga básjai josaʼnda nga sokóle (tʼexkiai Lucas 15:8-10). *\\n4 Kʼianga nichxinle Jesús, nga bixan je yánchjín xi Judea tsʼe, tjínkʼa na̱ xi te tao̱nchxoa xi dracma ʼmi kitsjoale xtiyánchjínle. Tsakui nichxin kui tao̱n jebi xi kisicha je chjoón xi kinchja̱ni Jesús. Tobʼelañá, tsa kiskajinʼnde tao̱nle chjoón jebi, tsín koansjaile ningalani tsakaká lʼí. Tsakui nichxin likui nʼio kisiʼisen je lʼí xi tsakaká. Kuinga bʼéchani ngakjijnda ndʼiale. Chaan be nga fate kji xi tíjnajin je tjé xi bʼéxkó kʼoa kʼoasʼin masjainile je tao̱nchxoale. Je Jesús kʼoakitso nga nʼio tsjoa sʼe kon chjoón jebi, kʼoa nchjaale je yánchjín miyole kao yánchjín ndaindʼiale nga bʼéyanajmíle nga jemasjainile je tao̱nle.\\n5. Ánni nga tse kjoama̱ sʼengini nga fasjee xi jekisikatío xále Niná.\\n5 Je choa̱ xi tsakʼéjna Jesús kui bakóyaná nga tse kjoama̱ sʼengi nga masjainá tsa jmeni xi cha. Kʼoakjoán tima kʼianga fasjee xi jekisikatío xále Niná. Tsakui nichxin jenkjín nó nga tsín tisísinni tʼatsʼe Niná. Tsa xin ʼnde tjío ndʼaibi jñani tsín ʼya ndsʼee bexkon. Tonga alikui jao tjín tokoán nga tjíokʼa xi mele sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá. Kui xi mele nga sixá ijngokʼanile Niná, tonga nganʼio machjénle.\\n6. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼioá ngatsʼiaa nga kjoásjee xi jekisikatío xále Niná.\\n6 Koaan kjoásjee ngatsʼiaa xi jekisikatío xále Niná. Jolani je xi xínkjín mani, xi chjotajchínga sʼin tjío, je precursor kʼoa kao publicador. A tíjnaná jngo miyo kʼoa tsa xi xíngiaa mani xi jekisikʼéjna xále Niná. A kajinñá xi jekisikatío xále Niná kʼianga ʼmiyasoán jña nʼio tjín chjota kʼoa tsa kʼiaje̱ nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia ʼmiyasoán. Tsa mele nga ʼya xi kuichosíxatʼa kʼoa tsa kʼoakuitsoná joʼmi, jñani tsʼe kʼoa tsa tsjoáná númerole teléfonole kʼoakʼuínlee nga je xi chjotajchínga sʼin tjío si̱kʼatolee én jebi. Kʼoati kuenta sʼiaan tsa tsjoáʼnde kjoatéxoma jñani tsaan nga koa̱n kʼoasʼiaan.\\n7. Jmé xi bakóyaná jotso je xi chjotajchínga sʼin tíjna, xi Thomas ʼmi.\\n7 Jmé xi koa̱n sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koasjai je xi mele nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá. Kataʼyala jotso jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna ya España, xi Thomas ʼmi. * Tsʼato 40 ndsʼee xi jekisikatío xále Niná tsakasenkao. Itso: “Xi títjon sʼian kuinga kjonangile je ndsʼee kao tichjaa tsa be jñani tjío xi jekisikatío xále Niná, kʼoa tsa maije̱ kjonangile je ndsʼee tsa faʼaitsjenle tʼatsʼe jngo chjota xi tsín tibichóni kjoajtín. Me tongatsʼi nga kao kjoatsjoa tsjoánganʼio nga fasjee xi jekisikatío xále Niná. Kʼianga fisixatʼa je ndsʼee kʼoa tsa tichjaa xi jekisikatío xále Niná, kjonangile tʼatsʼe xtile kʼoa tsa tʼatsʼe xínkjín. Tjínkʼa xi kikao xtile kjoajtín ngasʼa, kʼoa tsa saʼnda jekitsoyason. Kʼoati koa̱n kuinyakoaa tsanda je nga katasíxá ijngokʼanile Jeobá”.\\nKUINYAKOAA XI JEKISIKJIN NGA JE JEOBÁ KATASÍXÁ IJNGOKʼANILE\\n8. Tojo tso Lucas 15:17-24, jókisikao je nʼaile ti xi kʼoakoannile jmeni xi kisʼin.\\n8 Jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tsa mená kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná. Kataʼyala jme xi bakóyaná je choa̱le ti xi ki (tʼexkiai Lucas 15:17-24). * Je Jesús kʼoakitso nga kʼoamanile ti jebi jme xi kisʼin kʼoa fi ijngokʼani ndʼiale. Kʼoa je nʼaile ndi̱toon fikʼáya je tile kʼianga be, tsoakjá kʼoa kʼoatsole nga tojo tsjoake. Je ti jebi kʼoamanile jme xi kisʼin kʼoa kʼoatso nga tsín tibakinnile nga tile kuitsole. Je nʼaile nroajen ndáxko̱n nga kʼoatsole je ʼndíle nga kʼoamanile jmeni xi kisʼin. Kuinga jngo sʼuí bʼéjnani kʼoa kʼoatsole je choʼndale nga kui najño katatsjoále je xi ngisasa nda kji. Kʼoasʼin bakóni nga ʼndíle mani kʼoa nga tsjoake, nga tsín jochoʼnda sʼin bekon.\\n9. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná nga katasíchriantʼa ijngokʼanile Jeobá (chótsenlai je recuadro “ Jósʼin kuinyakoaa je xi mele nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá”).\\n9 Je Jeobá yaa mangóson je nʼaile ti xi kinchja̱ni Jesús. Tojo tsjoake je choʼndale xi jekisikjin kʼoa kui xi mele nga je katasíxá ijngokʼanile. Kʼiatsa chjénngilee je Jeobá koaan kuisenkoaa xi jekisikjin. Kuinga machjénni nga tsejta katamaa, nga si̱jinlee yaoná jotjío kon kʼoa koakolee kjoatsjoacha. Ánni machjénsíni nga kʼoasʼiaan, kʼoa jósʼin koakoá kjoatsejta, nga si̱jinlee yaoná jotjío kon kʼoa nga koakolee kjoatsjoacha.\\nJósʼin kuinyakoaa je xi mele nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá\\n(Chótsenlai párrafo 9) *\\nMe tongatsʼi xi jekisikatío xále Niná nga miyo machjénle xi tsjoánganʼiole. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa.\\nKoaan kuinókjoalee kʼoa koaan nkjín kʼa kjuinnixatʼaa.\\nKoakolee nga tsjoacha kjoaixiaa kʼoa kʼoakʼuínlee nga tsjoake Jeobá kao je ndsʼee.\\nNda kuinóʼyalee nga kʼoeyanajmíná jme kjoa xi tífaʼatojin, si̱jinlee yaoná jotjín kon kʼoa alikui tokjoan kjaʼaísʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe.\\n10. Ánni machjénsíni nga tsejta katamaa kʼianga kuisenkoaa xi jekisikatío xále Niná.\\n10 Machjén nga tsejta koaan nga̱ nichxin machjénle ndsʼee nga nda kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Jeobá. Nga koan kisichriantʼa ijngokʼanile Jeobá, nʼio nkjín ndsʼee xi kʼoatso nga nkjín kʼa kichosíxatʼa je xi chjotajchínga sʼin tjío kao xi ngikʼa ndsʼee. Jngo tichjaa xi Nancy ʼmi, xi Asia tsʼe, itso: “Nʼio tsakasenkaona jngo miyona ya jinjtín. Jo ndichja sʼin tsabekonna. Kjitʼaa kisikjaʼaitsjenna jokji tsjoa kisatio tokuinjin nga ñatjen tsakitsomaijin. Kʼianga tsakʼeyanajmíle jotjín tokoan, ngasin nganda kinrʼoéna kʼoa kitsjoana kjoafaʼaitsjen. Tsakakó nga miyona ma kjoaixi kʼoa tsakasenkaona ngantsjai”.\\n11. Ánni nga tjínnenile si̱jinlee yaoná jotjín kon jngo ndsʼee xi tjínngijti kon.\\n11 Nga nijinlee yaoná josatío kon xi ngikʼa yaa mangóson joni xki xi síndaya jñani miʼoaan. Tjínkʼa xi kui kisikjinni nga tjín xi kisikiʼaon kjoafaʼaitsjenle ya jinjtín, kʼoa jenkjín nó nga tjíongijti kon. Kuinga tsín titsoni kon nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá. Kʼoa tjínjinkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín kixi tíjna jme xi koantʼain. Tsakui nichxin machjén nga ʼya xi kjuinrʼoéle kʼoa sijinle yaole jotjín kon (Sant. 1:19). Jngo tichjaa xi María ʼmi, xi kisikʼéjna choatse xále Niná, itso: “Koanmena nga jngo miyo tsakʼeyanajmíle jotjín tokoan, xi koasenkaona kʼoa xi tsjoánganʼiona”.\\n12. Ánni kʼoatsoni je Biblia nga ya mangóson jngo nʼó je kjoatsjoachale Jeobá.\\n12 Je Biblia kʼoatso nga je kjoatsjoachale Jeobá yaa mangóson joni jngo nʼó. Ánni nga kui síngósonkaoni. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tikjaʼaitsjenlai tsa jngo nga̱jao̱ xi nʼio na̱nga̱ ska̱yai, kʼoa tsa tsín tikoa̱n kuitjoni, tokʼiajin nga koa̱n kuitjui tsa ʼya xi jngo nʼó sikʼatjenli. Tikʼoasʼinni, je Jeobá i kitso tʼatsʼe chjota israelita xi kisikjinle: “Tosi tonda kiskenʼndóa [...] kao nʼó xi kjoatsjoacha tjenkao” (Os. 11:4). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá tojo kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe xi jekisikjinle, xi tse kjoanikjáojin tjínle. Mele koasenkao nga katasíchriantʼa ijngokʼale kʼoa nga katabe nga tsjoake. Je Jeobá koaanle ñá sichjénná nga kuinyakoaa.\\n13. Jngo choa̱ tʼeyanajmí josʼin bichómani nga bakolee kjoatsjoacha xi jekisikatío xále Niná.\\n13 Nʼio tjínle kjoandosin nga kʼoakʼuínlee xi jekisikjin nga tojo tsjoake je Jeob�� kʼoa nga tojo tsjoachaa tsanda ñá. Je Pablo, xi jenása kinikʼaxkiaa ya kjoaʼmiya xi ijngo, tsʼato 30 nó nga tsínti Niná kisixánile. Itso: “Ñandia nga tanjio, jngo tichjaa xi jejchínga kisatejian, kisitiʼndana kʼoa kichokajin ni̱ma̱na josʼin tsakjákaonajmína, ñaki kinroajen ndáxkoan jokitsona. Kʼoakixinle nga je Jeobá kisikasén nga kichokjákaonajmína. Saʼnda nga kʼia, koanmena kisichriantʼa ijngokʼanile Jeobá”.\\nKAO KJOATSJOACHA KUINYAKOAA XI NGANʼIO MACHJÉNLE\\n14. Tojo tso Lucas 15:4, 5, jmé xi sʼín je chjota xi barré koʼnda kʼianga jemasjaile barré xi cha.\\n14 Kʼianga faʼaijin ijngokʼani naxinandále Niná xi jekisikjin, machjén nga tosi tonda kuinyakoaa kʼoa kʼoainganʼiolee. Tsakui nichxin kʼoatjío kon jokisʼe kon ti xi kinchja̱ni je Jesús. Kʼoa nga tosʼa faʼaijin ijngokʼani naxinandále Niná, machjén nga sichriantʼa ijngokʼale Jeobá. Kuinga machjénsíni nga kuinyakoaa nga nʼio katasatío ijngokʼa kjoamakjainle. Kʼianga kitsoya je Jesús tʼatsʼe barré xi kicha, kʼoakitso nga je xi koʼnda básonxja kʼoa fikao ngindiani jña tjío xikʼa barré. Je chjota xi koʼnda jekisikʼaya nichxin kʼoa tsee kjoama̱ tsakʼéngi nga koansjaile. Tonga be nga tjínnele koasenkao nga̱ tsín chókjoale nga toje (tʼexkiai Lucas 15:4, 5). *\\n15. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je xi nganʼio machjénle nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá (chótsenlai je recuadro “ Je folleto xi nʼio nda basenkaoná”).\\n15 Tsakui nichxin machjén nga si̱kʼayalee nichxinná kao nganʼioná xi jekisikatío xále Niná nga katasímiyo ijngokʼa je Jeobá (Rom. 15:1). Kui koasenkaoná je nganʼiotsjele Jeobá, je Biblia kao xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna itso: “Kʼianga faʼai ijngokʼa jinnaxinandále Niná, me tongatsʼi nga machjénle nga sa̱kóya ijngokʼale Biblia”. * Kao kjoatsjoa si̱tjosoán tsa ñá kʼoakuitsoná xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná. Je ndsʼee xi saje kanikʼaxkiaa itsosa: “Miyo machjénle xi jekisikatío xále Niná, kuinga machjénni nga simiyo je ndsʼee xi kuitsoyale ánni nga koa̱n sinʼiotʼani”.\\nJe folleto xi nʼio nda basenkaoná\\nJe folleto xi Jehová desea que vuelva ʼmi kuinyakao xi jekisikatío xále Niná nga koa̱nmele sixá ijngokʼanile Niná.\\nJe María, xi jesa kanikʼaxkiaa, itso: “Nga tsakʼexkia folleto jebi koanjinna nga tsjoakena je Jeobá, kʼoa nga mele koasenkaona ngantsjai”.\\nJe Flora, xi Camerún tsʼe, itso: “Nʼio tsakasenkaona jmeni xi tso ya parte 4 xi tsʼe folleto Jehová desea que vuelva. Tsakasenkaona nga kitso tokoan tsakʼetsʼoale je Jeobá, kʼoa xijekoan, tsakʼeyanajmíle kjoa xi tifaʼatojian je xi chjotajchínga sʼin tjío xi saje nʼio tsakinyakaona”.\\nJe Tatyana, xi Bulgaria tsʼe, itso: “Kʼoakisʼe tokoan joni tsa ñaki an kiskina Jeobá je folleto jebi. Koanjinna nga mandosinle tʼatsʼe choʼndale xi jekisikjin, kʼoa nga tsínkui kuenta sʼín anni nga kisikjinni”.\\nSʼEE KJOATSJOA YA NGʼAJMI KAO I̱ SONʼNDE\\n16. Jósʼin ʼyañá nga binyakaoná je ánkje.\\n16 Nkjín choa̱ tjín xi bakóná nga je ánkje binyakaoná nga masjainá xi jekisikjin tonga xi mele sixá ijngokʼanile Jeobá (Apoc. 14:6). Tobʼelañá, je ndsʼee xi Silvio ʼmi, xi Ecuador tsʼe, tsakʼétsʼoale je Jeobá nga katabasenkao nga kuicho ijngokʼani jinjtín. Kʼianga tíbʼétsʼoa kʼiakjoán kicho síkjane je timbrele ndʼiale jao xi chjotajchínga sʼin tjío. Nga tiʼakʼiani, kitsoyale nga kʼoatso je Biblia nga tsín tsjionkon Jeobá je choʼndale.\\n17. Jmé kjoanda xi sokóná nga binyakoaa je xi nganʼio machjénle.\\n17 Tsjoa sa̱tío tokoán nga kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná nga sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá. Kataʼyala jotso je ndsʼee xi Salvador ʼmi, xi precursor sʼin tísíxá. Je ndsʼee jebi bʼénele yaole nga binyakao xi jekisikatío xále Niná. Itso: “Nga faʼaikao ijngokʼa Jeobá jinnaxinandále xi jekisikjin, tsjoa sʼe tokoan kʼoa sakʼoaa ñaki nroajen ndáxkoan, kʼoa nda sʼe tokoan nga kui kjoanda tjínna nga tsjoanganʼioa” (Hech. 20:35).\\n18. Tsa jekinikjinlai naxinandále Niná, jméni xi tsín jao kʼoái tokuin.\\n18 Tsa jekinikjinlai naxinandále Niná, ali jaojin bʼai tokuin nga tojo tsjoakeli Niná kʼoa mele nga si̱chriantʼa ijngokʼanilai. Tonga tjínnele nga kʼoati kʼoénelai yaoli. Je Jeobá tíjnandaa nga skoéya ijngokʼanili, tojo kisʼin je nʼaile ti xi ki xi kinchja̱ni je Jesús. Je Jeobá tíkoyali nga si̱chriantʼa ijngokʼanilai.\\nJósʼiaan nga kjoásjee xi jekisikatío xále Niná.\\nJñánile nga jan koya xi machjénná koakoá nga koa̱n kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná.\\nÁnni tjínnenile tosi tonda kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná.\\nKJOAJNDA 103 Xi bándiaaná jngoo kjoatjao xi tsʼe Niná\\n^ párr. 5 Je Jeobá itsole je ndsʼee xi jekjoatse nga tsín titsoyasonni kʼoa xi tsín tifini kjoajtín: “Nroanrʼoe ijngokʼanáo”. Koaan kʼoainganʼiolee ngatsʼiaa je xi mele sichriantʼa ijngokʼanile Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan josʼin koa̱n kuinyakoaa ndsʼee jebi.\\n^ párr. 3 Lucas 15:8-10: “Axo ʼyá chjoónni xi tíjnale te ʼndítao̱nchxoa, kʼia tsa jngo ʼndítao̱nchxoa sicha, a tsí koa̱ká lʼí, kʼoa kʼoecha ndʼiale, nʼio nda koasjai jo saʼnda nga koa̱nsjaile. 9 Kʼia nga jekoansjaile, kuinchja̱mañale miyole kao yánchjín xi chrian ndʼiale, kuitsole: Katamatsjoano kao an, nga̱ jekamasjaina je ʼndítao̱nchxoabi xi kisicha. 10 Kʼoaxinno nga kʼoasʼin tjín kjoatsjoa ngixko̱n ánkjele Niná xi tʼatsʼe jngo chjotatsʼen xi sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle”.\\n^ párr. 7 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.\\n^ párr. 8 Lucas 15:17-24: “Kʼia nga jekoanndayani kjoafaʼaitsjenle, kitso: Jó tjín mani choʼndale nʼaina xi kjaínga tjínle nioxtila saʼnda njengile, kʼoa anʼni tibiyanía kjinrá ibi. 18 Kuisotjen, kjuíkonle nʼaina, kʼoaxínle: Nʼai, tsajngia jée xi tʼatsʼe ngʼajmi, kʼoa xi tʼatsi. 19 Likui tibakinnina nga ʼndíli kʼuínna, kʼoasʼin tikaonái joni tsa jngo choʼndali. 20 Kʼia tsakisótjen, jinroanrʼoe nʼaile. Kʼia nga kjinsa tíjna, nʼaile tsabe koanmake, kitokanʼio, kitsoakjá, nʼio tsakʼéndsoʼa. 21 Je ʼndíle kitsole: Nʼai, tsajngia jée xi tʼatsʼe ngʼajmi, kʼoa xi tʼatsi. Likui tibakinnina nga ʼndíli kʼuínna. 22 Tonga nʼaibe kitsole choʼndale: Chʼa̱sjao najño xi naská kjoan, tikʼakjáo nga je, kʼoa tʼeyao jngo tao̱nngo najmántsja, kʼoati tjayalao jté. 23 Nroakao nra̱ja̱ʼndí xi nchjá, tikʼaon. Chi̱nee, kʼoa sʼuí kuinosjee. 24 Nga̱ je ʼndína jebi jekʼen tsakai, kʼoa tíjnakon ngijngokʼangáni. Jekicha tsakai, tonga jekoansjainiʼni, kʼoa tsakʼétsʼiakao sʼuí”.\\n^ párr. 14 Lucas 15:4, 5: “ʼYá xʼin xi jonbi xi tjínle jngo siento barré, kʼia tsa jngo barrébe cha̱, a tsí sikatío xi ñokan kaoni xjaʼaonñobe ya jinjñábe, kʼoa koai kásjai xi kacha jo saʼnda koa̱nsjaile. 5 Kʼia nga koa̱nsjaile, koantjaixja kao kjoatsjoa”.\\n^ párr. 15 Je xi jekisikatío xále Niná tjínkʼa xi kui kuinyakao nga skótʼayajin jmeni xi tso libro “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná”, kʼoa tjínkʼa xi kui kuinyakao nga skótʼayajin kʼa je capítulo xi tsʼe libro Acerquémonos a Jehová. Jé Comité de Servicio xi tsʼe Jtín xi kuitsoni ʼyáni xi koa̱n kuitsoyale Biblia xi jekisikatío xále Niná.\\n^ párr. 71 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jan ndsʼee binyakao jngo xi jekisikʼéjna xále Niná xi mele nga sixá ngindianile je Jeobá. Síkasénle mensaje, kʼoatsole nga tojo tsjoake, nrʼoéle kʼoa síjinle yaole jotjín kon.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani “Nroanrʼoe ijngokʼanáo”\\nw20 junio p. 24-29","num_words":2205,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"“Katamatsjoachantsjao ndsʼao” (Hebreos 13:1) | Kjoaʼmiya xi chotʼayá\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Enero 2016\\nTʼEXKIAI NGA ÉN afrikáans aucano bassa de camerún baulé birmano bislama boulou camboyano chin haka chitonga chol cibemba congo criollo de las seychelles criollo mauriciano dangme dehu efik embunda endebele endonga enzema español ewé fon francés ga galés garífuna groenlandés hausa hmong (blanco) iban ibo inglés isoko italiano kabiye kaonde kayin sgaw kazajo kikongo kiluba kimbundu kisi kisonge krío kwangalí kwanyama lao lingala lunda luvale maltés mam mambue-lungu mendé mixe mizo ngäbere (o guaymí) niueano nyaneka náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla osético pidgin camerunés portugués quechua ancashino quechua ayacuchano quechua cuzqueño quichua de Imbabura rarotongués saramacano sena sesoto silozi suajili del congo suati tahitiano tivo tlapaneco tojolabal totonaco tshiluba tsonga tsuana twi uhobo umbundú uruund vendal wallisiano wayuunaiki xhosa yoruba zulú énná ñanya ñemba\\n“Katamatsjoachantsjao ndsʼao” (HEBREOS 13:1).\\nKJOAJNDA 3, 20\\nJñánile kjoatsjoacha xi koakolee je ndsʼee.\\nÁnni nga nʼio chjísínile nga tosi tonda katamatsjoachaa je ndsʼee.\\nJósʼin koakoá nga ñaki ndsʼe sʼin ʼyatokoán je xíngiaa.\\n1, 2. Ánni nga kiskisíni Pablo je karta xi tsʼe Hebreos.\\nKʼIANGA nó 61, je chjotale Cristo xi tsakatio ya Israel nda tsakatio nga̱ tsín nanda jme kjoa kisʼe. Nga kui nichxin, je pastro Pablo ndoyá tíjnaʼya ya Roma, kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jeme kʼoéjnandaí. Kʼoa je Timoteo xi ya tsakʼamjekao, to chriankʼiaa kitjo ndoyá. Je Pablo kao Timoteo kʼoasʼin tsakʼéndajin nga ñatjen koaisíxatʼa je ndsʼee xi tjío ya Judea (Hebreos 13:23). Tonga xi koanni aon nó, ñaki tsʼantjaiya jokoanchon ya Judea kao Jerusalén. Je Jesús tongini kʼoakitsole chjotale nga kjitʼanangi katabitjo kʼianga skoe̱ nga chjotakjoajchán romano jetjíondai ya Jerusalén (Lucas 21:20-24).\\n2 Tokʼoa jekanjin nó tjínle nga kʼoakitso Jesús. Je nó xotjín, je chjotale Cristo xi tjío ya Israel tse kjoa jaʼatojin tonga kixi koan (Hebreos 10:32-34). Tonga je Pablo kui xi koanmele nga sikatíonda jmesa kjoa xi kjoaʼatojin nga̱ nʼio chótʼayakao kjoamakjainle (Mateo 24:20, 21; Hebreos 12:4). Kʼiatsa mele nga sitjoson jmeni xi kitso je Jesús kʼoa kuitjontjaile yaole, machjén nga sʼe̱le kjoamakjain kʼoa nga ska̱le (tʼexkiai Hebreos 10:36-39). Kao nganʼiotsjele Jeobá, je Pablo jngo xo̱n kiskile je ndsʼe̱, xo̱n jebi Hebreos sʼin ʼyale ndʼaibi. Kui xi kitsjoanganʼiole kʼoa kisikatíonda.\\n3. Ánni machjénsíni nga nʼio kuenta sʼiaan jmeni xi tso je xo̱n xi kichjile chjota hebreo.\\n3 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, machjénní nga nʼio kuenta sʼiaan jmeni xi tso je xo̱n xi kichjile chjota hebreo. Nga̱ kʼoati mangóson je kjoa xi tiyojiaan joni tsa chjotale Cristo xi tsakatio ya Judea. Nʼio nkjín ndsʼee xi tjíofitjenngike chjota kʼoa xi tse kjoa tjíofaʼatojin tonga kixi kjima (2 Timoteo 3:1, 12). Tonga kʼoati nkjín mani xi nyʼán tjío kʼoa xi tsín ʼya xi tjíofitjenngike. Tojo koantʼain je chjotale Cristo xi tsakatio nichxinle Pablo, kʼoati jemachrianle nga nʼio chótʼayakao kjoamakjainná kʼoa machjénní nga tjenyatokon kuiyoaa (tʼexkiai Lucas 21:34-36).\\n4. 1) Jñánile testo xi tsʼe nó 2016. 2) Ánni nga kui testo jebi kitjoejinsíni.\\n4 Jméni xi koasenkaoná nga tongini kuiyondalee jmeni xi koa̱n. Je Pablo nkjín koya kjoafaʼaitsjen kitsjoale ndsʼe̱ je xi sitaja kjoamakjainle. Kʼoa je xi nʼio koasenkaoná kui xi faʼaitʼa Hebreos 13:1. Itso: “Katamatsjoachantsjao ndsʼao”. Kui testo jebi kitjoejin xi tsʼe nó 2016. Testo jebi koasenkaoná nga nʼiosa koa̱ntaja kjoamakjainná.\\nTesto xi tsʼe nó 2016: “Katamatsjoachantsjao ndsʼao” (Hebreos 13:1).\\nJÑÁNILE KJOATSJOACHA XI KOAKOLEE JE NDSʼEE\\n5. Jñánile kjoatsjoacha xi koakolee je ndsʼee.\\n5 Je kjoatsjoacha xi síkʼaxki̱ Biblia, xi koakolee je ndsʼee, kuinga kʼoasʼin tsjoacha katamaa josʼin tsjoachaa je familianá kʼoa kao miyoná (Juan 11:36) (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Ali tsa to énjin nga ndsʼe ʼmilee xíngiaa ñaki ndsʼee mañá (Mateo 23:8). Je Pablo i kitso: “Katamatsjoachao xíngio joni nga ndsʼao. Ngisa títjon jchaxkón xikʼa joni tsa tijonnio” (Romanos 12:10). Én jebi kui bakóyaná nga nʼio tsjoacha katamaa je ndsʼee. Kʼiatsa tsjoachaa je ndsʼee, miyoná koa̱nni kʼoa jtín sʼin kuiyoaa.\\n6. ʼYáni xi koakolee je kjoatsjoacha.\\n6 Me toya xo̱n xi bʼasje je chjotale Cristo jñani kʼoatso nga tsjoacha katamaa je ndsʼee. Nichxin kjoatse, je chjota judío tojéní xi “ndsʼe” kitsole je xi ñaki xínkjín mani kʼoa je xi nʼio miyole mani. Nikʼiajinla “ndsʼe” kitsole jngo xi tsín judío kitjenni. Tonga ngatsʼi je choʼndale Jeobá ndsʼee sʼin bekon xínkjín tojñani tsʼe (Romanos 10:12). Kuinga jo ndsʼe sʼin tsjoachasíñá xíngiaa nga̱ kui xi tíbakóyaná je Jeobá (1 Tesalonicenses 4:9). Tonga ánni nga nʼio chjísínile nga tosi tonda tsjoacha katamaa je ndsʼee.\\nÁNNI NGA NʼIO MACHJÉNSÍNI NGA KOAKOLEE KJOATSJOACHA JE NDSʼEE\\n7. Jñánile nga jao koya anni nga tsjoacha koa̱nsíñá je ndsʼee.\\n7 Xi títjon, kuinga tsjoachañá je ndsʼee nga̱ jé Jeobá xi kʼoasʼin bʼénená. Alikui koa̱n tsjoacha koaan je Jeobá kʼiatsa tsín tsjoacha koaan je ndsʼee (1 Juan 4:7, 20, 21). Xi majaoni, kuinga tsjoachañá je ndsʼee nga machjénngañáná xíngiaa kʼoa ngisa nga kjoa sʼená. Kʼianga kiskile Pablo je chjota hebreo bení nga kuitjo naxinandále kʼoa nga sikatío ngayeje xi tjínle. Je Jesús kʼoakitso nga nʼio ñʼai koa̱nchon nga kui nichxin (Marcos 13:14-18; Lucas 21:21-23). Tiʼani nga kjesa kʼoamajin, je chjotale Cristo tjínnele nga ngisa tsjoake koan xínkjín (Romanos 12:9).\\n8. Jméni xi sʼiaan ndʼaibi nga kjesa faʼaijin kjoañʼai xi nʼio tse.\\n8 Jemachrianle nga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse (Marcos 13:19; Apocalipsis 7:1-3). Kʼianga koaitsʼia kjoañʼai jebi, kui kjoafaʼaitsjen kjuintjenngiaa xi tso Isaías 26:20, itso: “Titjásʼain ya kuartoli ya yaniʼya kʼoa tʼechjoai xo̱ntjoali. Tijnaʼma ngotjui saʼnda nga jekjoaʼato je kjoajti”. Kʼianga “kuartoli ya yaniʼya” tso tsakui nichxin kui xotsole je jtín xi tjío. Yaa ʼyaxkoán je Jeobá. Tonga ali tsa tokuijin xi machjén nga kuiyoxkoá nga xki̱ xomana. Je Pablo kʼoakitsole je chjota hebreo nga tsjoánganʼiongañále xínkjín kʼoa nga koakole kjoatsjoacha xínkjín kʼoa nga kui xi ndatjín katasíkao xínkjín (Hebreos 10:24, 25). Ngisa machjén ndʼaibi nga nʼiosa tsjoacha koaan xíngiaa, nga̱ kui xi koasenkaoná nga ska̱ná kʼianga chótʼayakaoná.