diff --git "a/acd_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl" "b/acd_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/acd_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl" @@ -0,0 +1,195 @@ +{"text":"17Imɔso aye-naana gyangbarasɛ Aberaham gi korogɛ, ne mɔ-bi gi baa korogɛ. Ne mɔ-naana ɔbono gi korogɛ. Mɛ korogɛ-korogɛ gɛnen gyan'gyan abara so gikpadɔ gudu ginan pɛi ne i baa korogɛ Wura Deefidi. Gɛnen kee ne Deefidi gi korogɛ, ne mɔ-bi gi baa korogɛ, ne mɔ-naana ɔbono gi baa korogɛ. Mɛ korogɛ-korogɛ gɛnen gyan'gyan abara so gikpadɔ gudu ginan pɛi ne Babilon awura mɛ nyise aye Gyuda awura adedaabo kpaa kyena Babilon ɔsowolɛ so mɔ. Gɛnen kee ne lii ibono mɛ kpe Babilon gɛnen mɔ, ɔnaana ɔbono ɔ tɛ gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ gi korogɛ, ne mɔ-bi gi baa korogɛ. Ne mɔ-naana ɔbono gi korogɛ. Mɛ korogɛ-korogɛ gɛnen gyan'gyan abara so gikpadɔ gudu ginan pɛi ne i kyu korogɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun de ɔ' baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ.\nMatiyu 1:17\nOne App.\n844 Languages.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-48","url":"http:\/\/www.bible.is\/ACDWBT\/Matt\/1\/17","date":"2013-12-05T00:57:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-48\/segments\/1386163037903\/warc\/CC-MAIN-20131204131717-00070-ip-10-33-133-15.ec2.internal.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":29,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":142,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.263,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.437,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1Yesu Kirisito gi lii daa aye Isirale awura Oloobu Deefidi ɔpaa dɔ, ne Deefidi mɔ gi lii aye Isirale awura aye-naana gyangbarasɛ Aberaham ɔpaa dɔ. Ɔwolɛ baarɛ dɔ gɛrɛ ne a ŋmarasɛ Yesu mɔ-naanaana gɛkorogɛ gigyan so gigyan so yela. A ŋmarasɛ mɔmɔ-anyen lii aye Isirale awura ɔnaana gyangbarasɛ aberɛ kpaa fo Yesu-lɛɛ aberɛ dɔ de fɛ' nyɛ bii gɛsu gɛbono dɔ Yesu Kirisito gi lii mɔ.\nMatiyu 1:1\nFREE!\nOne App.\n1349 Languages.","id":"","dump":"CC-MAIN-2014-10","url":"http:\/\/www.bible.is\/ACDWBT\/Matt\/1\/1","date":"2014-03-08T08:46:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2014-10\/segments\/1393999654272\/warc\/CC-MAIN-20140305060734-00093-ip-10-183-142-35.ec2.internal.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9997450709,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9997450709342957}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.306,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 19\n1Imɔ gɛmara mɔ, Pilato gi yɛgɛ mɛ taa Yesu awulibi. 2Ne asogya mɔ mɛ luo iwe wɔra fɛɛ wura gɛpɛ ne mɛ kyu bun mɔ, ne mɛ kyu giwurakuru kyu gyaabii bun mɔ. 3Nfono mɔ, mɛ san mɛ kya gyaabii mɔ mɛ kya faala mɔ mɛ kya kpe mɛ kya ba yɛɛ, \"Gyuda awura wura! Fo‑rɛ gimu dɛnsɛ!\" mɛ san mɛ kya da mɔ itan.\n4Pilato asogya mɔ mɛ wɔra Yesu gɛnen ta mɔ, Pilato gi kii lii kpaa tɔgɛ sa Gyuda awura mɔ yɛɛ, \"Fɛ' nu yɛɛ nan kyu Yesu bara fɛye de fɛ' bii yɛɛ meŋ wu ilaa nyɛnyɛn ibono so nan kyu bun mɔ gipuɛɛ mɔ.\" 5Imɔso Pilato gi kyu Yesu lii baa nyiile Gyuda awura mɔ. O bun iwe gɛpɛ gɛbono asogya mɔ mɛ kyu bun mɔ mɔ, ne o bun giwurakuru mɔ. Ne Pilato gi tɔgɛ sa Gyuda awura mɔ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ fɛye-ɔnyen mɔ!\" 6Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ-asogya mɔ mɛ wu Yesu mɔ, mɛ kpen ken-ken tɔgɛ sa Pilato yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi oyii so! Da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ!\" Mɛ kpen tɔgɛ sa Pilato gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye gbaa-gbaa fɛ' baa kyu mɔ kpaa da mɔ aŋanbi mɔɔ fɛye-atɔ. Me berɛ, meŋ wu ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra mɔ.\" 7Nfono ne Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ sa Pilato yɛɛ, \"A bo nbara nko. Imɔso kyu lii gɛnen nbara nbono so mɔ, i kaaborɛ ɔ' wɔra ɔmɔɔsɛ. I lii fɛɛ ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi.\"\n8Ibono Pilato gi nu gɛnen ilaa idɛ mɔ, i lɔrɔ wɔra mɔ gifuu too. 9Ɔ naa loo gɛten dɔ, ne ɔ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Fo lii fonɛ daa?\" Ɔ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, Yesu mɛŋ ka mɔ-gɛnɔ. 10Ibono ɔ mɛŋ ka mɔ-gɛnɔ mɔ, Pilato gi kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo maŋ ka me-gɛnɔ? Fo mɛŋ nyi yɛɛ n bo ɔkpa de n' taa fo yɛgɛ de fo' naa, ne n' bo ɔkpa kee de n' yɛgɛ de mɛ' da fo aŋanbi mada de oyii de fo' wu?\" 11Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ fo-gibaa so ne fo nyɛ ɔkpa me so faa. Fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ sa fo ɔkpa mɔ, nkana fo maŋ nyɛ ɔkpa me so. Imɔso nyamesɛ ɔbono o kyu me baa wɔra fo-abaa dɔ mɔ ne n so ilaa nyɛnyɛn ibono i nyaakyɔ mɔ.\"\n12Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi san ɔ kya laarɛ ɔkpa ɔbono so ɔ laa kyu de ɔ' taa Yesu yɛgɛ de ɔ' naa mɔ. Nfono mɔ Gyuda awura mɔ mɛ kpɛ ma‑a kpen ken-ken daa ma‑a tɔgɛ ma‑a sa Ɔbelɛnsɛ Pilato yɛɛ, \"Nengyene fo taa ɔnyen baarɛ yɛgɛ ne ɔ naa mɔ, fo mɛŋ kya buu fɛye Rom awura wura belɛ mɔ. Nu yɛɛ nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ ɔ gyɛ wura fɛɛ gɛnɔɔbono ɔnyen baarɛ kya wɔra faa mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono kya laarɛ fɛye-wura belɛ mɔ abolɔn ne.\" 13Pilato gi nu ilaa ibono Gyuda awura mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ yɛgɛ mɛ' kparɛ Yesu kyu lii kpe gikpalan giko dɔ ne Pilato gi kpaa kpelegɛ kyena awura gɛgyapaa gɛbono mɛ kya kyena gɛmɔ so gyi nbɛlɛ mɔ. (Mɛ kya terɛ gikpalan gibono yɛɛ Abui Ɔtagaten Gikpalan. Gyuda awura gɛdɛ dɔ mɔ, mɛ kya terɛ gimɔ yɛɛ Gabata.)\n14Gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛ gyɛ abaala gɛkɛ sa Gyuda awura Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ gigyi. Owi ɔbono mɛ lii kpe gikpalan mɔ dɔ mɔ, i san ŋmaraa de i' wɔra fɛɛ owi kenken aberɛ. Nfono ne Pilato gi kyu Yesu nyiile Gyuda awura mɔ yɛɛ, \"Fɛye-wura mɔ ne.\" 15Pilato gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ kpen ken-ken gikolon tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Kyu mɔ naa. Aŋ kya laarɛ de a' baa wu mɔ. Da mɔ aŋanbi mada de oyii de o' wu'.\" Ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"N' da fɛye-wura mɔ aŋanbi mada de oyii de o' wu'?\" Ɔ taasɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aŋ bo wura ɔko baa too de fɛye-Rom wura belɛ mɔ.\"\nMɛ Da Yesu Aŋanbi Mada De Oyii\n16Pilato gi kerɛ mɔ, kuaa daa. Ne o kyu Yesu kyu wɔra mɔ-asogya mɔ abaa dɔ yɛɛ mɛ' kpaa da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ. Ne asogya mɔ mɛ kyu Yesu kyu kyon. 17Mɛ kyu mɔ lii mɛ kya kpe mɔ, mɛ yɛgɛ Yesu gbaa-gbaa ne n so mɔ-lɛwu oyii. Mɛ kpaa fo gɛtɛɛko mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gimu Giwuye Gikpalan. De Gyuda awura gɛdɛ dɔ mɔ, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gologota. 18Nno ne mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii. Mɛ da anyen anyɔ ako kee aŋanbi mada de iyii bɔla de Yesu. Mɔmɔ dɔ ɔko bo de Yesu gyisɛ gibaa so ne ɔko, mɔ, bo de mɔ-benɛ gibaa so, i san Yesu, mɔ, bo nsansana.\n19Pilato gi yɛgɛ mɛ' ŋmarasɛ kyu kpaa mada Yesu amu so yɛɛ,\nYESU, NASARƐTƐNYEN, GYUDA AWURA WURA MƆ NE.\n20Nfono mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ i mɛŋ bo gɛta de nten. Imɔso i yɛgɛ Gyuda awura sakyɔ mɛ kalɛ ilaa ibono Pilato gi yɛgɛ mɛ' ŋmarasɛ mada Yesu amu so mɔ. I kya nyiile yɛɛ mɛ ŋmarasɛ imɔ de Gyuda awura gɛdɛ dɔ, de Rom awura gɛdɛ dɔ, de Geriiki awura gɛdɛ dɔ. 21Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ lɔgedɛ de Pilato yɛɛ, \"I mɛŋ kaaborɛ fo' yɛgɛ de mɛ' ŋmarasɛ yɛɛ, 'Gyuda awura wura mɔ ne' kyu kpaa mada gɛnen. I kaaborɛ fo' yɛgɛ mɛ' ŋmarasɛ daa yɛɛ 'Ɔnyen baarɛ ne yɛɛ mɔ ne n gyɛ Gyuda awura wura mɔ.' \" 22Nfono ne Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ilaa ibono nɛ yɛgɛ mɛ' ŋmarasɛ mɔ, mɛ ŋmarasɛ daa gɛkpaa.\"\nMɛ Yɛ Yesu Nyoro So Atɔ Kyu\n23Asogya mɔ mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ ta mɔ, mɛ yɛ ilaa ibono nkana i bo mɔ-nyoro so mɔ dɔ gikpadɔ ginan ne mɔmɔ ɔkamaasɛ gi kyu giko. Mɛ yɛ imɔ gɛnen mɔ, i san Yesu gɛgbɛ gɛbono ɔ kya suu gɛsɛ pɛi de o' suu ngbɛ sɛnsɛ gyan' mɔ. Gɛnen gɛgbɛ gɛbono berɛ, mɛ mɛŋ baa-baa gɛmɔ kyaga. Mɛ kpɛ luo gɛmɔ daa lii soso baa yii gɛsɛ. 24Asogya mɔ mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, \"Fɛ mɛŋ sa fɛ' yɛgɛ de a' kyadɛ gɛgbɛ gɛdɛ dɔ yɛ. A' too ilaa iko kerɛ. Ɔbono i yii de mɔ mɔ, kaasɛ mɔ o' kyu gɛmɔ.\" Ilaa ibono mɛ too kerɛ gɛnen mɔ, i yɛgɛ ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ i ba gɛsintin. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\nMɛ yɛ me-nyoro so atɔ kyu\nne mɛ too ilaa iko kerɛ\nde mɛ' wu ɔbono ɔ laa kyu me-gɛgbɛ mɔ.\n25Asogya mɔ mɛ kya wɔra gɛnen pɛwu mɔ, Yesu mɔ-nyi, de mɔ-nyibelɛ, de Mariya, Kulopasɛ mɔ-ka mɔ, de Mariya Magadalakyii mɔ mɛ yelɛ Yesu lɛwu oyii mɔ asɛ. 26Ibono Yesu gi wu mɔ-nyi de me, mɔ-ɔkasɛbo ɔbono ɔ kya laarɛ me-ilaa mɔ, a yelɛ sindi abara mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyi yɛɛ, \"Ɔkyii, fo-bi ne.\" 27Ne o kii kisee tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Fo‑o fo mɔ, fo-nyi ne.\" Kpɛ kyu lii gɛnen gɛkɛ gɛbono dɔ ne nɛ kyu mɔ kpaa kyena me asɛ me-gɛten dɔ.\nYesu Gi Wu'\n28Yesu mada de lɛwu oyii mɔ gɛnen mɔ, o wu yɛɛ idɛ kon berɛ ɔ logɛ ilaa kamaasɛ. Ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Bolefɔ kya mɔɔ me.\" Ɔ tɔgɛ gɛnen de i' yɛgɛ ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ i' nyɛ ba gɛsintin. 29Gɛnen owi ɔbono mɔ, nta bonyansɛ nko oyuduu gi yii de gɛlɔbi nno. Imɔso mɛ kyu taatɔ dufu-dufu ɔko kyu kpaa nyise wɔra nta mɔ dɔ, ne mɛ kyu de hisopo gɛyabii kyu diirɛ kpe mɔ-gɛnɔ asɛ. 30Yesu gi kyogyoo nta mɔ mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"I logɛ kon.\" Ne o kyu mɔ-gimu too gɛsɛ, o lɛɛ mɔ-ɔŋɛ kyu wɔra Wurubuaarɛ abaa dɔ.\nMɛ Yii Yesu Gɛkɛlɛbi Dɔ Fondi\n31Ibono gɛdɛ gɛ laa kɛ ne mɛ laa gyi mɔmɔ Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ so mɔ, Gyuda awura mɔ mɛ kya laarɛ yɛɛ abono mɛ da mɔmɔ aŋanbi mada de iyii mɔ mɛ' nyɛ wu' kusaa de mɛŋ sa mɛ' sii mɛ kyɔlɛ iyii mɔ so gɛnen gɛkɛ gɛbono dɔ de i mɛŋ sa i' kyɔlesɛ mɔmɔ-gɛsi mɔ gigyi. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ-gɛkɛ kyoolasɛ gɛdɛ gɛ baa saarɛ mɔmɔ Gyuda awura gɛsi gigyi. Imɔso Gyuda awura mɔ mɛ kpaa wu Pilato yɛɛ ɔ' yɛgɛ de mɔ-asogya mɔ mɛ' kpaa boori gɛnen asa asa' abono ayaa awuye. Nengyene mɛ nyɛ wu' kusaa mɔ de mɛ' saga mɔmɔ lii iyii mɔ so kpaa pule.\n32Gɛnen so mɔ, asogya mɔ mɛ kpaa boori ɔko-lɛɛ ayaa awuye de ɔbanban mɔ kee. 33Mɛ baa fo Yesu asɛ de mɛ' baa boori mɔ-lɛɛ ayaa awuye fɛɛ anyen anyɔ ako mɔ-lɛɛ mɔ, mɛ' baa kerɛ mɔ, Yesu gi ti wolaa wu'. Imɔso mɛ mɛŋ baa boori mɔ-ayaa awuye mɔ. 34Asogya mɔ dɔ ɔko gi san lɛɛ mɔ-gikpɛ yii Yesu gɛkɛlɛbi dɔ fondi. Ayaa abono so mɔ, nkalan de nkyu gi tigi lii Yesu nyoro dɔ.\n35Me ɔbono n kya ŋmarasɛ ilaa idɛ mɔ nɛ wu imɔ de me-ansi, ne ibono nɛ wu mɔ ne n' kya buu mi‑i sa fɛye faa. N nyi yɛɛ n kya tɔgɛ fɛye gɛsintin de fɛye kee fɛ' nyɛ kyu fɛye-nyoro too Yesu so.\n36Ibono Yesu gi wu' ne Gyuda awura mɔ mɛ mɛŋ nyɛ boori mɔ-ayaa awuye mɔ, i yɛgɛ ilaa ibono mɛ ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ i ba gɛsintin. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\nBa‑a mɔ-giwuye kolon gi maŋ wɔra giboorisɛ.\n37Ne mɛ kii ŋmarasɛ yɛɛ,\nGyuda awura mɔ mɛ laa kerɛ nyamesɛ\nɔbono mɛ yii mɔ fondi mɔ.\nMɛ Pule Yesu\n38Gyosɛfo, Arimatiyanyen ɔko bo no. Ɔ sɔɔ Yesu gyi. Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gifuu so mɔ, ɔŋ lɛɛ mɔ-gisɔɔgyi mɔ gɛwi. Yesu gi wu' mɔ, ɔ kpaa wu Pilato yɛɛ ɔ' yɛgɛ mɔ de ɔ' kpaa saga Yesu gibuni mɔ lii oyii mɔ so kyu kpaa pule. Pilato gi sa mɔ ɔkpa ne ɔ kpaa saga Yesu gibuni mɔ kyu kyon ɔ' kpaa pule. 39Nfono ne Nikodemusi ɔbono ɔ naa kyena kpaa wu Yesu gɛnyɛ gɛko mɔ gi kpaa kyu ilaa iko i dɛ fɛɛ onufuii de piperɛ ne mɛ kyu saarɛ abara dɔ gɛnen mɔ. Nikodemusi gi kyu gɛnen ilaa idɛ kpaa tu Gyosɛfo de mɛ' kyu kpaa bɔ Yesu gibuni mɔ. Ilaa ibono Nikodemusi gi kyu kpe gɛnen mɔ, imɔ-oduduu laa wɔra fɛɛ awayu bagi oduduu. 40Gyosɛfo mɔ‑rɛ Nikodemusi mɛ kyu gikɛlɛlɛ de ilaa ibono i dɛ fɛɛ onufuii de piperɛ mɔ kyu mili Yesu gibuni mɔ itiibilaa ɔkpa so fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ Gyuda awura mɛ kya kyu pule ibuni mɔ.\n41Ndɔɔ nko gi sindi nfono mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii ne o wu' mɔ. Gɛnen ndɔɔ nbono dɔ mɔ, gifolɛ giko gi bo nno mɛ wolaa logedi gimɔ wɔra ɔbɔ yela sa ibuni gipule. Mɛ mɛŋ ti taa pule obuni gɛnen folɛbɔ ɔbono dɔ kerɛ. 42Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɛ da Yesu aŋanbi mɔ gɛ gyɛ abaala gɛkɛ sa Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ mɔ so mɔ, Gyosɛfo mɔ‑rɛ Nikodemusi mɛ san mɛ kya kpaala. Folɛbɔ mɔ sindi nfono mɛ da Yesu aŋanbi mɔ. Imɔso mɔ dɔ ne mɛ kyu Yesu gibuni mɔ kpaa pule.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/19","date":"2017-08-20T15:30:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106779.68\/warc\/CC-MAIN-20170820150632-20170820170632-00307.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1868,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 4:5\n5Fo ɔbono fo-gisen dɔ i boran sa Wurubuaarɛ mɔ-lɛɛ berɛ, iŋ dɛ fɛɛ gɛsun ɔwɔrabo-lɛɛ mɔ ɔnan. Fo berɛ fo nyi yɛɛ i mɛŋ gyɛ ilaa wɔrasɛ ne fo kya wɔra sa Wurubuaarɛ. Fo kya ka gyan Wurubuaarɛ so yɛɛ ɔ kya kyu ilaa nyɛnyɛn awɔrabo yɛɛ mɔmɔ-gisen dɔ i boran. Fo nyɛ ka gyan Wurubuaarɛ so gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ kya kyu fo yɛɛ fo-gisen dɔ i boran.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rom\/4\/5","date":"2017-08-22T16:54:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886112533.84\/warc\/CC-MAIN-20170822162608-20170822182608-00082.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.145,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.614,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 8:28\n28Ɔ kya kii mɔ ne Filipo gi kpaa tu mɔ gɛnen. Ɔbelɛnsɛ mɔ tɛ ilaa iko dɔ i naa, mɔ, bee ne n kya biidɛ gɛnen ilaa mɔ. I so Itopiyanyen mɔ i naa gɛnen mɔ, ɔ kya kalɛ ilaa ɔ kya lii ɔwolɛ ɔbono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo Isaya gi ŋmarasɛ mɔ dɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Acts\/8\/28","date":"2017-08-18T16:34:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104704.64\/warc\/CC-MAIN-20170818160227-20170818180227-00034.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.636,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 8\nYesu Gi Sa Sakpii Belɛ Agyudɔ\n1Gɛnen nkɛ nbono dɔ mɔ asa mɛ kii gyan Yesu asɛ faa fiye‑e. Ɔsowolɛ mɛŋ bo nno, ne asa mɔ mɛŋ bo agyudɔ de mɛ' gyi. Nfono mɔ Yesu gi terɛ mɔ-akasɛbo mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 2\"Ndɛ nkɛ nsa ne asa gikpen belɛ gidɛ mɛ buu me faa, mɛ mɛŋ baa mɛ bo agyudɔ de mɛ' gyi. Imɔso mɔmɔ-ilaa i bo me ayen. 3Nengyene nɛ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ mɛ' naa kpe mɔmɔ-nwi yɛgɛ mɛ mɛŋ nyɛ sɛi gyi mɔ, mɛ laa tɔrɔ agbalɛ ɔkpa dɔ. Ako mɛ maŋ taalɛ loo gɛwi. Mɔmɔ ako mɛ lii gɛta-gɛta.\"\n4Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ifɛ nsana gɛrɛ, nnɛ ne a laa nyɛ agyudɔ sa gɛnyamesɛbi gɛdɛ de mɛ' gyi?\"\n5Yesu gi taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, mɔmɔ-lɛɛ bodobodo mɔ mɛ bo mɔ i gyɛ ifonɛ? Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ i gyɛ sono.\n6Nfono mɔ, ɔ tɔgɛ asa abono pɛwu mɛ buu mɔmɔ mɔ yɛɛ mɛ' kyena. Mɛ kpelegɛ kyena gɛsinkpan mɔ, o puru ibodobodo sono mɔ, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ gbaa-gbaa imɔ dɔ kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ mɛ' yɛ sa sakpii mɔ de mɛ' gyi. Ne mɛ sɔɔ yɛ sa mɔmɔ. 7Mɔ, mɛ bo nkenbii kalɛsɛ nko. Nfono ne ɔ sɔɔ nkenbii mɔ ne o kii kyu afaala sa Wurubuaarɛ ne o kiiri sa mɔmɔ yɛɛ mɛ' kyu yɛ sa asa mɔ de mɛ' kyu gyi de mɔmɔ-bodobodo mɔ. 8Mɛ yɛ gɛnen mɔ, ɔkamaasɛ gi nyɛ gyi kaabo, ne i fo mɔmɔ kii san. Mɛ koola agyisan mɔ, i bɔla nkeebii sono. 9Asa abono mɛ gyi amɔ mɔ gɛgyɔnɔ gɛ laa wɔra fɛɛ nwɛ ikue-inyɔ.\nAsa mɔ mɛ gyi ta mɔ, Yesu gi lɛɛ mɔmɔ-ɔkpa, ne mɛ kyon gɛwi. 10Nfono mɔ Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ, mɔ, mɛ san dii loo mɔmɔ-gikolii dɔ ne mɛ kyon Dɔmanuta gɛsinkpan so.\nFarasii Awura Ako Yɛɛ Yesu Ɔ' Wɔra Ilaa Lɛɛnyiilesɛ Sa Ɔmɔ\n11Mɛ bo nno mɔ, Farasii gikpen dɔ awura ako mɛ baa sɔɔ akyɔɔlɛ de Yesu. Mɛ laarɛ fɛɛ ɔ' wɔra ilaa lɛɛnyiilesɛ lii Wurubuaarɛ dɔ sa mɔmɔ de mɛ' nyɛ bii yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa mɔ ɔlon ɔbono ɔ dɛ mɔ. Mɛ kya laarɛ ɔ' wɔra gɛnen mɔ, mɛ kya daasɛ mɔ mɛ kya kerɛ. 12Yesu gi sɔnga faa fo‑o ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne ndɛ asa adɛ mɛ kya laarɛ ilaa lɛɛnyiilesɛ de mɛ' wu gɛnen? Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, mɛ maŋ nyɛ ba‑a ilaa kolon wu de ansi.\"\n13Nfono ne ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ, ne o kii dii loo gikolii mɔ dɔ fara kpe ɔbon belɛ mɔ gibenbɛ giko mɔ so.\nBodobodo Gɛlin Gikpalɛ\n14Mɛ kya kpe mɔ, mɛ tan mɛ mɛŋ laarɛ agyudɔ keda. Bodobodo kolon ne n san mɔmɔ asɛ gikolii mɔ dɔ. 15Yesu gi ka mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan. Farasii gikpen dɔ awura de Wura Hɛrodɛ ilaa mɔ i dɛ fɛɛ gɛlin gɛbono gɛ kya yɛgɛ bodobodo kya ŋan mɔ.\"\n16Yesu gi ka mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ kyu mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Ibono a mɛŋ dɛ bodobodo mɔ so ne ɔ tɔgɛ aye gɛnen faa abɛɛ?\" 17Mɛ kya taasɛ abara gɛnen mɔ, Yesu gi ti bii ilaa ibono mɛ darɛ mɔ. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ kya tɔngɛ kyu lii bodobodo ɔbono fɛ mɛŋ dɛ mɔ so? Fɛŋ ti bii isa ɔbono n gyɛ mɔ? Menɛtɔ so ne fɛye-aso dɔ i kɔrɔ ifuu gɛnen? 18Fɛ bo ansi, yɛgɛ fɛ mɛŋ kya wu. Fɛ bo aso, yɛgɛ fɛ mɛŋ kya nu. Imɔso fɛ tan 19owi ɔbono nɛ gbaa-gbaa ibodobodo inun dɔ ne asa nwɛ ikue-inyɔ de saalaa mɛ gyi kpon mɔ? Agyisan nkeebii nfonɛ ne fɛ koola mɔ?\" Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nkeebii gudu nnyɔ.\" 20Ne Yesu gi kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Ne owi ɔbono nɛ gbaa-gbaa ibodobodo sono mɔ dɔ kyu sa asa nwɛ ikue-inyɔ mɔ de? Agyisan nkeebii nfonɛ ne fɛ koola mɔ?\" Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kii lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nkeebii sono.\" 21Nfono ne Yesu gi kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Imɔso fɛŋ ti nu gɛsɛ?\"\nYesu Gi Kyɛ Gyaatanbo\n22Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ baa fo Bɛsayida ɔsowolɛ so. Ɔsowolɛ mɔ so asa ako mɛ kyu ɔnyen ɔko baa tu Yesu. Ɔnyen mɔ gyɛ daa gyaatanbo. Mɛ ba mɔ, mɛ kolɛ Yesu yɛɛ ɔ' wɔra aniya de o' kyu mɔ-abaa gyan mɔ so sa mɔmɔ de mɔ-ansi mɔ a' bugi. 23Yesu gi keda gyaatanbo mɔ gibaa dɔ kyu mɔ lii nten nkan ne ɔ too akyɔlɛ wɔra mɔ-ansi dɔ ne o kyu mɔ-abaa bun mɔ-ansi mɔ so. Yesu gi lɛɛ mɔ-abaa ɔnyen mɔ-ansi mɔ so ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo kya wu ilaa iko?\"\n24Gyaatanbo mɔ gi diirɛ mɔ-ansi ne ɔ kerɛ mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"N kya wu asa. Mɔ, mɛ dɛ fɛɛ iyii mɛ naa mɛ naa.\" 25Ne Yesu gi kii kyu mɔ-abaa bun gyaatanbo mɔ ansi mɔ so ne ɔ lɛɛ. Nfono mɔ gyaatanbo mɔ gi kii lɔrɔ kerɛ mɔ, mɔ-ansi mɔ a bugi. Ɔ san ɔ kya wu ilaa kamaasɛ dɔɔdan. 26Yesu gi kyɛ gyaatanbo mɔ ta mɔ, ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ ɔ' naa kpe mɔ-gɛwi. Ɔ mɛŋ' sa o' kyu de ɔsowolɛ mɔ so.\nPiita Gi Lɛɛ Tɔgɛ Isa Ɔbono Ɔnan Yesu Gyɛ Mɔ\n27Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ yii ɔkpa mɛ kya kpe isowolɛ ibono i sindi Sɛsariya Filipayi ɔsowolɛ so mɔ. Mɛ naa mɛ kya kpe mɔ, Yesu gi taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Asa asɛ mɔ, menɛ nyamesɛ ɔnan ne n' gyɛ?\"\n28Ne mɔ-akasɛbo mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ako mɛ kya tɔgɛ yɛɛ fo gyɛ Oloobu Gyɔn ɔbono ɔ naa kyena gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ. Ako mɔ yɛɛ Kuaa! Fo ne n gyɛ Oloobu Ilaagya. Ne ako, mɔ, yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo iloobu mɔ dɔ ɔko kpɛi ne n kyingi lii ibuni dɔ ba gɛnen.\"\n29Nfono ne Yesu gi kii taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Ne fɛye mɔ de? Menɛ nyamesɛ ɔnan ne fɛ nyi yɛɛ n' gyɛ?\" Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun de fo' baa mɔlɛgɛ asa de mɛ' nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ.\"\n30Piita gi lɛɛ gɛnɔ gɛnen mɔ, Yesu gi ka sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ mɛ mɛŋ' sa mɛ' tɔgɛ sa ɔko‑rɛ ɔko nyamesɛ ɔbono ɔnan ɔ gyɛ mɔ.\nYesu Gi Tɔgɛ Mɔ-Giwukyingi Mɔ So Ilaa\n31Nfono ne Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya nyiile mɔmɔ yɛɛ, \"I gyɛ ibono i laa ba yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n' wu ɔlaawusɛ kpɛi-kpɛi gikyɔ. Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de nbara aŋmarasɛbo de mɔmɔ-abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ laa kine me, ne mɛ laa yɛgɛ asa mɛ' mɔɔ me. Mɛ mɔɔ me mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, nan kyingi lii ibuni dɔ.\" 32Ɔ tɔgɛ tigi mɔmɔ, ɔŋ ŋara mɔmɔ. Ne Piita gi kyu mɔ lii nkan ne ɔ gya mɔ yɛɛ ɔŋ baa tɔgɛ gɛnen. 33Ne Yesu gi kisee kerɛ mɔ-akasɛbo sɛnsɛ mɔ, ne ɔ gya Piita yɛɛ, \"Naa me asɛ; ilaa nyɛnyɛn gɛmu! Fo-gɛwɔnsa gɛŋ gyan Wurubuaarɛ gɛlaarɛ so. Anyamesɛ-lɛɛ gɛlaarɛ so ne fo-gɛwɔnsa gɛ gyan.\"\n34Nfono ne Yesu gi terɛ sakpii mɔ ba mɔ asɛ dabɔlɛ de mɔ-akasɛbo mɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ kya laarɛ de ɔ' wɔra me-ɔkasɛbo mɔ, kaasɛ mɔ o' kyu mɔ-nyoro fuɛ, o' kyule wu awɔrɔfɔɔ me so, de ɔ' kasɛ me-gidebi. Ba‑a mɛ laa da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ mɔ, mɛ' da mɔ. 35I kya nyiile yɛɛ fo ɔbono fo kya kɔrɔsɛ fo-nkpa fo kya yela fo-gibaa so mɔ, Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ gɛ laa lii fo-gibaa. Ne fo ɔbono, mɔ, kyu lii me‑rɛ me-ɔkalan konkonsɛ mɔ so ne fo-nkpa gi lii fo-gibaa mɔ, fo laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. 36Fo nyamesɛ fo nyɛ gɛsinkpan gɛdɛ so ilaa kamaasɛ pɛwu gyan ne fo too fo-ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ mɔ fuɛ mɔ, fo nyi yɛɛ fo nyɛ gɛkyena ne? 37Menɛ ne fo laa kyu sa Wurubuaarɛ de fo' kii nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ? 38Gɛkyena gɛdɛ dɔ mɔ fɛ tɛ saarɛ asa abono mɛ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn ne mɛŋ kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ mɔ. Imɔso fɛ' keda fɛye-nyoro. Nengyene asa adɛ ansi dɔ ne i bo fo ɔko ipeeli yɛɛ fo kya son me abɛɛ fo kya sɔɔ me-agyɛbi mɔ gyi mɔ, gɛnen kee ne i laa wɔra me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, ipeeli sa fo gɛnen kaasɛ ɔbono, gɛkaabono nan kii ba gɛsinkpan so mɔ. Gɛnen gɛkaabono mɔ me-sɛ Wurubuaarɛ laa keda mɔ-isɔɔ sun lii Wurubuaarɛ dɔ. Me‑rɛ ɔmɔ ne nan ba, ne me-sɛ Wurubuaarɛ laa lɛɛ me-nyisigyi nyiile asa.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Mark\/8","date":"2017-08-19T18:36:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105712.28\/warc\/CC-MAIN-20170819182059-20170819202059-00255.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1419,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.52,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 1:17\n17Kyu naa de Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ baarɛ so ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile anyamesɛ gɛnɔɔbono mɛ laa nyɛ de o' kyu ɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran sa mɔ mɔ. Anyamesɛ gikagyan gibono mɛ laa ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ ne nan yɛgɛ o' kyu ɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran sa mɔ. Wurubuaarɛ so gikagyan ne n kpɛ gi gyɛ ilaa ibono i tiri. Imɔso ne mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ,\n\"Ɔbono ɔ kya ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ\nne Wurubuaarɛ kya kyu yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\nGɛnen kaasɛ ɔbono ne nan nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rom\/1\/17","date":"2017-08-20T19:20:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106984.52\/warc\/CC-MAIN-20170820185216-20170820205216-00124.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.13,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.584,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 9:8\n8Agyɛbi adɛ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ kalɛ nbii nbono Aberaham gi korogɛ mɔ pɛwu yɛɛ mɛ gyɛ mɔ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin. Nbii nbono Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela sa Aberaham mɔ wolɛ ne Wurubuaarɛ gi kyu yɛɛ mɛ gyɛ Aberaham mɔ-biana gɛsintin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rom\/9\/8","date":"2017-08-18T14:41:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104681.22\/warc\/CC-MAIN-20170818140908-20170818160908-00570.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":47,"character_repetition_ratio":0.137,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.489,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Efiso 6\nNbii De Mɔmɔ-Sɛana\n1Fɛye nbii mɔ mɔ, Wura Yesu so mɔ, fɛ' nu fɛye-sɛana de fɛye-nyiana asɛ. Imɔ ne n boran sa Wura Yesu. 2Wurubuaarɛ gi wolaa yela nbara mɔ-agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ, \"Buu fo-sɛ de fo-nyi.\" Nbara ndɛ ne n gyɛ ngyangbarasɛ nbono Wurubuaarɛ gi yela, ne ɔ ka ilaa yela bɔla de nmɔ. 3Ɔ ka yela yɛɛ fo ɔbono fo gyi nmɔ so mɔ, fo-ilaa i laa wɔra ɔdan sa fo, ne fo laa kɛɛla gɛsinkpan so. 4Fɛye akorogɛbo mɔ mɔ, fɛŋ sa fɛ' ŋmanyan fɛye-biana. Fɛ' bela mɔmɔ de fɛ' nyiile mɔmɔ ilaa gɛnɔɔbono Wura Yesu kya laarɛ mɔ.\nAbono Mɛ Kya Son Awura Mɔmɔ‑rɛ Mɔmɔ-Wuraana\n5Fɛye abono fɛ tɛ awura asɛ mɔ, fɛ' selɛ ɔmɔ de fɛ' nu mɔmɔ-gɛdɛ. Fɛ' kyu gɛsintin wɔra mɔmɔ-ilaa sa ɔmɔ lii fɛye-asen dɔ fitɔfɛɛ Kirisito ne fɛ kya wɔra fɛ kya sa. 6Fɛŋ sa fɛ' wɔra asa abono mɛ kya laarɛ ayenbi lii asa asɛ mɔ. Fɛye-wuraana mɔ mɛ yelɛ mɛ kerɛ fɛye‑o, mɛ mɛŋ yelɛ mɛ kerɛ fɛye‑o, fɛ' wɔra mɔmɔ-gɛlaarɛ sa ɔmɔ kanpɛ. Gɛnen ne Kirisito asonbo mɛ kya wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ lii mɔmɔ-asen dɔ kee ne. 7Fɛ' son fɛye-awuraana mɔ de ɔkon fɛɛ Wura Yesu ne fɛ kya son, i mɛŋ gyɛ nyamesɛ. 8Fɛ' bii yɛɛ fo nyamesɛ fo tɛ owura asɛ daa‑o, fo tɛ fo-gibaa so daa‑o, ilaa dɛnsɛ kamaasɛ ibono fo wɔra mɔ, Wura Yesu laa sa fo imɔ so ntɛɛla.\n9Fɛye abono mɔ, asa mɛ tɛ fɛye asɛ mɛ kya son fɛye mɔ, fɛye kee fɛ' nyingi yɛɛ Wura Yesu ne fɛ kya son. Fɛ' taa mɔmɔ gikiidɛ yɛgɛ. Fɛ' bii yɛɛ ɔbono ɔ gyɛ fɛye‑rɛ ɔmɔ pɛwu wura mɔ bo Wurubuaarɛ dɔ, ne mɔ berɛ, ɔ mɛŋ bo gɛligi.\nKyu Wurubuaarɛ Adontɔ Kɔ De Ɔbonsan\n10Me-nanboana Yesu asonbo, pɛi de me-gɛnɔ gɛ' yii mɔ, n kya tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' yelɛ fɛye-ayaa so fɛye-gisɔɔgyi dɔ. Fɛ' yɛgɛ Wura Yesu o' kyu mɔ-ɔlon belɛ mɔ kpaa fɛye kyu naa de fɛye‑rɛ mɔ ginyamesɛ kolon mɔ so. 11Fɛ' kyu Wurubuaarɛ adontɔ de mɔ-ilaa kunsɛ mɔ pɛwu kyu baala fɛye-nyoro yela de fɛ' nyɛ yelɛ fɛye-ayaa so owi ɔbono ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ laa kɔ de fɛye mɔ. Fɛ' baala yela gɛnen de ɔŋ sa ɔ' nyɛ kyu mɔ golon-golon nwɔnsa kyu gyi fɛye so. 12Gɛnen Wurubuaarɛ adontɔ abono a tiri fɛye. I kya nyiile yɛɛ ikɔ ibono aye Yesu asonbo mɔ a kya kɔ mɔ, i mɛŋ gyɛ anyamesɛ ne a kya kɔ de. A kya kɔ daa de ilaa nyɛnyɛn oduduu ibono i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ so mɔ, imɔ‑rɛ imɔ-abelɛnsɛ de imɔ-nbii. A kya kɔ de ilaa ibono i kya nyɛ ɔlon gɛsinkpan so ne i kya bara ilaa nyɛnyɛn mɔ. A kya kɔ de akyobo akpen abono a bo afuu so mɔ. 13Imɔso fɛ' kyu Wurubuaarɛ adontɔ de mɔ-ilaa kunsɛ mɔ pɛwu kyu baala fɛye-nyoro yela de gɛkaabono gɛkɛ nyɛnyɛn mɔ gɛ laa ba mɔ, fɛ' taalɛ yelɛ fɛye-ayaa so de fɛ' wɔra ilaa kamaasɛ ibono i tiri mɔ, de fɛ' kɔ lii.\n14Imɔso fɛ' yelɛ fɛye-ayaa so girin. Fɛ' kyu gɛsintin wɔra fɛɛ fɛye-igbagya, de fɛ' kyu gisen dɛnsɛ fɛ kya gyi gɛsintin fa‑a sa Wurubuaarɛ de i' wɔra fɛɛ fɛye-nben kuntɔ. 15Fɛɛ gɛnɔɔbono sogya kya wɔra ikɔ ayaawolɛ mɔ, fɛye kee fɛ' wolaa baala fɛye-nyoro de fɛ' nyɛ lɛɛ Yesu gisen yuuli ɔkalan konkonsɛ mɔ tɔgɛ sa asa gɛten kamaasɛ. 16Imɔ idɛ pɛwu gɛmara mɔ, fɛ' keda fɛye-gikagyan gibono fɛ kya ka gyan Yesu so mɔ dɔ. Fɛye-gikagyan gidɛ gi laa taalɛ duule Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ akpɛ kamaasɛ abono ɔ kya too fɛye ne a kya dɛɛ fɛɛ ɔgya mɔ. Yesu so gikagyan mɔ gi dɛ fɛɛ ilaa kunsɛ ibono sogya dɛ de gibaa ne ɔ kya kyu kun mɔ-nyoro gɛten kamaasɛ mɔ. 17Fɛ' nyingi gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ fɛye lii fɛye-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ. Gɛnen amɔlɛgɛ mɔ a dɛ fɛɛ abeletɔ gɛpɛ gɛbono sogyaana mɛ kya kyu kun mɔmɔ-amu mɔ. Fɛ' puru Wurubuaarɛ Oduduu gɛki mɔ keda. Gɛnen gɛki mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ fɛ laa kyu kɔ ikɔ mɔ.\n18Owi kamaasɛ dɔ mɔ, fɛ' yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne ɔ' kpaa fɛye de fɛ' nyɛ dalaa de fɛ' kolɛ Wurubuaarɛ ilaa kamaasɛ. Fɛ kya laarɛ fɛ' wɔra gɛnen mɔ, fɛ' yɛgɛ fɛye-nwɔnsa gi' gyan Wurubuaarɛ ndalaa so daa so‑o. Fɛ' kpɛ keda ndalaa dɔ fɛ kya kolɛ Wurubuaarɛ fɛ kya sa fɛye-nanboana abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ pɛwu.\n19Fɛ' dalaa sa me, Pɔɔlo, kee yɛɛ owi kamaasɛ ɔbono nan bugi me-gɛnɔ tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ sa asa mɔ, Wurubuaarɛ ne ɔ' sa me mɔ gbaa-gbaa agyɛbi mɔ. Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ gyɛ ilaa boduduusɛ. Wurubuaarɛ ɔ' kpaa me de n' taalɛ da otu lɛɛ mɔ gɛsɛ sa asa. 20Wurubuaarɛ gi lɛɛ me sun de n' tɔgɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ baarɛ sa asa. Imɔ ne n yɛgɛ Yesu akyobo mɛ keda me tii de obu faa. Imɔso fɛ' dalaa kolɛ Wurubuaarɛ sa me yɛɛ n' taalɛ da otu tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi fɛɛ gɛnɔɔbono i kaaborɛ n' tɔgɛ mɔ. Meŋ sa n' selɛ sɛi.\nAgyɛbi Laalaalogɛ\n21Nɛ keda aye-nanbo laarɛsɛ, Tikakusɛ sun fɛye asɛ. Gɛnɔɔbono ɔ kya wɔra Wura Yesu gɛsun mɔ mɔ, n kya ka gyan mɔ so. N kya laarɛ fɛ' nu me so de fɛ' bii gɛnɔɔbono so n dɛ n tɛ de mɔ. Imɔso Tikakusɛ laa tɔgɛ me-ilaa pɛwu sa fɛye. 22Gɛnen so ne nɛ sun mɔ faa. I lii fɛɛ fɛ nu me‑rɛ me-nanboana so mɔ, i laa keda fɛye-nyoro.\n23Aye-sɛ Wurubuaarɛ de Wura Yesu Kirisito mɛ' sa asa abono mɛ kya son Yesu mɔ gisen yuuli, gɛlaarɛ', dabɔlɛ de gikagyan gibono mɛ laa ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ. 24Asa abono mɛ kya laarɛ aye-Wura Yesu Kirisito ilaa ne mɛ maŋ taa gɛnɔɔbono mɛ kya laarɛ mɔ ilaa yɛgɛ gɛkaako mɔ, Wurubuaarɛ ɔ' sa mɔmɔ pɛwu so gɛwɔnsa dɛnsɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Eph\/6","date":"2017-08-18T01:19:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104204.40\/warc\/CC-MAIN-20170818005345-20170818025345-00075.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":973,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.523,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 4\nGyɔn Gi Wu Wurubuaarɛ Gɛgyapaa\n1Gɛnen ilaa idɛ gɛmara mɔ, n baa kerɛ mɔ, nɛ wu gɛbunono gɛko gɛ yaa Wurubuaarɛ dɔ! Nfono mɔ, nɛ kii nu gɛnɔ gɛbono nɛ daa ginu gɛ kya tɔngɛ de me ken-ken fɛɛ gɛgandan mɔ. Gɛnɔ mɔ gɛ tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Dii ba soso gɛrɛ de n' nyiile fo ilaa ibono i laa ba imɔ idɛ gɛmara mɔ.\" 2Ayaa abono so mɔ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi puru me. N' baa kerɛ mɔ, Wurubuaarɛ gɛgyapaa gɛ yii Wurubuaarɛ dɔ ne Wura Wurubuaarɛ tɛ gɛmɔ so. 3Ɔ tɛ gɛmɔ so mɔ, ɔ kya ŋɛlegi faa pila-pila fɛɛ abui ŋɛlegisɛ ako, afufuli de apebara. I kya ŋɛlegi kyaabɔɔ Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ fɛɛ gibui ŋɛlegisɛ gibono gimɔ-nkyu gi gyɛ gifɛdaa bonboli. 4Awura ngyapaa oko nnan gi yii kyaabɔɔ Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ, ne abelɛnsɛ oko anan mɛ tɛ ngyapaa mɔ so. Mɛ bun akuru fufuli, ne mɛ bun awura npɛ. Npɛ mɔ gi gyɛ sika kɔkɔɔ npɛ. 5Nyangbon kya wiisɛɛ lii Wurubuaarɛ asɛ ɔ kya gbere ne ɔ kya faa. Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ ansi dɔ mɔ, ifatela sono i yii i kya dɛɛ wule-wule. Ifatela mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ gyɛ gikpadɔ sono mɔ. 6Ilaa iko i dɛ Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ ansi dɔ fɛɛ nkyu belɛ ne n ken. I kya wu sɔnlii fɛɛ puruntuwa.\nWurubuaarɛ Dɔ Asa Mɛ Kya Yen Mɔ\nIlaa inan iko i mada Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ nkan-nkan. I bo nkpa ne i bo ginyamesɛ nwɔnsa. Iŋ kii i gyɛ anyamesɛ. I bo ansibi faa birim, gɛmara de ansi pɛwu. 7Gɛnen ilaa inan ibono, ɔgyangbarasɛ mɔ dɛ fɛɛ guuni. Ɔnyɔsɛ mɔ, dɛ fɛɛ nten dɔ naadɛ. Ɔsasɛ mɔ ansi dɔ a dɛ fɛɛ nyamesɛ, ne ɔnansɛ mɔ mɔ, dɛ fɛɛ lun ne n kya maalɛ. 8Gɛnen ilaa inan idɛ ikamaasɛ i bo aban asee ne i bo ansibi faa birim imɔ-nyoro so de imɔ tudɔ. Gɛnyɛ de gɛpɛ mɔ, i mɛŋ kya kyoola, i kya bii ɔlon yen Wurubuaarɛ yɛɛ,\n\"Mɔ-nkon, mɔ-nkon guan\nne n gyɛ Wura Wurubuaarɛ Ɔlolonbo!\nMɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ bo no,\nɔ wolaa ɔ bo no, ne ɔ bo no gɛkpaa.\"\n9Gɛnen ilaa inan mɔ i kya kyu nyisigyi de buubuu de afaala sa Wurubuaarɛ ɔbono ɔ tɛ gɛgyapaa mɔ so ne ɔ bo no gɛkpaa-gɛkpaa mɔ. Owi kamaasɛ ɔbono mɛ yen Wurubuaarɛ gɛnen mɔ, 10abelɛnsɛ oko anan mɔ kee mɛ kya kyu ɔbono ɔ tɛ gɛgyapaa mɔ so ne ɔ bo no gɛkpaa-gɛkpaa mɔ buubuu ɔbono ɔ kaaborɛ mɔ mɔ sa mɔ. Mɛ kya kpelegɛ dɛ mɔ-ayaa dɔ, mɛ kya bugi mɔmɔ-awura npɛ ma‑a too Wurubuaarɛ ansi dɔ yɛɛ mɔ-wolɛ ne gɛwura gɛ kaaborɛ. I san mɔ mɛ kya bii ɔlon yɛɛ,\n11\"Aye-Wura de Aye-Wurubuaarɛ,\nnyisigyi de buubuu de ɔlon ne n kaaborɛ fo.\nFo ne n lɛɛ ilaa kamaasɛ.\nFo-gɛlaarɛ dɔ ne fo lɛɛ imɔ ne i nyɛ i bo no faa.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/4","date":"2017-08-20T21:24:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106990.33\/warc\/CC-MAIN-20170820204359-20170820224359-00239.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000005126,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000051259994507}","num_words":479,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 19:11\n11Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ fo-gibaa so ne fo nyɛ ɔkpa me so faa. Fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ sa fo ɔkpa mɔ, nkana fo maŋ nyɛ ɔkpa me so. Imɔso nyamesɛ ɔbono o kyu me baa wɔra fo-abaa dɔ mɔ ne n so ilaa nyɛnyɛn ibono i nyaakyɔ mɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/19\/11","date":"2017-08-20T06:07:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105976.13\/warc\/CC-MAIN-20170820053541-20170820073541-00012.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.283,"stopwords_ratio":0.6,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 1\n1Me Pɔɔlo ɔbono Kirisito Yesu gi tɔgɛ me yɛɛ n' baa wɔra mɔ-ɔsɔɔ kyu lii Wurubuaarɛ gɛlaarɛ so mɔ ne n ŋmarasɛ gɛnen ɔwolɛ baarɛ. Me‑rɛ Sositɛni, aye-nanbo Yesu ɔson mɔ dɔ, ne n kyu ɔwolɛ baarɛ bunge 2fɛye abono fɛ kya son Wurubuaarɛ kyu naa de Yesu so Korinti ɔsowolɛ so mɔ. Kyu lii fɛye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ fɛye yela sa mɔ-nyoro, ne ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' lɔrɔ fɛye-nwɔnsa dɔ yela sa mɔ, ne i mɛŋ gyɛ fɛye-wolɛ. Fɛye‑rɛ abono pɛwu mɛ kya saawo terɛ aye-Wura Yesu Kirisito gɛten kamaasɛ mɔ ne Wurubuaarɛ darɛ yɛɛ fɛ' lɔrɔ fɛye-nwɔnsa dɔ yela sa mɔ gɛnen. Yesu Kirisito ne n gyɛ aye‑rɛ gɛnen asa abono pɛwu Wura. 3Aye-sɛ Wurubuaarɛ de aye-Wura Yesu Kirisito mɛ' sa fɛye so gɛwɔnsa dɛnsɛ de mɛ' sa fɛye gisen yuuli.\nWurubuaarɛ Gi Sa Fɛye Gɛtɔngɛ Dɛnsɛ De Ɔlaako Ginyi\n4N kya faala Wurubuaarɛ fɛye so owi kamaasɛ. I lii fɛɛ fɛye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, Wurubuaarɛ kya sa fɛye so gɛwɔnsa dɛnsɛ. 5Fɛye‑rɛ Yesu ginyamesɛ kolon so mɔ, Wurubuaarɛ gi tansi sa fɛye gɛtɔngɛ dɛnsɛ de ɔlaako ginyi ɔkpa kamaasɛ so. 6I lii fɛɛ fɛ bii fɛye-asen dɔ yɛɛ Kirisito ilaa ibono a tɔgɛ sa fɛye mɔ, i gyɛ gɛsintin. 7Imɔso fɛŋ kya kponderɛ ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ kya wɔra sa mɔ-asonbo mɔ iko‑rɛ iko. Aberɛ abono pɛwu fɛ tɛ fɛ gyoo gɛkaabono Wurubuaarɛ laa lɛɛ aye-Wura Yesu Kirisito gɛwi nyiile gɛsinkpan so asa faa mɔ, ɔ kya sa fɛye ilaa kamaasɛ ibono i laa yɛgɛ fɛ nyɛ yelɛ fɛye-ayaa so son mɔ dandan mɔ. 8Aye-Wura Yesu Kirisito laa yɛgɛ fɛ' nyɛ wɔra ɔlon de fɛ' wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ gɛnen kpaa lii. Imɔ ne nan yɛgɛ ne i maŋ nyɛ ilaa nyɛnyɛn iko fɛye-nyoro so gɛkaabono ɔ laa lii Wurubuaarɛ dɔ ba baa gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ. 9Wurubuaarɛ gyɛ ɔpaawɔrabo. Ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' kyu fɛye-nyoro mada de mɔ-bi aye-Wura Yesu Kirisito.\nFɛŋ Sa Fɛ' Yɛgɛ Gɛsa-Baragɛ Gɛ' Ba Fɛye Dɔ\n10Me-nanboana Yesu asonbo, n dɛ aye-Wura Yesu Kirisito ginyen n kya kolɛ fɛye yɛɛ fɛ' tɔgɛ kyule abara. Fɛŋ sa fɛ' yɛgɛ gɛsa-baragɛ gɛ' ba fɛye dɔ. Nengyene fɛ laa sa gɛwɔnsa ilaa iko so abɛɛ fɛ laa lɛɛ ilaa ibono i boran dabɔlɛ mɔ, fɛ' kerɛ de fɛ' wɔra gɛnɔ kolon kpaa logɛ.\n11Me-nanboana, iŋ gyɛ giyan so ne n' kya tɔgɛ fɛye ilaa idɛ. Kulowe gɛten dɔ asa ako mɛ buu sa me yɛɛ ibiidɛ i bo fɛye dɔ. 12Ilaa ibono nɛ nu mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛye dɔ ɔkamaasɛ kya tɔgɛ mɔ-lɛɛ kpɛi. Ɔdɛ yɛɛ, \"Me berɛ, Pɔɔlo ne n' buu.\" Ɔdɛ mɔ yɛɛ, \"Apolosɛ ne n' buu,\" Ɔbanban mɔ yɛɛ \"Sɛfasɛ\" abɛɛ \"Kirisito ne n' buu.\" 13Ibono fɛ baragɛ faa, n' taasɛ fɛye yɛɛ, imɔso fɛ baragɛ Kirisito dɔ gɛnen kee? Ibono fɛye ako yɛɛ me Pɔɔlo ne fɛ buu faa, me ne n wu' lɛwu oyii mɔ so sa fɛye? Iŋ gyɛ Kirisito ne n wu' sa aye? Abɛɛ fɛ nyi yɛɛ me, Pɔɔlo, ginyen dɔ ne mɛ gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere mɔ? Iŋ gyɛ Kirisito ginyen dɔ? Fɛŋ sa fɛ' baragɛ kpaa buu asa kpɛi-kpɛi.\n14I bo me ɔkon yɛɛ iŋ gyɛ me ne n gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere, gɛnen mɔ, Kirisipusɛ mɔ‑rɛ Gayusɛ wolɛ ne nɛ gyere Wurubuaarɛ sagyere. 15Menan gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere mɔ, nkana ɔfaa fɛye dɔ ɔko laa tɔgɛ yɛɛ me, Pɔɔlo, ginyen dɔ ne mɛ gyere mɔ Wurubuaarɛ sagyere. 16(N kya nyingi yɛɛ nɛ gyere Sitɛfanasɛ mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ asa kee Wurubuaarɛ sagyere. Kyu lii gɛnen asa adɛ gɛmara mɔ, meŋ baa mi‑i nyingi y��ɛ nɛ gyere ɔko Wurubuaarɛ sagyere.) 17I kya nyiile yɛɛ Kirisito mɛŋ sun me yɛɛ n' baa gyere asa Wurubuaarɛ sagyere. O sun me daa yɛɛ n' baa tɔgɛ mɔ-ɔkalan konkonsɛ mɔ sa asa. N naa mi‑i tɔgɛ ɔkalan mɔ mɔ, meŋ kya kyu ɔlaako onyibo adawo atɔngɛbi kyu tɔngɛ sa mɔmɔ. Meŋ kya laarɛ i' ba yɛɛ me-atɔngɛbi a kya dengɛ asa nwɔnsa lii Yesu lɛwu oyii mɔ so de i' ba yɛɛ mɛŋ nyɛ amɔlɛgɛ lii mɔ-lɛwu mɔ so.\nWurubuaarɛ-Lɛɛ Ɔlaako Ginyi\n18I lii fɛɛ abono mɛ kya fuɛ mɔmɔ-lɛwu gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ ɔkalan kyu lii Yesu lɛwu mɔ so mɔ gyɛ daa ilaa gyaga sa ɔmɔ. Aye abono Wurubuaarɛ ti ɔ kya mɔlɛgɛ aye mɔ berɛ, Wurubuaarɛ ɔkalan kyu lii Yesu lɛwu mɔ so mɔ kya sa aye Wurubuaarɛ Oduduu dɔ ɔlon. 19Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ imɔ idɛ so ilaa yela mɔ-agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n\"Nan nyida anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi.\nNan yɛgɛ asɛɛbo nwɔnsa gi' lɛɛ mɔmɔ tanga.\"\n20Nyamesɛ ɔlaako ginyi gi gyɛ ilaa iko sa Wurubuaarɛ? Wurubuaarɛ agyɛbi onyiilebo gɛbelɛnsɛ gɛ laa kpaa mɔ Wurubuaarɛ asɛ? Ne ɔbono o nyi gɛtɔngɛ mɔ, fɛ nyi yɛɛ mɔ-gɛtɔngɛ gɛ laa mɔlɛgɛ mɔ Wurubuaarɛ asɛ? Kuaa! Gɛkyena gɛdɛ dɔ wolɛ ne i laa kpaa mɔmɔ. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi gi kya lɛɛ ɔmɔ tanga fɛɛ ilaa gyaga ne i gyɛ mɔ asɛ. 21Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi so mɔ, ɔ mɛŋ yɛgɛ anyamesɛ mɛ' kyu mɔmɔ-lɛɛ ɔlaako ginyi bii mɔ. I bo Wurubuaarɛ ɔbolɛ daa yɛɛ ɔ' mɔlɛgɛ asa abono mɛ kya ka gyan Yesu so mɔ. Ɔ kya mɔlɛgɛ mɔmɔ kyu naa de Yesu ilaa ibono a naa a kya tɔgɛ faa so, yɛgɛ ilaa ibono a kya tɔgɛ faa, asa abono gɛsinkpan so ilaa wolɛ ne n bo mɔmɔ-ansi so mɔ mɛŋ kya kyu imɔ yɛɛ i gyɛ ɔlaako ginyi. 22I lii fɛɛ Gyuda awura mɔ mɛ kya tɔgɛ aye yɛɛ a' wɔra ilaa ibono i laa lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon nyiile mɔmɔ pɛi de mɛ' kyule sɔɔ Yesu gyi. Ne Geriiki awura mɔ, mɔ, mɛ kya laarɛ a' tɔgɛ ɔmɔ ɔlaako ginyi agyɛbi pɛi de mɛ' kyule sɔɔ Yesu gyi. 23Aye berɛ, ilaa ibono a naa a kya tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ mɛ da Yesu Kirisito aŋanbi lɛwu oyii so mɔɔ. Gɛnen so, Gyuda awura mɛŋ kya laarɛ mɛ' sɔɔ aye-ilaa tɔgɛsɛ mɔ gyi. I kya biiri asa sɛnsɛ kee ansi fɛɛ ilaa gyaga ne i gyɛ. 24Aye abono pɛwu Wurubuaarɛ gi tɔgɛ aye yɛɛ a' kyu aye-nyoro sa mɔ mɔ berɛ, a gyɛ Gyuda awura‑o, aŋ gyɛ Gyuda awura daa‑o, Kirisito lɛwu kya yɛgɛ a kya nyɛ Wurubuaarɛ ɔlon de Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi. 25I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ kya wɔra ilaa ibono fo nyamesɛ asɛ mɔ iŋ gyɛ ɔlaako ginyi mɔ, fo baa kerɛ mɔ, i ti wɔra ɔlaako ginyi don anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi gbaa bun, ne Wurubuaarɛ kya wɔra ilaa ibono fo nyamesɛ asɛ mɔ, iŋ kya nyiile yɛɛ ɔ bo lon, fo baa kerɛ mɔ, i ti wɔra ɔlon ilaa don anyamesɛ-lɛɛ ɔlon gbaa bun.\n26Me-nanboana Yesu asonbo, ibono anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi giŋ gyɛ sɛi Wurubuaarɛ asɛ faa mɔ, a' kyu fɛye gbaa-gbaa gidebi taa kerɛ. Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' kyu fɛye-nyoro sa mɔ mɔ, abono mɔmɔ-anyen a dii yɛɛ mɛ nyi ɔlaako mɔ, mɛ mɛŋ kyɔ fɛye dɔ. Gɛnen kee abono mɛ bo nsun belɛ-belɛ dɔ mɔ, mɛ mɛŋ kyɔ fɛye dɔ. Gɛnen kee abono mɛ lii gɛsu gbaa' dɔ mɔ, mɛ mɛŋ kyɔ fɛye dɔ. 27Wurubuaarɛ nyi daa ne ɔ lɛɛ gibaa yii abono mɛ mɛŋ nyi ɔlaako mɔ yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa gbaa' naa de mɔmɔ so. Ɔ lɛɛ yii abono mɛ mɛŋ nyi ɔlaako mɔ gɛnen daa de abono mɛ kya ka gyan mɔmɔ-ɔlaako ginyi so mɔ mɛ' nyɛ gyi ipeeli. Gɛnen kee ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ gibaa yii afɔlɛbo yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa gbaa' kyu naa de mɔmɔ so. Ɔ lɛɛ yii afɔlɛbo mɔ gɛnen daa de alolonbo mɔ, mɔ, mɛ' nyɛ gyi ipeeli.\n28Imɔso Wurubuaarɛ gi lɛɛ gibaa yii abono asa mɛŋ kya kyu terɛ sɛi, abono mɛ kerɛ ɔmɔ ta, de abono ba‑a mɛ mɛŋ bo agyan mɔ, yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa gbaa' kyu naa de mɔmɔ so. Ɔ lɛɛ yii ɔmɔ gɛnen daa de o' nyiile abono mɛ bo agyan mɔ yɛɛ mɔmɔ anyamesɛ-lɛɛ i mɛŋ gyɛ sɛi mɔ asɛ. 29Wurubuaarɛ kpɛ ɔ kya kyɛɛgɛ anyamesɛ ilaa gɛnen daa de i' ba yɛɛ nyamesɛ ne n gyɛ nyamesɛ ɔ mɛŋ sa ɔ' nyɛ nyiile mɔ-nyoro mɔ Wurubuaarɛ asɛ. 30Wurubuaarɛ ne n yɛgɛ ne aye‑rɛ Kirisito Yesu a nyɛ wɔra nyamesɛ kolon faa. Ne kyu naa de Yesu so ne a kya nyɛ ɔlaako ginyi ne Wurubuaarɛ kya kyu yɛɛ aye-asen dɔ i boran sa mɔ. Kyu naa de Yesu so ne aye-asen a kya kii lɔrɔ fuuli too, ne a nyɛ aye-nyoro lii ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ a san a tɛ sa Wurubuaarɛ faa. 31Imɔso i kaaborɛ a' nu ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ laa nyiile mɔ-nyoro mɔ, ɔ' nyiile mɔ-nyoro kyu naa de aye-Wura belɛ mɔ so.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/1","date":"2017-08-18T14:30:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104681.22\/warc\/CC-MAIN-20170818140908-20170818160908-00592.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":1457,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.511,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 13\nGɛlaarɛ' Ne N Tiri\n1Akyenabi abono a boran mɔ ne n gyɛ ibono fɛ laa laarɛ Wurubuaarɛ de anyamesɛ ilaa. Me ne n kine n' tɔngɛ de Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ndɛ dɔ abɛɛ anyamesɛ-lɛɛ ndɛ nbono meŋ wolaa mi‑i nu mɔ, ne meŋ bo gɛlaarɛ' mɔ, meŋ wɔra sɛi. I laa wɔra daa fɛɛ agongon abɛɛ gɛkpenyengelenbi belɛ ne n' kya ŋmɛɛ n kya tii asa aso giyan. 2Gɛnen kee ne nengyene meŋ bo gɛlaarɛ' mɔ, ba‑a nɛ taalɛ nu ikalan lii Wurubuaarɛ asɛ tɔgɛ sa asa mɔ, meŋ wɔra sɛi. Ba‑a Wurubuaarɛ gi kpaa me ne nɛ taalɛ nu mɔ-ilaa boduduusɛ pɛwu gɛsɛ abɛɛ nɛ taalɛ bii Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi pɛwu mɔ, ne meŋ bo gɛlaarɛ' mɔ, meŋ wɔra sɛi. Ba‑a Wurubuaarɛ gi kpaa me ne nɛ sɔɔ mɔ gyi ibono nan taalɛ kosorɛ abii gbaa, ne meŋ bo gɛlaarɛ' mɔ, meŋ wɔra sɛi. 3Ba‑a nɛ kyu me-ilaa ibono n bo mɔ pɛwu kyu kyɛɛ asa, abɛɛ nɛ kyu me gbaa-gbaa nyoro kyu kyɛɛ de mɛ' dɛɛ me Wurubuaarɛ ɔson mɔ so, ne meŋ bo gɛlaarɛ' mɔ, i maŋ kpaa me de sɛi Wurubuaarɛ asɛ.\nNyamesɛ Ɔbono Ɔ Bo Gɛlaarɛ' Mɔ\n4Nyamesɛ ɔbono ɔ bo gɛlaarɛ' mɔ kya nyɛ gisen, ne ɔ bo gidɛnsɛ sa asa. Ɔŋ bo gɛlaaloo. Ɔŋ bo amelimeli. Ɔŋ kya nyiile mɔ-nyoro abɛɛ 5ɔ' wɔra ilaa ibono iŋ bo kanpɛ mɔ. Isa bo gɛlaarɛ' mɔ, ɔŋ kya kerɛ mɔ-lɛɛ gɛlaarɛ wolɛ so. Ɔŋ kya nu ginyadon gisɔɔ abɛɛ ɔ' keda mɔ-nanbo ginyadon. 6Ilaa nyɛnyɛn iŋ kya wɔra mɔ ɔkon. Gɛsintin ilaa ne n kya wɔra mɔ ɔkon. 7Isa bo gɛlaarɛ' mɔ, ɔ laa nyɛ gisen ilaa kamaasɛ dɔ, ɔ laa sɔɔ ilaa dɛnsɛ kamaasɛ gyi. Mɔ-gɛwɔnsa gɛ laa gyan ilaa dɛnsɛ kamaasɛ so, ne ɔ laa sɔɔ ilaa kamaasɛ da gikan.\n8Gɛlaarɛ' berɛ gɛŋ bo ɔkara. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ fo ɔko fo kya tɔgɛ mɔ-ikalan sa asa mɔ, imɔ ibono i laa baa yela ɔkara. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ fo ɔko fo kya tɔngɛ de ndɛ nbono foŋ wolaa fo kya nu mɔ, imɔ ibono kee, i laa baa kyon. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ fo ɔko fo kya bii ilaa mɔ, imɔ ibono kee, i laa baa yela ɔkara. 9I kya nyiile yɛɛ aye anyamesɛ aŋ kya bii ilaa ta, ne aŋ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan ta. 10Owi ɔko laa baa ba yɛɛ Wurubuaarɛ ilaa ibono i boran gɛkpaa mɔ i laa ba aye Yesu asonbo mɔ dɔ. I ba gɛnen mɔ, aye-ilaa wɔrasɛ ibono a kya wɔra imɔ adin-adin mɔ, i laa yela ɔkara.\n11I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ kya sɛɛ baa wɔra ɔbelɛnsɛ mɔ. Owi ɔbono n gyɛ gɛbii mɔ, nɛ tɔngɛ daa fɛɛ gɛbii, nɛ sa nbii nwɔnsa ne nɛ sɔɔ akyɔɔlɛ me-gisen dɔ fɛɛ gɛbii. Owi ɔbono nɛ baa wɔra ɔbelɛnsɛ mɔ, nɛ lii ibiilaa dɔ. 12Gɛnen kee ne gɛkyena gɛdɛ dɔ mɔ, a dɛ daa fɛɛ nbii. Gɛnɔɔbono a nyi Wurubuaarɛ mɔ, i kerɛ aye-ansi so daa faa futa‑a fɛɛ diiwu ne n wɔra ineesi. Aberɛ ako a laa baa ba ibono a laa san wu Wurubuaarɛ faa tentegelen. Fɛɛ me faa, n nyi Wurubuaarɛ ilaa daa adin-adin. Gɛkaako mɔ, nan bii Wurubuaarɛ kpaa logɛ fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ nyi me mɔ. 13Aye-gɛkyena gɛdɛ dɔ mɔ, ilaa isa' wolɛ ne nan dɛ kpe gɛkpaa-gɛkpaa. Imɔ ne n gyɛ gisɔɔgyi gibono a bo sa Wurubuaarɛ mɔ, gɛnɔɔbono aye-ansi a kya gyan Wurubuaarɛ so mɔ, de gɛlaarɛ' gɛbono a bo sa Wurubuaarɛ de anyamesɛ mɔ. Gɛnen ilaa isa' idɛ dɔ mɔ, gɛlaarɛ' mɔ ne n don.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/13","date":"2017-08-18T01:24:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104204.40\/warc\/CC-MAIN-20170818005345-20170818025345-00211.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000017881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000017881393433}","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 15:54\n54Gɛkaako mɔ Wurubuaarɛ laa yɛgɛ gɛnen ilaa ibono i' ba. Aye abono a kya ka gyan Yesu so mɔ nyoro nbono gi kya gyɔ mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya gyɔ mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. Aye-nyoro nbono gi kya wu' mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya wu' mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. I ba gɛnen mɔ, nfono ne Wurubuaarɛ agyɛbi ako a laa nyɛ ba gɛsintin. Amɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n\"Lɛwu mɛŋ baa ɔ bo no. A kɔ lii gɛkpaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/15\/54","date":"2017-08-19T11:21:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105341.69\/warc\/CC-MAIN-20170819105009-20170819125009-00713.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.271,"stopwords_ratio":0.527,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 12\nYesu Gi Da Abelɛnsɛ Mɔ Gikpalɛ\n1Yesu gi kii tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ akpalɛ dɔ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔko gi kyena. Ɔ dɔɔ gifɔlɛ giko ndɔɔ. (Mɛ kya kyu gɛnen gifɔlɛ gibono abi kyu wɔra nta.) Ɔ pɔrɔ ɔpɔɔrɛ kyaabɔɔ ndɔɔ mɔ, ɔ wɔra nta mɔ ɔdooten ndɔɔ mɔ dɔ, ne ɔ pɔrɔ obu faa lege-lege nfono asa mɛ laa nyɛ dii ndɔɔ mɔ mɔ. Ɔ wɔra imɔ idɛ ta mɔ, o kyu ndɔɔ mɔ kyu wɔra asa ako abaa dɔ yɛɛ mɛ' kerɛ nmɔ so de mɔ‑rɛ mɔmɔ mɛ' yɛ agyan abono mɛ laa nyɛ mɔ. Ne ɔ koso kpe ɔkpa kpaa kɛɛla.\n2\"Gifɔlɛ mɔ abi aberɛ tɛɛsɛ a fo mɔ, ndɔɔ wura mɔ gi sun mɔ-dega ɔko yɛɛ o' kpe mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ asɛ de ɔ' kpaa sɔɔ mɔ-lɛɛ ogyiten bara mɔ. 3Mɔ-dega mɔ gi kpe mɔ, mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ keda mɔ, ne mɛ daarɛ mɔ, ne mɛ gya mɔ kii abaa gikpan. 4Ndɔɔ wura mɔ gi nu ilaa ibono i ba mɔ, o kii sun mɔ-dega ɔko ndɔɔ akerɛbo mɔ asɛ. Mɛ daarɛ ɔbono kee gooli mɔ-gimu, ne mɛ wɔra mɔ ibono i mɛŋ gyɛ iwɔrasɛ mɔ. 5Ndɔɔ wura mɔ gi kii sun mɔ-dega ɔko kee. Ɔbono berɛ mɔ, mɛ mɔɔ mɔ kpem! O sun mɔ-adega sɛnsɛ gɛnen, ne ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ kya daarɛ ako, ne mɛ kya mɔɔ ako.\n6\"I san ndɔɔ wura mɔ isa kolon ɔko ɔŋ ti sun mɔ. Mɔ ne n gyɛ mɔ-bi kolon ɔbono ɔ bo ne mɔ-ilaa ne n bo mɔ-gisen dɔ mɔ. Ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Me-bi mɔ berɛ, mɛ laa kyu buubuu sa mɔ.' Gɛsintin mɔ, o sun mɔ-bi mɔ mɔmɔ asɛ. 7Ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ wu mɔ ɔ kya ba mɔ, mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, 'Ɔbono ɔ laa gyi mɔ-sɛ atɔ mɔ ne n kya ba faa. A' mɔɔ mɔ de mɔ-tɔgyi mɔ ɔ' nyɛ sii de aye.' 8Gɛsintin mɔ, mɛ keda ndɔɔ wura mɔ mɔ-bi mɔ mɔɔ, ne mɛ too mɔ lii ndɔɔ mɔ dɔ.\"\n9Yesu gi da gikpalɛ gidɛ ta mɔ, ɔ taasɛ abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛ nyi yɛɛ menɛ ne ndɔɔ wura mɔ laa wɔra? N' tɔgɛ sa fɛye: ɔ laa kpaa mɔɔ mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ de o' kyu ndɔɔ mɔ wɔra apobɔrɔ abaa dɔ.\" 10Yesu gi kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Imɔso fɛŋ ti kalɛ Wurubuaarɛ ɔwolɛ mɔ agyɛbi adɛ? Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n'Gibui gibono ibu apɔrɔbo mɔ mɛ kyu too gɛbaamara mɔ,\ngɛnen gibui kolon gibono ne n baa yɛgɛ obu mɔ gi' wɔra ɔlon ɔ yelɛ faa.\n11Gɛnen ilaa idɛ i kya lii Wurubuaarɛ asɛ daa.\nI bo aye ɔbolɛ ne i kya dɛ aye-gɛnɔ.' \"\n12Gikpalɛ mɔ Yesu gi da kyu lii ndɔɔ akerɛbo mɔ so mɔ, abelɛnsɛ mɔ mɛ laarɛ yɛɛ mɛ' keda mɔ. I lii fɛɛ mɛ bii yɛɛ mɔmɔ ne ɔ darɛ. Mɛ kii mɛ selɛ sakpii ɔbono ɔ bo nfono mɔ. Imɔso mɛ naa taa mɔ yɛgɛ.\nAbelɛnsɛ Ako Mɛ Daasɛ Yesu Kerɛ Ilaa Taasɛsɛ Dɔ\n13Abelɛnsɛ mɔ mɛ naa gɛnen mɔ, mɛ kpaa sun Farasii gikpen mɔ dɔ asa ako de Wura Hɛrodɛ gɛmara abuubo mɔ ako kpe Yesu asɛ yɛɛ mɛ' kpaa taasɛ mɔ ilaa adawo so; nengyene fɛɛ ɔ lɛɛ gɛnɔ ɔkpa so mɔ, de ɔ' nyɛ tɔrɔ mɔmɔ-ɔdoo dɔ. 14Asunbo mɔ mɛ kpe, ne mɛ kpaa too Yesu soso yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a wu yɛɛ fo bo gɛsintin ne fo mɛŋ selɛ ɔko. Fo berɛ, fo mɛŋ kya kerɛ nyamesɛ sakyɔ abɛɛ mɔ-nyisigyi ɔbono ɔ bo mɔ de fo' buu ɔko don ɔko. Fo kya nyiile asa Wurubuaarɛ ɔkpa daa gɛsintin ɔkpa so. Rom wura belɛ ɔbono ɔ kya kerɛ aye so ne ɔŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ, i dɛ ɔkpa Wurubuaarɛ asɛ fɛɛ a' sɔɔ mɔ-lɛnpoo abɛɛ a mɛŋ sa a' sɔɔ?\"\n15Yesu gi dɛsɛ yɛɛ mɛ kerɛ ansi daa ne mɛ kya taasɛ mɔ. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ so ne fɛ kya soo me idoo gɛnen? Ɔko ɔ' lɛɛ aterenbi gibi ba de n' kerɛ.\" 16Gɛsintin mɔ, mɛ kyu aterenbi gibi kyu sa mɔ, ne Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Anɛ gimu de mɔ-ginyen ne n gyan aterenbi gibi gidɛ so faa?\" Ne mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Rom wura belɛ mɔ-lɛɛ.\" 17Nfono ne Yesu gi tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"To. Gɛnen berɛ mɔ, ilaa ibono i gyɛ Rom wura belɛ mɔ-lɛɛ mɔ, fɛ' kyu sa mɔ, de ibono, mɔ, i gyɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ mɔ, fɛ' kyu sa Wurubuaarɛ.\" Gɛnɔɔbono Yesu gi tɔgɛ mɔ, i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ gikyɔ.\nSaadusii Awura Mɛ Taasɛ Yesu Ilaa\n18Saadusii gikpen dɔ awura ako kee mɛ ba Yesu asɛ. Saadusii awura adɛ ne n kpɛ mɛ dɛ yɛɛ nyamesɛ gi wu' mɔ, i ta. Iŋ baa i bo gɛtɛɛko ɔ laa kpaa kyena, ne Wurubuaarɛ maŋ kyingi asa gɛkaako. Imɔso gɛnen asa adɛ mɛ ba de mɛ' baa nu Yesu gɛnɔ dɔ. Mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, 19\"Ɔbelɛnsɛ, Mosisi gi yela nbara nko sa aye yɛɛ, 'Nengyene ɔnyen gi wu' taa mɔ-ka yɛgɛ owi ɔbono mɔ-ka mɔ mɛŋ ti korogɛ sa mɔ mɔ, mɔ-tedɛ abɛɛ mɔ-daa o' kyu ɔkyii mɔ lɛɛ gikulaa de mɔ‑rɛ mɔ mɛ' korogɛ nbii sa mɔ-kuli ɔbono o wu' mɔ.'\n20\"To. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔnyen ɔko mɔ‑rɛ mɔ-tedɛana asee mɛ kyena. Gɛnen ɔnyen baarɛ gi kyu ɔkyii. Mɔ‑rɛ mɔ-ka mɔ mɛŋ korogɛ pɛi ne ɔnyen mɔ gi wu' taa mɔ-ka mɔ yɛgɛ. 21Mosisi nbara nbono ɔ yela sa aye mɔ so mɔ, mɔ-gigyanmara mɔ gi kyu ɔkyii mɔ lɛɛ gikulaa. Mɔ‑rɛ ɔkyii mɔ mɛ mɛŋ korogɛ, ne mɔ kee gi wu' taa ɔkyii mɔ yɛgɛ. Ɔsasɛ mɔ kee gɛnen. 22Mɔmɔ anyen sono mɔ pɛwu mɛ dena ɔkyii mɔ, ne mɛ wu' taa mɔ yɛgɛ. Ɔkyii mɔ mɛŋ korogɛ sa mɔmɔ ɔko‑rɛ ɔko. Laalaalogɛ mɔ, ɔkyii mɔ kee gi wu'. 23To, nengyene Wurubuaarɛ laa kyingi asa mɔ, anɛ ne n bo ɔkyii mɔ gɛnen gɛkyena pobɔrɔ gɛbono dɔ? I kya nyiile yɛɛ owi ɔbono mɛ tɛ de ansi mɔ, mɔmɔ anyen sono adɛ pɛwu mɛ dena mɔ gyan.\"\n24Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ fuɛ. I kya nyiile yɛɛ fɛ mɛŋ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ gɛsɛ, ne fɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono ɔ bo mɔ. 25Asa abono Wurubuaarɛ laa kyingi de mɛ' nyɛ gɛkyena pobɔrɔ mɔ, gɛdena gɛ mɛŋ baa gɛ bo no sa mɔmɔ. Mɔmɔ-gɛkyena gɛ laa wɔra daa fɛɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ-lɛɛ mɔ ɔnan.\"\n26Ne Yesu gi kii tɔgɛ sa Saadusii awura mɔ yɛɛ, \"Fɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ asa mɛ wu' mɔ, iŋ baa i bo gɛtɛɛko mɛ laa kpaa kyena mɔ faa mɔ, a' kerɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ de a' kerɛ. Imɔso fɛŋ ti kalɛ aye-naana Mosisi ilaa nno? Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi yelɛ giponfɛ giko dɔ tɔngɛ sa mɔ mɔ, ɔ tɔgɛ Mosisi yɛɛ,\n'Me ne n gyɛ Aberaham Wurubuaarɛ.\nN gyɛ Ayisiki Wurubuaarɛ,\nne n' gyɛ Gyeekɔpo Wurubuaarɛ.'\n27Aberɛ abono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ sa Mosisi mɔ, gɛnen asa adɛ mɛ ti wolaa wu'. Ne fɛɛ iloobu idɛ mɛŋ bo gɛtɛɛko daa mɔ, Wurubuaarɛ maŋ tɔgɛ yɛɛ, 'N gyɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ.' Nkana ɔ laa tɔgɛ daa yɛɛ, 'Nɛ naa kyena wɔra mɔmɔ-Wurubuaarɛ yɛgɛ.' Fɛ fuɛ gɛsintin.\"\nYesu Gi Nyiile Asa Wurubuaarɛ Nbara Nbono Gi Tansi Gi Tiri Mɔ\n28Mɛ yelɛ mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ gɛnen mɔ, Gyuda awura nbara ɔŋmarasɛbo ɔko gi ba ɔ kya nu mɔmɔ asɛ. O nu ibono Yesu gi lɛɛ gɛnɔ kanpɛ mɔ, mɔ kee gi taasɛ Yesu yɛɛ, \"Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ pɛwu mɔ, nmɔ ne n tansi gi tiri don nsɛnsɛ?\"\n29Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nbono gi tiri don nsɛnsɛ mɔ ne n gyɛ nbono gi kya tɔgɛ yɛɛ,\n'Isirale awura, fɛ' yela fɛye-aso de fɛ' nu!\nAye-Wura Wurubuaarɛ gyɛ daa ɔkolon.\n30Imɔso laarɛ fo-Wura Wurubuaarɛ ilaa lii fo-gisen dɔ.\nKyu fo-gisen pɛwu, fo-gɛwɔnsa pɛwu de fo-ɔlon pɛwu kyu\nlaarɛ Wurubuaarɛ ilaa.'\n31Nbara nyɔsɛ nbono kee gi baa gi tiri mɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n'Laarɛ fo-nanbo fɛɛ fo-nyoro.'\nI mɛŋ baa i bo nbara nko gi tiri don nmɔ ndɛ.\"\n32Nbara ɔŋmarasɛbo mɔ gi tɔgɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, ibono fo tɔgɛ mɔ, i gyɛ gɛsintin; Wurubuaarɛ kolon ne n bo no. Mɔ-gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ ɔko mɛŋ baa ɔ bo no. 33I kaaborɛ nyamesɛ o' kyu mɔ-gisen pɛwu, mɔ-nwɔnsa pɛwu, de mɔ-nyoro ɔlon pɛwu kyu laarɛ Wurubuaarɛ ilaa de ɔ' laarɛ mɔ-nanbo ilaa fɛɛ mɔ-nyoro. Nyamesɛ gi gyi gɛnen nbara nnyɔ ndɛ so mɔ, imɔ ne n tiri gikyɔ don ibono ɔ laa kyu nbuɛ lɛɛ asunbi kamaasɛ sa Wurubuaarɛ mɔ.\" 34Yesu gi nu gɛnɔɔbono ɔnyen mɔ gi lɛɛ gɛnɔ fɛɛ ɔlaako onyibo mɔ, ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Fo‑rɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ iŋ bo gɛta de abara.\"\nSan kyu lii nfono mɔ, ɔko mɛŋ baa taalɛ da otu taasɛ Yesu ilaa de mɛ' daasɛ mɔ kerɛ.\nYesu Gi Kisee Taasɛ Asa Mɔ Ilaa\n35Imɔ gɛmara mɔ Yesu kya nyiile ilaa Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so mɔ, ɔ taasɛ abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ so ne nbara anyiilebo mɔ mɛ kya tɔgɛ yɛɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de o' gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ laa kisee wɔra daa Wura Deefidi ɔnaanabi? 36Yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi nyiile Wura Deefidi ne mɔ gbaa-gbaa gi wolaa tɔgɛ kaasɛ mɔ ilaa yela yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ laa tɔgɛ sa me-Wura mɔ yɛɛ,\n\"Baa kyena me-gibaa gyisɛ so de me‑rɛ fo a' gyi gɛwura\nde n' yɛgɛ fo' kyise fo-akyobo de fo-ayaa.\" ' \"\n37Yesu gi kii lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Imɔso Deefidi gbaa-gbaa kya terɛ kaasɛ yɛɛ 'me-Wura' faa mɔ, nnɛ so ne ɔ laa kisee wɔra daa Deefidi ɔnaanabi?\"\nSakpii ɔbono ɔ bo nfono mɔ pɛwu gi nu Yesu ilaa tɔgɛsɛ mɔ, i wɔra mɔmɔ ɔkon kyɔde.\nYesu Gi Lɛɛ Nbara Aŋmarasɛbo Mɔ Gidebi Nyiile\n38Yesu kya nyiile asa mɔ ilaa mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de aye Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo adɛ. Mɛ kya laarɛ daa ngbɛ belɛ-belɛ gisuu naa asa dɔ. Mɛ kya laarɛ de asa mɛ' terɛ mɔmɔ yɛɛ 'Abelɛnsɛ' de mɛ' kyu buubuu faala ɔmɔ sansana de ɔkamaasɛ o' wu. 39Ne fɛɛ mɛ kpe mɔmɔ-akyangbon dɔ abɛɛ mɛ laa gyi gɛkɛ belɛ mɔ, abelɛnsɛ de anyamesɛ gbaa'gbaa ikyenaten ne mɛ kya laarɛ gikyena. 40Mɔmɔ gɛnen asa abono ne n kya kii kudi akyii ikulaabo mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-biana gyi, yɛgɛ mɛ laa dalaa mɔ, mɛ kya dalaa faa bolo-bolo de asa mɛ' nyɛ yen mɔmɔ yɛɛ mɛ nyi gɛdalaa. Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa gyi mɔmɔ-nbɛlɛ mɔ, mɔmɔ-gisobiidɛ gi laa nyaakyɔ too.\"\nYesu Gi Yen Okulaabo Yenbo Ɔko\n41Yesu tɛ Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so, mɔ-ansi a sa de aterenbi gidɛkaa. Nno ne asa mɛ kya kyu aterenbi abono mɛ kya kyɛɛ Wurubuaarɛ mɔ wɔra. Imɔso Yesu tɛ ɔ kerɛ asa sakyɔ abono mɛ kya baa too aterenbi mɔ. O wu aterenbi awura sakyɔ mɛ kya baa too aterenbi belɛ-belɛ mɛ kya wɔra gidɛkaa mɔ dɔ. 42Nfono mɔ, ɔkyii okulaabo yenbo ɔko gi ba. Ne o kyu aterenbi abi anyɔ kyu too wɔra gidɛkaa mɔ dɔ. 43Yesu gi wu gɛnen mɔ, ɔ terɛ mɔ-akasɛbo mɔ, ne o nyiile mɔmɔ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fɛ wu okulaabo yenbo baarɛ? Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, ɔkyii baarɛ gi kyɛɛ Wurubuaarɛ aterenbi don asa sɛnsɛ abono mɛ kya too mɔ pɛwu. 44I kya nyiile yɛɛ asa adɛ pɛwu mɛ kya gyɔgɛ mɔmɔ-aterenbi dɔ daa kyu baa kyɛɛ Wurubuaarɛ. Ɔkyii mɔ berɛ, ipii ibono ɔ bo ne nkana imɔ ne ɔ tɛ ɔ kpasa de mɔ, imɔ pɛwu ne o kyu baa kyɛɛ Wurubuaarɛ faa.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Mark\/12","date":"2017-08-19T00:06:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105195.16\/warc\/CC-MAIN-20170818233221-20170819013221-00618.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1893,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 7\nRom Asogya Ɔbelɛnsɛ Ɔko Gi Sɔɔ Yesu Gyi\n1Yesu gi tɔngɛ sa sakpii mɔ ta mɔ, ɔ naa loo Kapɛɛniyon ɔsowolɛ so. 2Gɛnen owi ɔbono mɔ, Rom awura asogya ɔbelɛnsɛ ɔko bo ɔsowolɛ mɔ so, mɔ-dega ɔbono mɔ-ilaa i bo mɔ-gisen dɔ mɔ kya lɔ, ibono i bo lon. Ɔ kya laarɛ de ɔ' lɛɛ gibaa. 3Ɔbelɛnsɛ baarɛ gi nu Yesu so, ne ɔ keda Gyuda awura abelɛnsɛ ako sun Yesu asɛ yɛɛ mɛ' kpaa kolɛ mɔ de ɔ' baa kyɛ mɔ-dega mɔ sa mɔ. 4Isɔɔ mɔ o sun mɔ mɛ kpe Yesu asɛ mɔ, mɛ kpaa kolɛ mɔ yɛɛ ɔ' wɔra aniya ɔ' kpaa kyɛ mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ dega mɔ sa mɔ. Mɛ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ mɔ gi kaaborɛ ibono fo' kpe de fo' kpaa kyɛ mɔ-dega mɔ sa mɔ. 5Ɔ kya laarɛ aye Gyuda awura ilaa. Ɔ pɔrɔ aye-gikyangbon kyɛɛ aye giyan.\"\n6Isɔɔ mɔ mɛ tɔgɛ Yesu gɛnen mɔ, Yesu gi naa buu mɔmɔ. Mɛ kya fuude ɔbelɛnsɛ mɔ gɛten dɔ mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi kii sun mɔ-kyɛmenɛana ako Yesu asɛ yɛɛ, \"Me-Wura, me ɔdɛ meŋ kaaborɛ ibono fo' ba me-gɛten dɔ. Imɔso gɛŋ' baa nyala fo-nyoro. 7Me gbaa-gbaa kee nɛ wu yɛɛ meŋ kaaborɛ n' ba fo asɛ baa yelɛ fo-ansi dɔ. Gɛnen so mɔ, wɔra aniya, fo berɛ, kpɛ lɛɛ gɛnɔ. Fo nyɛ lɛɛ gɛnɔ mɔ, me-dega mɔ gilɔ mɔ gi laa ta. 8Me kee n gyɛ ɔbelɛnsɛ ɔbono n bo ɔko gɛsɛ, ne n' bo abono, mɔ, mɛ bo me gɛsɛ mɔ. Nengyene nɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ 'fo ɔdɛ, kpe faa' mɔ, kaasɛ mɔ laa kpe, abɛɛ n' tɔgɛ yɛɛ 'fo ɔdɛ, ba gɛrɛ' mɔ, kaasɛ mɔ laa ba. Nengyene nɛ tɔgɛ sa me-dega yɛɛ, 'wɔra idɛ' mɔ, imɔ ne ɔ laa wɔra.\"\n9Yesu gi nu ɔbelɛnsɛ mɔ ilaa tɔgɛsɛ mɔ, i dɛ mɔ-gɛnɔ gikyɔ. Nfono ne Yesu gi kisee tɔgɛ sa sakpii ɔbono o buu mɔ mɔ yɛɛ, \"N' tɔgɛ sa fɛye yɛɛ ba‑a aye Isirale awura mɔ dɔ gbaa, meŋ wu nyamesɛ ɔbono ɔ bo gisɔɔgyi belɛ gidɛ ɔnan sa me fɛɛ Rom ɔbelɛnsɛ baarɛ.\" 10Ɔbelɛnsɛ mɔ isɔɔ mɔ mɛ baa kii kpe mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ gɛten dɔ mɔ, mɛ kpaa wu daa dega mɔ gi nyɛ alanfiya.\nYesu Gi Kyingi Obuni\n11Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu gi naa kpe ɔsowolɛ ɔko so mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Neen. Ɔ kya kpe mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ de sakpii belɛ mɛ buu mɔ kpe. 12Mɛ yii gɛkpen kyaabɔɔ Neen ɔsowolɛ mɔ ne mɛ lɛɛ gɛbunono. Yesu kpɛ ɔ kya sindi Neen gɛkpen mɔ gɛbunono mɔ, ɔ baa kerɛ mɔ, asa mɛ so obuni mɛ kya lii mɛ kya kpe mɔmɔ-ibuni opuleten mɛ' kpaa pule. Gɛnen ɔnyen ɔbono o wu' mɔ, mɔ-nkon ne gyɛ mɔ-nyi mɔ-bi, ne mɔ-nyi mɔ gyɛ daa okulaabo. Mɛ so obuni mɔ mɛ kya lii gɛnen mɔ, obuni mɔ mɔ-nyi de sakpii belɛ mɛ buu mɔ mɛ kya kpe opuleten mɔ.\n13Wura Yesu gi wu ɔkyii mɔ gɛnen mɔ, mɔ-ilaa i wɔra mɔ ayen gikyɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔkyii, gɛŋ baa su.\" 14Nfono mɔ Yesu gi tu sindi obuni mɔ ne o kyu mɔ-gibaa yii ilaa ibono obuni mɔ dɛ imɔ so mɔ. O yii imɔ gɛnen mɔ, asa abono mɛ so obuni mɔ mɛ sii yelɛ. Ne Yesu gi tɔgɛ sa obuni mɔ yɛɛ, \"Dega, n kya tɔgɛ mi‑i sa fo yɛɛ, kyingi.\" 15Nfono nfono mɔ, ɔnyen mɔ o wu' mɔ gi kyingi koso ɔ tɛ ɔ kya tɔngɛ. Ne Yesu gi kiiri mɔ kyu wɔra mɔ-nyi mɔ abaa dɔ.\n16Ibono Yesu gi kyingi ɔnyen mɔ mɔ, i wɔra asa abono mɛ bo nfono mɔ pɛwu gifuu. Mɛ yen Wurubuaarɛ kyu lii imɔ so. Mɛ san mɛ kya tɔgɛ ma‑a sa abara yɛɛ, \"I korogɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo gbaa' saarɛ aye dɔ. Wurubuaarɛ gi ba de ɔ' baa laa mɔ-adɛ.\" 17Yesu ilaa idɛ i kpaa nu gyan' de Gyudiya gɛsinkpan so de gɛsinkpan gɛbono gɛ sindi nno mɔ pɛwu.\nGyɔn Gi Sun Asa Yesu Asɛ\n18Gyɔn ɔbono ɔ naa kyena gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ-lɛɛ akasɛbo mɛ kpaa buu ilaa ibono Yesu gi wɔra mɔ pɛwu sa mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ. 19Ibono Gyɔn gi nu imɔ mɔ, ɔ terɛ mɔ-akasɛbo mɔ dɔ asa anyɔ ne o sun mɔmɔ Wura Yesu asɛ yɛɛ mɛ' kpaa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ asa ɔmɔlɛgɛbo ɔbono a nu yɛɛ ɔ laa ba mɔ abɛɛ a' kerɛ nyamesɛ banban ɔko kpɛi ɔkpa daa?\"\n20Gyɔn isɔɔ mɔ mɛ kpe Yesu asɛ ne mɛ kpaa tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Gyɔn ɔbono ɔ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ ne n sun aye fo asɛ faa. O sun aye de a' baa taasɛ fo yɛɛ, 'Fo ne n gyɛ asa ɔmɔlɛgɛbo ɔbono a nu yɛɛ ɔ laa ba mɔ abɛɛ a' kerɛ nyamesɛ banban ɔko kpɛi ɔkpa daa?' \"\n21Pɛi de Gyɔn isɔɔ mɔ mɛ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, mɛ wu Yesu gi kpɛ kyɛ asa sakyɔ alɔbi ta ne. Ɔ kyɛ dabɔlɛ de alɔtɔ abono aŋ boran a kya nyala asa gikyɔ gikyɔ mɔ. Ɔ kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi ibono i tɛ asa ako so mɔ. O bugi agyaatanbo sakyɔ ansi, ne mɛ kii nyɛ mɛ kya wu ilaa. 22Yesu laa lɛɛ gɛnɔ sa Gyɔn isɔɔ mɔ mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' kii kpe kpaa buu ilaa ibono fɛ baa nu de fɛye-aso de ilaa ibono fɛ wu de fɛye-ansi n kya wɔra faa sa Gyɔn.\nNɛ yɛgɛ agyaatanbo ansi a bugi,\nne ɔtɛgɛsɛana mɛ koso mɛ naa.\nNɛ yɛgɛ akononbu alɔtɔ a ta, ne isintiribu mɛ kya nu ilaa.\nNɛ kyingi abono mɛ wu' mɔ ako.\nNe nɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ sa ayenbo.\n23Imɔso omudɛnsɛbo ne n gyɛ nyamesɛ ɔbono mɔ-gisɔɔgyi gi maŋ koso me so mɔ.\"\nYesu Gi Yen Gyɔn Sa Sakpii Mɔ\n24Yesu gi tɔngɛ de Gyɔn isɔɔ mɔ ta ne mɛ kyon mɔ, o yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ Gyɔn ilaa ɔ kya sa sakpii ɔbono ɔ bo mɔ asɛ nfono mɔ. Mɔ-gɛtɔngɛ mɔ dɔ mɔ, ɔ taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Owi ɔbono fɛ kpe Gyɔn asɛ gipen dɔ kpaa nu mɔ-ilaa tɔgɛsɛ mɔ mɔ, menɛ isa ɔnan ne fɛ kpe fɛ' kpaa kerɛ daa? Fɛ wu mɔ mɔ, ɔ dɛ fɛɛ gifɛdaa ne afuu a kya da gimɔ a kya kpe a kya ba abɛɛ? 25Ne ɔŋ dɛ gɛnen mɔ, nnɛ ne ɔ dɛ? Fɛ wu o bun gikuru dɛnsɛ? Kuaa, asa abono mɛ kya bun akuru dɛnsɛ ne mɛ kyoola mɔ mɛ kya kyena daa awura nten dɔ. 26Imɔso fɛ kpe Gyɔn asɛ mɔ, menɛ isa ɔnan ne fɛ kpe de fɛ' kpaa kerɛ daa? Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo abɛɛ? Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ne fɛ kpaa wu gɛsintin. N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ ɔ don gɛnen gbaa. 27Gyɔn ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono mɛ ŋmarasɛ mɔ-ilaa yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ Wurubuaarɛ laa sun mɔ de ɔ' gyangbara kpaa tɔgɛ sa asa yɛɛ mɛ' lɔrɔ mɔmɔ-gɛkyena dɔ gyoo me ɔbono nan baa mɔlɛgɛ asa mɔ.\n28\"N kya tɔgɛ fɛye yɛɛ iŋ ti korogɛ nyamesɛ ɔbono ɔ don Gyɔn baarɛ mɔ. Abono, mɔ, mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi lii nperɛ kyu kyon mɔ, mɔmɔ dɔ ɔbono ɔŋ fo sɛi gbaa mɔ laa don Gyɔn. 29Asa abono pɛwu mɛ kpaa nu Gyɔn ilaa tɔgɛsɛ mɔ de lɛnpoo asɔɔbo abono fɛ kya kyu mɔmɔ yɛɛ mɛ gyɛ asa nyɛnyɛn mɔ gbaa mɛ sɔɔ kyule yɛɛ Wurubuaarɛ ilaa ibono Gyɔn gi tɔgɛ mɔ i gyɛ gɛsintin, ne mɛ yɛgɛ Gyɔn gi gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere. 30Farasii gikpen mɔ dɔ asa de Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ berɛ, mɛ nu Wurubuaarɛ gɛlaarɛ ilaa ibono Gyɔn gi tɔgɛ mɔmɔ mɔ, mɛŋ sɔɔ kyule, ne mɛ kine yɛɛ Gyɔn maŋ nyɛ gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere.\"\n31Yesu gi kii taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Menɛtɔ gbaa ne nan nyɛ kyu kɛserɛ de ndɛ asa adɛ ne? Nnɛ ne mɛ dɛ daa?\" 32Yesu gi taasɛ gɛnen ne o kii lɛɛ gɛsɛ sa sakpii mɔ yɛɛ, \"Ndɛ asa mɔ mɛ dɛ fɛɛ nbii ne n kpaa gyan' sansana. Mɛ gyan' gɛnen mɔ, nfono mɔ, mɛ kya tɔgɛ mɛ kya sa abara yɛɛ,\n'A lan akɔrɛ ne a bii ilon sa fɛye mɔ, fɛ kine, fɛŋ kyaa.\nA kpen saawo bii lɛwu ilon de fɛ' saawo mɔ, fɛ kine, fɛŋ saawo.' \"\n33Yesu gi lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Gyɔn ɔbono ɔ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ gi ba gɛsinkpan so mɔ, ɔ kya ŋminde gɛnɔ belen-belen ne ɔ mɛŋ kya nun nta. Imɔso fɛ tɔgɛ yɛɛ, 'Ilaa nyɛnyɛn oduduu ne n tɛ mɔ so.' 34Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, mɔ, nɛ ba gɛsinkpan so faa, n kya gyi n kya nun. Imɔso fɛ kya tɔgɛ yɛɛ, 'Kerɛ, ɔnyen baarɛ! Ogyibelɛbo de nta nunbo ne ɔ gyɛ. Mɔ-kyɛmenɛana ne n gyɛ lɛnpoo asɔɔbo de ilaa nyɛnyɛn awɔrabo sɛnsɛ.' Fɛŋ nu ndɛ asa ilaa tɔgɛsɛ?\" 35Ne Yesu gi kii tɔgɛ bɔla yɛɛ, \"Abono mɛ buu ɔlaako ginyi ɔkpa mɔ berɛ ne nan lɛɛ gimɔ-gɛwi nyiile yɛɛ gi gyɛ ɔlaako ginyi gɛsintin.\"\nYesu Gi Kpaa Gyi Simon Farasiinyen Asɛ\n36Owi ɔko dɔ mɔ, Farasii gikpen mɔ dɔ ɔnyen ɔko gi sun kpaa terɛ Yesu yɛɛ ɔ' ba mɔ-gɛten dɔ de mɔ‑rɛ mɔ mɛ' gyi dabɔlɛ. Yesu gi kpe ne ɔ kpaa kyena saarɛ abono mɛ tɛ ogyiten mɔ dɔ mɔ. 37Ɔkyii ɔko bo ɔsowolɛ ɔbono so. Asa pɛwu mɛ nyi mɔ so yɛɛ mɔ-gɛkyena dɔ mɔ ɔ gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo. Gɛnen ɔkyii baarɛ gi nu yɛɛ Yesu tɛ Farasiinyen mɔ gɛten dɔ ɔ kya gyi mɔ, o kpe gɛten mɔ dɔ. Yesu gi wolaa kyu ɔkyii mɔ ilaa nyɛny��n ibono ɔ wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ mɔ. Ɔkyii mɔ kya kpe mɔ, ɔ dɛ anuwanterɛ de puruntuwa. 38Ɔkyii mɔ gi loo gɛten mɔ dɔ mɔ, o kyu de Yesu gɛmara-gɛmara kpe Yesu ayaa asɛ. Ɔ kya nyingi gitolon gibono Yesu gi su mɔ mɔ, i wɔra mɔ ɔkon, ne i kii kyu wɔra mɔ gisu. O sii ŋmii mɔ-ayaa dɔ ne o su gɛnen‑n kaaborɛ mɔ-ansikyu a palɛ Yesu ayaa, ne o kyu mɔ-gimu iman kyu kpaarɛ Yesu ayaa. Ɔ kpɛ ɔ kya faala mɔ lii mɔ-gisen dɔ, ne o kyu anuwanterɛ mɔ ɔ dɛ mɔ kyu kyɛɛgɛ worogɛ Yesu ayaa so.\n39Farasiinyen ɔbono ɔ da gibaa terɛ Yesu mɔ gi wu ibono ɔkyii mɔ gi wɔra gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, \"Ɔkyii ɔbono ɔ kya pusaa ɔnyen baarɛ faa gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo. Nengyene fɛɛ ɔnyen baarɛ gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo gɛsintin mɔ, ɔfaanan ɔ laa bii nyamesɛ ɔbono ɔnan ɔkyii baarɛ gyɛ mɔ.\" 40Farasiinyen mɔ kya tɔgɛ ɔ kya sa mɔ-nyoro gɛnen mɔ, Yesu gi bii. Imɔso Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Simon, n bo ilaa iko n kya laarɛ n' tɔgɛ sa fo.\" Ne Simon gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, tɔgɛ me, n kya nu.\"\n41Nfono ne Yesu gi da mɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Asa anyɔ ako mɛ dɛ aterenbi wura ɔko gikɔ. Ɔko dɛ mɔ gikɔ belɛ fɛɛ gɛsun ɔwɔrabo aterenbi abono ɔ laa nyɛ gɛsi dɔ mɔ. Ne ɔko, mɔ, dɛ mɔ gikɔ pi‑i fɛɛ gɛsun ɔwɔrabo aterenbi abono ɔ laa nyɛ bosɛ dɔ mɔ. 42Ɔ yela mɔmɔ owi ɔbono mɛ laa kyu baa ka mɔ mɔ. Owi mɔ gi fo ne mɛ mɛŋ kya taalɛ de mɛ' ka mɔ mɔ, o kyu kyɛɛ mɔmɔ asa anyɔ.\" Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ taasɛ Simon yɛɛ, \"Mɔmɔ asa anyɔ adɛ dɔ mɔ, ɔmɔ ne nan laarɛ aterenbi wura mɔ ilaa gikyɔ don mɔ-nanbo?\" 43Simon gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Itɛfaa i laa wɔra ɔbono mɔ-lɛɛ gikɔ gi nyaakyɔ mɔ.\" Simon gi lɛɛ gɛnɔ gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"I kyena.\"\n44Nfono mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa Simon yɛɛ, \"Gɛnen ne fo‑rɛ ɔkyii baarɛ ilaa i dɛ faa. Nyamesɛ ilaa nyɛnyɛn i dɛ fɛɛ gikɔ ne ɔ dɛ Wurubuaarɛ. Me n gyɛ isafo ne nɛ ba fo-gɛten dɔ. Nɛ ba faa, fo mɛŋ yɛgɛ mɛ' sa me nkyu de n' foro me-ayaa. Ɔkyii baarɛ, mɔ, mɔ-ansikyu ne o kyu foro me-ayaa, ne o kyu mɔ-gimu iman lɛɛ me-ayaa nkyu. 45Fo faala me mɔ, foŋ da me gya-gya; ɔkyii baarɛ berɛ, lii aberɛ abono ɔ ba gɛrɛnaa faa, ɔ kpɛ ɔ dɛ daa me-ayaa dɔ ɔ kya faala me lii mɔ-gisen dɔ. 46Fo mɛŋ worogɛ me-gimu nfɔ sa me. Ɔkyii baarɛ, mɔ, anuwanterɛ ne o kyu worogɛ me-ayaa gbaa. 47N' tɔgɛ fo yɛɛ mɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono i nyaakyɔ ne nɛ kyu kyɛɛ mɔ mɔ ne n yɛgɛ ɔ nyɛ gɛlaarɛ' belɛ sa me faa. Isa ɔbono, mɔ, mɔ-ilaa nyɛnyɛn iŋ kyɔ ne ɔko gi kyu kyɛɛ mɔ mɔ, gɛlaarɛ' pi‑i ne ɔ laa nyɛ sa kaasɛ kee.\"\n48Yesu gi kisee tɔgɛ sa ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Ɔkyii, fo wɔra Wurubuaarɛ ilaa nyɛnyɛn, ne nɛ kyu kyɛɛ fo.\" 49Nfono mɔ, abono mɔ‑rɛ ɔmɔ mɛ tɛ ogyiten mɔ mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Mɔ ne n gyɛ anɛ de ɔ' taalɛ kyu asa ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ mɔmɔ?\" 50Yesu gi kii tɔgɛ sa ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono fo sɔɔ me gyi mɔ ne n mɔlɛgɛ fo faa. Imɔso naa fo kya kpe de gisen yuuli.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/7","date":"2017-08-18T01:28:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104204.40\/warc\/CC-MAIN-20170818005345-20170818025345-00260.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":2168,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 6\nGidɛnsɛ Awɔrabi\n1\"Fɛ laa wɔra gidɛnsɛ mɔ, fɛ' kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de iŋ sa i' ba yɛɛ asa so ne fɛ kya wɔra de mɛ' wu de mɛ' yen fɛye. Nengyene gɛnen ne n gyɛ fɛye-nwɔnsa mɔ, fɛ maŋ baa nyɛ ntɛɛla nko lii fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ asɛ. 2Fɛɛ fɛ wɔra idɛnsɛ sa ayenbo mɔ, fɛŋ sa fɛ' kyu imɔ kyu da gikpengboo. Gɛnen ne abono mɛ kya diirɛ mɔmɔ-nyoro mɔ mɛ kya wɔra mɔmɔ-akyangbon dɔ de sansana de asa mɛ' nyɛ yen mɔmɔ ne. Mɛ wɔra gɛnen mɔ, ntɛɛla nbono mɛ laa nyɛ mɔ pɛwu ne. 3Nengyene fo kyu benɛ wɔra gidɛnsɛ sa yenbo mɔ, gɛŋ yɛgɛ de gyisɛ ɔ' bii 4de gɛnen gidɛnsɛ gibono fo wɔra mɔ giŋ sa gi' lii gɛwi. I ba gɛnen mɔ, fo-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ kya wu asiiri dɔ mɔ ne nan tɛɛla fo.\nAdalaabi\n5\"Fɛ laa dalaa kee mɔ, fɛŋ sa fɛ' wɔra fɛɛ asa abono mɛ kya son Wurubuaarɛ ansi so giyan mɔ. Mɛ kya dalaa mɔ, mɔmɔ-ilaa laarɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ mɛ' kpaa yelɛ mɔmɔ-akyangbon dɔ abɛɛ sansana de nyamesɛ kamaasɛ ɔ' nyɛ wu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ ne n yelɛ mɛ kya dalaa faa. Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, ntɛɛla nbono mɛ laa nyɛ mɔ pɛwu ne. 6Fɛye berɛ, fo ɔko fo laa dalaa mɔ, loo fo-obu dɔ de fo' tii gisin wɔra fo-nyoro de fo' dalaa sa fo-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono asa mɛŋ kya wu mɔ de ansi mɔ. Mɔ ɔbono ɔ kya wu asiiri dɔ mɔ laa nu fo-gɛdalaa.\n7\"Fɛ laa dalaa mɔ, fɛŋ sa fɛ' tɔgɛ ilaa kolon fɛ kya kpe fɛ kya ba bolo-bolo. Gɛnen ne asa abono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mɛ kya dalaa ne. Mɔmɔ asɛ mɔ mɛ nyi daa yɛɛ nengyene mɛ kya dalaa ilaa kolon mɛ kya kpe mɛ kya ba bolo-bolo gɛnen mɔ, imɔ ne nan yɛgɛ mɔmɔ-ikperɛ i' nu mɔmɔ asɛ. 8Fɛye berɛ, fɛŋ sa fɛ' wɔra fɛɛ mɔmɔ. Pɛi de fɛ dalaa mɔ, fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ti o nyi ilaa ibono i tiri fɛye mɔ.\n9\"Imɔso ɔkpa ɔbono so fɛ laa kyu dalaa mɔ ne n gyɛ yɛɛ:\n'Aye-sɛ, fo ɔbono fo bo soso,\nyɛgɛ asa mɛ' buu fo yɛɛ fo-nkon ne n gyɛ Wurubuaarɛ.\n10Yɛgɛ fo-gɛwuragyi dɔ akyenabi a' ba asa dɔ.\nYɛgɛ fo-gɛlaarɛ gɛ' wɔra gɛsinkpan so,\nfɛɛ gɛnɔɔbono fo-gɛlaarɛ gɛ kya wɔra soso fo asɛ nno mɔ.\n11Sa aye ndɛ gɛkɛ gɛdɛ-lɛɛ ilaa gyisɛ.\n12Kyu aye-ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ aye\nfɛɛ gɛnɔɔbono aye kee a kyu ilaa nyɛnyɛn ibono asa mɛ wɔra aye mɔ kyu kyɛɛ ɔmɔ mɔ.\n13Kpaa aye de ilaa iko iŋ sa i' nyɛ aye penɛ de a' wɔra ilaa nyɛnyɛn.\nMɛŋ sa fo' yɛgɛ de a' loo ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ.\n[I lii fɛɛ gɛwuragyi, ɔlon, de nyisigyi\ni gyɛ daa fo-lɛɛ gɛkpaa-gɛkpaa. I' ba gɛnen.]'\n14\"Nengyene fɛ kyu asa ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra fɛye mɔ kyu kyɛɛ ɔmɔ mɔ, fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kee laa kyu fɛye-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ fɛye. 15Nengyene fɛ maŋ kyu asa ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ mɔmɔ mɔ, fɛye-sɛ Wurubuaarɛ kee maŋ kyu fɛye-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ fɛye.\nGɛnɔ Aŋmindebi\n16\"Fɛ laa ŋminde gɛnɔ kee mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛ' bɔɔda. Gɛnen ne asa abono mɛ kya son Wurubuaarɛ ansi so giyan mɔ mɛ kya wɔra ne. Mɛ kya taa mɔmɔ-nyoro yɛgɛ de ɔkamaasɛ gi nyɛ ne o wu mɔmɔ mɔ ɔ' nyɛ bii yɛɛ mɛ ŋminde nnɔ. N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, ntɛɛla nbono mɛ laa nyɛ mɔ pɛwu ne. 17Fɛye berɛ fo ɔko fo laa ŋminde gɛnɔ mɔ, foro fo-ansi de fo' pubuu fo-gimu 18de ɔko‑rɛ ɔko ɔ mɛŋ sa ɔ' bii yɛɛ fo ŋminde gɛnɔ. Gɛnen mɔ, fo-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono asa mɛŋ kya wu de ansi mɔ wolɛ ne ɔ' bii sa fo. Mɔ ɔbono ɔ kya wu asiiri dɔ mɔ ne nan tɛɛla fo.\nFɛ' Kyu Fɛye-Ansi Gyan' Wurubuaarɛ Dɔ Ilaa So\n19Fɛ mɛŋ sa fɛ' baala atɔ yela sa fɛye-nyoro gɛsɛ gɛrɛ.\nGɛrɛnaa mɔ ntakpenbi gi laa nyida amɔ abɛɛ a laa kuu ideri\nabɛɛ iyu mɛ laa boori loo puru koso.\n20Fɛ' wɔra idɛnsɛ gɛsɛ gɛrɛ de fɛ' kpaa nyɛ imɔ so ntɛɛla Wurubuaarɛ dɔ.\nWurubuaarɛ dɔ-lɛɛ ntɛɛla berɛ, ntakpenbi giŋ kya nyida imɔ ne iŋ kya kuu ideri\nne iyu mɛŋ kya nyɛ boori loo nno kpaa puru.\n21I lii fɛɛ nfono fɛye-atɔ a bo mɔ\nnfono kee ne fɛye-nwɔnsa gi bo.\n22\"Fɛye-nwɔnsa gi boran mɔ, fɛ dɛ fɛɛ ɔbono mɔ-ansi a boran mɔ. Fɛye-ansi a boran mɔ, fɛ laa wu ilaa kamaasɛ. 23Ne fɛɛ fɛye-ansi aŋ boran mɔ, fɛye-ilaa kamaasɛ i bo daa gibiri dɔ. Nengyene feyɛ-gɛwɔnsa gɛbono gɛ kya yɛgɛ fɛ kya nu ilaa gɛsɛ mɔ gɛ nyida mɔ, fɛ laa wɔra fɛɛ agyaatanbo. Fɛ laa tansi kyena gibiri dɔ sirim!\n24\"Nyamesɛ ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ son awura anyɔ. Ɔ laa laarɛ ɔko ilaa de ɔ' kyo ɔko, abɛɛ ɔ laa buu ɔko, ne ɔ maŋ kyu ɔbanban mɔ terɛ sɛi. Fɛ maŋ taalɛ son Wurubuaarɛ de fɛ' kii son aterenbi.\nFɛŋ Sa Fɛ' Suiili Kyu Lii Fɛye-Gɛkyena Dɔ Ilaa Tirisɛ So\n25\"Imɔso n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛŋ sa fɛ' suiili kyu lii fɛye-gɛkyena dɔ ilaa tirisɛ so, fɛɛ ilaa ibonoana fɛ laa gyi abɛɛ fɛ laa nun abɛɛ fɛ laa kyu gyan' fɛye-nyoro so mɔ. Wurubuaarɛ ɔbono ɔ sa fɛye nkpa mɔ maŋ taalɛ sa fɛye agyudɔ kee? Ɔbono ɔ sa fɛye nyoro gibi mɔ maŋ taalɛ sa fɛye ilaa ibono fɛ laa kyu gyan' fɛye-nyoro so mɔ? 26Fɛ' taa laa ansi kerɛ nbuii. Giŋ kya duu, giŋ kya tɛɛ, ne giŋ bo agyudɔ ikoolayelaten. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kya sa mɔmɔ agyudɔ owi kamaasɛ dɔ. Ne fɛye mɔ de‑e? Fɛ mɛŋ nyi yɛɛ fɛ don nbuii gbaa bun? 27Fɛye dɔ anɛ ne nan sa gɛwɔnsa mɔ-nyoro so de ɔ' taalɛ kyu ba‑a gɛkɛ kolon bɔla mɔ-nkpa so?\n28\"Ne menɛtɔ so ne fɛ kya suiili ilaa ibono fɛ laa kyu gyan' fɛye-nyoro mɔ so? Fɛ' laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono iyii i kya wɔra afototo mɔ. Iŋ kya wɔra gɛsun, ne iŋ kya luo akuru sa imɔ-nyoro. 29Imɔ gɛnen gbaa mɔ, n kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ, Wura Solomon mɔ‑rɛ mɔ-awuratɔ pɛwu mɔ, ɔ mɛŋ nyɛ akuru abono a wɔra ɔdan fo gɛnen afototo adɛ. 30Iyii ibono i kya bingiri ngya mɔ gbaa ne Wurubuaarɛ kya gyere imɔ lɔrɔ kanpɛ faa. Fɛye anyamesɛ ne ɔ laa lɛɛ ansi yɛgɛ de fɛ' naa gibolonbukpan? O, fɛye asa adɛ! Gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Wurubuaarɛ mɔ giŋ kyɔ. 31Fɛŋ baa suiili yɛɛ, 'Menɛ ne a laa gyi? Menɛ ne a laa nun? Menɛ ne a laa kyu gyan' aye-nyoro so?' 32Asa abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ansi ne n kya pɛɛrɛ gɛnen ilaa idɛana so. Fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ nyi yɛɛ i tiri fɛye. 33Fɛye berɛ, fɛ' laarɛ daa gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a laa ba asa dɔ mɔ de fɛ' nyanga ansi gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ. Fɛ ti fɛ kya wɔra gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ilaa sɛnsɛ idɛana pɛwu kee i' yii fɛye-abaa. 34Imɔso fɛ mɛŋ sa fɛ' suiili kyu lii ɔkɛ-lɛɛ so. Ɔkɛ gɛkɛ mɔ gɛ laa bara gɛmɔ-lɛɛ. Imɔso iŋ kaaborɛ fɛ' baa kyu ɔkɛ-lɛɛ gikpon kyu too ndɛ-lɛɛ gikpon so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/6","date":"2017-08-20T02:14:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105961.34\/warc\/CC-MAIN-20170820015021-20170820035021-00084.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1230,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.029,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.512,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 1:25\n25I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ kya wɔra ilaa ibono fo nyamesɛ asɛ mɔ iŋ gyɛ ɔlaako ginyi mɔ, fo baa kerɛ mɔ, i ti wɔra ɔlaako ginyi don anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi gbaa bun, ne Wurubuaarɛ kya wɔra ilaa ibono fo nyamesɛ asɛ mɔ, iŋ kya nyiile yɛɛ ɔ bo lon, fo baa kerɛ mɔ, i ti wɔra ɔlon ilaa don anyamesɛ-lɛɛ ɔlon gbaa bun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/1\/25","date":"2017-08-19T20:43:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105922.73\/warc\/CC-MAIN-20170819201404-20170819221404-00706.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999842644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999842643737793}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.036,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 8:35\n35Gɛnen so mɔ, asa mɔ mɛ kpaa wu ilaa ibono i ba mɔ de ansi. Mɛ ba Yesu asɛ mɔ, mɛ wu ɔnyen ɔbono ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i koso mɔ so mɔ. O bun gikuru, ɔ nyɛ mɔ-ginyamesɛ gɛwɔnsa, ɔ tɛ Yesu gilan dɔ ɔ kya nu mɔ asɛ. I wɔra asa mɔ gifuu, ne i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/8\/35","date":"2017-08-22T15:02:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886110792.29\/warc\/CC-MAIN-20170822143101-20170822163101-00508.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999892712,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999892711639404}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.291,"stopwords_ratio":0.533,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Gyɔn 5\nWurubuaarɛ Mɔ-Biana Gidebi de Mɔmɔ-Ɔlon Ɔbono Mɛ Bo Mɔ\n1Abono pɛwu mɛ sɔɔ gyi yɛɛ Yesu ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun lii Wurubuaarɛ dɔ de ɔ' baa mɔlɛgɛ aye mɔ, i lɔrɔ korogɛ mɔmɔ lii Wurubuaarɛ asɛ ne. Mɛ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin. Ɔbono ɔ kya laarɛ Wurubuaarɛ ilaa mɔ, ɔ laa laarɛ abono mɛ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin mɔ ilaa kee. 2Nengyene a nyɛ bii yɛɛ a kya laarɛ abono mɛ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin mɔ ilaa mɔ, i laa lii ilaa inyɔ idɛ asɛ: imɔ ne n gyɛ yɛɛ a kya laarɛ Wurubuaarɛ gbaa-gbaa ilaa ne a kya nu mɔ-gɛdɛ. 3Nengyene a kya laarɛ Wurubuaarɛ ilaa gɛsintin mɔ, a laa gyi mɔ-nbara mɔ so. Ne mɔ-nbara mɔ so gigyi i maŋ wɔra ilaa bolonsɛ sa aye. 4Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono i korogɛ mɔ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ, mɔ ne n kya nyɛ ɔlon asa abono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ mɔ ilaa wɔrasɛ so. Ilaa ibono i bo aye dɔ ne i kya sa aye ɔlon ne a kya nyɛ kɔ lii ilaa idɛana dɔ mɔ ne n gyɛ gisɔɔgyi gibono a sɔɔ Yesu gyi mɔ. 5Isa ɔmɔ ne nan taalɛ nyɛ ɔlon asa abono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ mɔ ilaa wɔrasɛ so? Gɛnen mɔ, ɔbono ɔ kya sɔɔ gyi yɛɛ Yesu ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ wolɛ.\nIbono So A Laa Ka Gyan Yesu So Mɔ\n6Yesu Kirisito ne n gyɛ ɔbono ɔ ba gɛsinkpan so ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ-gidebi nyiile asa kyu naa de nkyu nbono mɛ kyu gyere mɔ Wurubuaarɛ sagyere mɔ so. Ɔ lɛɛ mɔ-gidebi nyiile asa kee kyu naa de ibono o wu' kyɛɛgɛ mɔ-nkalan fuɛ mɔ so. I mɛŋ gyɛ nkyu mɔ wolɛ so ne Kirisito gidebi mɔ gi lii gɛwi. Nkyu de nkalan so ne mɔ-gidebi mɔ gi lii gɛwi. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kee kya lɛɛ Yesu gidebi mɔ nyiile aye. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ bo gɛsintin. 7I bo ilaa isa' ibono i kya lɛɛ Yesu gidebi mɔ nyiile aye. 8Imɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ, nkyu mɔ, de nkalan mɔ. Ne gɛnen ilaa isa' idɛ i kya tɔgɛ daa ilaa kolon.\n9Nyamesɛ gi wu ilaa de ansi ne ɔ kya tɔgɛ mɔ, a kya nu mɔ asɛ. Ne Wurubuaarɛ mɔ de‑e? Ilaa ibono ɔ laa buu mɔ i maŋ don anyamesɛ-lɛɛ mɔ gbaa bun? To! Ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile aye kyu lii mɔ-bi mɔ so mɔ ne n gyɛ ilaa idɛ. 10Ɔbono ɔ sɔɔ Yesu, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ, gyi mɔ, ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile kyu lii mɔ-bi mɔ so mɔ i bo kaasɛ gisen dɔ. Ɔbono mɔ, ɔ mɛŋ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gyɛ ɔbonbo ne. I lii fɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile kyu lii mɔ-bi mɔ so mɔ, ɔ mɛŋ sɔɔ imɔ gyi. 11Ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile aye mɔ ne n gyɛ yɛɛ ɔ sa aye mɔ asɛ gɛkyena gɛbono gɛŋ bo ɔkara mɔ. Gɛnen gɛkyena gɛbono gɛ kya naa daa de mɔ-bi Yesu so. 12Nyamesɛ ɔbono ɔ bo Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ tɛ mɔ dɔ mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ne. Ɔbono mɔ, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ mɛŋ tɛ mɔ dɔ mɔ, mɛŋ bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\nWurubuaarɛ Asɛ Gɛkyena de Gɛdalaa\n13N kya ŋmarasɛ ɔwolɛ baarɛ n kya sa fɛye abono fɛ kya ka gyan Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ so mɔ de fɛ' nyɛ bii yɛɛ fɛ bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa. 14Ilaa ibono a nyi aye-asen dɔ ne i kya yɛgɛ a kya nyɛ bugi aye-asen sa Wurubuaarɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ a kya kolɛ mɔ ilaa kamaasɛ ne i gyɛ mɔ-gɛlaarɛ dɔ mɔ, ɔ kya nu aye asɛ. 15Nengyene a nyi yɛɛ Wurubuaarɛ kya nu ilaa kamaasɛ ibono a kya kolɛ mɔ mɔ, a nyi kee yɛɛ ɔ ti nu aye-ndalaa ne ɔ laa wɔra sa aye.\n16Nengyene fɛɛ fo ɔko fo wu fo-nanbo Kirisito sonbo kya wɔra ilaa nyɛnyɛn iko ne i mɛŋ gyɛ ilaa ibono i laa baragɛ mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana gɛkpaa mɔ, dalaa kolɛ Wurubuaarɛ sa mɔ. Fo dalaa sa mɔ mɔ, Wurubuaarɛ laa sa mɔ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan. Nyamesɛ ɔbono mɔ-ilaa nyɛnyɛn i mɛŋ gyɛ ilaa ibono i laa baragɛ Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ mɔ nsana gɛkpaa mɔ wolɛ ne n' darɛ gɛnen. Ilaa nyɛnyɛn iko i bo no i kya baragɛ Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ nyamesɛ nsana gɛkpaa. Iŋ gyɛ imɔ ibono so ne n' kya tɔgɛ yɛɛ fɛ' dalaa sa ɔbono mɔ. 17Ilaa kamaasɛ ibono iŋ boran sa Wurubuaarɛ mɔ, i gyɛ ilaa nyɛnyɛn. I bo ilaa nyɛnyɛn iko ɔnan berɛ ibono iŋ kya baragɛ Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ nyamesɛ nsana gɛkpaa.\n18A nyi yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono i lɔrɔ korogɛ mɔ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ maŋ kpɛ ɔ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn. Kirisito ɔbono i korogɛ mɔ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ ne n kya dii fo gɛnen kaasɛ ɔbono ne Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ mɛŋ kya nyɛ yii fo. 19A nyi yɛɛ aye abono a kya ka gyan Yesu so mɔ a gyɛ Wurubuaarɛ adɛ gɛsintin. Asa sɛnsɛ pɛwu abono mɛ bo gɛsinkpan so mɔ, mɛ bo daa Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ abaa dɔ.\n20A nyi kee yɛɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi Yesu Kirisito gi ba gɛsinkpan so, ne o bugi aye abono a kya ka gyan mɔ so mɔ ansi de a' bii ɔbono ɔ tansi ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ. Aye‑rɛ ɔbono ɔ tansi ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ a san a gyɛ nyamesɛ kolon. Aye‑rɛ Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ mɔ-bi Yesu Kirisito ne n san a gyɛ nyamesɛ kolon. Wurubuaarɛ tansi ɔ gyɛ Wurubuaarɛ, ne mɔ kee ne n kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛbono gɛŋ bo ɔkara mɔ. 21Imɔso, me-biana, fɛ' dii fɛye-nyoro de fɛ mɛŋ sa fɛ' son ilaa banban iko baa bɔla de Wurubuaarɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1John\/5","date":"2017-08-16T21:31:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102663.36\/warc\/CC-MAIN-20170816212248-20170816232248-00361.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":951,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.552,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 19:33\n33Gyuda awura mɛ lɛɛ Alɛsanda yɛɛ ɔ' yelɛ mɔmɔ-giyaa dɔ de ɔ' tɔngɛ sa sakpii mɔ. Imɔso sakpii mɔ mɛ san lɛɛ yii mɔ yɛɛ mɔ ne n bara ɔlanba mɔ. Mɔ, mɔ, gi kaala abaa dɔ nyiile asa mɔ yɛɛ mɛ' sii kurun de ɔ' nyɛ lɛɛ ibono mɛ dɛ ma‑a gyan' mɔ so mɔ gɛnɔ sa mɔmɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Acts\/19\/33","date":"2017-08-22T01:26:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109803.8\/warc\/CC-MAIN-20170822011838-20170822031838-00578.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000035763,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000035762786865}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.29,"stopwords_ratio":0.525,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 7:6\n6Mɛkisedɛ berɛ mɛŋ gyɛ Lɛfi gɛsu dɔ. Imɔso ɔŋ kya lɛɛ Isirale awura asunbi sa ɔmɔ. Ɔŋ gyɛ aye Isirale awura mɔ dɔ gbaa. Mɛkisedɛ gyɛ daa Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo so ne aye Isirale awura aye-naana Aberaham gi yɛ ilaa ibono pɛwu ɔ nyɛ lii ikɔ mɔ dɔ mɔ gikpadɔ gudu-gudu ne o kyu gikolon-gikolon sa mɔ. Ne Mɛkisedɛ mɔ gi sa Aberaham ɔlon Wurubuaarɛ ginyen dɔ. Ba‑a ibono Wurubuaarɛ gi wolaa ka ilaa dɛnsɛ yela sa Aberaham faa, Mɛkisedɛ gi dabɔlɛ don mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Heb\/7\/6","date":"2017-08-18T01:29:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104204.40\/warc\/CC-MAIN-20170818005345-20170818025345-00267.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999697208,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999697208404541}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.388,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 21\nSoso de Gɛsɛ Ipobɔrɔ\n1Nfono mɔ, i san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu soso pobɔrɔ de gɛsinkpan pobɔrɔ. Soso gyangbarasɛ mɔ de gɛsinkpan gyangbarasɛ mɔ i kyon ne iŋ baa i bo no. Apoo kee aŋ baa a bo no. 2Nɛ wu Wurubuaarɛ ɔsowolɛ, Gyɛrusalem pobɔrɔ mɔ. Nɛ wu gɛnɔɔbono ɔ laa lii Wurubuaarɛ asɛ ɔ kya kpelegɛ ɔ kya ba gɛsinkpan so mɔ. I laa lɔrɔ ɔsowolɛ mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono ɔkyiifɔ kya gyere lɔrɔ mɔ-nyoro nyɔlen‑n sa mɔ-kuli mɔ. 3Nɛ nu gɛnɔ gɛko faa ken-ken lii Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ asɛ gɛ kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Fɛ' kerɛ,\nWurubuaarɛ ɔkyenaten laa san ba ɔ bo anyamesɛ asɛ.\nƆ laa kyena mɔmɔ dɔ ne mɔmɔ mɔ,\nmɛ laa san wɔra mɔ-wolɛ lɛɛ asa.\nWurubuaarɛ gbaa-gbaa ne nan kyena mɔmɔ dɔ.\n4Ɔ laa kpaarɛ ansikyu kamaasɛ lii mɔmɔ-ansi dɔ sa mɔmɔ.\nIŋ baa nyɛ lɛwu. Mɛ maŋ baa yiyɛɛ\nde mɛ' su osulon abɛɛ mɛ wu ɔlaa.\nI kya nyiile yɛɛ gɛkyena gɛdɛ dɔ ilaa\ni laa kyon gɛkpaa.\"\n5Wurubuaarɛ ɔbono ɔ tɛ gɛgyapaa mɔ so mɔ gi tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ! Nan yɛgɛ ilaa kamaasɛ i laa bingiri ipobɔrɔ.\" O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ imɔ idɛ yela. I lii fɛɛ gɛnen agyɛbi adɛ a gyɛ agyɛbi paawɔrasɛ ne a gyɛ gɛsintin.\"\n6Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa me yɛɛ, \"I logɛ kon! Me ne n gyɛ ɔbono n gyangbara ne me ne n tiikara. Me ne n gyɛ giyiigɛsɛ de laalaalogɛ. Asa abono bolefɔ dɛ ɔmɔ mɔ, nan sa mɔmɔ nkyu. Gɛnen nkyu nbono gi kya lii daa ɔbon ɔbono ɔ kpɛ ɔ kya kyon ne ɔ kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ gɛmu. Maŋ sɔɔ ɔmɔ sɛi. 7Abono mɛ laa kɔ lii mɔ mɛ laa nyɛ gɛnen ilaa idɛ pɛwu lii me asɛ, ne me, nan wɔra mɔmɔ-Wurubuaarɛ de mɔmɔ mɔ, mɛ' wɔra me-biana gɛsintin. 8Afuubo de abono mɛŋ bo gisɔɔgyi sa Yesu mɔ, de abono mɛ wɔra me Wurubuaarɛ ilaa kyosɛ mɔ, de asa amɔɔbo, de abono mɛ kya laarɛ agyibara mɔ, de afɛ awura, de ikperɛ asonbo, de abonbo pɛwu berɛ, gigyapadɛ gibono gi kya dɛɛ de fɛrɛwuta mɔ dɔ ne mɛ laa kpe. Imɔ idɛ ne n gyɛ lɛwu nyɔsɛ mɔ.\"\nWurubuaarɛ Ɔsowolɛ, Gyɛrusalem Pobɔrɔ\n9I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko kya ba me asɛ. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ sono ibono nkana mɛ dɛ ibonboron sono de awɔrɔfɔɔ sono tiikarasɛ mɔ dɔ ɔko ne ɔ gyɛ. Ɔ baa terɛ me yɛɛ, \"Baa kerɛ. Nan nyiile fo asa abono mɛ dɛ fɛɛ ɔkyiifɔ, Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ, mɔ-ka mɔ.\" 10Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ me gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu ɔlon dɔ so mɔ, i wɔra me fɛɛ ɔsɔɔ mɔ gi puru me kyu dii kpe gibii belɛ lege-lege giko gimu so, ne ɔ kpaa nyiile me gɛnɔɔbono Gyɛrusalem, Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ, laa lii soso Wurubuaarɛ asɛ ɔ kya kpelegɛ ɔ kya ba gɛsinkpan so mɔ. 11Ɔsowolɛ mɔ kya ba mɔ, ɔ laa nyɛ Wurubuaarɛ nyisigyi ɔ kya ŋɛlegi fɛɛ gibui boɔgyalonsɛ giko. Ɔ laa ŋɛlegi ɔ kya wu sɔnlii fɛɛ puruntuwa. 12Ɔsowolɛ mɔ laa nyɛ gɛkpen belɛ gɛbono gɛmɔ-ɔpɔɔrɛ laa lɔnga dandan. Gɛkpen mɔ gɛ laa nyɛ nbunono gudu nnyɔ, ne Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ gudu anyɔ mɛ laa kyena-kyena nbunono ndɛ asɛ mɛ kya dii nmɔ. Gɛnen nbunono mɔ so mɔ mɛ laa ŋmarasɛ Isirale awura abono mɛ son Wurubuaarɛ mɔ adedaabo gudu anyɔ mɔ anyen gyan'gyan nmɔ so. 13Gɛkpen mɔ nbunono mɔ nsa' gi laa nyɛ de owi ɔbaaliiten so, nsa' gi laa nyɛ de owi ɔtɔrɔten so, nsa' gi laa nyɛ de ɔbon adii so, ne nsa', mɔ, gi laa nyɛ de ɔbon akpelegɛ so. 14Ɔsowolɛ mɔ gɛkpen mɔ gɛsɛ ɔpɔɔrɛ laa wɔra daa abui gudu anyɔ. Mɛ laa ŋmarasɛ Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ isɔɔ gudu anyɔ mɔ anyen gyan'gyan amɔ so.\n15Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono ɔ tɔngɛ de me fɛɛ oderi dɔ mɔ dɛ sika kɔkɔɔ gibeletɔ de o' kyu kaala ɔsowolɛ mɔ de mɔ-gɛkpen mɔ ɔpɔɔrɛ de nbunono mɔ. 16Ɔsowolɛ mɔ ɔŋmangɛ de mɔ-gisoro pɛwu i laa wɔra daa kyɛɛ-kyɛɛ. Ɔ laa kyu gibeletɔ mɔ kyu kaala ɔsowolɛ mɔ mɔ, i laa wɔra akpaaten nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ. Ɔsowolɛ mɔ gisoro de mɔ-ɔŋmangɛ de mɔ-ɔlɔnga i laa wɔra kyɛɛ-kyɛɛ. Iko i maŋ don iko. 17Ɔ laa kaala ɔsowolɛ mɔ gɛkpen mɔ kee, ne i laa wɔra abaaŋmin gisoro gudu anyɔ-anyɔ gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ. Anyamesɛ-lɛɛ kaala ne Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ laa kyu kaala gɛnen.\nWurubuaarɛ Ɔsowolɛ Mɔ Nyisigyi\n18Abui ŋɛlegisɛ fufuli ne mɛ kyu yii gɛkpen mɔ. Ɔsowolɛ mɔ gyɛ daa sika kɔkɔɔ, ɔ kya wu sɔnlii fɛɛ puruntuwa. 19Mɛ kyu abui ŋɛlegisɛ kamaasɛ ɔnan kyu too gɛkpen mɔ gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ adawo so.\nGigyangbarasɛ mɔ gi gyɛ gibui fufuli.\nGinyɔsɛ de gisasɛ mɔ a gyɛ buruu.\nGinansɛ mɔ gi gyɛ gifɛdaa bonboli nkyu siidasɛ.\n20Ginunsɛ de giseesɛ mɔ a pɛɛrɛ.\nGibui sonosɛ mɔ gi gyɛ kyaasɛ nfɔ.\nGukuesɛ mɔ gi gyɛ gifɛdaa bonboli gibono i kaarɛ gimɔ dɔ mɔ.\nSangosɛ mɔ gi laarɛ gi wɔra fɛɛ kyaasɛ nfɔ.\nGudusɛ mɔ gi gyɛ gifɛdaa bonboli nkyu nbono giŋ siida mɔ.\nGudu ɔkosɛ de gudu ginyɔsɛ mɔ a pɛɛrɛ folan.\n21Nbunono gudu nnyɔ mɔ mɔ gi gyɛ ngyi boɔgyalonsɛ nbelɛ-belɛ gudu nnyɔ. Gɛbunono kamaasɛ mɔ mɛ kyu gɛgyi belɛ kolon kyu salɛ gɛmɔ-gisin. Ɔsowolɛ mɔ so gidan mɔ gi gyɛ daa sika kɔkɔɔ so‑o ne gi kya wu sɔnlii fɛɛ puruntuwa.\n22Meŋ wu Wurubuaarɛ ɔson obu gɛnen ɔsowolɛ mɔ so. Wura Wurubuaarɛ gbaa-gbaa, Ɔlolonbo mɔ, mɔ‑rɛ Yesu, Wurubuaarɛ Sandɛ mɔ, ne n gyɛ ɔsowolɛ mɔ Wurubuaarɛ ɔson obu. 23Gɛnen ɔsowolɛ ɔbono so mɔ, iŋ tiri yɛɛ owi abɛɛ bosɛ ɔ' lii mɔ so. Wurubuaarɛ nyisigyi mɔ ne n kya ŋɛlegi ne i kya wu ɔsowolɛ mɔ fɛɛ owi. Yesu, Wurubuaarɛ Sandɛ mɔ, mɔ, ne n gyɛ ɔsowolɛ mɔ so fatela. 24Gɛnɔɔbono ɔsowolɛ mɔ so i laa wu mɔ, imɔ ne nan yɛgɛ ne nsinkpan kpɛi-kpɛi so asa mɛ laa nyɛ wu naa. Gɛsinkpan so awura-awura mɔ mɛ laa kyu mɔmɔ-nyisigyi kpe gɛnen ɔsowolɛ mɔ so. 25Mɛ maŋ tii ɔsowolɛ mɔ nbunono mɔ gɛkaako, i kya nyiile yɛɛ iŋ bo gɛnyɛ nno. 26Asa mɛ laa kyu nsinkpan kpɛi-kpɛi lɛɛ nyisigyi de nmɔ so buubuu kpe Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ so. 27Ilaa kyɔlesɛsɛ berɛ, i maŋ nyɛ loo ɔsowolɛ mɔ so. Nyamesɛ ɔbono ɔ kya wɔra Wurubuaarɛ ilaa kyosɛ abɛɛ ɔ gyɛ ɔbonbo mɔ maŋ nyɛ loo ɔsowolɛ mɔ so. Gɛnen mɔ, mɔmɔ abono mɔmɔ-anyen a bo Yesu, Wurubuaarɛ Sandɛ mɔ ɔwolɛ mɔ dɔ, nfono mɛ ŋmarasɛ asa abono mɛ laa nyɛ gɛkyena dɛnsɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ anyen wɔra mɔ, mɔmɔ-wolɛ ne nan nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ ɔsowolɛ ɔbono dɔ loo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/21","date":"2017-08-17T09:50:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103167.97\/warc\/CC-MAIN-20170817092444-20170817112444-00084.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":1107,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 18:12\n12Mɛŋ baa nyɛ fɛ mɔmɔ-sika kɔkɔɔ de abeletɔ fufuli, mɔmɔ-abui ŋɛlegisɛ de ngyi boɔgyalonsɛ, mɔmɔ-akuru dɛnsɛ dɛnsɛ ɔnan kamaasɛ. Mɛŋ baa nyɛ fɛ iyii bofensɛ, de ilaa ibono pɛwu asa mɛ kyu akondɛ anyi de iyii boɔgyalonsɛ salɛ imɔ mɔ, de ilaa ibono mɛ kyu abeletɔ kpɛi-kpɛi de akpenkpelenbui fufuli kyu wɔra mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/18\/12","date":"2017-08-22T11:00:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886110578.17\/warc\/CC-MAIN-20170822104509-20170822124509-00036.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9991121292,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9991121292114258}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.333,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Filipayi 4:12\n12Ayen a dɛ me mɔ, n nyi me-nyoro akedabi. Ne ilaa i kii gbigi de me mɔ, n nyi me-nyoro akedabi. Nɛ kasɛ ne nɛ bii gɛnen akyenabi adɛ. Ilaa kamaasɛ ibono i laa tu me mɔ, n kya sɔɔ abaa anyɔ. Agyudɔ a gbigi me asɛ, abɛɛ akon a tɔrɔ me so, atɔ a bo me asɛ gikyɔ abɛɛ ayen ne n dɛ me mɔ, imɔ pɛwu dɔ mɔ, n kya bii me-nyoro akedabi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Phil\/4\/12","date":"2017-08-24T10:24:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886133449.19\/warc\/CC-MAIN-20170824101532-20170824121532-00039.warc.gz","language":"acd","language_score":0.999972105,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999721050262451}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.135,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.284,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Galati 6:8\n8Fɛɛ fo anyamesɛ-lɛɛ ɔbolɛ gɛlaarɛ ne fo yɛɛ fo laa wɔra mɔ, kyu lii fo anyamesɛ gidebi mɔ so ne fo-ilaa i laa nyida wɔra fo. Ne fo ɔbono mɔ fo kya wɔra daa Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gɛlaarɛ mɔ, kyu lii Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kee so ne fo laa nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Gal\/6\/8","date":"2017-08-20T11:37:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106465.71\/warc\/CC-MAIN-20170820112115-20170820132115-00041.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.12,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.636,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 13\nGiwɔɔ Mɔ Gi Kyu Gimɔ-Ɔlon Kyu Sa Gɛdonbuɛ Gɛko\n1I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu gɛdonbuɛ gɛko gɛ kya dii gɛ kya lii apoo dɔ. Gɛ bo ase gudu de amu sono. Awura npɛ gudu gi bun gɛmɔ-ase mɔ so. Gɛ kya nyiile gɛmɔ-nyoro so mɔ, gɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ anyen gyan'gyan gɛmɔ-amu mɔ so. 2Gɛdonbuɛ gɛbono nɛ wu gɛnen mɔ gɛ dɛ fɛɛ bufuli. Gɛmɔ-ayaa a dɛ fɛɛ otukyuakyurɛɛ ayaa ne gɛmɔ-gɛnɔ gɛ dɛ fɛɛ guuni gɛnɔ. Giwɔɔ belɛ mɔ gi kyu gimɔ-ɔlon de gimɔ-gɛwuragyapaa de gimɔ-gɛbelɛnsɛ belɛ mɔ kyu sa gɛdonbuɛ gɛdɛ.\n3Fo wu gɛdonbuɛ mɔ gimu giko mɔ fo laa tɔgɛ yɛɛ gɛ lɔ ɔlɔ belɛ ibono i kaaborɛ gɛ' wu' ne gɛŋ kii wu' ne ɔlɔ mɔ gi san wu'. I dɛ gɛsinkpan so anyamesɛ pɛwu gɛnɔ ne mɛ san kpandɛ kpe mɛ buu gɛmɔ. 4Ibono giwɔɔ mɔ gi kyu gimɔ-gɛwuragyi mɔ kyu sa gɛdonbuɛ mɔ so mɔ, asa mɛ son gimɔ. Mɛ son gɛdonbuɛ mɔ kee, mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n fo gɛdonbuɛ gɛdɛ? Anɛ ne nan taalɛ kɔ de gɛmɔ?\"\n5Giwɔɔ mɔ gi sa gɛdonbuɛ mɔ ɔlon ne gɛ kya tɔgɛ ilaa kyu nyiile gɛmɔ-nyoro, de gɛ' kyu gɛmɔ-nyoro yɛɛ gɛ gyɛ Wurubuaarɛ. Gɛ nyɛ ɔkpa gyi gɛbelɛnsɛ ibosɛ ikue-inyɔ ibosɛ inyɔ. 6Gɛ kya bugi gɛmɔ-gɛnɔ saalɛ Wurubuaarɛ. Gɛ kya nyida mɔ-ginyen ne gɛ kya saalɛ mɔ-ɔkyenaten de asa abono mɛ bo mɔ asɛ mɔ pɛwu. 7Gɛbuɛ mɔ gɛ nyɛ ɔkpa kee de gɛ' taalɛ kɔ de Yesu asonbo de gɛ' gyi mɔmɔ so. Gɛ nyɛ ɔkpa kee de gɛ' gyi gɛwura ɔpaa kamaasɛ, asa oyuduu kamaasɛ, gɛdɛ kamaasɛ, de gɛsinkpan kamaasɛ asa so. 8Gɛsinkpan so anyamesɛ pɛwu mɛ laa son gɛdonbuɛ mɔ, i laa san daa abono mɔmɔ-anyen a wolaa a bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔwolɛ mɔ dɔ pɛi ne Wurubuaarɛ gi lɔɔ lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ. Gɛnen ɔwolɛ mɔ gyɛ daa Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ ɔbono mɛ kyu kyɔɔlɛ sa anyamesɛ mɔ lɛɛ.\nWurubuaarɛ Asonbo, Fɛ' Kpɛ Keda Gɛnen\n9Ɔbono ɔ bo aso mɔ, o' nu. 10Fo ɔbono i gyɛ yɛɛ mɛ laa kyu fo kpaa tii de obu mɔ, obu dɔ ne mɛ laa tii fo. Fo ɔbono fo laa mɔɔ isa de gɛki mɔ, gɛki lɛwu ne fo laa wu'. Gɛrɛnaa-lɛɛ ilaa tɔgɛsɛ idɛ i kya ka asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ mɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ yɛɛ mɛ' kpɛ keda mɔmɔ-gikagyan gibono mɛ ka gyan Yesu so mɔ.\nGɛdonbuɛ Gɛbono Gɛ Kya Penɛ\nYɛɛ Wurubuaarɛ Ɔlon Ne N Bo Gɛmɔ Dɔ Mɔ\n11I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu gɛdonbuɛ banban gɛko gɛ lii gɛsinkpan dɔ. Gɛ bo ase anyɔ fɛɛ sandɛ. Gɛmɔ-atɔngɛbi a dɛ fɛɛ giwɔɔ atɔngɛbi. 12Gɛdonbuɛ gɛdɛ gɛ bo ɔlon asa so. Ilaa ibono gɛbuɛ gyangbarasɛ mɔ gɛ bo gɛ kya wɔra mɔ, gɛbuɛ nyɔsɛ mɔ kee gɛ laa wɔra imɔ gɛgyangbarasɛ mɔ ansi dɔ. Gɛnyɔsɛ mɔ gɛ laa yɛgɛ gɛsinkpan so asa mɛ' son daa gɛgyangbarasɛ gɛbono gɛmɔ-gimu giko gi lɔ ɔlɔ ɔbono i kaaborɛ gɛ' wu' ne gɛŋ kii wu' ne ɔlɔ mɔ gi san wu' mɔ. 13Gɛdonbuɛ nyɔsɛ gɛdɛ gɛ laa wɔra ilaa dɛgɛnɔsɛ belɛ-belɛ ibono i kya lɛɛ gɛmɔ-ɔlon nyiile. Gɛ laa yɛgɛ ɔgya ɔ' lii Wurubuaarɛ dɔ ba gɛsinkpan so de asa mɛ' wu de ansi.\n14Kyu lii ilaa dɛgɛnɔsɛ ibono gɛ laa nyɛ wɔra gɛdonbuɛ gyangbarasɛ mɔ asɛ mɔ so mɔ, gɛ laa nyɛ penɛ gɛsinkpan so asa. Gɛ laa tɔgɛ ɔmɔ pɛwu yɛɛ mɛ' pɔrɔ ɔkperɛ ɔbono ɔ laa lii gɛdonbuɛ gyangbarasɛ gɛbono mɛ mɔɔ gɛmɔ de gɛki ne gɛ kii kyingi mɔ. 15Gɛbuɛ ɔpenɛbo mɔ laa nyɛ ɔkpa kee de gɛ' sa gɛbuɛ mɔ ɔkperɛ mɔ gɛsɔnga de ɔkperɛ mɔ ɔ' taalɛ tɔngɛ gbaa. Ɔkperɛ mɔ laa yɛgɛ mɛ' mɔɔ abono mɛ kine yɛɛ mɛ maŋ son mɔ mɔ. 16Gɛ laa yɛgɛ mɛ' daasɛ anyamesɛ pɛwu abaa gyisɛ so, abɛɛ mɔmɔ-asegbelɛ so; nbii de abelɛnsɛ, aterenbi awura de ayenbo, abono mɛ tɛ mɔmɔ-gibaa so de abono mɛ tɛ awura asɛ mɔ pɛwu. 17Fo ɔbono mɛ mɛŋ daasɛ fo mɔ, fo maŋ nyɛ fɛ ilaa abɛɛ fo' sɔɔ ilaa. Daasɛ mɔ ne n gyɛ gɛdonbuɛ mɔ ginyen abɛɛ gɛmɔ-ginyen asɛɛ gɛgyɔnɔ.\n18Gɛnen ilaa idɛ mɔ, i tiri sa ɔlaako ginyi. Imɔso fo ɔbono fo nyi ɔlaako mɔ, buu gɛdonbuɛ mɔ ginyen asɛɛ mɔ gɛgyɔnɔ. I gyɛ nyamesɛ ginyen asɛɛ gɛgyɔnɔ. Gɛgyɔnɔ mɔ gɛ gyɛ nwɛ nsee de ikue-isa isee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/13","date":"2017-08-18T12:39:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104636.62\/warc\/CC-MAIN-20170818121545-20170818141545-00055.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":731,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 4:16-17\n16-17Gɛnen kee ne asa ako mɔ mɛ dɛ fɛɛ ayu abono a tɔrɔ kpandan so, ne amɔ-ilin i mɛŋ nyɛ isɛ loo gɛsɛ mɔ. Gɛnen asa mɔ mɛ dɛ daa fɛɛ nbokyu. Mɛ kpɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, mɛ kya sɔɔ amɔ de ɔkon. Ɔgɛnda ɔko gi kpɛ tu mɔmɔ abɛɛ asa mɛ kpɛ ka mɔmɔ-ansi kyu lii agyɛbi mɔ so mɔ, fɛ laa kerɛ mɔ, mɛ kya luu nyoro. 18Asa ako mɔ, mɛ dɛ fɛɛ ayu abono a tɔrɔ iwe dɔ mɔ. Nengyene mɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ,","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Mark\/4\/16-17","date":"2017-08-18T21:54:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105187.53\/warc\/CC-MAIN-20170818213959-20170818233959-00458.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.283,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 3\nGyɔn Gi Tɔgɛ Sa Asa Yɛɛ Mɛ' Lɔrɔ Mɔmɔ-Gɛkyena Dɔ Gyoo Yesu\n1-2Owi ɔbono Tabiriyusɛ gyɛ Rom wura belɛ mɔ, imɔ nsi gudu nnun dɔ mɔ, Wurubuaarɛ gi tɔngɛ sa Gyɔn, Sakariya mɔ-bi. Gɛnen aberɛ abono mɔ, i bo abelɛnsɛ abono mɛ kya kerɛ Gyuda awura so sa Rom wura belɛ mɔ. Ɔbono ɔ kya kerɛ Gyudiya gɛsinkpan so mɔ ne n gyɛ Pontiyusɛ Pilato. Wura Hɛrodɛ ne n kya kerɛ Galeli so, ne mɔ-tedɛ Filipo gyɛ wura ɔ kya kerɛ Ituriya de Tirakonitɛ so. Wura Lisaniya mɔ ne n kya kerɛ Abelin gɛsinkpan so. Abono mɛ gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ne n gyɛ Anasɛ de Kayifasɛ. Gɛnen aberɛ abono dɔ mɔ Wurubuaarɛ gi tɔngɛ sa Gyɔn gipen dɔ.\n3Wurubuaarɛ gi tɔngɛ sa Gyɔn gɛnen mɔ, Gyɔn gi naa gɛsinkpan gɛbono gɛ kyaabɔɔ Gyɔɔdan ɔbon mɔ ɔ kya tɔgɛ ɔ sa asa yɛɛ mɛ' nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛ' kyɛɛgɛ lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Mɛ wɔra gɛnen mɔ, ɔ laa gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere de i' nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ ɔmɔ. 4Gyɔn naa ɔ kya tɔgɛ ilaa idɛ ɔ kya sa asa gɛnen mɔ, i kyena de ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo Isaya gi wolaa wu tɔgɛ mɔ. Mɛ wolaa ŋmarasɛ Isaya agyɛbi abono yela ɔwolɛ dɔ yɛɛ,\n\"Asa mɛ laa nu ɔko gigyɛbi gipen dɔ\nɔ laa kpen ɔ kya tɔgɛ yɛɛ,\n'Fɛ' lɔrɔ fɛye-gɛkyena dɔ gyoo Wurubuaarɛ\nde ɔ' naa de ɔkpa ntintin ba fɛye asɛ.\n5Nfonoana i wɔra fɛɛ i bo igee mɔ\nWurubuaarɛ laa yɛgɛ isɛ i dii bɔla imɔ.\nƆ laa yɛgɛ abii de nbiibi mɔ pɛwu\ngi' boori de gi' dɛ gitaga.\nNfonoana i mɛɛ mɛɛ mɔ, ɔ laa yɛgɛ i laa kyirigi\nne nfonoana i bo ibɔ logoto-logoto mɔ,\nWurubuaarɛ laa waalɛ imɔ isɛ de i' dii kyaga.\n6Amɔlɛgɛ abono Wurubuaarɛ laa kyu mɔlɛgɛ anyamesɛ\nde i' lɔrɔ mɔmɔ‑rɛ mɔ nsana mɔ,\nmɔmɔ pɛwu mɛ laa wu amɔ de ansi.' \"\n7Sakpii kya kpe Gyɔn asɛ de o' gyere ɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere mɔ, ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ dɛ daa fɛɛ awɔɔ abono a bo gibɔrɔ mɔ gikpen! Wurubuaarɛ ginyadon gɛkɛ mɔ gɛ kya ba. Ɔ laa biidɛ asa nyɛnyɛn pɛwu giso. Imɔso fɛye kee fɛ wu yɛɛ i kaaborɛ fɛ' selɛ lii Wurubuaarɛ ginyadon mɔ dɔ? 8Gɛnen berɛ mɔ, fɛ' wɔra ilaa wɔrasɛ ibono i laa lɛɛ nyiile yɛɛ fɛ nu fɛye-nyoro gɛsɛ gɛsintin mɔ daa. Fɛŋ sa fɛ' penɛ fɛye-nyoro yɛɛ ibono fɛ kpɛ nyɛ fɛ gyɛ Aberaham ɔpaa dɔ asa faa so mɔ, Wurubuaarɛ laa yɛgɛ kyɛɛ fɛye. N' tɔgɛ fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ laa taalɛ yɛgɛ abui adɛ a' bingiri Aberaham ɔpaa dɔ asa. 9Anyamesɛ mɛ dɛ fɛɛ iyii ibono Wurubuaarɛ gi duu mɔ. Oyii kamaasɛ ɔbono ɔŋ kya sɔrɔ abi mɔ, Wurubuaarɛ gi ti puru mɔ-gɛkyɔɔ ɔ laa ŋɛ mɔ too kyu kpaa wɔra ɔgya dɔ.\"\n10Gyɔn gi tɔgɛ sa sakpii mɔ gɛnen mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne a laa wɔra de i' lɛɛ nyiile yɛɛ a kyɛɛgɛ?\" 11Ɔ lɛɛ gɛnɔ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye abono fɛ bo ngbɛ nnyɔ-nnyɔ mɔ, fɛ' kyu gɛko-gɛko sa abono mɛ mɛŋ bo ba‑a gɛkolon mɔ. Ɔbono, mɔ, ɔ bo agyudɔ mɔ, mɔ kee ɔ' sa mɔ-nanbo ɔbono ɔ mɛŋ bo mɔ.\"\n12Lɛnpoo asɔɔbo ako kee mɛ saarɛ sakpii mɔ dɔ. Mɛ kpe Gyɔn asɛ yɛɛ o' gyere ɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere. Pɛi ne ɔ laa gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, nnɛ ne a laa wɔra de i' lɛɛ nyiile yɛɛ a kyɛɛgɛ?\" 13Lɛnpoo asɔɔbo mɔ mɛ taasɛ Gyɔn gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ laa sɔɔ asa lɛnpoo mɔ, fɛŋ sa fɛ' sɔɔ mɔmɔ aterenbi de i' don gɛnɔɔbono i kaaborɛ fɛ' sɔɔ mɔ.\" 14Asogya kee mɛ kpaa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ne aye mɔ de‑e? Nnɛ ne a laa wɔra de i' lɛɛ nyiile yɛɛ a kyɛɛgɛ?\" Mɛ taasɛ Gyɔn gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' mɛŋ kyu fɛye-gisogya ɔlon ɔbono fɛ bo mɔ kyu sɔgɛ aterenbi lii ako asɛ abɛɛ fɛ' ŋaala mɔmɔ yɛɛ nengyene mɛ maŋ sa fɛye aterenbi mɔ, fɛ laa kyu mɔmɔ wɔra nbɛlɛ dɔ. Gikɔ gibono abɛyin kya ka fɛye mɔ, fɛ' yɛgɛ i' gyi fɛye-ginsi.\"\n15Gɛnen aberɛ abono mɔ asa nwɔnsa gi gyan' daa yɛɛ ɔfaanan Gyɔn ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ yɛɛ ɔ laa sun de ɔ' baa mɔlɛgɛ ɔmɔ de mɛ' nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ. 16Lii gɛnen so mɔ, Gyɔn gi tɔgɛ sa ɔmɔ pɛwu yɛɛ, \"Me, n dɛ daa nkyu n kya gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere. Ɔbono ɔ don me mɔ kya ba. Fɛɛ n' ba gɛsɛ de n' kyu mɔ-ayaawolɛ tolɛ mɔ-ayaa dɔ sa mɔ gbaa mɔ, meŋ fo. Gɛnen kaasɛ ɔbono mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu de ɔgya ne ɔ laa kyu gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere. 17Kaasɛ ɔbono gi ti baala de ɔ' baragɛ ilaa dɛnsɛ awɔrabo lii ilaa nyɛnyɛn awɔrabo dɔ. Ɔ laa kyu ilaa dɛnsɛ awɔrabo mɔ kpaa yela mɔ asɛ de ɔ' biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɔ giso gɛkpaa-gɛkpaa. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya fon ɔmɔlɔgɔ mɔ. Mɛ kya kyu ɔmɔlɔgɔ abi mɔ yela gɛten dɛnsɛ de mɛ' kyu afonfontɛɛ mɔ kpaa fuɛ de mɛ' yii amɔ ɔgya. Gɛnen ɔgya ɔbono mɛŋ kya nu giwu'.\" 18Gyɔn gi tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ sa sakpii mɔ, ne ɔ ka mɔmɔ kyu lii ilaa kpɛi-kpɛi gikyɔ so.\n19Gɛnen aberɛ abono mɔ Gyɔn wolaa ɔ kya ka Wura Hɛrodɛ kee kyu lii ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ kya wɔra mɔ pɛwu so. Imɔ iko ne n gyɛ yɛɛ Wura Hɛrodɛ gi sɔgɛ mɔ-tedɛ mɔ-ka Hɛrodiyasɛ kyu dena. Gyɔn mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa Wura Hɛrodɛ yɛɛ ibono ɔ wɔra faa, iŋ boran. Ɔ ka wura mɔ gɛnen mɔ, i loo wura mɔ, 20ne ɔ keda Gyɔn kpaa tii de obu. O tii Gyɔn de obu gɛnen mɔ, i yɛgɛ o kii lɔrɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn bɔla ibono ɔ ti wolaa wɔra mɔ so.\nGyɔn Gi Gyere Yesu Wurubuaarɛ Sagyere\n21Mɛŋ ti keda Gyɔn tii de obu ne asa pɛwu mɛ kya ba mɔ asɛ de o' gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere ɔbon dɔ mɔ, o gyere Yesu kee Wurubuaarɛ sagyere. Ɔ gyere mɔ ta ne Yesu kya dalaa mɔ, Wurubuaarɛ dɔ i bugi. 22Nfono mɔ asa mɛ wu Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi kpelegɛ lii soso fɛɛ bonbuɛ baa gyan' Yesu so, ne Wurubuaarɛ gi tɔngɛ lii soso yɛɛ, \"Fo gyɛ me-bi. Fo-ilaa i bo me-gisen dɔ. Fo kya gyi me-ginsi.\"\nƆpaa Ɔbono Dɔ Asa Mɛ Nyi Yɛɛ Yesu Gi Lii Mɔ\n23Yesu gi gyi fɛɛ nsi oko de saalaa pɛi ne o yii gɛsɛ ɔ naa ɔ naa ɔ kya wɔra gɛsun gɛbono Wurubuaarɛ gi kyu wɔra mɔ-abaa dɔ mɔ. Asa mɛ nyi mɔ mɔ, mɛ nyi mɔ daa yɛɛ Gyosɛfo mɔ-bi.\nGyosɛfo-lɛɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Heeli,\n24Heeli mɔ-sɛ ne n gyɛ Matati,\nMatati mɔ-sɛ ne n gyɛ Lɛfi,\nLɛfi mɔ-sɛ ne n gyɛ Mɛliki,\nMɛliki mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyanayi,\nGyanayi mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyosɛfo ɔko.\n25Gɛnen Gyosɛfo ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Matatiya,\nMatatiya mɔ-sɛ ne n gyɛ Amɔsɛ,\nAmɔsɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Nahum,\nNahum mɔ-sɛ ne n gyɛ Esili,\nEsili mɔ-sɛ ne n gyɛ Nagayi,\n26Nagayi mɔ-sɛ ne n gyɛ Maati,\nMaati mɔ-sɛ ne n gyɛ Matatiya ɔko,\nMatatiya ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Semeyin,\nSemeyin mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyoseki,\nGyoseki mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyoodɛ,\n27Gyoodɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyowanan,\nGyowanan mɔ-sɛ ne n gyɛ Resa,\nResa mɔ-sɛ ne n gyɛ Serubabelɛ,\nSerubabelɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Sɛɛletɛɛ,\nSɛɛletɛɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Neri,\n28Neri mɔ-sɛ ne n gyɛ Mɛliki ɔko.\nMɛliki ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Adi,\nAdi mɔ-sɛ ne n gyɛ Koosam,\nKoosam mɔ-sɛ ne n gyɛ Elimadam,\nElimadam mɔ-sɛ ne n gyɛ Erɛ,\n29Erɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyiisasɛ,\nGyiisasɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Eliyasa,\nEliyasa mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyorim,\nGyorim mɔ-sɛ ne n gyɛ Matati ɔko.\nMatati ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Lɛfi ɔko.\n30Lɛfi ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Simiyon,\nSimiyon mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyuda,\nGyuda mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyosɛfo ɔko kee.\nGyosɛfo ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyonam,\nGyonam mɔ-sɛ ne n gyɛ Eliyakim,\n31Eliyakim mɔ-sɛ ne n gyɛ Mɛliya,\nMɛliya mɔ-sɛ ne n gyɛ Mena,\nMena mɔ-sɛ ne n gyɛ Matata,\nMatata mɔ-sɛ ne n gyɛ Natan,\nNatan mɔ-sɛ ne n gyɛ Deefidi,\n32Deefidi mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyɛsi,\nGyɛsi mɔ-sɛ ne n gyɛ Obɛdɛ,\nObɛdɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Bowasɛ,\nBowasɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Salimon,\nSalimon mɔ-sɛ ne n gyɛ Naason,\n33Naason mɔ-sɛ ne n gyɛ Aminadabɛ,\nAminadabɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Adamin,\nAdamin mɔ-sɛ ne n gyɛ Hɛsuron,\nHɛsuron mɔ-sɛ ne n gyɛ Pɛrɛsɛ,\nPɛrɛsɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyuda ɔko.\n34Gyuda ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyeekɔpo,\nGyeekɔpo mɔ-sɛ ne n gyɛ Ayisiki,\nAyisiki mɔ-sɛ ne n gyɛ Aberaham,\nAberaham mɔ-sɛ ne n gyɛ Tera,\nTera mɔ-sɛ ne n gyɛ Neehɔ,\n35Neehɔ mɔ-sɛ ne n gyɛ Serugi,\nSerugi mɔ-sɛ ne n gyɛ Rewu,\nRewu mɔ-sɛ ne n gyɛ Pelegi,\nPelegi mɔ-sɛ ne n gyɛ Ebɛ,\nEbɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Sila,\n36Sila mɔ-sɛ ne n gyɛ Kayinan,\nKayinan mɔ-sɛ ne n gyɛ Afakisadɛ,\nAfakisadɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Sem,\nSem mɔ-sɛ ne n gyɛ Nowa,\nNowa mɔ-sɛ ne n gyɛ Lamɛki,\n37Lamɛki mɔ-sɛ ne n gyɛ Mɛtusala,\nMɛtusala mɔ-sɛ ne n gyɛ Inɔki,\nInɔki mɔ-sɛ ne n gyɛ Gyaradɛ,\nGyaradɛ mɔ-sɛ ne n gyɛ Mahalali,\nMahalali mɔ-sɛ ne gyɛ Kayinan ɔko.\n38Kayinan ɔbono mɔ-sɛ ne n gyɛ Inosi,\nInosi mɔ-sɛ ne n gyɛ Sɛti,\nSɛti mɔ-sɛ ne n gyɛ Adam.\nAdam berɛ Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ daa kyu ba gɛsinkpan so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/3","date":"2017-08-20T05:49:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105976.13\/warc\/CC-MAIN-20170820053541-20170820073541-00256.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1601,"character_repetition_ratio":0.138,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 5\nAbono Mɛ Ka Gyan Wurubuaarɛ So Mɔ, Mɔmɔ‑rɛ Mɔ Nsana I Lɔrɔ\n1Imɔso Wurubuaarɛ gi nyɛ kyu aye yɛɛ aye-gisen dɔ i boran sa mɔ kyu naa de aye-gikagyan so faa, idɛ kon kyu naa de aye-Wura Yesu Kirisito so mɔ, aye‑rɛ Wurubuaarɛ nsana i lɔrɔ. 2Mɔ ne n bugi ɔkpa sa aye kyu naa de aye-gikagyan so ne Wurubuaarɛ gi san ɔ yelɛ aye-gɛmara faa. I bo aye-asen dɔ ɔkon. A nyi ibono Wurubuaarɛ laa yɛgɛ aye kee a' nyɛ mɔ-nyisigyi ɔbono ɔ bo mɔ. 3Iŋ gyɛ gɛnen wolɛ gbaa. Ba‑a a kya wu ɔlaawusɛ mɔ, i bo daa aye ɔkon. I lii fɛɛ a nyi yɛɛ ɔlaawusɛ ɔbono a kya wu mɔ laa yɛgɛ a laa baa wɔra asa abono mɛ laa nyɛ gisen kpaa lii. 4Ɔbono ɔ kya nyɛ gisen kpaa lii mɔ laa baa wɔra isa ɔbono ɔ bo oduduu dɔ ɔlon ɔ kya kyu wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ. Ɔ bo oduduu dɔ ɔlon ɔ kya kyu wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ mɔ, ɔ kya taalɛ kyu mɔ-gɛwɔnsa gyan' Wurubuaarɛ so ilaa kamaasɛ dɔ. 5Ɔbono mɔ-gɛwɔnsa gɛ gyan' Wurubuaarɛ so gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ maŋ lɛɛ mɔ tanga. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ sa aye mɔ kya yɛgɛ a kya nyɛ bii aye-asen dɔ yɛɛ Wurubuaarɛ kya laarɛ aye-ilaa.\n6Owi ɔbono aye anyamesɛ aŋ kya taalɛ de a' wɔra ilaa dɛnsɛ aye-gibaa so ne aŋ kya kyu Wurubuaarɛ terɛ sɛi mɔ, gɛnen owi ɔbono ne Kirisito gi baa wu' sa aye. 7I bo lon sa nyamesɛ de o' kyule wu' sa mɔ-nanbo nyamesɛ, ba‑a mɔ-nanbo mɔ dabɔlɛ ɔ gyɛ gɛsintin wura. Nengyene o wu yɛɛ mɔ-nanbo ɔbono tansi ɔ gyɛ isa dɛnsɛ mɔ, foŋbii ɔ laa taalɛ da gikan wu' sa mɔ. 8Wurubuaarɛ berɛ, gi lɛɛ mɔ-gɛlaarɛ belɛ gɛbono ɔ bo sa aye anyamesɛ mɔ gɛwi nyiile. I lii fɛɛ owi ɔbono a san a gyɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɔ, gɛnen owi ɔbono ne ɔ yɛgɛ Kirisito gi wu' sa aye.\n9Kirisito gi wu' kyɛɛgɛ mɔ-nkalan fuɛ sa aye ne i yɛgɛ Wurubuaarɛ gi kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran. Imɔso Kirisito gi ti nyɛ kpaa aye gɛnen faa mɔ, i baa i bo ɔlon sa mɔ de ɔ' mɔlɛgɛ aye lii Wurubuaarɛ gisobiidɛ mɔ dɔ? 10Aye abono nkana a gyɛ Wurubuaarɛ akyobo mɔ, mɔ-bi Kirisito lɛwu mɔ ne n taalɛ lɔrɔ aye‑rɛ mɔ nsana. Imɔso nperɛ Kirisito kii ɔ tɛ ɔ bo Wurubuaarɛ asɛ faa mɔ, gɛnɔɔbono ɔ laa mɔlɛgɛ aye lii Wurubuaarɛ gisobiidɛ mɔ dɔ mɔ ne nan baa wɔra mɔ ɔlon? 11I mɛŋ gyɛ gɛnen wolɛ gbaa. Nperɛ kee ɔkon belɛ ɔko bo aye‑rɛ Wurubuaarɛ nsana. Aye-Wura Yesu Kirisito ne n yɛgɛ ne aye‑rɛ Wurubuaarɛ nsana i nyɛ lɔrɔ ne a nyɛ gɛnen ɔkon ɔbono faa.\nAdam Gi Nyida Aye‑rɛ Wurubuaarɛ Nsana Ne Kirisito Gi Lɔrɔ Aye\n12Kyu naa de nyamesɛ kolon so ne ilaa nyɛnyɛn giwɔra i ba gɛsinkpan so. Gɛnen nyamesɛ ɔbono gi nyɛ imɔ so lɛwu. Mɔ-ilaa nyɛnyɛn mɔ ne n yɛgɛ ne lɛwu gi san ɔ dɛ sa aye anyamesɛ pɛwu faa. I lii fɛɛ nyamesɛ kamaasɛ san ɔ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn. 13I gyɛ gɛsintin yɛɛ anyamesɛ mɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn pɛi ne Wurubuaarɛ gi lɔɔ yela nbara sa mɔmɔ. Owi ɔbono ɔŋ ti taa yela nbara sa mɔmɔ mɔ, ɔ mɛŋ kalɛ ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra aberɛ abono dɔ mɔ wɔra ilaa dɔ. 14Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, kpɛ kyu lii nyamesɛ gyangbarasɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Adam mɔ baa fo aberɛ abono Mosisi gi ŋmarasɛ nbara mɔ yela mɔ, lɛwu gi nyɛ ɔlon anyamesɛ pɛwu so. Abono mɛ mɛŋ wɔra Adam-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono ɔnan ɔ wɔra Wurubuaarɛ mɔ, mɔmɔ kee, lɛwu gi dabɔlɛ nyɛ ɔlon mɔmɔ so. A' kyu Adam mɔ‑rɛ Kirisito ɔbono ɔ ba Adam gɛmara mɔ ilaa wɔrasɛ kɛserɛ de abara de a' kerɛ.\n15Ilaa ibono Yesu Kirisito gi wɔra sa asa lii mɔ-gisen dɔ mɔ de ilaa nyɛnyɛn ibono Adam gi wɔra mɔ i kɔrɔ de abara. Kirisito gi tansi wɔra ilaa don Adam. I lii fɛɛ kyu naa de Adam ilaa nyɛnyɛn mɔ so mɔ, asa sakyɔ mɛ nyɛ lɛwu. Kyu naa de Yesu Kirisito-lɛɛ gitolon gɛbono ɔ bo ne o kyu mɔ-nyoro kyɛɛ asa so mɔ, asa sakyɔ mɛ nyɛ Wurubuaarɛ kya sa ɔmɔ so gɛwɔnsa dɛnsɛ. 16Adam ilaa nyɛnyɛn mɔ i mɛŋ dɛ fɛɛ Yesu ilaa dɛnsɛ ibono ɔ wɔra mɔ. Ilaa nyɛnyɛn kolon ibono Adam gi wɔra mɔ i yɛgɛ Wurubuaarɛ gi gyi mɔ-nbɛlɛ bun anyamesɛ gipuɛɛ. Yesu gidɛnsɛ gibono ɔ wɔra mɔ berɛ, i yɛgɛ Wurubuaarɛ gi kyu anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn gikyɔ kyɛɛ mɔmɔ ne o kyu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran sa mɔ. 17Nyamesɛ kolon ilaa nyɛnyɛn so ne lɛwu gi nyɛ nyɛ ɔlon anyamesɛ so faa. Ne Yesu Kirisito, nyamesɛ kolon kee so ne anyamesɛ mɛ nyɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran ne mɛ nyɛ mɔ asɛ gɛkyena ɔnan. Imɔso Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛbono a nyɛ lii Yesu so mɔ gi tansi don lɛwu ɔlon ɔbono nkana ɔ bo aye so mɔ.\n18Imɔso fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ kolon gi wɔra ilaa nyɛnyɛn gikolon ne i bun anyamesɛ pɛwu gipuɛɛ faa, gɛnen kee ne nyamesɛ kolon gi gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ gikolon ne i bugi ɔkpa sa anyamesɛ pɛwu de mɛ' nyɛ Wurubuaarɛ o' kyu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran de mɛ' nyɛ kyena mɔ asɛ. 19Fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ kolon mɛŋ nu Wurubuaarɛ gɛdɛ ne i yɛgɛ anyamesɛ sakyɔ mɛ bingiri ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɔ, gɛnen kee ne nyamesɛ kolon gi nu Wurubuaarɛ gɛdɛ ne i yɛgɛ Wurubuaarɛ gi kyu anyamesɛ sakyɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran sa mɔ ne.\n20Wurubuaarɛ gi yela nbara sa anyamesɛ de mɛ' nyɛ wu yɛɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra i tansi i kyɔ. To! Owi ɔbono anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra i kya nyaakyɔ mɔ, Wurubuaarɛ gitolon gibono ɔ kya kyu lɔrɔ mɔ‑rɛ asa nsana mɔ kee gi tansi gi kya nyaakyɔ gi kya don mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn mɔ. 21Fɛɛ gɛnɔɔbono ilaa nyɛnyɛn giwɔra i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ gɛkyena dɔ kaaborɛ mɛ' nyɛ lɛwu mɔ, gɛnen kee ne Wurubuaarɛ laa yɛgɛ mɔ-gitolon gibono ɔ kya kyu lɔrɔ mɔ‑rɛ asa nsana mɔ gi laa nyɛ ɔlon anyamesɛ gɛkyena dɔ kaaborɛ mɛ' nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran kyu naa de aye-Wura Yesu Kirisito so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rom\/5","date":"2017-08-17T02:04:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102819.58\/warc\/CC-MAIN-20170817013033-20170817033033-00061.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1050,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 7\nYesu Mɔ-Tedɛana Mɛŋ Kya Sɔɔ Mɔ Gyi\n1Imɔ gɛmara mɔ, Yesu gi san naa-naa daa de Galeli isowolɛ so. Ɔ mɛŋ baa kyule kpe Gyudiya isowolɛ so. I kya nyiile yɛɛ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ kya laarɛ mɔ-imɔɔten.\n2Mɔmɔ-gɛkɛ belɛ gɛko gɛ kya fuude. Gɛnen gɛkɛ belɛ gɛbono gigyi dɔ mɔ, mɛ kya lii kpaa da ipanpan kyena imɔ dɔ. 3Gɛnen so mɔ, Yesu mɔ-tedɛana mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Koso lii gɛrɛ de fo' kpe aye-isowolɛ gɛmu Gyudiya gɛsinkpan so de fo-akasɛbo mɛ' nyɛ wu ilaa gbaa'gbaa ibono fo kya wɔra mɔ de mɔmɔ-ansi. 4Nengyene ɔko kya laarɛ de asa mɛ' bii mɔ so mɔ, ɔ mɛŋ kya wɔra mɔ-ilaa kyu ŋara. Nengyene fo kya taalɛ wɔra gɛnen ilaa idɛ mɔ, tɛsɛ lɛɛ fo-nyoro gɛwi nyiile asa tentegelen.\" 5Yesu mɔ-tedɛana mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, i kya nyiile yɛɛ mɔmɔ gbaa mɛ mɛŋ kya sɔɔ Yesu gyi yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sun mɔ. 6Mɛ tɔgɛ sa Yesu gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-owi mɔ mɛŋ ti fo. Fɛye berɛ, owi kamaasɛ dɔ mɔ, fɛye-owi gi fo sa fɛye. 7Asa abono gɛsinkpan so ilaa ne n bo mɔmɔ-ansi so mɔ mɛ maŋ taalɛ kyo fɛye. Me berɛ mɛ kya kyo me. I kya nyiile yɛɛ n kya tɔgɛ mɔmɔ gɛsintin yɛɛ mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ mɔ iŋ boran. 8Fɛ' koso kpe gɛkɛ belɛ mɔ gigyi. Me berɛ, maŋ kpe. Me-owi ɔbono nan kyu lɛɛ me-nyoro gɛwi sa asa mɔ mɛŋ ti fo.\" 9Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-tedɛana mɔ gɛnen mɔ, o sii kyena Galeli. Mɔ-tedɛana mɔ, mɔ, mɛ kyon.\nAbelɛnsɛ Mɔ Mɛ Laarɛ Yesu Gɛkɛ Belɛ Ogyiten Mɔ Kpon\n10Yesu mɔ-tedɛana mɔ mɛ kyon gɛnen mɔ, imɔ gɛmara mɔ ne Yesu mɔ kee gi koso kpe nno. Ɔ mɛŋ kyule naa kpe tentegelen de o' kyu mɔ-nyoro saarɛ asa dɔ. 11Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ kya laarɛ mɔ gɛkɛ belɛ ogyiten mɔ mɛ kya kpon. Mɛ san mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"Ɔ bo fonɛ daa?\" 12Sakpii mɔ dɔ asa kee mɛ kya gyi nsingyi adɛɛdɛɛ dɔ kyu lii mɔ so gikyɔ. Ako mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔ gyɛ nyamesɛ dɛnsɛ.\" Mɔmɔ ako mɔ yɛɛ, \"Kuaa. Ɔ kya penɛ asa daa de mɛ' fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa.\" 13Ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ tɔgɛ imɔ so ilaa tentegelen. I kya nyiile yɛɛ mɛ selɛ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ I Lii Wurubuaarɛ Asɛ\n14Mɛ gyi Ipanpan Dɔ Gikyena gɛsi mɔ baa fo nsansana mɔ, idɛ kon mɔ, Yesu gi koso kpe Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so kpe ɔ kya nyiile asa ilaa. 15Yesu ilaa nyiilesɛ mɔ i dɛ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gɛnɔ. Mɛ san mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"Nnɛ so ne mɔ ɔbono ɔ mɛŋ kpe imɔ-ɔwolɛ mɔ ne n kii o nyi ilaa mɔ gɛnen?\" 16Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-ilaa nyiilesɛ i mɛŋ lii me gbaa-gbaa asɛ. I lii daa ɔbono o sun me mɔ asɛ. 17Fo nyamesɛ kamaasɛ ɔbono fo kya laarɛ fo' wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ mɔ, fo ne n gyɛ ɔbono fo laa bii yɛɛ me-ilaa nyiilesɛ idɛ i lii daa Wurubuaarɛ asɛ, abɛɛ me gbaa-gbaa gibaa so ne n' kya kyu nyiile ilaa gɛnen. 18Ɔbono ɔ kya nyiile asa ilaa mɔ-gibaa so mɔ kya laarɛ daa nyisigyi ɔ kya sa mɔ-nyoro. Ne ɔbono, mɔ, ɔ kya laarɛ fɛɛ ɔbono o sun mɔ mɔ ne ɔ' nyɛ nyisigyi mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono ne n bo gɛsintin. Ɔŋ kya penɛ asa. 19Iŋ gyɛ Mosisi ne n kyu Wurubuaarɛ nbara sa fɛye? Ne i wonɛ so ne fɛye dɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ kya gyi nmɔ so ne fɛ kii fɛ kya laarɛ me-imɔɔten daa?\" 20Yesu gi taasɛ asa mɔ gɛnen mɔ, mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ilaa nyɛnyɛn oduduu tɛ fo so. Anɛ ne n kya laarɛ ɔ' mɔɔ fo?\"\n21Nfono mɔ, Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ilaa kolon ne nɛ wɔra gɛkɛ kyoolasɛ ne i dɛ fɛye gɛnɔ faa. 22Iŋ gyɛ Mosisi gi yela awɔrɛ giten nbara sa fɛye? I mɛŋ lii Mosisi gbaa-gbaa asɛ berɛ. Gɛnen nbara nbono gi lii daa aye-naanaana agyangbarabo mɔ asɛ. Fɛ korogɛ gɛbii nyensɛɛ ne gɛkɛ gɛbono mɛ laa kyu ten gɛmɔ-giwɔrɛ mɔ i baa yii de gɛkɛ kyoolasɛ mɔ, fɛ mɛŋ kya tɔgɛ yɛɛ i gyɛ gɛkɛ kyoolasɛ so mɔ fɛ' kosorɛ yela gɛkɛ pobɔrɔ. 23Ibono i ti i gyɛ nbara so mɔ fɛ kya dabɔlɛ ten awɔrɛ nkɛ kyoolasɛ gɛnɔɔbono i laa wɔra ne fɛ maŋ tɔrɔ Mosisi nbara mɔ. Menɛ n wɔra ne fɛ kyu ginyadon me so yɛɛ nɛ kyɛ nyamesɛ gɛkɛ kyoolasɛ? 24Fɛŋ sa fɛ' kerɛ asa ansi so tɔgɛ yɛɛ mɔmɔ-ilaa iŋ boran. Fɛ' kyu gɛsintin bun asa gipuɛɛ de fɛ' sa aso.\"\nYesu Ne N Gyɛ Ɔbono Wurubuaarɛ Yɛɛ Ɔ Laa Sun Mɔ Abɛɛ?\n25Yesu kya tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyɛrusalem ɔsowolɛ mɔ so nten abi abono mɛ bo nfono mɔ, mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ gɛnen ɔnyen baarɛ ne mɛ kya laarɛ de mɛ' mɔɔ mɔ? 26Kerɛ, mɔ ne n yelɛ tentegelen sansana ɔ kya tɔngɛ ne ɔko mɛŋ kya tɔgɛ mɔ sɛi mɔ. Abɛɛ idɛ kon, abelɛnsɛ mɔ mɛ bii yɛɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun de ɔ' baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ daa? 27Ɔdɛ berɛ a nyi ɔsowolɛ ɔbono so ɔ lii mɔ. Ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔ' baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ, nkana a nyi yɛɛ ɔko‑rɛ ɔko maŋ bii nfono ɔ laa lii mɔ.\"\n28Akyɔɔlɛ mɔ so mɔ, Yesu san ɔ kya nyiile ilaa Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so gɛnen mɔ, ɔ taasɛ ɔmɔ ken-ken yɛɛ, \"Fɛ nyi me? Fɛ nyi nfono nɛ lii mɔ? I mɛŋ gyɛ me-gibaa so ne nɛ ba. Ɔbono o sun me mɔ bo no gɛsintin. Fɛye berɛ, fɛ mɛŋ nyi mɔ. 29Me berɛ, n nyi mɔ. Mɔ asɛ ne nɛ lii ne mɔ ne n sun me.\" 30Yesu gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, nfono mɔ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ san mɛ kya laarɛ ɔkpa de mɛ' nyɛ keda mɔ. Imɔ gɛnen mɔ, ɔko‑rɛ ɔko gibaa gi mɛŋ yii mɔ. I kya nyiile yɛɛ mɔ-owi ɔbono Wurubuaarɛ gi yela mɔ mɛŋ ti taa fo. 31Sakpii mɔ dɔ asa sakyɔ berɛ, mɛ sɔɔ Yesu gyi ne mɛ san mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"Ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔ' baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ laa ba mɔ, ɔbono laa taalɛ baa wɔra ilaa lɛɛnyiilesɛ de i' don ibono ɔnyen baarɛ gi wɔra faa?\"\nMɛ Keda Yesu\n32Farasii awura mɔ mɛ kya nu ibono sakpii mɔ mɛ kya gyi nsingyi kyu lii Yesu so gɛnen mɔ, mɔmɔ‑rɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɛ sun Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ adiibo ako yɛɛ mɛ' kpaa keda Yesu ba. 33Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Nan kii kyena fɛye asɛ daa ŋmaraa faa bɔla de n' kii kpe ɔbono o sun me mɔ asɛ. 34Gɛnen owi ɔbono mɔ, fɛ laa laarɛ me, fɛ maŋ kii nyɛ me wu. Nfono nan kpaa kyena mɔ fɛye berɛ, fɛ maŋ taalɛ ba nno.\" 35Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ san mɛ kya tɔgɛ ma‑a sa abara yɛɛ, \"Ndo, fɛ' nu mɔ-ilaa tɔgɛsɛ! Fonɛ ne ɔnyen baarɛ kya laarɛ o' kpe daa ne ɔ kya tɔgɛ yɛɛ a laa laarɛ mɔ-gɛten, a maŋ wu mɔ faa? Abɛɛ ɔ laa selɛ kpaa kyena aye-adɛ abono mɛ tɛ saarɛ Geriiki awura dɔ mɔ de o' nyiile Geriiki awura mɔ ilaa daa? 36Ibono ɔ tɔgɛ yɛɛ a laa laarɛ mɔ-gɛten kpon, a maŋ wu mɔ, ne nfono ɔ laa kpe mɔ, a maŋ taalɛ kpe nno mɔ, menɛ ne ɔ darɛ gɛnen?\"\n37Gɛkɛ gɛbono gɛ tiikara mɔmɔ-gɛkɛ belɛ gigyi dɔ mɔ ne n gyɛ gɛkɛ gbaa' sa mɔmɔ. Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ, Yesu gi koso yelɛ ne ɔ tɔgɛ ken-ken yɛɛ, \"Nengyene bolefɔ dɛ ɔko mɔ, kaasɛ ɔ' ba me asɛ de ɔ' baa nun nkyu. 38Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n'Ɔbon laa kyon lii mɔ-gisen dɔ.\nGɛnen ɔbon ɔbono maŋ ŋaa gɛkaako.' \"\n39Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ laa kyu mɔ-Oduduu mɔ sa asa abono mɛ laa kyu ɔmɔ-nyoro too Yesu so mɔ. Aberɛ abono Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ ti taa kyu mɔ-Oduduu mɔ sa ɔmɔ. I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ ti lɛɛ Yesu nyisigyi gɛwi nyiile asa.\nAkyɔɔlɛ A Tɔrɔ Asa Mɔ So\n40Asa mɔ mɛ nu ilaa ibono Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɔmɔ ako yɛɛ, \"Gɛsintin mɔ, ɔnyen baarɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔbono a nyi yɛɛ ɔ laa ba mɔ.\" 41Mɔmɔ ako, mɔ, yɛɛ, \"Mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔ' baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ.\" Ne mɔmɔ ako mɔ yɛɛ, \"Ɔ maŋ taalɛ wɔra isa ɔbono Wurubuaarɛ laa sun mɔ. Gɛnen kaasɛ ɔbono maŋ lii Galeli gɛsinkpan so. 42Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ, i tɔgɛ yɛɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun gɛnen mɔ laa wɔra daa Deefidi mɔ-naanaana dɔ de ɔ' lii Bɛtelɛhɛm, Deefidi gɛwi.\" 43Mɔmɔ-nnɔ giŋ wɔra gikolon kyu lii Yesu so. 44Mɔmɔ ako mɛ laarɛ fɛɛ mɛ' keda mɔ kpaa tii. Mɔmɔ ɔko‑rɛ ɔko gibaa gi mɛŋ kii nyɛ yii mɔ.\nGyuda Awura Abelɛnsɛ Mɔ Mɛ Mɛŋ Sɔɔ Yesu Gyi\n45Nfono mɔ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ adiibo mɔ mɛ kii kpe Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Farasii awura mɔ asɛ. Ne abelɛnsɛ mɔ mɛ taasɛ adiibo mɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ mɛŋ bara mɔ?\" 46Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nyamesɛ ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ tɔngɛ lɛɛ ɔnyen baarɛ.\" 47Nfono mɔ Farasii awura mɔ mɛ taasɛ adiibo mɔ yɛɛ, \"Imɔso ɔ kpaa nyɛ fɛye kee penɛ? 48Abelɛnsɛ mɔ ako abɛɛ aye Farasii awura mɔ dɔ ako kee mɛ sɔɔ mɔ gyi do‑o? 49Gɛnen asa abono mɛ sɔɔ mɔ gyi mɔ berɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ nbara nbono Mosisi gi yela mɔ. Imɔso mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ abaa anyɔ.\" 50Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔbelɛnsɛ ɔko bo mɔmɔ Farasii awura mɔ dɔ mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Nikodemusi. (Gɛnen Nikodemusi baarɛ ne n gyɛ ɔnyen ɔbono ɔ naa kyena kpaa wu Yesu gɛnyɛ gɛko mɔ.) Nikodemusi gi taasɛ mɔ-nanboana abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, 51\"Aye-nbara gi kya bun nyamesɛ gipuɛɛ owi ɔbono ɔŋ ti taa buu mɔ-gɛnɔ dɔ ilaa de a' nu de a' bii ilaa ibono ɔ wɔra mɔ?\" 52Mɛ kisee taasɛ mɔ daa yɛɛ, \"Fo kee fo lii Galeli daa do‑o? Lɔrɔ kpaa kerɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ dandan. Fo laa wu de fo' bii yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ lii Galeli gɛsinkpan so.\"\n[ 53Mɛ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, mɔmɔ ɔkamaasɛ gi yaasɛ kyon mɔ-gɛten dɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/7","date":"2017-08-21T17:50:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109470.15\/warc\/CC-MAIN-20170821172333-20170821192333-00588.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1763,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.513,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 2\nWurubuaarɛ Gi Yɛgɛ Mɔ-Oduduu Mɔ Gi Suudɛ Yesu Asonbo Mɔ\n1Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, Gyuda awura mɛ kya gyi mɔmɔ-agyudɔ ako akɛbiberɛ gɛsi. Mɛ kya terɛ gɛnen gɛsi mɔ yɛɛ Pɛntekosi. Gɛnen gɛsi gɛbono dɔ mɔ, Yesu asonbo pɛwu mɛ kpaa gyan' gɛten kolon. 2Mɛ bo nno mɔ, mɛ nu ɔlanba ɔko gi tɔrɔ! Ɔlanba mɔ gi lii Wurubuaarɛ dɔ fɛɛ afuu belɛ ako ne n kya da a kya ba, ne ɔlanba mɔ gi kpaa bɔla gɛten gɛbono dɔ mɛ gyan' mɔ pɛwu. 3Mɛ baa kerɛ mɔ, ilaa iko ne n baa yɛ gyan'gyan mɔmɔ ɔkamaasɛ so fɛɛ ɔgya ɔbono ɔ kya dɛ mɔ. 4Nfono mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de Yesu asonbo mɔ, mɛ san ma‑a bugi nnɔ ma‑a tɔngɛ ndɛ kpɛi-kpɛi nbono mɛŋ wolaa ma‑a tɔgɛ mɔ. Mɛ kya tɔgɛ gɛnɔɔbono ɔkara Oduduu mɔ gi sa ɔmɔ yɛɛ mɛ' tɔgɛ mɔ.\n5Gɛnen owi ɔbono mɔ, asa mɛ nyaakyɔ Gyɛrusalem ɔsowolɛ mɔ so. I lii fɛɛ mɔmɔ-nanboana Gyuda awura abono mɛ selɛ Wurubuaarɛ mɔ ako kee mɛ ba bɔla mɔmɔ so mɛ kya son Wurubuaarɛ. Mɛ lii nten kpɛi-kpɛi mɛ kya tɔgɛ ndɛ nbono asa mɛ kya tɔgɛ gɛsinkpan pɛwu so mɔ.\n6Ɔlanba ɔbono ɔ wɔra gɛten mɔ dɔ so mɔ, sakpii belɛ gi kpaa gyan' nno. Yesu asonbo mɔ mɛ kya tɔngɛ mɔ, i wɔra sakpii mɔ giyan. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ ɔkamaasɛ kya nu mɔmɔ-ilaa tɔngɛsɛ de mɔmɔ gbaa-gbaa ndɛ dɔ. 7I dɛ mɔmɔ-gɛnɔ, mɛŋ baa mɛ nyi gibono dɔ mɛ dɛ mɔ. Mɛ san mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"Gɛnen anyen abono mɛ kya tɔngɛ faa mɔmɔ pɛwu mɛ mɛŋ gyɛ Galeli awura daa? 8Ne i wonɛ so ne mɛ kya taalɛ mɛ kya tɔngɛ de aye ɔkamaasɛ ndɛ gɛnen? 9A lii isowolɛ kpɛi-kpɛi so. Kerɛ, aye dɔ ako mɛ gyɛ Paatiya awura. Ako mɔ mɛ gyɛ Miidi awura. Elamiti awura mɛ bo aye dɔ. Ako mɔ mɛ tɛ Mɛsopotemiya. Ako mɛ gyɛ Gyudiya awura, Kapadosiya awura, Pontusɛ awura, Esiya awura, 10Firigyiya awura, Panfiliya awura, Igyipiti awura, ne ako mɛ lii Libiya gibaafon gibono gi sindi Siirin ɔsowolɛ so mɔ. Aye dɔ ako mɛ gyɛ asafo kpan‑n abono mɛ lii Rom ɔsowolɛ so. Gɛnen asafo adɛ ako mɛ gyɛ Gyuda awura gbaa-gbaa ne ako mɛ loo daa Gyuda awura ɔson mɔ dɔ. 11Aye ako mɛ gyɛ Keriiti awura ne ako mɛ gyɛ Arabiya awura. Aye gɛnen asa adɛ ɔkamaasɛ kya nu ilaa belɛ-belɛ ibono Wurubuaarɛ gi wɔra ne mɛ kya tɔgɛ imɔ so ilaa faa aye-ndɛ dɔ.\"\n12Sakpii mɔ ɔkamaasɛ kya nu ilaa ibono mɛ kya tɔgɛ mɔ gɛsɛ de mɔmɔ-ndɛ dɔ mɔ, i dɛ mɔmɔ pɛwu gɛnɔ ne i wɔra mɔmɔ giyan. Mɛ san mɛ kya taasɛ abara daa yɛɛ, \"Menɛ ilaa ne a laa wu gɛsinkpan so faa?\" 13Sakpii mɔ dɔ asa ako berɛ mɛ kya ŋmasɛ Yesu asonbo mɔ yɛɛ, \"Ŋmaawo, mɛ mɛŋ boo daa?\"\nPiita Gi Lɛɛ Gɛsɛ Sa Sakpii Mɔ\n14Ibono mɛ kya ŋmasɛ Yesu asonbo mɔ gɛnen mɔ, Piita mɔ‑rɛ mɔ-nanboana Yesu isɔɔ gudu ɔko mɔ mɛ koso yelɛ, ne Piita gi bugi gɛnɔ tɔgɛ ken-ken sa sakpii mɔ yɛɛ, \"Me-nanboana Gyudiya awura de fɛye asa abono pɛwu fɛ tɛ Gyɛrusalem gɛrɛ mɔ, fɛ' yela giso de fɛ' nu dɔɔdan. 15Aye gɛnen anyen abono fɛ kya wu aye faa, a mɛŋ kya boo fɛɛ gɛnɔɔbono fɛye-nwɔnsa gɛ kya nyiile fɛye mɔ. I san i gyɛ nyɛnyɛngɛ gikyɔ de giboo. Nperɛ ibono a yelɛ faa, i laa wɔra daa fɛɛ iwi sango.\n16\"To, ilaa ibono i ba aye so faa mɔ ilaa ne mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ. Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyowelɛ mɔ ne n ŋmarasɛ imɔ yela. Ɔ ŋmarasɛ yɛɛ,\n17'Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ,\n\"Gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ laalaalogɛ mɔ dɔ mɔ,\ni laa ba yɛɛ me Wurubuaarɛ nan kyɛɛgɛ me-Oduduu bun anyamesɛ so.\nGɛnen asa abono, anyen de akyii\nmɛ laa tɔngɛ me Wurubuaarɛ ilaa sa asa.\nAbelɛnsɛ de adega mɛ laa wu me-ilaa fɛɛ ideri yɛgɛ mɛ kerɛ,\nne mɛ laa kuu me ilaa wɔrasɛ so ideri kee.\n18Abono mɛ gyɛ me-adɛ mɔ,\nnan kyɛɛgɛ me-Oduduu bun mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-anyen de akyii so\ngɛnen nkɛ nbono dɔ\nde mɛ' tɔngɛ me Wurubuaarɛ ilaa sa asa.\n19Nan lɛɛ ilaa nyiile asa Wurubuaarɛ awolɛ dɔ\nfɛɛ nkalan, ɔgya, de igyɛsii.\nNan wɔra adɛgɛnɔ ilaa gɛsinkpan so.\n20Pɛi de me Wura Wurubuaarɛ nyisigyi gɛkɛ gbaa' mɔ\ngɛ lɔɔ baa fo mɔ,\nowi laa kisee bingiri obibiri de bosɛ mɔ ɔ' pɛɛrɛ fɛɛ nkalan.\n21I laa ba yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono ɔ saawo terɛ Wura Wurubuaarɛ mɔ,\nɔ laa mɔlɛgɛ mɔ.\" '\n22\"Me-nanboana Isirale awura, fɛ' nu ilaa idɛ. Wurubuaarɛ gi nyiile fɛye yɛɛ Yesu, Nasarɛtɛnyen mɔ, ne n gyɛ ɔbono mɔ Wurubuaarɛ gi sun mɔ. Ilaa ibono Wurubuaarɛ gi wɔra fɛye-ansi so ne i lɛɛ nyiile gɛnen mɔ ne n gyɛ nsun boduduusɛ kpɛi-kpɛi nbono Yesu gi wɔra aberɛ abono ɔ bo gɛsinkpan so mɔ. Ɔ wɔra ilaa gbaa'gbaa ibono nkana nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra mɔ-gibaa so mɔ, de ilaa ibono i lɛɛ Wurubuaarɛ nyisigyi nyiile asa mɔ. Fɛye gbaa-gbaa fɛ nyi imɔ so. 23Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yela ne ɔ wolaa o nyi yɛɛ anyamesɛ mɛ laa nyɛ Yesu baarɛ mɔɔ. Imɔso ne i ba yɛɛ fɛ yɛgɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɛ da mɔ aŋanbi oyii so, ne o wu'. 24Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, Wurubuaarɛ gi kii kyingi mɔ. Ɔ lɛɛ mɔ lii lɛwu anyanyan dɔ. I kya nyiile yɛɛ iŋ bo no yɛɛ ɔ laa wu' sii isɛ dɔ.\n25\"Aye-naana Deefidi gi wolaa wu Yesu gisen dɔ ilaa, ne ɔ ŋmarasɛ imɔ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ,\n'Owi kamaasɛ dɔ mɔ n kya wu me-Wura Wurubuaarɛ sindi me. Imɔso i maŋ ŋmaa me-gisen.\n26Imɔso i bo me-gisen dɔ ɔkon. N kya lɛɛ mɔ-ginyen.\nNe me-ansi a gyan yɛɛ sɛi maŋ taasɛ me-nyoro gibi so.\n27I kya nyiile yɛɛ fo Wurubuaarɛ, fo maŋ yɛgɛ me-oduduu mɔ\nɔ' kpaa sii ibuni dɔ.\nNɛ kyu me-nyoro fuɛ sa fo. Fo maŋ yɛgɛ me n' gyɔ sii isɛ dɔ.\n28Fo ne n nyiile me ikpa ibono so nyamesɛ laa naa\nde ɔ' nyɛ ɔkyenaten dɛnsɛ fo asɛ.\nN bo fo asɛ mɔ, i laa tansi wɔra me ɔkon gikyɔ.' \"\n29Ne Piita gi lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Me-nanboana, nan tɔgɛ tigi fɛye yɛɛ aye-naana Deefidi ɔbono ɔ tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ gi wu' ne mɛ pule mɔ. Mɔ-gɛkyan gɛ dɛ aye asɛ gɛrɛ kyu baa lii de ndɛ. 30Ɔ wɔra daa Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo. Wurubuaarɛ gi ka sa mɔ yɛɛ ɔ' kerɛ fɛɛ mɔ Wurubuaarɛ gbaa-gbaa, ɔ laa kyu mɔ Deefidi mɔ-naanaana dɔ ɔko kyu yii gɛwura mɔ Deefidi giyaa dɔ gɛkaako mɔ-lɛwu gɛmara. 31Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile mɔ gɛnen mɔ, ɔ bii yɛɛ gɛnen mɔ-ɔnaanabi ɔbono ne nan gyi gɛwura Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. Ne o wu yɛɛ Wurubuaarɛ laa kyingi mɔ lii ibuni dɔ. Gɛnen so mɔ, ɔ tɔgɛ imɔ so ilaa yela yɛɛ, 'Wurubuaarɛ maŋ yɛgɛ mɔ de o' wu' sii asa abono mɛ wu' mɔ dɔ, ne mɔ-nyoro inun i maŋ nyɛ gyɔ gɛkyan dɔ kpa‑a.' 32Gɛsintin mɔ, Yesu baarɛ gi wu' mɔ, Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ. Aye adɛ pɛwu a wu imɔ de ansi.\n33\"Wurubuaarɛ gi diirɛ mɔ kpe mɔ asɛ, kyu mɔ yela mɔ-gyisɛ gibaa so, ne o kyu mɔ-Wurubuaarɛ Oduduu mɔ sa mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wolaa ka yela sa mɔ mɔ. Imɔso ilaa ibono fɛ kya wu de ansi ne fɛ kya nu de aso faa, Yesu ne n kyu imɔ kyu kyɛɛgɛ bun aye so. 34Aye-naana Deefidi berɛ, i mɛŋ diirɛ mɔ kpe Wurubuaarɛ dɔ. Deefidi gbaa-gbaa gi wu tɔgɛ yɛɛ,\n'Wura Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa me-Wura yɛɛ,\n\"Baa kyena me-gyisɛ gibaa so de me‑rɛ fo a' gyi gɛwura\n35de n' yɛgɛ fo' kyise fo-akyobo de fo-ayaa.\" '\n36\"Imɔso me-nanboana Isirale awura pɛwu, fɛ' bii yɛɛ iŋ bo akyɔɔlɛ yɛɛ Yesu ne n gyɛ Wura. Mɔ ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ yɛɛ o' gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. Ne mɔ mɔ ne fɛ yɛgɛ mɛ da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ mɔ.\"\nAsa Sakyɔ Mɛ Sɔɔ Gyi Ne Mɛ Gyere Ɔmɔ Wurubuaarɛ Sagyere\n37Asa mɛ nu ilaa ibono Piita gi tɔgɛ faa mɔ, i selɛ mɔmɔ-nyoro nyer‑r. Nfono ne mɛ taasɛ Piita de mɔ-nanboana Yesu isɔɔ sɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Ansaana, nnɛ ne a laa wɔra ne?\"\n38Asa mɔ mɛ taasɛ gɛnen mɔ, Piita gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye ɔkamaasɛ o' nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ ɔ gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo de fɛ' kyɛɛgɛ de mɛ' gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere Yesu Kirisito ginyen dɔ de Wurubuaarɛ o' kyu fɛye-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ fɛye. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu mɔ-Oduduu mɔ kyɛɛ fɛye. 39I kya nyiile yɛɛ ilaa ibono aye-Wura Wurubuaarɛ yɛɛ ɔ laa kyu kyɛɛ asa mɔ, fɛye ne ɔ darɛ yɛɛ ɔ laa kyɛɛ mɔ. Ɔ ka yela sa fɛye‑rɛ fɛye-biana de fɛye-naanaana de asa abono mɛ bo gɛta-gɛta mɔ pɛwu. Ɔ ka yela sa daa nyamesɛ kamaasɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa tɔgɛ mɔ yɛɛ o' kyu mɔ-nyoro kyu sa mɔ Wurubuaarɛ mɔ.\" 40Piita gi tɔgɛ ilaa sakyɔ sa asa mɔ gɛnsipɛɛrɛ so. Ɔ tɔgɛ wɔra mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' mɔlɛgɛ fɛye-nyoro lii abono mɛ mɛŋ bo gɛsintin mɔ dɔ de fɛŋ sa fɛ' loo mɔmɔ-gisobiidɛ mɔ dɔ.\" 41Piita gi tɔngɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, asa sakyɔ mɛ nu gɛsɛ, ne mɛ gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere. Asa abono mɛ baa bɔla Yesu asonbo so gɛnen gɛkɛ gɛbono wolɛ mɔ mɛ laa wɔra fɛɛ asa nwɛ oko de saalaa.\nYesu Asonbo Mɔ Gikyenabi\n42Yesu asonbo mɔ mɛ kpɛ mɛ kya kasɛ Yesu isɔɔ mɔ ilaa nyiilesɛ mɔ, ne mɛ kpɛ mɛ bo abara dɔ. Mɛ kya kpaa gyan' dabɔlɛ, mɛ kya gyi agyudɔ abono a kya nyiile yɛɛ mɛ gyɛ nyamesɛ kolon mɔ, ne mɛ kya dabɔlɛ dalaa. 43Yesu isɔɔ mɔ mɛ kya wɔra ilaa gbaa'gbaa ibono nkana nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra mɔ-gibaa so mɔ ne i kya lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon mɔ nyiile. Imɔso i yɛgɛ gifuu gi keda ɔkamaasɛ. 44Asa abono pɛwu mɛ kyu ɔmɔ-nyoro too Yesu so mɔ mɛ kyena fɛɛ nyamesɛ kolon. Ɔkamaasɛ ilaa i gyɛ mɔ-nanbo ilaa. 45I bo no i bo no mɔ, mɛ kya fɛ mɔmɔ-ilaa ibono mɛ bo mɔ de mɛ' yɛ imɔ-aterenbi mɔ sa abara gɛnɔɔbono ɔkara i tiri ɔmɔ mɔ. 46Gɛkɛ kamaasɛ mɛ kya kpaa gyan' Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ dabɔlɛ. Mɛ kya gyan' mɔmɔ-nten-ana dɔ kee, mɛ kya gyi agyudɔ abono a kya lɛɛ mɔmɔ-ginyamesɛ kolon nyiile mɔ. Mɛ kya gyi amɔ de ɔkon lii mɔmɔ-asen dɔ. 47Mɛ kya yen Wurubuaarɛ, ne mɛ kya gyi asa sɛnsɛ ginsi. Gɛkɛ kamaasɛ Wurubuaarɛ kya kyu asa pobɔrɔ abono ɔ kya mɔlɛgɛ mɔmɔ lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ baa bɔla mɔmɔ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Acts\/2","date":"2017-08-18T01:24:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104204.40\/warc\/CC-MAIN-20170818005345-20170818025345-00429.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":1768,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.502,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 2\nWurubuaarɛ Laa Gyi Nyamesɛ Kamaasɛ Nbɛlɛ\n1Imɔso fo nyamesɛ kamaasɛ ɔbono fo kya bun fo-nanbo nyamesɛ gipuɛɛ yɛɛ ɔ gyɛ nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ, fo maŋ nyɛ gɛnɔ lɛɛ Wurubuaarɛ asɛ. Fo kya bun fo-nanbo gipuɛɛ gɛnen mɔ, fo kya bun fo-nyoro kee gipuɛɛ ne. I lii fɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ kya wɔra ne fo kya bun mɔ gipuɛɛ yɛɛ ɔ gyɛ nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ, fo kee fo kya wɔra imɔ. 2Wurubuaarɛ ne n bun abono mɛ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn ibonoana nɛ tɔgɛ kyon faa gipuɛɛ mɔ, a nyi yɛɛ imɔ-ɔkpa so ne. 3Imɔso nengyene fɛɛ ako mɛ kya wɔra gɛnen ilaa nyɛnyɛn ibonoana ne fo nyamesɛ fo kya bun mɔmɔ gipuɛɛ, yɛgɛ fo kee fo kya wɔra imɔ mɔ, fo berɛ fo nyi yɛɛ Wurubuaarɛ laa yɛgɛ fo? 4Wurubuaarɛ gi tansi ɔ bo gisen sa fo. Ɔ kya yɛgɛ fo-ilaa kyɛɛ fo. Ɔ kya wɔra gidɛnsɛ sa fo faa mɔ, fo mɛŋ nyi yɛɛ ɔ kya kpaa fo de fo' nyɛ nu fo-nyoro gɛsɛ de fo' kyɛɛgɛ ne? Imɔso fo laa kyu mɔ-gidɛnsɛ gidɛ yɛɛ gi mɛŋ gyɛ ilaa gbaa' iko?\n5I bo gɛkaabono Wurubuaarɛ ginyadon de mɔ-gɛsintin gɛbono ɔ laa kyu gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ i laa lii gɛwi. Fo ɔbono fo berɛ, fo laa wɔra gisoɔlon ne fo maŋ nu fo-nyoro gɛsɛ de fo' kyɛɛgɛ mɔ, fo laa yɛgɛ ɔ' baala mɔ-ginyadon gyoo fo gɛkaabono ne. 6I lii fɛɛ Wurubuaarɛ laa tɛɛla nyamesɛ kamaasɛ kyu naa de mɔ-ilaa wɔrasɛ so. 7Asa abono mɛ kya kyu gisen wɔra gidɛnsɛ mɛ kya laarɛ nyisigyi, buubuu, de gɛkyena gɛbono gɛŋ bo ɔkara mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu mɔ asɛ gɛkyena gɛkpaa kyu tɛɛla mɔmɔ. 8Asa abono, mɔ, mɔmɔ wolɛ-lɛɛ ne mɛ kerɛ ne mɛ kya kine yɛɛ mɛ maŋ nu Wurubuaarɛ gɛsintin ilaa ne mɛ kya laarɛ daa ilaa nyɛnyɛn mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu ginyadon belɛ ka mɔmɔ gikɔ. 9Gɛyiyɛɛ de ɔlaawusɛ ne nan tu nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ. I laa yii gɛsɛ lii Gyuda awura so de i' san tu asa sɛnsɛ. 10Nyisigyi, buubuu, de gisen yuuli ne nan tu nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya wɔra gidɛnsɛ mɔ. I laa yii gɛsɛ lii Gyuda awura so de i' san tu asa sɛnsɛ kee. 11I lii fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ bo gɛligi.\n12Wurubuaarɛ laa gyi asa nbɛlɛ mɔ, abono mɛ mɛŋ nyɛ nu mɔ-nbara ne mɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, i mɛŋ gyɛ nbara mɔ ne ɔ laa kyu bun mɔmɔ-gipuɛɛ. Mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra mɔ ne nan yɛgɛ mɛ maŋ nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ. Abono, mɔ, mɛ nyi Wurubuaarɛ nbara ne mɛ mɛŋ gyi nmɔ so mɔ, gɛnen nbara nbono ne Wurubuaarɛ laa kyu bun mɔmɔ gipuɛɛ. 13I lii fɛɛ i mɛŋ gyɛ asa abono mɛ kpɛ nyɛ mɛ kya nu Wurubuaarɛ nbara mɔ ne ɔ kya kyu yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran sa mɔ. Gɛnen mɔ, asa abono mɛ kya gyi nmɔ so mɔ ne ɔ laa kyu yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran sa mɔ.\n14Asa abono mɛ mɛŋ nu Wurubuaarɛ nbara mɔ kerɛ, ne mɛ kya wɔra ilaa ibono i kya kyena de nbara mɔ mɔ, mɔmɔ-asen dɔ i kya nyiile mɔmɔ yɛɛ nbara ndɛ ne i kaaborɛ nyamesɛ o' gyi nmɔ so. 15Mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, mɛ kya lɛɛ mɛ kya nyiile yɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa dɔ mɔ mɛ ti mɛ nyi Wurubuaarɛ nbara mɔ. Mɛ kya wɔra ilaa iko mɔ, mɔmɔ-nwɔnsa gi kya tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ inyɛnyɛn ne mɛ kya wɔra faa abɛɛ idɛnsɛ ne i gyɛ. Imɔ ibono kee i kya lɛɛ nyiile yɛɛ mɛ nyi Wurubuaarɛ nbara mɔ ilaa. 16Gɛkaako Wurubuaarɛ laa naa de Kirisito Yesu so de o' kyu anyamesɛ asiiri ilaa kyu gyi mɔmɔ-nbɛlɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ ɔbono n kya tɔgɛ mɔ kya nyiile mɔ.\nIŋ Kaaborɛ Gyuda Awura Mɛ' Nyiile Mɔmɔ-Nyoro\nWurubuaarɛ Nbara So\n17Fo ɔko fo gyɛ Gyuda isa so mɔ, i yɛgɛ fo kya ka gyan Wurubuaarɛ nbara mɔ so yɛɛ nmɔ ne n yɛgɛ ne fo‑rɛ Wurubuaarɛ fɛ bo kon don mɔ‑rɛ asa sɛnsɛ. Lii gɛnen so mɔ, i yɛgɛ fo kya nyiile fo-nyoro. 18Fo nyi ilaa ibono Wurubuaarɛ kya laarɛ nyamesɛ ɔ' wɔra mɔ. Fo nyɛ mɛ nyiile fo Wurubuaarɛ nbara mɔ so mɔ, i yɛgɛ fo kya bii tɔgɛ yɛɛ ilaa idɛ ne n boran sa Wurubuaarɛ. 19Fo yɛɛ fo gyɛ isa ɔbono fo kya kparɛ asa lii gibiri dɔ, ne fo gyɛ fatela sa mɔmɔ. 20Fo nyi ibono ɔlaako ginyi de gɛsintin pɛwu i bo daa Wurubuaarɛ nbara nbono fo dɛ mɔ dɔ. Fo nyi yɛɛ fo kya bii ka asa abono mɛŋ nyi ɔlaako mɔ, ne abono mɛ kya kasɛ Wurubuaarɛ nbara mɔ nperɛ mɔ, fo kya bii nyiile mɔmɔ ilaa. 21Fo gɛnen isa ɔbono fo kya bii nyiile asa sɛnsɛ ilaa gɛnen faa mɔ, fo maa nyiile fo-nyoro ilaa kee? Ibono fo kya nyiile asa yɛɛ gɛyu gɛŋ boran mɔ, fo‑o fo mɔ, foŋ kya yuuri? 22Fo ɔbono fo kya tɔgɛ yɛɛ ɔko ɔ mɛŋ sa ɔ' lii mɔ-ka abɛɛ mɔ-kuli gɛmara mɔ, fo‑o fo mɔ, foŋ kya lii fo-lɛɛ gɛmara? Fo ɔbono fo kya kyo ikperɛ gison mɔ, fo‑o fo mɔ, foŋ kya yuuri ikperɛ ɔson atɔ lii ikperɛ ibu dɔ? 23Fo ɔbono fo kya yen fo-nyoro yɛɛ fo ne n nyi Wurubuaarɛ nbara mɔ, imɔso foŋ ti tɔrɔ gɛnen nbara nbono so de i' sa asa ɔkpa de mɛ' nyɛ tɔgɛ ilaa nyɛnyɛn kyu lii Wurubuaarɛ so? 24Mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n\"Kyu lii fɛye so mɔ, gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi\nabono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ\nmɛ kya nyɛ nyida mɔ-ginyen.