diff --git "a/emp_Latn/mala_000002_keep.jsonl" "b/emp_Latn/mala_000002_keep.jsonl" new file mode 100644--- /dev/null +++ "b/emp_Latn/mala_000002_keep.jsonl" @@ -0,0 +1,1111 @@ +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 21\\nMame macarʉcʉro ti bajiroti queti\\n1 Adi macarʉcʉro ti yayiro bero, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeosere ĩacajʉ yʉ. 2 Quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ti rujiadore ĩacajʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉne rujiadicajʉ ti maca. Rõmio ãmosiagoago quẽnase sudi so sãñayuriarore bajiro quẽnari maca ñacajʉ. Ti macare quẽnoñumi Dios, ĩ tʉjʉ ĩ yarã, masa mani ejarotire yigʉ. 3 To bajiro ti bajirone, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro ado bajise ruyugoaro ocaruyucajʉ:\\n—Ĩaña. Masa rãca ñaami Dios. To bajiri, “Õ vecajʉ ñagʉ̃mi Dios” yire maja. Ĩna rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajicõari, masa quẽne ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãma. 4 Diorãca ñacõa ñarũgũrona ĩna ñajare, bajireare, sʉtiritire, otire, jũnise, sarese, vʉ̃ase ĩna tãmʉoboare jediro manirʉaroja. To bajiri, variquẽnarũgũrʉarãma ĩna. Tirʉ̃mʉjʉ bajiboacati ti rẽtojedicoajare, to bajirojʉa bajirʉaroja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n5 Tijʉ bero, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami:\\n—Ñajediro tirʉ̃mʉjʉ ñaboare, mame rĩne vasoacõaja yʉ —yigoti ocaruyucami.\\nTo bajiro yicõari, quẽna ado bajiro yʉre yi ocaruyucami:\\n—Mʉre yʉ gotisere ajicõari, tire ucaya. Riojo gotire ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, tire ucaya —yʉre yi ocaruyucami.\\n6 Bero, quẽna ado bajiro yʉre yigoti ocaruyucami:\\n—Ñajediro vasoajeocõaja yʉ. To bajiri, alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja. Oco bʉto idirʉarãre bajiro yʉre masirʉarã, yʉre ĩna sẽnijama, bajireacõari bero yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja. 7 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãma. To bajicõari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñarũgũrʉarãma. 8 Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉmenajʉarema, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacõarʉcʉja yʉ, ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: “Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, gãjerã manire ĩaterãma” yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãre rearʉcʉja. Yʉ ĩatesere yirãre ĩnare rearʉcʉja. Sĩarimasare, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirãre, to yicõari gãjerãre rojarãre quẽne rearʉcʉja. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, socarãre quẽne azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare rearʉcʉja yʉ —yʉre yigoti ocaruyucami.\\nTojʉ rojose tãmʉotʉjabetirʉarãma.\\nJerusalén, mame quẽnoria maca queti\\n9 To ĩ yiro bero, sĩgʉ̃ ángel, vadicõari, yʉ tʉ ejacami. Ĩ ñacami cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ, masa rojose ĩna tãmʉorotire sãñaribajare cʉocacʉ. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami:\\n—Adojʉa vayá. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ñarocore mʉre ĩorʉ yaja yʉ —yʉre yigoticami.\\n10 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉro joejʉ yʉre jivacami ángel. Tojʉ ejacõari, quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca, Jerusalén ti rujiadore yʉre ĩocami quẽna. To bajiri Dios ĩ ñarojʉne ĩ rãcane rujiadicajʉ ti maca. 11 Ti macajʉ ĩ ñajare, ĩ bususe rãca quẽnaro busubatocajʉ ti maca. Gʉ̃ta jairo vaja cʉtia quẽnarica ruyucõari, ĩarẽtoburiare bajiro ruyucajʉ ti maca. 12-13 Ti maca matariacʉ̃ni, ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñagãnibiacajʉ. Ĩna matariacʉ̃ni jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca sojeri, sojeri cʉticajʉ. Muiju ĩ jiadojʉa idia soje, ĩ rocasãtojʉa idia soje, varujʉare idia soje, gajejacatʉa varujʉare idia soje ñacajʉ ti. Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnana ĩna ñamasiriarã cõrone ñaro bajicajʉ. To bajiri, tocãrãca sojene ĩna vãme ucatu ecoria sojeri ñacajʉ. To bajicõari, tocãrãca sojere sĩgʉ̃ ángel rʉ̃gõcami. 14 “Ticʉ̃ni juriaquedibeticõato” yirã, gʉ̃tari jacase cũsʉoyuma. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari ñagãnibiacajʉ. To bajiri, tocãrãca gʉ̃tarijʉre, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, “Yʉ oca goticudirʉarãja” ĩ yicõacana vãme ucature tuyacajʉ.\\n15 Ángel yʉ rãca ñagõcacʉ, macare ĩ cõĩaroti orone quẽnoriʉre cʉocami. Ti macare, matariacʉ̃nire, sojerire quẽne ĩ cõĩaroti ñacajʉ tiʉ. 16 Ĩ cõĩajama, ti maca eyase, ti maca ʉ̃mʉase quẽne, cojoro cõrone ñacajʉ. Ĩ cõĩajama, dos mil doscientos kilómetros cõro ñacajʉ eyase, ʉ̃mʉase quẽne. 17 Ti maca matariacʉ̃ni ĩ cõĩajama, sesenta y cinco metros ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñacajʉ. Masa ĩna cõĩarore bajirone cõĩacami ángel.\\n18 Ti maca matariacʉ̃nire, gʉ̃tari jaspe vãme cʉtise rãca quẽnoriacʉ̃ni ñacajʉ. To bajicõari, orone quẽnoria maca ñacajʉ ti maca. Ẽo sojeri ʉeri manire ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maca. 19 Ti maca matariacʉ̃nire ĩna cũsʉoriari jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari jacase tʉre, “Quẽnaro ruyuato” yirã, gʉ̃ta jairo vaja cʉtire cũñuma. Gʉ̃ta ñasʉorica, jaspe vãme cʉticajʉ. Beroaga, zafiro vãme cʉticajʉ. Beroaga, ágata vãme cʉticajʉ. Beroaga, esmeralda vãme cʉticajʉ. 20 Beroaga, ónice vãme cʉtirica ñacajʉ. Beroaga, cornalina vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisólito vãme cʉticajʉ. Beroaga, berilo vãme cʉticajʉ. Beroaga, topacio vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisoprasa vãme cʉticajʉ. Beroaga, jacinto vãme cʉticajʉ. Tʉsarica, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñacajʉ amatista vãme cʉtirica. 21 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñarisojeri perla vãme cʉtisene quẽnoria sojeri ñacajʉ. Tocãrãca sojene perla vãme cʉtia rãca quẽnoria sojeri ñacajʉ. Ti maca gʉdareco ñavati maare, orone quẽnoria maa ñacajʉ. To bajicõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maa.\\n22 Diore rʉ̃cʉbʉoriavire ĩabʉjabeticajʉ yʉ, ti macare. Jẽre ti macane mani ʉjʉ, Dios, ñajediro masijeogʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriavire bajiro ĩna bajicõajare, ĩnare rʉ̃cʉbʉocama ti macana jediro. To bajiri, gaje vi ĩnare rʉ̃cʉbʉorotivi bojabeticajʉ ti maca. 23 To bajicõari, Dios ĩ ñarimaca ti ñajare, ĩ bususe rãca busucajʉ ti maca. To bajicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩre bajirone ĩ busurẽmojare, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe, ñamiagʉ ĩ bususe quẽne bojabeticajʉ ti maca. 24 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, masa rãca Dios ĩ ñajare, ĩre masijedirona ñacama. To bajicõari, “Mʉ sʉorine ñamasurã ñadicajʉ yʉa”, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorona ñacama. 25 Ti maca matariacʉ̃ni ñarisojeri rẽtiaroti ti manijare, jãnariasojeri ñacõa ñaroti ñacajʉ. 26 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, ĩna cʉose jairo vaja cʉtise juadicõari, Diore ĩsicama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 27 To bajicõari,\\n—Dios ĩ ĩatese, rojosere juavabetirʉarãma ti macajʉre. Rojose yirã, socarimasa quẽne, ti macare sãjabetirʉarãma ĩna quẽne —yigoticami ángel. —Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yatutijʉ, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” yiucatu ecoriarã rĩne sãjamasirʉarãma —yigoticami ángel.","num_words":901,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SAN LUCAS 2\\nJesú cʉ̃ bajuaꞌque niꞌi\\n1 Jesú cʉ̃ bajuase dʉporo nipeꞌtirã romano masã wiogʉ Augusto wãmetigʉ nipeꞌtirã masãrẽ baꞌpaqueogʉtigʉ, na wãmerẽ ojaõꞌoduticʉ niwĩ. 2 Cirenio, Siria diꞌta wiogʉ nícatero ne waro ojaõꞌose nʉꞌcãcaro niwʉ̃. 3 Nipeꞌtirãrẽ na ñecʉ̃sʉmʉa bajuaꞌque macãrĩpʉ ojaõꞌogʉ̃ waꞌaduticʉ niwĩ.\\n4 Tojo weegʉ José Nazare Galilea diꞌta nirĩ macãpʉ níꞌcʉ wijawãꞌcãcʉ niwĩ. Belẽ́ Judea diꞌta nirĩ macãpʉ waꞌacʉ niwĩ. Topʉ cʉ̃ ñecʉ̃ Davi bajuacʉ niwĩ. Cʉ̃ Davi pãrãmi niyugʉ, topʉ ojaõꞌodutigʉ waꞌacʉ niwĩ. 5 Cʉ̃, cʉ̃ omocã dʉꞌteacjo María meꞌrã Belẽpʉ ojaõꞌodutigʉ waꞌacʉ niwĩ. Co wĩꞌmagʉ̃ cʉogo nico niwõ. 6 Na Belẽpʉ nirĩ cura María co wĩꞌmagʉ̃ ñeꞌerĩtero ejacaro niwʉ̃. 7 Topʉre na cãrĩrĩ wiꞌi bocaticãrã niwã. Tojo weerã ecarã na cãrĩrĩ wiꞌipʉ waꞌacãrã niwã. Topʉ co ne waro wĩꞌmagʉ̃ wʉaco niwõ. Cʉ̃rẽ suꞌti caseri meꞌrã oma, ecarã na baꞌari coꞌropʉ cũuco niwõ.\\nÕꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã ʉꞌmʉsecjãrã oveja coꞌterãrẽ Jesú bajuasere wereꞌque niꞌi\\n8 Belẽ́ sumutopʉ oveja coꞌterã nicãrã niwã. Na, na yarã ovejare coꞌterã, cãpũpʉ niboꞌreamʉjãcãrã niwã. 9 Wãcũña marĩrõ narẽ niꞌcʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ bajuacʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ cʉ̃ asistese na tiropʉ añurõ boꞌreyuseꞌsa waꞌacaro niwʉ̃. Tojo waꞌacã ĩꞌarã, ʉcʉayʉꞌrʉacãrã niwã. 10 Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ narẽ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉre uiticãꞌña. Mʉsãrẽ añuse quetire miitigʉ weeꞌe. Te quetire tʉꞌorã, nipeꞌtirã eꞌcatirãsama. 11 Niꞌcãcã ñami Davi ya macã Belẽpʉ mʉsãrẽ yʉꞌrʉoacjʉ bajuami. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ Cristo marĩ wiogʉ nimi. 12 Cʉ̃ wĩꞌmagʉ̃rẽ suꞌti caseri meꞌrã omaꞌcʉre bocaejarãsaꞌa. Waꞌicʉrã nirĩ wiꞌipʉ cũñagʉ̃rẽ ĩꞌarãsaꞌa. Mʉsã aꞌtere ĩꞌarã, “Diacjʉ̃ta wereapĩ”, nirãsaꞌa, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ.\\n13 Cʉ̃ tojo níca beꞌroacã cʉ̃ tiropʉ pãjãrã Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã ʉꞌmʉsecjãrã bajuanemocãrã niwã. Na Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeorã, aꞌtiro eꞌcati basapeocãrã niwã:\\n14 Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsecjʉ̃rẽ eꞌcatipeorã.\\nNipeꞌtirã cʉ̃rẽ “Añubutiami”, ni basapeoato.\\nAꞌti diꞌta peꞌere cʉ̃ añurõ weenoꞌcãrã ejerisãjãse cʉoato, nicãrã niwã.\\n15 Beꞌro Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã ʉꞌmʉsepʉ mʉjã́ca beꞌro oveja coꞌterã na basu aꞌmerĩ ucũcãrã niwã:\\n—Teꞌa quero Belẽpʉ. Tojo waꞌaꞌquere, Õꞌacʉ̃ marĩrẽ weredutiꞌquere ĩꞌarã marĩ, nicãrã niwã.\\n16 Tojo weerã sojaro meꞌrã macãpʉ piꞌacãrã niwã. Topʉ piꞌatarã, María, Joseré bocaejacãrã niwã. Wĩꞌmagʉ̃ quẽꞌrãrẽ ecarã baꞌari coꞌropʉ cũñagʉ̃rẽ ĩꞌacãrã niwã. 17 Cʉ̃rẽ ĩꞌáca beꞌro Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ wĩꞌmagʉ̃ ye quetire narẽ níꞌquere werestecãrã niwã. 18 Nipeꞌtirã na weresere tʉꞌorã, tʉꞌo ʉcʉamʉjãcãrã niwã. 19 María peꞌe oveja coꞌterã tojo nisere co seꞌsaro wãcũ tʉꞌoñaꞌcãꞌco niwõ. Ʉpʉtʉ tere wãcũnʉrʉ̃co niwõ. 20 Oveja coꞌterã Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ narẽ níꞌcaronojõta queoro waꞌacã ĩꞌarã, Õꞌacʉ̃rẽ “Añuyʉꞌrʉami”, ni eꞌcatitojaacãrã niwã.\\nJesure na Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ miaꞌque niꞌi\\n21 Niꞌcã semana Jesú bajuáca beꞌro na weewʉaronojõ weecãrã niwã. Jesure cʉ̃ õꞌrẽcjʉ yapa caserore yejecõꞌacãrã niwã. Titareta cʉ̃rẽ Jesú wãme õꞌocãrã niwã. Ti wãmerẽta Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ María co nijĩpaco nise dʉporo õꞌoduticʉ niwĩ. Tojo weerã tojo wãmeyecãrã niwã.\\n22 Wĩꞌmagʉ̃ co wʉáca beꞌro ticʉse nʉmʉrĩ yʉꞌrʉ́ca beꞌro na weewʉaronojõpʉma weecãrã niwã. Moisé dutise aꞌtiro nicaro niwʉ̃. Numia wĩꞌmagʉ̃ wʉáca beꞌro ticʉse nʉmʉrĩ beꞌro apaturi na níꞌcaronojõta tojato tja nírõ tojo duticaro niwʉ̃. Titare wĩꞌmagʉ̃rẽ Jerusalẽ́pʉ miacãrã niwã. Topʉ Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ miisãjãa, Õꞌacʉ̃rẽ “Mʉꞌʉ yagʉ nimi”, ni ĩꞌorã waꞌacãrã niwã. 23 Õꞌacʉ̃ dutise tojo niyucã, tere tojo weecãrã niwã. Aꞌtiro nicaro niwʉ̃: “Nipeꞌtirã bajuamʉꞌtãrã ʉmʉa Õꞌacʉ̃ yarã sãjãcã weenoꞌrãsama”, niwʉ̃. 24 Beꞌro María, tojo nicã José Õꞌacʉ̃ dutiꞌcaronojõta weecãrã niwã tja. Aꞌtiro nicaro niwʉ̃: “Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeorã, pʉarẽrã buja weronojõ bajurãrẽ oꞌoya. Na marĩcã buja pʉarã oꞌoya”, nicaro niwʉ̃.\\n25 Titare niꞌcʉ̃ Jerusalẽ́cjʉ̃ Simeó wãmetigʉ nicʉ niwĩ. Cʉ̃ añugʉ̃ waro Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeoyʉꞌrʉgʉ nicʉ niwĩ. Israe curuacjãrãrẽ yʉꞌrʉoacjʉre yucuegʉ weecʉ niwĩ. Espíritu Santu Simeó meꞌrã ninuꞌcũcʉ niwĩ. 26 Espíritu Santu cʉ̃rẽ aꞌtiro wereyutojacʉ niwĩ:\\n—Cristo Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉre ĩꞌatimigʉ̃, mʉꞌʉ wẽrĩsome, nicʉ niwĩ. 27 Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ Jesure miáca nʉmʉrẽ Espíritu Santu Simeórẽ ti wiꞌipʉ waꞌaduticʉ niwĩ. Beꞌro Jesure cʉ̃ pacʉsʉmʉa Moisé dutiꞌcaronojõta wéérã, Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ miacãrã niwã. 28 Wĩꞌmagʉ̃rẽ ĩꞌagʉ̃, Simeó miiwʉacʉ niwĩ. Miiwʉa, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatipeogʉ, aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n29 Wiogʉ, mʉꞌʉ “Aꞌtiro weegʉti” níꞌquere queoro weeapʉ.\\nTojo weegʉ niꞌcãrõacãrẽ yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ daꞌracoꞌtegʉ eꞌcatise meꞌrã wẽrĩmasĩꞌi.\\n30 Masãrẽ yʉꞌrʉoacjʉre ĩꞌatojaꞌa.\\n31 Mʉꞌʉ nipeꞌtirã masã ĩꞌorõpʉ cʉ̃rẽ masĩdutigʉ tojo weewʉ.\\n32 Cʉ̃́ta judío masã nitirãrẽ mʉꞌʉrẽ ẽjõpeodutigʉ sĩꞌogʉ̃ weronojõ weegʉsami.\\nTojo nicã nipeꞌtirã mʉꞌʉ yarã Israe curuacjãrã “Õꞌacʉ̃ añurõ weeami”, ninoꞌrãsama, nicʉ niwĩ Simeó.\\n33 Simeó wĩꞌmagʉ̃rẽ tojo nicã tʉꞌorã, José, tojo nicã Jesú paco tʉꞌomarĩa waꞌacãrã niwã. 34 Beꞌro Simeó narẽ “Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weeato”, nicʉ niwĩ. María, Jesú pacore aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Õꞌacʉ̃ ãꞌrĩ wĩꞌmagʉ̃rẽ aꞌtiro weedutigʉ beseapĩ. Cʉ̃rẽ ʉatirã Israe curuacjãrã cõꞌadijonoꞌrãsama. Cʉ̃rẽ ʉarã peꞌe morõpeonoꞌrãsama. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ ye cjasere ĩꞌomʉꞌtãgʉ̃ nigʉ̃sami. Pãjãrã cʉ̃rẽ teerãsama. 35 Tojo weese meꞌrã nipeꞌtirã wãcũsere bajuyoropʉ masĩnoꞌrõsaꞌa. Mʉꞌʉ peꞌere te diꞌpjĩ meꞌrã ñosẽrõ weronojõ pũrĩse tʉꞌoñaꞌgõsaꞌa, nicʉ niwĩ Maríare.\\n36 Apego Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉre Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masõ nico niwõ. Co Ana wãmetico niwõ. Fanuel macõ Aser curuacjõ nico niwõ. Bʉcʉo waro nico niwõ. Ne waropʉre nuꞌmio waro omocã dʉꞌteco niwõ. Co omocã dʉꞌtéca beꞌro siete cʉ̃ꞌmarĩ co marãpʉ meꞌrã nico niwõ. Ticʉse cʉ̃ꞌmarĩ beꞌro co marãpʉ wẽrĩa waꞌacʉ niwĩ. 37 Jesure na Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ miacaterore co wapewio ochenta y cuatro cʉ̃ꞌmarĩ cʉoco niwõ. Co Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉre ne wijatico niwõ. Topʉ Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeogo, ñamirĩ, ʉmʉcori beꞌti, ñubuenuꞌcũcãꞌco niwõ. 38 Simeó Maríare, Joseré ucũrĩ cura Ana na tiropʉ waꞌaco niwõ. Jesure ĩꞌagõ, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌoco niwõ. Beꞌro nipeꞌtirã Jerusalẽ́cjãrã masãrẽ yʉꞌrʉoacjʉre coꞌterãrẽ Jesú ye cjasere wereco niwõ.\\nMaría, José, Jesú na ya macã Nazarepʉ dajatojaaꞌque niꞌi\\n39 Nipeꞌtise Õꞌacʉ̃ dutiꞌquere weetuꞌajaca beꞌro María, José, Jesú na ya macã Nazare, Galilea diꞌtapʉ dajatojaacãrã niwã. 40 Wĩꞌmagʉ̃ siape meꞌrã bʉcʉa, nemorõ tutuagʉ, masĩnemogʉ̃ waꞌacʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ añurõ weecʉ niwĩ.\\nJesú Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ wiorã meꞌrã ucũꞌque niꞌi\\n41 Jesú pacʉsʉmʉa nipeꞌtise cʉ̃ꞌmarĩ Pascua bosenʉmʉ nicã Jerusalẽ́pʉ bosenʉmʉrĩ waꞌawʉacãrã niwã. 42 Tojo weerã Jesú doce cʉ̃ꞌmarĩ cʉocã, na weewʉaronojõpʉma waꞌacãrã niwã tja. Jesú titare ne waro bosenʉmʉ waꞌagʉ weecʉ niwĩ. 43 Bosenʉmʉ yʉꞌrʉ́ca beꞌro José, María na ya macãpʉ dajatojaacãrã niwã. Titare Jesú peꞌe cʉ̃ paco María, José masĩrõ marĩrõ Jerusalẽ́pʉ tojacãꞌcʉ niwĩ. 44 Na Jesure “Ãpẽrã marĩ meꞌrãcjãrã meꞌrã waꞌayusami”, nicãrã nimiwã. Tojo weerã na wãcũqueꞌtiro marĩrõ niꞌcã nʉmʉ maꞌapʉre waꞌacãrã niwã. Beꞌropʉ na acawererã, na ĩꞌamasĩrã waꞌtero cʉ̃rẽ aꞌmacãrã nimiwã. 45 Ne bocaticãrã niwã. Tojo weerã cʉ̃rẽ aꞌmarã, Jerusalẽ́pʉ majãmitojacãrã niwã.\\n46 Iꞌtia nʉmʉ na Jerusalẽ́pʉ wijáca beꞌro Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ cʉ̃rẽ bocacãrã niwã. Cʉ̃ Moisé ojaꞌquere buꞌeri masã waꞌteropʉ dujicʉ niwĩ. Na ucũsere tʉꞌo, cʉ̃ quẽꞌrã narẽ sẽrĩtiñaꞌmʉjãcʉ niwĩ. 47 Nipeꞌtirã cʉ̃ masĩsere ĩꞌarã, cʉ̃ yʉꞌtimeꞌrĩsere tʉꞌorã, ĩꞌamarĩamʉjãcãrã niwã. 48 Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ dujicã ĩꞌarã, cʉ̃ pacʉsʉmʉa ĩꞌamarĩacãrã niwã. Cʉ̃ paco cʉ̃rẽ nico niwõ:\\n—Macʉ̃ ¿deꞌro weegʉ ʉ̃sãrẽ tojo weeati? Mʉꞌʉ pacʉ, yʉꞌʉ ʉpʉtʉ mʉꞌʉrẽ aꞌmapʉ. Ʉpʉtʉ wãcũqueꞌtiapʉ, nico niwõ.\\n49 Co tojo nicã tʉꞌogʉ, Jesú nicʉ niwĩ:\\n—¿Deꞌro weerã yʉꞌʉre aꞌmati? ¿Mʉsã yʉꞌʉ pacʉ ye cjasere weeroʉaꞌa nisere masĩtiati? nicʉ niwĩ.\\n50 Cʉ̃ pacʉsʉmʉa Jesú tojo nisere tʉꞌomasĩticãrã niwã.\\n51 Beꞌro na meꞌrã Nazarepʉ dajatojaacʉ niwĩ. Cʉ̃ todʉporopʉ weeꞌcaronojõta na dutisere añurõ yʉꞌtinuꞌcũcʉ niwĩ. Cʉ̃ paco nipeꞌtise Jerusalẽ́pʉ tojo waꞌaꞌquere wãcũnʉrʉ̃co niwõ. 52 Jesú siape meꞌrã bʉcʉa, masĩnemowãꞌcãcʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ “Añugʉ̃ nimi”, ni ĩꞌacʉ niwĩ. Masã quẽꞌrã nipeꞌtirã cʉ̃rẽ añurõ wãcũcãrã niwã.","num_words":1066,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Timoteo 4 BSNNT - Ñamasuse mʉre gotigʉ yaja yʉ. Dios, - Bible Search\\n1-2Ñamasuse mʉre gotigʉ yaja yʉ. Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne tire ajirãma. Jesucristo ñaami, ñajediro rotirocʉ. Adigodojʉre tudiejacõari, catirãre, rijariarãre quẽne, mani yirere ĩacõĩarʉcʉmi. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarũgũña. Masa ĩna ajirʉajama, ĩna ajirʉabetijaquẽne, ĩnare gotimasiocõa ñaña. Rojose ĩna yirere, “Rojosere yiyuja yʉa” ĩna yimasirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasioña. To yicõari, “Rojose yitʉjaya mʉa”, ĩnare yiba. “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotiba. To bajiro ĩnare mʉ gotimasioboajaquẽne, rojosere ĩna yicõa ñajama, ĩnare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. 3Ado bajiro bajiroti ti ñajare, quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ: Adirʉ̃mʉri Dios ocare mʉ gotimasiosere ajirũgũrãma masa. Berojʉma tire ajitecõari, ĩna ajirʉasejʉare gotimasiorãre jirẽocõari, “Yʉare gotimasioña”, ĩnare yirʉarãma. 4Dios oca riojo gotimasiorejʉare ajitʉjacõari, tirʉ̃mʉana ĩna tʉoĩarũgũmasirejʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna. 5Mʉjʉama, “To bajiro yiroma” yigʉ, roori ñarũgũrʉcʉja mʉ. Rojose mʉre ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojase jediro yicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocõa ñarũgũrʉcʉja mʉ.\\n6Jẽre yʉjʉarema, tire gotimasiogʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩna sĩaroti mojoroaca rʉyaja. 7Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, mani ʉjʉ ĩ roticatire bajirone quẽnaro yicoadicajʉ. To bajiri, tire yijeocõaja yʉ. 8To bajiro yigʉ yʉ ñajare, masare Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “‘Quẽnaro mʉre yaja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉre ĩ yijama, yʉ sĩgʉ̃rene yigʉ me yirʉcʉmi. Ñajediro adi macarʉcʉrojʉre “Jesucristo tudiejarʉcʉmi” yitʉoĩarãre quẽne, to bajirone yirʉcʉmi.\\n9-11Yʉ rãca ñaboagʉ, Demas vãme cʉtigʉ, yʉre vaveocami, Tesalónica vãme cʉti macajʉ vacʉ. Dios yere ĩ mairo rẽtoro adigodoayere maigʉ̃ ñari, to bajiro bajicami. Crescente vãme cʉtigʉjʉare, “Galacia sitanare Cristo ocare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To yicõari, Titore quẽne, “Dalmacia sitanare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To bajiri, Lucas sĩgʉ̃ne ñaami yʉ rãca tujagʉ. To bajiro ti bajijare, yoato me bʉsane vayá. Marcore ĩre macabʉjacõari, ĩre ãmiaba. Yʉre ejarẽmogʉ̃ vadiato. 12T'iquico vãme cʉtigʉjʉarema, Efeso vãme cʉti macajʉ ĩre cõacajʉ yʉ. 13Mʉ vadijama, yʉ sudiro joeadore yʉre ãmiadibosaba. Troas vãme cʉti macagʉ, Carpo vãme cʉtigʉ ya vijʉ cũcajʉ yʉ. Yʉ paperatutiri juadibosaba. To yicõari, gajeye papera yʉ cũcatire quẽne juadimasucõama.\\n14Alejandro vãme cʉtigʉ, cõme rãca quẽnocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorotire yiĩsirimasʉ, bʉto rojose yʉre yicami. Rojose yʉre ĩ yicati vaja, ĩre quẽne rojose ĩre yirʉcʉmi mani ʉjʉ. 15Ĩre roori ñaña mʉ quẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ. Dios ocare mani gotimasiocatire “Ajibeticõato masa” yigʉ, bʉto rojose ĩ yicati ñajare, to bajiro mʉre yaja yʉ.\\n16Ʉjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yʉre yiejarẽmorã manicama. Yʉ rãca ñaboacana yʉre vaveojedicoacama. To bajiboarine, “Ti vaja, rojose ĩnare yibeticõato Dios” yigʉ, ĩre yisẽniaja yʉ. 17Yʉre ĩna vaveojediboajaquẽne, mani ʉjʉma, ejarẽmocõa ñacami. To bajiri, jud'io masa me ñarãre, “Quẽnaro Dios yisere ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yibeticama ʉjarã, mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose ti ñajare. To bajiri, yʉre sĩaborona, sĩabeticama. 18Õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ yʉ ejarotire bojagʉ ñari, yʉre ejarẽmocõa ñagʉ̃mi mani ʉjʉ. To bajiri, gãjerã, “Dios ĩ bojabetire tʉoĩato ĩ” yirã, rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja yʉ. “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉomʉorʉ̃gõroti ñaja manire. To bajirone bajiato.\\n19To bajiri mani mairãre, Prisca vãme cʉtigo, so manajʉ Aquilare, to yicõari, Ones'iforo ya vianare quẽne, ĩnare quẽnaroticõaja yʉ. 20Erasto vãme cʉtigʉma, Corinto macajʉ tujacoacami. Gãji, Trófimo vãme cʉtigʉrema, ĩ rijajare, Mileto vãme cʉti macajʉ ĩre cũcajʉ yʉ. 21Juebʉcʉ rĩjoro yoato me bʉsane vayá, “Pablo tʉjʉ ejagʉsa” yigʉ.\\n22Mʉre quẽnarotigʉ, mani ʉjʉre ado bajiro mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩ rãca ñarũgũña mʉ, mʉ bojasere ĩ yirũgũrotire yigʉ. To yicõari, ĩ rãcanare quẽne, quẽnasere ĩnare cõaña mʉ”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.","num_words":577,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 1 JUAN 1\\nDíámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉre ca majigʉa “O biri wãme ca niipʉ niimi” ĩi wedegʉra, ameri mairique maquẽre bʉaro peti wedemi ati pũurora.\\n“Ʉmʉreco Pacʉa, mairiquera niicãgʉ biimi; cʉ̃ yaarãre ca maigʉ wado niimi, díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉre ca majigʉ,” ĩi wedemi.\\nTo biro ĩi yapano Jesucristo yee quetire tʉo nʉnʉjeerique maquẽre bʉaro wede majio nʉnʉa waami, aperã cʉ̃ yee quetire ca tʉo nʉnʉjeericarã nii pacarã teere camotaticãri ca ĩi dito nucũ yujurãre ĩima ĩigʉ (2.19, 22; 4.1-6).\\nTo biro ĩi yapano, díámacʉ̃ mani ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije menare bii tutuarique maquẽre wede majio, ñucã jĩcã wãmeri wede majiorique mena wede yapano eami.\\nJuan cʉ̃ ca queti owa cojo jʉorica pũuro\\nWederique Catirique maquẽ\\n1 Jĩcãtopʉra ca nii jʉo dooricʉ yee maquẽre jãa ca tʉoriquere, jãa cape mena jãa ca ĩariquere, añuropʉ jãa ca ĩa jeeñoriquere, jãa amori mena jãa ca padeñariquere, Ʉmʉreco Pacʉ Wederiquera Ca Niigʉ Catirique* Jn 1.1, 4. ca tiicojogʉ yee maquẽre mʉjare jãa owa cojo. 2 Ate catirique ca niigʉ Jesucristora bii bau nii eawi. Cʉ̃re jãa ĩawʉ. To biri tee maquẽre jãa wede. Ate to birora caticõa niirique ca tiicojogʉ, cʉ̃ Pacʉ mena ca niirucuricʉ, jãare ca bii bau nii earicʉ yee maquẽre mʉjare jãa wede. 3 Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, to biri cʉ̃ Macʉ̃ Jesucristo mena jãa ca niirore birora, mʉja cãare jãa mena cʉ̃ja niijato ĩirã, jãa ca ĩariquere, jãa ca tʉoriquere, mʉjare jãa wede. 4 Añuro ca ʉjea niirã mani ca niipere biro ĩirã, atere mʉjare jãa owa cojo.\\nCa boegʉ niimi Ʉmʉreco Pacʉ\\n5 Ate nii, Jesucristo jãare cʉ̃ ca bueriquere mʉjare jãa ca wederije: Ca boerije niimi Ʉmʉreco Pacʉ. Cʉ̃ra ca naitĩarije ʉno mani. 6 To biri “Ʉmʉreco Pacʉ yaarã jãa nii,” ca ĩirã nii pacarã, ca naitĩaropʉ ca niirã ñañarije ca tiirã mani ca niijata, ĩi ditorã mani ĩi. Díámacʉ̃ ca niirije ca ĩirore biro mani tiiti. 7 Ʉmʉreco Pacʉ ca boerijepʉre cʉ̃ ca niirore birora ca boerijepʉre mani ca niijata, to cõro docare jĩcã majare birora mani nii. Cʉ̃ Macʉ̃ Jesucristo díi pea, ñañarije mani ca tii niirije cõrorena manire coe.† Cʉ̃ Macʉ̃ Jesucristo díi pea, ñañarije mani ca tii niirije cõrorena manire coe. 8 “Ñañarije ca tiitirã jãa nii,” mani ca ĩijata, mani majuropeera mani ca cati niirijepʉre mani ĩi dito. Díámacʉ̃ ca niirije pea manipʉre manicã. 9 To ca bii pacaro, ñañarije mani ca tii bui cʉtiriquere mani ca wede ametʉenejata, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca ĩirore biro ca tiigʉ, ñucã ca añugʉ niiri, ñañarije mani ca tiiriquere manire acobo, niipetirije ñañarije mani ca tii bui cʉtiriquere manire coe, tiirucumi. 10 Ñucã, “Ñañarije ca tiitirã jãa nii” mani ca ĩijata, Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi dito paigʉre biro cʉ̃ ca niiro mani tii, cʉ̃ wederique pea manipʉre manicã, to biro ca ĩirã mani ca niijata.‡ Pr 20.9; Ec 7.20.\\n*1:1 Jn 1.1, 4.\\n†1:7 Cʉ̃ Macʉ̃ Jesucristo díi pea, ñañarije mani ca tii niirije cõrorena manire coe.\\n‡1:10 Pr 20.9; Ec 7.20.","num_words":458,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 15 BSNNT - Jesúre ajirã ĩ tʉjʉ ejarũgũñujarã. - Bible Search\\nOveja coderimasʉre bajiro manire Dios ĩ maitʉjabeti queti\\n1Jesúre ajirã ĩ tʉjʉ ejarũgũñujarã. Ĩna ñañujarã rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, to yicõari, gãjerã quẽne. 2To bajiri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ñañujarã. Ado bajiro Jesúre gõjañujarã ĩna:\\n—Rojose yirãre maiami. Ĩna rãca barũgũami —ĩre yigõjacodeyujarã ĩna.\\n3To bajiro ĩna yijare, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n4—Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi cien ovejare codegʉ. Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ oveja yayicoacʉmi. To bajiri ĩnare coderimasʉ, rʉyarãre, noventa y nueve ñarãre ta vesejʉ ĩnare cũcõari, yayir'ire macagʉ̃ vacoacʉmi ĩ, “Bʉjacõarijʉ tʉjarʉcʉja” yigʉ. 5Yayir'ire bʉjacõari, bʉto variquẽnagʉ̃ne, ĩre gaja tudicoacʉmi, ĩ ya vijʉ. 6Ĩ ya vi ejacõari, ĩ babarãre, ĩ tʉanare quẽne, rẽjarotigʉmi. “Oveja yayir'ire bʉjabʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre variquẽna ejarẽmoña”, ĩnare yivariquẽnagʉ̃mi. 7Tire bajiro bajiroja õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ. Oveja yayir'ire bʉjacõari, ĩ variquẽnariarore bajiro variquẽnarãma ángel mesa, Diore moabosarã, sĩgʉ̃ masʉ, rojose ĩ yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩ yijama. Socarãne gãjerãma, “Quẽnarã ñaja yʉa” yitʉoĩarãrema variquẽnamenama ángel mesa —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.\\nGãjoatiire yiyayiocõari, titiire bʉjagone, so variquẽnariarore bajiro manire Dios ĩ maitʉjabeti queti\\n8To yicõari, gaje queti gotirẽmoñuju Jesús quẽna:\\n—Rõmio, jʉaãmocãrãcatiiri, gãjoatiiri cʉogo ñagõmo. Cojotii ti yayiro ĩacõari, sĩabusuoriare so ya vire sĩabusuogomo so. To yicõari, quẽnaro tumacagõmo, “Titiire bʉjacõarijʉ tʉjarʉocoja” yigo. 9Titiire bʉjacõari, bʉto variquẽnagõne, so babarãre, so tʉanare quẽne rẽjarotigomo. “Gãjoatiire yayiritiire bʉjabʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre variquẽnaejarẽmoña”, ĩnare yivariquẽnagõmo. 10Tire bajiro bajiroja õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ. Gãjoatiire bʉjacõari, so variquẽnariarore bajiro variquẽnarãma ángel mesa, Diore moabosarã, sĩgʉ̃ masʉ, rojose ĩ yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩ yijama —ĩnare yigotimasiñuju Jesús.\\nĨ macʉ ĩ tudiejaro ĩacõari, rojose yiboar'irene ĩ jacʉ ĩ masirioreaye Jesús ĩ gotimasiore queti\\n11To yicõari, gaje queti gotirẽmoñuju Jesús quẽna:\\n—Sĩgʉ̃ masʉ jʉarã rĩa cʉtigʉ ñagʉ̃mi. 12Ĩ bedijʉa, ĩ jacʉre ado bajise ĩre yigʉmi: “Cacʉ, yʉ ye ñarotire yʉre ĩsiña mʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yijare, ĩnare ʉjojeocõagʉ̃mi ĩ jacʉ, ĩna ye ñarotire. 13To ĩ yiro beroagarʉ̃mʉrine, ĩ macʉ, ĩ bedijʉa gaje sitajʉ varʉ ĩ yere ĩsigʉ̃mi ĩ. Ti gãjoa rãcane vacoacʉmi, gaje sitajʉ vacʉ. Tojʉ ejacõari, rujajine ĩ gãjoare yibatereajeocõagʉ̃mi. 14To bajiro yireacõari bero, josari tãmʉogʉ̃mi, tojʉre. To ĩ bajiñarone, ti sitajʉ bare quẽnaro manoja. To ti bajijare, bʉto ñiorijasʉogʉmi. 15To bajiro bajiboacʉ, toagʉre moare sẽnigʉ̃mi ĩ. To bajiri ecariarã yeseare ĩre coderotigʉmi ĩ. 16Ĩnare codeñagʉ̃jʉ, yesea ĩna basene barʉaboagʉmi, mano ñiorijagʉ ñari, ñimʉjʉane ĩre ĩna bare ecabecʉ ñari. 17To bajiñaboacʉ, tʉoĩagʉ̃mi ĩ: “Yʉ jacʉ moabosarimasarema jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩna base rʉyaquẽnacʉda ti. No yigʉ yʉma adojʉre ñiorija ñati yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. 18To yi, “Baʉ. Cacʉ ya vijʉ tudiarocʉ ñagʉ̃ja yʉ. Tojʉre tudiejacõari, ado bajise Cacʉre ĩre yirʉcʉja yʉ: ‘Cacʉ, rojose yicajʉ yʉ, Diore, mʉre quẽne. 19To bajiri macʉ yʉre mʉ yise bojabeaja yʉ. Mʉre moabosarimasʉre bajirojʉa yʉre yiya mʉ’ yʉ jacʉre ĩre yicõa ejarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. 20To yi, ĩ jacʉ ĩ ñarojʉa tudicoacʉmi, maane.\\nTo bajiro ĩ bajivato, sõjʉne ĩ jacʉ bocaĩacõari, ĩre ĩamaigʉ̃mi. To bajiri ĩre vabocacõari, jabario, usu, ĩre yigʉmi, ĩ jacʉ. 21To bajiro ĩ yirone, “Cacʉ, Diore rojose ĩre yicajʉ. Mʉre quẽne rojose mʉre yicajʉ yʉ. To bajiri macʉ yʉre mʉ yise bojabeaja yʉ”, ĩre yigʉmi. 22To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre moabosarimasare jicõari, “Sudi quẽnase masure juaáya. To yicõari, ĩre sudi sãña. Ãmo sãriabedore quẽne ĩre sãña. Gʉbo sudire quẽne ĩre sãña. 23-24To yicõari, ta vecʉ mame jaigʉre ĩre sĩaña mʉa. Ĩre bacõari, basavariquẽnato mani. Yʉ macʉre, ‘Rijacoarimi’ ĩre yirũgũboabʉ yʉ. Caticõañumi”, ĩnare yigʉmi ĩ jacʉ. To yicõari, ĩre basajeorãma ĩna.\\n25To bajiro ĩna yiñarijʉre ĩ macʉ ñasʉogʉjʉama, vesejʉne bocañacõagʉ̃mi. To bajiñaboacʉ, tudiacʉmi yuja. Tudiacʉ, ĩ ajicõñarũtu vajama, to basa ocaruyu ñarãma ĩna. 26-27Tire ajicõari, ĩ jacʉre moabosarimasʉre ĩre sẽniĩagʉ̃mi, “¿Ñiere yirã yiri ĩna?” yigʉ. To bajiro ĩ yirone, “Mʉ bedi tudiejami. To bajiri ta vecʉ mame jaigʉre sĩarotimi mʉ jacʉ, mʉ bedi ĩ tudiejajare”, ĩre yigʉmi ĩ. 28To bajiri tire ajicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi, ĩ gagʉ, vire sãjarʉabecʉ. To bajiri ĩ jacʉ tire, “¡To bajibeticõaña mʉ!” yigʉ, budiacʉmi. 29To bajiro ĩ bajirone, ado bajise ĩ jacʉre ĩre yigʉmi: “Tocãrãca cʉ̃ma mʉ ye moarere mʉre moabosarũgũboacajʉ yʉ. To bajiboarine, divatojʉane no sĩgʉ̃ vaibʉcʉaca cabrito vãme cʉtigʉacare, ‘Ĩ babarã rãca basavariquẽna bato ĩna’ yigʉ, yʉre ĩsibeticajʉ mʉ. 30To bajiboarine, mʉ macʉ rojorã rõmiri rãca mʉ ye gãjoare yireagʉ var'ijʉarema, ta vecʉ mame jaigʉre sĩacõari, basavariquẽnaja mʉ”, ĩre yigʉmi, ĩ jacʉre.\\n31To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ jacʉ: “Ado yʉ rãcane ñacõarũgũaja mʉ. To bajiri yʉ cʉose jediro mʉ ye ñaja ti. 32Yucʉrema basavariquẽnato mani, mʉ bedi, ‘Rijacoarimi’ yʉ yirũgũboagʉ, gãme tudiejami. Ĩre bʉjacõaja mani yuja”, ĩre yigʉmi ĩ jacʉ —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.","num_words":741,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Efesios 2 BSNNT - - Bible Search\\nEfesios 1 Efesios 3\\n“Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ catisere ĩ ĩsirã ñaja mani”, yire queti\\n1Mʉa jud'io masa me ñarã, ĩre masimena ñari, rojose yirã ñariarãja mʉa maji. To bajiri, catirã ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, bajireariarãre bajiro bajirã ñariarãja mʉa. 2Rojose mʉa yijama, vãtia ʉjʉre cʉdirã yiriarãja mʉa. Ĩ ñaami Dios ocare ajimenare rotigʉ. 3Yʉa jud'io masa quẽne, Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja yʉa. To bajiri, rojosere yisejacõari, ti rione yʉare yirʉamacõrũgũcajʉ ti maji. To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ rearona ñaboayuja yʉa quẽne. 4To bajiro yiecorona mani ñaboajaquẽne, manire maimasucõagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yiyumi Dios. 5Rojose yirã ñari, Dios ĩ ĩajama, rijariarãre bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, ĩ macʉ rãcana mani ñajare, ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios. Quẽnamasugʉ̃ ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire ĩ macʉre manire yirẽtobosarotiyumi Dios. 6To bajiri, ĩ macʉre ĩ tudicatiorone, manire quẽne tudicatiogʉre bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yijama, “Õ vecajʉ ĩ ñarojʉ Jesucristo rãca rujirãre bajiro ñarʉarãma” yigʉ yiyumi. 7To bajiro ĩ yijama, “Quẽnaro yiyumi Dios” ĩna yirũgũrotire yigʉ yiyumi. 8Mʉa masune, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” mʉa yiro me, ĩ bojarore bajiro mʉare yigʉ yiyumi Dios. To bajiri, “Quẽnaro manire yibosayumi Dios” mʉa yitʉoĩajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosayumi. 9Cristo ĩ yirẽtobosare ñajare, “Quẽnaro yirã ñari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja yʉa”, yiroti me ñaja. 10“Jesucristo yarã ñarʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiro manire yiyumi Dios, gãjerãre quẽnaro mani yirotire yigʉ.\\n“Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã ĩatebeaja mani”, yire\\n11Tirʉ̃mʉjʉ mani bajirere masiritibesa mʉa. Rĩamasaca mame ruyuarãcare circuncisión yirere mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yirotimasiñumi Dios. “Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩ rotisere cʉdiroti ñaja” yʉa yirotire yigʉ, to bajiro yʉare yiyumi. Mʉajʉama, Diore masirã me ñañuja mʉa maji. Ĩre masimena mʉa ñajare, “Circuncisión yiyamana ñaama ĩna” yirã, mʉare ĩaterũgũcajʉ yʉa. 12Cristo ĩ bajirotire masimena, to yicõari Dios rĩa me ñañuja mʉa maji. Mani ñicʉa jud'io masarema, “Yʉ rotisere mʉa cʉdijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigoticũmasiñumi Dios. Gajeyere quẽne, ĩna cʉdirotire tʉoĩabecʉne, “Yʉ rĩa mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. To bajiboarine, mʉajʉama, mʉa rijato berojʉ mʉa bajirotire masibesuja mʉa maji. 13To bajiro bajiriarã ñaboarine, yucʉrema Jesucristo yarã ñari, ĩ rijabosare sʉorine Diore masirã ñaja mʉa yuja. 14-16Yʉa jud'io masa Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, “Dios rĩa ñaja mani” yitʉoĩacõari, jud'io masa me ñarã rãca gãmerã ĩateyuja mani. Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdijama, ĩ tʉjʉ ejarʉarãja mani” yʉa yitʉoĩaboare vaja maja. Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, cojo masare bajiro Diorãca quẽnaro ñasʉoyuja mani. To bajiro mani ñarotire yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo.\\n17To bajiri yʉa jud'io masa, Dios ĩ roticũmasire ajirʉ̃cʉbʉocana, to yicõari, ĩ yere masimena quẽne, Diorãca quẽnaro mani ñarotire gotigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. 18Vadicõari, manire ĩ rijabosare sʉorine Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mani jacʉ Diore sẽnimasiaja mani. 19Tocãrãcʉne Esp'iritu Santo ĩ ñajare, Diore masirã ñaja mʉa yuja. Dios rĩa ñaja mʉa quẽne. 20-22Mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gʉ̃tavi Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri ti vijʉre ñagʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami Esp'iritu Santo, mani jediro ĩ rãcana mani ñajare. Gʉ̃ta ñamasuricare bajiro bajigʉ ñaami Jesucristo, ĩ sʉorine Dios rĩa mani ñajare. Ĩ beroana ñaama Diore gotirẽtobosariarã, to yicõari yʉa Jesús ĩ bajirere goticudirimasa, yʉa gotisere ajicõari Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉore ñajare. Yʉa beroana ñaja mʉa.","num_words":543,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽa opanʉ asamblea zromara Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara?\\nWãra yi ũmemae\\nWãra yi bed’ea nabemamae\\nÃBA YI JɄREBARI LIBRO\\nMINISTERIO DEL REINORA\\nAKɄRA DAIZEZE BED’EARA DRAMANE\\nWIDIDA DAIZEZE BED’EA K’AWUAITA BARI\\nÃBA YI JɄREPANɄ\\nJESU BEIDA KĨRÃBEITA\\nYI BED'EA NABEMA\\n¿Kʼãrẽta okĩrãbʉ Daizezebara?\\n¿Kʼairape Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra?\\n¿Kʼãrẽa dayirã trʉ̃ra Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã?\\n¿Sãwũã ʉ̃tʉzebisida Daizeze Bedʼeade eda wãrĩnu jarabʉra?\\n¿Kʼãrẽa tradusipanʉ Daizeze Bedʼeara?\\n¿Bʉara kʼãrẽta ũdui dai kristianora ãba yi jʉrebarimaera?\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ dayirã mebẽrãbawara ãba yi jʉrebʉbara?\\n¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ bedʼeabʉ dai ãba yi jʉrebarimaera?\\n¿Kʼãrẽa biʼia wua jʉ̃kʼãrape wãpanʉ ãba yi jʉrebarimara?\\n¿Kʼãrẽta oibara dayi ãba yi jʉrebarima wãinaẽnara?\\nMebẽrãbawaraʉba k’awuaibara Jeowaba jarabʉ oita\\n¿Sãwũã daʉcha oerpanʉ Daizeze Bedʼea jaradia wãira?\\n¿Kʼãrẽ yi naa edebarira?\\n¿Sãwũã nekʼawuabipanʉ Daizeze Bedʼea ewari neẽã jaradiabʉrãra?\\n¿Zõrãrã kʼãrẽta obʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã kongregasionnera?\\n¿Kʼãrẽta opanʉ zõrãrã kʼarebabaribara?\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ kongregasion akʉbari zõrãrãbara Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã kongregasionra?\\n¿Sãwũã kʼarebapanʉ dayirã mebẽrã zʉbʉriabʉrʉdera?\\n¿Kʼairape yi wãrĩnu «nezokʼara jipabʉrãra akʉza biʼia krĩchabʉrãra»?\\n¿Kʼãrẽ zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉrãra?\\n¿Kʼãrẽta opanʉ Beteldera?\\n¿Sãwũã bʉchu dayirã kartara akʉza sãwũã tradusipanʉ?\\n¿Dayirãba naʉ̃ drʉade trabajo opanʉrã sãwũã pagapanʉ?\\n¿Sãwũã opanʉ akʉza kʼãrẽa opanʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridera?\\n¿Sãwũã neneẽã erpanai Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridera?\\nDaizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabarideda bʉ Libro kĩrãtana wagabarita\\n¿Kʼãrẽta ũdudai dai internetʼnera?\\n¿Bʉara oika Jeowaba jarabʉra?\\nJeowa ʉ̃rʉ K'awuabipanʉrã\\nKatʉra eda wãita\\nYI AUDRE JARABɄK’ÃRẼNA\\nAkʉkĩraĩk'a naʉ̃ kartarã %%?\\nAkʉra naʉ̃ne abé afrikáans ahanta aimara albanés alemán aluro amárico armenio asamés atié aucano ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bambara bashkir bassa de Camerún bassa de Liberia batak simalunguno batako dairí batako karo batako toba baulé becol bengalí birmano bislama boulou búlgaro cabilé caboverdiano cakchiquel del centro camboyano catalán cebuano chabacano changana (zimbabue) checo chichewa chino mandarín (simplificado) chino mandarín (tradicional) chitonga chitonga de Malaui chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuvash cibemba cingalés comoriano de Ngazidja congo coreano criollo de Reunión criollo de las Seychelles criollo guadalupeño criollo guineano criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dehu digor diula duala dusún efik embera katio endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio euskera ewé fanti feroés finlandés fiyiano fon frafra francés ga gallego galés garífuna georgiano gitonga gokana griego groenlandés guaraní guaraní boliviano guerzé gueré gujarati gun guna hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kekchí khana khasi kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kisonge kpelle krío kurdo kurmanyí del Cáucaso kwangalí kwanyama kyangonde lahu lao latgaliano lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas costarricense lengua de señas ecuatoriana lengua de señas salvadoreña lengua de señas uruguaya lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas británico lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas coreano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas filipino lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas ghanés lenguaje de señas griego lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas holandés lenguaje de señas hondureño lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas malasio lenguaje de señas neozelandés lenguaje de señas nicaragüense lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas peruano lenguaje de señas rumano lenguaje de señas ruso lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lugbara lunda luo luvale macedonio macua malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mangareva maninkakan oriental mapudungun maratí marquesiano de Hiva Oa marquesiano de Nuku Hiva marshalés maya mazahua mazateco de Huautla mbukushu mendé meru misquito mixe mixteco de Guerrero mixteco de Huajuapan mizo mongol more nasa yuwe navajo nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nuer nyaneka nyungwe náhuatl de Guerrero náhuatl de la Huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de Puebla okpe oromo osético otomí del valle del Mezquital pangasinán papiamento de Aruba papiamento de Curazao persa pidgin camerunés pidgin de las islas Salomón pidgin nigeriano pilagá polaco ponapés portugués pular punyabí punyabí (alfabeto shahmukhi) purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Santiago del Estero quichua de Tena quiché rarotongués romaní de Bulgaria romaní de Macedonia romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia rumano ruso rutoro samoano sango saramacano sarnami sena senufo cebara sepedi serbio serbio (alfabeto latino) sesoto de Lesoto setsuana shona silozi somalí sranangtongo suajili suati sueco sundanés susu tagalo tahitiano tai tai del noreste talian tamil tandroy tankarana tarahumara tayik telugu tetun dili tigriña tivo tlapaneco toabaite tojolabal tok pisin tongano toquelao totonaco tseltal tsonga tsotsil turco turcomano turcomano (alfabeto cirílico) tuvaluano twi tártaro tének de San Luis Potosí ucraniano udmurto uhobo uigur (alfabeto cirílico) urdu uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wichi wolaita xhosa xitshwa yacouba yoruba zapoteco de Lachiguiri zapoteco del Istmo zulú árabe ñanya ñemba\\n¿Idi ewadera kʼairaba opanʉ Jeowaba jarabʉra?\\n¿Akʉbʉka naʉ̃ra kĩrã sãwũã sobiabʉra? naʉ̃rãra dai asamblea eda wãbarira, naara Daizeze odebʉraba obada kĩrãkʼa, jarasi poaga abaʉde asamblea ũbea odamarẽã, daira mejãcha sobiapanʉ ãba yi jʉrepanʉbaera asambleade (Deuteronomio 16:16). Poaga abaʉde asamblea ũbea opanʉ, maʉ̃ra Kongregasionra akʉbari zõrãrã asamblea, maʉ̃ra poaga abaʉde ũme opanʉ ewari aba abaka, ababemara asamblea regional, maʉ̃ra ewari ũbeabayeda opanʉ. ¿Maʉ̃bara sãwũã kʼarebabʉ dayirãra?\\nKʼarebabʉ audre bia baita dayirã mebẽrãbawara. Israelitarãra mejãcha sobiapanasi Jeowa ʉ̃rʉ ibia bedʼeai kʼãrẽa «jõmara daidu», daisida abʼarika sobiapanʉ asambleade ãbapanʉbaera mebẽrãbawara Daizezeba jarabʉ oita (Salmo 26:12; 111:1). Maʉ̃ asambleadera ũdu kʼawuabʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã awuru kongregasionnebemata, akʉza awuru drʉadebemata. Ũmatipababʉrʉdera ãba nekopanʉ asamblea obadamae, mamara jõmaʉ̃ta ãba sobiapanʉ (Hechos 2:42). Mamara ũdubipanʉ wãrĩnu «mebẽrãne zhi kʉãgʼa bʼeaudua. Zhiya zhi wawiaitrʉ bʼeaudua» naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ (Romanos 12:10, BD).\\nKʼarebabʉ audre dayirãba Daizeze ĩjãita. Israelitarãra mejãchede kʼarebabasi «ũrĩsidabaera Daizeze Bedʼeaba jarabʉta» (Nehemías 8:8, 12). Asambleade jaradiapanʉbara daira mejãcha kʼarebabʉ. Mama jaradiapanʉrã Daizeze Bedʼeadebema. Ẽbẽra abaʉba jaradiabʉ Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ, akʉza dramane jaradiapanʉ Daizezeba kãgabʉ oita. Adewara ũrĩbipanʉ mebẽrãba ãyi zʉbʉria berabaridata mawũãsidu Daizeze odebʉ, akʉza ãyira maʉ̃ba bia wãta. Dayirãra maʉ̃ba kʼarebabʉ. Akʉza asamblea regionaldera ũdubipanʉ dramata naarabemaraba wua jʉ̃badata maʉ̃ra Daizeze Bedʼeade eda jarabʉta opanʉ, maʉ̃ba audre bia ũrĩbibʉ Daizeze Bedʼeara. Asamblea obʉrʉza buru kʼoepanʉ yi Daizezeba jarabʉde bakĩrãbʉta.\\n¿Kʼãrẽa asambleadera mejãcha sobiapanʉ?\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ dai asambleade eda wãiba?\\nŨdu kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ dai sãwũãbʉta, kãgapanʉ wãmarẽã tẽã jʉneã daiba asamblea obʉdade. Bʉa Daizeze Bedʼea jaradiabʉba ũdubiseabʉ kʼãrẽ ʉ̃rʉ bedʼeadaita asambleade. Bʉ kalendariode eruda sõbede odaita akʉza sãma oita akʉza kʼãrẽ ũmadaʉde odaita, adewara ewari jʉrʉda mama wãita.\\nɄ̃tʉzebĩta karta internet’ne\\nJW.ORG \/ Jeowa ʉ̃rʉ K'awuabipanʉrã internet'ne\\nKristianoraba Obʉ Kĩrãkʼa akʉza Daizezeita Trajapanʉ—Ãba yi Jʉrebari Libro\\nDaizeze Bed’ea Drama\\nBedʼea jarada Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ʉ̃rʉ\\nWidida Daizeze Bed’ea k’awuaita\\nWãra dai ãba yi jʉrebarimae\\nDai asambleara poagaza opanʉ\\nJʉrʉda ãba yi jʉrebarita\\nk’ãrẽ yiwidita bʉ\\nSoiduba dia kĩrãbʉ drʉa jõmaita\\nWatchtower Kartararabʉ Internet'ne\\nCopyright © 2018 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. KARTADEBɄ SÃWŨà ZOK'AITA | Neida bʉkʉabeẽ eda\\nBed'ea aba jidara\\nBed'ea zeẽbʉ bed'ea ũdubita Internet'ne jw.org bʉ naʉ̃ bed'eade ũduita Kartara naʉ̃ bed'eadebʉrʉ bʉ#","num_words":1156,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 TIMÓTEO 2\\nIca iodaɡ̶awa, icaaɡ̶ica nalokodeɡ̶ecajo, icaaɡ̶ica nawodaɡ̶anaɡ̶a\\n1 Akamaɡ̶akaami Timóteo, ane micataɡ̶a deɡ̶ewi makaami ionigi, ele midioka limedi manakatoni Ǥoniotagodi, codaa meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶ena, leeɡ̶odi Cristo idioka limedi meletedaɡ̶adomi. Eletedoɡ̶odomi leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege. 2 Odaa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane jiiɡ̶axitedaɡ̶adici, anajipaatalo codaa eliodi oko aaɡ̶aɡ̶a owajipatalo, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco iiɡ̶axinitece niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi ane yakadi me jinakatonaɡ̶a, amaleeɡ̶aɡ̶a oyakadi moiiɡ̶axitece eledi oko.\\n3 Ixomaɡ̶ateenitedijo niɡ̶inoa ane dakaketaɡ̶adomi mikeeni makaami niɡ̶ina Jesus Cristo niodaɡ̶awa anele. 4 Niɡ̶ina iodaɡ̶awa me diwitide, doletibige meo me ninitibece niɡ̶ijo ane iomaɡ̶aditice me iodaɡ̶awa. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶adiaaɡ̶ica meote niɡ̶inoa eletidi nibaketedi anowote me dinigaanyetece dinyeelo. 5 Codaa niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo aneo loniciwaɡ̶a me dinigaanye, adinigaanyetece lale ane noɡ̶ete, nige daɡ̶a dioteci icoa ane lakataɡ̶a ica nalokodeɡ̶ecajo. (Odaa leeditibige madinoniciwaɡ̶ati awii liciagi niɡ̶ijo nalokodeɡ̶ecajo). 6 Niɡ̶ina nawodaɡ̶anaɡ̶a aneliodi me diba, joaniɡ̶iniaa leeditibige modoejegi me dibatege ane niwai. (Akaami adinoniciwaɡ̶ati awii liciagi niɡ̶ijo nawodaɡ̶anaɡ̶a, odaa jaɡ̶abaatege ɡ̶anaɡ̶ajegi.) 7 Owoo niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa, odaa Ǥoniotagodi eote mowooɡ̶oti ane diitigi inoatawece niɡ̶inoa ane jeloɡ̶oditedaɡ̶awa.\\n8 Analakitibige Jesus Cristo, anida aneetetege Davi licoɡ̶egi, me yewiɡ̶atace, niɡ̶ijo me yeleo. Joaniɡ̶inaaɡ̶inoa ɡ̶obodicetedi anele ane jatematitedibece, oneloɡ̶oditoɡ̶owa Jesus Cristo me yewiɡ̶atace. 9 Etidigoetece galeenatedi micataɡ̶a daɡ̶a ee ɡ̶onematagodi, odaa ja jawikode leeɡ̶odi me jatematitedibece ɡ̶obodicetedi anele. Pida baadiɡ̶ica ane yakadi me igoetedi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶inoa ɡ̶obodicetedi anele. 10 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idinatitalo inoatawece yawikodico leeɡ̶odi niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedicoace me nepilidi amaleeɡ̶aɡ̶a oyakadi moyexogotege Ǥoniotagodi, odaa jiɡ̶ida lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Jesus Cristo, codaa moyakadi moiweniɡ̶ide midioka limedi modinawanaɡ̶aditege, anigida noko nigototalo. 11 Niɡ̶ida nigegi ewi niɡ̶ijo mee,\\n“Niɡ̶ina nige ɡ̶odemaɡ̶awa Cristo,\\nodaa ɡ̶odewiɡ̶atace odaa idejonaɡ̶ate miniwataɡ̶a.\\n12 Nigidioka limedi me idinatiiɡ̶atalo niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico,\\nodaa jaɡ̶aɡ̶eote ɡ̶onaɡ̶atetigi me ɡ̶odiiɡ̶enatakanaɡ̶awa Cristo.\\nPida nigejinaɡ̶a me diɡ̶ica anejinaɡ̶atege,\\nodaa nebi aaɡ̶aɡ̶aee me daɡ̶a ɡ̶odowooɡ̶oditeda.\\n13 Nige daɡ̶adiaaɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a lotaɡ̶a,\\npida idioka limedi meote niɡ̶ijo ane ligegi\\n(odaa iwi anigotedoɡ̶owa)”.\\n(Leeɡ̶odi ayakadi daateɡ̶eote niɡ̶ijo ane ligegi.)\\nIca nibakecajo aneo Aneotedoɡ̶oji me ninitedibece\\n14 Awii niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi monalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. Ajoini Ǥoniotagodi lodoe me daɡ̶adiaa nidelaɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶inoa notaɡ̶a ane doɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo, igaataɡ̶a niɡ̶ina me dinotigimade ayaxawa oko anowajipatiogi, pida beɡ̶eo me daɡ̶adiaa eniwaɡ̶atakanaɡ̶a. 15 Adinoniciwaɡ̶ati madinikeeni lodoe Aneotedoɡ̶oji micataɡ̶a niɡ̶ica nibakecajo Aneotedoɡ̶oji ane yakadi mele, ane daɡ̶a niboliɡ̶atece libakedi, ane iɡ̶enaɡ̶a me diiɡ̶axinaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a anewi.\\n16 Pida oxaxini jinaɡ̶a adinotigimadenitege niɡ̶ina oko ane dinotigimadetiwage leeɡ̶odi niɡ̶inoa notaɡ̶a ane diɡ̶ica jaoɡ̶ate, niɡ̶idi oko ane doɡ̶odeemitetibige Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ina me dinotigimadetiwage, owo eledi oko mepaanaɡ̶a leegita me yetecetedice Aneotedoɡ̶oji. 17 Liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda ja yaaɡ̶adi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, micataɡ̶a niɡ̶ina nilotapaɡ̶ajegi ane daɡ̶a ici ane yelio ɡ̶obole. Himeneu, ijaa Fileto itoataale niiɡ̶axinaɡ̶anadi ane lemaanigi modinotigimadetege eledi oko, codaa modiiɡ̶axinaɡ̶atece ane deɡ̶ewi. 18 Niɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi oika niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, codaa me naigi Ǥoniotagodi joɡ̶oika anepeɡ̶ewi, odaa joɡ̶odiiɡ̶axinaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a ixomaɡ̶atice me yewikatiditace oko, odaa aɡ̶aleeɡ̶eote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Joaniɡ̶idaa midi oko anoyaaɡ̶adi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.\\n19 Pida niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa adiniigi. Micataɡ̶a niɡ̶ina lipodaɡ̶aladi diimigi Aneotedoɡ̶oji ane ixotedio, ane datite, ane daɡ̶a digike. Aneotedoɡ̶oji micataɡ̶a daɡ̶a iditedeloco lotaɡ̶a miditaɡ̶a niɡ̶ijo lipodaɡ̶aladi diimigi, niɡ̶ijoa lotaɡ̶a anee,\\n“Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi ijotawece niɡ̶ijo anida aneetetege”,\\ncodaa ijo eledi ligegi anee,\\n“Ijotawece anodi mida aneetege Ǥoniotagodi,\\nleeditibige moika libeyaceɡ̶eco.”\\n20 Niɡ̶ina diimigi-nelegi, liico liɡ̶eladi, ada boote idaa baxia oolo, codaa me beexo. Codaa idiwa eletidi baɡ̶a iwoɡ̶o, codaa me napaloaɡ̶a. Niɡ̶ijo ane nebi diimigi idoka ibake naɡ̶ajo boote oolo, anaa beexo niɡ̶ina midi lalokegi, oɡ̶oa, domige niɡ̶ina mini lanaaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi. 21 Nigica oko ane daɡ̶a dioteci niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda, aneo oko me nibataaɡ̶a, niɡ̶ini oko liciaceekawa naɡ̶ajo boote idaa baxia oolo, anaa beexo, aneliodi niwaló. Niɡ̶ijo oko aɡ̶alee liciaceekawa naɡ̶ajo boote iwoɡ̶o inaa napaloaɡ̶a ane deɡ̶eliodi niwaló. Digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo ane nebi diimigi me iomaɡ̶aditedice niɡ̶ijoa bootitedi ane daɡ̶axa me diniwaloe, jiɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iomaɡ̶aditedice niɡ̶ijo oko ane daɡ̶a dioteci niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda, eotedibige me yakadi me ibake niɡ̶ini oko mepoka dibatema. Niɡ̶ini oko ja igotema Niotagodi me ibake, codaa ja dinenyaɡ̶adi meo okanicodaaɡ̶ica nibakedi anele.\\n22 Enice oxaxini niɡ̶inoa lidekeco ɡ̶odolaadi ane beyagi lionekadi anidioka limedi moyemaa mowote. Pida adinoniciwaɡ̶ati madineɡ̶enaɡ̶ati, codaa oleetibige midioka limedi manakatoni Ǥoniotagodi, codaa memaani eledi ɡ̶onioxoadipi, codaa me ɡ̶adilakiitege eledi oko. Jiɡ̶idaa nige ɡ̶adiciagi niɡ̶ijo ane yapidi laaleɡ̶enali anodipokotalo Ǥoniotagodi me yaxawatediogi. 23 Pida oxaxini adaɡ̶adinotigimadenitege niɡ̶ina oko ane dinotigimadetiwage leeɡ̶odi niɡ̶inoa notaɡ̶a ane deɡ̶eleteda, ane diɡ̶ica jaoɡ̶a, igaataɡ̶a joɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ina oko dinotigimade nigepaa nidelaɡ̶a. 24 Leeditibige niɡ̶ina liotagi Ǥoniotagodi me daɡ̶a didele. Pida leeditibige mokaaɡ̶egitema inatawece oko, codaa me yowooɡ̶odi anigota me diiɡ̶axinaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa leeditibige me dinatitiogi niɡ̶ina oko anodoletibige modinotigimadetege. 25 Eledi leeditibige me diniwikodetibece niɡ̶ina me dinilakidetege niɡ̶ina ane doɡ̶oiite. Ijoatibige Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a yaxawa modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa joɡ̶oyowooɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi. 26 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica oko nige yakadi mopitaceloco mele me dowooko, codaa ja iwoko diaabo eloona, ane yatitiogi niɡ̶ina oko meotibige mowo niɡ̶ica ane yemaa.","num_words":746,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 15\\n1 Yáa wedera, yʉʉ mʉ́ãrẽ too sʉgueropʉ bueriguere Jesús basocáre netõnére quetire mecʉ̃tígãrẽ wãcũrĩ boogá. Mʉ́ã teeré tʉorá, padeowʉ́. Atitócãrẽ padeóa. 2 Cõãmacʉ̃ tee quetimenarã mʉ́ãrẽ padeorí tiigʉ́ tiii. Mʉ́ãrẽ yʉʉ wederigue quetire padeó, wãcũnʉnʉseri, netõnégʉ̃daqui. Diamacʉ̃́ padeohéri, netõnériqui.\\n3 Yʉʉre bueriguere mʉ́ãrẽ wedewʉ. Tee buerigue ʉpʉtí maquẽ niiã. Biiro niiã: Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrõbirora Cristo marĩ ñañaré tiiré wapa marĩrẽ diabosarigʉ niiwĩ. 4 Cʉ̃ʉ̃ diaari siro, ʉ̃tãtutipʉ cṹũrira niiwã. Itiábʉreco siro Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrõbirora masãrigʉ niiwĩ. 5 Teero wáari siro, Pedrore bauásʉgueyigʉ. Too síro ãpẽrã́ cʉ̃ʉ̃ beserirare bauáyigʉ. 6 Too síro sĩcãrõména paʉ quinientos nemorṍ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre bauáyigʉ. Paʉ cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñarira caticua ména; ãpẽrã́ diajõãtoayira. 7 Too síro Santiagore bauáyigʉ. Too síro niipetira cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserirare bauáyigʉ.\\n8 Niipetirare bauári siropʉ, yʉʉre bauáwi. Cʉ̃́ã siro macʉ̃ bʉcʉápetiririgʉbiro yʉʉ niipacari, yʉʉcãrẽ bauáwi. 9 Yʉʉ niipetira Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira dʉaró wapacʉtía. Too sʉgueropʉ yʉʉ Jesuré padeoré põnarĩ macãrãrẽ ñañarõ tiirucúmiwʉ̃. Yʉʉ ñañagʉ̃́ niipacari, Jesús yʉʉre bauáwi. Yʉʉre bauáriatã, yʉʉ cʉ̃ʉ̃ beserigʉ niiribocu. 10 Cõãmacʉ̃ yʉʉre ãñuré ticorémena atitóre merẽã niiã. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ yʉʉre “bʉ́ri peti cʉ̃ʉ̃rẽ ãñuré ticowʉ” jĩĩriqui. Yʉʉ cʉ̃́ã niipetira nemorṍ padea. Yʉʉ basiro teero tiiría; Cõãmacʉ̃ yʉʉre ãñuré ticogʉ́ yʉʉmena niigʉ̃, yʉʉre tiiápuqui. 11 Yʉʉ mʉ́ãrẽ wederé, ãpẽrã́ Jesús beserira mʉ́ãrẽ wederé sĩcãrĩbíro niiã; sicaquetira wedenoã. Teeréna mʉ́ã padeowʉ́.\\n12 Cristo dia masãrigue quetire buenoã. Teeré buepacari, ¿deero tiirá mʉ́ã sĩquẽrã “diarira masãriya” jĩĩgari? 13 Diarira masãriatã, Cristocã masãribojĩyi. 14 Cʉ̃ʉ̃ masãriatã, ʉ̃sã bueré wapamaníbojĩyu. Mʉ́ã padeorécã wapamaníbojĩyu. 15 “Cõãmacʉ̃ Cristore masõyigʉ” jĩĩré quetire wedewʉ. Tee queti diamacʉ̃́ niiriatã, ʉ̃sã Cõãmacʉ̃yere jĩĩditora niibocu. Diamacʉ̃́rã diarira masãriatã, Cõãmacʉ̃ Cristore masõribojĩyi. 16 Diarira masãriatã, Cristocã masãribojĩyi. 17 Cʉ̃ʉ̃ masãriatã, mʉ́ã padeoré wapamaníbocu. Mʉ́ã too sʉguero ñañaré tiiríguere teerora acabónoña maniré niijãbocu. 18 Teero niiãtã, Cristore padeorá diarira pecamepʉ wáabojĩya. 19 Marĩ atibʉ́recopʉ dícʉre Cristore padeorí, cʉ̃ʉ̃mena catiré petihére maniã́tã, marĩ ãpẽrã́ nemorṍ bóaneõrã peti niibocu. Bʉ́ri peti padeobócu.\\n20 Ate diamacʉ̃́ niiã: Cristo diarigʉpʉ niipacʉ, masãrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ ãpẽrã́ niipetira diarira watoapʉre masãsʉguerigʉ niiwĩ. 21 Biiro niiã: Sĩcʉ̃ basocʉ́mena basocá diaré nʉcãyíro. Teerora sũcã sĩcʉ̃ basocʉ́mena basocá masãrécã nʉcãyíro. 22 Marĩ niipetira Adán põna niiré wapa diaadacu. Teerora sũcã niipetira Cristomena niirã́cã catirucujããdacu. 23 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ masãdutiri, masããdacu. Cristo masãsʉguetoarigʉ niiwĩ. Too síro cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiri, marĩ cʉ̃ʉ̃mena niirã́ masããdacu. 24 Teero wáari, atibʉ́reco petijṍããdacu. Teebʉrecori jeari, Cristo atibʉ́recopʉ niirã́rẽ, ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́rẽ, cʉ̃́ã õpãrãrẽ́ cõãpetijãgʉ̃daqui. Cʉ̃ʉ̃ teero tiiári siro, cʉ̃ʉ̃ Pacʉre cʉ̃ʉ̃ niipetira Õpʉ̃ niirére wiyagʉ́daqui. 25 Cristo tee Õpʉ̃ niirére cʉogʉ́daqui, tée Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñatutirare cʉ̃ʉ̃ dutiriguere ãñurõ yʉʉri tiirípʉ. 26 Cʉ̃ʉ̃ niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñatutirare cõãpetiari siropʉ, diarécãrẽ petirí tiigʉ́daqui. 27 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrõbirora niipetirere, niipetirare Cristo docapʉ pʉtʉári tiiyígʉ. Teero jĩĩrõ, “Cõãmacʉ̃ Cristo docapʉ niiĩ” jĩĩrõ mee tiia. Cõãmacʉ̃rã niipetirere, niipetirare Cristo docapʉ pʉtʉári tiiyígʉ. 28 Cʉ̃ʉ̃ teero tiiári siro, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ basiro cʉ̃ʉ̃ Pacʉ doca pʉtʉágʉdaqui. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ niipetire, niipetira Õpʉ̃ niigʉ̃daqui.\\n29 Apeyeré ãpẽrã́ biiro tiicúa: Pʉarĩ́ wãmeõtiduticua. Cʉ̃́ã biiro jĩĩ wãcũpaticua: “Yʉʉ menamacʉ̃ diaadari sʉguero wãmeõtidutiriwi”, jĩĩcua. Teero tiirá, sĩcãrĩ cʉ̃́ã basiro wãmeõtiduticua; too síro sĩcʉ̃ diarigʉye niiboariguere wãmeõtiduticua. ¿Deero tiirá cʉ̃́ã teero tiigári? Cʉ̃́ã “diarira masãriya” jĩĩ wãcũpacara, cʉ̃́ã diariraye niiboariguere wãmeõtidutire wapamaníã.\\n30 Apeyeré, ʉ̃sã “diarira masããdacua” jĩĩ bueré wapa ãpẽrã́ ʉ̃sãrẽ ñañarõ tiidʉgárucujãya. Teero quioré watoapʉ niipacara, teeré buerucujãã. 31 Bʉ́recoricõrõ basocá yʉʉre sĩãdʉgácua. Tee diamacʉ̃́rã niiã. Atecã́ teerora diamacʉ̃́ niiã: Yʉʉ mʉ́ã marĩ Õpʉ̃ Jesucristore padeoré wapa ʉseniã. 32 Éfeso macãrã yʉʉre wáicʉra cúarabiro ñañarõ tiiwá. Diarira masãriatã, bʉ́ri peti cʉ̃́ã tiiríguere ñañarõ netõbójĩyu. “Diarira masãricua” jĩĩré diamacʉ̃́ niiãtã, marĩcã ãpẽrã́ wedeserucurobiro wedesebocu. Biiro jĩĩbocu: “Jãmʉ yaara; jãmʉ sĩnirã́; marĩ ñamigã diajõãbocu”, jĩĩbocu.\\n33 Ãpẽrã́ mʉ́ãrẽ merẽã padeodutíri, padeoríjãña. Ate basocá wedesere diamacʉ̃́rã niiã: “Ñañarã́mena bapacʉtiri, mʉ́ã ãñurõ tiirécʉtirere ñañoã́dacu”. 34 Teero tiirá, mʉ́ã too sʉguero wãcũrirobiro diamacʉ̃́ ãñurõ wãcũña sũcã. Teero biiri ñañarére tiiríjãña. Sĩquẽrã mʉ́ãmena niirã́ Cõãmacʉ̃rẽ masĩriya. Mʉ́ãrẽ bobodutígʉ, teero jĩĩã.\\nDiarira masãre õpʉ̃ʉ̃rĩ ¿deero bauádari?\\n35 Apetó tiigʉ́, sĩcʉ̃ sãĩñáboqui: “Diarira ¿deero tii masãbogari? Cʉ̃́ã masãre õpʉ̃ʉ̃rĩ ¿deero bauré õpʉ̃ʉ̃rĩ cʉoádari?” 36 Teero sãĩñágʉ̃ tʉomasĩ́riqui. Marĩ oterípe oteri, wiiádari sʉguero, bóacu. 37 Marĩ otera, wiiárigueyucʉre oteria; opaperi dícʉre otea. Trigoperi o apeyenóperire otea. 38 Too síro Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ tʉsaróbiro wiirí tiiquí. Deero bauré dʉca niirigue teenórã wiirí tiiquí sũcã. 39 Niipetire õpʉ̃ʉ̃rĩ sĩcãrĩbíro niiricu. Basocáye õpʉ̃ʉ̃rĩ, wáicʉraye õpʉ̃ʉ̃rĩ, minipõnáye õpʉ̃ʉ̃rĩ, waiye õpʉ̃ʉ̃rĩ merẽã dícʉ niicu. 40 Teerora sũcã ʉ̃mʉã́se maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩ, atiyepá maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩ niiã. Ʉ̃mʉã́se maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩ merẽã peti ãñuré niiã. Atiyepá maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩcã ãñuré niiã. 41 Muĩpũ bʉ́reco macʉ̃ ãñuré asiyáqui. Ñami macʉ̃ merẽã ãñuré bóequi. Ñocõã́cã merẽã ãñuré bóecua. Ñocõã́ sĩcãrĩbíro bóericua.\\n42 Teerora wáacu diarira masãrécã. Diarigʉre yaarí, cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃ bóaadacu. Too síro apeõpʉ̃́ʉ̃ masããdacu. Tiiõpʉ̃ʉ̃ diaricu sáa. 43 Marĩ bʉ́ri niiré õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ yaajã́ã. Ãñuré õpʉ̃ʉ̃rĩpe masããdacu. Marĩ tutuhere õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ yaajã́ã. Tutuare õpʉ̃ʉ̃rĩpe masããdacu. 44 Marĩ atibʉ́reco maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ yaajã́ã. Ʉ̃mʉã́se maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩ tiiróbiro baurépe masããdacu. Atibʉ́reco maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩ cʉorá, ʉ̃mʉã́se maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩ cʉoádacu.\\n45 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã: “Cõãmacʉ̃ basocʉ́ niisʉguerigʉ Adánrẽ catirére ticoyigʉ”,* jĩĩ jóanoã. Cristope ʉ̃mʉã́se macʉ̃ niijĩgʉ̃, catiré petihére ticoqui. 46 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ʉ̃mʉã́se maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ ticosʉgueririgʉ niiwĩ. Atibʉ́reco maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩpere ticosʉguerigʉ niiwĩ. Too síro ʉ̃mʉã́se maquẽ õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ ticogʉdaqui. 47 Basocʉ́ niisʉguerigʉ atibʉ́reco macʉ̃ ditamena weenorigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ siro macʉ̃pe ʉ̃mʉã́se macʉ̃ niiĩ. 48 Atibʉ́reco macãrã ditamena tiinórigʉbiro õpʉ̃ʉ̃cʉtiya. Ʉ̃mʉã́sepʉ wáaadarape too macʉ̃biro õpʉ̃ʉ̃cʉtiadacua. 49 Marĩ ditamena weenorigʉbiro baua. Teerora sũcã too síropʉ ʉ̃mʉã́se macʉ̃biro bauádacu.\\n50 Yáa wedera, ateré mʉ́ãrẽ wededʉgaga: Marĩ ate õpʉ̃ʉ̃rĩmena† Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉ wáamasĩña maniã. Toopʉ́ niiré niirucujããdare niicu. Teero tiirá, bóaadarere toopʉ́ cʉomasĩ́ña maniã. 51-52 Apeyecã́rẽ, too sʉguero macãrãpʉ masĩña maniríguere wedegʉda: Niipetira diaricua. Wãcũña manirṍ, bibitarobiro, ángele cornetare putitúri, marĩ wasojṍããdacu. Tiiwʉ́ bʉsʉri, diarira masããdacua; cʉ̃́ã masãrã, dianemoricua sáa. Teerora marĩcã wasoádacu. 53 Cõãmacʉ̃ marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩ diaadare õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ wasogʉ́daqui, niirucujããdare õpʉ̃ʉ̃rĩpe cʉoáro jĩĩgʉ̃. 54 Marĩ diaadare õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ niirucujããdare õpʉ̃ʉ̃rĩpe wasorí, cʉ̃ʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrõbirora wáaadacu. Biiro jóanoã: “Marĩrẽ diari tiiré petiádacu”.‡ 55 “Diarére cuinemoricu; marĩ dianemoricu. Boorituanemoricu; marĩ catirucujããdacu”.§ 56 Basocá ñañaré tiirá, diarére cui niicua. Moisére dutiré cṹũrigue jĩĩrõbirora ñañaré tiirá diaadacua. 57 Teero niipacari, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo tiirémena marĩ dianemoricu sáa. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoada.\\n58 Teero tiirá, yáa wedera, padeorucújãña. Marĩ Õpʉ̃yere jõõpemena nemorṍ padenemoña. Mʉ́ã ateré masĩã: Cʉ̃ʉ̃yere padera, bʉ́ri peti padeãmajãrã mee tiia.\\n* 15:45 Génesis 2.7. † 15:50 Pecasãyemena: carne y sangre. ‡ 15:54 Isaías 25.8. § 15:55 Oseas 13.14.","num_words":967,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 16 BSNNT - Febe vãme cʉtigore mʉa tʉ sore - Bible Search\\n1Febe vãme cʉtigore mʉa tʉ sore cõagʉ̃ yaja yʉ. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so. Cristore ajitirʉ̃nʉrã Cencrea vãme cʉti macana rãca Diore moabosarimaso ñaamo so. 2Sone ñaamo jãjarã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmorio. Yʉre quẽne ejarẽmorũgũmo. To bajiri mʉa tʉ so ejaro, “Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so quẽne” yimasirã ñari, so bojase cõro sore yirẽmoña, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani” yirã.\\n3Yʉre bajiro Jesucristo ocare gotimasiorã ñacana, Prisca, so manajʉ Aquila, quẽnato ĩna. 4“Ĩre mani ejarẽmojama, manire quẽne sĩarãma” yimasiboarine, yʉre ĩna sĩaborotire yirẽtobosacama ĩna. To bajiri, “Quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa”, ĩnare yiucacõaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ mere, “Quẽnaro yirã yicajʉ mʉa”, ĩnare yaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me to bajiro mʉare yicõaja yʉ. Jud'io masa me, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, yirũgũama. 5Quẽnato Cristore ajitirʉ̃nʉrã Aquila ya vi rẽjarũgũrã. Quẽnato yʉ maigʉ̃, Epeneto quẽne. Ĩ ñaami Asia sitagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉsʉor'i. 6Mar'ia, quẽnato, bʉto mʉare ejarẽmorio quẽne. 7Yʉ yarã, Andrónico, Junias quẽne quẽnato. Ĩna rãca tubiberiavijʉ ñacajʉ yʉ. Ĩna ñacama yʉ rĩjoro Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoriarã. Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ĩna cõarã rẽtoro quẽnaro yicudiyuma ĩna.\\n8Quẽnato yʉ maigʉ̃ Ampliato quẽne. Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto maiaja yʉ. 9Gãji, yʉre bajiro Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Urbano vãme cʉtigʉ, quẽnato. To bajicõari, yʉ maigʉ̃ Estaquis quẽne, quẽnato. 10Apeles quẽne, quẽnato. Rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñacami. Aristóbulo, to yicõari ĩ ya viana quẽne, quẽnato. 11Yʉ yʉ Herodión quẽne, quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã Narciso ya viana, quẽnato. 12Trifena, to yicõari, Trifosa quẽne quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosarimasa ñaama. Mani maigõ Pérsida quẽne, quẽnato. So quẽne, mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosacamo. 13Rufo quẽne quẽnato. Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. Ĩ jaco quẽne quẽnato. Sone ñacamo, yʉ jacore bajiro yʉre maicaco. 14To yicõari, As'incrito, Flegonte, Hermes, Patrobas, Hermas, ĩna rãcana quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato. 15Filólogo, Julia, Nereo, to yicõari, ĩ bedeo quẽne, quẽnato. Olimpas, to yicõari, ĩna rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato.\\n16Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa. Adoana, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõama ĩna.\\n17Yʉ mairã, gajeye ado bajiro mʉare gotimasioaja yʉ: Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Cristo oca mʉa ajiriarore bajiro me bajiaja ĩna yisema. To bajiri ĩnare cãmotadicõaña. 18Mani ʉjʉ Cristo ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. Ĩna tʉoĩarore bajiro yirã ñari, socarãne quẽnaro gotitorãma. To bajiri socase ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, quẽnaro tʉoĩamasimena. 19Mʉarema, ĩnare bajiro mʉa bajibetijare, “Ĩna ʉjarãre quẽnaro cʉdirã ñaama”, yama masa, mʉare. To bajiro mʉa bajisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaja yʉ. 20Quẽnaro mani ñarotire cõagʉ̃ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, vãtia ʉjʉre ĩre cʉdaabogʉre bajiro yirʉcʉmi, “Socarimasa ĩna gotiboasere ajibeticõato ĩna” yigʉ. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya” mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n21Yʉ baba, Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Timoteo vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Yʉ yarã Lucio, Jasón, Sos'ipate quẽne, mʉare quẽnarotiama.\\n22Yʉ Tercio, Pablo ĩ rotirore bajiro adi paperare ucabosagʉ quẽne, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare quẽnarotiaja yʉ.\\n23Gayo quẽne, mʉare quẽnarotiami. Ĩ ya vijʉne ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽjarũgũaja. Erasto adi macajʉre gãjoa codebosarimasʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Cristo sʉorine mani yʉ, Cuarto vãme cʉtigʉ quẽne, “Quẽnato”, mʉare yami.\\n24To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya”, mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ. To bajirone bajiato.\\n25Diore rʉ̃cʉbʉorã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami. Rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, Diore yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩ ocare quẽnaro mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi Cristo” mʉa yitʉoĩarotire cõarʉcʉmi Dios. Ĩ ocare gotimasiorũgũaja yʉ, masa rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere. Tirʉ̃mʉjʉma ti ũnire gotimasio ecobesuja maji. 26To bajiboarine, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ajicõari, “To bajise bajirotire gotiro yaja”, yimasibesuma. Adirʉ̃mʉrirema, “‘Cristo ĩ rijabosare ti ñajare, “Quẽnarã ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios’, masa jediro yʉre yimasiato” yigʉ, ti oca mani ajimasirotire manire cõañumi Dios, adi macarʉcʉrojʉ ñacõa ñarũgũgʉ̃.\\n27Ĩ ñagʉ̃mi jediro masigʉ̃. Gãji ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Jesucristo manire ĩ codese sʉorine ĩre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñato mani. To bajirone bajiato.","num_words":622,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 San Juan 5\\nAtibʉ́reco maquẽ ñañarére cãmotámasĩre\\n1 “Jesús Cõãmacʉ̃ beserigʉ Cristo niiĩ” jĩĩ padeoráno Cõãmacʉ̃ põnarã niicua. Ãpẽrãrẽ́ maĩrã́no cʉ̃́ã põnacãrẽ maĩcúa. 2 Marĩ Cõãmacʉ̃rẽ maĩ, cʉ̃ʉ̃ dutirére tiirá, “cʉ̃ʉ̃ põnacãrẽ maĩã” jĩĩmasĩãdacu. 3 Cõãmacʉ̃rẽ maĩrã́no cʉ̃ʉ̃ dutirére tiiíya. Cʉ̃ʉ̃ dutiré wisiória. 4 Marĩ Cõãmacʉ̃ põna atibʉ́reco maquẽ ñañarére tiiría. Jesucristore padeorémena ãñurére tiinóã. 5 Marĩ Jesuré “cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ” jĩĩ padeóa. Teeména dícʉ atibʉ́reco maquẽ ñañarére cãmotámasĩcu.\\nJesucristo Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ\\n6 Jesucristo Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́recopʉ niirĩ, Juan cʉ̃ʉ̃rẽ wãmeõtiwi. Cʉ̃ʉ̃rẽ wãmeõtigʉ, ocoména wãmeõtiwi. Too síro cʉ̃ʉ̃ curusapʉ diajõãwĩ. Biiro tiirémena “yʉʉ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiã” jĩĩrére ẽñowĩ́. Cʉ̃ʉ̃rẽ wãmeõtiriguemena dícʉ ẽñoríwi. Cʉ̃ʉ̃ diariguemenacãrẽ ẽñowĩ́. Espíritu Santo “Jesucristo Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ” jĩĩrére marĩrẽ ẽñoquí. Cʉ̃ʉ̃rã́ diamacʉ̃́ maquẽrẽ wedegʉ́ niiĩ. 7 Atequetiré cʉ̃́ã basirora ẽñoṍya. Cʉ̃́ã ĩtĩã́rã ʉ̃mʉã́sepʉ niiĩya: Pacʉ, macʉ̃, teero biiri Espíritu Santo. Cʉ̃́ã ĩtĩã́rãpʉ niipacara, sĩcʉ̃rã niiĩ. 8 Atibʉ́recopʉre Espíritu Santo wederémena “Jesús Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ” jĩĩrére masĩnoã. Teero biiri Jesús cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niirére cʉ̃ʉ̃ wãmeõtinoriguemena, cʉ̃ʉ̃ diariguemena ẽñorígʉ niiwĩ. 9 Basocá cʉ̃́ã ĩñariguere wedericãrẽ, marĩ padeóa. Cõãmacʉ̃ basocá wederé nemorṍ diamacʉ̃́ wedei. Cʉ̃ʉ̃rã́ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ niirecʉtirere wederigʉ niiwĩ. 10 Cõãmacʉ̃ macʉ̃rẽ padeogʉ́no Cõãmacʉ̃ wederére padeoquí. Cõãmacʉ̃ wederére padeohégʉno cʉ̃ʉ̃ jĩĩriguere jĩĩditorigue tiiróbiro wáari tiiquí; cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ niirecʉtirere wederére padeoríqui. 11 Cõãmacʉ̃ ateré wedequi: Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ catiré petihére ticorigʉ niiwĩ. Tee catiré petihére cʉ̃ʉ̃ macʉ̃pʉre niicu. 12 Cõãmacʉ̃ macʉ̃mena niigʉ̃́no catiré petihére cʉoquí; cʉ̃ʉ̃ macʉ̃mena niihẽgʉ̃no catiré petihére cʉoríqui.\\n13 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ macʉ̃rẽ padeoráre atipũrẽ́ jóaa, mʉ́ã “catiré petihére cʉoa” jĩĩ masĩãrõ jĩĩgʉ̃.\\n14 Marĩ masĩtoaa: Cõãmacʉ̃ booróno sãĩrĩ́, marĩ sãĩrére tʉoquí. Teeré masĩrã, cʉ̃ʉ̃rẽ cuiro manirṍ sãĩmasĩ́ã. 15 “Cõãmacʉ̃ marĩ sãĩrére tʉoquí” jĩĩmasĩrõbirora “cʉ̃ʉ̃ marĩ sãĩã́riguecãrẽ ticotoai” jĩĩmasĩnoã.\\n16 Apetó tiigʉ́, Jesuré padeogʉ́no ñañaré tiirí, sĩcʉ̃no ĩñaboqui. Cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiiré acabómasĩreno niirĩ, Cõãmacʉ̃rẽ sãĩbosáaro. Sãĩbosári, tee ñañaré tiiré acabómasĩreno niirĩ, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ catiré petihére ticogʉdaqui. Apeyé ñañarõ tiiré acabónoña maniré niicu. Teeré “sãĩbosáya” jĩĩña maniã. 17 Niipetire ñañaré tiiré Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́re niipacari, apeyé ñañaré tiiré acabómasĩreno niicu.