\\n9. 1) Jósʼin koa̱n koakolee kjoatsjoacha ndʼaibi je ndsʼee. 2) A koaan kʼoéyanajmí josʼin tsakakóle kjoatsjoacha xínkjín je ndsʼee ya ʼndeli kʼoa tsa ya jña xin.\\n9 Nkjín koya josʼin koa̱n koakolee ndʼaibi kjoatsjoacha je ndsʼee nga kjesa faʼaijin kjoañʼai xi nʼio tse. Nkjín ndsʼee xi kjoaxkón tjíobichóne. Tobʼelañá, cháonnʼio, huracán, tsunami kʼoa xi tjíotsendá ya ʼndele. Kʼoa kʼoati tjín xi chjota tjíofitjenngike (Mateo 24:6-9). Kʼoa kʼoati tjín xi ñʼai chonle tao̱n nga kʼoasikji kjoachʼanacha tjín (Apocalipsis 6:5, 6). Kʼianga kʼoasʼin tse kjoa tjínle je ndsʼee, ngisa koa̱n josʼin koakolee nga tsjoachaa. Ninga tsín tibakóni kjoatsjoacha je chjota, ñá tosi tonda tsjoacha koaan je ndsʼee (Mateo 24:12). \\nJÓSʼIN KOAKOÁ NGA ÑAKI NDSʼE SʼIN ʼYATOKOÁN JE XÍNGIAA\\n10. Jméni xi jchaa xi fisani.\\n10 Jméni xi sʼiaan nga ñaki ndsʼe sʼin jchatokoán xíngiaa ninga kʼoasikji kjoa tjín i̱ Sonʼnde. Kʼoa jósʼin koakoá nga ñaki tsjoacha je xíngiaa. Kʼianga “katamatsjoachantsjao ndsʼao” kitso je pastro Pablo kʼiaa kisikʼaxki̱ kʼa ya kapítulo 13 xi tsʼe Hebreos josʼin koakoá kjoatsjoacha. Jaonla koya kataʼyaa.\\n11, 12. Jósʼin tínchja̱ni Hebreos 13:2 (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).\\n11 “Ali nichajinjion nga kʼoaiʼndelao je xi fichókonno” (tʼexkiai Hebreos 13:2). Jósʼin tsoyanile én jebi. Kui tsoyanile nga nda nikoaa je chjota xi tsín ʼyaxkoaan. Kʼoa kui síkjaʼaitsjenjinná jokisʼin je Abrahán kao Lot. Je chjota xi kiskoeya saʼnda tsín bexkon kʼoa xijekoan kʼiaani kisʼejinle nga ánkjeni (Génesis 18:2-5; 19:1-3). Je Pablo kui choa̱ jebi kisikʼaxki̱le je chjota hebreo kʼianga kʼoakitsole nga katakjoeya xínkjín.\\n12 Jósʼin chjoéyaa je xíngiaa. Koaan kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga katafikjenkaoná ya niʼyaná kʼoa tsa kʼiaje̱ nga si̱kʼayalee nichxinná xíngiaa. Kʼoa nga kuichosíxatʼaná je superintendente viajante kao chjoónle, koaan kʼoakʼuínlee nga katafikonná niʼyaná ninga tsín nanda ʼyaxkoaan (3 Juan 5-8). Ali tsakuijin machjén nga jngo sʼuí kʼoéjnaa kʼoa tsa tse tao̱n si̱kjeyaa. Xi mená kuinga si̱nʼioá kon je ndsʼee, ali tsakuijin nga nda katasíkʼaxki̱ná. Xi ijngosani, alikui toje kuinókjoalee je xi kʼoasikaongajaoniná nga jekoa̱nni (Lucas 10:42; 14:12-14). Ninga tsín maʼaná, kjoásjailee josʼin chjoéyaa xíngiaa.\\n13, 14. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya.\\n13 “Tikjaʼaitsjenjion je xi kjoañʼai tjío” (tʼexkiai Hebreos 13:3). Kʼianga kiski én jebi je Pablo, jé tísíkjaʼaitsjen je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe nga kixi kitʼale Jeobá. Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjota hebreo nga nda kisʼin nga kʼoasʼin koanmake “je xi tjío kjoañʼai” ya ndoyá (Hebreos 10:34). Je xi ño nó tsakʼejnaʼya ndoyá je Pablo, je ndsʼee xi ya chrian tjío tsakinyakao. Kʼoa je xi kjin tjío kʼoati tsakʼétsʼoantjai je Pablo (Filipenses 1:12-14; Hebreos 13:18, 19).\\n14 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya nga tsín yátsʼi̱n tjíobinyále Jeobá. Je ndsʼee xi ya chrian tjío nkjín koya josʼin binyakao. Tonga xi kjin tiyolee, jósʼin kuinyakoaa kʼianga tsín si̱chajiaan. Koaan kʼoétsʼoantjé ngantsjai. Tobʼelañá, koaan kʼoétsʼoantjé je ndsʼee, je tichjaa kao xtiʼndí xi ndoyá tjíoʼya ya naxinandá Eritrea. Jolani tsa ndsʼee Paulos Eyassu, Isaac Mogos kao Negede Teklemariam. Ndsʼee jebi jetsʼato 20 nó nga tjíoʼya ndoyá.\\n15. Jósʼin koakoá nga ʼyaxkoán je kjoabixan.\\n15 “Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan” (tʼexkiai Hebreos 13:4). Josasʼin nga koakolee je ndsʼee nga tsjoachaa kuinga jchaxkoán je kjoabixan kʼoa nga tsín si̱chajngiaa (1 Timoteo 5:1, 2). Tobʼelañá, kʼiatsa kjoachajngi sʼiaan kao jngo ndsʼee kʼoa tsa kao jngo tichjaa, ali tsa tojejin xi si̱kiʼoaan kʼoati si̱kiʼoaan je familiale. Xi ijngosani, alikuijin tisinʼiotʼaniná je ndsʼee (1 Tesalonicenses 4:3-8). Kʼoa tsa jngola tichjaa sʼe̱jinle nga pornografía kotsenle je xʼinle, jósʼe̱ kon. Kʼoajinsʼin sikjaʼaitsjen nga je xʼinle likui titsjoakeni kʼoa nga tsín tibexkónni kjoabixanle (Mateo 5:28).\\n16. Kʼiatsa tomajngoni tokoán jmeni xi tjínná, jósʼin koasenkaoná nga koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee.\\n16 “Tʼejngo takon kao xi jetjínno” (tʼexkiai Hebreos 13:5). Kʼiatsa je Jeobá tininʼiotʼaa, tokoa̱njngojinni tokoán jmeni xi tjínná. Jósʼin koasenkaoná jebi nga koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee. Kʼiatsa kjimajngoni tokoán jmeni xi tjínná, ngisajin jchachjiá ndsʼee tikʼoajinni je tsojmi xi tjín sonʼnde kʼoa kao je tao̱n (1 Timoteo 6:6-8). Alikuijin je ndsʼee si̱kʼaxkiaa kʼoa alikuijin tokʼoakuixónʼndee nga tsín jme xi tjínná. Kʼoajin titsín xíngiaa koa̱nxinkonchaa kʼoa alikuijin kui si̱metokoán nga sa tse sa tse tsojmi katasʼená. Tosajin tjótʼaa tsa jme xi tjínná (1 Timoteo 6:17-19).\\n17. Kʼiatsa nʼiotakoán, jósʼin basenkaoná nga bakolee kjoatsjoacha je ndsʼee.\\n17 “Kʼoasʼin [...] nʼiotakoán” (tʼexkiai Hebreos 13:6). Kʼiatsa je Jeobá tininʼiotʼaa, ndajin sʼe̱ tokoán kʼoa ska̱jinná je kjoa xi kuitjátojiaan. Kʼiatsa nʼiotakoán, kui xi koasenkaoná nga si̱nʼioá kon je ndsʼee kʼoa kʼoasʼin koakonilee nga tsjoachaa (1 Tesalonicenses 5:14, 15). Kʼiatsa je Jeobá tininʼiotʼaa, kʼoati tajajin koaan nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse, nga̱ ʼyañá nga je Jeobá kʼoasjentjainá (Lucas 21:25-28).\\n18. Jméni xi koasenkaoná nga nʼiosa koa̱ntsjoachaa je xi chjotajchínga sʼin tjío.\\n18 “Tikjaʼaitsjenjinnío je xi bándiaano” (tʼexkiai Hebreos 13:7, 17). Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati nʼio síxá ya jinjtín kʼoa bʼasjeʼa nichxinle kʼianga ya sísin. Kʼoa kuinga jchaxkónsíñá nga tsjoacha katamasíñá “xi totʼatsʼe xále” (1 Tesalonicenses 5:13). Si̱kjaʼaitsjeen josʼin binyakaoná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, kʼoaijinlee kjoanda kʼoa ngisajin tsjoacha koaan. Alikui mená nga sicha je kjoatsjoa xi tjínle kʼoa kʼoati tsín mená nga chʼao katasatíole tsa jme xi sʼiaan. Tosa kui xi mená nga kʼoainganʼiolee kʼoa nga si̱tjosonlee.\\nA ʼyachjíñá je xá xi sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío (Chótsenlai párrafo 18)\\nSA TSJOACHA SA TSJOACHA KATAMAA JE NDSʼEE\\n19, 20. Jméni xi koasenkaoná nga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan je ndsʼee.\\n19 Ñá xi choʼndale Jeobá maa, bená je chjota nga tsjoachaa je xíngiaa. Kʼoati koan nga tsakʼejna je Pablo. Ninga kʼoalani, je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga ngisasa nʼio katamatsjoake xínkjín. Kitsole: “Ngisasa tsjoacha [katamao] xíngio” (1 Tesalonicenses 4:9, 10). Je én jebi kui bakóyaná nga sa tsjoacha sa tsjoacha katamaa je ndsʼee.\\n20 Kʼianga ñandia ñandia jchaa je testo xi tsʼe nó 2016 je xi sʼe̱tʼa ya Ndʼia jña chotʼayá koaan i̱ kuixoán: “A koaan ngisasa nda skoéya je ndsʼee. Jósʼin koa̱n koasenkoa je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya. A ʼbexkónña je kjoabixan. A tokjimajngoni tokoan jmeni xi tjínna. Jméni xi koasenkaona nga ngisasa nda sinʼiotʼa je Jeobá. Jókoa̱n sʼian nga ngisasa nda sitjosonle je xi chjotajchínga sʼin tjío”. Koaan si̱ndayasaa yaoná nga si̱tjosoán nga jaon koya jebi. Je testo xi tsʼe nó jebi ali tsa tokjoatjaojin nga kui tjítʼa Ndʼia jña chotʼayá. Kui xi sikjaʼaitsjenjinná nga kʼoasʼiaan jmeni xi kitso je Pablo: “Katamatsjoachantsjao ndsʼao” (Hebreos 13:1).\\n^ (párrafo 9): Tsa meli jchai josʼin bakóle kjoatsjoacha xínkjín je testigole Jeobá kʼianga kjoaxkón faʼatojin, chótsenlai video “Tsjoacha katamao ngatsʼi ndsʼee”.\\n“Katamatsjoachantsjao ndsʼao”: Kui xi tsonile nga kʼoasʼin tsjoacha katamaa je ndsʼee josʼin tsjoachaa je familianá kʼoa tsa miyoná. Ñá xi testigole Jeobá maa tsjoachañá xíngiaa, ali tsa to énjin nga ndsʼe ʼmilee xíngiaa ñaki ndsʼee mañá\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani “Katamatsjoachantsjao ndsʼao”\\nXI NGISA TÍNCHJA̱NI REVISTA JEBI A tsín timachjénni nga kixi koaan\\nXI NGISA TÍNCHJA̱NI REVISTA JEBI Nga tsín kixi jme xi sʼín je chjota bʼétʼaná ngatsʼiaa\\nXI NGISA TÍNCHJA̱NI REVISTA JEBI Nʼio chjíle nga kixi maa\\nA ʼyachjíñá jmeni xi kisʼin Niná xi tʼatsaan\\n“Tijeni Espíritu Santo tojngo tsjoá kjoakixi”\\n“Menajin nga ya koanngínkaolaijin”\\nNʼio tsjoa sʼe tokoán nga nixákoaa je Jeobá\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Enero 2016 | A machjén nga kixi koaan\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Enero 2016 | A machjén nga kixi koaan\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Enero 2016 | A machjén nga kixi koaan\\nEnero 2016 | A machjén nga kixi koaan\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Enero 2016 | A machjén nga kixi koaan","num_words":2032,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 23 AMUNT - Quia joꞌ seineiⁿ Jesús nda̱a̱ nnꞌaⁿ na - Bible Search\\nMatseitiaꞌ Jesús nnꞌaⁿ fariseos ñequio nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés\\n1Quia joꞌ seineiⁿ Jesús nda̱a̱ nnꞌaⁿ na jndyendye ñequio nda̱a̱ jâ nnꞌaⁿ na cwilajomndyô̱ ñꞌeⁿñê, tsoom:\\n2—Nquiee nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés ñequio nnꞌaⁿ fariseos toꞌñoomna tsꞌiaaⁿ na ñeseixmaⁿ Moisés na cwitꞌmo̱o̱ⁿna ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na matsa̱ꞌntjomnaꞌ. 3Joꞌ chii queⁿꞌyoꞌ cwenta ñꞌoom na cwitꞌmo̱o̱ⁿna. Ndoꞌ calꞌaꞌyoꞌ chaꞌtso na cwitsa̱ꞌntjomna na calꞌaꞌyoꞌ. Sa̱a̱ tintsantyjo̱ꞌyoꞌ chaꞌna cwilꞌana, ee joona ya ñꞌoom cwiñeꞌquiana sa̱a̱ nquieena ñoomñoom na cwilꞌana. 4Ee joona cwiqueⁿna ñꞌoom na jndeiꞌnaꞌ na catseicanda̱a̱ꞌñe tsꞌaⁿ. Matseijomnaꞌ chaꞌcwijom cwilaꞌtyeⁿna cwii xuu na jaaꞌ na cwitioona cantyaꞌ naⁿꞌñeeⁿ. Sa̱a̱ nquieena nchaaꞌ lꞌuu nntiiꞌndyena meiiⁿ ñeꞌcwii nda̱a̱ lueena na nnteiꞌjndeiina naⁿꞌñeeⁿ. 5Chaꞌtso na cwil��ana lꞌue nꞌomna na cantyꞌiaa nnꞌaⁿ. Ee cwilꞌana na jeeⁿ ntmeiⁿ ntjaⁿ na chuuꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na cwiwityeⁿ cantaana ñequio lueena. Ndoꞌ mati teincooti nmaⁿ ꞌndyoo liaateincoo na cwicweeꞌna nchiiti liaa ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ. 6Cwiqueⁿ nꞌomna na nquieena nncwindyuaandyena nacañoomticheⁿ quia na cwiweeꞌ ncuee. Ndoꞌ naquiiꞌ lanꞌom cwilaꞌyuunda̱a̱na ntsula̱ nacañoomcheⁿ yuu na nntseitꞌmaaⁿꞌñetinaꞌ joona. 7Jeeⁿ cjaaweeꞌ nꞌomna na nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndye nnꞌaⁿ joona quia cwiwincwindyena tsꞌom nataa yuu na jndooꞌ nnꞌaⁿ. Ndoꞌ lꞌue nꞌomna na nlue nnꞌaⁿ na maestro joona.\\n8’Sa̱a̱ ꞌo ticalꞌueendyoꞌ na nlue nnꞌaⁿ na maestro ꞌo ee chaꞌtsondyoꞌ ñecwii tmaaⁿꞌ cwilaxmaⁿꞌyoꞌ ndoꞌ ñecwii na cwiluiiñe Maestro ꞌnaⁿꞌyoꞌ, juu Cristo. 9Meiⁿcwii tsꞌaⁿ tsjoomnancue ticalatꞌmaaⁿꞌndyoꞌ na nnduꞌyoꞌ nnom na tsotyeꞌyoꞌ juu chaꞌna quinduꞌyoꞌ na Tsotyeꞌyoꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ee ñeꞌcwii mꞌaaⁿ na cwiluiiñe Tsotyeꞌyoꞌ, nqueⁿ na mꞌaaⁿ cañoomꞌluee. 10Ndoꞌ meiⁿ tiñeꞌquiandyoꞌ na nlue nnꞌaⁿ na ꞌo cwitsajndyeeꞌyoꞌ ee ñecwii mꞌaaⁿ na wjaajndyee jo nda̱a̱ꞌyoꞌ, nquii Cristo. 11Juu tsꞌaⁿ na cwiluiitꞌmaⁿñeti quiiꞌntaaⁿꞌyoꞌ, tsaⁿꞌñeeⁿ maxjeⁿ matsonaꞌ na candiꞌntjoom nda̱a̱ꞌyoꞌ. 12Meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na matseiwendyeñe cheⁿnquii, maxjeⁿ nntseiquioo Tyꞌo̱o̱tsꞌom juu. Ndoꞌ ꞌñeeⁿ juu na majuꞌñecje, maxjeⁿ nntseiwe Tyꞌo̱o̱tsꞌom tsaⁿꞌñeeⁿ.\\n13’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ ee cwilaꞌñꞌeeⁿꞌndyoꞌ nnꞌaⁿ cha xocanda̱a̱ nncꞌooquieeꞌndyena cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ncjoꞌyoꞌ tiñeꞌcatsaquieeꞌndyoꞌ na jom nntsa̱ꞌntjoom ꞌo, meiⁿ tiñeꞌquiaꞌyoꞌ na nncꞌooquieeꞌndye ntꞌom ncꞌiaꞌyoꞌ cantyja na matsa̱ꞌntjoom.\\n14’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ. ꞌO mantyjo̱ꞌyoꞌ ꞌnaaⁿ lꞌoo na cweꞌ ñeꞌcatjeiꞌtoꞌyoꞌ luee yolcu na jnda̱ tja̱ sꞌaa. Sa̱a̱ majuu xjeⁿꞌñeeⁿ teincoo ñꞌoom cwilaneiⁿꞌyoꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cha ticaꞌmo̱ⁿnaꞌ na wiꞌndyoꞌ. Cweꞌ joꞌ na tꞌmaⁿti nlcoꞌwiꞌnaꞌ ꞌo quia na nncuꞌxeeⁿ ꞌo.\\n15’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ. ꞌO jeeⁿ tquia maꞌnomꞌyoꞌ hasta ndaaluee cwiwityꞌiooꞌyoꞌ na cwilꞌueꞌyoꞌ meiiⁿ ñeꞌcwii tsꞌaⁿ na nntseijomñe ñꞌeⁿndyoꞌ. Ndoꞌ xeⁿ jnda̱ jnda̱a̱ lꞌaꞌyoꞌ na wjaantyjo̱o̱ⁿ chaꞌna cwilꞌaꞌyoꞌ quia joꞌ wjaañꞌoomnaꞌ jom na cwajndiiti nntsꞌaaⁿ. Ndoꞌ na ljoꞌ, tꞌmaⁿti nlcoꞌwiꞌnaꞌ jom quiiꞌ bꞌio, nchiiti ꞌo.\\n16’Ndoꞌ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ nda̱a̱ ncꞌiaaꞌyoꞌ, mati nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee laxmaⁿꞌyoꞌ chaꞌcwijom nchjaaⁿꞌyoꞌ. Cwinduꞌyoꞌ tityeⁿ ñꞌoom na maqueⁿtyeⁿ tsꞌaⁿ nacjoomꞌm quia na macwjeeⁿꞌeⁿ xueeꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ. Sa̱a̱ tyeⁿti ñꞌoom na nncwjiꞌ tsꞌaⁿ xueeꞌ sꞌom cajaⁿ na ñꞌeⁿ teichjoomnaꞌ. 17ꞌO jeeⁿcheⁿ ndyaaꞌ ntjeiⁿndyoꞌ, laxmaⁿꞌyoꞌ nnꞌaⁿ na nchjaaⁿꞌyoꞌ. ¿Cwaaⁿ cwii na we nmeiⁿꞌ tꞌmaⁿti tseixmaⁿnaꞌ? ¿Aa sꞌom cajaⁿ na ñꞌeⁿ teichjoom watsꞌom oo aa nquii watsꞌom? Juu watsꞌom tꞌmaⁿti tseixmaⁿnaꞌ ee cantyja ꞌnaaⁿꞌ juunaꞌ maqueⁿljuꞌnaꞌ sꞌom cajaⁿꞌñeeⁿ. 18Mati cwinduꞌyoꞌ na tityeⁿ ñꞌoom na cweꞌ xueeꞌ tio naquiiꞌ watsꞌom nncwjiꞌ tsꞌaⁿ. Tyeⁿti ñꞌoom cwinduꞌyoꞌ quia na nncwjiꞌ tsꞌaⁿ xueeꞌ seii quiooꞌ na cwitioo nnꞌaⁿ joꞌ joꞌ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 19ꞌO jeeⁿcheⁿ nchjaaⁿꞌyoꞌ. ¿Cwaaⁿ na we nmeiⁿꞌ tꞌmaⁿti tseixmaⁿnaꞌ? ¿Aa seii quiooꞌ na cwitioo nnꞌaⁿ nacjooꞌ tio, oo aa juu tio? Tꞌmaⁿti tseixmaⁿ nquii tio yuu na cwicantyjo seiꞌñeeⁿ ee ncꞌe juunaꞌ maqueⁿljuꞌnaꞌ seiꞌ na nnda̱a̱ nncoꞌñom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 20Ee tsꞌaⁿ na maqueⁿtyeⁿ cwii ñꞌoom nacjooꞌ nquii na macwjiꞌ xueeꞌ tio naquiiꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ, nchii macanda̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tioꞌñeeⁿ maqueⁿtyeⁿ ñꞌoom, maxjeⁿ mawꞌatꞌmaⁿtonaꞌ chaꞌtso ꞌnaⁿ na cwicantyjo nacjooꞌnaꞌ. 21Ndoꞌ juu tsꞌaⁿ na maqueⁿtyeⁿ cwii ñꞌoom nacjooꞌ nquii na macwjiꞌ xueeꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ, nchii macanda̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ juunaꞌ maqueⁿtyeⁿ ñꞌoom, maxjeⁿ mañꞌoomnaꞌ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom ee jom macꞌeeⁿ joꞌ joꞌ. 22Ndoꞌ juu tsꞌaⁿ na maqueⁿtyeⁿ cwii ñꞌoom nacjooꞌ nquii na macwjiꞌ xueeꞌ cañoomꞌluee nchii macanda̱ cweꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ cañoomꞌluee maqueⁿtyeⁿ ñꞌoom, maxjeⁿ mañꞌoomnaꞌ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom ñequio tio yuu na mawacatyeeⁿ.\\n23’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ. Ee cwiñeꞌquiaꞌyoꞌ diezmo cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na cwiweꞌ ntjoomꞌyoꞌ hasta meiⁿ cweꞌ tscojñom tsꞌoomjndya ñequio tscolcoo ñequio lqueeⁿ cameiⁿnom sa̱a̱ ticalacanda̱ꞌyoꞌ ñꞌoom na tꞌmaⁿti naquiiꞌ ñꞌoom na tqueⁿ Moisés. Ñꞌoomꞌñeeⁿ maꞌmo̱ⁿnaꞌ chiuu na cꞌomꞌyoꞌ cantyja na matyꞌiomyanaꞌ ndoꞌ cꞌomꞌyoꞌ na wiꞌ nꞌomꞌyoꞌ ncꞌiaaꞌyoꞌ ndoꞌ calacanda̱ꞌyoꞌ ñꞌoom na cwinduꞌyoꞌ. Maxjeⁿ matyꞌiomyanaꞌ na cwiñeꞌquiaꞌyoꞌ diezmo sa̱a̱ mati calacanda̱ꞌyoꞌ ñꞌoommeiⁿꞌ na tꞌmaⁿti na sa̱ꞌntjom Moisés. 24Matseijomnaꞌ ꞌo chaꞌna nnꞌaⁿ na cwilaꞌcwꞌaaⁿꞌndye ndaatioo na cwiwe cha caꞌndiinaꞌ quiooꞌ na cajnda̱a̱ sa̱a̱ tiqueⁿna cwenta na jo nandye njom cwii quiooꞌ tꞌmaaⁿñe na jaato̱ꞌ. Ee jeeⁿ cwiqueⁿndyoꞌ na ñeꞌcalaꞌcanda̱ꞌyoꞌ ñꞌoom na niom nchꞌunchꞌu sa̱a̱ tiñeꞌcalaꞌcanda̱ꞌyoꞌ ñꞌoom na tꞌmaⁿti na macaⁿnaꞌ. Joꞌ chii ꞌo laxmaⁿꞌyoꞌ nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ nato nda̱a̱ ncꞌiaꞌyoꞌ sa̱a̱ ncjoꞌyoꞌ chaꞌcwijom na nchjaaⁿꞌyoꞌ na tiñeꞌcatsaꞌjndyeeꞌyoꞌ natoꞌñeeⁿ.\\n25’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ ee yaya cwilaljuꞌyoꞌ naxeⁿꞌ waso ñequio xio na cwiwilꞌueeꞌndyoꞌ sa̱a̱ tsꞌomnaꞌ cwajndii. Ee nantquie na cwicwaꞌyoꞌ cwicañjom joꞌ, laꞌxmaⁿnaꞌ ꞌnaaⁿ ncꞌiaaꞌyoꞌ na cwintyꞌueeꞌyoꞌ ee na tiñeꞌqueⁿꞌ cheⁿncjoꞌyoꞌ xjeⁿ na cwilaqueeⁿ nꞌomꞌyoꞌ. 26ꞌO nnꞌaⁿ fariseos cwiluiindyoꞌ chaꞌcwijom naⁿnchjaaⁿ. Cataꞌndyoꞌxcweꞌyoꞌ jo nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom quia joꞌ nntsꞌaanaꞌ chaꞌcwijom na cwilaljuꞌyoꞌ tsꞌom waso ñequio xio. Ndoꞌ na ljoꞌ nntseiljoyunaꞌ na ljuꞌ tsꞌomnaꞌ ñꞌeⁿ naxeⁿꞌnaꞌ.\\n27’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ. Matseijomnaꞌ ꞌo chaꞌna ndeiꞌluaa na jeeⁿ canchiiꞌ lꞌa nnꞌaⁿ, na cweꞌ nacjooꞌnaꞌ nntyꞌiaaꞌ tsꞌaⁿ na jeeⁿ neiⁿncooꞌ sa̱a̱ naquiiꞌnaꞌ tooꞌ ndeii nnꞌaⁿ ñequio chaꞌtso nnom na tsꞌiaaⁿ. 28Maluaaꞌ matseijomnaꞌ cantyja ꞌnaⁿꞌyoꞌ ee jo nda̱a̱ nnꞌaⁿ ndooꞌ xeⁿ matyꞌiomyanaꞌ ljoꞌ cwilꞌaꞌyoꞌ, sa̱a̱ naquiiꞌ nꞌomꞌyoꞌ ñenquiiꞌcheⁿ na we waa na cwilꞌaꞌyoꞌ ndoꞌ tooꞌñꞌeⁿ mꞌaaⁿ natia.\\n29’ꞌO nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ ꞌo nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés nntꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo ee cweꞌ cwilꞌaꞌyaꞌyoꞌ na jeeⁿ ya nnꞌaⁿndyoꞌ. Ee cwilꞌaꞌyoꞌ ndeiꞌluaa profetas ndoꞌ cwilachjoomndyoꞌ ndeiꞌluaa ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ na ñelꞌa cantyja na matyꞌiomyanaꞌ. 30Jnda̱ chii cwinduꞌyoꞌ: “Xeⁿ jaa mamꞌaaⁿya ncuee na ñetꞌom welooya teiyo, tixocalajomndyo̱ na jlaꞌcwjeena profetas.” 31Ndoꞌ na luaaꞌ cwinduꞌyoꞌ cwitjeiꞌyuuꞌndyoꞌ cheⁿncjoꞌyoꞌ ñꞌoom nacjoꞌyoꞌ na ꞌo cwiluiindyoꞌ tsjaaⁿ ꞌnaaⁿ nquiee nnꞌaⁿ na tyolaꞌcwjee profetas. 32Joꞌ chii calacanda̱ꞌyoꞌ chiuu waa na to̱ꞌ jndyee nnꞌaⁿ tsjaaⁿ na tuiindyoꞌ.\\n33’ꞌO cwiluiindyoꞌ chaꞌcwijom nda canduulja na jeeⁿ tia cwilꞌaꞌyoꞌ. Chiuu nlꞌaꞌyoꞌyoꞌ na nnda̱a̱ nluiiꞌndyoꞌ nawiꞌ na cwitjoom nnꞌaⁿ na cwiꞌoo bꞌio. 34Queⁿꞌyoꞌ cwenta, ja njño̱o̱ⁿya profetas na nncꞌom naquiiꞌ ntaaⁿꞌyoꞌ ndoꞌ na nlaꞌneiⁿna cantyja na jndo̱ꞌ tsꞌom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ na nntꞌmo̱o̱ⁿna ñꞌoom na matsa̱ꞌntjoom. Sa̱a̱ ꞌo nlaꞌcwjeꞌyoꞌ cwantindye naⁿꞌñeeⁿ. Ndoꞌ ntꞌom naⁿꞌñeeⁿ nntyꞌiomꞌyoꞌ nꞌoomꞌnaaⁿ. Ndoꞌ ntꞌom nntjaꞌyoꞌ naquiiꞌ lanꞌom ꞌnaⁿꞌyoꞌ. Ndoꞌ ntꞌomndye joona nleiꞌntyjo̱ꞌyoꞌ cwii ndoꞌ cwii tsjoom. 35Joꞌ chii choꞌnqueⁿꞌyoꞌ jnaⁿ cantyja nawiꞌ na nntjoom naⁿꞌñeeⁿ, ndoꞌ mati cantyja na tja̱ chaꞌtso nnꞌaⁿ na nchii jnaaⁿna hasta xjeⁿ na tuii tsjoomnancue. Nnaⁿnaꞌ na waa jnaⁿꞌyoꞌ xjeⁿ na seicueeꞌ Caín tyjeeⁿ Abel, tsaⁿ na tyotseixmaⁿ na matyꞌiomyanaꞌ, nndyowanaꞌ hasta na tueꞌ Zacarías jnda Berequías lꞌa weloꞌyoꞌ xcwe quiiꞌntaaⁿ tio tꞌmaⁿ ñequio ta watsꞌom. 36Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, mayuuꞌcheⁿ nntꞌuiinaꞌ ꞌo nnꞌaⁿ na mꞌaⁿꞌyoꞌ jeꞌ cantyja chaꞌtso nawiꞌmeiⁿꞌ na tjoom naⁿꞌñeeⁿ.\\nMatyꞌioo Jesús cantyja ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ Jerusalén\\n37’ꞌO nnꞌaⁿ Jerusalén, cwilacwjeꞌyoꞌ nnꞌaⁿ na cwiñeꞌquia ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom ndoꞌ cwijñomꞌyoꞌ ljo̱ꞌ nnꞌaⁿ na majñoom na mꞌaⁿꞌyoꞌ. Majndye ndiiꞌ ñentyjaaꞌ tsꞌo̱o̱ⁿ na nntseitjo̱ⁿya ꞌo na nncꞌomꞌyoꞌ cwentaya chaꞌxjeⁿ matseitjom caxtixquie ntseinaaⁿ nacjeeꞌ ntsqueeⁿ. Sa̱a̱ ꞌo cwaaⁿ tquiandyoꞌ. 38Queⁿꞌyoꞌ cwenta, maꞌndii Tyꞌo̱o̱tsꞌom ꞌo. Taxocꞌoomñê watsꞌom tꞌmaⁿ ꞌnaⁿꞌyoꞌ. 39Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱ na taxocantyꞌiaꞌyoꞌ ja hasta na nncueꞌntyjo̱ xuee na nnduꞌyoꞌ: “Matioꞌnaaⁿñenaꞌ nquii na macwjeeꞌcañoom ñequio najndeii na matseixmaⁿ Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom.”","num_words":1265,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.065,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.224,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"¿’Ñeen na tijndei’tina’ nncwiwii’ COVID-19, ndo’ ndaa ncue’? – Proyecto SALUS\\n¿’Ñeen na tijndei’tina’ nncwiwii’ COVID-19, ndo’ ndaa ncue’?\\nNn’an na mawii (nn’an na nioom tycu wii) nn’an na tyquiendye (na 66 ndyuu) joona’ tijndei’tina’ na nnt’uii tycu joona’, ts’an na wii tycu presión, tycu tsjaan‘chi, tycu na wi ndeii’ ts’an, tycu na wi naquii’ts’om ts’an ndo’ tycu na wi naquii’ xquen ts’an.\\nMajndye nnom ljo’ na ticwee’ xcwe na cwila’tiuu nn’an, chiuu na nnt’uii coronaviru joona.\\nNa jndý tyquieñe ts’an.\\nNa jndye viru too’ naquii’ tjaan‘ ts’an oo na maxjen m’aan tycu naquii’ tjaan‘ ts’an.\\nCantyja na maxjen wii’ ts’an cwii nnom tycu ndo’ matseicwaljoo’tina’ nt’omchen, cha’xjen na ndii’ t’coo’ sei’mpaa’ ts’an oo wii’ ts’an tycu tsjaan‘chi.\\nQuiana niom ntycu na matseinioom’na’ naquii’ tjaan‘ ts’an oo naquii’ nioom’ ts’an, cha’xjen na cje nioom’ ts’an. Mati nndaa nnts’aana’ xjen na wii’ ts’an nt’omchen\\nPrevAnterior¿Chiuuwaa ndaa nljeii aa wii’a COVID-19 ndo’ ljo’ ndaa nt’moon na mawii’a juuna’?\\nSiguiente¿Cwaan nasei na mayati cwentaa’ tycu COVID-19?Next","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.184,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Hebreos 11 AMU - Matsonaˈ na catseiyuˈya tsˈom - Bible Gateway\\nMatsonaˈ na catseiyuˈya tsˈom tsˈaⁿ ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom\\n11 Tsˈaⁿ na matseiyuˈya tsˈom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, majndaaˈya ntyjii na nloˈñom ljoˈ na macantyjaaˈ tsˈom jo nnoom. Ndoˈ mati maniom ˈnaⁿ meiiⁿ na tyoontyˈiaa nda̱a̱ya. 2 Ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈom weloo nnˈaⁿ Israel, joˈ chii tjaweeˈ ntyjii Tyˈo̱o̱tsˈom ñˈeⁿndyena.\\n3 Cantyja na cwilaˈyuˈya nˈo̱o̱ⁿ ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, cwilaˈno̱o̱ⁿˈa na tqueeⁿ tsjoomnancue ñequio tsjo̱ˈluee. Ndoˈ teilˈueeˈñê ˈnaⁿ na xocanda̱a̱ ntyˈiaaˈ tsˈaⁿ joonaˈ na tqueeⁿ ˈnaⁿ na niom na cwintyˈiaaya jeˈ.