\"\nAnsi So Giyan Ne Fo Kya Son Wurubuaarɛ Mɔ,\nFoŋ Kya Gyi Mɔ-Ginsi\n25A' kyu yɛɛ fo Gyuda isa fo ten fo-giwɔrɛ fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ nbara mɔ gi kya nyiile Gyuda awura yɛɛ mɛ' wɔra mɔ. Nengyene fo kya gyi Wurubuaarɛ nbara sɛnsɛ mɔ so bɔla mɔ, fo-giwɔrɛ giten gi kya gyi Wurubuaarɛ ginsi. Foŋ kya gyi Wurubuaarɛ nbara sɛnsɛ mɔ so berɛ mɔ, fo-giwɔrɛ giten gibono fo ten mɔ iŋ gyɛ giwɔrɛ giten giko. 26Asa abono Wurubuaarɛ mɛŋ yela awɔrɛ giten nbara sa mɔ, nengyene mɛ kya gyi Wurubuaarɛ nbara sɛnsɛ mɔ pɛwu so mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu mɔmɔ yɛɛ mɛ ten mɔmɔ-awɔrɛ kee ne. 27Gɛnen asa abono so mɔ, i laa yɛgɛ Wurubuaarɛ o' bun Gyuda awura abono mɛ kya ten mɔmɔ-awɔrɛ ne mɛŋ kya gyi mɔ-nbara sɛnsɛ mɔ so mɔ gipuɛɛ. I lii fɛɛ mɔmɔ berɛ mɛŋ dabɔlɛ ten awɔrɛ faa mɔ, mɛ kya gyi mɔ-nbara sɛnsɛ mɔ so. Aye Gyuda awura, mɔ, ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ mɔ-nbara mɔ yela sa, ne aye kee ne ɔ yela awɔrɛ giten nbara mɔ sa.\n28Ansi so giyan ne fo gyɛ Gyuda isa mɔ, foŋ gyɛ Gyuda isa gɛsintin ne. Ansi so giyan ne fo kya gyi awɔrɛ giten nbara mɔ so ne i kyɛɛgɛ fo-nyoro gibi mɔ wolɛ daa mɔ, Wurubuaarɛ asɛ mɔ, iŋ gyɛ gɛsintin awɔrɛ giten ne fo ten gɛnen. 29Ɔbono Wurubuaarɛ ilaa i bo mɔ-gisen dɔ mɔ ne n gyɛ Gyuda isa gɛsintin. Iŋ gyɛ ɔbono ɔ ten mɔ-giwɔrɛ itiibilaa ɔkpa so giyan mɔ. Ɔbono mɔ-giwɔrɛ giten gi laa gyi Wurubuaarɛ ginsi mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ lɔrɔ mɔ-gisen yela sa Wurubuaarɛ kyu naa de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ so mɔ. Wurubuaarɛ ne nan yen kaasɛ ɔbono. Iŋ gyɛ anyamesɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rom\/2","date":"2017-08-21T14:05:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886108709.89\/warc\/CC-MAIN-20170821133645-20170821153645-00058.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1209,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.532,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 9\nYesu Gi Kyɛ Ɔnyen Ɔbono I Korogɛ Mɔ De Gigyaatanbo Mɔ\n1Yesu gi lii Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so ɔ kya kyon mɔ, o wu ɔnyen gyaatanbo ɔko. Mɛ korogɛ mɔ daa de gigyaatanbo mɔ. 2Nfono mɔ Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, anɛ ilaa nyɛnyɛn so ne mɛ korogɛ ɔnyen baarɛ de gigyaatanbo faa? Mɔ-sɛ de mɔ-nyi abɛɛ mɔ gbaa-gbaa daa?\" 3Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ gɛnen mɔ, Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ ɔnyen baarɛ ilaa nyɛnyɛn so, ne i mɛŋ kii i gyɛ mɔ-sɛ abɛɛ mɔ-nyi ilaa nyɛnyɛn so ne mɛ korogɛ mɔ de gigyaatanbo. I ba gɛnen daa de Wurubuaarɛ gɛsun wɔrasɛ mɔ gɛ' lii gɛwi kyu naa de ɔnyen mɔ so. 4Aye berɛ, ilaa ibono i kaaborɛ a' wɔra mɔ ne n gyɛ yɛɛ a' kpɛ keda ɔbono o sun me mɔ gɛsun mɔ dɔ a' kpɛ a kya wɔra aberɛ abono a bo nyoro faa. Gɛnyɛ gɛ kya ba. I baa bun wɔra aye mɔ, ɔko‑rɛ ɔko maŋ baa taalɛ wɔra sɛi. 5Aberɛ abono me n san n bo gɛsinkpan so faa, n gyɛ fatela sa gɛsinkpan so anyamesɛ.\"\n6Yesu gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ too akyɔlɛ bun yela gɛsinkpan ne ɔ fɔgedɛ wɔra gipatɛɛ ne o kyu bɔ gyaatanbo mɔ ansi. Ɔ bɔ mɔ ta mɔ, 7ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Naa kpaa foro fo-ansi Silowam gibun dɔ.\" (Silowam gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ abunge.) Ɔnyen mɔ gi naa kpaa foro mɔ-ansi ne ɔ lii nfono mɔ, mɔ-ansi mɔ a bugi. Idɛ kon mɔ, ɔ san ɔ kya wu.\n8Asa abono mɔmɔ‑rɛ gyaatanbo mɔ-lɛɛ nten gi sindi abara mɔ de abono pɛwu nkana mɛ nyi mɔ yɛɛ ɔ kya kyena kolɛ aterenbi mɔ, mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ ɔnyen baarɛ ne n kya kyena ikpa nkan-nkan kolɛ aterenbi mɔ?\" 9Asa ako mɛ kyule yɛɛ, \"Ɛn, mɔ ne.\" Ne mɔmɔ ako mɔ yɛɛ, \"Kuaa, i mɛŋ gyɛ mɔ ne. Ɔ lii mɔ daa.\" Mɛ kya sɔɔ abara akyɔɔlɛ gɛnen mɔ, ɔnyen mɔ gbaa-gbaa gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Me ne.\" 10Imɔso asa mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ne nnɛ ne fo-ansi mɔ a wɔra ne a bugi?\" 11Ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Yesu mɔ ne n wɔra gipatɛɛ ne o kyu bɔ me-ansi ne ɔ tɔgɛ sa me yɛɛ, 'Naa kpaa foro fo-ansi Silowam gibun dɔ.' Gɛsintin mɔ, nɛ naa kpaa foro me-ansi mɔ, me-ansi a bugi. Imɔ ne nɛ nyɛ n kya wu faa.\" 12Ɔnyen mɔ gi tɔgɛ sa asa mɔ gɛnen mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔ bo fonɛ dɔ?\" Ne ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Meŋ nyi.\"\nAbelɛnsɛ Mɛ Kya Taasɛ Gɛnɔɔbono Yesu Gi Kyɛ Gyaatanbo Mɔ\n13Nfono mɔ, asa mɔ mɛ kyu ɔnyen mɔ kpe Farasii awura mɔ ansi dɔ. 14Gɛkɛ gɛbono Yesu gi wɔra gipatɛɛ mɔ kyu bugi gyaatanbo baarɛ ansi mɔ, gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛ gyɛ mɔmɔ Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ. 15Asa mɔ mɛ kyu ɔnyen mɔ kperɛ Farasii awura mɔ gɛnen mɔ, Farasii awura mɔ kee mɛ taasɛ mɔ gɛnɔɔbono i ba ne mɔ-ansi a bugi ne ɔ nyɛ ɔ kya wu mɔ. Ɔnyen mɔ gi buu sa mɔmɔ yɛɛ, \"O kyu gipatɛɛ kyu bɔ me-ansi ne nɛ kpaa foro me-ansi ne a bugi ne nɛ nyɛ n kya wu faa.\" 16Ɔnyen mɔ gi buu sa Farasii awura mɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ ako mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔbono ɔ wɔra gɛnen ilaa idɛ faa, i mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ ne n sun mɔ. I kya nyiile yɛɛ ɔ mɛŋ kya gyi Wurubuaarɛ gɛkɛ kyoolasɛ nbara mɔ so.\" Mɔmɔ ako mɔ yɛɛ, \"Nengyene ɔ gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo mɔ, nnɛ so ne ɔ laa taalɛ wɔra amunale ilaa idɛ ɔnan?\" Mɔmɔ pɛwu nnɔ gi wɔra kpɛi-kpɛi. 17Nfono mɔ, Farasii awura mɔ mɛ kii taasɛ ɔnyen mɔ yɛɛ, \"Fo‑o fo mɔ, fo-ansi ne o bugi sa fo mɔ. Imɔso menɛ ilaa ne fo bo fo laa tɔgɛ kyu lii mɔ so?\" Ɔnyen mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔ gyɛ daa Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.\"\n18Imɔ idɛ gɛmara pɛwu mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ mɛŋ sɔɔ gyi yɛɛ i gyɛ gɛsintin fɛɛ nkana gɛnen ɔnyen baarɛ gyɛ daa gyaatanbo. Imɔso mɛ sun kpaa terɛ mɔ-nyi de mɔ-sɛ, 19ne mɛ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye-bi ɔbono fɛ kya tɔgɛ yɛɛ fɛ korogɛ mɔ de gigyaatanbo mɔ ne? Ne menɛ n wɔra ne mɔ-ansi a bugi ne ɔ kya wu kon?\" 20Nfono mɔ, ɔnyen mɔ mɔ-sɛ de mɔ-nyi mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"A nyi ibono aye-bi ne. A korogɛ mɔ de gigyaatanbo daa. 21To, gɛnɔɔbono i ba ne idɛ kon ɔ kya wu faa berɛ, aye a maŋ taalɛ bii. A mɛŋ kii a nyi nyamesɛ kolon ɔbono o bugi mɔ-ansi mɔ. Ɔ mɛŋ baa ɔ gyɛ gɛbii. Fɛ' taasɛ mɔ gbaa-gbaa. Ɔ laa taalɛ tɔngɛ sa mɔ-nyoro.\" 22Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gifuu so‑o so ne n yɛgɛ ne ɔnyen mɔ mɔ-nyi de mɔ-sɛ mɛ tɔgɛ gɛnen. I kya nyiile yɛɛ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ ti tɔgɛ yela yɛɛ ɔbono ɔ laa lɛɛ tɔgɛ sansana yɛɛ Yesu ne n gyɛ ɔmɔlɛgɛbo ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun ne mɛ nu mɔ, mɛ laa tii kaasɛ yɛɛ mɔ-giyaa gi maŋ baa nyɛ yii mɔmɔ-gikyangbon dɔ. 23Gɛnen ilaa ibono so ne mɛ tɔgɛ sa Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔ mɛŋ baa ɔ gyɛ gɛbii. Fɛ' taasɛ mɔ gbaa-gbaa\" mɔ.\nƆnyen Mɔ Giyaa Gi Maŋ Baa Nyɛ Yii Gikyangbon Dɔ\n24Nfono mɔ, abelɛnsɛ mɔ mɛ kii terɛ ɔnyen mɔ nkana ɔ gyɛ gyaatanbo mɔ ba mɔmɔ asɛ ginyɔsɛ, ne mɛ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Kerɛ fɛɛ Wurubuaarɛ de fo' tɔgɛ gɛsintin gɛbono fo nyi mɔ. Aye berɛ, a nyi ibono gɛnen ɔnyen baarɛ gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo.\" 25Mɛ tɔgɛ sa mɔ gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me ne yɛɛ ɔ gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo abɛɛ fɛye daa? Ilaa kolon ibono n nyi mɔ ne n gyɛ yɛɛ nkana n gyɛ daa gyaatanbo, ne idɛ kon mɔ n kya wu ilaa.\" 26Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Menɛ ne o kyu wɔra fo? Nnɛ so nnɛ so ne ɔ wɔra ne o bugi fo-ansi mɔ sa fo daa?\" 27Ɔnyen mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nɛ ti wolaa buu sa fɛye gɛnɔɔbono i ba mɔ, ne fɛ mɛŋ nu me asɛ. Menɛ ne fɛ kii fɛ kya laarɛ de fɛ' kii nu? Abɛɛ fɛye kee fɛ kya laarɛ fɛɛ fɛ' baa wɔra mɔ-akasɛbo daa?\" 28Ɔnyen mɔ gi taasɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ tɔrɔ loo mɔ-asebi dɔ, ne mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ mɔ-ɔkasɛbo. Aye berɛ, a gyɛ daa Mosisi-lɛɛ. 29A nyi ibono Wurubuaarɛ gi tɔngɛ sa Mosisi. Gɛnen ɔnyen baarɛ berɛ, a mɛŋ nyi nfono ɔ lii mɔ.\"\n30Ɔnyen mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Gɛnen berɛ mɔ, i gyɛ ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ ne. Fɛye yɛɛ fɛ mɛŋ nyi nfono ɔ lii mɔ. Mɔ, mɔ ne n kii bugi me-ansi sa me faa. 31A nyi ibono Wurubuaarɛ mɛŋ kya nu ilaa nyɛnyɛn awɔrabo ndalaa. Nyamesɛ ɔbono ɔ kya selɛ mɔ Wurubuaarɛ, ne ɔ kya wɔra mɔ-gɛlaarɛ ilaa mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono ne Wurubuaarɛ kya nu mɔ-gɛdalaa. 32Kpɛ kyu lii ko‑o ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ soso de gɛsɛ baa fo gɛnen owi baarɛ faa, a mɛŋ ti taa nu yɛɛ nyamesɛ ɔko gi ti taalɛ bugi gyaatanbo ɔbono mɛ korogɛ mɔ de gigyaatanbo mɔ ansi gɛkaako kerɛ. 33Imɔso, nengyene i mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ ne n sun gɛnen ɔnyen baarɛ mɔ, nkana ɔfaanan ɔ mɛnaŋ taalɛ wɔra sɛi.\" 34Ɔnyen mɔ gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo ɔbono i korogɛ fo de gibusafo mɔ, fo ne nan kii baa nyiile aye ilaa?\" Nfono ne mɛ tii mɔ yɛɛ mɔ-giyaa gi maŋ baa nyɛ yii mɔmɔ-gikyangbon dɔ.\nMɛ Gyɛ Agyaatanbo Yɛgɛ Mɔmɔ-Ansi A Mɛŋ Kii Boori\n35Yesu gi nu yɛɛ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ tii ɔnyen mɔ gɛnen mɔ, ɔ kpaa wu ɔnyen mɔ, ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo sɔɔ anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ gyi?\" 36Ɔnyen mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ ne n gyɛ anɛ? Nyiile me mɔ de n' sɔɔ mɔ gyi.\" 37Yesu gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ti wu mɔ ne. Mɔ ne n kya tɔngɛ de fo faa.\" 38Nfono mɔ, ɔnyen mɔ gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Me-wura, nɛ sɔɔ gyi,\" ne o ŋmii mɔ ne o kyu buubuu sa mɔ.\n39Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ ba gɛsinkpan so daa de i' baragɛ anyamesɛ dɔ de asa abono iŋ kya wu ɔmɔ mɔ, mɛ' nyɛ wu ilaa, de abono, mɔ, mɛ kya wu mɔ, mɛ' bingiri agyaatanbo.\" 40Farasii awura abono mɛ bo Yesu asɛ nfono mɔ mɛ nu ibono Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Aye ne n gyɛ agyaatanbo mɔ faa?\" 41Ne ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛ gyɛ agyaatanbo mɔ, nkana fɛ maŋ gyi gipuɛɛ. To, ibono mɔ, fɛ kya tɔgɛ yɛɛ fɛ kya wu faa, fɛye-gipuɛɛ mɔ gi sii de fɛye.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/9","date":"2017-08-16T23:45:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102757.45\/warc\/CC-MAIN-20170816231829-20170817011829-00590.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1499,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.531,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyeemesi 5:7\nFɛ' Nyɛ Gisen Kaaborɛ Wura Yesu O' Kii Ba Gɛsinkpan So\n7Me-nanboana Yesu asonbo, fɛ' nyɛ gisen kaaborɛ Wura Yesu o' kii ba gɛsinkpan so. Fɛ' laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono dɔɔbo kya nyɛ gisen gyoo aberɛ abono mɔ-ilaa duusɛ i kya wɔra ilaa gyisɛ de ɔ' nyɛ agyan mɔ. Ɔ kya nyɛ gisen gyoo nyangbon gyangbarasɛ de gikyɛ inyangbon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Jas\/5\/7","date":"2017-08-23T08:16:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886117911.49\/warc\/CC-MAIN-20170823074634-20170823094634-00161.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9998249412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9998249411582947}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.078,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.333,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 11\nLasarosɛ Lɛwu\n1Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ɔnyen ɔko kya lɔ gɛnsipɛɛrɛ so. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Lasarosɛ. Ɔ gyɛ Bɛtaninyen. (Bɛtani ɔsowolɛ baarɛ gyɛ Mariya de mɔ-daa Maata gɛwi. 2Mariya ne n gyɛ ɔkyii ɔbono fɛ nu yɛɛ o kyu anuwanterɛ worogɛ Yesu ne o kyu mɔ-gimu iman kpaarɛ Yesu ayaa mɔ. Gɛnen Mariya baarɛ mɔ-pinyen ne n gyɛ Lasarosɛ ɔbono ɔ kya lɔ mɔ.)\n3Ɔ kya lɔ gɛnen mɔ, mɔ-pikyiiana adɛ mɛ sun kpaa tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Aye-wura, fo-kyɛmenɛ ɔbono fo kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ kya lɔ.\" 4Yesu gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Gilɔ gidɛ giŋ ba de gi' baa mɔɔ Lasarosɛ. Gi ba daa de gi' baa lɛɛ Wurubuaarɛ nyisigyi mɔ nyiile de Wurubuaarɛ ɔ' lɛɛ me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ nyisigyi mɔ kee nyiile.\" 5Yesu kya laarɛ Maata de mɔ-tedɛ de mɔmɔ-pinyen Lasarosɛ ilaa. 6Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen mɔ, o nu Lasarosɛ gilɔ mɔ so mɔ, o sii kyena nfono ɔ bo mɔ nkɛ nnyɔ bɔla.\n7Imɔ gɛmara mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"A' kii kpe Gyudiya.\" 8Ɔ tɔgɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ laarɛ de mɛ' da fo abui mɔɔ faa, iŋ ti gyi nkɛ nko. Fo laa kii kpe nno?\" 9Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ gɛnen mɔ, o kisee da mɔmɔ gikpalɛ de o' kyu nyiile mɔmɔ yɛɛ gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ iŋ bo gifuu. Ɔ da gikpalɛ mɔ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ iwi gudu inyɔ ne n bo gɛkɛ dɔ? Nyamesɛ ɔbono ɔ naa owi kenken mɔ, mɛŋ kya sidi. I kya nyiile yɛɛ gɛsinkpan gɛdɛ so fatela kya wu mɔ. 10Ne ɔbono, mɔ, ɔ naa gɛnyɛ mɔ kya sidi. I kya nyiile yɛɛ ɔŋ bo fatela mɔ asɛ.\"\n11Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ ne o kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Aye-kyɛmenɛ Lasarosɛ gi dɛ. Nan kpaa kyingi mɔ.\" 12Nfono mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, nengyene ɔ dɛ ginsi gidɛ berɛ mɔ, ɔ laa nyɛ alanfiya ne.\" 13Yesu akasɛbo mɔ mɛ mɛŋ bii yɛɛ ɔ kya tɔgɛ kyu lii Lasarosɛ lɛwu so daa. Mɛ nyi daa yɛɛ ginsi gidɛ gbaa-gbaa ne ɔ darɛ. 14Nfono ne Yesu gi tɔgɛ tigi mɔmɔ yɛɛ, \"Lasarosɛ gi wu'. 15Fɛye so mɔ, i wɔra me ɔkon fɛɛ meŋ bo nno pɛi ne o wu' de fɛ' nyɛ sɔɔ me gyi. Imɔso fɛ' yɛgɛ de a' kpe mɔ asɛ.\" 16Nfono mɔ, Tomaasɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Ata mɔ gi tɔgɛ sa mɔ-nanboana mɔ yɛɛ, \"Aye‑rɛ mɔ pɛwu a' kpe. Nengyene i gyɛ lɛwu mɔ, aye‑rɛ Yesu pɛwu a' kpe de a' kpaa wu'.\"\nYesu Ne N Kya Sa Wurubuaarɛ Asɛ Gɛkyena Ɔnan\n17Yesu gi kpaa loo nno mɔ, o nu yɛɛ Lasarosɛ gi wu'. O wu' ne mɛ pule mɔ mɔ, imɔ nkɛ nnan ne. 18Bɛtani ɔsowolɛ mɔ de Gyɛrusalem i mɛŋ bo gɛta de abara. I maŋ fo akpaaten anyɔ dandan. 19Imɔso i yɛgɛ Gyuda awura mɔ asa sakyɔ mɛ kpe Maata de Mariya asɛ de mɛ' kpaa tɔgɛ wɔra mɔmɔ kyu lii mɔmɔ-pinyen lɛwu mɔ so. 20Maata gi nu Yesu so mɔ, ɔ lii kyon ɔ' kpaa gyangara mɔ, yɛgɛ Mariya, mɔ, tɛ gɛten dɔ.\n21Maata gi wu Yesu mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Me-Wura, ne fɛɛ fo bo gɛrɛ mɔ, nkana me-pinyen ɔ mɛŋnan wu'. 22Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, n nyi yɛɛ ba‑a nperɛ, ilaa kamaasɛ ibono fo kolɛ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ ɔ laa kyu sa fo.\" 23Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo-pinyen laa kii kyingi kyena nkpa.\" 24Maata gi kyule mɔ yɛɛ, \"N nyi ibono me-pinyen laa kii nyɛ nkpa gɛkɛ laalaalogɛsɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa kyingi ibuni de o' gyi ɔmɔ-nbɛlɛ mɔ.\" 25Nfono mɔ, Yesu gi kii lɔrɔ tɔgɛ sa Maata yɛɛ, \"Me ne n gyɛ ɔbono n bo ɔkpa de n' kyingi asa abono mɛ wu' mɔ. Me ne n gyɛ ɔbono n kya sa asa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ. Nyamesɛ ɔbono o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ, ba‑a o wu' mɔ, ɔ laa kyena Wurubuaarɛ asɛ. 26Ne nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ tɛ ne o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ, mɔ-Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ gɛ maŋ lii mɔ-gibaa kpa‑a. Maata, fo kya sɔɔ ilaa idɛ gyi?\" 27Maata gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɛɛn, me-wura. Nɛ sɔɔ gyi yɛɛ fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun de fo' baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ. Fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi ɔbono aye-ansi a gyan mɔ so yɛɛ ɔ laa kpelegɛ lii Wurubuaarɛ dɔ ba gɛsinkpan so mɔ.\"\nMariya Gi Kpaa Gyangara Yesu\n28Maata gi tɔgɛ Yesu gɛnen ta mɔ, ɔ kpaa terɛ mɔ-tedɛ Mariya lii nkan ne ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ mɔ gi ba, ɔ bo faanaa, ɔ kya terɛ fo.\" 29Mariya gi nu gɛnen mɔ, ɔ kpɛ koso daa ne ɔ lii kpaa gyangara mɔ. 30Gɛnen owi ɔbono mɔ, Yesu mɛŋ ti loo ɔsowolɛ mɔ gbaa-gbaa so. Ɔ san ɔ bo nfono Maata gi kpaa gyangara mɔ mɔ. 31Gyuda awura abono mɛ bo Mariya asɛ gɛten mɔ dɔ mɔ mɛ kya tɔgɛ ma‑a wɔra mɔ mɔ, mɛ wu gɛnɔɔbono Mariya gi kpɛ nyise koso lii gɛnen mɔ, mɛ nyi fɛɛ ɔ kya kpe nfono mɛ pule mɔ-pinyen mɔ ɔ' kpaa saawo daa. Imɔso mɛ buu mɔ.\n32Mariya gi kpaa fo nfono Yesu bo mɔ, ɔ da de ginsi wu mɔ mɔ, ɔ kpelegɛ ŋmii mɔ-ayaa dɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Me-Wura, nengyene fɛɛ fo bo gɛrɛ daa mɔ, nkana me-pinyen ɔ mɛŋnan wu'.\" 33Ibono Yesu gi wu gɛnɔɔbono Mariya kya saawo de Gyuda awura abono mɛ buu mɔ mɔ kee mɛ kya saawo mɔ, mɔ-gisen dɔ i nyida mɔ, ne i loo mɔ kee gikyɔ. 34Ne ɔ taasɛ yɛɛ, \"Fonɛ dɔ ne fɛ pule mɔ?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, ba de fo' baa kerɛ.\" 35Nfono mɔ Yesu gi su. 36Gyuda awura mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ, ɔ laarɛ mɔ-ilaa gikyɔ ne‑o!\" 37Asa mɔ ako, mɔ, yɛɛ, \"Mɔ ɔbono ɔ kyɛ gyaatanbo mɔ mɔ mɛŋ taalɛ yɛgɛ de Lasarosɛ ɔ mɛŋ sa o' wu'?\" 38Imɔso Yesu gisen gi kii nyida mɔ ginyɔsɛ. Nfono mɔ ɔ naa kpe nfono mɛ pule mɔ mɔ.\nYesu Gi Kyingi Lasarosɛ Lii Ibuni Dɔ\nFolɛbɔ dɔ ne mɛ pule Lasarosɛ ne mɛ kyu gibui belɛ giko kyu tii gifolɛ mɔ gɛbunono. 39Yesu gi naa kpe nno gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa asa mɔ yɛɛ, \"Fɛ' belen gibui mɔ lii folɛbɔ mɔ gɛbunono.\" Nfono mɔ Lasarosɛ mɔ-pikyii Maata gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, mɛ pule mɔ faa, ndɛ nkɛ nnan ne. Ɔ laa lii son.\" 40Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Meŋ tɔgɛ sa fo yɛɛ nengyene fo kyu fo-nyoro too me so mɔ, fo laa wu Wurubuaarɛ nyisigyi?\"\n41Nfono mɔ, mɛ belen gibui belɛ mɔ lii folɛbɔ mɔ gɛbunono, ne Yesu gi diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso ne ɔ faala Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, fo'sun, fɛɛ fo nu me asɛ. 42N nyi yɛɛ fo kya nu me asɛ owi kamaasɛ dɔ. Asa abono mɛ yelɛ gɛrɛnaa faa so ne n' kya tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ faa de mɛ' nyɛ sɔɔ gyi yɛɛ fo ne n sun me.\"\n43Yesu gi dalaa ta mɔ, o kpen ken-ken yɛɛ, \"Lasarosɛ, lii ba!\" 44Nfono mɔ Lasarosɛ ɔbono o wu' mɔ gi lii ba Yesu asɛ gɛsintin. Ɔ lii ba gɛnen mɔ, akuru abono mɛ kyu dela mɔ-gibuni mɔ a kpɛ san a mili mɔ-ayaa de mɔ-abaa de mɔ-ansi gɛnen. Yesu gi tɔgɛ sa asa mɔ yɛɛ, \"Fɛ' maragɛ akuru mɔ lii mɔ-nyoro so de ɔ' naa.\"\nAbelɛnsɛ Mɛ Da Gɛdɛ Yela De Mɛ' Nyɛ Yesu Mɔɔ\n45Gyuda awura mɔ mɛ buu Mariya kpe nno mɔ mɛ wu ilaa ibono Yesu gi wɔra faa mɔ, mɔmɔ dɔ asa sakyɔ mɛ sɔɔ Yesu gyi. 46Mɔmɔ ako mɔ, mɛ naa kpe Farasii awura mɔ asɛ ne mɛ kpaa buu ilaa ibono Yesu gi wɔra mɔ sa mɔmɔ.\n47Imɔso Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Farasii awura mɔ mɛ terɛ Gyuda awura nbɛlɛ agyibo baa gyan' ne mɛ taasɛ abara yɛɛ, \"Ilaa lɛɛnyiilesɛ kpɛi-kpɛi ibono ɔnyen baarɛ kya wɔra faa, nnɛ ne a laa wɔra mɔ? 48A taa mɔ yɛgɛ mɔ, asa mɔ pɛwu mɛ laa naa sɔɔ mɔ gyi yɛɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun de ɔ' baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. Nengyene i ba gɛnen mɔ, Rom awura mɔ mɛ laa baa boori aye Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de mɛ' sɔgɛ gɛwura mɔ lii aye asɛ.\"\n49Mɔmɔ dɔ ɔbono ɔ gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu gɛnen gɛsi gɛbono dɔ mɔ ginyen ne n gyɛ Kayifasɛ. Nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ gyan mɛ kya sa gɛwɔnsa gɛnen mɔ, Kayifasɛ baarɛ gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛŋ taa nyi ɔlaako. 50Fɛ mɛŋ nyi yɛɛ nengyene asa mɔ pɛwu lɛwu so ne nyamesɛ kolon gi tɛsɛ wu' sa mɔmɔ mɔ, i boran?\" 51Gɛsintin so mɔ, Kayifasɛ baarɛ, mɛŋ tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ gbaa-gbaa gibaa so. Ibono mɔ ne n gyɛ asunbi alɛɛbo gɛmu gɛnen gɛsi gɛbono dɔ mɔ so ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ wolaa wu tɔgɛ ilaa ibono i laa baa ba Yesu so mɔ gɛnen. Ɔ wu yɛɛ Yesu laa wu' sa mɔmɔ Gyuda awura pɛwu. 52Gɛnen gbaa mɔ, Kayifasɛ mɛŋ bii yɛɛ i mɛŋ gyɛ mɔmɔ Gyuda awura mɔ wolɛ ne Yesu laa wu' sa. Yesu gi nyɛ wu' mɔ, de i' koola Wurubuaarɛ mɔ-biana gbaa-gbaa abono mɛ yaasɛ mɛ bo nten kpɛi-kpɛi mɔ pɛwu, kyu baa wɔra nyamesɛ kolon.\n53San kyu lii gɛnen gɛkɛ gɛbono nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ gyan' kyu kyon mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ adɛ mɛ da gɛdɛ yela de mɛ' nyɛ Yesu mɔɔ. 54Kyu lii gɛnen so mɔ, Yesu mɛŋ baa naa tentegelen saarɛ Gyuda awura mɔ dɔ. Mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ san naa kpaa kyena daa Ifiram ɔsowolɛ so sindi gipen giko.\n55Mɛ bo nno mɔ, mɔmɔ Gyuda awura Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ gɛ kya fuude. Imɔso asa sakyɔ mɛ kya lii gɛnen gɛsinkpan gɛbono so mɛ kya kpe Gyɛrusalem, mɔmɔ-isowolɛ gɛmu mɔ so. Mɛ kya daa gigyangbara kpe nno kpaa wɔra itiibilaa iko baala gyoo mɔmɔ-gɛkɛ belɛ mɔ gigyi de iŋ' sa i' kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson. 56I fo gɛnen owi ɔbono mɔ, asa mɔ mɛ yelɛ Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so, mɛ kya laarɛ Yesu. Mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Nnɛ ne n gyɛ fɛye-nwɔnsa? Fɛ nyi yɛɛ ɔ laa baa gyi gɛkɛ belɛ gɛdɛ abɛɛ?\" 57Asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Farasii awura mɔ mɛ wolaa ka sa asa yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono o nyi nfono Yesu bo mɔ ɔ' baa buu sa mɔmɔ de mɛ' nyɛ keda mɔ kpaa tii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/11","date":"2017-08-17T09:33:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103167.97\/warc\/CC-MAIN-20170817092444-20170817112444-00299.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1764,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.501,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Tɛsalonika 2:14\n14Gɛnen ilaa idɛ so ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' kyu fɛye-nyoro sa mɔ. Ɔ kya laarɛ fɛ' nyɛ aye-Wura Yesu Kirisito nyisigyi mɔ ɔnan. Ɔ yɛgɛ a kyu Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ bara fɛye, ne naa de gɛnen ɔkalan mɔ so ne ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' kyu fɛye-nyoro sa mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/2Thess\/2\/14","date":"2017-08-16T15:22:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102307.32\/warc\/CC-MAIN-20170816144701-20170816164701-00423.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.704,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Galati 2:8\n8(I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ wɔra gɛsun kyu naa de Piita so ne ɔ nyɛ wɔra Yesu ɔsɔɔ sa Gyuda awura mɔ, gɛnen Wurubuaarɛ kolon ɔbono kee ne n wɔra gɛsun kyu naa de me so ne nɛ wɔra Yesu ɔsɔɔ sa asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ.)","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Gal\/2\/8","date":"2017-08-20T09:59:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106367.1\/warc\/CC-MAIN-20170820092918-20170820112918-00517.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000007153,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000007152557373}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.623,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Gyɔn 5:10\n10Ɔbono ɔ sɔɔ Yesu, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ, gyi mɔ, ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile kyu lii mɔ-bi mɔ so mɔ i bo kaasɛ gisen dɔ. Ɔbono mɔ, ɔ mɛŋ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gyɛ ɔbonbo ne. I lii fɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile kyu lii mɔ-bi mɔ so mɔ, ɔ mɛŋ sɔɔ imɔ gyi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1John\/5\/10","date":"2017-08-21T23:57:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109682.23\/warc\/CC-MAIN-20170821232346-20170822012346-00597.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.134,"word_repetition_ratio":0.105,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.561,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 12:13\n13I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔ-Oduduu mɔ kyu gyere aye Wurubuaarɛ sagyere, ne aye pɛwu a bingiri nyamesɛ kolon. A gyɛ Gyuda awura daa‑o, a mɛŋ gyɛ Gyuda awura‑o, a tɛ awura asɛ daa‑o, abɛɛ a tɛ aye-gibaa so‑o, aye pɛwu a bingiri nyamesɛ kolon ne. Aye pɛwu a nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu kolon baarɛ gi suu de aye.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/12\/13","date":"2017-08-17T17:31:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103891.56\/warc\/CC-MAIN-20170817170613-20170817190613-00495.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9991594553,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9991594552993774}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 10:33\n33Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ ilaa gbaa'gbaa ibono fo wɔra mɔ so ne a kya laarɛ de a' da fo abui mɔɔ. Ibono fo kya kyu fo-nyoro kɛserɛ de Wurubuaarɛ mɔ so ne a kya laarɛ de a' mɔɔ fo gɛnen. Fo gyɛ daa nyamesɛ ne fo kya kyu fo-nyoro yɛɛ fo gyɛ Wurubuaarɛ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/10\/33","date":"2017-08-19T16:45:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105700.94\/warc\/CC-MAIN-20170819162833-20170819182833-00517.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.656,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 17:14\n14Mɛ laa kyu ikɔ tu Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ. Ne Yesu mɔ laa gyi mɔmɔ so. I kya nyiile yɛɛ mɔ ne n gyɛ awura dɔ Wura de abelɛnsɛ dɔ Ɔbelɛnsɛ. Mɔ‑rɛ mɔ-adɛ abono ɔ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ mɛ' son mɔ mɔ, ɔ tɔɔsɛ mɔmɔ lɛɛ, ne mɛ sii de mɔ, mɔ‑rɛ ɔmɔ ne nan gyi awura gudu mɔ so gɛnen.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/17\/14","date":"2017-08-20T06:10:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105976.13\/warc\/CC-MAIN-20170820053541-20170820073541-00487.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.283,"stopwords_ratio":0.613,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 2\nEfiso\n1Ɔ lɛɛ imɔ gɛsɛ gɛnen mɔ, o kii tɔgɛ sa me Gyɔn yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara ɔ sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Efiso mɔ.\n'Me Yesu, ɔbono n dɛ agyɛkpebi sono me-gibaa gyisɛ dɔ ne n' naa ifatela igyanten sono nsana mɔ ne n kya sa fɛye ɔkalan baarɛ.\n2'N nyi fɛye-ilaa wɔrasɛ. N nyi gɛsun gɛbono fɛ kya gyi ne n' nyi gisen gibono fɛ kya nyɛ Wurubuaarɛ gɛsun mɔ dɔ mɔ. N nyi yɛɛ nengyene fɛye‑rɛ asa nyɛnyɛn fɛ tɛ mɔ iŋ kya sa fɛye. Abono mɛ penɛ yɛɛ mɛ gyɛ Yesu isɔɔ mɔ, fɛ daasɛ-daasɛ ɔmɔ kerɛ ne fɛ wu yɛɛ mɛ kya kɛɛ daa abon. 3N nyi ibono fɛ bo gisen fɛ dɛ me-gɛsun mɔ dɔ, fɛ kya wu ɔlaa kyu lii me so, ne iŋ kya yɔɔ fɛye-nyoro.\n4'Imɔ ibonoana dɔ berɛ mɔ, fɛ wɔra ilaa. Ilaa kolon ibono fɛ kya wɔra ne i kya loo me mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛŋ baa fɛ kya laarɛ me-ilaa fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ gyangbara laarɛ me-ilaa mɔ. 5Fɛ' taa laa ansi kerɛ nfono nkana fɛ ti fo ne fɛ kii tɔrɔ mɔ. Fɛ' nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛ' kii keda ilaa dɛnsɛ ibono fɛ wolaa fɛ dɛ mɔ dɔ. Nengyene fɛ mɛŋ nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛ' kyɛɛgɛ mɔ, nan ba fɛye asɛ de n' baa lɛɛ fɛye-fatela ɔgyanten mɔ lii nfono ɔ bo mɔ.\n6'Ilaa idɛ berɛ ne fɛ kya wɔra ne i kya kyena me-gisen dɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛ kya kyo Nikolatiya awura ilaa wɔrasɛ ibono me kee n kya kyo mɔ.\n7'Ɔbono ɔ bo aso mɔ o' nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ. Isa ɔbono ɔ laa kɔ lii mɔ, nan yɛgɛ kaasɛ o' gyi oyii ɔbono mɔ-abi a kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ. Gɛnen oyii ɔbono yii daa Wurubuaarɛ gɛkyena dɛnsɛ mɔ gɛten.' \"\nSimɛɛna\n8O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Simɛɛna mɔ.\n'Me, Yesu ɔbono n' gyɛ giyiigɛsɛ de laalaalogɛ mɔ, me ɔbono nɛ wu' ne nɛ kii kyingi n tɛ nkpa mɔ ne n kya sa fɛye ɔkalan baarɛ.\n9'N nyi yɛɛ fɛ kya wu ɔlaa ne fɛ kya wu ayen me so. Fɛye mɔ ne n gyɛ awuragyibo gbaa-gbaa. N nyi yɛɛ Gyuda awura ako mɛ kya ten fɛye-gɛnɔ. Mɔmɔ asɛ mɔ, mɛ nyi yɛɛ mɛ kya son Wurubuaarɛ. Iŋ gyɛ Wurubuaarɛ ne mɛ kya son. Satan, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ, gikyangbon dɔ asa ne mɛ gyɛ. 10Fɛ mɛŋ sa fɛ' selɛ ɔlaawusɛ ɔbono fɛ laa baa wu mɔ mɔ gifuu. Fɛ' nu! Me-ɔson mɔ so mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ laa yɛgɛ asa mɛ' keda fɛye dɔ ako kpaa tii de obu de ɔ' soo fɛye idoo kerɛ yɛɛ fɛ laa taa me-ɔson mɔ yɛgɛ abɛɛ? Ɔ laa yɛgɛ fɛ laa wu ɔlaa nkɛ gudu. I ba gɛnen mɔ, ba‑a mɛ laa mɔɔ fɛye mɔ, mɛ' mɔɔ fɛye, fɛ' kpɛ keda gɛnɔɔbono fɛ dɛ mɔ dɔ kpaa lii. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, afaala abono nan kyu faala fɛye mɔ, a gyɛ daa gɛkyena dɛnsɛ Wurubuaarɛ asɛ.\n11'Ɔbono ɔ bo aso mɔ, o' nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ. Isa ɔbono ɔ laa kɔ lii mɔ, nan yɛgɛ lɛwu nyɔsɛ mɔ maŋ kpɛɛ de kaasɛ mɔ ba‑a pii.' \"\nPɛgamum\n12O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Pɛgamum mɔ.\n'Me Yesu, ɔbono n bo gɛki boyɛsɛ, gɛmara ɔyɛ, ansi ɔyɛ mɔ, ne n kya sa fɛye gɛnen ɔkalan baarɛ.\n13'N nyi nfono fɛ tɛ mɔ. Satan, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ, kya gyi gɛwura fɛye-ɔsowolɛ mɔ so. Fɛye abono fɛ kya son me mɔ berɛ, nɛ wu yɛɛ fɛ sii de me, fɛ mɛŋ kine me. Ba‑a Antipasɛ gɛkyena dɔ mɔ, fɛ mɛŋ kine me. Nkana ɔ kya gyi gɛsintin sa me, ne ɔ kya lɛɛ me-ilaa nyiile asa imɔ-ɔkpa so. Gɛnen so mɔ, mɛ mɔɔ mɔ fɛye-ɔsowolɛ mɔ so nfono Satan tɛ mɔ.\n14'Imɔ ibonoana dɔ berɛ mɔ, fɛ wɔra ilaa. Ilaa kalɛsɛ iko ne fɛ kya wɔra ne i kya loo me. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛye dɔ asa ako mɛ dɛ Baalam ilaa nyiilesɛ dɔ ne fɛŋ kya bii ka ɔmɔ. Baalam ɔbono ne n nyiile Balaka ilaa nyɛnyɛn ne Balaka mɔ gi san yɛgɛ Isirale awura abono mɛ kya son Wurubuaarɛ mɔ mɛ loo imɔ dɔ giwɔra, mɛ san mɛ kya gyi akyɔɔlɛtɔ, ne mɛ kya laarɛ agyibara. 15Gɛnen kee ne fɛ bo asa ako fɛye dɔ abono mɛ dɛ daa Nikolatiya awura ilaa nyiilesɛ dɔ. 16Imɔso fɛ' nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛ' kyɛɛgɛ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, i maŋ kɛɛla ne nan ba fɛye asɛ de n' kyu gɛki gɛbono gɛ bo me-gɛnɔ dɔ ne gɛ yelɛ sa gɛsintin mɔ kyu baa kɔ ikɔ de gɛnen ilaa nyɛnyɛn awɔrabo abono.\n17'Ɔbono ɔ bo aso mɔ, o' nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ. Fo ɔbono fo laa kɔ lii mɔ, nan sa fo agyudɔ abono mɛ kya terɛ yɛɛ \"mana\" ne a ŋara Wurubuaarɛ asɛ mɔ. Nan sa fo gibui fufuli giko kee. Mɛ ŋmarasɛ me-ginyen pobɔrɔ gyan gimɔ so. Ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ nyi gɛnen ginyen mɔ, gɛnen mɔ, fo ɔbono fo laa nyɛ gibui gibono mɔ wolɛ ne nan bii ginyen mɔ.' \"\nTayatira\n18O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara ɔ sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Tayatira mɔ.\n'Me, Wurubuaarɛ mɔ-bi ɔbono me-ansibi a kya dɛɛ fɛɛ ɔgya ne me-ayaa a dɛ fɛɛ gibeletɔ ne n tɔ ɔgya dɔ kɛɛla ne mɛ lɛɛ tɔlɔsɛ mɔ, me ne n kya sa fɛye ɔkalan baarɛ.\n19'N nyi fɛye-ilaa wɔrasɛ pɛwu. Fɛye-gikagyan gibono fɛ kya ka gyan me so mɔ de fɛye-gɛlaarɛ' gɛbono fɛ bo sa me mɔ, n nyi. Gɛsun gɛbono fɛ kya wɔra sa me mɔ de gisen gibono fɛ kya nyɛ me-gɛsun mɔ dɔ mɔ pɛwu mɔ, n nyi. Nɛ wu kee yɛɛ ilaa dɛnsɛ ibono fɛ kya wɔra nperɛ faa mɔ, i kya don ibono fɛ daa gigyangbara wɔra mɔ.\n20'Imɔ ibonoana dɔ berɛ mɔ, fɛ wɔra ilaa. Ilaa kolon ibono fɛ kya wɔra ne i kya loo me mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛ yɛgɛ Gyɛsɛbɛlɛ, ɔkyii ɔbono ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo mɔ, saarɛ fɛye dɔ. Ɔ kya nyiile me-asonbo ilaa nyɛnyɛn, ne ɔ kya penɛ ɔmɔ de mɛ' laarɛ agyibara de mɛ' gyi akyɔɔlɛtɔ. 21Nɛ nyɛ gisen sa mɔ kɛɛla de ɔ' nyɛ nu mɔ-nyoro gɛsɛ de ɔ' kyɛɛgɛ. Ɔ kine yɛɛ ɔ maŋ taa mɔ-ilaayan mɔ yɛgɛ. 22N' tɔgɛ sa fɛye yɛɛ nan dɛ mɔ too gifengen so de gilɔ. Mɔmɔ abono mɛ lii mɔmɔ-kaana nmara kpaa laarɛ mɔ mɔ kee, nengyene mɛ maŋ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ ɔkyii mɔ kya yɛgɛ mɛ' wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, nan too mɔmɔ wɔra ɔlaawusɛ belɛ dɔ. 23Nan mɔɔ abono mɛ kya buu mɔ mɔ kee kpem. Nfono ne Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ pɛwu mɛ laa bii yɛɛ me ne n gyɛ ɔbono n kya kerɛ anyamesɛ nwɔnsa dɔ de mɔmɔ-asen dɔ. Gɛsun gɛbono fo ɔkamaasɛ fo kya wɔra mɔ, nan tɛɛla fo.\n24'Fɛye asɛnsɛ abono fɛ bo Tayatira ne fɛŋ dɛ gɛnen ilaa nyiilesɛ nyɛnyɛn idɛ mɔ, fɛye abono fɛ mɛŋ kasɛ ilaa ibono ako mɛ kya terɛ yɛɛ Satan ilaa boduduusɛ mɔ, fɛye berɛ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ maŋ baa kyu gikpon giko baa bɔla fɛye. 25Fɛ' kpɛ keda daa ibono fɛ ti fɛ dɛ mɔ dɔ ken-ken kpaa lii owi ɔbono nan kii ba mɔ.\n26'Isa ɔbono ɔ laa kɔ lii ne ɔ keda me-ilaa nyiilesɛ mɔ dɔ kpaa lii mɔ, nan sa gɛnen kaasɛ ɔbono ɔlon gɛsinkpan asa kpɛi-kpɛi so, 27fɛɛ gɛnɔɔbono me kee nɛ nyɛ ɔlon lii me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ. Nan yɛgɛ mɔ o' kyu gibeletɔ-lɛɛ ɔlon ɔnan kyu kerɛ anyamesɛ so fɛɛ gɛnɔɔbono ɔpɔrɔbo kya taa nlɔbi boori dogo-dogo mɔ. 28Nan kyu Gibaadiikɛ Gigyɛkpebi nyisigyi ɔbono gi bo mɔ ɔnan kyu sa kaasɛ ɔbono kee. 29Ɔbono ɔ bo aso mɔ, o' nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ.' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/2","date":"2017-08-20T17:13:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106865.74\/warc\/CC-MAIN-20170820170023-20170820190023-00237.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1378,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.102,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.512,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 15\nYesu Gi Kyingi Lii Ibuni Dɔ\n1Me-nanboana Yesu asonbo, nan nyingi fɛye ɔkalan konkonsɛ ɔbono nɛ wolaa tɔgɛ fɛye kyu lii Yesu so mɔ. Nɛ lɛɛ ɔkalan mɔ tɔgɛ sa fɛye mɔ, fɛ sɔɔ kyule ne fɛ kpɛ san fɛ dɛ mɔ dɔ. 2Nengyene fɛ keda ɔkalan baarɛ dɔ ken-ken mɔ, i laa mɔlɛgɛ fɛye de fɛ' nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. Ne fɛ mɛŋ keda gɛnen berɛ mɔ, gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Yesu mɔ gi gyɛ daa giyan.\n3Ɔkalan mɔ agyɛbi abono a tansi a tiri mɔ, me kee nɛ kasɛ amɔ daa pɛi ne nɛ lɔɔ kyu kperɛ fɛye. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ:\nYesu Kirisito gi wu' sa aye de ɔ' so aye ilaa nyɛnyɛn.\nMɛ wolaa ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ i laa ba gɛnen.\n4Mɛ pule mɔ.\nImɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, o kii kyingi lii ibuni dɔ.\nMɛ wolaa ŋmarasɛ imɔ idɛ kee Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ.\n5O kyingi gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-nyoro gɛwi nyiile Piita, ne o kii lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ. 6Imɔ gɛmara mɔ, aye-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ mɛ gyan gɛten kolon, mɛ laa don asa nwɛ nnun, ne Yesu gi lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔmɔ kee. Owi ɔbono n kya ŋmarasɛ ɔwolɛ baarɛ mɔ, mɔmɔ dɔ sakyɔ mɛ san mɛ tɛ de ansi. Mɔmɔ ako berɛ ne n ti wu'. 7Imɔ gɛmara mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ-tedɛ Gyeemesi pɛi ne o kii lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ-isɔɔ mɔ pɛwu.\n8Ibono i tiikara mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-nyoro gɛwi nyiile me kee. Ɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile me mɔ, iŋ wɔra fɛɛ asa sɛnsɛ lɛɛ mɔ. I wɔra daa fɛɛ gɛbii gɛbono gɛmɔ-gɛkorogɛ gɛŋ ti fo ne mɛ korogɛ gɛmɔ mɔ. 9Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Yesu isɔɔ mɔ dɔ mɔ, me ne meŋ fo ɔmɔ. Meŋ kaaborɛ mɛ' terɛ me yɛɛ Yesu ɔsɔɔ gbaa. I kya nyiile yɛɛ nɛ ka Wurubuaarɛ asonbo gikpen mɔ ansi yɛgɛ. 10Wurubuaarɛ gitolon so ne nɛ nyɛ baa bingiri mɔ-osunbo faa. O su me gitolon gidɛ gɛnen mɔ, i mɛŋ wɔra giyan. Nɛ baa wɔra mɔ Wurubuaarɛ gɛsun mɔ ken-ken kii baa don mɔmɔ asɛnsɛ mɔ pɛwu. Nkana maŋ taalɛ wɔra gɛnen me-gibaa so. Wurubuaarɛ ne n kpaa me so ne nɛ taalɛ wɔra gɛsun gɛnen. 11Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, me ne n lɛɛ Yesu ɔkalan mɔ tɔgɛ daa‑o, asɛnsɛ mɔ ne n lɛɛ mɔ tɔgɛ daa‑o, aye pɛwu, ɔkalan kolon ne a kya tɔgɛ ne mɔ kee ne fɛye mɔ fɛ sɔɔ gyi.\nWurubuaarɛ Laa Kyingi Yesu Asonbo Lii Ibuni Dɔ\n12To, aye pɛwu a ti lɛɛ Yesu Kirisito ilaa tɔgɛ sa fɛye yɛɛ o wu' ne Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ, ne fɛye kee fɛ sɔɔ imɔ gyi. Ne idɛ kon, i wonɛ ne fɛye dɔ ako mɛ kii mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ abono mɛ wu' mɔ mɛ maŋ kyingi lii ibuni dɔ? 13Naafo Wurubuaarɛ maŋ kyingi abono mɛ wu' ne mɛ ti pule ɔmɔ mɔ lii ibuni dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono fɛye dɔ ako mɛ kya tɔgɛ faa mɔ, gɛnen berɛ mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ taalɛ kyingi Yesu Kirisito lii ibuni dɔ kee ne. 14To. Naafo Wurubuaarɛ mɛŋ kyingi Kirisito mɔ, nkana ɔfaanan ilaa ibono a naa a kya tɔgɛ kyu lii mɔ so faa, i gyɛ daa giyan. Nkana ibono fɛ ka gyan mɔ so mɔ kee i gyɛ daa giyan. 15Nkana i laa ba yɛɛ a kɛɛ abon gyan' Wurubuaarɛ so ne. I lii fɛɛ aye ne n naa buu sa asa yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi Yesu lii ibuni dɔ. Ne fɛye mɔ yɛɛ idɛ kon iŋ gyɛ gɛnen faa.\n16Gɛnen ne fɛ kya nyiile ne. Fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ kya kyingi asa lii ibuni dɔ. Imɔso fɛye asɛ mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ kyingi Yesu Kirisito lii ibuni dɔ kee ne. Abɛɛ iŋ kya nyiile gɛnen? 17Ne fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ kyingi Kirisito lii ibuni dɔ gɛsintin mɔ, nkana ibono fo kya sɔɔ mɔ gyi yɛɛ ɔ kpaarɛ fɛye-ilaa nyɛnyɛn pɛwu fuɛ sa fɛye mɔ, giyan ne. I laa nyiile yɛɛ fɛ tɛ faa, nkana fɛ san fɛ tɛ de fɛye-ilaa nyɛnyɛn ne. 18Gɛnen kee mɔ i laa nyiile yɛɛ aye-nanboana Kirisito adɛ abono mɛ bingiri Wurubuaarɛ-lɛɛ mɔ pɛwu mɛ wu' sii gɛkpaa ne. 19Nengyene gɛkyena gɛdɛ dɔ aye-gɛwɔnsa gɛ gyan' yɛɛ Kirisito laa kyingi aye lii ibuni dɔ, ne aye-lɛwu gɛmara berɛ, iŋ ba gɛnen mɔ, asa pɛwu dɔ mɔ nkana aye-ilaa ne nan tansi wɔra ayen.\n20Nɛ taa tɔgɛ idɛ pɛwu mɔ, gɛsintin mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi Kirisito lii ibuni dɔ. Mɔmɔ abono pɛwu Wurubuaarɛ gi da gibaa terɛ mɔ dɔ mɔ Kirisito ne n gyangbara kii nyɛ mɔ-lɛɛ nyoro pobɔrɔ. Ɔ dɛ daa fɛɛ gigyo pobɔrɔ gibono mɛ daa gigyangbara kyu too Wurubuaarɛ pɛi de i' lɔɔ gbigi mɔ. 21Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ nyamesɛ kolon ne n yɛgɛ lɛwu gi ba anyamesɛ dɔ. Gɛnen kee ne nyamesɛ kolon ne n yɛgɛ ne ibuni mɛ laa kii nyɛ nyoro pobɔrɔ. 22I kya nyiile yɛɛ aye-anyamesɛ pɛwu aye‑rɛ aye-naana gyangbarasɛ, Adam, a gyɛ nyamesɛ kolon. A kya nyɛ lɛwu fɛɛ Adam-lɛɛ mɔ ɔnan. Gɛnen kee, aye abono pɛwu aye‑rɛ Kirisito a gyɛ nyamesɛ kolon mɔ, a wu' mɔ, a laa nyɛ kii kyingi de a' nyɛ aye-nyoro pobɔrɔ fɛɛ Kirisito-lɛɛ mɔ ɔnan.\n23I bo aberɛ abono Kirisito adɛ pɛwu mɛ laa nyɛ mɔmɔ-nyoro pobɔrɔ mɔ. Kirisito ne n wolaa gyangbara kyingi wɔra fɛɛ gigyo pobɔrɔ gibono mɛ kyu too Wurubuaarɛ. I san asa abono mɛ gyɛ mɔ Kirisito-lɛɛ mɔ berɛ, owi ɔbono ɔ laa kii ba mɔ ne mɛ laa kyingi de mɛ' nyɛ mɔmɔ-nyoro pobɔrɔ. 24Mɛ nyɛ mɔmɔ-nyoro pobɔrɔ gɛnen mɔ, gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ laalaalogɛ mɔ gi fo ne. Kirisito laa kyu gɛsinkpan so gɛwuragyi pɛwu kyu kpaa wɔra mɔ-sɛ Wurubuaarɛ abaa dɔ. Pɛi de ɔ' wɔra gɛnen mɔ, ɔ ti wolaa nyida gɛwuragyi de ɔlon de gɛbelɛnsɛ, ibono a kya wu de ansi de ibono aŋ kya wu de ansi mɔ pɛwu.\n25Iŋ gyɛ giyan so ne Kirisito laa nyida imɔ idɛana. I wolaa i gyɛ daa ilaa ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ kyu lii mɔ so yɛɛ ɔ laa gyi gɛwura kaaborɛ mɔ-akyobo pɛwu mɛ' baa ŋmii mɔ-ayaa dɔ de mɛ' bara mɔmɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ. 26Ɔkyobo laalaalogɛ ɔbono ɔ laa gyi mɔ so mɔ ne n gyɛ lɛwu. 27I kya nyiile yɛɛ Kirisito ilaa i wolaa i bo Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ilaa kamaasɛ i' bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ.\" Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a tɔgɛ gɛnen mɔ, a nyi ibono Wurubuaarɛ berɛ mɛŋ bo ilaa ibono i laa bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa Kirisito mɔ dɔ. Mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ laa yɛgɛ ilaa kamaasɛ i' bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa Kirisito mɔ. 28Owi ɔbono ilaa kamaasɛ i laa bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa Kirisito, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gɛnen mɔ, Kirisito gbaa-gbaa kee laa bara mɔ-nyoro gɛsɛ sa Wurubuaarɛ. Wurubuaarɛ, mɔ, ne n gyɛ ɔbono ɔ yɛgɛ ilaa kamaasɛ i' bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ-bi Kirisito. Imɔso Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ laa baa bara mɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ-sɛ de i' wɔra yɛɛ ilaa kamaasɛ dɔ mɔ, Wurubuaarɛ ne n gyɛ ɔbono ɔkamaasɛ de ilaa kamaasɛ i bo no sa mɔ.\n29Ako mɛ kya gyere asa Wurubuaarɛ sagyere yii abono mɛ ti wu' mɔ giyaa. Nengyene Wurubuaarɛ maŋ kyingi ibuni mɔ, i wonɛ ne mɛ kya gyere asa Wurubuaarɛ sagyere yii abono mɛ ti wu' mɔ giyaa gɛnen? 30Ne Wurubuaarɛ maŋ kyingi ibuni mɔ, i wonɛ so ne me‑rɛ me-nanboana a kya kyule wɔra Yesu gɛsun ne i kya yɛgɛ asa mɛ ka aye-ansi owi kamaasɛ dɔ daa? N nyi yɛɛ Yesu mɛŋ kyingi lii ibuni dɔ mɔ, maŋ kyule wɔra gɛnen. 31Me-nanboana Yesu asonbo, n' tɔgɛ fɛye yɛɛ gɛkɛ kamaasɛ mɔ asa mɛ kpɛ mɛ dɛ me ma‑a wɔra daa lɛwu abaa dɔ. Fɛye‑rɛ aye-Wura Yesu Kirisito ginyamesɛ kolon so mɔ, n kya gyiide fɛye so. Imɔso ne n kya tɔgɛ fɛye gɛnen ilaa idɛ faa. 32Owi ɔko dɔ mɔ, nɛ kɔ de ndonbuɛ Efiso ɔsowolɛ so. Nengyene fɛɛ anyamesɛ-lɛɛ ilaa wolɛ ne n tiri me mɔ, menɛ ne nan nyɛ lii imɔ dɔ? Nengyene a nyi yɛɛ a maŋ kyingi lii ibuni dɔ de a' nyɛ ntɛɛla mɔ, nkana ɔfaanan a kya nu de gɛdɛ gɛbono mɛ kya tɔgɛ yɛɛ:\n\"A' tɛsɛ gyi de a' nun.\nƆkɛ ɔfaanan a wu'\" mɔ.\n33Fɛ mɛŋ sa fɛ' yɛgɛ de ɔko ɔ' nyɛ fɛye penɛ.\n\"Anyamesɛ nyɛnyɛn dɔ gisaarɛ\ni kya nyida nyamesɛ dɛnsɛ gikyenabi.\"\n34Imɔso fɛ' dɛsɛ fɛye-nyoro so de fɛ' kyu Yesu asonbo akyenabi kyu kyena kanpɛ. Fɛye dɔ ako mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ mɔmɔ-asen dɔ. N' buu sa fɛye yɛɛ gɛnen ilaa idɛ i gyɛ ipeeli ilaa sa fɛye.\nWurubuaarɛ Dɔ Lɛɛ Nyoro Ɔnan\n35Foŋbii mɔ, fo ɔko fo laa tɔgɛ yɛɛ, \"Nnɛ so nnɛ so ne Wurubuaarɛ laa kyingi asa lii ibuni dɔ daa? Mɔmɔ-nyoro gi laa wɔra nnɛ?\" 36Fo ɔbono fo tɔgɛ gɛnen mɔ, fo mɛŋ nyi ɔlaako. Imɔso fo mɛŋ nyi yɛɛ abi abono fo kya duu mɔ a kya daa gigyɔ pɛi de a' lɔɔ kɔrɔ de a' nyɛ nkpa pobɔrɔ? 37Ibono fo kya kyu duu mɔ kpɛi, ne ibono i laa kɔrɔ de i' sɔrɔ mɔ kee kpɛi. Ilaa ibono fo duu mɔ, i gyɛ gibi giyan fɛɛ giyu abɛɛ giwayu gibi. 38Wurubuaarɛ ne n kya sa gimɔ nyoro pobɔrɔ gɛnɔɔbono ɔ kya laarɛ mɔ. Gibi kamaasɛ gimɔ-oyuduu gimɔ‑rɛ gimɔ-nyoro pobɔrɔ ɔnan ɔbono ɔ kya kaaborɛ gimɔ mɔ.\n39Ilaa ibono pɛwu i kya sɔnga mɔ nyoro i kɔrɔ i kɔrɔ. Anyamesɛ nyoro kpɛi. Nbuɛ-lɛɛ kpɛi. Nbuii-lɛɛ kpɛi, ne iken kee lɛɛ kpɛi. 40I bo Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ nyoro ɔnan, ne i bo gɛsinkpan so lɛɛ nyoro ɔnan. Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ nyoro mɔ nyisigyi kpɛi, ne gɛsinkpan so lɛɛ nyisigyi kee kpɛi. 41Owi bo mɔ-lɛɛ nyisigyi kpɛi. Bosɛ bo mɔ-lɛɛ kpɛi, ne agyɛkpebi kee a bo amɔ-lɛɛ kpɛi-kpɛi. I kya nyiile yɛɛ agyɛkpebi gbaa nyisigyi a don abara.\n42Gɛnen kee ne i dɛ ne. Anyamesɛ mɛ laa kyingi lii ibuni dɔ de mɛ' nyɛ nyoro pobɔrɔ mɔ, mɔmɔ-nyoro nbono a kya pule mɔ gi kya gyɔ. Nyoro nbono Wurubuaarɛ laa sa abono mɛ laa kyingi lii ibuni dɔ mɔ berɛ gi maŋ gyɔ kpa‑a. 43Nyoro nbono a kya pule mɔ, nmɔ‑rɛ ipeeli ne. Nyoro nbono gi laa kyingi mɔ berɛ ne nan nyɛ nyisigyi. Mɛ pule aye mɔ, a gyɛ daa afɔlɛbo. Wurubuaarɛ laa kosorɛ aye mɔ, a laa wɔra alolonbo. 44Gɛkyena gɛdɛ dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan ne mɛ kya kyu pule. Oduduu dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan ne Wurubuaarɛ laa kyu kosorɛ aye. I kya nyiile yɛɛ i bo gɛkyena gɛdɛ dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan, gɛnen kee ne i bo oduduu dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan.\n45Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ i kya tɔgɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gi pɔrɔ nyamesɛ gyangbarasɛ, Adam, ne ɔ nyɛ ɔŋɛ, ɔ tɛ nkpa.\" Adam tiikarasɛ, Kirisito mɔ berɛ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ nyɛ Oduduu ɔ kya yɛgɛ asa mɛ kya nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. 46I mɛŋ gyɛ oduduu dɔ ilaa ne Wurubuaarɛ gi daa gisa anyamesɛ. Nkpa ne Wurubuaarɛ gi daa gisa anyamesɛ pɛi ne ɔ lɔɔ kyu mɔ-Oduduu mɔ ilaa kyu sa ɔmɔ. 47Nyamesɛ gyangbarasɛ, Adam mɔ gi lii daa gɛsinkpan dɔ. Ɔ gyɛ daa isɛ. Adam nyɔsɛ, aye-Wura Kirisito mɔ berɛ, gi lii daa Wurubuaarɛ dɔ. 48Gɛsinkpan so gɛkyena ilaa dɔ mɔ, anyamesɛ mɛ dɛ daa fɛɛ nyamesɛ gyangbarasɛ mɔ. Mɛ gyɛ daa isɛ. Ne Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ gɛkyena ilaa dɔ mɔ, anyamesɛ abono mɛ kya ka gyan Kirisito so mɔ mɛ laa wɔra daa fɛɛ mɔ. Mɛ laa wɔra Wurubuaarɛ dɔ asa. 49Gɛnɔɔbono a daa giwɔra fɛɛ ɔbono ɔ gyɛ isɛ mɔ oyuduu mɔ, gɛnen ne a laa baa wɔra fɛɛ ɔbono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ dɔ isa mɔ oyuduu kee ne.\n50Me-nanboana Yesu asonbo, n kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ aye anyamesɛ gɛsinkpan so-lɛɛ nyoro de nkalan oyuduu mɔ i maŋ taalɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ-gɛwuragyi mɔ dɔ. Ilaa ibono i kya gyɔ mɔ, i maŋ taalɛ sɔɔ ilaa ibono i maŋ gyɔ mɔ ilaa keda. 51Fɛ' yela giso de fɛ' nu ilaa boduduusɛ iko. I mɛŋ gyɛ aye pɛwu ne nan wu' lɛwu. I laa baa fo owi ɔko mɔ, Wurubuaarɛ laa keda aye pɛwu kyɛɛgɛ 52gikolon. I fo gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ dɔ gɛgandan laalaalogɛ mɔ gɛ laa su. Gɛ su mɔ, fo baa kerɛ mɔ, Wurubuaarɛ gi ti wolaa keda aye kyɛɛgɛ. I lii fɛɛ gɛgandan mɔ gɛ laa su mɔ, asa abono mɛ ka gyan Yesu so pɛi ne mɛ wu' mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu nyoro nbono gi maŋ gyɔ mɔ kyu sa ɔmɔ de o' kyingi ɔmɔ. Aye abono a san a tɛ de ansi gɛnen owi ɔbono mɔ kee, Wurubuaarɛ laa keda aye kyɛɛgɛ. 53I lii fɛɛ aye-nyoro nbono gi kya gyɔ mɔ gi tiri yɛɛ gi' nyɛ nbono gi mɛŋ kya gyɔ mɔ ɔnan kyu suu de nmɔ-nyoro. I tiri kee yɛɛ aye-nyoro nbono gi kya wu' mɔ gi' nyɛ nbono gi mɛŋ kya wu' mɔ ɔnan kee kyu suu de nmɔ-nyoro. 54Gɛkaako mɔ Wurubuaarɛ laa yɛgɛ gɛnen ilaa ibono i' ba. Aye abono a kya ka gyan Yesu so mɔ nyoro nbono gi kya gyɔ mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya gyɔ mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. Aye-nyoro nbono gi kya wu' mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya wu' mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. I ba gɛnen mɔ, nfono ne Wurubuaarɛ agyɛbi ako a laa nyɛ ba gɛsintin. Amɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n\"Lɛwu mɛŋ baa ɔ bo no. A kɔ lii gɛkpaa.\n55O Lɛwu, n' kerɛ fo-ɔlon ɔbono nkana fo bo fo kya gyi aye so mɔ?\nO Lɛwu, n' kerɛ fo-ɔgyoo ɔbono nkana fo bo fo kya da aye mɔ?\"\n56Lɛwu ɔgyoo ne n gyɛ anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra. Ne ilaa nyɛnyɛn giwɔra mɔ i kya nyɛ lɛwu ɔlon lii daa Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ. 57A kya faala Wurubuaarɛ. Mɔ ne nan lɛɛ aye lii lɛwu ɔlon dɔ kyu naa de aye-Wura Yesu Kirisito so.\n58Imɔso me-nanboana laarɛsɛ Yesu ɔson mɔ dɔ, fɛ' yelɛ fɛye-ayaa so ken-ken fɛye-gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Yesu mɔ dɔ de ilaa iko iŋ sa ɔ' yɔɔ fɛye-nyoro baa pii. Fɛ' kpɛ fa‑a wɔra Wura Yesu gɛsun owi kamaasɛ dɔ. I kya nyiile yɛɛ fɛ nyi yɛɛ ilaa kamaasɛ ibono fɛ kya wɔra fɛ kya sa Wura Yesu mɔ, i mɛnaŋ wɔra giyan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/15","date":"2017-08-20T04:19:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105970.61\/warc\/CC-MAIN-20170820034343-20170820054343-00213.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":2365,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Tɛsalonika 1:12\n12A kya dalaa a kya sa fɛye gɛnen de aye-Wura Yesu ɔ' nyɛ nyisigyi kyu naa de fɛye so, de fɛye mɔ, fɛ' nyɛ nyisigyi kyu naa de mɔ so kee. I' ba gɛnen sa fɛye kyu naa de aye-Wurubuaarɛ de aye-Wura Yesu Kirisito gɛwɔnsa dɛnsɛ gɛbono mɛ bo sa fɛye mɔ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/2Thess\/1\/12","date":"2017-08-21T15:40:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109157.57\/warc\/CC-MAIN-20170821152953-20170821172953-00150.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000033379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000033378601074}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.135,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.648,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 14\n1Gɛnen nkɛ nbono dɔ mɔ, Wura Hɛrodɛ ɔbono ɔ kya kerɛ Galeli gɛsinkpan so mɔ gi nu Yesu ilaa wɔrasɛ so. 2O nu imɔ gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-adega yɛɛ, \"Gyɔn ɔbono ɔ naa kyena gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ ne. O kyingi lii ibuni dɔ daa so ne ɔ nyɛ Wurubuaarɛ ɔlon ɔ kya wɔra ilaa gbaa'gbaa gɛnen faa.\"\nGɛnɔɔbono I Ba Ne Gyɔn Gi Nyɛ Lɛwu Mɔ\n3-4Gɛnɔɔbono i ba ne Gyɔn gi nyɛ lɛwu mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wura Hɛrodɛ mɔ-tedɛ Filipo gi dena ɔkyii ɔko, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Hɛrodiyasɛ, ne wura mɔ gi sɔgɛ ɔkyii mɔ kyu dena. Gyɔn gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa Wura Hɛrodɛ yɛɛ ibono ɔ sɔgɛ mɔ-tedɛ mɔ-ka dena mɔ, iŋ boran, iŋ dɛ ɔkpa gɛnen. Ɔ tɔgɛ mɔ gɛnen mɔ, wura mɔ gi yɛgɛ mɛ kpaa keda mɔ, ne mɛ ŋminde mɔ kyu kpaa tii de obu. 5Nkana wura mɔ gi laarɛ ɔ' yɛgɛ mɛ' mɔɔ mɔ. O kii ɔ selɛ sakpii mɔ. I kya nyiile yɛɛ sakpii mɔ kya buu Gyɔn yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.\n6Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Wura Hɛrodɛ kya gyi mɔ-gɛkɛ korogɛsɛ gɛsi. Mɔ‑rɛ mɔ-nanboana mɛ tɛ mɛ kya gyi gɛkɛ belɛ mɔ mɔ, Hɛrodiyasɛ mɔ-bi obolonbu ɔko gi lii kyaa tala asa mɔ ansi. Mɔ-gɛkyaa mɔ gɛ wɔra Wura Hɛrodɛ ɔbolɛ gikyɔ. 7Imɔso ɔ ka sa obolonbu mɔ yɛɛ, \"Ilaa kamaasɛ ibono fo kya laarɛ mɔ, tɔgɛ me, nan kyu sa fo. Nengyene fo taasɛ me ne meŋ nyɛ sa fo mɔ, nɛ tɔrɔ ntan.\" 8Obolonbu mɔ gi lii kpaa taasɛ mɔ-nyi, ne mɔ-nyi gi tɔgɛ mɔ ilaa ibono i kaaborɛ ɔ' taasɛ mɔ. Imɔso obolonbu mɔ gi kii baa tɔgɛ wura mɔ yɛɛ, \"N kya laarɛ Gyɔn ɔbono ɔ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ gimu tangalan dɔ fɛye-ansi dɔ gɛrɛ.\" 9Obolonbu mɔ gi taasɛ gɛnen mɔ, Wura Hɛrodɛ gisen dɔ i nyida mɔ. Ɔ ti ka ntan abelɛnsɛ mɔ ansi dɔ so mɔ, ɔ kyule ne ɔ tɔgɛ mɔ-adega mɔ yɛɛ mɛ' wɔra ilaa ibono obolonbu mɔ kya laarɛ mɔ sa mɔ. 10Imɔso o sun ne mɛ kpaa ten Gyɔn gimu nfono o tii de obu mɔ, 11ne mɛ kyu gimɔ taga tangalan dɔ kyu bara obolonbu mɔ, ne obolonbu mɔ gi kyu kperɛ mɔ-nyi. 12Gyɔn akasɛbo mɔ mɛ nu gɛnen mɔ, mɛ kpaa kyu mɔ-gibuni mɔ kyu kpaa pule, ne mɛ kpaa buu sa Yesu.\nYesu Gi Sa Sakpii Belɛ Agyudɔ Ne Mɛ Gyi Kaabo\n13Yesu gi nu Gyɔn lɛwu mɔ so mɔ, ɔ dii loo gikolii dɔ ne ɔ lii nfono ɔ bo mɔ de o' kpe nfono asa mɛŋ tɛ mɔ. Asa sakyɔ mɛ nu yɛɛ Yesu gi koso nfono mɔ, mɛ naa de ayaa lii mɔmɔ-isowolɛ so de mɛ' kpaa tu mɔ. 14Yesu gi fo nfono ɔ kya kpe mɔ, ɔ baa lii gikolii mɔ dɔ mɔ, o wu sakpii belɛ ti ɔ yelɛ. O wu mɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ-ilaa i wɔra mɔ ayen, ne ɔ kyɛ-kyɛ abono mɛ kya lɔ mɔ.\n15I wɔra gɛdɔɔdɛ mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kpaa tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Nfono a bo faa, i gyɛ daa ifɛ nsana, ne owi gi ta. Imɔso lɛɛ sakpii mɔ ɔkpa de mɛ' naa kpe isowolɛ ibono i sindi gɛrɛ mɔ de mɛ' kpaa nyɛ agyudɔ sɔɔ gyi.\" 16Yesu gi kisee tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Iŋ tiri yɛɛ mɛ' kpe gɛtɛɛko. Fɛye gbaa-gbaa fɛ' sa mɔmɔ ilaa iko de mɛ' gyi.\" 17Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aye asɛ gɛrɛ a bo daa ibodobodo inun de iken inyɔ.\" 18Yesu gi tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' kyu imɔ bara me gɛrɛ.\" 19Mɛ kyu kperɛ mɔ, ne Yesu gi tɔgɛ sa sakpii mɔ yɛɛ mɛ' kpelegɛ kyena ifɛ bonboli mɔ so. Mɛ kyena mɔ, o puru ibodobodo inun de iken inyɔ mɔ ne ɔ diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ gbaa gbaa ibodobodo mɔ dɔ kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ, ne mɔmɔ, mɔ, mɛ yɛ sa sakpii mɔ. 20Ɔkamaasɛ gi gyi kaabo, ne i kii san. Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ koola agyisan mɔ mɔ, a bɔla nkeebii gudu nnyɔ. 21Anyen abono mɛ saarɛ asa abono mɛ gyi agyudɔ mɔ gɛgyɔnɔ gɛ laa wɔra fɛɛ anyen nwɛ ikue-inyɔ de saalaa. Akyii de nbii-lɛɛ gɛgyɔnɔ gɛŋ too.\nYesu Gi Naa Nkyu So, I Mɛŋ Muiinɛ Mɔ Loo\n22Imɔ gɛmara mɔ, Yesu gi yɛgɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ dii loo gikolii dɔ de mɛ' gyangbara mɔ fara kpe gibenbɛ giko mɔ so de mɔ mɔ ɔ' lɛɛ sakpii mɔ ɔkpa de ɔ' baa tu mɔmɔ. 23Yesu gi lɛɛ mɔmɔ-ɔkpa ta ne i san mɔ-wolɛ mɔ, ɔ dii kpe gibii giko so ɔ' kpaa dalaa. O sii nno mɔ-wolɛ gɛnen kaaborɛ i bun. 24Gɛnen owi ɔbono mɔ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ ti palɛ gikolii mɔ kyon gɛta. Afuu a kya da nkyu mɔ so, ne i yɛgɛ gikolii mɔ gi kya kyengben. Afuu mɔ a kya da a kya ba de mɔmɔ asɛ so. 25I baa fo gibaadiikɛ mɔ, Yesu naa nkyu mɔ so ɔ kya kpe de mɔ-akasɛbo mɔ asɛ. 26Mɛ wu mɔ ɔ naa nkyu mɔ so ɔ kya ba mɔ, i ŋmaa mɔmɔ-gisen, mɛ kya kpen yɛɛ, \"Obuni ne!\" Ne i wɔra mɔmɔ gifuu, mɛ san ma‑a saawo. 27Ayaa abono so mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' keda nyoro! Me Yesu ne. Fɛŋ sa fɛ' selɛ gifuu.\"\n28Yesu gi tɔgɛ sa ɔmɔ gɛnen mɔ, Piita gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Me-wura, nengyene i gyɛ fo mɔ, tɔgɛ me kee de n' naa nkyu mɔ so baa tu fo.\" 29Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Naa ba.\" Nfono mɔ Piita gi lii gikolii mɔ dɔ ɔ naa nkyu mɔ so ɔ kya kpe Yesu asɛ. 30O wu ibono afuu mɔ a kya da de ɔlon mɔ, i wɔra mɔ gifuu. Gɛnen so mɔ, o yii gɛsɛ ɔ kya muiinɛ ɔ kya loo nkyu mɔ dɔ. Ɔ kya loo mɔ, ɔ saawo yɛɛ, \"Me-wura, mɔlɛgɛ me!\" 31Ayaa abono so mɔ, Yesu gi tengɛ mɔ-gibaa keda mɔ, ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Kerɛ, gisɔɔgyi gibono fo bo sa me mɔ pɛwu ne? I wonɛ ne fo sɔɔ fo-nyoro akyɔɔlɛ?\" 32Yesu mɔ‑rɛ Piita mɛ baa dii loo gikolii mɔ dɔ mɔ, nfono mɔ, afuu mɔ a taa gida yɛgɛ. 33Mɔ-akasɛbo abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ mɛ ŋmii mɔ kyu buubuu sa mɔ ne mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin, fo gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi!\"\nYesu Gi Kyɛ Alɔbo Gɛnɛsarɛtɛ\n34Mɛ fara ɔbon belɛ mɔ gɛnen mɔ, mɛ lii gikolii mɔ dɔ dii gyan' Gɛnɛsarɛtɛ gɛsinkpan so. 35Gɛnɛsaretɛ awura mɛ wu Yesu bii mɔ, mɛ yɛgɛ i nu gyan' gɛnen gɛsinkpan gɛbono so pɛwu yɛɛ Yesu gi loo mɔmɔ asɛ. Mɛ nu gɛnen mɔ, mɛ kyu mɔmɔ-asa abono mɛ kya lɔ mɔ pɛwu bara mɔ. 36Mɛ kolɛ mɔ yɛɛ ɔ' yɛgɛ mɛ' yii ba‑a mɔ-gɛgbɛ ginɛbi. Ne gɛsintin mɔ, ɔkamaasɛ ɔbono ɔ nyɛ ne o yii mɔ-gɛgbɛ mɔ, mɔ-alɔtɔ a kya ta.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/14","date":"2017-08-17T09:52:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103167.97\/warc\/CC-MAIN-20170817092444-20170817112444-00421.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1141,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 23:26\nMɛ Da Yesu Aŋanbi Mada De Oyii\n26Mɛ dɛ Yesu mɛ kya kpe gɛnen mɔ, mɛ gyangara Simon ɔbono ɔ lii Siirini mɔ. Mɛ wu mɔ mɔ, ɔ naa ɔ kya ba ɔ' baa loo ɔsowolɛ mɔ so, ne mɛ nyise mɔ yɛɛ ɔ' sola Yesu lɛwu oyii mɔ. Mɛ kyu oyii mɔ sola mɔ yɛɛ o' buu Yesu de mɛ' kpe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/23\/26","date":"2017-08-17T13:32:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886103316.46\/warc\/CC-MAIN-20170817131910-20170817151910-00047.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999928474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.999992847442627}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.299,"stopwords_ratio":0.587,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 21:24\n24Asa mɛ laa mɔɔ Gyuda awura ako de nki. Mɛ laa keda mɔmɔ ako gikyii ŋminde mɔmɔ kyu kpaa bingiri asafo gɛten kamaasɛ kyaabɔɔ de gɛsinkpan so. Asafo ne nan san kyu Gyɛrusalem ɔsowolɛ kyu bingiri mɔmɔ-lɛɛ kpaa fo owi ɔbono mɔmɔ-lɛɛ ɔlon laa yela ɔkara mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/21\/24","date":"2017-08-17T07:41:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102993.24\/warc\/CC-MAIN-20170817073135-20170817093135-00223.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999613762,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999613761901855}","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.354,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 10:4\n4Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi terɛ Kɔniiliyusɛ gɛnen mɔ, i wɔra Kɔniiliyusɛ gifuu ne ɔ kerɛ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ faa yiridididi. Nfono mɔ Kɔniiliyusɛ gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ?\"\nWurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo-gɛdalaa gɛbono fo kya dalaa sa Wurubuaarɛ mɔ de fo-ayɛ abono fo kya wɔra sa ayenbo mɔ i loo Wurubuaarɛ asɛ, ne ɔ kya nyingi fo so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Acts\/10\/4","date":"2017-08-16T21:54:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102663.36\/warc\/CC-MAIN-20170816212248-20170816232248-00441.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.154,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.647,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 23\nWɔra Abelɛnsɛ Mɔ Ilaa Nyiilesɛ; Gɛŋ Wɔra Mɔmɔ-Ilaa Wɔrasɛ\n1Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa sakpii mɔ de mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, 2\"Nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ ne n bo ɔkpa de mɛ' lɛɛ Mosisi nbara mɔ gɛsɛ sa asa. 3Imɔso ilaa kamaasɛ ibono mɛ kya tɔgɛ fɛye kyu lii nmɔ so mɔ fɛ' nu de fɛ' wɔra imɔ. Mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ berɛ ne fɛŋ sa fɛ' wɔra. I lii fɛɛ ilaa ibono mɛ kya nyiile fɛye mɔ, iŋ gyɛ imɔ ne mɛ kya wɔra. 4Mɔmɔ-anyiilebi mɔ a dɛ daa fɛɛ nsola boduduusɛ nbono giŋ bo gisola mɔ ne mɛ dɛ ma‑a nyise asa. Mɔmɔ gbaa-gbaa berɛ, mɛ maŋ kyu ba‑a mɔmɔ-gibaa taa puru kpaa mɔmɔ.\n5\"Mɛ kya wɔra ilaa kamaasɛ mɔ, mɛ kya laarɛ daa de asa mɛ' wu de mɛ' nyɛ yen mɔmɔ. Wurubuaarɛ agyɛbi abono aye Gyuda awura a kya kyu mada aye-asegbelɛ so de abono a kya kyu kyaga aye-abaa dɔ mɔ, mɛ kya yɛgɛ mɔmɔ-lɛɛ berɛ i kya wɔra ibelɛ-belɛ. Aye-itiibilaa ibono a kya kyu kyaga de aye-ngbɛ mɔ, mɛ kya yɛgɛ mɔmɔ-lɛɛ berɛ i kya tansi wɔra gisoro. 6Ne fɛɛ mɛ laa gyi gɛkɛ belɛ mɔ, abɛɛ mɛ kya kpe mɔmɔ-akyangbon dɔ mɔ, abelɛnsɛ de anyamesɛ gbaa'gbaa ikyenaten ne mɛ kya laarɛ. 7Mɛ kya laarɛ de asa mɛ' terɛ mɔmɔ yɛɛ 'Anyiilebo' de mɛ' kyu buubuu faala mɔmɔ sakpii dɔ de ɔkamaasɛ o' wu.\n8\"Fɛye berɛ fɛŋ sa fɛ' yɛgɛ asa mɛ' terɛ fɛye dɔ ɔko yɛɛ 'Onyiilebo.' I lii fɛɛ fɛye pɛwu fɛ gyɛ gikpen kolon dɔ asa ne onyiilebo kolon ne fɛ bo. Me ne n gyɛ fɛye-onyiilebo ɔbono. 9Fɛŋ sa fɛ' terɛ ɔko yɛɛ 'aye-sɛ' gɛsinkpan so gɛrɛ. I kya nyiile yɛɛ fɛ bo daa ɔsɛ kolon, mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ. 10Gɛnen kee ne fɛŋ sa fɛ' yɛgɛ asa mɛ' terɛ fɛye dɔ ɔko yɛɛ 'Ɔgyangbarabo'; ɔgyangbarabo kolon guan‑n ne fɛ bo, mɔ ne n gyɛ me ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ n' baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. 11Ɔbono ɔ tansi ɔ gyɛ nyamesɛ gbaa' fɛye dɔ mɔ gi kaaborɛ ɔ' wɔra daa fɛye-dega. 12Ɔbono ɔ diirɛ mɔ-nyoro mɔ, Wurubuaarɛ laa kpelegɛrɛ mɔ gɛsɛ, ne ɔbono, mɔ, ɔ bara mɔ-nyoro gɛsɛ mɔ, Wurubuaarɛ laa diirɛ mɔ.\"\nNbara Aŋmarasɛbo De Farasii Awura, Fɛye Laako!\n13Nfono mɔ, Yesu gi kisee tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ ako yɛɛ, \"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kyu ilaa ibono nkana i laa yɛgɛ asa mɛ' nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ kyu ŋara mɔmɔ. Fɛye gbaa-gbaa fɛ mɛŋ kya kyu gɛnen akyenabi mɔ kyu kyena, ne abono, mɔ, mɛ kya laarɛ mɛ' kyena gɛnen gɛkyena mɔ, fɛ kya ŋɛ fɔlɔgɛ fɛ kya tii mɔmɔ-ɔkpa. [ 14Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kya kudi akyii ikulaabo mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-biana gyi, yɛgɛ fɛye, mɔ, ne n kii fa‑a dalaa faa bolo-bolo de asa mɛ' nyɛ yen fɛye yɛɛ fɛye ne n nyi gɛdalaa. Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa gyi fɛye-nbɛlɛ mɔ, fɛye-gisobiidɛ gi laa nyaakyɔ too.] 15Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kya naa nkyu so de nsinkpan so gyan' de fɛ' taa nyɛ ba‑a nyamesɛ kolon ɔ' kyɛɛgɛ baa buu fɛye-lɛɛ Wurubuaarɛ asonbi mɔ. Fɛ nyɛ ɔkolon gɛnen mɔ, fɛ kya yɛgɛ ɔ kya kii bingiri daa isa ɔbono ɔ kaaborɛ o' kpe ɔgya dɔ mɔ-lɛwu gɛmara mɔ kii don fɛye-lɛɛ mɔ!\n16\"Fɛye laako! Fɛ dɛ daa fɛɛ agyaatanbo ne n gyangbara mɛ sa agyaatanbo. Fɛ kya nyiile asa yɛɛ nengyene ɔko gi ka Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ ntan mɔ, ɔ laa taalɛ yɛgɛ i' gbangɛ. Sika kɔkɔɔ ɔbono ɔ bo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ mɔ berɛ ne ɔko gi kyu ka ntan mɔ, fɛye asɛ mɔ, gi gyɛ ntan belɛ. 17Fɛ dɛ fɛɛ agyaatanbo, ne fɛ mɛŋ nyi ɔlaako! Imɔ imɔmɔ ne n tiri gikyɔ, sika kɔkɔɔ mɔ abɛɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ daa? Iŋ gyɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ ne sika kɔkɔɔ mɔ dɛ so ne ɔ gyɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ? 18Fɛ kya nyiile asa kee yɛɛ nengyene ɔko gi ka Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ntan mɔ, mɔ-ntan mɔ giŋ gyɛ ntan nko. Nengyene o kyu ilaa ibono ɔ laa kyu lɛɛ asunbi mɔ berɛ daa kyu ka ntan mɔ, fɛ kya kyu nmɔ yɛɛ gi gyɛ ntan belɛ. 19Menɛ gigyaatanbo ne n kya mɔɔ fɛye faa? Ilaa ibono mɛ kyu ba mɛ' baa lɛɛ asunbi mɔ ne n tiri abɛɛ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ne n tiri daa? Iŋ gyɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ne n kya yɛgɛ asunbi atɔ mɔ a kya nyɛ bingiri Wurubuaarɛ-lɛɛ? 20Imɔso nengyene isa gi ka Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ntan mɔ, ɔ ka dabɔlɛ de asunbi atɔ abono a gyan' asunbi ɔlɛɛten mɔ so mɔ pɛwu ne. 21Nengyene ɔko gi ka Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ ntan mɔ, ɔ ka dabɔlɛ de Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo obu mɔ dɔ mɔ kee ne. 22Ne fɛɛ ɔko gi ka Wurubuaarɛ dɔ ntan mɔ, ɔ ka Wurubuaarɛ gɛwuragyapaa mɔ ntan de Wurubuaarɛ ɔbono ɔ tɛ gɛwuragyapaa mɔ so mɔ ntan kee ne.\n23\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me-ana gikyɔ! Ansi so mɔ, fɛ kya yɛ fɛye-afɛdaa gyisɛ fɛɛ agbɛɛma de malebokyu de benkeni afɛdaa dɔ gikpadɔ gudu-gudu de fɛ' kyu gikolon-gikolon kyu kpaa kyɛɛ Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono i dɛ sa fɛye mɔ. Ilaa ibono i tiri gikyɔ Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ mɔ berɛ, fɛ kya nyaa imɔ ibono yela nkan. Fɛɛ fɛ laa gyi gɛsintin sa asa abɛɛ fɛ' su asa so, abɛɛ fɛ' sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ, fɛ kya lɛɛ ansi taa imɔ ibono yɛgɛ. Nbara nbono ne i kaaborɛ fɛ' tansi gyi nmɔ so. Iŋ gyɛ yɛɛ fɛ' taa nbono fɛ ti fɛ kya gyi nmɔ so mɔ yɛgɛ berɛ. 24Fɛ dɛ fɛɛ agyaatanbo ne n gyangbara mɛ sa agyaatanbo. Fɛ kya wɔra fɛɛ ɔbono ɔ laa wu kyɛsen mɔ-agyudɔ dɔ de ɔ' bii lɛɛ pɛi de o' gyi mɔ, ne tɛtɛmenyi berɛ gi bo mɔ-agyudɔ dɔ ne ɔ maŋ bii lɛɛ mɔ!\n25\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ gɛsintin! Fɛ dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya foro mɔmɔ-nwɛ de mɔmɔ-ilɛpɛ nyoro so taa imɔ tudɔ yɛgɛ mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ ansi so giyan ne fɛ kya gyere lɔrɔ fɛye-nyoro. Fɛye-itɔ dɔ de fɛye-amu dɔ berɛ onsipara de gɛkyo ne n bɔla nno. 26Farasii awura, fɛ gyɛ agyaatanbo gɛsintin! Fɛ' foro fɛye-nwɛ tudɔ de imɔ-nyoro so kee i' wɔra ɔdan.\nWurubuaarɛ Laa Biidɛ Fɛye Ndɛ Asa Adɛ Giso\n27\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ dɛ fɛɛ nkyan nbono mɛ pɔrɔ nmɔ ne gi bo kanpɛ ansi so, yɛgɛ nmɔ tudɔ mɔ, awuye de anyamesɛ gyɔsɛ ne n bo nno! 28Gɛnen ne ansi so mɔ, asa mɛ laa kyu fɛye yɛɛ gɛsintin awura ne fɛ gyɛ, yɛgɛ gikerɛansi de ilaa nyɛnyɛn ne n bɔla fɛye-itɔ dɔ.\n29\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kya kerɛ ansi pɔrɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo de abono mɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ baa kyon mɔ ako nkyan, ne fɛ kya dɛnkyi mɔmɔ ako-lɛɛ, 30de fɛ' kyu gyaabii asa yɛɛ, 'Fɛɛ aye ne nan kyena aye-naanaana aberɛ dɔ mɔ, nkana a maŋ kyule ibono mɛ mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ.' 31Imɔ mɔ mɔ, ibono fɛ nyɛ kyule yɛɛ fɛye-naanaana ne n mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ faa mɔ, fɛye‑rɛ mɔmɔ fɛ gyɛ daa oyuduu kolon. 32Imɔso fɛ' tɛsɛ logɛ fɛye-naanaana gɛsun gɛbono mɛ yii gɛsɛ mɔ!\n33\"Fɛ bo ilaa nyɛnyɛn ne fɛ gyɛ asa amɔɔbo fɛɛ awɔɔ abono a bo gibɔrɔ mɔ! Wurubuaarɛ laa bun fɛye gipuɛɛ de o' kyu fɛye too wɔra ɔgya ɔbono dɔ ɔ laa biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔ. Fɛ maŋ nyɛ lii gɛnen gisobiidɛ gibono dɔ. 34N' tɔgɛ sa fɛye yɛɛ pɛi de i' lɔɔ fo gɛnen mɔ, nan sun Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo de asɛɛbo de Wurubuaarɛ nbara aŋmarasɛbo fɛye asɛ. Fɛ laa mɔɔ mɔmɔ ako, de fɛ' da mɔmɔ ako aŋanbi iyii so mɔɔ de fɛ' taa mɔmɔ ako awulibi fɛye-akyangbon dɔ de fɛ' ka mɔmɔ ako ansi lii isowolɛ so kpe isowolɛ so. 35Imɔ idɛ so mɔ, asa abono mɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ ne asa mɛ mɔɔ mɔmɔ mɔ pɛwu, Wurubuaarɛ laa kyu imɔ-ilaa kyu taasɛ fɛye ndɛ asa de ɔ' biidɛ fɛye-giso. Ɔ laa yii gɛsɛ taasɛ fɛye ilaa kyu lii Abelɛ ɔbono ɔŋ wɔra sɛi ne mɛ mɔɔ mɔ mɔ kyu gɛnen‑n kyu kpaa fo Sakariya, Barakaya mɔ-bi mɔ-lɛɛ lɛwu mɔ so. Sakariya ɔbono mɔ mɛ mɔɔ mɔ daa Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten de Wurubuaarɛ obu belɛ mɔ nsana. 36N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ Wurubuaarɛ laa biidɛ fɛye ndɛ asa adɛ giso kyu lii gɛnen asa abono so.\n37\"O, Gyɛrusalem asa! Fɛye ne n kpɛ fa‑a mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ, ne fɛ kya too abui fa‑a mɔɔ Wurubuaarɛ isɔɔ ibono ɔ kya sun fɛye asɛ mɔ. Nɛ tansi laarɛ fɛɛ n' nyaa fɛye ba me asɛ fɛɛ gɛnɔɔbono kyaasɛ kya nyaa mɔ-biana baa wɔra mɔ-abantɛɛ dɔ mɔ. Gikpadɔ gifonɛɛ ne nɛ laarɛ n' koola fɛye gɛnen ne fɛŋ kya kyule faa. 38Fɛ' nu yɛɛ Wurubuaarɛ laa lɛɛ ansi taa fɛye-ɔsowolɛ yɛgɛ sa fɛye. 39N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛ maŋ baa wu me kpaa fo gɛkɛ gɛbono fɛ laa bugi fɛye-nnɔ tɔgɛ yɛɛ, 'Wurubuaarɛ ɔ' kosorɛ ɔnyen baarɛ gimu! Wurubuaarɛ ginyen dɔ ne ɔ naa ɔ kya ba faa!' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/23","date":"2017-08-22T10:52:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886110578.17\/warc\/CC-MAIN-20170822104509-20170822124509-00451.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":1586,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 11\nWurubuaarɛ Ilaa Atɔgɛbo Anyɔ\n1I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko gi kyu oyii kaala-ilaasɛ fɛɛ oyii tugɛsɛ sa me ne ɔ tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Koso de fo' kaala Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de Wurubuaarɛ ɔson gibui mɔ de fo' kalɛ anyamesɛ abono mɛ kya son Yesu obu mɔ dɔ mɔ. 2Ɔson obu gikpaara mɔ berɛ, taa gimɔ yɛgɛ. Gɛŋ sa fo' kaala gimɔ. Asa kpɛi-kpɛi abono mɛ bo nno mɔ mɛŋ kya son Wurubuaarɛ. Wurubuaarɛ gi sa ɔmɔ ɔkpa yɛɛ mɛ' loo nno. Mɛ laa kyise-kyise Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ so giyan-giyan ibosɛ ikue-inyɔ de ibosɛ inyɔ.\"\n3Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Nan sa me-ilaa atɔgɛbo anyɔ ɔlon de mɛ' wu me-ilaa de mɛ' lɛɛ me-ikalan tɔgɛ sa asa, nkɛ nwɛ gudu nnyɔ de nkɛ ikue-isa. Mɛ laa bun akuru abono a laa nyiile yɛɛ anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn i gyɛ gɛnsipɛɛrɛ ilaa sa ɔmɔ mɔ. Ne mɛ laa naa mɛ kya tɔgɛ me-ikalan mɔ ma‑a sa asa. 4Wurubuaarɛ agyɛbi ako dɔ i wolaa tɔgɛ yɛɛ nfɔ iyii inyɔ iko de ifatela igyanten inyɔ iko i bo gɛsinkpan pɛwu Wura mɔ asɛ.\" Fɛ' bii yɛɛ gɛnen ilaa ibono i yelɛ sa Wurubuaarɛ ilaa atɔgɛbo anyɔ adɛ. 5Nengyene fɛɛ ɔko kya laarɛ de ɔ' wɔra ɔmɔ ilaa iko mɔ, ɔgya laa lii mɔmɔ-nnɔ dɔ kpaa dɛɛ mɔmɔ gɛnen ɔkyobo ɔbono. Imɔso ɔkamaasɛ ɔbono ɔ kya laarɛ ɔ' wɔra ɔmɔ ilaa iko mɔ, gɛnen lɛwu nyɛnyɛn baarɛ ne nan tu kaasɛ. 6Mɛ bo ɔkpa de mɛ' keda Wurubuaarɛ awolɛ tii de nyangbon ɔŋ sa ɔ' da nkɛ nbono mɛ dɛ ma‑a tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan mɔ. Mɛ bo ɔlon kee de mɛ' yɛgɛ ibon i' bingiri nkalan de mɛ' kyu gɛyiyɛɛ kamaasɛ kyu too gɛsinkpan so owi kamaasɛ ɔbono mɛ kya laarɛ mɔ.\n7Wurubuaarɛ ilaa atɔgɛbo anyɔ adɛ mɛ laa lɛɛ Wurubuaarɛ ilaa ibono mɛ wu mɔ nyiile asa logɛ. Nfono mɔ, gɛdonbuɛ gɛko gɛ laa lii gɛsinkpan ɔbɔ ɔbono ɔŋ bo ɔkara mɔ dɔ baa kɔ ikɔ de mɔmɔ. Gɛ laa gyi ɔmɔ so de gɛ' mɔɔ ɔmɔ. 8Gɛ mɔɔ mɔmɔ mɔ, mɔmɔ-gibuni gi laa too gidan so ɔsowolɛ belɛ mɔ dɔ. Mɛ kya terɛ gɛnen ɔsowolɛ mɔ akpalɛ dɔ yɛɛ Sodom de Igyipiti. Nno ne mɛ da Wura Yesu aŋanbi oyii so mɔɔ mɔ.\n9Mɔmɔ-gibuni mɔ gi laa kpɛ gi too gidan so ɔsowolɛ belɛ mɔ dɔ gɛnen nkɛ nsa' de gibaafon. Oyuduu kpɛi-kpɛi, gɛsu kpɛi-kpɛi, ndɛ kpɛi-kpɛi, de nsinkpan kpɛi-kpɛi asa mɛ laa wu mɔmɔ mɛ too, ne mɛ maŋ kyule yɛɛ ɔko o' puru mɔmɔ kpaa pule. 10Mɔmɔ-lɛwu laa wɔra gɛsinkpan so asa ɔkon. Mɛ laa gyi gɛkɛ belɛ de mɛ' kyɛɛ-kyɛɛ abara ilaa. I kya nyiile yɛɛ gɛnen asa anyɔ mɔ mɛ yɛgɛ gɛsinkpan so asa mɛ' wu ɔlaawusɛ gikyɔ.\n11Nkɛ nsa' de gibaafon gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ laa kii sa gɛnen asa anyɔ adɛ ɔŋɛ de mɛ' kyingi koso yelɛ mɔmɔ-ayaa so. Nfono mɔ, gifuu belɛ gi laa keda asa abono mɛ laa wu mɔmɔ mɔ. 12Nfono mɔ, mɛ laa nu gɛnɔ gɛko lii Wurubuaarɛ dɔ gɛ laa terɛ ɔmɔ ken-ken yɛɛ, \"Fɛ' dii ba gɛrɛ.\" Mɛ laa kyu de Wurubuaarɛ awolɛ dɔ dii kpe soso, yɛgɛ mɔmɔ-akyobo mɔ mɛ yelɛ mɛ kerɛ mɔmɔ. 13Gɛnen ayaa abono so mɔ, gɛsinkpan gɛ laa gyigisi, i laa wɔra nyɛnyɛn. Mɛ yɛ ɔsowolɛ belɛ mɔ gikpadɔ gudu mɔ, giko ibu i laa tɔrɔ de i' san gikpadɔ sango. I laa mɔɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ sono. Gifuu belɛ gi laa loo asa abono mɛ laa san mɔ dɔ de mɛ' yen Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ.\n14Gɛsinkpan so anyamesɛ mɔmɔ-laako nyɔsɛ ɔbono ɔ laa baa ba mɔ ilaa ne nɛ tɔgɛ faa. Mɔ-gɛmara mɔ, ɔsasɛ mɔ laa buu ayaa abono so.\nGɛgandan Sonosɛ: Wurubuaarɛ Gɛwuragyi Dɔ Akyenabi A Ba\n15I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ sonosɛ mɔ gi folɛ mɔ-lɛɛ gɛgandan. Ɔ folɛ gɛnen mɔ, nɛ nu nnɔ nko Wurubuaarɛ dɔ gi kya tɔngɛ ken-ken yɛɛ,\n\"Idɛ kon gɛsinkpan so gɛwuragyi pɛwu gɛ san bingiri\naye-Wura Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ ɔbono o sun kpaa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ-lɛɛ.\nƆ laa gyi gɛwura gɛkpaa-gɛkpaa!\"\n16Nfono mɔ, abelɛnsɛ oko anan abono mɛ tɛ awura ngyapaa so Wurubuaarɛ ansi dɔ mɔ mɛ tɔrɔ bun Wurubuaarɛ ayaa dɔ, mɛ kya yen Wurubuaarɛ. 17Mɛ kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Wura Wurubuaarɛ, Ɔlolonbo!\nFo ɔbono fo bo no, ne fo wolaa fo bo no mɔ,\na kya faala fo yɛɛ fo kyu fo-ɔlon belɛ mɔ\nfo kya gyi gɛwura.\n18Gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi mɛ kyu ginyadon belɛ fo so.\nFo‑o fo mɔ-lɛɛ ginyadon gi ba.\nOwi mɔ gi fo ibono fo laa koola anyamesɛ\nde fo' gyi ɔkamaasɛ ɔbono o wu' mɔ nbɛlɛ,\nde fo' kyu ntɛɛla sa asa\nabono fo lɔrɔ mɔmɔ yela sa fo-nyoro mɔ\nde fo-ikalan atɔgɛbo de asa abono mɛ selɛ fo mɔ,\nabelɛnsɛ de nbii pɛwu.\nOwi mɔ gi fo ibono fo laa nyida\nabono mɛ nyida gɛsinkpan gɛmɔ‑rɛ gɛmɔ so asa mɔ.\"\n19Nɛ wu ilaa idɛ fɛɛ oderi mɔ, imɔ gɛmara mɔ, nɛ kii wu Wurubuaarɛ ɔson obu ɔbono ɔ bo Wurubuaarɛ dɔ mɔ. Gi tigi, ne i kya wu tudɔ-tudɔ nfono Wurubuaarɛ ɔson gidɛkaa mɔ gi dɛ mɔ. Mɛ kya terɛ gidɛkaa mɔ yɛɛ Gɛnɔ Gɛbono Wurubuaarɛ Gi Yɛg�� Mɔ‑rɛ Anyamesɛ Mɛ Wɔra Mɔ Gidɛkaa. Nɛ wu gidɛkaa mɔ gɛnen mɔ, nɛ kii wu gɛnɔɔbono nyangbon laa wiisɛɛ, i laa wɔra ɔlanba, nyangbon laa gbere, gɛsinkpan gɛ laa gyigisi, ne nyangbon akpenkpelenbui a laa tɔrɔ gikyɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rev\/11","date":"2017-08-18T03:14:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104560.59\/warc\/CC-MAIN-20170818024629-20170818044629-00053.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":903,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.468,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 6\n1A ti nu ilaa ibono i bo Kirisito ɔson mɔ dɔ gɛsɛ de gɛsɛ yɛɛ a' nu aye-nyoro gɛsɛ, a' kyɛɛgɛ de aŋ baa wɔra ilaa ibono iŋ kya kpaa nyamesɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ, de a' sɔɔ Wurubuaarɛ gyi. Imɔso aŋ sa a' sii de imɔ wolɛ. Fɛ' yɛgɛ a' kii kasɛ ilaa banban bɔla de a' ten ansi mɔ-ɔson mɔ dɔ. 2Wurubuaarɛ sagyere ilaa de gɛnɔɔbono a laa kyu aye-abaa gyan' asa so de a' dalaa sa mɔmɔ de gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ laa kyingi anyamesɛ pɛwu gɛkaako de o' gyi mɔmɔ-nbɛlɛ de ɔ' sa mɔmɔ ntɛɛla nbono giŋ bo ɔkara mɔ, imɔ pɛwu i bo aye-ɔson mɔ gɛsɛ de gɛsɛ ilaa ibono n darɛ mɔ dɔ. Fɛ mɛŋ' yɛgɛ a' sii de imɔ wolɛ. 3A' kpe ansi dɔ Yesu ɔson mɔ dɔ. Wurubuaarɛ gi kyule mɔ, gɛnen ne a laa wɔra ne.\n4Nengyene ako mɛ kerɛ ansi kine yɛɛ mɛ maŋ baa ka gyan Yesu so mɔ, iŋ baa sa de ɔko ɔ' yɛgɛ mɛ' kii nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ kii ka gyan' Yesu so ginyɔsɛ. I lii fɛɛ mɛ ti nyɛ gɛnsibugi kerɛ, ne mɛ ti daa Wurubuaarɛ ilaa kyɛɛsɛ ibono ɔ kyɛɛ mɔ-asonbo mɔ kerɛ, ne Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi ti kyena mɔmɔ dɔ kerɛ. 5Mɛ ti nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ bii amɔ-ɔkon kerɛ, ne mɛ ti wu Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono ɔ laa lii gɛwi gɛkyena gɛbono gɛ laa baa ba gɛkaako mɔ kee kerɛ. 6Nengyene gɛnen asa adɛ mɛ kerɛ ansi kine yɛɛ mɛ maŋ baa ka gyan' Yesu so mɔ, i maŋ baa sa de ɔko ɔ' yɛgɛ mɛ' kii nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛ' kii ka gyan' Yesu so. I lii fɛɛ mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, mɛ kya kerɛ ansi mɛ kii ma‑a da Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ aŋanbi ma‑a mada de lɛwu oyii mɔ ne. Mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, mɛ dɛ Yesu ansi mɛ kya kpiidɛ gɛsɛ sansana ne.\n7Gɛsinkpan gɛbono gɛ kya nyɛ nkyu ne gɛ kya wɔra agyudɔ sa asa abono mɛ kya dɔɔ gɛmɔ mɔ, gɛmɔ ne n kya nyɛ ayuule lii Wurubuaarɛ asɛ. 8Gɛsinkpan gɛbono, mɔ, gɛ kya nyɛ nkyu ne gɛ kya kɔrɔ daa iwe de ifɛ, ne gɛŋ kya wɔra agyudɔ sa asa abono mɛ kya dɔɔ gɛmɔ mɔ, gɛŋ bo agyan ne. Wurubuaarɛ laa tɔgɛ nnɔ wɔra gɛmɔ ne laalaalogɛ mɔ Wurubuaarɛ laa baa nyɔga gɛmɔ ɔgya.\nA Nyi Aye-Asen Dɔ Yɛɛ Fɛye Berɛ Fɛ Nyɛ Wurubuaarɛ Amɔlɛgɛ\n9Me-nanboana laarɛsɛ Yesu ɔson mɔ dɔ, a kya tɔngɛ de fɛye fafaanan gbaa mɔ, a nyi aye-asen dɔ yɛɛ fɛye berɛ, fɛŋ dɛ gɛnen. Fɛye-ilaa i kya lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ fɛye ne fɛ nyɛ mɔ asɛ gɛkyena ɔnan. 10Wurubuaarɛ kya kyu daa gɛsintin gyi asa nbɛlɛ; ɔŋ kya tan gɛsun gɛbono fɛ wɔra sa mɔ mɔ. Gɛnɔɔbono fɛ kpaa fɛye-nanboana abono mɛ kya son Yesu mɔ ne fɛ san fɛ kya kpaa mɔmɔ mɔ, ɔ maŋ tan imɔ so. Imɔ ne n kya nyiile yɛɛ fɛ kya laarɛ mɔ-ilaa.\n11Ilaa ibono i tansi i tiri aye lii fɛye asɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛye ɔkamaasɛ o' kyu gɛnsipɛɛrɛ keda gɛnen kpaa logɛ. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, ilaa ibono fɛye-ansi a gyan' imɔ so mɔ i laa nyɛ ba gɛsintin sa fɛye. 12A mɛŋ kya laarɛ yɛɛ fɛ' wɔra awolegyɔbo. A kya laarɛ fɛɛ fɛ' nyɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela mɔ. Imɔso fɛ' kasɛ asa abono mɛ kya ka gyan Wurubuaarɛ so ne mɛ kya nyɛ gisen de mɛ' nyɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔmɔ mɔ.\nWurubuaarɛ Gi Ka Yela Ne Ɔ Kerɛ Fɛɛ Mɔ-Nyoro Mɔ, Ilaa Mɔ I Laa Ba\n13Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa ka ilaa yela sa Aberaham mɔ, ɔ mɛŋ nyɛ ɔbono ɔ don mɔ Wurubuaarɛ mɔ de ɔ' nyɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ kerɛ fɛɛ gɛnen kaasɛ baarɛ.\" Imɔso ɔ tɔgɛ daa yɛɛ ɔ kerɛ fɛɛ mɔ-nyoro. 14Wurubuaarɛ gi ka sa Aberaham yɛɛ, \"Iŋ bo sɛi, nan yuule fo de fo-ilin i' tansi yɛlegɛ.\" 15Aberaham gi nyɛ gisen gyoo ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ mɔ, ne gɛsintin, ɔ baa nyɛ imɔ.\n16Nyamesɛ kya ka mɔ, ɔ kya kerɛ daa ɔbono ɔ don mɔ mɔ de ɔ' tɔgɛ yɛɛ ɔ kerɛ fɛɛ ɔdɛ. Imɔ ne n kya keda asa nyoro yɛɛ ibono ɔ tɔgɛ mɔ i gyɛ gɛsintin, ne i kya mɔɔ akyɔɔlɛ abono nkana mɛ laa sɔɔ mɔ pɛwu gɛnɔ. 17Gɛnen ne Wurubuaarɛ kya laarɛ yɛɛ mɔ-adɛ mɛ' nyɛ bii mɔmɔ-asen dɔ yɛɛ ɔ maŋ baa kyɛɛgɛ mɔ-gɛnɔ. Mɛ laa nyɛ ilaa ibono ɔ ka yela sa mɔmɔ mɔ. Imɔso ne ɔ ka daa yɛɛ ɔ kerɛ fɛɛ mɔ-nyoro mɔ. 18Wurubuaarɛ gi kpɛ ka yela mɔ, ɔ ka daa. Ne ɔ kerɛ fɛɛ mɔ-nyoro mɔ, iŋ bo no yɛɛ ɔ laa kyɛɛgɛ imɔ abɛɛ ɔ kɛɛ abon. Gɛnen ilaa inyɔ idɛ so mɔ, aye abono a selɛ kpaa bukaa mɔ mɔ, i kaaborɛ i' keda aye-nyoro gikyɔ yɛɛ a laa nyɛ ilaa ibono ɔ ka yela sa aye, ne aye-ansi a gyan' imɔ so mɔ. Imɔ ne n gyɛ Yesu amɔlɛgɛ mɔ.\n19Ibono aye-ansi a gyan' Yesu so faa mɔ i yɛgɛ aye-asen a tɛ aye gɛten kolon aye-gɛkyena dɔ. Yesu so mɔ, a nyɛ ayaa yelɛsɛ, ne sɛi maŋ taalɛ wɔra aye. Mɔ-lɛwu mɔ so mɔ i wɔra fɛɛ ɔ kpaga gikuru gibono gi baragɛ Wurubuaarɛ tudɔ-tudɔ lɛɛ ɔson obu mɔ, ne ɔ loo. 20Yesu gi loo nno mɔ, aye-giyaa dɔ ne ɔ loo gɛnen. Mɔ ne n bugi ɔkpa sa aye de aye‑rɛ Wurubuaarɛ kee a' nyɛ saarɛ abara dɔ. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ tɛ gɛbunono ɔ sa aye Wurubuaarɛ asonbo mɔ gɛkpaa-gɛkpaa. Ɔ yɛgɛ ɔ wɔra mɔ-asunbi alɛɛbo gɛmu buu de ɔkpa ɔbono so ɔ naa kyena lɛɛ Mɛkisedɛ ne ɔ wɔra mɔ-asunbi ɔlɛɛbo mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Heb\/6","date":"2017-08-19T13:03:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105451.99\/warc\/CC-MAIN-20170819124333-20170819144333-00691.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":954,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 10:16\n16Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Ɔbono o nu fɛye asɛ mɔ, me asɛ ne o nu gɛnen, ne ɔbono o kine yɛɛ ɔ maŋ nu fɛye asɛ mɔ, me ne kaasɛ mɔ gi kine gɛnen. Ɔbono o kine yɛɛ ɔ maŋ nu me asɛ kee mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono o sun me ba gɛsinkpan so mɔ ne kaasɛ mɔ gi kine gɛnen.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/10\/16","date":"2017-08-19T00:08:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105195.16\/warc\/CC-MAIN-20170818233221-20170819013221-00162.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.289,"stopwords_ratio":0.569,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 11\nYesu Gi Nyiile Mɔ-Akasɛbo Mɔ Adalaabi\n1I ba yɛɛ Yesu bo gɛtɛɛko ɔ kya dalaa. Ɔ dalaa ta mɔ, mɔ-ɔkasɛbo ɔko gi kolɛ mɔ yɛɛ, \"Aye-wura, nyiile aye gɛdalaa fɛɛ gɛnɔɔbono Gyɔn gi nyiile mɔ-lɛɛ akasɛbo mɔ.\" 2Nfono ne Yesu gi nyiile mɔmɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛ laa dalaa mɔ, fɛ' dalaa yɛɛ:\nAye-sɛ,\nyɛgɛ asa mɛ' buu fo yɛɛ fo-nkon ne n gyɛ Wurubuaarɛ.\nYɛgɛ fo-gɛwuragyi dɔ akyenabi a' ba asa dɔ.\n3Sa aye ndɛ gɛkɛ gɛdɛ-lɛɛ ilaa gyisɛ.\n4Kyu aye-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ aye.\nAye, mɔ, kee, a dɛ ilaa nyɛnyɛn ibono nyamesɛ kamaasɛ gi wɔra aye mɔ a kya kyɛɛ mɔ.\nKpaa aye de ilaa iko iŋ sa i' nyɛ aye penɛ de a' wɔra ilaa nyɛnyɛn.\"\n5Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"A' kyu yɛɛ fɛye dɔ ɔko bo ɔkyɛmenɛ. Gɛnyɛ de nsana gɛko mɔ, ɔ koso kpe mɔ-kyɛmenɛ mɔ-gɛwi kpaa ŋmɛɛ mɔ-gisen ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 6'Me-kyɛmenɛ, nperɛ-nperɛ ne me-kyɛmenɛ ɔko gi kpɛ baa sogɛ me so faa. Meŋ bo sɛi de n' sa mɔ. Imɔso paa me ibodobodo isa'.' 7Ɔ kolɛ mɔ gɛnen mɔ, mɔ-kyɛmenɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Gɛŋ sa fo' nyala me. Nɛ ti tii. Me-biana mɛ dɛ me asɛ. Maŋ baa taalɛ koso de n' baa sa fo ilaa iko!' 8N' tɔgɛ fɛye yɛɛ nkana fɛɛ gɛkyɛmenɛ mɔ wolɛ so ne ɔ maŋ koso sa mɔ sɛi mɔ, gɛnɔɔbono mɔ-kyɛmenɛ mɔ laa kpɛ mada mɔ-gikolɛ mɔ, i wɔra nnɛ mɔ, ɔ laa koso de ɔ' sa mɔ ilaa kamaasɛ ibono i tiri mɔ mɔ. 9Imɔso n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ, 'Fɛ' dalaa kolɛ Wurubuaarɛ; ɔ laa sa fɛye. Fɛ' laarɛ; fɛ laa nyɛ. Fɛ' ŋmɛɛ Wurubuaarɛ gisin; ɔ laa tigi fɛye.' 10I kya nyiile yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono ɔ kpɛ ɔ kya kolɛ mɔ, Wurubuaarɛ kya sa mɔ. Ne ɔbono ɔ kpɛ ɔ kya laarɛ mɔ, ɔ kya nyɛ. Ɔbono mɔ, ɔ kpɛ ɔ kya ŋmɛɛ Wurubuaarɛ gisin mɔ, ɔ kya tigi mɔ. 11Fɛye dɔ ɔsɛ ɔmɔ ne n bo no yɛɛ mɔ-bi laa kolɛ mɔ ɔken de o' kyu daa giwɔɔ kyu sa mɔ? 12Abɛɛ mɔ-bi laa kolɛ mɔ gibɔli de o' kyu daa gɛnan kyu sa mɔ? 13Fɛye abono fɛ gyɛ ilaa nyɛnyɛn awura mɔ gbaa ne n kya bii kyu ilaa dɛnsɛ kyu sa fɛye-biana faa. Menɛtɔ so ne aye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ maŋ kyu mɔ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kyu sa asa abono mɛ kya kolɛ mɔ mɔ?\"\nYesu Ne N Kya Gyi Ilaa Nyɛnyɛn Pɛwu Gɛmu So\n14Owi ɔko dɔ mɔ, Yesu gi kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu ɔnyen ɔko so. Ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ mɛŋ kya tɔngɛ, ne i yɛgɛ ɔnyen mɔ gi wɔra omuumuu. Yesu gi kosorɛ gɛnen oduduu ɔbono ɔnyen mɔ so mɔ, ɔnyen mɔ gi taalɛ ɔ kya tɔngɛ. I dɛ sakpii ɔbono ɔ gyan' nno mɔ gɛnɔ. 15Asa mɔ ako berɛ mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Ilaa nyɛnyɛn oduduu pɛwu gɛmu mɔ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ-ginyen giko yɛɛ Besibuli mɔ ne n kya sa Yesu ɔlon. Imɔso ne ɔ kya taalɛ ɔ kya gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi koso asa so gɛnen.\" 16Mɔmɔ ako, mɔ, mɛ tɔgɛ mɔ yɛɛ ɔ' wɔra ilaa lii Wurubuaarɛ dɔ sa mɔmɔ de i' lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa mɔ ɔlon ɔbono ɔ dɛ mɔ. Mɛ tɔgɛ mɔ gɛnen mɔ, mɛ kya daasɛ mɔ mɛ kya kerɛ.\n17Yesu, mɔ, gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ akpalɛ dɔ yɛɛ, \"Nengyene ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ ne n kya yɛgɛ n' kosorɛ mɔ-adɛ mɔ, i laa wɔra fɛɛ wura mɔ‑rɛ mɔ-adɛ ne n kya kɔ de abara. Mɛ kya kɔ gɛnen mɔ, mɔ-gɛwuragyi mɔ gɛ laa nyida. Ne gɛten kolon dɔ asa mɛ yɛ mɔmɔ-nyoro dɔ mɛ kya kɔ de abara mɔ, gɛnen gɛten gɛbono gɛ laa boori. 18Imɔso nengyene i gyɛ gɛsintin yɛɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ kya kɔ de mɔ-adɛ mɔ, nnɛ so ne mɔ-gɛwuragyi gɛ laa dɛ kpe? Fɛye yɛɛ ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ ɔlon ne n' dɛ n kya kosorɛ mɔ gbaa-gbaa adɛ. Fɛ sɔɔ gyi yɛɛ ɔ laa kyule sa me gɛnen? Ɔ maŋ kyule. 19Ne ibono fɛye-adɛ ako, mɔ, mɛ kya kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu asa so faa mɔ de‑e? Anɛ ɔlon dɔ ne mɛ kya kosorɛ imɔ gɛnen daa? Fɛye gbaa-gbaa adɛ mɔ mɛ laa kyɔɔlɛ fɛye yɛɛ iŋ gyɛ Besibuli ɔlon dɔ ne isa laa taalɛ kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi. 20Gɛnɔɔbono i dɛ faa mɔ, Wurubuaarɛ ɔlon ne n' dɛ mi‑i kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu asa so. Imɔso i kya lɛɛ i kya nyiile fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a ti ba fɛye dɔ ne.\"\nYesu Kya Sɔgɛ Asa Lii Ilaa Nyɛnyɛn Gɛmu Mɔ Abaa Dɔ\n21Ne Yesu gi kii da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ dɛ daa fɛɛ ɔnyen bolonsɛ ɔbono ɔ dɛ adontɔ ɔ kya dii mɔ-gɛten dɔ atɔ pɛwu dandan. Ɔ bo nno gɛnen mɔ, ɔko maŋ nyɛ sɔgɛ sɛi lii mɔ-abaa dɔ. 22Ne fɛɛ ɔko gi ba ne ɔ bo lon don mɔ mɔ, ɔbono laa baa kɔ de mɔ. O gyi mɔ so mɔ, ɔ laa sɔgɛ mɔ-adontɔ abono ɔ kya ka gyan' amɔ so mɔ lii mɔ asɛ de ɔ' san kyu atɔ mɔ yɛ-yɛ sa asa.\n23\"Fɛ' nu yɛɛ ɔbono ɔŋ kya buu me mɔ kya sɔɔ akyɔɔlɛ de me ne. Ɔbono ɔŋ kya kpaa me de n' koola asa mɔ kya yaasɛ mɔmɔ ne.\n24\"Nengyene ilaa nyɛnyɛn oduduu i koso isa so mɔ, i kya naa kingi, ne i kya wɔra imɔ fɛɛ i naa gɛsinkpan so nfono nkyu giŋ bo mɔ i kya laarɛ ɔkyoolaten. Nengyene iŋ nyɛ ɔkyoolaten mɔ, i kya tɔgɛ sa imɔ-nyoro yɛɛ, 'Nan kii kpaa kyena isa ɔbono so n wolaa n tɛ mɔ.' 25I kii kpe isa mɔ asɛ mɔ, i kya kpaa wu yɛɛ isa mɔ gi wɔra fɛɛ gɛten gɛbono mɛ kpa gɛmɔ lɔrɔ gɛmɔ dɔ ne gɛ wɔra ɔdan mɔ. 26Nfono mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ kya kpaa terɛ imɔ-nanboana sono ibono i bo ilaa nyɛnyɛn don imɔ-nyoro mɔ kyu baa bɔla imɔ-nyoro so de i' kpaa kyena isa mɔ so kon. Nengyene i ba gɛnen mɔ, i kya lɔrɔ wɔra nyɛnyɛn sa isa mɔ don gigyangbarasɛ mɔ.\"\nYesu Gi Nyiile Isa Ɔbono Ɔ Gyɛ Omudɛnsɛbo Mɔ\n27Ɔkyii ɔko bo sakpii mɔ dɔ. Yesu gi tɔgɛ idɛ ta mɔ, o kpen tɔgɛ Yesu yɛɛ, \"Kaasɛ ɔbono ɔ korogɛ fo ne fo nyabo mɔ mɔ, mɔ‑rɛ gimu dɛnsɛ.\" 28Yesu, mɔ, gi lɛɛ gɛnɔ sa ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Omudɛnsɛbo gbaa-gbaa, mɔ, ne n gyɛ ɔbono ɔ laa nu Wurubuaarɛ agyɛbi ne ɔ laa gyi amɔ so mɔ.\"\n29Sakpii ɔbono ɔ kya ba Yesu asɛ mɔ kpɛ ɔ kya nyaakyɔ ɔ kya too mɔ, Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ ɔ kya sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ndɛ nkɛ ndɛ asa mɛ bo ilaa nyɛnyɛn. Mɛ kpɛ mɛ kya laarɛ yɛɛ n' wɔra ilaa sa mɔmɔ de i' lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa me ɔlon ɔbono n dɛ mɔ. Ilaa lɛɛnyiilesɛ kolon guan‑n ne Wurubuaarɛ laa wɔra sa ɔmɔ. Gɛnen ilaa ibono mɔ i laa wɔra daa fɛɛ ibono i ba Gyoona so mɔ ɔnan. 30Wurubuaarɛ gi kyu mɔ-ɔlon wɔra ilaa sa mɔ-ikalan ɔtɔgɛbo Gyoona, ne i wɔra ilaa lɛɛnyiilesɛ sa Ninifa awura. Gɛnen kee ne ɔ laa kyu mɔ-ɔlon wɔra ilaa sa me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ ne. I laa wɔra ilaa lɛɛnyiilesɛ sa ndɛ asa adɛ.\n31\"Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ, wura kyiisɛ ɔbono o gyi gɛwura Siiba gɛsinkpan so dedaa mɔ laa yelɛ tɔgɛ yɛɛ i kaaborɛ Wurubuaarɛ o' bun fɛye ndɛ asa adɛ gipuɛɛ. I lii fɛɛ Wura Solomon owi mɔ, gɛnen ɔkyii baarɛ gi nu Solomon ɔlaako ginyi mɔ so, ne ɔ koso lii koo-koo mɔ-gɛwi kpaa nu Wura Solomon ɔlaako ginyi ilaa nyiilesɛ mɔ. Fɛye berɛ, fɛ nyɛ me ɔbono nɛ don Wura Solomon mɔ n bo fɛye asɛ gɛrɛ ndɛ, ne fɛ mɛŋ sɔɔ me gyi. 32Gɛkaabono kee mɔ, Ninifa awura mɛ laa yelɛ tɔgɛ yɛɛ i kaaborɛ Wurubuaarɛ o' bun fɛye ndɛ asa gipuɛɛ. I lii fɛɛ Gyoona owi mɔ, Gyoona gi tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan sa Ninifa awura mɔ, mɛ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ ne mɛ kyɛɛgɛ lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Fɛye berɛ, fɛ nyɛ me ��bono nɛ don Gyoona mɔ, n bo fɛye asɛ gɛrɛ ndɛ, ne fɛ mɛŋ sɔɔ me gyi.\"\n33Yesu gi da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Ɔko mɛŋ bo no ɔ laa nyɔga fatela de o' kyu yii nfono i ŋara mɔ abɛɛ o' kyu fɛɛ tasa baala bun mɔ so. Ɔ laa kyu mɔ kyɔlɔga daa de asa abono mɛ laa ba fatela mɔ asɛ mɔ i' nyɛ wu mɔmɔ peren‑n. 34Fɛye-nwɔnsa gi boran mɔ, fɛ dɛ fɛɛ ɔbono mɔ-ansi a boran mɔ. Fɛye-ansi a boran mɔ, fɛ laa wu ilaa kamaasɛ. Ne fɛɛ fɛye-ansi aŋ boran mɔ, fɛye-ilaa kamaasɛ i bo daa gibiri dɔ. 35Imɔso fɛ' kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de fɛye-gɛwɔnsa gɛbono gɛ kya yɛgɛ fɛ kya nu ilaa gɛsɛ mɔ gɛŋ sa gɛ' nyida. 36Nengyene Wurubuaarɛ kya yɛgɛ fɛ' nu ilaa gɛsɛ ne sɛi mɛŋ sii gibiri dɔ sa fɛye mɔ, fɛye-gɛkyena dɔ ilaa i laa wɔra fɛɛ fatela ne n kya wu hayin.\"\nNbara Aŋmarasɛbo de Farasii Awura, Fɛye Laako!\n37Ibono Yesu gi tɔngɛ ta mɔ, Farasii gikpen mɔ dɔ ɔnyen ɔko gi da gibaa terɛ mɔ yɛɛ ɔ' ba mɔ-gɛten dɔ de mɔ‑rɛ mɔ mɛ' gyi. Yesu gi kpe kpaa tu asa ako ogyiten mɔ. 38Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya gyi agyudɔ mɔ mɔ, i dɛ Farasiinyen mɔ gɛnɔ yɛɛ Yesu mɛŋ foro mɔ-abaa mɔmɔ Gyuda awura itiibilaa aforobi de iŋ sa i' kyɔlesɛ mɔ-Wurubuaarɛ ɔson. 39Gɛnen so mɔ, Wura Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono fɛye Farasii awura fɛ kya wɔra mɔ, fɛ dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya foro mɔmɔ-nwɛ de mɔmɔ-ilɛpɛ imɔ-nyoro so taa imɔ tudɔ yɛgɛ mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ ansi so giyan ne fɛ kya gyere lɔrɔ fɛye-nyoro. Fɛye-itɔ dɔ de fɛye-amu dɔ berɛ, onsipara de gɛkyo ne n bɔla nno. 40Fɛŋ kya sa gɛwɔnsa kpe gɛta! Iŋ gyɛ Wurubuaarɛ kolon ɔbono ɔ pɔrɔ nyoro mɔ kee ne n pɔrɔ ɔtɔ? 41Fɛ' kyu ilaa ibono i bo fɛye-asen dɔ mɔ kyu wɔra gidɛnsɛ sa ayenbo. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, fɛ laa wu yɛɛ sɛi maŋ baa kyɔlesɛ fɛye-ɔson mɔ.\n42\"Fɛye Farasii awura adɛ, fɛye laako! Ansi so berɛ mɔ, fɛ kya bii yɛ fɛye-ilaa dɔ gikpadɔ gudu-gudu de fɛ' kyu gikpadɔ kolon-kolon kyu sa Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono i dɛ sa fɛye mɔ, dabɔlɛ de afɛdaa gyisɛ fɛɛ agbɛɛma de malebokyu gbaa. Fɛ kya wɔra imɔ idɛ pɛwu faa mɔ, gɛnɔɔbono fɛ laa gyi gɛsintin sa asa abɛɛ fɛ' laarɛ Wurubuaarɛ ilaa mɔ berɛ, fɛ kya lɛɛ ansi yɛgɛ imɔ. Nbara nbono, mɔ, ne i kaaborɛ fɛ' tansi gyi nmɔ so. Iŋ gyɛ yɛɛ fɛ' taa nbono fɛ ti fɛ kya gyi nmɔ so mɔ yɛgɛ daa.\n43\"Fɛye Farasii awura, fɛye laako! Nengyene fɛ kya kpe fɛye-akyangbon dɔ mɔ, abelɛnsɛ ikyenaten gikyena ne n tiri fɛye. Fɛ kya laarɛ asa mɛ' kyu buubuu faala fɛye sakpii dɔ de ɔkamaasɛ o' wu.\n44\"Fɛye laako! Fɛye-ilaa nyɛnyɛn i ŋara fɛye-itɔ dɔ fɛɛ nkyan nbono mɛ mɛŋ daasɛ nmɔ ne asa mɛ kya kyise nmɔ so kyon mɔ.\"\n45Yesu gi tɔgɛ ilaa idɛ mɔ, Gyuda awura nbara anyiilebo mɔ dɔ ɔko gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, fo tɔgɛ ilaa idɛ mɔ, fɛ saalɛ aye kee ne.\" 46Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fɛye nbara anyiilebo mɔ kee, fɛye laako! Fɛye-anyiilebi mɔ a dɛ daa fɛɛ nsola boduduusɛ nbono giŋ bo gisola ne fɛ dɛ fa‑a nyise asa. Fɛye gbaa-gbaa berɛ fɛ maŋ kyu ba‑a fɛye-gibaa kolon taa puru kpaa mɔmɔ.\n47\"Fɛye laako! Fɛ kya pɔrɔ nkyan fɛ kya wɔra Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo abono fɛye-naanaana mɛ mɔɔ mɔ. 48Fɛ kya pɔrɔ mɔmɔ-nkyan mɔ faa mɔ, fɛ kya kyule yɛɛ ibono fɛye-naanaana mɔ mɛ mɔɔ mɔmɔ gɛnen mɔ, i boran sa fɛye ne. 49Fɛye‑rɛ fɛye-naanaana ilaa wɔrasɛ i kyena de ibono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ mɔ-Ɔlaako Ginyi Ɔwolɛ mɔ dɔ mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n'Nan sun me-ikalan atɔgɛbo de me-isɔɔ mɔmɔ asɛ.\nMɛ laa mɔɔ mɔmɔ ako, ne mɛ laa ka mɔmɔ ako ansi.'\n50\"Imɔ idɛ so mɔ, Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo abono pɛwu asa mɛ mɔɔ kyu lii gɛsinkpan so gɛkyena giyiigɛsɛ kyu baa lii de ndɛ mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu imɔ-ilaa kyu taasɛ ndɛ asa de ɔ' biidɛ mɔmɔ-giso. I lii fɛɛ mɛ kyule yɛɛ ibono mɛ mɔɔ mɔmɔ mɔ, i kyena sa mɔmɔ. 51Ɔ laa yii gɛsɛ taasɛ ndɛ asa ilaa kyu lii Abelɛ ɔbono mɛ gyangbara mɔɔ mɔ mɔ kyu gɛnen‑n baa lii Sakariya-lɛɛ lɛwu mɔ so. Ɔbono, mɔ, mɛ mɔɔ mɔ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten de Wurubuaarɛ obu belɛ mɔ nsana. N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ laa biidɛ fɛye ndɛ asa adɛ giso kyu lii gɛnen asa abono lɛwu so.\n52\"Fɛye nbara anyiilebo, fɛye laako! Fɛ kyu ilaa ibono nkana i laa yɛgɛ de asa mɛ' bii Wurubuaarɛ ilaa mɔ kyu ŋara mɔmɔ. Fɛye gbaa-gbaa fɛ mɛŋ kya kyu de ɔlaako ginyi ɔkpa mɔ, ne fɛ kii koso ŋɛ fɔlɔgɛ tii abono mɛ kya laarɛ de mɛ' kyu de ɔkpa ɔbono mɔ.\"\n53Lii owi ɔbono Yesu gi lii Farasiinyen mɔ gɛwi mɔ, nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ mɛ san mɛ dɛ mɔ ginyadon, ne mɛ kya laarɛ mɛ' nu mɔ-gɛnɔ dɔ. 54Mɛ kya soo mɔ idoo de ɔ' nyɛ tɔgɛ ilaa nyɛnyɛn iko de mɛ' nyɛ mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Luke\/11","date":"2017-08-18T03:15:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104560.59\/warc\/CC-MAIN-20170818024629-20170818044629-00083.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":2228,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.52,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 7:14\n14I kya nyiile yɛɛ kyu naa de ibono fo ɔkyii mɔ fo kya son Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ fo-kuli ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ yela sa mɔ-nyoro. Gɛnen kee ne kyu naa de ibono fo ɔnyen mɔ fo kya son Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ fo-ka ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ yela sa mɔ-nyoro. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, nkana Wurubuaarɛ asɛ mɔ, fɛye-biana mɛ laa wɔra asa abono mɛ bo ineesi. Idɛ mɔ faa mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ ɔmɔ yela sa mɔ-nyoro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/7\/14","date":"2017-08-17T23:26:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104172.67\/warc\/CC-MAIN-20170817225858-20170818005858-00140.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.139,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.58,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 10\nIlaa Nyɛnyɛn Iŋ Sa I' Gyi Aye-Gimu Fɛɛ Adedaabo Mɔ-Lɛɛ Mɔ\n1Me-nanboana Yesu asonbo, n kya laarɛ fɛ' bii ilaa iko kyu lii aye-adedaabo so. Owi ɔbono mɛ koso lii Igyipiti mɛ buu Ɔbelɛnsɛ Mosisi mɛ kya kpe mɔ, Wurubuaarɛ giwolɛ gi bun ɔmɔ pɛwu so ne gi gyangbara sa ɔmɔ. Gɛnen kee ne owi ɔbono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ apoo mɔ gi yɛ ginyɔ sa ɔmɔ mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ naa loo lii kyon. 2Kyu naa de gɛnen Wurubuaarɛ giwolɛ mɔ de apoo mɔ so mɔ, i wɔra fɛɛ Wurubuaarɛ gi gyere mɔmɔ pɛwu mɔ-sagyere, ne mɛ wɔra Mosisi adɛ. 3Mɔmɔ pɛwu mɛ gyi agyudɔ abono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ a lii Wurubuaarɛ dɔ sa ɔmɔ gipen dɔ mɔ. 4Mɔmɔ pɛwu mɛ nun nkyu nbono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ gi lii gifolɛ dɔ sa ɔmɔ mɔ. Gɛnen gifolɛ gibono gi yelɛ sa Kirisito. 5Wurubuaarɛ gi wɔra ilaa idɛana sa ɔmɔ pɛwu faa, imɔ‑rɛ imɔ-laalaalogɛ mɔ mɔmɔ dɔ sakyɔ mɛ mɛŋ gyi Wurubuaarɛ ginsi. Ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ wu'wu ŋmadɛ gipen mɔ dɔ.\n6Me-nanboana, aye-adedaabo ilaa idɛ i kya ka aye yɛɛ a mɛŋ sa a' yɛgɛ ilaa nyɛnyɛn i' gyi aye-gimu fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ mɛ wɔra mɔ. 7Fɛ mɛŋ sa fɛ' wɔra ikperɛ asonbo fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ ako mɛ wɔra mɔ. Gɛnɔɔbono ikperɛ gison gi nyida mɔmɔ-nwɔnsa mɔ i bo Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ, \"Mosisi adɛ mɔ mɛ kpɛ san kyena ne mɛ gyi ne mɛ nun ne mɛ koso ma‑a seeli.\" 8A mɛŋ sa a' laarɛ agyibara fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ dɔ ako mɛ wɔra ne gɛkɛ kolon dɔ Wurubuaarɛ gi mɔɔ mɔmɔ dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ oko gisa' mɔ. 9Fɛ mɛŋ sa fɛ' yɛgɛ de a' soo Wurubuaarɛ idoo kerɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ dɔ ako mɛ wɔra ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ awɔɔ a dun-dun mɔmɔ mɔɔ mɔ. 10Fɛ mɛŋ sa fɛ' lɔgedɛ de Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ ako mɛ wɔra ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono ɔ kya mɔɔ asa ka gikɔ mɔ gi baa mɔɔ mɔmɔ mɔ. 11Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ilaa ibonoana pɛwu i tu aye-adedaabo mɔ gɛnen daa de i' nyɛ ka mɔmɔ. Aye so mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ imɔ yela. Ɔ laarɛ yɛɛ aye abono gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ laalaalogɛ mɔ gi baa tu aye faa mɔ a' nyɛ kasɛ ilaa lii imɔ dɔ.\n12Imɔso fo ɔbono fo nyi yɛɛ fo yelɛ fo-ayaa so girin‑n Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ mɔ, wolaa kerɛ dandan de fo mɛŋ sa fo' lii tɔrɔ. 13Ilaa ibono i kya soo anyamesɛ idoo de mɛ' wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, imɔ iko iŋ bo no yɛɛ imɔ ɔnan iŋ kya ba fɛye-nanboana anyamesɛ so kee. Wurubuaarɛ mɔ gyɛ ɔpaawɔrabo. Ɔ maŋ kyule de ilaa iko i' soo fɛye idoo de i' don fɛye-abaa. Ɔ laa yɛgɛ fɛ' nyɛ ɔkpa lii ɔdoo kamaasɛ dɔ de fɛ' taalɛ yelɛ fɛye-ayaa so kpaa lii.\nFɛ' Kine Ikperɛ Gison\n14Imɔso, me-nanboana laarɛsɛ, fɛ' kine ikperɛ gison. 15N nyi yɛɛ fɛ gyɛ ɔlaako anyibo, imɔso n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛye gbaa-gbaa fɛ' kerɛ imɔ dɔ de fɛ' bii yɛɛ iŋ kaaborɛ a' gyi akyɔɔlɛtɔ. 16A' kyu aye Kirisito asonbo amenberɛ mɔ kyu kaala kerɛ. Konkon de nta nbono a kya dalaa kolɛ Wurubuaarɛ ayuule bun nmɔ so mɔ, a nun nmɔ mɔ, aye‑rɛ Kirisito a kya wɔra nyamesɛ kolon kyu naa de mɔ-nkalan mɔ so. Gɛnen kee ne a kya gbaa-gbaa bodobodo de a' yɛ mɔ sa abara. A gyi gɛnen bodobodo ɔbono mɔ, aye‑rɛ Kirisito a kya wɔra nyamesɛ kolon kyu naa de mɔ-nyoro mɔ so. 17Bodobodo kolon ne a kya kyu wɔra aye-amenberɛ abono. Imɔso dabɔlɛ ibono a nyaakyɔ faa, a gyɛ daa nyamesɛ kolon. I lii fɛɛ aye pɛwu a kya gyi daa bodobodo kolon.\n18A' kyu aye Isirale awura ilaa kee kaala kerɛ. Dedaa nbara gi kya nyiile yɛɛ abono mɛ gyɛ Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo mɔ wolɛ ne n kya nyɛ gyi ilaa ibono mɛ kyu kyɔɔlɛ sa Wurubuaarɛ mɔ. 19To. Iŋ gyɛ yɛɛ n kya tɔgɛ yɛɛ ɔkperɛ gyɛ ilaa iko daa abɛɛ akyɔɔlɛtɔ a gyɛ ilaa iko daa. 20N kya laarɛ fɛ' bii yɛɛ asa abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mɛ kya kyɔɔlɛ ikperɛ mɔ, mɛ kya kyɔɔlɛ sa daa ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ isɔɔ. Wurubuaarɛ ilaa kyosɛ ne mɛ kya wɔra. Imɔso meŋ kya laarɛ fɛɛ fɛye‑rɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ fɛ' wɔra nyamesɛ kolon. 21Fɛ maŋ taalɛ nun lii Wura Yesu-lɛɛ konkon dɔ de fɛ' kii kpaa nun lii ilaa nyɛnyɛn gɛmu isɔɔ-lɛɛ konkon dɔ. Fɛ maŋ taalɛ gyi Wura Yesu agyudɔ de fɛ' kii kpaa gyi ilaa nyɛnyɛn gɛmu isɔɔ agyudɔ. 22Iŋ kaaborɛ a' kerɛ Wurubuaarɛ ta. Aŋ bo lon don mɔ.\nFɛ' Wɔra Ilaa Ibono I Laa Kyu Nyisigyi Bara Wurubuaarɛ Mɔ\n23Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ bo gisen sa aye. Imɔso ako mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Ilaa kyosɛ iŋ baa i bo no. Imɔso a laa taalɛ wɔra ilaa kamaasɛ ibono a kya laarɛ mɔ.\" I bo gɛnen berɛ. I mɛŋ gyɛ ikamaasɛ, mɔ, ne n kya kpaa nyamesɛ. \"I dɛ ɔkpa yɛɛ a' wɔra ilaa kamaasɛ\" berɛ. I mɛŋ kii i gyɛ ilaa kamaasɛ ne n kya kpaa aye de a' sɛɛ Wurubuaarɛ ɔson dɔ. 24Imɔso ɔko ɔŋ sa ɔ' kerɛ mɔ gbaa-gbaa-lɛɛ ɔdan giwɔra so. Ɔ' kerɛ daa gɛnɔɔbono mɔ-nanbo ilaa i laa wɔra ɔdan Wurubuaarɛ ansi so.\n25Fɛ' gyi ginun kamaasɛ gibono mɛ kya fɛ gigya dɔ mɔ. Fɛ mɛŋ sa fɛ' sa gɛwɔnsa yɛɛ foŋbii i laa kyɔlesɛ fɛye-Wurubuaarɛ ɔson so mɔ, fɛ laa taasɛ baragɛ pɛi de fɛ' sɔɔ gimɔ. 26I lii fɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ i tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsinkpan de ilaa kamaasɛ ibono i bo gɛmɔ so mɔ, i gyɛ daa Wurubuaarɛ-lɛɛ.\"\n27Nengyene fɛɛ ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ gi da gibaa terɛ fɛye ne fɛ kya laarɛ fɛ' kpe mɔ, iŋ gyɛ ilaa nyɛnyɛn. Fɛ kpe mɔ, fɛ' gyi ilaa kamaasɛ ibono o kyu yii fɛye-ansi dɔ mɔ. Fɛ mɛŋ sa fɛ' tɔgɛ yɛɛ foŋbii i laa kyɔlesɛ fɛye-Wurubuaarɛ ɔson so mɔ, fɛ laa taasɛ baragɛ pɛi de fɛ' gyi. 28Nengyene fɛɛ ɔko gi buu sa fɛye yɛɛ, \"Akyɔɔlɛtɔ ne i gyɛ\" berɛ mɔ, fɛŋ sa fɛ' gyi. I kya nyiile yɛɛ fɛ gyi mɔ, i laa taalɛ kpadɛɛ kaasɛ ɔbono o buu sa fɛye mɔ nwɔnsa kyu lii Wurubuaarɛ ɔson so. Imɔso kaasɛ mɔ-lɛɛ nwɔnsa so mɔ, 29fɛŋ sa fɛ' gyi. Nkana i mɛŋ gyɛ yɛɛ fɛye-lɛɛ nwɔnsa so. Ne fɛɛ i mɛŋ gyɛ gɛnen kaasɛ mɔ-lɛɛ ɔdan giwɔra so mɔ, nkana fo ɔko fo laa tɔgɛ yɛɛ, \"N bo ɔkpa de n' gyi ilaa idɛ. Imɔso i wonɛ so ne ɔko-lɛɛ nwɔnsa so mɔ, meŋ bo ɔkpa de n' gyi? 30Nɛ nyɛ agyudɔ nan gyi ne nɛ kyu afaala sa Wurubuaarɛ lii amɔ so mɔ, i mɛŋ ta ne? I wonɛ ne ɔko laa baa tɔgɛ sa me yɛɛ nɛ gyi amɔ mɔ, meŋ kya son Wurubuaarɛ dandan?\"\n31Imɔso fɛ laa gyi daa‑o, fɛ laa nun daa‑o, ilaa sɛnsɛ iko ne fɛ laa wɔra daa‑o, fɛ' wɔra imɔ pɛwu gɛnɔɔbono i laa kyu nyisigyi bara daa Wurubuaarɛ mɔ. 32Fɛye-nanboana mɛ gyɛ Gyuda awura daa‑o, mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura daa‑o, mɛ gyɛ Yesu asonbo daa‑o, fɛ' kerɛ de fɛ mɛŋ' wɔra ilaa ibono i laa yɛgɛ mɔmɔ ɔko ɔ' fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa mɔ. 33Imɔ ne n' kya wɔra faa. N kya wɔra aniya ilaa kamaasɛ dɔ de n' wɔra ibono i laa gyi nyamesɛ kamaasɛ ginsi mɔ. Iŋ gyɛ me-lɛɛ ɔdan giwɔra ne n' kya laarɛ. N kya laarɛ daa asa sakyɔ-lɛɛ ɔdan giwɔra gɛnɔɔbono i laa nyɛ mɔlɛgɛ ɔmɔ de mɛ' nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/10","date":"2017-08-22T08:58:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886110573.77\/warc\/CC-MAIN-20170822085147-20170822105147-00208.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1261,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.504,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 27\nMɛ Kyu Yesu Kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato Ansi Dɔ\n1Nyɛnyɛngɛ fu‑u mɔ Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ abono mɛ kya gyi nbɛlɛ mɔ pɛwu mɛ da gɛnɔ gɛnɔɔbono mɛ laa wɔra de Yesu ɔ' wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ. 2Imɔso mɛ ŋminde mɔ, ne mɛ kparɛ mɔ kyu kpaa wɔra ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ tɛ sa Rom wura mɔ abaa dɔ yɛɛ o' gyi mɔ-nbɛlɛ. Mɛ kya terɛ gɛnen ɔbelɛnsɛ ɔbono yɛɛ Pilato.\nGyudasɛ Gi Wɔra Mɔ-Nyoro Ɔfɛ\n3Gyudasɛ ɔbono ɔ yɛgɛ Yesu akyobo mɛ nyɛ mɔ mɔ gi nu yɛɛ Yesu laa wɔra ɔmɔɔsɛ. Imɔso o nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ ɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Gɛnen so mɔ o kiiri aterenbi abi oko de saalaa mɔ kperɛ asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ, 4ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nɛ fɛ ɔnyen ɔbono ɔŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ sa fɛye kaaborɛ ɔ kya laarɛ ɔ' nyɛ lɛwu faa, nɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn!\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Imɔ ibono iŋ fɛ aye-giso. Fo-nkon ilaa ne!\"\n5Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyudasɛ gi ŋmanyan aterenbi mɔ too mɔmɔ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so nfono, ne ɔ naa kyon kpaa wɔra mɔ-nyoro ɔfɛ mɔɔ. 6Asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔɔsɛ aterenbi mɔ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Aterenbi adɛ mɔ, nkalan aterenbi ne. I lii fɛɛ amɔ ne a kyu sɔɔ isa ɔbono a laa yɛgɛ de ɔ' wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ, imɔso iŋ dɛ ɔkpa yɛɛ a' kyu amɔ kpaa saarɛ aye-ɔson aterenbi dɔ.\" 7Mɔmɔ pɛwu mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛ' kyu gɛnen aterenbi mɔ kpaa sɔɔ gɛsinkpan gɛbono mɛ kya terɛ yɛɛ Nlɔbi Ɔpɔrɔbo Gɛsinkpan mɔ de mɛ' kyu nno wɔra asafo opuleten. 8Imɔ idɛ so mɔ, asa mɛ yela gɛsinkpan gɛbono ginyen giko yɛɛ Nkalan Gɛsinkpan. Mɛ san ma‑a terɛ gɛnen ginyen mɔ baa lii de ndɛ. 9Imɔ idɛ mɔ i yɛgɛ ilaa ibono Gyɛrɛmaya gi wolaa wu tɔgɛ mɔ i wɔra gɛsintin. Gyɛrɛmaya gi wɔra Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo. Ɔ tɔgɛ yela yɛɛ,\n\"Isirale awura mɛ kyule yɛɛ\nmɛ laa sɔɔ mɔ aterenbi boduduusɛ abi oko de saalaa.\n10Ne mɛ kyu gɛnen aterenbi mɔ kpaa sɔɔ nlɔbi ɔpɔrɔbo gɛsinkpan.\nGɛnen ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ me yɛɛ n' wɔra ne.\"\nƆbelɛnsɛ Pilato Gi Taasɛ Yesu Ilaa\n11Ɔbelɛnsɛ Pilato kya gyi Yesu nbɛlɛ mɔ, ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ wura sa Gyuda awura mɔ?\" Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo-gɛnɔ dɔ ne i lii.\" 12Gɛnɔten gɛbono Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ ten gyan' Yesu so mɔ berɛ, Yesu mɛŋ tɔgɛ sɛi kyu naa de imɔ so. 13Pilato gi kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Foŋ kya nu ilaa ibono pɛwu mɛ dɛ ma‑a gyan' fo so faa?\" 14Yesu mɛŋ baa bugi mɔ-gɛnɔ tɔgɛ sɛi, imɔso i tansi dɛ ɔbelɛnsɛ mɔ gɛnɔ.\nPilato Gi Sa Ɔkpa Yɛɛ Mɛ' Mɔɔ Yesu\n15Gɛsi kamaasɛ Gyuda awura mɛ laa gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Sorogɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ, Pilato kya kyena tigi mɔmɔ-asa abono mɛ tii de obu mɔ dɔ ɔko de kaasɛ ɔ' nyɛ mɔ-nyoro naa. Gyuda awura mɔ gbaa-gbaa ne n kya lɛɛ gibaa yii yɛɛ ɔdɛ ne mɛ kya laarɛ, ne Pilato kya tigi mɔ. 16Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ɔnyen ɔko tii de obu, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ [Yesu] Barabasɛ. Asa sakyɔ mɛ nyi mɔ-ilaa so. 17Imɔso asa mɛ koola mɛ yelɛ, ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"N' tigi anɛ sa fɛye? [Yesu] Barabasɛ abɛɛ Yesu ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kirisito mɔ?\" 18Pilato gi wu yɛɛ Yesu ilaa i bo Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gɛlaaloo daa so ne mɛ kyu mɔ bara mɔ.\n19Pilato san ɔ tɛ nbɛlɛ ogyiten ɔ kya gyi nbɛlɛ mɔ gɛnen mɔ, mɔ-ka gi sun isa mɔ asɛ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔbono fo kya gyi mɔ-nbɛlɛ faa mɛŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Imɔso gɛŋ sa fo' wɔra mɔ sɛi. Deeri gɛnyɛ nɛ kuu oderi wu mɔ, ne baa lii de ndɛ faa, iŋ gyɛ me ne n tɛ.\"\n20Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ wolaa tɔgɛ wɔra sakpii mɔ yɛɛ mɛ' tɔgɛ Pilato yɛɛ o' tigi daa Barabasɛ de ɔ' yɛgɛ Yesu ne ɔ' wɔra ɔmɔɔsɛ. 21Pilato gi kii taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Gɛnen asa anyɔ adɛ dɔ mɔ, anɛ ne fɛ kya laarɛ yɛɛ n' tigi sa fɛye?\" Mɔmɔ pɛwu mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Barabasɛ.\" 22Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Mɔ, nnɛ ne n' wɔra Yesu ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kirisito mɔ?\" Nfono mɔ asa mɔ pɛwu mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi mada de oyii de o' wu'!\" 23Ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"De i' wonɛ? Menɛ ilaa nyɛnyɛn ne ɔ wɔra?\" Nfono mɔ, mɛ lɔrɔ kpen ken-ken daa yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi mada de oyii de o' wu'!\"\n24Pilato gi wu yɛɛ ɔ buɛɛlɛ sakpii mɔ kpon. I kya laarɛ i' bara ikɔ. Gɛnen so mɔ, o kyu nkyu foro mɔ-abaa sakpii mɔ ansi dɔ nfono, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnen ɔnyen baarɛ lɛwu berɛ, meŋ nyi mɔ so sɛi. Fɛ' wolaa bii yɛɛ fɛye ne n yɛgɛ ne ɔ laa wɔra ɔmɔɔsɛ faa.\" 25Sakpii mɔ pɛwu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Yɛgɛ mɔ-lɛwu mɔ ɔ' sola daa aye‑rɛ aye-biana de aye-naanaana!\"\n26Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi tigi Barabasɛ sa mɔmɔ, ne ɔ yɛgɛ asogya mɛ taa Yesu awulibi ne ɔ tɔgɛ yɛɛ mɛ' kyu mɔ naa kpaa da mɔ aŋanbi mada de oyii de o' wu'.\nPilato Asogya Mɔ Mɛ Kyɛfoo Yesu\n27Nfono mɔ Pilato asogya mɔ mɛ kyu Yesu kyu loo mɔmɔ-gɛsun ɔwɔraten, ne mɛ terɛ mɔmɔ Rom asogya gikpen pɛwu ba mɔ asɛ nno. 28Mɛ luu mɔ-ngbɛ nbono o suu mɔ ne mɛ kyu giwurakuru kyu gyaabii bun mɔ. 29Mɛ luo iwe kyu wɔra fɛɛ wura gɛpɛ kyu bun mɔ-gimu, ne mɛ kyu oyii tugɛsɛ kyu wɔra mɔ-gibaa gyisɛ dɔ fɛɛ ɔ gyɛ daa wura. Mɛ san mɛ kya gyaabii mɛ kya ŋmii mɔ mɛ kya koso mɛ kya faala mɔ yɛɛ, \"Gyuda awura wura! Fo‑rɛ gimu dɛnsɛ!\" 30Mɛ kya too akyɔlɛ ma‑a bun mɔ, ne mɛ sɔgɛ oyii tugɛsɛ mɔ lii mɔ-gibaa dɔ kiiri taa mɔ-gimu dɔ. 31Mɛ kyɛfoo Yesu gɛnen ta mɔ, mɛ maragɛ giwurakuru mɔ, ne mɛ kiiri mɔ gbaa-gbaa lɛɛ ngbɛ kyu suu mɔ, ne mɛ san kparɛ mɔ lii de mɛ' kpaa da mɔ aŋanbi mada de oyii de o' wu'.\nMɛ Da Yesu Aŋanbi Lɛwu Oyii So\n32Mɛ dɛ Yesu mɛ kya lii ɔsowolɛ mɔ so mɛ' kpaa mɔɔ mɔ mɔ, mɛ gyangara ɔnyen ɔko, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Simon. Ɔ gyɛ daa Siirinnyen. Ne mɛ nyise mɔ yɛɛ ɔ' sola Yesu lɛwu oyii mɔ. 33Mɛ naa gɛnen kpaa fo gɛtɛɛko, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gologota. (Gologota gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Gimu Giwuye Gikpalan.) 34Mɛ fo nno mɔ, mɛ kyu ilaa bololosɛ iko kyu wɔra nta dɔ ne mɛ kyu sa Yesu; ɔ da kerɛ mɔ, o kine yɛɛ ɔ maŋ nun.\n35Mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ, ne mɛ yɛ mɔ-nyoro so atɔ kyu. Mɛ kya yɛ atɔ mɔ mɔ, mɛ too ilaa iko kerɛ. Ibono ɔko gi gyi mɔ, o kyu. 36Mɛ yɛ atɔ mɔ ta mɔ, mɛ san sii mɛ tɛ mɛ kya dii mɔ. 37Ilaa ibono so mɛ da mɔ aŋanbi oyii so gɛnen mɔ i mada mɔ-amu so yɛɛ,\nYESU, GYUDA AWURA WURA MƆ NE.\n38Mɛ da iyu inyɔ iko kee aŋanbi lɛwu iyii so fɛɛ Yesu-lɛɛ mɔ. Ɔko bo de Yesu gyisɛ gibaa so ne ɔko, mɔ, bo de mɔ-benɛ so.\n39Yesu kyɔlɛ oyii mɔ so gɛnen mɔ, asa abono mɛ kya kyon de nfono mɔ mɛ kya tugi mɔ inosun, ne mɛ kya saalɛ mɔ yɛɛ, 40\"Fo ne yɛɛ fo laa boori Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de fo' kyu nkɛ nsa kii yii mɔ mɔ? Kii mɔlɛgɛ fo-nyoro! Nengyene fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gɛsintin mɔ, kpelegɛ lii lɛwu oyii mɔ so de a' kerɛ.\" 41Gɛnen kee ne Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de nbara aŋmarasɛbo mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ yoole mɔ ne. Mɛ kya tɔgɛ 42yɛɛ, \"Mɔ ne n mɔlɛgɛ asa. Ɔ maŋ taalɛ mɔlɛgɛ mɔ-nyoro. Iŋ gyɛ mɔ ne n gyɛ Isirale awura wura mɔ? O' kii kpelegɛ oyii baarɛ so de a' sɔɔ mɔ gyi! 43Mɔ ne yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ. Mɔ ne n kya ka gyan' Wurubuaarɛ so. Imɔso nengyene Wurubuaarɛ kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ, ɔ' mɔlɛgɛ mɔ kon de a' kerɛ!\" 44Ne iyu ibono mɛ da mɔmɔ‑rɛ Yesu aŋanbi mɔ kee mɛ saalɛ mɔ gɛnen.\nYesu Gi Lɛɛ Ɔŋɛ\n45I fo owi ken-ken gerɛ-gerɛ mɔ, i wɔra gibiri sirim gɛnen gɛsinkpan mɔ pɛwu so kaaborɛ owi gbaasɛ. 46Gɛnen owi gbaasɛ ɔbono dɔ mɔ, Yesu gi kpen ken-ken tɔgɛ mɔ-gɛdɛ dɔ yɛɛ, \"Ilayi, Ilayi, lama sabakitani?\" (Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ, \"Me-Wurubuaarɛ, me-Wurubuaarɛ, i wonɛ ne fo lɛɛ ansi taa me yɛgɛ gɛnen?\") 47Asa abono mɛ yelɛ nno mɔ ako mɛ nu mɔ asɛ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔ kya terɛ Oloobu Ilaagya!\" 48Nfono mɔ, ɔko gi selɛ kyu taatɔ dufu-dufu ɔko kyu kpaa nyise wɔra mɔmɔ-nta bonyansɛ nko dɔ, ne o kyu de gɛyabii diirɛ kpe Yesu gɛnɔ asɛ yɛɛ ɔ' kyogyoo. 49Abono mɛ yelɛ nno mɔ ako mɛ tɔgɛ sa kaasɛ mɔ yɛɛ, \"Yelɛ de a' kerɛ yɛɛ Ilaagya laa lii Wurubuaarɛ dɔ baa mɔlɛgɛ mɔ?\"\n50Yesu gi kii kpen ken-ken ne ɔ lɛɛ ɔŋɛ. 51Nfono mɔ gikuru gibono gi tii Wurubuaarɛ tudɔ-lɛɛ obu belɛ mɔ gi kyan ginyɔ lii soso baa yii gɛsɛ kyim. Gɛsinkpan gɛ gyigisi, ne afolɛ a boori-boori. 52Nkyan nbono gi bo afolɛ dɔ mɔ gi bugi-bugi ne asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ ɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ sakyɔ mɛ kyingi lii ibuni dɔ, 53ne mɛ lii nkyan mɔ dɔ. Yesu gi kyingi mɔ, imɔ gɛmara mɔ, gɛnen ibuni ibono mɛ naa baa loo Gyɛrusalem ɔsowolɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ yela sa mɔ-ɔson mɔ, ne mɛ lɛɛ mɔmɔ-nyoro gɛwi nyiile asa sakyɔ. 54Asogya ɔbelɛnsɛ mɔ mɔ‑rɛ asogya sɛnsɛ abono mɛ kya dii Yesu mɔ mɛ wu gɛsinkpan gigyigisibi mɔ de ilaa ibono i wɔra-wɔra nfono mɔ, i tansi dɛ ɔmɔ-gɛnɔ ne i wɔra ɔmɔ gifuu, ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin, ɔnyen baarɛ tansi ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi!\"\n55Akyii sakyɔ abono mɛ buu Yesu lii Galeli ba Gyɛrusalem mɛ kya kpaa mɔ mɔ kee mɛ bo nno. Mɛ yelɛ gɛta-gɛta wu ilaa idɛ pɛwu. 56Gɛnen akyii abono dɔ ako ne n gyɛ Mariya Magadalakyii mɔ, de Mariya, Gyeemesi de Gyosɛfo mɔmɔ-nyi, de Sɛbedi mɔ-ka ɔbono ɔ korogɛ Yesu akasɛbo anyɔ ako mɔ.\nYesu Gipule\n57I baa wɔra gɛdɔɔdɛ mɔ, aterenbi wura ɔko gi ba. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyosɛfo. Ɔ gyɛ daa Arimatiyanyen, ne ɔ sɔɔ Yesu gyi. 58O kpe Pilato asɛ ne ɔ kpaa kolɛ mɔ yɛɛ ɔ laa kpaa saga Yesu gibuni mɔ lii lɛwu oyii mɔ so kyu kpaa pule. Pilato gi sa mɔ ɔkpa. 59Imɔso Gyosɛfo gi kpaa saga Yesu gibuni mɔ. O kyu gikɛlɛlɛ kyabi-kyabi kyu mili Yesu gibuni mɔ, 60ne o kyu kpaa pule mɔ Gyosɛfo gbaa-gbaa gɛkyan pobɔrɔ dɔ. Gɛ gyɛ daa folɛbɔ ɔbono ɔ wolaa yɛgɛ mɛ logedi yela sa ibuni gipule mɔ. Nno ne o pule Yesu, ne ɔ belen gibui belɛ-belɛ baa tii ɔbɔ mɔ gɛbunono ne ɔ naa. 61Ɔ kya pule Yesu gɛnen mɔ, Mariya Magadalakyii mɔ de Mariya banban ɔko mɔ mɛ tɛ nno mɔmɔ-ansi a sa de gɛkyan mɔ.\nAbelɛnsɛ Mɔ Mɛ Yɛgɛ Asogya Mɛ Dii Yesu Gɛkyan Mɔ\n62Gɛkaabono Yesu gi wu' mɔ gɛ gyɛ gɛkɛ gɛbono Gyuda awura mɛ kya baala nyoro ma‑a gyoo mɔmɔ-gɛkɛ kyoolasɛ. Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de Farasii gikpen mɔ dɔ asa mɛ kpaa gyan' Pilato asɛ. 63Mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a kya nyingi yɛɛ nkɛ nbono gɛnen ɔbonbo mɔ tɛ de ansi mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, 'Nɛ wu' mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ Wurubuaarɛ laa kyingi me lii ibuni dɔ.' 64Imɔso sa fo-asogya gɛnɔ yɛɛ mɛ' kpaa dii mɔ-gɛkyan mɔ dandan kaaborɛ nkɛ nsa mɔ gi' lɔɔ gyan'. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ laa naa kpaa yuuri mɔ-gibuni mɔ de mɛ' kyu naa mɛ kya kɛɛ abon yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ. Gɛnen gɛmara-gɛmara abon abono a laa wɔra nyɛnyɛn don abono mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ gbaa-gbaa tɛ de ansi ne ɔ kɛɛ mɔ.\" 65Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Yo, nan sa fɛye asogya gikpen de mɛ' kpaa dii gɛkyan mɔ sa fɛye. Fɛye, mɔ, fɛ' kpaa wɔra ilaa kamaasɛ ibono fɛ laa taalɛ mɔ de ɔko ɔŋ sa ɔ' nyɛ kpaa yii folɛbɔ mɔ.\" 66Pilato gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ koso lii, ne mɛ kyon kpe gɛkyan mɔ gɛten. Mɛ kpaa wɔra adawo ako kyu daasɛ folɛbɔ mɔ. Ne mɛ san yɛgɛ asogya mɔ mɛ' yelɛ nno mɛ kya dii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/27","date":"2017-08-21T00:45:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886107065.72\/warc\/CC-MAIN-20170821003037-20170821023037-00455.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":2121,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.496,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 15:5\n5\"Me ne n gyɛ oyii mɔ. Fɛye mɔ, ne n gyɛ oyii mɔ ngyalenbi mɔ. Ɔbono ɔ tɛ me dɔ ne me kee n tɛ mɔ dɔ mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono ne nan tansi wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ ilaa wɔrasɛ mɔ. Ne fɛɛ i mɛŋ gyɛ me‑rɛ fo ne n tɛ mɔ fo maŋ taalɛ wɔra imɔ iko‑rɛ iko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/15\/5","date":"2017-08-16T13:19:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886101966.48\/warc\/CC-MAIN-20170816125013-20170816145013-00277.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.285,"stopwords_ratio":0.644,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kolosiya 1:15\nKirisito Ne N Gyɛ Ɔgyangbarabo\n15Kirisito ɔbono asa mɛ wu mɔ de ansi mɔ gyɛ Wurubuaarɛ oyuduu gbaa-gbaa. Imɔso Wurubuaarɛ ɔbono a mɛŋ kya wu de ansi mɔ oyuduu ne Kirisito gi lɛɛ nyiile asa. Ilaa kamaasɛ ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ pɛwu dɔ mɔ, Kirisito ne n gyɛ ɔgyangbarabo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Col\/1\/15","date":"2017-08-18T06:51:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104612.83\/warc\/CC-MAIN-20170818063421-20170818083421-00682.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9995110035,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9995110034942627}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.52,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 7\nAko Mɛ Kya Penɛ Asa Yɛɛ Mɔmɔ-Nbara Gi Gyɛ Wurubuaarɛ-Lɛɛ\n1Farasii gikpen dɔ awura ako de Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo ako mɛ lii Gyɛrusalem ɔsowolɛ so baa gyan Yesu asɛ. 2Nfono mɔ mɛ wu Yesu akasɛbo ako mɛ tɛ mɛ kya gyi ibono mɛ mɛŋ foro mɔmɔ-abaa mɔmɔ Gyuda awura itiibilaa aforobi de i' lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ sa mɔmɔ pɛi de mɛ' lɔɔ gyi.\n3Farasii awura de mɔmɔ Gyuda awura asɛnsɛ mɔ pɛwu berɛ mɛ kya wɔra mɔmɔ-tiibi ilaa wɔrasɛ ibono mɛ kasɛ lii mɔmɔ-sɛana asɛ mɔ, imɔso mɛŋ kya gyi yɛɛ mɛ mɛŋ foro mɔmɔ-abaa itiibilaa aforobi. 4Mɔmɔ-ilaa kyosɛ i nyaakyɔ gikyɔ. Nengyene ba‑a mɛ lii gigya ba mɔ, mɛ kya kyu nkyu ŋmadɛ mɔmɔ-nyoro pɛi de mɛ' lɔɔ nyɛ gyi. Ne mɛ kya kyu nkyu ŋmadɛ nwɛ, nlɔbi, de ikuruwa de sɛi ɔŋ' sa ɔ' kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson.\n5Imɔso Farasii awura mɔ de Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ taasɛ Yesu yɛɛ, \"I wonɛ so ne fo-akasɛbo mɔ mɛ kya kerɛ ansi taa aye-itiibilaa mɔ giwɔra yɛgɛ daa? Imɔ ne n gyɛ yɛɛ mɛ laa gyi mɔ, mɛŋ kya foro mɔmɔ-abaa aye-itiibilaa aforobi mɔ de sɛi ɔŋ' sa ɔ' kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson.\"\n6Abelɛnsɛ mɔ mɛ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ kyu bun mɔmɔ gipuɛɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ ɔkalan ɔbono Isaya gi nu tɔgɛ mɔ i kyena de fɛye-gikerɛansi ilaa wɔrasɛ idɛ gɛsintin so. Isaya gi nu Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ,\n'Ansi so ne me-asa adɛ mɛ kya lɛɛ me-ginyen;\nMɔmɔ-nwɔnsa dɔ berɛ, me‑rɛ mɔmɔ aŋ bo gɛsu.\n7Mɛ kya son me daa ansi so giyan.\nI kya nyiile yɛɛ anyamesɛ-lɛɛ nbara ne mɛ dɛ mɛ kya penɛ\nmɛ kya nyiile asa yɛɛ i gyɛ me Wurubuaarɛ-lɛɛ.'\n8Fɛye Farasii awura de nbara aŋmarasɛbo mɔ, fɛ too Wurubuaarɛ-lɛɛ nbara mɔ fuɛ ne fɛ san fɛ kya gyi daa anyamesɛ-lɛɛ tiibi ilaa wɔrasɛ mɔ so.\"\n9Yesu gi kii tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono fɛ nyaa Wurubuaarɛ nbara mɔ yela nkan de fɛ' nyɛ sii de fɛye anyamesɛ itiibilaa faa mɔ, fɛ wɔra ilaa ne? 10Adedaabo owi mɔ, Wurubuaarɛ gi yela nbara sa Mosisi yɛɛ o' kyu sa fɛye. Nbara mɔ nko ne n gyɛ yɛɛ,\n'Buu fo-sɛ de fo-nyi.'\nNko kee ne n gyɛ yɛɛ,\n'Fo ɔbono fo tɔgɛ nnɔ wɔra fo-sɛ abɛɛ fo-nyi mɔ,\nmɛ' mɔɔ fo.'\n11Fɛye Farasii awura de nbara aŋmarasɛbo adɛ berɛ, fɛŋ kya gyi nbara ndɛ so. Ɔko bo no, ɔ laa sɔɔ ginyadon wɔra mɔ-nyi de mɔ-sɛ, ɔŋ kya laarɛ mɛ' yii mɔ-ilaa. Ɔ laa tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Ilaa ibono n bo ne nkana nan kyu kpaa fɛye mɔ, fɛŋ baa nyɛ yii imɔ, i gyɛ Koriban.' (Koriban gyɛ ntan nbono i kya nyiile yɛɛ nɛ lɔrɔ imɔ yela sa Wurubuaarɛ.) 12Ɔ ka Koriban ntan ne gɛmara o nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ iŋ boran mɔ, fɛye Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo de Farasii awura mɔ fɛŋ baa fa‑a yɛgɛ mɔ de ɔ' lɛɛ Koriban ntan mɔ de mɔ-nyi abɛɛ mɔ-sɛ mɛ' nyɛ yii mɔ-ilaa. 13Fɛye-anyamesɛ itiibilaa idɛ so mɔ, fɛ kya nyaa Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ yela nkan. Fɛye-itiibilaa idɛ ne fɛ dɛ fɛ kya nyiile fɛye-biana baa lii de ndɛ faa. Iŋ gyɛ yɛɛ Koriban ntan ndɛ wolɛ gbaa; fɛ kya wɔra imɔ idɛ ɔnan kee gikyɔ.\"\nNyamesɛ Nwɔnsa Ne N Kya Kyɔlesɛ Mɔ-Wurubuaarɛ Ɔson\n14Yesu gi kii terɛ sakpii ɔbono ɔ bo nfono mɔ ba mɔ asɛ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye pɛwu fɛ' yela giso de fɛ' nu gɛsɛ yɛɛ 15sɛi mɛŋ bo no i laa loo nyamesɛ gɛnɔ dɔ de i' kyɔlesɛ mɔ-Wurubuaarɛ ɔson. Gɛnen mɔ, ilaa ibono i kya lii mɔ-gɛnɔ dɔ mɔ wolɛ ne n kya kyɔlesɛ mɔ-Wurubuaarɛ ɔson. [ 16Ɔkamaasɛ ɔbono ɔ bo aso mɔ, o' nu.\"]\n17Yesu gi taa sakpii mɔ yɛgɛ ne ɔ loo gɛten dɔ mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ ilaa ibono ɔ tɔgɛ sa sakpii mɔ mɔ gɛsɛ. 18Yesu gi lɛɛ gɛnɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Imɔso fɛye kee fɛye-nwɔnsa dɔ iŋ ti bugi de fɛ' nu ilaa gɛsɛ? Imɔso fɛ mɛŋ nyi yɛɛ sɛi mɛŋ bo no i laa loo nyamesɛ gɛnɔ dɔ de i' kyɔlesɛ mɔ-Wurubuaarɛ ɔson? 19I kya nyiile yɛɛ iŋ kya loo mɔ-gɛwɔnsa dɔ, i kya loo daa mɔ-ɔtɔ dɔ de ɔ' kɔɔ fuɛ.\" Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ nyiile yɛɛ ilaa gyisɛ kamaasɛ i boran; iŋ kya kyɔlesɛ nyamesɛ Wurubuaarɛ ɔson.\n20Yesu gi kii lɛɛ gɛsɛ bɔla yɛɛ, \"Ilaa ibono i kya lii nyamesɛ gɛwɔnsa dɔ mɔ ne n kya kyɔlesɛ mɔ-Wurubuaarɛ ɔson. 21I kya nyiile yɛɛ nyamesɛ kya sa gɛwɔnsa pɛi ne ɔ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn fɛɛ ɔ kya laarɛ ogyibara, ɔ kya yuuri, ɔ kya mɔɔ asa, 22ɔ kya lii mɔ-ka abɛɛ mɔ-kuli gɛmara, ɔ kya wɔra onsipara, ɔ kya sa gɛkpɛ nwɔnsa, ɔ kya penɛ asa, ɔ kya wɔra ilaayan, ɔ bo gɛlaaloo, ɔ kya nyida asa, ɔ kya nyiile mɔ-nyoro, ne ɔ kya wɔra ilaa gyaga. 23Gɛnen ilaa nyɛnyɛn idɛana pɛwu i kya lii nyamesɛ gɛwɔnsa dɔ ne imɔ ne n kya kyɔlesɛ mɔ-Wurubuaarɛ ɔson.\"\nIsafokyii Gi Sɔɔ Yesu Gyi\n24Yesu gi koso lii nno kyon kpe gɛsinkpan gɛko so, gɛ sindi Taya [de Sidon isowolɛ]. Ɔ fo nno mɔ, ɔ kpaa loo gɛten gɛko dɔ. Ɔŋ kya laarɛ de ɔko o' wu mɔ. Ɔŋ bo ŋara dɔ so mɔ, imɔ pɛwu i wɔra giyan. 25-26Mɔ‑rɛ mɔ-giloo mɔ, ɔkyii ɔko gi nu mɔ so. Ilaa nyɛnyɛn oduduu i tɛ gɛnen ɔkyii mɔ mɔ-bi kyiisɛ so. Ɔkyii mɔ gi baa kpelegɛ dɛ Yesu ayaa dɔ, ne ɔ kolɛ mɔ yɛɛ ɔ' gya gɛnen ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ koso mɔ-bi mɔ so sa mɔ. Ɔkyii mɔ gi lii Sirofinisiya gɛsinkpan so. Ɔŋ gyɛ asa abono mɛ kya son Wurubuaarɛ mɔ dɔ isa. 27Ɔkyii mɔ gi kolɛ Yesu mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Iŋ kaaborɛ fɛɛ ɔko o' kyu nbii agyudɔ kyu too sa igyoono aberɛ abono nbii mɔ mɛŋ ti gyi mɔ.\"\n28Ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Me-wura, i gyɛ gɛsintin berɛ. Imɔ, mɔ, igyoono gbaa kee mɛ kya nyɛ tɔɔsɛ ibono nbii mɛ kya gyi ne i kya lii tɔrɔ lɛpɛ gikɔɔdɔ mɔ gyi.\"\n29Ne Yesu gi kisee tɔgɛ sa ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Ibono fo tɔgɛ faa so mɔ, nɛ yɛgɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ gi koso fo-bi mɔ so, imɔso fo berɛ, naa kpe gɛwi.\" 30Gɛsintin mɔ, ɔkyii mɔ gi kii kpe gɛwi mɔ, ɔ kpaa wu mɔ-bi mɔ dɛ gifengen so; ilaa nyɛnyɛn oduduu ibono nkana i tɛ gɛbii mɔ so mɔ i koso.\nYesu Gi Kyɛ Omuumuu\n31Yesu gi lii gɛsinkpan gɛbono gɛ sindi Taya ɔsowolɛ so mɔ kpaa loo lii Sidon ɔsowolɛ so kyu gɛnen‑n kpaa lii gɛsinkpan gɛbono so Isowolɛ Gudu mɔ i bo mɔ baa fo ɔbon belɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Galeli mɔ asɛ. 32Asa ako mɛ kyu ɔlɔbo ɔko kyu baa tu Yesu. Ɔlɔbo mɔ gyɛ daa osintiribu ne ɔ kya tɔngɛ mɔ, iŋ kya lii dɔɔdan. Nfono mɔ asa mɔ mɛ kolɛ Yesu yɛɛ ɔ' wɔra aniya de o' kyu mɔ-gibaa gyan ɔlɔbo mɔ so de mɔ-gilɔ mɔ gi' ta. 33Yesu gi kyu ɔnyen mɔ lii sakpii mɔ dɔ kpe nkan ne o kyu mɔ-abaabi wɔra ɔnyen mɔ aso dɔ. Imɔ gɛmara mɔ, ɔ too akyɔlɛ bun mɔ-gibaabi so ne o kyu yii ɔnyen mɔ ɔnandii. 34Ne Yesu gi diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso ne ɔ muusi. Ɔ kisee kerɛ ɔnyen mɔ ne ɔ tɔgɛ de mɔ-gɛdɛ dɔ yɛɛ \"Ɛfata\". (Ɛfata gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ, \"Tigi\".)\n35Nfono mɔ ɔnyen mɔ aso mɔ a tigi, ne ɔ san ɔ kya nu ilaa, ne mɔ-ɔnandii kee gi sangɛ ɔ san ɔ kya tɔngɛ dandan. 36Yesu gi kyɛ ɔnyen mɔ mɔ, ɔ da asa mɔ tii yɛɛ mɛŋ sa mɛ' buu ilaa idɛ sa ɔko‑rɛ ɔko. Ɔ kya gya mɔmɔ mɔ, i kya lɔrɔ wɔra mɔmɔ iwen daa. 37Gɛnɔɔbono Yesu gi kyɛ ɔnyen mɔ mɔ, i wɔra ɔkamaasɛ giyan. Mɛ san ma‑a tɔgɛ yɛɛ, \"Yesu kya wɔra daa ilaa dɛnsɛ so‑o. Isintiribu de imuumuu gbaa, ɔ kya kyɛ mɔmɔ mɛ kya nu ilaa ne mɛ kya tɔngɛ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Mark\/7","date":"2017-08-20T09:58:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886106367.1\/warc\/CC-MAIN-20170820092918-20170820112918-00254.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":1323,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kolosiya 1:5\n5A kya faala Wurubuaarɛ fɛye so kee yɛɛ fɛye-nwɔnsa gi gyan ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ gi baala yela sa fɛye Wurubuaarɛ dɔ mɔ so. Fɛ nu gɛnen ilaa dɛnsɛ ibono so kyu lii Wurubuaarɛ gɛsintin ɔkalan mɔ dɔ daa. Gɛnen ɔkalan ɔbono ne n gyɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Col\/1\/5","date":"2017-08-24T04:42:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886133032.51\/warc\/CC-MAIN-20170824043524-20170824063524-00351.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.128,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.62,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 17:24\n24\"Me-sɛ, me-gisen dɔ mɔ, n kya laarɛ fɛɛ nfono nan kyena mɔ, mɔmɔ abono fo kyu sa me mɔ me‑rɛ ɔmɔ a' kyena nno de mɛ' nyɛ wu me-nyisigyi ɔbono fo kyu sa me pɛi ne soso de gɛsɛ i' lɔɔ wɔra ilɛɛsɛ mɔ. Gɛnɔɔbono fo laarɛ me-ilaa mɔ ne n yɛgɛ ne fo kyu gɛnen nyisigyi ɔbono sa me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/John\/17\/24","date":"2017-08-18T06:59:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886104612.83\/warc\/CC-MAIN-20170818063421-20170818083421-00224.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.285,"stopwords_ratio":0.574,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 7\nSitiifen Gi Lɛɛ Ilaa Gɛsɛ Sa Nbɛlɛ Agyibo Mɔ\n1Mɛ bo nbɛlɛ mɔ ogyiten gɛnen mɔ, asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi taasɛ Sitiifen yɛɛ, \"Ilaa ibono mɛ kya tɔgɛ kyu lii fo so faa i gyɛ gɛsintin?\"\n2Sitiifen gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me-sɛana de me-subuana, fɛ' nu me asɛ. Nyisigyi Wura Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ-nyoro nyiile aye-naana Aberaham owi ɔbono ɔ tɛ Mɛsopotemiya gɛsinkpan so pɛi ne ɔ lɔɔ kpaa kyena Haran ɔsowolɛ so. 3Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ-nyoro gɛwi nyiile Aberaham gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Aberaham, koso fo-gɛsinkpan gɛdɛ so de fo' naa taa fo-subuana yɛgɛ de fo' kpaa kyena gɛsinkpan gɛbono nan nyiile fo mɔ so.' 4Wurubuaarɛ gi tɔgɛ Aberaham gɛnen mɔ, gɛsintin mɔ Aberaham gi koso lii kyon Kaladiya gɛsinkpan so, ne ɔ kpaa kyena Haran ɔsowolɛ so. Aberaham mɔ-sɛ lɛwu gɛmara ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ koso lii Haran baa kyena gɛnen gɛsinkpan gɛbono so aye Gyuda awura a tɛ ndɛ faa.\n5\"Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi kyu Aberaham baa kyena gɛsinkpan gɛbono a tɛ faa mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ sa mɔ yɛɛ mɔ-gɛsinkpan ogyiten ne. Baa nyamesɛ giyaa ɔŋmangɛ ɔkara Wurubuaarɛ mɛŋ sa mɔ. Imɔ gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ gi ka yela sa Aberaham yɛɛ ɔ laa kyu gɛmɔ kyu kyɛɛ mɔ gɛkaako de gɛ' wɔra mɔ‑rɛ mɔ-biana kyu kpaa lii mɔ-naanaana gɛnɔ-gɛnɔ gɛsinkpan gɛkpaa. Owi ɔbono Wurubuaarɛ kya ka ɔ kya sa Aberaham gɛnen mɔ, Aberaham mɛŋ bo ba‑a gɛbii. 6Wurubuaarɛ gɛnɔ dɔ agyɛbi abono ɔ tɔgɛ sa Aberaham mɔ ne n gyɛ yɛɛ, 'Aberaham, fo-naanaana oyuduu dɔ pɛwu mɛ laa kpaa gyi gisafo ako gɛsinkpan so. Nten abi mɔ mɛ laa ka mɔmɔ-ansi de mɛ' kyu mɔmɔ wɔra nbide san sa abi san sa anaana nsi nwɛ nnan. 7Nan biidɛ asa abono fo-oyuduu mɔ mɛ laa son mɔ giso. Imɔ gɛmara mɔ mɛ laa lii nten abi mɔ dɔ de mɛ' kii baa kyena gɛsinkpan gɛbono so fo yelɛ faa de mɛ' son me.' 8Wurubuaarɛ gi yela awɔrɛ giten nbara sa Aberaham de i' lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔ‑rɛ Aberaham mɛ wɔra gɛnɔ kolon. Gɛnen so mɔ, Aberaham gi korogɛ Ayisiki mɔ, imɔ gɛkɛ kuesɛ mɔ, ɔ ten Ayisiki giwɔrɛ. Ayisiki gi kyu korogɛ Gyeekɔpo mɔ, mɔ kee gi ten mɔ-bi mɔ giwɔrɛ. Gyeekɔpo gi korogɛ ne ɔ ten mɔ-biana gudu anyɔ mɔ awɔrɛ. Gɛnen Gyeekɔpo mɔ-biana gudu anyɔ adɛ ne n yɛgɛ aye-Isirale awura ɔpaa mɔ gi yɛlegɛ.\n9\"Aye-naana Gyeekɔpo mɔ-biana adɛ mɔmɔ-gɛnɔɔrɛ asɛ ne n gyɛ Gyosɛfo. Mɔ-ilaa i wɔra mɔ-daana gɛlaaloo gikyɔ. Gɛnen so mɔ, mɛ fɛ mɔ sa asa ako ne mɛ kyu mɔ kpe Igyipiti. Mɛ fɛ Gyosɛfo gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ dɛ mɔ ɔ naa. 10Imɔso Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ lii mɔ-awɔrɔfɔɔ kamaasɛ dɔ. Ɔ yɛgɛ Igyipiti wura gi wu mɔ bii yɛɛ o nyi ɔlaako. Imɔso o gyi Igyipiti wura mɔ ginsi ne wura mɔ gi yii mɔ gɛbelɛnsɛ buu de mɔ. Gyosɛfo kee ne n kya kerɛ wura mɔ-gɛten dɔ ilaa kamaasɛ so. 11Mɛ bo nno gɛnen‑n mɔ, owi ɔko dɔ mɔ, akon belɛ ako a tɔrɔ Igyipiti gɛsinkpan pɛwu so de Keena gɛsinkpan so nfono aye-naanaana mɛ tɛ mɔ. Nfono mɔ awɔrɔfɔɔ belɛ a tu mɔmɔ. Aye-naanaana mɛŋ kya nyɛ agyudɔ de mɛ' gyi. 12Ibono aye-naana Gyeekɔpo gi nu yɛɛ Igyipiti berɛ agyudɔ a bo no mɛ kya fɛ mɔ, ɔ keda aye-naanaana kyu sun ne mɛ kpe mɔmɔ-gikpe gyangbarasɛ. 13Ginyɔsɛ mɔ o kii sun mɔmɔ mɔ, idɛ kon ne mɔmɔ-tedɛ Gyosɛfo mɔ gi lɔɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔmɔ. Nfono ne Igyipiti wura mɔ gi kyu bii gɛsu gɛbono dɔ Gyosɛfo gi lii mɔ. 14Gyosɛfo gi sun kpaa kyu mɔ-sɛ Gyeekɔpo mɔ‑rɛ mɔ-adɛ pɛwu yɛɛ mɛ' baa kyena mɔ asɛ. Mɔmɔ pɛwu gɛgyɔnɔ gɛ gyɛ asa ikue-isa de saalaa asa anun. 15Gɛsintin mɔ, Gyeekɔpo gi koso mɔ‑rɛ mɔ-adɛ mɔ, ne mɛ kpaa kyena Igyipiti gɛsinkpan so. Gyeekɔpo de mɔ-biana, aye-naanaana mɔ, mɛ kyena Igyipiti kaaborɛ mɛ wu' nno. 16Mɛ kya wu' mɔ, abono mɛ tɛ de ansi mɔ mɛ kya sola ibuni mɔ kyu kpe Sikyem ɔsowolɛ so kpaa wɔra folɛbɔ gɛkyan gɛko dɔ. Mɔmɔ-naana Aberaham ne n kalɛ aterenbi wolaa sɔɔ gɛnen gɛkyan gɛbono yela. Ɔ sɔɔ gɛmɔ lii ɔnyen ɔko mɔ-biana asɛ mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Hamɔ.\n17\"Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa baa wɔra ilaa ibono ɔ wolaa ka yela sa Aberaham mɔ kya fuude mɔ, aye-asa abono mɛ kpaa kyena Igyipiti awura asɛ mɔ mɛ yɛlegɛ nyaakyɔ too. 18I bo no i bo no mɔ, wura pobɔrɔ ɔko gi baa gyi gɛwura sa Igyipiti awura. Gɛnen wura ɔbono berɛ mɛŋ nyi Gyosɛfo. 19O kyu adawo ɔ kya wɔra aye-gɛsu mɔ gɛnɔ. Ɔ kya nyise mɔmɔ okyugya. Ɔ kya yɛgɛ mɛ' kyu mɔmɔ-nbii nyensɛɛ pobɔrɔ abono mɛ kya korogɛ mɔ kpaa yela nŋmaŋman de mɛ' wu'.\n20\"Mɔmɔ-awɔrɔfɔɔ mɔ aberɛ dɔ ne i kyu korogɛ Mosisi. Mɛ korogɛ Mosisi gɛnen mɔ, ɔ wɔra ɔdan Wurubuaarɛ ansi so. Mɛ ŋara kerɛ mɔ so mɔ-sɛ gɛten dɔ ibosɛ isa'. 21Mɛ kyu mɔ lii kpaa yela nŋmaŋman mɔ, wura mɔ mɔ-bi kyiisɛ ɔko gi kpaa puru mɔ, ne o kyu mɔ bela wɔra fɛɛ mɔ gbaa-gbaa mɔ-bi. 22Imɔso mɛ kyu Igyipiti awura ilaa wɔrasɛ pɛwu kyu bela mɔ. Mosisi gi sɛɛ wɔra nyamesɛ gbaa' mɔ-gɛtɔngɛ dɔ de mɔ-ilaa wɔrasɛ dɔ.\n23\"O gyi nsi ikue-inyɔ mɔ, i ba mɔ-gɛwɔnsa dɔ yɛɛ ɔ' kpaa laa mɔ-nanboana Isirale awura. 24Ɔ kpaa laa mɔmɔ gɛnen mɔ, o wu Igyipitinyen ɔko kya kudi mɔ-nanbo Isiralenyen ɔko ɔ kya daarɛ giyan. Mosisi gi wu gɛnen mɔ, ɔ kɔɔlɛ mɔ-nanbo Isiralenyen mɔ so, ne ɔ mɔɔ Igyipitinyen mɔ. 25Mosisi gi wɔra gɛnen mɔ, mɔ berɛ, o nyi yɛɛ mɔ-nanboana Isirale awura mɔ mɛ laa nu ilaa ibono ɔ wɔra mɔ gɛsɛ de mɛ' bii yɛɛ Wurubuaarɛ kya laarɛ de ɔ' naa de mɔ Mosisi so lɛɛ mɔmɔ lii mɔmɔ-gɛbide mɔ dɔ daa. Mosisi gi dabɔlɛ wɔra gɛnen faa, mɔ-nanboana mɔ mɛ mɛŋ taa nu imɔ gɛsɛ sa mɔ. 26Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Mosisi gi naa kpaa lii mɔ-nanboana Isirale awura wolɛ-wolɛ anyɔ ako so mɛ yelɛ mɛ kya kɔ. Nfono ne Mosisi gi keda mɔmɔ ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, 'Me-nanboana, fɛ mɛŋ nyi yɛɛ fɛ gyɛ daa nyamesɛ kolon? Fɛŋ' baa kɔ.'\n27\"Mosisi kya keda mɔmɔ gɛnen mɔ, ɔbono ɔ kya kudi mɔ-nanbo mɔ gi nen Mosisi kpaa yela nkan ne ɔ taasɛ Mosisi yɛɛ, 'Anɛ ne n lɛɛ fo yɛɛ fo' kerɛ aye so de fo' gyi aye-nbɛlɛ? 28Fo kya laarɛ de fo' mɔɔ me fɛɛ gɛnɔɔbono deeri fo ti mɔɔ Igyipitinyen mɔ abɛɛ?' 29Mosisi gi nu ilaa ibono mɔ-nanbo Isiralenyen gi taasɛ mɔ mɔ, ɔ koso selɛ lii gɛnen ɔsowolɛ ɔbono so ne ɔ kpaa kyena Midiyan awura gɛsinkpan so. Ɔ korogɛ nbii nyensɛɛ nnyɔ nno.\n30\"Owi ɔbono Mosisi tɛ Midiyan mɔ, imɔ nsi ikue-inyɔ gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ gi lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ giponfɛ giko dɔ. Giponfɛ mɔ gi yelɛ gi kya dɛɛ gipen dɔ sindi Saanayi gibii. 31Mosisi gi wu gɛnen mɔ, i dɛ mɔ-gɛnɔ. Imɔso ɔ kya tu ɔ kya sindi giponfɛ mɔ de ɔ' lɔrɔ kerɛ dɔɔdan mɔ, o nu Wurubuaarɛ gigyɛbi'. Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 32'Me ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔbono fo-naanaana Aberaham, de Ayisiki, de Gyeekɔpo mɛ son mɔ.' Nfono mɔ, i wɔra Mosisi gifuu. Ɔ san ɔ yelɛ nno ɔ kya seli. Ɔŋ baa taalɛ diirɛ ansi kerɛ giponfɛ mɔ gɛten gbaa. 33Nfono ne Wura Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa Mosisi yɛɛ, 'Nɛ kpelegɛ ba nfono fo yelɛ faa. Imɔso lɛɛ fo-ayaawolɛ. 34Gɛnɔɔbono Igyipiti awura mɛ kya wɔra me-adɛ abono mɛ bo mɔmɔ-gɛsinkpan so mɔ gɛnɔ mɔ, nɛ wu de me-ansi. Nɛ nu mɔmɔ-osulon ne nɛ kpelegɛ ba de n' baa mɔlɛgɛ ɔmɔ. Idɛ kon tu ba. Nan sun fo Igyipiti.'\n35\"Gɛnen Mosisi baarɛ ne aye-naanaana Isirale awura mɔ mɛ naa kyena gya mɔ. Mɛ taasɛ mɔ gɛnen aberɛ abono dɔ yɛɛ, 'Anɛ ne n lɛɛ fo yɛɛ fo' kerɛ aye so de fo' gyi aye-nbɛlɛ?' Mosisi baarɛ, mɔ, kee ne Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔ' kerɛ mɔmɔ so de ɔ' sɔgɛ mɔmɔ lii mɔmɔ-gɛbide dɔ. Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono Mosisi gi wu giponfɛ mɔ dɔ mɔ ne nan kpaa mɔ. 36Mosisi gi lɛɛ aye-naanaana mɔ lii Igyipiti awura gɛsinkpan mɔ so. Ɔ wɔra ilaa gbaa'gbaa ibono i lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo mɔ dɔ. Ɔ wɔra ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ mɔ Igyipiti gɛsinkpan so de apoo abono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Apoo Pebara mɔ so. Nsi ikue-inyɔ mumuli dɔ kee mɔ, ɔ kpɛ ɔ kya wɔra ilaa gbaa'gbaa gipen mɔ dɔ.\n37\"Gɛnen Mosisi baarɛ ne n tɔgɛ sa aye-naanaana Isirale awura mɔ owi ɔko dɔ baa kyon yɛɛ, 'Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko lii fɛye dɔ sa fɛye fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ lɛɛ me Mosisi kee sa fɛye mɔ.' 38Owi ɔbono aye-naanaana mɛ bo gipen mɔ dɔ mɔ, Mosisi mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ kee mɛ bo mɔmɔ asɛ nno. Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ kya tɔngɛ sa Mosisi Saanayi gibii so de Mosisi mɔ o' kyu gɛnen ikalan ibono kyu kpaa buu sa aye-naanaana mɔ. Imɔ ne n dɛ sa aye baa lii de ndɛ faa, ne i laa dɛ sa aye gɛkpaa-gɛkpaa.\n39\"Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, aye-naanaana mɔ mɛ kine mɛ mɛŋ nu Mosisi gɛdɛ. Mɛ nyaa Mosisi-lɛɛ mɔ yela nkan ne mɔmɔ-nwɔnsa gi kii kpe Igyipiti gɛsinkpan so. 40Aberɛ abono Mosisi bo gibii mɔ so ɔ kya nu Wurubuaarɛ ikalan mɔ, mɛ baa kolɛ aye-naana Aron yɛɛ, 'Wɔra ikperɛ sa aye de a' son imɔ de i' nyɛ gyangbara sa aye. Mosisi ɔbono ɔ kparɛ aye kyu lii Igyipiti gɛsinkpan mɔ so mɔ berɛ aŋ baa wu mɔ, ne a mɛŋ nyi ilaa ibono i wɔra mɔ mɔ.' 41Nfono ne Aron gi yɛgɛ mɛ wɔra ɔkperɛ fɛɛ gɛnaadɛbi ne mɛ kyu nbuɛ kyu kyɔɔlɛ mɔ. Mɛ kerɛ gɛnen ɔkperɛ ɔbono mɔmɔ anyamesɛ mɛ kyu mɔmɔ-abaa kyu pɔrɔ gɛnen mɔ, i wɔra mɔmɔ ɔkon. 42Wurubuaarɛ, mɔ, mɛŋ kya laarɛ gɛnen. Gɛnen so mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-ansi taa mɔmɔ yɛgɛ yɛɛ mɛ' wɔra ibono i bo mɔmɔ ɔbolɛ mɔ, ne mɛ san kyu agyɛkpebi kyu bingiri mɔmɔ-ikperɛ mɛ kya son amɔ ibono iŋ gyɛ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ. Mɛ wolaa ŋmarasɛ mɔmɔ-ilaa idɛ yela Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ɔwolɛ mɔ dɔ. Mɛ ŋmarasɛ nno yɛɛ,\n'O, Isirale awura, menɛ ilaa ne fɛ wɔra faa?\nNsi ikue-inyɔ nbono fɛ kyu kyena gipen mɔ dɔ\nne fɛye yɛɛ fɛ kya kyɔɔlɛ nbuɛ fɛ kya sa me mɔ,\niŋ gyɛ me ne fɛ kya wɔra imɔ fɛ kya sa.\n43Fɛ sola fɛye-ɔkperɛ Moloki mɔ‑rɛ mɔ-obu kee fɛ naa fɛ kya son.\nNe fɛye-ɔkperɛ Refan ɔbono fɛ salɛ mɔ fɛɛ gigyɛkpebi mɔ kee\nne fɛ sola fɛ naa.\nGɛnen ilaa ibono fɛye gbaa-gbaa ne n kyu fɛye-abaa kyu wɔra imɔ mɔ,\nfɛ baa kii son imɔ?\nKyu lii gɛnen ilaa ibono so mɔ, me Wurubuaarɛ nan gya fɛye koso\nde n' kperɛ fɛye kpaa kyena Babilon awura gɛsinkpan mɔ gɛmara.'\n44\"Ansaana, fɛ' nu yɛɛ aye-naanaana mɛ bo gipen mɔ dɔ mɔ, mɛ nyɛ Wurubuaarɛ ɔsonten mɔmɔ asɛ. I gyɛ nbuɛ iwolɛ-lɛɛ panpan ɔbono mɛ kya taalɛ bɔɔ mɔ sola naa naa mɔ. Wurubuaarɛ ne n kaala panpan mɔ gidebi nyiile Mosisi, ne Mosisi gi yɛgɛ mɛ wɔra panpan mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi kaala nyiile mɔ mɔ. 45Aye-naanaana mɔ mɛ kyu panpan mɔ kyu sa mɔmɔ-biana, ne mɔmɔ-biana mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ Gyosuwa mɛ kyu panpan mɔ kyu ba gɛsinkpan gɛbono so a tɛ faa. Pɛi de mɛ' lɔɔ baa loo gɛrɛnaa mɔ, asa kpɛi-kpɛi mɛ ti wolaa mɛ tɛ gɛrɛ, ne Wurubuaarɛ gi gya mɔmɔ abono koso ne ɔ sɔgɛ gɛsinkpan mɔ kyu sa aye-naanaana.\n\"Gɛnen Wurubuaarɛ nbuɛ iwolɛ-lɛɛ panpan ɔbono n darɛ faa gi sii aye-naanaana asɛ gɛnen‑n kaaborɛ i baa fo Deefidi gɛkyena dɔ. 46Deefidi gi gyi Wurubuaarɛ ginsi ne Wurubuaarɛ gi wɔra wɔra ilaa sa mɔ. Ne Deefidi gi kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ ɔ' yɛgɛ mɔ de o' yii obu gbaa-gbaa de i' wɔra mɔ Wurubuaarɛ ɔbono mɔ-naana Gyeekɔpo gi son mɔ ɔsonten. 47Deefidi gi kolɛ Wurubuaarɛ gɛnen mɔ, i mɛŋ gyɛ mɔ gbaa-gbaa ne n nyɛ yii Wurubuaarɛ ɔsonten mɔ. Mɔ-bi Solomon ne n baa yii gɛnen obu mɔ.\n48\"Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Solomon gi dabɔlɛ yii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gɛnen gbaa faa, Gitɔbelɛ mɔ mɛŋ kya kyena ibu ibono anyamesɛ mɛ kyu mɔmɔ-abaa kyu pɔrɔ mɔ dɔ. Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko gi wolaa ŋmarasɛ imɔ so ilaa yela 49yɛɛ,\nWurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ dɔ ne n gyɛ me-gɛwuragyapaa.\nGɛsinkpan ne n gyɛ me-ayaa dɔ ɔwolɛ toosɛ.\nNe menɛ obu ɔnan ne fɛ laa pɔrɔ wɔra me yɛɛ me-obu ne?\nFonɛ dɔ ne fɛ laa taalɛ lɔrɔ yela yɛɛ n' baa kyena?\n50I mɛŋ gyɛ me gbaa-gbaa ne n' kyu me-abaa\nkyu pɔrɔ ilaa kamaasɛ pɛwu?'\n51\"Fɛye abelɛnsɛ abono fɛ tɛ gɛrɛ faa, fɛye-aso dɔ i kɔrɔ ifuu. I wonɛ so ne fɛ bo gisomaanu fɛɛ abono mɛŋ kya son Wurubuaarɛ gɛnen? Fɛ maŋ kyu fɛye-gisen kyu sa Wurubuaarɛ, ne fɛ maŋ nu Wurubuaarɛ gɛdɛ. Ilaa ibono aye-naanaana de aye-sɛana mɛ wɔra mɔ, imɔ-ayaa kee ne fɛ buu faa. Owi kamaasɛ dɔ fɛ kpɛ fa‑a kine Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gɛlaarɛ. 52Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔmɔ ne n bo no yɛɛ aye-sɛana de aye-naanaana mɛ mɛŋ ka mɔ-ansi? Mɛ mɔɔ-mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo abono mɛ wolaa tɔgɛ yela yɛɛ Gɛsintin Wura laa ba gɛsinkpan so mɔ. Gɛsintin mɔ, Yesu, ɔbono ɔ gyɛ Gɛsintin Wura mɔ, gi kpaa ba mɔ, fɛ kyu mɔ wɔra asa abaa dɔ, ne mɛ mɔɔ mɔ sa fɛye. 53Yɛgɛ fɛye ne Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ mɛ kyu Wurubuaarɛ nbara mɔ baa sa, ne fɛye, mɔ, ne mɛŋ gyi nmɔ so faa.\"\n54Nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ nu gɛnen ilaa ibono Sitiifen yelɛ ɔ kya tɔngɛ ɔ kya sa mɔmɔ mɔ, i kyogedɛ mɔmɔ-asen dɔ ne mɛ san mɛ kya wɛ nyoro kyu lii mɔ so. 55Sitiifen berɛ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de mɔ so mɔ, ɔ diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso yiridididi mɔ, o wu Wurubuaarɛ nyisigyi ne o wu Yesu yelɛ Wurubuaarɛ asɛ Wurubuaarɛ gibaa gyisɛ so. 56Sitiifen gi wu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ! Soso i bugi ne Yesu, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, yelɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ-gibaa gyisɛ so.\"\n57Sitiifen gi tɔgɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ puiidɛ mɔ so, ne mɛ kyu mɔmɔ-abaa tii mɔmɔ-aso de mɛŋ' baa nu ilaa ibono ɔ kya tɔgɛ mɔ. Nfono mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ dabun mɔ so gikolon, 58ne mɛ biidɛ mɔ lii nten nkan kpe mɛ' kpaa da mɔ abui mɔɔ. Pɛi ne nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ laa da mɔ abui mɔɔ mɔ, mɛ maragɛ mɔmɔ-akuru kyu kpaa yela ɔnyen ɔko asɛ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Sɔɔlo.\n59Mɛ kya da Sitiifen abui gɛnen mɔ, Sitiifen gi saawo terɛ Yesu yɛɛ, \"Me-Wura Yesu, fo-abaa dɔ ne n' dɛ me-ɔŋɛ n kya wɔra.\" 60Nfono mɔ, Sitiifen gi sii ŋmii ne o kpen ken-ken yɛɛ, \"Me-wura, kyu mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ kya wɔra faa kyu kyɛɛ mɔmɔ.\" Sitiifen gi dalaa gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ ɔŋɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Acts\/7","date":"2017-08-21T06:39:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886107720.63\/warc\/CC-MAIN-20170821060924-20170821080924-00434.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":2475,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 11\nWurubuaarɛ Gi Su Isirale Awura Gitolon\n1N' taa taasɛ ilaa idɛ. \"Wurubuaarɛ gi kine mɔ-adɛ Isirale awura mɔ?\" Kuaa! Ɔŋ kine mɔmɔ. Me, Pɔɔlo, gbaa-gbaa n gyɛ daa Isiralenyen. Aberaham ɔnaanabi ne n' gyɛ. Nɛ lii daa Bɛngyamin gɛten dɔ. 2Wurubuaarɛ mɛŋ kine mɔ gbaa-gbaa adɛ abono ɔ wolaa o nyi ɔmɔ pɛi ne ɔ lɛɛ ilaa kamaasɛ mɔ. Fɛ mɛŋ nyi Ilaagya agyɛbi abono mɛ ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ? Ilaagya gi lɔgedɛ kyu lii Isirale awura ilaa wɔrasɛ so sa Wurubuaarɛ, ne mɛ ŋmarasɛ imɔ yela yɛɛ,\n3\"Wurubuaarɛ, mɛ boori fo-asunbi ilɛɛten,\nne mɛ mɔɔ fo-ikalan atɔgɛbo.\nI san daa me-wolɛ. Ne mɛ kya laarɛ me kee imɔɔten.\"\n4Ilaagya gi tɔgɛ gɛnen mɔ, nnɛ ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ? Wurubuaarɛ yɛɛ,\n\"I san me anyen nwɛ ikue-isa de saalaa\nabono nɛ kɔrɔsɛ yela sa me-nyoro.\nMɔmɔ gɛnen asa abono berɛ, mɛ mɛŋ ŋmii ɔkperɛ\nɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Baalɛ mɔ kerɛ.\"\n5Aye-lɛɛ aberɛ adɛ dɔ kee mɔ, i bo Isirale awura akalɛsɛ abono Wurubuaarɛ gi kɔrɔsɛ yela sa mɔ-nyoro. Mɔ-gitolon mɔ so ne ɔ lɛɛ gibaa yii ɔmɔ gɛnen. 6Ne i gyɛ daa Wurubuaarɛ gitolon mɔ so berɛ mɔ, iŋ baa i gyɛ mɔmɔ-ilaa dɛnsɛ ibono mɛ taalɛ wɔra sa mɔ mɔ so. Nkana fɛɛ mɔmɔ-ilaa dɛnsɛ mɔ so ne ɔ lɛɛ gibaa yii ɔmɔ mɔ, nkana aŋ baa nyɛ tɔgɛ yɛɛ gitolon ne ɔ bo ne ɔ wɔra gɛnen.\n7N' baa tɔgɛ yɛɛ menɛ? Isirale awura mɔ mɛ laarɛ yɛɛ Wurubuaarɛ o' kyu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran. Mɛŋ kii nyɛ gɛnen. Mɔmɔ dɔ abono Wurubuaarɛ gi wolaa lɛɛ gibaa yii mɔ berɛ ne n nyɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran. Isirale awura sɛnsɛ mɔ, mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔmɔ-aso dɔ i kɔrɔ ifuu. 8I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n\"Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ wɔra fɛɛ asa abono mɛ dɛ ginsi gidɛ.\nMɛŋ kya wu mɔ-ilaa bii, ne mɛŋ kya nu mɔ asɛ.\nImɔ ne n kpɛ san i dɛ sa mɔmɔ kyu baa lii de ndɛ faa.\"\n9Deefidi gi tɔgɛ kyu lii mɔmɔ so yɛɛ,\n\"Yɛgɛ mɔmɔ-ɔkon ɔbono mɛ kya gyi mɔ ɔ' wɔra fɛɛ ɔdoo\nde i' da mɔmɔ.\nYɛgɛ ɔkon mɔ mɛ kya gyi mɔ ɔ' wɔra fɛɛ agyondiworo\nde mɛ' tɔrɔ mɔ dɔ de mɛ' nyɛ fo-gisobiidɛ.\n10Yɛgɛ i' baala mɔmɔ-ansi bun de mɛ' mɛŋ baa nyɛ wu sɛi-sɛi.\nYɛgɛ mɔmɔ-ɔlaawusɛ ɔ' wɔra fɛɛ gɛsola belɛ sa mɔmɔ\nde mɛŋ sa mɛ' nyɛ kyoola gɛkaako.\"\nWurubuaarɛ Gi Mɔlɛgɛ Asa Banban De I' Nyɛ Loo Isirale Awura\n11N' kii taasɛ: \"Imɔso Isirale awura adɛ mɔ, mɛ sidi kpaa tɔrɔ ibono mɛ maŋ baa taalɛ nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ gɛkaako ne?\" Iŋ gyɛ gɛnen. Ilaa mɔ ne n gyɛ yɛɛ mɛ wɔra Wurubuaarɛ ilaa nyɛnyɛn. Imɔ ne n yɛgɛ Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Isirale awura mɔ de mɔmɔ abono ne mɛ' nyɛ de mɔmɔ‑rɛ mɔ Wurubuaarɛ nsana i' nyɛ lɔrɔ. Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ gɛnen asa banban abono daa de i' loo Isirale awura mɔ de mɔmɔ kee mɛ' nu mɔ-gɛdɛ. 12Isirale awura mɔ ilaa nyɛnyɛn so mɔ, Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ gɛsinkpan so asa sɛnsɛ. Nengyene Isirale awura mɔ pɛwu mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana i' kii lɔrɔ mɔ, i laa yɛgɛ asa sɛnsɛ abono mɛ mɛŋ gyɛ Isirale awura mɔ mɛ' lɔrɔ nyɛ Wurubuaarɛ ayuule don owi ɔbono nkana Isirale awura mɔ mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana i nyida mɔ.\n13Nan baa tɔngɛ sa fɛye abono fɛ mɛŋ gyɛ Isirale awura mɔ kon. Wurubuaarɛ gi lɛɛ me yɛɛ n' wɔra Yesu ɔsɔɔ de i' nyɛ kpaa fɛye abono fɛŋ gyɛ Isirale awura mɔ. Imɔso nan kyu gɛnen gɛsun mɔ yɛɛ gɛ gyɛ ilaa tirisɛ. Nan wɔra gɛmɔ lii me-gisen dɔ 14gɛnɔɔbono i laa nyɛ loo me-adɛ Isirale awura yɛɛ fɛ kya nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ taa ɔmɔ yɛgɛ mɔ de i' yɛgɛ mɔmɔ ako kee mɛ' nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ abono. 15Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi kine Isirale awura mɔ mɔ, i yɛgɛ ɔ san bugi mɔ-ansi de fɛye asa sɛnsɛ, ne fɛye‑rɛ mɔ nsana i nyɛ lɔrɔ kon. Imɔso owi ɔbono Wurubuaarɛ laa kii bugi ansi de Isirale awura mɔ, i laa tansi wɔra ɔkon fɛɛ anyamesɛ ne n kyingi lii ibuni dɔ daa. 16Wurubuaarɛ gi lɔrɔ Isirale awura mɔmɔ-naana-ana agyangbarasɛ mɔ yela sa mɔ-nyoro. Mɛ wɔra fɛɛ gidoo gyangbarasɛ gibono mɛ kya daa gikpɛɛ too Wurubuaarɛ mɔ. Mɛ kpɛɛ gɛnen mɔ, mɛ nyi yɛɛ agyudɔ abono a san mɔ kee a gyɛ daa Wurubuaarɛ-lɛɛ pɛi ne mɛ nyɛ amɔ mɛ kya gyi gɛnen. Abɛɛ nengyene oyii ilin i gyɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ mɔ, mɔ-ngyalenbi kee gi maŋ wɔra Wurubuaarɛ-lɛɛ?\n17Isirale awura mɛ dɛ fɛɛ nfɔ oyii ɔbono mɛ duu mɔ mɔ, ne fɛye asa sɛnsɛ mɔ fɛ dɛ fɛɛ nfɔ oyii ɔbono ɔ kɔrɔ ifɛ dɔ mɔ. Wurubuaarɛ gi wɔra ilaa iko sa fɛye asa sɛnsɛ mɔ. I wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya ŋɛ oyii duusɛ ngyalenbi nko fuɛ, de mɛ' kyu ifɛ dɔ-lɛɛ oyii ngyalenbi nko kyu ŋminde kyaga oyii duusɛ mɔ nfono mɛ ŋɛ nmɔ fuɛ mɔ. I ba gɛnen mɔ, ngyalenbi nbono mɛ ŋminde kyaga mɔ gi kya nyɛ ilaa dɛnsɛ ibono i kya lii oyii duusɛ mɔ ilin dɔ mɔ. Gɛnen kee ne Wurubuaarɛ kya yɛgɛ fɛye asa abono fɛ mɛŋ gyɛ Isirale awura mɔ fɛ kya nyɛ mɔ-ayuule kyu naa de Isirale awura mɔ so ne. 18Iŋ kaaborɛ ngyalenbi nbono mɛ kyu ŋminde kyaga de oyii duusɛ mɔ gi' nyiile nmɔ-nyoro sa ngyalenbi nbono mɛ ŋɛ fuɛ mɔ. Imɔso fɛye kee fɛŋ sa fɛ' nyiile fɛye-nyoro sa Isirale awura abono Wurubuaarɛ gi kine mɔmɔ ne ɔ san sɔɔ daa fɛye baa yii mɔmɔ-giyaa mɔ. Fɛ' nyingi yɛɛ oyii ilin ne n dɛ mɔ; iŋ gyɛ oyii ngyalenbi ne n dɛ oyii mɔ ne ɔ bo nkpa. 19Fɛye dɔ ɔko laa tɔgɛ yɛɛ, \"Me ɔbono nkana n gyɛ fɛɛ ifɛ dɔ oyii gɛgyalenbi mɔ so ne Wurubuaarɛ gi ŋɛ fɛye fuɛ de n' baa nyɛ ɔkyenaten.\" 20Ɛɛn! I bo no gɛnen berɛ. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, fɛ' bii yɛɛ Isirale awura mɛ mɛŋ ka gyan' Wurubuaarɛ so daa ne n yɛgɛ ne ɔ ŋɛ mɔmɔ fuɛ gɛnen. Fɛye berɛ, fɛ ka gyan Wurubuaarɛ so ne fɛ nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ faa mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛ' nyiile fɛye-nyoro. Fɛ' yɛgɛ de i' wɔra fɛye gifuu daa. 21I lii fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ yɛgɛ oyii duusɛ mɔ-lɛɛ ngyalenbi. Fɛye abono fɛ gyɛ apɔrɔkyaga mɔ ne ɔ laa baa yɛgɛ?\n22Imɔso a' laa ansi kerɛ Wurubuaarɛ gidɛnsɛ gibono ɔ kya wɔra ɔ kya sa ako mɔ de gɛnɔɔbono ɔ kya yɛgɛ i kya wɔra ɔlon sa abono mɛ tɔrɔ mɔ so mɔ. Wurubuaarɛ gidɛnsɛ mɔ gi laa kpɛ gi dɛ gi sa fo ɔbono fo-ansi a gyan mɔ so mɔ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa ŋɛ fo kee fuɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋɛ oyii duusɛ mɔ ngyalenbi nko fuɛ mɔ. 23Isirale awura mɔ, mɔ, nengyene mɛ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ ne mɛ ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ, Wurubuaarɛ laa kiiri mɔmɔ ba mɔ asɛ. Iŋ bo sen sa Wurubuaarɛ de o' kii kyu oyii mɔ gbaa-gbaa ngyalenbi baa kyaga de oyii mɔ. 24Fɛye abono nkana fɛ wɔra fɛɛ ifɛ dɔ oyii mɔ ngyalenbi mɔ gbaa, o kyu fɛye mada de mɔ-nyoro fɛɛ oyii duusɛ mɔ-lɛɛ mɔ. Nkana iŋ gyɛ gɛnen ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ imɔ ne. Imɔso ibono ɔ wɔra gɛnen sa fɛye faa mɔ, gɛnɔɔbono ɔ laa kyu oyii duusɛ mɔ gbaa-gbaa lɛɛ ngyalenbi mɔ ɔ ŋɛ fuɛ mɔ kii baa kyaga de gɛnen oyii mɔ mɔ, i laa wɔra mɔ ɔsen?