\\n18 Marĩ ateré masĩtoaa: Cõãmacʉ̃ põna ñañaré tiirécʉtiricua. Jesús cʉ̃́ãrẽ cotequi. Teero tiigʉ́, wãtĩãrẽ dutigʉ́ cʉ̃́ã padeorére ñañomasĩ́riqui. 19 “Marĩ Cõãmacʉ̃ põna niiã” jĩĩrére masĩã. Atecã́rẽ masĩã: Wãtĩãrẽ dutigʉ́ niipetira atibʉ́reco macãrãrẽ dutiqui. 20 Apeyecã́rẽ masĩã: Cõãmacʉ̃ macʉ̃ atirigʉ niiwĩ; marĩrẽ tʉomasĩ́rere ticorigʉ niiwĩ. Teeména Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ niigʉ̃́rẽ masĩã. Cõãmacʉ̃menarã niiã. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristomenacãrẽ niiã. Jesucristo Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ macʉ̃ niigʉ̃́ niiqui. Cʉ̃ʉ̃rã́ niiqui sũcã catiré petihére ticogʉ́.\\n21 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́, “cõãpõnarẽ basocá weerirare padeobócu” jĩĩrã, Jesuré wãcũrucujãña.","num_words":388,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 REYE 18\\nElíaba Acabo acʌd̶e wãna\\n1 Poa ũbea cue zeẽ́ b̶asia. Maʌ̃be Ãcõrẽba Elíaa nãwã jarasia:\\n–Israel boro Acaboda acʌd̶e wãdua. Maʌ̃bebʌrʌ idji druad̶e mʌ̃a cue zebiya.–\\n2 Ara maʌ̃da Elíara Acabo acʌd̶e wãsia. Maʌ̃ ewarid̶e Samaria druad̶e jarrabara wetara nũmasia. 3 Maʌ̃ carea Acaboba idji ded̶ebema boro Abdíada trʌ̃sia. (Maʌ̃ Abdíaba Ãcõrẽra bio waya b̶asia. 4 Maʌ̃ carea Acabo quima Jezabelba Ãcõrẽneba bed̶eabadarã quenabisid̶e Abdíaba ãdjirãnebemada cien edaped̶a eya uria umé panʌne mĩrũbicuasia. Uriaza cincuenta mĩrũbicuaped̶a baidoda, cod̶i sid̶a diasia.) 5 Acaboba Abdíaa nãwã jarasia:\\n–Dadji druad̶e do zaqueza idjab̶a baido ʌ̃taa bogadrʌ b̶eaza wãnia. Chiruada ununisicada dadji cawayoba, mula bid̶a cod̶amãrẽã. Mãwã dadji animarãra jũma quininaẽ́a.–\\n6 Ãdjiza jarasid̶aa sãma wãnida. Acabora o ab̶aare wãsia. Abdíara dewara óare wãsia. 7 Od̶e nĩne Abdíara Elía ume quĩrãdjusid̶aa. Abdíaba Elíada jãwã b̶ʌda cawasid̶e idji quĩrãpita chĩrãborod̶e b̶arru cob̶eped̶a nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃ boro Elía, ¿bʌda jãwã b̶ʌca?\\n8 Elíaba panusia:\\n–Mãẽ, mʌ̃da jãwã b̶ʌa. Bʌ boro Acaboa jarad̶e wãdua mʌ̃ra nama b̶ʌda.–\\n9 Maʌ̃ne Abdíaba panusia:\\n–¿Mʌ̃a cãrẽ cadjiruada od̶a bẽrã bʌa Acaboa mãwã jarad̶e wãbi b̶ʌ? Mãwã jarad̶e wãibʌrʌ idjia mʌ̃ra beaya. 10 Bʌ Ãcõrẽ zocai b̶ʌ quĩrãpita mʌ̃a wãrãneba jaraya: mʌ̃ boro Acaboba druaza bʌra jʌrʌbibadjia. Baribʌrʌ jũmarãba jarabadjid̶aa bʌra ãdjirã druad̶e neẽ́da. Maʌ̃ne Acaboba ãdjirãa wãrãneba jarabibadjia bʌra wãrãda ãdjirã druad̶e neẽ́da. 11 Maʌ̃da ¿bʌ nama b̶ʌda mʌ̃ boro Acaboa jarad̶e wãbi b̶ʌca? 12 Mʌ̃ wãnacarea Ãcõrẽ Jaureba bʌra mʌ̃a adua b̶ʌmaa edeisicada. Bʌ nama b̶ʌda Acaboa jarasira maʌ̃ne idjia bʌda unune zeẽ́bʌrʌ, mʌ̃ra beaya. Quĩrãnebadua warra ed̶aʌba mʌ̃a Ãcõrẽra bio waya b̶ʌda. 13 ¿Mʌ̃a od̶ara bʌ́a jarad̶aẽ́ panʌca? Acabo quima Jezabelba Ãcõrẽneba bed̶eabadarã quenabisid̶e mʌ̃a eya uria umé panʌne ãdjirãnebemada cien mĩrũbicuasia. Uriaza cincuenta mĩrũbicuaped̶a baidoda, cod̶i sid̶a ãdjirãa diasia. 14 Maʌ̃da ¿bʌ nama b̶ʌda mʌ̃ boro Acaboa jarad̶e wãbi b̶ʌca? Mãwã jarad̶e wãibʌrʌ, idjia mʌ̃ra beaya.–\\n15 Baribʌrʌ Elíaba panusia:\\n–Mʌ̃ra Ãcõrẽ jũma poya b̶ʌ nezocaa. Idji quĩrãpita wãrãneba jaraya: id̶i mʌ̃ra Acabo ume bed̶eaya.–\\n16 Ara maʌ̃da Abdíaba Acabora jʌrʌd̶e wãsia. Acabo unuped̶a jarasia Elíara sãma unuida b̶ʌda. Ara maʌ̃da Acaboba Elíara acʌd̶e wãsia. 17 Acaboba Elía unusid̶e nãwã jarasia:\\n–Israelerã mĩgabibari, ¿bʌra nama b̶ʌca?–\\n18 Elíaba panusia:\\n–Mʌ̃a israelerãra mĩgabiẽ́ b̶ʌa. Ãtebʌrʌ bʌabʌrʌ, bʌ ẽberãrã bid̶a israelerãra bia mĩgabi panʌa. Ãcõrẽba obi jarad̶ara bãrãba igarad̶aped̶a Baalda ẽpẽ panʌa. 19 Jãʌ̃be israelerãra jũma trʌ̃bidua Carmelo eyad̶e ãbaa dji jʌred̶i carea. Idjab̶a Baald̶eba bed̶eabadarã 450 panʌda trʌ̃bidua. Ãdjirã awara Aserád̶eba bed̶eabadarã 400 panʌ sid̶a trʌ̃bidua. Bʌ quima Jezabelba jũma ãdjirãra ne cobibaria.–\\nElíaba wãrã Ãcõrẽ cawabid̶a\\n20 Maʌ̃be Acaboba israelerãra Carmelo eyad̶aa jũma trʌ̃bicuasia. Baald̶eba bed̶eabadarã sid̶a mama ãbaa dji jʌresid̶aa. 21 Maʌ̃ne Elíara jũmarã quĩrãpita piradrʌped̶a nãwã jarasia:\\n–¿Ab̶a sãʌ̃be crĩcha umé eropanani? Baalda wãrã Ãcõrẽ baibʌrʌ, idjidrʌ ẽpẽnadua. Baribʌrʌ Ãcõrẽda dji wãrã araa baibʌrʌ, idjidrʌ ẽpẽnadua.–\\nBaribʌrʌ ẽberãrãba ni cãrẽ sid̶a jarad̶aẽ́ basía. 22 Maʌ̃ne Elíaba jarasia:\\n–Ãcõrẽneba bed̶eabarira ab̶abe mʌ̃drʌ b̶esia. Maʌ̃ne Baald̶eba bed̶eabadarãda 450 panʌa. 23 Paca zaque dji umaquĩrãda umé dairãa diad̶adua. Baald̶eba bed̶eabadarãba ab̶a edad̶aped̶a bead̶ia. Tʌcuad̶aped̶a tʌbʌ ʌ̃rʌ̃ b̶ʌd̶ia Baalea babue diad̶i carea. Baribʌrʌ tʌbʌra coad̶aẽ́a. Dewarabema paca zaquera mʌ̃a bid̶a beaped̶a, tʌcuaped̶a, tʌbʌ ʌ̃rʌ̃ b̶ʌya Ãcõrẽa babue diai carea. Mʌ̃a bid̶a tʌbʌra coaẽ́a. 24 Maʌ̃ne Baald̶eba bed̶eabadarãba iwid̶id̶ia Baalba ãdji tʌbʌra jidabimãrẽã. Mʌ̃a bid��a Ãcõrẽa iwid̶iya mʌ̃ tʌbʌra jidabimãrẽã. Dji tʌbʌ jidabibʌrʌdrʌ dji wãrã Ãcõrẽa.–\\nMaʌ̃ne jũmarãba bia b̶ʌad̶a asid̶aa. 25 Elíaba Baald̶eba bed̶eabadarãa nãwã jarasia:\\n–Bãrãra zocãrã panʌ bẽrã bãrãbʌrʌ paca zaqueda naãrã edad̶adua. Bead̶aped̶a, tʌcuad̶aped̶a, tʌbʌ ʌ̃rʌ̃ b̶ʌd̶adua Baalea babue diad̶i carea. Baribʌrʌ tʌbʌra coarãnadua. Maʌ̃be Baalea iwid̶id̶adua bãrã tʌbʌra jidabimãrẽã.–\\n26 Ara maʌ̃da israelerãba paca zaque diaped̶ad̶ara ãdjirãba edasid̶aa. Bead̶aped̶a, tʌcuad̶aped̶a, tʌbʌ ʌ̃rʌ̃ b̶ʌsid̶aa Baalea babue diad̶i carea. Maʌ̃be diaped̶aʌba ab̶a umatipa ãdjirãba Baalea iwid̶i panesid̶aa ãdji tʌbʌra jidabimãrẽã. Nãwã jarasid̶aa: “Baal, dairã bed̶eara panudua.” Baribʌrʌ panuẽ́ basía. Chupea nũmasia. Maʌ̃be ãdjia animarã babue diad̶i carea oped̶ad̶a icawa carisid̶aa.\\n27 Umatipa babʌrʌd̶e Elíaba ãdjirãa nãwã ipid̶a jarasia:\\n–Wetara b̶iad̶adua. ¿Idjira bãrã ãcõrẽẽ́ca? Ne crĩcha b̶ʌba ũrĩẽ́ b̶ʌsicada. Ãĩbẽrã doed̶a wã b̶ʌsicada wa ãyã wã b̶ʌsicada. Ãĩbẽrã cãĩ b̶ʌ bẽrã ʌ̃rʌ̃manida panʌsicada.–\\n28 Maʌ̃ carea ãdjirãba wetara Baalea b̶ia iwid̶i duanesid̶aa. Necoba, mĩãsu bid̶a ara ãdjidub̶a cõcuasid̶aa ãdjia Baal itea obada quĩrãca. Maʌ̃ba ãdjirãra oa purega duanesid̶aa. 29 Umatipa ed̶aʌba ab̶a quewara ãdjirã cari duanʌne Baalea b̶ia iwid̶i panesid̶aa. Baribʌrʌ quewara israelerãba Ãcõrẽa animarã babue diabada horaca wad̶ibid̶a Baalba panuẽ́ b̶asia ni ũrĩẽ́ b̶asia.* Israelerãba Ãcõrẽa animarã babue diabada hora. Exodo 29:38-41. Chupea b̶asia. 30 Maʌ̃be Elíaba israelerãa nãwã jarasia:\\nAra maʌ̃da caita wãsid̶aa. Maʌ̃ne Elíaba mõgara ʌ̃tʌ pã bue b̶ad̶ada waya bia osia paca zaqueda Ãcõrẽa babue diai carea. 31-32 Mõgarada doce edaped̶a dji animarã babue diabadada bia osia. (Maʌ̃ doce mõgaraba jara b̶ʌa Jacobod̶eba yõped̶ad̶a puru doce panʌda. Ãcõrẽba Jacobora trʌ̃ b̶ʌsia Israel.) Elíaba maʌ̃ animarã babue diabada icawa pʌrrʌa corosia. Maʌ̃ corod̶ad̶e baidoda galoʌ̃ ũbea aud̶u poyaida b̶asia.† Baidoda galoʌ̃ ũbea aud̶u. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “dos seah de grano.” 33 Maʌ̃be tʌbʌra cajẽrãped̶a paca zaquera beasia. Tʌcuaped̶a tʌbʌ ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌsia. 34 Maʌ̃ne Elíaba jarasia:\\n–Baidoda zoco quĩmãrẽ jue enenadua. Maʌ̃ baidora paca tʌcuad̶a ʌ̃rʌ̃ wead̶adua. Tʌbʌra jũma b̶eguea od̶adua.–\\nMãwã oped̶ad̶acarea Elíaba jarasia:\\n–Wayacusa ara maʌ̃ quĩrãca od̶adua.–\\nAra maʌ̃da mãwã osid̶aa. Elíaba wayacusa jarasia ara maʌ̃ quĩrãca od̶amãrẽã. Ara maʌ̃da wayacusa mãwã osid̶aa. 35 Mãwã o panʌne baidora ãyã wea nũmesia. Ab̶ed̶a dji animarã babue diabada icawa pʌrrʌa corod̶ara baidoba bira ũmesia.\\n36 Quewara israelerãba Ãcõrẽa animarã babue diabada horaca Elíara animarã babue diabada caita wãped̶a Ãcõrẽa nãwã iwid̶isia: “Ãcõrẽ, bʌdrʌ Abrahaʌ̃, Isa, idjab̶a Israel Ãcõrẽa. Id̶i unubidua bʌra wãrãda israelerã Ãcõrẽda idjab̶a mʌ̃ra bʌ nezocada. Unubidua bʌabʌrʌ mʌ̃́a nãwã obi b̶ʌda. 37 Mʌ̃ bed̶eara panudua, Ãcõrẽ, mʌ̃ bed̶eara panudua. Mãwã naʌ̃ ẽberãrãba cawad̶ia bʌdrʌ wãrã Ãcõrẽda idjab̶a bʌabʌrʌ nãwã obi b̶ʌda ãdjirãba wayacusa ĩjãnamãrẽã.”\\n38 Mãwã iwid̶i b̶ʌd̶e Ãcõrẽba tʌbʌ uruada bajãneba dji animarã babue diabada ʌ̃rʌ̃ b̶aebisia. Maʌ̃ba dji animarã tʌcuad̶ara, tʌbʌra, mõgarara, egoro sid̶a jũma bá wãsia. Dji icawa corod̶ad̶e baido ũmana sid̶a tʌbʌ jʌ̃wʌ̃rʌ̃ãba jũma põãsasia.\\n39 Maʌ̃ unusid̶ad̶e israelerãra chĩrãborod̶e b̶arru copanenaped̶a nãwã jĩgua jarasid̶aa:\\n–Naʌ̃ Ãcõrẽdrʌ dji wãrã araa. Naʌ̃ Ãcõrẽdrʌ dji wãrã araa.–\\n40 Maʌ̃be Elíaba ãdjirãa jarasia:\\n–Baald̶eba bed̶eabadarãda jũma jidad̶adua. Ni ab̶aʌda idu mĩrũ wãbirãnadua.–\\nAra maʌ̃da israelerãba ãdjirãra jidacuad̶aped̶a Elíaba Quisoʌ̃ do zaqued̶aa edebisia. Mama idjia jũma quenasia.\\nElíaba Ãcõrẽa iwid̶id̶a cue zebimãrẽã\\n41 Maʌ̃be Elíaba Acaboa nãwã jarasia:\\n–Ne cod̶e wãdua. Mʌ̃a cue droma zebʌrʌda ũrĩ b̶ʌa.–\\n42 Ara maʌ̃da Acabora ne cod̶e wãsia. Baribʌrʌ Elíara Carmelo eyad̶e ʌ̃taa wãsia. Mama chĩrãborod̶e cob̶eped̶a dratura egorod̶aa tẽũ cob̶esia. 43 Maʌ̃be Elíaba idji nezocaa nãwã jarasia:\\n–Ʌ̃taara wãped̶a pusad̶aa acʌdua.–\\nAra maʌ̃da idji nezocara ʌ̃taara wãped̶a pusad̶aa acʌsia. Jẽda zeped̶a Elíaa jarasia:\\n–Ni cãrẽ sid̶a unuẽ́ basía.–\\nElíaba wayacusa jarasia acʌd̶e wãmãrẽã. Ara maʌ̃ quĩrãca b̶arima siete mãwã osia. 44 B̸arima siete wãbʌrʌd̶e Elía nezocaba jẽda zeped̶a nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃a unusia jʌ̃rãrã maãrĩ jʌwajã quĩrãca quiruda pusaareba zebʌrʌda.–\\n–Acaboa jarad̶e wãdua idji carretad̶e b̶adoped̶a isabe diguid̶aa wãmãrẽã. Isabe wãẽ́bʌrʌ cueba poya wãẽ́a.–\\n45 Acaboba maʌ̃ ũrĩsid̶e idji carretad̶e b̶adoped̶a Jezreel purud̶aa wãsia. Mãwã b̶ʌd̶e ewarira pãĩmaga bueasia. Nãũrã bara zesia. Maʌ̃ne cuera dji cãbãyã ze nũmesia. 46 Ãcõrẽba Elíaa idji ʌb̶ʌada diad̶a bẽrã Elíaba cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra bio trãjʌ̃ped̶a Acabo na pira wãsia Jezreel purud̶aa.\\n*18:29 Israelerãba Ãcõrẽa animarã babue diabada hora. Exodo 29:38-41.\\n†18:31-32 Baidoda galoʌ̃ ũbea aud̶u. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “dos seah de grano.”","num_words":1115,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.117,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 2\\n☰ APOCALIPSE 2 ◀ ▶\\nNigegi ica lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso\\n“Idiitema niɡ̶inoa yotaɡ̶atibige niaanjo lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso, lotaɡ̶a Niɡ̶iniwa ane nolitedini seete yotetitedi codaa anigotedigi liwigotigi niɡ̶idiwa seete noledaɡ̶axiidi oolo. 2 Ejitaɡ̶awatiwaji jowooɡ̶odi ane ɡ̶adoenataka. Jowooɡ̶odi meliodi mabaa, codaa madinatiitalo niɡ̶inoa ane dakaketaɡ̶adomi, codaa me daɡ̶akati madinatiitiogi oko abeyacaɡ̶aɡ̶a anidi ɡ̶adiwigotigitiwaji. Jowooɡ̶odi madineenitiogi niɡ̶ijo anodi me liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji pida aɡ̶ewi, odaa jaɡ̶anati me awitakaɡ̶aɡ̶a. 3 Jiɡ̶ixomaɡ̶ateenitedijotiwaji ɡ̶adawikodico, codaa meliodi mawikodee Ee leeɡ̶odi, pida aɡ̶ica daɡ̶akaami agecaɡ̶alodipi. 4 Pida ida ane jinaditaɡ̶adici niɡ̶ida makaamitiwaji, aɡ̶aleeɡ̶ademaani daɡ̶a liciagi niɡ̶ijo jotigide maleekoka ademaani. 5 Odaa jipokotaɡ̶awa manalakitibigetiwaji anodaaɡ̶eni maleekoka ademaani, adinilaanitece niɡ̶ida ɡ̶abatiigitiwaji, odaa awiitace niɡ̶ijo anenitiwaji jotigide. Nige daɡ̶a adinilaanitibecetiwaji, janagi, odaa inoɡ̶atice ɡ̶adoledaɡ̶axitiwaji miditaɡ̶a ane limedi. 6 Pida ida aneletaɡ̶adicitiwaji. Ǥadelatema loenataka niɡ̶ijoa ane liboonaɡ̶adi ‘nicolaítatedi’, aneji me idelatema.\\n7 Ane yemaa me wajipa, dice ajipaata ane ligegitiogi Liwigo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶idiwa lapoli loiigi Ǥoniotagodi! Nigica ane iɡ̶eke ane beyagi, jajigota me yakadi me yeligo ela naɡ̶ada niale aneo lewiɡ̶a oko ane yeligo, naɡ̶ada niale ane idei midiwa lawodigijedi Aneotedoɡ̶oji.”\\nNigegi ica lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Esmirna\\n8 Odaa meetediwa,\\n“Idiitema niɡ̶inoa yotaɡ̶atibige niaanjo lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Esmirna, niɡ̶inoa lotaɡ̶a Niɡ̶iniwa anodoejegi codaa mowidijegi, Niɡ̶iniwa ane yeleo, pida ja yewiɡ̶atace. 9 Ejitaɡ̶awatiwaji me jowooɡ̶odi ane ɡ̶adoenataka, codaa ane ɡ̶adawikodigi, codaa jowooɡ̶odi makaami madewetedi. (Pida digoina meetaɡ̶a idiwa ɡ̶aniliicaɡ̶ajeteciditiwaji). Codaa jowooɡ̶odi niɡ̶inoa ɡ̶anotaɡ̶atiwaji liwitakeco niɡ̶idi anodi me judeutedi, pida aɡ̶ewi me judeutedi. Pida ida aneetege liiakanaɡ̶axi Satanás. 10 Jinaɡ̶adoiitege ɡ̶adawikodico anenagi. Digawini! Diaabo eote liwilogojedi niɡ̶ina akaamitiwaji, ixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi, etiɡ̶adicinitiwaji. Odaa awikodeetiwaji deez nokododi. Pida jipokotaɡ̶awa midioka limedi madinakatonitiwaji, icaaɡ̶ica deɡ̶etiɡ̶adeloatitiwaji (leeɡ̶odi maniwitici), odaa jao ɡ̶anoɡ̶eedi me ɡ̶adewikitace, macataɡ̶a naɡ̶ana lale niɡ̶ina oko nalokodeɡ̶ecajo, naɡ̶a dinigaanye.\\n11 Ane yemaa me wajipa, dice ajipaata Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane ligegitiogi lapoli loiigi Ǥoniotagodi. Ane iɡ̶eke ane beyagi me diɡ̶ica deɡ̶eyamaɡ̶aticoace, niɡ̶idi nige newiɡ̶atace, odaa anawikodeeɡ̶a migetaɡ̶a nigo (nige limedi me iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco).”\\nNigegi ica lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Pérgamo\\n12 Odaa meetediwa,\\n“Idiitema niɡ̶inoa yotaɡ̶atibige niaanjo lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Pérgamo, niɡ̶inoa lotaɡ̶a niɡ̶iniwa anida lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a ane dalepe idoatawece liwailidi. 13 Ejitaɡ̶awatiwaji me jowooɡ̶odi ane ɡ̶adoenataka, codaa jowooɡ̶odi ane ɡ̶adiɡ̶eladi, anei me diiɡ̶enataka Satanás. Jowooɡ̶odi midioka limedi maniwiticitiwaji me diɡ̶ica mikani ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, idaaɡ̶ida noɡ̶oyeloadi Antipas, niɡ̶ijo ane dawikode leeɡ̶odi mee me niotici. Lemaɡ̶adi digoida ane liɡ̶eladi Satanás.\\n14 Pida ida ane jileetaɡ̶adomitiwaji, leeɡ̶odi idi oko ɡ̶adiwigotigi anodioteci liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi Balaão, ane iiɡ̶axitece Balaque anigota me ibatakatidi loiigi Israel niɡ̶ijo jotigide. Diiɡ̶axinaɡ̶atece moyakadi moyeligo niweenigi anoiboo moiweniɡ̶ide niwicidi, codaa eledi diiɡ̶axinaɡ̶atece me yakadi me dinoomatewamigipi niɡ̶ina ane daɡ̶a dinodawamigipi. 15 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶enitiwaji idi ɡ̶adiwigotigi anodioteci liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ‘nicolaítas’ (ane liciagi Balaão me diiɡ̶axinaɡ̶a). 16 Enice adinilaanitibecetiwaji! Nige daɡ̶adinilaanitibecetiwaji, natigidawaanigi janagi makaamitaɡ̶atiwaji, odaa ja jakapetege niɡ̶ina oko anodioteci niɡ̶ijoa nicolaítas liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, jibake nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a ane icoɡ̶otiwece inioladi.\\n17 Ane yemaa me wajipa, dice ajipaata Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane ligegitiogi lapoli loiigi Ǥoniotagodi!\\nNiɡ̶ina anoiɡ̶eke niciniɡ̶ico, jajigotiogi niweenigi ane diɡ̶ica me jinataɡ̶a ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Codaa aaɡ̶aɡ̶a jajigotiogi wetikawaana lapaceɡ̶e ane diniditeloco boonaɡ̶adi ane diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi, iniokini niɡ̶ini ane dibatege baɡ̶a yowooɡ̶odi ane diitigi.”\\nNigegi ica lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Tiatira\\n18 Odaa meetediwa,\\n“Idiitema yotaɡ̶atibige niaanjo lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Tiatira, lotaɡ̶a Lionigi Aneotedoɡ̶oji ane ídi me datale ligecooɡ̶e micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶alewaɡ̶a, codaa loɡ̶onaka macataɡ̶a aca ‘bronze’ anoyalegi moyaago, odaa joɡ̶oigixidi moyatalaɡ̶adi. 19 Ejitaɡ̶awatiwaji me jowooɡ̶odi ane ɡ̶adoenataka. Jowooɡ̶odi madinemaanitiwaji, midioka limedi madinakatoni, codaa me jowooɡ̶odi ɡ̶abaketedi anele, codaa madinatiitalo niɡ̶inoa ane dakaketedaɡ̶adomitiwaji. Jowooɡ̶odi mawiitiwaji caticedi anawii niɡ̶ijo jotigide. 20 Pida ida ane jileetaɡ̶adomitiwaji, leeɡ̶odi mikani ɡ̶adiwigotigi lakataɡ̶a naɡ̶ajo iwaalo Jezabel, anee me yeloɡ̶odi ane ikeete Aneotedoɡ̶oji, pida aɡ̶ewi. Ane diiɡ̶axinaɡ̶a codaa inaaletiogi iotaka me noomatewa eledi oko ane daɡ̶a lodawa, codaa moyeligo niweenigi anoyajigo moiweniɡ̶ide niwicidi. 21 Jajigota nimedi me dinilaatece libeyaceɡ̶egi, pida ayemaa me ika me loomatewepodi oko ane daɡ̶a lodawa. 22 Digawini! Jokoleteloco nipe naɡ̶ajo iwaalo ijaaɡ̶ijoa loomatewepodi codaa me niɡ̶ina eledi oko ane noomatewa, odaa eliodi me nawikodeeɡ̶a nige daɡ̶a dinilaatece niɡ̶ida libeyaceɡ̶egi anowo. 23 Jinigodi niɡ̶ina lionigipi, odaa inatawece lapo loiigi Ǥoniotagodi oyowooɡ̶odi me neɡ̶emeɡ̶ee ane jowooɡ̶odi lowooko, codaa me niɡ̶inoa ane lemaanaɡ̶a laaleɡ̶enali oko. Odaa jajigota oninitecibeci ina akaamitiwaji loojedi ane iɡ̶enaɡ̶a ane ɡ̶adoenatagi.\\n24 Pida idi eledi oko ɡ̶adiwigotigitiwaji manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Tiatira ane doɡ̶odioteci niɡ̶ida niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ane beyagi, codaa aɡ̶ica doɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anodita ‘Ica me niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ɡ̶oneɡ̶egi ane dinaɡ̶aditi, pida liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi Satanás’. Ejidaɡ̶a jiwakateetibigaɡ̶ajitiwaji gaantiɡ̶ica eledi ane jiiɡ̶etaɡ̶awa mawii. 25 Pida niɡ̶ida anida makaamitaɡ̶atiwaji anele, adowetiteloco, oteteni nigepaa janagi.\\n26-27 Niɡ̶ina ane iɡ̶eke loniciwaɡ̶a ane beyagi, codaa aneo ane jemaa nigepaa liniogo, jajigota yoniciwaɡ̶a ane najigotediwa Eiodi. Odaa niɡ̶ini oko ida naɡ̶atetigi me iiɡ̶e inoatawece ane noiika. Micataɡ̶a daɡ̶a datika laxacoɡ̶onaɡ̶adi ɡ̶apileceɡ̶e, odaa ninoketiniwace niɡ̶ina oko abeyacaɡ̶aɡ̶a micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane noyaaɡ̶adi boote, odaa owidi liwailidi. 28 Jajigota yotedi-eloodo, nigoiije.\\n29 Ane yemaa me wajipa, dice ajipaata Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane ligegitiogi lapoli loiigi Ǥoniotagodi!”","num_words":780,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.145,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 13\\n☰ 2 CORÍNTIOS 13 ◀ ▶\\nPaulo ibodicaxi codaa me iladee Coriintiotedi\\n1 Niɡ̶ina naɡ̶a nipegi mitoatadiɡ̶ida mejigo idalitaɡ̶awatiwaji. Eo me nalaɡ̶atibigiji Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi mee, “Niɡ̶ina oko ane dilaageteta eledi oko, leeditibige me doletibige iniwataale oko, oɡ̶oa domige iniwatadiɡ̶ini oko anonadi niɡ̶ica niciagi, odaa joɡ̶oyakadi moniwoditema mewi niɡ̶iniaa nilaagedi niɡ̶ini aneo ane beyagi.” 2-3 Jemaa me jibodicaxi niɡ̶idi anowo ane beyagi maleediɡ̶icatibige mejigo idalitacaɡ̶awatiwaji, codaa miditawece niɡ̶idi eledi oko. Igaataɡ̶a jiɡ̶ijo me ɡ̶adibodicaxinitiwaji niɡ̶ijotace mejotaɡ̶awa, codaa digo aneji naɡ̶a leegitiwa, ɡ̶adibodicaxinitacetiwaji niɡ̶ina me jiditibigaɡ̶aji naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi. Eji memaani me jikee me idibake Cristo niɡ̶ina me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji. Odaa natigide nigejigotace idalitaɡ̶awatiwaji, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane jiwikode aneo loenatagi ane beyagi. Cristo aɡ̶aɡ̶amaleɡ̶egi nige ikee anigotedaɡ̶awatiwaji, pida ikee loniciwaɡ̶a ɡ̶adiwigotigi. 4 Idaaɡ̶ida mica ina daɡ̶a aɡ̶amaleɡ̶egi Cristo niɡ̶ijo noɡ̶onanyoketedinece nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi. Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ibake loniciwaɡ̶a me yewikatiditace. Odaa niɡ̶ida moko jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶ejinaɡ̶a moko aɡ̶amaleɡ̶egi digo mijoataɡ̶a Cristo maɡ̶amaleɡ̶egi. Pida leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo, ɡ̶odewiɡ̶atace leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina me jaoɡ̶a aniniɡ̶ataɡ̶awa, leeɡ̶otedi ɡ̶abeyaceɡ̶eco.\\n5 Adinicinitiwaji, codaa makamaɡ̶a adiniwini, amanagawini owooɡ̶oti nigewi manakatoni Ǥoniotagodi. Joɡ̶owooɡ̶otitiwaji Jesus Cristo me diɡ̶eladetediwaɡ̶aji. Iniwa makaamitatiwaji idokidata niɡ̶ina nige ɡ̶adixomiɡ̶itijo me dineetedaɡ̶awa. 6 Inibeotege nige ɡ̶odiwineɡ̶egi, odaa icota manati me daɡ̶a jineteeɡ̶a, pida oko baanaɡ̶a ɡ̶odixomaɡ̶atice me dineetedoɡ̶owa Ǥoniotagodi moko liiɡ̶exedi Cristo. 7 Pida jipokotibigalo Aneotedoɡ̶oji me diɡ̶ica anigetiɡ̶ida ɡ̶adoenatagi ane beyagi. Ajipokotalo Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a ikee mepaɡ̶anaɡ̶a ɡ̶odixomaɡ̶atice me dineetedoɡ̶owa moko liiɡ̶exedi, pida jipokotibigalo mawii anele. Aɡ̶ica ane jaoɡ̶a nigina oko modiletibige daɡ̶a jineteeɡ̶atema Ǥoniotagodi. Pida ane daɡ̶axa mele mawiitiwaji niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a. 8 Igaataɡ̶a ajakataɡ̶a me jakapaɡ̶atege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi, pida inoka jakataɡ̶a me jiiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece anewi. 9 Igaataɡ̶a ɡ̶odinitibece niɡ̶ina me ɡ̶adoniciwatitiwaji me iwaɡ̶atakani, icaaɡ̶ica nige jeemiteeɡ̶atece me ɡ̶odaɡ̶amalaɡ̶a. Jemaanaɡ̶a makaamitawece ateciɡ̶i, mabootiwage mawii ane iɡ̶enaɡ̶a. 10 Jiditibigaɡ̶aji naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi leeɡ̶odi me leegitaɡ̶awatiwaji, amanagawini nigejigo idalitaɡ̶awatiwaji, odaa aleeditibige daɡ̶a jibake inaɡ̶atetigi ane najigotediwa Ǥoniotagodi me ɡ̶adoxokitiwaji. Najigotediwa niɡ̶ida inaɡ̶atetigi me ɡ̶adaxawanitiwaji me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, idiɡ̶ida ajaaɡ̶adi me iwaɡ̶atakani.\\nOwidijedi lotaɡ̶a Paulo me yecoaditibige Coriintiotedi\\n11 Akaami inioxoadipi. Jiditibigaɡ̶aji owidijedi yotaɡ̶a me ɡ̶adibodenitiwaji. Adinoniciwaɡ̶atitiwaji amanagawini abootiwage mawii anele! Atacolitece niɡ̶inoa yotaɡ̶a! Jemaa mabootiwage mowookoni! Adeegi ɡ̶adewiɡ̶a me daɡ̶adinotigimadeni, codaa madinoniciwaɡ̶atitiwaji me ɡ̶adilakiitiwage. Odaa Aneotedoɡ̶oji ane ɡ̶odemaa okotawece, codaa aneote ɡ̶odaaleɡ̶enali mele, ideite makaamitaɡ̶atiwaji.\\n12 Adinibedonitiwaji madiniceni madinecoati jiɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji.\\n13 Inatawece loiigi Aneotedoɡ̶oji aninaa meetaɡ̶a oyecoaditibigaɡ̶ajitiwaji, inatawece niɡ̶ina oko ane iomaɡ̶aditedice Aneotedoɡ̶oji mepoka nepiliditeda. 14 Jemaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo meliodi meletedaɡ̶adomitiwaji, codaa midioka limedi Aneotedoɡ̶oji me ikeetedaɡ̶awa me ɡ̶ademaanitetiwaji akaamitawece, codaa jemaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji midioka limedi me idei ɡ̶adiwigotigitiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a eote makaamitawece owooɡ̶oti makaami dinoiigiwepodi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).","num_words":399,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.132,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 19 BSNNT - Tijʉ bero, jãjarã õ vecajʉ - Bible Search\\n1Tijʉ bero, jãjarã õ vecajʉ ruyugoaro ĩna ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Ado bajiro yi ocaruyucama ĩna:\\n2Masa rojose ĩna yise vaja, “Rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” yir'i ñari, socʉ mene rojose ĩnare yirũgũami. Ajeriarã cʉtigo ñaboariore rocacõami. “Adi macarʉcʉro ñarãre rojose yato Dios” yigo, ĩnare yirocamo so. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñaboacanare sĩacamo. To bajiro so yicatire ĩacõari, ti vaja sore rocacõami —yi ocaruyucama ĩna, õ vecajʉ.\\n3Quẽna ado bajiro ñagõ ocaruyucama ĩna:\\n4To bajiro ĩna yi ocaruyurone, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetuejarũjũcama veinticuatro ñarã, bʉcʉrã, to bajicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana quẽne. Gãjerã jãjarã ĩna yi ocaruyusere ajicõari,\\n5To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n6Ti bero yʉ ajijama, jãjarã ĩna ocaruyurore bajiro yiboasene, oco menirore bajiro ruyugoaro, yicõari, bʉto bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉrore bajiro ocaruyucõari, ado bajiro yicajʉ:\\n7Oveja macʉre bajiro rijabosar'i ĩ boserʉ̃mʉ ejacoajʉ. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani, ñamasugʉ̃ ĩ ñajare. Oveja macʉre bajiro rijabosar'i manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ñayuama.\\n8Sudi gosise, ʉeri mani botise, ĩna sãñarotire ĩnare ĩsimi Dios. Ĩna ye sudi ʉeri mani, “Rojose mana ñaama Dios yarã” yiĩore ũni ñacajʉ ti —yi ocaruyucajʉ ti.\\n9Tijʉ bero, ángel ado bajiro yʉre yicami:\\n—Mʉre yʉ gotisere ucaya: “‘Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ĩna ñayuse boserʉ̃mʉre ĩarã vadiato’ yigotiecocana variquẽnarʉarãma ĩna” yiucaya mʉ —yʉre yigoticami ángel. —Ti mʉre yʉ gotise, Dios oca riojo ñaja ti —yʉre yigoticami ángel.\\n10To ĩ yijare, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami:\\n11To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. Ti jãnarone, caballo botigʉre ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesacami sĩgʉ̃. Ado bajiro vãme cʉticami: Ĩ Yirore Bajiro Yigʉ, Riojo Gotigʉ vãme cʉticami. Ĩ rotijama, riojo yigʉ ñacami. To yicõari, rojose yirãre rojose ĩ yijama, rojose ĩna yiriaro bajirone rojose yigʉ ñacami. 12Ĩ cajeari jeare bajiro busubatocajʉ. Ĩ rʉjoajʉ jairo cõmebedori jeocami. To bajicõari, ĩ rioveca tuyari vãmere ĩ sĩgʉ̃ne masicami. 13Ri'i tuyarito sudiro sãñacami. “Diore mʉa ĩarʉajama, yʉjʉare ĩaña” yiria vãmene ñacajʉ. 14Õ vecana surara, caballo botirã joejʉ sudi, gosise, ʉeri mani botise sãñacõari, ri'i tuyarito sudiro sãñagʉ̃ rãcana ñari, ĩre sʉyacama. 15Ri'i tuyarito sãñagʉ̃re ĩ risejʉ jariase bʉto bʉjariase budicajʉ. Tiase ñacajʉ ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩnare ĩ yirotiase. Bʉto rotimasirocʉ ñacami. To yicõari, rojose ĩna yisere Dios, masijeogʉ, ĩ ĩajũnisinirore bajirone bʉto rojose yirocʉ ñacami. 16Ri'i tuyarito sãñagʉ̃ ñacami ĩ sudirore, ĩ sagarore quẽne, ado bajiro yirivãme tuyagʉ: “Ãni ñaami ʉjarã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃” yirivãme ĩre tuyacajʉ.\\n17Tijʉ bero sĩgʉ̃ ángel, muiju joejʉ ĩ rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Õ vecajʉ vʉrã, minia boase barã jedirore ado bajiro ruyugoaro yicami:\\n—Masare Dios ĩ sĩarãre rẽjacõari, barã vayá. 18Macari ʉjarã, surara ʉjarã, ʉ̃mʉa tĩmarã, caballo mesa, ĩna joe jesarũgũboariarãre quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamenare quẽne, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, ĩ sĩarearã riire barʉarãja mʉa —miniare yicami ángel.\\n19To ĩ yiro bero, güiogʉ sũagʉ̃, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, ĩna surara rãca rẽjacama. Caballo botigʉ joe jesagʉ yarã surara rãca quẽarona ĩna bajisere ĩacajʉ yʉ. 20Caballo botigʉ joe jesagʉjʉa, ĩnare quẽacõari, jʉarã rojose yirãre ñiacami. Güiogʉ sũagʉ̃ baba ñaboarine, “Yʉ ñaja Diore gotirẽtobosarimasʉ” yisocagʉre quẽne ĩre ñiacami. Ĩne ñacami güiogʉ sũagʉ̃ ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire masare yitocacʉ, to yicõari, güiogʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉoroticõari, güiogʉ vãmere ucaturoticacʉ. To bajiri, rojose yirã ĩna ñajare, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, catirãrene azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare cõacami caballo botigʉ joe jesagʉjʉa. 21To yicõari, gãjerãrema, ĩ risejʉ jariase budicatiasene ĩnare sĩacami. To bajiri, minia boase barãjʉama, ĩ sĩacana riire ba yajicama.","num_words":582,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 1 - Dio Wadarique\\n1Yʉ Pablo, yʉ mena macana mena Silvano, Timoteo jãa mena ati pũuro Tesalónica macanare mʉjaare jã queti joo, mani Pacʉ Diore, mani Ʉpaʉ Jesucristo quenare caapiʉjarãre.\\n2Caroaro jã ñuu roti mʉjaare. Mani Pacʉ Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo quena caroare cʉ joato mʉjaare.\\n3Jã yarã, yucʉra Diore mʉja apiʉja nʉcʉbʉgo majuucõa. Caame mai netorã mʉja ã. To bairo mʉja cabairijere tʉgooñarã ocõo bairo Diore jã ĩ wariñuu: “Dio, Tesalónica macanare caroaro na mʉ ájupa. Ñuu majuucõa na cãnie.” To bairona Diore jã ĩnucugarã to cãnacã ni mʉjaare tʉgooñari.\\n4To bairo quena to cãnacã paʉ macana aperã Diore caapiʉjarã tʉpʉre aáteñarã, “Ñuu majuucõama Tesalónica macana,” na jã ĩnucu. “Seeto capopiye tamʉorã anibana quena Diore apiʉjari caroaro anicõama Tesalónica macana,” na jã ĩ buionucu mʉja cabairijere.\\n5To bairo apiʉjarã tamʉoriquere mʉja canʉca ocabʉtiro, “Yʉ carotiri paʉpʉ yʉ mena anicõagarãma,” mʉja ĩimi Dio. Caroorã macare na cátie wapa cariape Dio na cʉ capopiyeyepere mani majitʉga.\\n6To bairi mʉjaare capopiyeyerãre na popiyeyegʉmi Dio to bairo mʉjaare na cátie wapa tunu.\\n7Mʉja macare yerijãrique mʉja joogʉmi Dio, popiye tamʉorique manona. Jã quenare to bairona caroare jã joogʉmi. Mani Ʉpaʉ Jesu jõ buipʉ cáatácʉ cʉ caejari paʉna to bairona joogʉmi Dio. Cʉ tʉ macana mena catutuarã mena seeto caʉ̃rije mena ejagʉmi mani Ʉpaʉ Jesu, cʉ ye quetire caapiʉjaquẽnare, Diore camajiquẽnare na popiyeyei acʉ́. Caroorije na cátie wapa na regʉmi mani Ʉpaʉ Dio. Nare cʉ tʉpʉ ani rotiquetigʉmi. To cãnacã rʉmʉ caroori paʉpʉ anicõa aninucugarãma. To bairi Diore cáti nʉcʉbʉgorã mena, cʉ catutuarijere catʉjʉ wariñuurã mena aniqueticõagarãma rooro mʉjaare cána maca.\\n10To bairona na popiyeyegʉmi Dio cʉ̃re caapiʉjaquẽnare. Dio mena aniqueti majuucõagarãma naa. Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ catunu ejari paʉ cʉ̃re caapiʉjarã maca nipetirã, “Cañuu majuʉ mʉ ã,” Jesure cʉ ĩ nʉcʉbʉgogarãma. Mʉja quena ti paʉpʉ mʉja anigarã, Jesu ye queti jã cabuioriquere caapiʉjaricarã aniri.\\n11To bairi mʉjaare Diore jenibojarã ocõo bairo jã ĩ jenibojanucu: “Dio, mʉ catutuarijere na mʉ joowa Tesalónica macanare, cañuurije nipetiro mʉ caboori wamere na cáti ocabʉtiparore bairo ĩi. Mʉre caapiʉjarã na cãno caroare na cáti majipere na mʉ joowa, Dio,” cʉ̃re jã ĩ jenibojanucu mʉjaare. To bairi cʉ catutuarije mena caroare mʉja áa. To bairo caroaro mʉja cáto tʉjʉʉ, “Cañuurã majuu ãma,” mʉja ĩ wariñuu tʉjʉgʉmi Dio mʉjaare.\\n12Aperã quena caroare mʉja cáto tʉjʉrã mʉja tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma. Na quena mani Ʉpaʉ Jesure áti nʉcʉbʉgogarãma caroarã cʉ yarã mʉja cãno tʉjʉrã. To bairona caroaro mʉja átinemogʉmi Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo mena. Mʉja quena cʉ yarã mʉja cãno maca caroaro mʉja átinemogʉmi Dio.","num_words":401,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN JUDAS 1\\n1 ¿Ñati mʉa, “Yʉ rĩa ñarʉarãma” Dios ĩ yirere cʉdiriarã? Yʉ ñaja Jesucristo ĩ bojasere yigʉ, Santiago bedi, Judas vãme cʉtigʉ. Mani jacʉ Dios mʉare bʉto maiami. To bajicõari, “Yʉ yarã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato” yigʉ, mʉare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Jesucristo. 2 Mʉare quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉ rãca ĩna ñarotire yigʉ, bʉtobʉsa ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Ĩnare mʉ maisere quẽnabʉsaro masirũtu vajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n3-4 “Satanás rojose ĩ yirotiboasere cʉdimena ñato” yigʉ, Jesucristo manire ĩ rijabosare quetire mʉare ucacõarʉaboaja yʉ. Tire ucarʉaboarine, gajeye mʉa bajise quetire ajicõari, “Tijʉare ucarocʉ ñaja”, yitʉoĩaja yʉ. Mʉa rãcana Diore rʉ̃cʉbʉomena socase gotimasiorimasa ñarãma. “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, ĩ bojabetire mani yiboajaquẽne, to bajise mani yise vaja rojose yibecʉmi”, yisocarãma. To bajiri, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtito mani”, yirãma. To yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉ, ĩ sĩgʉ̃ne ĩ ñaboajaquẽne, “Ĩre mani cʉdibetijama, no yibeaja”, yisocarãma. To bajiri, ĩ rijariaro bero, tudicaticõari, ĩ buerimasare Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ, gotimasiojeocõañumi. To yicõari, ĩnare gotimasioroticõañumi, masa jedirore. To bajiri, ĩna gotimasiorere ajiriarã ñari, gajeye ricati gãjerã ĩna gotimasiosere mʉa ajijama, “Socase ñaja” yicõari, riojo gotimasiosejʉare gotiroti ñaja. To yicõari, “Socabeti gotirejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña.\\n5 Jẽre mʉa masise ti ñaboajaquẽne, mʉa tuditʉoĩarotire yigʉ, mʉare gotiaja yʉ: Tirʉ̃mʉjʉ Egipto sitana, israelita masare ĩna rotiajerãre gaje sitajʉa ĩnare ũmato vamasiñuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ ũmato bajiriaro bero, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩnare bajirearotimasiñuju Dios. Tire masicõari, “ ‘Manire quẽne rojose yiromi’ yirã, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yimasiaja mani. 6 To yicõari, ángel mesare quẽne to bajirone yiyumi, ĩ rotiboasere ĩna cʉdibetijare. Sĩgʉ̃ri ángel mesa, Diore moabosarã ñaboarine, ĩ rotirore bajiro cʉdibetimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijare, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju Dios. “Rojose yirã, rojose tãmʉorũgũrʉarãma” ĩnare ĩ yirotirʉ̃mʉjʉ ti ejaroto rĩjoro, tojʉne ñacõa ñarʉarãma ĩna. To bajiro ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, bʉtobʉsa rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Tire masicõari, “ ‘Manire quẽne rojose yiromi’ yirã, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yimasiaja mani. 7 Ĩnare bajiro rojose yimasiñujarã Sodoma macana, Gomorra macana, ti maca tʉ ñarimacariana quẽne. Ado bajiro yimasiñujarã: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã ñaboarine, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirũgũmasiñujarã. Manajo mana, manajʉ mana quẽne, to bajirone yirũgũmasiñujarã ĩna. To yicõari, ĩna rujʉri ti bojarore bajiro bojoneose yirũgũmasiñujarã. To bajiro ĩna yijare, õ vecaye azufre vãme cʉtise rãca ĩnare soereamasiñuju Dios. Ti quetire ajicõari, ĩna yiriarore bajiro yimenasa manima, “Mani rijato berojʉ jeame yatibetimejʉ manire rearomi Dios” yirã.\\n8 Tire masiboarine, tirʉ̃mʉana rojose ĩna yimasiriarore bajirone yicõa ñarãma mʉa rãcana, Diore rʉ̃cʉbʉomena. Cãjiriagʉ̃ bajiriarore bajiro ñarã ñari, ĩna rujʉri ti bojarore bajiro “Bojoneose yirã yaja”, yimasimena ñarãma. To bajicõari, mani ʉjʉre cʉdimena ñarãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma socase gotimasiorimasa. 9 Ángel mesa ʉjʉ Miguel vãme cʉtigʉ roque yisocarimasa rẽtoro rotimasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yibetimasiñuju, vãtire. Ado bajiro bajimasiñuju: Moisés ñamasir'i ĩ rijato ĩacõari, ĩ rujʉre ãmiarʉamasiboayuju Satanás. To bajiro ĩ yijare, Satanáre tud'irʉaboarine, ĩre tud'ibetimasiñuju Miguel. Ado bajisejʉa ĩre yimasiñuju: “Mʉ yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉcʉmi’ Dios mʉre ĩ yijama, quẽnarʉaroja”, ĩre yicõa tʉjasuju Miguel. 10 Satanáre ĩ tud'ibetiboajaquẽne, socase gotimasiorãjʉama, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũama. To bajicõari, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma.\\n11 Tirʉ̃mʉana ñamasiriarã rojose ĩna yimasiriarore bajiro yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios: Ca'in ñamasir'i, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro tãmʉorʉarã, rojose yirũgũama ĩna quẽne. To bajicõari, Balaam ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yirã, gãjoajʉare bojamasucõarã ñari, Dios ĩ bojasere yibetirũgũrãma. Coré ñamasir'i ĩ bajimasiriarore bajiro yirã, ĩna ʉjarã ĩna rotisere cʉdibetirũgũama ĩna quẽne. To bajiro ĩna bajise vaja, rojose ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios. 12 Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, socase gotimasiorimasa quẽne mʉa rãca rẽjarũgũama. “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa rĩne yirũgũama. Mʉa tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñaama. Ricatijʉare tʉoĩacõari, rojose yirũgũama. Ĩnare tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Bʉto asirirʉ̃mʉ oco buerire ĩamacarãja mani, oco macarã. To bajiro mani yiñarone, oco buesere mino ti vẽareacoajama, sʉtiritirʉarãja mani, “Oco bʉjabeticõaja” yirã. To bajirone bajiroja socase gotimasiorimasa ĩna gotiboase quẽne. Quẽna ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Yucʉ́ ricare barʉarã macarãja mani. Tire mani bʉjabetijama, sʉtiritirʉarãja mani. Rica mani ti ñajare, ñie vaja maja tiʉ. Tiʉre quẽacõarãja mani. To bajiri catibetirʉaroja yuja. Tiʉre bajirone ñie vaja mana ñaama socase gotimasiorimasa. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios. 13 To bajicõari, riaga jairisa ti saberone, sõmo cʉti, ʉeri jai bajiaja. Tire bajirone bojoneri mene rojosere yiñarũgũama socase gotimasiorimasa quẽne. To bajicõari, ñocoa tirʉ̃mʉjʉ õ vecajʉ Dios ĩ cũmasiriarã, sĩgʉ̃ri ĩnare ĩ cũmasiriarojʉre vaveoriarã ĩna ñajare, ĩna ñarũgũrotijʉre tʉoĩacõari, bʉto rẽtiarojʉ quẽnomasiñuju Dios. To bajirone bajirãma socase oca mʉare gotimasiorimasa quẽne. Dios oca quẽnasere ajitʉjacõari, ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirã ñari, bʉto rẽtiarojʉ ñacõa ñarʉarãma.\\n14 Socase oca mʉare gotimasiorãre goti rĩjoro yimasiñuju Enoc ñamasir'i. Ĩ ñamasiñuju Adán jãnami. Adán macʉ ñamasiñuju Set. Set macʉ ñamasiñuju Enós. Enós macʉ ñamasiñuju Cainán. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Enoc vãme cʉtimasir'i rãca ñarã, cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã. “Ado bajiro bajirʉarãma Diore rʉ̃cʉbʉomena” yigʉ, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñuju ĩ: “Yʉre quẽnaro ajiya. Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉrojʉ ejarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rãca jãjarã ángel mesa ejarʉarãma. 15 Tirʉ̃mʉre masare beserʉcʉmi Dios. Ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yiriarãre, rojose ĩnare yirʉcʉmi”, yigotimasiñuju Enoc ñamasir'i, mʉa rãcana Diore rʉ̃cʉbʉomena ĩna bajirotire gotigʉ. 16 “Quẽnabeaja”, yigõjarũgũama ĩna. To yicõari, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, yiñagõmacarũgũama. To bajiro yirã ñaboarine, ĩna bojamasuse rĩne yirũgũama. Gajeyerema, “Rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yirũgũama. To yicõari, ĩna bojarore bajiro yirã gãjerãre quẽnaro gotisocarũgũama.\\n17 Yʉ mairã, Cristo ĩ gotiroticõasʉoriarã ĩna yigotimasiorere masiritibesa mʉa. 18 Ado bajiro mʉare gotimasioriarãma: “Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro Dios ocare ajatud'irã ñarʉarãma. Gãjerãre tʉoĩamenane, rojose ĩna yirʉase rĩne yirũgũrʉarãma”, mʉare yigotimasioriarãma Cristo ĩ gotiroticõasʉoriarã. 19 Socase gotimasiorimasajʉama, ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Ĩna masu ĩna bojase rĩne yicõarãma ĩna, Esp'iritu Santore cʉomena ñari.\\n20 Yʉ mairã, Cristo ĩ bajirocare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yire queti mʉa ajisʉore, masa ĩna masu tʉoĩacõari, ĩna gotimasiore me ñañuja. Dios ye ñañuja. Quẽnarobʉsa tire ajitirʉ̃nʉroti ñaja. To yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Diore sẽnirũgũroti ñaja. 21 Dios mʉare bʉto ĩ maisere masirãja mʉa. To bajiri quẽnaro ĩ bojarore bajiro yirũgũña, mʉare ĩ maitʉjabetirotire bajiro yirã. To bajiro mʉa yiñarone, Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, mʉare ĩamaicõari, “Rojose maja” mʉare ĩ yirotire tʉoĩa yuñarũgũña. Tirʉ̃mʉre, Dios, mʉare ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉma quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja.\\n22 Sĩgʉ̃ri mʉa rãcana, “Cristo oca, ¿riojo gotiati?” yirãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare gotimasioña, “ ‘Socase me ñaja’ yitʉoĩato” yirã. 23 Jeamejʉ vaboronare yirẽmoña, Jesucristo rãca quẽnaro tʉoĩacõari, ĩna ñarotire yirã. Gãjerãre quẽne rojose yirũgũrãre ĩamaiña. To bajiro yirã ñaboarine, mʉa yirũgũsere quẽnaro tʉoĩarũgũroti ñaja, “Ĩnare bajiro rojose yirobe” yirã.\\n24-25 Tire tʉoĩacõari, ado bajiro sẽniroti ñaja manire: “Dios mʉ sĩgʉ̃ne ñaja masirẽtogʉ̃. Ñimʉ gãji mʉre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. Yʉa ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine yʉare maiñuja mʉ. To yicõari, rojose yʉa yibetirotire yʉare ejarẽmoñuja mʉ. Mʉ rotiñarojʉ yʉa ejaro, ‘Rojose mʉa yire vaja maja’ yʉare yiĩarʉcʉja mʉ. To bajiri, mʉ ñarojʉ ejacõari, mʉ rãca quẽnaro variquẽnarʉarãja mani. Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ. To yicõari, ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ. Ñie mʉ yimasibeti maja mʉre. To bajicõari, disejʉa mʉ rotimasibeti maja mʉre. To bajiro bajiyuja mʉ, adi macarʉcʉrore mʉ rujeoroto rĩjorojʉne. Adirʉ̃mʉrire quẽne, to bajirone bajicõa ñaja mʉ. To bajiro rĩne bajicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, yiroti ñaja manire, Diore rʉ̃cʉbʉorã.","num_words":1201,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1, 2. ¿Dayirãbara kʼãrẽ ʉ̃rʉ krĩchabada?\\nWŨÃWŨà zakerabara nemejãcha widikĩrã. Dayirãba nekʼãrẽ jaradiabʉrʉdera ãya widibʉ: «¿Kʼãrẽpe naʉ̃ra?». Aramaʉ̃ta daya jaradiayi, mamina daya panʉsidʉ ãya widipanʉ: «¿Kʼãrẽa?».\\n2 Warrarabaya, zõrãrãbaya, dayirã jõmaʉ̃ta krĩchabada. Maʉ̃ kʼarea daya krĩchabʉ kʼãrẽta koita, sama wãĩta, kʼãrẽta nesidabʉta. Mamina edaʉde krĩchabadabaibara naʉ̃ ʉ̃rʉ: «¿kʼãrẽa bedʼea zroma bʉpe? ¿Sãwũã sobia bʼaipe? ¿Beida tẽã sãwũãipe?». Nama widibʉra audre yibia dayi bebʉita. Ʉ̃kʉrʉbara nama widibʉra ũdu ẽ baera iduaribibʉ.\\n3. ¿Kʼãrẽa ẽbẽrabara le ẽ Daizeze Bedʼeara?\\n3 ¿Ʉ̃treare widibʉra, bʉara jʉrʉ akʉbarika Daizeze Bedʼeadera? Ʉ̃kʉrʉbara kʼawuabʉ Daizeze Bedʼeade ũduita, mamina krĩchapanʉ mama jarabʉra zareta daya ũrĩta. Adewara krĩchapanʉ Daizeze Bedʼeara propesordeta, kuradeta, pastordeta. Ʉ̃kʉrʉbara kʼawuakĩrãbʉmina perabiba widi ẽ.\\n4, 5. (1) ¿Bʉara kʼãrẽ ʉ̃rʉ krĩchabari? (2) ¿Kʼãrẽa pae ẽ baibara bʉa krĩchabʉ ũduyeda?\\n4 Bʉa krĩchabaribaibara: «¿Kʼãrẽa parãsi Daizezebara dayirãra? ¿Samadogo dayirã beibʉrʉdera? ¿Sãwũãchuba Daizezera?». Jesubara daya ũrĩne jaradiabasi. Maʉ̃ kʼarea iya jarasi: «Daizezea ne widʼiudua, mawũãrã marãã diaya. Ne widʼi bʼeba jʉrʉdara, mawũãrã ũdudʼaya», widida ʉ̃rʉ wididua mawũãra panʉña (Mateo 7:7). Paerãra jõma bʉa krĩchabʉ ũduyeda.\\n5 Bʉa krĩchabʉra Daizeze Bedʼeade ũduyi (Proverbios 2:1-5). Mama jarabʉra zare ẽ bayi daya ũrĩta. Daizeze Bedʼeadera kʼawuayi kʼãrẽta oibarata dayi sobiabaita, adewara kʼawuayi Daizezeba nekʼãrẽ bia ʉ̃rabʉrʉ diai jarabʉ ʉ̃rʉ. Kõbebʉrʉ akʉdaya ẽbẽra mejãchaʉba kʼawuakĩrãbʉta.\\n¿DAIZEZEBARA DAYIRÃRA WÃRĨNU KÃGAKA?\\n6. ¿Kʼãrẽa ẽbẽrabara krĩchapanʉ Daizezeba dayirã kãga ẽãta?\\n6 Ẽbẽra mejãchaʉba jarapanʉ Daizezebara dayirã kãga ẽãta. Ãya krĩchabʉ: «Daizezeba dayirãta kãgabasibʉrʉ kʼãwũã yõne, yi jʉrade, plata neẽã pana ẽ bakasi». Ẽbẽra jõmaʉ̃ta kayapanʉ akʉza beipanʉ. Maʉ̃ba ẽbẽra mejãchaʉba krĩchapanʉ: «Daizezeba dayirãta mejãcha kãgabʉbʉrʉ, ¿kʼãrẽa taʉbi ẽ zʉbʉria naʉ̃ drʉadebʉra?».\\n7. (1) ¿Kʼãrẽa ẽbẽrabara krĩchapanʉ Daizezeba zʉbʉria obʉta? (2) ¿Sãwũã wãrĩnu ĩjãnai Daizezeba zʉbʉria oẽãta?\\n7 Dayirã zʉbʉriabʉrʉdera, nokʼo religionrabara edaʉde jarapanʉ Daizezeba zʉbʉria obʉta akʉza mawũã berabarimarẽã kãgabasita. Mawũã jarabʉba Daizeze ʉ̃rʉ i kayirua bedʼeapanʉ. Maʉ̃ba krĩchabibʉ Daizezeba dayirã kãga ẽãta. Mamina Daizezebara dayirãra zʉbʉria obʉ ẽ. ¿Sãwũã wãrĩnu ĩjãnai Daizezeba zʉbʉria oẽãta? Daizeze Bedʼeaba panʉbʉ Santiago 1:13de, jarabʉ: «Bedʼea zroma erbʉde, mia kʼaiba jarabe ẽ. Daizezeba obʉta bedʼea zromara, Daizezebara nemitiara oẽ baera. Mia iyara awuruta bedʼea zroma zebi ẽ». Daizezebara iduaribibʉ kĩrãkʼabʉ zʉbʉriamarẽã. Mamina iyi juwaba obʉ ẽ maʉ̃ra (akʉra Job 34:10-12). Kõbebʉrʉ yiza aba akʉdaya audre bia kʼawuadaita.\\n8, 9. ¿Kʼãrẽ yizaba ũdubibʉ Daizezeba zʉbʉriabibʉ aira biga ẽãta?\\n8 Krĩchara yibari abaʉba yi wũãwũã mejãcha kãgabʉta, maʉ̃ kʼarea ũrãgʼa bia diayi iyi yi zroma babʉrʉde, krĩcha bia jida kʼawuamarẽã. Mamina iyi zõnabachubidade, kĩrʉ kʼãrãpe wãñi dedaʉba. Iyi jãpe wã kʼãrãpe nemitia onʉmeñi. ¿Maʉ̃ra yi zeze biade mawũã berabari nʉmʉka? Mawũã ẽ (Lucas 15:11-13). Mawũã maʉ̃ kĩrãkʼa biga ẽ bayi dayirã zʉbʉria nʉmʉne Daizezeba obʉ aita. Yi zezeba yi wũãwũã iduaribida kĩrãkʼa Daizezebida mawũã abarika iduaribibʉ dayirãta. Maʉ̃ kʼarea dayirã zʉbʉriabʉrʉdera, krĩchada ẽ baibara Daizezeba obʉta.\\n9 Wãrĩnu Daizezebara iduaribibʉ zʉbʉria berabarimarẽã, mamina iya kʼawuabʉ kʼãrẽa mawũã obʉta. Maʉ̃ kʼarea krĩcha orara, Daizezebara dayirãra mejãcha kãgabʉ akʉza iyara zʉbʉriabibʉ ẽ. Iyabʉrʉ jõma ara oseabʉ bedʼea zromara (Isaías 33:2). Kapitulo 11 babʉrʉde audre kʼawuayi kʼasea jarabʉta Daizeze Bedʼeaba naʉ̃ ʉ̃rʉ.\\n10. ¿Kʼãrẽa wãrĩnu ĩjãnaibara Daizezeba ara oita ẽbẽra kayiruaba ãrĩ wãra?\\n10 Dayirã jõmaʉ̃ta nemitia omia, maʉ̃ba nokʼo abaʉba nebia okĩrãimina obe ẽ zarea neẽ baera, ẽbẽra kayiruaba ãrĩ wãta. Mamina Daizezera nemitia oka baera neneẽãbʉ (Isaías 6:3). Maʉ̃ba jõma iya obʉra aripe obʉ, maʉ̃ kʼarea dayirãba ĩjãseabʉ. Akʉza iyira zareabarabʉ, maʉ̃ba dayirãbara wãrĩnu ĩjãseabʉ iya jõma ara oita ẽbẽra kayiruaba ãrĩ wãra. Adewara Daizezebara jõma makenañi ẽbẽra kayiruarãra (akʉra Salmo 37:9-11).\\n¿DAIZEZEBARA DAYIRà ZɄBɄRIABɄRA SÃWŨà AKɄBɄ?\\n11. ¿Daizezebara dayirã zʉbʉriabʉra sãwũã akʉbʉ?\\n11 Dayirã bedʼea zroma zebʉrʉdera, ¿Daizezebara sãwũã akʉbʉ? Iyi Bedʼeaba jarabʉ, Daizezebara kãgata nekʼãrẽ aripe oita (Salmo 37:28). Iyara jõma akʉbʉ yi nebia opanʉrata akʉza nemitia opanʉrata. Iyitara pʉ dayirã zʉbʉrianʉmʉ ũduita. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ, iyira naenara so pʉasita naʉ̃ drʉade kayiruaba birabasi baera (Génesis 6:5, 6). Daizeze maʉ̃ ewaride pʉada kĩrãkʼa idi ewadebida mawũã pʉabʉ (Malaquías 3:6). Daizeze Bedʼeabara jarabʉ iya wãrĩnu krĩchabʉta (akʉra 1 Pedro 5:7).\\nDaizeze Bedʼeabara jarabʉ Jeowabara nekʼãrẽ jõma parãsita dayirã kãgaba.\\n12, 13. (1) ¿Dayirãbara kʼãrẽa kãgapanʉ ẽbẽrarã? (2) ¿Sãwũã akʉbʉ ẽbẽra zʉbʉrianʉmʉra? (3) ¿Kʼãrẽa dayirãbara wãrĩnu ĩjãibara Daizezeba jõbita zʉbʉriara?\\n12 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ dayirãra parãsita iyi kĩrãkʼa (Génesis 1:26). Naʉ̃bara jarabʉ Daizezebara dayirã diabʉ kʼãrẽ iya nebia erbʉta. Akʉza jarabʉ Daizezera kãgabarabʉ (1 Juan 4:8). Daizezeba nejõma obʉra kãgade obʉ. Maʉ̃ kʼarea dayirãba awuruta kãgadara, Daizezede kĩrãkʼa kãgapanañi. Dayirãba ẽbẽra zʉbʉrianʉmʉta so pʉa akʉpanʉbʉrʉ, Daizezearabara audre so pʉa akʉbʉ.\\n13 Krĩchara naʉ̃ta: ¿bʉta zareabara bʉbʉrʉ kʼareba ẽka zʉbʉriapanʉra, akʉza kayapanʉra? Kʼarebakasi, wãrĩnu kãgabʉ baera. Maʉ̃ kʼarea wãrĩnu ĩjãibara Daizezeba jõbita kayabera, yiko neẽãbera, yõnebera. Daizeze zareabarabʉ baera akʉza dayirã kãga baera, bʉa ĩjãseabʉ nãã naʉ̃ kartade ũdudara jõma aripe berabarita. Mamina Daizezeba jarabʉ ĩjãira, iyita nããra biʼia ũdukʼawuaibara.\\nDAIZEZEBARA KÃGABɄ IYITA ŨDUKʼAWUADAMARẼÃ\\nBʉa ẽbẽra ũduka ũdubʉrʉdera, dayi trʉ̃ta nãã jarabʉ, abarika Daizezebida iyi trʉ̃ra jarabʉ iyi Bedʼeade.\\n14. ¿Kʼaĩ Daizeze trʉ̃ra, kʼãrẽa jaradamarẽã kãgabʉ?\\n14 Bʉa ẽbẽra ũduka ũdubʉrʉdera, ¿kʼãrẽta nããra widibʉ? Yi trʉ̃ta. Mamina, ¿Daizezera trʉ̃bara bʉka? Ʉ̃kʉrʉ religionba jarapanʉ iyi trʉ̃ra Diosta, Señorta, maʉ̃ra iyi trʉ̃ara ẽ. Adewara jarapanʉ nokʼota, kabildota, maʉ̃sida iyi trʉ̃ara ẽ. Daizezebara jarabʉ iyi trʉ̃arãra Jeowata. Iyi Bedʼeaba jarabʉ: «Ẽbẽrarãba kʼawuadamarẽã bʉ trʉ̃arãra Jeowata akʉza bʉtrʉ abapai yi zroma naʉ̃ ẽjũã jõma ʉ̃rʉ» (Salmo 83:18). Daizezebara kãgabʉ iyi trʉ̃ta kʼawuadamarẽã akʉza jarapanamarẽã. Daizeze Bedʼea bʉbarirabara Daizeze trʉ̃arata bʉpanasi (Éxodo 3:15; 6:3). Daizezebara iyi trʉ̃arata jaradiabʉ dayirãʼa iyi neũdukʼawuarabadamarẽã.\\n15. ¿Kʼãrẽta jarakĩrãbʉ Jeowa trʉ̃bara?\\n15 Jeowa trʉ̃bara nekʼãrẽ biata jarakĩrãbʉ. Jeowa trʉ̃bara jarabʉ iya jarabʉra jõma aripe obʉta, maʉ̃ kʼarea iya krĩchabʉra aripe obʉ, mia kʼaiba obe ẽã abe ẽ. Maʉ̃ kʼarea Jeowa abaʉbʉrʉ erbaseabʉ naʉ̃ trʉ̃ra. *\\n16, 17. (1) ¿Kʼãrẽta jarakĩrãbʉ jõma oseabʉbara? (2) ¿Kʼãrẽa jarabʉ Nokʼo ewari jõmaʉ̃nẽ bakikibaribara? (3) ¿Kʼaiba parãsi nekʼãrẽ jõmabʉra?\\n16 Daya kʼawuatada Salmo 83:18de jarabʉta Jeowa ʉ̃rʉ, mama jarabʉ: «Bʉtrʉ abapai yi zroma». Daizeze Bedʼeabara kĩrã bio jarabʉ Jeowa sãwũãbʉ jaraita. Apocalipsis 15:3de jara ũrĩbibʉ, Jeowabara nejõma oseabʉta, ¿naʉ̃ bedʼea jõma oseabʉbara kʼãrẽta jarakĩrãbʉ? Naʉ̃bara jarakĩrãbʉ Jeowatrʉ jõmaʉ̃ra ʉ̃ta zareabarabʉta. Adewara 1 Timoteo 1:17de jarabʉ, Nokʼo ewari jõmaʉ̃nẽ bakikibarita. ¿Kʼãrẽta jarakĩrãbʉ maʉ̃bara? Jeowara kʼaiba toda ẽ. Akʉza Salmo 90:2dera jarabʉ Daizezera ewari jõma bakikibarita. Kʼãrẽ yibia naʉ̃ ʉ̃rʉ audre kʼawuaita.\\n17 Adewara Daizeze Bedʼeabara jaradiabʉ Jeowabara nebio parãsita. Apocalipsis 4:11dera jarabʉ: «Jeowa bʉtrʉ abapai kãgadaibara, bʉabʉrʉ jõma osi baera, bʉdeba zesi baera naʉ̃ drʉade nejõmabʉra». Jeowaba parãsi nekʼãrẽ jõma bʉra, osi angelerata, chĩdauta, doedabemata akʉza netasida.\\n¿BɄRA JEOWA NEŨDUKʼAWUARA BASEABɄKA?\\n18. (1) ¿Kʼãrẽa ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrarã perabʉ Jeowa neũdukʼawuarabaita? (2) ¿Kʼaseabʉ Daizeze Bedʼeabara naʉ̃ ʉ̃rʉra?\\n18 Ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrarã perabʉ Jeowa neũdukʼawuarabaita. Krĩchapanʉ mejãcha zareabarabʉta, adewara jĩgabʉta dayirãneba akʉza kãga ẽãta. Mamina maʉ̃ra wãrĩnu ẽ, ¿kʼãrẽa? Jeowara dayirã neũdukʼawuarabakĩrãbʉ baera. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «Izhira wawara bʼʉ ẽ» dayirãneba (Hechos 17:27). Daizezebara kãgabʉ iyi neũdukʼawuara badamarẽã. Bʉa Daizezeta jʉrʉra iya jarabʉ bʉ kʼawabaita akʉza bʉ neũdukʼawuarabaita (Santiago 4:8).\\n19. (1) ¿Kʼãrẽta oibara Jeowa neũdukʼawuarabaira? (2) Jeowaba nebia erbʉdebemara, ¿saʉ̃ta kãgai bʉara?\\n19 Mamina, ¿kʼãrẽta oibara Jeowa neũdukʼawuarabaira? Jesuba jarasi: «Bʼai jõ ẽãrã, bʉta ũdukʼawadʼaidʼe bʼʉa Daizezera abʼabai bʼʉta wãrĩnuta, ũdukʼawadʼaidʼe bʼʉa mʉta Jesucristota bʉa zokʼadʼata» (Juan 17:3). Bʉa audre kʼawua bʉbʉrʉ Jeowa ʉ̃rʉ akʉza Jesu ʉ̃rʉ, mawũãra bʉra iyi neũdukʼawuarabayi, adewara ewari jõmaʉ̃nẽbayi. Bʉa kʼawuatabe Daizezera kãga barabʉta (1 Juan 4:16). Maʉ̃ awuara Daizezebara nebia erbʉ. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «So zʉbʉria akʉbʉ, akʉza nebia obʉ, kĩrʉmia ẽ akʉza kãga jõka mejãcha erbʉ akʉza wãrĩnuara» (Éxodo 34:6). Jaradiabʉ Jeowara ẽbẽra biata, adewara kĩrãduabʉta dayi nemitia obʉra (Salmo 86:5). Akʉza mesera kĩrʉ ẽ, kʼẽrẽpa kãga ũdubibʉ (2 Pedro 3:9; Apocalipsis 15:4). Bʉa Daizeze Bedʼeata akʉbʉbʉrʉ audre kʼawuayi iyi nebiata.\\n20, 21. Daya Daizezeta ũdu ẽ bʉrʉ, ¿sãwũã iyi neũdukʼawuabaipe?\\n20 Kõbe daya Daizezeta ũdu ẽ bʉrʉ, ¿sãwũã iyi neũdukʼawuarabaipe? (Juan 1:18; 4:24; 1 Timoteo 1:17). Bʉa Daizeze Bedʼea akʉ wãne ĩjã wãñi Jeowara wãrĩnubʉta, maʉ̃ba akʉ wãñi bʉ neũdukʼawuara kĩrãkʼa (Salmo 27:4; Romanos 1:20). Jeowa ʉ̃rʉ audre kʼawua wãne audre kãga wãñi.\\nZeze naʉ̃ drʉadebemabara mejãcha kãgabʉ yi wũãwũãra, mamina Daizeze ʉ̃tʉbemabara audre kãgabʉ yi wũãwũãrãra.\\n21 Adewara akʉ wãñi Jeowara dayirã zeze kĩrãkʼa (Mateo 6:9). Jeowaba dayirã bebʉta diasi akʉza iya kãgabʉ biapanamarẽã. Abarika zeze biaba yi wũãwũã bia bamarẽã kãgabʉ kĩrãkʼa (Salmo 36:9). Daizeze Bedʼeabara jaradiabʉ, bʉra Jeowa neũdukʼawuara baseabʉta (Santiago 2:23). Nekʼãrẽ jõma parãnata, bʉ neũdukʼawuarabakĩrãbʉ, ¿biga ẽka bʉitara?\\n22. ¿Kʼãrẽta oibara awuruba Daizeze Bedʼeata kʼawua ẽ marẽã jarabʉrʉdera?\\n22 Ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrabara kãgada ẽ bayi bʉa Daizeze Bedʼea kʼawuaita. Ãya krĩchapanʉ baera dayi ẽbẽraba obʉta idubʉita. Mawũẽra, ¿maʉ̃ra bedʼeata ũrĩbaraka? Ũrĩbe ẽ, Jeowara neũdukʼawuara bia akʉza iyi kĩrãkʼara neẽ.\\n23, 24. (1) ¿Kʼãrẽa dayirãbara widibara? (2) ¿Yi 2dera kʼãrẽta kʼawuadai?\\n23 Daizeze Bedʼea kʼawua wãne, ũduyi bʉa bedʼea ũrĩ ẽãta. Maʉ̃ biʼia ũrĩta jʉrʉda, kʼareba widira kʼawuaita. Kĩrãduakara dayirãba wũãwũãrãne kĩrãkʼa widita biʼia ũrĩta (Mateo 18:2-4). Daizezebara kãgabʉ bʉa widibʉra ũdumarẽã. Maʉ̃ba biʼia kʼawuara Daizeze Bedʼeade jarabʉra (akʉra Hechos 17:11).\\n24 Bʉa wãrĩnuta kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ Jeowa ʉ̃rʉ, akʉibara iyi Bedʼeata. Yi 2de kʼawuayi, kʼãrẽa Daizeze Bedʼea kĩrãkʼara neẽãta.\\n^ par. 15 Bʉa audre kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ, iyi trʉ̃ba kʼãrẽta jarakĩrãbʉta akʉza sãwũã jarabʉta akʉra nota 1ne.\\n1: ¿ŨDUKʼAWUASEAPANɄKA DAIZEZERA?\\n«Bʉabʉrʉ jõma osi baera» (Apocalipsis 4:11).\\n¿Kʼaseabʉ Daizeze Bedʼeabara Daizeze ʉ̃rʉ?\\nIyabʉrʉ jõma oseabʉ, iyitrʉ abapai yi zromatabʉ.\\nEwari jõmaʉ̃nẽ bʉ.\\nDaizezera dayirã Zeze. Iyara kãga dayirã biapanamarẽã.\\nDaizezera dayirã neũdukʼawua bakĩrãbʉ.\\n2: DAIZEZERA TRɄ̃BARABɄ\\n«Mʉ̃ trʉ̃ra Jeowa» (Éxodo 3:15).\\n¿Kʼãrẽ kʼãrẽa yibia Daizeze trʉ̃ kʼawuaita?\\nDaizezebara jarabʉ iyi trʉ̃ra Jeowata. Diosta, Señorta, maʉ̃ra trʉ̃ara ẽ. Adewara nokʼota, kabildota, maʉ̃sida trʉ̃ara ẽ. Jeowabara kãgabʉ bʉa iyi trʉ̃ jaramarẽã.\\nIyi trʉ̃bara jara kĩrãbʉ «iya jarabʉra jõma aripe obʉta». Jeowabara nekʼãrẽ jõma parãsi. Maʉ̃ kʼarea, iya jarabʉra jõma aripe oseabʉ akʉza iya kãgabʉta obiseabʉ.\\n3: JEOWABARA DAYIRÃRA MEJÃCHA KÃGA\\n«Daizezera kãgabarabʉ» (1 Juan 4:8).\\n¿Sãwũã ũdubibʉ Daizezebara dayirã kãgabʉta?\\nIyara so zʉbʉria akʉbʉ akʉza iyira sobia. Wãrĩnuta kãga akʉza aripe obʉ.\\nDayirã kayiruara jẽda kĩrãdua kĩrãbʉ.\\nKʼẽrẽpa kãga ũdubibʉ.\\n4: DAIZEZEBARA KRĨCHABɄ BɄRA\\n«Mara bedʼea zromara jõma jaraidʉa, iyara marata krĩchabʉ baera» (1 Pedro 5:7).\\n¿Bʉara kʼãrẽa wãrĩnu ĩjãbʉ Daizezeba bʉ krĩchabʉta?\\nIya jarabʉ zʉbʉriara jõbita akʉza ara oita ẽbẽra kayiruaraba ãrĩnara.\\nJeowabara kãgabʉ bʉta iyi neũdukʼawuabamarẽã.\\nBʉa Daizeze ʉ̃rʉ audre kʼawua wãne, audre kãgayi.","num_words":1505,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 3 DES - Iri maca majagʉ Nicodemo waĩcʉgʉ, judio - Bible Search\\nJesu Nicodemo mera weretamuñumi\\n1Iri maca majagʉ Nicodemo waĩcʉgʉ, judio masa oparã mera majagʉ árĩmi. Ĩgʉ fariseo masa ya curu majagʉ árĩmi. 2Eropigʉ ĩgʉ yuju ñami ĩgʉ Jesu pohro ahri ĩgʉ mera weretamupʉ:\\n—Buhegʉ, mʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ buhedoredigʉ ĩgʉ obeodigʉ mʉ árĩcʉ̃ gʉa masia. Goãmʉ mʉre ĩgʉ itamubiricʉ̃ mʉpʉ ĩgʉ turari mera ne deyoro moarire ne iibiriboaya. Mʉhʉ bajasuburi Goãmʉ turari mera ii ĩhmua, arĩpʉ Nicodemo Jesure.\\n3Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu werepʉ:\\n—Diaye mʉre arĩgʉ iiaa. Ne masa dehyoagʉ iro dopa dipaturi masa dehyoagʉ dihta Goãmʉ yagʉ árĩmasimi. Mʉ sã eropa ta árĩmasia, arĩpʉ Jesu.\\n4—Yaho. ¿Bʉgʉpʉ dohpa ii dipaturi masa dehyoabocuri ĩgʉ? Ĩgʉ pago niji suhriroguere ñajaa, dipaturi masa dehyoa masiya mariboca ĩgʉre, arĩpʉ Nicodemo.\\n5Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Diaye ta arĩgʉ iiaa mʉre. Ne masa dehyoagʉ iro dopa ta deco mera, Espíritu Santo ĩgʉ turari mera dipaturi masa dehyoagʉ dihta Goãmʉ yagʉ árĩmasimi. 6Nome nijipo sã nome árĩrã, majirãgãre masa dehyoacʉ̃ iima. Espíritu Santopʉ masare Goãmʉ porã árĩcʉ̃ iimi. 7“Ne masa dehyoagʉ iro dopa ta dipaturi masa dehyoagʉ dihta Goãmʉ yagʉ árĩmasimi,” yʉ arĩcʉ̃ ne pee gorowerebita. 8Espíritu Santo masare Goãmʉ porã ĩgʉ iicʉ̃ iiri miruñe iro dopa ãhraa. Miruñe iri arirogue ahraa. Iri ariro caricʉ̃ mari peea. Eropa peequererã ta iri aridirore, iri waro sãre ne masibeaa. Eropa ta iimi Espíritu Santo masare Goãmʉ porã iigʉ, arĩpʉ Jesu Nicodemore.\\n9—Mʉ eropa arĩrire õaro masibeaa, arĩpʉ Nicodemo.\\n10Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesu:\\n—¿Mʉhʉ judio masare buhegʉ árĩqueregʉ ta, duhpigʉ yʉ arĩrire peebeari? 11Diaye mʉre arĩgʉ iiaa. Gʉa masirare, gʉa ĩarare gʉa werea. Gʉa eropa werequerecʉ̃ ta ne mʉa gʉa acawererã judio masa ne peediabiribʉ. 12I yeba majare yʉ werenigui queoñaquerecʉ̃ ta “Diaye ta ãhraa,” arĩbeaa mʉa. Eropa arĩbirã Goãmʉ yare yʉ werecʉ̃ sãre “Diaye ta ãhraa,” arĩsome mʉa.\\n13“Ne yujugʉ ʉmarogue Goãmʉ pohrogue wagʉ ne dipaturi dujarisome. Yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ dihta ʉmarogue árĩdigʉ i yebaguere aribʉ. Eropigʉ yʉ dihta Goãmʉ yare mʉare weremasia. 14Iribojeguere masa mariroguere Moise mʉrʉ añare come mera erã wéadigʉre yucʉgʉ erã nugudigʉgue duhsiupʉ. Yucʉgʉgue ĩgʉ duhsiudiro dopa ta yʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre eropa ta yʉ sãre duhsiurãcoma. 15Yʉre erã eropa iicʉ̃ árĩpehrerã yʉre umupeorã árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩniguirãcoma, arĩpʉ Jesu.\\nGoãmʉ árĩpehrerãre mahimi, arĩ gojañumi Ñu\\n16Eropa arĩtuha õpa arĩnemopʉ Jesu:\\n—Goãmʉ árĩpehreri yeba majarãre turaro mahimi. Eropigʉ yʉre ĩgʉ magʉre yujugʉ ta árĩgʉre Goãmʉ obeomi árĩpehrerã yʉre umupeorã peamegue erã wabiriborore. Eropirã árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩrãcoma erã. 17Goãmʉ yʉre ĩgʉ magʉre masare dipuwaja moadoregʉ obeobirimi i yebaguere. Eropigʉ masare peamegue wabonirãre taubure yʉre obeomi.\\n18“Yʉre Goãmʉ magʉre umupeorãre ne dipuwaja moasome Goãmʉ. Yʉre umupeobirãpʉre Goãmʉ dipuwaja moadoretuhami. Masa yʉre Goãmʉ magʉre yujugʉ ta árĩgʉre erã umupeobirira dipuwaja, dipuwaja moagʉcumi Goãmʉ erãre. 19Yʉhʉ Goãmʉ magʉ i yebaguere arigʉ boyoriñe õaro ĩha masicʉ̃ iro dopa ta Goãmʉ yare õaro masicʉ̃ iiaa masare. Yʉ eropa masicʉ̃ iicʉ̃ ĩarã yʉre umupeobirã yʉre gamebeama. Erã ñerire iiripʉre turaro gahmema. Erã eropa gameri dipuwaja erãre dipuwaja moagʉcumi. 20Árĩpehrerã ñerire iirã erã ñero iirire duhudiabeama. Eropirã boyoro iiriñe deyoro moaro dopa ta erã ñero iirare deyoro moari arĩrã yʉre gamebeama. 21Õarire iirãpʉ yʉre, yʉ buheri sãre gahmema. Goãmʉ yare erã iirire yʉ õaro deyoro moacʉ̃ gʉhyasĩribeama erã. Eropiro yʉre boyoro iro dopa árĩgʉre gahmema, arĩ werepʉ Jesu.\\nDipaturi Ñu waĩyegʉ Jesure wereñumi\\n22Pʉhrʉ Jesu gʉare ĩgʉ buherãre Judea yebague sihugã wami. Erogue ejagʉ ero majarã mera bajamenʉrigã duja, Goãmʉ ya árĩburire waĩyemi erãre. 23Ñu sã masare waĩyegʉ iipʉ Enón waĩcʉri macague. Enón waĩcʉri maca Salim waĩcʉri maca pohro árĩbʉ. Ero wʉaro dia árĩbʉ. Ero eropa árĩcʉ̃ ero majarã masare waĩyegʉ iipʉ Ñu. 24Erã ĩgʉre peresu iiboro core Enóngue masare waĩyegʉ iipʉ Ñu.\\n25Irisubure Ñu buherã mera majarã bajamerãgã judio masa mera waĩyerire wereniguirã dʉyasoñorã. 26Tuhaja erã Ñu pohrogue eja irire wereñorã.\\n—Buhegʉ, dia Jordán waĩcʉriya gajipʉ masegue mʉ mera árĩdigʉ “Ĩgʉ ta Cristo ta árĩgʉcumi,” mʉ arĩdigʉpʉ dohpague masare waĩyegʉ iimi. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ árĩpehrerã ĩgʉ pohrogue wahama pare, arĩñorã erã Ñure.\\n27Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Ñu yʉhripʉ:\\n—Ĩgʉ dorerire ĩgʉ opacʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre odi árĩmi. 28“Cristo árĩbeaa yʉhʉ,” yʉ arĩcʉ̃ mʉa peeabʉ. Eropa Cristo árĩbiriqueregʉ ta ĩgʉ core wereyubure Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa yʉhʉ. 29Õpa ãhraa iri: Mojoto diridigo igo marapʉ mera árĩgo wahamo. Mojoto diridigʉ mera majagʉpʉ diridigʉ ĩgʉ marapocʉcʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ werenicʉ̃ peegʉ turaro mucubirimi. Eropigʉ mojoto diridigʉ mera majagʉ ĩgʉ mucubiridiro dopa ta yʉ sã Cristo mera masa erã wacʉ̃ ĩagʉ õaro mucubiria. 30Cristopʉre umupeoro gahmea masare. Yʉpʉre umupeo­biricãro gahmea masare, arĩ yʉhripʉ Ñu.\\nGoãmʉ magʉ ʉmarogue aridigʉ ãhrimi, arĩ wereñumi Ñu\\n31Eropa arĩtuhagʉ õpa arĩnemopʉ Ñu.\\n—Ʉmarogue aridigʉ árĩpehrerã nemoro turagʉ ãhrimi. Mari masa i yeba majarã ãhraa. Eropirã i yeba majare wereniguia mari. Ʉmarogue aridigʉpʉ árĩpehrerã nemoro turagʉ ãhrimi. 32Ĩgʉ ĩarare, ĩgʉ peerare ĩgʉ weremi. Ĩgʉ eropa werequerecʉ̃ ta masa ĩgʉre ne peediabeama. 33Ʉmarogue aridigʉ ĩgʉ wererire masa peerãpʉ, “Goãmʉ diaye árĩgʉ tiimi,” arĩrã iima erã. 34Ihĩ Cristore Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre Espíritu Santo ya turarire opehoñumi Goãmʉ. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ ya wereniguirire wereniguimi. 35Goãmʉ ĩgʉ magʉre turaro mahimi. Eropigʉ árĩpehrerire, árĩpehrerã sãre erã opʉ árĩdoremi Goãmʉ ĩgʉ magʉre. 36Goãmʉ magʉre umupeorãpʉ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩniguicãrãcoma. Ĩgʉ magʉre tarinʉgarãpʉ Goãmʉ pohro wasome. Eropirã ʉmʉri nʉcʉ ʉmaroguere árĩsome. Eropigʉ Goãmʉ erãre turaro dipuwaja moagʉcumi, arĩpʉ Ñu masare.","num_words":838,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.014,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 15 BSNNT - Yʉ mairã, quẽna Cristo ĩ - Bible Search\\n“Socase me ñaja Cristo ĩ tudicatire”, yire queti\\n1Yʉ mairã, quẽna Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotimasiosʉocatire mʉa tuditʉoĩasere bojaja. Tire ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa. 2To bajicõari, “Pablo ĩ gotirore bajirone yiyumi Cristo” mʉa yitʉjabetijama, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiboarine, mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Dios.\\n3Ti oca ñamasuse, Cristo yʉre ĩ goticati ñacajʉ. Ado bajiro bajiaja: Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo. 4Ĩre ĩna jajusĩaro bero, ĩre yujeyujarã ĩna. To bajiboarine, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone ĩre catioyumi Dios. 5To ĩ yijare, tudicaticõari, Pedrore ruyuaĩoñuju Cristo. Bero, ĩ buerã ñariarã cõrore ruyuaĩoñuju quẽna. 6Bero, gãjerã quiniento rẽtoro ñarãre ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ruyuaĩoñuju Cristo. To bajiri, jãjarã caticõama maji, to bajiro ĩ bajirere ĩariarã. Gãjerãma, rijareacoasuma. 7Bero, Santiagore ruyuaĩoñuju. Bero, ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã jedirore ruyuaĩoñuju.\\n8Ĩnare ĩ ruyuaĩoriaro bero, yʉre quẽne ruyuaĩocami. Ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, “Cristore ajitirʉ̃nʉrocʉ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeticama masa. Gãjerã Cristo rãca ñacõari, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉbeticajʉ yʉ maji. 9Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yisʉyacacʉ ñari, Cristo ocare gotigʉ ñaboarine, ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ. Gãjerã ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã ñaama ñamasurãma. 10To bajiboarine Dios, yʉre ĩamaicõari, Cristo sʉorine ĩ ocare yʉre gotirotic��añumi. Quẽnaro yʉre ĩ yijare, quẽnaro ĩre moabosaja yʉ. To bajiri, “Ĩre gotirotiboacajʉ yʉ”, yʉre yibecʉmi. Gãjerã Cristo ĩ oca ĩ gotirotiriarã rẽtobʉsaro gotimasiorũgũaja yʉ, “Jãjarãbʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ. Yʉ masune yigʉ me yaja. Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios. 11Cristo ĩ bajire yʉ gotijama, gãjerã Cristo ĩ gotirotiriarã ĩna gotijaquẽne, no yibeaja. Jediro mʉare yʉa gotise, ti rĩne ñacõaja, mʉa ajitirʉ̃nʉcati.\\n“Mani rijato bero, quẽna mani tudicatibetijama, vaja maniboroja Cristore mani ajitirʉ̃nʉse”, yire queti\\n12To bajiri, “Ĩ rijato bero ĩre catioyumi Dios” yʉa yigotise ti ñaboajaquẽne, mʉajʉama, ¿no yirã “Bajireariarã, tudicatimenama”, yati mʉa? 13To bajiro mʉa yisere quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Tudicatire ti manijama, Cristo quẽne tudicatibetiborimi. 14Cristo ĩ rijato bero, Dios ĩre ĩ catiobetijama, ĩ oca masare yʉa gotise, vaja maniboroja. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse quẽne, vaja maniboroja. 15-16To bajiri, Dios Cristore ĩ tudicatiobetijama, socasere Dios ĩ gotiroticõarãre bajiro bajiborãja yʉa. “Bajireariarã tudicatibeticõato” ĩ yijama, Cristore quẽne ĩre tudicatiobetiborimi Dios. 17“Tudicatibetirimi Cristo” mʉa yitʉoĩajama, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse, vaja maniboroja. Rojose mʉa yisere mʉare masiriobetiborimi Dios. 18To bajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã quẽne, tudicatio ecomenare bajiro bajirãma bajireariarã, Cristo ĩ tudicatibetijama. 19Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tudicatibetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna sʉtiritiro rẽtoro tãmʉoborãja mani.\\n20Ado bajirojʉa bajiaja: Cristo ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri ĩ ñagʉ̃mi, rijacoaboarine, quẽna tudicaticõari, rijabetirocʉ ñasʉogʉma. To bajiro ĩ bajijare, “Mani quẽne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, rijacoaboarine, ĩre bajiro quẽna tudicatirʉarãja”, yimasiaja mani. 21Sĩgʉ̃ sʉorine masa bajireare ñasʉoyuja. To bajiboarine, quẽna sĩgʉ̃ sʉorine bajireacoaboarine, tudicatire ñasʉoyuja. 22Ado bajiro bajiaja: Adán ñamasir'i jãnerabatia ñari, rijarʉarãja mani. To bajiboarine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩ yarã mani ñajare, manire catiorʉcʉmi Dios. 23Cristo ñagʉ̃mi rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajicõari, adigodojʉ ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã tudicatirʉarãma. 24To bajiro ti bajirone, adi macarʉcʉro jedirʉaroja. Ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi Cristo. Adigodoana rojose yirotirã, õ vecana rojose yirotirãre quẽne ĩnare yirotibetirʉcʉmi. To yigajanocõari, ñajediro, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ jacʉ Diojʉare ʉjorʉcʉmi, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarũgũrʉcʉja mʉ” yigʉ. 25Cristo ado bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “To bajirone bajirʉaroja”, mʉare yaja yʉ: Cristo ĩ jacʉre ĩ ʉjoroto rĩjoro, ĩ rotiñarirodone, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi. 26Ĩre ĩaterã ĩna rotiboasere yirotibeticõari, quẽna masa ĩna bajirease quẽne bajibetirotirʉcʉmi Cristo. To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrãrema, jʉaji rijare manirʉaroja. 27Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro ʉjʉ ñarocʉre Cristore cũrʉcʉmi Dios. Bajigʉjʉma, ĩ jacʉre rotigʉ me ñaami Cristo. 28To bajiri, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibeticõari, jedirore rotigʉ ñarʉcʉmi Cristo. Tirʉ̃mʉne ĩ rotimasirotire ĩ ʉjorere ĩre tudiĩsirʉcʉmi, ĩ jacʉre, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ.\\n29“Bajireariarã tudicatimenama” sĩgʉ̃ri mʉa yisere tʉoĩacõari, gajeye mʉare gotirẽmorʉaja yʉ. ¿No yirã, bajireariarã, oco rãca bautiza ecobetiriarãre tʉoĩacõari, “Ĩnare bautiza ecobosato mani”, yati mʉa? Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, oco rãca ĩna bautiza ecore vaja maniboroja ti. 30Gãjerãre Cristo ĩ bajirere yʉa goticudise quẽne, vaja maniboroja ti. Tire yʉa goticudijare, rojose yʉare ĩna yirʉase ti ñaboajaquẽne, goticudicõa ñaja yʉa. Bajireariarã ĩna tudicatibetiboajaquẽne, ¿no yirã to bajise yicõa ñati yʉa? 31Yʉ mairã, riojo mʉare gotiaja yʉ. Bʉto yʉre ĩna sĩarʉajare, tocãrãcarʉ̃mʉne tire tʉoĩarũgũaja. To bajiboarine, tire yʉ tʉoĩaro cõro yʉ goticati sʉorine Jesucristo mani ʉjʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere tʉoĩavariquẽnarũgũaja. 32Adoana, Efeso macana yʉre ĩatecõari, bʉto rojose yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, tone goticõa ñacajʉ yʉ. Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, yʉ goticati vaja, vaja bʉjabetibogʉja yʉ. Mani rijato bero, mani tudicatibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩaroti ñaboroja. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani bajireacoajama, tudicatimenaja mani” yitʉoĩarã ñari, “Mani bojarore bajiro yito mani”, yitʉoĩarãma.\\n33To bajiro ĩna yisere ajitirʉ̃nʉbesa. “Rojose yirã rãca mʉa baba cʉtijama, quẽnaro yirã ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yirʉarãja mʉa quẽne” yirere masiritibesa. 34“Mani rijato bero, tudicatimenaja mani” mʉa yitʉoĩaboasere to cõrone tʉoĩatʉjaya mʉa. To yicõari, rojose mʉa yisere quẽne yitʉjaya. “Rojose yirã rãca baba cʉtibesa”, mʉare yibʉ yʉ, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri Diore masimena ĩna ñajare. Tire mʉare gotiaja yʉ, yʉ gotisere ajicõari, mʉa tʉoĩabojonerotire yigʉ.\\nRijacoaboarine, quẽna mani tudicatiroti queti\\n35“Mani rijato bero, tudicatiroti ñaja manire” mʉare yʉ yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ñarãja mʉa ado bajise sẽniĩarã: “Bajireariarã ñaboarine, ¿no bajiro tudicatirãda? To yicõari, ¿no bajiro rujʉ cʉtirãda?”, yʉre yisẽniĩarãja mʉa. 36To bajiro yʉre mʉa sẽniĩajama, quẽnaro tʉoĩamasimena yirãja mʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Ote mani otejama, joeaye boacoatoja. To bajiboarine, jubeayejʉa judiroja. 37Trigo aje, gajeye mani otejama, rujʉ jediro me oteaja mani. 38Mani otero bero, “Ote ti ñarore bajirone judiato” yigʉ, tire judirotimasigʉ̃mi Dios. Trigo aje ti ñajama, trigo judirʉaroja. 39Gajeyere quẽne tʉoĩaña: Mani catirã, jediro ricati rĩne rujʉ cʉtiaja mani. Masa, vaibʉcʉrã, minia, vai quẽne ricati rĩne rujʉ cʉtiama. 40Õ vecana quẽne, ricati rujʉ cʉtirãma. “Õ vecana ñato” yigʉ, ĩnare rujeoyumi Dios. To bajirone bajiaja, adigodoaye quẽne. “Adigodoaye ñato” yigʉ, tire rujeoyumi Dios. To bajiri ricati ñaja ti. Ricati ñaboarine, quẽnase rĩne ñacõaja. 41To bajirone bajiaja ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere quẽne. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuami ñamiagʉ quẽne. To bajicõari ñamiagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuama ñocoa quẽne.\\n42To bajirone bajirʉarãja mani. Mani rijato bero, quẽna tudicaticõari, ricati rujʉ cʉtirʉarãja mani. Mani rujʉrire gãjerã ĩna yujero bero, boacoatoja. To bajiboarine, bero ricati rujʉ Dios manire ĩ ĩsirotijʉama, rijabetirotirujʉ ñarʉaroja. 43Mani rujʉ boarotirujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, no yimasiñamani rujʉ ñarʉaroja. 44Mani rujʉ, “Adigodojʉ ñato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, manire ĩ ĩsirotirujʉ ñarʉaroja.\\n45Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Adán ñamasir'ire ĩ catirotire ĩre ĩsimasiñuju Dios”, yigotiaja. Adán beroagʉ ñaboarine ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Cristo. Ĩne ñaami ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudirijayamanire ʉjogʉ. 46To bajiro ti bajiboajaquẽne, ĩ rãca õ vecajʉ ñarotirujʉ mere manire ĩsisʉoyumi. To bajiro ĩ yiro bero, õ vecajʉ ĩ rãca mani ñarotirujʉre manire ĩsirʉcʉmi. 47Adán ñamasir'ire sitane rujeomasiñuju Dios. To bajiri adigodoagʉ ñamasiñuju ĩ. Bero vadir'i, Cristojʉama, õ vecajʉ vadir'i ñañuju. 48Adigodoana Adán ñamasir'i rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtiaja mani. To bajirone bajirʉaroja, manire Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristo, rijacoaboarine, tudicaticõari, ĩ rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani quẽne.\\n49Adigodoana Adán ĩ rujʉ cʉtimasiriarore bajiro rujʉri cʉtirã ñaja mani. To bajiboarine, Dios tʉjʉ ejacõari, Cristore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani.\\n50Yʉ mairã, ñamasusere mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ado mani rujʉ cʉtisema Dios tʉjʉ ñarotirujʉ me ñaja. Gaje rujʉ, rujʉ cʉticõari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja. 51Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Masa ĩna masibeticatire mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro rijajedibetiboarine, sĩgʉ̃ rʉyabeto gaje rujʉ, rujʉ cʉticoarʉarãja mani. 52Trompeta vãme cʉtijʉ, ĩna jutibʉsiorone, guaro cajea bibitariarore bajirone bajireariarã, tudicaticõari, rijabetirotirujʉ, rujʉ cʉtirʉarãma. To bajiro ĩna bajirone, mani quẽne bajireamenane Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gaje rujʉ, rujʉ cʉtirʉarãja mani. 53Ado bajiro ti bajijare, to bajiro bajiroti ñaja: Mani rujʉ cʉtise, rijacõari, boaroti ñaja. To bajiri rijabetirotirujʉjʉare, rujʉ cʉtiroti ñaja. 54-55To bajiro mani rujʉ cʉtirone, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajirʉaroja. Ado bajiro gotiaja: “Rijaroti ñaboasere reajeorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, tudirijabetirʉarãma. To bajiri, no yirã ĩna bajirotire güimenama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 56Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yimena ñari, rojose tãmʉorʉarãma. To bajiro bajiroti ti ñajare, ĩna bajirearotire güirãma masa. 57To bajiboarine, mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, mani bajirotire güibeaja mani. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yito mani.\\n58To bajiri Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa, yʉ mairã. To yicõari, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojasere yirũgũña. “Ñajediro Dios ĩ bojase mani yijama, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, to bajiro yirũgũña.","num_words":1382,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 CORÍNTIOS 1\\nODOEJE NIWAKATE CORIINTIOTEDI\\nPaulo ijoa owidi eletidi lidietigi loiigi Ǥoniotagodi niɡ̶eladimigipitigi Coriinto. Pida onexaa itiwataale boɡ̶oiditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi. Nigotaɡ̶a Coriinto onowidi niɡ̶icoa niliicaɡ̶ajetecidi, codaa manitaɡ̶a owidi anoojetekaɡ̶a codaa minoa oojetedi. Coriinto aniboonaɡ̶ategimadaɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶icoa loenataka noleeɡ̶axiidi. Manitaɡ̶a Coriinto eliodi greegotedi anidiaa liɡ̶eladi, one anaɡ̶axakenaɡ̶aɡ̶a leeɡ̶odi odiletibige daɡ̶a onaɡ̶axateloco eledi noiigi minoa lixaketedi. Manitaɡ̶a Coriinto niɡ̶ica oko one abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa niwicomaɡ̶a. (Awiniteloco Atos 18,19).\\nNiɡ̶ica loiigo Cristo manitaɡ̶a Coriinto one dawalacetiwage, odaa Paulo ja didikotibige, dipokotiogi me yatecoɡ̶otaciwage. Paulo yalaɡ̶ata niɡ̶ina lixaketedi oko me liciagi netoleɡ̶egi lodoe Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ica lixakedi Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a liciagi lixakedi niɡ̶ina oko. Niɡ̶ica loiigi Ǥoniotagodi onowidi niɡ̶icoa lakataɡ̶a ane beyagi, leeɡ̶odi eliodi oko anee lewiɡ̶a aɡ̶ele, owo ane beyagi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi oko beyagi modotaɡ̶atibige eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi loiigi Cristo. Odaa Paulo ja didikotibige me yoxoɡ̶otece lakataɡ̶a ane beyagi. Diiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶ee nadoneɡ̶egi, codaa niiɡ̶axitiniwace niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi anodaa leeditibige modigotiogi niɡ̶ina oko ane doɡ̶onakatoteda Ǥoniotagodi. Codaa aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶ica laawigo Ǥoniotagodi, codaa yalaɡ̶ata anodaa leeditibige me ee niɡ̶ina oko moilaawi. Niɡ̶ica loiigi Cristo digoida Coriinto odidikotibige Paulo odoletibige moyowooɡ̶odi niɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶eneɡ̶eco anewi. Paulo yeloɡ̶oditiogi anodaaɡ̶ee niɡ̶icoa nixaketedi Aneotedoɡ̶oji Liwigo ane yajigota oko. Codaa diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ica anodaaɡ̶ee nige dopitedijo Ǥoniotagodi, codaa yalaɡ̶ata niɡ̶ica ɡ̶odolaadi gela ane jibaɡ̶atege. Eledi yalaɡ̶ata niɡ̶ica anodaaɡ̶ee ɡ̶odemaanaɡ̶aneɡ̶egi anewi. Niɡ̶ica lapo loiigi Cristo digoida Coriinto onioda dinyeelo moyaxawa madewetedi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi digoida Jerusalém. Noɡ̶owidijedi Paulo lotaɡ̶a yecoaditibige eliodi oko anonakato Ǥoniotagodi.\\nPaulo yecoaditibige Coriintiotedi\\n1 Ee Paulo, Aneotedoɡ̶oji eniditediwa me ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo, leeɡ̶odi jiɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Me jidi naɡ̶adi iwakate yaxawa ɡ̶onioxoa Sóstenes. 2 Jidikotibige lapo oko anida aneetege Aneotedoɡ̶oji, ane niɡ̶eladimigipitibige nigotaɡ̶a Coriinto, niɡ̶idi ane iolatedicoace Aneotedoɡ̶oji mepaa nepilidi leeɡ̶odi mida aneetetege Jesus Cristo. Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awatiwaji mijokijoateda makaami nepilidi, digo anigotediogi meniditediogi ijotawece niɡ̶ijo anodoɡ̶etetalo Ǥoniotagodi Jesus Cristo mepoka nepiliditeda. Jesus Cristo Niotagodi, codaa aaɡ̶aɡ̶a Ǥoniotagodi. 3 Jemaa Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi, iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo midioka limedi mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji.\\nPaulo diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi gela lewiɡ̶a Coriintiotedi\\n4 Idioka limedi me iniotagodetibigalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi akaamitiwaji, iniotagodetalo leeɡ̶odi meliodi meletedaɡ̶adomitiwaji leeɡ̶odi mida anenitege Jesus Cristo. 5 Yajigotedaɡ̶awatiwaji owidi anele ane icoɡ̶otigi miniwataɡ̶a, igaataɡ̶a eote ɡ̶animaweneɡ̶egi me enitece codaa mowooɡ̶oti, icoatawece niɡ̶icoa ane leeditibige mowooɡ̶oti codaa ane leeditibige me enitece. 6 Ǥobodicetedi anele aneetece Cristo ewi moiigi ɡ̶adakataɡ̶a me ɡ̶adewiki. 7 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi aɡ̶ica ananiaditaɡ̶adomitiwaji nixakedi ane yajigotaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji Liwigo. Codaa anibeoonitibigegetiwaji niɡ̶ica noko nige dopitedijo Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 8 Yajigotedaɡ̶awatiwaji ɡ̶adoniciwaɡ̶a me deɡ̶eyamaɡ̶atice ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi nigepaa niɡ̶ica owidijegi noko, codaa eote me diɡ̶ica ane yakadi makaami laagetedipi niɡ̶ica noko nige dopitedijo Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 9 Jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji midioka limedi me ɡ̶odaxawa. Jiɡ̶ijaa ane eniditedaɡ̶awatiwaji mawanitege Lionigi, ane Jesus Cristo, Ǥoniotagodi.\\nNiɡ̶ina oko dawalacetiwage, ja dinaxakawamigi\\n10 Inioxoadipi, ɡ̶adibodicaxinitiwaji leeɡ̶odi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus Cristo maniwotitema ane ɡ̶adotaɡ̶atiwaji, odaa jinaɡ̶awalacetiwage. Opilitelocotiwaji idokida ɡ̶adowoogo, codaa niɡ̶ica ane akatitiwaji me iɡ̶enaɡ̶a me ɡ̶adoenatagi. 11 Inioxoadipi, eji niɡ̶inoa yotaɡ̶a leeɡ̶odi idi loiigiwepodi Cloe oneloɡ̶oditiwa minoa nideleɡ̶eco ɡ̶adiwigotigitiwaji. 12 Joaniɡ̶idaa ane jemaa mejitaɡ̶awatiwaji monidi oko anodi, “Jioteci Paulo”, icaaɡ̶ica eledi modi, “Baɡ̶a jioteci Apolo”, idiaaɡ̶eledi modi, ���Baɡ̶a jioteci Pedro”, pida eɡ̶idi eledi anodi, “Boɡ̶oko nebi Cristo”. 13 Odaa natigide ɡ̶adigeetiwaji, Cristo domige dawalace? Oɡ̶oa, Paulo domige oyototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate leeɡ̶odi akaamitiwaji? Oɡ̶oa, domige oibake liboonaɡ̶adi Paulo neɡ̶etiɡ̶adilegenitiwaji?\\n14 Iniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji me diɡ̶ica ilegexegi niɡ̶ida makaamitiwaji, ijokijo Crispo ijaa Gaio me jilege. 15 Odaa joaniɡ̶idaa aɡ̶ica ane yakadi mee me jibake iboonaɡ̶adi me jilegenaɡ̶a. 16 Niɡ̶ina natigide nalaɡ̶atibigiji maɡ̶aɡ̶a jilege Estéfanas idiaa loiigiwepodi. Analaɡ̶atibigiji diɡ̶ica me jilege eledi oko. 17 Pida onateciɡ̶ijo ilegexedi oko, igaataɡ̶a Cristo aidiiɡ̶e daɡ̶a jilege oko, pida idiiɡ̶e me jatemati nibodicetedi anele anoyalaɡ̶atalo. Niɡ̶ina me jeloɡ̶odi niɡ̶inoa nibodicetedi, ajibake lixakedi okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o, leeɡ̶odi idoitaɡ̶a inoɡ̶a loniciwaɡ̶a lemeɡ̶egi Cristo me yeleotedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate.\\nCristo loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa me niɡ̶ica lowooɡ̶otakaneɡ̶egi\\n18 Niɡ̶ijo natematigo ane yalaɡ̶ata lemeɡ̶egi Cristo me yeleotedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, niɡ̶ina oko anicota me naaɡ̶a, ane diɡ̶icata lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶idi oko oyakadi niɡ̶ida natematigo me netoleɡ̶egi. Pida okomoɡ̶oko baaniɡ̶ida ɡ̶odewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo jakataɡ̶a niɡ̶ida natematigo me loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a. 19 Leeɡ̶odi lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji modi,\\n“Jaaɡ̶adi lixaketedi ɡ̶oneleegiwadi aninoa lixaketedi,\\ncodaa inoɡ̶a anoyowooɡ̶odi niɡ̶ina anowidi lowooɡ̶otakaneɡ̶eco.”\\n20 Odaa lixakedi niɡ̶ina oko aninoa lixaketedi aɡ̶aleeɡ̶ica niwaló. Codaa niɡ̶ina ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco judeutedi diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ina ane daɡ̶adiaaɡ̶ica niwaló. Codaa niɡ̶ina notaɡ̶aneɡ̶ecajo ane yalaɡ̶ata niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o idaaɡ̶ee eetece niɡ̶ina ane daɡ̶adiaaɡ̶ica niwaló. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ja ikee me netoleɡ̶egi niɡ̶inoa lixaketedi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o.\\n21 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aneliodi lixakedi, aika niɡ̶ina oko moyakadi moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda, leeɡ̶odi oibake epaa lixaketedi okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Pida Aneotedoɡ̶oji yakadi mele meotace me newiɡ̶a niɡ̶ina oko anoyiwaɡ̶adi niɡ̶ida natematigo anoyakadi eledi oko me netoleɡ̶egi. 22 Judeutedi domoɡ̶oyemaa Aneotedoɡ̶oji me ikee ɡ̶odoxiceɡ̶etedi libinienaɡ̶a, idiaa greegotedi baɡ̶a domoɡ̶oyemaa moyowooɡ̶odi inoatawece odatikatalo lixaketedi. 23 Pida okomoɡ̶oko baɡ̶a jatematiiɡ̶a Cristo me yeleotedoɡ̶odomi madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Odaa niɡ̶ida ɡ̶odatematigo liciagi naɡ̶ana wetiɡ̶a aneo me nixipaɡ̶a judeutedi, pida greegotedi boɡ̶oyakadi me netoleɡ̶egi niɡ̶ida ɡ̶odatematigo. 24 Pida niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane eniditediogi miditaɡ̶a judeutedi, codaa me miditaɡ̶a greegotedi, ɡ̶odatematigo ikeetiogi Cristo me loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji codaa me niɡ̶iniaaɡ̶iniwa niɡ̶ica lixakedi Aneotedoɡ̶oji. 25 Igaataɡ̶a niɡ̶ida nowoogo anodiletibige niɡ̶ina oko daɡ̶a letoleɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji, codaa niɡ̶ida nowoogo naɡ̶axateloco lixakedi oko. Codaa niɡ̶ida anodiletibige niɡ̶ina oko daɡ̶a laɡ̶amaleɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji, pida jiɡ̶idapaɡ̶a yoniciwadi caticedi loniciwaɡ̶a oko.\\n26 Inioxoadipi, analakitibigetiwaji anodaaɡ̶eni niɡ̶ijo neɡ̶eniditedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji! Pida Aneotedoɡ̶oji beɡ̶eniditediogi onateciɡ̶idi niɡ̶ina akaamitiwaji aninoa ɡ̶adixaketedi, aɡ̶eliodi anida naɡ̶atetigi, codaa onateciɡ̶idi ane ɡ̶oniotagodepodi. 27 Pida Aneotedoɡ̶oji iolatedicoace niɡ̶ina oko, anodita niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o me yetoledipi. Eotedibige me ibolikatidi niɡ̶ina aninoa lixaketedi. Codaa iolatedicoace niɡ̶ina oko anoyakadi niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o me aɡ̶amalaɡ̶aɡ̶a, eote me niboliɡ̶atibigiwaji niɡ̶ina oko loniciweɡ̶enaɡ̶a. 28 Aneotedoɡ̶oji iolatedicoace niɡ̶ina anenitiniwace me iwikodadi, codaa me niɡ̶ina nalatigipi, ane diɡ̶ica niwaló. Iolatedicoace niɡ̶idi oko moyaaɡ̶adi niɡ̶ina anoyakadi niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o mida niwaló. 29 Eote niɡ̶ida eotedibige me diɡ̶ica ane yakadi me dinabaketibece lodoe Aneotedoɡ̶oji. 30 Pida Aneotedoɡ̶oji eote me ɡ̶adexocitege Jesus Cristo. Niɡ̶ijo Jesus loenatagi ikee Aneotedoɡ̶oji mida lixakedi, odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote moko oko ane iɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi Jesus me iɡ̶enaɡ̶a. Codaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odiolatedice moko loiigi, codaa eote me ɡ̶odewiɡ̶atace leeɡ̶odi niɡ̶ijo me yeleotedoɡ̶odomi Jesus. 31 Odaa jiɡ̶idaa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a modi, “Nigica ane yemaa me dinabaketibece, ele me dinabaketibece leeɡ̶odi Ǥoniotagodi!”","num_words":965,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.137,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 8\\n1 To ĩ yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcajʉ sʉoñiariajʉre jãnecami. Tijʉre ĩ jãnerone, yoaro treinta minuto cõro oca mano ñacajʉ. 2 To bajiro ti bajiro tʉsarone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, Dios rĩjoro ĩna rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca jutiriari trompeta vãme cʉtiricari boca juacama ĩna. 3 Gãji ángel, orone quẽnoriabaja, sʉtiquẽnase soemʉoriabajare cʉogʉ ñacami. Ʉjʉ ya cũmuro rĩjorojʉa Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉorijʉ orone ĩna quẽnoriajʉ tʉjʉ tibajare ãmiejarʉ̃gʉ̃cami. Ĩ ejarʉ̃gʉ̃rone, Dios yarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã, Diore ĩna sẽnise rãca vʉocõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ĩ soemʉorotire yirã, jairo sʉtiquẽnase ĩre ĩsicama ángel mesa. 4 Tire ĩ soemʉorone, buese quẽnaro sʉtiquẽnase Diore bueejacajʉ. Dios yarã ĩre ĩna sẽnise quẽne ejacajʉ, ĩ tʉjʉ. 5 Tire soemʉogajano, ĩ cʉoribajare soemʉoriajʉaye rĩti yaasere sãjʉ̃mʉocõacami. Tire sãjʉ̃mʉocõari, adi macarʉcʉrojʉ jioreajeocõacami. To ĩ yirone, adi macarʉcʉrojʉ bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To ĩ yise bʉto bʉsʉcajʉ. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ.\\n6 To ĩ yiro bero, trompeta vãme cʉtiricari jutirʉarã, cʉocama ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã.\\n7 Rĩjoroagʉ jutisʉocami. Ĩ jutisʉorone, yʉsʉjedise oco veta vẽjacajʉ. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, ri'i vʉsase, vẽjacajʉ. Ti vẽjarone, adi sita idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ʉajedicoacajʉ. Yucʉ́ri, jediro ta catise quẽne, ʉajedicoacajʉ.\\n8 Ĩ beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉaricʉ gʉ̃taʉre bajiricʉ ñacõari, moa riagajʉre ʉ̃jʉrocaroacoacajʉ. To ti bajirone, moa riaga idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ri'i godovedicoacajʉ. 9 To bajiri moa riagana ñajediro idiajʉ ñaboariarã cojojʉana cõĩariaro cõro bajireajedicoacama. To bajicõari, cũmuari jacase idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉ rujajedicoacajʉ.\\n10 Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, õ vecagʉ ñoco jaigʉ quedicoacami. Jea ʉ̃jʉrore bajiro ʉ̃jʉcõa quedirujiacami. Oco idiajʉ ñasere, cojojʉ cõĩariaro cõro rocaroacoacami. 11 Sʉ̃egʉ̃ vãme cʉticami ñoco. To bajiri ĩ rocaroarijʉne, idiajʉ ñase, cojojʉ cõĩariaro cõro sʉ̃ese godovedicoacajʉ oco. To bajiri tire idicõari, jãjarã masa bajireacama.\\n12 Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉagʉ muiju, ñamiagʉ quẽne, ñocoa quẽne, ĩna busurũgũro cõro busubeticama ĩna yuja. Idiajʉ cõro, cojojʉ cõĩariaro cõro busuboariarã, busubeticoacama ĩna. Cojorʉ̃mʉ jediro busuboare, babari horari busumasibeticami. Ñamire quẽne, ñamiagʉ muiju, ñocoa quẽne, cojo ñami jediro busuboare, babari horari busumasibeticama. To bajiri, ʉ̃mʉa, ñami quẽne ĩna busubetijare, bʉto rẽtiacajʉ.\\n13 Tijʉ bero, õ vecajʉ ga ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉgʉne ado bajise ruyugoaro goticami:","num_words":360,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juece 2 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Ãcõrẽ nezoca bajãnebemada Gilgald̶eba Boquiʌ̃naa wãped̶a israelerãa nãwã jarasia: –Mʌ̃a bãrãra Egipto druad̶eba ẽdrʌ edaped̶a mʌ̃a diai jarad̶a ẽjũãnaa enesia. Mʌ̃a bãrã drõãenabemarãa nãwã jarasia: “Mʌ̃a bãrã ume bed̶ea b̶ʌd̶ara ãyã b̶ʌẽ́a.\\n2Baribʌrʌ naʌ̃ druad̶e b̶earã ume bed̶ea b̶ʌrãnadua. Mõgara ãdji ãcõrẽ b̶ea itea ʌ̃tʌ pã bueped̶ad̶ada corapetacuad̶adua.” Mãwã jarad̶amĩna bãrãba ĩjãnaẽ́ basía. ¿Cãrẽ cãrẽã mãwã od̶aẽ́ basi?\\n3Bãrãba ĩjãnaẽ́ bẽrã mʌ̃a jaraya: puru naʌ̃ druad̶e b̶eara mʌ̃a waa bãrã quĩrãpitabemada ãyã jʌretaẽ́a. Ãtebʌrʌ soaba bãrã ẽcarrad̶e ubʌda quĩrãca ãdjirãneba bãrãra bia mĩga panania. Maʌ̃ awara bãrãba ãdji ãcõrẽ b̶ea ẽpẽnaped̶a bio biẽ́ panenia.–\\n4Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaba mãwã jarasid̶e jũma israelerãra jĩgua jĩã duanesid̶aa.\\n5Maʌ̃ bẽrã mama trʌ̃ b̶ʌsid̶aa Boquiʌ̃. Idjab̶a mama animarãda Ãcõrẽa babue diasid̶aa.\\n6Josueba israelerã wãbisid̶e ãdjia edaped̶ad̶a ẽjũãza wãsid̶aa.\\n7Josue zocai b̶asid̶e israelerãba Ãcõrẽra ẽpẽ panasid̶aa. Idji jaid̶ad̶acarea dji bororã idji ume panana zocai panasid̶ad̶e bid̶a ãdjirãba ẽpẽ panasid̶aa. Maʌ̃ bororãba jũma unusid̶aa Ãcõrẽba israelerã itea od̶ada.\\n8Nuʌ̃ warra Josue Ãcõrẽ nezocara 110 poa b̶asid̶e jaid̶asia.\\n9Timnat-sera abadad̶e idjia edad̶a ẽjũãne israelerãba idjira tʌb̶arisid̶aa. Maʌ̃ ẽjũãra Epraiʌ̃ eyaid̶a b̶ʌ druad̶e b̶ʌa Gaa eya caita.\\n10Josue ewarid̶ebemarã jũma jaid̶aped̶ad̶acarea ãdjid̶eba yõped̶ad̶arãba Ãcõrẽra, idjia israelerã itea o b̶ad̶a sid̶a quĩrãdoasid̶aa.\\n11Mãwãnacarea israelerãba Ãcõrẽ quĩrãpita cadjiruada osid̶aa. Jʌwaba od̶a ãcõrẽ Baal abadada ẽpẽsid̶aa.\\n12Ãcõrẽba ãdji drõã naẽnabemarãra Egiptod̶eba ẽdrʌ edad̶amĩna idjira igarad̶aped̶a ãdji caita b̶earã ãcõrẽda ẽpẽsid̶aa. Mãwã Ãcõrẽra quĩrũbisid̶aa.\\n13Ãdjirãba Ãcõrẽra igarad̶aped̶a Baal abadada, Astarte abada sid̶a ẽpẽsid̶aa.\\n14Maʌ̃ carea Ãcõrẽra israelerã ume bio quĩrũsia. Maʌ̃ba idjia ne drʌabadarãa ãdjia erob̶eara idu jãrĩbisia. Idjab̶a ãdji dji quĩrũa ãdjirãra idu poyabisia. Djõbʌdad̶e israelerãba waa poyad̶aẽ́ basía.\\n15Djõne wãbʌdaza Ãcõrẽra dji quĩrũare djõbadjia. Maʌ̃ bẽrã israelerãba poyad̶aca basía Ãcõrẽba naẽna jarad̶a quĩrãca. Mãwã bia mĩga duanabadjid̶aa.\\n16Mãwã bia mĩga panʌne Ãcõrẽba ʌ̃cʌrʌ ẽberãrãda b̶ʌbadjia israelerãra ne drʌabadarã jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌd̶amãrẽã.\\n17Baribʌrʌ israelerãba maʌ̃ ẽdrʌ b̶ʌbadarã bed̶eara ĩjãnaca basía. Ãtebʌrʌ dãrãẽ́ne Ãcõrẽra wayacusa igarad̶aped̶a dewara ãcõrẽ b̶eada ẽpẽnaped̶a bia bed̶eabadjid̶aa. Ãcõrẽba obi jarad̶ara ãdji drõã naẽnabemaba ĩjã o pananamĩna ãdjirãba ĩjã od̶aẽ́ basía.\\n18Dji quĩrũba ãdjirã biẽ́ o panʌne bia mĩga panʌ bẽrã ãdub̶a mĩã sopua bed̶eabadjid̶aa. Ãcõrẽba maʌ̃ ũrĩbʌrʌza ãdjirãra quĩrã djuburiaped̶a ab̶a b̶ʌbadjia ãdjirã dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌmãrẽã. Ãcõrẽra maʌ̃ ẽberã ume b̶ʌ bẽrã idji zocai b̶ʌmisa israelerãra dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌbadjia.\\n19Baribʌrʌ dji ẽdrʌ b̶ʌbari jaid̶ad̶acarea israelerãba wayacusa dewara ãcõrẽ b̶eada ẽpẽnaped̶a bia bed̶eabadjid̶aa. Maʌ̃ cadjirua obʌdaza ãdji djibarirãba oped̶ad̶a cãyãbara aud̶uara obadjid̶aa. Cʌwʌrʌ zaread̶eba ãdjia cadjirua obadara igarad̶aca basía.\\n20Maʌ̃ carea Ãcõrẽra israelerã ume bio quĩrũped̶a nãwã jarasia: –Mʌ̃a israelerã drõã naẽnabemarã ume bed̶ea b̶ʌd̶ara naʌ̃ ẽberãrãba igarasid̶aa. Mʌ̃a jarad̶ara ĩjãnacaa.\\n21Maʌ̃ bẽrã puru b̶ea Josueba poyad̶aẽ́ra mʌ̃a israelerã quĩrãpitabemada ni ab̶a bid̶a ãyã jʌretaẽ́a.–\\n22Ãcõrẽba maʌ̃ puru b̶eara Canaaʌ̃ druad̶e idu b̶ebisia israelerãba idjida ẽpẽni cawaya ãdji drõã naẽnabemaba ẽpẽped̶ad̶a quĩrãca.\\n23Josue ewarid̶e Ãcõrẽba maʌ̃ puru b̶eara ãyã jʌretaẽ́ basía. Idjia Josuéa poyabiẽ́ basía, ãtebʌrʌ Canaaʌ̃ druad̶e idu b̶ebisia.\\nJuece 4 >","num_words":444,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.176,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 16 BSNNT - Ado bajise ĩ buerimasare gotiyuju - Bible Search\\nSan Lucas 15 San Lucas 17\\nSan Lucas 16\\nɄjʉre moabosarãre ĩre rotibosarimasʉ socʉne quẽnaro yitocõari, rojose ĩ yirere Jesús ĩ gotimasiore queti\\n1Ado bajise ĩ buerimasare gotiyuju Jesús quẽna:\\n—Sĩgʉ̃ gajeyeũni jaigʉ ĩ yere codebosagʉre ĩre cʉogʉmi. Gãjerãjʉa, “Mʉ yere yibatereagʉ yami”, ĩre yigotirãma. 2To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩ yere codebosagʉre ĩre jicõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Gãjerã, mʉ yibatereasere gotiama. To bajiri mʉ yisere cõĩari, ucatucõaña mʉ. Yʉ yere codebosabetirʉcʉja mʉ yuja”, ĩre yigotigʉmi ĩ ʉjʉ. 3To bajiro ĩ yijare, ado bajiro tʉoĩarejaigʉmi ĩre codebosarimasʉ: “¿No bajiro bajigʉti yʉ? Yʉ ʉjʉ yʉre bucõarʉcʉmi yuja. No gajeye moare bʉjabecʉja yʉ yuja. Ote oteroti ñarore coatĩmabecʉja yʉ. Bojoneose, gãjerãre gãjoa sẽnibecʉja yʉ”, yitʉoĩarejaigʉmi ĩ. 4To bajiro yitʉoĩarejaiboacʉ, “Jẽre yʉ yirotire masiaja yʉ yuja, ‘yʉ ʉjʉ yʉre ĩ buro bero, gãjerã ĩna ya virijʉ yʉ ejaro yʉre ĩamaiato ĩna’ yigʉ”, yigʉmi. 5To bajiri ĩ ʉjʉre vaja morãre ĩnare jijeocõagʉ̃mi. To bajiro yitʉoĩar'i ñari, sĩgʉ̃ ĩ ejaro, ado bajiro ĩre yigʉmi: “¿No cõro yʉ ʉjʉre vaja moati mʉ?”, ĩre yisẽniĩagʉ̃mi. 6To bajiro ĩ yisẽniĩarone, “Cien ñarirajeri ʉyerajeri bare roagʉ sãvʉorere tire vaja moaja yʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yirone, “Jaʉ. Rujiya. ‘Adi mʉ vaja more tuyarijũrore mojoroaca cincuenta ñaro vaja moaja’ yiucatu vasoatoya”, ĩre yigʉmi. 7To bajiro ĩre yigajanocõari, gãji ĩ ejaro, ĩre sẽniĩagʉ̃mi: “¿No cõro vaja moati mʉma?”, ĩre yigʉmi. “Cien jibʉri pan quẽnorotire vaja moaja yʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yirone, “Adi mʉ vaja more ñarijũrore mojoroaca ochenta jibʉri vaja moaja yiucatu vasoatoya”, ĩre yigʉmi. To yicõari, gãjerãre quẽne to bajiro rĩne yigʉmi. 8To bajiro ĩ yiro ajicõari, “Quẽnaro yigʉ me ñaboarine, tʉoĩamasigʉ̃ ñaami”, yitʉoĩagʉ̃mi ĩ ʉjʉ, ĩre —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerimasare.\\n—To bajiro tʉoĩaama ĩna, jãjarã masa, Diore ajiterã. Gajeyeũnire bʉto tʉoĩarã, masare yitocõari, vaja bʉjamasiama ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, “Quẽnabʉsaro Dios ĩ bojarore bajiro ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, quẽnaro mʉa yirotire tʉoĩabetibʉsacõaja mʉa.\\n9To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Rijanane mʉa yere, mʉa gajeyeũnire juavamasibetirʉarãja. To bajiri mʉa cʉosere maioro bajirãre ĩsiña mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉa rijato bero, ĩnare quẽnaro yiriarã mʉa ñajare, Dios ĩ ñarojʉ quẽnaro mʉare ĩavariquẽnarʉarãma ĩna.\\n10Gajeyere quẽne mʉare gotiaja yʉ. Gajeyeũni, gãjoa codebosarimasʉ mojoroaca ñasere quẽnaro codegʉma, jairo ñasere quẽne quẽnaro codemasiami. Gãjima, gajeyeũni, gãjoa codebosarimasʉ ñagʉ̃ mojoroaca ñasere codemasibecʉma, jairo ñasere quẽne codemasibecʉmi. 11Adi macarʉcʉrojʉre Dios mʉare ĩ ĩsise “Dios ĩ cõase ñaja” yitʉoĩacõari, mʉa gãjoare, gajeyeũnire, mʉa cʉosere quẽnaro mʉa cʉomasijama, Dios, bʉto variquẽnacõari, ĩ tʉayere quẽnamasusere mʉare ʉjorʉcʉmi, tʉoĩamasireayere, moamasireayere, to yicõari mʉa ñarotiayere quẽne. 12Adi macarʉcʉroayere ĩ cõasere mʉa cʉomasibetijama, quẽnamasuse mʉa cʉoborotire ʉjobetirʉcʉmi Dios.\\n13Diore yirʉ̃cʉbʉorãma, adi macarʉcʉroayere tʉoĩarʉ̃cʉbʉomenama, “Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃” yitʉoĩarã ñari —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\nGajeyeũnire, gãjoare bʉto bojarãre Jesús ĩ gotire queti\\n14To bajiro ĩ yisere ajicõari, ñagõjʉrʉañujarã fariseo masa, gajeyeũnire, to yicõari, gãjoare quẽne, tire bʉto bojarã ñari. 15To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Quẽnase mʉa yijama, “‘Quẽnarã ñaama’ manire yiĩato masa” yirã, yitorũgũaja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, mʉa tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñaami Dios. To bajiri, “Quẽnamasucõaja” masajʉama ĩna yiĩaboasere, Diojʉama, “Quẽnabetimasucõaja” yiĩaami —fariseo masare ĩnare yiyuju Jesús.\\n“‘Yʉ ʉjʉ ñaami Dios’ mʉa yijama, ĩ rotisere cʉdiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n16Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Rẽmojʉre Dios yere Moisés ĩ rotimasirere, Diore gotirẽtobosamasiriarã masare ĩna gotimasiorema, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotimasioriajʉne tʉsaja. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yisejʉa ñaja ñamasusema. Tire ajirã ñari, quẽnaro yʉre ajivariquẽnasʉyasʉoadicama jãjarã masa.\\n17Adirʉ̃mʉriaye ñamasuse ti ñaboajaquẽne, Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasire ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.\\n“Ĩ manajore rocacõari, gajeore ĩ manajo cʉtijama, quẽnabeaja”, Jesús ĩ yire queti\\n18Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ĩ manajore rocacõari, gajeore ĩ manajo cʉtijama, ĩ manajo masu me ñaamo. Sore ajerio cʉtigʉ yami, Dios ĩ ĩajama. To yicõari, manajʉ rocario rãca ĩ manajo cʉtijaquẽne, ĩ manajo masu me ñaamo. Sore ajerio cʉtigʉ yami, Dios ĩ ĩajama —ĩnare yigotimasiñuju Jesús.\\nSĩgʉ̃ gajeyeũni jaigʉ, to yicõari, Lázaro vãme cʉtigʉ rãca ĩna bajirere Jesús ĩ gotire queti\\n19To bajiro yigajanocõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi jairo gajeyeũni cʉogʉ. Quẽnase sudi, vaja jacase rĩne sãñarũgũgʉ̃mi. Tocãrãcarʉ̃mʉrine bare quẽnase rĩne ba, boserʉ̃mʉ quẽno, variquẽnarũgũgʉ̃mi. 20Ĩ ya vi soje tʉaca ñie cʉobecʉ, maioro masu bajigʉ rujigʉmi, Lázaro vãme cʉtigʉ. Ĩ rujʉri cãmi boagʉ ñagʉ̃mi ĩ. 21Ĩ bareasere barʉa rujigʉmi. To ĩ bajirujirone, ĩ cãmire ĩre verogõjanabiorãma yaia. 22-23Cojorʉ̃mʉ rijacoacʉmi Lázaro. Ĩ rijato bero, õ vecajʉ ĩ ñicʉ Abraham tʉjʉ ĩ ʉsʉre ãmicõanama ángel mesa. Bero, gajeyeũni jaigʉ quẽne bajirocacoacʉmi. Bajirocacõari, yuje ecogʉmi. To bajicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõaecogʉmi. Tojʉ ñacõari, ĩamʉogʉ̃ne, Abraham, Lázaro rãca ĩna ñaro ĩabʉjagʉmi, õ vecajʉ ñarãre. 24-25Ĩnare ĩabʉjacõari, Abrahamre ado bajise avasãĩamʉogʉ̃mi: “Ñicʉ, yʉre ĩamaiña. Adi jeamere bʉto rojose tãmʉoaja yʉ. Lázarore, yʉ tʉjʉ ĩre cõaña. Mojoroaca oco juaádiato”, ĩre yiavasãgʉ̃mi. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi Abraham: “Tʉoĩaña jãnami. Mʉ ya macajʉ ñagʉ̃ quẽnasere cʉocajʉ mʉ. Variquẽnacajʉ mʉ. Lázarojʉama tojʉ ñagʉ̃ bʉto rojose tãmʉocami. Yucʉrema, quẽnaro variquẽnaro ñagʉ̃ bajiami yuja. Mʉjʉama bʉto rojose tãmʉogʉ̃ bajiaja mʉ yuja. 26Gajeyerema jairigoje ñamatacõaja. To bajiri mʉ tʉjʉre ejamasibeaja yʉa. Mʉajʉa quẽne yʉa tʉjʉre ejamasibeaja mʉa”, ĩre yicʉdigʉmi Abraham.\\n27To bajiro ĩ yijare, gajeyeũni jaigʉ ñaboar'i ado bajiro ĩre yigʉmi: “‘Lázarore yʉ jacʉ ya vijʉ ĩre cõaña’ yigʉ yaja. 28Yʉ bederã cojomocãrãcʉ ñarãre, Lázarore ĩre gotiroticõaña. ‘Ĩna quẽne, adojʉ rojose yʉ tãmʉorore bajiro bajiroma’ yigʉ yaja”, Abrahamre yigotiboagʉmi. 29To ĩ yirone, “Moisés, to yicõari, Diore gotirẽtobosamasiriarã quẽne ĩna ucarere jẽre tire cʉorãma ĩna, mʉ yarã. Tire bueato ĩna”, ĩre yicʉdigʉmi Abraham. 30To ĩ yirone, “Bajibeaja. Buemenama. ‘Rijar'ine tudicaticõari, gotiami manire’ yirã, ĩre ajirʉ̃cʉbʉocõari, tʉoĩavasoarʉarãma ĩna”, ĩre yiboagʉmi, jeamejʉ rojose tãmʉoñagʉ̃. 31To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi Abraham quẽna: “Moisés, to yicõari, Diore gotirẽtobosamasiriarã, ĩna ucamasirere mʉ bederã ĩna ajitirʉ̃nʉbetijama, rijar'i, ĩnare ĩ gotiboajaquẽne, ĩre ajimenama”, yigʉmi Abraham —ĩnare yigotiyuju Jesús, fariseo masare.","num_words":958,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN JUAN 1\\n1 Nemoopʉna cãnitʉgayupi Dio Macʉ, Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ. Ati yepare Dio cʉ cátiparo jʉgoye cãnitʉgayupi. Dio mena cãñupi Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ. Cʉ quena Diona cãñupi. 2 Nemoopʉna Dio mena cãnicõañupi. 3 Dio cʉ Macʉ mena nipetirijere cájupi. Ati yepapʉre nipetirije cʉ mena cʉ cátaje jeto ã. Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ cʉ camamata ati yepa macaje maniboro. 4 Catiriquere cajoʉ ãmi Dio Macʉ. To bairo aniri ati yepa macanare na cajĩa bujubojaʉre bairo ãmi Dio Macʉ, cariape macajere camajare na iñoʉ. Cariape macaje na majiato ĩi to bairo cabaiwĩ Dio Macʉ, Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu cawamecʉcʉ maca. 5 Atie jĩa bujuriquere bairije ã Dio ye quetire buiorique, canaitĩaropʉre bairo cãnare, Diore camajiquẽnare. Cʉ Pacʉ yere iñoogʉ caejayupi Dio Macʉ. To bairi canaitĩarije jĩa bujuriquere to cayaa majiquẽtore bairona neto majiquẽe caroorije átaje Dio ye quetire buiorique macare.\\n6 Dio cajooyupi Juan cawamecʉcʉre cʉ ye quetire cabuio jʉgoyeyepaʉre. 7 Dio Macʉ, ati yepa macanare cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ majuu cʉ cáatípere cabuio jʉgoyeyeyupi Juan. Camaja Dio Macʉre na nʉcʉbʉgoato ĩi to bairo cabuio jʉgoyeyeyupi. 8 Juan ati yepa macanare cajĩa bujubojaʉre bairona cãcʉ majuu mee cãñupi. Cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ majuu macare, Dio Macʉ majuu cʉ cáatípe macare cabuio jʉgoyeyei cãñupi Juan. 9 Ati yepa macana nipetirãre Dio ye quetire caroaro buioʉ acʉ́ caejayupi Dio Macʉ, cajĩa bujubojaʉre bairo cãcʉ majuu.\\n10 Dio Macʉ ati yepapʉ caejayupi, Dio cʉ cãniere iñoʉ acʉ́. Dio mena ati yepare cátacʉ cʉ cãnibato quena ati yepa macana maca cʉ̃re, “Cʉna ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉ majiquẽma ati yepapʉ cʉ caejaro. 11 Cʉ cáta yepa macana tʉpʉ cʉ caejabato quena cʉ yarã cʉ cabooquẽma. 12 Jĩcaarã maca cʉ̃re canʉcʉbʉgowã. To bairo cʉ̃re na canʉcʉbʉgoro Dio punaa cʉ yarã majuu na cãni rotiwĩ, “Jã mena caroaro ãña,” cʉ̃re caĩrã macare. 13 Camaja punaa cʉtajere bairo aniquẽema Dio punaa maca. Camaja na cátaje mena na caboorije mena punaa cʉtima. Dio punaa maca cʉ jʉgori jeto cʉ punaa cãna ãma.\\n14 To bairi Dio Macʉ, Dio Ye Quetire Cabuioʉ Majuu maca ati yepapʉ cabuiayupi. Camajocʉ macʉre bairona buiari, jã mena cãmi. Camajare camai netocõawĩ. Nipetirije cʉ cabuiorijere cariape jeto caĩwĩ. Cʉ cátaje quena cariape jeto cámí. Dio Macʉ majuu jĩcaʉna ãmi. To bairi cʉ Pacʉre bairona ãmi. To bairo caroaro majuu cʉ cãniere, cʉ catutuarije mena cʉ cátaje quenare jã catʉjʉwʉ. 15 Juan maca Dio Macʉ ye quetire buioʉ ocõo bairo caĩwĩ:\\n—Anina ãmi mʉjaare yʉ caĩ buioricʉ. Ocõo bairo yʉ caĩ buiowʉ: “Caberopʉ jĩcaʉ atígʉmi. Nemoopʉna cãnicõañupi. To bairi yʉ netoro cãni majuʉ ãmi. Cʉ rʉgaro cãcʉ majuu yʉ ã,” caĩwĩ Juan.\\n16 Mani nipetirãre camai tʉjʉ netoñupi Jesucristo. To bairi cañuu netorijere manire cajooyupi. 17 Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ Dio cʉ carotirijere cajooyupi. Jesucristo maca mani mai tʉjʉri caejayupi, cariape macaje buiori. 18 Jĩcaʉ maca Diore catʉjʉricʉ maami. Cʉ Macʉ jĩcaʉna cʉ mena cãninucuʉ maca cʉ Pacʉre mani camajiro cájupi.\\n19 Jerusalén macana judío maja sacerdote maja ʉparãre, aperã levita poa macanare Juan tʉpʉ cʉ jeniña rotirã na cajooyupa. To bairi na cajooricarã Juan tʉpʉ ejarã:\\n—¿Ñamʉ majuu mʉ ãti mʉa? cʉ caĩ jeniñawã.\\n20 Cariapena na caĩ yʉwĩ Juan:\\n—Yʉa Dio cʉ cajooricʉ anibacʉ quena cʉ cabejericʉ majuu mee yʉ ã. Cristo mee yʉ ã.\\n21 To bairo na cʉ caĩro cʉ caĩ jeniñanemowã:\\n—¿To roque ñamʉ majuu mʉ ãti? ¿Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Elías cawamecʉcʉ catunu catiricʉ mee mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñawã.\\n—Yʉ aniquẽe, na caĩ yʉwĩ Juan.\\nTo bairo cʉ caĩro cʉ caĩ jeniñanemowã tunu:\\n—¿Dio yere buiori majocʉ jĩcaʉ atígʉmi na caĩricʉ mee mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñawã.\\n—Yʉ aniquẽe, na caĩwĩ Juan.\\n22 To bairo cʉ caĩro apirã:\\n—To roque ¿Ñamʉ ũcʉ majuu mʉ ãti? Jãre cajeniña jooricarãre mʉ cayʉrijere jã cabuio majiparore bairo jãre buioya. ¿Mʉ majuu ñamʉ yʉ ã mʉ tʉgooñati? cʉ caĩ jeniñawã.\\n23 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Juan:\\n—Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buio jʉgoyeyeri majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ocõo bairo caĩñupi: “Jĩcaʉ cayucʉ manopʉ, camaja na cãniquẽtopʉ caawajanucu teñaʉ anigʉmi,” cʉ caĩricʉ yʉ ã. Ocõo bairo caĩñupi Isaía: “ ‘Mani Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye caroaro quenoo yuuya. Cariape cãni wã caroa wã mʉja cátore bairo quenoo yuuya mʉja yerire,’ caĩi anigʉmi,” caĩñupi Isaía. Cʉ caĩricarore bairona cabaii yʉ ã.\\n24 Juãre cajeniñaricarã fariseo maja mena cabuerã na cajooricarã cãma. 25 Ocõo bairo cʉ caĩ jeniñanemowã tunu:\\n—Baiyupa, “Dio cʉ cabejericʉ Cristo mee yʉ ã,” mʉ ĩ. “Elías ãnacʉ catunu catiricʉ mee yʉ ã,” mʉ ĩ. “ ‘Jĩcaʉ Dio ye quetire buiori majocʉ majuu atígʉmi,’ na caĩricʉ mee yʉ ã,” mʉ ĩ. ¿Nope ĩi camajare na mʉ bautisati, “Na mee yʉ ã,” ĩbacʉ quena? cʉ caĩ jeniñawã.\\n26 To bairo cʉ̃re na caĩ jeniñaro:\\n—Yʉ bautisanucu oco mena. Apeĩ maca ãmi jĩcaʉ mʉja watoapʉre mʉja camajiquẽcʉ. 27 Cʉ maca yʉ bero buio teñagʉmi. Yʉ bero anibacʉ quena yʉ netoro majuu cãcʉ ãmi. Cʉ paabojari majocʉre bairo cãcʉ maca yʉ ã. Cañuu netoʉ ãmi, na caĩwĩ Juan.\\n28 Tie to bairije cabaiwʉ Betábara cawamecʉtopʉ, Jordán cawamecʉti ya ape nʉgoa tʉ maca. Topʉ camajare cabautisawĩ Juan.\\n29 Cabero ape rʉmʉ maca cʉ tʉpʉ Jesu cʉ caejaro catʉjʉwĩ Juan. Cʉ̃re tʉjʉʉ ocõo bairo caĩwĩ topʉ cãnare:\\n—¡Tʉjʉya! Cʉna ãmi Dio cʉ cajooricʉ. Oveja waibʉcʉ cawimaʉre na cajĩa joe buje mʉgoʉre bairo cãcʉ ãmi. Cajʉgoye macana judío maja na caroorijere rerã jã áa ĩrã oveja cawimaʉre jĩa, cajoe buje mʉgo joonucuñupa Diore. Tie na cátinucuriquere bairona ãmi ani. Cʉ̃a ati yepa macana nipetirã rooro na cátinucurijere majiriobojagʉmi. 30 Cajʉgoye mʉjaare buioʉ ocõo bairo mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ: “Caberopʉ jĩcaʉ atígʉmi. Nemoopʉna cãnicõañupi. To bairi yʉ netoro cãcʉ ãmi,” yʉ caĩwʉ, caĩwĩ Juan. 31 —Cʉ tʉjʉʉ, “Cʉna ãmi,” cʉ yʉ caĩ majiquẽpʉ. Majiquetibacʉ quena Israel macana cʉ̃re na majiato ĩi oco mena na yʉ cabautisaʉ apʉ́.\\n32 ’Cãnʉ Espíritu Santo buare bairo cabauʉ rui atí, ani Jesu buipʉ eja peawĩ. 33 Nemoo to bairo cabaiire yʉ majiquẽpʉ. To jʉgoyepʉ Dio oco mena yʉre cabautisa rotii ocõo bairo yʉ caĩwĩ: “Espíritu Santo rui atí, jĩcaʉ cʉ buire cʉ caeja pearo mʉ tʉjʉgʉ. To bairo cabairo tʉjʉʉ, ‘Camajare Espíritu Santore cajoʉ ãmi,’ mʉ ĩ majigʉ,” yʉ caĩwĩ Dio. 34 Atie cajʉgoye Dio yʉre cʉ caĩricarore bairona cabairije tʉjʉʉ cʉ̃re yʉ tʉjʉ majiwʉ. To bairi mʉjaare yʉ buio. Cʉna ãmi Dio Macʉ, caĩ buiowĩ Juan camajare.\\n35 Cabero ape rʉmʉ cʉ cabautisanucuropʉna cãmi Juan tunu. Jã pʉgarã yʉ, André quena Juan buerã jã cãmʉ. 36 Cʉ mena jã cãno Jesu jãre cʉ caneto aáto tʉjʉri ocõo bairo caĩwĩ Juan:\\n—¡Tʉjʉya! Jĩina ãmi Dio cʉ cajooricʉ. Ati yepa macana rooro na cátiere carei atácʉ ãmi jĩia, caĩwĩ Juan.\\n37 To bairo cʉ caĩrijere apirã Jesu macare cʉ jã caʉjacoapʉ Juãre caʉjabatana yua. 38 To bairo jã cabairo Jesu jã caamojore tʉjʉwĩ cʉ bero jã caʉja aánare.\\n—¿Ñeere boorã yʉre mʉja ʉja atí? jã caĩ jeniñawĩ.\\nTo bairo jãre cʉ caĩ jeniñaro:\\n—¿Noopʉ mʉ cãni paʉ to ãti? cʉ̃re jã caĩ jeniña yʉwʉ.\\n39 —Adʉja. Mʉjaare yʉ iñoopa, jã caĩwĩ Jesu yua.\\nTo bairo cʉ caĩro cʉ mena jã cáaápʉ. Canaiori paʉ cãno topʉ cʉ mena jã cãni naiocoapʉ.\\n40 Yʉ mena Jesure caʉjaʉ Simón Pedro bai André cawamecʉcʉ cãmi. 41 To bairi cʉ jʉgocʉ Simóre nemoona camacaʉ aácoami André. Cʉ bʉgaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ:\\nMesía Cristo Dio cʉ cabejericʉ ati yepapʉre cʉ cajooricʉ ĩgaro ĩ.\\n42 André Simóre cʉ capii ejawĩ Jesu tʉpʉ. To bairi Jesu maca cʉ̃re tʉjʉri ocõo bairo cʉ caĩwĩ:\\n—Simón mʉ ã, Jonás macʉ. Cabero Cefa mʉ wamecʉtigʉ. Cefa Pedro o, ʉ̃taa ĩgaro ĩ.\\n43 Cabero macá rʉmʉ maca Jesu Galileapʉ aágʉ cãmi. Topʉ cʉ cáaáparo jʉgoye Felipe cawamecʉcʉre bʉga ejari ocõo bairo cʉ caĩwĩ:\\n44 Felipe Betsaida cawamecʉti maca macacʉ cãmi. Pedro quena cʉ bai André mena ti maca macanana cãma. 45 Felipere, “Jitá,” Jesu cʉ caĩro apiri Natanaere cʉ capii aámi. Natanael tʉpʉ ejaʉ ocõo bairo cʉ caĩwĩ:\\n—Dio cʉ cajoʉre jã bʉgawʉ, Moisé cʉ caucarica pũuropʉ cʉ caucaricʉrena. Dio ye quetire buiori maja quena cʉ̃rena caĩ ucayupa. Jesuna ãmi na caucaricʉ, José macʉna Nasaré macacʉ, caĩwĩ Felipe. Nemoona, “José macʉ ãcʉmi,” caĩ tʉgooñabami Felipe.\\n46 Natanael maca cʉ caĩwĩ:\\n¿Mʉ catʉgooñaro Nasarépʉre caroarã na nicʉti? cʉ caĩwĩ.\\n—Jitá, mani tʉjʉto, cʉ caĩ yʉwĩ Felipe.\\n47 Cabero Natanael cʉ cáató tʉjʉri ocõo bairo caĩwĩ Jesu:\\n—Ani Israel macacʉ, caĩtorique mácʉ majuu ãmi.\\n48 To bairo Jesu cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawĩ Natanael:\\n—¿Dope bairi yʉ mʉ majiti?\\nTo bairo cʉ caĩ jeniñaro Jesu ocõo bairo cʉ caĩ yʉwĩ:\\n—Felipe mʉre cʉ capiparo jʉgoye mʉ yʉ tʉjʉtʉgawʉ, higuera cawamecʉtii ẽoro mʉ cãno.\\n49 To bairo cʉ caĩro Natanael maca cʉ caĩwĩ:\\n—Dio Macʉna mʉ ãcʉ mʉa. Israel macana Ʉpaʉ majuu mʉ ãcʉ.\\n50 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu:\\n—“Higuera yucʉ ẽoropʉ mʉ ãmʉ,” mʉ yʉ caĩrijere apii, “Dio Macʉna mʉ ãcʉ,” ¿yʉre mʉ ĩ nʉcʉbʉgoti? Caberopʉ atie netoro caroa áti iñoorica wamerire mʉ tʉjʉgʉ. 51 Cariape mʉ yʉ ĩ. Caberopʉ ʉmʉrecoo capãro mʉja tʉjʉgarã. To bairo capãro yʉ tʉpʉ ángel maja rui atínucu, na cawamʉ aánucurijere mʉja tʉjʉgarã. Camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ cãno maca to bairo yʉre mʉja tʉjʉgarã.","num_words":1434,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Efesios 4\\nJesuré padeoráre sĩcãrõména niidutirigue\\n1 Yʉʉ marĩ Õpʉ̃yere wederé wapa peresuwiipʉ niigʉ̃ mʉ́ãrẽ biiro tiirí bayiró boogá: Ãñurõ tiirécʉtiya. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ beserigʉ teero tiirí booquí. 2 “Ãpẽrã́ nemorṍ ãñuré tiia” jĩĩ wãcũrijãña; cúaro manirṍ niiña; cúañañarijãña; ãpẽrãrẽ́ maĩjĩ́rã, cʉ̃́ã diamacʉ̃́ tiihéri ĩñarã, teero tʉgueñajãña. 3 Ãñurõ niirecʉtijĩrã, Espíritu Santo tiiápuremena “sĩcãrõména niiãda” jĩĩ wãcũrucuya. 4 Marĩ sicaõpʉ̃ʉ̃biro niiã. Espíritu Santo sĩcʉ̃ niipacʉ, marĩ niipetiramena niiqui. Marĩ Cõãmacʉ̃ beserira niijĩrã, ate dícʉre yuea: “Marĩrẽ ãñurõ tiigʉ́daqui”, jĩĩã. 5 Marĩ Õpʉ̃ sĩcʉ̃rã niiĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ sĩcãrĩbíro padeóa. Marĩ sĩcãrĩbíro wãmeõtinowʉ̃. 6 Cõãmacʉ̃ marĩ niipetira Pacʉ sĩcʉ̃rã niiqui. Cʉ̃ʉ̃ marĩ niipetira sotoa macʉ̃ niiqui. Marĩmena cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽ tiirí tiiquí. Marĩ niipetiramena niiqui.\\n7 Cristo marĩ niipetirare merẽã dícʉ tiimasĩ́rere ticoqui. Cʉ̃ʉ̃ marĩ niipetirapʉre sĩcãrĩbíro ticodʉgarijĩyi. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ booróbirora ticorigʉ niiwĩ. 8 Teero tiiró, Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ ate jóanoã:\\nCʉ̃ʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ mʉãwagʉ, cʉ̃ʉ̃ ñeerirare néewayigʉ.\\nToo síro basocáre ãñurére ticoyigʉ,*\\n9 “Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ mʉãwayigʉ” jĩĩ jóare ate jĩĩdʉgaro tiia: Mʉãwaadari sʉguero, atibʉ́recopʉ diiátiyigʉ. 10 Cʉ̃ʉ̃rã́ sũcã atibʉ́recopʉ diiátirigʉ ʉ̃mʉã́sepʉ niipetira Õpʉ̃ peti niigʉ̃dʉ mʉãwarigʉra niiqui. Teero tiigʉ́, niipetiropʉ dutiqui. 11 Cristo cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre niipetirapʉre tiimasĩ́rere ticorigʉ niiwĩ. Sĩquẽrãrẽ cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira sããrĩ tiirígʉ niiwĩ; ãpẽrãrẽ́ Cõãmacʉ̃ wededutirere wederá sããrĩ tiirígʉ niiwĩ; ãpẽrãrẽ́ ãñuré quetire wedewarucuri basoca sããrĩ tiirígʉ niiwĩ; ãpẽrãrẽ́ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre coterá, cʉ̃́ãrẽ buerá sããrĩ tiirígʉ niiwĩ. 12 Teero tiigʉ́, marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽ padearo jĩĩgʉ̃, teero tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃́ãrẽ padeotutúaaro jĩĩgʉ̃, teero tiimasĩ́rere ticorigʉ niiwĩ. 13 Teero wáari, marĩ sĩcãrĩbíro marĩ Õpʉ̃rẽ padeoádacu; sĩcãrĩbíro Cõãmacʉ̃ macʉ̃rẽ ãñurõ masĩãdacu. Teero biiri Cristoye maquẽrẽ ãñurõ tʉomasĩ́ãdacu; Cristo niirõbirora niirecʉtiadacu. 14 Teero tiirá, wĩmarã tiiróbiro niirijããda. Wĩmarã jĩĩditorere tʉojĩ́rã, pṹũrĩ wĩnoména páapuconorõ tiiróbiro noo niiré buerére padeonʉnʉ́seya. Cʉ̃́ã tiiróbiro marĩ jĩĩditomenirã buerére tʉorá, padeonʉnʉ́serijããda. 15 Biirope tiiáda: Cãmerĩ́ maĩrémena Cõãmacʉ̃ye diamacʉ̃́ maquẽrẽ wedeada. Jõõpemena diamacʉ̃́ maquẽrẽ padeonemóãdacu. Cristomena niirã́ niijĩrã, niipetire marĩ tiirénorẽ cʉ̃ʉ̃ boorére tiinemómʉããdacu. Cʉ̃ʉ̃rã́ niiĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí põna macãrã dupu. 16 Cristo marĩ dupu tiiróbiro niijĩgʉ̃, marĩrẽ dutii. Sicaõpʉ̃ʉ̃ pee õpʉ̃ʉ̃ maquẽ cʉocú. Niipetire tiiõpʉ̃ʉ̃ maquẽ dupu dutirére tiirí, tiiõpʉ̃ʉ̃ diaremanirõ bʉcʉá, tutuanemojõãcu. Tee tiiróbiro niiã marĩ. Marĩ Cristo dutirére tiirá, sĩcãrĩbíro niiãdacu. Teero tiirá, cãmerĩ́ maĩã́dacu. Teeména padeotutúaadacu.\\nCristomena mama niirecʉtire cʉoa\\n17 Teero tiigʉ́, marĩ Õpʉ̃ wãmemena mʉ́ãrẽ ateré duticoa: Mʉ́ã ãpẽrã́ Cõãmacʉ̃rẽ masĩhẽrã tiirénorẽ tiinemórijãña. Cʉ̃́ã wãcũré wapamaníã. 18 Cõãmacʉ̃yere wãcũdʉgahera, tʉomasĩ́hẽrã tiiróbiro niiĩya. Teero tiirá, naĩtĩãrõpʉ niirã́biro diamacʉ̃́ maquẽrẽ tʉomasĩ́riya; catiré petihére Cõãmacʉ̃ ticoré cʉorícua. 19 Cʉ̃́ã ñañaré tiirére boborídojãya. Teero tiirá, cʉ̃́ã noo booró ñañaré tiisodéaatiya. Niipetire cʉ̃́ã tʉsaré ñañarére tiiíya. 20 Mʉ́ãpe Cristore masĩnʉcãrã, cʉ̃́ã teero ñañaré tiirénorẽ buenorijĩyu. 21 Mʉ́ã diamacʉ̃́rã cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽ tʉojĩ́yu. Teero biiri mʉ́ã Jesuména niijĩrã, cʉ̃ʉ̃yere diamacʉ̃́ maquẽrẽ buenojĩyu. 22 Teero tiirá, mʉ́ã too sʉgueropʉ ñañaré tiiríguere duujã́ña sáa. “Ʉgaripéaremena ʉseniãdacu”, jĩĩ wãcũmijĩyu mʉ́ã. Niiria. Teero wãcũré tiiditóre niiã. 23 Cõãmacʉ̃ mʉ́ã wãcũrére wasoáro. 24 Mama niirecʉtire cʉoyá. Cõãmacʉ̃ mʉ́ã mama niirecʉtire cʉ̃ʉ̃ niirõbirora tiirígʉ niiwĩ. Teeména ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiiádacu; ñañaré manirã́ niiãdacu.\\n25 Teero tiirá, jĩĩditonemorijãña. Marĩ Cristoya õpʉ̃ʉ̃ maquẽ tiiróbiro niiã. Teero tiirá, marĩ niipetirapʉre cãmerĩ́ diamacʉ̃́ wedesero booa.\\n26 Mʉ́ã cúara, ñañaré tiiríjãña. Cúanañiõrijãña, 27 wãtĩãrẽ dutigʉ́ mʉ́ãrẽ ñañarõ wáari tiirí jĩĩrã.\\n28 Yaarépimirigʉ yaanemórijããrõ. Yaaróno tiigʉ́, padearo. Cʉ̃ʉ̃ ãñurõ pade, wapatáremena bóaneõrãrẽ ticomasĩgʉ̃daqui.\\n29 Ñañarére wedeserijãña. Ãñurépe dícʉre wedeseya. Mʉ́ã wedeseremena ãpẽrãrẽ́ tiiápuya. Mʉ́ã teero tiirí, mʉ́ã wedeserere tʉorá ãñurõ niiãdacua. 30 Mʉ́ã tiirémena Espíritu Santore wãcũpatiri tiiríjãña. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ Espíritu Santore ticorigʉ niiwĩ, “yáara niiĩya” jĩĩrére ẽñogʉ̃́. Espíritu Santo mʉ́ãmena niirucugʉdaqui, tée Jesucristo mʉ́ãrẽ ʉ̃mʉã́sepʉ néewaadari bʉreco jearipʉ.\\n31 Niipetire cãmerĩ́ ñañarõ tʉgueñare, pũnirṍ wedesere, cúare, cúara acaribíre, teero biiri ãpẽrãrẽ́ ñañarõ wedeserecãrẽ duujã́ña. Sĩcʉ̃rẽ ĩñatutirijãña. 32 Biirope tiiyá: Cãmerĩ́ ãñurõ tiiápu, bóaneõña. Cõãmacʉ̃ Cristomena mʉ́ãrẽ acabórirobirora mʉ́ãcã cãmerĩ́ acabóya.\\n* 4:8 Salmo 68.18.","num_words":566,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique JUDAS 1\\n1 Yʉa Juda, Jesucristo cʉ capaa rotirije cácʉ yʉ ã. Jacobo bai yʉ ã. Caroaro mʉjaare yʉ queti joo Dio cʉ cabejericarãre. Mani Pacʉ Dio mʉjaare cabejeyupi mʉja quenare. Mʉjaare mairi, yʉ Macʉ Jesucristo yarã na anicõa aninucuato ĩi cabejeyupi Dio mʉjaare. 2 Mʉjaare bopacoo tʉjʉri caroaro ani wariñuurique mʉjaare cʉ joonemoato. Seeto mʉjaare cʉ maiato.\\n3-4 Yʉ camairã, Dio manire cʉ canetoorique cabairijere mʉjaare yʉ queti joogabapa. Yucʉacã mʉja tʉpʉ cabairijere queti apiri ape wame macare ucari mʉjaare yʉ queti buio joogʉ yucʉra yua. Yucʉacã mʉja mena anicõa anigarã ejarãma jĩcaarã ricati cabuiorã, caĩtorijere caĩ buiorã. “Dio yere cariape mʉjaare jã buio,” ĩbana quena ĩtorique macare buioma. Diore caapiʉjarã me ãma. Ocõo bairije ĩ buioma mʉjaare: “Dio mani mai tʉjʉri caroorije mani cátiere majiriobojami. Caroorije mani cátibato quena tʉgooñaquẽcʉmi. To bairi caroorije mani áti anicõato,” ĩ buiorãma. Mani Ʉpaʉrena Jesucristore cabai netoo nʉcarã ãma to bairo caĩrã. Tirʉmʉpʉ Dio ye quetire cabuioricarã ãnana: “To bairona caĩtorã anigarãma. Na popiyeyegʉmi Dio,” ĩ ucari cabuio jooyupa. To bairi na caĩ buiorije apiqueticõaña. Dio yarãre cʉ ye queti cariape Jesu cʉ cabuiorique nemoona cʉ caĩ cũrique jeto caroaro apiʉja anicõaña. To bairo ĩi mʉjaare yʉ queti joo.\\n5 Mʉja nipetirã mʉja maji mani ñicʉ jãa Israel maja na cabairique. Tiere mere majibana quena caroaro tʉgooñaña tunu. Tirʉmʉpʉ mani Ʉpaʉ Dio Israel maja Ejipto yepapʉ na capopiye tamʉoro tʉjʉri na cajʉgo buti aájupʉ, aperopʉ na jʉgo aácʉ. Cabero caroaro nare cʉ cajʉgo aátie to cãnibato quena jĩcaarã cʉ caapiʉjaquẽjuparã. To bairi cʉ̃re caapiʉjaquẽnare na careyupʉ Dio yua. 6 Ati wame quenare tʉgooñaña mʉjaa: Tirʉmʉpʉ jĩcaarã Dio tʉ macana nare cʉ cãni rotiriquere anigaquetiri cʉ cabai netoo nʉcañuparã. Cʉ̃re netoo nʉcari nare cʉ cãni rotibatajere cáaá weoyuparã. To bairo cʉ̃re na cabai netoo nʉcarique wapa na cabia cũcõañupʉ Dio caroori paʉpʉ. Canaitĩaropʉ na cabia ropoyupʉ. Ape rʉmʉpʉ camajare cʉ cabejeri rʉmʉ cãnopʉ na popiyeyegʉmi Dio, topʉna na tamʉo anicõato ĩi. 7 To bairona capopiyeyeyupʉ Dio Sodoma, Gomora na caĩri macari macanare. Ti macari tʉ macá macari macana menare na capopiyeyeyupʉ Dio. To macana rooro caʉmʉa na majuuna caame áti epenucuñuparã. To bairo rooro majuu na cáti epenucurije wapa na cajoe reyupʉ Dio. Na joe rei, “To bairona caroorãre na yʉ popiyeyegʉ, caʉ̃ropʉ anicõa anigarãma,” ĩ buioʉ cájupʉ Dio to macanare yua.\\n8 Ti paʉ macana rooro na cátatore bairona áama yucʉ quenare mʉja tʉpʉ ricati cabuiorã, caĩtorijere caĩ buiorã. Na quena na majuuna na catʉgooña mawijiarije caroorije áti eperique na cátigari wame cõona átinucuma. Caʉparã na carotirije quenare booquẽema. Dio cʉ carotirije quenare ĩ eperi bai netoo nʉcanucuma. 9 Dio tʉ macacʉ ángel Miguel cawamecʉcʉ Diore carotibojaʉ maca caĩtorãre bairo rooro cawadaquẽjupʉ. Caĩtorã netoro carotii anibacʉ quena Sataná quenare rooro cʉ cawadaquẽjupʉ Miguel. Moisé cãniñaricʉ rupaʉ ãnatore Miguel cʉ̃re cʉ cayaa rocagaro cabooquẽjupʉ Sataná maca. Booquẽcʉna cʉ cawada canamuñupʉ Miguere Sataná. To bairo Sataná cʉ caĩ wada canamuro apii, “Mʉ ñuuquẽe,” cʉ majuuna cʉ caĩ tutigaquẽjupʉ Miguel. Cʉ majuuna Satanáre tutigaquetiri, “Yʉ Ʉpaʉ Dio maca mʉre cʉ tutiato,” Satanáre cʉ caĩñupʉ Miguel. Caĩtorãre bairo rooro cawadaquẽjupʉ Miguel. 10 Caĩtorã maca rooro ĩ epema Dio ye macajere, cabauquẽtie. Tiere na catʉjʉquẽtiere tʉgooña majiquetibana quena rooro ĩ epenucuma. Cawatoa macaje na rupaʉ macaje jetore tʉgooña majima. To bairi waibʉcʉrãre bairo na rupaʉ macaje caroorije jetore áticõa aninucuma. Waibʉcʉrãre bairo ãma, caroare catʉgooña majiquẽna aniri. To bairo na cátie wapa na regʉmi Dio.\\n11 Seeto majuu na popiyeyegʉmi Dio. Caín cawamecʉcʉ tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ majuuna cʉ cátigarijere, caroorije jeto cájupʉ. To bairo rooro cʉ cátatore bairona átiga tʉgooñanucuma mʉja tʉ caĩtorã yucʉ quenare. Apeĩ tunu Balãa tirʉmʉpʉ macacʉre cʉ cátatore bairona caroorije átinucuma. Caroori wame cátigabajupʉ Balãa, niyeru aperã cʉ̃re na cawapayepere boʉ. Apeĩ cãñupʉ tunu Cora cawamecʉcʉ tirʉmʉpʉ macacʉ. Cʉ mena macana mena Dio cʉ cacũricarãre caapiʉjagaquẽjuparã. To bairo na cabairo Dio na careyupʉ Cora jãare. Nare cʉ carericarore bairona na regʉmi Dio ricati mʉjaare caĩtorã quenare. 12 Cristore canʉcʉbʉgorã mʉja caneñapo ʉgaro mʉja mena neñapo ʉganucuma na quena. Cristore caapiʉjaquẽna anibana quena mʉja mena neñapoganucuma, jocarãna, “Dio yarã jã ã,” ĩri. To bairi Diore uwiquẽnana neña ejanucuma na quena. Ejari, na caboorijere áama aperãre átinemoquẽnana. Na una mʉja mena na cãno ñuuquẽe, “Ñuurãma,” na mʉja caĩ tʉgooñarije to cãnibato quena. Cañuurije áti majiquẽema. To bairi Dio na regʉmi. 13 Boboori wame caroorijere janaquẽnana átinucuma. “Dio yere camajirã jã ã,” caĩrã anibana quena jocarãna ricati jeto ĩnucuma. To bairo na cabairo popiye tamʉorica paʉpʉ, canaitĩaropʉ Dio cʉ careparã ãma. Topʉna anicõa aninucugarãma.\\n14-15 Tirʉmʉpʉ na cabaipere cabuio jʉgoyeyeyupi Enocʉ cawamecʉcʉ. Adán pãramipʉ cʉ bero macacʉ, siete cãnacãʉ bero macacʉ cãñupʉ Enocʉ. Ocõo bairo caĩ buio jʉgoyeyeyupi Enocʉ:\\nAtígʉmi mani Ʉpaʉ, capãarã majuu cʉ tʉ macana ángel maja mena. Ejari, camaja nipetirã na bejei atígʉmi. Na bejei cʉ̃re cabooquẽnare ocõo bairo na ĩgʉmi Dio: “Yʉre booquẽna, pairo majuu caroorije yʉ cabooquẽtiere mʉja cápʉ́. Pairo majuu caroorije yʉre mʉja cawada pai netoo nʉcawʉ. Nipetirije caroorije mʉja cátaje wapa mʉjaare yʉ popiyeyegʉ,” na ĩgʉmi Dio, caĩ buio jʉgoyeyeyupi Enocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ.\\nTo bairona na átigʉmi Dio yucʉacã ricati caĩ buiorã quenare. 16 Aperã na cáti aniere, “Ñuuquẽe,” ĩnucuma. Aperã na cãniere ĩ wada painucuma. Na majuuna caroorije na cátigari wame átinucuma. “Jã jeto camajirã jã ã,” jocarãna ĩnucuma. Aperãre, “ ‘Caroarã mʉja ã,’ nare mani ĩtorã, caroaro jãre na áparo ĩrã,” ĩtonucuma, na majuuna.\\n17 Mʉja maca, yʉ yarã, mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã nemoona na cabuioriquere tʉgooñaña tunu. 18 Ricati cabuiorã, caĩtorã na cabaipere ocõo bairo cariape caĩ buioyupa mʉjaare. Nemoona ocõo bairo mʉja caĩ buioyupa Jesu buerã cãnana: “Ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoyeacã Dio ye quetire caĩ eperã anigarãma. Na majuuna caroorije na cátigari wame Dio cʉ cabooquẽtiere áticõa anigarãma,” mʉjaare caĩñupa. 19 To bairo na caĩ buio jʉgoyeyericarore bairona baima caĩtorã yucʉra. Dio Espíritu Santore cʉgoquẽema. To bairi Dio Wadarique cãniquẽtiere aperãre buionucuma. To bairo caĩtorijere buiobana Jesucristore caapiʉjarã cãni poa macana majuure ricati na caĩ tʉgooñaro, na caame ĩ netoo nʉcaro áama. Ati yepa macaje, apeye uniere na cacʉgope, caroorije na cátipe jetore tʉgooña majima. To bairi caroorã majuu ãma ricati caĩ buiorijere caĩtorã.\\n20 Mʉja maca Jesucristore caapiʉjarã aniri ame tʉgooña ocabʉtioya mʉjaa. Tʉgooña tutuarique ame jooya. To bairo mʉja cáto netobʉjaro Cristore mʉja tʉgooña ocabʉti nutuagarã. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ camajiorije jʉgori Diore jenicõa aninucuña. 21 Dio manire camai jʉgoyupi. To bairi cʉ mairi, cʉ caboorije jeto áticõa aninucuña. Mani Ʉpaʉ Jesucristo manire bopaca tʉjʉri cʉ mena mani cãnicõa aninucupere mani joomi. To bairi cʉ tʉpʉ mani cãnicõa aninucupere tʉgooña yuuya wariñuurique mena.\\n22 Jĩcaarã mʉja mena macana Jesucristore catʉgooña ocabʉtiquẽna ãma. Cʉ ye quetire tutuaro tʉgooñaquẽema. Na mai tʉjʉri caroaro na buioya cariape macajere. 23 Camajare Dio na popiyeyeremi ĩrã Jesu ye quetire na ĩ buioya. To bairo na mʉja caĩ buioro jĩcaarã api nʉcʉbʉgogarãma. Na caapi nʉcʉbʉgoro peropʉ na requetigʉmi Dio yua. Aperã tunu caroorije pairã quenare na mai tʉjʉri Dio ye quetire na ĩ buioya. Caroorije na cátiere seeto teeya mʉja quena. To bairi na mena ãnapʉ netobʉjaro Jesucristore tʉgooña ocabʉtiya, nare bairo caroorije mani átire ĩrã.\\n24-25 Ocõo bairijere Diore ĩ wariñuuriquere cajoope ã: Jã Pacʉ Dio jĩcaʉna mʉ ã jã cáti nʉcʉbʉgopaʉ. Jã Ʉpaʉ Jesucristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori jãre mʉ canetoowʉ, caroorã ya paʉpʉ cayajiboparãre. Caroaʉ majuu mʉ ã. Aperã netoro cãcʉ mʉ ã. Caʉparã nipetirã netoro caroti majii majuu mʉ ã. Nipetirijere carotii mʉ ã. Nipetirijere mʉ áti maji. To bairona mʉ cabaiyupa ati ʉmʉrecoo cãniparo jʉgoye. To bairona mʉ bai yucʉ quenare. To bairo jeto mʉ baicõa aninucugʉ. Tʉgooña tutuariquere jãre mʉ joonucu maji, rooro jã cátiquetiparore bairo ĩi. Ape rʉmʉ tunu caroorije mana ãma, yʉ tʉpʉ na wariñuu anicõato ĩi jãre mʉ jei aá maji mʉ carotiri paʉpʉ. Amén.","num_words":1246,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 11 DES - Eropii erã Jerusaléngue ejaboro coregã, - Bible Search\\nMt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19\\n1Eropii erã Jerusaléngue ejaboro coregã, Betfagé maca pohrogã, Betania maca pohrogã ejamʉhtañorã. Iri macari ʉtãgʉ Olivo waĩcʉdigʉ gubuye árĩyoro. Erogue ejagʉ perãre ĩgʉ buherãre Jesu obeogʉ õpa arĩpʉ:\\n2—Si macague waque. Erogue ejarã mata burrogãre erã dirinugudigʉgãre bocajarãca. Gajirã erã peyaya marigʉ árĩcumi. Ĩgʉre bocaja ĩgʉre diriradarire pãa yʉre aĩgãribasaque. 3Mʉa eropiicʉ̃ ĩagʉ burrogã opʉ “¿Duhpimorã burrogãre pãri?” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã õpa arĩ yʉhrique ĩgʉre: “Mari tĩgʉ burrogãre gamebeoniami dohpa. Eropigʉ dohparagã wiagʉcumi ĩgʉre,” arĩ wereque ĩgʉre, arĩ weredore obeopʉ ĩgʉ buherã perãre.\\n4Ĩgʉ dorebeonirã waha, wihi pohro árĩri mare burrogãre disiporo erã dirinugudigʉgãre bocajañorã. Bocaja ĩgʉre erã diriradarire pãñorã. 5Eropirã ĩgʉre erã pãcʉ̃ ĩarã ero niguinirã serẽpiñorã:\\n—¿Duhpimorã mʉa diriradarire pãri burrogãre? arĩ serẽpiñorã.\\n6Erã eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ Jesu ĩgʉ arĩdiro dopa ta wereñorã erãre serẽpirãre. Erã eropa arĩ werecʉ̃ peerã erã ero niguinirãpʉ “Aĩgãque,” arĩñorã erãre. 7Eropirã erã burrogãre Jesu pohrogue aĩgã wañorã. Erã aĩ ejara pʉhrʉ suhri ĩgʉgã weca erã peotuhacʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ ĩgʉgã wecague mʉribejapʉ wabu. 8Eropirã masa bajarã erã peyari suhrire tuwea aĩ ĩgʉ wari maha deco sẽopi mʉhtañorã Jesure umupeorã. Gajirãpʉ pũricʉri dʉpʉrire poerigue erã aĩgãrira dʉpʉrire apimʉhtañorã “Õari maha árĩporo,” arĩrã.\\n9Eropirã ĩgʉ core warã, ĩgʉ pʉhrʉ arirã sã õpa arĩ gaguiniñorã:\\n—Ĩre umupeorã. Ihĩ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ õaro ariporo. 10Mari ñecʉ Davi mʉrʉ opʉ ĩgʉ árĩdiro dopa ta õaro ariporo. “Ʉmaro majagʉ turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeorã, arĩ gaguiniguiñorã erã.\\n11Eropigʉ Jesu Jerusaléngue ejapʉ. Ejagʉ Goãmʉ ya wihigue ñajajagʉ, iri wihi majare árĩpehrerire ĩapehocãpʉ. Ĩatuhaja “Ñamicague ãhraa. Ʉmʉñarigã ta ãhraa. Ina warã,” arĩpʉ Jesu. Ĩgʉ buherã mera Betaniague waha wañorã.\\nJesu higueragʉ waĩcʉdigʉre sĩridoreñumi\\n12Eropi gajinʉ erã Betaniague árĩnirã Jerusaléngue dujariñorã daja. Eropa dujaricʉ̃ Jesupʉ oaboa wapʉ. Eropa oaboagʉ yoarogue niguidigʉre higueragʉre õaro pũricʉdigʉre ĩanijagʉ irigʉ dʉcare amagʉ waripʉ. 13Dʉca mariyoro. Dʉcacʉrisubu árĩbiriya. Pũri dihta opayoro. 14Eropigʉ dʉca maricʉ̃ ĩagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Irigʉ dʉcare masa ne dipaturi babiricãporo. Ne dʉcacʉbiricãporo, arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ buherãpʉ peeñorã.\\nJesu Goãmʉ wihire Goãmʉ mera wereniguiri wihire iidoreñumi\\nMt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22\\n15Ĩgʉ eropiira pʉhrʉ erã Jerusaléngue erañorã. Eragʉ Jesu Goãmʉ ya wihigue ñajapʉ daja. Ñajajagʉ doberi duarãre, asũrãre bocajagʉ cohã wiucãpʉ. Eropigʉ niyerure game gohroto doarã ya mesarire yomemuju aĩ mehpi behomʉripʉ. Bujare duarã erã doari pẽrori sãre eropa ta iipʉ. 16Eropigʉ Jesu Goãmʉ wihiguere gajinore aĩ ñajadorebiripʉ masare. 17Eropigʉ Jesu õpa arĩ buhepʉ erãre:\\n—Õpa ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Yaha wihi Goãmʉ mera wereniguiri wihi waĩcʉroca. Eropiro árĩpehrero majarãgue yʉ mera erã wereniguiri wihi árĩroca,” arĩ gojañuma Goãmʉ wereniguirire. Goãmʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta, mʉapʉ i wihire Goãmʉ wihire duadoarã bu game yajarã iiaa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n18Ĩgʉ eropa arĩ buhecʉ̃ árĩpehrerã masapʉ pee ʉcapehrea wañorã. Eropirã pahia oparã, judio masare buherã mera ĩgʉre güi árĩñorã. Eropirã erã ĩgʉre wejẽburire guñamaañorã. 19Erã eropiicʉ̃ ñamicague Jesu ĩgʉ buherã mera iri maca árĩnirã waha wañorã.\\nHigueragʉ sĩria wayoro\\n20Eropirã boyo dijaricʉ̃ mague majarirã higueragʉre ĩañorã daja. Irigʉ nugurigue sĩrinʉga sĩriadigʉ árĩcʉ̃ ĩañorã. 21Irigʉre ĩagʉ Pedropʉ õpa arĩpʉ:\\n—Buhegʉ, ĩaque. Irigʉ higueragʉpʉ mʉ sĩridoredigʉpʉ sĩria waya, arĩpʉ Pedro.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu werepʉ erãre:\\n—Goãmʉre umupeoturaque mʉa. 23Diaye arĩgʉ tiiaa mʉare. Mʉa Goãmʉre õaro umupeori mera irigʉ ʉtãgʉre “Dua aĩ wʉariyague cóãdigʉ árĩporo,” mʉa Goãmʉre arĩcʉ̃, mʉa arĩdiro dopa ta waroca. “Yʉ serẽro dopa diaye ta eropa iigʉcumi,” mʉa arĩ guñacʉ̃, “Goãmʉ iisome,” arĩbiricʉ̃, mʉa serẽdiro dopa ta Goãmʉ iigʉcumi. 24Eropigʉ irire weregʉra mʉare. Goãmʉ mera wereniguirã, ĩgʉre serẽrã, “Yʉ serẽro dopa ta eropa waroca yʉre,” arĩ guñaque. Mʉa eropiicʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ mʉa serẽrire ogʉcumi. 25Eropirã Goãmʉre mʉa serẽboro core gajirãre erã mʉare erã ñero iirare cãdijique. Gajirã erã ñero iicʉ̃ mʉa guarare duhuque. Mʉa eropiicʉ̃ ĩagʉ mari Pagʉ ʉmaro majagʉ mʉa ñero iirare ĩgʉ sã cãdijigʉcumi. 26Mʉare ñero iirare mʉa cãdijibiricʉ̃ ĩgʉ sã mʉa ñero iirare cãdijisome, arĩpʉ Jesu erãre.\\nJesure doredigʉre ĩgʉre serẽpiñuma pahia oparã, judio masare buherã, mʉrã mera\\n27Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erã Jerusaléngue wañorã daja. Eropirã Jesu Goãmʉ wihigue ĩgʉ curicʉ̃ ĩarã, pahia oparã, judio masare buherã, mʉrã mera ĩgʉ pohrogue erarã ĩgʉre serẽpiñorã:\\n28—¿Noa doreri mera irinore iigʉ iiri mʉhʉ? ¿Noa mʉre Goãmʉ wihi duanirãre cóãdoreari? arĩ serẽpiñorã erã Jesure.\\n29Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Mʉapʉre serẽpimʉhtagʉra. Õaro mʉa yʉhricʉ̃ yʉ sã mʉare yʉhrigʉra. 30¿Ñu masare ĩgʉ waĩyecʉ̃ noano ĩgʉre waĩyedoremʉriyuri mʉa pepicʉ̃? ¿O Goãmʉ doreyuri? ¿O masapʉ doremʉriyuri mʉa pepicʉ̃? Yʉre wereque, arĩpʉ Jesu erãre.\\n31Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ erã basi game õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—¿Dohpa arĩ yʉhrirãcuri mari? “Goãmʉ Ñure doredigʉ árĩñumi,” mari arĩcʉ̃, “¿Goãmʉ Ñure ĩgʉ dorequerecʉ̃ ta duhpirã ĩgʉ wererare peebirari mʉapʉ?” arĩbocumi Jesu marire. 32Oã masapʉ “Diaye ta Ñu Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ árĩmi,” arĩ pepima erã. Erã eropa pepirã, “Ñu ĩgʉ waĩyecʉ̃ Goãmʉpʉ ĩgʉre doredigʉ árĩbiriñumi,” mari arĩcʉ̃, masapʉ mari mera guarãcoma, arĩñorã erã basi.\\n33Eropirã erã Jesure õpa arĩ yʉhriñorã:\\n—Ñure waĩyedoredigʉre gʉa masibeaa, arĩñorã erã Jesure.\\nErã eroparĩcʉ̃ õpa arĩpʉ Jesu.\\n—Irisubu tamerare yʉ sã mʉa serẽpirare werebeaa mʉare. Yʉ iirire iidoredigʉre werebeaa mʉare, arĩpʉ Jesu erãre.","num_words":780,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 10 BAONT - Jesús Capernaúm ca niiricʉ, Judea - Bible Search\\n1Jesús Capernaúm ca niiricʉ, Judea yepa, dia Jordán ape nʉña, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña peere ca niiri yepa pee waacoaupi. Ñucã toopʉre paʉ bojoca cʉ̃ja ca nearo, cʉ̃ ca tiirucuricarore birora, cʉ̃jare bue jʉo waaupi. 2To biro cʉ̃ ca ĩi niiro, jĩcãrã fariseos Jesús pʉto ea, cʉ̃re ĩi buiyeerʉgarã, “¿Jĩcʉ̃ cʉ̃ nʉmore cʉ̃ ca cõaro to añucãti?” ĩi jãiñaupa. 3To biro cʉ̃ja ca ĩiro, cʉ̃ pea:\\n—Moisés ¿ñeere mʉjare cʉ̃ tii dotiupari? —ĩiupi.\\n—Moisés: “ ‘Ate jʉori mʉre yʉ cõa,’ ca ĩiri pũuro owari cõre tiicojo, cõacãña,” ĩiupi —ĩiupa.\\n5To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi yʉʉupi:\\n—Moisés atere to biro mʉjare tii dotiupi, ca wederique ametʉene nʉcã pairã mʉja ca niiro macã. 6Jĩcãto Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare tii jeeño jʉogʉpʉra, ʉmʉ, nomio tiiupi.+ 7To biri ʉmʉ, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore, camotatiri, cʉ̃ nʉmo mena pee niirucumi. 8Pʉarã nii pacarã, jĩcã upʉra nii earucuma. To biri pʉarã méé niima. Jĩcʉ̃ra niima.+ 9To biri Ʉmʉreco Pacʉ jĩcã upʉra cʉ̃ja ca niiro cʉ̃ ca tiiricarãrena, bojocʉra cʉ̃ja ca ameri camotatiro tii majitimi —cʉ̃jare ĩiupi.\\n10Ñucã cʉ̃ buerã pea wiipʉ niirã, tee maquẽrena jãiñaupa Jesús're. 11To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Cʉ̃ nʉmore cõari, apeo ca nʉmo cʉtigʉa, cʉ̃ nʉmo ca nii jʉorico menare ñañarije tiigʉ tiimi. 12Ñucã nomio pee cãa, cõ manʉre cõacãri apĩ cõ ca manʉ cʉtijata, cõ cãa, ñañarije tiigo tiimo —cʉ̃jare ĩiupi.\\nWimarãre Jesús cʉ̃ ca juu bue bojarique\\n13Jĩcãrã, Jesús pʉto wimarãre jee waaupa, cʉ̃jare cʉ̃ padeñajato ĩirã. Cʉ̃ buerã pea wimarãre ca jee waarãre bocá tuti camota niiupa. 14Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩiro ĩa ajiari, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Wimarãre camotaatirãra yʉ pʉto pee cʉ̃jare tiicojoya. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabea cʉ̃jare biro ca niirã yaa tabe nii. 15Yee méé yʉ ĩi: Jĩcʉ̃ wimagʉ cʉ̃ ca biirore biro Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri tabe maquẽre ca tʉo nʉnʉjeetigʉa, tii tabepʉre ea waatirucumi —ĩiupi.\\n16To biro cʉ̃jare ĩi yapano, wimarãre jee apa, cʉ̃ amori mena cʉ̃jare ñia peori, añuro cʉ̃jare ca bii mʉa nʉcãpere cʉ̃jare jãi bojaupi.\\nWãmʉ ca apeye paigʉ\\n17Jesús, waagʉ doogʉ cʉ̃ ca biiri tabera, jĩcʉ̃ ʉmʉ ũmaa ea, cʉ̃ ãjʉro jupeari mena cʉ̃ jʉguero ea nuuri, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—Buegʉ Añugʉ, ¿ñee ʉno yʉ tiigajati, to birora caticõa niiriquere bʉarʉgʉ? —ĩiupi.\\n18To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—¿Ñee tiigʉ “Añugʉ” yʉre mʉ ĩiti? Jĩcʉ̃ peera ca añugʉ manimi; ca añugʉa jĩcʉ̃ra niimi, Ʉmʉreco Pacʉ wado. 19Mee, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti cũuriquere mʉ maji: Jĩaticãña. Nʉmo cʉti, manʉ cʉti, bii pacarã tii epericarã cʉtiticãña. Jee dutiticãña. Watoara ĩi dito buiyeeticãña. Ĩi dito jeeticãña. Mʉ pacʉre, mʉ pacore, nʉcʉ̃ bʉoya+ —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n20To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ pea:\\n—Buegʉ, wimagʉ niigʉpʉra tee niipetirijere yʉ tii peticãwʉ mee —ĩiupi.\\n21To cõrora mairique mena cʉ̃re ĩa:\\n—Jĩcã wãmera mʉre dʉja. Waagʉja. Mʉ ca cʉorije niipetirijere noni peoticã, wapa jeeri, ca boo pacarãre noniña. To biro tiigʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre pairo mʉ apeye cʉtirucu. To biro tii yapano, yʉre bapa cʉtigʉ dooya —cʉ̃re ĩiupi.\\n22Teere tʉogʉ, cʉ̃ pea bijaatigʉra tʉgoeñarique pai, waacoaupi ca apeye paigʉ niiri.\\n23To cõrora Jesús pea cʉ̃ weja ĩa amojode, o biro ĩiupi cʉ̃ buerãre:\\n—¡Ca apeye pairãra Ʉmʉreco Pacʉ peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeerʉgamijata, popiye peti niicãro dooro bii! —ĩiupi.\\n24O biro cʉ̃ ca ĩirijere, cʉ̃ buerã pea do biro pee ĩi majiticãupa. Ñucã Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi nemoupi:\\n—Yʉ puna, cʉ̃ja apeyerena ca wederique paiorãra, Ʉmʉreco Pacʉ peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeepe pea do biro tii majiña manirije peti to niicãti. 25Camello pea, ãjipõa potaga opere popiye méé cʉ̃ ca jãa ame witicoa pacaro, jĩcʉ̃ ca apeye paigʉ peera Ʉmʉreco Pacʉ peere cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeerʉgarije popiye peti niicã —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n26To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ buerã pea bʉaro jañuri tʉo ʉcʉacã yai waa, do biro pee ĩi majiticã, o biro ĩiupa:\\n—Too docare ¿ñiru peti cʉ̃ ametʉagʉti? —ĩiupa.\\n27To cõrora Jesús pea cʉ̃jare ĩa, o biro ĩiupi:\\n—Bojocara do biro ca tii majiña manirije niiro bii. Biiti Ʉmʉreco Pacʉ peera. Niipetirijepʉra cʉ̃ ca tii majirije wado niicã —ĩiupi.\\n28To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea:\\n—Jãa, jãa yeere cũu peticã, mʉre jãa nʉnʉ doowʉ —ĩiupi.\\n29To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi. No ca boogʉ yʉ yee jʉori, ñucã añurije queti jʉori, cʉ̃ yaa wiire, cʉ̃ yaarãre, cʉ̃ yaarã romirire, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore, cʉ̃ punare, cʉ̃ yaa yepare, cʉ̃ ca waa weojata, 30ati yepare cati niigʉra, ñañaro cʉ̃re cʉ̃ja ca tiirʉga nʉnʉjeerije watoara, cʉ̃ ca waa weorique ametʉenero wiijeri, cʉ̃ yaarãre, cʉ̃ yaarã romirire, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore, cʉ̃ punare, cʉ̃ yaa yeparire, cien cõro peti tiicojo nemo ecorucumi; ñucã ape tuti macã yepapʉre cʉ̃ ca niipe peera to birora caticõa niiriquere tiicojo ecorucumi. 31Paʉ, mecʉ̃rire ca nii majuropeerã ca niirã, cʉ̃ja ca ĩiña manirã tuarucuma. Ñucã mecʉ̃rire cʉ̃ja ca ĩiña manirã ca niirã, ca nii majuropeerã niirucuma —cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús.\\nCʉ̃ ca bii yaipere itiati cʉ̃ ca wederique\\n32Jiro, Jerusalén pee maa nʉnʉa waaupa. Jesús pea cʉ̃ buerã jʉguero waacã nʉnʉa waaupi. To biro cʉ̃ ca biiro, cʉ̃ja pea, “Uwiorije ca biigʉ cʉ̃ niiti” ĩi nʉnʉjeeupa, cʉ̃ja jiro ca doorã pea cʉ̃ja ca boca uwi nʉnʉjeecãro. Ñucã Jesús, cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirãre bojoricaro jʉo cojo, o biro cʉ̃jare ĩiupi cʉ̃re ca biipere: 33“Mʉja ca ĩarora, Jerusalén'pʉ waarã mani bii, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, paia ʉparãpʉre, doti cũuriquere ca jʉo buerãpʉre, yʉre wedejãarucuma. Cʉ̃ja pea yʉre cʉ̃ja jĩa cõajato ĩirã, ape yepa macãrãpʉre yʉre tiicojorucuma. 34Cʉ̃ja pea ñañaro yʉre ĩi epe, yʉre ʉjeco eo bate tuu, yʉre bape, yʉre jĩa cõa, tiicãrucuma. To biro cʉ̃ja ca tiimijata cãare, itia rʉmʉ jiro yʉ cati tuacoarucu ñucã,” cʉ̃jare ĩi wedeupi Jesús.\\nSantiago, Juan, jĩcã wãme Jesús're cʉ̃ja ca jãimirique\\n35Zebedeo puna, Santiago, Juan, Jesús pʉto pee waari, o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Buegʉ, mʉre jãa ca jãirijere jãare mʉ ca tii nemoro jãa boo —ĩiupa.\\n36To biro cʉ̃ja ca ĩiro:\\n—¿Ñee ʉnore mʉjare yʉ ca tii bojaro mʉja booti? —cʉ̃jare ĩi jãiñaupi Jesús.\\n37To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea:\\n—Mʉ ca doti niiri tabe ca añu majuropeeri tabepʉre, jĩcʉ̃, mʉ díámacʉ̃ nʉña, apĩ mʉ ãcõ nʉña pee, jãare mʉ ca duwi dotiro jãa boo —cʉ̃re ĩiupa.\\n38To biro cʉ̃ja ca ĩiro:\\n—Mʉja, mʉja ca jãirijere mʉja majiti. To docare mʉja, do biro bii majiña maniro ñañarije yʉ ca tamʉope ʉnore ñañaro peti tamʉocã, ñañari wãmepʉ tii ecori yʉ ca jĩa eco yaipe ʉnore tamʉorã, ¿mʉja bii bayicãrãti? —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n39To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro tʉorã:\\n—Ʉ̃gjá, jãa bii bayicãrucu —cʉ̃re ĩiupa.\\nJesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Biirãpʉa mʉja, yʉre birora bʉaropʉra ñañaro peti tamʉo, bii yai, mʉja bii ametʉarucu. 40Bʉari, yʉ díámacʉ̃ nʉña, yʉ ãcõ nʉña mʉja ca duwirʉgarije docare, yʉ, yʉ ca duwi dotipe méé nii. Mee tea, “To biro biirucuma,” ĩiricarã cʉ̃ja ca duwipe nii —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n41Aperã pʉa amo cõro ca niirã pea teere tʉorã, Juan, Santiago jãa mena ajia jañuupa. 42Jesús pea cʉ̃jare jʉo cojo, o biro ĩiupi:\\n—Mee mʉja maji, ati yepa macãrã Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã, “Wiorã jãa nii” ca ĩirã, cʉ̃ja bojocare tutuaro mena doti epema; ñucã ʉparã ca nii majuropeera pea, cʉ̃ja ca dotirije mena cʉ̃jare ĩi epecãma. 43Mʉja mena peera to biro méé biirucu. Mʉja watoare ca nii majuropeegʉ ca niirʉgʉ ʉnoa, mʉjare pade coteri majʉre biro pee ca biipʉ niimi. 44Ñucã mʉja watoare ca jʉo niigʉ ca niirʉgʉ ʉnoa, niipetirãre pade coteri majʉre biro pee ca biipʉ niimi. 45Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ cãa, yʉre cʉ̃ja pade cotejato ĩigʉ méé yʉ doowʉ. Yʉ pee cʉ̃jare pade cote, ñucã paʉ bojoca ñañarije cʉ̃ja ca tiiriquere bii yai boja ametʉenegʉ doogʉ yʉ doowʉ —ĩiupi Jesús.\\nCa ĩatigʉ Bartimeore Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n46Jiro Jericó macãre eaupa. Tii macãre Jesús, cʉ̃ buerã, aperã paʉ bojoca mena cʉ̃ ca witi nʉnʉa waaro, jĩcʉ̃ ca ĩatigʉ Bartimeo ca wãme cʉtigʉ Timeo macʉ̃, maa pʉto wapa tiirica tiiri jãi duwiupi. 47“Jesús, Nazaret macʉ̃ niimi,” cʉ̃ja ca ĩiro tʉori:\\n—¡Jesús, David Pãrami, yʉre boo paca ĩaña! —ĩi acaro buiupi.\\n48To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ yerijãa waajato ĩirã, paʉ cʉ̃re tuti camotaamiupa. To biro cʉ̃ja ca ĩi pacaro, cʉ̃ pea bʉaro jañuro acaro buiupi:\\n—¡David Pãrami, yʉre boo paca ĩaña! —ĩiupi.\\n49To cõrora Jesús pea tua nʉcã, “Cʉ̃re jʉo cojoya,” ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi jʉo cojoupa:\\n—Níjá. Tʉgoeñarique paitigʉra wãmʉ nʉcãri, dooya. Jesús mʉre jʉomi —cʉ̃re ĩiupa.\\n50To cõrora ca ĩatigʉ pea cʉ̃ jutiro jotoa macãrore tuu wee cõa cũu, bupu wãmʉ nʉcã, Jesús pʉto pee waaupi. 51Jesús pea:\\n—¿Ñeere mʉre yʉ ca tii bojaro mʉ booti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, ca ĩatigʉ pea o biro ĩi yʉʉupi:\\n—Buegʉ, yʉ cape ca ĩaro yʉ boo —ĩiupi.\\n—Tua waagʉja. “Jesús yʉre catiocãrucumi,” mʉ ca ĩi tʉgoeña bayirijera mʉ diariquere ametʉene —cʉ̃re ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiri nimarora, ca ĩatimiricʉ añuro ĩa, Jesús're nʉnʉcoaupi.","num_words":1433,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Efesios 3 BSNNT - To bajiri, jud'io masa me ñarãre, - Bible Search\\nJud'io masa me ñarãre Pablo ĩ goticudire queti\\n1To bajiri, jud'io masa me ñarãre, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine tubibe ecoaja yʉ. 2-4Ti quetire masa ĩna masibeticatire, jud'io masa me ñarãre Jesucristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mojoroaca mʉare goticõaja yʉ. “Jud'io masa me ñarãre ĩnare goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre cõañumi Dios. Tire ajiriarãja mʉa. Tire yʉ ucasere ĩacõari, Cristo sʉorine mʉare quẽnaro ĩ yisere ajimasirʉarãja mʉa quẽne. 5Tirʉ̃mʉjʉrema masa ĩna masibeticatire, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine gotimasioaja yʉa, Jesucristo ĩ bajirere goticudirã, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasa quẽne. 6Ti quetire mʉare tudigotiaja yʉ: Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrãre “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne, quẽnaro yami Dios. To yicõari, õ vecajʉre quẽne quẽnaro yirʉcʉmi. To bajiri ĩ yarã ñacõari, cojo masare bajiro ñaja mani ĩre ajitirʉ̃nʉrã.\\n7Rojose yigʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Tire goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre ʉjoyumi Dios. 8-9Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ mairore bajiro yiecorocʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, ñajedirore rujeor'i ñari, jud'io masa me ñarãre yʉre gotiroticõañumi Dios. “Masa ĩna masibeticatire Cristore ajitirʉ̃nʉronare quẽnaro ĩnare yʉ yirotire goticudirʉcʉja mʉ”, yʉre yicõañumi. To bajiro yʉre ĩ yire ti ñaboajaquẽne, quẽnaro manire ĩ yirotire masijeoyamaja. 10To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro Dios manire ĩ yisere ĩacõari, “Tʉoĩajeogʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoama ángel mesa, to yicõari gãjerã ĩre rotibosarã quẽne. 11Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. To bajiro ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro manire yami Dios. 12“Jesucristo yarã mani ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩre güimenane sẽnirũgũaja mani. 13To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere jud'io masa mere mʉare yʉ gotimasiocudicati sʉorine tubiberiavijʉ rojose yʉ tãmʉosere ajicõari, sʉtiritibesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa”, yitʉoĩa variquẽnaña mʉa.\\nJesucristo manire ĩ maise queti\\n14To bajiri, jud'io masare, to yicõari gãjerãre quẽne, mani jacʉ quẽnaro manire ĩ yisere yʉ tʉoĩajama, gʉsomuniari tuetucõari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ. 15Ĩne ñaami, adi macarʉcʉroana, õ vecana quẽne, mani ñaro cõro jacʉ, manire rujeor'i. 16Ĩre, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “Quẽnaro yigʉ ñari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩnare ejarẽmoña mʉ, bʉtobʉsa mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ. 17‘“Mani rãca ñagʉ̃mi Cristo manire ejarẽmogʉ̃” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To bajiro ĩna yicõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro gãjerãre quẽne ejarẽmorũgũrʉarãma”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. 18To bajiro mʉa yijama, Cristo mʉare ĩ maisere bajiro gãjerãre maijeomena ñaboarine, Cristo mʉare ĩ maisere quẽnarobʉsa masirʉarãja mʉa. 19Masare ĩ maise jediro masijeobetirona ñaboarine, quẽnarobʉsa mʉa masirotire bojaja yʉ. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa.\\n20Ĩ rĩa mani ñajare, ĩ masise rãca quẽnaro manire yirẽmorũgũami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã mani ñarotire yigʉ. To bajiro manire ĩ yijare, tire tʉoĩacõari, “Ĩre mani sẽniro rẽtoro manire yirẽmomasiami”, yimasiaja mani. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. 21To bajiri, ĩ rĩa, Jesucristo yarã ñari, Diore quẽnase rĩne ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũto mani.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique EFESIOS 1\\n1 Yʉ Pablo, Jesucristo ye quetire cabuio teñari majocʉ yʉ ã to bairo Dio yʉre cʉ carotiro mena. To bairi ati pũuro yʉ queti joo Dio yarã Efesopʉ cãnare Jesucristore caroaro caapi nʉcʉbʉgo ʉjarãre. 