\\n4 Abel tyotseiyuˈya tsˈoom. Ncˈe na ljoˈ xcweti seitˈmaaⁿˈñê juu, nchiiti Caín. Ndoˈ ncˈe na ljoˈ tyotseixmaaⁿ, tso Tyˈo̱o̱tsˈom na tjaa jnaaⁿˈaⁿ ndoˈ ˈnaⁿ na tyoñequiaaⁿ tjaweeˈ tsˈom. Ndoˈ na tyotseiyuˈya tsˈoom, meiiⁿ na jnda̱ tueeⁿˈeⁿ ndicwaⁿ matseijno̱o̱ⁿˈo̱ⁿ nˈo̱o̱ⁿya.\\n5 Mati Enoc tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Wanoomˈm quia na tjañˈoom jom cañoomˈluee, ticueeⁿeⁿ. Taticaliu nnˈaⁿ jom, ndoˈ cwitjo̱o̱cheⁿ na nncjaañˈoom jom, ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na teiljeii matsonaˈ na tjaaweeˈ ntyjii ñˈeⁿñê. 6 Xocjaaweeˈ ntyjii Tyˈo̱o̱tsˈom ñˈeⁿ tsˈaⁿ xeⁿ ticatseiyuˈya tsˈom ñˈeⁿñê, ee cha na nntseicandyooˈñenaˈ tsˈaⁿ ñˈeⁿñê, macaⁿnaˈ na catseiyuˈ na mˈaaⁿ ndoˈ na tˈmaⁿ naya nntsˈaaⁿ juu na xcweti malˈue jom.\\n7 Nquii Noé, ncˈe na tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, quia na seicandii jom na nluii cwii na tijoom ñentyˈiaa nnˈaⁿ na tuii, seicanda̱a̱ˈñê ndoˈ sˈaaⁿ wˈaandaa cha nluiˈnˈmaaⁿndye nnˈaⁿ waⁿˈaⁿ. Ndoˈ ncˈe na tyotseiyoomˈm, tˈmo̱o̱ⁿ na nnˈaⁿ tsjoomnancue laˈxmaⁿ jnaⁿ sa̱a̱ nqueⁿ jluiˈnˈmaaⁿñê ncˈe na tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿñe.\\n8 Mati Abraham tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Joˈ chii quia na tˈmaⁿ jom, seicaña̱a̱ⁿ. Jlueeⁿˈeⁿ tsjomˈm na wjaⁿ ndyuaa na macanaaⁿˈaⁿ. Tjaaⁿ meiⁿ ticaljeiiⁿ yuu wjaayom. 9 Ndoˈ ncˈe na tyotseiyuˈya tsˈoom, ñeseijomnaˈ jom na tyomˈaaⁿ tyuaaˈñeeⁿ chaˈna tsˈaⁿ na cweˈ tyjeeˈya, ndoˈ juunaˈ tyuaa na macanaaⁿˈaⁿ na tquiaa Tyˈo̱o̱tsˈom. Cweˈ lˈaaliaa tyomˈaaⁿ joˈ joˈ ndoˈ majoˈti Isaac ñˈeⁿ Jacob na mañejuu ñˈoom tsoom na nndaana na nntsˈaaⁿ. 10 Ee tyomeindooˈntyˈiaañe Abraham na nncjaⁿ yuu waa tsjoom na jeeⁿ tyeⁿ tsiaⁿtsjo̱ˈ ñˈeⁿ tuiinaˈ na seijndaaˈñe nquii Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ ñenqueⁿ sˈaaⁿ juunaˈ.\\n11 Mati ncˈe na tyotseiyuˈya tsˈom Sara, meiiⁿ na jnda̱ teinoomˈ xjeⁿ na ncˈoom jnaaⁿ, ndoˈ mati nquii Abraham jnda̱ tquieñeñˈeeⁿ, tyˈoom Sara najneiⁿ na nncˈoom jnaaⁿ ncˈe na tyotseiyoomˈm na tixotseitjo̱o̱ñe Tyˈo̱o̱tsˈom na nntseicanda̱a̱ˈñe ñˈoom na tso nnoom na nntsˈaa. 12 Ncˈe na jeeⁿ ndyaˈ tquieñe Abraham matseijomnaˈ jom chaˈcwijom cwii tsˈoo. Sa̱a̱ meiiⁿ na ljoˈ, tueˈntyjo̱ na jndyendye nda ntseindacantyjoom chaˈna jndyendye cancjuu na mˈaⁿ tsjo̱ˈluee, oo chaˈna teiˈ ˈndyoo ndaaluee, cwii na xocanda̱a̱ nncuncho tsˈaⁿ.\\n13 Chaˈtsondye naⁿmˈaⁿˈ tja̱na meiⁿ tîcatoˈñoomna na jnda̱ tso Tyˈo̱o̱tsˈom nda̱a̱na na nndaana, sa̱a̱ ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈomna, ntyˈiaatquiana joonaˈ na jnda̱ tso Tyˈo̱o̱tsˈom na nndaana ndoˈ tyomˈaⁿna na neiiⁿna ee jlaˈno̱ⁿˈyana na laˈxmaⁿna nnˈaⁿ na cweˈ mˈaⁿyana ljooñe, cweˈ cwiwinomyana tsjoomnancue. 14 Ndoˈ nnˈaⁿ na cwilue na ljoˈ, cwitˈmo̱o̱ⁿndyeyuna na cwilˈueena cwii joo na tseixmaⁿnaˈ tsjoomna. 15 Ee xeⁿ cweˈ na tyeⁿ ñjom nˈomna ndyuaa yuu na jnaⁿna, tijndeiˈnaˈ na nncˈoolcweeˈna joˈ joˈ. 16 Sa̱a̱ tyolaˈqueeⁿ nˈomna na lquiena cwii joo na yati yuu na mˈaaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Joˈ chii tijnaaⁿˈaⁿ na cwiluena na cwiluiiñê Tyˈo̱o̱tsˈom cwentaana, ee jnda̱ seijndaaˈñê cwii tsjoom yuu na nncˈomna.\\n17 Tueˈntyjo̱ na ñeˈcaljeii Tyˈo̱o̱tsˈom chiuu tsˈom Abraham ñˈeⁿñê. Joˈ chii ncˈe na matseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿñe, tjañˈoom jnaaⁿ na ñecwiiñe na nntsˈaaⁿ ñˈeⁿñe chaˈxjeⁿ cwilaˈcwjee nnˈaⁿ quiooˈ na cwilaˈtˈmaaⁿˈndyena Tyˈo̱o̱tsˈom. Ljoya tsˈoom na sˈaaⁿ naljoˈ ee ntyjii jndaaˈñê na jnda̱ tso Tyˈo̱o̱tsˈom nnoom chiuu nntsˈaa. 18 Ñˈoom na jnda̱ tso nnoom: “Cantyja ˈnaaⁿˈ Isaac jeeⁿ ndyaˈ jndyendye nda ntseindacantyjoˈ nncˈom.” 19 Ee seiˈno̱ⁿˈ Abraham meiiⁿ na cueˈ Isaac, sa̱a̱ waa najndeii na matseixmaⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom na nncwandoˈxco juu. Ndoˈ cantyja na seicanda̱a̱ˈñê, matyˈiomnaˈ na toˈñomnnaaⁿˈaⁿ jnaaⁿ, chaˈcwijom na tueˈ tsaⁿˈñeeⁿ, jnda̱ chii tandoˈnndaˈ.\\n20 Mati tyotseiyuˈya tsˈom Isaac ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ndoˈ tioˈnaaⁿñe ntseinaaⁿ Jacob ñˈeⁿ Esaú cantyja ˈnaaⁿˈ ndyu na wjaa wjaatinaˈ. 21 Mati Jacob tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom ee quia na mawaa xjeⁿ na nncueeⁿˈeⁿ, seitˈmaaⁿˈñê Tyˈo̱o̱tsˈom xjeⁿ na tioˈnaaⁿñê we ntseinda José cweˈ tsˈoomlˈeii cwintyjeeˈñê. 22 Mati José tyotseiyuˈya cwii tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Quia na mancueeⁿˈeⁿ seineiiⁿ nda̱a̱ nnˈaaⁿˈaⁿ nnˈaⁿ Israel na nncwjiˈlcweˈ Tyˈo̱o̱tsˈom joona ndyuaa Egipto. Ndoˈ sa̱ˈntjoom quia na nluii na ljoˈ, cˈoochona ndeiˈ seiˈtsˈo ˈnaaⁿˈaⁿ.\\n23 Ndoˈ mati nnˈaⁿ na ndana Moisés tyolaˈyuˈya nˈomna ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Joˈ chii jnda̱ na tuiiñê, tantyˈiuuna jom ndyee chiˈ, ee tqueⁿna cwenta nchii cweˈ meiⁿquia tsˈaⁿ ndana, meiⁿ tîcatyuena na sa̱ˈntjom rey na cwje chaˈtsondye yoˈndaa na naⁿnom. 24 Ndoˈ mati nquii Moisés tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ee quia na jnda̱ tueˈntyjo̱ choomˈm tatinquiaañê na nlue nnˈaⁿ na jom tsoñeeⁿ yuscu jnda Faraónˈñeeⁿ. 25 Ee tjaweeˈti tsˈoom na matseijomñê ñequio nnˈaⁿ na cwiluiindye cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom meiiⁿ wiˈ tyotjoomna, nchiiti na nntseijomñê cantyja ˈnaaⁿˈ jnaⁿ na cwilaˈneiiⁿˈndye nnˈaⁿ. 26 Ee seiˈno̱o̱ⁿˈo̱ⁿ na jndati tseixmaⁿnaˈ quia cwicaluiˈjnaaⁿˈñe tsˈaⁿ ncˈe na matseixmaⁿ cwentaaˈ Cristo, nchiiti na jnda laˈxmaⁿ sˈom cajaⁿ ñequio ntˈomcheⁿ na jeeⁿ cajnda na tyoniom Egipto quia joˈ. Jom tyoqueⁿtyeeⁿ cwenta juu na jndati na nncoˈñoom na nñequiaa Tyˈo̱o̱tsˈom nnoom.\\n27 Ndoˈ ncˈe na tyotseiyuˈya tsˈom Moisés, jlueeⁿˈeⁿ ndyuaa Egipto, meiⁿ tinquiaⁿˈaⁿ na matseiwˈii tyo na matsa̱ˈntjom ndyuaaˈñeeⁿ jom, tîˈndiincˈuaaˈñê ee ntyˈiaaⁿˈaⁿ nquii na nñequiaa naya na nnaaⁿˈaⁿ. 28 Ncˈe na tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, tqueeⁿ xuee Pascua ndoˈ sa̱ntjoom na calaˈcanda̱a̱ndye nnˈaⁿ Israel niomˈ we ntyja ndyueelˈa lˈaana cha tintseicueeˈ ángel meiⁿcwii tsaⁿsˈa na tuiiñejndyee wˈaaˈñeeⁿ nda nnˈaⁿ Israel. 29 Ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈom nnˈaⁿ Israel ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, joˈ chii teinomna Ndaaluee Wee na sˈaanaˈ chaˈcwijom tyuaatcwii. Sa̱a̱ nnˈaⁿ Egipto quia na lˈana na ljoˈ, seitjomnndaˈnaˈ ndaa, mana tja̱na.\\n30 Macantyja ˈnaaⁿˈ na tyolaˈyuˈya nˈom nnˈaⁿ Israel, joˈ chii taniaⁿljo̱ˈ tsjoom Jericó tquiaanaˈ jo nda̱a̱na jnda̱ na tyowintcoomndyena ndiocheⁿ tsjoomˈñeeⁿ ntquieeˈ xuee. 31 Mati sculjaaˈ Rahab tyotseiyuˈya tsˈoom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ncˈe na teijneiⁿ nnˈaⁿ Israel na tyˈequeⁿ cwenta chiuu waa tsjoomˈñeeⁿ, joˈ chii ticueeⁿˈeⁿ quia tja̱ nnˈaⁿ tsjoomˈm na tyoolaˈyuˈ.\\n32 Ndoˈ cwaaⁿ ntˈomcheⁿ nnˈaⁿ na jo̱tseina̱ⁿtya̱ cantyja ˈnaaⁿˈ na cwilaˈyuˈya nˈom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ee tileicjuˈnaaⁿñenaˈ na nntseina̱ⁿya cantyja ˈnaaⁿˈ Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, ndoˈ ñequio joo profetas. 33 Ee na tyolaˈyuˈya nˈom naⁿˈñeeⁿ ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, joˈ chii tyolaˈtyuiiˈna nˈiaaⁿ ntˈomcheⁿ ndyuaa, tjuˈcjenaˈ naⁿˈñeeⁿ nacje ˈnaaⁿ nnˈaⁿ Israel. Ntˈomndye joona tyotsa̱ˈntjomna nnˈaⁿ ndyuaaˈñeeⁿ cantyja na matyˈiomyanaˈ. Ntˈomndye joona na tyolaˈyuˈna ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom jndaana na seicanda̱a̱ˈñê ñˈoomˈm na jnda̱ tsoom na nntsˈaaⁿ. Ndoˈ juu Daniel na tyotseiyuˈya tsˈom ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, jndyaañê na tîcatquii liom jom quia tueeˈ nnˈaⁿ jom tsˈom tsueˈwˈaa quiooˈñeeⁿ, 34 ndoˈ ntˈomndye joona ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈomna, joˈ chii tîcwjena quia tioom nnˈaⁿ joona ntomˈ na waljooˈcheⁿ na jmeiⁿˈ chom, jluiˈnˈmaaⁿndyena. Ntˈomndye joona jndyaandyena quia teijndaaˈ na nlaˈcwjee nnˈaⁿ joona ñequio xjo. Ndoˈ ntˈomndye naⁿˈñeeⁿ na ñeteiwiina sˈaanaˈ na tcoˈyanaˈ joona ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈomna ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ndoˈ ntˈomcheⁿ nnˈaⁿ jndaana na jeeⁿ jnda̱na quia tyowaa ndiaˈ, hasta jleintyjo̱na meiⁿcheⁿ sondaro ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈomna ñˈeⁿñê. 35 Ntˈom yolcu ncˈe na tyolaˈyuˈya nˈomna ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom, tandoˈnndaˈ nnˈaaⁿna na jnda̱ tja̱.\\nSa̱a̱ ntˈom nnˈaⁿ na tyolaˈyuˈya nˈomna ñˈeⁿñê, lˈa nnˈaⁿ na tja̱nioomndyena ñequio na cwajndii tyoquiinaˈ joona. Lˈo̱na meiiⁿ tyolue naⁿˈñeeⁿ nda̱a̱na na nndyaandyena xeⁿ nntjeiiˈndyena cantyja ˈnaaⁿˈaⁿ. Ee jlaˈno̱ⁿˈna meiiⁿ na nncwjena, sa̱a̱ ntyjaaˈ nˈomna na nlcwinndaˈna na xcweti na nntaˈndoˈna ñˈeⁿñê. 36 Ndoˈ ntˈom nnˈaⁿ jeeⁿ tyolajnaaⁿˈ nnˈaⁿ joona na quitˈmaⁿ nˈomna Tyˈo̱o̱tsˈom, ntˈom tyolaˈseiˈyaya nnˈaⁿ jnaaⁿˈ na tyolayuˈya nˈomna ñˈeⁿ jom, ñˈeeⁿndyena na tyochuˈtyeⁿndye lˈuaancjo ndoˈ ñˈeeⁿndyena na tyotioom nnˈaⁿ joona lˈaancjo. 37 Ndoˈ ntˈom nnˈaⁿ na tyolaˈyuˈya nˈomna, tyolaˈcwjee nnˈaⁿ joona ñˈeⁿ ljo̱ˈ. Ntˈom joona to̱ⁿˈndyexcwena lˈa nnˈaⁿ ñˈeⁿ xjo sierra, oo ñˈeⁿ xjo espada. Ntˈomndye joona cweˈ ntjaⁿ canmaⁿ ñequio ntjaⁿ canchˈioo tyocweeˈna. Tyomˈaⁿna na ntyˈiaandyeñˈeⁿna, wiˈ tyotjoomna ndoˈ cwajndii tyolˈa nnˈaⁿ ñˈeⁿndyena. 38 Nnˈaⁿ tsjoomnancue meiⁿchjoo ticalaˈxmaⁿna na nncˈom naⁿˈñeeⁿ quiiˈntaaⁿna, cweˈ jnaaⁿˈ joˈ joona meiⁿ cweˈ tijndaaˈ yuu nncˈomna, aa quiiˈ ntsjo̱, aa ndyuaa yuu tjaa nnˈaⁿ cˈom, aa quiiˈ lueˈljo̱ˈ ñequio lueˈndyuaa. 39 Chaˈtsondye naⁿmˈaⁿˈ na tyolaˈyuˈya nˈomna ñˈeⁿ Tyˈo̱o̱tsˈom jndaaˈ na tjaweeˈ ntyjeeⁿ ñˈeⁿndyena. Sa̱a̱ tîcandaana ñˈoom na jnda̱ tsoom nda̱a̱na na nntsˈaaⁿ, 40 ee waa cwii na yati na jnda̱ seijndaaˈñe Tyˈo̱o̱tsˈom na nlaˈxmaaⁿya cha ñequiiˈcheⁿ nlaˈxmaⁿna na canda̱a̱ˈndyena ñˈeⁿndyo̱.","num_words":1267,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.268,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"A tiyondañá nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná | Nga chotʼaya Xo̱n xi Bájinkonná\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Noviembre 2020\\nTʼEXKIAI NGA ÉN Chiga Havu abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental asamés aucano aymara ayá azerí bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino minnán de Taiwán chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés cibemba cinamwanga cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hmong (blanco) holandés hunsrik húngaro iban ibinda ibo idoma igede ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kirundi kisi kisonge kituba konkani (alfabeto latino) krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lari lengua de señas argentina lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas coreano lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas malauí lenguaje de señas polaco lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas sueco lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lolo lomue luganda lunda luo macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu manyawa mapudungún maratí marshalés mashi maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quiché rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena senga sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi songomeno sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tayik telugu tetum tewe tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vascuence vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 47\\nA tiyondañá nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná\\n“Xi tofetʼani, ndsʼe, katasʼeno kjoatsjoa, kixi katamao” (2 COR. 13:11).\\nKJOAJNDA 54 “Kui jebi je ndiaa”\\n1. Tojo tso Mateo 7:13, 14, ánni kʼoabixónsíñá nga jngo ndiaa tjenya.\\nKʼIANGA je Jeobá tinixálee, kui xi tsonile nga ya tjenya ndiaa xi ya kuichokaoná sonʼnde chjotse jñani je Jeobá koatexoma. Nyaon nyaon nga ya titomjeyá ndiaa jebi xi ya kuichokaoná nga sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Tojo kitso Jesús, je ndiaa jebi nrʼoeya kji kʼoa sakʼoaa ñʼai maná nga ya bitomjeyá (tʼexkiai Mateo 7:13, 14). * Nga chjotajée maa, choa ñʼai tíjna nga kuitjotʼaxinlee ndiaa jebi (Gál. 6:1).\\n2. Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi (kʼoati chótsenlai je recuadro “ Nga nangitokon maa basenkaoná nga nikixiyaa yaoná”).\\n2 Nga tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi ya kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen, jonʼia kʼoa jokjoaan. Kui kinchja̱ni je pastro Pablo nga kʼoakitsole je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe nga tosi tonda katasíndaya yaole (2 Cor. 13:11). Je kjoafaʼaitsjen jebi tojo basenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin koasenkaoná je Biblia nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná, kʼoa jósʼin kuinyakaoná je ndsʼee xi nda tjíosíxále Niná nga tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Kʼoa jchañá kʼiáni nga ñʼai ma sakʼoaná nga mangíntjenngiaa jmeni xi tsoná je naxinandále Jeobá. Kʼoati kui chótʼayajiaan jokji chjíle nga nangitokon maa tsa mená nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná kʼoa tsjoa sʼe̱ tokoán nga si̱xálee je Jeobá.\\nNga nangitokon maa basenkaoná nga nikixiyaa yaoná\\nJE ÉNLE NINÁ\\nJe Énle Niná basenkaoná kʼiatsa jexin ndiaa timangián. Tsa nangitokon maa, kʼoaiʼndejián nga kui Biblia sikixiya josʼin nikjaʼaitsjeen (Chótsenlai párrafo 7)\\nJE NDSʼEE XI NDA TJÍOSÍXÁLE NINÁ\\nTsa ngasin nganda tsjoáná kjoafaʼaitsjen jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa, kʼoailee kjoanda nga nʼiojin kjima nga kʼoatítsoná (Chótsenlai párrafo 9)\\nJE NAXINANDÁLE NINÁ\\nJe naxinandále Niná bʼasjee xo̱n, video kʼoa jé batíonda jmeni xi chotʼayajiaan nga satíoná kjoajtín xi basenkaoná nga nitjosoán jmeni xi tso Biblia. Je Cuerpo Gobernante sakʼoaa síkʼantjaiyajin josʼin ʼmiyason je Énle Niná (Chótsenlai párrafo 14)\\nKʼOAIʼNDEE NGA SIKIXIYANDANÁ JE ÉNLE NINÁ\\n3. Jósʼin basenkaoná je Énle Niná.\\n3 Ñʼai maná nga ʼyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío tokoán nga̱ nʼio bʼanachaná je ni̱ma̱ná. Kʼoa alikui ʼyaa jñani kuichokaoná (Jer. 17:9). Tiñá chʼanachanilee yaoná josʼin nikjaʼaitsjeen (Sant. 1:22). Kuinga machjénniná nga je Énle Niná koasenkaoná. Je Biblia basenkaoná nga ʼyaa jokjoaan ya jinni̱ma̱ná, nga̱ “básjaiya kjoafaʼaitsjen, kʼoa josʼin mele síxá ni̱ma̱ná” (Heb. 4:12, 13). Tojo ma kʼiatsa radiografía kuitjoná, je Biblia basenkaoná nga ʼyaa yaoná jokjoanni kjoaan. Tsa mená nga koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼoa kao xi tsjoá je choʼndale Niná, machjén nga nangitokon koaan.\\n4. Jósʼin ʼyañá nga ngʼakon koan je rey Saúl.\\n4 Jokoan je rey Saúl kui bakóyaná josʼin bichómani kʼianga tsín nangitokon maa. Ngʼakon koan kʼoa alikui kisindaya yaole, ninga be nga tjínnele sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jokisʼin (Sal. 36:1, 2; Hab. 2:4). Yaa tsaʼyanile jokjoan kʼianga tsín tsakʼaʼén kʼianga kʼoakitsole Jeobá josʼin tjínnele sikjeson je chjota amalequita. Kʼianga tsakatekjáyale je profeta Samuel, je Saúl alikui kʼoakitso tsa je kisʼele jée. Tosaa kʼoakitso nga tsín nʼio tjínle kjoandosin josʼin kuichomani nga tsín sitjoson, kʼoa tokjaʼaí xi tsakánele jée (1 Sam. 15:13-24). Je Saúl ali tokʼiajin nga tsín kisitjoson (1 Sam. 13:10-14). Kitsjoaʼndele yaole nga ngʼakon koan. Nga tsín kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen, je Jeobá tsakatekjáyale je Saúl kʼoa alikui tikisasennile jokisʼin.\\n5. Jmé xi bakóyaná jokoan je Saúl.\\n5 Tsa tsín mená nga kʼoati koa̱nkjoaan jokoankjoan je Saúl, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A basjaile joxian tojoni nga tsín sitjosoan jmeni xi tso Biblia. A kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín nʼio chʼaotjín jmeni xi sʼian. A kjaʼaí xi fane jée jmeni xi sʼian”. Tsa kʼoanʼia, machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. Tsa tsín si̱ndayaa yaoná ngʼakonjin koaan kʼoa alikuijin timiyo kuitsoniná je Jeobá (Sant. 4:6).\\n6. Jósʼin nga tsín mangóson jokisʼin je Saúl kʼoa jokisʼin je David.\\n6 Kataʼyala jósʼin nga tsín mangóson jokisʼin je rey Saúl kʼoa jokisʼin je rey David, nga̱ je David nʼio tsjoake koan “je kjoatéxomale Jeobá” (Sal. 1:1-3). Je David koanjinle nga bʼasjentjai Jeobá je xi nangitokon kʼoa nga bʼasjengi je xi ngʼakon (2 Sam. 22:28). Kitsjoaʼnde nga je Énle Niná kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen. Itso xi kiski: “Kʼoasjengʼaña je Jeobá, je xi tsjoána kjoafaʼaitsjen. Kʼianga njio je kjoafaʼaitsjenna síkixiyandana” (Sal. 16:7).\\n7. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa nangitokon maa.\\n7 Tsa nangitokon maa, kʼoaiʼndejián nga kui Biblia sikixiya josʼin nikjaʼaitsjeen nga kjesa kui kʼoanʼiajián xi chʼaotjín. Je Énle Niná itsoná: “Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao”. Je Biblia koasenkaoná kʼiatsa jexin ndiaa timangián (Is. 30:21). Nʼio koasenkaoná tsa chʼa̱ʼén jokuitsoná je Jeobá (Is. 48:17). Tobʼelañá, alikuijin kui kjoasoa kuiyojiaan kʼianga tjín xi sikixiyandaná. Ngisaa chrian kuiyolee je Jeobá nga̱ kʼoasʼin bekonná joni jngo ʼndí xi nʼio tsjoake (Heb. 12:7).\\n8. Tojo tso Santiago 1:22-25, jósʼin mangóson kao jngo cho̱tsín je Énle Niná.\\n8 Je Énle Niná yaa mangóson joni jngo cho̱tsín xi chotsensʼen (tʼexkiai Santiago 1:22-25). * Me tongatsʼiaa nga cho̱tsín kjoanla chotsensʼen nga kjesa bitjojián ndʼianá nga nyaon nyaon. Kʼoa kʼoasʼin ʼyañá tsa machjénsa nga sóndaa tongini nga kjesa bejinná xi kjaʼaí. Tikʼoasʼinni, kʼianga nyaon nyaon bʼexkiaa je Biblia kʼoasʼin ʼyañá tsa machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. Nkjín ndsʼee xi kʼia bʼéxkia nga tanjio je texto xi maxkia nga nyaon nyaon, kʼoa jmeni xi bʼéxkia binyakao nga ndasʼin síkjaʼaitsjen. Kʼoa bʼajnda nichxin fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Énle Niná. Xi ijngosani, machjén nga kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan bʼajnda nichxin. Nga kʼoasʼin bʼexkiaa Biblia kui xi ngisa nʼio basenkaoná nga tosi tonda ya kuitsomayaa je ndiaa xi ya kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.\\nKUINÓʼYALEE JE NDSʼEE XI NDA TJÍOSÍXÁLE NINÁ\\n9. Kʼiáni machjén nga sikixiyandaná je miyoná.\\n9 A jeme kui kʼoakinʼia tsakai xi tsín tindasʼin sikʼéjnaniná ngixko̱n Jeobá (Sal. 73:2, 3). Tsa kisikixiyaná jngo miyoná, a kinoʼyalee kʼoa a kʼoakinʼia jokitsoná. Ndajin kinʼia tsa kichʼaʼénlee, kʼoa bʼaijinlee kjoanda nga kisikixiyandaná (Prov. 1:5).\\n10. Jósʼiaan kʼiatsa jngo miyoná sikixiyandaná.\\n10 Je Énle Niná kʼoatso nga “tongisa kixi jngo miyo xi nchja̱tikaoná ninga aon maná” (Prov. 27:6). Jmé xi tsoyanile jebi. Si̱kjaʼaitsjenla tsa ya tichoyá nga kuitjátoyá jngo ndiaa jñani nʼio faʼa carro kʼoa tsa kuila celularná tichotʼaa, tokʼoasʼin bitjatoyá kʼoa likuikjoanla chotseen. Tonga je miyoná toxijña kjenʼndó je xjaná kʼoa nʼio aon maná. Tonga nga kʼoasʼín alikui ya manganená carro. Ninga nkjín nichxin nga aon koa̱n je xjaná, alikuijin kui koa̱njtichañá je miyoná. Tosajin kʼoailee kjoanda nga kabʼasjentjainá. Tikʼoasʼinni, tsa jngo miyoná xi kʼoakuitsoná nga kui én nokjoaa kʼoa nga kui kʼoanʼia xi tsín sasénle Niná, tsakui nichxin tsín nda sʼe̱ tokoán jokuitsoná, tonga to chjotachinijin koaan tsa koanjtiná (Ecl. 7:9). Tongisajin nda tsa kʼoailee kjoanda nga nʼiojin koan nga tsakjákaonajmíná.\\n11. Jméni xosikao jngo chjota nga tsín kʼoaʼén jme xi kuitsole je miyole.\\n11 Jngo chjota xi ngʼakon alikuijin kʼoaʼén jmeni xi kuitsole je miyole. Je xi ngʼakon kui mele kʼoakʼuínle je én xi “naská tsole xo̱ño”, likui binyáño “xi kjoakixi” (2 Tim. 4:3, 4). Alikui nrʼoé jme xi tsole xi kjaʼaí, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa be je tikʼoajinni xi ngikʼa. Tonga je pastro Pablo i kitso: “Je xi síkjaʼaitsjen nga toje xi chjíle, kʼoa nga tsín tsa jmeni chjíle, toyaole bʼanachale” (Gál. 6:3). Je rey Salomón i kitso: “Ngisaa chjíle jngo tiʼndí xi chjine ninga ma̱ tíjna tikʼoajinni jngo rey xi chini ninga jejchínga, nga̱ tsín tibʼaʼénni kjoafaʼaitsjen xi bʼaile” (Ecl. 4:13).\\n12. Tojo tso ya Gálatas 2:11-14, jméni xi bakóyaná je choa̱le pastro Pedro.\\n12 Nda choa̱ tsakʼéjnaná je pastro Pedro kʼianga tsakichakjáyale, nga je pastro Pablo tsakatekjáyale ngixko̱n ngatsʼi (tʼexkiai Gálatas 2:11-14). * Je Pedro alikui koanjtile ninga ya ngixko̱n ngatsʼi chjota tsakichakjáyale. Chjine koan kʼoa kinrʼoé jotsakʼinle, kʼoa alikui tsakʼéngijti kon. Tosaa i̱ kitso nga jekoanni: “Ndsʼee Pablo xi tjaochaa” (2 Ped. 3:15).\\nNga kjesa bʼaijián kjoafaʼaitsjen\\nChótsenlai párrafo 13 *\\nSi̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A machjén kjoaixile nga kjoafaʼaitsjen tsjoale”\\nNga kjoafaʼaitsjen kʼoee\\nKʼoakʼuínkixilee jñani tsín nda tísʼín\\nYa Biblia chʼa̱ngiñá jmeni xi kʼuínlee\\nKoakolee kjoamatokon tojo kisʼin je Jesús\\n13. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼiatsa kjoafaʼaitsjen kʼoailee tsa ʼyani.\\n13 Kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee jngo miyoná, jméni xi kuenta sʼiaan. Tongini nga kuinókjoakoaa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A nʼio tisikʼatone choa̱le josʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe” (Ecl. 7:16). Je chjota xi nʼio kixi bʼasje yaole tokui fini josʼin síkjaʼaitsjen, alikui kuenta sʼín josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá kʼoa tsín bakó kjoamatokon. Tsa tojo machjén nga chja̱kaonajmiá je miyoná kʼianga jekanikjaʼaitsjenjiaan jebi, kʼoakʼuínkixilee jñani tsín nda tísʼín kʼoa koatiolee kjoachjonangi ánni nga tije sikjaʼaitsjenjinni jñani tsín nda tísʼín. Machjén nga ya Biblia chʼa̱ngiñá jmeni xi kʼuínlee, kʼoa si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tsa ñá tsjoáná kuenta, nga je Jeobá tsjoále kuenta (Rom. 14:10). Ya chʼa̱ngiñá je kjoachjine xi tsjoá Énle Niná, kʼoa kʼianga kʼoailee kjoafaʼaitsjen xi kjaʼaí, koakoá kjoamatokon tojo kisʼin je Jesús (Prov. 3:5; Mat. 12:20). Si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoatisʼin skoe̱konná je Jeobá josʼin jchatokoán je xi kjaʼaí (Sant. 2:13).