\nWurubuaarɛ Bo Gitolon Sa Anyamesɛ Pɛwu\n25Me-nanboana Yesu asonbo, Wurubuaarɛ ilaa boduduusɛ iko i bo no. Meŋ kya laarɛ fɛ' kyena yɛɛ fɛ maŋ bii imɔ. Fɛ nyɛ bii imɔ mɔ, i laa yɛgɛ fɛ maŋ baa nyiile fɛye-nyoro yɛɛ fɛ nyi ɔlaako. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ Isirale awura mɔ gisoɔlon gibono mɛ bo sa Wurubuaarɛ mɔ gi maŋ dɛ gɛnen kpe gɛkpaa-gɛkpaa. Wurubuaarɛ kya laarɛ asa sɛnsɛ mɛ' nyɛ mɔ-amɔlɛgɛ. Mɔmɔ-gɛgyɔnɔ gɛbono ɔkara ɔ kya laarɛ mɔ mɛ nyɛ baa loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ, Isirale awura gisoɔlon mɔ gi laa yela ɔkara. 26Gɛnen owi mɔ gi fo mɔ, Isirale awura pɛwu mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ de mɔmɔ‑rɛ mɔ nsana i' kii nyɛ lɔrɔ, fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n\"Ɔmɔlɛgɛbo mɔ laa lii Sayon ɔsowolɛ so.\nƆ laa lɛɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra pɛwu lii Gyeekɔpo mɔ-naanaana dɔ.\n27Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ,\n'Gɛnɔ gɛbono nan yɛgɛ me‑rɛ ɔmɔ a' wɔra mɔ ne n gyɛ yɛɛ\nnan kpaarɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ.' \"\n28Ibono Isirale awura mɔ mɛ kine mɛ mɛŋ sɔɔ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ gyi mɔ, i yɛgɛ mɛ wɔra Wurubuaarɛ akyobo. Fɛye abono fɛ mɛŋ gyɛ Isirale awura mɔ so ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ i' ba gɛnen de fɛye‑rɛ mɔ nsana i' nyɛ lɔrɔ. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, Wurubuaarɛ gi wolaa lɛɛ yii Isirale awura yɛɛ mɛ' wɔra mɔ-kyɛmenɛana. Mɔmɔ-naanaana agyangbarasɛ mɔ so ne ɔ lɛɛ mɔmɔ gɛkyɛmenɛ gɛnen. Wurubuaarɛ mɛŋ kine gɛnen gɛkyɛmenɛ mɔ. 29I lii fɛɛ nengyene o kyu mɔ-ilaa gbaa' kyɛɛ ako ne ɔ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ mɛ' kyu mɔmɔ-nyoro sa mɔ mɔ, ɔŋ kya kii kyɛɛgɛ mɔ-gɛwɔnsa.\n30Aberɛ abono fɛŋ kya nu Wurubuaarɛ gɛdɛ mɔ, Isirale awura abono nkana mɛ gyɛ Wurubuaarɛ adɛ mɔ kee mɛ kine mɛ mɛŋ nu mɔ-gɛdɛ. Imɔso i yɛgɛ o kisee su fɛye gitolon ne ɔ mɔlɛgɛ fɛye lii fɛye-gisomaanu mɔ dɔ taa Isirale awura mɔ yɛgɛ. 31Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi su fɛye so mɔ i laa yɛgɛ i' bugi ɔkpa sa Isirale awura abono nperɛ mɛ kya wɔra gisomaanu de Wurubuaarɛ faa de o' su mɔmɔ kee gitolon. 32Wurubuaarɛ gi yɛgɛ gisomaanu gi nyɛ ɔlon anyamesɛ pɛwu so, gɛnɔɔbono mɛ maŋ taalɛ nyɛ mɔmɔ-nyoro mɔmɔ-gibaa so mɔ, de ɔ' nyɛ su mɔmɔ pɛwu gitolon.\nAyenbi A Gyɛ Wurubuaarɛ-Lɛɛ\n33Wurubuaarɛ gidɛnsɛ giŋ bo ɔkara! Ɔ tansi o nyi ɔlaako, ne o nyi ilaa kamaasɛ dɔ son lii. Wurubuaarɛ nwɔnsa nbono ɔ kya kyu wɔra mɔ-ilaa mɔ, ɔko maŋ taalɛ bii nmɔ. Ɔko maŋ taalɛ bii Wurubuaarɛ ikpa ibono so ɔ kya kyu wɔra mɔ-ilaa mɔ kpa‑a.\n34\"Anɛ ne n ti taalɛ bii Wura Wurubuaarɛ nwɔnsa nbono ɔ dɛ mɔ?\nWurubuaarɛ gi ti kpe anɛ asɛ yɛɛ kaasɛ ɔ' kpaa mɔ-nwɔnsa?\n35Abɛɛ anɛ ne n ti sa Wurubuaarɛ ilaa iko\nde gɛmara mɔ Wurubuaarɛ ɔ' baa ka mɔ imɔ gikɔ?\"\n36Wurubuaarɛ ne n lɛɛ ilaa kamaasɛ. Kyu naa de mɔ so ne ilaa kamaasɛ i bo no faa, ne mɔ kee ne i bo no sa. Nyisigyi ɔ' wɔra mɔ-lɛɛ gɛkpaa-gɛkpaa. I' ba gɛnen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Rom\/11","date":"2017-08-23T17:41:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886123312.44\/warc\/CC-MAIN-20170823171414-20170823191414-00264.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1757,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Korinti 3:10\n10Nengyene a kyu Wurubuaarɛ nbara nbono nkana gi naa kyena nyɛ nyisigyi mɔ kyu kɛserɛ de Wurubuaarɛ Oduduu-lɛɛ mɔ, fɛ laa wu yɛɛ nbara mɔ lɛɛ mɔ giŋ baa gi bo nyisigyi ɔko. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ-lɛɛ nyisigyi gi tansi don nbara mɔ-lɛɛ nyisigyi gbaa bun.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/2Cor\/3\/10","date":"2017-08-23T06:14:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886117874.26\/warc\/CC-MAIN-20170823055231-20170823075231-00317.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999177456,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.99991774559021}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.135,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.367,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 5\nYesu Gi Nyiile Asa Ilaa Gibii Giko So\n1Yesu gi wu sakpii belɛ mɔ mɔ, ɔ dii kpe gibii giko so, ne ɔ kpelegɛ kyena. Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ baa kyena kyaabɔɔ mɔ, 2ne o yii gɛsɛ ɔ kya nyiile ɔmɔ ilaa yɛɛ,\n3\"Amudɛnsɛbo ne n gyɛ abono ilaa i tiri mɔmɔ ne mɛ kerɛ daa Wurubuaarɛ mɔ.\nWurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a gyɛ mɔmɔ-lɛɛ.\n4Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɔmɔ-asen dɔ i kya dɛɛ mɔmɔ mɔ.\nWurubuaarɛ laa yɛgɛ mɔmɔ-asen a' tɔrɔ mɔmɔ.\n5Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya bara mɔmɔ-nyoro gɛsɛ mɔ.\nMɔmɔ ne nan baa nyɛ gɛsinkpan mɔ so gɛkyena gɛbono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ-adɛ mɔ.\n6Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya laarɛ mɛ' gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ\nne i kya tiri mɔmɔ fɛɛ akon abɛɛ bolefɔ ne n dɛ ɔmɔ mɔ.\nWurubuaarɛ laa kpaa mɔmɔ de mɛ' taalɛ gyi gɛsintin sa mɔ.\n7Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya su asa gitolon mɔ.\nWurubuaarɛ laa su mɔmɔ gitolon kee.\n8Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɔmɔ-asen dɔ i fuuli mɔ.\nMɛ laa nyɛ wu Wurubuaarɛ de mɔmɔ-ansi.\n9Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya bara gisen yuuli asa dɔ mɔ.\nWurubuaarɛ laa terɛ mɔmɔ yɛɛ mɔ-biana gɛsintin.\n10Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ,\nne ako mɛ kya ka mɔmɔ-ansi kyu lii imɔ so mɔ.\nWurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a gyɛ mɔmɔ-lɛɛ.\n11Amudɛnsɛbo ne n gyɛ fɛye abono fɛ gyɛ me-akasɛbo\nne me so ne asa mɛ kya saalɛ fɛye,\nne mɛ kya ka fɛye-ansi,\nne mɛ kya kɛɛ abon kpɛi-kpɛi ma‑a gyan fɛye so.\n12Fɛ' yɛgɛ i' wɔra fɛye ɔkon de fɛ' kyaa.\nI lii fɛɛ Wurubuaarɛ ntɛɛla belɛ gi dɛ sa fɛye Wurubuaarɛ dɔ.\nFafaanan ne mɛ ka Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo\nabono mɛ kyena kyena kyon mɔ ansi kee ne.\"\nYesu Akasɛbo Mɛ Dɛ Fɛɛ Nfɔlɛ De Fatela\n13Yesu gi da gikpalɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛ dɛ fɛɛ nfɔlɛ sa gɛsinkpan so asa. Ne fɛɛ nfɔlɛ gi ta nmɔ-ɔkon mɔ, nnɛ ne fɛ laa wɔra de gi' kii wɔra ɔkon? Nmɔ-agyan a ta. Mɛ laa too nmɔ fuɛ daa de asa mɛ' kyise nmɔ de ayaa.\n14\"Fɛ dɛ fɛɛ fatela sa gɛsinkpan so asa. Fɛye so mɔ, asa mɛ laa bii Wurubuaarɛ gɛsintin ɔkpa mɔ kusaa fɛɛ gɛnɔɔbono ɔsowolɛ gyan gibii so ne ɔŋ kya ŋara mɔ. 15Ɔko mɛŋ bo no ɔ laa nyɔga fatela de o' kyu fɛɛ gɛlɔbi bun mɔ so. Ɔ laa kyu kyɔlɔga daa de i' nyɛ wu ɔkamaasɛ ɔbono ɔ bo gɛten mɔ dɔ mɔ. 16Gɛnen kee ne i kaaborɛ fɛ' yɛgɛ fɛye-idɛnsɛ ibono fɛ kya wɔra mɔ i' wɔra fɛɛ fatela de asa mɛ' nyɛ wu de mɛ' yen fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ.\nYesu Anyiilebi Kyu Lii Mosisi Nbara Mɔ So\n17\"Fɛ nyi yɛɛ nɛ ba de n' baa kyɛɛgɛ Mosisi nbara mɔ abɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ tɔgɛ yela mɔ daa? Kuaa, nɛ ba daa de n' baa yɛgɛ i' ba fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋmarasɛ yela mɔ. 18Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ dɔ iŋ tii yela ɔkara faa mɔ, Wurubuaarɛ nbara nbono ɔ yela mɔ, ba‑a nmɔ-gigyɛbi kolon gi maŋ kyɛɛgɛ kaaborɛ ilaa kamaasɛ ibono mɛ ŋmarasɛ yela mɔ i ba gɛsintin. 19Lii gɛnen so mɔ fo ɔbono fo laa tɔgɛ yɛɛ nbara nko giŋ tiri ne fo maŋ gyi nmɔ so mɔ, fo kee fo maŋ wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Ne fo ɔbono fo nyiile asa kee yɛɛ iŋ tiri yɛɛ mɛ' gyi Wurubuaarɛ nbara mɔ nko so mɔ, fo kee fo maŋ wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Fo ɔbono, mɔ, fo laa gyi nmɔ so ne fo laa nyiile asa yɛɛ mɛ' gyi nmɔ so mɔ, fo ne nan wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. 20N' tɔgɛ fɛye yɛɛ nengyene fɛ maŋ gyi gɛsintin don ibono nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ mɛ kya wɔra mɔ, fɛ maŋ nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena mɔ kpa‑a.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Ginyadon So\n21\"Fɛ nu yɛɛ dedaa mɔ, Wurubuaarɛ nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ yɛɛ,\n'Fɛŋ sa fɛ' mɔɔ isa. Ɔbono ɔ mɔɔ isa mɔ,\nmɛ' kperɛ mɔ nbɛlɛ agyibo asɛ.'\n22Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i tigi fɛye yɛɛ fo ɔkamaasɛ ɔbono fo kpɛ nyɛ sɔɔ ginyadon wɔra fo-nanbo gbaa mɔ, mɛ' kperɛ fo nbɛlɛ agyibo asɛ. Fo ɔbono fo saalɛ fo-nanbo yɛɛ ɔŋ bo giko dɔ mɔ, mɛ' kperɛ fo nbɛlɛ agyibo abelɛnsɛ asɛ. Ɔbono, mɔ, ɔ laa tɔgɛ sa mɔ-nanbo yɛɛ ɔŋ bo asa dɔ mɔ, mɔ berɛ, ɔ kya sa mɔ-nyoro ɔkpa de o' kpe ɔgya ɔbono Wurubuaarɛ kya biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔ dɔ ne.\n23-24\"Lii imɔ idɛ so mɔ, nengyene fo ɔko fo kpe Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten fo' kpaa lɛɛ asunbi ne fo nyingi yɛɛ fo tɔrɔ fo-nanbo so mɔ, taa fo-asunbi atɔ mɔ yɛgɛ nno de fo' kpe de fo‑rɛ fo-nanbo mɔ fɛ' kpaa tɔgɛ lɔrɔ pɛi de fo' lɔɔ kii baa lɛɛ gɛnen asunbi abono sa Wurubuaarɛ. 25Nengyene ɔko gi terɛ fo ɔko nbɛlɛ ne fɛ kya kpe nbɛlɛ mɔ ogyiten mɔ, fɛ' wolaa tɔgɛ lɔrɔ ɔkpa dɔ nno pɛi de fɛ' lɔɔ loo. I mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, foŋbii ɔ laa kyu fo kpe nbɛlɛ ogyibo mɔ asɛ de ɔbono, mɔ, o' kyu fo kpaa wɔra ngbɛ awura ɔbelɛnsɛ abaa dɔ de ɔ' keda fo tii de obu. 26Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, mɛ keda fo tii de obu gɛnen mɔ, fo laa sii nno gɛnen‑n kpaa fo owi ɔbono ɔkara mɛ' wu yɛɛ fo ka fo-ilaa nyɛnyɛn gikɔ mɔ ta, pɛi de mɛ' lɔɔ tigi fo.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Gɛdena Gɛnyida So\n27\"Fɛ nu mɛ naa kyena tɔgɛ yɛɛ,\n'Gɛŋ sa fo' lii fo-ka abɛɛ fo-kuli gɛmara.'\n28Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fo ɔbono fo wu ɔkyii ne fo sa gɛwɔnsa yɛɛ fo nyɛ mɔ, fo laa laarɛ mɔ mɔ, fo ti nyida gɛdena ne.\n29\"Nengyene fo ɔko fo gyisɛ ginsi gi kya wu ilaa ne i kya yɛgɛ fo kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, lɔgedɛ gimɔ lɛɛ fuɛ! Fo-nyoro gɛtɛɛko i lii giden ne fo nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ, i boran don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo-nyoro gimumuli too wɔra ɔgya dɔ mɔ. 30Ne fɛɛ fo gyisɛ gibaa ne n kya yɛgɛ fo kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ. Fo-nyoro gɛtɛɛko i lii giden ne fo nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ, i boran don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo-nyoro gimumuli too wɔra ɔgya dɔ mɔ.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Ɔkyii Gikine Ilaa So\n31\"Gɛnen kee ne mɛ naa kyena tɔgɛ yɛɛ,\n'Ɔbono ɔ laa kine mɔ-ka mɔ, i kaaborɛ ɔ' sa mɔ gikine ɔwolɛ.'\n32Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ nengyene i mɛŋ gyɛ yɛɛ fo-ka gi lii fo-gɛmara daa so ne fo kine mɔ ne ɔkyii mɔ gi kpaa dena ɔbanban mɔ, fo ne n yɛgɛ mɔ ɔ nyida gɛdena gɛnen. Ne ɔnyen ɔbono ɔ dena gɛnen ɔkyii ɔbono mɔ, mɔ, kee gi tɔrɔ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ adenabi nbara. Wurubuaarɛ kya kyu imɔ yɛɛ ɔko mɔ-ka ne ɔ laarɛ gɛnen.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Ntan Gika So\n33\"Gɛnen kee ne fɛ nu yɛɛ dedaa mɔ nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa asa yɛɛ,\n'Nengyene fɛ ka ntan sa Wurubuaarɛ mɔ,\nfɛ' gyi nmɔ so; fɛŋ sa fɛ' yɛgɛ i' gbangɛ.'\n34Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ fɛye yɛɛ, ntan ne n gyɛ ntan, fɛŋ sa fɛ' ka. Fɛŋ sa fɛ' ka yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ soso,' i lii fɛɛ soso nno mɔ, i gyɛ Wurubuaarɛ gɛwura gɛgyapaa. 35Fɛŋ sa fɛ' tɔgɛ yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ gɛsinkpan.' Gɛsinkpan ne n gyɛ Wurubuaarɛ ayaa okyiseten. Fɛŋ sa fɛ' ka yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ Gyɛrusalem.' Wurubuaarɛ gyɛ Wura belɛ sa ɔkamaasɛ, ne Gyɛrusalem ne n gyɛ mɔ-ɔsowolɛ gbaa' gɛsinkpan gɛdɛ so. 36Fɛŋ sa fɛ' ka yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ aye-amu'. I kya nyiile yɛɛ fɛ maŋ taalɛ yɛgɛ fɛye-amu ɔman kolon o' fuuli abɛɛ o' biiri. 37Fɛ' yɛgɛ fɛye-'ɛn' ɔ' wɔra 'ɛn', de fɛye-'kuaa' ɔ' wɔra 'kuaa'. Ilaa ibono i laa kii bɔla imɔ idɛ so mɔ, i laa lii daa Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ asɛ.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Akyobo So\n38\"Mɛ kii tɔgɛ sa adedaabo mɔ yɛɛ,\n'Ɔbono ɔ boori mɔ-nanbo ginsi mɔ, mɛ' boori mɔ-lɛɛ kee ka gikɔ.\nƆbono ɔ kyigi mɔ-nanbo ginyi mɔ, mɛ' kyigi mɔ-lɛɛ kee ka gikɔ.'\n39Me, mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ nengyene ɔko gi wɔra fo ɔko ilaa nyɛnyɛn mɔ, gɛŋ sa fo' kyu ilaa nyɛnyɛn ka mɔ gikɔ. Ɔko gi da fo ɔtan gyisɛ so mɔ, kisee benɛ-lɛɛ mɔ kee sa mɔ de o' kii da. 40Fo dɛ ɔko gikɔ ne ɔ terɛ fo nbɛlɛ, ne yɛɛ ɔ laa kyu fo-gɛgbɛ kyu yii giyaa mɔ, tɛsɛ kyu fo awo gɛgbɛ kee bɔla mɔ. 41Ɔko gi nyise fo yɛɛ fo' sola mɔ-gɛsola sa mɔ gikpaaten kolon mɔ, sola sa mɔ de fo‑rɛ mɔ fɛ' naa akpaaten anyɔ. 42Ɔko gi kolɛ fo ilaa iko ne fo bo mɔ, sa mɔ. Ne ɔko kya laarɛ de ɔ' paa fo ilaa iko ne fo bo imɔ mɔ, paa mɔ.\n43\"Fɛ nu mɛ tɔgɛ gɛdɛ gɛko yɛɛ,\n'Fɛ' laarɛ fɛye-nanboana ilaa de fɛ' kyo fɛye-akyobo.'\n44Me berɛ n kya tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ' laarɛ fɛye-akyobo kee ilaa de fɛ' dalaa sa asa abono mɛ kya ka fɛye-ansi mɔ. 45Fɛ kya wɔra gɛnen mɔ, fɛ laa wɔra fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ mɔ-biana. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ kya yɛgɛ owi kya lii sa anyamesɛ dɛnsɛ de anyɛnyɛn pɛwu. Ɔ kya yɛgɛ nyangbon kya da sa abono mɛ kya gyi gɛsintin sa mɔ de abono mɛŋ kya gyi gɛsintin sa mɔ mɔ pɛwu. 46Fɛ kya laarɛ asa abono mɛ kya laarɛ fɛye-ilaa wolɛ mɔ, nnɛ so ne Wurubuaarɛ laa tɛɛla fɛye? Lɛnpoo asɔɔbo abono mɛ kya kudi asa gyi mɔ gbaa kee mɛ kya laarɛ daa abono mɛ kya laarɛ mɔmɔ-ilaa mɔ. 47Nengyene fɛ kya faala daa fɛye-subuana wolɛ mɔ, fɛ wɔra ilaa don asa sɛnsɛ mɔ ne? Gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi abono mɛ mɛŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ gbaa mɛ kya faala mɔmɔ-subuana gɛnen. 48Imɔso fɛ' yɛgɛ fɛye-ginyamesɛ dɛnsɛ gi' ta gudu fɛɛ gɛnɔɔbono fɛye-sɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ gi ta gudu mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/5","date":"2017-08-23T21:07:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886124563.93\/warc\/CC-MAIN-20170823210143-20170823230143-00083.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1716,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.033,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.521,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 16:17\n17Aye‑rɛ mɔ a gyan' gɛnen mɔ, ɔ kpɛ san ɔ naa o buu aye‑rɛ Pɔɔlo. Ɔ kya kpen ɔ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ, gɛnen anyen adɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ gyɛ Gitɔbelɛ mɔ adega. Mɔmɔ ne n kya tɔgɛ mɛ kya sa fɛye ɔkpa ɔbono so fɛ laa naa de fɛ' nyɛ Wurubuaarɛ ɔ' mɔlɛgɛ fɛye de fɛ' nyɛ kyena mɔ asɛ mɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Acts\/16\/17","date":"2017-08-19T20:40:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886105922.73\/warc\/CC-MAIN-20170819201404-20170819221404-00427.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.289,"stopwords_ratio":0.662,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 11\n1Imɔso fɛ' kasɛ me, Pɔɔlo, gikyenabi fɛɛ gɛnɔɔbono mi‑i me mɔ n kya kasɛ Kirisito gikyenabi mɔ.\nƆson Mɔ Nbara: Akyii Mɛ' Sin Ataa\n2N kya yen fɛye Korinti awura. I kya nyiile yɛɛ nɛ wu yɛɛ fɛ kya nyingi me so ilaa kamaasɛ dɔ, ne anyiilebi abono nɛ kyu wɔra fɛye-abaa dɔ mɔ fɛ dɛ amɔ dɔ. 3N kya laarɛ fɛ' bii yɛɛ ɔnyen kamaasɛ tɛ sa daa Kirisito. Ɔkyii mɔ tɛ sa daa mɔ-kuli, ne Kirisito mɔ tɛ sa Wurubuaarɛ. 4A' kyu yɛɛ fɛ gyan' Wurubuaarɛ ɔsonten ne ɔnyen ɔko kya laarɛ ɔ' dalaa abɛɛ ɔ' lɛɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko nyiile mɔ-nanboana yɛgɛ o bun gɛpɛ mɔ. Ɔŋ dɛ ipeeli o bun mɔ-nyoro ne? 5Ne ɔkyii ɔbono ɔ laa dalaa abɛɛ ɔ laa lɛɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko nyiile mɔ-nanboana yɛgɛ ɔ mɛŋ sin gitaa mɔ de‑e? Ɔŋ dɛ ipeeli o bun mɔ-nyoro kee ne? I kaaborɛ i' wɔra mɔ ipeeli asa ansi dɔ fɛɛ ɔkyii ɔbono mɛ koosi mɔ-gimu mɔ. 6Nengyene ɔkyii maŋ sin gitaa Wurubuaarɛ asonbo ansi dɔ mɔ, ɔ tɛsɛ sɛɛ mɔ-iman mɔ, i bɔ. Ibono iŋ bo ɔbolɛ yɛɛ o' koosi mɔ-gimu abɛɛ ɔ sɛɛ mɔ-iman pɛwu faa mɔ, ɔ' bii yɛɛ i kaaborɛ o' sin gitaa. 7Ɔnyen berɛ, iŋ bo kanpɛ fɛɛ o' bun gɛpɛ Wurubuaarɛ ɔsonten. I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ mɔ, ɔ dɛ fɛɛ mɔ Wurubuaarɛ oyuduu. Ɔnyen kya lɛɛ Wurubuaarɛ nyisigyi nyiile. Ɔkyii, mɔ, Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ mɔ, ɔ kya lɛɛ daa ɔnyen nyisigyi nyiile. 8Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ lɛɛ ɔnyen lii ɔkyii dɔ. Ɔkyii ne ɔ lɛɛ lii ɔnyen dɔ. 9Ne Wurubuaarɛ mɛŋ lɛɛ ɔnyen sa ɔkyii. Ɔ lɛɛ ɔkyii sa daa ɔnyen. 10Gɛnen ilaa idɛ so de Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ so mɔ, i kaaborɛ fɛɛ ɔkyii o' sin gitaa Wurubuaarɛ ɔsonten de i' lɛɛ nyiile yɛɛ ɔ tɛ sa ɔko.\n11Imɔ gɛnen gbaa mɔ, Wura Yesu so mɔ, akyii mɛŋ tɛ mɔmɔ-gibaa so, ne anyen kee mɛŋ tɛ mɔmɔ-gibaa so. Mɛ tɛ sa daa abara. 12I kya nyiile yɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi lɛɛ ɔkyii lii daa ɔnyen dɔ mɔ, gɛnen kee ne Wurubuaarɛ kya yɛgɛ ɔkyii, mɔ, kya korogɛ ɔnyen. Ɔkamaasɛ de ilaa kamaasɛ i lii daa Wurubuaarɛ asɛ. 13Fɛye gbaa-gbaa fɛ' kerɛ, ɔkyii laa dalaa sa Wurubuaarɛ sansana ne ɔ mɛŋ sin gitaa mɔ, i boran gɛnen? 14Fo kerɛ mɔ, Wurubuaarɛ gi wolaa lɛɛ imɔ yɛɛ ɔnyen iman i wɔra gisoro i kyɔlɛ mɔ i gyɛ ipeeli ilaa sa mɔ. 15Ɔkyii berɛ, nengyene ɔ nyɛ iman i wɔra gisoro i kyɔlɛ de mɔ mɔ, i gyɛ nyisigyi sa mɔ. I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi sa ɔkyii iman de i' wɔra fɛɛ ɔ sin gitaa ne. 16Nengyene fɛɛ fɛye dɔ ɔko kya laarɛ ɔ' sɔɔ me akyɔɔlɛ ilaa idɛ so mɔ, ibono nan tɔgɛ sa kaasɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ aŋ bo ilaa wɔrasɛ iko baa too de idɛ. Ne Yesu asonbo akpen mɔ pɛwu dɔ mɔ, gɛnen ne i dɛ ne.\nAye‑rɛ Wura Yesu Ginyamesɛ Kolon Agyudɔ Agyibi\n17Fɛye-ilaa ibono nan baa tɔgɛ faa berɛ, maŋ taalɛ yen fɛye. I kya nyiile yɛɛ fɛ kya gyan' fɛye-ɔsonten mɔ, iŋ kya lɔrɔ fɛye, i kya nyida fɛye daa. 18Ibono i gyangbara mɔ ne n gyɛ yɛɛ nɛ nu yɛɛ fɛye Yesu asonbo mɔ fɛ kya gyan' mɔ, gɛsabaragɛ gɛ bo fɛye dɔ, ne nɛ sɔɔ gyi yɛɛ i laa wɔra gɛsintin. Gɛsabaragɛ gɛ laa nyɛ fɛye dɔ berɛ. 19Imɔ ne nan yɛgɛ ɔkamaasɛ ɔ' nyɛ bii asa abono mɛ kya son Wurubuaarɛ gɛsintin mɔ.\n20Gɛnɔɔbono fɛ kya gyan' fɛye-ɔsonten ne fɛ kya gyi mɔ, iŋ baa i gyɛ aye‑rɛ Wura Yesu ginyamesɛ kolon agyudɔ mɔ ne fɛ kya gyi. 21I kya nyiile yɛɛ fɛ kya gyi mɔ, ɔkamaasɛ kya gyi daa mɔ-lɛɛ agyudɔ. Fo laa kerɛ mɔ, ako mɛ gyi kaabo, yɛgɛ akon a kya mɔɔ ako. Ako mɛ kya boo nta yɛgɛ ako mɛŋ nyɛ nun. 22I wonɛ so? Fɛŋ bo nwi fɛ laa kpe de fɛ' kpaa gyi de fɛ' nun do‑o? Abɛɛ fɛ kya laarɛ fɛ' kerɛ Wurubuaarɛ asonbo gikpen mɔ ta daa? I bo fɛye ɔkon yɛɛ fɛ' wɔra ayenbo abono mɛ bo fɛye dɔ mɔ ipeeli gɛnen? Fɛye yɛɛ nnɛ ne n' tɔgɛ sa fɛye? N' yen fɛye? Maŋ bii yen fɛye.\n23Ilaa ibono Wura Yesu gi nyiile me mɔ, imɔ ne me kee nɛ nyiile fɛye. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ: gɛnyɛ gɛbono mɛ kyu Wura Yesu wɔra mɔ-akyobo abaa dɔ mɔ, mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɛ mɛ kya gyi. O puru bodobodo keda, 24ne o kyu afaala sa Wurubuaarɛ. Ɔ gbaa-gbaa bodobodo mɔ dɔ, ne o kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Me-nyoro ne. N dɛ mi‑i sa fɛye. Fɛ' wɔra imɔ idɛ kyu nyingi me.\" 25Gɛnen kee mɛ gyi ta mɔ, o puru konkon de nta, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Nta ndɛ gi gyɛ me-nkalan nbono gi laa yɛgɛ fɛye‑rɛ Wurubuaarɛ fɛ' nyɛ wɔra gɛnɔ pobɔrɔ. Owi kamaasɛ ɔbono fɛ laa nun nmɔ mɔ, fɛ' wɔra imɔ idɛ kyu nyingi me.\" 26Yesu gi tɔgɛ gɛnen faa mɔ, i kya nyiile yɛɛ owi kamaasɛ ɔbono fɛye Yesu asonbo mɔ fɛ laa gyi bodobodo ne fɛ laa nun nta fafaanan kaaborɛ Wura Yesu laa kii ba mɔ, mɔ-lɛwu mɔ ilaa ne fɛ kya lɛɛ fa‑a nyiile gɛnen.\n27Imɔso ɔbono ɔ laa gyi gɛnen bodobodo mɔ, abɛɛ o' nun lii gɛnen konkon mɔ dɔ ɔkpa ɔbono so i mɛŋ kaaborɛ mɔ, kaasɛ gi bun mɔ-nyoro gipuɛɛ. I kya nyiile yɛɛ ɔ terɛ aye-Wura nyoro mɔ de mɔ-nkalan mɔ giyan. 28Imɔso nyamesɛ ɔ' kerɛ mɔ-gisen dɔ dandan pɛi de o' gyi bodobodo mɔ de o' nun lii konkon mɔ dɔ. 29I kya nyiile yɛɛ i tiri yɛɛ o' nyingi aye-Wura Yesu nyoro nbono ɔ kya gyi mɔ de o' nu nmɔ gɛsɛ pɛi de o' gyi bodobodo mɔ de o' nun lii konkon mɔ dɔ. Ɔbono ɔ mɛŋ kya nyingi gɛnen mɔ kya wɔra ilaa ibono i laa yɛgɛ Wurubuaarɛ o' bun mɔ gipuɛɛ mɔ ne. 30Imɔso ne fɛ kya wu yɛɛ fɛye sakyɔ mɛŋ bo lon ne mɛ kya lɔ, ne ako, mɔ, mɛ kya wu' mɔ. 31Nengyene a kya wolaa kerɛ aye-asen dɔ dɔɔdan mɔ, Wurubuaarɛ maŋ baa biidɛ aye-giso gɛnen. 32Wurubuaarɛ gi biidɛ aye-giso gɛnen mɔ, ɔ kya lɔrɔ aye daa de ɔŋ' baa bun aye gipuɛɛ kyu dabɔlɛ de asa abono mɛŋ kya sɔɔ mɔ gyi mɔ.\n33Imɔso me-nanboana Yesu asonbo, nengyene fo laa gyan' de fɛ' gyi aye‑rɛ Wura Yesu ginyamesɛ kolon agyudɔ mɔ mɔ, fɛ' kyena gyoo abara. 34Nengyene akon a laa mɔɔ ɔko ne ɔ maŋ taalɛ kyena gyoo mɔ-nanboana mɔ, o' gyi lii mɔ-gɛten dɔ pɛi de ɔ' lɔɔ kpe fɛye-ɔgyanten mɔ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, foŋbii mɔ, fɛ gyan' gɛnen mɔ, fɛ laa kyu daa Wurubuaarɛ gisobiidɛ bun fɛye-nyoro. I san ilaa sɛnsɛ ibono fɛ taasɛ mɔ, owi ɔbono nan ba fɛye asɛ nno mɔ, nan nyiile fɛye imɔ so ilaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/11","date":"2017-08-22T00:05:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109682.23\/warc\/CC-MAIN-20170821232346-20170822012346-00209.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1148,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 14\nIlaa Ibono I Laa Lɔrɔ Yesu Asonbo Gikpen Mɔ\n1Imɔso ilaa ibono i kaaborɛ fɛ' kyu too fɛye-nyoro so don ilaa kamaasɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛ' laarɛ Wurubuaarɛ de anyamesɛ ilaa. Imɔ gɛmara mɔ, fɛ' pɛɛrɛ ansi yɛɛ Wurubuaarɛ ɔ' kyɛɛ fɛye oduduu dɔ ilaa kyɛɛsɛ. Ilaa kyɛɛsɛ kolon ibono i kaaborɛ fo nyamesɛ fo' laarɛ don isɛnsɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ ɔ' tɔgɛ ikalan sa fo de fo' lɛɛ tɔgɛ sa asa. Imɔ ne n kya kpaa Wurubuaarɛ asonbo don ibono fɛ laa nyɛ tɔngɛ de ndɛ nbono fɛŋ ti nu kerɛ mɔ. 2I kya nyiile yɛɛ nengyene fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi yɛgɛ fo kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono foŋ ti nu kerɛ mɔ, foŋ kya tɔngɛ de anyamesɛ. Fo kya tɔngɛ daa de Wurubuaarɛ, ne ɔko mɛŋ kya nu fo gɛsɛ. Ilaa ibono fo kya tɔngɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon dɔ mɔ i ŋara. 3Isa ɔbono Wurubuaarɛ kya tɔgɛ ikalan sa mɔ de ɔ' lɛɛ tɔgɛ sa asa mɔ mɔ, kya tɔngɛ daa de anyamesɛ, ne i kya nyɛ lɔrɔ ɔmɔ Wurubuaarɛ gison dɔ. I kya ka ɔmɔ ne i kya yuule mɔmɔ-asen.\n4Ɔbono ɔ nyɛ tɔngɛ de ndɛ nbono ɔŋ kya nu mɔ kya lɔrɔ daa mɔ-lɛɛ Wurubuaarɛ gison. Ɔbono mɔ Wurubuaarɛ kya tɔgɛ ɔkalan ne ɔ kya nu lɛɛ tɔgɛ sa asa mɔ, Wurubuaarɛ asonbo gikpen mɔ pɛwu ne ɔ kya lɔrɔ. 5Nkana i laa wɔra me ɔkon yɛɛ fɛye pɛwu fɛ' tɔngɛ de ndɛ nbono fɛŋ kya nu mɔ. Ibono mɔ i laa wɔra me ɔkon gikyɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛye pɛwu fɛ' nyɛ nu Wurubuaarɛ ikalan lɛɛ tɔgɛ sa asa. Ɔbono o nu Wurubuaarɛ ɔkalan ne ɔ kya lɛɛ mɔ tɔgɛ sa asa mɔ gi don ɔbono ɔ kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono ɔŋ kya nu mɔ. To. Nengyene ɔ tɔngɛ ne ɔ laa taalɛ lɛɛ imɔ gɛsɛ kee berɛ mɔ, mɔm�� asa anyɔ mɔ mɛ gyɛ kyɛɛ-kyɛɛ ne. I kya nyiile yɛɛ gɛnen ne i laa nyɛ lɔrɔ Wurubuaarɛ asonbo pɛwu gikpen mɔ.\n6Me-nanboana Yesu asonbo, nengyene nɛ ba fɛye asɛ ne nɛ kyu Wurubuaarɛ Oduduu n kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono fɛ mɛŋ kya nu ne meŋ kii lɛɛ gɛsɛ sa fɛye mɔ, nnɛ ne me-ilaa tɔgɛsɛ i laa nyɛ kpaa fɛye? Meŋ kii lɛɛ Wurubuaarɛ ilaa iko gɛwi sa fɛye abɛɛ n' kyu Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi abɛɛ mɔ-ɔkalan ɔko abɛɛ mɔ-ilaa nyiilesɛ iko kyu nyiile fɛye. 7Ilaa ibono i mɛŋ kya sɔnga gbaa fɛɛ ngandan de aduuleana, nengyene fɛɛ ɔko gi folɛ abɛɛ ɔ lan ne iŋ kya lii mɔ, nnɛ ne fɛ laa wɔra de fɛ' bii ɔlon mɔ kyule? 8Fɛɛ ɔbono ɔ kya da ikɔ gɛgandan so mɔ mɛŋ kya bii folɛ gɛmɔ mɔ, nnɛ ne mɔ-adɛ mɛ laa wɔra de mɛ' bii yɛɛ ikɔ i tu mɔmɔ?\n9Gɛnen kee ne i dɛ sa fɛye ne. Nengyene fɛ laa tɔngɛ ne fɛ maŋ tɔngɛ de asa mɛ' nu gɛsɛ mɔ, fɛ laa tɔngɛ sa daa afuu. Ɔko maŋ bii ilaa ibono fɛ darɛ mɔ. 10I bo ndɛ kpɛi-kpɛi gikyɔ gɛsinkpan so. Ne a nyi yɛɛ nmɔ pɛwu gi bo gɛsɛ. 11Nengyene me‑rɛ ɔko aŋ kya nu abara ndɛ mɔ, a wɔra fɛɛ asafo sa abara ne. 12Imɔso ibono fɛye-ansi a pɛɛrɛ yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔ' wɔra ilaa fɛye dɔ faa mɔ, fɛ' tɛsɛ kolɛ mɔ yɛɛ ilaa ibono i laa lɔrɔ Wurubuaarɛ asonbo pɛwu mɔ ne i' nyaakyɔ fɛye dɔ.\n13Imɔso fo ɔbono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi yɛgɛ fo taalɛ tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono foŋ kya nu mɔ, dalaa kolɛ Wurubuaarɛ kee yɛɛ ɔ' kpaa fo de fo' taalɛ lɛɛ imɔ gɛsɛ. 14I lii fɛɛ nengyene nan taalɛ tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono meŋ ti nu kerɛ mɔ, i laa lii daa oduduu ɔbono ɔ bo me dɔ mɔ asɛ. Me-nwɔnsa dɔ mɔ meŋ nyi ilaa ibono i gyɛ mɔ. 15To. Mɔ, nnɛ ne i kaaborɛ n' wɔra? Ibono nɛ wu mɔ ne n gyɛ yɛɛ i kaaborɛ n' dalaa daa lii me-oduduu mɔ dɔ, de n' kii dalaa kee lii me-nwɔnsa dɔ. I kaaborɛ n' bii ilon sa Wurubuaarɛ lii me-oduduu mɔ dɔ, de n' kii bii ilon kee lii me-nwɔnsa dɔ. 16Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, ne fɛɛ fo ɔko fo kya faala Wurubuaarɛ gɛdɛ pobɔrɔ dɔ lii fo-oduduu mɔ dɔ mɔ, abono mɛ tɛ mɛ kya nu mɔ mɛ maŋ nu gɛsɛ de mɛ' faala mɔ kpaa fo. Mɛŋ nyi ilaa ibono fo kya tɔgɛ mɔ. 17Fo-afaala abono ne n kine a boran nnɛ mɔ, a maŋ kpaa fo-nanbo mɔ de sɛi.\n18N kya faala Wurubuaarɛ fɛɛ mɔ-Oduduu mɔ gi yɛgɛ me n kya taalɛ tɔngɛ de ndɛ nbono meŋ ti nu kerɛ mɔ don fɛye ɔkamaasɛ. 19Imɔ mɔ mɔ, owi ɔbono n tɛ Yesu asonbo mɔ nsana mɔ, i boran sa me yɛɛ n' tɔgɛ daa lii me-gɛwɔnsa dɔ gikyɔ de n' nyɛ nyiile asa ilaa. Fɛɛ agyɛbi anun ɔkara ne nan kyu nyiile asa ilaa mɔ, i boran sa me don ibono nan dalaa agyɛbi nwɛ nfonɛɛ nfonɛɛ ne mɛ maŋ nu gɛsɛ mɔ.\n20Me-nanboana Yesu asonbo, fɛ laa sa nwɔnsa kyu lii Wurubuaarɛ ilaa so mɔ, fɛŋ sa fɛ' sa nwɔnsa fɛɛ nbii. Fɛŋ sa fɛ' sɛɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Nwɔnsa gisa dɔ berɛ, fɛ' wɔra fɛɛ abelɛnsɛ. 21Wurubuaarɛ gi tɔgɛ mɔ-nbara ɔwolɛ mɔ dɔ gɛnɔɔbono ɔ laa kyu ɔkpa pobɔrɔ so tɔgɛ wɔra mɔ-adɛ de mɛ' nu mɔ asɛ mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nan tɔngɛ de fɛye kyu naa de\nabono fɛ mɛŋ kya nu ɔmɔ-ndɛ mɔ so.\nNan kyu asafo nnɔ kyu tɔngɛ sa fɛye.\nImɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, fɛ maŋ taa nu me asɛ.\"\nWurubuaarɛ ne n tɔgɛ gɛnen. 22Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, i kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu ndɛ nbono mɛŋ kya nu gɛsɛ mɔ kyu tɔngɛ de abono mɛ mɛŋ kya nu mɔ asɛ mɔ daa. Ɔ kya laarɛ i' lɛɛ mɔmɔ-gisomaanu nyiile ɔmɔ. Wurubuaarɛ ikalan ginu tɔgɛ mɔ berɛ i gyɛ sa daa asa abono mɛ kya son mɔ Wurubuaarɛ mɔ. 23Imɔso nengyene fɛɛ fɛye Wurubuaarɛ asonbo mɔ pɛwu fɛ gyan' ne fɛye pɛwu fɛ kya kyu Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon fɛ kya tɔngɛ de ndɛ nbono fɛŋ kya nu mɔ, fɛ kya wɔra gɛnen ne asa giyan abɛɛ abono mɛ mɛŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ mɛ baa tu fɛye mɔ, fɛ mɛŋ nyi yɛɛ mɛ laa tɔgɛ daa yɛɛ fɛ kya lɔ ne? 24Nengyene fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya yɛgɛ fɛye pɛwu fɛ kya nu ikalan lii Wurubuaarɛ asɛ ne fɛ kya lɛɛ imɔ tɔgɛ sa asa berɛ daa, ne isa giyan abɛɛ ɔbono ɔŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ gi baa tu fɛye gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu de fɛye so nyiile kaasɛ ilaa nyɛnyɛn ibono dɔ ɔ bo mɔ. Fɛye pɛwu ilaa tɔgɛsɛ mɔ ne nan bun mɔ gipuɛɛ mɔ-gisen dɔ. 25Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-gisen dɔ asiiri ilaa nyɛnyɛn nyiile mɔ. Nfono mɔ, ɔ laa wolaa kyu mɔ-ansi kyu too gɛsɛ de ɔ' dalaa kyu nyisigyi sa Wurubuaarɛ. Ɔ laa tɔgɛ yɛɛ Wurubuaarɛ bo fɛye dɔ gɛsintin.\nFɛ' Wɔra Ilaa Kamaasɛ Ɔkpa So Fɛye-Gɛgyan Dɔ\n26Imɔso me-nanboana Yesu asonbo, nnɛ ne i kaaborɛ fɛ' wɔra imɔ? Nengyene fɛ koola gyan' fɛ laa son Wurubuaarɛ mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa sa fɛye dɔ ɔko fɛɛ ɔlon biisɛ de fɛ' bii. Abɛɛ ɔ laa sa ɔko fɛɛ ilaa nyiilesɛ de fɛ' kasɛ. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa lɛɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko nyiile ɔko de fɛ' nu, abɛɛ ɔ laa kpaa ɔko mɔ de ɔ' tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono ɔŋ ti nu kerɛ. Abɛɛ ɔ laa yɛgɛ ɔko ɔ' taalɛ lɛɛ gɛnen ilaa tɔgɛsɛ ibono gɛsɛ sa fɛye. Imɔso fɛ' kerɛ imɔ ikamaasɛ so de i' nyɛ lɔrɔ daa fɛye-gikpen mɔ. 27Nengyene fɛɛ ako mɛ laa tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono mɛŋ ti nu kerɛ mɔ, fɛ mɛŋ' yɛgɛ de mɛ' don asa anyɔ abɛɛ asa'. Mɛ laa tɔngɛ mɔ, mɛ' tɔngɛ ɔko-ɔko. Ɔko kee ɔ' lɛɛ ibono mɛ kya tɔgɛ mɔ gɛsɛ. 28Ne fɛɛ fɛ mɛŋ nyɛ ɔko de ɔ' lɛɛ imɔ gɛsɛ mɔ, fɛ' yɛgɛ de mɛ' sii kurun de mɛ' tɔgɛ daa mɔmɔ-asen dɔ sa mɔmɔ-nyoro de Wurubuaarɛ.\n29Fɛ' yɛgɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo anyɔ abɛɛ asa' ne mɛ' tɔngɛ, yɛgɛ asɛnsɛ mɔ mɔ, mɛ kya nu ilaa ibono mɛ kya tɔgɛ mɔ dɔ dandan. 30Nengyene mɔmɔ dɔ ɔko kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko ne Wurubuaarɛ gi kii lɛɛ mɔ-ɔkalan ɔko nyiile ɔbanban mɔ, ɔbono ɔ ti daa ɔ kya tɔngɛ mɔ o' sii kurun, de ɔnyɔsɛ mɔ ɔ' nyɛ tɔngɛ. 31Fɛ laa taalɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔko-ɔko de fɛye pɛwu fɛ' nyɛ tɔgɛ; fɛye pɛwu fɛ' nyɛ kasɛ ilaa de i' nyɛ keda fɛye pɛwu nyoro. 32I kya nyiile yɛɛ nengyene Wurubuaarɛ Oduduu mɔ tɛ ɔko so ɔ kya yɛgɛ mɔ ɔ kya tɔngɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko mɔ, iŋ gyɛ yɛɛ kaasɛ mɔ mɛŋ dɛsɛ. Ɔ kya tɔngɛ gɛnen pɛwu mɔ, mɔ-gɛwɔnsa gɛ dɛ. Ɔ bo ɔlon Wurubuaarɛ ɔkalan mɔ gitɔgɛ mɔ so. 33Wurubuaarɛ mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ yɛrɛ-yɛrɛ. Ɔ gyɛ daa gisen yuuli Wurubuaarɛ.\nFɛɛ gɛnɔɔbono i dɛ Yesu asonbo akpen mɔ dɔ pɛwu mɔ: 34iŋ kaaborɛ akyii mɛ' tɔngɛ Wurubuaarɛ ɔsonten. Iŋ dɛ ɔkpa. Mɛ' bara mɔmɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔmɔ-kuliana fɛɛ gɛnɔɔbono Mosisi nbara mɔ gi kya nyiile mɔ. 35Nengyene mɛ kya laarɛ mɛ' bii ilaa iko lii ɔson mɔ dɔ mɔ, mɛ' kpe mɔmɔ-nwi de mɛ' kpaa taasɛ mɔmɔ-kuliana nno. I bo ipeeli fɛɛ ɔkyii ɔ' tɔngɛ Wurubuaarɛ asonbo ɔsonten. 36Fɛ kya wɔra fɛye-gibaa so nbara faa, imɔso fɛ nyi yɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a lii daa fɛye asɛ abɛɛ fɛye-wolɛ so ne a ba daa?\n37Nengyene fo ɔko fo nyi yɛɛ fo gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo abɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya wɔra ilaa fo dɔ mɔ, i kaaborɛ fo' wu yɛɛ ilaa ibono nɛ ŋmarasɛ sa fɛye faa Wurubuaarɛ ne n ka imɔ sa me. 38Nengyene ɔko gi kine ɔ maŋ gyi ibono n darɛ faa so mɔ, fɛye berɛ fɛ mɛŋ sa fɛ' nu mɔ asɛ. 39Me-nanboana Yesu asonbo, fɛ' pɛɛrɛ ansi de fɛ' kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ fɛ' nyɛ nu mɔ-ikalan de fɛ' kyu tɔgɛ sa asa. Iŋ kaaborɛ fɛ' tii asa yɛɛ mɛ mɛŋ baa kyu Wurubuaarɛ Oduduu kyu tɔngɛ de ndɛ nbono mɛ mɛŋ ti nu kerɛ mɔ. 40Fɛ' kerɛ ilaa kamaasɛ so dandan de fɛ' wɔra imɔ pɛwu ɔkpa so kanpɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/14","date":"2017-08-22T00:01:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109682.23\/warc\/CC-MAIN-20170821232346-20170822012346-00212.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1701,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 12\nWurubuaarɛ Oduduu Ilaa Kyɛɛsɛ\n1Me-nanboana Yesu asonbo, n kya laarɛ fɛ' bii Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa kyɛɛsɛ adebi. 2Fɛ wu yɛɛ owi ɔbono fɛŋ ti loo Wurubuaarɛ ɔson dɔ mɔ, ilaa kpɛi-kpɛi i ba fɛye-nwɔnsa dɔ, ne i yɛgɛ fɛ son ikperɛ ibono iŋ kya tɔngɛ mɔ. 3Imɔso n kya laarɛ fɛ' bii yɛɛ nengyene ɔko gi tɔgɛ nnɔ wɔra Yesu mɔ, i mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n tɔngɛ naa de kaasɛ mɔ so. Nengyene ɔko, mɔ, gi tɔgɛ yɛɛ, \"Yesu gyɛ Wura\" mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n kpaa mɔ pɛi ne ɔ taalɛ tɔgɛ gɛnen.\n4Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa kyɛɛsɛ i bo kpɛi-kpɛi, yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu kolon mɔ ne n kya kyɛɛ imɔ. 5I bo nsun kpɛi-kpɛi nbono Wura Yesu kya kyu wɔra aye-abaa dɔ, yɛgɛ mɔ Wura kolon ɔbono ne. 6I bo ilaa wɔrasɛ kpɛi-kpɛi ibono Wurubuaarɛ kya yɛgɛ mɔ-asonbo mɛ' wɔra, yɛgɛ Wurubuaarɛ kolon ɔbono ne n kya wɔra mɔ-ilaa mɔmɔ ɔkamaasɛ dɔ de mɛ' wɔra imɔ pɛwu.\n7Wurubuaarɛ kya laarɛ i' wɔra ɔdan sa Yesu asonbo akpen pɛwu. Imɔso ne Yesu sonbo kamaasɛ dɔ mɔ Wurubuaarɛ kya yɛgɛ mɔ-Oduduu mɔ ɔ' lii gɛwi ɔkpa ɔko so. 8Ɔko bo no mɔ, Wurubuaarɛ kya sa mɔ ɔlaako ginyi gɛtɔngɛ kyu naa de mɔ-Oduduu mɔ so. Ɔko mɔ mɔ, Wurubuaarɛ kya yɛgɛ ɔ kya bii ilaa de ɔ' lɛɛ tɔgɛ sa asa. 9Wurubuaarɛ Oduduu kolon baarɛ kya kyɛɛ ɔko gisɔɔgyi boduduusɛ, ne ɔko mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu kolon mɔ kee kya yɛgɛ mɔ ɔ' taalɛ kyɛ alɔtɔ. 10Ɔko mɔ, kya taalɛ wɔra ilaa ibono i kya lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon nyiile mɔ. Ɔko mɔ, kya nu ikalan lii Wurubuaarɛ asɛ de ɔ' lɛɛ tɔgɛ. Ɔko mɔ, kya bii baragɛ yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa wɔrasɛ ne imɔ idɛ, abɛɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu-lɛɛ ne imɔ idɛ. Ɔko mɔ mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa yɛgɛ ɔ laa tɔngɛ de ndɛ nbono ɔŋ wolaa ɔ kya nu mɔ dɔ. Ɔko mɔ bo no mɔ, nengyene fɛɛ fo ɔko fo kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛko kpɛi mɔ, ɔ kya bii lɛɛ gɛsɛ. 11Imɔ idɛana pɛwu mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu kolon mɔ ne n kya wɔra ilaa Yesu asonbo mɔ dɔ de mɛ' wɔra imɔ gɛnen. Mɔ ne n kya yɛ imɔ sa mɔmɔ ɔkamaasɛ gɛnɔɔbono ɔ kya laarɛ mɔ. Ɔkamaasɛ mɔ‑rɛ mɔ-lɛɛ kpɛi-kpɛi.\nYesu Asonbo Mɛ Gyɛ Gikolon Fɛɛ Nyamesɛ Nyoro Nten Kpɛi-Kpɛi\n12Nyamesɛ nyoro gi gyɛ daa ilaa kolon, yɛgɛ fo kerɛ mɔ, gi bo nten kpɛi-kpɛi sakyɔ nmɔ dɔ. Abɛɛ fo kerɛ nyoro mɔ nten kpɛi-kpɛi pɛwu mɔ, gi nyaakyɔ gikyɔ gbaa faa, gi kya taalɛ dabɔlɛ wɔra nyoro kolon. Gɛnen ne Yesu Kirisito asonbo mɛ gyɛ gikolon kee. 13I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔ-Oduduu mɔ kyu gyere aye Wurubuaarɛ sagyere, ne aye pɛwu a bingiri nyamesɛ kolon. A gyɛ Gyuda awura daa‑o, a mɛŋ gyɛ Gyuda awura‑o, a tɛ awura asɛ daa‑o, abɛɛ a tɛ aye-gibaa so‑o, aye pɛwu a bingiri nyamesɛ kolon ne. Aye pɛwu a nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu kolon baarɛ gi suu de aye.\n14I nyiile fɛɛ aye Yesu asonbo mɔ a mɛŋ gyɛ oyuduu kolon. A gyɛ daa asa kpɛi-kpɛi fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ nyoro gi bo giyaa, de giso de ginsi nmɔ dɔ mɔ. 15A' kyu yɛɛ nyamesɛ giyaa gi tɔgɛ yɛɛ, \"Me berɛ, meŋ gyɛ gibaa faa mɔ, meŋ too nyamesɛ nyoro mɔ dɔ.\" Giyaa gi taa tɔgɛ gɛnen gbaa mɔ, i maŋ lɛɛ gimɔ lii nyoro mɔ so kpa‑a. 16Abɛɛ a' kyu yɛɛ nyamesɛ giso gi tɔgɛ yɛɛ, \"Meŋ gyɛ ginsi faa mɔ, meŋ too nyamesɛ nyoro mɔ so.\" Giso gi taa tɔgɛ gɛnen gbaa mɔ, i maŋ lɛɛ gimɔ lii nyoro mɔ so kpa‑a. 17Naafo nyamesɛ nyoro mɔ pɛwu gi gyɛ daa ginsi mɔ, nnɛ ne ɔ laa wɔra de o' nu ilaa? Mɔ-nyoro mɔ pɛwu gi gyɛ daa giso mɔ, mɔ, nnɛ ne ɔ laa wɔra de ɔ' sɔnga?\n18Gɛnɔɔbono i dɛ faa, Wurubuaarɛ ne n lɛɛ nyamesɛ nyoro so ilaa kpɛi-kpɛi, ne o kyu imɔ ikamaasɛ kyu wɔra nyoro dɔ gɛnɔɔbono ɔ kya laarɛ mɔ. 19Nkana nyamesɛ nyoro mɔ gi gyɛ daa ilaa kolon guan lii soso kpelegɛ baa yii gɛsɛ mɔ, nnɛ so ne i laa kyena? 20Gɛnɔɔbono i dɛ faa, nyamesɛ nyoro so ilaa i kyɔ, yɛgɛ i dabɔlɛ ne i gyɛ nyoro kolon.\n21Ginsi gi maŋ taalɛ tɔgɛ sa gibaa yɛɛ, \"Lii me so! Foŋ tiri me.\" Ne gimu kee gi maŋ taalɛ tɔgɛ sa giyaa yɛɛ, \"Lii me so! Foŋ tiri me.\" 22Fɛ kya kerɛ mɔ, nyamesɛ nyoro nfono i mɛŋ bo lon mɔ, nfono mɔ ne n tiri mɔ gikyɔ. 23Ne nyamesɛ nyoro nfono iŋ gyɛ ilaa gbaa' mɔ, nfono so ne ɔ kya kerɛ dandan. Aye-nyoro nfono iŋ bo gikerɛ mɔ, a kya wolaa kerɛ nfono so dandan. 24Imɔso gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyamesɛ nyoro mɔ, o kyu nyisigyi kyu sa nyoro mɔ nten nbonoana aŋ kya kyu terɛ sɛi mɔ. 25Wurubuaarɛ gi wɔra gɛnen de i' nyɛ ba yɛɛ nyamesɛ nyoro gɛten kamaasɛ i kya nu abara gɛsɛ ne i kya kerɛ abara so. 26Nengyene nyoro mɔ gɛtɛɛko i kya yiyɛɛ mɔ, nmɔ-gɛten kamaasɛ kee i kya yiyɛɛ. Nyisigyi ne n kii tu nyoro mɔ gɛtɛɛko mɔ, nmɔ-gɛten kamaasɛ kee i kya gyi ɔkon.\n27To. Idɛ pɛwu i gyɛ daa gikpalɛ. Fɛye Kirisito asonbo mɔ fɛ dɛ fɛɛ Kirisito nyoro. Fɛye dɔ ɔkamaasɛ dɛ fɛɛ Kirisito nyoro mɔ gɛtɛɛko. 28I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi lɛɛ yii mɔ-asonbo kpɛi-kpɛi yɛɛ mɛ' wɔra nsun kpɛi-kpɛi sa mɔ-asonbo gikpen mɔ. Ɔ lɛɛ yii Yesu isɔɔ mɔ de mɛ' wɔra agyangbarabo. Ɔ lɛɛ yii mɔ-ikalan atɔgɛbo de mɛ' buu ɔmɔ ginyɔsɛ. Abono ɔ lɛɛ de mɛ' buu gisasɛ mɔ ne n gyɛ mɔ-agyɛbi mɔ anyiilebo. Mɔmɔ-gɛmara mɔ, abono mɛ buu mɛ buu mɔ ne n gyɛ abono mɛ kya wɔra ilaa ibono i kya lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon nyiile mɔ, de abono Wurubuaarɛ kya yɛgɛ mɛ' taalɛ kyɛ alɔtɔ, de asa akpaabo, de akpen mɔ ilaa wɔrasɛ mɔ so akerɛbo, de abono mɛ kya tɔngɛ de ndɛ kpɛi-kpɛi nbono mɛŋ wolaa mɛ kya nu mɔ.\n29Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi wɔra imɔ faa, aye pɛwu ne n gyɛ Yesu isɔɔ mɔ daa? Aye pɛwu a gyɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo abɛɛ mɔ-agyɛbi mɔ anyiilebo daa? Aye pɛwu a kya wɔra ilaa ibono i kya lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon nyiile mɔ daa? 30O kyu alɔbi gikyɛ sa aye ɔkamaasɛ? Ɔkamaasɛ kya tɔngɛ de ndɛ nbono ɔŋ wolaa ɔ kya nu nmɔ mɔ? Abɛɛ ɔkamaasɛ kya lɛɛ gɛnen ilaa tɔgɛsɛ mɔ gɛsɛ sa asa? 31Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa kyɛɛsɛ mɔ i bo duduu don abara. Imɔso fɛ' pɛɛrɛ ansi kyu fɛye-nwɔnsa gyan ibono i bo duduu gikyɔ mɔ so. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, nan nyiile fɛye akyenabi abono a laa wɔra ɔdan nyɛ ibono nɛ tɔgɛ faa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/1Cor\/12","date":"2017-08-21T17:57:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109470.15\/warc\/CC-MAIN-20170821172333-20170821192333-00210.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":1116,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 5:19\n19Lii gɛnen so mɔ fo ɔbono fo laa tɔgɛ yɛɛ nbara nko giŋ tiri ne fo maŋ gyi nmɔ so mɔ, fo kee fo maŋ wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Ne fo ɔbono fo nyiile asa kee yɛɛ iŋ tiri yɛɛ mɛ' gyi Wurubuaarɛ nbara mɔ nko so mɔ, fo kee fo maŋ wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Fo ɔbono, mɔ, fo laa gyi nmɔ so ne fo laa nyiile asa yɛɛ mɛ' gyi nmɔ so mɔ, fo ne nan wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/5\/19","date":"2017-08-24T03:00:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886126027.91\/warc\/CC-MAIN-20170824024147-20170824044147-00612.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":95,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.116,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.579,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 24\nYesu Gi Tɔgɛ Yela Yɛɛ Gyɛrusalem Laa Baa Boori\n1Yesu kya lii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ naa kpaa tu mɔ, ne mɛ kya tɔgɛ mɔ yɛɛ ɔ' kerɛ ibu mɔ ɔdan! 2Yesu, mɔ, gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nga fɛ wu ibu idɛ pɛwu? N' tɔgɛ fɛye gɛsintin, i laa baa fo owi ɔko mɔ, ako mɛ laa baa boori imɔ bun. Ba‑a imɔ-gisodoo kolon gi maŋ san yɛɛ gi maŋ dɛ gɛsɛ.\"\n3Imɔ gɛmara mɔ, Yesu tɛ Nfɔ Iyii Gibii mɔ so mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ ba mɔ asɛ mɔmɔ-wolɛ ne mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Owi ɔmɔ dɔ ne mɛ laa boori imɔ bun gɛnen? Menɛ ilaa ne nan ba de i' lɛɛ nyiile yɛɛ fo kya laarɛ fo' kii ba gɛsinkpan so abɛɛ gɛsinkpan so gɛkyena gɛ kya laarɛ gɛ' yela ɔkara? A kya kolɛ fo, tɔgɛ aye.\"\nIlaa Ibono I Laa Ba Gɛsinkpan So Nkɛ Laalaalogɛ Dɔ Mɔ\n4Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ' kerɛ fɛye-nyoro so dandan daa de ɔko ɔ' mɛŋ sa ɔ' nyɛ fɛye penɛ. Gɛnen ilaa ibono i maŋ ba nperɛ. 5Pɛi de i' lɔɔ ba gɛnen mɔ, asa sakyɔ mɛ laa naa mɛ kya tɔgɛ yɛɛ mɔmɔ ne gyɛ me, ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ n' baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. Gɛnen asa abono mɛ laa nyɛ asa sakyɔ penɛ. 6Fɛ laa nu ikɔ so titiritii de koo-koo. Fɛ kya nu gɛnen mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛ' yɛgɛ fɛye-gisen gi' ŋmaa fɛye. Imɔ idɛ i gyɛ ilaa ibono i laa ba daa. Ne i mɛŋ gyɛ yɛɛ ilaa kamaasɛ i kya yela ɔkara ayaa abono so ne. 7I kya nyiile yɛɛ fɛ laa nu gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi mɛ laa laarɛ ikɔ too abara so. Abɛyin de abɛyin mɛ laa koso yelɛ mɛ kya kɔ de abara. Nten kpɛi-kpɛi so mɔ, akon a laa tɔrɔ, ne gɛsinkpan gɛ laa gyigisi. 8Imɔ idɛana pɛwu i laa nyiile yɛɛ gɛkyena gɛdɛ ilaa i kya kpe laalaalogɛ ne. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono gɛdun gɛ kya daa gitu ɔkyii ne i mɛŋ gyɛ nfono-nfono ne ɔ kya korogɛ mɔ.\n9\"Gɛnen aberɛ abono mɔ, ibono fɛ gyɛ me-akasɛbo faa so mɔ, asa mɛ laa kyu fɛye wɔra ako abaa dɔ de mɛ' wɔra fɛye awɔrɔfɔɔ de mɛ' mɔɔ fɛye ako. Me so mɔ, asa kpɛi-kpɛi pɛwu mɛ laa kyo fɛye. 10Nfono mɔ, me-akasɛbo sakyɔ mɛ laa taa me yɛgɛ, mɛŋ baa wɔra me-akasɛbo. Mɛ laa fɛ abara sa mɔmɔ-akyobo de mɛ' kyo abara. 11Asa sakyɔ mɛ laa koso mɛ kya kɛɛ abon yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ne mɛ gyɛ, de mɛ' penɛ asa sakyɔ kee. 12Ilaa nyɛnyɛn giwɔra i laa gbigi gikyɔ so mɔ, asa sakyɔ mɛ laa taa gɛsalaarɛ yɛgɛ. 13Fo ɔbono, mɔ, fo sɔɔ me gyi ne fo yelɛ fo-ayaa so girin gɛnen kaaborɛ fo wu' mɔ, Wurubuaarɛ laa mɔlɛgɛ fo de fo' nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ. 14Asa mɛ laa naa gɛsinkpan so gɛten kamaasɛ pɛwu gyan' mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ ma‑a sa gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi pɛwu de mɛ' nyɛ nu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so ilaa de mɔmɔ-aso. I nyɛ ba gɛnen ta mɔ, gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa yela ɔkara.\nNkɛ Nbono Dɔ-Lɛɛ Awɔrɔfɔɔ A Laa Don Awɔrɔfɔɔ Kamaasɛ\n15\"Pɛi de i' lɔɔ ba gɛnen mɔ, fɛ laa wu ilaa kyosɛ ibono i kya nyida Wurubuaarɛ ɔson ilaa mɔ i yelɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Danyɛlɛ mɔ gi wolaa wu tɔgɛ yela mɔ. (Fo ɔbono fo kya kalɛ ilaa idɛ mɔ, nu imɔ gɛsɛ.) Fɛ wu ilaa kyosɛ mɔ nno gɛnen mɔ, 16fɛye abono fɛ bo Gyudiya gɛsinkpan so mɔ, fɛ' selɛ kpe abii dɔ. 17Fo ɔbono fo bo nŋmaŋman gɛnen owi ɔbono mɔ, selɛ. Gɛŋ sa fo' kii loo obu dɔ yɛɛ fo laa kpaa puru ilaa iko. 18Ne fo ɔbono fo bo ndɔɔ dɔ gɛnen owi ɔbono mɔ, gɛŋ baa kii ba gɛwi yɛɛ fo kya ba de fo' baa kyu fo-gikuru. 19Awɔrɔfɔɔ a laa nyaakyɔ gikyɔ so mɔ, akyii abono mɛ dɛ itɔ gɛnen nkɛ nbono dɔ abɛɛ mɔmɔ-biana mɛ san mɛ kya nyabo mɔ, mɔmɔ laako! 20Fɛ' dalaa yɛɛ gɛnen ilaa idɛ i mɛŋ sa i' ba gikyɛ abɛɛ gɛkɛ kyoolasɛ. 21I lii fɛɛ gɛnen nkɛ nbono dɔ-lɛɛ awɔrɔfɔɔ mɔ a laa don awɔrɔfɔɔ kamaasɛ abono nyamesɛ gi ti wu kerɛ kpɛ kyu lii ko‑o ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ baa lii de ndɛ mɔ. Gɛnen awɔrɔfɔɔ abono ɔnan kee a maŋ baa ba gɛkaako. 22Abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛ' nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so mɔ, ɔ keda awɔrɔfɔɔ nkɛ nbono kɔɔgɛ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, nkana pɛi de nkɛ mɔ gi' baa logɛ mɔ, iŋ baa san ba‑a isa.\n23\"Gɛnen owi ɔbono mɔ, ako mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Kerɛ, ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔ' baa mɔlɛgɛ aye mɔ ne gɛrɛ.' Ako, mɔ, mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Mɔ ne n gyɛ ɔdɛ.' Nengyene mɛ tɔgɛ fɛye gɛnen mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛ' sɔɔ imɔ gyi. 24I kya nyiile yɛɛ gɛnen owi ɔbono mɔ, i laa nyɛ abonbo ako. Ɔko laa tɔgɛ yɛɛ, 'Me ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun mɔ.' Ɔbanban, mɔ, laa tɔgɛ yɛɛ, 'N gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.' Mɛ laa wɔra ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ de ilaa ibono i kya lɛɛ ɔlon belɛ nyiile mɔ. Nkana mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ mɔ i laa penɛ asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛ' nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ gbaa. I maŋ kii sa gɛnen. 25Imɔso fɛ wu gɛnen ilaa idɛana mɔ, fɛ' nyingi yɛɛ nɛ wolaa gyɔ fɛye imɔ so ɔwɔlii yela. 26Nengyene ako mɛ tɔgɛ fɛye yɛɛ, 'Fɛ' kerɛ, ɔ bo gipen dɔ' mɔ, fɛŋ sa fɛ' buu mɔmɔ kpe nno. Ne mɛ kii tɔgɛ yɛɛ, 'Fɛ' kerɛ, ɔ bo obu dɔ' mɔ, fɛŋ sa fɛ' sɔɔ imɔ gyi. 27I lii fɛɛ owi ɔbono me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan kii ba gɛsinkpan so mɔ, i laa wɔra daa fɛɛ gɛnɔɔbono nyangbon kya kyan gikolon kel‑l lii owi ɔbaaliiten kpaa lii owi ɔtɔrɔten ne i kya wu gɛsinkpan so pɛwu mɔ. 28Nfono gɛbuɛ wusɛ gɛ dɛ mɔ, nno ne ipatɛɛ mɛ kya da gikilen.\nKirisito Laa Lii Wurubuaarɛ Awolɛ Dɔ Ba De Nyisigyi De Ɔlon Belɛ\n29\"Awɔrɔfɔɔ mɔ nkɛ mɔ gi baa kyon mɔ, owi laa biiri. Bosɛ laa yela asa gikulaa. Agyɛkpebi a laa kyigi giyan-giyan. Wurubuaarɛ laa keda ilaa ibono i bo soso mɔ gyigisi. 30Nfono mɔ asa mɛ laa wu ilaa ibono i laa lɛɛ nyiile yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n kya laarɛ n' kii ba gɛsinkpan so mɔ. Mɛ wu imɔ gɛnen mɔ, gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi pɛwu mɛ laa saawo. Mɛ laa wu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan naa lii Wurubuaarɛ awolɛ dɔ n kya ba, n dɛ nyisigyi de ɔlon belɛ. 31Nan yɛgɛ gɛgandan belɛ gɛ' su de n' sun Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ de mɛ' kpaa koola asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛ' nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ. Mɛ laa koola-koola mɔmɔ lii gɛsinkpan gɛdɛ gɛten kamaasɛ pɛwu so.\"\n32Ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛ' kasɛ ilaa lii gifeeya oyii so. Aye gɛrɛ mɔ, nengyene fɛ wu gifeeya ngyalenbi gi punge ne gi kya pɔrɔgɛ afɛdaa mɔ, fɛ kya bii yɛɛ gikyɛ gi kya fuude ne. 33Gɛnen kee ne i dɛ ne. Nengyene fɛ wu ilaa ibonoana nɛ tɔgɛ sa fɛye faa mɔ, fɛ' bii yɛɛ me-gikiiba gɛsinkpan so mɔ gi tansi fuude ne. N ti n yelɛ fɛye-gɛbunono gbaa-gbaa. 34Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa. Gɛsinkpan so asa adɛ mɛ maŋ wu' logɛ pɛi de gɛnen ilaa idɛana pɛwu i' lɔɔ ba. 35Soso de gɛsɛ i laa yela ɔkara. Me-agyɛbi mɔ berɛ, a maŋ yela ɔkara gɛkaako kpa‑a.\nWurubuaarɛ Mɔ Nkon Ne N Nyi Owi Ɔbono Kirisito Laa Kii Ba Mɔ\n36\"Gɛkɛ gɛbono abɛɛ owi ɔbono nan kii ba mɔ berɛ, ɔko mɛŋ nyi. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ gbaa mɛ mɛŋ nyi, ne me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ kee, meŋ nyi. Gɛnen mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ mɔ-nkon ne n nyi. 37Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, gikiiba gɛsinkpan so mɔ i kya fuude mɔ, i laa wɔra daa fɛɛ Nowa aberɛ dɔ-lɛɛ mɔ. 38Imɔ ne n gyɛ yɛɛ pɛi de nkyu gi lɔɔ gyi asa Nowa aberɛ mɔ dɔ mɔ, asa mɛ kpɛ san mɛ dɛ mɔmɔ-gɛkyena dɔ laawɔra, fɛɛ gigyi, ginun, de gɛdena gɛnen‑n kaaborɛ gɛkaabono Nowa gi dii loo gikolii mɔ dɔ mɔ. Ɔ loo gikolii mɔ dɔ mɔ, 39nkyu mɔ gi baa gyi asa mɔ pɛwu, ibono mɛ mɛŋ dɛsɛ. Gɛnen kee ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, gikiiba gɛsinkpan so mɔ i laa wɔra ne. 40Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ, i laa nyɛ fɛɛ asa anyɔ mɛ yelɛ ndɔɔ dɔ dabɔlɛ. Wurubuaarɛ laa baa puru ɔko de ɔ' taa ɔko yɛgɛ. 41Akyii anyɔ mɛ yelɛ dabɔlɛ mɛ kya kɔrɔ fɛɛ awayu mɔ, Wurubuaarɛ laa puru ɔko de ɔ' taa ɔnyɔsɛ mɔ yɛgɛ. 42Imɔso fɛ' dɛsɛ fɛye-nyoro so gyoo me-giba. Fɛ mɛŋ nyi gɛkaabono me, fɛye-wura mɔ, nan kii ba mɔ.\"\n43Yesu gi da imɔ so gikpalɛ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fɛye gbaa-gbaa fɛ nyi? Nkana gɛten wura nyi yɛɛ owi baarɛ ɔkara ne oyu laa ba mɔ, naafo ɔ maŋ dɛ ginsi gidɛ. Ɔ laa dii mɔ-gɛten de oyu ɔŋ sa ɔ' nyɛ boori loo gɛmɔ dɔ yuuri mɔ. 44Gɛnen kee ne i kaaborɛ fɛ' bii fɛye-nyoro akedabi owi kamaasɛ dɔ ne. I kya nyiile yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan lii Wurubuaarɛ dɔ kii ba daa owi ɔbono fɛ mɛŋ dɛsɛ mɔ.\"\n45Nfono mɔ, Wura Yesu gi kii da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n dɛ fɛɛ dega ɔbono ilaa nan baa tɔgɛ faa? Ɔ kya gyi gɛsintin sa mɔ-wura ne o nyi ɔlaako. Mɔ-wura mɔ gi kyu mɔ-gɛten dɔ ilaa wɔra mɔ-abaa dɔ de owi gyisɛ gi fo mɔ, ɔ' yɛ agyudɔ sa mɔ-nanboana adega abono kee mɛ tɛ mɔ-wura mɔ asɛ mɔ. 46Nengyene mɔ-wura mɔ gi baa tu mɔ ɔ kya wɔra ibono ɔ yela sa mɔ mɔ, ɔ laa gyi ginsi.\" 47Ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, mɔ-wura mɔ laa kyu mɔ-ilaa pɛwu wɔra gɛnen dega ɔbono abaa dɔ.\n48\"To, ne fɛɛ gɛnen dega ɔbono gyɛ nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ, foŋbii mɔ, ɔ laa tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Ilaa iko i keda me-wura yela.' 49Fo baa kerɛ mɔ, o yii gɛsɛ ɔ kya daarɛ mɔ-nanboana sɛnsɛ mɔ, ɔ kya gyi ne ɔ kya nun nta ɔ kya boo. 50Ɔ kya wɔra gɛnen mɔ, mɔ-wura mɔ laa baa tuule mɔ owi ɔbono ɔ mɛŋ dɛsɛ mɔ. 51Ɔ laa tansi biidɛ dega ɔbono giso de ɔ' kalɛ mɔ bɔla gikerɛansi awura mɔ so. Osulon de anɛbi giwɛ ne n bo nno.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Matt\/24","date":"2017-08-24T08:53:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886133447.78\/warc\/CC-MAIN-20170824082227-20170824102227-00452.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1789,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.498,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 9\n1Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛsintin ne n' kya tɔgɛ fɛye faa, fɛye abono fɛ yelɛ gɛrɛnaa faa, fɛ maŋ wu' ta pɛi ne fɛ laa wu Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena gɛ ba anyamesɛ dɔ ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ-ɔlon nyiile.\"\nWurubuaarɛ Gi Lɛɛ Yesu Nyisigyi Nyiile Mɔ-Akasɛbo Asa' Ako\n2Imɔ nkɛ nsee gɛmara mɔ, Yesu gi kyu mɔ-akasɛbo Piita, Gyeemesi, de Gyɔn ne mɛ dii kpe gibii belɛ giko so mɔmɔ wolɛ. Mɛ bo nno gɛnen mɔ, Yesu nyoro gi kyɛɛgɛ kii lɔrɔ wɔra ɔdan too, 3ne mɔ-ngbɛ nbono o suu mɔ gi fuuli faa parɛ-parɛ, gi kya ŋɛlegi. Gɛsinkpan gɛdɛ so mɔ, nyamesɛ maŋ taalɛ foro ilaa de i' lii fuuli parɛ-parɛ gɛnen. 4Mɛ baa kii kerɛ mɔ, iloobu inyɔ iko ne: Ilaagya mɔ‑rɛ Mosisi. Mɛ ba Yesu asɛ, mɔmɔ‑rɛ mɔ mɛ yelɛ mɛ kya gyi nsingyi. 5Mɛ yelɛ gɛnen mɔ, Piita gi ten loo tɔgɛ atɔgɛkpandɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, i wɔra ɔdan yɛɛ a bo gɛrɛ. Yɛgɛ de a' yii ipanpan isa' sa fɛye: fo-lɛɛ ɔko, Ilaagya-lɛɛ ɔko, de Mosisi-lɛɛ ɔko.\" 6Yesu akasɛbo mɔ mɛ wu iloobu mɔ gɛnen mɔ, i ŋmaa mɔmɔ-gisen ne i wɔra mɔmɔ gifuu. Piita mɛŋ bii ilaa ibono ɔ laa tɔgɛ mɔ. Imɔ ne n bara mɔ-atɔgɛkpandɛ mɔ gɛnen.\n7Mɔmɔ pɛwu mɛ san mɛ yelɛ mɔ, gibuntɔ giko gi ba baa bun mɔmɔ so faa kpem, ne Wurubuaarɛ gigyɛbi gi lii gibuntɔ mɔ dɔ tɔgɛ sa akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Me-gisen dɔ obi ne n gyɛ Yesu, fɛ' nu mɔ asɛ.\" 8Ayaa abono so mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ kerɛ kyaabɔɔ mɔ, mɛŋ baa wu ɔko baa too de Yesu.\n9Mɛ kya kpelegɛ ma‑a ba mɔ, Yesu gi da mɔmɔ tii yɛɛ, \"Fɛŋ sa fɛ' tɔgɛ ilaa ibono fɛ wu faa sa ɔko nperɛ. Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nɛ wu' kii kyingi lii ibuni dɔ mɔ, pɛi de fɛ' lɔɔ gyi imɔ so gɛsingyi sa asa.\" 10Ɔ gya mɔmɔ mɔ, mɛ nu mɔ asɛ; mɛ mɛŋ buu sa ɔko. Mɔmɔ-wolɛ ne n taasɛ abara yɛɛ, \"Ibono ɔ darɛ yɛɛ ɔ laa wu' de o' kii kyingi faa mɔ, imɔ gɛsɛ ne n gyɛ nnɛ?\" 11Ne Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Aye Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ kya kyena tɔgɛ sa aye yɛɛ Oloobu Ilaagya laa kii lii Wurubuaarɛ dɔ ba pɛi de ɔbono Wurubuaarɛ laa sun yɛɛ ɔ' baa gyi gɛwura Wurubuaarɛ adɛ so mɔ ɔ' lɔɔ ba. Ne fo ne n gyɛ gɛnen isa ɔbono mɔ, menɛ n wɔra so ne Ilaagya mɛŋ baa gyangbara fo ba?\"\n12Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"I gyɛ gɛsintin yɛɛ i kaaborɛ Ilaagya ɔ' gyangbara ba de ɔ' baa lɔrɔ ilaa kamaasɛ pɛi de n' lɔɔ ba. Mɛ ŋmarasɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ ilaa Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yela yɛɛ i gyɛ ibono i laa ba yɛɛ n' wu awɔrɔfɔɔ gikyɔ asa abaa dɔ de mɛŋ' kyu me terɛ sɛi. Ilaa ibono mɛ ŋmarasɛ gɛnen mɔ gɛsɛ ne n gyɛ menɛ? 13N' tɔgɛ fɛye yɛɛ Ilaagya gi ti wolaa kii ba, ne ibono Gyuda awura mɛ kya laarɛ mɔ mɛ ti kyu wɔra mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ wolaa ŋmarasɛ wɔra Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ.\"\nYesu Gi Kosorɛ Ilaa Nyɛnyɛn Oduduu Gɛbii Gɛko So\n14Mɛ kpelegɛ mɛ kya ba Yesu akasɛbo sɛnsɛ mɔ asɛ mɔ, mɛ wu sakpii yelɛ kyaabɔɔ mɔmɔ; mɔmɔ‑rɛ nbara aŋmarasɛbo mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ. 15Sakpii mɔ gi da de ginsi wu Yesu kya ba mɔ, i dɛ sakpii mɔ gɛnɔ gikyɔ, ne mɛ selɛ kpaa gyangara mɔ, ne mɛ faala mɔ. 16Ne Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ gɛsingyi ne fɛye‑rɛ me-akasɛbo fɛ kya gyi mɔ?\"\n17Nfono mɔ ɔko gi lɛɛ gɛnɔ lii sakpii mɔ dɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, ilaa nyɛnyɛn oduduu ɔko tɛ me-bi nyensɛ so, i kya yɛgɛ gɛŋ kya taalɛ tɔngɛ. Imɔso nɛ kyu mɔ ba fo asɛ. 18Nengyene i kyena gɛmɔ so mɔ, i kya kuu gɛmɔ too gɛsinkpan. I san mɔ, gɛmɔ-gɛnɔ dɔ i kya furu afuru, ne gɛ kya wɛ gɛmɔ-anyi. Gɛmɔ-nyoro gi kya san faa kenkesen. Nɛ ba ne meŋ tu fo mɔ, nɛ kolɛ fo-akasɛbo mɔ yɛɛ mɛ' gya gɛnen ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ koso gɛmɔ so sa me mɔ, mɛ mɛŋ taalɛ.\"\n19Ne Yesu gi tɔgɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"O! Fɛye nkɛ ndɛ dɔ asa! Fɛŋ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi. Nkɛ nfonɛ ne nan kyena fɛye asɛ, n kpɛ mi‑i nyɛ gisen mi‑i sa fɛye daa? Fɛ' kyu gɛbii mɔ bara me.\" 20Ne mɛ kyu gɛmɔ bara mɔ.\nIlaa nyɛnyɛn oduduu mɔ gi wu Yesu mɔ, ayaa abono so mɔ, i kyu gɛbii mɔ too gɛsinkpan. Gɛ san gɛ kya belen, gɛ kya kpiri, ne gɛmɔ-gɛnɔ dɔ i kya furu. 21Ne Yesu gi taasɛ gɛbii mɔ mɔ-sɛ yɛɛ, \"I kya wɔra gɛmɔ ɔfaanan faa, i ti kɛɛla?\" Gɛbii mɔ mɔ-sɛ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Lii ko‑o gɛmɔ-nbii dɔ ne i yii gɛmɔ. 22I kya laarɛ i' mɔɔ gɛmɔ so mɔ, i kya kyu gɛmɔ kyu too ɔgya dɔ de nkyu dɔ. Nengyene fo laa taalɛ wɔra ilaa iko kyu lii imɔ so mɔ, su aye so de fo' mɔlɛgɛ aye.\" 23Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo yɛɛ, 'nengyene nan taalɛ mɔ'? Imɔso fo kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ maŋ taalɛ? Nu yɛɛ ɔbono ɔ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ, ilaa kamaasɛ i kya wɔra sa mɔ.\" 24Gɛbii mɔ mɔ-sɛ gi kpɛ nu yɛɛ gisɔɔgyi ne n tiri mɔ, o kyu osulon kolɛ mɔ yɛɛ, \"N kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi berɛ. Ibono meŋ sɔɔ gyi mɔ, yɛgɛ n' sɔɔ gyi.\"\n25Yesu gi wu yɛɛ sakpii mɔ kya nyaakyɔ ɔ kya too mɔ, ɔ tɔgɛ sa ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ yɛɛ, \"Fo ilaa nyɛnyɛn oduduu ɔbono fo tɛ gɛbii gɛdɛ so, ne fo yɛgɛ gɛ bingiri gɛmugamuga de osintiribu mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fo yɛɛ, koso gɛmɔ so, n kerɛ fo faa, de foŋ' baa kii ba gɛmɔ so gɛkaako.\" 26Ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ gi lɔgedɛ saawo, ne i kyu ɔlon nyala gɛbii mɔ kerii-kerii pɛi ne i koso gɛmɔ so. I koso taa gɛbii mɔ yɛgɛ mɔ, gɛ san gɛ dɛ fɛɛ obuni. Asa sakyɔ mɛ kya tɔgɛ yɛɛ gɛ wu' daa. 27Nfono ne Yesu gi keda gɛmɔ-gibaa dɔ puru ne gɛ koso yelɛ.\n28Yesu gi kpaa loo obu dɔ mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ baa taasɛ mɔ mɔmɔ-wolɛ yɛɛ, \"I wonɛ so ne aye berɛ, a mɛŋ taalɛ gya ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ koso gɛbii mɔ so daa?\" 29Mɛ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Sɛi mɛŋ bo no i laa taalɛ gya ilaa idɛana ɔnan koso, gɛnen mɔ, [gɛnɔ ŋminde de] gɛdalaa.\"\nYesu Gi Kii Tɔgɛ Mɔ-Giwukyingi Mɔ So Ilaa\n30Mɛ lii nfono mɔ, mɛ naa loo Galeli gɛsinkpan so mɛ kya kyon. Yesu mɛŋ kya laarɛ de ɔko ɔ' bii nfono so mɛ bo de mɔ. 31I kya nyiile yɛɛ ɔ kya laarɛ de o' nyiile mɔ-akasɛbo mɔ ilaa mɔmɔ-wolɛ. Ɔ kya nyiile mɔmɔ ilaa mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Owi mɔ gi fo ibono me-akyobo mɛ laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra asa ako abaa dɔ de mɛ' mɔɔ me. Mɛ mɔɔ me mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, nan kyingi lii ibuni dɔ.\" 32O buu sa ɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ mɛŋ nu imɔ gɛsɛ. I kii i bo mɔmɔ gifuu de mɛ' taasɛ mɔ.\nIsa Ɔbono Ɔnan Ɔ Don Mɔ-Nanboana Mɔ\n33-34Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya kpe Kapɛɛniyon ɔsowolɛ so. Mɛ naa ɔkpa dɔ mɛ kya kpe mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ mɔmɔ dɔ mɔ, anɛ ne n don mɔ-nanbo. Mɛ loo gɛten dɔ mɔ, Yesu gi taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"A kya ba mɔ, menɛ akyɔɔlɛ ne fɛ kya sɔɔ mɔ?\" Mɛ sii kurun. I kya nyiile yɛɛ ipeeli i gyi mɔmɔ kyu lii akyɔɔlɛ mɔ so. 35Ne Yesu gi kpelegɛ kyena ne ɔ terɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ ba mɔ asɛ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nengyene ɔko kya laarɛ gɛbelɛnsɛ o' gyi mɔ, i kaaborɛ ɔ' wɔra mɔ-nyoro fɛɛ gɛbii de ɔ' wɔra dega sa ɔkamaasɛ.\" 36Nfono ne Yesu gi keda gɛbii pii gɛko, ne o kyu gɛmɔ yelɛ mɔmɔ-ansi dɔ, ne o kyu mɔ-abaa mili gɛmɔ kyaabɔɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 37\"Nengyene me so ne fo ɔko fo bugi ansi de gɛbii gɛko fɛɛ gɛdɛ ɔnan mɔ, me ne fo bugi ansi de gɛnen. Ne fo bugi ansi de me mɔ, fo bugi ansi de me-sɛ ɔbono o sun me mɔ kee ne.\"\nYesu Yɛɛ Ɔbono Ɔŋ Kya Kyo Mɔ Mɔ Yelɛ Mɔ-Gɛmara Ne\n38Ne Gyɔn gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a wu ɔnyen ɔko ɔ dɛ fo-ginyen ɔ kya gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi ɔ kya koso asa so. Kaasɛ mɔ mɛŋ kii ɔ bo aye dɔ, imɔso a gya mɔ yɛɛ ɔŋ' baa wɔra gɛnen.\" 39Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Fɛ san wu gɛnen mɔ, fɛŋ' baa gya mɔ. Ɔbono ɔ dɛ me-ginyen ɔ kya wɔra amunale ilaa mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono maŋ baa kii tɔgɛ ilaa nyɛnyɛn iko kyu lii me so ayaa abono so. 40I kya nyiile yɛɛ ɔbono ɔŋ kya sɔɔ akyɔɔlɛ de aye mɔ, ɔ yelɛ aye-gɛmara ne. 41Ibono fɛ kya son me, Kirisito, mɔ so ne ɔko gi sa fɛye ba‑a nkyu nunsɛ mɔ, n kya tɔgɛ fɛye gɛsintin, kaasɛ mɔ maŋ wɔra imɔ too nkyu dɔ giyan. Wurubuaarɛ ntɛɛla gi dɛ sa mɔ.\nFɛŋ Kerɛ Dandan Mɔ, Fɛ Maŋ Nyɛ Kyena Wurubuaarɛ Asɛ\n42\"Ɔbono, mɔ, ɔ laa yɛgɛ apiipii abono mɛ sɔɔ me gyi mɔ dɔ ɔko gisɔɔgyi gi' koso me so mɔ, nengyene fɛɛ mɛ kyu gibui belɛ ŋminde kyaga de kaasɛ ɔbono gibɔ ne mɛ too mɔ wɔra apoo dɔ mɔ, i tɛsɛ i bɔ. 43-44Imɔso nengyene fo-gibaa gi kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi gi' koso me so mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ! I boran yɛɛ fo kyu gibaa kolon de fo' kpaa kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-abaa anyɔ too wɔra ɔgya ɔbono ɔŋ kya wu' gɛkaako mɔ dɔ mɔ.\n45-46\"Nengyene fo-giyaa gi kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi gi' koso me so mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ! I boran yɛɛ fo kyu giyaa kolon kpaa kyena Wurubuaarɛ asɛ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-ayaa anyɔ too wɔra ɔgya ɔbono ɔŋ kya wu' gɛkaako mɔ dɔ mɔ.\n47\"Nengyene fo-ginsi gi kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi gi' koso me so mɔ, lɔgedɛ gimɔ lɛɛ fuɛ. I boran yɛɛ fo' kyu ginsi kolon kpaa kyena Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-ansi anyɔ too wɔra ɔgya dɔ mɔ.\n48Nno berɛ i don gɛsinkpan so gibiinaa de gɛkyan gbaa bun.\nImɔ-lɛɛ ɔgya ɔnan mɛŋ kya nu giwu',\nne nno ilaa gyɔsɛ-lɛɛ asonsɔɔ aŋ kya wu' gɛkaako.\n49\"Ɔgya laa fuo ɔkamaasɛ. Ɔbono ɔ loo lii mɔ, i laa lɔrɔ mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono nfɔlɛ gi kya lɔrɔ ipɔ mɔ. 50Nfɔlɛ gi bo kon. Nengyene fɛɛ nfɔlɛ gi ta nmɔ-ɔkon mɔ, nnɛ ne fɛ laa wɔra nmɔ de gi' kii wɔra ɔkon? Iŋ bo sɛi fɛ laa taalɛ wɔra. Imɔso fɛ' wɔra fɛɛ nfɔlɛ sa abara de fɛ' nyɛ gisen yuuli kyu kyena.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/Mark\/9","date":"2017-08-23T04:10:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886117519.92\/warc\/CC-MAIN-20170823035753-20170823055753-00256.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1827,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.503,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Korinti 13:10\n10Imɔso ne fɛ wu yɛɛ owi ɔbono meŋ bo fɛye asɛ mɔ, nɛ ŋmarasɛ fɛye ɔwolɛ baarɛ ɔnan mɔ. Meŋ kya laarɛ n' baa tu fɛye de n' kyu ɔlon ɔbono Wura Yesu gi sa me fɛye so mɔ kyu wɔra fɛye ipeeli. Ɔ sa me ɔlon fɛye so daa de n' kpaa fɛye de fɛ' sɛɛ mɔ-ɔson mɔ dɔ. Iŋ gyɛ yɛɛ n' yɛgɛ i' yɔɔ fɛye-nyoro daa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"http:\/\/bibles.org\/akp-AKP\/2Cor\/13\/10","date":"2017-08-24T08:50:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886133447.78\/warc\/CC-MAIN-20170824082227-20170824102227-00458.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.586,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Taatusi 2:5\n5Mɛꞌ nyiile ɔmɔ de mɛꞌ taalɛ mɔmɔ-nyoro, mɛŋ sa mɛꞌ wɔra ilaayan. Mɛꞌ wɔra akyii denabo dɛnsɛ de mɛꞌ nu mɔmɔ-kuliana gɛdɛ. Mɛꞌ wɔra gɛnen ilaa dɛnsɛ idɛana pɛwu de mɔmɔ-akyenabi a mɛŋ sa aꞌ yɛgɛ ɔko ɔꞌ nyɛ ilaa nyɛnyɛn iko tɔgɛ kyu lii Wurubuaarɛ ɔkalan mɔ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Titus\/2\/5","date":"2018-06-22T17:12:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864740.48\/warc\/CC-MAIN-20180622162604-20180622182604-00133.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000008345,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000008344650269}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.34,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 6:49\n49Nyamesɛ ɔbono, mɔ, o nu me-ilaa tɔgɛsɛ, ne ɔ mɛŋ kya wɔra imɔ so ilaa mɔ, kaasɛ mɔ dɛ fɛɛ ɔnyen ɔbono oŋ nyi ɔlaako ne o yii obu gyanꞌ daa giŋɛsii so giyan mɔ. Ɔ mɛŋ kuru gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ gɛten. Ɔnyen mɔ gi ti pɔrɔ obu mɔ ta mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔbon gi bɔla baa da de obu mɔ. Ayaa abono so mɔ, obu mɔ gi tɔrɔ daa wurum!\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/6\/49","date":"2018-06-24T11:58:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866932.69\/warc\/CC-MAIN-20180624102433-20180624122433-00361.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.28,"stopwords_ratio":0.384,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 16\nAsa Ako Mɛ Kolɛ Yesu Yɛɛ\nƆꞌ Wɔra Ilaa Lɛɛnyiilesɛ Lii Wurubuaarɛ Dɔ\n1Farasii de Saadusii akpen mɔ dɔ asa ako mɛ ba Yesu asɛ mɛꞌ baa kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ wɔra ilaa lɛɛnyiilesɛ lii Wurubuaarɛ dɔ sa mɔmɔ de mɛꞌ nyɛ bii yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa mɔ ɔlon ɔbono ɔ dɛ mɔ. Mɛ kya kolɛ mɔ gɛnen mɔ, mɛ kya daasɛ mɔ mɛ kya kerɛ daa. 2Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Owi kya kpe ɔꞌ kpaa tɔrɔ ne ɔ pɛɛrɛ kɔ‑ɔ mɔ, fɛ kya wu bii tɔgɛ yɛɛ, 'Ɔkɛ owi laa lii.' 3Gɛnen kee ne gɛdɛ gɛ kɛ ne fɛ wu nyangbon gi sin kiti-kiti-kiti mɔ, fɛ kya bii tɔgɛ yɛɛ, 'Ndɛ nyangbon laa da.' Fɛ kya wu Wurubuaarɛ awolɛ bii tɔgɛ yɛɛ idɛ ne nan wɔra, ne gɛsintin i kya ba gɛnen. I wonɛ ne fɛŋ kii fa‑a bii kerɛ nkɛ ndɛ dɔ lɛɛ ilaa dɔ de fɛꞌ bii ilaa ibono Wurubuaarɛ kya lɛɛ ɔ kya nyiile fɛye mɔ? 4Fɛye ndɛ asa adɛ! Fɛ bo ilaa nyɛnyɛn ne fɛŋ kya son Wurubuaarɛ gɛsintin ɔkpa so! Gɛnen so ne fɛ kpɛ fɛ kya laarɛ fɛꞌ wu ilaa lɛɛnyiilesɛ faa. Ilaa kolon guan‑n ne Wurubuaarɛ laa wɔra sa fɛye de fɛꞌ wu. Gɛnen ilaa ibono mɔ i laa wɔra daa fɛɛ ibono i ba Gyoona so mɔ.\" Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ naa kyon taa mɔmɔ yɛgɛ.\nBodobodo Gɛlin Gikpalɛ\n5Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kyon kpe gibenbɛ giko mɔ so mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ nyingi yɛɛ mɛ tan bodobodo so. 6Yesu gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan. Farasii awura de Saadusii awura ilaa i dɛ fɛɛ gɛlin gɛbono gɛ kya yɛgɛ bodobodo kya ŋan mɔ.\" 7Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ kyu mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Ibono a mɛŋ dɛ bodobodo mɔ so ne ɔ tɔgɛ aye gɛnen faa abɛɛ?\"\n8Mɛ kya taasɛ abara gɛnen mɔ, Yesu gi ti bii ilaa ibono mɛ darɛ mɔ. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ kya tɔgɛ kyu lii bodobodo ɔbono fɛ mɛŋ dɛ mɔ so? Gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa me mɔ pɛwu ne? 9Fɛŋ ti bii isa ɔbono n gyɛ mɔ? Fɛ tan ibodobodo inun ibono nɛ gbaa-gbaa imɔ dɔ sa asa nwɛ ikue-inyɔ de saalaa ne mɛ gyi kpon mɔ so? Agyisan nkeebii nfonɛ ne fɛ koola mɔ? 10Ne fɛ tan ibodobodo sono ibono nɛ gbaa-gbaa imɔ dɔ sa asa nwɛ ikue-inyɔ ne mɛ gyi kpon mɔ so? Agyisan nkeebii nfonɛ ne fɛ koola mɔ? 11Nkana i kaaborɛ fɛ wolaa nu gɛsɛ yɛɛ iŋ gyɛ bodobodo ilaa ne nꞌ darɛ. N kya nyiile fɛye daa yɛɛ fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so kyu lii Farasii de Saadusii awura mɔ so. Mɔmɔ-ilaa i dɛ fɛɛ gɛlin gɛbono gɛ kya yɛgɛ bodobodo kya ŋan mɔ.\" 12Nfono mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ nu gɛsɛ kon yɛɛ iŋ gyɛ bodobodo ilaa ne ɔ darɛ. Ɔ darɛ daa Farasii awura de Saadusii awura mɔ ilaa nyiilesɛ ibono i kya yɛlegɛ i kya nyida ilaa mɔ.\nPiita Gi Lɛɛ Tɔgɛ Isa Ɔbono Ɔnan Yesu Gyɛ Mɔ\n13Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya laarɛ mɛꞌ sindi Sɛsariya-Filipayi ɔsowolɛ mɔ, ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Asa asɛ mɔ, menɛ nyamesɛ ɔnan ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n gyɛ daa?\" 14Ne mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ako mɛ kya tɔgɛ yɛɛ fo gyɛ Oloobu Gyɔn ɔbono ɔ naa kyena gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ. Ako mɔ yɛɛ kuaa. Fo ne n gyɛ Oloobu Ilaagya. Ne ako, mɔ, yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo iloobu mɔ dɔ ɔko fɛɛ Gyɛrɛmaya abɛɛ ɔbanban ɔko ne n kyingi lii ibuni dɔ ba gɛnen.\" 15Nfono ne Yesu gi kii taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Ne fɛye mɔ de‑e? Menɛ nyamesɛ ɔnan ne fɛ nyi yɛɛ nꞌ gyɛ?\"\n16Simon Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ foꞌ baa mɔlɛgɛ mɔ-adɛ de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ. Mɔ ɔbono ɔ bo nno gɛkpaa-gɛkpaa mɔ mɔ-bi ne n gyɛ fo.\" 17Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo Simon, Gyoona mɔ-bi, fo gyɛ omudɛnsɛbo! I mɛŋ gyɛ nyamesɛ ne n lɛɛ ilaa idɛ nyiile fo. Me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ ne n lɛɛ nyiile fo gɛnen. 18Nꞌ buu sa fo yɛɛ nan terɛ fo yɛɛ Piita. (Piita gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ gifolɛ.) Fɛɛ gɛnɔɔbono gifolɛ gi laa taalɛ yɛgɛ obu ɔꞌ wɔra ɔlon mɔ, gɛnen kee ne nengyene nɛ koola me-asonbo gikpen mɔ mɔ, gɛnen gifolɛ gidɛ ne nan wɔra mɔmɔ-gɛkpara. Ba‑a lɛwu gbaa maŋ taalɛ tii me-asonbo gikpen mɔ. 19Nan yɛgɛ foꞌ kerɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ gɛbunono mɔ so; ilaa ibono fo maŋ sa ɔkpa gɛsinkpan so mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kee maŋ sa ɔkpa, ne ibono fo sa ɔkpa gɛsinkpan so mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kee gi sa ɔkpa.\" 20Nfono ne Yesu gi ka sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ mɛŋ sa mɛꞌ tɔgɛ sa ɔko‑rɛ ɔko yɛɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ mɔ-adɛ de mɛꞌ nyɛ mɔ asɛ gɛkyena mɔ.\nYesu Gi Tɔgɛ Mɔ-Giwukyingi Mɔ So Ilaa\n21Lii nfono mɔ Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ ɔ kya sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ i gyɛ ilaa ibono i laa ba yɛɛ ɔ laa kpe Gyɛrusalem de ɔꞌ kpaa wu ɔlaawusɛ kpɛi-kpɛi gikyɔ Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de nbara aŋmarasɛbo mɔ de mɔmɔ-abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ abaa dɔ. Asa mɛ laa mɔɔ mɔ. Mɛ mɔɔ mɔ mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, ɔ laa kyingi lii ibuni dɔ.\n22Nfono mɔ Piita gi kyu Yesu lii nkan ne o yii gɛsɛ ɔ kya gya mɔ yɛɛ ɔŋ baa tɔgɛ gɛnen. Ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Me-wura, Wurubuaarɛ ɔꞌ kparɛ fuɛ! I mɛŋ sa iꞌ ba fo so gɛkaako!\" 23Yesu gi kisee tɔgɛ sa Piita yɛɛ, \"Naa me asɛ, ilaa nyɛnyɛn gɛmu! Fo kya laarɛ foꞌ nyida me-ilaa sa me. Fo-gɛwɔnsa gɛŋ gyanꞌ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ so. Anyamesɛ-lɛɛ gɛlaarɛ so ne fo-gɛwɔnsa gɛ gyanꞌ.\"\n24Ne Yesu gi kisee tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ kya laarɛ de ɔꞌ wɔra me-ɔkasɛbo mɔ, kaasɛ oꞌ kyu mɔ-nyoro fuɛ me so de oꞌ kyule sɔɔ awɔrɔfɔɔ abono a laa tu mɔ me so mɔ abaa anyɔ, ba‑a mɛ laa da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ me so mɔ, mɛꞌ da mɔ. 25I kya nyiile yɛɛ fo ɔbono fo kya kɔrɔsɛ fo-nkpa fo kya yela fo-gibaa so mɔ, Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan gɛ laa lii fo-gibaa. Ne fo ɔbono mɔ, kyu lii me so ne fo-nkpa gi lii fo-gibaa mɔ, fo laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. 26Fo nyamesɛ fo nyɛ gɛsinkpan gɛdɛ so ilaa kamaasɛ pɛwu, ne fo too fo-ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ mɔ fuɛ mɔ, fo nyi yɛɛ fo nyɛ gɛkyena ne? Menɛ ne fo laa kyu sa Wurubuaarɛ de foꞌ kii nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ? 27Fɛꞌ bii yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan kii ba gɛsinkpan so mɔ, me‑rɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ne nan ba. Me-sɛ Wurubuaarɛ nyisigyi ne nan kyu ba. Nɛ kii ba mɔ, nan kyu nyamesɛ kamaasɛ gɛkyena dɔ ilaa wɔrasɛ kyu tɛɛla mɔ. 28Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, fɛye abono fɛ yelɛ gɛrɛnaa faa fɛ maŋ wuꞌ ta pɛi de fɛꞌ lɔɔ wu yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n dɛ me-gɛwuragyi n kya kpelegɛ mii ba gɛsinkpan so.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/16","date":"2018-06-19T20:30:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863119.34\/warc\/CC-MAIN-20180619193031-20180619213031-00191.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1209,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.513,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 17\nYesu Gi Dalaa Sa Mɔ-Nyoro\n1Yesu gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso ne ɔ dalaa sa Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, owi mɔ gi fo. Lɛɛ me, fo-bi mɔ nyisigyi nyiile asa. Fo lɛɛ me-nyisigyi nyiile mɔ, de me, fo-bi mɔ nꞌ lɛɛ fo-lɛɛ nyisigyi mɔ nyiile. 2Fo sa me ɔlon nyamesɛ kamaasɛ so de nꞌ yɛgɛ asa abono fo sa me mɔ mɛꞌ kyena fo Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa. 3Gɛnɔɔbono asa mɛ laa nyɛ fo asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ ne n gyɛ yɛɛ mɛꞌ bii fo ɔbono fo-nkon ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ, de mɛꞌ bii me, Yesu Kirisito ɔbono fo sun me mɔ. 4Nɛ lɛɛ fo-nyisigyi mɔ gɛwi nyiile. I lii fɛɛ nɛ logɛ gɛsun gɛbono fo sa me yɛɛ nꞌ baa wɔra gɛsinkpan so mɔ. 5Idɛ kon, me-sɛ, fo‑o fo mɔ, yɛgɛ nꞌ gyi ginsi fo asɛ, de foꞌ kiiri me-nyisigyi ɔbono n wolaa n bo mɔ fo asɛ pɛi ne soso de gɛsɛ iꞌ lɔɔ wɔra ilɛɛsɛ mɔ sa me.\nYesu Gi Dalaa Sa Mɔ-Akasɛbo\n6\"Asa abono fo sa me lii asa sɛnsɛ dɔ mɔ, nɛ lɛɛ fo-gidebi mɔ nyiile mɔmɔ. Mɛ wolaa mɛ gyɛ daa fo-lɛɛ pɛi ne fo kyu ɔmɔ kyu sa me. Mɔmɔ, mɔ, mɛ nu fo-gɛdɛ. 7Idɛ kon mɛ bii yɛɛ ilaa kamaasɛ ibono fo kyu sa me mɔ, i lii daa fo asɛ. 8Ikalan ibono fo sa me mɔ, nɛ tɔgɛ mɔmɔ, ne mɔmɔ, mɔ, mɛ nu me asɛ, ne mɛ bii ibono i gyɛ gɛsintin yɛɛ nɛ lii fo asɛ. Mɛ sɔɔ gyi yɛɛ fo ne n sun me.\n9\"Mɔmɔ ne nꞌ kya dalaa mi‑i sa faa. Iŋ gyɛ asa sɛnsɛ ne n kya dalaa mi‑i sa. Mɔmɔ abono fo kyu sa me ne mɛ sɔɔ me gyi mɔ ne nꞌ kya dalaa n kya sa. I kya nyiile yɛɛ mɛ gyɛ daa fo-lɛɛ. 10Ɔkamaasɛ ɔbono ɔ gyɛ me-lɛɛ mɔ, ɔ gyɛ daa fo-lɛɛ ne ɔkamaasɛ ɔbono ɔ gyɛ fo-lɛɛ mɔ, ɔ gyɛ me-lɛɛ kee. N kya nyɛ nyisigyi kyu naa de mɔmɔ so. 11Idɛ kon berɛ maŋ baa kyena gɛsinkpan so. Mɔmɔ adɛ berɛ mɛ san mɛ tɛ saarɛ asa abono mɛ mɛŋ sɔɔ fo gyi mɔ dɔ. Mi‑i me mɔ, n kya kii n kya ba fo asɛ mi‑i taa ɔmɔ mi‑i yɛgɛ. Imɔso, me-sɛ, fo ɔbono fo-nkon ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ, kyu ɔlon ɔbono fo sa me mɔ, kyu kerɛ mɔmɔ so de mɛꞌ wɔra nyamesɛ kolon fɛɛ gɛnɔɔbono me‑rɛ fo a gyɛ nyamesɛ kolon mɔ. 12Owi ɔbono n bo mɔmɔ asɛ mɔ, nɛ kyu fo-ɔlon kerɛ mɔmɔ so, gɛnen ɔlon ɔbono ne fo kyu sa me mɔ. Nɛ kun mɔmɔ, ne mɔmɔ dɔ ba���a nyamesɛ kolon meŋ yɛgɛ mɔ-ɔkyenaten ɔbono ɔ laa nyɛ fo asɛ mɔ ɔꞌ lii mɔ-gibaa, gɛnen mɔ, ɔkolon ɔbono i wolaa i gyɛ mɔ-npaaba mɔ wolɛ, de iꞌ yɛgɛ ilaa ibono mɛ ŋmarasɛ yela fo-agyɛbi mɔ dɔ mɔ iꞌ ba gɛsintin.\n13\"Idɛ kon n kya kii mi‑i ba fo asɛ ne. N san n bo gɛsinkpan so faa mɔ, n kya tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ, de ɔkon ɔbono nɛ nyɛ mɔ, mɔmɔ adɛ kee mɛꞌ nyɛ gɛnen ɔkon ɔbono kpaa logɛ. 14Nɛ tɔgɛ fo-ɔkalan mɔ sa me-adɛ adɛ, ne abono mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ mɛ kya kyo mɔmɔ. I kya nyiile yɛɛ mɛŋ gyɛ ɔmɔ dɔ, fɛɛ gɛnɔɔbono me kee, meŋ gyɛ mɔmɔ dɔ mɔ. 15Meŋ kya dalaa yɛɛ foꞌ lɛɛ mɔmɔ lii abono mɛ mɛŋ kya sɔɔ fo Wurubuaarɛ gyi mɔ dɔ daa. N kya kolɛ fo daa yɛɛ foꞌ kerɛ mɔmɔ so de Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ, ɔ mɛŋ sa ɔꞌ nyɛ ɔmɔ. 16Meŋ gyɛ abono mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ dɔ. Gɛnen kee me-adɛ adɛ mɛŋ gyɛ abono mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ dɔ. 17Lɔrɔ mɔmɔ yela sa fo-nyoro kyu naa de fo Wurubuaarɛ gɛsintin mɔ so. Fo-agyɛbi mɔ ne n gyɛ gɛnen gɛsintin gɛbono. 18Fɛɛ gɛnɔɔbono fo Wurubuaarɛ fo sun me ba abono mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ asɛ mɔ, gɛnen ne me kee n kya sun me-akasɛbo adɛ asa abono mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ asɛ ne. 19Mɔmɔ so mɔ, nɛ lɔrɔ me-nyoro yela sa fo de mɔmɔ kee mɛꞌ nyɛ lɔrɔ ɔmɔ-nyoro yela sa fo gɛsintin mɔ.\"\nYesu Gi Dalaa Sa Ɔkamaasɛ Ɔbono Ɔ Laa Sɔɔ Mɔ Gyi Mɔ\n20Yesu gi kii dalaa yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ adɛ wolɛ ne nꞌ kya dalaa n kya sa. N kya dalaa n kya sa asa abono kee mɛ laa kyu mɔmɔ-nyoro too me so kyu lii ɔkalan ɔbono adɛ mɛ laa tɔgɛ sa mɔmɔ mɔ so. 21Me-sɛ, yɛgɛ mɔmɔ pɛwu mɛ wɔra nyamesɛ kolon. Fɛɛ gɛnɔɔbono fo bo me dɔ ne me kee n bo fo dɔ mɔ, yɛgɛ mɔmɔ kee mɛꞌ kyena aye dɔ de iꞌ yɛgɛ asa abono mɛ mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ mɛꞌ nyɛ sɔɔ gyi yɛɛ fo ne n sun me. 22Fo-nyisigyi ɔbono fo kyu sa me mɔ, nɛ kyu sa mɔmɔ. Imɔ ne nan yɛgɛ mɛꞌ wɔra nyamesɛ kolon fɛɛ gɛnɔɔbono me‑rɛ fo a gyɛ nyamesɛ kolon faa. 23Nan kyena mɔmɔ dɔ de fo fo, mɔ, foꞌ kyena me dɔ, de mɛꞌ nyɛ wɔra nyamesɛ kolon kpaa logɛ. I ba gɛnen mɔ, asa abono mɛŋ kya sɔɔ fo gyi mɔ mɛ laa nyɛ bii yɛɛ fo ne n sun me ne fo kya laarɛ mɔmɔ-ilaa fɛɛ gɛnɔɔbono fo kya laarɛ me-ilaa mɔ.\n24\"Me-sɛ, me-gisen dɔ mɔ, n kya laarɛ fɛɛ nfono nan kyena mɔ, mɔmɔ abono fo kyu sa me mɔ me‑rɛ ɔmɔ aꞌ kyena nno de mɛꞌ nyɛ wu me-nyisigyi ɔbono fo kyu sa me pɛi ne soso de gɛsɛ iꞌ lɔɔ wɔra ilɛɛsɛ mɔ. Gɛnɔɔbono fo laarɛ me-ilaa mɔ ne n yɛgɛ ne fo kyu gɛnen nyisigyi ɔbono sa me. 25O, me-sɛ, Gɛsintin Wura, anyamesɛ mɛ mɛŋ nyi fo gɛsinkpan gɛdɛ so. Me berɛ n nyi fo. Ne me-adɛ mɔ kee, mɛ nyɛ bii yɛɛ fo ne n sun me. 26Nɛ lɛɛ fo-gidebi mɔ nyiile mɔmɔ. Ne nan kpɛ mi‑i lɛɛ fo-gidebi mɔ n kya nyiile mɔmɔ de gɛlaarɛꞌ gɛbono fo bo sa me mɔ gɛꞌ kyena mɔmɔ dɔ, de me kee nꞌ kyena mɔmɔ dɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/17","date":"2018-06-18T23:03:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861456.51\/warc\/CC-MAIN-20180618222556-20180619002556-00233.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1016,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.527,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Tɛsalonika 2:14\n14Gɛnen ilaa idɛ so ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ kyu fɛye-nyoro sa mɔ. Ɔ kya laarɛ fɛꞌ nyɛ aye-Wura Yesu Kirisito nyisigyi mɔ ɔnan. Ɔ yɛgɛ a kyu Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ bara fɛye, ne naa de gɛnen ɔkalan mɔ so ne ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ kyu fɛye-nyoro sa mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/2Thess\/2\/14","date":"2018-06-21T11:21:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864139.22\/warc\/CC-MAIN-20180621094633-20180621114633-00527.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.648,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 14\nAbelɛnsɛ Mɛ Da Gɛdɛ Yela De Mɛꞌ Nyɛ Yesu Mɔɔ\n1I kya san nkɛ nnyɔ de Gyuda awura mɛꞌ gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ de Bodobodo Maadiisɛ Agyiberɛ gɛsi. Gɛnen owi ɔbono mɔ Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo mɛ san mɛ kya laarɛ gɛnɔɔbono mɛ laa ŋara keda Yesu de mɛꞌ mɔɔ mɔ mɔ. 2I kya nyiile yɛɛ mɛ kya tɔgɛ yɛɛ iŋ kaaborɛ mɛꞌ mɔɔ mɔ gɛsi mɔ gigyi dɔ; iŋ gyɛ gɛnen mɔ, i laa naa bara ikɔ.\nƆkyii Ɔko Gi Lɔrɔ Yesu Gyoo Gipule\n3Yesu gi kpe Bɛtani ɔsowolɛ so. Ɔ bo nno mɔ, o kpe Simon ɔbono nkana ɔ gyɛ okononbu mɔ gɛwi. Mɛ tɛ mɛ kya gyi mɔ, ɔkyii ɔko gi ba Yesu asɛ ɔ dɛ anuwanterɛ boɔgyalonsɛ ɔko ɔnan. Nadi oyii ilin ne mɛ kyu wɔra mɔ. Ɔ fo Yesu asɛ mɔ, ɔ keda puruntuwa dɛnsɛ ɔbono anuwanterɛ mɔ bo mɔ dɔ mɔ gibɔ kpɛɛdɛ, ne ɔ kyɛɛgɛ anuwanterɛ mɔ worogɛ Yesu gimu so. 4Ibono ɔkyii mɔ gi wɔra mɔ i loo asa abono mɛ bo nno mɔ ako. Imɔso mɛ taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne ɔkyii baarɛ gi gyi anuwanterɛ mɔ gyɛrɛbi faa? 5Anuwanterɛ baarɛ mɛn wɔra ɔfɛsɛ mɔ, nkana a laa nyɛ aterenbi belɛ de aꞌ kyu yɛ yɛ sa ayenbo!\" Imɔso mɛ saalɛ ɔkyii mɔ.\n6Yesu, mɔ, gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ kya nyala ɔkyii mɔ gɛnen? Fɛꞌ taa mɔ yɛgɛ. Ilaa dɛnsɛ ne ɔ wɔra sa me faa. 7Ayenbo abono fɛ darɛ faa, mɛ bo fɛye asɛ adaa-adaa. Nengyene fɛ kya laarɛ fɛꞌ wɔra mɔmɔ idɛnsɛ mɔ, fɛ laa taalɛ wɔra sa mɔmɔ aberɛ kamaasɛ. Me berɛ, fɛ maŋ nyɛ me nꞌ kyena fɛye asɛ kpaa lii. 8Ɔkyii mɔ gi wɔra ibono ɔ laa taalɛ mɔ sa me. O gyere me yela gyoo me-gipule ne. 9Fɛꞌ sɔɔ gibui yela. Gɛsinkpan so gɛten kamaasɛ gɛbono mɛ laa tɔgɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ kyu lii me so mɔ, mɛ laa tɔgɛ ilaa ibono ɔkyii baarɛ gi wɔra sa me faa kee kyu nyingi mɔ.\"\nGyudasɛ Laa Fɛ Yesu Sa Gyuda Awura Abelɛnsɛ\n10Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ dɔ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyudasɛ Isikaayɔtɛ mɔ, gi kpe kpaa wu Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ, ne ɔ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ ɔ laa kpaa ɔmɔ de mɛꞌ nyɛ Yesu. 11Mɛ nu ibono Gyudasɛ gi tɔgɛ mɔ, i wɔra mɔmɔ ɔkon, ne mɛ ka sa mɔ yɛɛ nengyene ɔ taalɛ wɔra gɛnen mɔ, mɛ laa sa mɔ aterenbi. Imɔso ɔ san ɔ kya kerɛ owi ɔbono i laa sa de ɔꞌ yɛgɛ mɛꞌ nyɛ Yesu mɔ.\nYesu Mɔ‑rɛ Mɔ-Akasɛbo Mɔ Mɛ Laa Gyi Gɛkɛ Belɛ\n12Bodobodo Maadiisɛ Agyiberɛ gɛkɛ belɛ mɔ gɛ kya yii gɛsɛ mɔ, mɛ kya kyɔɔlɛ isandɛ de mɛꞌ kyu gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ. Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fonɛ ne fo kya laarɛ aꞌ kpaa kerɛ agyudɔ yela de aꞌ gyi Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ?\"\n13Ne Yesu gi lɛɛ mɔ-akasɛbo anyɔ sun, ne ɔ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ naa loo nten dɔ. Fɛ kya loo mɔ, fɛ laa wu ɔnyen ɔko so nkyu de gɛlɔbi. Fɛꞌ buu mɔ kpaa loo gɛten gɛbono dɔ ɔ laa loo mɔ, 14de fɛꞌ taasɛ gɛten wura mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ asafo obu ɔmɔ dɔ ne mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ laa baa kyena de mɛꞌ gyi gɛkɛ belɛ mɔ agyudɔ mɔ?' 15Gɛten wura mɔ laa nyiile fɛye soso-lɛɛ obu belɛ ɔko. Ikyenaten de ikamaasɛ i ti i bo nno. Fɛꞌ baala agyudɔ mɔ yela sa aye nno.\"\n16Yesu akasɛbo mɔ mɛ kyon kpaa loo nten mɔ dɔ. Gɛsintin mɔ, mɛ wu ibono pɛwu Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ mɔ. Ne mɛ kerɛ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ agyudɔ mɔ yela nno.\nYesu Gi Nyiile Mɔ-Akasɛbo Mɔ Yɛɛ Ɔ Laa Wuꞌ\nDe Iꞌ Yɛgɛ Wurubuaarɛ Mɔ‑rɛ Anyamesɛ Mɛꞌ Nyɛ Wɔra Gɛnɔ Pobɔrɔ\n17I fo gɛdɔɔdɛ mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ mɛ kpe nno de mɛꞌ kpaa gyi. 18Mɛ kya gyi mɔ, Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa; fɛye dɔ ɔko laa yɛgɛ me-akyobo mɛꞌ nyɛ me. Me‑rɛ kaasɛ ne n kya wɔra abaa gyi.\" 19Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, i wɔra mɔ-akasɛbo mɔ ayen, ne mɛ san mɛ kya taasɛ mɔ ɔko-ɔko yɛɛ, \"Me ne nan wɔra fo gɛnen?\" 20Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fɛye gudu anyɔ adɛ dɔ ɔko laa yɛgɛ me-akyobo mɛꞌ nyɛ me. Me‑rɛ kaasɛ a kya wɔra abaa gyi lɛpɛ kolon dɔ faa. 21I bo no yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan wuꞌ lɛwu ɔbono ɔnan mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ kyu lii me so mɔ. Ɔbono ɔ laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra me-akyobo abaa dɔ mɔ berɛ, kaasɛ mɔ laako. I mɛŋnan korogɛ mɔ mɔ, i bɔ sa mɔ.\"\n22Mɛ san mɛ kya gyi mɔ, Yesu gi puru bodobodo keda, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ gbaa-gbaa mɔ dɔ kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ sɔɔ de fɛꞌ gyi. Me-nyoro ne.\" 23Ne o puru konkon de nta keda, ne o kyu afaala sa Wurubuaarɛ. O kyu nta mɔ sa mɔ-akasɛbo mɔ, ne mɔmɔ pɛwu mɛ nun kɔɔlɛ. 24Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nta nbono nɛ sa fɛye faa, me-nkalan ne. Nan wuꞌ mɔ, me-nkalan gi laa kyɛɛgɛ fuɛ sa asa sakyɔ de iꞌ yɛgɛ mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ mɛꞌ nyɛ wɔra gɛnɔ pobɔrɔ. 25Gɛsintin ne n kya tɔgɛ fɛye faa, pɛi ne nan kii nun nta mɔ, gɛnen mɔ, gɛkaabono n tɛ n kya nun nmɔ npobɔrɔ Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ mɔ.\"\n26Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ gyi ta mɔ, mɛ bii afaala ɔlon sa Wurubuaarɛ, ne mɛ lii kyon Nfɔ Iyii Gibii mɔ so.\nPiita Laa Sorogɛ Yɛɛ Ɔ Mɛŋ Nyi Yesu\n27Mɛ kya kpe mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛye pɛwu fɛ laa selɛ taa me yɛgɛ. I kya nyiile yɛɛ mɛ wolaa ŋmarasɛ me-ilaa yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ laa mɔɔ isandɛ ɔkparɛbo mɔ;\ni ba gɛnen mɔ, isandɛ mɔ mɛ laa yaasɛ giyan-giyan.' \"\n28Ne Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ kyingi lii ibuni dɔ mɔ, nan gyangbara fɛye kpe Galeli.\"\n29Nfono ne Piita gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ba‑a asɛnsɛ mɔ pɛwu mɛ laa selɛ taa fo yɛgɛ mɔ, me berɛ, maŋ selɛ taa fo yɛgɛ kpa‑a.\" 30Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Sɔɔ gibui yela, ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ pɛi de ikyaasɛ iꞌ baa folɛ ginyɔ mɔ, fo gbaa ne nan sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\" 31Ne Piita gi kii tɔgɛ mɔ ginsi pɛɛrɛ so yɛɛ, \"Ba‑a mɛ laa mɔɔ me‑rɛ fo mɔ, maŋ sorogɛ yɛɛ meŋ nyi fo.\" Ne akasɛbo sɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen kee.\nYesu Gi Kpaa Dalaa Gɛsɛmeni\n32Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kpe gɛtɛɛko, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gɛsɛmeni. Mɛ fo nno mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kyena gɛrɛ gyoo me de nꞌ kpaa dalaa.\" 33Ɔ yɛgɛ Piita, Gyeemesi, de Gyɔn berɛ mɛꞌ buu mɔ.\nMɛ kya kpe mɔ, mɔ-gisen dɔ i yii gɛsɛ i kya dɛɛ mɔ, ne mɔ-nyoro gi kya togɛ mɔ. 34Ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya wuꞌ mi‑i fuɛ. I kya laarɛ de iꞌ mɔɔ me gbaa. Fɛꞌ kyena gɛrɛ de fɛꞌ dii ilaa kamaasɛ ibono i laa ba mɔ.\" 35Ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ kpe ansi dɔ ŋmaraa, ne o kyu mɔ-nyoro too gɛsinkpan, ɔ kya dalaa ɔ kya kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ nengyene i laa sa mɔ, ɔꞌ yɛgɛ gɛnen ilaa ibono i kya ba mɔ so faa, iꞌ baa kyon nkan sa mɔ. 36O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, sɛi mɛŋ don fo giwɔra. Nengyene fo laa kyule mɔ, nkana yɛgɛ awɔrɔfɔɔ abono a kya ba me so faa aꞌ kyon gibaafon. Nɛ dabɔlɛ kolɛ gɛnen faa, yɛgɛ fo-lɛɛ fo-gɛlaarɛ ne gɛꞌ wɔra. I mɛŋ gyɛ me-lɛɛ gɛlaarɛ.\"\n37Ɔ dalaa gɛnen mɔ, o kii kpe mɔ-akasɛbo asaꞌ mɔ asɛ. Ɔ baa kpe mɔ, mɛ dɛ ginsi gidɛ. O kyingi mɔmɔ, ne ɔ taasɛ Simon Piita yɛɛ, \"Simon, fɛ dɛ daa? Fɛ mɛŋ taalɛ kyena ba‑a ŋmaraa de fɛꞌ dii ilaa ibono i laa ba mɔ?\" 38Ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ dii ilaa ibono i laa ba mɔ de fɛꞌ dalaa yɛɛ imɔ iko i mɛŋꞌ nyɛ fɛye penɛ de fɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Nɛ wu yɛɛ fɛye-asen dɔ berɛ mɔ nkana fɛ kya laarɛ fɛꞌ wɔra me-gɛlaarɛ; fɛye anyamesɛ-lɛɛ ɔlon ne mɛŋ kya taalɛ.\"\n39O kii kyon taa mɔmɔ yɛgɛ kpaa dalaa gɛnen gɛdalaa kolon gɛbono kee sa Wurubuaarɛ. 40Ɔ baa kii kpe mɔ-akasɛbo mɔ asɛ mɔ, mɛ kii dɛ. I lii fɛɛ ginsi gidɛ gi dɛ mɔmɔ. O kyingi ɔmɔ mɔ, mɛ mɛŋ bii ilaa ibono mɛ laa tɔgɛ mɔ.\n41-42Gisasɛ mɔ, o kpe kii baa tu mɔ-akasɛbo mɔ, o kyingi mɔmɔ, ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ san fɛ dɛ, fɛ kya kyoola? Fɛꞌ koso gɛnen; owi mɔ gi fo. Kon ne ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɛ laa nyɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ. Fɛꞌ kerɛ. Ɔbono ɔ laa kyu me wɔra mɔmɔ-abaa dɔ mɔ ne n kya ba faa. Fɛꞌ koso de aꞌ kpaa gyangara mɔ.\"\nYesu Akyobo Abaa A Gyanꞌ Mɔ So\n43Yesu san ɔ kya tɔngɛ mɔ, ayaa abono so mɔ, Gyudasɛ, Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko, gi ba nfono. Sakpii buu mɔ, mɛ dɛ nki de nkpotii. Mɛ lii Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo de mɔmɔ-abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ asɛ. 44Gyudasɛ ɔbono ɔ laa kyu Yesu wɔra abelɛnsɛ mɔ abaa dɔ gɛnen mɔ gi wolaa tɔgɛ sa sakpii mɔ yɛɛ, \"Ɔbono fɛ wu nɛ faala mɔ da mɔ gya-gya mɔ, mɔ ne. Fɛꞌ keda mɔ de fɛꞌ kparɛ mɔ kpe abelɛnsɛ mɔ asɛ.\"\n45Imɔso mɛ kpaa fo nno mɔ, gɛsintin mɔ, Gyudasɛ gi naa kpe Yesu asɛ, ne ɔ terɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ!\" ne ɔ faala mɔ da mɔ gya-gya. 46Nfono mɔ sakpii mɔ gi keda Yesu. 47Ne Yesu asa abono mɛ bo nfono mɔ dɔ ɔko gi loorɛ mɔ-gɛki lɛɛ, ne ɔ ŋɛɛlɛ dega ɔko giso fuɛ. Dega mɔ wura ne n gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu.\n48Nfono ne Yesu gi taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"N gyɛ oyu nyɛnyɛn daa, ne fɛ kyu nki de nkpotii ba de fɛꞌ baa keda me faa? 49Iŋ gyɛ me‑rɛ fɛye ne n bo no gɛkɛ kamaasɛ n kya nyiile asa ilaa Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so? I wonɛ so ne fɛ mɛŋ keda me nno? To. Ɔfaanan ne fɛ laa kyu wɔra me de iꞌ yɛgɛ ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ iꞌ nyɛ ba gɛsintin.\"\n50Nfono mɔ mɔ-akasɛbo mɔ pɛwu mɛ selɛ taa mɔ yɛgɛ. 51Sakpii mɔ dɛ Yesu ɔ kya kpe mɔ, gɛdegabi gɛko berɛ gɛ buu mɔ. Gikuru boɔgyalonsɛ wolɛ ne gɛ bun. Sakpii mɔ gi laarɛ ɔꞌ keda mɔ. 52Ne o luu mɔ-nyoro lii gikuru mɔ dɔ sa mɔmɔ selɛ kyon gibolonbukpan.\nMɛ Kyu Yesu Kpe Nbɛlɛ Agyibo Asɛ\n53Mɛ kparɛ Yesu kpe Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gɛwi, ne Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo de mɔmɔ-abelɛnsɛ sɛnsɛ abono mɛ kya gyi nbɛlɛ mɔ pɛwu mɛ baa gyanꞌ. 54Mɛ dɛ Yesu mɛ kya kpe gɛnen mɔ, Piita gi buu mɔmɔ giyaa-giyaa kpaa loo asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gikpaara mɔ so. Ɔ loo nno mɔ, o sii kyena saarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ ngbɛ awura dɔ, mɛ tɛ mɛ kya wolɛ ɔgya.\n55Mɛ kya gyi Yesu nbɛlɛ mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de nbɛlɛ agyibo mɔ pɛwu mɛ kya laarɛ ilaa ibono mɛ laa nyɛ yelɛ imɔ so kyu bun Yesu gipuɛɛ de mɛꞌ nyɛ mɔɔ mɔ mɔ. Mɛ mɛŋ kya nyɛ. 56Abono mɛ ten Yesu gɛnɔ mɔ mɛ nyaakyɔ. Mɔmɔ pɛwu nnɔ mɔ gɛŋ wɔra gikolon. 57Ako mɛ koso kɛɛ abon gyan mɔ so yɛɛ, 58\"A nu Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, 'Nan boori Wurubuaarɛ ɔson obu baarɛ bun de nꞌ kyu nkɛ nsa yii ɔpobɔrɔ. Anyamesɛ abaa ne mɛ kyu pɔrɔ ɔdɛ; ɔbono nan yii mɔ berɛ, iŋ gyɛ anyamesɛ abaa ne nan kyu yii mɔ.' \" 59Imɔ idɛ gɛnen gbaa mɔ, mɔmɔ abono mɛ tɔgɛ mɔ nnɔ gi mɛŋ wɔra gikolon.\n60Nfono ne asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi koso yelɛ sansana, ne ɔ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Ibono pɛwu mɛ dɛ ma‑a gyan fo so faa, foŋ bo gɛnɔ lɛɛ?\" 61O sii kurun, ɔŋ tɔgɛ sɛi. Nfono ne asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi kii taasɛ Yesu yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun de oꞌ gyi gɛwura mɔ-adɛ so mɔ? Fo-sɛ ne n gyɛ mɔ ɔbono ayenbi pɛwu a kaaborɛ mɔ mɔ?\" 62Yesu yɛɛ, \"Ɛn, me ne. Ne fɛ laa wu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n tɛ Wurubuaarɛ Ɔlolonbo mɔ gyisɛ gibaa so, n kya gyi gɛwura mɔ asɛ. Nan kyena Wurubuaarɛ awolɛ so kpelegɛ ba gɛsinkpan so.\"\n63Asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi nu imɔ idɛ mɔ, ɔ biidɛ mɔ-gɛgbɛ kyadɛ de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ ilaa i ba. Ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Abelɛnsɛ, ibono ɔ tɔgɛ faa, iŋ don abaa? Ilaa imɔ ne a baa a kya laarɛ de aꞌ baa nu lii mɔ so? 64Fɛ nu gɛnɔɔbono o kyu mɔ-nyoro kɛserɛ de Wurubuaarɛ mɔ, fɛ dɛ nnɛ?\" Ɔ taasɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ bun Yesu gipuɛɛ, ne mɛ kyule yɛɛ ɔ kaaborɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ.\n65Nfono mɔ, mɔmɔ ako mɛ too akyɔlɛ bun mɔ. Ne mɛ kyu ilaa iko ŋminde mɔ-ansi, mɛ kya ŋɛ ma‑a ŋɛ mɔ akɔn, ne mɛ kya tɔgɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ bii ɔbono ɔ ŋɛ mɔ mɔ. Mɛ kyu mɔ sa asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ ngbɛ awura mɔ, ne mɛ da-da mɔ itan.\nPiita Gi Sorogɛ Gikpadɔ Gisaꞌ Yɛɛ Ɔ Mɛŋ Nyi Yesu\n66Piita san ɔ tɛ gikpaara mɔ so gɛsɛ nno mɔ, asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ obolonbu ɔko gi ba nfono. 67O wu Piita tɛ ɔ kya wolɛ ɔgya. Ɔ kpɛɛlɛ kerɛ mɔ, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Fo kee fo‑rɛ Yesu Nasarɛtɛnyen mɔ ne n naa.\" 68Ne Piita gi sorogɛ yɛɛ, \"Meŋ nyi ilaa ibono fo darɛ faa. Meŋ kya nu imɔ gɛsɛ gbaa.\" Piita gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ naa kpe gɛbunono asɛ. [Ayaa abono so mɔ, ikyaasɛ i folɛ.] 69Obolonbu ɔko gi wu Piita ne ɔ tɔgɛ sa abono mɛ bo nfono mɔ yɛɛ, \"Ɔnyen baarɛ bo Yesu adɛ mɔ dɔ.\" 70Piita gi kii sorogɛ imɔ lɛɛ ɔkpa. I kii wɔra ŋmaraa too mɔ, abono mɛ yelɛ nfono mɔ mɛ tɔgɛ sa Piita yɛɛ, \"I gyɛ gɛsintin daa. Fo bo Yesu adɛ mɔ dɔ, i lii fɛɛ fo kee fo gyɛ Galelinyen.\" 71Ne Piita gi ka sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nɛ kerɛ fɛɛ Wurubuaarɛ, meŋ nyi ɔnyen ɔbono fɛ darɛ faa. Nengyene abon ne n kya kɛɛ mɔ, me‑rɛ Wurubuaarɛ abaa anyɔ.\" 72Ayaa abono so mɔ, ikyaasɛ i folɛ [ginyɔsɛ]. Ne Piita gi nyingi gɛnɔɔbono Yesu gi wolaa tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ pɛi de ikyaasɛ i baa folɛ ginyɔsɛ mɔ, fo laa sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\" Piita gi nyingi gɛnen mɔ, ɔ loo osuten.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/14","date":"2018-06-21T20:18:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864257.17\/warc\/CC-MAIN-20180621192119-20180621212119-00228.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":2507,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyeemesi 5:7\nFɛꞌ Nyɛ Gisen Kaaborɛ Wura Yesu Oꞌ Kii Ba Gɛsinkpan So\n7Me-nanboana Yesu asonbo, fɛꞌ nyɛ gisen kaaborɛ Wura Yesu oꞌ kii ba gɛsinkpan so. Fɛꞌ laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono dɔɔbo kya nyɛ gisen gyoo aberɛ abono mɔ-ilaa duusɛ i kya wɔra ilaa gyisɛ de ɔꞌ nyɛ agyan mɔ. Ɔ kya nyɛ gisen gyoo nyangbon gyangbarasɛ de gikyɛ inyangbon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Jas\/5\/7","date":"2018-06-22T10:24:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00041.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9998607635,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9998607635498047}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.078,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.267,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 20\nPɔɔlo Gi Kyon Masadoniya De Geriiki Nsinkpan So\n1Ɔlanba mɔ gi ta mɔ, imɔ gɛmara mɔ, Pɔɔlo gi sun terɛ mɔ-nanboana Yesu akasɛbo mɔ baa gyanꞌ ne ɔ tɔgɛ keda mɔmɔ-nyoro ne ɔ kalɛ ɔmɔ, ne ɔ koso kyon Masadoniya gɛsinkpan so. 2Ɔ naa-naa de Masadoniya ɔ kya tɔgɛ ilaa gikyɔ ibono i laa keda asa abono mɛ sɔɔ Yesu gyi mɔ nyoro, ne ɔ naa kpaa loo Geriiki gɛsinkpan so.\n3O gyi Geriiki nno ibosɛ isaꞌ. Imɔ gɛmara mɔ, ɔ laarɛ oꞌ kyu gikolii kpe Siiriya gɛsinkpan so. Ɔ kya baala de oꞌ kpe mɔ, o nu yɛɛ Gyuda awura abono mɛ bo Geriiki gɛsinkpan so mɔ mɛ da gɛdɛ mɔ so. Imɔso ɔ tɔgɛ mɔ-nyoro yɛɛ ɔ laa kii kpaa kyu de Masadoniya nfono so ɔ lii de mɔ. 4Ɔ laa kii gɛnen mɔ, asa ako yɛɛ mɛ laa buu mɔ kpe. Gɛnen asa abono ne n gyɛ Sopata, Pirusɛ mɔ-bi ɔbono ɔ lii Biroya mɔ, de Arisetaakusɛ mɔ‑rɛ Sɛkundo, Tɛsalonika awura mɔ, de Dɛɛbinyen mɔ mɛ kya terɛ yɛɛ Gayusɛ mɔ de Timoti mɔ‑rɛ Esiya awura asa anyɔ ako mɛ kya terɛ ɔmɔ yɛɛ Tikakusɛ de Tirofimusɛ. 5Mɛ gyangbara me ɔbono n kya ŋmarasɛ ɔwolɛ baarɛ faa, me‑rɛ me-nanboana, kpaa gyoo aye Tirowasɛ ɔsowolɛ so. 6Aye berɛ a sii kyena gyi Bodobodo Maa Diisɛ Gɛsi mɔ ta, ne a kyu gikolii lii Filipayi ɔsowolɛ so. A gyi nkɛ nnun ɔkpa dɔ, ne a kpaa tu mɔmɔ Tirowasɛ. A kyena Tirowasɛ nkɛ sono.\nDega Ɔko Gi Lii Soso Nfanserɛ Dɔ Baa Tɔrɔ\n7Imɔ Mɛmereda gɛdɔɔdɛnyɛ mɔ, aye‑rɛ aye-nanboana Yesu asonbo mɔ a koola gyanꞌ a laa gyi agyudɔ abono a kya lɛɛ aye ginyamesɛ kolon mɔ nyiile mɔ. A baa gyanꞌ gɛnen mɔ, Pɔɔlo gi tɔngɛ sa asa abono mɛ bo nno mɔ. Ɔ kalɛ mɔmɔ yɛɛ gɛdɛ gɛ kɛ mɔ, ɔ laa kpe gɛtɛɛko. Gɛnen so mɔ, ɔ tɔngɛ gɛnen‑n kaaborɛ gɛnyɛ de nsana. 8Ifatela i nyaakyɔ soso-lɛɛ obu ɔbono dɔ a gyanꞌ gɛnen mɔ.\n9Dega ɔko, mɔ, tɛ de nfanserɛ gɛten. Mɛ kya terɛ mɔ-ginyen yɛɛ Yutikusɛ. Ɔ tɛ gɛnen mɔ, ɔ kya gyɔsɛ. Pɔɔlo kpɛ ɔ kya tɔngɛ ɔ kya kpe mɔ, ginsi gidɛ gi kyu dega mɔ, ne i lɛɛ mɔ lii de nfanserɛ soso obu mɔ dɔ kpaa too gɛsinkpan. Asa mɛ baa kpelegɛ kpaa puru mɔ mɔ, ɔ ti wuꞌ. 10Pɔɔlo gi kpelegɛ kpaa tu mɔ, ne ɔ mɛɛ bun mɔ so. O mili mɔ ne ɔ san kyingi mɔ. Nfono mɔ, ɔ tɔgɛ sa asa mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ nyɛ gisen. Ɔ kerɛ.\" 11Imɔ gɛmara mɔ, aye‑rɛ Pɔɔlo a kii dii kpe soso nno, ne a kpaa gyi agyudɔ abono a kya lɛɛ aye ginyamesɛ kolon mɔ nyiile mɔ. A gyi ta mɔ, Pɔɔlo gi kii tɔngɛ gɛnen‑n kaaborɛ i ŋmangɛ. Ibono Pɔɔlo gi wɔra pɛi ne a kyon taa asa mɔ yɛgɛ mɔ ne. 12Pɔɔlo gi kyon taa asa mɔ yɛgɛ mɔ, mɛ sun dega ɔbono o kii nyɛ nkpa mɔ kpe mɔ-gɛten dɔ. I tansi wɔra ɔmɔ ɔkon.\nPɔɔlo Gi Lii Tirowasɛ Mɔ, Ɔ Kyon Mileto\n13A laa kpe Asosɛ ɔsowolɛ so mɔ, Pɔɔlo gi tɔgɛ sa aye yɛɛ aye aꞌ kyu gikolii gyangbara mɔ. Mɔ berɛ ɔ kya laarɛ de ɔꞌ naa de ayaa de aꞌ kpaa gyanꞌ. Imɔso a kyu gikolii, ne a kyon de apoo. 14Pɔɔlo gi baa tu aye Asosɛ mɔ, ɔ loo gikolii mɔ dɔ aye asɛ fɛɛ gɛnɔɔbono a wolaa tɔgɛ yela mɔ, ne a palɛ gikolii mɔ kyon kpe Mitelin ɔsowolɛ so. 15A lii Mitelin mɔ, imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, aye‑rɛ Kiyosɛ gikyaafiya ansi a sa de abara. Gɛkɛ nyɔsɛ mɔ a baa yelɛ Samosɛ gikyaafiya so ne imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, a kpaa loo Mileto ɔsowolɛ so. 16Pɔɔlo gi wolaa tɔgɛ yela yɛɛ ɔ laa palɛ kpaa kyon Efiso ɔsowolɛ so de iŋ sa iꞌ waala mɔ-nkɛ Esiya gɛsinkpan so. I kya nyiile yɛɛ ɔ kya kpaala de ɔꞌ nyɛ loo Gyɛrusalem ɔsowolɛ so pɛi de mɔmɔ Gyuda awura mɛꞌ gyi mɔmɔ-agyudɔ ako Akɛbiberɛ Gɛsi.\nPɔɔlo Gi Kalɛ Yesu Asonbo Abelɛnsɛ Abono Mɛ Bo Efiso Mɔ\n17A loo Mileto mɔ, Pɔɔlo gi sun kpaa terɛ Yesu asonbo gikpen abelɛnsɛ abono mɛ bo Efiso ɔsowolɛ so mɔ. 18Mɛ ba mɔ, ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Kpɛ kyu lii gɛkaabono me-ayaa a yii Esiya gɛsinkpan so mɔ, fɛye gbaa-gbaa fɛ wu me-gikyenabi fɛye dɔ. 19Fɛ nyi gɛnɔɔbono nɛ bara me-nyoro gɛsɛ wɔra Wura Yesu gɛsun mɔ. N kya wɔra Yesu gɛsun mɔ mɔ, Gyuda awura mɔ mɛ ta me-gɛnɔ kii ta me gɛnɔ. Nɛ loo loo mɔmɔ-idoo dɔ lii, ne nɛ kyu osulon wɔra gɛsun mɔ. 20Nɛ lɛɛ ilaa kamaasɛ ibono i laa kpaa fɛye mɔ tɔgɛ fɛye, meŋ selɛ sɛi. Nɛ nyiile fɛye ilaa sansana de fɛye-nten-ana dɔ kee. 21Gɛnen owi ɔbono pɛwu mɔ, n kpɛ mi‑i lɛɛ Yesu ilaa mi‑i nyiile fɛye. Fo gyɛ Gyuda isa‑o, fo gyɛ asa sɛnsɛ mɔ dɔ‑o, nɛ ka sa fɛye ɔkamaasɛ yɛɛ ɔꞌ taa mɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra yɛgɛ kii ba Wurubuaarɛ asɛ de ɔꞌ ka gyan aye-Wura Yesu so.\n22\"Idɛ kon mɔ, fɛꞌ nu yɛɛ n kya kpe Gyɛrusalem. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n nyiile me yɛɛ nꞌ kpe. Imɔso maŋ taalɛ kine. Meŋ nyi ilaa ibono i laa kpaa tu me nno mɔ. 23Ɔsowolɛ kamaasɛ ɔbono so nɛ kpe mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya lɛɛ nyiile me yɛɛ nɛ kpe Gyɛrusalem mɔ, mɛ laa keda me tii de obu, ne mɛ laa ka me-ansi. 24Mi‑i me mɔ, meŋ kya kyu me-nkpa yɛɛ gi gyɛ sɛi sa me. I tiri me daa yɛɛ nꞌ nyɛ wɔra gɛsun gɛbono Wura Yesu gi kyu wɔra me-abaa dɔ mɔ kpaa logɛ. Ɔ tɔgɛ me yɛɛ nꞌ lɛɛ mɔ-ɔkalan konkonsɛ mɔ nyiile asa de mɛꞌ nyɛ bii gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ kya naa de Yesu so mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ.\n25\"Idɛ kon berɛ, n nyi yɛɛ fɛye ɔko‑rɛ ɔko maŋ baa wu me gɛkaako. Nkana me ne n naa fɛye dɔ n kya tɔgɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so ilaa mi‑i sa fɛye. 26Imɔso n kya buu mi‑i sa fɛye ndɛ gɛkɛ gɛdɛ yɛɛ nengyene fɛye dɔ ɔko gi fuɛ, ɔ mɛŋ nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ mɔ, me-ayaa de me-abaa a mɛŋ bo nno. 27I kya nyiile yɛɛ nɛ tɔgɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yela yɛɛ ɔ laa wɔra mɔ pɛwu sa fɛye. Meŋ kyu imɔ iko ŋara fɛye.\n28\"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dandan de fɛꞌ kerɛ Yesu asonbo sɛnsɛ mɔ so dandan kee. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi yɛgɛ ne fɛ wɔra abelɛnsɛ sa ɔmɔ. Imɔso fɛꞌ kerɛ ɔmɔ so dandan fɛɛ gɛnɔɔbono isandɛ ɔkerɛbo dɛnsɛ kya kerɛ mɔ-isandɛ so mɔ. I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔ-bi gi kyu mɔ gbaa-gbaa nkalan kyɛɛ de iꞌ lɔrɔ fɛye‑rɛ mɔmɔ pɛwu de Wurubuaarɛ nsana. 29N nyi ibono nɛ kyon taa fɛye yɛgɛ mɔ, anyiilebo nyɛnyɛn ako mɛ laa ba fɛye dɔ. Mɛ laa wɔra fɛɛ akuntun ne n loo isandɛ dɔ. Mɛ maŋ yɛgɛ Yesu asonbo abono fɛ kya kerɛ ɔmɔ so mɔ. 30Fɛye-abelɛnsɛ mɔ dɔ ako mɛ laa koso kɛɛ abon de mɛꞌ nyɛ akasɛbo mɛꞌ buu ɔmɔ taa gɛsintin mɔ yɛgɛ.\n31\"Imɔso fɛꞌ bii fɛye-nyoro akedabi. Fɛꞌ wolaa nyingi yɛɛ nsi nsa mumuli dɔ mɔ n kpɛ mi‑i nyiile fɛye ɔkpa dɛnsɛ mɔ gɛnyɛ de gɛpɛ. Nkɛ nko mɔ n kya ka fɛye ɔkamaasɛ yɛgɛ n kya su. 32Idɛ kon berɛ, n dɛ fɛye n kya wɔra Wurubuaarɛ abaa dɔ yɛɛ ɔꞌ kerɛ fɛye so. Ne n dɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mi‑i wɔra fɛye-abaa dɔ. Gɛnen agyɛbi mɔ a kya nyiile aye gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ kya naa de Yesu so mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ. A laa taalɛ lɔrɔ fɛye de aꞌ yɛgɛ fɛye‑rɛ abono pɛwu ɔ lɔrɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ fɛꞌ nyɛ ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa fɛye mɔ.\n33\"Meŋ yɛgɛ ɔko aterenbi abɛɛ ɔko atɔ aꞌ wɔra me onsipara. 34Fɛye gbaa-gbaa fɛ nyi yɛɛ me ne n wɔra gɛsun kyu laarɛ me-ilaa tirisɛ me-atɔ, ne nɛ kii kerɛ abono mɛ bo me asɛ mɔ so kee. 35Nɛ kyu ɔkpa kamaasɛ so nyiile fɛye yɛɛ i kaaborɛ aꞌ nyanga ansi wɔra gɛsun de aꞌ kpaa abono mɛ mɛŋ bo alanfiya mɔ. Aꞌ nyingi ilaa ibono Wura Yesu gi tɔgɛ mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ, 'Fo kya kyɛɛ ilaa mɔ, fo gyɛ omudɛnsɛbo don isa ɔbono mɛ kya kyɛɛ mɔ ilaa mɔ.' \"\nEfiso Awura Mɛ Kalɛ Pɔɔlo\n36Pɔɔlo gi tɔngɛ ta mɔ, mɔ‑rɛ asa abono mɛ bo nfono pɛwu mɛ sii ŋmii, ne ɔ dalaa. 37Nfono mɔ, osulon gi tɔrɔ mɔmɔ pɛwu so. Mɛ san too mili Pɔɔlo, mɛ kalɛ mɔ fɛɛ mɛ gyɛ daa anyibi asɛbi. 38Ibono Pɔɔlo gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ mɛ maŋ baa wu mɔ gɛkaako mɔ ne n yɛgɛ mɔmɔ-ansi a nyan mɔmɔ gikyɔ mɔ. Mɛ sun mɔ kpe apoo gɛnɔ gikolii mɔ asɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/20","date":"2018-06-24T19:36:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867050.73\/warc\/CC-MAIN-20180624180240-20180624200240-00555.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":1452,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Korinti 6\n1Imɔso gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ me‑rɛ mɔ a kya wɔra mɔ-gɛsun mɔ faa, n kya kolɛ fɛye yɛɛ a tɔgɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ ɔkalan kyu lii Yesu so mɔ sa fɛye faa, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra giyan. 2I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ,\n\"Owi mɔ gi fo mɔ, nan nu fɛye asɛ.\nNan mɔlɛgɛ fɛye me-amɔlɛgɛ gɛkɛ mɔ.\"\nImɔso fɛꞌ nu yɛɛ kon ne Wurubuaarɛ owi mɔ gi fo ne. Ndɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ gɛkɛ mɔ.\nA Kya Tansi Da Otu Keda Aye-Nyoro\n3A mɛŋ kya laarɛ de ɔko oꞌ wu ilaa nyɛnyɛn iko aye-gɛsun mɔ dɔ, ne aŋ kya laarɛ aꞌ wɔra ilaa ibono i laa tii ɔko ɔkpa de ɔŋꞌ sa ɔꞌ keda Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ. 4Ɔkpa kamaasɛ so mɔ, a kya kyena daa gɛnɔɔbono i kaaborɛ aye abono a gyɛ Wurubuaarɛ gɛsun awɔrabo aꞌ kyena mɔ. Ɔgɛnda dɔ‑o, gɛyiyɛɛ dɔ‑o, ansi gika dɔ‑o, a kya tansi da otu keda aye-nyoro. 5Lii Wurubuaarɛ gɛsun mɔ so mɔ, asa mɛ kya daarɛ aye, mɛ kya tii aye de ibu, ne gɛnɔɔbono sakpii mɛ kya wɔra aye mɔ i bo gifuu. A kya wɔra gɛsun kyolon, a mɛŋ kya nyɛ ginsi gidɛ, a kya kyena akon. Imɔ idɛ pɛwu dɔ mɔ, a kya da otu keda nyoro de asa mɛꞌ nyɛ wu yɛɛ Wurubuaarɛ gɛsun awɔrabo ne n gyɛ aye gɛsintin so. 6Lii aye-gisen fufuli so, aye-ɔlaako ginyi so, lii aye-gidɛnsɛ giwɔra so, lii Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ bo aye dɔ mɔ so, lii gɛlaarɛꞌ gɛbono a kya laarɛ abara lii aye-asen dɔ mɔ so, 7lii gɛsintin agyɛbi abono a kya tɔgɛ mɔ so, lii Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono ɔ bo aye dɔ mɔ so, imɔ idɛ pɛwu so mɔ, mɛ kya nyɛ wu yɛɛ Wurubuaarɛ gɛsun awɔrabo ne n gyɛ aye.\nGɛsintin gigyi dɔ ne a dɛ a tɛ. Gɛsintin gigyi mɔ gi dɛ fɛɛ adontɔ ne a dɛ gyisɛ de benɛ. 8Asa mɛ kya kyu buubuu sa aye‑o, mɛŋ kya kyu aye terɛ sɛi‑o, mɛ kya saalɛ aye‑o, mɛ kya yen aye daa‑o, imɔ pɛwu dɔ mɔ, a kya lɛɛ nyiile yɛɛ a gyɛ Wurubuaarɛ gɛsun awɔrabo. Mɛ ti taa nyida aye yɛɛ a gyɛ daa abonbo; yɛgɛ gɛsintin awura ne a gyɛ. 9Mɛ kya kyu imɔ yɛɛ mɛŋ ti nu aye so kerɛ, yɛgɛ mɛ wolaa mɛ nyi aye dandan. Mɛ kya kyu aye fɛɛ a bo lɛwu dɔ, yɛgɛ a san a bo nkpa. Mɛ kya biidɛ aye-giso, yɛgɛ mɛ mɛŋ kii mɛ kya mɔɔ aye. 10A naa fɛɛ aye-ilaa i bo ayen yɛgɛ owi kamaasɛ a kya gyi ɔkon Wurubuaarɛ so. Mɛ kya wu aye fɛɛ ayenbo yɛgɛ aye mɔ ne n kya yɛgɛ asa sakyɔ mɛ kya bingiri awuragyibo Wurubuaarɛ asɛ. Mɛ kya wu aye fɛɛ aŋ bo sɛi, yɛgɛ aye mɔ ne n bo ilaa kamaasɛ ibono i maŋ lii aye-gibaa mɔ.\n11Nɛ tɔgɛ me-ilaa tigi fɛye Korinti awura. Nɛ bugi me-gisen pɛwu sa fɛye. 12N kya bugi ansi de fɛye. Fɛye ne mɛŋ kya bugi ansi de me. 13Me, Pɔɔlo n kya tɔngɛ de fɛye fɛɛ me-biana daa. Fɛꞌ yaalɛ fɛye-nyoro de me kee.\nAye Ne N Gyɛ Wurubuaarɛ Ɔson Obu Mɔ. Wurubuaarɛ Tɛ Aye Dɔ\n14Fɛye‑rɛ asa abono mɛŋ kya sɔɔ Yesu gyi mɔ fɛŋ sa fɛꞌ dabɔlɛ wɔra gɛnɔ kolon ilaa. Gɛsintin gigyi de ilaa nyɛnyɛn giwɔra i mɛŋ bo gɛsu. Nnɛ so ne gibiri de fatela i laa taalɛ wɔra gɛnɔ kolon? 15Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ, Ɔbonsan, ɔbono mɛ kya terɛ mɔ-ginyen giko kee yɛɛ Beeliyɛlɛ mɔ, mɔ‑rɛ Kirisito mɛ laa tɔgɛ kyule abara nnɛ so? Ɔbono ɔ kya sɔɔ Yesu gyi mɔ, de ɔbono ɔŋ kya sɔɔ Yesu gyi mɔ mɔmɔ‑rɛ mɔ menɛ asɛ? 16Nnɛ so ne ikperɛ i laa gyi Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ nbara? Gɛnen kee ne aye‑rɛ ikperɛ a maŋ taalɛ kyena dabɔlɛ. I lii fɛɛ aye ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ. Wurubuaarɛ tɛ aye dɔ. Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo no adaa-adaa mɔ, mɔ-ɔson obu ne n gyɛ aye. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nan kyena mɔmɔ dɔ de nꞌ naa saarɛ mɔmɔ dɔ.\nNan wɔra mɔmɔ-Wurubuaarɛ\nde mɔmɔ mɔ, mɛꞌ wɔra me-adɛ.\"\n17Imɔso Wurubuaarɛ yɛɛ,\n\"Fɛꞌ tɛɛ fɛye-nyoro lii abono mɛŋ kya son me mɔ dɔ.\nFɛꞌ lii mɔmɔ dɔ.\nFɛ mɛŋ sa fɛꞌ wɔra ilaa ibono\ni laa kyɔlesɛ fɛye-ɔson mɔ.\nMɔ, mi‑i me mɔ, nan sɔɔ fɛye.\"\n18\"Nan wɔra fɛye-sɛ,\nNe fɛye mɔ fɛ laa wɔra me-biana\nanyensɛ de akyiisɛ.\"\nWurubuaarɛ Ɔlolonbo mɔ ne n tɔgɛ gɛnen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/2Cor\/6","date":"2018-06-21T15:25:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864172.45\/warc\/CC-MAIN-20180621133636-20180621153636-00156.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":747,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 1\n1Me Pɔɔlo ɔbono Kirisito Yesu gi tɔgɛ me yɛɛ nꞌ baa wɔra mɔ-ɔsɔɔ kyu lii Wurubuaarɛ gɛlaarɛ so mɔ ne n ŋmarasɛ gɛnen ɔwolɛ baarɛ. Me‑rɛ Sositɛni, aye-nanbo Yesu ɔson mɔ dɔ, ne n kyu ɔwolɛ baarɛ bunge 2fɛye abono fɛ kya son Wurubuaarɛ kyu naa de Yesu so Korinti ɔsowolɛ so mɔ. Kyu lii fɛye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ fɛye yela sa mɔ-nyoro, ne ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ lɔrɔ fɛye-nwɔnsa dɔ yela sa mɔ, ne i mɛŋ gyɛ fɛye-wolɛ. Fɛye‑rɛ abono pɛwu mɛ kya saawo terɛ aye-Wura Yesu Kirisito gɛten kamaasɛ mɔ ne Wurubuaarɛ darɛ yɛɛ fɛꞌ lɔrɔ fɛye-nwɔnsa dɔ yela sa mɔ gɛnen. Yesu Kirisito ne n gyɛ aye‑rɛ gɛnen asa abono pɛwu Wura. 3Aye-sɛ Wurubuaarɛ de aye-Wura Yesu Kirisito mɛꞌ sa fɛye so gɛwɔnsa dɛnsɛ de mɛꞌ sa fɛye gisen yuuli.\nWurubuaarɛ Gi Sa Fɛye Gɛtɔngɛ Dɛnsɛ De Ɔlaako Ginyi\n4N kya faala Wurubuaarɛ fɛye so owi kamaasɛ. I lii fɛɛ fɛye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, Wurubuaarɛ kya sa fɛye so gɛwɔnsa dɛnsɛ. 5Fɛye‑rɛ Yesu ginyamesɛ kolon so mɔ, Wurubuaarɛ gi tansi sa fɛye gɛtɔngɛ dɛnsɛ de ɔlaako ginyi ɔkpa kamaasɛ so. 6I lii fɛɛ fɛ bii fɛye-asen dɔ yɛɛ Kirisito ilaa ibono a tɔgɛ sa fɛye mɔ, i gyɛ gɛsintin. 7Imɔso fɛŋ kya kponderɛ ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ kya wɔra sa mɔ-asonbo mɔ iko‑rɛ iko. Aberɛ abono pɛwu fɛ tɛ fɛ gyoo gɛkaabono Wurubuaarɛ laa lɛɛ aye-Wura Yesu Kirisito gɛwi nyiile gɛsinkpan so asa faa mɔ, ɔ kya sa fɛye ilaa kamaasɛ ibono i laa yɛgɛ fɛ nyɛ yelɛ fɛye-ayaa so son mɔ dandan mɔ. 8Aye-Wura Yesu Kirisito laa yɛgɛ fɛꞌ nyɛ wɔra ɔlon de fɛꞌ wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ gɛnen kpaa lii. Imɔ ne nan yɛgɛ ne i maŋ nyɛ ilaa nyɛnyɛn iko fɛye-nyoro so gɛkaabono ɔ laa lii Wurubuaarɛ dɔ ba baa gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ. 9Wurubuaarɛ gyɛ ɔpaawɔrabo. Ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ kyu fɛye-nyoro mada de mɔ-bi aye-Wura Yesu Kirisito.\nFɛŋ Sa Fɛꞌ Yɛgɛ Gɛsa-Baragɛ Gɛꞌ Ba Fɛye Dɔ\n10Me-nanboana Yesu asonbo, n dɛ aye-Wura Yesu Kirisito ginyen n kya kolɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ tɔgɛ kyule abara. Fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ gɛsa-baragɛ gɛꞌ ba fɛye dɔ. Nengyene fɛ laa sa gɛwɔnsa ilaa iko so abɛɛ fɛ laa lɛɛ ilaa ibono i boran dabɔlɛ mɔ, fɛꞌ kerɛ de fɛꞌ wɔra gɛnɔ kolon kpaa logɛ.\n11Me-nanboana, iŋ gyɛ giyan so ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye ilaa idɛ. Kulowe gɛten dɔ asa ako mɛ buu sa me yɛɛ ibiidɛ i bo fɛye dɔ. 12Ilaa ibono nɛ nu mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛye dɔ ɔkamaasɛ kya tɔgɛ mɔ-lɛɛ kpɛi. Ɔdɛ yɛɛ, \"Me berɛ, Pɔɔlo ne nꞌ buu.\" Ɔdɛ mɔ yɛɛ, \"Apolosɛ ne nꞌ buu,\" Ɔbanban mɔ yɛɛ \"Sɛfasɛ\" abɛɛ \"Kirisito ne nꞌ buu.\" 13Ibono fɛ baragɛ faa, nꞌ taasɛ fɛye yɛɛ, imɔso fɛ baragɛ Kirisito dɔ gɛnen kee? Ibono fɛye ako yɛɛ me Pɔɔlo ne fɛ buu faa, me ne n wuꞌ lɛwu oyii mɔ so sa fɛye? Iŋ gyɛ Kirisito ne n wuꞌ sa aye? Abɛɛ fɛ nyi yɛɛ me, Pɔɔlo, ginyen dɔ ne mɛ gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere mɔ? Iŋ gyɛ Kirisito ginyen dɔ? Fɛŋ sa fɛꞌ baragɛ kpaa buu asa kpɛi-kpɛi.\n14I bo me ɔkon yɛɛ iŋ gyɛ me ne n gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere, gɛnen mɔ, Kirisipusɛ mɔ‑rɛ Gayusɛ wolɛ ne nɛ gyere Wurubuaarɛ sagyere. 15Menan gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere mɔ, nkana ɔfaa fɛye dɔ ɔko laa tɔgɛ yɛɛ me, Pɔɔlo, ginyen dɔ ne mɛ gyere mɔ Wurubuaarɛ sagyere. 16(N kya nyingi yɛɛ nɛ gyere Sitɛfanasɛ mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ asa kee Wurubuaarɛ sagyere. Kyu lii gɛnen asa adɛ gɛmara mɔ, meŋ baa mi‑i nyingi yɛɛ nɛ gyere ɔko Wurubuaarɛ sagyere.) 17I kya nyiile yɛɛ Kirisito mɛŋ sun me yɛɛ nꞌ baa gyere asa Wurubuaarɛ sagyere. O sun me daa yɛɛ nꞌ baa tɔgɛ mɔ-ɔkalan konkonsɛ mɔ sa asa. N naa mi‑i tɔgɛ ɔkalan mɔ mɔ, meŋ kya kyu ɔlaako onyibo adawo atɔngɛbi kyu tɔngɛ sa mɔmɔ. Meŋ kya laarɛ iꞌ ba yɛɛ me-atɔngɛbi a kya dengɛ asa nwɔnsa lii Yesu lɛwu oyii mɔ so de iꞌ ba yɛɛ mɛŋ nyɛ amɔlɛgɛ lii mɔ-lɛwu mɔ so.\nWurubuaarɛ-Lɛɛ Ɔlaako Ginyi\n18I lii fɛɛ abono mɛ kya fuɛ mɔmɔ-lɛwu gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ ɔkalan kyu lii Yesu lɛwu mɔ so mɔ gyɛ daa ilaa gyaga sa ɔmɔ. Aye abono Wurubuaarɛ ti ɔ kya mɔlɛgɛ aye mɔ berɛ, Wurubuaarɛ ɔkalan kyu lii Yesu lɛwu mɔ so mɔ kya sa aye Wurubuaarɛ Oduduu dɔ ɔlon. 19Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ imɔ idɛ so ilaa yela mɔ-agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n\"Nan nyida anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi.\nNan yɛgɛ asɛɛbo nwɔnsa giꞌ lɛɛ mɔmɔ tanga.\"\n20Nyamesɛ ɔlaako ginyi gi gyɛ ilaa iko sa Wurubuaarɛ? Wurubuaarɛ agyɛbi onyiilebo gɛbelɛnsɛ gɛ laa kpaa mɔ Wurubuaarɛ asɛ? Ne ɔbono o nyi gɛtɔngɛ mɔ, fɛ nyi yɛɛ mɔ-gɛtɔngɛ gɛ laa mɔlɛgɛ mɔ Wurubuaarɛ asɛ? Kuaa! Gɛkyena gɛdɛ dɔ wolɛ ne i laa kpaa mɔmɔ. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi gi kya lɛɛ ɔmɔ tanga fɛɛ ilaa gyaga ne i gyɛ mɔ asɛ. 21Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi so mɔ, ɔ mɛŋ yɛgɛ anyamesɛ mɛꞌ kyu mɔmɔ-lɛɛ ɔlaako ginyi bii mɔ. I bo Wurubuaarɛ ɔbolɛ daa yɛɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ asa abono mɛ kya ka gyan Yesu so mɔ. Ɔ kya mɔlɛgɛ mɔmɔ kyu naa de Yesu ilaa ibono a naa a kya tɔgɛ faa so, yɛgɛ ilaa ibono a kya tɔgɛ faa, asa abono gɛsinkpan so ilaa wolɛ ne n bo mɔmɔ-ansi so mɔ mɛŋ kya kyu imɔ yɛɛ i gyɛ ɔlaako ginyi. 22I lii fɛɛ Gyuda awura mɔ mɛ kya tɔgɛ aye yɛɛ aꞌ wɔra ilaa ibono i laa lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon nyiile mɔmɔ pɛi de mɛꞌ kyule sɔɔ Yesu gyi. Ne Geriiki awura mɔ, mɔ, mɛ kya laarɛ aꞌ tɔgɛ ɔmɔ ɔlaako ginyi agyɛbi pɛi de mɛꞌ kyule sɔɔ Yesu gyi. 23Aye berɛ, ilaa ibono a naa a kya tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ mɛ da Yesu Kirisito aŋanbi lɛwu oyii so mɔɔ. Gɛnen so, Gyuda awura mɛŋ kya laarɛ mɛꞌ sɔɔ aye-ilaa tɔgɛsɛ mɔ gyi. I kya biiri asa sɛnsɛ kee ansi fɛɛ ilaa gyaga ne i gyɛ. 24Aye abono pɛwu Wurubuaarɛ gi tɔgɛ aye yɛɛ aꞌ kyu aye-nyoro sa mɔ mɔ berɛ, a gyɛ Gyuda awura‑o, aŋ gyɛ Gyuda awura daa‑o, Kirisito lɛwu kya yɛgɛ a kya nyɛ Wurubuaarɛ ɔlon de Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi. 25I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ kya wɔra ilaa ibono fo nyamesɛ asɛ mɔ iŋ gyɛ ɔlaako ginyi mɔ, fo baa kerɛ mɔ, i ti wɔra ɔlaako ginyi don anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi gbaa bun, ne Wurubuaarɛ kya wɔra ilaa ibono fo nyamesɛ asɛ mɔ, iŋ kya nyiile yɛɛ ɔ bo lon, fo baa kerɛ mɔ, i ti wɔra ɔlon ilaa don anyamesɛ-lɛɛ ɔlon gbaa bun.\n26Me-nanboana Yesu asonbo, ibono anyamesɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi giŋ gyɛ sɛi Wurubuaarɛ asɛ faa mɔ, aꞌ kyu fɛye gbaa-gbaa gidebi taa kerɛ. Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ kyu fɛye-nyoro sa mɔ mɔ, abono mɔmɔ-anyen a dii yɛɛ mɛ nyi ɔlaako mɔ, mɛ mɛŋ kyɔ fɛye dɔ. Gɛnen kee abono mɛ bo nsun belɛ-belɛ dɔ mɔ, mɛ mɛŋ kyɔ fɛye dɔ. Gɛnen kee abono mɛ lii gɛsu gbaaꞌ dɔ mɔ, mɛ mɛŋ kyɔ fɛye dɔ. 27Wurubuaarɛ nyi daa ne ɔ lɛɛ gibaa yii abono mɛ mɛŋ nyi ɔlaako mɔ yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa gbaaꞌ naa de mɔmɔ so. Ɔ lɛɛ yii abono mɛ mɛŋ nyi ɔlaako mɔ gɛnen daa de abono mɛ kya ka gyan mɔmɔ-ɔlaako ginyi so mɔ mɛꞌ nyɛ gyi ipeeli. Gɛnen kee ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ gibaa yii afɔlɛbo yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa gbaaꞌ kyu naa de mɔmɔ so. Ɔ lɛɛ yii afɔlɛbo mɔ gɛnen daa de alolonbo mɔ, mɔ, mɛꞌ nyɛ gyi ipeeli.\n28Imɔso Wurubuaarɛ gi lɛɛ gibaa yii abono asa mɛŋ kya kyu terɛ sɛi, abono mɛ kerɛ ɔmɔ ta, de abono ba‑a mɛ mɛŋ bo agyan mɔ, yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa gbaaꞌ kyu naa de mɔmɔ so. Ɔ lɛɛ yii ɔmɔ gɛnen daa de oꞌ nyiile abono mɛ bo agyan mɔ yɛɛ mɔmɔ anyamesɛ-lɛɛ i mɛŋ gyɛ sɛi mɔ asɛ. 29Wurubuaarɛ kpɛ ɔ kya kyɛɛgɛ anyamesɛ ilaa gɛnen daa de iꞌ ba yɛɛ nyamesɛ ne n gyɛ nyamesɛ ɔ mɛŋ sa ɔꞌ nyɛ nyiile mɔ-nyoro mɔ Wurubuaarɛ asɛ. 30Wurubuaarɛ ne n yɛgɛ ne aye‑rɛ Kirisito Yesu a nyɛ wɔra nyamesɛ kolon faa. Ne kyu naa de Yesu so ne a kya nyɛ ɔlaako ginyi ne Wurubuaarɛ kya kyu yɛɛ aye-asen dɔ i boran sa mɔ. Kyu naa de Yesu so ne aye-asen a kya kii lɔrɔ fuuli too, ne a nyɛ aye-nyoro lii ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ a san a tɛ sa Wurubuaarɛ faa. 31Imɔso i kaaborɛ aꞌ nu ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ laa nyiile mɔ-nyoro mɔ, ɔꞌ nyiile mɔ-nyoro kyu naa de aye-Wura belɛ mɔ so.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/1","date":"2018-06-24T11:15:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866932.69\/warc\/CC-MAIN-20180624102433-20180624122433-00120.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":1457,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 13:2\n2Gɛnen kee ne nengyene meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, ba‑a nɛ taalɛ nu ikalan lii Wurubuaarɛ asɛ tɔgɛ sa asa mɔ, meŋ wɔra sɛi. Ba‑a Wurubuaarɛ gi kpaa me ne nɛ taalɛ nu mɔ-ilaa boduduusɛ pɛwu gɛsɛ abɛɛ nɛ taalɛ bii Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi pɛwu mɔ, ne meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, meŋ wɔra sɛi. Ba‑a Wurubuaarɛ gi kpaa me ne nɛ sɔɔ mɔ gyi ibono nan taalɛ kosorɛ abii gbaa, ne meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, meŋ wɔra sɛi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/13\/2","date":"2018-06-24T04:36:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866191.78\/warc\/CC-MAIN-20180624024705-20180624044705-00094.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999657869,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999657869338989}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.137,"word_repetition_ratio":0.058,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.321,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 10:16\n16Aꞌ kyu aye Kirisito asonbo amenberɛ mɔ kyu kaala kerɛ. Konkon de nta nbono a kya dalaa kolɛ Wurubuaarɛ ayuule bun nmɔ so mɔ, a nun nmɔ mɔ, aye‑rɛ Kirisito a kya wɔra nyamesɛ kolon kyu naa de mɔ-nkalan mɔ so. Gɛnen kee ne a kya gbaa-gbaa bodobodo de aꞌ yɛ mɔ sa abara. A gyi gɛnen bodobodo ɔbono mɔ, aye‑rɛ Kirisito a kya wɔra nyamesɛ kolon kyu naa de mɔ-nyoro mɔ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/10\/16","date":"2018-06-18T17:45:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860684.14\/warc\/CC-MAIN-20180618164208-20180618184208-00220.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999756813,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999756813049316}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.062,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 12\nYesu Bo Ɔlon Gɛkɛ Kyoolasɛ So\n1Gɛnen nkɛ nbono dɔ imɔ gɛkɛ kyoolasɛ gɛko mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya kpe gɛtɛɛko, ne mɛ baa loo awayu ndɔɔ nko dɔ. Mɛ kya kyon mɔ, akon a dɛ mɔ-akasɛbo mɔ, ne mɛ yii gɛsɛ mɛ kya kyadɛ awayu mɔ, mɛ kya fɔlɔgɛ mɛ kya wɛ. 2Farasii gikpen mɔ dɔ ako mɛ wu mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Kerɛ, fo-akasɛbo mɔ mɛ kya kyadɛ awayu adɛ faa, gɛsun ne mɛ kya wɔra aye-gɛkɛ kyoolasɛ mɔ faa. Aye-nbara mɔ giŋ kya sa ɔkpa gɛnen.\"\n3Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ nyi yɛɛ iŋ dɛ ɔkpa gɛnen faa mɔ, imɔso fɛŋ ti kalɛ Deefidi mɔ‑rɛ mɔ-nanboana ilaa Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ kerɛ? Mɛ ŋmarasɛ nno yɛɛ owi ɔko dɔ mɔ, akon a dɛ Deefidi mɔ‑rɛ mɔ-nanboana. 4Imɔso ɔ loo Wurubuaarɛ ɔson panpan mɔ dɔ kpaa puru bodobodo ɔbono asa mɛ kyu bara Wurubuaarɛ mɔ, ne o gyi ne o kyu iko kee sa mɔ-nanboana mɔ. Naafo aye-nbara mɔ giŋ kya sa ɔkpa yɛɛ fo nyamesɛ giyan foꞌ nyɛ gyi gɛnen bodobodo ɔbono, gɛnen mɔ, aye Gyuda awura asunbi alɛɛbo wolɛ. 5Ne fɛŋ ti kalɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ nfono mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛsun wɔrasɛ ilaa mɔ? Nno i kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo mɔ mɛ bo mɔmɔ-gɛsun wɔrasɛ mɛ kya wɔra Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ gɛkɛ kyoolasɛ, ne Wurubuaarɛ mɛŋ kya kyu imɔ yɛɛ mɛ tɔrɔ gɛkɛ kyoolasɛ nbara. 6N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ, me ɔbono n yelɛ fɛye asɛ gɛrɛnaa faa nɛ don Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ. 7Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yela mɔ-agyɛbi ɔwolɛ dɔ yɛɛ,\n'Me Wurubuaarɛ, n kya laarɛ fɛꞌ su asa gitolon;\ni mɛŋ gyɛ asunbi abono fɛ laa lɛɛ sa me mɔ\nne nꞌ kya laarɛ.'\nFɛmɛn nu agyɛbi adɛ gɛsɛ mɔ, nkana fɛ maŋ bun me-akasɛbo adɛ gipuɛɛ. I lii fɛɛ mɛ mɛŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn iko. 8Imɔso fɛꞌ nu yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n bo ɔlon dabɔlɛ gɛkɛ kyoolasɛ mɔ so.\"\nYesu Gi Kyɛ Gibaa Wusɛ Wura Gɛkɛ Kyoolasɛ\n9Yesu gi lii nfono ne ɔ naa kpaa loo Gyuda awura gikyangbon giko dɔ. 10Ɔnyen ɔko bo nno, mɔ-gibaa giko gi wuꞌ. Ne asa abono mɛ bo gɛnen gikyangbon gibono dɔ mɔ ako mɛ kya dii Yesu de mɛꞌ nyɛ kyu mɔ wɔra nbɛlɛ dɔ. Imɔso mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Aye-nbara gi kya sa ɔkpa yɛɛ aꞌ kyɛ alɔbo gɛkɛ kyoolasɛ?\" 11Yesu gi lɛɛ gɛnɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Ne fɛɛ fɛye ɔko bo sandɛ ne ɔ tɔrɔ ɔbɔ dɔ gɛkɛ kyoolasɛ mɔ de‑e? Ɔ maŋ kpaa lɛɛ mɔ lii gɛnen ɔbɔ mɔ dɔ? 12Ne nyamesɛ mɔ mɛŋ tiri don sandɛ gbaa bun? Imɔso fɛꞌ bii yɛɛ aye-nbara gi kya sa aye ɔkpa de aꞌ wɔra idɛnsɛ gɛkɛ kyoolasɛ.\" 13Nfono mɔ ɔ tɔgɛ sa ɔnyen gibaa wusɛ wura mɔ yɛɛ, \"Tengɛ fo-gibaa mɔ.\" Gɛsintin mɔ, ɔ tengɛ gimɔ, ne gibaa mɔ gi kii kyingi wɔra fɛɛ gidɛnsɛ mɔ. 14Farasii gikpen mɔ dɔ awura mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ lii kpaa da gɛdɛ gɛnɔɔbono mɛ laa nyɛ Yesu mɔɔ mɔ.\nYesu Mɛŋ Laarɛ Mɛꞌ Sola Mɔ-Ginyen Yɛɛ Ɔ Kya Kyɛ Alɔbo\n15Yesu gi nu yɛɛ mɛ da gɛdɛ mɛ kya laarɛ mɔ-imɔɔten mɔ, ɔ lii nfono kpe gɛten pobɔrɔ. Ɔ kya kpe mɔ, sakpii belɛ ɔko gi buu mɔ. Ɔ kyɛ abono pɛwu mɛ kya lɔ mɔ, 16ne ɔ ka sa mɔmɔ yɛɛ mɛŋ sa mɛꞌ tɔgɛ isa ɔbono ɔnan ɔ gyɛ mɔ sa asa. 17Ɔ ka sa mɔmɔ gɛnen daa de mɔ Yesu ilaa ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ kyu naa de mɔ-ikalan ɔtɔgɛbo Isaya so mɔ iꞌ nyɛ ba gɛsintin. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n18\"Fɛꞌ kerɛ ɔbono nɛ lɛɛ gibaa yii yɛɛ ɔꞌ wɔra me-gɛsun mɔ.\nMɔ-ilaa i bo me-gisen dɔ; ɔ tansi ɔ kya gyi me-ginsi.\nNan yɛgɛ me-Oduduu mɔ ɔꞌ kyena mɔ dɔ,\nde ɔꞌ tɔgɛ sa gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi yɛɛ\nnan gyi mɔmɔ pɛwu nbɛlɛ gɛsintin ɔkpa so.\n19Ɔ maŋ lɔgedɛ de ɔko, ne ɔ maŋ puiidɛ asa so.\nAsa mɛ maŋ nu yɛɛ mɔ ne n naa ɔ kya kpen de ikpa faa.\n20Abono mɛ gyɛ afɔlɛbo de abono mɛŋ ti sɔɔ Wurubuaarɛ gyi dandan mɔ,\nɔ maŋ ŋaala mɔmɔ ne ɔ maŋ yɛgɛ iꞌ yɔɔ mɔmɔ-nyoro.\nƆ maŋ lɛɛ ansi yɛgɛ mɔmɔ kpaa fo gɛkaabono ɔ laa yɛgɛ gɛsintin gɛꞌ gyi ilaa kamaasɛ so mɔ.\n21Mɔ so ne gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi mɛ laa kyu mɔmɔ-ansi gyanꞌ.\"\nYesu Gi Gyi Ilaa Nyɛnyɛn Pɛwu Gɛmu So\n22Imɔ idɛ gɛmara mɔ, asa ako mɛ kyu ɔnyen ɔko kyu bara Yesu. Gɛnen ɔnyen mɔ gyɛ gyaatanbo ne o kii ɔ gyɛ omuumuu. I kya nyiile yɛɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu tɛ mɔ so. Yesu gi kosorɛ gɛnen oduduu nyɛnyɛn ɔbono lii ɔnyen mɔ so, ne ɔ taalɛ ɔ kya tɔngɛ ne ɔ kya wu ilaa. 23Asa abono mɛ koola nfono mɔ mɛ wu gɛnɔɔbono Yesu gi kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ lii ɔnyen mɔ so mɔ, i dɛ mɔmɔ pɛwu gɛnɔ. Mɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, \"Itɛfaa ɔdɛ ne n gyɛ Wura Deefidi ɔnaanabi ɔbono a kerɛ mɔ-ɔkpa mɔ do‑o?\"\n24Farasii awura mɛ nu ilaa idɛ mɔ, mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Mɔ ɔdɛ berɛ, ilaa nyɛnyɛn oduduu pɛwu gɛmu mɔ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ-ginyen giko yɛɛ Besibuli mɔ ne n kya sa mɔ ɔlon. Imɔso ne ɔ taalɛ ɔ kya gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi koso asa so gɛnen.\" 25Yesu, mɔ, gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ akpalɛ dɔ yɛɛ, \"Nengyene ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ ne n kya yɛgɛ nꞌ kosorɛ mɔ-adɛ mɔ, i laa wɔra fɛɛ wura mɔ‑rɛ mɔ-adɛ ne n kya kɔ de abara. Mɛ kya kɔ gɛnen mɔ, mɔ-gɛwuragyi mɔ gɛ laa nyida. Ɔsowolɛ kolon dɔ asa abɛ�� gɛten kolon dɔ asa mɛ yɛ mɔmɔ-nyoro dɔ mɛ kya kɔ mɔ, gɛnen ɔsowolɛ ɔbono abɛɛ gɛten gɛbono gɛ laa boori. 26Imɔso nengyene i gyɛ gɛsintin yɛɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ kya kosorɛ mɔ-adɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi mɔ, mɛ yɛ mɔmɔ-nyoro dɔ ne. Nnɛ so ne mɔ-gɛwuragyi gɛ laa dɛ kpe?\n27\"Fɛye yɛɛ Besibuli ɔlon dɔ ne nꞌ kya kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu asa so? Ne ibono fɛye-adɛ ako, mɔ, kee mɛ kya kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu asa so faa mɔ de‑e? Anɛ ɔlon dɔ ne mɛ kya kosorɛ imɔ gɛnen daa? Fɛye gbaa-gbaa adɛ mɔ mɛ laa kyɔɔlɛ fɛye yɛɛ iŋ gyɛ Besibuli ɔlon dɔ ne isa laa taalɛ kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi. 28Gɛnɔɔbono i dɛ faa mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne nꞌ dɛ mi‑i kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu asa so. Imɔso i kya lɛɛ i kya nyiile fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a ti a bo fɛye dɔ ne.\"\n29Ne Yesu gi kii da gikpalɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ dɛ daa fɛɛ ɔnyen bolonsɛ ɔbono ɔ kya dii mɔ-gɛten dandan. Nnɛ ne fo ɔko fo laa wɔra de foꞌ loo gɛnen gɛten gɛbono dɔ yuuri mɔ-atɔ? Pɛi ne fo laa yuuri mɔ-atɔ mɔ, gɛnen mɔ, fo ŋminde mɔ.\n30\"Fɛꞌ nu yɛɛ ɔbono ɔŋ kya buu me mɔ kya sɔɔ akyɔɔlɛ de me ne. Ɔbono ɔŋ kya kpaa me de nꞌ koola asa mɔ, ɔ kya yaasɛ mɔmɔ ne. 31N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ, ilaa nyɛnyɛn kpɛi-kpɛi kamaasɛ ibono fo nyamesɛ fo laa wɔra mɔ de asebi kamaasɛ abono fo laa saalɛ Wurubuaarɛ mɔ, i laa sa de Wurubuaarɛ oꞌ kyu imɔ kyu kyɛɛ fo. Ibono ɔko laa saalɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ berɛ, Wurubuaarɛ maŋ kyu imɔ ibono kyu kyɛɛ mɔ. 32Fo ɔbono fo tɔgɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nyoro so ilaa nyɛnyɛn mɔ, i laa sa de Wurubuaarɛ oꞌ kyu kyɛɛ fo. Ɔbono, mɔ, ɔ laa saalɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ berɛ, Wurubuaarɛ maŋ kyu kyɛɛ mɔ gɛkyena gɛdɛ dɔ ne ɔ maŋ kyu kyɛɛ mɔ gɛkyena pobɔrɔ gɛbono gɛ laa baa ba gɛkaako mɔ dɔ.\nNyamesɛ Laawɔra Ne N Kya Nyiile Mɔ-Gidebi\n33\"Fɛꞌ kerɛ nyamesɛ ilaa wɔrasɛ de fɛꞌ kyu bii mɔ-gisen dɔ ilaa. I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono oyii bo alanfiya ne mɔ-abi sɔrɔsɛ kee mɔ a boran mɔ. Ne fɛɛ ɔŋ bo alanfiya mɔ, mɔ-abi kee aŋ boran. Oyii abi ne mɛ kya kyu bii mɔ-alanfiya. Nyamesɛ ilaa wɔrasɛ kee ne mɛ kya kyu bii mɔ-gisen dɔ ilaa. 34Fɛ dɛ fɛɛ awɔɔ abono a bo gibɔrɔ mɔ gikpen. Fɛye ilaa nyɛnyɛn awura adɛ, ilaa dɛnsɛ imɔ ne nan lii fɛye-nnɔ dɔ? Ilaa ibono i bo nyamesɛ gisen dɔ mɔ, imɔ ne ɔ kya lɛɛ tɔgɛ. 35Nyamesɛ dɛnsɛ berɛ, ilaa dɛnsɛ ne n bo mɔ-gisen dɔ, ne ilaa dɛnsɛ ne nan lii mɔ-gɛnɔ dɔ. Ne nyamesɛ nyɛnyɛn, mɔ, ilaa nyɛnyɛn ne n bo mɔ-gisen dɔ, ne ilaa nyɛnyɛn kee ne nan lii mɔ-gɛnɔ dɔ. 36N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ gɛkɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ, anyantɔgɛ kamaasɛ abono fo ɔko fo tɔgɛ mɔ fo laa yelɛ Wurubuaarɛ ansi dɔ lɛɛ fo-gɛnɔ ilaa ibono so fo tɔgɛ amɔ mɔ. 37Fo nyamesɛ fo-gɛnɔ dɔ ilaa tɔgɛsɛ ibono fo laa tɔgɛ gɛsinkpan so mɔ ne Wurubuaarɛ laa kyu gyi fo-nbɛlɛ de oꞌ bun fo gipuɛɛ abɛɛ ɔꞌ sa fo aso.\"\nAsa Mɛ Laarɛ Ilaa Lɛɛnyiilesɛ Lii Yesu Asɛ\n38Nfono mɔ nbara aŋmarasɛbo ako de Farasii gikpen mɔ dɔ asa ako mɛ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a kya laarɛ foꞌ wɔra ilaa ibono i laa lɛɛ nyiile aye yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa fo ɔlon ɔbono fo dɛ mɔ.\" 39Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye ndɛ asa adɛ! Fɛ bo ilaa nyɛnyɛn ne fɛŋ kya son Wurubuaarɛ gɛsintin ɔkpa so! Gɛnen so ne fɛ kpɛ fɛ kya laarɛ fɛꞌ wu ilaa lɛɛnyiilesɛ faa. Ilaa kolon guan‑n ne Wurubuaarɛ laa wɔra sa fɛye de fɛꞌ wu. Gɛnen ilaa ibono mɔ i laa wɔra daa fɛɛ ibono i ba Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo Gyoona so mɔ. 40Fɛɛ gɛnɔɔbono Gyoona gi gyi nkɛ nsa toloowi kalaadɛ ɔken belɛ ɔtɔ dɔ mɔ, gɛnen kee ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan gyi nkɛ nsa toloowi kalaadɛ gɛsinkpan ɔbɔ dɔ ne.\n41\"Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ, Ninifa awura mɛ laa koso yelɛ tɔgɛ yɛɛ i kaaborɛ Wurubuaarɛ oꞌ bun fɛye ndɛ asa gipuɛɛ. I lii fɛɛ Gyoona owi mɔ, Gyoona gi tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan sa Ninifa awura mɔ, mɛ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ ne mɛ kyɛɛgɛ lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Fɛye berɛ, fɛ nyɛ me ɔbono nɛ don Gyoona mɔ n bo fɛye asɛ gɛrɛ ndɛ faa, ne fɛ maŋ sɔɔ gyi. 42Gɛkaabono kee mɔ wura kyiisɛ ɔbono o gyi gɛwura Siiba gɛsinkpan so dedaa mɔ laa koso yelɛ tɔgɛ yɛɛ i kaaborɛ Wurubuaarɛ oꞌ bun fɛye ndɛ asa adɛ gipuɛɛ. I lii fɛɛ Wura Solomon owi mɔ, gɛnen ɔkyii baarɛ gi nu mɔ-ɔlaako ginyi mɔ so, ne ɔ koso lii ko‑o mɔ-gɛwi gɛten bogɛtasɛ kpaa nu Wura Solomon ɔlaako ginyi ilaa nyiilesɛ mɔ. Fɛye berɛ, fɛ nyɛ me ɔbono nɛ don Wura Solomon mɔ, n bo fɛye asɛ gɛrɛ ndɛ, ne fɛ kine fɛ mɛŋ sɔɔ me gyi.\n43\"Nengyene ilaa nyɛnyɛn oduduu i koso isa so mɔ, i kya naa kingi, ne i kya wɔra imɔ fɛɛ i naa gɛsinkpan so nfono nkyu gi�� bo mɔ. I naa i naa i kya laarɛ ɔkyoolaten. Nengyene iŋ nyɛ ɔkyoolaten mɔ, 44i kya tɔgɛ sa imɔ-nyoro yɛɛ, 'Nan kii kpaa kyena isa ɔbono n wolaa n tɛ mɔ so mɔ.' I kii kpe isa mɔ asɛ mɔ, i kya kpaa wu yɛɛ isa mɔ gi wɔra fɛɛ gɛten gɛbono mɛ kpa gɛmɔ lɔrɔ, gɛ wɔra ɔdan, ne ɔko mɛŋ tɛ gɛmɔ dɔ mɔ. 45Nfono mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kya kpaa terɛ imɔ-nanboana sono ibono i bo ilaa nyɛnyɛn don imɔ-nyoro mɔ kyu baa bɔla imɔ-nyoro so de iꞌ kii kpaa kyena isa mɔ so. Nengyene i ba gɛnen mɔ, i kya lɔrɔ wɔra nyɛnyɛn sa isa mɔ don gigyangbarasɛ mɔ. Gɛnen ne i laa wɔra sa ndɛ nkɛ ndɛ dɔ asa abono mɛ bo ilaa nyɛnyɛn mɔ ne.\"\nYesu Gi Nyiile Asa Abono Ɔnan Mɛ Gyɛ Mɔ-Subuana Mɔ\n46Yesu san ɔ kya tɔngɛ de asa mɔ mɔ, mɔ-nyi de mɔ-tedɛana mɛ ba, mɛ yelɛ nŋmaŋman mɛ kya laarɛ mɛꞌ wu mɔ. 47Ɔko gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Kerɛ, fo-nyi de fo-tedɛana mɛ yelɛ nŋmaŋman mɛ kya laarɛ mɛꞌ wu fo.\" 48Yesu gi lɛɛ gɛnɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Anɛ ne n gyɛ me-nyi? Anɛana ne n gyɛ me-tedɛana?\" 49Nfono mɔ ɔ lɛɛ gibaa nyiile mɔ-akasɛbo mɔ ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Me-nyi de me-tedɛana ne! 50Isa ɔbono ɔ kya wɔra me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ gɛlaarɛ mɔ, mɔ ne n gyɛ me-tedɛ, mɔ ne n gyɛ me-pikyii, mɔ ne n gyɛ me-nyi.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/12","date":"2018-06-21T13:48:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864172.45\/warc\/CC-MAIN-20180621133636-20180621153636-00187.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":2090,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyude 1\n1Me Gyude, Gyeemesi mɔ-tedɛ, ɔbono n gyɛ Yesu Kirisito gɛsun ɔwɔrabo mɔ ne n kya ŋmarasɛ gɛnen ɔwolɛ baarɛ. N kya ŋmarasɛ mi‑i sa fɛye abono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa fɛye yɛɛ fɛꞌ son mɔ mɔ. Fɛye-ilaa i bo aye-sɛ Wurubuaarɛ gisen dɔ, ne aye-Wura Yesu Kirisito kya kerɛ fɛye so. 2Wurubuaarɛ ɔꞌ yɛgɛ fɛꞌ nyɛ gitolon, gisen yuuli, de gɛlaarɛꞌ fɛ kya bɔla.\nAsa Ako Mɛ Ŋara Loo Fɛye Dɔ Mɛ Kya Kyɛɛgɛ Yesu Ɔkalan Mɔ\n3Me-nanboana laarɛsɛ, Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ me‑rɛ fɛye pɛwu ne a kya nyɛ mɔ asɛ gɛkyena ɔnan. Nkana i bo me-gisen dɔ yɛɛ nꞌ ŋmarasɛ fɛye ɔwolɛ de nꞌ tɔgɛ fɛye imɔ so ilaa. Nɛ san kerɛ mɔ, nɛ wu yɛɛ i kaaborɛ nꞌ daa giŋmarasɛ fɛye kyu lii ilaa banban iko so pɛi. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu ilaa nyiilesɛ ibono i kaaborɛ aꞌ sɔɔ imɔ gyi mɔ wɔra aye, Yesu asonbo mɔ, abaa dɔ. Ɔ sa aye imɔ faa, ɔ sa aye daa. Ɔŋ baa kyɛɛgɛ imɔ. Imɔso n kya kolɛ fɛye, fɛꞌ wɔra aniya de fɛꞌ kerɛ imɔ so dɔɔdan de ɔko ɔŋ sa ɔꞌ kyɛɛgɛ imɔ. 4I lii fɛɛ asa abono mɛŋ selɛ Wurubuaarɛ mɔ ako mɛ ŋara loo saarɛ fɛye dɔ ibono fɛ mɛŋ nyi mɔmɔ so. Gɛnen asa abono mɛ dɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gitolon so mɔ, anyamesɛ mɛ laa nyɛ wɔra ilaayan. Gɛnen asa abono mɔ, mɛ kine Yesu Kirisito ɔbono mɔ-nkon ne n gyɛ aye-Ɔbelɛnsɛ de aye-Wura mɔ. Lii ko‑o dedaa mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ako mɛ ŋmarasɛ asa abono ilaa yela yɛɛ ɔ laa biidɛ mɔmɔ-giso.\nFɛꞌ Nyingi Yɛɛ Wurubuaarɛ Kya Biidɛ Asa Nyɛnyɛn Giso\n5Ilaa ibono n kya laarɛ nꞌ baa tɔgɛ nperɛ faa, fɛ ti wolaa fɛ nyi imɔ pɛwu. Nɛ taa kii mi‑i nyingi fɛye daa. Fɛ nyi gɛnɔɔbono Wura Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ Isirale awura ne mɛ koso Igyipiti gɛsinkpan so mɔ. Ɔ mɔlɛgɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, imɔ gɛmara mɔ, mɔmɔ dɔ abono mɛŋ sɔɔ mɔ gyi mɔ, ɔ mɔɔ mɔmɔ. 6Fɛꞌ nyingi Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ-lɛɛ mɔ kee. Mɔmɔ dɔ ako mɛ mɛŋ kyule de mɛꞌ sii de gɛbelɛnsɛ gɛbono ɔkara Wurubuaarɛ gi sa mɔmɔ mɔ. Mɔmɔ gbaa-gbaa ne n taa mɔmɔ-ɔkyenaten ɔbono nkana mɛ wolaa mɛ tɛ mɔ yɛgɛ. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔfɛ ɔbono ɔ maŋ tɛɛ gɛkaako mɔ gi ŋminde gɛnen Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ibono kyu kpaa too wɔra gibiri dɔ tudɔ-tudɔ gɛtɛɛko. Nno ne mɛ san mɛ tɛ mɛ gyoo gɛkɛ gbaaꞌ gɛbono ɔ laa biidɛ mɔmɔ-giso kyu lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono so mɔ. 7Fɛꞌ nyingi Sodom mɔ‑rɛ Gomora de isowolɛ sɛnsɛ ibono i sindi imɔ mɔ. Imɔ dɔ asa mɛ wɔra fɛɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ibono n darɛ faa lɛɛ mɔ ɔnan. Gɛnen isowolɛ ibono so asa mɔ mɛ wɔra ilaayan dɛngɛ kpaa loo ibono iŋ gyɛ iwɔrasɛ mɔ dɔ, ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔgya gi dɛɛ mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-isowolɛ mɔ pɛwu faa ŋonii. Mɔmɔ-ilaa idɛ i kya ka aye yɛɛ asa nyɛnyɛn mɛ laa kpe ɔgya ɔbono ɔŋ kya wuꞌ gɛkaako mɔ dɔ.\nAbonbo Mɔ Gidebi\n8Asa abono n darɛ yɛɛ mɛ ŋara loo saarɛ fɛye dɔ mɔ kee mɛ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn ibono ɔnan asa akpen asaꞌ adɛ mɛ wɔra mɔ. Mɛ kya tɔgɛ yɛɛ i kya lɛɛ ilaa nyiile ɔmɔ de mɛꞌ yelɛ imɔ so wɔra ilaa nyɛnyɛn. Mɛ kya wɔra ilaayan kyu kyɔlesɛ mɔmɔ gbaa-gbaa nyoro gibi mɔ. Mɛ mɛŋ kya kyu abono mɛ kya gyi gɛbelɛnsɛ mɔmɔ so mɔ terɛ sɛi ne mɛ kya saalɛ ilaa ibono i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ so mɔ. 9Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ɔbelɛnsɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Maakɛlɛ mɔ gbaa mɛŋ saalɛ ilaa ibono i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ so mɔ. Owi ɔbono mɔ‑rɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ mɛ nyɛ gɛlɔgedɛ kyu lii Mosisi gibuni so mɔ, Maakɛlɛ mɛŋ saalɛ mɔ. Ilaa ibono ɔ kpɛ tɔgɛ sa mɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ, \"Wura Wurubuaarɛ ɔꞌ gya fo yɛɛ ilaa ibono fo dɛ faa iŋ boran.\"\n10Asa abono n darɛ yɛɛ mɛ ŋara loo saarɛ fɛye dɔ mɔ, ilaa kamaasɛ ibono mɛŋ kya nu gɛsɛ mɔ, asebi ne mɛ kya kyu loo imɔ dɔ. Ilaa ibono mɛ kya nu imɔ gɛsɛ gbaa mɔ, i mɛŋ gyɛ yɛɛ mɛ kya sa gɛwɔnsa pɛi de mɛꞌ lɔɔ nu imɔ gɛsɛ. I kya loo daa mɔmɔ-amu dɔ fɛɛ nbuɛ-lɛɛ ɔlaako ginyi ɔnan. Gɛnen ilaa ibonoana ne nan mɔɔ mɔmɔ. 11Asa abono berɛ, mɔmɔ laako. I lii fɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono Keen gi naa kyena wɔra mɔ imɔ ɔnan ne mɔmɔ kee mɛ kya wɔra faa. Aterenbi gɛlaarɛ so mɔ, mɛ taa mɔmɔ-nyoro yɛgɛ sa Baalam-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra mɔ ɔnan. I yɛgɛ mɛ fuɛ ɔkpa dɛnsɛ mɔ. Mɛ wɔra gisomaanu de Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono Kora gi naa kyena wɔra mɔ. Wurubuaarɛ laa mɔɔ mɔmɔ ka gikɔ fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ naa kyena mɔɔ Kora mɔ. 12Mɛ kya gyi fɛye-gɛnanbokon gɛkɛ belɛ agyudɔ kpaa fɛye mɔ, mɛ kya nyida daa ilaa sa fɛye ne mɛ kya wɔra fɛye ipeeli. Mɔmɔ berɛ mɛ mɛŋ nyi ipeeli. Mɛ kya kerɛ daa mɔmɔ-nyoro wolɛ so. Mɛ dɛ fɛɛ Wurubuaarɛ awolɛ abono a koola fɛɛ nyangbon laa baa da ne afuu a kya da amɔ koso mɔ. Mɛ dɛ daa kee fɛɛ iyii ibono iŋ kya sɔrɔ abi, dabɔlɛ imɔ-asɔrɔberɛ mɔ. I wɔra fɛɛ gɛnen iyii ibono i wuꞌ i yelɛ ne. I kaaborɛ mɛꞌ kyigi imɔ fuɛ de iꞌ wuꞌ ilɛwu inyɔ. Gɛnen ne asa adɛ mɛ laa wuꞌ ilɛwu inyɔ kee ne. 13Mɛ laa kpɛ ma‑a wɔra ilaa nyɛnyɛn, de mɔmɔ-ipeeli ilaa iꞌ lii gɛwi. I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono afuu a kya da apoo ginyadon so, ne nkyu mɔ gi kya furu mɔ. Mɛ dɛ fɛɛ agyɛkpebi abono a naa Wurubuaarɛ awolɛ dɔ giyan-giyan mɔ. Ɔko‑rɛ ɔko maŋ taalɛ buu ɔmɔ de ɔꞌ bii ɔkpa dɛnsɛ mɔ. Wurubuaarɛ gi lɔrɔ nfono i tansi i bo gibiri kyikin mɔ yela sa mɔmɔ mɔmɔ-lɛwu gɛmara. Nno ne mɛ laa sii gɛkpaa-gɛkpaa.\n14Adedaabo aberɛ dɔ mɔ Inɔki gi wu asa adɛ ilaa tɔgɛ yela. Adam aberɛ dɔ gɛmara mɔ asa abono mɛ kyena-kyena kyon mɔ gikpadɔ sonosɛ ne n wɔra Inɔki-lɛɛ aberɛ dɔ. Inɔki baarɛ gi wu tɔgɛ yela yɛɛ, \"Kerɛ, Wura Wurubuaarɛ kya ba mɔ‑rɛ mɔ-isɔɔ sakpii belɛ abono ɔ lɔrɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ. 15Ɔ kya ba de ɔꞌ baa gyi nyamesɛ kamaasɛ nbɛlɛ. Ɔ laa bun abono mɛŋ selɛ mɔ mɔ pɛwu gipuɛɛ. Mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ i kya lɛɛ nyiile yɛɛ mɛŋ selɛ mɔ. Wurubuaarɛ ilaa iŋ fɛ gɛnen ilaa nyɛnyɛn awɔrabo adɛ giso. Mɛ saalɛ mɔ asebi loosɛ. Ɔ laa biidɛ mɔmɔ-giso kyu lii imɔ idɛ pɛwu so.\"\n16Asa abono mɛ ŋara loo saarɛ fɛye dɔ mɔ, owi kamaasɛ mɔ mɛ kya nyɛ ilaa iko lɔgedɛ imɔ so, ne sɛi mɛŋ kya gyi mɔmɔ-ginsi. Mɔmɔ-ɔbolɛ gɛlaarɛ ilaa ne n bo mɔmɔ-ansi so. Mɛ kya nyiile mɔmɔ-nyoro mɔmɔ-gɛtɔngɛ dɔ. Mɛ kya kyu gɛnɔ ɔkon kyu tɔngɛ sa asa de mɛꞌ nyɛ ilaa lii mɔmɔ asɛ.\nFɛꞌ Keda Yesu-Lɛɛ Ɔson Mɔ Dɔ\n17Me-nanboana laarɛsɛ, fɛꞌ nyingi ilaa ibono aye-Wura Yesu Kirisito isɔɔ mɔ mɛ wolaa wu tɔgɛ yela mɔ. 18Mɛ tɔgɛ sa fɛye yɛɛ, \"Owi ɔbono gɛsɛ gɛrɛ i kya laarɛ iꞌ baa yela ɔkara mɔ, i laa nyɛ ako mɛ laa kyu Wurubuaarɛ ilaa mɛ kya ŋmasɛ. Ilaa kpɛi-kpɛi ibono Wurubuaarɛ kya kyo mɔ giwɔra ne nan gyi mɔmɔ-amu.\" 19Gɛnen asa abono ne n kya yɛgɛ gɛsabaragɛ gɛ kya ba fɛye dɔ. I lii fɛɛ anyamesɛ-lɛɛ nwɔnsa ne n bo mɔmɔ-amu dɔ. Iŋ gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu ne n bo mɔmɔ dɔ.\n20Me-nanboana dɛnsɛ, fɛye berɛ, fɛꞌ bela fɛye-nyoro kyu naa de Yesu ɔkalan ɔbono Wurubuaarɛ gbaa-gbaa gi sa aye yɛɛ aꞌ sɔɔ gyi mɔ so. Fɛ kya dalaa mɔ, fɛꞌ dalaa Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon dɔ. 21Fɛꞌ yɛgɛ fɛye-nwɔnsa giꞌ gyanꞌ Wurubuaarɛ gɛlaarɛꞌ gɛbono ɔ bo sa fɛye mɔ so. Aye-Wura Yesu Kirisito bo gitolon sa fɛye. Imɔso fɛꞌ kyena gyoo gɛkaabono ɔ laa sa fɛye Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ. 22Asa abono mɔmɔ-nwɔnsa dɔ i bo mɔmɔ tɛfɛɛ tɛfɛɛ kyu lii Yesu ɔkalan mɔ so mɔ, fɛꞌ su mɔmɔ gitolon. 23Asa ako mɛ kya wɔra ilaa ibono i laa yɛgɛ mɛꞌ kpaa loo ɔgya dɔ mɔmɔ-lɛwu gɛmara; fɛꞌ mɔlɛgɛ ɔmɔ! Ako, mɔ, ne fɛ laa su mɔmɔ-gitolon mɔ, fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan. Fɛꞌ kyo ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ kya wɔra ne i kya kyɔlesɛ mɔmɔ fɛɛ akuru ne n wɔra ineesi mɔ de iŋ sa iꞌ kyangɛ fɛye.\nFɛꞌ Yɛgɛ Aꞌ Yen Wurubuaarɛ\n24Fɛꞌ yɛgɛ aꞌ yen Wurubuaarɛ. Mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ laa taalɛ kpaa fɛye de fɛŋ sa fɛꞌ loo ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Mɔ ne nan taalɛ yɛgɛ i maŋ nyɛ ilaa nyɛnyɛn iko fɛye-nyoro so baa pii, de oꞌ kyu fɛye kpe mɔ asɛ mɔ-nyisigyi dɔ de ɔkon belɛ. 25Fɛꞌ yɛgɛ aꞌ yen mɔ kyu naa de aye-Wura Yesu Kirisito so. Mɔ-nkon ne i kaaborɛ nyamesɛ ɔꞌ son. Mɔ ne n gyɛ aye-ɔmɔlɛgɛbo. Nyisigyi, gɛwuragyi, ɔlon de gɛbelɛnsɛ iꞌ wɔra Wurubuaarɛ-lɛɛ aberɛ abono a ti kyon mɔ, aberɛ adɛ dɔ, de aberɛ abono a laa baa ba mɔ dɔ gɛkpaa-gɛkpaa. Iꞌ ba gɛnen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Jude\/1","date":"2018-06-22T18:40:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00591.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1499,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 10:1\nYesu Gi Keda Asa Ikue-Isa De Saalaa Asa Anyɔ Sun\n1Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu gi lɛɛ asa ikue-isa de saalaa asa anyɔ ako kee ne ɔ keda ɔmɔ sun yɛɛ mɛꞌ naa anyɔ-anyɔ kpe isowolɛ de nten kpɛi-kpɛi nfonoana mɔ gbaa-gbaa laa baa kpe mɔ yɛɛ mɛꞌ gyangbara mɔ kpe nnoana.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/10\/1","date":"2018-06-23T18:39:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865145.53\/warc\/CC-MAIN-20180623171526-20180623191526-00044.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9997723699,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9997723698616028}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.302,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 13\nGɛlaarɛꞌ Ne N Tiri\n1Akyenabi abono a boran mɔ ne n gyɛ ibono fɛ laa laarɛ Wurubuaarɛ de anyamesɛ ilaa. Me ne n kine nꞌ tɔngɛ de Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ndɛ dɔ abɛɛ anyamesɛ-lɛɛ ndɛ nbono meŋ wolaa mi‑i nu mɔ, ne meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, meŋ wɔra sɛi. I laa wɔra daa fɛɛ agongon abɛɛ gɛkpenyengelenbi belɛ ne nꞌ kya ŋmɛɛ n kya tii asa aso giyan. 2Gɛnen kee ne nengyene meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, ba‑a nɛ taalɛ nu ikalan lii Wurubuaarɛ asɛ tɔgɛ sa asa mɔ, meŋ wɔra sɛi. Ba‑a Wurubuaarɛ gi kpaa me ne nɛ taalɛ nu mɔ-ilaa boduduusɛ pɛwu gɛsɛ abɛɛ nɛ taalɛ bii Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi pɛwu mɔ, ne meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, meŋ wɔra sɛi. Ba‑a Wurubuaarɛ gi kpaa me ne nɛ sɔɔ mɔ gyi ibono nan taalɛ kosorɛ abii gbaa, ne meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, meŋ wɔra sɛi. 3Ba‑a nɛ kyu me-ilaa ibono n bo mɔ pɛwu kyu kyɛɛ asa, abɛɛ nɛ kyu me gbaa-gbaa nyoro kyu kyɛɛ de mɛꞌ dɛɛ me Wurubuaarɛ ɔson mɔ so, ne meŋ bo gɛlaarɛꞌ mɔ, i maŋ kpaa me de sɛi Wurubuaarɛ asɛ.\nNyamesɛ Ɔbono Ɔ Bo Gɛlaarɛꞌ Mɔ\n4Nyamesɛ ɔbono ɔ bo gɛlaarɛꞌ mɔ kya nyɛ gisen, ne ɔ bo gidɛnsɛ sa asa. Ɔŋ bo gɛlaaloo. Ɔŋ bo amelimeli. Ɔŋ kya nyiile mɔ-nyoro abɛɛ 5ɔꞌ wɔra ilaa ibono iŋ bo kanpɛ mɔ. Isa bo gɛlaarɛꞌ mɔ, ɔŋ kya kerɛ mɔ-lɛɛ gɛlaarɛ wolɛ so. Ɔŋ kya nu ginyadon gisɔɔ abɛɛ ɔꞌ keda mɔ-nanbo ginyadon. 6Ilaa nyɛnyɛn iŋ kya wɔra mɔ ɔkon. Gɛsintin ilaa ne n kya wɔra mɔ ɔkon. 7Isa bo gɛlaarɛꞌ mɔ, ɔ laa nyɛ gisen ilaa kamaasɛ dɔ, ɔ laa sɔɔ ilaa dɛnsɛ kamaasɛ gyi. Mɔ-gɛwɔnsa gɛ laa gyan ilaa dɛnsɛ kamaasɛ so, ne ɔ laa sɔɔ ilaa kamaasɛ da gikan.\n8Gɛlaarɛꞌ berɛ gɛŋ bo ɔkara. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ fo ɔko fo kya tɔgɛ mɔ-ikalan sa asa mɔ, imɔ ibono i laa baa yela ɔkara. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ fo ɔko fo kya tɔngɛ de ndɛ nbono foŋ wolaa fo kya nu mɔ, imɔ ibono kee, i laa baa kyon. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ fo ɔko fo kya bii ilaa mɔ, imɔ ibono kee, i laa baa yela ɔkara. 9I kya nyiile yɛɛ aye anyamesɛ aŋ kya bii ilaa ta, ne aŋ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan ta. 10Owi ɔko laa baa ba yɛɛ Wurubuaarɛ ilaa ibono i boran gɛkpaa mɔ i laa ba aye Yesu asonbo mɔ dɔ. I ba gɛnen mɔ, aye-ilaa wɔrasɛ ibono a kya wɔra imɔ adin-adin mɔ, i laa yela ɔkara.\n11I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ kya sɛɛ baa wɔra ɔbelɛnsɛ mɔ. Owi ɔbono n gyɛ gɛbii mɔ, nɛ tɔngɛ daa fɛɛ gɛbii, nɛ sa nbii nwɔnsa ne nɛ sɔɔ akyɔɔlɛ me-gisen dɔ fɛɛ gɛbii. Owi ɔbono nɛ baa wɔra ɔbelɛnsɛ mɔ, nɛ lii ibiilaa dɔ. 12Gɛnen kee ne gɛkyena gɛdɛ dɔ mɔ, a dɛ daa fɛɛ nbii. Gɛnɔɔbono a nyi Wurubuaarɛ mɔ, i kerɛ aye-ansi so daa faa futa‑a fɛɛ diiwu ne n wɔra ineesi. Aberɛ ako a laa baa ba ibono a laa san wu Wurubuaarɛ faa tentegelen. Fɛɛ me faa, n nyi Wurubuaarɛ ilaa daa adin-adin. Gɛkaako mɔ, nan bii Wurubuaarɛ kpaa logɛ fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ nyi me mɔ. 13Aye-gɛkyena gɛdɛ dɔ mɔ, ilaa isaꞌ wolɛ ne nan dɛ kpe gɛkpaa-gɛkpaa. Imɔ ne n gyɛ gisɔɔgyi gibono a bo sa Wurubuaarɛ mɔ, gɛnɔɔbono aye-ansi a kya gyan Wurubuaarɛ so mɔ, de gɛlaarɛꞌ gɛbono a bo sa Wurubuaarɛ de anyamesɛ mɔ. Gɛnen ilaa isaꞌ idɛ dɔ mɔ, gɛlaarɛꞌ mɔ ne n don.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/13","date":"2018-06-23T03:12:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864919.43\/warc\/CC-MAIN-20180623015758-20180623035758-00059.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000027418,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000027418136597}","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 21:43\n43Yesu gi kii tɔgɛ bɔla yɛɛ, \"Imɔso nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ ɔkpa ɔbono Wurubuaarɛ gi sa fɛye ne fɛ kya kerɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi ilaa so mɔ, ɔ laa sɔgɛ lii fɛye asɛ de oꞌ kyu sa asa abono mɛ laa wɔra ilaa ibono i laa kaaborɛ gɛnen akyenabi abono mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/21\/43","date":"2018-06-20T14:46:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863650.42\/warc\/CC-MAIN-20180620143814-20180620163814-00373.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.635,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 9\nGɛgandan Nunsɛ: Ɔbɔ Ɔbono Ɔŋ Bo Ɔkara Mɔ Nkpenfuree\n1Nfono mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ nunsɛ mɔ gi folɛ mɔ-lɛɛ gɛgandan. Ɔ folɛ gɛnen mɔ, nɛ wu ɔko, ɔ dɛ fɛɛ gigyɛkpebi. Nɛ wu gɛnɔɔbono ɔ laa baa kyigi lii Wurubuaarɛ dɔ baa tɔrɔ gɛsinkpan so mɔ. Wurubuaarɛ laa kyu gɛsinkpan so ɔbɔ ɔbono ɔŋ bo ɔkara mɔ safuee wɔra kaasɛ ɔbono abaa dɔ. 2Ɔ laa kyu safuee mɔ tigi gɛsinkpan so ɔbɔ ɔbono ɔŋ bo ɔkara mɔ de igyɛsii iꞌ lii ɔbɔ mɔ dɔ dugu-dugu fɛɛ gitalaa belɛ ne n kya dɛɛ. Ɔbɔ mɔ igyɛsii mɔ i laa keda afuu de owi wɔra.\n3Nfono mɔ, ilaa iko i laa lii igyɛsii mɔ dɔ fɛɛ nkpenfuree. Wurubuaarɛ laa sa gɛnen ilaa mɔ ɔlon fɛɛ gɛsinkpan so nnan-lɛɛ mɔ ɔnan. 4Wurubuaarɛ laa tii imɔ yɛɛ iŋ sa iꞌ nyida gɛsinkpan so iyii abɛɛ gifɛ ne n gyɛ gifɛ. Asa abono mɛ mɛŋ bo Wurubuaarɛ daasɛ gyan mɔmɔ-asegbelɛ so mɔ berɛ, 5ilaa mɔ i laa nyɛ ɔkpa de iꞌ yɛgɛ mɔmɔ-nyoro giꞌ kɔ mɔmɔ gɛnen‑n ibosɛ inun. Gimɔɔ berɛ, i maŋ nyɛ ɔkpa de iꞌ mɔɔ mɔmɔ. I laa wɔra mɔmɔ fɛɛ gɛnɔɔbono gɛnan gɛ kya da nyamesɛ ne i kya kɔ mɔ mɔ. 6Gɛnen nkɛ nbono dɔ asa mɛ laa laarɛ lɛwu; mɛ maŋ kii nyɛ. Mɛ laa tɔgɛ yɛɛ mɛꞌ tɛsɛ wuꞌ mɔ, i bɔ. Lɛwu mɔ laa selɛ lii mɔmɔ asɛ.\n7Ilaa ibono nɛ wu fɛɛ nkpenfuree mɔ i wɔra fɛɛ abee abono mɛ baala sa ikɔ gikpe. Imɔ-amu i dɛ fɛɛ sika kɔkɔɔ npɛ ne i bun. Imɔ-ansi dɔ i dɛ fɛɛ anyamesɛ ansi dɔ ɔnan. 8Imɔ-iman i wɔra gisoro tɛɛ kyɔlɔga, ne imɔ-anyi a dɛ fɛɛ aguuni anyi. 9Ilaa iko i mada i mada mɔmɔ-nben dɔ fɛɛ abeletɔ abono asa mɛ kya kyu kun mɔmɔ-nyoro owi ɔbono mɛ kya kɔ ikɔ mɔ. Ɔlanba ɔbono imɔ-aban dɔ i kya wɔra mɔ, i dɛ fɛɛ asa ne n kyu abee gikyɔ gbere loo ikɔ dɔ. 10Ilaa mɔ i bo iduu fɛɛ nnan, ne i kya da fɛɛ nnan-lɛɛ mɔ. Gɛnɔɔbono i laa yɛgɛ asa nyoro giꞌ kɔ mɔmɔ ibosɛ inun mɔ, i laa lii daa imɔ-iduu dɔ. 11Gɛnen ilaa ibono i dɛ fɛɛ nkpenfuree mɔ, i bo wura. Mɔ ne n gyɛ ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ kya kerɛ gɛsinkpan gɛdɛ so ɔbɔ ɔbono ɔŋ bo ɔkara mɔ so. Mɔ-ginyen ne n gyɛ Ɔnyidabo. Mɛ kya terɛ mɔ de Hiiburu gɛdɛ dɔ yɛɛ Abadon. Geriiki gɛdɛ dɔ mɔ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Apoliyɔn.\n12Nkpenfuree ndɛ ilaa ne n gyɛ laako gyangbarasɛ sa gɛsinkpan so awura. I san mɔmɔ laako gikpadɔ ginyɔ.\nGɛgandan Seesɛ:\nMɛ Laa Sangɛ Ilaa Nyɛnyɛn Pɛwu Gɛmu Mɔ Isɔɔ Inan\n13Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ seesɛ mɔ gi folɛ mɔ-lɛɛ gɛgandan. Ɔ folɛ gɛnen mɔ, nɛ nu gɛnɔ lii Wurubuaarɛ sika kɔkɔɔ ɔson gibui igen inan mɔ nsana Wurubuaarɛ asɛ. 14Gɛnɔ mɔ gɛ tɔgɛ sa ɔsɔɔ seesɛ ɔbono ɔ folɛ gɛgandan mɔ yɛɛ, \"Sangɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ isɔɔ inan ibono Wurubuaarɛ gi ŋminde mɔmɔ yela Yufereetisɛ ɔbon belɛ mɔ asɛ mɔ.\" 15Gɛsintin mɔ nɛ wu gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ laa sangɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ isɔɔ inan ibono Wurubuaarɛ gi wolaa baala ɔmɔ yela sa gɛnen gɛsi, bosɛ, gɛkɛ, de owi ɔbono mɔ. Wurubuaarɛ yɛɛ gɛnen owi mɔ gi nyɛ ne ɔ fo mɔ, isɔɔ inan mɔ mɛꞌ yɛgɛ gɛsinkpan anyamesɛ sakyɔ mɛꞌ wu ikɔ dɔ ka gɛsinkpan so awura ilaa nyɛnyɛn gikɔ. Wurubuaarɛ yɛɛ mɛ yɛ gɛsinkpan so anyamesɛ dɔ gisaꞌ mɔ, giko gi laa wuꞌ gɛnen owi ɔbono dɔ de iꞌ san mɔmɔ gikpadɔ ginyɔ.\n16Mɛ laa kyu abee gikyɔ kpe gɛnen ikɔ ibono. Nɛ nu mɛ terɛ asogya abono mɛ laa gyan abee mɔ so mɔ gɛgyɔnɔ. Mɔmɔ-gɛgyɔnɔ gɛ gyɛ imiliyon nwɛ nnyɔ. 17Nɛ wu abee mɔ fɛɛ oderi gɛnen mɔ, gɛnɔɔbono so nɛ kyu wu imɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ: Asa ako mɛ gyan abee mɔ so. Mɛ kyu abeletɔ abono a pɛɛrɛ fɛɛ ɔgya, de abono a dɛ fɛɛ kyaasɛ nfɔ fɛɛ fɛrɛwuta, de abono a gyɛ buruu mɔ, kyu kun mɔmɔ-akan. Abee mɔ amu a dɛ fɛɛ aguuni-lɛɛ. Ɔgya, igyɛsii de fɛrɛwuta i kya lii imɔ-nnɔ dɔ. 18Gɛnen lɛwu ilaa isaꞌ idɛ: ɔgya mɔ, igyɛsii mɔ de fɛrɛwuta mɔ i kya lii abee mɔ nnɔ dɔ mɔ ne nan mɔɔ gɛsinkpan so anyamesɛ sakyɔ abono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yela mɔ. Mɔmɔ dɔ giko gi laa wuꞌ de iꞌ san gikpadɔ ginyɔ. 19Abee mɔ ɔlon ɔbono mɛ bo mɔ laa lii daa mɔmɔ-nnɔ dɔ de mɔmɔ-iduu dɔ. Mɔmɔ-iduu mɔ i dɛ fɛɛ awɔɔ ne i bo amu. I laa yɛgɛ anyamesɛ mɛꞌ gooli.\n20Ibono lɛwu ilaa isaꞌ mɔ i laa mɔɔ asa sakyɔ mɔ gɛmara mɔ, asa abono mɛ laa san mɔ mɛ maŋ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ mɛ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn. Mɛ laa kii mɛ kya son ilaa ibono i kya kyena asa so mɔ. Mɛ ti taalɛ kyu sika kɔkɔɔ, abeletɔ oyuduu kpɛi-kpɛi, abui, de iyii de mɛꞌ kyu salɛ ikperɛ de mɛꞌ san son gɛnen ilaa ibono i mɛŋ kya wu, i mɛŋ kya nu, ne i mɛŋ kya naa mɔ. 21Gɛnen asa adɛ kee mɛ maŋ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛꞌ taa mɔmɔ-asa gimɔɔ, mɔmɔ-afɛ, mɔmɔ-ilaayan, de mɔmɔ-gɛyu yɛgɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/9","date":"2018-06-25T02:10:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867364.94\/warc\/CC-MAIN-20180625014226-20180625034226-00076.