2 Caroaro wariñuuriquere cʉ joato mani Pacʉ Dio mʉjaare. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona mʉjaare caroare cʉ joato.\\n3 Caroaʉ majuu ãmi Dio mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉ. Mani joomi caroa macaje nipetiri wame jõ bui macajere, Cristo mena macana mani cãno maca. 4 Ati yepa cʉ cátiparo jʉgoyepʉna mani cabejeyupi Dio, “Caroarã, cabai bui cʉtiquẽna ãma,” cʉ caĩ tʉjʉparãre. Jesucristo manire cʉ cabai yajibojapere ĩi to bairona manire cabejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. 5 Tirʉmʉpʉna mani catʉgooña maji jʉ́goyeyeyupi Dio mani cãnipere. “Yʉ Macʉ Jesucristo nare cʉ cabai yajibojaparo ĩi yʉ punaa yʉ majooricarãna anigarãma,” caĩ tʉgooña jʉgoyeyeyupi Dio manire. Caroaro manire mairi to bairona cʉ yarã cãniparãre mani cabooyupi Dio. 6 To bairi Diore, “Caroaro majuu jãre mʉ átiboja,” jã ĩnucu to bairo caroaro manire cʉ camai tʉjʉrijere tʉgooñari. Cʉ Macʉ Jesu cʉ camai majuucõaʉ yarã mani cãno maca caroaro mani mai tʉjʉmi Dio. 7-9 Seeto majuu mani camai tʉjʉyupi Dio manire. Seeto majuu mani mai tʉjʉri cʉ Macʉre cajooyupi cʉ riíre manire care yajibojapaʉre. Caroorije mani cátiere manire cawapayebojayupi Dio Macʉ. To bairi Cristo mani ye wapa cʉ carií re yajibojaro maca mani majiriobojami Dio caroorije mani cátiere. Nipetirije caroaro catʉgooña majii aniri mani camajare cʉ cátibojapere mani camajioñupi Dio yucʉra, cajʉgoyepʉ camajare na cʉ camajioquetajere. Cristo jʉgori manire cʉ cátibojapere mani camajioñupi Dio yucʉra. 10 To bairi cʉ yarã cʉ tʉpʉ manire cʉ cajee neope quenare mani camajioñupi Dio. “To cõona na yʉ jee neogʉ,” cʉ caĩ cũrica rʉmʉ cãnopʉ to bairona manire jee neogʉmi. Manire jee neo átiri to cõona nipetirijere carotiire cʉ cũgʉmi Dio cʉ Macʉ Cristore. Ati ʉmʉrecoo macanare cajʉgo anipaʉre, ati ʉmʉrecoo macaje nipetirijere carotiire cʉ cũgʉmi Dio Cristore.\\n11 To bairi mani quena Cristo mena macana aniri cʉ mena caroare cacʉgoparã mani ã mani quena. Cajʉgoyepʉna to bairona caroare cacʉgoparãre manire cacũñupi Dio. Nipetirije, “To bairona cátipe ã,” cʉ caĩ tʉgooñari wame cõona cáti peoʉ ãmi Dio. To bairi, “Cristo mena cãniparã na cãnipe boo,” ĩ tʉgooñari to bairona Cristo mena caroa macajere wariñuurique cacʉgoparãre mani cacũñupi Dio manire. 12 To bairi, “Caroaro majuu jãre mʉ átiboja,” Diore mani caĩ wariñuu anicõapere cabooyupi Dio. Jã judío maja maca aperã jʉgoye Cristore catʉgooñarã jã cãmʉ. 13 Jã bero mʉja caapiyupa mʉja quena judío maja cãniquẽna Jesu ye quetire, cariapena cãniere. Apirã mʉja caapi nʉcʉbʉgo ʉjawʉ mʉjaare cʉ canetoo catiopere. Tie caĩtoquẽtiere mʉja caapi nʉcʉbʉgoro Dio cʉ Espíritu Santore cajooyupi mʉja quenare. Cajʉgoyepʉna, “Yʉ Espíritu Santore yʉre caapiʉjarãre na yʉ joogʉ,” caĩ cũñupi Dio. To bairona cʉ caĩ cũricarore bairona mʉja cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore, yʉ yarã majuu ãma ĩi. 14 To bairona cʉ Espíritu Santore mani cajooyupi Dio. To bairi cʉ Espíritu Santore manire cʉ cajooro majirã ocõo bairi wame quenare mani ĩ maji: “Mani ye bui cawapayebojaricʉ aniri caroare mani joonemogʉmi. Caroa cãnicõa aninucupere mani joogʉmi,” mani ĩ maji. To bairi, “Caroa majuu jãre mʉ átiboja,” cʉ mani ĩ wariñuunucu Diore.\\n15 Mani Ʉpaʉ Jesure caroaro mʉja caapiʉja nʉcʉbʉgorijere yʉ caqueti apinucuwʉ. Aperã nipetirã Jesure caapiʉjarãre na mʉja camairije quenare yʉ caqueti apinucuwʉ. 16 To bairo caroaro mʉja cãno queti apii Diore jeniri yʉ jenibojanucu mʉjaare. “Seeto majuu ñuu caroaro Efeso macana na cãnie,” Diore cʉ yʉ ĩ wariñuunucu. 17-18 Camaja nipetirã caroaro majuu na cáti nʉcʉbʉgopaʉ ãmi Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉ. Cʉ̃rena mʉjaare yʉ jenibojanucu ocõo bairi wamere: “Dio, jã Pacʉ, na yeripʉ api majiriquere na mʉ joowa caroaro majuu mʉre na camajiparore bairo. Mʉ yere camajare na mʉ camajiogari wamere api majiriquere na mʉ joowa,” Diore cʉ yʉ ĩ jeninucu. “Dio, mʉ cabejericarãre caroaro jã mʉ cátibojapere na majiato Efeso macana. Caroaro majuu wariñuuriquere mʉre caapiʉjarãre mʉ cajoope quenare na tʉgooña majiato Efeso macana. 19-20 Cáti majii majuu aniri mʉre caapiʉjarã jãre mʉ cátibojarije quenare na tʉgooña majiato. Tiere na majiato ĩi na yeripʉ majiriquere na mʉ joowa,” Diore cʉ yʉ ĩnucu, mʉjaare jenibojaʉ. To bairona cáti majii, catutuaʉ majuu aniri cʉ Macʉre catunu catioyupi Dio. Cabai yajiricʉ cʉ cãnibato quena cʉ catunu catioyupi. Cʉ Macʉ Jesucristore cʉ tunu catioʉ jõ buipʉ cʉ tʉna rui rotiri, cʉ mena carotii cʉ cacũñupi Dio cʉ Macʉ Cristore. To bairo cáti majii majuʉ aniri mani quenare mani átinemo majimi Dio. Cʉ Macʉ Cristore cʉ cátinemoricarore bairona manire átinemo majimi. 21 To bairi cʉ menare carotii majuʉre cʉ cacũñupi Dio cʉ Macʉ Cristore. To bairo caroti majuʉre Dio cʉ cacũro aperã netoro carotii ãmi Cristo. Carotirã, ʉparã nipetirã netoro carotii ãmi Cristo. Ati ʉmʉrecoo, ati yʉtea macana carotirã netoro carotii ãmi. Ati ʉmʉrecoo bero cawama ʉmʉrecoo cãni paʉpʉ quenare carotii majuu anigʉmi Cristo. 22 Nipetirijere carotiire cʉ cacũñupi Dio Cristore. To bairi cʉ̃re caapiʉjarã quenare carotii ãmi Cristo. Jĩcaʉ camajocʉ cʉ rupaʉre cʉ carotirore bairona cʉ̃re caapiʉjarãre na carotii ãmi Cristo. 23 To bairi mani maca Jesucristo rupaʉ macajere bairona mani bai cʉ carotirã, cʉ ya poa macana aniri. To bairi Cristo ati yepa nipetiropʉ cʉ̃re caapiʉjarã mena anicõa aninucumi, nipetiropʉ cãcʉ aniri yua.","num_words":832,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SAN JUAN 21\\nJʉa ãmojeno ĩ rãca riasotigoanare Jesús ĩ goaĩore gaye\\n1 Ito bajija bero mʉcana tʉdi goaĩoquĩ Jesús, gʉare ĩ rãca riasotigoanare. Tiberias wame cʉtirita tʉnimajʉ gʉare goaĩoquĩ Jesús. Ado bajiro bajicʉ ĩ goaĩoja. 2 Adocõ jãjarã ñacʉ gʉa minijuacana, Simón Pedro, Tomás “Sʉ̃rʉ̃arʉ”, gʉa yigʉ, Natanael Galilea sita Caná wame cʉtiri cʉto gagʉ, gʉa Zebedeo rĩa, ito yicõri gãjerã jʉ̃arã Jesús rãca riasotigoana ñacʉ gʉa. 3 Gʉa ito baji ñaroca ado bajiro yiquĩ Simón Pedro:\\n—Wai jogʉ wacʉ ya yʉ, yiquĩ Pedro.\\nIto ĩ yijare:\\n—Gʉa cʉni mʉ rãca wajʉ, yicʉ gʉa.\\nIto yicõri wacʉ ĩja. Cumajʉ sãjacõri, ñamiasaro wai jobojacʉ gʉa. 4 Iti busu mʉja wadiroca itajura tʉnima gʉare goaĩoquĩ Jesús. Ito bajibojarocati, “Ĩti ñaguĩji”, yi masibiticʉ gʉa. 5 Ado bajiro gʉare yi ruyuquĩ ĩ:\\n—¿Wai sĩabeati mʉa? yiquĩ Jesús gʉare.\\n—Sĩabea, joboja gʉa, yicʉ gʉa ĩre.\\n6 Gʉa ito yijare:\\n—Cuma riojocadʉjare yorigʉ cõa roaya mʉa. Ito bajiro mʉa yija wai sĩarã yirãji mʉa, yiquĩ Jesús gʉare.\\nĨ roticato bajiroti yicʉ gʉa. Wai jãjarã ĩna ñajare, yorigʉre mosã masibiticʉ gʉa, wai jãjarã ĩna ñajare. 7 Ito baji ñaroca, yʉ Jesús ĩ maigʉ̃ ado bajiro yicʉ yʉ Pedrore:\\n—Mani Ʉjʉti ñami ĩ, yicʉ yʉ Pedrore.\\n“Mani Ʉjʉ ñami”, yʉ yija tʉocõri, wasoro yosagʉ ñari joegado sãñaquĩ ĩ. Ito yicõri itajurajʉ quedi roacoaquĩ ĩ. Ito yicõri Jesús tʉjʉ bati waquĩ. 8 Cien metrocõ tʉnima sõjʉa jayacʉ gʉa. Ito warãti jajʉ tʉnima ejacʉ gʉa. Wai yorigʉ rãca weja jãjã ejacʉ gʉa. 9 Cuma majacõri, jeame weca wai jʉ̃oana ti ejacʉ gʉa. Ito yicõri naju cʉni iti ñaja ti ejacʉ gʉa. 10 Gʉa ejaja ticõri, ado bajiro yiquĩ Jesús, gʉare:\\n—Wai jane mʉa sĩana ʉdiarãcõ ãmi waya, yiquĩ Jesús gʉare.\\n11 Ito ĩ yija tʉocõri, cumajʉ mʉja sãjaquĩ Simón Pedro, ito yicõri wai cʉrã yorigʉjʉ ñarã jajʉjʉ waire weja mocũquĩ ĩ. Ciento cincuenta y tres ñarã ñacã wai jeyaro. Jãjarã ĩna ñabojarocati cudubiticʉ yorigʉ. 12 Ito yija Jesús ado bajiro yiquĩ gʉare:\\n—Ba yujirã waya maji, yiquĩ Jesús gʉare.\\n“¿Ñimʉ ñati mʉ?” yi seniĩabiticʉ gʉa, “Mani Ʉjʉti ñami”, yi masicõri. 13 Ito yicõri gʉa tʉjʉ eja rʉ̃gʉ̃cõri, naju gʉare batoquĩ ĩ. Waire cʉni ito bajiroti yiquĩ.\\n14 Itina ʉdiaji goaĩoquĩ Jesús gʉare, godacõri tʉdi ĩ catija bero.\\nSimón Pedro rãca Jesús ĩ bʉsire gaye\\n15 Gʉa ba yuji tĩoja bero ado bajiro seniĩaquĩ Jesús Simón Pedrore:\\n—¿Mʉ rãca gãna rẽtoro yʉre maiati Simón, Jonás macʉ mʉ? yiquĩ Jesús Simón Pedrore.\\n—Mʉre maia yʉ Ʉjʉ yʉ. “Yʉre maiami”, yi masia mʉ, yiquĩ Pedro Jesure.\\n—Oveja rĩare ĩna ecasotiado bajiro yʉre yiari yʉ ñarãre riaso ĩsima mʉ, yiquĩ Jesús ĩre.\\n16 Mʉcana tʉdi jʉaji seniĩaquĩ Jesús Simón Pedrore:\\n—¿Yʉre maiati Simón, Jonás macʉ mʉ? yiquĩ Jesús Pedrore.\\n—Mʉre maia yʉ Ʉjʉ yʉ. “Yʉre maiami”, yi masia mʉ yiquĩ Pedro Jesure.\\n—Ovejare ĩna codeado bajiro yʉre yiari yʉ ñarãre code ĩsima mʉ, yiquĩ Jesús Pedrore.\\n17 Ito yija mʉcana tʉdi ʉdiaji seniĩa quenoquĩ Jesús ĩre:\\nɄdiajijʉ, “¿Yʉre maiati mʉ?” Jesús ĩ yija tʉocõri, bojori bʉjaquĩ Pedro. Ito bajiri ado bajiro yiquĩ ĩ Jesure:\\n—Jeyaro masigʉ̃ ña, yʉ Ʉjʉ mʉ. Yʉ mʉre mairise masia mʉ, yiquĩ Pedro Jesure.\\n—Ovejare ĩna ecasotiado bajiro yʉre yiari yʉ ñarãre riaso ĩsima mʉ. 18 Riti mʉre gotia yʉ. Iti rʉmʉjʉ mamʉ mʉ ñaja yutabuju sãñacõri, mʉ ãmoro bajiroti wa ucusotiyija mʉ maji. Mʉ bʉcʉgʉ ñaja mʉ ya ãmo siacõri, mʉ wa ãmobetojʉ mʉre ãmi warã yirãji ĩna, yiquĩ Jesús Pedrore.\\n19 “Ito bajiro mʉ godaja ticõri, Diore rʉ̃cʉbʉorã yirãji masa”, yirocʉ ito bajiro gotiquĩ Jesús Pedrore. Ito ĩ yija bero:\\n—Waya yʉ rãca. Yʉ oca tʉo sʉyagʉ waya, yiquĩ Jesús ĩre.\\nYʉ Juan ĩ rãca riasotigorʉre Jesús ĩ bʉto maire gaye\\n20 Jʉda ticõri, ĩnare yʉ sʉyaja tiquĩ Pedro. Yʉ ña Jesús rãca riasotigorʉ bʉto ĩ maicacʉ. Yʉ ña Jesús rãca basʉsacati rʉmʉ ĩ tʉ rujicacʉ. Yʉ ña Jesure seniĩacacʉ, “¿Ñimʉ ñati mʉre ĩna ñiatoni gotiri masʉ?” yi seniĩacacʉ ña yʉ. 21 Yʉre ticõri, ado bajiro Jesure seniĩaquĩ Pedro:\\n—Yʉ Ʉjʉ, ¿ãniama no bajiro godagʉ yiguĩjida? yiquĩ Pedro Jesure.\\n22 Ito ĩ yija ado bajiro cʉdiquĩ Jesús:\\n—Mʉcana tʉdi yʉ ejarijʉjʉ ĩ catire yʉ ãmoja, catigʉ yiguĩji maji. Iti mʉ masibeja, no yibea mʉre. Mʉáma yʉre sʉyaba, yiquĩ Jesús Pedrore.\\n23 Ito ĩ yija tʉocõri: “Juan godabicʉ yiguĩji”, yire masicã ĩna. Jesuama, “Godabicʉ yiguĩji”, yibitiquĩ. Ado bajirojʉa yiquĩ ĩ: “Yʉ tʉdi ejarijʉjʉ ĩ catire yʉ ãmoja, catigʉ yiguĩji maji. Iti mʉ masibeja, no yibea mʉre”, yigʉ yiquĩ Jesús. Iti oca queno tʉo masibiticõri, “Godabicʉ yiguĩji Juan”, yire oca batobojañi ĩna.\\n24 Yʉ ña Juan, Jesús rãca riasotigorʉ. Yʉti ña adi paperare ucarʉ. “Riojo gotiami”, yi masia mʉa yʉre.\\n25 Gaje jaje ña Jesús ĩ yigore. Jeyaro Jesús ĩ yigore mani uca jeobojaja cʉni, adi macãrʉcʉ̃rore daja rẽtacoabodoja papera tutiri. Itocõ ña.","num_words":734,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 27\\n☰ ATOS 27 ◀ ▶\\nPaulo waxoditinigi ajo etogo-nelegi me diniwiajeticogi nigotaɡ̶a Roma\\n1 Niɡ̶ijo aninoa naɡ̶atetico naɡ̶a lowoogo me leeditibige me jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi me iniwiajeeɡ̶aticogi nipodigi Itália, odaa Paulo ijaaɡ̶ijoa onateciɡ̶ijoa eletidi niwilogojedi joɡ̶oyajigota Júlio niɡ̶ijo jajeentegi anida aneetege niɡ̶ijo lapo iodaɡ̶awadi anodibatema César, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi. 2 Odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Adramítio. Odaa naɡ̶ajo etogo ja igo migo midiwataɡ̶a nigotadi miditaɡ̶a nipodigi Ásia, odaa ja iniwiajeeɡ̶a. Ijo me ɡ̶odixigaɡ̶awa Aristarco anelatibige nigotaɡ̶a Tessalônica aneiteloco nipodigi Macedônia. 3 Igaaneɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Sidom. Odaa Júlio eliodi meletema Paulo, odaa ja ikatice migo dalitiogi lokaaɡ̶etedipi anidiaa liɡ̶eladi, odaa oyediatece noɡ̶etedi ane yopotibige. 4 Odaa naɡ̶a jaxotaɡ̶atacinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a Sidom. Odaa ja inoxiwicaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre, niɡ̶ijo liwai ane daɡ̶a yoniciwadi niocodi, igaataɡ̶a niɡ̶ijo eledi liwai baɡ̶a yoniciwadi niocodi ane jakapaɡ̶atege. 5 Naɡ̶a jiɡ̶eeɡ̶atita akiidi-eliodi lodoe nipodaɡ̶a Cilícia aniaa Panfília, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Mirra aneiteloco nipodigi Lícia. 6 Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijo jajeentegi naɡ̶a dakapetege ajo eledi etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Alexandria. Odaa ajo etogo ja igo me noditice, migo nipodigi Itália, odaa Júlio ja ɡ̶odiiɡ̶e me jilatiiɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo.\\n7 Idinilonaɡ̶atijo me iniwiajeeɡ̶a onateciɡ̶ijoa nokododi leeɡ̶odi niɡ̶ijo niocodi ane jakapaɡ̶atege. Dakake mejoɡ̶ota lipecaɡ̶adi nigotaɡ̶a Cnido. Odaa ijo niocodi aɡ̶alee ɡ̶odika miniɡ̶a odoe, Odaa jeɡ̶ejamaɡ̶ajoɡ̶otice, ja jiiɡ̶ata liwai lidelogo Creta ane icoɡ̶otigi niwetaɡ̶a. Odaa ja inoxiwicaɡ̶a limigotice niɡ̶ijo lidelogo, limigotice ane liboonaɡ̶adi Salmona. 8 Inoxiwicaɡ̶a niɡ̶ini lidelogo, pida idokee me dakake ɡ̶oniwiajeɡ̶egi neɡ̶epaaɡ̶ejoɡ̶ota nipodigi ane liboonaɡ̶adi Bons Portos, anipegitege nigotaɡ̶a Laséia.\\n9 Odaa joɡ̶owidi me jiniataɡ̶atema nokododi, codaa ja doide me iniwiajeeɡ̶atinigi etogo leeɡ̶odi niwocotaɡ̶a. Leeɡ̶odi nipegi limedi niwetaɡ̶a (codaa aɡ̶aleeɡ̶ewi mica ane diniwiaje niɡ̶ijoa nokododi) igaataɡ̶a ja ixomaɡ̶atijo ijo nalokegi anodita “Lalokegi me idiniwilecaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji.”. (Odaa leecawaanigi me ixomaɡ̶atice niɡ̶ida nalokegi, ja limedi niwocotaɡ̶a.) Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Paulo me domeɡ̶eo leemidi, meetiogi, 10 “Akaami iniotagodepodi, niɡ̶inoa nokododi ja diiticogi me doide malee iniwiajeeɡ̶a. Niɡ̶ina nigalee iniwiajeeɡ̶a, doidetibige naɡ̶adi etogo me domololetini, odaa doidetibige maniatitema ɡ̶adoyaɡ̶aka codaa niɡ̶ina oko doidetibige me oceɡ̶aɡ̶a.” 11 Pida niɡ̶ijo jajeentegi ijapaɡ̶a watacotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane dowediteloco naɡ̶ajo etogo-nelegi ijaaɡ̶ijo ane nebi, pida ijoa Paulo lotaɡ̶a meo leemidi baadiɡ̶ica meote daɡ̶a yowooɡ̶odi. 12 Aɡ̶ewi mele niɡ̶ijo anei moigoetini naɡ̶ajo etogo leeɡ̶odi niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi ijaa ebekadi, niɡ̶ina me limedi niwetaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi oko odiletibige daɡ̶a daɡ̶axa mele me noditicoaci, oditaɡ̶a onake motota nigotaɡ̶a Fenice oditaɡ̶a idiaaɡ̶iticoaci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Creta midiaaɡ̶oixomaɡ̶ateetijo limedi niwetaɡ̶a. Liniogotibece niɡ̶idi akiidi-eliodi inoa ɡ̶olicoli ane diɡ̶etege ɡ̶ocidi ane deɡ̶ewi ina me dibata niocodi ane yoniciwadi.\\nIca niwocotaɡ̶a catinedi akiidi-eliodi\\n13 Odaa ijo niocodi aɡ̶ica daɡ̶a yoniciwadi icoɡ̶oticogi niwetaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo anoyawaligeɡ̶e naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odiletibige doɡ̶oyakadi migotibeci okanicodaaɡ̶ica ane yemaa me dowiceticogi. Odaa joɡ̶onawacetedibige niɡ̶ijoa ɡ̶apileceɡ̶e ane ideite catinedi ninyoɡ̶odi anonoliti naɡ̶ajo etogo-nelegi. Odaa joɡ̶oyadeegi naɡ̶ajo etogo midioka limedi monoxiwigi niɡ̶ijo lidelogo Creta. 14 Pida aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa jiɡ̶idaa dinanatigi ijo niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi anidokoyatigi me “Wajenaɡ̶a” ane icoɡ̶oticogi minitaɡ̶a niɡ̶ijo lidelogo. 15 Odaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a ja yadeegi naɡ̶ajo etogo-nelegi, aɡ̶alee jakataɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a naɡ̶ajo etogo me jadeegaɡ̶a ane domaɡ̶a jiiɡ̶aticogi. Odaa ja jikanaɡ̶atece niocodi mepaa yadeegi naɡ̶ajo etogo aɡ̶alee jinakenaɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a. 16-17 Inaaɡ̶iniɡ̶atece inoxiwicaɡ̶a ijo lidelocawaanigi ane liboonaɡ̶adi Cauda analee yoliawaanigitege niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a. Adi aca niwatece anidioka limedi madi me dinigoetece liwai naɡ̶ajo etogo-nelegi. Odaa niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atigi naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odibata naɡ̶ajo niwatece. Odaa joɡ̶oyexaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi monolitini. Pida dakake monolitini, odaa ja jaxawanaɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oilipaditece leejetedi ane yoniciwadi naɡ̶ajo etogo-nelegi owotibige mepaanaɡ̶a yoniciwadi. Odoitibige niɡ̶ijo niocodi daɡ̶a yadeegiticogi naɡ̶ajo etogo miditaɡ̶a dotiwadi liniogotibece akiidi-eliodi digoida nipodigi Líbia. Odaa joɡ̶oipiciadi niɡ̶ijoa lipegeteɡ̶e eloodoli owotibige me dibateloco niocodi, odaa joɡ̶oikatece niocodi mepaa yadeegi naɡ̶ajo etogo. 18 Pida aixomaɡ̶atijo niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a, igaaneɡ̶eledi noko odaa joɡ̶oyokoletedinigi ninyoɡ̶odi ijoa loyaɡ̶aka owotibige naɡ̶ajo etogo mepaanaɡ̶a noxadi. 19 Igaaneɡ̶eledi noko joɡ̶oyokoletedinigi inoa naɡ̶apileceɡ̶e inaaɡ̶inoa najoli me dibaaɡ̶atinigi le naɡ̶ajo etogo-nelegi. 20 Odaa owidi nokododi me daɡ̶aca me jinataɡ̶a aligeɡ̶e oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yotetitedi niɡ̶ina menoale. Codaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a aixomaɡ̶atijo idapaɡ̶a diiticogi neɡ̶epaaɡ̶icota me daɡ̶adiaa inibeoonaɡ̶atege me ɡ̶odewiɡ̶a.\\n21 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi noɡ̶oixomaɡ̶ateetedijo owidi nokododi me diɡ̶icata me niodaɡ̶a, odaa Paulo ja dabiditini liwigotigi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaami iniotagodepodi, domeɡ̶eletiwaji doɡ̶okaaɡ̶a anajipaatiwa niɡ̶ijo me ɡ̶adiladeeni me daɡ̶a ɡ̶ododiticogi lidelogo Creta. Daɡ̶anagawini agotiɡ̶ica ɡ̶odawikodigi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶icata ananiadi niɡ̶inoa ane ɡ̶onepilidi. 22 Pida natigide jipokotaɡ̶awatiwaji meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enali. Igaataɡ̶a aɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji ane yeleo. Pida idokidata baɡ̶a jiniataɡ̶atema naɡ̶adi etogo-nelegi. 23 Igaataɡ̶a jotigi-noko menoale ijo dinikeetiwa niaanjo Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ida me ee ida anejitege Aneotedoɡ̶oji codaa jibatema. 24 Odaa niɡ̶ijo aanjo meetiwa, ‘Paulo, jinaɡ̶adoii! Igaataɡ̶a leeditibige metiɡ̶adadeegita lodoe niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji aneliodi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji wajipateta niɡ̶ijo ane ɡ̶adipoketegitalo, odaa aɡ̶ica ane ika me yeleo niɡ̶ina ɡ̶adixigaɡ̶awepodi maniwiaje.’ 25 Odaa jipokotaɡ̶awa, iniotagodepodi, meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enali! Igaataɡ̶a jinakato Aneotedoɡ̶oji, codaa ajawienataka Aneotedoɡ̶oji meote ijoatawece niɡ̶ijoa aneetediwa. 26 Pida leeditibige niɡ̶ina niocodi me yadeegi naɡ̶adi etogo, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶odaladite minitaɡ̶a lidelogo.”\\n27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo catooze nokododi, odaa neɡ̶enoale, niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a eɡ̶idaaɡ̶ee me ɡ̶odadeegiticogi miditaɡ̶a akiidi-eliodi anodita me Mediterrâneo. Ejinaɡ̶a ipegiteloco me liwigo-enoale, odaa niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odeemiteta naɡ̶a jipecaɡ̶atita iiɡ̶o. 28 Odaa joɡ̶oyokoletinigi ninyoɡ̶odi ijo ɡ̶apileceɡ̶e anijo leejedi ocaɡ̶ataɡ̶a moibikota ane leegitinece migo catinedi me yaladi naɡ̶ajo etogo. Odaa noɡ̶oibikota ijoa trinta-seis meetilo migo catinedi. Naɡ̶a leecawaanigi, odaa joɡ̶oibikotatace, odaa jiɡ̶ijoa vinte-seete meetilo me leegitinece. 29 Odaa joɡ̶odoitibige naɡ̶ajo etogo-nelegi daɡ̶a dibateloco wetiɡ̶a nelegi liniogotibece ninyoɡ̶odi. Odaa joɡ̶owote onikatedini cwaatolo ɡ̶apileceɡ̶e nelecoli ane dileejetede, odaa joɡ̶onikatini lowidi naɡ̶ajo etogo-nelegi me nolitini. Odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e inoa anodi me noenoɡ̶ododi domoɡ̶owotibige me age me yeloɡ̶otibige. 30 Pida niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi me ialetibigiwaji, domoɡ̶oyaladi naɡ̶ajo etogo. Odaa joɡ̶onokanice onikatedini eletidi ɡ̶apileceɡ̶e nelecoli lodoe naɡ̶ajo etogo monolitini. Pida igotibeci me domoɡ̶onikatini naɡ̶ajo niwatece. 31 Pida Paulo jeɡ̶eeta niɡ̶ijo jajeentegi ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, “Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶adi etogo-nelegi nige diɡ̶inaaɡ̶ite maditaɡ̶a naɡ̶adi etogo, codaa makaamitiwaji aiwoko me ɡ̶adelewi.” 32 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶onakagidi niɡ̶ijoa leejetedi naɡ̶ajo niwatece, odaa joɡ̶oikatece niocodi me yadeegi.\\n33 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige odaa Paulo ja dipokotiogi ijotawece niɡ̶ijo oko me niodaɡ̶a, moyeligo anigidi liawogo, odaa jeɡ̶eetiogi, “Ja ixomaɡ̶atedijo catooze nokododi maliitatiwaji me ixomaɡ̶atice niɡ̶ina niwocotaɡ̶a me diɡ̶icata daɡ̶anioditiwaji. 34 Natigide, jipokotaɡ̶awa manioditiwaji. Igaataɡ̶a leeditibige manioditiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adoniciwati, amanagawini aɡ̶ica ane yeleo. Igaataɡ̶a akaamitawecetiwaji otiɡ̶initece ananiaditema otiɡ̶idatece lamodi.” 35 Igaanaɡ̶a nigotini Paulo me dotaɡ̶a, odaa ja dibata ijo paon, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji lodoe iditawece niɡ̶ijo oko. Naɡ̶a yawalace ijo paon, odaa ja yeligo. 36 Odaa iditawece ja yoniciwaditacibigiwaji, odaa jaɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶a. 37 Okotawece niɡ̶ijo ane idejonaɡ̶a maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo, ejimoko 276 oko. 38 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijotawece niodaɡ̶a, moyeligo anidi me niweenigi, odaa joɡ̶oyokoletinigi ninyoɡ̶odi niɡ̶ijo leyeema ane iiɡ̶otice, owotibige me noxadi naɡ̶ajo etogo-nelegi.\\nIjotawece niɡ̶ijo oko laxedi naɡ̶ajo etogo joɡ̶ototicogi daato\\n39 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, niɡ̶ijo anodibatinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo nipodigi anotota. Pida joɡ̶onadi ijo ninyoɡ̶odi liwigotigi ijo dotiwadi, odaa joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi mowote naɡ̶ajo etogo micoticogi oditiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a dotiwadi. 40 Odaa joɡ̶onakagidi niɡ̶ijoa leejetedi niɡ̶ijoa ɡ̶apileceɡ̶e ane iwaaɡ̶adi anonoliti naɡ̶ajo etogo, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyaladite catinedi ninyoɡ̶odi. Odaa joɡ̶oyowilece niɡ̶ijoa nileejetedi onoɡ̶a niɡ̶ijoa lolaakanaɡ̶atedi, owotibige moyakadi moyawaligeɡ̶e naɡ̶ajo etogo-nelegi migotibeci anoyemaa moyaticogi. Odaa joɡ̶oipiciadi naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e nelegi owotibige me yakadi niocodi odaa ja yamaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi. 41 Pida naɡ̶ajo etogo-nelegi ja dibateloco dotiwadi catinedi ninyoɡ̶odi, odaa ja naxi. Niɡ̶ijo lodoe naɡ̶ajo etogo ja naxi, ijaa niɡ̶ijo lowidi jaɡ̶aɡ̶a dawalace leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa ebekadi.\\n42 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi ja domoɡ̶oyemaa monigodi ijotawece niɡ̶ijo niwilogojedipi, adomoɡ̶oyemaa mica anoiwokotice diɡ̶icota iiɡ̶o oditaɡ̶a jiɡ̶ialetibigiwaji. 43 Pida niɡ̶ijo jajeentegi aika doɡ̶onigodi, igaataɡ̶a ayemaa Paulo doɡ̶oyeloadi. Odaa ja iiɡ̶e odoejedipi niɡ̶ijo anoyowooɡ̶odi me nalokonaɡ̶a me waxoditiniwace ninyoɡ̶odi, odaa ja nalokonaɡ̶a neɡ̶epaa diɡ̶etita miditaɡ̶a dotiwadi. 44 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a iiɡ̶e niɡ̶ijo eledi me waxoditinigi ninyoɡ̶odi, owaxoditelogo inoa taaboatedi liwailidi naɡ̶ajo etogo owotibige me yaxawa mototicogi miditaɡ̶a dotiwadi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee okotawece jiɡ̶eeɡ̶atita miditaɡ̶a dotiwadi, aɡ̶icoa anetacilo.","num_words":1203,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 San Pedro 1 BSNNT - - Bible Search\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre Pedro ĩ ucacõare queti\\n1¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pedro, adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire “Gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉre cũcami. Jesucristone ñaami Dios, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosar'i. “To bajiro ĩ bajire ñajare, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaro cõrone, quẽnaro yiecorona ñaja mani. 2Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, to yicõari, Jesús mani ʉjʉre quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Bʉtobʉsa mʉa ocare ajimasicõari, quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmorũgũña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n3Ĩ yarã ñacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yimasirotire yigʉ, manire beseyumi Cristo. Masijeogʉ ñari, ĩre mani ajitirʉ̃nʉjama, manire quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi.\\n4To bajiri, masijeogʉ ñari, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yicũmasiriarore bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yiroti jairo vaja cʉtire bajiro bajise ñañuja. Ti sʉori rojose mani tʉoĩasere “Yitʉjato” yigʉ, manire yiyumi, ĩre bajiro yirã mani ñarotire yigʉ.\\n5To bajiri, quẽnaro manire ĩ yire ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa yimasiro cõro quẽnasere yirũgũña, “Diore quẽnabʉsaro masito mani” yirã. 6Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yirã, rojose tãmʉoboarine, quẽnaro yicõa ñarũgũroti ñaja. 7To yicõari, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne mairũgũroti ñaja.\\n8Ti vãme jedirore yirã ñacõari, bʉtobʉsa mʉa yirũtu vajama, Jesucristo mani ʉjʉre quẽnaro masirã ñarʉarãja mʉa. Ĩre quẽnaro masirã mʉa ñajama, ĩ bojasere quẽnaro yirʉarãja. To bajiro mʉa yibetijama, ĩre masirã ñaboarine, ĩre ejarẽmomenare bajiro bajirãja mʉa. 9Ti vãme jedirore yimena, Dios ĩ bojasere quẽnaro ajimasimena ñarãma. To bajicõari, “Rojose yʉ yisere masirioyumi”, yimasiriticoaborãma. 10To bajiri, ĩnare bajiro bajibesa mʉa. Ado bajirojʉa yirũgũña: “Cristo yarã ñato” yigʉ, Dios beseriarã ñari, mʉa yimasiro cõro ñajediro yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. 11To bajicõari, mʉa rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosagʉ, õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ variquẽnase rãca mʉa ejarotire yigʉ yirʉcʉmi mani ʉjʉ, Jesucristo.\\n12Mʉare yʉ gotisere masirã ñari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. Tire mʉa masiboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ, “Masiritiroma” yigʉ. Gãjerã socabeti quetire mʉare ĩna gotiriaro bero ti ñaboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ.\\n13Yʉ catiñaro cõro mʉare gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ. 14-15“Jesucristo mani ʉjʉ, ‘Yoaro me rijacoarʉcʉja mʉ’ yʉre ĩ yigoticatore bajiro bajirʉaroja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ rijato berojʉ ti vãmere mʉa masiritibetirotire yigʉ, yʉ yimasiro cõro mʉare gotimasiorũgũrʉcʉja yʉ.\\n“Jesucristo ĩ masise rãca ĩ yiĩocatire ĩacana ñari, ‘Ñamasugʉ̃ ñaami’ ĩre yimasiaja yʉa”, Pedro ĩ yire queti\\n16“Mani ʉjʉ Jesucristo, masigʉ̃ ñaami. Adi macarʉcʉrojʉ tudiejarʉcʉmi”, mʉare yigoticajʉ yʉa. “Masirẽtogʉ̃ ñaami Cristo”, mʉare yicajʉ yʉa. Yʉa masune tʉoĩacõari me, mʉare goticajʉ. Cristore ĩre ĩacana ñari, mʉare goticajʉ. 17Mani jacʉ Dios, Cristore quẽnaro ĩ yirʉ̃cʉbʉocatire, to yicõari, “‘Ñamasugʉ̃ ñaami’ yimasiato” yigʉ, Cristo ĩ godovedicatire yʉare ĩocami Dios. To yigʉne, ado bajise yʉare yi ocaruyucami: “Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ”, yʉare yi ocaruyucami. 18To bajise Dios ĩ ocaruyucatire, buro joejʉ Cristo rãca ñarã, ajicajʉ yʉa.a\\n19Diore gotirẽtobosamasiriarã Cristo ĩ bajirotire ĩna gotimasiriarore bajiro bajicajʉ. Mʉa quẽne yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socabeti ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ quẽnase queti Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasirema, rẽtiarojʉre mani sĩabusuorore bajiro bajise ñañuja. Yʉa gotimasiose quẽnaro mʉa buejama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, ĩ ejarẽmose rãca mʉa masiojeobetire quẽnaro masijeocõarʉarãja mʉa. 20-21Dios ocare masa ĩna ucamasirere mʉa buejama, ado bajise ñamasusere quẽnaro masiña: Diore gotirẽtobosariarã, ĩna masune tʉoĩamasicõari, ucabetimasiñujarã ĩna. Esp'iritu Santo ĩna masirotire ĩ ĩsise sʉori ucamasiñujarã.","num_words":540,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji LUCAS 23\\nJesus oyadeegitalo Pilatos, ica romaano ane iiɡ̶e nipodaɡ̶a Judéia\\n(Mateus 27.1-2, 11-14; Marcos 15.1-5; João 18.28-38)\\n1 Odaa ijotawece niɡ̶ijo lapo-nelegi dabiditiniwace, odaa joɡ̶oyadeegi Jesus minitaɡ̶a Pilatos. 2 Odaa ja notaɡ̶anaɡ̶ateloco modakapetege Jesus, modi, “Ja jibaɡ̶atalo niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa ane niiɡ̶axitediniwace ɡ̶odoiigi modakapetege romaanotedi, codaa me doɡ̶oyedia ane leeditibige me jedianaɡ̶a César, ninionigi-eliodi romaanotedi. Codaa Idaaɡ̶idoa mee ica minionigi-eliodi, Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e.” 3 Odaa Pilatos ja ige Jesus, meetalo, “Ewi naɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi judeutedi?” Jesus ja igidi, meeteta, “Iniotagodi, ewi niɡ̶ida ɡ̶agegi.” 4 Odaa Pilatos jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijo noiigi-nelegi, “Aɡ̶ica ane beyagi ane jinaditece idoa ɡ̶oneleegiwa daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi.” 5 Pida joɡ̶oyopilaɡ̶aditacelogo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, notigimadaɡ̶a, modi, “Pida niiɡ̶axitediniwace ɡ̶odoiigi anitawece Judéia modakapetege romaanotedi, anetiɡ̶odiiɡ̶e. Yajela nipodigi Galiléia, natigide jeɡ̶enotedicogi digoina Jerusalém.”\\nJesus jaɡ̶aɡ̶oyadeegitedicogi lodoe Herodes, niɡ̶ijo anoiolatice romaanotedi me iiɡ̶e nipodaɡ̶a Galiléia\\n6 Niɡ̶ijo Pilatos naɡ̶a wajipatibece Jesus mida aneetetege noiigi galileu, odaa ja ige migewi me galileu. 7 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Pilatos Jesus me icoɡ̶otedicogi nipodigi anei me diiɡ̶enataka Herodes, odaa ja iiɡ̶etedicogi minitaɡ̶a, leeɡ̶odi Herodes aaɡ̶aɡ̶a ini manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém niɡ̶ijoa nokododi.\\n8 Niɡ̶ijo Herodes naɡ̶a nadi Jesus, odaa eliodi me ninitibece, leeɡ̶odi ijo me wajipatibece icoa anee, codaa akaa domaɡ̶a yemaa me nadi. Odaa ja walitibigege Jesus deɡ̶eote okanicodaaɡ̶ica ɡ̶odoxiceɡ̶edi. 9 Codaa eliodi me nigetedice Jesus, pida aigidi. 10 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, idiaaɡ̶i dabiditiniwace. Odaa dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji me notaɡ̶anaɡ̶a modakapetege Jesus. 11 Herodes ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi oniweenigitedice Jesus, codaa moyametibigo. Onixomeɡ̶etedinigi nijayogo inionigi-eliodi, odaa Herodes ja iiɡ̶etacedicogi minitaɡ̶a Pilatos. 12 Odaa Herodes ijaa Pilatos ja dinokaaɡ̶etewamigi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko, leeɡ̶odi niɡ̶icoa nokododi dinelatiwage.\\nPilatos diiɡ̶enatakatalo Jesus moyeloadi\\n(Mateus 27.15-26; Marcos 15.6-15; João 18.39–19.16)\\n13 Odaa Pilatos ja yatecoɡ̶otee niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi, codaa mijotawece niɡ̶ijo noiigi. 14 Odaa jeɡ̶eetiogi, “Jaɡ̶anadeegitediwatiwaji niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa menitiwa ica meote lacilo ɡ̶adoiigi me nakapetegipi romaanotedi. Pida digawinitiwaji, ja inigetedice ɡ̶adodoe, odaa jakadi ina me diɡ̶ica loenatagi ane beyagi, niɡ̶ijoa anenitalo meote. 15 Codaa Herodes idaaɡ̶ee yakadi me diɡ̶ica loenatagi ane beyagi, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me niiɡ̶etacedicogi mokotaɡ̶a. Pida digawinitiwaji! Aɡ̶ica loenatagi ane beyagi daɡ̶a leeditibige me jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi. 16 Pida jiiɡ̶enatakatalo moyametibigo, odaa nigidiaaɡ̶idi ja jikatedice.” 17 Inoatawece nicaaɡ̶ape me nakatio nalokegi Páscoa, leeditibige Pilatos me ikatice onidateci ɡ̶oneleegiwa niwilogojegi, leeɡ̶odi mina ligileɡ̶egitibece.\\n18 Odaa iditawece niɡ̶idi noiigi notaɡ̶anaɡ̶ateloco, codaa napaawaɡ̶ateloco, modi, “Adeegi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa meloati, odaa anikanitoɡ̶odomi Barrabás!” 19 Niɡ̶ica Barrabás one niwilogojegi leeɡ̶odi eyatege niɡ̶idi noiigi me lakapetegipi ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa onica laigo.\\n20 Odaa Pilatos joɡ̶opitacege me notaɡ̶aneɡ̶etiniwace, leeɡ̶odi domaɡ̶a lipegeɡ̶edi me ikatedice Jesus. 21 Pida jeɡ̶epaanaɡ̶a napaawaɡ̶ateloco niɡ̶ijo noiigi, modi, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate! Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate!” 22 Odaa jiɡ̶icota me itoatadiɡ̶ida Pilatos me nigetiniwace, meetiogi, “Pida amiini ica loenatagi ane beyagi me leeditibige me jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi? Emeɡ̶ee aɡ̶ica jakadi ane leeɡ̶odi daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi. Pida jiiɡ̶enatakatalo monalaketedibige. Nigidiaaɡ̶idi odaa ja jikatedice.” 23 Pida idokee modoletibige niɡ̶ica mowo anodigotalo Jesus, codaa jeɡ̶epaanaɡ̶a dinigetaɡ̶ateetibigiwaji me napaawaɡ̶ateloco, modipokotibige moyototedeloco Jesus nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Niɡ̶ijo noiigi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi napaawaɡ̶a neɡ̶epaa oyakadi anodoletibige. 24 Odaa Pilatos ja yajigo Jesus midiwa iodaɡ̶awadi mowo niɡ̶ica anoyemaa modigotalo niɡ̶ijo noiigi. 25 Odaa ja ikatice niɡ̶ijo anodipoko me ikatice, ane diniwilo leeɡ̶odi meyatege loiigi modakapetege ninionigi-eliodi romaanotedi codaa me daije. Pida Jesus baanaɡ̶a yajigo midiwa iodaɡ̶awadi moyeloadi, anoyemaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi modigotalo.\\n(Mateus 27.32-44; Marcos 15.21-32; João 19.17-27)\\n26 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oyadeegi Jesus. Eɡ̶idaa diiticogi migotibeci, joɡ̶odakapetege ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Cirene. Simão icoɡ̶oticogi nipodigi. Odaa joɡ̶odibata Simão, oyexaɡ̶ateloco naɡ̶ajo nicenaɡ̶anaɡ̶ate digoina lewagi, odaa joɡ̶owo me yadeegi dilokotelogo Jesus.\\n27 Eliodi ica noiigi anodiotece Jesus. Liwigotigi niɡ̶idi oko ijo iwaalepodi ane noenaɡ̶ateloco, codaa eliodi me agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi niɡ̶ida anodigotalo Jesus. 28 Pida Jesus naɡ̶a nawiilitetetege, odaa jeɡ̶eetediogi, “Iwaalepodi, anakaami niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém, jinaɡ̶anoeni leeɡ̶odi niɡ̶ida aneji, pida anoeni leeɡ̶odi akamaɡ̶akaamitiwaji idiaa ɡ̶adionigipi! 29 Leeɡ̶odi ewi micota nokododi niɡ̶ina oko nigodi, ‘Ninitibigiwaji niɡ̶ina iwaalepodi analee diɡ̶ica linala!’ 30 Codaa odipokotalo niɡ̶inoa wetiadi, modi, ‘Ǥodapoɡ̶oteɡ̶egiti!’ Codaa oditiogi niɡ̶inoa lojotakatedi, ‘Ǥodaaɡ̶ateɡ̶egitini!’ 31 Igaataɡ̶a nigowo niɡ̶ida anodigotiwa, Ee ane ideɡ̶enaɡ̶a, ane iciagi niɡ̶ina iwoɡ̶o baɡ̶alee dione (ane doɡ̶oibake mowo noledi), pida ɡ̶adaxakawepodi baɡ̶a daɡ̶axa me beyagi anodigotaɡ̶awa, ane ɡ̶adiciagi niɡ̶ina iwoɡ̶o baanaɡ̶a yadilo (ane yabidi, odaa aɡ̶ica ane yeyaɡ̶atice).”\\n32 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi eletidi oyadeegi itoataale ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶onematagododi me lemaɡ̶awepodi Jesus. 33 Niɡ̶ijo noɡ̶otota ica lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Libitagi Ǥodacilo”, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Ijaaɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶onematagododi eletidi nicenaɡ̶anaɡ̶atedi anoyototelogo, onidateci diɡ̶eticogi liwai libaaɡ̶adi Jesus, ijo eledi diɡ̶etege nimagijegi. 34 Jesus mee, “Eiodi, jinaɡ̶aloikatiti niɡ̶idi noiigi leeɡ̶odi niɡ̶ida anodigotiwa. Igaataɡ̶a aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ida ane loenatagi.” Odaa joɡ̶oiwi anepaɡ̶a dinetetece noɡ̶odinawalacetibige lowoodi.\\n35 Ica noiigi-nelegi idiaaɡ̶itice dabiditiniwace oiwitalo Jesus, ijaaɡ̶ijoa lacilodi eletidi idiaaɡ̶iticoaci, odaa modi, “Eote eledi oko me newiɡ̶atace. Daantiɡ̶idaaɡ̶idoa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, ane iomaɡ̶aditedice Aneotedoɡ̶oji, daɡ̶anagawini ida nimaweneɡ̶egi meote lewiɡ̶a.”\\n36 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi oyametibigo Jesus. Igotibeci midoataɡ̶a domoɡ̶oyacipeɡ̶etalo viinyo ane daɡ̶a dakake loojedi. 37 Odaa moditalo, “Nigewi makaami ninionigi-eliodi judeutedi, dicakamaɡ̶a awii ɡ̶adewiɡ̶a!”\\n38 Madataɡ̶a licenaɡ̶anaɡ̶ate Jesus ditibigimedawaanigi lacilo, oyototeloco taaboa-liwai ane diniditeloco,\\n“NIǤIDOA NINIONIGI-ELIODI JUDEUTEDI.”\\nDiniditelogo niɡ̶ijoa notaɡ̶a nioladi greego, nioladi romaano, nioladi hebraico.\\n39 Ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa itoataale ɡ̶onematagododi anaɡ̶aɡ̶a oyototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, beyagi lotaɡ̶atalo Jesus, meetalo, “Nigewi naɡ̶akamaɡ̶akaami ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, dice awii ɡ̶adewiɡ̶a, codaa moko awii ɡ̶odewiɡ̶a!” 40 Pida niɡ̶ijo eledi ɡ̶onematagodi ja yoxoɡ̶o, meeta, “Jinaɡ̶awii niɡ̶ida ɡ̶agegi, agodaɡ̶adoiitalo Aneotedoɡ̶oji? Etiɡ̶odiloikatidi midokida anodigotoɡ̶owa. 41 Codaa niɡ̶ida ɡ̶odawikodigi oko itoataale baɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a, leeɡ̶odi me jedianaɡ̶ateloco niɡ̶ijoa ɡ̶odoenataka ane beyagi. Pida niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa, aɡ̶ica loenatagi ane beyagi.” 42 Odaa jeɡ̶eetalo Jesus, “Iniotagodi, analakitibigiji, nigadopilitijo, nige limedi managi iiɡ̶eni inoatawece.” 43 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi, niɡ̶ina noko adeoni meetaɡ̶a digoida ditibigimedi.”\\n(Mateus 27.45-56; Marcos 15.33-41; João 19.28-30)\\n44-45 Naɡ̶a nipegi me yaxoɡ̶o-noko, odaa aligeɡ̶e ja ipe, ja nexocaɡ̶a inatawece iiɡ̶o, neɡ̶epaa iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi. Codaa naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ane iomaɡ̶aditege oko aneite Aneotedoɡ̶oji, naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e daawidigidicetigi liwigotigi ditibigimedi, icoɡ̶otibigimece ditibigimedi neɡ̶epaa natinedi. 46 Odaa Jesus dinigetaɡ̶atee me dapaawe, mee, “Eiodi, jajigotaɡ̶awa iwigo!” Naɡ̶a nigotedini me dotaɡ̶a, odaa ja yeleo.\\n47 Niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niodaɡ̶awadi romaanotedi naɡ̶a nadi niɡ̶ijo niciagi, odaa ja iweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji, mee, “Niɡ̶ica mewi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa me diɡ̶icata loenatagi ane beyagi!”\\n48 Ijotawece niɡ̶ijo oko ane dilapode moiwi niɡ̶ida niciagi, joɡ̶oyabaketibigeloco elipije, moikee magecaɡ̶alodipi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi. 49 Odaa ijotawece niɡ̶ijo lokaaɡ̶etedipi Jesus, ijaaɡ̶ijo iwaalepodi anoniotece, oicoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia, aɡ̶ipegitiobece, pida boɡ̶onadi ijoatawece anee niɡ̶ijo niciagi.\\nOixotiwece lolaadi Jesus midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a\\n(Mateus 27.57-61; Marcos 15.42-47; João 19.38-42)\\n50-51 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi José, ane liɡ̶eladi aca nigotaɡ̶a Arimatéia, nipodigi Judéia. Inaaɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa anele, codaa me iɡ̶enaɡ̶a, nibeotibigege ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e inatawece iiɡ̶o. Codaa ida aneetege icoa seteenta lacilodi judeutedi. Pida aniwoditema niɡ̶icoa eletidi lacilodi, niɡ̶ijo noɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi mowo anodigotalo Jesus. 52 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa igo minitaɡ̶a Pilatos dipokota Jesus lolaadi. 53 Odaa José jiɡ̶igo noɡ̶a Jesus lolaadi madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa ja ilipaditigi aca niɡ̶elate. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ixotiwece niɡ̶ijo lolaadi Jesus catiwedi ica lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, baanaɡ̶a igo me dinaligi maditaɡ̶a aca wetiɡ̶a. Niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi aniɡ̶ica doɡ̶oibake diɡ̶ica émeɡ̶egi anoixotiwece. 54 Niɡ̶ijo noko anaɡ̶a nakatio saabado, pida niɡ̶ijo noko niɡ̶idi noiigi joɡ̶odinoetege ica saabado.\\n55 Niɡ̶ijo iwaalepodi anoniotece Jesus anoicoɡ̶oticogi Galiléia, joɡ̶odioteci José. Odaa boɡ̶onadi niɡ̶ica lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, codaa monadi niɡ̶ica anodigota lolaadi Jesus. 56 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi, odaa joɡ̶oyoe edokojetedi, ina najidi aneletege lanigi, moyatita Jesus lolaadi. Naɡ̶a saabado jaɡ̶anipetiniwace, ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji.","num_words":1108,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 31 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Pilisteorãda israelerã ume djõne wãnaped̶a Guilboa eyad̶e israelerã zocãrã quenasid̶aa. Maʌ̃ bẽrã israelerãra memenesid̶aa.\\n2Pilisteorãba Saulora, idji warrarã sid̶a caid̶u ẽpẽsid̶aa. Maʌ̃ne Saul warrarã Jonataʌ̃da, Abinadáda, Malquisúa sid̶a beasid̶aa.\\n3Maʌ̃be Saul b̶ʌma aud̶uara djõsid̶aa. Enedrʌmaba djõbadaba idjimaa cha drʌ panʌba Saulora sucuasid��aa.\\n4Maʌ̃ carea idji djõi careabema eronĩbabaría nãwã jarasia: –Bʌ necora ẽũtaped̶a mʌ̃ra su beadua. Mãwã oẽ́ra jãʌ̃ pilisteorã cacua wẽãgoẽ́ tab̶eaba mʌ̃ra jidad̶aped̶a bio pua unubid̶ia. Mãwã od̶aped̶a mʌ̃ra necoba su bead̶ia.– Baribʌrʌ Saul djõi careabema eronĩbabariba Saul beaira wayasia. Maʌ̃ carea Saulba idji necoda ʌ̃ta nũmʌped̶a ʌ̃rʌ̃ b̶aesia idub̶a beui carea.\\n5Saul djõi careabema eronĩbabariba maʌ̃ unusid̶e Saul caita ab̶ari quĩrãca idji neco ʌ̃rʌ̃ su b̶aesia idub̶a beui carea.\\n6Mãwã ab̶ari ewarid̶e Saulora, idji warrarãda ũbea, idji djõi careabema eronĩbabarida, idjiare b̶earã sid̶a jũma beusid̶aa.\\n7Israelerã Guilboa quĩrãpe b̶ʌ jewed̶ad̶e panabadaba, Jordaʌ̃ do quĩrãrẽ panabada bid̶a ũrĩsid̶aa pilisteorãba poyad̶aped̶a Israeld̶ebema sordaorãda memenesid̶ada. Idjab̶a ũrĩsid̶aa Saulora idji warrarã sid̶a beasid̶ada. Maʌ̃ carea maʌ̃ israelerãra ãdji purud̶ebemada ãyã mĩrũ wãcuasid̶aa. Maʌ̃be pilisteorãra zed̶aped̶a maʌ̃ puru b̶ead̶e panesid̶aa.\\n8Nurẽma pilisteorãba israelerã quenaped̶ad̶amaa wãnaped̶a ãdjia nebia erob̶ead̶ara jũma jʌrʌ pe wãsid̶aa. Maʌ̃ne Saulda idji ũbeabema warrarã sid̶a Guilboa eyad̶e beu tapanʌda unusid̶aa.\\n9Saulora ob̶ʌá tutad̶aped̶a idjia djõi carea erob̶ad̶ara edasid̶aa. Maʌ̃be ʌ̃cʌrʌ ãdji druad̶aa diabuesid̶aa Saul beud̶ad̶ebemada waabema pilisteorãa jarad̶amãrẽã. Maʌ̃ bed̶eara ãdji jʌwaba od̶a ãcõrẽ b̶ea ded̶e, puru quĩrãpita bid̶a jarasid̶aa.\\n10Maʌ̃be pilisteorãba ne jũma Saulba djõi carea erob̶ad̶ara ãdji jʌwaba od̶a ãcõrẽ Astarte ded̶e ed̶a b̶ʌsid̶aa. Idji cacuara ʌ̃tʌ jira b̶ʌsid̶aa israelerã puru Bet-saʌ̃ mõgaraba aud̶u jũrã ca b̶ʌd̶e.\\n11Gala druad̶e israelerã Jabe purud̶ebemaba ũrĩsid̶aa sãwã pilisteorãba Saul cacuara osid̶ada.\\n12Ara maʌ̃da dji sozarra b̶eaba Saul cacuara edad̶e wãsid̶aa. Jũma maʌ̃ diamasi wãbʌdad̶e Bet-saʌ̃ purud̶e jũẽsid̶aa. Maʌ̃be Saul cacuara, dji warrarã cacua sid̶a ed̶aa edad̶aped̶a jẽda Jabed̶aa enesid̶aa. Mama ãdji cacuara babuesid̶aa.\\n13Mãwãnacarea ãdji b̶ʌwʌrʌda edad̶aped̶a Jabed̶e bacuru edre jou b̶ʌsid̶aa. Maʌ̃be domia ab̶a ne cod̶aẽ́ basía.","num_words":298,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Efesios 4 BSNNT - Jesucristo ocare yʉ gotise sʉorine - Bible Search\\n1Jesucristo ocare yʉ gotise sʉorine tubibe ecogʉ, ado bajise mʉare gotimasioaja yʉ: “‘Quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire beseyumi”, yitʉoĩaja mʉa. To bajiri, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñaña mʉa”, mʉare yaja yʉ. 2“Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa mʉa. Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirã ñaña. Gãjerã gõjanabioro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare tud'ibesa. To yicõari, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare maicõa ñaña. 3Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore sẽnirũgũña mʉa, “Cojo masare bajiro quẽnaro ñato mani” yirã. 4Mʉa jediro, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaja, Esp'iritu Santo rãcana ñari. To bajicõari, “Yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajiro quẽnaro mʉare ĩ yirotire tʉoĩayurã ñaja mʉa jediro. 5Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ, Jesucristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Cristo yarã ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautiza ecoriarã ñaja mʉa jediro. 6To bajicõari, mani jacʉ, Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoaja mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mani jedirore rotigʉ. Mani rãca ñacõari, manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ.\\n7Sĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩaboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi Cristo. 8Tire bajirone yaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n9¿No yire ũnire “Tudimʉjarʉcʉmi”, yati? Maji, adi macarʉcʉrojʉre rujiayumi, ĩ tudimʉjaroto rĩjoro yirʉaro yaja. Jẽre rujiadicõari, bajirocacoasumi. To bajiri, “Bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'i ñaami”, ĩre yimasire ñaja. 10Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'ine ñaami, quẽna õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre quẽne mʉjar'i. To bajir'i ñari, dise rʉyabeto rotimasigʉ̃ ñaami. 11Ĩne ñaami ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjor'i. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo ĩ gotiroticõariarã ñaja yʉa. Gãjerãma, Diore gotirẽtobosarimasa ñaama. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ocare masa ĩna ucamasirere ĩnare gotimasiorimasa ñaama. 12To bajiro ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Cristo, ĩ bojarore bajiro mani yirotire yigʉ. To bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã ñari, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãja mani. 13Mani gãmerã ejarẽmocõa ñajama, sĩgʉ̃re bajiro Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mani. 14To bajicõari, rĩamasare bajiro tʉoĩarã me ñarʉarãja mani. Rĩamasa, socasere ajicõari, “Socarã yama”, yimasibeama ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, josari mene ĩnare yitorãma gãjerã. To bajiri manire yitorãre ajimasirʉarãja mani. 15Manijʉama, gãmerã ĩamaicõari, socamenane quẽnaro gotirũgũrʉarãja. To bajiro mani yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mani. 16Cristo ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ. Ĩ bojarore bajiro gãmerã ĩamaicõari mani ejarẽmocõa ñajama, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasere yirũtuarʉarãja mani.\\n17Mani ʉjʉ Jesucristo yʉre ĩ gotirotijare, ado bajise mʉare yaja yʉ: Dios ocare ajimena, rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibesa mʉa. Dios ĩ ĩajama, vaja manire tʉoĩarã yirũgũama. 18Dios ocare ajiterã ñari, ñamasusere ajimasibeama ĩna. To bajicõari, ĩ catisere cʉorã me ñaama ĩna. 19“Bojoneose yirã yaja yʉa” yimasibeticõari, ti rione yisejariarã ñaama. To bajiri rojose rĩne yirũgũama. 20-21“To bajiro rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibetiroti ñaja”, yimasirã ñarãja mʉa. Jesucristo ĩ bajirere ajiriarã ñari, “Quẽnaro mani yirũgũsere bojaami Dios”, yimasiaja. 22Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, rojose yirũgũñuja mʉa maji. To bajiro mʉa yirũgũriarore bajiro yibesa mʉa. 23To yicõari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibeticõari, Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca quẽnasejʉare yirʉa tʉoĩarũgũña mʉa. 24To bajicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña mʉa.\\n25Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa socasere quẽne to cõrone yitʉjaya. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri, riojo gãmerã gotirũgũña mʉa.a\\n26Gãjire mʉa jũnisinijama, rojose ĩre yibesa mʉa. Yoaro ĩre jũnisinimenane, gãmerã oca quẽnocõari, mʉa jũnisinisere tire masiritiya. 27Yoaro mʉa jũnisinijama, vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yirã yirãja mʉa.\\n28Juarudirũgũr'ima, to cõrone juarudi tʉjaya. Juarudimenane, moa, vaja tacõari gãjerã maioro bajirãre ĩnare ĩsiña.\\n29Gãjerãre rujajine oca rojose ñagõbesa mʉa. Quẽnasejʉare oca cʉtiya, mʉare ajirã, “Bʉtobʉsa quẽnase yirã ñato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, ĩnare ejarẽmorã yirʉarãja mʉa. 30Rojose mʉa yijama, rojose mʉa yisere ĩacõari bʉto sʉtiritigʉmi Esp'iritu Santo. Ĩne ñaami Dios manire ĩ cõar'i. “Ĩ sʉorine, Jesucristo yarã ñaja mani”, yimasiaja. Ĩre cõa ecorã ñari, rojose yimenane ñacõaña mʉa, Jesucristo “Ĩnare yirẽtobosarʉcʉja” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejarotire yurã.\\n31Gãjire rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibesa. Gãjerãre ĩatebesa. Jũnisinicõari, avasãtud'ibesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa. To yicõari, rojose mʉare yirãre gãmebesa. Ñajediro rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa. 32Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yiroti ñaja mʉare. Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yirere masirioyumi Dios. To bajiro manire ĩ yire ñajare, ĩ yiriarore bajiro yirã, mʉa quẽne, gãjerã rojose mʉare ĩna yisere masirioya.","num_words":715,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 5 DES - Gajinʉ Jesu Genesare waĩcʉri ditaru - Bible Search\\nLucas 4 Lucas 6\\nJesu ĩgʉ buherãre bajarã waire bocacʉ̃ iipʉ\\nMt 4.18-22; Mr 1.16-20\\n1Gajinʉ Jesu Genesare waĩcʉri ditaru tʉrogue ejapʉ. Ero ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩarã bajarã masa Goãmʉ yare peediarã ĩgʉre nʉrʉsia ejañorã. Õaro ʉjʉtʉri nʉgajañorã masa bajarã. 2Peeru gasiru imiporo payari gasire Jesu ĩapʉ. Iri gasi majarã wai wejẽnirã majanʉgaja, erã wejẽdi yucʉre coerã iiñorã. 3Eropigʉ Jesu Simo yarugue ñajapʉ. Ñajatuha iriru dohodirure dia tʉro taramujupidorepʉ. Eropigʉ dohodirugue doa, masare buhebeo doapʉ. 4Buhetuha, Jesu Simore õpa arĩpʉ:\\n—Deco ñari sĩwiuque. Eropirã mʉhʉ, mʉ wapi mera mʉa wejẽdi yucʉre mehyuque wai ñeamorã, arĩpʉ Jesu.\\n5Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Simo Jesure yʉhripʉ:\\n—Opʉ, wai wejẽbutahmuarabʉ gʉa dohpagã ñamire. Eropiiquererã ta waire wejẽbiraca gʉa. Eropa wejẽbiriquererã ta mʉ dorero dopa ta mehyu ĩarãra, arĩ yʉhripʉ Simo.\\n6Eropa arĩtuha erã mehyuñorã. Erã eropa mehyucʉ̃ irigʉ wejẽdigʉre bajarã wai ñajañorã. Bajarã erã ñajacʉ̃ wejẽdigʉ yehguea wariyoro. 7Eropa wacʉ̃ ĩarã erã gajiru majarã erã mera majarãre sihubeoñorã.\\n—Mʉa sã itamuque gʉare, arĩ sihubeoñorã Simo sã.\\nErã eropa itamura pʉhrʉ peeru gasiru õaro miriparo bocañorã waire. 8Simo Pedro eropa wai bajarã ñajacʉ̃ ĩagʉ, Jesu pohro mereja, ĩgʉre werepʉ:\\n—Yʉ opʉ, mʉ mera árĩbogʉ árĩbeaa yʉhʉ. Ñegʉ ãhraa. Eropigʉ yʉre duhuque, arĩpʉ Simo Jesure.\\n9Ĩgʉ árĩpehrerã ĩgʉ mera majarã sã wai bajarã ñajacʉ̃ ĩarã, ʉca wañorã erã sã. 10Perã Simo mera majarã Zebedeo porã Santiago ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu mera, erã sã ĩha ʉca wañorã. Eropa ʉcacʉ̃ ĩagʉ Jesu Simo Pedrore werepʉ:\\n—Güibita. Dohpaguere waire ñeha gameneogʉ mʉ árĩro dopa ta Goãmʉ yarã árĩmorãre sihu gameneogʉ árĩgʉca mʉhʉ, arĩpʉ Jesu Simore.\\n11Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erã erã gasire imiporo taramujupicã, erã ya árĩpehrerire ero ta apicã, Jesu mera waha wañorã.\\nJesu cami boagʉre õagʉ wacʉ̃ iipʉ\\nMt 8.1-4; Mr 1.40-45\\n12Jesu gaji maca ĩgʉ árĩcʉ̃ cami boagʉ ĩgʉ pohrogue erapʉ. Eropigʉ ĩgʉ Jesure ĩagʉ mereja turaro serẽpʉ:\\n—Opʉ, mʉhʉ yʉre õagʉ iidiagʉ yʉre õagʉ iimasia mʉhʉ, arĩ serẽpʉ.\\n13Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu ĩgʉre mohmepiñagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Irire iidiaa. Dohpaguere õagʉ árĩque mʉhʉ, arĩpʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ cami boara mʉra yaria wayoro. 14Eropigʉ Jesu ĩgʉre dorepʉ:\\n—I yʉ mʉre õpa iirare gajirãre ne werebiricãque. Mʉ ya dʉpʉre õarare pahire ĩhmugʉ waque, “Õaro ãhrimi,” arĩdoregʉ. Tuhajanugu Moisere Goãmʉ ĩgʉ apidiro dopa ta iique. Eropigʉ Goãmʉ wihigue mirimagʉre asũwahgã apique mʉ dore tarirare masa árĩpehrerã masimaja õaro, arĩpʉ Jesu cami boadigʉre.\\n15“Werebita,” ĩgʉ arĩquerecʉ̃ ta árĩpehrerogue masa ĩgʉ iirare weresiripehoñorã. Erã eropa quere peerã masa bajarã Jesu pohrogue ejañorã. Dorecʉrã õarã wadiarã erã sã ĩgʉ pohrogue ejañorã. 16Erã eropa ejaquerecʉ̃ ta Jesu masa marirogue Goãmʉ ĩgʉ Pagʉre serẽgʉ waha wapʉ.\\nJesu dʉpʉ bʉhadigʉre õagʉ wacʉ̃ iipʉ\\nMt 9.1-8; Mr 2.1-12\\n17Gajinʉ Jesu ĩgʉ buhecʉ̃ fariseo masa, judio masare buherã sã ero doañorã. Erã árĩpehrerã Galilea macari majarã, Judea macari majarã, Jerusalén majarã árĩñorã. Eropigʉ Jesu Goãmʉ turari mera dorecʉrãre õarã iipʉ. 18Irisubu bajamerãgã ʉma dʉpʉ bʉhadigʉre oyariñe mera coã erañorã. Eropirã ĩgʉre Jesu pohro apidiarã, wihigue aĩ ñajariñorã erã ĩgʉre. 19Eropa ñajadiaquererã masa bajarã árĩcʉ̃ erã ĩgʉre aĩ ñaja masibiriñorã. Eropirã ĩgʉre wihi wecague aĩ mʉrija, miri gobe aĩ wea iri gobegue dʉpʉ bʉhadigʉre oyariñe mera pihri dijuñorã Jesu pohro árĩrã watope. 20“Jesu ihĩ ĩgʉ dorecʉrire taricʉ̃ iigʉcumi,” arĩ pepiñorã erã. Erã eroparĩ pepicʉ̃ masigʉ Jesupʉ dorecʉgʉre õpa arĩ werepʉ:\\n—Mahgʉ, mʉ ñero iirare yʉhʉ cóãtuhabʉ, arĩpʉ dʉpʉ bʉhadire Jesu.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã fariseo masa, judio masare buherã sã erã basi õpa arĩ pepiriñorã: “Ihĩ eropa arĩ wereniguiri mera Goãmʉre ñero arĩgʉ iimi. Ĩgʉ masʉ mari iro dopa árĩgʉ ĩgʉ masa erã ñerire cóãmasibeami. Goãmʉ dihta masa erã ñeri iirire cóãmasimi,” arĩ pepiriñorã erã.\\n22Jesu erã pepirire masigʉ õpa arĩpʉ:\\n—¿Duhpirã eropa arĩ pepiri mʉa? 23“Mʉ ñeri iirire yʉ cóãtuha,” yʉ arĩcʉ̃, “Gʉyagʉ ãhrimi,” yʉre arãa mʉa masibiriquererã ta. “Wahgãnʉgajaque. Curique,” yʉ arĩcʉ̃ yʉ arĩra diaye árĩri árĩcʉ̃ mata masirãca mʉa. 24Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ i yeba majarã erã ñeri iirire cóãmasia yʉhʉ. Mʉa ire masiboro dopa õpa ta ĩgʉ wahgãnʉgacʉ̃ iigʉra, arĩpʉ Jesu.\\nEropa arĩtuha dʉpʉ bʉhadigʉre õpa arĩpʉ:\\n—Mʉre arĩgʉ iiaa. Wahgãnʉgajaque. Mʉ oyarañere aĩgãque. Mʉ ya wihigue waque, arĩpʉ ĩgʉre.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta mata árĩpehrerã erã ĩhuro wahgãnʉgaja, ĩgʉ oyarañere aĩ ĩgʉ ya wihigue waha wapʉ. Eropa wagʉ ĩgʉ Goãmʉre umupeogʉ mucubiriri mera õaro wereniguipʉ. 26Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã masapʉ árĩpehrerã ĩha ʉca wañorã. Goãmʉre umupeorã mucubiriri mera õaro wereniguiñorã:\\n—Dohpagãre gajiropa árĩrire ĩabʉ gʉa, arĩñorã erã.\\nJesu Levíre sihupʉ\\nMt 9.9-13; Mr 2.13-17\\n27Eropiituha waha, Leví waĩcʉgʉre ĩgʉ mohmeri taribugue ĩgʉ árĩgʉre bocajapʉ Jesu. Levípʉ oparã ya árĩburire masare wajasea coregʉ árĩpʉ. Eropa bocajagʉ ĩgʉre õpa arĩpʉ:\\n—Yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩpʉ ĩgʉ Levíre.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Levípʉ árĩpehreri ĩgʉ mohmerare duhucã, Jesu mera waha wapʉ.\\n29Pʉhrʉ Leví ya wihi Jesu ya árĩburire bosenʉ iirã iiñorã. Ero bajarã wajasea corerã, gajirã Leví sã mera ba doañorã. 30Erã mera Jesu ĩgʉ doacʉ̃ ĩarã bajamerãgã fariseo masa, judio masare buherã mera gua ũrugã Jesu buherãre arĩ dʉyasoñorã:\\n—¿Duhpirã ñero iirã wajasea corerã mera bahari mʉa? arĩ turiñorã erã.\\n31Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu yʉhripʉ erãre.\\n—Dorecʉbirã duhturure amabeama. Dorecʉrã dihta duhturure ahmama. Dorecʉrã duhturu amaro dopa ta “Ñerã ãhraa,” arĩrã yʉre amarãcoma. 32Eropigʉ “Ñerã ãhraa,” arĩrã dihtare erã ñero iirare bʉjaweredore, õaripʉre gohrotocʉ̃ iigʉ aribʉ yʉhʉ. Erã basi “Õarã ãhraa gʉa,” arĩ pepirãre itamugʉ aribiribʉ yʉhʉ, arĩpʉ Jesu.\\nBa duhurire Jesure serẽpiñorã gajirã\\nMt 9.14-17; Mr 2.18-22\\n33Eropirã bajamerã masa Jesure õpa arĩ serẽpiñorã:\\n—Ñu buherã bajasuburi Goãmʉ ya árĩburire iimorã ba duhuma. Eropi erã bajasuburi Goãmʉ mera wereniguima. Fariseo buherã sã erã iro dopa ta iima. ¿Duhpirã mʉ buherãpʉ Goãmʉ ya árĩburire ba duhubeari erã? arĩñorã erã Jesure.\\n34Erã eroparĩcʉ̃ Jesu erãre õpa arĩ yʉhripʉ.\\n—Õpa ãhraa iri: Mojoto diridigʉ ĩgʉ bosenʉ iicʉ̃ ĩgʉ mera majarã bʉjawererã ba duhunirã árĩbeama. Ĩgʉ mera árĩrã mucubiriri mera barã iima. Eropa ta yʉ buherã sã yʉ mera árĩrã ba duhumasibeama. 35Yujunʉ yʉre Goãmʉ aĩcãgʉcumi. Eropa ĩgʉ aĩra pʉhrʉ yʉ buherã mera árĩsome yʉhʉ. Irisubugue ta yʉ buherã ba duhurãcoma, arĩpʉ Jesu.\\n36Iribojegue maja buheri mama buheri mera erã buhemoresũdiacʉ̃ ĩagʉ õpa arĩ werenemopʉ Jesu erãre.\\n—Ne mama suhrirore miri gasirogã yehgue aĩ, mʉrañe suhrirore seretuma masiya mara. Mari eropa seretura pʉhrʉ mama gasirore mari coecʉ̃, mʉra gasiro árĩro tara gameneo yehgueacʉ̃ iiaa. Eropirã mʉra buheri mama buheri mera wapimoa buhebiricãro gahmea. 37Eropirã ne igui decore imisĩri decore waibʉgʉ gasiro ajurore, mʉra ajurore diyebiricãro gahmea. Eropa iicʉ̃ igui deco pahmuro mʉra ajurore yehgue dija wahaa. Iri ajuro yehguecʉ̃ igui deco iri ajuro sã cohmoa wahaa. 38Eropirã igui deco mama decore mama ajuro mera diyero gahmea. Eropa ta mama buheri mʉra buheri mera buhebiricãro gahmea. 39Vino deco mʉra decore masa erã ihrira pʉhrʉ mama decore gamebeama erã. Õpa arĩma masa. “Vino mʉra deco mama decore õatarinʉgaa,” arĩma masa, arĩpʉ Jesu erãre.","num_words":1052,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 10 DES - Pʉhrʉ Jesu gajirã ĩgʉ buherãre setenta - Bible Search\\nJesu setenta buherãre buhedoregʉ obeopʉ\\n1Pʉhrʉ Jesu gajirã ĩgʉ buherãre setenta buherãre beye, macarigue ĩgʉ waboro core obeoyupʉ. Yujuyeri macarire perã dihta obeopʉ ĩgʉ. 2Eropa obeogʉ õpa arĩ werepʉ erãre werenigui queorire buhegʉ:\\n—Ojodʉca baja iri bʉgatuhajacʉ̃ baja árĩcʉ̃ baja mohmeri ãhraa. Mohmeri masapʉ bajamerãgã ãhrima. Eropa ta õari buherire peemorã bajarã árĩcʉ̃ wʉaro ãhraa mari mohmeri. Iri eropárĩquerecʉ̃ ta mari masare buhemorã bajamerãgã ãhraa. Eropirã õari buherire buhemorãre gajirãre ĩgʉ obeomorãre Goãmʉre serẽque mʉa. 3Waque mʉa. Mʉare yʉ obeogʉ oveja iro dopa árĩrãre mʉare yeea guarã iro dopa ta ñerã árĩrã watopegue obeogʉ iiaa. 4Niyeru ajure, paga aju sãre, zapature aĩbiricãque. Mʉa mague curirã gajirãre bocajarã wereniguibiricãque. Diaye ta taria waque. 5Árĩpehreri wirire mʉa ñajari wirire i wihi majarãre, “¿Ãhriri mʉa?” arĩmʉhtaque. 6Iri wihi majarã õaro mera árĩrã gamequeãro mariro erã árĩcʉ̃ õadoreque erãre. Õaro mera erã árĩbiricʉ̃ iri wihi majarãre irire õadorebita. 7Yuju wihi ñajanʉgarã erã õaro árĩcʉ̃ iri wihi ta dujaque. Iri wihi majarã mʉare erã ejorire baha ihrituque. Mohmegʉre ĩgʉ wajatarire aĩro gahmea. Eropirã mʉa erãre buhera waja erã bari orire aĩque mʉa sã. Eropirã yuju wihi ta mʉa ejara wihi ta ñajarã, iri macare gajirã ya wirigue árĩcuribiricãque. 8Macaguere mʉa ejarã ero majarãpʉ mʉare gamerã árĩcʉ̃ erã bari ejori árĩcʉ̃ baque. 9Ero majarã dorecʉrãre õarã iique. Eropirã õpa arĩque ero majarãre: “Goãmʉ mari Opʉ dohpaguere ĩgʉ árĩborore wererã iiaa mʉare,” arĩque erãre. 10Gaji macague mʉa ejacʉ̃ erãpʉ mʉare gamebiribocoma. Erã gamebiricʉ̃ ĩarã iri maca decogue waha, õpa arĩque erãre. 11“Gʉa nicu imicare guburi maja imicare wejẽsiri cóãrã iiaa mʉa gʉare gamebiriri dipuwaja ĩhmurã,” arĩque. “Eropirã ire guña árĩque,” arĩque. “Goãmʉ mari Opʉ dohpaguere ĩgʉ árĩborore mʉare wererã arirabʉ,” arĩque erãre. 12Mʉare diaye yʉhʉ arĩgʉ iiaa. I ʉmʉ pehrecʉ̃guere Sodoma majarã mʉra bʉrigã dipuwajacʉrãcoma. Erã eropa árĩquerecʉ̃ ta tauro mʉare gamebirãpʉ dipuwajacʉrã árĩrãcoma, arĩpʉ Jesu.\\nGaji macari majarã Goãmʉre tarinʉgarã árĩñorã\\n13Pʉhrʉ Jesu õpa arĩpʉ macari majarãre:\\n—Corazín majarã, mʉa ñero tarirãca. Betsaida maca majarã mʉa sã ñero tarirãca. Mʉa ya macaguere Goãmʉ ĩgʉ turari mera deyoro moarire iirabʉ yʉhʉ. Mʉa peebirabʉ. Iribojegue Tiro waĩcʉri macare, Sidón waĩcʉri maca sãre ĩgʉ turari mera iri deyoro moarire yʉ ii ĩhmucʉ̃ ĩarã ero majarãpʉ erã ñero iirire bʉjawereboañuma. Eropa iirã õaripʉre gohrotoboañuma. Mata erã bʉjawererã erã bʉjawereri suhrire saña, erã basi pea witũ mera mohsiripeoboañuma erã ñerire bʉjawererire ĩhmumorã. Mʉapʉ eropa iibeaa. 14Eropigʉ mʉare arĩgʉ tiiaa. Goãmʉ ĩgʉ dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃ Tiro majarã mʉra, Sidón majarã mʉra tauro mʉapʉre mʉa ñeri dipuwaja dipuwaja moagʉcumi ĩgʉ. 15Capernaum majarã, mʉa ejatuharo mera Goãmʉ pohrogue wadiaribʉ. Eropirã mʉa Goãmʉ yapʉre iidiabiricʉ̃ mʉare Goãmʉ peamegue cóãgʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\n16Eropa arĩtuha ĩgʉ buherãre werepʉ:\\n—Mʉare peerã yʉ sãre peema. Mʉare gamebirã yʉ sãre gamebeama. Eropirã yʉre gamebirã, erã yʉre obeodigʉ sãre gamebeama, arĩpʉ Jesu erãre.\\nSetenta buherã dujarañorã\\n17Pʉhrʉ setenta buherã mucubiriri mera dujarañorã:\\n—Opʉ, mʉ waĩ mera mʉ turari mera watẽare masaguere gʉa wiridorecʉ̃ erãpʉ gʉare yʉhriama, arĩñorã erã Jesure.\\n18Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ erãre:\\n—Ʉmarogue miariñe dijariro dopa ta watĩ ĩgʉ dijaricʉ̃ ĩabʉ. 19Peeque. Mʉare yʉ turarire ohabʉ yʉhʉ. Eropirã añare, corebare, watĩ marire ĩhaturigʉre árĩpehreri ĩgʉ turari sãre mʉa tarinʉgaburire mʉare ohabʉ yʉhʉ. Eropirã erã mʉare ñero iimasibeama. 20Yʉ eropa oquerecʉ̃ ta watẽa mʉare erã tarinʉgabiricʉ̃ ĩarã iri dihtare mucubiribita. Ipʉre mucubirique. Ʉmarogue Goãmʉ yarã erã waĩre ĩgʉ gojaturipũgue mʉa waĩre ĩgʉ gojatura árĩcʉ̃ masirã, iripʉre mucubirique mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n21Irisubure Espíritu Santo Jesure bʉrigã mucubiricʉ̃ iipʉ. Eropigʉ Jesu õpa arĩpʉ ĩgʉ Pagʉre:\\n—Ahʉ, mʉhʉ ʉmaro majarã tauro opʉ, i yeba majarã tauro opʉ ãhraa. I mʉ buherire “Masituhaja gʉa,” arĩrãre masicʉ̃ iibeaa. Mʉ yare masipehobirãpʉre masicʉ̃ iiabʉ mʉhʉ. Mʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ “Õataria,” arãa yʉhʉ mʉre. Eropa ta ãhraa, ahʉ. Erã masibirãpʉre erã masicʉ̃ gahmeabʉ mʉhʉ, arĩpʉ Jesu.\\nEropa arĩtuha gajirãre õpa arĩpʉ:\\n22—Yʉ Pagʉ árĩpehrerire yʉ iiburire apimi yʉre. Yʉ Pagʉ dihta yʉre masimi. Yʉ dihta ĩgʉre masia. Yʉ beyenirã sã ĩgʉre masima yʉ masidorenirã árĩrã. Erã nʉcʉ ta yʉ Pagʉre masia gʉa, arĩpʉ Jesu.\\n23Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erã seyaro erã árĩcʉ̃ Jesu ĩgʉ buherãre õpa arĩpʉ:\\n—I árĩpehrerire ĩarã mucubirirã ãhraa mʉa. 24Diaye ta ãhraa. Bajarã Goãmʉ ya weremʉhtanirã, yebari majarã oparã sã dohpague mʉa ĩarire ĩadiariñorã erã sã. Eropirã mʉa peeri sãre peediariñorã. Erã eropa masidiaquerecʉ̃ ta Goãmʉ erãre masidorebiripʉ irisubuguere, arĩpʉ Jesu.\\nÕagʉ Samaria majagʉ queorire werepʉ Jesu\\n25Irisubu ta judio masare buhegʉ Jesu pohro eraa, Jesure ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ iidiaripʉ:\\n—Buhegʉ, ¿yʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩdiagʉ dohpa iigʉcuri yʉhʉ? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ Jesure.\\n26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ ĩgʉre:\\n—¿Dohpa arĩ irire wereri Goãmʉ yare erã gojarapũgue? ¿Goãmʉ ĩgʉ arĩ gojarapũguere ĩgʉ mera õaro árĩdiarire dohpa arĩri mʉ pepicʉ̃? arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n27Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ yʉhripʉ:\\n—Õpa arĩñumi Goãmʉ: “Turaro mʉ sĩporã mera, mʉ turari mera, mʉ õaro guñari mera Goãmʉre mahique. Eropigʉ mʉ basi mahiro dopa ta mʉ pohro árĩrã sãre mahique,” arĩ apiñumi Goãmʉ marire, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Diaye ta arãbʉ mʉhʉ. Irire iique. Eropigʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩgʉca mʉhʉ, arĩpʉ ĩgʉre.\\n29Ĩgʉ masare buhegʉpʉ “Ihĩ Goãmʉ ya dorerire iipehogʉ ãhrimi,” masa ĩgʉre erã arĩ pepicʉ̃ gamepʉ. Eropa gamegʉ ĩgʉ Jesure õpa arĩ serẽpinemopʉ:\\n—¿Noa ãhriri Goãmʉ yʉre mahidoregʉ? arĩpʉ ĩgʉ.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesupʉ õpa arĩ yʉhripʉ Samaria majagʉ ĩgʉ iirare weregʉ:\\n—Yujunʉ Jerusaléngue árĩdigʉ Jericógue wagʉ maha ĩgʉ curicʉ̃ yajari masa ĩgʉre ñeañorã. Eropa ñearã ĩgʉ suhrirore tuwea aĩ, ĩgʉre turaro pañorã. Eropa parã sĩrimerejacʉ̃ gohra duhuñorã ĩgʉre. 31Irisubu ta pahi iri mague aripʉ. Eropa arigʉ erã padigʉre ĩaqueregʉ ta maha gajipʉ masepʉ ĩgʉre ĩhatarigã wapʉ. 32Eropi Goãmʉ wihi mohmegʉ sã mojomorocʉgʉ pohro eja ĩgʉre ĩha gajipʉ masepʉ tarigã wapʉ. 33Erã eropiiquerecʉ̃ Samaria majagʉpʉ ero waha yoañarirogue ĩha ĩgʉre mojomoro ĩapʉ. 34Eropigʉ ĩgʉ mojomorocʉgʉ pohro eja, igui deco vino ʉyʉ mera morera deco mera ĩgʉ camire pisũpʉ. Pisũtuhaja suhri gasiro mera diricãhmotapʉ ĩgʉ camire. Tuhaja, ĩgʉre ĩgʉ yagʉ burro weca duhpeo, carĩri wihigue aĩ ejapʉ ĩgʉre. Ero árĩgʉ ĩgʉ Samaria majagʉ õaro ĩhadibupʉ ĩgʉre. 35Gajinʉ ĩgʉ carĩri wihi opʉre pese niyerusere oho, õpa arĩpʉ: “Ĩre ĩhadibuque. Iseri sihajabiricʉ̃ dipaturi dujarigʉ wajayepehogʉra,” arĩpʉ Samaria majagʉ wihi opʉre, arĩpʉ Jesu.\\n36Eropa arĩtuha judio masare buhegʉre serẽpipʉ Jesu:\\n—¿Oã ʉrerã ʉma mojomorocʉgʉ pohro tarianirã nihinopʉ árĩyuri mojomorocʉgʉre mahigʉ? arĩpʉ Jesu.\\n37Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ buhegʉpʉ Jesure yʉhripʉ:\\n—Mojomorocʉgʉre itamudigʉ árĩñumi ĩgʉre mahigʉ, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n—Mʉ sã masare eropa ta iigʉ waque, arĩpʉ Jesu buhegʉre.\\nMarta, María sã pohro Jesu curipʉ\\n38Eropi Jesu ĩgʉ buherã mera wacʉ̃, gaji macague erã curicʉ̃, Marta waĩcʉgo erãre igo ya wihi ñajaridorepo. 39Ĩgʉ ñajara pʉhrʉ igo pagʉ mago María waĩcʉgo ĩgʉ guburi pohro doa ĩgʉ buherire peepo. 40Igo eropa iicʉ̃ ĩago Marta igo mohmeri baja árĩcʉ̃ ĩago guapo. Eropigo igo Jesure werepo:\\n—Opʉ, ¿yʉhʉ yujugo ta mohmecʉ̃ yʉre yʉ pagʉ mago igo itamubiricʉ̃ õhari mʉ ĩacʉ̃? Igore yʉre itamudoreque, arĩpo Marta Jesure.\\n41Igo eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Marta, baja mʉre mohmeri árĩcʉ̃ wʉaro pepia mʉhʉ. 42Goãmʉ ĩgʉ yare peedoremi. María õarire iibo irire beyemo. Eropigʉ yʉre igo peecʉ̃, “Mohmetamugo waque,” arĩbeaa igore, arĩpʉ Jesu Martare.","num_words":1107,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 3 SAN JUAN 1\\n1 Yʉ, cabʉcʉ camasĩ majũ, ati cartare mʉ yʉ woajoya, Gayo yʉ bapa caãnorẽ bairo yʉ camai majũʉ̃rẽ.\\n2 Yʉ yaʉ, yʉ baire bairo caãcʉ̃, yʉ camai, atore bairo Diopʉre mʉ yʉ jẽnibojaya: Dios cʉ̃ caĩñajoro caroaro mʉ caãnorẽã bairo nipetiri wãme caroaro mʉ caátiãni wãme jeto to ãmarõ. Bairi tunu riaye mácʉ̃ caroaro mʉ caãno cʉ̃ãrẽ yʉ boya. 3 Bʉtioro yʉ tʉ̃goña ʉseaniapʉ jĩcããrã marĩ yarã atíri, Dios mena caroaro cariape mʉ catʉ̃goñatutuacõãnierẽ yʉ na caquetibʉjʉro tʉ̃gori. 4 Netõjãñurõ ʉseanirĩqũẽ niña yʉra, yʉ cabuerã yʉ pũnaarẽ bairo caãna Dios cʉ̃ caãnirotirore bairo cariape na caátiãnie quetire yʉ catʉ̃goata.\\n5 Yʉ yaʉ, yʉ baire bairo caãcʉ̃, yʉ camai, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena marĩ yarã aperãrẽ na mʉ qũẽnonucũñupã mʉ ya wiipʉre. Bairo jeto mʉ átiãninucũñupã aperopʉ macããna mʉtʉ caetarã quetibʉjʉri majãrẽ. 6 Bairi jãã cañubue neñarõpʉ ãna, na cʉ̃ã, “Bʉtioro jããrẽ camai ãnirĩ caroaro jãã jʉátinucũñami Gayo,” ĩ bʉsʉnucũñama mʉrẽ. Bairi mʉrẽ ñiña: Tunu na caetaro, na jʉátinemoña. Na cabopacarijere na joya, na caquetibʉjʉ ñesẽãmasĩnucũparore bairo ĩ. Dios cʉ̃ caborore bairo na jʉátinemoña. 7 Na pʉame Jesucristo yarã, cʉ̃ carotiricarã ãnirĩ cʉ̃ yaye quetire na bueñesẽãráná bainucũñama aperopʉ macããnarẽ. Bairo topʉ Diore camasĩẽna watoapʉ ãna, “Jããrẽ jʉátinemoña,” na ĩ jẽniñesẽãẽtĩnucũñama. 8 Torena, marĩ pʉame caroaro mena na marĩ jʉátinemogarã, Jesucristo yaye queti cariape macããjẽrẽ na caquetibʉjʉ ñesẽãmasĩnucũparore bairo ĩrã.\\n9 Mai, yʉ pʉame jĩcã carta na yʉ woajomiwʉ̃ mʉtʉ macããna Dios ya poa macããna ñubueri majãrẽ. Bairo yʉ caátimiatacʉ̃ãrẽ, Diótrefes pʉame camasãrẽ cajʉ̃gobueri majã jãã caãnierẽ boetinucũñupĩ, camasãrẽ rotirique jetore caátinucũʉ̃ ãnirĩ. 10 Bairi yʉ pʉame mʉjãã tʉpʉ yʉ caetari rʉ̃mʉ caãno cʉ̃rẽ tutuaro mena cʉ̃ yʉ quetibʉjʉgʉ. Mai, cʉ̃ pʉame cabʉgoroa jããrẽ bʉsʉpai ñesẽãnucũñami. Yʉ pʉame tie cʉ̃ caĩñesẽãrĩjẽ mena yʉ ʉseaniẽtĩña. Aperã marĩ yarã cañubueñesẽãrĩ majãrẽ caroaro na qũẽnoetinucũñami. Tunu bairoa marĩ yarãrẽ, aperã ñubueri majã na ya wiipʉ na na cacũgaata, narẽ cũrotietinucũñami Diótrefes. Tunu bairoa narẽ caqũẽnogarãrẽ na acurewiyo jocõãnucũñami. “Tore na tuaeticõãto Dios ya poa macããna mena,” ĩ, tore bairo átiãninucũñami.\\n11 Bairi yʉ yaʉ, yʉ baire bairo caãcʉ̃, yʉ camai, atie carorije macããjẽ na caátiere ĩñajeeticõãña. Caroa macããjẽ jetore átiãninucũña. Caroa macããjẽrẽ caátiãninucũʉ̃ pʉame Dios mena jĩcãrõrẽ bairo caãcʉ̃ niñami. Apei, carorije macããjẽ jetore caácʉ pʉame Diore camasĩẽcʉ̃rẽ bairo tuayami.\\n12 Cabaimiatacʉ̃ãrẽ, apei Demetrio pʉame caroaro átiãninucũñami. Nipetiro camasã, “Cañuʉ niñami Demetrio,” na caĩ ninucũñami. Bairi Dios cariape caãcʉ̃ cʉ̃ã masĩñami caroaro Demetrio cʉ̃ caátiãnierẽ. Bairi jãã cʉ̃ã cʉ̃ cabaiãnierẽ tʉ̃gorã, tiere jãã bʉsʉnucũña. Merẽ caroaro cariape mʉ cʉ̃ã mʉ masĩña cʉ̃rẽ jãã caĩbʉsʉnucũrĩjẽrẽ.\\n13 Baipʉa, capee mʉ yʉ quetibʉjʉgamiña. Baimicʉ̃ã, woatujorique mena mʉrẽ yʉ quetibʉjʉjogaetiya. 14 Tãmurĩ mʉrẽ ñiñagaya tunu. Bairo mʉrẽ ĩñaʉpʉ roque, mʉ mena yʉ bʉsʉgʉ yʉ majũpʉa atie queti caroa macããjẽrẽ.\\n15 Bairi caroa yericʉtaje mʉ cʉ̃ jonemoáto Dios. Yʉ baparã mʉ ñurotijoyama. Bairi mʉrẽ ñiña: Tocãnacãʉ̃pʉa na ñuáto marĩ yarã to macããna.\\nTocãrõã niña atie queti yʉ cawoajorije.","num_words":460,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 CORINTIOS 1\\n1-3 Adi quetire mʉare cõagʉ̃, Pablo vãme cʉtigʉ ñaja yʉ. ¿Ñati mʉa, Corinto macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Jesucristo ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama” yicõari, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa. Sóstenes rãca ñacõari, mʉa rĩ mere ucaja yʉa. “Mani ʉjʉre Jesucristore sẽnirã jediro, adi quetire ajiato” yirã, ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉre, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉorine yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudiya mʉ” yigʉ.\\n4 Tocãrãcajine Dios, mani jacʉre sẽnigʉ̃, mʉare quẽnaro ĩ yisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirũgũami Dios. 5 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ oca jediro quẽnaro riojo ajimasicõari, mʉa gotimasiorotire, to yicõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yimasirotire yigʉ, mʉare ʉjoyumi Dios. 6 To bajiro mʉare ĩ yire ñajare, Cristo ĩ bajirere mʉare yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socase me ñaja”, yicajʉ mʉa. 7 Ñajediro mʉa yimasiroti mʉare ĩ ʉjore ti ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarotire yurãre, ñie rʉyabetoja, mʉare. 8 “Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi. To bajiri, Jesucristo ĩ ejarirʉ̃mʉre, ñimʉjʉane, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yimasigʉ̃ manirʉcʉmi. 9 “ ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñaami, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉña” yirere manire cõagʉ̃. To bajiri ĩ ejarẽmose sʉorine mani ʉjʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro gãmerã baba cʉtirũgũaja mani.\\n10 Yʉ mairã, yʉ gotirore bajiro yirã ñaboarine, gajeye mʉa yise quẽnabeaja. Mani ʉjʉ, Jesucristore yibosagʉ, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Rojose mʉa yijama, “Jʉaji rojose yimenasa mani” yicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaña. 11 “To bajiro yama Corinto macana” Cloé yarã ĩna yisere ajicõari, to bajiro mʉare yaja yʉ. 12 Ado bajise yʉre gotiama: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉa’ yama. Gãjerãma, ‘Pedrore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Cristore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yama”, yʉre yigotiama Cloé yarã. 13 ¿No bajiro yirã to bajise ñagõjaiati mʉa? “Mani ʉjʉ Cristo sĩgʉ̃ne ñaami” yirã ñaboarine, “Jãjarã ñaama mani ʉjarã” yisocarãre bajiro yiñaja mʉa. ¿Yʉ, Pablone rojose mʉa yire vajare yirẽtobosagʉ, yucʉ́tẽrojʉ rijabosayujarique yʉ? “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã me, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. 