\\nKJUINTJENNGIAA JMENI XI TSONÁ JE NAXINANDÁLE NINÁ\\n14. Jméni xi batíonda je naxinandále Niná xi ya Biblia yʼangini.\\n14 Je Jeobá jé jtínle síchjén kʼianga bándiaaná nga ya kjuinyaa je ndiaa xi kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kuichokaoná. Bʼasjee xo̱n, video kʼoa jé batíonda jmeni xi chotʼayajiaan nga satíoná kjoajtín xi basenkaoná nga nitjosoán jmeni xi tso Biblia. Ngayeje jebi yaa yʼangini je Énle Niná. Jé nganʼiotsjele Niná bándiaale je Cuerpo Gobernante nga bʼéndajin josʼin ʼmiyason je Énle Niná. Ninga kʼoalani, tochoatse choatse fáoyani josʼin nga ngisa nda sa̱kóyason, nga̱ kjitʼa tíbʼantjaiya jokjimachon sonʼnde kʼoa kuinga bʼantjaiyajinni jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Niná (1 Cor. 7:31).\\n15. Jósʼin tjíobʼakaotʼa kʼale je ndsʼee jmeni xi tíbʼéndajin je naxinandále Niná.\\n15 Kʼianga tsoyanda ijngokʼaná je naxinandále Niná jmeni xi tsoya je Biblia kʼoa tsa kʼianga kui tsoyaná josʼin kjuinkoaa yaoná, chjoéñá je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá. Tonga jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe jmesani xi bʼéndajin je naxinandále Niná. Tobʼelañá, je nó xi tífaʼato, sa tse sa tsee tao̱n tísʼengi nga sʼenda kʼoa nga sʼendaya ndʼia jñani ʼyaxkón je Jeobá. Kuinga kʼoasʼin tíbʼéndajinni je Cuerpo Gobernante nga nda katamachjén je Ndʼia jña chotʼayá. Kuinga tjín kʼani je jtín xi kjimajngole xínkjín, kʼoa tjíosaténa kʼa Ndʼia jña chotʼayá. Je taon xi tísokó kʼoasʼin kjimachjén nga ya tjíosʼenda Ndʼia jña chotʼayá jña ngisa machjénle je ndsʼee. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná tsa ya ʼndená jñani tísaténa Ndʼia jña chotʼayá kʼoa tsa kjimajngole xínkjín je jtín. Tjínkʼa ndsʼee xi ngisa kjin tjíofi kjoajtín ndʼaibi. Tjínkʼa ndsʼee xi je tsakʼénda kʼoa tsa je síkuinda Ndʼia jña chotʼayá, tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen ánni nga tísaténani. Tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga toxitsjoani jokji kisixá. Ninga kʼoalani, tjíotsjoánganʼio nga kʼoasʼin tísʼendajin kʼoa bʼailee kjoanda nga kʼoasʼín.\\n16. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso Colosenses 3:23, 24 nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán.\\n16 Xi koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiaa nga kui si̱kjaʼaitsjeen nga tʼatsʼe Jeobá tínroani je xá xi tinʼia kʼoa nga je tíbándiaale naxinandále (tʼexkiai Colosenses 3:23, 24). * Je rey David nda choa̱ tsakʼéjnaná nga kitsjoanganʼio nga kisʼenda je yo̱ngo̱. I kitso: “Tonga ʼyáni an kʼoa ʼyáni je naxinandána nga kʼoasʼin kʼoaitʼalaijin tsojmi jebi. Nga̱ tʼatsi tínroani ngayeje, kʼoa tikui tibʼainilaijin jmeni xi tibʼaináijin” (1 Crón. 29:14). Kʼianga batioá je tao̱n xi kʼoasʼin kjimachjén nga tíʼmiyason je Énle Niná, kʼoasʼin tibʼainilee je Niná jmeni xi tije títsjoániná. Ningalani tije Jeobá tsjoániná ngayeje, chjí be nga chʼasjeʼaa nichxinná, nga nikjelee nganʼioná kʼoa nga bʼé jmeni xi tjínná kʼianga bʼainganʼioá nga tíʼmiyason je Énle Niná (2 Cor. 9:7).\\nALIKUI KUITJOTʼAXINLEE JE NDIAA NRʼOEYA\\n17. Ánni nga tsín si̱kʼajennilee tokoán tsa machjén nga si̱ndayaa yaoná.\\n17 Nga tsín kuitjotʼaxinlee je ndiaa nrʼoeya xi ya kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, tjínnele nga kjuintjenngiaa je choa̱ xi tsakʼéjnaná je Jesús (1 Ped. 2:21). Alikui si̱kʼajenlee tokoán tsa jñani chaná nga si̱ndayaa yaoná. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakoñá nga mená si̱tjosoán josʼin bándiaaná je Jeobá. Je Jeobá be nga chjotajée maa, kʼoa alikui kui koyale nga ñaki kʼoakjoánsʼin kuitjosonná jokisʼin je Jesús.\\n18. Jmé xi tjínnele sʼiaan kʼiatsa mená nga kuichotjenngiaa je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.\\n18 Kui kuenta sʼiaan nichxin xi sʼa nroa kʼoa kao kjoatsjoa si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen, jonʼia kʼoa jokjoaan (Prov. 4:25; Luc. 9:62). Tosi tonda nangitokon katamaa kʼoa kʼoasʼiaan jotso 2 Corintios 13:11: “Katasʼeno kjoatsjoa, kixi katamao”, xi tsonile, tosi tonda si̱ndayaa yaoná. Jé “Niná xi síkinjenyʼánjin” ni̱ma̱ná “kʼoa xi tsʼe kjoatjaocha” kʼoéjnakaoná. Jé Jeobá koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán ndʼaibi kʼoa tsjoáná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa nichxin xi sʼa nroa.\\nNGA NANGITOKON MAA JÓSʼIN BASENKAONÁ NGA KʼOANʼIA JEBI\\nNga nikixiyandaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia.\\nNga chʼaʼén nga ʼya xi síkixiyandaná.\\nNga mangíntjenngiaa jotso je naxinandále Niná.\\nKJOAJNDA 34 Ñaki kixi kjuíkoa yaona\\n^ párr. 5 Sakʼoaa ñʼai maná nga nikixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná ánni machjénni nga si̱kixiyaa yaoná ngatsʼiaa kʼoa jmé xi koa̱n sʼiaan nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ná.\\n^ párr. 1 Mateo 7:13, 14: “Titjásʼennio xo̱ntjoa xi nrʼoeya, nga teya xo̱ntjoa, kʼoa teya je ndiaa xi fini jña nga cha̱jin, kʼoa ali kʼoakji nkjín xi ya faʼasʼen. 14 Nga̱ nrʼoeya je xo̱ntjoa, kʼoa xkóya je ndiaa xi fini kjoabijnachon, kʼoa choa mani xi ya masjaile”.\\n^ párr. 8 Santiago 1:22-25: “Kʼoatʼiaon jo tso je énbi, ali tonoʼyajinlao nga kʼoasʼin tichʼanachalao yaono. 23 Tsa jngo xi nrʼoé énbi, kʼoa likui kʼoasʼín jo tso, jebi kʼoakjoan joni tsa jngo chjota xi jngo cho̱tsín kotsensʼennile nkjaín. 24 Je kiskotsenle yaole, ki, kichajin ndi̱to̱nnile jo kji. 25 Tonga jó tonda koa̱nle je xi nda básjaijin je kjoatéxoma xi ñaki kjoakixi, xi síkʼéyondaíná. Jó tonda koa̱nle je xi bʼejnanʼiojin, nga tsín tsa tonrʼoé, kʼia chajinle, tonga kʼoasʼín jo tso”.\\n^ párr. 12 Gálatas 2:11-14: “Tonga kʼia nga jaʼai Pedro ya Antioquía, tsakatejnatajale nga̱ kichobaʼaijin, nga je tjínle jée. 12 Kʼia nga kje faʼaijin kʼa xi jinroatʼanile Jacobo, Pedro tsakjenkao chjota xi li judíojin, tonga koanskanni nga jaʼai, kisikʼófayajtonle, totsakasenxinni, nga̱ kitsakjónle chjota xi tsʼe kjoacircuncisión. 13 Kʼoati xikʼasa chjota judíos chjotajaonkjaín koan kao je. Kʼoatisʼin nda tsa Bernabé kitʼale kjoajaonkjaínle. 14 Tonga kʼia nga tsaʼbe nga tsínni tsa kao kjoakixi xi tjíomani xi tʼatsʼe je énnda xi tʼatsʼe Cristo, kʼuikixinle Pedro ngixko̱n ngatsʼi: Tsa ji, nga chjota judío ʼmili, kʼoatisʼin ʼmikoai yaoli joni chjota xi li judíojin, alikui kʼoasʼin joni chjota judío, jósʼinni nga kjoanʼio nʼianilai chjota xi li judíojin, nga kʼoéyo joni chjota judío”.\\n^ párr. 16 Colosenses 3:23, 24: “Tojmeni xi sʼiaon, tsjoá kʼoatʼiaon, tʼatsʼe Nainá ní, ali tʼatsʼe chjotajin. 24 Jeʼyao nga je Nainá tsjoáno chjíno xi kjoakixi, je kjoatjao xi tíjna xi tʼatsaon, nga̱ je Nainá Cristo kjimachjénlao”.\\n^ párr. 80 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi sʼa ti bʼéyanajmíle jngo ndsʼee xi jengisa jchínga tikʼoajinni je nga tsín nda kichomani jmeni xi kisʼin. Je ndsʼee xi jejchínga nda nrʼoé jmeni xi tsole tsa machjén nga tsjoále kjoafaʼaitsjen.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani A tiyondañá nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná\\nw20 noviembre p. 18-23\\nJósʼin kuinyakoaa xi kjaʼaí nga sitjoson jmeni xi kitso Jesús\\nJe Jeobá síchikontʼain je xi fini ya ʼndele\\nAlikui si̱kinroajeen tokoán, jé Jeobá koasenkaoná\\nKui si̱kjaʼaitsjeen nichxin xi sʼa nroa\\nXI TʼATSʼE JNGO CHJOTA “Alikui tísíchajinna je Jeobá”\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Noviembre 2020\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Noviembre 2020\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Noviembre 2020","num_words":2873,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"“Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli” | Kjoaʼmiya xi chotʼaya\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 24\\n“Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli. Bʼasjengʼale ji Jeobá Ninána kao ngayeje ni̱ma̱na” (SAL. 86:11, 12).\\nKJOAJNDA 7 Jé Jeobá tsjoánganʼiona kʼoa bʼasjentjaina\\n1. Jósʼin tíjna nga nokjonchá je Niná, kʼoa nga tsjoachaa je Jeobá ánni machjénsíni nga kuijkónchaa.\\nÑÁ XI chjotale Cristo maa, tsjoachañá je Niná kʼoa nokjonchañá. Jmé xi tsoyanile nga nokjonchá Niná. Kui xi tsonile nga ñaki ni̱ma̱ná nroajinni nga bakolee kjoaxkóntokon. Kʼoa kui xosíkaoná nga tsínkui kʼoanʼiañá jmeni xi tsín sasénle nga̱ chjí ʼyatokoán nga miyoná mani (Sal. 111:10; Prov. 8:13). Kataʼyala josʼin tíjna nga nokjonchá je Niná.\\n2. Jñánile nga jao koya xi faʼaitʼa Salmo 86:11 chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.\\n2 (Tʼexkiai Salmo 86:11). * Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso texto jebi ʼyañá nga koanjinle je rey David jokji chjíle nga nokjonchá je Niná. Kataʼyala jósʼin koa̱n si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi kiski je rey David. Xi títjon, kui jchaa ánni tjínnenile nga jchaxkoán je jaʼaínle Niná. Kʼoati jchaa josʼin koakolee kjoaxkóntokon je jaʼaínle Niná nga nyaon nyaon.\\nÁNNI TJÍNNENILE NGA JCHAXKOÁN JE JAʼAÍNLE JEOBÁ\\n3. Jméni xi tsakui nichxin tsakasenkao je Moisés nga ntsjaintsjai tsabexkónni je jaʼaínle Niná.\\n3 Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼe kon Moisés nga tsabe je kjoajeyale Jeobá ya nindo Horeb. Je libro Perspicacia para comprender las Escrituras kʼoatso nga tsakui nichxin toje Moisés xi kui sén tsabe nga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde. Je Jeobá jngoo ánkje kisichjén nga i̱ kitsole je Moisés: “Jeobá, Jeobá, jngoo Niná xi tjínle kjoamatokon kʼoa xi mamake chjota, likui tokjoan síjtile yaole kʼoa nʼio tjínle xi ñaki kjoatsjoacha kʼoa kao xi ñaki kʼoatjín, kʼoa jmi mani xi bakóle je kjoatsjoacha, síchatʼa jñani tsín kʼoanʼia, jñani saténgiaa kʼoa jñani bijnyijée” (Éx. 33:17-23; 34:5-7). Kʼianga kisichjén Moisés je jaʼaínle Jeobá jaʼaitsjenjinle je sén xi tsabe. Kuijin kʼoakitsonile je naxinandá Israel nga koanskanni nga katatsokjónke je jaʼaínle Niná nga̱ nʼio jeya tíjna (Deut. 28:58).\\n4. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga ngisasa koakolee kjoaxkóntokon je Jeobá.\\n4 Kʼianga nikjaʼaitsjeen je jaʼaínle Jeobá machjén nga kʼoati si̱kjaʼaitsjenjiaan jokjoan. Si̱kjaʼaitsjeen nga tjínle nganʼio, kjoachjine, kjoatéxomakixi kao kjoatsjoacha. Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan jokjoan Jeobá kui xi koasenkaoná nga ngisasa koakolee kjoaxkóntokon (Sal. 77:11-15).\\n5, 6. 1) Jósʼin tsoyanile je jaʼaínle Niná. 2) Tojo tso Éxodo 3:13, 14 kao Isaías 64:8, jósʼín je Jeobá nga bitjoson jmeni xi tjínndajinle.\\n5 A ʼyañá josʼin tsoyanile je jaʼaínle Niná. Nkjín chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason xi kʼoatso nga “jé xosʼín nga kʼoama” sʼin tsoyanile jaʼaínle Niná. Jebi kui xi tsonile nga tsín jme xi kʼoechjoale Jeobá nga sitjoson jmeni xi tjínndajinle kʼoa jé xosʼin nga kʼoakoa̱n. Jméni xi sʼín je Jeobá.\\n6 Je Jeobá kʼoasʼin tojmeni nga kuitjoson jme xi tjínndajinle (tʼexkiai Éxodo 3:13, 14). * Je xo̱n xi bʼasje naxinandále Jeobá kjitʼaa kʼoatsoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jokjoan je Jeobá. Xi ijngosani, je Jeobá koaanle sichjén je choʼndale nga je sixále kʼoa nga kuitjoson jmeni xi tjínndajinle (tʼexkiai Isaías 64:8). * Jé Jeobá xosʼín nga bitjoson jmeni xi mele. Tsín jme xi kʼoechjoale nga kʼoasʼin (Is. 46:10, 11).\\n7. Jmé xi koasenkaoná nga ngisa kʼoailee kjoanda kʼoa nga ngisa koakolee kjoaxkóntokon je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi.\\n7 Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi sʼín je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa josʼin basenkaoná, ngisaa kʼoailee kjoanda kʼoa ngisaa koakolee kjoaxkóntokon. Tobʼelañá, tokʼoamaná nga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kisinda (Sal. 8:3, 4). Kʼoa nga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin basenkaoná nga bitjosonná josʼin mele, bakolee kjoaxkóntokon. Nʼio ngʼa tíjna je jaʼaínle Jeobá, nga̱ kui tsoyanile jokjoan, jmeni xi jekʼoakisʼin kʼoa jmeni xi sʼa kʼoasʼin (Sal. 89:7, 8).\\n“KUINCHJAÑA JE JAʼAÍNLE JEOBÁ”\\nJmeni xi kitsoyale Moisés je chjota israelita nda tsakatío kon nga̱ kui kitsoyale je jaʼaínle Jeobá kao jokjoan (Chótsenlai párrafo 8) *\\n8. Tojo tso Deuteronomio 32:2, 3, jmé xi mele je Jeobá xi kao jaʼaínle.\\n8 Kʼianga tojeme kjoaʼasʼen je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je Jeobá jngoo kjoajnda kitsoyale je Moisés kʼoa kʼoakitsole nga kʼoati katatsoyale je naxinandá (Deut. 31:19). Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso kjoajnda jebi, majinná nga tsín mele Jeobá nga sʼe̱ʼma je jaʼaínle kʼoa tsín mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio xkón tíjna kʼoa nga tsín koa̱n si̱kʼaxkiaa (tʼexkiai Deuteronomio 32:2, 3). * Kui xi mele nga katabe ngatsʼi chjota. Tsee kjoanda kisʼele je chjota israelita nga kitsoyale je Moisés tʼatsʼe Jeobá kao jaʼaínle. Jmeni xi tsakʼinyale tsakinyakao nga nda kisatio kon kʼoa kisinʼiojin, tojo ma nga bʼanele jtsí je jñá. Jmé xi koa̱n sʼiaan nga kʼoatisʼin katabichómani kʼianga koakoyaa.\\n9. Jósʼin bʼainganʼioá nga katabitjotsje je jaʼaínle Jeobá.\\n9 Kʼianga kʼuínyasoán nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia kʼoa tsa ya jña nʼio tjín chjota, si̱chjén je Biblia nga kʼuínyalee chjota je jaʼaínle Niná. Koaan kui si̱chjén je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, video kao je página xi tíjnaná ya Internet, ngayeje jebi jé Jeobá bʼasjengʼa. Koaan chja̱kaonajmíñá je chjota tʼatsʼe jokjoan Niná ya tʼaxáná, ya ndʼiaskuela kʼoa tsa tjín jña timangián. Kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi tjínndajinle Niná xi kao ñá kʼoa xi kao Sonʼnde. Kʼianga kjuinrʼoé je chjota tʼatsʼe jebi, tsakui nichxin tokʼia skoe̱ títjon nga nʼio tsjoakená je Jeobá. Kʼianga ñandia ñandia bakoyaa jokjoantjínni tʼatsʼe Jeobá, bʼainganʼioñá nga katabitjotsje je jaʼaínle kʼoa bʼejnatsenñá je énndiso xi sakóya xi tʼatsʼe. Nda satío kon je chjota kʼianga nrʼoé jmeni xi tso je Biblia (Is. 65:13, 14).\\n10. Kʼianga ʼmiyalee Biblia je chjota, ánni nga tsín tokui kjoatéxomale Niná kʼuínyanilee.\\n10 Kʼianga ʼmiyalee Biblia je chjota, kui xi mená nga kuinyakoaa nga katabe je jaʼaínle Jeobá kʼoa nga katasíchjén. Kʼoati kui xi mená nga nda katabe jokjoan je Niná. Tsakui nichxin likui koa̱njinle je xi Biblia tiʼmiyalee tsa tokui kʼuínyalee je kjoatéxoma xi faʼaitʼa Biblia, jmeni xi tso je Niná kʼoa josʼin kjuinkoaa yaoná. Jngo chjota xi Biblia tíkotʼaya tsakui nichxin koa̱njinle jotso je kjoatéxomale Niná kʼoa tsa kʼoakuitso nga nʼio ndatjín. Tonga, a kuinga tsjoake je Jeobá nga sitjosonnile. Si̱kjaʼaitsjeen jokoan je Eva, ningalani tsabe je kjoatéxomale Niná, alikui ñaki tsjoake koan je Jeobá. Kʼoati kisʼin je Adán (Gén. 3:1-6). Kuinga tsín koa̱n tokui kʼuínyanilee chjota je kjoatéxomale Niná.\\n11. Kʼianga kʼuínyalee chjota je kjoatéxomale Niná, jósʼin kuinyakoaa nga tsjoake katama Niná.\\n11 Tsjoa satío tokoán nga mangíntjenngiaa je kjoatéxomale Niná kʼoa basenkaoná (Sal. 119:97, 111, 112). Tonga je chjota xi tiʼmiyalee Biblia alikuijin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen tsa tsín koa̱njinle nga kuinga tsjoakená Jeobá nga kjoatéxoma tsjoániná. Koaan chjónangilee jebi: “Jósingái ji, ánni nga kui síjéniná Niná nga kʼoasʼiaan jebi, kʼoa ánni nga kui síjéniná nga tsínkui kʼoasʼiaan jebi. Jmé xi bakóyali jebi tʼatsʼe Niná”. Tsa kuisenkoaa je xi tiʼmiyalee Biblia nga katasíkjaʼaitsjen tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga tsjoake katama kjoaixi je jaʼaínle, kuichokajin ni̱ma̱le jme xi tso Énle Niná. Kʼoa kui xosikao nga tsjoake koa̱n je Jeobá kao kjoatéxomale (Sal. 119:68). Ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainle kʼoa chókjoajinle ninga tse kjoa kjoaʼatojin (1 Cor. 3:12-15).\\n“JE JAʼAÍNLE JEOBÁ NINÁNÁ KUITSOMAKOAA”\\nJe David kitsjoaʼndele yaole nga jao kisʼe ni̱ma̱le (Chótsenlai párrafo 12)\\n12. 1) Jméni xokisikao je David nga jao kisʼeni ni̱ma̱le. 2) Jósʼin kichomani nga jao kisʼe ni̱ma̱le.\\n12 Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kui kiski je rey David jmeni xi tso Salmo 86:11. Kʼoati nʼio tjínle kjoandosin nga “tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele” tso. Jokjitse tsakʼejnakon je rey David tsabee nga ngotjo koa̱n jao sʼe̱ni ni̱ma̱ná. Ñandia nga ya tsoʼba sonndʼiale, tsabee nga tíbangoya jngo chjoón xi jexʼin tjínle xi Bat-Seba ʼmi. Jótjín ni̱ma̱le David nga kui nichxin. A tjínjngoo ni̱ma̱le axo jao kisʼe. Je David nda tsabe nga i̱ tso je kjoatéxomale Jeobá: “Ali jejin chjoónle xíngi nimetokuin” (Éx. 20:17). Tonga tosi tonda kiskotsenle nga tíbangoya je chjoón, kuinga jao kisʼeni ni̱ma̱le. Kisimekon chjoón jebi ya jinni̱ma̱le tonga kʼoati koanmele nga ndasʼin tsakʼejna ngixko̱n Jeobá. Ninga tsjoake koan je Jeobá kʼoa ninga kitsokjonke tsakai, tokui kini jmeni xi kisimekon. Tsee kjoa kichomani nga kʼoakisʼin. Kisijndí je jaʼaínle Jeobá kʼoa kisikiʼaon je familiale kao chjota xi tsín jme jée tjínle (2 Sam. 11:1-5, 14-17; 12:7-12).\\n13. Jósʼin ʼyañá nga kjijngo kisʼe ijngokʼa je ni̱ma̱le David.\\n13 Je Jeobá tsakatekjáyale je David kʼoa ndasʼin tsakʼejna ijngokʼani ngixko̱n (2 Sam. 12:13; Sal. 51:2-4, 17). Tsínjin kichajinle josʼin kichomani jmeni xi kisʼin kao je kjoañʼai xi tsakʼejnajin nga kitsjoaʼnde nga jao kisʼe ni̱ma̱le. Je Jeobá kinrʼoé kʼianga tsakʼétsʼoale je David, nga̱ je Biblia kʼoatso nga tsín tijao kisʼeni ni̱ma̱le nga kisixále je Jeobá Ninále (1 Rey. 11:4; 15:3).\\n14. Jméni xi machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan, kʼoa ánni.\\n14 Basenkaoná je choa̱le David, tonga kʼoati bakóyaná josʼin bichómani nga tsín nda nʼia. Kuenta sʼiaan josʼin kichomani nga tse jée tsakajngi. Ni jekjoatse kʼoa ni chriansʼa tinixálee Jeobá, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A tibʼenele yaona nga tsínkui katasíkinjena jmeni xi batíobasen je Na̱i nga mele jao sʼe̱ ni̱ma̱na”.\\nNinga koasjaile josʼin je Na̱i, alikui kʼoaiʼndelee nga jao kʼoe ni̱ma̱ná (Chótsenlai párrafo 15, 16) *\\n15. Jósʼin basenkaoná nga nokjonchá Niná kʼiatsa kui jchaa je sén xi kjoajndí ska̱niya jkoaa.\\n15 Tobʼelañá, jmé xi nʼia kʼiatsa jngo sén ʼyaa kʼoa tsa jngo película tichotsenlee ya televisión kʼoa tsa ya Internet xi kjoajndí ska̱niya jkoaa. Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga tsínkui sén tichotsenlee jñani tokjiojti chjota. Ninga kʼoalani, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan tsakui tísíchjén je Na̱i nga mele jao kʼoe ni̱ma̱ná (2 Cor. 2:11). Jebi yaa mangóson joma kʼianga jngo ki̱cha̱ chanisʼenjiaan jngo yá. Tsakui nichxin tochoa choa fisʼenjin kʼoa bijbi bakjannga. Je sén xi kjoajndí kaníya jkoaa yaa mangóson ki̱cha̱ jebi. Tsakui nichxin kʼoasʼin matsen nga tsín chʼaotjín, tonga kui xosikaoná nga kui jée ska̱jiaan xi jao kʼoe ni̱ma̱ná kʼoa nga tsín tikixi kjuintʼanilee Jeobá. Kuinga tsín kʼoaiʼndesíñá nga kui katafaʼasʼenjin ni̱ma̱ná je xi chʼaotjín. Si̱kuindaa je ni̱ma̱ná nga tsín jao katasʼe kʼoa kuijkónchaa je jaʼaínle Jeobá.\\n16. Jmé xi si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼiatsa kui xi chʼaotjín sa̱tíobasenná.\\n16 Ali tokuijin batíobasenná je Na̱i sén xi kui kaníya jkoaa xi chʼaotjín, kʼoati nkjínsa che̱n batíobasenná nga̱ kui xi mele nga kuijnyíjée. Tsakui nichxin i̱ kuixoán: “Alikui tokui kuichonsjejinnina naxinandále Niná nga kʼoasʼian, alikui nʼio tse jée koanjngia”. Tonga alikui kixi tíjna tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. ʼNdele nga kʼoakuixoán, tosaa nda nga i̱ tso xi si̱kjaʼaitsjenjiaan: “A kui jebi tísíchjén je Na̱i nga jao tíbʼé je ni̱ma̱na. Tsa tsjoaʼndele yaona nga kui simekoan xi kjoajndí tjenkao, a sijndíña je jaʼaínle Jeobá. A koasenkaona nga sichriantʼale Niná axo tosaa koa̱nkjinle”. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi. Si̱jélee kjoachjine je Jeobá nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jotjín kjoaixi tokoán (Sant. 1:5). Tsa kʼoasʼiaan, alikui jée jtsaojiaan. Koasenkaoná nga chʼa̱sjengiaa kʼianga kui xi chʼaotjín sa̱tíobasenná, tojo kisʼin je Jesús kʼianga i̱ kitsole je Na̱i: “Tʼin, Satanás” (Mat. 4:10).\\n17. Jngo choa̱ tʼejnai xi bakó nga tsín ndasʼin bichómani nga jao sʼe ni̱ma̱ná.\\n17 Alikui ndasʼin bichómani nga jao sʼe ni̱ma̱ná. Tobʼelañá, tsa je chjota xi ñatjen síská likui nda fikao xínkjín. Tsa tjínkʼa xi toje mele nda kʼoaxki̱, tsa tjínkʼa xi tsín fitjenngi josʼin tjínnele maská, kʼoa tsa tjínkʼa xi tsín kʼoasʼín jotsole je xi síkotʼaya. Tsa kʼoasʼin jngo equipo xi síská alikuijin kuinjele. Jéjin kuinjele xi jtín sʼin tjío. Yaa koa̱nngóson je ni̱ma̱ná joni jngo equipo xi jtín sʼin tjío tsa mangóson josʼin nikjaʼaitsjeen, jmeni xi nimetokoán kao jotjío tokoán nga tinixálee Jeobá. Je Na̱i kui xi mele nga jao sʼe̱ ni̱ma̱ná. Kui xi mele nga tiñá kuixkantʼakaoñá yaoná nga kʼoasʼiaan xi mele je Jeobá kʼoa nga kui si̱metokoán je xi chʼaotjín. Tsa mená nga je Jeobá si̱xálee machjén nga tsín jao kʼoé ni̱ma̱ná (Mat. 22:36-38). Alikuikʼia kʼoaiʼndelee je Na̱i nga jao kʼoe ni̱ma̱ná.