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":866,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 6\nYesu Gɛwi Awura Mɛ Mɛŋ Sɔɔ Mɔ Abaa Anyɔ\n1Yesu gi lii gɛnen ɔsowolɛ ɔbono so kpe mɔ-gɛwi. Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ buu mɔ kpe. 2I fo gɛkɛ kyoolasɛ mɔ, Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya nyiile asa ilaa mɔmɔ-gikyangbon dɔ. Asa abono mɛ bo nno mɔ mɛ nyaakyɔ. Mɛ nu mɔ-ilaa nyiilesɛ mɔ, i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ. Mɛ san mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"Fonɛ ne ɔdɛ gi nyɛ imɔ idɛ pɛwu lii? Fonɛ ne ɔ nyɛ ɔlaako ginyi gidɛ lii? Nnɛ so nnɛ so ne ɔ kya nyɛ wɔra amunale ilaa gɛnen? 3Iŋ gyɛ mɔ ne n gyɛ kaafenta mɔ? Iŋ gyɛ mɔ-nyi ne n gyɛ Mariya? Iŋ gyɛ mɔ-tedɛana ne n gyɛ Gyeemesi, Gyosɛfo, Gyudasɛ de Simon? Iŋ gyɛ aye‑rɛ mɔ-pikyiiana ne n tɛ gɛrɛ?\" Yesu mɛŋ gyɛ isafo sa mɔmɔ so mɔ, mɛ mɛŋ kyule nu mɔ asɛ.\n4Yesu gi wu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo kya gyi ginsi gɛten kamaasɛ, gɛnen mɔ, mɔ-gɛwi, mɔ gbaa-gbaa gɛten dɔ de mɔ-subuana asɛ wolɛ.\"\n5Yesu mɛŋ taalɛ wɔra amunale ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ mɔ nfono. O kyu mɔ-abaa gyan daa alɔbo kalɛsɛ ako so ne ɔ kyɛ mɔmɔ. 6I dɛ Yesu gɛnɔ yɛɛ asa mɔ mɛ mɛŋ sɔɔ mɔ gyi.\nYesu Gi Sun Mɔ-Akasɛbo Gudu Anyɔ Mɔ\nYesu gi lii nno mɔ, ɔ naa de isowolɛ ibono i sindi nfono mɔ ɔ kya nyiile mɔmɔ Wurubuaarɛ agyɛbi. 7Ɔ terɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ, ne o sun mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ naa anyɔ-anyɔ kpe isowolɛ so, ne ɔ sa mɔmɔ ɔlon de mɛꞌ taalɛ gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi koso asa so. 8Ɔ ka sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ kya kpe faa, fɛŋ sa fɛꞌ puru sɛi-sɛi keda baa too de fɛye-iyii tugɛsɛ. Fɛŋ sa fɛꞌ puru agyudɔ keda. Fɛ mɛŋꞌ keda atɔ ɔwɔraten. Fɛ mɛŋꞌ puru aterenbi wɔra fɛye-igo ibɔ dɔ. 9Fɛŋꞌ sa fɛꞌ suu ngbɛ nnyɔ. Ayaawolɛ berɛ fɛꞌ wɔra.\" 10Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛten gɛbono dɔ fɛ loo mɔ, fɛꞌ kyena nno kaaborɛ fɛ laa lii ɔsowolɛ ɔbono so. 11Nengyene fɛ loo ɔsowolɛ ɔko so ne nno asa mɛ kine mɛ mɛŋ bugi ansi de fɛye abɛɛ mɛ mɛŋ nu fɛye asɛ mɔ, fɛ lii ɔsowolɛ mɔ so mɔ, fɛꞌ kpiisi fɛye-ayaa isɛ yela mɔmɔ. Imɔ ne nan lɛɛ nyiile asa yɛɛ mɛ kine Wurubuaarɛ ɔkalan faa mɔ, gisobiidɛ gi dɛ gi gyoo mɔmɔ.\"\n12Gɛsintin mɔ, Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ mɛ kyon kpaa tɔgɛ sa asa yɛɛ mɛꞌ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛꞌ kyɛɛgɛ mɔmɔ-nwɔnsa lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. 13Mɛ kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi gikyɔ ibono i tɛ asa so mɔ, ne mɛ kyu nfɔ nko kyu nyaa alɔbo sakyɔ, ne mɔmɔ-alɔtɔ a ta.\nGɛnɔɔbono I Ba Ne Gyɔn Gi Nyɛ Lɛwu Mɔ\n14Wura Hɛrodɛ kee gi nu Yesu ilaa wɔrasɛ mɔ so. I kya nyiile yɛɛ Yesu ginyen gi nu gyan de gɛten kamaasɛ. Ako yɛɛ, \"Oloobu Gyɔn ɔbono ɔ naa kyena gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ ne. O kyingi lii ibuni dɔ daa so ne ɔ nyɛ ɔlon ɔ kya wɔra ilaa gbaaꞌgbaa ibono i kya dɛ gɛnɔ gɛnen faa.\" 15Ako mɔ mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ, \"Kuaa. Oloobu Ilaagya ne n kii ba.\" Abanban mɔ yɛɛ, \"Ɔ gyɛ daa Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo fɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo adedaabo mɔ ɔko.\" 16Wura Hɛrodɛ gi nu Yesu ilaa mɔ mɔ, mɔ-lɛɛ ibono ɔ kya tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ, \"Gyɔn ɔbono nɛ yɛgɛ mɛ ten mɔ-gimu mɔ ne n kii kyingi faa.\"\n17Gɛnɔɔbono i ba ne Wura Hɛrodɛ gi yɛgɛ mɛꞌ ten Gyɔn gimu mɔ ne n gyɛ yɛɛ, wura mɔ mɔ-tedɛ Filipo gi dena ɔkyii ɔko, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Hɛrodiyasɛ, ne Wura Hɛrodɛ gi sɔgɛ ɔkyii mɔ kyu dena. 18Gyɔn mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ kya tɔgɛ wura mɔ yɛɛ, \"Fo sɔgɛ fo-tedɛ mɔ-ka faa, iŋ boran. Iŋ dɛ ɔkpa gɛnen.\"\n19Ɔkyii mɔ gi nu yɛɛ Gyɔn kya kyɔɔlɛ mɔ‑rɛ wura mɔ gɛdena mɔ mɔ, ɔ sɔɔ ginyadon de Gyɔn. Imɔso mɔ-kuli wura mɔ gi kpaa keda Gyɔn ŋminde tii de obu. Ɔkyii mɔ gi laarɛ fɛɛ mɛꞌ mɔɔ mɔ; oŋ kii nyɛ. 20I kya nyiile yɛɛ wura mɔ nyi yɛɛ Gyɔn gi lɔrɔ mɔ-nyoro yela ne ɔ kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ. Imɔso ɔ selɛ mɔ, ne ɔ mɛŋ yɛgɛ de mɛꞌ mɔɔ mɔ. Ɔ kya kyena nu Gyɔn agyɛbi tɔgɛsɛ mɔ, mɔ-gɛwɔnsa dɔ iŋ kya kyena mɔ ɔkpa kolon. I kii i dɛ mɔ agyɛbi mɔ ginu.\n21Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Wura Hɛrodɛ kya gyi mɔ-gɛkɛ korogɛsɛ gɛsi. Imɔso ɔ da gibaa terɛ mɔ-abelɛnsɛ de mɔ-asogya abelɛnsɛ de Galeli abelɛnsɛ gbaaꞌgbaa yɛɛ mɛꞌ baa gyi gɛkɛ mɔ kpaa mɔ. Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ i bugi ɔkpa sa Hɛrodiyasɛ de ɔꞌ nyɛ Gyɔn mɔɔ.\n22Asa mɔ mɛ gyan mɛ kya gyi gɛkɛ belɛ mɔ, Hɛrodiyasɛ mɔ-bi obolonbu ɔko gi lii kyaa tala asa mɔ ansi. Mɔ-gɛkyaa mɔ gɛ wɔra Wura Hɛrodɛ mɔ‑rɛ mɔ-asafo mɔ ɔbolɛ gikyɔ. Imɔso ɔ ka sa obolonbu mɔ yɛɛ, \"Ilaa kamaasɛ ibono fo kya laarɛ mɔ, tɔgɛ me, nan kyu sa fo.\" 23O kii ka sa obolonbu mɔ yɛɛ, \"Nengyene fo taasɛ me ne meŋ nyɛ sa fo mɔ, nɛ tɔrɔ ntan. Ba‑a me-gɛsinkpan mɔ de gɛmɔ-asa mɔ gibaafon pɛwu ne fo kya laarɛ mɔ, nan kyu sa fo.\" 24Obolonbu mɔ gi lii kpaa taasɛ mɔ-nyi yɛɛ, \"Menɛ ne nꞌ tɔgɛ wura mɔ yɛɛ ɔꞌ sa me?\" Ne mɔ-nyi yɛɛ, \"Tɔgɛ mɔ yɛɛ Gyɔn ɔbono ɔ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ gimu ne fo kya laarɛ.\"\n25Ayaa abono so mɔ, obolonbu mɔ gi selɛ kpaa tɔgɛ wura mɔ yɛɛ, \"N kya laarɛ daa Gyɔn ɔbono ɔ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ gimu tangalan dɔ ayaa adɛ so.\" 26Obolonbu mɔ gi taasɛ gɛnen mɔ, i yɛgɛ Wura Hɛrodɛ gisen dɔ i nyida mɔ. Ɔ ti ka ntan abelɛnsɛ mɔ ansi dɔ so mɔ, mɔ, iŋ kya sa mɔ gikine.\n27Imɔso ayaa abono so mɔ, o sun mɔ-nten amuana mɔ dɔ ɔko yɛɛ ɔꞌ kpaa kyu Gyɔn gimu ba, ne ɔ kpaa ten mɔ-gimu nfono o tii de obu mɔ, 28ne o kyu gimɔ taga tangalan dɔ kyu bara obolonbu mɔ, ne obolonbu mɔ gi kyu kperɛ mɔ-nyi.\n29Gyɔn akasɛbo mɔ mɛ nu gɛnen mɔ, mɛ kpaa kyu mɔ-gibuni mɔ kyu kpaa pule.\nYesu Gi Sa Sakpii Belɛ Ɔko Agyudɔ\n30Yesu akasɛbo mɔ mɛ lii nfono o sun mɔmɔ mɔ ba mɔ, mɛ baa buu ilaa ibono mɛ wɔra mɔ de ibono mɛ nyiile mɔ pɛwu sa mɔ. 31Mɛ ba mɔ, asa mɛ kpɛ ma‑a dii ma‑a kpelegɛ mɔmɔ so. Imɔso i yɛgɛ mɛŋ kya nyɛ nyoro de mɛꞌ gyi gbaa. Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ koso de aye-wolɛ aꞌ kpe nfono asa mɛŋ tɛ mɔ de fɛꞌ nyɛ kyoola ŋmaraa.\" 32Ne gɛsintin mɔ, mɛ dii loo mɔmɔ-gikolii dɔ ne mɛ kyon nfono asa mɛŋ bo mɔ.\n33Mɛ kya kpe mɔ, asa sakyɔ mɛ wu mɔmɔ bii. Imɔso mɛ kuu ɔnangya lii isowolɛ mɔ pɛwu so kyu de gigengen so, ne mɛ gyangbara kpaa gyoo mɔmɔ. 34Yesu gi lii gikolii mɔ dɔ yelɛ gigengen mɔ, o wu sakpii belɛ-belɛ ti ɔ yelɛ. O wu mɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ-ilaa i wɔra mɔ ayen, i lii fɛɛ mɛ dɛ fɛɛ isandɛ ibono mɛŋ bo ɔkparɛbo. Ne o nyiile mɔmɔ ilaa gikyɔ. 35Ɔ kya nyiile asa mɔ ilaa ɔ kya kpe mɔ, owi kya ta. Imɔso mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kpaa tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Nfono a bo faa, i gyɛ daa ifɛ nsana, ne owi kya ta. 36Imɔso lɛɛ asa mɔ ɔkpa de mɛꞌ naa kpe isowolɛ de ndɔɔana nbono gi sindi gɛrɛ mɔ de mɛꞌ kpaa nyɛ agyudɔ sɔɔ gyi.\"\n37Yesu gi kisee tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ sa mɔmɔ ilaa iko de mɛꞌ gyi.\" Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Aꞌ kyu aterenbi belɛ kyu kpaa sɔɔ bodobodo bara asa adɛ de mɛꞌ gyi?\" 38Nfono ne Yesu gi taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Ibodobodo ifonɛ ne fɛ bo? Fɛꞌ kpaa kerɛ de fɛꞌ baa buu sa me.\" Mɛ kpaa kerɛ, ne mɛ baa buu sa mɔ yɛɛ, \"A bo daa ibodobodo inun de iken inyɔ.\"\n39Nfono ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ asa mɔ pɛwu mɛꞌ kpelegɛ kyena ifɛ bonboli mɔ so akpen-akpen. 40Gɛsintin mɔ, mɛ kyena ifɛ mɔ so akpen ako dɔ, ikue inun-inun, de akpen ako mɔ dɔ, ikue-inyɔ de saalaa-saalaa. 41Mɛ kyena gɛnen mɔ, Yesu gi puru ibodobodo inun mɔ de iken inyɔ mɔ, ne ɔ diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ gbaa ibodobodo mɔ dɔ ne o kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ de mɛꞌ kyu sa asa mɔ. Ɔ yɛ iken inyɔ mɔ kee sa asa mɔ pɛwu. 42Mɔmɔ pɛwu mɛ gyi kaabo. 43Yesu akasɛbo mɔ mɛ koola-koola bodobodo mɔ de iken agyisan mɔ pɛwu mɔ, i bɔla nkeebii gudu nnyɔ. 44Anyen abono mɛ saarɛ asa abono mɛ gyi agyudɔ mɔ gɛgyɔnɔ gɛ gyɛ anyen nwɛ ikue-inyɔ de saalaa.\nYesu Gi Naa Nkyu So, I Mɛŋ Muiinɛ Mɔ Loo\n45Nfono mɔ, Yesu gi yɛgɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ dii loo gikolii mɔ dɔ de mɛꞌ gyangbara mɔ fara kpe Bɛsayida, gibenbɛ giko mɔ so de mɔ mɔ ɔꞌ lɛɛ sakpii mɔ ɔkpa de ɔꞌ baa tu ɔmɔ. 46Yesu gi lɛɛ mɔmɔ-ɔkpa ta mɔ, ɔ dii kpe abii dɔ de ɔꞌ kpaa dalaa. 47I kya bun mɔ, i san Yesu wolɛ gɛsinkpan mɔ so nno yɛgɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɛ gyan nkyu so mɛ kya kpe. Mɛ ti fo nkyu mɔ nsansana. 48Yesu gi wu mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya yiyɛɛ de gikolii mɔ nkyu mɔ so. I kya nyiile yɛɛ afuu a kya da ken-ken kyu kpe de nfono so mɛ lii de mɔ. Imɔso i yɛgɛ mɛ kya palɛ gikolii mɔ mɛ kya kpon. I baa fo sindi gibaadiikɛ mɔ, Yesu naa nkyu mɔ so ɔ kya kpe de mɔmɔ asɛ. Ɔ kerɛ ansi wɔra fɛɛ ɔ laa kyon mɔmɔ so. 49Mɛ wu mɔ ɔ naa nkyu mɔ so ɔ kya ba mɔ, mɛ nyi yɛɛ obuni. Mɛ san mɛ kya saawo.\n50Mɔmɔ pɛwu mɛ wu mɔ mɔ, i ŋmaa mɔmɔ-asen. Ayaa abono so mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ keda nyoro. Me Yesu ne. Fɛŋ sa fɛꞌ selɛ gifuu.\" 51Nfono mɔ ɔ dii loo mɔmɔ asɛ gikolii mɔ dɔ ne afuu mɔ a taa gida yɛgɛ. A taa yɛgɛ gɛnen mɔ, i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ gikyɔ kyɔde. 52I kya nyiile yɛɛ gɛnɔɔbono Yesu gi yɛgɛ ibodobodo mɔ iꞌ ŋan mɔ, mɛ mɛŋ ti nu imɔ gɛsɛ. Mɔmɔ-nwɔnsa dɔ iŋ bugi de mɛꞌ bii isa ɔbono ɔnan Yesu gyɛ mɔ.\nYesu Gi Kyɛ Alɔbo Gɛnɛsarɛtɛ Gɛsinkpan So\n53Mɛ fara ɔbon belɛ mɔ lii kpe gibenbɛ giko mɔ so, Gɛnɛsarɛtɛ gɛsinkpan so, ne mɛ ŋminde mɔmɔ-gikolii mɔ kyaga nfono. 54Mɛ kpɛ mɛ kya lii gikolii mɔ dɔ mɔ, asa mɛ wu Yesu bii, 55imɔso mɛ selɛ gyan de gɛsinkpan mɔ pɛwu mɛ kya sola alɔbo mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-afengen mɛ dɛ ma‑a kpe nfono mɛ kya nu yɛɛ Yesu bo mɔ. 56Gɛten kamaasɛ gɛbono Yesu gi kpɛ nyɛ loo mɔ, isowolɛ belɛ-belɛ so‑o, nsowolɛbi so‑o, ndɔɔ dɔ‑o, mɛ kya kyu alɔbo kpaa yela sansana, de mɛꞌ kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ mɛꞌ yii ba‑a mɔ-gɛgbɛ ginɛbi. Gɛsintin mɔ, ɔkamaasɛ ɔbono ɔ nyɛ yii mɔ-gɛgbɛ mɔ, mɔ-alɔtɔ a kya ta.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/6","date":"2018-06-23T05:19:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864940.31\/warc\/CC-MAIN-20180623035301-20180623055301-00469.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":23,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1859,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 7\nGɛdena Ilaa\n1Nan tɔngɛ ɔwolɛ ɔbono fɛ ŋmarasɛ me mɔ so ilaa kon. Fɛɛ ɔnyen laa taalɛ kyena yɛɛ ɔ maŋ yiiꞌ ɔkyii gɛkaako mɔ, i boran. 2Foŋbii mɔ mɔ, ɔ maŋ taalɛ kyena. I laa naa penɛ mɔ de ɔꞌ kpaa laarɛ ogyibara so mɔ, i kaaborɛ ɔnyen ɔꞌ nyɛ mɔ-lɛɛ mɔ-ka de ɔkyii mɔ ɔꞌ nyɛ mɔ-lɛɛ mɔ-kuli. 3Ɔnyen ɔbono ɔ dena mɔ, oꞌ kyule yiiꞌ mɔ-ka ɔdɛten, de ɔkyii mɔ kee oꞌ kyule de mɔ-kuli oꞌ yiiꞌ mɔ. 4I lii fɛɛ ɔkyii gi dena mɔ, iŋ baa i gyɛ mɔ ne n bo mɔ-nyoro gibi. Mɔ-kuli ne n san ɔ bo gimɔ. Gɛnen kee ne ɔnyen gi dena mɔ iŋ baa i gyɛ mɔ ne n bo mɔ-nyoro gibi. Mɔ-ka ne n san ɔ bo gimɔ. 5Ɔnyen mɔ‑rɛ mɔ-ka mɛ mɛŋ sa mɛꞌ wɔra abara gɛdon ɔdɛten. Pɛi ne i laa ba yɛɛ fɛ laa kine yɛɛ fɛ maŋ yiiꞌ abara ɔdɛten mɔ, i kaaborɛ fɛye anyɔ fɛꞌ wolaa tɔgɛ kyule abara yɛɛ gɛnen aberɛ adɛ dɔ mɔ, fɛ maŋ yii abara de fɛꞌ nyɛ lɔrɔ fɛye-nyoro yela sa gɛdalaa. Gɛdalaa owi mɔ gi kyon mɔ, de fɛꞌ kii dabɔlɛ ginyen de gikyii. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, nengyene fɛ maŋ taalɛ keda fɛye-nyoro mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ laa soo fɛye idoo de fɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn. 6Nɛ tɔgɛ yɛɛ i kaaborɛ fɛye ɔkamaasɛ ɔꞌ nyɛ mɔ-lɛɛ mɔ-ka abɛɛ mɔ-lɛɛ mɔ-kuli faa mɔ, n kya nyiile yɛɛ i dɛ ɔkpa daa. Nkana iŋ gyɛ yɛɛ i gyɛ nbara sa Kirisito sonbo kamaasɛ yɛɛ ɔꞌ dena. 7Me-lɛɛ gɛlaarɛ dɔ mɔ, nkana ɔnyen kamaasɛ dɛ fɛɛ me de ɔꞌ taalɛ kyena ɔŋ kya yiiꞌ ɔkyii mɔ, nkana n kya laarɛ. Wurubuaarɛ mɔ, gi sa mɔ-sonbo kamaasɛ mɔ‑rɛ mɔ-lɛɛ. Ɔdɛ-lɛɛ kpɛi. Ɔbanban-lɛɛ kee kpɛi.\nƆbono Ɔŋ Bo Ɔkyii Abɛɛ Ɔnyen\n8Asa abono mɛ mɛŋ ti taa dena mɔ, de mɔmɔ abono mɛ gyɛ akulaabo kyiisɛ mɔ berɛ, ilaa ibono nan tɔgɛ mɔmɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ, i boran fɛɛ mɛꞌ sii kyena mɔmɔ-wolɛ gɛnen fɛɛ gɛnɔɔbono me meŋ dena faa. 9To. Nengyene mɛ maŋ taalɛ keda mɔmɔ-nyoro berɛ mɔ, mɛꞌ tɛsɛ dena. I boran don ibono ilaayan nwɔnsa gi laa gyi mɔmɔ-amu mɔ.\nƆbono Ɔ Dena Mɔ-Nanbo Yesu Sonbo\n10Fɛye abono fɛ dena ne fɛye anyɔ fɛ gyɛ Yesu asonbo mɔ, n bo nbara nan sa fɛye. Gɛnen nbara mɔ giŋ lii me asɛ. Gi lii daa Wura Yesu asɛ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ ɔkyii ɔŋ sa ɔꞌ koso mɔ-kuli asɛ. 11Nengyene i taa ba gɛnen mɔ, ɔꞌ tɛsɛ kyena, ɔŋ baa dena ɔbanban. Ne i mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, mɔ‑rɛ mɔ-kuli mɔ mɛꞌ kii lɔrɔ de mɛꞌ kyena. Ɔnyen, mɔ, ɔŋ sa oꞌ kine mɔ-ka.\nƆbono Mɔ-Ka Abɛɛ Mɔ-Kuli Mɛŋ Kya Son Yesu\n12I san mɔ (me gbaa-gbaa ne nꞌ kya ka fɛye kon faa, i mɛŋ gyɛ Wura Yesu), nengyene fɛɛ fo Yesu sonbo fo bo ɔkyii ɔbono ɔ mɛŋ kya son Yesu ne o kyule ɔ tɛ fo asɛ mɔ, giŋ sa foꞌ kine mɔ. 13Gɛnen kee, fo ɔkyii ɔbono fo kya son Yesu mɔ, nengyene fo-kuli mɛŋ kya son Yesu ne o kyule fo tɛ mɔ asɛ mɔ, gɛŋ sa foꞌ kine mɔ. 14I kya nyiile yɛɛ kyu naa de ibono fo ɔkyii mɔ fo kya son Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ fo-kuli ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ yela sa mɔ-nyoro. Gɛnen kee ne kyu naa de ibono fo ɔnyen mɔ fo kya son Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ fo-ka ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ yela sa mɔ-nyoro. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, nkana Wurubuaarɛ asɛ mɔ, fɛye-biana mɛ laa wɔra asa abono mɛ bo ineesi. Idɛ mɔ faa mɔ, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ ɔmɔ yela sa mɔ-nyoro.\n15Nengyene fo kya son Yesu ne fo-ka abɛɛ fo-kuli ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ kya laarɛ oꞌ kine fo mɔ, kyule mɔ. I ba gɛnen mɔ, gɛdena nbara giŋ baa ŋminde fo. I kya nyiile yɛɛ gisen yuuli so ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fo yɛɛ foꞌ son Yesu. 16Fo ɔkyii fo maŋ taalɛ bii yɛɛ foŋbii mɔ lii fo so mɔ, i laa yɛgɛ fo-kuli oꞌ kyu mɔ-nyoro too Yesu so de ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. Ne fo ɔnyen mɔ kee, fo maŋ taalɛ bii yɛɛ foŋbii mɔ lii fo so mɔ, i laa yɛgɛ fo-ka oꞌ kyu mɔ-nyoro too Yesu so de ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\nWurubuaarɛ Ɔson Ne N Tiri\n17Kyu lii ilaa idɛ so mɔ, n bo ilaa nyiilesɛ ibono n kya nyiile Yesu asonbo akpen mɔ pɛwu. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ: Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fo yɛɛ foꞌ loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ, fo loo mɔ, kpɛ sii de ibono Wurubuaarɛ gi wolaa kyu sa fo mɔ. Gɛŋ tɔgɛ yɛɛ fo laa kine ilaa ibono ɔ wolaa sa fo pɛi ne fo baa loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ. 18Aꞌ kyu yɛɛ mɛ ti wolaa ten fo-giwɔrɛ pɛi ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa fo yɛɛ foꞌ loo mɔ-ɔson mɔ dɔ. Fo loo mɔ, gɛŋ sa foꞌ kine fo-giwɔrɛ giten. Ne fɛɛ mɛ mɛŋ ten fo-giwɔrɛ mɔ, fo loo Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ mɔ, gɛŋ tɔgɛ yɛɛ fo laa ten. 19Fɛ ten awɔrɛ daa‑o, fɛ mɛŋ ten‑o, imɔ iko i mɛŋ taa tiri. Ilaa ibono i kpɛ i tiri mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛꞌ gyi daa Wurubuaarɛ nbara mɔ so. 20Fo nyamesɛ kamaasɛ, Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fo yɛɛ foꞌ loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ, fo loo mɔ, kpɛ sii de gɛnɔɔbono fo wolaa fo dɛ pɛi ne fo lɔɔ loo mɔ.\n21Aꞌ kyu yɛɛ fo tɛ owura asɛ pɛi ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa fo yɛɛ foꞌ baa wɔra mɔ-lɛɛ sonbo. Iŋ kya nyida sɛi. Fɛɛ fo bo ɔkpa ɔbono fo laa kyu sɔgɛ fo-nyoro lii fo-wura mɔ asɛ berɛ mɔ, i boran. 22Imɔ iko‑rɛ iko iŋ tiri. I lii fɛɛ fo loo Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ mɔ, ba‑a ne fo tɛ owura asɛ mɔ, Wura Yesu asɛ mɔ, fo nyɛ fo-nyoro. Gɛnen kee fo loo Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ mɔ ba‑a ne fo tɛ fo-gibaa so mɔ, Yesu Kirisito ne n san ɔ gyɛ fo-wura. 23O wuꞌ sa fɛye. Ɔ sɔɔ fɛye ka gikɔ. Fɛŋ baa wɔra fɛɛ nbide sa anyamesɛ. 24Me-nanboana Yesu asonbo, gɛnɔɔbono fɛ dɛ pɛi ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa fɛye yɛɛ fɛꞌ loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ, fɛ nyɛ loo mɔ, fɛꞌ kpɛ kyena de imɔ gɛnen sa Wurubuaarɛ.\nAbono Mɛŋ Dena Mɔ Ilaa\n25Nan tɔngɛ sa abono mɛ mɛŋ ti dena mɔ kon. Me, Pɔɔlo nan kyu me gbaa-gbaa lɛɛ ilaa ibono n nyi mɔ nyiile fɛye. Iŋ gyɛ yɛɛ aye-Wura Yesu ne n sa me imɔ so nbara berɛ. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ gi su me gitolon ne ɔ kpaa me. Imɔso fɛ laa taalɛ ka gyan me so yɛɛ ilaa ibono nan tɔgɛ mɔ i laa kpaa fɛye.\n26Me asɛ mɔ, i boran fɛɛ fɛye abono fɛŋ ti dena mɔ fɛꞌ tɛsɛ kyena fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ tɛ faa. I lii fɛɛ nperɛ gɛkyena gɛ wɔra ɔlon. 27Iŋ kaaborɛ ɔbono ɔ bo ɔkyii mɔ oꞌ kine mɔ. Ne fo ɔbono foŋ bo ɔkyii mɔ, gɛŋ sa foꞌ kerɛ yɛɛ fo laa laarɛ ɔkyii dena. 28Fo nyɛ ɔkyii fo laa dena berɛ mɔ, foŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Ne ɔkyii mɔ gi nyɛ ɔnyen ɔ laa dena mɔ, ɔŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Fɛ dena mɔ, fɛ laa wu gɛsinkpan so awɔrɔfɔɔ too. Mi‑i me mɔ, n kya laarɛ nꞌ lɛɛ fɛye lii amɔ dɔ daa.\n29Me-nanboana Yesu asonbo, nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ gɛkɛ gɛbono Wurubuaarɛ gi yela de oꞌ kyu gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ gɛŋ baa gɛ bo gɛta. Imɔso nkɛ nbono gi san mɔ, i kaaborɛ abono mɛ bo akyii mɔ gbaa, mɛꞌ san pɛɛrɛ ansi de Wurubuaarɛ ɔson mɔ fɛɛ mɛŋ bo akyii. 30Gɛnen kee, i kaaborɛ abono ɔgya gi tɔ mɔmɔ mɔ, mɛꞌ san pɛɛrɛ ansi de Wurubuaarɛ ɔson mɔ fɛɛ ɔgya mɛŋ taa tɔ mɔmɔ. Abono, mɔ, mɛ kya gyi gɛsinkpan so ɔkon mɔ mɛꞌ san pɛɛrɛ ansi de Wurubuaarɛ ɔson mɔ fɛɛ mɛŋ kya taa gyi ɔkon ɔko. Abono mɛ kya buɛɛdɛ mɔ kee, iꞌ wɔra ɔmɔ fɛɛ mɛŋ bo sɛi de mɛꞌ nyɛ pɛɛrɛ ansi de Wurubuaarɛ ɔson mɔ. 31Asa abono pɛwu mɛ dɛ gɛsinkpan so laawɔra dɔ mɔ, mɛŋ sa mɛꞌ yɛgɛ iꞌ gyi ɔmɔ-amu. I kya nyiile yɛɛ gɛsinkpan mɔ gidebi de gɛmɔ-akyenabi a kya laarɛ aꞌ baa ta ɔkara.\n32Meŋ kya laarɛ fɛɛ fɛꞌ kyena de nwɔnsa fɛye-gɛkyena dɔ. Imɔso ne i kaaborɛ fɛꞌ kerɛ dandan yɛɛ fɛ laa dena abɛɛ fɛ maŋ dena mɔ. Ɔnyen ɔbono ɔŋ bo ɔkyii mɔ kya nyɛ nyoro sa Wura Yesu gɛsun de ɔꞌ laarɛ ɔkpa ɔbono so ɔ laa kyu gyi Wura Yesu ginsi mɔ-gɛkyena dɔ. 33Ɔnyen ɔbono ɔ bo ɔkyii mɔ berɛ, mɔ-nwɔnsa gi gyan gɛsinkpan so gɛkyena dɔ ilaa so, i kya nyiile yɛɛ ɔ kya laarɛ ikpa ibono so ɔ laa wɔra de iꞌ gyi mɔ-ka ginsi mɔ daa. 34Imɔso mɔ-nwɔnsa giŋ kya nyɛ gyan Wurubuaarɛ gɛsun wolɛ so. Gɛnen kee ne gɛbolonbubii abɛɛ ɔkyii ɔbono ɔŋ dena mɔ kya nyɛ nyoro sa Wura Yesu gɛsun mɔ. Mɔ-nyoro de mɔ-ginyamesɛ oduduu ɔbono ɔ bo mɔ dɔ mɔ, ɔ kya laarɛ ɔꞌ lɔrɔ imɔ yela sa daa Wura Yesu. Ɔkyii denabo berɛ, mɔ-nwɔnsa gi kya gyan daa gɛsinkpan so gɛkyena ilaa so, ɔ kya laarɛ ilaa ibono ɔ laa wɔra de iꞌ gyi mɔ-kuli ginsi mɔ. 35Fɛye-ɔdan giwɔra so ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛ mɛŋ dena mɔ, i gyɛ ilaa dɛnsɛ mɔ. Iŋ gyɛ yɛɛ nɛ tii fɛye-gɛdena daa. N kya laarɛ fɛꞌ wɔra daa ilaa ibono i bo kanpɛ mɔ de fɛꞌ nyɛ lɔrɔ fɛye-nyoro yela sa Wura Yesu kpaa logɛ. Fɛye-nwɔnsa giŋ sa giꞌ yɛ ginyɔ.\n36Nengyene fɛɛ fo ɔnyen fo‑rɛ ɔkyii ansi a den, ne fo nyi yɛɛ fo maŋ taalɛ keda fo-nyoro mɔ, fɛɛ ɔ fo gɛdena ne i tiri yɛɛ fɛꞌ dena mɔ, wɔra ibono i bo fo-gisen dɔ mɔ. Tɛsɛ kpii mɔ de fɛꞌ dena abara. I mɛŋ gyɛ ilaa nyɛnyɛn. 37Nengyene fɛɛ fo ɔnyen fo tɔgɛ fo-gisen dɔ yela yɛɛ fo maŋ dena, ne fo yelɛ imɔ so, ne sɛi mɛŋ nyise fo, ne fo laa taalɛ keda fo-nyoro mɔ, i boran. 38Imɔso fo ɔbono fo dena ɔkyii mɔ, i boran. Ne fo ɔbono fo mɛŋ kii dena mɔ, imɔ ibono i boran don.\n39Ɔkyii ɔbono ɔ nyɛ dena mɔ, ɔ dena daa. Mɔ‑rɛ mɔ-kuli ne kpɛɛꞌɛ. Nengyene mɔ-kuli mɔ gi wuꞌ mɔ pɛi ne ɔ laa nyɛ ɔkpa de oꞌ kii dena. I ba gɛnen mɔ, ɔ bo ɔkpa de ɔꞌ dena ɔnyen banban ɔbono ɔ bo mɔ ɔbolɛ mɔ. I kaaborɛ kaasɛ ɔꞌ wɔra daa Wura Yesu sonbo. 40Me asɛ mɔ, ɔkyii mɔ giꞌ tɛsɛ kyena mɔ-nkon mɔ, i laa wɔra ɔdan sa mɔ don ibono ɔ laa kii dena mɔ. Nɛ sɔɔ gyi yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n bo me dɔ so ne nɛ taalɛ tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/7","date":"2018-06-21T03:45:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864019.29\/warc\/CC-MAIN-20180621020632-20180621040632-00126.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1811,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.028,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 15\nYesu Gi Kyingi Lii Ibuni Dɔ\n1Me-nanboana Yesu asonbo, nan nyingi fɛye ɔkalan konkonsɛ ɔbono nɛ wolaa tɔgɛ fɛye kyu lii Yesu so mɔ. Nɛ lɛɛ ɔkalan mɔ tɔgɛ sa fɛye mɔ, fɛ sɔɔ kyule ne fɛ kpɛ san fɛ dɛ mɔ dɔ. 2Nengyene fɛ keda ɔkalan baarɛ dɔ ken-ken mɔ, i laa mɔlɛgɛ fɛye de fɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. Ne fɛ mɛŋ keda gɛnen berɛ mɔ, gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Yesu mɔ gi gyɛ daa giyan.\n3Ɔkalan mɔ agyɛbi abono a tansi a tiri mɔ, me kee nɛ kasɛ amɔ daa pɛi ne nɛ lɔɔ kyu kperɛ fɛye. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ:\nYesu Kirisito gi wuꞌ sa aye de ɔꞌ so aye ilaa nyɛnyɛn.\nMɛ wolaa ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ i laa ba gɛnen.\n4Mɛ pule mɔ.\nImɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, o kii kyingi lii ibuni dɔ.\nMɛ wolaa ŋmarasɛ imɔ idɛ kee Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ.\n5O kyingi gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-nyoro gɛwi nyiile Piita, ne o kii lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ. 6Imɔ gɛmara mɔ, aye-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ mɛ gyan gɛten kolon, mɛ laa don asa nwɛ nnun, ne Yesu gi lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔmɔ kee. Owi ɔbono n kya ŋmarasɛ ɔwolɛ baarɛ mɔ, mɔmɔ dɔ sakyɔ mɛ san mɛ tɛ de ansi. Mɔmɔ ako berɛ ne n ti wuꞌ. 7Imɔ gɛmara mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ-tedɛ Gyeemesi pɛi ne o kii lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ-isɔɔ mɔ pɛwu.\n8Ibono i tiikara mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-nyoro gɛwi nyiile me kee. Ɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile me mɔ, iŋ wɔra fɛɛ asa sɛnsɛ lɛɛ mɔ. I wɔra daa fɛɛ gɛbii gɛbono gɛmɔ-gɛkorogɛ gɛŋ ti fo ne mɛ korogɛ gɛmɔ mɔ. 9Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Yesu isɔɔ mɔ dɔ mɔ, me ne meŋ fo ɔmɔ. Meŋ kaaborɛ mɛꞌ terɛ me yɛɛ Yesu ɔsɔɔ gbaa. I kya nyiile yɛɛ nɛ ka Wurubuaarɛ asonbo gikpen mɔ ansi yɛgɛ. 10Wurubuaarɛ gitolon so ne nɛ nyɛ baa bingiri mɔ-osunbo faa. O su me gitolon gidɛ gɛnen mɔ, i mɛŋ wɔra giyan. Nɛ baa wɔra mɔ Wurubuaarɛ gɛsun mɔ ken-ken kii baa don mɔmɔ asɛnsɛ mɔ pɛwu. Nkana maŋ taalɛ wɔra gɛnen me-gibaa so. Wurubuaarɛ ne n kpaa me so ne nɛ taalɛ wɔra gɛsun gɛnen. 11Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, me ne n lɛɛ Yesu ɔkalan mɔ tɔgɛ daa‑o, asɛnsɛ mɔ ne n lɛɛ mɔ tɔgɛ daa‑o, aye pɛwu, ɔkalan kolon ne a kya tɔgɛ ne mɔ kee ne fɛye mɔ fɛ sɔɔ gyi.\nWurubuaarɛ Laa Kyingi Yesu Asonbo Lii Ibuni Dɔ\n12To, aye pɛwu a ti lɛɛ Yesu Kirisito ilaa tɔgɛ sa fɛye yɛɛ o wuꞌ ne Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ, ne fɛye kee fɛ sɔɔ imɔ gyi. Ne idɛ kon, i wonɛ ne fɛye dɔ ako mɛ kii mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ abono mɛ wuꞌ mɔ mɛ maŋ kyingi lii ibuni dɔ? 13Naafo Wurubuaarɛ maŋ kyingi abono mɛ wuꞌ ne mɛ ti pule ɔmɔ mɔ lii ibuni dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono fɛye dɔ ako mɛ kya tɔgɛ faa mɔ, gɛnen berɛ mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ taalɛ kyingi Yesu Kirisito lii ibuni dɔ kee ne. 14To. Naafo Wurubuaarɛ mɛŋ kyingi Kirisito mɔ, nkana ɔfaanan ilaa ibono a naa a kya tɔgɛ kyu lii mɔ so faa, i gyɛ daa giyan. Nkana ibono fɛ ka gyan mɔ so mɔ kee i gyɛ daa giyan. 15Nkana i laa ba yɛɛ a kɛɛ abon gyanꞌ Wurubuaarɛ so ne. I lii fɛɛ aye ne n naa buu sa asa yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi Yesu lii ibuni dɔ. Ne fɛye mɔ yɛɛ idɛ kon iŋ gyɛ gɛnen faa.\n16Gɛnen ne fɛ kya nyiile ne. Fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ kya kyingi asa lii ibuni dɔ. Imɔso fɛye asɛ mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ kyingi Yesu Kirisito lii ibuni dɔ kee ne. Abɛɛ iŋ kya nyiile gɛnen? 17Ne fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ kyingi Kirisito lii ibuni dɔ gɛsintin mɔ, nkana ibono fo kya sɔɔ mɔ gyi yɛɛ ɔ kpaarɛ fɛye-ilaa nyɛnyɛn pɛwu fuɛ sa fɛye mɔ, giyan ne. I laa nyiile yɛɛ fɛ tɛ faa, nkana fɛ san fɛ tɛ de fɛye-ilaa nyɛnyɛn ne. 18Gɛnen kee mɔ i laa nyiile yɛɛ aye-nanboana Kirisito adɛ abono mɛ bingiri Wurubuaarɛ-lɛɛ mɔ pɛwu mɛ wuꞌ sii gɛkpaa ne. 19Nengyene gɛkyena gɛdɛ dɔ aye-gɛwɔnsa gɛ gyanꞌ yɛɛ Kirisito laa kyingi aye lii ibuni dɔ, ne aye-lɛwu gɛmara berɛ, iŋ ba gɛnen mɔ, asa pɛwu dɔ mɔ nkana aye-ilaa ne nan tansi wɔra ayen.\n20Nɛ taa tɔgɛ idɛ pɛwu mɔ, gɛsintin mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi Kirisito lii ibuni dɔ. Mɔmɔ abono pɛwu Wurubuaarɛ gi da gibaa terɛ mɔ dɔ mɔ Kirisito ne n gyangbara kii nyɛ mɔ-lɛɛ nyoro pobɔrɔ. Ɔ dɛ daa fɛɛ gigyo pobɔrɔ gibono mɛ daa gigyangbara kyu too Wurubuaarɛ pɛi de iꞌ lɔɔ gbigi mɔ. 21Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ nyamesɛ kolon ne n yɛgɛ lɛwu gi ba anyamesɛ dɔ. Gɛnen kee ne nyamesɛ kolon ne n yɛgɛ ne ibuni mɛ laa kii nyɛ nyoro pobɔrɔ. 22I kya nyiile yɛɛ aye-anyamesɛ pɛwu aye‑rɛ aye-naana gyangbarasɛ, Adam, a gyɛ nyamesɛ kolon. A kya nyɛ lɛwu fɛɛ Adam-lɛɛ mɔ ɔnan. Gɛnen kee, aye abono pɛwu aye‑rɛ Kirisito a gyɛ nyamesɛ kolon mɔ, a wuꞌ mɔ, a laa nyɛ kii kyingi de aꞌ nyɛ aye-nyoro pobɔrɔ fɛɛ Kirisito-lɛɛ mɔ ɔnan.\n23I bo aberɛ abono Kirisito adɛ pɛwu mɛ laa nyɛ mɔmɔ-nyoro pobɔrɔ mɔ. Kirisito ne n wolaa gyangbara kyingi wɔra fɛɛ gigyo pobɔrɔ gibono mɛ kyu too Wurubuaarɛ. I san asa abono mɛ gyɛ mɔ Kirisito-lɛɛ mɔ berɛ, owi ɔbono ɔ laa kii ba mɔ ne mɛ laa kyingi de mɛꞌ nyɛ mɔmɔ-nyoro pobɔrɔ. 24Mɛ nyɛ mɔmɔ-nyoro pobɔrɔ gɛnen mɔ, gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ laalaalogɛ mɔ gi fo ne. Kirisito laa kyu gɛsinkpan so gɛwuragyi pɛwu kyu kpaa wɔra mɔ-sɛ Wurubuaarɛ abaa dɔ. Pɛi de ɔꞌ wɔra gɛnen mɔ, ɔ ti wolaa nyida gɛwuragyi de ɔlon de gɛbelɛnsɛ, ibono a kya wu de ansi de ibono aŋ kya wu de ansi mɔ pɛwu.\n25Iŋ gyɛ giyan so ne Kirisito laa nyida imɔ idɛana. I wolaa i gyɛ daa ilaa ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ kyu lii mɔ so yɛɛ ɔ laa gyi gɛwura kaaborɛ mɔ-akyobo pɛwu mɛꞌ baa ŋmii mɔ-ayaa dɔ de mɛꞌ bara mɔmɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ. 26Ɔkyobo laalaalogɛ ɔbono ɔ laa gyi mɔ so mɔ ne n gyɛ lɛwu. 27I kya nyiile yɛɛ Kirisito ilaa i wolaa i bo Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ilaa kamaasɛ iꞌ bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ.\" Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a tɔgɛ gɛnen mɔ, a nyi ibono Wurubuaarɛ berɛ mɛŋ bo ilaa ibono i laa bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa Kirisito mɔ dɔ. Mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ laa yɛgɛ ilaa kamaasɛ iꞌ bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa Kirisito mɔ. 28Owi ɔbono ilaa kamaasɛ i laa bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa Kirisito, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gɛnen mɔ, Kirisito gbaa-gbaa kee laa bara mɔ-nyoro gɛsɛ sa Wurubuaarɛ. Wurubuaarɛ, mɔ, ne n gyɛ ɔbono ɔ yɛgɛ ilaa kamaasɛ iꞌ bara imɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ-bi Kirisito. Imɔso Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ laa baa bara mɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔ-sɛ de iꞌ wɔra yɛɛ ilaa kamaasɛ dɔ mɔ, Wurubuaarɛ ne n gyɛ ɔbono ɔkamaasɛ de ilaa kamaasɛ i bo no sa mɔ.\n29Ako mɛ kya gyere asa Wurubuaarɛ sagyere yii abono mɛ ti wuꞌ mɔ giyaa. Nengyene Wurubuaarɛ maŋ kyingi ibuni mɔ, i wonɛ ne mɛ kya gyere asa Wurubuaarɛ sagyere yii abono mɛ ti wuꞌ mɔ giyaa gɛnen? 30Ne Wurubuaarɛ maŋ kyingi ibuni mɔ, i wonɛ so ne me‑rɛ me-nanboana a kya kyule wɔra Yesu gɛsun ne i kya yɛgɛ asa mɛ ka aye-ansi owi kamaasɛ dɔ daa? N nyi yɛɛ Yesu mɛŋ kyingi lii ibuni dɔ mɔ, maŋ kyule wɔra gɛnen. 31Me-nanboana Yesu asonbo, nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ gɛkɛ kamaasɛ mɔ asa mɛ kpɛ mɛ dɛ me ma‑a wɔra daa lɛwu abaa dɔ. Fɛye‑rɛ aye-Wura Yesu Kirisito ginyamesɛ kolon so mɔ, n kya gyiide fɛye so. Imɔso ne n kya tɔgɛ fɛye gɛnen ilaa idɛ faa. 32Owi ɔko dɔ mɔ, nɛ kɔ de ndonbuɛ Efiso ɔsowolɛ so. Nengyene fɛɛ anyamesɛ-lɛɛ ilaa wolɛ ne n tiri me mɔ, menɛ ne nan nyɛ lii imɔ dɔ? Nengyene a nyi yɛɛ a maŋ kyingi lii ibuni dɔ de aꞌ nyɛ ntɛɛla mɔ, nkana ɔfaanan a kya nu de gɛdɛ gɛbono mɛ kya tɔgɛ yɛɛ:\n\"Aꞌ tɛsɛ gyi de aꞌ nun.\nƆkɛ ɔfaanan a wuꞌ\" mɔ.\n33Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ de ɔko ɔꞌ nyɛ fɛye penɛ.\n\"Anyamesɛ nyɛnyɛn dɔ gisaarɛ\ni kya nyida nyamesɛ dɛnsɛ gikyenabi.\"\n34Imɔso fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so de fɛꞌ kyu Yesu asonbo akyenabi kyu kyena kanpɛ. Fɛye dɔ ako mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ mɔmɔ-asen dɔ. Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ gɛnen ilaa idɛ i gyɛ ipeeli ilaa sa fɛye.\nWurubuaarɛ Dɔ Lɛɛ Nyoro Ɔnan\n35Foŋbii mɔ, fo ɔko fo laa tɔgɛ yɛɛ, \"Nnɛ so nnɛ so ne Wurubuaarɛ laa kyingi asa lii ibuni dɔ daa? Mɔmɔ-nyoro gi laa wɔra nnɛ?\" 36Fo ɔbono fo tɔgɛ gɛnen mɔ, fo mɛŋ nyi ɔlaako. Imɔso fo mɛŋ nyi yɛɛ abi abono fo kya duu mɔ a kya daa gigyɔ pɛi de aꞌ lɔɔ kɔrɔ de aꞌ nyɛ nkpa pobɔrɔ? 37Ibono fo kya kyu duu mɔ kpɛi, ne ibono i laa kɔrɔ de iꞌ sɔrɔ mɔ kee kpɛi. Ilaa ibono fo duu mɔ, i gyɛ gibi giyan fɛɛ giyu abɛɛ giwayu gibi. 38Wurubuaarɛ ne n kya sa gimɔ nyoro pobɔrɔ gɛnɔɔbono ɔ kya laarɛ mɔ. Gibi kamaasɛ gimɔ-oyuduu gimɔ‑rɛ gimɔ-nyoro pobɔrɔ ɔnan ɔbono ɔ kya kaaborɛ gimɔ mɔ.\n39Ilaa ibono pɛwu i kya sɔnga mɔ nyoro i kɔrɔ i kɔrɔ. Anyamesɛ nyoro kpɛi. Nbuɛ-lɛɛ kpɛi. Nbuii-lɛɛ kpɛi, ne iken kee lɛɛ kpɛi. 40I bo Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ nyoro ɔnan, ne i bo gɛsinkpan so lɛɛ nyoro ɔnan. Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ nyoro mɔ nyisigyi kpɛi, ne gɛsinkpan so lɛɛ nyisigyi kee kpɛi. 41Owi bo mɔ-lɛɛ nyisigyi kpɛi. Bosɛ bo mɔ-lɛɛ kpɛi, ne agyɛkpebi kee a bo amɔ-lɛɛ kpɛi-kpɛi. I kya nyiile yɛɛ agyɛkpebi gbaa nyisigyi a don abara.\n42Gɛnen kee ne i dɛ ne. Anyamesɛ mɛ laa kyingi lii ibuni dɔ de mɛꞌ nyɛ nyoro pobɔrɔ mɔ, mɔmɔ-nyoro nbono a kya pule mɔ gi kya gyɔ. Nyoro nbono Wurubuaarɛ laa sa abono mɛ laa kyingi lii ibuni dɔ mɔ berɛ gi maŋ gyɔ kpa‑a. 43Nyoro nbono a kya pule mɔ, nmɔ‑rɛ ipeeli ne. Nyoro nbono gi laa kyingi mɔ berɛ ne nan nyɛ nyisigyi. Mɛ pule aye mɔ, a gyɛ daa afɔlɛbo. Wurubuaarɛ laa kosorɛ aye mɔ, a laa wɔra alolonbo. 44Gɛkyena gɛdɛ dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan ne mɛ kya kyu pule. Oduduu dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan ne Wurubuaarɛ laa kyu kosorɛ aye. I kya nyiile yɛɛ i bo gɛkyena gɛdɛ dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan, gɛnen kee ne i bo oduduu dɔ-lɛɛ nyoro ɔnan.\n45Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ i kya tɔgɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gi pɔrɔ nyamesɛ gyangbarasɛ, Adam, ne ɔ nyɛ ɔŋɛ, ɔ tɛ nkpa.\" Adam tiikarasɛ, Kirisito mɔ berɛ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ nyɛ Oduduu ɔ kya yɛgɛ asa mɛ kya nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. 46I mɛŋ gyɛ oduduu dɔ ilaa ne Wurubuaarɛ gi daa gisa anyamesɛ. Nkpa ne Wurubuaarɛ gi daa gisa anyamesɛ pɛi ne ɔ lɔɔ kyu mɔ-Oduduu mɔ ilaa kyu sa ɔmɔ. 47Nyamesɛ gyangbarasɛ, Adam mɔ gi lii daa gɛsinkpan dɔ. Ɔ gyɛ daa isɛ. Adam nyɔsɛ, aye-Wura Kirisito mɔ berɛ, gi lii daa Wurubuaarɛ dɔ. 48Gɛsinkpan so gɛkyena ilaa dɔ mɔ, anyamesɛ mɛ dɛ daa fɛɛ nyamesɛ gyangbarasɛ mɔ. Mɛ gyɛ daa isɛ. Ne Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ gɛkyena ilaa dɔ mɔ, anyamesɛ abono mɛ kya ka gyan Kirisito so mɔ mɛ laa wɔra daa fɛɛ mɔ. Mɛ laa wɔra Wurubuaarɛ dɔ asa. 49Gɛnɔɔbono a daa giwɔra fɛɛ ɔbono ɔ gyɛ isɛ mɔ oyuduu mɔ, gɛnen ne a laa baa wɔra fɛɛ ɔbono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ dɔ isa mɔ oyuduu kee ne.\n50Me-nanboana Yesu asonbo, n kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ aye anyamesɛ gɛsinkpan so-lɛɛ nyoro de nkalan oyuduu mɔ i maŋ taalɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ-gɛwuragyi mɔ dɔ. Ilaa ibono i kya gyɔ mɔ, i maŋ taalɛ sɔɔ ilaa ibono i maŋ gyɔ mɔ ilaa keda. 51Fɛꞌ yela giso de fɛꞌ nu ilaa boduduusɛ iko. I mɛŋ gyɛ aye pɛwu ne nan wuꞌ lɛwu. I laa baa fo owi ɔko mɔ, Wurubuaarɛ laa keda aye pɛwu kyɛɛgɛ 52gikolon. I fo gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ dɔ gɛgandan laalaalogɛ mɔ gɛ laa su. Gɛ su m��, fo baa kerɛ mɔ, Wurubuaarɛ gi ti wolaa keda aye kyɛɛgɛ. I lii fɛɛ gɛgandan mɔ gɛ laa su mɔ, asa abono mɛ ka gyan Yesu so pɛi ne mɛ wuꞌ mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu nyoro nbono gi maŋ gyɔ mɔ kyu sa ɔmɔ de oꞌ kyingi ɔmɔ. Aye abono a san a tɛ de ansi gɛnen owi ɔbono mɔ kee, Wurubuaarɛ laa keda aye kyɛɛgɛ. 53I lii fɛɛ aye-nyoro nbono gi kya gyɔ mɔ gi tiri yɛɛ giꞌ nyɛ nbono gi mɛŋ kya gyɔ mɔ ɔnan kyu suu de nmɔ-nyoro. I tiri kee yɛɛ aye-nyoro nbono gi kya wuꞌ mɔ giꞌ nyɛ nbono gi mɛŋ kya wuꞌ mɔ ɔnan kee kyu suu de nmɔ-nyoro. 54Gɛkaako mɔ Wurubuaarɛ laa yɛgɛ gɛnen ilaa ibono iꞌ ba. Aye abono a kya ka gyan Yesu so mɔ nyoro nbono gi kya gyɔ mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya gyɔ mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. Aye-nyoro nbono gi kya wuꞌ mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya wuꞌ mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. I ba gɛnen mɔ, nfono ne Wurubuaarɛ agyɛbi ako a laa nyɛ ba gɛsintin. Amɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n\"Lɛwu mɛŋ baa ɔ bo no. A kɔ lii gɛkpaa.\n55O Lɛwu, nꞌ kerɛ fo-ɔlon ɔbono nkana fo bo fo kya gyi aye so mɔ?\nO Lɛwu, nꞌ kerɛ fo-ɔgyoo ɔbono nkana fo bo fo kya da aye mɔ?\"\n56Lɛwu ɔgyoo ne n gyɛ anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra. Ne ilaa nyɛnyɛn giwɔra mɔ i kya nyɛ lɛwu ɔlon lii daa Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ. 57A kya faala Wurubuaarɛ. Mɔ ne nan lɛɛ aye lii lɛwu ɔlon dɔ kyu naa de aye-Wura Yesu Kirisito so.\n58Imɔso me-nanboana laarɛsɛ Yesu ɔson mɔ dɔ, fɛꞌ yelɛ fɛye-ayaa so ken-ken fɛye-gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Yesu mɔ dɔ de ilaa iko iŋ sa ɔꞌ yɔɔ fɛye-nyoro baa pii. Fɛꞌ kpɛ fa‑a wɔra Wura Yesu gɛsun owi kamaasɛ dɔ. I kya nyiile yɛɛ fɛ nyi yɛɛ ilaa kamaasɛ ibono fɛ kya wɔra fɛ kya sa Wura Yesu mɔ, i mɛnaŋ wɔra giyan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/15","date":"2018-06-18T21:41:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861163.5\/warc\/CC-MAIN-20180618203134-20180618223134-00061.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":2365,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 8\nMɛ Ka Yesu Asonbo Gikpen Mɔ Ansi\n1Sɔɔlo gi yelɛ abono mɛ mɔɔ Sitiifen mɔ gɛmara.\nKpɛ san kyu lii gɛkɛ gɛbono mɛ da Sitiifen abui mɔɔ mɔ kyu kyon mɔ, asa mɛ lɔrɔ mɛ kya ka Yesu asonbo gikpen gibono gi bo Gyɛrusalem mɔ ansi gikyɔ. I yɛgɛ mɔmɔ pɛwu mɛ san yaasɛ gyanꞌ de Gyudiya de Samariya nsinkpan so. I san daa Yesu isɔɔ mɔ wolɛ nno. 2Mɛ mɔɔ Sitiifen gɛnen mɔ, asa abono mɛ selɛ Wurubuaarɛ mɔ dɔ ako mɛ pule mɔ, ne mɛ su mɔ gɛsintin so. 3Yesu asonbo gikpen mɔ ɔson mɔ so mɔ, Sɔɔlo kpɛ ɔ kya wɔra mɔmɔ anyanyan daa. Ɔ kya gbere loo nten-ana dɔ kpaa biidɛ anyen de akyii lii kyu kyon kpaa tii de obu.\nFilipo Gi Naa Samariya So\nƆ Kya Tɔgɛ Yesu Ɔkalan Konkonsɛ Mɔ So Ilaa\n4Yesu asonbo abono mɛ yaasɛ mɛ naa mɔ, mɛ kpɛ mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ mɛ kya sa asa nfonoana mɛ naa mɛ naa mɔ. 5Filipo gi kyon kpe ɔsowolɛ belɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Samariya mɔ ne ɔ kpaa tɔgɛ sa nno asa yɛɛ ɔbono ɔ laa mɔlɛgɛ asa de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ gi ti ba gɛsinkpan so. 6Sakpii belɛ mɔ dɔ ɔkamaasɛ gi yela giso ne o nu Filipo asɛ, ne asa mɛ wu ilaa gbaaꞌgbaa ibono o kyu Yesu ɔlon wɔra mɔ de mɔmɔ-ansi. 7I lii fɛɛ ɔ kyɛ asa sakyɔ abono i mara ɔmɔ mɔ de ɔtɛgɛsɛana. Ne ɔ yɛgɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu ibono i tɛ asa sakyɔ so mɔ i saawo ken-ken koso mɔmɔ so. 8Kyu lii gɛnen so mɔ, i wɔra ɔsowolɛ ɔbono so asa ɔkon kyɔde.\nFɛwura Ɔko Gi Nu Wurubuaarɛ Agyɛbi\n9Ɔnyen ɔko gi kyena gɛnen Samariya ɔsowolɛ ɔbono so, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Simon. Simon baarɛ kya wɔra afɛ nno mɔ i kɛɛla. Ɔ kya nyiile mɔ-nyoro yɛɛ mɔ ne n bo no. Mɔ-ilaa wɔrasɛ i kya dɛ asa gɛnɔ Samariya gɛsinkpan pɛwu so. 10Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ bo nno mɔ, gɛbii‑o, ɔbelɛnsɛ‑o, kya yela giso nu Simon baarɛ asɛ. Asa mɛ san mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛnen ɔnyen baarɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Ɔbelɛ mɔ.\"\n11Simon baarɛ wolaa ɔ kya wɔra afɛ ne i kya dɛ asa gɛnɔ mɔ, iŋ gyɛ gɛnen owi ɔbono dɔ, i kɛɛla. Imɔso asa mɔ mɛ kya nu mɔ-gɛdɛ. 12Filipo gi kpe nno, ne ɔ kpaa tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ sa asa de mɛꞌ nu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ ilaa. Ɔ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ Yesu ne n gyɛ ɔbono ɔ laa mɔlɛgɛ asa de mɛꞌ nyɛ gɛnen akyenabi abono. Asa mɔ mɛ nu Filipo ilaa tɔgɛsɛ mɔ, mɛ sɔɔ imɔ gyi, ne ɔ gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere, mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-anyen de akyii. 13Simon fɛwura baarɛ gbaa kee gi sɔɔ Filipo ilaa tɔgɛsɛ mɔ gyi ne ɔ nyɛ Wurubuaarɛ sagyere. Ɔ san kyu mɔ-nyoro kyu da mada de Filipo. Filipo kya wɔra ilaa gbaaꞌgbaa ibono nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra mɔ-gibaa so ne i kya lɛɛ Yesu ɔlon belɛ gɛwi nyiile asa. Simon ɔbono nkana ɔ gyɛ fɛwura mɔ, kya wu gɛnen mɔ, i kya dɛ mɔ-gɛnɔ gikyɔ.\n14Imɔ gɛmara mɔ Yesu isɔɔ mɔ mɛ bo Gyɛrusalem mɔ mɛ nu yɛɛ Samariya awura mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ gyi. Imɔso Yesu isɔɔ mɔ mɛ lɛɛ mɔmɔ dɔ asa anyɔ, Piita mɔ‑rɛ Gyɔn kyu sun gɛnen asa abono asɛ nno. 15Mɛ kpe mɔ, mɛ kpaa dalaa sa mɔmɔ de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔꞌ ba mɔmɔ so. 16I kya nyiile yɛɛ Samariya awura mɔ mɛ nyɛ daa Wurubuaarɛ sagyere mɔ wolɛ Wura Yesu ginyen dɔ. Mɛŋ ti nyɛ de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔꞌ baa bun mɔmɔ ɔko‑rɛ ɔko so. 17Piita mɔ‑rɛ Gyɔn mɛ dalaa sa mɔmɔ mɔ, mɛ kyu mɔmɔ-abaa gyanꞌ mɔmɔ so, ne Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi baa bun mɔmɔ so.\nFɛwura Mɔ Nyi Yɛɛ Aterenbi A Laa Taalɛ Sɔɔ\nWurubuaarɛ Oduduu Ɔlon\n18Nfono mɔ, ibono Simon gi wu Piita mɔ‑rɛ Gyɔn, Yesu isɔɔ mɔ, mɛ kya kyu mɔmɔ-abaa gyanꞌ asa so ne Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya baa bun mɔmɔ so mɔ, o kyu aterenbi kyu sa mɔmɔ. 19Ne ɔ tɔgɛ sa Piita mɔ‑rɛ Gyɔn yɛɛ, \"Fɛꞌ sɔɔ aterenbi adɛ de fɛꞌ kyu gɛnen ɔlon ɔbono fɛ bo faa kyu gbaa me-gibaa de ɔkamaasɛ ɔbono me kee nɛ nyɛ kyu me-abaa gyanꞌ mɔ so mɔ, ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔꞌ baa bun mɔ so.\"\n20Simon gi tɔgɛ gɛnen mɔ ne Piita gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo‑rɛ fo-aterenbi nnɛ, fo‑rɛ Wurubuaarɛ abaa anyɔ! Aterenbi a maŋ taalɛ sɔɔ ilaa ibono Wurubuaarɛ kya kyu kyɛɛ mɔ. 21Fo maŋ taalɛ saarɛ aye dɔ de foꞌ wɔra ilaa idɛ ɔnan. I kya nyiile yɛɛ fo-gisen dɔ iŋ boran Wurubuaarɛ ansi so. 22Nu fo-nyoro gɛsɛ de foꞌ kyɛɛgɛ lii ilaa nyɛnyɛn ibono fo dɛ faa dɔ de foꞌ dalaa kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ nengyene i laa sa mɔ, oꞌ kyu fo-nwɔnsa nbono fo dɛ faa kyu kyɛɛ fo. 23I kya nyiile yɛɛ nɛ wu fo faa ako gɛnyɛ gɛ gyɛ fo gɛlaaloo. Ilaa nyɛnyɛn kee i suu fo gɛgbɛ.\" 24Nfono mɔ, Simon mɔ gi kolɛ Piita mɔ‑rɛ Gyɔn yɛɛ, \"Fɛꞌ dalaa sa Wurubuaarɛ sa me de gɛnen ilaa ibono fɛ darɛ faa dɔ iko‑rɛ iko iꞌ mɛŋ sa iꞌ ba me so.\"\n25Piita mɔ‑rɛ Gyɔn mɛ lɛɛ Wura Yesu agyɛbi de mɔ-ilaa ibono mɛ wu de mɔmɔ-ansi mɔ tɔgɛ sa nno asa ta mɔ, mɛ kii kyon kpe Gyɛrusalem. Mɛ kya kpe mɔ, mɛ naa de Samariya awura isowolɛ gikyɔ so mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ ma‑a sa nno awura kee pɛi ne mɛ kpaa loo Gyɛrusalem.\nFilipo Gi Tɔgɛ Wurubuaarɛ Ɔkalan Sa Itopiyanyen Ɔko\n26Owi ɔko dɔ mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko gi baa tɔgɛ sa Filipo yɛɛ, \"Koso, de foꞌ kpelegɛ de gɛsɛ so naa de ɔkpa ɔbono ɔ dɛ lii Gyɛrusalem kyu kpe de Gaasa ɔsowolɛ so mɔ. Gɛnen ɔkpa ɔbono ne n kya loo de gipen dɔ lii mɔ.\" 27Gɛsintin mɔ, Filipo gi koso yii ɔkpa ɔ kya kpe. Filipo kya kpe mɔ, ɔ baa kerɛ mɔ, Itopiyanyen ɔko ne. Itopiyanyen mɔ gyɛ daa ɔbelɛnsɛ gbaaꞌ, ne ɔ bo abono mɛ kya kerɛ Itopiya wura so mɔ dɔ. Itopiya awura berɛ mɔmɔ-wura gyɛ daa ɔkyii. Ɔnyen mɔ ne n gyɛ ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ kya kerɛ wura kyiisɛ mɔ aterenbi de mɔ-awuratɔ pɛwu so. Gɛnen ɔbelɛnsɛ baarɛ gi kpe Gyɛrusalem kpaa son Wurubuaarɛ. 28Ɔ kya kii mɔ ne Filipo gi kpaa tu mɔ gɛnen. Ɔbelɛnsɛ mɔ tɛ ilaa iko dɔ i naa, mɔ, bee ne n kya biidɛ gɛnen ilaa mɔ. I so Itopiyanyen mɔ i naa gɛnen mɔ, ɔ kya kalɛ ilaa ɔ kya lii ɔwolɛ ɔbono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo Isaya gi ŋmarasɛ mɔ dɔ. 29Nfono mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Filipo yɛɛ, \"Naa kpe de foꞌ kpaa naa sindi ɔbelɛnsɛ baarɛ.\"\n30Gɛsintin mɔ, Filipo gi selɛ kpe ɔbelɛnsɛ mɔ asɛ ɔ naa sindi mɔ. O nu ɔbelɛnsɛ mɔ kya kalɛ ilaa ɔ kya lii ɔwolɛ ɔbono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo Isaya gi ŋmarasɛ mɔ dɔ. Filipo gi nu mɔ, ɔ taasɛ ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fo kya nu ilaa ibono fo kya kalɛ faa gɛsɛ ne?\" 31Ɔbelɛnsɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne nan wɔra de nꞌ nu gɛsɛ? Gɛnen mɔ, nɛ nyɛ ɔko gi lɛɛ gɛsɛ sa me.\" Nfono mɔ ɔbelɛnsɛ mɔ gi kolɛ Filipo yɛɛ ɔꞌ dii loo baa kyena mɔ asɛ. Gɛsintin mɔ, Filipo gi dii loo kyena mɔ asɛ.\n32Wurubuaarɛ agyɛbi abono ɔbelɛnsɛ mɔ kya kalɛ gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n\"Mɛ kparɛ mɔ lii kpaa mɔɔ fɛɛ sandɛ.\nMɔ mɔ gi sii kurun fɛɛ gɛsandɛbi ne mɛ keda mɛ laa daasɛ.\nOŋ bugi mɔ-gɛnɔ.\n33Mɛ wɔra mɔ ipeeli.\nMɛ mɛŋ gyi mɔ-nbɛlɛ gɛsintin ɔkpa so.\nIbono mɛ ten mɔ-agyo faa,\nɔko‑rɛ ɔko maŋ baa nyɛ wu mɔ-biana abɛɛ mɔ-naanaana ilaa tɔgɛ.\"\n34Filipo gi dii ɔ tɛ ɔbelɛnsɛ mɔ asɛ mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Anɛ ne Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo mɔ darɛ faa? Ɔ tɔgɛ kyu lii mɔ gbaa-gbaa mɔ-nyoro so abɛɛ ɔko kpɛi ne ɔ darɛ daa?\" 35Ɔ taasɛ Filipo gɛnen mɔ, Filipo gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ Yesu ne ɔ darɛ gɛnen, ne ɔ tɔgɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ sa ɔbelɛnsɛ mɔ. Filipo laa lɛɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ tɔgɛ sa ɔbelɛnsɛ mɔ mɔ, o yii gɛsɛ lii daa Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ nfono ɔbelɛnsɛ mɔ kya kalɛ mɔ.\n36Mɛ kya kpe mɔ, mɛ kpaa tu nkyu nko. Ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ Filipo yɛɛ, \"Kerɛ, nkyu. Menɛ ne n bo no i laa taa tii me-ɔkpa de meŋ sa nꞌ nyɛ sɔɔ Wurubuaarɛ sagyere?\" [ 37Filipo gi tɔgɛ sa ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Nengyene fo ka gyan Yesu so lii fo-gisen dɔ berɛ mɔ, ɔkpa dɛ fɛɛ foꞌ nyɛ Wurubuaarɛ sagyere.\" Nfono mɔ ɔbelɛnsɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nɛ ka gyan Yesu Kirisito so yɛɛ mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ.\"] 38Nfono mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi yɛgɛ mɛ sii yelɛ ne mɔ‑rɛ Filipo mɛ loo nkyu mɔ dɔ ne Filipo gi gyere mɔ Wurubuaarɛ sagyere. 39Mɛ dii lii nkyu mɔ dɔ mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu gi puru Filipo kyon kpe gɛtɛɛko. Ɔbelɛnsɛ mɔ mɛŋ baa wu mɔ. Ɔbelɛnsɛ mɔ gi san keda mɔ-gɛwi ɔkpa de ɔkon fɛɛ ɔ ka gyan Yesu so. 40Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi puru Filipo lii Itopiya ɔbelɛnsɛ mɔ asɛ gɛnen mɔ, Filipo gbaa-gbaa ɔꞌ baa kerɛ mɔ, ɔ ti ɔ yelɛ ɔsowolɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Asotusi mɔ so. Nfono mɔ Filipo gi naa de isowolɛ ɔ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ɔ sa asa gɛnen‑n kaaborɛ ɔ kpaa loo ɔsowolɛ belɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Sɛsariya mɔ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/8","date":"2018-06-25T02:50:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867364.94\/warc\/CC-MAIN-20180625014226-20180625034226-00171.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1601,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 10:25\n25Nengyene fo gyɛ ɔkasɛbo ne ilaa ibono asa mɛ dɛ mɛ kya wɔra fo-onyiilebo mɔ mɛ dɛ ma‑a wɔra fo kee mɔ, bii yɛɛ gɛnen ne i kaaborɛ iꞌ ba ne. Nengyene fo gyɛ dega ne mɛ dɛ ilaa ibono mɛ kya wɔra fo-wura mɔ ma‑a wɔra fo mɔ, bii yɛɛ gɛnen ne i kaaborɛ iꞌ ba ne. Nengyene asa mɛ terɛ me ɔbono n gyɛ gɛten wura mɔ yɛɛ Besibuli, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ, me-adɛ ne mɛ laa yɛgɛ? Mɔmɔ-lɛɛ asebi a laa don me-lɛɛ adɛ gbaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/10\/25","date":"2018-06-24T11:14:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866932.69\/warc\/CC-MAIN-20180624102433-20180624122433-00601.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.049,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.544,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 15\nMɛ Sun Ako Gyɛrusalem\n1Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ, anyen ako mɛ lii Gyudiya ba mɛ kya nyiile Yesu asonbo ilaa yɛɛ, \"Nengyene mɛ mɛŋ ten fo ɔko giwɔrɛ fɛɛ gɛnɔɔbono aye-naana Mosisi nbara mɔ gi kya nyiile mɔ, fo maŋ nyɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ fo de foꞌ nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ.\" 2Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ mɛ nu gɛnen ilaa idɛ mɔ, akyɔɔlɛ belɛ ako a tɔrɔ ɔmɔ‑rɛ gɛnen asa abono so, mɛŋ nu abara gɛsɛ. Imɔso Yesu asonbo mɔ mɛ kyu amu sindi abara, ne mɛ lɛɛ Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ de mɔmɔ-nanboana ako sun Gyɛrusalem de mɛꞌ kpaa wu Yesu isɔɔ mɔ de abelɛnsɛ abono mɛ kya kerɛ Yesu asonbo gikpen gibono gi bo nno mɔ so de mɛꞌ kyu gɛnen ilaa ibono kyu kpaa too mɔmɔ-ansi dɔ.\n3Yesu asonbo gikpen mɔ mɛ lɛɛ abono mɛ sun mɔ ɔkpa mɔ, mɛ kyu de Fonisiya de Samariya nsinkpan so. Mɛ naa mɛ kya kpe gɛnen mɔ, mɛ kya buu sa mɔmɔ-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ yɛɛ asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ mɔmɔ dɔ ako kee mɛ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ ne mɛ kyɛɛgɛ mɛ kya son Wura Yesu. Abono mɛ kya nu gɛnen mɔ, i kya wɔra mɔmɔ pɛwu ɔkon gikyɔ.\n4Mɛ kpaa loo Gyɛrusalem mɔ, Yesu asonbo gikpen gibono gi bo nno mɔ de mɔmɔ-abelɛnsɛ de Yesu isɔɔ mɔ mɛ sɔɔ mɔmɔ abaa anyɔ, ne mɔmɔ mɔ, mɛ buu ilaa ibono Wurubuaarɛ gi wɔra kyu naa de ɔmɔ so mɔ sa mɔmɔ. 5Nfono mɔ, asa ako mɛ koso yelɛ. Gɛnen asa abono mɛ gyɛ Farasii ɔson gikpen mɔ dɔ abono mɛ sɔɔ Yesu gyi mɔ. Mɛ kpɛ koso yelɛ mɔ, ilaa ibono i laa lii ɔmɔ-gɛnɔ dɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ, \"I kaaborɛ asa abono mɛ mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura ne mɛ kya laarɛ mɛꞌ son Yesu mɔ mɛꞌ ten ɔmɔ-awɔrɛ de aꞌ ka sa ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ gyi aye-naana Mosisi nbara mɔ so.\"\nAbelɛnsɛ Mɛ Gyanꞌ Imɔ-Gɛsingyi Gyɛrusalem\n6Nfono mɔ, Yesu isɔɔ mɔ de Yesu asonbo gikpen mɔ abelɛnsɛ mɔ mɛ kpaa gyanꞌ de mɛꞌ gyi imɔ so gɛsingyi. 7Mɛ kpaa gyanꞌ mɔ, mɛ kyena imɔ so kɛɛla. Nfono mɔ, Piita gi koso ne ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Me-nanboana Yesu asonbo, fɛye gbaa-gbaa fɛ nyi yɛɛ aberɛ ako dɔ mɔ, Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ me lɛɛ yɛɛ nꞌ tɔgɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ sa abono mɛ mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura mɔ kee de mɛꞌ nyɛ ka gyan mɔ so. Wurubuaarɛ gi lɛɛ me gɛnen mɔ, i mɛŋ gyɛ ndɛꞌ. 8Wurubuaarɛ nyi nyamesɛ kamaasɛ gisen dɔ. O kyu mɔ-Oduduu mɔ sa abono mɛ mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura mɔ kee fɛɛ aye-lɛɛ mɔ ɔnan de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ mɔmɔ kee mɛ laa nyɛ wɔra Yesu asonbo. 9Wurubuaarɛ asɛ mɔ aye Gyuda awura aŋ kɔrɔ, ne mɔmɔ kee mɛŋ kɔrɔ. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ dɔ abono mɛ kyu ɔmɔ-nyoro too Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ gi kpaarɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wɔra sa aye abono kee a wolaa kyu aye-nyoro too Yesu so mɔ. 10Ne idɛ kon i wonɛ so ne fɛ kya laarɛ iꞌ wɔra ɔlon sa Yesu akasɛbo abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ? Gɛsola gɛbono fɛ dɛ fɛ kya laarɛ fɛꞌ kyu sola mɔmɔ faa, aye-naanaana mɛŋ taalɛ gɛmɔ ne aye kee a mɛŋ taalɛ gɛmɔ. Fɛ sola ɔmɔ gɛnen gɛsola gɛdɛ mɔ, fɛ kya soo Wurubuaarɛ idoo ne. 11Iŋ kaaborɛ iꞌ ba gɛnen. A sɔɔ gyi yɛɛ a nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ kyu naa de Wura Yesu gitolon gibono ɔ bo mɔ so fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ kee mɛ nyɛ mɔ.\"\n12Piita gi tɔngɛ ta mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ sii faa kurun, ne mɛ yela mɔmɔ-aso de mɛꞌ nu Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ kee asɛ. Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ mɛ tɔgɛ gɛnɔɔbono mɛ kpe asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ asɛ ne Wurubuaarɛ gi kpaa ɔmɔ de mɛꞌ nyɛ wɔra ilaa ibono i kya lɛɛ Yesu ɔlon mɔ nyiile mɔ de ilaa gbaaꞌgbaa ibono nkana nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra imɔ mɔ-gibaa so mɔ.\n13Mɛ tɔngɛ ta mɔ, Gyeemesi gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 14\"Me-nanboana Yesu asonbo, fɛꞌ nu me asɛ. Kyu lii asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ so mɔ, Simon Piita gi lɛɛ gɛsɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi kpaa laa mɔmɔ gigyangbarasɛ mɔ. Ɔ kpaa laa ɔmɔ gɛnen mɔ, ɔ kya laarɛ de ɔꞌ lɛɛ mɔmɔ dɔ ako de mɛꞌ wɔra mɔ-asonbo. 15Gɛnen ne Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ wolaa tɔgɛ kyu lii mɔmɔ so kee ne. Mɛ tɔgɛ yɛɛ,\n16'Wurubuaarɛ yɛɛ,\n\"Imɔ idɛ gɛmara mɔ, nan kii ba. Nɛ kii ba mɔ,\nnan baa lɔrɔ Wura Deefidi gɛten gɛbono gɛ boori mɔ yii.\nNan lɔrɔ akyanfon mɔ pɔrɔ.\n17Imɔ ne nan yɛgɛ gɛsinkpan so asa sɛnsɛ pɛwu\nmɛꞌ laarɛ me ɔbono n gyɛ wura mɔ gɛten.\nAsa abono pɛwu nɛ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ wɔra me-asonbo mɔ\nmɛ laa lii asa kpɛi-kpɛi pɛwu dɔ ba me asɛ.\"\nGɛnen ne Wura Wurubuaarɛ gi tɔgɛ ne.\nMɔ ne n kya wɔra imɔ idɛ pɛwu.\n18Lii ko‑o dedaa ne Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ lɛɛ ilaa idɛ nyiile.' \"\n19Gyeemesi gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Imɔso me-lɛɛ ibono n bo nan tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ i mɛŋ taa kaaborɛ aꞌ yɛgɛ Wurubuaarɛ ɔson ɔꞌ wɔra ɔlon sa asa sɛnsɛ kpɛi-kpɛi abono mɛ kya son Wurubuaarɛ kyu naa de Yesu so faa. Aŋ sa aꞌ tɔgɛ yɛɛ mɛꞌ gyi aye Gyuda awura nbara mɔ pɛwu so. 20Aꞌ ŋmarasɛ kpaa sa ɔmɔ daa yɛɛ mɛꞌ mɛŋ sa mɛꞌ gyi akyɔɔlɛtɔ. Imɔ ibono i laa kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson. Gɛnen kee ne aꞌ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ mɛ mɛŋ sa mɛꞌ laarɛ agyibara. Mɛ mɛŋ sa mɛꞌ gyi nkalan de mɛ mɛŋ sa mɛꞌ gyi gɛbuɛ gɛbono mɛ mɛŋ ten gɛmɔ-lɛɛ nkalan mɔ. 21Nengyene fɛɛ Mosisi nbara mɔ berɛ ne mɛ kya laarɛ mɛꞌ nu mɔ, kpɛ kyu lii ko‑o adedaabo aberɛ dɔ mɔ, isowolɛ kamaasɛ so mɔ i bo abono mɛ kya tɔgɛ nbara mɔ sa asa aye Gyuda awura akyangbon dɔ. Mɛ kya tɔgɛ nmɔ so ilaa gɛkɛ kyoolasɛ kamaasɛ.\"\nIlaa Ibono Abelɛnsɛ Mɛ Wu Mɔ\n22Gyeemesi gi tɔngɛ ta mɔ, Yesu isɔɔ mɔ de abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ de asa abono mɛ bo Yesu ɔson gikpen mɔ dɔ mɔ pɛwu mɛ wu yɛɛ i kyena sa ɔmɔ, ne mɛ kyule ne mɛ tɔgɛ yɛɛ mɛ laa lɛɛ mɔmɔ dɔ asa ako de gɛnen asa abono mɔmɔ‑rɛ Pɔɔlo de Banabasɛ mɛꞌ kyu ɔwolɛ kpe Antiyoki. Gɛsintin mɔ, mɛ keda Gyudasɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ-ginyen giko yɛɛ Baasabasɛ mɔ de Siilasɛ sun. Gɛnen asa abono mɛ gyɛ agyangbarabo ako Yesu ɔson mɔ dɔ.\n23Mɛ laa kpe gɛnen mɔ, abelɛnsɛ abono mɛ kya sun ɔmɔ mɔ mɛ ŋmarasɛ mɔmɔ-gibaa dɔ ɔwolɛ sa ɔmɔ yɛɛ,\n\"Aye Yesu isɔɔ de aye abono a gyɛ fɛye-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ mɔ, aye‑rɛ aye-abelɛnsɛ ne n gyanꞌ ne a ŋmarasɛ fɛye gɛnen ɔwolɛ baarɛ. A kya ŋmarasɛ fɛye abono fɛ tɛ Antiyoki ɔsowolɛ so de Siiriya de Silisiya nsinkpan so ne fɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura ne fɛ baa loo Yesu ɔson mɔ dɔ mɔ. A kya faala fɛye.\n24\"A nu yɛɛ aye asa ako mɛ lii aye asɛ gɛrɛnaa owi ɔbono i mɛŋ gyɛ aye ne n sun ɔmɔ ne mɛ kpe kpaa nyala fɛye. A nu yɛɛ ilaa ibono mɛ kpaa tɔgɛ sa fɛye mɔ i yɛgɛ fɛye-nwɔnsa dɔ i bo fɛye kpada-kpada. 25-27Imɔso a gyanꞌ ne a kyu amu sindi abara ne a tɔgɛ kyule abara yɛɛ a laa lɛ�� asa ako sun fɛye asɛ de fɛꞌ nu ilaa ibono a ŋminde mɔ lii mɔmɔ gbaa-gbaa nnɔ dɔ. Abono a lɛɛ mɔ ne n gyɛ Gyudasɛ mɔ‑rɛ Siilasɛ. Aye-nanboana laarɛsɛ, Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ, mɛ bɔla mɔmɔ so. Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ mɛ gyɛ asa abono mɛ kyu mɔmɔ-nkpa fuɛ sa aye-Wura Yesu Kirisito gɛsun mɔ.\n28\"Aye‑rɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ a kerɛ faa, i mɛŋ boran fɛɛ aꞌ kii kyu gɛsola gɛko kii baa sola fɛye baa too de ilaa tirisɛ ibono a laa tɔgɛ fɛye faa. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ, 29fɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ gyi akyɔɔlɛtɔ. Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ gyi nkalan abɛɛ gɛbuɛ gɛbono fɛŋ ten gɛmɔ-lɛɛ nkalan mɔ. Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ laarɛ agyibara. Nengyene fɛ gyi gɛnen ilaa idɛana so mɔ, fɛ wɔra ibono i kaaborɛ fɛꞌ wɔra mɔ ne. Fɛꞌ kyena dandan. A sin gɛrɛ.\"\nGyɛrusalem Abelɛnsɛ Mɛ Sun Asa Antiyoki\n30Yesu isɔɔ mɔ mɛ lɛɛ asunbo mɔ ɔkpa ne mɛ kyon kpe Antiyoki. Mɛ loo Antiyoki mɔ, mɛ terɛ asonbo gikpen mɔ gi bo nno mɔ kpaa gyanꞌ ne mɛ lɛɛ ɔwolɛ mɔ kyu sa ɔmɔ. 31Yesu asonbo gikpen mɔ mɛ kalɛ ɔwolɛ mɔ mɔ, i wɔra ɔmɔ ɔkon gikyɔ. I kya nyiile yɛɛ ɔwolɛ mɔ gi yɛgɛ i keda ɔmɔ-nyoro. 32Gyudasɛ mɔ‑rɛ Siilasɛ gbaa-gbaa kee mɛ gyɛ daa Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo. Mɛ tɔgɛ ilaa gikyɔ sa mɔmɔ-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ de iꞌ nyɛ keda ɔmɔ-nyoro de mɔmɔ-nyoro giŋ sa giꞌ yɔɔ mɔmɔ. 33Mɛ kyena nno ŋmaraa mɔ, abono asɛ mɛ sun ɔmɔ mɔ, mɛ lɛɛ ɔmɔ-ɔkpa de gisen yuuli ne mɛ kii kpe abelɛnsɛ abono mɛ sun ɔmɔ mɔ asɛ. [ 34Mɛ laa kii mɔ, Siilasɛ berɛ gi sa gɛwɔnsa yɛɛ ɔ laa kyena Antiyoki nno ŋmaraa.] 35Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ kee mɛ sii kyena Antiyoki, ne mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-nanboana sakyɔ kee mɛ tɔgɛ Wura Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ sa asa, ne mɛ nyiile mɔmɔ ilaa kyu lii ɔkalan mɔ so.\nPɔɔlo Mɔ‑rɛ Banabasɛ Mɛ Yaasɛ Kpe Nten Kpɛi-Kpɛi\n36Imɔ gɛmara mɔ, Pɔɔlo gi tɔgɛ sa Banabasɛ yɛɛ, \"Yɛgɛ de aꞌ kii kpe isowolɛ ibono so a naa kyena tɔgɛ aye-Wura Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ sa asa mɔ de aꞌ kpaa laa abono mɛ sɔɔ Yesu gyi nno mɔ de aꞌ kerɛ gɛnɔɔbono mɛ tɛ mɔ.\" 37Banabasɛ gi laarɛ fɛɛ mɛꞌ kyu Gyɔn Maako de mɔmɔ‑rɛ mɔ mɛꞌ kpe. 38Pɔɔlo berɛ mɛŋ laarɛ gɛnen. I kya nyiile yɛɛ Gyɔn gi tɛɛ mɔ-nyoro naa taa ɔmɔ yɛgɛ Panfiliya owi ɔko dɔ; ɔ mɛŋ yɛgɛ de ɔmɔ‑rɛ mɔ mɛꞌ naa wɔra Wurubuaarɛ agyɛbi gɛsun mɔ kpaa logɛ. 39Nfono mɔ akyɔɔlɛ a tɔrɔ Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ so mɛ mɛŋ tɔgɛ kyule abara. Imɔso mɛ tɔgɛ yɛɛ mɛ laa yaasɛ kpe nten kpɛi-kpɛi. Banabasɛ gi kyu Maako kyu buu mɔ-nyoro ne mɛ dii loo gikolii dɔ ne mɛ palɛ kyon Saapurosɛ gɛsinkpan so. 40Pɔɔlo, mɔ, gi lɛɛ Siilasɛ, ne mɔ‑rɛ mɔ mɛ kyu de mɔmɔ-lɛɛ ɔkpa. Mɛ laa kyon gɛnen mɔ, ɔmɔ-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ mɔ mɛ kyu ɔmɔ kyu wɔra Wura Yesu abaa dɔ yɛɛ ɔꞌ kpaa mɔmɔ gɛsun mɔ dɔ. 41Imɔso mɛ naa-naa gyanꞌ de Siiriya de Silisiya nsinkpan so, ne ɔ tɔgɛ keda Yesu asonbo akpen mɔ nyoro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/15","date":"2018-06-24T02:18:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865995.86\/warc\/CC-MAIN-20180624005242-20180624025242-00529.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1757,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Galati 3\nAnɛ Ne N Penɛ Fɛye?\n1Fɛye Galati awura, anɛ ne n penɛ fɛye daa? Fɛ mɛŋ nyi ɔlaako. Nɛ wolaa kaala nyiile fɛye gɛnɔɔbono Yesu Kirisito gi wuꞌ lɛwu oyii so sa fɛye mɔ. Sɛi mɛŋ ŋara fɛye. 2Imɔso nꞌ taasɛ fɛye ilaa kolon idɛ: Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi daa giba fɛye so mɔ, fɛ nyi yɛɛ ibono fɛ kya gyi nbara mɔ so mɔ daa? Iŋ gyɛ ibono fɛ nu Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ ne fɛ ka gyan mɔ so mɔ daa? 3Fɛ mɛŋ nyi ɔlaako daa do‑o? Ibono fɛ yii gɛsɛ kanpɛ de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ, fɛ laa san kyu fɛye anyamesɛ-lɛɛ ɔlon daa kyu logɛ? 4Ibono pɛwu fɛ wu ɔlaa sa Yesu ɔson mɔ faa mɔ, fɛ kya laarɛ fɛꞌ wɔra awɔrafuɛ? Imɔso i gyɛ gɛsintin yɛɛ fɛ laa wɔra awɔrafuɛ? 5Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ kpɛ ɔ dɛ mɔ-Oduduu mɔ ɔ kya sa fɛye ne ɔ kya wɔra ilaa ibono i kya lɛɛ mɔ-ɔlon nyiile fɛye mɔ, fɛ nyi yɛɛ fɛye-nbara gigyi so ne ɔ kya wɔra imɔ gɛnen? Iŋ gyɛ Yesu ilaa ibono fɛ nu ne fɛ ka gyan mɔ so?\n6Fɛꞌ taa kerɛ aye Gyuda awura ɔnaana gyangbarasɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Aberaham mɔ ilaa. Wurubuaarɛ agyɛbi ako a tɔgɛ yɛɛ,\n\"Aberaham gi ka gyan Wurubuaarɛ so.\nNe mɔ-gikagyan gibono so mɔ,\nWurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\"\n7Imɔso i kaaborɛ fɛꞌ bii yɛɛ asa abono mɛ kya ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ, mɔmɔ ne n gyɛ Aberaham mɔ-naanaana gɛsintin. 8Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ kee a kya tɔgɛ gikagyan gidɛ so ilaa. Wurubuaarɛ wolaa o nyi yɛɛ ɔ laa kyu abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ kee yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran kyu naa de mɔmɔ-gikagyan gibono mɛ laa ka gyan mɔ Wurubuaarɛ so mɔ. I bo Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ mɔ-ɔkalan konkonsɛ mɔ yela sa Aberaham yɛɛ,\n\"Kyu naa de fo so mɔ, nan yuule nsinkpan kpɛi-kpɛi pɛwu so asa.\"\n9Imɔso lii nfono mɔ a laa bii yɛɛ Wurubuaarɛ kya yuule nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ kyu dabɔlɛ de Aberaham ɔbono ɔ wolaa ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ.\nƆko‑rɛ Ɔko Maŋ Taalɛ Gyi Nbara Mɔ Pɛwu So\n10I bo Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ,\n\"Ɔbono ɔŋ kya wɔra ilaa kamaasɛ\nibono Wurubuaarɛ nbara mɔ gi kya nyiile\nfɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ nbara ɔwolɛ dɔ mɔ,\ngɛnen kaasɛ mɔ mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ abaa anyɔ.\"\nƆko‑rɛ ɔko mɔ, maŋ taalɛ gyi nbara mɔ pɛwu so. Imɔso nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya ka gyan nbara gigyi so mɔ, mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ abaa anyɔ. 11I gyɛ gɛsintin yɛɛ nyamesɛ fo gyi nbara so pɛwu gbaa mɔ, iŋ gyɛ imɔ ne nan yɛgɛ Wurubuaarɛ oꞌ kyu fo yɛɛ fo-gisen dɔ i boran. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ,\n\"Ɔbono ɔ kya ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ ne\nWurubuaarɛ kya kyu yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\nGɛnen kaasɛ ɔbono ne nan nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\"\n12Nbara berɛ, mɛŋ kya ka gyan nmɔ so. Mɛ kya gyi nmɔ so daa. Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yela yɛɛ,\n\"Ɔbono o gyi nbara mɔ so mɔ\nne nan nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ kyu naa de nbara mɔ so.\"\n13Nnɔ nbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ wɔra aye abono aŋ kya gyi mɔ-nbara mɔ so mɔ ɔ yɛgɛ Yesu gi fiyɛɛ nnɔ sa aye. Kyu lii aye-ilaa nyɛnyɛn so mɔ, Yesu ne Wurubuaarɛ gi san tɔgɛ nnɔ wɔra. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ i kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono mɛ kyɔlɔga mɔ oyii so mɔɔ\nkyu biidɛ mɔ-giso mɔ,\nWurubuaarɛ gi tɔgɛ nnɔ wɔra kaasɛ mɔ ne.\"\n14Wurubuaarɛ kya laarɛ oꞌ yuule gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wolaa yuule Aberaham mɔ. Imɔso ne Yesu gi yelɛ aye anyamesɛ giyaa dɔ ka aye-ilaa nyɛnyɛn gikɔ de Wurubuaarɛ ɔꞌ nyɛ yuule aye kii kyu naa de aye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ aye abono a kya ka gyan Yesu so mɔ, a kya nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ wolaa ka yela yɛɛ ɔ laa sa anyamesɛ mɔ.\nIlaa Ibono Wurubuaarɛ Gi Ka Yela Sa Anyamesɛ Mɔ\n15Me-nanboana Yesu asonbo, nꞌ taa kyu anyamesɛ gɛkyena dɔ ilaa kyu wɔra sinkaala sa fɛye. Nengyene nyamesɛ gi nyɛ ka ntan mɔ, mɛ mɛŋ lɛɛ nmɔ mɔ, nyamesɛ maŋ taalɛ kine nmɔ abɛɛ ɔꞌ kyɛɛgɛ nmɔ. 16Wurubuaarɛ gi wolaa ka ilaa dɛnsɛ yela sa anyamesɛ pɛwu. Ɔ ka imɔ yela sa ɔmɔ kyu naa de Aberaham de mɔ-ɔnaanabi mɔ so. Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ nfono n darɛ faa mɔ, i mɛŋ tɔgɛ yɛɛ, \"de Aberaham anaanabi.\" I nen tɔgɛ yɛɛ \"anaanabi\" mɔ, mɛ kyɔ ne. I tɔgɛ daa yɛɛ, \"de Aberaham ɔnaanabi.\" Nyamesɛ kolon ne ɔ gyɛ ne. Gɛnen ɔnaanabi ɔbono ne n gyɛ Kirisito. 17To! Ibono n darɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛɛ gɛnɔɔbono asa mɛ maŋ taalɛ kine abɛɛ mɛꞌ kyɛɛgɛ nyamesɛ-lɛɛ ntan mɔ, gɛnen kee ne Wurubuaarɛ agyɛbi a dɛ ne. Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela yɛɛ kyu naa de Aberaham so ne ɔ laa kyule de oꞌ yuule anyamesɛ de mɛꞌ nyɛ wɔra mɔ-asonbo gɛsintin. I wɔra nsi nwɛ nnan de nsi oko de saalaa gɛmara mɔ, pɛi ne Wurubuaarɛ gi lɔɔ lɛɛ mɔ-nbara nyiile Aberaham mɔ-naanaana Gyuda awura mɔ. Gɛnen Wurubuaarɛ nbara mɔ gi mɛŋ taalɛ kyadɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela mɔ ɔwolɛ fuɛ. 18Nengyene fɛɛ i tiri yɛɛ anyamesɛ mɛꞌ gyi Wurubuaarɛ nbara so pɛi de mɛꞌ lɔɔ nyɛ Wurubuaarɛ ayuule de mɛꞌ wɔra mɔ-asonbo gɛsintin mɔ, gɛnen berɛ mɔ iŋ baa i gyɛ ibono Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela mɔ so ne. Gɛsintin gɛbono a nyi mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gi kpɛ ka daa yela sa Aberaham yɛɛ ɔ laa yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ wɔra Wurubuaarɛ asonbo gɛsintin kyu naa daa de mɔ Aberaham so. Iŋ gyɛ kyu naa de nbara gigyi mɔ so.\nIlaa Ibono Nbara Mɔ Gi Maŋ Taalɛ Wɔra Mɔ\n19Ne nbara mɔ gi maŋ yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ wɔra Wurubuaarɛ asonbo gɛsintin mɔ, menɛtɔ so kiti-i ne ɔ baa yela nmɔ daa? Asa ilaa nyɛnyɛn so ne Wurubuaarɛ gi kyu nbara mɔ kyu bɔla ilaa ibono ɔ ka yela sa ɔmɔ mɔ so. Ɔ kya laarɛ nbara mɔ giꞌ kpaa ɔmɔ kpaa fo aberɛ abono Aberaham ɔnaanabi mɔ laa ba mɔ. Mɔ-ɔnaanabi ɔbono ilaa ne Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela mɔ. Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi yela mɔ-nbara mɔ, o sun mɔ-isɔɔ iko ne mɛ kpaa tɔgɛ nmɔ sa Mosisi. Imɔso Mosisi gi san wɔra fɛɛ okpowura Wurubuaarɛ de anyamesɛ nsana. 20Gɛnen ilaa ibono i maŋ taalɛ wɔra ɔdan kpaa lii berɛ. I lii fɛɛ okpowura yelɛ abaafon anyɔ nsana. Wurubuaarɛ berɛ gyɛ daa ɔkolon.\n21Abɛɛ ɔko laa tɔgɛ yɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela m�� de nbara nbono ɔ yela mɔ, iŋ kya kyena de abara? Kuaa, iŋ gyɛ gɛnen. Nbara nbono ɔnan gi laa taalɛ sa nyamesɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ giŋ bo no. Naafo nkana i bo gɛnen nbara nbono ɔnan mɔ, ɔfaanan Wurubuaarɛ kya kerɛ asa ilaa wɔrasɛ so de oꞌ wu yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran kyu naa de gɛnen nbara nbono so. 22Idɛ faa mɔ, iŋ gyɛ gɛnen. Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a kya nyiile yɛɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ pɛwu so. I ba gɛnen de Wurubuaarɛ oꞌ kyu daa asa abono mɛ kya ka gyan Yesu Kirisito so mɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ ne n boran. Gɛnen ne Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela ne. Nyamesɛ gikagyan so ne Wurubuaarɛ laa kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\nNbara Mɔ Gi Kerɛ Aye So Kaaborɛ Kirisito Gi Ba\n23Pɛi de anyamesɛ mɛꞌ lɔɔ ka gyan Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ nbara mɔ gi ŋminde aye ne gi tii aye wɔra gɛnen kaaborɛ Yesu gi ba ne gikagyan gibono a laa ka gyan mɔ so mɔ giꞌ lii gɛwi. 24Imɔso nbara mɔ gi wɔra fɛɛ nbii so ɔkerɛbo, ne gi kerɛ aye so kaaborɛ Kirisito gi ba. Ne a san a kya ka gyan mɔ so de Wurubuaarɛ oꞌ kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran. 25Idɛ kon ibono a nyɛ ka gyan Yesu so faa, aŋ baa a tiri ɔbono ɔ laa kerɛ aye so mɔ.\nKirisito Gi Ba Faa, Fɛ Laa Nyɛ Ilaa Ibono Wurubuaarɛ Gi Ka Yela Mɔ\n26Imɔso fɛye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, fɛye pɛwu fɛ san wɔra Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin kyu naa de fɛye-gikagyan gibono fɛ ka gyan Yesu so mɔ. 27Ibono mɛ gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere ne fɛye‑rɛ Kirisito fɛ wɔra nyamesɛ kolon mɔ, i yɛgɛ fɛ nyɛ kyɛɛgɛ baa nyɛ Kirisito gidebi fɛye-asen dɔ. 28Wurubuaarɛ mɛŋ kya kerɛ yɛɛ Gyuda awura ne, Geriiki awura ne, abono me tɛ awura asɛ mɔ de abono mɛ tɛ mɔmɔ-gibaa so mɔ ne, abɛɛ anyen ne, abɛɛ akyii ne. Mɔ asɛ mɔ, fɛye pɛwu fɛ gyɛ nyamesɛ kolon kyu lii fɛye‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so. 29Fɛye‑rɛ Kirisito fɛ wɔra nyamesɛ kolon faa, fɛye kee fɛ gyɛ Aberaham mɔ-naanaana ne. Fɛ laa nyɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa Aberaham mɔ‑rɛ Kirisito ɔbono ɔ gyɛ mɔ-ɔnaanabi mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Gal\/3","date":"2018-06-18T15:52:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860570.57\/warc\/CC-MAIN-20180618144750-20180618164750-00565.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":1500,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.498,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 24\nYesu Gi Tɔgɛ Yela Yɛɛ Gyɛrusalem Laa Baa Boori\n1Yesu kya lii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ naa kpaa tu mɔ, ne mɛ kya tɔgɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ kerɛ ibu mɔ ɔdan! 2Yesu, mɔ, gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nga fɛ wu ibu idɛ pɛwu? Nꞌ tɔgɛ fɛye gɛsintin, i laa baa fo owi ɔko mɔ, ako mɛ laa baa boori imɔ bun. Ba‑a imɔ-gisodoo kolon gi maŋ san yɛɛ gi maŋ dɛ gɛsɛ.\"\n3Imɔ gɛmara mɔ, Yesu tɛ Nfɔ Iyii Gibii mɔ so mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ ba mɔ asɛ mɔmɔ-wolɛ ne mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Owi ɔmɔ dɔ ne mɛ laa boori imɔ bun gɛnen? Menɛ ilaa ne nan ba de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ fo kya laarɛ foꞌ kii ba gɛsinkpan so abɛɛ gɛsinkpan so gɛkyena gɛ kya laarɛ gɛꞌ yela ɔkara? A kya kolɛ fo, tɔgɛ aye.\"\nIlaa Ibono I Laa Ba Gɛsinkpan So Nkɛ Laalaalogɛ Dɔ Mɔ\n4Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dandan daa de ɔko ɔꞌ mɛŋ sa ɔꞌ nyɛ fɛye penɛ. Gɛnen ilaa ibono i maŋ ba nperɛ. 5Pɛi de iꞌ lɔɔ ba gɛnen mɔ, asa sakyɔ mɛ laa naa mɛ kya tɔgɛ yɛɛ mɔmɔ ne gyɛ me, ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ nꞌ baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. Gɛnen asa abono mɛ laa nyɛ asa sakyɔ penɛ. 6Fɛ laa nu ikɔ so titiritii de koo-koo. Fɛ kya nu gɛnen mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ fɛye-gisen giꞌ ŋmaa fɛye. Imɔ idɛ i gyɛ ilaa ibono i laa ba daa. Ne i mɛŋ gyɛ yɛɛ ilaa kamaasɛ i kya yela ɔkara ayaa abono so ne. 7I kya nyiile yɛɛ fɛ laa nu gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi mɛ laa laarɛ ikɔ too abara so. Abɛyin de abɛyin mɛ laa koso yelɛ mɛ kya kɔ de abara. Nten kpɛi-kpɛi so mɔ, akon a laa tɔrɔ, ne gɛsinkpan gɛ laa gyigisi. 8Imɔ idɛana pɛwu i laa nyiile yɛɛ gɛkyena gɛdɛ ilaa i kya kpe laalaalogɛ ne. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono gɛdun gɛ kya daa gitu ɔkyii ne i mɛŋ gyɛ nfono-nfono ne ɔ kya korogɛ mɔ.\n9\"Gɛnen aberɛ abono mɔ, ibono fɛ gyɛ me-akasɛbo faa so mɔ, asa mɛ laa kyu fɛye wɔra ako abaa dɔ de mɛꞌ wɔra fɛye awɔrɔfɔɔ de mɛꞌ mɔɔ fɛye ako. Me so mɔ, asa kpɛi-kpɛi pɛwu mɛ laa kyo fɛye. 10Nfono mɔ, me-akasɛbo sakyɔ mɛ laa taa me yɛgɛ, mɛŋ baa wɔra me-akasɛbo. Mɛ laa fɛ abara sa mɔmɔ-akyobo de mɛꞌ kyo abara. 11Asa sakyɔ mɛ laa koso mɛ kya kɛɛ abon yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ne mɛ gyɛ, de mɛꞌ penɛ asa sakyɔ kee. 12Ilaa nyɛnyɛn giwɔra i laa gbigi gikyɔ so mɔ, asa sakyɔ mɛ laa taa gɛsalaarɛ yɛgɛ. 13Fo ɔbono, mɔ, fo sɔɔ me gyi ne fo yelɛ fo-ayaa so girin gɛnen kaaborɛ fo wuꞌ mɔ, Wurubuaarɛ laa mɔlɛgɛ fo de foꞌ nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ. 14Asa mɛ laa naa gɛsinkpan so gɛten kamaasɛ pɛwu gyanꞌ mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ ma‑a sa gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi pɛwu de mɛꞌ nyɛ nu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so ilaa de mɔmɔ-aso. I nyɛ ba gɛnen ta mɔ, gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa yela ɔkara.\nNkɛ Nbono Dɔ-Lɛɛ Awɔrɔfɔɔ A Laa Don Awɔrɔfɔɔ Kamaasɛ\n15\"Pɛi de iꞌ lɔɔ ba gɛnen mɔ, fɛ laa wu ilaa kyosɛ ibono i kya nyida Wurubuaarɛ ɔson ilaa mɔ i yelɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Danyɛlɛ mɔ gi wolaa wu tɔgɛ yela mɔ. (Fo ɔbono fo kya kalɛ ilaa idɛ mɔ, nu imɔ gɛsɛ.) Fɛ wu ilaa kyosɛ mɔ nno gɛnen mɔ, 16fɛye abono fɛ bo Gyudiya gɛsinkpan so mɔ, fɛꞌ selɛ kpe abii dɔ. 17Fo ɔbono fo bo nŋmaŋman gɛnen owi ɔbono mɔ, selɛ. Gɛŋ sa foꞌ kii loo obu dɔ yɛɛ fo laa kpaa puru ilaa iko. 18Ne fo ɔbono fo bo ndɔɔ dɔ gɛnen owi ɔbono mɔ, gɛŋ baa kii ba gɛwi yɛɛ fo kya ba de foꞌ baa kyu fo-gikuru. 19Awɔrɔfɔɔ a laa nyaakyɔ gikyɔ so mɔ, akyii abono mɛ dɛ itɔ gɛnen nkɛ nbono dɔ abɛɛ mɔmɔ-biana mɛ san mɛ kya nyabo mɔ, mɔmɔ laako! 20Fɛꞌ dalaa yɛɛ gɛnen ilaa idɛ i mɛŋ sa iꞌ ba gikyɛ abɛɛ gɛkɛ kyoolasɛ. 21I lii fɛɛ gɛnen nkɛ nbono dɔ-lɛɛ awɔrɔfɔɔ mɔ a laa don awɔrɔfɔɔ kamaasɛ abono nyamesɛ gi ti wu kerɛ kpɛ kyu lii ko‑o ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ baa lii de ndɛ mɔ. Gɛnen awɔrɔfɔɔ abono ɔnan kee a maŋ baa ba gɛkaako. 22Abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛꞌ nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so mɔ, ɔ keda awɔrɔfɔɔ nkɛ nbono kɔɔgɛ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, nkana pɛi de nkɛ mɔ giꞌ baa logɛ mɔ, iŋ baa san ba‑a isa.\n23\"Gɛnen owi ɔbono mɔ, ako mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Kerɛ, ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ aye mɔ ne gɛrɛ.' Ako, mɔ, mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Mɔ ne n gyɛ ɔdɛ.' Nengyene mɛ tɔgɛ fɛye gɛnen mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ sɔɔ imɔ gyi. 24I kya nyiile yɛɛ gɛnen owi ɔbono mɔ, i laa nyɛ abonbo ako. Ɔko laa tɔgɛ yɛɛ, 'Me ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun mɔ.' Ɔbanban, mɔ, laa tɔgɛ yɛɛ, 'N gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.' Mɛ laa wɔra ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ de ilaa ibono i kya lɛɛ ɔlon belɛ nyiile mɔ. Nkana mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ mɔ i laa penɛ asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛꞌ nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ gbaa. I maŋ kii sa gɛnen. 25Imɔso fɛ wu gɛnen ilaa idɛana mɔ, fɛꞌ nyingi yɛɛ nɛ wolaa gyɔ fɛye imɔ so ɔwɔlii yela. 26Nengyene ako mɛ tɔgɛ fɛye yɛɛ, 'Fɛꞌ kerɛ, ɔ bo gipen dɔ' mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ buu mɔmɔ kpe nno. Ne mɛ kii tɔgɛ yɛɛ, 'Fɛꞌ kerɛ, ɔ bo obu dɔ' mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ sɔɔ imɔ gyi. 27I lii fɛɛ owi ɔbono me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan kii ba gɛsinkpan so mɔ, i laa wɔra daa fɛɛ gɛnɔɔbono nyangbon kya kyan gikolon kel‑l lii owi ɔbaaliiten kpaa lii owi ɔtɔrɔten ne i kya wu gɛsinkpan so pɛwu mɔ. 28Nfono gɛbuɛ wusɛ gɛ dɛ mɔ, nno ne ipatɛɛ mɛ kya da gikilen.\nKirisito Laa Lii Wurubuaarɛ Awolɛ Dɔ Ba De Nyisigyi De Ɔlon Belɛ\n29\"Awɔrɔfɔɔ mɔ nkɛ mɔ gi baa kyon mɔ, owi laa biiri. Bosɛ laa yela asa gikulaa. Agyɛkpebi a laa kyigi giyan-giyan. Wurubuaarɛ laa keda ilaa ibono i bo soso mɔ gyigisi. 30Nfono mɔ asa mɛ laa wu ilaa ibono i laa lɛɛ nyiile yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n kya laarɛ nꞌ kii ba gɛsinkpan so mɔ. Mɛ wu imɔ gɛnen mɔ, gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi pɛwu mɛ laa saawo. Mɛ laa wu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan naa lii Wurubuaarɛ awolɛ dɔ n kya ba, n dɛ nyisigyi de ɔlon belɛ. 31Nan yɛgɛ gɛgandan belɛ gɛꞌ su de nꞌ sun Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ de mɛꞌ kpaa koola asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛꞌ nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ. Mɛ laa koola-koola mɔmɔ lii gɛsinkpan gɛdɛ gɛten kamaasɛ pɛwu so.\"\n32Ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ kasɛ ilaa lii gifeeya oyii so. Aye gɛrɛ mɔ, nengyene fɛ wu gifeeya ngyalenbi gi punge ne gi kya pɔrɔgɛ afɛdaa mɔ, fɛ kya bii yɛɛ gikyɛ gi kya fuude ne. 33Gɛnen kee ne i dɛ ne. Nengyene fɛ wu ilaa ibonoana nɛ tɔgɛ sa fɛye faa mɔ, fɛꞌ bii yɛɛ me-gikiiba gɛsinkpan so mɔ gi tansi fuude ne. N ti n yelɛ fɛye-gɛbunono gbaa-gbaa. 34Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa. Gɛsinkpan so asa adɛ mɛ maŋ wuꞌ logɛ pɛi de gɛnen ilaa idɛana pɛwu iꞌ lɔɔ ba. 35Soso de gɛsɛ i laa yela ɔkara. Me-agyɛbi mɔ berɛ, a maŋ yela ɔkara gɛkaako kpa‑a.\nWurubuaarɛ Mɔ Nkon Ne N Nyi Owi Ɔbono Kirisito Laa Kii Ba Mɔ\n36\"Gɛkɛ gɛbono abɛɛ owi ɔbono nan kii ba mɔ berɛ, ɔko mɛŋ nyi. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ gbaa mɛ mɛŋ nyi, ne me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ kee, meŋ nyi. Gɛnen mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ mɔ-nkon ne n nyi. 37Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, gikiiba gɛsinkpan so mɔ i kya fuude mɔ, i laa wɔra daa fɛɛ Nowa aberɛ dɔ-lɛɛ mɔ. 38Imɔ ne n gyɛ yɛɛ pɛi de nkyu gi lɔɔ gyi asa Nowa aberɛ mɔ dɔ mɔ, asa mɛ kpɛ san mɛ dɛ mɔmɔ-gɛkyena dɔ laawɔra, fɛɛ gigyi, ginun, de gɛdena gɛnen‑n kaaborɛ gɛkaabono Nowa gi dii loo gikolii mɔ dɔ mɔ. Ɔ loo gikolii mɔ dɔ mɔ, 39nkyu mɔ gi baa gyi asa mɔ pɛwu, ibono mɛ mɛŋ dɛsɛ. Gɛnen kee ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, gikiiba gɛsinkpan so mɔ i laa wɔra ne. 40Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ, i laa nyɛ fɛɛ asa anyɔ mɛ yelɛ ndɔɔ dɔ dabɔlɛ. Wurubuaarɛ laa baa puru ɔko de ɔꞌ taa ɔko yɛgɛ. 41Akyii anyɔ mɛ yelɛ dabɔlɛ mɛ kya kɔrɔ fɛɛ awayu mɔ, Wurubuaarɛ laa puru ɔko de ɔꞌ taa ɔnyɔsɛ mɔ yɛgɛ. 42Imɔso fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so gyoo me-giba. Fɛ mɛŋ nyi gɛkaabono me, fɛye-wura mɔ, nan kii ba mɔ.\"\n43Yesu gi da imɔ so gikpalɛ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fɛye gbaa-gbaa fɛ nyi? Nkana gɛten wura nyi yɛɛ owi baarɛ ɔkara ne oyu laa ba mɔ, naafo ɔ maŋ dɛ ginsi gidɛ. Ɔ laa dii mɔ-gɛten de oyu ɔŋ sa ɔꞌ nyɛ boori loo gɛmɔ dɔ yuuri mɔ. 44Gɛnen kee ne i kaaborɛ fɛꞌ bii fɛye-nyoro akedabi owi kamaasɛ dɔ ne. I kya nyiile yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan lii Wurubuaarɛ dɔ kii ba daa owi ɔbono fɛ mɛŋ dɛsɛ mɔ.\"\n45Nfono mɔ, Wura Yesu gi kii da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n dɛ fɛɛ dega ɔbono ilaa nan baa tɔgɛ faa? Ɔ kya gyi gɛsintin sa mɔ-wura ne o nyi ɔlaako. Mɔ-wura mɔ gi kyu mɔ-gɛten dɔ ilaa wɔra mɔ-abaa dɔ de owi gyisɛ gi fo mɔ, ɔꞌ yɛ agyudɔ sa mɔ-nanboana adega abono kee mɛ tɛ mɔ-wura mɔ asɛ mɔ. 46Nengyene mɔ-wura mɔ gi baa tu mɔ ɔ kya wɔra ibono ɔ yela sa mɔ mɔ, ɔ laa gyi ginsi.\" 47Ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, mɔ-wura mɔ laa kyu mɔ-ilaa pɛwu wɔra gɛnen dega ɔbono abaa dɔ.\n48\"To, ne fɛɛ gɛnen dega ɔbono gyɛ nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ, foŋbii mɔ, ɔ laa tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Ilaa iko i keda me-wura yela.' 49Fo baa kerɛ mɔ, o yii gɛsɛ ɔ kya daarɛ mɔ-nanboana sɛnsɛ mɔ, ɔ kya gyi ne ɔ kya nun nta ɔ kya boo. 50Ɔ kya wɔra gɛnen mɔ, mɔ-wura mɔ laa baa tuule mɔ owi ɔbono ɔ mɛŋ dɛsɛ mɔ. 51Ɔ laa tansi biidɛ dega ɔbono giso de ɔꞌ kalɛ mɔ bɔla gikerɛansi awura mɔ so. Osulon de anɛbi giwɛ ne n bo nno.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/24","date":"2018-06-21T03:56:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864019.29\/warc\/CC-MAIN-20180621020632-20180621040632-00220.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1789,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 7\nMɛkisedɛ Gi Tansi Wɔra Nyamesɛ Gbaaꞌ Gɛsintin So\n1Mɛkisedɛ baarɛ gi gyi gɛwura Salem ɔsowolɛ so, ne ɔ wɔra asunbi ɔlɛɛbo kee sa Wurubuaarɛ ɔbono ɔ gyɛ Gitɔbelɛ mɔ. Owi ɔko dɔ mɔ aye Isirale awura aye-naana Aberaham mɔ‑rɛ mɔ-adɛ mɛ kpaa kɔ ikɔ belɛ de awura ako mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-adɛ. Aberaham mɔ‑rɛ mɔ-adɛ mɛ kɔ ikɔ mɔ lii, ne mɛ kii mɛ kya kpe gɛwi mɔ, Mɛkisedɛ baarɛ gi lii gyangara mɔmɔ. Mɛkisedɛ gi sa Aberaham ɔlon Wurubuaarɛ ginyen dɔ. 2Ne Aberaham, mɔ, gi yɛ ilaa kamaasɛ ibono ɔ nyɛ lii ikɔ mɔ dɔ mɔ gikpadɔ gudu-gudu ne o kyu gikolon-gikolon kyu sa Mɛkisedɛ yɛɛ ibono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo so mɔ, mɔ-lɛɛ ogyiten ne. (Mɛkisedɛ ginyen mɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ \"Wura ɔbono mɔ-gisen dɔ i boran.\" Ibono ɔ gyɛ wura sa Salem ɔsowolɛ mɔ, i yɛgɛ ɔ nyɛ ginyen nyɔsɛ yɛɛ \"Wura ɔbono ɔ kya bara gisen yuuli.\") 3Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ mɛ mɛŋ ŋmarasɛ sɛi-sɛi kyu lii gɛnen Mɛkisedɛ baarɛ mɔ-sɛ so abɛɛ mɔ-nyi so abɛɛ mɔ-naanaana gigyan so gigyan so ilaa yela. Mɛ mɛŋ kii ŋmarasɛ yɛɛ gɛkɛ gɛdɛ ne i kyu korogɛ mɔ abɛɛ gɛkɛ gɛdɛ ne o kyu wuꞌ. Ibono a nyi kyu lii mɔ so mɔ ne n gyɛ yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo gɛkpaa. Gɛnen so ne ɔ dɛ fɛɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ.\n4Gɛnen Mɛkisedɛ baarɛ gi tansi wɔra nyamesɛ gbaaꞌ gɛsintin so. Aberaham ɔbono ɔ gyɛ aye Isirale awura ɔpaa gyangbarasɛ mɔ gbaa gi yɛ ilaa ibono ɔ nyɛ lii ikɔ ibono ɔ kpaa kɔ mɔ dɔ mɔ gikpadɔ gudu-gudu ne o kyu gikolon-gikolon kyu sa Mɛkisedɛ yɛɛ ibono ɔ gyɛ asunbi ɔlɛɛbo so mɔ, mɔ-lɛɛ ogyiten ne. 5Imɔ gɛmara mɔ aye Isirale awura a baa nyɛ nbara kyu lii Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo ogyiten so. Nbara mɔ ne n gyɛ yɛɛ asa mɛꞌ kyena mɛ kya yɛ-yɛ mɔmɔ-ilaa ibono mɛ kya nyɛ mɔ dɔ gikpadɔ gudu-gudu de mɛꞌ kyu gikolon-gikolon kyu kperɛ asunbi alɛɛbo yɛɛ mɔmɔ-lɛɛ ogyiten ne. Gɛnen asunbi alɛɛbo abono mɛ kya lii daa Lɛfi gɛsu dɔ wolɛ. Mɛ gyɛ daa aye Isirale gɛsinkpan so asa. Imɔso Aberaham ɔpaa dɔ ne mɛ gyɛ, ne mɛ kya nyɛ mɔmɔ-ilaa gyisɛ lii daa mɔmɔ-nanboana Isirale awura gbaa-gbaa asɛ. 6Mɛkisedɛ berɛ mɛŋ gyɛ Lɛfi gɛsu dɔ. Imɔso ɔŋ kya lɛɛ Isirale awura asunbi sa ɔmɔ. Ɔŋ gyɛ aye Isirale awura mɔ dɔ gbaa. Mɛkisedɛ gyɛ daa Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo so ne aye Isirale awura aye-naana Aberaham gi yɛ ilaa ibono pɛwu ɔ nyɛ lii ikɔ mɔ dɔ mɔ gikpadɔ gudu-gudu ne o kyu gikolon-gikolon sa mɔ. Ne Mɛkisedɛ mɔ gi sa Aberaham ɔlon Wurubuaarɛ ginyen dɔ. Ba‑a ibono Wurubuaarɛ gi wolaa ka ilaa dɛnsɛ yela sa Aberaham faa, Mɛkisedɛ gi dabɔlɛ don mɔ. 7Iŋ bo akyɔɔlɛ; nyamesɛ ɔbono ɔ laa sa mɔ-nanbo ɔlon Wurubuaarɛ ginyen dɔ mɔ gi don ɔbono ɔ kya nyɛ gɛnen ɔlon ɔbono mɔ.\nMɛkisedɛ Gɛbelɛnsɛ Gɛ Don Gyuda Awura Asunbi Alɛɛbo Pɛwu-Lɛɛ\n8Mɛkisedɛ ɔbono ɔ nyɛ mɔ-lɛɛ ogyiten faa, Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a mɛŋ taa tɔgɛ yɛɛ o wuꞌ de aꞌ nu. Nkana aye Isirale awura mɔ dɔ mɔ, asa abono mɛ kya nyɛ mɔmɔ-ilaa gyisɛ lii aye asɛnsɛ asɛ mɔ, a nyi ibono mɔmɔ berɛ mɛ kya wuꞌ. 9-10Lɛfi gɛsu dɔ asa ne n gyɛ gɛnen asa abono. Aberɛ abono Aberaham gi gyangara Mɛkisedɛ ne ɔ sa mɔ mɔ-lɛɛ ogyiten mɔ, iŋ ti taa korogɛ Lɛfi. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, a kya kyu imɔ yɛɛ Lɛfi ne n sa Mɛkisedɛ gɛnen. I lii fɛɛ kyu naa de Aberaham so ne i kyu korogɛ Lɛfi. Imɔso Mɛkisedɛ gi don Aberaham mɔ‑rɛ Lɛfi.\n11Nkana Mosisi nbara mɔ gi kya nyiile Isirale awura yɛɛ Lɛfi gɛsu dɔ ne mɛꞌ wɔra Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo sa mɔmɔ. Lɛfi ɔnaanabi Aron gikpen mɔ mɛ kya lɛɛ asunbi imɔ-ɔkpa so mɔ, iŋ dabɔlɛ ta gudu sa Wurubuaarɛ. Imɔso Wurubuaarɛ gi lɛɛ ɔko kpɛi ɔbono ɔŋ gyɛ Lɛfi gɛsu dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ lɛɛ Mɛkisedɛ mɔ. Ɔŋ baa lɛɛ mɔ ɔkpa ɔbono so ɔ lɛɛ Aron mɔ‑rɛ mɔ-gikpen mɔ. Ɔbono ɔ san lɛɛ mɔ ne n gyɛ Yesu. Nengyene fɛɛ Aron-lɛɛ mɔ anan ta gudu mɔ, nkana iŋ baa tiri yɛɛ ɔko ɔꞌ baa kii ba. 12Wurubuaarɛ laa kyɛɛgɛ gɛnɔɔbono o kyu lɛɛ mɔ-asunbi alɛɛbo mɔ, i tiri yɛɛ ɔꞌ kyɛɛgɛ nbara mɔ kee. 13-14Aye-Wura Yesu ɔbono a darɛ mɔ mɛŋ gyɛ Lɛfi gɛten dɔ isa. Ɔ gyɛ Isirale awura gɛten gɛko dɔ ibono iŋ bo akyɔɔlɛ. Ɔ gyɛ daa Gyuda gɛten dɔ isa. Nkana Wurubuaarɛ nbara nbono Mosisi gi yela mɔ giŋ kya sa ɔkpa de Gyuda gɛten dɔ asa mɛꞌ wɔra Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo, ne Gyuda gɛten dɔ isa ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ wɔra Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo gɛkaako kerɛ.\nYesu Gɛbelɛnsɛ De Mɛkisedɛ-Lɛɛ Gɛ Lii Abara\n15Fɛɛ gɛnɔɔbono a tɔgɛ kyon mɔ, a wu yɛɛ Yesu gyɛ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo ɔko kpɛi, mɔ‑rɛ Mɛkisedɛ ilaa i laarɛ iꞌ lii abara. 16I lii fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ lɛɛ mɔ lii Lɛfi gɛsu dɔ de ɔꞌ wɔra mɔ-asunbi ɔlɛɛbo fɛɛ gɛnɔɔbono Mosisi nbara mɔ gi kya nyiile mɔ. Ɔ kerɛ daa Yesu oduduu ɔbono ɔ bo ne ɔ maŋ baa kii wuꞌ gɛkaako kpa‑a mɔ ne ɔ lɛɛ mɔ de ɔꞌ wɔra mɔ-asunbi ɔlɛɛbo. 17Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile Yesu yɛɛ,\n\"Fo gyɛ asunbi ɔlɛɛbo gɛkpaa-gɛkpaa.\nƆkpa ɔbono so nɛ naa kyena yɛgɛ\nMɛkisedɛ gi wɔra asunbi ɔlɛɛbo mɔ\ngɛnen ɔkpa ɔbono so kee\nne nɛ kyu fo wɔra asunbi ɔlɛɛbo faa.\"\n18Ilaa idɛ i kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi nyaa dedaa-lɛɛ asunbi alɛɛbi mɔ yela nkan ne. I lii fɛɛ gɛnen asunbi abono ɔnan aŋ kya taalɛ mɔlɛgɛ nyamesɛ de ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. 19I kya nyiile yɛɛ gɛnen Mosisi nbara nbono gi mɛŋ kya yɛgɛ ɔko‑rɛ ɔko oꞌ gyi Wurubuaarɛ ginsi. Idɛ kon berɛ, Yesu asunbi alɛɛbi abono a boran don Mosisi nbara mɔ a ba. Mɔ-lɛɛ mɔ so ne anyamesɛ mɛ laa taalɛ kyu mɔmɔ-gɛwɔnsa gyan. Amɔ ne nan yɛgɛ de aye‑rɛ Wurubuaarɛ nsana i lɔrɔ de aꞌ nyɛ tu sindi mɔ.\nYesu Laa Wɔra Asunbi Ɔlɛɛbo Gɛkpaa-Gɛkpaa\n20-21I kii i bo ibono so Yesu-lɛɛ Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbi mɔ a boran don Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo sɛnsɛ mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gbaa-gbaa gɛnɔ dɔ agyɛbi ne n yɛgɛ ne Yesu gi wɔra Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo. Wurubuaarɛ gi ka yɛɛ,\n\"Fo gyɛ asunbi ɔlɛɛbo gɛkpaa-gɛkpaa.\nNɛ kerɛ fɛɛ me-nyoro,\ngɛkaako maŋ kyɛɛgɛ me-gɛnɔ tɔgɛsɛ gɛdɛ kpa‑a.\"\nWurubuaarɛ asunbi alɛɛbo sɛnsɛ mɔ berɛ, iŋ gyɛ Wurubuaarɛ gɛnɔ dɔ agyɛbi so ne mɛ wɔra Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo. 22Lii Wurubuaarɛ gɛnɔ dɔ agyɛbi adɛ so ne Yesu gi wɔra ɔbono Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ yɛɛ naa de mɔ so ne mɔ Wurubuaarɛ laa yɛgɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛꞌ wɔra gɛnɔ pobɔrɔ. Gɛnen gɛnɔ pobɔrɔ gɛbono gɛ boran don gɛgyangbarasɛ mɔ nkana ɔ yɛgɛ mɔ‑rɛ mɔmɔ mɛ naa kyena wɔra mɔ. 23-24I kii i bo ibanban ibono so Yesu-lɛɛ asunbi alɛɛbi mɔ a don asɛnsɛ mɔ-lɛɛ mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ gɛnen asunbi alɛɛbo abono mɛ nyaakyɔ. Gɛnɔɔbono mɛ kya wuꞌ mɔ so mɔ, mɛŋ kya nyɛ kyena gɛkpaa. Yesu berɛ tɛ nkpa gɛkpaa-gɛkpaa. Ɔ wɔra Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo faa, ɔko maŋ baa yii mɔ-giyaa.\n25Gɛnen so mɔ, asa abono mɛ kya tu sindi Wurubuaarɛ kyu naa de mɔ so mɔ, ɔ bo ɔlon de ɔꞌ mɔlɛgɛ ɔmɔ gɛkpaa-gɛkpaa. I lii fɛɛ owi kamaasɛ dɔ mɔ, ɔ kpɛ ɔ bo no ɔ kya kolɛ Wurubuaarɛ ɔ kya sa mɔmɔ. 26Gɛnen Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu ɔnan ne n boran sa aye anyamesɛ. O kyu mɔ-nyoro fuɛ sa Wurubuaarɛ. Ɔŋ bo ilaa nyɛnyɛn, ne ɔ gyɛ gisen fufuli wura. Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ lii ilaa nyɛnyɛn awɔrabo dɔ, ne ɔ diirɛ mɔ kpe mɔ asɛ Wurubuaarɛ dɔ. 27Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu sɛnsɛ mɔ mɛ kya lɛɛ asunbi gɛkɛ kamaasɛ. Pɛi ne mɛ laa lɛɛ asunbi sa asa de iꞌ kpaarɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔmɔ mɔ, mɛ kya daa gilɛɛ sa mɔmɔ-nyoro. Yesu berɛ ɔŋ bo ilaa nyɛnyɛn so mɔ, iŋ tiri yɛɛ ɔꞌ lɛɛ asunbi sa mɔ-nyoro de iꞌ kpaarɛ mɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔ. Iŋ tiri kee yɛɛ gɛkɛ kamaasɛ mɔ ɔꞌ kpɛ ɔ kya lɛɛ asunbi ɔ kya kpe ɔ kya ba. Gikolon ne o kyu mɔ gbaa-gbaa nyoro kyu sa ne mɛ mɔɔ. Imɔ ne n gyɛ asunbi abono ɔ lɛɛ kyu kpaarɛ asa ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔmɔ. 28Asa abono mɛ wɔra Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu kyu naa de Mosisi nbara mɔ so mɔ, mɛ mɛŋ bo ɔlon mɔmɔ-gibaa so de mɛꞌ wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ. Mosisi nbara mɔ gɛmara mɔ Wurubuaarɛ gbaa-gbaa gɛnɔ dɔ agyɛbi ne n san yɛgɛ ne mɔ-bi Yesu gi baa wɔra mɔ-asunbi alɛɛbo gɛmu. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Yesu berɛ gi wɔra mɔ Wurubuaarɛ gisen dɔ ilaa pɛwu sa mɔ kpaa logɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/7","date":"2018-06-18T00:06:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859904.56\/warc\/CC-MAIN-20180617232711-20180618012616-00044.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":19,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":1446,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 16\nPɔɔlo Gi Nyɛ De Timoti Ɔꞌ Kpaa Mɔ\n1Pɔɔlo gi kingi kpaa fo Dɛɛbi de Lisitera isowolɛ so. Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ, Yesu ɔkasɛbo ɔko tɛ Lisitera nno, mɛ kya terɛ mɔ ginyen yɛɛ Timoti. Mɔ-nyi gyɛ Gyudakyii, ne ɔ sɔɔ Yesu gyi; mɔ-sɛ mɔ gyɛ Geriikinyen. 2Timoti mɔ-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ abono mɛ bo Lisitera de Ikoniyon isowolɛ so mɔ mɛ kya yen mɔ. 3Pɔɔlo kya laarɛ Timoti ɔꞌ wɔra mɔ-dega de mɔ‑rɛ mɔ mɛꞌ naa kingi. Imɔso o kyu Timoti kpe, ne mɛ ten mɔ-giwɔrɛ Gyuda awura tiibi ɔkpa so. I kya nyiile yɛɛ Gyuda awura abono mɛ bo nsana-nsana nno mɔ pɛwu mɛ nyi ibono Timoti mɔ-sɛ gyɛ Geriikinyen.\n4Pɔɔloana mɛ naa mɛ naa de isowolɛ. Ilaa ibono Yesu isɔɔ mɔ de Yesu asonbo abelɛnsɛ abono mɛ tɛ Gyɛrusalem mɔ mɛ yela sa Yesu asonbo mɔ pɛwu mɔ mɛ dɛ imɔ mɛ kya tɔgɛ de asa mɛꞌ nyɛ gyi imɔ so. 5Yesu asonbo akpen mɔ mɛ nu imɔ mɔ, i yɛgɛ mɛ lɔrɔ sɔɔ Yesu gyi too, ne mɔmɔ-gɛgyɔnɔ gɛ kya nyaakyɔ gɛ kya too gɛkɛ kamaasɛ.\n6Wurubuaarɛ Oduduu mɔ mɛŋ sa Pɔɔloana ɔkpa de mɛꞌ nyɛ kpaa tɔgɛ Yesu ɔkalan mɔ Esiya gɛsinkpan so. Lii gɛnen so mɔ mɛ naa daa de Firigyiya de Galati nsinkpan so mɛ kya tɔgɛ Yesu ɔkalan mɔ. 7Mɛ fo Misiya gɛsinkpan ɔkara mɔ i wɔra ɔmɔ fɛɛ mɛꞌ naa de Bitiniya gɛsinkpan so. Yesu Oduduu mɔ mɔ mɛŋ kyule sa ɔmɔ. 8Imɔso mɛ loo Misiya lii kyon kpelegɛ kpe Tirowasɛ. 9Mɛ bo Tirowasɛ mɔ, gɛnyɛ gɛko mɔ, i wɔra Pɔɔlo fɛɛ oderi, ne o wu Masadoniyanyen ɔko gi ba ɔ yelɛ ɔ kya kolɛ mɔ yɛɛ, \"Wɔra aniya, ba Masadoniya de foꞌ baa kpaa aye.\"\n10Aberɛ abono mɔ, me ɔbono n kya ŋmarasɛ ɔwolɛ baarɛ mɔ, n bo Pɔɔloana asɛ nno. Ibono Pɔɔlo gi wu gɛnen ilaa idɛ fɛɛ oderi mɔ, a wu yɛɛ Wurubuaarɛ ne n kya sun aye yɛɛ aꞌ kpaa tɔgɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ sa Masadoniya awura. Imɔso ayaa abono so mɔ, a koso baala.\nLidiya Gi Sɔɔ Yesu Gyi\n11A kya kpe mɔ, a kyu gikolii lii Tirowasɛ kpe Samotirasi gɛsinkpan so. Aŋ bagɛ gɛtɛɛko. Gɛdɛ kɛsɛ mɔ a loo Niyapolisi ɔsowolɛ so. 12A lii nfono mɔ, a kyon kpe daa Filipayi. Filipayi gyɛ ɔsowolɛ belɛ Masadoniya gɛsinkpan so. Rom awura abɛyin ne n kya kerɛ ɔmɔ so. A loo Filipayi gɛnen mɔ, a sii kyena nno nkɛ kalɛsɛ nko.\n13I fo gɛkɛ kyoolasɛ mɔ, a koso lii kpe ɔsowolɛ mɔ nkan kpe ɔbon ɔko gigengen. A kya kpe gɛnen mɔ, a nyi yɛɛ ɔfaanan nno ne asa mɛ kya gyanꞌ dalaa fɛɛ? A fo nno mɔ, a kpelegɛ kyena ne a tɔngɛ sa akyii abono mɛ baa gyanꞌ nno mɔ. 14Abono mɛ nu aye asɛ mɔ dɔ ɔko ginyen ne n gyɛ Lidiya. Ɔ lii Tayatira ɔsowolɛ so, ɔ kya fɛ akuru pebara boɔgyalonsɛ. Ɔ gyɛ Wurubuaarɛ ɔsonbo. Wura Yesu gi yɛgɛ Lidiya gi bugi mɔ-gisen ne ɔ yɛ mɔ-giso nu ne ɔ sɔɔ ilaa ibono Pɔɔlo gi tɔgɛ kyu lii Yesu so mɔ gyi. 15Ɔ sɔɔ Yesu gyi gɛnen mɔ, a gyere mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ awura Wurubuaarɛ sagyere. Nfono mɔ ɔkyii mɔ gi kolɛ aye yɛɛ, \"Nengyene fɛ nyɛ wu me bii yɛɛ nɛ sɔɔ Wura Yesu gyi gɛsintin mɔ, fɛꞌ baa loo me asɛ.\" Ne ɔ keda aye yela mɔ-gɛwi.\nObolonbu Ɔko Buu Aye Ɔ Kya Kpen\n16Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, a koso a kya kpe ɔdalaaten mɔ de‑e, aye‑rɛ obolonbu ɔko a gyanꞌ. Ilaa nyɛnyɛn oduduu tɛ mɔ so, ne i kya yɛgɛ ɔ kya wu ilaa tɔgɛ. Ɔ tɛ asa ako asɛ, ne mɔ-wuraana mɔ mɛ kya nyɛ aterenbi gikyɔ lii mɔ-ilaa ibono ɔ kya wu tɔgɛ mɔ so. 17Aye‑rɛ mɔ a gyanꞌ gɛnen mɔ, ɔ kpɛ san ɔ naa o buu aye‑rɛ Pɔɔlo. Ɔ kya kpen ɔ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ, gɛnen anyen adɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ gyɛ Gitɔbelɛ mɔ adega. Mɔmɔ ne n kya tɔgɛ mɛ kya sa fɛye ɔkpa ɔbono so fɛ laa naa de fɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ fɛye de fɛꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ mɔ.\" 18Nkɛ gikyɔ dɔ mɔ, gɛnen ilaa idɛ ne ɔkyii baarɛ kpɛ ɔ kya tɔgɛ. Gɛkɛ gɛdɛ berɛ mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ kya kpen gɛnen mɔ, i kyu Pɔɔlo ginyadon ne o kisee faa imɔ so yɛɛ, \"Wura Yesu Kirisito ginyen dɔ mɔ, me yɛɛ koso lii ɔkyii baarɛ so.\" Ayaa abono so mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ gi koso obolonbu mɔ so.\nMɛ Keda Pɔɔlo Mɔ‑rɛ Siilasɛ Kyu Wɔra Nbɛlɛ Dɔ\n19I ba gɛnen mɔ, mɔ-wuraana mɔ mɛ wu yɛɛ idɛ kon berɛ mɛ maŋ baa nyɛ aterenbi lii mɔ so. Imɔso mɛ keda Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ kpii mɔmɔ lii kpe sansana ɔsowolɛ mɔ so abelɛnsɛ ansi dɔ. 20Mɛ kyu Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ kyu kperɛ nbɛlɛ agyibo ne mɛ buu sa nbɛlɛ agyibo mɔ yɛɛ, \"Gɛnen anyen anyɔ adɛ mɛ gyɛ daa Gyuda awura. Ilaa ibono i laa bara nbɛlɛ ɔsowolɛ mɔ so mɔ ne mɛ kya wɔra. 21I kya nyiile yɛɛ mɛ kya bara itiibilaa ibono iŋ dɛ ɔkpa yɛɛ aye Rom awura aꞌ wɔra abɛɛ aꞌ gyi imɔ so mɔ.\"\n22Nfono mɔ, sakpii ɔbono ɔ bo nno mɔ de nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ wɔra gɛnɔ yɛɛ mɛ laa wɔra Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ anyanyan. Nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ kyadɛ kyadɛ Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ ngbɛ lii mɔmɔ-nyoro so ne mɛ yɛgɛ mɛ taa mɔmɔ nyaabii. 23Mɛ taa Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ mɔmɔ-gɛlaarɛ ta mɔ, mɛ kyu ɔmɔ kyu kpaa tii de obu. Mɛ laa kyu ɔmɔ kpaa tii gɛnen mɔ, nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ tɔgɛ sa ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ kya dii asa abono mɛ keda tii de obu mɔ yɛɛ ɔꞌ kerɛ Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ so dandan de mɛŋ sa mɛꞌ nyɛ selɛ. 24O nu gɛnen ilaa idɛ mɔ, o kyu ɔmɔ kyu kpaa wɔra tudɔ tudɔ-lɛɛ obu mɔ dɔ ne ɔ da ɔmɔ-ayaa dɔ ipan.\nGɛsinkpan Gɛ Gyigisi Tigi Obu Mɔ Asin\n25Imɔ gɛnyɛ de nsana mɔ, Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ mɛ kya dalaa mɛ kya bii ilon mɛ kya sa Wurubuaarɛ. Mɔmɔ-nanboana abono mɔmɔ kee mɛ tii obu mɔ dɔ mɔ, mɛ bugi ɔmɔ-aso mɛ kya nu ɔmɔ asɛ. 26Mɛ kpɛ ma‑a dalaa mɛ kya bii ilon mɔ gɛnen mɔ, nfono mɔ, gɛsinkpan gɛ gyigisi de ɔlon ne i yɛgɛ obu mɔ ipɔɔrɛ mɔ i gyigisi kpaa tu gɛsɛ. Ayaa abono so mɔ, obu mɔ asin mɔ pɛwu a tigi ne ipan mɔ mɛ da mɔmɔ mɔ i kyalɛ lii mɔmɔ-ayaa dɔ.\n27Ɔbono ɔ kya dii asa abono mɛ keda tii de obu mɔ gi wu asin mɔ a tigi mɔ, o nyi yɛɛ asa mɔ ɔ kya dii ɔmɔ mɔ mɛ selɛ lii kyon daa. Imɔso ɔ biidɛ gɛki lɛɛ ɔ laa kyu mɔɔ mɔ-nyoro. 28Pɔɔlo gi kpen ken-ken tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Gɛŋ sa foꞌ mɔɔ fo-nyoro. Aye pɛwu a bo gɛrɛ; aŋ selɛ.\" 29Ɔbono mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ saawo terɛ asa yɛɛ mɛꞌ bara fatela, ne o gbere loo obu mɔ dɔ. Mɔ-nyoro gi kya da mɔ faa gyin-gyin, ne ɔ kpelegɛ ŋmii Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ ayaa dɔ. 30Nfono mɔ o kyu ɔmɔ lii ne ɔ taasɛ ɔmɔ yɛɛ, \"Abelɛnsɛ, nnɛ ne nan wɔra de Wurubuaarɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ me de nꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ?\"\n31Ɔ taasɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Kyu fo-nyoro too Wura Yesu so. Fo wɔra gɛnen mɔ, fo‑rɛ fo-gɛten dɔ awura fɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ de fɛꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ.\" 32Mɛ tɔgɛ sa mɔ gɛnen mɔ, mɛ kpaa tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ kyu lii Wura Yesu so sa mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ awura pɛwu. 33-34O kyu Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ gɛnen gɛnyɛ gɛbono kpe mɔ-gɛten dɔ. Ɔ mada ɔmɔ-ilɔ, ne mɛ gyere mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ awura pɛwu Wurubuaarɛ sagyere ayaa abono so. Ɔ sa ɔmɔ agyudɔ ne mɛ gyi, ne mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ awura mɔ pɛwu mɛ gyi ɔkon. I kya nyiile yɛɛ o kyu mɔ-nyoro kyu too Wurubuaarɛ so.\nPɔɔlo Maŋ Kyule Yɛɛ Mɛꞌ Yɛgɛ Ɔmɔ Mɛꞌ Naa Asiiri Dɔ\n35Gɛdɛ gɛ kɛ mɔ, nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ sun ngbɛ awura kpaa tɔgɛ sa ɔbono ɔ kya tii asa de obu mɔ yɛɛ, \"Yɛgɛ anyen mɔ mɛꞌ naa.\" 36Nfono mɔ ɔbono ɔ kya dii asa abono mɛ keda tii de obu mɔ gi tɔgɛ sa Pɔɔlo yɛɛ, \"Nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ sun baa tɔgɛ yɛɛ aꞌ yɛgɛ f��ye de fɛꞌ naa. Imɔso fɛꞌ lii naa de gisen yuuli.\" 37O buu sa ɔmɔ gɛnen mɔ, Pɔɔlo gi tɔgɛ sa mɔ‑rɛ ngbɛ awura abono mɛ bo nno mɔ yɛɛ, \"Mɛ koree aye sansana, yɛgɛ mɛ mɛŋ gyi aye-nbɛlɛ de mɛꞌ wu yɛɛ a gyi gipuɛɛ. Ne mɛ kyu aye kpaa tii de obu, yɛgɛ Rom awura mɛ kya kyu aye kee yɛɛ a gyɛ mɔmɔ Rom awura. Ne i wonɛ so ne mɛ laa tigi aye de aꞌ naa ne mɛ kya wɔra imɔ daa asiiri dɔ? A maŋ kyule. Mɔmɔ gbaa-gbaa mɛꞌ ba de mɛꞌ lɛɛ aye lii obu mɔ dɔ.\"\n38Ngbɛ awura mɔ mɛ kyu gɛnen ɔkalan baarɛ kyu kpaa tɔgɛ sa nbɛlɛ agyibo mɔ. Mɛ nu yɛɛ Rom awura mɛ kyu Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ fɛɛ mɛ gyɛ mɔmɔ Rom awura mɔ, i wɔra ɔmɔ gifuu. 39Imɔso nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ kpaa dɛ ɔmɔ giserɛ, ne mɛ tigi ɔmɔ. Mɛ tigi ɔmɔ mɔ, mɛ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ wɔra aniya, mɛꞌ lii ɔsowolɛ mɔ so. 40Pɔɔlo mɔ‑rɛ Siilasɛ mɛ lii obu mɔ dɔ mɔ, mɛ naa kpe Lidiya gɛwi. Mɛ wu mɔmɔ-nanboana Yesu asonbo mɔ, mɛ tɔgɛ ilaa sa ɔmɔ de iꞌ keda ɔmɔ-nyoro, ne mɛ naa lii ɔsowolɛ mɔ so kyon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/16","date":"2018-06-18T22:41:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861456.51\/warc\/CC-MAIN-20180618222556-20180619002556-00530.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":1595,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 8:3\nGɛsinkpan So Asunbi A Kya Lɛɛ Wurubuaarɛ Dɔ-Lɛɛ Mɔ Ɔnan Nyiile\n3Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu kamaasɛ gɛsun gɛbono Wurubuaarɛ gi sa mɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ oꞌ kyu asa ilaa ibono mɛ kya kyu bara Wurubuaarɛ mɔ de mɔmɔ-asunbi atɔ lɛɛ asunbi sa Wurubuaarɛ. Imɔso i kaaborɛ yɛɛ Yesu ɔbono ɔ tɛ gɛbunono sa aye Wurubuaarɛ dɔ mɔ kee ɔꞌ nyɛ ilaa ibono ɔ laa kyu lɛɛ asunbi sa Wurubuaarɛ sa aye mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/8\/3","date":"2018-06-24T17:26:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866984.71\/warc\/CC-MAIN-20180624160817-20180624180817-00593.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999961853,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999961853027344}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.56,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 15\nYesu Dɛ Fɛɛ Oyii\n1Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔ akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Me n dɛ fɛɛ oyii duusɛ kolon ɔbono me-sɛ Wurubuaarɛ gi duu mɔ. Mɔ ne n kya kerɛ gɛnen oyii ɔbono so. 2Me-gɛgyalenbi kamaasɛ gɛbono gɛ mɛŋ kya sɔrɔ abi mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ kya ŋɛ gɛmɔ fuɛ, ne me-gɛgyalenbi gɛbono, mɔ, gɛ kya sen ne gɛŋ kya sɔrɔ abi gikyɔ mɔ, ɔ kya ŋɛɛlɛ gɛmɔ-gimu so de gɛꞌ ba ngyalenbi de giꞌ nyɛ sɔrɔ gikyɔ. 3Fɛye ne n gyɛ me-ngyalenbi nbono Wurubuaarɛ kya kerɛ nmɔ so gɛnen mɔ. I kya nyiile yɛɛ kyu lii Wurubuaarɛ agyɛbi abono nɛ tɔgɛ sa fɛye mɔ so mɔ, fɛ nyɛ ne i kpaarɛ fɛye-ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa fɛye. 4Fɛꞌ kyena me dɔ de me kee nꞌ kyena fɛye dɔ. Oyii gɛgyalenbi wolɛ gɛ maŋ taalɛ sɔrɔ abi gɛmɔ-gibaa so, gɛnen mɔ, gɛ kyaa de oyii mɔ. Gɛnen kee ne i dɛ sa fɛye ɔkamaasɛ faa. Fo-wolɛ fo maŋ taalɛ wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ ilaa wɔrasɛ, gɛnen mɔ, me‑rɛ fo ne n tɛ.\n5\"Me ne n gyɛ oyii mɔ. Fɛye mɔ, ne n gyɛ oyii mɔ ngyalenbi mɔ. Ɔbono ɔ tɛ me dɔ ne me kee n tɛ mɔ dɔ mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono ne nan tansi wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ ilaa wɔrasɛ mɔ. Ne fɛɛ i mɛŋ gyɛ me‑rɛ fo ne n tɛ mɔ fo maŋ taalɛ wɔra imɔ iko‑rɛ iko. 6Nengyene nyamesɛ mɛŋ tɛ me dɔ mɔ, ɔ dɛ fɛɛ gɛgyalenbi gɛbono mɛ kya ŋɛɛlɛ fuɛ. Gɛ wolɛ ne asa mɛ kya puru kpaa too wɔra ɔgya dɔ de gɛꞌ dɛɛ mɔ.\n7\"Nengyene fɛ tɛ me dɔ ne me-agyɛbi a tɛ fɛye dɔ mɔ, ilaa kamaasɛ ibono fɛ kya laarɛ ne fɛ dalaa kolɛ Wurubuaarɛ mɔ, ɔ laa wɔra imɔ sa fɛye. 8Ilaa ibono i laa lɛɛ me-sɛ Wurubuaarɛ nyisigyi mɔ nyiile mɔ ne n gyɛ yɛɛ foꞌ tansi wɔra mɔ-gɛlaarɛ ilaa wɔrasɛ. Imɔ ne nan lɛɛ nyiile yɛɛ fɛ gyɛ me-akasɛbo gɛsintin.\n9\"Fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi laarɛ me-ilaa mɔ, gɛnen ne me kee nɛ laarɛ fɛye-ilaa faa. Fɛꞌ kpɛ fɛ tɛ me dɔ de nꞌ laarɛ fɛye-ilaa gɛnen kyu i kya kpe. 10Nengyene fɛ kya gyi me-nbara so mɔ, fɛ laa kyena me dɔ de nꞌ laarɛ fɛye-ilaa fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ gyi me-sɛ Wurubuaarɛ nbara so, ne nꞌ tɛ mɔ dɔ ɔ kya laarɛ me-ilaa faa. 11Nɛ buu gɛnen ilaa idɛ sa fɛye de iꞌ nyɛ wɔra fɛye ɔkon fɛɛ gɛnɔɔbono i bo me ɔkon mɔ. N kya laarɛ iꞌ wɔra fɛye-gisen dɔ ɔkon kpaa logɛ.\n12\"Me-nbara nbono n dɛ n kya sa fɛye mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛꞌ laarɛ abara ilaa fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ laarɛ fɛye-ilaa mɔ. 13Gɛlaarɛ gɛko gɛŋ bo no gɛ baa don de ibono nyamesɛ laa sɔɔ mɔ-kyɛmenɛana lɛwu mɔ. 14Ilaa ibono n kya ka fɛye yɛɛ fɛꞌ wɔra faa, ne fɛ wɔra imɔ mɔ, fɛ gyɛ me-kyɛmenɛana. 15Meŋ baa n kya terɛ fɛye yɛɛ me-adega. I kya nyiile yɛɛ dega mɛŋ nyi mɔ-ɔbelɛnsɛ gɛwɔnsa. Idɛ berɛ, nɛ terɛ fɛye daa yɛɛ me-kyɛmenɛana. I kya nyiile yɛɛ ilaa kamaasɛ ibono nɛ nu lii me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ, nɛ kyu nyiile fɛye.\n16\"I mɛŋ gyɛ fɛye ne n tɔɔsɛ me lɛɛ de nꞌ wɔra fɛye-ɔbelɛnsɛ. Me ne n tɔɔsɛ fɛye lɛɛ yɛɛ fɛꞌ wɔra Wurubuaarɛ gɛsun de iꞌ bara ilaa dɛnsɛ fɛɛ gɛnɔɔbono oyii kya sɔrɔ abi mɔ. N kya laarɛ yɛɛ gɛnen ilaa dɛnsɛ mɔ iꞌ dɛ kpe gɛkpaa-gɛkpaa. I ba gɛnen mɔ, fɛ dalaa kolɛ Wurubuaarɛ ilaa kamaasɛ me-ginyen dɔ mɔ, ɔ laa yɛgɛ iꞌ yii fɛye-gibaa. 17Ilaa ibono n kya ka fɛye mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛꞌ laarɛ abara ilaa.\nAsa Abono Mɛ Mɛŋ Kya Sɔɔ Wurubuaarɛ Gyi Mɔ Mɛ Laa Kyo Fɛye\n18\"Nengyene abono mɛŋ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ mɛ kya kyo fɛye mɔ, fɛꞌ nyingi yɛɛ me ne mɛ wolaa kyo pɛi ne i tu fɛye gɛnen. 19Fɛɛ fɛye‑rɛ ɔmɔ fɛ gyɛ nyamesɛ kolon daa mɔ, nkana mɛ laa laarɛ fɛye-ilaa. Idɛ mɔ faa mɔ, fɛ mɛŋ baa fɛ gyɛ mɔmɔ dɔ. Nɛ tɔɔsɛ fɛye lɛɛ lii mɔmɔ dɔ. Imɔso ne mɛ kya kyo fɛye gɛnen. 20Fɛꞌ nyingi gigyɛbi gibono nɛ tɔgɛ sa fɛye mɔ. Nɛ tɔgɛ yɛɛ, 'Dega mɛŋ kya don mɔ-ɔbelɛnsɛ.' Nengyene mɛ ka me ɔbono n gyɛ fɛye-ɔbelɛnsɛ mɔ ansi mɔ, i dɛ i gyoo fɛye kee. Nengyene mɛ nu me-gɛdɛ mɔ, mɛ laa nu fɛye-gɛdɛ kee. 21Me so ne mɛ laa ka fɛye-ansi gɛnen. I kya nyiile yɛɛ mɛ mɛŋ nyi ɔbono o sun me mɔ.\n22\"Nengyene fɛɛ meŋ ba gɛsinkpan gɛdɛ so de nꞌ baa tɔngɛ sa asa mɔ, nkana ilaa ibono mɛ kya wɔra faa, Wurubuaarɛ maŋ bun mɔmɔ gipuɛɛ. Imɔ idɛ, mɔ, nɛ ba ne mɛ nu lii me asɛ faa, mɛ mɛŋ baa mɛ bo ɔkyɛɛrɛgyanten. 23Nyamesɛ ɔbono ɔ kya kyo me mɔ kya kyo me-sɛ Wurubuaarɛ kee ne. 24Nɛ wɔra ilaa dɛgɛnɔsɛ ibonoana ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ ti taa wɔra kerɛ. Ne fɛɛ nkana meŋ wɔra gɛnen de mɛꞌ wu de mɔmɔ-ansi mɔ, nkana ilaa ibono mɛ kya wɔra faa, Wurubuaarɛ maŋ bun mɔmɔ gipuɛɛ. Imɔ idɛ, mɔ, mɛ wu de mɔmɔ-ansi ne mɛ dabɔlɛ kyo me‑rɛ me-sɛ Wurubuaarɛ pɛwu. 25I mɛŋ ba gɛnen giyan. I ba gɛnen mɔ, i kyena daa de ilaa ibono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ yela mɔ-agyɛbi ɔwolɛ mɔ dɔ sa mɔmɔ mɔ. Mɛ wolaa ŋmarasɛ nno yɛɛ,\nI mɛŋ bo ilaa kolon ibono so mɛ kyo me mɔ.\n26\"Nan sun ɔbono ɔ laa kpaa fɛye mɔ fɛye asɛ. Mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ laa lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ. Ɔ gyɛ gɛsintin wura. Nengyene ɔ ba mɔ, ɔ laa lɛɛ me-ilaa nyiile asa. 27Fɛye kee fɛ laa lɛɛ me-ilaa nyiile asa. I kya nyiile yɛɛ kpɛ kyu lii owi ɔbono nɛ yii me-gɛsun mɔ gɛsɛ mɔ, me‑rɛ fɛye ne.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/15","date":"2018-06-17T23:02:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859817.15\/warc\/CC-MAIN-20180617213237-20180617233237-00231.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":956,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 8\nWurubuaarɛ Oduduu Mɔ Ɔlon Gi Yɛgɛ Nɛ Nyɛ Me-Nyoro\n1Imɔso idɛ kon Wurubuaarɛ maŋ baa bun asa abono mɔmɔ‑rɛ Kirisito Yesu mɛ wɔra nyamesɛ kolon mɔ gipuɛɛ. 2I lii fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon kya yɛgɛ nyamesɛ kya nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan kyu naa de mɔ‑rɛ Kirisito Yesu ginyamesɛ kolon mɔ so. Gɛnen ɔlon ɔbono so ne a nyɛ aye-nyoro faa. Imɔso ilaa nyɛnyɛn ɔlon ɔbono nkana i kya nyɛ aye so mɔ i maŋ baa nyɛ lɛɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ lii aye-abaa dɔ. 3Wurubuaarɛ gbaa-gbaa ne n wɔra ilaa ibono nkana mɔ-nbara mɔ gi mɛŋ taalɛ wɔra sa aye mɔ. I kya nyiile yɛɛ kyu lii aye anyamesɛ-lɛɛ oyuduu mɔ so mɔ, nkana aŋ bo lon de aꞌ gyi mɔ-nbara mɔ so. Imɔso gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi san wɔra imɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ o sun mɔ gbaa-gbaa mɔ-bi ne ɔ ba gɛsinkpan so baa wɔra nyamesɛ fɛɛ aye-oyuduu. Ilaa nyɛnyɛn giwɔra i kya naa de anyamesɛ-lɛɛ oyuduu so wɔra imɔ-gɛsun. Imɔso Wurubuaarɛ gi naa de mɔ-bi mɔ ginyamesɛ oyuduu mɔ so kyu bun ilaa nyɛnyɛn giwɔra gipuɛɛ. 4Wurubuaarɛ gi wɔra gɛnen daa de aꞌ nyɛ taalɛ wɔra ilaa dɛnsɛ kamaasɛ ibono mɔ-nbara gi kya nyiile aye yɛɛ aꞌ wɔra mɔ. Aye abono n darɛ mɔ ne n gyɛ abono aŋ baa a naa de anyamesɛ-lɛɛ ɔlon so ne a san a naa daa de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon mɔ dɔ mɔ.\n5Abono mɛ naa de anyamesɛ-lɛɛ ɔlon mɔ so mɔ, mɛ kya kyu mɔmɔ-nwɔnsa kyu gyan daa anyamesɛ-lɛɛ ilaa wolɛ so. Abono, mɔ, mɛ naa de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon mɔ so mɔ, mɔmɔ berɛ, mɛ kya kyu mɔmɔ-nwɔnsa gyan daa Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa so. 6Nengyene fo ɔko fo kyu fo-gɛwɔnsa kyu gyan anyamesɛ-lɛɛ ilaa wolɛ so mɔ, i laa yɛgɛ fo laa fuɛ fo-lɛwu gɛmara. Fo kyu fo-gɛwɔnsa kyu gyan Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa so berɛ mɔ, i laa yɛgɛ fo laa nyɛ gisen yuuli de Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan. 7I kya nyiile yɛɛ fo ɔbono fo-gɛwɔnsa gɛ gyan anyamesɛ-lɛɛ ilaa wolɛ so mɔ, fo gɛnen gɛwɔnsa gɛbono so mɔ, fo‑rɛ Wurubuaarɛ fɛ maŋ loo. Fo maŋ gyi mɔ-nbara mɔ so, ne gɛsintin mɔ fo maŋ taalɛ kee.\n8Gɛnen kee ne abono mɛ naa de anyamesɛ-lɛɛ ɔlon so mɔ, mɛ maŋ taalɛ gyi Wurubuaarɛ ginsi. 9Fɛye berɛ, nengyene i gyɛ gɛsintin yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ tɛ fɛye dɔ mɔ, fɛŋ baa fɛ naa de anyamesɛ-lɛɛ ɔlon so ne. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n san ɔ dɛ fɛye ɔ naa. Fo ɔbono Kirisito Oduduu mɔ mɛŋ tɛ fo dɔ mɔ, foŋ gyɛ Kirisito isa ne.\n10Fo ɔbono fo ti nyɛ Kirisito tɛ fo dɔ mɔ, i bo no yɛɛ lɛwu dɛ sa fo-nyoro gibi mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ dɛ sa aye anyamesɛ pɛwu kyu lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra so mɔ. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, bii yɛɛ fo ti fo bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan ne. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu fo yɛɛ fo-gisen dɔ i boran sa mɔ. 11Nengyene i gyɛ gɛsintin yɛɛ Wurubuaarɛ ɔbono o kyingi Kirisito Yesu lii ibuni dɔ mɔ Oduduu mɔ tɛ fo dɔ mɔ, gɛnen Wurubuaarɛ kolon ɔbono ɔ wolaa kyingi Yesu mɔ laa kyingi fo-nyoro gibi mɔ kee lii ibuni dɔ. Mɔ-Oduduu tɛ fo dɔ daa ne ɔ laa naa de mɔ so kyu kyingi fo.\n12Me-nanboana Yesu asonbo, ilaa ibono nɛ tɔgɛ faa pɛwu so mɔ, iŋ kaaborɛ aꞌ baa naa de aye-anyamesɛ lɛɛ ɔlon mɔ so. 13Fo ɔbono berɛ, fo laa naa de anyamesɛ-lɛɛ ɔlon so mɔ, Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ gɛ laa lii fo-gibaa. Fo ɔbono, mɔ, kyu naa de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ so ne fo kya kine ilaa nyɛnyɛn ibono fo-nyoro gibi gi kya laarɛ foꞌ wɔra mɔ, fo laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\n14I kya nyiile yɛɛ asa abono pɛwu mɛ kya buu Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔkpa ɔbono ɔ kya nyiile mɔmɔ mɔ, mɔmɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin. 15Fɛye abono fɛ kyu fɛye-nyoro kyu too Yesu so mɔ, Oduduu ɔbono fɛ nyɛ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ maŋ yɛgɛ fɛꞌ kii wɔra afuubo fɛɛ nbide nbono gi selɛ nmɔ-wuraana mɔ. Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono fɛ nyɛ mɔ gi yɛgɛ fɛye‑rɛ Wurubuaarɛ fɛ wɔra fɛɛ ɔsɛ mɔ‑rɛ mɔ-biana. Gɛnen Oduduu ɔbono ne n kya yɛgɛ ne a kya taalɛ terɛ Wurubuaarɛ yɛɛ, \"N-sɛ, n-sɛ!\" mɔ. 16Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya tɔngɛ sa aye aye-asen dɔ de aꞌ bii yɛɛ gɛsintin a gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana. 17Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya yɛgɛ a kya bii kee yɛɛ ilaa ibono ɔ laa kyu sa mɔ-bi Kirisito mɔ, ɔ laa yɛgɛ aye‑rɛ mɔ aꞌ dabɔlɛ de aꞌ nyɛ gɛnen ilaa ibono. Pɛi de aꞌ lɔɔ nyɛ gɛnen ilaa ibono mɔ, i gyɛ ibono a laa wu awɔrɔfɔɔ fɛɛ Kirisito-lɛɛ mɔ ɔnan de gɛmara mɔ, aꞌ nyɛ mɔ-nyisigyi mɔ ɔnan kee.\nWurubuaarɛ Laa Yɛgɛ A Laa Baa Nyɛ Nyisigyi\n18Nɛ kerɛ pɛwu faa mɔ, gɛkyena gɛdɛ dɔ awɔrɔfɔɔ abono a kya wu mɔ, a maŋ taa fo nyisigyi ɔbono Wurubuaarɛ laa baa sa aye gɛkaako mɔ ba‑a pi‑i. 19Gɛnen nyisigyi baarɛ so mɔ, i kya da ilaa ibono pɛwu Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ kpa-kpa yɛɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ lɛɛ asa abono mɛ gyɛ mɔ-biana mɔ gɛwi nyiile. 20Nperɛ berɛ mɔ, ɔ yɛgɛ mɔ-ilaa lɛɛsɛ kamaasɛ i kya kpon. I mɛŋ kya lii imɔ gbaa-gbaa asɛ yɛɛ nkana iꞌ kpon gɛnen. I lii daa mɔ asɛ. Mɔ-ansi a gyan ilaa iko so. 21I lii fɛɛ gɛkaabono ɔ laa yɛgɛ mɔ-biana mɛꞌ nyɛ mɔmɔ-nyoro lii awɔrɔfɔɔ dɔ de mɛꞌ nyɛ nyisigyi mɔ, ɔ laa yɛgɛ mɔ-ilaa lɛɛsɛ pɛwu kee iꞌ nyɛ imɔ-nyoro de iŋ baa wuꞌ gyɔ de imɔ kee iꞌ nyɛ nyisigyi.\n22A nyi yɛɛ ilaa kamaasɛ ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ, i kya yiyɛɛ baa lii de ndɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono gɛdun gɛ kya tu ɔkyii ne ɔ kya yiyɛɛ mɔ. 23Dabɔlɛ aye abono Wurubuaarɛ gi kyu mɔ-Oduduu mɔ kyu kyɛɛ aye mɔ gbaa a kya yiyɛɛ. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne ɔ daa gikyu sa aye de iꞌ lɛɛ nyiile aye yɛɛ a laa nyɛ gɛkaako-lɛɛ nyisigyi kee. A san a tɛ a gyoo daa gɛkaabono Wurubuaarɛ laa yɛgɛ iꞌ lii gɛwi yɛɛ aye ne o kyu yɛɛ aꞌ wɔra mɔ-biana gɛsintin mɔ. I lii fɛɛ ɔ laa yɛgɛ aye-nyoro gibi mɔ giꞌ kyingi de giꞌ nyɛ nyisigyi. 24Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ aye ne o kyu aye yɛɛ a gyɛ mɔ-biana mɔ, i yɛgɛ aye-ansi a gyan ilaa ibono ɔ laa kii wɔra sa aye gɛkaako mɔ so. Naafo a ti nyɛ ibono aye-ansi a gyan imɔ so mɔ, nkana iŋ baa tiri yɛɛ aꞌ baa kii kerɛ imɔ-ɔkpa. Anɛ ne nan kii kyena kerɛ ilaa ibono ɔ ti ɔ kya wu mɔ ɔkpa? 25Gɛnɔɔbono i dɛ faa, aye-ansi a gyan ilaa dɛnsɛ ibono a mɛŋ ti wu kerɛ mɔ so, ne a nyɛ gisen a tɛ a gyoo imɔ kaaborɛ iꞌ baa yii aye-gibaa.\n26Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kee kya kpaa aye ibono aŋ bo lon mɔ so. A mɛŋ nyi gɛdalaa fɛɛ gɛnɔɔbono i kaaborɛ aꞌ dalaa mɔ. Imɔso Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gbaa-gbaa ne n kya dalaa ɔ kya kolɛ Wurubuaarɛ ɔ kya kpaa aye. Ɔ kya dalaa mɔ, ɔ kya sɔnga foo-foo, ibono nyamesɛ maŋ bii imɔ-atɔgɛbi. 27Wurubuaarɛ ɔbono o nyi nyamesɛ gisen dɔ ilaa mɔ berɛ kya bii ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ darɛ mɔ. I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya dalaa kolɛ ilaa sa aye abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ aye yela sa mɔ-nyoro mɔ, ɔ kya dalaa daa naa de Wurubuaarɛ gɛlaarɛ so.\n28Fɛɛ gɛnɔɔbono a nyi mɔ, ilaa kamaasɛ ibono i kya ba mɔ, Wurubuaarɛ kya kyu imɔ pɛwu wɔra gɛsun de iꞌ bara ilaa dɛnsɛ sa abono mɛ kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ. Mɔmɔ ne n gyɛ abono ɔ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ kyu mɔmɔ-nyoro sa mɔ gɛnɔɔbono i laa nyɛ kyena de mɔ-gɛwɔnsa gɛbono ɔ wolaa sa yela mɔ. 29I kya nyiile yɛɛ pɛi de ɔꞌ lɛɛ ilaa kamaasɛ mɔ, ɔ wolaa bii asa ako, ne gɛnen asa abono ne ɔ tɔgɛ yela yɛɛ mɛ laa baa wɔra fɛɛ mɔ-bi mɔ ɔnan de mɔ-bi mɔ, mɔ, ɔꞌ wɔra ɔdaa sa asa sakyɔ. 30Imɔso mɔmɔ abono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yela yɛɛ mɛ laa wɔra fɛɛ mɔ-bi mɔ mɔ, mɔmɔ kee ne ɔ tɔgɛ yɛɛ mɛꞌ kyu mɔmɔ-nyoro sa mɔ. Abono ɔ tɔgɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee ne o kyu yɛɛ mɔmɔ-gisen dɔ i boran sa mɔ. Abono o kyu ɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee ne ɔ laa kyu mɔ-nyisigyi mɔ sa.\nWurubuaarɛ Gi Tansi Laarɛ Aye-Ilaa Kyu Naa De Yesu So\n31To! A tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ faa mɔ, menɛ ne n baa san? Nengyene Wurubuaarɛ yelɛ aye-gɛmara mɔ, anɛ ne nan taalɛ kɔ de aye? 32Wurubuaarɛ mɛŋ kine yɛɛ ɔ maŋ kyu mɔ-bi gbaa-gbaa kyu sa de oꞌ wuꞌ sa aye pɛwu faa mɔ, fɛ mɛŋ nyi yɛɛ ɔ laa bugi mɔ-gisen kyu ilaa dɛnsɛ kamaasɛ kee kyu bɔla aye? 33Aye abono Wurubuaarɛ gi lɛɛ gibaa yii yɛɛ ɔ laa lɔrɔ aye yela sa mɔ-nyoro mɔ, anɛ ne nan taalɛ tɔgɛ yɛɛ a bo ilaa nyɛnyɛn? Wurubuaarɛ gbaa-gbaa ne n ti nyɛ kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran faa mɔ, 34anɛ ne nan baa bun aye gipuɛɛ? Kirisito Yesu abɛɛ? Mɔ ne n wuꞌ sa aye, ne o kyingi lii ibuni dɔ sa aye. Ɔ tɛ Wurubuaarɛ gibaa gyisɛ so ɔ kya gyi gɛwura, ne mɔ kee ne n gyɛ ɔbono ɔ kya dɛ Wurubuaarɛ giserɛ ɔ kya sa aye.\n35Menɛ ne nan tu aye ne Yesu Kirisito maŋ baa laarɛ aye-ilaa? Gɛyiyɛɛ abɛɛ awɔrɔfɔɔ abɛɛ mɛ laa ka aye-ansi, abɛɛ akon, abɛɛ ayen, abɛɛ gɛnsipɛɛrɛ, abɛɛ asa mɛ laa mɔɔ aye daa, fɛ nyi yɛɛ imɔ idɛ dɔ iko i laa taalɛ yɛgɛ Yesu ɔŋ baa laarɛ aye-ilaa? 36Mɛ ŋmarasɛ ilaa idɛ ɔnan yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n\"Wurubuaarɛ, fo so mɔ, owi kamaasɛ dɔ mɔ\nasa mɛ kpɛ ma‑a laarɛ aye-imɔɔten daa.\nImɔso a dɛ daa fɛɛ isandɛ ibono mɛ tɔgɛ yela yɛɛ mɛ laa mɔɔ mɔ.\"\n37Imɔ idɛ pɛwu dɔ mɔ, a nyi yɛɛ Kirisito kya laarɛ aye-ilaa. Kyu naa de mɔ so ne a kya kɔ lii imɔ ikamaasɛ dɔ. 38N tansi n nyi me-gisen dɔ yɛɛ sɛi-sɛi maŋ taalɛ yɛgɛ Yesu ɔŋ baa laarɛ aye-ilaa. Lɛwu‑o, nkpa‑o, Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ‑o, ilaa ibonoana pɛwu i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ so mɔ‑o, ilaa ibono i laa ba ndɛ-ndɛ daa‑o, ɔkɛ abɛɛ ɔkaamara ilaa daa‑o, 39i bo daa gɛsinkpan gɛsɛ‑o, i bo soso daa‑o, abɛɛ Wurubuaarɛ ilaa lɛɛsɛ sɛnsɛ ibono i san mɔ pɛwu mɔ daa‑o, imɔ iko‑rɛ iko i maŋ taalɛ yɛgɛ Wurubuaarɛ ɔŋ baa laarɛ aye-ilaa. Ɔ laa kpɛ ɔ kya laarɛ aye-ilaa kyu naa de aye-Wura Kirisito Yesu so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rom\/8","date":"2018-06-18T04:57:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860041.64\/warc\/CC-MAIN-20180618031628-20180618051628-00056.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":30,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":1766,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 21\nYesu Gi Loo Gyɛrusalem Fɛɛ Wura\n1Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya fuude Gyɛrusalem mɔ, mɛ kpaa fo Bɛtɛfagye ɔsowolɛ ɔbono ɔ gyanꞌ Nfɔ Iyii Gibii Mɔ so mɔ. Mɛ fo nno mɔ, Yesu gi sun mɔ-akasɛbo mɔ dɔ anyɔ 2yɛɛ, \"Fɛꞌ kpe ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo aye-ansi dɔ faa. Fɛ kpɛ fɛ kya loo ɔsowolɛ mɔ so mɔ, fɛ laa wu bee kyiisɛ kyaa de ɔfɛ, mɔ-bi yelɛ mɔ asɛ. Fɛꞌ sangɛ mɔ de fɛꞌ kyu mɔ‑rɛ mɔ-bi mɔ bara me. 3Ne fɛɛ ɔko gi taasɛ fɛye ilaa iko mɔ, fɛꞌ tɔgɛ mɔ yɛɛ, 'Wura mɔ yɛɛ ɔ tiri abee mɔ.' Fɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ laa yɛgɛ de fɛꞌ kyu abee mɔ ba ayaa adɛ so.\" 4Gɛnɔɔbono Yesu laa gyanꞌ bee so loo Gyɛrusalem mɔ, i laa yɛgɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ naa de mɔ-ikalan ɔtɔgɛbo ɔko so mɔ iꞌ nyɛ ba gɛsintin. Ɔ wolaa tɔgɛ Gyɛrusalem ilaa yela. (Gyɛrusalem ginyen giko ne n gyɛ Sayon.) Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n5\"Fɛꞌ tɔgɛ sa Sayon awura yɛɛ,\n'Fɛꞌ kerɛ fɛye-wura kya ba fɛye asɛ. Ɔ bara mɔ-nyoro gɛsɛ;\nɔ gyanꞌ bee so. Mɔ-bee ɔbono gyɛ daa bee fɔlɛ; ɔ mɛŋ ti sɛɛ.' \"\n6Yesu akasɛbo mɔ mɛ kpe kpaa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ tɔgɛ mɔmɔ mɔ. 7Mɛ kyu bee mɔ mɔ‑rɛ mɔ-bi mɔ bara mɔ, ne mɛ kyu mɔmɔ-akuru too bun abee mɔ so, ne ɔ dii gyanꞌ. 8Sakpii mɔ dɔ ako mɛ kyu mɔmɔ-akuru too mɔ-ɔkpa dɔ, ne ako mɛ ŋɛ iyii afɛdaa mɛ kya too de ɔkpa yɛɛ ɔꞌ baa naa. 9Asa abono mɛ gyangbara Yesu de abono mɛ buu mɔ-gɛmara mɔ pɛwu mɛ kya kpen yɛɛ,\n\"Ayenbi a gyɛ fo-lɛɛ, Wura Deefidi ɔnaanabi!\nWurubuaarɛ ɔꞌ kosorɛ fo-gimu!\nWurubuaarɛ ginyen dɔ ne fo naa fo kya ba faa!\nAyenbi aꞌ wɔra Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso-soso mɔ-lɛɛ!\"\n10Yesu gi loo Gyɛrusalem mɔ, ɔsowolɛ mɔ gi gyigisi. Nno asa mɔ mɛ san mɛ kya taasɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n ba daa?\" 11Sakpii mɔ mɔ‑rɛ Yesu mɛ naa mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Yesu, Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo mɔ ne n ba. Ɔ lii Nasarɛtɛ ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Galeli gɛsinkpan so mɔ.\"\nYesu Gi Gya Gigya Agyibo Lii Wurubuaarɛ Ɔson Obu Gikpaara Mɔ So\n12Yesu gi loo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so, ne ɔ gya abono mɛ kya gyi gigya nno mɔ. Ɔ da abono mɛ kya boori aterenbi mɔ iteebulu too. Ɔ da abono mɛ kya fɛ abonbuɛ mɔ ngyapaa kee too, ne 13ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi ako yela yɛɛ,\n'Me-ɔson obu mɔ laa wɔra daa ɔdalaaten.'\nFɛye, mɔ, fɛ kyu nno bingiri iyu gikpalan.\"\n14Agyaatanbo de itɛgɛsɛ mɛ yɛgɛ asa mɛ kyu mɔmɔ ba Yesu asɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so nno, ne ɔ kyɛ mɔmɔ. 15Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ kya wu ilaa dɛnsɛ ibono Yesu kya wɔra ne i kya dɛ asa gɛnɔ mɔ ne mɛ kya nu ibono nbii mɛ kya yen mɔ mɔ, i kya loo mɔmɔ. Nbii mɔ mɛ kya kpen mɛ kya yen mɔ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so nno yɛɛ, \"Ayenbi aꞌ wɔra Wura Deefidi ɔnaanabi mɔ-lɛɛ!\" Gɛnen so mɔ, i kyu abelɛnsɛ mɔ ginyadon, 16ne mɛ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Ibono adɛ mɛ kya tɔgɛ faa, foŋ kya nu de foꞌ gya mɔmɔ?\" Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya nu kyɔde. Wurubuaarɛ agyɛbi ako a tɔgɛ yɛɛ,\n'Nbii de abono mɛ san ma‑a nyabo mɔ ne fo yɛgɛ mɛ kya yen fo de iꞌ tansi gyi fo-ginsi.'\nImɔso fɛŋ ti kalɛ nno?\" 17Yesu gi taasɛ abelɛnsɛ mɔ gɛnen mɔ, ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ ne ɔ kyon kpaa dɛ Bɛtani.\nYesu Gi Tɔgɛ Nnɔ Wɔra Gifeeya Oyii Ɔko\n18Gɛdɛ kɛsɛ nyɛnyɛngɛ mɔ, Yesu gi kii ɔ kya kpe Gyɛrusalem mɔ, akon a dɛ mɔ. 19O wu gifeeya oyii ɔko yelɛ ɔkpa nkan. Ɔ bagɛ kpe mɔ asɛ mɔ, ɔŋ wu ba‑a gibi kolon oyii mɔ so, afɛdaa wolɛ ne o wu. Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ nnɔ wɔra oyii mɔ yɛɛ, \"Foŋ baa nyɛ sɔrɔ abi gɛkaako!\" Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, oyii mɔ gi wuꞌ. 20Owi ɔbono Yesu akasɛbo mɔ mɛ wu imɔ mɔ, i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ gikyɔ, ne mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne gifeeya oyii mɔ gi ti kpɛ wuꞌ kusaa gɛnen?\" 21Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin, nengyene fɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi ne fɛŋ sɔɔ fɛye-nyoro akyɔɔlɛ fɛye-asen dɔ mɔ, fɛ laa wɔra ilaa ibono nɛ kyu wɔra oyii baarɛ faa mɔ ɔnan. Ne i mɛŋ gyɛ imɔ ibono wolɛ gbaa. Nkana fɛ laa taalɛ tɔgɛ gibii gidɛ yɛɛ, 'Koso gɛrɛ kpaa tɔrɔ apoo dɔ,' gɛsintin mɔ, i laa wɔra gɛnen. 22Ilaa kamaasɛ ibono fɛ laa dalaa kolɛ Wurubuaarɛ mɔ, nengyene fɛ sɔɔ mɔ gyi yɛɛ ɔ laa wɔra sa fɛye mɔ, i laa yii fɛye-gibaa.\"\nAbelɛnsɛ Ako Mɛ Daasɛ Yesu Kerɛ\n23Imɔ gɛmara mɔ, Yesu gi kii kpe Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so ɔ kya nyiile asa ilaa, ne Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ ako mɛ ba mɔ asɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ilaa ibonoana fo kya wɔra faa mɔ, anɛ ginyen dɔ ne fo kya wɔra imɔ daa? Anɛ ne n sa fo ɔkpa yɛɛ foꞌ wɔra imɔ?\" 24Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me kee nan taasɛ fɛye ilaa kolon. Nengyene fɛ lɛɛ gɛnɔ sa me mɔ, nan tɔgɛ fɛye ɔbono ginyen n dɛ n kya wɔra ilaa mɔ. 25Wurubuaarɛ sagyere ɔbono Gyɔn gi gyere asa mɔ, anɛ ne n sa mɔ ɔkpa? Wurubuaarɛ abɛɛ nyamesɛ?\" Yesu gi taasɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, akyɔɔlɛ a tɔrɔ mɔmɔ wolɛ-wolɛ so, ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Nengyene a kyule sa mɔ yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa Gyɔn gɛnen ɔkpa ɔbono mɔ, ɔ laa taasɛ aye yɛɛ ne menɛ n wɔra ne a mɛŋ sɔɔ Gyɔn gyi? 26Ne fɛɛ a kii tɔgɛ yɛɛ nyamesɛ ne n sa Gyɔn gɛnen ɔkpa ɔbono mɔ, aŋ nyi ilaa ibono sakpii baarɛ laa kyu wɔra aye mɔ. I lii fɛɛ mɔmɔ pɛwu mɛ kya buu Gyɔn yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sun mɔ yɛɛ ɔꞌ wɔra gɛnen ne ɔ gyɛ daa Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.\" 27Gɛnen so mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ sa Yesu yɛɛ, \"A mɛŋ nyi.\" Ne Yesu gi kisee tɔgɛ abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛ maŋ tɔgɛ me berɛ mɔ, me kee maŋ tɔgɛ fɛye ɔbono ɔ sa me ɔkpa ne nꞌ kya wɔra ilaa ibono n kya wɔra mɔ.\"\nNbii Nnyɔ Nko Gikpalɛ\n28Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ nu gikpalɛ gidɛ de nꞌ taasɛ fɛye gimɔ so ilaa. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔnyen ɔko gi kyena. Ɔ bo nbii nyensɛɛ nnyɔ. Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔ kpaa tɔgɛ sa ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, 'Me-bi, ndɛ kpe me-ndɔɔ kpaa wɔra gɛsun sa me.' 29Mɔ-bi mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, 'Maŋ kpe.' Imɔ gɛmara mɔ, o nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ oŋ kpe mɔ, iŋ boran, ne ɔ koso kpe ndɔɔ mɔ. 30Mɔmɔ-sɛ mɔ gi kpaa tɔgɛ ɔpii mɔ ilaa kolon ibono kee. Ɔpii mɔ gi kyule yɛɛ, 'Yo‑o, me-sɛ, nan kpe,' ne oŋ kii kpe. 31Imɔso nbii nnyɔ ndɛ dɔ mɔ, ɔmɔ mɔ ne n wɔra mɔ-sɛ mɔ gɛlaarɛ ne?\" Yesu gi taasɛ gɛnen mɔ, asa mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Mɔ-bi belɛnsɛ mɔ.\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ, tutu akyii de lɛnpoo asɔɔbo abono fɛ kya kyu mɔmɔ yɛɛ mɛ gyɛ asa nyɛnyɛn mɔ mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena taa fɛye yɛgɛ. 32Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Gyɔn gi baa nyiile fɛye gɛnɔɔbono fɛ laa gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ mɔ, fɛ mɛŋ kyule sɔɔ mɔ gyi. Lɛnpoo asɔɔbo de tutu akyii mɔ berɛ mɛ sɔɔ mɔ gyi. Fɛ dabɔlɛ wu ibono gɛnen asa adɛ mɛ sɔɔ Gyɔn gyi mɔ, imɔ gɛmara mɔ, fɛ mɛŋ kyɛɛgɛ fɛye-nwɔnsa de fɛye kee fɛꞌ sɔɔ mɔ gyi.\"\nYesu Gi Kii Da Abelɛnsɛ Mɔ Gikpalɛ Giko\n33Yesu gi tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kii nu gikpalɛ giko. Gɛten wura ɔko gi kyena. Ɔ dɔɔ gifɔlɛ giko ndɔɔ. (Mɛ kya kyu gɛnen gifɔlɛ gibono abi kyu wɔra nta.) Ɔ pɔrɔ ɔpɔɔrɛ kyaabɔɔ ndɔɔ mɔ, ɔ wɔra nta mɔ ɔdooten, ne ɔ pɔrɔ obu faa lege-lege nfono asa mɛ laa nyɛ dii ndɔɔ mɔ mɔ. Ɔ wɔra imɔ idɛ ta mɔ, o kyu ndɔɔ mɔ kyu wɔra asa ako abaa dɔ yɛɛ mɛꞌ kerɛ nmɔ so sa mɔ de mɔ‑rɛ ɔmɔ mɛꞌ yɛ agyan abono mɛ laa nyɛ mɔ. Ne ɔ koso kpe gɛsinkpan gɛko so kpaa kɛɛla. 34Gifɔlɛ mɔ abi aberɛ tɛɛsɛ a fo mɔ, ndɔɔ wura mɔ gi lɛɛ mɔ-adega ako sun mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ asɛ yɛɛ mɛꞌ kpaa sɔɔ mɔ-lɛɛ ogyiten bara mɔ. 35Adega mɔ mɛ kpe mɔ, ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ keda mɔmɔ ne mɛ daarɛ ɔko ne mɛ mɔɔ ɔko ne mɛ da ɔbanban abui. 36Ndɔɔ wura mɔ gi nu ilaa ibono i ba mɔ, o kii sun adega abono mɛ nyaakyɔ nyɛ agyangbarasɛ mɔ. Mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ kii wɔra ɔmɔ fɛɛ agyangbarasɛ mɔ-lɛɛ mɔ. 37Imɔ tiikara mɔ, ɔ lɛɛ mɔ gbaa-gbaa mɔ-bi sun mɔmɔ asɛ. Ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Me-bi mɔ berɛ, mɛ laa kyu buubuu sa mɔ.' 38Mɔ-bi mɔ gi kpe mɔ, mɔ, ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ kpɛ da de ginsi wu mɔ mɔ, mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, 'Ɔbono ɔ laa gyi mɔ-sɛ atɔ mɔ ne n kya ba faa. Aꞌ mɔɔ mɔ de mɔ-tɔgyi mɔ ɔꞌ nyɛ sii de aye.' 39Mɛ tɔgɛ sa abara gɛnen mɔ, gɛsintin mɔ, mɛ keda ndɔɔ wura mɔ mɔ-bi mɔ ne mɛ biidɛ mɔ lii ndɔɔ mɔ dɔ ne mɛ mɔɔ mɔ.\"\n40Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Ndɔɔ wura mɔ gi kpaa ba mɔ, menɛ ne ɔ laa kyu wɔra mɔ-ndɔɔ akerɛbo abono?\" 41Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔ laa yɛgɛ gɛnen asa nyɛnyɛn abono mɛ laa wuꞌ awɔrɔfɔɔ lɛwu de oꞌ kyu mɔ-ndɔɔ mɔ kyu sa akerɛbo dɛnsɛ abono mɛ laa kyu mɔ-lɛɛ ogyiten sa mɔ imɔ-aberɛ dɔ mɔ.\"\n42Yesu gi kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛŋ ti kalɛ Wurubuaarɛ agyɛbi adɛ? Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n'Gibui gibono ibu apɔrɔbo mɔ mɛ kyu too gɛbaamara mɔ\ngɛnen gibui gibono\nne n kii baa yɛgɛ ne obu mɔ gi wɔra ɔlon ɔ yelɛ faa.\nWurubuaarɛ ilaa wɔrasɛ ne i gyɛ.\nI bo aye ɔbolɛ ne i kya dɛ aye-gɛnɔ.' \"\n43Yesu gi kii tɔgɛ bɔla yɛɛ, \"Imɔso nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ ɔkpa ɔbono Wurubuaarɛ gi sa fɛye ne fɛ kya kerɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi ilaa so mɔ, ɔ laa sɔgɛ lii fɛye asɛ de oꞌ kyu sa asa abono mɛ laa wɔra ilaa ibono i laa kaaborɛ gɛnen akyenabi abono mɔ. 44Fɛꞌ kii nu Wurubuaarɛ agyɛbi adɛ kee.\n'Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ laa tɔrɔ gibui gibono so mɔ,\nkaasɛ laa gbaa gberi-gberi.\nNe gibui mɔ, mɔ, ne n kii baa tɔrɔ fo ɔko so mɔ,\nfo laa kɔrɔ faa dogo-dogo wɔra fɛɛ nnyufo.' \"\n45Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Farasii awura mɔ mɛ nu Yesu akpalɛ adɛ mɔ, mɛ bii ibono mɔmɔ ne ɔ darɛ. 46Imɔso mɛ laarɛ de mɛꞌ keda mɔ. Mɛ kii mɛ selɛ sakpii ɔbono ɔ bo nno mɔ gifuu. I lii fɛɛ sakpii mɔ gi sɔɔ Yesu gyi yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/21","date":"2018-06-24T20:55:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867055.95\/warc\/CC-MAIN-20180624195735-20180624215735-00217.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1870,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 22\nWurubuaarɛ Asɛ Gɛkyena\n1Nfono mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi nyiile me ɔbon ɔbono mɔ-nkyu gi kpɛ gi kya kyon gi kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ. Ɔbon mɔ nkyu gi dɛ faa kelan-kelan ne gi kya ŋɛlegi. Ɔbon mɔ gi lii Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ gɛgyapaa mɔ asɛ ɔ kya kyon 2naa de Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ gidan mɔ nsansana. Oyii ginsi kolon ɔbono ɔ kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ yelɛ ɔ yelɛ ɔbon mɔ agengen so gɛnen‑n kyu kpaa lii. Oyii mɔ kya sɔrɔ abi gikpadɔ gudu ginyɔ gɛsi dɔ, bosɛ kamaasɛ mɔ‑rɛ mɔ-lɛɛ abi sɔrɔsɛ oyuduu. Mɔ-afɛdaa a kya kyɛ nsinkpan kpɛi-kpɛi so asa alɔtɔ. 3Iŋ baa nyɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ tɔgɛ nnɔ wɔra mɔ-ilaa iko‑rɛ iko. Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ Yesu, Wurubuaarɛ Sandɛ mɔ, gɛgyapaa mɔ gɛ laa nyɛ ɔsowolɛ mɔ so nno. Wurubuaarɛ asonbo mɛ laa son mɔ, 4ne mɛ laa wu Wurubuaarɛ de ansi, ne mɔ-ginyen gi laa gyan mɔmɔ-asegbelɛ so. 5Iŋ baa wɔra gɛnyɛ. Ɔsowolɛ mɔ so i maŋ baa tiri ifatela abɛɛ owi. I lii fɛɛ Wura Wurubuaarɛ so mɔ, i laa wu abono mɛ bo ɔsowolɛ mɔ so mɔ fɛɛ owi, ne Wurubuaarɛ laa yɛgɛ mɛ laa wɔra fɛɛ awura gɛkpaa-gɛkpaa.\nƆwolɛ Baarɛ Dɔ Agyɛbi Mɔ Ilaa\n6Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Gɛnen agyɛbi abono fo nu mɔ pɛwu a gyɛ agyɛbi paawɔrasɛ ne a gyɛ gɛsintin. Wura Wurubuaarɛ ɔbono ɔ wolaa kyu mɔ-Oduduu mɔ kyu sa mɔ-ikalan atɔgɛbo mɔ, gɛnen Wurubuaarɛ kolon ɔbono kee ne n sun mɔ-ɔsɔɔ ne ɔ baa nyiile mɔ-asonbo ilaa ibonoana i maŋ kɛɛla ne i laa ba mɔ.\" 7Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Nan kpɛ ba ne. Omudɛnsɛbo ne n gyɛ nyamesɛ ɔbono ɔ laa gyi Wurubuaarɛ ikalan agyɛbi mɔ so fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ tɔgɛ ɔwolɛ baarɛ dɔ mɔ.\"\n8Me, Gyɔn mɔ ne n gyɛ ɔbono nɛ nu ne nɛ wu gɛnen ilaa idɛ fɛɛ oderi mɔ. Nɛ nu ne nɛ wu imɔ gɛnen mɔ, nɛ kpelegɛ ŋmii Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono ɔ lɛɛ imɔ nyiile me mɔ ayaa dɔ, n dɛ buubuu belɛ n kya sa mɔ. 9O wu gɛnen mɔ, ɔ gya me yɛɛ, \"Gɛŋ baa wɔra gɛnen. Me‑rɛ fo, de fo-nanboana Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ, de mɔmɔ abono mɛ laa wɔra ilaa ibono ɔwolɛ baarɛ dɔ i kya tɔgɛ mɔ, aye pɛwu a gyɛ daa Wurubuaarɛ asonbo. Son daa mɔ.\" 10O kii tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Gɛŋ sa foꞌ kyu Wurubuaarɛ ikalan ibono ɔ tɔgɛ ɔwolɛ baarɛ dɔ mɔ kyu wɔra asiiri dɔ ilaa. I lii fɛɛ imɔ-owi mɔ gi fuude. 11Fo ɔbono fo yɛɛ ilaa nyɛnyɛn ne fo laa wɔra mɔ, kpɛ keda de‑e. Fo ɔbono fo bo ineesi mɔ, kpɛ nu de fo-ineesi de‑e. Fo ɔbono mɔ fo-gisen dɔ i boran sa Wurubuaarɛ mɔ, kpɛ keda gɛnen, ne fo ɔbono fo lɔrɔ fo-nyoro yela sa Wurubuaarɛ mɔ, kpɛ keda gɛnen.\"\nYesu Kya Ba! Aꞌ Baala\n12Yesu kya tɔgɛ aye yɛɛ, \"Nan kpɛ ba ne. N dɛ ɔkamaasɛ mɔ‑rɛ mɔ ntɛɛla fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wɔra gɛsinkpan so mɔ n kya bara mɔ. 13Me ne n gyɛ ɔbono n gyangbara ne me ne n tiikara. Me ne n gyɛ giyiigɛsɛ de laalaalogɛ. 14Asa abono mɛ kya lɔrɔ mɔmɔ-asen dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya foro ngbɛ mɔ, Wurubuaarɛ ayuule a gyɛ mɔmɔ-lɛɛ. Mɔmɔ ne nan nyɛ ɔkpa gyi oyii ɔbono ɔ kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ abi. Mɔmɔ ne nan nyɛ loo de Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ gɛkpen mɔ nbunono. 15I laa san asa abono mɛ kya wɔra ilaa kankaran mɔ, de afɛ awura, de abono mɛ kya laarɛ agyibara mɔ, de asa amɔɔbo, de ikperɛ asonbo, de abono abon ilaa i da ɔmɔ ɔbolɛ ne mɛ kya kɛɛ abon mɔ pɛwu. Mɛ maŋ nyɛ loo Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ so.\n16\"Me, Yesu ne n kyu ɔkalan baarɛ sun me-ɔsɔɔ, ne ɔ ba ɔ kya buu ɔ kya sa fɛye abono fɛ bo me-ɔson mɔ akpen dɔ mɔ. Oloobu Deefidi ɔnaanabi ne nꞌ gyɛ. Nɛ lii daa Wura Deefidi ɔpaa dɔ. Me ne n gyɛ Gibaadiikɛ Gigyɛkpebi gibono gi kya ŋɛlegi ne gi kya wu mɔ.\"\n17Wurubuaarɛ Oduduu mɔ\nde aye abono a kya ka gyan Yesu so ne a dɛ fɛɛ mɔ-ɔkyiifɔ mɔ,\na kya terɛ Yesu yɛɛ, \"Ba!\"\nƆkamaasɛ ɔbono o nu gɛnen ilaa idɛ mɔ kee\nɔꞌ terɛ mɔ yɛɛ, \"Ba!\"\nWurubuaarɛ kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Ɔbono bolefɔ dɛ mɔ mɔ, ɔꞌ ba.\nƆbono i bo mɔ ɔbolɛ mɔ, ɔꞌ ba de nꞌ sa mɔ\nnkyu nbono gi kpɛ gi kya kyon\ngi kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ.\nMaŋ sɔɔ mɔ sɛi.\"\nAgyɛbi Laalaalogɛ\n18Me, Gyɔn, ne n kya laarɛ nꞌ ka fo ɔkamaasɛ ɔbono fo laa nu Wurubuaarɛ ikalan ibono i bo Wurubuaarɛ agyɛbi ɔwolɛ baarɛ dɔ mɔ. Fo ɔbono foŋ nyi ne fo kyu agyɛbi ako bɔla ikalan mɔ agyɛbi adɛ so mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu awɔrɔfɔɔ abono ilaa ɔ tɔgɛ ɔwolɛ baarɛ dɔ mɔ sa fo. 19Ne fo ɔbono, mɔ, foŋ nyi ne fo kɔɔgɛ agyɛbi ako lii Wurubuaarɛ ikalan ibono i bo ɔwolɛ baarɛ dɔ mɔ, Wurubuaarɛ maŋ baa sa fo ilaa ibono nkana fo laa nyɛ lii mɔ asɛ ne ɔ kya tɔgɛ imɔ so ilaa ɔwolɛ baarɛ dɔ mɔ. Fo laa pan oyii abi abono a kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa mɔ, ne fo laa pan Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ so gɛkyena mɔ kee.\n20Wura Yesu ɔbono ɔ lɛɛ ɔwolɛ baarɛ dɔ ilaa nyiile me mɔ ne n kya tɔgɛ yɛɛ, \"Nan kii ba gɛsintin. I maŋ kɛɛla.\" Mi‑i me mɔ, nɛ kyule mɔ yɛɛ, \"Iꞌ ba gɛnen! Wura Yesu, ba.\"\n21Aye Wura Yesu ɔꞌ sa mɔ-asonbo pɛwu so gɛwɔnsa dɛnsɛ. Iꞌ ba gɛnen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/22","date":"2018-06-21T22:37:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864300.98\/warc\/CC-MAIN-20180621211603-20180621231603-00141.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":936,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.532,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 5\nIlaa Ibono I Laa Baa Ba Mɔ Ɔwolɛ\n1Nɛ wu Wurubuaarɛ tɛ mɔ-gɛgyapaa so ɔ dɛ ɔwolɛ ɔko de mɔ-gibaa gyisɛ. Gɛnen ɔwolɛ mɔ, mɛ ŋmarasɛ ilaa ibono i laa baa ba mɔ bɔla mɔ-ansi de gɛmara ne mɛ bɔɔ mɔ fɛɛ gifengen, ne mɛ kyu gimara kyu daasɛ mɔ nten sono de ɔko kpɛi ɔ mɛŋ sa ɔꞌ nyɛ sangɛ mɔ. 2Nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔlolonbo ɔko yelɛ ɔ kya taasɛ ken-ken de ɔkamaasɛ ɔꞌ nyɛ nu yɛɛ, \"Anɛ ne n kaaborɛ ibono ɔ laa nyɛ fɔlɔgɛ idaasɛ mɔ de ɔꞌ sangɛ Ilaa Ibono I Laa Baa Ba Mɔ ɔwolɛ mɔ?\" 3Ɔ taasɛ gɛnen mɔ, mɛ kerɛ Wurubuaarɛ dɔ de gɛsinkpan so de gɛsinkpan ɔbɔ dɔ pɛwu, mɛŋ nyɛ isa ɔbono ɔ bo ɔkpa de ɔꞌ taalɛ sangɛ ɔwolɛ mɔ de ɔꞌ kerɛ mɔ dɔ mɔ. 4Nɛ nu yɛɛ iŋ nyɛ isa ɔbono ɔ kaaborɛ ɔꞌ sangɛ ɔwolɛ mɔ de ɔꞌ kerɛ mɔ dɔ gɛnen mɔ, nɛ su gikyɔ-gikyɔ. 5N kya su mɔ, abelɛnsɛ mɔ dɔ ɔko gi tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Gɛŋ baa su. Kerɛ, Gyuda gɛsu dɔ guuni mɔ, Yesu ɔbono ɔ gyɛ Oloobu Deefidi ɔpaa dɔ mɔ, gi ti wolaa kɔ lii. Mɔ ne n bo ɔkpa de ɔꞌ fɔlɔgɛ idaasɛ sono mɔ de ɔꞌ sangɛ Ilaa Ibono I Laa Baa Ba Mɔ ɔwolɛ mɔ\".\n6Nɛ kerɛ Wurubuaarɛ gɛgyapaa de ilaa inan mɔ nsana de abelɛnsɛ mɔ nsana mɔ, nɛ wu Yesu yelɛ fɛɛ sandɛ, fo laa tɔgɛ yɛɛ mɛ kyu mɔ kyɔɔlɛ daa. Ɔ bo ase sono abono a kya lɛɛ mɔ-ɔlon nyiile, ne ɔ bo ansibi sono. Ansibi adɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ bo gikpadɔ sono mɔ. Wurubuaarɛ gi sun mɔ-Oduduu baarɛ ba gɛsinkpan so gɛten kamaasɛ gyan. 7Wurubuaarɛ sandɛ mɔ gi kpaa sɔɔ ɔwolɛ mɔ lii Wurubuaarɛ gibaa gyisɛ dɔ. 8Ɔ nyɛ ɔkpa sɔɔ ɔwolɛ mɔ gɛnen mɔ, nfono mɔ, ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ de abelɛnsɛ oko anan mɔ mɛ kpelegɛ dɛ mɔ-ayaa dɔ mɛ kya yen mɔ. Abelɛnsɛ mɔ ɔkamaasɛ dɛ ilaa iko fɛɛ aduule de sika kɔkɔɔ gɛlɛpɛbii, ne anuwanterɛ a bo gɛmɔ dɔ. Anuwanterɛ mɔ a yelɛ sa Yesu asonbo ndalaa.\n9Abelɛnsɛ oko anan mɔ mɛ bii ɔlon pobɔrɔ yɛɛ,\n\"Fo Yesu wolɛ ne n kaaborɛ ibono foꞌ nyɛ ɔkpa\nsɔɔ Ilaa Ibono I Laa Baa Ba Mɔ ɔwolɛ mɔ,\nfɔlɔgɛ mɔ-idaasɛ mɔ.\nI kya nyiile yɛɛ fo ne mɛ kyɔɔlɛ,\nne fo-nkalan gi sɔɔ anyamesɛ kiiri sa Wurubuaarɛ\nmɛ san mɛ tɛ mɛ sa mɔ.\nFo ne n sɔɔ anyamesɛ lii ɔpaa kamaasɛ dɔ,\ngɛdɛ kamaasɛ dɔ, asa oyuduu kamaasɛ dɔ,\nde gɛsinkpan kamaasɛ so.\n10Fo ne n yɛgɛ ne gɛnen asa mɔ\nmɛ wɔra awuragyibo de asunbi alɛɛbo sa aye-sɛ Wurubuaarɛ.\nI lii fɛɛ fo yɛgɛ mɛ kya kpaa\nde iꞌ lɔrɔ anyamesɛ mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana.\nAbono fo sɔɔ gɛnen mɔ\nmɛ laa baa gyi gɛwura gɛsinkpan asa pɛwu so.\"\nSoso De Gɛsɛ Awura Pɛwu Mɛ Kya Yen Wurubuaarɛ Mɔ‑rɛ Yesu\n11Nfono mɔ, nɛ kerɛ mɔ, Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ sakpii belɛ abono nyamesɛ maŋ taalɛ bii mɔmɔ-gɛgyɔnɔ mɔ mɛ kyaabɔɔ Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ de ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ de abelɛnsɛ mɔ. Nɛ nu sakpii mɔ pɛwu 12kya kpen yɛɛ,\n\"Gɛbelɛnsɛ, awuratɔ, ɔlaako ginyi, ɔlon, buubuu,\nnyisigyi, de ayenbi i kaaborɛ Yesu.\nMɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ sandɛ\nɔbono mɛ kyu mɔ kyɔɔlɛ sa anyamesɛ mɔ.\"\n13Nfono mɔ, nɛ nu ilaa kamaasɛ ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ Wurubuaarɛ dɔ, de gɛsinkpan so, gɛsinkpan dɔ, de nkyu dɔ, ilaa kamaasɛ ibono i bo imɔ pɛwu dɔ mɔ i kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Ayenbi, buubuu, nyisigyi, de ɔlon\niꞌ wɔra mɔ ɔbono ɔ tɛ gɛgyapaa mɔ so mɔ-lɛɛ\nde Wurubuaarɛ sandɛ mɔ-lɛɛ gɛkpaa-gɛkpaa!\"\n14Mɛ kpen gɛnen mɔ, ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ i kyule yɛɛ, \"Iꞌ ba gɛnen!\" Ne abelɛnsɛ mɔ mɛ kpelegɛ dɛ Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ mɔ-sandɛ mɔ ayaa dɔ mɛ kya yen ɔmɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/5","date":"2018-06-18T08:06:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860089.13\/warc\/CC-MAIN-20180618070542-20180618090542-00072.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000046492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000046491622925}","num_words":644,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 6\nIdaasɛ Gyangbarasɛ Mɔ: Abee Anan\n1I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ gi fɔlɔgɛ ɔwolɛ mɔ idaasɛ sono mɔ dɔ ɔko. Nfono mɔ, ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ dɔ ɔko gi lɛɛ gɛnɔ terɛ fɛɛ nyangbon ne n gbere yɛɛ, \"Ba!\" 2N baa kerɛ mɔ, bee fufuli ne. Isa gyan mɔ so, ɔ dɛ gita. Mɛ kyu ɔkɔliibo gɛpɛ kyu bun mɔ-gimu so. Bee mɔ mɔ‑rɛ isa baarɛ mɛ yelɛ sa ilaa ibono i laa baa ba gɛsinkpan so gɛkaako mɔ. Isa mɔ laa kpe gɛsinkpan so fɛɛ ɔkɔliibo de ɔꞌ kpaa kɔ ikɔ lii.\n3Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ, gi fɔlɔgɛ daasɛ nyɔsɛ mɔ mɔ, nɛ nu ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ dɔ ɔnyɔsɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ terɛ yɛɛ, \"Ba!\" 4Ɔ lɛɛ gɛnɔ gɛnen mɔ, bee pebara ɔko ne. Bee baarɛ mɔ‑rɛ isa ɔbono ɔ gyan mɔ mɔ mɛ yelɛ sa ikɔ ibono i laa baa ba gɛsinkpan so gɛkaako mɔ. Mɛ kyu ikɔ gɛki belɛ kyu sa isa mɔ. Wurubuaarɛ gi sa mɔ ɔkpa de ɔꞌ lɛɛ gisin yuuli lii gɛsinkpan so de ɔꞌ yɛgɛ ikɔ iꞌ ba de asa mɛꞌ mɔɔ abara.\n5Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ, gi fɔlɔgɛ ɔwolɛ mɔ daasɛ sasɛ mɔ mɔ, nɛ nu ilaa inan mɔ dɔ ɔsasɛ mɔ i lɛɛ gɛnɔ terɛ yɛɛ, \"Ba!\" N baa kerɛ mɔ, bee bibiri ne. Ɔbono ɔ tɛ bee mɔ so mɔ dɛ ilaa ibono mɛ kya kyu kɛri ilaa mɔ. Bee baarɛ mɔ‑rɛ isa ɔbono ɔ gyan mɔ mɔ mɛ yelɛ sa akon belɛ abono a laa baa ba gɛsinkpan so gɛkaako mɔ. 6Nɛ wu gɛnen mɔ, nɛ nu gigyɛbiꞌ giko gi kya tɔngɛ lii ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ nsana. Gi tɔgɛ yɛɛ, \"Ayu mudu laa wɔra ɔgyalon fɛɛ aterenbi abono gɛsun ɔwɔrabo laa nyɛ gɛkɛ mumuli dɔ mɔ. Ne awayu, mɔ, imudu isaꞌ i laa wɔra gɛkɛ kolon-lɛɛ aterenbi kee. (Nfɔ de nta berɛ gigya gi laa kpɛ gi dɛ gɛnen.)\"\n7Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ gi fɔlɔgɛ daasɛ nansɛ mɔ, nɛ nu ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ dɔ ɔnansɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ terɛ yɛɛ, \"Ba!\" 8N baa kerɛ mɔ, bee tɔnsɔ ɔko ne. Mɛ kya terɛ ɔbono ɔ tɛ bee ɔbono so mɔ yɛɛ Lɛwu, ne Nkyan gi buu mɔ. Gɛnen ilaa idɛ i yelɛ i sa lɛwu ɔbono ɔnan ɔ laa baa ba gɛsinkpan so gɛkaako mɔ. Wurubuaarɛ laa yɛ gɛsinkpan so anyamesɛ mɔ dɔ gikpadɔ ginan de oꞌ kyu gikolon kyu wɔra lɛwu mɔ‑rɛ nkyan mɔ abaa dɔ yɛɛ ikɔ, akon, alɔtɔ, de ndonbuɛ iꞌ mɔɔ ɔmɔ.\nDaasɛ Nunsɛ: Gɛsintin Awura Mɛ Taasɛ Ilaa Lii Ɔson Gibui Mɔ Gɛsɛ\n9Owi ɔbono ɔ fɔlɔgɛ ɔwolɛ mɔ daasɛ nunsɛ mɔ, nɛ wu asa ako Wurubuaarɛ dɔ. Mɛ bo Wurubuaarɛ ɔson gibui mɔ gɛsɛ. Owi ɔbono mɛ tɛ de ansi mɔ, mɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi sa asa gɛsinkpan so ne mɛ lɛɛ Wurubuaarɛ ilaa ibono mɛ wu mɔ nyiile anyamesɛ. Gɛnen so mɔ, asa ako mɛ mɔɔ mɔmɔ. 10Abono nɛ wu nno gɛnen mɔ, mɛ lɛɛ gɛnɔ kpen taasɛ yɛɛ, \"E Wurubuaarɛ, soso de gɛsɛ Wura, gisen fufuli de gɛsintin wura ne fo gyɛ. Aberɛ amɔ dɔ ne fo laa gyi gɛsinkpan so asa nbɛlɛ de foꞌ biidɛ abono mɛ mɔɔ aye mɔ giso daa?\" 11Nfono mɔ, Wurubuaarɛ gi sa mɔmɔ ɔkamaasɛ gɛgbɛ fufuli, ne ɔ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ kii kyena kyoola gyoo ŋmaraa pii too. Asa mɛ laa kii mɔɔ mɔmɔ-nanboana abono mɛ kya son Wurubuaarɛ mɔ bɔla. Imɔso mɛꞌ kyena kpaa lii aberɛ abono mɔmɔ-gɛgyɔnɔ gɛ laa fo ɔkara ɔbono ɔ yela mɔ.\nDaasɛ Seesɛ: Soso I Laa Ŋaa, Ne Gifuu Gi Laa Tɔrɔ Asa Dɔ Gɛsɛ Gɛrɛ\n12Yesu ɔbono ɔ wɔra fɛɛ sandɛ mɔ gi fɔlɔgɛ daasɛ seesɛ mɔ lii Ilaa Ibono I Laa Baa Ba Mɔ ɔwolɛ mɔ so mɔ, nɛ wu gɛnɔɔbono gɛsinkpan gɛ laa gyigisi mɔ, i laa wɔra nyɛnyɛn, owi laa biiri fɛɛ gikuru bibiri ne bosɛ mɔ gɛten kamaasɛ i laa pɛɛrɛ fɛɛ nkalan. 13Agyɛkpebi a laa kyigi lii soso tɔrɔ gɛsinkpan so fɛɛ kyangbelele afuu belɛ ne n kpiisi oyii abii too. 14Soso i laa ŋaa gikolon fɛɛ gifengen ne mɛ sangɛ ne gi kya kii bɔɔ gimɔ-atɔ. Abii de apoo akyaafiya belɛ-belɛ a laa koso lii nfono nkana a wolaa a dɛ mɔ.\n15Nfono mɔ, awura abono mɛ kya kerɛ nsinkpan so mɔ, asa gbaaꞌgbaa, asogya abelɛnsɛ, aterenbi awura, alolonbo, de asa abono mɛ tɛ awura asɛ de abono mɛ tɛ mɔmɔ-gibaa so mɔ pɛwu mɛ laa selɛ kpaa ŋara abii so, ifolɛbɔ dɔ de afolɛ dɔ. 16Mɛ laa san tɔgɛ sa abii mɔ de afolɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ tɔrɔ bun aye so de aꞌ ŋara Wurubuaarɛ ɔbono ɔ tɛ gɛwuragyapa mɔ so mɔ de aꞌ ŋara de aŋ sa aꞌ loo Wurubuaarɛ sandɛ mɔ ginyadon gibono ɔ dɛ mɔ dɔ. 17I lii fɛɛ mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ ginyadon gɛkɛ belɛ mɔ gɛ fo. Anɛ ne nan taalɛ yelɛ?\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/6","date":"2018-06-22T09:56:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00073.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":821,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 10\nYesu Gi Ba Baa Wɔra Wurubuaarɛ Gɛlaarɛ\n1Ɔson ilaa ibono Mosisi nbara mɔ gi kyu ba mɔ i dabɔlɛ lii Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ mɔ faa mɔ, i mɛŋ taalɛ wɔra fɛɛ imɔ gbaa-gbaa. Imɔso ibono asa mɔ mɛ kya lɛɛ asunbi kolon abono sa Wurubuaarɛ gɛsi kamaasɛ dɔ mɛ kya kpe mɛ kya ba faa mɔ, asunbi mɔ a maŋ taalɛ kpaarɛ asa abono mɛ kya laarɛ mɛꞌ tu sindi Wurubuaarɛ mɔ ilaa nyɛnyɛn fuɛ de mɛꞌ gyi Wurubuaarɛ ginsi kpaa logɛ. 2Ne fɛɛ asunbi adɛ a laa taalɛ kpaarɛ Wurubuaarɛ asonbo ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔmɔ gɛkpaa mɔ, nkana ɔfaanan mɛ laa bii mɔmɔ-asen dɔ yɛɛ ilaa nyɛnyɛn iko iŋ baa i bo mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana de mɛꞌ maŋ baa lɛɛ gɛnen asunbi abono. 3Gɛnɔɔbono i dɛ faa mɔ, gɛnen asunbi abono mɛ kya lɛɛ mɔ a kya yɛgɛ mɛ kya nyingi ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra mɔ gɛsi kamaasɛ. 4I lii fɛɛ inaadɛ de itiidɛ-lɛɛ nkalan gi maŋ taalɛ kpaarɛ nyamesɛ ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra mɔ fuɛ sa mɔ kpa‑a.\n5Imɔ idɛana so ne owi ɔbono Kirisito gi ba gɛsinkpan so mɔ ɔ tɔgɛ sa Wurubuaarɛ yɛɛ,\n\"Akyɔɔlɛtɔ de asunbi atɔ berɛ i mɛŋ kya da fo ɔbolɛ;\nfo yɛgɛ nɛ bingiri nyamesɛ. Fo sa me nyamesɛ nyoro.\n6Ibono mɛ kya kyu nbuɛ kyɔɔlɛ fo abɛɛ mɛ kya kyu lɛɛ asunbi\nde iꞌ kpaarɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ mɔ,\nimɔ iko i mɛŋ kya gyi fo-ginsi.\n7Nfono ne nɛ tɔgɛ yɛɛ, 'O Wurubuaarɛ, me ne.\nNɛ ba de nꞌ baa wɔra fo-gɛlaarɛ\nfɛɛ gɛnɔɔbono mɛ wolaa ŋmarasɛ\ntɔgɛ me-nyoro so ilaa fo-agyɛbi ɔwolɛ mɔ dɔ mɔ.' \"\n8Owi ɔbono Kirisito gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ sa Wurubuaarɛ mɔ, ɔ daa gitɔgɛ yɛɛ, \"Akyɔɔlɛtɔ de asunbi atɔ de nbuɛ nbono mɛ kya kyu kyɔɔlɛ de asunbi abono mɛ kya lɛɛ yɛɛ foꞌ kpaarɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa ɔmɔ mɔ, i mɛŋ kya da fo ɔbolɛ ne i mɛŋ kya gyi fo-ginsi.\" (Yɛgɛ nkana asunbi abono Mosisi nbara mɔ gi kya nyiile yɛɛ mɛꞌ lɛɛ mɔ ne.) 9Imɔ idɛ gɛmara ne Kirisito gi kii tɔgɛ bɔla yɛɛ,\n\"O, Wurubuaarɛ! Me ne; nɛ ba de nꞌ baa wɔra fo-gɛlaarɛ.\"\nIdɛ i kya nyiile aye yɛɛ Wurubuaarɛ gi kpaarɛ gɛnɔ gyangbarasɛ gɛbono ɔ yɛgɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ daa giwɔra mɔ, ne ɔ san kyu gɛpobɔrɔ yii giyaa. 10Wurubuaarɛ gɛlaarɛ gɛbono Yesu Kirisito gi baa wɔra mɔ ne n yɛgɛ ne Wurubuaarɛ gi kpaarɛ aye-ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa aye. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ Kirisito gi kyu mɔ gbaa-gbaa mɔ-nyoro kyu lɛɛ asunbi sa Wurubuaarɛ gikolon de iꞌ nyɛ lɔrɔ aye yela sa Wurubuaarɛ gɛkpaa-gɛkpaa.\nAsunbi Kolon Ne N Yɛgɛ Ne A Wɔra Gisen Fufuli Awura Gɛkpaa\n11Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo kamaasɛ kpɛ ɔ yelɛ ɔ dɛ asunbi gilɛɛ dɔ ɔ kya sa Wurubuaarɛ gɛkɛ kamaasɛ. Ɔ kpɛ ɔ kya lɛɛ gɛnen asunbi kolon abono ɔ kya kpe ɔ kya ba. Gɛnen asunbi abono a mɛŋ kya taalɛ kpaarɛ anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra mɔ fuɛ sa mɔmɔ kpa‑a. 12Kirisito berɛ gi wuꞌ sa aye de iꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn gikpaarɛfuɛ asunbi abono a bo no gɛkpaa-gɛkpaa. Gɛnen asunbi kolon abono a kya taalɛ kpaarɛ anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔmɔ owi kamaasɛ dɔ. Ɔ lɛɛ asunbi mɔ ta gɛnen mɔ, ɔ kpaa kpelegɛ kyena Wurubuaarɛ gibaa gyisɛ so mɔ‑rɛ mɔ mɛ kya gyi gɛwura. 13San kyu lii gɛnen aberɛ abono kyu kyon mɔ, ɔ tɛ ɔ gyoo owi ɔbono Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ɔꞌ kyise mɔ-akyobo de mɔ-ayaa mɔ. 14Asunbi kolon guan ne ɔ kpɛ lɛɛ, ne gɛnen asunbi abono a kya yɛgɛ aye abono ɔ lɔrɔ yela sa Wurubuaarɛ mɔ a kya nyɛ gyi Wurubuaarɛ ginsi kpaa logɛ gɛkpaa-gɛkpaa.\n15Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kee gi tɔgɛ imɔ so ilaa sa aye. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n16\"Nkɛ nbono gi laa ba mɔ dɔ mɔ,\nnan yɛgɛ me‑rɛ anyamesɛ aꞌ kii wɔra gɛnɔ pobɔrɔ.\nMe Wurubuaarɛ ne n kya tɔgɛ yɛɛ,\n'Gɛnen gɛnɔ pobɔrɔ gɛbono dɔ mɔ,\nmɔmɔ-nwɔnsa dɔ de mɔmɔ-asen dɔ ne nan kyu me-nbara mɔ wɔra.' \"\n17Ne Wurubuaarɛ gi kii tɔgɛ yɛɛ,\n\"Maŋ baa nyingi mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra mɔ\nde gɛnɔɔbono mɛ tɔrɔ me-nbara mɔ\ngɛkaako kpa‑a.\"\n18Imɔso ibono Wurubuaarɛ gi nyɛ tɔgɛ yɛɛ o kyu asa ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra mɔ kyɛɛ mɔmɔ faa mɔ, i mɛŋ baa i tiri yɛɛ mɛꞌ kii lɛɛ asunbi de iꞌ kpaarɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn fuɛ.\nAꞌ Kyu Gɛsintin De Gikagyan Tu Sindi Wurubuaarɛ\n19Imɔso me-nanboana, ibono Yesu gi kyɛɛgɛ mɔ-nkalan fuɛ sa aye so mɔ, a kya da otu loo Wurubuaarɛ asɛ mɔ-obu belɛ mɔ dɔ. 20Yesu ne n bugi gɛnen ɔkpa pobɔrɔ ɔbono sa aye kyu naa de mɔ gbaa-gbaa nyoro gibi mɔ so. Ɔ yɛgɛ gikuru gibono gi baragɛ Wurubuaarɛ ibu inyɔ mɔ dɔ mɔ gi tigi sa aye ɔkpa de aꞌ nyɛ kyon loo Wurubuaarɛ asɛ. Gɛnen ɔkpa ɔbono kya sa aye gɛkyena gɛkpaa. 21Nperɛ a nyɛ ɔbono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo belɛ. Ɔ kya kerɛ Wurubuaarɛ gɛtenꞌ dɔ asa so. 22Imɔso aꞌ kyu gɛsintin ka gyan Wurubuaarɛ so de aꞌ tu sindi mɔ, de aꞌ lɛɛ akyɔɔlɛ kamaasɛ lii aye-asen dɔ. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ aꞌ bii aye-gisen dɔ yɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono a wɔra mɔ i mɛŋ baa i kya nyida aye‑rɛ mɔ nsana, ne ɔ yɛgɛ a nyɛ nkyu dɛnsɛ gyere. 23Aꞌ yelɛ aye-ayaa so girin de aye-ansi a kpɛ gyanꞌ ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa aye ne a kya lɛɛ tɔgɛ yɛɛ a sɔɔ imɔ gyi mɔ so. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ ka imɔ yela sa aye mɔ gyɛ ɔpaawɔrabo. 24Aꞌ sa abara so gɛwɔnsa de aꞌ tɔgɛ wɔra abara de aye pɛwu aꞌ nyɛ laarɛ abara ilaa de aꞌ wɔra gidɛnsɛ. 25I kaaborɛ aꞌ kyena a kya gyanꞌ dabɔlɛ Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ. Aŋ sa aꞌ taa gɛgyan yɛgɛ fɛɛ gɛnɔɔbono ako mɛ kya wɔra mɔ. Gɛkɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa kyu gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ gɛ kya fuude. Imɔso aꞌ lɔrɔ tɔgɛ keda abara nyoro too.\nI Tansi I Bo Gifuu Yɛɛ Wurubuaarɛ Laa Nyɛ Fo Ɔko Wɔra Mɔ-Gibaa Dɔ\n26Ibono a ti nyɛ bii Wurubuaarɛ gɛsintin faa ne a kii kerɛ ansi a kpɛ a kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, i maŋ baa nyɛ asunbi abono a laa baa taalɛ kpaarɛ aye-ilaa nyɛnyɛn ibono fuɛ sa aye. 27A san a tɛ a gyoo daa aye-nbɛlɛ gɛgyikɛ gɛbono gɛ tansi gɛ bo gifuu mɔ. Gɛnen aberɛ abono mɔ ɔgya gin-gin ne nan dɛɛ asa abono mɛ kya kɔ de Wurubuaarɛ mɔ. 28Nengyene ɔko mɛŋ ka Wurubuaarɛ nbara nbono Mosisi gi ŋmarasɛ yela mɔ gɛnɔ, ne anyɔ abɛɛ asaꞌ mɛ wu tɔgɛ yɛɛ, \"Ɛn! Kaasɛ mɔ gi wɔra gɛnen\" mɔ, nbara mɔ gi kya nyiile yɛɛ mɛꞌ mɔɔ mɔ. Mɛ mɛŋ sa mɛꞌ su mɔ so. 29Ne ɔbono, mɔ, oŋ kyu Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ terɛ sɛi mɔ de‑e? Fɛye asɛ mɔ, menɛ gisobiidɛ ɔnan ne Wurubuaarɛ laa kyu sa mɔ? Oŋ kyu Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ nkalan mɔ yɛɛ gi gyɛ ilaa iko. Gɛnen nkalan nbono, mɔ, ne Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gi kyɛɛgɛ fuɛ de Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛꞌ nyɛ wɔra gɛnɔ. Kyu lii nkalan nbono so ne Wurubuaarɛ gi lɔrɔ gɛnen kaasɛ mɔ yela sa mɔ-nyoro. Ɔbono ɔ wɔra gɛnen mɔ, ɔ saalɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ gyɛ Gitolon Gɛmu mɔ ne. Imɔso Wurubuaarɛ laa tansi biidɛ mɔ-giso. 30A nyi mɔ ɔbono ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Me ne n kya ka ilaa nyɛnyɛn giwɔra gikɔ.\nMe ne nan tɛɛla ilaa nyɛnyɛn awɔrabo.\"\nƆ tɔgɛ kee yɛɛ,\n\"Me Wurubuaarɛ nan gyi me-adɛ nbɛlɛ.\"\n31I tansi i gyɛ ilaa ibono i bo gifuu yɛɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo no gɛkpaa-gɛkpaa mɔ laa nyɛ fo ɔko wɔra mɔ-gibaa dɔ.