14-15 “Crispo vãme cʉtigʉ, to yicõari, Gayo vãme cʉtigʉ, ĩna rĩne ñacama oco rãca yʉ bautizacana”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri mʉa rãcana, “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yimasirã manama. Tire tʉoĩacõari, “Tocãrãcʉne ñacama yʉ bautizacana”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ. 16 Estéfanas ya viana quẽne ñacama oco rãca yʉ bautizacana. To cõrone yiriaja yʉ. 17 “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiaya” yigʉ me, yʉre cõacami Cristo. “Yʉ sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiocudiaya” yigʉjʉa, cõacami. “ ‘Quẽnaro ĩ gotimasiojare, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ, me yʉre cõacami. To bajiro ĩna yijama, “ ‘Yucʉ́tẽrojʉ rojose mani yise vajare yirẽtogʉ̃, manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã me ñarʉarãma”, yʉre yicami Jesucristo.\\n18 Yucʉ́tẽrojʉ Cristo ĩ rijabosarere ajicõari, “Socase ñaja”, yitʉoĩaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona. Dios tʉjʉ varonajʉama, ti quetire ajicõari, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarocʉ”, yitʉoĩaama. 19 Tire bajirone gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire:\\n“ ‘Masirã ñaja yʉa’ yirãre masimenare bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, yʉre ĩna masirotire yigʉ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n20 To bajiri, “Dios ĩ rotimasire riojo gotimasiorã ñaja yʉa” yirãre, to yicõari, gãjerã, “Adi macarʉcʉro ñase jedirore masirã ñaja yʉa” yirãre masimenare bajiro ĩnare yami Dios. 21 Masijeogʉ ñaami Dios. To bajiri adi macarʉcʉroana, masa ĩna masune ĩna buese, ĩna tʉoĩase sʉori ĩre ĩna masirotire bojabesumi. Ado bajirojʉa ĩna yisejʉare bojayumi: Ĩ macʉ ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã rĩrene rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosagʉ ñaami Dios. To bajiri ti ocare ajicõari, “To bajiro yimecʉrã yama. Socase ñaja”, yama Diore masimena.\\n22 To bajiri, jud'io masa quẽne, ti quetire ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoroto rĩjoro, “Socase me ñaja yʉa yirotire yirã, ĩaĩañamani yʉare yiĩoña”, yirã ñaama. Griego masajʉama, “Quẽnaro ĩna gotijama, ĩnare ajisʉyarʉarãja mani”, yirã ñaama. 23 To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, yʉajʉama, yucʉ́tẽrojʉ Cristo manire ĩ rijabosarere gotimasiorũgũaja. Jud'io masa ĩna ajitese, griego masa, “Yimecʉrã yama” yʉare ĩna yisere yirũgũaja yʉa. 24 To bajiboarine, Cristo ĩ bajirere yʉa gotimasiosere ajicõari, jud'io masa, griego masare quẽne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere ĩna cʉdijama, ĩ masisere ĩnare cõaami. To ĩ yijare, “Masijeogʉ ñaami Dios”, yirũgũama. 25 Gãjerãjʉa, Diore masimena ñari, “Yimecʉrã yama Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩre bajiro yimasigʉ̃ magʉ̃mi”, yimasiaja mani, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãma. 26 Yʉ mairã, Dios mʉare ĩ besere tʉoĩaña mʉa. Jãjarã me ñacajʉ mʉa, ñamasurã, masare rotirimasa, to yicõari, “Masirã ñaama” Diore masimena ĩna yiĩarã. 27 To bajiro mʉa ñarotire bojayumi Dios. “ ‘Tʉoĩamasimena ñaama’ masa ĩna yirã, to yicõari ĩna rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã”, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “ ‘Masirã ñaama’ Diore masimena ĩna yirʉ̃cʉbʉorãre, ‘Masirã me ñañuma’ yato” yigʉ, yiyumi. 28 “ ‘Ñamasurã me ñaama’ to yicõari, ‘No yimasimenama’ masa ĩna yirãjʉa, yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, yiyumi Dios. “ ‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yiĩarã, ñamasurã me ñato” yigʉ, to bajiro yiyumi. 29 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjoro, “Masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, ñamasugʉ̃ ñari, mʉ macʉ ĩ bajirere ajicõari, ‘Riojo gotiaja’ yicajʉ yʉ”, ĩre yirocʉ magʉ̃mi. 30 To bajiri Dios sʉorine Jesucristo ĩ bajirere ajicõari, ĩ yarã ñaja mʉa. To bajiri, Dios ocare ñamasusere masirã ñaja mʉa. Rojose mʉa yisere ĩ masiriojama, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñaja mʉa. 31 Dios macʉ sʉorine to bajiro mʉa bajise ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “ ‘Ñamasurã ñaja yʉa’ yitʉoĩamenane, ‘Manire quẽnaro yiyumi Cristo. Ĩjʉa ñaami ñamasugʉ̃’ yivariquẽnaroti ñaja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.","num_words":885,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 1 DES - Goãmʉ magʉ Jesucristo ĩgʉ iirare, õari - Bible Search\\nÑu waĩyegʉ buhenʉgañumi\\n1Goãmʉ magʉ Jesucristo ĩgʉ iirare, õari buherire wereri õpa árĩnʉgayoro.\\n2Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia ĩgʉ iribojegue gojadiro dopa ta i wereri ãhraa. Õpa arĩ gojañumi ĩgʉ:\\nGoãmʉ ĩgʉ magʉre õpa arĩpʉ: “Mʉ core mʉre wereyubure obeogʉ iiaa. 3Eropigʉ ĩgʉ masa marirogue árĩgʉcumi. Ĩgʉre peerãre weregʉ bʉsʉro mera arĩ wereniguigʉcumi: ‘Mari Opʉ ĩgʉ ariburi mare amuro dopa ĩgʉ ariboro core õarã árĩyuque ĩgʉre peemorã,’ arĩ wereniguigʉcumi,” arĩpʉ Goãmʉ, arĩ gojañumi Isaia, Ñu waĩyegʉ ĩgʉ masa dehyoaboro coregue.\\n4Eropigʉ Ñu waĩyegʉ masa marirogue masare buhemʉripʉ. Õpa arĩpʉ:\\n—Mʉa ñero iirire bʉjawereque. Dohpaguere õaripʉre gohrotoque. Eropirã waĩyenirã árĩque. Mʉa eropa gohrotocʉ̃ ĩagʉ mʉa ñero iirare Goãmʉ cãdijigʉcumi, arĩ buhemʉripʉ ĩgʉ. 5Eropirã árĩpehrero Judea yeba majarã, Jerusalén majarã mera ĩgʉ pohrogue peerã ejañorã. Eropigʉ Ñu erãre waĩyepʉ Jordán waĩcʉriyague. Erã ñero iirare weretarituhacʉ̃ ĩha ĩgʉ erãre waĩyemʉripʉ.\\n6Eropigʉ Ñu camello ya gasiro suhrirore suhricʉpʉ. Waibʉgʉ ya gasirore ta tʉãdiuridacʉgʉ árĩpʉ. Poreroa, mome sã ĩgʉ bari árĩyoro. 7Eropigʉ õpa arĩ buhemʉripʉ:\\n—Yʉ pʉhrʉre yʉ tauro turagʉ arigʉcumi. Õatariagʉ ãhrimi ĩgʉ. Ĩgʉ iro dopa õagʉ árĩbeaa yʉpʉ. Eropigʉ ĩgʉre pepigʉ, “Yʉ tamera bu árĩgʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩ pepia yʉhʉ. 8Masare waĩyegʉ deco mera waĩyea yʉpʉ. Ĩgʉpʉ yʉ tauro iigʉcumi. Mʉare Goãmʉ yarã iigʉcumi ĩgʉ. Espíritu Santore masa mera árĩniguicʉ̃ iigʉcumi, arĩ buhepʉ Ñu.\\nÑu Jesure waĩyeñumi\\n9Eropi irisubure Jesu Nazaregue, Galilea yeba árĩri maca árĩdigʉ, dia Jordán waĩcʉriyague ejapʉ. Ĩgʉ eropa ejacʉ̃ Ñu waĩyepʉ ĩgʉre. 10Ĩgʉ waĩyetuhajacʉ̃ Jesu diague niguidigʉ, majanʉgaja ʉmarogue ĩhamujupʉ. Ʉmʉsi pãrimaa wayoro. Ero pãrimaacʉ̃ ta Espíritu Santo buja iro dopa bejagʉ ĩgʉ weca dijibejajapʉ. 11Eropiro ʉmarogue wereniguiri bʉsʉyoro.\\n—Mʉhʉ yʉ magʉ yʉ mahigʉ ãhraa. Mʉ mera bʉrigã mucubiria, arĩro cariyoro ʉmarogue.\\nSatana ñerire iidoreriñumi Jesure\\n12Irisubure Espíritu Santo Jesure masa marirogue wadorepʉ. 13Erogue ejagʉ cuarenta nʉri gohra árĩpʉ. Erogue ĩgʉ árĩcʉ̃, Satanapʉ Jesu ĩgʉ ñero iirire ĩadiagʉ ñerire iidoreripʉ ĩgʉre. Eropigʉ Jesu waimʉrã nʉgʉ majarã watope árĩpʉ. Eropirã anyuapʉ ĩgʉre itamu ĩgʉre bari oñorã.\\nJesu Galilea yebague buheñumi\\n14Eropi Ñure erã peresugue erã biha dobora pʉhrʉ, Jesupʉ Galileague õari buherire Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrire weregʉ wapʉ. 15Õpa arĩ werepʉ:\\n—Dohpaguere õpa ãhraa: Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩboro merogã dʉhyaa. Mʉa ñeri iirire bʉjawereque. Eropirã õarire gohrotoque. Õari buherire peeque mʉa, arĩ buhemʉripʉ Jesu.\\nJesu wapicʉrã wai wejẽrãre ĩgʉ mera majarã árĩmorãre sihuñumi\\n16Eropigʉ Galilea waĩcʉriya tʉrogue ejagʉ, Simore ĩgʉ pagʉ magʉ mera bocajapʉ. Erã wai wejẽdi masa árĩñorã. Erã wejẽdi yucʉre mehyurã iiñorã erã iri ditaru wʉari ditarugue.\\n17Erãre arĩpʉ Jesu:\\n—Yʉ mera majarã árĩmorã arique mʉa. Yʉ mera mʉa aricʉ̃ mʉa waire mʉa ñeha gameneorã mʉa iiro dopa ta, Goãmʉ yarã árĩmorãre sihu gameneomorãre iirã árĩcʉ̃ iigʉra mʉare. Yʉ mera mʉa aricʉ̃ eropa iimorãre apigʉra mʉare. Eropirã yʉ mera arique, arĩpʉ Jesu.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, erã wejẽdi yucʉre apicã ĩgʉ mera waha wañorã.\\n19Eropirã erã merogã tarigã Santiagore ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu sãre bocajañorã daja. Erãpʉ Zebedeo porã árĩñorã. Erã ya dohodirugue erã wejẽdi yucʉre amurã iiñorã. 20Erã perãre ĩgʉ sihubeopʉ. Ĩgʉ sihubeocʉ̃ pee erãpʉ erã pagʉre ĩgʉre itamurã mera dohodirugue apicã Jesu mera waha wañorã.\\nWatĩ ñajasũdigʉ Jesure bocatĩriñumi\\n21Eropi erã Capernaum waĩcʉri macague ejañorã. Eropigʉ Sabado árĩcʉ̃ judio masa erã buheri wihigue buhegʉ ñajapʉ. 22Eropigʉ õaro masipehogʉ buhegʉ, judio masare erã buherã iro dopa árĩbiripʉ ĩgʉ. Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ iri maca majarã pee ʉca wañorã. 23Irisubure iri wihire yujugʉ watĩ ñajasũdigʉ árĩpʉ. Eropigʉ õpa arĩ gaguiniguipʉ Jesure:\\n24—Mʉhʉ Jesu Nazare majagʉ garibobiricãque gʉare watẽare. ¿Duhpibu õpa iiri gʉare? ¿Mʉhʉ gʉare dederecʉ̃ iibu iiri? Goãmʉ magʉ mʉ õagʉ árĩcʉ̃ gʉa masia, arĩ gaguiniguipʉ ĩgʉ Jesure.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu turipʉ watĩre:\\n—Ejarimaricãque. Ĩgʉre cohã wiria waque, arĩpʉ Jesu.\\n26Eropigʉ watĩ masʉre yeba mehmereja tũrucʉ̃ iipʉ. Ĩgʉ gaguiniguicʉ̃ ta wiriapʉ ĩgʉre. 27Eropirã árĩpehrerã iri wihi doanirã ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩha ʉcataria waha õpa arĩñorã:\\n—Yaho. ¿Ñehe buheri ãhriri ii? ¿Mama buheri ta ãhriri? Ĩgʉ opʉ iro dopa ta doremi watẽare. Ĩgʉ dorecʉ̃ watẽapʉ tarinʉgabeama ĩgʉre, arĩ wereniguiñorã iri wihi doarã erã basi.\\n28Eropirã bajamenʉrigã pʉhrʉgã ta, árĩpehrerã Galilea yeba majarã irire ĩgʉ eropa iirare masipehrea wañorã.\\nJesu Simo Pedro mʉñecore õago iiñumi\\n29Eropi Jesu sã judio masa erã buheri wihigue árĩnirã wiria wañorã. Erã eropa wiriara pʉhrʉ Jesu, Santiago, Ñu mera, Simo ĩgʉ pagʉ magʉ Andre sã ya wihigue ñajapʉ. 30Irisubure Simo mʉñeco nimacʉri dorecʉgo camague igo oyacʉ̃ wereñorã Jesure. 31Erã eropa werecʉ̃ peegʉ, ĩgʉ igo pohrogue eja, igo mojotore ñeha, igore tara wahgũ dobopʉ. Ĩgʉ tara wahgũ dobocʉ̃ ta igore nimacʉri taria wayoro. Taricʉ̃ pepigo igopʉ wahgã erãre bari ejopo.\\nJesu bajarã dorecʉrãre õarã iiñumi\\n32Ñamicague abe ñajara pʉhrʉgue masa árĩpehrerã dorecʉrãre, gajirã watẽa ñajasũnirãre, pũriri dorecʉrãre Jesu pohrogue aĩ ejañorã. 33Eropirã árĩpehrerã iri maca majarã gamenereñorã Jesu árĩri wihi disiporore. 34Eropigʉ Jesu bajarã dorecʉrãre, baja dore oparãre õarã wacʉ̃ iipʉ. Masa bajarãre watẽare wiupʉ. Eropigʉ watẽa Jesu Goãmʉ magʉ ĩgʉ árĩrire erã masicʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ erãre irire weredorebiripʉ.\\nGalilea yebague Jesu buheñumi\\n35Eropigʉ ñamiñarigã árĩcʉ̃ boyoboro core, ĩgʉ wahgãra pʉhrʉ masa marirogue ĩgʉ Pagʉ Goãmʉre serẽgʉ wapʉ. 36Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩarã Simo sã ĩgʉre amarã ejañorã. 37Eropirã ĩgʉre bocatĩri õpa arĩñorã:\\n—Masa árĩpehrerã mʉre ahmama, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n38Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesupʉ.\\n—I macare buhegʉ ahrabʉ yʉhʉ. Eropirã gaji macari sãre õgã maja macari sãre buherã warã mari. Yʉhʉ iri macari sãre buhegʉra, arĩpʉ Jesu.\\n39Eropigʉ árĩpehrero Galilea yebare buhecuripʉ. Eropigʉ macari nʉcʉ erã ya buheri wirigue ñajaja buhepʉ. Pũriri dorecʉrã sãre pũririre cóãpʉ. Watẽare masare ñajanirãre cohã wiupʉ.\\nJesu cami boagʉre õagʉ iiñumi\\n40Eropi gajigʉ cami boagʉ Jesu pohrogue eja, mereja serẽpʉ:\\n—Mʉhʉ yʉre õagʉ wacʉ̃ iidiagʉ, yʉre õagʉ wacʉ̃ iimasia, arĩpʉ cami boagʉpʉ Jesure.\\n41Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu ĩgʉre mojomoro ĩapʉ. Eropigʉ Jesu ĩgʉ mojoto mera mohmepipʉ. Mohmepigʉ ta õpa arĩpʉ:\\n—Irire iidiaca. Õagʉ árĩque mʉhʉ, arĩpʉ Jesu.\\n42Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ cami boara yaria wayoro. Õagʉ wapʉ ĩgʉ. 43Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩagʉ Jesu ĩgʉre turaro mera werepʉ:\\n44—Yʉhʉ mʉre õpa iirare gajirãre ne werebiricãque. Eropa werebiriqueregʉ ta mʉ dʉpʉre õaro warare pahire ĩhmugʉ waque, “Õagʉ ãhrimi,” arĩdoregʉ. Goãmʉ doreri Moisere ĩgʉ apidiro dopa ta iique. Eropigʉ mirimagʉgãre oque pahire mʉ õagʉ warare masare mʉ ĩhmuburire, arĩpʉ Jesu ĩgʉre. Õpa arĩtuhaja waque, arĩpʉ ĩgʉre.\\n45Ĩgʉ eropa masare weredorebiriquerecʉ̃ ta ĩgʉpʉ waha árĩpehreri macari majarãre Jesu ĩgʉre õagʉ wacʉ̃ iirare werepʉ. Ĩgʉ eropa werera pʉhrʉ Jesu masa bajarã erã árĩroguere wamasibiripʉ. Eropigʉ ĩgʉ masa bajamerãgã árĩrogue árĩpʉ. Erogue ĩgʉ árĩcʉ̃ baja macari majarã ĩgʉ pohrogue ejañorã.","num_words":1004,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 REYE 17\\nElíaba ewari poai jarad̶a\\n1 Maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽneba bed̶eabari Elíada b̶asia. Idjira Gala druad̶e Tisbé purud̶ebema basía. Maʌ̃ Elíaba Israeld̶ebema boro Acaboa nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃ra israelerã zocai b̶ʌ Ãcõrẽ nezocaa. Idji quĩrãpita wãrãneba jaraya id̶iba ʌ̃taa poa zocãrã cue zeẽ́da ni diamasi bid̶a b̶egueaẽ́da ab̶a mʌ̃a jarabʌrʌd̶aa.–\\n2 Maʌ̃be Ãcõrẽba Elíaa jarasia:\\n3 –Namaʌba ãyã wãdua. Querit do zaqued̶e mĩrũ b̶ad̶e wãdua. Maʌ̃ra Jordaʌ̃ dod̶eba ʌ̃mãdau odjabariare b̶ʌa. 4 Maʌ̃ do zaque baidoda bʌa do b̶aya. Idjab̶a mʌ̃a jarasia ĩbanaba djicoda bʌ itea eded̶amãrẽã.–* Ĩbana. Hebreo bed̶ead̶e jara b̶ʌa “cuervos” baribʌrʌ maʌ̃ra dopeẽ́a.\\n5 Ara maʌ̃da Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca Elíaba osia. Jordaʌ̃ dod̶eba ʌ̃mãdau odjabariare b̶ʌ Querit do zaqued̶e b̶ad̶e wãsia. 6 Maʌ̃ne diaped̶aza, quewaraza bid̶a ĩbanaba paʌ̃da, nedjara sid̶a idji itea edebadjid̶aa. Do zaque baidora do b̶abadjia. 7 Baribʌrʌ maʌ̃ druad̶e cue zeẽ́ b̶ʌ bẽrã do zaquera poasia.\\nElía Sarepta purud̶ebema pẽdra wẽrãma b̶ad̶a\\n8 Maʌ̃be Ãcõrẽba Elíaa nãwã jarasia:\\n9 –Namaʌba Sidoʌ̃ druad̶aa wãped̶a Sarepta purud̶e b̶edua. Mʌ̃a jãmabema pẽdra wẽrãa jarasia bʌra ne cobimãrẽã.–\\n10 Ara maʌ̃da Elíara Sarepta purud̶aa wãsia. Maʌ̃ purud̶e ed̶a wãbadama jũẽbʌrʌd̶e unusia pẽdra wẽrãba tʌbʌda jʌrʌ pe b̶ʌda. Maʌ̃ pẽdra wẽrãra trʌ̃ped̶a nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃ quĩrã djuburia mʌ̃ itea baidoda enedua doi carea.–\\n11 Maʌ̃ pẽdra wẽrã baido jued̶e wãbʌrʌd̶e Elíaba wayacusa trʌ̃ped̶a jarasia:\\n–Idjab̶a mʌ̃ quĩrã djuburia paʌ̃da maãrĩ mʌ̃ itea enedua.–\\n12 Pẽdra wẽrãba panusia:\\n–Bʌ Ãcõrẽ zocai b̶ʌ quĩrãpita wãrãneba jaraya: mʌ̃ra paʌ̃ neẽ́ b̶ʌa. Ab̶abe cugurud̶e harinada jʌwa baratʌma ab̶a erob̶ʌa idjab̶a zocod̶e nedragada maãrĩ erob̶ʌa. Maʌ̃ carea mʌ̃a tʌbʌda maãrĩ jʌrʌ pe b̶ʌa diguid̶a edeped̶a maʌ̃ harinara mʌ̃ itea idjab̶a mʌ̃ warra itea bid̶a ãbui carea. Maʌ̃da cod̶aped̶a daira jarrababa beud̶ia.–\\n13 Elíaba panusia:\\n–Ne wayarãdua. Bʌa jarad̶a quĩrãca od̶e wãdua. Baribʌrʌ naãrã bʌa erob̶ʌ harinaba mʌ̃ itea paʌ̃ zaqueda ab̶a ãbu enedua. Maʌ̃be bʌ itea idjab̶a bʌ warra itea bid̶a ãbudua. 14 Mãwã odua israelerã Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌ bẽrã: “Bʌa harina cugurud̶e erob̶ʌra, nedraga zocod̶e erob̶ʌ sid̶a jõẽ́a ab̶a Ãcõrẽba wayacusa naʌ̃ druad̶e cue zebibʌrʌd̶aa.”–\\n15 Ara maʌ̃da Elíaba jarad̶a quĩrãca pẽdra wẽrãba od̶e wãsia. Coped̶ad̶acarea wad̶ibid̶a harinara b̶esia Elíaba, pẽdra wẽrãba, dji warra bid̶a ewariza cod̶amãrẽã.† Dji warra. Maʌ̃ bed̶eaba idjab̶a jara b̶ʌa “pẽdra wẽrã ẽberãrã.” 16 Ãcõrẽba Elíad̶eba jarad̶a quĩrãca harina cugurud̶e b̶ʌra, nedraga zocod̶e b̶ʌ sid̶a jõẽ́ basía.\\n17 Ewari ab̶a pẽdra wẽrã warrara cacua biẽ́ b̶esia. Ara maʌ̃ba jũãcãyã nũmeped̶a jaid̶asia. 18 Maʌ̃ carea pẽdra wẽrãba Elíaa jarasia:\\n–Ãcõrẽneba bed̶eabari, ¿cãrẽ cãrẽã mʌ̃ra mĩã sẽne zesi?‡ Ãcõrẽneba bed̶eabari. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “Ãcõrẽ ẽberã.” ¿Mʌ̃ warra beumãrẽã mʌ̃a cadjirua od̶ara Ãcõrẽa quĩrãnebabid̶e zesica?–\\n19 Elíaba panusia:\\n–Bʌ warrara mʌ̃́a diadua.–\\nAra maʌ̃da warrara pẽdra wẽrã b̶acarad̶e b̶ʌda Elíaba bara edaped̶a ʌ̃taarebema dejãne idji cãĩ b̶abarimaa edesia. Mama idji cʌd̶ad̶e b̶ʌsia. 20 Maʌ̃be Elíaba Ãcõrẽa nãwã bed̶ea djuburiasia:\\n–Mʌ̃ Boro Ãcõrẽ, naʌ̃ pẽdra wẽrãba mʌ̃ra idji diguid̶a bia erob̶ʌa. ¿Bʌa cãrẽ cãrẽã idjira sopua unubi b̶ʌ? ¿Cãrẽ cãrẽã idji warrara jaid̶abisi?–\\n21 Ara maʌ̃da Elíara b̶arima ũbea warra jaid̶ad̶a ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia. Mãwã o b̶ʌd̶e Ãcõrẽa nãwã bed̶ea djuburiasia:\\n–Mʌ̃ Boro Ãcõrẽ, mʌ̃ quĩrã djuburia, naʌ̃ warrara ʌ̃rẽbabidua.–\\n22 Elíaba bed̶ea djuburiad̶ada Ãcõrẽba bia ũrĩna bẽrã warrara ʌ̃rẽbabisia. 23 Ara maʌ̃da Elíaba warrara ed̶aa dji papamaa diad̶e wãsia. Diabʌrʌd̶e nãwã jarasia:\\n–Acʌdua, bʌ warrara zocai b̶ʌa.–\\n24 Maʌ̃ne dji papaba Elíaa jarasia:\\n–Id̶ibʌrʌ mʌ̃a cawasia bʌra wãrãda Ãcõrẽneba bed̶eabarida idjab̶a bʌa jara b̶ʌra wãrãda Ãcõrẽneba ze b̶ʌda.–\\n*17:4 Ĩbana. Hebreo bed̶ead̶e jara b̶ʌa “cuervos” baribʌrʌ maʌ̃ra dopeẽ́a.\\n†17:15 Dji warra. Maʌ̃ bed̶eaba idjab̶a jara b̶ʌa “pẽdra wẽrã ẽberãrã.”\\n‡17:18 Ãcõrẽneba bed̶eabari. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “Ãcõrẽ ẽberã.”","num_words":548,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Iyara sobiabisi Jeowata yi zezeʉ̃me | Wũãwũãra jaradiara\\nKʼãrẽta jaranʉmʉ Jetebara Jeowara\\nZarebasimina Jete kaʉbara osi yi zezeba jaradara\\n¿Kʼawuabʉka bʉara kʼaita naʉ̃ dibujode ẽbẽra wũẽrãzake ũdubʉra?... Daizeze Bedʼeabara jaraẽ yi trʉ̃ra, mamina jarabʉ yi zeze trʉ̃ra Jetebasita. Jeowata Jeteʉ̃mera mejãcha sobiasida iya oda kʼãrẽa ¿Kʼawua kĩrãbʉka Jete ʉ̃rʉ akʉza yi kaʉ ʉ̃rʉ?\\nJetera ẽbẽra biabasi. Adewara ewari mejãcha berabaribasi yi kaʉʉ̃me Jeowa ʉ̃rʉ jaradiaita. Akʉza iyira buru biabasi maʉ̃ daʉcha kʼawuabasi sãwũã zokʼaita pʉwʉrʉra, maʉ̃ kʼãrẽa Israelitarabara jarasida ¿Dai nokʼobaika dai kʼareba yõedaita?\\nMaʉ̃ kʼãrẽa Jetebara widisi Jeowa kʼarebamarẽã ãyi yõbʉrʉde aduaẽbaita. Iya jarasi Jeowa daita aduabiẽbʉrʉ, naʉ̃ta oita. Mʉ deda jĩruya jũẽbʉrʉde, yi naara orrabʉrʉta Jeowa diaita. Mawũẽrã yi naa orrazedabara ¿Kʼãrẽta oibarabasi? maʉ̃ ẽbẽrarã tabernakulode baibasi akʉza ewari jõmaʉ̃nẽ trajabaibasi Daizezeita. Maʉ̃ tabernakulo edara ẽbẽrarã wãpanasi Jeowaita trajaita. ¿Jetera aduebasika ãyi yõsidera? aduẽbasi. Iyi jĩruya iyi deda zesidera ¿Kʼawuabʉka kʼaiba naara orrasita?...\\nYi kaʉ abapaikirʉba, mawũẽra Jetebara dia bʉeibarabasi tabernakulode bamarẽã. Maʉ̃ba mejãcha krĩchabisi, mamina iya yi jaramabasi Jeowa diaita ¿Kĩrãbebʉka? maʉ̃ba yi kaʉbara jarasi, zeze bʉa Jeowa jaradara oibara.\\nJete kaʉ neũdukʼawuarabara akʉ jũẽpanasi poagaza\\nYi kaʉsida naarãra krĩchasi osi ¿Kʼãrẽa? tabernakulodera juwa jidabeẽbasibaera akʉza wũãwũã erbabeẽbasibaera. Mamina iyara okĩrãbasi yi zezeba Jeowa jaradata, akʉza Jeowata iyime sobiabamarẽã kãgabasi. Maʉ̃ta audre yibiabasi iyitara wũãwũã erbaibadabara akʉza juwajidaibadabara. Maʉ̃ba wãsi tabernakulo eda mama ewari jõmaʉ̃nẽbasi iyi beiyeda.\\n¿Bu mara Jeowata Jeteʉ̃mera sobiapanaẽbasika iyi kʼãrẽara?... Sobiapanasi, bʉabida Jete kaʉde kĩrãkʼa oseabʉ, bʉa ũrĩbʉbʉrʉ akʉza Jeowata kãgabʉbʉrʉ, maʉ̃ba iyira bʉ kʼãrẽa sobiabayi. Akʉza bʉ yibarirasida sobiapanañi.\\n¿Kʼaibasi Jetera? ¿Kʼãrẽ oita jarasi?\\n¿Zareẽbasika Jete kaʉitara yi zezeba jarada oira? ¿Kʼãrẽa?\\n¿Kʼãrẽta audre yibiabasi Jete kaʉitara?\\n¿Sãwũã iyide kĩrãkʼa oibara?","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique APOCALIPSIS 1\\n1-2 Yʉ, Juan cawamecʉcʉ, Jesucristo cʉ carotii yʉ ã. Atie quetire mʉjaare yʉ uca joo.\\nAtie Jesucristo yʉre cʉ camajiorique ã yʉ caucarije. Caroaro cariape queti buiorica wame ã. Ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye cabaipe queti buiorique ã. Atie cʉ caĩrore bairo yoaro mee baigaro yua.\\nMani Pacʉ Dio atiere cʉ camajioñupi cʉ Macʉre. Jesucristo yarã, cʉ carotirã na majiato ĩi cʉ Macʉre cʉ camajioñupi Dio. To bairi yʉ tʉpʉ cajoowĩ Jesu ángelre, Dio tʉ macacʉre, Juãre cʉ majioato ĩi. To bairi yʉre cʉ caqueti buioriquere, to bairo yʉre cʉ caiñoorique quenare mʉjaare yʉ queti buiopa. 3 Ocõo bairo yʉ ĩ tunu: Caroa yericʉtaje na joogʉmi mani Pacʉ Dio ati pũurore aperãre cabue iñoorãre. Atie queti buioriquere caapirã quenare caroare na joogʉmi. Petoacã rʉja ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye. To bairi atie queti buioriquere caapiʉjarã maca wariñuugarãma yua.\\n4 Yʉ, Juan cawamecʉcʉ yʉ uca joo mʉjaare Dio yere caapiʉjarãre. Mʉjaare Asia cawamecʉti yepapʉre siete macari macanare mʉjaare yʉ uca joo. Ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Mani Ʉpaʉ Dio nemoona cãñupi. Yucʉ quenare to bairona anicõa aninucumi. Ape rʉmʉpʉ quenare to bairona atígʉmi tunu ati yepapʉre. Dio caroare cʉ joonemoato mʉjaare. Caroa yericʉtaje quenare mʉjaare cʉ joonemoato. To bairona cʉ caruiro riape macana, siete espíritu majuu, manire cabauquẽna mena caroare cʉ joonemoato mʉjaare. 5 To bairona Jesucristo, cariape manire caqueti buiocõa ãcʉ quena caroare cʉ joonemoato mʉjaare. Jesucristo maca cabai yajiricʉ anibacʉ quena catunu catiyupi. Catunu catí jʉgoricʉ ãmi Jesucristo. To bairi yucʉra caroti majuʉ ãmi. Ati yepa macana ʉparã quenare carotii ãmi. Cʉna manire maibʉjami. Ʉgueri coje rericarore bairona manire cátibojayupi, caroorije mani cátajere majiriobojaʉ. Manire cʉ carií peti yajibojarique jʉgori manire camajiriobojayupi. 6 To bairi caberopʉ cʉ mena carotiparãre manire cacũñupi. Sacerdote maja mani cãnipe quenare manire cacũñupi Jesu, aperãre Diore cajenibojaparãre. To bairo cãna manire cʉ cacũricarã aniri caroaro manire cʉ cátibojariquere tʉgooñari ocõo bairo cʉ̃re mani ĩ wariñuu: “Mani Pacʉ Dio, caroaro mʉre jã áti nʉcʉbʉgo. Caroti majuʉ mʉ ã. To bairona mʉ anicõa aninucu to cãnacã rʉmʉ. To bairona to baiato,” cʉ̃re mani ĩ wariñuu yua.\\n7 Caroaro tʉgooñaña mʉjaa. Atígʉmi Jesu. Oco bujeri bʉrʉa watoapʉ rui atígʉmi. To bairo cʉ carui ató yua, ati yepa macana nipetirã cʉ tʉjʉgarãma. Cʉ̃re capapuaricarã, cʉ̃re cajarericarã quena cʉ tʉjʉ acʉa peticoagarãma. To bairo cʉ̃re tʉjʉ acʉari otigarãma. Ati yepa to cãnacã poa macana nipetirã cʉ tʉjʉ acʉari otigarãma. To bairona to baiato.\\n8 Ocõo bairo ĩmi mani Ʉpaʉ Dio: “Yʉa, nipetirijere cátacʉ yʉ ã. Nipetirijere camajii yʉ ã. Nipetirã netoro catutuaʉ yʉ ã. Nipetiropʉ cãcʉ yʉ ã. Tirʉmʉpʉ cãni jʉgoricʉ yʉ ã. Yucʉ quenare to bairona yʉ anicõa. Ape rʉmʉpʉ quenare ati yepapʉre tutuaro mena yʉ atígʉ tunu,” ĩmi Dio yua.\\n9 Yʉ, Juan cawamecʉcʉ mʉja jʉgocʉre bairo cãcʉ ati pũuro mʉjaare yʉ uca joo. Popiye mʉja catamʉorore bairo yʉ quena popiye yʉ tamʉo. Camaja mʉjaare na cateerore bairona yʉ quenare yʉ teebʉjama. Jesucristo cʉ carotiriquere yʉ caapiʉjarije wapa yʉ teebʉjama. To bairo mʉjaare bairo popiye tamʉobacʉ quena yʉ nʉcacõa. To bairona Jesure yʉ apiʉjacõa aninucu. To bairona atona yʉ anibapa Patmos na caĩri poa yucʉ poapʉ. Dio cʉ caqueti buio cũriquere yʉ caqueti buionucurije wapa ati poapʉre yʉ ã. Atopʉ yʉre cacũ rocacõawã Jesu ye quetire caapigateerã. Jesucristo cʉ cãniere yʉ caqueti buionucurije wapa yʉ cacũ rocacõawã. Aperãre cʉ queti buio teñaqueticõato ĩrã, yʉre cacũ rocacõawã atore, Patmos na caĩri yucʉ poapʉre yua. 10 To bairo atopʉ ani yua, jĩca rʉmʉ mani Ʉpaʉ Jesu yere buerica rʉmʉ cãnopʉ yʉ cabuewʉ Dio yere. Espíritu Santo cʉ camajiorije jʉgori yʉ cabuewʉ. To bairo bue yua, apeye unie cabʉjʉro yʉ caapiwʉ. Yʉ jõcʉ bero maca tutuaro cabʉjʉro putiricarore bairo cabʉjʉro yʉ caapiwʉ. 11 Putiricarore bairo bʉjʉbato quena camajocʉ cʉ cawadarore bairona cabʉjʉwʉ. Ocõo bairo yʉ caĩ wadawĩ:\\n—Yʉa nipetirijere cátacʉ yʉ ã. Nipetirijere camajii yʉ ã. Nipetirã netoro catutuaʉ yʉ ã. Nipetiropʉ cãcʉ yʉ ã, cʉ caĩrijere yʉ caapiwʉ. Ocõo bairo yʉ caĩwĩ tunu: —Mʉre yʉ caiñoopere ucaya. To bairo tiere uca yaparoʉ tiere mʉ joogʉ camajare yʉre caapiʉjarãre. To macanare, Asia yepapʉ siete macari macanare na mʉ uca joowa. To bairi Efeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia, Laodisea cawamecʉti macari macanare na mʉ uca joowa. Mʉre yʉ caiñoope uca átiri na mʉ queti joowa. “To bairo yʉ catʉjʉwʉ,” na mʉ queti buio uca joogʉ nare. To bairo yʉre cʉ caĩrijere yʉ caapiwʉ yua.\\n12 To bairo cʉ caĩro apii yʉ caamojore tʉjʉwʉ, ¿ñamʉ yʉre cʉ wadati? ĩi, cʉ tʉjʉgʉ. To bairo amojore, tʉjʉʉ yua, jĩa bujurique capejari tuturire siete tuturi majuure yʉ catʉjʉwʉ. Oro na caĩrije caajiyarije majuu mena na caquenoorica tuturire yʉ catʉjʉwʉ. 13 Ti tuturi watoapʉ yʉ catʉjʉwʉ camajocʉre. Camajocʉ anibacʉ quena Dio Macʉna ãcʉmi, yʉ caĩ tʉgooñawʉ. Cʉ maca jutiro cayoari wʉre cajañawĩ. Cʉ rʉpori tʉpʉ cãni ejoowʉ cʉ jutiro wʉ. Cʉ cotia bui caajiyari ajerore cajia tuwĩ oro ajero majuure. 14 Cʉ riya botirica cabauwʉ. Cʉ poa quena to bairona cabauwʉ. Lana na caĩrije, oveja poa cabotirijere bairo cabauwʉ. Nieve cawamecʉtie, cabotirije majuure bairo cabauwʉ. Cʉ cape quena perore bairo caajiyawʉ. 15 Cʉ rʉpori quena bronce cawamecʉtie ãpoare bairije cabauwʉ. Cʉ rʉpori maca bronce peropʉ na caajioñarique, na caoje cojeriquere bairo seeto caajiyawʉ. Tutuaro majuu cawadawĩ. Capairi poero cabʉjʉro cõo cawadawĩ. 16 Cʉ wamo cariape macá nʉgoa maca ñocoare siete majuu nare cañewĩ. To bairi tunu cʉ rijeropʉ cabuti nʉcawʉ jarerica pãi, pʉga nʉgoapʉna caori pãi. Cʉ riya muipu ʉmʉreco macacʉre bairona caajiyawʉ.\\n17 To bairo cabauʉre cʉ tʉjʉʉ yua, tʉjʉ acʉabacʉ yʉ cañacoapʉ cʉ tʉpʉna. Cariaricʉre bairona yʉ cabaiwʉ. To bairo yʉ cabairo cʉ maca yʉ capañawĩ cʉ wamo cariape nʉgoa mena. Yʉ pañari ocõo bairo yʉ caĩwĩ yua:\\n—Juan, yʉ uwiqueticõaña. Yʉa nemoona cãni jʉgoricʉ yʉ ã. To bairona yʉ anicõa aninucugʉ to cãnacã rʉmʉ. 18 Yʉre na capapua jĩabato quena yʉ catunu catiwʉ. To bairi yucʉra cacaticõa ãcʉ yʉ aninucugʉ to cãnacã rʉmʉ. Yʉre cacũwĩ Dio camajare na canetoopaʉre. To bairi yʉ yarã caroorã ya paʉpʉ na cãnicõa aninucubopere canetoobojaʉ yʉ ã, yʉ caĩwĩ camajocʉ anibacʉ quena to bairo cabauʉ.\\n19 To bairo ĩ yaparoʉ ocõo bairo yʉ caĩwĩ tunu:\\n—Juan, ocõo bairo mʉ cáto yʉ boo: Mʉ catʉjʉejere ucaya. Yucʉacã mʉ catʉjʉrije quenare ucaya. Cabero cabaipe quenare ucaya. 20 Apiya Juan. Mere mʉ yʉ queti buiogʉ atiere ñocoa siete majuu yʉ cacʉgorijere. Yʉ wamopʉ cariape macá nʉgoa maca yʉ cañerijere mʉre yʉ queti buiogʉ. To bairona jĩa bujurique capejari tuturi siete tuturi majuu quenare mʉre yʉ queti buiogʉ. Ocõo bairo mʉre yʉ queti buio majiopa: Tie siete jĩa bujurique capejari tuturi maca majioro bai siete macari macana yʉ ye quetire caneñapo buerãre. To bairona siete ñocoa yʉ cañerã quena majioro bai yʉ ye quetire siete macaripʉre caqueti buio teñarãre.","num_words":1076,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 2 | SRINT Bible | YouVersion\\nMasĩrĩmasã Jesúre ĩãrã waadea\\n1Herodes wãĩkʉgʉ, Judea nikũ marã opʉ ããrĩripoe Jesús iri nikũma makã Belẽ́gue deyoayupʉ. Ĩgʉ̃ deyoadero pʉrʉ, abe mʉrĩriro gapʉ marã neñukãrẽ õãrõ masĩrĩmasã Jerusalẽ́gue ejañurã. 2Irogue eja, iri makã marãrẽ sẽrẽñañurã:\\n—Sugʉ majĩgʉ̃ deyoadi judío masaka opʉ ããrĩbu, ¿noógue ããrĩ́rĩ? Gʉaya nikũgue gʉa ããrĩmakʉ̃, abe mʉrĩriro gapʉ neñukãmʉ ĩgʉ̃ deyoarire ĩmugʉ̃ boyopʉrorimakʉ̃ ĩãbʉ́. Irasirirã ĩgʉ̃rẽ bʉremurã aarirã́ iriabʉ, ãrĩñurã.\\n3Opʉ Herodes ĩgʉ̃sã irasũ ãrãdeare pébokagʉ, bʉro gũñarikʉyupʉ. Ããrĩpererã Jerusalén marãde gũñarikʉñurã. 4Irasirigʉ Herodes ããrĩpererã paía oparãrẽ, Moisés doredeare buerimasãdere siiu neeõ, ĩgʉ̃sãrẽ sẽrẽñayupʉ:\\n—Cristo, Marĩpʉ iriubu, ¿noógue deyoabu ããrãyuri? ãrĩyupʉ. 5Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃, ãsũ ãrĩ yʉjʉñurã:\\n—Judea nikũma makã Belẽ́gue deyoagʉkumi. Iripoegue Marĩpʉya kerere weredupuyudi ãsũ ãrĩ gojadi ããrĩmí:\\n6Belén wãĩkʉri makãgue sugʉ Opʉ deyoagʉkumi. Ĩgʉ̃ Marĩpʉyarã Israel bumarãrẽ korebu ããrĩgʉkumi.\\nIrasiriro Belén Judea nikũ ããrĩrĩ́ makãrĩ watope ubu ããrĩrĩ́ makã ããrĩkerero, gaji makãrĩ nemorõ ããrĩrokoa, ãrĩ gojadi ããrĩmí, ãrĩ wereñurã Herodere.#Mi 5.2\\n7Ĩgʉ̃sã irasũ ãrĩmakʉ̃ pégʉ, Herodes masĩrĩmasãrẽ siiu, masaka péberogue sẽrẽñayupʉ:\\n—¿Naásũ ããrĩmakʉ̃ neñukãmʉ deyoari? ãrĩyupʉ. 8“Irinʉgue deyoami”, ãrĩ yʉjʉmakʉ̃ pégʉ, ĩgʉ̃sãrẽ Belẽ́gue ãsũ ãrĩ iriuyupʉ:\\n—Iro marãrẽ: “¿Noógue ããrĩ́rĩ, majĩgʉ̃ deyoadi?” ãrĩ sẽrẽñarã waaka! Ĩgʉ̃rẽ bokajarã, õõta goedujarika, yʉre ĩgʉ̃ ããrĩrṍrẽ weremurã! Yʉde ĩgʉ̃rẽ bʉremugʉ̃ waadʉakoa, ãrĩyupʉ ĩgʉ̃sãrẽ.\\n9-10Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pé, Belẽ́gue waakõãñurã. Maague waamakʉ̃, neñukãmʉ, abe mʉrĩriro gapʉ boyoadi ĩgʉ̃sã dupuyuro waadupuyuyupʉ, ĩgʉ̃sã waarí maarẽ́ ĩmugʉ̃. Ĩgʉ̃sã neñukãmʉrẽ ĩãrã, bʉro ʉsʉyañurã. Neñukãmʉ ĩgʉ̃sã dupuyuro waa, majĩgʉ̃ ĩgʉ̃ ããrĩrĩ́ wii weka dujanʉgãjayupʉ.\\n11Irasirirã iri wiigue ñajãrã, majĩgʉ̃rẽ, ĩgʉ̃ pago María merã ããrĩgʉ̃́rẽ bokajañurã. Ĩgʉ̃rẽ ĩã, ĩgʉ̃ pʉro ñadʉkʉpuri merã ejamejã: “Õãtarimi”, ãrĩ bʉremuñurã. Ĩgʉ̃sã ãĩadea kũmarĩrẽ tũpã: oro, incienso, mirra wãĩkʉri sʉ̃rõrĩ wajaparire ĩgʉ̃rẽ sĩñurã. 12Pʉrʉ ĩgʉ̃sã kãrĩripoe Marĩpʉ kẽrõgue wereyupʉ:\\n—Mʉsãya makãgue goedujáarã, Herodes pʉro waarí maarẽ́ dujáabirikõãka! Gaji maa gapʉ dujáaka! ãrĩ wereyupʉ. Irasirirã gaji maa gapʉ goedujáañurã.\\nJosé, María merã majĩgʉ̃rẽ Egiptogue ãĩduriadea\\n13Masĩrĩmasã goedujáadero pʉrʉ, Marĩpʉre wereboegʉ Josére kẽrõgue deyoa, ãsũ ãrĩ wereyupʉ:\\n—Yobeka! Majĩgʉ̃rẽ, ĩgʉ̃ pago merã Egipto nikũgue ãĩduriwãgãka! Yʉ mʉrẽ: “Dujarika!” ãrĩ weremakʉ̃gue dujarika! Herodes majĩgʉ̃rẽ ãmabu yámi ĩgʉ̃rẽ wẽjẽbu, ãrĩ wereyupʉ.\\n14Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pégʉ, José yobe, majĩgʉ̃rẽ ãĩ, pago merã ñamita Egiptogue waakõãyupʉ. 15Herodes okaropã irogue ããrĩñurã. Irasiriro Marĩpʉya kerere weredupuyudi Marĩpʉ magʉ̃rẽ ĩgʉ̃ ãrĩdeare gojaderosũta waayuro. Marĩpʉ ãsũ ãrĩdi ããrĩmí: “Yʉ magʉ̃rẽ Egiptogue ããrĩgʉ̃́rẽ siiubʉ”.\\nHerodes ʉ̃ma pũrãrẽ wẽjẽbéodoredea\\n16Herodes, masĩrĩmasã ĩgʉ̃ pʉro goedujáabirimakʉ̃ ĩãgʉ̃, guatariakõãyupʉ. Irasirigʉ Belén marãrẽ, iri makã tʉro ããrĩrã́dere ʉ̃ma pũrãgãrẽ wẽjẽpeokõãdoreyupʉ. Masĩrĩmasã ãrĩdeare gũñagʉ̃: “Õõpãta majĩgʉ̃ masãkumi”, ãrĩ gũñayupʉ. Irasirigʉ pe bojori oparãrẽ, pe bojori doka oparãrẽ wẽjẽbéodoreyupʉ. 17Ĩgʉ̃ irasiriri Jeremías Marĩpʉya kerere weredupuyudi gojaderosũta waayuro. Ãsũ ãrĩ gojadi ããrĩmí:\\n18Ramá wãĩkʉrogue bʉro bʉjawereri merã dʉjaritua, orerãkuma. Raquel parãmerã ããrĩturiarã Israel bumarã nome ĩgʉ̃sã pũrãrẽ bʉro orerãkuma.\\nĨgʉ̃sã pũrãrẽ wẽjẽmakʉ̃ ĩãrã, bʉjawereduúbirimakʉ̃, gajerã ĩgʉ̃sãrẽ gũñaturamakʉ̃ irimasĩbirikuma, ãrĩ gojadi ããrĩmí.#Jer 31.15\\n19Herodes boadero pʉrʉ, Marĩpʉre wereboegʉ Josére Egiptogue ããrĩgʉ̃́rẽ kẽrõgue deyoa, ãsũ ãrĩyupʉ doja:\\n20—Majĩgʉ̃rẽ wẽjẽdʉanerã boapereakõãma. Irasirigʉ majĩgʉ̃rẽ, pago merã Israel bumarãya nikũgue ãĩ dujáaka doja! ãrĩyupʉ.\\n21Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pégʉ, José yobe, majĩgʉ̃rẽ, pago merãta Israel bumarãya nikũgue ãĩãkõãyupʉ. 22José gapʉ Judea nikũgue ejagʉ, Herodes magʉ̃ Arquelao wãĩkʉgʉ ĩgʉ̃ pagʉ dagʉre gorawayudi ããrĩ́mi, ãrĩrĩ kerere pégʉ, güiyupʉ. Irasirigʉ, kẽrõgue Marĩpʉ ĩgʉ̃rẽ werederosũta Judea nikũrẽ taria, Galilea nikũgue waakõãyupʉ. 23Iri nikũguere Nazaret wãĩkʉri makãgue eja, ããrĩyupʉ. Irasiriro Marĩpʉya kerere weredupuyunerã gojaderosũta waayuro. Ãsũ ãrĩ gojanerã ããrĩmá: “‘Cristo, Marĩpʉ iriudi Nazaretmʉta ããrĩ́mi’, ãrĩrãkuma masaka”, ãrĩ gojanerã ããrĩmá.\\nLearn More About Marĩpʉya Kerere Wereri Turi\\nExplore Mateo 2 by Verse","num_words":527,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼairaba bʉsida Jesu ʉ̃rʉ? | Wũãwũãra jaradiara\\nAkʉra ẽbẽrarã naʉ̃ dibujodebʉta, ãyi trʉ̃ra Mateo, Marko, Luka, Juan, Pedro, Santiago, Juda akʉza Pablo. Ãyi jõma Jesu ewaride panasi akʉza bʉsida Jesu ʉ̃rʉ. Ãya bedʼea bʉdara jõma Daizeze Bedʼeade bʉ ¿Audre kʼawuakĩrãbʉka maʉ̃ra ʉ̃rʉ?...\\n¿Kʼaira naʉ̃ra yumakẽrãra?\\nMaʉ̃ranebema ũbeara audre Jesu neũdukʼawuabasi akʉza iyiʉ̃me Daizeze Bedʼea jaradiapanasi. Maʉ̃rãra Mateobasi Juanbasi Pedrobasi ãyira Jesu kʼaidupanasi. ¿Jarada sãmachuta?... Mateobara libro aba bʉsi Jesu ʉ̃rʉ, adewara Juanba bʉsi libro Rebelasionta akʉza karta ũbea, maʉ̃ra trʉ̃ra naʉ̃, Yi nabema karta Juan, Yi ũme karta Juan, Yi ũbea karta Juan. Pedrobida karta ũmebʉsi naʉ̃rata, Yi nabema karta Pedrota akʉza Yi ũme karta Pedrota, yi karta ũmenera Pedrobara jarasi nebia berabarida ʉ̃rʉ. Iyara ũrĩsi Jeowa ʉ̃tʉba bedʼeabʉta Jesu ʉ̃rʉ, jarasi naʉ̃ra mʉ warra, mʉara mejãcha kãgabʉ akʉza iyi kʼãrẽa sobiabʉ.\\nWuabema ẽbẽrarã dibujode bʉrabida bʉsida Jesu ʉ̃rʉ, maʉ̃ranebema abara Markobasi. Iyara ũdusibaibara sãwũã berabaridata Jesu jida edesidade. Ababemara Lukabasi, iyira medikobasi, iyira Jesu beida tẽã kristiano basikĩrã.\\nJesu tẽãbemara ũmebida bʉsida iyi ʉ̃rʉ. ¿Kʼawuabʉka kʼairabasita?... Akʉra dibujode, ãyi trʉ̃ra Santiagobasi akʉza Judabasi. Naarãra ĩjãnaẽbasi Jesuba jaradiabadara. Krĩchasidabaera Jesura kĩrã kʼawuaẽnʉmʉta, mamina ãyara maʉ̃ tẽã ĩjãsida mawũã Jesu kʼaidubemabasida.\\nAtiara bedʼeadaya Pablo ʉ̃rʉ ¿Dibujode ũdubʉka? kristiano bainaẽnara iyi trʉ̃ra Saulobasi. Iyara jʉrabasi kristianorãra akʉza zʉbʉria obasi. ¿Kʼawua kĩrãbʉka sãwũã Jesu kʼaidubemabasita?... Ewari aba iyira ode wãbasi maʉ̃ne ũrĩsi ʉ̃tʉba bedʼeabʉrʉta. ¿Kʼaibasiba? maʉ̃ra Jesubasi, iya widisi naʉ̃ta. ¿Kʼãrẽa zʉbʉria onʉmʉ mʉ ĩjãbʉrãra? aramaʉ̃ta Pablobara kʼawuasi iya obadara bigaẽãta, maʉ̃ba kristianobasi. Maʉ̃neba yẽta katorse libro bʉsi Daizeze Bedʼea edabʉta Romanoneba Ebreo eda.\\n¿Bʉmabida Daizeze Bedʼeara nruemaza akʉpanʉe?... Daizeze Bedʼea akʉbʉdade dayirãbara nemejãcha kʼawuapanʉ Jesu ʉ̃rʉ. ¿Kʼawua kĩrãikʼa audre Jesu ʉ̃rʉ?...\\n¿Kʼairabasi Jesu kʼaidubemara iyi ʉ̃rʉ bʉdapeadara trʉ̃ra?\\n¿Kʼairabasi Jesu mebẽrã ũme Daizeze Bedʼea bʉdara?\\n¿Sãwũã kristianobasi Pablora?","num_words":275,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 26 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ewarid̶e Zip purud̶ebemarãda Guibead̶aa wãnaped̶a Sauloa nãwã jarasid̶aa: –Davira Haquila eya zaqued̶e ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌ quĩrãpe mĩrũ b̶ʌa.–\\n2Ara maʌ̃da Saulba dji biara b̶ea Israeld̶ebema sordaorãda mil ũbea edaped̶a Zip ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶aa Davi jʌrʌd̶e wãsid̶aa.\\n3Maʌ̃ne Haquila eya zaqued̶e o icawa cãĩsid̶aa. Maʌ̃ eya zaquera ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌ quĩrãpe b̶ʌa. Maʌ̃ne Davira ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e b̶asia. Idjia cawasia Saulba idjira jidad̶e zebʌrʌda.\\n4Maʌ̃ bẽrã ʌ̃cʌrʌ diabuesia Saulora idji sordaorã sid̶a sãma panʌda cawai carea. Ãdjirã jẽda zesid̶ad̶e jarasid̶aa wãrãda Saulda jũẽsida.\\n5Maʌ̃be Davira Saul idji sordaorã ume panʌmaa chupea wãped̶a quĩrãcuita acʌsia Saulda, Ner warra Abne sid̶a sãma cãĩ panʌ cawaya. Maʌ̃ Abnera Saul sordaorã boro basía. Daviba unusia Saulora idji sordaorã ẽsi cãĩ b̶ʌda.\\n6Davira jẽda wãped̶a hititad̶ebema Ahimele ume idjab̶a Seruyá warra Abisai ume bed̶easia. Abisaira Joá djaba basía. Daviba ãdjía iwid̶isia: –¿Caida mʌ̃ ume Saul cãĩ b̶ʌmaa wãi? Abisaiba panusia: –Mʌ̃da bʌ ume wãya.–\\n7Maʌ̃ diamasi Davira Abisai ume Saul sordaorã panʌmaa wãsid̶aa. Jũẽsid̶ad̶e unusid̶aa Saulora cãĩ b̶ʌda. Idji boro nocoare mĩãsuda egorod̶e su nũmasia. Maʌ̃ne Abneda, idji sordaorã sid̶a Saul cãĩ b̶ʌ orrocawa cãĩ panasid̶aa.\\n8Maʌ̃ carea Abisaiba Davia jarasia: –Id̶i Ãcõrẽba bʌ dji quĩrũra bʌ jʌwad̶e b̶ʌbʌrʌa. Saulora mʌ̃́a idu beabidua. Ara idji mĩãsuba idjira egorod̶aa su jidaya. B̸arima ab̶a subʌrʌba beaya.–\\n9Baribʌrʌ Daviba jarasia: –Idjira bearãdua. Ãcõrẽba b̶ʌd̶a boroda beasira idjia cawa oya.\\n10Ãcõrẽ quĩrãpita mʌ̃a jaraya ab̶abe idjiabʌrʌ Saulora beubida b̶ʌa. Ãĩbẽrã ewari ab̶a idjia Saulora ara jãwã beubiya wa dji quĩrũ ume djõ b̶ʌd̶e beubiya.\\n11Idjiabʌrʌ Saulora dadjirã boroda b̶ʌd̶a bẽrã mʌ̃a Saulora beaẽ́a. Baribʌrʌ idji jiadoda, mĩãsu sid̶a idji boro nocoare b̶eada edad̶aped̶a isabe wãnia.–\\n12Ara maʌ̃da Daviba mĩãsuda, jiado sid̶a Saul boro nocoare b̶eada edad̶aped̶a wãsid̶aa. Ãdjia oped̶ad̶ara ni ab̶aʌba ununaẽ́ basía ni ũrĩnaẽ́ basía. Ni ab̶aʌda ʌ̃rʌ̃manaẽ́ basía Ãcõrẽba jũmarãda bio cãĩbigad̶a bẽrã.\\n13Maʌ̃be Davira dewarabema eya zaque borod̶aa wãsia. Mama idjira Saul sordaorã panʌ quĩrãpe tʌmʌ arid̶e b̶esia.\\n14Maʌ̃ne Daviba Saul sordaorã boro Abneda trʌ̃ jarasia: –¡Abne! ¿Ũrĩ b̶ʌca?– Abneba panusia: –¿Caida jãwã dadjirã boro Sauloa b̶ia b̶ʌ?–\\n15Daviba jarasia: –¿Bʌra Israel druad̶e dji mẽsrãara b̶ʌẽ́ca? Maʌ̃da ¿cãrẽ cãrẽã dadjirã boro Saulora wagaẽ́ b̶ʌ? Id̶i ẽberãda bãrã cãĩ duanʌmaa wãped̶a dadjirã borora beaida b̶asia.\\n16Bʌa cadjiruada osia. Bʌa dadjirã borora wagaẽ́ b̶asia. Ãcõrẽ quĩrãpita mʌ̃a jaraya: Ãcõrẽba b̶ʌd̶a borora bãrãba wagaped̶ad̶aẽ́ bẽrã, bʌda bʌ sordaorã sid̶a jũma beud̶ida panʌa. Saul mĩãsuda, jiado sid̶a idji boro nocoare b̶ead̶ada jʌrʌdua unui cawaya.–\\n17Saulba cawasia Davida mãwã bed̶ea b̶ʌda. Maʌ̃ bẽrã jarasia: –Mʌ̃ warra Davi, ¿bʌda jãwã bed̶ea b̶ʌca?– Daviba panusia: –Mãẽ, mʌ̃ boro. Mʌ̃da mãwã bed̶ea b̶ʌa.\\n18Bʌa ¿cãrẽ cãrẽã mʌ̃, bʌ nezocada biẽ́ oi carea ẽpẽ b̶ʌ? ¿Cãrẽneba mʌ̃a bʌra biẽ́ osi? ¿Cãrẽ cadjiruada osi?\\n19Mʌ̃ boro, mʌ̃ djuburia mʌ̃a jarabʌrʌra ũrĩdua. Ãcõrẽba bʌda mʌ̃ ume quĩrũbisibʌrʌ mʌ̃a idjía animarãda babue diaya bʌ quĩrũbira tumabimãrẽã. Baribʌrʌ ẽberãrãba bʌda mʌ̃ ume quĩrũbisid̶abʌrʌ, Ãcõrẽba ãdjirãra biẽ́ b̶ʌya. Ãdjirãba mʌ̃ra Ãcõrẽba diad̶a druad̶ebemada ãyã jʌretabʌda quĩrãca nama mĩrũ zebisid̶aa. Nãwã jarabʌdaca b̶ʌa: ãyã wãdua dewara ãcõrẽ b̶ea ẽpẽmãrẽã.\\n20Nama Ãcõrẽba diad̶a drua ãĩ mʌ̃ra bearãdua. Mʌ̃ra usa tʌ̃ quĩrãca ʌb̶ʌaẽ́ b̶ʌ bẽrã ¿bʌa cãrẽ cãrẽã mʌ̃ra beai carea jʌrʌ b̶ʌ? ¡Eyad̶e suẽrru beai carea jʌrʌ b̶ʌ quĩrãca mʌ̃ra ẽpẽ b̶ʌa!–\\n21Maʌ̃ carea Saulba panusia: –Mʌ̃ warra Davi, mʌ̃a cadjiruada osia. Ẽberã crĩcha neẽ́ b̶ʌ quĩrãca mʌ̃a bio ãĩ o b̶asia. Mʌ̃ ume jẽda wãna. Id̶i bʌa mʌ̃ra bead̶aẽ́ bẽrã mʌ̃a bʌra waa biẽ́ oẽ́a.–\\n22Daviba panusia: –Mʌ̃ boro, bʌ mĩãsura nama b̶ʌa. Sordaoda ab̶a diabuedua edad̶e zemãrẽã.\\n23Ãcõrẽba ẽberãza ne biada diaya ãdjia jipa o panʌ carea idjab̶a wãrãda ĩjã o panʌ carea. Id̶i Ãcõrẽba bʌra mʌ̃ jʌwad̶e b̶ʌsia. Baribʌrʌ mʌ̃a bʌra beaẽ́ basía, idjiabʌrʌ bʌra dai boroda b̶ʌd̶a bẽrã.\\n24Mʌ̃a Ãcõrẽa iwid̶i b̶ʌa mʌ̃da zocai b̶ʌmãrẽã, mʌ̃a id̶i bʌra zocai b̶ʌd̶a quĩrãca. Idjab̶a iwid̶i b̶ʌa mʌ̃ra jũma bia mĩga b̶ʌd̶ebemada ẽdrʌ b̶ʌmãrẽã.–\\n25Saulba panusia: –Ãcõrẽba bʌra carebaya, mʌ̃ warra Davi. Wãrãda bʌa ne waib̶ʌada o b̶aya. Bʌa obʌrʌra jũma bia odjaya.– Maʌ̃be Davira ãyã wãped̶a Saulora jẽda idji druad̶aa wãsia.","num_words":633,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.145,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 18 BSNNT - To bajiro bero, Atenas macajʉ ñar'i, - Bible Search\\nCorinto vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti\\n1To bajiro bero, Atenas macajʉ ñar'i, Corinto vãme cʉti macajʉ vacoasuju Pablo. 2Tojʉ ejacõari, Ponto sitajʉ ruyuar'i jud'io masʉ Aquila vãme cʉtigʉre ĩabʉjayuju. Italia sitagʉ ʉjʉ Claudio vãme cʉtigʉ, Roma vãme cʉti macajʉre jud'io masa ĩna ñasere bojabecʉ ñari, ĩnare varotiyuju ĩ. To ĩ yijare, Italiajʉ ñariarã, Corinto macajʉ ejayujarã ĩna, Aquila, ĩ manajo Priscila vãme cʉtigo rãca. Ĩnare ĩabʉjar'i ñari, ĩna ya vijʉ ĩnare ĩagʉ̃ vasuju Pablo. 3Vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire quẽnocõari, vaja sẽnirã ñañujarã ĩna. To bajiri Pablo quẽne, tire moarũgũr'i ñari, ĩna tʉjʉ ñacõari, ĩna rãca moañuju ĩ. 4Ĩna rãca ñacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro Dios ocare ĩna buerivijʉ vacõari, jud'io masare, griego masare quẽne, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo.\\n5Macedonia sitajʉ ñariarã, Pablo ĩ ñarojʉre Corinto macajʉre ejayujarã Silas, Timoteo rãca. To bajiri ĩna ejaro bero, vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire ĩ quẽnorũgũboarere yitʉjacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne jud'io masare ĩnare gotimasiorũgũñuju. “Jesúne ñaami masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju Pablo. 6To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, ĩre ajiterã “Rojose yigʉ ñaami Pablo. Socagʉ ñaami”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yijare, “To cõrone mʉare gotitʉjagʉ yaja” yigʉ, ĩ sudi sãñasere tʉ̃ayayeyuju Pablo. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—Jesús sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere mʉare yʉ gotisere ajiterã ñari, sʉoye cʉtiaja mʉa. Yʉ sʉori me bajirʉarãja mʉa. To bajiri, jud'io masa mejʉare mʉare yʉ gotiboasere ĩnare gotigʉacʉ yaja yʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo.\\n7To yigajanocõari, ti vi ñar'i, budicoasuju ĩ. Ti vi tʉre ñañuju Ticio Justo vãme cʉtigʉ ya vi. Jud'io masʉ me ñaboarine, Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju ĩ. To bajiri ĩ tʉ sãjasuju Pablo. 8Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Crispo vãme cʉtigʉ, ĩ ya viana, to yicõari Corinto macana quẽne, jãjarã Pablo ĩ gotimasiosere ajicõari, “Jesúrãcana ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautizarotiyujarã ĩna. 9Cojo ñami Pablore ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús, mani ʉjʉ:\\n—Güibesa. Güibecʉne yʉ yere ĩnare gotimasiocõa ñaña. 10Mʉ rãcane ñaja yʉ. To bajiri mʉre ñiacõari, rojose mʉre yirocʉ maami. Adi macare jãjarã ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã —Pablore ĩre yigotiyuju Jesús. 11To bajiri cojo cʉ̃ma jedi, gaje cʉ̃ma gʉdareco Corintojʉre Dios ocare ĩnare gotimasio ñañuju Pablo.\\n12Tirodore Acaya sita ʉjʉ ñañuju Galión vãme cʉtigʉ. To bajiri Pablo ĩ gotimasio ñarone, jud'io masa, ĩre ñiacõari, Galión tʉjʉ Pablore ĩre ãmiasujarã ĩna, “‘Rojose yigʉ ñañumi’ ĩre yato” yirã. 13To ejacõari, ado bajiro Galiónre gotiyujarã ĩna:\\n—“Ado bajiro yʉre yirʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãja mʉa” Dios ĩ yicũmasire mere masare ũmato yirũgũami —ĩre yigotiyujarã ĩna.\\n14To ĩna yijare, Pablo ĩ ñagõgʉadone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Galión:\\n—Rojose ĩ yire ti ñajama, “Rojose yigʉ yiyumi”, mʉare yiajibogʉja yʉ. 15To bajiboarine mʉa ñicʉa ĩna yirũgũrere ĩ yijama, ĩ yibetijaquẽne, no yibeaja, yʉrema. To bajiri no yigʉ ĩ yirere ĩacõĩabecʉja yʉ. Mʉa masune tire oca quẽnoña —ĩnare yiyuju Galión, jud'io masare.\\n16To yigajanocõari, ĩnare budirotiyuju ĩ. 17To ĩ yirã, budianane Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Sóstenes vãme cʉtigʉre ĩnare ũmato var'irene ñiacõari, quẽañujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, “To yaja mʉa”, ĩnare yibeticõañuju Galión.\\nAntioqu'ia macajʉ tudiejacõari bero, Dios ocare Pablo ĩ tudigotigʉ vare queti\\n18To bajiro bero, Corinto macajʉre yoaro ñacõañuju Pablo. To bajiñaboacʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre vare goti, vacoasuju. Priscila so manajʉ Aquila quẽne ĩ rãca vasujarã ĩna, Siria sitajʉ vana. Cencrea macajʉ ejacõari, “Tire yirʉcʉja yʉ” Diore ĩre yir'i ñari, ĩ rʉjoa joare suarotiyuju Pablo. To bajiro ĩ yiro bero, cũmuane Efeso macajʉ vacoasujarã ĩna. 19Ti macajʉ ejacõari, Priscila so manajʉ Aquila rãca to ĩna ñatoyene, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ vasuju Pablo. Ti vi ejacõari, ĩnare gotimasioñuju ĩ. 20-21To ĩ yiñarone,\\n—Yʉa rãca yoarobʉsa ñacõaña —ĩre yiboayujarã ĩna.\\n—Mʉa rãca yoaro ñamasibeaja yʉ. Dios ĩ bojajama, quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju.\\nTo yicõari, ĩnare vare goti vacoasuju cũmuane, Cesarea macajʉ vacʉ. 22Cesarea macare ejacõari, Jerusalénjʉ vacoasuju ĩ. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare quẽnaroti gajanocõari, Antioqu'ia macajʉ vacoasuju. 23Ti macajʉ ejacõari, yoaro ñañuju. To bajiñaboacʉ, vacoasuju Galacia sitajʉre, to yicõari, Frigia sitajʉre quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre “Bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ, ĩnare goticudigʉacʉ.\\nEfeso macajʉre Apolos vãme cʉtigʉ ĩ gotimasiore queti\\n24Tirodore Efeso macajʉ ejayuju jud'io masʉ, Apolos vãme cʉtigʉ. Alejandr'ia vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Dios ocare masa ĩna ucamasirere quẽnaro masigʉ̃ ñañuju ĩ. 25“Jesús ñañumi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” gãjerã ĩna yigotimasior'i ñañuju ĩ. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja’ yirã, oco rãca bautizarotiya” Juan ĩ yire rĩne masiñuju ĩ. To bajiboarine, ĩ masiro cõro quẽnaro gotimasio variquẽnañuju. 26Ti macajʉ ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre bojonebecʉne ĩnare gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yisere ajiyujarã ĩna, Priscila, so manajʉ rãca. Tire ajicõari, “Cojo vãme ĩre rʉyaja” yirã, ricati ĩre jicãmotocõari, ĩre gotirẽmoñujarã ĩna, Jesús ocare, to yicõari ĩ bajirere quẽne. 27Ĩ gotimasiorotire ĩre ĩna gotirẽmoro bero, Acaya sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarojʉ varʉa tʉoĩañuju Apolos. “To mʉ vajama, quẽnamasucõaroja ti”, ĩre yiyujarã ĩna, Efeso vãme cʉti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri Acaya vãme cʉti sitanare queti ĩnare ucacõañujarã ĩna, “Apolo mʉa tʉ ĩ ejaro, quẽnaro ĩre bocaãmiña mʉa” yirã. To bajiri, Acayajʉre vacoasuju ĩ. To ejacõari, Dios ĩ ejarẽmose rãca Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoriarãre ado bajiro ĩnare yirẽmoñuju Apolos: 28Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, jud'io masa ĩna gotiboasere, “To bajiro me bajiaja” yigʉ, Dios oca masa ĩna ucamasirere gotiyuju ĩ.\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i, ĩne ñaami Jesús —yigotimasioñuju ĩ.\\nQuẽnaro ĩ gotimasiojare, “To bajiro me bajiaja”, yimasibesujarã jud'io masa.","num_words":864,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1Jesucristo ñekʉ̃sãmarã iripoegue marã ãsũ ããrĩnerã ããrĩmá. Jesucristo, David parãmi ããrĩturiagʉ ããrĩdi ããrĩmí. David, Abraham parãmi ããrĩturiagʉ ããrĩdi ããrĩmí. 2Abraham Isaac pagʉ, Isaac Jacob pagʉ, Jacob Judásã pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. 3Judá pũrã Fares, Zara wãĩkʉrã ããrĩnerã ããrĩmá. Ĩgʉ̃sã pago Tamar wãĩkʉdeo ããrĩmó. Fares Esrom pagʉ, Esrom Aram pagʉ, 4Aram Aminadab pagʉ, Aminadab Naasón pagʉ, Naasón Salmón pagʉ, 5Salmón Booz pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. Ĩgʉ̃ pago Rahab wãĩkʉdeo ããrĩmó. Booz, Obed pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. Ĩgʉ̃ pago Rut wãĩkʉdeo ããrĩmó. Obed Isaí pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. 6Isaí Israel bumarã opʉ David pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. David, Urías marãpo ããrĩdeo merã Salomón wãĩkʉgʉre pũrãkʉdi ããrĩmí. 7Salomón Roboam pagʉ, Roboam Abías pagʉ, Abías Asa pagʉ, 8Asa Josafat pagʉ, Josafat Joram pagʉ, Joram Uzías pagʉ, 9Uzías Jotam pagʉ, Jotam Acaz pagʉ, Acaz Ezequías pagʉ, 10Ezequías Manasés pagʉ, Manasés Amón pagʉ, Amón Josías pagʉ, 11Josías, Jeconíasã pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. Ĩgʉ̃sã ããrĩripoere Israel bumarãrẽ Babilonia marã gapʉ ñeã, ĩgʉ̃sãya nikũgue ãĩãnerã ããrĩmá. 12Irasirigʉ, Jeconías Babilonia nikũgue Salatiel wãĩkʉgʉre pũrãkʉdi ããrĩmí. Salatiel Zorobabel pagʉ, 13Zorobabel Abiud pagʉ, Abiud Eliaquim pagʉ, Eliaquim Azor pagʉ, 14Azor Zadoc pagʉ, Zadoc Aquim pagʉ, Aquim Eliud pagʉ, 15Eliud Eleazar pagʉ, Eleazar Matán pagʉ, Matán Jacob pagʉ, 16Jacob, José pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. José, María marãpʉ ããrĩdi ããrĩmí. María, Jesús masakare taubu “Cristo” wãĩkʉgʉ pago ããrĩdeo ããrĩmó.\\n21Igo majĩgʉ̃rẽ pũrãkʉgokumo. Ĩgʉ̃ ĩgʉ̃yarã masakare ĩgʉ̃sã ñerĩ iridea wajare taubu ããrĩgʉkumi. Irasirigʉ ĩgʉ̃rẽ “Jesús” wãĩyegʉkoa, ãrĩyupʉ Marĩpʉre wereboegʉ Josére.\\n22I ããrĩpereri Marĩpʉ ĩgʉ̃ya kerere weredupuyudire gojadorederosũta waayuro. Ãsũ ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́: 23Sugo nomeõ ʉ̃mʉ́ʉ merã ããrĩbirikerego, sugʉ majĩgʉ̃ pũrãkʉgokumo. Ĩgʉ̃ “Emanuel” wãĩkʉgʉkumi, ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́. “Emanuel”, ãrĩrõ: “Marĩpʉ marĩ merãta ããrĩ́mi”, ãrĩdʉaro yáa.","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TIMÓTEO 5\\nAnodaaɡ̶ee ica nowienoɡ̶odi loiigi Ǥoniotagodi me dowediteloco niɡ̶ina oko\\n1 Jinaɡ̶awiceni motaɡ̶aneɡ̶eni nigoxoki niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa oxiiɡ̶odi, pida oxoki ademii micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶adiodi. Codaa oxoki niɡ̶inoa lionekadi ademiita micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶anioxoadipi. 2 Oxoki niɡ̶ina iwaalepodi laxokodipi micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶adiododipi. Codaa oxoki niɡ̶ina awicijipi mademii micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶aniwaalepodi, midokee ɡ̶adowooko me yapidi niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni.\\n3 Eemiteetibige codaa maxawani niɡ̶inoa wajekalodipi ane diɡ̶ica anoyakadi nimaweneɡ̶egi. 4 Pida nigaca wajekalo ane idi lionigipi, mige lawadipi, odoejegi leeditibige midiaaɡ̶idi odowediteloco, ane ɡ̶odiiɡ̶axitece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi me jaoɡ̶a. Joaniɡ̶idaa nigoyediatece eliododipi icoatawece niɡ̶icoa baanoɡ̶owote moniliidaɡ̶aditiniwace. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yemaa me jedianaɡ̶a ɡ̶odiododipi. 5 Naɡ̶ana wajekalo ane diɡ̶ica ane dowediteloco, nibeotege Aneotedoɡ̶oji me yaxawa, codaa idioka limedi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, enoale, codaa me noko, dipokotibigimece me yaxawa. 6 Pida naɡ̶ana wajekalo ane yewiɡ̶a mepoka dinemaa, idaaɡ̶ida malee yewiɡ̶a lolaadi, pida ja micataɡ̶a daantaɡ̶a yeleo. 7 Anajoinitiniwace niɡ̶ina oko mowote niɡ̶inoa ane jiiɡ̶axitedaɡ̶adici, amanagawini aɡ̶ica ane laagetedipi. 8 Pida nigica oko ane daɡ̶a dowediteloco litaagi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eliododipi ane noiigiwepodi, ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a, odaa iniaaɡ̶ini niɡ̶ini oko ja ika me diotece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa ja beyagi anee caticedi niɡ̶ina oko ane deɡ̶eyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi.\\n9 Naɡ̶ana wajekalo nige yemaa me diniditini liboonaɡ̶adi mawatiogi anoyaxawatiogi niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, pida leeditibige midiwa caticedi me seseenta nicaaɡ̶ape, codaa mokijotece me wado. 10 Eledi leeditibige niɡ̶ina oko moyowooɡ̶odi minoa loenataka anele anidioka limedi meote, codaa mele me iliidaɡ̶adi lionigipi, mele me dibatege lanakepodi anodiita liɡ̶eladi, codaa me iwilegi loɡ̶onaka niɡ̶ina anida aneetege loiigi Ǥoniotagodi (ane ligileɡ̶egi niɡ̶ina me wiajeeɡ̶a), me yaxawa niɡ̶ina oko ane dawikode, codaa me dinoniciwaɡ̶adi meo okanicodaaɡ̶ica libakedi anele.\\n11 Pida jiniɡ̶idiitini liboonaɡ̶adi niɡ̶ina wajekalodipi baɡ̶aleeɡ̶awicijiipi. Igaataɡ̶a doidetibige doɡ̶oniwitalo lidekeco midi miwaalepodi, oditaɡ̶a joɡ̶oika monakato Cristo, joɡ̶odoletacibige me nadonaɡ̶a. 12 Ade nilaagetedipi leeɡ̶odi me doɡ̶odowediteloco niɡ̶ijo odoejegi nigegitege Cristo. 13 Codaa odiniiɡ̶axitece me nigojigipi niɡ̶ina migotece niɡ̶inoa diimaɡ̶a. Pida aɡ̶idokida me nigojigipi, jaɡ̶aɡ̶a diniiɡ̶axitece me alaɡ̶aneɡ̶egipi, codaa motaɡ̶axadi, oditece niɡ̶inoa ane deɡ̶ele me ɡ̶odotaɡ̶a. 14 Enice jajoi niɡ̶ina wajekalodipi baɡ̶alee awicijipi me nadonaɡ̶atace, amaleeɡ̶aɡ̶a ica lionigipi, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a odowediteloco epaa liɡ̶eladi, amanagawini aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini leeɡ̶odi ɡ̶odaxakawa daɡ̶a beyagi me dotaɡ̶atibigoɡ̶oji. 15 Igaataɡ̶a jiɡ̶ijo wajekalodipi aneyamaɡ̶aticoace, odaa joɡ̶odioteci Satanás. 16 Nigica ɡ̶oneleegiwa, oɡ̶oa domige iwaalo aneyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi anidi litacepodi wajekalodipi, leeditibige modowediteloco niɡ̶idi wajekalodipi, odaa ele me doɡ̶oikatece loiigi Ǥoniotagodi doɡ̶onediatiniwace. Odaa loiigi Ǥoniotagodi yakadi moilaaɡ̶atece moyaxawa niɡ̶ina eledi wajekalodipi ane diɡ̶ica anodinaɡ̶akatidi.\\nLaxokodipi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a\\n17 Niɡ̶ina laxokodipi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a anele modowediteloco loiigi Ǥoniotagodi, niɡ̶ina ɡ̶onioxoadipi leeditibige modeemitetibige codaa moyaxawatece laɡ̶alanaɡ̶a, eneɡ̶egi ele moyaxawa niɡ̶ina baaneɡ̶eliodi me nibaaɡ̶a, moyatematitedibece ɡ̶obodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa moyeloɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 18 Igaataɡ̶a lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji mee,\\n“Jinaɡ̶a agoeni nioladi ewalaile\\nniɡ̶ina me nipodi leyeema me nigakala.”\\nNiɡ̶ijo eledi liwai lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji mee,\\n“Iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina moyedia nibakecajo loojedi me diba.”\\n19 Jinaɡ̶a domaɡ̶a ajipaata nigica ane doletibige me dakapetege niɡ̶ijo laxokodipi anoiiɡ̶e Ǥoniotagodi loiigi. Pida idoka ajipaata niɡ̶ina nige idiwa iniwataale mige iniwatadiɡ̶ini oko nakataɡ̶anadi, anonadi meo anigida libeyaceɡ̶egi. 20 Eliite moxoki lodoe loiigi Ǥoniotagodi niɡ̶ina ane daɡ̶a yemaa me ika meotibiga libeyaceɡ̶eco, amaleeɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina eledi ɡ̶onioxoadipi odoita mowo ane beyagi.\\n21 Lodoe Aneotedoɡ̶oji, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo, codaa me lodoe niɡ̶ijoa aanjotedi liomaɡ̶ataka Aneotedoɡ̶oji, ɡ̶adiiɡ̶eni moteteni niɡ̶inoa ɡ̶anajoineɡ̶eco anejitedaɡ̶awa. Codaa oleetibige midokida anemiitiogi ɡ̶onioxoadipi, codaa niɡ̶ina mawini anee eledi oko, jiniɡ̶ica ananienaɡ̶aneɡ̶eni daɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶adokaaɡ̶edi.\\n22 Jinaɡ̶a ɡ̶adajolitaki me ipekeniteloco ɡ̶abaaɡ̶atedi lacilo okanicodaaɡ̶ica oko ane diniomaɡ̶aditema libakedi Ǥoniotagodi. Adaɡ̶awanitege libatiigi eledi oko. Pida akamaɡ̶akaami oteteni ɡ̶adaaleɡ̶ena me yapidi.\\n23 Jineɡ̶emaanitibige minoka acipeta ninyoɡ̶odi, pida awii acipeta onateciɡ̶ida viinyo amaleeɡ̶aɡ̶a liwetadi ɡ̶awokomaɡ̶a, igaataɡ̶a geme elioditibece mileeni ɡ̶awokomaɡ̶a.\\n24 Inatibece oko yenikamaɡ̶a me jinataɡ̶a libeyaceɡ̶eco, odaa jowooɡ̶otaɡ̶a micota me iloikatidi Aneotedoɡ̶oji. Pida inatecibece eledi oko aɡ̶icoa me jinataɡ̶a libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina natigide, pida icota me yeloɡ̶otelogo anigida noko. 25 Codaa idaaɡ̶ee, inatecibece oko yenikamaɡ̶a me jinataɡ̶a minoa libaketedi anele, pida inatecibece eledi oko aɡ̶icoa me jowooɡ̶otaɡ̶a libaketedi anele niɡ̶ina natigide, pida icota me jinataɡ̶a anigida noko.","num_words":607,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 6 BSNNT - - Bible Search\\n1To bajiri Cristo oca ñamasuse ti ñajare, “Yʉ gotisere ajimasiriaro maja mʉa” yʉ yisere gotigʉagʉ yaja, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotire yigʉ. Jẽre Cristo oca josabetibʉsasere masiaja mani. Adi ñaja Cristo ye mani buesʉocati: “Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare yitʉoĩaroti ñaja manire” yirere buecajʉ mani. “Diore mani ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani” yirere quẽne buecajʉ mani. 2Gajeye ado bajiro buecajʉ mani: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩna bautizasere quẽne buecajʉ mani. To yicõari, “Esp'iritu Santo, mʉa rãca ñarʉcʉmi” yirã, ĩnare ĩna ãmo ñujeosere quẽne buecajʉ mani. Quẽna gajeye ado bajise buecajʉ mani: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã, bajireacoaboarine, tudicaticõarʉarãma” yirere quẽne buecajʉ mani. To yicõari, masare Dios ĩ beserotire quẽne buecajʉ mani. 3Ti ñacajʉ Dios oca josabetibʉsa mani buesʉocati. To bajiri, josasere quẽne buemasicõari, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirũtuajaro mani, Dios ĩ bojajama.\\n4-6Sĩgʉ̃ri Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma maji. To bajicõari, Esp'iritu Santore cʉorã ñarãma. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñarãma. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoecoriarã quẽne ñarãma. To bajiro yirã ñaboarine, ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, jʉaji ajitirʉ̃nʉbetirʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, Jesucristore ĩatecõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajuturiarã ũnane ñarã bajirãma ĩna. To bajiro ĩna bajijare, gãjerã quẽne Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarãma. 7“Dios ocare ajicõari, quẽnaro ote vãnʉri sitare bajiro bajiaja mani” yigʉ, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Vese ote ñarivesere oco ti quediro bero ote quẽnaro ti vãnʉrore bajiro bajiroti ñaja manire. To bajicõari, ti sitajʉre ote vãnʉcõari, quẽnaro ti rica cʉtijama, variquẽnagʉ̃mi ti vese ʉjʉ. To bajiri, ote rica cʉti vese ĩ ĩavariquẽnarore bajiro manire quẽne ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios, ĩ ocare ajicõari, ĩ bojarore bajiro mani yijama. 8To bajicõari, gajejʉma vese yiriajʉ sita quẽnabeto ñari, oco ti quediboajaquẽne, ote vãnʉbetone, vidise rĩne ti judijama, “Sita quẽnabeto ñaja” yigʉ, tire soereacõagʉ̃mi ti vese ʉjʉ. Tire bajirone Dios ocare ajiboarine, ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩ bojabetire ĩna yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi Dios.\\n“‘Yʉre yirẽtobosarʉcʉmi Cristo’ mani yitʉoĩacõa ñajama, quẽnaja”, yire queti\\n9“Ado bajiro bajirãma Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjarã” mʉare yʉ yigotimasiosere, “Mʉane ñaja Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjarona” yigʉ me yaja yʉ. Quẽnaro mʉa yirere ajicõari, “Jesucristo sʉori Dios yarã ñarãma”, mʉare yaja yʉ. To bajiro mʉare yimasicõari, “Bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirũtu varʉarãma ĩna”, mʉare yaja yʉ. 10Quẽnaro riojo yigʉ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa yirere masiritibetirʉcʉmi. To bajiri, gãjerã Dios yarãre mʉa ejarẽmorere ajicõari, “Diore rʉ̃cʉbʉorã ñarãma”, mʉare yimasiaja yʉ. Ĩnare ejarẽmocõa ñarãja mʉa maji. Tire quẽne masiritibetirʉcʉmi Dios. 11To bajiro quẽnaro mʉa yirũgũse quẽnaja ti. Variquẽnase rãca Dios ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, ñajediro quẽnaro mʉa yirũgũrore bajirone gãmerã yicõa ñarũgũroti ñaja. To bajiro mʉa yicõa ñajama, “Cristo sʉori quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩarore bajirone mʉare yirʉcʉmi. 12Dios ocare ajiterãre bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Bajirʉaroja” ĩnare ĩ yirere ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarãre bajirojʉa bajiya mʉa quẽne. Ĩnare bajiro mʉa bajijama, mʉare ĩ gotiriarore bajirone mʉare quẽne yirʉcʉmi Dios.\\n13-14Abraham ñamasir'i ĩ bajimasirere tʉoĩaña mʉa. “Gãji yʉre bajiro yigʉ magʉ̃mi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “‘Mʉre socabeaja yʉ. Jãjarã jãnerabatia cʉtirʉcʉmi’ mʉre yaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire gotigʉ. 15“Ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami Dios” yigʉ ñari, “Socʉ yigʉmi” yitʉoĩarejaibetimasiñuju Abraham, Dios ĩ yirotire yugʉ. To bajiri, Dios socabecʉ ĩ ñajare, “To bajiro bajirʉaroja” Abrahamre ĩ yimasiriarore bajirone bajimasiñuju ti. 16To bajiri, manijʉama, “‘Socʉ me yigʉmi’ gãjerã yiajiato” yirã, masa rẽtoro ñamasugʉ̃ Dios vãme rãca yirũgũrãma. To bajise ĩna yijama, “Socʉ me yaja. Dios quẽne masigʉ̃mi”, yirũgũama. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Socarã me yama”, yitʉoĩarãma masa. 17To bajiri, “‘Socʉ me yigʉmi Dios. Ĩ yirore bajirone yigʉ ñagʉ̃mi’ Abraham yʉre yiajiato” yigʉ, “Mʉre socabeaja yʉ”, yimasiñuju Dios. 18Socagʉ me ñaami. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, “‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩaja mani. 19-20To bajiro manire Dios ĩ yire ti ñajare, ĩ gotiriarore bajiro ti bajirotire tʉoĩacõa ñato mani. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoriaro vajajʉa Dios ĩ ñarisõajʉre jãjaejacõari, “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya” yisẽnibosarimasa ñamasiñujarã paia ʉjarã. To bajiri, Cristo quẽne, ĩna yimasiriarore bajiro yigʉ, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ejacõari, “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, manire yisẽnibosa ñagʉ̃mi. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ yimasiriarore bajirone yigʉ, Cristo quẽne, manire sẽnibosacõa ñarʉcʉmi. Manire ĩ sẽnibosa ñajare, “Dios ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.","num_words":693,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 19:43-44 BSNNT - Masa rojose ĩna tãmʉosere yʉ - Bible Search\\nSan Lucas 19:43-44\\n43-44Masa rojose ĩna tãmʉosere yʉ sʉorine Dios ĩnare ĩ yirẽtobosasere masimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Ĩnare quẽarʉarã vadirʉarãma gãjerã. Adi macajʉre vadicõari, ĩnare gãnibiaquearʉarãma, “Rudiroma” yirã. Gãnibiaqueacõari, quẽnaro sĩajeocõarʉarãma, ĩnare. Virire quẽne, gajeyeũnire quẽne jediro reajeocõarʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yireacõaro bero, adi maca ñaboariaro, rujatũcuro ñarʉaroja ti —yiotiyuju Jesús, Jerusalén macare ĩagʉ̃ne.\\n45-46To bajiro yigajano, varũtu vaejacoasuju ĩ, Jerusalénjʉ. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjañuju ĩ. Sãjaejacõari, ti vijʉ ĩsiñarãre ãgõbucõañuju ĩ. Ĩnare ãgõbucõagʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Dios ĩ rotimasire masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, mʉa sʉorine juarudirimasa ñarivire bajiro bajiaja ti —ĩnare yigotiyuju Jesús.","num_words":123,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 16 BSNNT - Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna - Bible Search\\n1Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna moasʉoriarʉ̃mʉ jẽjʉaca Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia, Santiago jaco, to yicõari Salomé vãme cʉtigo quẽne, sʉtiquẽnase vaja yiyujarã ĩna, “Jesús rujʉre turãsa mani” yirã. 2To yicõari, muiju ĩ busumʉjado, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã ĩna. 3Vanane,\\n4Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuo bibeboariaro mañuju. 5Jairicaro ñañuju. To bajiri ti vi sãjacõari, sĩgʉ̃ ángel ĩ rujisere ĩañujarã ĩna. Sudiro botiriase yoariase sãñacõari rujiyuju riojojacatʉajʉare. Bʉto güiyujarã ĩna. 6To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n—Güibesa mʉa. Jesús Nazaret macagʉre, yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajusĩamasigʉ̃re mʉa macasere masiaja yʉ. Maami adojʉre. Tudicaticoami. Ĩre ĩna cũmasirijʉre ĩaña mʉa. 7Vasa mʉa. Ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Mani rĩjoro Galilea sitajʉ varocʉ ñañuju. Tojʉ ĩre tudiĩarʉarãja mani, ĩ goticatore bajirone”, ĩnare yigotiaya mʉa —ĩnare yigotiyuju ángel.\\n8To ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩna yujeboariavijʉ budicõari, güirã ñari bʉto nanañujarã. To bajicõari, gãjerãre gotimenane ũmacoasujarã ĩna.\\n9Tirʉ̃mʉ, Jesús ĩ tudicatiriarʉ̃mʉ, ti semana ñasʉorirʉ̃mʉ ñañuju ti. Busurijʉ jẽjʉ quẽna tudicaticõari, Mar'ia Magdalenare rĩjoro ruyuaĩoñuju ĩ. Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ so ʉsʉjʉ sãñariarãre vãtiare ĩ bureario ñañuju so. 10Jesús ĩ tudicatisere ĩacõari, ĩ buerimasare ĩre tʉoĩasʉtiriti otirãre gotigo vasuju so. 11Ĩna tʉ ejacõari ado bajiro yiyuju so:\\n12Bero, ĩ buerimasa jʉarã Jerusalénjʉ budicõari ĩna vacudirone, ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús quẽna. Gãjire bajigʉ ñacõari, ĩnare ruyuaĩoñuju. To bajiri, ĩre ĩamasibesujarã ĩna maji. 13“Jesús ñaami” yiĩamasicõari, tudiasujarã ĩna, gãjerã ĩ buerimasare gotirã vana. Ĩna gotiboajaquẽne, “Riojo gotiama”, yibesujarã ĩna quẽne.\\n14To yiro bero, cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã ĩna barujirone, ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús quẽna. Ĩnare ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Yʉ tudicatiro bero, gãjerãre yʉ ruyuaĩosere ĩacõari, mʉare ĩna gotiboasere, “Riojo gotiama”, yitʉoĩabejʉ mʉa. “Jẽre masiaja” yirãre bajiro tʉoĩaboabʉ mʉa. Tʉoĩavasoarʉabejʉ mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús. 15To bajiro yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús:\\n—Masa jedirore yʉ ocare ĩnare goticudirʉarãja mʉa, “Ajitirʉ̃nʉato” yirã. 16No bojagʉre, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautizarotigʉre, “Rojose maja” ĩre yiĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉja yʉ. To bajiboarine, no bojagʉ yʉ ocare ajitirʉ̃nʉbecʉrema, rojose ñacõarʉaroja ĩre. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma —ĩnare yigotiyuju Jesús. 17—Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ado bajiro yirʉarãma ĩna: Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ masise sʉorine masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare burearʉarãma. To yicõari, ĩna masibeti oca ñaboaserene ñagõrʉarãma. 18Ãñare ĩna ñiaboajaquẽne, to yicõari, oco jũnise vʉore ĩna idiboajaquẽne, no bajibetoja ĩnare. Diore sẽnicõari, rijarãre ãmo ñujeorʉarãma. To ĩna yirone, caticoarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n19To ĩ gotiro bero, Dios ĩ ñarojʉ mani ʉjʉ Jesúre ãmimʉja vasuju Dios. Ĩre ãmimʉja ejacõari, riojojacatʉajʉare ĩre rojoyuju Dios. 20To ĩ mʉjaro bero, masa ñajedirore Dios oca goticudirã vasujarã ĩna Jesús ĩ buerimasa yuja. To bajiro ĩna goticudisere ĩacõari, mani ʉjʉ Jesús ĩnare ejarẽmoñuju, “Ĩnare quẽnaro ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. To bajiri ĩ ejarẽmose rãca ĩaĩañamani masare yiĩoñujarã ĩna quẽne.","num_words":447,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 San Pedro 2\\n(Mt 12.45; Lc 11.26; Jn 8.34; Ro 6.6, 16; Jud 4-13)\\n1 Javede Israecavʉ bácavʉ ne jẽneboi cʉrejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva ʉbenina. “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãveneca yávaivʉbu ñʉja”, borocʉrĩ arejaquemavʉ na mácavʉ. Nopedeca bueipõeva ʉbenina cʉrãjivʉbu mʉje jẽneboi. “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãveneca bueivʉbu ñʉja”, borocʉrĩ arãjivʉbu na. Ʉbenita yavenina bueni bʉ́rãjivʉbu ne yávaiyede jãve ãmene. Aru jʉ abevʉvacari maje jabocʉ Jesucristore, ñai mead̶ayʉ bácʉre náre, “Maje jabocʉ ãmemi ʉ̃”, arãjivʉbu na. Yópe põecʉ ʉ̃i bojed̶aiyepe ʉ̃i ʉrõre bojed̶ainoi ʉ̃ jino maquiyépe ayʉ, nopedeca Jesucristo ʉ̃ jinare d̶aibi náre ʉ̃i meiye báque boje ʉ̃i jivede. Aru ne yávaiyede jãve ãmene bueiye boje, maumejiena bíjare d̶arãjarama ne baju. 2 Obedivʉ põeva náre jʉ arĩ, yóvarĩ nʉri, napedeca ʉrarõ ãmeno d̶arãjivʉbu. Ne d̶aiye boje nópe, ãmeina yávarãjarama ina jʉ aivʉre Jesucristore. 3 Ãujinajivʉbu na apevʉi cʉvede, tãutʉrare máre. Que teni jʉjovarãjivʉbu mʉjare ne bueiye borocʉeque, ĩnajivʉ mʉje cʉvaede. Ʉbenita javede Jʉ̃menijicʉ “Ina borocʉede bueivʉ ñájinajarama”, arejaquemavʉ. Que teni bíjarãjarama na Jʉ̃menijicʉre jocarĩ.\\n4 Ina ángeleva ãmeina teivʉ bácavʉre Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebedejaquemavʉ ne ãmeina teiye báquede. Quénora darorĩ jarʉvarejaquemavʉ náre ñeminitucubʉi, ina ñájinajivʉre ne coreinoi. Nore nárecabu bʉoimara tãumeaque coreivʉ pʉ Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóita.\\n5 Quédeca ina ijãravʉcavʉ javecavʉ bácavʉre máre, Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebedejaquemavʉ ne ãmeina teiye báquede. Quénora ocare d̶arĩ, muivári yaidé d̶arejaquemavʉ caivʉ ina ãmeina d̶aivʉ bácavʉre. Ʉbenita mead̶arejaquemavʉ Noé mácʉre, ñai coyʉre curĩduyʉ bácʉre põevare ne mearore d̶aiye jaʉquiyepe arĩduyʉ bácʉre. Aru apevʉ siete paivʉ bácavʉre quévʉra Noé mácʉque Jʉ̃menijicʉ mead̶arejaquemavʉ muiváibore jocarĩ.\\n6 Quédeca Sodoma aru Gomorra máre ãmicʉriĩmaroacavʉ bácavʉre Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetebedejaquemavʉ ne ãmeina teiye báquede. Quénora cʉ̃raboa uruiboa darorĩ ocainopedeca, ẽ́ni bíjare d̶arejaquemavʉ caivʉ diĩmaroacavʉ bácavʉre. Que teni diĩmaroa quédata ũapena teni cũinéjaquemavʉ. Que d̶arĩ, Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶aibi caivʉ ijãravʉcavʉ cʉrãjivʉre ãmeina d̶aivʉ bárãjivʉre ʉ̃ ñájine d̶acʉyʉre na márajivʉre ne ãmeina teiye baquiyé boje. 7 Ʉbenita mead̶arejaquemavʉ Lot bácʉre, ñai meacʉ bácʉre. Ʉrarõ chĩoñʉ marejaquémavʉ Lot bácʉ ʉ̃i ũmei ina Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ bácavʉre ne ãmeina teiye báquede. 8 Ñai ʉ̃mʉ meacʉ cʉcʉ barejaquémavʉ ne jẽneboi. Aru ñájiñʉ marejaquémavʉ ʉ̃i ũmei ʉ̃i jã́iyede aru ʉ̃i jápiaiyede máre ne vainí tʉiyede jãravʉa coapa.\\n9 Maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ majibi mead̶ayʉ ina ʉ̃́re jʉ arĩ mearo d̶aivʉre yópe ʉ̃i ʉrõpe, jʉjovaivʉre jarʉvarĩ. Aru ʉ̃ majibi coreyʉ ina ʉ̃́re jʉ abeni ãmeno d̶aivʉre, ñájinajivʉre pʉ ʉ̃i ñájiovaquijãravʉ baquinóita. 10 Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme ina torojʉrĩ d̶aivʉre ãmeina ne baju ʉrõpe aru jʉ abeni ãmeina jã́ivʉre ʉ̃́re apevʉ pʉeno.\\nPued̶abenama ina borocʉede bueivʉ. D̶ad̶ama yópe ne baju ʉrõpe. Aru jidʉbevʉva ãmeina yávad̶ama ina pʉeno parʉrivʉre. 11 Que teivʉreca ina ángelevacapũravʉ, ne pʉeno parʉrivʉ aru ne pʉeno cõjeivʉ máre, pued̶arĩ ãmeina yávabenama ina pʉeno parʉrivʉre Jʉ̃menijicʉi jã́inoi ñájine d̶arãjivʉ náre. 12 Ʉbenita ina borocʉede bueivʉ coreóvabenama ina pʉeno parʉrivʉre ne ãmeina yávaimarare. Que baru ãimara ãrʉmevʉpe dápiabevʉva d̶ad̶ama yópe ne baju ʉrõpe. Yópe põeva ne jẽiyepe ãimarare boarã́jivʉ náre, nopedeca na máre bíjaroimara márajivʉbu, ne bíjare d̶aiye boje apevʉre. 13 Ãmeina ñájinajivʉbu na yópe ne baju ãmeina ñájine d̶aiyepe apevʉre, ne ñájiye d̶aiye boje apevʉre. Torojʉve ted̶ama ʉbenina jãravʉre aru ñamine máre. Que teni d̶ad̶ama yo ãmenore, cʉyoje tenajivʉ ne baju põeva ne cʉyojeda jã́iyede. Aru ne yóvarãnʉiyede mʉje torojʉve teinoi cʉyoje tede d̶ad̶ama mʉjare ne torojʉrĩ jʉjovaiyede mʉjare. 14 Áco nomió ne jã́imore ãmenore d̶aiyʉrĩ dápiaivʉbu ṍque. Ʉetʉbevʉva ãmeina d̶arĩ ne ãmeina teiyede dajocaiye majibema na. Vainí tʉre d̶ad̶ama ina jʉ aivʉre Jesucristore parʉbevʉva cãreja ne jʉ aiyede ʉ̃́re. Náre jʉjovad̶ama yópe moa boaipõecʉ ʉ̃i jajovaiyepe moacʉre cṹvaque. Cainʉmʉa dápiad̶ama ne cʉvaiyʉede caiye ne jã́iyede. Que baru ʉrarõ ãujiñama na. Nárecabu Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimara márajivʉ. Que baru ʉ̃i coavaimara márajivʉbu ʉ̃́re jarʉvarĩ. 15 Dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene. Que teni mamated̶ama ne baju yópe põecʉ mái nʉri macarõi ʉ̃i mamateiyepe ʉ̃i dajocaiyede dimare jocarĩ. D̶ad̶ama yópe Balaam mácʉpe. Ñai Balaam mácʉ Beor bácʉi mácʉ barejaquémavʉ. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉvacari, borocʉcʉ barejaquémavʉ. Ʉ̃i ãmeina teiye báque boje, bojede vorĩ eaiyʉrĩdurejaquemavʉ ʉ̃ mácʉ. 16 Ʉbenita ʉ̃i tubamʉ, ãimacʉ yávabecʉ bácʉ, jararejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre. Yávarejaquemavʉ ʉ̃́re ape yávaiyeque yópe põecʉi yávaiyepe, dajocare d̶acʉyʉ ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre ʉ̃i d̶aiye báquede ãrʉmecʉpe.\\n17 Yópe põeva ocore earĩ coreniduivʉ ne chĩoiyepe ococobe pĩapóri popoiye boje, nopedeca põeva chĩod̶ama ina bueipõeva borocʉrivʉ ne bueiyeque, ne jʉjovaiye boje. Aru yópe ocopenibo ũmevʉque japurĩ jaroiyepe põeva majibevʉva, nopedeca ina bueipõeva borocʉrivʉ ne bueiyede majibenama, ne j��jovaiye boje. Que teni ne bueiye báque bojecʉbevʉ. Que baru Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi náre ne cʉrãjino pʉeno baju ñeminore, ne ñájinajinore. 18 Yávad̶ama parʉéque yópe majidivʉ ne yávaiyepe. Ʉbenita quéda ʉbenina yávad̶ama na. Apevʉ põeva dajocad̶ama ne bueiye jãve ãmene jarʉvarĩ, yópe bʉoimʉ ʉ̃i dupini nʉiyepe. D̶aicõjeivʉbu náre, ne d̶arãjiyepe aivʉ cojedeca no ãmenore yópe ne dajocarĩduino mácarõpe. 