\\n18. Tojo tso Miqueas 4:5, jmé xi tijnandai nga sʼiain.\\n18 Joni je David kʼoati i̱ kʼuínlee je Jeobá: “Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli”. Kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan jotso én jebi. Ni choa kʼoa ni tse jmeni xi sʼiaan nga nyaon nyaon koakoá nga ʼyaxkoán jaʼaínle Niná. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa sa̱tío tokoán nga testigole Jeobá ʼminá (Prov. 27:11). Koaan kʼoakuixoán ngatsʼiaa jokitso je profeta Miqueas, nga kitso: “Je jaʼaínle Jeobá Nináná kuitsomakoaa ngantsjai nichxin” (Miq. 4:5).\\nÁnni nga tjínnenile koakolee kjoaxkóntokon je jaʼaínle Jeobá.\\nJósʼin kuinyakoaa je xi ʼmiyalee Biblia nga tsjoake katama je jaʼaínle Niná.\\nJmé xi tsoyanile nga tsín jao sʼe ni̱ma̱ná.\\n^ párr. 5 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jmeni xi kitsole rey David je Jeobá tojosʼin faʼaitʼa ya Salmo 86:11, 12. Jósʼin tíjna nga nokjonchá je jaʼaínle Jeobá. Ánni tjínnenile nga jchaxkoán je jaʼaínle Niná. Nga nokjonchá Niná, jósʼin basenkaoná kʼianga kui sʼejnabasenná xi chʼaotjín.\\n^ párr. 2 Salmo 86:11: “Ji Jeobá, tʼinyanái je ndiaali. Kʼoasʼin kjuíkoa yaona jotjín je kjoakixili. Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli”.\\n^ párr. 6 Éxodo 3:13, 14: “Tonga je Moisés i kitsole je Niná xi kixi: Tsa kjuínrʼoelaña je chjota israelita kʼoa i̱ xínle: Jé Ninále chjotajchíngano kasíkasénna, kʼoa tsa i̱ kuitsona, jóʼmini, jóxínle. 14 Kʼoa je Niná i kitsole Moisés: An koa̱n jmeni xi mena koa̱n. Kʼoa kitsosale: Kui jebi xi kʼuínlai je chjota israelita: An koa̱n kasíkasénna”.\\n^ párr. 6 Isaías 64:8: “Tonga ji Jeobá, jiní Nʼainajin. Kʼoa jinjin niʼndeníjin, kʼoa jiní xi nindanáijin josʼín jngo xi tii sínda; ji kinindanáijin ngatsʼijin”.\\n^ párr. 8 Deuteronomio 32:2, 3: “Jmeni xi xínya jo jtsí koa̱n nga jtsao̱, je énna jo xoño koa̱n nga tjón, joma jtsíxa̱ nga bʼane je jñá kʼoa joma jtsínʼio nga bʼa ya jinjñá. 3 Nga̱ an kuinchjaña je jaʼaínle Jeobá. Kʼoatixón nga nʼio jeya tíjna je Nináná”.\\n^ párr. 57 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Moisés jngo kjoajnda xi tsakʼasjengʼa Jeobá kitsoyale je chjota israelita.\\n^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Tokitsjoaʼndele yaole je Eva nga kui xi chʼaotjín kisimekon. Tonga ñá, chʼasjengiñá je sén kʼoa tsa mensaje xi kui simekonná xi chʼaotjín kʼoa xi sijndí je jaʼaínle Niná.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani “Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli”\\nw20 junio p. 8-13","num_words":2132,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"“Menajin nga ya koanngínkaolaijin” (Zacarías 8:​23) | Kjoaʼmiya xi chotʼayá\\nTʼEXKIAI NGA ÉN afrikáans aucano bassa de camerún baulé birmano bislama boulou camboyano chin haka chitonga chokue chol cibemba congo criollo de las seychelles criollo mauriciano dangme dehu efik embunda endebele endonga enzema español ewé fon francés ga galés garífuna groenlandés hausa hmong (blanco) iban ibo inglés isoko italiano kabiye kaonde kayin sgaw kazajo kikongo kiluba kimbundu kisi kisonge krío kwangalí kwanyama lao lingala lunda luvale maltés mam mambue-lungu mendé mixe mizo ngäbere (o guaymí) niueano nyaneka náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla osético pidgin camerunés portugués quechua ancashino quechua ayacuchano quechua cuzqueño quichua de Imbabura rarotongués saramacano sena sesoto silozi suajili del congo suati tahitiano tivo tlapaneco tojolabal totonaco tshiluba tsonga tsuana twi uhobo umbundú uruund vendal wallisiano wayuunaiki xhosa yoruba zulú énná ñanya ñemba\\n“Menajin nga ya koanngínkaolaijin, nga̱ kinoʼyaníjin nga Niná tíjnakaono” (ZACARÍAS 8:23).\\nKJOAJNDA 32, 31\\nJósʼin tíbitjoson ndʼaibi jmeni xi tso Zacarías 8:23.\\nJótjínnele sʼin je xi ya koai ngʼajmi (1 Corintios 4:6-8).\\nÁnni nga tsín katamakjáojinsíniná jotjín mani xi kjen je nioxtila kʼoa ʼbi je bino nga faʼaitsjenya Kjoabiyale Cristo (Romanos 9:11, 16).\\n1, 2. 1) Jméni xi kitso je Jeobá xi koa̱n nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).\\nJE Jeobá kʼoakitso kʼianga je nichxin xi tiyoaa ndʼaibi “te chjota xi ya jaʼaini ngayeje én xi nokjoa ngakjijnda naxinandá tsoa̱nʼio, tsoa̱nʼio je najñojnrole jngo chjota xi judío, kʼoa i kuitso: Menajin nga ya koanngínkaolaijin, nga̱ kinoʼyaníjin nga Niná tíjnakaono” (Zacarías 8:23). Je “chjota xi judío” je tsoyanile je chjota xi kao nganʼiotsjele Niná kitjoejinni. Kʼoa ya Biblia “chjota Israel xi tsʼe Niná” tsole (Gálatas 6:16). Kʼoa je xi “te chjota” je tsoyanile xi i̱ koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde. Chjota jebi bení kʼianga Jeobá tjíosíchikontʼain xi ya koai ngʼajmi kʼoa tse kjoanda xi kao je nga ñatjen bexkón je Niná.\\n2 Tojo kitso je Zacarías, je Jesús kʼoati kitso nga jtín sʼin koatio je choʼndale Niná. Je xi ya koai ngʼajmi isʼin kitsjoajaʼaínle: “Jon xi tochoa mani xi tiyojtíon”. Kʼoa je xi koatio i̱ Sonʼnde “kjaʼaí barré” kitsole. Kʼoa kʼoati kitso nga “tojngo koa̱njtín, kʼoa tojngo koa̱n” xi skóʼnda (Lucas 12:32; Juan 10:16). Tonga tsakui nichxin i̱ kuixoán: “A machjénle nga jchaa joʼmi ngatsʼi xi ya koai ngʼajmi. Jótjínnele sʼin je xi ya koai ngʼajmi. Kʼiatsa ʼyani xi koakjen nioxtila kʼoa skʼuí bino ya jtín jñani mangián, jósʼin tjínnele jchatokoán. Kʼoa tsa sa nkjín sa nkjín koa̱nni xi koakjen je nioxtila kʼoa skʼuí bino, jósʼin si̱kjaʼaitsjeen”. Kui nga ño koya chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.\\nA MACHJÉN NGA JCHAA JOʼMI NGATSʼI XI YA TJÍNLE KJOACHOYA NGʼAJMI\\n3. Ánni nga tsín ʼyasíñá ʼyákjoanni xi ya koai ngʼajmi xi koatiojin xi 144,000 mani.\\n3 A machjén nga kataʼyaa joʼmi ngatsʼi xi ya koai ngʼajmi. Majain. Nga̱ tsín ʼyaa tsa ñaki ya koai ngʼajmi nga jekoa̱nni. Ninga jelani kiskoejin Niná, tokʼiaa nga ya koai tsa ñaki kixi koa̱n. Je Na̱i bení kʼoa síchjén profeta ndiso nga tsín kixi katama xi ya koai ngʼajmi (Mateo 24:24). Tokʼiaa nga tsín jme xi tijao sʼe̱nile kʼianga jeñaki kʼoechoa̱ je Jeobá nga ya koai. Kʼiaa kʼoechoa̱ nga tojeme kuiyá kʼoa tsa kʼiaje̱ nga toje koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse (Apocalipsis 2:10; 7:3, 14).\\n4. Je xi i̱ koatio Sonʼnde kʼiatsa tsín be joʼmi ngatsʼi xi ya koai ngʼajmi ánni nga i̱ tsosínile: “Menajin nga ya koanngínkaolaijin”.\\n4 Je xi i̱ koatio Sonʼnde kʼiatsa tsín be joʼmi ngatsʼi xi ya koai ngʼajmi ánni nga i̱ tsosínile: “Menajin nga ya koanngínkaolaijin”. Je Biblia kʼoatso nga “te chjota [...] tsoa̱nʼio je najñojnrole jngo chjota xi judío, kʼoa i kuitso: Menajin nga ya koanngínkaolaijin, nga̱ kinoʼyaníjin nga Niná tíjnakaono”. Tojosʼin tiʼyaa, bersíkulo jebi “jngo chjota xi judío” síkʼaxki̱, kʼoa xijema “tíjnakaono” tso. Kuinga kʼoabixónsíñá nga tsín tojngo chjota tínchja̱ni, tínchjani ngatsʼi xi ya koai ngʼajmi. Kʼoa je xi i̱ koatio Sonʼnde bení xi tʼatsʼe jebi, kʼoa kuinga kʼoatsosíni nga ya koaikao, xi tsonile, nga tojngo sʼin yaole nga sixále Jeobá. Alikui machjénle nga skoe̱ joʼmi nga jngó jngó xi koai ngʼajmi nga je koaitjenngile. Nga̱ je Biblia kʼoatso nga toje Jesús xi kjuintjenngilee (Mateo 23:10).\\nJÓTJÍNNELE SʼIN JE XI YA KOAI NGʼAJMI\\n5. 1) Jméni xi kuenta sʼin xi ya koai ngʼajmi. 2) Ánni nga tsín tokjoaská tjenkaosíni jebi.\\n5 Je xi ya tjínle kjoachoya ya ngʼajmi tjínnele nga sikuinda yaole, tojo tso 1 Corintios 11:27-29 (tʼexkiai). Tsa jngo xi tsín timiyole Jeobá mani kʼoa tojo skʼuí je bino kʼoa koakjen nioxtila kʼianga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo alikui ndasʼin. Tsa kʼoasʼin alikui tíbakóle kjoaxkóntokon je Niná (Hebreos 6:4-6; 10:26-29). Alikui tokjoaská tjenkao jebi, kʼiatsa tsín kixi koaitʼale Jeobá alikui kuinókjoale ya ngʼajmi (Filipenses 3:13-16).\\n6. Jótjínnele sʼin je xi ya koai ngʼajmi.\\n6 Je Pablo i kitsole je xi ya koai ngʼajmi: “Bʼetsʼoano nga kuimao josʼin machjén je xá xi kinokjoano”. Kʼoa kʼoakitsole josʼin, kitsole: “Kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Tikjaínlao xíngio nga tjaochao”. Kʼoati kitsole nga katabʼénele yaole nga jtín sʼin katabatio kʼoa nga nyʼán sʼin katabatio (Efesios 4:1-3). Je nganʼiotsjele Niná binyakao nga nangitokon ma (Colosenses 3:12). Kuinga tsín ngisa ngʼa masínile je xi ya koai ngʼajmi. Alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tsa ngisa tjínle je nganʼiotsjele Niná tikʼoajinni xi i̱ koatio Sonʼnde. Kʼoati tsín kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nda majinle jotso je Biblia. Kʼoa alikui kʼoatsole xi kjaʼaí nga katakjen je nioxtila kʼoa kataʼbi je bino. Nga nangitokon ma bení nga toje Jeobá xi tsoni ʼyani xi kjoejin nga ya koai ngʼajmi.\\n7, 8. Jméni xi tsín kʼoasʼín xi ya koai ngʼajmi, kʼoa ánni.\\n7 Ninga be je xi ya koai ngʼajmi nga jngo kjoanda tjínle, alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kjaʼaí sʼin katabekon xi ngikʼa (Efesios 1:18, 19; tʼexkiai Filipenses 2:2, 3). Bení nga tsín ʼya xi kisʼejinle kʼianga kiskoejin je Jeobá. Kuinga tsín jotsosíni tsa tsín ndi̱to̱n makjain kʼale xíngiaa nga ya koai ngʼajmi. Bení nga kʼoatso Biblia nga tsín koa̱n tokjoan koa̱nkjainná tsa ʼya xi kʼoakuitsoná nga jngo kjoanda katsjoále je Jeobá (Apocalipsis 2:2). Kʼoa kʼianga tosʼa bexkon je ndsʼee xi kjaʼaí alikui tokjoan kʼoatsole nga ya tjínle kjoachoya ya ngʼajmi. Kʼoa alikui ʼya xi bʼéyanajmíleje̱. Kʼoati tsínkui kʼoatso jmeni xi sʼin nga jeya tíjna ngʼajmi (1 Corintios 1:28, 29; tʼexkiai 1 Corintios 4:6-8).\\n8 Je xi ya koai ngʼajmi alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga toje nʼio simiyo xi kʼoati ya koai kʼoa tsa totsen koatiojtín. Alikui totsen batiojtín nga kotʼaya kʼoa nga fáoyani xi tʼatsʼe Biblia (Gálatas 1:15-17). Tsa kʼoalanisʼin, xkoa̱yajin sʼin koatio je jtín. Kontrajin sʼin koatiole je nganʼiotsjele Niná, xi basenkao je naxinandále Niná nga jtín sʼin bʼejna kʼoa nga nyʼán sʼin tíjna (tʼexkiai Romanos 16:17, 18).\\nJÓSʼIN JCHATOKOÁN JE XI KJEN NIOXTILA KʼOA ʼBI JE BINO\\n9. Ánni nga si̱kuindasíñá yaoná josʼin jchatokoán xi ya koai ngʼajmi (chótsenlai rekuadro xi “ Je kjoatsjoacha likui sísoale xínkjín” tso).\\n9 Je Jesús i kitsole je chjotale: “Ngatsʼio nga jon ndsʼe manio”. Kʼoa xijekoan i kitsosale: “Je xi ngʼa bʼasje yaole, kjaínga nangi koa̱nni, kʼoa je xi nangi bʼasje yaole, ngʼa kuitjoni” (Mateo 23:8-12). Chʼaotjín nga jngo chjota chʼasjengʼaa, kʼoa tsa síxkón si̱koaa, ninga je xi ya koai ngʼajmi. Ya Biblia kʼoatso nga chjénngilee kjoamakjainle je xi chjotajchínga sʼin tjío, tonga alikui kʼoatso nga chjota kjuintjenngilee (Hebreos 13:7). Je Biblia kʼoatso nga tjínkʼa ndsʼee xi “bakinle nga kanni kʼa kataʼyaxkón”, tonga kuinga nʼio síxá nga tsoyason kʼoa nga bakóya, ali tsakuijin nga ya ngʼajmi koai (1 Timoteo 5:17). Kʼiatsa síxkón si̱koaa jngo xi ya ngʼajmi koai tochale chan koa̱nsoale. Kʼoa tsakui nichxin, chan ngʼakon koa̱n (Romanos 12:3). Alikui koa̱n kui kʼoasʼiaan jmeni xi jée ska̱nijin xi ya koai ngʼajmi (Lucas 17:2).\\nJósʼin tjínnele jchatokuin je xi kjen nioxtila kʼoa ʼbi je bino (Chótsenlai párrafo 9 saʼnda 11)\\n10. Jósʼin bakoá kʼianga ʼyaxkoán xi ya koai ngʼajmi.\\n10 Jósʼin bakoá nga ʼyaxkoán je ndsʼee xi Niná kiskoejin nga ya koai ngʼajmi. Xi títjon, alikui kui chjonangilee jókoanni nga kitjoejin nga̱ tsín ñá bʼakaoná (1 Tesalonicenses 4:11; 2 Tesalonicenses 3:11). Kʼoati tsín kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen tsa xʼinle kʼoa tsa chjoónle, tsa xijchále kʼoa tsa xínkjín tsa kʼoati ya ngʼajmi koai tsanda je, nga̱ tsín tsa tokitjenjinni nga ya koai (1 Tesalonicenses 2:12). Kʼoa alikui kui chjonangilee jmeni xi chʼao kʼoe kon. Tobʼelañá, tsa jngo tichjaa xi ya koai ngʼajmi je xʼinle, alikui kui chjónangilee jótjín kon nga tsín ya kʼoéjnakao xʼinle ya ʼNdenaxó. ʼYañá kʼianga je Jeobá tsjoáná ngayeje xi machjénná ya ʼNdenaxó (Salmo 145:16).\\n11. Ánni nga kjuintjenngisíñá kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Judas nga tsín chjota kʼoéntsjénkoaa.\\n11 Kʼianga ngóson nikoaa ngatsʼi je ndsʼee ni xi ya koai ngʼajmi kʼoa ni xi i̱ koatio Sonʼnde basenkaoná. Nga̱ ya Biblia kʼoatso nga ya jinjtín sʼee ndsʼee xi tondisoni koa̱n xi saʼnda kʼoakuitso nga ya ngʼajmi koai (Gálatas 2:4, 5; 1 Juan 2:19). Kʼoa tsakui nichxin tjínkʼa xi ya koai ngʼajmi tsakai xi yátsʼi̱nni kuinyale Niná (Mateo 25:10-12; 2 Pedro 2:20, 21). Je Judas kʼoakitso nga tsín chjota kʼoéntsjénkoaa. Xi tsonile, nga tsín tochjota kjuintjenngilee ya jinjtín, jolani xi ya koai ngʼajmi, kʼoa jeje̱ ndsʼee xi nʼio ʼyale, kʼoa tsa je xi nʼio nkjín nó tjíosíxále Jeobá. Machjén nga kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi. Kʼiatsa sikatíoni Jeobá ndsʼee jebi, alikui tsa tokui kjuinroajenni kjoamakjainná kʼoa tsín tisi̱xánilee je Niná (Judas 16).\\nALIKUI KOA̱N KUI SI̱KJÁOJIAAN JOTJÍN MANI XI KJEN JE NIOXTILA KʼOA ʼBI JE BINO\\n12, 13. Ánni nga tsínkui si̱kjáojinsíñá jotjín mani xi kjen je nioxtila kʼoa ʼbi je bino.\\n12 Nkjín nó nga sa choa sa choa koan je chjotale Cristo xi tsakjen je nioxtila kʼoa tsakʼi je bino. Tonga ndʼaibi, sa nkjín sa nkjín kjima. Tonga alikui koa̱n si̱kjáojiaan. Ánni. Ñola koya kataʼyaa.\\n13 “Je Jeobá bení je xi tsʼe” (2 Timoteo 2:19, TNM). Je Jeobá bení ʼyáni xi ya koai ngʼajmi kʼoa ʼyáni xi mai. Tonga je ndsʼee xi bʼéxki̱ jotjín mani xi kjen nioxtila kʼoa ʼbi je bino nga faʼaitsjenya Kjoabiyale Cristo alikui be. Kʼoa yaa maxki̱kao je xi tsínni ya koai ngʼajmi tonga xi kʼoasʼin makjainle nga ya koai. Tobʼelañá, tjínkʼa xi tsakjen je nioxtila kʼoa tsakʼi bino tsakai tonga likuini tikʼoakisʼinni nga jekoanni. Kʼoa tjínkʼaje̱ xi kuinga kʼoasʼínni nga tsín nda jko̱. Kuinga tsín ʼyañá josa tjín mani xi ya koai ngʼajmi.\\n14. Jótso je Biblia tʼatsʼe xi ya koai ngʼajmi, jotjín mani xi tjío kʼianga koaitsʼia kjoañʼai xi nʼio tse.\\n14 Je xi ya koai ngʼajmi tjío ngakjijnda sonʼnde nga kjoaʼaí je Jesús kʼoa koaikao ya ngʼajmi. Ya Biblia kʼoatso kʼianga je Jesús “sikasén ánkjele nʼio skíʼndía xjao, kʼoa ánkjele kʼoexkó je xi kitjojin. Kʼoexkóni nga ño xi̱ngi̱le sonʼnde, kʼoa saʼnda jngo ngoa ngʼajmi, saʼnda xi ngijngo ngoa” (Mateo 24:31). Kʼoati tso Biblia kʼianga je xi ya koai ngʼajmi, tochoasa mani xi tjío i̱ Sonʼnde nga tífikjetʼa nichxin (Apocalipsis 12:17). Tonga alikui kʼoatso jósa tjín mani xi tjío kʼianga koaitsʼia kjoañʼai xi nʼio tse.\\n15, 16. Jméni xi tjínnele katamajinná tʼatsʼe xi ya koai ngʼajmi.\\n15 Jé Jeobá xi tsoni kʼiani nga kjoejin je chjota (Romanos 8:28-30). Je Jeobá kʼiaa kiskoejin kʼa chjota tikʼiani nga jejaʼáyale je Jesús kʼoa kui nganʼiotsjele kisichjén. Nga kui nichxin, ngatsʼi je chjotale Cristo yaa kisʼele kjoachoya ya ngʼajmi. Tonga xijekoan, nkjín siento nó nga kisʼe je xi chjotale Cristo kitsole yaole tonga xi tsínni kui. Tonga je Jeobá tojo kiskoejin, je xi ya koai ngʼajmi, je xi ñaki chjotale Cristo koan. Chjota jebi yaa koanngóson je trigo xi kitso Jesús nga ya koanntjejin jñá xi tsín nda (Mateo 13:24-30). Kʼoa nga jetífikjetʼa nichxin je Jeobá tojo tíkjoejin je chjota xi ya koai ngʼajmi. Kʼiatsa je Jeobá xi kʼia skoéjin kʼa chjota nga toje kjoaʼaí kjoafetʼa, ʼyañá nga kixi tíjna jmeni xi sʼin (Isaías 45:9; Daniel 4:35; tʼexkiai Romanos 9:11, 16). Alikui mená nga ya koa̱nngósonkoaa je chjota xi kisikʼaxki̱ Jesús kʼianga tsakʼéjna jngo choa̱. Je chjota xi tse kisixá koanjtile kao je naile nga ya koanjngokao je xi to jetífikjetʼa ora kisixá (tʼexkiai Mateo 20:8-15).\\n16 Ali tsa tongatsʼijin je xi ya koai ngʼajmi nga kui ma “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (Mateo 24:45-47). Tojo koan je chjotale Cristo xi títjon tsakatio, nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kao Jesús tochoa mani xi tjíosíchjén nga tjíobakóyale chjota jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná. Kʼianga tsakatio je xi títjon chjotale Cristo, tojngo jao mani, xi ya koai ngʼajmi, xi kiski je Escrituras Griegas Cristianas. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tojngo jao mani xi kui xá kjinele nga tsjoále “xi koakje̱nni nga fichó choa̱le” je naxinandále Niná, xi tsonile, nga kuitsoyale xi tʼatsʼe Niná.\\n17. Jméni xi kabakóyaná kjoaʼmiya jebi.\\n17 Jméni xi kabakóyaná kjoaʼmiya jebi. Je Jeobá kʼoasʼin tjínndajinle nga me ngatsʼi je choʼndale nga i̱ koatio Sonʼnde, kʼoa kʼoati tjío xi ya koatexomakao Jesús ya ngʼajmi. Je Jeobá tsjoále kjoatjao ngatsʼi je choʼndale, xi je tínchja̱ni xi “te chjota” kʼoa kao “jngo chjota xi judío”. Kʼoa kui xi mele Jeobá nga tikuini kjoatéxoma sitjoson nga jao jtín jebi kʼoa nga kixi koaitʼale. Machjénni nga nangitokon koa̱n kʼoa nga sixájtínle Jeobá kʼoa nga jtín sʼin koatio. Kʼoa machjénní nga kʼoenele yaole nga jao jtín jebi nga nyʼán sʼin koatio ya jinjtín. Kʼianga kʼoasʼin tichoyalee nga kjoaʼaí kjoafetʼa, tosi tonda si̱xálee je Jeobá kʼoa tosi tonda kjuintjenngilee je Jesús nga tojngo jtín katamaa.\\n^ (párrafo 3): Tojo tso Salmo 87:5, 6, tsakui nichxin sikatíotsen Niná je jaʼaínle ngatsʼi xi ya koatexomakao Jesús ya ngʼajmi nichxin xi nroaján (Romanos 8:19).\\n^ (párrafo 15): Ya Hechos 2:33 kʼoatso nga je Jesús basenkao je Niná kʼianga jngo chjota kjoejinni kao nganʼiotsjele. Tonga jéní Jeobá xi tsjoále kjoanda jebi je chjota.\\n^ (párrafo 15): Kʼoati koa̱nsjaitʼasali xi tʼatsʼe jebi ya jñani “Preguntas de los lectores” tso ya rebista La Atalaya xi tsʼe 1 de mayo de 2007, pájina 30, 31.\\nJe kjoatsjoacha “likui sísoale xínkjín”\\nJe pastro Pablo i kitso: “Je kjoatjaocha tsejtaní, kʼoa tjínle kjoanda. Je kjoatjaocha tsínle kjoaxintakonjin. Je kjoatjaocha likui bʼasjejeya yaole, likui mangʼakon. Likui sísoale xínkjín, likui básjai xi titsʼeni” (1 Corintios 13:4, 5). Je én xi “likui sísoale xínkjín” sʼin jaʼatoya ibi kui tínchja̱nile jngo chjota xi tsín bakóle kjoaxkóntokon xi kjaʼaí. Tonga tsa tsjoachaa je ndsʼee, kuentajin sʼiaan jotjío kjoafaʼaitsjenle tongini nga kje jme xi bixónjián kʼoa nga kje jme xi nʼiajián.\\nJonikoaa je ndsʼee xi bándiaale je jtínle Niná kʼoasʼin bakonilee kjoatsjoacha. Tsakui nichxin jngo ndsʼee xi nʼio ʼyale kuicho ya jtínná kʼoa tsa yaje̱ kjoajtíntsená. Tsakui nichxin superintendente xi tsʼe circuito, betelita, jngo xi ya tíjnajin Comité xi tsʼe Sucursal, jngo xi ya tíjnajin Cuerpo Gobernante kʼoa tsa jeje̱ xi ya binyakao. Mená nga koakolee kjoaxkóntokon ndsʼee jebi kʼoa kao yánchjínle. Alikui mená nga kʼoasʼiaan jokisʼin Diótrefes, nga tsín tsabexkón je ndsʼee kʼoa tsín kiskoeya nga kichosíxatʼa jtín jñani tsakʼejna (3 Juan 9, 10). Tonga ninga nda chjoéyaa je ndsʼee tsakuini nichxin likui tibakolee kjoaxkóntokon. Ánni kʼoabixónsíñá.\\nNinga mená jchaxkoaan kʼoa chja̱kaonajmiá je ndsʼee xi fichosíxatʼaná, alikuijin tibakolee kjoaxkóntokon tsa kʼoasi̱koaa jomatʼain jngo chjota xi nʼio ʼyale. Tobʼelañá, alikuijin nda sʼiaan tsa tsín kʼoakʼuínlee nga foto chʼa̱sjelee kʼoa tsa to chʼa̱sjechéleje̱, tobʼelañá, kʼianga tíkjen kʼoa tsa jmeni xi tísʼín. Kʼoati tsín ndatjín nga kʼoakʼuínlee nga firma katasʼín je libroná kʼoa tsa Biblianá. Kʼoa kʼoati tsín koa̱n kuinótsjá xi ngikʼa tojoni nga foto chʼa̱sjee kao je ndsʼee. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, chʼaojin kuitsoná je chjota xi tokʼia kuicho títjon kjoajtíntsená. Kʼiatsa tsjoachaa je ndsʼee, alikuijin kʼoasʼiaan. Tosa bakolee kjoaxkóntokon nga̱ machoyaná anni nga síxatʼaniná kʼoa bʼailee kjoanda nga nʼio tjíosíxá.\\nJméni xi koasenkaoná nga jchaa josi̱koaa je ndsʼee kʼianga síxatʼaná. Xi títjon, kui si̱kjaʼaitsjeen nga toje Jeobá xi bakinle nga kuitjojeya (Apocalipsis 4:11). Xi majaoni, ninga ndatjín nga koakolee kjoaxkóntokon ndsʼee jebi kʼoa kao yánchjínle, alikui koa̱n kʼoasi̱koaa jomatʼain jngo chjota xi nʼio ʼyale. Ndsʼee jebi kui xi mele nga kʼoati si̱koaa jonikoaa je ndsʼee xi ngikʼa (Mateo 23:8). Xi majanni, si̱kjaʼaitsjeen kʼianga i̱ kitso je Jesús: “Ngayije kjoa xi meno nga síkaono chjota, kʼoatisʼin tikaonio nga je” (Mateo 7:12). Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjeen nga jan koya jebi, koakolee kjoatsjoacha kao kjoaxkóntokon je ndsʼee.\\n“Menajin nga ya koanngínkaolaijin” (Zacarías 8:23): Je xi “te chjota” jé tsoyanile je xi kjaʼaí barré. Je xi “jngo chjota xi judío” jé tsoyanile xi ya koai ngʼajmi. Nga jao jtín jebi, tjíosíxájtínle je Jeobá. Je xi kjaʼaí barré ali tsa jejin fitjenngile xi ya koai ngʼajmi kʼoa tsa síxkón síkao. Tonga tsjoakení, bexkónní kʼoa jo ndsʼe̱e sʼin bekon\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani “Menajin nga ya koanngínkaolaijin”","num_words":2567,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Mateo 23 AMU - Matseitiaˈ Jesús nnˈaⁿ fariseos - Bible Gateway\\nMatseitiaˈ Jesús nnˈaⁿ fariseos ñequio nnˈaⁿ na cwitˈmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés\\n23 Quia joˈ seineiⁿ Jesús nda̱a̱ nnˈaⁿ na jndyendye ñequio nda̱a̱ jâ nnˈaⁿ na cwilajomndyô̱ ñˈeⁿñê, tsoom:\\n2 —Nquiee nnˈaⁿ na cwitˈmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés ñequio nnˈaⁿ fariseos toˈñoomna tsˈiaaⁿ na ñeseixmaⁿ Moisés na cwitˈmo̱o̱ⁿna ljeii ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na matsa̱ˈntjomnaˈ. 3 Joˈ chii queⁿˈyoˈ cwenta ñˈoom na cwitˈmo̱o̱ⁿna. Ndoˈ calˈaˈyoˈ chaˈtso na cwitsa̱ˈntjomna na calˈaˈyoˈ. Sa̱a̱ tintsantyjo̱ˈyoˈ chaˈna cwilˈana, ee joona ya ñˈoom cwiñeˈquiana sa̱a̱ nquieena ñoomñoom na cwilˈana. 