\nFɛye-Ansi A Gyan Wurubuaarɛ So Mɔ, Fɛ Laa Nyɛ Ntɛɛla Belɛ\n32Fɛꞌ nyingi owi ɔbono fɛ daa giwu Wurubuaarɛ fatela mɔ bii mɔ. Gɛnen aberɛ abono mɔ, fɛ wu ɔlaawusɛ kpɛi-kpɛi gikyɔ. Owi ɔbono fɛ kya kpon gɛnen mɔ, fɛ taalɛ keda nyoro. 33Iko mɔ, asa mɛ liirɛ fɛye sansana saalɛ fɛye ne mɛ ka fɛye-ansi. Iko mɔ mɔ, mɛ kya wɔra fɛye-nanboana ako awɔrɔfɔɔ gɛnen mɔ, fɛye, mɔ, fɛ kya kpaa kerɛ mɔmɔ so. 34Fɛ yiyɛɛ sa fɛye-nanboana abono ako mɛ keda tii de ibu mɔ. Asa mɛ sɔgɛ fɛye-atɔ abono fɛ bo mɔ, i mɛŋ loo fɛye. I wɔra fɛye ɔkon daa. I lii fɛɛ fɛ nyi fɛye-asen dɔ yɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa fɛye mɔ berɛ i san i bo no sa fɛye, ne i don atɔ abono gbaa bun.\n35Imɔso ibono fɛye-ansi a gyan Wurubuaarɛ ilaa so gɛnen mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ taa imɔ yɛgɛ. Fɛ laa nyɛ imɔ so ntɛɛla belɛ. 36I tiri yɛɛ fɛꞌ nyɛ gisen de fɛꞌ wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ de fɛꞌ nyɛ ilaa ibono ɔ ka yela sa fɛye mɔ. 37Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ i tɔgɛ yɛɛ,\n\"I san daa ŋmaraa de ɔbono ɔ laa ba mɔ ɔꞌ ba. Ɔŋ baa kɛɛla.\n38Ɔbono ɔ kya ka gyan me Wurubuaarɛ so mɔ\nne nan kyu yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\nGɛnen kaasɛ ɔbono ne nan nyɛ me Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\nƆbono mɔ-gisɔɔgyi gi koso me so mɔ berɛ\nɔ maŋ gyi me-ginsi.\"\n39Abono ɔ darɛ yɛɛ mɔmɔ-gisɔɔgyi gi koso Wurubuaarɛ so ne mɛ fuɛ mɔ-ɔkpa mɔ mɔ, aye berɛ, aŋ bo mɔmɔ dɔ. A bo daa mɔmɔ abono mɛ kya ka gyan mɔ so mɔ dɔ. Aye ne ɔ laa mɔlɛgɛ de aꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/10","date":"2018-06-24T10:38:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866932.69\/warc\/CC-MAIN-20180624102433-20180624122433-00458.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":28,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":1551,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 27\nMɛ Kyu Yesu Kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato Ansi Dɔ\n1Nyɛnyɛngɛ fu‑u mɔ Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ abono mɛ kya gyi nbɛlɛ mɔ pɛwu mɛ da gɛnɔ gɛnɔɔbono mɛ laa wɔra de Yesu ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ. 2Imɔso mɛ ŋminde mɔ, ne mɛ kparɛ mɔ kyu kpaa wɔra ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ tɛ sa Rom wura mɔ abaa dɔ yɛɛ oꞌ gyi mɔ-nbɛlɛ. Mɛ kya terɛ gɛnen ɔbelɛnsɛ ɔbono yɛɛ Pilato.\nGyudasɛ Gi Wɔra Mɔ-Nyoro Ɔfɛ\n3Gyudasɛ ɔbono ɔ yɛgɛ Yesu akyobo mɛ nyɛ mɔ mɔ gi nu yɛɛ Yesu laa wɔra ɔmɔɔsɛ. Imɔso o nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ ɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Gɛnen so mɔ o kiiri aterenbi abi oko de saalaa mɔ kperɛ asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ, 4ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nɛ fɛ ɔnyen ɔbono ɔŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ sa fɛye kaaborɛ ɔ kya laarɛ ɔꞌ nyɛ lɛwu faa, nɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn!\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Imɔ ibono iŋ fɛ aye-giso. Fo-nkon ilaa ne!\"\n5Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyudasɛ gi ŋmanyan aterenbi mɔ too mɔmɔ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so nfono, ne ɔ naa kyon kpaa wɔra mɔ-nyoro ɔfɛ mɔɔ. 6Asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔɔsɛ aterenbi mɔ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Aterenbi adɛ mɔ, nkalan aterenbi ne. I lii fɛɛ amɔ ne a kyu sɔɔ isa ɔbono a laa yɛgɛ de ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ, imɔso iŋ dɛ ɔkpa yɛɛ aꞌ kyu amɔ kpaa saarɛ aye-ɔson aterenbi dɔ.\" 7Mɔmɔ pɛwu mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛꞌ kyu gɛnen aterenbi mɔ kpaa sɔɔ gɛsinkpan gɛbono mɛ kya terɛ yɛɛ Nlɔbi Ɔpɔrɔbo Gɛsinkpan mɔ de mɛꞌ kyu nno wɔra asafo opuleten. 8Imɔ idɛ so mɔ, asa mɛ yela gɛsinkpan gɛbono ginyen giko yɛɛ Nkalan Gɛsinkpan. Mɛ san ma‑a terɛ gɛnen ginyen mɔ baa lii de ndɛ. 9Imɔ idɛ mɔ i yɛgɛ ilaa ibono Gyɛrɛmaya gi wolaa wu tɔgɛ mɔ i wɔra gɛsintin. Gyɛrɛmaya gi wɔra Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo. Ɔ tɔgɛ yela yɛɛ,\n\"Isirale awura mɛ kyule yɛɛ\nmɛ laa sɔɔ mɔ aterenbi boduduusɛ abi oko de saalaa.\n10Ne mɛ kyu gɛnen aterenbi mɔ kpaa sɔɔ nlɔbi ɔpɔrɔbo gɛsinkpan.\nGɛnen ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ me yɛɛ nꞌ wɔra ne.\"\nƆbelɛnsɛ Pilato Gi Taasɛ Yesu Ilaa\n11Ɔbelɛnsɛ Pilato kya gyi Yesu nbɛlɛ mɔ, ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ wura sa Gyuda awura mɔ?\" Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo-gɛnɔ dɔ ne i lii.\" 12Gɛnɔten gɛbono Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ ten gyanꞌ Yesu so mɔ berɛ, Yesu mɛŋ tɔgɛ sɛi kyu naa de imɔ so. 13Pilato gi kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Foŋ kya nu ilaa ibono pɛwu mɛ dɛ ma‑a gyanꞌ fo so faa?\" 14Yesu mɛŋ baa bugi mɔ-gɛnɔ tɔgɛ sɛi, imɔso i tansi dɛ ɔbelɛnsɛ mɔ gɛnɔ.\nPilato Gi Sa Ɔkpa Yɛɛ Mɛꞌ Mɔɔ Yesu\n15Gɛsi kamaasɛ Gyuda awura mɛ laa gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Sorogɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ, Pilato kya kyena tigi mɔmɔ-asa abono mɛ tii de obu mɔ dɔ ɔko de kaasɛ ɔꞌ nyɛ mɔ-nyoro naa. Gyuda awura mɔ gbaa-gbaa ne n kya lɛɛ gibaa yii yɛɛ ɔdɛ ne mɛ kya laarɛ, ne Pilato kya tigi mɔ. 16Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ɔnyen ɔko tii de obu, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ [Yesu] Barabasɛ. Asa sakyɔ mɛ nyi mɔ-ilaa so. 17Imɔso asa mɛ koola mɛ yelɛ, ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Nꞌ tigi anɛ sa fɛye? [Yesu] Barabasɛ abɛɛ Yesu ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kirisito mɔ?\" 18Pilato gi wu yɛɛ Yesu ilaa i bo Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gɛlaaloo daa so ne mɛ kyu mɔ bara mɔ.\n19Pilato san ɔ tɛ nbɛlɛ ogyiten ɔ kya gyi nbɛlɛ mɔ gɛnen mɔ, mɔ-ka gi sun isa mɔ asɛ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔbono fo kya gyi mɔ-nbɛlɛ faa mɛŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Imɔso gɛŋ sa foꞌ wɔra mɔ sɛi. Deeri gɛnyɛ nɛ kuu oderi wu mɔ, ne baa lii de ndɛ faa, iŋ gyɛ me ne n tɛ.\"\n20Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ wolaa tɔgɛ wɔra sakpii mɔ yɛɛ mɛꞌ tɔgɛ Pilato yɛɛ oꞌ tigi daa Barabasɛ de ɔꞌ yɛgɛ Yesu ne ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ. 21Pilato gi kii taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Gɛnen asa anyɔ adɛ dɔ mɔ, anɛ ne fɛ kya laarɛ yɛɛ nꞌ tigi sa fɛye?\" Mɔmɔ pɛwu mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Barabasɛ.\" 22Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Mɔ, nnɛ ne nꞌ wɔra Yesu ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kirisito mɔ?\" Nfono mɔ asa mɔ pɛwu mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ!\" 23Ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"De iꞌ wonɛ? Menɛ ilaa nyɛnyɛn ne ɔ wɔra?\" Nfono mɔ, mɛ lɔrɔ kpen ken-ken daa yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ!\"\n24Pilato gi wu yɛɛ ɔ buɛɛlɛ sakpii mɔ kpon. I kya laarɛ iꞌ bara ikɔ. Gɛnen so mɔ, o kyu nkyu foro mɔ-abaa sakpii mɔ ansi dɔ nfono, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnen ɔnyen baarɛ lɛwu berɛ, meŋ nyi mɔ so sɛi. Fɛꞌ wolaa bii yɛɛ fɛye ne n yɛgɛ ne ɔ laa wɔra ɔmɔɔsɛ faa.\" 25Sakpii mɔ pɛwu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Yɛgɛ mɔ-lɛwu mɔ ɔꞌ sola daa aye‑rɛ aye-biana de aye-naanaana!\"\n26Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi tigi Barabasɛ sa mɔmɔ, ne ɔ yɛgɛ asogya mɛ taa Yesu awulibi ne ɔ tɔgɛ yɛɛ mɛꞌ kyu mɔ naa kpaa da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ.\nPilato Asogya Mɔ Mɛ Kyɛfoo Yesu\n27Nfono mɔ Pilato asogya mɔ mɛ kyu Yesu kyu loo mɔmɔ-gɛsun ɔwɔraten, ne mɛ terɛ mɔmɔ Rom asogya gikpen pɛwu ba mɔ asɛ nno. 28Mɛ luu mɔ-ngbɛ nbono o suu mɔ ne mɛ kyu giwurakuru kyu gyaabii bun mɔ. 29Mɛ luo iwe kyu wɔra fɛɛ wura gɛpɛ kyu bun mɔ-gimu, ne mɛ kyu oyii tugɛsɛ kyu wɔra mɔ-gibaa gyisɛ dɔ fɛɛ ɔ gyɛ daa wura. Mɛ san mɛ kya gyaabii mɛ kya ŋmii mɔ mɛ kya koso mɛ kya faala mɔ yɛɛ, \"Gyuda awura wura! Fo‑rɛ gimu dɛnsɛ!\" 30Mɛ kya too akyɔlɛ ma‑a bun mɔ, ne mɛ sɔgɛ oyii tugɛsɛ mɔ lii mɔ-gibaa dɔ kiiri taa mɔ-gimu dɔ. 31Mɛ kyɛfoo Yesu gɛnen ta mɔ, mɛ maragɛ giwurakuru mɔ, ne mɛ kiiri mɔ gbaa-gbaa lɛɛ ngbɛ kyu suu mɔ, ne mɛ san kparɛ mɔ lii de mɛꞌ kpaa da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ.\nMɛ Da Yesu Aŋanbi Lɛwu Oyii So\n32Mɛ dɛ Yesu mɛ kya lii ɔsowolɛ mɔ so mɛꞌ kpaa mɔɔ mɔ mɔ, mɛ gyangara ɔnyen ɔko, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Simon. Ɔ gyɛ daa Siirinnyen. Ne mɛ nyise mɔ yɛɛ ɔꞌ sola Yesu lɛwu oyii mɔ. 33Mɛ naa gɛnen kpaa fo gɛtɛɛko, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gologota. (Gologota gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Gimu Giwuye Gikpalan.) 34Mɛ fo nno mɔ, mɛ kyu ilaa bololosɛ iko kyu wɔra nta dɔ ne mɛ kyu sa Yesu; ɔ da kerɛ mɔ, o kine yɛɛ ɔ maŋ nun.\n35Mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ, ne mɛ yɛ mɔ-nyoro so atɔ kyu. Mɛ kya yɛ atɔ mɔ mɔ, mɛ too ilaa iko kerɛ. Ibono ɔko gi gyi mɔ, o kyu. 36Mɛ yɛ atɔ mɔ ta mɔ, mɛ san sii mɛ tɛ mɛ kya dii mɔ. 37Ilaa ibono so mɛ da mɔ aŋanbi oyii so gɛnen mɔ i mada mɔ-amu so yɛɛ,\nYESU, GYUDA AWURA WURA MƆ NE.\n38Mɛ da iyu inyɔ iko kee aŋanbi lɛwu iyii so fɛɛ Yesu-lɛɛ mɔ. Ɔko bo de Yesu gyisɛ gibaa so ne ɔko, mɔ, bo de mɔ-benɛ so.\n39Yesu kyɔlɛ oyii mɔ so gɛnen mɔ, asa abono mɛ kya kyon de nfono mɔ mɛ kya tugi mɔ inosun, ne mɛ kya saalɛ mɔ yɛɛ, 40\"Fo ne yɛɛ fo laa boori Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de foꞌ kyu nkɛ nsa kii yii mɔ mɔ? Kii mɔlɛgɛ fo-nyoro! Nengyene fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gɛsintin mɔ, kpelegɛ lii lɛwu oyii mɔ so de aꞌ kerɛ.\" 41Gɛnen kee ne Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de nbara aŋmarasɛbo mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ yoole mɔ ne. Mɛ kya tɔgɛ 42yɛɛ, \"Mɔ ne n mɔlɛgɛ asa. Ɔ maŋ taalɛ mɔlɛgɛ mɔ-nyoro. Iŋ gyɛ mɔ ne n gyɛ Isirale awura wura mɔ? Oꞌ kii kpelegɛ oyii baarɛ so de aꞌ sɔɔ mɔ gyi! 43Mɔ ne yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ. Mɔ ne n kya ka gyanꞌ Wurubuaarɛ so. Imɔso nengyene Wurubuaarɛ kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ, ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔ kon de aꞌ kerɛ!\" 44Ne iyu ibono mɛ da mɔmɔ‑rɛ Yesu aŋanbi mɔ kee mɛ saalɛ mɔ gɛnen.\nYesu Gi Lɛɛ Ɔŋɛ\n45I fo owi ken-ken gerɛ-gerɛ mɔ, i wɔra gibiri sirim gɛnen gɛsinkpan mɔ pɛwu so kaaborɛ owi gbaasɛ. 46Gɛnen owi gbaasɛ ɔbono dɔ mɔ, Yesu gi kpen ken-ken tɔgɛ mɔ-gɛdɛ dɔ yɛɛ, \"Ilayi, Ilayi, lama sabakitani?\" (Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ, \"Me-Wurubuaarɛ, me-Wurubuaarɛ, i wonɛ ne fo lɛɛ ansi taa me yɛgɛ gɛnen?\") 47Asa abono mɛ yelɛ nno mɔ ako mɛ nu mɔ asɛ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔ kya terɛ Oloobu Ilaagya!\" 48Nfono mɔ, ɔko gi selɛ kyu taatɔ dufu-dufu ɔko kyu kpaa nyise wɔra mɔmɔ-nta bonyansɛ nko dɔ, ne o kyu de gɛyabii diirɛ kpe Yesu gɛnɔ asɛ yɛɛ ɔꞌ kyogyoo. 49Abono mɛ yelɛ nno mɔ ako mɛ tɔgɛ sa kaasɛ mɔ yɛɛ, \"Yelɛ de aꞌ kerɛ yɛɛ Ilaagya laa lii Wurubuaarɛ dɔ baa mɔlɛgɛ mɔ?\"\n50Yesu gi kii kpen ken-ken ne ɔ lɛɛ ɔŋɛ. 51Nfono mɔ gikuru gibono gi tii Wurubuaarɛ tudɔ-lɛɛ obu belɛ mɔ gi kyan ginyɔ lii soso baa yii gɛsɛ kyim. Gɛsinkpan gɛ gyigisi, ne afolɛ a boori-boori. 52Nkyan nbono gi bo afolɛ dɔ mɔ gi bugi-bugi ne asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ ɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ sakyɔ mɛ kyingi lii ibuni dɔ, 53ne mɛ lii nkyan mɔ dɔ. Yesu gi kyingi mɔ, imɔ gɛmara mɔ, gɛnen ibuni ibono mɛ naa baa loo Gyɛrusalem ɔsowolɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ yela sa mɔ-ɔson mɔ, ne mɛ lɛɛ mɔmɔ-nyoro gɛwi nyiile asa sakyɔ. 54Asogya ɔbelɛnsɛ mɔ mɔ‑rɛ asogya sɛnsɛ abono mɛ kya dii Yesu mɔ mɛ wu gɛsinkpan gigyigisibi mɔ de ilaa ibono i wɔra-wɔra nfono mɔ, i tansi dɛ ɔmɔ-gɛnɔ ne i wɔra ɔmɔ gifuu, ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin, ɔnyen baarɛ tansi ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi!\"\n55Akyii sakyɔ abono mɛ buu Yesu lii Galeli ba Gyɛrusalem mɛ kya kpaa mɔ mɔ kee mɛ bo nno. Mɛ yelɛ gɛta-gɛta wu ilaa idɛ pɛwu. 56Gɛnen akyii abono dɔ ako ne n gyɛ Mariya Magadalakyii mɔ, de Mariya, Gyeemesi de Gyosɛfo mɔmɔ-nyi, de Sɛbedi mɔ-ka ɔbono ɔ korogɛ Yesu akasɛbo anyɔ ako mɔ.\nYesu Gipule\n57I baa wɔra gɛdɔɔdɛ mɔ, aterenbi wura ɔko gi ba. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyosɛfo. Ɔ gyɛ daa Arimatiyanyen, ne ɔ sɔɔ Yesu gyi. 58O kpe Pilato asɛ ne ɔ kpaa kolɛ mɔ yɛɛ ɔ laa kpaa saga Yesu gibuni mɔ lii lɛwu oyii mɔ so kyu kpaa pule. Pilato gi sa mɔ ɔkpa. 59Imɔso Gyosɛfo gi kpaa saga Yesu gibuni mɔ. O kyu gikɛlɛlɛ kyabi-kyabi kyu mili Yesu gibuni mɔ, 60ne o kyu kpaa pule mɔ Gyosɛfo gbaa-gbaa gɛkyan pobɔrɔ dɔ. Gɛ gyɛ daa folɛbɔ ɔbono ɔ wolaa yɛgɛ mɛ logedi yela sa ibuni gipule mɔ. Nno ne o pule Yesu, ne ɔ belen gibui belɛ-belɛ baa tii ɔbɔ mɔ gɛbunono ne ɔ naa. 61Ɔ kya pule Yesu gɛnen mɔ, Mariya Magadalakyii mɔ de Mariya banban ɔko mɔ mɛ tɛ nno mɔmɔ-ansi a sa de gɛkyan mɔ.\nAbelɛnsɛ Mɔ Mɛ Yɛgɛ Asogya Mɛ Dii Yesu Gɛkyan Mɔ\n62Gɛkaabono Yesu gi wuꞌ mɔ gɛ gyɛ gɛkɛ gɛbono Gyuda awura mɛ kya baala nyoro ma‑a gyoo mɔmɔ-gɛkɛ kyoolasɛ. Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de Farasii gikpen mɔ dɔ asa mɛ kpaa gyanꞌ Pilato asɛ. 63Mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a kya nyingi yɛɛ nkɛ nbono gɛnen ɔbonbo mɔ tɛ de ansi mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, 'Nɛ wuꞌ mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ Wurubuaarɛ laa kyingi me lii ibuni dɔ.' 64Imɔso sa fo-asogya gɛnɔ yɛɛ mɛꞌ kpaa dii mɔ-gɛkyan mɔ dandan kaaborɛ nkɛ nsa mɔ giꞌ lɔɔ gyanꞌ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ laa naa kpaa yuuri mɔ-gibuni mɔ de mɛꞌ kyu naa mɛ kya kɛɛ abon yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ. Gɛnen gɛmara-gɛmara abon abono a laa wɔra nyɛnyɛn don abono mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ gbaa-gbaa tɛ de ansi ne ɔ kɛɛ mɔ.\" 65Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Yo, nan sa fɛye asogya gikpen de mɛꞌ kpaa dii gɛkyan mɔ sa fɛye. Fɛye, mɔ, fɛꞌ kpaa wɔra ilaa kamaasɛ ibono fɛ laa taalɛ mɔ de ɔko ɔŋ sa ɔꞌ nyɛ kpaa yii folɛbɔ mɔ.\" 66Pilato gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ koso lii, ne mɛ kyon kpe gɛkyan mɔ gɛten. Mɛ kpaa wɔra adawo ako kyu daasɛ folɛbɔ mɔ. Ne mɛ san yɛgɛ asogya mɔ mɛꞌ yelɛ nno mɛ kya dii.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/27","date":"2018-06-19T19:07:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863109.60\/warc\/CC-MAIN-20180619173519-20180619193519-00223.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":2121,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 6:25\nFɛŋ Sa Fɛꞌ Suiili Kyu Lii Fɛye-Gɛkyena Dɔ Ilaa Tirisɛ So\n25\"Imɔso n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛŋ sa fɛꞌ suiili kyu lii fɛye-gɛkyena dɔ ilaa tirisɛ so, fɛɛ ilaa ibonoana fɛ laa gyi abɛɛ fɛ laa nun abɛɛ fɛ laa kyu gyanꞌ fɛye-nyoro so mɔ. Wurubuaarɛ ɔbono ɔ sa fɛye nkpa mɔ maŋ taalɛ sa fɛye agyudɔ kee? Ɔbono ɔ sa fɛye nyoro gibi mɔ maŋ taalɛ sa fɛye ilaa ibono fɛ laa kyu gyanꞌ fɛye-nyoro so mɔ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/6\/25","date":"2018-06-21T05:40:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864022.18\/warc\/CC-MAIN-20180621040124-20180621060124-00470.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.055,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.573,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 1:2\n2Yesu ɔsɔɔ mɔ gi yɛgɛ nɛ wu Wurubuaarɛ ilaa idɛ fɛɛ oderi yɛgɛ n kerɛ, ne nɛ ŋmarasɛ imɔ pɛwu yela fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ wu imɔ mɔ de asa mɛꞌ nyɛ nu imɔ. Nɛ lɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi abono nɛ nu de ilaa ibono Yesu Kirisito gi buu sa me mɔ kee nyiile asa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/1\/2","date":"2018-06-18T04:24:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860041.64\/warc\/CC-MAIN-20180618031628-20180618051628-00423.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9998121858,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9998121857643127}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.315,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 13\nGiwɔɔ Mɔ Gi Kyu Gimɔ-Ɔlon Kyu Sa Gɛdonbuɛ Gɛko\n1I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu gɛdonbuɛ gɛko gɛ kya dii gɛ kya lii apoo dɔ. Gɛ bo ase gudu de amu sono. Awura npɛ gudu gi bun gɛmɔ-ase mɔ so. Gɛ kya nyiile gɛmɔ-nyoro so mɔ, gɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ anyen gyanꞌgyan gɛmɔ-amu mɔ so. 2Gɛdonbuɛ gɛbono nɛ wu gɛnen mɔ gɛ dɛ fɛɛ bufuli. Gɛmɔ-ayaa a dɛ fɛɛ otukyuakyurɛɛ ayaa ne gɛmɔ-gɛnɔ g�� dɛ fɛɛ guuni gɛnɔ. Giwɔɔ belɛ mɔ gi kyu gimɔ-ɔlon de gimɔ-gɛwuragyapaa de gimɔ-gɛbelɛnsɛ belɛ mɔ kyu sa gɛdonbuɛ gɛdɛ.\n3Fo wu gɛdonbuɛ mɔ gimu giko mɔ fo laa tɔgɛ yɛɛ gɛ lɔ ɔlɔ belɛ ibono i kaaborɛ gɛꞌ wuꞌ ne gɛŋ kii wuꞌ ne ɔlɔ mɔ gi san wuꞌ. I dɛ gɛsinkpan so anyamesɛ pɛwu gɛnɔ ne mɛ san kpandɛ kpe mɛ buu gɛmɔ. 4Ibono giwɔɔ mɔ gi kyu gimɔ-gɛwuragyi mɔ kyu sa gɛdonbuɛ mɔ so mɔ, asa mɛ son gimɔ. Mɛ son gɛdonbuɛ mɔ kee, mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n fo gɛdonbuɛ gɛdɛ? Anɛ ne nan taalɛ kɔ de gɛmɔ?\"\n5Giwɔɔ mɔ gi sa gɛdonbuɛ mɔ ɔlon ne gɛ kya tɔgɛ ilaa kyu nyiile gɛmɔ-nyoro, de gɛꞌ kyu gɛmɔ-nyoro yɛɛ gɛ gyɛ Wurubuaarɛ. Gɛ nyɛ ɔkpa gyi gɛbelɛnsɛ ibosɛ ikue-inyɔ ibosɛ inyɔ. 6Gɛ kya bugi gɛmɔ-gɛnɔ saalɛ Wurubuaarɛ. Gɛ kya nyida mɔ-ginyen ne gɛ kya saalɛ mɔ-ɔkyenaten de asa abono mɛ bo mɔ asɛ mɔ pɛwu. 7Gɛbuɛ mɔ gɛ nyɛ ɔkpa kee de gɛꞌ taalɛ kɔ de Yesu asonbo de gɛꞌ gyi mɔmɔ so. Gɛ nyɛ ɔkpa kee de gɛꞌ gyi gɛwura ɔpaa kamaasɛ, asa oyuduu kamaasɛ, gɛdɛ kamaasɛ, de gɛsinkpan kamaasɛ asa so. 8Gɛsinkpan so anyamesɛ pɛwu mɛ laa son gɛdonbuɛ mɔ, i laa san daa abono mɔmɔ-anyen a wolaa a bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔwolɛ mɔ dɔ pɛi ne Wurubuaarɛ gi lɔɔ lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ. Gɛnen ɔwolɛ mɔ gyɛ daa Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ ɔbono mɛ kyu kyɔɔlɛ sa anyamesɛ mɔ lɛɛ.\nWurubuaarɛ Asonbo, Fɛꞌ Kpɛ Keda Gɛnen\n9Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu. 10Fo ɔbono i gyɛ yɛɛ mɛ laa kyu fo kpaa tii de obu mɔ, obu dɔ ne mɛ laa tii fo. Fo ɔbono fo laa mɔɔ isa de gɛki mɔ, gɛki lɛwu ne fo laa wuꞌ. Gɛrɛnaa-lɛɛ ilaa tɔgɛsɛ idɛ i kya ka asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ mɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ yɛɛ mɛꞌ kpɛ keda mɔmɔ-gikagyan gibono mɛ ka gyan Yesu so mɔ.\nGɛdonbuɛ Gɛbono Gɛ Kya Penɛ\nYɛɛ Wurubuaarɛ Ɔlon Ne N Bo Gɛmɔ Dɔ Mɔ\n11I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu gɛdonbuɛ banban gɛko gɛ lii gɛsinkpan dɔ. Gɛ bo ase anyɔ fɛɛ sandɛ. Gɛmɔ-atɔngɛbi a dɛ fɛɛ giwɔɔ atɔngɛbi. 12Gɛdonbuɛ gɛdɛ gɛ bo ɔlon asa so. Ilaa ibono gɛbuɛ gyangbarasɛ mɔ gɛ bo gɛ kya wɔra mɔ, gɛbuɛ nyɔsɛ mɔ kee gɛ laa wɔra imɔ gɛgyangbarasɛ mɔ ansi dɔ. Gɛnyɔsɛ mɔ gɛ laa yɛgɛ gɛsinkpan so asa mɛꞌ son daa gɛgyangbarasɛ gɛbono gɛmɔ-gimu giko gi lɔ ɔlɔ ɔbono i kaaborɛ gɛꞌ wuꞌ ne gɛŋ kii wuꞌ ne ɔlɔ mɔ gi san wuꞌ mɔ. 13Gɛdonbuɛ nyɔsɛ gɛdɛ gɛ laa wɔra ilaa dɛgɛnɔsɛ belɛ-belɛ ibono i kya lɛɛ gɛmɔ-ɔlon nyiile. Gɛ laa yɛgɛ ɔgya ɔꞌ lii Wurubuaarɛ dɔ ba gɛsinkpan so de asa mɛꞌ wu de ansi.\n14Kyu lii ilaa dɛgɛnɔsɛ ibono gɛ laa nyɛ wɔra gɛdonbuɛ gyangbarasɛ mɔ asɛ mɔ so mɔ, gɛ laa nyɛ penɛ gɛsinkpan so asa. Gɛ laa tɔgɛ ɔmɔ pɛwu yɛɛ mɛꞌ pɔrɔ ɔkperɛ ɔbono ɔ laa lii gɛdonbuɛ gyangbarasɛ gɛbono mɛ mɔɔ gɛmɔ de gɛki ne gɛ kii kyingi mɔ. 15Gɛbuɛ ɔpenɛbo mɔ laa nyɛ ɔkpa kee de gɛꞌ sa gɛbuɛ mɔ ɔkperɛ mɔ gɛsɔnga de ɔkperɛ mɔ ɔꞌ taalɛ tɔngɛ gbaa. Ɔkperɛ mɔ laa yɛgɛ mɛꞌ mɔɔ abono mɛ kine yɛɛ mɛ maŋ son mɔ mɔ. 16Gɛ laa yɛgɛ mɛꞌ daasɛ anyamesɛ pɛwu abaa gyisɛ so, abɛɛ mɔmɔ-asegbelɛ so; nbii de abelɛnsɛ, aterenbi awura de ayenbo, abono mɛ tɛ mɔmɔ-gibaa so de abono mɛ tɛ awura asɛ mɔ pɛwu. 17Fo ɔbono mɛ mɛŋ daasɛ fo mɔ, fo maŋ nyɛ fɛ ilaa abɛɛ foꞌ sɔɔ ilaa. Daasɛ mɔ ne n gyɛ gɛdonbuɛ mɔ ginyen abɛɛ gɛmɔ-ginyen asɛɛ gɛgyɔnɔ.\n18Gɛnen ilaa idɛ mɔ, i tiri sa ɔlaako ginyi. Imɔso fo ɔbono fo nyi ɔlaako mɔ, buu gɛdonbuɛ mɔ ginyen asɛɛ mɔ gɛgyɔnɔ. I gyɛ nyamesɛ ginyen asɛɛ gɛgyɔnɔ. Gɛgyɔnɔ mɔ gɛ gyɛ nwɛ nsee de ikue-isa isee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/13","date":"2018-06-25T07:19:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867493.99\/warc\/CC-MAIN-20180625053151-20180625073151-00111.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":731,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.409,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 9\nGɛnɔ Gyangbarasɛ Mɔ Ɔson Ilaa\n1Gɛnɔ gyangbarasɛ gɛbono Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ wɔra mɔ dɔ mɔ, i bo imɔ-lɛɛ ɔson nbara, ne i bo imɔ-ɔsonten ɔbono anyamesɛ ne n yii mɔ gɛsinkpan so. 2Gɛnen ɔsonten mɔ gyɛ daa panpan. Mɛ ten ibu inyɔ wɔra mɔ dɔ. Ansi dɔ lɛɛ obu mɔ dɔ mɔ, i bo ɔson ifatela ɔgyanten de ɔson teebulu. Bodobodo ɔbono asa mɛ kya kyu sa Wurubuaarɛ mɔ kya gyanꞌ teebulu mɔ so nno. Mɛ kya terɛ gɛnen obu ɔbono yɛɛ Wurubuaarɛ ansi dɔ lɛɛ obu, 3ne mɛ kya terɛ tudɔ-tudɔ lɛɛ obu ɔbono mɛ ten wɔra mɔ yɛɛ Wurubuaarɛ obu belɛ. Gikuru ne n baragɛ ansi dɔ lɛɛ mɔ de tudɔ-tudɔ lɛɛ obu mɔ dɔ. 4Tudɔ-tudɔ lɛɛ obu mɔ dɔ mɔ, i bo Wurubuaarɛ ɔson onufuii ɔdɛɛten ɔbono mɛ kyu sika kɔkɔɔ nkyu kokuaa mɔ mɔ. Ɔson atɔ gidɛkaa kee gi dɛ gɛnen obu ɔbono dɔ. Mɛ kya terɛ gɛnen gidɛkaa gibono yɛɛ \"gɛnɔ gɛbono Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ wɔra mɔ gidɛkaa\". Gidɛkaa mɔ nyoro so gɛten kamaasɛ mɔ, i gyɛ daa sika kɔkɔɔ nkyu. Gimɔ dɔ mɔ i bo sika kɔkɔɔ bonboron, de agyudɔ abono mɛ kya terɛ amɔ yɛɛ \"mana\" mɔ, de Aron oyii tugɛsɛ ɔbono ɔ pɔrɔgɛ afɛdaa mɔ. Abui patela-patela ako a bo gidɛkaa mɔ dɔ kee. Abui abono so ne Wurubuaarɛ gi ŋmarasɛ gɛnɔ gɛbono ɔ yɛgɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ wɔra mɔ gyan. 5Gidɛkaa mɔ obundii so mɔ, mɛ pɔrɔ ilaa ikoana gyanꞌ fɛɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ. Gɛnen isɔɔ mɔ i kya lɛɛ Wurubuaarɛ nyisigyi nyiile owi kamaasɛ. Mɛ kya terɛ obundii mɔ yɛɛ ilaa nyɛnyɛn ɔkpaarɛfuɛten. Isɔɔ mɔ mɛ wɔnga mɔmɔ-aban bun gɛnen ilaa nyɛnyɛn ɔkpaarɛfuɛten mɔ. A maŋ nyɛ nyoro aberɛ adɛ dɔ de aꞌ tɔgɛ imɔ so ilaa kamaasɛ logɛ.\nGɛsinkpan-Lɛɛ Asunbi Aŋ Kya Kpaa\nDe Ilaa Nyɛnyɛn Iꞌ Lii Asa Nwɔnsa Dɔ\n6Mɛ wɔra imɔ idɛ pɛwu mɔ, i san mɔ, Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo mɔ mɛ san mɛ kya loo ɔsonten mɔ ansi dɔ-lɛɛ obu mɔ dɔ mɛ kya wɔra ɔson mɔ ilaa wɔrasɛ mɛ kya kpe mɛ kya ba. 7Tudɔ-tudɔ lɛɛ obu mɔ dɔ berɛ, Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ wolɛ ne n kya nyɛ loo nno. Gɛsi dɔ mɔ gikolon guan ne ɔ kya loo nno. Ɔ laa loo nno gɛnen mɔ, i kaaborɛ oꞌ kyu nbuɛ nkalan loo de oꞌ kyu kpaa lɛɛ asunbi abono a laa yɛgɛ Wurubuaarɛ oꞌ kyu mɔ gbaa-gbaa ilaa nyɛnyɛn de asa sɛnsɛ-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra ne mɛŋ nyi mɔ kyɛɛ mɔmɔ. 8Kyu naa de ɔson ilaa wɔrasɛ idɛana so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya lɛɛ nyiile yɛɛ owi ɔbono ɔkara gɛnen gɛsinkpan so-lɛɛ Wurubuaarɛ ɔsonten baarɛ san ɔ bo no mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ ti sa ɔkpa de mɔ-asonbo mɛꞌ nyɛ kyon loo Wurubuaarɛ obu belɛ mɔ dɔ. 9Ɔson ilaa wɔrasɛ idɛ i gyɛ daa gikpalɛ kyu lii nkɛ ndɛ dɔ-lɛɛ Wurubuaarɛ ɔson mɔ so. I kya nyiile aye yɛɛ nbuɛ nbono asa mɛ kya kyu kyɔɔlɛ Wurubuaarɛ de asunbi abono mɛ kya lɛɛ kyu naa de Mosisi nbara mɔ so mɔ i maŋ taalɛ yɛgɛ nyamesɛ gisen giꞌ kyena mɔ gɛten kolon yɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra mɔ i maŋ baa nyida mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana. 10I gyɛ daa nbara kyu lii ilaa gyisɛ de ilaa nunsɛ so de asunbi kpɛi-kpɛi abono a kya lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ lii asa nyoro so sa ɔmɔ. Gɛnen nbara nbono gi dɛ baa fo owi ɔbono Wurubuaarɛ gi san bara ilaa pobɔrɔ mɔ.\nYesu Gi Lɛɛ Asunbi Gikolon Kpaarɛ Aye-Ilaa Nyɛnyɛn Fuɛ Gɛkpaa\n11Idɛ berɛ Wurubuaarɛ gi sun anyamesɛ ɔmɔlɛgɛbo ne ɔ baa wɔra Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu. Mɔ ne n bara ilaa dɛnsɛ ibono a kya nyɛ mɔ. Ɔ wɔra mɔ-asunbi ɔlɛɛbo gɛsun mɔ, i mɛŋ gyɛ gɛsinkpan so-lɛɛ ɔsonten ɔbono anyamesɛ mɛ yii mɔ dɔ ne ɔ loo kpaa lɛɛ gɛnen asunbi abono. Ɔ loo daa ɔsonten ɔbono ɔ don gɛsinkpan so lɛɛ mɔ dɔ. Gɛnen ɔsonten ɔbono kya gyi Wurubuaarɛ ginsi don gɛsinkpan so lɛɛ mɔ. 12Wurubuaarɛ gɛtenꞌ dɔ ne n gyɛ gɛnen ɔsonten ɔbono. Ɔ loo nno gikolon gɛnen mɔ, i ta. I kya nyiile yɛɛ i mɛŋ gyɛ itiidɛ de inaadɛana nkalan ne o kyu kpaa loo de oꞌ kyu lɛɛ asunbi. Mɔ gbaa-gbaa lɛɛ nkalan ne o kyu loo. Gɛnen ne ɔ wɔra ne ɔ sɔgɛ aye lii ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ kiiri aye wɔra Wurubuaarɛ abaa dɔ gɛkpaa-gɛkpaa.\n13Asunbi alɛɛbo mɔ mɛ kya dɛɛ nnaadɛbi de mɛꞌ kyu nmɔ-nsɔ de itiidɛ de inaadɛ nkalan kyu lɛɛ asunbi sa asa. Gɛnen asunbi abono aŋ gyɛ gisen dɔ ilaa gbaa ne a kya taalɛ lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ lii asa nyoro so sa mɔmɔ faa. 14Ne Kirisito-lɛɛ nkalan mɔ de‑e? Nmɔ nbono berɛ gi laa kpaarɛ ilaa nyɛnyɛn ibono i tɛɛ aye‑rɛ Wurubuaarɛ nsana mɔ lii aye-asen dɔ. A laa nyɛ de aꞌ kpɛ a kya son Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo no aberɛ kamaasɛ dɔ mɔ. I lii fɛɛ Kirisito gi kyu mɔ-nyoro kyɛɛ ne ɔ lɛɛ asunbi sa Wurubuaarɛ aye so. A nyi ibono Yesu asunbi alɛɛbi mɔ a gyi Wurubuaarɛ ginsi gɛkpaa. I lii fɛɛ ɔŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn gɛkaako kerɛ, ne o wuꞌ sa aye kyu naa de Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ kpɛ ɔ bo no aberɛ kamaasɛ dɔ mɔ.\n15Imɔso Kirisito ne n gyɛ ɔbono ɔ yelɛ anyamesɛ mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana. Lii mɔ so ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔ Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ kii wɔra gɛnɔ pobɔrɔ faa. I kya nyiile yɛɛ gɛnɔ gyangbarasɛ gɛbono Wurubuaarɛ gi wolaa yɛgɛ aye‑rɛ mɔ a wɔra mɔ a tɔrɔ gɛmɔ-nbara. Imɔso Kirisito gi kyu mɔ-nkpa kyarɛ ne i ka gikɔ de iꞌ mɔlɛgɛ aye lii gɛnen ilaa nyɛnyɛn ibono dɔ. O wuꞌ sa aye gɛnen mɔ, aye abono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ aye yɛɛ aꞌ son mɔ mɔ a laa nyɛ nyɛ ilaa dɛnsɛ ibono ɔ wolaa ka yela sa mɔ-adɛ mɔ. Ne gɛnen ilaa ibono berɛ i maŋ ta ɔkara.\nNkalan Gi Laa Kyɛɛgɛ Fuɛ\nPɛi De Wurubuaarɛ Ɔꞌ Kpaarɛ Ilaa Nyɛnyɛn Fuɛ\n16Nengyene nyamesɛ mɔ‑rɛ mɔ-subuana mɛ wɔra gɛnɔ mɔ-tɔgyi so yela mɔ, kaasɛ mɔ laa wuꞌ pɛi de ilaa ibono iꞌ lɔɔ nyɛ wɔra gɛsun. 17I lii fɛɛ lɛwu ne n kya yɛgɛ ne asa mɛ kya gyi ɔko atɔ. Owi ɔbono ɔŋ ti wuꞌ mɔ, gɛnɔ gɛbono gɛ maŋ taalɛ yɛgɛ ɔko ɔꞌ nyɛ gyi mɔ-atɔ. 18Gɛnɔ gyangbarasɛ gɛbono Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ wɔra mɔ kee gɛ tiri yɛɛ nkalan gi kyɛɛgɛ fuɛ pɛi de mɛꞌ taalɛ gyi gɛnen gɛnɔ mɔ so. 19Owi ɔbono Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛ laa baa gyi gɛnɔ gyangbarasɛ mɔ so mɔ, Mosisi gi kalɛ nbara nbono mɛ ŋmarasɛ yela mɔ nyiile asa mɔ pɛwu. Nfono mɔ o kyu itiidɛ de inaadɛ nkalan de nkyu saarɛ, ne o kyu giponfɛ gibono mɛ kya terɛ yɛɛ hisopo mɔ de sandɛ ifuu pebara kyu ŋminde dabɔlɛ, ne o kyu nyɔɔ nkalan de nkyu mɔ dɔ, ne o kyu ŋmadɛ-ŋmadɛ nbara ɔwolɛ mɔ de asa mɔ pɛwu, 20ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Nkalan ndɛ ne Wurubuaarɛ gi kyu nyise gibaa yɛɛ fɛye‑rɛ mɔ fɛ wɔra gɛnɔ. Fɛꞌ gyi gɛnɔ mɔ so.\" 21Mosisi gi kii kyu nkalan mɔ kyu ŋmadɛ-ŋmadɛ Wurubuaarɛ ɔson panpan mɔ dabɔlɛ de ɔson ilaa mɔ pɛwu. 22Mosisi nbara mɔ dɔ mɔ, ne fɛɛ iŋ gyɛ ilaa kalɛsɛ iko so mɔ, nkana nkalan wolɛ ne mɛ kya kyu lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ lii ilaa kamaasɛ so. Nyamesɛ maŋ nyɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ kpaarɛ mɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra mɔ fuɛ sa mɔ, gɛnen mɔ, nkalan gi kyɛɛgɛ fuɛ pɛi.\nKirisito Gi Wuꞌ Sa Aye Gikolon, Ne Ɔ Laa Kii Ba Gɛsinkpan So Ginyɔsɛ\n23Gɛsinkpan gɛdɛ so ɔson ilaa i lii Wurubuaarɛ dɔ lɛɛ mɔ daa. Iŋ gyɛ yɛɛ imɔ gbaa-gbaa berɛ ne i gyɛ. Imɔso ne i kaaborɛ yɛɛ nbuɛ nkalan ne anyamesɛ mɛꞌ kyu lɛɛ asunbi de iꞌ lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ sa mɔmɔ mɔ. Wurubuaarɛ dɔ ɔson ilaa berɛ, i kaaborɛ iꞌ nyɛ asunbi abono a don nbuɛ nkalan-lɛɛ asunbi mɔ. Gɛnen asunbi ne Kirisito gi kyu mɔ gbaa-gbaa lɛɛ nkalan kyu lɛɛ mɔ. 24Ɔ loo Wurubuaarɛ gɛtenꞌ dɔ. Nno ne n gyɛ Wurubuaarɛ dɔ. Iŋ gyɛ gɛtenꞌ gɛbono anyamesɛ mɛ kyu mɔmɔ-abaa yii mɔ dɔ ne Kirisito gi loo gɛnen. Gɛsɛ gɛrɛ-lɛɛ Wurubuaarɛ ɔsonten mɔ kya lɛɛ Wurubuaarɛ dɔ-lɛɛ mɔ ɔnan nyiile daa. I mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ dɔ-lɛɛ mɔ gbaa-gbaa. Idɛ kon mɔ aye abono a ka gyanꞌ Kirisito so mɔ a nyɛ Kirisito bo Wurubuaarɛ asɛ aye-giyaa dɔ. 25Kirisito gi loo Wurubuaarɛ dɔ gɛnen mɔ, i mɛŋ gyɛ yɛɛ ɔ kpɛ ɔ dɛ mɔ-nyoro ɔ kya lɛɛ asunbi gɛsi kamaasɛ fɛɛ gɛnɔɔbono Isirale awura Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ kya kyu nbuɛ nkalan loo Wurubuaarɛ obu belɛ mɔ dɔ mɔ lɛɛ asunbi sa Wurubuaarɛ gɛsi kamaasɛ mɔ. 26Fɛɛ gɛnen ne i dɛ mɔ, nkana kpɛ kyu lii owi ɔbono Wurubuaarɛ gi lɛɛ soso de gɛsɛ baa lii de ndɛ faa, ɔfaanan Kirisito kpɛ san ɔ kya wu ɔlaawusɛ ɔ kya kpe ɔ kya ba. Owi ɔbono gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ mɔ gi kya ba laalaalogɛ faa, Kirisito gi kpɛ loo Wurubuaarɛ dɔ daa gikolon. Mɔ-nyoro ne o kyu sa ne mɛ mɔɔ, ne i wɔra asunbi abono ɔ lɛɛ aye anyamesɛ gimu so de iꞌ nyɛ kpaarɛ aye-ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa aye.\n27I dɛ sa nyamesɛ yɛɛ oꞌ wuꞌ gikolon, de imɔ gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ oꞌ gyi mɔ-nbɛlɛ. 28Gɛnen kee ne Kirisito gi wuꞌ gikolon ne ɔ lɛɛ asunbi sa Wurubuaarɛ ne i kpaarɛ asa sakyɔ ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔmɔ. Imɔso i gyɛ gɛsintin yɛɛ gɛkaako ɔ laa kii ba gɛsinkpan so ginyɔsɛ. Aberɛ abono berɛ mɔ, i mɛŋ baa i gyɛ yɛɛ asa ilaa nyɛnyɛn gikpaarɛfuɛ so ne ɔ naa. Ginyɔsɛ gibono ɔ laa ba mɔ, ɔ laa baa mɔlɛgɛ asa abono mɔmɔ-ansi a gyanꞌ mɔ so mɔ de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/9","date":"2018-06-21T00:38:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863980.55\/warc\/CC-MAIN-20180621001211-20180621021211-00046.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":1620,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 7\nAꞌ Kyu Nbara Ilaa Kyu Kɛserɛ De Gɛdena Ilaa\n1Me-nanboana Yesu asonbo, fɛye abono fɛ nyi Wurubuaarɛ nbara mɔ ne n kya tɔgɛ ilaa idɛ mi‑i sa. Ilaa ibono n kya laarɛ nꞌ tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ owi ɔbono nyamesɛ san ɔ tɛ de ansi mɔ ne i kaaborɛ oꞌ gyi Wurubuaarɛ nbara mɔ so. 2I dɛ daa fɛɛ gɛdena. Nengyene ɔkyii gi dena mɔ, nbara gi kya ŋminde mɔ ibono mɔ-kuli ne ɔ laa sii de kaaborɛ mɔ-kuli mɔ oꞌ wuꞌ pɛi de ɔꞌ lɔɔ nyɛ ɔkpa kii dena ɔnyen banban. 3Owi ɔbono mɔ-kuli mɔ san ɔ tɛ de ansi ne ɔ kpaa dena ɔnyen banban gɛtɛɛko mɔ, ɔ lii mɔ-kuli gɛmara ne. Nengyene mɔ-kuli mɔ gi wuꞌ berɛ mɔ, san kyu lii gɛnen owi ɔbono kyu kyon mɔ, ɔ nyɛ mɔ-nyoro lii gɛnen gɛdena nbara nbono dɔ. Nfono mɔ, nengyene ɔ kya laarɛ mɔ, ɔ laa taalɛ kii dena ɔnyen banban kon. Iŋ gyɛ yɛɛ ɔ lii mɔ-kuli gɛmara ne.\n4Me-nanboana Yesu asonbo, gɛnen kee ne fɛ nyɛ fɛye-nyoro lii Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ ne. I lii fɛɛ kyu naa de Kirisito lɛwu mɔ so mɔ, fɛye kee fɛ wuꞌ lii Wurubuaarɛ nbara mɔ-lɛɛ gɛkyena mɔ dɔ. Nperɛ mɔ, i wɔra fɛɛ fɛ nyɛ okuli pobɔrɔ fɛ dena ne. Mɔ ne n gyɛ Kirisito. Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ sa aye de aye‑rɛ mɔ ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, aꞌ nyɛ wɔra ilaa ibono i laa gyi Wurubuaarɛ ginsi fɛɛ gɛnɔɔbono oyii kya sɔrɔ abi mɔ. 5Owi ɔbono a san a naa de anyamesɛ-lɛɛ ɔlon mɔ, nbara mɔ gi kya yɛgɛ aye-ɔbolɛ kya kyɔɔlɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra so. Gɛnen ne nkana ilaa nyɛnyɛn giwɔra i kya nyɛ ɔkpa wɔra gɛsun aye-nyoro dɔ ne i kya yɛgɛ aꞌ wɔra ilaa ibono i laa yɛgɛ a laa fuɛ aye-lɛwu gɛmara. 6Idɛ kon berɛ, i wɔra fɛɛ a wuꞌ lii nbara mɔ gɛkyena dɔ. Imɔso a nyɛ aye-nyoro lii nmɔ dɔ, ne a san nyɛ ɔkpa pobɔrɔ a kya son Wurubuaarɛ. Iŋ baa i gyɛ dedaa nbara nbono mɛ ŋmarasɛ yela mɔ so ne a laa gyi. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n san ɔ kya nyiile aye gɛnɔɔbono a laa son Wurubuaarɛ mɔ.\nNbara Mɔ Gi Nyiile Anyamesɛ Ilaa Ibono I Gyɛ Ilaa Nyɛnyɛn Mɔ\n7Menɛ ne a laa san tɔgɛ ne? Aꞌ tɔgɛ yɛɛ Wurubuaarɛ nbara mɔ, mɔ, gi gyɛ ilaa nyɛnyɛn abɛɛ? Kuaa! Naafo i mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ nbara mɔ so mɔ, nkana n tɛ faa, maŋ bii ilaa ibono i gyɛ ilaa nyɛnyɛn mɔ. Fɛɛ nbara mɔ gi mɛŋ tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛŋ sa foꞌ yɛgɛ fo-ansi a pɛɛrɛ ɔko-ilaa so\" mɔ, maŋ bii yɛɛ onsipara gyɛ ilaa nyɛnyɛn. 8Ilaa nyɛnyɛn i naa de nbara ndɛ so ne i nyɛ ɔkpa i kya yɛgɛ me-ɔbolɛ kya kyɔɔlɛ ilaa nyɛnyɛn kpɛi-kpɛi giwɔra so. Ne fɛɛ nbara giŋ bo no mɔ, nkana ilaa nyɛnyɛn i maŋ nyɛ gɛnen ɔkpa ɔbono. 9Aberɛ abono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ nbara mɔ mɔ, me-gisen gi tɛ me gɛten kolon Wurubuaarɛ asɛ. Owi ɔbono nɛ san baa bii ilaa ibono Wurubuaarɛ nbara mɔ gi kya nyiile mɔ, nfono ne nɛ wu yɛɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra ne nꞌ tɛ n sa, 10ne i kya kperɛ me daa lɛwu nyɔsɛ dɔ. Imɔso nbara nbono Wurubuaarɛ gi yela yɛɛ nkana giꞌ kpaa me de nꞌ nyɛ mɔ asɛ gɛkyena mɔ, ne n san yɛgɛ gɛnen gɛkyena gɛbono gɛ lii me-gibaa. 11I lii fɛɛ ilaa nyɛnyɛn i naa de Wurubuaarɛ nbara mɔ so penɛ me, ne nɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Nɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, i yɛgɛ Wurubuaarɛ gi naa de mɔ-nbara mɔ so bun me gipuɛɛ, ne nɛ wɔra fɛɛ nɛ wuꞌ n naa. 12Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, a nyi yɛɛ Wurubuaarɛ gbaa-gbaa ne n yela gɛnen nbara ndɛ sa aye. Ilaa kamaasɛ ibono ɔ ka sa aye yɛɛ aꞌ wɔra mɔ, i kyena, ne i boran. Ilaa nyɛnyɛn iko iŋ bo imɔ dɔ.\n13Mɔ, i laa nyiile yɛɛ ilaa ibono i boran mɔ ne n kii yɛgɛ nɛ wɔra fɛɛ nɛ wuꞌ n naa faa abɛɛ? Kuaa! I gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn giwɔra ne n naa de Wurubuaarɛ nbara nbono gi gyɛ ilaa dɛnsɛ mɔ so ne i yɛgɛ me-ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ mɔ gi lii me-gibaa gɛnen. Gɛnen ne n kya yɛgɛ ne asa mɛ kya nyɛ bii gɛnɔɔbono ilaa nyɛnyɛn i dɛ mɔ. Wurubuaarɛ nbara mɔ gi gyɛ ilaa dɛnsɛ so mɔ, ilaa nyɛnyɛn giwɔra i kya lii gɛwi ne ɔkamaasɛ kya nyɛ wu yɛɛ iŋ tansi i boran baa pii faa.\nIlaa Nyɛnyɛn Giwɔra I Kyu Me Wɔra Imɔ-Gɛbide\n14A nyi yɛɛ Wurubuaarɛ nbara mɔ gi gyɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilaa. Mi‑i me mɔ, n gyɛ daa nyamesɛ oyuduu, meŋ bo ɔlon ɔko me-gibaa so. Imɔso ne ilaa nyɛnyɛn giwɔra i nyɛ kyu me wɔra imɔ-gɛbide faa. 15Meŋ kya nu ilaa ibono n kya wɔra mɔ gɛsɛ. Fo laa kerɛ mɔ, ilaa ibono n kya kyo mɔ, imɔ ne nꞌ kya wɔra. Meŋ kya wɔra ilaa ibono i gyɛ me-gɛlaarɛ mɔ. 16Fɛɛ nɛ bii yɛɛ ilaa ibono nɛ wɔra faa iŋ boran mɔ, i kya nyiile yɛɛ nɛ kyule yɛɛ Wurubuaarɛ nbara mɔ gi boran ne. 17Gɛnɔɔbono i dɛ faa, i mɛŋ gyɛ me gbaa-gbaa ne n kya wɔra imɔ. I tansi i gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn gɛwɔnsa gɛbono gɛ bo me dɔ mɔ ne n kya yɛgɛ me n kya wɔra imɔ gɛnen. 18N nyi yɛɛ me-gibaa so mɔ, meŋ bo lon de nꞌ taalɛ wɔra ilaa dɛnsɛ iko. I lii fɛɛ nkana i gyɛ me-gɛlaarɛ yɛɛ nꞌ wɔra ilaa ibono i boran mɔ. Meŋ kii mi‑i taalɛ. 19Ilaa dɛnsɛ ibono i gyɛ me-gɛlaarɛ mɔ, meŋ kya wɔra imɔ ibono. Ilaa nyɛnyɛn ibono nkana i mɛŋ gyɛ me-gɛlaarɛ mɔ, imɔ ne nꞌ kya wɔra. 20Ibono n kya wɔra ilaa ibono i mɛŋ gyɛ me-gɛlaarɛ mɔ, iŋ baa i gyɛ me ne n kya wɔra imɔ. Ilaa nyɛnyɛn gɛwɔnsa gɛbono gɛ bo me dɔ mɔ ne n kya yɛgɛ n kya wɔra imɔ gɛnen.\n21Nɛ wu yɛɛ owi kamaasɛ mɔ gɛnen ne i kya ba ne. N kya laarɛ nꞌ wɔra ilaa dɛnsɛ mɔ, ilaa nyɛnyɛn ne n kya wɔra gɛsun me dɔ. 22Nkana me-oduduu de me-gɛwɔnsa dɔ mɔ, Wurubuaarɛ nbara mɔ gi kya da me ɔbolɛ gikyɔ. 23N kya kerɛ me-nyoro dɔ mɔ mɔ, n kya wu yɛɛ ilaa iko i kya kɔ de nbara nbono me-nwɔnsa gi kya nyiile me yɛɛ gi boran mɔ. I wɔra fɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono i kya wɔra gɛsun me-nyoro dɔ mɔ ne n ŋminde me ne meŋ kya nyɛ me-nyoro gɛnen. 24Me-ilaa i bo ayen. Anɛ ne nan mɔlɛgɛ me lii me-nyoro gibi gibono gi kya mɔɔ me faa dɔ ne? 25N kya faala Wurubuaarɛ yɛɛ kyu naa de aye-Wura Yesu Kirisito so mɔ, ɔ laa mɔlɛgɛ me!\nFɛɛ gɛnɔɔbono nɛ tɔgɛ kyon mɔ, me-gɛwɔnsa dɔ mɔ, i kya wɔra me yɛɛ nꞌ wɔra gɛbide sa Wurubuaarɛ nbara mɔ. I san gɛnɔɔbono nan lɛɛ wɔra me-gibaa so mɔ, meŋ kii mi‑i taalɛ. I yɛgɛ nɛ san bingiri gɛbide sa daa ilaa nyɛnyɛn giwɔra.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rom\/7","date":"2018-06-21T01:13:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863980.55\/warc\/CC-MAIN-20180621001211-20180621021211-00055.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1171,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 19\nSakiyɔsɛ Gi Nyɛ Wurubuaarɛ Amɔlɛgɛ\n1Yesu gi loo Gyɛriko ɔ kya lii mɔ, 2ɔbelɛnsɛ ɔko bo nno. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Sakiyɔsɛ. Ɔ bo abono mɛ kya sɔɔ lɛnpoo ne mɛ kya kudi asa gyi mɔ gikpen mɔ dɔ. Ɔ gyɛ aterenbi wura gɛsintin. 3Yesu gi loo ɔsowolɛ mɔ so gɛnen mɔ, Sakiyɔsɛ baarɛ ginsi gi pɛɛrɛ ɔ kya laarɛ de oꞌ wu Yesu de mɔ-ansi. Sakiyɔsɛ gyɛ daa nyamesɛ din. Imɔso ibono sakpii mɔ kyɔ gikyɔ so mɔ, ɔ mɛŋ kya nyɛ de oꞌ wu Yesu. 4Gɛnen so mɔ, o kuu ɔnangya kyon asa mɔ so ne ɔ kpaa dii ɔ gyanꞌ Siikamɔɔ oyii belɛ ɔko so nfono Yesu laa kyu de mɔ. Yesu laa kyon mɔ, de ɔꞌ nyɛ wu mɔ.\n5Yesu gi baa fo oyii mɔ gikɔɔdɔ mɔ, ɔ diirɛ mɔ-ansi kerɛ oyii mɔ dɔ, ne ɔ terɛ yɛɛ, \"Sakiyɔsɛ, kpelegɛ ba belen. Fo-gɛwi ne i kaaborɛ nꞌ kyena ndɛ.\" 6Nfono mɔ Sakiyɔsɛ gi kpelegɛ lii oyii mɔ so ne o kyu Yesu kpe mɔ-gɛwi kpaa keda mɔ gisafo de ɔkon.\n7Asa abono mɛ wu yɛɛ Yesu gi kpe ɔ bo Sakiyɔsɛ gɛten dɔ mɔ pɛwu, mɛ kya lɔgedɛ yɛɛ, \"Kerɛ, Yesu gi kpe kpaa sogɛ daa ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo gɛwi.\" 8Yesu bo Sakiyɔsɛ gɛwi gɛnen mɔ, Sakiyɔsɛ gi koso yelɛ ne ɔ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Me-wura, nu me asɛ. Nan yɛ me-ilaa kamaasɛ ibono n bo mɔ dɔ de nꞌ kyu gibaafon kyu yɛ-yɛ sa ayenbo. Asa abono pɛwu nɛ kudi mɔmɔ gyi baa kyon mɔ nan ka ibono nɛ kudi mɔmɔ gyi mɔ sa mɔmɔ de nꞌ kii ka da gyanꞌ mɔmɔ gikpadɔ ginan.\"\n9Nfono ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Ndɛ berɛ, gɛnen gɛten gɛdɛ dɔ asa mɛ nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ. Fɛye abono pɛwu fɛ bo gɛrɛnaa mɔ, fɛꞌ bii yɛɛ gɛnen ɔnyen baarɛ gyɛ aye-naana Aberaham ɔpaa dɔ isa fɛɛ fɛye kee. 10Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nɛ ba daa de nꞌ baa laarɛ asa abono mɛ fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa mɔ gɛten de nꞌ mɔlɛgɛ ɔmɔ de mɛꞌ kii wu ɔkpa mɔ.\"\nYesu Gɛwuragyi Mɔ Gikpalɛ\n11Asa mɔ mɛ san mɛ kya nu Yesu ilaa tɔgɛsɛ mɔ, ɔ da mɔmɔ gikpalɛ giko. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa ne n gyɛ yɛɛ ɔ kya fuude Gyɛrusalem faa mɔ, Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛbono o kyu sa mɔ mɔ gɛ laa lii gɛwi kon ne. Gikpalɛ gɛbono ɔ da mɔmɔ mɔ ne n gyɛ 12yɛɛ, \"Nyamesɛ gbaaꞌ ɔko gi kyena, ɔ gyɛ wuragyibo. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔ kya laarɛ de oꞌ kpe ɔbono ɔ gyɛ Wura belɛ mɔ asɛ de Wura belɛ mɔ ɔꞌ kpaa yii mɔ gɛwura de oꞌ kyu baa gyi mɔ-lɛɛ ɔsowolɛ so.\n13\"Pɛi ne ɔ laa kyon mɔ, ɔ terɛ mɔ-adega gudu abono mɛ tɛ mɔ asɛ mɔ ne ɔ yɛ aterenbi sa mɔmɔ ɔkamaasɛ. Mɔmɔ ɔkamaasɛ gi nyɛ kyɛɛ-kyɛɛ. Ɔ laa yɛ aterenbi mɔ sa mɔmɔ mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Fɛꞌ sɔɔ aterenbi adɛ buɛɛdɛ gyoo me de nꞌ baa kii ba mɔ aꞌ wɔra agyan sa me.' 14Mɔ-ɔsowolɛ mɔ so asa, mɔ, mɛ kya kyo mɔ. Imɔso ɔ kyon mɔ, mɛ sun isɔɔ kpe Wura belɛ mɔ asɛ de mɛꞌ kpaa tɔgɛ sa Wura belɛ mɔ yɛɛ mɛŋ kya laarɛ yɛɛ oꞌ gyi gɛwura sa mɔmɔ.\n15\"Wura belɛ mɔ mɔ gi dabɔlɛ kyu gɛwuragyi mɔ sa mɔ, ne o kii ba mɔ-ɔsowolɛ mɔ so. Ɔ ba mɔ, ɔ terɛ mɔ-adega abono ɔ sa ɔmɔ aterenbi mɔ ba mɔ asɛ yɛɛ mɛꞌ baa buu-buu agyan abono ɔkara mɛ nyɛ mɔ. 16Mɔ-dega gyangbarasɛ mɔ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, kerɛ, aterenbi abono fo kyu sa me mɔ, nɛ nyɛ amɔ-ɔnan gikpadɔ gudu.' 17Ɔbelɛnsɛ mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Fo wɔra ilaa; fɔɔꞌkpon. Fɛɛ gɛnɔɔbono fo gyi gɛsintin ilaa ipii idɛ dɔ faa mɔ, nan kyu isowolɛ gudu kyu sa fo de foꞌ kerɛ imɔ so.' 18Mɔ-dega nyɔsɛ mɔ gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, aterenbi abono fo kyu sa me mɔ, nɛ nyɛ amɔ-ɔnan gikpadɔ ginun.' 19Ɔbelɛnsɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Fo, mɔ, nan yɛgɛ fo laa kerɛ isowolɛ inun so.'\n20\"Mɔ-dega mɔ ɔko berɛ, gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, fo-aterenbi ne! Nɛ kyu amɔ ŋminde de gipanan ŋara kyin‑n. 21Nɛ wu yɛɛ fo-ilaa i bo lon, imɔso nɛ selɛ fo gifuu. Fo bo onsipara. Fo kya laarɛ agyan lii gɛsun gɛbono iŋ gyɛ fo ne n wɔra mɔ dɔ.' 22Ɔ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, 'Fo gyɛ dega nyɛnyɛn. Nan kyu fo-ilaa tɔgɛsɛ idɛ kyu bun fo gipuɛɛ. Fo nyi yɛɛ me-ilaa i bo lon. N gyɛ onsipara wura. N kya laarɛ agyan lii gɛsun gɛbono iŋ gyɛ me ne n wɔra mɔ dɔ. 23Ne i wonɛ ne foŋ kyu me-aterenbi mɔ kpaa yela aterenbi ɔyelaten de owi ɔbono nɛ ba ne nan kpaa lɛɛ amɔ mɔ, nꞌ nyɛ de aꞌ korogɛ sa me?'\n24\"Nfono mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ sa abono mɛ yelɛ nno mɔ yɛɛ, 'Fɛꞌ sɔgɛ me-aterenbi mɔ lii dega baarɛ asɛ kyu bɔla ɔbono ɔ nyɛ amɔ-ɔnan gikpadɔ gudu mɔ.' 25Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, ɔ ti nyɛ amɔ-ɔnan gikpadɔ gudu!' 26Ɔbelɛnsɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ ɔbono ɔ bo ne ɔ kya kyu wɔra ilaa mɔ, ɔ laa kii nyɛ too. Ne ɔbono, mɔ, ɔŋ bo ne ɔŋ kya kyu wɔra sɛi mɔ, ipii ibono ɔ nyɛ mɔ gbaa mɛ laa sɔgɛ lii mɔ asɛ. 27I san abono mɛ gyɛ me-akyobo ne mɛ mɛŋ kya laarɛ nꞌ wɔra mɔmɔ-wura mɔ, fɛꞌ kyu mɔmɔ baa mɔɔ me-ansi dɔ gɛrɛnaa.' \"\nYesu Gi Naa Loo Gyɛrusalem Fɛɛ Wura\n28Yesu gi tɔgɛ imɔ idɛ ta mɔ, idɛ kon mɔ o yii ɔkpa ɔ kya dii ɔ kya kpe Gyɛrusalem. 29O sindi Bɛtɛfagye de Bɛtani isowolɛ ibono i gyanꞌ Nfɔ Iyii gibii mɔ so mɔ, o sun mɔ-akasɛbo mɔ dɔ anyɔ 30yɛɛ, \"Fɛꞌ kpe ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo aye-ansi dɔ faa. Fɛ kya loo ɔsowolɛ mɔ so mɔ, fɛ laa wu bee fɔlɛ ɔbono ɔko mɛŋ ti gyanꞌ mɔ kerɛ mɔ kyaa de ɔfɛ. Fɛꞌ sangɛ mɔ kyu bara me gɛrɛ. 31Ne fɛɛ ɔko gi taasɛ fɛye yɛɛ, 'Menɛ n wɔra ne fɛ kya sangɛ bee mɔ' mɔ, fɛꞌ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Wura mɔ tiri bee mɔ.' \"\n32Abono o sun mɔ mɛ kyon mɔ, mɛ kpaa wu ilaa kamaasɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ mɔ. 33Mɛ kya sangɛ bee mɔ mɔ, bee mɔ mɔ-wuraana mɛ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ kya sangɛ bee mɔ?\" 34Ne mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Wura mɔ tiri bee mɔ.\" 35Imɔso mɛ sangɛ bee mɔ kyu kperɛ Yesu. Ne mɛ kyu mɔmɔ-akuru too gyanꞌ bee mɔ so, ne mɛ puru Yesu gyanꞌ. 36Asa sakyɔ mɛ buu mɔ. Ako, mɔ, mɛ gyangbara sa mɔ mɛ kya kyu mɔmɔ-akuru too mɔ-ɔkpa dɔ yɛɛ ɔꞌ baa naa amɔ so kyon.\n37Mɛ kya laarɛ mɛꞌ kpelegɛ Nfɔ Iyii Gibii mɔ mɔ, i bo mɔ-akasɛbo gikpen belɛ mɔ ɔkon kyɔde, ne mɛ yii gɛsɛ mɛ kya yen Wurubuaarɛ ken-ken kyu lii ilaa gbaaꞌgbaa ibono pɛwu Yesu gi kyu Wurubuaarɛ ɔlon kyu kpaa asa ne mɛ wu de mɔmɔ-ansi mɔ so. 38Mɛ naa mɛ kya kpen yɛɛ,\n\"Fo ne n gyɛ Wura!\nWura Wurubuaarɛ ɔꞌ kosorɛ fo-gimu!\nWurubuaarɛ ginyen dɔ ne fo naa fo kya ba faa!\nGisen yuuli gi bo Wurubuaarɛ dɔ!\nWurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ tansi ɔ bo nyisigyi!\"\n39Farasii awura abono mɛ bo sakpii mɔ dɔ mɔ mɛ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, gya fo-adɛ mɔ yɛɛ mɛꞌ sii kurun.\" 40Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ ba‑a mɛꞌ sii kurun mɔ, abui gbaa a laa bugi gɛnɔ kpen.\"\nYesu Gi Su Sa Gyɛrusalem\n41Yesu kya fuude Gyɛrusalem. Ɔ da de ginsi ne o wu ɔsowolɛ mɔ mɔ, o su sa nno asa. 42Ɔ kya su gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Gyɛrusalem awura, me-gisen dɔ gɛlaarɛ ne yɛɛ nkana fɛꞌ bii ɔkpa ɔbono so fɛ laa kyu de fɛꞌ nyɛ gisen yuuli ndɛ gɛkɛ gɛdɛ mɔ! Imɔ, mɔ, mɔ, i baala fɛye-ansi bun; fɛŋ nyɛ bii gɛnen ɔkpa ɔbono. 43Gɛkaako mɔ fɛye-akyobo mɛ laa kyaabɔɔ fɛye faa kilenten. Mɛ laa sola isɛ mada gɛkpen gɛbono fɛ yii kyaabɔɔ fɛye-ɔsowolɛ mɔ de iꞌ dii kyaga de ɔpɔɔrɛ mɔ. I dii kyaga mɔ, mɛ laa kyu de nfono so kpelegɛ loo fɛye-ɔsowolɛ dɔ baa kɔ de fɛye. Mɛ laa tii fɛye wɔra nsana. 44Fɛye-akyobo mɛ laa boori fɛye-ibu bun, ba‑a ɔpɔɔrɛ kolon maŋ san, ne mɛ laa mɔɔ fɛye. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi sun me yɛɛ nꞌ baa kerɛ fɛye mɔ, fɛŋ wu me bii.\"\nYesu Gi Gya Asa Lii Wurubuaarɛ Ɔson Obu Gikpaara Mɔ So\n45Yesu gi loo Gyɛrusalem mɔ, ɔ kyon kpe Wurubuaarɛ ɔson obu gikpara mɔ so. Ɔ fo nno mɔ, o wu yɛɛ asa mɛ kyu nno bingiri gigya ogyiten. O wu gɛnen mɔ, o yii gɛsɛ ɔ kya gya abono mɛ kya fɛ ilaa nno mɔ, 46ne ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi ako yela yɛɛ,\n'Me-ɔson obu mɔ laa wɔra daa ɔdalaaten.'\nFɛye, mɔ, fɛ kyu nno bingiri iyu gikpalan.\"\n47Gɛkɛ kamaasɛ mɔ Yesu kya nyiile asa ilaa Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so. Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ, mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo, de mɔmɔ-anyamesɛ gbaaꞌgbaa mɔ mɛ kya laarɛ mɔ-imɔɔten. 48Mɔmɔ-asa sɛnsɛ mɔ so mɔ, mɛŋ kii mɛ kya nyɛ de mɛꞌ keda mɔ. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ abono pɛwu mɛ kpɛ mɛ kya nu mɔ asɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/19","date":"2018-06-22T20:59:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864795.68\/warc\/CC-MAIN-20180622201448-20180622221448-00339.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1574,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 12\nMariya Gi Kyɛɛgɛ Anuwanterɛ Worogɛ Yesu Ayaa So\n1I kya san nkɛ nsee de Gyuda awura mɛꞌ gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ, Yesu gi kpe Bɛtani ɔsowolɛ ɔbono so Lasarosɛ tɛ mɔ. (Lasarosɛ ne n gyɛ ɔnyen ɔbono o wuꞌ ne mɛ pule mɔ ne Yesu gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ mɔ.) 2Ɔ loo nno mɔ, mɛ wɔra agyudɔ ne mɛ kyu gyi gɛkɛ belɛ sa mɔ. Lasarosɛ mɔ-pikyii Maata ne n kerɛ gɛgyan mɔ so. Lasarosɛ kee bo mɔmɔ dɔ ogyiten mɔ.\n3Mɛ tɛ mɛ kya gyi mɔ, Lasarosɛ mɔ-pikyii Mariya gi kpaa kyu puruntuwa de anuwanterɛ boɔgyalonsɛ ɔko ɔnan kyu ba. Nadi oyii ilin ne mɛ kyu wɔra mɔ. Mariya gi kyu anuwanterɛ mɔ ba mɔ, ɔ kyɛɛgɛ worogɛ Yesu ayaa so ne o kyu mɔ-gimu iman kyu kpaarɛ Yesu ayaa. Ɔ wɔra gɛnen mɔ, anuwanterɛ mɔ-ofen gi sɔɔ gɛten gɛbono dɔ mɛ bo mɔ pɛwu gyi.\n4Owi ɔbono mɔ, Gyudasɛ Isikaayɔtɛ, Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko bo nno. (Mɔ ne n baa yɛgɛ Yesu akyobo mɛ nyɛ mɔ mɔ.) 5O wu ilaa ibono Mariya gi wɔra mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Anuwanterɛ baarɛ mɛn wɔra ɔfɛsɛ mɔ, nkana a laa nyɛ aterenbi belɛ de aꞌ kyu yɛ sa ayenbo!\" 6Gyudasɛ gi tɔgɛ gɛnen mɔ, i mɛŋ gyɛ yɛɛ mɔ-gɛwɔnsa gɛ gyanꞌ ayenbo mɔ so gɛsintin daa. Ɔ gyɛ daa oyu. Mɔ ne n kya keda mɔmɔ-aterenbi ɔwɔraten. Ɔ kya kyena yuuri aterenbi mɔ ako. Imɔ ne n yɛgɛ ne ɔ tɔgɛ gɛnen. 7Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Taa ɔkyii mɔ yɛgɛ. Ɔ wɔra imɔ yela gyoo me-gipule ne. 8Ayenbo abono fo darɛ faa, mɛ bo fɛye asɛ adaa-adaa. Me berɛ, fɛ maŋ nyɛ me de nꞌ kyena fɛye asɛ kpaa lii.\"\nAsunbi Alɛɛbo Abelɛnsɛ Mɛ Kya Laarɛ Mɛꞌ Mɔɔ Lasarosɛ\n9Ibono Gyuda awura sakyɔ mɛ nu yɛɛ Yesu bo Bɛtani ɔsowolɛ so mɔ, mɛ kpe mɔ asɛ nno. I mɛŋ gyɛ Yesu mɔ-nkon so ne sakpii belɛ mɔ gi kpe nno gɛnen. Mɛ kpe nno kee daa de mɛꞌ kpaa kerɛ Lasarosɛ ɔbono o wuꞌ ne Yesu gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ mɔ. 10Imɔso Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ laarɛ ɔkpa ɔbono so mɛ laa nyɛ de mɛꞌ mɔɔ Lasarosɛ kee mɔ. 11I lii fɛɛ kyu lii Lasarosɛ so mɔ, mɔmɔ Gyuda awura sakyɔ mɛ san ma‑a kine mɔmɔ-asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ-lɛɛ mɔ, ne mɛ san ma‑a sɔɔ Yesu gyi.\nYesu Gi Loo Gyɛrusalem Fɛɛ Wura\n12Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, sakpii belɛ ɔbono ɔ ba Gyɛrusalem de mɛꞌ baa gyi mɔmɔ-gɛkɛ belɛ mɔ mɛ nu yɛɛ Yesu bo ɔkpa dɔ ɔ kya ba Gyɛrusalem. 13Gɛnen so mɔ, mɛ kyadɛ-kyadɛ abelafɛ ne mɛ kyu lii kpe mɛꞌ kpaa gyangara mɔ. Mɛ san mɛ kya kpen mɛ kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Ayenbi a gyɛ fo-lɛɛ!\nWurubuaarɛ ɔꞌ kosorɛ fo-gimu!\nWurubuaarɛ ginyen dɔ ne fo naa fo kya ba faa!\nFo ne n gyɛ ɔbono fo laa gyi gɛwura aye Isirale awura so!\"\n14Yesu gi laarɛ bee fɔlɛ ɔko ne ɔ dii gyanꞌ mɔ so ɔ kya kpe, fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yela yɛɛ,\n15Sayon! Ɔsowolɛ belɛ so awura!\nFɛŋ sa fɛꞌ selɛ gifuu.\nFɛꞌ kerɛ, fɛye-wura ne n gyanꞌ bee fɔlɛ so\nɔ kya ba mɔ.\n16I ba gɛnen pɛwu faa, Yesu akasɛbo mɔ mɛ mɛŋ nu gɛsɛ ayaa abono so. Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi kyu nyisigyi kyu sa Yesu mɔ, pɛi ne mɔ-akasɛbo mɔ mɛ lɔɔ baa nyingi yɛɛ ilaa ibono mɛ ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ, nkyɛɛ Yesu ne mɛ darɛ gɛnen.\n17Sakpii ɔbono o wu Yesu gi kyingi Lasarosɛ ne ɔ terɛ mɔ lii folɛbɔ gɛkyan mɔ dɔ mɔ, mɛ naa tɔgɛ tɔgɛ imɔ so ilaa sa asa pɛi ne mɔmɔ-gɛkɛ belɛ gigyi mɔ gi lɔɔ fo. 18Amunale ilaa ibono Yesu gi wɔra mɔ so ne asa sakyɔ mɛ lii kpaa gyangara mɔ gɛnen. 19Sakpii ɔbono o buu Yesu mɔ so mɔ, Farasii awura mɔ mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, \"Fɛ mɛŋ wu? A laa taa kpon daa. Fɛꞌ kerɛ. Asa mɔ pɛwu ne n kpandɛ kpaa mili mɔ mɔ.\"\nYesu Gi Tɔgɛ Mɔ-Giwukyingi Mɔ So Ilaa\n20Owi ɔbono asa mɛ kpe Gyɛrusalem kpaa son Wurubuaarɛ gɛnen gɛkɛ belɛ gɛbono mɔ, abono mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ ako kee mɛ saarɛ mɔmɔ dɔ. 21Gɛnen asa adɛ mɛ ba Filipo asɛ baa tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a kya laarɛ fɛɛ aꞌ wu Yesu.\" (Gɛnen Filipo baarɛ gyɛ Yesu akasɛbo mɔ dɔ ɔko. Ɔ lii Bɛsayida, Galeli gɛsinkpan so.) 22Mɛ tɔgɛ mɔ gɛnen mɔ, ɔ kpaa tɔgɛ imɔ sa Andiru, ne mɔmɔ asa anyɔ mɛ naa kpaa tɔgɛ sa Yesu.\n23Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Idɛ kon berɛ, owi mɔ gi fo ibono me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan nyɛ nyisigyi belɛ. 24Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa; nengyene giwayu gibi giŋ tɔrɔ isɛ dɔ de giꞌ wuꞌ mɔ, gi kya sii de gimɔ-nkon. Nengyene giwayu gibi mɔ gi wuꞌ isɛ dɔ mɔ, gi kya kɔrɔ de giꞌ sɔga wɔra abi gikyɔ. 25Imɔso fo ɔbono fo-nkpa ne n tiri fo ne fo kya kɔrɔsɛ nmɔ fi‑i yela fo-gibaa so mɔ, Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛ laa lii fo-gibaa. Ne fo ɔbono, mɔ, Wurubuaarɛ ilaa so ne fo yɛɛ fo-nkpa giŋ tiri fo gɛsɛ gɛrɛ mɔ, fo kya baala nmɔ fi‑i yela de foꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa ne. 26Fo nyamesɛ kamaasɛ ɔbono fo kya laarɛ de foꞌ son me mɔ, i kaaborɛ foꞌ baa wɔra me-ɔkasɛbo. Nfono mɛ laa wu me mɔ, nno kee ne mɛ laa wu me-asonbo. Me-sɛ Wurubuaarɛ laa tɛɛla ɔbono ɔ kya son me mɔ.\nYesu Gi Tɔgɛ Lɛwu Ɔbono Ɔnan Ɔ Laa Wuꞌ Mɔ\n27\"Idɛ kon, me-gisen dɔ i kya dɛɛ me fɛɛ ɔgya. Nnɛ ne nan tɔgɛ ne? Nꞌ kolɛ me-sɛ yɛɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ me de awɔrɔfɔɔ abono a kya ba me so faa aꞌ kyon gibaafon abɛɛ? Kuaa. Gɛnen awɔrɔfɔɔ adɛ so ne nɛ ba gɛsinkpan so.\" 28Yesu gi dalaa kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, lɛɛ fo-nyisigyi gɛwi.\" Ɔ dalaa gɛnen mɔ, gigyɛbiꞌ giko gi lii Wurubuaarɛ dɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ ti wolaa lɛɛ me-nyisigyi gɛwi nyiile, ne nan kii lɛɛ mɔ gɛwi.\"\n29Sakpii mɔ ɔ yelɛ nfono mɔ gi nu gigyɛbiꞌ mɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ ako mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Nyangbon gi gbere.\" Ako mɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ne n tɔngɛ sa mɔ.\" 30Asa mɔ mɛ kya tɔgɛ gɛnen mɔ, Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fɛye so ne gigyɛbiꞌ gidɛ gi tɔngɛ gɛnen, nkana i mɛŋ gyɛ me so. 31Idɛ kon Wurubuaarɛ laa bun gɛsinkpan so asa gipuɛɛ kyu lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn so. Nkana ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ ne n bo ɔlon gɛsinkpan so. Idɛ kon Wurubuaarɛ laa kosorɛ mɔ gɛgyapaa mɔ so. 32Nengyene i puru me diirɛ lɛwu oyii so ne nɛ wuꞌ mɔ, nan biidɛ asa kpɛi-kpɛi pɛwu kyu ba me asɛ de iꞌ mɔlɛgɛ ɔmɔ.\" 33Yesu gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ kyu lɛɛ nyiile lɛwu ɔbono ɔnan ɔ laa kyu wuꞌ mɔ.\n34Nfono mɔ asa mɔ mɛ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"A nu lii Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ yɛɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ laa kyena gɛkpaa-gɛkpaa. Ne i wonɛ so ne fo kya tɔgɛ yɛɛ i kaaborɛ mɛꞌ puru anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ diirɛ lɛwu oyii so de oꞌ wuꞌ? Anɛ ne n gyɛ gɛnen anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ daa?\" 35Asa mɔ mɛ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, ɔ da gikpalɛ kyu lii mɔ-nyoro so sa mɔmɔ yɛɛ, \"I san ŋmaraa daa de owi ɔꞌ ta. Owi san ɔ bo no faa, fɛꞌ naa de owi mɔ. Nengyene i bun wɔra fɛye mɔ, fɛ laa naa gibiri. Nyamesɛ ɔbono ɔ naa gibiri mɔ, mɛŋ kya bii nfono so ɔ kya kpe de. 36Imɔso ibono owi san ɔ bo no faa, fɛꞌ kyu fɛye-nyoro too mɔ so de fɛꞌ nyɛ wɔra fɛɛ asa abono fɛ gyɛ owi mɔ asa.\" Yesu gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ kpaa ŋara.\nGyuda Awura Abelɛnsɛ Mɔ Mɛŋ Kya Sɔɔ Yesu Gyi\n37Ilaa lɛɛnyiilesɛ ibono Yesu gi wɔra mɔ i nyaakyɔ gikyɔ, ne asa mɔ mɛ wu imɔ de mɔmɔ-ansi. Mɛŋ kii sɔɔ mɔ gyi. 38I mɛŋ gyɛ giyan. I ba gɛnen mɔ i nyɛ kyena de ilaa ibono Isaya gi wolaa ŋmarasɛ yela mɔ daa. Isaya gi wɔra Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo, ne ɔ naa kyena taasɛ Wurubuaarɛ yɛɛ,\n\"Me-Wura Wurubuaarɛ, mɔmɔ dɔ anɛ\nne n sɔɔ fo-ɔkalan ɔbono a tɔgɛ sa mɔmɔ mɔ gyi?\nNe amɔlɛgɛ abono fo kya laarɛ foꞌ kyu mɔlɛgɛ asa mɔ\nanɛana ne n wu amɔ bii?\"\n39Gɛnen kee ibono mɛ mɛŋ taalɛ sɔɔ Yesu gyi mɔ, i dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono Isaya baarɛ gi wolaa tɔgɛ yela yɛɛ,\n40\"Wurubuaarɛ yɛɛ mɛꞌ tɛsɛ wɔra fɛɛ agyaatanbo.\nMɔmɔ-nwɔnsa dɔ iŋ sa iꞌ bugi de ilaa gɛsɛ ginu.\nMɔmɔ adɛ berɛ mɛ maŋ nyɛ wu ilaa ibono i bo no mɔ,\nabɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa dɔ iꞌ bugi de ilaa gɛsɛ ginu.\nNkana mɛ nu ilaa gɛsɛ mɔ,\nmɛ laa kii ba me Wurubuaarɛ asɛ\nde nꞌ kyɛ mɔmɔ-gilɔtɔ gibono mɛ kya lɔ faa.\"\n41Isaya mɛŋ tɔgɛ gɛnen giyan. Ɔ wolaa wu Yesu nyisigyi mɔ, imɔso ne ɔ tɔgɛ kyu lii mɔ so gɛnen.\n42Gyuda awura mɔ mɛ kine Yesu faa, imɔ‑rɛ imɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ sakyɔ mɛ sɔɔ Yesu gyi, dabɔlɛ de mɔmɔ abelɛnsɛ mɔ ako. Mɛ mɛŋ kyule lɛɛ mɔmɔ-gisɔɔgyi mɔ gɛwi daa. I kya nyiile yɛɛ mɛ selɛ Farasii awura mɔ gifuu yɛɛ mɛ laa naa gya mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-giyaa giŋ baa nyɛ yii mɔmɔ-gikyangbon dɔ. 43Nyisigyi ɔbono asa mɛ laa kyu sa mɔmɔ mɔ ne mɛ kya laarɛ don Wurubuaarɛ-lɛɛ nyisigyi ɔbono ɔ laa sa mɔmɔ mɔ.\n44Yesu gi kpen tɔgɛ sa asa mɔ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ sɔɔ me gyi mɔ, i mɛŋ gyɛ me-wolɛ ne ɔ sɔɔ gyi. Kaasɛ gi sɔɔ ɔbono ɔ sun me mɔ kee gyi ne. 45Ɔbono o wu me mɔ gi wu ɔbono o sun me mɔ kee ne. 46Me nɛ ba gɛsinkpan so daa fɛɛ fatela de ɔbono o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ ɔ mɛŋ sa oꞌ sii gibiri dɔ.\n47\"Nengyene fo ɔko fo kya nu me-ilaa tɔgɛsɛ ne foŋ kya gyi imɔ so mɔ, iŋ gyɛ me ne nan bun fo gipuɛɛ. I kya nyiile yɛɛ meŋ ba gɛsinkpan so de nꞌ baa bun anyamesɛ gipuɛɛ. Nɛ ba daa de nꞌ baa mɔlɛgɛ mɔmɔ de mɛꞌ nyɛ gɛkyena Wurubuaarɛ asɛ. 48Nyamesɛ ɔbono o kine me ne o kine de me-ilaa tɔgɛsɛ mɔ berɛ bo ɔbono ɔ laa bun mɔ gipuɛɛ mɔ. Me-agyɛbi abono nɛ tɔgɛ mɔ ne nan bun mɔ gipuɛɛ gɛkɛ gɛbono gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa yela ɔkara mɔ. 49I kya nyiile yɛɛ ilaa ibono n kya tɔgɛ mɔ, i mɛŋ gyɛ me-gibaa so ne n kya tɔgɛ imɔ. Me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono o sun me mɔ gbaa-gbaa ne n ka sa me yɛɛ idɛ de idɛ ne nꞌ tɔgɛ. 50N nyi yɛɛ ilaa ibono ɔ ka sa me gɛnen mɔ i laa yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ gɛkpaa. Imɔso ilaa ibono n kya tɔgɛ mɔ, n kya tɔgɛ daa gɛnɔɔbono me-sɛ Wurubuaarɛ gi tɔgɛ me yɛɛ nꞌ tɔgɛ mɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/12","date":"2018-06-21T13:10:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864148.93\/warc\/CC-MAIN-20180621114153-20180621134153-00228.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1849,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.493,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 13\nDɔɔbo Ɔko Gikpalɛ\n1Gɛnen gɛkɛ kolon gɛbono mɔ, Yesu gi lii gɛten mɔ dɔ kyon ɔbon belɛ mɔ gigengen. Ɔ fo nno mɔ, ɔ kpelegɛ kyena ne o nyiile asa ilaa. 2Sakpii belɛ ɔko gi kyaabɔɔ mɔ. Gɛnen so mɔ ɔ dii loo gikolii dɔ ɔ tɛ; asa mɔ, mɔ, mɛ san mɛ yelɛ gigengen so.\n3Ɔ tɔgɛ mɔmɔ ilaa gikyɔ akpalɛ dɔ. Ɔ da gikpalɛ giko sa mɔmɔ yɛɛ, \"Dɔɔbo ɔko gi kyena. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔ koso kpe ndɔɔ kpaa ŋmadɛ ayu. 4Ɔ kya ŋmadɛ ayu mɔ mɔ, ako a tɔrɔ ɔkpa dɔ, ne nbuii mɛ baa tɔɔsɛ amɔ gyi. 5Ayu mɔ ako, mɔ, a tɔrɔ kpandan so. Amɔ abono a kpaala kɔrɔ. I kya nyiile yɛɛ isɛ ibono i bo kpandan mɔ so mɔ iŋ kyɔ, 6imɔso ayu mɔ a mɛŋ nyɛ de amɔ-ilin iꞌ loo gɛsɛ. Owi gi dii mɔ, a wiili ne a wuꞌ. 7Ako kee a tɔrɔ iwe dɔ. Abono a kɔrɔ mɔ, iwe mɔ i koso bun wɔra amɔ, ne a wuꞌ. 8Amɔ ako, mɔ, a tɔrɔ gɛsinkpan dɛnsɛ so. Amɔ berɛ, a kɔrɔ, ne a sen da amu kanpɛ. Dɔɔbo mɔ gi kɛbi amɔ mɔ, ɔ nyɛ abono ɔnan o kyu ŋmadɛ mɔ, amɔ ako ikue-inun, ako ikue-isa, ne ako mɔ oko de saalaa.\" 9Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu!\"\n10Nfono mɔ Yesu akasɛbo mɔ mɛ tu sindi mɔ ne mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra so ne fo kya tɔngɛ daa akpalɛ dɔ fi‑i sa mɔmɔ?\" 11Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye berɛ Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ ilaa boduduusɛ nyiile fɛye. I mɛŋ gyɛ mɔmɔ asa sɛnsɛ adɛ. 12I lii fɛɛ ɔbono ɔ kya nu Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ɔ laa nu de oꞌ nu imɔ gɛsɛ. Ne ɔbono, mɔ, ɔŋ kya nu Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ipii ibono o nu mɔ gbaa, i laa kii lii mɔ-gimu dɔ. 13Gɛnen asa abono ɔnan berɛ, mɛ dɛ mɔmɔ-ansi mɛ kya kerɛ, mɛŋ kii mɛ wu sɛi, mɛ kya nu ilaa de mɔmɔ-aso, mɛŋ kii ma‑a nu imɔ gɛsɛ. Imɔso ne nꞌ kya tɔngɛ de mɔmɔ akpalɛ dɔ mɔ. 14Mɔmɔ-ilaa idɛ i kyena de ilaa ibono Isaya gi wolaa wu tɔgɛ yela mɔ. Ɔ tɔgɛ yela yɛɛ,\n'Mɛ laa kpɛ mɛ kya nu ilaa, mɛ maŋ kii nu imɔ gɛsɛ.\nMɛ laa kpɛ mɛ kya kerɛ ilaa, mɛ maŋ kii wu sɛi.\n15I lii fɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa dɔ iŋ bugi de ilaa gɛsɛ ginu.\nMɔmɔ-aso a tii, ne mɛ baala mɔmɔ-ansi bun.\nNe fɛɛ i mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, ɔfaanan mɛ kya wu ilaa.\nMɛ kya nu ilaa de mɔmɔ-aso, ne mɛ kya nu ilaa gɛsɛ.\nNe fɛɛ mɛ nyɛ mɛ kya nu ilaa gɛsɛ mɔ,\nnkana mɛ laa kii ba me asɛ de nꞌ kyɛ mɔmɔ-gilɔtɔ gibono mɛ kya lɔ mɔ.' \"\n16Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛye berɛ, amudɛnsɛbo ne n gyɛ fɛye. Fɛye-ansi a kya wu ilaa, ne fɛye-aso a kya nu. 17Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo de asɛnsɛ abono mɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ baa kyon mɔ mɔmɔ sakyɔ mɛ tansi laarɛ mɛꞌ nyɛ wu ilaa ibono fɛ kya wu faa, mɛŋ kii nyɛ. Mɛ tansi laarɛ mɛꞌ nyɛ nu ilaa ibono fɛ kya nu faa, mɛŋ kii nyɛ.\nYesu Gi Lɛɛ Dɔɔbo Gikpalɛ Mɔ Gɛsɛ\n18\"Fɛꞌ nu dɔɔbo mɔ gikpalɛ mɔ gɛsɛ kon. 19Ayu abono a tɔrɔ ɔkpa dɔ mɔ a dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya nu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so ilaa ne mɛŋ kya nu imɔ gɛsɛ mɔ. Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ ne n kya baa sɔgɛ amɔ lii mɔmɔ-asen dɔ. 20Ayu abono a tɔrɔ kpandan so mɔ a dɛ fɛɛ asa abono mɛ kpɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, ne mɛ kya sɔɔ amɔ de ɔkon, 21yɛgɛ mɛŋ kya sɔɔ amɔ wɔra mɔmɔ-asen dɔ mɔ. Mɛ dɛ daa fɛɛ nbokyu. Ɔgɛnda ɔko gi kpɛ tu mɔmɔ abɛɛ asa mɛ kpɛ ka mɔmɔ-ansi kyu lii agyɛbi mɔ so mɔ, fɛ laa kerɛ mɔ, mɛ kya luu nyoro. 22Ayu abono a tɔrɔ iwe dɔ mɔ a dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi, ne gɛsinkpan gɛdɛ so nsuiili de aterenbi gilaarɛ i kya gyi mɔmɔ-amu mɔ. Imɔso mɛŋ baa ma‑a taalɛ wɔra agyɛbi mɔ so ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ. 23Ayu abono a tɔrɔ gɛsinkpan dɛnsɛ so mɔ berɛ, a dɛ fɛɛ asa abono mɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, ne mɛ nu gɛsɛ wɔra amɔ so ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono dɔɔbo mɔ gi nyɛ ayu abono ɔnan o kyu ŋmadɛ mɔ, ako gikpadɔ ikue-inun, ako ikue-isa, ne ako mɔ oko de saalaa mɔ.\"\nIfɛ Gikpalɛ\n24Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a kya ba asa dɔ mɔ i dɛ fɛɛ gikpalɛ gibono nan baa da faa. Dɔɔbo ɔko gi duu awayu mɔ-ndɔɔ dɔ. 25Imɔ gɛnyɛ asa pɛwu mɛ dɛ mɔ, mɔ-ɔkyobo gi kpaa duu ifɛ wɔra mɔ-awayu mɔ dɔ, ne ɔ naa kyon. 26Awayu mɔ de ifɛ mɔ i kɔrɔ. Owi ɔbono awayu mɔ a boori a kya mada mɔ, ne mɛ wu yɛɛ ifɛ i saarɛ awayu mɔ dɔ. 27Nfono mɔ dɔɔbo mɔ adega mɔ mɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, iŋ gyɛ awayu ne fo duu fo-ndɔɔ mɔ dɔ? Fonɛ dɔ ne ifɛ idɛ ɔnan i lii?' 28Ne dɔɔbo mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Ɔkyobo ɔko ne n duu ifɛ mɔ gɛnen.' Ne mɔ-adega mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, 'Fo kya laarɛ aꞌ kpaa kyigi ifɛ mɔ de iꞌ san awayu mɔ wolɛ?' 29Ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Kuaa. Nengyene fɛ laa kyigi ifɛ mɔ mɔ, fɛ laa naa kyigi dabɔlɛ de awayu mɔ. 30Imɔso fɛꞌ yɛgɛ awayu mɔ de ifɛ mɔ pɛwu iꞌ yelɛ dabɔlɛ. I baa fo owi ɔbono a laa gbaa awayu mɔ mɔ, nan tɔgɛ gɛsun awɔrabo mɔ yɛɛ mɛꞌ daa gikɛbi ifɛ mɔ ŋminde imɔ adiila-adiila de mɛꞌ yii imɔ ɔgya pɛi de mɛꞌ lɔɔ gbaa awayu mɔ kyu kpaa gyanꞌ me-gigbaran so.' \"\nMaasadɛ Gibi De Bodobodo Gɛlin Akpalɛ\n31Yesu gi kii da gikpalɛ giko sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a kya yɛlegɛ asa dɔ mɔ i dɛ daa fɛɛ Maasadɛ giponfɛ ilaa. 32Maasadɛ gibi gi kerɛ faa ŋini-ŋini. Aponfɛ abi pɛwu dɔ mɔ, gimɔ ne mɛŋ kiirɛ. Dɔɔbo gi duu Maasadɛ gibi mɔ-ndɔɔ dɔ mɔ, gi kya kɔrɔ wɔra giponfɛ belɛ baa don giponfɛ kamaasɛ. Gi kya wɔra oyii gbaa, ne nbuii gi kya baa luo asisaa gimɔ-ngyalenbi dɔ.\"\n33Yesu gi kii da asa mɔ gikpalɛ giko yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a kya yɛlegɛ asa dɔ mɔ i dɛ daa fɛɛ gɛlin gɛbono mɛ kya kyu wɔra bodobodo ne ɔ kya ŋan dii mɔ. Mɛ kya kyu gɛnen gɛlin gɛbono kyu bagadɛ bodobodo nnyufo fɛɛ imudu isaꞌ dɔ mɔ, gɛ kya yɛlegɛ loo saarɛ nnyufo mɔ pɛwu dɔ de bodobodo mɔ ɔꞌ nyɛ dii.\"\nYesu Gi Lɛɛ Akpalɛ Mɔ Gɛsɛ Sa Mɔ-Akasɛbo Mɔ\n34Yesu gi tɔgɛ sa sakpii mɔ gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ imɔ pɛwu daa akpalɛ dɔ. Ɔ mɛŋ tɔgɛ mɔmɔ ilaa iko yɛɛ ɔŋ da gikpalɛ. Ɔ kya tɔngɛ akpalɛ dɔ gɛnen mɔ, 35i nyɛ kyena de ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko gi wolaa tɔgɛ yela mɔ. Ɔ tɔgɛ yela yɛɛ,\n\"Nan tɔngɛ akpalɛ dɔ sa mɔmɔ.\nNan tɔgɛ mɔmɔ asiiri ilaa\nibono asa mɛ mɛŋ ti nu imɔ kerɛ gɛkaako mɔ.\"\n36Yesu gi tɔngɛ ta mɔ, ɔ lɛɛ sakpii mɔ ɔkpa, ne ɔ naa kpaa loo gɛten dɔ. Ɔ loo gɛten dɔ mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ ba mɔ asɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ifɛ mɔ gikpalɛ gibono fo da mɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ menɛ?\" 37Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Dɔɔbo ɔbono o duu awayu mɔ ne n gyɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ. 38Ndɔɔ mɔ ne n gyɛ gɛsinkpan. Awayu mɔ ne n gyɛ asa abono mɛ kya nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ mɔ, ne ifɛ mɔ, mɔ, ne n gyɛ asa abono mɛ bo Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ gikpen dɔ mɔ. 39Ɔkyobo ɔbono, mɔ, ɔ baa duu ifɛ mɔ ne n gyɛ gɛnen Ɔbonsan, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ. Awayu mɔ gigbaa owi mɔ ne n gyɛ owi ɔbono gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa yela ɔkara mɔ. Adega abono mɛ laa gbaa awayu mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ. 40Fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ laa koola ifɛ de mɛꞌ dɛɛ imɔ mɔ, gɛnen kee ne mɛ laa kyu wɔra asa nyɛnyɛn owi ɔbono gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa yela ɔkara mɔ. 41Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan sun me-isɔɔ yɛɛ mɛꞌ kpe me-adɛ abono n kya gyi gɛwura mɔmɔ so mɔ asɛ. Isɔɔ mɔ mɛ ba mɔ, mɛ laa baa tɔɔsɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo pɛwu de ilaa ibono pɛwu i kya yɛgɛ me-adɛ mɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ lɛɛ lii me-gɛwuragyi mɔ dɔ. 42Mɛ tɔɔsɛ mɔmɔ lɛɛ gɛnen mɔ, mɛ laa kyu mɔmɔ too wɔra ɔgya gin-gin dɔ. Osulon de anɛbi giwɛ ne n bo nno. 43Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ asa abono mɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ mɔ mɛ laa ŋɛlegi fɛɛ owi mɔmɔ-sɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu.\"\nAwuratɔ Abono A Ŋara De Gɛgyi Boɔgyalonsɛ Akpalɛ\n44Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono fɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ i dɛ fɛɛ gikpalɛ gibono nan baa da faa. Awuratɔ gbaaꞌ ako a ŋara ndɔɔ nko dɔ, ne ɔnyen ɔko gi kpaa beendi amɔ. I tansi wɔra mɔ ɔkon gikyɔ, ne ɔ lɔrɔ amɔ ŋara, ne ɔ kpaa fɛ ilaa kamaasɛ ibono ɔ bo mɔ, ne o kii kpaa sɔɔ gɛsinkpan gɛbono dɔ awuratɔ mɔ a bo mɔ.\"\n45Yesu gi da gikpalɛ banban kyu lii Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so yɛɛ, \"Ilaa ɔfɛbo ɔko kya laarɛ ngyi boɔgyalonsɛ nko de ɔꞌ sɔɔ. 46O wu nko nbono gi bo kanpɛ ne gi tansi gi bo ɔgyalon mɔ. O wu nmɔ gɛnen mɔ, ɔ kpaa fɛ ilaa kamaasɛ ibono ɔ bo mɔ ne ɔ kpaa sɔɔ gɛnen ngyi nbono.\nAsɛwu Gikpalɛ\n47-48\"Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena mɔ gɛ fo mɔ, gɛ laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono iken akedabo mɛ kya too asɛwu mɔ. Asɛwu mɔ a kya keda iken kpɛi-kpɛi gikyɔ de mɛꞌ biidɛ amɔ‑rɛ iken mɔ lii gyanꞌ gigengen so. Mɛ lɛɛ iken mɔ mɔ, mɛ kya kyɛɛ iken nyɛnyɛn lii idɛnsɛ dɔ. Mɛ kya kyu idɛnsɛ mɔ wɔra nkeebii dɔ, ne mɛ kya kyu inyɛnyɛn mɔ, mɔ, kyu too fuɛ. 49Fafaanan kee ne i laa wɔra owi ɔbono gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa yela ɔkara mɔ ne. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɛ laa baa kyɛɛ abono mɛ bo ilaa nyɛnyɛn mɔ lɛɛ lii abono mɛ kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ mɔ dɔ 50de mɛꞌ kyu asa nyɛnyɛn mɔ kpaa too ɔgya gin-gin dɔ. Osulon de anɛbi giwɛ ne n bo nno.\"\n51Yesu gi da akpalɛ adɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ nu ilaa ibono nɛ tɔgɛ fɛye faa pɛwu gɛsɛ?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɛɛn.\" 52Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nbara ɔŋmarasɛbo kamaasɛ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi dedaa ne o kii nyɛ kasɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi ilaa bɔla mɔ, ɔ dɛ fɛɛ gɛten wura ɔbono ɔ bo ilaa dedaa de ilaa pobɔrɔ pɛwu mɔ-ilaa ɔyelaten mɔ. Nengyene i gyɛ ilaa dedaa ilaa mɔ, ɔ bo nno, ne i kii i gyɛ ilaa pobɔrɔ ilaa kee mɔ, ɔ bo nno.\"\nYesu Gɛwi Awura Mɛ Mɛŋ Sɔɔ Mɔ Gyi\n53Yesu gi da gɛnen akpalɛ adɛ pɛwu ta mɔ, ɔ koso lii nfono 54ne o kii kpe ɔsowolɛ ɔbono so mɛ bela mɔ mɔ. O nyiile asa ilaa mɔmɔ-gikyangbon dɔ. Mɔ-ilaa nyiilesɛ mɔ i dɛ asa mɔ gɛnɔ, ne mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Fonɛ ne ɔdɛ gi kpaa nyɛ gɛnen ɔlaako ginyi gidɛ lii? Nnɛ ne ɔ wɔra ne ɔ nyɛ ɔlon baarɛ ɔ kya wɔra ilaa gbaaꞌgbaa ibono i kya dɛ gɛnɔ faa? 55Iŋ gyɛ kaafenta mɔ-bi mɔ ne? Iŋ gyɛ mɔ-nyi ne n gyɛ Mariya? Ne iŋ gyɛ Gyeemesi, de Gyosɛfo, de Simon de Gyudasɛ mɔmɔ-daa mɔ ne? 56Iŋ gyɛ aye‑rɛ mɔ-pikyiiana ne n tɛ gɛrɛ? Ne fonɛ dɔ ne ɔ nyɛ imɔ idɛ pɛwu lii daa?\" 57Yesu mɛŋ gyɛ isafo sa mɔmɔ so mɔ, mɛ kine mɛ mɛŋ sɔɔ mɔ gyi. Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo kya gyi ginsi gɛten kamaasɛ, gɛnen mɔ, mɔ gbaa-gbaa mɔ-gɛwi abɛɛ mɔ-gɛten dɔ wolɛ.\" 58Asa mɛ mɛŋ sɔɔ mɔ gyi so mɔ, oŋ kyu Wurubuaarɛ ɔlon wɔra amunale ilaa gbaaꞌgbaa nno gikyɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/13","date":"2018-06-22T10:32:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00188.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":2066,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Korinti 12\nIlaa Ibono Yesu Gi Lɛɛ Nyiile Pɔɔlo Mɔ\n1Nyamesɛ laa yen mɔ-nyoro mɔ iŋ kya kpaa mɔ de sɛi; i kii i tiri yɛɛ nꞌ yen me-nyoro de apenɛbo mɔ mɛŋ baa nyɛ penɛ fɛye. Imɔso nan san tɔgɛ daa ilaa ibono Wura Yesu gi lɛɛ nyiile me baa kyon mɔ. O nyiile me ilaa fɛɛ ideri yɛgɛ n kerɛ. 2Nsi gudu nnan gɛmara mɔ, ilaa iko i wɔra me. Nperɛ faa i kya wɔra me fɛɛ i mɛŋ gyɛ me ne i wɔra gɛnen abɛɛ? I kya nyiile yɛɛ me‑rɛ Kirisito ginyamesɛ kolon so mɔ, i puru me gikolon faa fiiyu kyu kpe ko‑o Wurubuaarɛ dɔ. I puru me‑rɛ me-nyoro gibi mɔ pɛwu daa fɛɛ, me-oduduu mɔ wolɛ daa fɛɛ, meŋ taalɛ bii berɛ. Wurubuaarɛ wolɛ ne n nyi. 3Ilaa ibono n kpɛ n nyi mɔ ne n gyɛ yɛɛ i kpɛ puru me fiiyu kyu kyon kpe Wurubuaarɛ adɛ ɔkyoolaten. I puru me‑rɛ me-nyoro gibi mɔ pɛwu daa fɛɛ, me-oduduu mɔ wolɛ ne n kpe fɛɛ, maŋ taalɛ bii. Wurubuaarɛ wolɛ ne n nyi.\n4I puru me kpe nno gɛnen mɔ, nɛ nu ilaa ibono iŋ bo ginu ne iŋ bo gitɔgɛ mɔ pɛi ne nɛ kii ba. 5Me, Pɔɔlo, ne n wu gɛnen ilaa idɛ. Iŋ kya sa me ɔkpa yɛɛ nꞌ yen me-nyoro daa. Yɛgɛ ayenbi a kii kaaborɛ nyamesɛ ɔbono o wu ilaa idɛ ɔnan mɔ. Mi‑i me mɔ ilaa ibono i kya nyiile yɛɛ meŋ bo lon me-gibaa so mɔ wolɛ ne nan kyu yen me-nyoro.\n6Nkana fɛɛ n kya laarɛ nꞌ yen me-nyoro gbaa mɔ, i maŋ nyiile yɛɛ meŋ nyi ɔlaako. I laa wɔra gɛsintin daa. Mi‑i me mɔ, nɛ kine imɔ. I lii fɛɛ meŋ kya laarɛ ɔko oꞌ buu me yɛɛ n gyɛ Wurubuaarɛ isa don ɔkara ɔbono ɔ kya wu de ansi abɛɛ ɔ kya nu de aso mɔ.\n7Ilaa gbaaꞌgbaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile me mɔ i tansi i nyaakyɔ. Wurubuaarɛ mɛŋ kii ɔ kya laarɛ de nꞌ yii gɛsɛ n kya nyiile me-nyoro. Imɔso o kyule sa ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ yɛɛ oꞌ kyu gilɔ gibono gi dɛ fɛɛ owe ne n bo nyoro dɔ mɔ too me so. Imɔso gilɔ mɔ gi san gi kya nyala me giŋ kya sa me ɔkpa de nꞌ nyiile me-nyoro. 8Nɛ dalaa kolɛ Wura Yesu gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ iꞌ ta me yɛgɛ. 9O kisee tɔgɛ sa me daa yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono nan kpɛ mi‑i kpaa fo mɔ, i laa wɔra ɔdan sa fo. I lii fɛɛ isa ɔbono ɔŋ bo lon mɔ dɔ ne me Wurubuaarɛ ɔlon mɔ kya nyɛ lii gɛwi kpaa logɛ.\"\nƆ tɔgɛ gɛnen faa, i kya wɔra me ɔkon bɔla yɛɛ nꞌ kyu daa ilaa ibono i kya nyiile yɛɛ meŋ bo lon me-gibaa so mɔ de nꞌ kyu yen me-nyoro. Imɔ ne nan yɛgɛ Kirisito-lɛɛ ɔlon ɔbono ɔ bo mɔ ɔꞌ nyɛ baa kyena me dɔ. 10Imɔso nengyene i gyɛ daa Kirisito so mɔ, i boran sa me yɛɛ nꞌ wɔra isa ɔbono ɔŋ bo lon, nꞌ nyɛ asebi, me-nyoro giꞌ keda me, asa mɛꞌ ka me-ansi, de nꞌ wu gɛnsipɛɛrɛ. I kya nyiile yɛɛ owi ɔbono meŋ bo lon me-gibaa so mɔ, mɔ-ɔlon dɔ mɔ, n kya wɔra ɔlon.\nGɛlaarɛꞌ Gɛbono N Bo Sa Fɛye Mɔ Gɛ Nyaakyɔ\n11Ibono nɛ yen me-nyoro faa, ɔbono oŋ nyi ɔlaako mɔ ilaa wɔrasɛ ne i gyɛ. Mɔ, fɛye-oyuli dɔ ne i ba gɛnen. Nkana fɛye ne n kaaborɛ fɛꞌ yen me. Meŋ taa gyɛ isa ɔko me-gibaa so berɛ. Yɛgɛ gɛnen asa abono mɛ kya penɛ yɛɛ mɔmɔ ne n gyɛ Yesu isɔɔ gbaa-gbaa mɔ mɛŋ taa don me iko dɔ. 12Wurubuaarɛ ilaa wɔrasɛ ibono i kya lɛɛ nyiile yɛɛ ɔko gyɛ Yesu ɔsɔɔ gɛsintin mɔ, me Pɔɔlo nɛ kyu gisen kyu wɔra imɔ fɛye-ansi dɔ. Ilaa ibono nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra mɔ-gibaa so mɔ, ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ mɔ, de ilaa ibono i kya lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo me dɔ mɔ pɛwu, nɛ wɔra imɔ. 13Meŋ wu ilaa ibono nɛ wɔra sa Yesu asonbo akpen sɛnsɛ mɔ ne i don ilaa ibono nɛ wɔra ne fɛ wu mɔ. Abɛɛ ibono nɛ ba fɛye asɛ ne meŋ kyule wɔra gɛsola sa fɛye mɔ, nɛ wɔra fɛye ilaa nyɛnyɛn? To! Ne i gyɛ ilaa nyɛnyɛn berɛ mɔ, n dɛ fɛye giserɛ, fɛꞌ kyu kyɛɛ me.\n14Idɛ kon nan baa laa fɛye gisasɛ. Nɛ baala ta. Ne idɛ kee maŋ wɔra gɛsola sa fɛye. Iŋ gyɛ fɛye-atɔ abɛɛ agyudɔ ne n tiri me. Fɛye gbaa-gbaa ne n tiri me. Iŋ gyɛ nbii ne n kya sa mɔmɔ-akorogɛbo ilaa tirisɛ. Akorogɛbo ne n kya sa mɔmɔ-biana ilaa tirisɛ. 15Gɛnen kee ne i bo me ɔkon yɛɛ nꞌ lɛɛ ilaa ibono n bo mɔ kyu sa fɛye de nꞌ kyu me-nyoro kee kyu sa fɛye. Imɔso gɛlaarɛꞌ gɛbono n bo sa fɛye mɔ gɛ kya nyaakyɔ gɛ kya too ɔfaanan mɔ, fɛye-lɛɛ gɛlaarɛꞌ gɛbono fɛ bo sa me mɔ gɛ laa kii kɔɔgɛ daa? 16Fɛ laa kyule tɔgɛ gɛsintin yɛɛ meŋ wɔra gɛsola sa fɛye abɛɛ fɛ laa tɔgɛ yɛɛ nꞌ nyi gisɛɛ ne nɛ kyu npenɛ kyu kudi fɛye gyi daa fɛɛ? To. 17Abɛɛ fɛ wu yɛɛ asa abono nɛ sun fɛye asɛ mɔ dɔ ɔko gi kudi fɛye kyu bara me nɛ gyi daa? 18Me ne n kolɛ Taatusi yɛɛ oꞌ kpe fɛye asɛ, ne nɛ sun aye-nanbo ɔko yɛɛ oꞌ buu mɔ kpe. Abɛɛ fɛ nyi yɛɛ Taatusi gi kudi fɛye gyi? Me n nyi ibono me‑rɛ mɔ-nwɔnsa de aye-anaabi a gyɛ gikolon.\n19Imɔso baa lii de ndɛꞌ fɛ kya nu aye-ilaa tɔgɛsɛ mɔ, fɛ nyi yɛɛ a kya tɔgɛ a kya yelɛ aye-nyoro gɛmara daa? Aye-nanboana laarɛsɛ, iŋ gyɛ gɛnen. A nyi ibono Wurubuaarɛ kya wu aye. Kyu naa de aye‑rɛ Kirisito ginyamesɛ kolon mɔ so ne a kya tɔngɛ. Ilaa kamaasɛ ibono a tɔgɛ mɔ, a kya tɔgɛ daa de fɛꞌ nyɛ sɛɛ Yesu ɔson mɔ dɔ too.\n20I bo me gifuu yɛɛ nꞌ baa kii ba fɛye asɛ mɔ, fɛ laa wɔra fɛɛ asa abono ɔnan meŋ kya laarɛ mɔ, ne foŋbii fɛye mɔ, fɛ laa wu me mɔ, nan wɔra isa ɔbono ɔnan fɛŋ kya laarɛ mɔ. Foŋbii nꞌ baa kii ba mɔ, ibiidɛ i bo fɛye dɔ, fɛ bo gɛlaaloo, fɛ bo ginyadon foro-foro, fɛ kya laarɛ me-nkon me nꞌ nyɛ, fɛ kya saalɛ asa, fɛ kya nyida abara, fɛ kya nyiile fɛye-nyoro, ne fɛye-gɛkyena dɔ ilaa i kpɛ i dɛ giyan-giyan. 21I bo me gifuu yɛɛ foŋbii, nan kii baa mɔ, me-Wura Wurubuaarɛ laa bara me gɛsɛ fɛye-ansi dɔ de osulon. Foŋbii asa abono mɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn ne mɛŋ ti nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ mɔ mɛ laa yɛgɛ me nꞌ su. Iko mɔ, mɛ wɔra ilaayan, abɛɛ mɛ laarɛ agyibara, mɛ wɔra ilaa kankaran, ne mɛŋ ti kyɛɛgɛ mɔmɔ-nwɔnsa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/2Cor\/12","date":"2018-06-20T22:03:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863886.72\/warc\/CC-MAIN-20180620202232-20180620222232-00379.warc.gz","language":"acd","language_score":1.00000453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000004529953003}","num_words":1133,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 11\nGyɔn Ɔbono Ɔ Gyere Asa Wurubuaarɛ Sagyere Mɔ\nGi Sun Asa Yesu Asɛ\n1Yesu gi ka mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ ta mɔ, ɔ koso ɔ naa de isowolɛ kpɛi-kpɛi ibono i bo gɛnen gɛsinkpan gɛbono so mɔ ɔ kya nyiile asa ilaa ne ɔ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ ɔ sa mɔmɔ.\n2Yesu naa ɔ kya nyiile ilaa gɛnen mɔ, Gyɔn ɔbono ɔ naa kyena gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ tii de obu, ne o nu Yesu Kirisito ilaa wɔrasɛ mɔ so. Gɛnen so mɔ o sun mɔ-lɛɛ akasɛbo ako Yesu asɛ 3yɛɛ mɛꞌ kpaa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ ɔmɔlɛgɛbo ɔbono a nu yɛɛ ɔ laa ba mɔ abɛɛ aꞌ kerɛ nyamesɛ banban ɔko kpɛi ɔkpa daa?\"\n4Gyɔn isɔɔ mɔ mɛ kpe kpaa taasɛ Yesu gɛnen mɔ, Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kpaa tɔgɛ ilaa kamaasɛ ibono fɛ baa nu de fɛye-aso de ibono fɛ baa wu de fɛye-ansi n kya wɔra faa sa mɔ.\n5Nɛ yɛgɛ agyaatanbo ansi a bugi,\nne ɔtɛgɛsɛana mɛ koso mɛ naa.\nNɛ yɛgɛ ikononbu alɔtɔ a ta,\nne isintiribu mɛ kya nu ilaa.\nNɛ kyingi abono mɛ wuꞌ mɔ ako.\nNe nɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ sa ayenbo.\n6Imɔso omudɛnsɛbo ne n gyɛ ɔbono mɔ-gisɔɔgyi gi maŋ koso me so mɔ.\"\nYesu Gi Tɔgɛ Gyɔn Ilaa Sa Sakpii Mɔ\n7Gyɔn akasɛbo mɔ mɛ kya kii mɔ, Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ Gyɔn ilaa ɔ kya sa sakpii ɔbono ɔ bo mɔ asɛ nfono mɔ. Mɔ-gɛtɔngɛ mɔ dɔ mɔ, ɔ taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Owi ɔbono fɛ kpe Gyɔn asɛ gipen mɔ dɔ kpaa nu mɔ-ilaa tɔgɛsɛ mɔ mɔ, menɛ isa ɔnan ne fɛ kpaa kerɛ daa? Fɛ wu mɔ mɔ, ɔ dɛ fɛɛ gifɛdaa ne afuu a kya da gimɔ a kya kpe a kya ba abɛɛ? 8Ne ɔŋ dɛ gɛnen mɔ, nnɛ ne ɔ dɛ? Fɛ wu o bun gikuru dɛnsɛ? Kuaa, nkana akuru dɛnsɛ abunbo ne fɛ kya laarɛ de fɛꞌ kpaa kerɛ berɛ mɔ, ɔfaanan fɛ kpe daa awura-awura nwi. 9Imɔso fɛ kpe Gyɔn asɛ mɔ, menɛ nyamesɛ ɔnan ne fɛ kpaa kerɛ daa? Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo abɛɛ? Ɛn, n kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ ɔ don Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo gbaa. 10Gyɔn ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono mɛ ŋmarasɛ mɔ-ilaa yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ Wurubuaarɛ laa sun mɔ de ɔꞌ gyangbara kpaa tɔgɛ sa asa yɛɛ mɛꞌ lɔrɔ mɔmɔ-akyenabi gyoo me ɔbono nan baa mɔlɛgɛ asa mɔ. 11Gɛsintin ne n kya tɔgɛ fɛye faa, iŋ ti korogɛ nyamesɛ ɔbono ɔ don Gyɔn baarɛ. Abono, mɔ, mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi lii nperɛ kyu kyon mɔ, mɔmɔ dɔ ɔbono ɔŋ fo sɛi gbaa mɔ, laa don Gyɔn. 12Lii aberɛ abono Gyɔn gi yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan mɔ ɔ kya sa asa baa lii de ndɛ mɔ, asa mɛ kya nyanga ansi ma‑a nyise de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ. Gɛnsipɛɛrɛ awura adɛ mɛ dɛ ansiɔlon mɛ kya nyɛ gɛnen akyenabi abono. 13Lii ko‑o dedaa kyu baa lii Gyɔn aberɛ adɛ mɔ, asa mɛ wolaa wu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi abono so ilaa tɔgɛ yela, ne mɛ ŋmarasɛ imɔ wɔra Wurubuaarɛ nbara iwolɛ dɔ de mɔ-ikalan atɔgɛbo iwolɛ dɔ. 14Nꞌ tɔgɛ sa fɛye abono fɛ laa kyule sɔɔ imɔ gyi mɔ yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko gi tɔgɛ yɛɛ 'Ilaagya laa kii ba'. Gyɔn ne ɔ darɛ gɛnen. 15Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu.\"\n16Yesu gi kii taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Menɛtɔ gbaa ne nan nyɛ kyu kɛserɛ de ndɛ asa adɛ ne?\" Yesu gi taasɛ gɛnen mɔ, o kii lɛɛ gɛsɛ sa sakpii mɔ yɛɛ, \"Ndɛ asa mɛ dɛ fɛɛ nbii ne n kpaa gyanꞌ sansana gɛtɛɛko. Mɛ gyanꞌ gɛnen mɔ, mɛ kya tɔgɛ mɛ kya sa abara 17yɛɛ,\n'A lan akɔrɛ ne a bii ilon sa fɛye mɔ, fɛ kine, fɛŋ kyaa.\nA kpen saawo bii lɛwu ilon de fɛꞌ saawo mɔ, fɛ kine, fɛŋ saawo.' \"\n18Yesu gi lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Gyɔn gi ba gɛsinkpan so faa mɔ, ɔ kya ŋminde gɛnɔ belen-belen ne ɔ mɛŋ kya nun nta. Imɔso asa mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, 'Ilaa nyɛnyɛn oduduu ne n tɛ mɔ so.' 19Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, mɔ, nɛ ba gɛsinkpan so faa, n kya gyi n kya nun. Imɔso asa mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, 'Kerɛ, ɔnyen baarɛ! Ogyibelɛbo de nta nunbo ne ɔ gyɛ. Mɔ-kyɛmenɛana ne n gyɛ lɛnpoo asɔɔbo abono mɛ kya kudi asa gyi mɔ de ilaa nyɛnyɛn awɔrabo sɛnsɛ.' Fɛŋ nu ndɛ asa mɔ ilaa tɔgɛsɛ?\" Ne Yesu gi kii tɔgɛ bɔla yɛɛ, \"Ilaa ibono nyamesɛ kya kyu ɔlaako ginyi wɔra mɔ ne n kya nyiile yɛɛ mɔ-ɔlaako ginyi mɔ gi boran.\"\nGisobiidɛ Gi Dɛ Gi Gyoo Isowolɛ Iko So Asa\n20Nfono mɔ Yesu gi yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ isowolɛ iko so asa ilaa yɛɛ mɛ bo ilaa nyɛnyɛn, yɛgɛ nkana o kyu Wurubuaarɛ ɔlon kyu wɔra amunale ilaa gbaaꞌgbaa gikyɔ ne mɛ mɛŋ nu Wurubuaarɛ gɛdɛ de mɛꞌ taa mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra yɛgɛ. 21Ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"O, Korasin ɔsowolɛ so asa, fɛye laako! O, Bɛsayida ɔsowolɛ so asa, fɛye laako! Nɛ kyu Wurubuaarɛ ɔlon wɔra amunale ilaa gbaaꞌgbaa fɛye-isowolɛ so ibono fɛ wu de ansi. Nengyene nkana Taya de Sidon awura ne nen nyɛ me-ilaa ibono wu gɛnen mɔ, ɔfaanan mɛ ti wolaa taa mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra yɛgɛ. Nkana ɔfaanan mɛ kya bɔɔda kyena mɛ kya pɛɛrɛ ansi lɛɛ nyiile Wurubuaarɛ yɛɛ mɛ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ. 22N kya tɔgɛ fɛye yɛɛ gɛkaabono Wurubuaarɛ laa biidɛ asa nyɛnyɛn pɛwu giso mɔ, fɛye-lɛɛ i laa wɔra nyɛnyɛn don Taya de Sidon awura-lɛɛ. 23Ne fɛye Kapɛɛniyon awura mɔ de‑e? Fɛ nyi yɛɛ Wurubuaarɛ laa kyu fɛye kpe mɔ asɛ? Kuaa, ɔ laa too fɛye wɔra daa ɔbɔ dɔ nfono ɔ kya biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔmɔ-lɛwu gɛmara mɔ. I lii fɛɛ nɛ kyu Wurubuaarɛ ɔlon kyu wɔra amunale ilaa gbaaꞌgbaa fɛye-ɔsowolɛ so ne fɛ wu de fɛye-ansi. Nengyene nkana Sodom awura ne nen nyɛ me-ilaa ibono wu gɛnen mɔ, ɔfaanan mɔmɔ-ɔsowolɛ san o yii baa lii de ndɛ. 24N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ gɛkaabono Wurubuaarɛ laa biidɛ asa nyɛnyɛn pɛwu giso mɔ, fɛye-lɛɛ i laa wɔra nyɛnyɛn don Sodom awura-lɛɛ mɔ.\"\nYesu Yɛɛ Asa Mɛꞌ Ba Mɔ Asɛ De Mɛꞌ Nyɛ Nkyoola\n25Owi ɔbono Yesu san ɔ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ so ilaa ɔ sa asa mɔ, Yesu gi faala Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, soso de gɛsinkpan pɛwu Wura, n kya faala fo yɛɛ fo kyu gɛnen ilaa idɛ ŋara abono mɛ nyi ɔlaako mɔ de abono mɛ sɛɛ mɔ, ne fo san lɛɛ imɔ-gɛwi nyiile daa nbii de asa abono mɛ mɛŋ nyi gisɛɛ mɔ. 26Gɛsintin, me-sɛ. Imɔ ibono ne n wɔra fo ɔbolɛ.\" 27Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Me-sɛ Wurubuaarɛ gi kyu ilaa kamaasɛ wɔra me-abaa dɔ. Ɔko mɛŋ bo no o nyi me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ, gɛnen mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ wolɛ. Gɛnen kee ne ɔko mɛŋ bo no o nyi Wurubuaarɛ, gɛnen mɔ, me ɔbono n gyɛ mɔ-bi mɔ; me‑rɛ asa abono nꞌ kya laarɛ de nꞌ lɛɛ mɔ-gɛwi nyiile ɔmɔ mɔ wolɛ ne nan nyɛ bii mɔ.\n28\"Fɛye abono pɛwu fɛye-gɛkyena dɔ ilaa i bo ɔlon sa fɛye, ne i wɔra fɛɛ gɛsola i kya nu fɛye mɔ, fɛꞌ ba me asɛ. Nan sɔɔ fɛye de fɛꞌ kyoola. 29Fɛꞌ nu me-gɛdɛ de fɛꞌ kasɛ me-gidebi. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, fɛye-asen a laa kyena fɛye gɛten kolon. I kya nyiile yɛɛ n gyɛ nyamesɛ ɔbono n kya bara me-nyoro gɛsɛ, ne nꞌ pɔɔ lii me-gisen dɔ. 30Me asɛ gɛkyena gɛŋ bo sen, ne gɛsola gɛbono nan kyu sola fɛye mɔ gɛŋ bo duduu.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/11","date":"2018-06-19T07:15:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861980.33\/warc\/CC-MAIN-20180619060647-20180619080647-00186.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":1265,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyeemesi 5\nAbono Mɛ Gyɛ Aterenbi Awura Mɔ Mɛꞌ Wɔra Laakaarɛ\n1Idɛ kon, fɛye aterenbi awura mɔ, fɛꞌ yela giso de fɛꞌ nu me asɛ. Fɛꞌ su de fɛꞌ pɛɛrɛ ansi saawo lii ɔlaawusɛ ɔbono ɔ laa baa tu fɛye mɔ so. 2Fɛye-awuratɔ abono fɛ bo mɔ a laa gyɔ nyida, ne fɛye-akuru a laa bingiri igyoonokpakpa awɛsansan. 3Fɛye-isika kɔkɔɔ de fɛye-isilibaa i laa yɛrɛ koro. Giyɛrɛ gibono fɛye-ilaa idɛ i laa yɛrɛ mɔ ne nan lɛɛ nyiile yɛɛ fɛŋ wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ. Imɔso gɛnen ne fɛye-nyoro gibi mɔ gi laa dɛɛ kee ne. I lii fɛɛ fɛ baala-baala daa awuratɔ yela anyamesɛ gɛkyena nkɛ laalaalogɛ ndɛ dɔ.\n4Fɛꞌ nu yɛɛ fɛye-gɛsun awɔrabo abono mɛ dɔɔ fɛye-ndɔɔana sa fɛye mɔ, fɛ kudi mɔmɔ gyi kine fɛŋ ka ɔmɔ akɔ. Mɛ kya lɔgedɛ ne mɔmɔ-nlɔgedɛ mɔ gi loo Wura Wurubuaarɛ ɔbono ɔ gyɛ Sawura mɔ aso dɔ. 5Giwaabi de ɔkon gigyi gɛkyena ne fɛ kyu kyena gɛsinkpan so. Fɛ san fɛɛ nbuɛ nbono mɛ gyi loo nfɔ pɛi ne mɛ kya mɔɔ nmɔ mɔ. Fɛye kee Wurubuaarɛ laa biidɛ fɛye-giso aberɛ abono ɔ laa gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ. 6Abono mɔmɔ-asen dɔ i boran mɔ, fɛ ten mɔmɔ-nnɔ bun mɔmɔ gipuɛɛ. Mɛ mɛŋ tɔgɛ fɛye sɛi, ne fɛ dabɔlɛ mɔɔ mɔmɔ.\nFɛꞌ Nyɛ Gisen Kaaborɛ Wura Yesu Oꞌ Kii Ba Gɛsinkpan So\n7Me-nanboana Yesu asonbo, fɛꞌ nyɛ gisen kaaborɛ Wura Yesu oꞌ kii ba gɛsinkpan so. Fɛꞌ laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono dɔɔbo kya nyɛ gisen gyoo aberɛ abono mɔ-ilaa duusɛ i kya wɔra ilaa gyisɛ de ɔꞌ nyɛ agyan mɔ. Ɔ kya nyɛ gisen gyoo nyangbon gyangbarasɛ de gikyɛ inyangbon. 8Imɔso fɛye kee fɛꞌ nyɛ gisen fɛye-gɛkyena dɔ gɛnen. Fɛꞌ da gikan yelɛ fɛye-ayaa so gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Yesu mɔ dɔ. I lii fɛɛ gɛkaabono Wura Yesu laa kii ba gɛsinkpan so mɔ gɛ fuude.\n9Me-nanboana, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ lɔgedɛ de fɛye-nanboana yɛɛ ɔmɔ ne n kya wɔra fɛye de Wurubuaarɛ oꞌ bun fɛye gipuɛɛ. Fɛꞌ nyingi yɛɛ i maŋ kɛɛla ne Wurubuaarɛ laa baa gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ. Ɔ ti ɔ yelɛ fɛye-nbunono gbaa. 10Fɛꞌ laa ansi kerɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ. Aberɛ abono mɛ kyu Wurubuaarɛ ginyen mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ma‑a sa asa mɔ, mɛ wu ɔlaawusɛ. Me-nanboana, fɛꞌ kyu gisen gibono mɛ nyɛ mɔmɔ-ɔlaawusɛ dɔ mɔ kyu wɔra sinkaala sa fɛye-nyoro. 11Abono mɛ wu ɔlaawusɛ ne mɛ taalɛ nyɛ gisen keda Wurubuaarɛ ɔson mɔ kpaa lii mɔ, a kya kyu mɔmɔ yɛɛ mɛ gyɛ amudɛnsɛbo. Fɛꞌ nyingi gɛnɔɔbono Gyoobu gi wu ɔlaawusɛ gikyɔ ne ɔ dabɔlɛ nyɛ gisen sɔɔ Wurubuaarɛ gyi kpaa lii mɔ. Laalaalogɛ mɔ, fɛŋ wu ilaa ibono Wura Wurubuaarɛ gi baa wɔra sa mɔ mɔ? Wura Wurubuaarɛ gyɛ daa otolonbo. Ɔ tansi ɔ kya su asa so.\n12Me-nanboana, ibono pɛwu nɛ tɔgɛ faa gɛmara mɔ, nan tɔgɛ fɛye ibono i tiri gikyɔ mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛŋ sa fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ kerɛ fɛɛ soso,\" abɛɛ \"Nɛ kerɛ fɛɛ gɛsinkpan\" abɛɛ \"Nɛ kerɛ fɛɛ ilaa banban iko.\" Fɛꞌ yɛgɛ fɛye-\"kuaa\" ɔꞌ wɔra \"kuaa\", de fɛye-\"ɛn\" ɔꞌ wɔra \"ɛn,\" de Wurubuaarɛ ɔŋ sa ɔꞌ nyɛ bun fɛye gipuɛɛ.\n13Imɔso ɔko bo fɛye dɔ ɔ kya wu ɔlaawusɛ? Kaasɛ mɔ ɔꞌ dalaa. Ɔko bo fɛye dɔ ibono mɔ-gisen dɔ i bo mɔ ɔkon? Kaasɛ mɔ oꞌ bii ilon yen Wurubuaarɛ. 14Ɔko bo fɛye dɔ ɔ kya lɔ? Kaasɛ ɔꞌ da gibaa terɛ Yesu ɔson mɔ dɔ abelɛnsɛ de mɛꞌ baa dalaa sa mɔ de mɛꞌ kyu nfɔ kyu worogɛ mɔ Wura Yesu ginyen dɔ. 15Nengyene mɛ kyu gisɔɔgyi dalaa mɔ, ɔlɔbo mɔ laa nyɛ alanfiya. Wura Yesu laa kosorɛ mɔ, ne fɛɛ ɔlɔbo mɔ gi wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, ɔ laa kyu kyɛɛ mɔ. 16Imɔso fɛꞌ lɛɛ fɛye-ilaa nyɛnyɛn ibono fɛ kya wɔra mɔ tɔgɛ sa abara de fɛꞌ dalaa sa abara. Imɔ ne nan yɛgɛ Wurubuaarɛ laa nyɛ kyu kyɛɛ fɛye de fɛꞌ nyɛ alanfiya. Ɔbono mɔ-gisen dɔ i boran sa Wurubuaarɛ mɔ gi dalaa lii mɔ-gisen dɔ mɔ, gɛnen gɛdalaa gɛbono gɛ bo gya ne gɛ kya wɔra gɛsun. 17Ilaagya gi wɔra nyamesɛ fɛɛ aye ɔnan. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔ dalaa sa Wurubuaarɛ lii mɔ-gisen dɔ yɛɛ nyangbon ɔŋ sa ɔꞌ da. Gɛsintin mɔ, nyangbon mɛŋ da gɛsinkpan so nsi nsa de gibaafon. 18Imɔ gɛmara mɔ, o kii dalaa kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ nyangbon ɔꞌ baa da kon. Ne gɛsintin mɔ, Wurubuaarɛ gi nu mɔ-gɛdalaa ne ɔ yɛgɛ nyangbon gi baa da, ne gɛsinkpan mɔ gɛ kii nyɛ wɔra agyudɔ.\n19Me-nanboana, nengyene fɛye dɔ ɔko gi fuɛ Yesu gɛsintin ɔkpa mɔ ne ɔko gi taalɛ kiiri mɔ ba mɔ, kaasɛ mɔ gi wɔra ilaa. 20Fɛꞌ bii yɛɛ ɔbono ɔ taalɛ lɛɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo mɔ lii mɔ-ilaa nyɛnyɛn ɔkpa mɔ dɔ gɛnen mɔ, ɔ mɔlɛgɛ mɔ de ɔŋ sa ɔꞌ fuɛ mɔ-lɛwu gɛmara ne. Kaasɛ mɔ kee laa nyɛ mɔ-ilaa nyɛnyɛn gikyɔ iꞌ kpaarɛ fuɛ sa mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Jas\/5","date":"2018-06-18T21:37:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861163.5\/warc\/CC-MAIN-20180618203134-20180618223134-00257.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":810,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Gyɔn 2\nA Nyi Wurubuaarɛ?\n1Me-biana, n kya ŋmarasɛ gɛnen ilaa idɛ mi‑i sa fɛye de iꞌ kpaa fɛye de fɛŋ sa fɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Nengyene fɛɛ fɛye dɔ ɔko gi taa wɔra ilaa nyɛnyɛn iko mɔ, fɛꞌ bii yɛɛ a bo ɔbono ɔ yelɛ aye-giyaa dɔ mɔ-sɛ Wurubuaarɛ asɛ ɔ kya dɛ giserɛ. Mɔ ne n gyɛ Yesu Kirisito, Gɛsintin Wura mɔ. 2A wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, mɔ ne n kyu mɔ-nyoro pataa Wurubuaarɛ sa aye. Ne iŋ gyɛ aye-wolɛ gbaa, aye‑rɛ gɛsinkpan so anyamesɛ pɛwu. 3Ilaa ibono i laa yɛgɛ aꞌ nyɛ bii aye-asen dɔ yɛɛ a nyi Wurubuaarɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ, \"A kya gyi Wurubuaarɛ nbara so?\" 4Nyamesɛ ɔbono ɔ kya tɔgɛ yɛɛ, \"N nyi Wurubuaarɛ, n nyi Wurubuaarɛ\" yɛgɛ ɔ mɛŋ kya gyi Wurubuaarɛ nbara so mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono gyɛ daa ɔbonbo. Gɛsintin gɛŋ bo mɔ asɛ. 5Ɔbono ɔ kya gyi Wurubuaarɛ nbara so mɔ berɛ, gɛnen kaasɛ ɔbono kya laarɛ Wurubuaarɛ ilaa gɛsintin lii mɔ-gisen dɔ kpaa lii. Nan tɔgɛ fɛye ilaa ibono i laa yɛgɛ aꞌ nyɛ bii aye-asen dɔ yɛɛ aye‑rɛ Wurubuaarɛ a kya loo mɔ. 6Imɔ ne n gyɛ yɛɛ nyamesɛ ɔbono ɔ kya tɔgɛ yɛɛ ɔ naa de Wurubuaarɛ mɔ, i kaaborɛ mɔ-anaabi aꞌ wɔra daa fɛɛ Yesu-lɛɛ ɔnan.\nLaarɛ Fo-Nanbo Kirisito Sonbo Ilaa\n7Me-nanboana laarɛsɛ, iŋ gyɛ nbara pobɔrɔ ne nꞌ kya ŋmarasɛ mi‑i sa fɛye. Nbara mɔ gi gyɛ daa ndedaa nbono fɛ ti wolaa fɛ dɛ nmɔ lii giyiigɛsɛ. Nmɔ ne n gyɛ Yesu agyɛbi abono fɛ ti nu amɔ so mɔ. 8Ɔkpa ɔko so berɛ mɔ, nbara nbono n kya ŋmarasɛ faa gi gyɛ daa npobɔrɔ. Kyu lii Kirisito so de fɛye kee so mɔ, gi gyɛ daa nbara npobɔrɔ gɛsintin. I kya nyiile yɛɛ gibiri mɔ gi ti gi kya kyon ne gɛsintin fatela mɔ ti ɔ kya wu.\n9Nyamesɛ ɔbono ɔ kya tɔgɛ yɛɛ ɔ bo Wurubuaarɛ fatela mɔ dɔ, yɛgɛ ɔ kya kyo mɔ-nanbo Kirisito sonbo mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono san ɔ bo ilaa nyɛnyɛn gibiri mɔ dɔ ne. 10Nyamesɛ ɔbono ɔ kya laarɛ mɔ-nanbo Kirisito sonbo ilaa mɔ kya kyena daa Wurubuaarɛ fatela mɔ dɔ, ne iŋ bo sɛi fatela mɔ dɔ ibono i laa yɛgɛ de oꞌ sidi. 11Ɔbono mɔ, ɔ kya kyo mɔ-nanbo Kirisito sonbo mɔ berɛ, bo daa ilaa nyɛnyɛn gibiri dɔ. Ɔ wɔra fɛɛ ɔbono ɔ naa gibiri dɔ mɔ, ɔ mɛŋ nyi nfono ɔ kya kpe. Mɔ-gɛkyo gɛ yɛgɛ ɔ wɔra fɛɛ gyaatanbo.\nN Kya Ŋmarasɛ Mi‑i Sa Fɛye Abono Fɛ Gyɛ Kirisito-lɛɛ Mɔ\n12Me-biana, n kya ŋmarasɛ mi‑i sa fɛye\nyɛɛ kyu lii Kirisito so mɔ\nWurubuaarɛ gi kyu fɛye-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ fɛye.\n13Me-sɛana, n kya ŋmarasɛ mi‑i sa fɛye\nyɛɛ fɛ nyi Kirisito\nɔbono ɔ wolaa ɔ bo no lii ko‑o gɛsɛ de gɛsɛ mɔ.\nAdega, n kya ŋmarasɛ mi‑i sa fɛye\nyɛɛ fɛ nyɛ ɔlon Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ so.\nMe-biana, n kya ŋmarasɛ fɛye ɔwolɛ baarɛ, n kya tɔgɛ fɛye\nyɛɛ fɛ nyi aye-sɛ Wurubuaarɛ.\n14Me-sɛana, n kya ŋmarasɛ fɛye ɔwolɛ baarɛ n kya tɔgɛ fɛye\nyɛɛ fɛ nyi Kirisito ɔbono ɔ bo no lii ko‑o gɛsɛ de gɛsɛ mɔ.\nAdega, n kya ŋmarasɛ fɛye ɔwolɛ baarɛ n kya tɔgɛ fɛye\nyɛɛ fɛ bo ɔlon, Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a tɛ fɛye-asen dɔ,\nne fɛ nyɛ ɔlon Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ so.\nMɛŋ Kya Son Awura Anyɔ\n15Imɔso fɛ naa gɛsinkpan gɛdɛ so faa, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ gɛrɛnaa asa abono mɛŋ kya ka Wurubuaarɛ gɛnɔ mɔ mɔmɔ-gɛkyena ɔnan abɛɛ mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ iꞌ da fɛye ɔbolɛ. Nengyene mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ i kya da fo ɔko ɔbolɛ mɔ, foŋ bo gɛlaarɛꞌ sa Wurubuaarɛ lii fo-gisen dɔ ne. 16I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa dɔ ilaa i mɛŋ lii Wurubuaarɛ asɛ. Mɛ kya nu de mɔmɔ-ɔbolɛ gɛlaarɛ ilaa, mɛ kya diilɛ gɛsinkpan so ilaa ne i kya gyi mɔmɔ-amu, ne mɛ kya nyiile mɔmɔ-nyoro kyu lii ilaa ibono mɛ bo abɛɛ ilaa ibono mɛ kya wɔra mɔ so. Gɛnen nwɔnsa ndɛ ɔnan pɛwu gi mɛŋ lii Wurubuaarɛ asɛ. Gi lii daa gɛsinkpan gɛrɛnaa gɛkyena gɛbono asa mɛ tɛ ne mɛŋ kya ka Wurubuaarɛ gɛnɔ mɔ asɛ. 17Gɛsinkpan gɛdɛ so gɛkyena de gɛmɔ so ilaa ibono i kya gyi asa amu mɔ i kya laarɛ iꞌ yela ɔkara. Ɔbono ɔ kya wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ mɔ berɛ, laa kyena Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa.\nGɛnɔɔbono Kirisito Adɛ Mɛ Kya Bii Kirisito Akyobo\n18Me-biana, aye-gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ laalaalogɛ mɔ gi fo. Fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ wolaa nu yɛɛ nkɛ laalaalogɛ mɔ dɔ mɔ, Kirisito ɔkyobo mɔ laa ba mɔ, idɛ kon, Kirisito akyobo mɛ nyaakyɔ. Imɔso ne a nyɛ bii yɛɛ nkɛ laalaalogɛ mɔ gi fo mɔ. 19Kirisito akyobo adɛ mɛ lii aye dɔ. Mɛŋ gyɛ aye dɔ. Nengyene fɛɛ mɛ gyɛ aye dɔ mɔ, nkana ɔfaanan mɛ san mɛ bo aye dɔ baa lii de ndɛ. Mɛ lii aye dɔ gɛnen daa de iꞌ nyɛ lɛɛ gɛwi nyiile tentegelen yɛɛ mɔmɔ pɛwu mɛ mɛŋ gyɛ aye dɔ.\n20Fɛye berɛ, Kirisito ɔbono mɔ-nkon ne n lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ gi yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de fɛye de fɛꞌ wɔra mɔ-asunbo. Fɛye pɛwu fɛ nyi gɛnen ilaa idɛ. 21N kya ŋmarasɛ fɛye gɛnen ɔwolɛ baarɛ faa, i mɛŋ gyɛ yɛɛ fɛ mɛŋ nyi gɛsintin mɔ so. Fɛ nyi. Fɛ nyi kee yɛɛ iŋ bo abon ako yɛɛ amɔ berɛ, a lii daa gɛsintin mɔ asɛ. 22Anɛ mɔ ne n gyɛ ɔbonbo mɔ? Gɛnen mɔ, ɔbono ɔ kya kine yɛɛ iŋ gyɛ Yesu ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun lii Wurubuaarɛ dɔ yɛɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono ne n gyɛ ɔbonbo mɔ. Mɔ ne n gyɛ Kirisito ɔkyobo mɔ. Mɔ kee ne n gyɛ ɔbono ɔ kya kine Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ mɔ-bi Yesu pɛwu mɔ. 23Ɔkamaasɛ ɔbono ɔ kya kine yɛɛ Yesu mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ maŋ taalɛ terɛ Wurubuaarɛ yɛɛ mɔ-sɛ. Ɔbono mɔ ɔ kya lɛɛ tɔgɛ sansana yɛɛ ɔ kya sɔɔ Yesu, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gyi mɔ berɛ, ɔ laa taalɛ terɛ Wurubuaarɛ yɛɛ mɔ-sɛ.\nFɛꞌ Kyena Kirisito Dɔ Gɛnen\n24Fɛꞌ yɛgɛ ilaa ibono fɛ wolaa nu lii gɛsɛ de gɛsɛ mɔ iꞌ kyena fɛye dɔ. Nengyene ilaa ibono fɛ wolaa nu mɔ i tɛ fɛye dɔ mɔ, fɛye kee fɛ laa kyena Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ dɔ de Wurubuaarɛ gbaa-gbaa dɔ. 25Ilaa ibono Yesu Kirisito gi ka yela sa aye abono a kya sɔɔ mɔ gyi gɛnen mɔ ne n gyɛ yɛɛ ɔ laa yɛgɛ de aꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan gɛkpaa.\n26Asa abono mɛ kya laarɛ mɛꞌ penɛ fɛye mɔ so ne nꞌ kya ŋmarasɛ imɔ idɛ n kya sa fɛye faa. 27Fɛye berɛ, Kirisito gi yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de fɛye, ne ɔ san ɔ bo fɛye dɔ. Imɔso i mɛŋ baa i tiri yɛɛ ɔko ne ɔꞌ baa nyiile fɛye ilaa idɛ. Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ suu de fɛye mɔ wolaa ɔ kya nyiile fɛye ilaa kamaasɛ. Ilaa ibono ɔ kya nyiile fɛye gɛnen mɔ i gyɛ daa gɛsintin. I mɛŋ gyɛ abon. Imɔso fɛꞌ kyena Kirisito dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi nyiile fɛye mɔ. 28Me-biana, fɛꞌ kyena Kirisito dɔ. Nengyene o kii ba mɔ de aꞌ nyɛ da gikan yelɛ mɔ-ansi dɔ de a mɛŋ sa aꞌ selɛ ipeeli.\nAbono Mɛ Gyɛ Wurubuaarɛ Mɔ-Biana Gɛsintin Mɔ Ilaa\n29Fɛ nyɛ bii yɛɛ Wurubuaarɛ gyɛ gɛsintin wura mɔ, i kaaborɛ fɛꞌ bii kee yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono ɔ kya gyi gɛsintin mɔ, i lɔrɔ korogɛ mɔ lii Wurubuaarɛ asɛ ne.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1John\/2","date":"2018-06-25T12:18:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867666.97\/warc\/CC-MAIN-20180625111632-20180625131632-00286.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 15\nSandɛ Fuɛsɛ Gikpalɛ\n1Aberɛ ako dɔ mɔ, ilaa nyɛnyɛn awɔrabo de lɛnpoo asɔɔbo abono mɛ kya kudi asa gyi mɔ mɛ ba Yesu asɛ baa nu mɔ-ilaa tɔgɛsɛ. 2Gɛnen so mɔ Farasii awura de Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ kya lɔgedɛ yɛɛ, \"Menɛ ne n ba ne Yesu kya bugi ansi de ilaa nyɛnyɛn awɔrabo adɛ ne ɔ kya gyi de mɔmɔ?\" 3Nfono mɔ, Yesu gi da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, 4\"Nꞌ taasɛ fɛye ilaa iko. Nengyene nyamesɛ bo isandɛ ikue-inun ne ɔkolon gi fuɛ mɔ, ɔ maŋ taa asɛnsɛ mɔ yɛgɛ mɔmɔ-ogyiten de ɔꞌ kpaa laarɛ ɔbono ɔ fuɛ mɔ? Gɛsintin, ɔ laa laarɛ mɔ gɛnen‑n kaaborɛ oꞌ wu mɔ. 5O wu mɔ mɔ, i kya wɔra mɔ ɔkon gikyɔ kyɔde, de oꞌ puru mɔ gyanꞌ gigɔngɔn kyu mɔ ba gɛwi. 6Ɔ ba gɛwi mɔ, ɔ laa terɛ mɔ-gɛten dɔ awura de mɔ-nanboana de ɔꞌ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Aye pɛwu aꞌ gyi ɔkon me-sandɛ fuɛsɛ mɔ so. I lii fɛɛ nɛ kpaa wu mɔ baa bɔla asɛnsɛ mɔ so.' 7Gɛnen kee ne i dɛ ne. Nengyene fɛɛ gɛsinkpan so gɛrɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo kolon gi nu mɔ-nyoro gɛsɛ ne ɔ kyɛɛgɛ lii mɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ, abono mɛ bo Wurubuaarɛ dɔ mɔ mɛ laa gyi ɔkon belɛ. Fɛɛ asa ikue-inan de saalaa asa sango mɛ bo no mɛ nyi yɛɛ mɛ gyɛ gɛsintin awura ne iŋ tiri yɛɛ mɛꞌ kyɛɛgɛ mɔ, nꞌ buu sa fɛye yɛɛ mɔmɔ-ilaa i maŋ wɔra Wurubuaarɛ dɔ asa mɔ ɔkon fɛɛ nyamesɛ kolon ɔbono ɔ kyɛɛgɛ mɔ lɛɛ mɔ.\"\nAterenbi Gibi Fuɛsɛ Gikpalɛ\n8Yesu gi kii da gikpalɛ yɛɛ, \"Ɔkyii ɔko bo aterenbi abi tirisɛ gudu, ne gɛnyɛ gɛko mɔ, gikolon gi fuɛ mɔ asɛ mɔ-obu dɔ. Nnɛ ne ɔ laa wɔra? Ɔ laa nyɔga fatela de ɔꞌ kpa mɔ-obu mɔ laarɛ gimɔ dɔɔdan kaaborɛ ɔꞌ kpaa wu gimɔ. 9Nengyene o wu gimɔ mɔ, ɔ kya terɛ mɔ-gɛten dɔ awura de mɔ-nanboana baa gyanꞌ de ɔꞌ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Aye pɛwu aꞌ gyi ɔkon, i lii fɛɛ nɛ wu me-aterenbi gibi gibono gi fuɛ mɔ.' \" 10Yesu gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ nengyene fɛɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo kolon gi nu mɔ-nyoro gɛsɛ ne ɔ kyɛɛgɛ lii mɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ, gɛnen kee ne i kya wɔra Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ɔkon ne.\"\nGɛbii Fuɛsɛ Gikpalɛ\n11Yesu gi kii da gikpalɛ kyu lii Wurubuaarɛ so yɛɛ, \"Aberɛ ako dɔ mɔ, ɔnyen ɔko gi kyena. Ɔ bo nbii nyensɛɛ nnyɔ. 12Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔpiiasɛ mɔ gi koso kpaa tɔgɛ mɔ-sɛ yɛɛ, 'Me-sɛ, yɛ fo-atɔ de foꞌ kyu me-lɛɛ ogyiten sa me, ibono fo san fo tɛ de ansi faa.' Gɛsintin mɔ, mɔmɔ-sɛ gi yɛ mɔ-atɔ mɔ dɔ sa mɔmɔ. 13Ɔ yɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, imɔ nkɛ kalɛsɛ nko mɔ, ɔpiiasɛ mɔ gi baala mɔ-ilaa pɛwu ne ibono i gyɛ ifɛsɛ mɔ, ɔ fɛ. Ne ɔ koso taa mɔ-sɛ de mɔ-daa yɛgɛ kyon kpe ɔsowolɛ ɔko so koo gɛta-gɛta. O kpe nno mɔ, ɔ kpaa gyi ɔkon giyan-giyan nyida mɔ-aterenbi mɔ. 14Aberɛ abono mɔ-aterenbi mɔ a ta wɔra mɔ mɔ, akon belɛ ako a tɔrɔ gɛsinkpan gɛbono so ɔ tɛ mɔ. Nfono mɔ, ayen a keda mɔ. Ɔŋ baa ɔ dɛ sɛi. 15Ɔ san koso kyu mɔ-nyoro kpaa da mada de nten obi ɔko ne ɔbono, mɔ, yɛɛ ɔꞌ kpaa kyena mɔ-ndɔɔ dɔ de ɔꞌ kerɛ akuuri so. 16Akon mɔ a don mɔ-abaa so mɔ, nengyene fɛɛ ɔ nyɛ akuuri mɔ ilaa gyisɛ gbaa mɔ, nkana ɔ kya laarɛ kyɔde. Imɔ gɛnen mɔ, ɔko mɛŋ kya sa mɔ imɔ iko‑rɛ iko. 17Gɛkɛ gɛdɛ, ɔ baa nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ ɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Imɔso ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Adega abono mɛ tɛ me-sɛ asɛ mɔ gbaa, mɔmɔ pɛwu mɛ kya nyɛ gyi kaabo kii san. Kerɛ, me ne n tɛ gɛrɛnaa, n kya wu akon mɔ. 18Nan koso de nꞌ kpe me-sɛ asɛ de nꞌ kpaa dɛ mɔ giserɛ. Nɛ loo mɔ asɛ mɔ, nan tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Me-sɛ, nɛ wɔra fo‑rɛ Wurubuaarɛ ilaa nyɛnyɛn. 19Meŋ kaaborɛ foꞌ baa terɛ me yɛɛ fo-bi. Imɔso, me-sɛ, n dɛ fo giserɛ, sɔɔ me de foꞌ kyu me wɔra fɛɛ fo-adega mɔ dɔ ɔko.\" '\n20\"Ɔ sa gɛnen gɛwɔnsa gɛdɛ ta mɔ, gɛsintin mɔ, ɔ koso ne ɔ kyon mɔ-sɛ asɛ. Ɔ kya fuude mɔ-sɛ gɛten mɔ, mɔ-sɛ gi wu mɔ koo-koo gɛta. O wu mɔ gɛnen mɔ, i wɔra mɔ ayen. Ne o kuu ɔnangya kpaa puge mɔ ɔ kya da mɔ gya-gya. 21Ɔ faala mɔ ta mɔ, mɔ-bi mɔ gi dɛ mɔ giserɛ yɛɛ, 'Me-sɛ, nɛ wɔra fo‑rɛ Wurubuaarɛ ilaa nyɛnyɛn. Meŋ baa kaaborɛ foꞌ baa terɛ me yɛɛ fo-bi.' 22Mɔ-sɛ mɔ, mɔ, gi kyu mɔ naa loo gɛten dɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔ-adega yɛɛ, 'Belen! Fɛꞌ kpaala! Fɛꞌ kyu gɛgbɛ dɛnsɛ baa suu mɔ de fɛꞌ wɔra mɔ gɛbɔɔrɛ gibaa dɔ de fɛꞌ kyu ayaawolɛ kyu tolɛ mɔ-ayaa dɔ. 23De fɛꞌ kpaa keda naadɛ kiirɛsɛ ɔbono ɔ laa wɔra nfɔ mɔ de fɛꞌ baa mɔɔ de fɛꞌ kyu wɔra agyudɔ de aꞌ gyi de aꞌ nun de aꞌ kyaa. 24I kya nyiile yɛɛ me-bi baarɛ mɔ dɛ fɛɛ ɔbono o wuꞌ ne o kii kyingi. Ɔ fuɛ, ne a kii wu mɔ.' Gɛsintin mɔ, ɔnyen mɔ adega mɔ mɛ wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ-wura mɔ gi tɔgɛ mɔmɔ mɔ, ne mɛ gyi ne mɛ nun ne mɛ kyaa.\n25\"Gɛnen owi ɔbono dɔ pɛwu mɔ, ɔnyen mɔ mɔ-bi belɛnsɛ mɔ, mɔ, bo ndɔɔ dɔ. Ɔ lii ndɔɔ ɔ kya ba gɛwi ne o kya fuude gɛten dɔ mɔ, ɔ kya nu ilon de gɛkyaa i dɛ i yelɛ mɔ-sɛ gɛten dɔ. 26Nfono mɔ, ɔ terɛ mɔ-sɛ adega mɔ dɔ ɔko ne ɔ taasɛ mɔ ilaa ibono i ba nno mɔ. 27Ɔ taasɛ mɔ gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Fo-tedɛ ne n ba ne fo-sɛ gi yɛgɛ mɛ keda naadɛ ɔbono ɔ wɔra nfɔ mɔ mɔɔ yɛɛ mɔ-bi gi kii ba baa tu mɔ gimu nkpa de alanfiya.'\n28\"O nu gɛnen mɔ, ɔ sɔɔ ginyadon ne o kine yɛɛ ɔ maŋ baa loo gɛten dɔ. Mɔ-sɛ gi nu yɛɛ mɔ-bi belɛnsɛ mɔ gi sɔɔ ginyadon mɔ, ɔ lii kpe mɔ asɛ, ɔ kya buɛɛlɛ mɔ. 29Nfono mɔ, mɔ-bi mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, 'Me-sɛ, fo gbaa-gbaa kerɛ, nsi ndɛ dɔ pɛwu mɔ, n yelɛ n kya son fo. Meŋ wɔra gisomaanu sa fo gɛkaako kerɛ. Mi‑i me mɔ, fo mɛŋ sa me ba‑a gɛtiidɛbi yɛɛ nꞌ mɔɔ de me‑rɛ me-kyɛmenɛana aꞌ kyu gyi ɔkon. 30Foŋ wu fo-bi ɔbono ɔ kpaa nyida fo-aterenbi akyii so giyan mɔ gi kpaa kii ba mɔ, fo bii yɛgɛ mɛ keda naadɛ ɔbono ɔ wɔra nfɔ mɔ mɔɔ sa mɔ mɔ?' 31Ɔ taasɛ gɛnen mɔ, mɔ-sɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, 'Me-bi, fo bo me asɛ gɛrɛ owi kamaasɛ dɔ. Ilaa ibono n bo mɔ pɛwu i gyɛ daa fo-lɛɛ. 32Fo-tedɛ baarɛ, mɔ, i kaaborɛ aꞌ kyaa sa mɔ de aꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra aye ɔkon. I kya nyiile yɛɛ ɔ dɛ fɛɛ ɔbono o wuꞌ ne o kii kyingi. Ɔ wɔra fɛɛ ɔbono o fuɛ ne a kii wu mɔ mɔ.' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/15","date":"2018-06-24T15:06:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866965.84\/warc\/CC-MAIN-20180624141349-20180624161349-00335.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1187,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 10\nYesu Gi Sun Mɔ-Isɔɔ Gudu Anyɔ Mɔ\n1Yesu gi terɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ ba mɔ asɛ, ne ɔ sa mɔmɔ ɔlon de mɛꞌ taalɛ gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi koso asa so. Gɛnen ɔlon mɔ laa yɛgɛ mɛ laa taalɛ kyɛ asa alɔtɔ kpɛi-kpɛi kamaasɛ kee. 2Gɛnen asa gudu anyɔ abono ne n wɔra mɔ-isɔɔ. Mɔmɔ ne n gyɛ\nSimon ɔbono mɛ kya terɛ mɔ-ginyen giko kee yɛɛ Piita mɔ,\nde Simon mɔ-tedɛ Andiru,\nGyeemesi de mɔ-tedɛ Gyɔn, Sɛbedi mɔ-biana;\n3Filipo de Batolomiyu,\nTomaasɛ de Matiyu ɔbono nkana ɔ kya sɔɔ lɛnpoo mɔ,\nGyeemesi, Alefayo mɔ-bi, de Taadiyusɛ,\n4Simon ɔbono ɔŋ kya kyule mɔ-ɔsowolɛ so mɔ,\nde Gyudasɛ Isikaayɔtɛ ɔbono gɛmara-gɛmara ɔ fɛ Yesu sa mɔ-akyobo mɔ.\n5Yesu gi keda mɔ-isɔɔ gudu anyɔ adɛ sun. Ɔ laa sun mɔmɔ mɔ, ɔ ka sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛŋ sa fɛꞌ kpe de asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ gibaafon, ne fɛŋ sa fɛꞌ loo Samariya awura isowolɛ iko so. 6Fɛꞌ kpe daa Isirale awura wolɛ asɛ. Mɛ dɛ fɛɛ isandɛ ibono i fuɛ mɔ. 7Fɛ naa mɔ, fɛꞌ tɔgɛ tɔgɛ sa asa yɛɛ, 'Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a kya laarɛ aꞌ ba asa dɔ kon.' 8Fɛꞌ kyɛ abono mɛ kya lɔ mɔ, de fɛꞌ kyingi asa abono fɛ wu mɛ wuꞌ mɔ. Fɛꞌ kyɛ ikononbu de fɛꞌ kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi asa so. Nɛ kyu gɛnen ɔlon baarɛ kyɛɛ fɛye; fɛye kee fɛ kyɛ asa mɔ, fɛꞌ kyu kyɛɛ mɔmɔ. 9Fɛ mɛŋꞌ kyu aterenbi ne n gyɛ aterenbi wɔra fɛye-igo ibɔ dɔ. 10Fɛ mɛŋꞌ puru ba‑a atɔ ɔwɔraten abɛɛ gɛgbɛ giwɔra nyɔsɛ. Fɛ mɛŋꞌ puru ayaawolɛ abɛɛ oyii tugɛsɛ keda. Gɛsun ɔwɔrabo gi kaaborɛ ɔꞌ nyɛ mɛꞌ kerɛ mɔ so.\n11\"Ɔsowolɛ kamaasɛ ɔbono so fɛ laa loo mɔ, fɛꞌ laarɛ ɔbono asa mɛ kya buu mɔ mɔ de fɛꞌ kpaa loo mɔ asɛ. Fɛꞌ kyena mɔ asɛ kaaborɛ fɛ laa lii gɛnen ɔsowolɛ ɔbono so. 12Gɛten gɛbono dɔ fɛ laa sogɛ gɛnen mɔ, fɛ loo mɔ, fɛꞌ faala gɛmɔ dɔ asa. 13Nengyene gisen yuuli gi kaaborɛ mɔmɔ mɔ, gisen yuuli gi laa wɔra mɔmɔ-lɛɛ. Ne gisen yuuli giŋ kaaborɛ ɔmɔ mɔ, gi laa kii ba fɛye asɛ. 14Nfono fɛ loo ne nno asa mɛ kine mɛ mɛŋ sɔɔ fɛye abaa anyɔ abɛɛ mɛ mɛŋ nu fɛye asɛ mɔ, fɛ lii ɔsowolɛ mɔ so abɛɛ gɛten gɛbono dɔ mɔ, fɛꞌ kpiisi mɔmɔ-ɔsowolɛ so abɛɛ mɔmɔ-gɛten dɔ isɛ ibono i yii fɛye-ayaa mɔ yela mɔmɔ. 15N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ gɛkɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa biidɛ asa pɛwu giso mɔ, gɛnen ɔsowolɛ ɔbono so asa-lɛɛ gisobiidɛ gi laa nyaakyɔ don Sodom de Gomora isowolɛ so awura-lɛɛ mɔ.\n16\"Fɛꞌ nu yɛɛ n kya sun fɛye fɛɛ nsandɛbii ne n kya kpe agbowugbowu dɔ. Imɔso fɛꞌ bii fɛye-nyoro akedabi. Fɛꞌ wɔra fɛye-nyoro faa dolon‑n fɛɛ abonbuɛ. 17Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so de asa abono n kya sun fɛye mɔmɔ asɛ mɔ. Mɔmɔ dɔ ako mɛ laa kparɛ fɛye kpe nbɛlɛ agyibo asɛ de mɛꞌ taa fɛye awulibi mɔmɔ-akyangbon dɔ. 18Me so mɔ, mɛ laa biidɛ fɛye ako kpe abɛyin abelɛnsɛ de awura-awura ansi dɔ. Mɛ kyu fɛye kpe gɛnen mɔ, i laa bugi ɔkpa sa fɛye de fɛꞌ nyɛ tɔgɛ me-ilaa sa mɔmɔ‑rɛ gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi. 19Mɛ keda fɛye mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra fɛye gɛwɔnsa yɛɛ fafaanan ne i kaaborɛ fɛꞌ kpaa tɔgɛ abɛɛ ilaa idɛ ne fɛ laa tɔgɛ nbɛlɛ nbono dɔ ne. Owi mɔ gi fo mɔ, Wurubuaarɛ laa sa fɛye ilaa ibono i kaaborɛ fɛꞌ tɔgɛ mɔ. 20I kya nyiile yɛɛ iŋ gyɛ fɛye gbaa-gbaa ne nan tɔngɛ fɛye-gibaa so. Fɛye-sɛ Wurubuaarɛ Oduduu ne nan tɔngɛ naa de fɛye so. 21I laa ba yɛɛ fɛye dɔ ako fɛye-daana abɛɛ fɛye-tedɛana gbaa mɛ laa fɛ fɛye sa asa de mɛꞌ mɔɔ fɛye. Ɔsɛ laa kyu gɛnen kee wɔra mɔ-bi. Ne gɛbii gɛ laa koso yelɛ gɛmɔ-sɛ de gɛmɔ-nyi so de gɛꞌ yɛgɛ asa mɛꞌ mɔɔ mɔmɔ. 22Me so mɔ, ɔkamaasɛ laa kyo fɛye. Ɔbono ɔ laa yelɛ mɔ-ayaa so ka gyanꞌ me so kpaa lii mɔ, Wurubuaarɛ laa mɔlɛgɛ mɔ de ɔꞌ nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ. 23Nengyene mɛ ka fɛye-ansi ɔsowolɛ ɔko so mɔ, fɛꞌ selɛ kpe ɔsowolɛ banban so. N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ fɛ maŋ naa aye-Isirale awura isowolɛ mɔ pɛwu so gyanꞌ pɛi ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan kii ba gɛsinkpan so.\n24\"Ilaa ɔkasɛbo maŋ taalɛ don mɔ-onyiilebo, ne dega maŋ taalɛ don mɔ-wura. 25Nengyene fo gyɛ ɔkasɛbo ne ilaa ibono asa mɛ dɛ mɛ kya wɔra fo-onyiilebo mɔ mɛ dɛ ma‑a wɔra fo kee mɔ, bii yɛɛ gɛnen ne i kaaborɛ iꞌ ba ne. Nengyene fo gyɛ dega ne mɛ dɛ ilaa ibono mɛ kya wɔra fo-wura mɔ ma‑a wɔra fo mɔ, bii yɛɛ gɛnen ne i kaaborɛ iꞌ ba ne. Nengyene asa mɛ terɛ me ɔbono n gyɛ gɛten wura mɔ yɛɛ Besibuli, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ, me-adɛ ne mɛ laa yɛgɛ? Mɔmɔ-lɛɛ asebi a laa don me-lɛɛ adɛ gbaa.\n26\"Imɔso fɛ mɛŋ sa fɛꞌ selɛ anyamesɛ. Sɛi mɛŋ bo no i ŋara yɛɛ i maŋ lii gifuli, abɛɛ ilaa iko i bo asiiri dɔ yɛɛ i maŋ lii gɛwi. 27Imɔso ilaa ibono n kya tɔgɛ fɛye gɛnyɛ mɔ, fɛꞌ tɔgɛ sa asa owi kenken, ne ilaa ibono n kya tɔgɛ fɛye adɛɛdɛɛ dɔ aye-wolɛ mɔ, fɛꞌ liirɛ imɔ da gikpengboo. 28Fɛŋ sa fɛꞌ selɛ abono mɛ laa mɔɔ nyamesɛ nyoro gibi mɔ wolɛ ne mɛ maŋ taalɛ nyida mɔ-oduduu bɔla mɔ. Fɛꞌ selɛ daa Wurubuaarɛ ɔbono ɔ laa taalɛ kyu fɛye too wɔra ɔgya dɔ fɛye-lɛwu gɛmara de iꞌ nyida fɛye-nyoro de oduduu pɛwu mɔ. 29Abonbuɛ abono mɛ kya fɛ mɔmɔ anyɔ aterenbi gibi kolon daa mɔ gbaa, fɛye-sɛ Wurubuaarɛ nyi mɔmɔ pɛwu so. Mɔmɔ dɔ ɔkolon mɛŋ kya wuꞌ yɛɛ ɔ mɛŋ nyi mɔ so. 30Ne fɛye mɔ de‑e? Wurubuaarɛ nyi dabɔlɛ fɛye-gimu dɔ iman gɛgyɔnɔ gbaa. 31Imɔso fɛ mɛŋ sa fɛꞌ selɛ gifuu. Fɛ tiri sa Wurubuaarɛ gikyɔ don gɛnen abonbuɛ abono gikpadɔ gifonɛɛ-gifonɛɛ.\n32\"Ɔbono ɔ yelɛ asa dɔ tɔgɛ yɛɛ me ne n gyɛ mɔ-wura mɔ, gɛnen ne me kee nan lɛɛ tɔgɛ me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ ansi dɔ yɛɛ ɔ gyɛ me-sonbo. 33Ne ɔbono, mɔ, o kine me sansana yɛɛ meŋ gyɛ mɔ-wura mɔ, gɛnen ne me kee nan kine mɔ me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ ansi dɔ yɛɛ meŋ nyi mɔ.\n34\"Fɛŋ sa fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ nɛ ba gɛsinkpan so faa mɔ, i laa yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ gisen yuuli kyu kyena de abara. Me-giba mɔ gi laa baragɛ asa abono mɛ kya nu me-gɛdɛ mɔ lii abono mɛŋ kya nu me-gɛdɛ mɔ dɔ.\n35Ɔnyen mɔ‑rɛ mɔ-sɛ mɛ maŋ nu abara asɛ.\nƆkyii mɔ‑rɛ mɔ-nyi mɛ maŋ nu abara asɛ.\nNe ɔkyii mɔ‑rɛ mɔ-saa kyiisɛ mɛ maŋ nu abara asɛ.\n36Asa abono mɛ laa kyo fɛye gikyɔ mɔ mɛ laa lii daa fɛye-giyaa dɔ.\n37\"Fo ɔbono fo kya laarɛ fo-sɛ abɛɛ fo-nyi ilaa don gɛnɔɔbono fo kya laarɛ me-ilaa mɔ, foŋ kaaborɛ foꞌ wɔra me-ɔkasɛbo. Fo ɔbono fo kya laarɛ fo-bi nyensɛ abɛɛ fo-bi kyiisɛ ilaa don me-lɛɛ mɔ, foŋ kaaborɛ foꞌ wɔra me-ɔkasɛbo. 38Ne fo ɔbono fo maŋ kyule wu awɔrɔfɔɔ me so de foꞌ kasɛ me-gidebi, ba‑a mɛ laa da fo-aŋanbi oyii so mɔɔ mɔ ne fo maŋ kyule gɛnen mɔ, foŋ kaaborɛ foꞌ wɔra me-ɔkasɛbo. 39Fo ɔbono fo kya kɔrɔsɛ fo-nkpa fii yela fo-gibaa so mɔ, Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ gɛ laa lii fo-gibaa. Ne fo ɔbono, mɔ, kyu lii me so ne fo-nkpa gi lii fo-gibaa mɔ, fo laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\n40\"Isa ɔbono ɔ sɔɔ fɛye abaa anyɔ mɔ, me ne ɔ sɔɔ abaa anyɔ gɛnen. Ne ɔbono ɔ sɔɔ me abaa anyɔ mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono o sun me mɔ kee ne ɔ sɔɔ gɛnen. 41Ɔbono o wu Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo bii, ne gɛnen so ne ɔ sɔɔ mɔ abaa anyɔ mɔ, ɔ laa nyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ntɛɛla Wurubuaarɛ asɛ. Ɔbono o wu bii yɛɛ ɔko kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ, ne gɛnen so ne ɔ sɔɔ mɔ abaa anyɔ mɔ, ɔ laa nyɛ gɛsintin agyibo ntɛɛla Wurubuaarɛ asɛ. 42Ɔko gi wu nbii ndɛ dɔ gɛko bii yɛɛ me-ɔkasɛbo ne ɔ gyɛ, ne gɛnen so ne ɔ sa mɔ nkyu nunsɛ mɔ, n kya tɔgɛ fɛye gɛsintin, kaasɛ mɔ maŋ wɔra imɔ too nkyu dɔ. Wurubuaarɛ ntɛɛla gi dɛ sa mɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/10","date":"2018-06-22T04:13:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864343.37\/warc\/CC-MAIN-20180622030142-20180622050142-00185.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1384,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.465,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 21\nPɔɔlo Gi Kyon Gyɛrusalem\n1A fo gikolii mɔ asɛ mɔ, a kalɛ asa mɔ ne a dii loo gimɔ dɔ ne a yii ntintin kpelegɛ kyon kpaa fo Kɔsɛ gɛsinkpan so. Gɛdɛ kɛsɛ mɔ, a loo Rodisɛ gikyaafiya so. A lii nno mɔ, a kyon kpe Patara ɔsowolɛ so. 2A loo Patara mɔ, a wu gikolii giko. Gi kya fara gi kya kpe Fonisiya gɛsinkpan so. Imɔso a dii loo gimɔ dɔ ne a kyon. 3A kya kyon mɔ, a wu Saapurosɛ gikyaafiya aye-benɛ so, ne a kpelegɛ kyon kpaa loo Siiriya gɛsinkpan so, ne a kpaa yelɛ Taya ɔsowolɛ so. I kya nyiile yɛɛ nno ne gikolii mɔ gi kya kpe de giꞌ kpaa lɛɛ nsola nbono gi so mɔ.\n4A loo nno mɔ, a laarɛ Yesu akasɛbo abono mɛ bo nfono mɔ gɛten. A wu ɔmɔ mɔ, a kyena mɔmɔ asɛ nkɛ sono. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi lɛɛ nyiile gɛnen Yesu akasɛbo abono ne mɛ wu tɔgɛ sa Pɔɔlo yɛɛ ɔꞌ mɛŋ sa oꞌ kpe Gyɛrusalem. 5Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, aye-nkɛ gi fo mɔ, a koso ne a yii ɔkpa kyon. Yesu akasɛbo mɔ mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-kaana de mɔmɔ-biana pɛwu mɛ sun aye lii ɔsowolɛ mɔ so. A fo apoo gɛnɔ mɔ, aye pɛwu a ŋmii gigengen ne a dalaa. 6A kalɛ abara ta mɔ ne a dii loo gikolii dɔ, ne mɔmɔ, mɔ, mɛ kii kpe mɔmɔ-nwi.\n7A kyu gikolii lii Taya ɔsowolɛ so mɔ, Petolimasɛ ɔsowolɛ so ne a kpaa kpelegɛ. A fo nno mɔ, a kpaa faala aye-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ ako, ne a sii kyena mɔmɔ asɛ gɛkɛ kolon. 8Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ a koso ne a kpaa loo Sɛsariya ɔsowolɛ so, ne a kpaa sogɛ Filipo gɛwi. Gɛnen Filipo baarɛ ne n kya kyena tɔgɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ sa asa. Ɔ gyɛ asa sono abono mɛ lɛɛ mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ wɔra Yesu asonbo mɔ akpaabo mɔ dɔ ɔko. 9Ɔ bo nbii kyiisɛ nnan nbono mɛ mɛŋ nyi anyen. Mɛ kya lɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya nyiile ɔmɔ mɔ mɛ kya tɔgɛ sa asa. 10A bo Sɛsariya nkɛ kalɛsɛ mɔ, Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko gi lii Gyudiya ba aye asɛ. Mɛ kya terɛ mɔ-ginyen yɛɛ Agabusɛ. 11Ɔ ba aye asɛ mɔ, o puru Pɔɔlo liide kyu ŋminde mɔ gbaa-gbaa ayaa de mɔ-abaa ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya tɔgɛ yɛɛ, 'Fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ ŋminde me-ayaa de me-abaa faa, gɛnen kee ne Gyuda awura mɔ mɛ bo Gyɛrusalem mɔ mɛ laa kyu wɔra liide baarɛ wura ne, de mɛꞌ kyu mɔ wɔra abono mɛ mɛŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ abaa dɔ.' \"\n12A nu gɛnen ilaa idɛ mɔ, aye‑rɛ asa abono mɛ bo nfono mɔ a kolɛ Pɔɔlo yɛɛ ɔŋ baa kpe Gyɛrusalem mɔ. 13A kolɛ mɔ gɛnen mɔ, o kisee taasɛ aye yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ kya su de iꞌ yɔɔ me-nyoro gɛnen? Nɛ kpe Gyɛrusalem ne mɛ ŋminde me tii de obu Wura Yesu so mɔ, nɛ kyule. Ba‑a mɛ laa mɔɔ me mɔ, nan sɔɔ abaa anyɔ.\" 14Ibono a wu yɛɛ a buɛɛlɛ mɔ kpon mɔ, a taa mɔ yɛgɛ, ne a tɔgɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gɛlaarɛ ne gɛꞌ wɔra.\"\nPɔɔloana Mɛ Kpe Gyɛrusalem\n15Imɔ idɛ gɛmara mɔ, a kyena nno nkɛ kalɛsɛ mɔ, a baala ne a kyon kpe Gyɛrusalem. 16Yesu akasɛbo abono mɛ tɛ Sɛsariya nno mɔ dɔ ako mɛ sun aye lii nno kpe Gyɛrusalem ɔsowolɛ mɔ so. Mɛ kyu aye kpe Menason ɔbono ɔ lii Saapurosɛ mɔ gɛwi. Menason ɔbono gi wɔra Yesu ɔkasɛbo mɔ iŋ gyɛ ndɛ.\n17A loo Gyuda awura ɔsowolɛ belɛ Gyɛrusalem mɔ, aye-nanboana Yesu ɔson mɔ dɔ abono mɛ tɛ nno mɔ mɛ da aye gya-gya ne mɛ keda aye gisafo. 18Gɛdɛ kɛsɛ mɔ, aye‑rɛ Pɔɔlo a kpaa laa Ɔbelɛnsɛ Gyeemesi mɔ‑rɛ Yesu ɔson mɔ dɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ pɛwu mɛ bo nno mɔ. 19Pɔɔlo gi faala mɔmɔ, ne o buu mɔ-gɛsun gɛbono ɔ kya wɔra sa Wurubuaarɛ mɔ so ilaa sa ɔmɔ. Ɔ tɔgɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi naa de gɛnen gɛsun mɔ so wɔra ilaa kpɛi-kpɛi sa asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ. O buu imɔ sa ɔmɔ gigyan so gigyan so.\n20Abelɛnsɛ mɔ mɛ nu ilaa ibono Pɔɔlo gi buu sa mɔmɔ mɔ, mɛ kyu nyisigyi kyu sa Wurubuaarɛ. Nfono mɔ mɛ tɔgɛ sa Pɔɔlo yɛɛ, \"Aye-nanbo Yesu sonbo, aye Gyɛrusalem gɛrɛ berɛ fo ti wolaa fo nyi gɛnɔɔbono i dɛ mɔ. Aye Gyuda awura abono mɛ sɔɔ Yesu gyi fɛɛ aye kee mɔ mɛ tansi mɛ nyaakyɔ faa birim, ne mɔmɔ pɛwu ansi a pɛɛrɛ nbara mɔ so gigyi gɛsintin so. 21Ako mɛ ten fo-gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ fo kya nyiile Gyuda awura abono pɛwu mɛ tɛ saarɛ asa sɛnsɛ dɔ mɔ yɛɛ mɛꞌ kyɛɛgɛ lii aye-naana Mosisi nbara mɔ gigyi dɔ de mɛ mɛŋꞌ baa ten mɔmɔ-biana awɔrɛ abɛɛ mɛ mɛŋꞌ baa wɔra aye Gyuda awura itiibilaa imɔ-ɔkpa so. 22Nnɛ ne a laa wɔra ne? I wɔra nnɛ mɔ, mɛ laa nu fo so yɛɛ fo ba. 23Imɔso wɔra daa ilaa ibono a laa tɔgɛ fo mɔ. Anyen anan ako mɛ bo aye dɔ gɛrɛ. Gɛnen anyen adɛ mɛ ka ntan nko sa Wurubuaarɛ. 24Mɛ laa gyere de iꞌ lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ lii mɔmɔ-nyoro so sa mɔmɔ de mɛꞌ ka mɔmɔ-amu so akɔ de mɛꞌ nyɛ sɛɛ mɔmɔ-amu itiibilaa ɔkpa so. Fo‑rɛ ɔmɔ fɛꞌ buu abara kpaa wɔra itiibilaa idɛ de foꞌ ka mɔmɔ-amu so akɔ mɔ sa mɔmɔ. Fo wɔra gɛnen mɔ, ɔkamaasɛ laa lɛɛ fo-gɛnɔ yɛɛ ilaa ibono ako mɛ dɛ mɛ kya gyan fo so mɔ i gyɛ daa gɛnɔten giyan. Fo gbaa-gbaa fo-gɛkyena dɔ mɔ mɛ laa wu yɛɛ fo kya gyi aye-naana Mosisi nbara mɔ so. 25Abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura ne mɛ sɔɔ Yesu gyi mɔ berɛ, a wolaa ŋmarasɛ ibono a tɔgɛ yela mɔ wɔra ɔwolɛ dɔ kyu kpaa sa mɔmɔ yɛɛ i kaaborɛ mɛꞌ kine akyɔɔlɛtɔ gigyi, mɛ mɛŋ sa mɛꞌ gyi nkalan de nbuɛ nbono mɛ mɔɔ nmɔ ne mɛ mɛŋ lɛɛ nmɔ-nkalan fuɛ mɔ, de mɛ mɛŋ sa mɛꞌ laarɛ agyibara.\"\n26Gɛsintin mɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Pɔɔlo mɔ‑rɛ anyen anan mɔ mɛ kyon de mɛꞌ kpaa gyere de iꞌ lɛɛ ilaa kyɔlesɛsɛ lii mɔmɔ-nyoro so sa mɔmɔ. Mɛ kpaa gyere ta mɔ, Pɔɔlo gi kpaa loo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ ɔꞌ kpaa tɔgɛ nkɛ nbono ɔkara itiibilaa mɔ i laa logɛ mɔ de Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo mɔ mɛꞌ kyu Pɔɔloana atɔ kyu lɛɛ asunbi sa mɔmɔ ɔkamaasɛ.\nMɛ Keda Pɔɔlo Wurubuaarɛ Ɔson Obu Mɔ Dɔ\n27Itiibilaa mɔ gɛkɛ sonosɛ mɔ gɛ kya laarɛ gɛ baa gyanꞌ mɔ, Pɔɔlo bo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ ne Gyuda awura abono mɛ lii Esiya gɛsinkpan so mɔ ako mɛ baa tu mɔ nno. Mɛ baa tu mɔ mɔ, mɛ keda mɔ, ne i yogesi asa abono mɛ bo nno mɔ pɛwu. 28Mɛ kpen tɔgɛ yɛɛ, \"Aye-nanboana Isirale awura, fɛꞌ kpaa aye! Ɔnyen baarɛ ne n kpɛ ɔ naa ɔ naa gɛten kamaasɛ ɔ kya nyiile asa ilaa nyɛnyɛn kyu lii aye Isirale awura so de aye-naana Mosisi nbara mɔ so de Wurubuaarɛ ɔson obu baarɛ so mɔ. Imɔ idɛ gɛmara mɔ, o kii kpaa kyu asa abono mɛ mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura mɔ ako kyu kpaa loo aye Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ, ne i kyɔlesɛ obu ɔbono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ yela sa mɔ-ɔson mɔ.\" 29Ibono mɛ kya tɔgɛ yɛɛ Pɔɔlo gi kyu asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura ako kyu loo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ owi ɔko dɔ mɔ, mɛ wu mɔ‑rɛ Efisonyen ɔko ɔsowolɛ mɔ so. Mɛ kya terɛ ɔnyen mɔ yɛɛ Tirofimusɛ. Mɛ wu mɔ‑rɛ Pɔɔlo mɛ naa mɔ, mɛ sa gɛwɔnsa yɛɛ ɔfaanan Pɔɔlo gi kyu mɔ kpaa loo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ ne. 30Ibono Gyuda awura abono mɛ lii Esiya mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ i yɛgɛ ɔsowolɛ mɔ pɛwu gi singi, ne asa mɛ selɛ kpaa da gikilen mɔmɔ asɛ nno. Mɛ too keda Pɔɔlo kpii mɔ lii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ, ne ayaa abono so mɔ, mɛ tii nbunono mɔ. 31Sakpii mɔ mɛ kya laarɛ mɛꞌ mɔɔ Pɔɔlo. Nfono mɔ, ɔko gi kpaa sa asogya gikpen belɛ ɔbelɛnsɛ gɛnɔ yɛɛ Gyɛrusalem gi singi.\n32Ayaa abono so mɔ, o kyu asogya ako mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-abelɛnsɛ, ne mɛ selɛ kpelegɛ kpe nfono sakpii mɔ gi koola gyanꞌ mɔ. Ibono mɛ wu ɔbelɛnsɛ mɔ mɔ‑rɛ asogya mɔ gɛnen mɔ, abono mɛ kya daarɛ Pɔɔlo mɔ mɛ taa mɔ-gidaarɛ yɛgɛ. 33Nfono mɔ, asogya ɔbelɛnsɛ mɔ gi naa kpe Pɔɔlo asɛ kpaa keda mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔ-adɛ mɔ yɛɛ mɛꞌ kyu agbangbaran anyɔ kyu ŋminde mɔ.\nNfono mɔ, asogya ɔbelɛnsɛ mɔ gi taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Anɛ ne n gyɛ gɛnen ɔnyen baarɛ, ne menɛ ne ɔ wɔra?\"\n34Sakpii mɔ dɔ ako mɛ kya kpen mɛ kya lɛɛ gɛnɔ ma‑a sa asogya ɔbelɛnsɛ mɔ, mɔ, adɛ gɛnɔ kpɛi, abanban gɛnɔ kpɛi. Gɛnɔɔbono sakpii mɔ kpɛ ɔ kya wɔra giyan-giyan so mɔ, asogya ɔbelɛnsɛ mɔ mɛŋ kya nyɛ de ɔꞌ bii ilaa kolon ibono Pɔɔlo gi wɔra so ne mɛ kya daarɛ mɔ mɛ laa mɔɔ gɛnen mɔ. Gɛnen so mɔ ɔ tɔgɛ sa mɔ-adɛ mɔ yɛɛ, \"Belen, fɛꞌ kyu Pɔɔlo kyu kpe aye-gɛsun ɔwɔraten.\" 35Asogya mɔ mɛ keda Pɔɔlo gɛnen‑n kyu baa fo nfono mɛ wɔra ayaa ikyiseten atanbuwaa mɛ kya kyu dii loo mɔmɔ-gɛsun ɔwɔraten mɔ, mɛ wu gɛnɔɔbono sakpii mɔ kya nyise ɔlon so ma‑a gbebi Pɔɔlo mɔ, asogya mɔ mɛ san puru mɔ sola daa. 36Nfono mɔ, sakpii mɔ gi san ɔ kya kpen o buu mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ mɔɔ mɔ!\"\nPɔɔlo Gi Kolɛ Tɔngɛ Sa Sakpii Mɔ\n37Asogya mɔ mɛ kpɛ mɛ kya laarɛ de mɛꞌ kyu Pɔɔlo kyu loo mɔmɔ-gɛsun ɔwɔraten gɛkpen mɔ dɔ mɔ, Pɔɔlo gi taasɛ mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Nan nyɛ ɔkpa tɔgɛ ilaa iko sa fo ne?\" Pɔɔlo gi kolɛ ɔbelɛnsɛ mɔ gɛnen mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nkyɛɛ fo kya nu Geriiki gɛdɛ? 38Gɛnen berɛ mɔ ɔfaa fo ne n gyɛ Igyipitinyen ɔbono ɔ naa kyena kyu ikɔ ba too abɛyin so mɔ. Fo ne n kyu asa nwɛ ikue-inyɔ abono mɛ kya kɔ ikɔ ɔmɔ-gibaa so mɔ kyu lii kpe gipen dɔ mɔ.\" 39Pɔɔlo gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa, me berɛ, n gyɛ daa Gyudanyen. Nɛ lii Taasu ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Silisiya mɔ. Me-ɔsowolɛ mɔ mɛŋ gyɛ gɛsowolɛbi. N kya kolɛ fo, wɔra aniya de foꞌ yɛgɛ me nꞌ tɔngɛ sa sakpii mɔ.\"\n40Asogya ɔbelɛnsɛ mɔ gi sa Pɔɔlo ɔkpa. Nfono mɔ Pɔɔlo gi dii yelɛ ayaa atanbuwaa mɔ so, ne ɔ diirɛ gibaa nyiile mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ nu mɔ asɛ. Sakpii mɔ gi wɔra kurun mɔ, Pɔɔlo gi tɔngɛ mɔmɔ Gyuda awura gɛdɛ dɔ sa ɔmɔ. Gɛmɔ ne n gyɛ Hiiburu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/21","date":"2018-06-24T06:25:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866358.52\/warc\/CC-MAIN-20180624044127-20180624064127-00556.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1777,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 8\nMɛ Keda Ɔkyii Ɔko\n1Yesu berɛ, gi naa kyon kpe Nfɔ Iyii Gibii mɔ so. 2Gibaadiikɛ fu‑u mɔ, Yesu gi baa loo ɔsowolɛ mɔ so ne o kii naa kpe Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so. Asa abono mɛ bo nfono mɔ pɛwu mɛ naa ba Yesu asɛ, ne o kpelegɛ kyena ɔ kya nyiile mɔmɔ ilaa. 3Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ mɛ kpaa kyu ɔkyii ɔko ba Yesu asɛ nfono. Mɛ keda mɔ de ɔnyen. Mɛ kyu mɔ baa yelɛ sansana 4ne mɛ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a keda ɔkyii baarɛ de ɔnyen. 5To, Wurubuaarɛ nbara dɔ mɔ Mosisi gi ŋmarasɛ yela yɛɛ aꞌ too abui mɔɔ gɛnen asa abono ɔnan. Fo‑o fo mɔ, nnɛ ne fo dɛ?\"\n6Mɛ taasɛ Yesu gɛnen ilaa idɛ daa kyu soo mɔ idoo kerɛ de mɛꞌ kyu mɔ wɔra nbɛlɛ dɔ. Mɛ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, o sii wuruge ne o kyu mɔ-gibaabi ɔ kya ŋmarasɛ gɛsinkpan. 7Mɛ kpɛ ma‑a taasɛ mɔ gɛnen so mɔ, ɔ koso yelɛ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye dɔ ɔbono ɔŋ ti wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, ɔꞌ daa gigyangbara too gibui da ɔkyii mɔ.\" 8Yesu gi tɔgɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, o kii sii wuruge kyu mɔ-gibaabi ɔ kya ŋmarasɛ gɛsinkpan mɔ. 9Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ mɛ nu ilaa ibono Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ yaasɛ gɛbelɛnsɛ so gɛkuii-gɛkuii ne i san ɔkyii mɔ wolɛ gi san ɔ yelɛ Yesu asɛ sakpii mɔ dɔ.\n10I san mɔmɔ-wolɛ gɛnen mɔ, Yesu gi koso yelɛ ne ɔ taasɛ ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Ɔkyii, mɛ bo fonɛ? I mɛŋ nyɛ ɔko de oꞌ bun fo gipuɛɛ?\" 11Ɔkyii mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa, me-wura.\" Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Me kee maŋ bun fo gipuɛɛ. Naa fo kya kpe de foꞌ taa fo-ilaa nyɛnyɛn giwɔra yɛgɛ.\"]\nYesu Ne N Gyɛ Fatela Sa Anyamesɛ\n12Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me ne n gyɛ fatela sa anyamesɛ. Ɔbono ɔ laa wɔra me-ɔkasɛbo mɔ maŋ naa gibiri dɔ. Ɔ laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan de iꞌ wɔra fɛɛ fatela ne n kya wu mɔ.\"\n13Nfono mɔ Farasii awura mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo-wolɛ ne n kya buu faa. I maŋ sa de aꞌ kyu imɔ wɔra ilaa dɔ.\" 14Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-wolɛ ne n kya buu gbaa mɔ, i kaaborɛ fɛꞌ nu me asɛ. I kya nyiile yɛɛ me ne n nyi nfono nɛ lii mɔ ne me ne n nyi nfono nan kii kpe mɔ. Fɛye berɛ, fɛ mɛŋ nyi nfono nɛ lii mɔ ne fɛ mɛŋ nyi nfono nan kii kpe mɔ. 15Ansi so ne fɛ kya kerɛ de fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ ɔko ilaa i boran abɛɛ iŋ boran. Me berɛ, meŋ kya kerɛ asa ilaa dɔ tɔgɛ sɛi. 16Nengyene fɛɛ nꞌ taa tɔgɛ ɔko ilaa gbaa mɔ, nkana i laa kyena. I kya nyiile yɛɛ i mɛŋ gyɛ me-wolɛ ne n kya kerɛ imɔ dɔ. Me‑rɛ me-sɛ ɔbono o sun me mɔ ne n kya kerɛ imɔ dɔ. 17Fɛye gbaa-gbaa nbara dɔ mɔ, mɛ wolaa ŋmarasɛ yela yɛɛ nengyene fɛɛ asa anyɔ nnɔ gi wɔra gikolon nbɛlɛ dɔ mɔ i kaaborɛ fɛꞌ nu mɔmɔ asɛ. 18To, me n kya tɔgɛ me-nyoro so ilaa ne; me-sɛ ɔbono o sun me mɔ kee laa lɛɛ nyiile yɛɛ me-ilaa tɔgɛsɛ idɛ i gyɛ gɛsintin.\"\n19Lii gɛnen so mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo-sɛ mɔ bo fonɛ?\" Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fɛ mɛŋ nyi me. Me-sɛ ne fɛ laa bii? Nengyene fɛ nyi me mɔ, nkana ɔfaanan fɛ nyi me-sɛ kee.\" 20Owi ɔbono Yesu gi tɔgɛ gɛnen agyɛbi adɛ sa mɔmɔ mɔ, o sindi nfono mɛ kya too aterenbi wɔra sa Wurubuaarɛ, ɔson obu gikpaara mɔ so. Ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ kii keda mɔ nfono, i kya nyiile yɛɛ mɔ-owi kedasɛ mɛŋ ti fo.\nNfono N Kya Kpe Mɔ, Fɛ Maŋ Taalɛ Kpe Nno\n21Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya kii mi‑i kyon ne. Fɛ laa san laarɛ me de Wurubuaarɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ fɛye, fɛŋ baa nyɛ. Fɛ laa wuꞌ de fɛye-ilaa nyɛnyɛn daa. Nfono n kya kpe mɔ, fɛ maŋ taalɛ ba nno.\" 22Nfono mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ kya tɔgɛ ma‑a sa abara mɛ kya ŋmasɛ yɛɛ, \"Ɔnyen baarɛ tɛ faa, ɔ laa mɔɔ mɔ-nyoro. Fɛ mɛŋ kya nu gɛnɔɔbono ɔ kya kalɛ aye mɔ? Ɔ tɔgɛ yɛɛ nfono ɔ kya kpe mɔ a maŋ taalɛ ba nno.\"\n23Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ lii daa gɛsɛ gɛrɛ. Me berɛ, nɛ lii daa Wurubuaarɛ dɔ. Gɛsinkpan gɛrɛ-lɛɛ wolɛ asa ne fɛ gyɛ. Fɛŋ kya nyingi Wurubuaarɛ so. Me berɛ, meŋ dɛ fɛɛ fɛye gɛnen asa abono ɔnan. 24Nɛ ti wolaa tɔgɛ sa fɛye yɛɛ fɛ laa wuꞌ daa de fɛye-ilaa nyɛnyɛn. I gyɛ gɛsintin yɛɛ nengyene fɛ kine fɛ maŋ sɔɔ me gyi yɛɛ me ne n bo no pɛi ne ilaa kamaasɛ i bo no mɔ fɛ laa wuꞌ daa de fɛye-ilaa nyɛnyɛn.\"\n25Yesu gi tɔgɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ anɛ?\" Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nɛ ti wolaa tɔgɛ fɛye lii ko‑o gɛsɛ de gɛsɛ. 26N bo ilaa gikyɔ nan tɔgɛ kyu lii fɛye so de iꞌ kyu bun fɛye gipuɛɛ. Ɔbono o sun me mɔ, mɔ, ne n bo gɛsintin. Ilaa ibono nɛ nu lii mɔ asɛ mɔ wolɛ ne nꞌ kya lɛɛ tɔgɛ sa anyamesɛ.\"\n27Yesu kya tɔngɛ de ɔmɔ gɛnen pɛwu faa, mɛ mɛŋ nu gɛsɛ yɛɛ mɔ-sɛ Wurubuaarɛ ne ɔ darɛ yɛɛ mɔ ne n sun mɔ mɔ. 28Imɔso Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nengyene mɛ ti puru me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, diirɛ gyan lɛwu oyii so mɔ, nfono ne fɛ laa bii yɛɛ me ne n bo no pɛi ne ilaa kamaasɛ i bo no. Gɛnen kee mɔ fɛ laa bii yɛɛ meŋ kya wɔra ilaa iko abɛɛ nꞌ tɔgɛ ilaa iko me-gibaa so. Ilaa ibono me-sɛ Wurubuaarɛ gi nyiile me mɔ ne nꞌ kya tɔgɛ. 29Ɔbono o sun me mɔ bo me asɛ. Ɔ mɛŋ taa me yɛgɛ. I kya nyiile yɛɛ owi kamaasɛ dɔ mɔ, n kya wɔra daa ilaa ibono i kya gyi mɔ-ginsi mɔ.\" 30Asa mɔ mɛ nu Yesu gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ, mɔmɔ dɔ sakyɔ mɛ sɔɔ mɔ gyi yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sun mɔ.\nAsa Abono Mɛ Mɛŋ Gyɛ Nbide De Abono Mɛ Gyɛ Nbide Mɔ\n31Yesu gi tɔgɛ sa Gyuda awura abono mɛ sɔɔ mɔ gyi mɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛ keda me-ilaa nyiilesɛ ibono n kya nyiile fɛye faa dɔ mɔ, fɛ gyɛ me-akasɛbo gɛsintin. 32Fɛ laa bii Wurubuaarɛ gɛsintin ilaa mɔ, ne gɛnen gɛsintin ilaa ibono mɔ i laa yɛgɛ fɛ laa nyɛ fɛye-nyoro. Fɛŋ baa wɔra nbide.\" 33Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aberaham mɔ-naanaana ne a gyɛ. Gɛkaako a mɛŋ ti taa wɔra nbide sa ako. Ne nnɛ so ne fo kya tɔgɛ yɛɛ a laa nyɛ aye-nyoro?\"\n34Nfono mɔ Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Gɛsintin ne n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ gyɛ daa gɛbide sa ilaa nyɛnyɛn. 35Gɛbide ne n kine gɛ kɛɛla nnɛ mɔ, gɛ maŋ bingiri gɛmɔ-wura mɔ-bi. Gɛten wura mɔ-bi mɔ berɛ, gyɛ gɛten mɔ dɔ gɛkpaa. 36Imɔso nengyene me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ nɛ yɛgɛ fo ɔko foꞌ nyɛ fo-nyoro lii gɛbide dɔ mɔ, fo nyɛ fo-nyoro gɛsintin. 37N nyi ibono Aberaham mɔ-naanaana ne fɛ gyɛ. Fɛ kii fɛ kya laarɛ me-imɔɔten. I kya nyiile yɛɛ ilaa ibono n kya nyiile mɔ fɛŋ kya nu gɛsɛ sa me. 38Ilaa ibono nɛ wu me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ ne nꞌ kya tɔgɛ. Fɛye mɔ kee, ilaa ibono fɛ nu lii fɛye-sɛ asɛ mɔ ne fɛ kya wɔra.\"\n39Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aberaham ne n gyɛ daa aye-naana.\" Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛɛ Aberaham mɔ-naanaana ne fɛ gyɛ gɛsintin mɔ, nkana fɛ laa wɔra ilaa ibono Aberaham gi wɔra mɔ ɔnan. 40Imɔmɔ mɔ, n kya tɔgɛ gɛsintin gɛbono nɛ nu lii me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ n kya sa fɛye mɔ, fɛ kya laarɛ me-imɔɔten daa. Aberaham berɛ mɛŋ wɔra fɛye-lɛɛ idɛ ɔnan. 41Ɔbono ɔ gyɛ fɛye-sɛ gbaa-gbaa mɔ ilaa wɔrasɛ mɔ ɔnan ne fɛ kya wɔra faa.\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aye berɛ, a mɛŋ gyɛ agyibara nbii. Ɔsɛ kolon ne a bo. Mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ.\"\n42Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nengyene Wurubuaarɛ ne n gyɛ fɛye-sɛ mɔ, nkana fɛ laa laarɛ me-ilaa. Nɛ lii daa Wurubuaarɛ asɛ ne nɛ ba. Wurubuaarɛ ne n sun me. I mɛŋ gyɛ me gbaa-gbaa me-gibaa so ne nɛ ba. 43Menɛ n wɔra ne fɛ mɛŋ kya nu ilaa ibono n kya tɔgɛ mɔ gɛsɛ daa? Fɛ kya kyo me me-ilaa tɔgɛsɛ so. Gɛnen so ne fɛ mɛŋ kya nu me-gɛsɛ faa. 44Fɛ lii fɛye-sɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ asɛ. Imɔso fɛye-gɛlaarɛ ne n gyɛ yɛɛ fɛꞌ wɔra fɛye-sɛ mɔ gɛlaarɛ. Lii ko‑o gɛsɛ de gɛsɛ mɔ, ɔ gyɛ daa ɔbono ɔ kya mɔɔ asa. Mɔ‑rɛ gɛsintin mɛŋ kya wu abara ginsi. Gɛsintin gɛ mɛŋ bo mɔ dɔ. Nengyene ɔ kya kɛɛ abon mɔ, mɔ-ilaa wɔrasɛ ne i wolaa i gyɛ. Mɔ-oyuduu ne. Ɔ gyɛ daa ɔbonbo, ne mɔ ne n gyɛ abon pɛwu gɛmu. 45Me berɛ, n kya tɔgɛ daa gɛsintin. Imɔso ne fɛ mɛŋ kya sɔɔ me gyi faa.\n46\"Fɛye dɔ anɛ ne nan taalɛ lɛɛ yii me yɛɛ nɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn iko kerɛ? Fɛ nyi ibono gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ. Ne menɛ n wɔra ne fɛ maŋ sɔɔ me gyi? 47Abono mɛ gyɛ Wurubuaarɛ adɛ mɔ mɛ kya nu Wurubuaarɛ ilaa tɔgɛsɛ. Fɛ mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ adɛ so ne fɛ mɛŋ kya nu Wurubuaarɛ ilaa tɔgɛsɛ faa.\"\nYesu Mɔ‑rɛ Aberaham\n48Yesu gi tɔgɛ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gɛnen mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ a tɔgɛ yɛɛ i tɛ faa fo gyɛ daa Samariyanyen, ilaa nyɛnyɛn oduduu i tɛ fo so, i mɛŋ gyɛ imɔ ne?\" 49Nfono ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ilaa nyɛnyɛn oduduu iŋ taa tɛ me so. N kya kyu buubuu kyu sa me-sɛ Wurubuaarɛ daa, ne fɛye berɛ, fɛ mɛŋ kya buu me. 50Nɛ tɔgɛ gɛnen faa, meŋ kya laarɛ nyisigyi mi‑i sa me-nyoro. I bo ɔbono ɔ kya laarɛ nyisigyi ɔ sa me mɔ. Mɔ ne nan gyi me‑rɛ fɛye-nbɛlɛ. 51Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, ɔbono ɔ kya nu me-gɛdɛ mɔ, maŋ wuꞌ lɛwu gbaa-gbaa gɛkaako kpa‑a.\"\n52Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Idɛ kon berɛ, a wu gɛsintin yɛɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu i tɛ fo so. Aberaham gi wuꞌ. Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ kee mɛ wuꞌ. Fo‑o fo berɛ, fo kya tɔgɛ daa yɛɛ nyamesɛ ɔbono ɔ kya nu fo-gɛdɛ mɔ, maŋ wuꞌ gɛkaako kpa‑a. 53Fo ne n don aye-naana Aberaham? Aberaham gi wuꞌ ne Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ kee mɛ wuꞌ. Ne menɛ nyamesɛ ɔnan ne fo kya tɔgɛ yɛɛ fo gyɛ daa?\"\n54Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛɛ n kya lɛɛ me-nyisigyi nyiile asa me-gibaa so mɔ, gɛnen nyisigyi ɔbono mɛŋ gyɛ sɛi. Me-sɛ Wurubuaarɛ ne n kya lɛɛ me-nyisigyi nyiile. Mɔ ne n gyɛ ɔbono fɛ kya ten fɛye-nyoro gɛnɔ yɛɛ fɛye-Wurubuaarɛ mɔ. 55Yɛgɛ fɛ mɛŋ nyi mɔ. Me berɛ, n nyi mɔ. Nengyene nɛ tɔgɛ yɛɛ meŋ nyi mɔ mɔ, nan wɔra ɔbonbo fɛɛ fɛye. N nyi mɔ, ne nꞌ kya nu mɔ-gɛdɛ.\n56\"Fɛye-naana Aberaham gi nu yɛɛ ɔ laa nyɛ wu me-gɛsinkpan so giba mɔ, i wɔra mɔ ɔkon. Ne gɛsintin mɔ, o wu me-giba, ne o gyi ɔkon.\" 57Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Fo ɔbono foŋ ti taa gyi nsi ikue-inyɔ de saalaa mɔ, nnɛ ne fo wɔra ne fo‑rɛ Aberaham fɛ wu abara?\" 58Nfono mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nꞌ tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ pɛi de iꞌ lɔɔ korogɛ Aberaham mɔ, n wolaa n bo no. Me ne n bo no pɛi ne ilaa kamaasɛ i bo no.\" 59Ibono Yesu gi tɔgɛ gɛnen so mɔ, mɛ puru abui mɛ laa too da mɔ mɔɔ. O wu gɛnen mɔ, ɔ ŋara lii Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so ne ɔ kyon taa mɔmɔ yɛgɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/8","date":"2018-06-25T18:26:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267868237.89\/warc\/CC-MAIN-20180625170045-20180625190045-00405.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":2024,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.519,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 19\n1Imɔ gɛmara mɔ, Pilato gi yɛgɛ mɛ taa Yesu awulibi. 2Ne asogya mɔ mɛ luo iwe wɔra fɛɛ wura gɛpɛ ne mɛ kyu bun mɔ, ne mɛ kyu giwurakuru kyu gyaabii bun mɔ. 3Nfono mɔ, mɛ san mɛ kya gyaabii mɔ mɛ kya faala mɔ mɛ kya kpe mɛ kya ba yɛɛ, \"Gyuda awura wura! Fo‑rɛ gimu dɛnsɛ!\" mɛ san mɛ kya da mɔ itan.\n4Pilato asogya mɔ mɛ wɔra Yesu gɛnen ta mɔ, Pilato gi kii lii kpaa tɔgɛ sa Gyuda awura mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ nu yɛɛ nan kyu Yesu bara fɛye de fɛꞌ bii yɛɛ meŋ wu ilaa nyɛnyɛn ibono so nan kyu bun mɔ gipuɛɛ mɔ.\" 5Imɔso Pilato gi kyu Yesu lii baa nyiile Gyuda awura mɔ. O bun iwe gɛpɛ gɛbono asogya mɔ mɛ kyu bun mɔ mɔ, ne o bun giwurakuru mɔ. Ne Pilato gi tɔgɛ sa Gyuda awura mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-ɔnyen mɔ!\" 6Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ-asogya mɔ mɛ wu Yesu mɔ, mɛ kpen ken-ken tɔgɛ sa Pilato yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi oyii so! Da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ!\" Mɛ kpen tɔgɛ sa Pilato gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye gbaa-gbaa fɛꞌ baa kyu mɔ kpaa da mɔ aŋanbi mɔɔ fɛye-atɔ. Me berɛ, meŋ wu ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra mɔ.\" 7Nfono ne Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ sa Pilato yɛɛ, \"A bo nbara nko. Imɔso kyu lii gɛnen nbara nbono so mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ. I lii fɛɛ ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi.\"\n8Ibono Pilato gi nu gɛnen ilaa idɛ mɔ, i lɔrɔ wɔra mɔ gifuu too. 9Ɔ naa loo gɛten dɔ, ne ɔ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Fo lii fonɛ daa?\" Ɔ taasɛ Yesu gɛnen mɔ, Yesu mɛŋ ka mɔ-gɛnɔ. 10Ibono ɔ mɛŋ ka mɔ-gɛnɔ mɔ, Pilato gi kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo maŋ ka me-gɛnɔ? Fo mɛŋ nyi yɛɛ n bo ɔkpa de nꞌ taa fo yɛgɛ de foꞌ naa, ne nꞌ bo ɔkpa kee de nꞌ yɛgɛ de mɛꞌ da fo aŋanbi mada de oyii de foꞌ wu?\" 11Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ fo-gibaa so ne fo nyɛ ɔkpa me so faa. Fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ sa fo ɔkpa mɔ, nkana fo maŋ nyɛ ɔkpa me so. Imɔso nyamesɛ ɔbono o kyu me baa wɔra fo-abaa dɔ mɔ ne n so ilaa nyɛnyɛn ibono i nyaakyɔ mɔ.\"\n12Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi san ɔ kya laarɛ ɔkpa ɔbono so ɔ laa kyu de ɔꞌ taa Yesu yɛgɛ de ɔꞌ naa mɔ. Nfono mɔ Gyuda awura mɔ mɛ kpɛ ma‑a kpen ken-ken daa ma‑a tɔgɛ ma‑a sa Ɔbelɛnsɛ Pilato yɛɛ, \"Nengyene fo taa ɔnyen baarɛ yɛgɛ ne ɔ naa mɔ, fo mɛŋ kya buu fɛye Rom awura wura belɛ mɔ. Nu yɛɛ nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ ɔ gyɛ wura fɛɛ gɛnɔɔbono ɔnyen baarɛ kya wɔra faa mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono kya laarɛ fɛye-wura belɛ mɔ abolɔn ne.\" 13Pilato gi nu ilaa ibono Gyuda awura mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ yɛgɛ mɛꞌ kparɛ Yesu kyu lii kpe gikpalan giko dɔ ne Pilato gi kpaa kpelegɛ kyena awura gɛgyapaa gɛbono mɛ kya kyena gɛmɔ so gyi nbɛlɛ mɔ. (Mɛ kya terɛ gikpalan gibono yɛɛ Abui Ɔtagaten Gikpalan. Gyuda awura gɛdɛ dɔ mɔ, mɛ kya terɛ gimɔ yɛɛ Gabata.)\n14Gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛ gyɛ abaala gɛkɛ sa Gyuda awura Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ gigyi. Owi ɔbono mɛ lii kpe gikpalan mɔ dɔ mɔ, i san ŋmaraa de iꞌ wɔra fɛɛ owi kenken aberɛ. Nfono ne Pilato gi kyu Yesu nyiile Gyuda awura mɔ yɛɛ, \"Fɛye-wura mɔ ne.\" 15Pilato gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ kpen ken-ken gikolon tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Kyu mɔ naa. Aŋ kya laarɛ de aꞌ baa wu mɔ. Da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ.\" Ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Nꞌ da fɛye-wura mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ?\" Ɔ taasɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aŋ bo wura ɔko baa too de fɛye-Rom wura belɛ mɔ.\"\nMɛ Da Yesu Aŋanbi Mada De Oyii\n16Pilato gi kerɛ mɔ, kuaa daa. Ne o kyu Yesu kyu wɔra mɔ-asogya mɔ abaa dɔ yɛɛ mɛꞌ kpaa da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ. Ne asogya mɔ mɛ kyu Yesu kyu kyon. 17Mɛ kyu mɔ lii mɛ kya kpe mɔ, mɛ yɛgɛ Yesu gbaa-gbaa ne n so mɔ-lɛwu oyii. Mɛ kpaa fo gɛtɛɛko mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gimu Giwuye Gikpalan. De Gyuda awura gɛdɛ dɔ mɔ, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gologota. 18Nno ne mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii. Mɛ da anyen anyɔ ako kee aŋanbi mada de iyii bɔla de Yesu. Mɔmɔ dɔ ɔko bo de Yesu gyisɛ gibaa so ne ɔko, mɔ, bo de mɔ-benɛ gibaa so, i san Yesu, mɔ, bo nsansana.\n19Pilato gi yɛgɛ mɛꞌ ŋmarasɛ kyu kpaa mada Yesu amu so yɛɛ,\nYESU, NASARƐTƐNYEN, GYUDA AWURA WURA MƆ NE.\n20Nfono mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ i mɛŋ bo gɛta de nten. Imɔso i yɛgɛ Gyuda awura sakyɔ mɛ kalɛ ilaa ibono Pilato gi yɛgɛ mɛꞌ ŋmarasɛ mada Yesu amu so mɔ. I kya nyiile yɛɛ mɛ ŋmarasɛ imɔ de Gyuda awura gɛdɛ dɔ, de Rom awura gɛdɛ dɔ, de Geriiki awura gɛdɛ dɔ. 21Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ lɔgedɛ de Pilato yɛɛ, \"I mɛŋ kaaborɛ foꞌ yɛgɛ de mɛꞌ ŋmarasɛ yɛɛ, 'Gyuda awura wura mɔ ne' kyu kpaa mada gɛnen. I kaaborɛ foꞌ yɛgɛ mɛꞌ ŋmarasɛ daa yɛɛ 'Ɔnyen baarɛ ne yɛɛ mɔ ne n gyɛ Gyuda awura wura mɔ.' \" 22Nfono ne Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ilaa ibono nɛ yɛgɛ mɛꞌ ŋmarasɛ mɔ, mɛ ŋmarasɛ daa gɛkpaa.\"\nMɛ Yɛ Yesu Nyoro So Atɔ Kyu\n23Asogya mɔ mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ ta mɔ, mɛ yɛ ilaa ibono nkana i bo mɔ-nyoro so mɔ dɔ gikpadɔ ginan ne mɔmɔ ɔkamaasɛ gi kyu giko. Mɛ yɛ imɔ gɛnen mɔ, i san Yesu gɛgbɛ gɛbono ɔ kya suu gɛsɛ pɛi de oꞌ suu ngbɛ sɛnsɛ gyanꞌ mɔ. Gɛnen gɛgbɛ gɛbono berɛ, mɛ mɛŋ baa-baa gɛmɔ kyaga. Mɛ kpɛ luo gɛmɔ daa lii soso baa yii gɛsɛ. 24Asogya mɔ mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, \"Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ de aꞌ kyadɛ gɛgbɛ gɛdɛ dɔ yɛ. Aꞌ too ilaa iko kerɛ. Ɔbono i yii de mɔ mɔ, kaasɛ mɔ oꞌ kyu gɛmɔ.\" Ilaa ibono mɛ too kerɛ gɛnen mɔ, i yɛgɛ ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ i ba gɛsintin. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\nMɛ yɛ me-nyoro so atɔ kyu\nne mɛ too ilaa iko kerɛ\nde mɛꞌ wu ɔbono ɔ laa kyu me-gɛgbɛ mɔ.\n25Asogya mɔ mɛ kya wɔra gɛnen pɛwu mɔ, Yesu mɔ-nyi, de mɔ-nyibelɛ, de Mariya, Kulopasɛ mɔ-ka mɔ, de Mariya Magadalakyii mɔ mɛ yelɛ Yesu lɛwu oyii mɔ asɛ. 26Ibono Yesu gi wu mɔ-nyi de me, mɔ-ɔkasɛbo ɔbono ɔ kya laarɛ me-ilaa mɔ, a yelɛ sindi abara mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyi yɛɛ, \"Ɔkyii, fo-bi ne.\" 27Ne o kii kisee tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Fo‑o fo mɔ, fo-nyi ne.\" Kpɛ kyu lii gɛnen gɛkɛ gɛbono dɔ ne nɛ kyu mɔ kpaa kyena me asɛ me-gɛten dɔ.\nYesu Gi Wuꞌ\n28Yesu mada de lɛwu oyii mɔ gɛnen mɔ, o wu yɛɛ idɛ kon berɛ ɔ logɛ ilaa kamaasɛ. Ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Bolefɔ kya mɔɔ me.\" Ɔ tɔgɛ gɛnen de iꞌ yɛgɛ ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ iꞌ nyɛ ba gɛsintin. 29Gɛnen owi ɔbono mɔ, nta bonyansɛ nko oyuduu gi yii de gɛlɔbi nno. Imɔso mɛ kyu taatɔ dufu-dufu ɔko kyu kpaa nyise wɔra nta mɔ dɔ, ne mɛ kyu de hisopo gɛyabii kyu diirɛ kpe mɔ-gɛnɔ asɛ. 30Yesu gi kyogyoo nta mɔ mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"I logɛ kon.\" Ne o kyu mɔ-gimu too gɛsɛ, o lɛɛ mɔ-ɔŋɛ kyu wɔra Wurubuaarɛ abaa dɔ.\nMɛ Yii Yesu Gɛkɛlɛbi Dɔ Fondi\n31Ibono gɛdɛ gɛ laa kɛ ne mɛ laa gyi mɔmɔ Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ so mɔ, Gyuda awura mɔ mɛ kya laarɛ yɛɛ abono mɛ da mɔmɔ aŋanbi mada de iyii mɔ mɛꞌ nyɛ wuꞌ kusaa de mɛŋ sa mɛꞌ sii mɛ kyɔlɛ iyii mɔ so gɛnen gɛkɛ gɛbono dɔ de i mɛŋ sa iꞌ kyɔlesɛ mɔmɔ-gɛsi mɔ gigyi. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ-gɛkɛ kyoolasɛ gɛdɛ gɛ baa saarɛ mɔmɔ Gyuda awura gɛsi gigyi. Imɔso Gyuda awura mɔ mɛ kpaa wu Pilato yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ de mɔ-asogya mɔ mɛꞌ kpaa boori gɛnen asa asaꞌ abono ayaa awuye. Nengyene mɛ nyɛ wuꞌ kusaa mɔ de mɛꞌ saga mɔmɔ lii iyii mɔ so kpaa pule.\n32Gɛnen so mɔ, asogya mɔ mɛ kpaa boori ɔko-lɛɛ ayaa awuye de ɔbanban mɔ kee. 33Mɛ baa fo Yesu asɛ de mɛꞌ baa boori mɔ-lɛɛ ayaa awuye fɛɛ anyen anyɔ ako mɔ-lɛɛ mɔ, mɛꞌ baa kerɛ mɔ, Yesu gi ti wolaa wuꞌ. Imɔso mɛ mɛŋ baa boori mɔ-ayaa awuye mɔ. 34Asogya mɔ dɔ ɔko gi san lɛɛ mɔ-gikpɛ yii Yesu gɛkɛlɛbi dɔ fondi. Ayaa abono so mɔ, nkalan de nkyu gi tigi lii Yesu nyoro dɔ.\n35Me ɔbono n kya ŋmarasɛ ilaa idɛ mɔ nɛ wu imɔ de me-ansi, ne ibono nɛ wu mɔ ne nꞌ kya buu mi‑i sa fɛye faa. N nyi yɛɛ n kya tɔgɛ fɛye gɛsintin de fɛye kee fɛꞌ nyɛ kyu fɛye-nyoro too Yesu so.\n36Ibono Yesu gi wuꞌ ne Gyuda awura mɔ mɛ mɛŋ nyɛ boori mɔ-ayaa awuye mɔ, i yɛgɛ ilaa ibono mɛ ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ i ba gɛsintin. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\nBa‑a mɔ-giwuye kolon gi maŋ wɔra giboorisɛ.\n37Ne mɛ kii ŋmarasɛ yɛɛ,\nGyuda awura mɔ mɛ laa kerɛ nyamesɛ\nɔbono mɛ yii mɔ fondi mɔ.\nMɛ Pule Yesu\n38Gyosɛfo, Arimatiyanyen ɔko bo no. Ɔ sɔɔ Yesu gyi. Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gifuu so mɔ, ɔŋ lɛɛ mɔ-gisɔɔgyi mɔ gɛwi. Yesu gi wuꞌ mɔ, ɔ kpaa wu Pilato yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ mɔ de ɔꞌ kpaa saga Yesu gibuni mɔ lii oyii mɔ so kyu kpaa pule. Pilato gi sa mɔ ɔkpa ne ɔ kpaa saga Yesu gibuni mɔ kyu kyon ɔꞌ kpaa pule. 39Nfono ne Nikodemusi ɔbono ɔ naa kyena kpaa wu Yesu gɛnyɛ gɛko mɔ gi kpaa kyu ilaa iko i dɛ fɛɛ onufuii de piperɛ ne mɛ kyu saarɛ abara dɔ gɛnen mɔ. Nikodemusi gi kyu gɛnen ilaa idɛ kpaa tu Gyosɛfo de mɛꞌ kyu kpaa bɔ Yesu gibuni mɔ. Ilaa ibono Nikodemusi gi kyu kpe gɛnen mɔ, imɔ-oduduu laa wɔra fɛɛ awayu bagi oduduu. 40Gyosɛfo mɔ‑rɛ Nikodemusi mɛ kyu gikɛlɛlɛ de ilaa ibono i dɛ fɛɛ onufuii de piperɛ mɔ kyu mili Yesu gibuni mɔ itiibilaa ɔkpa so fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ Gyuda awura mɛ kya kyu pule ibuni mɔ.\n41Ndɔɔ nko gi sindi nfono mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii ne o wuꞌ mɔ. Gɛnen ndɔɔ nbono dɔ mɔ, gifolɛ giko gi bo nno mɛ wolaa logedi gimɔ wɔra ɔbɔ yela sa ibuni gipule. Mɛ mɛŋ ti taa pule obuni gɛnen folɛbɔ ɔbono dɔ kerɛ. 42Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɛ da Yesu aŋanbi mɔ gɛ gyɛ abaala gɛkɛ sa Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ mɔ so mɔ, Gyosɛfo mɔ‑rɛ Nikodemusi mɛ san mɛ kya kpaala. Folɛbɔ mɔ sindi nfono mɛ da Yesu aŋanbi mɔ. Imɔso mɔ dɔ ne mɛ kyu Yesu gibuni mɔ kpaa pule.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/19","date":"2018-06-24T03:49:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866191.78\/warc\/CC-MAIN-20180624024705-20180624044705-00235.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1868,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 13:16\n16To! Fɛꞌ kerɛ gɛnen ɔkyii baarɛ, aye-naana Aberaham ɔpaa dɔ isa ne. Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi nyɛ mɔ wɔra mɔ-gyɔlɔ dɔ faa, imɔ nsi gudu gukue ne. Imɔso i mɛŋ kaaborɛ fɛɛ gɛkɛ kyoolasɛ fɛɛ gɛdɛ faa mɔ, ɔkyii baarɛ ɔꞌ nyɛ de nꞌ lɛɛ mɔ lii ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ?\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/13\/16","date":"2018-06-22T13:35:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864482.90\/warc\/CC-MAIN-20180622123642-20180622143642-00039.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.298,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 4\nSamariyakyii Gi Sɔɔ Yesu Gyi\n1Farasii awura mɔ mɛ nu yɛɛ Yesu kya nyɛ asa don Gyɔn. Mɛ nu yɛɛ asa sakyɔ mɛ buu Yesu ne ɔ kya gyere ɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere. 2(Gɛsintin berɛ mɔ, Yesu gbaa-gbaa mɛŋ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere. Mɔ-akasɛbo mɔ ne n gyere mɔmɔ.) 3Wura Yesu gi nu ilaa ibono Farasii awura mɔ mɛ kya tɔgɛ kyu lii mɔ so gɛnen mɔ, ɔ koso lii Gyudiya gɛsinkpan mɔ so kyon kpe Galeli.\n4Ɔ laa kpe Galeli mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ naa daa de Samariya gɛsinkpan so. 5Imɔso ɔ kya kpe mɔ, ɔ kpaa fo Samariya awura ɔsowolɛ ɔko so, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Sayikaa. Sayikaa ɔsowolɛ baarɛ sindi gɛsinkpan gɛbono aye Gyuda awura naana Gyeekɔpo gi kyu sa mɔ-bi Gyosɛfo mɔ. 6Gyeekɔpo lɔkɔ bo gɛnen gɛsinkpan gɛbono so. Yesu gi kpaa fo nno mɔ, i tagerɛ mɔ, ne ɔ kpaa kyena lɔkɔ mɔ asɛ. Gɛnen owi ɔbono mɔ, i gyɛ owi kenken gerɛ-gerɛ fɛɛ iwi gudu inyɔ.\n7Yesu tɛ lɔkɔ mɔ asɛ ɔ kya kyoola mɔ, Samariyakyii ɔko gi ba de ɔꞌ baa saa nkyu. Nfono ne Yesu gi kolɛ ɔkyii mɔ yɛɛ, \"Sa me nkyu de nꞌ nun.\" 8(Ɔkyii mɔ gi ba ne Yesu gi kolɛ mɔ nkyu mɔ gɛnen mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ kyon nten dɔ mɛꞌ kpaa sɔɔ agyudɔ.) 9Yesu gi kolɛ Samariyakyii mɔ nkyu mɔ gɛnen mɔ, ɔkyii mɔ gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ so ne fo Gyudanyen fo kya kolɛ me, Samariyakyii nkyu de foꞌ nun?\" (Ɔkyii mɔ mɛŋ taasɛ Yesu gɛnen giyan. Gyuda awura mɔmɔ‑rɛ Samariya awura mɛ mɛŋ kya yii abara ilaa.) 10Ɔkyii mɔ gi taasɛ mɔ gɛnen mɔ, Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛɛ fo nyi gidɛnsɛ gibono Wurubuaarɛ kya laarɛ ɔꞌ wɔra sa fo de nyamesɛ ɔbono ɔnan n gyɛ ne nɛ kolɛ fo yɛɛ foꞌ sa me nkyu de nꞌ nun faa mɔ, nkana fo gbaa ne nan kolɛ me nkyu. Gɛnen nkyu nbono mɔ gi laa kpɛ gi kya kyon gi kya sa fo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan.\"\n11Nfono mɔ, ɔkyii mɔ gi taasɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, fo mɛŋ dɛ ilaa ibono fo laa kyu saa nkyu mɔ. Lɔkɔ baarɛ bo kin. Fonɛ dɔ ne fo laa nyɛ gɛnen nkyu nbono gi laa kpɛ gi kya kyon mɔ sa isa? 12Fo ne n don aye-naana Gyeekɔpo ɔbono o kyu lɔkɔ mɔ sa aye mɔ abɛɛ? Gyeekɔpo gbaa-gbaa de mɔ-biana de mɔ-nbuɛ kee mɛ nun lɔkɔ baarɛ nkyu.\" 13Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔkamaasɛ ɔbono o nun lɔkɔ baarɛ nkyu mɔ, bolefɔ laa kii mɔɔ mɔ. 14Ɔbono, mɔ, ɔ laa nun me-lɛɛ nkyu nbono nan sa mɔ mɔ berɛ, bolefɔ maŋ baa mɔɔ mɔ gɛkaako kpa‑a. I laa sa mɔ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan fɛɛ ɔbon ɔbono mɔ-gɛmu gɛŋ kya ŋaa mɔ.\" 15Nfono mɔ, ɔkyii mɔ gi kolɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, sa me gɛnen nkyu nbono fo darɛ faa de bolefɔ ɔ mɛŋ baa mɔɔ me, de meŋ baa ba gɛrɛ baa saa nkyu.\"\n16Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Naa kpe gɛwi de foꞌ kpaa terɛ fo-kuli de fɛꞌ ba.\" 17Nfono mɔ ɔkyii mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Meŋ bo ɔnyen.\" Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo bo gɛsintin fɛɛ ibono fo tɔgɛ yɛɛ foŋ bo ɔnyen faa. 18Fo ti dena anyen anun ne ɔbono fo‑rɛ mɔ fɛ bo no nperɛ faa kee mɛŋ gyɛ fo-kuli. Gɛnen so mɔ fo tɔgɛ yɛɛ foŋ bo ɔnyen faa mɔ, fo tɔgɛ gɛsintin.\"\n19Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔkyii mɔ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, n kya wu fo faa, fo gyɛ daa Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo. 20Aye-naanaana Samariya awura mɛ baa son Wurubuaarɛ daa gibii gidɛ so. Ne fɛye Gyuda awura, mɔ, fɛ kya tɔgɛ yɛɛ Gyɛrusalem ɔsowolɛ so ne i kaaborɛ asa mɛꞌ kpaa son Wurubuaarɛ.