19 Yópe arĩ, coyʉivʉbu náre: “Mʉja yebacavʉ ãmevʉ. Que baru d̶ajarã caiyede yópe mʉje baju ʉrõpe”, ad̶ama na. Ʉbenita ne que aiyedeca, nárecabu yebacavʉpe paivʉ. Ne ãmeina d̶aiyʉede d̶aicõjeiye boje náre, bíjarãjarama na. Ñai d̶aicõjeñʉ apevʉre, ʉ̃́recabe ne jabocʉ. Aru apevʉ ʉ̃i yebacavʉbu. Nopedeca põecʉ apejĩene d̶aicõjeimʉ maru, ʉ̃́recabe yebacacʉpe páyʉ. 20 Ina põeva jarʉvaivʉ bácavʉ ijãravʉcavʉ ne ãmeno d̶aiyede, ne coreóvaiye boje maje jabocʉ Jesucristore, majare mead̶aipõecʉre, oatʉvaivʉ baru ne ũmene, ãmeina tenajivʉ cojedeca, bʉojarãjarama na ãmena ne mamarʉmʉre ãmeno d̶aino mácarõ pʉeno. 21 Ne jarʉvaru Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye méne ʉ̃i coyʉiye báquede náre, pʉeno baju meajebu náre, ne majibedu iye bueiyede aipe d̶arĩ põeva cʉrĩ bʉojarãjivʉ mearare Jʉ̃menijicʉi jã́inoi. 22 D̶ad̶ama na yópe majidivʉ ne coyʉino mácarõpe: “Yavimi copedini ãñʉme ʉ̃i baju bijoiye báquede. Aru vã́rico ne cuyavaimo máco copainʉri parad̶obe yaobʉrã”, ad̶ama na.","num_words":872,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.068,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 2 SAN PEDRO 1\\nSEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL\\n1 Yʉ Simón Pedro mʉjaare yʉ queti joo. Jesucristo cʉ paabojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire cʉ cabuio rotiricʉ aniri. Ati pũuro mʉjaare yʉ queti joo jãre bairona Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorãre. Cariape áami Dio. Jesucristo to bairona caroaʉ ãmi. Marire canetoo catioʉ ãmi. To bairi cʉ̃re caroaro marire cátibojaʉre mʉja tʉgooña ocabʉti mʉja quena. 2 Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Caroaro mʉjaare cʉ joato Dio, cʉ cãniere mʉja camajinemo ʉja áato tʉjʉri. Mari Ʉpaʉ Jesu cʉ cãnie quenare mʉja camajinemo ʉja áato tʉjʉri caroa ani wariñuurique unie quenare mʉjaare cʉ joato.\\n3 Caroaʉ majuu ãmi Jesu. Camaja nipetiro Jesure caroaro cʉ caĩ nʉcʉbʉgoparã ãma. Marire cabejeyupi, cʉ̃re camajiparãre, cʉ yarã cãniparãre. To bairi cʉ catutuarijere mari joomi caroare mari cáti majipere, cʉ̃re mari cáti nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. To bairi cʉ̃re camajirã aniri, cʉ yarã aniri caroare mari áti majigarã. 4 Caroaʉ majuu aniri, “Caroare capee mʉjaare yʉ átibojagʉ,” caĩñupi. “Ati yepa macana yʉre canʉcʉbʉgoquẽnare bairo mʉja áti aniquetio joroque mʉjaare yʉ átibojagʉ. Na maca roorije na catʉgooñarije jetore átinucuma. Nare bairo mʉja aniquetigarã. Yʉre bairo cãna maca na ãmaro ĩi mʉjaare yʉ átibojagʉ,” marire caĩ cũñupi Dio. Caroa majuu marire caĩ cũñupi. To bairo marire cʉ caĩ cũricarore bairona marire cátibojayupi, cʉ cãnie cʉtajere marire joʉ.\\n5 To bairi mʉjaare Dio cʉ cátibojape quenare tʉgooña ocabʉtiya. Cʉ tʉgooña ocabʉtiri caroa jeto átajecʉja. Dio yere cariape api majiña. 6 Cariape api majiri mʉja majuuna caroorije mʉja cátiborijere áti ʉjaquẽja. To bairo rooro mʉja cátiborije áti ʉjaquẽnana Jesucristo yere apiʉjacõa aninucuña. Cʉ yere apiʉjacõa aninucuri Dio cʉ cãnie cʉtajere bairo mʉja anigarã. 7 To bairo aniri aperãre na mairi na átinemoña.\\n8 To bairo cabairã ani ʉja majirã caroaro mʉja ani ocabʉtigarã. Jesu cʉ caboorijere mʉja áti majigarã. To bairo mʉja cabaiquẽpata maca jocarãna, “Mari Ʉpaʉ Jesucristore caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩborã. 9 To bairo caroaro cabaiquẽna caroaro Dio yere camajiquẽna ãma. Caroorije na cátajere Dio na cʉ camajiritio bojabatajere tʉgooñaquẽnama.\\n10 Yʉ yarã, Dio cʉ cabejericarã mʉja ã mʉja quena. To bairi cʉ yarã aniri caroaro áti ocabʉtiya mʉja quena. Jesucristo yere seeto tʉgooña ocabʉtiya. Seeto tʉgooña ocabʉtiri atie mʉjaare yʉ caĩ buiori wamere bairona áticõa aninucuña. To bairo mʉja cáticõa aninucuata cʉ mena macana mʉja anicõa anigarã. Rooro cátinucurã mʉja aniquetigarã. 11 To bairi mari Ʉpaʉ Jesucristo marire canetoo catioricʉ tʉpʉ mʉja ejagarã mʉja quena. Cariape cʉ yarã mʉja cãno maca cʉ mena mʉja anicõa aninucu rotigʉmi. 12 Atie mʉjaare yʉ caĩrije mere mʉja majirã bairã pʉa. Atiere majiri caroaro mʉja átinucu Dio yere mʉja caapiriquere. To bairo mʉja cátinucurije to anibao joroquena mʉjaare yʉ buionemonucu, tiere na majiritiqueticõato ĩi. 13-14 Petoacã rʉja yʉ cabai yajiparo jʉgoye. Mari Ʉpaʉ Jesucristo yucʉacãna yʉ cabai yajipe yʉre buio majiotʉgawĩ. To bairi yʉ cacatiri rʉmʉri cãno cõo caroaro mʉjaare yʉ queti buionemogʉ atie, caroare mʉja cáti aninucupere, caroaro na majiato ĩi. 15 To bairi caroaro atiere yʉ uca, yʉ cabai yajiro beropʉ to bairo quena yʉ caĩ buioriquere na tʉgooña majiato ĩi. To bairi mʉja majicõa anigarã nairoacã mʉjaare yʉ caĩ buioriquere yua.\\n16 Mere mʉjaare jã caĩ buiowʉ mari Ʉpaʉ Jesucristo cʉ catutuarije majuure. Cʉ catunu atípe quenare mʉjaare jã caĩ buiowʉ. Mʉjaare buiorã aperã na majuuna na catʉgooñari wame meere mʉjaare jã caĩ buiowʉ. Ĩtorique meere mʉjaare jã caqueti buiowʉ. Jã majuuna jã catʉjʉwʉ Jesu caroaro majuu cʉ cãniecʉtiere. Cʉ caaji baterije quenare ʉ̃taʉ bui Dio cʉ caejaricʉpʉ jã catʉjʉwʉ. To bairi caroaro cariape majuu mʉjaare jã caqueti buiowʉ. 17-18 Topʉ mari Pacʉ Dio jã caiñoowĩ cʉ Macʉ Jesu caroaro cʉ cãniecʉtiere. Cʉ caaji baterije quenare jã caiñoowĩ. “Ani yʉ Macʉ, yʉ camaii majuu ãmi. Cʉ mena seeto yʉ wariñuu,” Dio ʉmʉrecoopʉ cʉ caĩro jã caapiwʉ. Ti paʉ cãno ʉ̃taʉpʉ Dio cʉ cãni paʉpʉ Jesucristo mena jã cãmʉ. Nipetirijere jã catʉjʉwʉ. To bairo caroaro catʉjʉricarã aniri cariape mʉjaare jã ĩ buio. 19 Dio ye quetire cabuioricarã tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucarica wamere, “Jocarã mee caĩñupa,” jã ĩ maji. To bairi na ye na caucariquere caroaro apipajeeya mʉja quena. Apipajeerã Dio yere caroaro camajirã mʉja anigarã mʉja quena. Aperã maca ati yepa macana Diore camajiquẽna ãma. To bairi cʉ ye quetire cajooyupi Dio, camaja tiere na majiato ĩi. To bairi tirʉmʉpʉ macana na caucañariquere buenucuri apipajeenucuña mʉja quena. 20-21 Ocõo bairi wame caroaro tʉgooña majiña: Dio ye quetire cabuioricarã ãnana na majuuna tʉgooñari, “Dio ye quetire yʉ buiogʉ,” caĩ majiquẽjupa. Dio Espíritu Santo maca Dio ye quetire na caucapere na camajioñupi. To bairi jĩcaʉ mácana Dio ye quetire tirʉmʉpʉ macana na caucariquere mari majuuna ricati wame, “Ocõo bairo maca ĩgaro ĩ,” mari ĩ majiquẽe.","num_words":743,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN MATEO 1\\n1 Jesucristo ati yepapʉ cʉ̃ caátiãnajẽrẽ ati tutipʉ marĩ tʉ̃goroa. Mai, caãnijʉ̃goro cʉ̃ ñicʉ̃jãã ãnana wãmerĩrẽ mʉjãã quetibʉjʉgʉ yʉ átiya. Jesucristo pʉame David, bairi Abraham ãnacʉ̃ pãrãmi majũ caãnacʉ̃ ãmi. Atore bairo ãñupã:\\n2 Abraham macʉ̃cʉsupi Isaac cawãmecʉcʉre.\\n3 Judá pʉame cabero pũnaacʉsupi Fares, bairi Zara cawãmecʉcʉ mena. Na paco, Tamar wãmecʉsupo.\\n4 Aram pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Aminadab cawãmecʉcʉre.\\n5 Salmón pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Booz cawãmecʉcʉre. Cʉ̃ paco, Rahab wãmecʉsupo.\\n6 Isaí pʉame cabero macʉ̃cʉsupi David, Israel yepa macããna quetiupaʉ rey caãnipaʉre.\\n7 Tunu bairoa Salomón pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Roboam cawãmecʉcʉre.\\n8 Asa pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Josafat cawãmecʉcʉre.\\n9 Uzías pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Jotam cawãmecʉcʉre.\\n10 Ezequías pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Manasés cawãmecʉcʉre.\\n11 Josías pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Jeconías, cʉ̃ bairã menarẽ. Ti yʉteare marĩ ñicʉ̃jãã Israel yepa macããnarẽ na ñejoyupa aperopʉ Babilonia yepapʉre.\\n12 Bairi yua, Jeconías pʉame na cawiyoro bero tunu etaʉpʉ, macʉ̃cʉsupi tunu Salatiel cawãmecʉcʉre.\\n13 Zorobabel pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Abiud cawãmecʉcʉre.\\n14 Azor pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Sadoc cawãmecʉcʉre.\\n15 Eliud pʉame cabero macʉ̃cʉsupi Eleazar cawãmecʉcʉre.\\n16 Jacob pʉame cabero macʉ̃cʉsupi yua José cawãmecʉcʉre.\\n17 Bairi bairo cõñaata, Abraham ãnacʉ̃ berore pʉga wãmo peti rʉpore baparicãnacã pẽnirõ cãnacã tutiri bero macããcʉ̃ ãñupĩ David. Tunu bairoa David ãnacʉ̃ berore pʉga wãmo peti rʉpore baparicãnacã pẽnirõ cãnacã tutiri bero caátó majũ israelita majãrẽ na ñejoyupa Babiloniapʉ. To Babiloniapʉ israelita majãrẽ na cañejoricaro berore tunu pʉga wãmo peti rʉpore baparicãnacã pẽnirõ cãnacã tutiri capetiro bero macããcʉ̃ majũ ãñupĩ yua Jesús.\\n18 Ãmerẽ, mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉgʉ Jesucristo cʉ̃ cabuiarique quetire. Bairo baiyupa: Jesús paco María pʉame José mena cawãmojiyapao ãñupõ. Mai, cʉ̃ mena cõ caãniparo jʉ̃goyepʉa, merẽ bairirupaʉ ãñupõ. Mai, Espíritu Santo, Dios Yeri majũ cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori bairo baiyupo María. 19 José pʉame masĩẽsupʉ Espíritu Santo bairo cʉ̃ caátiatajere. “Roro átiatacomo,” ĩ tʉ̃goñañupʉ̃ cʉ̃ yeripʉ. Baipʉa, nipetiro camasã na caĩñajoro cõ tutigaesupʉ. Cariape caãcʉ̃ ãnirĩ caroaro tʉ̃goñañupʉ̃. “Cõ yarã jetore, ‘Cõr��� yʉ boetiya,’ ñigʉ yasioroa,” ĩ tʉ̃goñañupʉ̃.\\n20 Bairo cʉ̃ caĩtʉ̃goñarõ bero caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ñami caãno qũẽguericaropʉ Dios cʉ̃ cajoʉ, ángel majũ buiaetayupʉ. Cʉ̃ pʉame bairo qũĩñupʉ̃: “José, David ãnacʉ̃ pãrãmi, tʉ̃goñarĩqũẽ paieticõãña María menarẽ. Rorije áperiyamo. Cõ macʉ̃ caãnipaʉ Espíritu Santo cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori cabuiapaʉ niñami. Torecʉ, ‘Cõrẽ cõ yʉ boetiya,’ ĩ tʉ̃goñaeticõãña. 21 Tunu bairoa cõ macʉ̃ cʉ̃ cabuiaro, ‘Jesús’ cʉ̃ mʉ wãmetigʉ. Tore bairo wãmecʉtigʉmi, cabero bʉtiácʉ́ cʉ̃ yarã na carorije wapare canetõõpaʉ ãnirĩ. Bairi ‘Jesús’ cʉ̃ mʉ wãmetigʉ,” qũĩñupʉ̃ ángel Josére, qũẽguerica tutipʉ yua.\\n22 Profeta majõcʉ jʉ̃gori Dios cʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽ bairo baietaro baiyupa. Mai, atore bairo ĩ quetibʉjʉyupi Dios profeta majõcʉre tirʉ̃mʉpʉre:\\n23 “Jĩcãõ carõmio, caʉ̃mʉ mena caãmeo nimiocʉ̃ã, macʉ̃cʉtigomo.\\n24 Cabero José pʉame cãniwãcãrĩ bero, ángel cʉ̃rẽ cʉ̃ caátirotirore bairo ásupʉ. María mena wãmo jiyayupʉ. 25 Bairo wãmoyijamicʉ̃ã, cõ mena ãmeñupʉ̃, cõ macʉ̃, Jesús cawãmecʉtipaʉ cʉ̃ cabuiaparo jʉ̃goye mai.","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Santiago 4 BSNNT - ¿Nojʉa vadiati gãmerã mʉa ĩatese? - Bible Search\\nDiore tʉoĩamenare bajiro mani bajise queti\\n1¿Nojʉa vadiati gãmerã mʉa ĩatese? Mʉa masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, rojosere gãmerã yirũgũaja mʉa. 2Gãjerã ĩna cʉosere bʉto bojaĩarũgũaja mʉa, tire cʉomena ñari. To bajiri tire ẽmarʉarã, ĩnare quẽarũgũaja mʉa. To yicõari, gãjerãrema ĩnare sĩarũgũaja mʉa. Diore sẽnimena ñari, mʉa bojasere bʉjamasimenaja mʉa. 3Rojose mʉa tʉoĩasere ĩamasicõari, ĩre mʉa sẽniboase ĩ bojabeti ti ñajare, mʉare cõabecʉmi Dios. Diore mʉa sẽniboajama, gãjerãre tʉoĩamenane, quẽnaro mʉa ñaroti rĩne sẽnirãja mʉa. 4To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjariarãre bajiro tʉoĩarãja mʉa. Adi macarʉcʉroaye rĩne cʉorʉa tʉoĩarãre bajiro me tʉoĩaroti ñaja, Diore ajitirʉ̃nʉrãrema. To bajiro ti bajijare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja” yigʉ ñaboarine, Diore masimena, ĩna cʉorʉa tʉoĩarore bajiro ĩ quẽne ĩ tʉoĩajama, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre tegʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. 5To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Mani ʉsʉrire bʉto ĩamaigʉ̃ ñari, masa ĩre ĩna ajibetire ĩavariquẽnabecʉ ñagʉ̃mi”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 6To bajiro yigʉ ñaboarine, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, bʉto ejarẽmorʉa tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ado bajiro gotiaja ĩ oca masa ĩna ucamasire: “‘ “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩasere yitʉjacõari, yʉjʉare ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ, ĩnare yirẽmobeami Dios. ‘Ñamasurã me ñaja yʉa’ yitʉoĩarãjʉarema quẽnaro yirẽmoami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 7To bajiri, vãti ĩ yirotisere yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉare yirotitʉjagʉmi vãti. 8Bʉtobʉsa Diore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, ĩjʉa quẽne mʉare ejarẽmorʉcʉmi, “Quẽnabʉsaro yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõaña. “Diore masirã ñaja yʉa” yiboarine, Diore masimena ĩna yisere yivariquẽnarũgũaja mʉa. 9Rojose mʉa yisere tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja mʉa. To bajiro me bajiroti ñaja mʉare. Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, otiroti ñaja mʉare. 10To bajiri, Diore “Ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yirã, quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoya mʉa. To bajiro mʉa yijama, “To cõrone adi macarʉcʉro jedicoarʉaroja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, “Ñamasurã ñato”, mʉare yirʉcʉmi Dios.\\n“‘Ĩna ñaama rojose yirã’ yibetiroti ñaja manire”, yire queti\\n11Ajiya mʉa, yʉ mairã. Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñagõmacabesa. “Dios ĩ rotisere masibeama ĩna. To bajiri rojose tãmʉorona ñaama”, ĩnare yitʉoĩabesa mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ rotirore bajiro yirã me yirãja mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñari, to bajiro yirãja mʉa: “Dios ĩ rotise quẽnaro gotibeaja ti. Ĩ rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirãre bajiro yiboaja mʉa. 12Dios sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro mani yirotire roticũr'i. To bajicõari, ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi masa ĩna yisere ĩabesegʉ, to yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire yirẽtobosagʉ. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare reagʉ. To bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacõari, “Dios ĩ rotisere masibeama ĩna. To bajiri rojose tãmʉorona ñaama”, yiroti me ñaja manire.\\n“Adi macarʉcʉrojʉ mani bajirotire masirã me ñaja”, yire queti\\n13Gajeyeũni ĩsicudirimasare, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Yʉre quẽnaro ajiya mʉa: “Yucʉ, busiyʉ gaje macajʉ vacõari, cojo cʉ̃ma gajeyeũni ĩsiñarã, jairo gãjoa bʉjarʉarãja yʉa”, yigotivariquẽnarũgũrãja mʉa, sĩgʉ̃ri. 14Ti ũnire yibetiroti ñaja, mani bajirotire masimena ñari. Mani catise bueri guaro buerẽto vatore bajiro bajise ñaja. 15To bajiro ti bajijare, ado bajirojʉa yiroti ñaja: “Mani catirotire Dios ĩ bojajama, catirʉarãja yʉa”, yiroti ñaja. 16“Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñari, Diore tʉoĩamenane, mʉa yirotire gotivariquẽnarũgũaja mʉa. To bajiro mʉa yigotivariquẽnase, Dios ĩ bojabeti ñaja. 17To bajiri, mʉare yʉ ucacõasere masicõari, “Ado bajiro mani yirotire bojagʉmi Dios” yimasiboarine, mʉa yibetijama, rojose yirã yirãja mʉa.","num_words":518,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SAN JUAN 1\\n1 Cajero ñe manirajʉti Cristo, Dios oca goti rẽtoburocʉ ñacãyijʉ. Ĩ Dios rãcati ñayijʉ. Ito yicõri ĩti ñayijʉ Dios. 2 Adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeoroto riojʉajʉ Dios rãca ñacãyijʉ Cristo. 3 Ĩ́na sʉoriti macãrʉcʉ̃ro gaye jeyaro rujeoyijʉ Dios. Ñejʉa gaje Cristo manoti rujeobisijʉ Dios. 4 Ĩti ñami catitĩñare rʉcogʉ. Ito yicõri ĩti ñami busurise rʉcogʉ. Ito bajigʉ ñari masa ĩna tʉo masiroca yi masiami ĩ. 5 Rãitĩarojʉ masa ĩna ñeñaro yibojaja cʉni busu masiguĩji Cristo. “Ñeñaro yirã ña mani”, ĩna yi masiroca, yigʉ yiguĩji Cristo. Ito bajiri ĩre rẽtocũ masibicʉ yiguĩji rãitĩaro ñagʉ̃ rʉ̃mʉ́a ʉjʉ.\\n6 Sĩgʉ̃ ʉ̃mʉgʉ̃ ñaquĩ gʉa masare ĩ riasotoni Dios ĩ cũrʉ. Ĩ wame cʉtiquĩ Juan idé guri masʉ. 7 “Cristo ñami busurise rʉcogʉ”, masare yi riasorocʉ wadiñi Juan idé guri masʉ. Cristore masa ĩna tʉorʉ̃nʉtoni Dios ocare gotigʉ wadiñi Juan idé guri masʉ. 8 Ĩ meje ñañi busurise rʉcogʉ. Cristo, busurise rʉcogʉre bʉsi ĩsigʉ̃ wadirʉ ñañi Juan. 9 Busurise rʉcosagʉ ĩ ñaquĩ Cristo. Jeyaro masa ĩna tʉo masitoni wadirʉ ñaquĩ Cristo. Ito bajigʉ ñari ñajediro masa ĩna tʉo masitoni wadiñi ĩ.\\n10 Adi macãrʉcʉ̃ro rujearoto riojʉajʉ ñacãyijʉ ĩ Dios oca gotiri masʉ. Ĩ́na sʉoriti adi macãrʉcʉ̃rojʉ Dios ĩ menire ñabojarocati adi macãrʉcʉ̃ro gãna masa ĩre ti masibisijarã maji. 11 Adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeore ñabojarocati ĩ ñarãjʉa ĩre boca ãmibisijarã. 12 Gãjerã coriarãma ĩre queno boca ãmiyijarã. Ito yicõri ĩre tʉorʉ̃nʉyijarã ĩna. Ito bajiri ĩre ĩna tʉorʉ̃nʉjare Dios rĩa ĩna ñaroca yiyijʉ Cristo. “Yʉre masogʉ̃ yiguĩji Cristo”, yi tʉorʉ̃nʉrãre Dios rĩa ĩna ñaroca yiyijʉ Cristo. 13 Ito bajiri Dios rĩati ñama ĩna ĩja. Ĩre boca ãmicõri ĩ rĩa ñama ĩja. Masa ĩna rĩa cʉtirona ĩna yiro bajiro meje ña. Dios rĩati ĩna ñaroca Cristo ĩ yiana ñama ĩna. Ito bajiri Dios rĩati ñama ĩna ĩja. Ito yicõri Dioti ñami ĩna Jacʉ.\\n14 Dios oca gotiri masʉ manire bajiroti rujʉ cʉticõri, mani wato ña ucuquĩ. Ĩti ñami masare ti maigʉ̃, ito yicõri riojo gotigʉ. Ĩ, Dios Macʉ sĩgʉ̃ ñagʉ̃re ticõri, “Ĩti ñami busurise rʉcogʉ. Ĩ Jacʉre bajiroti rẽtoro ñasagʉ ñami ĩ cʉni”, yi tʉoĩa mani. 15 Juan idé guri masʉ, Cristore bʉsi ĩsigʉ̃ ado bajiro masare gotiquĩ ĩ ejaroca:\\n16 Mani jeyaro queno ĩ yirise boca ãmisotia mani. Manire ĩ queno yiado bajiroti manire queno yitĩñami maji. 17 Moisés ñayorʉna sʉoriti bʉcʉrã ĩna rotire gaye manire ejayija. Dios manire ĩ ti mairise gayeama, ĩ oca riojo ñasarise cʉni, Cristona sʉoriti manire ejayija. 18 Sĩgʉ̃jʉa Diore tigʉ maquĩji. Ĩ Macʉ sĩgʉ̃ti ĩre tiguĩji. Ĩ ñaguĩji ĩ Jacʉ robo bajiroti corocõ tʉoĩagʉ̃. “Ito bajiro bajigʉ ñami Dios”, mani yi masitoni, manire riasogʉ ñami Cristo.\\n19 Paia mesare ito yicõri levita masare cʉni cõañi judio masa Jerusalén gãna. “¿Ñimʉ ñati mʉ?” Juan idé guri masʉre ĩna yi seniĩatoni ĩnare cõañi ĩna. 20 Ito bajiro ĩre ĩna seniĩaja tʉocõri, riojo ĩnare cʉdiquĩ Juan idé guri masʉ:\\n21 Mʉcana tʉdi ĩre seniĩa quenocã ĩna:\\n22 Ito ĩ yija tʉocõri, ado bajiro yicã ĩna:\\n23 Ĩna ito yija tʉocõri, ado bajiro cʉdiquĩ ĩ ĩnare:\\n24 Juan idé guri masʉ tʉ oca seniĩarã ejacãna, ĩna ñañi fariseo gaye tʉoĩarã ĩna cõana. 25 Mʉcana tʉdi ĩre seniĩacã ĩna:\\n26 Ĩna ito yija tʉocõri, ado bajiro cʉdiquĩ ĩ:\\n—Yʉ masare idé guja, idenagoti idé gua yʉ. Sĩgʉ̃ ñami ado mani wato mʉa masibicʉ. 27 Yʉ rẽtoro ñasagʉ ñami ĩ. Yʉ bero ejarʉ ñabojagʉti, yʉ rẽtoro ñasagʉ ñami ĩ. Ĩre bajiro bajigʉ meje ña yʉama. Yʉ rẽtoro quenagʉ̃ ĩ ñajare ĩ rãca corocõ ñado ma yʉ. Ito bajiro quenagʉ̃ meje ñacõri ĩ ya gʉboco õja masibea yʉ, yiquĩ Juan idé guri masʉ ĩre seniĩacãnare.\\n28 Jordán wame cʉtirisa tʉjʉ masare Juan idé guroca ito bajiro rẽtacʉ. Betania wame cʉtirijʉ ñacʉ itijʉ, Jordán tʉnima.\\n29 Ito bero gaje rʉmʉ, Jesús gʉa tʉjʉ ĩ wadija tiquĩ Juan idé guri masʉ. Ito bajiri masare ado bajiro gotiquĩ ĩ:\\n—Tiya mʉa, ãniti ñami Dios yagʉ, Oveja Macʉ robo bajigʉ. Masa ĩna ñeñaro yirise waja yi ĩsirocʉ ñari Oveja Macʉ robo bajiro bajigʉ ñami ĩ. Ĩti ñami adi macãrʉcʉ̃ro gãnare ĩna ñeñaro yirisere waja yi ĩsiri masʉ. 30 Ĩ gaye gotisʉogʉ, ado bajiro mʉare goticʉ yʉ: “Yʉ berojʉa sĩgʉ̃ ejagʉ yiguĩji. Yʉ berojʉa ejagʉ ñabojagʉti yʉ rẽtoro ñasagʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Yʉ riojʉajʉ ñacãñi ĩ”, yi goticʉ yʉ mʉare. 31 Yʉ cʉni, “Ĩ ñaguĩji”, yi masibiticʉ maji. Ado ña yʉ masare idé gugʉ. “Ãni ñami Dios ĩ cõarʉ”, mani ñarã cʉni ĩna yi masitoni, yi gotia yʉ, yiquĩ Juan idé guri masʉ Israel sita gãnare.\\n32 Gaje ado bajiro masare gotiquĩ ĩ:\\n—Espíritu Santo bujare bajigʉ ruji wadicõri, ĩ joejʉre ĩ quedi jeaja ticʉ yʉ. 33 Ĩre tibojagʉti, “Ĩti ñaguĩji Cristo”, yi masibiticʉ yʉ maji. Yʉre masare idé gu roticacʉ, yʉre ĩ gotigore tʉoĩa bʉjacõri, “Ãniti ñami Cristo”, yi masicʉ yʉ ĩja. Ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ yʉre idé gu roticacʉ: “Sĩgʉ̃re Espíritu Santo ĩ quedi jeaja, mʉ tija, Ĩti ñami masare Espíritu Santo queo sãgʉ̃”, yiquĩ yʉre idé gu roticacʉ. 34 Ĩre tigorʉ ña yʉ. Ito bajiri, “Dios Macʉ ñami ĩ”, yi masia yʉ, yi gotiquĩ Juan idé guri masʉ, masare gotigʉ.\\n35 Ito bero gaje rʉmʉ ito ñacʉ gʉa mʉcana. Jʉ̃arã ñacʉ gʉa Juan idé guri masʉ rãca riasotirã. 36 Jesús ĩ rẽta waja ticõri, ado bajiro gʉare gotiquĩ Juan idé guri masʉ:\\n37 Ito bajiro ĩ yija tʉocõri, Jesure sʉya wacʉ gʉa ĩja. 38 Ito bajiro gʉa ĩre sʉya waja jʉda ticõri, ado bajiro yiquĩ Jesús:\\n39 —Adojʉ tirã waya maji, yi cʉdiquĩ Jesús gʉare.\\n40 Juan idé guri masʉre tʉocõri, yʉ rãca Jesure sʉya wacʉ ñaquĩ Andrés. Ĩ ñaquĩ Simón Pedro ocabaji. 41 Jesure ti masicõri, ĩ rĩjorʉ Simónre gotirocʉ ãmagʉ̃ waquĩ ĩ. Ĩ rĩjorʉ tʉ ejacõri, ado bajiro gotiyijʉ Andrés:\\n42 Ito yija, Simónre gʉa tʉjʉ ãmi wadiquĩ Andrés. Simónre ticõri, ado bajiro yiquĩ Jesús:\\n43 Ito bero gaje rʉmʉ, Galilea wame cʉtirita tʉjʉ waquĩ Jesús. Itojʉ ejacõri, Felipe wame cʉtigʉre bʉjaquĩ. Ito yicõri ado bajiro ĩre yiquĩ Jesús:\\n44 Betsaida wame cʉtiri cʉto gagʉ ñaquĩ Felipe. Pedro ocabaji Andrés cʉni ĩna ñaro ñacʉ ito. 45 Jesure tʉocõri, Natanaelre ãmagʉ̃ waquĩ Felipe. Ĩre bʉjacõri, ado bajiro ĩre gotiyijʉ ĩ:\\n46 Ĩ ito yija tʉocõri, ado bajiro seniĩayijʉ Natanael:\\n47 Natanael ĩ ejaja ticõri, ado bajiro yiquĩ Jesús:\\n48 Ito ĩ yijare:\\n49 Ito ĩ yija tʉocõri:\\n50 Ito ĩ yija tʉocõri, ado bajiro cʉdiquĩ Jesús ĩre:\\n51 Gaje ado bajiro gotiquĩ Jesús gʉare:","num_words":997,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 15\\n☰ MATEUS 15 ◀ ▶\\nJesus yalaɡ̶ate icoa jotigide lakataɡ̶a judeutedi\\n1 Odaa jiɡ̶igotibeci icoa fariseutedi icaaɡ̶ica anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, oicoɡ̶oticogi Jerusalém. Igotibeci modinotigimadetege Jesus, odaa joɡ̶oige, moditalo, 2 “Igame leeɡ̶odi ina anodiotibigaɡ̶adici me doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶odaamipi? Igaataɡ̶a aɡ̶oiwilegi libaaɡ̶atedi niɡ̶ina me niodaɡ̶a, anetiɡ̶odiiɡ̶axitece ɡ̶odaamipi.”\\n3 Jesus naɡ̶a igidi meetediogi, “Enice, igaamee ina me daɡ̶aɡ̶a otetenitatiwaji liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji? Igaataɡ̶a inoka iwitecetiwaji anakamaɡ̶a ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ane dakapetege liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji. 4 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji diiɡ̶enataka, niɡ̶ijo neɡ̶ee, ‘Eemiteetibige ɡ̶adiodi, codaa me ɡ̶adiodo.’ codaa mee, ‘Leeditibige moyeloadi niɡ̶ina ane beyagi me dotaɡ̶atibige eliodi, codaa me eliodo.’ 5 Pida akamaɡ̶akaamitiwaji baɡ̶a iiɡ̶axini niɡ̶ina analeeɡ̶aɡ̶a domiɡ̶ida nimaweneɡ̶egi me yaxawa eliodi codaa me eliodo, leeɡ̶odi jaɡ̶awii me lakatigi, odaa moditiogi eliododipi, ‘Ja jajigotalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina ane inepilidi ane domaɡ̶a jajigotedaɡ̶awa’, 6 Leeɡ̶odi menitiogi me daɡ̶alee leeditibige me deemitetibige codaa me yaxawa niɡ̶ina eliododipi. Odaa niɡ̶ida aneni aɡ̶aleeɡ̶otetenitiwaji ane iiɡ̶etedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ina me iiɡ̶axinaɡ̶anitece ane ɡ̶adakatigitiwaji. 7 Onawiitiwaji makaami oko ane iɡ̶enaɡ̶a. Codaa Isaías niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji eetece niɡ̶ina anewi, niɡ̶ijo naɡ̶a yalaɡ̶ataɡ̶awatiwaji. 8 Yalaɡ̶ata niɡ̶ica ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, neɡ̶ee,\\n‘Niɡ̶idi noiigi odoɡ̶etetiwa me notaɡ̶anaɡ̶a.\\nPida catiwedi laaleɡ̶ena aɡ̶oyemaa metidowooɡ̶odi.\\n9 Aɡ̶ica niwaló niɡ̶ina modoɡ̶etetiwa,\\nleeɡ̶odi odiiɡ̶axinaɡ̶atece inokinoa epaa lakataɡ̶a,\\nodaa aɡ̶odiiɡ̶axinaɡ̶atece ane jiiɡ̶enatakata.’ ”\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece niɡ̶ica aneo me napioi laaleɡ̶ena oko\\n10 Jesus eniditediogi niɡ̶ijo noiigi modipegitalo, odaa meetediogi, “Ajipaa amaleeɡ̶aɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji! 11 Niɡ̶ina ane napioyaɡ̶adi laaleɡ̶ena oko aɡ̶iniɡ̶ina ane dakatiwece nioladi. Pida ane napioyaɡ̶adi laaleɡ̶ena oko baɡ̶a ane icoɡ̶otiwece nioladi.”\\n12 Odaa joɡ̶ototalo niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, odaa moditalo, “Aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶idi fariseutedi me neliɡ̶ideeɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ijoa ɡ̶adotaɡ̶a?”\\n13 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Eiodi ane ideite ditibigimedi icota me nawace inoatawece nawodigijedi ane deɡ̶eyatedini. 14 Enice jinaɡ̶a agecaɡ̶aleɡ̶eni niɡ̶idiwa fariseutedi! Igaataɡ̶a niɡ̶idi liciagi niɡ̶ina anonibatege ɡ̶oladi, pida idiaaɡ̶idi aaɡ̶aɡ̶a ɡ̶oladi. Odaa niɡ̶ina ɡ̶olaɡ̶a nige nibatege eledi ɡ̶olaɡ̶a, odaa iditawece enitiniwace mida begi.”\\n15 Odaa Pedro jeɡ̶ee, “Enice, aneloɡ̶otitoɡ̶owa ane diitigi niɡ̶ijo natematigo anida ane iciaceekenitege.” 16 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji adaɡ̶axa minoa ɡ̶adixaketedi caticedi niɡ̶ina eledi oko! 17 Aɡ̶owooɡ̶otitiwaji? Niɡ̶ina ane dakatiwece nioladi oko, dakatiwece liwokomaɡ̶a, odaa ja noditicogi lolaadi. 18 Pida niɡ̶ina ane noditicogi nioladi oko icoɡ̶otiwece laaleɡ̶ena. Odaa niɡ̶ina ane noditicogi catiwedi laaleɡ̶ena beɡ̶eo me napioi laaleɡ̶ena. 19 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko yowo niɡ̶ina ane beyagi catiwedi laaleɡ̶ena, odaa ja yeloadi niɡ̶ina eledi oko, codaa loomatewa lodawa eledi oko, codaa niɡ̶ina oko ane loomatewa ane daɡ̶a lodawa, codaa dolice, codaa aneo liwitakeco, codaa ane beyagi me dotaɡ̶atibige eledi oko. 20 Niɡ̶ina oko nige yowo meo niɡ̶ina ane beyagi, odaa laaleɡ̶ena niɡ̶ini oko ja napioi. Pida niɡ̶ina oko nige daɡ̶a iwilegiteda libaaɡ̶atedi anoiiɡ̶axitece me lakatigi, baadaɡ̶a napioyaɡ̶adi laaleɡ̶ena.”\\nJesus icilatidi liona aca iwaalo ane diɡ̶ica aneetege noiigi judeu\\n21 Jesus naɡ̶a noditedicogi niɡ̶idi nipodigi, odaa jiɡ̶igo ica nipodigi anipegitege nigotadi Tiro aniaa Sidom. 22 Odaa ani aca iwaalo cananéia niɡ̶eladimatigi niɡ̶idi nipodigi. Odaa niɡ̶ipegitalo Jesus, ja dapaawe, mee, “Iniwa-aagodi, anida ane-eenitege licoɡ̶egi Davi, adiwikodeni! Niwigo abeyaceɡ̶egi dakatiogi i-oona, odaa eliodi me dawikode.”\\n23 Pida Jesus aɡ̶ica daɡ̶a igidi. Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶ototalo, odaa joɡ̶odipokotalo, moditalo, “Iiɡ̶eni naɡ̶ada iwaalo mopi, igaataɡ̶a niotibigoɡ̶odici codaa ja ɡ̶odatitata niɡ̶ina me dapaawetibece.”\\n24 Jesus meeteta naɡ̶ajo iwaalo, “Aneotedoɡ̶oji idiiɡ̶etediogi loiigi Israel ane liciagi niɡ̶inoa waxacocoli ane nabalaɡ̶a.”\\n25 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja diitalo, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus, odaa meetalo, “Iniwa-aagodi, adaxawani!” 26 Odaa Jesus meeteta, “Adiitigi niɡ̶ina me jibanoonaɡ̶atece liweenigi nigaanigawaanigi, oditaɡ̶a jokolenaɡ̶atiogi necexodi.” 27 Odaa ja igidi naɡ̶ajo iwaalo, meetalo, “Ewi, Iniwa-aagodi! Pida codaa me necexodawaanaɡ̶a oyeligo latijedi niwe-eenigi ane icoɡ̶otibigimece nameeja niwikateenoɡ̶odi.”\\n28 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Iwaalo, niɡ̶ida makaami eliodi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Niɡ̶ida anemaani ja jao.” Odaa acaaɡ̶aca naɡ̶aca lakata naɡ̶ajo liona ja icí.\\n29 Jesus naɡ̶a noditedicogi niɡ̶ijo aneite, odaa joɡ̶opitacedicogi lipecaɡ̶adi niweiigi Galiléia. Odaa ja dalaɡ̶atetedibigimece ajo wetiɡ̶a, odaa ja nicotedini. 30 Odaa eliodi oko joɡ̶odiitalo, oyadeegi aɡ̶atiloɡ̶oladi, alejaadotedi, ɡ̶oladi, ina ewaloɡ̶onadi, codaa mowidi eletidi eelotaginadi. Niɡ̶ijo noɡ̶oyadeegiticogi lodoe Jesus, odaa ijotawece ja nicilatiditediniwace. 31 Niɡ̶ijo noiigi eliodi moyopo noɡ̶onadi naɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶a niɡ̶ijoa ewaloɡ̶onadi, alejaadotedi naɡ̶aɡ̶a nicilaɡ̶a, ane doɡ̶oyakadi mewaligitibigiwaji neɡ̶ewaligitibigiwaji, codaa me ɡ̶oladi yatetibigiwaji. Odaa joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi loiigi Israel.\\nJesus niodeɡ̶etedini cwaatolo miili ɡ̶oneleegiwadi\\n32 Jesus eniditediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Eliodi me jiwikode niɡ̶ina oko, igaataɡ̶a jeɡ̶eote itoatadiɡ̶ida nokododi mina meetaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi anoyeligo. Ajemaa daɡ̶a jiiɡ̶etibigiwaji mopitibeci daaditiɡ̶icata ane jajigotiogi me jiniodeɡ̶etiniwace, igaataɡ̶a doidetibige diɡ̶ica ane noɡ̶omiwaditiniwace leeɡ̶odi nabocaɡ̶a doɡ̶opiticogi liɡ̶elatedi.”\\n33 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Igametaɡ̶a jakataɡ̶a ica niweenigi nelegi me jiniodeɡ̶enaɡ̶atiniwace iditawece niɡ̶idi oko digoina minataɡ̶a niɡ̶ina nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi?”\\n34 Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Igame liwokodi ɡ̶anipaontedi anidiwa?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Idiwa seete paontedi idiaaɡ̶idiwa noɡ̶ojedawaanaɡ̶a.”\\n35 Odaa Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo noiigi monicotinigiiɡ̶o. 36 Odaa ja dibate niɡ̶ijoa seete paontedi ijaaɡ̶ijoa noɡ̶ojedawaanaɡ̶a, naɡ̶a diniotagodetedibigimece Aneotedoɡ̶oji, odaa ja ninoketedini, odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece monediatiniwace niɡ̶ijo noiigi. 37 Odaa ijotawece niɡ̶ijo noiigi niodaɡ̶a, neɡ̶epaa nitiminaɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶onioda niɡ̶ijoa liwailidi ane iiɡ̶otedice, odaa joɡ̶oyetigilo seete etacanitedi nelecoli. 38 Niɡ̶ica noko ejinaɡ̶a domaɡ̶a cwaatolo miili ɡ̶oneleegiwadi ane niodaɡ̶a, we iwaalepodi, inaa nigaanigipawaanigi anaɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶a, pida baadoɡ̶onilaaɡ̶aditibigiwaji.\\n39 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja imonya niɡ̶ijo noiigi mopitibeci, odaa jaɡ̶aɡ̶a waxoditedinigi niwatece, jiɡ̶igo midiwa nipodaɡ̶a Magadã.","num_words":788,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Nehemia 2 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Artajerje veinte poa Persiad̶ebema boroda b̶ed̶acarea Nisaʌ̃ jed̶ecod̶e mʌ̃a uva b̶ada idjimaa edesia. Maʌ̃ne idjia mʌ̃ra sopua b̶ʌda unusia. Maʌ̃ naẽna mʌ̃ra mãwã unuca basía.\\n2Maʌ̃ bẽrã idjia mʌ̃́a iwid̶isia: –¿Cãrẽ cãrẽã bʌra sopua b̶ʌ? Cacua bia b̶ʌ bẽrã maʌ̃ carea sopua b̶ʌẽ́a. ¿Ne crĩcha b̶ʌba jãwã b̶ʌca?– Idjia mãwã iwid̶id̶a bẽrã mʌ̃ra bio ne wayasia.\\n3Maʌ̃ne mʌ̃a idjía jarasia: –Mʌ̃ boro, ¡mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa bʌra dãrã zocai b̶aida! Mʌ̃ djibarirã tʌb̶ariped̶ad̶a puruda jũma ãrĩ b̶ʌa. Dji purud̶e ed̶a wãbada sid̶a bá wãna bẽrã neẽ́a. Maʌ̃da ¿mʌ̃ra sãwã sopua b̶aẽ́?–\\n4Maʌ̃ne Persiad̶ebema boroba mʌ̃́a iwid̶isia: –Mãẽteara ¿mʌ̃a sãwã carebai?– Ara maʌ̃da sod̶eba mʌ̃a bajãne b̶ʌ Ãcõrẽa carebamãrẽã iwid̶isia.\\n5Maʌ̃be mʌ̃a Persiad̶ebema boroa nãwã panusia: –Bʌmaa bia b̶ʌbʌrʌ idjab̶a mʌ̃da bia unu b̶ʌbʌrʌ, mʌ̃ra Juda druad̶aa mʌ̃ djibarirã tʌb̶ariped̶ad̶a purud̶aa diabuedua maʌ̃ purura wayacusa oi carea.–\\n6Maʌ̃ne idji quima arima chũmʌne Persiad̶ebema boroba mʌ̃́a iwid̶isia: –¿Bʌra ewari jũmasãwã mama b̶ai? ¿Sãʌ̃be jẽda zei?– Persiad̶ebema boroba mʌ̃ wãira bia unusia. Maʌ̃ bẽrã mʌ̃a ewarida b̶ʌsia.\\n7Maʌ̃ne mʌ̃a Persiad̶ebema boroa jarasia: –Bʌmaa bia b̶ʌbʌrʌ, mʌ̃́a cartada Euprate do quĩrãrẽbema bororã itea b̶ʌ́ diadua. Maʌ̃ cartad̶e b̶ʌdua ãdjirãba mʌ̃ra idu Juda druad̶aa bia wãbid̶amãrẽã.\\n8Maʌ̃ awara cartada oi wagabari Asá itea mʌ̃́a b̶ʌ́ diadua. Maʌ̃ cartad̶e b̶ʌdua bacuruda mʌ̃́a diamãrẽã. Maʌ̃ bacuruba mʌ̃ deda, dji ed̶a wãbada Ãcõrẽ de droma caita b̶ea sid̶a oya. Maʌ̃ awara dji puru aud̶u mõgaraba jũrã ca b̶ʌ obʌrʌd̶e bacurura erob̶aida b̶ʌa.– Ãcõrẽba idji biad̶eba mʌ̃ra carebad̶a bẽrã mʌ̃a iwid̶id̶ara Persiad̶ebema boroba jũma osia.\\n9Mʌ̃ wãsid̶e Persiad̶ebema boroba sordao bororãda, cawayod̶eba djõbadarã sid̶a ʌ̃cʌrʌ diabuesia. Euprate do quĩrãrẽbema bororãma jũẽsid̶ad̶e mʌ̃a Persiad̶ebema boroba b̶ʌd̶a cartara ãdjirãa diasia.\\n10Baribʌrʌ Horoʌ̃ purud̶ebema Sanbalába, Amoʌ̃nebema dji droma Tobía bid̶a ũrĩsid̶aa mʌ̃ra israelerã carebad̶e zesida. Maʌ̃ carea ãdji sod̶e bio biẽ́ panesid̶aa.\\n11Jerusaleʌ̃ne jũẽnacarea ewari ũbead̶e diamasi pirab̶ariped̶a mʌ̃ra Jerusaleʌ̃ aud̶u jũrã ca b̶ad̶ada acʌd̶e wãsia. Baribʌrʌ mʌ̃a ni ab̶aʌa jaraẽ́ basía Ãcõrẽba mʌ̃ sod̶e Jerusaleʌ̃ne oi crĩchabi b̶ʌda. Wãbʌrʌd̶e ẽberãda zocãrãẽ́be mʌ̃ ume edesia. Ab̶abe mʌ̃drʌ animarã ʌ̃rʌ̃ wãsia. Waabemarãda animarã ʌ̃rʌ̃ wãnaẽ́ basía.\\n13Maʌ̃ diamasi mʌ̃ra purud̶e ed̶a wãbada Jewed̶a abadaare ẽdrʌsia. Mamaʌba baido egorod̶eba bogadrʌ b̶ʌ Dama abadaare wãped̶a purud̶e ed̶a wãbada Tʌbʌ Pora abadama jũẽne wãsia. Wãne mʌ̃a Jerusaleʌ̃ puru aud̶u jũrã ca b̶ad̶a jũma ãrĩ b̶ʌda acʌ b̶asia. Dji purud̶e ed̶a wãbada bá wãna sid̶a jũma acʌsia.\\n14Mamaʌba purud̶e ed̶a wãbada “Baido egorod̶eba bogadrʌ b̶ʌ” abadaare wãsia. Dji Boro Amene abadama jũẽne wãsid̶e mõgara waib̶ʌada tab̶ea bẽrã mʌ̃ animarãra poya nocod̶aa wãẽ́ basía.\\n15Maʌ̃ bẽrã wad̶i diamasi nũmʌne jewed̶aareba mʌ̃a Jerusaleʌ̃ aud̶u j��rã ca b̶ad̶ara acʌ wãsia. Jũma pʌrrʌa acʌped̶a purud̶e ed̶a wãbada Jewed̶a abadama jũẽsia. Mama wayacusa purud̶e ed̶a wãsia.\\n16Jerusaleʌ̃nebema bororãba adua panasid̶aa mʌ̃ra sãma wãsida, ni cãrẽda od̶e wãsida. Mʌ̃a judiorãa, sacerdoterãa, dji dromarãa, dji bororãa, dji traju od̶i ẽberãrãa bid̶a wad̶ibid̶a jaraẽ́ b̶asia cãrẽda od̶e ze b̶ʌda.\\n17Maʌ̃be mʌ̃a ãdjirãa jarasia: –Bãrãba unu panʌa dadjirãra bia mĩga panʌda. Dadji puru Jerusaleʌ̃ra jũma ãrĩ b̶ʌa idjab̶a dji ed̶a wãbada sid̶a bá wãna bẽrã neẽ́a. Jãʌ̃be puru aud̶u jũrã ca b̶ad̶ara wayacusa od̶ia waa quĩrã perad̶a amaaba.–\\n18Maʌ̃ awara mʌ̃a ãdjirãa nẽbʌrʌsia sãwã Ãcõrẽba idji biad̶eba mʌ̃ra carebasida, Persiad̶ebema boroba mʌ̃́a jarad̶a sid̶a. Maʌ̃ne ãdjirãba jarasid̶aa: –Mãẽteara wayacusa od̶ia.– Ara maʌ̃da ãdjirãba jʌwa b̶ʌsid̶aa.\\n19Baribʌrʌ Horoʌ̃ purud̶ebema Sanbalába, Amoʌ̃nebema dji droma Tobíaba, Arabiad̶ebema Gesem bid̶a maʌ̃ ũrĩsid̶ad̶e dairãra nãwã biẽ́ ipid̶a jarasid̶aa: –¿Cãrẽda od̶ida crĩcha panʌ? ¿Mãwãra Persiad̶ebema borora igarad̶ica?–\\n20Mʌ̃a nãwã panusia: –Ãcõrẽ bajãne b̶ʌba dairãra carebaya jũma pãrãni carea. Dai, idji nezocarãba puru aud̶u jũrã ca b̶ad̶ara wayacusa od̶ia. Bãrãra Jerusaleʌ̃nebema bororãẽ́a. Naʌ̃ purura bãrãneẽ́a. Bãrãra nama pananaca basía.–","num_words":569,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 4 BAONT - Ñucã Jesús, ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ - Bible Search\\nOteri majʉre cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n1Ñucã Jesús, ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ bojocare bue jʉo waaupi. Bojoca cʉ̃ weja ca nea poorã paʉ cʉ̃ja ca niiro macã, Jesús pea cũmua tiira weja ca pajaricare ea jãa, ea nuu waaupi, bojoca pea ʉtabʉcʉra tʉjaro cʉ̃ja ca niiro ʉno. 2To cõrora paʉ wãmeri ĩi cõoñarique mena cʉ̃jare wedeupi Jesús. O biro ĩiupi:\\n3—Añuro tʉoya. Jĩcʉ̃ oteri majʉ cʉ̃ otere otegʉ waaupʉ. 4Cʉ̃ ca otero, jĩcã apegaari maapʉ ñaaupe. Minia ea, teere baacãuparã. 5Ape gaari ʉ̃tã watoa, ca jita mani jañuri tabere ñaaupe. Tee pea yoari mééra wiicoaupe, ʉje meniroacã jita niima ĩiro, 6noo pee nʉcõri waa majiti, muipũ cʉ̃ ca aji mʉa doorora jinicã yai waaupe. 7Ape gaari pota yucʉ watoapʉ ñaaupe. Ca dica manirora pota yucʉ pee teere wii biato yaiocãupe. 8Ape gaari añuri jitapʉ ñaaupe. To biri añurije wii, bʉcʉa, añuro dica cʉtiupe, jĩcã jati treinta apegaari, ape jati sesenta niiricari, ape jati cien'gaari peti dica cʉtiupe —ĩi wedeupi.\\n9To biro ĩi, “Mʉja ca tʉo majirʉgajata, añuro yʉre tʉo nʉnʉjeeya,” cʉ̃jare ĩi nemoupi Jesús.\\n10Jĩcʉ̃ra Jesús cʉ̃ ca tuaro, cʉ̃ pʉto ca niiricarã, cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã mena, cʉ̃ ca ĩi cõoña wederiquere: “¿Do biro ĩirʉgaro to ĩiti?” cʉ̃re ĩi jãiñaupa.\\n11O biro cʉ̃jare ĩiupi cʉ̃ pea: “Mʉjara, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽ, ca majiña manirijere mʉja ca majiro tiimi. Aperã peera ĩi cõoñarique mena wado cʉ̃jare wedemi.\\n12”Ĩa pacarã, ĩa jeeñoti,\\ntʉo pacarã, tʉo puoti,\\nñucã ñañarije cʉ̃ja ca tiirijere tʉgoeña yeri wajoa,\\ncʉ̃ja ca biro Ʉmʉreco Pacʉ pea cʉ̃ja ca ñañarijere acobo, cʉ̃ ca tiitipere biro ĩigʉ,”+ cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nOteri majʉre cʉ̃ ca ĩi cõoñariquere cʉ̃ ca wede majiorique\\n13O biro ĩi nʉnʉa waaupi:\\n—¿Ate yʉ ca ĩi cõoñajãrijere mʉja tʉo puotiti? ¿Do biro pee tiicãri apeye peera mʉja tʉo puo majirãti? 14Oteri majʉa añurije quetire wederi majʉ niimi. 15Jĩcãrã, añurije quetire tʉorã maa pʉto oterica tabere biro ca biirã niima. Jiro Satanás doo, añuro cʉ̃ja yeripʉ cʉ̃ja ca tʉo ñeemiriquere cʉ̃jare ẽmacãmi. 16Aperã, ca ʉ̃tã cʉtiri yepare otericarore biro ca biirã niima. Añurije quetire tʉorã, añuro ʉjea niirique mena tʉoma. 17Paʉ nʉcõri manima ĩiro, añuro tutua añurije ca niitirore birora tʉgoeña bayitima. To biri añurije queti jʉori ñañaro cʉ̃jare ca bii earora, ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ja ca tiirʉga nʉnʉjeerora, añurije quetire tʉo nʉnʉjee yerijãacãma. 18Aperã, pota watoa oteriquere biro biima: Añurije quetire tʉoma, 19tʉo pacarã, cʉ̃ja ca catiri rʉmʉrire cʉ̃ja ca cʉorʉga tʉgoeñarije, pairo apeye cʉtirʉgarique, niipetirije cʉorʉga tʉgoeñarique pee cʉ̃jare bii ametʉene, añurije queti cʉ̃ja ca tʉomiriquere, ca dica manirora ca wii bʉato yaioricarore biro teere tii yaiocã. 20Aperã añuri jitapʉ oteriquere biro niima. Añurije quetire tʉo, nʉcʉ̃ bʉorique mena cʉ̃ja yeripʉ tʉo ñeema. Cʉ̃ja niima, jĩcã jati treinta, sesenta, cien ca dica cʉtiricarore biro ca biirã —cʉ̃jare ĩi wede majioupi Jesús.\\nJĩa boericagare cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n21Cʉ̃jare ĩiupi ñucã:\\n—¿Jĩa boericagare upa cũmua docapʉ, cãni pejarica tabe doca pee, doporʉgarã ami doorique to niiti? ¡Biiticu! To ʉ̃ʉ boe pejajato ĩirã emʉaro pee peorique nii. 22Teere birora yaioropʉ ca niirije majiña manirijera biicã yerijãa waa, ca biirije mani. Ñucã jĩcãrãra majirique cãa, niipetirãpʉ majiña manirijera niicã nʉnʉa waa, ca biirije mani. Yʉ wederique majiña manirora yai nʉcãcoa biitirucu. 23Ca amoperi cʉtirã tʉoya yʉ ca ĩirijere —ĩiupi. 24O biro cʉ̃jare ĩiupi ñucã:\\n—Mʉja ca tʉorijere añuro tʉoya. Yʉ yee quetire aperãre mʉja ca wede majioro cõrora, mʉjare majiorucumi Ʉmʉreco Pacʉ. Bʉaro jañuro mʉja ca majiro tiirucumi. 25Yʉ yee quetire aperãre ca wede majiogʉa, bʉaro jañuro majiriquere tiicojo ecorucumi. To biro ca tiitigʉa, petoacã cʉ̃ ca majirʉga tʉgoeñamirijeacã menapʉra ẽma ecocoarucumi —ĩiupi Jesús.\\nOte ca bʉcʉarijere cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n26O biro cʉ̃jare ĩi wedeupi ñucã:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabea, jĩcʉ̃ otere yepapʉ cʉ̃ ca oterore biro nii. 27Cʉ̃ ca cãniro, cʉ̃ ca cãnitijata cãare, ñami, ʉmʉreco, “To biro biicu,” cʉ̃ ca ĩi majiti pacaro, tee majuropeera wii, bʉcʉa mʉa, biicu. 28Jita majuropeera ote ca bʉcʉaro tii, upaño bʉcʉa jʉo, oo yucʉ nʉcã, jiro dica cʉti, ca biiro tii. 29Ca dica ca bʉcʉa yapanorãra, teere jeema, ca dica jeerica tabe ca earo macã —ĩi wedeupi Jesús.\\nMostaza apegare cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n30O biro ĩiupi ñucã Jesús:\\n—¿Ñee mena Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirijere mani ĩi cõoñarãti? ¿Ñee ĩi cõoñarique mena, “To biirije bii” ĩi majirʉgarã mani ĩi cõoñabogajati? 31Jĩcãga mostaza apega, ote ape niipetirije dʉaricaacã ca niiricare yepapʉ ote, 32tiiricaro jiro bʉcʉa, niipetirije ote weje maquẽ ametʉenericʉ bii, paca dʉpʉri cʉti, tiigʉ dʉpʉri ca yʉjʉri taberire minia yerijãa peja, cʉ̃ja ca biirore biro bii —ĩiupi.\\nĨi cõoñari cʉ̃ ca wederique\\n33Paʉ wãmeri atere biirije ĩi cõoñari añurije quetire wedeupi Jesús, cʉ̃ja ca tʉo majiro cõro. 34Ĩi cõoñarique manirora cʉ̃jare wede, tiitiupi. Biigʉpʉa, cʉ̃ buerã peera niipetirije cʉ̃jare wede majio peoticãrucuupi.\\nWinore, oco ca jaberijere, cʉ̃ ca yerijãa dotirique\\n35Tii rʉmʉ naiori tabere, cʉ̃ buerãre o biro ĩiupi Jesús:\\n—Jamʉ, ʉtabʉcʉra ape nʉñapʉ mani tĩa waaco —cʉ̃jare ĩiupi.\\n36To biro cʉ̃ ca ĩiro, bojocare waarique wui, Jesús cʉ̃ ca niiricagara ea jãa, tĩacoaupa. Too cʉ̃ja ca tĩa waaro, aperã cãa ape cũmuari mena cʉ̃jare bapa cʉti waaupa. 37Too cʉ̃ja ca tĩa nʉnʉa waaro, tutuaro wino paa puuma ĩiro cũmuare pairo oco jabe jãaupe. 38Jesús pea ména to biro ca biiparo jʉguero cũmua waa tuurica tua pee waa, juti poti mena cʉ̃ dʉpʉgare eo tuuri cãnicã jãa waaupi. Too ca cãni jãñagʉre wãcõri, o biro cʉ̃re ĩiupa cʉ̃ buerã pea:\\n—¿Buegʉ, dua waarã mani ca biirijere “To biro biicu,” mʉ ĩiticãti? —ĩiupa.\\n39To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea wãmʉ nʉcã, winore, oco ca jaberijere, o biro ĩi yerijãa dotiupi:\\n—Yerijãa waaroja. Jabe nemoticãña —ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩirora, jĩcãto añuropʉ yerijãa peticoaupe. 40Jiro o biro ĩiupi Jesús cʉ̃ buerãre:\\n—¿Ñee tiirã to cõro bʉaro mʉja uwiti? ¿“Manire ametʉenecãrucumi,” mʉja ĩi tʉgoeña bayiticãti ména? —cʉ̃jare ĩiupi.\\n41Cʉ̃ja pea to biro cʉ̃ ca tiirijere ĩa ʉcʉa yaicoari, o biro ameri ĩi jãiñaupa:\\n—¡Ayó nija! ¿Ñiru ʉno peti cʉ̃ niiti ania, wino, oco ca jaberijepʉ cãa cʉ̃ ca dotirore biro ca yʉʉ nʉnʉjee ecogʉa? —ĩiupa.","num_words":974,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 2, New Testament in Mixe of Mazatlán (MIXE) | The Bible App\\nJa'ay tu'ug pyu̶ky jim Caná Galilea naaxjooty\\n1Kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ je̱'e̱ ja'ay tu'ug pyu̶jky jim Caná Galilea naaxjooty. Y jim najty je̱'e̱ Jesús tyaj. 2Chi je̱'e̱ Jesús mu̶u̶d je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk nandu'un yajwoogu̶xy ma je̱'e̱ ja'ay najty pyu̶kyu̶ñ. 3Mu̶'it je̱'e̱ viino kyu̶jxy, y chi je̱'e̱ Jesús tyaj ñu̶maayu̶:\\n—Tu̶ je̱'e̱ vyiino kyu̶jxku̶xy.\\n4Chi je̱'e̱ Jesús tyaj adzooy:\\n—Mamá, ¿ti u̶u̶ch ko du'un xyñu̶ma'ay? Ka'anu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nxu̶u̶ ndiempo paadyñu̶ mu̶naa u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnejwu̶'u̶wu̶chu̶ñ pu̶n u̶u̶chu̶ñ.\\n5Chi je̱'e̱ Jesús tyaj myu̶naañ, nu̶maay je̱'e̱ ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ najty jim tuungu̶xpu̶ñ:\\n—Mguydyuungu̶xu̶py du'un ku̶xyu̶ neby naty yu̶'u̶ Jesús xyñu̶maaygyu̶xyu̶ñ.\\n6Jim najty tzaadu'tz tudujk, ma je̱'e̱ judío ja'ay nu̶u̶ yaj'ijtku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ mu̶u̶d kyu̶'u̶bujku̶xyu̶ñ ko je̱'e̱ pyoky u̶xpujku̶xy, du'un neby najty kostumbre'ajtku̶xyu̶ñ. Je̱'e̱ tu'ugpu̶ tzaadu'tz je̱' najty jyoot je̱' juxytyikxy majk litro nu̶u̶ o tu̶gu̶'px majk litro nu̶u̶.#2.6 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: mu̶da'px litro nu̶u̶ o mu̶go'px litro nu̶u̶. 7Chi je̱'e̱ Jesús nu̶maay je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ najty jim tuungu̶xpu̶ñ:\\n—Yaj'ujtzku̶x yu̶'u̶ tzaadu'tz mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶.\\nChi du'un tuungu̶xy u̶xtu̶ yaj'a'ujtznajxku̶x je̱'e̱ tzaadu'tz, 8y chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:\\n—Yajpu̶dzu̶u̶mgu̶x we̱e̱nu̶ y yajnú̶kxku̶x ma je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ jiiby ane̱'e̱mb ma je̱'e̱ xu̶u̶ tyuñyiiju̶ñ.\\nChi je̱'e̱ nu̶u̶ yajnú̶kxy ajku̶xy. 9Ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jiiby ane̱'e̱mb ma je̱'e̱ xu̶u̶ tyuñyiiju̶ñ je̱'e̱ nu̶u̶ uukmajch mu̶dyiibu̶ najty tu̶ vyiinokojyu̶ñ, y je̱' ka'p najty je̱'e̱ nejwu̶'u̶y ma najty je̱'e̱ du'un chooñu̶ñ; je̱'e̱du̶'ajty najty je̱'e̱ je'eyu̶ nejwu̶u̶ygyu̶xp je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim tuungu̶xpu̶ñ, je̱' ko je̱' najty je̱'e̱ nu̶u̶ jiiby tu̶ yajpu̶dzu̶u̶mgu̶xy ma je̱'e̱ tzaadu'tzu̶ñ. Chi je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jiiby ane̱'e̱mb ma je̱'e̱ xu̶u̶ tyuñyiiju̶ñ je̱'e̱ pu̶jkpu̶ ya'aydyu̶jk mu̶j'yaaxy, 10y nu̶maay:\\n—Ku̶xyu̶ je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ xu̶u̶duungu̶xpu̶ñ, jayu̶jp je̱'e̱ oybyu̶ viino ye̱jkku̶xy, y ko naty je̱'e̱ ja'ay kom tu̶ y'uukku̶xnu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ naty tu̶ yajwoogu̶xyu̶ñ, mu̶'íttu̶tz je̱'e̱ viino ye̱jkku̶xnu̶ je̱'e̱ ka'pu̶ jyaty'óyu̶ch. Peru̶ miich tu̶ je̱'e̱ oybyu̶ viino m'amay'aty, y u̶xtu̶ chamnu̶ je̱'e̱ myajtúñ.\\n11Adaa mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús jim tyuun jim Caná Galilea naaxjooty, adaa je̱' je̱'e̱ jayu̶jpu̶ mu̶jwinma'añ mu̶dyiibu̶ tyuunu̶ñ, y du'un je̱'e̱ y'oy'ajt myu̶k'ajt yajni'igu̶xu̶'ky, y je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk mu̶bu̶jkku̶xu̶ je̱'e̱ y'ayuuk ko du'un ijxku̶xy.\\n12Ko adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶, chi je̱'e̱ Jesús ñu̶kxy ma je̱'e̱ kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Capernaum mu̶u̶d je̱'e̱ tyaj mu̶u̶d je̱'e̱ myu̶gue̱'e̱xktu̶jk y mu̶u̶d je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk ajku̶xy, y jim tu'kxu̶u̶ me̱jtz xu̶u̶ wya'kxu̶jpku̶xy.\\nJesús ke̱jxpu̶dzu̶u̶mda'ay je̱'e̱ ajuubyu̶ adokpu̶ ajku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ\\n13Je̱' ko wingoonu̶py najty je̱'e̱ Pascua xu̶u̶ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ judío ja'ay tyuungu̶xypyu̶ñ, chi je̱'e̱ Jesús ñu̶kxy jim Jerusalén. 14Chi jiiby mu̶jtzajptu̶gooty paaty je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jiiby ajuuby adokpu̶ñ ajku̶xy je̱'e̱ waj, je̱'e̱ borreegu̶ y je̱'e̱ muuxy, y je̱'e̱ meeñygyuwijtzpu̶du̶jk najty y'u̶ñaaygyu̶xy myeeñygyuwijtzku̶xy; je̱'e̱ meeñ mu̶dyiibu̶ wiing naax wiing kajpt tzombu̶ñ. 15Ko du'un ijxy, chi je̱'e̱ Jesús po'o'akwojpt tu'ug yaj'oyu̶u̶y, y u̶xwojppu̶dzu̶u̶mdu̶gu̶u̶y ku̶xyu̶ je̱'e̱ ajuubyu̶ adokpu̶ ajku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ ñiwaj ñiborreegu̶ ajku̶xy. Je̱'e̱ meeñgyuwijtzpu̶du̶jk kyu'uxijtnajxtaayu̶ je̱'e̱ myeeñ ajku̶xy y tijwimbijttaayu̶ je̱'e̱ myeesu̶ ajku̶xy. 16Chi je̱'e̱ muuxytyokpu̶du̶jk nu̶maay ajku̶xy:\\n—¡Yajpu̶dzu̶u̶mgu̶x adaa muuxy ya! ¡Ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy tyu̶jk mwaanu̶ ajku̶xy ajuuydyaakt adoktaakt!\\n17Mu̶'it je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk ja'aymye̱jtzpaatku̶xy je̱'e̱ ayuuk ma je̱'e̱ Dios ñaky du'un kyuja'ayu̶chu̶ñ: “Njanchtzojkypyu̶ch je̱'e̱ mdu̶jk y paady u̶u̶ch je̱'e̱ nnijoottu̶góy.”\\n18Chi je̱'e̱ judío ja'ay yajtu̶u̶gu̶xy je̱'e̱ Jesús:\\n—¿Ti mu̶jwinma'añ u̶u̶ch miich xy'ok'yaj'ixaamb ajku̶xy neby tu'ug ijxpe̱jtu̶ñ, pu̶nu̶ jaanch je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ mu̶u̶du̶ch ko je̱'e̱ ajuuybyu̶ adokpu̶ m'u̶xwojppu̶dzu̶u̶mda'awu̶ch?\\n19Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶ ajku̶xy:\\n—Yajwindu̶gooygyu̶x adaa mu̶jtzajptu̶jk, y kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ u̶u̶ch adaa ja'adu'ook nyajpu̶du̶'u̶gu̶ch.\\n20Chi je̱'e̱ judío ja'ay y'adzoogu̶xy:\\n—Kujuxytyikxy tudujk jumu̶jt adaa mu̶jtzajptu̶jk jékyu̶p myaay, ¿y miich tijy da'a kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ m'ok'yajpu̶du̶'u̶gu̶py?\\n21Peru̶ je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty ñigapxypyu̶ñ, je̱'e̱ kyu̶'u̶mni'kx najty je̱'e̱ du'un tyijpy. 22Paady ko je̱'e̱ Jesús kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ jyuugypyu̶jky maabu̶ najty y'o'ogyu̶ñ, chi je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk adayaaba ayuuk ja'aymye̱jtzpaatku̶xy neby najty tu̶ myu̶na'añu̶ñ, y mu̶bu̶jkku̶xy neby najty kyuja'ayu̶chu̶ñ ma je̱'e̱ Dios ñakyu̶ñ, y nan myu̶bu̶jku̶ je̱'e̱ Jesús y'ayuuk ajku̶xy.\\nWa'adzu̶ je̱'e̱ Jesús nejwu̶u̶ydya'ay neby je̱'e̱ ja'ay jyoot wyinma'añ nidu'ug nidu'ug ajku̶xyu̶ñ\\n23Ko najty je̱'e̱ Jesús jyímnu̶ju̶ch jim Jerusalén Pascua xu̶u̶jooty, may je̱'e̱ ja'ay myu̶bu̶jku̶ ko je̱'e̱ ijxpe̱jt mu̶jwinma'añbyu̶ ijxy ajku̶xy mu̶dyiibu̶ najty tyuumbyu̶ñ. 24Peru̶ ka'p najty je̱'e̱ Jesús yajwin'u̶u̶ñ, je̱' ko ñejwu̶ydyaaby najty je̱'e̱ ku̶xyu̶ neby je̱'e̱ ja'ay jyoot wyinma'añ nidu'ug nidu'ug ajku̶xyu̶ñ. 25Ka'p najty tzoky nu̶kxy yajmu̶dmu̶dya'agyii neby je̱'e̱ ja'ay jya'ay'ajtku̶xyu̶ñ, je̱' ko ñejwu̶ydyaaby najty je̱'e̱ ku̶'u̶m neby je̱'e̱ ja'ay jyoot wyinma'añ nidu'ug nidu'ug mu̶dajtku̶xyu̶ñ.","num_words":665,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 TESALONICA 1\\nNABEMA CARTA PAULOBA B̸ɅD̸A DJABARà TESALONICA PURUD̸EBEMA ITEA\\nPaulo naãrã Tesalonica purud̶aa wãnanebemada b̶ʌ́ b̶ʌa Hecho 17:1-10d̶e. Tesalonicad̶eba Beread̶aa wãsia. Mamaʌba Atena purud̶aa wãsia. Mama b̶ʌd̶e Timoteora jẽda Tesalonicad̶aa diabuesia. Maʌ̃ne Paulora Corintod̶aa wãsia. Tesalonicad̶eba Timoteora Silvano ume Paulomaa wãsid̶aa. Djabarã Tesalonicad̶ebemada nẽbʌrʌped̶ad̶a bẽrã Pauloba nabema carta djabarã Tesalonicad̶ebema itea b̶ʌsia. Poa 51ne Corintod̶eba diabuesia.\\nMaʌ̃ nabema cartad̶e Pauloba djabarã carea Ãcõrẽa bia b̶ʌad̶a asia (1:1-10). Maʌ̃are quĩrãnebabisia ãdjirã tãẽna bia nĩbad̶ad̶ebemada (2:1-16). Maʌ̃are b̶ʌsia ãdjirãda crĩcha b̶ʌ bẽrã acʌd̶e wã quĩrĩã b̶ʌda (2:17d̶eba ab̶a 3:5d̶aa). Maʌ̃are b̶ʌsia Timoteoba ãdjirã bia jarad̶ad̶ebemada (3:6-13). Maʌ̃are b̶ʌsia sãwã djabarãra nĩbad̶ida panʌda (4:1-12). Maʌ̃are b̶ʌsia Crito zeid̶ebemada (4:13d̶eba ab̶a 5:11d̶aa). Pauloba djabarã itea jĩrũare b̶ʌd̶ada 5:12-28d̶e b̶ʌa.\\n1 Mʌ̃ra Pauloa. Naʌ̃ cartara b̶ʌbʌrʌa djabarã Tesalonica purud̶ebemarã itea. Bãrãra dadjirã Zeza Ãcõrẽnea, dadjirã Boro Jesucritod̶ea. Djaba Silvanoda, Timoteo sid̶a mʌ̃ ume panʌa. Daiba quĩrĩã panʌa dadjirã Zeza Ãcõrẽba, dadjirã Boro Jesucrito bid̶a ãdji biad̶eba bãrãra careba pananida, necai b̶ai sid̶a bãrãa dia pananida.\\nDjabarãba bia oped̶ad̶a\\n2 Daiba ewariza Ãcõrẽa iwid̶ibʌdad̶e bãrã carea bia b̶ʌad̶a abadaa. 3 Daiba dadjirã Zeza Ãcõrẽ quĩrãpita ewariza quĩrãneba panʌa bãrãba Ãcõrẽ ĩjã panʌneba biada o panʌda, quĩrĩãneba dji careba panʌda, idjab̶a bia mĩga panʌmĩna dadjirã Boro Jesucritoba nebia diamãrẽã jʌ̃ã panʌra quenatʌd̶aẽ́ panʌda.\\n4 Djabarã, Ãcõrẽba bãrãra bio quĩrĩã b̶ʌa. Daiba cawa panʌa idjia bãrãra edasida. 5 Daiba bed̶ea bia Critod̶ebema bãrãa jaradiasid̶ad̶e ara jãwã bed̶ead̶aẽ́ basía. Ãtebʌrʌ maʌ̃ bed̶eara wãrã arada cawa panʌ bẽrã Ãcõrẽ Jaure ʌb̶ʌad̶eba bed̶easid̶aa. Bãrãba cawa panʌa daira sãwã bãrã tãẽna nĩbasid̶ada bia pananamãrẽã. 6 Ara maʌ̃ quĩrãca bãrãba ẽpẽsid̶aa. Dadjirã Boro nĩbad̶a quĩrãca ẽpẽsid̶aa. Bãrãra bio bia mĩga panʌmĩna Ãcõrẽ Jaureba b̶ʌsrid̶a dia b̶ʌd̶eba bed̶ea Critod̶ebemara ĩjãsid̶aa.* Hecho 17:1-10. 7 Mãwã jũma Crito ĩjã b̶ea Macedonia druad̶ebemaba, Acaya druad̶ebema bid̶a bãrãneba unusid̶aa sãwã nĩbad̶ida panʌda. 8 Ãdjirã awa bãrãneba dadjirã Boro bed̶eara ũrĩnaẽ́ basía, ãtebʌrʌ druazabemaba cawasid̶aa bãrãba Ãcõrẽra ĩjã panʌda. Maʌ̃ bẽrã ¿daiba bãrãnebemada cãrẽda jarad̶i? 9 Ãdjirãbʌrʌ jara panʌa sãwã bãrãba daira bia edasid̶ada, idjab̶a jʌwaba od̶a ãcõrẽ b̶eara igarasid̶ada Ãcõrẽ wãrãda zocai b̶ʌ ĩjãni carea. 10 Ãdjirãba jara panʌa sãwã bãrãba Ãcõrẽ Warra Jesu bajãneba zeida jʌ̃ã panʌda. Ara maʌ̃ Jesuda Ãcõrẽba ʌ̃rẽbabisia. Idjia dadjirãra Ãcõrẽba cawa od̶e zeid̶ebemada ẽdrʌ edasia.\\n*1:6 Hecho 17:1-10.","num_words":348,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 15\\n☰ MARCOS 15 ◀ ▶\\nJesus oyadeegite lodoe Pilatos, ninionigi-eliodi romaanotedi ane iiɡ̶e iditawece nipodigi Judéia\\n(Mateus 27.1-2, 11-14; Lucas 23.1-5; João 18.28-38)\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a yeloɡ̶otibige, odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi odinatecoɡ̶oteetege niɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odinilakidetege niɡ̶ijoa eletidi seteenta lacilodi noiigi judeu. Odaa joɡ̶oigoetedi Jesus, joɡ̶oyadeegi igotibeci moyajigotalo Pilatos, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi ane iiɡ̶e niɡ̶idi nipodigi Judéia. 2 Odaa Pilatos ja ige Jesus, meetalo, “Naɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi judeutedi?” Odaa Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Analiiki niɡ̶ida ane alitigi ɡ̶agegi.” 3 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi eliodi modotaɡ̶atibige Jesus me domoɡ̶owotibige me odinanimaɡ̶atalo lodoe Pilatos. 4 Odaa Pilatos ja igetace Jesus, meetalo, “Aɡ̶ica anigetiɡ̶ida ɡ̶adopilaɡ̶atagitiogi? Digawini, eliodi modotaɡ̶atibigaɡ̶aji, odinanimaɡ̶ataɡ̶awa.” 5 Pida Jesus aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ida ligegi, odaa Pilatos eliodi me yopo.\\nOdiiɡ̶enatakatalo moyeloadi Jesus\\n(Mateus 27.15-26; Lucas 23.13-25; João 18.39–19.16)\\n6 Niɡ̶ina me nakatio lalokegi Páscoa, Pilatos ligileɡ̶egi me ikatema niɡ̶idi noiigi judeu onidateci niwilogojegi, niɡ̶ica anepaaɡ̶odipokotibige niɡ̶idi noiigi. 7 Odaa onini ica niwilogojegi ane liboonaɡ̶adi Barrabás. Barrabás icaaɡ̶icoa lokaaɡ̶etedi diniwilotibigiwaji leeɡ̶odi me nideleɡ̶etiniwace romaanotedi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, codaa daije. 8 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi dinatecoɡ̶otee, odaa jiɡ̶idaaɡ̶oyatigi modipokota Pilatos niɡ̶ica ane ligileɡ̶egitibece meo. 9 Odaa Pilatos igidi, meetiogi, “Emaanitiwaji me jikatedaɡ̶adomitiwaji ninionigi-eliodi ɡ̶adoiigi judeutedi?” 10 Pilatos eote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a leeɡ̶odi yowooɡ̶odi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi moyajigo Jesus leeɡ̶odi monocetema.\\n11 Pida niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi idioka limedi moyoniciwaɡ̶adi niɡ̶ica noiigi modipokota Pilatos me daɡ̶a ikatedice Jesus, pida odipokota mijapaɡ̶a ikatice Barrabás. 12 Pilatos ja nigetaciniwace, meetiogi, “Enice, amiida anemaani mejigotalo niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa ane alitedigitiwaji me ‘Ninionigi-eliodi judeutedi’?”\\n13 Odaa niɡ̶ijo noiigi napaawaɡ̶ateloco, modi, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate meloati!” 14 Odaa Pilatos ja nigetaciniwace, meetiogi, “Pida amiida ica loenatagi ane beyagi?” Odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a napaawaɡ̶ateloco, modi, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate meloati!”\\n15 Pilatos yemaa me yocaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶idi noiigi. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ikatema Barrabás, odaa ja diiɡ̶enatakatalo monalaketedibige Jesus, yajigo midiwataɡ̶a iodaɡ̶awadi moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi.\\nNiɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi oyametibigo Jesus\\n(Mateus 27.27-31; João 19.2-3)\\n16 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oyadeegi Jesus catiwedi niɡ̶ijo diimigi-nelegi, liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odaa ijoatawece niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi dinatecoɡ̶otee. 17 Odaa joɡ̶onixomeɡ̶etedinigi Jesus aca caapa lixagotoɡ̶ogo, liciagi nicaapa niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli. Odaa joɡ̶owo lale odatika lalepiɡ̶igo moyoe, odaa joɡ̶onixotinece Jesus lacilo. 18 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶oyatedigi moyame, modi, “Niɡ̶idoa ninionigi-eliodi judeutedi!” 19 Odaa onaxacoɡ̶otice lacilo, oyatitalo laxacoɡ̶onaɡ̶adi, onawaletedice, codaa moyamaɡ̶atedini lokotidi lodoe, onowo moiweniɡ̶ide. 20 Niɡ̶ijo noɡ̶oika moyametibigo, odaa joɡ̶onoɡ̶a naɡ̶ajo nicaapa lixagotoɡ̶ogo, odaa joɡ̶onixomeɡ̶etacedinigi niɡ̶ijoa epaa lowoodi. Odaa joɡ̶oyadeegi moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi.\\nOyototedeloco Jesus nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi\\n(Mateus 27.32-44; Lucas 23.26-43; João 19.17-27)\\n21 Niɡ̶ijo maleeɡ̶idaa diiticogi migotibeci minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi, odaa joɡ̶odakapetege ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão anelatibige nigotaɡ̶a Cirene. Simão eliodi Alexandre ijaa Rufo, icoɡ̶oticogi nipodigi, igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oiedeɡ̶etege Simão me yoyaɡ̶adi naɡ̶ajo licenaɡ̶anaɡ̶ate Jesus. 22 Odaa joɡ̶oyadeegitedicogi Jesus minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi Gólgota (ane diitigi “Aneitice ɡ̶odacilo libitaka”.) 23 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi domoɡ̶oyajigotalo Jesus me wacipete viinyo awatege ica mirra ane yaaɡ̶aditice niɡ̶ina ane jileenaɡ̶a, pida awacipete. 24 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyototedi Jesus maditaɡ̶a naɡ̶ajo nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Odaa noɡ̶odinawalacetigi niɡ̶ijoa Jesus lowoodi, oiwi niɡ̶ica anepaɡ̶a dinetetece me yakadi oniditecibeci lowoodaɡ̶agi. 25 Onaca noove lakata me nigoitijo niɡ̶ijo noɡ̶oyototedi Jesus madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 26 Diniditeloco niɡ̶ica ane leeɡ̶odi moyeloadi Jesus, oiditeloco taaboa ditibigimedawaanigi lacilo, iwoteloco,\\n27 Codaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi aaɡ̶aɡ̶a oyototedi itoata agopeloaɡ̶a midoataɡ̶a eletidi nicenaɡ̶anaɡ̶atedi. Onijoteci oidoyatice liwai libaaɡ̶adi Jesus, odaa ica eledi agopeloagi oidoyatice eledi liwai diɡ̶etege nimagijegi. 28 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee micotece niɡ̶ijo aneetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo neɡ̶ee, “Anodigotaɡ̶awa owo liciagi niɡ̶ijoa agopeloaɡ̶a.”\\n29 Niɡ̶ijo oko anidiaaɡ̶igotinece midoataɡ̶a onalomeɡ̶etedice. Codaa oyabale inoa lacilodi, modi, “Aidiiɡ̶a! Geemeni me domaɡ̶a ojikeni liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, odaa domaɡ̶a adabiteɡ̶enitacini catiwedi itoatadiɡ̶ida nokododi. 30 Jaɡ̶abo mawikodee, axotitice naɡ̶ada ɡ̶adicenaɡ̶anaɡ̶ate!”\\n31 Idaaɡ̶ee maɡ̶aɡ̶a oyalomeɡ̶e niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Eote niɡ̶ijo eledi oko me newiɡ̶atace, pida ayakadi mepaa dinewikatidi.” 32 Odaa moditalo Jesus, “Akaami ane eni Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adimonyaa me ɡ̶odatamaɡ̶ateenitege ɡ̶odaxakawadi, akaami ane eni makaami ninionigi-eliodi ɡ̶odoiigi Israel, adaxotiti niɡ̶ina natigide naɡ̶ada ɡ̶adicenaɡ̶anaɡ̶ate bidige jakataɡ̶a me jinataɡ̶a, codaa me ɡ̶adadiwaɡ̶ateɡ̶egi!” Codaa me niɡ̶ijoa itoataale agopeloaɡ̶a anaɡ̶aɡ̶oyototiniwace midoataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶atedi aaɡ̶aɡ̶a oyalomeɡ̶e Jesus.\\n(Mateus 27.45-56; Lucas 23.44-49; João 19.28-30)\\n33 Niɡ̶ijo naɡ̶a yaxoɡ̶o-noko, ja nexocaɡ̶a inatawece iiɡ̶o, odaa nexocaɡ̶a neɡ̶epaa iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi. 34 Niɡ̶ijo naɡ̶a iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, odaa Jesus igedi me dapaawe, mee, “Eloí, Eloí, lemá sabactani?” (Niɡ̶idiwa lotaɡ̶a amina anejinaɡ̶a “Inoenoɡ̶odi, Inoenoɡ̶odi, igaamee me daɡ̶adiaaɡ̶ica mawiitigiji?”)\\n35 Anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo oko anidiaaɡ̶itice owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa modi, “Digajipaatalo! Dapaawetedigi Elias!” 36 Odaa onijoteci niɡ̶ijo anidiaaɡ̶itice midoataɡ̶a walokodi, odaa itiminatidi niɡ̶ijo litikonaɡ̶anaɡ̶adi midataɡ̶a niɡ̶ijo viinyo ane daɡ̶a dakake loojedi. Odaa ja dabiteɡ̶etibigimece Jesus me domeɡ̶eo me ilibitetece. Odaa mee, “Alotacaliita! Jemaa me jiwinaɡ̶a Elias nigenagi noɡ̶atedice madataɡ̶a naɡ̶ada nicenaɡ̶anaɡ̶ate.”\\n37 Odaa Jesus dinigetaɡ̶ateetace me dapaawe, odaa ja yeleo. 38 Onada minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi aca lipegeteɡ̶e ane noxoco niɡ̶ijo diimigi-le ane ijokijoateda Aneotedoɡ̶oji mida aneetetege. Naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e daawidigidicetigi liwigotigi ditibigimedi neɡ̶epaa natinedi. 39 Idiaaɡ̶itice lodoe licenaɡ̶anaɡ̶ate Jesus ica jajeentegi. Niɡ̶ijo naɡ̶a nadi anodaaɡ̶eeteda Jesus me dapaawe codaa anodaaɡ̶eeteda me yeleo, odaa mee, “Niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa dicewi me Lionigi Aneotedoɡ̶oji.”\\n40 Onaɡ̶aɡ̶a idiaaɡ̶iticoaci ica iwaalepodi pida leegitiogi moiɡ̶oaditalo. Liwigotigi niɡ̶ijo iwaalepodi ani naɡ̶ajo anodita Maria Madalena, Salomé, ajaa Maria ane eliodo José, ijaa Tiago ane niloxooxegi. 41 Niɡ̶ijo Jesus maleeɡ̶idiaaɡ̶itedice nipodigi Galiléia, niɡ̶idi iwaalepodi odiotibece oyaxawa. Onidiaaɡ̶aɡ̶a itice ica eliodi eledi iwaalepodi ane lixigaɡ̶awepodi maleekokigoteda Jesus manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém.\\nNoɡ̶onaligitini lolaadi Jesus\\n(Mateus 27.57-61; Lucas 23.50-56; João 19.38-42)\\n42-43 Niɡ̶ijo noko maleedaɡ̶a nakatio saabado, noko noɡ̶odinoweditege ica lalokegi Páscoa. Naɡ̶a ɡ̶ocidi, jiɡ̶icotio José anelatibige nigotaɡ̶a Arimatéia minitaɡ̶a Pilatos. José ɡ̶oneleegiwa anele, lokaaɡ̶etedipi me nibaaɡ̶a niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi. Ja walitege niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko. José abo laaleɡ̶ena migo dipokota Pilatos Jesus lolaadi. 44 Pilatos yopo niɡ̶ijo naɡ̶a dibodicetibige Jesus naɡ̶a yeleo. Odaa jeɡ̶enidita niɡ̶ijo jajeentegi me ige domigewi naɡ̶a leecawaanigi me yeleo Jesus. 45 Niɡ̶ijo jajeentegi naɡ̶a yeloɡ̶odita mewi, odaa Pilatos ja ika José me yadeegi Jesus lolaadi. 46 José dinoojeteta aca lipegeteɡ̶e lapacoɡ̶ogo, odaa ja noɡ̶a Jesus lolaadi madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa ja ilipaditigi Jesus lolaadi naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yadeegiticogi Jesus lolaadi midataɡ̶a ica ane gela moigodi lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. Odaa José ja noxoco yatita aca wetiɡ̶a nelegi me noxoco. 47 Idiaaɡ̶iticoaci moiwi Maria Madalena ajaa Maria ane eliodo eledi José. Odaa onadi niɡ̶ijo anoyatice lolaadi Jesus.","num_words":937,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 17 DES - Eropi Jesu werepʉ ĩgʉ buherãre: —Mʉare - Bible Search\\nÑerire iicʉ̃ gʉhya ãhraa\\nMt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42\\n1Eropi Jesu werepʉ ĩgʉ buherãre:\\n—Mʉare ñeri iidoreri baja ãhraa. Eropirã masa ñerire iima. Iri eropa árĩquerecʉ̃ ta masʉre ñerire iidoregʉpʉ ñetariaro tarigʉcumi. 2Gajigʉre masa ĩgʉ wʉnʉgʉre wʉariye ʉtãyere dirisiu, wʉariyague ĩgʉre cóãcʉ̃ ñero wabocumi ĩgʉ. Eropigʉ oãgã mera majarãre ñerire iidoredigʉpʉ wʉariyague erã cóãdigʉ tauro ñero tarigʉcumi. Ĩgʉre bʉrigã dipuwaja moasũgʉcumi. 3Õaro iique mʉa. Mʉa acaweregʉ ñero ĩgʉ iicʉ̃ ĩarã, “Iibita,” arĩque ĩgʉre. Eropirã ĩgʉ ñero iirire ĩgʉ bʉjawerecʉ̃, õarire gohrotocʉ̃ mʉapʉ ĩgʉ ñeri iirire cãdijique. 4Eropigʉ mʉa acaweregʉ yujunʉ ta siete suburi mʉare ĩgʉ ñero iibocumi. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ yujuyerisubure mʉare, “Yʉ ñero iirire bʉjawerea. Õarire gohrotogʉ iiaa,” ĩgʉ arĩcʉ̃ iri nʉcʉ suburi ĩgʉ ñero iirire cãdijique, arĩpʉ Jesu.\\nGoãmʉre umupeorire werepʉ Jesu\\n5Eropi Jesu buherã ĩgʉre õpa arĩñorã:\\n—Goãmʉre gʉare õaro umupeonemocʉ̃ iique, arĩñorã Jesure.\\n6Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—“Goãmʉre diaye ta iigʉ ãhrimi,” mʉa arĩ umupeorã miriyegã mostazaye pẽgã mʉa umupeoquererã irigʉ sicómoro waĩcʉdigʉre õpa iimasia: “Irigʉ yucʉgʉ irigʉ basi tara duhagãporo. Wʉariyague yuriñajaporo,” arĩmasia mʉa. Mʉa eroparĩcʉ̃ irigʉ yucʉgʉpʉ mʉa dorero dopa ta waroca, arĩpʉ Jesu.\\nMohme coregʉ ĩgʉ mohmerire werepʉ Jesu\\n7Pʉhrʉ i werenigui queoriñere werepʉ Jesu:\\n—Mʉare mohme coregʉ poheguere tãra, mohmemi. Ĩgʉ ovejare ĩhadibumi. ¿Ĩgʉ eropa mohme ĩgʉ dujaracʉ̃ ĩarã dohpa arĩbocuri mʉa ĩgʉre? “Yojaro arique. Mʉ bari ohõ ãhraa,” ¿arĩbocuri mʉa? 8Eropa arĩbeaa mʉa. Ĩgʉre õpa arãa mʉa: “Yʉ baburire iique. Eropigʉ yʉ baha ihricʉ̃ yʉre coreque. Yʉ pʉhrʉ mʉ sã baha ihrique,” arãa mʉa mohme coregʉre. 9Mohme coregʉ ĩgʉ mʉa mohmedorerire ĩgʉ iicʉ̃ ĩgʉre “Õhaa,” arĩbeaa mʉa. Ĩgʉre mʉa dorero dihtare iigʉ iicumi ĩgʉ. 10Mʉa sã ĩgʉ iro dopa ta ãhraa. Goãmʉ ĩgʉ dorediro dopa ta iipehorã õpa arĩ pepique mʉa. “Gʉa mohme corerã dihta ãhraa. Gʉare ĩgʉ dorero dihtare iiabʉ gʉa,” arĩ pepique mʉa, arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre.\\nDiez gohra cami boarãre õarã iipʉ Jesu\\n11Gajinʉ Jerusaléngue Jesu wagʉ iipʉ. Eropa wagʉ Samaria yeba, Galilea yeba deco tarigãpʉ. 12-13Gaji macague wari mague ĩgʉ curicʉ̃ diez cami boarãpʉ ĩgʉre bocatĩriñorã. Eropirã yoañarirogue niguirã ta piyuñorã:\\n—Jesu, opʉ, gʉare mojomoro ĩaque, arĩñorã.\\n14Erã eroparĩcʉ̃ erãre ĩha, werepʉ Jesu:\\n—Pahire mʉa dʉpʉrire õaro warare ĩhmurã waque, arĩpʉ erãre.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erã warisubu erã dʉpʉ õarã wañorã. 15Eropigʉ yujugʉ erã mera majagʉ ĩgʉ dʉpʉ õari dʉpʉ wacʉ̃ ĩagʉ, Jesu pohrogue maji dujariripʉ. Eropa dujarigʉ turaro mera Goãmʉre umupeopʉ. “Goãmʉ turagʉ, õagʉ ãhrimi,” arĩ umupeopʉ ĩgʉ. 16Eropa arĩgʉ ĩgʉ Jesu guburi pohro mereja “Õhaa,” arĩpʉ. Ĩgʉpʉ Samaria majagʉ árĩpʉ. 17Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ Jesu õpa arĩ werepʉ:\\n—Diez ãhrama masa õarã wanirã. ¿Gajirã nueve dʉhyarãpʉ nohogue árĩcuri erã? 18Ihĩ gaji yeba majagʉ dihta Goãmʉre “Õhaa,” arĩgʉ dujarami. ¿Duhpirã gajirãpʉ aribirari? arĩpʉ Jesu.\\n19Eropa arĩtuha Jesu merejadigʉre arĩpʉ.\\n—Wahgãnʉgajaque. Waque. Mʉ Goãmʉre umupeogʉ õagʉ wahabʉ mʉhʉ, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\nGoãmʉ ĩgʉ opʉ árĩborore werepʉ Jesu\\nMt 24.23-28, 36-41\\n20Irisubure bajamerãgã fariseo masa Jesure serẽpiñorã:\\n—¿Dohpárĩcʉ̃ Goãmʉ opʉ árĩnʉgagʉcuri? arĩ serẽpiñorã erã.\\n—Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩnʉgacʉ̃ mʉa ĩhamasibeaa. 21“Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩri ohõ ãhraa,” arĩmasibeaa. “Sohõgue ãhraa,” arĩmasibeaa. Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩri masa erã pepirigue ãhraa, arĩpʉ Jesu fariseo masare.\\n22Eropa arĩtuha Jesu ĩgʉ buherãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Pʉhrʉ yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ i yebague dujariburire bʉrigã gamerãca mʉa. “Ĩgʉre yujunʉ gohra mari ĩacʉ̃ õaboaya,” arĩ quererã ta yʉre ĩanisome mʉa. Eropa mʉa gamequerecʉ̃ ta irisubure arisome yʉhʉ. 23Gajirã mʉare õpa arĩrãcoma. “Ĩgʉre ĩaque. Ĩgʉ Cristo ãhrimi. Sihĩre ĩaque. Cristo ãhrimi,” arĩrãcoma mʉare. Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta erãre peebiricãque. 24Bupu ʉmarore guñaña mariro miaro dopa ta guñaña mariro arigʉca yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ dujarigʉ. 25Ire yʉ iiboro core yʉhʉ turaro ñero tarigʉca. Eropirã yʉre dohpague majarã gamesome. 26Noé ĩgʉ árĩrasubu majarã erã árĩmʉridiro dopa ta yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ dujariboro coregã eropa ta árĩrãcoma masa. 27Noé ĩgʉ árĩrasubure árĩpehrerã masa eropa baha, ihri iiñuma. Eropirã mojoto dirimʉriñuma. Noé wʉadiru dohodirugue ĩgʉ ñajaboro core Goãmʉ erãre ĩgʉ miupehoboro core iri árĩpehrerire masa mʉraro ta iiniguicãmʉriñorã. Eropa árĩroca yʉ dujaricʉ̃ sãre. 28Lote ĩgʉ árĩrasubu majarã sã erã árĩdiro dopa ta yʉ dujaricʉ̃ árĩrãcoma masa. Lote ĩgʉ árĩrasubure masa baha, ihri, asũ, dua, ote, wirire iiñuma. 29Erã eropa iirisubu ĩgʉ ya macare Sodoma waĩcʉri maca Lote ĩgʉ waranʉ ʉmaro maja peame ʉ̃jʉ dijari erãre wejẽpehocãyoro. 30Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉhʉ guñaña mariro yʉ dujaricʉ̃ eropa ta waroca irisubure.\\n31“Irisubure yujugʉ ĩgʉ ya wihi weca maja pʉʉgue árĩgʉ wihi pohecague ĩgʉ yare aĩgʉ ñajabiricãporo pobero mera duhriboro dopa. Eropigʉ pohegue árĩgʉ sã irisubure ĩgʉ ya wihigue piharibiricãporo. 32Lote marapo igo warare guñaque. 33Ĩgʉ ya árĩburi dihtare yujugʉ guñagʉ peamegue wagʉcumi ĩgʉ. Yaha árĩburipʉre yujugʉ guñagʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera õaro árĩgʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\n34“Yʉhʉ mʉare werea. Irisubure yʉre umupeorãre beye gameneodoregʉca. Eropigʉ eropa wari ñamire yuju camare perã carĩcʉ̃ yujugʉre yʉre umupeogʉre aĩrãcoma yʉ mera árĩbure. Gajigʉ yʉre umupeobigʉ ero dujagʉcumi. 35Eropa ta nome perã erã ya ojodʉcare erã biucʉ̃ yujugore aĩrãcoma. Yujugo ero dujagocumo. 36Eropigʉ perã poheguere mohmerã árĩcʉ̃ yujugʉre aĩrãcoma. Yujugʉ ero dujagʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\n37Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ buherãpʉ serẽpiñorã.\\n—¿Nohogue eropa warocuri? arĩ serẽpiñorã erã.\\n—Masa erã ñeri erã iiniguirogue, erogue Goãmʉ erãre erã ñeri dipuwaja moagʉcumi, arĩpʉ Jesu.","num_words":812,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 1, New Testament in Mixe of Mazatlán (MIXE) | The Bible App\\nBible LanguageMixe: Mazatlán\\nJe̱'e̱ Dios y'Ung mu̶dyiibu̶ ya naaxwiiñ oy ye̱jku̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt\\n1Ko je̱'e̱ naaxwiimbu̶ aga'an chondaaky je'emy najty je̱'e̱ tyu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya, y je̱'e̱ tyu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ tu'ugyu̶ najty je̱'e̱ y'ity mu̶u̶d je̱'e̱ Dios y nan Dios najty je̱'. 2Je̱' najty timy'aga'an'ajt yajpaatp mu̶u̶d je̱'e̱ Dios. 3Y mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶ je̱'e̱ Dios yajkojy ku̶xyu̶ tijaty ya naaxwiiñ n'ijxu̶mbyu̶ñ ajku̶xy, y ka'p je̱'e̱ wiingpu̶ yajkoj. 4Y je̱' je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ ye̱jkp ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, y je̱' ko je̱' je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ ye̱jkp ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, du'un je̱' neby tu'ug ju̶u̶n mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ja'ay kudu̶kxp kujajpu̶ñ. 5Adayaaba ju̶u̶n ajajp adu̶kxp adaa ma y'agodzu̶'u̶yu̶ñ, y je̱'e̱ koodzpu̶ ka'p je̱'e̱ mu̶baad myu̶mada'agyii.\\n6Mu̶'it je̱'e̱ Dios je̱'e̱ ja'ay tu'ug kejxy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Juan, 7mu̶dyiibu̶ tu̶y'ajt ye̱jkpu̶ miinu̶ñ nidu̶y'ajt'ádu̶ch je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ, neby je̱'e̱ ja'ay mu̶baad nigu̶xyu̶ mu̶bu̶jktaaygyu̶xyu̶ñ neby je̱'e̱ Juan najty myu̶na'añu̶ñ. 8Juan ka'p najty je̱'e̱ jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ; je'eyu̶ najty je̱'e̱ tu̶ yajkéxy ko nidu̶y'ajt'ádu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ. 9Ko je̱'e̱ yaa y'ooy ma adayaaba naaxwiiñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶n tu̶y'ajtpu̶ju̶ñ, je̱' je̱'e̱ tu̶y'ajt xymyooyu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ ja'ay ya naaxwiiñ mu̶baad nigu̶xyu̶ paatku̶xyu̶ñ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt.\\n10Ko je̱'e̱ tu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya y'ooy ma adayaaba naaxwiiñu̶ñ, y oy najty je̱'e̱ Dios je̱'e̱ naaxwiiñ je̱' tu̶ ja'ayajkojy mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶, peru̶ ka'p je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay y'u̶xkajpu̶ ajku̶xy. 11Je̱'e̱ kyu̶'u̶mmu̶gugajpt, je̱'e̱ judío ja'ay, je̱' je̱'e̱ jya'ani'ooy, peru̶ je̱' ka'p je̱'e̱ kyu'ubu̶jku̶ ajku̶xy. 12Peru̶ ku̶xyu̶ mu̶dyiibu̶ ku'ubu̶jku̶ju̶ñ y myu̶bu̶jkku̶xu̶ je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt, je̱'e̱ju̶tz je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ myooy ajku̶xy ko je̱'e̱ Dios wan ung'ajtu̶gu̶xyu̶. 13Ka'p je̱'e̱ du'un xy'ung'ajtu̶m ajku̶xy neby adayaaba teedy xy'ung'ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy, nan ka'p dyu'unu̶ch neby je̱'e̱ ja'ay tijyu̶ñ. Peru̶ ko je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt tu̶ nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy, mu̶'it je̱'e̱ du'un xy'ung'ajtu̶nu̶ ajtu̶m ajku̶xy.\\n14Je̱'e̱ tu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya naaxwiiñ je̱'e̱ mya'axung'ajty mu̶u̶d je̱'e̱ ñi'kx kyopt y chu̶naay jyugy'ajty ma u̶u̶ch ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ, je̱' tzojky ju̶wu̶u̶y je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay y nigapxy nimu̶dyaaky je̱'e̱ tu̶y'ajt. Y u̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ y'oy'ajt myu̶k'ajt n'ijxu̶ ajku̶xy, je̱'e̱ oy'ajt mu̶k'ajt mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ Dios y'Ung je̱'e̱ Tyeedy mooyu̶ju̶ñ. 15Juan Bautista ñidu̶y'ajt'ajt je̱'e̱ Dios y'Ung, y myu̶naañ: “Adaa ja'ay je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch nnigapx ma miich ajku̶xyu̶ñ, ko u̶u̶ch du'un nmu̶naañ ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶x'aam miimb ma u̶u̶chu̶ñ, jakmu̶k'ajt mu̶u̶d je̱'e̱ ni'igyu̶ ka'p u̶u̶chu̶ñu̶ba, je̱' ko je'emy najty yu̶'u̶ yaa ko u̶u̶ch nma'axung'ajty.”