4 Ee joona cwiqueⁿna ñˈoom na jndeiˈnaˈ na catseicanda̱a̱ˈñe tsˈaⁿ. Matseijomnaˈ chaˈcwijom cwilaˈtyeⁿna cwii xuu na jaaˈ na cwitioona cantyaˈ naⁿˈñeeⁿ. Sa̱a̱ nquieena nchaaˈ lˈuu nntiiˈndyena meiiⁿ ñeˈcwii nda̱a̱ lueena na nnteiˈjndeiina naⁿˈñeeⁿ. 5 Chaˈtso na cwilˈana lˈue nˈomna na cantyˈiaa nnˈaⁿ. Ee cwilˈana na jeeⁿ ntmeiⁿ ntjaⁿ na chuuˈ ljeii ˈnaaⁿˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na cwiwityeⁿ cantaana ñequio lueena. Ndoˈ mati teincooti nmaⁿ ˈndyoo liaateincoo na cwicweeˈna nchiiti liaa ntˈomcheⁿ nnˈaⁿ. 6 Cwiqueⁿ nˈomna na nquieena nncwindyuaandyena nacañoomticheⁿ quia na cwiweeˈ ncuee. Ndoˈ naquiiˈ lanˈom cwilaˈyuunda̱a̱na ntsula̱ nacañoomcheⁿ yuu na nntseitˈmaaⁿˈñetinaˈ joona. 7 Jeeⁿ cjaaweeˈ nˈomna na nlaˈtˈmaaⁿˈndye nnˈaⁿ joona quia cwiwincwindyena tsˈom nataa yuu na jndooˈ nnˈaⁿ. Ndoˈ lˈue nˈomna na nlue nnˈaⁿ na maestro joona.\\n8 ’Sa̱a̱ ˈo ticalˈueendyoˈ na nlue nnˈaⁿ na maestro ˈo ee chaˈtsondyoˈ ñecwii tmaaⁿˈ cwilaxmaⁿˈyoˈ ndoˈ ñecwii na cwiluiiñe Maestro ˈnaⁿˈyoˈ, juu Cristo. 9 Meiⁿcwii tsˈaⁿ tsjoomnancue ticalatˈmaaⁿˈndyoˈ na nnduˈyoˈ nnom na tsotyeˈyoˈ juu chaˈna quinduˈyoˈ na Tsotyeˈyoˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. Ee ñeˈcwii mˈaaⁿ na cwiluiiñe Tsotyeˈyoˈ, nqueⁿ na mˈaaⁿ cañoomˈluee. 10 Ndoˈ meiⁿ tiñeˈquiandyoˈ na nlue nnˈaⁿ na ˈo cwitsajndyeeˈyoˈ ee ñecwii mˈaaⁿ na wjaajndyee jo nda̱a̱ˈyoˈ, nquii Cristo. 11 Juu tsˈaⁿ na cwiluiitˈmaⁿñeti quiiˈntaaⁿˈyoˈ, tsaⁿˈñeeⁿ maxjeⁿ matsonaˈ na candiˈntjoom nda̱a̱ˈyoˈ. 12 Meiⁿcwiˈñeeⁿcheⁿ tsˈaⁿ na matseiwendyeñe cheⁿnquii, maxjeⁿ nntseiquioo Tyˈo̱o̱tsˈom juu. Ndoˈ ˈñeeⁿ juu na majuˈñecje, maxjeⁿ nntseiwe Tyˈo̱o̱tsˈom tsaⁿˈñeeⁿ.\\n13 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ ee cwilaˈñˈeeⁿˈndyoˈ nnˈaⁿ cha xocanda̱a̱ nncˈooquieeˈndyena cantyja na matsa̱ˈntjom Tyˈo̱o̱tsˈom. Ncjoˈyoˈ tiñeˈcatsaquieeˈndyoˈ na jom nntsa̱ˈntjoom ˈo, meiⁿ tiñeˈquiaˈyoˈ na nncˈooquieeˈndye ntˈom ncˈiaˈyoˈ cantyja na matsa̱ˈntjoom.\\n14 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ. ˈO mantyjo̱ˈyoˈ ˈnaaⁿ lˈoo na cweˈ ñeˈcatjeiˈtoˈyoˈ luee yolcu na jnda̱ tja̱ sˈaa. Sa̱a̱ majuu xjeⁿˈñeeⁿ teincoo ñˈoom cwilaneiⁿˈyoˈ nnom Tyˈo̱o̱tsˈom cha ticaˈmo̱ⁿnaˈ na wiˈndyoˈ. Cweˈ joˈ na tˈmaⁿti nlcoˈwiˈnaˈ ˈo quia na nncuˈxeeⁿ ˈo.\\n15 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ. ˈO jeeⁿ tquia maˈnomˈyoˈ hasta ndaaluee cwiwityˈiooˈyoˈ na cwilˈueˈyoˈ meiiⁿ ñeˈcwii tsˈaⁿ na nntseijomñe ñˈeⁿndyoˈ. Ndoˈ xeⁿ jnda̱ jnda̱a̱ lˈaˈyoˈ na wjaantyjo̱o̱ⁿ chaˈna cwilˈaˈyoˈ quia joˈ wjaañˈoomnaˈ jom na cwajndiiti nntsˈaaⁿ. Ndoˈ na ljoˈ, tˈmaⁿti nlcoˈwiˈnaˈ jom quiiˈ bˈio, nchiiti ˈo.\\n16 ’Ndoˈ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ nda̱a̱ ncˈiaaˈyoˈ, mati nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee laxmaⁿˈyoˈ chaˈcwijom nchjaaⁿˈyoˈ. Cwinduˈyoˈ tityeⁿ ñˈoom na maqueⁿtyeⁿ tsˈaⁿ nacjoomˈm quia na macwjeeⁿˈeⁿ xueeˈ watsˈom tˈmaⁿ. Sa̱a̱ tyeⁿti ñˈoom na nncwjiˈ tsˈaⁿ xueeˈ sˈom cajaⁿ na ñˈeⁿ teichjoomnaˈ. 17 ˈO jeeⁿcheⁿ ndyaaˈ ntjeiⁿndyoˈ, laxmaⁿˈyoˈ nnˈaⁿ na nchjaaⁿˈyoˈ. ¿Cwaaⁿ cwii na we nmeiⁿˈ tˈmaⁿti tseixmaⁿnaˈ? ¿Aa sˈom cajaⁿ na ñˈeⁿ teichjoom watsˈom oo aa nquii watsˈom? Juu watsˈom tˈmaⁿti tseixmaⁿnaˈ ee cantyja ˈnaaⁿˈ juunaˈ maqueⁿljuˈnaˈ sˈom cajaⁿˈñeeⁿ. 18 Mati cwinduˈyoˈ na tityeⁿ ñˈoom na cweˈ xueeˈ tio naquiiˈ watsˈom nncwjiˈ tsˈaⁿ. Tyeⁿti ñˈoom cwinduˈyoˈ quia na nncwjiˈ tsˈaⁿ xueeˈ seii quiooˈ na cwitioo nnˈaⁿ joˈ joˈ cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom. 19 ˈO jeeⁿcheⁿ nchjaaⁿˈyoˈ. ¿Cwaaⁿ na we nmeiⁿˈ tˈmaⁿti tseixmaⁿnaˈ? ¿Aa seii quiooˈ na cwitioo nnˈaⁿ nacjooˈ tio, oo aa juu tio? Tˈmaⁿti tseixmaⁿ nquii tio yuu na cwicantyjo seiˈñeeⁿ ee ncˈe juunaˈ maqueⁿljuˈnaˈ seiˈ na nnda̱a̱ nncoˈñom Tyˈo̱o̱tsˈom. 20 Ee tsˈaⁿ na maqueⁿtyeⁿ cwii ñˈoom nacjooˈ nquii na macwjiˈ xueeˈ tio naquiiˈ watsˈom tˈmaⁿ, nchii macanda̱ cantyja ˈnaaⁿˈ tioˈñeeⁿ maqueⁿtyeⁿ ñˈoom, maxjeⁿ mawˈatˈmaⁿtonaˈ chaˈtso ˈnaⁿ na cwicantyjo nacjooˈnaˈ. 21 Ndoˈ juu tsˈaⁿ na maqueⁿtyeⁿ cwii ñˈoom nacjooˈ nquii na macwjiˈ xueeˈ watsˈom tˈmaⁿ, nchii macanda̱ cantyja ˈnaaⁿˈ juunaˈ maqueⁿtyeⁿ ñˈoom, maxjeⁿ mañˈoomnaˈ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom ee jom macˈeeⁿ joˈ joˈ. 22 Ndoˈ juu tsˈaⁿ na maqueⁿtyeⁿ cwii ñˈoom nacjooˈ nquii na macwjiˈ xueeˈ cañoomˈluee nchii macanda̱ cweˈ cantyja ˈnaaⁿˈ cañoomˈluee maqueⁿtyeⁿ ñˈoom, maxjeⁿ mañˈoomnaˈ nquii Tyˈo̱o̱tsˈom ñequio tio yuu na mawacatyeeⁿ.\\n23 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés, nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ. Ee cwiñeˈquiaˈyoˈ diezmo cwentaaˈ Tyˈo̱o̱tsˈom na cwiweˈ ntjoomˈyoˈ hasta meiⁿ cweˈ tscojñom tsˈoomjndya ñequio tscolcoo ñequio lqueeⁿ cameiⁿnom sa̱a̱ ticalacanda̱ˈyoˈ ñˈoom na tˈmaⁿti naquiiˈ ñˈoom na tqueⁿ Moisés. Ñˈoomˈñeeⁿ maˈmo̱ⁿnaˈ chiuu na cˈomˈyoˈ cantyja na matyˈiomyanaˈ ndoˈ cˈomˈyoˈ na wiˈ nˈomˈyoˈ ncˈiaaˈyoˈ ndoˈ calacanda̱ˈyoˈ ñˈoom na cwinduˈyoˈ. Maxjeⁿ matyˈiomyanaˈ na cwiñeˈquiaˈyoˈ diezmo sa̱a̱ mati calacanda̱ˈyoˈ ñˈoommeiⁿˈ na tˈmaⁿti na sa̱ˈntjom Moisés. 24 Matseijomnaˈ ˈo chaˈna nnˈaⁿ na cwilaˈcwˈaaⁿˈndye ndaatioo na cwiwe cha caˈndiinaˈ quiooˈ na cajnda̱a̱ sa̱a̱ tiqueⁿna cwenta na jo nandye njom cwii quiooˈ tˈmaaⁿñe na jaato̱ˈ. Ee jeeⁿ cwiqueⁿndyoˈ na ñeˈcalaˈcanda̱ˈyoˈ ñˈoom na niom nchˈunchˈu sa̱a̱ tiñeˈcalaˈcanda̱ˈyoˈ ñˈoom na tˈmaⁿti na macaⁿnaˈ. Joˈ chii ˈo laxmaⁿˈyoˈ nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ nato nda̱a̱ ncˈiaˈyoˈ sa̱a̱ ncjoˈyoˈ chaˈcwijom na nchjaaⁿˈyoˈ na tiñeˈcatsaˈjndyeeˈyoˈ natoˈñeeⁿ.\\n25 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ ee yaya cwilaljuˈyoˈ naxeⁿˈ waso ñequio xio na cwiwilˈueeˈndyoˈ sa̱a̱ tsˈomnaˈ cwajndii. Ee nantquie na cwicwaˈyoˈ cwicañjom joˈ, laˈxmaⁿnaˈ ˈnaaⁿ ncˈiaaˈyoˈ na cwintyˈueeˈyoˈ ee na tiñeˈqueⁿˈ cheⁿncjoˈyoˈ xjeⁿ na cwilaqueeⁿ nˈomˈyoˈ. 26 ˈO nnˈaⁿ fariseos cwiluiindyoˈ chaˈcwijom naⁿnchjaaⁿ. Cataˈndyoˈxcweˈyoˈ jo nnom Tyˈo̱o̱tsˈom quia joˈ nntsˈaanaˈ chaˈcwijom na cwilaljuˈyoˈ tsˈom waso ñequio xio. Ndoˈ na ljoˈ nntseiljoyunaˈ na ljuˈ tsˈomnaˈ ñˈeⁿ naxeⁿˈnaˈ.\\n27 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ. Matseijomnaˈ ˈo chaˈna ndeiˈluaa na jeeⁿ canchiiˈ lˈa nnˈaⁿ, na cweˈ nacjooˈnaˈ nntyˈiaaˈ tsˈaⁿ na jeeⁿ neiⁿncooˈ sa̱a̱ naquiiˈnaˈ tooˈ ndeii nnˈaⁿ ñequio chaˈtso nnom na tsˈiaaⁿ. 28 Maluaaˈ matseijomnaˈ cantyja ˈnaⁿˈyoˈ ee jo nda̱a̱ nnˈaⁿ ndooˈ xeⁿ matyˈiomyanaˈ ljoˈ cwilˈaˈyoˈ, sa̱a̱ naquiiˈ nˈomˈyoˈ ñenquiiˈcheⁿ na we waa na cwilˈaˈyoˈ ndoˈ tooˈñˈeⁿ mˈaaⁿ natia.\\n29 ’ˈO nnˈaⁿ fariseos ñˈeⁿ ˈo nnˈaⁿ na cwitˈmo̱ⁿˈyoˈ ljeii na tqueⁿ Moisés nntˈuiiwiˈnaˈ ˈo ee cweˈ cwilˈaˈyaˈyoˈ na jeeⁿ ya nnˈaⁿndyoˈ. Ee cwilˈaˈyoˈ ndeiˈluaa profetas ndoˈ cwilachjoomndyoˈ ndeiˈluaa ˈnaaⁿ nnˈaⁿ na ñelˈa cantyja na matyˈiomyanaˈ. 30 Jnda̱ chii cwinduˈyoˈ: “Xeⁿ jaa mamˈaaⁿya ncuee na ñetˈom welooya teiyo, tixocalajomndyo̱ na jlaˈcwjeena profetas.” 31 Ndoˈ na luaaˈ cwinduˈyoˈ cwitjeiˈyuuˈndyoˈ cheⁿncjoˈyoˈ ñˈoom nacjoˈyoˈ na ˈo cwiluiindyoˈ tsjaaⁿ ˈnaaⁿ nquiee nnˈaⁿ na tyolaˈcwjee profetas. 32 Joˈ chii calacanda̱ˈyoˈ chiuu waa na to̱ˈ jndyee nnˈaⁿ tsjaaⁿ na tuiindyoˈ.\\n33 ���ˈO cwiluiindyoˈ chaˈcwijom nda canduulja na jeeⁿ tia cwilˈaˈyoˈ. Chiuu nlˈaˈyoˈyoˈ na nnda̱a̱ nluiiˈndyoˈ nawiˈ na cwitjoom nnˈaⁿ na cwiˈoo bˈio. 34 Queⁿˈyoˈ cwenta, ja njño̱o̱ⁿya profetas na nncˈom naquiiˈ ntaaⁿˈyoˈ ndoˈ na nlaˈneiⁿna cantyja na jndo̱ˈ tsˈom Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ na nntˈmo̱o̱ⁿna ñˈoom na matsa̱ˈntjoom. Sa̱a̱ ˈo nlaˈcwjeˈyoˈ cwantindye naⁿˈñeeⁿ. Ndoˈ ntˈom naⁿˈñeeⁿ nntyˈiomˈyoˈ nˈoomˈnaaⁿ. Ndoˈ ntˈom nntjaˈyoˈ naquiiˈ lanˈom ˈnaⁿˈyoˈ. Ndoˈ ntˈomndye joona nleiˈntyjo̱ˈyoˈ cwii ndoˈ cwii tsjoom. 35 Joˈ chii choˈnqueⁿˈyoˈ jnaⁿ cantyja nawiˈ na nntjoom naⁿˈñeeⁿ, ndoˈ mati cantyja na tja̱ chaˈtso nnˈaⁿ na nchii jnaaⁿna hasta xjeⁿ na tuii tsjoomnancue. Nnaⁿnaˈ na waa jnaⁿˈyoˈ xjeⁿ na seicueeˈ Caín tyjeeⁿ Abel, tsaⁿ na tyotseixmaⁿ na matyˈiomyanaˈ, nndyowanaˈ hasta na tueˈ Zacarías jnda Berequías lˈa weloˈyoˈ xcwe quiiˈntaaⁿ tio tˈmaⁿ ñequio ta watsˈom. 36 Nndyeˈyoˈ nntsjo̱o̱, mayuuˈcheⁿ nntˈuiinaˈ ˈo nnˈaⁿ na mˈaⁿˈyoˈ jeˈ cantyja chaˈtso nawiˈmeiⁿˈ na tjoom naⁿˈñeeⁿ.\\n37 ’ˈO nnˈaⁿ Jerusalén, cwilacwjeˈyoˈ nnˈaⁿ na cwiñeˈquia ñˈoomˈ Tyˈo̱o̱tsˈom ndoˈ cwijñomˈyoˈ ljo̱ˈ nnˈaⁿ na majñoom na mˈaⁿˈyoˈ. Majndye ndiiˈ ñentyjaaˈ tsˈo̱o̱ⁿ na nntseitjo̱ⁿya ˈo na nncˈomˈyoˈ cwentaya chaˈxjeⁿ matseitjom caxtixquie ntseinaaⁿ nacjeeˈ ntsqueeⁿ. Sa̱a̱ ˈo cwaaⁿ tquiandyoˈ. 38 Queⁿˈyoˈ cwenta, maˈndii Tyˈo̱o̱tsˈom ˈo. Taxocˈoomñê watsˈom tˈmaⁿ ˈnaⁿˈyoˈ. 39 Nndyeˈyoˈ nntsjo̱o̱ na taxocantyˈiaˈyoˈ ja hasta na nncueˈntyjo̱ xuee na nnduˈyoˈ: “Matioˈnaaⁿñenaˈ nquii na macwjeeˈcañoom ñequio najndeii na matseixmaⁿ Ta Tyˈo̱o̱tsˈom.”","num_words":1270,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.071,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.253,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Tjínjngoo tokoán nga sʼe̱ kjoafaʼáya | Nga chotʼaya Xo̱n xi Bájinkonná\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 49\\n“Kʼoasʼin tikoyale xi tʼatsʼe Niná nga kjoaʼáyale xi kʼen” (HECH. 24:15).\\nKJOAJNDA 151 Jé Jeobá kuinchja̱le\\n1, 2. Jmé kjoachoya xi tjínná xi choʼndale Jeobá maa.\\nNʼIO chjíle nga sʼená kjoachoya. Tobʼelañá, tjínkʼa xi kui koyale nga nda koatio kʼianga jekuixan, nga nda koa̱njchá je ʼndíxtile kʼoa tsakuije̱ nga tjóxinle je chʼin xi tjínle. Ñá xi chjotale Cristo maa kʼoati mená nga ndasʼin kuiyoaa. Tonga xi ngisa chjíle tikʼoajinni jebi kuinga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼoa jcha ijngokʼá xíngiaa xi jekʼien.\\n2 Je pastro Pablo i kitso tʼatsʼe kjoafaʼáya: “Kʼoasʼin tikoyale xi tʼatsʼe Niná nga kjoaʼáyale xi kʼen, nda tsa kao chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen” (Hech. 24:15). Ali tsa jejin títjon pastro Pablo xi kui kiskoyale nga sʼe̱ kjoafaʼáya. Kʼoati kui kiskoyale je Job, nga̱ tsakʼéjngo kon nga kjoaʼaítsjenle Niná xi tʼatsʼe kʼoa nga sikjaʼáyanile (Job 14:7-10, 12-15).\\n3. Jósʼin koasenkaoná nga kui chótʼayajiaan jmeni xi tso ya capítulo 15 xi tsʼe 1 Corintios.\\n3 Je xi kʼoati nʼio makjainná ñá xi chjotale Cristo maa kuinga kjoaʼáyanile je kʼien (Heb. 6:1, 2). Je Pablo kui nʼio kinchja̱ni ya capítulo 15 xi tsʼe 1 Corintios. Josʼin kitsoya nʼiojin tsakinyakao je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1. Kʼoati tsjoánganʼioná tsanda ñá ni jekjoatse kʼoa ni chriansʼa tichotʼayá je Énle Niná.\\n4. Ánni nga tsín jao tjínniná nga kjoaʼáyanile je xíngiaa xi jekʼien.\\n4 Nga jaʼáyanile je Jesús kuinga kʼoati makjainniná nga kjoaʼáyanile je xíngiaa xi jekʼien. Kui jebi “je énnda” xi kitsoyale Pablo je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe (1 Cor. 15:1, 2). Kʼoakitsole nga toxitsjoajinni jme xi makjainle tsa tsín makjainle nga jaʼáyanile je Jesús (1 Cor. 15:17). Alikui jao tjínná nga kjoaʼáyanile je xíngiaa xi jekʼien nga̱ makjainná nga jaʼáyanile je Jesús.\\n5, 6. Jósʼin tsjoánganʼioná jmeni xi tso 1 Corintios 15:3, 4.\\n5 Je Pablo jan koya tjínni xi kisikʼaxki̱: “nga Cristo kʼen xi tʼatsʼe jéená”, nga kisʼeñe, kʼoa “nga jaʼáyanile nga koanjanni nichxin, josʼin tjítʼa xo̱n Escritura” (tʼexkiai 1 Corintios 15:3, 4). *\\n6 Jmé xi tsoyanile xi kao ñá nga kʼien, nga kisʼeñe kʼoa nga jaʼáyanile je Jesús. Je profeta Isaías tongini kʼoakitso nga ni̱kʼien je Mesías kʼoa nga ya jinle chjotatsʼen sʼe̱ñe. Tonga kʼoakitsosa nga je kʼoa̱ jéele chjota. Kʼiaa kʼoakisʼin jebi je Jesús nga kitsjoa kjoabijnachonle nga tsakʼéchjíntjainá (Is. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Rom. 5:8). Nga kʼien, nga kisʼeñe kʼoa nga jaʼáyanile je Jesús, bʼéjngo tokoán tʼatsʼe kjoachoya xi tjínná nga koa̱n ndái kuiyolee je jée kao kjoabiya, kʼoa nga jcha ijngokʼá je xíngiaa xi jekʼien.\\nNKJÍN CHJOTA XI TSABE\\n7, 8. Jméni xi bʼéjngo tokoán nga jaʼáyanile je Jesús.\\n7 Nga tsín jao sʼe̱ tokoán nga kjoaʼáyanile je kʼien, machjén nga koa̱nkjainná nga jaʼáyanile je Jesús. Ánni tjínjngoni tokoán nga kinikjaʼáyanile je Jesús.\\n8 Nkjín chjota xi tsabe je Jesús kʼianga jejaʼáyanile (1 Cor. 15:5-7). Je Pablo kʼoatso nga je xi títjon tsabe jé Cefas, xi tsonile, je pastro Pedro. Jngojtín chjotatjenngile Jesús xi kʼoati kitso nga tsabe Pedro nga jejaʼáyanile je Jesús (Luc. 24:33, 34). Kʼoati tsabe je “xi tejaobe”, xi tsonile, je pastro. Xijekoan “tsʼatsenle ndsʼee xi tojngo tjío xi tsʼato aon siento mani”, tsakui nichxin ya Galilea tsʼatsenle, tojo tso Mateo 28:16-20. Kʼoati “tsʼatsenle Jacobo”, xi kʼoati Santiago ʼmile, xi ndsʼe̱jon koanni, xi tsín makjainle tsakai nga je Jesús xi Mesías (Juan 7:5). Kʼiaa saʼnda koankjainle nga tsabe je Jesús nga jejaʼáyanile. Je xi kuenta sʼiaan, kuinga je chjota xi tsabe je Jesús nga jaʼáyanile, nʼio nkjín mani xi tojo tjíokon kʼianga kiski Pablo je carta jebi chrianle nó 55. Koanjin tsakjákaonajmí chjota jebi je xi jao kisatio kon.\\n9. Tojo tso Hechos 9:3-5, jmésani xi kʼoati tsakʼéjngo kon Pablo nga jaʼáyanile je Jesús.\\n9 Nga jeki nichxin, tsʼatsenle Jesús je Pablo (1 Cor. 15:8). Je Pablo kʼoati Saulo tsakʼinle, kʼianga tífi ya ndiaa Damasco kinrʼoé nga kinchja̱le je Jesús kʼoa jngo sén tsabeni ya ngʼajmi (tʼexkiai Hechos 9:3-5). * Kʼoati kui xi bakóná nga jaʼáyanile je Jesús (Hech. 26:12-15).\\n10. Jmé xi kisʼin je Pablo kʼianga jekoankjainle nga jaʼáya kjoaixinile je Jesús.\\n10 Tjínkʼa chjota xi koanmele tsabe ánni nga kʼoakitsoni je Pablo nga̱ nʼio kitjenngike tsakai je chjotale Cristo. Kʼianga koankjainle nga jaʼáya kjoaixile je Jesús, kʼoati kitsoyale xi kjaʼaí. Nga kui kitsoyason nga jaʼáyanile je Jesús, kisatele, ndoyá kinikʼéjnaʼya kʼoa nkjín kʼa nga me kʼien ya jinndáchikon (1 Cor. 15:9-11; 2 Cor. 11:23-27). Ñaki kisʼejngo kon nga jaʼáyanile je Jesús, alikui kini ninga si̱kʼien kʼianga kui kitsoya. Jebi kui bakóyaná nga jaʼáya kjoaixinile je Jesús. Kʼoa bʼéjngo tokoán nga sʼe̱ kjoafaʼáya nichxin xi sʼa nroa.\\nJE PABLO KISIKIXIYANDA JOSʼIN KOANKJAINLE JE CHJOTA\\n11. Ánni nga tsín kixi tíjnani josʼin koankjain kʼale tʼatsʼe kjoafaʼáya je chjotale Cristo ya naxinandá Corinto.\\n11 Ya naxinandá Corinto, tjínkʼa je chjotale Cristo xi tsín kʼoasʼin koankjainle jotjínni tʼatsʼe kjoafaʼáya, kʼoa tjínkʼa xi ñaki tsín koankjainle (1 Cor. 15:12). Nga̱ ya naxinandá Atenas, tjínkʼa je chjotachjine xi tsín koankjainle nga jaʼáyanile je Jesús, kʼoa kuijin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼani je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe (Hech. 17:18, 31, 32). Tjínjinkʼa xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je kjoafaʼáya totjín xi kitsoyanile. Kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga joxi tjíokʼien kʼianga kjesa chjotale Cristo majin, tonga kʼianga jechjotale Cristo koan, nga jekichatʼale je jéele joxi jaʼáyanile. Tojosʼin kisikjaʼaitsjen, tsa tsín koankjainle tʼatsʼe kjoafaʼáya toxitsjoajinni jme xi koankjainle. Tsa tsínlani kisikjaʼáyale Niná je Jesús alikuijin josʼin koanchjíntjaini kʼoa lijojinsʼin kichatʼani je jéele. ʼYani xi tsín koankjainle tʼatsʼe kjoafaʼáya alikuijinni jme kjoachoya kisʼele (1 Cor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14).\\n12. Tojo tso ya 1 Pedro 3:18, 22, jméni xi tsín mangóson jokoan nga jaʼáyanile je Jesús kʼoa jokoan je chjota xi tongini jaʼáyale.\\n12 Je Pablo tsabeni xko̱n nga jaʼáyanile je Jesús. Ngisaa nʼio chjíle nga jaʼáyanile je Jesús, nga̱ tsín koanngóson jokoan ningalani jaʼáyale chjota nga tongini, ninga jaʼáyale kʼien ijngokʼani. Je Pablo kʼoakitso nga je Jesús “je xi koan tjonle je xi jekʼen”. Je én jebi kui xi tsonile nga jé Jesús xi títjon espíritu koan nga jaʼáyanile kʼoa jé xi títjon ki ya ngʼajmi (1 Cor. 15:20; Hech. 26:23; tʼexkiai 1 Pedro 3:18, 22 *).\\n13. Tojo kitso je Pablo, jósʼin nga tsín mangóson je Adán kao Jesús.\\n13 Jókoa̱nnile nga totʼatsʼe jngo chjota xi kuiyá millón koa̱nni xi koatiokon. Je Pablo tsoyaná xi tʼatsʼe jebi. Kʼoatso jmeni xi koan nga tsakajngijée je Adán kʼoa jme kjoanda xi tjenkao nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús. Nga kinchja̱ni xi tʼatsʼe Adán, kʼoakitso nga “je kjoabiya jaʼai xi tʼatsʼe jngo chjota”. Kʼianga tsakajngijée je Adán kjoabiya kichomani kʼoa kʼoati koan je ntje̱le. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tojo kjoañʼai tichjaʼá nga tsín kisitjosonle je Niná. Naskánatjín je kjoachoya xi tsjoáná je Niná nga kʼoasʼin kisikjaʼáyanile je ʼNdíle. Je Pablo i kitso: “Kʼoati xi tʼatsʼe jngo chjota [Jesús] jaʼai kjoafaʼáyale xi kʼen. Josʼin xi tʼatsʼe Adán ngatsʼi mʼen, kʼoatisʼinni tʼatsʼe Cristo ngatsʼi si̱kʼéyokonni” (1 Cor. 15:21, 22).\\n14. Jósʼin ʼyañá nga tsín tikjoaʼáyanile je Adán.\\n14 ʼYáni xi kinchja̱ni je Pablo kʼianga kʼoakitso nga “tʼatsʼe Adán ngatsʼi mʼen”. Jé kinchja̱ni ngatsʼi chjota. Nga ya Adán kitjenñá, chjotajée maa ngatsʼiaa kʼoa kjoabiya choʼndá (Rom. 5:12). Je Adán alikui tiya maxki̱kaoni je xi “si̱kʼéyokonni”. Alikui bakinle je kjoabʼechjíntjaile Jesús, nga̱ chjotatsje koan tsakai je Adán kʼoa toxá kisʼinni nga tsakajngijée. Je Adán jetondiaa kichajin josʼin tondiaa jchajin je xi “tindso” tsole “je ʼNdíle chjota” (Mat. 25:31-33, 46; Heb. 5:9).\\nJé títjon Jesús xi ya ngʼajmi ki kʼianga jejaʼáyanile, xijekoanni nkjín xi kʼoati ya ki kʼianga jejaʼáyanile (Chótsenlai párrafo 15, 16) *\\n15. ʼYáni xi kʼoati kinchja̱ni je Pablo nga “tʼatsʼe Cristo ngatsʼi si̱kʼéyokonni” kitso.\\n15 Je Pablo kʼoakitso nga “tʼatsʼe Cristo ngatsʼi si̱kʼéyokonni” (1 Cor. 15:22). Nga kʼoakitso, jé kiskile je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe, xi ya ngʼajmi koai kʼoa xi ya kjoaʼáyanile. I kitsole: “Xi koantsjao nga tiyokao Cristo Jesús”. Je Pablo kʼoati kinchja̱ni tʼatsʼe “je xi kitʼale Cristo xi jekʼen” (1 Cor. 1:2; 15:18; 2 Cor. 5:17). Kʼoa nga kiski ijngo carta, i kitso: “Kʼia tsa kʼoasʼin tojngo koaan kao je [kao Jesús], joni tsa kʼen josʼin kʼen nga je, kʼoatisʼin tojngo koaan kao je nga kjoaʼáyaná jo koan nga jaʼáyale nga je” (Rom. 6:3-5). Je Jesús jo espíritu sʼin jaʼáyanile kʼoa yaa ngʼajmi ki. Kʼoati koa̱n ngatsʼi “je xi kitʼale Cristo”, xi tsonile, ngatsʼi xi ya ngʼajmi koai.\\n16. Jméni xi kinchja̱ni je Pablo kʼianga kʼoakitso nga je Jesús “xi koan tjonle je xi jekʼen”.\\n16 Je Pablo kʼoakitso nga kʼoasʼin jaʼáyanile Cristo “je xi koan tjonle je xi jekʼen”. Si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoati kisʼe chjota xi jaʼáyale nga tongini, joni Lázaro xi i̱ Sonʼnde jaʼáyanile, tonga jé Jesús xi títjon jo espíritu sʼin jaʼáyanile kʼoa kui kjoanda tsakʼaile nga kʼoéjna ngantsjai nichxin. Yaa koanngóson je to xi títjon koanjchále chjota israelita xi kitsjoatʼale Niná. Kʼianga kʼoakitso Pablo nga je Jesús “xi koan tjonle je xi jekʼen”, kui xi kitsonile nga sʼe̱sa chjota xi kjoaʼáyanile xi ya ngʼajmi koatio. Nga jeki nichxin ngatsʼi “je xi kitʼale Cristo”, jolani je pastro, yaa ngʼajmi jaʼáyanile joni je Jesús.\\n17. Kʼiáni kʼoaile kjoanda ya ngʼajmi “je xi kitʼale Cristo”.\\n17 Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe, kjesa ʼya xi faʼáyajinle “je xi kitʼale Cristo”, xi tsonile, je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai. Kʼoakitso nga skan kjoaʼáyale, i kitso: “Tonga nga jngójngó josʼin bʼakaole, Cristo je xi tjonle koan, skan je xi tsʼe Cristo, kʼia nga kjoaʼaí nga je” (1 Cor. 15:23; 1 Tes. 4:15, 16). Tojosʼin tiʼyaa, je pastro kʼoa kao chjotale Cristo xi ya ngʼajmi kisʼele kjoachoya alikui tokjoan jaʼáyale. Je Biblia kʼoatso nga kʼia kʼoaile kjoanda kʼoa nga kʼia kjoaʼáyale “kʼia nga kjoaʼaí” Cristo, xi tsonile, kʼianga jekoatexoma. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jetíbatéxoma Cristo ya ngʼajmi.\\nTJÍNJNGOO TOKOÁN NGA KʼOAKOA̱N JMENI XI CHOYALEE\\n18. 1) Kʼianga jekjoaʼáyanile je chjotale Cristo ya ngʼajmi, jómani ʼyaa nga kʼoati sʼe̱ kjoafaʼáya i̱ Sonʼnde. 2) Tojo tso 1 Corintios 15:24-26, jméni xi koa̱n ya ngʼajmi.\\n18 Jméni xi koyale je chjotale Cristo xi kixi tjíofitʼale xi tsín ya ngʼajmi koai. Kʼoati kui koyale nga kjoaʼáyanile. Kui kʼoabixónñá nga̱ ya Biblia kʼoatso nga je “kjoaʼáyatítjonle” xi ya ngʼajmi koai, jolani je Pablo (Apoc. 20:6). A tsíkui xi tsoyaná jebi nga sʼe̱sa kjoafaʼáya nga koa̱nskanni. Je Job kui kiskoyale nga kjoaʼáyanile (Job 14:15). “Je xi tsʼe Cristo”, xi tsonile, xi ya ngʼajmi koai, yaa jetjíokao Jesús ya ngʼajmi kʼianga sikjeson “ngatsʼi xi tjío títjon, kʼoa ngatsʼi xi tjínle nganʼio, kʼoa ngatsʼi xi batéxoma”. Kʼoa nga kʼia, kʼoati tjóxin je kjoabiya. Kui bakóyaná jebi nga tsín tikʼia kuiyáni je xi ya ngʼajmi kjoaʼáyanile. Kʼoa jmé kjoanda xi sʼe̱le xi i̱ Sonʼnde koyale koatio (tʼexkiai 1 Corintios 15:24-26). *\\n19. Jmé kjoachoya tjínle je xi i̱ Sonʼnde koyale koatio.\\n19 Je xi i̱ Sonʼnde koyale koatio kʼoati tso jokitso je Pablo: “Kʼoasʼin tikoyale [...] nga kjoaʼáyale xi kʼen, nda tsa kao chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen” (Hech. 24:15). Nga tsín ʼya chjotatsʼen koai ya ngʼajmi, kui xi tsonile nga kʼoati sʼe̱ kjoafaʼáya i̱ Sonʼnde.\\nKʼianga makjainná nga sʼe̱ kjoafaʼáya tsjoa sʼe tokoán nga kui nikjaʼaitsjeen nichxin xi sʼa nroa (Chótsenlai párrafo 20) *\\n20. Jótjín tokuin ndʼaibi nga kui kachotʼayajiaan tʼatsʼe kjoachoya xi tjínná.