\" 21Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔkyii, gɛsintin ne n kya tɔgɛ fo faa, owi mɔ kya fo ibono Wurubuaarɛ gison giŋ baa tiri yɛɛ gibii gidɛ so abɛɛ Gyɛrusalem ɔsowolɛ mɔ so ne mɛ laa son Wurubuaarɛ. 22Fɛye Samariya awura fɛ kya wu daa ɔson fɛ kya son giyan. Fɛ mɛŋ nyi ilaa ibono fɛ kya son mɔ. Aye Gyuda awura berɛ, a nyi ɔbono a kya son mɔ. Gɛnɔɔbono asa mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ de mɔmɔ‑rɛ mɔ mɛꞌ kyena mɔ i laa lii daa aye Gyuda awura asɛ.\n23\"Owi ɔko kya ba, owi mɔ gi ti fo gbaa ibono aye-sɛ Wurubuaarɛ asonbo mɛ laa kyu gɛsintin son mɔ oduduu dɔ. Gɛnen asonbo abono ɔnan ne n gyɛ asonbo gbaa-gbaa abono aye-sɛ Wurubuaarɛ kya laarɛ mɔ. 24Wurubuaarɛ gyɛ daa Oduduu. Abono mɛ laa son mɔ mɔ, i kaaborɛ mɛꞌ kyu gɛsintin son mɔ oduduu dɔ.\"\n25Nfono mɔ, ɔkyii mɔ yɛɛ, \"N nyi ibono Masaya mɔ kya ba, mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ. Nengyene ɔ ba mɔ, ɔ laa lɛɛ ilaa kamaasɛ gɛsɛ sa aye.\" 26Yesu gi buu sa mɔ yɛɛ, \"Me ɔbono n kya tɔngɛ de fo faa, me ne n gyɛ Masaya ɔbono fo-gɛwɔnsa gɛ gyan mɔ so mɔ.\"\nAkasɛbo Mɔ Mɛ Kii Ba Yesu Asɛ\n27Yesu mɔ‑rɛ Samariyakyii mɔ mɛ yelɛ mɛ kya tɔngɛ gɛnen mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ baa tu mɔmɔ. Mɛ baa wu mɔmɔ gɛnen mɔ, i dɛ ɔmɔ-gɛnɔ yɛɛ Yesu mɔ‑rɛ ɔkyii mɔ mɛ kya tɔngɛ. Mɔmɔ dɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ kii taalɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Menɛ ne fo kya laarɛ lii ɔkyii mɔ asɛ?\" abɛɛ \"Menɛ n wɔra ne fo kya tɔngɛ de ɔkyii mɔ?\" 28Nfono mɔ ɔkyii mɔ gi taa mɔ-nkyu gɛlɔbi mɔ yɛgɛ ne ɔ selɛ kpe ɔsowolɛ mɔ dɔ kpaa tɔgɛ sa asa yɛɛ, 29\"Fɛꞌ baa kpe fɛꞌ kpaa kerɛ ɔnyen ɔko! O buu ilaa kamaasɛ ibono nɛ wɔra me-gɛkyena dɔ mɔ pɛwu sa me. Abɛ‑ɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun de ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ fɛɛ?\" 30Ɔkyii mɔ gi kpaa buu sa asa gɛnen mɔ, mɛ koso lii ɔsowolɛ mɔ so mɛ kya kpe Yesu asɛ.\n31Ɔkyii mɔ gi kyon nten dɔ ɔꞌ kpaa terɛ asa mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ kyu agyudɔ mɔ mɛ kpaa sɔɔ mɔ sa mɔ, ne mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, wɔra aniya, sɔɔ agyudɔ mɔ gyi.\" 32Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N bo agyudɔ abono n kya gyi ne fɛ mɛŋ nyi am�� so sɛi.\" 33Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Abɛɛ ɔko gi ti kyu agyudɔ bara mɔ daa?\"\n34Nfono mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-ilaa gyisɛ ne n gyɛ yɛɛ nꞌ wɔra ɔbono o sun me ba gɛsinkpan so mɔ gɛlaarɛ de nꞌ wɔra mɔ-gɛsun mɔ kpaa logɛ. 35Fɛye fɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'I san daa ibosɛ inan de ɔmɔlɔgɔ akɛbiberɛ aꞌ fo.' Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛꞌ laa ansi de fɛꞌ kerɛ asa abono i tiri yɛɛ mɛꞌ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ. Mɛ dɛ fɛɛ ɔmɔlɔgɔ ne n pɛɛrɛ de gikɛbi. 36Abono mɛ kya kpaa asa de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ mɛ dɛ fɛɛ adɔɔbo abono mɛ kya koola agyudɔ kyu kpaa gyanꞌ agbaran so mɔ. Gɛnen Wurubuaarɛ gɛsun awɔrabo abono mɛ ti loo gɛsun mɔ dɔ mɛ kya wɔra. Mɛ ti mɛ kya nyɛ mɔmɔ-ntɛɛla ne. I kya ba gɛnen de aduubo mɔ de akoolabo mɔ mɛꞌ nyɛ gyi ɔkon kolon dabɔlɛ. 37Ilaa ibono adedaabo mɛ tɔgɛ mɔ i gyɛ gɛsintin yɛɛ, 'Ɔko kya duu de ɔko, mɔ, ɔꞌ kɛbi de ɔꞌ koola.' 38Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ nɛ sun fɛye ne i wɔra fɛɛ fɛ kpaa koola agyudɔ abono i mɛŋ gyɛ fɛye ne n nyaadɛ gisisiri duu amɔ. Asa ako kpɛi ne n nyaadɛ mɔmɔ-gisisiri kyu duu amɔ, ne fɛye mɔ, fɛ baa kyu gɛnen gɛsun mɔ fɛ kya wɔra faa.\"\nSamariya Awura Sakyɔ Mɛ Sɔɔ Yesu Gyi\n39Gɛnen Samariya awura ɔsowolɛ mɔ so asa sakyɔ mɛ sɔɔ Yesu gyi kyu lii ilaa ibono ɔkyii mɔ gi buu sa mɔmɔ mɔ so. Ɔkyii mɔ gi buu sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ɔ tɔgɛ me-nyoro so ilaa kamaasɛ ibono nɛ wɔra mɔ sa me.\" 40Asa mɔ mɛ lii ɔsowolɛ mɔ so ba Yesu asɛ gɛnen mɔ, mɛ kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ kyena mɔmɔ asɛ. Imɔso ɔ kyena nno nkɛ nnyɔ. 41Kyu lii Yesu ilaa nyiilesɛ so mɔ, asa sakyɔ mɛꞌ kii sɔɔ mɔ gyi too. 42Asa mɔ mɛ tɔgɛ sa ɔkyii mɔ yɛɛ, \"I mɛŋ baa i gyɛ mɔ-ilaa ibono fo tɔgɛ aye mɔ so ne a kya sɔɔ mɔ gyi. Aye gbaa-gbaa a nu de aye-aso, ne a nyi yɛɛ i mɛŋ bo sɛi, ɔnyen baarɛ gyɛ ɔbono ɔ laa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ.\"\nYesu Gi Kyɛ Galelinyen Ɔko Mɔ-Bi\n43Yesu gi kyena Samariya awura asɛ nkɛ nnyɔ mɔ, ɔ koso lii nno, ne ɔ kyon kpe Galeli gɛsinkpan so. 44Yesu gbaa-gbaa gi wolaa tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko mɛŋ bo no ɔ kya gyi ginsi mɔ-gɛwi. 45Yesu gi loo Galeli gɛsinkpan so gɛnen mɔ, Galeli awura mɔ mɛ sɔɔ mɔ abaa anyɔ. I kya nyiile yɛɛ mɔmɔ kee mɛ kpe kpaa gyi mɔmɔ-gɛkɛ belɛ mɔ Gyɛrusalem ɔsowolɛ so mɔ, mɛ wu ilaa ibono Yesu gi wɔra mɔ.\n46Yesu naa de Galeli gɛsinkpan so mɔ, o kii kpe Keena ɔsowolɛ so. Nno ne ɔ yɛgɛ nkyu gi bingiri nta mɔ. Ɔ bo nno gɛnen mɔ, ɔbelɛnsɛ ɔko bo Kapɛɛniyon ɔsowolɛ so, mɔ-bi nyensɛ kya lɔ. 47Ɔbelɛnsɛ mɔ gi nu yɛɛ Yesu gi lii Gyudiya gɛsinkpan so ba Galeli gɛsinkpan so mɔ, ɔ kpaa kolɛ Yesu yɛɛ ɔꞌ baa kyɛ mɔ-bi mɔ sa mɔ. Ɔ kya laarɛ de oꞌ wu. 48Ɔ kolɛ mɔ gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Imɔso fɛye ɔko‑rɛ ɔko maŋ sɔɔ gyi yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sun me, gɛnen mɔ, fɛ wu amunale ilaa de ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ mɔ de fɛye-ansi?\" 49Ɔbelɛnsɛ mɔ gi kolɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, yɛgɛ de aꞌ kpe gɛbii mɔ asɛ pɛi de gɛꞌ lɔɔ lɛɛ ɔŋɛ.\" 50Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Kii kpe gɛwi. Nɛ yɛgɛ fo-bi mɔ gi nyɛ nkpa.\" Ɔbelɛnsɛ mɔ gi sɔɔ Yesu ilaa tɔgɛsɛ mɔ gyi. Imɔso o kii kyon gɛwi.\n51Ɔ kya kpe gɛwi mɔ, mɔ‑rɛ mɔ-adega mɔ ako mɛ gyan ɔkpa dɔ ne mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ mɔ-bi mɔ gi nyɛ alanfiya. 52Ɔbelɛnsɛ mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ taasɛ mɔ-adega mɔ, \"Owi ɔmɔ dɔ ne gilɔ mɔ gi ta?\" Ne mɛ buu sa mɔ yɛɛ, \"Deeri owi gi kpɛɛlɛ mɔ ne ɔkyagyii mɔ gi taa gɛmɔ yɛgɛ.\" 53Nfono mɔ, ɔ bii yɛɛ gɛnen owi ɔbono gbaa-gbaa ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Kii; nɛ yɛgɛ fo-bi mɔ gi nyɛ nkpa\" mɔ. Imɔso mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ asa pɛwu mɛ sɔɔ Yesu gyi. 54Yesu gi lii Gyudiya gɛsinkpan so ba Galeli mɔ, gɛnen ilaa idɛ ne n gyɛ ilaa lɛɛnyiilesɛ nyɔsɛ ibono ɔ wɔra ne i lɛɛ nyiile asa yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sun mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/4","date":"2018-06-23T13:07:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864958.91\/warc\/CC-MAIN-20180623113131-20180623133131-00401.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1800,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.503,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 17:7\n7\"Aꞌ kyu imɔ yɛɛ ɔbelɛnsɛ gbaaꞌ ɔko bo gɛdegabi gɛ tɛ mɔ asɛ, ne o sun gɛmɔ yɛɛ gɛꞌ kpaa dɔɔ mɔ-ndɔɔ abɛɛ gɛꞌ kerɛ mɔ-nbuɛ so. Ne fɛɛ gɛ lii aponfɛ dɔ ba mɔ, nnɛ ne ɔ laa tɔgɛ sa gɛmɔ? Imɔso ɔ laa tɔgɛ sa gɛmɔ yɛɛ, 'Ba de nꞌ kyu agyudɔ baa yii fo?'","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/17\/7","date":"2018-06-20T19:56:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863834.46\/warc\/CC-MAIN-20180620182802-20180620202802-00377.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.287,"stopwords_ratio":0.379,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 14\nAbono Mɛ Kya Buu Yesu Gɛten Kamaasɛ Mɔ\n1I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ. Ɔ yelɛ Sayon Gibii so mɔ‑rɛ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ. Asa belɛ adɛ ne n gyɛ abono mɛ nyɛ mɛꞌ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ sandɛ mɔ ginyen de mɔ-sɛ Wurubuaarɛ ginyen gyanꞌgyan mɔmɔ-asegbelɛ so mɔ.\n2Nfono mɔ, oderi dɔ mɔ, nɛ nu ɔlanba ɔko lii Wurubuaarɛ dɔ fɛɛ kyakyaalɛ belɛ ɔko abɛɛ fɛɛ nyangbon ne n kya faa. Ɔlanba mɔ kii ɔ dɛ fɛɛ aduule alanbo ne n kya lan mɔmɔ-aduule. 3Asa belɛ abono nɛ wu gibii mɔ so mɔ, mɛ yelɛ Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ de ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ de abelɛnsɛ oko anan mɔ asɛ mɛ kya bii ɔlon pobɔrɔ. Asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ adɛ gɛmara mɔ, ɔko‑rɛ ɔko maŋ baa taalɛ kasɛ ɔlon ɔbono gibii. Gɛnen asa abono mɛ kya bii ɔlon ɔbono mɔ ne Wurubuaarɛ laa daa gimɔlɛgɛ lii gɛsinkpan so kpe mɔ asɛ. 4Mɔmɔ gɛnen asa abono mɛ maŋ kyu ikpa nyɛnyɛn so laarɛ akyii de iꞌ kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson. Mɔmɔ-asen dɔ i laa fuuli. Mɔmɔ abono ne nan naa buu Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ, gɛten kamaasɛ gɛbono ɔ kya kpe mɔ. Mɔmɔ ne nan nyɛ lii anyamesɛ dɔ kii ba Wurubuaarɛ asɛ fɛɛ agyudɔ pobɔrɔ abono mɛ kya daa gikyu too Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ. 5Ɔko‑rɛ ɔko maŋ nu mɔmɔ mɛꞌ kɛɛ abon. I maŋ nyɛ ilaa nyɛnyɛn iko mɔmɔ so.\nWurubuaarɛ Dɔ Isɔɔ Isaꞌ Mɔmɔ‑rɛ Mɔmɔ-Ikalan Isaꞌ\n6I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko kya maalɛ soso. Ɔ dɛ ɔkalan konkonsɛ ɔbono ɔ bo no gɛkpaa-gɛkpaa mɔ ɔ laa tɔgɛ sa asa abono mɛ tɛ gɛsinkpan so nsinkpan kamaasɛ so, ɔpaa kamaasɛ dɔ, gɛdɛ kamaasɛ dɔ, de asa oyuduu kamaasɛ pɛwu dɔ. 7Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ kya maalɛ mɔ, o bugi gɛnɔ tɔgɛ ken-ken yɛɛ, \"Fɛꞌ selɛ Wurubuaarɛ de fɛꞌ yen mɔ. Mɔ-owi ɔbono ɔ laa koola anyamesɛ de oꞌ gyi mɔmɔ-nbɛlɛ mɔ gi fo. Fɛꞌ son Wurubuaarɛ ɔbono mɔ ne n lɛɛ soso de gɛsɛ de apoo de ibon mɔ.\"\n8Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ nyɔsɛ ɔko buu ɔgyangbarasɛ mɔ ɔ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Babilon, ɔsowolɛ belɛ mɔ laa boori. Ɔ laa boori gɛsintin. Mɔ ne n gyɛ ɔsowolɛ ɔbono ɔ yɛgɛ nsinkpan pɛwu so asa mɛ nun lii mɔ-ilaa nyɛnyɛn gɛwɛ dɔ fɛɛ ɔkyii ɔbono gɛnyenlaarɛ i gyi mɔ-gimu ne ɔ yɛgɛ anyen sakyɔ mɛ loo mɔ-ilaayan dɔ mɔ.\"\n9Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ sasɛ ɔko kee gi buu isɔɔ gyangbarasɛ inyɔ mɔ. Mɔ kee gi baa lɛɛ gɛnɔ ken-ken ɔ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Mɔmɔ abono pɛwu mɛ son gɛdonbuɛ mɔ gɛmɔ‑rɛ gɛmɔ-ɔkperɛ mɔ ne gɛmɔ-daasɛ gyan mɔmɔ-asegbelɛ so abɛɛ mɔmɔ-gyisɛ abaa so mɔ, 10mɛ laa nun daa Wurubuaarɛ ginyadon so‑o! Gi laa wɔra fɛɛ nta bolonsɛ nbono Wurubuaarɛ gi kyɛɛgɛ bɔla mɔ-gisobiidɛ gɛwɛ mɔ. Mɛ laa yiyɛɛ fɛrɛwuta de ɔgya dɔ yɛgɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ibono ɔ wolaa lɔrɔ yela sa mɔ-gɛsun mɔ de Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ mɛ yelɛ mɛ kerɛ ɔmɔ. 11Igyɛsii i laa kpɛ i kya dii i kya lii mɔmɔ-gɛyiyɛɛ mɔ gɛten gɛkpaa-gɛkpaa. Gɛnyɛ de gɛpɛ mɔ, mɔmɔ abono mɛ son gɛdonbuɛ mɔ gɛmɔ‑rɛ gɛmɔ-ɔkperɛ ne gɛmɔ-ginyen gi gyan mɔmɔ so mɔ, mɔmɔ-nyoro gi maŋ tɔrɔ mɔmɔ kpa‑a.\"\n12Gɛrɛ-lɛɛ ilaa tɔgɛsɛ idɛ i kya ka asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ mɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ yɛɛ mɛꞌ kpɛ keda Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ de mɛꞌ keda mɔmɔ-gikagyan gibono mɛ ka gyan Yesu so mɔ dɔ gɛnen.\n13Nfono mɔ nɛ nu i tɔgɛ lii Wurubuaarɛ dɔ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ gɛnen ilaa idɛ yela: Lii nperɛ kyu kyon mɔ, ɔbono mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ mɛ gyɛ nyamesɛ kolon ne o wuꞌ mɔ, ɔ gyɛ daa omudɛnsɛbo.\" Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Gɛsintin. Mɛ laa taa mɔmɔ-gɛsun bolonsɛ mɔ yɛgɛ de mɛꞌ kyoola. Gɛsun mɔ ntɛɛla mɔ gi laa yii ɔmɔ-abaa.\"\nWurubuaarɛ Laa Koola Anyamesɛ Dɛnsɛ Yela Mɔ Asɛ\n14I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, n baa kerɛ mɔ, Wurubuaarɛ awolɛ fufuli ne. Nɛ wu ɔko tɛ Wurubuaarɛ awolɛ mɔ so. Ɔ lii nyamesɛ. O bun sika kɔkɔɔ gɛpɛ fɛɛ wura, ne ɔ dɛ gɛtakpara boyɛsɛ de gibaa.\n15Nfono mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko gi lii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ kpaa kpen ken-ken sa ɔbono ɔ tɛ Wurubuaarɛ awolɛ mɔ so mɔ yɛɛ, \"Idɛ kon, kyu gɛtakpara mɔ wɔra gɛsun. I fo ibono Wurubuaarɛ laa koola anyamesɛ dɛnsɛ pɛwu yela mɔ asɛ fɛɛ gɛnɔɔbono igyo i yaa ne dɔɔbo kya kpa imɔ koola yela mɔ.\" 16Imɔso nɛ wu gɛnɔɔbono ɔbono ɔ tɛ Wurubuaarɛ awolɛ so mɔ laa kyu mɔ-gitakpara mɔ loo gɛsinkpan dɔ de ɔꞌ koola gɛsinkpan so anyamesɛ dɛnsɛ pɛwu yela Wurubuaarɛ asɛ.\nWurubuaarɛ Laa Koola Anyamesɛ De Ɔꞌ Ka Ɔmɔ Gikɔ\n17Nfono mɔ nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko gi lii Wurubuaarɛ ɔson obu ɔbono ɔ bo Wurubuaarɛ dɔ mɔ. Ɔ dɛ gɛbirega boyɛsɛ. 18Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ banban ɔko mɔ gi lii Wurubuaarɛ ɔson gibui mɔ asɛ, mɔ ɔbono ne n kya kerɛ Wurubuaarɛ gisobiidɛ ɔgya so. O kpen ken-ken tɔgɛ sa ɔbono ɔ dɛ gɛbirega boyɛsɛ mɔ yɛɛ, \"Idɛ kon kyu gɛbirega boyɛsɛ mɔ wɔra gɛsun. I fo ibono Wurubuaarɛ laa koola anyamesɛ nyɛnyɛn pɛwu de ɔꞌ biidɛ ɔmɔ-giso fɛɛ gɛnɔɔbono gifɔlɛ giko abi a pɛɛrɛ ne mɛ kya tɛɛ amɔ kyu wɔra nta mɔ.\" 19Imɔso nɛ wu gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ laa kyu mɔ-gɛbirega boyɛsɛ mɔ wɔra gɛsun gɛsinkpan so de ɔꞌ koola anyamesɛ nyɛnyɛn pɛwu kyu kpaa too Wurubuaarɛ ginyadon dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya kyu gɛnen gifɔlɛ gibono abi kpaa too amɔ-ɔnyanten mɔ. 20Mɛ laa biidɛ ɔmɔ-giso ɔsowolɛ mɔ nkan, ne ɔmɔ-nkalan gi laa lii gi kya kyon faa bo-bo-bo fɛɛ gɛnɔɔbono gifɔlɛ mɔ abi nkyu gi kya kyon amɔ-ɔnyanten mɔ. Nkalan mɔ gi laa kyon gɛnen‑n wɔra gisoro akpaten nwɛ nnyɔ, ne nmɔ-okin laa wɔra fɛɛ bee ɔlɔnga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/14","date":"2018-06-18T13:29:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860557.7\/warc\/CC-MAIN-20180618125242-20180618145242-00112.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":988,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 10:29\n29Ne ɔbono, mɔ, oŋ kyu Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ terɛ sɛi mɔ de‑e? Fɛye asɛ mɔ, menɛ gisobiidɛ ɔnan ne Wurubuaarɛ laa kyu sa mɔ? Oŋ kyu Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ nkalan mɔ yɛɛ gi gyɛ ilaa iko. Gɛnen nkalan nbono, mɔ, ne Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gi kyɛɛgɛ fuɛ de Wurubuaarɛ mɔ‑rɛ anyamesɛ mɛꞌ nyɛ wɔra gɛnɔ. Kyu lii nkalan nbono so ne Wurubuaarɛ gi lɔrɔ gɛnen kaasɛ mɔ yela sa mɔ-nyoro. Ɔbono ɔ wɔra gɛnen mɔ, ɔ saalɛ Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ gyɛ Gitolon Gɛmu mɔ ne. Imɔso Wurubuaarɛ laa tansi biidɛ mɔ-giso.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/10\/29","date":"2018-06-22T02:44:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864337.41\/warc\/CC-MAIN-20180622010629-20180622030629-00556.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.147,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.581,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 7\nYesu Gi Nyiile Asa Yɛɛ Mɛ Mɛŋ Sa Mɛꞌ Tɔgɛ Yɛɛ Ɔko Mɛŋ Boran\n1\"Fɛŋ sa fɛꞌ kerɛ ɔko ilaa wɔrasɛ de fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ ɔŋ boran de Wurubuaarɛ kee ɔ mɛŋꞌ kerɛ fɛye-ilaa wɔrasɛ tɔgɛ yɛɛ fɛŋ boran. 2Gɛnɔɔbono ɔkara fɛ kya kyu tɔgɛ yɛɛ fɛye-nanboana mɛŋ boran mɔ, gɛnen kee ne Wurubuaarɛ laa kyu tɔgɛ yɛɛ fɛŋ boran ne. Ɔkpa ɔbono so fɛ laa kyu bun fɛye-nanboana gipuɛɛ mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu gɛnen ɔkpa ɔbono so kee bun fɛye gipuɛɛ. 3Menɛ n wɔra so ne fo kya wu fo-nanbo ilaa nyɛnyɛn pii ibono ɔ kya wɔra mɔ tɔgɛ ne foŋ kya wu fo-lɛɛ ibelɛ idɛ? I dɛ daa fɛɛ fo wu gikpara gi bo ɔko ginsi dɔ, ne foŋ kya wu yɛɛ gɛgyakpaabi gɛ taa fo-lɛɛ dɔ. 4Nnɛ so ne fo laa tɔgɛ sa fo-nanbo yɛɛ, 'O, me-nanbo, kerɛ, gikpara gi bo fo-ginsi dɔ. Yɛgɛ nꞌ lɛɛ gimɔ sa fo.' --Yɛgɛ gɛgyakpaabi gɛ taa fo-lɛɛ dɔ? 5O, gikerɛansi anyamesɛ! Fɛꞌ lɛɛ ngyakpaabi nbono gi taa fɛye-ansibi dɔ mɔ de fɛꞌ nyɛ wu dɔɔdan kpaa lɛɛ akpara abono a bo fɛye-nanboana lɛɛ ansi abi dɔ mɔ.\n6\"Fɛŋ sa fɛꞌ kyu Wurubuaarɛ ɔkalan mɔ kpaa tɔgɛ sa asa abono Wurubuaarɛ gɛlaarɛ ilaa giwɔra iŋ fɛ mɔmɔ-giso mɔ. Gɛnen asa abono mɛ dɛ daa fɛɛ igyoono kpensɛ. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, mɛ laa kyu ginyadon kisee dun fɛye. I dɛ daa kee fɛɛ fɛ kyu awuratɔ too sa akuuri. Mɛ laa kyise-kyise amɔ daa nugidi giyan.\nFɛꞌ Kolɛ Wurubuaarɛ\n7\"Fɛꞌ dalaa kolɛ Wurubuaarɛ; ɔ laa sa fɛye. Fɛ laarɛ mɔ, fɛ laa nyɛ. Fɛ ŋmɛɛ Wurubuaarɛ gisin mɔ, ɔ laa tigi fɛye. 8I kya nyiile yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono ɔ kpɛ ɔ kya kolɛ Wurubuaarɛ mɔ, ɔ laa sa mɔ. Ne ɔbono ɔ kpɛ ɔ kya laarɛ mɔ, ɔ laa nyɛ, ne ɔbono mɔ, ɔ kpɛ ɔ kya ŋmɛɛ Wurubuaarɛ gisin mɔ, ɔ laa tigi mɔ. 9Fɛye dɔ ɔsɛ ɔmɔ ne n bo no yɛɛ mɔ-bi laa kolɛ mɔ bodobodo de oꞌ kyu daa gibui kyu sa mɔ? 10Abɛɛ mɔ-bi laa kolɛ mɔ ɔken de oꞌ kyu daa giwɔɔ sa mɔ? 11Fɛye abono fɛ gyɛ ilaa nyɛnyɛn awura mɔ gbaa ne n kya bii kyu ilaa dɛnsɛ kyu sa fɛye-biana faa. Menɛtɔ so ne aye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ maŋ kyu ilaa dɛnsɛ kyu sa asa abono mɛ kya kolɛ mɔ mɔ?\n12\"Gɛnɔɔbono fɛ kya laarɛ fɛɛ asa mɛꞌ wɔra sa fɛye mɔ, fɛꞌ wɔra imɔ ɔnan kee sa asa. Mosisi nbara mɔ de Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ ilaa nyiilesɛ mɔ gɛsɛ pɛwu ne. 13Fɛꞌ loo de gɛbunono pi‑i gɛbono gɛ dɛ kpe Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ dɔ mɔ. Wurubuaarɛ gisobiidɛ gɛten mɔ gɛbunono lɛɛ mɔ berɛ gɛ ŋmangɛ, ne ɔkpa ɔbono ɔ dɛ kpe gɛnen gɛbunono mɔ asɛ mɔ gyɛ daa otinpon. Asa sakyɔ mɛ naa mɔ so. 14Gɛbunono gɛbono gɛ dɛ kpe Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ dɔ mɔ gɛŋ ŋmangɛ, ne ɔkpa ɔbono ɔ dɛ kpe gɛnen gɛbunono mɔ asɛ mɔ gyɛ daa gɛkpasuɛɛ. Asa kalɛsɛ ne n kya wu gɛnen ɔkpa ɔbono bii.\nAsa Ako Mɛ Kya Kɛɛ Abon Yɛɛ Wurubuaarɛ Ɔkalan Ne Mɛ Kya Tɔgɛ\n15\"Fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so de asa abono mɛ kya kɛɛ abon yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan ne mɛ kya tɔgɛ mɔ. Ansi so mɔ, mɛ dɛ fɛɛ isandɛ, yɛgɛ mɔmɔ-itɔ dɔ mɔ, mɛ don agbowugbowu. 16Mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ ne fɛ laa kyu bii mɔmɔ-gisen dɔ ilaa. I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ kya kerɛ oyii abi kyu bii mɔ-gidebi mɔ. Mɛ kya tɛɛ mango lii giwii oyii so? Mɛ kya tɛɛ payaa abi lii fɔlɔgɛ oyii so? 17Nyamesɛ ɔbono mɔ-gisen dɔ i boran mɔ kya wɔra daa ilaa dɛnsɛ, ne ɔbono mɔ-gisen dɔ iŋ boran mɔ kya wɔra daa ilaa nyɛnyɛn. 18I dɛ daa fɛɛ iyii. Oyii ɔbono ɔ bo alanfiya mɔ maŋ taalɛ sɔrɔ abi nyɛnyɛn, ne oyii ɔbono ɔ kya lɔ mɔ maŋ taalɛ sɔrɔ abi dɛnsɛ. 19Oyii kamaasɛ ɔbono ɔ maŋ sɔrɔ abi dɛnsɛ mɔ mɛ laa ŋɛ mɔ kyu wɔra ɔgya dɔ. 20Imɔso asa ilaa wɔrasɛ ne fɛ laa kyu bii yɛɛ mɛ gyɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo gɛsintin?\n21\"I mɛŋ gyɛ nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kpɛ nyɛ ɔ kya terɛ me yɛɛ, 'Me-wura, me-wura' mɔ ne nan nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ. Gɛnen mɔ, asa abono mɛ kya wɔra me-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ gɛlaarɛ mɔ wolɛ. 22Gɛkaabono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ, asa sakyɔ mɛ laa terɛ me yɛɛ, 'Aye-wura, aye-wura' de mɛꞌ tɔgɛ sa me yɛɛ, 'A tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan sa asa, a gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi koso asa so, ne a wɔra ilaa gbaaꞌgbaa ibono i lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon nyiile asa mɔ fo-ginyen dɔ.' 23Nfono ne nan tɔgɛ tigi mɔmɔ yɛɛ, 'Meŋ nyi fɛye. Fɛ gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn awɔrabo. Fɛꞌ naa me-ansi so!'\nYesu Yɛɛ Asa Mɛꞌ Gyi Mɔ-Ilaa Tɔgɛsɛ So\n24\"Ɔkamaasɛ ɔbono ɔ kya nu me-ilaa tɔgɛsɛ idɛ ne ɔ kya wɔra imɔ so ilaa mɔ, ɔ dɛ fɛɛ ɔsɛɛbo ɔbono o yii obu. Ɔ laa yii gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ, o kuru kpaa tu gifolɛ, pɛi ne ɔ too ɔpɔɔrɛ gyanꞌ gifolɛ mɔ so. 25Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, nyangbon gi baa da, afuu belɛ a da ne ibon i bɔla baa da de gɛnen obu mɔ. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, ɔ mɛŋ boori, i lii fɛɛ ɔ pɔrɔ mɔ dandan gyan gifolɛ so. 26Nyamesɛ ɔbono, mɔ, ɔ kya nu me-ilaa tɔgɛsɛ idɛ ne ɔ mɛŋ kya wɔra imɔ so ilaa mɔ, kaasɛ mɔ dɛ fɛɛ ɔnyen ɔbono oŋ nyi ɔlaako ne o yii obu gyanꞌ daa giŋɛsii so mɔ. Ɔ mɛŋ kuru gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ gɛten. 27Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, nyangbon de afuu belɛ a baa da, ne ibon i bɔla baa da de obu mɔ. Obu mɔ yii daa giŋɛsii so so mɔ, ɔ tɔrɔ daa wurum!\"\n28Yesu gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛana ta mɔ, mɔ-ilaa nyiilesɛ mɔ i wɔra sakpii ɔbono o nu imɔ mɔ giyan. 29I lii fɛɛ mɛ nu mɔ-anyiilebi mɔ, mɛ wolaa wu yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa mɔ gɛnen ilaa nyiilesɛ mɔ. I mɛŋ gyɛ gɛnen ne mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ kya nyiile ilaa ne.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/7","date":"2018-06-18T19:10:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860776.63\/warc\/CC-MAIN-20180618183714-20180618203714-00221.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1009,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.488,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 20\nGɛsun Awɔrabo Gikpalɛ\n1Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono asa mɛ laa nyɛ ntɛɛla Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ mɔ i laa wɔra fɛɛ gikpalɛ gibono nan baa da faa. Gɛten wura ɔko ne n kyena. Ɔ bo gifɔlɛ giko ndɔɔ. Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, o kyingi nyɛnyɛngɛ fu‑u kpaa laarɛ gɛsun awɔrabo de mɛꞌ kpaa wɔra gɛsun mɔ-ndɔɔ dɔ sa mɔ de ɔꞌ ka ɔmɔ gikɔ. 2Mɔ‑rɛ gɛsun awɔrabo mɔ mɛ gyi gigya, ne o kyule yɛɛ ɔ laa ka ɔmɔ gɛnɔɔbono mɛ kya ka gɛkɛ toloowi-lɛɛ gikɔ mɔ, ne ɔ yɛgɛ mɛ kyon ndɔɔ mɔ dɔ. 3Owi gi dii mɔ, o kpe oyiidɔ, ne ɔ kpaa wu anyen banban ako mɛ tɛ mɛŋ kya wɔra sɛi. 4O wu mɔmɔ gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Fɛye kee fɛꞌ baa kyon kpaa wɔra gɛsun sa me me-ndɔɔ dɔ de nꞌ ka fɛye gikɔ gɛnɔɔbono i laa kyena sa me‑rɛ fɛye mɔ.' 5Gɛsintin mɔ, asa mɔ mɛ kpe. Owi gi kyena nten nsana mɔ, o kii kpaa nyɛ ako ne mɛ kpe. Owi gi gbaa mɔ, o kii kpaa nyɛ abanban, ne mɛ kpe. 6I san ŋmaraa de owi ɔꞌ tɔrɔ mɔ, o kii kpe oyiidɔ kpaa wu anyen ako mɛ tɛ giyan mɛŋ kya wɔra sɛi. Ne ɔ taasɛ ɔmɔ yɛɛ, 'Menɛ n wɔra ne fɛ kya waala gɛkɛ mumuli, fɛ mɛŋ kya wɔra sɛi?' 7Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, 'A mɛŋ nyɛ ɔko de ɔꞌ baa sa aye gɛsun de aꞌ wɔra de ɔꞌ ka aye gikɔ.' Ne ndɔɔ wura mɔ yɛɛ, 'To, fɛye kee fɛꞌ kii baa kyon kpe me-ndɔɔ dɔ.'\n8\"Owi gi ta mɔ, ndɔɔ wura mɔ gi tɔgɛ ɔbono ɔ kya kerɛ mɔ-ndɔɔ mɔ so ɔ kya sa mɔ mɔ yɛɛ, 'Terɛ gɛsun awɔrabo mɔ de foꞌ ka mɔmɔ gikɔ. Ka lii abono mɛ ba gɛmara gɛmara mɔ, de foꞌ kyu kpaa logɛ de abono mɛ daa gikpe ndɔɔ mɔ dɔ mɔ.' 9Ɔ ka abono mɛ kpe ndɔɔ mɔ dɔ owi kya laarɛ ɔꞌ tɔrɔ mɔ, mɔmɔ ɔkamaasɛ gi nyɛ aterenbi abono mɛ kya ka gɛkɛ toloowi gikɔ mɔ. 10I tu abono mɛ daa gikpe ndɔɔ mɔ dɔ mɔ, mɛ nyi yɛɛ mɔmɔ berɛ mɛ laa nyɛ aterenbi don abono mɛŋ kpe belen mɔ. Imɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee mɛ nyɛ daa gɛnɔɔbono mɛ kya ka gɛkɛ toloowi-lɛɛ gikɔ mɔ. 11Mɛ sɔɔ mɔmɔ-aterenbi kalɛ mɔ, mɛ yii gɛsɛ mɛ kya lɔgedɛ de ndɔɔ wura mɔ yɛɛ, 12'Asa abono mɛ ba gɛmara gɛmara mɔ mɛŋ wɔra gɛsun kɛɛla iko. Aye, mɔ, a yelɛ owi kɛlɛlɛ so wɔra gɛsun toloowi mɔ, fo kya ka aye‑rɛ ɔmɔ pɛwu gikɔ kyɛɛ-kyɛɛ?'\n13\"Ndɔɔ wura mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ dɔ ɔko yɛɛ, 'Ɔnyen, meŋ kudi fo gyi. Me‑rɛ fo aŋ tɔgɛ kyule daa yɛɛ gɛkɛ gikɔ ne nan ka fo? 14Imɔso kyu fo-aterenbi de foꞌ naa fo kya kpe. N kya laarɛ de nꞌ ka ɔkamaasɛ ɔbono nɛ nyɛ gɛmara gɛmara mɔ kee gikɔ fɛɛ fo-lɛɛ mɔ ɔnan. 15Meŋ bo ɔkpa de nꞌ kyu me-aterenbi kyu wɔra ilaa ibono n kya laarɛ mɔ? Abɛɛ fo wu me-gidɛnsɛ gibono nɛ wɔra mɔ, i kya loo fo daa?' \" 16Yesu gi da gikpalɛ gidɛ ta mɔ, ɔ lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Gɛnen ne i laa wɔra ne. Owi ɔbono asa mɛ laa nyɛ ntɛɛla Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ mɔ, abono mɛ gyɛ nbii gɛsinkpan so ilaa dɔ mɔ ako mɛ laa kpaa wɔra abelɛnsɛ, ne abono mɛ gyɛ abelɛnsɛ gɛsɛ gɛrɛ ilaa dɔ mɔ ako, mɔ, mɛ laa kpaa bingiri nbii.\"\nYesu Gi Kii Tɔgɛ Mɔ-Lɛwu Mɔ So Ilaa\n17Yesu kya kpe Gyɛrusalem mɔ, o kyu mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ lii nkan ne ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ 18yɛɛ, \"Fɛꞌ nu. A kya kpe Gyɛrusalem faa, ako mɛ laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra aye Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de aye-nbara aŋmarasɛbo abaa dɔ. Mɔmɔ, mɔ, mɛ laa tɔgɛ yɛɛ n gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo, imɔso nꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ, 19de mɔmɔ kee mɛꞌ kyu me wɔra asa abono mɛ mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura mɔ abaa dɔ. Gɛnen asa abono mɛ laa gyaabii me ikpa kpɛi-kpɛi so, de mɛꞌ taa me awulibi, de mɛꞌ da me aŋanbi oyii so mɔɔ. Nɛ wuꞌ mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, nan kyingi lii ibuni dɔ.\"\nƆkyii Ɔko Gi Kpaa Kolɛ Gɛbelɛnsɛ Yesu Asɛ Sa Mɔ-Biana\n20Imɔ gɛmara mɔ Yesu akasɛbo ako mɔmɔ-nyi gi kyu mɔmɔ ba mɔ asɛ baa kolɛ mɔ ilaa iko. Akasɛbo mɔ mɛ gyɛ Sɛbedi mɔ-biana. Ɔkyii mɔ gi baa ŋmii mɔ-ayaa dɔ 21ne Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Menɛ ne fo kya laarɛ?\" Ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Owi ɔbono fo laa gyi gɛwura mɔ, yɛgɛ me-biana anyɔ adɛ mɛꞌ wɔra fo-nwurabi nbono mɛ laa sindi fo titiritii, ɔko ɔꞌ kyena fo-gibaa gyisɛ so de ɔko, mɔ, ɔꞌ kyena fo-benɛ so.\" 22Yesu gi lɛɛ gɛnɔ tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo anyɔ mɔ yɛɛ, \"Fɛ mɛŋ nyi ilaa ibono fɛ kya kolɛ faa. Imɔso fɛ laa taalɛ wu ɔlaawusɛ ɔbono ɔnan ɔ dɛ ɔ gyoo me mɔ?\" Mɛ kyule mɔ yɛɛ, \"Ɛn, a laa taalɛ.\" 23Nfono mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Gɛsintin mɔ, fɛ laa wu ɔlaawusɛ ɔbono ɔnan nan wu mɔ. Me asɛ ikyenaten mɔ berɛ, meŋ bo ɔkpa de nꞌ lɛɛ yɛɛ ɔdɛ ne ɔꞌ kyena me-gibaa gyisɛ so abɛɛ ɔdɛ ne ɔꞌ kyena me-benɛ so. Gɛnen ikyenaten ibono i gyɛ sa daa abono me-sɛ Wurubuaarɛ gi wolaa lɔrɔ yela sa mɔmɔ mɔ.\"\n24Yesu akasɛbo sɛnsɛ gudu mɔ mɛ nu ilaa ibono mɔmɔ-nanboana anyɔ, nyamesɛ mɔ‑rɛ mɔ-tedɛ mɔ, mɛ kpaa kolɛ Yesu mɔ, i loo ɔmɔ. 25Imɔso Yesu gi terɛ mɔmɔ pɛwu baa mɔ asɛ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ nyi mɔ, abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mɔmɔ-awura awura mɛ kya kyu abono mɛ bo mɔmɔ gɛsɛ mɔ kyu wɔra fɛɛ mɔmɔ-nbide. Mɔmɔ-anyamesɛ gbaaꞌgbaa mɔ kee mɛ kya kyu ɔlon mɛ kya gyi gɛbelɛnsɛ asa sɛnsɛ so. 26Fɛye-lɛɛ berɛ, iŋ kaaborɛ iꞌ wɔra fɛɛ asa adɛ. Nengyene ɔko kya laarɛ ɔꞌ wɔra nyamesɛ gbaaꞌ fɛye dɔ mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ wɔra mɔ-nyoro fɛɛ fɛye-dega, 27ne ɔbono ɔ kya laarɛ ɔꞌ wɔra fɛye-wura mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ wɔra mɔ-nyoro fɛɛ fɛye-gɛbide. 28I lii fɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ gbaa, meŋ ba gɛsinkpan so yɛɛ asa mɛꞌ son me. Nɛ ba daa de nꞌ baa son asa de nꞌ kyu me-nkpa kyɛɛ de iꞌ lɛɛ asa sakyɔ lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ kiiri mɔmɔ sa Wurubuaarɛ.\"\nYesu Gi Bugi Agyaatanbo Anyɔ Ako Ansi\n29Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya lii Gyɛriko ɔsowolɛ so mɔ, sakpii belɛ ɔko buu mɔmɔ. 30Mɛ kya kpe mɔ, agyaatanbo anyɔ ako ne n tɛ ɔkpa nkan. Mɛ kpɛ nu yɛɛ Yesu ne n kya kyon faa mɔ, mɛ yii gɛsɛ mɛ kya kpen ken-ken yɛɛ, \"Aye-wura, Wura Deefidi ɔnaanabi, su aye so!\" 31Sakpii ɔbono o buu Yesu mɔ gi gya ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ bun ɔmɔ-nnɔ so. Mɛ kya gya mɔmɔ gɛnen mɔ, idɛ kon gbaa ne mɛ lɔrɔ mɛ kya kpen ken-ken yɛɛ, \"Aye-wura, Wura Deefidi ɔnaanabi, su aye so!\" 32Nfono mɔ Yesu gi sii yelɛ ne ɔ terɛ mɔmɔ ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ ne fɛ kya laarɛ nꞌ wɔra sa fɛye?\" 33Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aye-wura, a kya laarɛ aye-ansi aꞌ bugi.\" 34Mɔmɔ-ilaa i wɔra Yesu ayen ne o kyu mɔ-abaa yii mɔmɔ-ansi mɔ. Ayaa abono so mɔ, mɔmɔ-ansi a bugi mɛ kya wu ilaa kamaasɛ, ne mɛ san naa buu mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/20","date":"2018-06-25T16:18:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267868135.87\/warc\/CC-MAIN-20180625150537-20180625170537-00216.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":1225,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 26\nMɛ Da Gɛnɔ Yesu So\n1Yesu gi nyiile asa ilaa idɛ pɛwu ta mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, 2\"Fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ nyi mɔ, i san nkɛ nnyɔ de aꞌ gyi aye-Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ. Gɛnen gɛkɛ belɛ gɛbono gigyi dɔ mɔ, mɛ laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra me-akyobo abaa dɔ de mɛꞌ da me aŋanbi oyii so mɔɔ.\"\n3Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ kpaa gyanꞌ Kayifasɛ gɛwi. Kayifasɛ ne n gyɛ mɔmɔ-asunbi alɛɛbo gɛmu. 4Mɛ gyanꞌ gɛnen mɔ, mɛ da gɛnɔ gɛnɔɔbono mɛ laa ŋara keda Yesu de mɛꞌ mɔɔ mɔ mɔ. 5Mɛ tɔgɛ yɛɛ iŋ kaaborɛ mɛꞌ mɔɔ mɔ gɛsi mɔ gigyi dɔ; iŋ gyɛ gɛnen mɔ, i laa naa bara ikɔ.\nƆkyii Ɔko Gi Kyɛɛgɛ Anuwanterɛ Worogɛ Yesu\n6Yesu gi kpe Bɛtani ɔsowolɛ so. Ɔ bo nno mɔ, o kpe Simon ɔbono nkana ɔ gyɛ okononbu mɔ gɛten dɔ. 7Mɛ wɔra agyudɔ, Yesu tɛ ɔ kya gyi mɔ, ɔkyii ɔko gi ba mɔ asɛ, ɔ dɛ puruntuwa dɛnsɛ ɔko de anuwanterɛ boɔgyalonsɛ. Ɔ fo Yesu asɛ mɔ, ɔ kyɛɛgɛ anuwanterɛ mɔ worogɛ mɔ-gimu so. 8Yesu akasɛbo mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, i loo mɔmɔ, ne mɛ taasɛ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne ɔkyii baarɛ gi gyi anuwanterɛ mɔ gyɛrɛbi faa? 9Anuwanterɛ baarɛ mɛn wɔra ɔfɛsɛ mɔ, nkana a laa nyɛ aterenbi belɛ de aꞌ kyu yɛ sa ayenbo!\"\n10Yesu gi nu mɔmɔ asɛ, imɔso ɔ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ kya nyala ɔkyii baarɛ? Ilaa dɛnsɛ ne ɔ wɔra sa me faa. 11Ayenbo abono fɛ darɛ faa, mɛ bo fɛye asɛ adaa-adaa. Me berɛ fɛ maŋ nyɛ me nꞌ kyena fɛye asɛ kpaa lii. 12Ɔ kyɛɛgɛ anuwanterɛ baarɛ worogɛ me-gimu so faa mɔ, o gyere me yela gyoo me-gipule ne. 13Fɛꞌ sɔɔ gibui yela. Gɛsinkpan so gɛten kamaasɛ gɛbono mɛ laa tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ kyu lii me so mɔ, mɛ laa tɔgɛ ilaa ibono ɔkyii baarɛ gi wɔra sa me faa kee kyu nyingi mɔ.\"\nGyudasɛ Gi Kyule Yɛɛ Ɔ Laa Kyu Yesu Wɔra Mɔ-Akyobo Abaa Dɔ\n14Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Gyudasɛ Isikaayɔtɛ ɔbono ɔ gyɛ Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko gi kpe kpaa wu Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ, 15ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Nengyene nɛ taalɛ kyu Yesu wɔra fɛye abaa dɔ mɔ, menɛ ne fɛ laa sa me?\" Nfono mɔ, abelɛnsɛ mɔ mɛ kalɛ aterenbi boduduusɛ ako abi oko de saalaa kyu sa mɔ. 16San kyu lii nfono mɔ, Gyudasɛ gi san ɔ kya kerɛ ɔkpa ɔbono so ɔ laa yɛgɛ abelɛnsɛ mɔ mɛꞌ nyɛ Yesu mɔ.\nYesu Mɔ‑rɛ Mɔ-Adɛ Mɛ Gyi Gɛkɛ Belɛ\n17Gɛkɛ gɛbono Bodobodo Maadiisɛ Agyiberɛ mɔ gɛ kya yii gɛsɛ mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ ba mɔ asɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fonɛ ne fo kya laarɛ aꞌ kpaa baala de aꞌ gyi Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ?\" 18Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ naa loo nten dɔ de fɛꞌ kpaa tɔgɛ sa ɔnyen ɔko yɛɛ, 'Me, fɛye-onyiilebo mɔ yɛɛ, \"Me-owi gi fo. Fo-gɛten dɔ ne me‑rɛ me-akasɛbo a laa baa kyena de aꞌ gyi Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ agyudɔ mɔ.\" ' \" 19Yesu akasɛbo mɔ mɛ kpaa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ mɔ, ne mɛ kerɛ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ agyudɔ mɔ yela nno.\n20I fo gɛdɔɔdɛ mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ mɛ kpe ogyiten mɔ. 21Mɛ kya gyi mɔ, Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, fɛye dɔ ɔko laa yɛgɛ me-akyobo mɛꞌ nyɛ me.\" 22Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, i wɔra mɔ-akasɛbo mɔ ayen gikyɔ, ne mɛ san mɛ kya taasɛ mɔ ɔko-ɔko yɛɛ, \"Me-wura, imɔso me ne nan wɔra fo gɛnen?\" 23Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ laa yɛgɛ me-akyobo mɛꞌ nyɛ me mɔ me‑rɛ kaasɛ ne n kya wɔra abaa gyi lɛpɛ kolon dɔ. 24I bo no yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan wuꞌ lɛwu ɔbono ɔnan mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ kyu lii me so mɔ. Ɔbono ɔ laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra me-akyobo abaa dɔ mɔ berɛ, mɔ laako. I mɛŋnan korogɛ mɔ mɔ, i boran sa mɔ.\" 25Nfono mɔ Gyudasɛ ɔbono ɔ laa kyu Yesu wɔra mɔ-akyobo abaa dɔ mɔ gi taasɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, me ne nan wɔra fo gɛnen?\" Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Fo-gɛnɔ dɔ ne i lii.\"\nYesu Lɛwu Laa Lɔrɔ Anyamesɛ Mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ Nsana\n26Mɛ san mɛ kya gyi mɔ, Yesu gi puru bodobodo keda, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ gbaa-gbaa mɔ dɔ kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ sɔɔ de fɛꞌ gyi. Me-nyoro ne.\" 27O puru konkon de nta kee keda, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne o kyu nta mɔ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛye pɛwu fɛꞌ sɔɔ de fɛꞌ nun kɔɔlɛ. 28Nta nbono n dɛ mi‑i sa fɛye faa, me-nkalan ne. Nan wuꞌ mɔ, me-nkalan gi laa kyɛɛgɛ fuɛ sa asa sakyɔ de Wurubuaarɛ ɔꞌ yɛgɛ mɔmɔ‑rɛ mɔ mɛꞌ nyɛ wɔra gɛnɔ pobɔrɔ. 29Nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ pɛi ne nan kii nun nta fafaanan mɔ, gɛnen mɔ, gɛkaabono me‑rɛ fɛye a tɛ a kya nun nmɔ npobɔrɔ me-sɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ mɔ.\" 30Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ gyi ta mɔ, mɛ bii afaala ɔlon sa Wurubuaarɛ, ne mɛ lii kyon Nfɔ Iyii Gibii mɔ so.\nYesu Yɛɛ Piita Laa Sorogɛ Yɛɛ Oŋ Nyi Yesu\n31Mɛ kya kpe mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ fɛye pɛwu fɛ laa selɛ taa me yɛgɛ. I kya nyiile yɛɛ mɛ wolaa ŋmarasɛ me-ilaa yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ laa mɔɔ isandɛ ɔkparɛbo mɔ.\nI ba gɛnen mɔ, isandɛ gikpen mɔ gi laa yaasɛ giyan-giyan.' \"\n32Ne Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ kyingi lii ibuni dɔ mɔ, nan gyangbara fɛye kpe Galeli.\"\n33Nfono ne Piita gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ba‑a me-nanboana pɛwu mɛ laa selɛ taa fo yɛgɛ mɔ, me berɛ maŋ selɛ taa fo yɛgɛ kpa‑a.\" 34Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Sɔɔ gibui yela, ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ gbaa, pɛi de kyaasɛ gyangbarasɛ ɔꞌ lɔɔ folɛ mɔ, fo laa sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\" 35Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ba‑a mɛ laa mɔɔ me‑rɛ fo mɔ, maŋ sorogɛ yɛɛ meŋ nyi fo.\" Ne Yesu akasɛbo sɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen kee.\nYesu Gi Kpaa Dalaa Gɛsɛmeni\n36Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kpe gɛtɛɛko, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gɛsɛmeni. Mɛ fo nno mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kyena gɛrɛ gyoo me. Nan tu kpe faanaa kpaa dalaa.\" 37Ɔ yɛgɛ Piita mɔ‑rɛ Sɛbedi mɔ-biana anyɔ mɔ berɛ mɛ buu mɔ. Mɛ kya kpe mɔ, mɔ-gisen dɔ i yii gɛsɛ i kya dɛɛ mɔ, ne mɔ-nyoro gi kya togɛ mɔ. 38Ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya wuꞌ mi‑i fuɛ. I kya laarɛ iꞌ mɔɔ me gbaa. Fɛꞌ kyena gɛrɛ de fɛꞌ dii ilaa kamaasɛ ibono i laa ba mɔ kpaa me.\"\n39Ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ kpe ansi dɔ ŋmaraa, ne o kyu mɔ-nyoro da bun gɛsinkpan, ɔ kya dalaa ɔ kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, nengyene i laa sa mɔ, yɛgɛ awɔrɔfɔɔ abono a kya ba me so faa aꞌ kyon gibaafon. Nɛ dabɔlɛ dalaa gɛnen faa mɔ, yɛgɛ fo-lɛɛ fo-gɛlaarɛ ne gɛꞌ wɔra, iŋ gyɛ me-lɛɛ me-gɛlaarɛ.\" 40Ɔ dalaa gɛnen mɔ, o kii kpe mɔ-akasɛbo asaꞌ mɔ asɛ. Ɔ baa kpe mɔ, mɛ dɛ ginsi gidɛ. O kyingi mɔmɔ, ne ɔ taasɛ Piita yɛɛ, \"Imɔso fɛŋ taalɛ kyena ba‑a ŋmaraa de fɛꞌ dii ilaa ibono i laa ba mɔ kpaa me? 41Fɛꞌ dii ilaa ibono i kya ba mɔ de fɛꞌ dalaa yɛɛ imɔ iko i mɛŋꞌ nyɛ fɛye penɛ de fɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Nɛ wu yɛɛ fɛye-asen dɔ mɔ, nkana fɛ kya laarɛ fɛꞌ wɔra me-gɛlaarɛ, fɛye anyamesɛ-lɛɛ ɔlon ne mɛŋ kya taalɛ.\"\n42Yesu gi kii kyon taa mɔmɔ yɛgɛ ginyɔsɛ kpaa dalaa kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, nengyene i maŋ sa de awɔrɔfɔɔ abono a kya ba me so faa aꞌ kyon gibaafon sa me berɛ mɔ, yɛgɛ fo-gɛlaarɛ ne gɛꞌ wɔra.\" 43Ɔ baa kii kpe mɔ-akasɛbo mɔ asɛ mɔ, mɛ kii dɛ. I lii fɛɛ ginsi gidɛ gi dɛ mɔmɔ. 44Yesu gi taa ɔmɔ yɛgɛ ne o kii kpaa dalaa gɛsasɛ. Gɛdalaa kolon gɛbono ne ɔ kpɛ ɔ kya dalaa. 45-46O kii ba tu mɔ-akasɛbo mɔ, o kyingi mɔmɔ, ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ san fɛ dɛ fɛ kya kyoola? Owi mɔ gi fo. Kon ne ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɛ laa nyɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ ne. Fɛꞌ kerɛ. Ɔbono ɔ laa kyu me wɔra mɔmɔ-abaa dɔ mɔ ne n kya ba faa. Fɛꞌ koso de aꞌ gyangara mɔ.\"\nMɛ Keda Yesu\n47Yesu san ɔ kya tɔngɛ mɔ, Gyudasɛ, Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko, gi ba nfono. Sakpii belɛ buu mɔ, mɛ dɛ nki de nkpotii. Mɛ lii Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ asɛ. 48Gyudasɛ ɔbono ɔ laa kyu Yesu ɔ kya wɔra abelɛnsɛ mɔ abaa dɔ gɛnen mɔ gi wolaa tɔgɛ sa sakpii mɔ yɛɛ, \"Ɔbono fɛ wu nɛ faala mɔ da mɔ gya-gya mɔ, mɔ ne; fɛꞌ keda mɔ.\" 49Imɔso mɛ kpaa fo nno mɔ, gɛsintin mɔ, Gyudasɛ gi naa kpe Yesu asɛ, ɔ terɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ,\" ne ɔ faala mɔ da mɔ gya-gya. 50Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔnyen, ilaa ibono fo ba de foꞌ baa wɔra mɔ, wɔra.\" Ɔ tɔgɛ mɔ gɛnen mɔ, sakpii mɔ dɔ asa mɛ lii keda Yesu.\n51Nfono mɔ, asa abono mɛ bo Yesu asɛ mɔ dɔ ɔko gi loorɛ mɔ-gɛki lɛɛ, ne ɔ ŋɛɛlɛ dega ɔko giso fuɛ. Dega mɔ wura ne n gyɛ asunbi alɛɛbo gɛmu. 52Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Kiiri gɛki mɔ wɔra gɛmɔ-gifɔrɔ dɔ. Abono mɛ kya kɔ de nki mɔ, nki lɛwu ne mɛ kya wuꞌ. 53Fɛ nyi yɛɛ maŋ taalɛ saawo terɛ me-sɛ Wurubuaarɛ de ɔꞌ baa kpaa me? Fɛɛ nɛ saawo terɛ mɔ mɔ, ayaa adɛ so mɔ, ɔ laa sun mɔ-isɔɔ akpen afonɛɛ-afonɛɛ de mɛꞌ kpelegɛ baa kpaa me. 54Ne fɛɛ mɛ baa kpaa me mɔ, nnɛ ne i laa nyɛ kyena de Wurubuaarɛ agyɛbi ɔwolɛ mɔ dɔ ilaa? I bo mɔ-ɔwolɛ mɔ dɔ yɛɛ i kaaborɛ gɛnen ilaa idɛ iꞌ ba me so.\"\n55Mɛ bo nno mɔ, Yesu gi taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"I gyɛ yɛɛ n gyɛ oyu nyɛnyɛn daa ne fɛ kyu nki de nkpotii baa keda me faa? N kya kpaa kyena Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so gɛkɛ kamaasɛ n kya nyiile asa ilaa. I wonɛ so ne fɛŋ keda me nno? 56Imɔ idɛ pɛwu i ba me so faa, i kyena daa de ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ.\" Nfono mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ pɛwu mɛ selɛ taa mɔ yɛgɛ.\nMɛ Kyu Yesu Kpe Nbɛlɛ Agyibo Ansi Dɔ\n57Abono mɛ keda Yesu mɔ mɛ kparɛ mɔ kpe Kayifasɛ gɛwi. Mɔ ne n gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu. Mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo de mɔmɔ-abelɛnsɛ sɛnsɛ abono mɛ kya gyi asa nbɛlɛ mɔ mɛ gyanꞌ mɔ-gɛwi. 58Mɛ dɛ Yesu mɛ kya kpe gɛnen mɔ, Piita gi buu mɔmɔ giyaa-giyaa gɛnen‑n kpaa loo asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gikpaara mɔ so. Ɔ loo nno mɔ, ɔ kpaa kyena saarɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ adiibo mɔ dɔ de oꞌ wu ilaa ibono i laa ba mɔ.\n59Mɛ kya gyi Yesu nbɛlɛ mɔ, asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de nbɛlɛ agyibo mɔ pɛwu mɛ laarɛ asa abono mɛ laa baa kɛɛ abon gyanꞌ Yesu so de mɛꞌ nyɛ mɔ mɔɔ mɔ, 60mɛ mɛŋ nyɛ. Asa sakyɔ mɛ baa kɛɛ abon gyanꞌ mɔ so berɛ. Mɛ mɛŋ kii nyɛ abon abono mɛ laa yelɛ amɔ so de mɛꞌ mɔɔ mɔ mɔ. Laalaalogɛ mɔ asa anyɔ ako mɛ lii yelɛ 61tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔnyen baarɛ gi tɔgɛ yɛɛ ɔ laa taalɛ boori Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de oꞌ kyu nkɛ nsa kii kyu yii mɔ.\" 62Nfono mɔ, asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi koso yelɛ ne ɔ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Ibono pɛwu mɛ dɛ ma‑a gyan fo so faa, foŋ bo gɛnɔ lɛɛ?\" 63Yesu mɛŋ tɔgɛ sɛi. Asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi kii tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ilaa ibono nan baa taasɛ fo faa, ne foŋ tɔgɛ gɛsintin mɔ, fo‑rɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo nno gɛkpaa-gɛkpaa mɔ abaa anyɔ. Imɔso fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun fo yɛɛ foꞌ baa gyi gɛwura mɔ-adɛ so mɔ? Fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ?\" 64Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Fo ne n tɔgɛ. N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ gɛkaako mɔ fɛ laa wu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n tɛ Wurubuaarɛ Ɔlolonbo mɔ gyisɛ gibaa so, n kya gyi gɛwura mɔ asɛ, ne nan kyena Wurubuaarɛ awolɛ so kpelegɛ ba gɛsinkpan so.\"\n65Asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi nu imɔ idɛ mɔ, ɔ biidɛ mɔ-gɛgbɛ kyadɛ de iꞌ nyiile yɛɛ ilaa i ba, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔ dɛ mɔ-nyoro ɔ kya kɛserɛ de Wurubuaarɛ! Ilaa imɔ ne a baa a kya laarɛ de aꞌ baa nu lii mɔ asɛ baa don de idɛ? Ilaa ibono ɔ tɔgɛ faa, idɛ kon fɛye gbaa-gbaa fɛ nu de fɛye-aso. 66Menɛ nwɔnsa ne fɛ dɛ?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔ kaaborɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ.\" 67Nfono mɔ, mɛ too akyɔlɛ wɔra mɔ-ansi dɔ ne mɛ ŋɛ ŋɛ mɔ akɔn. Ako mɛ da mɔ itan, 68ne mɛ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ foꞌ gyi gɛwura aye Gyuda awura so mɔ, bii ɔbono ɔ ŋɛ fo mɔ.\"\nPiita Gi Sorogɛ Yɛɛ Oŋ Nyi Yesu\n69Piita tɛ gikpaara mɔ so mɔ, obolonbu ɔko gi baa tu mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo kee fo‑rɛ Yesu Galelinyen mɔ ne n naa.\" 70Piita gi sorogɛ mɔmɔ pɛwu ansi dɔ yɛɛ, \"Meŋ nyi ilaa ibono fo kya tɔgɛ faa so.\" 71Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ koso lii kpe gɛten mɔ gɛbunono. Obolonbu ɔko kee gi kii wu mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa abono mɛ bo nfono mɔ yɛɛ, \"Ɔnyen baarɛ kee mɔ‑rɛ Yesu, Nasarɛtɛnyen mɔ ne n naa.\" 72Piita gi ka sa mɔ yɛɛ, \"Meŋ nyi gɛnen ɔnyen ɔbono!\" 73I kii wɔra ŋmaraa too mɔ, anyen abono mɛ yelɛ nfono mɔ mɛ naa ba Piita asɛ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin fo tansi fo gyɛ ɔmɔ dɔ ɔko. Fo-gɛdɛ atɔgɛbi gbaa i kya nyiile gɛnen.\" 74Nfono mɔ, Piita gi ka sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nɛ kerɛ fɛɛ Wurubuaarɛ. Meŋ nyi ɔnyen ɔbono fɛ darɛ faa. Nengyene abon ne nꞌ kya kɛɛ mɔ, me‑rɛ Wurubuaarɛ abaa anyɔ.\" Ayaa abono so mɔ, kyaasɛ gi folɛ. 75Nfono mɔ Piita gi nyingi ilaa ibono Yesu gi tɔgɛ sa mɔ mɔ. Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ pɛi de kyaasɛ ɔꞌ baa folɛ mɔ, fo laa sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\" Piita gi nyingi gɛnen mɔ, ɔ lii gikpaara mɔ so kpaa su gɛnsipɛɛrɛ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/26","date":"2018-06-21T17:01:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864191.74\/warc\/CC-MAIN-20180621153153-20180621173153-00222.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":2474,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 10\nIlaa Nyɛnyɛn Iŋ Sa Iꞌ Gyi Aye-Gimu Fɛɛ Adedaabo Mɔ-Lɛɛ Mɔ\n1Me-nanboana Yesu asonbo, n kya laarɛ fɛꞌ bii ilaa iko kyu lii aye-adedaabo so. Owi ɔbono mɛ koso lii Igyipiti mɛ buu Ɔbelɛnsɛ Mosisi mɛ kya kpe mɔ, Wurubuaarɛ giwolɛ gi bun ɔmɔ pɛwu so ne gi gyangbara sa ɔmɔ. Gɛnen kee ne owi ɔbono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ apoo mɔ gi yɛ ginyɔ sa ɔmɔ mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ naa loo lii kyon. 2Kyu naa de gɛnen Wurubuaarɛ giwolɛ mɔ de apoo mɔ so mɔ, i wɔra fɛɛ Wurubuaarɛ gi gyere mɔmɔ pɛwu mɔ-sagyere, ne mɛ wɔra Mosisi adɛ. 3Mɔmɔ pɛwu mɛ gyi agyudɔ abono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ a lii Wurubuaarɛ dɔ sa ɔmɔ gipen dɔ mɔ. 4Mɔmɔ pɛwu mɛ nun nkyu nbono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ gi lii gifolɛ dɔ sa ɔmɔ mɔ. Gɛnen gifolɛ gibono gi yelɛ sa Kirisito. 5Wurubuaarɛ gi wɔra ilaa idɛana sa ɔmɔ pɛwu faa, imɔ‑rɛ imɔ-laalaalogɛ mɔ mɔmɔ dɔ sakyɔ mɛ mɛŋ gyi Wurubuaarɛ ginsi. Ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ wuꞌwu ŋmadɛ gipen mɔ dɔ.\n6Me-nanboana, aye-adedaabo ilaa idɛ i kya ka aye yɛɛ a mɛŋ sa aꞌ yɛgɛ ilaa nyɛnyɛn iꞌ gyi aye-gimu fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ mɛ wɔra mɔ. 7Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ wɔra ikperɛ asonbo fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ ako mɛ wɔra mɔ. Gɛnɔɔbono ikperɛ gison gi nyida mɔmɔ-nwɔnsa mɔ i bo Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ, \"Mosisi adɛ mɔ mɛ kpɛ san kyena ne mɛ gyi ne mɛ nun ne mɛ koso ma‑a seeli.\" 8A mɛŋ sa aꞌ laarɛ agyibara fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ dɔ ako mɛ wɔra ne gɛkɛ kolon dɔ Wurubuaarɛ gi mɔɔ mɔmɔ dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ oko gisaꞌ mɔ. 9Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ de aꞌ soo Wurubuaarɛ idoo kerɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ dɔ ako mɛ wɔra ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ awɔɔ a dun-dun mɔmɔ mɔɔ mɔ. 10Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ lɔgedɛ de Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ ako mɛ wɔra ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono ɔ kya mɔɔ asa ka gikɔ mɔ gi baa mɔɔ mɔmɔ mɔ. 11Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ilaa ibonoana pɛwu i tu aye-adedaabo mɔ gɛnen daa de iꞌ nyɛ ka mɔmɔ. Aye so mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ imɔ yela. Ɔ laarɛ yɛɛ aye abono gɛsinkpan so gɛkyena nkɛ laalaalogɛ mɔ gi baa tu aye faa mɔ aꞌ nyɛ kasɛ ilaa lii imɔ dɔ.\n12Imɔso fo ɔbono fo nyi yɛɛ fo yelɛ fo-ayaa so girin‑n Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ mɔ, wolaa kerɛ dandan de fo mɛŋ sa foꞌ lii tɔrɔ. 13Ilaa ibono i kya soo anyamesɛ idoo de mɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, imɔ iko iŋ bo no yɛɛ imɔ ɔnan iŋ kya ba fɛye-nanboana anyamesɛ so kee. Wurubuaarɛ mɔ gyɛ ɔpaawɔrabo. Ɔ maŋ kyule de ilaa iko iꞌ soo fɛye idoo de iꞌ don fɛye-abaa. Ɔ laa yɛgɛ fɛꞌ nyɛ ɔkpa lii ɔdoo kamaasɛ dɔ de fɛꞌ taalɛ yelɛ fɛye-ayaa so kpaa lii.\nFɛꞌ Kine Ikperɛ Gison\n14Imɔso, me-nanboana laarɛsɛ, fɛꞌ kine ikperɛ gison. 15N nyi yɛɛ fɛ gyɛ ɔlaako anyibo, imɔso n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛye gbaa-gbaa fɛꞌ kerɛ imɔ dɔ de fɛꞌ bii yɛɛ iŋ kaaborɛ aꞌ gyi akyɔɔlɛtɔ. 16Aꞌ kyu aye Kirisito asonbo amenberɛ mɔ kyu kaala kerɛ. Konkon de nta nbono a kya dalaa kolɛ Wurubuaarɛ ayuule bun nmɔ so mɔ, a nun nmɔ mɔ, aye‑rɛ Kirisito a kya wɔra nyamesɛ kolon kyu naa de mɔ-nkalan mɔ so. Gɛnen kee ne a kya gbaa-gbaa bodobodo de aꞌ yɛ mɔ sa abara. A gyi gɛnen bodobodo ɔbono mɔ, aye‑rɛ Kirisito a kya wɔra nyamesɛ kolon kyu naa de mɔ-nyoro mɔ so. 17Bodobodo kolon ne a kya kyu wɔra aye-amenberɛ abono. Imɔso dabɔlɛ ibono a nyaakyɔ faa, a gyɛ daa nyamesɛ kolon. I lii fɛɛ aye pɛwu a kya gyi daa bodobodo kolon.\n18Aꞌ kyu aye Isirale awura ilaa kee kaala kerɛ. Dedaa nbara gi kya nyiile yɛɛ abono mɛ gyɛ Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo mɔ wolɛ ne n kya nyɛ gyi ilaa ibono mɛ kyu kyɔɔlɛ sa Wurubuaarɛ mɔ. 19To. Iŋ gyɛ yɛɛ n kya tɔgɛ yɛɛ ɔkperɛ gyɛ ilaa iko daa abɛɛ akyɔɔlɛtɔ a gyɛ ilaa iko daa. 20N kya laarɛ fɛꞌ bii yɛɛ asa abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mɛ kya kyɔɔlɛ ikperɛ mɔ, mɛ kya kyɔɔlɛ sa daa ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ isɔɔ. Wurubuaarɛ ilaa kyosɛ ne mɛ kya wɔra. Imɔso meŋ kya laarɛ fɛɛ fɛye‑rɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ fɛꞌ wɔra nyamesɛ kolon. 21Fɛ maŋ taalɛ nun lii Wura Yesu-lɛɛ konkon dɔ de fɛꞌ kii kpaa nun lii ilaa nyɛnyɛn gɛmu isɔɔ-lɛɛ konkon dɔ. Fɛ maŋ taalɛ gyi Wura Yesu agyudɔ de fɛꞌ kii kpaa gyi ilaa nyɛnyɛn gɛmu isɔɔ agyudɔ. 22Iŋ kaaborɛ aꞌ kerɛ Wurubuaarɛ ta. Aŋ bo lon don mɔ.\nFɛꞌ Wɔra Ilaa Ibono I Laa Kyu Nyisigyi Bara Wurubuaarɛ Mɔ\n23Yesu so mɔ, Wurubuaarɛ bo gisen sa aye. Imɔso ako mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Ilaa kyosɛ iŋ baa i bo no. Imɔso a laa taalɛ wɔra ilaa kamaasɛ ibono a kya laarɛ mɔ.\" I bo gɛnen berɛ. I mɛŋ gyɛ ikamaasɛ, mɔ, ne n kya kpaa nyamesɛ. \"I dɛ ɔkpa yɛɛ aꞌ wɔra ilaa kamaasɛ\" berɛ. I mɛŋ kii i gyɛ ilaa kamaasɛ ne n kya kpaa aye de aꞌ sɛɛ Wurubuaarɛ ɔson dɔ. 24Imɔso ɔko ɔŋ sa ɔꞌ kerɛ mɔ gbaa-gbaa-lɛɛ ɔdan giwɔra so. Ɔꞌ kerɛ daa gɛnɔɔbono mɔ-nanbo ilaa i laa wɔra ɔdan Wurubuaarɛ ansi so.\n25Fɛꞌ gyi ginun kamaasɛ gibono mɛ kya fɛ gigya dɔ mɔ. Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ sa gɛwɔnsa yɛɛ foŋbii i laa kyɔlesɛ fɛye-Wurubuaarɛ ɔson so mɔ, fɛ laa taasɛ baragɛ pɛi de fɛꞌ sɔɔ gimɔ. 26I lii fɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ i tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsinkpan de ilaa kamaasɛ ibono i bo gɛmɔ so mɔ, i gyɛ daa Wurubuaarɛ-lɛɛ.\"\n27Nengyene fɛɛ ɔbono ɔŋ kya son Yesu mɔ gi da gibaa terɛ fɛye ne fɛ kya laarɛ fɛꞌ kpe mɔ, iŋ gyɛ ilaa nyɛnyɛn. Fɛ kpe mɔ, fɛꞌ gyi ilaa kamaasɛ ibono o kyu yii fɛye-ansi dɔ mɔ. Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ foŋbii i laa kyɔlesɛ fɛye-Wurubuaarɛ ɔson so mɔ, fɛ laa taasɛ baragɛ pɛi de fɛꞌ gyi. 28Nengyene fɛɛ ɔko gi buu sa fɛye yɛɛ, \"Akyɔɔlɛtɔ ne i gyɛ\" berɛ mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ gyi. I kya nyiile yɛɛ fɛ gyi mɔ, i laa taalɛ kpadɛɛ kaasɛ ɔbono o buu sa fɛye mɔ nwɔnsa kyu lii Wurubuaarɛ ɔson so. Imɔso kaasɛ mɔ-lɛɛ nwɔnsa so mɔ, 29fɛŋ sa fɛꞌ gyi. Nkana i mɛŋ gyɛ yɛɛ fɛye-lɛɛ nwɔnsa so. Ne fɛɛ i mɛŋ gyɛ gɛnen kaasɛ mɔ-lɛɛ ɔdan giwɔra so mɔ, nkana fo ɔko fo laa tɔgɛ yɛɛ, \"N bo ɔkpa de nꞌ gyi ilaa idɛ. Imɔso i wonɛ so ne ɔko-lɛɛ nwɔnsa so mɔ, meŋ bo ɔkpa de nꞌ gyi? 30Nɛ nyɛ agyudɔ nan gyi ne nɛ kyu afaala sa Wurubuaarɛ lii amɔ so mɔ, i mɛŋ ta ne? I wonɛ ne ɔko laa baa tɔgɛ sa me yɛɛ nɛ gyi amɔ mɔ, meŋ kya son Wurubuaarɛ dandan?\"\n31Imɔso fɛ laa gyi daa‑o, fɛ laa nun daa‑o, ilaa sɛnsɛ iko ne fɛ laa wɔra daa‑o, fɛꞌ wɔra imɔ pɛwu gɛnɔɔbono i laa kyu nyisigyi bara daa Wurubuaarɛ mɔ. 32Fɛye-nanboana mɛ gyɛ Gyuda awura daa‑o, mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura daa‑o, mɛ gyɛ Yesu asonbo daa‑o, fɛꞌ kerɛ de fɛ mɛŋꞌ wɔra ilaa ibono i laa yɛgɛ mɔmɔ ɔko ɔꞌ fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa mɔ. 33Imɔ ne nꞌ kya wɔra faa. N kya wɔra aniya ilaa kamaasɛ dɔ de nꞌ wɔra ibono i laa gyi nyamesɛ kamaasɛ ginsi mɔ. Iŋ gyɛ me-lɛɛ ɔdan giwɔra ne nꞌ kya laarɛ. N kya laarɛ daa asa sakyɔ-lɛɛ ɔdan giwɔra gɛnɔɔbono i laa nyɛ mɔlɛgɛ ɔmɔ de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/10","date":"2018-06-20T02:15:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863407.58\/warc\/CC-MAIN-20180620011502-20180620031502-00056.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1261,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 6:21\n21Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Wura Hɛrodɛ kya gyi mɔ-gɛkɛ korogɛsɛ gɛsi. Imɔso ɔ da gibaa terɛ mɔ-abelɛnsɛ de mɔ-asogya abelɛnsɛ de Galeli abelɛnsɛ gbaaꞌgbaa yɛɛ mɛꞌ baa gyi gɛkɛ mɔ kpaa mɔ. Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ i bugi ɔkpa sa Hɛrodiyasɛ de ɔꞌ nyɛ Gyɔn mɔɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/6\/21","date":"2018-06-18T23:41:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861456.51\/warc\/CC-MAIN-20180618222556-20180619002556-00313.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.283,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 12:17\n17Imɔ gɛmara mɔ, fɛ wu ibono o kii laarɛ fɛɛ mɔ ne mɔ-sɛ ɔꞌ wɔra mɔ kusee-kusee pɛi de mɔ-sɛ ɔꞌ lɔɔ wuꞌ mɔ. Oŋ kii nyɛ. I lii fɛɛ iŋ baa sa de oꞌ nu mɔ-nyoro gɛsɛ de ɔꞌ kyɛɛgɛ lii ilaa ibono ɔ ti wɔra mɔ dɔ. Gɛmara mɔ o kyu ginsikyu kii laarɛ imɔ-ɔkpa kpon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/12\/17","date":"2018-06-24T15:36:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866965.84\/warc\/CC-MAIN-20180624141349-20180624161349-00585.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.28,"stopwords_ratio":0.322,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Korinti 4\nYesu Kya Sa Aye Gɛkyena Pobɔrɔ\n1Wurubuaarɛ gi su aye gitolon ne o kyu gɛsun gɛdɛ sa aye. Imɔso aye-nyoro gi maŋ yɔɔ aye. 2A ti kine ipeeli ilaa ibono asa mɛ kya wɔra ŋara-dɔ mɔ. Aŋ kya penɛ asa adawo so de mɛꞌ sɔɔ Yesu gyi. Aŋ kya keda Wurubuaarɛ agyɛbi kyɛɛgɛ. Aye berɛ, a kya tɔgɛ gɛsintin ilaa tigi asa de ɔkamaasɛ ɔꞌ nyɛ bii mɔ-gisen dɔ yɛɛ a kya wɔra ilaa ibono i boran sa Wurubuaarɛ. 3Nengyene fɛɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ ɔbono a kya nyiile asa faa gi taa wɔra ŋara-dɔ mɔ, gɛnen mɔ, asa abono mɛ kya fuɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ wolɛ ne i ŋara. 4Mɔmɔ berɛ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ ne n lɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa gɛnen. Gɛkyena gɛdɛ dɔ mɔ, ɔ wɔra fɛɛ gɛsinkpan pɛwu so wura, ne ɔ kya wɔra asa gɛnen. Ɔ yɛgɛ abono mɛŋ kya sɔɔ Yesu gyi mɔ mɛ bingiri fɛɛ agyaatanbo. Ɔ dengɛ ɔmɔ-ansi de mɛ mɛŋꞌ wu Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ fatela mɔ. Ɔŋ kya laarɛ mɛꞌ nyɛ wu Kirisito ɔbono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ oyuduu gbaa-gbaa mɔ nyisigyi mɔ.\n5Ɔkalan ɔbono a kya tɔgɛ a sa asa mɔ, iŋ gyɛ aye-ilaa ne a kya laarɛ mɛꞌ nu. Yesu Kirisito ilaa ne a kya tɔgɛ yɛɛ mɔ ne n gyɛ Wura. Aye mɔ, kyu lii mɔ Yesu so mɔ, a tɛ daa sa fɛye. 6Dedaa mɔ, Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ, \"Iꞌ ŋmangɛ de iꞌ wu gibiri dɔ\" ne i ba gɛnen. Gɛnen Wurubuaarɛ kolon ɔbono kee ne n yɛgɛ i ŋmangɛ ne i kya wu aye-asen dɔ. Imɔso ne a kya nyɛ laa ansi kerɛ Yesu Kirisito de aꞌ bii Wurubuaarɛ nyisigyi kyu naa de mɔ so mɔ.\n7Ilaa dɛnsɛ-dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ gi wɔra aye-asen dɔ gɛnen faa, aye adɛ ɔnan ne ɔ wɔra imɔ sa. I dɛ fɛɛ o kyu awuratɔ gbaaꞌ wɔra gɛkeebii nyɛnyɛn dɔ. Wurubuaarɛ gi wɔra imɔ idɛ de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ ɔlon kamaasɛ gi lii daa mɔ Wurubuaarɛ asɛ. Aye aŋ bo ɔlon ɔko aye-gibaa so. 8Imɔso ilaa i ti taa nyise aye ikpa kpɛi-kpɛi so, iŋ kii i kya yɛgɛ aꞌ paadɛ. I kya ŋminde aye-amu, iŋ kii i kya yɔɔ aye-nyoro. 9Asa mɛ ti taa ka aye-ansi ibono a kya son Yesu mɔ so. Wurubuaarɛ, mɔ, mɛŋ kya lɛɛ ansi yɛgɛ aye. Asa mɛ kya kparɛ aye too fɛɛ asonsɔɔ, aŋ kii a kya wuꞌ. 10Owi kamaasɛ a naa mɔ, Yesu lɛwu mɔ ɔnan kya pɛɛdɛ aye. Gɛnen ne Yesu gɛkyena gɛbono o kyingi ne o kii nyɛ mɔ kee gɛ laa nyɛ lii gɛwi aye-gɛkyena dɔ ne. 11I kya nyiile yɛɛ ibono a kya son Yesu mɔ so mɔ, a tɛ de ansi faa, owi kamaasɛ asa mɛ dɛ aye ma‑a wɔra lɛwu abaa dɔ. Gɛnen ne Yesu gɛkyena pobɔrɔ gɛbono ɔnan o kyingi ne o kii nyɛ mɔ kee gɛ laa nyɛ lii gɛwi aye anyamesɛ nyoro gibi gibono gi kya wuꞌ mɔ dɔ ne. 12Imɔso aye abono a kya tɔgɛ Yesu ɔkalan mɔ, Yesu lɛwu mɔ kya wɔra mɔ-gɛsun aye-gɛkyena dɔ, ne i kya yɛgɛ fɛye, mɔ, fɛ kya nyɛ mɔ-gɛkyena pobɔrɔ mɔ ɔnan.\n13Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ, ɔko gi ŋmarasɛ yɛɛ, \"Nɛ sɔɔ gyi. Imɔso ne nꞌ kya lɛɛ tɔgɛ.\" Aye kee a nyɛ gɛnen gisɔɔgyi gibono ɔnan. Imɔso ne a kya lɛɛ mɔ-ilaa a kya tɔgɛ a sa asa. 14A nyi yɛɛ Wurubuaarɛ ɔbono o kyingi Wura Yesu lii ibuni dɔ mɔ laa kyingi aye kee lii ibuni dɔ fɛɛ Yesu-lɛɛ mɔ ɔnan de oꞌ kyu aye‑rɛ fɛye pɛwu kyu kpe mɔ asɛ Wurubuaarɛ dɔ. 15Fɛye so ne Wurubuaarɛ kya wɔra imɔ idɛ pɛwu faa. Fɛꞌ bii yɛɛ asa abono mɛ kya nyɛ Yesu amɔlɛgɛ kyu naa de mɔ-gitolon so mɔ mɛ kpɛ mɛ kya nyaakyɔ mɛ kya bɔla. I kya ba gɛnen daa de afaala abono mɛ kya kyu sa Wurubuaarɛ mɔ aꞌ nyɛ a kya nyaakyɔ gɛnen kee de iꞌ kyu nyisigyi bara mɔ Wurubuaarɛ.\nIlaa Ibono Fɛŋ Kya Wu De Ansi Mɔ I Laa Dɛ Kpe Gɛkpaa-Gɛkpaa\n16Gɛnen ilaa idɛ so mɔ, sɛi mɛŋ kya yɔɔ aye-nyoro. I bo no yɛɛ aye-nyoro gi kpɛ gi kya pɔɔ berɛ. Gɛkɛ kamaasɛ mɔ, mɔ, Wurubuaarɛ kpɛ ɔ kya lɔrɔ aye-asen dɔ de aye-oduduu dɔ de aꞌ kii wɔra apobɔrɔ too. 17Aye-gɛsinkpan so ɔlaawusɛ pi‑i baarɛ maŋ kɛɛla. Ne ɔ kya baala nyisigyi ɔbono ɔ tansi ɔ bo duduu mɔ ɔ kya yela ɔ kya sa aye Wurubuaarɛ dɔ. Gɛnen nyisigyi ɔbono berɛ mɛŋ bo ɔkara ne ɔ don aye ɔlaawusɛ baarɛ gbaa bun. 18A bii gɛnen ilaa idɛ mɔ, i lii fɛɛ ilaa ibono i tiri aye ne n gyɛ ilaa ibono a mɛŋ kya wu de ansi mɔ. Ilaa ibono a kya wu de ansi faa berɛ, iŋ gyɛ aye-ilaa tirisɛ. I lii fɛɛ ilaa ibono fo kya wu de ansi mɔ iŋ kya dɛ kpe. Ilaa ibono fo mɛŋ kya wu de ansi mɔ berɛ i laa dɛ kpe gɛkpaa-gɛkpaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/2Cor\/4","date":"2018-06-22T08:15:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00154.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":17,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":818,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 7:8\nMɛkisedɛ Gɛbelɛnsɛ Gɛ Don Gyuda Awura Asunbi Alɛɛbo Pɛwu-Lɛɛ\n8Mɛkisedɛ ɔbono ɔ nyɛ mɔ-lɛɛ ogyiten faa, Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a mɛŋ taa tɔgɛ yɛɛ o wuꞌ de aꞌ nu. Nkana aye Isirale awura mɔ dɔ mɔ, asa abono mɛ kya nyɛ mɔmɔ-ilaa gyisɛ lii aye asɛnsɛ asɛ mɔ, a nyi ibono mɔmɔ berɛ mɛ kya wuꞌ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/7\/8","date":"2018-06-25T16:40:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267868135.87\/warc\/CC-MAIN-20180625150537-20180625170537-00277.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999905825,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999905824661255}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.316,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 22\nGyuda Awura Abelɛnsɛ Mɛ Da Gɛdɛ Yela De Mɛꞌ Nyɛ Yesu Mɔɔ\n1Gyuda awura Bodobodo Maadiisɛ gɛkɛ belɛ gɛbono mɛ kya terɛ yɛɛ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So mɔ gɛ kya fuude. 2Ne Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ kya laarɛ gɛnɔɔbono mɛ laa nyɛ Yesu mɔɔ mɔ, mɛ kii mɛ selɛ sakpii ɔbono ɔ yelɛ Yesu gɛmara mɔ.\n3Nfono mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi suu de Gyudasɛ. Ɔ gyɛ Yesu isɔɔ gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko. Mɔ-ginyen giko ne n gyɛ Isikaayɔtɛ. 4Ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ gi suu de Gyudasɛ mɔ, o kpe kpaa wu gɛnen asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ adiibo abelɛnsɛ. Ne ɔ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ ɔ laa laarɛ ɔkpa ɔbono so ɔ laa nyɛ kyu Yesu wɔra mɔmɔ-abaa dɔ mɔ. 5Mɛ nu gɛnen mɔ, i wɔra mɔmɔ ɔkon ne mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ ɔ taalɛ wɔra gɛnen mɔ, mɔmɔ, mɔ, mɛ laa sɔɔ mɔ ka gikɔ. 6O kyule ne ɔ san ɔ kya laarɛ owi ɔbono i laa sa de oꞌ kyu Yesu wɔra mɔmɔ-abaa dɔ ne asa sɛnsɛ mɔ mɛ maŋ bii mɔ.\nYesu Mɔ‑rɛ Mɔ-Adɛ Mɛ Gyi Gɛkɛ Belɛ\n7Gɛkɛ gɛbono Bodobodo Maadiisɛ Agyiberɛ mɔ gɛ kya yii gɛsɛ mɔ, mɛ kya kyɔɔlɛ isandɛ de mɛꞌ kyu gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ. 8Gɛnen gɛkɛ gɛbono dɔ mɔ, Yesu gi lɛɛ Piita mɔ‑rɛ Gyɔn sun yɛɛ, \"Fɛꞌ kpe de fɛꞌ kpaa baala Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ agyudɔ sa aye de aꞌ baa gyi.\" 9Ne mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fonɛ ne fo kya laarɛ aꞌ kpaa baala agyudɔ mɔ yela?\" 10Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ naa loo nten dɔ. Fɛ kya loo mɔ, fɛ laa wu ɔnyen ɔko, ɔ so nkyu de gɛlɔbi. Fɛꞌ buu mɔ kpaa loo gɛten gɛbono dɔ ɔ laa loo mɔ 11de fɛꞌ taasɛ gɛten wura mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ asafo obu ɔmɔ dɔ ne mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ laa kyena de mɛꞌ gyi Lɛwu Gi Seregɛ Aye So Gɛkɛ Belɛ agyudɔ mɔ?' 12Gɛten wura mɔ laa nyiile fɛye soso-lɛɛ obu belɛ ɔko. Ikyenaten de ikamaasɛ i ti i bo nno. Fɛꞌ kerɛ agyudɔ mɔ yela sa aye nno.\"\n13Yesu akasɛbo mɔ mɛ kyon. Gɛsintin mɔ, mɛ kpaa wu ilaa kamaasɛ fɛɛ gɛnɔɔbono Yesu gi nyiile mɔmɔ mɔ. Ne mɛ kerɛ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ agyudɔ mɔ yela nno.\nYesu Gi Nyiile Mɔ-Isɔɔ Mɔ Yɛɛ Ɔ Laa Wuꞌ Sa Mɔmɔ\n14Owi gyisɛ mɔ gi fo mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-isɔɔ mɔ mɛ kpe nno kpaa kyena mɛ kya gyi. 15Mɛ kya gyi mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nɛ tansi laarɛ yɛɛ me‑rɛ fɛye aꞌ gyi gɛnen Lɛwu Gi Seregɛ Aye So agyudɔ adɛ dabɔlɛ pɛi de nꞌ lɔɔ wu ɔlaawusɛ ɔbono ɔ dɛ sa me mɔ. 16N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ meŋ baa kii gyi gɛnen gɛsi gɛdɛ. Pɛi de nꞌ kii gyi gɛmɔ mɔ, gɛnen mɔ, ilaa ibono so a kya gyi gɛmɔ gɛsi kamaasɛ mɔ i ba gɛsintin ne Wurubuaarɛ gi ti yɛgɛ asa mɛ nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ gɛkyena.\"\n17Ɔ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, o puru konkon de nta, ne o kyu afaala kyu sa Wurubuaarɛ, ne o kyu sa mɔ-isɔɔ mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ sɔɔ nta ndɛ de fɛꞌ nun kɔɔlɛ. 18Nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ pɛi ne nan kii nun nta mɔ, gɛnen mɔ, asa mɛ nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena.\"\n19Ɔ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, o puru bodobodo keda, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ gbaa-gbaa mɔ dɔ kyu sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Me-nyoro ne. N dɛ mi‑i sa fɛye. Fɛꞌ wɔra imɔ idɛ kyu nyingi me.\" 20Gɛnen kee ne mɛ gyi ta mɔ, o puru konkon de nta keda, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Nta nbono n dɛ mii sa fɛye faa, me-nkalan ne. Nan wuꞌ mɔ, me-nkalan gi laa kyɛɛgɛ fuɛ sa fɛye, de Wurubuaarɛ ɔꞌ yɛgɛ fɛye‑rɛ mɔ fɛꞌ nyɛ wɔra gɛnɔ pobɔrɔ.\n21\"Ɔbono ɔ laa yɛgɛ me-akyobo mɛꞌ nyɛ me mɔ bo me asɛ gɛnen ogyiten baarɛ. 22I bo no yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan wuꞌ lɛwu ɔbono ɔnan Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yela mɔ. Ɔbono ɔ laa kyu me wɔra me-akyobo mɔ abaa dɔ mɔ berɛ, kaasɛ laako!\" 23Nfono mɔ mɔ-isɔɔ mɔ mɛ yii gɛsɛ mɛ kya taasɛ abara de mɛꞌ bii mɔmɔ dɔ ɔkolon ɔbono ɔ laa wɔra gɛnen mɔ.\n24Nfono mɔ, Yesu isɔɔ mɔ mɛ kya sɔɔ abara akyɔɔlɛ yɛɛ mɔmɔ pɛwu dɔ mɔ anɛ ne n don mɔ-nanbo. 25Imɔso Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Asa abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, mɔmɔ-awura mɛ kya kyu abono mɛ bo mɔmɔ gɛsɛ mɔ wɔra fɛɛ mɔmɔ-nbide, ne abono mɛ kya gyi gɛbelɛnsɛ mɔmɔ so mɔ, mɛ kya yɛgɛ ɔmɔ mɛꞌ terɛ mɔmɔ yɛɛ, 'Aye-sɛana.' 26Fɛye-lɛɛ berɛ, iŋ kaaborɛ iꞌ wɔra fɛɛ asa abono. Ɔbono ɔ don mɔ-nanboana mɔ gi kaaborɛ ɔꞌ bara mɔ-nyoro gɛsɛ de oꞌ bingiri fɛɛ gɛbii pii gɛkpaa fɛye dɔ de ɔbono ɔ gyɛ fɛye-ɔgyangbarabo mɔ ɔꞌ wɔra mɔ-nyoro fɛɛ fɛye-dega. 27Ɔbono ɔ tɛ ne mɛ kya kyu agyudɔ baa yii mɔ de oꞌ gyi mɔ, de ɔbono ɔ laa kyu agyudɔ mɔ baa yii mɔ mɔ, ɔmɔ dɔ mɔ, anɛ ne n don mɔ-nanbo? Asa asɛ mɔ, ɔbono ɔ tɛ ne mɛ kya kyu agyudɔ baa yii mɔ mɔ ne n don. Me berɛ nɛ ba daa de nꞌ baa son fɛye.\n28\"Me-ɔlaawusɛ kamaasɛ dɔ mɔ, fɛye ne n gyɛ abono fɛ mili me. 29Fɛɛ gɛnɔɔbono me-sɛ Wurubuaarɛ gi sa me gɛwuragyi mɔ, me kee nɛ sa fɛye gɛwuragyi. 30Aberɛ abono n kya gyi gɛwura mɔ, me‑rɛ fɛye a laa wɔra abaa gyi de aꞌ nun dabɔlɛ. Fɛ laa gyi gɛwura Isirale nten gudu nnyɔ mɔ so de fɛꞌ gyi mɔmɔ-nbɛlɛ sa mɔmɔ.\"\nYesu Gi Tɔgɛ Yɛɛ Piita Laa Kine Yɛɛ Ɔ Mɛŋ Nyi Mɔ\n31Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa Simon yɛɛ, \"Simon, Simon, kerɛ! Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi kolɛ ɔkpa de ɔꞌ nyɛ fo‑rɛ fo-nanboana adɛ de ɔꞌ daasɛ gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa me mɔ kerɛ. 32Fo berɛ nɛ dalaa sa fo yɛɛ fo-gisɔɔgyi mɔ giŋ sa giꞌ koso me so. Nengyene fo-gisɔɔgyi gi kii wɔra ɔlon mɔ, kpaa fo-nanboana de mɔmɔ-lɛɛ giꞌ wɔra ɔlon kee.\" 33Simon Piita, mɔ, gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me-wura, mɛ laa tii fo de obu‑o, mɛ laa mɔɔ fo daa‑o, me‑rɛ fo ne.\" 34Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Sɔɔ gibui yela, gɛnyɛ gɛdɛ pɛi de kyaasɛ gyangbarasɛ ɔꞌ lɔɔ folɛ mɔ, fo laa sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\"\n35Nfono mɔ Yesu gi taasɛ mɔ-isɔɔ mɔ yɛɛ, \"Owi ɔbono nɛ sun fɛye ne fɛ mɛŋ keda aterenbi, abɛɛ ilaa ɔwɔraten abɛɛ ayaawolɛ mɔ, fɛ kponderɛ ilaa iko?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa, aŋ kponderɛ sɛi sɛi.\" 36Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nperɛ berɛ fɛye dɔ ɔbono ɔ bo aterenbi ɔwɔraten abɛɛ atɔ ɔwɔraten mɔ oꞌ puru keda. Ne ɔbono, mɔ, ɔŋ bo gɛki mɔ ɔꞌ fɛ mɔ-gɛgbɛ de oꞌ kyu sɔɔ gɛki. 37I bo Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n'Mɛ kalɛ mɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn awɔrabo dɔ.'\nN kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ i laa ba me so gɛnen. Me-gɛsinkpan so gɛkyena gɛ kya ba laalaalogɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela mɔ.\" 38Ɔ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, mɔ-isɔɔ mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, kerɛ, a bo nki nnyɔ.\" Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"I kaabo gɛnen.\"\nYesu Gi Kpaa Dalaa Nfɔ Iyii Gibii So\n39Yesu gi lii kpe Nfɔ Iyii Gibii mɔ so, fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wolaa ɔ kya wɔra mɔ, ne mɔ-akasɛbo mɔ mɛ buu mɔ. 40Mɛ fo nno mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ dalaa yɛɛ ilaa ibono i kya ba mɔ i mɛŋꞌ nyɛ fɛye penɛ de fɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn.\" 41Ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ tu kpe ansi dɔ ŋmaraa, ne o sii ŋmii ɔ kya dalaa. 42Ɔ dalaa yɛɛ, \"Me-sɛ, nengyene fo laa kyule mɔ, nkana yɛgɛ awɔrɔfɔɔ abono a kya ba me so faa aꞌ kyon gibaafon. Nɛ dabɔlɛ kolɛ gɛnen faa, i mɛŋ gyɛ me-lɛɛ gɛlaarɛ ne gɛꞌ wɔra. Fo-lɛɛ gɛlaarɛ ne gɛꞌ wɔra.\" [ 43Ɔ dalaa gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ ɔsɔɔ gi lii Wurubuaarɛ dɔ ba mɔ asɛ baa sa mɔ ɔlon. 44Imɔ gɛnen gbaa mɔ, mɔ-gisen dɔ i kya dɛɛ mɔ, ne o kii lɔrɔ pɛɛrɛ ansi dalaa. Gisisiri gibono gi kya lii mɔ-nyoro so gi kya tɔrɔ gɛsinkpan mɔ gi dɛ fɛɛ nkalan.] 45Yesu gi kyon ɔꞌ kpaa dalaa mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya yiyɛɛ mɔ so, ne ginsi gidɛ gi baa yuuri mɔmɔ. Yesu gi dalaa ta ne ɔ baa tu mɔmɔ mɔ, mɛ dɛ ginsi gidɛ. 46O kyingi mɔmɔ, ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ dɛ daa? Fɛꞌ koso de fɛꞌ dalaa yɛɛ ilaa ibono i kya ba mɔ i mɛŋꞌ nyɛ fɛye penɛ de fɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn.\"\nYesu Akyobo Abaa A Gyanꞌ Mɔ So\n47Yesu san ɔ yelɛ ɔ kya tɔngɛ mɔ, sakpii belɛ ɔko gi dii lii mɔmɔ so. Gyudasɛ ɔbono ɔ gyɛ mɔ-isɔɔ gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko gyangbara ɔ sa mɔmɔ. Gyudasɛ gi fo mɔ, ɔ naa kpe Yesu asɛ, ɔ kya laarɛ ɔꞌ faala mɔ da mɔ gya-gya. 48O kpe Yesu asɛ mɔ, Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Gyudasɛ, me-afaala ne? Gɛnen ne fo laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra me-akyobo abaa dɔ ne?\" 49Yesu isɔɔ mɔ mɛ wu ilaa ibono i kya ba mɔ, mɛ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Aye-wura, aꞌ ŋɛ mɔmɔ nki?\" 50Yesu mɛŋ ti lɛɛ gɛnɔ mɔ, mɔ-isɔɔ mɔ dɔ ɔko gi ŋɛɛlɛ dega ɔko gyisɛ giso fuɛ. Dega mɔ wura ne n gyɛ asunbi alɛɛbo gɛmu. 51Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-isɔɔ mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ taa yɛgɛ!\" Ne ɔ tengɛ mɔ-gibaa yii dega mɔ giso, ne giso mɔ gi kii baa kyaga.\n52Ne Yesu gi taasɛ asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ adiibo abelɛnsɛ de abelɛnsɛ sɛnsɛ abono mɛ ba de mɛꞌ baa keda mɔ mɔ yɛɛ, \"N gyɛ oyu nyɛnyɛn daa, ne fɛ kyu nki de nkpotii baa keda me faa? 53Iŋ gyɛ me‑rɛ fɛye ne, Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so adaa-adaa? I wonɛ ne fɛ mɛŋ keda me nno? Idɛ kon berɛ fɛye-owi mɔ ne n fo faa, ne ilaa nyɛnyɛn gɛmu ɔbono ɔ bo lon gibiri dɔ mɔ laa nyɛ mɔ-nyoro wɔra mɔ-gɛlaarɛ kon.\"\nPiita Gi Sorogɛ Gikpadɔ Gisaꞌ Yɛɛ Oŋ Nyi Yesu\n54Imɔso mɛ keda Yesu, ne mɛ kparɛ mɔ kpe asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gɛten dɔ. Mɛ kya kpe gɛnen mɔ, Piita gi buu mɔmɔ giyaa-giyaa. 55Mɛ loo asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gɛten dɔ mɔ, mɛ wu yɛɛ asa mɛ baada ɔgya gikpaara mɔ so mɛ tɛ kyaabɔɔ ɔgya mɔ mɛ kya wolɛ, ne Piita gi naa kpaa kyena mɔmɔ asɛ. 56Obolonbu ɔko gi wu Piita tɛ ɔgya mɔ asɛ, ne ɔ kerɛ mɔ-ansi dɔ faa yiridididi, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛnen ɔnyen baarɛ kee mɔ‑rɛ Yesu ne n naa.\" 57Piita gi sorogɛ kpalɛ-kpalɛ yɛɛ, \"Ɔkyii, meŋ taa nyi mɔ!\"\n58I wɔra ŋmaraa mɔ, ɔnyen ɔko kee gi wu Piita ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo kee fo gyɛ gɛnen asa abono dɔ.\" Piita gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔnyen, meŋ bo mɔmɔ dɔ!\"\n59I kii wɔra ŋmaraa too mɔ, ɔnyen ɔko kee gi tɔgɛ yɛɛ, \"I gyɛ gɛsintin daa. Ɔnyen baarɛ kee mɔ‑rɛ Yesu ne n naa. I lii fɛɛ mɔ kee gyɛ Galelinyen.\" 60Piita gi lɛɛ gɛnɔ sa ɔbono kee yɛɛ, \"Ɔnyen, meŋ taa nyi ilaa ibono fo kya tɔgɛ faa.\" Piita san ɔ kya tɔngɛ mɔ, ayaa abono so mɔ, kyaasɛ gyangbarasɛ gi folɛ. 61Nfono mɔ Wura Yesu gi kpɛɛlɛ kerɛ mɔ. Mɔmɔ-ansi a gyanꞌ mɔ, Piita gi nyingi gɛnɔɔbono Wura Yesu gi wolaa tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ pɛi de kyaasɛ gyangbarasɛ ɔꞌ lɔɔ folɛ mɔ, fo laa sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\" 62Piita gi nyingi gɛnen mɔ, ɔ lii gikpaara mɔ so kpaa su gɛnsipɛɛrɛ so.\nMɛ Daarɛ Yesu Ne Mɛ Tɔgɛ Gɛlaaloo Agyɛbi Sa Mɔ\n63Nfono mɔ, ngbɛ awura abono mɛ kya dii Yesu mɔ mɛ gyaabii mɔ ikpa kpɛi-kpɛi so, ne mɛ daarɛ mɔ. 64Mɛ ŋminde mɔ-ansi yɛgɛ mɛ kya ŋɛ mɔ, ne mɛ kya taasɛ mɔ yɛɛ, \"Anɛ ne n ŋɛ fo? Bii ɔbono ɔ ŋɛ fo mɔ de aꞌ kerɛ.\" 65Mɛ tɔgɛ agyɛbi loosɛ kpɛi-kpɛi gikyɔ sa mɔ kee.\nMɛ Kyu Yesu Kpe Nbɛlɛ Agyibo Asɛ\n66Gɛdɛ gɛ kpɛ gɛ kya kɛ mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ nbara aŋmarasɛbo de mɔmɔ abelɛnsɛ gbaaꞌgbaa ako mɛ baa gyanꞌ, ne mɛ yɛgɛ mɛ kpaa kyu Yesu bara mɔmɔ. 67Mɛ kyu mɔ ba mɔ, abelɛnsɛ mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun de ɔꞌ baa gyi gɛwura mɔ-adɛ so mɔ? Tɔgɛ aye.\" Ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me ne n kine nꞌ tɔgɛ fɛye nnɛ mɔ, fɛ maŋ sɔɔ me gyi. 68Nengyene nɛ kii taasɛ fɛye ilaa iko kee mɔ, fɛ maŋ lɛɛ gɛnɔ sa me. 69Lii ndɛ kyu i kya kpe mɔ, me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan san kyena daa Wurubuaarɛ Ɔlolonbo mɔ gyisɛ gibaa so n kya gyi gɛwura.\" 70Ɔ tɔgɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Gɛnen berɛ mɔ, fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ ne!\" Ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fɛye gbaa-gbaa fɛ bii ne.\" 71Mɛ nu gɛnen mɔ, mɛ taasɛ abara yɛɛ, \"Ilaa imɔ ne a baa a kya laarɛ de aꞌ baa nu lii mɔ so? Aye gbaa-gbaa a nu de aye-aso lii mɔ-gɛnɔ dɔ kon.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/22","date":"2018-06-21T22:56:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864300.98\/warc\/CC-MAIN-20180621211603-20180621231603-00363.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":2248,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 7\nSitiifen Gi Lɛɛ Ilaa Gɛsɛ Sa Nbɛlɛ Agyibo Mɔ\n1Mɛ bo nbɛlɛ mɔ ogyiten gɛnen mɔ, asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ gi taasɛ Sitiifen yɛɛ, \"Ilaa ibono mɛ kya tɔgɛ kyu lii fo so faa i gyɛ gɛsintin?\"\n2Sitiifen gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me-sɛana de me-subuana, fɛꞌ nu me asɛ. Nyisigyi Wura Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ-nyoro nyiile aye-naana Aberaham owi ɔbono ɔ tɛ Mɛsopotemiya gɛsinkpan so pɛi ne ɔ lɔɔ kpaa kyena Haran ɔsowolɛ so. 3Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ-nyoro gɛwi nyiile Aberaham gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Aberaham, koso fo-gɛsinkpan gɛdɛ so de foꞌ naa taa fo-subuana yɛgɛ de foꞌ kpaa kyena gɛsinkpan gɛbono nan nyiile fo mɔ so.' 4Wurubuaarɛ gi tɔgɛ Aberaham gɛnen mɔ, gɛsintin mɔ Aberaham gi koso lii kyon Kaladiya gɛsinkpan so, ne ɔ kpaa kyena Haran ɔsowolɛ so. Aberaham mɔ-sɛ lɛwu gɛmara ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔ koso lii Haran baa kyena gɛnen gɛsinkpan gɛbono so aye Gyuda awura a tɛ ndɛ faa.\n5\"Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi kyu Aberaham baa kyena gɛsinkpan gɛbono a tɛ faa mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ sa mɔ yɛɛ mɔ-gɛsinkpan ogyiten ne. Baa nyamesɛ giyaa ɔŋmangɛ ɔkara Wurubuaarɛ mɛŋ sa mɔ. Imɔ gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ gi ka yela sa Aberaham yɛɛ ɔ laa kyu gɛmɔ kyu kyɛɛ mɔ gɛkaako de gɛꞌ wɔra mɔ‑rɛ mɔ-biana kyu kpaa lii mɔ-naanaana gɛnɔ-gɛnɔ gɛsinkpan gɛkpaa. Owi ɔbono Wurubuaarɛ kya ka ɔ kya sa Aberaham gɛnen mɔ, Aberaham mɛŋ bo ba‑a gɛbii. 6Wurubuaarɛ gɛnɔ dɔ agyɛbi abono ɔ tɔgɛ sa Aberaham mɔ ne n gyɛ yɛɛ, 'Aberaham, fo-naanaana oyuduu dɔ pɛwu mɛ laa kpaa gyi gisafo ako gɛsinkpan so. Nten abi mɔ mɛ laa ka mɔmɔ-ansi de mɛꞌ kyu mɔmɔ wɔra nbide san sa abi san sa anaana nsi nwɛ nnan. 7Nan biidɛ asa abono fo-oyuduu mɔ mɛ laa son mɔ giso. Imɔ gɛmara mɔ mɛ laa lii nten abi mɔ dɔ de mɛꞌ kii baa kyena gɛsinkpan gɛbono so fo yelɛ faa de mɛꞌ son me.' 8Wurubuaarɛ gi yela awɔrɛ giten nbara sa Aberaham de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔ‑rɛ Aberaham mɛ wɔra gɛnɔ kolon. Gɛnen so mɔ, Aberaham gi korogɛ Ayisiki mɔ, imɔ gɛkɛ kuesɛ mɔ, ɔ ten Ayisiki giwɔrɛ. Ayisiki gi kyu korogɛ Gyeekɔpo mɔ, mɔ kee gi ten mɔ-bi mɔ giwɔrɛ. Gyeekɔpo gi korogɛ ne ɔ ten mɔ-biana gudu anyɔ mɔ awɔrɛ. Gɛnen Gyeekɔpo mɔ-biana gudu anyɔ adɛ ne n yɛgɛ aye-Isirale awura ɔpaa mɔ gi yɛlegɛ.\n9\"Aye-naana Gyeekɔpo mɔ-biana adɛ mɔmɔ-gɛnɔɔrɛ asɛ ne n gyɛ Gyosɛfo. Mɔ-ilaa i wɔra mɔ-daana gɛlaaloo gikyɔ. Gɛnen so mɔ, mɛ fɛ mɔ sa asa ako ne mɛ kyu mɔ kpe Igyipiti. Mɛ fɛ Gyosɛfo gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ dɛ mɔ ɔ naa. 10Imɔso Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ lii mɔ-awɔrɔfɔɔ kamaasɛ dɔ. Ɔ yɛgɛ Igyipiti wura gi wu mɔ bii yɛɛ o nyi ɔlaako. Imɔso o gyi Igyipiti wura mɔ ginsi ne wura mɔ gi yii mɔ gɛbelɛnsɛ buu de mɔ. Gyosɛfo kee ne n kya kerɛ wura mɔ-gɛten dɔ ilaa kamaasɛ so. 11Mɛ bo nno gɛnen‑n mɔ, owi ɔko dɔ mɔ, akon belɛ ako a tɔrɔ Igyipiti gɛsinkpan pɛwu so de Keena gɛsinkpan so nfono aye-naanaana mɛ tɛ mɔ. Nfono mɔ awɔrɔfɔɔ belɛ a tu mɔmɔ. Aye-naanaana mɛŋ kya nyɛ agyudɔ de mɛꞌ gyi. 12Ibono aye-naana Gyeekɔpo gi nu yɛɛ Igyipiti berɛ agyudɔ a bo no mɛ kya fɛ mɔ, ɔ keda aye-naanaana kyu sun ne mɛ kpe mɔmɔ-gikpe gyangbarasɛ. 13Ginyɔsɛ mɔ o kii sun mɔmɔ mɔ, idɛ kon ne mɔmɔ-tedɛ Gyosɛfo mɔ gi lɔɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔmɔ. Nfono ne Igyipiti wura mɔ gi kyu bii gɛsu gɛbono dɔ Gyosɛfo gi lii mɔ. 14Gyosɛfo gi sun kpaa kyu mɔ-sɛ Gyeekɔpo mɔ‑rɛ mɔ-adɛ pɛwu yɛɛ mɛꞌ baa kyena mɔ asɛ. Mɔmɔ pɛwu gɛgyɔnɔ gɛ gyɛ asa ikue-isa de saalaa asa anun. 15Gɛsintin mɔ, Gyeekɔpo gi koso mɔ‑rɛ mɔ-adɛ mɔ, ne mɛ kpaa kyena Igyipiti gɛsinkpan so. Gyeekɔpo de mɔ-biana, aye-naanaana mɔ, mɛ kyena Igyipiti kaaborɛ mɛ wuꞌ nno. 16Mɛ kya wuꞌ mɔ, abono mɛ tɛ de ansi mɔ mɛ kya sola ibuni mɔ kyu kpe Sikyem ɔsowolɛ so kpaa wɔra folɛbɔ gɛkyan gɛko dɔ. Mɔmɔ-naana Aberaham ne n kalɛ aterenbi wolaa sɔɔ gɛnen gɛkyan gɛbono yela. Ɔ sɔɔ gɛmɔ lii ɔnyen ɔko mɔ-biana asɛ mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Hamɔ.\n17\"Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa baa wɔra ilaa ibono ɔ wolaa ka yela sa Aberaham mɔ kya fuude mɔ, aye-asa abono mɛ kpaa kyena Igyipiti awura asɛ mɔ mɛ yɛlegɛ nyaakyɔ too. 18I bo no i bo no mɔ, wura pobɔrɔ ɔko gi baa gyi gɛwura sa Igyipiti awura. Gɛnen wura ɔbono berɛ mɛŋ nyi Gyosɛfo. 19O kyu adawo ɔ kya wɔra aye-gɛsu mɔ gɛnɔ. Ɔ kya nyise mɔmɔ okyugya. Ɔ kya yɛgɛ mɛꞌ kyu mɔmɔ-nbii nyensɛɛ pobɔrɔ abono mɛ kya korogɛ mɔ kpaa yela nŋmaŋman de mɛꞌ wuꞌ.\n20\"Mɔmɔ-awɔrɔfɔɔ mɔ aberɛ dɔ ne i kyu korogɛ Mosisi. Mɛ korogɛ Mosisi gɛnen mɔ, ɔ wɔra ɔdan Wurubuaarɛ ansi so. Mɛ ŋara kerɛ mɔ so mɔ-sɛ gɛten dɔ ibosɛ isaꞌ. 21Mɛ kyu mɔ lii kpaa yela nŋmaŋman mɔ, wura mɔ mɔ-bi kyiisɛ ɔko gi kpaa puru mɔ, ne o kyu mɔ bela wɔra fɛɛ mɔ gbaa-gbaa mɔ-bi. 22Imɔso mɛ kyu Igyipiti awura ilaa wɔrasɛ pɛwu kyu bela mɔ. Mosisi gi sɛɛ wɔra nyamesɛ gbaaꞌ mɔ-gɛtɔngɛ dɔ de mɔ-ilaa wɔrasɛ dɔ.\n23\"O gyi nsi ikue-inyɔ mɔ, i ba mɔ-gɛwɔnsa dɔ yɛɛ ɔꞌ kpaa laa mɔ-nanboana Isirale awura. 24Ɔ kpaa laa mɔmɔ gɛnen mɔ, o wu Igyipitinyen ɔko kya kudi mɔ-nanbo Isiralenyen ɔko ɔ kya daarɛ giyan. Mosisi gi wu gɛnen mɔ, ɔ kɔɔlɛ mɔ-nanbo Isiralenyen mɔ so, ne ɔ mɔɔ Igyipitinyen mɔ. 25Mosisi gi wɔra gɛnen mɔ, mɔ berɛ, o nyi yɛɛ mɔ-nanboana Isirale awura mɔ mɛ laa nu ilaa ibono ɔ wɔra mɔ gɛsɛ de mɛꞌ bii yɛɛ Wurubuaarɛ kya laarɛ de ɔꞌ naa de mɔ Mosisi so lɛɛ mɔmɔ lii mɔmɔ-gɛbide mɔ dɔ daa. Mosisi gi dabɔlɛ wɔra gɛnen faa, mɔ-nanboana mɔ mɛ mɛŋ taa nu imɔ gɛsɛ sa mɔ. 26Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Mosisi gi naa kpaa lii mɔ-nanboana Isirale awura wolɛ-wolɛ anyɔ ako so mɛ yelɛ mɛ kya kɔ. Nfono ne Mosisi gi keda mɔmɔ ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, 'Me-nanboana, fɛ mɛŋ nyi yɛɛ fɛ gyɛ daa nyamesɛ kolon? Fɛŋꞌ baa kɔ.'\n27\"Mosisi kya keda mɔmɔ gɛnen mɔ, ɔbono ɔ kya kudi mɔ-nanbo mɔ gi nen Mosisi kpaa yela nkan ne ɔ taasɛ Mosisi yɛɛ, 'Anɛ ne n lɛɛ fo yɛɛ foꞌ kerɛ aye so de foꞌ gyi aye-nbɛlɛ? 28Fo kya laarɛ de foꞌ mɔɔ me fɛɛ gɛnɔɔbono deeri fo ti mɔɔ Igyipitinyen mɔ abɛɛ?' 29Mosisi gi nu ilaa ibono mɔ-nanbo Isiralenyen gi taasɛ mɔ mɔ, ɔ koso selɛ lii gɛnen ɔsowolɛ ɔbono so ne ɔ kpaa kyena Midiyan awura gɛsinkpan so. Ɔ korogɛ nbii nyensɛɛ nnyɔ nno.\n30\"Owi ɔbono Mosisi tɛ Midiyan mɔ, imɔ nsi ikue-inyɔ gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ gi lɛɛ mɔ-nyoro nyiile mɔ giponfɛ giko dɔ. Giponfɛ mɔ gi yelɛ gi kya dɛɛ gipen dɔ sindi Saanayi gibii. 31Mosisi gi wu gɛnen mɔ, i dɛ mɔ-gɛnɔ. Imɔso ɔ kya tu ɔ kya sindi giponfɛ mɔ de ɔꞌ lɔrɔ kerɛ dɔɔdan mɔ, o nu Wurubuaarɛ gigyɛbiꞌ. Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 32'Me ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔbono fo-naanaana Aberaham, de Ayisiki, de Gyeekɔpo mɛ son mɔ.' Nfono mɔ, i wɔra Mosisi gifuu. Ɔ san ɔ yelɛ nno ɔ kya seli. Ɔŋ baa taalɛ diirɛ ansi kerɛ giponfɛ mɔ gɛten gbaa. 33Nfono ne Wura Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa Mosisi yɛɛ, 'Nɛ kpelegɛ ba nfono fo yelɛ faa. Imɔso lɛɛ fo-ayaawolɛ. 34Gɛnɔɔbono Igyipiti awura mɛ kya wɔra me-adɛ abono mɛ bo mɔmɔ-gɛsinkpan so mɔ gɛnɔ mɔ, nɛ wu de me-ansi. Nɛ nu mɔmɔ-osulon ne nɛ kpelegɛ ba de nꞌ baa mɔlɛgɛ ɔmɔ. Idɛ kon tu ba. Nan sun fo Igyipiti.'\n35\"Gɛnen Mosisi baarɛ ne aye-naanaana Isirale awura mɔ mɛ naa kyena gya mɔ. Mɛ taasɛ mɔ gɛnen aberɛ abono dɔ yɛɛ, 'Anɛ ne n lɛɛ fo yɛɛ foꞌ kerɛ aye so de foꞌ gyi aye-nbɛlɛ?' Mosisi baarɛ, mɔ, kee ne Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔꞌ kerɛ mɔmɔ so de ɔꞌ sɔgɛ mɔmɔ lii mɔmɔ-gɛbide dɔ. Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono Mosisi gi wu giponfɛ mɔ dɔ mɔ ne nan kpaa mɔ. 36Mosisi gi lɛɛ aye-naanaana mɔ lii Igyipiti awura gɛsinkpan mɔ so. Ɔ wɔra ilaa gbaaꞌgbaa ibono i lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo mɔ dɔ. Ɔ wɔra ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ mɔ Igyipiti gɛsinkpan so de apoo abono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Apoo Pebara mɔ so. Nsi ikue-inyɔ mumuli dɔ kee mɔ, ɔ kpɛ ɔ kya wɔra ilaa gbaaꞌgbaa gipen mɔ dɔ.\n37\"Gɛnen Mosisi baarɛ ne n tɔgɛ sa aye-naanaana Isirale awura mɔ owi ɔko dɔ baa kyon yɛɛ, 'Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko lii fɛye dɔ sa fɛye fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ lɛɛ me Mosisi kee sa fɛye mɔ.' 38Owi ɔbono aye-naanaana mɛ bo gipen mɔ dɔ mɔ, Mosisi mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ kee mɛ bo mɔmɔ asɛ nno. Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ kya tɔngɛ sa Mosisi Saanayi gibii so de Mosisi mɔ oꞌ kyu gɛnen ikalan ibono kyu kpaa buu sa aye-naanaana mɔ. Imɔ ne n dɛ sa aye baa lii de ndɛ faa, ne i laa dɛ sa aye gɛkpaa-gɛkpaa.\n39\"Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, aye-naanaana mɔ mɛ kine mɛ mɛŋ nu Mosisi gɛdɛ. Mɛ nyaa Mosisi-lɛɛ mɔ yela nkan ne mɔmɔ-nwɔnsa gi kii kpe Igyipiti gɛsinkpan so. 40Aberɛ abono Mosisi bo gibii mɔ so ɔ kya nu Wurubuaarɛ ikalan mɔ, mɛ baa kolɛ aye-naana Aron yɛɛ, 'Wɔra ikperɛ sa aye de aꞌ son imɔ de iꞌ nyɛ gyangbara sa aye. Mosisi ɔbono ɔ kparɛ aye kyu lii Igyipiti gɛsinkpan mɔ so mɔ berɛ aŋ baa wu mɔ, ne a mɛŋ nyi ilaa ibono i wɔra mɔ mɔ.' 41Nfono ne Aron gi yɛgɛ mɛ wɔra ɔkperɛ fɛɛ gɛnaadɛbi ne mɛ kyu nbuɛ kyu kyɔɔlɛ mɔ. Mɛ kerɛ gɛnen ɔkperɛ ɔbono mɔmɔ anyamesɛ mɛ kyu mɔmɔ-abaa kyu pɔrɔ gɛnen mɔ, i wɔra mɔmɔ ɔkon. 42Wurubuaarɛ, mɔ, mɛŋ kya laarɛ gɛnen. Gɛnen so mɔ, ɔ lɛɛ mɔ-ansi taa mɔmɔ yɛgɛ yɛɛ mɛꞌ wɔra ibono i bo mɔmɔ ɔbolɛ mɔ, ne mɛ san kyu agyɛkpebi kyu bingiri mɔmɔ-ikperɛ mɛ kya son amɔ ibono iŋ gyɛ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ. Mɛ wolaa ŋmarasɛ mɔmɔ-ilaa idɛ yela Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ɔwolɛ mɔ dɔ. Mɛ ŋmarasɛ nno yɛɛ,\n'O, Isirale awura, menɛ ilaa ne fɛ wɔra faa?\nNsi ikue-inyɔ nbono fɛ kyu kyena gipen mɔ dɔ\nne fɛye yɛɛ fɛ kya kyɔɔlɛ nbuɛ fɛ kya sa me mɔ,\niŋ gyɛ me ne fɛ kya wɔra imɔ fɛ kya sa.\n43Fɛ sola fɛye-ɔkperɛ Moloki mɔ‑rɛ mɔ-obu kee fɛ naa fɛ kya son.\nNe fɛye-ɔkperɛ Refan ɔbono fɛ salɛ mɔ fɛɛ gigyɛkpebi mɔ kee\nne fɛ sola fɛ naa.\nGɛnen ilaa ibono fɛye gbaa-gbaa ne n kyu fɛye-abaa kyu wɔra imɔ mɔ,\nfɛ baa kii son imɔ?\nKyu lii gɛnen ilaa ibono so mɔ, me Wurubuaarɛ nan gya fɛye koso\nde nꞌ kperɛ fɛye kpaa kyena Babilon awura gɛsinkpan mɔ gɛmara.'\n44\"Ansaana, fɛꞌ nu yɛɛ aye-naanaana mɛ bo gipen mɔ dɔ mɔ, mɛ nyɛ Wurubuaarɛ ɔsonten mɔmɔ asɛ. I gyɛ nbuɛ iwolɛ-lɛɛ panpan ɔbono mɛ kya taalɛ bɔɔ mɔ sola naa naa mɔ. Wurubuaarɛ ne n kaala panpan mɔ gidebi nyiile Mosisi, ne Mosisi gi yɛgɛ mɛ wɔra panpan mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi kaala nyiile mɔ mɔ. 45Aye-naanaana mɔ mɛ kyu panpan mɔ kyu sa mɔmɔ-biana, ne mɔmɔ-biana mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ Gyosuwa mɛ kyu panpan mɔ kyu ba gɛsinkpan gɛbono so a tɛ faa. Pɛi de mɛꞌ lɔɔ baa loo gɛrɛnaa mɔ, asa kpɛi-kpɛi mɛ ti wolaa mɛ tɛ gɛrɛ, ne Wurubuaarɛ gi gya mɔmɔ abono koso ne ɔ sɔgɛ gɛsinkpan mɔ kyu sa aye-naanaana.\n\"Gɛnen Wurubuaarɛ nbuɛ iwolɛ-lɛɛ panpan ɔbono n darɛ faa gi sii aye-naanaana asɛ gɛnen‑n kaaborɛ i baa fo Deefidi gɛkyena dɔ. 46Deefidi gi gyi Wurubuaarɛ ginsi ne Wurubuaarɛ gi wɔra wɔra ilaa sa mɔ. Ne Deefidi gi kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ mɔ de oꞌ yii obu gbaa-gbaa de iꞌ wɔra mɔ Wurubuaarɛ ɔbono mɔ-naana Gyeekɔpo gi son mɔ ɔsonten. 47Deefidi gi kolɛ Wurubuaarɛ gɛnen mɔ, i mɛŋ gyɛ mɔ gbaa-gbaa ne n nyɛ yii Wurubuaarɛ ɔsonten mɔ. Mɔ-bi Solomon ne n baa yii gɛnen obu mɔ.\n48\"Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Solomon gi dabɔlɛ yii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gɛnen gbaa faa, Gitɔbelɛ mɔ mɛŋ kya kyena ibu ibono anyamesɛ mɛ kyu mɔmɔ-abaa kyu pɔrɔ mɔ dɔ. Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko gi wolaa ŋmarasɛ imɔ so ilaa yela 49yɛɛ,\nWurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ dɔ ne n gyɛ me-gɛwuragyapaa.\nGɛsinkpan ne n gyɛ me-ayaa dɔ ɔwolɛ toosɛ.\nNe menɛ obu ɔnan ne fɛ laa pɔrɔ wɔra me yɛɛ me-obu ne?\nFonɛ dɔ ne fɛ laa taalɛ lɔrɔ yela yɛɛ nꞌ baa kyena?\n50I mɛŋ gyɛ me gbaa-gbaa ne nꞌ kyu me-abaa\nkyu pɔrɔ ilaa kamaasɛ pɛwu?'\n51\"Fɛye abelɛnsɛ abono fɛ tɛ gɛrɛ faa, fɛye-aso dɔ i kɔrɔ ifuu. I wonɛ so ne fɛ bo gisomaanu fɛɛ abono mɛŋ kya son Wurubuaarɛ gɛnen? Fɛ maŋ kyu fɛye-gisen kyu sa Wurubuaarɛ, ne fɛ maŋ nu Wurubuaarɛ gɛdɛ. Ilaa ibono aye-naanaana de aye-sɛana mɛ wɔra mɔ, imɔ-ayaa kee ne fɛ buu faa. Owi kamaasɛ dɔ fɛ kpɛ fa‑a kine Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gɛlaarɛ. 52Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔmɔ ne n bo no yɛɛ aye-sɛana de aye-naanaana mɛ mɛŋ ka mɔ-ansi? Mɛ mɔɔ-mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo abono mɛ wolaa tɔgɛ yela yɛɛ Gɛsintin Wura laa ba gɛsinkpan so mɔ. Gɛsintin mɔ, Yesu, ɔbono ɔ gyɛ Gɛsintin Wura mɔ, gi kpaa ba mɔ, fɛ kyu mɔ wɔra asa abaa dɔ, ne mɛ mɔɔ mɔ sa fɛye. 53Yɛgɛ fɛye ne Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ mɛ kyu Wurubuaarɛ nbara mɔ baa sa, ne fɛye, mɔ, ne mɛŋ gyi nmɔ so faa.\"\n54Nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ nu gɛnen ilaa ibono Sitiifen yelɛ ɔ kya tɔngɛ ɔ kya sa mɔmɔ mɔ, i kyogedɛ mɔmɔ-asen dɔ ne mɛ san mɛ kya wɛ nyoro kyu lii mɔ so. 55Sitiifen berɛ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de mɔ so mɔ, ɔ diirɛ mɔ-ansi kerɛ soso yiridididi mɔ, o wu Wurubuaarɛ nyisigyi ne o wu Yesu yelɛ Wurubuaarɛ asɛ Wurubuaarɛ gibaa gyisɛ so. 56Sitiifen gi wu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ! Soso i bugi ne Yesu, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, yelɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ-gibaa gyisɛ so.\"\n57Sitiifen gi tɔgɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ puiidɛ mɔ so, ne mɛ kyu mɔmɔ-abaa tii mɔmɔ-aso de mɛŋꞌ baa nu ilaa ibono ɔ kya tɔgɛ mɔ. Nfono mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ dabun mɔ so gikolon, 58ne mɛ biidɛ mɔ lii nten nkan kpe mɛꞌ kpaa da mɔ abui mɔɔ. Pɛi ne nbɛlɛ agyibo mɔ mɛ laa da mɔ abui mɔɔ mɔ, mɛ maragɛ mɔmɔ-akuru kyu kpaa yela ɔnyen ɔko asɛ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Sɔɔlo.\n59Mɛ kya da Sitiifen abui gɛnen mɔ, Sitiifen gi saawo terɛ Yesu yɛɛ, \"Me-Wura Yesu, fo-abaa dɔ ne nꞌ dɛ me-ɔŋɛ n kya wɔra.\" 60Nfono mɔ, Sitiifen gi sii ŋmii ne o kpen ken-ken yɛɛ, \"Me-wura, kyu mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ kya wɔra faa kyu kyɛɛ mɔmɔ.\" Sitiifen gi dalaa gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ ɔŋɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/7","date":"2018-06-22T08:15:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00170.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":2475,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.465,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Efiso 6\nNbii De Mɔmɔ-Sɛana\n1Fɛye nbii mɔ mɔ, Wura Yesu so mɔ, fɛꞌ nu fɛye-sɛana de fɛye-nyiana asɛ. Imɔ ne n boran sa Wura Yesu. 2Wurubuaarɛ gi wolaa yela nbara mɔ-agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ, \"Buu fo-sɛ de fo-nyi.\" Nbara ndɛ ne n gyɛ ngyangbarasɛ nbono Wurubuaarɛ gi yela, ne ɔ ka ilaa yela bɔla de nmɔ. 3Ɔ ka yela yɛɛ fo ɔbono fo gyi nmɔ so mɔ, fo-ilaa i laa wɔra ɔdan sa fo, ne fo laa kɛɛla gɛsinkpan so. 4Fɛye akorogɛbo mɔ mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ ŋmanyan fɛye-biana. Fɛꞌ bela mɔmɔ de fɛꞌ nyiile mɔmɔ ilaa gɛnɔɔbono Wura Yesu kya laarɛ mɔ.\nAbono Mɛ Kya Son Awura Mɔmɔ‑rɛ Mɔmɔ-Wuraana\n5Fɛye abono fɛ tɛ awura asɛ mɔ, fɛꞌ selɛ ɔmɔ de fɛꞌ nu mɔmɔ-gɛdɛ. Fɛꞌ kyu gɛsintin wɔra mɔmɔ-ilaa sa ɔmɔ lii fɛye-asen dɔ fitɔfɛɛ Kirisito ne fɛ kya wɔra fɛ kya sa. 6Fɛŋ sa fɛꞌ wɔra asa abono mɛ kya laarɛ ayenbi lii asa asɛ mɔ. Fɛye-wuraana mɔ mɛ yelɛ mɛ kerɛ fɛye‑o, mɛ mɛŋ yelɛ mɛ kerɛ fɛye‑o, fɛꞌ wɔra mɔmɔ-gɛlaarɛ sa ɔmɔ kanpɛ. Gɛnen ne Kirisito asonbo mɛ kya wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ lii mɔmɔ-asen dɔ kee ne. 7Fɛꞌ son fɛye-awuraana mɔ de ɔkon fɛɛ Wura Yesu ne fɛ kya son, i mɛŋ gyɛ nyamesɛ. 8Fɛꞌ bii yɛɛ fo nyamesɛ fo tɛ owura asɛ daa‑o, fo tɛ fo-gibaa so daa‑o, ilaa dɛnsɛ kamaasɛ ibono fo wɔra mɔ, Wura Yesu laa sa fo imɔ so ntɛɛla.\n9Fɛye abono mɔ, asa mɛ tɛ fɛye asɛ mɛ kya son fɛye mɔ, fɛye kee fɛꞌ nyingi yɛɛ Wura Yesu ne fɛ kya son. Fɛꞌ taa mɔmɔ gikiidɛ yɛgɛ. Fɛꞌ bii yɛɛ ɔbono ɔ gyɛ fɛye‑rɛ ɔmɔ pɛwu wura mɔ bo Wurubuaarɛ dɔ, ne mɔ berɛ, ɔ mɛŋ bo gɛligi.\nKyu Wurubuaarɛ Adontɔ Kɔ De Ɔbonsan\n10Me-nanboana Yesu asonbo, pɛi de me-gɛnɔ gɛꞌ yii mɔ, n kya tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ yelɛ fɛye-ayaa so fɛye-gisɔɔgyi dɔ. Fɛꞌ yɛgɛ Wura Yesu oꞌ kyu mɔ-ɔlon belɛ mɔ kpaa fɛye kyu naa de fɛye‑rɛ mɔ ginyamesɛ kolon mɔ so. 11Fɛꞌ kyu Wurubuaarɛ adontɔ de mɔ-ilaa kunsɛ mɔ pɛwu kyu baala fɛye-nyoro yela de fɛꞌ nyɛ yelɛ fɛye-ayaa so owi ɔbono ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ laa kɔ de fɛye mɔ. Fɛꞌ baala yela gɛnen de ɔŋ sa ɔꞌ nyɛ kyu mɔ golon-golon nwɔnsa kyu gyi fɛye so. 12Gɛnen Wurubuaarɛ adontɔ abono a tiri fɛye. I kya nyiile yɛɛ ikɔ ibono aye Yesu asonbo mɔ a kya kɔ mɔ, i mɛŋ gyɛ anyamesɛ ne a kya kɔ de. A kya kɔ daa de ilaa nyɛnyɛn oduduu ibono i kya nyɛ ɔlon anyamesɛ so mɔ, imɔ‑rɛ imɔ-abelɛnsɛ de imɔ-nbii. A kya kɔ de ilaa ibono i kya nyɛ ɔlon gɛsinkpan so ne i kya bara ilaa nyɛnyɛn mɔ. A kya kɔ de akyobo akpen abono a bo afuu so mɔ. 13Imɔso fɛꞌ kyu Wurubuaarɛ adontɔ de mɔ-ilaa kunsɛ mɔ pɛwu kyu baala fɛye-nyoro yela de gɛkaabono gɛkɛ nyɛnyɛn mɔ gɛ laa ba mɔ, fɛꞌ taalɛ yelɛ fɛye-ayaa so de fɛꞌ wɔra ilaa kamaasɛ ibono i tiri mɔ, de fɛꞌ kɔ lii.\n14Imɔso fɛꞌ yelɛ fɛye-ayaa so girin. Fɛꞌ kyu gɛsintin wɔra fɛɛ fɛye-igbagya, de fɛꞌ kyu gisen dɛnsɛ fɛ kya gyi gɛsintin fa‑a sa Wurubuaarɛ de iꞌ wɔra fɛɛ fɛye-nben kuntɔ. 15Fɛɛ gɛnɔɔbono sogya kya wɔra ikɔ ayaawolɛ mɔ, fɛye kee fɛꞌ wolaa baala fɛye-nyoro de fɛꞌ nyɛ lɛɛ Yesu gisen yuuli ɔkalan konkonsɛ mɔ tɔgɛ sa asa gɛten kamaasɛ. 16Imɔ idɛ pɛwu gɛmara mɔ, fɛꞌ keda fɛye-gikagyan gibono fɛ kya ka gyan Yesu so mɔ dɔ. Fɛye-gikagyan gidɛ gi laa taalɛ duule Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ akpɛ kamaasɛ abono ɔ kya too fɛye ne a kya dɛɛ fɛɛ ɔgya mɔ. Yesu so gikagyan mɔ gi dɛ fɛɛ ilaa kunsɛ ibono sogya dɛ de gibaa ne ɔ kya kyu kun mɔ-nyoro gɛten kamaasɛ mɔ. 17Fɛꞌ nyingi gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ fɛye lii fɛye-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ. Gɛnen amɔlɛgɛ mɔ a dɛ fɛɛ abeletɔ gɛpɛ gɛbono sogyaana mɛ kya kyu kun mɔmɔ-amu mɔ. Fɛꞌ puru Wurubuaarɛ Oduduu gɛki mɔ keda. Gɛnen gɛki mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ fɛ laa kyu kɔ ikɔ mɔ.\n18Owi kamaasɛ dɔ mɔ, fɛꞌ yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne ɔꞌ kpaa fɛye de fɛꞌ nyɛ dalaa de fɛꞌ kolɛ Wurubuaarɛ ilaa kamaasɛ. Fɛ kya laarɛ fɛꞌ wɔra gɛnen mɔ, fɛꞌ yɛgɛ fɛye-nwɔnsa giꞌ gyan Wurubuaarɛ ndalaa so daa so‑o. Fɛꞌ kpɛ keda ndalaa dɔ fɛ kya kolɛ Wurubuaarɛ fɛ kya sa fɛye-nanboana abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ pɛwu.\n19Fɛꞌ dalaa sa me, Pɔɔlo, kee yɛɛ owi kamaasɛ ɔbono nan bugi me-gɛnɔ tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ sa asa mɔ, Wurubuaarɛ ne ɔꞌ sa me mɔ gbaa-gbaa agyɛbi mɔ. Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ gyɛ ilaa boduduusɛ. Wurubuaarɛ ɔꞌ kpaa me de nꞌ taalɛ da otu lɛɛ mɔ gɛsɛ sa asa. 20Wurubuaarɛ gi lɛɛ me sun de nꞌ tɔgɛ Yesu ɔkalan konkonsɛ baarɛ sa asa. Imɔ ne n yɛgɛ Yesu akyobo mɛ keda me tii de obu faa. Imɔso fɛꞌ dalaa kolɛ Wurubuaarɛ sa me yɛɛ nꞌ taalɛ da otu tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi fɛɛ gɛnɔɔbono i kaaborɛ nꞌ tɔgɛ mɔ. Meŋ sa nꞌ selɛ sɛi.\nAgyɛbi Laalaalogɛ\n21Nɛ keda aye-nanbo laarɛsɛ, Tikakusɛ sun fɛye asɛ. Gɛnɔɔbono ɔ kya wɔra Wura Yesu gɛsun mɔ mɔ, n kya ka gyan mɔ so. N kya laarɛ fɛꞌ nu me so de fɛꞌ bii gɛnɔɔbono so n dɛ n tɛ de mɔ. Imɔso Tikakusɛ laa tɔgɛ me-ilaa pɛwu sa fɛye. 22Gɛnen so ne nɛ sun mɔ faa. I lii fɛɛ fɛ nu me‑rɛ me-nanboana so mɔ, i laa keda fɛye-nyoro.\n23Aye-sɛ Wurubuaarɛ de Wura Yesu Kirisito mɛꞌ sa asa abono mɛ kya son Yesu mɔ gisen yuuli, gɛlaarɛꞌ, dabɔlɛ de gikagyan gibono mɛ laa ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ. 24Asa abono mɛ kya laarɛ aye-Wura Yesu Kirisito ilaa ne mɛ maŋ taa gɛnɔɔbono mɛ kya laarɛ mɔ ilaa yɛgɛ gɛkaako mɔ, Wurubuaarɛ ɔꞌ sa mɔmɔ pɛwu so gɛwɔnsa dɛnsɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Eph\/6","date":"2018-06-17T23:11:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859817.15\/warc\/CC-MAIN-20180617213237-20180617233237-00067.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":973,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.468,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 1\nIlaa Ibono So Luka Gi Ŋmarasɛ Yesu Ilaa Yela Mɔ\n1Ɔbelɛnsɛ Tiyofilo, fo wolaa fo nyi yɛɛ asa sakyɔ mɛ kyu too mɔmɔ-nyoro so yɛɛ mɛ laa tɔɔsɛ ilaa ibono Yesu gi wɔra aye dɔ mɔ de mɛꞌ ŋmarasɛ imɔ yela. 2Mɛ ŋmarasɛ imɔ yela de iꞌ kyu kyena gɛnɔ kolon fɛɛ gɛnɔɔbono asa ako mɛ wu tɔgɛ mɔ. Gɛnen asa abono berɛ ne n wu Yesu ilaa wɔrasɛ de mɔmɔ-ansi lii gɛsɛ de gɛsɛ ne mɛ naa wɔra Yesu agyɛbi mɔ so gɛsun. 3Me kee, fɛɛ gɛnɔɔbono aŋmarasɛbo mɔ mɛ ŋmarasɛ mɔ, n wolaa mi‑i laarɛ Yesu gɛkyena dɔ ilaa mɔ dɔ dɔɔdan lii imɔ gɛsɛ de gɛsɛ. Ɔbelɛnsɛ Tiyofilo, nɛ laarɛ imɔ dɔ wu mɔ, nɛ wɔra me-gɛwɔnsa yɛɛ me kee, nan ŋmarasɛ imɔ so ilaa gigyan so gigyan so sa fo 4de foꞌ nyɛ bii gɛsintin kyu lii ilaa ibono fo nu mɔ so.\nGyɔn Mɔ-Nyi De Mɔ-Sɛ Ilaa\n5Owi ɔbono Hɛrodɛ kya gyi gɛwura Gyudiya gɛsinkpan so mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo mɔ dɔ ɔko bo no, mɛ kya terɛ mɔ-ginyen yɛɛ Sakariya. Asunbi alɛɛbo akpen mɔ dɔ mɔ, Sakariya gyɛ Oloobu Abigya-lɛɛ gikpen dɔ. Mɛ kya terɛ mɔ-ka yɛɛ Elisabɛtɛ. Mɔ kee gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛsu dɔ. 6Sakariya mɔ‑rɛ mɔ-ka mɛ kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ. Mɛ kya gyi mɔ-nbara so, ne mɛ kya wɔra itiibilaa pɛwu imɔ-ikpa so. 7Imɔ gɛnen mɔ, mɛ mɛŋ nyɛ gɛkorogɛ. Elisabɛtɛ gyɛ daa ɔlabanbo, ne mɔmɔ anyɔ mɛ ti mɛ kya belɛ.\n8Owi ɔko dɔ mɔ, i tu Sakariya-lɛɛ gikpen dɔ awura yɛɛ mɔmɔ ne mɛꞌ wɔra asunbi ilaa sa Wurubuaarɛ. Imɔso gɛkɛ gɛdɛ mɛ kya wɔra Wurubuaarɛ ɔson ilaa 9fɛɛ gɛnɔɔbono Gyuda awura asunbi alɛɛbo mɔ mɛ kya wɔra mɔ, mɛ too ilaa iko kerɛ de mɛꞌ wu ɔbono ɔ laa loo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ kpaa dɛɛ onufuii de iꞌ wɔra ofen mɔ. Mɛ too imɔ kerɛ gɛnen mɔ, i baa yii daa de Sakariya. 10Imɔso mɛ kya son mɔ, i fo onufuii adɛɛberɛ mɔ, ɔ loo ɔson obu mɔ dɔ, yɛgɛ sakpii mɔ pɛwu yelɛ nŋmaŋman mɛ kya dalaa.\nWurubuaarɛ Dɔ Ɔsɔɔ Ɔko Gi Ba Sakariya Asɛ\n11Ɔ bo obu mɔ dɔ mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko gi ba mɔ asɛ baa yelɛ Wurubuaarɛ onufuii ɔdɛɛten mɔ gyisɛ so. 12Sakariya gi wu mɔ gɛnen mɔ, i ŋmaa mɔ-gisen ne i wɔra mɔ gifuu. 13Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Sakariya, gɛŋ sa foꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra fo gifuu. Wurubuaarɛ gi nu fo-gɛdalaa. Fo-ka Elisabɛtɛ laa korogɛ gɛbii nyensɛɛ sa fo. Yela mɔ-ginyen yɛɛ Gyɔn. 14I laa wɔra fo-gisen dɔ ɔkon gikyɔ. Asa sakyɔ kee mɛ laa gyi ɔkon yɛɛ i korogɛ gɛnen gɛbii gɛbono. 15Ɔ laa baa wɔra nyamesɛ gbaaꞌ sa Wurubuaarɛ. Nta ne n gyɛ nta gi maŋ yii mɔ-gɛnɔ. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa suu de mɔ lii ko‑o mɔ-nyi ɔtɔ dɔ. 16Ɔ laa yɛgɛ fɛye-Isirale awura sakyɔ mɛꞌ kii ba mɔmɔ-Wura Wurubuaarɛ asɛ baa son mɔ. 17Pɛi ne Wurubuaarɛ laa ba mɔ-adɛ asɛ mɔ, Gyɔn baarɛ laa kyu oduduu de ɔlon belɛ fɛɛ Oloobu Ilaagya-lɛɛ mɔ ɔnan gyangbara mɔ. Ɔ laa lɔrɔ nbii de asɛ nsana. Ɔ laa yɛgɛ abono mɛ bo gisomaanu sa Wurubuaarɛ mɔ mɛꞌ bii ɔlaako fɛɛ abono mɛ kya gyi gɛsintin sa mɔ mɔ. Ɔ laa lɔrɔ Wurubuaarɛ adɛ sa Wurubuaarɛ de mɛꞌ wɔra asa abono mɛ baala mɔmɔ-nyoro yela mɔ.\"\nSakariya Mɛŋ Sɔɔ Gaberiyɛlɛ Gyi\n18Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, Sakariya gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne nan wɔra de nꞌ bii yɛɛ gɛnen ilaa ibono fo tɔgɛ faa i laa ba gɛsintin? N gyɛ daa ɔnyen belɛnsɛ ne me-ka kee gi belɛ.\" 19Nfono mɔ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me ne n gyɛ Gaberiyɛlɛ. Me‑rɛ Wurubuaarɛ ne owi kamaasɛ dɔ. Mɔ ne n keda me sun fo asɛ yɛɛ nꞌ baa tɔgɛ fo gɛnen ɔkalan konkonsɛ baarɛ. 20Sɔɔ gibui yela. Fo maŋ baa tɔngɛ. Fo laa bingiri omuumuu kaaborɛ gɛnen ilaa idɛ i laa ba gɛsintin. I kya nyiile yɛɛ ilaa ibono nɛ tɔgɛ sa fo mɔ fo mɛŋ sɔɔ imɔ gyi. Owi mɔ gi fo mɔ, i laa ba gɛsintin.\"\n21Gɛnen owi ɔbono pɛwu mɔ asa abono mɛ bo nŋmaŋman mɔ mɛ gyoo Sakariya mɛ kya kpon. I dɛ mɔmɔ-gɛnɔ yɛɛ ɔ kɛɛla Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ gikyɔ. 22Owi ɔbono ɔ kpaa lii ba mɔ, ɔŋ baa ɔ taalɛ ɔꞌ tɔngɛ. Nfono mɔ, mɛ bii ibono o wu ilaa iko lii Wurubuaarɛ asɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ. Mɔ-abaa ne ɔ san ɔ dɛ ɔ kya kaala. O bingiri omuumuu.\n23Sakariya-lɛɛ owi ɔbono ɔ kya kyu wɔra asunbi ilaa sa Wurubuaarɛ mɔ gi logɛ mɔ, o kii kyon mɔ-ɔsowolɛ so. 24Imɔ gɛmara mɔ, mɔ-ka Elisabɛtɛ gi da ɔtɔ. Ɔ da ɔtɔ mɔ, ɔ mɛŋ kyule lii gikpaara so gɛnen‑n ibosɛ inun. Ɔ kya tɔgɛ ɔ kya sa mɔ-nyoro yɛɛ, 25\"Kerɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi wɔra sa me! Idɛ berɛ, o nyingi me so yɛɛ ɔ laa dengɛ me-ansi ipeeli me-nanboana dɔ.\"\nGaberiyɛlɛ Gi Ba Mariya Ɔbono Ɔ Laa Korogɛ Yesu Mɔ Asɛ\n26Elisabɛtɛ ɔtɔ ibosɛ isee dɔ mɔ, Wurubuaarɛ gi sun mɔ-ɔsɔɔ Gaberiyɛlɛ lii Wurubuaarɛ dɔ kpe Nasarɛtɛ ɔsowolɛ so Galeli gɛsinkpan so yɛɛ oꞌ kpe obolonbu ɔko asɛ. 27Obolonbu mɔ mɛŋ ti taa bii ɔnyen. Ɔnyen ɔko ne n kya yɛ mɔ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyosɛfo. Ɔ gyɛ Oloobu Deefidi gɛsu dɔ. Obolonbu mɔ ginyen ne n gyɛ Mariya. 28Imɔso Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi ba Mariya baarɛ asɛ baa faala mɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Omudɛnsɛbo! Wurubuaarɛ yelɛ fo-gɛmara.\" 29Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ ilaa tɔgɛsɛ mɔ i wɔra Mariya gɛwɔnsa gikyɔ. Ɔ san ɔ kya taasɛ mɔ-nyoro yɛɛ, \"Menɛ afaala ɔnan ne?\" 30Nfono mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Mariya, gɛŋ yɛgɛ iꞌ wɔra fo gifuu. Wurubuaarɛ gibaa gi gyan fo so. 31Nu yɛɛ fo laa nyɛ ɔtɔ de foꞌ korogɛ ɔnyen. Yela mɔ-ginyen yɛɛ Yesu. 32Ɔ laa wɔra nyamesɛ gbaaꞌ ne mɛ laa terɛ mɔ yɛɛ Gitɔbelɛ mɔ-bi. Wura Wurubuaarɛ laa kyu mɔ-naana Oloobu Deefidi gɛwuragyi mɔ sa mɔ 33de oꞌ gyi gɛwura Oloobu Gyeekɔpo gɛsu pɛwu so gɛkpaa-gɛkpaa. Mɔ-gɛwuragyi gɛ maŋ ta ɔkara.\"\n34Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, Mariya gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ so ne i laa ba gɛnen? Meŋ ti bii ɔnyen kerɛ.\" 35Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ Oduduu laa ba fo so. Gitɔbelɛ mɔ ɔlon laa baa bun fo so. Gɛnen so mɔ mɛ laa terɛ gɛbii gɛbono fo laa baa korogɛ faa yɛɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ, Wurubuaarɛ mɔ-bi. 36Nu yɛɛ fo-subu Elisabɛtɛ kee gi nyɛ ɔtɔ mɔ-gikyiibelɛnsɛ gidɛ dɔ. Mɔ ɔbono nkana mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ ɔlabanbo mɔ, mɔ-ɔtɔ mɔ ibosɛ isee ne. Mɔ kee laa korogɛ ɔnyen. 37I kya nyiile yɛɛ sɛi mɛŋ bo no i don Wurubuaarɛ giwɔra.\"\n38Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, Mariya gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Yo, nɛ nu. N tɛ sa daa Wurubuaarɛ. Iꞌ ba sa me fɛɛ gɛnɔɔbono fo tɔgɛ faa.\" Nfono mɔ Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi lii kyon taa Mariya yɛgɛ.\nMariya Gi Kpaa Laa Elisabɛtɛ\n39Gɛnen nkɛ nbono dɔ mɔ, Mariya gi koso kyon belen-belen kpe Gyudiya gɛsinkpan so abii dɔ ɔsowolɛ ɔko so. 40Ɔ fo nno mɔ, ɔ naa loo Ɔbelɛnsɛ Sakariya gɛten dɔ kpaa faala mɔ-ka Elisabɛtɛ. 41Elisabɛtɛ gi kpɛ nu Mariya afaala de mɔ-aso mɔ, gɛbii mɔ gɛ kisee gikolon Elisabɛtɛ ɔtɔ dɔ. Ayaa abono so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu gi baa suu de Elisabɛtɛ, 42ne o bugi gɛnɔ tɔgɛ Wurubuaarɛ ilaa ken-ken sa Mariya yɛɛ,\n\"Akyii dɔ pɛwu mɔ, fo ne Wurubuaarɛ gi yuule,\nne gɛbii gɛbono fo laa korogɛ mɔ,\nWurubuaarɛ ayuule a bun gɛmɔ so.\n43Fo ɔbono fo laa wɔra me-ɔmɔlɛgɛbo de me-wura mɔ-nyi mɔ\nne n naa de fo-ayaa baa laa me ɔdɛ faa?\n44Kerɛ! Nɛ kpɛ nu fo-afaala mɔ, ayaa abono so mɔ,\ngɛbii gɛbono gɛ bo me-ɔtɔ dɔ mɔ gɛ kyu ɔkon kisee.\n45Fo ɔkyii baarɛ, ibono fo sɔɔ gyi yɛɛ\nɔkalan ɔbono Wurubuaarɛ gi sa fo mɔ laa ba gɛsintin faa,\nWurubuaarɛ ayuule a gyɛ fo-lɛɛ.\"\nMariya Gi Bii Afaala Ɔlon Yen Wurubuaarɛ\n46Mariya gi tɔgɛ yɛɛ,\n\"N kya yen me Wura Wurubuaarɛ lii me-gisen dɔ.\n47Wurubuaarɛ, me-ɔmɔlɛgɛbo mɔ so mɔ, ɔkon bɔla me-gisen dɔ.\n48Me, Wurubuaarɛ obolonbu ɔbono meŋ bo gikɔ dɔ mɔ,\nme-ilaa i tiri Wurubuaarɛ ne ɔ kalɛ me wɔra asa dɔ.\nLii ndɛ kyu kyon mɔ, nyamesɛ kamaasɛ ɔbono i korogɛ mɔ mɔ\nlaa san terɛ me yɛɛ Omudɛnsɛbo.\n49Gɛsintin, Wurubuaarɛ ɔbono ɔ gyɛ Ɔlolonbo mɔ\ngi wɔra ilaa gbaaꞌ sa me. Mɔ ne n gyɛ Gisen Fuuli Wura.\n50Asa abono mɛ selɛ Wurubuaarɛ mɔ,\nWurubuaarɛ laa kpɛ ɔ kya su mɔmɔ gitolon\nsan sa abi san sa anaana.\n51Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-ɔlon belɛ nyiile.\nAbono mɛ kya diirɛ mɔmɔ-nyoro mɔ, ɔ laa bara mɔmɔ gɛsɛ.\n52Ɔ laa kyigi awura mɔmɔ-ngyapaa so\nde ɔꞌ diirɛ abono mɛ mɛŋ bo gikɔ dɔ mɔ loo asa dɔ.\n53Abono mɛŋ bo sɛi mɔ ɔ laa kyu ilaa dɛnsɛ kyu kyɛɛ ɔmɔ\nde iꞌ tɔrɔ ɔmɔ-asen.\nAterenbi awura berɛ, ɔ laa lɛɛ ɔmɔ-ɔkpa abaa gudu, ayaa gudu.\n54Ɔ laa lɛɛ mɔ-gitolon gibono ɔ bo mɔ nyiile\nde ɔꞌ kpaa aye Isirale awura abono a gyɛ mɔ-asonbo mɔ.\n55Ɔ laa kpaa Isirale fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wolaa ka yela\nsa aye-naanaana agyangbarasɛ mɔ.\nƆ ka yɛɛ ɔ laa su Oloobu Aberaham mɔ‑rɛ mɔ-naana naanaana\npɛwu so gɛkpaa-gɛkpaa.\"\n56Mariya gi ba Elisabɛtɛ asɛ gɛnen mɔ, ɔ kyena nno fɛɛ ibosɛ isaꞌ pɛi ne ɔ lɔɔ kii gɛwi.\nElisabɛtɛ Gi Korogɛ Gyɔn\n57Elisabɛtɛ owi korogɛsɛ gi fo mɔ, ɔ korogɛ ɔnyen. 58Ɔ korogɛ mɔ, mɔ-nanboana de mɔ-subuana mɛ nu yɛɛ Wurubuaarɛ gi tansi su mɔ gitolon, ne mɛ gyi ɔkon kpaa mɔ.\n59Mɔ-gɛkorogɛ mɔ nkɛ gukue gɛmara mɔ, mɛ ba de mɛꞌ baa ten kyokyoo mɔ giwɔrɛ de mɛꞌ yela mɔ-ginyen fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ-itiibilaa i kya nyiile mɔ. Nkana mɛ kya laarɛ de mɛꞌ kyu mɔ-sɛ Sakariya ginyen kyu yela mɔ, 60ne kyokyoo mɔ mɔ-nyi gi kine yɛɛ, \"Kuaa. A laa terɛ mɔ yɛɛ Gyɔn.\" 61Talabo mɔ gi tɔgɛ gɛnen mɔ, asa mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fɛye-gɛsu dɔ mɔ, mɛ mɛŋ ti yela ɔko‑rɛ ɔko ginyen gidɛ.\"\n62Nfono mɔ mɛ kaala abaa dɔ kyu taasɛ kyokyoo mɔ mɔ-sɛ de mɛꞌ bii ginyen gibono ɔ kya laarɛ mɛꞌ terɛ gɛbii mɔ mɔ. 63Mɛ kaala nyiile mɔ gɛnen mɔ, ɔ taasɛ taatɔ ŋmarasɛsɛ so, ne ɔ ŋmarasɛ gyan yɛɛ, \"Mɛꞌ terɛ mɔ yɛɛ Gyɔn.\" Ɔ ŋmarasɛ gɛnen mɔ, i dɛ mɔmɔ pɛwu gɛnɔ. 64Ayaa abono so mɔ, Sakariya gɛnɔ gɛ bugi ne o kii taalɛ ɔ kya tɔngɛ, ne o yii gɛsɛ ɔ kya yen Wurubuaarɛ. 65Abono mɛ tɛ sindi mɔmɔ mɔ pɛwu mɛ nu imɔ mɔ, i wɔra mɔmɔ gifuu. Gɛnen ilaa idɛ pɛwu ne n san wɔra gɛsingyi gyisɛ sola kyon kpaa lii Gyudiya abii mɔ dɔ isowolɛ mɔ so. 66Ɔkamaasɛ ɔbono o nu ilaa ibono i ba mɔ pɛwu mɔ gi sa imɔ so nwɔnsa gikyɔ ne ɔ san ɔ kya taasɛ mɔ-nyoro yɛɛ, \"Menɛ ne gɛbii gɛdɛ gɛ laa baa wɔra gɛkaako?\" I kya nyiile yɛɛ mɛ wu ibono Wurubuaarɛ ɔlon bo mɔ dɔ.\nSakariya Gi Bii Ɔlon Yen Wurubuaarɛ\n67Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de gɛbii mɔ mɔ-sɛ, Sakariya ne o wu Wurubuaarɛ ilaa tɔgɛ yɛɛ,\n68\"Ayenbi a gyɛ sa Isirale awura wura, Wurubuaarɛ.\nƆ ba aye abono a gyɛ mɔ-adɛ mɔ asɛ\nde ɔꞌ lɛɛ aye lii ilaa nyɛnyɛn dɔ\nde aꞌ nyɛ kyena sa mɔ.\n69Ɔ laa bara aye ɔlolonbo de ɔmɔlɛgɛbo ɔko\nlii Deefidi ɔbono ɔ wɔra Wurubuaarɛ sonbo mɔ gɛsu dɔ.\n70Ɔ wolaa tɔgɛ gɛnen ɔmɔlɛgɛbo baarɛ so ilaa yela\nlii ko‑o dedaa kyu naa de mɔ-ikalan atɔgɛbo abono\nɔ lɔrɔ yela sa mɔ-gɛsun mɔ so.\n71Wurubuaarɛ laa mɔlɛgɛ aye lii aye-akyobo asɛ.\nƆ laa sɔgɛ aye lii asa abono pɛwu\nmɛ mɛŋ kya laarɛ aye-ilaa mɔ abaa dɔ.\n72Ɔ laa mɔlɛgɛ aye gɛnen de oꞌ su aye gitolon\nfɛɛ gɛnɔɔbono ɔ ka yela sa aye-naanaana mɔ.\nWurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ\nɔ laa yɛgɛ aye‑rɛ mɔ aꞌ wɔra gɛnɔ pobɔrɔ.\nƆ maŋ lɛɛ ansi yɛgɛ gɛnen gɛnɔ pobɔrɔ gɛbono.\n73Ɔ laa gyi ntan nbono ɔ ka yela sa aye Gyuda awura ɔnaana gyangbarasɛ, Aberaham, mɔ so.\n74Ɔ ka ntan mɔ yɛɛ ɔ laa sɔgɛ aye lii aye-akyobo abaa dɔ\nde ɔꞌ sa aye ɔkpa yɛɛ aꞌ son mɔ ibono a maŋ selɛ sɛi.\n75A laa kyu gisen fufuli de gɛsintin son mɔ aye-nkɛ ɔkara.\n76Me-bi, fo‑o fo mɔ,\nmɛ laa terɛ fo yɛɛ Gitɔbelɛ mɔ ikalan ɔtɔgɛbo.\nI kya nyiile yɛɛ fo laa gyangbara sa aye-Wura\nɔbono ɔ laa mɔlɛgɛ aye mɔ de foꞌ lɔrɔ ɔkpa gyoo mɔ.\n77Fo laa yɛgɛ mɔ-adɛ mɛꞌ nu mɔ-amɔlɛgɛ mɔ so\nyɛɛ ɔ laa kyu mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ mɔmɔ.\n78Aye-Wurubuaarɛ mɔ gyɛ otolonbo lii mɔ-gisen dɔ.\nMɔ-gitolon mɔ so mɔ, ɔ laa yɛgɛ gɛdɛ dɛnsɛ gɛꞌ kɛ sa aye\n79de aye abono a tɛ gibiri dɔ ne a selɛ lɛwu mɔ,\niꞌ nyɛ wu aye de aꞌ naa de gisen yuuli ɔkpa mɔ.\"\n80Gɛbii mɔ gɛ sɛɛ, ne ɔ nyɛ oduduu dɔ ɔlon. Ɔ san kyena daa gipen dɔ kpaa fo gɛkɛ gɛbono Wurubuaarɛ gi baa lɛɛ mɔ-gɛwi nyiile Isirale awura mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/1","date":"2018-06-20T10:01:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863516.21\/warc\/CC-MAIN-20180620085406-20180620105406-00550.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":2187,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 8\nYesu Gi Naa Naa De Isowolɛ\n1Imɔ idɛ gɛmara mɔ i mɛŋ kɛɛla ne Yesu gi naa de isowolɛ belɛ-belɛ de iburu-buru so ɔ kya lɛɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ ɔ kya tɔgɛ asa de mɛꞌ nu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so ilaa. Yesu naa de isowolɛ mɔ so gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ mɛ buu mɔ. 2Akyii ako kee mɛ buu ɔmɔ. Ɔ wolaa gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi koso gɛnen akyii abono ako so ne ɔ kyɛ mɔmɔ ako alɔbi kee. Mɔmɔ dɔ ɔko ne n gyɛ Mariya Magadalakyii. Ɔkyii baarɛ so ne Yesu gi naa kyena gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi sono koso mɔ. 3Akyii mɔ dɔ ɔko kee ginyen ne n gyɛ Gyowana. Gyowana mɔ-kuli ne n gyɛ Kyusa ɔbono ɔ kya kerɛ Wura Hɛrodɛ gɛten de mɔ-ilaa so mɔ. Mɛ kya terɛ akyii mɔ dɔ ɔko kee yɛɛ Susana. Akyii sakyɔ ako kee mɛ buu Yesu. Mɛ naa mɛ naa gɛnen mɔ, akyii adɛ mɛ dɛ mɔmɔ gbaa-gbaa aterenbi mɛ kya kpaa Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ.\nDɔɔbo Ɔko Gikpalɛ\n4Asa mɛ kpɛ ma‑a lii ma‑a lii isowolɛ so ma‑a ba Yesu asɛ. Sakpii mɔ gi nyaakyɔ mɔ, ɔ da gikpalɛ gidɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 5\"Dɔɔbo ɔko gi kyena. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔ koso kpe ndɔɔ kpaa ŋmadɛ ayu. Ɔ kya ŋmadɛ ayu mɔ, ako a tɔrɔ ɔkpa dɔ, ne asa mɛ kyise-kyise amɔ ne nbuii mɛ baa tɔɔsɛ amɔ gyi. 6Ayu mɔ ako, mɔ, a tɔrɔ kpandan so. A kɔrɔ lii mɔ, a kii wuꞌ. I nyiile yɛɛ gɛsinkpan mɔ nfono iŋ bo isɛ gikyɔ. 7Ako kee a tɔrɔ iwe dɔ. Abono a kɔrɔ mɔ, iwe mɔ i koso bun wɔra amɔ, ne a wuꞌ. 8Amɔ ako, mɔ, a tɔrɔ gɛsinkpan dɛnsɛ so. Amɔ berɛ, a kɔrɔ ne a sen da amu kanpɛ. Dɔɔbo mɔ gi kɛbi amɔ mɔ, ɔ nyɛ ibono ɔnan o kyu ŋmadɛ mɔ, gikpadɔ ikue-inun.\" Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ tɔgɛ sakpii mɔ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu.\"\n9Yesu akasɛbo mɔ mɛ taasɛ mɔ gikpalɛ mɔ gɛsɛ. 10Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye ne n gyɛ abono Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ ilaa boduduusɛ nyiile. Asɛnsɛ mɔ berɛ, n kya tɔgɛ sa ɔmɔ daa akpalɛ dɔ de iꞌ nyɛ kyena de ilaa ibono i bo Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ. I bo nno yɛɛ,\n'mɛ laa kpɛ mɛ kya kerɛ, mɛ maŋ kii wu sɛi;\nmɛ laa kpɛ mɛ kya nu ilaa, mɛ maŋ kii nu gɛsɛ.'\nYesu Gi Lɛɛ Gikpalɛ Mɔ Gɛsɛ\n11\"Fɛꞌ nu gikpalɛ mɔ gɛsɛ kon. Ayu abono dɔɔbo mɔ gi ŋmadɛ mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ agyɛbi. 12Abono a tɔrɔ ɔkpa dɔ mɔ, a dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ne ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ kya baa lɛɛ amɔ lii ɔmɔ-asen dɔ mɔ. Ilaa nyɛnyɛn gɛmu mɔ mɛŋ kya laarɛ de mɛꞌ nyɛ sɔɔ agyɛbi mɔ gyi de Wurubuaarɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔmɔ. 13Ayu abono a tɔrɔ kpandan so ne amɔ-ilin i mɛŋ nyɛ isɛ loo gɛsɛ mɔ a dɛ fɛɛ asa abono mɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, ne mɛ nu gɛsɛ de ɔkon, yɛgɛ mɛ mɛŋ kya kyu amɔ wɔra mɔmɔ-asen dɔ mɔ. Mɛ kya sɔɔ amɔ gyi ŋmaraa, ne ɔgɛnda ɔko gi tu mɔmɔ mɔ, fo baa kerɛ mɔ, mɛ kya luu nyoro. 14Ayu abono a tɔrɔ iwe dɔ mɔ a dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, ne gɛsinkpan gɛdɛ so nsuiili, aterenbi gilaarɛ, de anyamesɛ ɔbolɛ gɛlaarɛ ilaa i kya gyi ɔmɔ-amu mɔ. Imɔso mɛŋ kya kpe ansi dɔ de mɛꞌ wɔra agyɛbi mɔ so ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ. 15Ayu abono a tɔrɔ gɛsinkpan dɛnsɛ so mɔ berɛ, a dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya kyu gɛsintin de gisen dɛnsɛ kyu nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ. Mɛ nu amɔ mɔ, mɛ kya sɔɔ amɔ wɔra mɔmɔ-amu dɔ de mɛꞌ nyɛ gisen mɛ kya wɔra amɔ so ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ.\"\n16Yesu gi kii da sakpii mɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Ɔko mɛŋ bo no ɔ laa nyɔga fatela de oꞌ kyu ŋara gɛlɔbi dɔ, abɛɛ oꞌ kyu wɔra npa gɛsɛ. Ɔ laa kyu mɔ kyɔlɔga daa de iꞌ nyɛ wu asa abono mɛ laa baa loo mɔ. 17Sɛi mɛŋ bo no i bo ɔbɔ dɔ yɛɛ i maŋ lii gifuli, abɛɛ ilaa iko i ŋara yɛɛ i maŋ lii gɛwi. 18Imɔso ibono fɛ kya nu Wurubuaarɛ ilaa faa, fɛꞌ kerɛ imɔ so dɔɔdan. I kya nyiile yɛɛ ɔbono ɔ kya nu Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ɔ laa nyɛ nu too. Ne ɔbono, mɔ, ɔŋ kya nu Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ipii ibono o nu mɔ gbaa, i laa kii lii mɔ-gimu dɔ.\"\n19Gɛnen aberɛ abono mɔ Yesu mɔ-nyi de mɔ-tedɛana mɛ ba mɔ asɛ nno. Sakpii mɔ so mɔ, mɛ mɛŋ nyɛ ɔkpa tu sindi mɔ. 20Nfono mɔ, ako mɛ buu sa mɔ yɛɛ, \"Fo-nyi de fo-tedɛana mɛ yelɛ nŋmaŋman mɛ kya laarɛ mɛꞌ wu fo.\" 21Yesu gi lɛɛ gɛnɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-nyi de me-tedɛana ne n gyɛ asa abono mɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ne mɛ kya wɔra amɔ so ilaa mɔ.\"\nYesu Gi Tɔngɛ Sa Afuu Ne A Taa Gida Yɛgɛ\n22Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɛ bo ɔbon belɛ mɔ asɛ mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Aꞌ fara kpe gibenbɛ.\" Gɛsintin mɔ, mɛ dii loo gikolii dɔ ne mɛ yii ɔkpa. 23Mɛ kya kpe mɔ, Yesu gi dɛ ginsi gidɛ gikolii mɔ dɔ. Nfono mɔ, afuu belɛ ako a tigi, a kya da ginyadon so. A kya yɛgɛ nkyu mɔ gi kya loo gi kya bɔla gikolii mɔ, ne gɛnsipɛɛrɛ gɛ tu ɔmɔ. 24Mɛ da Yesu kyingi mɛ kya tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, Ɔbelɛnsɛ, a kya laarɛ de aꞌ sii!\" Yesu gi kyingi mɔ, ɔ koso ne ɔ tɔgɛ afuu mɔ yɛɛ aꞌ taa gida yɛgɛ de nkyu nbono gi kya koso mɔ, mɔ, giꞌ wɔra bɔyin. Gɛsintin mɔ, afuu mɔ a taa gida yɛgɛ, ne ilaa kamaasɛ i sii kurun. 25Nfono mɔ, ɔ taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Gisɔɔgyi gibono fɛye yɛɛ fɛ bo sa me mɔ gi bo fonɛ dɔ daa?\" Yesu akasɛbo mɔ mɛ wu ilaa ibono ɔ wɔra mɔ, i wɔra mɔmɔ gifuu ne i wɔra mɔmɔ giyan. Mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ nyamesɛ ɔnan ne? Kerɛ, ɔ kya tɔngɛ sa afuu de nkyu gbaa ne i kya nu mɔ gɛdɛ.\"\nYesu Gi Kosorɛ Ilaa Nyɛnyɛn Oduduu Kpɛi-Kpɛi Lii Oyeebu Ɔko So\n26Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kii palɛ gikolii mɔ kpaa fo Gerigasa awura gɛsinkpan so. Fo lii Galeli gɛsinkpan so mɔ, mɔmɔ-gɛsinkpan gɛ bo ɔbon belɛ mɔ gibenbɛ giko mɔ so. 27Yesu gi lii gikolii mɔ dɔ dii gyanꞌ gigengen mɔ, ɔsowolɛ mɔ so ɔnyen ɔko gi baa gyangara mɔ. Ilaa nyɛnyɛn oduduu i tɛ gɛnen ɔnyen ɔbono so, i yɛgɛ ɔ san ɔ naa daa gibolonbukpan, ne ɔŋ baa ɔ tɛ nten dɔ. Ibuni opuleten ne ɔ san ɔ tɛ gɛkpaa-gɛkpaa. I wɔra mɔ gɛnen mɔ, i kɛɛla. 28-29O wu Yesu mɔ, Yesu gi tɔgɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ yɛɛ iꞌ koso lii ɔnyen mɔ so, ɔ kerɛ imɔ faa. Nfono mɔ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i yɛgɛ ɔnyen mɔ gi saawo kpaa gyaa ŋmii Yesu ansi dɔ, ne i kpen ken-ken taasɛ Yesu yɛɛ, \"Yesu, Wurubuaarɛ Gitɔbelɛ mɔ-bi, menɛ ne fo kya laarɛ foꞌ wɔra me? N kya kolɛ fo, gɛŋ wɔra me awɔrɔfɔɔ.\" Pɛi de Yesu mɔ‑rɛ ɔnyen mɔ mɛꞌ gyanꞌ gɛnen mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kya kyena ba ɔnyen mɔ so belen-belen. I ba mɔ so mɔ, asa mɛ kya kyu agbangbaran ŋminde mɔ abɛɛ mɛ kya da mɔ ilaran yela, ne mɛ kya dii mɔ de ɔŋ sa ɔꞌ nyɛ kpaa wɔra ilaa iko. Ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ ɔlon so mɔ, ɔ kya wolaa gbaa gbaa agbangbaran mɔ fuɛ, de iꞌ kparɛ mɔ kyu lii kpe gipen dɔ.\n30Ɔnyen mɔ gi kpen gɛnen mɔ, Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Mɛ kya terɛ fo-ginyen yɛɛ menɛ?\" Ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i tɛ ɔnyen mɔ so mɔ i lɛɛ gɛnɔ sa Yesu yɛɛ, \"Mɛ kya terɛ me yɛɛ Sakpii.\" I kya nyiile yɛɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi gikyɔ ne n tɛ ɔnyen mɔ so. 31Ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kpɛ i kya kolɛ Yesu yɛɛ ɔꞌ mɛŋ sa ɔꞌ gya imɔ koso lii ɔnyen mɔ so kyu kpe nfono Wurubuaarɛ kya tii ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi wɔra ɔbɔ dɔ mɔ.\n32Akuuri gikpen giko gi yelɛ gibii giko alan dɔ nfono, mɛ kya gyi. Ilaa nyɛnyɛn oduduu ibono i tɛ ɔnyen mɔ so mɔ i kolɛ Yesu yɛɛ nengyene ɔ laa gya imɔ koso mɔ, ɔꞌ yɛgɛ de iꞌ kpaa kyena akuuri mɔ so. Ne Yesu gi sa imɔ ɔkpa. 33Imɔso i koso lii ɔnyen mɔ so kpaa kyena akuuri mɔ so. Ne akuuri gikpen mɔ pɛwu gi selɛ kpelegɛ de gibii mɔ kpaa loo ɔbon belɛ mɔ dɔ, ne nkyu mɔ gi gyi mɔmɔ.\n34Anyen abono mɛ kya kerɛ akuuri mɔ so mɔ mɛ wu ilaa ibono i ba mɔ pɛwu. Imɔso mɛ selɛ kpe ɔsowolɛ mɔ so de ndɔɔana dɔ mɔ kpaa buu ilaa idɛ sa asa. 35Gɛnen so mɔ, asa mɔ mɛ kpaa wu ilaa ibono i ba mɔ de ansi. Mɛ ba Yesu asɛ mɔ, mɛ wu ɔnyen ɔbono ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i koso mɔ so mɔ. O bun gikuru, ɔ nyɛ mɔ-ginyamesɛ gɛwɔnsa, ɔ tɛ Yesu gilan dɔ ɔ kya nu mɔ asɛ. I wɔra asa mɔ gifuu, ne i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ. 36Abono mɛ wu ilaa kamaasɛ de ansi mɔ mɛ buu gɛnɔɔbono Yesu gi kyu mɔlɛgɛ ɔnyen mɔ mɔ pɛwu sa abono mɛ selɛ baa tu mɔmɔ mɔ. 37Mɛ nu imɔ mɔ, mɔmɔ Gerigasa awura mɔ pɛwu mɛ kolɛ Yesu yɛɛ ɔꞌ lii mɔmɔ-gɛsinkpan so. I lii fɛɛ Yesu ilaa mɔ i don wɔra mɔmɔ gifuu gikyɔ. Gɛsintin mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ dii loo gikolii dɔ de mɛꞌ kii.\n38Mɛ kya laarɛ mɛꞌ kii mɔ, ɔnyen ɔbono Yesu gi kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ lii mɔ so mɔ gi kolɛ Yesu yɛɛ, \"Yɛgɛ me nꞌ buu fo de nꞌ kpaa kyena fo asɛ.\" Yesu mɔ mɛŋ kyule sa mɔ. Ɔ tɔgɛ mɔ daa yɛɛ, 39\"Kii kpe fo-gɛwi de foꞌ kpaa tɔgɛ ilaa gbaaꞌ ibono Wurubuaarɛ gi wɔra sa fo faa sa fo-gɛwi awura.\" Gɛsintin mɔ, ɔnyen mɔ gi kii kpe mɔ-gɛwi, ne ɔ naa gyanꞌ de ɔsowolɛ mɔ ɔ kya tɔgɛ ilaa gbaaꞌ ibono Yesu gi wɔra sa mɔ mɔ.\nYesu Gi Wɔra Ilaa Belɛ Sa Gyarasɛ De Ɔkyii Ɔlɔbo Ɔko\n40Yesu gi kii kpe ɔbon belɛ mɔ gigengen gibono so ɔ daa gilii mɔ. Ɔ baa loo nno mɔ, sakpii belɛ ti ɔ yelɛ ɔ gyoo mɔ mɛ kya faala mɔ mɔ‑rɛ ginaa-naa. 41Ɔnyen ɔko gi ba Yesu asɛ nno. Mɛ kya terɛ mɔ-ginyen yɛɛ Gyarasɛ. Ɔ gyɛ ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ kya kerɛ Gyuda awura gikyangbon giko so. Gɛnen ɔnyen baarɛ gi baa kpelegɛ ŋmii Yesu ayaa dɔ, ne ɔ kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ wɔra aniya, ɔꞌ yɛgɛ mɛꞌ kpe mɔ-gɛwi. 42I kya nyiile yɛɛ gɛbii kolon ne ɔ korogɛ; gɛ gyɛ daa ɔkyii. Gɛ gyi fɛɛ nsi gudu nnyɔ. Gɛ kya lɔ gɛ kya laarɛ gɛꞌ wu. O buu sa Yesu gɛnen mɔ, Yesu gi nu mɔ asɛ, ne ɔ naa buu mɔ. Mɛ kya kpe mɔ, asa mɛ kya kpiidɛ de Yesu.\n43Ɔkyii ɔko bo ɔmɔ dɔ. I kya da de mɔ. I kya da de mɔ mɔ, imɔ nsi gudu nnyɔ ne. [Ɔ nyida aterenbi abono ɔ bo mɔ pɛwu] kpe-kpe alɔtɔ akyɛbo asɛ; mɔmɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ taalɛ kyɛ mɔ. 44Gɛnen ɔkyii baarɛ kya laarɛ mɔ-gilɔ mɔ giꞌ ta so mɔ, o kyu de Yesu gɛmara gɛmara kpaa yii Yesu gɛgbɛ ginɛbi. Ayaa abono so mɔ, ibono i kya da de mɔ mɔ, i ten. 45Ɔkyii mɔ gi yuuri kpaa yii Yesu gɛnen mɔ, Yesu gi dɛsɛ, ne ɔ taasɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n yii me mɔ?\" Ɔkamaasɛ kya kine yɛɛ iŋ gyɛ mɔ ne n yii mɔ, ne Piita gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, sakpii ɔbono ɔ kyaabɔɔ fo mɛ kya kpiidɛ de fo faa mɔ, fo kya tɔgɛ yɛɛ ɔko gi yii fo?\" 46Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔko gi yii me. I kya nyiile yɛɛ nɛ bii me-nyoro dɔ yɛɛ me-oduduu gi wɔra ilaa iko.\" 47Ɔkyii mɔ gi wu yɛɛ ibono o yii Yesu mɔ i mɛŋ ŋara mɔ. Imɔso ɔ lii baa ŋmii Yesu ayaa dɔ, ɔ kya seli faa gyin-gyin. Ɔ tɔgɛ ilaa ibono so o yii mɔ mɔ de gɛnɔɔbono i kpɛ kyɛ mɔ ayaa abono so mɔ asa mɔ pɛwu ansi dɔ. 48Nfono ne Yesu gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Me-bi, gisɔɔgyi gibono fo bo sa me mɔ ne n kyɛ fo faa. Imɔso naa fo kya kpe de gisen yuuli.\"\n49Yesu san ɔ yelɛ ɔ kya tɔngɛ mɔ, ɔko gi lii Ɔbelɛnsɛ Gyarasɛ gɛten dɔ baa tɔgɛ sa Gyarasɛ yɛɛ, \"Fo-bi mɔ gi wuꞌ. Imɔso gɛŋ baa nyala ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ baa kyɛ mɔ.\" 50Yesu gi nu imɔ idɛ mɔ, o kisee tɔgɛ sa Gyarasɛ yɛɛ, \"Gɛŋ sa foꞌ selɛ gifuu. Fo berɛ, kpɛ sɔɔ me gyi, ne gɛ laa kii nyɛ nkpa kyena sa fo.\" 51Yesu gi kpaa loo Gyarasɛ gɛten dɔ mɔ, ɔ mɛŋ yɛgɛ de asa mɛꞌ nyɛ loo obu mɔ dɔ obuni mɔ asɛ baa too de mɔ‑rɛ Piita, Gyɔn, de Gyeemesi, de gɛbii mɔ mɔ-sɛ de mɔ-nyi. 52Asa abono mɛ bo nno mɔ pɛwu mɛ dɛ osulon mɛ yelɛ. Mɛ kya yiyɛɛ gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛŋ baa saawo. Gɛbii mɔ gɛŋ wuꞌ. Gɛ dɛ daa.\" 53Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ kyu mɔ ŋmasɛ daa. Mɛ nyi ibono gɛbii mɔ gɛ wuꞌ gɛsintin. 54Yesu, mɔ, mɛŋ taa ka ɔmɔ gɛnɔ. Ɔ keda gɛbii mɔ gibaa dɔ ne ɔ tɔgɛ sa gɛmɔ yɛɛ, \"Gɛbii, koso.\" 55Yesu gi tɔgɛ sa gɛbii mɔ gɛnen mɔ, o kiiri gɛmɔ-ɔŋɛ baa wɔra gɛmɔ dɔ. Ayaa abono so mɔ gɛ koso, ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ laarɛ ilaa iko sa gɛmɔ de gɛꞌ gyi.\" 56I dɛ gɛbii mɔ mɔ-nyi de mɔ-sɛ gɛnɔ, ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ mɛ mɛŋ sa mɛꞌ tɔgɛ ilaa ibono i ba faa sa ɔko‑rɛ ɔko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/8","date":"2018-06-18T08:13:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860089.13\/warc\/CC-MAIN-20180618070542-20180618090542-00557.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":2353,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.492,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 5\nYesu Gi Kosorɛ Ilaa Nyɛnyɛn Oduduu Lii Ɔnyen Ɔko So\n1Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ fara ɔbon belɛ mɔ kpe gibenbɛ giko so Gerigasa gɛsinkpan so. 2Yesu gi kpɛ lii gikolii mɔ dɔ mɔ, ɔnyen ɔko gi da lii ibuni opuleten ba de ɔꞌ baa gyangara mɔ.\nIlaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi i tɛ gɛnen ɔnyen ɔbono so. 3Ibuni opuleten mɔ nno ne ɔnyen mɔ tɛ. Ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi ibono i tɛ mɔ so mɔ so mɔ i yɛgɛ ɔko mɛŋ baa ɔ kya taalɛ ŋminde mɔ yela. Ba‑a fo ne n kine fo kyu agbangbaran, fo maŋ taalɛ. 4Gikpadɔ gifonɛɛ gifonɛɛ mɔ, asa mɛ da mɔ abaa de ayaa ilaran de ipan. Fɛɛ mɛ da mɔ ilaran de ipan gɛnen mɔ, ɔ kya wolaa gbaa-gbaa imɔ. Ɔ bo ɔlon gikyɔ ibono ɔko mɛŋ kya taalɛ mɔ. 5Gɛnyɛ de gɛpɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kya yɛgɛ ɔnyen mɔ kya saawo ken-ken, ɔ kya kpen ibuni opuleten mɔ de abii so. I san mɔ, ɔ dɛ abui ɔ kya ten mɔ-nyoro giyan-giyan.\n6Gɛnen ɔnyen baarɛ gi wu Yesu koo-koo ne ɔ selɛ kpaa ŋmii Yesu ayaa dɔ. 7-8Nfono ne Yesu gi ka sa ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ yɛɛ iꞌ koso lii ɔnyen mɔ so ɔ kerɛ imɔ faa. Yesu gi ka sa imɔ gɛnen mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i yɛgɛ ɔnyen mɔ gi kpen ken-ken taasɛ Yesu yɛɛ, \"Me‑rɛ fo menɛ asɛ, Yesu, Gitɔbelɛ mɔ mɔ-bi? N dɛ Wurubuaarɛ ginyen n kya kolɛ fo, gɛŋ wɔra me awɔrɔfɔɔ.\"\n9Yesu gi taasɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ yɛɛ, \"Mɛ kya terɛ fo-ginyen yɛɛ menɛ?\" 10Ne ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Mɛ kya terɛ me yɛɛ Sakpii, i kya nyiile yɛɛ a kyɔ.\" Nfono ne ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i tɛ ɔnyen mɔ so mɔ i kpɛ i kya dɛ Yesu giserɛ i kya kolɛ mɔ yɛɛ ɔ mɛŋꞌ sa ɔꞌ gya imɔ lii gɛnen gɛsinkpan gɛbono so.\n11Aberɛ abono mɔ, akuuri gikpen belɛ giko gi yelɛ gibii mɔ alan dɔ nno mɛ kya gyi. 12Ne ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i tɛ ɔnyen mɔ so mɔ i kolɛ Yesu yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ imɔ iꞌ nyɛ kpe kpaa kyena akuuri mɔ so. 13Imɔso Yesu gi sa imɔ ɔkpa, ne i koso lii ɔnyen mɔ so kpaa kyena akuuri mɔ so. Akuuri mɔ pɛwu gɛgyɔnɔ gɛ laa wɔra fɛɛ nwɛ oko. Mɔmɔ pɛwu mɛ selɛ kpelegɛ de gibii mɔ kpaa loo ɔbon belɛ mɔ dɔ, ne nkyu mɔ gi gyi mɔmɔ.\n14Anyen abono mɛ kya kerɛ akuuri mɔ so mɔ, mɛ selɛ kpe nten dɔ de ndɔɔana dɔ mɛ kya tɔgɛ ilaa ibono i ba mɔmɔ-akuuri mɔ so mɔ ma‑a sa asa nno. Ne asa mɔ mɛ lii kpaa kerɛ. 15Mɛ ba Yesu asɛ mɔ, mɛ wu ɔnyen mɔ nkana ilaa nyɛnyɛn oduduu gikpen mɔ gi tɛ mɔ so mɔ, o bun gikuru ɔ tɛ Yesu asɛ. Ɔ nyɛ mɔ-ginyamesɛ gɛwɔnsa. I wɔra asa mɔ gifuu ne i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ. 16Abono mɛ yelɛ nfono ne mɛ wu ilaa kamaasɛ mɔ mɛ buu ilaa ibono i wɔra ɔnyen mɔ de ilaa ibono i wɔra akuuri mɔ sa asa abono mɛ selɛ baa tu ɔmɔ mɔ.\n17Asa abono mɛ tɛ gɛnen gɛsinkpan mɔ so mɔ mɛ kolɛ Yesu yɛɛ ɔꞌ lii mɔmɔ-gɛsinkpan so. 18Yesu kya dii ɔ loo gikolii dɔ mɔ, ɔnyen ɔbono nkana ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i tɛ mɔ so mɔ gi kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ de ɔꞌ baa buu mɔ. 19Yesu mɔ mɛŋ kyule sa mɔ. Ɔ tɔgɛ mɔ daa yɛɛ ɔꞌ naa kpe gɛwi de ɔꞌ kpaa tɔgɛ sa mɔ-adɛ ilaa gbaaꞌ ibono Wurubuaarɛ gi wɔra sa mɔ mɔ de gɛnɔɔbono o su mɔ gitolon mɔ.\n20Imɔso ɔnyen mɔ gi naa kyon gɛsinkpan gɛbono mɛ kya terɛ yɛɛ Isowolɛ Gudu mɔ so. Ɔ kpaa tɔgɛ ilaa ibono pɛwu Yesu gi wɔra sa mɔ mɔ. Asa mɛ nu mɔ, i wɔra mɔmɔ giyan.\nYesu Gi Kyingi Gɛbii Kyiisɛ Gɛko Ne Ɔ Kyɛ Ɔlɔbo Ɔko\n21Yesu gi kyu gikolii mɔ kii fara kpe ɔbon belɛ mɔ gibenbɛ giko so. O kpe mɔ, asa sakyɔ mɛ ba gigengen mɔ so nno baa kyaabɔɔ mɔ faa fina‑a. 22Nfono mɔ ɔnyen ɔko gi ba Yesu asɛ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyarasɛ. Ɔ gyɛ Gyuda awura gikyangbon akerɛbo mɔ dɔ ɔko.\nGyarasɛ gi wu Yesu mɔ, ɔ kpelegɛ ŋmii mɔ-ayaa dɔ 23ne ɔ kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ gyan mɔ giwoo. Mɔ-bi kyiisɛ pii ɔko kya lɔ, ɔ kya laarɛ de oꞌ wu. Imɔso ɔꞌ kpaa kyu mɔ-abaa gyan gɛbii mɔ so de ɔꞌ kyɛ mɔ de ɔꞌ nyɛ nkpa. 24Yesu gi kyule ne o buu ɔnyen mɔ mɛ kya kpe ɔnyen mɔ gɛwi.\nMɛ kya kpe mɔ, asa abono mɛ buu mɔmɔ mɔ mɛ nyaakyɔ, mɛ kya gɛnda de abara. Imɔso mɛ dɛ mɔmɔ-nyoro ma‑a kpiidɛ de mɔ.\n25Mɛŋ ti taa loo ɔnyen mɔ gɛwi mɔ, ɔkyii ɔko bo sakpii mɔ dɔ i kya da de mɔ. I kya da de mɔ faa, imɔ nsi gudu nnyɔ ne. 26O kpe-kpe alɔtɔ akyɛbo asɛ, ne o wu ɔlaa mɔmɔ-abaa dɔ gikyɔ. Iŋ lɛɛ mɔ, i kya kii lɔrɔ kine daa. Ɔ nyida mɔ-aterenbi abono ɔ bo mɔ pɛwu, iŋ taa wɔra sɛi. 27-28O nu Yesu so mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, \"Me-gibaa gi taa kpɛ nyɛ yii mɔ-gɛgbɛ mɔ, n nyi ibono i laa kyɛ me.\" Ɔkyii mɔ gi buu Yesu gɛmara gɛmara baa loo sakpii mɔ dɔ lii kpaa yii Yesu gɛgbɛ.\n29Ayaa abono so mɔ, ibono i kya da de ɔkyii mɔ mɔ, i ten. Gɛnɔɔbono i tɛɛ mɔ-nyoro dɔ mɔ, i yɛgɛ ɔ bii yɛɛ mɔ-gilɔ mɔ gi ta. 30Nfono mɔ, Yesu gi dɛsɛ yɛɛ mɔ-oduduu gi wɔra ilaa iko, ne o kisee kerɛ asa mɔ dɔ, ne ɔ taasɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n yii me-gɛgbɛ mɔ?\" 31Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ buu mɔ mɔ mɛ kisee taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ne aye asa kpatakperɛ abono a kya gɛnda de abara faa, i wonɛ so ne fo kya taasɛ yɛɛ ɔko gi yii fo?\" 32Yesu gi kisee ɔ kya kerɛ de oꞌ wu ɔkolon ɔbono o yii mɔ-gɛgbɛ mɔ.\n33Ɔkyii mɔ nyi ilaa ibono i wɔra mɔ-nyoro dɔ so mɔ, ɔ lii kpaa ŋmii Yesu ansi dɔ, ɔ kya seli gyin-gyin. I wɔra mɔ gifuu, ne ɔ tɔgɛ ilaa ibono i ba mɔ pɛwu gɛsintin sa Yesu. 34Ɔkyii mɔ gi tɔgɛ ta mɔ ne Yesu yɛɛ, \"Me-bi, gisɔɔgyi gibono fo bo sa me mɔ ne n kyɛ fo faa. Imɔso naa fo kya kpe de gisen yuuli. Fo-nyoro giꞌ tɔrɔ fo.\"\n35Yesu san ɔ yelɛ ɔ kya tɔngɛ ɔ kya sa ɔkyii mɔ mɔ, ako mɛ lii Gyarasɛ gɛwi ba. Gyarasɛ ne n gyɛ gikyangbon ɔkerɛbo ɔbono ɔ kolɛ Yesu yɛɛ ɔꞌ baa kyɛ mɔ-bi sa mɔ mɔ. Mɛ baa tɔgɛ Gyarasɛ yɛɛ, \"Fo-bi mɔ gi wuꞌ. Menɛ so ne fo ba fi‑i nyala ɔbelɛnsɛ mɔ?\" 36Yesu gi nu ɔkalan ɔbono mɛ baa tɔgɛ Ɔbelɛnsɛ Gyarasɛ mɔ, o kisee tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Gɛŋ sa foꞌ selɛ gifuu. Fo berɛ, kpɛ sɔɔ me gyi daa.\"\n37Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ gya asa mɔ pɛwu. Ɔŋ baa yɛgɛ mɛ buu mɔ baa too de Piita, Gyeemesi, de Gyɔn, Gyeemesi mɔ-tedɛ. 38Mɛ naa kpaa loo ɔbelɛnsɛ mɔ gɛten dɔ mɔ, ɔlanba ne. Asa mɛ dɛ osulon mɛ yelɛ. 39Yesu gi loo nno mɔ, ɔ taasɛ yɛɛ, \"Menɛ ɔlanba de osulon ne fɛ dɛ fɛ yelɛ gɛnen? Gɛbii mɔ gɛŋ wuꞌ, gɛ dɛ daa.\"\n40Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ kyu mɔ ŋmasɛ daa. Nfono mɔ ɔ gya asa mɔ lii gɛten mɔ dɔ, ne i san gɛbii mɔ mɔ-sɛ de mɔ-nyi de mɔ-akasɛbo asaꞌ abono mɛ buu mɔ mɔ, ne o kyu mɔmɔ loo obu mɔ dɔ nfono obuni mɔ dɛ mɔ. 41Ɔ keda gɛbii mɔ gibaa dɔ, ne ɔ tɔgɛ de mɔ-gɛdɛ dɔ yɛɛ, \"Talita kum!\" (\"Talita kum\" gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ \"Gɛbolonbubii, koso.\")\n42Ayaa abono so mɔ, gɛbii kyiisɛ mɔ gɛ koso gɛ naa. I dɛ mɔmɔ-gɛnɔ gikyɔ kyɔde. Gɛbii kyiisɛ mɔ gɛ gyi nsi gudu nnyɔ gɛnen owi ɔbono. 43Ne Yesu gi ka sa mɔmɔ yɛɛ mɛŋꞌ sa mɛꞌ tɔgɛ imɔ sa ɔko‑rɛ ɔko. Ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ laarɛ ilaa iko sa gɛbii mɔ de gɛꞌ gyi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/5","date":"2018-06-23T01:37:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864848.47\/warc\/CC-MAIN-20180623000334-20180623020334-00468.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":1360,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 8:30\n30Imɔso mɔmɔ abono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yela yɛɛ mɛ laa wɔra fɛɛ mɔ-bi mɔ mɔ, mɔmɔ kee ne ɔ tɔgɛ yɛɛ mɛꞌ kyu mɔmɔ-nyoro sa mɔ. Abono ɔ tɔgɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee ne o kyu yɛɛ mɔmɔ-gisen dɔ i boran sa mɔ. Abono o kyu ɔmɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee ne ɔ laa kyu mɔ-nyisigyi mɔ sa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rom\/8\/30","date":"2018-06-18T19:25:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860776.63\/warc\/CC-MAIN-20180618183714-20180618203714-00276.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000100136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000100135803223}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.135,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.645,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 16\n1\"Awɔrɔfɔɔ abono a dɛ a gyoo fɛye mɔ so ne nɛ tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ pɛwu sa fɛye, de fɛye-gisɔɔgyi mɔ gi mɛŋ sa giꞌ koso me so. 2Asa mɛ laa tii fɛye yɛɛ fɛye-giyaa gi maŋ nyɛ yii mɔmɔ-akyangbon dɔ. I mɛŋ gyɛ ibono wolɛ gbaa. Owi ɔko kya ba ibono fɛɛ ɔko gi mɔɔ fɛye dɔ ɔko mɔ, ɔ laa kyu imɔ yɛɛ Wurubuaarɛ ɔson mɔ dɔ ne ɔ kpɛ ɔ dɛ gɛnen yɛgɛ iŋ gyɛ gɛnen ne. 3Ibono mɛ mɛŋ nyi me abɛɛ me-sɛ Wurubuaarɛ mɔ so ne mɛ laa wɔra fɛye gɛnen ilaa ibonoana faa. 4I mɛŋ gyɛ giyan so ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye gɛnen ilaa idɛ. Meŋ kya laarɛ awɔrɔfɔɔ mɔ aꞌ baa tuule fɛye. N kya laarɛ daa fɛɛ nengyene awɔrɔfɔɔ mɔ a baa tu fɛye mɔ de fɛꞌ nyingi yɛɛ nɛ wolaa tɔgɛ fɛye amɔ so ilaa yela de iꞌ nyɛ keda fɛye-nyoro.\nWurubuaarɛ Oduduu Mɔ Gɛsun Wɔrasɛ\n\"Meŋ wolaa tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ sa fɛye lii gɛsɛ de gɛsɛ. I kya nyiile yɛɛ n san n bo fɛye asɛ. 5Idɛ kon berɛ, n kya kii n kya kpe ɔbono o sun me mɔ asɛ. Fɛye dɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ kii taasɛ me yɛɛ fonɛ ne n kya kpe. 6Nɛ wu yɛɛ ilaa ibono pɛwu nɛ tɔgɛ sa fɛye faa ne n yɛgɛ ne fɛye-asen dɔ i nyida fɛye gikyɔ gɛnen. 7N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ nɛ kii kpe mɔ, fɛye ne i laa wɔra ɔdan sa. I kya nyiile yɛɛ nengyene meŋ kii kpe Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ɔbono nan sun de ɔꞌ baa kpaa fɛye mɔ maŋ ba. Nengyene nɛ kii kpe mɔ, pɛi ne nan sun mɔ fɛye asɛ.\n8\"Ɔ ba mɔ, ɔ laa bugi anyamesɛ nwɔnsa kyu lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra de gɛsintin gigyi de gipuɛɛ gibun so. Ɔ laa nyiile mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa nbono mɛ dɛ kyu lii gɛnen ilaa ibonoana so mɔ iŋ kyena. 9Kyu lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa yɛgɛ asa mɛꞌ bii yɛɛ mɛ gyɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo. I lii fɛɛ mɛ mɛŋ kyu mɔmɔ-nyoro too me so. 10Kyu lii gɛsintin gigyi so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa yɛgɛ asa mɛꞌ bii yɛɛ nɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ. I lii fɛɛ nan kpe me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ ne fɛŋ baa wu me. 11Ne kyu lii gipuɛɛ gibun so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa yɛgɛ asa mɛꞌ bii kee yɛɛ mɛŋ kyɛɛgɛ mɔ, Wurubuaarɛ laa bun ɔmɔ gipuɛɛ. I lii fɛɛ ɔ ti bun ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu ɔbono ɔ bo ɔlon gɛsinkpan so mɔ gipuɛɛ.\n12\"N san n bo ilaa gikyɔ nan tɔgɛ sa fɛye. Imɔ gɛnen mɔ, nengyene nɛ tɔgɛ imɔ pɛwu ayaa adɛ so mɔ, i laa don fɛye-abaa, fɛ maŋ taalɛ nu imɔ gɛsɛ. 13Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ kya lɛɛ Wurubuaarɛ gɛsintin ilaa nyiile. Nengyene gɛnen Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono gi ba mɔ, mɔ ne nan baa gyangbara sa fɛye de fɛꞌ bii Wurubuaarɛ gɛsintin ilaa mɔ pɛwu. I kya nyiile yɛɛ i mɛŋ gyɛ mɔ-gibaa so ne ɔ laa baa tɔngɛ. Ilaa ibono o nu mɔ, imɔ ne ɔ laa tɔgɛ, ne ɔ laa tɔgɛ fɛye ilaa ibono i laa baa ba mɔ. 14Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa kyu nyisigyi bara me. Ɔ laa lɛɛ ilaa ibono i gyɛ me-lɛɛ mɔ gɛwi nyiile fɛye. 15Ilaa ibono pɛwu me-sɛ Wurubuaarɛ bo mɔ, i gyɛ me-lɛɛ. Imɔso ne nɛ tɔgɛ yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa lɛɛ ilaa ibono i gyɛ me-lɛɛ mɔ gɛwi nyiile fɛye mɔ.\nGɛyiyɛɛ De Ɔkon\n16\"I san daa ŋmaraa faa, fɛ maŋ baa wu me ne i kii wɔra ŋmaraa mɔ, fɛ laa kii wu me.\" 17Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ ako mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ ilaa ne ɔ darɛ gɛnen? Ɔ kya tɔgɛ yɛɛ i san daa ŋmaraa faa, a maŋ baa wu mɔ, ne i kii wɔra ŋmaraa mɔ, a laa kii wu mɔ. O kii tɔgɛ kee yɛɛ ɔ kya kpe mɔ-sɛ Wurubuaarɛ asɛ.\" 18Mɛ kpɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ ne ɔ darɛ yɛɛ, 'ŋmaraa daa faa'? A mɛŋ kya nu imɔ gɛsɛ.\"\n19Yesu akasɛbo mɔ mɛ kpɛ ma‑a taasɛ abara gɛnen mɔ, ɔ bii yɛɛ mɛ kya laarɛ fɛɛ mɛꞌ taasɛ mɔ imɔ gɛsɛ. Ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Ibono nɛ tɔgɛ fɛye yɛɛ, 'I san daa ŋmaraa faa, fɛ maŋ baa wu me; ne i kii wɔra ŋmaraa mɔ, fɛ laa kii wu me' mɔ, imɔ gɛsɛ ne fɛ kya taasɛ abara faa? 20N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin; ilaa ibono i laa ba me so mɔ, fɛ laa saawo de fɛꞌ yiyɛɛ. Asa abono mɛŋ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ berɛ i laa wɔra mɔmɔ ɔkon. Imɔ gɛnen mɔ, fɛye-gɛyiyɛɛ mɔ gɛ laa baa bingiri ɔkon sa fɛye. 21I laa wɔra fɛye fɛɛ owi ɔbono ɔkyii kya dun mɔ. Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ, ɔ kya yiyɛɛ, i kya nyiile yɛɛ gɛdun gɛ yii mɔ. Nengyene ɔ nyɛ ne ɔ korogɛ mɔ, ɔ kya tan mɔ-gɛyiyɛɛ mɔ so. Ɔŋ baa ɔ kya nyingi imɔ. I kya nyiile yɛɛ i kya wɔra mɔ ɔkon yɛɛ ɔ korogɛ nyamesɛ ba gɛsinkpan so. 22Gɛnen ne i laa baa wɔra fɛye kee ne. Nperɛ faa berɛ mɔ, fɛ bo gɛyiyɛɛ dɔ. Nan kii ba fɛye asɛ de fɛye-gisen giꞌ tɔrɔ fɛye. Gɛnen owi ɔbono mɔ ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ sɔgɛ ɔkon ɔbono fɛ laa gyi mɔ lii fɛye-abaa dɔ. 23Nengyene gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛ fo mɔ, fɛ maŋ baa taasɛ me ilaa taasɛsɛ iko.\n\"Gɛsintin ne n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa; ilaa kamaasɛ ibono fɛ laa dalaa kolɛ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ɔ laa yɛgɛ de iꞌ yii fɛye-gibaa kyu lii me Yesu so. 24Fɛ mɛŋ ti taa dalaa kolɛ Wurubuaarɛ ilaa iko kyu naa de me so gɛkaako kerɛ. Fɛꞌ dalaa kolɛ mɔ kyu naa de me so. Ɔ laa yɛgɛ iꞌ yii fɛye-gibaa de iꞌ tansi wɔra fɛye-asen dɔ ɔkon.\nYesu Gi Ti Gyi Gɛsinkpan So Ilaa Kamaasɛ So\n25\"Akpalɛ dɔ ne nɛ tɔgɛ me-sɛ ilaa sa fɛye faa. Owi ɔko kya ba ibono maŋ baa da fɛye akpalɛ kyu lii mɔ so. Nan san tɔgɛ me-sɛ Wurubuaarɛ ilaa sa fɛye mɔ, nan tɔgɛ tigi fɛye daa. 26San kyu lii gɛnen owi ɔbono kyu kyon mɔ, fɛ laa dalaa kolɛ Wurubuaarɛ ilaa kyu naa de me so. I mɛŋ gyɛ yɛɛ me ne nan kolɛ me-sɛ Wurubuaarɛ sa fɛye. 27Me-sɛ Wurubuaarɛ gbaa-gbaa kya laarɛ fɛye-ilaa. I kya nyiile yɛɛ fɛ laarɛ me-ilaa ne fɛ sɔɔ me gyi yɛɛ nɛ kpelegɛ lii daa Wurubuaarɛ asɛ. 28Nɛ lii me-sɛ asɛ ne nɛ ba gɛsinkpan so. Nperɛ mɔ n kya lii gɛsinkpan so n kya kii mi‑i kpe me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ.\"\n29Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Foŋ wu? Idɛ kon berɛ ne fo tɔgɛ tigi aye ne. Foŋ baa tɔngɛ akpalɛ dɔ sa aye. 30Idɛ kon ne a bii yɛɛ fo nyi ilaa kamaasɛ. I mɛŋ baa i tiri yɛɛ ɔko ɔꞌ baa taasɛ fo ilaa. Imɔ idɛ i yɛgɛ aꞌ sɔɔ fo gyi yɛɛ fo lii daa Wurubuaarɛ asɛ gɛsintin.\"\n31Mɛ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Idɛ kon berɛ, fɛ sɔɔ me gyi? 32To, owi ɔko kya ba, ɔ ti fo gbaa, ibono fɛ laa yaasɛ giyan-giyan de fɛꞌ kii kpe fɛye-nwi taa me yɛgɛ de iꞌ san me-nkon. I maŋ kii san me-nkon berɛ. Me-sɛ Wurubuaarɛ bo me asɛ. 33Nɛ tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ sa fɛye daa de fɛꞌ nyɛ gisen yuuli. I lii fɛɛ me‑rɛ fɛye a wɔra nyamesɛ kolon. Asa mɛ laa yɛgɛ fɛꞌ wu awɔrɔfɔɔ gɛsinkpan so gɛrɛ. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, fɛꞌ yɛgɛ iꞌ keda fɛye-nyoro. Nɛ ti gyi anyamesɛ ɔlon pɛwu so.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/16","date":"2018-06-20T08:17:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863489.85\/warc\/CC-MAIN-20180620065936-20180620085936-00232.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1279,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.503,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 7:17\nWurubuaarɛ Ɔson Ne N Tiri\n17Kyu lii ilaa idɛ so mɔ, n bo ilaa nyiilesɛ ibono n kya nyiile Yesu asonbo akpen mɔ pɛwu. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ: Wurubuaarɛ gi tɔgɛ fo yɛɛ foꞌ loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ, fo loo mɔ, kpɛ sii de ibono Wurubuaarɛ gi wolaa kyu sa fo mɔ. Gɛŋ tɔgɛ yɛɛ fo laa kine ilaa ibono ɔ wolaa sa fo pɛi ne fo baa loo mɔ-ɔson mɔ dɔ mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/7\/17","date":"2018-06-20T12:59:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863519.49\/warc\/CC-MAIN-20180620124346-20180620144346-00343.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.618,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 6\nYesu Bo Ɔlon Gɛkɛ Kyoolasɛ So\n1Gɛkɛ kyoolasɛ gɛko mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya kpe gɛtɛɛko, ne mɛ baa loo awayu ndɔɔ nko dɔ. Mɛ naa awayu mɔ dɔ mɛ kya kpe mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ yii gɛsɛ mɛ kya kyadɛ awayu mɔ, mɛ kya fɔlɔgɛ mɛ kya wɛ. 2Farasii gikpen mɔ dɔ ako mɛ wu mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ kya kyadɛ awayu adɛ faa, fɛ mɛŋ nyi yɛɛ gɛsun ne fɛ kya wɔra aye-gɛkɛ kyoolasɛ dɔ faa? Aye-nbara giŋ kya sa ɔkpa gɛnen.\" 3Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ nyi yɛɛ iŋ dɛ ɔkpa gɛnen faa mɔ, imɔso fɛŋ ti kalɛ Wura Deefidi mɔ‑rɛ mɔ-nanboana ilaa Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ kerɛ? Mɛ ŋmarasɛ nno yɛɛ owi ɔko dɔ mɔ, akon a dɛ Deefidi mɔ‑rɛ mɔ-nanboana. 4Imɔso ɔ loo Wurubuaarɛ ɔson panpan dɔ kpaa puru bodobodo ɔbono asa mɛ kyu bara Wurubuaarɛ mɔ. Naafo aye-nbara mɔ giŋ kya sa ɔkpa yɛɛ fo nyamesɛ giyan foꞌ nyɛ gyi gɛnen bodobodo ɔbono, gɛnen mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo wolɛ. Wura Deefidi mɔ gi gyi bodobodo mɔ iko ne o kyu iko kee sa mɔ-nanboana mɔ.\" 5Imɔso Yesu gi lɛɛ gɛsɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n bo ɔlon dabɔlɛ gɛkɛ kyoolasɛ mɔ so.\"\n6Gɛkɛ kyoolasɛ gɛko kee mɔ, Yesu gi kpe mɔmɔ Gyuda awura gikyangbon giko dɔ, ne ɔ kpaa nyiile asa ilaa. Ɔnyen ɔko bo nno, mɔ-gibaa gyisɛ gi wuꞌ. 7Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo ako de Farasii gikpen mɔ dɔ ako mɛ kya laarɛ ɔkpa ɔbono so mɛ laa nyɛ kyu Yesu wɔra nbɛlɛ dɔ. Imɔso mɛ kya dii mɔ de mɛꞌ kerɛ yɛɛ ɔ laa kyɛ ɔnyen mɔ gɛkɛ kyoolasɛ gɛbono? Nengyene ɔ kyɛ mɔ mɔ, mɛ laa kyu imɔ yɛɛ Yesu gi tɔrɔ nbara wɔra gɛsun gɛkɛ kyoolasɛ. 8Yesu gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ. Gɛnen so mɔ, ɔ tɔgɛ sa ɔnyen mɔ yɛɛ, \"Koso yelɛ de foꞌ naa ba ansi dɔ gɛrɛ.\" Gɛsintin mɔ, ɔnyen mɔ gi koso naa kpaa yelɛ asa mɔ ansi dɔ. 9Nfono mɔ Yesu gi taasɛ ɔmɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne Wurubuaarɛ nbara gi kya nyiile aye yɛɛ aꞌ wɔra gɛkɛ kyoolasɛ? Aꞌ wɔra idɛnsɛ abɛɛ aꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn? Aꞌ sɔɔ abara nkpa abɛɛ aꞌ mɔɔ abara daa?\" 10Ɔ kerɛ asa mɔ dɔ pɛwu gyanꞌ ne ɔ tɔgɛ sa ɔnyen mɔ yɛɛ, \"Tengɛ fo-gibaa mɔ.\" Gɛsintin mɔ, ɔ tengɛ gimɔ, ne gibaa mɔ gi kii kyingi. 11Gɛnɔɔbono Yesu gi kyɛ ɔnyen mɔ gɛkɛ kyoolasɛ mɔ so mɔ, nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ mɛ keda mɔ ginyadon, ne mɛ lii kpe mɛ kya ŋminde ilaa ibono mɛ laa kyu wɔra Yesu mɔ.\nYesu Gi Dalaa Ne Ɔ Lɛɛ Mɔ-Isɔɔ Gudu Anyɔ\n12Gɛnen owi ɔbono mɔ Yesu gi dii kpe gibii giko so ɔꞌ kpaa dalaa, ne ɔ dalaa sa Wurubuaarɛ gɛnen‑n kalaadɛ. 13Gɛdɛ gɛ kɛ mɔ, ɔ terɛ mɔ-akasɛbo mɔ ba mɔ asɛ ne ɔ lɛɛ mɔmɔ dɔ asa gudu anyɔ, ne ɔ yela ɔmɔ ginyen yɛɛ mɔ-isɔɔ. 14Gɛnen asa gudu anyɔ mɔ ne n gyɛ\nSimon ɔbono Yesu gi yela mɔ ginyen nyɔsɛ yɛɛ Piita mɔ,\nde Simon mɔ-tedɛ Andiru,\nGyeemesi de Gyɔn,\nFilipo de Batolomiyu,\n15Matiyu de Tomaasɛ,\nGyeemesi, Alefayo mɔ-bi,\nde Simon ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Ɔbono Ɔŋ Kya Kyule Mɔ-Ɔsowolɛ So mɔ,\nde Gyudasɛ, Gyeemesi mɔ-tedɛ,\n16de Gyudasɛ Isikaayɔtɛ ɔbono gɛmara gɛmara ɔ fɛ Yesu sa Yesu akyobo mɔ.\nYesu Kya Nyiile Asa Wurubuaarɛ Ilaa Ne Ɔ Kya Kyɛ Alɔbo\n17Yesu gi lɛɛ mɔ-isɔɔ mɔ gɛnen mɔ, mɔ‑rɛ mɔmɔ mɛ kpelegɛ lii gibii mɔ so ba gitaga giko dɔ. Mɛ fo gitaga mɔ dɔ mɔ, mɛ tu sakpii belɛ yelɛ ɔ gyoo Yesu. Mɔ-akasɛbo mɔ sakyɔ mɛ bo nno. Asa abono mɛ lii nten kpɛi-kpɛi mɔ sakyɔ kee mɛ bo sakpii mɔ dɔ. Asa sakyɔ mɛ lii Gyudiya isowolɛ so, Gyɛrusalem ɔsowolɛ so, de isowolɛ ibono i bo apoo gɛnɔ gɛnɔ ne i sindi Taya de Sidon isowolɛ so mɔ. 18Mɛ ba de mɛꞌ baa nu Yesu ilaa tɔgɛsɛ de mɛꞌ nyɛ ɔꞌ kyɛ mɔmɔ-alɔtɔ. Abono ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi i kya nyala mɔmɔ mɔ kee mɛ ba, ne Yesu gi kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ lii mɔmɔ so ne mɛ nyɛ mɔmɔ-nyoro. 19Sakpii mɔ dɔ nyamesɛ kamaasɛ kya laarɛ ɔkpa ɔbono so ɔ laa nyɛ de oꞌ yii Yesu mɔ. I kya nyiile yɛɛ ɔkamaasɛ ɔbono o yii Yesu mɔ, ɔlon ɔko kya lii Yesu dɔ kpaa kyɛ kaasɛ mɔ.\nAbono Mɛ Gyɛ Amudɛnsɛbo\n20Yesu yelɛ ɔ kerɛ mɔ-akasɛbo mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ,\n\"Amudɛnsɛbo ne n gyɛ fɛye abono fɛ gyɛ ayenbo mɔ.\nWurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a gyɛ fɛye-lɛɛ.\n21Amudɛnsɛbo ne n gyɛ fɛye abono akon a kya mɔɔ fɛye nperɛ faa mɔ.\nWurubuaarɛ laa yɛgɛ fɛ laa gyi kaabo.\nAmudɛnsɛbo ne n gyɛ fɛye abono fɛ dɛ ginsikyu dɔ nperɛ mɔ.\nWurubuaarɛ laa yɛgɛ fɛ laa baa ŋmasɛ.\n22Fɛye abono kyu lii me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ so ne\nasa mɛ laa kyo fɛye,\nne mɛ maŋ yɛgɛ fɛꞌ saarɛ mɔmɔ dɔ, mɛ laa saalɛ fɛye,\nne mɛ laa kpa fɛye-giso yɛɛ fɛ gyɛ asa nyɛnyɛn mɔ,\nfɛ gyɛ amudɛnsɛbo.\n23I ba gɛnen mɔ, fɛꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra fɛye ɔkon de fɛꞌ kyaa.\nI kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ntɛɛla belɛ gi dɛ gi sa fɛye Wurubuaarɛ dɔ.\nFafaanan kee ne fɛye-akyobo mɔmɔ-naanaana mɔ mɛ kyu wɔra Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ baa kyon mɔ.\nAbono Mɛ Mɛŋ Gyɛ Amudɛnsɛbo\n24Ne fɛye abono fɛ gyɛ aterenbi awura nperɛ faa mɔ,\nfɛye laako.\nFɛye berɛ, fɛ ti nyɛ fɛye-lɛɛ nkyoola ne.\nFɛye abono fɛ kya nyɛ fɛ kya gyi fɛ kya kaabo nperɛ faa mɔ,\nfɛye laako.\nAkon a laa baa mɔɔ fɛye.\n25Fɛye abono fɛ kya ŋmasɛ nperɛ faa mɔ,\nfɛye laako.\nFɛ laa suiili de fɛꞌ ŋɛ gɛnɔ saawo.\n26Dedaa mɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ako\nmɛ taa Wurubuaarɛ ikalan mɔ yɛgɛ\nsan tɔgɛ daa mɔmɔ gbaa-gbaa lɛɛ gɛwɔnsa dɔ ilaa sa asa,\nne fɛye-naanaana mɛ yen mɔmɔ.\nFɛye abono asa pɛwu mɛ laa yen fɛye gɛnen kee mɔ,\nfɛye laako.\nYesu Yɛɛ Aꞌ Laarɛ Aye-Akyobo Ilaa\n27Fɛye abono fɛ kya nu me asɛ mɔ berɛ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye\nyɛɛ fɛꞌ laarɛ fɛye-akyobo ilaa.\nFɛꞌ wɔra gidɛnsɛ sa abono mɛ kya kyo fɛye mɔ.\n28Fɛꞌ kolɛ Wurubuaarɛ ayuule sa abono\nmɛ kya tɔgɛ nnɔ mɛ kya wɔra fɛye mɔ.\nFɛꞌ dalaa kolɛ Wurubuaarɛ sa abono\nmɛ kya wɔra fɛye ilaa nyɛnyɛn mɔ.\n29Nengyene ɔko gi da fo-ɔtan gyisɛ so mɔ,\nkisee ɔnyɔsɛ mɔ sa mɔ de oꞌ kii da.\nNengyene ɔko gi sɔgɛ fo soso-lɛɛ gɛgbɛ mɔ,\nyɛgɛ de oꞌ kyu gɛsɛ-lɛɛ mɔ kee bɔla.\n30Ɔkamaasɛ ɔbono ɔ laa kolɛ fo ilaa iko ne fo bo mɔ, sa mɔ.\nNengyene ɔko gi sɔgɛ ilaa ibono i gyɛ fo-lɛɛ mɔ,\ngɛŋ tɔgɛ mɔ yɛɛ oꞌ kiiri imɔ sa fo.\n31Gɛnɔɔbono fɛ kya laarɛ fɛɛ asa mɛꞌ wɔra sa fɛye mɔ,\nfɛꞌ wɔra imɔ ɔnan kee sa asa.\n32\"Nengyene fɛ kya laarɛ asa abono mɛ kya laarɛ fɛye-ilaa mɔ wolɛ mɔ, nnɛ so ne i kaaborɛ Wurubuaarɛ oꞌ yen fɛye? Ilaa nyɛnyɛn awɔrabo gbaa kee mɛ kya laarɛ asa abono mɛ kya laarɛ ɔmɔ-ilaa mɔ. 33Nengyene fɛ kya wɔra gidɛnsɛ sa daa abono mɛ kya wɔra gidɛnsɛ sa fɛye wolɛ mɔ, nnɛ so ne i kaaborɛ Wurubuaarɛ oꞌ yen fɛye? Ilaa nyɛnyɛn awɔrabo gbaa kee mɛ kya wɔra gɛnen. 34Fɛ kya kyu fɛye-aterenbi kyu paa daa abono fɛ nyi mɔmɔ so yɛɛ ɔkɛ de ɔkaamara mɛ laa taalɛ kii nyɛ ka fɛye mɔ wolɛ mɔ, i kaaborɛ Wurubuaarɛ oꞌ yen fɛye? Kuaa. Ilaa nyɛnyɛn awɔrabo gbaa kee mɛ kya kyu mɔmɔ-aterenbi paa mɔmɔ-nanboana ilaa nyɛnyɛn awɔrabo. I lii fɛɛ mɛ nyi yɛɛ ɔkɛ de ɔkaamara mɛ laa kiiri mɔmɔ-atɔ mɔ bara mɔmɔ. 35Imɔso fɛye abono fɛ gyɛ me-akasɛbo mɔ berɛ, fɛꞌ laarɛ fɛye-akyobo ilaa de fɛꞌ wɔra gidɛnsɛ sa ɔmɔ. Mɛ laa paa fɛye ilaa iko ne fɛ bo mɔ, fɛꞌ sa mɔmɔ de fɛŋ sa fɛꞌ sa gɛwɔnsa yɛɛ mɛꞌ kiiri bara fɛye. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, fɛ laa nyɛ ntɛɛla belɛ, ne fɛ laa wɔra Wurubuaarɛ ɔbono ɔ gyɛ Gitɔbelɛ mɔ mɔ-biana. I kya nyiile yɛɛ ɔ bo gidɛnsɛ sa dabɔlɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo de abono ɔ kya wɔra ilaa dɛnsɛ sa mɔmɔ ne iŋ kya gyi mɔmɔ-ginsi mɔ pɛwu.\nFɛꞌ Su Asa Gitolon\n36\"Fɛꞌ wɔra gitolon awura fɛɛ fɛye-sɛ gitolon wura Wurubuaarɛ. 37Fɛŋ sa fɛꞌ kerɛ ansi so tɔgɛ yɛɛ fɛye-nanboana ilaa iŋ boran, de Wurubuaarɛ kee ɔ mɛŋꞌ kerɛ fɛye-ilaa ansi so tɔgɛ yɛɛ iŋ boran. Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ bun fɛye-nanboana gipuɛɛ de Wurubuaarɛ kee ɔ mɛŋꞌ bun fɛye gipuɛɛ. Fɛꞌ kyu ilaa nyɛnyɛn ibono asa mɛ kya wɔra fɛye mɔ kyu kyɛɛ mɔmɔ, de Wurubuaarɛ kee oꞌ kyu fɛye-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ fɛye. 38Fɛꞌ kyɛɛ ilaa. Fɛ kya kyɛɛ ilaa mɔ, Wurubuaarɛ laa tansi kyɛɛ fɛye ilaa kee. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya kyu mudu dɛnsɛ kyu kaala fɛɛ nnyufo faa. Akaalabo dɛnsɛ mɔ mɛ kya kaala bɔla de mɛꞌ gyigisi de mɛꞌ nyise de iꞌ loo gɛnda abara dɔ de mɛꞌ kii gyɔgɛ too de iꞌ bɔla i kya fuɛ. Mudu ɔbono ɔnan fɛ kyu kaala sa ako mɔ, mɔ-ɔnan kee ne Wurubuaarɛ laa kyu kaala sa fɛye.\"\nKerɛ Fo-Lɛɛ Ilaa Nyɛnyɛn So Pɛi De Foꞌ Kerɛ Fo Nanbo-Lɛɛ\n39Yesu gi da mɔmɔ gikpalɛ gidɛ kee taasɛ yɛɛ, \"Gyaatanbo laa taalɛ keda mɔ-nanbo gyaatanbo de oyii de iꞌ kyena? Mɔmɔ anyɔ mɛ maŋ tɔrɔ ɔbɔ dɔ? 40Ilaa ɔkasɛbo maŋ taalɛ don mɔ-onyiilebo. Ɔkasɛbo, mɔ, gi kasɛ ilaa kpaa logɛ mɔ, ɔ laa wɔra daa fɛɛ mɔ-onyiilebo.\n41\"Menɛ n wɔra so ne fo kya wu fo-nanbo ilaa nyɛnyɛn pii ibono ɔ kya wɔra mɔ ne foŋ kya wu fo-lɛɛ ibelɛbelɛ idɛ? I dɛ daa fɛɛ fo wu gikpara gi bo ɔko ginsi dɔ ne fo maŋ wu yɛɛ gɛgyakpaabi gɛ taa fo-lɛɛ dɔ. 42Nnɛ so ne fo laa tɔgɛ sa fo-nanbo yɛɛ, 'O, me-nanbo, kerɛ, gikpara gi bo fo-ginsi dɔ. Yɛgɛ nꞌ lɛɛ gimɔ sa fo.' --Yɛgɛ gɛgyakpaabi gɛ taa fo-lɛɛ dɔ? O, gikerɛansi anyamesɛ! Fɛꞌ lɛɛ ngyakpaabi nbono gi taa fɛye-lɛɛ ansi dɔ mɔ de fɛꞌ nyɛ wu dɔɔdan kpaa lɛɛ akpara abono a bo fɛye-nanboana lɛɛ ansi abi dɔ mɔ sa mɔmɔ.\nNyamesɛ Laawɔra Ne N Kya Nyiile Mɔ-Gidebi\n43-44\"Nyamesɛ ilaa wɔrasɛ ne fɛ laa kyu bii mɔ-gisen dɔ ilaa. Oyii ɔbono ɔ bo alanfiya mɔ maŋ taalɛ sɔrɔ abi nyɛnyɛn. Ne oyii ɔbono ɔ kya lɔ mɔ kee maŋ taalɛ sɔrɔ abi dɛnsɛ. Oyii kamaasɛ kee mɔ, mɔ-abi ne mɛ kya kyu bii mɔ. Ɔko maŋ nyɛ mango tɛɛ lii giwii oyii dɔ. Ɔko maŋ nyɛ payaa tɛɛ lii fɔlɔgɛ oyii dɔ. 45Nyamesɛ dɛnsɛ berɛ, ilaa dɛnsɛ ne n bo mɔ-gisen dɔ; ne ilaa dɛnsɛ ne nan lii mɔ-gɛnɔ dɔ. Nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ, ilaa nyɛnyɛn ne n bo mɔ-gisen dɔ, ne ilaa nyɛnyɛn ne nan lii mɔ-gɛnɔ dɔ. Ilaa ibono i bo nyamesɛ gisen dɔ mɔ, imɔ ne ɔ kya lɛɛ tɔgɛ.\"\n46Yesu gi taasɛ asa abono mɛ buu mɔ mɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra so ne fɛ kya terɛ me yɛɛ, 'Aye-Wura, Aye-Wura,' yɛgɛ fɛŋ kya wɔra ilaa ibono n kya tɔgɛ fɛye mɔ daa? 47Ɔkamaasɛ ɔbono ɔ ba me asɛ, o nu me-ilaa tɔgɛsɛ, ne ɔ kya wɔra imɔ so ilaa mɔ, nan nyiile fɛye gɛnen nyamesɛ ɔbono oyuduu. 48Kaasɛ mɔ dɛ fɛɛ ɔsɛɛbo ɔbono o yii obu. Ɔ laa yii obu mɔ mɔ, o kuru gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ gɛten kpaa tu gifolɛ pɛi ne ɔ too gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ gyanꞌ gifolɛ mɔ so. Ɔsɛɛbo mɔ gi ti pɔrɔ obu mɔ ta mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔbon gi bɔla baa da de gɛnen obu mɔ. Nkyu gi da de mɔ gɛnen mɔ, ɔ mɛŋ boori. I lii fɛɛ ɔ pɔrɔ mɔ dɔɔdan gyan gifolɛ so. 49Nyamesɛ ɔbono, mɔ, o nu me-ilaa tɔgɛsɛ, ne ɔ mɛŋ kya wɔra imɔ so ilaa mɔ, kaasɛ mɔ dɛ fɛɛ ɔnyen ɔbono oŋ nyi ɔlaako ne o yii obu gyanꞌ daa giŋɛsii so giyan mɔ. Ɔ mɛŋ kuru gɛsɛ ɔpɔɔrɛ mɔ gɛten. Ɔnyen mɔ gi ti pɔrɔ obu mɔ ta mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔbon gi bɔla baa da de obu mɔ. Ayaa abono so mɔ, obu mɔ gi tɔrɔ daa wurum!\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/6","date":"2018-06-18T02:20:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859923.59\/warc\/CC-MAIN-20180618012148-20180618032148-00555.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":2018,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 17:20\nYesu Gi Dalaa Sa Ɔkamaasɛ Ɔbono Ɔ Laa Sɔɔ Mɔ Gyi Mɔ\n20Yesu gi kii dalaa yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ adɛ wolɛ ne nꞌ kya dalaa n kya sa. N kya dalaa n kya sa asa abono kee mɛ laa kyu mɔmɔ-nyoro too me so kyu lii ɔkalan ɔbono adɛ mɛ laa tɔgɛ sa mɔmɔ mɔ so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/17\/20","date":"2018-06-20T22:52:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863939.76\/warc\/CC-MAIN-20180620221657-20180621001657-00292.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000010729,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000001072883606}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.638,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 13\nMɛ Sun Banabasɛ Mɔ‑rɛ Sɔɔlo\n1Yesu asonbo gikpen gibono gi bo Antiyoki ɔsowolɛ so mɔ gi nyɛ asa abono mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan de abono mɛ kya nyiile asa Yesu ilaa. Mɔmɔ-anyen ne n gyɛ Banabasɛ de Sɔɔlo de Simiyon ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Nigyɛrɛ mɔ, de Lusiyusɛ ɔbono ɔ lii Siirini mɔ, de Manayan ɔbono mɛ bela mɔ‑rɛ Wura Hɛrodɛ gɛten kolon dɔ mɔ.\n2Owi ɔko dɔ mɔ, Yesu asonbo gikpen mɔ mɛ kya son Wura Yesu ne mɛ kya ŋminde nnɔ. Mɛ kya son gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ lɔrɔ Banabasɛ mɔ‑rɛ Sɔɔlo yela sa me Wurubuaarɛ de mɛꞌ kpaa wɔra gɛsun gɛbono n kya laarɛ mɛꞌ wɔra mɔ.\" 3Gɛsintin mɔ, mɛ lɔrɔ Banabasɛ mɔ‑rɛ Sɔɔlo yela, ne mɛ kii ŋminde nnɔ ne mɛ dalaa kyu mɔmɔ-abaa gyan mɔmɔ so kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ ɔꞌ kpaa mɔmɔ, ne mɛ lɛɛ ɔmɔ ɔkpa.\n4Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi sun Banabasɛ mɔ‑rɛ Sɔɔlo gɛnen mɔ, mɛ kpe Siluusiya ɔsowolɛ so. Mɛ kpaa loo nno mɔ, mɛ loo gikolii kyu kyon kpe Saapurosɛ gikyaafiya so. 5Mɛ kya kpe mɔ, mɛ kpaa fo Salamisɛ ɔsowolɛ so mɔ, mɛ yii gɛsɛ mɛ kya tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ma‑a sa asa Gyuda awura akyangbon dɔ. Banabasɛ mɔ‑rɛ Sɔɔlo mɛ nyɛ Gyɔn Maako gi kpaa ɔmɔ.\nSɔɔlo Mɔ‑rɛ Banabasɛ Mɛ Gyangara Biila Wura Ɔko\n6Sɔɔloana mɛ naa-naa gyanꞌ de gɛnen gikyaafiya gɛbono pɛwu kpaa fo Pafosɛ ɔsowolɛ so mɔ, mɛ kpaa lii Gyudanyen ɔko so. Gɛnen ɔnyen mɔ gyɛ daa biila wura. Ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ne ɔ gyɛ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Baayesu. 7Baayesu baarɛ tɛ ɔbelɛnsɛ ɔko asɛ. Mɛ kya terɛ ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ Sɛgyisɛ Pɔɔlosɛ. Mɔ ne n kya kerɛ gɛnen gɛsinkpan gɛbono so sa Rom awura. Ɔbelɛnsɛ mɔ nyi ɔlaako. O nu Banabasɛ mɔ‑rɛ Sɔɔlo so mɔ, o sun kpaa terɛ ɔmɔ de ɔꞌ nyɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi.\n8Mɛ kpe ɔbelɛnsɛ mɔ giterɛ mɔ de‑e, biila wura mɔ kya sɔɔ mɔmɔ akyɔɔlɛ. Mɔ-ginyen Baayesu mɔ gɛsɛ de Geriiki awura gɛdɛ dɔ ne n gyɛ Elimasɛ. Elimasɛ mɔ kya laarɛ daa gɛnɔɔbono ɔ laa yɛgɛ ne ɔbelɛnsɛ mɔ maŋ nyɛ nu mɔmɔ asɛ de ɔ mɛŋ sa ɔꞌ nyɛ sɔɔ Yesu gyi. Imɔso ne ɔ kya sɔɔ mɔmɔ akyɔɔlɛ gɛnen. 9Sɔɔlo ginyen giko ne n gyɛ Pɔɔlo.\nWurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de mɔ, ne ɔ kerɛ biila wura mɔ-ansi dɔ faa yiridididi 10ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ mɔ-bi ne n gyɛ fo. Fo-lɛɛ ne n kpɛ i gyɛ ibono fo laa kyu ilaa nyɛnyɛn kpɛi-kpɛi kyu penɛ asa adawo so. Gɛsintin gigyi ilaa berɛ, fo kya kyo imɔ pɛwu. Fo kpɛ fi‑i laarɛ gɛnɔɔbono fo laa kyu penɛ yɛɛ Wura Yesu gɛsintin ilaa ne n gyɛ abon. Fo maŋ taa imɔ yɛgɛ gɛnen? 11Idɛ kon berɛ, Wurubuaarɛ laa nyiile fo ŋmaraa pii de foꞌ kerɛ. Fo-ansi a laa boori wɔra fo. Fo maŋ baa nyɛ wu owi kpaa fo ɔkara ɔko pɛi de foꞌ kii nyɛ wu ilaa.\" Ayaa abono so mɔ, ɔnyen mɔ ansi so a wɔra mɔ faa tum, ne i wɔra gibiri wɔra mɔ. Ɔ san ɔ naa ɔ kya laa abaa ɔ kya laarɛ ɔbono ɔ laa keda mɔ.\n12Ɔbelɛnsɛ mɔ gi wu ibono i ba biila wura mɔ so mɔ, i yɛgɛ ɔ ka gyan Wura Yesu so. I kya nyiile yɛɛ ibono Pɔɔloana mɛ dɛ Wurubuaarɛ ilaa mɛ kya nyiile asa kyu naa de Wura Yesu so mɔ, i naa mɔ-gimu dɔ.\nPɔɔloana Mɛ Kyu Gikolii Kpe Panfiliya Gɛsinkpan So\n13Pɔɔlo mɔ‑rɛ abono mɛ kya naa gɛnen mɔ mɛ lii Pafosɛ kyu gikolii kpe Pɛɛga ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Panfiliya gɛsinkpan so mɔ. Gyɔn Maako berɛ gi naa taa ɔmɔ yɛgɛ kii kyon kpe Gyɛrusalem. 14Pɔɔlo mɔ‑rɛ asɛnsɛ mɔ mɛ loo Pɛɛga mɔ, mɛ dɛngɛ kyon kpe ko‑o Antiyoki ɔbono ɔ bo Pisidiya gɛsinkpan so mɔ.\nGɛkɛ kyoolasɛ gɛdɛ mɔ, mɛ koso kpe mɔmɔ Gyuda awura gikyangbon dɔ. Mɛ loo nno mɔ, mɛ kpelegɛ kyena. 15Asa abono mɛ gyanꞌ nno mɔ mɛ kalɛ Wurubuaarɛ nbara ɔwolɛ de Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ɔwolɛ. Mɛ kalɛ ta mɔ, abelɛnsɛ abono mɛ kya kerɛ mɔmɔ-gikyangbon mɔ so mɔ mɛ lɛɛ isa kpaa tɔgɛ sa Pɔɔloana yɛɛ, \"Aye-nanboana Isirale awura, nengyene fɛ bo gɛtɔngɛ gɛko fɛ laa tɔgɛ keda asa abono mɛ bo gɛrɛnaa faa nyoro mɔ, fɛꞌ tɔgɛ sa ɔmɔ.\"\nPɔɔlo Gi Tɔgɛ Yesu Ilaa Sa Isirale Awura Antiyoki Ɔsowolɛ So\n16Nfono mɔ, Pɔɔlo gi koso yelɛ ne ɔ diirɛ mɔ-gibaa yɛɛ mɛꞌ wɔra kurun de mɛꞌ nu mɔ asɛ ne o yii gɛsɛ ɔ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Me-nanboana Isirale awura de fɛye asafo abono fɛ selɛ aye-Wurubuaarɛ mɔ, fɛꞌ nu me asɛ. 17Wurubuaarɛ ɔbono aye Isirale awura a kya son mɔ ne n lɛɛ aye-naanaana adedaabo mɔ yela sa mɔ-nyoro. Mɛ kpaa gyi gisafo Igyipiti gɛsinkpan so, ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ ŋan wɔra ɔsowolɛ gbaaꞌ. Imɔ gɛmara mɔ, o kyu mɔ-ɔlon belɛ mɔ kparɛ ɔmɔ lii Igyipiti gɛsinkpan mɔ so. 18Ɔ kerɛ ɔmɔ so gipen dɔ gɛnen‑n nsi ikue-inyɔ. 19Imɔ gɛmara mɔ, mɛ baa loo Keena gɛsinkpan so. Gɛnen owi ɔbono mɔ asa akpen kpɛi-kpɛi sono mɛ ti mɛ tɛ gɛsinkpan mɔ so. Wurubuaarɛ gi yɛgɛ aye-naanaana mɛ nyida asa abono isowolɛ mɔ, ne o kyu mɔmɔ-gɛsinkpan mɔ sa aye-naanaana mɔ. 20Pɛi de mɛ lɔɔ nyɛ gɛsinkpan mɔ, i gyi fɛɛ nsi nwɛ nnan de ikue-inyɔ de saalaa. Aye-naanaana mɔ mɛ tɛ gɛsinkpan mɔ so mɔ, Wurubuaarɛ kya lɛɛ agyangbarabo lii mɔmɔ kee-kee dɔ yɛɛ mɔmɔ ne mɛꞌ gyangbara sa ɔmɔ. I ba gɛnen kaaborɛ Samuɛlɛ ɔbono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo mɔ owi gi baa fo. 21Samuɛlɛ gɛkyena dɔ mɔ aye-naanaana mɔ mɛ kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ ɔꞌ sa ɔmɔ wura. Mɛ kolɛ Wurubuaarɛ gɛnen mɔ, gɛsintin mɔ Wurubuaarɛ gi kyu Sɔɔlo ɔbono ɔ gyɛ Kisi mɔ-bi mɔ kyu sa ɔmɔ yɛɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔ-wura. Sɔɔlo gyɛ Bɛngyamin gɛsu dɔ. O gyi gɛwura mɔ, nsi ikue-inyɔ. 22Wurubuaarɛ gi kyigi Sɔɔlo lii gɛgyapaa mɔ so ne o kyu Deefidi kyu yii. Deefidi baarɛ ilaa ne Wurubuaarɛ gi lɛɛ tɔgɛ aye yɛɛ, 'Nɛ wu yɛɛ Deefidi, Gyɛsi mɔ-bi mɔ, gyɛ me-gisen dɔ isa ɔnan; ɔ laa wɔra me-gɛlaarɛ ilaa kpaa lii.'\n23\"Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela yɛɛ ɔ laa lɛɛ ɔmɔlɛgɛbo lii gɛnen Deefidi baarɛ mɔ-anaanaanabi dɔ sa aye Isirale awura. Gɛnen ɔmɔlɛgɛbo ɔbono gi ti ba. Mɔ ne n gyɛ Yesu. 24Pɛi ne ɔ ba mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Gyɔn gi wolaa baa tɔgɛ sa aye Isirale awura pɛwu yɛɛ aꞌ nu aye-nyoro gɛsɛ de aꞌ kyɛɛgɛ lii aye-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ de mɛꞌ gyere aye Wurubuaarɛ sagyere. 25Gyɔn gɛsun gɛbono ɔ baa wɔra mɔ gɛ kya kpe laalaalogɛ mɔ, ɔ taasɛ yɛɛ, 'Fɛye asɛ mɔ, menɛ nyamesɛ ne me n gyɛ? Iŋ gyɛ me ne n gyɛ ɔbono fɛye-ansi a gyanꞌ mɔ so mɔ. Me-gɛmara mɔ, ɔko laa ba. Meŋ fo de nꞌ ba gɛsɛ kyu mɔ-ayaawolɛ tolɛ mɔ-ayaa dɔ sa mɔ gbaa.'\n26\"Me-subuana Aberaham gɛten dɔ asa, de fɛye asafo abono kee fɛ selɛ Wurubuaarɛ mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ me‑rɛ fɛye a nyɛ nu ɔmɔlɛgɛbo ɔbono so ilaa ne. 27Asa abono mɛ bo Gyɛrusalem mɔ de ɔmɔ-abelɛnsɛ abono mɛ kya kerɛ ɔmɔ so mɔ mɛ mɛŋ wu Yesu bii yɛɛ mɔ ne n gyɛ ɔmɔlɛgɛbo mɔ. Gɛkɛ kyoolasɛ kamaasɛ mɔ, mɛ kya kalɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo iwolɛ mɔ, mɛ mɛŋ kya nu imɔ gɛsɛ. Mɔmɔ, mɔ, ne n gyɛ abono mɛ yɛgɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ tɔgɛ yela mɔ i nyɛ ba gɛsintin. I lii fɛɛ mɔmɔ ne n yɛgɛ ne mɛ mɔɔ Yesu. 28Nkana mɛ mɛŋ wu ilaa ibono so mɛ laa yelɛ tɔgɛ yɛɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, mɛ dabɔlɛ tɔgɛ Pilato yɛɛ ɔꞌ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ Yesu ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ. Gɛsintin mɔ, Pilato gi lɛɛ gɛnɔ, ne mɛ da Yesu aŋanbi oyii so mɔɔ. 29Mɛ wɔra Yesu ɔmɔ-iwɔrasɛ pɛwu ta fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ wolaa ŋmarasɛ yela kyu lii mɔ so mɔ, mɛ saga mɔ lii mɔ-lɛwu oyii mɔ so, ne mɛ kyu mɔ kpaa pule folɛbɔ gɛkyan dɔ. 30Wurubuaarɛ, mɔ, gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ. 31Yesu gi kyingi lii ibuni dɔ gɛnen mɔ, nkɛ gikyɔ dɔ mɔ ɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile asa abono nkana mɛ buu mɔ lii Galeli kpe Gyɛrusalem mɔ. Asa abono mɛ wu mɔ de ansi gɛnen mɔ ne n gyɛ abono mɛ kya lɛɛ mɔ-ilaa mɛ kya tɔgɛ ma‑a sa aye Isirale awura mɔ.\nIbono Wurubuaarɛ Gi Ka Yela Sa Aye-Naanaana Mɔ\nI Ba Gɛsintin Kon\n32\"Aye kee, a ba gɛrɛnaa faa, a dɛ daa ɔkalan konkonsɛ kyu lii mɔ so a kya bara fɛye. Ilaa ibono Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela sa aye-naanaana mɔ, ɔ yɛgɛ i ba gɛsintin sa aye mɔmɔ-biana mɔ. 33Nnɛ ne ɔ wɔra ne ɔ yɛgɛ i ba gɛsintin sa aye gɛnen? Imɔ ne n gyɛ yɛɛ o kyingi Yesu lii ibuni dɔ. Wurubuaarɛ Ilon Ɔwolɛ mɔ dɔ kee Wurubuaarɛ gi tɔgɛ Yesu ilaa ɔlon nyɔsɛ mɔ dɔ yɛɛ,\n'Fo gyɛ me-gisen dɔ obi. Ndɛ nɛ wɔra fo-sɛ.'\n34Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ gɛtɛɛko kee ɔ tɔgɛ yela yɛɛ ɔ laa kyingi Yesu lii ibuni dɔ de gɛkaako ɔ mɛŋ sa ɔꞌ kpaa loo isɛ dɔ de ɔꞌ gyɔ. Kyu lii ilaa idɛ so mɔ ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n'Fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ ka yela sa Deefidi mɔ i maŋ gbangɛ.\nMe Wurubuaarɛ gbaa-gbaa nan kpaa fo.'\n35Ne Wurubuaarɛ ilon ɔwolɛ mɔ dɔ mɔ, ɔko gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ yɛɛ,\n'Ɔbono o kyu mɔ-nyoro fuɛ sa fo mɔ berɛ,\nfo maŋ yɛgɛ mɔ ɔꞌ gyɔ sii isɛ dɔ kpa‑a.'\n36I mɛŋ gyɛ Deefidi ne Wurubuaarɛ ɔwolɛ mɔ darɛ gɛnen. I kya nyiile yɛɛ Deefidi gi wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ mɔ-gɛkyena dɔ pɛwu, ne o wuꞌ kpe mɔ-naanaana asɛ, ne mɔ-nyoro gibi mɔ gi gyɔ. 37Ɔbono Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ mɔ berɛ, mɛŋ gyɔ.\n38\"Imɔso, aye-nanboana, fɛꞌ nu gɛsɛ yɛɛ kyu naa de Yesu baarɛ so ne fɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ oꞌ kyu fɛye-ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ fɛye. 39Nengyene fo nyamesɛ fo tɔgɛ yɛɛ fo laa gyi Wurubuaarɛ nbara nbono Mosisi gi ŋmarasɛ sa aye mɔ so pɛi de Wurubuaarɛ oꞌ kyu fo-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ fo mɔ, fo maŋ taalɛ. Ɔkamaasɛ ɔbono o kyu mɔ-nyoro too Yesu so berɛ mɔ laa nyɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ kpaarɛ mɔ-ilaa nyɛnyɛn kamaasɛ fuɛ sa mɔ de Wurubuaarɛ oꞌ kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran. 40Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de gisobiidɛ gibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ darɛ mɔ gi mɛŋꞌ ba fɛye so. I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ ŋmarasɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela mɔ mɔmɔ-iwolɛ dɔ yɛɛ,\n41'Fɛye abono fɛ kya ŋmasɛ me-ɔkalan mɔ\nne fɛŋ kya kyu me kyu terɛ sɛi mɔ,\nfɛꞌ kyena de fɛꞌ kerɛ ilaa ibono nan baa wɔra mɔ.\nI laa baa dɛ fɛye-gɛnɔ ne fɛ laa wuꞌ kpem.\nI kya nyiile yɛɛ nan wɔra ilaa fɛye-gɛkyena dɔ.\nNengyene ɔko gi buu gɛnen ilaa mɔ sa fɛye gbaa mɔ,\nfɛ maŋ sɔɔ gyi.' \"\n42Pɔɔlo gi tɔngɛ ta ne mɔ‑rɛ Banabasɛ mɛ laa lii Gyuda awura gikyangbon mɔ dɔ mɔ, asa mɔ mɛ kolɛ ɔmɔ yɛɛ gɛkɛ kyoolasɛ gɛbono gɛ laa kii ba mɔ mɛꞌ wɔra aniya de mɛꞌ kii baa nyiile mɔmɔ gɛnen ilaa ibono Pɔɔlo gi tɔgɛ sa ɔmɔ faa. 43Mɛ yaasɛ lii gikyangbon mɔ dɔ mɔ, Gyuda awura de asafo abono mɛ selɛ Wurubuaarɛ ne mɛ loo Gyuda awura ɔson mɔ dɔ mɔ sakyɔ mɛ naa buu Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ. Mɛ buu mɔmɔ gɛnen mɔ, Pɔɔloana mɛ tɔgɛ keda ɔmɔ-nyoro yɛɛ, \"Fɛ nyɛ Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ kyu naa de Yesu so faa mɔ, fɛꞌ kpɛ fa‑a ka gyan mɔ so.\"\nPɔɔlo Ilaa I Wɔra Gyuda Awura Ako Gɛlaaloo\n44Gɛkɛ kyoolasɛ gɛbono gɛ kii ba mɔ, asa mɛ kpaa gyan faa fina‑a de mɛꞌ nyɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi kyu lii Yesu so. Mɛ gyan gɛnen mɔ, i san daa pi‑i de ɔsowolɛ mɔ so asa pɛwu mɛꞌ lii kpe nno. 45Gyuda awura mɔ ako mɛ wu gɛnɔɔbono asa mɛ nyaakyɔ Pɔɔloana asɛ gɛnen mɔ, i wɔra mɔmɔ gɛlaaloo. Imɔso ɔ kya tɔngɛ mɔ, mɛ sɔɔ mɔ akyɔɔlɛ, ne mɛ saalɛ mɔ fili. 46Nfono mɔ, Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ mɛ da otu tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"I tiri yɛɛ fɛye ne a daa gitɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ sa. Ibono fɛ kine amɔ ginu ne fɛye gbaa-gbaa ne n bun fɛye-nyoro gipuɛɛ yɛɛ fɛye berɛ, fɛŋ kaaborɛ fɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena gɛkpaa faa mɔ, a laa naa taa fɛye yɛgɛ. A kya kyon asa kpɛi-kpɛi abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ asɛ ne. 47I kya nyiile yɛɛ Wura Wurubuaarɛ gi wolaa ka yela mɔ-agyɛbi dɔ yɛɛ,\n'Nan lɛɛ fo yela de fo ne foꞌ wɔra fɛɛ fatela\nsa gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi.\nGɛsinkpan gɛbɔgɔlɔn kamaasɛ gɛbono dɔ mɛ bo mɔ,\nfo ne nan kyu me Wurubuaarɛ amɔlɛgɛ kperɛ ɔmɔ\nde mɛꞌ nyɛ ɔkyenaten me asɛ.' \"\n48Abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ mɛ nu gɛnen ɔkalan baarɛ mɔ, i wɔra ɔmɔ ɔkon, ne mɛ tɔgɛ yɛɛ ɔkalan ɔbono mɛ nu kyu lii Wura Yesu so faa gyɛ ɔkalan dɛnsɛ, ne mɔmɔ dɔ asa abono i wolaa i gyɛ yɛɛ mɛ laa nyɛ gɛkyena Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa mɔ, mɛ ka gyan Yesu so. 49Wura Yesu agyɛbi mɔ a nu gyanꞌ de nsana nno pɛwu. 50Nfono mɔ, Gyuda awura mɔ berɛ mɛ kpe akyii abono mɛ bo aterenbi ne mɛ bo Gyuda awura mɔ dɔ mɔ asɛ de anyen abono mɛ gyɛ anyamesɛ gbaaꞌgbaa ɔsowolɛ mɔ so mɔ asɛ, ne mɛ kpaa nyida Pɔɔlo de Banabasɛ sa ɔmɔ. Imɔso i yɛgɛ asa mɛ kya ka Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ ansi ne mɛ gya ɔmɔ lii isowolɛ ibono i bo nsana nno mɔ so. 51Pɔɔlo mɔ‑rɛ Banabasɛ mɛ laa lii ɔsowolɛ mɔ so mɔ, mɛ kpiisi mɔmɔ-ayaa isɛ yela mɔmɔ de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ mɛŋ ba mɛ nyi ɔsowolɛ mɔ so awura ilaa, ne mɛ kyon kpe Ikoniyon. 52Mɔmɔ-nanboana Yesu akasɛbo abono mɛ san ɔsowolɛ mɔ so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi suu de mɔmɔ, ne mɛ san mɛ tɛ de ɔkon.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/13","date":"2018-06-23T01:27:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864848.47\/warc\/CC-MAIN-20180623000334-20180623020334-00527.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":2333,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 19\nAsa Ako Mɛ Nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu Gi Suu De Mɔmɔ\n1Owi ɔbono Apolosɛ san ɔ bo Korinti mɔ, Pɔɔlo gi naa de gɛsinkpan gɛbono gɛ bo de soso so mɔ, ne ɔ kpaa loo Efiso ɔsowolɛ so. Ɔ loo nno mɔ, o wu Kirisito akasɛbo ako, 2ne ɔ taasɛ ɔmɔ yɛɛ, \"Aberɛ abono fɛ sɔɔ Kirisito gyi mɔ, fɛ nyɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi baa suu de fɛye?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa! Gɛkaako aŋ ti nu kerɛ yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu bo no gbaa.\" 3O kii taasɛ ɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ Wurubuaarɛ sagyere ɔnan ne mɛ gyere fɛye daa?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Gyɔn-lɛɛ Wurubuaarɛ sagyere mɔ ne mɛ kyu gyere aye.\" 4Nfono ne Pɔɔlo gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Gyɔn-lɛɛ Wurubuaarɛ sagyere mɔ kya nyiile daa yɛɛ nyamesɛ gi nu mɔ-nyoro gɛsɛ ne ɔ kyɛɛgɛ lii mɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Ne ɔ kya tɔgɛ ɔ kya sa asa mɔ yɛɛ mɛꞌ ka gyanꞌ ɔbono ɔ laa ba mɔ-gɛmara mɔ so. Gɛnen kaasɛ ɔbono ne n gyɛ Yesu.\"\n5Akasɛbo mɔ mɛ nu imɔ idɛ mɔ, mɛ yɛgɛ Pɔɔlo gi gyere mɔmɔ Wurubuaarɛ sagyere Wura Yesu ginyen dɔ. 6Pɔɔlo gi kyu mɔ-abaa kyu gyanꞌ ɔmɔ so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi ba suu de ɔmɔ, ne mɛ yii gɛsɛ mɛ kya yen Wurubuaarɛ de ndɛ nbono mɛŋ wolaa mɛ kya nu mɔ, ne mɛ kya lɛɛ Wurubuaarɛ ikalan mɛ kya tɔgɛ mɛ kya sa abara. 7Mɔmɔ pɛwu gɛgyɔnɔ gɛ laa wɔra fɛɛ anyen gudu anyɔ.\nPɔɔlo Kya Nyiile Asa Yesu Ɔkalan\n8Pɔɔlo gi kyon kpaa loo Gyuda awura gikyangbon dɔ. Ibosɛ isaꞌ mumuli mɔ ɔ da otu tɔgɛ Yesu ilaa sa ɔmɔ, ne ɔ tɔgɛ buɛɛlɛ asa kyu naa de Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi ilaa so. 9Mɔmɔ ako mɛ kya wɔra gisoɔlon, mɛ kya kine yɛɛ mɛ maŋ sɔɔ ibono ɔ kya tɔgɛ mɔ gyi, ne mɛ kya tɔgɛ ilaa nyɛnyɛn kyu lii Wura Yesu ɔson ɔkpa mɔ so ma‑a sa asa sakyɔ. Kyu lii gɛnen so mɔ Pɔɔlo gi tɛɛ mɔ-nyoro lii gisomaanu awura adɛ dɔ, ne o kyu Yesu akasɛbo mɔ kyu buu mɔ-nyoro ne mɛ san mɛ kya gyanꞌ Tiranusɛ gikyangbon dɔ gɛkɛ kamaasɛ. Mɛ kya gyanꞌ mɔ, Pɔɔlo kya yɛgɛ mɛ kya gyi daa Yesu ɔkalan mɔ so nsingyi. 10Pɔɔlo gi yɛgɛ mɛ keda ilaa idɛ dɔ gɛnen nsi nnyɔ gyanꞌ abara so. Imɔso asa abono mɛ tɛ Esiya gɛsinkpan so, mɔmɔ Gyuda awura de asa sɛnsɛ mɔ pɛwu, mɛ nyɛ nu Wura Yesu ɔkalan mɔ so ilaa.\n11Gɛnen nkɛ nbono dɔ mɔ Wurubuaarɛ gi naa de Pɔɔlo so wɔra ilaa gbaaꞌgbaa ibono nkana nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra imɔ mɔ-gibaa so mɔ. 12Ba‑a asa mɛ kyu Pɔɔlo ntaakufibi nbono ɔ kya keda mɔ de mɔ-nyoro so akuru kyu kpe alɔbo asɛ mɔ, i kya kyɛ mɔmɔ-alɔtɔ, ne i kya kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi ibono i tɛ i tɛ ɔmɔ so mɔ. 13Gyuda awura ako mɛ wolaa mɛ kya kyu ɔkpa ɔko so ma‑a gya ilaa nyɛnyɛn oduduu ma‑a koso asa so. Mɛ mɛŋ kii mɛ bo Wura Yesu asonbo mɔ dɔ. Mɛ wu Yesu asonbo ilaa wɔrasɛ mɔ, mɔmɔ ako mɛ laarɛ fɛɛ mɛꞌ kyu Yesu ginyen wɔra kerɛ yɛɛ i laa yɛgɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu iꞌ koso asa so? Ako mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ kerɛ fɛɛ Yesu ɔbono Pɔɔlo kya tɔgɛ mɔ-ilaa ɔ kya sa asa mɔ yɛɛ koso kaasɛ baarɛ so, n kerɛ fo faa.\" 14Anyen sono ako kee mɛ naa mɛ kya wɔra gɛnen mɛ kya kerɛ. Anyen mɔ mɛ gyɛ ɔbelɛnsɛ ɔko mɔ-biana. Ɔ gyɛ daa Gyuda awura asunbi alɛɛbo ɔbelɛnsɛ; mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Sikifa. Owi ɔko dɔ mɔ mɔ-biana sono mɔ mɛ kyu Yesu ginyen mɛ kya laarɛ mɛꞌ gya ilaa nyɛnyɛn oduduu koso ɔnyen ɔko so. 15Ne ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i tɔgɛ asa sono adɛ yɛɛ, \"N nyi Yesu, ne n nyi Pɔɔlo. Fɛye mɔ ne n gyɛ anɛana de fɛꞌ taalɛ kosorɛ me?\" 16Nfono mɔ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i yɛgɛ ɔnyen mɔ gi gbere loo asa sono mɔ dɔ. Ɔ gooli-gooli ɔmɔ, ne mɛ koso selɛ lii obu ɔbono dɔ mɛ bo mɔ gibolonbukpan.\n17Gɛnen ilaa idɛ i nu gyanꞌ de Efiso gɛsinkpan pɛwu so. Gyuda awura de asa kpɛi-kpɛi pɛwu mɛ nu gɛnen ilaa idɛ. Imɔso gifuu gi keda ɔmɔ, ne mɛ kyu Yesu ginyen mɔ yɛɛ gi tansi gi gyɛ ginyen boduduusɛ. 18I ba gɛnen mɔ, Yesu asonbo mɔ sakyɔ mɛ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ, ne mɛ san baa gyan mɔ, mɛ kya lɛɛ ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra wɔra mɔ tɔgɛ sa abara. 19Asa abono nkana mɛ kya wɔra afɛ ne mɛ sɔɔ Yesu gyi mɔ, mɛ koola mɔmɔ-afɛ anyen de amɔ-laawɔra iwolɛ baa gyanꞌ, ne mɛ dɛɛ imɔ asa mɔ pɛwu ansi dɔ. Mɛ buu aterenbi abono mɛ kyu sɔɔ afɛ mɔ de imɔ-iwolɛ mɔ pɛwu gɛgyɔnɔ mɔ, i gyɛ fɛɛ aterenbi abono gɛsun awɔrabo anan mɛ laa nyɛ nsi oko de saalaa nsi nnun dɔ mɔ. 20Kyu lii ilaa idɛ so mɔ, Wura Yesu agyɛbi mɔ a kpɛ a kya yɛlegɛ, ne abono mɛ kya sɔɔ amɔ gyi mɔ, a kya wɔra ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ.\n21Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Pɔɔlo gi kyu too mɔ-nyoro so yɛɛ ɔ laa kyu de Masadoniya de Akaya nsinkpan so kyu kpe Gyɛrusalem. Ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, \"Nɛ ti nyɛ kpe nno mɔ, i kaaborɛ nꞌ kpe Rom ɔsowolɛ so kee.\" 22Gɛnen so mɔ, o sun mɔ-akpaabo mɔ dɔ anyɔ Masadoniya de mɛꞌ gyangbara kpaa lɔrɔ ɔkpa gyoo mɔ, ne mɔ mɔ gi sii kyena Esiya gɛsinkpan so ŋmaraa. Abono o sun mɔ ne n gyɛ Timoti de Irasitusɛ.\nƆlanba Belɛ Gi Tɔrɔ Efiso Ɔsowolɛ So\n23Gɛnen aberɛ abono dɔ mɔ, ɔlanba belɛ gi tɔrɔ Efiso nno. I kya nyiile yɛɛ asa abono mɛŋ kya son Wura Yesu mɔ mɛ kya tɔgɛ yɛɛ Yesu-lɛɛ ɔson mɔ laa kpadɛɛ mɔmɔ. 24Ɔnyen ɔko bo Efiso nno. Ɔ gyɛ daa ɔbelɛbo. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Dimiiterosi. Ɔ kya kyu isilibaa belɛ ɔkperɛ ɔko mɔ‑rɛ mɔ-ɔson ilaa fɛ sa asa. Ɔkperɛ mɔ gyɛ daa ɔkyiisɛ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Atemisɛ. Lii gɛnen gɛsun gɛbono so mɔ Dimiiterosi mɔ‑rɛ abono mɛ bo adawo ɔsowolɛ mɔ so mɔ mɛ kya nyɛ aterenbi gikyɔ.\n25Dimiiterosi gi koola mɔmɔ adawo awura mɔ de abono mɔmɔ-gɛsun gɛ lii ɔmɔ-lɛɛ mɔ pɛwu baa gyanꞌ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ansaana, fɛye gbaa-gbaa fɛ wu yɛɛ gɛnen gɛsun gɛdɛ so ne a kya nyɛ aterenbi. 26Fɛ kya wu ne fɛ kya nu gɛnɔɔbono Pɔɔlo baarɛ gi ti penɛ asa sakyɔ ne ɔ kya kyɛɛgɛ mɔmɔ-nwɔnsa mɔ. Ɔ kya tɔgɛ yɛɛ ilaa ibono anyamesɛ mɛ kyu mɔmɔ-abaa kyu wɔra mɔ i maŋ taalɛ wɔra ɔkperɛ kpa‑a. Iŋ gyɛ Efiso gɛrɛ wolɛ ne ɔ kya tɔgɛ ilaa idɛ. I ti nu gyanꞌ de Esiya gɛsinkpan pɛwu. 27Gɛnen so mɔ i laa taalɛ ba yɛɛ aye-gɛsun gɛdɛ gɛ laa nyida wɔra aye. I mɛŋ gyɛ aye-gɛsun gɛdɛ wolɛ gbaa. I laa taalɛ ba yɛɛ asa maŋ baa kyu aye-ɔkperɛ bogyasɛ Atemisɛ obu mɔ kyu terɛ sɛi. Asa maŋ baa buu ɔkperɛ mɔ yɛɛ ɔ bo gya, nkana Esiya awura pɛwu mɛ kya son mɔ ne mɔ-ɔson mɔ bo gɛsinkpan gɛten kamaasɛ so.\"\n28Gɛsun awɔrabo mɔ mɛ nu gɛnen ilaa idɛ mɔ, mɛ kyu ginyadon belɛ ne mɛ san mɛ kya kpen yɛɛ, \"Aye Efiso awura ɔkperɛ Atemisɛ bo gya!\" 29Gɛnen ilaa idɛ i yɛgɛ asa sakyɔ mɛ san mɛ kya wɔra ɔlanba ɔsowolɛ mɔ so. Mɛ selɛ lii kpaa koola dabɔlɛ fɛɛ oyii dɔ faa. Asa mɔ dɔ ako mɛ keda Pɔɔlo mɔ-nanboana anyɔ ako abono mɔ‑rɛ ɔmɔ mɛ naa mɛ naa mɔ ne mɛ kyu mɔmɔ kpe nfono mɛ kpaa gyanꞌ mɔ. Mɛ kya terɛ mɔmɔ yɛɛ Gayusɛ de Arisetaakusɛ. Mɛ gyɛ Masadoniya awura. 30Pɔɔlo kya laarɛ de mɔ gbaa-gbaa kee oꞌ kpe nfono mɛ kpaa gyanꞌ mɔ. Mɔ-nanboana Yesu akasɛbo mɔ mɛŋ sa mɔ ɔkpa. 31Mɔ-kyɛmenɛana ako abono mɛ gyɛ Esiya awura abelɛnsɛ mɔ kee mɛ sun asa mɔ asɛ kpaa kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ mɛŋ sa ɔꞌ tɔgɛ yɛɛ mɔ-giyaa gi laa yii oyii mɔ dɔ nfono mɛ kyu mɔ-nanboana anyɔ mɔ kyu kpe mɔ.\n32Gɛnen aberɛ abono mɔ asa abono mɛ gyanꞌ fɛɛ oyii dɔ mɔ mɛ kya kpen giyan-giyan; mɔmɔ ɔkamaasɛ-lɛɛ ilaa tɔgɛsɛ kpɛi. Mɔmɔ dɔ asa sakyɔ mɛ mɛŋ nyi ilaa kolon ibono so mɛ tansi kpaa gyanꞌ nno mɔ gbaaꞌ. 33Gyuda awura mɛ lɛɛ Alɛsanda yɛɛ ɔꞌ yelɛ mɔmɔ-giyaa dɔ de ɔꞌ tɔngɛ sa sakpii mɔ. Imɔso sakpii mɔ mɛ san lɛɛ yii mɔ yɛɛ mɔ ne n bara ɔlanba mɔ. Mɔ, mɔ, gi kaala abaa dɔ nyiile asa mɔ yɛɛ mɛꞌ sii kurun de ɔꞌ nyɛ lɛɛ ibono mɛ dɛ ma‑a gyanꞌ mɔ so mɔ gɛnɔ sa mɔmɔ. 34Ibono asa mɔ mɛ bii yɛɛ ɔ gyɛ daa Gyudanyen mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ san mɛ kya kpen gikolon mɛ kya tɔgɛ mɛ kya kpe mɛ kya ba gɛnen‑n fɛɛ iwi inyɔ mumuli yɛɛ, \"Aye Efiso awura ɔkperɛ Atemisɛ bo gya! Aye Efiso awura ɔkperɛ Atemisɛ bo gya!\"\nEfiso Ɔbelɛnsɛ Ɔko Gi Yɛgɛ Sakpii Mɔ Gi Sii Kurun\n35Mɛ kya kpen gɛnen mɔ, Efiso ɔsowolɛ mɔ so ɔbelɛnsɛ ɔko gi ba nno. Ɔ yɛgɛ sakpii mɔ gi sii kurun, ne ɔ tɔngɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Efiso awura, ɔkamaasɛ nyi yɛɛ aye-ɔkperɛ kyiisɛ, Atemisɛ tansi ɔ bo gya. Ɔkamaasɛ nyi ibono aye ne n kya kerɛ mɔ-obu belɛ mɔ so de mɔ-gibui belɛ gibono gi lii Wurubuaarɛ dɔ baa tɔrɔ mɔ so. 36Ɔko mɛŋ bo no ɔ laa sɔɔ gɛnen ilaa idɛ akyɔɔlɛ. Imɔso fɛꞌ sii kurun de fɛ mɛŋ sa fɛꞌ kpaala wɔra ilaa iko de iꞌ baa nyida ilaa. 37Ibono fɛ kpaa kyu gɛnen asa anyɔ adɛ ba gɛrɛnaa faa, i gyɛ daa giyan. I mɛŋ gyɛ yɛɛ mɛ kpaa yuuri ɔkperɛ mɔ obu mɔ dɔ ilaa iko ne mɛ mɛŋ kii saalɛ aye-ɔkperɛ kyiisɛ mɔ. 38Imɔso nengyene Dimiiterosi de mɔ-nanboana adawo awura mɔmɔ‑rɛ ɔko mɛ bo nbɛlɛ mɔ, nbɛlɛ igyiten i bo no ne nbɛlɛ agyibo abelɛnsɛ mɔ kee mɛ bo no. Mɛꞌ kyu kaasɛ mɔ kyu kpe nno de mɛꞌ kpaa gyi mɔ-nbɛlɛ. 39Kuaa, nengyene ilaa banban iko kpɛi ne fɛ kya laarɛ mɔ, fɛꞌ kyu imɔ kpe gɛgyan gɛbono abelɛnsɛ mɛ kya kyena gyanꞌ mɔ dɔ kpaa lɔrɔ. 40Gɛnɔɔbono i dɛ faa, nengyene a mɛŋ bii mɔ, aye Rom abelɛnsɛ abono mɛ kya kerɛ aye so mɔ mɛ laa bun aye gipuɛɛ yɛɛ ibono a wɔra ndɛ mɔ, a kya laarɛ aꞌ bara ikɔ daa. A maŋ kii nyɛ ilaa kolon ibono so a wɔra ɔlanba mɔ.\" 41Efiso ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ yaasɛ abono mɛ gyanꞌ nfono mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/19","date":"2018-06-23T00:51:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864848.47\/warc\/CC-MAIN-20180623000334-20180623020334-00533.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1761,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 24\nYesu Gi Kyingi Lii Ibuni Dɔ\n1Mɛ pule Yesu mɔ, imɔ Kosida gibaadiikɛ mɔ, akyii mɔ mɛ kyu ibono mɛ kpaa baala yela i dɛ fɛɛ onufuii de piperɛ mɔ kyu kyon kpe Yesu folɛbɔ gɛkyan mɔ asɛ de mɛꞌ kyu imɔ kyu kpaa bɔ mɔ. 2Mɛ fo nno mɔ, mɛ wu gibui belɛ gɛbono nkana gi tii folɛbɔ mɔ gɛbunono mɔ gi belen kpe gi dɛ nkan. 3Nfono mɔ, mɛ loo folɛbɔ mɔ dɔ. Mɛ loo nno gɛnen mɔ, mɛ mɛŋ wu Wura Yesu gibuni mɔ.\n4I wɔra ɔmɔ ya‑a. Mɛ san sii mɛ yelɛ. Mɛ yelɛ mɔ, anyen anyɔ ako mɛ lii tuule mɔmɔ. Mɛ suu ngbɛ, gi kya ŋɛlegi ŋalɛ-ŋalɛ. 5I wɔra akyii mɔ gifuu gikyɔ, ne mɛ kyu mɔmɔ-ansi too gɛsɛ. Nfono mɔ anyen mɔ mɛ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne fɛ ba ibuni opuleten ba fɛ kya laarɛ ɔbono ɔ tɛ de ansi mɔ? 6Ɔ mɛŋ bo gɛrɛ. O kyingi lii ibuni dɔ. Fɛꞌ nyingi ilaa ibono ɔ wolaa tɔgɛ fɛye nkɛ nbono ɔ bo fɛye asɛ Galeli gɛsinkpan so mɔ. 7Ɔ tɔgɛ fɛye yɛɛ i gyɛ ilaa ibono i laa ba yɛɛ mɛ laa kyu mɔ ɔbono ɔ gyɛ anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ kyu wɔra ilaa nyɛnyɛn awɔrabo abaa dɔ de mɛꞌ da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ. Imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, ɔ laa kyingi lii ibuni dɔ.\" 8Anyen mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, nfono mɔ, akyii mɔ mɛ nyingi yɛɛ Yesu gi naa kyena tɔgɛ ɔmɔ gɛnen ilaa idɛ.\n9Akyii mɔ mɛ lii opuleten mɔ mɔ, mɛ kyon Yesu isɔɔ gudu ɔko mɔ de mɔ-akasɛbo sɛnsɛ mɔ asɛ, ne mɛ kpaa buu ilaa ibono mɛ kpaa wu nno mɔ pɛwu sa mɔmɔ. 10Akyii abono mɛ kpaa buu ilaa idɛ sa Yesu isɔɔ mɔ ne n gyɛ Mariya Magadalakyii de Gyowana de Mariya, Gyeemesi mɔ-nyi. Akyii ako kee mɛ bɔla mɔmɔ so. 11Yesu isɔɔ mɔ mɛ nu ilaa ibono akyii mɔ mɛ kpaa wu mɔ, mɛ mɛŋ kyu imɔ kyu wɔra ilaa dɔ; mɛ mɛŋ sɔɔ imɔ gyi. [ 12Piita berɛ gi nu gɛnen mɔ, ɔ koso ne o kuu ɔnangya kyon gɛkyan mɔ gɛten. Ɔ fo nno mɔ, o sunge kerɛ folɛbɔ mɔ dɔ, mɔ, o wu daa gikɛlɛlɛ gibono mɛ kyu mili Yesu mɔ wolɛ ne n dɛ. I wɔra mɔ giyan, ne ɔ lii nno san ɔ kya sa imɔ so gɛwɔnsa.]\nYesu Gi Lɛɛ Mɔ-Nyoro Nyiile Mɔ-Akasɛbo Anyɔ Ako\n13Gɛnen gɛkɛ kolon gɛbono mɔ, Yesu akasɛbo mɔ dɔ anyɔ ako mɛ kya kpe ɔsowolɛ ɔko so. Mɛ kya terɛ gɛnen ɔsowolɛ mɔ yɛɛ Imayɔsɛ. Lii Gyɛrusalem kpe nno mɔ, i gyɛ akpaaten sono. 14Mɛ kya kpe mɔ, mɛ kya gyi nsingyi kyu lii ilaa ibono pɛwu i ba Yesu so mɔ, 15ne mɛ kya sa imɔ so gɛwɔnsa. Nfono mɔ, Yesu gbaa-gbaa gi kpaa tu mɔmɔ, ne mɔmɔ pɛwu mɛ san naa dabɔlɛ mɛ kya kpe. 16Mɔmɔ‑rɛ mɔ mɛ naa gɛnen mɔ, i lɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa, mɛ mɛŋ nyɛ bii mɔ. 17Nfono mɔ, Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ nsingyi ne fɛ naa fɛ kya gyi ne i bo fɛye ayen gɛnen?\" Ɔ taasɛ ɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ sii yelɛ. 18Ne mɔmɔ dɔ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kulopasɛ mɔ gi lɛɛ gɛnɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ilaa ibono i ba Gyɛrusalem gɛnen nkɛ nsa ndɛ dɔ faa, imɔso fo-wolɛ ne n gyɛ isafo ɔbono fo mɛŋ ti nu imɔ?\" 19Yesu gi kisee taasɛ yɛɛ, \"Menɛ ilaa?\" Ne mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Ilaa ibono i ba Yesu Nasarɛtɛnyen mɔ so mɔ ne a darɛ. Nkana ɔ gyɛ daa Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo. Wurubuaarɛ gbaa-gbaa de anyamesɛ pɛwu mɛ wu yɛɛ mɔ-ilaa wɔrasɛ de mɔ-ilaa tɔgɛsɛ i bo duduu. 20Aye Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de aye-abelɛnsɛ gbaaꞌgbaa mɛ kyu mɔ wɔra abɛyin abaa dɔ yɛɛ ɔꞌ yɛgɛ mɛꞌ mɔɔ mɔ, ne gɛsintin mɔ, mɛ da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ.\n21\"Aye, mɔ, aye-ansi a gyanꞌ yɛɛ nkana mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ laa lɛɛ aye Isirale awura lii aye-akyobo abaa dɔ de aye-nyoro giꞌ tɔrɔ aye. Mɛ mɔɔ mɔ faa, ndɛ nkɛ nsa ne. 22Imɔ idɛ pɛwu gɛmara mɔ, ndɛ mɔ aye-gikpen mɔ dɔ akyii ako mɛ yɛgɛ i wɔra aye ya‑a. I lii fɛɛ gibaadiikɛ mɔ, mɛ koso kpe Yesu gɛkyan mɔ gɛten; 23mɔ, mɛ mɛŋ wu mɔ-gibuni mɔ. Mɛ kii ba baa tɔgɛ sa aye yɛɛ mɛ kpe mɔ, mɛ wu Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ iko. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ mɛ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ Yesu tɛ de ansi. 24Aye dɔ ako kee mɛ kpe gɛkyan mɔ gɛten nno. Mɛ kpaa wu fɛɛ gɛnɔɔbono akyii mɔ mɛ baa tɔgɛ mɔ. Mɔmɔ kee mɛ mɛŋ wu mɔ.\"\n25Mɛ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ ŋaabaa‑o! Imɔso kookoomenɛ fɛ kya nu ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ tɔgɛ yela pɛwu faa mɔ, fɛŋ ti sɔɔ imɔ gyi? 26Fɛ mɛŋ nyi yɛɛ i kaaborɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ oꞌ gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ oꞌ wu ɔlaawusɛ ɔbono ɔnan pɛi de mɔ-nyisigyi mɔ ɔꞌ lɔɔ yii mɔ-gibaa?\" 27Nfono mɔ Yesu gi lɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi abono mɛ tɔgɛ kyu naa de mɔ so mɔ gɛsɛ sa mɔmɔ. O yii gɛsɛ lii Mosisi iwolɛ mɔ dɔ kyu kpaa lii Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo asɛnsɛ mɔ pɛwu-lɛɛ mɔ dɔ.\nAkasɛbo Mɔ Ansi A Bugi, Ne Mɛ Bii Yesu Kon\n28Mɛ fo ɔsowolɛ ɔbono so mɛ kya kpe mɔ, Yesu gi wɔra fɛɛ mɔ berɛ ɔ kya loo ɔ kya lii daa. 29Mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ keda mɔ yela yɛɛ, \"Owi gi ta. I laa bun fo ɔkpa dɔ. Naa dɛ aye asɛ gɛrɛ.\" Mɛ tɔgɛ mɔ gɛnen mɔ, o nu mɔmɔ asɛ. 30I fo owi gyisɛ mɔ, o puru bodobodo ne ɔ faala Wurubuaarɛ ne ɔ gbaa-gbaa bodobodo mɔ dɔ ne o kyu sa mɔmɔ. 31Nfono mɔ, mɔmɔ-ansi a bugi ne mɛ bii mɔ kon. Ayaa abono so mɔ, mɛŋ baa wu mɔ. 32Mɛ san mɛ kya tɔgɛ ma‑a sa abara yɛɛ, \"Nkyɛɛ imɔso ne ɔ kya lɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ gɛsɛ ɔ kya sa aye ɔkpa dɔ ne i keda aye-nyoro ne i wɔra aye-asen dɔ ɔkon mɔ.\"\n33Mɛŋ baa wu Yesu gɛnen mɔ, mɛ nyise koso ayaa abono so kii kpe Gyɛrusalem nfono Yesu isɔɔ mɔ mɛ bo mɔ. Mɛ loo nno mɔ, mɛ wu Yesu isɔɔ gudu ɔko mɔ mɔmɔ‑rɛ Yesu akasɛbo ako mɛ koola mɛ tɛ, 34ne mɛ nu mɛ kya tɔgɛ ma‑a sa abara yɛɛ, \"Aye-wura mɔ gi kyingi lii ibuni dɔ gɛsintin. Ɔ lɛɛ mɔ-nyoro nyiile Simon.\" 35Nfono mɔ, anyen anyɔ mɔ kee mɛ lɛɛ mɔmɔ-lɛɛ ibono mɛ wu mɔ tɔgɛ sa mɔmɔ. Mɛ tɔgɛ ibono i ba ɔkpa dɔ mɔ de gɛnɔɔbono mɔmɔ-wura mɔ gi gbaa gbaa bodobodo dɔ kyu sa mɔmɔ ne mɛ lɔɔ bii mɔ mɔ kee sa mɔmɔ.\n36Anyɔ mɔ mɛ san mɛ kya tɔgɛ imɔ mɔ, mɛ baa kerɛ mɔ, Wura Yesu gbaa-gbaa ne n yelɛ mɔmɔ dɔ. [Ne ɔ faala ɔmɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gisen yuuli giꞌ wɔra fɛye-lɛɛ.\"] 37Mɛ wu Yesu gɛnen mɔ, i ŋmaa mɔmɔ-gisen ne i wɔra mɔmɔ gifuu. Mɛ nyi yɛɛ obuni. 38Nfono mɔ Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne i bo fɛye-nwɔnsa dɔ kpada-kpada? Menɛ n wɔra ne fɛ bo akyɔɔlɛ gɛnen? 39Fɛꞌ kerɛ me-abaa, de fɛꞌ kerɛ me-ayaa. Me gbaa-gbaa ne. Meŋ gyɛ obuni. Fɛꞌ tabo me de fɛꞌ kerɛ. Obuni mɛŋ bo awuye de nyoro inun fɛɛ me-lɛɛ idɛ.\" [ 40Ɔ tɔgɛ imɔ idɛ mɔ, o kyu mɔ-abaa de mɔ-ayaa kyu nyiile mɔmɔ.] 41Imɔ gɛnen gbaa mɔ, gɛnɔɔbono i wɔra mɔmɔ ɔkon kyɔde so mɔ, i dɛ mɔmɔ fɛɛ i gyɛ daa abon ne i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ. Imɔso Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ bo ilaa gyisɛ iko gɛrɛ?\" 42Ɔ taasɛ gɛnen mɔ, mɛ sa mɔ ɔken. 43Ɔ sɔɔ ɔken mɔ ne ɔ wɛ, mɔmɔ pɛwu ansi dɔ nfono.\n44Nfono ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ilaa ibonoana fɛ wu i ba me so faa, owi ɔbono n bo fɛye asɛ mɔ, nɛ wolaa tɔgɛ sa fɛye yɛɛ i laa ba gɛsintin fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela mɔ. Ilaa ibono i bo Mosisi nbara mɔ dɔ mɔ de ibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ yɛgɛ mɛ ŋmarasɛ yela mɔ de ibono i bo Wurubuaarɛ Ilon Ɔwolɛ mɔ dɔ kyu lii me so mɔ pɛwu i kaaborɛ iꞌ ba gɛsintin.\" 45Nfono mɔ ɔ yɛgɛ mɛ nyɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ gɛsɛ, 46ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Mɛ ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ i dɛ sa ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔ-adɛ mɔ yɛɛ oꞌ wu ɔlaawusɛ lɛwu de imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ oꞌ kyingi lii ibuni dɔ. 47Mɛ kii ŋmarasɛ yɛɛ asa mɛ laa naa kaasɛ mɔ ginyen dɔ mɛ kya tɔgɛ ɔkamaasɛ yɛɛ ɔꞌ kyɛɛgɛ lii mɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ de Wurubuaarɛ oꞌ kyu mɔ-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ mɔ. Mɛ laa tɔgɛ ilaa idɛ sa gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi pɛwu. Mɛ laa yii gɛsɛ lii daa Gyɛrusalem gɛrɛ. 48Fɛye ne n gyɛ abono fɛ wu ilaa ibono nɛ wɔra de ilaa ibono i ba me so mɔ pɛwu de fɛye-ansi. Fɛye ne nan tɔgɛ me-ilaa sa asa de mɛꞌ nu. 49Fɛꞌ nu! Nan kyu me-sɛ Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono ɔ ka yela sa fɛye mɔ kyu bunge fɛye. Imɔso, fɛꞌ kyena Gyɛrusalem gɛrɛ gyoo gɛnen ɔlon mɔ. Ɔ laa kpelegɛ lii Wurubuaarɛ dɔ baa bun fɛye so.\"\nWurubuaarɛ Gi Puru Yesu Kyu Dii Kpe Mɔ Asɛ\n50Yesu gi tɔngɛ sa mɔmɔ ta mɔ, ɔ kparɛ mɔmɔ lii ɔsowolɛ mɔ so. Mɛ kpaa fo sindi Bɛtani mɔ, ɔ diirɛ mɔ-abaa mɔmɔ so ne ɔ kolɛ Wurubuaarɛ ayuule bun ɔmɔ so. 51Ɔ san ɔ kya yuule mɔmɔ mɔ, i puru mɔ dii kyon kpe Wurubuaarɛ dɔ taa mɔmɔ yɛgɛ. 52Mɛ son Yesu nno, ne mɛ kii kpe Gyɛrusalem de ɔkon belɛ. 53Kpɛ kyu lii gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ, mɛ kya kpe Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so gɛkɛ kamaasɛ kpaa yen Wurubuaarɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/24\/","date":"2018-07-20T15:36:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591683.78\/warc\/CC-MAIN-20180720135213-20180720155213-00354.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1645,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Galati 2\nPɔɔlo Gi Kpe Yesu Asonbo Abelɛnsɛ Asɛ Gyɛrusalem\n1Nsi gudu nnan gɛmara mɔ, nɛ kii kpe Yesu asonbo mɔ asɛ Gyɛrusalem. Me‑rɛ Banabasɛ ne n kpe. A kya kpe mɔ, nɛ kyu Taatusi buu me-nyoro. 2Wurubuaarɛ ne n lɛɛ nyiile me yɛɛ nꞌ kii kpe nno. Nɛ kpe mɔ, nɛ kpaa nyiile mɔmɔ Yesu ɔkalan konkonsɛ ɔbono n dɛ mi‑i tɔgɛ mi‑i sa asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ. Abono yɛɛ mɔmɔ ne n gyɛ abelɛnsɛ mɔ, nɛ yɛgɛ me‑rɛ ɔmɔ a gyan aye-wolɛ. Nɛ laarɛ yɛɛ gɛnen abelɛnsɛ mɔ mɛꞌ nu me-gɛsun mɔ gɛsɛ de iŋ sa iꞌ ba yɛɛ Yesu ɔkalan mɔ gɛsun gɛbono n kya wɔra faa de mɔ-gɛsun gɛbono nan kii wɔra mɔ gɛꞌ wɔra giyan. 3Nɛ kpe abelɛnsɛ adɛ asɛ gɛnen mɔ, ba‑a me-nanbo Taatusi ɔbono me‑rɛ mɔ a naa ne ɔ mɛŋ gyɛ Gyuda isa mɔ, abelɛnsɛ mɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ nyise mɔ yɛɛ ɔꞌ ten mɔ-giwɔrɛ aye Gyuda awura itiibilaa ɔkpa so.\n4Pɛi de nꞌ kpe Gyɛrusalem mɔ, asa abono mɛ kya penɛ yɛɛ mɛ kya son Yesu mɔ ako mɛ baa loo aye Yesu asonbo mɔ dɔ de mɛꞌ nyɛ baa kerɛ aye-akyenabi de gɛnɔɔbono a nyɛ aye-nyoro kyu lii Kirisito Yesu so mɔ. Mɛ baa loo aye dɔ gɛnen mɔ, mɛ kya laarɛ daa fɛɛ aꞌ gyi aye Gyuda awura itiibilaa de nbara mɔ pɛwu ɔkpa so kee aye Yesu ɔson mɔ dɔ de aꞌ kii wɔra fɛɛ nbide sa nbara mɔ. 5Kyu lii fɛye so mɔ, a mɛŋ kyule gɛnen asa abono. A kine mɔmɔ-lɛɛ de fɛꞌ nyɛ nu gɛsintin-lɛɛ ɔkalan konkonsɛ kyu lii Yesu so.\n6Nɛ kpe abono yɛɛ mɔmɔ ne n gyɛ abelɛnsɛ Yesu asonbo mɔ dɔ mɔ asɛ mɔ, meŋ nyɛ ilaa nyiilesɛ pobɔrɔ iko lii ɔmɔ asɛ. (Nɛ taa terɛ mɔmɔ yɛɛ abelɛnsɛ faa, asa abono ɔnan mɛ gyɛ mɔ lɛɛ iŋ tiri me. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ mɛŋ kya kerɛ asa ansi so.) To. Fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ tɔgɛ faa, gɛnen abelɛnsɛ mɔ mɛ mɛŋ kyu sɛi kyu bɔla me-lɛɛ anyiilebi mɔ so. 7Mɛ wu me bii yɛɛ Wurubuaarɛ ne n kyu Yesu ɔkalan konkonsɛ mɔ kyu wɔra me-abaa dɔ de nꞌ lɛɛ mɔ nyiile asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono o kyu gɛnen ɔkalan baarɛ kee wɔra Piita abaa dɔ de ɔꞌ lɛɛ mɔ nyiile Gyuda awura mɔ. 8(I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ wɔra gɛsun kyu naa de Piita so ne ɔ nyɛ wɔra Yesu ɔsɔɔ sa Gyuda awura mɔ, gɛnen Wurubuaarɛ kolon ɔbono kee ne n wɔra gɛsun kyu naa de me so ne nɛ wɔra Yesu ɔsɔɔ sa asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ.)\n9Abelɛnsɛ mɔ mɛ nyɛ wu bii yɛɛ Wurubuaarɛ ne n kpaa me ne nɛ wɔra Yesu ɔsɔɔ sa asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ gɛnen. Imɔso Gyeemesi, Piita, de Gyɔn, abono yɛɛ mɔmɔ ne n gyɛ nkpara sa Yesu ɔson mɔ, mɛ kɔɔlɛ kyule yɛɛ me‑rɛ Banabasɛ de mɔmɔ pɛwu a gyɛ daa nyamesɛ kolon gɛsun mɔ dɔ. Imɔso aye mɔ, aꞌ kpe abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ asɛ de mɔmɔ mɔ mɛꞌ kpe Gyuda awura mɔ asɛ. 10Mɛ tɔgɛ aye yɛɛ aꞌ wolaa nyingi de aꞌ kpaa ayenbo. Gɛnen ilaa ibono kee ne nɛ wolaa kyu too me-nyoro so n kya wɔra.\nPɔɔlo Gi Tɔgɛ Piita Yɛɛ Ilaa Ibono Ɔ Wɔra Mɔ Iŋ Kyena\n11Owi ɔbono Piita gi ba Antiyoki mɔ, ilaa ibono ɔ wɔra nno mɔ berɛ, iŋ kyena. Imɔso nɛ tɔgɛ tigi mɔ. 12I kya nyiile yɛɛ nkana mɔ‑rɛ Yesu asonbo abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ mɛ kya kyena wɔra abaa gyi dabɔlɛ kanpɛ. Ɔ bo nno mɔ, mɔ-nanboana Gyuda awura abono mɛ gyɛ Gyeemesi adɛ mɔ ako mɛ kpe mɔ asɛ. Mɛ kpe mɔ asɛ gɛnen mɔ, ɔ tɛɛ mɔ-nyoro lii abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ dɔ. Ɔŋ baa o kyule mada de ɔmɔ. I kya nyiile yɛɛ abono mɛ kpe mɔ asɛ mɔ mɛ kpɛ mɛ dɛ daa yɛɛ ɔbono ɔ mɛŋ gyɛ aye Gyuda isa mɔ laa ten giwɔrɛ de oꞌ gyi Gyuda awura nbara so pɛi de ɔꞌ taalɛ son Yesu ɔkpa so. Piita selɛ asa adɛ gifuu so ne ɔ tɛɛ mɔ-nyoro gɛnen.\n13Gyuda awura sɛnsɛ abono mɛ kya son Yesu mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɔmɔ kee mɛ yii gɛsɛ mɛ kya taa gɛsintin ɔkpa mɔ ma‑a yɛgɛ, kaaborɛ i yɛgɛ Banabasɛ gbaa gi buu mɔmɔ-lɛɛ ɔkpa mɔ. 14Mi‑i me mɔ, nɛ wu ibono mɛŋ kya naa ntintin gɛnɔɔbono i kya kyena de Yesu gɛsintin ɔkalan konkonsɛ mɔ. Imɔso nɛ taasɛ Piita Yesu asonbo mɔ pɛwu ansi dɔ yɛɛ, \"Fo‑o fo mɔ, fo gyɛ daa Gyudanyen ne fo taa Gyuda awura akyenabi mɔ yɛgɛ ne fo san fo tɛ daa fɛɛ asa abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ. Mɔ, nnɛ so ne fo laa taalɛ nyise abono mɛ mɛŋ gyɛ Gyuda awura mɔ de mɛꞌ kyena Gyuda awura akyenabi? 15Gɛkorogɛ dɔ mɔ, me‑rɛ fo Piita a gyɛ daa Gyuda awura. A mɛŋ gyɛ asa sɛnsɛ abono mɛ mɛŋ wolaa mɛ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi ne mɛ kya fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa mɔ. 16Aye gbaa-gbaa a nyɛ bii yɛɛ i mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura itiibilaa mɔ abɛɛ nbara mɔ so gigyi ne nan yɛgɛ Wurubuaarɛ oꞌ kyu nyamesɛ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran. I gyɛ daa gikagyan gibono nyamesɛ laa ka gyan Yesu Kirisito so mɔ. Imɔso ne aye gbaa-gbaa kee a ka gyan Yesu Kirisito so de Wurubuaarɛ oꞌ kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran kyu naa de aye gɛnen gikagyan gibono so. I mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura itiibilaa mɔ gigyi so. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ ɔ maŋ kyu nyamesɛ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran kyu lii itiibilaa abɛɛ nbara so gigyi.\"\nƆkalan Konkonsɛ Ɔbono Pɔɔlo Kya Nyiile Asa Mɔ\n17Gɛnɔɔbono aye-ansi a gyan yɛɛ Wurubuaarɛ laa kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran kyu naa de aye‑rɛ Kirisito ginyamesɛ kolon mɔ so mɔ, i yɛgɛ aye gbaa-gbaa a bingiri abono mɛŋ kya gyi Gyuda awura itiibilaa mɔ so. Imɔso a taa itiibilaa yɛgɛ de Wurubuaarɛ oꞌ kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran faa mɔ, a wɔra ilaa nyɛnyɛn ne? Kirisito kya yɛgɛ asa mɛꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn? Kuaa, iŋ gyɛ gɛnen! 18Nengyene n nyi yɛɛ ilaa idɛ iŋ boran sa me ne nɛ kine imɔ, ne nɛ kii kpaa kyu imɔ mɔ, nɛ lɛɛ me-nyoro nyiile yɛɛ n gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo ne. 19Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ nkana n kya gyi Gyuda awura itiibilaa so, ne Wurubuaarɛ mɛŋ kyu me yɛɛ me-gisen dɔ i boran. Imɔso i wɔra fɛɛ nɛ wuꞌ lii itiibilaa mɔ dɔ. Meŋ baa n tɛ sa itiibilaa mɔ de nꞌ san nyɛ kyena sa daa Wurubuaarɛ. 20Nɛ taa tɔgɛ yɛɛ nɛ wɔra fɛɛ nɛ wuꞌ faa mɔ, i wɔra daa fɛɛ me‑rɛ Kirisito pɛwu ne mɛ da aŋanbi oyii so mɔɔ gikolon. Iŋ baa i gyɛ me ne nꞌ tɛ. Yesu Kirisito ne n san ɔ tɛ me dɔ. Wurubuaarɛ mɔ-bi Yesu ɔbono ɔ laarɛ me-ilaa ne o wuꞌ sa me mɔ so ne nꞌ kya ka gyan de nꞌ nyɛ n tɛ gɛkyena gɛbono n tɛ faa. 21Gidɛnsɛ gibono Wurubuaarɛ gi wɔra sa anyamesɛ mɔ, maŋ kyu gimɔ yɛɛ giŋ gyɛ sɛi. Ne fɛɛ i gyɛ gɛsintin yɛɛ Wurubuaarɛ kya kyu nyamesɛ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran kyu naa daa de itiibilaa gigyi so mɔ, nkana lɛwu ɔbono Yesu Kirisito gi baa wuꞌ sa anyamesɛ faa, nkana giyan ne.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Gal\/2","date":"2018-07-23T02:42:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594790.48\/warc\/CC-MAIN-20180723012644-20180723032644-00564.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":1242,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 12\nYesu Gi Da Abelɛnsɛ Mɔ Gikpalɛ\n1Yesu gi kii tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ akpalɛ dɔ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔko gi kyena. Ɔ dɔɔ gifɔlɛ giko ndɔɔ. (Mɛ kya kyu gɛnen gifɔlɛ gibono abi kyu wɔra nta.) Ɔ pɔrɔ ɔpɔɔrɛ kyaabɔɔ ndɔɔ mɔ, ɔ wɔra nta mɔ ɔdooten ndɔɔ mɔ dɔ, ne ɔ pɔrɔ obu faa lege-lege nfono asa mɛ laa nyɛ dii ndɔɔ mɔ mɔ. Ɔ wɔra imɔ idɛ ta mɔ, o kyu ndɔɔ mɔ kyu wɔra asa ako abaa dɔ yɛɛ mɛꞌ kerɛ nmɔ so de mɔ‑rɛ mɔmɔ mɛꞌ yɛ agyan abono mɛ laa nyɛ mɔ. Ne ɔ koso kpe ɔkpa kpaa kɛɛla.\n2\"Gifɔlɛ mɔ abi aberɛ tɛɛsɛ a fo mɔ, ndɔɔ wura mɔ gi sun mɔ-dega ɔko yɛɛ oꞌ kpe mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ asɛ de ɔꞌ kpaa sɔɔ mɔ-lɛɛ ogyiten bara mɔ. 3Mɔ-dega mɔ gi kpe mɔ, mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ keda mɔ, ne mɛ daarɛ mɔ, ne mɛ gya mɔ kii abaa gikpan. 4Ndɔɔ wura mɔ gi nu ilaa ibono i ba mɔ, o kii sun mɔ-dega ɔko ndɔɔ akerɛbo mɔ asɛ. Mɛ daarɛ ɔbono kee gooli mɔ-gimu, ne mɛ wɔra mɔ ibono i mɛŋ gyɛ iwɔrasɛ mɔ. 5Ndɔɔ wura mɔ gi kii sun mɔ-dega ɔko kee. Ɔbono berɛ mɔ, mɛ mɔɔ mɔ kpem! O sun mɔ-adega sɛnsɛ gɛnen, ne ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ kya daarɛ ako, ne mɛ kya mɔɔ ako.\n6\"I san ndɔɔ wura mɔ isa kolon ɔko ɔŋ ti sun mɔ. Mɔ ne n gyɛ mɔ-bi kolon ɔbono ɔ bo ne mɔ-ilaa ne n bo mɔ-gisen dɔ mɔ. Ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Me-bi mɔ berɛ, mɛ laa kyu buubuu sa mɔ.' Gɛsintin mɔ, o sun mɔ-bi mɔ mɔmɔ asɛ. 7Ndɔɔ akerɛbo mɔ mɛ wu mɔ ɔ kya ba mɔ, mɛ tɔgɛ sa abara yɛɛ, 'Ɔbono ɔ laa gyi mɔ-sɛ atɔ mɔ ne n kya ba faa. Aꞌ mɔɔ mɔ de mɔ-tɔgyi mɔ ɔꞌ nyɛ sii de aye.' 8Gɛsintin mɔ, mɛ keda ndɔɔ wura mɔ mɔ-bi mɔ mɔɔ, ne mɛ too mɔ lii ndɔɔ mɔ dɔ.\"\n9Yesu gi da gikpalɛ gidɛ ta mɔ, ɔ taasɛ abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛ nyi yɛɛ menɛ ne ndɔɔ wura mɔ laa wɔra? Nꞌ tɔgɛ sa fɛye: ɔ laa kpaa mɔɔ mɔ-ndɔɔ akerɛbo mɔ de oꞌ kyu ndɔɔ mɔ wɔra apobɔrɔ abaa dɔ.\" 10Yesu gi kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Imɔso fɛŋ ti kalɛ Wurubuaarɛ ɔwolɛ mɔ agyɛbi adɛ? Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n'Gibui gibono ibu apɔrɔbo mɔ mɛ kyu too gɛbaamara mɔ,\ngɛnen gibui kolon gibono ne n baa yɛgɛ obu mɔ giꞌ wɔra ɔlon ɔ yelɛ faa.\n11Gɛnen ilaa idɛ i kya lii Wurubuaarɛ asɛ daa.\nI bo aye ɔbolɛ ne i kya dɛ aye-gɛnɔ.' \"\n12Gikpalɛ mɔ Yesu gi da kyu lii ndɔɔ akerɛbo mɔ so mɔ, abelɛnsɛ mɔ mɛ laarɛ yɛɛ mɛꞌ keda mɔ. I lii fɛɛ mɛ bii yɛɛ mɔmɔ ne ɔ darɛ. Mɛ kii mɛ selɛ sakpii ɔbono ɔ bo nfono mɔ. Imɔso mɛ naa taa mɔ yɛgɛ.\nAbelɛnsɛ Ako Mɛ Daasɛ Yesu Kerɛ Ilaa Taasɛsɛ Dɔ\n13Abelɛnsɛ mɔ mɛ naa gɛnen mɔ, mɛ kpaa sun Farasii gikpen mɔ dɔ asa ako de Wura Hɛrodɛ gɛmara abuubo mɔ ako kpe Yesu asɛ yɛɛ mɛꞌ kpaa taasɛ mɔ ilaa adawo so; nengyene fɛɛ ɔ lɛɛ gɛnɔ ɔkpa so mɔ, de ɔꞌ nyɛ tɔrɔ mɔmɔ-ɔdoo dɔ. 14Asunbo mɔ mɛ kpe, ne mɛ kpaa too Yesu soso yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a wu yɛɛ fo bo gɛsintin ne fo mɛŋ selɛ ɔko. Fo berɛ, fo mɛŋ kya kerɛ nyamesɛ sakyɔ abɛɛ mɔ-nyisigyi ɔbono ɔ bo mɔ de foꞌ buu ɔko don ɔko. Fo kya nyiile asa Wurubuaarɛ ɔkpa daa gɛsintin ɔkpa so. Rom wura belɛ ɔbono ɔ kya kerɛ aye so ne ɔŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ, i dɛ ɔkpa Wurubuaarɛ asɛ fɛɛ aꞌ sɔɔ mɔ-lɛnpoo abɛɛ a mɛŋ sa aꞌ sɔɔ?\"\n15Yesu gi dɛsɛ yɛɛ mɛ kerɛ ansi daa ne mɛ kya taasɛ mɔ. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ so ne fɛ kya soo me idoo gɛnen? Ɔko ɔꞌ lɛɛ aterenbi gibi ba de nꞌ kerɛ.\" 16Gɛsintin mɔ, mɛ kyu aterenbi gibi kyu sa mɔ, ne Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Anɛ gimu de mɔ-ginyen ne n gyan aterenbi gibi gidɛ so faa?\" Ne mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Rom wura belɛ mɔ-lɛɛ.\" 17Nfono ne Yesu gi tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"To. Gɛnen berɛ mɔ, ilaa ibono i gyɛ Rom wura belɛ mɔ-lɛɛ mɔ, fɛꞌ kyu sa mɔ, de ibono, mɔ, i gyɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ mɔ, fɛꞌ kyu sa Wurubuaarɛ.\" Gɛnɔɔbono Yesu gi tɔgɛ mɔ, i dɛ mɔmɔ-gɛnɔ gikyɔ.\nSaadusii Awura Mɛ Taasɛ Yesu Ilaa\n18Saadusii gikpen dɔ awura ako kee mɛ ba Yesu asɛ. Saadusii awura adɛ ne n kpɛ mɛ dɛ yɛɛ nyamesɛ gi wuꞌ mɔ, i ta. Iŋ baa i bo gɛtɛɛko ɔ laa kpaa kyena, ne Wurubuaarɛ maŋ kyingi asa gɛkaako. Imɔso gɛnen asa adɛ mɛ ba de mɛꞌ baa nu Yesu gɛnɔ dɔ. Mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, 19\"Ɔbelɛnsɛ, Mosisi gi yela nbara nko sa aye yɛɛ, 'Nengyene ɔnyen gi wuꞌ taa mɔ-ka yɛgɛ owi ɔbono mɔ-ka mɔ mɛŋ ti korogɛ sa mɔ mɔ, mɔ-tedɛ abɛɛ mɔ-daa oꞌ kyu ɔkyii mɔ lɛɛ gikulaa de mɔ‑rɛ mɔ mɛꞌ korogɛ nbii sa mɔ-kuli ɔbono o wuꞌ mɔ.'\n20\"To. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔnyen ɔko mɔ‑rɛ mɔ-tedɛana asee mɛ kyena. Gɛnen ɔnyen baarɛ gi kyu ɔkyii. Mɔ‑rɛ mɔ-ka mɔ mɛŋ korogɛ pɛi ne ɔnyen mɔ gi wuꞌ taa mɔ-ka mɔ yɛgɛ. 21Mosisi nbara nbono ɔ yela sa aye mɔ so mɔ, mɔ-gigyanmara mɔ gi kyu ɔkyii mɔ lɛɛ gikulaa. Mɔ‑rɛ ɔkyii mɔ mɛ mɛŋ korogɛ, ne mɔ kee gi wuꞌ taa ɔkyii mɔ yɛgɛ. Ɔsasɛ mɔ kee gɛnen. 22Mɔmɔ anyen sono mɔ pɛwu mɛ dena ɔkyii mɔ, ne mɛ wuꞌ taa mɔ yɛgɛ. Ɔkyii mɔ mɛŋ korogɛ sa mɔmɔ ɔko‑rɛ ɔko. Laalaalogɛ mɔ, ɔkyii mɔ kee gi wuꞌ. 23To, nengyene Wurubuaarɛ laa kyingi asa mɔ, anɛ ne n bo ɔkyii mɔ gɛnen gɛkyena pobɔrɔ gɛbono dɔ? I kya nyiile yɛɛ owi ɔbono mɛ tɛ de ansi mɔ, mɔmɔ anyen sono adɛ pɛwu mɛ dena mɔ gyan.\"\n24Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ fuɛ. I kya nyiile yɛɛ fɛ mɛŋ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ gɛsɛ, ne fɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono ɔ bo mɔ. 25Asa abono Wurubuaarɛ laa kyingi de mɛꞌ nyɛ gɛkyena pobɔrɔ mɔ, gɛdena gɛ mɛŋ baa gɛ bo no sa mɔmɔ. Mɔmɔ-gɛkyena gɛ laa wɔra daa fɛɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ-lɛɛ mɔ ɔnan.\"\n26Ne Yesu gi kii tɔgɛ sa Saadusii awura mɔ yɛɛ, \"Fɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ yɛɛ asa mɛ wuꞌ mɔ, iŋ baa i bo gɛtɛɛko mɛ laa kpaa kyena mɔ faa mɔ, aꞌ kerɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ de aꞌ kerɛ. Imɔso fɛŋ ti kalɛ aye-naana Mosisi ilaa nno? Owi ɔbono Wurubuaarɛ gi yelɛ giponfɛ giko dɔ tɔngɛ sa mɔ mɔ, ɔ tɔgɛ Mosisi yɛɛ,\n'Me ne n gyɛ Aberaham Wurubuaarɛ.\nN gyɛ Ayisiki Wurubuaarɛ,\nne nꞌ gyɛ Gyeekɔpo Wurubuaarɛ.'\n27Aberɛ abono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ sa Mosisi mɔ, gɛnen asa adɛ mɛ ti wolaa wuꞌ. Ne fɛɛ iloobu idɛ mɛŋ bo gɛtɛɛko daa mɔ, Wurubuaarɛ maŋ tɔgɛ yɛɛ, 'N gyɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ.' Nkana ɔ laa tɔgɛ daa yɛɛ, 'Nɛ naa kyena wɔra mɔmɔ-Wurubuaarɛ yɛgɛ.' Fɛ fuɛ gɛsintin.\"\nYesu Gi Nyiile Asa Wurubuaarɛ Nbara Nbono Gi Tansi Gi Tiri Mɔ\n28Mɛ yelɛ mɛ kya sɔɔ akyɔɔlɛ gɛnen mɔ, Gyuda awura nbara ɔŋmarasɛbo ɔko gi ba ɔ kya nu mɔmɔ asɛ. O nu ibono Yesu gi lɛɛ gɛnɔ kanpɛ mɔ, mɔ kee gi taasɛ Yesu yɛɛ, \"Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ pɛwu mɔ, nmɔ ne n tansi gi tiri don nsɛnsɛ?\"\n29Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nbono gi tiri don nsɛnsɛ mɔ ne n gyɛ nbono gi kya tɔgɛ yɛɛ,\n'Isirale awura, fɛꞌ yela fɛye-aso de fɛꞌ nu!\nAye-Wura Wurubuaarɛ gyɛ daa ɔkolon.\n30Imɔso laarɛ fo-Wura Wurubuaarɛ ilaa lii fo-gisen dɔ.\nKyu fo-gisen pɛwu, fo-gɛwɔnsa pɛwu de fo-ɔlon pɛwu kyu\nlaarɛ Wurubuaarɛ ilaa.'\n31Nbara nyɔsɛ nbono kee gi baa gi tiri mɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n'Laarɛ fo-nanbo fɛɛ fo-nyoro.'\nI mɛŋ baa i bo nbara nko gi tiri don nmɔ ndɛ.\"\n32Nbara ɔŋmarasɛbo mɔ gi tɔgɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, ibono fo tɔgɛ mɔ, i gyɛ gɛsintin; Wurubuaarɛ kolon ne n bo no. Mɔ-gɛmara mɔ, Wurubuaarɛ ɔko mɛŋ baa ɔ bo no. 33I kaaborɛ nyamesɛ oꞌ kyu mɔ-gisen pɛwu, mɔ-nwɔnsa pɛwu, de mɔ-nyoro ɔlon pɛwu kyu laarɛ Wurubuaarɛ ilaa de ɔꞌ laarɛ mɔ-nanbo ilaa fɛɛ mɔ-nyoro. Nyamesɛ gi gyi gɛnen nbara nnyɔ ndɛ so mɔ, imɔ ne n tiri gikyɔ don ibono ɔ laa kyu nbuɛ lɛɛ asunbi kamaasɛ sa Wurubuaarɛ mɔ.\" 34Yesu gi nu gɛnɔɔbono ɔnyen mɔ gi lɛɛ gɛnɔ fɛɛ ɔlaako onyibo mɔ, ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Fo‑rɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ iŋ bo gɛta de abara.\"\nSan kyu lii nfono mɔ, ɔko mɛŋ baa taalɛ da otu taasɛ Yesu ilaa de mɛꞌ daasɛ mɔ kerɛ.\nYesu Gi Kisee Taasɛ Asa Mɔ Ilaa\n35Imɔ gɛmara mɔ Yesu kya nyiile ilaa Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so mɔ, ɔ taasɛ abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ so ne nbara anyiilebo mɔ mɛ kya tɔgɛ yɛɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de oꞌ gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ laa kisee wɔra daa Wura Deefidi ɔnaanabi? 36Yɛgɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi nyiile Wura Deefidi ne mɔ gbaa-gbaa gi wolaa tɔgɛ kaasɛ mɔ ilaa yela yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ laa tɔgɛ sa me-Wura mɔ yɛɛ,\n\"Baa kyena me-gibaa gyisɛ so de me‑rɛ fo aꞌ gyi gɛwura\nde nꞌ yɛgɛ foꞌ kyise fo-akyobo de fo-ayaa.\" ' \"\n37Yesu gi kii lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Imɔso Deefidi gbaa-gbaa kya terɛ kaasɛ yɛɛ 'me-Wura' faa mɔ, nnɛ so ne ɔ laa kisee wɔra daa Deefidi ɔnaanabi?\"\nSakpii ɔbono ɔ bo nfono mɔ pɛwu gi nu Yesu ilaa tɔgɛsɛ mɔ, i wɔra mɔmɔ ɔkon kyɔde.\nYesu Gi Lɛɛ Nbara Aŋmarasɛbo Mɔ Gidebi Nyiile\n38Yesu kya nyiile asa mɔ ilaa mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de aye Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo adɛ. Mɛ kya laarɛ daa ngbɛ belɛ-belɛ gisuu naa asa dɔ. Mɛ kya laarɛ de asa mɛꞌ terɛ mɔmɔ yɛɛ 'Abelɛnsɛ' de mɛꞌ kyu buubuu faala ɔmɔ sansana de ɔkamaasɛ oꞌ wu. 39Ne fɛɛ mɛ kpe mɔmɔ-akyangbon dɔ abɛɛ mɛ laa gyi gɛkɛ belɛ mɔ, abelɛnsɛ de anyamesɛ gbaaꞌgbaa ikyenaten ne mɛ kya laarɛ gikyena. 40Mɔmɔ gɛnen asa abono ne n kya kii kudi akyii ikulaabo mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-biana gyi, yɛgɛ mɛ laa dalaa mɔ, mɛ kya dalaa faa bolo-bolo de asa mɛꞌ nyɛ yen mɔmɔ yɛɛ mɛ nyi gɛdalaa. Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa gyi mɔmɔ-nbɛlɛ mɔ, mɔmɔ-gisobiidɛ gi laa nyaakyɔ too.\"\nYesu Gi Yen Okulaabo Yenbo Ɔko\n41Yesu tɛ Wurubuaarɛ ɔson obu gikpaara mɔ so, mɔ-ansi a sa de aterenbi gidɛkaa. Nno ne asa mɛ kya kyu aterenbi abono mɛ kya kyɛɛ Wurubuaarɛ mɔ wɔra. Imɔso Yesu tɛ ɔ kerɛ asa sakyɔ abono mɛ kya baa too aterenbi mɔ. O wu aterenbi awura sakyɔ mɛ kya baa too aterenbi belɛ-belɛ mɛ kya wɔra gidɛkaa mɔ dɔ. 42Nfono mɔ, ɔkyii okulaabo yenbo ɔko gi ba. Ne o kyu aterenbi abi anyɔ kyu too wɔra gidɛkaa mɔ dɔ. 43Yesu gi wu gɛnen mɔ, ɔ terɛ mɔ-akasɛbo mɔ, ne o nyiile mɔmɔ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fɛ wu okulaabo yenbo baarɛ? Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, ɔkyii baarɛ gi kyɛɛ Wurubuaarɛ aterenbi don asa sɛnsɛ abono mɛ kya too mɔ pɛwu. 44I kya nyiile yɛɛ asa adɛ pɛwu mɛ kya gyɔgɛ mɔmɔ-aterenbi dɔ daa kyu baa kyɛɛ Wurubuaarɛ. Ɔkyii mɔ berɛ, ipii ibono ɔ bo ne nkana imɔ ne ɔ tɛ ɔ kpasa de mɔ, imɔ pɛwu ne o kyu baa kyɛɛ Wurubuaarɛ faa.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/12","date":"2018-07-17T00:24:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589536.40\/warc\/CC-MAIN-20180716232549-20180717012549-00226.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1893,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 13\nYesu Gi Foro Mɔ-Akasɛbo Mɔ Ayaa\n1I san gɛkɛ kolon de Gyuda awura mɛꞌ gyi mɔmɔ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ, Yesu gi bii yɛɛ owi mɔ gi fo ibono ɔ laa lii gɛsinkpan so de oꞌ kii kpe mɔ-sɛ asɛ. Mɔ-gɛkyena dɔ mɔ, ɔ laarɛ mɔ-akasɛbo abono mɛ bo mɔ asɛ mɔ ilaa. Gɛnen aberɛ adɛ dɔ mɔ Yesu kya laarɛ ɔꞌ baa lɛɛ nyiile gɛnɔɔbono ɔkara ɔ kya laarɛ ɔmɔ-ilaa mɔ.\n2Gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛdɔɔdɛ mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ tɛ mɛ kya gyi mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi ti suu de Gyudasɛ Isikaayɔtɛ, ɔbono ɔ gyɛ Simon mɔ-bi mɔ de ɔꞌ yɛgɛ Yesu akyobo mɛꞌ nyɛ mɔ. 3Yesu nyi ibono mɔ-sɛ Wurubuaarɛ gi kyu ilaa kamaasɛ kyu wɔra mɔ Yesu abaa dɔ. O nyi kee yɛɛ ɔ lii Wurubuaarɛ asɛ ne ɔ laa kii kpe mɔ asɛ. 4Mɛ gyi ta mɔ, ɔ koso yelɛ ne o luu soso-lɛɛ gɛgbɛ gɛbono o suu mɔ, ne o kyu bɔdɛbaa kyu dela mɔ-gɛsara dɔ. 5Nfono mɔ, ɔ kyɛɛgɛ nkyu wɔra tasa dɔ ne o yii gɛsɛ ɔ kya foro mɔ-akasɛbo mɔ-ayaa ɔko ɔko yɛgɛ ɔ dɛ bɔdɛbaa mɔ o kyu dela mɔ-gɛsara dɔ mɔ, ɔ kya lɛɛ mɔmɔ-ayaa nkyu.\n6Yesu gi baa fo Simon Piita asɛ mɔ, Piita gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Me-Wura, fo ne nan foro me-ayaa sa me?\" 7Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo mɛŋ nyi ilaa ibono n kya wɔra faa. Gɛmara mɔ, fo laa baa bii.\" 8Piita gi kii tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"O kuaa! Iŋ kaaborɛ foꞌ foro me-ayaa sa me gɛkaako.\" Yesu gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Nengyene maŋ foro fo-ayaa sa fo mɔ, gɛnen berɛ mɔ, me‑rɛ fo a mɛŋ baa a bo sɛi giwɔra.\" 9Nfono mɔ, Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, gɛnen berɛ mɔ, i mɛŋ gyɛ me-ayaa wolɛ. Tɛsɛ foro me-abaa de me-gimu kee sa me.\"\n10Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Nengyene nyamesɛ gi gyere mɔ, mɔ-nyoro gɛtɛɛko giŋ baa gi bo ineesi ibono i tiri yɛɛ oꞌ kii gyere. Mɔ-ayaa dɔ wolɛ ne n tiri yɛɛ ɔꞌ foro. Fɛye adɛ pɛwu fɛŋ bo ineesi, gɛnen mɔ, fɛye dɔ nyamesɛ kolon guan ne n bo ineesi.\" 11Yesu ti wolaa o nyi ɔbono ɔ laa yɛgɛ mɔ-akyobo mɛꞌ nyɛ mɔ mɔ. Imɔso ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛye adɛ pɛwu fɛŋ bo ineesi, gɛnen mɔ, fɛye dɔ nyamesɛ kolon guan.\"\n12Yesu gi foro mɔ-akasɛbo mɔ ayaa ta mɔ, o kiiri mɔ-soso lɛɛ gɛgbɛ mɔ suu ne ɔ naa kii kpaa kyena mɔ-ɔkyenaten ogyiten mɔ. Nfono mɔ ɔ taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛ nu ilaa ibono nɛ wɔra sa fɛye faa gɛsɛ? 13Fɛ kya terɛ me yɛɛ fɛye-Ɔbelɛnsɛ de fɛye-Wura. Fɛ terɛ me gɛnen mɔ, fɛ mɛŋ fuɛ. I kya nyiile yɛɛ gɛnen nyamesɛ ne nꞌ gyɛ. 14To, me ɔbono n gyɛ fɛye-ɔbelɛnsɛ de fɛye-wura mɔ ne n bara me-nyoro gɛsɛ, ne nɛ foro fɛye-ayaa sa fɛye faa. Imɔso, fɛye kee fɛꞌ bara fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛꞌ foro abara ayaa sa abara gɛnen. 15Nɛ wɔra sinkaala yela sa fɛye ne. Fɛye kee fɛꞌ wɔra ilaa ibono nɛ wɔra sa fɛye faa ɔnan. 16Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, dega mɛŋ kya don mɔ-ɔbelɛnsɛ. Ɔsɔɔ mɛŋ kya don ɔbono o sun mɔ mɔ. 17Ibono fɛ nyɛ bii yɛɛ i kaaborɛ fɛꞌ son abara faa, ne fɛ kya son abara gɛsintin mɔ, fɛ laa wɔra amudɛnsɛbo.\n18\"I mɛŋ gyɛ fɛye pɛwu ne nꞌ darɛ. N nyi fɛye abono nɛ lɛɛ yɛɛ fɛꞌ wɔra me-gɛsun mɔ. I tiri yɛɛ ilaa ibono mɛ wolaa ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ, mɔ, iꞌ nyɛ ba gɛsintin. Mɛ wolaa ŋmarasɛ yela yɛɛ,\n'Nyamesɛ ɔbono me‑rɛ mɔ a kya wɔra abaa gyi mɔ\nne nan kisee dii yelɛ me so.'\n19N wolaa mi‑i tɔgɛ fɛye gɛnen ilaa idɛ nperɛ pɛi de iꞌ lɔɔ ba. Nengyene i san ba mɔ, de fɛꞌ sɔɔ me gyi yɛɛ me ne n bo no pɛi ne ilaa kamaasɛ i bo no. 20Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, ɔbono ɔ sɔɔ ɔbono nɛ sun mɔ abaa anyɔ mɔ, me ne ɔ sɔɔ gɛnen. Ne ɔbono ɔ sɔɔ me abaa anyɔ mɔ, ɔbono o sun me mɔ ne ɔ sɔɔ gɛnen.\"\nYesu Yɛɛ Ɔko Laa Kyu Mɔ Wɔra Mɔ-Akyobo Abaa Dɔ\n21Yesu gi tɔgɛ gɛnen ta mɔ, mɔ-gisen dɔ i nyida mɔ ne o buu sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa; fɛye dɔ ɔko laa kyu me wɔra me-akyobo abaa dɔ.\" 22Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kpɛɛlɛ kerɛ abara. Mɛ mɛŋ nyi ɔbono ɔ darɛ mɔ. 23Me, Yesu ɔkasɛbo ɔbono ɔ kya laarɛ me-ilaa mɔ ne n tɛ n sindi mɔ ogyiten mɔ. 24Nfono ne Simon Piita gi da gimu sa me yɛɛ nꞌ taasɛ mɔ yɛɛ aye dɔ anɛ ne ɔ darɛ daa?\n25Gɛsintin mɔ, nɛ tu sindi Yesu ne nɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, anɛ ne fo darɛ daa?\" 26Yesu gi tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Kaasɛ ɔbono nan kyu bodobodo nyɔɔ ipɔ dɔ sa mɔ de oꞌ gyi mɔ, mɔ ne nꞌ darɛ gɛnen.\" Nfono mɔ Yesu gi kyu bodobodo ɔbono ɔ dɛ mɔ kyu nyɔɔ ipɔ mɔ dɔ gɛsintin ne o kyu sa Gyudasɛ, Simon Isikaayɔtɛ mɔ-bi yɛɛ ɔꞌ sɔɔ gyi.\n27Gyudasɛ gi kpɛ sɔɔ bodobodo mɔ gyi mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi suu de mɔ. Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa Gyudasɛ yɛɛ, \"Idɛ kon ilaa ibono fo laa wɔra mɔ, wɔra imɔ kusaa.\" 28(Aye akasɛbo sɛnsɛ abono aye‑rɛ Yesu a tɛ a kya gyi mɔ dɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ nu ilaa ibono Yesu gi tɔgɛ sa Gyudasɛ mɔ gɛsɛ. 29Mɔmɔ ako berɛ, mɛ nyi daa yɛɛ Yesu kya tɔgɛ ɔ kya sa Gyudasɛ yɛɛ ɔꞌ kpaa sɔɔ ilaa ibonoana mɛ laa kyu gyi gɛkɛ belɛ mɔ abɛɛ ɔꞌ kpaa kyu ilaa iko kpaa sa ayenbo. I kya nyiile yɛɛ Gyudasɛ ne n kya keda mɔmɔ-aterenbi.)\n30Gyudasɛ gi kpɛ gyi bodobodo mɔ, ayaa abono so mɔ, ɔ lii taa mɔmɔ yɛgɛ. Gɛnen owi ɔbono mɔ, i gyɛ gɛnyɛ.\nNbara Pobɔrɔ\n31Gyudasɛ gi lii, ne i san Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo sɛnsɛ mɔ, Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Idɛ kon ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ nyisigyi mɔ laa lii gɛwi ne. Gɛnen kee ne Wurubuaarɛ-lɛɛ nyisigyi mɔ laa lii gɛwi kyu lii me so ne. 32Nengyene Wurubuaarɛ nyisigyi mɔ gi lii gɛwi kyu lii me so mɔ, gɛnen kee ne Wurubuaarɛ laa yɛgɛ me-lɛɛ nyisigyi mɔ ɔꞌ lii gɛwi kyu lii mɔ Wurubuaarɛ so ne. Ayaa adɛ so ne Wurubuaarɛ laa wɔra gɛnen ilaa idɛ.\" 33Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-biana, nan kyena fɛye dɔ ŋmaraa daa faa bɔla. Fɛ laa laarɛ me-gɛten. Fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ tɔgɛ sa Gyuda awura abelɛnsɛ baa kyon mɔ, nperɛ n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye kee yɛɛ nfono n kya kpe mɔ, fɛ maŋ taalɛ kpe nno. 34Pɛi ne nan kyon mɔ, n kya yela nbara pobɔrɔ n kya sa fɛye yɛɛ fɛꞌ laarɛ abara ilaa. Fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ laarɛ fɛye-ilaa mɔ, fɛye kee fɛꞌ laarɛ abara ilaa gɛnen. 35Nengyene fɛ laarɛ abara ilaa mɔ, imɔ ne nan yɛgɛ ɔkamaasɛ ɔꞌ bii yɛɛ me-akasɛbo ne fɛ gyɛ.\"\nYesu Yɛɛ Piita Laa Kine Yɛɛ Ɔ Mɛŋ Nyi Mɔ\n36Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Simon Piita gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Me-wura, fo laa kpe fonɛ?\" Nfono ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Nfono n kya kpe mɔ, fo maŋ taalɛ buu me kpe nno nperɛ. Gɛmara mɔ fo laa buu me ba nno.\" 37Piita gi kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Me-wura, menɛ n wɔra so ne maŋ taalɛ buu fo kpe nno nperɛ yɛgɛ nan taalɛ sɔɔ fo-lɛwu wuꞌ?\" 38Ne Yesu gi taasɛ Piita yɛɛ, \"Fo laa sɔɔ me-lɛwu wuꞌ? Sɔɔ gibui yela, pɛi de kyaasɛ gyangbarasɛ ɔꞌ lɔɔ folɛ ndɛ mɔ, fo laa sorogɛ gikpadɔ gisaꞌ yɛɛ fo mɛŋ nyi me.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/13","date":"2018-07-17T00:15:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589536.40\/warc\/CC-MAIN-20180716232549-20180717012549-00229.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1301,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 18\nNbii Ilaa I Tiri Wurubuaarɛ\n1Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ ba mɔ asɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ dɔ mɔ, anɛ ne n don mɔ-nanbo?\" 2Nfono mɔ Yesu gi terɛ gɛbii gɛko ba mɔ asɛ ne o kyu gɛmɔ yelɛ mɔmɔ-ansi dɔ. 3Ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, nengyene fɛ maŋ kyɛɛgɛ wɔra fɛye-nyoro fɛɛ nbii mɔ, fɛ maŋ nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ kpa‑a. 4Imɔso fo ɔbono fo bara fo-nyoro gɛsɛ wɔra fɛɛ gɛnen gɛbii gɛdɛ mɔ, fo ne nan don fo-nanboana Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ dɔ. 5Nengyene me so ne fo ɔko fo sɔɔ gɛbii fɛɛ gɛdɛ ɔnan abaa anyɔ mɔ, me ne fo sɔɔ gɛnen.\n6\"Ɔbono, mɔ, ɔ laa yɛgɛ apiipii abono mɛ sɔɔ me gyi mɔ dɔ ɔko gisɔɔgyi giꞌ koso me so mɔ, nengyene fɛɛ mɛ kyu gibui belɛ ŋminde kyaga de kaasɛ ɔbono gibɔ ne mɛ too mɔ wɔra apoo dɔ mɔ, i tɛsɛ i bɔ. 7Ilaa ibono i kya yɛgɛ asa gisɔɔgyi giꞌ koso me so mɔ i nyaakyɔ gɛsinkpan so, imɔso gɛsinkpan so asa, mɔmɔ laako! I wɔra nnɛ mɔ, gɛnen ilaa ibonoana i laa ba. Ɔbono ɔ laa yɛgɛ iꞌ ba gɛnen mɔ berɛ, mɔ laako! 8Nengyene fo-gibaa abɛɛ fo-giyaa gi kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi giꞌ koso me so mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ! I boran yɛɛ fo-nyoro gɛtɛɛko i lii giden de foꞌ nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-abaa anyɔ de fo-ayaa anyɔ too wɔra ɔgya ɔbono ɔŋ kya wuꞌ gɛkaako mɔ dɔ mɔ. 9Ne fɛɛ fo-ginsi ne n kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi giꞌ koso me so mɔ, lɔgedɛ gimɔ lɛɛ fuɛ! I boran yɛɛ foꞌ kyu ginsi kolon kpaa kyena Wurubuaarɛ asɛ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-ansi anyɔ too wɔra ɔgya ɔbono dɔ ɔ kya biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔ.\n10\"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de fɛŋ sa fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ apiipii adɛ dɔ ɔko mɛŋ gyɛ sɛi. N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ibono mɛ kya kerɛ mɔmɔ so mɔ mɛ kya wu me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ owi kamaasɛ. [ 11Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nɛ ba gɛsinkpan so de nꞌ baa mɔlɛgɛ abono mɛ fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa mɔ de mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ nsana iꞌ nyɛ lɔrɔ.]\"\nSandɛ Fuɛsɛ Gikpalɛ\n12Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nꞌ taasɛ fɛye ilaa iko. Nengyene nyamesɛ bo isandɛ ikue-inun ne ɔkolon gi fuɛ mɔ, ɔ maŋ taa asɛnsɛ mɔ yɛgɛ abii dɔ nfono mɛ kya gyi mɔ de ɔꞌ kpaa laarɛ ɔbono ɔ fuɛ mɔ? 13Gɛsintin, ɔ laa laarɛ sandɛ mɔ kpaa wu mɔ. O wu mɔ mɔ, i laa wɔra mɔ ɔkon gikyɔ kyɔde don isandɛ ikue-inan de saalaa isandɛ sango mɔ mɛ san mɔ. 14Gɛnen kee ne fɛye-sɛ Wurubuaarɛ dɛ ne. Iŋ gyɛ mɔ-gɛlaarɛ yɛɛ apiipii adɛ dɔ ɔko ɔꞌ fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa mɔ de mɔ-ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ ɔꞌ lii mɔ-gibaa.\nGɛnɔɔbono Fo Laa Lɔrɔ Fo‑rɛ Fo-Nanbo Yesu Sonbo Nsana\n15\"Nengyene fo-nanbo ɔbono ɔ sɔɔ me gyi mɔ gi wɔra fo ilaa nyɛnyɛn mɔ, kpe mɔ asɛ de foꞌ kpaa tɔgɛ mɔ ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra fo mɔ fo‑rɛ mɔ wolɛ. Nengyene o nu fo gɛsɛ mɔ, fo‑rɛ mɔ nsana i lɔrɔ ne. 16Ne fɛɛ ɔ mɛŋ nu fo gɛsɛ mɔ, laarɛ me-sonbo ɔko abɛɛ anyɔ bɔla de fo-nyoro de fɛye pɛwu foꞌ kpe mɔ asɛ. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ mɔ i tɔgɛ yɛɛ\npɛi ne fɛ laa bun isa gipuɛɛ yɛɛ ɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ,\ni kaaborɛ iꞌ nyɛ asa anyɔ abɛɛ asaꞌ abono mɛ kyule\nyɛɛ ɔ wɔra gɛnen ilaa nyɛnyɛn ibono gɛsintin.\n17Nengyene ɔ mɛŋ nu mɔmɔ kee gɛsɛ mɔ, kyu gɛnen ilaa ibono kyu kpaa too me-asonbo gikpen mɔ ansi dɔ. Ne fɛɛ ɔ mɛŋ nu me-asonbo gikpen mɔ gɛsɛ kee mɔ, fɛꞌ kyu mɔ fɛɛ ɔ gyɛ daa abono mɛŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ dɔ ɔko abɛɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɔ dɔ ɔko.\n18\"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, ilaa ibono fɛŋ sa ɔkpa gɛsinkpan so mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kee maŋ sa ɔkpa; ne ibono fɛ sa ɔkpa gɛsinkpan so mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kee gi sa ɔkpa. 19Nꞌ kii tɔgɛ sa fɛye yɛɛ nengyene fɛye dɔ anyamesɛ anyɔ fɛ wɔra gɛnɔ dalaa kolɛ me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ ilaa iko mɔ, ɔ laa wɔra imɔ sa fɛye. 20Fɛꞌ nu yɛɛ nfono asa anyɔ abɛɛ asaꞌ mɛ gyanꞌ me-ginyen dɔ mɔ, n bo mɔmɔ asɛ.\"\nDega Ɔbono Ɔŋ Bo Gitolon Mɔ Gikpalɛ\n21Nfono mɔ Piita gi ba Yesu asɛ baa taasɛ mɔ yɛɛ, \"Me-wura, gikpadɔ gifonɛ ne fɛɛ me-nanbo gi wɔra me ilaa nyɛnyɛn ne i kaaborɛ nꞌ kyu kyɛɛ mɔ? Gikpadɔ sono abɛ‑ɛ?\" 22Yesu yɛɛ, \"Kuaa, i mɛŋ gyɛ gikpadɔ sono wolɛ. Nꞌ tɔgɛ sa fo yɛɛ ikue-isa de saalaa gɛnen‑n gikpadɔ sono.\n23\"Imɔso fɛꞌ nu. Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a dɛ fɛɛ gikpalɛ gibono nan da faa. Owi ɔko dɔ mɔ, wura ɔko gi kyena. Ɔ bo adega. Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔ sa gɛwɔnsa yɛɛ ɔ laa terɛ mɔ-adega mɔ de mɛꞌ baa buu-buu akɔ abono mɛ dɛ mɔ mɔ sa mɔ. 24Ɔ terɛ mɔmɔ ɔko ɔko. Dega gyangbarasɛ ɔbono ɔ ba mɔ dɛ mɔ gikɔ ibono i tansi i gyɛ gikɔ belɛ. Nengyene fo buu-buu aterenbi mɔ mɔ, fo maŋ bii amɔ-gɛgyɔnɔ. 25Ɔ taasɛ mɔ mɔ, ɔ mɛŋ nyɛ de ɔꞌ ka. Imɔso wura mɔ yɛɛ mɛꞌ keda mɔ‑rɛ mɔ-ka de mɔ-biana, de mɛꞌ kpaa kyu mɔ-atɔ abono ɔ bo mɔ pɛwu dabɔlɛ kyu kpaa fɛ de mɛꞌ kyu baa ka mɔ gikɔ mɔ. 26Nfono ne dega mɔ gi kpelegɛ ŋmii wura mɔ ansi dɔ kolɛ mɔ yɛɛ, 'Nyɛ gisen sa me. I wɔra mɔ, nan baa ka fo.' 27Wura mɔ gi nu gɛnen mɔ, i wɔra mɔ ayen, ne o kyu gikɔ mɔ pɛwu kyu kyɛɛ mɔ. Ne ɔ sa mɔ ɔkpa yɛɛ ɔꞌ naa.\n28\"Dega mɔ gi kpɛ lii mɔ-wura mɔ asɛ mɔ, ɔ kpaa gyangara mɔ-nanbo dega ɔko. Mɔ-nanbo ɔbono dɛ mɔ gikɔ kee. Gikɔ gibono ɔ dɛ mɔ mɔ gi laa wɔra fɛɛ aterenbi abono ɔnan gɛsun ɔwɔrabo laa nyɛ ibosɛ isaꞌ dɔ mɔ. Gɛnen gikɔ mɔ so mɔ, ɔ kpɛ wu mɔ mɔ, ɔ too keda mɔ. Ne ɔ ŋmere mɔ-gibɔ dɔ yɛɛ ɔꞌ ka mɔ-gikɔ mɔ. 29Mɔ-nanbo mɔ, mɔ, gi kpelegɛ ŋmii mɔ-ayaa dɔ kolɛ mɔ yɛɛ, 'Nyɛ gisen sa me. I wɔra mɔ, nan baa ka fo.' 30Oŋ kyule, ne ɔ yɛgɛ mɛ keda mɔ kpaa tii de obu. Nengyene ɔꞌ ka gikɔ mɔ mɔ, pɛi de mɛꞌ lɔɔ tigi mɔ.\n31\"Mɔ-nanboana adega mɛ nu gɛnɔɔbono dega mɔ gi kyu wɔra mɔ-nanbo mɔ mɔ, i mɛŋ wɔra mɔmɔ ɔkon, ne mɛ kpaa buu sa mɔmɔ-wura mɔ. 32Wura mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ yɛgɛ mɛ kpaa terɛ mɔ ba mɔ asɛ. Ɔ kpɛ da de ginsi wu mɔ mɔ, ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, 'Ɔnyen, gɛnen ne fo dɛ ne? Fo dɛ me gikɔ belɛ ne fo kolɛ me mɔ, meŋ kyu kyɛɛ fo? 33Fo mɛŋ nyi yɛɛ i kaaborɛ foꞌ su fo-nanbo so fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ su fo so mɔ?' 34Ilaa ibono dega mɔ gi kyu wɔra mɔ-nanbo mɔ i kyu wura mɔ ginyadon gikyɔ. Imɔso ɔ yɛgɛ mɛ keda mɔ kpaa tii de obu de mɛꞌ kii biidɛ mɔ-giso bɔla kpaa fo owi ɔbono ɔkara ɔ laa ka gikɔ mɔ pɛwu mɔ.\"\n35Yesu gi lɛɛ gikpalɛ mɔ gɛsɛ yɛɛ, \"Gɛnen kee ne Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a dɛ ne. Fo ɔbono fo-nanbo laa wɔra fo ilaa nyɛnyɛn ne fo maŋ kyu kyɛɛ mɔ lii fo-gisen dɔ mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ laa wɔra fo fɛɛ gɛnɔɔbono wura mɔ gi wɔra mɔ-dega ɔbono oŋ su mɔ-nanbo so mɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/18","date":"2018-07-19T21:10:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591296.46\/warc\/CC-MAIN-20180719203515-20180719223515-00193.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":1292,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.485,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 7\nWurubuaarɛ Laa Kun Mɔ-Asonbo\n1Imɔ idɛ gɛmara mɔ, nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ inan mɛ yelɛ gɛsinkpan so afuu iliiten inan mɔ so. Mɔmɔ-gɛsun ne n gyɛ yɛɛ mɛ kya tii afuu nyɛnyɛn ɔkpa de a mɛŋ sa aꞌ nyɛ da gɛsinkpan abɛɛ apoo so abɛɛ oyii ne n gyɛ oyii. 2Gɛnen isɔɔ inan idɛ kee ne Wurubuaarɛ laa sa ɔkpa de mɛꞌ yɛgɛ afuu nyɛnyɛn aꞌ baa da gɛsinkpan de apoo so.\nNfono mɔ, nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ banban ɔko mɔ kya dii ɔ lii owi ɔbaaliiten so ɔ dɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo no adaa-adaa mɔ daasɛ. Ɔsɔɔ mɔ gi bugi gɛnɔ kpen ken-ken tɔgɛ sa Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ inan mɔ yɛɛ, 3\"Fɛꞌ yɛgɛ aꞌ kyu Wurubuaarɛ daasɛ kyu gyanꞌgyan mɔmɔ abono mɛ kya son Wurubuaarɛ mɔ asegbelɛ so pɛi de fɛꞌ lɔɔ yɛgɛ afuu aꞌ nyida gɛsinkpan mɔ, apoo mɔ, de iyii mɔ.\"\n4Nɛ nu asa abono ɔkara mɛ laa daasɛ gɛnen mɔ gɛgyɔnɔ. Mɛ laa wɔra asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ, gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ. Mɛ laa lii Isirale awura abono mɛ kya son Wurubuaarɛ wolɛ mɔ adedaabo gudu anyɔ mɔ ɔpaa dɔ. 5Mɛ laa daasɛ:\nGyuda-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nRuben-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nGadɛ-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\n6Akya-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nNafitali-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nManasɛ-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\n7Simiyon-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nLɛfi-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nIsakaa-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\n8Sɛbulun-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nGyosɛfo-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ,\nde Bɛngyamin-lɛɛ ɔpaa dɔ asa nwɛ gudu-gudu gɛnen gikpadɔ gudu ginyɔ.\nSakpii De Wurubuaarɛ Dɔ Isɔɔ Pɛwu Mɛ Kya Yen Wurubuaarɛ\n9Imɔ idɛ gɛmara mɔ, i san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nꞌ baa kerɛ mɔ, sakpii belɛ-belɛ ɔko ne n bo Wurubuaarɛ dɔ. Isa maŋ taalɛ kalɛ mɔmɔ de ɔꞌ bii mɔmɔ-gɛgyɔnɔ. Mɛ lii gɛsinkpan kamaasɛ, ɔpaa kamaasɛ, asa oyuduu kamaasɛ, de gɛdɛ kamaasɛ dɔ. Mɛ suu ilaa fufuli ne mɛ dɛ mɛ dɛ abelafɛ mɛ yelɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyapaa mɔ de Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ, ansi dɔ. 10Mɛ yelɛ gɛnen mɔ, mɛ bugi gɛnɔ kpen ken-ken yɛɛ,\n\"Wurubuaarɛ asɛ ginyɛ kyena\ngi kya lii daa aye-Wurubuaarɛ ɔbono ɔ tɛ gɛwuragyapaa so mɔ\nde Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ asɛ!\"\n11Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ pɛwu mɛ yelɛ kyaabɔɔ Wurubuaarɛ Gɛwuragyapaa mɔ de abelɛnsɛ mɔ de ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ pɛwu mɛ kpelegɛ dɛ Wurubuaarɛ ayaa dɔ ne mɛ yen mɔ 12yɛɛ,\n\"Iꞌ ba gɛnen!\nAyenbi, nyisigyi, ɔlaako ginyi, afaala, buubuu, gɛbelɛnsɛ,\nde ɔlon iꞌ wɔra aye-Wurubuaarɛ lɛɛ gɛkpaa-gɛkpaa!\nIꞌ ba gɛnen!\"\nAnyamesɛ Sakpii Abono Mɛ Suu Ilaa Fufuli Mɔ\n13Nfono mɔ, abelɛnsɛ mɔ dɔ ɔko gi tɔngɛ de me, ne ɔ taasɛ me yɛɛ, \"Gɛnen asa abono mɛ suu ilaa fufuli faa, anɛana ne? Fonɛ dɔ ne mɛ lii ne mɛ ba Wurubuaarɛ dɔ gɛrɛ faa?\" 14Nɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, fo berɛ ne n nyi.\"\nNfono mɔ, o nyiile me yɛɛ, \"Mɔmɔ adɛ ne n gyɛ asa abono mɛ laa loo ɔlaawusɛ belɛ mɔ dɔ lii mɔ. Mɛ laa kyu Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ nkalan de mɛꞌ kyu lɔrɔ mɔmɔ-asen de aꞌ fuuli fɛɛ gɛnɔɔbono asa mɛ kya foro mɔmɔ-akuru ne a kya lii fuuli mɔ. 15Imɔso mɛ laa yelɛ Wurubuaarɛ ansi dɔ gɛnyɛ de gɛpɛ mɛ kya yen mɔ mɔ-ɔson obu mɔ dɔ. Mɛ bo Wurubuaarɛ gɛwuragyapaa mɔ asɛ gɛnen mɔ, mɔ Wurubuaarɛ laa kun mɔmɔ. 16Akon de bolefɔ maŋ baa mɔɔ mɔmɔ gɛkaako. Owi maŋ baa mɔɔ mɔmɔ ne owi afuu bogyasɛ a maŋ baa da ɔmɔ gɛkaako kpa‑a. 17I lii fɛɛ Yesu ɔbono ɔ gyɛ Wurubuaarɛ sandɛ ne ɔ tɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ne nan kerɛ mɔmɔ so. Mɔ ne nan kyu mɔmɔ kpe ibon ibono i kpɛ i kya kyon i kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ dɔ, ne Wurubuaarɛ mɔ laa kpaarɛ mɔmɔ-ansikyu kamaasɛ lii mɔmɔ-ansi dɔ sa mɔmɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/7","date":"2018-07-18T07:45:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590069.15\/warc\/CC-MAIN-20180718060927-20180718080927-00074.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":697,"character_repetition_ratio":0.194,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 11\nAsa Abono Mɛ Sɔɔ Wurubuaarɛ Gyi Mɔ\n1Gisɔɔgyi ne n gyɛ ilaa ibono i kya yɛgɛ aꞌ bii aye-asen dɔ yɛɛ Wurubuaarɛ laa wɔra ilaa ibono aye-ansi a gyanꞌ imɔ so mɔ. Gisɔɔgyi ne a kya kyu bii yɛɛ Wurubuaarɛ ilaa ibono aŋ kya wu de ansi mɔ i bo no gɛsintin. 2Wurubuaarɛ asonbo adedaabo mɔ mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, mɛ gyi Wurubuaarɛ ginsi. 3A sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, a kya nu gɛsɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gi kpɛ tɔgɛ daa de gɛnɔ ne soso de gɛsɛ i ba i bo no faa. Imɔso ilaa ibono aŋ kya wu de ansi mɔ ne Wurubuaarɛ gi kyu lɛɛ ibono a kya wu de ansi faa.\n4Abelɛ gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, ɔ lɛɛ asunbi sa mɔ, ne mɔ-asunbi mɔ a gyi mɔ-ginsi don Keen-lɛɛ. Lii gɛnɔɔbono Abelɛ gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran, ne ɔ tɔgɛ ilaa dɛnsɛ kyu lii mɔ-asunbi mɔ so. Abelɛ gisɔɔgyi gidɛ so mɔ, dabɔlɛ ibono ɔ ti wuꞌ faa, mɔ-ginyen gi san gi dɛ baa lii de ndɛ.\n5Inɔki gisɔɔgyi so mɔ, ɔ mɛŋ wuꞌ. Wurubuaarɛ gi puru mɔ dii kpe mɔ asɛ. Ɔko mɛŋ baa wu mɔ. Asa mɛ laarɛ mɔ kpon, i kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi puru mɔ faa fem kyu dii kpe mɔ asɛ de ansi. Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ i lɛɛ nyiile aye yɛɛ pɛi de iꞌ ba de Wurubuaarɛ oꞌ puru Inɔki gɛnen mɔ, o gyi Wurubuaarɛ ginsi daa.\n6Fo nyamesɛ foŋ kya sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ, fo maŋ taalɛ gyi mɔ-ginsi kpa‑a. Fo ɔbono fo kya laarɛ foꞌ bii Wurubuaarɛ lii fo gisen dɔ mɔ, i tiri yɛɛ foꞌ sɔɔ gyi yɛɛ ɔ bo no de foꞌ sɔɔ gyi kee yɛɛ ɔ kya tɛɛla asa abono mɛ kya pɛɛrɛ ansi de mɛꞌ bii mɔ mɔ.\n7Nowa gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, o nu Wurubuaarɛ gɛdɛ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ mɔ-gɛkyena dɔ mɔ, Wurubuaarɛ gi gyɔ mɔ ɔwɔlii yela yɛɛ ilaa iko i laa baa ba. Gɛnen aberɛ abono mɔ, ɔŋ ti wu gɛnen ilaa ibono de mɔ-ansi, ne ɔ dabɔlɛ wɔra ilaa ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa mɔ mɔ. Ɔ salɛ gikolii belɛ gibono gi baa mɔlɛgɛ mɔ‑rɛ mɔ-gɛten dɔ asa. Kyu naa de Nowa gisɔɔgyi gidɛ so mɔ, i lɛɛ nyiile yɛɛ gɛsinkpan so anyamesɛ mɛ kaaborɛ Wurubuaarɛ oꞌ bun ɔmɔ gipuɛɛ gɛnen owi ɔbono dɔ. Nowa berɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran kyu naa de mɔ-gisɔɔgyi gibono ɔ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ so.\n8Aberaham gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, o nu Wurubuaarɛ gɛdɛ. Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ ɔꞌ koso nfono ɔ wolaa ɔ tɛ mɔ kpe gɛten banban. Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ yɛɛ nno ne nan san wɔra mɔ-lɛɛ. Gɛsintin mɔ, ɔ koso, yɛgɛ ɔ mɛŋ nyi nfono ɔ kya kpe mɔ. 9Ɔ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, ɔ kpaa fo gɛsinkpan gɛbono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ mɔ so mɔ, ɔ kyena gɛmɔ so fɛɛ isafo. Ɔŋ kyena gɛten kolon. Ɔ naa ɔ kya kyena daa ibu ibono mɛ kya kyu nbuɛ iwolɛ kyu yii imɔ mɔ dɔ. Mɔ-bi Ayisiki de mɔ-naana Gyeekɔpo kee mɛ baa kyena fɛɛ mɔ-lɛɛ mɔ ɔnan. I kya nyiile yɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa Aberaham mɔ, ɔ ka yela sa mɔmɔ kee. 10Ibono so Aberaham gi taalɛ nyɛ gisen gɛnen mɔ ne n gyɛ yɛɛ o kyu mɔ-ansi gyanꞌ daa ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo no gɛkpaa-gɛkpaa mɔ so. Gɛnen ɔsowolɛ ɔbono ɔlɛɛbo de mɔ-oyiibo ne n gyɛ Wurubuaarɛ.\n11Aberaham mɔ-ka Sara mɛŋ korogɛ kerɛ. Ɔ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, dabɔlɛ mɔ-gikyiibelɛnsɛ dɔ mɔ, ɔ nyɛ ɔlon lii Wurubuaarɛ asɛ, ne ɔ da ɔtɔ korogɛ. O sɔɔ Wurubuaarɛ gyi yɛɛ Wurubuaarɛ gyɛ ɔpaawɔrabo. Ɔ laa wɔra ilaa ibono ɔ ka yela sa mɔ mɔ. 12Imɔso, lii gɛnen gisɔɔgyi gidɛ so mɔ, Aberaham ɔbono ɔ belɛ ɔ ti ɔ kya fuude lɛwu mɔ gi nyɛ gɛbii korogɛ, ne gɛnen gɛbii kolon gɛbono gɛ nyɛ anaana-anaana-ana abono mɔmɔ-gɛgyɔnɔ gɛ nyaakyɔ fɛɛ agyɛkpebi de apoo gɛnɔ giŋɛsii.\n13Gɛnen adedaabo abono nɛ terɛ faa pɛwu mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔmɔ-gɛkyena dɔ kaaborɛ mɛ wuꞌ. Owi ɔbono mɛ mɛŋ ti nyɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔmɔ mɔ, mɛ ti wolaa bii mɔmɔ-asen dɔ yɛɛ i bo ɔkpa i kya ba, ne i wɔra mɔmɔ ɔkon. Mɛ kyule yɛɛ mɛ gyɛ daa asafo gɛsinkpan so. Gɛsɛ gɛrɛ iŋ gyɛ mɔmɔ-gɛwi. 14Asa abono mɛ kya tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ, mɛ kya lɛɛ nyiile yɛɛ mɛ kya laarɛ ɔsowolɛ ɔbono ɔ laa baa wɔra mɔmɔ-gɛwi gɛkaako mɔ ne. 15Nengyene fɛɛ ɔsowolɛ ɔbono mɛ daa gikyena mɔ mɛnan da mɔmɔ-ɔbolɛ mɔ, nkana mɛ laa taalɛ kii kpe nno. 16Gɛnɔɔbono i dɛ faa mɔ, mɔmɔ-ansi a gyanꞌ daa ɔsowolɛ ɔbono ɔ don gɛsinkpan so-lɛɛ mɔ so. Wurubuaarɛ gi lɔrɔ gɛnen ɔsowolɛ ɔbono yela sa mɔmɔ. Ibono mɔmɔ-ansi a gyanꞌ Wurubuaarɛ dɔ-lɛɛ ɔsowolɛ mɔ so gɛnen so mɔ, mɛ kya terɛ Wurubuaarɛ yɛɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ mɔ, iŋ bo Wurubuaarɛ ipeeli.\n17-18Owi ɔko dɔ mɔ Wurubuaarɛ gi daasɛ Aberaham kerɛ. Ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ oꞌ kyu mɔ-bi Ayisiki kpaa kyɔɔlɛ sa mɔ. Yɛgɛ ɔ wolaa tɔgɛ yela sa mɔ yɛɛ, \"Kyu naa de fo-bi Ayisiki so ne fo laa nyɛ anaana-ana abono nɛ ka yela sa fo mɔ.\" Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, Aberaham gi dabɔlɛ kyule yɛɛ ɔ laa kyu mɔ-bi kolon ɔbono ɔ bo mɔ kyu kpaa kyɔɔlɛ sa Wurubuaarɛ. Ɔ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi, ne 19o kyu imɔ yɛɛ nengyene ɔ wɔra gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa taalɛ kyingi mɔ lii ibuni dɔ. Ne gɛsintin mɔ, i baa wɔra fɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ kiiri sa mɔ. I lii fɛɛ ɔŋ baa yɛgɛ mɔ ɔꞌ kyɔɔlɛ mɔ.\n20Ayisiki gi sɛɛ mɔ, mɔ kee gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, pɛi de ɔꞌ lɔɔ wuꞌ mɔ, ɔ tɔgɛ ilaa ibono i laa ba mɔ-biana Gyeekɔpo de Isawu so mɔ, ne ɔ sa ɔmɔ ɔlon Wurubuaarɛ ginyen dɔ. 21Gyeekɔpo gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, owi ɔbono ɔ kya laarɛ ɔꞌ lɛɛ ɔŋɛ mɔ, ɔ koso kyena, ne ɔ sa mɔ-bi Gyosɛfo-lɛɛ mɔ-biana anyɔ mɔ ɔlon Wurubuaarɛ ginyen dɔ. O kyu mɔ-oduduu gyanꞌ mɔ-oyii tugɛsɛ so, ne ɔ lɛɛ Wurubuaarɛ ginyen. 22Gyosɛfo gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, owi ɔbono o wu yɛɛ mɔ-nkɛ gi kya fo ibono ɔ laa kii kpe mɔ-naanaana asɛ mɔ, ɔ taalɛ wu tɔgɛ yela yɛɛ mɔ-nanboana Isirale awura mɔ mɛ laa baa koso Igyipiti gɛsinkpan so gɛkaako. Gɛnen so mɔ, ɔ ka sa mɔ-subuana yɛɛ gɛkaako gɛkaako mɛ laa koso mɔ, mɛꞌ kyu mɔ-awuye koso.\n23Mosisi mɔ-nyi de mɔ-sɛ mɛ kyena mɔ, mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi. Igyipiti awura gɛsinkpan so ne mɛ kyena. Owi ɔko dɔ mɔ, Igyipiti wura mɔ gi yela nbara yɛɛ mɛꞌ mɔɔ Isirale awura nbii nyensɛɛ. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, mɛ mɛŋ selɛ Igyipiti wura mɔ gifuu. Mɛ korogɛ Mosisi ne mɛ wu yɛɛ ɔ bo kanpɛ mɔ, mɛ ŋara mɔ ibosɛ isaꞌ. Mɛ mɛŋ ka nbara mɔ gɛnɔ.\n24Imɔ gɛmara mɔ, Igyipiti wura mɔ-bi kyiisɛ gi wu Mosisi, ne o kyu mɔ kpaa bela. Mosisi gi sɛɛ mɔ, ɔ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi. Imɔso o kine yɛɛ mɛ mɛŋ sa mɛꞌ tɔgɛ yɛɛ ɔ gyɛ Igyipiti wura mɔ mɔ-bi kyiisɛ mɔ-bi. 25Ɔ tɔgɛ yɛɛ ɔ laa kyena daa mɔ-nanboana Isirale awura abono mɛ kya son Wurubuaarɛ mɔ asɛ. Mɔ‑rɛ mɔ-nanboana mɔ mɛꞌ wu ɔlaawusɛ mɔ, i boran sa mɔ don ɔkon ɔbono nkana ɔ laa gyi lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ. O nyi yɛɛ gɛnen ɔkon ɔbono maŋ dɛ kpe sa mɔ. 26Mosisi gi sa gɛwɔnsa kyu lii ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ so. O kyu yɛɛ nengyene oꞌ wu ɔlaawusɛ ne o nun asebi gɛnen kaasɛ ɔbono so mɔ, imɔ ibono i gyɛ ilaa gbaaꞌ sa mɔ don ibono ɔ laa nyɛ Igyipiti awura awuratɔ pɛwu mɔ. Mɔ-ansi a kpɛ a gyanꞌ daa ntɛɛla belɛ nbono Wurubuaarɛ laa sa mɔ gɛkaako mɔ so.\n27Mosisi gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, ɔ koso Igyipiti gɛsinkpan mɔ so. Ɔ mɛŋ selɛ Igyipiti wura mɔ ginyadon gibono ɔ laa kyu mɔ so mɔ. Ɔ keda nyoro kine yɛɛ ɔ maŋ kpe ansi de oꞌ kii gɛmara. I lii fɛɛ i wɔra mɔ fɛɛ ɔ kya wu Wurubuaarɛ ɔbono ɔko mɛŋ kya wu mɔ de ansi mɔ. 28Mosisi gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, o nu Wurubuaarɛ gɛdɛ, ne o yii \"Lɛwu Gi Seregɛ Aye So\" gɛkɛ belɛ gigyi ba, ne o kyu nbuɛ nkalan kyu ŋmadɛ-ŋmadɛ aye-ibu nbunono, de Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔbono ɔ kya mɔɔ asa mɔ, ɔ mɛŋ sa oꞌ yii aye Isirale awura-lɛɛ nbii nyensɛ gyangbarasɛ.\n29Isirale awura adedaabo mɔ mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, Wurubuaarɛ gi sa mɔmɔ ɔkpa, ne mɛ naa fara apoo ɔbono mɛ kya terɛ yɛɛ Apoo Pebara mɔ lii. Mɛ laa fara apoo mɔ, mɔ, nkyu mɔ gi yɛ ginyɔ sa mɔmɔ ɔkpa, ne mɛ naa kyon. Igyipiti awura mɔ, mɔ, mɛ ba mɛꞌ baa fara mɔ, nkyu mɔ gi gyi mɔmɔ.\n30Isirale awura mɔ mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, mɔmɔ‑rɛ Gyɛriko awura mɛ kya kɔ ikɔ mɔ, mɛ naa kyaabɔɔ gɛkpen gɛbono mɛ yii kyaabɔɔ Gyɛriko ɔsowolɛ mɔ nkɛ so nkɛ so, nkɛ sono, ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ gɛkpen mɔ ɔpɔɔrɛ mɔ gi dɛ gɛsɛ.\n31Tutukyii ɔko gi kyena Gyɛriko nno, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Rahabɛ. Pɛi de Isirale awura mɛ baa kɔ de ɔmɔ mɔ, mɛ sun ako ne mɛ ŋara kpaa kerɛ ɔsowolɛ mɔ gidebi. Rahabɛ gi sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, oŋ kyule lɛɛ mɔmɔ-gɛwi. O kii koso keda mɔmɔ-gisafo bɔla daa. Lii gɛnen so mɔ, owi ɔbono Isirale awura mɛ kpaa mɔɔ gɛnen ɔsowolɛ gisomaanu awura mɔ, mɔ berɛ, mɛ mɛŋ mɔɔ mɔ.\n32Nꞌ kii tɔgɛ asa abono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi baa kyon mɔ so ilaa abɛɛ nꞌ taa yɛgɛ gɛnen? Maŋ nyɛ nyoro daa, nkana nan tɔgɛ Gidiyon, Baraki, Samson, Gyefita, Deefidi de Samuɛlɛ de Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ so ilaa kee. 33Gɛnen asa adɛ mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, ako mɛ taalɛ kɔ ikɔ gyi awura-awura so.\nAko mɛ yɛgɛ gɛsintin gigyi giꞌ ba asa dɔ.\nMɔmɔ-gisɔɔgyi mɔ so mɔ, ako mɛ nyɛ ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔmɔ mɔ.\nAko mɛ taalɛ baala aguuni nnɔ bun.\n34Ako mɛ duule igya gin-gin ibono i wɔra gifuu mɔ.\nAko gisɔɔgyi so mɔ, Wurubuaarɛ gi mɔlɛgɛ mɔmɔ lii lɛwu dɔ owi ɔbono nkana asa mɛ laarɛ mɛꞌ mɔɔ ɔmɔ de nki mɔ.\nAko mɛ gyɛ afɔlɛbo, ne mɛ nyɛ ɔlon baa bingiri alolonbo.\nMɛ bii kɔ ikɔ, ne mɛ gyi asafo asogya akpen akpen so.\n35Akyii abono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ ako mɛ nyɛ mɔmɔ-subuana abono mɛ wuꞌ mɔ mɛꞌ kii kyingi lii ibuni dɔ.\nAko, mɔ, ibono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ, asa mɛ ka mɔmɔ-ansi, kaaborɛ mɛ kyu wuꞌ.\nI lii fɛɛ mɛ mɛŋ taa mɔmɔ-gisɔɔgyi mɔ yɛgɛ.\nMɛ nyi yɛɛ nengyene gɛnen so ne mɛ laa taa\ngɛsinkpan so gɛkyena yɛgɛ mɔ,\ngɛkaako Wurubuaarɛ laa kyingi ɔmɔ\nde mɛꞌ nyɛ gɛkyena gɛbono gɛ boran don gɛdɛ mɔ.\n36Ako, mɔ, mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ,\nasa mɛ gyaabii mɔmɔ ne mɛ koree mɔmɔ.\nAko, mɔ, kee, ibono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ,\nasa mɛ ŋminde mɔmɔ ne mɛ tii mɔmɔ de ibu.\n37Ako, mɔ, ibono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ,\nasa mɛ da mɔmɔ abui mɔɔ.\nMɛ kyan mɔmɔ ako dɔ ginyɔ-ginyɔ.\nAko, mɔ, mɛ mɔɔ mɔmɔ de nki.\nAko, mɔ, ibono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ,\nisandɛ de itiidɛ iwolɛ ne n wɔra mɔmɔ-akuru bunsɛ.\nMɛ wɔra ayenbo. Asa mɛ ka mɔmɔ-ansi,\nmɛ mɛŋ nyɛ mɔmɔ-nyoro.\n38Nkana iŋ taa kaaborɛ gɛsinkpan so asa nyɛnyɛn mɛꞌ nyɛ asa dɛnsɛ adɛ mɛꞌ kyena saarɛ mɔmɔ dɔ.\nMɔmɔ ako, ibono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi so mɔ,\nmɛŋ nyɛ ikyenaten ne mɛ naa de apen de abii so.\nMɛ dɛ-dɛ gɛsinkpan ibɔ dɔ de afolɛ ibɔ dɔ.\n39Gɛnen asa dɛnsɛ adɛ pɛwu ginyen gi dɛ kyu lii gɛnɔɔbono mɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ so. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, ilaa dɛnsɛ ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa asa abono mɛ sɔɔ mɔ gyi mɔ, ɔ mɛŋ yɛgɛ de mɛꞌ nyɛ imɔ gɛnen aberɛ abono. 40I kya nyiile yɛɛ ɔ wolaa tɔgɛ yela yɛɛ ɔ laa baa wɔra ilaa dɛnsɛ sa aye abono a sɔɔ mɔ gyi ndɛ faa. Gɛnen ilaa ibono i laa tansi wɔra ɔdan don ibono nkana ɔ laa sa ɔmɔ gɛnen aberɛ abono mɔ. Mɔmɔ-wolɛ mɔ Wurubuaarɛ maŋ yɛgɛ mɛꞌ wɔra ɔdan kpaa logɛ, gɛnen mɔ, aye kee aꞌ baa bɔla de mɔmɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/11","date":"2018-07-16T09:34:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589237.16\/warc\/CC-MAIN-20180716080356-20180716100356-00459.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":2091,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 25\nAbolonbu Gudu Gikpalɛ\n1Yesu gi tɔgɛ idɛ ta mɔ, o kii da gikpalɛ giko yɛɛ, \"Aꞌ kyu asa abono mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena mɔ ilaa kyu kɛserɛ de me-gikpalɛ gidɛ. Abolonbu gudu ne n kyena. Gɛkɛ gɛdɛ mɔ mɛ puru mɔmɔ-ifatela de mɛꞌ kpaa gyoo ɔkyiifɔ mɔ-kuli. Nengyene ɔnyen mɔ gi kpii ɔkyii mɔ ɔ kya kpe mɔ-gɛwi mɔ, de mɛꞌ buu ɔmɔ kpaa kyaa de mɛꞌ gyi de mɛꞌ nun kpaa mɔmɔ. 2Gɛnen abolonbu gudu adɛ dɔ mɔ, anun mɛ gyɛ asɛɛbo ne anun banban mɔ mɛ mɛŋ nyi ɔlaako. 3Abolonbu mɔ mɛ kya kpe mɛꞌ kpaa gyoo ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ gɛnen mɔ, abono mɛ mɛŋ nyi ɔlaako mɔ, mɛ puru mɔmɔ-ifatela mɔ, mɛŋ bii puru ifatela nfɔ baa keda too, nengyene fɛɛ nfɔ gi ta mɔmɔ-ifatela mɔ dɔ mɔ, de mɛꞌ nyɛ kii kɔ wɔra. 4Asɛɛbo mɔ berɛ mɛ puru mɔmɔ-ifatela mɔ, mɛ bii puru ifatela nfɔ keda too. 5Mɛ gyoo ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ gɛnen mɔ, ɔŋ ba belen, ne ginsi gidɛ gi kyu mɔmɔ.\n6\"I baa fo gɛnyɛ de nsana mɔ, mɛ nu ɔko gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ kya ba‑o! Fɛꞌ koso de fɛꞌ kpaa gyangara mɔ.' 7Nfono ne abolonbu gudu mɔ mɛ koso diirɛ mɔmɔ-ifatela mɔ. 8Anun abono mɛŋ nyi ɔlaako mɔ, mɛ kolɛ asɛɛbo mɔ yɛɛ, 'Aye-ifatela i kya wu. Fɛꞌ sa aye nfɔ.' 9Asɛɛbo mɔ mɛ kine yɛɛ, 'Kuaa. Ibono a dɛ mɔ i maŋ fo aye‑rɛ fɛye. Fɛꞌ kpe ɔfɛten de fɛꞌ kpaa sɔɔ.' 10Gɛsintin mɔ, abono mɛŋ nyi ɔlaako mɔ mɛ koso kyon ɔfɛten mɔ. Mɔmɔ-gɛmara mɔ, ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ gi ba, ne abolonbu abono mɛ bii baala mɔmɔ-nyoro gyoo mɔ mɔ mɔmɔ‑rɛ mɔ mɛ san naa loo gɛten dɔ de mɛꞌ kpaa gyi de mɛꞌ nun de mɛꞌ kyaa. Mɛ loo mɔ, mɛ keda gisin tii wɔra mɔmɔ-nyoro.\n11\"Iŋ kɛɛla iko mɔ, abono mɛŋ nyi ɔlaako mɔ mɛ kpaa ba, mɛ kya ŋmɛɛ gisin yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, Ɔbelɛnsɛ, tigi aye!' 12Ne ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Gɛsintin ne n boran, meŋ nyi fɛye.' \" 13Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so. I lii fɛɛ fɛ mɛŋ nyi gɛkɛ gɛbono abɛɛ owi ɔbono nan kii ba mɔ.\"\nAdega Abono Mɛ Buɛɛdɛ Gyoo Mɔmɔ-Wura Mɔ Gikpalɛ\n14Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-gikiiba mɔ i laa wɔra fɛɛ gikpalɛ gibono nan ba da faa. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ ɔbelɛnsɛ ɔko kya laarɛ oꞌ kpe ɔkpa. Imɔso ɔ terɛ mɔ-adega ba mɔ asɛ ne o kyu mɔ-ilaa wɔra mɔmɔ-abaa dɔ. 15Ne ɔ yɛ mɔ-sika kɔkɔɔ sa mɔmɔ, ɔkamaasɛ gi nyɛ gɛnɔɔbono ɔkara ɔ laa bii kerɛ imɔ so mɔ. Ɔko gi nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ ikue-inyɔ de saalaa, ne ɔbanban gi nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ oko, ne ɔsasɛ, mɔ, gi nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ gudu. Ɔ yɛ sika kɔkɔɔ mɔ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, o yii kyon mɔ-ɔkpa mɔ. 16Ɔ kpɛ kyon mɔ, dega gyangbarasɛ ɔbono ɔ nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ ikue-inyɔ de saalaa mɔ, ɔ kpaa fɛ sika kɔkɔɔ mɔ nyɛ aterenbi ɔ dɛ ɔ kya buɛɛdɛ, ne o kii nyɛ sɔɔ sika kɔkɔɔ ɔbono ɔbelɛnsɛ mɔ gi kyu wɔra mɔ-abaa dɔ mɔ ɔnan gikpadɔ ginyɔ. 17Gɛnen kee ne dega ɔbono ɔ nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ oko mɔ gi kpaa fɛ sika kɔkɔɔ mɔ nyɛ aterenbi kyu buɛɛdɛ. Ɔ buɛɛdɛ mɔ, o kii nyɛ sɔɔ sika kɔkɔɔ ɔbono ɔbelɛnsɛ mɔ gi kyu wɔra mɔ-abaa dɔ mɔ ɔnan gikpadɔ ginyɔ. 18Dega ɔbono ɔ nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ gudu mɔ gi kpaa kuru ɔbɔ, ne o kyu mɔ-ɔbelɛnsɛ sika kɔkɔɔ mɔ ŋara nno.\n19\"Ɔbelɛnsɛ mɔ gi kɛɛla nfono o kpe mɔ. Ɔ ba mɔ, ɔ terɛ mɔ-adega yɛɛ mɛꞌ baa buu-buu agyan abono ɔkamaasɛ gi nyɛ mɔ sa mɔ. 20Dega ɔbono ɔ nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ ikue-inyɔ de saalaa mɔ o kyu amɔ-ɔnan gikpadɔ ginyɔ ba, ne ɔ tɔgɛ sa mɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, sika kɔkɔɔ abi nwɛ ikue-inyɔ de saalaa ne fo kyu sa me. Amɔ ne. Kerɛ, nɛ nyɛ amɔ-ɔnan kii bɔla.' 21Ɔbelɛnsɛ mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Fo wɔra ilaa; fɔɔꞌkpon. Fo gyɛ dega dɛnsɛ ne fo kya gyi gɛsintin. Fɛɛ gɛnɔɔbono fo gyi gɛsintin ilaa pii idɛ dɔ faa mɔ, nan kyu ilaa gikyɔ kyu wɔra fo-abaa dɔ. Ba de me‑rɛ fo aꞌ gyi ɔkon dabɔlɛ.' 22Dega ɔbono ɔ nyɛ sika kɔkɔɔ abi nwɛ oko mɔ kee gi baa tɔgɛ sa ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, sika kɔkɔɔ abi nwɛ oko ne fo kyu sa me; kerɛ, nɛ nyɛ amɔ-ɔnan kii bɔla.' 23Ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ sa ɔbono kee yɛɛ, 'Fo wɔra ilaa; fɔɔꞌkpon. Fo gyɛ dega dɛnsɛ ne fo kya gyi gɛsintin. Fɛɛ gɛnɔɔbono fo gyi gɛsintin ilaa pii idɛ dɔ faa mɔ, nan kyu ilaa gikyɔ kyu wɔra fo-abaa dɔ. Ba de me‑rɛ fo aꞌ gyi ɔkon dabɔlɛ.' 24Nfono mɔ dega ɔbono ɔ nyɛ sika kɔkɔɔ nwɛ gudu mɔ gi baa tɔgɛ sa mɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, nɛ wu yɛɛ fo-ilaa i bo lon, fo bo onsipara. Fo kya laarɛ agyan lii gɛsun gɛbono iŋ gyɛ fo ne n wɔra gɛmɔ mɔ dɔ. 25Imɔso nɛ selɛ fo gifuu, ne nɛ kyu fo-sika kɔkɔɔ mɔ kyu kpaa ŋara ɔbɔ dɔ. Kerɛ, fo-sika kɔkɔɔ mɔ ne.' 26Dega mɔ gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Fo gyɛ dega nyɛnyɛn, ne fo bo wolɛgyɔ. Fo nyi yɛɛ me-ilaa i bo lon. N gyɛ onsipara wura. N kya laarɛ agyan lii gɛsun gɛbono iŋ gyɛ me ne n wɔra mɔ dɔ. 27Ne i wonɛ so ne foŋ kyu me-sika kɔkɔɔ mɔ kyu kpaa fɛ de foꞌ kyu aterenbi abono fo laa nyɛ mɔ kpaa yela aterenbi ɔyelaten de owi ɔbono nɛ ba ne nan kpaa lɛɛ amɔ mɔ, nꞌ nyɛ de aꞌ korogɛ sa me?' 28Nfono mɔ ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ sa abono mɛ yelɛ nno mɔ yɛɛ, 'Fɛꞌ sɔgɛ me-sika kɔkɔɔ mɔ lii dega baarɛ asɛ kyu bɔla ɔbono ɔ nyɛ agyan nwɛ ikue-inyɔ de saalaa mɔ lɛɛ mɔ so. 29I kya nyiile yɛɛ ɔbono ɔ bo ne ɔ kya kyu wɔra ilaa mɔ, ɔ laa kii nyɛ too de iꞌ tansi nyaakyɔ sa mɔ. Ne ɔbono, mɔ, ɔŋ bo ne ɔŋ kya wɔra sɛi mɔ, ipii ibono ɔ nyɛ mɔ gbaa mɛ laa sɔgɛ imɔ lii mɔ asɛ. 30Fɛꞌ kyu dega ɔbono ɔŋ bo agyan faa kyu lii me asɛ kpaa too wɔra nfono i bo gibiri mɔ. Osulon de anɛbi giwɛ ne n bo nno.' \"\nYesu Laa Tɛɛla Ilaa Dɛnsɛ Awɔrabo\n31Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛkaako mɔ, me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan kii ba gɛsinkpan so de nꞌ baa gyi gɛwura de nyisigyi. Nan kii ba mɔ, me‑rɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ ne nan ba de nꞌ kpelegɛ kyena me-gɛwuragyapaa so. 32Nfono mɔ, asa kpɛi-kpɛi pɛwu mɛ laa koola baa gyanꞌ me-ansi dɔ. Nan kyɛɛ ilaa dɛnsɛ awɔrabo lɛɛ lii asa sɛnsɛ dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono nbuɛ ɔkparɛbo kya kyɛɛ mɔ-isandɛ lɛɛ lii itiidɛ dɔ mɔ. 33Nɛ kyɛ asa mɔ dɔ mɔ, nan kyu ilaa dɛnsɛ awɔrabo mɔ yela me-gibaa gyisɛ so, de nꞌ kyu asa sɛnsɛ mɔ, mɔ, yela me-benɛ gibaa so.\n34\"Nfono mɔ me ɔbono n gyɛ wura mɔ nan tɔgɛ sa abono mɛ yelɛ me-gibaa gyisɛ so mɔ yɛɛ, 'Fɛye berɛ, fɛ wɔra amudɛnsɛbo me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ. Fɛꞌ baa kyena mɔ asɛ mɔ-gɛwuragyi mɔ dɔ. Ɔ wolaa lɔrɔ nno yela sa fɛye lii ko‑o aberɛ abono ɔ lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ. 35I kya nyiile yɛɛ owi ɔbono akon a dɛ me mɔ, fɛ sa me agyudɔ; bolefɔ kya mɔɔ me mɔ, fɛ sa me nkyu, n gyɛ isafo fɛye-isowolɛ so mɔ, fɛ keda me-gisafo, 36meŋ bo gikuru bunsɛ abɛɛ gɛgbɛ suusɛ mɔ, fɛ sa me; nɛ lɔ mɔ, fɛ kerɛ me so; ne mɛ keda me tii de obu mɔ, fɛ kpaa laa me.' 37Nfono mɔ, ilaa dɛnsɛ awɔrabo mɔ mɛ laa taasɛ me yɛɛ, 'Aye-wura, gɛmenkɛ ne a wu fo yɛɛ akon a dɛ fo ne a sa fo agyudɔ, abɛɛ bolefɔ kya mɔɔ fo ne a sa fo nkyu? 38Gɛmenkɛ ne fo ba aye-ɔsowolɛ so ne a keda fo gisafo, abɛɛ a wu yɛɛ foŋ bo gikuru abɛɛ gɛgbɛ ne a sa fo? 39Gɛmenkɛ ne a wu fo fo kya lɔ abɛɛ mɛ tii fo de obu, ne a kpaa laa fo?' 40Me ɔbono n gyɛ wura mɔ nan lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, 'Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, owi ɔbono fɛ wɔra gɛnen ilaa idɛana sa me-nanboana adɛ dɔ ɔko, ba‑a gɛbii pii ne ɔ gyɛ mɔ, me ne fo wɔra sa gɛnen.'\n41\"Nfono mɔ, nan tɔgɛ sa abono mɛ yelɛ me-benɛ gibaa so mɔ yɛɛ, 'Fɛye berɛ, Wurubuaarɛ gi tɔgɛ nnɔ wɔra fɛye. Fɛꞌ naa me asɛ kpe ɔgya ɔbono ɔŋ kya wuꞌ gɛkaako mɔ dɔ! Wurubuaarɛ gi baala ɔgya ɔbono yela sa ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ mɔ‑rɛ mɔ-isɔɔ. 42I lii fɛɛ owi ɔbono akon a dɛ me mɔ, fɛŋ sa me agyudɔ; bolefɔ kya mɔɔ me mɔ, fɛŋ sa me nkyu; 43nɛ gyi gisafo fɛye-isowolɛ so mɔ, fɛŋ sɔɔ me abaa anyɔ; meŋ bo gikuru bunsɛ abɛɛ gɛgbɛ suusɛ mɔ, fɛŋ sa me; nɛ lɔ abɛɛ mɛ keda me tii de obu mɔ, fɛŋ kpaa laa me.' 44Nfono mɔ, mɛ laa taasɛ me yɛɛ, 'Aye-wura, gɛmenkɛ ne a wu fo yɛɛ akon a dɛ fo abɛɛ bolefɔ kya mɔɔ fo abɛɛ fo kya gyi gisafo abɛɛ foŋ bo gikuru abɛɛ gɛgbɛ abɛɛ fo kya lɔ abɛɛ mɛ keda fo tii de obu, ne a mɛŋ kerɛ fo so?' 45Nan lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, 'N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ gɛnɔɔbono fɛŋ kpaa me-nanboana adɛ dɔ ɔko, ba‑a gɛbii ne ɔ gyɛ mɔ, me ne fɛŋ kpaa gɛnen.' 46Nfono mɔ, gɛnen asa abono mɛ laa kpe daa nfono Wurubuaarɛ laa biidɛ mɔmɔ-giso gɛkpaa-gɛkpaa mɔ. Ilaa dɛnsɛ awɔrabo mɔ berɛ, mɛ laa nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/25","date":"2018-07-23T16:23:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596542.97\/warc\/CC-MAIN-20180723145409-20180723165409-00221.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":1640,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.064,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 13\nIlaa Ibono I Laa Ba Gɛsinkpan Mɔ Nkɛ Laalaalogɛ Dɔ\n1Yesu kya lii Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ dɔ ɔko gi tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, kerɛ ibu mɔ ɔdan. Kerɛ gɛnɔɔbono imɔ-abui mɔ a kiirɛ ne a bo kanpɛ mɔ.\" 2Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fɛ kya wu ibu belɛ-belɛ idɛ? Ako mɛ laa baa boori imɔ bun. Ba‑a gibui kolon gi maŋ san yɛɛ gi maŋ dɛ gɛsɛ.\"\n3Imɔ gɛmara mɔ, Yesu tɛ Nfɔ Iyii Gibii mɔ so mɔ-ansi a sa de Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ, ne Piita, Gyeemesi, Gyɔn, de Andiru mɛ ba mɛ kya taasɛ mɔ ilaa mɔmɔ wolɛ. Mɛ taasɛ yɛɛ, 4\"Owi ɔmɔ dɔ ne mɛ laa boori imɔ bun gɛnen? Menɛ ilaa ne nan ba de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ ilaa idɛ pɛwu i kya laarɛ iꞌ ba gɛsintin? A kya kolɛ fo, tɔgɛ aye.\"\n5Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de ɔko ɔ mɛŋꞌ sa ɔꞌ nyɛ fɛye penɛ. Gɛnen ilaa ibono i maŋ ba nperɛ. 6Pɛi de iꞌ lɔɔ ba gɛnen mɔ, asa sakyɔ mɛ laa naa mɛ kya tɔgɛ yɛɛ mɔmɔ ne n gyɛ me ɔbono Wurubuaarɛ gi sun mɔ. Gɛnen asa abono mɛ laa nyɛ asa sakyɔ penɛ. 7Nengyene fɛ kya nu ikɔ so titiritii de koo-koo mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ fɛye-gisen giꞌ ŋmaa fɛye. I lii fɛɛ gɛnen ilaa idɛ i kaaborɛ iꞌ ba. Ne i mɛŋ gyɛ yɛɛ ilaa kamaasɛ i kya yela ɔkara ayaa abono so ne. 8I kya nyiile yɛɛ fɛ laa nu gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi mɛ laa laarɛ ikɔ too abara so. Abɛyin de abɛyin mɛ laa koso yelɛ mɛ kya kɔ de abara. Nten kpɛi-kpɛi so mɔ, gɛsinkpan gɛ laa gyigisi. Akon kee a laa tɔrɔ. Imɔ idɛana i laa nyiile yɛɛ gɛkyena gɛdɛ ilaa i kya yii gɛsɛ i kya kpe laalaalogɛ daa. I laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono gɛdun gɛ kya tu ɔkyii, ne i mɛŋ gyɛ ayaa abono so ne ɔ kya korogɛ mɔ.\n9\"Fɛye abono fɛ kya son me mɔ berɛ, fɛꞌ bii fɛye-nyoro akedabi. Ibono fɛ gyɛ me-akasɛbo faa so mɔ, mɛ laa kyu fɛye kyu kpe nbɛlɛ agyibo asɛ. Mɛ laa taa fɛye awulibi mɔmɔ-akyangbon dɔ. Me so mɔ, fɛ laa yelɛ awura de abɛyin abelɛnsɛ ansi dɔ de mɛꞌ nyɛ nu me-ilaa lii fɛye-gɛnɔ dɔ. 10Pɛi ne gɛsinkpan so gɛkyena gɛ laa ta ɔkara mɔ, gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ me-ɔkalan konkonsɛ mɔ sa gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi pɛwu gyanꞌ.\n11\"Nengyene mɛ kyu fɛye kyu kpe nbɛlɛ agyibo asɛ mɔ, fɛ mɛŋꞌ sa fɛꞌ yɛgɛ de iꞌ wɔra fɛye gɛwɔnsa yɛɛ menɛ ne fɛ laa kpaa tɔgɛ nbɛlɛ ogyiten mɔ. Owi mɔ gi fo mɔ, fɛꞌ bugi fɛye-nnɔ de fɛꞌ tɔgɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ laa sa fɛye yɛɛ fɛꞌ tɔgɛ mɔ. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne nan tɔngɛ naa de fɛye so, i mɛŋ gyɛ fɛye gbaa-gbaa ne nan tɔngɛ.\n12\"I laa ba yɛɛ fɛye abono fɛ kya son me faa dɔ ako, fɛye-daana abɛɛ fɛye-tedɛana mɛ laa fɛ fɛye sa fɛye-akyobo de mɛꞌ mɔɔ fɛye. Ɔsɛ gbaa laa kyu gɛnen wɔra mɔ-bi, ne gɛbii gɛ laa koso yelɛ gɛmɔ-sɛ de gɛmɔ-nyi so de gɛꞌ yɛgɛ asa mɛꞌ mɔɔ mɔmɔ. 13Me so mɔ, ɔkamaasɛ laa kyo fɛye. Ɔbono ɔ laa yelɛ mɔ-ayaa so ka gyan me so kpaa lii mɔ, Wurubuaarɛ laa mɔlɛgɛ mɔ de ɔꞌ nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ.\nNkɛ Nbono Dɔ-Lɛɛ Awɔrɔfɔɔ Mɔ A Laa Don Awɔrɔfɔɔ Kamaasɛ\n14\"Pɛi de gɛkyena gɛdɛ gɛꞌ yela ɔkara mɔ, fɛ laa wu ilaa kyosɛ ibono i kya nyida Wurubuaarɛ ɔson ilaa mɔ i yelɛ nfono i mɛŋ kaaborɛ iꞌ yelɛ mɔ. (Fo ɔbono fo kya kalɛ ilaa idɛ mɔ, nu imɔ gɛsɛ.) Fɛ wu ilaa kyosɛ mɔ nno gɛnen mɔ, fɛye abono fɛ bo Gyudiya gɛsinkpan so mɔ, fɛꞌ selɛ kpe abii dɔ. 15Fo ɔbono fo bo nŋmaŋman gɛnen owi ɔbono mɔ, selɛ. Gɛŋ sa foꞌ kii gɛmara abɛɛ foꞌ loo obu dɔ yɛɛ fo laa kpaa puru ilaa iko. 16Fo ɔbono fo bo ndɔɔ dɔ gɛnen owi ɔbono mɔ, gɛŋ baa kii ba gɛwi yɛɛ fo kya ba de foꞌ baa kyu fo-gikuru. 17Awɔrɔfɔɔ a laa nyaakyɔ gikyɔ so mɔ, akyii abono mɛ dɛ itɔ gɛnen nkɛ nbono dɔ abɛɛ mɔmɔ-biana mɛ san mɛ kya nyabo mɔ, mɔmɔ laako! 18Fɛꞌ dalaa sa Wurubuaarɛ yɛɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ, i mɛŋꞌ sa iꞌ ba gikyɛ dɔ. 19I lii fɛɛ gɛnen nkɛ nbono dɔ-lɛɛ awɔrɔfɔɔ mɔ a laa don awɔrɔfɔɔ kamaasɛ abono nyamesɛ gi ti wu kerɛ kpɛ kyu lii ko‑o ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ baa lii de ndɛ faa. Ne awɔrɔfɔɔ abono ɔnan kee a maŋ baa ba gɛkaako. 20Asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛꞌ nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so mɔ, ɔ keda awɔrɔfɔɔ nkɛ mɔ kɔɔgɛ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, nkana pɛi de nkɛ mɔ gi baa logɛ mɔ, iŋ baa san ba‑a isa.\n21\"Gɛnen owi ɔbono mɔ, ako mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Kerɛ, ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ aye mɔ ne gɛrɛ.' Ako, mɔ, mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Kerɛ, mɔ ne n gyɛ ɔdɛ.' Nengyene mɛ nyiile fɛye gɛnen mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ sɔɔ mɔmɔ gyi. 22I kya nyiile yɛɛ gɛnen owi ɔbono mɔ, i laa nyɛ abonbo ako. Ɔko laa tɔgɛ yɛɛ, 'Me ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun mɔ.' Ɔbanban, mɔ, laa tɔgɛ yɛɛ, 'N gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo.' Mɛ laa wɔra ilaa ibono i kya dɛ gɛnɔ de ilaa ibono i kya lɛɛ ɔlon belɛ nyiile mɔ. Nkana mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ mɔ i laa penɛ asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛꞌ nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ gbaa. I maŋ kii sa gɛnen.\n23\"Imɔso fɛye abono fɛ kya son me mɔ berɛ, fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so. Nɛ wolaa gyɔ fɛye ilaa kamaasɛ ɔwɔlii yela.\nKirisito Laa Lii Wurubuaarɛ Awolɛ Dɔ Ba De Nyisigyi De Ɔlon Belɛ\n24\"Awɔrɔfɔɔ mɔ nkɛ mɔ gi baa kyon mɔ, gɛnen nkɛ nbono dɔ mɔ, owi laa biiri. Bosɛ laa yela asa gikulaa. 25Agyɛkpebi a laa kyigi giyan-giyan. Wurubuaarɛ laa keda ilaa ibono i bo soso mɔ gyigisi. 26Nfono ne asa mɛ laa wu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan naa lii Wurubuaarɛ awolɛ dɔ n kya ba, n dɛ nyisigyi de ɔlon belɛ. 27Nan sun Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ de mɛꞌ kpaa koola asa abono Wurubuaarɛ gi tɔɔsɛ lɛɛ yɛɛ mɛ laa nyɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ. Mɛ laa koola mɔmɔ lii gɛsinkpan gɛdɛ gɛten kamaasɛ.\"\nOwi Ɔbono Kirisito Laa Kyu Ba Mɔ, Wurubuaarɛ Mɔ-Nkon Ne N Nyi\n28Ne Yesu gi da gikpalɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kasɛ ilaa lii gifeeya oyii so. Aye gɛrɛ mɔ, nengyene fɛ wu gifeeya ngyalenbi gi punge ne gi boori afɛdaa mɔ, fɛ kya bii yɛɛ gikyɛ gi kya fuude ne. 29Gɛnen kee ne i dɛ ne. Nengyene fɛ wu ilaa ibonoana nɛ tɔgɛ sa fɛye faa i kya ba mɔ, fɛꞌ bii yɛɛ me-gikiiba mɔ gi tansi fuude ne. N ti n yelɛ fɛye-gɛbunono gbaa-gbaa. 30Gɛsintin ne n kya tɔgɛ fɛye faa. Asa abono mɛ tɛ gɛsinkpan so gɛnen aberɛ adɛ dɔ mɔ mɛ maŋ wuꞌ ta pɛi de gɛnen ilaa idɛana pɛwu iꞌ lɔɔ ba. 31Soso de gɛsɛ i laa yela ɔkara. Me-agyɛbi mɔ berɛ, a maŋ yela ɔkara gɛkaako kpa‑a.\n32\"Gɛkɛ gɛbono abɛɛ owi ɔbono nan kii ba mɔ berɛ, ɔko mɛŋ nyi. Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ gbaa mɛ mɛŋ nyi, ne me, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ kee, meŋ nyi, gɛnen mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ mɔ-nkon ne n nyi. 33Imɔso fɛ mɛŋ nyi owi ɔbono nan kii ba faa mɔ, fɛꞌ kerɛ dandan de fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so.\n34\"I laa wɔra fɛɛ gikpalɛ gibono nan baa da faa. Ɔbelɛnsɛ ɔko ne n kyena, ɔ kya laarɛ oꞌ kpe ɔkpa. Gɛkaabono ɔ laa koso gɛwi mɔ, o kyu mɔ-gɛsun wɔra mɔ-adega abaa dɔ, mɔmɔ ɔkamaasɛ mɔ‑rɛ mɔ-lɛɛ gɛsun wɔrasɛ. Ɔ tɔgɛ sa ɔbono ɔ tɛ ɔ kya dii mɔ-gɛbunono mɔ yɛɛ ɔ kya kyon faa, ɔꞌ kerɛ dɔɔdan; ɔ mɛŋꞌ sa ɔꞌ dɛ ginsi gidɛ.\" 35Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Imɔso fɛye kee, fɛꞌ dɛsɛ fɛye-nyoro so. I kya nyiile yɛɛ fɛ mɛŋ nyi aberɛ abono me, fɛye-gɛten wura mɔ, nan kii ba mɔ. I gyɛ gɛnyɛ‑o, gɛnyɛ de nsana‑o, kyaasɛ gyangbarasɛ afolɛberɛ‑o, abɛɛ gibaadiikɛ daa‑o, ɔko mɛŋ nyi. 36Meŋꞌ kya laarɛ fɛɛ nꞌ baa tuule fɛye ibono fɛ mɛŋ dɛsɛ. 37Iŋ gyɛ fɛye-wolɛ ne nꞌ kya tɔgɛ ilaa idɛ mi‑i sa. N darɛ daa nyamesɛ kamaasɛ yɛɛ ɔꞌ dɛsɛ mɔ-nyoro so gyoo me-giba.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/13\/","date":"2018-07-20T15:33:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591683.78\/warc\/CC-MAIN-20180720135213-20180720155213-00556.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1412,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 23\nMɛ Kyu Yesu Kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato Asɛ\n1Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, abelɛnsɛ gikpen mɔ pɛwu mɛ koso ne mɛ kyu Yesu kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato asɛ. 2Mɛ kpɛ fo Pilato asɛ mɔ, mɛ yii gɛsɛ mɛ kya buu mɔmɔ-lɛɛ gɛnɔ mɛ kya sa Pilato yɛɛ, \"A wu ɔnyen baarɛ yelɛ ɔ kya penɛ aye-adɛ Gyuda awura. Ɔ gya mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ mɛŋ sa mɛꞌ sɔɔ Rom awura wura belɛ ɔbono ɔ kya kerɛ aye so mɔ lɛnpoo. Ɔ kya kyu mɔ-nyoro yɛɛ mɔ ne n gyɛ wura ɔbono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ ɔ laa sun mɔ.\"\n3Imɔso Pilato gi taasɛ Yesu yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ wura sa Gyuda awura mɔ?\" Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo-gɛnɔ dɔ ne i lii.\" 4Nfono mɔ Pilato gi tɔgɛ sa Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de sakpii mɔ yɛɛ, \"Me berɛ, meŋ wu ilaa nyɛnyɛn iko lii gɛnen ɔnyen baarɛ so.\" 5Pilato gi buu sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ kii lɔrɔ tɔgɛ bɔla yɛɛ, \"Gɛnen ɔnyen baarɛ kya yogesi asa mɔ-ilaa nyiilesɛ dɔ Gyudiya gɛsinkpan pɛwu so. O yii gɛsɛ lii Galeli gɛsinkpan so kaaborɛ o kyu baa loo gɛrɛnaa.\" 6Pilato gi nu gɛnen mɔ, ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Ɔ gyɛ Galelinyen daa?\" 7Pilato gi bii yɛɛ Yesu gi lii daa nfono so Wura Hɛrodɛ kya kerɛ mɔ, ɔ yɛgɛ mɛ kyu Yesu kyu kperɛ Hɛrodɛ. Gɛnen owi ɔbono mɔ Hɛrodɛ gbaa-gbaa kee bo Gyɛrusalem nno.\nMɛ Kyu Yesu Kpe Wura Hɛrodɛ Asɛ\n8Hɛrodɛ gi da dɛ ginsi ne o wu Yesu mɔ, i wɔra mɔ ɔkon gikyɔ kyɔde. I kya nyiile yɛɛ o nu Yesu so mɔ, i kɛɛla, ne ɔ kya laarɛ oꞌ wu mɔ de ansi. Ɔ kya laarɛ fɛɛ Yesu ɔꞌ wɔra ilaa ibono nyamesɛ maŋ taalɛ wɔra mɔ-gibaa so mɔ iko de ɔꞌ kerɛ. 9Hɛrodɛ gi taasɛ Yesu ilaa gikyɔ. Yesu, mɔ, mɛŋ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ. 10Gyuda awura asunbi alɛɛbo mɔ de mɔmɔ-nbara aŋmarasɛbo mɛ yelɛ nno mɛ kya kyu ilaa ibono i bo lon mɔ mɛ kya gyanꞌ Yesu so. 11Nfono mɔ Hɛrodɛ mɔ‑rɛ mɔ-ngbɛ awura mɔ mɛ kyɛfoo Yesu, ne mɛ gyaabii mɔ ikpa kpɛi-kpɛi so. Mɛ kyu giwurakuru kyu gyaabii bun mɔ, ne Hɛrodɛ gi yɛgɛ mɛ kyu mɔ kiiri kperɛ Ɔbelɛnsɛ Pilato. 12Nkana Pilato mɔ‑rɛ Hɛrodɛ mɛ mɛŋ kya loo. Kyu lii gɛnen gɛkɛ gɛbono kyu kyon mɔ, mɛ kyu abara gɛkyɛmenɛ.\nMɛ Tɔgɛ Yɛɛ Yesu Ɔꞌ Wɔra Ɔmɔɔsɛ\n13Mɛ kiiri Yesu bara Pilato mɔ, ɔ terɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo de mɔmɔ-abelɛnsɛ gbaaꞌgbaa de mɔmɔ-asa sɛnsɛ abono mɛ bo nfono mɔ, 14ne o buu sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛ kyu gɛnen ɔnyen baarɛ ba me asɛ mɔ, fɛye yɛɛ ɔ kya yogesi asa. Ilaa ibono fɛ dɛ fɛ kya gyanꞌ mɔ so mɔ, nɛ taasɛ mɔ fɛye-ansi dɔ gɛrɛnaa mɔ, meŋ wu yɛɛ ɔ wɔra imɔ iko‑rɛ iko. 15Hɛrodɛ kee mɛŋ wu ilaa nyɛnyɛn iko mɔ so. I kya nyiile yɛɛ nɛ yɛgɛ mɛ kyu mɔ kpe Hɛrodɛ ansi dɔ ne Hɛrodɛ gi kpaa kiiri mɔ bara me‑rɛ fɛye faa. Fɛꞌ nu yɛɛ ilaa iko i mɛŋ bo no i kya nyiile yɛɛ ɔnyen baarɛ gi wɔra ilaa nyɛnyɛn ibono i kaaborɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ. 16Imɔso nan yɛgɛ mɛꞌ biidɛ mɔ-giso de nꞌ taa mɔ yɛgɛ de ɔꞌ naa.\" [ 17I wolaa i gyɛ ilaa ibono Ɔbelɛnsɛ Pilato kya wɔra sa Gyuda awura mɔ yɛɛ nengyene mɛ laa gyi mɔmɔ-gɛkɛ belɛ gɛdɛ mɔ, ɔ kya tigi mɔmɔ-asa abono ɔ keda tii de obu mɔ dɔ nyamesɛ kolon de ɔꞌ naa. Gɛnen so mɔ, Pilato gi taasɛ Gyuda awura mɔ yɛɛ anɛ ne mɛ kya laarɛ de oꞌ tigi sa mɔmɔ gɛnen gɛsi gɛbono dɔ?] 18Sakpii mɔ gi nu yɛɛ ɔ laa tigi Yesu mɔ, mɔmɔ pɛwu mɛ kpen gikolon yɛɛ, \"Fɛꞌ kyu gɛnen ɔnyen baarɛ kpaa mɔɔ! Fɛꞌ tigi daa Barabasɛ sa aye!\" 19Ibono so Barabasɛ tii de obu gɛnen mɔ ne n gyɛ yɛɛ owi ɔko dɔ mɔ, mɔ‑rɛ asa ako mɛ koso kɔ de abɛyin awura Gyɛrusalem ɔsowolɛ mɔ so, ne ɔ mɔɔ isa gɛnen ikɔ ibono dɔ.\n20Pilato gi laarɛ fɛɛ nkana ɔ taa Yesu yɛgɛ de ɔꞌ naa. Gɛnen so mɔ, o kii kpen tɔngɛ sa sakpii mɔ de ɔꞌ buɛɛlɛ mɔmɔ. 21Sakpii mɔ, mɔ, kpɛ ɔ kya kpen ɔ kya sa mɔ yɛɛ, \"Da mɔ aŋanbi oyii so! Da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ!\" 22Mɛ tɔgɛ sa Pilato gɛnen mɔ, o kii taasɛ mɔmɔ gisasɛ yɛɛ, \"De iꞌ wonɛ? Menɛ ilaa nyɛnyɛn ne ɔ wɔra? Meŋ wu ilaa ibono ɔ wɔra ne i kaaborɛ ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ. Imɔso nan yɛgɛ mɛꞌ biidɛ mɔ-giso de nꞌ taa mɔ yɛgɛ de ɔꞌ naa.\"\n23Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ lɔrɔ mɛ kya kpen ken-ken yɛɛ ɔꞌ da mɔ aŋanbi oyii so mɔɔ. Mɛ kpɛ ma‑a kpen gɛnen mɔ, mɔmɔ-lɛɛ mɔ ne Pilato gi san nu. 24O kyule yɛɛ ɔ laa wɔra ilaa ibono mɛ kya laarɛ mɔ sa ɔmɔ. 25Ɔ tigi ɔnyen ɔbono ɔ bara ikɔ ne ɔ mɔɔ isa mɔ sa mɔmɔ. Yesu berɛ, ɔ yɛgɛ mɛ kyu mɔ kyon de ɔꞌ kpaa wɔra ɔmɔɔsɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya laarɛ mɔ.\nMɛ Da Yesu Aŋanbi Mada De Oyii\n26Mɛ dɛ Yesu mɛ kya kpe gɛnen mɔ, mɛ gyangara Simon ɔbono ɔ lii Siirini mɔ. Mɛ wu mɔ mɔ, ɔ naa ɔ kya ba ɔꞌ baa loo ɔsowolɛ mɔ so, ne mɛ nyise mɔ yɛɛ ɔꞌ sola Yesu lɛwu oyii mɔ. Mɛ kyu oyii mɔ sola mɔ yɛɛ oꞌ buu Yesu de mɛꞌ kpe. 27Sakpii belɛ buu mɔmɔ. Akyii ako kee mɛ buu mɔmɔ mɛ kya saawo mɛ kya yiyɛɛ mɛ kya sa Yesu. 28Yesu gi kisee tɔgɛ sa akyii mɔ yɛɛ, \"Gyɛrusalem akyii, fɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ su sa me. Fɛꞌ su sa daa fɛye-nyoro de fɛye-biana. 29Awɔrɔfɔɔ owi kya ba. Asa abono mɛ laa wu awɔrɔfɔɔ abono mɔ mɛ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Amudɛnsɛbo ne n gyɛ alabanbo de abono nbii mɛŋ nyabo mɔmɔ kerɛ mɔ.' 30Awɔrɔfɔɔ belɛ abono so mɔ, asa mɛ laa tɔgɛ sa abii de nbiibi yɛɛ, 'Fɛꞌ boori bun aye so.' 31Asa mɛ dɛ me ɔbono n dɛ fɛɛ oyii bonboli mɛ kya wɔra ɔgya faa mɔ, fɛye abono fɛ dɛ fɛɛ ngya wolɛsɛ mɔ berɛ ne mɛ laa yɛgɛ?\"\n32Asa mɔ mɛ dɛ Yesu mɛ kya kpe gɛnen mɔ, mɛ dɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo anyɔ ako kee mɛ kya kpe mɛꞌ kpaa da aŋanbi iyii so mɔɔ. 33Mɛ naa gɛnen kpaa fo gikpalan giko asɛ. Mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gimu Giwuye Gikpalan. Nno ne mɛ da Yesu mɔ‑rɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo anyɔ mɔ aŋanbi mada de iyii. Mɔmɔ dɔ ɔko bo de Yesu gyisɛ so ne ɔko, mɔ, bo de mɔ-benɛ so. I san Yesu, mɔ, bo nsana. [ 34Nfono ne Yesu gi dalaa kolɛ Wurubuaarɛ sa abono mɛ da mɔ aŋanbi mada de oyii mɔ yɛɛ, \"Me-sɛ, kyu kyɛɛ mɔmɔ. Mɛ mɛŋ nyi ilaa ibono mɛ kya wɔra faa.\"] Mɛ wɔra ilaa idɛ pɛwu ta mɔ, mɛ yɛ mɔ-nyoro so atɔ kyu. Mɛ kya yɛ atɔ mɔ mɔ, mɛ too ilaa iko kerɛ. Ɔbono i yii de mɔ mɔ, o kyu.\n35Gɛnen owi ɔbono pɛwu mɔ, asa mɛ yelɛ mɛ kerɛ mɔ. Ne Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ kya yoole mɔ. Mɛ kya tɔgɛ yɛɛ, \"Mɔ ne n mɔlɛgɛ asa; ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔ-nyoro. Nengyene ɔ gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ ne n lɛɛ gibaa yii yɛɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ asa mɔ, ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔ-nyoro de aꞌ kerɛ.\" 36Asogya mɔ kee mɛ yoole mɔ, ne mɛ kpaa kyu mɔmɔ-nta bonyansɛ nko kyu ba mɛ kya sa mɔ, 37ne mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ wura sa Gyuda awura mɔ gɛsintin mɔ, mɔlɛgɛ fo-nyoro de aꞌ kerɛ.\"\n38Mɛ ŋmarasɛ kpaa mada Yesu amu so yɛɛ,\nGYUDA AWURA WURA MƆ NE.\n39Ilaa nyɛnyɛn awɔrabo anyɔ mɔ dɔ ɔko mada de mɔ-lɛɛ oyii mɔ mɔ, ɔ tɔgɛ ilaa loosɛ sa Yesu yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fo ne Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ foꞌ baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ? Kii mɔlɛgɛ fo-nyoro de foꞌ mɔlɛgɛ aye kee.\" 40Ɔ kya tɔgɛ gɛnen mɔ, mɔ-nanbo ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo mɔ gi gya mɔ yɛɛ ɔŋꞌ baa tɔgɛ gɛnen, ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo mɛŋ selɛ Wurubuaarɛ do‑o? Aye‑rɛ mɔ pɛwu ne mɛ kya biidɛ giso mɛ kya mɔɔ faa. 41Aye berɛ, i kaaborɛ aye. I lii fɛɛ aye-ilaa nyɛnyɛn ibono a wɔra mɔ gikɔ ne mɛ kya ka aye faa. Ɔnyen baarɛ, mɔ, ɔŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn iko.\" 42Ɔnyen mɔ gi tɔgɛ sa mɔ-nanbo mɔ gɛnen mɔ, ne o kisee tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Yesu, n dɛ fo giserɛ, nyingi me so owi ɔbono fo-gɛwuragyi mɔ gɛ laa yii fo-gibaa mɔ.\" 43Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Gɛsintin ne n kya buu mi‑i sa fo faa, ndɛ gɛkɛ gɛdɛ fo laa loo ɔkyoolaten me asɛ Wurubuaarɛ dɔ.\"\nYesu Gi Lɛɛ Ɔŋɛ\n44-45I baa wɔra fɛɛ owi ken-ken gerɛ-gerɛ mɔ, owi mɛŋ baa ɔ kya lii ne i wɔra gibiri sirim gɛnen gɛsinkpan mɔ pɛwu so kaaborɛ owi gbaasɛ. Gikuru gibono gi tii Wurubuaarɛ obu belɛ mɔ gi kyan ginyɔ lii soso baa yii gɛsɛ kyim. 46Nfono mɔ, Yesu gi kpen ken-ken tɔgɛ sa Wurubuaarɛ yɛɛ, \"Me-sɛ, fo-abaa dɔ ne nꞌ dɛ me-ɔŋɛ mi‑i wɔra.\" Ɔ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ɔ lɛɛ ɔŋɛ.\n47Asogya abono mɛ kya dii Yesu mɔ mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ gi wu ilaa ibono i ba gɛnen mɔ, ɔ yen Wurubuaarɛ ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin, ɔnyen baarɛ tansi ɔ gyɛ gɛsintin wura.\" 48Gɛnen kee ne sakpii belɛ ɔbono ɔ kpaa yelɛ kerɛ Yesu gimɔɔ ne mɛ wu ilaa kamaasɛ mɔ mɛ kii mɛ kya kpe gɛwi mɔ, mɔmɔ ɔkamaasɛ kya wɛ nyoro ɔ kpɛ ɔ dɛ mɔ-abaa ɔ kya suii mɔ-gikan. I kya nyiile yɛɛ, mɔmɔ-asen dɔ i nyida mɔmɔ gikyɔ. 49Yesu mɔ-kyɛmenɛana de akyii abono mɛ buu mɔ lii Galeli kpe Gyɛrusalem mɔ mɛ yelɛ gɛta-gɛta wu ilaa idɛ pɛwu.\nMɛ Pule Yesu\n50Ɔnyen ɔko bo gɛnen ɔsowolɛ mɔ so. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyosɛfo. Ɔ lii Arimatiya, Gyudiya awura ɔsowolɛ ɔko so. Ɔ gyɛ Gyuda awura nbɛlɛ agyibo abelɛnsɛ mɔ dɔ ɔko. Ɔ gyɛ isa dɛnsɛ ne ɔ kya gyi gɛsintin. 51Mɔ berɛ, ɔ mɛŋ yelɛ kyule ibono mɛ kyu wɔra Yesu mɔ. Owi kamaasɛ dɔ mɔ, mɔ-ansi a gyanꞌ gɛkaabono asa mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena mɔ. 52Gɛnen Gyosɛfo baarɛ gi kpe Pilato asɛ kpaa kolɛ mɔ yɛɛ, ɔ kya laarɛ ɔꞌ kpaa saga Yesu gibuni mɔ lii lɛwu oyii mɔ so kyu kpaa pule. Pilato mɛŋ kine. 53Imɔso Gyosɛfo gi kpaa saga Yesu gibuni mɔ. O kyu gikɛlɛlɛ kyu mili obuni mɔ ne o kyu mɔ kpaa pule gifolɛ gibono mɛ wolaa logedi wɔra ɔbɔ yela sa ibuni gipule mɔ dɔ. Mɛ mɛŋ ti taa pule obuni gɛnen folɛbɔ ɔbono dɔ kerɛ. 54Owi kya ta mɔmɔ. Gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛ gyɛ abaala gɛkɛ kyu sa mɔmɔ Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ so mɔ, mɛ kya kpaala. 55Akyii abono mɛ buu Yesu lii Galeli ba Gyɛrusalem nfono mɔ mɛ buu Gyosɛfo kpe, ne mɛ kperɛ mɔmɔ-ansi kpaa wu folɛbɔ mɔ de gɛnɔɔbono Gyosɛfo gi kyu pule Yesu mɔ. 56Owi kya ta so mɔ, akyii mɔ mɛ kii kpe gɛwi, ne mɛ kpaa baala ilaa ikoana ibono mɛ kya kyu bɔ ibuni mɔ fɛɛ onufuii de piperɛ yela. Mɛ kyena kyoola gɛkɛ kyoolasɛ mɔ, fɛɛ gɛnɔɔbono mɔmɔ-nbara gi kya nyiile mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/23","date":"2018-07-19T00:56:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590362.13\/warc\/CC-MAIN-20180718232717-20180719012717-00364.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1875,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 12\nYesu Gi Ka Mɔ-Akasɛbo Mɔ Kyu Lii Farasii Awura Mɔ So\n1Gɛnen aberɛ abono dɔ mɔ, asa sakyɔ mɛ koola gyanꞌ Yesu asɛ kaaborɛ mɛ kya kyise abara ayaa. Mɛ ba gɛnen mɔ, Yesu gi daa gitɔngɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan. Farasii awura mɔ mɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ. Mɔmɔ-ilaa nyiilesɛ i dɛ daa fɛɛ gɛlin gɛbono gɛ kya yɛgɛ bodobodo kya ŋan mɔ. 2I lii fɛɛ sɛi mɛŋ bo no i bo asiiri dɔ yɛɛ i maŋ lii gɛwi, abɛɛ ilaa iko i ŋara yɛɛ i maŋ lii gifuuli. 3Imɔso ilaa ibono fɛ ŋara tɔgɛ gɛnyɛ mɔ, asa mɛ laa nu imɔ owi ken-ken, ne ilaa ibono fɛ tɔgɛ adɛɛdɛɛ dɔ wɔra abara aso dɔ obu dɔ fɛye-wolɛ mɔ, asa mɛ laa liirɛ imɔ da gikpengboo.\n4\"Nꞌ buu sa fɛye abono fɛ gyɛ me-kyɛmenɛana mɔ yɛɛ fɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ selɛ mɔmɔ abono mɛ laa mɔɔ daa nyamesɛ nyoro gibi mɔ wolɛ ne mɛ maŋ baa taalɛ nyida mɔ-oduduu bɔla mɔ. 5Nan tɔgɛ fɛye ɔbono i kaaborɛ fɛꞌ selɛ mɔ. Fɛꞌ selɛ daa Wurubuaarɛ. Mɔ berɛ, nengyene ɔ mɔɔ fɛye-nyoro gibi mɔ, ɔ bo ɔlon de oꞌ kii taalɛ too fɛye wɔra ɔgya dɔ nfono ɔ kya biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔ. Ɛn, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ mɔ ne fɛꞌ selɛ. 6Abonbuɛ abono mɛ kya fɛ mɔmɔ anun aterenbi abi anyɔ gbaa mɔ, Wurubuaarɛ mɛŋ kya tan mɔmɔ dɔ ɔkolon so. 7Ne fɛye mɔ de‑e? Wurubuaarɛ nyi dabɔlɛ fɛye-gimu dɔ iman gɛgyɔnɔ gbaa. Imɔso fɛ mɛŋ sa fɛꞌ selɛ gifuu. Fɛ tiri sa Wurubuaarɛ gikyɔ don gɛnen abonbuɛ abono afonɛɛ-afonɛɛ.\n8\"Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ, ɔbono ɔ yelɛ asa dɔ tɔgɛ yɛɛ me ne n gyɛ mɔ-wura mɔ, gɛnen ne me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ kee, nan lɛɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ ansi dɔ yɛɛ ɔ gyɛ me-sonbo. 9Ne ɔbono, mɔ, o kine me sansana yɛɛ meŋ gyɛ mɔ-wura mɔ, gɛnen ne me kee nan kine mɔ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɔ ansi dɔ yɛɛ ɔ mɛŋ gyɛ me-sonbo. 10Fo ɔbono fo saalɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ mɔ, i laa sa de Wurubuaarɛ oꞌ kyu kyɛɛ fo. Ɔbono, mɔ, ɔ saalɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ mɔ berɛ, Wurubuaarɛ maŋ kyu imɔ ibono kyɛɛ kaasɛ mɔ. 11Nengyene fɛɛ asa mɛ kyu fɛye kpe akyangbon dɔ, awura-awura asɛ de abelɛnsɛ asɛ mɔ, fɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra fɛye gɛwɔnsa yɛɛ nnɛ ne fɛ laa lɛɛ gɛnɔ abɛɛ menɛ ilaa ne fɛ laa tɔgɛ. 12Owi mɔ gi fo mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa nyiile fɛye gɛnɔɔbono fɛ laa lɛɛ gɛnɔ mɔ.\"\nFo Kya Ka Gyanꞌ Fo-Atɔ So Mɔ, Fo Mɛŋ Nyi Ɔlaako\n13Ɔnyen ɔko bo sakpii mɔ dɔ nfono. Ɔ tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, tɔgɛ sa me-daa de ɔꞌ yɛgɛ aꞌ gyi aye-sɛ atɔ abono o wuꞌ taa yɛgɛ sa aye mɔ.\" 14Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔnyen, me ne n gyɛ fɛye-atɔ ɔyɛbo? Iŋ gyɛ fɛye-atɔ giyɛ so ne Wurubuaarɛ gi sun me ba gɛsinkpan so.\" 15Yesu gi kine sa ɔnyen mɔ gɛnen mɔ, o kisee tɔgɛ sa sakpii mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dandan. Onsipara ne n gyɛ onsipara, fɛŋ sa fɛꞌ wɔra. Fo nyamesɛ ne n kine fo bo awuratɔ nnɛ, i maŋ yɛgɛ foꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan.\"\n16Nfono ne Yesu gi too ɔtarɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Aberɛ ako dɔ mɔ, aterenbi wura ɔko gi kyena ibono ɔ bo ndɔɔ. Gɛsi gɛko dɔ mɔ, mɔ-ndɔɔ gi wɔra ɔdan sa mɔ. 17Ne ɔ sa gɛwɔnsa yɛɛ, 'Nnɛ ne nan wɔra? Me-agbaran mɔ aŋ kyɔ sa me-agyudɔ abono nɛ dɔɔ faa. 18Nbuo, nɛ bii ilaa ibono nan wɔra mɔ. Nan singi agbaran adɛ, de nꞌ kii lɔrɔ yii abelɛ-belɛ. Nfono ne nan kyu me-ilaa gyisɛ mɔ pɛwu yela. 19Nɛ wɔra gɛnen ta mɔ, nan tɔgɛ sa me-nyoro yɛɛ n bo ilaa gyisɛ ibono i laa fo me gigyi nsi nfonɛ nfonɛ. Imɔso nan kyoola, de nꞌ gyi, de nꞌ nun, de me-gisen giꞌ tɔrɔ me.'\n20\"Ɔ kpɛ ɔ kya sa idɛana pɛwu gɛwɔnsa mɔ, Wurubuaarɛ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Fo mɛŋ nyi ɔlaako. Ndɛ gɛnyɛ gɛdɛ kpini fo laa wuꞌ. Fo wuꞌ mɔ, anɛ ne nan san nyɛ gyi ilaa ibono fo baala baala yela sa fo-nyoro gɛnen mɔ?' \"\n21Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Gɛnen kee ne i laa wɔra fo ɔbono fo baala awuratɔ yela sa fo-nyoro ne foŋ wɔra gidɛnsɛ de foꞌ nyɛ awuratɔ Wurubuaarɛ dɔ mɔ.\"\nFɛŋ Sa Fɛꞌ Yɛgɛ Gɛkyena Dɔ Ilaa Tirisɛ Iꞌ Wɔra Fɛye Nwɔnsa\n22Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"N kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ suiili kyu lii fɛye-gɛkyena dɔ ilaa tirisɛ so, fɛɛ ilaa ibonoana fɛ laa gyi abɛɛ fɛ laa kyu gyanꞌ fɛye-nyoro so mɔ. 23Wurubuaarɛ ɔbono ɔ sa fɛye-nkpa mɔ maŋ taalɛ sa fɛye agyudɔ kee? Ɔbono ɔ sa fɛye nyoro gibi mɔ maŋ taalɛ sa fɛye ilaa ibono fɛ laa kyu gyan fɛye-nyoro so mɔ? 24Fɛꞌ taa laa ansi kerɛ nbuii. Giŋ kya duu. Giŋ kya tɛɛ. Giŋ bo agyudɔ ikoolayelaten. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, Wurubuaarɛ kya sa mɔmɔ agyudɔ owi kamaasɛ dɔ. Ne fɛye mɔ de‑e? Fɛ mɛŋ nyi yɛɛ fɛ don nbuii gbaa bun?\n25\"Fɛ suiili fɛye-gɛkyena dɔ ilaa so mɔ, nnɛ ne i laa kpaa fɛye? I maŋ yɛgɛ fɛꞌ nyɛ kyena ba‑a gɛkɛ kolon bɔla. 26Nengyene fɛ maŋ taalɛ wɔra gɛnen ilaa petɛ-petɛ idɛ mɔ, menɛ n wɔra so ne fɛ kya nyala fɛye-nyoro de ilaa sɛnsɛ?\n27\"Fɛꞌ laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono iyii i kya wɔra afototo mɔ. Iŋ kya wɔra gɛsun ne iŋ kya luo akuru sa imɔ-nyoro. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, n kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ Wura Solomon mɔ‑rɛ mɔ-awuratɔ pɛwu mɔ, ɔ mɛŋ nyɛ akuru abono a wɔra ɔdan fo gɛnen afototo adɛ. 28Iyii ibono i kya bingiri ngya mɔ gbaa ne Wurubuaarɛ kya gyere imɔ lɔrɔ kanpɛ faa. Fɛye anyamesɛ ne ɔ laa lɛɛ ansi yɛgɛ de fɛꞌ naa gibolonbukpan? O, fɛye asa adɛ, gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Wurubuaarɛ mɔ giŋ ti taa wɔra sɛi.\n29\"Fɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ pɛɛrɛ ginsi ilaa ibono fɛ laa gyi de fɛꞌ nun mɔ so. Fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra fɛye nwɔnsa. 30Asa abono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ansi ne n kya pɛɛrɛ gɛnen ilaa idɛana so. Fɛye-sɛ Wurubuaarɛ nyi yɛɛ i tiri fɛye. 31Imɔso fɛye berɛ, fɛꞌ pɛɛrɛ ansi daa de Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ aꞌ ba asa dɔ. Fɛ ti fɛ kya wɔra gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ilaa sɛnsɛ idɛana pɛwu kee iꞌ yii fɛye-abaa.\"\nI Bo Wurubuaarɛ Ɔbolɛ Yɛɛ Ɔꞌ Sa Fɛye Mɔ-Gɛwuragyi Dɔ Akyenabi\n32Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Me-adɛ kalɛsɛ, fɛŋ sa fɛꞌ selɛ gifuu. I gyɛ fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ɔbolɛ gɛlaarɛ yɛɛ ɔꞌ sa fɛye ikyenaten dɛnsɛ mɔ-gɛwuragyi mɔ dɔ. 33Fɛꞌ fɛ fɛye-atɔ de fɛꞌ kyu amɔ-aterenbi kyɛɛ ayenbo. Fɛꞌ laarɛ daa ikpengyo ibono ɔnan i mɛŋ kya nyida mɔ yela sa fɛye-nyoro. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛ laa wɔra idɛnsɛ yela de fɛꞌ nyɛ ntɛɛla Wurubuaarɛ dɔ. Wurubuaarɛ dɔ-lɛɛ ntɛɛla mɔ berɛ, giŋ kya ta, oyu mɛŋ kya tu sindi nmɔ ne ntakpenbi giŋ kya nyida nmɔ. 34Imɔso fɛꞌ laarɛ daa soso-lɛɛ awuratɔ. I lii fɛɛ nfono fo-awuratɔ a bo mɔ, nfono kee ne fo-nwɔnsa gi bo.\"\nFɛꞌ Baala Fɛye-Nyoro Gyoo Me-Gikiiba Mɔ\n35-36Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ baala fɛye-nyoro gyoo owi ɔbono nan kii lii Wurubuaarɛ dɔ ba mɔ de fɛꞌ wɔra fɛɛ gikpalɛ gibono nan da faa. Adega ako mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-wura ne n bo nno. Mɔmɔ-wura mɔ gi koso kyon gɛkɛ belɛ gigyi de ɔꞌ ba. Mɛ baala mɔmɔ-nyoro mɛ tɛ mɛ gyoo mɔ. Mɛ wu yɛɛ owi gi ta ne ɔŋ ti ba mɔ, mɛ nyɔga ifatela yela, mɛ kya kerɛ mɔ-ɔkpa. Mɛ kya laarɛ fɛɛ ɔ baa ŋmɛɛ gisin mɔ, de mɛꞌ nyɛ koso tigi mɔ kusaa. 37Amudɛnsɛbo ne n gyɛ adega abono mɔmɔ-wura laa kii baa tu mɔmɔ, mɛ tɛ mɛ kerɛ mɔ-ɔkpa gɛnen mɔ. Fɛye kee fɛꞌ kyena kerɛ me-ɔkpa de fɛꞌ bii fɛye-nyoro akedabi gɛnen. Gɛsintin ne n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, aberɛ abono adega mɔ wura mɔ gi kii baa tu ɔmɔ mɛ tɛ mɛ kerɛ mɔ-ɔkpa mɔ, ɔ laa lɔrɔ mɔ-nyoro de ɔꞌ yɛgɛ mɛꞌ kpelegɛ kyena ogyiten, de mɔ gbaa-gbaa ne ɔꞌ san kyu agyudɔ baa yii mɔmɔ. 38Gɛnyɛ de nsana abɛɛ gibaadiikɛ gbaa ne ɔ kpaa kii ba mɔ, ɔ baa tu mɔmɔ mɛ tɛ mɛ kerɛ mɔ-ɔkpa gɛnen mɔ, mɛ laa gyi mɔ-ginsi.\"\n39Yesu gi da imɔ so gikpalɛ yɛɛ, \"Iŋ gyɛ fɛye gbaa-gbaa fɛ nyi? Nkana gɛten wura nyi yɛɛ owi baarɛ ɔkara ne oyu laa ba mɔ, naafo ɔ maŋ yɛgɛ de oyu ɔꞌ nyɛ loo mɔ-gɛten dɔ baa yuuri mɔ. 40Gɛnen kee ne i kaaborɛ f��ꞌ bii fɛye-nyoro akedabi owi kamaasɛ dɔ. I kya nyiile yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nan lii Wurubuaarɛ dɔ kii ba daa owi ɔbono fɛ mɛŋ dɛsɛ mɔ.\"\nWurubuaarɛ Gi Kyɛɛ Fo Gikyɔ Mɔ, Ɔ Laa Taasɛ Fo Gikyɔ Kee\n41Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Piita gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, aye fo-akasɛbo mɔ wolɛ ne fo kya da gikpalɛ gidɛ faa abɛɛ ɔkamaasɛ daa?\" 42Nfono mɔ, Wura Yesu gi da mɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Anɛ ne n dɛ fɛɛ dega ɔbono ilaa nan baa tɔgɛ faa? Ɔ kya gyi gɛsintin sa mɔ-wura ne o nyi ɔlaako. Mɔ-wura mɔ gi kyu mɔ-gɛten dɔ ilaa wɔra mɔ-abaa dɔ de owi gyisɛ gi fo mɔ, ɔꞌ yɛ agyudɔ sa gɛten mɔ dɔ awura. 43Nengyene mɔ-wura mɔ gi baa tu mɔ ɔ kya wɔra ibono ɔ ka yela sa mɔ mɔ, ɔ laa gyi mɔ-ginsi.\" 44Ne Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, mɔ-wura mɔ laa kyu mɔ-ilaa pɛwu kyu wɔra gɛnen dega ɔbono abaa dɔ.\n45\"To, ne fɛɛ dega mɔ gi tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Ilaa iko i keda me-wura yela,' fo baa kerɛ mɔ, o yii gɛsɛ ɔ kya daarɛ mɔ-nanboana sɛnsɛ, anyen de akyii mɔ, ɔ kya gyi ne ɔ kya nun nta ɔ kya boo. 46Ɔ kya wɔra gɛnen mɔ, mɔ-wura mɔ laa baa tuule mɔ owi ɔbono ɔ mɛŋ dɛsɛ mɔ. Ɔ baa tuule mɔ mɔ, ɔ laa tansi biidɛ mɔ-giso de ɔꞌ kalɛ mɔ bɔla asa abono mɛŋ kya gyi gɛsintin mɔ so.\n47\"Dega ɔbono o nyi mɔ-wura gɛlaarɛ ne ɔ mɛŋ baala ilaa yela abɛɛ ɔ mɛŋ wɔra mɔ-wura mɔ gɛlaarɛ mɔ, wura mɔ laa yɛgɛ mɛ laa tansi koree mɔ gɛsintin so. 48Dega ɔbono, mɔ, ɔ mɛŋ nyi ne ɔ kpaa wɔra ilaa ibono i gyɛ ilaa koreesɛ mɔ, wura mɔ laa yɛgɛ mɛ laa koree mɔ ŋmaraa daa de mɛꞌ taa mɔ yɛgɛ.\" Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, \"Ɔkamaasɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi kyɛɛ mɔ gikyɔ mɔ, gɛnen kee ne Wurubuaarɛ laa taasɛ ilaa gikyɔ lii mɔ asɛ. Ɔbono Wurubuaarɛ gi kyu ilaa gikyɔ wɔra mɔ-abaa dɔ mɔ, ilaa ibono Wurubuaarɛ laa baa taasɛ lii mɔ asɛ mɔ kee i laa nyaakyɔ.\"\nYesu Gi Ba Baa Nyɔga Ɔgya Kyu Too Gɛsinkpan So\n49Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Nɛ ba gɛsinkpan so faa, ɔgya ne nɛ ba de nꞌ baa nyɔga kyu too gɛmɔ so. Nkana fɛɛ gɛnen ɔgya ɔbono gi ti kyangɛ gbaa mɔ, i gyɛ me-gɛlaarɛ. 50Pɛi de nꞌ wɔra gɛnen mɔ, ɔlaawusɛ ɔko laa tu me. Gɛnen ɔlaawusɛ ɔbono ne nan yɛgɛ nꞌ wɔra Wurubuaarɛ gɛlaarɛ kpaa logɛ. Ɔlaawusɛ ɔbono mɛŋ ti tu me faa mɔ, me-gisen giŋ tɛ me gɛten kolon.\n51\"Imɔso fɛ nyi yɛɛ nɛ ba faa mɔ, i laa yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ gisen yuuli kyu kyena de abara daa? Kuaa! Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ me-giba mɔ gi laa baragɛ asa abono mɛ kya nu me-gɛdɛ mɔ lii abono mɛŋ kya nu me-gɛdɛ mɔ dɔ. 52Kpɛ kyu lii ndɛ kyu kyon mɔ, gɛten kolon dɔ asa anun dɔ mɔ, asaꞌ mɛ laa wɔra gɛnɔ anyɔ mɔ so, ne anyɔ mɔ, mɔ, mɛ laa wɔra gɛnɔ asaꞌ mɔ so.\n53Ɔnyen mɔ‑rɛ mɔ-sɛ mɛ maŋ nu abara asɛ.\nƆkyii mɔ‑rɛ mɔ-nyi mɛ maŋ nu abara asɛ.\nNe ɔkyii mɔ‑rɛ mɔ-saa kyiisɛ mɛ maŋ nu abara asɛ.\"\nI Kaaborɛ Fɛꞌ Taalɛ Kerɛ Ndɛ Ilaa De Fɛꞌ Bii Ilaa Ibono I Kya Ba Mɔ\n54Yesu gi kii tɔgɛ sa sakpii ɔbono ɔ bo nno mɔ yɛɛ, \"Nengyene fɛ kpɛ nyɛ ne fɛ wu nyangbon kya yii mɔ, fɛ kya bii tɔgɛ yɛɛ nyangbon laa da. Gɛsintin mɔ, nyangbon mɔ kya baa da. 55Ne fɛ wu yɛɛ owi gi baa lii nyɛnyɛngɛ fu‑u awulun aberɛ mɔ, fɛ kya bii tɔgɛ kee yɛɛ, 'Ndɛ berɛ owi laa lii de ɔlon.' Gɛsintin mɔ, i kya ba gɛnen. 56Gikerɛansi awura! Fɛ kya kerɛ soso de gɛsinkpan adebi de fɛꞌ bii tɔgɛ yɛɛ ilaa idɛ ne nan wɔra. Fɛŋ kaaborɛ fɛꞌ bii kerɛ nkɛ ndɛ-lɛɛ ilaa dɔ de fɛꞌ bii ilaa ibono Wurubuaarɛ kya laarɛ ɔꞌ baa wɔra mɔ? 57Fɛye gbaa-gbaa fɛꞌ kerɛ ilaa dɛnsɛ de ilaa nyɛnyɛn dɔ de fɛꞌ lɛɛ ibono i boran mɔ wɔra.\n58\"Nengyene ɔko gi terɛ fo ɔko nbɛlɛ ne fɛ kya kpe nbɛlɛ mɔ ogyiten mɔ, kyu aniya de fo‑rɛ mɔ fɛꞌ tɔgɛ lɔrɔ ɔkpa dɔ pɛi de fɛꞌ lɔɔ loo. I mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, foŋbii ɔ laa kyu fo kpe nbɛlɛ ogyibo mɔ asɛ de ɔbono, mɔ, oꞌ kyu fo kpaa wɔra ngbɛ awura ɔbelɛnsɛ abaa dɔ de ɔꞌ keda fo tii de obu. 59N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ mɛ keda fo tii de obu gɛnen mɔ, fo laa sii nno gɛnen‑n kpaa fo owi ɔbono ɔkara mɛꞌ wu yɛɛ fo ka fo-ilaa nyɛnyɛn gikɔ mɔ ta mɔ, pɛi de mɛꞌ lɔɔ tigi fo.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/12","date":"2018-07-18T15:00:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590199.42\/warc\/CC-MAIN-20180718135047-20180718155047-00332.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":2256,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 6\nGidɛnsɛ Awɔrabi\n1\"Fɛ laa wɔra gidɛnsɛ mɔ, fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan de iŋ sa iꞌ ba yɛɛ asa so ne fɛ kya wɔra de mɛꞌ wu de mɛꞌ yen fɛye. Nengyene gɛnen ne n gyɛ fɛye-nwɔnsa mɔ, fɛ maŋ baa nyɛ ntɛɛla nko lii fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ asɛ. 2Fɛɛ fɛ wɔra idɛnsɛ sa ayenbo mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ kyu imɔ kyu da gikpengboo. Gɛnen ne abono mɛ kya diirɛ mɔmɔ-nyoro mɔ mɛ kya wɔra mɔmɔ-akyangbon dɔ de sansana de asa mɛꞌ nyɛ yen mɔmɔ ne. Mɛ wɔra gɛnen mɔ, ntɛɛla nbono mɛ laa nyɛ mɔ pɛwu ne. 3Nengyene fo kyu benɛ wɔra gidɛnsɛ sa yenbo mɔ, gɛŋ yɛgɛ de gyisɛ ɔꞌ bii 4de gɛnen gidɛnsɛ gibono fo wɔra mɔ giŋ sa giꞌ lii gɛwi. I ba gɛnen mɔ, fo-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ kya wu asiiri dɔ mɔ ne nan tɛɛla fo.\nAdalaabi\n5\"Fɛ laa dalaa kee mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ wɔra fɛɛ asa abono mɛ kya son Wurubuaarɛ ansi so giyan mɔ. Mɛ kya dalaa mɔ, mɔmɔ-ilaa laarɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ mɛꞌ kpaa yelɛ mɔmɔ-akyangbon dɔ abɛɛ sansana de nyamesɛ kamaasɛ ɔꞌ nyɛ wu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ ne n yelɛ mɛ kya dalaa faa. Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, ntɛɛla nbono mɛ laa nyɛ mɔ pɛwu ne. 6Fɛye berɛ, fo ɔko fo laa dalaa mɔ, loo fo-obu dɔ de foꞌ tii gisin wɔra fo-nyoro de foꞌ dalaa sa fo-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono asa mɛŋ kya wu mɔ de ansi mɔ. Mɔ ɔbono ɔ kya wu asiiri dɔ mɔ laa nu fo-gɛdalaa.\n7\"Fɛ laa dalaa mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ tɔgɛ ilaa kolon fɛ kya kpe fɛ kya ba bolo-bolo. Gɛnen ne asa abono mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mɛ kya dalaa ne. Mɔmɔ asɛ mɔ mɛ nyi daa yɛɛ nengyene mɛ kya dalaa ilaa kolon mɛ kya kpe mɛ kya ba bolo-bolo gɛnen mɔ, imɔ ne nan yɛgɛ mɔmɔ-ikperɛ iꞌ nu mɔmɔ asɛ. 8Fɛye berɛ, fɛŋ sa fɛꞌ wɔra fɛɛ mɔmɔ. Pɛi de fɛ dalaa mɔ, fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ti o nyi ilaa ibono i tiri fɛye mɔ.\n9\"Imɔso ɔkpa ɔbono so fɛ laa kyu dalaa mɔ ne n gyɛ yɛɛ:\n'Aye-sɛ, fo ɔbono fo bo soso,\nyɛgɛ asa mɛꞌ buu fo yɛɛ fo-nkon ne n gyɛ Wurubuaarɛ.\n10Yɛgɛ fo-gɛwuragyi dɔ akyenabi aꞌ ba asa dɔ.\nYɛgɛ fo-gɛlaarɛ gɛꞌ wɔra gɛsinkpan so,\nfɛɛ gɛnɔɔbono fo-gɛlaarɛ gɛ kya wɔra soso fo asɛ nno mɔ.\n11Sa aye ndɛ gɛkɛ gɛdɛ-lɛɛ ilaa gyisɛ.\n12Kyu aye-ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ aye\nfɛɛ gɛnɔɔbono aye kee a kyu ilaa nyɛnyɛn ibono asa mɛ wɔra aye mɔ kyu kyɛɛ ɔmɔ mɔ.\n13Kpaa aye de ilaa iko iŋ sa iꞌ nyɛ aye penɛ de aꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn.\nMɛŋ sa foꞌ yɛgɛ de aꞌ loo ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ.\n[I lii fɛɛ gɛwuragyi, ɔlon, de nyisigyi\ni gyɛ daa fo-lɛɛ gɛkpaa-gɛkpaa. Iꞌ ba gɛnen.]'\n14\"Nengyene fɛ kyu asa ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra fɛye mɔ kyu kyɛɛ ɔmɔ mɔ, fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kee laa kyu fɛye-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ fɛye. 15Nengyene fɛ maŋ kyu asa ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ mɔmɔ mɔ, fɛye-sɛ Wurubuaarɛ kee maŋ kyu fɛye-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn kyu kyɛɛ fɛye.\nGɛnɔ Aŋmindebi\n16\"Fɛ laa ŋminde gɛnɔ kee mɔ, fɛ mɛŋ sa fɛꞌ bɔɔda. Gɛnen ne asa abono mɛ kya son Wurubuaarɛ ansi so giyan mɔ mɛ kya wɔra ne. Mɛ kya taa mɔmɔ-nyoro yɛgɛ de ɔkamaasɛ gi nyɛ ne o wu mɔmɔ mɔ ɔꞌ nyɛ bii yɛɛ mɛ ŋminde nnɔ. N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ mɛ kya wɔra gɛnen mɔ, ntɛɛla nbono mɛ laa nyɛ mɔ pɛwu ne. 17Fɛye berɛ fo ɔko fo laa ŋminde gɛnɔ mɔ, foro fo-ansi de foꞌ pubuu fo-gimu 18de ɔko‑rɛ ɔko ɔ mɛŋ sa ɔꞌ bii yɛɛ fo ŋminde gɛnɔ. Gɛnen mɔ, fo-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono asa mɛŋ kya wu de ansi mɔ wolɛ ne ɔꞌ bii sa fo. Mɔ ɔbono ɔ kya wu asiiri dɔ mɔ ne nan tɛɛla fo.\nFɛꞌ Kyu Fɛye-Ansi Gyanꞌ Wurubuaarɛ Dɔ Ilaa So\n19Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ baala atɔ yela sa fɛye-nyoro gɛsɛ gɛrɛ.\nGɛrɛnaa mɔ ntakpenbi gi laa nyida amɔ abɛɛ a laa kuu ideri\nabɛɛ iyu mɛ laa boori loo puru koso.\n20Fɛꞌ wɔra idɛnsɛ gɛsɛ gɛrɛ de fɛꞌ kpaa nyɛ imɔ so ntɛɛla Wurubuaarɛ dɔ.\nWurubuaarɛ dɔ-lɛɛ ntɛɛla berɛ, ntakpenbi giŋ kya nyida imɔ ne iŋ kya kuu ideri\nne iyu mɛŋ kya nyɛ boori loo nno kpaa puru.\n21I lii fɛɛ nfono fɛye-atɔ a bo mɔ\nnfono kee ne fɛye-nwɔnsa gi bo.\n22\"Fɛye-nwɔnsa gi boran mɔ, fɛ dɛ fɛɛ ɔbono mɔ-ansi a boran mɔ. Fɛye-ansi a boran mɔ, fɛ laa wu ilaa kamaasɛ. 23Ne fɛɛ fɛye-ansi aŋ boran mɔ, fɛye-ilaa kamaasɛ i bo daa gibiri dɔ. Nengyene feyɛ-gɛwɔnsa gɛbono gɛ kya yɛgɛ fɛ kya nu ilaa gɛsɛ mɔ gɛ nyida mɔ, fɛ laa wɔra fɛɛ agyaatanbo. Fɛ laa tansi kyena gibiri dɔ sirim!\n24\"Nyamesɛ ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ son awura anyɔ. Ɔ laa laarɛ ɔko ilaa de ɔꞌ kyo ɔko, abɛɛ ɔ laa buu ɔko, ne ɔ maŋ kyu ɔbanban mɔ terɛ sɛi. Fɛ maŋ taalɛ son Wurubuaarɛ de fɛꞌ kii son aterenbi.\nFɛŋ Sa Fɛꞌ Suiili Kyu Lii Fɛye-Gɛkyena Dɔ Ilaa Tirisɛ So\n25\"Imɔso n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛŋ sa fɛꞌ suiili kyu lii fɛye-gɛkyena dɔ ilaa tirisɛ so, fɛɛ ilaa ibonoana fɛ laa gyi abɛɛ fɛ laa nun abɛɛ fɛ laa kyu gyanꞌ fɛye-nyoro so mɔ. Wurubuaarɛ ɔbono ɔ sa fɛye nkpa mɔ maŋ taalɛ sa fɛye agyudɔ kee? Ɔbono ɔ sa fɛye nyoro gibi mɔ maŋ taalɛ sa fɛye ilaa ibono fɛ laa kyu gyanꞌ fɛye-nyoro so mɔ? 26Fɛꞌ taa laa ansi kerɛ nbuii. Giŋ kya duu, giŋ kya tɛɛ, ne giŋ bo agyudɔ ikoolayelaten. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ kya sa mɔmɔ agyudɔ owi kamaasɛ dɔ. Ne fɛye mɔ de‑e? Fɛ mɛŋ nyi yɛɛ fɛ don nbuii gbaa bun? 27Fɛye dɔ anɛ ne nan sa gɛwɔnsa mɔ-nyoro so de ɔꞌ taalɛ kyu ba‑a gɛkɛ kolon bɔla mɔ-nkpa so?\n28\"Ne menɛtɔ so ne fɛ kya suiili ilaa ibono fɛ laa kyu gyanꞌ fɛye-nyoro mɔ so? Fɛꞌ laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono iyii i kya wɔra afototo mɔ. Iŋ kya wɔra gɛsun, ne iŋ kya luo akuru sa imɔ-nyoro. 29Imɔ gɛnen gbaa mɔ, n kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ, Wura Solomon mɔ‑rɛ mɔ-awuratɔ pɛwu mɔ, ɔ mɛŋ nyɛ akuru abono a wɔra ɔdan fo gɛnen afototo adɛ. 30Iyii ibono i kya bingiri ngya mɔ gbaa ne Wurubuaarɛ kya gyere imɔ lɔrɔ kanpɛ faa. Fɛye anyamesɛ ne ɔ laa lɛɛ ansi yɛgɛ de fɛꞌ naa gibolonbukpan? O, fɛye asa adɛ! Gisɔɔgyi gibono fɛ bo sa Wurubuaarɛ mɔ giŋ kyɔ. 31Fɛŋ baa suiili yɛɛ, 'Menɛ ne a laa gyi? Menɛ ne a laa nun? Menɛ ne a laa kyu gyanꞌ aye-nyoro so?' 32Asa abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ansi ne n kya pɛɛrɛ gɛnen ilaa idɛana so. Fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ nyi yɛɛ i tiri fɛye. 33Fɛye berɛ, fɛꞌ laarɛ daa gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a laa ba asa dɔ mɔ de fɛꞌ nyanga ansi gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ. Fɛ ti fɛ kya wɔra gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ilaa sɛnsɛ idɛana pɛwu kee iꞌ yii fɛye-abaa. 34Imɔso fɛ mɛŋ sa fɛꞌ suiili kyu lii ɔkɛ-lɛɛ so. Ɔkɛ gɛkɛ mɔ gɛ laa bara gɛmɔ-lɛɛ. Imɔso iŋ kaaborɛ fɛꞌ baa kyu ɔkɛ-lɛɛ gikpon kyu too ndɛ-lɛɛ gikpon so.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/6","date":"2018-07-18T18:48:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590314.29\/warc\/CC-MAIN-20180718174111-20180718194111-00220.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1230,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.029,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 17\nIlaayankyii Ɔbono Ɔ Tɛ Gɛbunono Mɔ De Gɛdonbuɛ Mɔ\n1I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ sono ibono nkana mɛ dɛ Wurubuaarɛ ginyadon ibonboron sono mɔ dɔ ɔko gi baa terɛ me yɛɛ, \"Ba kerɛ! Nan nyiile fo gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ laa kyu biidɛ ɔsowolɛ belɛ ɔbono ɔ tɛ ibon sakyɔ asɛ mɔ giso mɔ. Ɔsowolɛ mɔ dɛ fɛɛ ilaayankyii ɔbono ɔ tɛ gibunono ne mɔ-ginyen gi nu gyan de gɛsinkpan pɛwu so mɔ. 2Gɛsinkpan so awura-awura mɛ kya dii ma‑a kpelegɛ ɔsowolɛ belɛ mɔ so fɛɛ gɛnɔɔbono anyen mɛ kya kpe gɛnen ɔkyii ɔbono ɔnan asɛ mɔ. Gɛsinkpan so asa pɛwu mɛ kya nun lii ɔsowolɛ mɔ onsipara gɛwɛ dɔ ne mɛ kya boo fɛɛ nta.\"\n3Ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ me gɛnen ta mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu ɔlon dɔ mɔ, i wɔra me fɛɛ ɔsɔɔ mɔ gi puru me kyu kpe gipen giko dɔ. Nno mɔ, nɛ wu ɔkyii ɔko, ɔ gyan gɛdonbuɛ pebara gɛko so. Gɛ kya nyiile gɛmɔ-nyoro so mɔ Wurubuaarɛ anyen so‑o ne gɛ ŋmarasɛ gyanꞌgyan gɛmɔ-nyoro so. Gɛ bo amu sono de ase gudu. 4Ɔkyii mɔ dela akuru pebara boɔgyalonsɛ. O kyu sika kɔkɔɔ de abui ŋɛlegisɛ, de ngyi boɔgyalonsɛ lɔrɔ mɔ-nyoro faa nyɔlen‑n. Ɔ dɛ sika kɔkɔɔ bonboron ɔko de mɔ-gibaa. Ilaa kyosɛ de ilaa kyɔlesɛsɛ ibono mɔ-ilaayan mɔ i kya kyu bun mɔ-nyoro mɔ ne n bɔla gɛnen sika kɔkɔɔ bonboron mɔ dɔ. 5Ayenbi anyen a gyan mɔ-gisegbelɛ so yɛɛ,\nBabilon ɔsowolɛ belɛ!\nIlaayan akyii abono mɛ tɛ nbunono mɔ mɔmɔ-nyi.\nGɛsinkpan so ilaa kyosɛ kamaasɛ imɔ-nyi.\n6Nɛ wu gɛnen ɔkyii mɔ mɔ, asa nkalan gi kya boo mɔ fɛɛ nta. I lii fɛɛ ɔ kya mɔɔ asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ mɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ de asa abono mɛ kya wu Yesu ilaa lɛɛ tɔgɛ mɔ. Nɛ wu ɔkyii mɔ gɛnen mɔ, i dɛ me-gɛnɔ gikyɔ.\nWurubuaarɛ Dɔ Ɔsɔɔ Gi Lɛɛ Ɔkyii Mɔ Ilaa Mɔ Gɛsɛ Sa Me\n7Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ mɔ gi taasɛ me yɛɛ, \"Menɛ n wɔra ne i kya dɛ fo-gɛnɔ gɛnen? Ɔkyii baarɛ de gɛdonbuɛ gɛbono gɛ bo amu sono de ase gudu ne ɔkyii mɔ tɛ gɛmɔ so mɔ i gyɛ daa ilaa boduduusɛ iko. Nyɛ gisen. Nan nyiile fo imɔ gɛsɛ. 8Gɛdonbuɛ gɛbono fo wu mɔ, nkana gɛ bo no ne idɛ kon gɛŋ baa gɛ bo no. Gɛ laa dii lii Wurubuaarɛ ilaa kyosɛ ɔbɔ ɔbono ɔŋ bo ɔkara mɔ dɔ de idɛ kon gɛꞌ baa kyon kpe lɛwu nyɔsɛ dɔ. Gɛsinkpan so asa ako, mɔmɔ abono mɔmɔ-anyen aŋ wolaa a bo Wurubuaarɛ Asɛ Ɔkyenaten Ɔwolɛ mɔ dɔ pɛi ne Wurubuaarɛ gi lɔɔ lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ, mɛ laa wu gɛnen gɛdonbuɛ mɔ ilaa wɔrasɛ mɔ, i laa dɛ ɔmɔ-gɛnɔ. I kya nyiile yɛɛ nkana gɛ bo no. Gɛŋ baa gɛ bo no, ne gɛ laa kii kii ba.\n9\"Ɔbono ɔ gyɛ ɔlaako onyibo mɔ wolɛ ne nan nu ilaa idɛ gɛsɛ. I kya nyiile yɛɛ gɛdonbuɛ mɔ amu sono mɔ a yelɛ sa abii sono abono ɔkyii mɔ tɛ amɔ so mɔ. A yelɛ sa awura sono ako kee. 10Awura mɔ dɔ anun mɛŋ baa mɛ bo no. Ɔko san ɔ kya gyi gɛwura. Ɔbanban mɔ berɛ mɛŋ ti baa gyi gɛwura. Owi ɔbono ɔ laa baa gyi gɛwura mɔ, ɔ laa kyena daa ŋmaraa faa.\n11\"Gɛdonbuɛ gɛbono nkana gɛ bo no ne idɛ kon gɛŋ baa gɛ bo no mɔ, gɛmɔ ne n gyɛ wura kuesɛ ɔbono mɔ kee bɔla de awura sono mɔ. Gɛmɔ kee gɛ laa baa kyon kpe lɛwu nyɔsɛ mɔ dɔ. 12Ase gudu abono fo wu mɔ, a yelɛ sa awura gudu abono mɛ mɛŋ ti taa yela mɔmɔ gɛwura mɔ. Mɛ laa nyɛ ɔkpa de mɛꞌ gyi gɛwura dabɔlɛ de gɛdonbuɛ mɔ ŋmaraa pi‑i faa daa. 13Gɛnen awura gudu adɛ nwɔnsa gi gyɛ gikolon, ne mɛ laa kyu mɔmɔ-ɔlon de mɔmɔ-gɛwuragyi sa gɛdonbuɛ mɔ. 14Mɛ laa kyu ikɔ tu Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ. Ne Yesu mɔ laa gyi mɔmɔ so. I kya nyiile yɛɛ mɔ ne n gyɛ awura dɔ Wura de abelɛnsɛ dɔ Ɔbelɛnsɛ. Mɔ‑rɛ mɔ-adɛ abono ɔ tɔgɛ ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ son mɔ mɔ, ɔ tɔɔsɛ mɔmɔ lɛɛ, ne mɛ sii de mɔ, mɔ‑rɛ ɔmɔ ne nan gyi awura gudu mɔ so gɛnen.\"\n15Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi kii tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Ibon ibono fo wu ilaayankyii mɔ tɛ imɔ asɛ mɔ i yelɛ sa asa kpɛi-kpɛi, sakpii kpɛi-kpɛi, nsinkpan kpɛi-kpɛi, de ndɛ kpɛi-kpɛi so asa. 16Ase gudu abono fo wu mɔ de gɛdonbuɛ mɔ mɛ laa kyo ilaayankyii ɔbono ɔ yelɛ sa ɔsowolɛ mɔ. Mɛ laa sɔgɛ ilaa kamaasɛ lii mɔ asɛ de mɛꞌ naa taa mɔ yɛgɛ gibolonbukpan de mɛꞌ kyɔɔ-kyɔɔ mɔ-inun gyi de mɛꞌ kyu ɔgya dɛɛ mɔ. 17I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu wɔra mɔmɔ-asen dɔ yɛɛ mɛꞌ wɔra mɔ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ de mɛꞌ wɔra gɛnɔ kolon de mɛꞌ kyu mɔmɔ-gɛwuragyi sa gɛdonbuɛ mɔ kaaborɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ aꞌ lɔɔ ba gɛsintin.\" 18Ɔsɔɔ mɔ gi kii tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Ɔkyii ɔbono fo wu mɔ, yelɛ sa ɔsowolɛ belɛ mɔ. Gɛsinkpan so awura-awura mɛ tɛ sa gɛnen ɔsowolɛ mɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/17","date":"2018-07-23T04:48:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594886.67\/warc\/CC-MAIN-20180723032237-20180723052237-00115.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":846,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.437,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Yesu Isɔɔ 27\nPɔɔlo Gi Kyu Gikolii De Oꞌ Kpe Rom\n1Imɔ gɛmara mɔ, Wura Fɛsitusɛ mɔ‑rɛ mɔ-abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ Pɔɔlo mɔ‑rɛ mɔ-nanboana mɛꞌ loo gikolii kyu kpe Itali gɛsinkpan so. Mɛ kyu Pɔɔlo de asa abono mɛ keda ɔmɔ kyu tii de ibu mɔ dɔ ako kyu wɔra ɔbelɛnsɛ ɔko abaa dɔ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyuliyusɛ. Mɔ ne n kya kerɛ Rom awura asogya gikpen gibono mɛ kya terɛ yɛɛ Ɔgusitan gikpen mɔ so. 2Me‑rɛ Pɔɔloana a nyɛ gikolii giko gibono gi lii Adiramatiyum ɔsowolɛ so. Gikolii mɔ gi laa naa-naa de Esiya isowolɛ so nfono akolii belɛ-belɛ a kya kpaa yelɛ mɔ. Imɔso a dii loo gikolii mɔ dɔ, ne a kyon. Ɔnyen ɔko bo aye dɔ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Arisetaakusɛ. Ɔ lii Tɛsalonika ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Masadoniya gɛsinkpan so mɔ.\n3Gɛdɛ kɛsɛ mɔ, a kpaa loo Sidon ɔsowolɛ so. Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ gi kerɛ Pɔɔlo so dɔɔdan. I lii fɛɛ ɔ sa mɔ ɔkpa yɛɛ ɔ laa taalɛ kpaa faala mɔ-kyɛmenɛana de mɛꞌ nyɛ sa mɔ ilaa tirisɛ de oꞌ kyu kpe ɔkpa mɔ.\n4A lii Sidon kyon a kya kpe mɔ, afuu a kya da lii de aye-ansi dɔ. Imɔso a naa de gikyaafiya gibono mɛ kya terɛ gimɔ yɛɛ Saapurosɛ mɔ gikun dɔ kyon 5kpaa naa de nkyu mɔ nsansana. Ne a kpaa sindi Silisiya de Panfiliya nsinkpan so, ne a kyon kpaa loo Mira ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Lisiya gɛsinkpan so mɔ. 6A fo nno mɔ, a lii gikolii gibono dɔ. Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ gi kpaa wu gikolii giko. Gikolii mɔ gi lii Alɛsandiriya gi kya kpe Itali gɛsinkpan so. Imɔso o kyu aye kyu wɔra gɛnen gikolii gɛbono dɔ.\n7Gikolii mɔ gi naa faa dɛɛ-dɛɛ gɛnen‑n nkɛ kalɛsɛ nko. Afuu a yɛgɛ i wɔra ɔlon sa aye pɛi ne a kpaa loo Kinidusɛ ɔsowolɛ so. Afuu mɔ aŋ kya sa aye ɔkpa de aꞌ nyɛ kpe ansi ntintin. A san kpasa daa de Keriiti gikyaafiya gikun dɔ, ne a kpaa kyon sindi Salimoni nfono apoo mɔ gi bɔɔ mɔ. 8A naa de nfono nkyu gi bɔɔ mɔ, i kii wɔra ɔlon sa aye pɛi ne a kpaa fo gɛtɛɛko mɛ kya terɛ nno yɛɛ Okunten Dɛnsɛ. Nno i sindi Lasiya ɔsowolɛ.\n9Pɛi de aꞌ loo Okunten Dɛnsɛ gɛnen mɔ, a wu yɛɛ a kɛɛla ɔkpa dɔ. Gɛnen aberɛ abono mɔ, Gyuda awura gɛnɔ ŋminde gɛkɛ gɛ ti baa kyon. Lii gɛnen gɛkɛ gɛbono kyu kyon mɔ, afuu aberɛ ne. Imɔso fo kyu gikolii naa ɔbon so mɔ, iŋ boran. Nfono mɔ, Pɔɔlo gi ka abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, 10\"Abelɛnsɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono n kya wu aye-ɔkpa ɔbono a kya kpe faa, a tɔgɛ yɛɛ aꞌ kpe ansi dɔ mɔ, a laa gyi gyɛrɛbi belɛ. Iŋ gyɛ gikolii mɔ de atɔ mɔ wolɛ. Foŋbii aye gbaa-gbaa kee a laa sii.\" 11Gikolii wura mɔ de ɔbono ɔ kya kerɛ gikolii mɔ so mɔ mɛ mɛŋ kyule ibono Pɔɔlo gi tɔgɛ mɔ, ne Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ gi nu mɔmɔ-lɛɛ ilaa tɔgɛsɛ mɔ taa Pɔɔlo-lɛɛ gɛnɔ mɔ yɛgɛ. 12Abono mɛ tɔgɛ yɛɛ aꞌ kpe mɔ mɛ nyaakyɔ don aye abono nkana a laarɛ fɛɛ aꞌ sii kyena pɛi mɔ. I kya nyiile yɛɛ nfono a laa sii kyena pɛi mɔ iŋ bo gikyena awo aberɛ. Mɔmɔ-nwɔnsa ne yɛɛ foŋbii mɔ, a laa taalɛ loo Fiinisi ɔsowolɛ so de aꞌ sii kyena nno awo aberɛ mɔ pɛi de aꞌ kii yii ɔkpa. Fiinisi bo Keriiti gɛsinkpan so. Keriiti nno mɔ afuu a kya da lii daa gibaafon kolon wolɛ so. Imɔ ne n gyɛ owi ɔtɔrɔten so. Imɔso a koso Okunten Dɛnsɛ mɔ, ne a yii aye-ɔkpa.\nAfuu Belɛ A Tigi Wɔra Aye\n13A kya tɔgɛ yɛɛ a laa nyise ɔkpa mɔ, nfono mɔ, afuu abono a laa nen gikolii mɔ kanpɛ mɔ a kya da kyu kpe de nfono so a kya laarɛ de aꞌ kpe mɔ. Abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ, mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ mara akyɔlɛ yɛɛ gɛnen afuu abono so mɔ, aye-gikpe mɔ gi laa wɔra ɔdan. Gɛnen so mɔ a loo gikolii mɔ dɔ, ne mɛ sangɛ gikolii mɔ ɔfɛ, ne a yii ɔkpa. A kpɛ san a naa sindi Keriiti gigengen. 14Iŋ taa kɛɛla mɔ, afuu belɛ ako ne n kpɛ kpaa da ginyadon so lii gigengen so. Mɛ kya terɛ gɛnen afuu abono ginyen yɛɛ Owi Ɔbaliiten Soso Afuu.\n15Nfono mɔ afuu mɔ a da gikolii mɔ mɔ, iŋ bo awɔrabi de gikolii mɔ giꞌ nyɛ kpe de nfono so a kya laarɛ mɔ. I yɛgɛ afuu mɔ a sola aye‑rɛ gikolii mɔ kpe nfono so afuu mɔ a kya kpe de mɔ. 16Afuu mɔ a sola aye kyu kpaa loo gikyaafiya pii giko gikun dɔ. Mɛ kya terɛ gɛnen gikyaafiya mɔ yɛɛ Kawuda. Nno ne a san kyu gɛnsipɛɛrɛ kyu lɛɛ gikolii pii gibono gi kyaa de gikolii belɛ mɔ lii nkyu mɔ dɔ ne a bɔɔ bɔɔ ifɛ mɔ, ne a kyu gimɔ kyu taga gikolii belɛ mɔ dɔ. 17A lɛɛ gikolii pii mɔ lii nkyu mɔ dɔ gɛnen mɔ, gikolii mɔ apalɛbo mɛ kyu ɔkpa ɔko so ne mɛ kyu ifɛ kyu ŋminde gikolii belɛ mɔ gɛten kamaasɛ pɛwu kyaabɔɔ faa girin de afuu mɔ a mɛŋ sa aꞌ nyɛ kyadɛ gimɔ. I bo gikolii apalɛbo mɔ gifuu yɛɛ afuu mɔ a laa naa sola gikolii mɔ kyu kpe Sɛɛtisɛ nfono giŋɛsii gi da agyɛsi nkyu mɔ dɔ mɔ de gikolii mɔ giꞌ sii. Imɔso mɛ lɛɛ gikuru gibono afuu a kya da gimɔ kyu nen gikolii mɔ mɔ, ne nkyu mɔ gi san gi so gikolii mɔ gi naa gi naa. 18Imɔ gɛnen gbaa mɔ, afuu mɔ a kya da ken-ken, ne i yɛgɛ gikolii mɔ gi kya kyengben. Imɔso gɛdɛ kɛsɛ mɔ mɛ yii gɛsɛ mɛ kya lɛɛ ilaa ibono gikolii mɔ gi so mɔ mɛ kya too nkyu dɔ de gikolii mɔ giꞌ nyɛ koso oduduu.\n19Gɛkɛ sasɛ mɔ, mɛ lɛɛ gikolii mɔ nyoro so ilaa tirisɛ iko kyu too nkyu dɔ. 20Owi ɔbono mɔ, soso i wɔra faa tum‑m, ne aŋ baa a kya wu yɛɛ owi ne, abɛɛ gigyɛkpebi ne, nkɛ gikyɔ. Afuu belɛ mɔ a kpɛ san a kya da de ginyadon, aŋ kya tɔrɔ. Imɔso aye-nwɔnsa berɛ giŋ taa baa gi gyanꞌ yɛɛ a laa baa nyɛ nkpa.\nWurubuaarɛ Gi Nyiile Pɔɔlo Yɛɛ\nGikolii Mɔ Dɔ Awura Mɛ Laa Nyɛ Nkpa\n21Gɛnen nkɛ nbono mɔ abono pɛwu mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ mɛ mɛŋ baa mɛ kya gyi sɛi. Nfono mɔ Pɔɔlo gi lii yelɛ mɔmɔ-ansi dɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me-nanboana, fɛmɛn nu me asɛ de a mɛŋ sa aꞌ koso lii Keriiti mɔ, nkana gɛnen gɛnsipɛɛrɛ de gyɛrɛbi baarɛ ɔnan maŋ tu aye. 22Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, idɛ kon berɛ, n dɛ fɛye giserɛ. Fɛꞌ keda fɛye-nyoro. I kya nyiile yɛɛ fɛye ɔko‑rɛ ɔko maŋ sii nkyu ndɛ dɔ, gɛnen mɔ, gikolii belɛ mɔ wolɛ ne nan wɔra gisiisɛ. 23I mɛŋ gyɛ giyan so ne nɛ taalɛ n kya tɔgɛ fɛye gɛnen. Deeri gɛnyɛ mɔ, me-Wurubuaarɛ ɔbono nꞌ bo mɔ-gibaa dɔ ne mɔ ne nꞌ kya son mɔ, gi yɛgɛ mɔ-ɔsɔɔ ɔko gi lii Wurubuaarɛ dɔ ba me asɛ. 24Ɔsɔɔ mɔ gi buu sa me yɛɛ, 'Pɔɔlo! Gɛŋ sa foꞌ selɛ gifuu. I gyɛ ibono fo laa yelɛ Rom wura belɛ mɔ ansi dɔ. Nu kee yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyule sa fo yɛɛ fo-nanboana abono mɛ bo gikolii gidɛ dɔ pɛwu faa kee mɛ laa nyɛ nkpa.'\n25\"Imɔso me-nanboana, fɛꞌ keda fɛye-nyoro. Me berɛ, nɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi yɛɛ gɛnɔɔbono ɔ yɛgɛ mɔ-ɔsɔɔ mɔ gi baa tɔgɛ sa me faa, gɛnen ne i laa wɔra kee ne. 26Afuu mɔ a laa da gikolii mɔ de aye kyu kpaa fo gikyaafiya giko gigengen.\"\nGɛnsipɛɛrɛ Gɛ Tu Gikolii Awura Mɔ\n27A koso lii \"Okunten Dɛnsɛ\" mɔ, imɔ nkɛ gudu nnan mɔ, gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛnyɛ mɔ, afuu mɔ a sola aye‑rɛ gikolii mɔ a dɛ aye a naa a naa Adiriya ɔbon belɛ mɔ so. I baa fo gɛnyɛ de nsana mɔ, abono mɛ kya palɛ gikolii mɔ mɛ dɛsɛ yɛɛ nno a fo mɔ, a kya fuude gigengen. 28Gɛnen so mɔ mɛ kaala nkyu mɔ okin kerɛ. Mɛ kaala kerɛ gɛnen mɔ, mɛ wu yɛɛ nfono a naa mɔ, imɔ-okin gyɛ fɛɛ nyamesɛ abaa gisoro gikpadɔ oko. A kpe ansi dɔ ŋmaraa mɔ mɛ kii kaala nkyu mɔ okin kerɛ. Mɛ kaala ginyɔsɛ gibono mɔ, mɛ wu yɛɛ nno-lɛɛ okin mɔ i gyɛ abaa gisoro gikpadɔ gudu ginun. 29Mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ selɛ gifuu yɛɛ foŋbii mɔ, i laa naa sola aye kpaa da de afolɛ abono a bo gigengen mɔ fɛɛ. Imɔso mɛ lɛɛ lɛɛ ilaa boduduusɛ inan iko kyu kyɔlɔga de gikolii mɔ gɛmara-gɛmara, ne mɛ san ma‑a dalaa yɛɛ, \"Gɛdɛ gɛꞌ kɛ daa de‑e.\"\n30Gikolii mɔ apalɛbo mɔ ako mɛ laarɛ fɛɛ mɛꞌ selɛ lii gikolii mɔ dɔ. Imɔso mɛ penɛ yɛɛ mɛ kya laarɛ de mɛꞌ kii kyu ilaa boduduusɛ iko kyu kyɔlɔga de gikolii mɔ ansi-ansi bɔla de gɛmara-lɛɛ mɔ. Mɛ kya penɛ gɛnen daa de mɛꞌ nyɛ ŋara lɛɛ gikolii pii gibono gi bo gikolii belɛ mɔ dɔ mɔ gyanꞌ nkyu mɔ so. 31Mɛ kya wɔra gɛnen pɛwu mɔ, Pɔɔlo gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ. Imɔso ɔ tɔgɛ sa Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ mɔ‑rɛ asogya abono aye‑rɛ ɔmɔ a bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, \"Anyen adɛ mɛ nyi ne mɛ mɛŋ sii kyena gikolii gidɛ dɔ mɔ, fɛye ɔko‑rɛ ɔko maŋ lii. Fɛ laa sii nkyu ndɛ dɔ.\" 32Pɔɔlo gi tɔgɛ sa ɔmɔ gɛnen mɔ, asogya mɔ mɛ ŋɛ ifɛ ibono i dɛ gikolii pii mɔ kyaga de gibelɛ mɔ kɛbi, ne gikolii pii mɔ gi kyon de nkyu.\n33Gɛdɛ gɛ kya ba gɛꞌ baa kɛ mɔ, Pɔɔlo gi kolɛ abono pɛwu mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ mɛꞌ gyi agyudɔ. Pɔɔlo gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Ibono fɛye-nwɔnsa gi mɛŋ tɛ fɛye gɛten kolon ne fɛ mɛŋ kya gyi faa, ndɛ imɔ nkɛ gudu nnan ne. 34Imɔso n kya kolɛ fɛye, fɛꞌ gyi agyudɔ de fɛꞌ nyɛ nyɛ ɔlon. Sɛi maŋ wɔra fɛye dɔ ɔko‑rɛ ɔko. Fɛ laa lii gimu nkpa de alanfiya.