\\n20 Alikui jao tjínná nga sʼe̱ kjoafaʼáya. Je xi kjoaʼáyanile i̱ Sonʼnde kui kjoanda sʼe̱le nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin. Alikui jao kʼoé tokoán nga kʼoakoa̱n. Tsa jekinichaa xíngiaa, sínʼio tokoán nga ʼyaa nga kjoaʼáyanile kʼianga koatexoma Jesús kao xi 144,000 mani xi “jngo jmi nó” (Apoc. 20:6). Kʼoati tjínjngo tokoán nga kjoaʼáyaniná tsa tongini kuiyá nga kjesa fitsʼiajin xi jngo jmi nó. Alikui jao tjínná nga kʼoakoa̱n, tsjoánganʼioná kʼoa basenkaoná nga kao kjoatsjoa nixálee je Niná (Rom. 5:5). Ya kjoaʼmiya xi ijngo, tojo kui chótʼayajinsaa jmeni xi tso capítulo 15 xi tsʼe 1 Corintios.\\nÁnni tjínjngoni tokuin nga jaʼáyanile Jesús.\\nÁnni nga nʼio tjínnile kjoandosin xi kao ñá nga jaʼáyanile Jesús.\\nJósʼe tokuin nga ʼyai jmeni xi tso tʼatsʼe kjoafaʼáya ya capítulo 15 xi tsʼe 1 Corintios.\\nKJOAJNDA 147 Kjoabijnachon ngantsjai tsjoáná Niná\\n^ párr. 5 Ya 1 Corintios capítulo 15 kui nchja̱ni tʼatsʼe kjoafaʼáya. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin jebi xi kao ñá, kʼoa ánni makjainniná nga jaʼáyanile je Jesús. Kui chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi kʼoa jmesani xi chjonangiaa xi tʼatsʼe kjoafaʼáya.\\n^ párr. 5 1 Corintios 15:3, 4: “Nga̱ je xi ngisa nʼio machjén xi kʼoasʼin kitsʼaina, tikui tsakakoyano: Nga Cristo kʼen xi tʼatsʼe jéená, josʼin tjítʼa xo̱n Escritura, 4 nga kisʼeñai, nga jaʼáyanile nga koanjanni nichxin, josʼin tjítʼa xo̱n Escritura”.\\n^ párr. 9 Hechos 9:3-5: “Kʼia nga tífi jaya ndiaa, kʼia nga jicho chrian Damasco, toñakjoán jaʼa nga koanʼisenndaile jngo lʼí xi ngʼajmi jinroani. 4 Saulo kiskatʼa nangi, kinrʼoéle jngo xi kinchja̱: Saulo, Saulo, ánni nga an ʼmitjenngi kontrasíninái. 5 Kʼia Saulo kitso: ʼyáni ji, Señor. Kʼia je kitso: An nía Jesús xi tiʼmitjenngi kontranái. Tosikiʼoain yaoli, tsa kuinjólai yá xi yaoxkon kji”.\\n^ párr. 12 1 Pedro 3:18, 22: “Kʼoati tojngo kʼa, ndiaa tsakjaʼánʼio kjoañʼai Cristo xi totʼatsʼe kjoatsʼen. Je xi tjínle kjoakixi tsakjaʼá kjoañʼai xi tʼatsʼe xi tsínle kjoakixi, jméni nga koaikaosíniná Niná. Ñaki kʼen jo kjoan yaole, tonga kinikʼéjnakon jo kjoan espíritule. 22 Kimi ngʼajmi Cristo. Tíjnatʼa ngakixile Niná. Ánkje kao ngayije kjoatéxoma kao ngayije nganʼio tjíongile nga je”.\\n^ párr. 18 1 Corintios 15:24-26: “Kʼia je xi kjoetʼa, kʼia nga tsjoále kjoatéxomale je Niná kʼoa Nʼainá, kʼia nga sikixoya ngatsʼi xi tjío títjon, kʼoa ngatsʼi xi tjínle nganʼio, kʼoa ngatsʼi xi batéxoma. 25 Nga̱ tjínni nga je koatexoma saʼnda nga koationgi ndso̱ko̱ ngatsʼi kontrale. 26 Kʼoa je kontrale xi fetʼani xi kuixo̱ya, kui kjoabiya”.\\n^ párr. 60 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jé Jesús xi títjon ki ya ngʼajmi (Hech. 1:9). Nga koanskanni, kʼoati ya ngʼajmi ki je Tomás, Santiago, Lidia, Juan, María kao Pablo.\\n^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi jekʼien chjoónle, xi nkjín nó nga ñatjen kisixále je Jeobá, tosi tonda tísíxále Niná kʼoa ñaki tjínjngo kon nga kjoaʼáyanile je chjoónle.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Tjínjngoo tokoán nga sʼe̱ kjoafaʼáya\\nw20 diciembre p. 2-7","num_words":2132,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Nʼio tsjoa sʼe tokoán nga nixákoaa je Jeobá | Kjoaʼmiya xi chotʼayá\\nTʼEXKIAI NGA ÉN afrikáans aucano bassa de camerún baulé birmano bislama boulou camboyano chin haka chitonga chol cibemba congo criollo de las seychelles criollo mauriciano dangme dehu efik embunda endebele endonga enzema español ewé fon francés ga galés garífuna groenlandés hausa hmong (blanco) iban ibo inglés isoko italiano kabiye kaonde kayin sgaw kazajo kikongo kiluba kimbundu kisi krío kwangalí kwanyama lao lingala lunda luvale maltés mam mambue-lungu mendé mixe mizo ngäbere (o guaymí) niueano nyaneka náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla osético pidgin camerunés portugués quechua ancashino quechua ayacuchano quechua cuzqueño quichua de Imbabura rarotongués saramacano sena sesoto silozi suajili del congo suati tahitiano tivo tlapaneco tojolabal totonaco tshiluba tsonga tsuana twi uhobo umbundú uruund vendal wallisiano wayuunaiki xhosa yoruba zulú énná ñanya ñemba\\n“Nga̱ jinjin tojngo nixákoaijin Niná, kʼoa jonnío ʼndele jña nga síxá Niná, kʼoa jon nío ndʼiale xi bʼénda Niná” (1 CORINTIOS 3:9).\\nKJOAJNDA 28, 14\\nÁnni kʼoabixónsíñá nga tsjoa sʼená kʼoa nga nda sʼe tokoán nga nixákoaa je Jeobá.\\nÁnni kʼoabixónsíñá nga ngisa machriantʼalee je Jeobá kʼoa kao ndsʼee nga nixákoaa je Jeobá.\\nÁnni kʼoabixónsíñá nga basenkaoná nga nixákoaa je Jeobá.\\n1. Ningalani nʼio tjínle nganʼio je Jeobá, jméni xi tsjoáʼndele nga kʼoasʼín xi kjaʼaí.\\nJÉ Jeobá kisinda ngayeje tsojmi. Jésa xi nʼio chjine kʼoa nʼio tjínle nganʼio tikʼoajinni toʼyani. Kʼoakitso ñandia je Job nga koanjinle nga Niná koaanle kʼoasʼin tojmeni xi mele (Job 42:2). Alikui machjénle nga tjín xi koasenkao. Ninga kʼoalani, tsjoáʼndele nga síxákao xi kjaʼaí. Kʼoasʼin bak��nile nga tsjoake.\\n2. Jmé xáni xi nʼio chjíle kitsjoale Jeobá je Jesús.\\n2 Je xi títjon kisinda Niná jé Jesús, je ʼNdíle. Xijekoan, kitsjoaʼnde nga tsakasenkao nga koannda ngayeje tsojmi xi ngikʼa (Juan 1:1-3, 18). Je Pablo kʼoakitso nga tʼatsʼe Jesús kisʼendani “ngayije xi tjín ngʼajmi, kao xi tjín i̱ sonʼnde, kao xi matsen, kʼoa kao xi tsín matsen, tsa ngʼajko̱le, tsa xi batéxoma, tsa xi tjío títjon, tsa xi xá tjínle. Ñaki jé tsakʼénda ngayije, kʼoati ngayije kisʼenda xi tʼatsʼe” (Colosenses 1:15-17). Je Jeobá nʼio chjíle je xá xi kitsjoale je Jesús kʼoa bʼéyanajmí nga katasʼejinle xi kjaʼaí.\\n3. 1) Jmé xá xi kitsjoale Jeobá je Adán. 2) Ánni nga kitsjoaxánile Jeobá je Adán.\\n3 Je Jeobá kʼoati títsjoáná kjoanda nga tinixákoaa. Tobʼelañá, jé Adán tsakʼéxále nga kitsjoajaʼaínle je cho̱ (Génesis 2:19, 20). Nʼiojin tsjoa kisʼele je Adán nga kui xá kisʼin. Nga koan kitsjoajaʼaínle je cho̱, títjonjin kiskotʼayason josʼín nga jngó jngó cho̱. Koanjin nga je Jeobá kitsjoajaʼaínle nga̱ jé kisinda cho̱. Tonga nga tsjoake je Adán kuinga je kitsjoanile xá jebi. Kʼoati je kitsjoale xá nga ʼndenaxó sikao ngakjijngo Sonʼnde (Génesis 1:27, 28). Tonga xi jeki nichxin, je Adán likui tije Jeobá kisixákaoni. Kʼoa nga kʼoakisʼin tse kjoañʼai tsakjaʼá jé kʼoa kao ñá xi ntje̱le maa (Génesis 3:17-19, 23).\\n4. ʼYáni xi tsakasenkao je Jeobá nga kitjoson jmeni xi tjínndajinle.\\n4 Nga koanskanni, je Jeobá kʼoati kʼoakitsole chjota xi kjaʼaí nga katasíxákao. Tobʼelañá, kʼoakitsole Noé nga jngo arca katabʼénda ánni nga kuinje̱nginile yaole je kʼoa kao familiale nga kjoaʼaí jtsínʼio. Jé Moisés tsakʼéxále nga tsakʼaonsje je chjota israelita ya Egipto. Kʼoa jé Josué tsakʼéxále nga jaʼasʼenkao chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Jé Salomón tsakʼénda je yo̱ngo̱ xi kisʼejna ya Jerusalén. Kʼoa je María nale koanni je Jesús. Ngatsʼi chjota jebi kʼoa kao xi kjaʼaísa yaa kisixákao Niná nga kitjoson jme xi tsakʼéndajin.\\n5. 1) Jméni xi koa̱n kʼoasʼiaan ngatsʼiaa. 2) A machjénle je Jeobá nga kuisenkoaa (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).\\n5 Nichxin xi tiyoaa ndʼai, je Jeobá kʼoatsoná nga kʼoainganʼiolee je Chjotaxále jokji tjen kʼoakoa̱nná. Nkjín koya josʼin koa̱n kʼoainganʼiolee. Ningalani likui ngóson kji kʼoakoa̱nná nga jngó jngoá, koaan kʼuínyasoán je Énle Niná. A machjénle Jeobá nga ñá kuisenkoaa. Mai. Nga̱ tsa jelani xi mele, koa̱njin ya tjen ngʼajmi kuinchja̱ni nga kjoakao je chjota. Kʼoa je Jesús kʼoakitso nga koa̱nle Jeobá sikinchja̱ je la̱jao̱ nga kuitsoya tʼatsʼe Chjotaxále (Lucas 19:37-40). Tonga je Niná tsjoáná kjoanda nga nixákoaa (1 Corintios 3:9). Je pastro Pablo kʼoakitso nga je Niná nixákoaa (2 Corintios 6:1, TNM). Nʼio tse kjoanda tjínná nga je Jeobá nixákoaa. Kataʼyala ánni nga nʼio tsjoa sʼeni tokoán.\\nTSJOA SʼENÁ KʼOA NDA SʼE TOKOÁN NGA NIXÁKOAA JE JEOBÁ\\n6. Jókisʼe kon je Jesús nga ya kisixákao je Nʼaile.\\n6 Ñá xi choʼndale Jeobá maa tsjoa tjíoná ngantsjai nga je Jeobá nixákoaa. Nga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde je Jesús yaa kisixákao je Jeobá “joni jngo choʼnda xi nʼio nda síxá”. Je Jesús be nga nʼio tsjoake koan je Niná kʼoa i kitso: “Nʼio tsjoa kisʼena ngantsjai nichxin nga ya tsakatejna ngixko̱n” (Proverbios 8:22, 30). Nga ya kisixákao Nʼaile nʼio nda kisʼe kon nga̱ nʼio nkjín koya jmeni xi kisʼin kʼoa nga̱ be nga tsjoake koan Niná. Kʼoa ñá, a kʼoati nda sʼe tokoán.\\nNga ʼya xi ʼmiyalee je Énle Niná kui xi ngisa tsjoa báya tokoán tikʼoajinni tojmeni (Chótsenlai párrafo 7)\\n7. Ánni kʼoabixónsíñá nga nda sʼe tokoán kʼoa tsjoa sʼená nga ʼmiyasoán Énle Niná.\\n7 Je Jesús kʼoakitso nga tsjoa sʼe tokoán kʼianga tjín xi bʼe kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tjín xi bʼainá (Hechos 20:35). Kʼianga tsakʼinyaná je Énle Niná nʼio tsjoa kisatio tokoán. Tonga nga ʼmiyalee xi kjaʼaí je Énle Niná, kʼoati tsjoa satío tokoán. Ánni. Kuinga ʼyaa nga tsjoa satío kon je chjota nga majinle jme xi bakóya je Biblia kʼoa nga bexkon je Niná. Nʼio tsjoa satío tokoán nga ʼyaa nga síkʼantjaiya yaole je chjota, jokjoan kʼoa josʼin fikao yaole. ʼYañá nga je xi miyole Niná ma koaan koatio ngantsjai nichxin (2 Corintios 5:20). Nga ʼmiyasoán je Énle Niná kui xi ngisasa nʼio chjíle kʼoa xi ngisasa tsjoa fáya tokoán.\\n8. Jótso kʼa je testigole Jeobá.\\n8 Kʼianga bisenkoaa xi kjaʼaí nga bexkon Niná, ʼyañá nga tsjoa sʼele je Jeobá xi tʼatsaan kʼoa nga bechjí nga kʼoanʼia. Kui jebi xi kʼoati tsjoa bʼé tokoán (tʼexkiai 1 Corintios 15:58). Jngo testigole Jeobá xi Italia tsʼe xi Marco ʼmi itso: “Tsínna én nga kʼoaxián jokji tsjoa tjín tokoan nga je Jeobá tisixále, nga tsín je tisixále je xi tosichajin jmeni xi tisʼian”. Ijngo testigole Jeobá xi Italia tsʼe xi Franco ʼmi itso: “Nga nyaon nyaon, je Jeobá kui Biblia síchjén kao xo̱n xi síkasénná naxinandále kʼoa kao je kjoajtín xi satíoná nga síkjaʼaitsjenjinná nga nʼio tsjoakená. Ninga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen ñá nga tochoa jmeni xi nʼia, je Jeobá nʼio chjí be. Kuinga nʼio tsjoa sʼeni tokoan nga je Jeobá sixákoa”.\\nNGA NIXÁKOAA JE JEOBÁ MACHRIANTʼALEE KʼOA KʼOATI MACHRIANTʼALEE JE NDSʼEE\\n9. 1) Jósʼin tsakatiokao xínkjín je Jeobá kao Jesús. 2) Ánni nga ñaki ndasʼin tsakatiokaoni xínkjín.\\n9 Kʼianga ya nixákoaa je chjota xi tsjoachaa ngisasa machriantʼalee. Ngisasa nda ʼyaxkoaan jokjoan. ʼYañá jmeni xi mele kuichotjenngi kʼoa jmeni xi sʼín nga kuichotjenngi. Je Jesús, jmi miyón nó nga ya kisixákao je Jeobá nga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde. Nʼio tsjoake koan xínkjín. Kuinga i̱ kitsosíni je Jesús: “An kao Nʼainá tojngoníjin” (Juan 10:30). Ñaki ndasʼin tsakatiokao xínkjín nga̱ ñatjen kisixá kʼoa tsakinyakao xínkjín.\\n10. Ánni nga ngisa machriantʼanilee je Jeobá kʼoa kao je ndsʼee nga ʼmiyasoán.\\n10 Je Jesús kui kisijéle je Jeobá nga sikuinda je chjotale. Ánni nga kui kisijénile. Je Jesús i kitso: “Jméni nga tojngo koa̱nsíni ngatsʼi, joni nga ji, Nʼai, tijnakaonái, kʼoa an tijnakaole” (Juan 17:21). Kʼianga nitjosoán jmeni xi tso je Niná kʼoa ʼmiyasoán, ngisa nda majinná jokjoan je Jeobá. Majinná nga ngisa nda nga je si̱nʼiotʼa kʼoa kʼoasʼiaan ngantsjai jmeni xi tsoná. Kʼoa tsa kʼoénelee yaoná nga miyole koaan, je kʼoati simiyoná (tʼexkiai Santiago 4:8). Kʼianga ʼmiyasoán kʼoati machriantʼalee je ndsʼee, nga̱ ngisasa nda ʼyaxkoaan jokjoan. Kʼoati ʼyaa nga kʼoati kjoa faʼatojin joni ñá, nga kʼoati tsjoa satío kon kʼoa nga kʼoati kui mele kuichotjenngi jmeni xi mená ñá. Ñatjen tinixáñá, tsjoa tjíoná kʼoa tjíokaná jme kjoa xi tibitjatojiaan. Jngo testigole Jeobá xi Gran Bretaña tsʼe xi Octavia ʼmi itso: “Nga je Jeobá sixákoa ngisa machriantʼale kʼoa kʼoati machriantʼale je ndsʼee”. Je tichjaa kʼoatso nga kuinga kʼoasʼeni kon nga je miyole kʼoati kui tjíofitjenngi jmeni xi tífitjenngi je. A tsí kjoaixi nga kʼoati sʼe tokoán tsanda ñá.\\n11. Ánni nga sa nda sa nda koa̱nchriantʼanilee je ndsʼee kʼoa kao je Jeobá ya sonʼnde chjotse.\\n11 Nʼio tsjoachaa je Jeobá kʼoa kao ndsʼee. Tonga ya ʼNdenaxó ngisasa nʼio tsjoacha koaan. Si̱kjaʼaitsjenla jokji tsjoa satío tokoán nga ñatjen si̱xá kao ndsʼee. Ñá chjoéyaa je xi kjoaʼáyanile kʼoa kʼuínyalee xi tʼatsʼe Jeobá. ʼNdenaxó si̱koaa ngakjijnda Sonʼnde. Nʼiojin tsjoa satío tokoán nga ñatjen si̱xá kʼoa nga tobijbi chjotatsje koaan kʼianga jekoatexoma je Chjotaxále Niná. Nga jngó jngó nichxin kjoaʼato sa nda sa ndajin koa̱nchriantʼale je ndsʼee kʼoa kao je Jeobá. Alikui jao tjínná nga je Jeobá tsjoáná ngayeje jmeni xi koa̱nmená (Salmo 145:16).\\nBASENKAONÁ NGA NIXÁKOAA JE JEOBÁ\\n12. Ánni nga basenkaoniná nga ʼmiyasoán.\\n12 Jé Na̱i tíbatéxoma sonʼnde kʼoa chjotajée maa. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, kʼoajinti sʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa kʼoasʼiaan josʼín je chjota. Machjén nga si̱kuindaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Machjén nga chʼa̱sjee nganʼio. Yaa mangóson joni tsa nandá timangínjiaan, tsa tífi je nandá kʼoa tinroa ñá. Tsa tsín mená nga je nandá koaikaoná tjínnele nga nʼio tse nganʼio chʼa̱sjee. Kʼianga ʼmiyasoán basenkaoná nga tosi tonda miyoná mani je Jeobá. Ánni. Kuinga kui sʼeya kjoafaʼaitsjenná je xi nʼio chjíle kʼoa jmeni xi ndatjín kʼianga kui nokjoañá tʼatsʼe Niná kao jmeni xi tso je Biblia. Likui kui nikjaʼaitsjeen xi sikʼajen kjoamakjainná (Filipenses 4:8). Kʼianga ʼmiyasoán ngisasa nʼio sʼejna kjoamakjainná nga̱ kui nikjaʼaitsjeen kjoatéxomale Niná kao kjoachoya xi tsjoáná. Kʼoati basenkaoná nga tosi tonda kʼoanʼia josʼin mele Niná kʼoa síkuindaná nga tsín ya jtsaoyaa che̱nle Na̱i (tʼexkiai Efesios 6:14-17).\\n13. Ánni nga chjí beni nga tsoyason jngo ndsʼee xi Australia tsʼe.\\n13 Nga ʼmiyasoán, nga chotʼayá kʼoa nga bisenkoaa je ndsʼee kʼoati basenkaoná nga tsínkui nʼio nikjaʼaitsjeen je kjoa xi tjínná. Jngo testigole Jeobá xi Australia tsʼe xi Joel ʼmi kʼoatso ánni nga nʼio chjí beni nga tsoyason. Kuinga basenkao nga tsín síchajin nga nʼio tse kjoa tjínle je chjota. Kʼoati tso nga basenkao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. Kʼoa itsosa: “Nga xinyasoan basenkaona nga nangitokon ma kʼoa nga sinʼiotʼa je Jeobá kao ndsʼee”.\\n14. Jósʼin ʼyañá nga je Jeobá basenkaoná kao nganʼiotsjele.\\n14 Nga ʼmiyasoán kʼoati kui bakóná nga je Jeobá basenkaoná kao nganʼiotsjele. Nga koa̱njinná xi tʼatsʼe jebi, jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tsa tjínlani xi kʼoakuitsoli nga kui tsojmi xi ski̱ne kʼuínkaolai je chjota xi ya chrian tsʼe jñani tsi. Tonga tsa tsín ʼya xi kʼoechjíli nga kʼoasʼiain kʼoa toji jchai ngayeje gastoli. Kʼoa tsa ʼyai nga je chjota likui mele nga kui kʼuínkaolai kʼoa tsa saʼnda koa̱njtikeli nga kʼoasʼiain. Jókji tse chókjoali. Ngotjojin si̱kʼajennilai tokuin kʼoa alikuijin tikʼoasʼianni. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, kui Énle Niná mangínkaolee je chjota. Nichxin sʼenginá kʼoa feyaná tao̱n, kʼoa je chjota besinná kʼoa saʼnda majtikená. Tonga tosi tonda ʼmiyasoán. A tsí kui xi bakóná nga je Jeobá tíbasenkaoná kao nganʼiotsjele.\\nNGA NIXÁKOAA JE JEOBÁ BAKOÑÁ KJOATSJOACHA\\n15. Ánni nga nʼio chjínile nga kʼuínyasoán.\\n15 Nga ʼmiyasoán nʼio chjíle nga̱ kʼoasʼin kuitjosonni jmeni xi tjínndajinle Niná xi tʼatsʼe chjota. Je Jeobá kui xi koanmele nga koatio ngantsjai nichxin je chjota, kʼoa alikui tsʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle nga tsakajngijée je Adán (Isaías 55:11). Nga koa̱n ndaí kuiyolee je jée kao kjoabiya, je Jeobá jé Jesús kisikasén i̱ Sonʼnde nga kitsjoantjai yaole xi totʼatsaan. Tonga tsa mená nga sʼe̱ná kjoanda xi tjenkao nga kʼoakisʼin kʼoa kuiyoaa ngantsjai nichxin, tjínnele nga si̱tjosonlee Niná. Je Jesús kitsoyale je chjota jmeni xi mele Niná nga kʼoasʼin kʼoa kʼoati kitsole je chjotale nga kʼoati kui katatsoya. Kuinga ʼmiyasonñá kʼoa binyakaoñá xi kjaʼaí nga miyole Niná katama. Nga kʼoanʼia, jé Jeobá tinixákoaa kʼoa binyakaoñá je chjota nga ndaí katabatiole je jée kao kjoabiya.\\n16. Jméni xi bakoá nga ʼmiyasoán.\\n16 Kʼianga jngo chjotatítjonle relijión kui kiskonangile je Jesús jñánile je kjoatéxoma xi ngisasa chjíle, je Jesús i kitsole: “Tsjoacha katamai Jeobá Nináli kao ngayeje ni̱ma̱li, kao ngayeje kjoabijnachonli kʼoa kao ngayeje kjoafaʼaitsjenli. Jébi kjoatéxoma xi ngisa ngʼa tíjna kʼoa xi tíjnatítjon. Je xi majaoni, mangósonní kʼoa kui jebi: Tsjoacha katamai je xíngi josʼin nga tsjoachai je yaoli” (Mateo 22:37-39, TNM). Kʼianga ʼmiyasoán kʼoa bakoyalee je chjota jósʼin nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin, kʼoasʼin bakoñá nga tinitjosoán je kjoatéxomale Niná nga kʼoatso nga tsjoacha koaan je chjota kao Jeobá (tʼexkiai Hechos 10:42). ʼYañá nga je Jeobá “mele nga ngatsʼi chjota kuitjontjai, kʼoa nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” (1 Timoteo 2:4).\\n17. Jósʼin nikjaʼaitsjain ji tʼatsʼe je kjoanda xi tjínná nga je Jeobá tinixákoaa.\\n17 Je Jeobá nʼio tse kjoanda títsjoáná nga tinixákoaa. Nga je tinixákoaa, tsjoa sʼená kʼoa nda sʼe tokoán, ngisa machriantʼalee je Jeobá kʼoa kao ndsʼee, kʼoa basenkaoná. kʼoati bakoá nga tsjoachaa je Jeobá kao ndsʼee. Ngakjijnda Sonʼnde miyón mañá xi choʼndale Niná maa kʼoa kjaʼaí kjaʼaísʼin tiyoaa nga jngó jngoá. Tonga ʼmiyasonñá je Énle Niná jokji tjen bichó nganʼioná, ni sʼa xtiaa kʼoa ninga jejchíngaa, ni nyiná kʼoa ni ma̱ tinijchá yaoná, ni tjínná nganʼio kʼoa ninga mai. Kʼoati tjín tokoán tojo kitso jngo tichjaa xi Francia tsʼe, i kitso: “Je xi ngisasa nʼio ngʼa tíjnale je Sonʼnde kao ngʼajmi, je xi kisinda ngayeje jmeni xi tjín, je Niná xi nʼio tsjoa tjínle, itsona: Tʼin kʼoa tinókjoani xi tʼatsʼan. Ñaki ni̱ma̱li katanroajinni nga kʼuínyasuin. An tsjoanganʼiole, tsjoale Énna, koasenkaoli je ánkje kʼoa kao je ndsʼai xi ñatjen ʼmiyasuin. Xínyale jósʼin kʼuínyasuin kʼoa tsjoale kjoafaʼaitsjen kʼianga koa̱nchjénli. Je Jeobá kui kjoanda tsjoáná nga si̱tjosoán josʼin mele kʼoa nga si̱xákoaa. Nʼio tse kjoanda tjínná”.\\nNga nixákoaa je Jeobá kʼiaa nga ʼmiyasonlee chjota je Énle Niná kʼoa nga binyakoaa nga miyole Jeobá katama ánni nga koa̱n koationi ngantsjai nichxin. Koaanle nga je Niná kʼoasʼin, tonga kuinga tsjoakená nga ñá tsjoániná xá jebi. Nga nixákoaa je Jeobá, tsjoa sʼe tokoán, síkuindaná kʼoa ngisa machriantʼalee je kʼoa kao ndsʼee\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Nʼio tsjoa sʼe tokoán nga nixákoaa je Jeobá","num_words":2203,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Si̱nʼioá kon je xi tsaʼyataon | Kjoaʼmiya xi chotʼayá\\nXo̱n xi Bájinkonná (xi chotʼaya) | Mayo 2019\\nTʼEXKIAI NGA ÉN abua acholi afrikáans akha albanés alemán altaico aluro amis amárico armenio armenio occidental aucano aymara ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bashkir bassa de camerún batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro caboverdiano cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (mozambique) checo chichewa chin haka chino cantonés chino cantonés (simplificado) chino simplificado chino tradicional chitonga chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuukés chuvash cibemba cingalés citonga congo coreano criollo de las seychelles criollo guadalupeño criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu digor diula duala edo efik embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio ewé finlandés fiyiano fon francés ga galés garífuna georgiano gitonga gokana groenlandés guaraní gujarati gun hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) kekchí kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisonge krío kurdo kurdo (alfabeto latino) kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas congoleño lenguaje de señas coreano lenguaje de señas croata lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de quebec lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas keniano lenguaje de señas malauí lenguaje de señas mozambiqueño lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas salvadoreño lenguaje de señas sudafricano lenguaje de señas tai lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas zambiano lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lunda luo luvale macedonio macua makua-meto malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mapudungún maratí marshalés maya mingreliano mixe mixteco de guerrero mizo mongol more motu navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de guerrero náhuatl de la huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de puebla okpe oromo osético osético palauano pangasinán panjabí papiamento de curazao persa pidgin (oeste de África) pidgin de las islas salomón polaco ponapés portugués portugués europeo purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura rarotongués romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní de macedonia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saramacano sena sena sepulana serbio serbio (alfabeto latino) sesoto sesoto de Sudáfrica shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai tamil tayik telugu tetum tigriña tlapaneco tojolabal tok pisin tongano totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil tsuana turco turcomano tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) vendal vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wolaita xhosa xitshwa yapés yoruba zandé zapoteco del istmo zulú árabe énná ñanya ñemba\\nKJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 20\\nSi̱nʼioá kon je xi tsaʼyataon\\n“Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon, xi síjekonná ngayije kjoañʼainá” (2 COR. 1:3, 4).\\nKJOAJNDA 134 Je xti jngoo kjoatjao xi tsʼe Niná\\n1, 2. 1) Jmé choa̱ xi tjín nga machjénná nga ʼya xi sinʼio tokoán, kʼoa nga kʼoati koa̱nná si̱nʼioá kon xi ngikʼa. 