\"\n35Pɔɔlo gi tɔgɛ sa ɔmɔ gɛnen ta mɔ, o puru bodobodo ne ɔ dalaa faala Wurubuaarɛ, asa mɔ pɛwu ansi dɔ. Ɔ dalaa ta mɔ, ɔ gbaa bodobodo mɔ ne o yii gɛsɛ ɔ kya gyi. 36Nfono mɔ, i keda mɔmɔ pɛwu kee nyoro, ne mɛ san laarɛ ilaa ikoana, ne mɛ gyi. 37Aye abono pɛwu a bo gikolii mɔ dɔ gɛnen mɔ gɛgyɔnɔ gɛ gyɛ asa nwɛ nnyɔ ikue-isa de saalaa anyamesɛ asee. 38Mɛ gyi kaabo mɔ, mɛ lɛɛ ilaa ibono i bo gikolii mɔ dɔ mɔ too nkyu dɔ de gikolii mɔ giꞌ nyɛ koso oduduu.\nGikolii Mɔ Gi Kyadɛ\n39Gɛdɛ gɛ kɛ ne gikolii mɔ apalɛbo mɔ mɛ wu yɛɛ mɛ kya fuude gɛsinkpan so mɔ, mɛ mɛŋ bii yɛɛ gɛsinkpan kolon gɛdɛ ne. Mɛ wu apoo mɔ gigengen gɛtɛɛko, mɔ, mɛ sa gɛwɔnsa yɛɛ i laa sa gikolii belɛ giyelɛ. Imɔso mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛ laa palɛ gikolii mɔ kpaa yela nno.\n40Nfono mɔ mɛ kɛbi ilaa boduduusɛ mɔ mɛ kyu kyɔlɔga de gikolii mɔ mɔ too nkyu dɔ. Mɛ wɔra gɛnen mɔ, mɛ sangɛ ifɛ ibono nkana mɛ kyu ŋminde iyii ibono i kya palɛ gikolii mɔ mɔ. Ne mɛ diirɛ gikolii mɔ ansi dɔ-lɛɛ gikuru belɛ gibono gi kya keda afuu ne i kya nen gikolii mɔ mɔ. Nfono mɔ gikolii mɔ gi yii ansi gi kya kpe de gigengen mɔ so. 41Nno mɔ giŋɛsii gi da agyɛsi belɛ-belɛ, ne gikolii mɔ gi kpaa ŋmɛɛ de amɔ, ne gi sii. Afuu bolonsɛ ako a san a kya da gikolii mɔ gɛmara-gɛmara, gi kya kyadɛ. 42Asogya mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛ laa mɔɔ abono pɛwu mɛ keda tii de ibu ne mɛ kyu ɔmɔ kyu wɔra mɔmɔ-abaa dɔ mɔ. I mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, foŋbii mɔmɔ ako mɛ laa naa tɔɔlɛ lii gigengen so de mɛꞌ selɛ.\n43Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ ɔbono ɔ kya kerɛ asogya gikpen mɔ so mɔ berɛ kya laarɛ de ɔꞌ mɔlɛgɛ Pɔɔlo de ɔꞌ nyɛ nkpa. Imɔso ɔ gya asogya mɔ yɛɛ mɛ mɛŋ sa mɛꞌ wɔra gɛnen. Ɔ tɔgɛ abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, \"Fɛye abono fɛ nyi nkyu mɔ, fɛꞌ daa gitin loo nkyu mɔ dɔ de fɛꞌ tɔɔlɛ lii gigengen. 44Fɛye asɛnsɛ mɔ, mɔ, fɛꞌ keda iyii ibono i kyadɛ kyadɛ i gyanꞌ nkyu mɔ so mɔ kyu lii gigengen.\" Gɛnen ne a san wɔra ne aye pɛwu a nyɛ lii gimu nkpa de alanfiya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Acts\/27","date":"2018-07-21T06:24:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592387.80\/warc\/CC-MAIN-20180721051500-20180721071500-00562.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":2092,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 5\nYesu Gi Nyiile Asa Ilaa Gibii Giko So\n1Yesu gi wu sakpii belɛ mɔ mɔ, ɔ dii kpe gibii giko so, ne ɔ kpelegɛ kyena. Mɔ-akasɛbo mɔ mɛ baa kyena kyaabɔɔ mɔ, 2ne o yii gɛsɛ ɔ kya nyiile ɔmɔ ilaa yɛɛ,\n3\"Amudɛnsɛbo ne n gyɛ abono ilaa i tiri mɔmɔ ne mɛ kerɛ daa Wurubuaarɛ mɔ.\nWurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a gyɛ mɔmɔ-lɛɛ.\n4Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɔmɔ-asen dɔ i kya dɛɛ mɔmɔ mɔ.\nWurubuaarɛ laa yɛgɛ mɔmɔ-asen aꞌ tɔrɔ mɔmɔ.\n5Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya bara mɔmɔ-nyoro gɛsɛ mɔ.\nMɔmɔ ne nan baa nyɛ gɛsinkpan mɔ so gɛkyena gɛbono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ-adɛ mɔ.\n6Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya laarɛ mɛꞌ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ\nne i kya tiri mɔmɔ fɛɛ akon abɛɛ bolefɔ ne n dɛ ɔmɔ mɔ.\nWurubuaarɛ laa kpaa mɔmɔ de mɛꞌ taalɛ gyi gɛsintin sa mɔ.\n7Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya su asa gitolon mɔ.\nWurubuaarɛ laa su mɔmɔ gitolon kee.\n8Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɔmɔ-asen dɔ i fuuli mɔ.\nMɛ laa nyɛ wu Wurubuaarɛ de mɔmɔ-ansi.\n9Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya bara gisen yuuli asa dɔ mɔ.\nWurubuaarɛ laa terɛ mɔmɔ yɛɛ mɔ-biana gɛsintin.\n10Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono mɛ kya gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ,\nne ako mɛ kya ka mɔmɔ-ansi kyu lii imɔ so mɔ.\nWurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a gyɛ mɔmɔ-lɛɛ.\n11Amudɛnsɛbo ne n gyɛ fɛye abono fɛ gyɛ me-akasɛbo\nne me so ne asa mɛ kya saalɛ fɛye,\nne mɛ kya ka fɛye-ansi,\nne mɛ kya kɛɛ abon kpɛi-kpɛi ma‑a gyan fɛye so.\n12Fɛꞌ yɛgɛ iꞌ wɔra fɛye ɔkon de fɛꞌ kyaa.\nI lii fɛɛ Wurubuaarɛ ntɛɛla belɛ gi dɛ sa fɛye Wurubuaarɛ dɔ.\nFafaanan ne mɛ ka Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo\nabono mɛ kyena kyena kyon mɔ ansi kee ne.\"\nYesu Akasɛbo Mɛ Dɛ Fɛɛ Nfɔlɛ De Fatela\n13Yesu gi da gikpalɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛ dɛ fɛɛ nfɔlɛ sa gɛsinkpan so asa. Ne fɛɛ nfɔlɛ gi ta nmɔ-ɔkon mɔ, nnɛ ne fɛ laa wɔra de giꞌ kii wɔra ɔkon? Nmɔ-agyan a ta. Mɛ laa too nmɔ fuɛ daa de asa mɛꞌ kyise nmɔ de ayaa.\n14\"Fɛ dɛ fɛɛ fatela sa gɛsinkpan so asa. Fɛye so mɔ, asa mɛ laa bii Wurubuaarɛ gɛsintin ɔkpa mɔ kusaa fɛɛ gɛnɔɔbono ɔsowolɛ gyan gibii so ne ɔŋ kya ŋara mɔ. 15Ɔko mɛŋ bo no ɔ laa nyɔga fatela de oꞌ kyu fɛɛ gɛlɔbi bun mɔ so. Ɔ laa kyu kyɔlɔga daa de iꞌ nyɛ wu ɔkamaasɛ ɔbono ɔ bo gɛten mɔ dɔ mɔ. 16Gɛnen kee ne i kaaborɛ fɛꞌ yɛgɛ fɛye-idɛnsɛ ibono fɛ kya wɔra mɔ iꞌ wɔra fɛɛ fatela de asa mɛꞌ nyɛ wu de mɛꞌ yen fɛye-sɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ.\nYesu Anyiilebi Kyu Lii Mosisi Nbara Mɔ So\n17\"Fɛ nyi yɛɛ nɛ ba de nꞌ baa kyɛɛgɛ Mosisi nbara mɔ abɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ tɔgɛ yela mɔ daa? Kuaa, nɛ ba daa de nꞌ baa yɛgɛ iꞌ ba fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋmarasɛ yela mɔ. 18Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ dɔ iŋ tii yela ɔkara faa mɔ, Wurubuaarɛ nbara nbono ɔ yela mɔ, ba‑a nmɔ-gigyɛbi kolon gi maŋ kyɛɛgɛ kaaborɛ ilaa kamaasɛ ibono mɛ ŋmarasɛ yela mɔ i ba gɛsintin. 19Lii gɛnen so mɔ fo ɔbono fo laa tɔgɛ yɛɛ nbara nko giŋ tiri ne fo maŋ gyi nmɔ so mɔ, fo kee fo maŋ wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Ne fo ɔbono fo nyiile asa kee yɛɛ iŋ tiri yɛɛ mɛꞌ gyi Wurubuaarɛ nbara mɔ nko so mɔ, fo kee fo maŋ wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. Fo ɔbono, mɔ, fo laa gyi nmɔ so ne fo laa nyiile asa yɛɛ mɛꞌ gyi nmɔ so mɔ, fo ne nan wɔra nyamesɛ tirisɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi gɛkyena mɔ dɔ. 20Nꞌ tɔgɛ fɛye yɛɛ nengyene fɛ maŋ gyi gɛsintin don ibono nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ mɛ kya wɔra mɔ, fɛ maŋ nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ gɛkyena mɔ kpa‑a.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Ginyadon So\n21\"Fɛ nu yɛɛ dedaa mɔ, Wurubuaarɛ nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ yɛɛ,\n'Fɛŋ sa fɛꞌ mɔɔ isa. Ɔbono ɔ mɔɔ isa mɔ,\nmɛꞌ kperɛ mɔ nbɛlɛ agyibo asɛ.'\n22Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i tigi fɛye yɛɛ fo ɔkamaasɛ ɔbono fo kpɛ nyɛ sɔɔ ginyadon wɔra fo-nanbo gbaa mɔ, mɛꞌ kperɛ fo nbɛlɛ agyibo asɛ. Fo ɔbono fo saalɛ fo-nanbo yɛɛ ɔŋ bo giko dɔ mɔ, mɛꞌ kperɛ fo nbɛlɛ agyibo abelɛnsɛ asɛ. Ɔbono, mɔ, ɔ laa tɔgɛ sa mɔ-nanbo yɛɛ ɔŋ bo asa dɔ mɔ, mɔ berɛ, ɔ kya sa mɔ-nyoro ɔkpa de oꞌ kpe ɔgya ɔbono Wurubuaarɛ kya biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔ dɔ ne.\n23-24\"Lii imɔ idɛ so mɔ, nengyene fo ɔko fo kpe Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten foꞌ kpaa lɛɛ asunbi ne fo nyingi yɛɛ fo tɔrɔ fo-nanbo so mɔ, taa fo-asunbi atɔ mɔ yɛgɛ nno de foꞌ kpe de fo‑rɛ fo-nanbo mɔ fɛꞌ kpaa tɔgɛ lɔrɔ pɛi de foꞌ lɔɔ kii baa lɛɛ gɛnen asunbi abono sa Wurubuaarɛ. 25Nengyene ɔko gi terɛ fo ɔko nbɛlɛ ne fɛ kya kpe nbɛlɛ mɔ ogyiten mɔ, fɛꞌ wolaa tɔgɛ lɔrɔ ɔkpa dɔ nno pɛi de fɛꞌ lɔɔ loo. I mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, foŋbii ɔ laa kyu fo kpe nbɛlɛ ogyibo mɔ asɛ de ɔbono, mɔ, oꞌ kyu fo kpaa wɔra ngbɛ awura ɔbelɛnsɛ abaa dɔ de ɔꞌ keda fo tii de obu. 26Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, mɛ keda fo tii de obu gɛnen mɔ, fo laa sii nno gɛnen‑n kpaa fo owi ɔbono ɔkara mɛꞌ wu yɛɛ fo ka fo-ilaa nyɛnyɛn gikɔ mɔ ta, pɛi de mɛꞌ lɔɔ tigi fo.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Gɛdena Gɛnyida So\n27\"Fɛ nu mɛ naa kyena tɔgɛ yɛɛ,\n'Gɛŋ sa foꞌ lii fo-ka abɛɛ fo-kuli gɛmara.'\n28Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ fo ɔbono fo wu ɔkyii ne fo sa gɛwɔnsa yɛɛ fo nyɛ mɔ, fo laa laarɛ mɔ mɔ, fo ti nyida gɛdena ne.\n29\"Nengyene fo ɔko fo gyisɛ ginsi gi kya wu ilaa ne i kya yɛgɛ fo kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, lɔgedɛ gimɔ lɛɛ fuɛ! Fo-nyoro gɛtɛɛko i lii giden ne fo nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ, i boran don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo-nyoro gimumuli too wɔra ɔgya dɔ mɔ. 30Ne fɛɛ fo gyisɛ gibaa ne n kya yɛgɛ fo kya wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ. Fo-nyoro gɛtɛɛko i lii giden ne fo nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ, i boran don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo-nyoro gimumuli too wɔra ɔgya dɔ mɔ.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Ɔkyii Gikine Ilaa So\n31\"Gɛnen kee ne mɛ naa kyena tɔgɛ yɛɛ,\n'Ɔbono ɔ laa kine mɔ-ka mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ sa mɔ gikine ɔwolɛ.'\n32Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ nengyene i mɛŋ gyɛ yɛɛ fo-ka gi lii fo-gɛmara daa so ne fo kine mɔ ne ɔkyii mɔ gi kpaa dena ɔbanban mɔ, fo ne n yɛgɛ mɔ ɔ nyida gɛdena gɛnen. Ne ɔnyen ɔbono ɔ dena gɛnen ɔkyii ɔbono mɔ, mɔ, kee gi tɔrɔ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ adenabi nbara. Wurubuaarɛ kya kyu imɔ yɛɛ ɔko mɔ-ka ne ɔ laarɛ gɛnen.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Ntan Gika So\n33\"Gɛnen kee ne fɛ nu yɛɛ dedaa mɔ nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ tɔgɛ sa asa yɛɛ,\n'Nengyene fɛ ka ntan sa Wurubuaarɛ mɔ,\nfɛꞌ gyi nmɔ so; fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ iꞌ gbangɛ.'\n34Mi‑i me mɔ, n kya tɔgɛ fɛye yɛɛ, ntan ne n gyɛ ntan, fɛŋ sa fɛꞌ ka. Fɛŋ sa fɛꞌ ka yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ soso,' i lii fɛɛ soso nno mɔ, i gyɛ Wurubuaarɛ gɛwura gɛgyapaa. 35Fɛŋ sa fɛꞌ tɔgɛ yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ gɛsinkpan.' Gɛsinkpan ne n gyɛ Wurubuaarɛ ayaa okyiseten. Fɛŋ sa fɛꞌ ka yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ Gyɛrusalem.' Wurubuaarɛ gyɛ Wura belɛ sa ɔkamaasɛ, ne Gyɛrusalem ne n gyɛ mɔ-ɔsowolɛ gbaaꞌ gɛsinkpan gɛdɛ so. 36Fɛŋ sa fɛꞌ ka yɛɛ 'a kerɛ fɛɛ aye-amu'. I kya nyiile yɛɛ fɛ maŋ taalɛ yɛgɛ fɛye-amu ɔman kolon oꞌ fuuli abɛɛ oꞌ biiri. 37Fɛꞌ yɛgɛ fɛye-'ɛn' ɔꞌ wɔra 'ɛn', de fɛye-'kuaa' ɔꞌ wɔra 'kuaa'. Ilaa ibono i laa kii bɔla imɔ idɛ so mɔ, i laa lii daa Ɔbonsan, nyamesɛ nyɛnyɛn mɔ asɛ.\nYesu Ilaa Nyiilesɛ Kyu Lii Akyobo So\n38\"Mɛ kii tɔgɛ sa adedaabo mɔ yɛɛ,\n'Ɔbono ɔ boori mɔ-nanbo ginsi mɔ, mɛꞌ boori mɔ-lɛɛ kee ka gikɔ.\nƆbono ɔ kyigi mɔ-nanbo ginyi mɔ, mɛꞌ kyigi mɔ-lɛɛ kee ka gikɔ.'\n39Me, mɔ, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ nengyene ɔko gi wɔra fo ɔko ilaa nyɛnyɛn mɔ, gɛŋ sa foꞌ kyu ilaa nyɛnyɛn ka mɔ gikɔ. Ɔko gi da fo ɔtan gyisɛ so mɔ, kisee benɛ-lɛɛ mɔ kee sa mɔ de oꞌ kii da. 40Fo dɛ ɔko gikɔ ne ɔ terɛ fo nbɛlɛ, ne yɛɛ ɔ laa kyu fo-gɛgbɛ kyu yii giyaa mɔ, tɛsɛ kyu fo awo gɛgbɛ kee bɔla mɔ. 41Ɔko gi nyise fo yɛɛ foꞌ sola mɔ-gɛsola sa mɔ gikpaaten kolon mɔ, sola sa mɔ de fo‑rɛ mɔ fɛꞌ naa akpaaten anyɔ. 42Ɔko gi kolɛ fo ilaa iko ne fo bo mɔ, sa mɔ. Ne ɔko kya laarɛ de ɔꞌ paa fo ilaa iko ne fo bo imɔ mɔ, paa mɔ.\n43\"Fɛ nu mɛ tɔgɛ gɛdɛ gɛko yɛɛ,\n'Fɛꞌ laarɛ fɛye-nanboana ilaa de fɛꞌ kyo fɛye-akyobo.'\n44Me berɛ n kya tɔgɛ fɛye yɛɛ fɛꞌ laarɛ fɛye-akyobo kee ilaa de fɛꞌ dalaa sa asa abono mɛ kya ka fɛye-ansi mɔ. 45Fɛ kya wɔra gɛnen mɔ, fɛ laa wɔra fɛye-sɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ mɔ-biana. I lii fɛɛ Wurubuaarɛ kya yɛgɛ owi kya lii sa anyamesɛ dɛnsɛ de anyɛnyɛn pɛwu. Ɔ kya yɛgɛ nyangbon kya da sa abono mɛ kya gyi gɛsintin sa mɔ de abono mɛŋ kya gyi gɛsintin sa mɔ mɔ pɛwu. 46Fɛ kya laarɛ asa abono mɛ kya laarɛ fɛye-ilaa wolɛ mɔ, nnɛ so ne Wurubuaarɛ laa tɛɛla fɛye? Lɛnpoo asɔɔbo abono mɛ kya kudi asa gyi mɔ gbaa kee mɛ kya laarɛ daa abono mɛ kya laarɛ mɔmɔ-ilaa mɔ. 47Nengyene fɛ kya faala daa fɛye-subuana wolɛ mɔ, fɛ wɔra ilaa don asa sɛnsɛ mɔ ne? Gɛsinkpan so asa kpɛi-kpɛi abono mɛ mɛŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ gbaa mɛ kya faala mɔmɔ-subuana gɛnen. 48Imɔso fɛꞌ yɛgɛ fɛye-ginyamesɛ dɛnsɛ giꞌ ta gudu fɛɛ gɛnɔɔbono fɛye-sɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ gi ta gudu mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/5","date":"2018-07-19T05:02:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590493.28\/warc\/CC-MAIN-20180719031742-20180719051742-00219.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1716,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.033,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kolosiya 3:16\n16Fɛꞌ yɛgɛ Kirisito agyɛbi mɔ aꞌ kyena fɛye-asen dɔ dɔɔdan de fɛꞌ kyu Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi pɛwu kyu nyiile abara de fɛꞌ ka abara. Fɛꞌ kyu Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ ilon, Wurubuaarɛ asonbo ilon, de Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ilon pɛwu de fɛꞌ kyu bii faala Wurubuaarɛ lii fɛye-asen dɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Col\/3\/16","date":"2018-07-17T22:14:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589902.8\/warc\/CC-MAIN-20180717203423-20180717223423-00465.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9999653101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9999653100967407}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.139,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.367,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 23\nWɔra Abelɛnsɛ Mɔ Ilaa Nyiilesɛ; Gɛŋ Wɔra Mɔmɔ-Ilaa Wɔrasɛ\n1Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa sakpii mɔ de mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, 2\"Nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura mɔ ne n bo ɔkpa de mɛꞌ lɛɛ Mosisi nbara mɔ gɛsɛ sa asa. 3Imɔso ilaa kamaasɛ ibono mɛ kya tɔgɛ fɛye kyu lii nmɔ so mɔ fɛꞌ nu de fɛꞌ wɔra imɔ. Mɔmɔ-ilaa wɔrasɛ berɛ ne fɛŋ sa fɛꞌ wɔra. I lii fɛɛ ilaa ibono mɛ kya nyiile fɛye mɔ, iŋ gyɛ imɔ ne mɛ kya wɔra. 4Mɔmɔ-anyiilebi mɔ a dɛ daa fɛɛ nsola boduduusɛ nbono giŋ bo gisola mɔ ne mɛ dɛ ma‑a nyise asa. Mɔmɔ gbaa-gbaa berɛ, mɛ maŋ kyu ba‑a mɔmɔ-gibaa taa puru kpaa mɔmɔ.\n5\"Mɛ kya wɔra ilaa kamaasɛ mɔ, mɛ kya laarɛ daa de asa mɛꞌ wu de mɛꞌ nyɛ yen mɔmɔ. Wurubuaarɛ agyɛbi abono aye Gyuda awura a kya kyu mada aye-asegbelɛ so de abono a kya kyu kyaga aye-abaa dɔ mɔ, mɛ kya yɛgɛ mɔmɔ-lɛɛ berɛ i kya wɔra ibelɛ-belɛ. Aye-itiibilaa ibono a kya kyu kyaga de aye-ngbɛ mɔ, mɛ kya yɛgɛ mɔmɔ-lɛɛ berɛ i kya tansi wɔra gisoro. 6Ne fɛɛ mɛ laa gyi gɛkɛ belɛ mɔ, abɛɛ mɛ kya kpe mɔmɔ-akyangbon dɔ mɔ, abelɛnsɛ de anyamesɛ gbaaꞌgbaa ikyenaten ne mɛ kya laarɛ. 7Mɛ kya laarɛ de asa mɛꞌ terɛ mɔmɔ yɛɛ 'Anyiilebo' de mɛꞌ kyu buubuu faala mɔmɔ sakpii dɔ de ɔkamaasɛ oꞌ wu.\n8\"Fɛye berɛ fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ asa mɛꞌ terɛ fɛye dɔ ɔko yɛɛ 'Onyiilebo.' I lii fɛɛ fɛye pɛwu fɛ gyɛ gikpen kolon dɔ asa ne onyiilebo kolon ne fɛ bo. Me ne n gyɛ fɛye-onyiilebo ɔbono. 9Fɛŋ sa fɛꞌ terɛ ɔko yɛɛ 'aye-sɛ' gɛsinkpan so gɛrɛ. I kya nyiile yɛɛ fɛ bo daa ɔsɛ kolon, mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo soso mɔ. 10Gɛnen kee ne fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ asa mɛꞌ terɛ fɛye dɔ ɔko yɛɛ 'Ɔgyangbarabo'; ɔgyangbarabo kolon guan‑n ne fɛ bo, mɔ ne n gyɛ me ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ nꞌ baa gyi gɛwura mɔ Wurubuaarɛ adɛ so mɔ. 11Ɔbono ɔ tansi ɔ gyɛ nyamesɛ gbaaꞌ fɛye dɔ mɔ gi kaaborɛ ɔꞌ wɔra daa fɛye-dega. 12Ɔbono ɔ diirɛ mɔ-nyoro mɔ, Wurubuaarɛ laa kpelegɛrɛ mɔ gɛsɛ, ne ɔbono, mɔ, ɔ bara mɔ-nyoro gɛsɛ mɔ, Wurubuaarɛ laa diirɛ mɔ.\"\nNbara Aŋmarasɛbo De Farasii Awura, Fɛye Laako!\n13Nfono mɔ, Yesu gi kisee tɔgɛ sa abelɛnsɛ mɔ ako yɛɛ, \"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kyu ilaa ibono nkana i laa yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ kyu ŋara mɔmɔ. Fɛye gbaa-gbaa fɛ mɛŋ kya kyu gɛnen akyenabi mɔ kyu kyena, ne abono, mɔ, mɛ kya laarɛ mɛꞌ kyena gɛnen gɛkyena mɔ, fɛ kya ŋɛ fɔlɔgɛ fɛ kya tii mɔmɔ-ɔkpa. [ 14Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kya kudi akyii ikulaabo mɔmɔ‑rɛ mɔmɔ-biana gyi, yɛgɛ fɛye, mɔ, ne n kii fa‑a dalaa faa bolo-bolo de asa mɛꞌ nyɛ yen fɛye yɛɛ fɛye ne n nyi gɛdalaa. Owi ɔbono Wurubuaarɛ laa gyi fɛye-nbɛlɛ mɔ, fɛye-gisobiidɛ gi laa nyaakyɔ too.] 15Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kya naa nkyu so de nsinkpan so gyanꞌ de fɛꞌ taa nyɛ ba‑a nyamesɛ kolon ɔꞌ kyɛɛgɛ baa buu fɛye-lɛɛ Wurubuaarɛ asonbi mɔ. Fɛ nyɛ ɔkolon gɛnen mɔ, fɛ kya yɛgɛ ɔ kya kii bingiri daa isa ɔbono ɔ kaaborɛ oꞌ kpe ɔgya dɔ mɔ-lɛwu gɛmara mɔ kii don fɛye-lɛɛ mɔ!\n16\"Fɛye laako! Fɛ dɛ daa fɛɛ agyaatanbo ne n gyangbara mɛ sa agyaatanbo. Fɛ kya nyiile asa yɛɛ nengyene ɔko gi ka Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ ntan mɔ, ɔ laa taalɛ yɛgɛ iꞌ gbangɛ. Sika kɔkɔɔ ɔbono ɔ bo Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ mɔ berɛ ne ɔko gi kyu ka ntan mɔ, fɛye asɛ mɔ, gi gyɛ ntan belɛ. 17Fɛ dɛ fɛɛ agyaatanbo, ne fɛ mɛŋ nyi ɔlaako! Imɔ imɔmɔ ne n tiri gikyɔ, sika kɔkɔɔ mɔ abɛɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ daa? Iŋ gyɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ ne sika kɔkɔɔ mɔ dɛ so ne ɔ gyɛ Wurubuaarɛ-lɛɛ? 18Fɛ kya nyiile asa kee yɛɛ nengyene ɔko gi ka Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ntan mɔ, mɔ-ntan mɔ giŋ gyɛ ntan nko. Nengyene o kyu ilaa ibono ɔ laa kyu lɛɛ asunbi mɔ berɛ daa kyu ka ntan mɔ, fɛ kya kyu nmɔ yɛɛ gi gyɛ ntan belɛ. 19Menɛ gigyaatanbo ne n kya mɔɔ fɛye faa? Ilaa ibono mɛ kyu ba mɛꞌ baa lɛɛ asunbi mɔ ne n tiri abɛɛ Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ne n tiri daa? Iŋ gyɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ne n kya yɛgɛ asunbi atɔ mɔ a kya nyɛ bingiri Wurubuaarɛ-lɛɛ? 20Imɔso nengyene isa gi ka Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten mɔ ntan mɔ, ɔ ka dabɔlɛ de asunbi atɔ abono a gyanꞌ asunbi ɔlɛɛten mɔ so mɔ pɛwu ne. 21Nengyene ɔko gi ka Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ ntan mɔ, ɔ ka dabɔlɛ de Wurubuaarɛ ɔbono ɔ bo obu mɔ dɔ mɔ kee ne. 22Ne fɛɛ ɔko gi ka Wurubuaarɛ dɔ ntan mɔ, ɔ ka Wurubuaarɛ gɛwuragyapaa mɔ ntan de Wurubuaarɛ ɔbono ɔ tɛ gɛwuragyapaa mɔ so mɔ ntan kee ne.\n23\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me-ana gikyɔ! Ansi so mɔ, fɛ kya yɛ fɛye-afɛdaa gyisɛ fɛɛ agbɛɛma de malebokyu de benkeni afɛdaa dɔ gikpadɔ gudu-gudu de fɛꞌ kyu gikolon-gikolon kyu kpaa kyɛɛ Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono i dɛ sa fɛye mɔ. Ilaa ibono i tiri gikyɔ Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ mɔ berɛ, fɛ kya nyaa imɔ ibono yela nkan. Fɛɛ fɛ laa gyi gɛsintin sa asa abɛɛ fɛꞌ su asa so, abɛɛ fɛꞌ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ, fɛ kya lɛɛ ansi taa imɔ ibono yɛgɛ. Nbara nbono ne i kaaborɛ fɛꞌ tansi gyi nmɔ so. Iŋ gyɛ yɛɛ fɛꞌ taa nbono fɛ ti fɛ kya gyi nmɔ so mɔ yɛgɛ berɛ. 24Fɛ dɛ fɛɛ agyaatanbo ne n gyangbara mɛ sa agyaatanbo. Fɛ kya wɔra fɛɛ ɔbono ɔ laa wu kyɛsen mɔ-agyudɔ dɔ de ɔꞌ bii lɛɛ pɛi de oꞌ gyi mɔ, ne tɛtɛmenyi berɛ gi bo mɔ-agyudɔ dɔ ne ɔ maŋ bii lɛɛ mɔ!\n25\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ gɛsintin! Fɛ dɛ fɛɛ asa abono mɛ kya foro mɔmɔ-nwɛ de mɔmɔ-ilɛpɛ nyoro so taa imɔ tudɔ yɛgɛ mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ ansi so giyan ne fɛ kya gyere lɔrɔ fɛye-nyoro. Fɛye-itɔ dɔ de fɛye-amu dɔ berɛ onsipara de gɛkyo ne n bɔla nno. 26Farasii awura, fɛ gyɛ agyaatanbo gɛsintin! Fɛꞌ foro fɛye-nwɛ tudɔ de imɔ-nyoro so kee iꞌ wɔra ɔdan.\nWurubuaarɛ Laa Biidɛ Fɛye Ndɛ Asa Adɛ Giso\n27\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ daa o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ dɛ fɛɛ nkyan nbono mɛ pɔrɔ nmɔ ne gi bo kanpɛ ansi so, yɛgɛ nmɔ tudɔ mɔ, awuye de anyamesɛ gyɔsɛ ne n bo nno! 28Gɛnen ne ansi so mɔ, asa mɛ laa kyu fɛye yɛɛ gɛsintin awura ne fɛ gyɛ, yɛgɛ gikerɛansi de ilaa nyɛnyɛn ne n bɔla fɛye-itɔ dɔ.\n29\"Fɛye nbara aŋmarasɛbo de fɛye Farasii awura, fɛye laako! Fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ! Fɛ kya kerɛ ansi pɔrɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo de abono mɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ baa kyon mɔ ako nkyan, ne fɛ kya dɛnkyi mɔmɔ ako-lɛɛ, 30de fɛꞌ kyu gyaabii asa yɛɛ, 'Fɛɛ aye ne nan kyena aye-naanaana aberɛ dɔ mɔ, nkana a maŋ kyule ibono mɛ mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ.' 31Imɔ mɔ mɔ, ibono fɛ nyɛ kyule yɛɛ fɛye-naanaana ne n mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ faa mɔ, fɛye‑rɛ mɔmɔ fɛ gyɛ daa oyuduu kolon. 32Imɔso fɛꞌ tɛsɛ logɛ fɛye-naanaana gɛsun gɛbono mɛ yii gɛsɛ mɔ!\n33\"Fɛ bo ilaa nyɛnyɛn ne fɛ gyɛ asa amɔɔbo fɛɛ awɔɔ abono a bo gibɔrɔ mɔ! Wurubuaarɛ laa bun fɛye gipuɛɛ de oꞌ kyu fɛye too wɔra ɔgya ɔbono dɔ ɔ laa biidɛ ilaa nyɛnyɛn awɔrabo giso mɔ. Fɛ maŋ nyɛ lii gɛnen gisobiidɛ gibono dɔ. 34Nꞌ tɔgɛ sa fɛye yɛɛ pɛi de iꞌ lɔɔ fo gɛnen mɔ, nan sun Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo de asɛɛbo de Wurubuaarɛ nbara aŋmarasɛbo fɛye asɛ. Fɛ laa mɔɔ mɔmɔ ako, de fɛꞌ da mɔmɔ ako aŋanbi iyii so mɔɔ de fɛꞌ taa mɔmɔ ako awulibi fɛye-akyangbon dɔ de fɛꞌ ka mɔmɔ ako ansi lii isowolɛ so kpe isowolɛ so. 35Imɔ idɛ so mɔ, asa abono mɛ gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ ne asa mɛ mɔɔ mɔmɔ mɔ pɛwu, Wurubuaarɛ laa kyu imɔ-ilaa kyu taasɛ fɛye ndɛ asa de ɔꞌ biidɛ fɛye-giso. Ɔ laa yii gɛsɛ taasɛ fɛye ilaa kyu lii Abelɛ ɔbono ɔŋ wɔra sɛi ne mɛ mɔɔ mɔ mɔ kyu gɛnen‑n kyu kpaa fo Sakariya, Barakaya mɔ-bi mɔ-lɛɛ lɛwu mɔ so. Sakariya ɔbono mɔ mɛ mɔɔ mɔ daa Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛten de Wurubuaarɛ obu belɛ mɔ nsana. 36N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ Wurubuaarɛ laa biidɛ fɛye ndɛ asa adɛ giso kyu lii gɛnen asa abono so.\n37\"O, Gyɛrusalem asa! Fɛye ne n kpɛ fa‑a mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ, ne fɛ kya too abui fa‑a mɔɔ Wurubuaarɛ isɔɔ ibono ɔ kya sun fɛye asɛ mɔ. Nɛ tansi laarɛ fɛɛ nꞌ nyaa fɛye ba me asɛ fɛɛ gɛnɔɔbono kyaasɛ kya nyaa mɔ-biana baa wɔra mɔ-abantɛɛ dɔ mɔ. Gikpadɔ gifonɛɛ ne nɛ laarɛ nꞌ koola fɛye gɛnen ne fɛŋ kya kyule faa. 38Fɛꞌ nu yɛɛ Wurubuaarɛ laa lɛɛ ansi taa fɛye-ɔsowolɛ yɛgɛ sa fɛye. 39N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ fɛ maŋ baa wu me kpaa fo gɛkɛ gɛbono fɛ laa bugi fɛye-nnɔ tɔgɛ yɛɛ, 'Wurubuaarɛ ɔꞌ kosorɛ ɔnyen baarɛ gimu! Wurubuaarɛ ginyen dɔ ne ɔ naa ɔ kya ba faa!' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/23\/","date":"2018-07-23T09:53:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596204.93\/warc\/CC-MAIN-20180723090751-20180723110751-00308.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":1586,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 7:16\n16Fo ɔkyii fo maŋ taalɛ bii yɛɛ foŋbii mɔ lii fo so mɔ, i laa yɛgɛ fo-kuli oꞌ kyu mɔ-nyoro too Yesu so de ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. Ne fo ɔnyen mɔ kee, fo maŋ taalɛ bii yɛɛ foŋbii mɔ lii fo so mɔ, i laa yɛgɛ fo-ka oꞌ kyu mɔ-nyoro too Yesu so de ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/7\/16","date":"2018-07-18T07:54:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590069.15\/warc\/CC-MAIN-20180718060927-20180718080927-00342.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000034571,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000003457069397}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.302,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matiyu 15:32\n32Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu gi terɛ mɔ-akasɛbo mɔ ba mɔ asɛ ne ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, \"Asa adɛ ilaa i bo me ayen. Ndɛ nkɛ nsa ne mɛ bo me asɛ faa, mɛŋ baa mɛ bo sɛi de mɛꞌ gyi. Meŋ kya laarɛ nꞌ tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ naa kpe mɔmɔ-nwi yɛgɛ mɛ mɛŋ nyɛ sɛi gyi. Nɛ wɔra gɛnen mɔ, mɛ laa tɔrɔ agbalɛ ɔkpa dɔ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Matt\/15\/32","date":"2018-07-20T00:14:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591332.73\/warc\/CC-MAIN-20180719222958-20180720002958-00464.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.29,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 4\nDɔɔbo Ɔko Gikpalɛ\n1Yesu kii ɔ kya nyiile asa ilaa Galeli ɔbon belɛ mɔ gigengen so. Asa mɛ kyaabɔɔ mɔ faa fiye‑e. Imɔso ɔ dii loo gikolii dɔ ɔ gyan nkyu so, yɛgɛ asa mɔ mɛ san mɛ yelɛ gigengen, mɛ kya nu mɔ asɛ. 2O nyiile mɔmɔ ilaa gikyɔ akpalɛ dɔ. Ɔ kya nyiile mɔmɔ ilaa ɔ kya kpe mɔ, ɔ baa tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ,\n3\"Fɛꞌ nu gikpalɛ gibono nan baa da faa. Dɔɔbo ɔko gi kyena. Owi ɔko dɔ mɔ, ɔ koso kpe ndɔɔ kpaa ŋmadɛ ayu. 4Ɔ kya ŋmadɛ mɔ, amɔ ako a tɔrɔ ɔkpa dɔ ne nbuii mɛ tɔɔsɛ amɔ gyi. 5Ayu mɔ ako, mɔ, a tɔrɔ kpandan so. Amɔ abono a kpaala kɔrɔ. I kya nyiile yɛɛ isɛ mɔ i bo kpandan mɔ so mɔ iŋ kyɔ, 6imɔso ayu mɔ a mɛŋ nyɛ de amɔ-ilin iꞌ loo gɛsɛ. Owi gi dii mɔ, a wiili ne a wuꞌ. 7Ako kee a tɔrɔ iwe dɔ. Abono a kɔrɔ mɔ, iwe mɔ kee i kɔrɔ koso gɛɛlɛ amɔ, ne a mɛŋ nyɛ da amu de aꞌ wɔra abi. 8Amɔ ako, mɔ, a tɔrɔ gɛsinkpan dɛnsɛ so. Amɔ berɛ, a kɔrɔ, ne a sen da amu kanpɛ. Dɔɔbo mɔ gi kɛbi amɔ mɔ, ɔ nyɛ abono ɔnan o kyu ŋmadɛ mɔ, amɔ ako oko de saalaa, ako ikue-isa, ne ako mɔ ikue-inun.\" 9Yesu gi da gikpalɛ mɔ ta mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu.\"\nYesu Gi Lɛɛ Gikpalɛ Mɔ Gɛsɛ Sa Mɔ-Akasɛbo Mɔ\n10I san Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ de asa kalɛsɛ ako mɔ, mɛ taasɛ mɔ akpalɛ mɔ gɛsɛ. 11Yesu gi tɔgɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye ne n gyɛ abono Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ ilaa boduduusɛ nyiile. Asɛnsɛ mɔ berɛ, mɛ laa nu ilaa kamaasɛ daa akpalɛ dɔ 12de iꞌ nyɛ kyena de ilaa ibono i bo Wurubuaarɛ ɔwolɛ mɔ agyɛbi dɔ mɔ. I bo nno yɛɛ,\n'Mɛ laa kpɛ mɛ kya kerɛ ilaa, mɛ maŋ kii wu sɛi;\nMɛ laa kpɛ mɛ kya nu ilaa, mɛ maŋ kii nu ilaa gɛsɛ.\nNkana mɛ nyɛ nu ilaa gɛsɛ mɔ,\nmɛ laa naa kii ba Wurubuaarɛ asɛ\nde Wurubuaarɛ oꞌ kyu mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn kyɛɛ mɔmɔ.' \"\n13Ne Yesu gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛŋ nu gikpalɛ gidɛ gɛsɛ? Gidɛ ne fɛŋ nu gɛsɛ faa, nnɛ ne fɛ laa wɔra de fɛꞌ nu akpalɛ sɛnsɛ gɛsɛ?\" Nfono mɔ Yesu gi lɛɛ gɛsɛ sa mɔmɔ yɛɛ, 14\"Ayu abono dɔɔbo mɔ gi ŋmadɛ mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ agyɛbi. 15Asa ako mɛ dɛ fɛɛ ayu abono a tɔrɔ ɔkpa dɔ mɔ. Asa abono mɔ, mɛ kpɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, ayaa abono so mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu kya baa lɛɛ agyɛbi mɔ lii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ. 16-17Gɛnen kee ne asa ako mɔ mɛ dɛ fɛɛ ayu abono a tɔrɔ kpandan so, ne amɔ-ilin i mɛŋ nyɛ isɛ loo gɛsɛ mɔ. Gɛnen asa mɔ mɛ dɛ daa fɛɛ nbokyu. Mɛ kpɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, mɛ kya sɔɔ amɔ de ɔkon. Ɔgɛnda ɔko gi kpɛ tu mɔmɔ abɛɛ asa mɛ kpɛ ka mɔmɔ-ansi kyu lii agyɛbi mɔ so mɔ, fɛ laa kerɛ mɔ, mɛ kya luu nyoro. 18Asa ako mɔ, mɛ dɛ fɛɛ ayu abono a tɔrɔ iwe dɔ mɔ. Nengyene mɛ nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, 19gɛsinkpan gɛdɛ so nsuiili, de nkyoola, de ilaa kpɛi-kpɛi kamaasɛ gilaarɛ i kya gyi mɔmɔ-gimu. Imɔso i kya gɛɛlɛ agyɛbi abono mɛ nu mɔ, ne mɛŋ baa ma‑a taalɛ wɔra amɔ so ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ. 20Asa ako mɔ, mɛ dɛ fɛɛ ayu abono a tɔrɔ gɛsinkpan dɛnsɛ so mɔ. Mɛ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ, de mɛꞌ nu gɛsɛ wɔra amɔ so ilaa mɔmɔ-gɛkyena dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono dɔɔbo mɔ gi nyɛ ayu abono ɔnan o kyu ŋmadɛ mɔ, ako gikpadɔ oko de saalaa, ako ikue-isa, ne ako mɔ gikpadɔ ikue-inun mɔ.\"\nYesu Gi Kii Da Akpalɛ Ako\n21Yesu san ɔ kya nyiile ɔmɔ ilaa mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Ɔko mɛŋ bo no ɔ laa nyɔga fatela kyu loo obu dɔ de oꞌ kyu fɛɛ gɛlɔbi baala bun mɔ so, abɛɛ oꞌ kyu wɔra npa gɛsɛ. Ɔ laa kyu mɔ gyanꞌ daa nfono i laa wu asa mɔ. 22I lii fɛɛ sɛi mɛŋ bo no i bo ɔbɔ dɔ yɛɛ i maŋ lii gifuli, abɛɛ ilaa iko i ŋara yɛɛ i maŋ lii gɛwi. 23Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu.\"\n24Ne Yesu yɛɛ, \"Ilaa ibono fɛ nu mɔ, fɛꞌ kerɛ imɔ dɔ dɔɔdan. Kaala ɔbono fɛ laa kyu kaala mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu mɔ-ɔnan kaala sa fɛye kee de oꞌ kii too fɛye. 25Ɔbono ɔ kya nu Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ɔ laa nyɛ nu too, ne ɔbono ɔŋ kya nu Wurubuaarɛ asɛ mɔ, ipii ibono o nu mɔ gbaa, i laa kii lii mɔ-gimu dɔ.\"\n26Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a kya yɛlegɛ asa dɔ mɔ a dɛ fɛɛ ilaa duusɛ. Dɔɔbo kya kpaa ŋmadɛ fɛɛ ayu de ɔꞌ naa ba gɛwi mɔ. 27Gɛnyɛ de gɛpɛ, ɔ dɛ‑o, ɔ kerɛ‑o, gɛnɔɔbono ayu mɔ a kya kɔrɔ de aꞌ sen mɔ, ɔ mɛŋ nyi. 28Gɛsinkpan mɔ gbaa-gbaa ne n kya yɛgɛ ne ayu mɔ a kya kɔrɔ amɔ-gibaa so. A kɔrɔ mɔ de aꞌ baa da itɔ. A da itɔ mɔ de aꞌ boori wɔra abi de aꞌ pɛɛrɛ. 29A pɛɛrɛ mɔ, dɔɔbo mɔ mɛŋ baa ɔ waala nkɛ. Ɔ kya loo amɔ dɔ gikɛbi daa. I kya nyiile yɛɛ ayu mɔ akɛbiberɛ a fo.\"\nMaasadɛ Gibi Gikpalɛ\n30O kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne a laa tɔgɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ a dɛ? Menɛ gikpalɛ ne a laa kyu kɛserɛ ne? 31Gɛnɔɔbono gɛnen akyenabi abono a kya yɛlegɛ asa dɔ mɔ i dɛ fɛɛ Maasadɛ giponfɛ ilaa. Pɛi ne fo laa duu gimɔ mɔ, gibi mɔ gi kerɛ faa ŋini-ŋini. Aponfɛ abi dɔ pɛwu mɔ, gimɔ ne mɛŋ kiirɛ. 32Nengyene fo kyu gimɔ duu ne gi kɔrɔ mɔ, gi kya wɔra giponfɛ belɛ don giponfɛ kamaasɛ. Gi kya ba-ba ngyalenbi kiirɛsɛ de nbuii giꞌ taalɛ luo asisaa kyena gimɔ-oyuli dɔ.\"\n33Akpalɛ gikyɔ fafaanan so‑o ne Yesu gi kyu tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi sa mɔmɔ, gɛnɔɔbono ɔkara mɛ laa taalɛ nu gɛsɛ mɔ. 34Ɔŋ tɔngɛ de mɔmɔ yɛɛ ɔ mɛŋ da gikpalɛ. Nengyene i san mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ wolɛ mɔ, ɔ kya lɛɛ ilaa kamaasɛ gɛsɛ sa mɔmɔ.\nYesu Gi Yɛgɛ Afuu Belɛ A Taa Gida Yɛgɛ\n35-36Gɛnen gɛkaabono gɛdɔɔdɛ mɔ, Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ san mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Aꞌ fara kpe gibenbɛ.\" Ne gɛsintin mɔ, akasɛbo mɔ mɛ palɛ Yesu de gikolii mɔ lii nfono kyon taa asa mɔ yɛgɛ. Akolii ako kee a buu mɔmɔ. 37-38Mɛ kya kpe mɔ, Yesu tɛ gikolii mɔ gɛmara. Ɔ dɛ ginsi gidɛ, o sin gɛputu. Nfono mɔ afuu belɛ ako a tigi, a kya da ginyadon so. A kya yɛgɛ nkyu mɔ gi kya loo gikolii mɔ dɔ. I wɔra mɔmɔ gifuu, ne mɛ da Yesu kyingi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, a kya laarɛ aꞌ sii faa, iŋ fɛ fo-giso?\"\n39Yesu gi kyingi, ne ɔ tɔgɛ afuu mɔ yɛɛ aꞌ taa gida yɛgɛ, de nkyu mɔ, mɔ, giꞌ wɔra bɔyin. Gɛsintin mɔ, afuu mɔ a tɔrɔ ne ilaa kamaasɛ i sii faa kurun. 40Ne ɔ taasɛ mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"I wonɛ so ne fɛ gyɛ afuubo gɛnen? Fɛŋ kya sɔɔ me gyi?\"\n41Yesu akasɛbo mɔ mɛ wu ilaa ibono ɔ wɔra gɛnen mɔ, i dɛ ɔmɔ-gɛnɔ ne i wɔra mɔmɔ gifuu, mɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ nyamesɛ ɔnan ne? Kerɛ, afuu de nkyu gbaa gi kya nu mɔ-gɛdɛ.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/4","date":"2018-07-18T00:53:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589980.6\/warc\/CC-MAIN-20180718002426-20180718022426-00467.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1255,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 16:13\n13Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ kya lɛɛ Wurubuaarɛ gɛsintin ilaa nyiile. Nengyene gɛnen Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono gi ba mɔ, mɔ ne nan baa gyangbara sa fɛye de fɛꞌ bii Wurubuaarɛ gɛsintin ilaa mɔ pɛwu. I kya nyiile yɛɛ i mɛŋ gyɛ mɔ-gibaa so ne ɔ laa baa tɔngɛ. Ilaa ibono o nu mɔ, imɔ ne ɔ laa tɔgɛ, ne ɔ laa tɔgɛ fɛye ilaa ibono i laa baa ba mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/16\/13","date":"2018-07-23T16:39:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596542.97\/warc\/CC-MAIN-20180723145409-20180723165409-00553.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.635,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Gyɔn 5:1\nWurubuaarɛ Mɔ-Biana Gidebi de Mɔmɔ-Ɔlon Ɔbono Mɛ Bo Mɔ\n1Abono pɛwu mɛ sɔɔ gyi yɛɛ Yesu ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun lii Wurubuaarɛ dɔ de ɔꞌ baa mɔlɛgɛ aye mɔ, i lɔrɔ korogɛ mɔmɔ lii Wurubuaarɛ asɛ ne. Mɛ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin. Ɔbono ɔ kya laarɛ Wurubuaarɛ ilaa mɔ, ɔ laa laarɛ abono mɛ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin mɔ ilaa kee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1John\/5\/1","date":"2018-07-21T07:53:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592420.72\/warc\/CC-MAIN-20180721071046-20180721091046-00323.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.141,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.585,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 4\nAye Ako A Laa Nyɛ Wurubuaarɛ Nkyoola Mɔ Ɔnan\n1Wurubuaarɛ gi ka yela sa aye yɛɛ ibono a san a tɛ faa ɔ laa yɛgɛ aye ako a laa nyɛ mɔ-lɛɛ nkyoola mɔ ɔnan gɛsinkpan so. Imɔso aꞌ kerɛ dɔɔdan de ɔko‑rɛ ɔko ɔꞌ mɛŋ sa ɔꞌ fuɛ Wurubuaarɛ ɔkpa de ɔꞌ mɛŋ nyɛ gɛnen nkyoola nbono ɔ darɛ faa. 2I lii fɛɛ aye kee a nu Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ fɛɛ gɛnɔɔbono aye-naanaana Isirale awura mɔ mɛ nu mɔ mɔ. Mɔmɔ, mɔ, mɛ nu ɔkalan baarɛ mɔ, i mɛŋ kpaa mɔmɔ de sɛi. I lii fɛɛ mɛ mɛŋ sɔɔ ɔkalan mɔ gyi. 3Aye abono a nu ɔkalan mɔ ne a sɔɔ mɔ gyi mɔ berɛ, a laa nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ nkyoola nbono. Aꞌ nyingi ibono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ baa kyon mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nɛ kyu ginyadon de mɔmɔ, ne nɛ tɔgɛ nnɔ wɔra mɔmɔ yɛɛ,\n'Nkyoola nbono me yɛɛ nan kyu sa mɔmɔ mɔ,\nmaŋ baa kyu sa mɔmɔ gɛkaako kpa‑a.' \"\nOwi ɔbono Wurubuaarɛ gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ mɔ, ɔ ti wolaa logɛ mɔ-gɛsun gɛbono ɔ wɔra kyu lɛɛ soso de gɛsɛ mɔ. 4I lii fɛɛ ɔ tɔgɛ gɛkɛ sonosɛ mɔ ilaa mɔ-agyɛbi dɔ gɛtɛɛko yɛɛ,\n\"Wurubuaarɛ gi logɛ mɔ-gɛsun gɛbono ɔ wɔra pɛwu mɔ,\ngɛkɛ sonosɛ mɔ, o kyu kyoola.\"\n5Imɔ gɛmara, Wurubuaarɛ gi kii tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nkyoola nbono me yɛɛ nan kyu sa mɔmɔ mɔ,\nmaŋ baa kyu sa mɔmɔ gɛkaako kpa‑a.\"\n6Gɛnen asa adɛ mɛ wolaa nu Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ mɔ. Mɛ wɔra daa gisomaanu. Imɔso ne mɛ mɛŋ nyɛ Wurubuaarɛ nkyoola nbono ɔnan mɔ.\nWurubuaarɛ Gi Kii Yela Aberɛ Ako\nDe Asa Mɛꞌ Nyɛ Mɔ-Nkyoola Mɔ Ɔnan\nIdɛ kon mɔ i bo no yɛɛ asa ako berɛ mɛ laa nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ nkyoola nbono ɔnan ibono a san a tɛ de ansi faa. 7I kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ ɔ yela aberɛ ako sa ako yɛɛ mɛ laa nyɛ mɔ-nkyoola mɔ ɔnan. Ɔ yela gɛnen aberɛ abono ginyen yɛɛ \"Ndɛ.\" Imɔ gɛmara, i kɛɛla, ne i gyi nsi mɔ, ɔ naa de aye-naana Deefidi so tɔgɛ gɛnen gɛkɛ gɛdɛ so ilaa, fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ wolaa tɔgɛ baa kyon mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Ndɛ fɛ nu Wurubuaarɛ gigyɛbi mɔ\nfɛŋ sa fɛꞌ wɔra gisoɔlon.\"\n8Ne fɛɛ Wurubuaarɛ mɛnan yɛgɛ de Gyosuwa ɔꞌ taalɛ kyu Wurubuaarɛ nkyoola mɔ ɔnan sa Isirale awura adedaabo mɔ mɔ, nkana Wurubuaarɛ maŋ baa kii yela mɔ-nkyoola nbono gɛkɛ banban gɛko.\n9Imɔso ndɛ ibono a tɛ faa Wurubuaarɛ nkyoola mɔ ɔnan gi bo no sa Wurubuaarɛ asonbo. 10I kya nyiile yɛɛ fo ɔbono fo nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ nkyoola nbono ɔnan mɔ, fo kaasɛ ɔbono berɛ fo laa kyoola, foŋ baa wɔra fo-gibaa so-lɛɛ gɛsun. I laa wɔra daa fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ kee gi logɛ mɔ-gɛsun ne ɔ kyoola mɔ.\n11Imɔso fɛꞌ yɛgɛ de aye berɛ aꞌ pɛɛrɛ ansi de aꞌ nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ nkyoola nbono. Aŋ sa aꞌ wɔra gisomaanu fɛɛ gɛnɔɔbono ako mɛ wɔra ne mɛ mɛŋ nyɛ gɛnen Wurubuaarɛ nkyoola nbono mɔ. 12Wurubuaarɛ gɛnɔ gɛ bo gya, ne mɔ-agyɛbi mɔ a kya wɔra ilaa. A bo yɛ don gɛki, ansi ɔ yɛ, gɛmara ɔ yɛ. Wurubuaarɛ agyɛbi a loo nyamesɛ dɔ mɔ, a kya kpe ko‑o tudɔ kpaa tu mɔ-oduduu de mɔ-gisen dɔ baragɛ ilaa dɔ nyiile mɔ. I dɛ fɛɛ gɛnɔɔbono gɛki gɛ laa taalɛ baragɛ nkyaga-nkyaga de awuye npɔ dɔ mɔ. Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a kya yɛgɛ nyamesɛ gɛwɔnsa dɔ de mɔ-gɛlaarɛ ilaa i kya lii gɛwi yɛɛ idɛ i boran, abɛɛ idɛ iŋ boran. 13Iŋ bo no yɛɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ mɔ iꞌ ŋara mɔ. Imɔ pɛwu i ti wolaa lii gɛwi sa mɔ, ne i dɛ daa faa tentegelen mɔ-ansi so. Mɔ-ansi dɔ kee ne aye pɛwu a laa yelɛ de ɔkamaasɛ ɔꞌ lɛɛ mɔ-gɛnɔ.\nYesu Ne N Tɛ Wurubuaarɛ Gɛbunono Sa Aye\n14A bo Wurubuaarɛ gɛbunono wura gbaaꞌ ɔ kyon kpe ɔ tɛ Wurubuaarɛ asɛ sa aye. Mɔ ne n gyɛ Yesu, Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ. Imɔso gɛnɔɔbono a kya tɔgɛ yɛɛ a ka gyanꞌ mɔ so faa, aꞌ yelɛ aye-ayaa so ken-ken gɛnen. 15I lii fɛɛ mɔ ɔbono ɔ tɛ gɛbunono sa aye mɔ tansi ɔ kya su aye so. O nyi ibono aye anyamesɛ aŋ bo lon aye-gibaa so. I lii fɛɛ ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi soo mɔ kee idoo ɔkpa kamaasɛ so fɛɛ aye. Ɔŋ kii nyɛ mɔ de ɔꞌ wɔra ilaa nyɛnyɛn. 16Aye-gɛbunono wura baarɛ so mɔ, fɛꞌ yɛgɛ aꞌ bugi aye-asen sa gitolon gɛmu, Wurubuaarɛ, de oꞌ su aye gitolon. Ilaa i kya nyise aye mɔ, aꞌ bugi aye-asen sa mɔ, de ɔꞌ tengɛ mɔ-gibaa gyan aye so de ɔꞌ kpaa aye.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/4","date":"2018-07-22T09:48:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593142.83\/warc\/CC-MAIN-20180722080925-20180722100925-00041.warc.gz","language":"acd","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.021,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 13\nFɛŋ Kyɛɛgɛ Mɔ, Fɛ Laa Nyɛ Lɛwu\n1Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ, asa ako mɛ baa buu sa Yesu yɛɛ Ɔbelɛnsɛ Pilato gi mɔɔ Galeli asa ako. Owi ɔbono ɔ mɔɔ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ yelɛ mɛ kya kyan asunbi mɛ kya sa Wurubuaarɛ. Imɔso i yɛgɛ mɔmɔ-nkalan gbaa gi saarɛ nbuɛ nbono mɛ kyu kyan asunbi mɔ lɛɛ nkalan dɔ. 2Mɛ buu sa Yesu gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ taasɛ yɛɛ, \"Gɛnɔɔbono gɛnen asa adɛ mɛ wuꞌ awɔrɔfɔɔ lɛwu faa mɔ, fɛ nyi yɛɛ mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn i kyɔ don Galeli asa sɛnsɛ daa abɛɛ? 3Kuaa. N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ nengyene fɛ maŋ nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛꞌ kyɛɛgɛ lii fɛye-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ, gɛnen kee ne fɛye pɛwu fɛ laa wuꞌ ne.\" 4Yesu gi kii taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Ne asa gudu gukue abono obu lege-lege mɔ gi gbaa mɔɔ mɔmɔ Silowam mɔ de‑e? Fɛ nyi yɛɛ gɛnen asa abono kee, mɔmɔ-lɛɛ ilaa nyɛnyɛn i kyɔ don Gyɛrusalem awura-lɛɛ? 5Kuaa. N kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ nengyene fɛ maŋ nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛꞌ kyɛɛgɛ lii fɛye-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ mɔ, gɛnen kee ne fɛye pɛwu fɛ laa wuꞌ ne.\"\n6Nfono mɔ, Yesu gi da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Ɔnyen ɔko gi kyena. Ɔ bo ndɔɔ, ne o duu oyii ɔko ɔ laa sɔrɔ abi gyisɛ mɔ-ndɔɔ mɔ dɔ. Ɔ bo ɔko kya kerɛ ndɔɔ mɔ so ɔ sa mɔ. Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, o kpe ndɔɔ, ne ɔ naa kpe oyii mɔ asɛ de ɔꞌ kpaa kerɛ yɛɛ ɔ laa nyɛ mɔ-abi de oꞌ gyi abɛɛ? O kpe gɛnen mɔ, ɔ mɛŋ nyɛ ba‑a gibi kolon. 7Imɔso ɔ tɔgɛ sa mɔ-ndɔɔ ɔkerɛbo mɔ yɛɛ ɔꞌ ŋɛ oyii mɔ fuɛ. I lii fɛɛ nsi nsa ne ɔ kya ba gɛrɛ faa, ɔŋ kya nyɛ oyii mɔ abi. Ɔ yelɛ giyan. Ɔ mɛŋ bo agyan. 8Nfono mɔ ne mɔ-ndɔɔ ɔkerɛbo mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, yɛgɛ ɔꞌ yelɛ gɛsi kolon de aꞌ kerɛ. Nan puligi mɔ-gikɔɔrɛ dɔ kyaabɔɔ de nꞌ kyu fɛɛ inaadɛbin worogɛ opuligiten mɔ. 9Gɛsi gɛꞌ baa gyanꞌ mɔ, foŋbii mɔ ɔ laa sɔrɔ. Nengyene ɔ mɛŋ kii sɔrɔ berɛ mɔ, pɛi de ɔꞌ lɔɔ wɔra ɔŋɛfuɛsɛ.' \"\nYesu Gi Kyɛ Ɔkyii Ɔko Gɛkɛ Kyoolasɛ Dɔ\n10Gɛkɛ kyoolasɛ gɛko mɔ, Yesu kya nyiile asa ilaa Gyuda awura gikyangbon giko dɔ. 11Ɔkyii ɔko bo nno, ilaa nyɛnyɛn oduduu tɛ mɔ so, ne i yɛgɛ ɔ loo gilɔ. Ɔ mɛɛ faa gɔnꞌgerɔnꞌgɔn. Ɔ mɛŋ kya taalɛ yelɛ ntintin. I wɔra ɔkyii mɔ gɛnen mɔ, imɔ nsi gudu gukue ne. 12Yesu gi wu ɔkyii mɔ mɔ, ɔ terɛ mɔ ba mɔ asɛ, ne ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔkyii, fo-gilɔ mɔ giꞌ ta sa fo!\" 13Ne o kyu mɔ-abaa kyu gyanꞌ ɔkyii mɔ so. Ayaa abono so mɔ, gilɔ mɔ gi ta ne ɔkyii mɔ gi tengɛ yelɛ ntintin ne ɔ yen Wurubuaarɛ kyu lii ilaa ibono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Yesu gi wɔra sa mɔ mɔ so.\n14Yesu gi kyɛ ɔkyii mɔ gɛkɛ kyoolasɛ so mɔ, i kya loo ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ kya kerɛ gikyangbon gibono so mɔ. Gɛnen so mɔ ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ sa asa abono mɛ bo gikyangbon mɔ dɔ mɔ yɛɛ, \"Nkɛ sono dɔ mɔ, nkɛ nsee ne i kaaborɛ fɛɛ aꞌ kyu wɔra gɛsun; gɛkɛ sonosɛ mɔ gɛ gyɛ gɛkɛ kyoolasɛ sa aye. Imɔso fɛꞌ kyena ba daa nkɛ nbono dɔ i kaaborɛ asa mɛꞌ wɔra gɛsun mɔ de mɛꞌ kyɛ fɛye. Fɛ mɛŋꞌ baa kyena ba nkɛ kyoolasɛ yɛɛ mɛꞌ kyɛ fɛye.\"\n15Ɔbelɛnsɛ mɔ gi tɔgɛ gɛnen sa asa mɔ mɔ, Wura Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Fo‑rɛ abono fɛ dɛ gɛnen gɛwɔnsa gɛdɛ mɔ, fɛ gyɛ o-dun-me, ɔ-fon-me anyamesɛ. Imɔso aye-gɛkɛ kyoolasɛ so mɔ, fɛye ɔkamaasɛ mɛŋ kya sangɛ mɔ-gɛbuɛ fɛɛ naadɛ abɛɛ bee de ɔꞌ kparɛ mɔ lii mɔ-ɔdɛten kyu mɔ kpe de ɔꞌ kpaa nun nkyu? 16To! Fɛꞌ kerɛ gɛnen ɔkyii baarɛ, aye-naana Aberaham ɔpaa dɔ isa ne. Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi nyɛ mɔ wɔra mɔ-gyɔlɔ dɔ faa, imɔ nsi gudu gukue ne. Imɔso i mɛŋ kaaborɛ fɛɛ gɛkɛ kyoolasɛ fɛɛ gɛdɛ faa mɔ, ɔkyii baarɛ ɔꞌ nyɛ de nꞌ lɛɛ mɔ lii ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ abaa dɔ?\" 17Yesu ilaa taasɛsɛ mɔ ɔ taasɛ gɛnen mɔ, i wɔra mɔ-akyobo pɛwu ipeeli. Sakpii ɔbono ɔ kya kyena buu mɔ mɔ pɛwu berɛ ilaa dɛnsɛ ibono Yesu kya kyena wɔra fɛɛ idɛ ɔnan pɛwu mɔ i bo mɔmɔ ɔbolɛ gikyɔ kyɔde.\nWurubuaarɛ Gɛwuragyi Dɔ Akyenabi A Dɛ Nnɛ?\n18Nfono mɔ, Yesu gi taasɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a dɛ nnɛ? Menɛ ne nan kyu kɛserɛ de amɔ ne? 19Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a kya yɛlegɛ asa dɔ mɔ, i dɛ daa fɛɛ Maasadɛ giponfɛ ilaa. Dɔɔbo gi duu gimɔ abi ŋini-ŋini ndɔɔ dɔ mɔ, gi laa kɔrɔ de giꞌ sen wɔra giponfɛ kpatakperɛ. Nbuii gbaa gi laa baa luo asisaa gimɔ-ngyalenbi dɔ.\"\n20Yesu gi kii taasɛ yɛɛ, \"Menɛ ne nan kyu Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi kyu kɛserɛ de ne? 21Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi a kya yɛlegɛ asa dɔ mɔ i dɛ daa fɛɛ gɛlin gɛbono mɛ kya kyu wɔra bodobodo ne ɔ kya ŋan dii mɔ. Mɛ kya kyu gɛnen gɛlin gɛbono kyu bagadɛ bodobodo nnyufo fɛɛ imudu isaꞌ dɔ mɔ, gɛ kya yɛlegɛ loo saarɛ nnyufo mɔ pɛwu dɔ de bodobodo mɔ ɔꞌ ŋan dii.\"\n22Yesu kya kpe Gyɛrusalem mɔ, ɔ naa de isowolɛ belɛ-belɛ de ipii-pii so ɔ kya nyiile asa ilaa. 23Owi ɔko dɔ mɔ, ɔko gi kpaa taasɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, imɔso asa abono mɛ laa nyɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔmɔ de mɛꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ mɔ mɛ laa wɔra daa asa kalɛsɛ?\" Ɔ taasɛ gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa asa abono mɛ bo mɔ asɛ nfono mɔ yɛɛ, 24\"Fɛꞌ nyanga ansi de fɛꞌ loo de gɛbunono pi‑i gɛbono gɛ dɛ kpe Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ dɔ mɔ. Nꞌ buu sa fɛye yɛɛ asa abono mɛ laa laarɛ yɛɛ mɛꞌ nyɛ gɛkyena Wurubuaarɛ asɛ ne mɛ maŋ nyɛ mɔ, mɛ laa nyaakyɔ.\"\n25Yesu gi da imɔ so gikpalɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Owi gi ta mɔ, gɛten wura laa yɛgɛ mɛꞌ tii mɔ-gikpaara gɛbunono wɔra giŋanbi, asa mɛŋ baa nyɛ loo. Fɛye dɔ ako fɛ laa san fɛ yelɛ nŋmaŋman fɛ kya ŋmɛɛ mɔ-gisin yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, tigi aye!' Nfono mɔ, mɔ mɔ laa tɔgɛ yɛɛ, 'Meŋ nyi fɛye.' 26I ba gɛnen mɔ, fɛ laa dɛ mɔ giserɛ yɛɛ, 'Ɔbelɛnsɛ, aye‑rɛ fo a gyi ne a nun dabɔlɛ kerɛ. Fo nyiile asa ilaa aye-isowolɛ so.' 27Nfono mɔ ɔbelɛnsɛ mɔ laa kii lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Meŋ nyi fɛye. Me ne n tɔgɛ sa fɛye. Fɛ gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn awɔrabo. Fɛꞌ naa me-ansi so!' 28Nfono mɔ osulon de anɛbi giwɛ i laa tɔrɔ fɛye so. I lii fɛɛ fɛ laa wu Iloobu Aberaham, Ayisiki, de Gyeekɔpo de mɔmɔ abono pɛwu mɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan baa kyon mɔ mɛ nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ, ne fɛye, mɔ, Wurubuaarɛ gi gya fɛye lii mɔ asɛ. 29Asa mɛ laa lii ansi de gɛmara de benɛ so de gyisɛ so pɛwu ba, de mɛꞌ baa nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ. Mɛ laa gyi de mɛꞌ nun de ɔkon. 30Gɛnen gɛwuragyi gɛbono dɔ mɔ, fɛ laa wu yɛɛ abono mɛ gyɛ gɛmara awura gɛsinkpan so ilaa dɔ mɔ ako mɛ laa kpaa wɔra agyangbarabo, ne abono mɛ gyɛ agyangbarabo gɛsɛ gɛrɛ mɔ ako mɛ laa kpaa bingiri gɛmara awura.\"\nGyɛrusalem Ilaa I Kya Loo Yesu\n31Yesu gi kpɛ tɔgɛ gɛnen ta mɔ, ayaa abono so mɔ, Farasii awura ako mɛ baa tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Naa lii gɛrɛ kpe gɛten banban. I kya nyiile yɛɛ Wura Hɛrodɛ kya laarɛ fo-imɔɔten.\" 32Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kpaa tɔgɛ sa Wura Hɛrodɛ ɔbono ɔ dɛ fɛɛ agyagaa mɔ yɛɛ, 'Nkɛ kalɛsɛ ndɛ dɔ mɔ, n kya gya ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi n kya koso asa so ne nꞌ kya kyɛ asa alɔtɔ. Imɔ idɛ gɛmara mɔ, nan wɔra ilaa ibono so nɛ ba gɛsinkpan so mɔ.' 33To. Nkɛ kalɛsɛ ndɛ dɔ mɔ, i kaaborɛ nꞌ yii ɔkpa de nꞌ kpaa loo Gyɛrusalem de iꞌ kyu kyena de fɛye-gɛlaarɛ yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ba‑a ɔkolon maŋ wɔra ɔmɔɔsɛ ɔsowolɛ banban ɔko so baa too de Gyɛrusalem.\n34\"O, Gyɛrusalem asa! Fɛye ne n kpɛ fa‑a mɔɔ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ ne fɛ kya too fa‑a too abui fa��a mɔɔ Wurubuaarɛ isɔɔ ibono ɔ kya sun fɛye asɛ mɔ. Nɛ tansi laarɛ fɛɛ nꞌ nyaa fɛye ba me asɛ fɛɛ gɛnɔɔbono kyaasɛ kya nyaa mɔ-biana baa wɔra mɔ-abantɛɛ dɔ mɔ. Gikpadɔ gifonɛɛ ne nɛ laarɛ nꞌ koola fɛye gɛnen ne fɛŋ kya kyule faa. 35Fɛꞌ nu yɛɛ Wurubuaarɛ laa lɛɛ ansi taa fɛye-ɔsowolɛ yɛgɛ sa fɛye. N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ fɛ maŋ baa wu me kpaa fo gɛkɛ gɛbono fɛ laa bugi fɛye-nnɔ tɔgɛ yɛɛ, 'Wura Wurubuaarɛ ɔꞌ kosorɛ ɔnyen baarɛ gimu! Wurubuaarɛ ginyen dɔ ne ɔ naa ɔ kya ba faa!' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/13","date":"2018-07-18T05:39:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590051.20\/warc\/CC-MAIN-20180718041450-20180718061450-00333.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1480,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.041,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 9:43-44\n43-44Imɔso nengyene fo-gibaa gi kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi giꞌ koso me so mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ! I boran yɛɛ fo kyu gibaa kolon de foꞌ kpaa kyena Wurubuaarɛ asɛ mɔ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-abaa anyɔ too wɔra ɔgya ɔbono ɔŋ kya wuꞌ gɛkaako mɔ dɔ mɔ.\n45-46\"Nengyene fo-giyaa gi kya yɛgɛ fo-gisɔɔgyi giꞌ koso me so mɔ, kɛbi gimɔ fuɛ! I boran yɛɛ fo kyu giyaa kolon kpaa kyena Wurubuaarɛ asɛ don ibono Wurubuaarɛ laa kyu fo‑rɛ fo-ayaa anyɔ too wɔra ɔgya ɔbono ɔŋ kya wuꞌ gɛkaako mɔ dɔ mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/9\/43-44","date":"2018-07-21T12:25:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592523.89\/warc\/CC-MAIN-20180721110117-20180721130117-00151.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.262,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 4\nIlaa Nyɛnyɛn Pɛwu Gɛmu Mɔ Gi Soo Yesu Idoo Kerɛ\n1Yesu gi lii Gyɔɔdan ɔbon mɔ dɔ nfono Gyɔn gi gyere mɔ Wurubuaarɛ sagyere mɔ mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu gi suu de mɔ, ne Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi kyu mɔ kpe ɔ naa gipen mɔ dɔ. 2Yesu gi gyi gipen mɔ dɔ nkɛ ikue-inyɔ. Ɔ bo nno gɛnen mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ kya soo mɔ idoo ɔ kya kerɛ yɛɛ ɔ laa nu mɔ asɛ? Nkɛ nbono pɛwu dɔ mɔ, Yesu mɛŋ gyi sɛi-sɛi. Nkɛ mɔ gi baa logɛ mɔ, akon a kya mɔɔ mɔ kon.\n3Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi tɔgɛ Yesu yɛɛ, \"Nengyene gɛsintin fo gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ, tɔgɛ sa gibui gidɛ de giꞌ bingiri bodobodo sa fo de foꞌ gyi.\" 4Yesu gi kine ne ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ, 'I mɛŋ gyɛ agyudɔ wolɛ so ne nyamesɛ laa nyɛ gɛkyena.' \"\n5Yesu gi kine gɛnen mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi kyu Yesu kpaa yelɛ soso-soso gɛtɛɛko, ne ɔ yɛgɛ Yesu gi kerɛ gɛsinkpan so isowolɛ kpɛi-kpɛi imɔ‑rɛ imɔ-awura pɛwu gyanꞌ gikolon. 6O nyiile Yesu gɛnen mɔ, o kii soo Yesu ɔdoo yɛɛ, \"Gɛsinkpan so gɛwuragyi pɛwu de gɛmɔ-nyisigyi ɔbono fo kya wu faa mɔ, i san i bo daa me-gibaa dɔ. Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono n kya laarɛ mɔ, nan taalɛ kyu kyɛɛ mɔ. 7Imɔso nengyene fo laa ŋmii son me mɔ, imɔ ibono fo kya wu faa nan kyu imɔ pɛwu sa fo.\" 8Nfono mɔ, Yesu gi kine, ne ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ, 'Ŋmii de foꞌ kyu buubuu sa fo-Wura Wurubuaarɛ. Mɔ-wolɛ guan ne i kaaborɛ fo nyamesɛ foꞌ son.' \"\n9Yesu gi kii kine gɛnen mɔ, ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi kyu mɔ kpe Gyɛrusalem ɔsowolɛ so. Mɛ fo nno mɔ, o kyu mɔ kpaa gyanꞌ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ nfono i bo lege-lege mɔ ne o kii soo mɔ ɔdoo kerɛ yɛɛ, \"Nengyene fo gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi gɛsintin mɔ, lɛɛ fo-nyoro lii soso gɛrɛnaa kpaa too gɛsɛ. 10A nyi ibono mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi ako yela yɛɛ,\n'Wurubuaarɛ laa tɔgɛ sa mɔ Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ\nyɛɛ mɛꞌ dii fo dandan.\n11Mɛ laa kɔɔlɛ fo. Gisidi gbaa fo maŋ sidi.' \"\n12Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi tɔgɛ mɔ gɛnen mɔ, Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ agyɛbi ako kee a tɔgɛ yɛɛ, 'Gɛŋ sa foꞌ daasɛ fo-Wura Wurubuaarɛ kerɛ yɛɛ ɔ laa wɔra fo-gɛlaarɛ sa fo.' \" 13Ilaa nyɛnyɛn pɛwu gɛmu mɔ gi soo Yesu idoo ikpa kamaasɛ so kpon gɛnen mɔ, ɔ naa kyon taa Yesu yɛgɛ kpe ɔ gyoo owi ɔbono ɔ laa kii nyɛ ɔkpa soo mɔ idoo mɔ.\nYesu Gi Nyiile Asa Ilaa Galeli\n14Yesu gi kii kpe Galeli gɛsinkpan so mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya wɔra ilaa kyu naa de Yesu so. Imɔso mɔ-ilaa i nu gyanꞌ de isowolɛ ibono i sindi nno mɔ pɛwu. 15Ɔ kya kpe mɔmɔ-akyangbon dɔ kpaa nyiile mɔmɔ Wurubuaarɛ ilaa, ne ɔkamaasɛ kya yen mɔ.\n16Yesu gi kyon kpe Nasarɛtɛ ɔsowolɛ so nfono mɛ bela mɔ mɔ. Ɔ bo nno mɔ, mɔmɔ Gyuda awura gɛkɛ kyoolasɛ gɛko mɔ, o kpe mɔmɔ-gikyangbon dɔ fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ kya kyena wɔra mɔ. Ɔ bo gikyangbon mɔ dɔ gɛnen mɔ, ɔ koso yelɛ de ɔꞌ kalɛ Wurubuaarɛ agyɛbi. 17Nfono mɔ mɛ kyu ɔwolɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔ-ikalan ɔtɔgɛbo Isaya mɔ gi wolaa ŋmarasɛ yela mɔ kyu sa mɔ. Yesu gi sɔɔ ɔwolɛ mɔ, ne o bugi mɔ, ne ɔ kalɛ kyu lii nyamesɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa yɛgɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ so. Nno mɔ isa mɔ gi tɔgɛ yɛɛ,\n18\"Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɔ-Oduduu mɔ gi suu de me,\nne o sun me de nꞌ baa tɔgɛ mɔ-ɔkalan konkonsɛ mɔ\nsa abono ilaa i tiri mɔmɔ mɔ.\nNe abono ilaa i ŋminde mɔmɔ fɛɛ mɛ keda mɔmɔ tii de ibu mɔ\nWurubuaarɛ gi sun me yɛɛ nꞌ baa tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ\nmɛ laa nyɛ mɔmɔ-nyoro.\nO sun me yɛɛ nꞌ baa bugi agyaatanbo ansi\nde nꞌ yɛgɛ abono i kya ka mɔmɔ-ansi mɔ\nmɛꞌ nyɛ mɔmɔ-nyoro.\n19O sun me de nꞌ baa buu sa asa yɛɛ\nowi ɔbono Wura Wurubuaarɛ laa mɔlɛgɛ ɔmɔ mɔ gi fo kon.\"\n20Yesu gi kalɛ imɔ idɛ ta mɔ, ɔ baala ɔwolɛ mɔ bun ne o kiiri sa ɔbono ɔ kya kerɛ gikyangbon mɔ so mɔ, ne ɔ gbaa kyena de ɔꞌ lɛɛ gɛsɛ sa mɔmɔ. Ɔ kpelegɛ ɔ tɛ gɛnen mɔ, ɔkamaasɛ ɔbono ɔ bo mɔmɔ-gikyangbon mɔ dɔ nfono mɔ pɛwu ansi a san a yii daa mɔ so. 21Nfono mɔ, o yii gɛsɛ ɔ laa tɔngɛ mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ agyɛbi abono nɛ kalɛ sa fɛye faa, i kyena de me-gɛkyena dɔ ilaa. Ndɛꞌ gɛkɛ gɛdɛ mɔ agyɛbi abono nɛ kalɛ faa a ba gɛsintin fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ nu mɔ.\"\nWurubuaarɛ Ikalan Atɔgɛbo Mɛŋ Kya Gyi Ginsi Mɔmɔ-Nwi\n22Mɔmɔ abono pɛwu mɛ bo nno mɔ mɛ kya yen mɔ. I dɛ mɔmɔ-gɛnɔ yɛɛ ɔ kya taalɛ bii tɔgɛ agyɛbi abono a kya gyi ginsi gɛnen. Mɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, \"Iŋ gyɛ Gyosɛfo mɔ-bi mɔ ne?\" 23Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Nɛ bii fɛye-nwɔnsa dɔ yɛɛ fɛ kya laarɛ fɛꞌ tɔgɛ me yɛɛ, 'Fo gyɛ asa ɔkyɛbo faa mɔ, kyɛ fo gbaa-gbaa fo-adɛ. Ilaa ibonoana a nu fo naa fo kya wɔra Kapɛɛniyon ɔsowolɛ so mɔ, wɔra fo-ɔsowolɛ gbaa-gbaa so gɛrɛ kee de aꞌ kerɛ.' \" 24Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko mɛŋ bo no ɔ kya gyi ginsi mɔ-gɛwi. 25Nꞌ sa fɛye sinkaala ɔko de fɛꞌ nu. Dedaa mɔ, ikulaabo mɛ nyaakyɔ aye Isirale gɛsinkpan gɛdɛ so. Gɛnen owi ɔbono mɔ, Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko gi kyena. Wurubuaarɛ Oduduu bo mɔ dɔ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Ilaagya. Mɔ-gɛkyena dɔ mɔ owi ɔko dɔ mɔ, i ba yɛɛ nyangbon mɛŋ baa da nsi nsa de gibaafon. Imɔso i yɛgɛ akon belɛ ako a baa tɔrɔ gɛsinkpan gɛdɛ pɛwu so. 26Nfono mɔ Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Ilaagya giꞌ kpaa wɔra ilaa dɛgɛnɔsɛ sa daa okulaabo kolon ɔko ne ɔ nyɛ agyudɔ gyi kpaa lii owi ɔbono akon mɔ aberɛ mɔ a baa kyon mɔ. Okulaabo ɔbono gbaa mɛŋ taa gyɛ aye Isirale awura dɔ. Gɛnen okulaabo ɔbono mɔ ɔ kyena daa Sarefa ɔsowolɛ so. Sarefa mɔ gyɛ gɛsowolɛbi sindi Sidon ɔsowolɛ. 27Sinkaala nyɔsɛ kee ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔko kee gi kyena, Wurubuaarɛ Oduduu bo mɔ dɔ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Elisiya. Mɔ-gɛkyena dɔ mɔ, akononbu mɛ nyaakyɔ aye Isirale gɛsinkpan gɛdɛ so. Mɔmɔ ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ nyɛ de Elisiya ɔbono nꞌ darɛ faa ɔꞌ kyɛ mɔ. Siiriyanyen kolon ɔko wolɛ ne n nyɛ ne Elisiya gi kyɛ mɔ. Mɔ gbaa kee mɛŋ gyɛ aye Isirale awura mɔ dɔ. Mɛ kya terɛ mɔ-ginyen yɛɛ Naaman.\"\n28Ilaa ibono Yesu gi tɔgɛ faa so mɔ, i yɛgɛ asa abono mɛ bo mɔmɔ-gikyangbon mɔ dɔ nno mɔ pɛwu mɛ kyu ginyadon de mɔ. 29Mɛ koso ne mɛ nen mɔ kyu lii ɔsowolɛ mɔ so kpe ogee gɛnɔ de mɛꞌ kpaa nen mɔ too wɔra ogee mɔ dɔ. Mɛ yii ɔsowolɛ mɔ gyanꞌ daa gibii so. 30Mɛ yelɛ ogee mɔ gɛnɔ gɛnen mɔ, Yesu gi naa loo mɔmɔ dɔ lii kyon taa mɔmɔ yɛgɛ, ne mɛ mɛŋ baa nyɛ nen mɔ wɔra ogee mɔ dɔ.\nYesu Gi Kosorɛ Ilaa Nyɛnyɛn Oduduu Lii Ɔnyen Ɔko So\n31Yesu gi lii nno mɔ, o kii kyon kpe Kapɛɛniyon ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Galeli gɛsinkpan so mɔ. Ɔ bo nno mɔ, ɔ kya kyena nyiile mɔmɔ Wurubuaarɛ ilaa mɔmɔ-nkɛ kyoolasɛ. 32Mɔ-anyiilebi mɔ a kya dɛ asa gɛnɔ. I lii fɛɛ mɛ kya wolaa wu bii yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sa mɔ ilaa nyiilesɛ mɔ.\n33Gɛkɛ kyoolasɛ gɛko mɔ, ɔnyen ɔko bo mɔmɔ-gikyangbon mɔ dɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu i tɛ mɔ so. Ɔnyen mɔ gi wu Yesu mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu ibono i tɛ mɔ so mɔ i tɔgɛ ken-ken taasɛ Yesu yɛɛ, 34\"Ndo‑o! Yesu Nasarɛtɛnyen, menɛ ne fo kya laarɛ aye asɛ? Fo ba de foꞌ baa nyida aye ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi mɔ abɛɛ?\" Ne ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kii tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"N nyi isa ɔbono fo, Yesu, fo gyɛ. Fo ne n gyɛ gisen fufuli wura ɔbono fo-nkon ne n lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ.\"\n35Nfono mɔ, Yesu gi tɔgɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ yɛɛ, \"Bun fo-gɛnɔ so de foꞌ koso lii ɔnyen baarɛ so, n kerɛ fo faa.\" Gɛsintin mɔ, ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kuu ɔnyen mɔ da gɛsɛ asa mɔ ansi dɔ nfono, ne i koso lii ɔnyen mɔ so, iŋ wɔra ɔnyen mɔ sɛi. 36Gɛnen ilaa idɛ i wɔra asa abono mɛ bo nno mɔ pɛwu giyan. Mɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ ilaa ne idɛ? Yesu gɛnɔ dɔ agyɛbi a bo gya! Ɔ bo ɔkpa lii Wurubuaarɛ asɛ yɛɛ ɔꞌ gya ilaa nyɛnyɛn oduduu de iꞌ nu mɔ asɛ!\" 37Ilaa ibono Yesu kya wɔra mɔ i nu gyanꞌ de gɛnen gɛsinkpan gɛbono so pɛwu.\nYesu Gi Kyɛ Asa Sakyɔ Alɔbi\n38Yesu gi lii mɔmɔ-gikyangbon mɔ dɔ mɔ, ɔ kyon kpe Simon gɛwi. Gɛnen aberɛ abono mɔ, Simon mɔ-saa kyiisɛ kya lɔ. Ɔkyagyii dɛ mɔ. Imɔso Yesu gi loo Simon gɛwi mɔ, abono mɛ bo gɛten mɔ dɔ mɔ mɛ kolɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ wɔra aniya de ɔꞌ kyɛ ɔkyii mɔ sa mɔmɔ. 39Nfono mɔ Yesu gi kpaa yelɛ ɔkyii mɔ amu so, ne ɔ tɔgɛ sa gilɔtɔ mɔ yɛɛ giꞌ taa ɔkyii mɔ yɛgɛ ɔ kerɛ gimɔ faa. Ayaa abono so mɔ, ɔkyii mɔ gi nyɛ alanfiya, ne ɔ koso kii taalɛ keda mɔmɔ-gisafo.\n40Gɛnen gɛkɛ gɛbono mɔ owi mɔ kya kpe ɔꞌ kpaa tɔrɔ mɔ, asa abono mɛ dɛ alɔbo mɔ mɛ kyu ɔmɔ pɛwu bara Yesu. Ne o kyu mɔ-abaa gyanꞌ mɔmɔ ɔkamaasɛ so, ɔ kya kyɛ mɔmɔ-alɔtɔ ɔ sa ɔmɔ. 41Ɔ kosorɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu kpɛi-kpɛi lii asa so gikyɔ. Gɛnen ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i kya koso mɔ, i kya saawo ken-ken tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ.\" Imɔso Yesu kya da imɔ tii. Ɔ mɛŋ kya sa imɔ ɔkpa de iꞌ nyɛ tɔngɛ. I kya nyiile yɛɛ ilaa nyɛnyɛn oduduu mɔ i wu Yesu bii yɛɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ mɔ.\n42Gɛdɛ gɛ kɛ mɔ, Yesu gi kpe nfono asa mɛŋ bo mɔ. Asa mɛ laarɛ mɔ ne mɛ laarɛ mɔ gɛnen‑n kpaa wu mɔ ne mɛ buɛɛlɛ mɔ yɛɛ ɔꞌ kyena mɔmɔ asɛ, ɔŋ baa naa taa mɔmɔ yɛgɛ. 43Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"I kaaborɛ nꞌ naa isowolɛ banban so de nꞌ kpaa tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ kyu lii mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so sa nno asa. Imɔso ne Wurubuaarɛ gi sun me ba gɛsinkpan so.\" 44Imɔso Yesu gi naa Gyudiya gɛsinkpan so tɔgɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so ilaa sa asa mɔmɔ-akyangbon dɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/4","date":"2018-07-19T13:58:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590901.10\/warc\/CC-MAIN-20180719125339-20180719145339-00553.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1811,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 1\nWurubuaarɛ Gigyɛbi Mɔ Gi Baa Bingiri Nyamesɛ\n1Lii ko‑o gɛsɛ de gɛsɛ mɔ, Wurubuaarɛ Gigyɛbi mɔ gi bo no. Ɔbono ɔ gyɛ gɛnen Gigyɛbi mɔ ti ɔ bo Wurubuaarɛ asɛ, ne Gigyɛbi mɔ kee gi gyɛ Wurubuaarɛ. 2Gigyɛbi mɔ gi bo Wurubuaarɛ asɛ lii ko‑o gɛsɛ de gɛsɛ. 3Ilaa kamaasɛ ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ soso de gɛsɛ pɛwu mɔ, ɔ lɛɛ imɔ naa daa de mɔ-Gigyɛbi mɔ so. Sɛi mɛŋ bo no ibono Wurubuaarɛ gi lɛɛ yɛɛ iŋ gyɛ mɔ‑rɛ mɔ-Gigyɛbi mɔ ne n lɛɛ imɔ. 4Lii Wurubuaarɛ Gigyɛbi mɔ so ne anyamesɛ mɛ kya nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan ne gɛnen gɛkyena mɔ gɛ gyɛ fatela sa anyamesɛ. 5Fatela mɔ kya wu gibiri dɔ, ne gibiri mɔ gi mɛŋ taalɛ mɔɔ fatela mɔ.\n6Wurubuaarɛ gi sun ɔnyen ɔko mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyɔn. 7O sun mɔ de ɔꞌ baa tɔgɛ ilaa ibono o nyi kyu lii fatela mɔ so mɔ sa asa de ɔkamaasɛ oꞌ kyu mɔ-nyoro too fatela mɔ so kyu lii ilaa ibono gɛnen Gyɔn baarɛ laa buu sa mɔmɔ mɔ so. 8Gyɔn mɛŋ gyɛ fatela mɔ berɛ. Ɔ ba de ɔꞌ baa buu fatela mɔ nyoro so ilaa sa asa daa. 9Fatela mɔ gbaa-gbaa bo no. Mɔ ne n kya kyangɛ sa nyamesɛ kamaasɛ ne i kya wu mɔ mɔ. Gɛnen fatela mɔ ne n kya ba gɛsinkpan so faa.\n10Ɔ wolaa ɔ bo gɛsinkpan mɔ so ne mɔ ne n lɛɛ gɛsinkpan mɔ, ne gɛsinkpan so anyamesɛ mɛ mɛŋ bii mɔ. 11Ɔ ba mɔ gbaa-gbaa mɔ-gɛsinkpan so, ne mɔ gbaa-gbaa asa mɛŋ kyule sɔɔ mɔ. 12Asa abono mɛ sɔɔ mɔ, ne mɛ kyu mɔmɔ-nyoro too mɔ so mɔ berɛ, Wurubuaarɛ gi sa mɔmɔ ɔkpa de mɛꞌ wɔra mɔ Wurubuaarɛ mɔ-biana gɛsintin. 13Gɛnen Wurubuaarɛ mɔ-biana abono, mɔmɔ‑rɛ Wurubuaarɛ gɛsɛ de gibi mɔ gi mɛŋ dɛ fɛɛ ibono anyamesɛ mɛ kya da itɔ korogɛ mɔ. Ne iŋ gyɛ nyamesɛ anɔkyu abɛɛ nyamesɛ ne n wɔra adawo sa gɛwɔnsa kyu korogɛ mɔmɔ. Wurubuaarɛ gbaa-gbaa ne n yɛgɛ ne mɛ wɔra mɔ-biana.\n14Gɛnen Wurubuaarɛ Gigyɛbi gibono gi baa wɔra nyamesɛ ne ɔ kyena saarɛ aye dɔ. A wu mɔ-nyisigyi de aye-ansi. Gɛnen nyisigyi ɔbono ɔ bo mɔ kya nyiile yɛɛ mɔ-nkon ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi ɔbono ɔ lii Wurubuaarɛ asɛ. Ɔ kpɛ ɔ kya sa aye so gɛwɔnsa dɛnsɛ ne ɔ tansi ɔ gyɛ gɛsintin wura.\n15Gɛnen Wurubuaarɛ Gigyɛbi gibono ilaa ne Gyɔn gi tɔgɛ mɔ. Gyɔn gi lɛɛ gibaa nyiile mɔ yɛɛ, \"Ɔdɛ ilaa ne nɛ naa kyena tɔgɛ yɛɛ, 'Mɔ ɔbono ɔ laa ba me-gɛmara mɔ gi don me ilaa kamaasɛ dɔ mɔ. I kya nyiile yɛɛ ɔ wolaa ɔ bo no pɛi ne i lɔɔ korogɛ me.' \"\n16Ɔ ta gudu ilaa kamaasɛ dɔ so mɔ, ɔ kya sa aye so gɛwɔnsa dɛnsɛ ne ɔ kya wɔra ilaa ɔ kya sa aye pɛwu ɔ kya kpe ɔ kya ba. 17Dedaa Wurubuaarɛ gi sa anyamesɛ mɔ-ɔson nbara mɔ, o kyu naa daa de Oloobu Mosisi so. Ne Wurubuaarɛ gi san lɛɛ mɔ-gɛwɔnsa dɛnsɛ de mɔ-gɛsintin nyiile anyamesɛ mɔ, o kyu naa daa de Yesu Kirisito so. 18Nyamesɛ kamaasɛ mɛŋ ti taa wu Wurubuaarɛ kerɛ. Wurubuaarɛ mɔ-bi kolon ɔbono o nyi Wurubuaarɛ gisen dɔ ilaa mɔ ne n lɛɛ Wurubuaarɛ gidebi nyiile anyamesɛ.\nGyɔn Ɔbono Ɔ Lɔrɔ Ɔkpa Sa Ɔmɔlɛgɛbo Mɔ\n19Fɛꞌ nu ilaa ibono Wurubuaarɛ gi sun Gyɔn yɛɛ ɔꞌ baa tɔgɛ anyamesɛ mɔ. I lii fɛɛ Gyuda awura abelɛnsɛ abono mɛ bo Gyɛrusalem ɔsowolɛ so mɔ, mɛ sun Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo ako de Lɛfi gikpen dɔ asa ako Gyɔn asɛ, ne mɛ kpaa taasɛ mɔ yɛɛ mɔ ne n gyɛ anɛ? 20Mɛ kpaa taasɛ mɔ gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ gɛsintin sa mɔmɔ. Ɔ mɛŋ ŋara ɔmɔ. Ɔ tɔgɛ tigi mɔmɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ me ne n gyɛ asa ɔmɔlɛgɛbo ɔbono Wurubuaarɛ yɛɛ ɔ laa sun mɔ.\" 21Gyɔn gi tɔgɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ kii taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ne iŋ gyɛ fo ne n gyɛ kaasɛ ɔbono mɔ, fo ne n gyɛ anɛ? Fo gyɛ Oloobu Ilaagya abɛɛ?\" Gyɔn gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa, meŋ gyɛ Ilaagya.\" \"Mɔ, fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo mɔ?\" Ne Gyɔn gi kii lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa.\"\n22Nfono mɔ, isɔɔ mɔ mɛ tɔgɛ mɔ yɛɛ, \"Kii tɔgɛ aye isa ɔbono fo gyɛ mɔ. I kaaborɛ aꞌ nyɛ ilaa iko kpaa tɔgɛ abono mɛ sun aye mɔ. Fo gbaa-gbaa asɛ mɔ, fo ne n gyɛ anɛ daa?\" 23Gyɔn gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Isaya mɔ gi ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ,\nMɛ laa nu ɔko gigyɛbi gipen dɔ,\nɔ laa kpen ɔ kya tɔgɛ ɔ kya sa mɔmɔ yɛɛ,\n'Fɛꞌ lɔrɔ fɛye-akyenabi de fɛꞌ baala fɛye-nyoro gyoo Wurubuaarɛ.'\nMe ne n gyɛ gɛnen kaasɛ ɔbono Isaya darɛ mɔ.\"\n24Gyuda awura abelɛnsɛ abono mɛ sun isɔɔ mɔ Gyɔn asɛ gɛnen mɔ mɛ gyɛ daa Farasii gikpen dɔ asa. 25Imɔso isɔɔ mɔ mɛ taasɛ Gyɔn yɛɛ, \"Fo yɛɛ iŋ gyɛ fo ne n gyɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa sun de ɔꞌ baa mɔlɛgɛ aye mɔ, foŋ gyɛ Oloobu Ilaagya, ne foŋ kii fo gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo mɔ, i wonɛ so ne fo kya gyere asa Wurubuaarɛ sagyere?\" 26Mɛ taasɛ Gyɔn gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me berɛ, n dɛ daa nkyu n kya gyere fɛye Wurubuaarɛ sagyere. Ɔko, mɔ, gi ti ba ɔ saarɛ fɛye dɔ gbaa, fɛŋ kii fɛ nyi mɔ. 27I bo no yɛɛ n gyɛ mɔ-ɔbelɛnsɛ berɛ. Meŋ kii fo mɔ de sɛi. Fɛɛ nꞌ ba gɛsɛ de nꞌ kyu mɔ-ayaawolɛ kyu tolɛ mɔ-ayaa dɔ sa mɔ gbaa mɔ, meŋ fo.\"\n28Gɛnen ilaa idɛ pɛwu i ba daa Bɛtani ɔsowolɛ so Gyɔɔdan ɔbon gibenbɛ giko mɔ so owi ɔbono Gyɔn kya gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ.\nYesu Gi Wɔra Fɛɛ Wurubuaarɛ Sandɛ\n29Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Gyɔn gi wu Yesu naa ɔ kya ba de mɔ asɛ, ne ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ ɔbono Wurubuaarɛ laa kyu lɛɛ asunbi fɛɛ sandɛ mɔ. Ɔnyen baarɛ lɛwu ne nan kpaarɛ anyamesɛ ilaa nyɛnyɛn fuɛ sa mɔmɔ. 30Ɔdɛ ilaa ne nɛ naa kyena tɔgɛ yɛɛ, 'N gyɛ mɔ-ɔbelɛnsɛ berɛ. Meŋ kii fo mɔ de sɛi mɔ. I kya nyiile yɛɛ ɔ wolaa ɔ bo no pɛi ne iꞌ lɔɔ korogɛ me.' 31Me-gibaa so mɔ, maŋ wu mɔ bii. Mɔ so ne Wurubuaarɛ gi sun me ba gɛsinkpan so de nꞌ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere de nꞌ baa lɛɛ mɔ gɛwi nyiile Isirale awura.\" 32Gyɔn gi buu Yesu ilaa sa asa mɔ yɛɛ, \"Nɛ wu Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi kpelegɛ fɛɛ bonbuɛ lii soso, ne ɔ baa suu de Yesu. 33Gɛnen owi ɔbono pɛwu mɔ, meŋ wolaa bii mɔ. Wurubuaarɛ ɔbono o sun me yɛɛ nꞌ baa gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ ne n tɔgɛ sa me yɛɛ, 'Nyamesɛ ɔbono fo wu Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi kpelegɛ lii soso baa suu de mɔ mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono ne nan kyu Wurubuaarɛ Oduduu kyu gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ.' 34Nɛ wu imɔ de me-ansi. Imɔso ne nꞌ kya buu mi‑i sa fɛye yɛɛ mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ.\"\nYesu Akasɛbo Gyangbarasɛ\n35Imɔ gɛdɛ kɛsɛ kee mɔ, Gyɔn mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ dɔ anyɔ ako mɛ yelɛ. 36O wu Yesu naa ɔ kya kyon mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ. Ɔbono Wurubuaarɛ laa kyu lɛɛ asunbi fɛɛ sandɛ mɔ ne.\" 37Gyɔn akasɛbo mɔ mɛ nu ibono ɔ tɔgɛ gɛnen so mɔ, mɛ naa buu Yesu. 38Yesu gi kisee kerɛ ne o wu mɔmɔ mɛ buu mɔ gɛnen mɔ, ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ ne fɛ kya laarɛ?\" Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Rabi! Fonɛ ne fo sogɛ?\" (Rabi gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ onyiilebo.) 39Mɛ taasɛ mɔ-ɔlooten gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ baa kpe de fɛꞌ kpaa kerɛ.\" Imɔso mɛ naa buu mɔ kpaa fo nfono ɔ bo mɔ. Mɛ kyena mɔ asɛ nno owi ɔbono ɔkara ɔ san gɛnen gɛkɛ mɔ dɔ mɔ pɛwu. Owi ɔbono mɛ naa buu Yesu gɛnen mɔ, i laa wɔra fɛɛ owi gbaasɛ, iwi inan dɔ.\n40Andiru, Simon Piita mɔ-tedɛ, gyɛ asa anyɔ abono mɛ nu ilaa ibono Gyɔn gi tɔgɛ mɔ ne mɛ naa buu Yesu mɔ dɔ ɔko. 41Andiru gi kpe nno kii ba mɔ, ilaa ibono ɔ daa giwɔra mɔ ne n gyɛ yɛɛ ɔ kpaa laarɛ mɔ-tedɛ Simon gɛten, ne o buu sa mɔ yɛɛ, \"A wu Masaya mɔ.\" (Masaya gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi sun yɛɛ ɔꞌ baa mɔlɛgɛ anyamesɛ de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ.) 42Andiru gi buu sa mɔ-tedɛ Simon gɛnen mɔ, o kyu mɔ kpe Yesu asɛ. Yesu gi kerɛ mɔ, ne ɔ terɛ mɔ-ginyen sa mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ Simon, Gyɔn mɔ-bi mɔ. Mɛ laa san terɛ fo-ginyen yɛɛ Sɛfasɛ.\" (Sɛfasɛ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Piita abɛɛ gifolɛ.)\nYesu Gi Terɛ Filipo De Natanelɛ\n43Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Yesu gi sa gɛwɔnsa yɛɛ ɔ laa kpe Galeli gɛsinkpan so. O wu Filipo ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Baa buu me de foꞌ wɔra me-ɔkasɛbo.\" 44Filipo kee gi lii Bɛsayida, ɔsowolɛ ɔbono so Andiru de Piita mɛ lii mɔ. 45Filipo gi wu Natanelɛ ne o buu sa mɔ yɛɛ, \"Nyamesɛ ɔbono Mosisi gi wolaa tɔgɛ mɔ-ilaa yela Wurubuaarɛ nbara mɔ dɔ mɔ ne Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ kee mɛ kpɛ ma‑a tɔgɛ mɔ-ilaa mɔ, ndɛ berɛ, a wu mɔ de aye-ansi. Mɔ ne n gyɛ Yesu Nasarɛtɛnyen, Gyosɛfo mɔ-bi mɔ.\" 46Filipo gi tɔgɛ Yesu ilaa sa mɔ gɛnen mɔ, Natanelɛ gi kisee taasɛ Filipo yɛɛ, \"Imɔso nyamesɛ gbaaꞌ ɔko laa taalɛ lii Nasarɛtɛ ɔsowolɛ ɔbono so?\" Nfono ne Filipo gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Fo berɛ, baa kerɛ.\"\n47Yesu gi wu Natanelɛ naa ɔ kya ba mɔ asɛ mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ kerɛ, Isiralenyen gbaa-gbaa, ɔŋ kya penɛ asa.\" 48Yesu gi tɔgɛ sa Natanelɛ gɛnen mɔ, Natanelɛ gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Nnɛ ne fo wɔra ne fo bii me-gidebi?\" Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Pɛi de Filipo ɔꞌ lɔɔ terɛ fo lii gifeeya oyii mɔ asɛ mɔ, nɛ ti wolaa wu fo.\" 49Yesu gi buu Natanelɛ nyoro so ilaa sa mɔ gɛnen mɔ, Natanelɛ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ. Fo ne n gyɛ wura sa aye Isirale awura mɔ.\" 50Nfono ne Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ibono nɛ buu sa fo yɛɛ nɛ wolaa wu fo gifeeya oyii mɔ asɛ mɔ so ne n yɛgɛ ne fo sɔɔ me gyi faa? Fo berɛ, yɛgɛ! Fo laa baa wu ilaa gbaaꞌgbaa don idɛ gbaa. 51Gɛsintin ne nꞌ kya tɔgɛ fɛye faa, fɛ laa wu Wurubuaarɛ dɔ i laa bugi de fɛꞌ wu Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɛ laa dii mɛ kya kpelegɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ so.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/1\/","date":"2018-07-19T12:12:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590866.65\/warc\/CC-MAIN-20180719105750-20180719125750-00225.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1771,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.528,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 18\nMɛ Keda Yesu\n1Yesu gi dalaa gɛnen ta mɔ, mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ lii fara Kideron gɛkolobi mɔ kyon kpe ndɔɔ nko dɔ. 2Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya kyena kpaa gyanꞌ nno. Imɔso Gyudasɛ ɔbono ɔ kya laarɛ oꞌ kyu Yesu wɔra abelɛnsɛ mɔ abaa dɔ mɔ nyi nno. 3Gyudasɛ baarɛ gi kpe Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de Farasii awura asɛ ne mɛ lɛɛ mɔmɔ-asogya gikpen belɛ de Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ adiibo ako kyu wɔra de mɔ yɛɛ mɛꞌ kpe ndɔɔ mɔ dɔ kpaa keda Yesu. Mɛ kya kpe mɔ, mɛ dɛ ifatela de afulaa de adontɔ.\n4Yesu gi ti wolaa bii ilaa ibono i kya ba mɔ so mɔ. Gɛnen so mɔ, ɔ lii kpaa gyangara mɔmɔ ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Anɛ ne fɛ kya laarɛ?\" 5Yesu gi taasɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Yesu, Nasarɛtɛnyen mɔ ne a kya laarɛ.\" Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me ne.\" (Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ, Gyudasɛ ɔbono ɔ yɛgɛ abelɛnsɛ mɔ mɛ nyɛ mɔ gɛnen mɔ yelɛ mɔmɔ asɛ nfono.) 6Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ \"Me ne\" mɔ, mɛ kii gɛmara ŋmaraa ne mɛ lii-lii tɔrɔ. 7Yesu gi kii lɔrɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Anɛ ne fɛ kya laarɛ?\" Ne mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Yesu, Nasarɛtɛnyen mɔ ne a kya laarɛ.\" 8Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Meŋ buu sa fɛye yɛɛ, 'Me ne'? Imɔso nengyene me ne fɛ kya laarɛ berɛ mɔ, fɛꞌ yɛgɛ de me-akasɛbo adɛ mɛꞌ naa.\" 9Yesu gi tɔgɛ gɛnen ilaa idɛ de iꞌ yɛgɛ ibono ɔ wolaa daa gitɔgɛ mɔ, iꞌ nyɛ ba gɛsintin. Ɔ wolaa tɔgɛ sa mɔ-sɛ Wurubuaarɛ yɛ��, \"Asa abono fo kyu sa me mɔ, meŋ yɛgɛ mɔmɔ dɔ ba‑a ɔkolon ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ mɔ ɔꞌ lii mɔ-gibaa.\"\n10Mɛ kya laarɛ de mɛꞌ keda Yesu mɔ, Simon Piita gi loorɛ gɛki gɛbono ɔ dɛ mɔ lɛɛ ne ɔ ŋɛɛlɛ dega ɔko giso fuɛ. Mɛ kya terɛ dega mɔ yɛɛ Malekosi. Mɔ-wura ne n gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ. 11Yesu gi wu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa Piita yɛɛ, \"Kiiri gɛki mɔ wɔra gɛmɔ-gifɔrɔ dɔ.\" Ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Meŋ sa nꞌ wu awɔrɔfɔɔ abono me-sɛ Wurubuaarɛ yɛɛ nꞌ wu mɔ?\"\nMɛ Kyu Yesu Kyu Kpe Anasɛ Ansi Dɔ\n12Nfono mɔ, asogya mɔ de mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ de Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ adiibo mɔ mɛ keda Yesu ne mɛ ŋminde mɔ. 13Mɛ ŋminde mɔ gɛnen mɔ, mɛ daa gikyu mɔ kpe Anasɛ asɛ daa pɛi. (Anasɛ ne n gyɛ Kayifasɛ mɔ-saa nyensɛ. Gɛnen Kayifasɛ baarɛ ne n gyɛ Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu gɛnen gɛsi gɛbono. 14Mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ wolaa tɔgɛ gigyɛbi giko sa Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ baa kyon mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ, \"Nyamesɛ kolon gi tɛsɛ wuꞌ sa asa mɔ pɛwu mɔ, i boran.\")\nPiita Gi Sorogɛ Yɛɛ Ɔ Mɛŋ Nyi Yesu\n15Mɛ dɛ Yesu mɛ kya kpe Anasɛ asɛ gɛnen mɔ, Simon Piita de me, Yesu ɔkasɛbo ɔko, a buu mɔ. Me berɛ, me‑rɛ asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ a nyi abara so mɔ, nɛ nyɛ buu Yesu loo gikpaara mɔ so. Ne i san Piita gi sii ɔ yelɛ nŋmaŋman gɛbunono asɛ. 16O sii gɛnen mɔ, nɛ kii kpe gɛbunono mɔ asɛ ne nɛ kpaa tɔngɛ de obolonbu ɔbono ɔ kya kerɛ gɛbunono mɔ so mɔ, ne o kyu Piita loo.\n17Piita kya loo mɔ, obolonbu mɔ gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo kee foŋ bo ɔnyen baarɛ akasɛbo mɔ dɔ?\" Piita gi kine yɛɛ, \"Kuaa! Meŋ gyɛ mɔ-akasɛbo mɔ dɔ.\" 18Gɛnen owi ɔbono gyɛ awo aberɛ so mɔ, asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ adega de abono mɛ kya dii mɔ-gɛten mɔ mɛ wɔra ɔgya gikpaara mɔ so mɛ yelɛ mɛ kya wolɛ. Piita gi naa sii yelɛ mɔmɔ asɛ, mɔ kee kya wolɛ ɔgya mɔ.\nAsunbi Alɛɛbo Abelɛnsɛ Gɛmu Mɔ Gi Taasɛ Yesu Ilaa\n19Yesu bo Gyuda awura asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ asɛ gɛnen mɔ, ɔ taasɛ Yesu ilaa kyu lii mɔ-akasɛbo de mɔ-ilaa nyiilesɛ mɔ so. 20Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nɛ yelɛ tentegelen tɔngɛ Wurubuaarɛ ilaa sa ɔkamaasɛ. Owi kamaasɛ dɔ mɔ, nɛ nyiile asa ilaa akyangbon dɔ de Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so, nfono Gyuda awura pɛwu mɛ kya kpaa gyanꞌ mɔ. Meŋ tɔgɛ sɛi asiiri dɔ. 21Imɔso gɛŋ sa foꞌ taasɛ me. Kpaa taasɛ asa abono mɛ nu me-ilaa nyiilesɛ mɔ. Mɛ nyi ilaa ibono nɛ tɔgɛ mɔ.\" 22Yesu gi lɛɛ gɛnɔ gɛnen mɔ, abono mɛ kya dii gɛten mɔ dɔ ɔko yelɛ sindi Yesu. Ɔ fon Yesu ɔtan ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Gɛnen ne i kaaborɛ foꞌ tɔngɛ de asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ ne?\" 23Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Nengyene nɛ tɔgɛ ilaa iko ne i mɛŋ boran mɔ, tɔgɛ de nꞌ nu. Ne i gyɛ ilaa dɛnsɛ ne nɛ kii tɔgɛ daa mɔ, i gyɛ itan ilaa daa?\" 24Nfono mɔ mɛ kparɛ Yesu de ɔfɛ kpe Kayifasɛ ɔbono ɔ gyɛ asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ asɛ.\nPiita Gi Kii Sorogɛ Yɛɛ Ɔ Mɛŋ Nyi Yesu\n25Simon Piita san ɔ yelɛ ɔgya mɔ asɛ ɔ kya wolɛ mɔ, nfono mɔ, asa abono mɛ bo ɔgya mɔ asɛ mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo kee fo mɛŋ gyɛ Yesu akasɛbo mɔ dɔ ɔko?\" Ne Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa! Meŋ gyɛ mɔ-akasɛbo mɔ dɔ.\" 26Mɛ taasɛ Piita gɛnen mɔ, asunbi alɛɛbo gɛmu mɔ-dega ɔko bo nfono, mɔ‑rɛ ɔbono Piita gi kɛbi mɔ-giso mɔ mɛ bo gɛsu. Gɛnen dega baarɛ gi taasɛ Piita yɛɛ, \"Meŋ wu fo Yesu asɛ ndɔɔ mɔ dɔ?\" 27Ne Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa.\" Ayaa abono so mɔ, kyaasɛ gi folɛ.\nMɛ Kyu Yesu Kpe Pilato Ansi Dɔ\n28Gɛdɛ gɛ kpɛ kɛ mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ kyu Yesu lii Kayifasɛ asɛ kyu mɔ kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato gɛwi. Ɔbelɛnsɛ Pilato baarɛ tɛ sa Rom awura ɔ kya kerɛ mɔmɔ Gyuda awura so. Gyuda awura mɔ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ gɛ fo so mɔ, mɛ kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato gɛwi gɛnen mɔ, mɔmɔ gbaa-gbaa berɛ, mɛ mɛŋ loo gɛten mɔ dɔ. I kya nyiile yɛɛ nengyene mɛ loo gɛten mɔ dɔ mɔ, i laa kyɔlesɛ mɔmɔ-Wurubuaarɛ ɔson. I kyɔlesɛ mɔmɔ mɔ, mɛ maŋ nyɛ gyi mɔmɔ-gɛkɛ belɛ mɔ. 29Gɛnen so mɔ, Ɔbelɛnsɛ Pilato gi lii kpe mɔmɔ asɛ ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ ilaa ne ɔnyen baarɛ gi wɔra so ne fɛ dɛ mɔ fɛ kya bara me?\"\n30Ɔ taasɛ mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nengyene ɔ mɛŋ gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo mɔ, nkana a maŋ kyu mɔ baa wɔra fo-abaa dɔ.\" 31Nfono ne Ɔbelɛnsɛ Pilato gi tɔgɛ sa Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kyu mɔ naa, de fɛye gbaa-gbaa fɛꞌ kpaa kyu fɛye-lɛɛ nbara kpaa gyi mɔ-nbɛlɛ.\" Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Rom awura abɛyin mɔ mɛŋ sa aye ɔkpa yɛɛ aꞌ mɔɔ isa.\" 32Gɛnen ilaa ibono Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ sa Pilato faa, i yɛgɛ ilaa ibono Yesu gi wolaa tɔgɛ kyu lii lɛwu ɔbono ɔnan ɔ laa wuꞌ mɔ so mɔ iꞌ nyɛ ba gɛsintin.\n33Ɔbelɛnsɛ Pilato gi nu gɛnen mɔ, o kii naa loo mɔ-gɛten dɔ ne ɔ ter�� Yesu ne ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Fo ne n gyɛ wura sa Gyuda awura mɔ?\" 34Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo gbaa-gbaa ne n kya tɔgɛ abɛɛ ako ne n tɔgɛ me-ilaa sa fo daa?\" 35Ne Pilato gi taasɛ Yesu yɛɛ, \"Fo nyi yɛɛ n gyɛ Gyudanyen? Fo gbaa-gbaa fo-gɛwi awura de mɔmɔ-asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ ne n kyu fo baa wɔra me-abaa dɔ. Menɛ ilaa ne fo tansi wɔra daa?\" 36Nfono ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ gɛsinkpan so gɛwura ɔnan ne nꞌ kya gyi. Nengyene me-gɛwuragyi gɛ gyɛ gɛsinkpan so lɛɛ ɔnan mɔ, nkana me-adɛ mɛ laa kɔ de meŋ sa nꞌ loo Gyuda awura abelɛnsɛ adɛ abaa dɔ. Idɛ mɔ faa mɔ, me-gɛwuragyi gɛŋ bo gɛrɛ.\" 37Ɔbelɛnsɛ Pilato gi taasɛ mɔ yɛɛ, \"Gɛnen berɛ mɔ, fo gyɛ wura ne?\" Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Fo ne n kya tɔgɛ yɛɛ n gyɛ wura. I korogɛ me ba gɛsinkpan so de nꞌ baa lɛɛ gɛsintin nyiile anyamesɛ de mɛꞌ nyɛ bii gɛmɔ-ilaa. Imɔso ne nɛ ba. Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ kya laarɛ gɛsintin mɔ kya nu me asɛ.\" 38Nfono mɔ, Ɔbelɛnsɛ Pilato gi taasɛ yɛɛ, \"Menɛ, mɔ, ne n gyɛ gɛsintin?\"\nMɛ Tɔgɛ Yɛɛ Yesu Ɔꞌ Wɔra Ɔmɔɔsɛ\nNfono mɔ Pilato gi lii kpe Gyuda awura mɔ asɛ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Meŋ wu ilaa nyɛnyɛn kolon ibono ɔnyen baarɛ gi wɔra mɔ. 39I wolaa i gyɛ ilaa ibono a kya wɔra sa fɛye gɛsi kamaasɛ yɛɛ nengyene fɛ kya gyi fɛye Lɛwu Gi Seregɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ, n kya tigi fɛye asa abono nɛ keda tii de obu mɔ dɔ nyamesɛ kolon de ɔꞌ naa. Imɔso nꞌ tigi fɛye Gyuda awura wura mɔ sa fɛye de ɔꞌ naa?\" 40Ɔbelɛnsɛ Pilato gi taasɛ gɛnen mɔ, mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Kuaa! I mɛŋ gyɛ ɔbono. Tigi daa Barabasɛ sa aye!\" (Owi ɔko dɔ mɔ, Barabasɛ baarɛ mɔ‑rɛ asa ako mɛ koso kɔ de abɛyin awura. Imɔso ne mɛ keda mɔ tii de obu.)","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/18","date":"2018-07-17T12:24:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589710.17\/warc\/CC-MAIN-20180717105812-20180717125812-00234.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1519,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.504,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 5\nYesu Gi Yii Gɛsɛ Ɔ Kya Lɛɛ Mɔ-Akasɛbo\n1Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Yesu yelɛ ɔbon belɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gɛnɛsarɛtɛ mɔ gigengen so. Asa mɛ ba mɔ asɛ mɛ kya nyise ma‑a loo abara dɔ de mɛꞌ nyɛ tu sindi mɔ de mɛꞌ nu Wurubuaarɛ agyɛbi abono ɔ kya tɔgɛ mɔ. 2O wu akolii anyɔ ako a yii ɔbon mɔ gigengen. Iken akedabo ne n taa amɔ yɛgɛ mɛ kya foro mɔmɔ-asɛwu nkyu mɔ dɔ. 3Yesu gi wu akolii mɔ gɛnen mɔ, ɔ dii loo giko dɔ. Simon ne n bo gɛnen gikolii gibono. Yesu tɛ gikolii mɔ dɔ mɔ, ɔ tɔgɛ Simon yɛɛ ɔꞌ nen gikolii mɔ loo nkyu mɔ dɔ ŋmaraa. Gɛsintin mɔ, Simon gi nen gikolii mɔ loo nkyu mɔ dɔ. Yesu gi san ɔ gyanꞌ nkyu mɔ so ɔ kya nyiile asa Wurubuaarɛ ilaa.\n4Yesu gi nyiile asa mɔ ilaa ta mɔ, ɔ tɔgɛ Simon mɔ‑rɛ mɔ-nanboana abono mɛ bo Yesu asɛ gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ palɛ gikolii mɔ kpe nkyu bokensɛ mɔ dɔ de fɛꞌ too fɛye-asɛwu mɔ de fɛꞌ keda iken.\" 5Simon gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, deeri gɛnyɛ pɛwu mɔ a too asɛwu adɛ kalaadɛ, aŋ nyɛ sɛi-sɛi mɔ, idɛ dɔ gɛrɛ ne a laa nyɛ ilaa iko? To! Fo ne n nyɛ tɔgɛ faa mɔ, a laa too.\" 6Gɛsintin mɔ, mɛ too asɛwu mɔ mɔ, mɛ keda iken gikyɔ-gikyɔ. Mɛ kya biidɛ iken mɔ mɔ, asɛwu mɔ gbaa a kya laarɛ de aꞌ tɛɛ. 7Mɛ terɛ mɔmɔ-nanboana abono mɛ dɛ gikolii nyɔsɛ mɔ yɛɛ mɛꞌ baa kpaa mɔmɔ. Gɛsintin mɔ, mɛ kpe ne mɛ kpaa lɛɛ iken mɔ bɔla akolii mɔ anyɔ. Iken mɔ oduduu so mɔ, akolii mɔ a kya laarɛ de aꞌ muiinɛ loo nkyu mɔ dɔ.\n8Simon Piita gi wu ilaa ibono Yesu gi wɔra sa ɔmɔ mɔ, ɔ kpelegɛ ŋmii Yesu ayaa dɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Me-Wura, n gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo. Imɔso tu lii me asɛ.\" 9Ilaa ibono so Simon gi tɔgɛ gɛnen mɔ ne n gyɛ yɛɛ iken mɔ ilaa mɔ i tansi dɛ mɔ‑rɛ abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ pɛwu gɛnɔ gikyɔ. 10I dɛ Gyeemesi de Gyɔn, Sɛbedi mɔ-biana mɔ gɛnɔ kee. Mɔmɔ‑rɛ Simon ne n kya wɔra gɛsun gɛbono dabɔlɛ. Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ Simon yɛɛ, \"Gɛŋ selɛ gifuu. Nɛ wu yɛɛ fo kya lɛɛ daa iken. Lii nperɛ kyu i kya kpe mɔ nan yɛgɛ fo laa san laarɛ daa asa de mɛꞌ baa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.\" 11Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, Simon mɔ‑rɛ mɔ-nanboana Gyeemesi de Gyɔn, mɛ palɛ akolii mɔ lii gyanꞌ gigengen so, ne mɛ kyon taa ilaa kamaasɛ yɛgɛ san mɛ naa mɛ buu daa Yesu.\nYesu Gi Kyɛ Okononbu Ɔko\n12Yesu bo gɛsinkpan gɛbono so mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔ bo mɔmɔ-isowolɛ mɔ ɔko so, ne ɔnyen ɔko gi baa tu mɔ. Ɔ gyɛ okononbu. O wu Yesu mɔ, ɔ kpelegɛ bun Yesu ayaa dɔ, ne ɔ kolɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, nengyene i gyɛ fo-gɛlaarɛ mɔ, n nyi yɛɛ fo laa taalɛ kyɛ me.\" 13Yesu gi tengɛ mɔ-gibaa kpaa yii okononbu mɔ, ne ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, \"I gyɛ me-gɛlaarɛ; fo-gilɔ mɔ giꞌ ta.\" Ayaa abono so mɔ, mɔ-gikononbu mɔ gi ta.\n14Yesu gi ka sa ɔnyen mɔ yɛɛ, \"Gɛŋ sa foꞌ tɔgɛ sa ɔko‑rɛ ɔko yɛɛ me ne n kyɛ fo. Naa kpaa wɔra ilaa ibono Mosisi gi yela sa okononbu kamaasɛ ɔbono mɔ-gilɔ gi ta mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ fo laa kperɛ fo-nyoro kpaa nyiile Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo de ɔꞌ kerɛ fo-nyoro pɛwu gyanꞌ. Ɔ laa wu yɛɛ fo-gilɔ mɔ gi ta, de foꞌ kyu fo-afaala abono fo laa kyu faala Wurubuaarɛ mɔ kyu sa mɔ de oꞌ kyu lɛɛ asunbi sa fo. Imɔ ne nan yɛgɛ asa mɛꞌ bii yɛɛ fo-alɔtɔ mɔ a ta gɛsintin.\"\n15Yesu gi da ɔnyen mɔ tii yɛɛ ɔŋ sa oꞌ buu sa isa gbaa faa, Yesu ilaa i dabɔlɛ nu gyanꞌ nten kpɛi-kpɛi. Imɔso i yɛgɛ asa sakyɔ mɛ kya san kpandɛ kpaa mili Yesu. Mɛ kya laarɛ mɛꞌ nu ilaa ibono ɔ kya nyiile asa mɔ ne mɛ kya laarɛ ɔꞌ kyɛ mɔmɔ-alɔtɔ sa ɔmɔ. 16Asa mɛ kya mili Yesu gikyɔ so mɔ, ɔ kya kyena lii sakpii mɔ dɔ kpe nfonoana asa mɛŋ bo mɔ kpaa dalaa.\nYesu Gi Kyɛ Ɔtɛgɛsɛ\n17Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Yesu kya nyiile asa Wurubuaarɛ ilaa mɔ, Farasii awura gikpen mɔ dɔ ako de Gyuda awura nbara anyiilebo mɔ ako mɛ tɛ mɔ asɛ. Mɛ lii isowolɛ kpɛi-kpɛi so. Mɔmɔ ako mɛ lii Galeli isowolɛ so de Gyudiya isowolɛ so de Gyɛrusalem. Wurubuaarɛ ɔlon bo Yesu so ɔ kya kyɛ asa alɔtɔ. 18Anyen ako kee mɛ sola ɔtɛgɛsɛ ɔko de gifengen kyu ba de ɔꞌ kyɛ mɔ sa mɔmɔ. Mɛ laarɛ ɔkpa ɔbono so mɛ laa nyɛ kyu ɔtɛgɛsɛ mɔ loo obu mɔ dɔ de mɛꞌ kyu mɔ kpaa yela Yesu ansi dɔ. 19Sakpii ɔbono ɔ bo nno mɔ kyɔ so mɔ, mɛŋ kya nyɛ ɔkpa. Imɔso mɛ sola ɔtɛgɛsɛ mɔ dii kpaa gyanꞌ obu mɔ soso. Mɛ maragɛ obu mɔ ŋmaraa, ne mɛ kyu ɔtɔgɛsɛ mɔ loo de ɔmaragɛten mɔ kpelegɛrɛ mɔ‑rɛ gifengen mɔ loo yela Yesu asɛ asa mɔ nsana. 20Yesu gi wu yɛɛ asa adɛ mɛ sɔɔ mɔ gyi yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo mɔ dɔ mɔ, ɔ tɔgɛ sa ɔtɛgɛsɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔnyen, nɛ kyu fo-ilaa nyɛnyɛn ibono fo wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ fo.\"\n21Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura gikpen mɔ dɔ asa mɔ mɛ kya taasɛ mɔmɔ-nyoro yɛɛ, \"Mɔ ne n gyɛ anɛ ne ɔ kya tɔngɛ fɛɛ mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ gɛnen? Ne iŋ gyɛ Wurubuaarɛ wolɛ mɔ, fo anɛ ne nan taalɛ kyu ɔko ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyu kyɛɛ mɔ?\" 22Yesu gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra so ne fɛ kya sa gɛnen nwɔnsa ndɛ? 23Nan tɔgɛ ilaa inyɔ sa ɔtɛgɛsɛ baarɛ. Giko ne n gyɛ yɛɛ,\n'Nɛ kyu fo-ilaa nyɛnyɛn ibono fo wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ fo.'\nGinyɔsɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n'Koso de foꞌ naa.'\nImɔ inyɔ idɛ dɔ mɔ, imɔmɔ ne fɛ laa wu de fɛye-ansi? 24N kya laarɛ de fɛꞌ nyɛ bii yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n bo ɔkpa gɛsinkpan so de nꞌ kyu asa ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ mɔmɔ.\" Gɛnen so mɔ, o kisee tɔgɛ sa ɔtɛgɛsɛ mɔ yɛɛ, \"Koso, puru fo-gifengen de foꞌ naa kpe gɛwi.\" 25Ayaa abono so mɔ, ɔnyen mɔ gi koso yelɛ mɔmɔ pɛwu‑u ansi dɔ. O puru mɔ-gifengen gibono so ɔ dɛ mɔ ne o yen Wurubuaarɛ. 26I wɔra mɔmɔ abono mɛ bo nfono mɔ pɛwu giyan, mɛ kya yen Wurubuaarɛ, ne i kya wɔra ɔmɔ gifuu. Mɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, \"Menɛ ilaa ne a wu ndɛ gɛkɛ gɛdɛ faa?\"\nIlaa Nyɛnyɛn Awɔrabo So Ne Yesu Gi Ba Gɛsinkpan So\n27Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu kya kpe gɛtɛɛko ne o wu lɛnpoo ɔsɔɔbo ɔko. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Lɛfi. Ɔ tɛ mɔ-gɛsun ɔwɔraten. Yesu gi wu Lɛfi gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, \"Baa buu me de foꞌ wɔra me-ɔkasɛbo.\" 28Gɛsintin mɔ, Lɛfi gi koso taa ilaa kamaasɛ yɛgɛ ne ɔ san ɔ naa o buu Yesu. 29Lɛfi naa o buu Yesu gɛnen mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ ɔ yɛgɛ mɛꞌ gyi gɛkɛ belɛ mɔ-gɛten dɔ sa Yesu. Imɔso lɛnpoo asɔɔbo abono Gyuda awura asɛ mɔ mɛ gyɛ asa nyɛnyɛn mɔ sakyɔ de Yesu akasɛbo mɔ de asa kpɛi-kpɛi sakyɔ mɛ baa wɔra abaa gyi dabɔlɛ. 30Imɔso Farasii awura ako mɔmɔ‑rɛ Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ lɔgedɛ de Yesu akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Menɛ n wɔra so ne fɛye‑rɛ lɛnpoo asɔɔbo de ilaa nyɛnyɛn awɔrabo fɛ kya gyi fɛ kya nun de abara gɛnen?\" 31Yesu gi nu gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛɛ gɛnɔɔbono ɔlɔbo ne n tiri ɔkyɛbo mɔ, gɛnen kee ne ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɛ tiri me, Yesu, ne. I mɛŋ gyɛ abono mɛ bo alanfiya mɔ ne n tiri ɔkyɛbo. 32Imɔso i mɛŋ gyɛ abono mɛ nyi yɛɛ mɛ ti mɛ gyɛ gɛsintin awura mɔ so ne nɛ ba gɛsinkpan so. Nɛ ba daa de nꞌ baa tɔgɛ sa ilaa nyɛnyɛn awɔrabo yɛɛ mɛꞌ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛꞌ kyɛɛgɛ lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ.\"\nNnɔ Ŋminde\n33Asa ako mɛ baa tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, \"Gyɔn akasɛbo mɛ kya ŋminde nnɔ belen-belen de mɛꞌ dalaa. Farasii awura mɔ-lɛɛ akasɛbo mɔ kee mɛ kya wɔra gɛnen. Ne menɛ n wɔra ne fo-lɛɛ akasɛbo mɔ berɛ mɛŋ kya ŋminde nnɔ daa?\" 34Yesu gi da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"I mɛŋ gyɛ aberɛ adɛ ne mɛ laa wɔra gɛnen. I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono aye Gyuda awura a kya kpii ɔkyii mɔ. Aꞌ kyu yɛɛ me ne n gyɛ ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ. Me-kyɛmenɛana mɔ mɛ ba me asɛ a kya gyi ɔkon mɔ, i laa sa de mɛꞌ ŋminde nnɔ? 35Kuaa. I laa baa fo owi ɔko mɔ, i laa baa puru ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ lii me-kyɛmenɛana asɛ. Lii gɛnen owi ɔbono kyu kyon mɔ, i laa sa de mɛꞌ ŋminde nnɔ kon.\"\nAkyenabi Pobɔrɔ Abono Yesu Gi Bara Mɔ Gikpalɛ\n36Yesu gi kii da mɔmɔ gikpalɛ kyu nyiile yɛɛ mɔ berɛ ɔ bara akyenabi pobɔrɔ. Ɔ da gikpalɛ mɔ yɛɛ, \"Nengyene gikuru dedaa gi tɛɛ mɔ, mɛŋ kya ten gikuru pobɔrɔ kyu baa tii ɔtɛɛten mɔ. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, fɛ laa nyida gikuru pobɔrɔ mɔ daa giyan. Gi maŋ kyena de gidedaa mɔ.\" 37Yesu gi kii da ɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, \"Aꞌ laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono mɛ kya kyu nta kyu wɔra nbuɛ iwolɛ dɔ mɔ de aꞌ kerɛ. Ɔko maŋ kyule kyu nta pobɔrɔ kyu wɔra nta ɔwɔraten iwolɛ dedaa dɔ. Ɔbono ɔ wɔra gɛnen mɔ, gyɛrɛbi ne ɔ kya laarɛ. Nta mɔ gi laa paadɛ nta ɔwɔraten iwolɛ mɔ de nta mɔ giꞌ duuli fuɛ de iwolɛ mɔ, mɔ, kee iꞌ nyida. 38Mɛ kya kyu nta pobɔrɔ kyu wɔra daa nta ɔwɔraten iwolɛ pobɔrɔ dɔ. 39Fɛꞌ nu kee yɛɛ ɔko maŋ nun nta dedaa de ɔꞌ koso ayaa abono so kpe kpaa laarɛ nta pobɔrɔ gɛten. O nun nta dedaa mɔ, ilaa ibono ɔ laa tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ nta ndɛ gi boran.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/5","date":"2018-07-18T11:32:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590127.2\/warc\/CC-MAIN-20180718095959-20180718115959-00554.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1697,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 14\nIlaa Ibono I Laa Lɔrɔ Yesu Asonbo Gikpen Mɔ\n1Imɔso ilaa ibono i kaaborɛ fɛꞌ kyu too fɛye-nyoro so don ilaa kamaasɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛꞌ laarɛ Wurubuaarɛ de anyamesɛ ilaa. Imɔ gɛmara mɔ, fɛꞌ pɛɛrɛ ansi yɛɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ kyɛɛ fɛye oduduu dɔ ilaa kyɛɛsɛ. Ilaa kyɛɛsɛ kolon ibono i kaaborɛ fo nyamesɛ foꞌ laarɛ don isɛnsɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ ɔꞌ tɔgɛ ikalan sa fo de foꞌ lɛɛ tɔgɛ sa asa. Imɔ ne n kya kpaa Wurubuaarɛ asonbo don ibono fɛ laa nyɛ tɔngɛ de ndɛ nbono fɛŋ ti nu kerɛ mɔ. 2I kya nyiile yɛɛ nengyene fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi yɛgɛ fo kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono foŋ ti nu kerɛ mɔ, foŋ kya tɔngɛ de anyamesɛ. Fo kya tɔngɛ daa de Wurubuaarɛ, ne ɔko mɛŋ kya nu fo gɛsɛ. Ilaa ibono fo kya tɔngɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon dɔ mɔ i ŋara. 3Isa ɔbono Wurubuaarɛ kya tɔgɛ ikalan sa mɔ de ɔꞌ lɛɛ tɔgɛ sa asa mɔ mɔ, kya tɔngɛ daa de anyamesɛ, ne i kya nyɛ lɔrɔ ɔmɔ Wurubuaarɛ gison dɔ. I kya ka ɔmɔ ne i kya yuule mɔmɔ-asen.\n4Ɔbono ɔ nyɛ tɔngɛ de ndɛ nbono ɔŋ kya nu mɔ kya lɔrɔ daa mɔ-lɛɛ Wurubuaarɛ gison. Ɔbono mɔ Wurubuaarɛ kya tɔgɛ ɔkalan ne ɔ kya nu lɛɛ tɔgɛ sa asa mɔ, Wurubuaarɛ asonbo gikpen mɔ pɛwu ne ɔ kya lɔrɔ. 5Nkana i laa wɔra me ɔkon yɛɛ fɛye pɛwu fɛꞌ tɔngɛ de ndɛ nbono fɛŋ kya nu mɔ. Ibono mɔ i laa wɔra me ɔkon gikyɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛye pɛwu fɛꞌ nyɛ nu Wurubuaarɛ ikalan lɛɛ tɔgɛ sa asa. Ɔbono o nu Wurubuaarɛ ɔkalan ne ɔ kya lɛɛ mɔ tɔgɛ sa asa mɔ gi don ɔbono ɔ kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono ɔŋ kya nu mɔ. To. Nengyene ɔ tɔngɛ ne ɔ laa taalɛ lɛɛ imɔ gɛsɛ kee berɛ mɔ, mɔmɔ asa anyɔ mɔ mɛ gyɛ kyɛɛ-kyɛɛ ne. I kya nyiile yɛɛ gɛnen ne i laa nyɛ lɔrɔ Wurubuaarɛ asonbo pɛwu gikpen mɔ.\n6Me-nanboana Yesu asonbo, nengyene nɛ ba fɛye asɛ ne nɛ kyu Wurubuaarɛ Oduduu n kya tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono fɛ mɛŋ kya nu ne meŋ kii lɛɛ gɛsɛ sa fɛye mɔ, nnɛ ne me-ilaa tɔgɛsɛ i laa nyɛ kpaa fɛye? Meŋ kii lɛɛ Wurubuaarɛ ilaa iko gɛwi sa fɛye abɛɛ nꞌ kyu Wurubuaarɛ ɔlaako ginyi abɛɛ mɔ-ɔkalan ɔko abɛɛ mɔ-ilaa nyiilesɛ iko kyu nyiile fɛye. 7Ilaa ibono i mɛŋ kya sɔnga gbaa fɛɛ ngandan de aduuleana, nengyene fɛɛ ɔko gi folɛ abɛɛ ɔ lan ne iŋ kya lii mɔ, nnɛ ne fɛ laa wɔra de fɛꞌ bii ɔlon mɔ kyule? 8Fɛɛ ɔbono ɔ kya da ikɔ gɛgandan so mɔ mɛŋ kya bii folɛ gɛmɔ mɔ, nnɛ ne mɔ-adɛ mɛ laa wɔra de mɛꞌ bii yɛɛ ikɔ i tu mɔmɔ?\n9Gɛnen kee ne i dɛ sa fɛye ne. Nengyene fɛ laa tɔngɛ ne fɛ maŋ tɔngɛ de asa mɛꞌ nu gɛsɛ mɔ, fɛ laa tɔngɛ sa daa afuu. Ɔko maŋ bii ilaa ibono fɛ darɛ mɔ. 10I bo ndɛ kpɛi-kpɛi gikyɔ gɛsinkpan so. Ne a nyi yɛɛ nmɔ pɛwu gi bo gɛsɛ. 11Nengyene me‑rɛ ɔko aŋ kya nu abara ndɛ mɔ, a wɔra fɛɛ asafo sa abara ne. 12Imɔso ibono fɛye-ansi a pɛɛrɛ yɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔꞌ wɔra ilaa fɛye dɔ faa mɔ, fɛꞌ tɛsɛ kolɛ mɔ yɛɛ ilaa ibono i laa lɔrɔ Wurubuaarɛ asonbo pɛwu mɔ ne iꞌ nyaakyɔ fɛye dɔ.\n13Imɔso fo ɔbono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi yɛgɛ fo taalɛ tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono foŋ kya nu mɔ, dalaa kolɛ Wurubuaarɛ kee yɛɛ ɔꞌ kpaa fo de foꞌ taalɛ lɛɛ imɔ gɛsɛ. 14I lii fɛɛ nengyene nan taalɛ tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono meŋ ti nu kerɛ mɔ, i laa lii daa oduduu ɔbono ɔ bo me dɔ mɔ asɛ. Me-nwɔnsa dɔ mɔ meŋ nyi ilaa ibono i gyɛ mɔ. 15To. Mɔ, nnɛ ne i kaaborɛ nꞌ wɔra? Ibono nɛ wu mɔ ne n gyɛ yɛɛ i kaaborɛ nꞌ dalaa daa lii me-oduduu mɔ dɔ, de nꞌ kii dalaa kee lii me-nwɔnsa dɔ. I kaaborɛ nꞌ bii ilon sa Wurubuaarɛ lii me-oduduu mɔ dɔ, de nꞌ kii bii ilon kee lii me-nwɔnsa dɔ. 16Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, ne fɛɛ fo ɔko fo kya faala Wurubuaarɛ gɛdɛ pobɔrɔ dɔ lii fo-oduduu mɔ dɔ mɔ, abono mɛ tɛ mɛ kya nu mɔ mɛ maŋ nu gɛsɛ de mɛꞌ faala mɔ kpaa fo. Mɛŋ nyi ilaa ibono fo kya tɔgɛ mɔ. 17Fo-afaala abono ne n kine a boran nnɛ mɔ, a maŋ kpaa fo-nanbo mɔ de sɛi.\n18N kya faala Wurubuaarɛ fɛɛ mɔ-Oduduu mɔ gi yɛgɛ me n kya taalɛ tɔngɛ de ndɛ nbono meŋ ti nu kerɛ mɔ don fɛye ɔkamaasɛ. 19Imɔ mɔ mɔ, owi ɔbono n tɛ Yesu asonbo mɔ nsana mɔ, i boran sa me yɛɛ nꞌ tɔgɛ daa lii me-gɛwɔnsa dɔ gikyɔ de nꞌ nyɛ nyiile asa ilaa. Fɛɛ agyɛbi anun ɔkara ne nan kyu nyiile asa ilaa mɔ, i boran sa me don ibono nan dalaa agyɛbi nwɛ nfonɛɛ nfonɛɛ ne mɛ maŋ nu gɛsɛ mɔ.\n20Me-nanboana Yesu asonbo, fɛ laa sa nwɔnsa kyu lii Wurubuaarɛ ilaa so mɔ, fɛŋ sa fɛꞌ sa nwɔnsa fɛɛ nbii. Fɛŋ sa fɛꞌ sɛɛ ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ. Nwɔnsa gisa dɔ berɛ, fɛꞌ wɔra fɛɛ abelɛnsɛ. 21Wurubuaarɛ gi tɔgɛ mɔ-nbara ɔwolɛ mɔ dɔ gɛnɔɔbono ɔ laa kyu ɔkpa pobɔrɔ so tɔgɛ wɔra mɔ-adɛ de mɛꞌ nu mɔ asɛ mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nan tɔngɛ de fɛye kyu naa de\nabono fɛ mɛŋ kya nu ɔmɔ-ndɛ mɔ so.\nNan kyu asafo nnɔ kyu tɔngɛ sa fɛye.\nImɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa mɔ, fɛ maŋ taa nu me asɛ.\"\nWurubuaarɛ ne n tɔgɛ gɛnen. 22Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, i kya nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu ndɛ nbono mɛŋ kya nu gɛsɛ mɔ kyu tɔngɛ de abono mɛ mɛŋ kya nu mɔ asɛ mɔ daa. Ɔ kya laarɛ iꞌ lɛɛ mɔmɔ-gisomaanu nyiile ɔmɔ. Wurubuaarɛ ikalan ginu tɔgɛ mɔ berɛ i gyɛ sa daa asa abono mɛ kya son mɔ Wurubuaarɛ mɔ. 23Imɔso nengyene fɛɛ fɛye Wurubuaarɛ asonbo mɔ pɛwu fɛ gyanꞌ ne fɛye pɛwu fɛ kya kyu Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ɔlon fɛ kya tɔngɛ de ndɛ nbono fɛŋ kya nu mɔ, fɛ kya wɔra gɛnen ne asa giyan abɛɛ abono mɛ mɛŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ mɛ baa tu fɛye mɔ, fɛ mɛŋ nyi yɛɛ mɛ laa tɔgɛ daa yɛɛ fɛ kya lɔ ne? 24Nengyene fɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya yɛgɛ fɛye pɛwu fɛ kya nu ikalan lii Wurubuaarɛ asɛ ne fɛ kya lɛɛ imɔ tɔgɛ sa asa berɛ daa, ne isa giyan abɛɛ ɔbono ɔŋ kya son Wurubuaarɛ mɔ gi baa tu fɛye gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ laa kyu de fɛye so nyiile kaasɛ ilaa nyɛnyɛn ibono dɔ ɔ bo mɔ. Fɛye pɛwu ilaa tɔgɛsɛ mɔ ne nan bun mɔ gipuɛɛ mɔ-gisen dɔ. 25Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-gisen dɔ asiiri ilaa nyɛnyɛn nyiile mɔ. Nfono mɔ, ɔ laa wolaa kyu mɔ-ansi kyu too gɛsɛ de ɔꞌ dalaa kyu nyisigyi sa Wurubuaarɛ. Ɔ laa tɔgɛ yɛɛ Wurubuaarɛ bo fɛye dɔ gɛsintin.\nFɛꞌ Wɔra Ilaa Kamaasɛ Ɔkpa So Fɛye-Gɛgyan Dɔ\n26Imɔso me-nanboana Yesu asonbo, nnɛ ne i kaaborɛ fɛꞌ wɔra imɔ? Nengyene fɛ koola gyanꞌ fɛ laa son Wurubuaarɛ mɔ, Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa sa fɛye dɔ ɔko fɛɛ ɔlon biisɛ de fɛꞌ bii. Abɛɛ ɔ laa sa ɔko fɛɛ ilaa nyiilesɛ de fɛꞌ kasɛ. Wurubuaarɛ Oduduu mɔ laa lɛɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko nyiile ɔko de fɛꞌ nu, abɛɛ ɔ laa kpaa ɔko mɔ de ɔꞌ tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono ɔŋ ti nu kerɛ. Abɛɛ ɔ laa yɛgɛ ɔko ɔꞌ taalɛ lɛɛ gɛnen ilaa tɔgɛsɛ ibono gɛsɛ sa fɛye. Imɔso fɛꞌ kerɛ imɔ ikamaasɛ so de iꞌ nyɛ lɔrɔ daa fɛye-gikpen mɔ. 27Nengyene fɛɛ ako mɛ laa tɔngɛ de gɛdɛ gɛbono mɛŋ ti nu kerɛ mɔ, fɛ mɛŋꞌ yɛgɛ de mɛꞌ don asa anyɔ abɛɛ asaꞌ. Mɛ laa tɔngɛ mɔ, mɛꞌ tɔngɛ ɔko-ɔko. Ɔko kee ɔꞌ lɛɛ ibono mɛ kya tɔgɛ mɔ gɛsɛ. 28Ne fɛɛ fɛ mɛŋ nyɛ ɔko de ɔꞌ lɛɛ imɔ gɛsɛ mɔ, fɛꞌ yɛgɛ de mɛꞌ sii kurun de mɛꞌ tɔgɛ daa mɔmɔ-asen dɔ sa mɔmɔ-nyoro de Wurubuaarɛ.\n29Fɛꞌ yɛgɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo anyɔ abɛɛ asaꞌ ne mɛꞌ tɔngɛ, yɛgɛ asɛnsɛ mɔ mɔ, mɛ kya nu ilaa ibono mɛ kya tɔgɛ mɔ dɔ dandan. 30Nengyene mɔmɔ dɔ ɔko kya tɔgɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko ne Wurubuaarɛ gi kii lɛɛ mɔ-ɔkalan ɔko nyiile ɔbanban mɔ, ɔbono ɔ ti daa ɔ kya tɔngɛ mɔ oꞌ sii kurun, de ɔnyɔsɛ mɔ ɔꞌ nyɛ tɔngɛ. 31Fɛ laa taalɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔko-ɔko de fɛye pɛwu fɛꞌ nyɛ tɔgɛ; fɛye pɛwu fɛꞌ nyɛ kasɛ ilaa de iꞌ nyɛ keda fɛye pɛwu nyoro. 32I kya nyiile yɛɛ nengyene Wurubuaarɛ Oduduu mɔ tɛ ɔko so ɔ kya yɛgɛ mɔ ɔ kya tɔngɛ Wurubuaarɛ ɔkalan ɔko mɔ, iŋ gyɛ yɛɛ kaasɛ mɔ mɛŋ dɛsɛ. Ɔ kya tɔngɛ gɛnen pɛwu mɔ, mɔ-gɛwɔnsa gɛ dɛ. Ɔ bo ɔlon Wurubuaarɛ ɔkalan mɔ gitɔgɛ mɔ so. 33Wurubuaarɛ mɛŋ gyɛ Wurubuaarɛ yɛrɛ-yɛrɛ. Ɔ gyɛ daa gisen yuuli Wurubuaarɛ.\nFɛɛ gɛnɔɔbono i dɛ Yesu asonbo akpen mɔ dɔ pɛwu mɔ: 34iŋ kaaborɛ akyii mɛꞌ tɔngɛ Wurubuaarɛ ɔsonten. Iŋ dɛ ɔkpa. Mɛꞌ bara mɔmɔ-nyoro gɛsɛ sa mɔmɔ-kuliana fɛɛ gɛnɔɔbono Mosisi nbara mɔ gi kya nyiile mɔ. 35Nengyene mɛ kya laarɛ mɛꞌ bii ilaa iko lii ɔson mɔ dɔ mɔ, mɛꞌ kpe mɔmɔ-nwi de mɛꞌ kpaa taasɛ mɔmɔ-kuliana nno. I bo ipeeli fɛɛ ɔkyii ɔꞌ tɔngɛ Wurubuaarɛ asonbo ɔsonten. 36Fɛ kya wɔra fɛye-gibaa so nbara faa, imɔso fɛ nyi yɛɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ a lii daa fɛye asɛ abɛɛ fɛye-wolɛ so ne a ba daa?\n37Nengyene fo ɔko fo nyi yɛɛ fo gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo abɛɛ Wurubuaarɛ Oduduu mɔ kya wɔra ilaa fo dɔ mɔ, i kaaborɛ foꞌ wu yɛɛ ilaa ibono nɛ ŋmarasɛ sa fɛye faa Wurubuaarɛ ne n ka imɔ sa me. 38Nengyene ɔko gi kine ɔ maŋ gyi ibono n darɛ faa so mɔ, fɛye berɛ fɛ mɛŋ sa fɛꞌ nu mɔ asɛ. 39Me-nanboana Yesu asonbo, fɛꞌ pɛɛrɛ ansi de fɛꞌ kolɛ Wurubuaarɛ yɛɛ fɛꞌ nyɛ nu mɔ-ikalan de fɛꞌ kyu tɔgɛ sa asa. Iŋ kaaborɛ fɛꞌ tii asa yɛɛ mɛ mɛŋ baa kyu Wurubuaarɛ Oduduu kyu tɔngɛ de ndɛ nbono mɛ mɛŋ ti nu kerɛ mɔ. 40Fɛꞌ kerɛ ilaa kamaasɛ so dandan de fɛꞌ wɔra imɔ pɛwu ɔkpa so kanpɛ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/14","date":"2018-08-15T16:53:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210243.28\/warc\/CC-MAIN-20180815161419-20180815181419-00300.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1701,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Maako 11:13\n13Ɔ lɛɛ ansi kerɛ mɔ, o wu gifeeya oyii ɔko mɔ‑rɛ mɔ-afɛdaa. Ne ɔ naa kpe mɔ asɛ de ɔꞌ kpaa kerɛ yɛɛ ɔ laa nyɛ mɔ-abi de oꞌ gyi abɛɛ. O kpe mɔ, oŋ wu ba‑a gibi kolon oyii mɔ so, afɛdaa wolɛ ne o wu. I lii fɛɛ oyii mɔ owi sɔrɔsɛ mɛŋ ti fo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Mark\/11\/13","date":"2018-08-22T01:19:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221219242.93\/warc\/CC-MAIN-20180822010128-20180822030128-00128.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000019073,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000019073486328}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.304,"stopwords_ratio":0.293,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 16\nDega Ɔbono O Nyi Gisɛɛ Mɔ Gikpalɛ\n1Yesu gi da gikpalɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Owi ɔko dɔ mɔ aterenbi wura ɔko gi kyena. Ɔ bo dega ɔbono ɔ kya kerɛ mɔ-ilaa so ɔ kya sa mɔ. Owi ɔko dɔ mɔ i ba yɛɛ aterenbi wura mɔ gi nu yɛɛ mɔ-dega mɔ kya gyi mɔ-aterenbi mɔ gyɛrɛbi. 2O nu gɛnen mɔ, ɔ terɛ mɔ-dega mɔ ba mɔ asɛ ne ɔ tɔgɛ mɔ yɛɛ, 'N kya nu yɛɛ fo kya gyi me gyɛrɛbi. Imɔso meŋ baa mi‑i laarɛ fo yɛɛ foꞌ kerɛ me-ilaa so sa me. Baa buu-buu ilaa ibono fo kya kerɛ imɔ so mɔ gɛgyɔnɔ sa me de foꞌ nyɛ ɔkpa.'\n3\"Mɔ-dega mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ-nyoro yɛɛ, 'Me-ɔbelɛnsɛ kya gya me ɔ kya lii gɛsun gɛdɛ dɔ ne. Nnɛ ne nan wɔra? Me ne, meŋ bo lon de nꞌ taalɛ wɔra gɛsun bolonsɛ, ne i laa wɔra me ipeeli yɛɛ nꞌ lii kpaa kolɛ pɛi de nꞌ lɔɔ nyɛ gyi. 4Nbuo! Nɛ bii ilaa ibono nan wɔra mɔ. Nan wɔra ilaa ibono i laa yɛgɛ nꞌ nyɛ akyɛmenɛ de owi ɔbono me-wura mɔ gi lɛɛ me-ɔkpa mɔ, mɛꞌ nyɛ sɔɔ me kyena mɔmɔ asɛ mɔmɔ-nten-ana dɔ.'\n5\"Dega mɔ gi sa gɛwɔnsa gɛnen ta mɔ, ɔ terɛ asa abono mɛ dɛ mɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ akɔ mɔ pɛwu ɔko-ɔko. Ɔ taasɛ ɔgyangbarasɛ mɔ yɛɛ, 'Nnɛ ne fo dɛ me-ɔbelɛnsɛ gikɔ?' 6Ɔbono gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Nfɔ nlɔ gɛwɛ.' Dega mɔ gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Sɔɔ ɔwolɛ de foꞌ ŋmarasɛ gɛwɛfan yela, imɔ ne n gyɛ fo-gikɔ gibono fɛ laa kɔ mɔ.' 7O kii taasɛ ɔnyɔsɛ mɔ yɛɛ, 'Ne fo‑o fo mɔ de‑e? Nnɛ ne fo dɛ me-ɔbelɛnsɛ gikɔ?' Ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Awayu ikotoku gɛwɛ.' Dega mɔ gi kii tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Sɔɔ ɔwolɛ de foꞌ ŋmarasɛ akpanyaa ikue-inan. Fo-gikɔ gibono fo laa ka mɔ ne.'\n8\"Ɔbelɛnsɛ mɔ gi nu gɛnen mɔ, ɔ yen mɔ-dega ɔbono ɔŋ bo gɛsintin faa yɛɛ ɔ bii sa gɛwɔnsa kyu lii ɔkɛ so. Me Yesu, n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye yɛɛ asa abono gɛsinkpan gɛrɛ-lɛɛ gɛkyena ne n tiri mɔmɔ mɔ mɛ kya bii sa gɛwɔnsa kyu lii ɔkɛ so. Fɛye abono fɛ nyɛ Wurubuaarɛ fatela mɔ berɛ, fɛŋ kya bii sa gɛwɔnsa kyu lii Wurubuaarɛ ilaa so gɛnen. 9Asa mɛ dɛ aterenbi ma‑a kudi abara. Nꞌ tɔgɛ sa fɛye yɛɛ fɛye berɛ fɛꞌ kyu fɛye-aterenbi kyu lɛɛ akyɛmenɛ; de owi ɔbono iŋ baa i gyɛ aterenbi ilaa mɔ fɛꞌ nyɛ akyɛmenɛ mɛꞌ da fɛye gya-gya Wurubuaarɛ gɛten dɔ de fɛꞌ kyena.\n10\"Ɔbono ɔ kya gyi gɛsintin ilaa buru-buru dɔ mɔ mɔ kee ne nan gyi gɛsintin ilaa belɛ-belɛ dɔ. Ne ɔbono, mɔ, ɔŋ kya gyi gɛsintin ilaa buru-buru dɔ mɔ, ɔ maŋ taalɛ gyi gɛsintin ilaa belɛ-belɛ dɔ kee. 11To! Nengyene gɛsinkpan so-lɛɛ awuratɔ ne fɛŋ kya gyi gɛsintin kyu kerɛ amɔ so faa, fɛ nyi yɛɛ Wurubuaarɛ laa kyule kyu awuratɔ gbaa-gbaa mɔ wɔra fɛye-abaa dɔ? 12Ne fɛɛ gɛsinkpan so ilaa ibono i maŋ wɔra fɛye-lɛɛ kpaa lii mɔ ne fɛŋ kya gyi gɛsintin kyu kerɛ imɔ so mɔ, fɛ nyi yɛɛ Wurubuaarɛ laa kyule kyu ilaa ibono i laa wɔra fɛye-lɛɛ gɛkpaa-gɛkpaa mɔ kyu sa fɛye? 13Nyamesɛ ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ son awura anyɔ. Ɔ laa laarɛ ɔko ilaa de ɔꞌ kyo ɔko, abɛɛ ɔ laa buu ɔko, ne ɔ maŋ kyu ɔbanban mɔ kyu terɛ sɛi. Fɛ maŋ taalɛ son Wurubuaarɛ de foꞌ kii son aterenbi.\"\nWurubuaarɛ-Lɛɛ Gɛlaarɛ Kpɛi ne Anyamesɛ-Lɛɛ Gɛlaarɛ Kee Kpɛi\n14Yesu gi tɔgɛ ilaa idɛ pɛwu mɔ, Farasii awura gikpen mɔ dɔ asa mɛ nu mɔ asɛ. Mɔmɔ berɛ, mɛ kya laarɛ aterenbi ilaa. Imɔso mɛ kyu mɔ ŋmasɛ daa. 15Ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛye berɛ fɛ kya laarɛ fɛꞌ gyi ginsi asa ansi so. Wurubuaarɛ nyi fɛye-asen dɔ. Ilaa ibono i gyɛ ilaa gbaaꞌ sa anyamesɛ mɔ i gyɛ daa ilaa kyosɛ sa Wurubuaarɛ.\n16\"Pɛi ne Gyɔn ɔbono ɔ gyere asa Wurubuaarɛ sagyere mɔ gi ba gɛsinkpan so mɔ, asa mɛ kya kasɛ daa Wurubuaarɛ nbara de mɔ-ikalan atɔgɛbo ilaa ŋmarasɛsɛ mɔ de mɛꞌ nyɛ bii gɛnɔɔbono mɛ laa kyena sa Wurubuaarɛ mɔ. San kyu lii Gyɔn owi mɔ, asa mɛ yii gɛsɛ mɛ kya nu Wurubuaarɛ ɔkalan konkonsɛ kyu lii mɔ-gɛwuragyi dɔ akyenabi mɔ so. Imɔso ɔkamaasɛ kya nyise ɔ kya loo ɔlon so de ɔꞌ nyɛ gɛnen awuragyibo akyenabi mɔ. 17Iŋ gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ nbara mɔ giŋ bo no daa. Fɛꞌ nu yɛɛ gɛnɔɔbono soso de gɛsɛ ilaa pɛwu i laa ŋaa mɔ i maŋ wɔra ɔsen fɛɛ gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ laa lɛɛ mɔ-nbara mɔ gigyɛbi kolon fuɛ mɔ. 18Fo ɔbono fo kine fo-ka kpaa kyu ɔkyii pobɔrɔ mɔ, fo tɔrɔ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ adenabi nbara. Ɔ kya kyu imɔ fɛɛ ɔko mɔ-ka ne fo laarɛ gɛnen. Ne ɔnyen ɔbono ɔ dena fo-ka dedaa mɔ, mɔ, kee gi tɔrɔ Wurubuaarɛ gɛlaarɛ adenabi nbara fɛɛ ɔko mɔ-ka ne ɔ laarɛ gɛnen.\"\nLasarosɛ Mɔ‑rɛ Aterenbi Wura Mɔ Ilaa\n19Yesu gi kii tɔgɛ yɛɛ, \"Aterenbi wura ɔko gi kyena. Ɔ kya bun daa akuru dɛnsɛ de akuru boɔgyalonsɛ ne ɔ kpɛ ɔ kya gyi ɔkon adaa-adaa. 20Ɔnyen ɔko kee gi kyena. Ɔ gyɛ daa yenbo. Mɔ-nyoro gi tigi ilɔ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Lasarosɛ. Asa mɛ kya kyena kyu mɔ kpaa yela aterenbi wura mɔ-gɛbunono asɛ. 21Lasarosɛ kya laarɛ yɛɛ aterenbi wura mɔ gi gyi ta mɔ, ɔꞌ nyɛ ɔ kya tɔɔsɛ mɔ-lɛpɛ gikɔɔdɔ ɔ kya gyi. Aterenbi wura mɔ mɛŋ kya sa mɔ ɔkpa. Ɔ tɛ gɛbunono asɛ gɛnen mɔ, igyoono i kya baa ninde mɔ-ilɔ mɔ kii siile mɔ bɔla.\n22\"Gɛkɛ gɛdɛ mɔ yenbo mɔ gi wuꞌ ne mɛ pule mɔ, ne Wurubuaarɛ dɔ isɔɔ mɛ baa kyu mɔ kpaa yela aye-naana Aberaham gɛkɛlɛbi dɔ Wurubuaarɛ dɔ. Aterenbi wura mɔ kee gi baa wuꞌ ne mɛ pule mɔ. 23O kpe ɔgya dɔ nfono asa nyɛnyɛn mɛ kya nyɛ gisobiidɛ mɔmɔ-lɛwu gɛmara mɔ, i kya ka mɔ-ansi. Ɔ bo nno mɔ, ɔ baa diirɛ mɔ-ansi mɔ, o wu Aberaham koo-koo Wurubuaarɛ dɔ. Lasarosɛ tɛ mɔ-gɛkɛlɛbi dɔ.\n24\"O wu mɔmɔ gɛnen mɔ, o kpen ken-ken tɔgɛ sa Aberaham yɛɛ, 'Me-sɛ Aberaham, su me gitolon; sun Lasarosɛ de oꞌ kyu mɔ-gibaabi kpaa nyɔɔ nkyu dɔ de ɔꞌ taa kyu baa yuule me-ɔnandii sa me. I kya nyiile yɛɛ n kya yiyɛɛ ɔgya baarɛ dɔ gɛrɛ.'\n25\"Nfono mɔ, Aberaham gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, 'Me-bi, nyingi yɛɛ owi ɔbono fo kyena gɛsinkpan so mɔ, fo nyɛ ilaa dɛnsɛ, ne Lasarosɛ, mɔ, gi nyɛ ilaa nyɛnyɛn. Idɛ kon berɛ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ Lasarosɛ nyoro gi tɔrɔ mɔ, ne fo, mɔ, fo kya yiyɛɛ. 26Imɔ idɛ pɛwu gɛmara kee mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ ɔbɔ belɛ gi dɛ aye‑rɛ fɛye nsana. Ɔbono ɔ kya laarɛ ɔꞌ lii aye asɛ kpe fɛye asɛ nno mɔ, maŋ taalɛ. Ne ɔko mɔ kee maŋ taalɛ lii fɛye asɛ nno ba aye asɛ gɛrɛnaa.'\n27\"Aberaham gi tɔgɛ sa mɔ gɛnen mɔ, ɔ kolɛ Aberaham yɛɛ, 'Me-sɛ, n dɛ fo giserɛ, gɛnen berɛ mɔ, sun Lasarosɛ de oꞌ kpe me-sɛ gɛten dɔ gɛsinkpan so sa me. 28N bo atedɛ anun. Oꞌ kpe de ɔꞌ kpaa ka mɔmɔ sa me. I mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee mɛ laa baa loo gɛnen ɔlaawusɛ baarɛ dɔ.'\n29\"Ɔ kolɛ Aberaham gɛnen mɔ, Aberaham gi tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, 'Fo-tedɛana mɔ mɛ ti mɛ bo ɔkpa de mɛꞌ nu Wurubuaarɛ agyɛbi abono Mosisi mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ wolaa ŋmarasɛ yela mɔ. Imɔso mɛꞌ nu imɔ ibono.'\n30\"Nfono mɔ, ɔbono nkana ɔ gyɛ aterenbi wura mɔ gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, 'Kuaa, me-sɛ Aberaham, mɛ maŋ taa nu imɔ ibono. Nengyene fɛɛ fo yɛgɛ ɔko gi lii ibuni dɔ fɛye asɛ kii kpe gɛsinkpan so kpaa tɔngɛ sa mɔmɔ mɔ, mɛ laa nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛꞌ kyɛɛgɛ lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ.' 31Ne Aberaham yɛɛ, 'Nengyene mɛ maŋ nu Wurubuaarɛ agyɛbi abono Mosisi mɔ‑rɛ Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo mɔ mɛ wolaa ŋmarasɛ yela mɔ, gɛnen kee ne ba‑a ɔko gi kii lii ibuni dɔ kpe mɔmɔ asɛ mɔ, mɛ maŋ taa nu kaasɛ ɔbono asɛ.' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/16\/","date":"2018-08-15T05:48:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209884.38\/warc\/CC-MAIN-20180815043905-20180815063905-00495.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1338,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Korinti 15:54\n54Gɛkaako mɔ Wurubuaarɛ laa yɛgɛ gɛnen ilaa ibono iꞌ ba. Aye abono a kya ka gyan Yesu so mɔ nyoro nbono gi kya gyɔ mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya gyɔ mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. Aye-nyoro nbono gi kya wuꞌ mɔ gi laa nyɛ kyu oyuduu ɔbono ɔ mɛŋ kya wuꞌ mɔ kyu suu de nmɔ-nyoro. I ba gɛnen mɔ, nfono ne Wurubuaarɛ agyɛbi ako a laa nyɛ ba gɛsintin. Amɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n\"Lɛwu mɛŋ baa ɔ bo no. A kɔ lii gɛkpaa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/1Cor\/15\/54","date":"2018-08-15T21:26:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210304.2\/warc\/CC-MAIN-20180815200546-20180815220546-00337.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 3\nSaadisɛ\n1O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Saadisɛ mɔ.\n'Me Yesu, ɔbono n bo Wurubuaarɛ Oduduu ɔbono ɔ bo gikpadɔ sono ne nꞌ bo agyɛkpebi sono mɔ ne n kya sa fɛye ɔkalan baarɛ. N nyi fɛye-ilaa wɔrasɛ. Ginyen gi gyan fɛye so yɛɛ me-Oduduu bo fɛye dɔ, yɛgɛ kuaa, me-Oduduu mɛŋ taa bo fɛye dɔ. 2Fɛꞌ kyingi. Fɛꞌ lɔrɔ fɛye-nyoro keda me-Oduduu pii ɔbono ɔ san fɛye dɔ ne ɔ kya laarɛ de ɔꞌ lii gɛkpaa mɔ. I kya nyiile yɛɛ meŋ wu yɛɛ fɛye-ilaa wɔrasɛ i boran me-sɛ Wurubuaarɛ ansi so. 3Imɔso fɛꞌ nyingi ilaa ibono mɛ nyiile fɛye de ilaa ibono fɛ nu mɔ. Fɛꞌ gyi gɛnen ilaa ibono so de fɛꞌ nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛꞌ kyɛɛgɛ. Nengyene fɛ maŋ kyingi mɔ, nan baa tuule fɛye fɛɛ oyu. Fɛ maŋ bii owi ɔbono nan ba fɛye asɛ mɔ.\n4'I san asa kalɛsɛ fɛye Saadisɛ ɔsowolɛ so abono mɔmɔ berɛ, mɛ mɛŋ yɛgɛ de ineesi iꞌ yii mɔmɔ-ngbɛ. Mɔmɔ ne nan nyɛ suu ilaa fufuli de me‑rɛ ɔmɔ aꞌ naa dabɔlɛ. I kya nyiile yɛɛ ɔmɔ ne i kaaborɛ me‑rɛ mɔmɔ aꞌ naa.\n5'Isa ɔbono ɔ laa kɔ lii mɔ ne nan nyɛ suu gɛnen ngbɛ fufuli nbono. Maŋ kpaarɛ mɔ-ginyen lii Wurubuaarɛ ɔwolɛ dɔ. Gɛnen ɔwolɛ ɔbono dɔ ne Wurubuaarɛ gi ŋmarasɛ abono mɛ laa nyɛ ɔkyenaten mɔ asɛ mɔ anyen wɔra. Nan lɛɛ tɔgɛ me-sɛ Wurubuaarɛ, mɔ‑rɛ mɔ-isɔɔ mɔ ansi dɔ yɛɛ gɛnen isa ɔbono gyɛ me-lɛɛ. 6Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ.' \"\nFiladɛɛfiya\n7O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Filadɛɛfiya mɔ.\n'Me Yesu, Gɛsintin wura ɔbono me-nkon ne n lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ, me ɔbono n dɛ Oloobu Deefidi safuee ɔbono ɔ kya yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ loo Wurubuaarɛ gɛtenꞌ dɔ mɔ, me ne n kya tigi ne ɔko maŋ taalɛ tii, ne me kee ne n kya tii ne ɔko maŋ taalɛ tigi. Me ne n kya sa fɛye ɔkalan baarɛ.\n8'N nyi fɛye-ilaa wɔrasɛ. Fɛꞌ nu yɛɛ nɛ tigi gɛbunono gɛbono ɔko maŋ taalɛ tii mɔ yela sa fɛye. N nyi ibono fɛye-ɔlon mɛŋ kyɔ. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, fɛ kya nu me-gɛdɛ ne fɛ mɛŋ kine me. 9Imɔso fɛꞌ nu ilaa ibono nan kyu wɔra Satan gikyangbon dɔ asa mɔ. Mɛ kya kyu mɔmɔ-nyoro yɛɛ mɛ kya son Wurubuaarɛ. Yɛgɛ i gyɛ daa abon. Iŋ gyɛ Wurubuaarɛ ne mɛ kya son. Nꞌ tɔgɛ sa fɛye yɛɛ nan yɛgɛ gɛnen asa abono mɛꞌ baa ŋmii fɛye-ayaa dɔ de mɛꞌ bii yɛɛ n kya laarɛ fɛye-ilaa.\n10'Gɛyiyɛɛ owi kya ba gɛsinkpan pɛwu so. Ibono fɛ nu me-gɛdɛ ne fɛ nyɛ gisen keda me-gɛsun mɔ dɔ so mɔ, gɛyiyɛɛ owi gi fo mɔ, me kee, nan kerɛ fɛye so. Gɛnen owi ɔbono mɔ, Wurubuaarɛ laa kerɛ yɛɛ abono mɛ tɛ gɛsinkpan so mɔ mɛ laa taalɛ yelɛ mɔmɔ-ayaa so? 11Nan ba belen. Fɛŋ sa fɛꞌ yɛgɛ ɔko ɔꞌ sɔgɛ fɛye-afaala abono nan kyu faala fɛye mɔ lii fɛye-abaa dɔ. Fɛꞌ keda ibono fɛ dɛ mɔ dɔ ken-ken.\n12'Ɔbono ɔ laa kɔ lii mɔ, nan yɛgɛ ɔꞌ wɔra fɛɛ gɛkpara me-sɛ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ dɔ. Ɔ maŋ baa lii mɔ dɔ gɛkaako. Nan ŋmarasɛ me-sɛ Wurubuaarɛ ginyen de me-sɛ Wurubuaarɛ ɔsowolɛ mɔ ginyen gyan kaasɛ mɔ so. Wurubuaarɛ ɔsowolɛ ɔbono ne n gyɛ Gyɛrusalem pobɔrɔ ɔbono ɔ laa lii soso me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ ba gɛsinkpan so mɔ. Nan ŋmarasɛ me gbaa-gbaa lɛɛ ginyen pobɔrɔ kee gyan kaasɛ mɔ so. 13Ɔbono ɔ bo aso mɔ oꞌ nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ.' \"\nLawodisiya\n14O kii tɔgɛ yɛɛ, \"Ŋmarasɛ ilaa idɛ kpaa sa Wurubuaarɛ ɔsɔɔ ɔbono ɔ gyangbara sa me-asonbo gikpen gibono gi bo Lawodisiya mɔ.\n'Me Yesu ɔbono n kya tɔgɛ ne i kya ba gɛnen mɔ, me ɔbono n kya gyi gɛsintin lɛɛ ilaa kamaasɛ nyiile anyamesɛ imɔ-ɔkpa so ne i kya kyena mɔ, Wurubuaarɛ laa lɛɛ ilaa kamaasɛ mɔ, me ne n gyangbara imɔ dɔ. Me ne n kya sa fɛye ɔkalan baarɛ.\n15'N nyi fɛye-ilaa wɔrasɛ. Fɛŋ bo gya, ne fɛŋ kii fɛ bo yuuli. Fɛɛ fɛ bo imɔ iko dɔ mɔ, nkana n kya laarɛ. 16Ibono fɛ kyɔlɛ nsana faa so mɔ, nan fure fɛye lii me-gɛnɔ dɔ fuɛ. 17Fɛ wu ibono fɛ bo aterenbi, fɛye-ilaa i kya wɔra ɔdan sa fɛye, ne sɛi mɛŋ tiri fɛye, ne sɛi maŋ taalɛ fɛye. Yɛgɛ fɛye mɔ ne maŋ taa da aban. Fɛye-ilaa i bo ayen. Fɛ dɛ fɛɛ abono mɛ gyɛ ayenbo, agyaatanbo de abono mɛ naa gibolonbukpan mɔ. 18Imɔso n kya ka fɛye yɛɛ fɛꞌ ba me asɛ de nꞌ sa fɛye sika kɔkɔɔ ɔbono nɛ kyu ɔgya lɔrɔ mɔ mɔ. Imɔ ne n gyɛ oduduu dɔ-lɛɛ awuratɔ abono a laa kerɛ fɛye so gɛsintin gikerɛ mɔ. Fɛꞌ ba de nꞌ sa fɛye ngbɛ fufuli de fɛꞌ suu de iꞌ lɛɛ fɛye lii fɛye-gibolonbukpan ipeeli mɔ dɔ. Fɛꞌ ba de nꞌ sa fɛye gɛlin fɛꞌ wɔra fɛye-ansi de aꞌ bugi de fɛꞌ wu Wurubuaarɛ ɔkpa.\n19'Ɔbono n kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ, mɔ ne nꞌ kya ka ne mɔ kee ne nꞌ kya biidɛ giso. Imɔso fɛꞌ pɛɛrɛ ansi me-ilaa so de fɛꞌ nu fɛye-nyoro gɛsɛ de fɛꞌ kyɛɛgɛ. 20Fɛꞌ nu! N yelɛ gɛbunono n kya ŋmɛɛ. Ɔkamaasɛ ɔbono o nu me-gɛnɔ ne o tigi me mɔ, nan loo mɔ asɛ de me‑rɛ mɔ aꞌ wɔra abaa gyi dabɔlɛ.\n21'Isa ɔbono ɔ laa kɔ lii mɔ, nan sa mɔ ɔkpa de ɔꞌ kyena me asɛ me-gɛwuragyapaa so, fɛɛ gɛnɔɔbono me kee nɛ kɔ lii ne nɛ kpelegɛ n tɛ me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ-gɛwuragyapaa so mɔ. 22Ɔbono ɔ bo aso mɔ, oꞌ nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ sa Wurubuaarɛ asonbo akpen mɔ.' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/3","date":"2018-08-20T08:47:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221216051.80\/warc\/CC-MAIN-20180820082010-20180820102010-00070.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":981,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.073,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gyɔn 6\nYesu Gi Sa Asa Nwɛ Ikue-Inyɔ De Saalaa Agyudɔ\n1Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu gi fara kpe Galeli ɔbon belɛ mɔ gigengen giko so. Mɛ kya terɛ gɛnen ɔbon mɔ ginyen giko yɛɛ Tabiriyasɛ. 2Sakpii belɛ buu mɔ. I lii fɛɛ asa mɛ kya wu Yesu kya kyɛ alɔbo ne i kya lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo mɔ dɔ. 3Yesu gi kpe nno mɔ, o dii kpe gibii giko so, ne mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kpelegɛ kyena. 4Gɛnen owi ɔbono mɔ, Gyuda awura gɛkɛ belɛ gɛbono mɛ kya terɛ gɛmɔ yɛɛ Lɛwu Gi Seregɛ Aye So mɔ gɛ kya fuude.\n5Yesu tɛ gibii mɔ so gɛnen mɔ, o wu sakpii belɛ kya ba mɔ asɛ. Imɔso ɔ taasɛ Filipo yɛɛ, \"Nnɛ ne a laa wɔra de aꞌ nyɛ agyudɔ sɔɔ de asa adɛ mɛꞌ nyɛ gyi ne?\" 6Yesu gi taasɛ Filipo gɛnen mɔ, ɔ kya too mɔ soso daa. Ɔ ti wolaa o nyi ilaa ibono ɔ laa wɔra mɔ. 7Filipo gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aye ne n kine a nyɛ aterenbi abono ɔnan gɛsun ɔwɔrabo laa nyɛ ibosɛ gukue dɔ kyu kpaa sɔɔ agyudɔ gbaa mɔ, iŋ gyɛ mɔmɔ ɔkamaasɛ ne nan nyɛ baa pii faa gyi.\" 8Yesu akasɛbo mɔ dɔ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Andiru, Simon Piita mɔ-tedɛ mɔ, gi tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, 9\"Gɛdegabi gɛko gɛ dɛ ibodobodo pii-pii inun de nkenbii nnyɔ nko. Gɛnen agyudɔ pii adɛ mɔ, menɛ ne i laa wɔra sa asa belɛ adɛ pɛwu?\"\n10Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Fɛꞌ yɛgɛ asa mɔ mɛꞌ kpelegɛ kyena.\" Ifɛ bonboli i nyaakyɔ nfono, imɔso mɛ kpelegɛ kyena. Mɔmɔ-gɛgyɔnɔ gɛ laa wɔra fɛɛ nwɛ ikue-inyɔ de saalaa. 11Mɛ kyena mɔ, Yesu gi puru ibodobodo mɔ, o kyu afaala sa Wurubuaarɛ, ne ɔ yɛgɛ mɛꞌ yɛ sa asa mɔ nfono mɛ tɛ mɔ. Gɛnɔɔbono Yesu gi wɔra ibodobodo mɔ, gɛnen kee ne o wɔra iken mɔ, ne mɛ gyi kaabo kii san. 12Mɛ gyi kaabo mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ kpaa puru agyisan mɔ de imɔ iko i mɛŋ sa iꞌ dɛ nyida.\" 13Imɔso mɛ wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono ɔ tɔgɛ mɔmɔ mɔ. Agyisan mɔ mɛ kii nyɛ lii ibodobodo inun mɔ dɔ mɔ, i bɔla nkeebii gudu nnyɔ.\n14Asa mɔ mɛ wu ilaa ibono Yesu gi wɔra ne i lɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon ɔbono ɔ bo mɔ dɔ mɔ nyiile mɔ, mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"I gyɛ gɛsintin yɛɛ ɔdɛ ne n gyɛ Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo ɔbono Wurubuaarɛ gi wolaa tɔgɛ yɛɛ ɔ laa ba gɛsinkpan so mɔ.\" 15Gɛnen so mɔ mɛ kya laarɛ de mɛꞌ baa keda mɔ ɔlon so kyu kpaa yii gɛwura. Yesu gi bii gɛnen mɔ, ɔ naa taa mɔmɔ yɛgɛ kii kpe gibii mɔ so mɔ-wolɛ.\nYesu Gi Naa Nkyu So, Iŋ Muiinɛ Mɔ Loo\n16I baa fo gɛdɔɔdɛ mɔ, Yesu akasɛbo mɔ mɛ kii kpelegɛ kpe ɔbon belɛ mɔ dɔ. 17Mɛ dii loo gikolii dɔ ne mɛ palɛ gimɔ foro mɛ kya kpe de Kapɛɛniyon ɔsowolɛ so. I wɔra gɛnyɛ ne Yesu mɛŋ ti taa baa tu ɔmɔ. 18Gɛnen aberɛ abono kee mɔ, afuu belɛ a koso a kya da ne i yɛgɛ nkyu mɔ gi kya gyigisi. 19Yesu akasɛbo mɔ mɛ palɛ gikolii mɔ gɛnen‑n kpe ansi dɔ fɛɛ akpaaten asaꞌ abɛɛ anan mɔ, mɛ wu isa naa nkyu mɔ so ɔ kya ba de mɔmɔ asɛ so sindi gikolii mɔ. Mɛ wu mɔ gɛnen mɔ, i ŋmaa mɔmɔ-gisen. 20Ne isa mɔ gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me Yesu ne. Fɛŋ sa fɛꞌ selɛ gifuu.\" 21Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ yɛgɛ mɔ ɔꞌ baa loo gikolii mɔ dɔ. Mɔ‑rɛ mɔ-gidiiloo gikolii mɔ dɔ mɔ, mɛ ti loo nfono mɛ kya kpe mɔ.\nAsa Mɛ Naa Mɛ Kya Laarɛ Yesu\n22Gɛdɛ kɛsɛ mɔ asa abono mɛ san ɔbon belɛ mɔ gigengen mɔ so mɔ mɛ wu ibono nkana gikolii kolon ne n san nno. Mɛŋ kii wu Yesu ɔꞌ loo gikolii mɔ dɔ mɔ-akasɛbo mɔ asɛ. Mɔmɔ-wolɛ ne n kyon. 23Akolii ako a lii Tabiriyasɛ baa sindi nfono. (Nno ne Yesu gi kyu afaala sa Wurubuaarɛ ne o kyu bodobodo sa asa mɔ ne mɛ gyi mɔ.) 24Imɔso ibono asa mɔ mɛŋ wu Yesu abɛɛ mɔ-akasɛbo mɔ nfono mɔ, mɛ dii loo akolii abono a ba nfono mɔ dɔ ne mɛ kyon Kapɛɛniyon mɛꞌ kpaa laarɛ Yesu.\nYesu Ne N Gyɛ Agyudɔ Abono A Kya Sa Wurubuaarɛ Asɛ Gɛkyena\n25Asa mɔ mɛ kpaa wu Yesu ɔbon belɛ mɔ gigengen giko mɔ so mɔ, mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, owi mɔmɔ dɔ ne fo ti baa loo gɛrɛ?\" 26Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Nꞌ tɔgɛ fɛye gɛsintin yɛɛ fɛ naa fɛ kya laarɛ me faa, bodobodo ɔbono fɛ nyɛ gyi kaabo mɔ so. Nkana i mɛŋ gyɛ ilaa ibono nɛ wɔra ne i lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo me dɔ mɔ so. 27Fɛ mɛŋ sa fɛꞌ wɔra gɛsun kyu laarɛ gɛsinkpan-lɛɛ agyudɔ wolɛ. Fɛꞌ wɔra gɛsun laarɛ daa agyudɔ abono a laa yɛgɛ fɛꞌ nyɛ kyena Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa mɔ. Me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ ne nan sa fɛye gɛnen agyudɔ abono. Aye-sɛ Wurubuaarɛ gi lɛɛ nyiile yɛɛ me ne o sun de nꞌ yɛgɛ asa mɛꞌ nyɛ mɔ asɛ gɛkyena.\"\n28Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, asa mɔ mɛ taasɛ mɔ yɛɛ, \"Menɛ gɛsun ne Wurubuaarɛ kya laarɛ aꞌ wɔra?\" 29Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Gɛsun gɛbono Wurubuaarɛ kya laarɛ yɛɛ fɛꞌ wɔra mɔ ne n gyɛ yɛɛ fɛꞌ kyu fɛye-nyoro too me, ɔbono Wurubuaarɛ gi sun me mɔ so.\"\nAsa Mɛ Dɛ Nwɔnsa Nnyɔ Kyu Lii Yesu Ilaa Nyiilesɛ So\n30Nfono ne asa mɔ mɛ taasɛ Yesu yɛɛ, \"Menɛ ne fo laa wɔra de iꞌ lɛɛ nyiile aye yɛɛ Wurubuaarɛ ne n sun fo de aꞌ kyu aye-nyoro too fo so? Menɛ gɛsun ne fo laa wɔra? 31Owi ɔko dɔ mɔ, aye-naanaana adedaabo mɔ mɛ nyɛ agyudɔ abono mɛ kya terɛ yɛɛ 'mana' mɔ gyi gipen dɔ. Ne mɛ ŋmarasɛ imɔ wɔra Wurubuaarɛ agyɛbi ɔwolɛ mɔ dɔ yela yɛɛ,\nƆ sa mɔmɔ agyudɔ lii soso ne mɛ gyi.\"\n32Asa mɔ mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin, i mɛŋ gyɛ Mosisi ne n sa fɛye-adedaabo agyudɔ abono a lii Wurubuaarɛ dɔ mɔ. Me-sɛ Wurubuaarɛ ne n sa ɔmɔ gɛnen agyudɔ abono. Ne idɛ kon mɔ ɔ kya sa fɛye Wurubuaarɛ dɔ agyudɔ gbaa-gbaa. 33Gɛnen Wurubuaarɛ dɔ agyudɔ abono n darɛ mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ kpelegɛ lii Wurubuaarɛ dɔ ne ɔ kya sa anyamesɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena mɔ.\"\n34Nfono mɔ, asa mɔ mɛ kolɛ Yesu yɛɛ, \"Ɔbelɛnsɛ, sa aye gɛnen agyudɔ abono owi kamaasɛ.\" 35Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Me ne n gyɛ agyudɔ abono a kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ. Nyamesɛ kamaasɛ ɔbono ɔ ba me asɛ mɔ, akon a maŋ baa mɔɔ mɔ gɛkaako kpa‑a. Ɔbono o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ, bolefɔ maŋ baa mɔɔ mɔ gɛkaako kpa‑a.\n36\"Fɛɛ gɛnɔɔbono nɛ wolaa buu sa fɛye mɔ, fɛ wu me, fɛŋ kii kyu fɛye-nyoro too me so. 37Abono pɛwu me-sɛ Wurubuaarɛ kya sa me mɔ, mɛ laa ba me asɛ. Ne ɔbono ɔ ba gɛnen mɔ, maŋ gya mɔ yɛɛ oꞌ kii. 38I kya nyiile yɛɛ nɛ lii Wurubuaarɛ dɔ ba de nꞌ baa wɔra ɔbono o sun me mɔ ɔbolɛ gɛlaarɛ, i mɛŋ gyɛ me gbaa-gbaa lɛɛ gɛlaarɛ. Ɔbono o sun me mɔ-gɛlaarɛ so ne n naa. 39Mɔ-gɛlaarɛ ne n gyɛ yɛɛ abono o kyu sa me mɔ dɔ ɔko‑rɛ ɔko ɔŋ sa ɔꞌ fuɛ mɔ-lɛwu gɛmara. Ɔ kya laarɛ daa fɛɛ nꞌ kyingi mɔmɔ lii ibuni dɔ gɛkɛ laalaalogɛsɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ pɛwu nbɛlɛ mɔ. 40Me-sɛ Wurubuaarɛ kya laarɛ yɛɛ nyamesɛ kamaasɛ ɔbono o wu me bii yɛɛ me ne n gyɛ mɔ-bi mɔ ne o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ, gɛnen kaasɛ mɔ ɔꞌ nyɛ ɔkyenaten Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa. Nan kyingi mɔ lii ibuni dɔ gɛkɛ laalaalogɛsɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ.\"\n41Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, \"Me ne n gyɛ agyudɔ abono a lii Wurubuaarɛ dɔ ba mɔ.\" 42Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ mɛ kya ŋuiini kyu lii imɔ so yɛɛ, \"Iŋ gyɛ Yesu, Gyosɛfo mɔ-bi mɔ ne? Iŋ gyɛ mɔ-sɛ de mɔ-nyi ne a nyi mɔ? Ne menɛ so ne idɛ kon ɔ kya tɔgɛ yɛɛ ɔ lii Wurubuaarɛ dɔ ba mɔ daa?\"\n43Nfono ne Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Fɛꞌ yɛgɛ giŋuiini mɔ. 44Ɔko maŋ taalɛ ba me asɛ mɔ-gibaa so, gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ ɔbono o sun me mɔ gi biidɛ mɔ ba. Ne nan kyingi mɔ lii ibuni dɔ gɛkɛ laalaalogɛsɛ gɛbono Wurubuaarɛ laa gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ. 45Wurubuaarɛ ikalan atɔgɛbo ɔwolɛ mɔ dɔ mɔ, mɛ ŋmarasɛ yela yɛɛ,\nWurubuaarɛ laa nyiile asa pɛwu ilaa.\nN kya tɔgɛ fɛye yɛɛ nyamesɛ kamaasɛ ɔbono o nu imɔ ne ɔ kasɛ lii me-sɛ Wurubuaarɛ asɛ mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono laa ba me asɛ. 46Nɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, iŋ gyɛ yɛɛ n kya tɔgɛ yɛɛ nyamesɛ ɔko gi ti wu Wurubuaarɛ de ansi kerɛ. Ɔbono ɔ lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ mɔ-nkon ne n ti wu Wurubuaarɛ de ansi. 47Gɛsintin ne n kya tɔgɛ mi‑i sa fɛye faa, ɔbono o kyu mɔ-nyoro too me so mɔ laa kyena Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa. 48Me ne n gyɛ agyudɔ abono a kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ. 49I gyɛ gɛsintin yɛɛ fɛye-naanaana mɛ gyi agyudɔ abono mɛ kya terɛ yɛɛ 'mana' mɔ gipen dɔ. Imɔ gɛnen gbaa mɔ, mɛ wuꞌ. 50Me berɛ, n gyɛ agyudɔ abono a lii Wurubuaarɛ dɔ ba mɔ. Nengyene fo ɔko fo gyi amɔ mɔ, fo maŋ wu fuɛ fo-lɛwu gɛmara. 51Me ne n gyɛ agyudɔ abono a kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ. Nɛ kpelegɛ lii Wurubuaarɛ dɔ ba. Nengyene ɔko gi gyi gɛnen agyudɔ adɛ mɔ, ɔ laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan gɛkpaa. Gɛnen agyudɔ abono nan kyu sa anyamesɛ de mɛꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan mɔ ne n gyɛ me-nyoro.\"\nYesu Ilaa Tɔgɛsɛ I Yɛgɛ Akyɔɔlɛ A Tɔrɔ Abelɛnsɛ Mɔ So\n52Ilaa ibono Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, i yɛgɛ akyɔɔlɛ a tɔrɔ Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ so. Mɛ san mɛ kya taasɛ abara yɛɛ, \"Nnɛ ne ɔnyen baarɛ laa taalɛ kyu mɔ-nyoro sa aye de aꞌ gyi?\" 53Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, \"N kya tɔgɛ fɛye gɛsintin; nengyene fɛŋ kya gyi me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ-nyoro ne fɛ mɛŋ kya nun me-nkalan mɔ, fɛŋ bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan. 54Ɔbono ɔ kya gyi me-nyoro ne o kya nun me-nkalan mɔ, ɔ ti nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan gɛkpaa. Nan kyingi mɔ lii ibuni dɔ gɛkɛ laalaalogɛsɛ gɛbono nan gyi anyamesɛ nbɛlɛ mɔ. 55Me-nyoro gi gyɛ agyudɔ gɛsintin so, ne me-nkalan gi gyɛ nkyu nunsɛ gɛsintin so. 56Ɔbono ɔ kya gyi me-nyoro ne ɔ kya nun me-nkalan mɔ, gɛnen kaasɛ ɔbono bo me dɔ, ne me kee n bo mɔ dɔ.\n57\"Me-sɛ ɔbono ɔ bo no adaa-adaa mɔ ne n sun me. Kyu lii mɔ so ne nꞌ bo Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan faa. Gɛnen kee ne, kyu lii me so mɔ, ɔbono ɔ kya gyi me-nyoro mɔ laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan. 58Me ne n gyɛ agyudɔ abono a lii Wurubuaarɛ dɔ ba mɔ. Meŋ dɛ fɛɛ agyudɔ abono ɔnan aye-naanaana mɔ mɛ gyi ne mɛ dabɔlɛ wuꞌ mɔ. Nyamesɛ ɔbono o gyi gɛnen agyudɔ abono n darɛ faa berɛ, laa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan gɛkpaa.\"\n59Yesu gi tɔgɛ imɔ idɛana gikyangbon dɔ aberɛ abono ɔ kya nyiile ilaa Kapɛɛniyon mɔ.\n60Akasɛbo mɔ mɛ nu ibono ɔ tɔgɛ mɔ, mɔmɔ dɔ asa sakyɔ mɛ tɔgɛ yɛɛ, \"Ilaa idɛ berɛ, i bo lon. Anɛ ne nan taalɛ sɔɔ imɔ idɛ kyule?\" 61Yesu gi ti wolaa bii mɔ-gisen dɔ yɛɛ mɛ kya ŋuiinɛ kyu lii ilaa idɛ so. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, \"Imɔ idɛ i kya laarɛ iꞌ yɛgɛ fɛye-gisɔɔgyi giꞌ koso me so? 62To! Imɔ idɛ gbaa ne. N baa kerɛ fɛ wu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, nɛ kii dii n kya kpe Wurubuaarɛ dɔ nfono nkana n wolaa n bo pɛi ne nɛ kpelegɛ ba gɛsinkpan so mɔ.\n63\"Wurubuaarɛ Oduduu mɔ ne n kya sa nyamesɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan. Nyamesɛ gibaa so mɔ ɔ maŋ taalɛ wɔra sɛi de ɔꞌ nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena. Agyɛbi abono nɛ tɔgɛ sa fɛye faa a gyɛ daa oduduu dɔ ilaa ne a kya sa Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena ɔnan. 64Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen mɔ, fɛye ako fɛŋ kya sɔɔ gyi.\" Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, ɔ ti wolaa o nyi asa mɔ dɔ abono mɛ mɛŋ sɔɔ mɔ gyi mɔ de ɔbono ɔ laa yɛgɛ mɔ-akyobo mɛꞌ nyɛ mɔ mɔ. 65Yesu gi kii tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo mɔ yɛɛ, \"Imɔ idɛ so ne nɛ tɔgɛ fɛye yɛɛ ɔko mɛŋ bo no ɔ laa taalɛ ba me asɛ mɔ-gibaa so, gɛnen mɔ, me-sɛ Wurubuaarɛ gi sa mɔ ɔkpa.\"\n66Lii gɛnen aberɛ abono mɔ, akasɛbo mɔ sakyɔ mɛ tɛɛ mɔmɔ-nyoro lii mɔ dɔ, mɛŋ baa mɛ naa buu mɔ. 67Imɔso Yesu gi taasɛ mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ yɛɛ, \"Ne fɛye mɔ de‑e? Fɛye kee fɛ laa tɛɛ fɛye-nyoro lii me dɔ?\" 68Nfono mɔ Piita gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, \"Aye-Wura, anɛ asɛ ne a laa kpe? Fo ne n bo agyɛbi abono a laa yɛgɛ nyamesɛ ɔꞌ kyena Wurubuaarɛ asɛ gɛkpaa-gɛkpaa mɔ. 69A ti kyu aye-nyoro too fo so ne a bii yɛɛ fo ne n gyɛ gisen fufuli wura ɔbono fo-nkon ne n lii Wurubuaarɛ asɛ mɔ.\"\n70Yesu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, \"Me ne n lɛɛ fɛye gudu anyɔ adɛ. Fɛye dɔ ɔko, mɔ, bo nwɔnsa nyɛnyɛn.\" 71Yesu kya tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyudasɛ, Simon Isikaayɔtɛ mɔ-bi mɔ ne ɔ darɛ gɛnen. Gɛsintin mɔ, Gyudasɛ baarɛ gi baa kyu Yesu wɔra mɔ-akyobo abaa dɔ, yɛgɛ ɔ gyɛ Yesu akasɛbo gudu anyɔ mɔ dɔ ɔko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/John\/6","date":"2018-08-18T06:59:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213405.46\/warc\/CC-MAIN-20180818060150-20180818080150-00403.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":2276,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Luka 18:22\n22Yesu gi nu gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa ɔnyen mɔ yɛɛ, \"I kya san fo ilaa kolon. Kpaa fɛ fo-ilaa ibono fo bo mɔ pɛwu de foꞌ kyu aterenbi mɔ yɛ sa ayenbo. Fo wɔra gɛnen mɔ, fo laa nyɛ ntɛɛla Wurubuaarɛ dɔ de foꞌ san naa baa buu me wɔra me-ɔkasɛbo.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Luke\/18\/22","date":"2018-08-17T03:42:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211664.49\/warc\/CC-MAIN-20180817025907-20180817045907-00541.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.28,"stopwords_ratio":0.585,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"gibantɛɛ1featherGɛbuii mɔ gɛmɔ-gibantɛɛ gi kyigi.The bird feather came off.Fo kyigi gɛbuii mɔ-abantɛɛ mɔ, gɛŋ baa taalɛ maalɛ koso kyon.When you pull out the bird's wing feather, it can no longer fly away.Mɔ-ikyaasɛ daasɛ ne n gyɛ imɔ-abaatɛɛ gikebi.His identification mark for his fowls is the cutting of the feathers.Kyigi abantɛɛ kalɛsɛ sa me de n' kyu n kya nyaadɛ asara.Pull a few feathers for me and I will be gathering snuff.abantɛɛBaseForm","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.webonary.org\/gikyode\/g3d857141-4f37-4760-9937-fac71a2a220f\/","date":"2022-09-28T19:26:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335276.85\/warc\/CC-MAIN-20220928180732-20220928210732-00488.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9136294723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9136294722557068, \"naw_Latn_score\": 0.023371348157525063}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.93,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"aberɛtimeAberɛ amɔ dɔ ne fo ba?What time did you come?Awɔɔ-aberɛ dɔ mɔ, iŋ kya kɛɛla ne akyii mɛ kya da itɔ.During cold periods, isn't that when people get pregnant?Aberɛ amɔ dɔ ne fo ba?At what time did you come?aberɛ ako dɔ mɔ ne fa?Ba aberɛ abono asa mɛ san mɛ kerɛ dɔ.Come at the time people are are not yet asleep.ndɛ nkɛ ndɛ dɔ berɛ, aberɛ aŋ kya fo","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/www.webonary.org\/gikyode\/gca53928c-3dd1-486f-93db-7b28eff86d63\/","date":"2022-09-26T10:25:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030334855.91\/warc\/CC-MAIN-20220926082131-20220926112131-00167.warc.gz","language":"acd","language_score":0.9694185257,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 0.9694185256958008, \"sfw_Latn_score\": 0.018750321120023727}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.29,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.958,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Rom Awura 4\nAberaham Gi Ka Gyan Wurubuaarɛ So\n1Nnɛ ne a laa tɔgɛ kyu lii Aberaham, aye Gyuda awura ɔpaa gyangbarasɛ mɔ so? Menɛ ne ɔ wɔra ne Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran mɔ daa? 2Fɛɛ mɔ-gidɛnsɛ giwɔra so ne Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran mɔ, nkana ɔ laa nyɛ yelɛ imɔ so de ɔꞌ nyiile mɔ-nyoro. Ne idɛ faa mɔ, iŋ gyɛ gɛnen. Imɔso ɔ maŋ nyɛ nyiile mɔ-nyoro Wurubuaarɛ asɛ. 3Fɛꞌ nu ilaa ibono mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ kyu lii ilaa idɛ so mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n\"Aberaham gi ka gyan Wurubuaarɛ so.\nNe mɔ-gikagyan gibono so mɔ,\nWurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\"\n4Nengyene nkana ilaa iko ne ɔ wɔra sa Wurubuaarɛ mɔ, i laa wɔra fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ kya wɔra gɛsun ne mɛ kya ka mɔ gikɔ mɔ. Mɛŋ kya kyu gɛnen gikɔka gibono yɛɛ i gyɛ ilaa kyɛɛsɛ. Gɛsun mɔ gikɔ ne mɛ ka mɔ. 5Fo ɔbono fo-gisen dɔ i boran sa Wurubuaarɛ mɔ-lɛɛ berɛ, iŋ dɛ fɛɛ gɛsun ɔwɔrabo-lɛɛ mɔ ɔnan. Fo berɛ fo nyi yɛɛ i mɛŋ gyɛ ilaa wɔrasɛ ne fo kya wɔra sa Wurubuaarɛ. Fo kya ka gyan Wurubuaarɛ so yɛɛ ɔ kya kyu ilaa nyɛnyɛn awɔrabo yɛɛ mɔmɔ-gisen dɔ i boran. Fo nyɛ ka gyan Wurubuaarɛ so gɛnen mɔ, Wurubuaarɛ kya kyu fo yɛɛ fo-gisen dɔ i boran.\nDeefidi Kee Gi Tɔngɛ Kyu Lii Wurubuaarɛ So Gikagyan\n6Oloobu Deefidi kee gi tɔgɛ kyu lii isa ɔbono ɔ gyɛ omudɛnsɛbo Wurubuaarɛ asɛ mɔ so. I mɛŋ gyɛ kaasɛ mɔ laawɔra so ne Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran. 7Ilaa ibono Deefidi gi tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ,\n\"Mɔmɔ abono mɛ tɔrɔ Wurubuaarɛ nbara\nne mɛ nyɛ Wurubuaarɛ gi kyu kyɛɛ mɔmɔ mɔ,\namudɛnsɛbo ne mɛ gyɛ.\nWurubuaarɛ gi kuru mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn ibono pule\ngɛkpaa-gɛkpaa.\n8Mɔmɔ abono Wurubuaarɛ maŋ kyu mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn\nkyu wɔra ilaa dɔ mɔ,\namudɛnsɛbo ne mɛ gyɛ.\"\n9Gɛnen amudɛnsɛbo abono mɛ gyɛ daa abono mɛ ten awɔrɛ mɔ wolɛ daa? Abɛɛ mɛ gyɛ dabɔlɛ asa abono mɛ mɛŋ ten awɔrɛ mɔ kee? A ti tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi ako yɛɛ,\n\"Aberaham gi ka gyan Wurubuaarɛ so.\nNe mɔ-gikagyan gibono so mɔ,\nWurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\"\n10Aberɛ amɔ dɔ ne Wurubuaarɛ gi kyu Aberaham yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran mɔ daa? Owi ɔbono ɔŋ ti ten mɔ-giwɔrɛ mɔ abɛɛ ibono ɔ ti ten giwɔrɛ mɔ daa? Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran gɛnen mɔ, Aberaham mɛŋ ti taa ten mɔ-giwɔrɛ. 11Mɔ-giwɔrɛ giten mɔ berɛ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ taa ten mɔ daa de iꞌ daasɛ mɔ de iꞌ lɛɛ nyiile yɛɛ Wurubuaarɛ gi ti wolaa kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran kyu naa de mɔ-gikagyan mɔ so. Aberɛ abono Aberaham gi ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ, ɔŋ ti ten mɔ-giwɔrɛ. Imɔso ne ɔ nyɛ wɔra fɛɛ ɔsɛ sa asa abono pɛwu mɛ ka gyan Wurubuaarɛ so ne mɔmɔ kee mɛ mɛŋ ten mɔmɔ-awɔrɛ mɔ. I lii fɛɛ mɔmɔ kee mɛ nyɛ Wurubuaarɛ gi kyu ɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran kyu naa de mɔmɔ-gikagyan so. 12Ne aye-naana Aberaham gi wɔra ɔsɛ kee sa asa abono mɛ ten mɔmɔ-awɔrɛ ne i mɛŋ gyɛ ansi so giyan mɔ. I lii fɛɛ mɛ kasɛ Aberaham gikagyan gibono ɔ ka gyan Wurubuaarɛ so aberɛ abono ɔŋ ti ten mɔ-giwɔrɛ mɔ.\nWurubuaarɛ Laa Wɔra Ilaa Ibono Ɔ Ka Yela Mɔ\n13Wurubuaarɛ gi ka sa Aberaham mɔ‑rɛ mɔ-biana san sa abi san sa anaana abono mɛ laa ka gyan mɔ so mɔ yɛɛ ɔ laa kyu gɛsinkpan pɛwu kyu sa ɔmɔ de gɛꞌ bingiri mɔmɔ-lɛɛ. Wurubuaarɛ gi ka ilaa idɛ yela sa mɔmɔ gɛnen mɔ, iŋ gyɛ yɛɛ mɛ gyi mɔ-nbara mɔ so daa. Mɛ ka gyan mɔ so daa so ne o kyu mɔmɔ yɛɛ mɔmɔ-asen dɔ i boran. Imɔso ne ɔ ka yela sa ɔmɔ gɛnen. 14Wurubuaarɛ gi ka ilaa dɛnsɛ yela sa asa mɔ, i mɛŋ gyɛ yɛɛ mɛꞌ gyi daa mɔ-nbara so pɛi ne ɔꞌ sa mɔmɔ gɛnen ilaa dɛnsɛ ibono. Fɛɛ i gyɛ nbara gigyi so berɛ mɔ, aꞌ tɛsɛ gyi nbara mɔ so de aꞌ taa gikagyan yɛgɛ. Ɔko‑rɛ ɔko, mɔ, maŋ kii taalɛ gyi nbara mɔ so. 15I kya nyiile yɛɛ asa mɛ kya tɔrɔ Wurubuaarɛ nbara mɔ, de iꞌ kyu mɔ ginyadon. Nkana nbara giŋ bo no mɔ, i maŋ ba yɛɛ ɔko gi tɔrɔ nmɔ so.\n16Imɔso ne kyu naa de gikagyan so ne asa mɛ laa nyɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔmɔ mɔ. I gyɛ Wurubuaarɛ ilaa kyɛɛsɛ so mɔ, asa mɛ laa taalɛ ka gyan mɔ so yɛɛ ilaa ibono ɔ ka yela mɔ i laa baa gɛsintin sa Aberaham ɔpaa dɔ asa pɛwu. Asa abono pɛwu mɛ ka gyan Wurubuaarɛ so fɛɛ gɛnɔɔbono Aberaham gi ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ, mɛ laa nyɛ ilaa ibono Wurubuaarɛ laa sa Aberaham mɔ kee. I mɛŋ gyɛ Gyuda awura abono Wurubuaarɛ nbara mɔ gi dɛ sa ɔmɔ mɔ wolɛ ne nan nyɛ imɔ. I kya nyiile yɛɛ Aberaham gi wɔra ɔsɛ sa aye abono pɛwu a ka gyan Wurubuaarɛ so mɔ. 17Mɛ ŋmarasɛ imɔ idɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi dɔ yɛɛ,\n\"Nan yɛgɛ fo laa wɔra ɔsɛ sa asa kpɛi-kpɛi sakyɔ.\"\nImɔso ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela mɔ, mɔ gbaa-gbaa laa kerɛ imɔ so de iꞌ ba gɛsintin. Wurubuaarɛ ɔbono Aberaham gi ka gyan mɔ so mɔ kya kyingi asa abono mɛ ti wuꞌ mɔ de mɛꞌ kii nyɛ nkpa. Nengyene Wurubuaarɛ gi kpɛ nyɛ tɔgɛ yɛɛ ilaa idɛ i laa ba mɔ, gɛsintin i laa ba.\n18Ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa Aberaham mɔ, iŋ gyɛ Wurubuaarɛ ilaa wɔrasɛ so mɔ, nkana i maŋ taalɛ ba gɛnen kpa‑a. Aberaham berɛ gi ka gyan Wurubuaarɛ so ne o kyu mɔ-ansi gyan ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ mɔ so. Imɔso gɛsintin ɔ nyɛ wɔra ɔsɛ sa asa kpɛi-kpɛi sakyɔ, fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ ŋmarasɛ yela Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ mɔ. Mɛ ŋmarasɛ yɛɛ,\n\"Kerɛ, fafaanan ne fo-ɔpaa dɔ asa mɛ laa nyaakyɔ ne.\"\n19Gɛnen aberɛ abono mɔ, Aberaham gi wu yɛɛ o gyi fɛɛ nsi ikue-inun, ne mɔ-nyoro gi tansi pɔɔ. Mɔ-ka mɛŋ korogɛ kerɛ, ne mɔ-ka mɔ gi belɛ ibono ɔŋ baa taalɛ korogɛ. Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen pɛwu mɔ, gɛnɔɔbono Aberaham gi ka gyan Wurubuaarɛ so so mɔ, i mɛŋ yɔɔ mɔ-nyoro. 20Ɔŋ sɔɔ ilaa ibono Wurubuaarɛ gi ka yela sa mɔ mɔ akyɔɔlɛ. Mɔ-gikagyan mɔ giŋ koso Wurubuaarɛ so. Gi lɔrɔ kii nyaakyɔ too daa, ne i yɛgɛ Wurubuaarɛ gi nyɛ nyisigyi. 21O nyi mɔ-gisen dɔ ne ɔ ka gyan Wurubuaarɛ so yɛɛ Wurubuaarɛ laa taalɛ wɔra ilaa ibono ɔ ka yela sa mɔ mɔ. 22Mɔ-gikagyan gidɛ so ne mɛ ŋmarasɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gi kyu Aberaham yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran.\" 23Ibono mɛ ŋmarasɛ yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyu mɔ yɛɛ mɔ-gisen dɔ i boran mɔ, iŋ gyɛ Aberaham mɔ-nkon so ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ imɔ gɛnen. 24Dabɔlɛ aye pɛwu so ne ɔ tɔgɛ imɔ. Nengyene a ka gyan Wurubuaarɛ ɔbono o kyingi aye-Wura Yesu lii ibuni dɔ mɔ so mɔ, ɔ laa kyu aye kee yɛɛ aye-gisen dɔ i boran sa mɔ. 25Aye-ilaa nyɛnyɛn so mɔ, Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ mɔɔ aye-Wura Yesu, ne o kii kyingi mɔ lii ibuni dɔ de ɔꞌ nyɛ kyu aye yɛɛ aye-asen dɔ i boran.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rom\/4","date":"2018-06-22T04:09:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864343.37\/warc\/CC-MAIN-20180622030142-20180622050142-00052.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1220,"character_repetition_ratio":0.152,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.525,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hiiburu 3\nYesu Nyisigyi Gi Don Mosisi-Lɛɛ\n1Me-nanboana Yesu asonbo, Wurubuaarɛ gi lɔrɔ aye yela sa mɔ-nyoro. Ɔ tɔgɛ aye‑rɛ fɛye pɛwu yɛɛ aꞌ kyu aye-nyoro sa mɔ de aꞌ nyɛ kyena mɔ asɛ. Imɔso fɛꞌ kyu fɛye-nwɔnsa gyanꞌ Yesu so. Mɔ ne Wurubuaarɛ gi sun anyamesɛ asɛ. Mɔ so ne a ka gyan ne a kya tɔgɛ yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ asunbi alɛɛbo gɛmu sa aye mɔ. 2Aꞌ kyu Yesu kɛserɛ de Mosisi de aꞌ kerɛ. Yesu gi gyi gɛsintin sa Wurubuaarɛ ɔbono ɔ lɛɛ mɔ sun aye anyamesɛ asɛ mɔ. Mosisi kee gi gyi gɛsintin mɔ-gɛkyena dɔ ne ɔ kpaa Wurubuaarɛ adɛ. 3Buubuu ɔbono i kaaborɛ asa mɛꞌ kyu sa Yesu mɔ gi don Mosisi-lɛɛ mɔ gbaa bun. I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono nyamesɛ kya yii gɛten ne ɔ bo nyisigyi don abono mɛ tɛ mɔ-gɛten mɔ dɔ mɔ. 4Gɛtenꞌ kamaasɛ gɛ bo no mɔ, ɔko ne n yii gɛmɔ. Ilaa kamaasɛ ɔpɔrɔbo, mɔ, ne n gyɛ Wurubuaarɛ. 5Mosisi gi wɔra Wurubuaarɛ gɛsun ɔwɔrabo ne o kyu gɛsintin wɔra mɔ-gɛsun ne i kpaa Wurubuaarɛ adɛ pɛwu. Mosisi ilaa wɔrasɛ i wɔra sinkaala sa ilaa ibono Wurubuaarɛ laa baa lɛɛ nyiile gɛkaako Mosisi lɛwu gɛmara mɔ. 6Yesu Kirisito berɛ gyɛ daa Wurubuaarɛ mɔ-bi ne o kyu gɛsintin kyu kerɛ Wurubuaarɛ adɛ mɔ so fɛɛ gɛnɔɔbono obi kya kerɛ mɔ-sɛ gɛten so mɔ.\nƆko Ɔŋ Sa Ɔꞌ Yɛgɛ Mɔ-Nwɔnsa Giꞌ Lii Wurubuaarɛ So\nGɛnɔɔbono a kya da otu kyu aye-ansi gyanꞌ Yesu Kirisito so de ɔkon kyu i kya kpe faa mɔ, gɛnen gɛtenꞌ gɛbono Yesu kya kerɛ gɛmɔ so sa Wurubuaarɛ mɔ, aye ne n gyɛ gɛmɔ dɔ asa. 7Imɔso fɛꞌ nu ilaa ibono Wurubuaarɛ Oduduu mɔ gi tɔgɛ mɔ. Ɔ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Ndɛ fɛ nu Wurubuaarɛ gigyɛbiꞌ mɔ,\n8fɛ mɛŋ sa fɛꞌ wɔra gisoɔlon fɛɛ fɛye-naanaana lɛɛ mɔ.\nAberɛ abono fɛye-naanaana mɛ bo gipen mɔ dɔ mɔ\naberɛ ako dɔ mɔ mɛ kerɛ me, Wurubuaarɛ, ansi dɔ\nne mɛ soo me idoo kerɛ.\n9Nsi ikue-inyɔ pɛwu dɔ mɔ mɛ wu me-gɛsun belɛ\ngɛbono nɛ wɔra sa mɔmɔ mɔ,\nyɛgɛ mɛ kpɛ san mɛ kya kuu me-gɛnɔ.\n10Gɛnen so mɔ, nɛ kyu ginyadon wɔra gɛnen gikpen gibono,\nne nɛ tɔgɛ kyu lii mɔmɔ so yɛɛ,\n'Owi kamaasɛ dɔ mɔ, asa adɛ mɛ kya kerɛ ansi\nmɛ kya lɛɛ mɔmɔ-nwɔnsa ma‑a lii me so.\nMɛ kine, mɛ mɛŋ bii me-lɛɛ ikpa mɔ.'\n11Nɛ kyu ginyadon de mɔmɔ, ne nɛ tɔgɛ nnɔ wɔra mɔmɔ yɛɛ\nnkyoola nbono me yɛɛ nan kyu sa mɔmɔ mɔ\nmaŋ baa kyu sa mɔmɔ gɛkaako kpa‑a.\"\n12Imɔso, me-nanboana Yesu asonbo, fɛꞌ kerɛ fɛye-nyoro so dɔɔdan. Fɛye dɔ ɔko‑rɛ ɔko ɔ mɛŋ sa oꞌ kyu nwɔnsa nyɛnyɛn abɛɛ akyɔɔlɛ nwɔnsa de iꞌ ba yɛɛ mɔ-nwɔnsa gi lii Wurubuaarɛ so. Mɔ ne n gyɛ ɔbono ɔ bo no gɛkpaa-gɛkpaa mɔ. 13Gɛkɛ kamaasɛ mɔ, i kpɛ nyɛ wɔra yɛɛ gɛkɛ dee, fɛꞌ kpɛ fɛ kya ka abara owi ɔbono fɛ san fɛ kya nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ de ilaa iko i mɛŋ sa iꞌ nyɛ penɛ fɛye de fɛꞌ wɔra ansiɔlon de Wurubuaarɛ. 14Nengyene a taalɛ ka gyan Kirisito so kpaa lii fɛɛ gɛnɔɔbono a yii gɛsɛ faa mɔ, aye‑rɛ mɔ a laa kyena de mɔ-ilaa kamaasɛ ibono ɔ bo mɔ iꞌ wɔra aye-lɛɛ kee. 15Gɛnen so ne i wolaa tɔgɛ Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ dɔ yɛɛ,\n\"Ndɛ fɛ nu Wurubuaarɛ gigyɛbiꞌ mɔ,\nfɛꞌ mɛŋ sa fɛꞌ wɔra gisoɔlon\nfɛɛ gɛnɔɔbono fɛye-nanaana mɛ wɔra gisomaanu sa Wurubuaarɛ mɔ.\"\n16Anɛana ne n nu Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ ne mɛ wɔra gisomaanu de mɔ mɔ? I mɛŋ gyɛ mɔmɔ abono aye-naana Mosisi gi gyangbara sa ɔmɔ lii Igyipiti mɔ? 17Anɛana ne Wurubuaarɛ gi kyu ginyadon wɔra nsi ikue-inyɔ mɔ daa? I mɛŋ gyɛ asa abono mɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn ne Wurubuaarɛ gi yɛgɛ mɛ wuꞌ gipen mɔ dɔ mɔ? 18Wurubuaarɛ gi kyu ginyadon ne ɔ tɔgɛ nnɔ wɔra mɔmɔ yɛɛ,\n\"Nkyoola nbono me yɛɛ nan kyu sa mɔmɔ mɔ\nmaŋ baa kyu sa mɔmɔ gɛkaako kpa‑a.\"\nMɔ, anɛana ne Wurubuaarɛ darɛ gɛnen? I gyɛ daa asa abono mɛ wɔra gisomaanu de Wurubuaarɛ mɔ ne ɔ darɛ. 19Imɔso a wu yɛɛ ibono gɛnen asa abono mɛ mɛŋ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi mɔ so ne n yɛgɛ ne mɛ mɛŋ nyɛ kpe Wurubuaarɛ ɔkyoolaten mɔ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Heb\/3","date":"2018-06-24T19:17:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867050.73\/warc\/CC-MAIN-20180624180240-20180624200240-00040.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":698,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.035,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.513,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gilɛɛnyiile 19\nWurubuaarɛ Dɔ Asa Mɛ Kya Yen Mɔ\n1Imɔ idɛ gɛmara mɔ, i san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ nu ɔlanba fɛɛ sakpii belɛ nnɔ Wurubuaarɛ dɔ mɛ kya tɔngɛ ken-ken yɛɛ,\n\"Nbuo! Wurubuaarɛ kusee‑e!\nAmɔlɛgɛ, nyisigyi de ɔlon\ni gyɛ daa aye-Wura Wurubuaarɛ-lɛɛ.\n2Gɛnɔɔbono Wurubuaarɛ laa biidɛ anyamesɛ nyɛnyɛn giso mɔ,\ni gyɛ gɛsintin ne i gyɛ imɔ-ɔkpa so.\nƆ laa biidɛ ɔsowolɛ nyɛnyɛn mɔ giso.\nGɛnen ɔsowolɛ mɔ dɛ fɛɛ ilaayankyii ɔbono ɔ tɛ gɛbunono mɔ.\nƆsowolɛ mɔ gi kyu mɔ-ilaa nyɛnyɛn\nkyu kyangɛ gɛsinkpan so anyamesɛ\nfɛɛ gɛnɔɔbono ilaayankyii kya taalɛ yɛgɛ anyen sakyɔ\nmɛꞌ wɔra ilaa kankaran mɔ.\nWurubuaarɛ laa biidɛ ɔsowolɛ mɔ giso\nde iꞌ kyu ka mɔ Wurubuaarɛ asonbo\nabono gɛnen ɔsowolɛ mɔ gi mɔɔ mɔmɔ mɔ gikɔ.\"\n3Sakpii mɔ mɛ kii kpen yɛɛ,\n\"Nbuo! Wurubuaarɛ kusee‑e!\nIgyɛsii i laa kpɛ i kya dii\ni kya lii ɔsowolɛ mɔ ɔdɛɛten gɛkpaa-gɛkpaa.\"\n4Abelɛnsɛ oko anan mɔ de ilaa inan ibono i bo nkpa mɔ mɛ kpelegɛ dɛ Wurubuaarɛ ayaa dɔ mɛ kya yen mɔ ɔbono ɔ tɛ gɛgyapaa so mɔ. Mɛ tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nbuo! Iꞌ ba gɛnen!\"\nYesu Gɛkɛ Belɛ Mɔ Gɛ Fo\n5Gɛnɔ gɛko gɛ lii Wurubuaarɛ gɛgyapaa mɔ asɛ kpen tɔgɛ yɛɛ,\n\"Fɛꞌ yen aye-Wura Wurubuaarɛ!\nFɛye abono pɛwu fɛ kya son mɔ ne fɛ selɛ mɔ mɔ,\nnbii de abelɛnsɛ pɛwu,\nfɛꞌ yen aye-Wura Wurubuaarɛ!\"\n6Nfono mɔ, nɛ nu ɔlanba faa kpo‑o fɛɛ sakpii katakperɛ nnɔ gi kya gbere fɛɛ abii dɔ ibon ne n bɔla gibɔla belɛ. Ɔlanba mɔ kii ɔ dɛ fɛɛ nyangbon ne n kya faa ken-ken. Sakpii mɔ kya kpen ɔ kya tɔgɛ yɛɛ,\n\"Nbuo! Wurubuaarɛ kusee‑e!\nIdɛ kon ne aye-Wura Wurubuaarɛ Ɔlolonbo mɔ gɛwuragyi\ngɛ laa lii gɛwi tentegelen.\nƆkamaasɛ laa san wɔra daa Wurubuaarɛ gɛlaarɛ.\n7Aꞌ gyi ɔkon!\nIꞌ wɔra aye-asen dɔ ɔkon\nde aꞌ yen Wurubuaarɛ.\nYesu, Wurubuaarɛ sandɛ mɔ gɛkɛ belɛ\ngɛbono gɛ dɛ fɛɛ ɔkyii gikpiikɛ mɔ gɛ fo.\nYesu asonbo mɔ mɛ dɛ fɛɛ ɔkyiifɔ\nɔbono ɔ gyere lɔrɔ nyoro nyɔlen‑n\n8ne mɔ-kuli gi sa mɔ-ɔkpa\nde ɔꞌ dela akɛlɛlɛ kyabi-kyabi abono a kya ŋɛlegi mɔ.\"\nƆkyiifɔ akɛlɛlɛ adɛ a yelɛ sa Yesu asonbo mɔ gɛsintin gɛbono mɛ kya gyi sa Wurubuaarɛ mɔ.\nGyɔn De Wurubuaarɛ Dɔ Ɔsɔɔ Mɔ Ilaa\n9Nfono mɔ, Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ mɔ gi tɔgɛ sa me Gyɔn yɛɛ, \"Ŋmarasɛ imɔ idɛ yela yɛɛ, 'Amudɛnsɛbo ne n gyɛ asa abono Wurubuaarɛ laa da gibaa terɛ mɔmɔ yɛɛ mɛꞌ baa gyi Yesu, Wurubuaarɛ sandɛ gɛdenakɛ agyudɔ mɔ.' \" Nɛ ŋmarasɛ imɔ yela mɔ, o kii tɔgɛ sa me yɛɛ, \"Wurubuaarɛ gɛsintin agyɛbi ne fo ŋmarasɛ faa.\"\n10Nfono mɔ, nɛ kpelegɛ ŋmii mɔ-ayaa dɔ n dɛ buubuu belɛ mi‑i sa mɔ. O wu gɛnen mɔ, ɔ gya me yɛɛ, \"Gɛŋ baa wɔra gɛnen. Me‑rɛ fo de fo-nanboana Wurubuaarɛ asonbo abono mɛ dɛ ilaa ibono Yesu gi nyiile mɔmɔ mɔ dɔ mɔ, aye pɛwu a gyɛ daa Wurubuaarɛ asonbo. Son daa Wurubuaarɛ.\" (Ilaa ibono Yesu gi nyiile mɔmɔ mɔ ne n kya sa asa oduduu de mɛꞌ taalɛ tɔgɛ Wurubuaarɛ ikalan mɔ.)\nBee Fufuli Wura\n11Nfono mɔ, i san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu soso i bugi ginyɔ. Nꞌ baa kerɛ mɔ, bee fufuli ne. Mɛ kya terɛ isa ɔbono ɔ gyan bee mɔ so mɔ yɛɛ \"Ɔpaawɔrabo de Gɛsintin Wura.\" Ɔ kya gyi nbɛlɛ ne ɔ kya kɔ ikɔ imɔ-ɔkpa so. 12Mɔ-ansibi a dɛ fɛɛ ɔgya ɔbono ɔ kya dɛɛ mɔ, ne awura npɛ gi bun gi bun mɔ-gimu so. Ginyen giko gi gyan mɔ so. Ɔko‑rɛ ɔko mɛŋ nyi gɛnen ginyen mɔ, gɛnen mɔ, mɔ-wolɛ. 13Ikɔ dɔ nkalan gi palɛ mɔ-gɛgbɛ gɛbono o suu mɔ. Ginyen gibono mɛ kya terɛ mɔ mɔ ne n gyɛ yɛɛ Wurubuaarɛ Gigyɛbi.\n14Wurubuaarɛ dɔ ikɔ akɔbo mɛ buu mɔ. Mɛ gyan abee fufuli so kee ne mɛ bun akɛlɛlɛ kyabi-kyabi.\n15Gɛki boyɛsɛ gɛbono gɛ yelɛ sa gɛsintin mɔ gɛ bo mɔ-gɛnɔ dɔ. Gɛmɔ ne ɔ laa kyu kɔ de nsinkpan kpɛi-kpɛi so awura-awura. Ɔ laa kyu ɔlon fɛɛ gibeletɔ-lɛɛ ɔlon kyu gyi gɛwura mɔmɔ so. Ɔ laa kyu Wurubuaarɛ Ɔlolonbo mɔ ginyadon belɛ kyu ka anyamesɛ nyɛnyɛn gikɔ sa Wurubuaarɛ fɛɛ gɛnɔɔbono mɛ kya kyise gifɔlɛ giko abi amɔ-ɔnyanten peterɛ mɔ. 16Ginyen giko gi gyan mɔ-gɛgbɛ de mɔ-ɔgyan so yɛɛ,\nAWURA DƆ WURA DE ABELƐNSƐ DƆ ƆBELƐNSƐ.\nNbuii Gi Laa Gyi Kaabo\n17I san i kya wɔra me fɛɛ oderi mɔ, nɛ wu Wurubuaarɛ dɔ ɔsɔɔ ɔko owi dɔ, ne nɛ nu ɔ lɛɛ gɛnɔ ken-ken terɛ nbuii nbono gi kya maalɛ afuu so mɔ pɛwu yɛɛ, \"Fɛꞌ baa gyanꞌ de fɛꞌ gyi Wurubuaarɛ agyudɔ belɛ mɔ. 18Agyudɔ mɔ ne n gyɛ asa nyoro inun: awura-awura de asogya abelɛnsɛ de anyamesɛ alolonbo de ikɔ dɔ abee akɔbo abono mɛ gyan mɔmɔ so mɔ de anyamesɛ nyɛnyɛn pɛwu, dabɔlɛ abono mɛ tɛ mɔmɔ-gibaa so de abono mɛ tɛ awura asɛ mɔ, nbii de abelɛnsɛ pɛwu inun.\"\n19Nfono mɔ nɛ wu gɛnɔɔbono gɛdonbuɛ mɔ de gɛsinkpan so awura-awura mɔmɔ-ikɔ akɔbo mɔ mɛ laa kpaa gyan mɛ kya laarɛ mɛꞌ kpaa kɔ de ɔbono ɔ gyan bee mɔ so mɔ mɔ‑rɛ mɔ-lɛɛ ikɔ akɔbo. 20Mɛ laa kɔ mɔ, mɛ laa keda gɛdonbuɛ mɔ gɛmɔ‑rɛ gɛmɔ-nanbo gɛbono gɛ penɛ asa mɔ. Gɛ wɔra ilaa dɛgɛnɔsɛ gɛdonbuɛ gɛko mɔ asɛ penɛ asa abono mɛ bo gɛdonbuɛ mɔ daasɛ mɔmɔ-asegbelɛ so ne mɛ son gɛmɔ-ɔkperɛ mɔ. Wurubuaarɛ laa too gɛnen ndonbuɛ nnyɔ ndɛ wɔra fɛrɛwuta gigyapadɛ dɔ, yɛgɛ mɛ kerɛ. 21Mɔ ɔbono ɔ gyan bee mɔ so mɔ laa kyu gɛki mɔɔ gɛdonbuɛ mɔ ikɔ akɔbo sɛnsɛ mɔ. Gɛnen gɛki mɔ ne n bo mɔ-gɛnɔ dɔ ne gɛ yelɛ sa gɛsintin mɔ. Nfono mɔ nbuii pɛwu gi laa baa gyi mɔmɔ abono ɔ laa mɔɔ mɔ inun gɛɛlɛ nyoro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/acd-ACD\/Rev\/19","date":"2018-07-19T17:44:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591150.71\/warc\/CC-MAIN-20180719164439-20180719184439-00117.warc.gz","language":"acd","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"acd_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":945,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1}