2) Jósʼin miʼaon kʼa je ʼndíxti.\\nNGATSʼIAA xi chjotaa, machjénná nga ʼya xi sinʼio tokoán, tonga ñá kʼoati koa̱nná si̱nʼioá kon xi ngikʼa. Tobʼelañá, kʼianga ka jngo tiʼndí nga tísíská kʼoa bixjajon xkóle, kjiʼndá kʼoa kjitʼanangi fikonle je pale kʼoa tsa male. Ninga tsín koa̱nle je sinda jña kamiʼaon je tiʼndíle, koaanle sikʼéjyo nga nda katasʼeni kon. Kjonangile jmé xi kamale kʼoa bʼéjon ndáxko̱n, tsoakjá kʼoa énndʼé fákao, sítsjee kʼoa fájtéjon jña kamiʼaon. Kʼoa je tiʼndí bʼejnajyo kʼoa saʼnda fisíská ijngokʼani. Nga jefi nichxin mandani jñani kamiʼaon.\\n2 Tonga tjínkʼa ʼndíxti xi ngisasa nʼio miʼaon. Tjínkʼa xi ʼyataon, tsa ñandia kʼoa tsa nkjín nó nga kʼoamatʼain. Kʼoa nga kʼoama, nʼio miʼaon je kjoafaʼaitsjenle. Tjínkʼa xi ʼyale je xi xtiʼndí betaon kʼoa bʼaile kjoañʼai, tonga tjínkʼa xi tsín ʼyale nga kʼoasʼín. Ninga bʼailanile kjoañʼai xi xtiʼndí betaon, je xi ʼyataon tojo tsín nda satío kon saʼnda nga majchínga.\\n3. 1) Tojo tso 2 Corintios 1:3, 4, jméni xi mele je Jeobá. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.\\n3 Jmé xi koasenkao jngo chjotale Cristo xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kji kʼoa xi tojo kje chajinjinle jme xi koantʼain (tʼexkiai 2 Corintios 1:3, 4). * Je Jeobá kui xi mele nga sa̱kole kjoatsjoacha je choʼndale kʼoa nga kʼoainganʼiole. Kuinga jan koya tjínni xi chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi: Ánni machjénnile nga si̱nʼioá kon je xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kjoan. ʼYáni xi koa̱n sinʼio kon. Kʼoa jmé xi koa̱n sʼiaan nga si̱nʼioá kon.\\nÁNNI MACHJÉNNILE NGA SI̱NʼIOÁ KON XI NGIKʼA\\n4, 5. 1) Ánni machjénsíni nga si̱kjaʼaitsjeen nga tsín mangóson josʼe kon je ʼndíxti kao jngo xi jejchínga. 2) Jósʼin bichómani kʼianga ʼyataon je xtiʼndí.\\n4 Je chjota xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kjoan, tjínkʼa xi tojo machjénle nga si̱nʼio kon ninga jenkjín nó jaʼato nga kʼoakoantʼain. Nga koa̱njinná ánni, xi títjon si̱kjaʼaitsjeen kuinga tsín mangóson josʼin miʼaon je xtiʼndí kʼianga ʼyataon kʼoa josʼin miʼaon jngo chjota xi jejchínga. Kataʼyala ánni kʼoamani.\\n5 Je ʼndíxti tjínnele sinʼiotʼa je xi síjchá kʼoa xi síkuinda. Tsa kʼoasʼin, alikui tso̱kjon kʼoa ngisaa nʼiotʼa koa̱n je chjota xi tsjoake (Sal. 22:9). Xi tokʼoamaná kuinga ya yaniʼya jñani ngisa ʼyataon je ʼndíxti, kʼoa tijeni xínkjín xosíkao kʼoa tsa jeje̱ xi miyole mani xijchále. Jósʼin bichómani kʼianga kʼoamatʼain jngo tiʼndí kʼoa tsa tsotiʼndí. Kui xosíkao nga tsín tiʼya xi sínʼiotʼani ninga nkjín nó faʼato.\\n6. Ánni nga nʼio miʼaonni je ʼndíxti xi ʼyataon kʼoa ánni nga nʼio chʼaotjínni nga kʼoamatʼain.\\n6 Je ʼndíxti alikui male nga tije síkuindani yaole. Nʼio miʼaon kʼianga ʼyataon. Nʼio miʼaon kʼianga kjoanʼio sʼenele nga tjín xi fayokao kʼianga kjesa majchíngajin kʼoa nga kjesa majinjinle jotjínni kʼianga bixan jngo chjota kʼoa nga fayokao xínkjín. Kʼianga ʼyataon jngo tiʼndí kʼoa tsa tsotiʼndí, jekjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe nga xínkjín fayokao je chjota, kʼoati jekjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen xi titʼatsʼeni kʼoa tʼatsʼe je chjota xi síchrianle.\\n7. 1) Ánni nga ngotjo bʼanachanile ʼndíxti je chjota xi xtiʼndí betaon kʼoa jméni xi tsole. 2) Jósʼin bichómani nga kʼoasʼin chʼanachale je ʼndíxti.\\n7 Je ʼndíxti kjesa nanda machoyajinle josʼin síkjaʼaitsjen, kʼoa kjesa nanda bejin jmeni xi xkón tíjna (1 Cor. 13:11). Kuinga ngotjo bʼanachanile je chjota xi xtiʼndí betaon. Kui kʼoatsole jmeni xi nʼio síkiʼaon kjoafaʼaitsjenle, jolani nga je tjínle jée nga ʼyataon, nga tsín ʼya xi katabʼéyanajmíle jmeni xi matʼain, nga tsín ʼya xi koa̱nkjainle jme xi kuitso, kʼoa tsa kʼoatsoleje̱ nga je xtiʼndí kao chjota xi jejchínga toxá kʼoasíkaoni xínkjín kʼianga nʼio tsjoake. Kʼoa nkjín nó bichómani nga majinle nga to énndisoni ngayeje jmeni xi tsakʼinle. Kʼianga jemajchínga je ʼndíxti xi ʼyataon, tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín tijme chjínile, nga jekisijndí yaole kʼoa nga tsín bakinle nga tjao jcha kʼoa nga kuenta koa̱n.\\n8. Ánni nga tjínjngoni tokoán nga je Jeobá sínʼio kon je xi kjoañʼai tjíofaʼá.\\n8 Tojosʼin tiʼyaa, alikui tokʼoamaná kʼianga nkjín nó nga tsín nda satío kon je xi ʼyataon. Nʼio tseni jée nga kʼoasʼín je chjota. Kʼianga kʼoasikji xtiʼndí tjíoʼyataon ndʼaibi kui bakó nga jenichxin fetʼa tiyoaa. Alikui tiʼya xi bakóni kjoatsjoacha kʼoa je chjota “xi bʼanacha” sa chʼao sa chʼao sʼin (2 Tim. 3:1-5, 13). Nʼio chʼaotjín jmeni xi sʼín je Na̱i, kʼoa tokʼoamaná nga je chjota kui kʼoasʼín jmeni xi sasénle. Tonga je Jeobá ngisaa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je Na̱i kʼoa tikʼoajinni je chjota xi kui kʼoasʼín josʼin mele Na̱i. Xi ijngosani, je Niná be jmeni xi tísʼín je Na̱i. Kuinga tsín jao tjínni tokoán nga be je kjoañʼai xi chjaʼá kʼoa koaanle tsjoáná je kjoanʼiojin xi machjénná. Nʼio tsjoa satío tokoán nga je tinixálee “je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon, xi síjekonná ngayije kjoañʼainá, jméni nga kʼoati ñá koa̱nsíniná si̱jetakoán je xi tjíojin tojñale kjoañʼaini kao xi tikuini kjoanijetakon, josʼin síjekonná Niná nga ñá” (2 Cor. 1:3, 4). ʼYáni xi síchjén je Jeobá nga sínʼio tokoán.\\nʼYÁNI XI KOA̱N SINʼIO KON XI TSAʼYATAON\\n9. Tojo tso xi kiski je rey David ya Salmo 27:10, jósʼin síkuinda Jeobá xi tsjionkon familiale.\\n9 Nʼiojin machjénle nga kʼoainganʼiole je chjota xi tsín kisikuinda je xijchále nga sʼa ʼndí kjoan nga tsaʼyataon, kʼoa tsa tijenije̱ xínkjín xi tsabetaon. Je rey David tsabee nga je Jeobá xi ngisa koa̱nle sinʼio tokoán (tʼexkiai Salmo 27:10). * Ñaki kʼoatsakʼé kon kʼianga je Niná kao kjoatsjoacha síkuinda je chjota xi njiotokon. Kʼoa jé choʼndale síchjén nga síkuinda. Je ndsʼee xi tjío jinjtín familianá mani. Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitso nga ndsʼe̱, nga ndichja, kʼoa nga na̱le koanni je xi kʼoati je Jeobá tsabexkón (Mat. 12:48-50).\\n10. Jókitso Pablo tʼatsʼe je xá xi kjinele nga chjotajchínga sʼin tsakʼejna.\\n10 Jngola choa̱ kataʼyaa xi tʼatsʼe jebi ya jinjtín. Je pastro Pablo chjotajchínga sʼin tsakʼejna kʼoa nʼio nda kisixá, kixi koan kʼoa nda choa̱ tsakʼéjna. Jé Niná xi kʼoasʼin koanmele nga kʼoakitso Pablo nga choa̱le katafitjenngi je chjotale Cristo tojo kisʼin je nga kiskenngile Cristo (1 Cor. 11:1). Ñandia kʼianga i̱ kitso nga kinchja̱ni tʼatsʼe je xá xi kjinele nga chjotajchínga sʼin tsakʼejna: “Tosa koanʼindajinjin kao jon, joni tsa jngo na̱ xi síkaki, xi kjoétjao ʼndíle” (1 Tes. 2:7). Je xi chjotajchínga sʼin tjío ndʼaibi kʼoati énndʼé síchjén kʼianga sínʼio kon je xi kjoañʼai tjíofaʼá kʼoa yaa Biblia bʼangini jmeni xi tso.\\nJe tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen male josʼin sínʼio kon je xi kjoaʼaon tjíojin (Chótsenlai párrafo 11) *\\n11. Jméni xi bakóná nga tsín toje xi chjotajchínga sʼin tjío xi koa̱nle sinʼio kon je xi nganʼio machjénle.\\n11 Ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tjío xi koa̱nle sinʼio kon je xi tsaʼyataon. Ngatsʼiñá nga tjínnele kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, nga tso: “Ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio kao je énbi” (1 Tes. 4:18). Je tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen koaan kuinyakao je tichjaa xi nganʼio machjénle. Je Jeobá yaa mangóson jngo na̱ xi sínʼio kon je ʼndíle (Is. 66:13). Ya Biblia nchjani tʼatsʼe yánchjín xi tsakinyakao je xi ba kisatio kon (Job 42:11). Je Jeobá nʼio tsjoa sʼe kon nga kʼoasʼín je tichjaa nga binyakao je xi ba tjío kon. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kʼoakuitso sakʼoale jngo tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen tsa koa̱n koasenkao je tichjaa xi nganʼio machjénle. *\\nJMÉ XI KOA̱N SʼIAAN NGA SI̱NʼIOÁ KON XI NGIKʼA\\n12. Jméni xi tsín koa̱n sʼiaan kʼianga jngo ndsʼee kuisenkoaa.\\n12 Kʼianga jngo ndsʼee kuisenkoaa, alikui koa̱n nga kui chjónangilee jmeni xi tsín mele kuinchja̱ni (1 Tes. 4:11). Jméni xi koa̱n sʼiaan nga kuinyakoaa je xi nganʼio machjénle. Aonla koya kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini kataʼyaa.\\n13. 1) Tojo tso 1 Reyes 19:5-8, jméni xi kisʼin je ánkjele Jeobá nga kitsjoanganʼiole je Elías. 2) Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le ánkje jebi.\\n13 Xi koa̱n sʼiaan nga kuisenkoaa je xi nganʼio machjénle. Kʼianga kitokachjinga je profeta Elías nga xkón sʼin tsakʼejna, nʼio kisikʼajenle kon kʼoa kʼoakitso nga mele kuiyá. Kuinga je Jeobá jngo ánkje kisikasénni xi kitsjoanganʼiole. Je ánkje jebi, kitsjoale jmeni xi kiskine kʼoa kʼoakitsole nga katakjen (tʼexkiai 1 Reyes 19:5-8). * Jmeni xi koan nga kui nichxin kui tsoyaná nga nʼio binyakao je ndsʼee xi kjoañʼai tíjnajin kʼianga bakolee kjoanda. Tobʼelañá, tsa kʼoailee xi koakjenni, tsa jngo kjoatjao kʼoailee kʼoa tsa jngo xo̱n chjíleeje̱ jñani kui kʼoétʼalee nga tsjoachaa kʼoa nga mandosinná xi tʼatsʼe. Koaan kʼoasʼiaan tsa tsín choa ñʼai maná nga kui chjónangile jotjín kon tʼatsʼe je kjoa xi tífaʼatojin.\\n14. Jmésani xi tsoyaná jokoan je Elías.\\n14 Kuisenkoaa je xi nganʼio machjénle nga nda katasʼe kon kʼoa nga tsín katatsokjón. Kataʼyala ijngokʼa xi tʼatsʼe profeta Elías. Jé Jeobá kitsjoale nganʼio nga koan ki saʼnda nga kicho jñani tíjna je nindo xi Horeb ʼmi, jñani jngo kjoasʼendajin tsakʼénda Jeobá kao naxinandále nichxin kjoatse. Nga ya saʼnda kicho je Elías ngisajin nda kisʼe kon, nga̱ jenʼio kjin tsakʼejnale je xi mele nga sikʼien tsakai. Jmésani xi bakóyaná jebi. Tsa mená kuinyakoaa je xi tsaʼyataon tjínnele nga títjonkjoanla kuisenkoaa nga tsín katatsokjón. Tobʼelañá, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele kuenta sʼin nga tsín tongóson sʼín nga jngó jngó chjota. Tsakui nichxin ngisa nda sʼe kon jngo tichjaa kʼianga ya ndʼiale chja̱kaonajmí, tonga tjínjinkʼa xi ya koa̱nmele chja̱kaonajmí ya Ndʼia jña chotʼayá.\\nKuinyakaoñá je xi kjoa tjíofaʼatojin tsa nda kuinyañolee, tsa ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga kʼoétsʼoaa kʼoa tsa nda chósonnilee jmeni xi kuixoán (Chótsenlai párrafo 15-20) *\\n15, 16. Jmé xi tsoyanile nga maná noʼyá.\\n15 Nda kuinyañoaa. Je Biblia itso kjoafaʼaitsjen tsjoáná: “Ngatsʼi chjota ndi̱to̱nndi̱to̱n katanrʼoé, tonga katakjenjta nga nchja̱” (Sant. 1:19). Jósʼin tíjna kʼianga maná noʼyá. Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tokui xi machjén nga ya chóʼaa je chjota kʼoa nga tsín ñá kuinókjoaa kʼianga bʼéyanajmíná jotjín kon. Tonga ali tsa tokuijin xi machjén nga sʼiaan. Kataʼyala jme xi kisʼin je Jeobá nga kinrʼoéle je Elías. Kʼianga tsakʼéyanajmíle ngayeje jmeni xi koankjáojinle, je Niná nda tsakasénñole. Tsabee nga títsokjón je choʼndale, nga toje tíjna koanle kʼoa nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle ngayeje jme xi kisʼin. Kʼoa je Jeobá kao kjoatsjoacha tsakasenkao. Kʼoasʼin tsakakóni nga nda tsakasénñole jmeni xi kitso je Elías (1 Rey. 19:9-11, 15-18).\\n16 Kʼianga tinoʼyalee je xi tsaʼyataon, jósʼin koakolee kjoamatokon kao kjoatsjoacha. Kʼiatsa nʼio nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kʼuínlee, kʼoasʼin koakonilee jotjín tokoán. Koaan i̱ kʼuínlee: “Ñaki tokʼoamana jme xi koantʼain, alikui ʼya xi koa̱n kʼoasikao jngo xi sʼa ʼndí”. Kʼoa nga ñaki koa̱njinná jmeni xi tíbʼéyanajmíná, koaan i̱ kʼuínlee: “Kʼianga kabʼeyanajmínái jebi, isʼin kamajinna...,” tsa kʼoakuixoán, kʼoasʼin koakonilee nga nda kjimajinná jme xi títso kʼoa nga tibinyañole (1 Cor. 13:4, 7).\\n17. Ánni machjénsíni nga tsejta koaan kʼoa nga tsín ñá kuinókjoachjoá.\\n17 Xi nʼio machjén nga kuenta sʼiaan, kuinga tsín ñá kuinókjoachjoalee nga tíbʼéyanajmíná jotjín kon je xi kjoa tífaʼatojin, alikui koa̱n nga ñá kuinókjoachjoá tsa kjoafaʼaitsjen kʼoailee kʼoa tsa si̱kixiyaa. Kʼoati machjén nga tsejta koaan. Kʼianga kʼoakitsole Elías je Jeobá jme xi makjáojinle, ñaki tsakʼéyanajmíle jotjín kon. Kʼoa nga jekisinʼiojin Jeobá, je Elías tikui kʼoakitsongáni jme xi sa kitso (1 Rey. 19:9, 10, 13, 14). Jebi kui xi bakóyaná nga je chjota xi aon tjío kon machjén nga nkjín kʼa kʼoeyanajmí jme xi makjáojinle. Kʼianga kʼoama, machjén nga nda kuinyañolee, tojo kisʼin je Jeobá nga nda kinrʼoele je Elías. ʼNdele nga kui kʼoakʼuínlee jmeni xi koa̱n sʼin, tosa koakolee kjoatsjoacha kao kjoamatokon (1 Ped. 3:8).\\n18. Jósʼin koasenkao nga ñatjen kʼoétsʼoaa kao je ndsʼee xi kjoañʼai tjíofaʼá.\\n18 Ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni jmeni xi kuixoán nga kʼoétsʼoaa kao je xi kjoañʼai tjíofaʼá. Je chjota xi ba tjío kon tsakui nichxin likui tso kon nga bʼétsʼoa. Tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga kʼoetsʼoale Jeobá. Kʼiatsa mená kuinyakoaa, koaan jaʼaínle si̱chjén kʼianga kʼoétsʼoaa. Kʼianga tibʼetsʼoaa koaan kʼoakʼuínlee je Jeobá nga nʼio tsjoachaa je ndsʼee kʼoa nga kʼoati tsjoake je ndsʼee xi tjío jinjtín. Kʼoakʼuínlee nga katafaʼáxinle je kjoaʼaon xi tíjnajin je choʼndale. Tsa kʼoasʼin kʼoétsʼoaa tsjoánganʼiole je ndsʼee (Sant. 5:16).\\n19. Jméni xi koasenkaoná nga tongini kuiyondaa nga koa̱nná josʼin si̱nʼioá kon je xi kjoañʼai tjíofaʼá.\\n19 Kui én si̱chjén xi koasenkao je xi kjoañʼai tjíofaʼá. Nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kuixoán. Je énle chjota xi tsín síkjaʼaitsjen josʼin nchja̱ kʼoama joni tsa ki̱cha̱ tíbʼésʼenjin yaoná. Tonga je én xi nda tso síndayaná (Prov. 12:18). Kuinga si̱jénilee je Jeobá nga katabasenkaoná nga kui én xi nda tso chja̱koaa je ndsʼee xi aon tjín kon. Si̱kjaʼaitsjeen nga je én xi ngisa tjínle nganʼio kui jmeni xi tso je Biblia nga̱ tʼatsʼe Jeobá tínroani (Heb. 4:12).\\n20. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa je xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kjoan, tonga jmé xi mená si̱kjaʼaitsjenlee.\\n20 Je xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kjoan, tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga jekisijndí yaole kʼoa nga tsín ʼya xi tsjoake. Kʼoa saʼnda kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga tjao jcha. Tonga alikui kʼoatjín jebi. Kui Biblia si̱chjén nga kʼoakʼuínlee nga nʼio chjí be je Jeobá (chótsenlai je recuadro “ Textole Biblia xi sínʼio tokoán”). Kʼianga ba kisʼe kon je profeta Daniel, je Jeobá jngoo ánkje kisikasén nga kisinʼio kon kʼoa nga kʼoakitsole nga nʼio chjí be kʼoa nga tsjoake (Dan. 10:2, 11, 19). Tikʼoasʼinni nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá nʼio chjí be je ndsʼee xi kjoañʼai tjíofaʼatojin.\\nTextole Biblia xi sínʼio tokoán\\nJmé textoni xi sínʼio kon je xi tsaʼyataon. Ninga nʼio nkjín mani textole Biblia xi kuinyakao, si̱kʼaxki̱la kʼaa. Jñani faʼaitʼa nga jngó jngó texto tsoya jósʼin si̱chjén kʼianga si̱nʼioá kon xi ngikʼa.\\nTsakui nichxin kʼoasʼin matsen nga chatʼa kʼale je xi xtiʼndí betaon. Tonga alikui koa̱n kʼoeʼmale je Jeobá, nga̱ nrʼoéle nga síjéle nganʼio je xi ʼyataon. Tsakui kjoatéxomakixile Jeobá si̱nʼiotʼaa koasenkaoná nga nyʼán sa̱tío tokoán.\\n“Tojo tso versículo jebi, tsakʼeyanajmíle Jeobá jotjín tokoan kʼoa kʼoakixinle nga katabasenkaona nga nda sʼe̱ tokoan. Nga kjitʼa tsakʼetsʼoa, kui xi tsakasenkaona nga tobijbi nda kisʼe tokoan” (jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi tsaʼyataon nga sʼa ñajan nóle) (kʼoati chótsenlai Salmo 56:8-13).\\nJe versículo jebi sínʼio tokoán nga kʼoatso nga síkuindaná je Jeobá joni jngo Nʼai xi tsjoakená kʼoa xi basenkaoná nga kjoa bitjatojiaan. Jngo tjíjtsa Sonʼnde, je choʼndale Niná tjíobee nga ñaki kʼoatjín jotso én jebi, kʼoa tjíobinyakao je xi tsaʼyataon.\\n“Kisijéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío. Nkjín kʼa tsakʼasjeʼa nichxinle nga kichobanajmíjin. Tsakinyakaona kʼoa nda tsakinyáñona. Kui kisikʼaxki̱ je kjoa xi tifaʼatojian nga tsakʼétsʼoa” (jngo tichjaa xi tsaʼyataon nga sʼa jaon nóle).\\nKuenta sʼiaan jotso versículo jebi kʼianga tinoʼyalee je xi tsaʼyataon. Alikui kui kʼoakʼuínlee jmeni xi kʼoasʼin ska̱niya jko̱ nga tsín makjainná jmeni xi títso. Je xi xti��ndí betaon kʼoatsole je ʼndíxti nga tsín ʼya xi koa̱nkjainle tsa kuitsoya jmeni xi kjimatʼain. Kʼoa tjínkʼa je xi ʼyataon xi makjainle nga kʼoaʼmile. Xi kuenta sʼiaan kuinga kjoa tífaʼatojin je ndsʼee kʼoa kʼoainganʼiolee jokji tjen kʼoakoa̱nná.\\nKʼianga ʼyataon je xtiʼndí kui xósíkao nga énndiso makjainnile, tonga je Énle Niná binyakao nga tsínkui je énndiso xi kaníbason je Na̱i tosi tonda koa̱nkjainle.\\nKʼianga tsín nda sʼe tokoán, si̱kjaʼaitsjeen nga “ngisa ngʼa tíjna Niná kaoni tsa ni̱ma̱ná. Je ñaki be ngayije kjoa”. Je Biblia kʼoatso nga nʼio chjí bekonná je Jeobá.\\nChótʼai je capítulo 24 xi tsʼe libro Acerquémonos a Jehová.\\n21. 1) Jméni xi koa̱ntʼain je xi xtiʼndí betaon xi tsín kʼoamanile jéele. 2) Jméni xi machjén nga sʼiaan ndʼaibi.\\n21 Kʼianga ninʼioá kon xi ngikʼa, kʼoasʼin bakonilee nga nʼio tjínle kjoatsjoacha je Jeobá. Xi kʼoati tsínkʼia si̱chajiaan kuinga tjínle kjoatéxomakixi. Nijngojin jée xi tjíʼma ngixko̱n Jeobá. Be ngayeje jmeni xi ma kʼoa tsjoále kjoañʼai je xi xtiʼndí betaon xi tsín kʼoamanile jéele (Núm. 14:18). Tonga xi machjén nga sʼiaan ndʼaibi, kuinga tosi tonda koakolee kjoatsjoacha je xi tjíoʼyataon. Sínʼio tokoán kʼianga ʼyaa nga tondiaa kjoaʼaxin Jeobá jmeni xi tísʼín je Na̱i kao jmeni xi chon sonʼnde. Jeme kjoaʼaí nichxin nga tsín tikui kjoaʼaítsjenniná ngayeje jmeni xi aon bʼé tokoán (Is. 65:17).\\nÁnni nga tojo machjénnile nga si̱nʼio kon je xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kjoan ninga jenkjín nó jaʼato.\\nʼYáni xi koa̱n tsjoánganʼiole je xi tsaʼyataon ngasʼa.\\nJmé xi koa̱n sʼiaan nga si̱nʼioá kon je xi tsaʼyataon.\\nKJOAJNDA 109 Kao ni̱ma̱ná katamatsjoachaa xíngiaa\\n^ párr. 5 Je xi tsaʼyataon nga sʼa xtiʼndí tsakui nichxin tojo kje chajinjinle jme xi koantʼain ninga jenkjín nó jaʼato. Je kjoaʼmiya jebi koasenkaoná nga koa̱njinná ánni nga ñʼai manile nga chajinle. Kui chótʼayajiaan ʼyáni xi koa̱n sinʼio kon, kʼoa tsjoá kʼaná kjoafaʼaitsjen jósʼin koa̱n kuinyakoaa.\\n^ párr. 3 2 Corintios 1:3, 4: “Kjoanda katabʼaile je Ninále kʼoa Nʼaile Nainá Jesucristo, je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon, 4 xi síjekonná ngayije kjoañʼainá, jméni nga kʼoati ñá koa̱nsíniná si̱jetakoán je xi tjíojin tojñale kjoañʼaini kao xi tikuini kjoanijetakon, josʼin síjekonná Niná nga ñá”.\\n^ párr. 9 Salmo 27:10: “Ningalani je nʼaina kao na̱na tsjiónkonna, tonga je Jeobá skoétjaona”.\\n^ párr. 11 Kʼianga ʼyani xi ʼyataon, jé xi kuitsoni tsa mele nga chjinexki koaikonle kʼoa tsa mai.\\n^ párr. 13 1 Reyes 19:5-8: “Tochan tsakajna kʼoa yaa kisʼefengi je yá. Tonga toʼikoan jngo ánkje kisikao kʼoa i kitsole: Tisotjain, tichi. 6 Kʼianga kiskotsen, jngo nioxtila tji tsabe xi ya kijnason la̱jao̱ xi toxá kinisjenile kʼoa kao jngo tii xi nandá tjía, xi ya tjíotʼachrianle jko̱. Tsakjen kʼoa tsakʼi kʼoa xijekoan, tsakajnaa ijngokʼa. 7 Xi koanskanni tikichongáni je ánkjele Jeobá, kisikao kʼoa kitsole: Tisotjain, tichi, nga̱ nʼio kuijtali ya yandiaa. 8 Kʼoa je Elías tsakisótjeen, tsakjen kʼoa tsakʼi. Kʼoa ñachan nichxin kʼoa ñachan nitje̱n kitsjoanganʼiole tsojmi xi kiskine nga tsakʼamje saʼnda nga kicho ya Horeb, je nindo xi tsʼe Niná”.\\n^ párr. 79 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen tísínʼio kon jngo tichjaa xi aon tjín kon.\\n^ párr. 81 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jao xi chjotajchínga sʼin tjío fisíxatʼa je tichjaa xi aon tjín kon, kʼoa je tichjaa jebi kʼoatsole je tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga kʼoati ya katabʼejna.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Si̱nʼioá kon je xi tsaʼyataon\\nJe Jeobá bakó kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi ya jinjtín\\nJe Jeobá bakó kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi nga kui xi chʼaotjín kʼoama\\nAlikui kʼoaiʼndee nga je “kjoachjinele sonʼndebi” katabʼanachaná\\nKatamaná nga nda chótʼayá\\nTexto Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2019\\nAudio Formato xi koa̱n chʼa̱jain XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2019\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani XO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2019\\nXO̱N XI BÁJINKONNÁ (XI CHOTʼAYA) Mayo 2019","num_words":3463,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"amu","text":"Tʼinchótsain jochon ya betel xi tíjna ya Ucrania\\nTjen lune saʼnda bixine\\n8:00 saʼnda 10:30 nga tanjio kʼoa 1:00 saʼnda 3:00 nga maxon\\nTongini tinókjoao jme nichxinni koanngión, jme horani, jotjín maño kʼoa jme énni xi meno nga kuinókjoakaono nga sa̱kóno betel. Kʼoati koa̱n jngo correo si̱kasáon i̱ dirección jebi: touringbethel.ua@jw.org\\nKante minuto sa̱kónili jochon betel, kʼoa kʼoati koa̱n kʼuín jñani ma bichó je xi bichókotsen. Kʼoati sa̱kóli josʼin tjíosíxá je testigole Jeobá kʼoa koaan kʼuín jñani toji chótsain jochon.\\nJókji tse: Jao hora basen\\nJngo jmi basenla mani je jtín xi tsʼe testigole Jeobá xi i̱ tjen tísʼendiaanile josʼin tjíotsoyason kʼoa josʼin tjíobʼénda Ndʼia jña chotʼayá ya Ucrania. Kʼoati i̱ tífaʼatoya je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa nga én ucraniano kao én seña ruso, kʼoati tífaʼatoya kʼa je én romaní.\\nTikasénlai tsa ʼyani Tikasénlai tsa ʼyani Tʼinchótsain jochon betel xi tíjna ya Ucrania\\nTʼinchótsain jochon betel xi tíjna ya Ucrania","num_words":140,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}