\\n16Je̱'e̱ Dios y'Ung xychojku̶mby xyjyu̶wu̶u̶yu̶mby mu̶jku̶je̱e̱, paady je̱'e̱ oy'ajt may'ajtu̶ñ tuñ mu̶jku̶je̱e̱ oymyu̶naaju̶ch. 17Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ Moisés ane̱'e̱mu̶ñ mooy, peru̶ je̱'e̱ Dios xychojku̶mb xyjyu̶wu̶u̶yu̶mb je̱' y tu̶ je̱'e̱ tu̶y'ajtu̶ñ xymyooyu̶m ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Jesucristo kyu̶xpu̶. 18Ka'p je̱'e̱ Dios ni pu̶n ixyñu̶; je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ y'ung, mu̶dyiibu̶ Dios'ajtpu̶ñ#1.18 Mu̶dyiibu̶ Dios'ajtpu̶ñ: adayaaba texto tu'ktúkypyu̶ ka'p je̱'e̱ jaaybyu̶du̶jk nije̱' tu̶ paatku̶xy. y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu'ugyu̶ yajpaatp ma je̱'e̱ Dios Teedy y'ityu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un tu̶ xyajnejwu̶u̶yu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ Dios Teedy yajpaadyu̶ñ.\\nJuan Bautista je̱'e̱ Jesucristo nidu̶y'ajt'áty\\n19Chi je̱'e̱ Jerusalenbu̶ judío ja'ay ke̱jxku̶xy je̱'e̱ teedytu̶jk mu̶u̶d je̱'e̱ levitu̶ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ tuungu̶xpu̶ñ ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ ma je̱'e̱ Juan najty yajpaadyu̶ñ, nu̶kxy yajtu̶u̶gu̶xy pu̶n je̱' najtyu̶ñ. 20Y je̱' ñigapx je̱'e̱ oy yajxón, myu̶naañ:\\n—U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch nje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo.#1.20 Mesías\\n21Chi ja'adu'ook yajtu̶u̶gu̶xy:\\n—¿Pu̶n miich? ¿Nej miich je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Elías?\\nChi je̱'e̱ Juan y'adzooy:\\n—Ka'p je̱'e̱ y'u̶u̶chu̶ch.\\n—¿Nej miich tyú̶mu̶tz je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios ñigapx ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ ko myina'añ ya naaxwiiñ?\\n—¿Peru̶ pu̶n mixyu̶n miich? Neby u̶u̶ch je̱'e̱ tu̶y'ajt mu̶baad nmu̶nú̶kxku̶xyu̶ñ ma u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ xykye̱jxku̶xyu̶ñ. ¿Ti ko ku̶'u̶m mga'anayñigapxyii pu̶n mixyu̶n miichu̶ñ?\\n23Chi je̱'e̱ Juan y'adzoowu̶ ajku̶xy:\\n—U̶u̶ch je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk najtzkapxu̶u̶ybyu̶ñ jim adu'ugtuum: ‘Yajtu̶u̶gu̶x je̱'e̱ Windzú̶n Dios ñu̶u̶'aa tyu'u'aa je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ mu̶j aney axu̶guetyu̶ñ’, du'un neby je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Isaías jékyu̶p myu̶naañu̶ñ.\\n24Mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ fariseotu̶jk najty tu̶ kye̱jxu̶gu̶xyu̶ñ nu̶kxy je̱'e̱ Juan yajtu̶u̶gu̶xy, 25chi nu̶maaygyu̶xy:\\n—Pu̶nu̶ ka'p miich mje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo, ni je̱'e̱ Elías, y ni mga'aje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶, ¿y tiiju̶tz ko mja'ayyajnu̶u̶béty?\\n26Chi je̱'e̱ Juan y'adzoowu̶ ajku̶xy:\\n—U̶u̶ch yajnu̶u̶be̱jtpu̶ch mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶, peru̶ jii je̱'e̱ ja'ay tu'ug ma miich ajku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ ka'p m'ixy'ajtku̶xyu̶ñ, 27y mu̶dyiibu̶ jak'u̶x'aam miimb ma u̶u̶chu̶ñ. U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch xypyaady nú̶kxyu̶ch je̱'e̱ kyu̶'u̶gwiin ngue̱ju̶yu̶.\\n28Adaa jim adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶ ma je̱'e̱ kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Betania,#1.28 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: Betábara. jim Jordán mu̶jnu̶u̶'awiimb xu̶u̶bu̶dzu̶my'eemby ma je̱'e̱ Juan najty jya'ayyajnu̶u̶bétyu̶ñ.\\nJesús, je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng mu̶dyiibu̶ kye̱jxu̶ñ\\n29Kujaboom je̱'e̱ Juan ijxy je̱'e̱ Jesús ko najty ñimiñyii, y chi myu̶naañ: “¡Ijxku̶x, chi je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng myiñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ kexyu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay ni'o'ktu'udaambu̶ñ neby je̱'e̱ windzu̶gu̶'u̶ñdyu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ pyoky kyu̶xpu̶ ajku̶xy! 30Adaa je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch najty du'un ndijpyu̶ñ ko u̶u̶ch du'un nmu̶naañ: ‘Jak'u̶x'aam je̱'e̱ ja'ay tu'ug myiñ ma u̶u̶chu̶ñ mu̶dyiibu̶ ni'igyu̶ jakmu̶k'ajt mu̶u̶du̶ñ ka'p u̶u̶chu̶ñu̶ba, je̱' ko je'emy najty yu̶'u̶ yaa ko u̶u̶ch nma'axung'ajty.’ 31Ni u̶u̶chpyaad najty je̱'e̱ nga'anejwu̶'u̶y pu̶n najty je̱'e̱ju̶ñ; peru̶ u̶u̶ch, tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnu̶u̶béty mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶ neby je̱'e̱ Israel ja'ay mu̶baad nejwu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ pu̶n je̱'e̱ju̶ñ.”\\n32Nan ñigapx je̱'e̱ Juan nandu'un, myu̶naañ: “Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ Espíritu Santo n'ijxu̶ choñ tzajpjooty; kyu̶daaky neby tu'ug muuxyu̶ñ, y chi yujkwéch ma je̱' kyu'uduuyu̶ñ. 33U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch najty nnejwu̶'u̶yñu̶ pu̶n je̱'e̱ju̶ñ, peru̶ je̱'e̱ Dios Teedy mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch xykye̱jxu̶ñ ko u̶u̶ch nja'ayyajnu̶u̶bé̱du̶ch, je̱' u̶u̶ch xyñu̶maay: ‘Je̱'e̱ ja'ay ma naty m'ixyu̶ñ kyu̶da'agy je̱'e̱ Dios y'Espíritu y yujkweech naty ma je̱' kyu'uduuyu̶ñ, je̱' je̱'e̱ ja'ay yaj'aadu̶gu̶'u̶wu̶p yajjoottu̶gu̶'u̶wu̶p je̱'e̱ Espíritu Santo.’ 34U̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ixy, y u̶u̶ch nidu̶y'ajt'ajtypy ko je̱' je̱'e̱ Dios Ung'ajtu̶p.”\\nJe̱'e̱ timyjyayu̶jpu̶ Jesús dyiscípulotu̶jk ajku̶xy\\n35Kujaboom najty je̱'e̱ Juan jim ja'adu'ooku̶ñu̶ba mu̶u̶d je̱'e̱ y'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk nime̱tzk ajku̶xy. 36Ko je̱'e̱ Juan ijxy je̱'e̱ Jesús ñaxy najty jim, chi myu̶naañ:\\n—¡Ok'ijxku̶x, yu̶'u̶ je̱' je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ kexyu̶ñ!\\n37Je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ je̱'e̱ Juan y'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk ajku̶xy myu̶doogu̶x je̱'e̱ du'un ko je̱'e̱ Juan du'un myu̶naañ, y chi je̱'e̱ Jesús padu'ubu̶jkku̶xy. 38Chi je̱'e̱ Jesús y'ijxwimbijty, y ko ijxy ko najty pyamiinu̶gu̶xy, chi yajtu̶u̶gu̶xy:\\nChi je̱' y'adzoogu̶xy:\\n—Windzú̶n, ¿ma miich mdzu̶na'ay?\\n39Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶ ajku̶xy:\\n—Miingu̶x, jam ijxku̶x ma u̶u̶ch ndzu̶na'ayu̶ñ.\\nChi ñú̶kxku̶xy, y ijxku̶xy ma najty chu̶na'ayu̶ñ. Je̱'e̱ mu̶'it xu̶u̶ jim kyudzu'uju̶u̶ygyu̶xy, je̱' ko tu̶ najty chu'uju̶u̶yñu̶ ko jim jya'tku̶xy.\\n40Nidu'ugtu̶ je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ mu̶doogu̶xu̶ñ neby je̱'e̱ Juan myu̶naañu̶ñ y padzóngu̶xy je̱'e̱ Jesús, je̱' najty je̱' je̱'e̱ Andrés, je̱'e̱ Simón Pedro pyuya'ay. 41Andrés jayu̶jp je̱'e̱ pyuya'ay Simón oy u̶xta'ay, chi nu̶maay:\\n—Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ Mesías nbaatku̶xy (mu̶dyiibu̶ du'un ayuuk wimbu̶dzu̶u̶mbu̶ñ: Cristo.)\\n42Chi je̱'e̱ Andrés mu̶dnu̶kxy je̱'e̱ Simón ma je̱'e̱ Jesús najtyu̶ñ; ko je̱'e̱ Jesús windu̶kxpejty je̱'e̱ Simón, chi nu̶maay:\\n—Miich Simón, je̱'e̱ Juan y'ung,#1.42 Je̱'e̱ Juan y'ung: nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: je̱'e̱ Jonás y'ung. peru̶ je̱' miich mxu̶u̶'ajtnu̶ch Cefas (mu̶dyiibu̶ du'un ayuuk wimbu̶dzu̶u̶mbu̶ñ: Pedro).\\nJesús nu̶ma'ay je̱'e̱ Felipe mu̶u̶d je̱'e̱ Natanael: pajaamgu̶ch\\n43Kujaboom je̱'e̱ Jesús wyinmaay ñu̶kxa'añ Galilea naaxjooty. Chi je̱'e̱ Felipe mu̶dnaybyaattu̶, y nu̶maay:\\n44Je̱'e̱ Felipe jim Betsaida je̱'e̱ najty kyugajptu̶ch, ma je̱'e̱ Andrés mu̶u̶d je̱'e̱ Pedro najty nandu'un kyugajptu̶chu̶ñ ajku̶xy. 45Chi je̱'e̱ Felipe oy u̶xta'ay je̱'e̱ Natanael, y chi nu̶maay:\\n—Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nbaatku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Moisés ñigapx ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ, y nan mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk nandu'un ñigápxku̶xu̶ñ. Je̱'e̱ Jesús je̱', je̱'e̱ José y'ung, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ jim Nazaret kugajptu̶ñ.\\n46Chi je̱'e̱ Natanael myu̶naañ:\\n—Ka'p ndijy oyjya'ay da'a jim mu̶baad y'okpu̶dzu̶my jim Nazaret.\\n—Chi je̱'e̱ Felipe y'adzooy:\\n—Min y jam ku̶'u̶m oktimy'ix.\\n47Ko je̱'e̱ Jesús ijxy ko je̱'e̱ Natanael ñimiñyii, chi myu̶naañ:\\n—Chaa je̱'e̱ Israel ja'ay tu'ug myiñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt amuumdu'ugjoot kuydyuumbu̶ñ, y ka'p nimu̶naa y'anu̶u̶'áty.\\n48Chi je̱'e̱ Natanael yajtu̶u̶y je̱'e̱ Jesús:\\n—¿Ma u̶u̶ch miich tu̶ xy'ixy ko u̶u̶ch miich xy'u̶xkapy?\\nChi je̱'e̱ Jesús adzooy je̱'e̱ Natanael:\\n—Je'emy najty n'ixy'aty, ka'anu̶ je̱'e̱ Felipe najty nej xyñu̶ma'ayñu̶ ko najty jiiby higueeru̶ pa't mdu̶na'ay.\\n49Chi je̱'e̱ Natanael y'adzooy:\\n—Windzú̶n, ¡miich je̱'e̱ Dios xy'Ung'ajtp, miich mu̶j'ane̱'e̱mbu̶'ajtp ma je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xyu̶ñ!\\n50Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶:\\n—¿Paady u̶u̶ch miich je̱'e̱ n'ayuuk tu̶ xymyu̶bu̶jku̶ ko du'un tu̶ nnu̶ma'ay ko tu̶ n'ixy higueeru̶ pa't? Peru̶ m'ixe̱e̱mbyñu̶ je̱'e̱ jakmu̶jwinma'añbyu̶ ka'p adaabu̶ñu̶ba.\\n51Nandu'un je̱'e̱ Jesús myu̶naañ:\\n—Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy ko m'ijxku̶xu̶py miich je̱'e̱ tzajp awa'adz, y pye̱jtku̶xy myu̶najkku̶xy je̱'e̱ Dios y'ángelestu̶jk naty ma u̶u̶chu̶ñ, je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty.#1.51 Hijo del hombre.\\nLearn More About New Testament in Mixe of Mazatlán","num_words":1264,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo San Marcos 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Marcos bácʉ ʉ̃i toivaiye báquede Jesucristorã. Marcos bácʉ barejaquémavʉ judíovacacʉ, Bernabé bácʉi chimacʉ (Hch 5:36, Col 4:10). Jípaco báco, María ãmicʉco, õi cʉ̃rami cójijivarejaquemavʉ Jesúre jʉ aipõeva (Hch 12:12). Juan ãmicʉcʉ barejaquémavʉ Marcos bácʉ. Cucʉnʉrejaquemavʉ Pablo bácʉque aru Bernabé bácʉque (Hch 12:25, 15:37-39). Majidivʉ ne dápiaiyepe, iye coyʉiyede Jesucristorã toivarejaquemavʉ ʉ̃ mácʉ cʉcʉ bácʉ Roma ãmicʉriĩmaroi. Marcos bácʉ, Jesúque cubecʉ bácʉvacari, majidejaquemavʉ Jesúi borore Simón Pedro bácʉ, ñai Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ, ʉ̃i coyʉiye báque boje ʉ̃ mácʉre Jesúrã. Põecʉ cʉbebi majicʉ ye ʉjʉ ʉ̃i toivaiʉjʉ bácarõre diede. Ʉbenita obedivʉ majidivʉ ne dápiaiyepe Marcos bácʉ toivarejaquemavʉ Mateo bácʉ, Lucas bácʉ, aru Juan mácʉ ne toivarãjiye jipocare, ãniʉjʉa báquede 57-63 d.C. baji.\\nMarcos bácʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ Jesúre yópe memecaipõecʉpe. Judío bácʉvacari, toivarejaquemavʉ judíova ãmevʉre, ne majinajiyepe ayʉ Jesús parʉcʉre caivʉ pʉeno, ʉ̃i d̶aiye boje põeva ne d̶arĩ majibede, ʉ̃i cõjeiye boje abujuvare, aru ʉ̃i jarʉvaiye boje põeva ne ãmeina teiyede. Coyʉrĩ bʉ́rejaquemavʉ Jesús ʉ̃mʉreca, ʉ̃i bʉiyede ʉ̃i memecaiyede, Juan Bautista bácʉ ʉ̃i jã́d̶ovaiye báquede ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉre ocoque.\\nJuan Bautista ʉ̃i coyʉino Jʉ̃menijicʉi yávaiyede põecʉbenoi\\n(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9; Jn 1.19-28)\\n1 Yópeda teni bʉ́rejaquemavʉ iye yávaiye me Jesucristo Jʉ̃menijicʉi mácʉrã coyʉiye.\\n2 Javede toivarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ ʉ̃i ãmiá Isaías, yópe Jʉ̃menijicʉi aiye báquede mamacʉre:\\nJaroivʉ yʉre coyʉcaipõecʉre mi jipocai, mi cuimare mead̶aquiyepe ayʉ. 3 Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõecʉ cod̶oboboyʉre jápiarãjarama põecʉbenoi: “Mead̶ajarã mʉje ũmene copʉ etaburĩ maje jabocʉre, nopedeca mʉje mead̶aiyepe daimare ñai ʉ̃mʉ, mʉje pued̶aimʉ, ʉ̃i daquiye jipocai”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ, arĩ toivarejaquemavʉ Isaías bácʉ.\\n4 Nópe Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcayʉ, Isaías bácʉ, ʉ̃i aiye báquepedeca tedejaquemavʉ Juan Bautista põecʉbenoi. Põeva vaivʉre coyʉre curejamed̶a nore. Ocoque jã́d̶ovacʉyʉ põevare Jʉ̃menijicʉque, coyʉyʉ barejámed̶a põevare, ne chĩori dápiarãjiyepe ayʉ ne ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe ayʉ diede.\\n5 Obedivʉ põeva Judea ãmicʉrijoborõcavʉ aru Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ máre jápiarãnʉrejaimad̶a Juan Bautista yebai. Aru na coapa “Ãmecʉbu yʉ” ne arĩburu yóboi Jʉ̃menijicʉre, ne chĩori dápiaiye boje ne ãmeina teiyede, jã́d̶ovarejamed̶a náre Jʉ̃menijicʉque Jordán ãmicʉriya jiai.\\n6 Juan Bautista dorejamed̶a ãimacʉ camello ãmicʉcʉi pod̶aque d̶aicajede ʉ̃i cuitótecaje. Aru ʉ̃i jãrióicãva máre ãimacajeque d̶aicãva marejávʉ̃ya. Ʉ̃ ãre curejamed̶a mujuñuvare aru mumicorore máre, yópe apevʉ nócavʉ cʉve cʉvabevʉpe. 7 Yópe arĩ, coyʉrejamed̶a põevare:\\n—Dacʉyʉme ji yóboi cũinácʉ, ji pʉeno parʉcʉ. Que baru caivʉ pʉeno meacʉ bajube ʉ̃. Bʉojabevʉ yʉ oarĩ nacachini duayʉ ʉ̃i cʉraidoa bʉoimeare. 8 Yʉ ocoque jã́d̶ovaivʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita ʉ̃ macʉyʉ́me jã́d̶ovañʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉque, daroyʉ Espíritu Santore, arejamed̶a Juan Bautista.\\nJuan Bautista ʉ̃i jã́d̶ovaino Jesúre Jʉ̃menijicʉque\\n(Mt 3.13-17; 12.18; Mr 9.7; Lc 3.21-22)\\n9 Dijãravʉai Jesús nʉrejamed̶a Nazaret ãmicʉriĩmarore jocarĩ, etacʉyʉ Galilea ãmicʉrijoborõre jocarĩ, nʉñʉ Juan Bautista yebai. Aru Juan Bautista jã́d̶ovarejamed̶a ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉque Jordán ãmicʉriya jiai. 10 Maumena ʉ̃i maiyede jiare jocarĩ, Jesús jã́rejamed̶a cavarõ mearo vorĩ nʉinore. Aru ñai Espíritu Santo jurecope ẽmeni darejamed̶a ʉ̃i pʉenora. 11 Aru jápiarejamed̶a apeno yávainore, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõque aiyede yópe: “Mʉ, jímacʉ, ji ʉmʉ, me torojʉvʉ yʉ mʉre”, arejamed̶a Jesúre Jʉ̃menijicʉ.\\nAbujuvai jabocʉ Jesúre ʉ̃i jʉjovarĩduino\\n12 No yóboi ñai Espíritu Santo nʉvarejamed̶a Jesúre põecʉbenoi. 13 Cuarenta paijãravʉa Jesús cʉrejamed̶a nore, ãimara jijecʉrivʉ ne jẽneboi. Que teni ñai abujuvai jabocʉ, Satanás ãmicʉcʉ, jʉjovaiyʉrĩdurejamed̶a ʉ̃́re. Aru ángeleva coreni cad̶atedejaimad̶a Jesúre.\\nJesús Galileai ʉ̃i bueni bʉino\\n(Mt 3.2; 4.12-17; Lc 4.14-15)\\n14 Dinʉmʉre Herodes ãmicʉcʉ jabocʉ bʉorejamed̶a Juan Bautistare. Ʉ̃́re bʉorĩburu yóboi, Jesús nʉrejamed̶a Galilea ãmicʉrijoborõi, coyʉcʉyʉ iye yávaiye méne, Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiyede ʉ̃́re. 15 Que teni arejamed̶a põevare:\\n—Jave eaivʉ dijãravʉ. Maumena Jʉ̃menijicʉ mʉjare jabotecʉyʉme. Que baru chĩojara mʉje ãmeina teiyede. Oatʉvajarã mʉje d̶aiyede. Aru jʉ ajarã iye yávaiye méne, Jʉ̃menijicʉi coyʉcaiyede mʉjare, arejamed̶a Jesús.\\nJesús ʉ̃i “Dajarã” aino yóvaicʉvaivʉ moa boaipõevare\\n16 No yóboi Jesús cuyʉ macajitabʉ ʉrabʉ Galilea ãmicʉrijitabʉ ẽcarʉi, jã́rejamed̶a Simóre aru Andrés ĩmacʉmaquevʉre. Moa boarĩ́ bojed̶aipõeva marejáimad̶a na. Que baru dʉvaivʉ barejáimad̶a ne pápicʉre no macajitabʉi. 17 Ne que teiyede, Jesús arejamed̶a náre:\\n—Dajarã yʉ́que. Aru epequijivʉ mʉjare, mʉje davarãjiyepe põevare ji yebai, yópe mʉje moare davaiyepe pápicʉque, ji mead̶aquiyepe náre, arejamed̶a Jesús.\\n18 Que ayʉre jápiarĩ, dajocarejaimad̶a ne pápicʉare, nʉrajivʉ Jesúque.\\n19 Aru cuyʉ cãreja, jipocai jã́rejamed̶a Zebedeoi márare, ne ãmiá Santiago aru ĩmacʉ Juan. Ĩmarejaimad̶a ne jiad̶ocũi, mead̶aivʉ ne pápicʉare. 20 Jã́rina cuturejamed̶a náre. Quénora cũiná dajocarejaimad̶a népacʉre ʉ̃́re memecaipõevaque jiad̶ocũi, nʉrajivʉ Jesúque.\\nAbujucʉ ʉ̃i ĩmamʉ Jesúre ʉ̃i copʉino\\n(Mt 7.28-29; Lc 4.31-37)\\n21 Jesús ʉ̃i bueimaraque earejaimad̶a Capernaum ãmicʉriĩmaroi judíovai jabʉóvaijãravʉ sábadoi. Judíovai cójijiñami ecorĩ, Jesús buedejamed̶a ina põeva noi cʉrivʉre. 22 Ina Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva pʉeno buedejamed̶a náre, yópe parʉcʉpe. Que baru ina jápiaivʉ ʉ̃i bueiyede torojʉrĩ cuecumarejaimad̶a. 23 Aru cʉrejamed̶a judíovai cójijiñami cũinácʉ ʉ̃mʉ, abujucʉ ʉ̃i ĩmamʉ. 24 Cod̶oboborĩ arejamed̶a Jesúre:\\n—Mʉ, Jesús Nazarecacʉ, ¿yéde ʉcʉrʉ̃ mʉ ñʉjaque? ¿Jarʉvacʉdayʉ dacʉrʉ̃ mʉ ñʉjare? Coreóvaivʉ yʉ mʉre. Jʉ̃menijicʉi mácʉ meacʉ bajubu mʉ, arĩ cod̶oboborejamed̶a.\\n25 Ʉbenita Jesús bi aicõjenejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Mʉ, bída etajacʉ ñai ʉ̃mʉre jocarĩ, arejamed̶a Jesús.\\n26 Que baru abujucʉ bidióvarejamed̶a pare ñai ʉ̃mʉre. Cod̶oboborĩ pare, etarejamed̶a ʉ̃́re jocarĩ. 27 Aru cuecumari jã́ivʉ ina põeva, arejaimad̶a ne bajumia:\\n—¿Yéba yo? ¿Ye bueiye mamaema iye? Ʉ̃i yávaiye parʉéque jarʉvaibi abujuvare. Aru nácapũravʉ jʉ ad̶ama ʉ̃́re, arejaimad̶a na.\\n28 Aru maumejiena majidejaimad̶a Jesúi borore caino Galilea ãmicʉrijoborõcavʉ caivʉ.\\nJesús ʉ̃i mead̶aino Simón Pedroi vácore\\n29 Etaivʉ bácavʉ judíovai cójijiñamine jocarĩ, ecorãnʉrejaimad̶a maumena ne cʉ̃rami ina Simón aru Andrés máre. Santiago aru Juan máre yóvarejaimad̶a náre. 30 Ico Simói váco moimo pararejacod̶a. Aru cũiná coyʉrejaimad̶a Jesúre õi borore. 31 Que baru Jesús nʉrejamed̶a õi yebai. Jẽni õi pʉrʉre, ṍre nacovarejamed̶a. Aru maumejiena dajocarejavʉ̃ya moino ṍre. Dinʉmʉmia ãiyede mead̶arĩ jídejacod̶a náre.\\nJesús ʉ̃i mead̶aino obedivʉ ijimarare\\n32 Dinainumica ñamijie baji aviá ʉ̃i dorĩburu yóboi, jabʉóvaijãravʉ vaiyede, ina ĩmarocavʉ nʉvarejaimad̶a Jesús yebai caivʉ ijimarare, aru abujuva ne ĩmamarare máre. 33 Que teni caivʉ ina ĩmarocavʉ cójijidejaimad̶a jedevacobena. 34 Jesús mead̶arejamed̶a obedivʉ ijimarare. Caiye ijiéde jarʉvarejamed̶a. Jarorejamed̶a náre jocarĩ ina abujuvare máre. Aru yávare d̶abedejamed̶a, ne coreóvaiye boje ʉ̃́re.\\nJesús Galileai ʉ̃i bueino\\n(Mt 4.23; 9.35; Lc 4.42-44)\\n35 Jesús coedarĩ nacajari ñeminomia, aviá ʉ̃i cõaquiye jipocai, nʉrejamed̶a põecʉbenoi. Jẽniare cuyʉ barejámed̶a Jʉ̃menijicʉque. 36 Miad̶áe tʉiyede Simón ʉ̃́cavʉque vorejaimad̶a Jesúre. 37 Vorĩ earĩ, arejaimad̶a ʉ̃́re:\\n—Caivʉ põeva vod̶ama mʉre, arejaimad̶a Jesúre.\\n38 Náre arejamed̶a:\\n—Jã́rica, apenoa ĩmaroa joabenoai nʉrevʉ, coyʉrãjivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede noi. Que baru daivʉ yʉ, coyʉcʉdayʉ diede, arejamed̶a Jesús.\\n39 Coyʉrejamed̶a Jʉ̃menijicʉi yávaiyede caino Galilea ãmicʉrijoborõi judíovai cójijiñamiai. Aru jaetovarejamed̶a abujuvare máre.\\nJesús ʉ̃i mead̶aino pojeyʉre\\n40 Cũinácʉ pojeyʉ nʉrejamed̶a Jesús yebai. Aru ñʉatutarĩ, arejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Mʉ ʉcʉ baru, mead̶ajacʉ ji pojeiyede. Bʉojaivʉ mʉ mead̶ayʉ yʉre, arejamed̶a.\\n41 Que ayʉre jápiarĩ, Jesús cõmaje ãroje jã́ri, ʉ̃i pʉrʉque jabióvarĩ tʉoyʉ, arejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Ʉvʉ yʉ. Caride meatejacʉ mʉ, arejamed̶a Jesús.\\n42 Maumejiena Jesús ʉ̃i que aiyeda vaidéjavʉ̃ya ʉ̃́re. Meatedejamed̶a ʉ̃. 43 Ʉbenita Jesús majicarejamed̶a parʉrõreca, “Nʉjacʉ” ayʉ ʉ̃́re, arejamed̶a majicarĩduyʉ:\\n44 —Coyʉbejacʉ apevʉre. Cũiná nʉri, jã́d̶ovajacʉ sacerdotede. Aru jíjacʉ mi meateiye boje, yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, põeva ne coreóvarãjiyepe ayʉ mi meateinore, arejamed̶a ʉ̃́re Jesús.\\n45 Ʉbenita coyʉre nʉrejamed̶a Jesúi borore. Que baru ecorĩ majibedejamed̶a Jesús põeva ne jã́inore. Quénora cʉrejamed̶a põecʉbenoi. Aru nʉrejaimad̶a põeva, cainoa ĩmaroacavʉ, ʉ̃i yebai.","num_words":1057,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN MARCOS 1\\n1 Jesucristo Dio Macʉ ye queti caroa queti ocõo bairo cãni jʉgoyupa. 2 Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ocõo bairo caĩ ucayupi Jesucristo ati yepapʉre cʉ cáatípere:\\nCamajare na canetoo catiopaʉ majuu cʉ jʉgoye yʉ joogʉ apeĩre yʉ ye quetire cabuio jʉgoyeyepaʉre. Cʉna anigʉmi camaja na yerire caroaro catʉgooña quenoo yuu rotii.\\n3 Jĩcaʉ cayucʉ mani yepapʉre camaja manopʉ awaja tʉjʉnucu teñagʉmi. Ocõo bairo ĩ buiogʉmi cʉ tʉpʉ caejarãre: “Caroaro quenoo yuuya mʉja yerire, cariape tʉgooñari mani Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye. Caroa macare ája,” caĩ ucayupi Isaía, Juan cʉ cabaipere Dio cʉ̃re cʉ caĩ rotiriquere.\\n4 To bairi Juan cayucʉ mani yepapʉre ãcʉ ocõo bairo na caĩñupʉ camajare:\\n—Caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Coje rericarore bairo caroorije jã cátiere Dio cʉ majirioato ĩrã bautisa rotiya, na caĩñupʉ Juan.\\n5 Capãarã ti yepapʉ Judeapʉ macana, Jerusalén macana quena capãarã camaja Juan cʉ cabuiorijere caapirã aájuparã. Caroorije na cátajere jʉtiriti, “Caroorije cána jã ã,” Diore na caĩro Jordán cawamecʉti yapʉ na cabautisayupʉ Juan.\\n6 Cʉ jutiiro waibʉcʉrã cameyo cawamecʉna poa mena juarica wʉ cajañanucuñupʉ Juan. Cʉ wẽarica wẽ waibʉcʉ ajero wẽ cãñupe. To bairi diroare, ñimiare ʉga, beroa ocore caetinucuñupʉ Juan. 7 Camajare ocõo bairo na caĩ buionucuñupʉ Juan:\\n—Yʉ bero apeĩ yʉ netoro cãni majuʉ atígʉmi. Cʉ̃re bairo cabaii mee yʉ ã. Cawatoa macacʉ, paa coteri majocʉre bairona yʉ ã. 8 Oco mena cabautisaʉ yʉ ã yʉa. Cʉ maca Espíritu Santore mʉja joogʉmi cʉ̃re caboorãre. Cʉ̃ Espíritu Santore joʉ, oco mena coje majuuricarore bairo mʉja átigʉmi, caroorije mʉja cátiere rei.\\n9 Juan camajare cʉ cabautisari rʉmʉrina Jesu quena Galilea yepa Nasaré macapʉ cãnacʉ Jordán cawamecʉti ya Juan tʉpʉ caejayupʉ Jesu. Topʉ cʉ caejaro cʉ cabautisayupʉ Juan. 10 Cʉ cabautisaro bero Jesu camaa nʉcañupʉ ti ya tʉjaro. Maanʉca, ʉmʉrecoo jope capãro catʉjʉyupʉ Jesu. Cʉ catʉjʉro buare bairo bauʉ Espíritu Santo carui ajupʉ Jesu bui. 11 To bairo cʉ cabairi paʉna ʉmʉrecoopʉ cʉ Pacʉ cʉ cawadarijere caapiyupʉ Jesu:\\n—Yʉ Macʉ, yʉ camai netoʉ majuu mʉ ã. Seeto mʉ yʉ tʉjʉ wariñuu, cʉ caĩñupʉ Dio Jesure.\\n12 Jesure Juan cʉ cabautisaricaro bero nemoona Espíritu Santo cʉ cane aájupʉ cayucʉ mani yepa, camaja manopʉ yua. 13 Jesu topʉre cuarenta rʉmʉri majuu cãñupʉ. Waibʉcʉrã cauwarã watoapʉ cãñupʉ. Topʉ Jesu cʉ cãno Sataná maca ¿Diore cʉ bai netoo nʉcabocʉti? ĩi ricati wame caroori wamere cʉ cáti rotibajupʉ. Jesure Sataná to bairo cʉ caĩ wadajãrona Dio tʉ macana cʉ cacotera ejayuparã ángel maja Jesure.\\n14 Cabero ʉpaʉ Herode Juan camajare bautisari majocʉre presopʉ cʉ cajõoñupʉ. Juan presopʉ cʉ cãnitoye Jesu Galilea yepapʉ cáaájupʉ tunu, Dio ye quetire buio teñaʉ aácʉ. 15 Ocõo bairo caĩ buio teñañupʉ:\\n—Mere ejatʉgami mʉja tʉpʉre yoaro mʉja cayuuricʉ. Yucʉacãna mere Ʉpaʉ jãagʉmi. To bairi caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja catʉgooñarijere wajoaya. Dio camajare na netoo catiogʉmi ĩriquere api nʉcʉbʉgoya, caĩ buio teñañupʉ.\\n16 Cabero Jesu Galilea cawamecʉti ra ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaáteñañupʉ. Ti ra tʉjaro aáteñaʉ topʉ Simón, apeĩ cʉ bai André na cabʉga ejayupʉ. Wai wajari maja cãñuparã naa. To bairi Jesu na tʉpʉ cʉ caejari paʉna bapire caroca ñuañuparã ti rapʉre. 17 To bairo na cáto tʉjʉʉ:\\n—Jitá yʉ mena, na caĩñupʉ Jesu. —Caroaro mʉja wai waja maji. Yucʉra yʉ mena aána camajare Dio ye quetire mʉja buio majigarã. To bairo mʉja caĩ buiorijere apirã na quena Diore caapiʉjarã anigarãma, na caĩñupʉ Jesu.\\n18 To bairo cʉ caĩrijere apirã nemoona na bapi yucʉre piti cũ, Jesu mena cáaácoajuparã.\\n19 Jesu petoacã aánemoʉ pʉgarãre na cabʉga ejayupʉ. Sebedeo punaare Jacobo, cʉ bai Juan jãare na cabʉga ejayupʉ. Bapi yucʉ cawooriquere jia quenoorã cumuapʉ cáti jañañuparã. 20 Na quenare na capiyupʉ Jesu. To bairo na cʉ caĩ piro apiri na pacʉ Sebedeore, cʉ paari majare na cáaáweoyuparã, Jesu mena aána yua.\\n21 Cabero Capernaum cawamecʉti macapʉ caejayupʉ Jesu cʉ buerã mena. Sábado cãno judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno na caneñaponucuri wiipʉ cajãa ejayupʉ Jesu. Ti wiipʉ jãa ejaʉ ti wiipʉ cãnare na cabuio jʉgoyupʉ Dio ye quetire. 22 Jesu cʉ cabuiorijere apirã api wariñuubana quena caapi acʉacoajuparã, caroaro camaji netoʉ ãmi ĩrã. Nare cabuionucurãre bairo na cabuioquẽjupʉ Jesu maca. 23 Ti wii na caneñapori wiipʉ jĩcaʉ cawãti jãa ecooricʉ cãñupʉ. Ocõo bairo caĩ awajayupʉ:\\n24 —¡Jesu, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãre rei acʉ́ mʉ bairi? Mʉ yʉ tʉjʉ maji. Dio cʉ cajooricʉna mʉ ã mʉa, caroorije cátiquẽcʉ. Cañuu netoʉ majuu mʉ ã, cʉ caĩ awajayupʉ cawãti jãa ecooricʉ.\\n25 To bairo cʉ caĩ awajaro apii Jesu wãti camajocʉpʉre cajañaʉre cʉ tutii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:\\n—¡Janacoacʉja! To cõona buti aácʉja, cʉ caĩñupʉ Jesu.\\n26 To bairo Jesu cʉ caĩrona wãti camajocʉpʉre cãcʉ cʉ cayugui mecʉ riañao joroque cʉ cájupʉ. To bairo cʉ áti, seeto majuu caawajacoa buti aájupʉ yua. 27 To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã ti wiipʉ caneñaporã catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉa, na majuuna caame jeniñañuparã:\\n—¿Ñee unie to ãti ati wame cʉ cawama buerije? Wãtia camajapʉre cajañarã quenare na buu recõami. Na cʉ cabuti rotirona buticoapa, caame ĩñuparã.\\n28 To bairi yoaro mee Jesu cʉ cãnie quetire Galilea yepa macana caqueti api peticoajuparã.\\n29 Jesu neñaporica wiipʉ butiri bero Simón, André jãa ya wiipʉre caejayuparã Jacobo, Juan, Jesu jãa. 30 Ti wiipʉre Simón mañico bʉgoye riao cájupo. Jesure, “Riao áamo,” cʉ caĩ buioyuparã. 31 Jesu to bairo na caĩro apii co catʉjʉ jãajupʉ. Jãa, co wamopʉ ñe, co catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ cátona nemoo bʉgoye cajanacoajupe. To bairi catí wamʉnʉca, nare caʉgarique peobojayupo yua.\\n32 Muipu cʉ caroca jãaro bero canaiori paʉ bero cãno camaja nipetirã cariaye cʉnare, cawãtiacʉna quenare na cajee ejayuparã Jesu tʉpʉre. 33 To bairi nipetirã ti maca macana jope tʉpʉ caneñapoyuparã. 34 To bairo na caneñaporo tʉjʉʉ capãarã cariarãre na cariaye cʉtiere na canetoobojayupʉ Jesu. Ricati wameri jeto na cariaye cʉtiere na cacatioyupʉ. Cawãtia jañarã quenare na canetooñupʉ Jesu. Wãtiare na buu rei na cawada rotiquẽjupʉ, Dio Macʉ yʉ cãniere camajare na ĩqueticõato ĩi.\\n35 Ape rʉmʉ cabujuparo jʉgoye Jesu yopi, ti maca tʉjaro camaja manopʉ Diore cajenii aájupʉ. 36 Cabero Simón, aperã cʉ mena macana mena Jesure camacara aájuparã. 37 Cʉ̃re bʉga ejarã, ocõo bairo cʉ caĩñuparã:\\n—Camaja nipetirã mʉre macarã áama, cʉ caĩñuparã.\\n—Jitá apero catʉacã cãni macaripʉ. Topʉ quenare yʉ ye quetire na yʉ buiogʉ. Tierena buio teñaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre, caĩñupʉ Jesu.\\n39 To bairi Jesu nipetiro Galilea yepapʉ camaja na caneñaponucuri wiiripʉ na cabuio teñanucuñupʉ. Cawãtia cʉnare na carebojanucuñupʉ.\\n40 Jesu Galileapʉ cʉ cãno jĩcaʉ camajocʉ carupaʉ ajeri boaʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Cʉ tʉ eja, rʉpopatua mena tuatu ejacumuri ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure:\\n—Yʉ carupaʉ ajero boarijere yʉ mʉ canetoogaata mʉ netoo maji.\\n41 Jesu cʉ bopacoo tʉjʉʉ cʉ pañari ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:\\n—Mʉre yʉ netoogʉ. To cõona mʉ caboarije mʉre yaticoagaro.\\n42 To bairo cʉ caĩrona cʉ caboabataje nemoona cayati peticoajupe yua. Carupaʉ boaquẽcʉ cãñupʉ yua. 43 Cabero Jesu, caroaro mena aácʉja ĩi, cariape cʉ caĩ buioyupʉ:\\n44 —Aperãre mʉre yʉ canetoorijere na buioquẽja mai. Cariapena aácoacʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, mʉ cacami boariquere cayatirijere cʉ iñooña. Cʉ majuuna tʉjʉʉ, “Yati peticoajupa,” ĩgʉmi. To bairo mʉre cʉ caĩro bero Diore mʉ canʉcʉbʉgorijere iñoori waibʉcʉ mʉ cajoe buje mʉgopaʉre cʉ mʉ joogʉ sacerdote majocʉre, Moisé cʉ carotiricarore bairona. To bairo mʉ cáto camaja nipetirã majigarãma mʉ cacami yatirijere.\\n45 To bairo Jesu cʉ caĩriquere cátiquẽjupʉ cacami boaricʉ. Átiquẽcʉna aá, nemoona camaja nipetirãre na cabuio bate peocõañupʉ. To bairi Jesu camaja capãarã na cãni macaripʉre caeja majiquẽjupʉ yua. Ti macari tʉjaropʉna cáaáteñañupʉ Jesu camaja capãarã na camanopʉ. Macaripʉ cʉ cãniquetibato quena camaja capãarã nipetiro macana Jesure cʉ catʉjʉrã ejanucuñuparã.","num_words":1189,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 7 BAONT - To cõrora paia wiogʉ pea o biro - Bible Search\\nEsteban cʉ̃ ca wederique\\n1To cõrora paia wiogʉ pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Ano mʉre cʉ̃ja ca wedejãarije díámacʉ̃ra to niiti? —ĩiupi.\\n2Cʉ̃ pea o biro ĩi yʉʉupi:\\n—Yʉ yaarã, yʉ pacʉa, yʉre tʉoya. Mani Ʉmʉreco Pacʉ do biro ca tiiya manigʉ, mani ñicʉ̃ Abraham're, Harán pee cʉ̃ ca niigʉ waaparo jʉguero, ména Mesopotamiapʉra cʉ̃ ca niiro cʉ̃re baua eari, 3“Mʉ yaa yepare, mʉ yaarãre witi weori, mʉre yʉ ca ĩñopa yepapʉ waagʉja,” cʉ̃re ĩiupi.+ 4To biri caldeos yaa yepare witiri, Harán yepa pee niigʉ waaupi. Toopʉ cʉ̃ ca niiro, cʉ̃ pacʉ cʉ̃ ca bii yairo jiro, Ʉmʉreco Pacʉ ati yepa, mecʉ̃re mʉja ca niiri yepare, cʉ̃re ami dooupi. 5To biro cʉ̃re tii pacagʉ, ati yepare cʉ̃ yee ca niipe cʉ̃re tiicojo, ñucã jĩcã tabe ʉnoacã cʉ̃ ca niipa tabe ʉnora cʉ̃re tiicojorucu, tiitiupi. Biigʉpʉa, “Mʉre yʉ tiicojorucu mʉ ca bii yairo jiro mʉ pãramerã yaa yepa ca niipere biro ĩigʉ,” cʉ̃re ĩiupi, ména Abraham tii tabepʉra cʉ̃ ca puna mani pacaro. 6Ñucã Ʉmʉreco Pacʉ o biro cʉ̃re ĩiupi: “Mʉ pãramerã ca nii nʉnʉa waarã, cʉ̃ja yaa yepa ca niitiropʉ ape yepa macãrãre biro niirucuma, cuatrocientos cʉ̃mari peti pade coteri maja nii, ñañaro tii eco, cʉ̃ja ca bii niiparopʉre. 7Yʉ pea cʉ̃jare ca pade doti eperãre ñañaro cʉ̃jare yʉ tiirucu. Jiro mʉ pãramerã tii yepare witi weori, ati yepapʉ yʉre tii nʉcʉ̃ bʉorucuma,” ĩiupi Ʉmʉreco Pacʉ Abraham're.+ 8Ʉmʉreco Pacʉ, Abraham're, “O biro mani tii niirucu,” cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirijere ca bii ĩñorije to niijato ĩigʉ, jeyua quejero yapare wide taatiriquere+ cʉ̃re tii dotiupi. To biri cʉ̃ macʉ̃ Isaac cʉ̃ ca baʉaro jiro jĩcã amo peti, ape amore itiaga penituaro ca niiri rʉmʉri ca nii waaro, cʉ̃ jeyua quejero yapare wide taaupi. Ñucã Isaac cãa cʉ̃ macʉ̃ Jacob're to birora tiiupi. Jacob cãa to birora tiiupi, cʉ̃ puna Israel macãrã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro niiri poogaari ca niiparã pacʉa cãare.\\n9”Anija Jacob puna mani ñicʉ̃ jãa ca niiricarã cʉ̃ja bai Josére ĩa tutiri, pade coteri majʉre biro cʉ̃ja ca noni cõagʉre, Egiptopʉ cʉ̃re ami waaupa. To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca tii pacaro, Ʉmʉreco Pacʉ pea cʉ̃ menara niiri, 10niipetirije cʉ̃ ca tʉgoeñarique pairijere cʉ̃re tii nemo ametʉeneupi. To biro tii, bʉaro ca majigʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃re tiiri, Faraón, Egipto macʉ̃ ʉpʉ, Josére Egipto macãrã wiogʉ cʉ̃ ca niiro, ñucã ʉpʉ cʉ̃ ca niiri wiire ca dotigʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃re tiiupi.\\n11”Tii tabere, Egiptore, to biri Canaán yepare aʉa nii, ñañaro tamʉorique nii, biiupa. To biri mani ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã pea cʉ̃ja ca baape ʉno cʉoticãupa. 12Jacob, “Egiptore baarique niijato,” cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, cʉ̃ puna, mani ñicʉ̃ jãa niiquĩricarãre toopʉ cʉ̃jare tiicojo jʉoupi. 13Jiro cʉ̃ja ca waa nemoro, José pea cʉ̃ jũwʉ jãarire cʉ̃re cʉ̃ja ca majiro tiiupi. To biri Faraón pea Josére “Tii pooga macʉ̃ niijapi,” ĩi majiupi. 14Tee jiro José, cʉ̃ pacʉ Jacob, cʉ̃ puna niipetirã, setenta y cinco bojoca ca niirãre, Egipto pee cʉ̃jare jee doo dotiupi. 15To biro biima ĩigʉ, Egipto yepapʉ niigʉ waaupi Jacob. Toopʉ bii yaiupi. Ñucã cʉ̃ puna, mani ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã cãa, tii yepapʉra bii yaiupa. 16Jacob niiquĩricʉ cʉ̃ ca bii yairo cʉ̃ upʉri niiquĩriquere Siquem'pʉ ami waa, Abraham, Hamor punare cʉ̃ ca wapa tiirica maja opepʉ cʉ̃re yaacõaupa.\\n17”Ʉmʉreco Pacʉ Abraham're, “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩirica cuu ca ea nʉnʉa waaro, Israel yaa pooga macãrã Egipto yepapʉ niirã paʉ bojoca bʉʉupa. 18To biro cʉ̃ja ca biiri cʉ̃marire, Josére ca majitigʉ, Egipto yepare wiogʉ jãaupi. 19To biri cʉ̃ pea, mani yaa pooga macãrãre ĩi dito, mani ñicʉ̃ jãare ñañaro cʉ̃jare tii epe, cʉ̃ja puna wãma ca baʉarã cãare ĩa nʉnʉjee dotiti, cʉ̃ja ca bii yairo tiiupi. 20To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca tiiri cuurena baʉaupi Moisés. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa biijejagʉ añugʉ niiupi. Cʉ̃ pacʉa pea itiarã muipũa peti cʉ̃ja yaa wiira cʉ̃re majo niiupa. 21Jiro cʉ̃re jĩarema ĩima ĩirã, diapʉ cʉ̃ja ca poo yuu cojogʉre, faraón macõ cʉ̃re amiri cõ macʉ̃ majuro peere biro cʉ̃re majoupo. 22To biro cõ ca tiiricʉ niiri, Egipto macãrã yee majiriquere bue majio ecori, cʉ̃ ca wederije, cʉ̃ ca tiirije cãare bʉaro ĩi bayi, niipetirije ca tii maji petigʉ bii maja nʉcãupi Moisés.\\n23”Cuarenta cʉ̃mari cʉogʉ, cʉ̃ yaarã israelitas're: “Ca ĩagʉ waape niicu,” ĩiupi Moisés. 24Cʉ̃jare ĩagʉ waagʉ, jĩcʉ̃ Egipto macʉ̃, jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃re ñañaro cʉ̃ ca tiiro ĩari, cʉ̃re camotagʉ waama ĩigʉra, Egipto macʉ̃re quẽe jĩacãquĩupi. 25“Cʉ̃ jʉori, ‘Ʉmʉreco Pacʉ manire ametʉenerucumi,’ ĩi tʉgoeñarucuma yʉ yaarã,” ĩi tʉgoeñamiupi Moisés. Cʉ̃ja pea to biri wãme tʉgoeñatiupa. 26Ñucã ape rʉmʉ cʉ̃ yaarã pʉarã israelitas wado cʉ̃ja ca ameri quẽe niiro ĩari, añuro cʉ̃ja ca niiro tiirʉgama ĩigʉ, “Mʉja jĩcã majara mʉja nii, ¿ñee tiirã ñañaro mʉja ameri tiiti?” cʉ̃jare ĩimiupi. 27To biro cʉ̃ ca ĩirora, cʉ̃ mena macʉ̃re ca quẽe niijãgʉ pea, Moisés're tumicõa cojo, o biro cʉ̃re ĩiupi: “¿Ñiru jãare ca dotipʉ, jãare ca ĩa bejepʉ, mʉre cʉ̃ tiijãri? 28¿Ñamica, egipcio bojocʉre mʉ ca jĩajãrore birora, yʉ cãare jĩarʉgʉ mʉ tiiti?” cʉ̃re ĩiupi.+ 29To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirijere tʉo uwima ĩigʉ, Madián yepapʉ duticoaupi Moisés. Tii yepapʉre ape yepa macʉ̃re biro niirucuupi. Toopʉ niigʉ, pʉarã puna cʉtiupi.\\n30”Cuarenta cʉ̃mari jiro, ca yucʉ maniri yepa Sinaí ʉ̃tãgʉ pʉto, jĩcʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃, yucʉgʉ ca pota cʉtiricʉ ca ʉ̃ʉrije watoapʉ cʉ̃re baua eaupi. 31Moisés pea to biro ca biirijere ĩagʉ, ĩa ʉcʉacoa, añuro ĩa quenorʉgʉ pʉto jañuro waa nʉnʉa waagʉ, Ʉmʉreco Pacʉ o biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro tʉoupi: 32“Yʉa, mʉ ñicʉ̃ jãa Ʉmʉreco Pacʉ yʉ nii. Abraham, Isaac, Jacob jãari Ʉmʉreco Pacʉ yʉ nii,” cʉ̃re ĩiupi.+ To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro tʉogʉ, cʉ̃ pea uwi nana yai waama ĩigʉ, ĩa cojori méé biicãupi. 33To biro cʉ̃ ca biiro, Moisés're o biro cʉ̃re ĩiupi Ʉmʉreco Pacʉ: “Mʉ dʉpo jutire tuu weeya. Mʉ ca nucũri yepa ca ñañarije maniri yepa nii. 34Yʉ yaarã Israel yaa pooga macãrã Egiptopʉ ca niirã, ñañaro cʉ̃ja ca biirijere ĩa, ‘Ñañaro peti mani tamʉocã anore niirã,’ cʉ̃ja ca ĩirijere yʉ tʉo, to biri cʉ̃jare ametʉenerʉgʉ yʉ duwi doojãwʉ. ‘Dooya. Ñucã Egiptopʉra mʉre tiicojogʉ doogʉ yʉ tii,’ ” cʉ̃re ĩiupi Ʉmʉreco Pacʉ.+\\n35”Ani Moisés, “¿Ñiru jãare ca dotipʉ, jãare ca ĩa bejepʉ, mʉre cʉ̃ tiijãri?” cʉ̃ja ca ĩi ĩa junaricʉrena ñucã, Ʉmʉreco Pacʉ pea cʉ̃jare ca ametʉenepʉ, cʉ̃jare ca jʉo niipʉ, cʉ̃re tiicojoupi Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃, potagʉ ca ʉ̃ʉricʉ watoapʉ ca baua earicʉ cʉ̃ ca doti tutuarije jʉori. 36To biri Moisés'ra tii yepare ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii, Dia Pairiya Ca Jũari yaare jʉo tĩa, ñucã ca bopori yepapʉ cãare cuarenta cʉ̃mari peti ca ĩa ñaanã manirije tii bau nii, ca tiiricʉra, mani ñicʉ̃ jãa niiquĩricarãre cʉ̃jare jʉo witi nʉcãupi. 37Ñucã cʉ̃ra, israelitas're: “Mʉja watoare jĩcʉ̃ cʉ̃ yee quetire wede jʉgueri majʉ yʉre biro ca biigʉ cʉ̃ ca nii earo tiirucumi Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃re mʉja tʉo nʉnʉjeerucu,” cʉ̃jare ĩiupi.+ 38Ñucã ani, Moisés'ra, ca yucʉ maniri yepapʉ Israel bojocare jʉo niigʉ, Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃, Sinaí buuropʉ niigʉ cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirijere, mani ñicʉ̃ jãa peere wedecojo niiupi. Ñucã cʉ̃ra, catirique maquẽ wederiquere Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojorije cãare ñeeupi, manipʉre cʉ̃ ca wede ametʉenepere.\\n39”Mani ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã pea, cʉ̃jare cʉ̃ ca wederijere tʉo nʉnʉjeerʉgati, teere tʉo juna, ñucã Egipto peera tuacoarʉgaupa. 40To biri: “Jʉ̃guẽa, manire ca jʉo waparãre quenoña. Ani Moisés, Egiptopʉ mani ca niiro manire ca jʉo witimiricʉ cãare mani majiti. Do biro peti biicãbumi doca,” ĩiupa Aarón're.+ 41To biro ĩicãri jĩcʉ̃ wecʉ macʉ̃re biigʉ weeri, waibʉcʉrã jĩa, cʉ̃re tiicojo nʉcʉ̃ bʉo, boje rʉmʉ queno peo, tii ʉjea nii niiupa, cʉ̃ja majuropeera cʉ̃ja ca quenoricʉrena. 42Ate jʉori Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃jare camotati, ʉmʉreco tuti macãrã ñocõarena cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉoro cʉ̃jare tiiupi. O biirijera ĩi owarique nii Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca owarica pũuropʉre:\\n“Israelitas, ¿mʉja, ca yucʉ maniri yepapʉre cuarenta cʉ̃mari peti niirã, oveja jĩari joe jʉti añu mʉene, mʉja ca cʉorijere tiicojo, yʉre mʉja tii nʉcʉ̃ bʉo niiri?\\n43”Mʉja tiitiwʉ. To biro tii nʉcʉ̃ bʉoricaro ʉno, jʉ̃guẽ Moloc peere cʉ̃ yaa wii menara cʉ̃re pʉja waarucu, ñucã jʉ̃guẽ Refán yʉʉ ñocõ cãare to birora tii, ĩi nʉcʉ̃ bʉorʉgarã mʉja majuropeera mʉja ca weericarãrena tii nʉcʉ̃ bʉo, mʉja tiicõa niiwʉ. To biri Babilonia õo peepʉ mʉjare yʉ tiicojo batecãrucu,” ĩi.+\\n44”Mani ñicʉ̃ jãa ca bopori yepare niirã, Ʉmʉreco Pacʉ, bojoca watoare cʉ̃ ca niirijere ca bii ĩñori wiire, Moisés're, “Mʉ ca ĩarica wiire biiri wii tiiya,” Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirica wiire biiri wii cʉ̃ ca tiirica wiire cʉoupa. 45Mani ñicʉ̃ jãa pea tii wiire ñeeri jiro, ape poogaari macãrã yaa yepare Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃jare tiicojorʉgʉ, cʉ̃ja ca ĩa cojorora cʉ̃jare cõa wiene, cʉ̃ ca tiiri yepare Josué cʉ̃jare cʉ̃ ca doti niiro mena ẽmarã, cʉ̃ja menara tii wiire ami nʉnʉa waaupa. David cʉ̃ ca niiri cuupʉ, tii wii toora niicãupa. 46David pea, Ʉmʉreco Pacʉ añuro cʉ̃ ca tiirijere bʉa eaupi. To biri, Jacob cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeericʉ Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire quenorʉgʉ cʉ̃re jãiupi. 47Biigʉpʉa, Salomón'pʉ quenoquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire. 48Ʉmʉreco Pacʉ ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉa, bojoca cʉ̃ja ca quenorica wiijeri ʉnorena niitimi, ca biipere wede jʉgueri majʉ cʉ̃ ca ĩiricarore birora:\\n49“Ʉmʉreco quejeroa, yʉ ca doti duwiri cũmuro nii. Ati yepa pea yʉ dʉpori yʉ ca ʉta cũuri tabe nii. ¿To docare do biri wii ʉno pee yʉre mʉja queno bojarãti? ¿Noo pee yʉ ca yerijãa niipa tabe to niiroti?\\n50¿Ate niipetirije yʉ, yʉ ca tiirique méé to niiti?” ĩimi Ʉpʉ.+\\n51”¡Mʉja pea ca ametʉene nʉcã pairã, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirãre biro amoperi cʉti, yeri cʉti, mʉja bii! To cãnacã tiira, Añuri Yerire mʉja junacã. Mʉja ñicʉ̃ jʉ̃mʉa niiquĩricarãre birora mʉja biicã. 52Mʉja ñicʉ̃ jʉ̃mʉa niiquĩricarã, niipere Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉre, ¿ñañaro cʉ̃ja tiitiupari? Ca ñañarije manigʉ cʉ̃ ca doopere ca wede jʉguerã dooricarãre, cʉ̃jara jĩa bateupa. Mecʉ̃ra yua, ca ñañarije manigʉra ca dooricʉrena, mʉja pea cʉ̃re wedejãa, jĩa cõa, mʉja tii yerijãawa. 53Mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrã menapʉ doti cũuriquere ca ñeericarã, teere mʉja tii nʉnʉjeeti tee cãare” —cʉ̃jare ĩiupi Esteban.\\nEsteban cʉ̃ ca bii yairique\\n54Atere tʉorã, cʉ̃ja upire baca dʉpo tuuri nʉcʉ̃ripʉ ajiaupa Esteban menare. 55Esteban pea, Añuri Yerire cʉo ametʉene nʉcãcoa, ʉmʉreco pee ĩa mʉene cojogʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boe baterijere, ñucã Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ díámacʉ̃ nʉña pee ca nucũgʉre, ĩaupi. 56To cõrora o biro ĩiupi Esteban:\\n—¡Ĩaña. Ʉmʉreco tuti pãa nʉcãcoa! ¡Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ díámacʉ̃ nʉña pee ca niigʉre yʉ ĩa! —cʉ̃jare ĩiupi.\\n57Cʉ̃ja pea bʉaro acaro bui, cʉ̃ja amoperire paa biato, tiicãri, to ca niirã niipetirãpʉra ũmaa nea poori cʉ̃re ñeeupa. 58Cʉ̃re ñee, macã tʉjaropʉ ami witi waari, ʉ̃tã mena cʉ̃re dee jʉo waaupa. Cʉ̃re ca wedejãarã pea, jĩcʉ̃ wãmʉ Saulo ca wãme cʉtigʉre, cʉ̃ja juti jotoa cʉ̃ja ca jãñarijere cote dotiupa. 59Cʉ̃re cʉ̃ja ca deero watoara, o biro ĩi juu bueupi Esteban:\\n—Wiogʉ Jesús, yʉ yerire ñeeña —ĩiupi.\\n60To biro ĩi ñaanuu waa, o biro ĩi acaro buiupi: “Wiogʉ, o biro ñañaro yʉre cʉ̃ja ca tiirijere cʉ̃jare acoboya.” Atere ĩi yapanogʉra, bii yaicoaupi Esteban.","num_words":1786,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 12\\nJesuré padeoráre tiidutíre\\n1 Yáa wedera, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñurõ bóaneõ ĩñarucuqui. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ mʉ́ã basiro mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ, wãcũré, niipetiremena “mʉʉyera niiã” jĩĩña. Wáicʉrare sĩãdutí ticorirobirora mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ catiré niipacari, cʉ̃ʉ̃rẽ ticoya. Mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ ñañaré maniré niirĩ, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãmena ʉsenigʉ̃daqui. Mʉ́ã tee tiirémena cʉ̃ʉ̃rẽ padeorére diamacʉ̃́ ẽñoã́dacu. 2 Mʉ́ã atibʉ́reco macãrã tiirucúrere ĩñarã, cʉ̃́ã tiiróbiro tiiríjãña. Biirope tiiyá: Mʉ́ã wãcũrére wasowáya. Teeména mʉ́ã niirecʉtirere wasojã́ãdacu; Cõãmacʉ̃ boorépere masĩãdacu. Cʉ̃ʉ̃ boorére masĩjĩrã, ãñurére tiiádacu; Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenirĩ tiiádacu. Cʉ̃ʉ̃ booré diamacʉ̃́ niiã.\\n3 Cõãmacʉ̃ ãñuré ticogʉ́ yʉʉre beserigʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ye quetire wedearo jĩĩgʉ̃. Teero tiigʉ́, mʉ́ã niipetirapʉre jĩĩã: Sĩcʉ̃no “niipetire tiipetíjãmasĩã” jĩĩ wãcũrijãrõ booa. Queoró wãcũrepe biiro niiã: “Jesucristore padeojĩ́gʉ̃, cʉ̃ʉ̃ tiimasĩ́re ticoré jeatuaro tiimasĩ́ã”, jĩĩña. 4 Queorémena wedegʉda: Marĩya õpʉ̃ʉ̃ sicaõpʉ̃ʉ̃ niipacaro, pee õpʉ̃ʉ̃ maquẽ cʉojã́ã. Niipetire tiiõpʉ̃ʉ̃ niiré merẽã dícʉ padea. 5 Teerora niiã marĩ Jesuré padeorá. Marĩ paʉ niipacara, Cristomena niijĩrã, sicaõpʉ̃ʉ̃ niiré tiiróbiro niiã. Tiiõpʉ̃ʉ̃ niiré merẽã dícʉ niipacaro, sicaõpʉ̃ʉ̃rã niiã.\\n6 Cõãmacʉ̃ marĩ niipetirapʉre merẽã dícʉ tiimasĩ́rere cṹũrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ ãñuré ticodʉgarere ticoqui. Teero tiirá, teeména ãñurõ tiiápuada. Cõãmacʉ̃ marĩ sĩquẽrãrẽ cʉ̃ʉ̃ wededutirere wedemasĩrere ticoqui; teero tiirá, marĩ padeoró jeatuaro ãpẽrãrẽ́ wedeada. 7 Marĩ sĩquẽrãrẽ tiiápumasĩrere ticoqui; teero tiirá, ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiiápuada. Sĩquẽrãrẽ cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽ buemasĩrere ticoqui; teero tiirá, ãñurõ buearo. 8 Sĩquẽrãrẽ wãcũbayiri tiimasĩ́rere ticoqui; teero tiirá, wãcũbayiri tiiáro. Sĩquẽrãrẽ niyeru o apeyenómena tiiápumasĩrere ticoqui; teero tiirá, tee ticojããrõ. Sĩquẽrãrẽ ãpẽrãrẽ́ dutimasĩrere ticoqui; teero tiirá, ãñurõ dutimasĩãrõ. Sĩquẽrãrẽ bóaneõ ĩñarére ticoqui; teero tiirá, ʉseniremena tiiápuaro.\\nJesuré padeorá biiro tiirécʉtiro booa\\n9 Tiiditóro manirṍ ãpẽrãrẽ́ maĩñá. Ñañarére booríjãña. Ãñurépere booyá. 10 Jesuré padeojĩ́rã, sĩcʉ̃põna tiiróbiro cãmerĩ́ maĩñá. Mʉ́ã basiro mʉ́ã maĩrṍ nemorṍ ãpẽrãcã́rẽ cãmerĩ́ quioníremena maĩñá.\\n11 Marĩ Õpʉ̃rẽ padecotera niijĩrã, niipetire mʉ́ã tiirére sõnoremena tiiríjãña; ãñurõ tʉsarémena tiiyá.\\n12 “Cõãmacʉ̃ too síropʉre ãñurõ tiigʉ́daqui” jĩĩrã, ʉseniyueya. Merẽã wáari, ñañarõ netõrã́, wãcũbayijãña. Duuró manirṍ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrucújãña.\\n13 Jesuré padeoráre apeyenó dʉsarí, tiiápuya. Mʉ́ã pʉtopʉ jearáre ãñurõ ñeeña.\\n14 Mʉ́ãrẽ ñañarõ tiiráre “ãñurõ wáaaro” jĩĩ, Cõãmacʉ̃rẽ sãĩbosáya. “Ñañarõ wáaaro” jĩĩrijãña.\\n15 Ʉsenirãnorẽ ʉseniapuya. Utiránorẽ utiapuya.\\n16 Sĩcãrĩbíro ãñurõ niirecʉtiya. “Marĩ ĩ́niã nemorṍ niiã”, jĩĩ wãcũrijãña. Teero jĩĩrõno tiirá, bʉ́ri niirã́mena sĩcãrĩbíro niiña. “Masĩrã́ peti niiã”, jĩĩrijãña.\\n17 Mʉ́ãrẽ ñañarõ tiirí, cʉ̃́ãrẽ cãmeríjãña. Niipetira ĩñacoropʉre ãñuré dícʉ tiirucúra niiña. 18 Mʉ́ã niirṍ põõtẽ́õrõ niipetiramena ãñurõ niirecʉtiya. 19 Yáa wedera, mʉ́ãrẽ ñañarõ tiirí, cãmeríjãña. Cõãmacʉ̃pe cʉ̃́ãrẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiáro. Tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóanoã: “ ‘Yʉʉ cãmeboságʉda; yʉʉ wapa tiigʉ́dacu’, jĩĩyigʉ Cõãmacʉ̃”,* jĩĩ jóanoã. 20 Atecã́ jóanoã: “Mʉʉrẽ ĩñatutigʉ jʉabóari, ecayá. Cʉ̃ʉ̃ oco sĩnidʉgári, tĩ́ãña. Mʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ teero ãñurõ tiirí, cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiiríguere bobogʉ́daqui”,† jĩĩ jóanoã. 21 Ñañaré mʉ́ãrẽ docacũmurĩ tiiríjããrõ. Mʉ́ã ãñurõ tiirémenape ñañarére docacũmurĩ tiiyá.\\n* 12:19 Deuteronomio 32.35. † 12:20 Griegoayemena ateré jĩĩã: “Mʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ teero ãñurõ tiigʉ́, nitĩ asiyáreperire cʉ̃ʉ̃ya dupu sotoapʉ maapéogʉ tiiróbiro tiigʉ́dacu”. Ĩñaña Proverbios 25.21-22.","num_words":428,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti GÁLATAS 6\\n1 Yʉ mairã, Esp'iritu Santo rãcana ñari, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ rojose ĩ yijama, ĩre ejarẽmoña, “Rojose ĩ yise yitʉjato” yirã. Ĩre tud'imenane, ĩamaicõari, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare. To yicõari, quẽnaro tʉoĩama, “Ĩre bajiro rojose yirobe” yirã. 2 Rojose tãmʉorãre ĩamaicõari, ejarẽmoña. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ rotiriarore bajiro yirã, yirãja mʉa.\\n3 Sĩgʉ̃, “Rojose yigʉ me ñaja” ĩ yitʉoĩajama, ĩ masune socagʉ yami. 4 Tocãrãcʉ, mʉa yisere tʉoĩacõari, “¿Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ yati yʉ?”, mʉa masune yisẽniĩarũgũña. Tire yitʉoĩacõari, “Yʉ yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa. To bajiboarine, “Ĩna rẽtoro quẽnaro yibʉ yʉ” yicõĩabecʉne, to bajiro yirũgũroti ñaja. 5 Berojʉ tocãrãcʉ mani yisere, “Ado bajiro yigʉ ñari, to bajiro yicajʉ yʉ” Diore ĩre yigotiroti ti ñajare, to bajiro mani masune yisẽniĩarũgũroti ñaja.\\n6 Cristo ocare mʉare gotimasiorimasʉre, ĩ bojase masu ti manijama, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare.\\n7 Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. “Rojose yʉ yijama, masibecʉmi Dios” mani yitʉoĩaboajaquẽne, disejʉa ĩ masibeti manijare, mani yisere masijeogʉ ñaami. Gotimasiore ocare mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ote ajere mani otejama, ti ajene judicõari, ti bʉcʉato, ti ricarene juarʉarãja. Gajeye mere juarʉarãja mani. 8 Tire bajirone bajiaja gãji rojose ĩ yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yicõa ñajama, õ vecajʉ rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocarʉcʉmi Dios. Esp'iritu Santo ĩ rotisere yirũgũgʉ̃rema, ĩ rãca quẽnaro masu ĩ ñarotire yirʉcʉmi. 9 To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro quẽnasere yitʉjabetiroti ñaja manire. Tire mani yitʉjabetijama, “To cõrone quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnaro manire yirʉcʉmi. 10 To bajiri mani yimasiro cõro, masa jedirore quẽnaro yirũgũrʉarãja mani. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ĩna ñajare, bʉtobʉsa ĩnare ejarẽmorũgũrʉarãja mani.\\n11 Adi yʉ gotitʉsase, jacase vãme rãca yʉ masune ucaja yʉ. 12 Circuncisión yirotirã, gãjerã jud'io masa ĩnare ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirãma. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani ʉjʉ Cristo, yucʉ́tẽrojʉ manire ĩ rijabosare ñajare, ‘ “Rojose maja mʉare”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios’ mani yigotiboajaquẽne, jud'io masa yere quẽne mani gotimasioajama, manire rojose yimenama ĩna”, yitʉoĩarã ñaama. 13 Circuncisión yiriarã, Dios ĩ rotimasire cʉdijeomasimena ñaboarine, circuncisión mʉare yirotirãma ĩna. “Galacianare circuncisión yiroticajʉ yʉa” ĩna yarã jud'io masare yigotivariquẽnarʉarã, to bajiro mʉare yirotirãma. 14 To bajisere gotimasiobetirʉcʉja yʉjʉama. Yʉ gotimasiosema ado bajise ñaja: “Yucʉ́tẽrojʉ mani ʉjʉ Jesucristore jajusĩañuma masa. To bajiri, manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yami Dios”, yivariquẽnaja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema Cristore tʉoĩamena, “Ñamasuse ñaja ti” ĩna yitʉoĩaboase, ñamasuse me ñaja yʉrema. Cristore tʉoĩamena, “Ñamasugʉ̃ me ñarimi Jesús” ĩna yitʉoĩaboagʉ, ñamasugʉ̃ ñaami yʉrema. 15 Circuncisión mani yijama, mani yibetijaquẽne, ñamasuse me ñaja ti. Ñamasuse ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose mani yirũgũrere mani yirʉa tʉoĩabetirũgũse.\\n16 Mʉa jediro yʉ yirotisere ajitirʉ̃nʉrãre, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ, Diore: “Ĩnare ĩamaicõari, ‘Ñie rojose mano quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n17 Rojose yʉre ñagõmacarãjʉare ado bajiro yaja yʉ: “Rojose yʉre mʉa yirose yitʉjaya yuja. Jesucristo oca yʉ gotimasiocudijare, rojose yʉre yirũgũcama masa. To bajiro ĩna yijare, jairo cãmi godo cʉtigʉ ñaja yʉ. Tire yʉ ĩojama, ‘Socʉ me yami Pablo. Jesucristo oca goticudirimasʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉarãma masa. To bajigʉ yʉ ñajare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉoya mʉa yuja”, ĩnare yaja yʉ, rojose yʉre yirorãre.\\n18 Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, yaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato.","num_words":515,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 4\\n☰ ATOS 4 ◀ ▶\\nIcoa lacilodi judeutedi oige Pedro ijaa João\\n1 Niɡ̶ijo Pedro ijaa João maleeɡ̶idaaɡ̶ee monotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa niɡ̶ijoa sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo lacilo niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoyowie diimigi icaaɡ̶icoa saduceutedi jiɡ̶icotiobece miditaɡ̶a. 2 Odaa neliɡ̶ideeɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ijoa itoataale liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji modiiɡ̶axinaɡ̶atece icoa émaɡ̶aɡ̶a micota me newiɡ̶atace leeɡ̶odi naɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus. 3 Odaa joɡ̶oniwilo Pedro ijaa João, oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi neɡ̶epaa eledi nigoi, leeɡ̶odi jona ɡ̶ocidi daɡ̶alee yatecoɡ̶o icoa seteenta lacilodi noiigi. 4 Pida eliodi niɡ̶ijo oko anowajipatalo niɡ̶ijoa Pedro lotaɡ̶a ijaa João oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ane liwokodi niɡ̶ica ane eniwaɡ̶atakanaɡ̶a ejinaɡ̶a domaɡ̶a iwida me ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi.\\n5 Neɡ̶eledi noko ja dinatecoɡ̶otee digoida nigotaɡ̶a Jerusalém niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa laxokodipi lacilodi niɡ̶idi noiigi, ijaaɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 6 Miditaɡ̶a eledi ini ica Anás ane lacilo-sacerdotitedi, Caifás, João, Alexandre icaaɡ̶icoa eletidi ɡ̶oneleegiwadi litacepodi niɡ̶ini lacilo-sacerdotitedi. 7 Odaa joɡ̶odienaɡ̶ata Pedro ijaa João menagitibeci lodoe niɡ̶ijo ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, odaa joɡ̶onigetiniwace, moditiogi, “Igame ɡ̶anotoetiigi micilatiti ida anijo me beyagi laxace? Amiijo ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a? Igame liboonaɡ̶adi anabakenitiwaji micilatiti niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa?”\\n8-9 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eo Pedro me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida makaamitiwaji anakaami lacilodi noiigi, codaa makaamitiwaji anakaami laxokodipi ane iiɡ̶enatakani. Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶awini anemiitoɡ̶owa, codaa me ɡ̶odigeeɡ̶egitece niɡ̶ijo niciagi aneletema niɡ̶ida anijo me beyagi laxace, codaa niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me icí. 10 Pida akaamitawecetiwaji codaa me inatawece ɡ̶odoiigi, loiigi Israel leeditibige mowooɡ̶otitiwaji niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa me jicilatitaɡ̶a jatikanaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré. Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶akamaɡ̶a iiɡ̶enatakanitalo moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace. Odaa loniciwaɡ̶a Jesus icilatidi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa anijo me beyagi laxace, pida natigide etida dabiditini ɡ̶adodoetiwaji, jeɡ̶ele. 11 Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji yalaɡ̶atalo Jesus, niɡ̶ijo mee,\\n‘Naɡ̶ajo wetiɡ̶a notana ane doɡ̶oyemaa moibake,\\nniɡ̶ijo anoyoe diimigi,\\nnaɡ̶ani wetiɡ̶a jeɡ̶eo me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶e minitaɡ̶a niɡ̶ini diimigi anoyoe.’\\n12 Odaa ajokajo naɡ̶ajo wetiɡ̶a mele. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi aɡ̶ica ini eledi oko ane yakadi daɡ̶a Ǥonewikatitoɡ̶odi. Aneotedoɡ̶oji ayajigote naɡ̶atetigi anigetiɡ̶ini eledi oko digoina iiɡ̶o deɡ̶eo me ɡ̶odewiɡ̶atace. Pida iniokiniwateda Jesus me yakadi meote me ɡ̶odewiɡ̶atace, codaa leeditibige me jaɡ̶aɡ̶ata Liboonaɡ̶adi niɡ̶ina me joleeɡ̶atibige me ɡ̶odewiɡ̶atace.”\\n13 Odaa icoa lacilodi niɡ̶idi noiigi joɡ̶onadi Pedro ijaa João mabo laaleɡ̶ena. Odaa joɡ̶onowi Pedro ijaa João me diɡ̶ica deɡ̶eliodi me nidikonaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egipi. Joaniɡ̶idaa moyopo leeɡ̶odi anodaaɡ̶ee me nigitatakanaɡ̶a. Codaa joɡ̶oyowooɡ̶odi Pedro ijaa João me lokaaɡ̶etedipi Jesus. 14 Aɡ̶oyakadi diɡ̶ica ligegi modakapetege Pedro ijaa João leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anoicilatidi ida me dabiditi midataɡ̶a Pedro ijaa João. 15 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oiiɡ̶e Pedro ijaa João me noditicoaci we, odaa niɡ̶ijoa lacilodi jiɡ̶idiaa dinotigimadetiwage. 16 Modi, “Igame iniɡ̶atiogi ijoa ɡ̶oneleegiwadi? Igaataɡ̶a inatawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi mowo ɡ̶odoxiceɡ̶edi nelegi, odaa ajakataɡ̶a deɡ̶ejinaɡ̶a me doɡ̶owo niɡ̶ida ɡ̶odoxiceɡ̶edi anowo. 17 Pida ajemaanaɡ̶a diɡ̶idokee milaagitice niɡ̶ida nibodigi ane yalaɡ̶ata niɡ̶ida niciagi. Odaa ele me idoienaɡ̶a, codaa joliiɡ̶atema me daɡ̶adiaa onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ina noiigi, codaa doɡ̶oibake Liboonaɡ̶adi Jesus.”\\n18 Odaa joɡ̶odienaɡ̶atace Pedro ijaa João, odaa joɡ̶oiiɡ̶e me daɡ̶adiaaɡ̶oibake Liboonaɡ̶adi Jesus niɡ̶ina me notaɡ̶anaɡ̶a codaa me niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a. 19 Pida Pedro ijaa João joɡ̶oigidi, moditiogi, “Yakadi me enitecetiwaji niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yakadi me iɡ̶enaɡ̶a me jaoɡ̶a. Pida domige iɡ̶enaɡ̶a me ɡ̶adadiwaɡ̶ateɡ̶egitiwaji, oɡ̶oa domige mejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji? 20 Igaataɡ̶a ajakataɡ̶a daɡ̶a jikanaɡ̶a mejinaɡ̶atece niɡ̶ijo ane jinataɡ̶a, codaa ane jajipaaɡ̶ata.” 21 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi joɡ̶odoietaciniwace odaa joɡ̶oikaticoace niɡ̶ijoa itoataale mopitibeci. Aɡ̶ica anoyakaditece ane leeɡ̶odi doɡ̶oiloikatidi leeɡ̶odi ijotawece niɡ̶ijo noiigi odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijo loenatagi ɡ̶odoxiceɡ̶edi. 22 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anoicilatidi joniɡ̶idiwa caticedi me cwareenta nicaaɡ̶ape.\\nNiɡ��ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi odipokotalo me yeloodaɡ̶atee laaleɡ̶ena\\n23 Niɡ̶ijoa lacilodi noiigi noɡ̶oikatice Pedro ijaa João, odaa Pedro ijaa João jiɡ̶igotacibece minitaɡ̶a niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyatematitiogi ijoatawece niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi ane lacilodi loiigi Israel. 24 Odaa niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijoa itoataale liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa iditawece ja yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, moditalo, “Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji anida ɡ̶adoniciwaɡ̶ateloco inoatawece, alawini mawiite ditibigimedi, iiɡ̶o, codaa me akiidi-eliodi, codaa minoatawece niɡ̶inoa aninoa me jinataɡ̶a. 25 Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶onelokodi Davi ane ɡ̶aotagi. Ǥadiwigo eo mee,\\n‘Igaamee ina me neliɡ̶ideeɡ̶a ina noiigi ane daɡ̶a etiɡ̶adowooɡ̶oti?\\nCodaa igame leeɡ̶odi ina noiigi moyowo niɡ̶ina ane diɡ̶icata ane jaoɡ̶a?\\n26 Niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli digoina iiɡ̶o ja dinenyaɡ̶aditibigiwaji,\\ninaaɡ̶inoa aninoa naɡ̶atetico ja dinatecoɡ̶otee,\\nodaa joɡ̶odakapetege Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji\\ncodaa aaɡ̶aɡ̶a odakapetege Niɡ̶ijoa ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace.’\\n27 Igaataɡ̶a ewi inionigi-eliodi Herodes, ijaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi anodita Pôncio Pilatos, ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi ijaaɡ̶ijo loiigi Israel, iditawece dinatecoɡ̶otee modakapetege Jesus, Ǥaotagi aninokeote anemaani, Ǥaotagi anixipenitedice meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 28 Dinatecoɡ̶otee mowo niɡ̶ijo anakaa ɡ̶adowoogo mawii niɡ̶ijo jotigide, odaa jaɡ̶abakeni ɡ̶adoniciwaɡ̶a mawii micota niɡ̶ijoa ane ɡ̶adowooko. 29 Natigide, Ǥoniotagodi, digawini etiɡ̶odoietice, odaa awii niɡ̶ida moko anoko ɡ̶aotaka me jakataɡ̶a mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena mejinaɡ̶atece ɡ̶adatematigo. 30 Odaa ikeeni ɡ̶adoniciwaɡ̶a makati micilatiti eelotaginadi, awiite ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a niɡ̶ina me jibakenaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus, Niɡ̶ijoa ane Ǥaotagi anakamokakaami me yewiɡ̶atedaɡ̶adomi.”\\n31 Niɡ̶ijo naɡ̶a nigotiniwace moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo diimigi aneite me yatecoɡ̶o ja digike. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yoniciwaɡ̶aditibigiwaji iditawece, odaa jaɡ̶abo laaleɡ̶enali moyatematitedibece latematiko Ǥoniotagodi.\\nNiɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi odinawalacetigilo inoatawece ane nepilidi\\n32 Iditawece niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi idokida ane lowoogo, codaa idokida anee. Aɡ̶ica anee mepoka nepilidi niɡ̶inoa ane nepilidi, pida iditawece odinawalacetibige inoatawece anoyakadi. 33 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji ida eliodi loniciwaɡ̶a moyatematitedibece Ǥoniotagodi Jesus naɡ̶a yewiɡ̶atace, codaa Aneotedoɡ̶oji meliodi meletetema iditawece loiigi Ǥoniotagodi. 34 Aɡ̶ica ini oko liwigotigi anida anigetiɡ̶ida lemaɡ̶amatiigi, igaataɡ̶a niɡ̶ina aninoa liɡ̶elatedi, inoa aninoa nipodaɡ̶a oyaa niɡ̶inoa liɡ̶elatedi inaaɡ̶inoa nipodaɡ̶a, odaa joɡ̶onadeegi dinyeelo lojetedi niɡ̶ijoa anoyaa. 35 Odaa joɡ̶oyajigotiogi dinyeelo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi joɡ̶oyawalace niɡ̶ijoa dinyeelo onediatiniwace niɡ̶ijo anepaɡ̶a oyopotibige, odaa niɡ̶ijo aneneɡ̶egi yopotibige owidi dinyeelo anoyajigota.\\n36 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi José. Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi owote me liboonaɡ̶adi Barnabé amina anejinaɡ̶ata “Niɡ̶ijo aneo mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena.” Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa one leviita icoɡ̶oticogi ica lidelogo ane liboonaɡ̶adi Chipre. 37 José neɡ̶eyaa nipodigi, odaa ja nadeegi dinyeelo ane loojedi me etaanaɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa dinyeelo ja yajigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi.","num_words":901,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 5 DES - Pʉhrʉ judio masa Goãmʉre gʉa umupeori - Bible Search\\nCurimasibigʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n1Pʉhrʉ judio masa Goãmʉre gʉa umupeori bosenʉ árĩcʉ̃ gʉa Jesu mera Jerusaléngue ejabʉ daja. 2Ero maca ñajari disiporo oveja waĩcʉri disiporo pohro guhari gobe árĩbʉ. Gʉa judio masa ya mera Betesda waĩcʉri gobe árĩbʉ. Iri deco gobe pohro cinco gohra tiaya mariri tari dipabu árĩbʉ. 3Iri tari dipabugue bajarã dorecʉrã oyarãre ĩabʉ. Cuiri ĩhajabirã, curimasibirã, gõari marirã, erã iri gobe pohro oyama. Deco ñohmeborore corerã iiñorã. 4Erogue dijarigʉ iri gobe maja decore yujuyerisuburi ñohmecʉ̃ iipʉ anyu. Iri gobe maja deco ĩgʉ ñohmera pʉhrʉ ñaja guhamʉhtagʉpʉ õagʉ wapʉ. Dohpa árĩri dorere opagʉ õagʉ wapʉ. 5Eropigʉ ero yujugʉ dorecʉgʉ oyami. Ĩgʉ treinta y ocho bojori gohra dorecʉgʉ árĩpʉ. 6Ero ĩgʉ oyacʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ eropa yoari boje ĩgʉ dorecʉcʉ̃ masimi Jesu ĩgʉre. Eropa masigʉ ĩgʉre serẽpimi:\\n—¿Õari dʉpʉ dore marigʉ árĩdiari mʉhʉ? arĩmi Jesu ĩgʉre.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ dorecʉgʉpʉ yʉhrimi:\\n—Iri deco ñohmecʉ̃ yʉre decogue aĩ acugʉ marimi. Iri decogue yʉ ñajadiaquerecʉ̃ ta gajirãpʉ yʉ core yuu ñajamʉhtama, arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n8—Wahgãnʉgajaque. Mʉ omasiariñere aĩ, mʉ guburi mera cʉhrapi wahgã waque, arĩmi Jesu ĩgʉre.\\n9Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta dorecʉgʉpʉ wahgãnʉgaja ĩgʉ omasiariñere aĩ waha wami. Irinʉ Sabado gʉa judio masa soorinʉ árĩbʉ. 10Ĩgʉ eropa õagʉ wadigʉ ĩgʉ omasiariñere aĩgãcʉ̃ ĩarã judio masa gʉa oparãpʉ dorecʉdigʉre õpa arĩ wereñorã:\\n—Dohpagãre Sabadonʉ mari soorinʉ árĩquerecʉ̃ mʉ yañe omasiariñere aĩ wahgãa mʉhʉ. Eropa iigʉ mari dorerire tarinʉgagʉ iiaa, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n11—Yʉre yʉ dorecʉrire taudigʉpʉ õpa arãmi yʉre, arĩpʉ dorecʉdigʉpʉ. “Mʉ omasiariñere aĩ, mʉ guburi mera cʉhrapi wahgãque,” arãmi yʉre, arĩ yʉhripʉ dorecʉdigʉ mʉrʉpʉ erãre judio masa oparãre.\\n12—¿Irire mʉre eropa arĩdigʉpʉ nihino ãhriri ĩgʉ? arĩ serẽpiñorã erã ĩgʉre.\\n13Ero bajarã masa erã árĩcʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ waha wadigʉ árĩmi. Eropigʉ dorecʉdigʉpʉ ĩgʉre õagʉ wacʉ̃ iidigʉ ĩgʉ waĩre masibiripʉ. 14Pʉhrʉ Goãmʉ wihigue gʉa ĩgʉre bocatĩricʉ̃ Jesu ĩgʉre weremi:\\n—Peenique mʉhʉ yʉre. Dohpaguere õaro dʉpʉcʉa mʉhʉ. Ñerire iinemobiricãque. Dipaturi iinemogʉ mʉ dorecʉdiro tauro wagʉca, arĩmi Jesu ĩgʉre.\\n15Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ dorecʉdigʉ judio masa oparã ĩgʉre serẽpinirã pohrogue eja, werepʉ erãre:\\n—Jesu waĩcʉgʉ yʉre õagʉ wacʉ̃ iiami, arĩ werepʉ ĩgʉ.\\n16Eropi Sabado árĩcʉ̃ Jesu dorecʉgʉre ĩgʉ dorere ĩgʉ taucʉ̃ masirã judio masapʉ ĩgʉre ñero iinʉgañorã. Eropirã erã ĩgʉre wejẽdiariñorã.\\n17Eropa ñero erã iidiarire masigʉ Jesupʉ weremi erãre:\\n—Yʉ Pagʉ dohpaguere mohmenimi. Yʉ sã eropigʉ mohmenigʉ iiaa, arĩ weremi ĩgʉre ñero iidiarãre.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ judio masa gʉa oparã ĩgʉ mera turaro guarã, ero core erã arĩdiro tauro ĩgʉre wejẽdiañorã. Sabadonʉre erã soorinʉre ĩgʉre õagʉ iicʉ̃ ĩarã erã guañorã. Eropa guarã Goãmʉre ĩgʉ “yʉ Pagʉ,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã erãpʉ tauro guañorã. “‘Yʉ Pagʉ,’ arĩgʉ Jesu ĩgʉ basi ‘Goãmʉ mera yujuro mera ãhraa,’ arĩ guñacumi ĩgʉ,” arĩ pepiñorã judio masa gʉa oparã.\\nJesu “Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩ masare wereñumi\\n19Eropi Jesu erãre weremi:\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Yʉhʉ Goãmʉ magʉ yʉ gamero iigʉ iibeaa. Yʉ Pagʉ ĩgʉ iirare ĩagʉ irire iiaa. 20Yʉ Pagʉ yʉre ĩgʉ magʉre mahimi. Eropigʉ ĩgʉ iirare yʉre ii ĩhmupehomi. I dohpaguere ĩgʉ turari mera yʉ iira tauro ĩgʉ gajire iidoregʉcumi yʉre. Ĩgʉ eropa iidorecʉ̃ ĩgʉ turari mera ii ĩhmugʉca ĩgʉre yʉhʉ. Eropa yʉ ii ĩhmucʉ̃ ĩha ʉcarãca mʉa. 21Yʉ Pagʉ sĩrinirãre ĩgʉ masuro dopa ta yʉ sã yʉ gamerãre masugʉra. 22-23Ne yʉ Pagʉpʉ masa erã ñeri iira dipuwaja, ĩgʉ basi dipuwaja moagʉ moabeami. Yʉpʉre irire erã ñeri iira dipuwaja dipuwaja moabure apimi. Erã ĩgʉre umupeodiro dopa ta yʉ sãre umupeoborore eropa apimi. Eropirã yʉre ĩgʉ magʉre umupeobirã yʉ Pagʉ sãre umupeobeaa mʉa. Ĩgʉ ãhrimi yʉre obeodigʉ, arĩmi Jesu.\\n24Eropa arĩtuha õpa arĩ werenemomi:\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Yʉ wereniguirire peerã yʉre obeodigʉre umupeorã ʉmʉri nʉcʉ ʉmarogue eropa árĩniguicãrãcoma. Eropigʉ erãre dipuwaja moasome yʉhʉ. Eropirã erã peamegue wabonirã tarirãcoma. 25Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Peamegue wamorã yʉre Goãmʉ magʉre erã peeburisubu dohpague ãhraa. Pʉhrʉ sãre erã yʉre peerãcoma daja. Eropa peerã peenʉrʉrãpʉ Goãmʉ mera eropa árĩniguirãcoma. 26Goãmʉ yʉ Pagʉpʉ erãre eropa árĩniguicʉ̃ iigʉ ãhrimi. Eropigʉ yʉre ĩgʉ magʉre erãre eropa árĩniguicʉ̃ iibure árĩdoremi ĩgʉ yʉre. 27Eropigʉ yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩcʉ̃ ĩgʉ masare dipuwaja moadorerire apimi yʉre. 28Ire peerã, pee ʉcabiricãque mʉa. Gajinʉguere árĩpehrerã sĩrinirã masa goberigue árĩrã yʉ wereniguicʉ̃ peerãcoma. 29Eropa pee wahgãrã õarire iinirã mʉra ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩmorã masa mʉriarãcoma. Ñeri iinirã mʉrapʉ ñerire erã iira dipuwaja peamegue warãcoma, arĩ weremi Jesu.\\n30Eropa arĩtuha õpa arĩ werenemomi:\\n—Yʉ gamero ne gajinore iibeaa. Ne yʉ basi yʉ gamero iibeaa. Yʉre obeodigʉ ĩgʉ gamero dopa ta iiaa. Eropigʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta dipuwaja moaa. Eropigʉ masare yʉhʉ dipuwaja moagʉ diaye ta iiaa. 31“Yʉhʉ Goãmʉ magʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa,” yʉ basi arĩ werecʉ̃, “Mʉ wereniguiri ne diaye árĩbeaa,” arĩboca mʉa. 32Gajigʉ ãhrimi yʉre weregʉ. Ĩgʉ Goãmʉ ãhrimi. Ĩgʉ yʉre werera diaye ta ãhraa. Irire yʉ õaro masia. 33Mʉa gajirãpʉre Ñure y��re serẽpidore obeobʉ. Eropigʉ ĩgʉ sã diaye ta weremi mʉare. 34Masare yʉre “Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhrimi,” arĩ weremorãre amabeaa yʉpʉ. Eropa amabiriqueregʉ ta Ñu masʉ ĩgʉ árĩquerecʉ̃ ta “Yʉre diaye ta weremi,” arãa. Mʉa yʉre umupeoburire, mʉa peamegue wabonirã mʉa tariburire yʉre ĩgʉ werera “Diaye ta ãhraa,” arĩ weregʉ iiaa. 35Ñu mʉare buhemʉhtagʉ bajamenʉrigã buhemi mʉare. Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ peerã bajamenʉrigã mucubiriribʉ mʉa. 36Ñu yʉ árĩricʉrire weremi mʉare. Ĩgʉ wereri mera yʉ árĩricʉrire masiquererã yʉ iirire ĩarã tauro masirãca. Goãmʉ yʉ Pagʉ ĩgʉ turari mera ĩgʉ yʉre iidorerare dohpague iigʉ iiaa. Ire yʉ iicʉ̃ ĩarã diaye ta Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ árĩcʉ̃ masirãca mʉa. 37Eropiro yʉ Pagʉ yʉre obeodigʉ ĩgʉ basi yʉhʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩrire arĩ weremi mʉare ĩgʉ yare erã gojarapũgue. Ĩgʉ eropa arĩ werequerecʉ̃ ta ĩgʉ wereniguirire ne peebeaa mʉa. Eropi mʉa ĩgʉre ne ĩabeaa. 38Yʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre mʉa ne peediabeaa. Eropirã mʉa ne Goãmʉ yare gamebeaa. 39Goãmʉ yare erã gojarapũre mʉa õaro buhea. Eropa buherã “Gʉa ipũre buherã ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera eropa árĩniguirãca,” arãa mʉa. Iripũ ta yʉre werea. 40Iripũ yʉre werequerecʉ̃ ta mʉapʉ yʉre gamebeaa. Ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera mʉa árĩniguiburire yʉhʉ ogʉ árĩquerecʉ̃ yʉre gamebiribʉ mʉa, arĩ weremi Jesu erãre.\\n41Eropa arĩtuha õpa arĩnemomi:\\n—Yʉre masa erã umupeorire amabeaa yʉhʉ. 42Eropa amabiriqueregʉ ta Goãmʉre mʉa mahibiricʉ̃ masia yʉhʉ. 43Goãmʉ yʉ Pagʉ ĩgʉ dorero dopa ta yʉ ariquerecʉ̃ ta mʉa yʉre gamebeaa. Gajigʉpʉre Goãmʉ ĩgʉ obeobiridigʉ ĩgʉ árĩquerecʉ̃ ta ĩgʉpʉre gamerãca mʉa. 44Gajirã masa mʉare erã umupeocʉ̃ gahmea mʉa. Goãmʉ mʉa mera ĩgʉ mucubiririre gamebeaa mʉa. Ĩgʉ dihta Goãmʉ gohra ãhrimi. Eropa gamebirã yʉre peebeaa mʉa. Yʉre umupeobeaa mʉa. 45Mʉare yʉ Pagʉguere ne weresãsome yʉhʉ. Irire pee masique mʉa. Moise ĩgʉ gojarapũpʉ mʉare weresãroca. “Iripũ maja dorerire iipehorã, Goãmʉ pohro warãca mʉa,” arĩripũpʉ mʉare weresãroca. 46Moise ĩgʉ gojarapũ yʉpʉre weremʉhtayoro. Eropirã iripũre õaro umupeorã yʉ sãre umupeoboaya mʉa. 47Moise ĩgʉ gojarapũre mʉa õaro peebirã, yaha wereniguiri sãre peesome mʉa, arĩmi Jesu erãre.","num_words":1070,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique ROMANOS 3\\n1 To bairi, “Judío maja anibana quena Dio yarã majuu mee mʉja ã,” yʉ caĩrije apiri, “Baiyupa judío maja jã cãnie circuncisión jã cátaje ñuuquẽto,” ĩ tʉgooñaquẽja. 2 Aperã jʉgoye Dio cʉ Wadariquere cʉ cacũricarã mani ã. To bairi judío maja mani cãnie ñuu majuucõa. 3 Capãarã judío maja Dio Wadariquere caapi nʉcʉbʉgoquẽna ãma paro. Na caapiʉja nʉcʉbʉgoquẽtie to cãnibato quena Dio maca cʉ caĩrore bairona cácʉ ãmi. 4 To bairi cʉ caĩrore bairona átigʉmi Dio. Mani camaja caĩ jocarã aniri mani caĩri wamere bairona mani átiquetinucu. Dio maca cariape ĩmi. Caĩ jocaʉ me ãmi. To bairona ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ:\\nMʉa Dio, jocʉ mee cariape mʉ ĩnucu. To bairi ocõo bairo mʉ ĩ majiquẽema camaja: “Rooro áami Dio. ‘Ocõo bairo yʉ átigʉ,’ cʉ caĩrica wame cõo átiquẽemi Dio,” mʉ ĩ majiquẽema, ĩ ucarique ã.\\n5 To bairi mani camaja rooro mani cáti netorijere tʉjʉrã, “Jĩcaʉna ãmi Dio cañuu majuʉ,” mani ĩ maji. Ti wame ĩ majiri ocõo bairo ĩ tʉgooñabanama jĩcaarã: “Dio manire cʉ capopiyeyeata rooro átiboʉmi cʉ majuuna,” ĩ tʉgooñabanama. 6 To bairo caĩ tʉgooñaquetipe ã. Cariape áami Dio, camajare caroorije na cátaje wapa na popiyeyei. Caroorije mácʉ ãmi Dio. Cʉ majuuna caroorije cácʉ cʉ cãmata, cariape cátiquẽcʉ cʉ cãmata ati yepa macanare cariape na tʉjʉ beje majiquetiboʉmi Dio. Cariape na ye wapa na popiyeye majiquetiboʉmi.\\n7 Aperã ocõo bairo ĩrãma tunu: “Caĩ jocarã mani cãnibato quena mani popiyeyequetigʉmi Dio. Caĩ jocarã mani cãniere tʉjʉrã, ‘Dio jĩcaʉna ãmi cañuʉ majuu, caĩ jocaquẽcʉ,’ ĩ tʉjʉ majigarãma aperã maca. To bairo caĩ jocarã ãnaa, ‘Dio jĩcaʉna cariape cʉ cãniere na majiato,’ caĩrãre bairo mani bai. To bairi caroorije cána, caĩtorã mani cãnibato quena, ‘Rooro mʉja áa,’ manire ĩquẽcʉmi Dio,” ĩ tʉgooñarãma jĩcaarã. “To bairi, ‘Rooro ĩmi. Cʉ yʉ popiyeyegʉ,’ yʉre ĩquẽcʉmi Dio,” ĩ tʉgooñabanama. 8 “To bairona ĩ buionucuma Pablo jãa,” jã ĩto buiorãma aperã. “ ‘Caroorije mani áato,’ Dio macare, ‘Jĩcaʉna ãmi cañuʉ,’ camaja cʉ̃re na ĩ majiato ĩrã, ĩ buionucuma Pablo jãa,” jã ĩto buiorãma jĩcaarã. Jocarãna ĩ buiorãma ti wamere. Ti wamere jã ĩqueti majuucõa. Ti wamere caĩrã cariapena na popiyeyegʉmi Dio caroori wame na caĩ buiorije wapa.\\n9 “Mani judío maja aperã netoro cañuurã mani ã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Mania judío maja caroorije cána mani ã. Aperã judío maja cãniquẽna to bairona caroorije cána ãma na quena. Jĩcarore bairona mani bai. Judío maja, judío maja cãniquẽna quena to bairona mani bai. Cabai buicʉna jetona mani ã mani camaja nipetirã. “Mani camaja nipetirã to bairo jetona caroorije cána mani ã,” mere yʉ ĩ buio ucawʉ. 10 Ocõo bairo ĩ Dio Wadarique mani cabairije cʉtiere:\\nNi ũcʉ jĩcaʉ cañuʉ maami.\\n11 Camaja nipetirã Dio yere api majiquetinucuma. Dio cʉ cãniere majigaquẽema.\\n12 Dio cʉ caboorijere átigaquetibana nipetirã caroorije cána ãma. Nii jĩcaʉ ũcʉ cañuurije cácʉ maami.\\n13 To bairi maja ope cajita jã bipeya mani ope caʉnirijere rooro mani catʉgooñarore bairona rooro tʉgooñami Dio na rijero mena na caĩ wadarijere. Na rijero mena rooro ĩto pai wadanucuma. Tie caroorijere ĩ wadarã, aña cʉ capunirore bairo jeto rooro puniri wamere ĩ wadanucuma.\\n14 Aperãre tʉgooña punijini, wada painucuma.\\n15 Ñee wapa manona nare jĩama aperãre.\\n16 Noo na cáaáti paʉri cõo aperãre na rooye tuu popiyeye, na catʉgooñarique pairo roque na átinucuma aperãre.\\n17 Aperã mena caroaro ani majiquẽema.\\n18 Diore nʉcʉbʉgoquẽema, ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ.\\n19 Moisépʉre cacũñupi Dio judío majare cʉ carotiriquere, yʉ carotiri wame cõo na áparo ĩi. To bairi cʉ carotiriquere majibana quena tiere mani cátiquẽpata, “Caroorije mácʉ, Diore cabai bui cʉtiquẽcʉ yʉ ã,” mani ĩ majiquẽe. “Dio cʉ cáti rotiriquere yʉ cátiquẽto tʉjʉʉ yʉ popiyeyegʉmi Dio, caroorije yʉ cátaje wapa,” mani ĩ maji. Mani camaja nipetirã caroorije cána aniri mani majuuna ti wamere mani ĩ maji. 20 Nii jĩcaʉ ũcʉ ocõo bairo cariape caĩ majii maami: “Dio cʉ carotirique cãno cõona jĩca wame rʉjaricaro mano yʉ áa. To bairi, ‘Caroaro cácʉ mʉ ã,’ yʉ ĩgʉmi Dio.” Ti wamere cariape caĩi ũcʉ maami. Dio cʉ carotiriquere majicõari, “Caroorije cácʉ yʉ ã,” mani ĩ maji.\\n21-22 To bairi Dio cʉ carotiriquere cáti peo majiquẽna mani cãnibato quena, “Caroarã ãma, caroorije mana ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mani cãmata, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio. Ti wamere mani maji, cʉ ye quetire apiri. Tirʉmʉpʉna Moisé Dio cʉ carotirijere ucaʉ tiere caĩ buio jʉgoyeyeyupi. Aperã quena Dio ye quetire buiori maja ãnana to bairona caĩ buio jʉgoyeyeyupa. 23 Mani camaja nipetirã caroorije cána mani ã. To bairi Dio cʉ caboorije cõona cáti peoquẽna mani ã. To cãnacã maja to bairo jeto caroorijere cána mani ã. 24 To bairi noa Jesucristore caapiʉja nʉcʉbʉgorãre, “Cañuurã ãma,” na ĩ tʉjʉmi Dio. “Caroorije na cátiere Jesu nare cʉ cawapayebojaro maca na yʉ popiyeyequetigʉ,” na ĩmi Dio. 25 Mani mai tʉjʉri Dio cajooyupi Jesucristore caroorije mani cátie wapa, cʉ carií re yajiparore bairo ĩi. To bairi Jesucristo manire cʉ cajooricʉre mani caapiʉja nʉcʉbʉgoro maca caroorije mani cátiere majiriomi Dio. Cajʉgoyepʉ macanare caroorije na cátie wapa na capopiyeyega patowãcaquẽjupi Dio, “Caroorije na cátie wapare yʉ Macʉ na bai yajibojagʉmi,” ĩ tʉgooñari. To bairi cʉ Macʉre cʉ cajooro majirã, “Cariape cácʉ ãmi Dio,” mani ĩ maji. 26 Ati rʉmʉri macana to bairi wamere mani caĩ majiparore bairo ĩi cájupi Dio. To bairi noa Jesure caapiʉja nʉcʉbʉgorãre, “Cañuurã ãma,” mani ĩmi Dio. “Caroorije na cátiere Jesu na cʉ cawapayebojaro maca cañuurã ãma,” mani ĩmi Dio.\\n27 To bairi mani majuuna ĩ tʉgooña ocabʉtiri, “Caroaro cácʉ yʉ ã,” mani ĩ majiqueti majuucõa. “Dio cʉ carotirique caĩrore bairo cáti ocabʉtii aniri caroaʉ yʉ ã,” ĩrica wame quenare mani ĩ majiquẽe.\\nTi wamere mani majuuna mani caĩ majiquẽtie to cãnibato quena, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, Jesure mani caapiʉja nʉcʉbʉgoro. 28 “Dio cʉ carotirijere ána popiye jã áa,” mani caĩrije to cãnibato quena, “Caroaro cána ãma,” mani ĩ tʉjʉquẽcʉmi Dio. Jesure cʉ mani caapiʉja nʉcʉbʉgorije macare tʉjʉʉ, “Caroarã ãma,” mani ĩ tʉjʉʉmi Dio.\\n29 Judío maja jetore na canetoo catioʉ me ãmi Dio. Judío maja, judío maja mee quenare na canetoo catioʉ ãmi. 30 To bairi jĩcaʉna camajare canetoo catioʉ aniri to cãnacã majare canetoo catioʉ ãmi Dio. To bairi nii caboʉna judío majocʉ Jesure cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoata, “Cañuʉ ãmi,” cʉ ĩ tʉjʉmi Dio. To bairona nii caboʉna judío majocʉ mee quenare Jesure cʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoata, “Cañuʉ ãmi,” cʉ ĩ tʉjʉmi Dio. 31 To bairi Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere cajana rerã mee mani ã Jesure apiʉja nʉcʉbʉgorã. Jesure apiʉja nʉcʉbʉgorã Dio cʉ carotirica wamerena cána mani ã. Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere cáti peo majiquẽna mani cãnibato quena, “Cañuurã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio, Jesure mani caapiʉja nʉcʉbʉgoata.","num_words":1053,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 TESALONICENSES 1\\nSegunda carta de San Pablo a los\\n1 Ñati Tesalónica cʉto gãna mʉa. Yʉ Pablo mani ñarã Silvano, Timoteo mesa rãca adi papera mʉare uca yʉ. Mani Jacʉ Dios ñarã ña mani, ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristo ñarã cʉni ña mani. Ĩnare tʉorʉ̃nʉrã ñari minijuasotia mʉa cʉni, ĩnare rʉ̃cʉbʉorona. 2 Mʉare queno ĩ yitoni Mani Jacʉ Diore senisotia gʉa. Ito yicõri ñe oca manoti mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenaroca ĩ yitoni ĩre senisotia gʉa. Mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni ito bajiroti seni ĩsisotia gʉa mʉare yiari.\\nCristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ñeñaro masa ĩna yire waja Dios ĩ seniroti gaye\\n3 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Coji rʉyabeto gʉa mʉare tʉoĩasotija, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa ĩre. Queno bʉsa Jesucristore tʉorʉ̃nʉ warã ya mʉa, ito yicõri bʉto bʉsa gãmeri ti mai warã ya mʉa. Itire tʉoĩacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa ĩre. 4 Ito bajiro bajirã mʉa ñajare gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre mʉa gaye gʉa bʉsija, wanʉre rãca bʉsia gʉa. Ado bajiro wanʉre rãca bʉsia gʉa ĩnare: “Tesalónica cʉto gãna Diore queno tʉorʉ̃nʉcõri, tʉo jidicãbeama ĩna. Tʉoĩa bʉjatobitibojarãti ñemecʉtiama ĩna. Gãjerã ĩnare ʉsirioro yi codebojarocati ñemecʉtiama ĩna”, yi gotia gʉa gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre. 5 Mʉa Dios ocare cʉdija ticõri, mʉa tʉoĩa bʉjatobitiroca yama gãjerã. Ito bajiro ĩna yibojarocati ĩ rotirojʉ mʉa eja masiroca quenarise mʉa yi masitoni mʉare yigʉ yiguĩji. Itire masicõri, “Masa ĩna yigoado bajiroti ĩnare ti besegʉ yiguĩji Dios. Quenarise riti yigʉ ñami ĩ”, yi tʉoĩa masia mani.\\n6 Mʉa tʉoĩa bʉjatobitiroca yirãre ĩna tʉoĩa bʉjatobitiroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiro ĩnare ĩ yija, ĩna ñeñaro yirise waja senigʉ̃ yigʉ yiguĩji. Ĩ ito bajiro yija quena. 7 Adocãta tʉoĩa bʉjatobitibojarãti itire ito bajiro bajitĩñamenaji mani. Co rʉmʉ mʉa tujacãroca yigʉ yiguĩji Dios. Gʉare cʉni ito bajiroti yigʉ yiguĩji. Ito bajiro yigʉ yiguĩji mani Ʉjʉ ũmacʉ̃jʉ ĩ goaĩori rʉmʉ. Ũmacʉ̃jʉ goaĩocõri jãjarã ángel mesa rãca wadigʉ yiguĩji ĩ. Jea ʉ̃jʉro yorise bajiro bʉto busurise wato wadirã yirãji ĩna. 8 Diore tʉorʉ̃nʉbitigoanare mani Ʉjʉ Jesucristo gaye oca cʉdimenare waja senigʉ̃ wadigʉ yiguĩji ĩ. 9 Jesucristore ĩna tʉorʉ̃nʉbitire waja, jeame ʉ̃jʉrojʉ tʉoĩa bʉjatobiti ñasotirã yirãji. Ito yicõri wisa godana bajiro ñatĩñarã yirãji ĩna. Mani Ʉjʉ ñaro camotado ñatĩñaro yiroja ĩnare. Ĩ masirise ĩ ĩorijʉ timena yirãji ĩna. 10 Iti rʉmʉ Jesucristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ĩ ñarã ĩre tʉorʉ̃nʉrã ĩre ti wanʉrã yirãji ĩna. Ito yicõri, “Ĩ ñami rẽtoro masigʉ̃”, ĩre yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna. Mʉare gʉa riasorise tʉorʉ̃nʉrã ñari ĩna rãca ĩre ti wanʉrã yirãji mʉa cʉni.\\n11 Itire tʉoĩarã, mʉare yiari Diore seni ĩsisotia gʉa. Ĩ ñarã mʉa ñatoni mʉare beseñi mani Ʉjʉ Dios. Ito bajiri, Tesalónica cʉto gãna mʉ ãmorise yi masijaro yirona, Diore senisotia gʉa. Gaje mʉare yiari ado bajiro Diore seni ĩsisotia gʉa: “Quenarise ĩna yi ãmorise ĩna yi masitoni mʉ masirisena ĩnare ejabʉaya”, yi seni ĩsisotia gʉa. “Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari ñajediro moare ĩ cũre gayere ito bajiroti yijaro ĩna”, yirona Diore senia gʉa mʉare yiari. 12 Ito bajiri queno mʉa yirise ticõri, mani Ʉjʉ Jesucristore rʉ̃cʉbʉorã yirãji masa jeyaro. Ĩ ñarã mʉa ñajare mʉare cʉni rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna. Manire ti maicõri Jesucristore Dios ĩ goda ĩsi rotijare, ito bajiro rẽtaro yiroja.","num_words":508,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Efesios 3\\nPablore judíoa niihẽrãrẽ buedutigʉ cṹũrigue\\n1 Teero tiigʉ́, yʉʉ Pablo Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñurõ tiiríguere ãñurõ tʉomasĩ́ãrõ jĩĩgʉ̃, sãĩã. Yʉʉ mʉ́ã judíoa niihẽrãrẽ Jesucristoye quetire wederé wapa peresuwiipʉ niiã. 2 Yʉʉ wãcũrĩ, mʉ́ã ateré tʉojĩ́yu: Cõãmacʉ̃ yʉʉre ãñurõ tiigʉ́, mʉ́ãrẽ tiiápudutirigʉ niiwĩ. 3 Cõãmacʉ̃ too sʉgueropʉ masĩña maniríguere yʉʉre masĩrĩ tiiwí. Yʉʉ tee maquẽrẽ péero jóatoaawʉ̃. 4 Mʉ́ã yʉʉ jóaariguere buera, ateré jĩĩãdacu: “Pablo Cristoye queti too sʉgueropʉ masĩña maniríguere ãñurõ masĩqui”, jĩĩãdacu. 5 Too sʉguero macãrãpʉ tee quetire ãñurõ tʉomasĩ́riyira. Atitópʉre Cõãmacʉ̃ masĩrĩ tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira ãñurã́rẽ, teero biiri cʉ̃ʉ̃ wededutirere wederáre Espíritu Santomena masĩrĩ tiiquí. 6 Tee masĩña manirígue ate niiã: Cristore padeorémena mʉ́ã judíoa niihẽrã judíoabirora Cõãmacʉ̃ ticoadarere ñeeãdacu. Cristomena niijĩrã, judíoamena sicapõna macãrã niiã; Cõãmacʉ̃ judíoare “biiro tiigʉ́da” jĩĩriguere mʉ́ãcã yuea.\\n7 Cõãmacʉ̃ yʉʉre ãñuré ticogʉ, cʉ̃ʉ̃ tutuaremena yʉʉre ãñuré quetire wedegʉ́ niirĩ tiirígʉ niiwĩ. 8 Yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ padeorá watoapʉ bʉ́ri niigʉ̃́ peti niipacari, ate ãñurére yʉʉre tiidutírigʉ niiwĩ: Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre judíoa niihẽrãrẽ Cristoye ãñunetõjõãrere wededutirigʉ niiwĩ. “Cristo ãñunetõjõãgʉ̃ niiĩ” jĩĩrére marĩ masĩ sĩcãrĩbíria. 9 Apeyeré Cõãmacʉ̃ yʉʉre tiidutírigʉ niiwĩ: Tee masĩña manirígue quetire niipetira tʉomasĩ́ãrõ jĩĩgʉ̃, wededutirigʉ niiwĩ. Sicato tee queti Cõãmacʉ̃ niipetire bauanérigʉ wãcũriguepʉ niiriro niiwʉ̃. 10 Teero tiiró, atitóre Jesuré padeorí põna macãrãmena biiro wáaa: Cʉ̃́ã pʉapõná niimirira sicapõna wáari ĩñarã, ʉ̃mʉã́se macãrã dutirá, teero biiri cʉ̃́ã doca macãrã dutirá biiro jĩĩãdacua: “Cõãmacʉ̃ masĩnetõneĩ; niipetire cʉ̃ʉ̃ tiirémena cʉ̃ʉ̃ masĩrére ẽñoĩ”, jĩĩãdacua. 11 Sicatopʉra Cõãmacʉ̃ “teerora tiigʉ́da” jĩĩyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora wáari tiirígʉ niiwĩ marĩ Õpʉ̃ Jesucristo tiiríguemena. 12 Marĩ cʉ̃ʉ̃mena niijĩrã, cʉ̃ʉ̃rẽ padeojĩ́rã, cuiro manirṍ Cõãmacʉ̃mena wedesemasĩã sáa. 13 Teero tiirá, yʉʉ mʉ́ãrẽ wederé wapa ñañarõ netõrĩ́ tʉorá, wãcũpatirijãña. Biirope wãcũña: “Marĩrẽ maĩjĩ́gʉ̃, peresu ñeerĩquioro niipacʉ, marĩrẽ Jesuyé quetire wedetoawi”, jĩĩ wãcũ, ʉseniña.\\nCristo basocáre maĩquí\\n14 Teeré wãcũgʉ̃, ñicãcoberimena jeacũmu, marĩ Pacʉre mʉ́ãrẽ sãĩbosáa. 15 Cõãmacʉ̃rã pacʉ niisʉguerigʉ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃mena “pacʉ” jĩĩré nʉcãã. Cʉ̃ʉ̃ niipetire põnarĩ macãrã ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́, atibʉ́recopʉ niirã́ sĩcãrõména niirĩ tiirígʉ niiwĩ. 16 Marĩ Pacʉra pee ãñurére cʉoquí. Teero tiigʉ́, Espíritu Santomena mʉ́ã wãcũrépʉre tutuare ticori boogʉ́ sãĩbosáa. 17 Cʉ̃ʉ̃ teeré ticori, mʉ́ã Cristore padeorí, Cristo mʉ́ãmena niirucugʉdaqui. Apeyeréja, mʉ́ã Cristore ãñurõ maĩã́rõ jĩĩgʉ̃, ãpẽrãcã́rẽ ãñurõ maĩã́rõ jĩĩgʉ̃, sãĩbosáa. 18 Teero tiirá, mʉ́ã niipetira Cõãmacʉ̃rẽ padeorámena Cristo mʉ́ãrẽ maĩrére masĩãdacu. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ bayiró peti maĩquí. 19 Cʉ̃ʉ̃ maĩrére tʉomasĩ́petinoña manipacári, mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ maĩrére tʉomasĩ́nemoãrõ jĩĩgʉ̃, sãĩbosáa. Cʉ̃ʉ̃ maĩrére tʉomasĩ́nemorã, Cõãmacʉ̃ tiiróbiro niirecʉtirere cʉonemóãdacu.\\n20 Marĩ “Cõãmacʉ̃ tutuanetõjõãgʉ̃ niiĩ” jĩĩãda. Cʉ̃ʉ̃ tutuare marĩpʉre niiã. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ niipetire marĩ sãĩré nemorṍ, marĩ tʉgueñare nemorṍ ticomasĩqui. 21 Teero tiirá, marĩ Jesucristore padeorí põna macãrã niijĩrã, teero biiri marĩ Jesucristomena niijĩrã, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucuada. Atitó macãrã, too síro macãrãcã teerora Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucuaro. Teerora wáaaro.","num_words":415,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 2 JUAN 1\\nNimʉꞌtãrĩ pũrĩ beꞌro Juã ojáca pũrĩ niꞌi\\nJuã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ sʉꞌori nigʉ̃́ weronojõ Õꞌacʉ̃ yarã cʉ̃ beseꞌcãrãrẽ ojacʉ niwĩ. Queoro weesetisere, aꞌmerĩ maꞌisetisere ojacʉ niwĩ. Nisoose meꞌrã buꞌeri masãrẽ tʉꞌomasĩdutigʉ ojacʉ niwĩ.\\nAꞌmerĩ maꞌidutise niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ sʉꞌori nirĩ masʉ̃ niꞌi. Yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ Õꞌacʉ̃ beseꞌcore ojaꞌa. Mʉꞌʉ põꞌrã quẽꞌrãrẽ ojaꞌa. Yʉꞌʉ mʉsãrẽ diacjʉ̃ta maꞌiꞌi. Yʉꞌʉ seꞌsaro mʉsãrẽ maꞌigʉ̃ weeweꞌe. Nipeꞌtirã diacjʉ̃ cjase Jesucristo ye quetire tʉꞌoꞌcãrã mʉsãrẽ maꞌima. 2 Cʉ̃ ye quetire ʉ̃sã ye ejeripõꞌrãrĩpʉ cʉoꞌo. Tojo weerã mʉsãrẽ pũrõ maꞌiꞌi. Te quetire cʉonuꞌcũcãꞌrãsaꞌa. 3 Marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃, tojo nicã cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo marĩ wiogʉ mʉsãrẽ aꞌtiro weeato. Añurõ wee, mʉsãrẽ pajañaꞌa, ejerisãjãcã weeato. Tere wéégʉ, diacjʉ̃ nise maꞌise meꞌrã weeato.\\n4 Niꞌcãrẽrã mʉꞌʉ põꞌrãrẽ bocaejawʉ. Narẽ diacjʉ̃ Õꞌacʉ̃ dutiꞌcaronojõta weecã ĩꞌawʉ̃. Tere ĩꞌagʉ̃, pũrõ eꞌcatiwʉ. 5 Niꞌcãrõacã mʉꞌʉrẽ nigʉ̃ti. Marĩ aꞌmerĩ maꞌirõʉaꞌa. Aꞌte apeye maꞌma dutise mejẽta niꞌi. Maata marĩ cʉoꞌque niꞌi. 6 Marĩ aꞌmerĩ maꞌírã, Õꞌacʉ̃ dutisere weerã weeꞌe. Cʉ̃ marĩrẽ aꞌmerĩ maꞌiduticʉ niwĩ. Aꞌte mʉsã tʉꞌotojaꞌquepʉ niꞌi.\\nNisoori masãrẽ ẽjõpeoticãꞌña nise niꞌi\\n7 Aꞌti turipʉre pãjãrã weremaasoosijari masã nima. Na, “Jesucristo masʉ̃ marĩ weronojõ upʉtigʉ aꞌticʉ niwĩ” nisere ẽjõpeotima. Náta Jesucristore ĩꞌatuꞌtiri masã nima. 8 Mʉsã tʉꞌomasĩña. Na weresere ẽjõpeoticãꞌña. Mʉsã tere ẽjõpeorã, Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ oꞌoboꞌquere bajuriorã weebosaꞌa. Na weresere tʉꞌotirã peꞌe, Õꞌacʉ̃ nipeꞌtise mʉsãrẽ oꞌoatjere bocarãsaꞌa. Cʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weese wapa oꞌogʉsami.\\n9 Jesucristo buꞌeꞌque diaꞌcʉ̃rẽ buꞌetigʉ, noꞌo cʉ̃ ʉaro, yʉꞌrʉoro weremorẽsuꞌugʉnojõ Õꞌacʉ̃rẽ moomi. Jesucristo cʉ̃ buꞌeꞌque seꞌsarore weregʉ Õꞌacʉ̃ meꞌrã añurõ nisami. Tojo nicã cʉ̃ macʉ̃ meꞌrã añurõ nicãꞌmi. 10 Ãpẽrã Jesucristo ye quetire mejẽcã buꞌeri masã mʉsã ya wiꞌipʉ etacã, narẽ sõrõticãꞌña. Narẽ utamurã, “Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weeato”, niticãꞌña. 11 Mʉsã narẽ tojo nírã, na meꞌrãcjãrã waꞌarã weebosaꞌa. Mʉsã na ñaꞌarõ weesere buꞌipejarã weebosaꞌa.\\nJuã cʉ̃ ojatʉoꞌque niꞌi\\n12 Yʉꞌʉ peje waro nisĩꞌrĩse cʉomiꞌi, cʉogʉ peꞌe. Aꞌti pũrĩpʉre ojasome. Yʉꞌʉ basuta topʉ waꞌa, mʉsã meꞌrã ucũgʉ̃ti. Marĩ tojo wéérã, eꞌcatirãsaꞌa.\\n13 Mʉꞌʉ acabijo põꞌrã mʉꞌʉrẽ añudutima. Co quẽꞌrã Õꞌacʉ̃ beseꞌco nimo.","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti HEBREOS 1\\nLa carta a los\\nĨ Macʉna sʉoriti ĩ oca cõayijʉ Dios, yire gaye\\n1 Jane mejejʉ mani jacʉsabatiare ĩ oca goti ĩsiri masana sʉoriti coji meje oca cõayijʉ Dios. Jeyaro ĩ ãmoro bajiro ĩ oca goti ĩsiri masana sʉoriti ĩ oca cõayijʉ Dios masare. 2 Ito bero canʉ bʉsati ĩ Macʉna sʉoriti ĩ oca manire cõayijʉ Dios. Ũmacʉ̃jʉga tuti, jacajʉga tuti cʉni meniyijʉ Dios. Ito yicõri ĩ Macʉna sʉoriti jeyaro adi sita gaye rujeoyijʉ Dios. Jeyaro dise rʉyabeto ĩ rʉcotoni cũyijʉ Dios ĩ Macʉre. 3 Ũmacañi ĩ busuja ticõri, “Ito bajigʉ ñaguĩji ũmacañi”, yirãji mani. Iti bajiroti, Dios Macʉ ñasagʉre mani tija, “Ito bajigʉti ñaguĩji Dios cʉni”, yirãji mani. Ĩ Jacʉ robo bajigʉti ñami Jesús. Ĩ oca bʉto masire gaye ña. Ito bajiri ĩ ocana sʉoriti adi macãrʉcʉ̃ro gaye jeyaro ña jedia ĩja. Ĩti mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsiyijʉ. Ito bajiro ĩ yija bero, ũmacʉ̃jʉ mʉja wacõri Dios ya riojocadʉja rʉ̃cʉbʉorajʉ rujiyijʉ ĩ.\\nÁngel mesa rẽtoro ñasagʉ ñami Dios Macʉ, yire gaye\\n4 Dios rãca rotigʉ ñari, ángel mesa rẽtoro ñasagʉ ñami Dios Macʉ. Ángel mesa rẽto bʉsaro ĩ ñatoni ĩ Macʉre cũyijʉ Dios. Ito yicõri ĩna wame rẽto bʉsaro wame ñasarise ĩ Macʉre wõyijʉ Dios. 5 Ito bajiri ĩ Macʉre riti ado bajiro gotiyijʉ Dios:\\nYʉ Macʉ ña mʉ. Adi rʉmʉ masa ĩna tʉoro riojo, “Ãni yʉ Macʉ mʉa Ʉjʉ ñami”, yigʉ yigʉja yʉ, yiyijʉ Dios ĩ Macʉre.\\nÁngel mesareama, “Ito bajiro bajirã yirãji mʉa”, yibisijʉ Dios. Ĩ Macʉre riti tʉoĩagʉ̃ mʉcana ado bajiro gotiyijʉ Dios:\\nĨ Jacʉ ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ Macʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ, yi gotiyijʉ Dios, ĩ Macʉre tʉoĩagʉ̃. Ángel mesareama ito bajiro yibisijʉ Dios.\\n6 Ĩ Macʉ ñasagʉre ĩ cõara rʉmʉ ado bajiro bʉsiyijʉ Dios mʉcana:\\nÁngel mesa ñarocõti mʉre rʉ̃cʉbʉo jedicoajaro, yi gotiyijʉ Dios.\\n7 Ángel mesare tʉoĩagʉ̃ ado bajiro bʉsiyijʉ Dios:\\nÁngel mesare yʉ rotija, ejori mino iti wẽaro bajiro ejori yʉre cʉdirã yirãji. Jea queno ʉ̃jʉrise bajiro sẽo quenaro yʉre moa ĩsirã yirãji ĩna, yi gotiyijʉ Dios, ángel mesare tʉoĩagʉ̃.\\n8 Ĩ Macʉre bʉsigʉ ado bajiro yiyijʉ Dios:\\nDios ña mʉ. Masare rotitĩñagʉ̃ yigʉja mʉ. Ĩnare mʉ rotija queno yigʉ ñari riojo rotigʉ yigʉja mʉ.\\n9 Queno yire gayere riti queno wanʉa mʉ. Ñeñarisereama tʉo te ña mʉ. Ito bajigʉ mʉ ñajare Ʉjʉ ñasagʉ mʉre cũa yʉ. Mʉ baba mesa rẽtoro rʉ̃cʉbʉorʉ mʉ ñaroca ya yʉ. Ito yicõri bʉto mʉ wanʉroca ya yʉ, yi gotiyijʉ Dios ĩ Macʉre.\\n10 Gaje ado bajiro bʉsiyijʉ Dios ĩ Macʉre:\\nYʉre bajiroti Ʉjʉ ñasagʉ ña mʉ cʉni. Cajerojʉti adi sita ñarocõti rujeocʉ mʉ. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ gãna jeyarore rujeocʉ.\\n11 Iti mʉ rujeore ñarocõti jedicoaro yiroja. Yutabuju iti bʉcʉaro bajiro, bajiro yiroja iti ñarocõti. Ito bajibojarocati mʉáma ñatĩñacõgʉ̃ yigʉja.\\n12 Yutabuju ruacũcõri gaje ĩna wasoaro bajiro iti jeyarore wasoagʉ yigʉja mʉ. Mʉáma ñaro bajigʉti ñagʉ̃ yigʉja. Mʉreama godare gaye mano yiroja. Ito bajiri ñatĩñacõgʉ̃ yigʉja mʉ, yi gotiyijʉ Dios ĩ Macʉre.\\n13 Ĩ Macʉre riti ado bajiro gotiyijʉ Dios:\\nAdo yʉ ya riojocadʉja rʉ̃cʉbʉorojʉ rujiya. Mʉ wajanare mʉ roti masiroca yigʉ yigʉja yʉ, yi gotiyijʉ Dios ĩ Macʉre. Ángel mesareama ito bajiro yibisijʉ Dios.\\n14 Ĩ Macʉ bajiro roti masirã meje ñama ĩna. Ʉsire bajiro ruyumena ñama ángel mesa. Diore moa ĩsiri masa ñama ĩna. Ĩ masoana mani ñajare jaje quenarise manire yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri manire ĩna ejabʉatoni ángel mesare cõayijʉ Dios.","num_words":532,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 4\\n☰ APOCALIPSE 4 ◀ ▶\\nOdigaanaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi\\n1 Naɡ̶a nigotedini notaɡ̶a lapoli loiigi Ǥoniotagodi, naɡ̶a jiwiticogi ida, odaa jinadi ijo epoagi domoke digoida ditibigimedi. Odaa niɡ̶ijo oko ane dotaɡ̶a ane liciagi layaageɡ̶egi goloneeta, baanaɡ̶a ijo me idotaɡ̶aneɡ̶e, meetiwa, “Anagi meetaɡ̶a digoina ditibigimedi! Odaa jikeetaɡ̶awa anicotece anigida noko.” 2-3 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dakatiwigiji. Odaa jinadi nibaanco niɡ̶ina oko ane ɡ̶oneɡ̶egi digoida ditibigimedi. Odaa niɡ̶ini ane nicoteloco naɡ̶ani baanco, latopiwa micoataɡ̶a niɡ̶inoa wetiadi ane diniwaloe, macataɡ̶a “diamante” me igeditice, acaaɡ̶aca “sardônio” ane ixagodi igeditice. Liniogotibece naɡ̶ani baanco adi oxaago ane datale macataɡ̶a aca “esmeralda” ane dione igeditice. 4 Liniogotibece naɡ̶ani baanco idiwa eletidi 24 baancotedi, nibaanco niɡ̶inoa ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. Onicoteloco 24 lacilodi odinixotinigilo lapacoɡ̶ogoli, codaa lacilodi idiwa laleli oolo. 5 Nalebepaɡ̶atedi icoɡ̶otiwece manitaɡ̶a naɡ̶ani baanco ɡ̶oneɡ̶e, layaageɡ̶egi ica ane notaɡ̶anaɡ̶a codaa me layaageɡ̶egi niximaɡ̶aɡ̶a. Odaa lodoe naɡ̶ani baanco idiwa seete noledaɡ̶axiidi ane ídi, anidiaaɡ̶idiwa niɡ̶idiwa seete niwicidi anodibatema Aneotedoɡ̶oji. 6 Lodoe naɡ̶ani baanco ɡ̶oneɡ̶e jinadi idi ane liciagi weiigi ane diɡ̶ica liniogo igeditice macataɡ̶a naɡ̶ana galaapa.\\nLiniogotibece codaa odipegitege naɡ̶ani baanco ɡ̶oneɡ̶e icoa cwaatolo ewikaɡ̶a, anowidi ligecooɡ̶eli lodoe codaa me lowidi. 7 Niɡ̶ini odoejegi ewikegi liciagi ica liaon, ica eledi ewikegi baɡ̶a latopiwa alolanaɡ̶a, ica eledi ewikegi latobi baɡ̶a liciagi latobi ɡ̶oneleegiwa, ica owidijegi ewikegi liciagi ica nitaanigo ane wayo. 8 Oninitecibeci niɡ̶idiwa cwaatolo ewikaɡ̶a idiwa seis labadi. Odaa niɡ̶idiwa labadi noleetelogo ligecooɡ̶eli. Noko codaa menoale anotokotiniwace, modi,\\n“Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ida eliodi loniciwaɡ̶a,\\ncodaa aɡ̶ica ane beyagi miniwataɡ̶a.\\ncodaa icota menagi.”\\n9-10 Niɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a niɡ̶ina me nigaanaɡ̶anaɡ̶a, moiweniɡ̶ide, codaa modiniotagodetalo Niɡ̶iniwa ane nicoteloco naɡ̶ajo epaa nibaanco me ɡ̶oneɡ̶egi, niɡ̶ini anidioka limedi me yewiɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa 24 lacilodi ja dakagitiniwace lodoe Niɡ̶iniwa ane nicoteloco nibaanco me ɡ̶oneɡ̶egi, modi,\\n11 “Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji leeditibige me ɡ̶adiweniɡ̶ideneɡ̶egi\\ncodaa jikanaɡ̶ataɡ̶adici ɡ̶adiiɡ̶enatakaneɡ̶egi.\\nIgaataɡ̶a oeni inoatawece aninoa.\\nodaa idioka limedi minoa leeɡ̶odi jiɡ̶idaa anemaani.”","num_words":284,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 4\\nCristoye quetire wederá paderigue\\n1 Mʉ́ã ʉ̃sãrẽ biiro wãcũrõ booa: “Cristore padecoteri basoca niiĩya; Cõãmacʉ̃ye quetire too sʉguero macãrãpʉ masĩña maniríguere wedecotera niiĩya”, jĩĩ wãcũrõ booa. 2 Wedecotegʉno cʉ̃ʉ̃rẽ dutiarirocõrõ diamacʉ̃́ tiiró booa. Teero tiirá, ãpẽrã́ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoádacua. 3 Mʉ́ã yʉʉ paderére beseri, péerogã wãcũpatiria. Queti beserí basoca beseri, wãcũpatiria. Yʉʉ basiro yʉʉ tiirére beseria. 4 Yʉʉ paderére wãcũgʉ̃, “ñañarõ tiiátʉ” jĩĩ wãcũria. Teero wãcũripacʉ, “ãñurõ paderucua” jĩĩ besemasĩriga; marĩ Õpʉ̃ dícʉ yʉʉ tiirére besequi. 5 Teero tiirá, ãpẽrã́ tiirére besesʉguerijãña. Marĩ Õpʉ̃rẽ yueya. Cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatigʉ, niipetire basocá masĩña manimíriguere bauanégʉ̃daqui. Ãpẽrã́ apeyenó tiirá wáari, cʉ̃́ã wãcũwarere masĩña maniã. Cõãmacʉ̃ teecã́rẽ baurocá bauanégʉ̃daqui. Tiibʉreco niirĩ, Cõãmacʉ̃ niipetirare cʉ̃́ã tiirígue põõtẽ́õrõ ãñuré ticogʉdaqui.\\n6 Yáa wedera, teeré wedegʉ, mʉ́ãrẽ ãñurére boosã́gʉ̃ wedea. Teero tiigʉ́, Apolos, yʉʉ ʉ̃sãye maquẽmena mʉ́ãrẽ queoré ticoawʉ̃. Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrõbirora queoró tiiáro jĩĩgʉ̃, tee queorére ticoawʉ̃. Teeména mʉ́ã ateré jĩĩnemoribocu: “Ʉ̃sãrẽ buegʉ́pe mʉ́ãrẽ buegʉ́ nemorṍ ãñurõ buenemoĩ”, jĩĩribocu sáa. 7 Mʉ́ã ãpẽrã́ nemorṍ ãñurã́ niiria; masĩnetõnʉcãrã niiria. Niipetire mʉ́ã cʉoré Cõãmacʉ̃ ticorigue dícʉ niiã. Cʉ̃ʉ̃ ticorigue niipacari, ¿deero tiirá mʉ́ã basiro bʉaríra tiiróbiro tʉgueñaĩ?\\n8 Mʉ́ã niipetire cʉorábiro tʉgueñacu. Teero biiri Cõãmacʉ̃ tiimasĩ́re ticorére cʉopetírabiro tʉgueñacu. Õpãrã́biro tʉgueñarã, ʉ̃sãrẽ booría. Mʉ́ã õpãrã́ niirĩ, nemorṍ ãñuniãdacu ʉ̃sãrẽ. Mʉ́ã diamacʉ̃́rã õpãrã́ niiãtã, ʉ̃sãcã mʉ́ãmena dutiapubocu. 9 Yʉʉ biiro tʉgueñaã: “Ʉ̃sã sĩãcõã́ãdarabiro niirã tiia”, jĩĩ tʉgueñaã. Sĩãcõã́noãdara watoapʉ Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãrẽ Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserirare niituropʉ cṹũrirabiro tʉgueñaã. Atibʉ́reco macãrã, ʉ̃mʉã́se macãrã ʉ̃sãrẽ ĩñanucũcua, “deero wáaadari” jĩĩrã. 10 Ʉ̃sã Cristoye dícʉre wederé wapa basocá ʉ̃sãrẽ biiro wãcũcua: “Tʉomasĩ́hẽrã, tutuhera, bʉ́ri niirã́ niiĩya”, jĩĩ wãcũmicua. Mʉ́ã basiro dícʉ biiro wãcũcu: “Ʉ̃sãcã Cristomena niijĩrã, tʉomasĩ́petira, tutuara, quioníremena ĩñanorã niiã”, jĩĩ tʉgueñamicu. 11 Sicatopʉra ʉ̃sã ñañarõ netõnʉcã́wʉ̃. Atitócãrẽ teerora yapacʉtíjãã. Jʉabóara niiã; oco sĩnidʉgára niiã; suti cʉohéra niiã. Basocá ʉ̃sãrẽ ñañarõ páaapeya. Ʉ̃sãya wii peti maniã. 12 Ʉ̃sã boorénorẽ sãĩã́dara, ʉ̃sã basiro bayiró padea. Basocá ʉ̃sãrẽ ñañarõ wedeseri, cʉ̃́ãrẽ ʉ̃sãpe “ãñurõ wáaaro” jĩĩ sãĩbosáa. Ʉ̃sãrẽ ñañarõ tiirí, teero tʉgueñajãã. 13 Basocá ʉ̃sãrẽ ñañarõ wedepatiri, cʉ̃́ãrẽ ãñurõmena quẽnoã. Atibʉ́reco maquẽ cʉ̃́ã cõãré tiiróbiro, cʉ̃́ã boohérebiro ʉ̃sãrẽ ĩñaãya. Sicatopʉra doonʉcã́rira teerora doorucújãya.\\n14 Mʉ́ãrẽ bobodutígʉ mee jóaa; mʉ́ãrẽ maĩgʉ̃́, yʉʉ põnabiro diamacʉ̃́ wãcũrĩ boogʉ́ wedea. 15 Mʉ́ã paʉ diez mil Cristoye quetire bueráre cʉomasĩ́ã. Teero paʉ cʉopacári, sĩcʉ̃rã niiĩ mʉ́ãrẽ wedesʉguerigʉ. Yʉʉrá niiã “Jesucristo basocáre netõnégʉ̃ atirigʉ niiwĩ” jĩĩré quetire wedesʉguegʉ. Mʉ́ã tee quetire tʉorá, cʉ̃ʉ̃rẽ padeonʉcã́wʉ̃. Teero tiigʉ́, yʉʉ mʉ́ã pacʉbiro niiã. 16 Teero tiigʉ́, mʉ́ãrẽ biiro tiirí boogá: Yʉʉ tiirécʉtirere ĩñacũ, tiinʉnʉ́seya. 17 Yʉʉ teeré boosã́gʉ̃, Timoteore mʉ́ã pʉtopʉ ticocogʉ tiia. Cʉ̃ʉ̃rẽ maĩã. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ macʉ̃biro niigʉ̃́ niiĩ. Marĩ Õpʉ̃yere diamacʉ̃́ tiirucúi. Yʉʉ Cristore padeogʉ́ tiirécʉtirere cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ wedegʉdaqui. Yʉʉ niipetiropʉ niipetira Jesuré padeoré põnarĩ macãrãrẽ wederénocãrẽ wedegʉdaqui.\\n18 Sĩquẽrã mʉ́ã menamacãrã biiro wãcũcua: “Ʉ̃sã Pablo nemorṍ Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́ã. Teero tiigʉ́, cuigʉ, atiriqui” jĩĩ wãcũmicua. 19 Yʉʉpe “Cõãmacʉ̃ boorí, máata mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉda” jĩĩ wãcũã. Toopʉ́ wáagʉ, teero wedesera wederére masĩgʉ̃da. Tee dícʉre masĩricu. “¿Diamacʉ̃́rã Cõãmacʉ̃ tutuaremena cʉ̃ʉ̃yere tiirára tiii cʉ̃́ã?” jĩĩ masĩgʉ̃da. 20 Cõãmacʉ̃ dutiré marĩpʉre jeari, marĩ wedeseremena dícʉ teeré ẽñoría; cʉ̃ʉ̃ tutuaremenape ẽñonóã. 21 ¿Ñeerẽ́ tiirí boogári mʉ́ã? ¿Yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉ, pacʉ cʉ̃ʉ̃ põnarẽ́ ñañarõ tiiróbirora mʉ́ãrẽ ñañarõ tiirí boogárite? ¿Maĩrémenapere wederi boogárite?","num_words":498,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 1\\n1 Yʉʉ Pablo Cõãmacʉ̃ booró cʉ̃ʉ̃ beserigʉ niiã Jesucristoyere wededutigʉ. Sóstenes marĩya wedegʉmena 2 mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeoráre Corintopʉ niirã́rẽ ãñudutia. Mʉ́ã Jesuré padeoráre Cõãmacʉ̃ beserigʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ põna niiãrõ jĩĩgʉ̃. Niipetiro macãrãrẽ marĩ Õpʉ̃ Jesuré padeoráre beserigʉ niiwĩ. Jesucristo niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá Õpʉ̃ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃cã marĩ Õpʉ̃ niiĩ.\\n3 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nCõãmacʉ̃ Cristomena ãñuré ticoré\\n4 Mʉ́ã Jesuré padeorá niirĩ, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticorigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirére ĩñagʉ̃, cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenire ticorucua. 5 Mʉ́ã Jesucristomena niirĩ, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ye niipetire ãñurére ticorigʉ niiwĩ. Teeré ticogʉ, mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yere ãñurõ masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. Ãpẽrãrẽ́ mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ye quetire ãñurõ wederi tiirígʉ niiwĩ. 6 “Cristo ãñurõ tiigʉ́daqui” jĩĩrigue, mʉ́ã padeorí, diamacʉ̃́ wáawʉ. 7 Teero tiirá, mʉ́ã marĩ Õpʉ̃ Jesucristo pʉtʉaatiadarere yueri, Cõãmacʉ̃ ãñuré tiimasĩ́rere ticoré dʉsaría. 8 Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ padeorucújãrĩ tiigʉ́daqui, tée atibʉ́reco* “Atibʉ́reco” pecasãyemena: “este mundo” jĩĩdʉgaro tiia. petirípʉ. Teero tiirá, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo pʉtʉaatiri, wapa cʉohéra niiãdacu. 9 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ jĩĩrére diamacʉ̃́ tiigʉ́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ mʉ́ãrẽ beserigʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃mena sĩcãrõména ãñurõ niidutigʉ.\\n10 Yáa wedera, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo wãmemena mʉ́ãrẽ ateré jĩĩã: Mʉ́ã sĩcãrĩbíro wãcũ, ʉseniremena cãmerĩ́ wedeseya. Sĩquẽrã bataríjãña. Sĩcãrõména wãcũ tʉgueña, niirecʉtiya. 11 Yʉʉre Cloé wãmecʉtigoya wii macãrã mʉ́ã cãmerĩ́ ĩñadʉgaherere wedewa. 12 “Basocá merẽã dícʉ wãcũrã tiiíya”, jĩĩwã. Sĩcʉ̃ “yʉʉ Pablomena niiã” jĩĩãyigʉ. Ãpĩ “yʉʉ Apolomena”, ãpĩ “yʉʉ Pedromena”, ãpĩ “yʉʉ Cristomena niiã” jĩĩãyira. 13 Teero jĩĩrijãrõ booa. Marĩ Cristore padeorá niijĩrã, sicapõna macãrã niiã. ¿Yʉʉ Pablo mʉ́ãrẽ curusapʉ diabosari? Diabosariwʉ. Mʉ́ãrẽ wãmeõtira, ¿Pablo wãmemena wãmeõtiri? Wãmeõtirijĩya. 14 Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorémena ateré jĩĩmasĩã: Yʉʉ mʉ́ãrẽ wãmeõtiriwʉ. Crispo, Gayo dícʉre wãmeõtiwʉ. 15 Teero tiirá, sĩcʉ̃no “Pablo wãmemena wãmeõtinorigʉ niiã” jĩĩmasĩriqui. 16 Abenaquẽ́, Estéfanaya wii macãrãcãrẽ wãmeõtiwʉ. Yʉʉ wãcũãtã, ãpẽrãrẽ́ yʉʉ wãmeõtinemoriwʉ. 17 Cristo yʉʉre wãmeõtidutigʉ cṹũririgʉ niiwĩ. Basocáre netõnére quetipere yʉʉre wededutigʉ cṹũrigʉ niiwĩ. Teeré yʉʉre cṹũgʉ̃, masĩrí basoca wedeserobiro wedesedutiririgʉ niiwĩ. Yʉʉ masĩrí basocabiro wedeseatã, yʉʉre tʉorá ateré jĩĩbojĩya: “Pablo ãñurõ wedesemasĩqui”, jĩĩbojĩya. Tee dícʉre wãcũrã, Cristo cʉ̃́ãrẽ curusapʉ diabosariguepere tʉomasĩ́ribojĩya.\\nCõãmacʉ̃ tutuarere, cʉ̃ʉ̃ masĩrére Cristomena masĩnoã\\n18 Cristo curusapʉ marĩrẽ diabosarigue quetire marĩ wederi, pecamepʉ wáaadara “teero jĩĩãmajãrã tiiíya” jĩĩ wãcũcua. Marĩ cʉ̃ʉ̃ netõnénorirapereja tee queti Cõãmacʉ̃ tutuarere ẽñoã. 19 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ teeré biiro jóanoã:\\n“Atibʉ́reco macãrã masĩrí basoca cʉ̃́ã masĩrére bʉ́ri niiré pʉtʉári tiigʉ́da;\\ncʉ̃́ã tʉomasĩ́rere ẽmajãgʉ̃da”,† Isaías 29.14.\\n20 ¿Deero pʉtʉái “masĩpetijãã” jĩĩrã́, teero biiri buerí basoca, teero biiri sũcã atibʉ́reco maquẽrẽ wedesemenirãcã? Cõãmacʉ̃ atibʉ́reco maquẽ cʉ̃́ã “tʉomasĩ́ã” jĩĩrére bʉ́ri niiré pʉtʉári tiiquí. 21 Cõãmacʉ̃ masĩgʉ̃́ niijĩgʉ̃, atibʉ́reco macãrã cʉ̃́ã masĩrémena cʉ̃ʉ̃rẽ masĩrĩ booríyigʉ. Netõnére quetire wederémenape tee quetire padeoráre netõnédʉgayigʉ. Cʉ̃ʉ̃rẽ padeohérapere tee quetire wederé bʉ́ri niiré baucú.\\n22 Judíoa “Cõãmacʉ̃ tutuaromena tiiẽ́ñorĩ ĩñatoarapʉ, mʉ́ã wederére padeoáda” jĩĩĩya. Griegoa atibʉ́reco maquẽ masĩrére ãmaãya. 23 Ʉ̃sãpeja Cristo curusapʉ diarigʉye quetire wedea. Judíoa teeré tʉorá, ñañarõ jĩĩrõbiro tʉgueñaya. Griegoacã tee quetire tʉorá, “teero jĩĩãmajãrã tiiíya” jĩĩĩya. 24 Marĩ Cõãmacʉ̃ beserirapeja, judíoa, griegoa, Jesucristoye quetire tʉorá, Cõãmacʉ̃ tutuarere, cʉ̃ʉ̃ masĩnetõjõãrere tʉomasĩ́ã. 25 Atibʉ́reco macãrã Cõãmacʉ̃ masĩrére bʉ́ri niiré wãcũũya. Niiria. Cõãmacʉ̃ masĩrépe basocá masĩré nemorṍ niiã. Apeyeréja, Cõãmacʉ̃rẽ tutuhegʉ tiiróbiro ĩñaãya. Niiria. Cʉ̃ʉ̃ tutuarepe basocá tutuare nemorṍ tutuanemore niiã.\\n26 Yáa wedera, mʉ́ã too sʉgueropʉ niiriguere wãcũña. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ beseri, pʉarã́gã atibʉ́reco maquẽrẽ masĩrí basoca niiwʉ̃. Pʉarã́gã dutirá niiwʉ̃. Pʉarã́gã õpãrã́ya wedera niiwʉ̃. 27 Cõãmacʉ̃ biiro tiiyígʉ: Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco maquẽ masĩrí basocare bobodutígʉ, cʉ̃́ã “tʉomasĩ́hẽrã niiĩya” jĩĩrã́rẽ beseyigʉ. Dutiráre bobooro wáadutigʉ, dutiré cʉohérare beseyigʉ. 28 Cõãmacʉ̃ basocáre besegʉ, bʉ́ri niirã́rẽ, ãpẽrã́ doonórãrẽ, wapamanírãrẽ beseyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiigʉ́, ʉpʉtí macãrã bʉ́ri niirã́ pʉtʉáaro jĩĩgʉ̃, teero tiiyígʉ. 29 Teero tiirá, marĩ Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉ jeari, sĩcʉ̃ “yʉʉ ãpẽrã́ nemorṍ niiwʉ̃” jĩĩmasĩriqui. 30 Cõãmacʉ̃ basiro mʉ́ãrẽ Jesucristomena sĩcãrĩ́ niirĩ tiiyígʉ. Cristomenarã marĩ masĩré cʉoa. Cʉ̃ʉ̃menarã Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “cʉ̃́ã ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui. Marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ põna niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Teero biiri marĩrẽ netõnérĩ tiirígʉ niiwĩ. 31 Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrémena pʉtʉáa. Biiro jóanoã: “ ‘Yʉʉja ãñunetõjõãgʉ̃ niiã; biiro tiigʉ́no niiã’ jĩĩdʉgagʉno jĩĩrijãrõ booa. Biirope jĩĩrõ booa: ‘Marĩ Õpʉ̃ ãñunetõjõãgʉ̃ niiĩ; biiro tiirígʉ niiwĩ’ jĩĩrõ booa”,‡ Jeremías 9.24. jĩĩ jóanoã.\\n*1:8 “Atibʉ́reco” pecasãyemena: “este mundo” jĩĩdʉgaro tiia.\\n†1:19 Isaías 29.14.\\n‡1:31 Jeremías 9.24.","num_words":630,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 7 BSNNT - - Bible Search\\n1To ĩna yiro bero, ángel mesa babarirãcʉ ĩacajʉ yʉ. Jʉdoaga sojejʉ ñacami sĩgʉ̃. Jũnaga sojejʉ ñacami gãji. Varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajicõari, gajejacatʉajʉa varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajirone ñacõacama ĩna, “Mino vabeticõato” yirã. To ĩna bajijare, adi sita joe, riagari joe quẽne, mino vabeticajʉ. Yucʉ́ joere quẽne, mino vabeticajʉ. 2To ĩna bajirone, muiju ĩ jiadojʉa gãji ángel ĩ vadisere ĩacajʉ yʉ. Masirẽtogʉ̃, Dios vãme ucaturiaro cʉocõari, ĩ vadore ĩacajʉ yʉ. Vadicõari, gãjerã ángel mesare, adi sitare, riagarire quẽne, Dios rojose ĩ yirotiriarãre bʉto ruyugoaro ado bajise ĩnare goticami:\\n3—Adi sita, riagari, yucʉ́rire quẽne rojose yibesa mʉa maji. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bojasere yirã ĩna riovecarire Dios vãme ĩnare ucatuto mani maji. Ĩnare ucatujeocõari, adi sitare, riagarire, yucʉ́rire quẽne rojose yirʉarãja mani —ĩnare yicami ángel.\\n4To ĩ yiro bero,\\n5-8Ti jũnanare cõĩacõari, ado bajiro yʉre goticama:\\n9To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa, jãjarã masare ĩacajʉ yʉ. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, ricatiri rĩne ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñacama ĩna. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare mani cõĩajama, cõĩajeomenaja. Sudi botise sãñacõari, jũqueri cʉocama. 10To bajicõari, ruyugoaro ado bajise ĩnare yicama:\\n11To bajiro ĩna yirone, ángel mesa ñajediro, to yicõari, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, to yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ rʉ̃gõgãnibiacama ĩna. Gãjerã ruyugoaro ĩna ñagõsere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacama ĩna. 12Muqueacõari, ado bajiro yicama:\\n13To ĩna yiro bero, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajise yʉre sẽniĩacami:\\n14To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉ:\\n15To bajiro Dios ĩ yirã ñari, ĩ ya cũmuro rĩjorojʉa ejacõari, ĩ bojasere yitʉjabeama ĩna. Ĩ tʉana ñari, ñiejʉa rojose yiecobetirʉarãma ĩna. Ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Dios.\\n16-17To bajicõari, oveja coderimasʉre bajiro ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Cristo quẽne. Oco catire ĩnare iocõari, ĩnare ũmato ñarũgũrʉcʉmi. To yicõari, “Jʉaji sʉtiritibeticõato” yigʉ, ĩnare quẽnaro yirʉcʉmi Diojʉa. To bajiro ĩna yijare, ñiorijabetirʉarãma. Tudi oco idirʉabetirʉarãma. To bajicõari, muiju ĩnare tudiasibetirʉcʉmi. To bajiri muiju ĩ asise tudi asisãjabetirʉarãma —yʉre yigotimasiocami.","num_words":314,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TESSALONICENSES 4\\n☰ 1 TESSALONICENSES 4 ◀ ▶\\nIca anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a aneo Aneotedoɡ̶oji me ninitedibece\\n1 Ǥonioxoadipi. Niɡ̶ina natigide jidikonaɡ̶atibigaɡ̶aji owidije liwai ɡ̶odotaɡ̶anaɡ̶axi. Ja jiiɡ̶axinaɡ̶ataɡ̶adicitiwaji ane leeditibige me eni me ɡ̶adewiki aneo me ninitedibece Aneotedoɡ̶oji, analeeɡ̶eni niɡ̶ina natigide. Pida jibakenaɡ̶a naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus me jipokaɡ̶ataɡ̶awatiwaji codaa me ɡ̶adiladeeneɡ̶egi mepaanaɡ̶a adinoniciwaɡ̶atitiwaji me ɡ̶adewikitema ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. 2 Igaataɡ̶a owooɡ̶oti niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane jajicaɡ̶atedaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ijo me jibakenaɡ̶a ɡ̶onaɡ̶atetigi ane najigotedoɡ̶owa Ǥoniotagodi Jesus. 3 Niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco oikee Aneotedoɡ̶oji ane yemaa me awiitetiwaji. Yemaa matamitege inoatawece ane beyagi, codaa me daɡ̶a ɡ̶adoomatewatiwaji ane daɡ̶a ɡ̶adodawa. 4 Aneotedoɡ̶oji eledi yemaa moninitecibeci yowooɡ̶odi me dowediteloco lodawa anodaaɡ̶ee niɡ̶ina oko ane yemaa me yewiɡ̶atema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, codaa midioka limedi me deemitetibige lodawa. 5 Aɡ̶ele daɡ̶a yametibigo lodawa deɡ̶eo liciagi niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji, anepaɡ̶a inoka odoletibige mowo niɡ̶ica anepoka eletema. 6 Aneotedoɡ̶oji ayemaa diɡ̶ica aneo ane beyagitema nioxoa oditaɡ̶a ibeyacaɡ̶adi ladoneɡ̶egi. Igaataɡ̶a jiɡ̶ijo mejinaɡ̶ataɡ̶awatiwaji codaa me ɡ̶adiladeeneɡ̶egitece Ǥoniotagodi me iloikatidi inatawece oko ane ibeyacaɡ̶adi ladoneɡ̶egi nioxoa. 7 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eniditedoɡ̶owa daɡ̶a ɡ̶odoomatewa ane daɡ̶a ɡ̶ododawa, pida eniditedoɡ̶owa me jatamaɡ̶ajoɡ̶otege inoatawece ane beyagi, codaa yemaa miniokiniwateda me ɡ̶odewiɡ̶atema. 8 Nigica oko ane daɡ̶a niwoditema ɡ̶odiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, odaa aɡ̶oneleegiwa ane doɡ̶odibatege, pida Aneotedoɡ̶oji ane doɡ̶odibatege, Niɡ̶ijoa ane najigotedoɡ̶owa Liwigo ane yapidi.\\n9 Aɡ̶alee leeditibige daɡ̶a jidikonaɡ̶atibigaɡ̶aji me ɡ̶adiiɡ̶axineɡ̶egi me leeditibige memaani ɡ̶anioxoadipi, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶axitedaɡ̶adicitiwaji me leeditibige madinemaanitiwage. 10 Ewi niɡ̶ikeeni memaani iditawece ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶eladi nipodigi Macedônia. Pida jipokaɡ̶ataɡ̶awatiwaji moleetibige mepaanaɡ̶a daɡ̶axa memaani niɡ̶idi ɡ̶onioxoadipi. 11 Jipokaɡ̶ataɡ̶awatiwaji midioka limedi moleetibige me ɡ̶adilakiitege okanicodaaɡ̶ica oko, codaa jinaɡ̶awatita eledi oko lewiɡ̶a, codaa abaatiwaji makati anopootibige me ɡ̶adewiki, odaa iwitece ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a ɡ̶adiladeeneɡ̶egitecetiwaji. 12 Nige iwitece niɡ̶ijoa ane ɡ̶adiladeeneɡ̶egitecetiwaji, odaa niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi joɡ̶odeemitetibigaɡ̶aji, codaa aɡ̶ica anawaletigi liwa niɡ̶ina midi anopootibige.\\nLanokegi Ǥoniotagodi nige dopitedijo\\n13 Ǥonioxoadipi. Jemaanaɡ̶a mowooɡ̶oti anewi anodaaɡ̶ee niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi baanaɡ̶a nigo, amaleeɡ̶aɡ̶a aɡ̶akaamitiwaji agecaɡ̶alodipi anee niɡ̶ina oko ane doɡ̶onibeotege me newiɡ̶atace. (Igaataɡ̶a niɡ̶ida moko anejiwaɡ̶ataɡ̶a Ǥoniotagodi niɡ̶ina naɡ̶a ɡ̶odeleo liciagi niɡ̶ina me jiotaɡ̶a.) 14 Niɡ̶ida moko ejiwaɡ̶ataɡ̶a Jesus me yeleo, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yewiɡ̶atace. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meote me lixigaɡ̶awepodi nige dopitacedijo Jesus niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi baanaɡ̶a nigo.\\n15 Niɡ̶inoa ane jeloɡ̶otaɡ̶a liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Ǥoniotagodi aneetece niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi baanaɡ̶a nigo. Niɡ̶ida moko anepaɡ̶alee ɡ̶odewiɡ̶a niɡ̶ica noko nige dopitedijo Ǥoniotagodi, niɡ̶ida moko aɡ̶oko odoejedipi me jakapaɡ̶atege Ǥoniotagodi ajibanoonaɡ̶atece odoe niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi baanaɡ̶a nigo. 16 Igaataɡ̶a niɡ̶ica noko Ǥoniotagodi diiɡ̶enatakate ica napaawaɡ̶a ane igedi, niɡ̶ica ane diiɡ̶enataka me dapaawe niaanjo Ǥoniotagodi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, odaa aca goloneeta ane dodenaɡ̶a icoɡ̶oticogi layaageɡ̶egi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Odaa Ǥoniotagodi ja dinikatedini icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi. Odaa ja newikatiditediniwace niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Cristo baanaɡ̶a nigo. 17 Odaa nigidiaaɡ̶idi niɡ̶ida moko analee ɡ̶odewiɡ̶a ja jawanaɡ̶atege niɡ̶ijo aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a baanaɡ̶a nigo odaa ja newiɡ̶atace midiwa loolatedi. Odaa okotawece jakapaɡ̶atege Ǥoniotagodi digoida ditibigimedi. Odaa idiokaanaɡ̶a limedi me idejonaɡ̶a miniwataɡ̶a Ǥoniotagodi. 18 Enice atikanitalo niɡ̶inoa notaɡ̶a anajipaatalotiwaji madinaxawani amaleeɡ̶aɡ̶a idioka limedi me ɡ̶adoniciwatitiwaji.","num_words":451,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.128,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Bʉka beudara jẽda piradrʉira? | Bedʼea biata\\n1. ¿Dayi beudara jẽda piradrʉseabʉka?\\nJesu nama egorodebasidera, beusi yi neũdukʼawua Lazarota. Lazarora Betanianebemabasi pʉwʉrʉ Jerusalen kʼawa. Jesu mama jũẽzidera Lazaro beudata ewari kĩmarebasi. Aramaʉ̃ta Jesubara jʉre edesi iyi kʼaidu beuda nabekaʉrãta, Martata Mariaʉ̃me bẽwara dema. Mama jũẽbʉrʉde audreẽãne ẽbẽra mejãcha eabatotosi. ¿Kaʉbʉka kʼãrẽaba sobiasita Martara Mariaʉ̃me Jesuba yi naewaʉ jẽda piradrʉbiside? Akʉra Juan 11:21-24, 38-44, DB.\\nBedʼea bia Daizeze Bedʼeaba jarabʉde, mama eda jarabʉ beuda jẽda piradrʉbita. Mama Martabara kʼawuasi Jeowabara jarabʉta beudara jẽda piradrʉbita akʉza jẽdapanamarẽã naʉ̃ drʉade. Akʉra Job 14:14, 15.\\n2. ¿Sãwũãdogo dayirã beubʉrʉdera?\\nDaizezebara jarasi Adanʼa: «egoro omabaera akʉza egorobaya» (GÉNESIS 3:19)\\nẼbẽra jõmaʉ̃ta «egoro omabaera» (Génesis 2:7; 3:19). Dayirã kakuadera jaurera neẽ, awuarabʉrʉ dayirãra yarabarabʉ akʉza bʉwʉrʉbarabʉ. Maʉ̃ba beuda tẽãra zokʼaipanʉẽ. Akʉza dayirã buru morro beubʉrʉdera jõma jipa kĩrãduabʉ. Maʉ̃ba beudabara mia kʼãrẽsida sentiẽ mia zʉbʉriaẽ. Maʉ̃ba Lazarobara iyi beuda jẽda piradrʉda tẽãra kʼãrẽ nebʉraẽbasi. Akʉra Eclesiastés 9:5, 6, 10.\\nɄ̃kʉrʉ ẽbẽrabara ĩjãpanʉ Daizezebara tʉbʉde babuebʉta beuda tẽãra, mamina maʉ̃ra wãrĩnuẽ. Dayirãbara kʼawuabʉda beudabara mia kʼãrẽsida kʼawuaẽãta. Maʉ̃ba ẽbẽraba tʉbʉde babuebʉa abʉra sewida maʉ̃bara Jeowara imitia jarabʉ. Jeowabara maʉ̃ra mia kʼãrẽsida ũrĩkĩraẽ krĩchaẽbaera ẽbẽra tʉbʉde babueira. Akʉra Jeremías 7:31.\\n3. ¿Bedʼeaseabʉka beudaʉ̃mera?\\nBeudarabara ũrĩẽ mia bedʼeaẽ (Salmo 115:17). Mamima bʉ angelera sokayiruata ẽbẽraʉ̃me bedʼeaseabʉta, maʉ̃rãra ẽbẽra beudade yi ũdubibʉ (2 Pedro 2:4). Maʉ̃ kʼãrẽa Jeowabara jipa jʉra beudaʉ̃me bedʼeaira. Akʉra Deuteronomio 18:10, 11.\\n4. ¿Kʼairãta jẽda piradrʉdai?\\nẼbẽra mejãcha makĩnĩnara jẽda piradrʉbiyi naʉ̃ drʉade. Piradrʉdayi ẽbẽrarã Jeowa ʉ̃rʉ kʼawuaẽbadata akʉza kʼawuaẽãba nekayirua obadasida. Akʉra Lucas 23:43 akʉza Hechos 24:15, DB.\\nYi ẽbẽra jẽdã piradrʉbʉrʉbara kʼawuayi wãrĩnuta Jeowa ʉ̃rʉ, akʉza ĩjãnañi Jesuta adewara ũdubidayi iyi bedʼea ũrĩbʉta (Revelación [Apocalipsis] 20:11-13). Mawũã odara naʉ̃ drʉade ewari jõmaʉ̃nẽ sobiapanañi. Akʉra Juan 5:28, 29, DB.\\n5. ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ ẽbẽra jẽda piradrʉibara Jeowa ʉ̃rʉ?\\nDaizezeba ẽbẽra jẽda piradrʉbiba ũdubibʉ dayirã mejãcha kãgabʉta, maʉ̃ kʼãrẽa dayirã nemitia omiamina jẽda piradrʉbiyi. Daizezebara yi warrata zokʼabʉesi dayirãbari beumarẽã, maʉ̃neba ũdudayi dayi beuda jẽda piradrʉira. Bʉara ¿kʼaita ũdu kĩrãi beuda jẽda piradrʉbʉrʉdera? Akʉra Juan 3:16, DB akʉza Romanos 6:23, DB.","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 3\\n☰ ATOS 3 ◀ ▶\\nIca alejaado anoicilatidi\\n1 Ica noko Pedro ijaa João igotibeci minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ica naɡ̶a iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, naɡ̶aca lakata migotibeci oko oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 2 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane beyagi laxace, ayakadi mewaligi one leelotagi niɡ̶ica maleekenitini. Odaa inoatawece nokododi icoa lokaaɡ̶etedipi oyadeegiticogi ica aneitibiga midataɡ̶a ica epoagi-nelegi anodita “Epoagi libinienigi”, owotibige me yakadi me dipokotiogi dinyeelo niɡ̶ina oko ane dakatiobece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. 3 Niɡ̶ijo beyagi laxace naɡ̶a naditege Pedro ijaa João me dakatiobece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja domaɡ̶a dipokotiogi anigetiɡ̶idi noɡ̶eedi. 4 Odaa Pedro ijaa João joɡ̶oiwita, odaa Pedro meeta, “Dige ɡ̶odiwineɡ̶egi!” 5 Odaa ja iwitiogi, ja domaɡ̶a nibeotege diɡ̶ica noɡ̶eedi anigetiɡ̶idi. 6 Odaa Pedro meeta, “Aɡ̶aca ininyeelo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a inioolo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a inibeexo, pida jajigotaɡ̶awa anida meetaɡ̶a. Jatika loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré me ɡ̶adiiɡ̶eni madabititini, odaaɡ̶awaligi!” 7 Odaa Pedro ja dibatigi libaaɡ̶adi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa ja yaxawa me dabiditini. Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa loɡ̶onaka codaa me liwayaɡ̶axiidi ja yoniciwadi. 8 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja waxoditibece neɡ̶epaanaɡ̶a dabiditini, odaa jiɡ̶idaa diiticogi mewaligi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dakatiwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, lixigaɡ̶awa Pedro ijaa João, daxoditibece mewaligi, codaa me doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. 9 Ijotawece niɡ̶ijo noiigi-nelegi onadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa neɡ̶ewaligi, codaa me doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. 10 Oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa niɡ̶ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo aninoatawece nokododi nicotinece midataɡ̶a lapoagi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, dipokotibece midataɡ̶a epoagi-nelegi anodita “Epoagi Libinienigi”. Niɡ̶ijo noiigi-nelegi anonadi eliodi me nawelatibigiwaji, codaa moyopo anee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa.\\nPedro notaɡ̶aneɡ̶etiniwace noiigi yalaɡ̶atalo Jesus\\n11 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anoicilatidi ilokadita Pedro ijaa João. Eliodi oko walediticogi miditaɡ̶a, odaa ja yatecoɡ̶o minitaɡ̶a le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi anowo me liboonaɡ̶adi “Liwalaɡ̶axi Salomão”. Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi eliodi moyopo niɡ̶ida niciagi. 12 Niɡ̶ijo Pedro naɡ̶a nadi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaamitiwaji ɡ̶odoiigi, loiigi Israel, igame leeɡ̶odi mopootiwaji niɡ̶ida niciagi? Igame leeɡ̶odi ina me ɡ̶odiwineɡ̶egi? Aleetibigetiwaji daɡ̶a jaoɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa mewaligi daɡ̶a leeɡ̶odi okomaɡ̶a ɡ̶onimaweneɡ̶egi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶a leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a yakadi me daɡ̶axa moko ele? Pida aniɡ̶idaa leeɡ̶odi! 13 Aneotedoɡ̶oji Noenoɡ̶odi Abraão, Noenoɡ̶odi Isaque, Noenoɡ̶odi Jacó codaa me ijotawece niɡ̶ijo eledi jotigide ɡ̶odaamipi. Iniaaɡ̶iniwa jiɡ̶iniaa iweniɡ̶ide Jesus ane Liotagi. Pida akamaɡ̶akaami jaɡ̶ajicitetiwaji Jesus midiwataɡ̶a lacilodi romaanotedi, odaa aɡ̶ica deɡ̶emaani manienaɡ̶aneɡ̶eni lodoe Pilatos niɡ̶ijo naɡ̶a domaɡ̶a doletibige me ikatedice Jesus. 14 Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶emaani Niɡ̶ijoa anele, ane yewiɡ̶atetema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa ane iɡ̶enaɡ̶a. Pida jiɡ̶ipokita Pilatos me ikatice niɡ̶ijo ɡ̶onematagodi, ijaaɡ̶ijoa aɡ̶emaani moikatedice. 15 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶eloatitiwaji Niɡ̶ijoa aneote oko me newiɡ̶a. Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote Jesus me yewiɡ̶atace, odaa niɡ̶ida moko joɡ̶oko nakataɡ̶anadi. 16 Niɡ̶ijo naɡ̶a jinakatonaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ja najigotedoɡ̶owa loniciwaɡ̶a me jicilatitaɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa ananatitiwaji, codaa ɡ̶adowooɡ̶otagi. Aneotedoɡ̶oji ibake loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus me icilatidi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa. Jaɡ̶anatitiwaji codaa mowooɡ̶oti me Aneotedoɡ̶oji icilatidi leeɡ̶odi me jinakatonaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus. Leeɡ̶odi me jinakatonaɡ̶a Jesus odaa niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶ele codaa me icileɡ̶egi mida ɡ̶adiwigotigitiwaji natigide.\\n17 Digawini, akaami inioxoadipi judeutedi, jowooɡ̶odi niɡ̶ida makaamitiwaji ijaaɡ̶ijoa ɡ̶adacilodi mawiitiwaji Jesus me dawikode leeɡ̶odi aɡ̶owooɡ̶oti anijoa. 18 Pida Aneotedoɡ̶oji ibake ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko niɡ̶ijo jotigide modi me leeditibige me dawikode Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Natigide Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote micota niɡ̶ijo ane ligegi niɡ̶ijoa liotaka niɡ̶ijo jotigide. 19-20 Enice oleetibigetiwaji madinilaanitibece, opilitalo Aneotedoɡ̶oji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiwilecitetema ɡ̶abeyaceɡ̶eco, odaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ja niwakatee Liwigo me iwetaɡ̶adi ɡ̶adiwiciditiwaji niɡ̶icoa nokododi nigoleetibige, codaa icota me nimonyatace Jesus, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice meote me ɡ̶odewiɡ̶atacetiwaji. 21 Leeditibige Jesus midiaaɡ̶itedice digoida ditibigimedi nigepaaɡ̶icota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige igelaɡ̶atidi inoatawece niɡ̶inoa aninoa. Niɡ̶ina meote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ida ligegi ibake niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko niɡ̶ijo jotigide. 22 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo jotigide mee Moisés, ‘Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji eote ixipetedice ɡ̶oneleegiwa niɡ̶ina akaamitiwaji, odaa ja iiɡ̶e me yeloɡ̶oditedibece lowooko, digo meetaɡ̶a. Odaa ele majipaatalotiwaji inoatawece ane lotaɡ̶a. 23 Nigica oko ane daɡ̶a watacotece niɡ̶inoa lotaɡ̶a, niɡ̶ini oko oyawalacetege loiigi Aneotedoɡ̶oji, codaa oyeloadi.’ 24 Codaa niɡ̶ijo jotigide mee Samuel ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo eledi anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko anidi me newiɡ̶a niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a yeleo Samuel, ijotawece inoa latematiko moditece analeeɡ̶icotece niɡ̶inoa nokododi. 25 Akaamitiwaji ida anenitege licoɡ̶egi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa niɡ̶ijo naɡ̶a dinilakidetetege Aneotedoɡ̶oji jotigide ɡ̶odaamipi, micataɡ̶a daɡ̶aɡ̶a dinilakidetedoɡ̶ogi. Eote ligegitetege Abraão, meeteta, ‘Jao jibake oko anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi me jibinie inatawece noiigi niɡ̶ina iiɡ̶o.’ 26 Aneotedoɡ̶oji ixipetedice Jesus me Liotagi, jaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji odoejedipi me imonyatedaɡ̶awa eotedibige mikani niɡ̶inoa ɡ̶anaicoli ane beyagi, odaa jiɡ̶idaa me ɡ̶adibinienitetiwaji.”","num_words":653,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 13\\n☰ MATEUS 13 ◀ ▶\\nJesus yatemati natematigo ane iciaceeketege niɡ̶ina anetanaɡ̶a\\n1 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko Jesus ja noditedice niɡ̶ijo diimigi, odaa jiɡ̶igo liniogotibece niweiigi Galiléia. Odaa jiɡ̶idiaa nicote me iiɡ̶axi ijo noiigi-nelegi. 2 Eliodi oko anototalo, odaa joɡ̶oyawiile. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi naɡ̶a waxoditedinigi ajo etogawaana, odaa ja nicotedinigi. Pida niɡ̶ijo noiigi baɡ̶a dabiditiniwace liniogotibece ninyoɡ̶odi. 3 Odaa Jesus ja iiɡ̶axi niɡ̶ijo noiigi. Naɡ̶a niiɡ̶axitediniwace, yatemati owidi natematiko anida ane iciaceeketetege. Odaa mee me datematika, “Ica ɡ��oneleegiwa onigo lixoɡ̶otagi etanaɡ̶a, odaa yadeegi nolacidi. 4 Naɡ̶a yaladitedibece niɡ̶ijoa nolacidi meyatedini, onicoa lolacidi aneniteloco liniogotibece naigi. Odaa ilaaɡ̶axodi joɡ̶onoɡ̶oja. 5 Icoa eletidi lolacidi boɡ̶oneniteloco wetiadawaanaɡ̶a, ane deɡ̶ewi mica iiɡ̶o. Niɡ̶ijoa lolacidi yediiɡ̶a me nokoloɡ̶o leeɡ̶odi iiɡ̶o aleegitinece. 6 Pida naɡ̶a dapicoɡ̶o aligeɡ̶e, odaa ja yalegi nawodigijedi, odaa ja yadilo leeɡ̶odi aleegitinece litodi. 7 Odaa icoa eletidi lolacidi boɡ̶oneniteloco ipelakijadi. Odaa niɡ̶ijo ipelaɡ̶a naɡ̶a ili, odaa ja yapoɡ̶oditedini niɡ̶ijoa nawodigijedi. 8 Pida eletidi lolacidi boɡ̶oneniteloco iiɡ̶o anele. Odaa baɡ̶a ili codaa etaye, yajigo owidi ligecidi. Idatecibece libatadi yajigo onaniteci taalia ligecidi, idaaɡ̶eledi baɡ̶a yajigo seseenta, idatibece baɡ̶a triinta. 9 Niɡ̶ina oko ane wajipatalo yotaɡ̶a, leeditibige me watacotece.”\\nAne leeɡ̶odi Jesus me yatemati natematiko anida ane iciaceeketetege\\n10 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶ototalo, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Igaamee ina mabakeni natematigo anida ane iciaceekenitege, ina matematikanitema ina oko?”\\n11 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yemaa me ikeetedaɡ̶awatiwaji ane nimaweneɡ̶egi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, ane diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee. Odaa baadaɡ̶a ikeetediogi niɡ̶ina eledi oko. 12 Odaa Aneotedoɡ̶oji eneɡ̶egi ikeete niɡ̶ina oko baanaɡ̶a oyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Codaa noɡ̶a lixakedi niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yemaa me yowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, icaaɡ̶ica nige domiɡ̶iniawaanigi niɡ̶ini oko lixakedi. 13 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mepaɡ̶a jibake natematiko anida ane jiciaceeketege niɡ̶ina me jatematikatiogi niɡ̶ina oko. Odaa etidadi pida aɡ̶etidowooɡ̶odi. Codaa owajipatalo yotaɡ̶a, pida aɡ̶odibatege, codaa aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo. 14 Odaa niɡ̶ida anee joɡ̶owo micotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo naɡ̶a iditini ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, neɡ̶ee,\\npida aɡ̶owooɡ̶oti ane diitigi.\\npida aɡ̶ica daɡ̶a anatitiwaji.\\n15 Leeɡ̶odi oyakakaɡ̶adi laaleɡ̶enali,\\nDaɡ̶aleetiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶idi noiigi,\\ncodaa mowajipatalo yotaɡ̶a,\\ncodaa toɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo,\\ncodaa toɡ̶odopitiwa oditaɡ̶a jinicilatiditiniwaci.’\\n16 Pida aniniitibecetiwaji leeɡ̶odi akati manati, codaa majipaatalo yotaɡ̶a. 17 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Eliodi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji codaa eliodi oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji domoɡ̶oyemaa monadi niɡ̶inoa analeeɡ̶anati, pida aɡ̶onadi, codaa domoɡ̶oyemaa mowajipatalo niɡ̶inoa yotaɡ̶a anajipaatalo, pida aɡ̶owajipatalo.\\nJesus yeloɡ̶odi anodaa diitigi natematigigi niɡ̶ijo anetanaɡ̶a\\n18 Natigide anajipaatiwaji, codaa adiniiɡ̶axinitece anodaa diitigi natematigigi niɡ̶ijo oko anetanaɡ̶a. 19 Niɡ̶ina anowajipata natematigo ane yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena oko, pida aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo, niɡ̶ina oko liciagi niɡ̶ijoa lolacidi anenitedini naigi liniogotibece. Leeɡ̶odi ɡ̶odaxakawa neɡ̶enagi, odaa ja noɡ̶atedice lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane ideite catiwedi laaleɡ̶ena digo mijoataɡ̶a niɡ̶ijoa ilaaɡ̶axodi monoɡ̶a niɡ̶ijoa lolacidi midi naigi. 20 Niɡ̶ijoa lolacidi anenitedini midiwataɡ̶a wetiadawaanaɡ̶a baɡ̶a liciagi niɡ̶ina oko ane wajipatalo natematiko, odaa dibatege, codaa me ninitibigiwaji. 21 Pida liciagi niɡ̶ijoa lolacidi anenitedini midiwataɡ̶a wetiadawaanaɡ̶a naɡ̶a nokoloɡ̶o aleegitinece litodi, jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ina oko ane deɡ̶ewi monakato Aneotedoɡ̶oji, odaa aleegi jeɡ̶eyamaɡ̶aticoace niɡ̶ina menagi lawikodico, codaa niɡ̶ina moiatetibeci. 22 Niɡ̶ijoa lolacidi anenitedini miditaɡ̶a ipelakijadi, liciagi niɡ̶ina oko anowajipata natematigo, pida owidi inoa ligecaɡ̶aleɡ̶etedi leeɡ̶odi ane yopotibige, odaa odoletibige mowidi niliicaɡ̶ajetecidi, odaa epaa dininaale. Odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi aɡ̶alee ewianaɡ̶a oyowo natematigo, odaa natematigo aɡ̶ica daɡ̶a iigi ane lakataɡ̶a me yewiɡ̶a. 23 Pida niɡ̶ijoa lolacidi anenitedini miditaɡ̶a iiɡ̶o anele, beɡ̶etaye, idatecibece libatadi yajigo onaniteci taalia ligecidi, codaa idatecibece yajigo seseenta ligecidi, idaaɡ̶eledi yajigo triinta ligecidi. Niɡ̶ijoa lolacidi liciagi niɡ̶ina oko anowajipata natematigo, odaa oyowooɡ̶odi ane diitigi. Odaa natematigo ja iigi lewiɡ̶a niɡ̶ina oko eo mowo anele.”\\nJesus yatemati latematigo ane iciaceeketetege nadegogo ane diniweneene\\n24 Jesus yatematitediogi niɡ̶ijo noiigi eledi natematigo anida ane iciaceeketetege, meetediogi, “Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶ena, liciagi niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa aneyatini nolacidi anele miditaɡ̶a lixoɡ̶otagi. 25 Ica enoale naɡ̶a niotaɡ̶a liotaka, odaa jeɡ̶enagi niɡ̶ica laxakawa. Odaa niɡ̶ini laxakawa ja yokoletedice eletidi lolacidi liwigotigi niɡ̶ijo leyeema. Niɡ̶icoa lolacidi one diniweneene, codaa one latopiwa leyeema. Odaa joɡ̶opi niɡ̶ijo laxakawa. 26 Naɡ̶a ili niɡ̶ijo leyeema, odaa ja yeloɡ̶o ligecidi. Odaa jaɡ̶aɡ̶a yeloɡ̶o niɡ̶ijo nadegogo ane diniweneene. 27 Odaa liimetedi niɡ̶ijo bajendeoodi jiɡ̶igotibeci midataɡ̶a, odaa modita, ‘Ǥonecalailegi, niɡ̶ida makaami geme anitedi lolacidi anele. Enice, igame icoɡ̶oticogi ina nadegogo ane diniweneene?’ 28 Odaa ja igidi, meetiogi, ‘Yaxakawa libakedi.’ Odaa liimetedi joɡ̶oige, modita, ‘Emaani me inawacenaɡ̶a ina nadegogo ane diniweneene?’ 29 Odaa ja igidi, meetiogi, ‘Oɡ̶oa! Igaataɡ̶a daɡ̶a anawaceni niɡ̶ida nadegogo, doidetibige maɡ̶aɡ̶a anawaceni leyeema libatadi. 30 Dioki leyeema epaaɡ̶awatege nadegogo me ili nigepaaɡ̶icota limedi me inopilaɡ̶ataɡ̶atio. Niɡ̶ica noko, ejitiogi anonakagidi leyeema, “Odoejegi manawacenitiwaji niɡ̶ina nadegogo ane diniweneene, codaa awiitibige ligoxe, odaa okolenitiogi noledi. Nigidiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a aladieni leyeema, odaa baɡ̶a anopilaɡ̶atitiwece diimigi aneitice me jotete yawodigijedi.” ’ ”\\nNatematigigi lolagi aca “mostaada” icaaɡ̶ica ane yabooɡ̶odi leyeema\\n(Marcos 4.30-32, 33-34; Lucas 13.18-19, 20-21)\\n31 Jesus yatematitediogi niɡ̶ijo noiigi eledi natematigo anida ane iciaceeketetege, meetediogi, “Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali, liciagi naɡ̶ana lolacawaana ‘mostaada’ ane dibata ɡ̶oneleegiwa, odaa jeɡ̶eyateloco lixoɡ̶otagi. 32 Naɡ̶ani lolagi daɡ̶axa me lionawaana liwigotigi inoatawece eletidi ane niale lolacidi. Pida nige ili, odaa yayoketacedice inoatawece ane ɡ̶odawodigijedi, codaa ili nigepaa icota me niale nelegi. Codaa ilaaɡ̶axodi owote libatoli midoataɡ̶a libiwedi.”\\n33 Odaa Jesus ja yatematitediogi eledi natematigo, meetediogi, “Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali, liciagi niɡ̶ina ane yabooɡ̶odi leyeema anoibake iwaalepodi. Nige yawanaɡ̶aditege itoatadiɡ̶ida baxia leyeema, odaa niɡ̶ica labookojegi jeɡ̶eo me ili, dabo initawece niɡ̶ini leyeema.”\\n34 Jesus idioka limedi me yeloɡ̶odi natematiko anida ane iciaceeketetege niɡ̶ina me iiɡ̶axi niɡ̶ina noiigi. Niɡ̶ina me niiɡ̶axitediniwace, aɡ̶ica daaditaɡ̶a ibaketeda natematigo anida ane iciaceeketetege. 35 Niɡ̶ijo Jesus me datematika, eote micotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide neɡ̶ee,\\n“Jatemati natematigo anida ane jiciaceeketege,\\nniɡ̶ina me jatematikatema.\\nCodaa jeloɡ̶oditiogi niɡ̶ina ane diɡ̶ica moyowooɡ̶odi niɡ̶ijo maleekoka yoeteda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o.”\\nJesus yeloɡ̶odi anodaa diitigi niɡ̶ijo natematigigi nadegogo ane diniweneene\\n36 Jesus naɡ̶a ibode niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a ica diimigi. Naɡ̶a dakatedio, niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶odipegitalo, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Aneloɡ̶otitoɡ̶owa ane diitigi niɡ̶ijo natematigigi nadegogo ane diniweneene.”\\n37 Odaa ja igidi Jesus, meetediogi, “Niɡ̶ijo aneyatedini lolacidi anele jeɡ̶emeɡ̶ee, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 38 Niɡ̶ijo nixoɡ̶otagi baɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o anejonaɡ̶ateloco. Niɡ̶ijoa lolacidi anele baɡ̶a niɡ̶ina oko anida aneetege Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Odaa niɡ̶ijo nadegogo ane diniweneene baɡ̶a niɡ̶ina oko anida aneetege ɡ̶odaxakawa, ane abeyaceɡ̶egi. 39 Niɡ̶ijo aneyatini nadegogo ane diniweneene baɡ̶a diaabo, ane ɡ̶odaxakawa. Niɡ̶ijo noko me dinopilaɡ̶aditedio nawodigijedi baɡ̶a niɡ̶ica noko nigicota liniogo niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ijo anonioda leyeema baɡ̶a aanjotedi. 40 Mijoataɡ̶a niɡ̶ijoa niimetedi anonawace nadegogo ane diniweneene, odaa joɡ̶oyalegi mini noledi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee nigicota me ma niɡ̶ina iiɡ̶o. 41 Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, jiniiɡ̶e iniaanjotedi anodibatomi moiomaɡ̶adi oko anowo ane beyagi, codaa anowo eledi oko minoa libeyaceɡ̶eco. Odaa iniaanjotedi joɡ̶onoɡ̶aticoace niɡ̶idi oko liwigotigi niɡ̶idi eledi oko anepiɡ̶ida anejitege. 42 Odaa joɡ̶oyokoletiwece niɡ̶idi oko catiwedi noledi ane daɡ̶a ipe. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶itice oko me noenaɡ̶ateloco, codaa oyacigice lowe leeɡ̶odi lawikodico. 43 Pida niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji anida anejitege baɡ̶a dataletibigiwaji lodoe Aneotedoɡ̶oji, ane Eliodi, liciagi aligeɡ̶e me datale. Niɡ̶ina oko ane wajipatalo yotaɡ̶a, leeditibige me watacotece!\\nJesus yatemati natematigo ane iciaceeketetege aca nalicexe acaaɡ̶aca wetiɡ̶a ane diniwaloe\\n44 Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e niɡ̶ina oko laaleɡ̶enali, liciagi naɡ̶ana nalicexe aneiteloco nipodigi. Odaa ica ɡ̶oneleegiwa jona yakadi, pida one naligitacini. Odaa eliodi me ninitibece, codaa jeɡ̶eyaa icoatawece ane nepilidi, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opitacijo migo me dinoojeteta niɡ̶ijo nipodigi eotibige me nebi naɡ̶ajo nalicexe.\\n45 Eleditace niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali, liciagi niɡ̶ina anoojetekegi ane doletibige me dinoojeteta wetiɡ̶a ane diniwaloe. 46 Odaa naɡ̶ani lakate wetiɡ̶a aneliodi niwaló, odaa jiɡ̶igo meyaa ijoatawece ane nepilidi. Odaa ja dinoojeteta naɡ̶aca wetiɡ̶a ane diniwaloe.\\nNatematigigi neladi lajo modibatalo noɡ̶ojedi\\n47 Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali, liciagi niɡ̶ina neladi anoyokoletinigi weiigi. Niɡ̶ina neladi dibatalo inoatawece ane latopaco noɡ̶ojedi. 48 Odaa niɡ̶ina neladi naɡ̶a nolee noɡ̶ojedi, niɡ̶ina nomiigomigipi oixigiticogi daato, odaa nicotiniwace moiomaɡ̶adi noɡ̶ojedi. Niɡ̶inoa noɡ̶ojedi anele boɡ̶oyexaɡ̶atinigi naɡ̶aaɡ̶axi, pida niɡ̶inoa noɡ̶ojedi ane deɡ̶eleteda me jelicaɡ̶a boɡ̶oyaladi. 49 Niɡ̶ica noko nigicota liniogo niɡ̶ina iiɡ̶o, jiɡ̶idaaɡ̶ee. Aanjotedi enagitibeci, moiolaticoace oko, odaa onoɡ̶atedice niɡ̶inoa oko abeyacaɡ̶aɡ̶a liwigotigi niɡ̶ina oko anepaɡ̶a iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. 50 Odaa oyokoletiogi niɡ̶idi oko abeyacaɡ̶aɡ̶a catiwedi noledi ane daɡ̶a ipe. Aneitice oko me noenaɡ̶ateloco, codaa oyacigice lowe leeɡ̶odi lawikodico.”\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco geladi idiaa icoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco laxokodi\\n51 Jesus igetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, meetediogi, “Migowooɡ̶otitecetiwaji ijoatawece ijoa yatematiko?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Jowooɡ̶otaɡ̶a, Ǥoniotagodi”. 52 Odaa meetediogi, “Enice digawini! Inatawece niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, niɡ̶ina naɡ̶a ikatece Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena, ja liciagi niɡ̶ina eniodi anani lotetenaɡ̶anaɡ̶axi aneyate niɡ̶inoa nepilidi ane diniwaloe, odaa yakadi me diba niɡ̶ina ane gela, oɡ̶oa, domige niɡ̶ina baanaɡ̶a oxiiɡ̶odi, me yajigotiogi lionigipi. Jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a yakadi me diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ina niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi gela, codaa me niɡ̶ina oxiiɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi.”\\nNiɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Nazaré aɡ̶onakato Jesus\\n53 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a ika me yatemati niɡ̶ijoa latematiko aninoa ane iciaceeketege, odaa ja noditedice niɡ̶ijo aneite. 54 Odaa joɡ̶opitedicogi manitaɡ̶a epaa nigotaɡ̶a. Niɡ̶ijo naɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶a mani niiakanaɡ̶axi, odaa niɡ̶ijo anowajipatalo joɡ̶oyopo leeɡ̶odi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi. Odaa ja dinigetiwage, modi, “Igame yakadite icoa lixaketedi? Codaa igame icoɡ̶otigi loniciwaɡ̶a meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi? 55 Niɡ̶idoa lionigi niɡ̶ijoda gapinteelegi. Codaa naɡ̶ajoda eliodo ɡ̶odowooɡ̶ota, Maria. Codaa Tiago, José, Simão ijaa Judas nioxoadipi. 56 Codaa me niwaalepodi inaa liɡ̶eladi digoina Nazaré. Enice, igamigodaaɡ̶ee ica me yakadi me diiɡ̶axinaɡ̶a, codaa meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi?” 57 Odaa aɡ̶ica mowote. Pida Jesus meetediogi, “Idioka limedi moiweniɡ̶ide niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Pida aniokani epaa nigotaɡ̶a codaa me liɡ̶eladi, baadoɡ̶oiweniɡ̶ide.” 58 Odaa Jesus onateciɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi aneote manitaɡ̶a epaa nigotaɡ̶a, leeɡ̶odi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipi aɡ̶onakato.","num_words":1450,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 17 BSNNT - To bajiro yicõari bero, õ vecajʉare - Bible Search\\nĨ buerimasare Diore Jesús ĩ sẽnibosare queti\\n1To bajiro yicõari bero, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Cacʉ, mʉ tʉjʉ yʉ tudiaroti mojoroaca rʉyaja ti yuja. Masa, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami” yʉre ĩna yimasirotire yigʉ, ejarẽmoña. To bajiro mʉ yijama, yʉ sʉorine, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami”, mʉre quẽne yirʉarãma ĩna. 2Mʉ macʉ ñaja yʉ. “Masare ñajedirore rotimasiato ĩ” yigʉ yʉre cõacajʉ mʉ. Mʉ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ yʉre cõacajʉ mʉ. 3Ado bajiro bajiama ĩna tudirijabetirere cʉorãma: Dios ñamasugʉ̃re, mʉre masiama. To yicõari, mʉ roticõacacʉre quẽne yʉre masiama.\\n4Adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñaro, yʉ sʉorine quẽnase mʉre yirʉ̃cʉbʉocoadicama ĩna masa. Yʉre mʉ yirotirũgũro cõrone jẽre mʉre yibosagajanoaja yʉ. 5Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne mʉre bajirone rʉ̃cʉbʉo ecogʉ ñacoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉ tʉjʉ yʉ tudiejaro, quẽna yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ, yʉre yirẽmoña mʉ.\\n6Yʉ buerimasa mʉre ajimena rãca ĩna ñarore mʉ besecana ñama. Ĩnare besecõari, yʉre ĩsicajʉ mʉ. To bajiri yʉ sʉorine mʉre masiama ĩna yuja. Mʉ yarã ñacõari, mʉ ocare cʉdirã ñaama. 7To bajiri jediro yʉ gotimasiose, to yicõari, ĩaĩañamani yʉ yiĩosere ĩacõari, “Dios sʉorine yami”, yimasiama ĩna. 8Mʉ ocare yʉre mʉ gotiroticatore bajirone ĩnare goticoadicajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Dios tʉ vadir'i, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama ĩna yuja.\\n9Mʉre ĩnare sẽnibosaja yʉ. Mʉre ajimenarema ĩnare mʉre sẽnibosabeaja yʉ. Yʉre mʉ ĩsicana ñajare, sẽnibosaja yʉ. 10Yʉ yarã ñarã ñari, mʉ yarãne ñarã bajiama. Ĩna sʉorine yʉre quẽnase yirʉ̃cʉbʉoama masa.\\n11Yucʉacane mʉ rãca ñagʉ̃ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri adi macarʉcʉrore vaveoacʉ yaja yʉ yuja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, adi macarʉcʉrojʉ tujacõarã yama ĩna. Cacʉ, rojose yigʉ me ñaja mʉ. Mʉ masise, yʉre mʉ ĩsicati rãcane ãnoare ĩnare ĩatirʉ̃nʉña. Cojoro cõro tʉoĩarã ñaja mani. Manire bajirone ĩna quẽne “Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩato ĩna” yigʉ, ĩnare ĩatirʉ̃nʉña. 12Adi macarʉcʉrojʉre ĩna rãca ñagʉ̃ yʉ yimasirotire yʉre mʉ ĩsicati ñajare, quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ. “Sĩgʉ̃ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yigʉ quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ. To bajiboarine sĩgʉ̃ ñaami rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ. “To bajiro bajirʉaroja” mʉ yicatire masa ĩna ucamasicati ti goticatore bajirone yigʉ bajirʉcʉmi ĩma.\\n13Yucʉacane mʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. Adi macarʉcʉrojʉre ñagʉ̃ maji adire mʉre sẽniaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ variquẽnarore bajirone ĩna quẽne quẽnaro variquẽnajedicõato ĩna” yigʉ. 14Ãnoa yʉ buerã, yʉre mʉ gotiroticatire ajicõari tʉoĩavasoacana ñaama ĩna. To bajiri mʉre ajimena ĩna tʉoĩare bajirone tʉoĩabeama ĩna yuja. Yʉre bajirone tʉoĩarã ñama. To bajiro bajirã ĩna ñajare, ĩnare ĩateama masa, mʉre ajimena. 15Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, “‘Mʉre ajimena rãca vatoajʉ ñabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare juacoasa mʉ”, mʉre yibeaja yʉ. Ado bajirojʉa mʉre sẽniaja yʉ. Quẽnaro ĩnare yirẽmoña, “Vãtia ʉjʉre ĩre cʉdiroma ĩna” yigʉ. 16Mʉre ajimena ĩna tʉoĩarore bajirone tʉoĩagʉ̃ me ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã quẽne, mʉre ajimena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñaama ĩna. 17Riojo ñamasuse ñaja ti mʉ oca. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare yirẽmoña mʉ, mʉ ocare “Quẽnaro ajimasiato ĩna” yigʉ. Mʉ ocare ajimasicõari, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, ĩnare yirẽmoña. 18Mʉre ajimena vatoajʉre yʉre cõacajʉ mʉ. Yʉ quẽne, to bajirone mʉre ajimena vatoajʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare cõagʉagʉ yaja yʉ. 19“Yʉ bajirotire mʉ tʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja ti”, mʉre yaja yʉ, “Yʉ sʉorine quẽnase ĩnare ejarʉaroja” yimasigʉ̃ ñari. To bajiro mʉre yaja yʉ, “Yʉre ĩacõari, ‘Dios ocare socabetire Jesús ĩ cʉdirore bajirone cʉdirãsa mani’ yato ĩna” yigʉ —yicami Jesús, Diore sẽnigʉ̃.\\n20Gajeye ado bajiro Diore sẽnicami Jesús:\\n—Yʉ rãca ñacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩrene ĩnare sẽnibosagʉ me yaja yʉ. Ãnoa ĩna gotimasiose ti ñajare, “Gãjerã quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yigʉ, ĩnare quẽne sẽnibosaja yʉ. 21“Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro sĩgʉ̃re bajiro ñato ĩna” yigʉ, mʉre sẽniaja yʉ, to yicõari, “Mani rãca quẽne ñacõa ñato ĩna” yigʉ. Cacʉ, yʉ rãca ñaja mʉ. Yʉ quẽne, mʉ rãca ñaja. To mani bajirore bajirone sĩgʉ̃re bajiro ĩna ñasere bojaja yʉ. To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, “Socʉ mene Dios ĩ cõar'i ñañumi Jesús”, yitʉoĩavasoarʉarãma masa. 22“‘Diorãca ñaami’ masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉ. To bajirone yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, yʉre mʉ ejarẽmocatore bajirone ĩnare ejarẽmorʉcʉja yʉ, masa, ĩnare ĩacõari “‘Diorãca ñaama’ ĩnare yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ. To bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, mani bajirore bajirone, “Sĩgʉ̃re bajiro ñato ĩna” yigʉ. 23Ĩna rãca ñarũgũaja yʉ. Mʉ quẽne, yʉ rãca ñarũgũaja mʉ. To bajiri sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩarʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi Jesús”, yimasirʉarãma masa. “Ĩ macʉre ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne maiami Dios”, yimasirʉarãma masa.\\n24Cacʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrã yʉre mʉ ĩsicana ñaama ĩna. To bajiri yʉ rãca ĩna ñarotire bojaja yʉ, mʉ rãca yʉ rotiñarore “Ĩarãjaro ĩna” yigʉ. To bajiri, mʉ rãca yʉ rotisere ĩacõari, “Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne Jesúre maicoayumi Dios” ĩna yimasirotire bojaja yʉ. 25Cacʉ rojose yigʉ me ñaja mʉ. Mʉre ajimenama, mʉre masibeama ĩna. Yʉma, mʉre masiaja yʉ. Ãnoa yʉ buerã quẽne, “Dios ĩ cõar'ine ñaami”, yʉre yimasiama ĩna. 26“Ado bajiro bajigʉ ñaami Dios”, ĩnare yigotimasiocoadicajʉ yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajirone ĩnare gotimasiocõaja yʉ maji, yʉre mʉ mairore bajirone “Gãjerãre maiato ĩna” yigʉ. To yicõari, “Ĩna rãca yʉ ñacõa ñarũgũrotire masiato ĩna” yigʉ to bajiro yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasioaja yʉ —Diore ĩre yicami Jesús.","num_words":809,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 2 New Testament in Mixe of Mazatlán | The New Bible.com\\n2Ja'ay tu'ug pyu̶ky jim Caná Galilea naaxjooty 1Kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ je̱'e̱ ja'ay tu'ug pyu̶jky jim Caná Galilea naaxjooty. Y jim najty je̱'e̱ Jesús tyaj. 2Chi je̱'e̱ Jesús mu̶u̶d je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk nandu'un yajwoogu̶xy ma je̱'e̱ ja'ay najty pyu̶kyu̶ñ. 3Mu̶'it je̱'e̱ viino kyu̶jxy, y chi je̱'e̱ Jesús tyaj ñu̶maayu̶:—Tu̶ je̱'e̱ vyiino kyu̶jxku̶xy. 4Chi je̱'e̱ Jesús tyaj adzooy:—Mamá, ¿ti u̶u̶ch ko du'un xyñu̶ma'ay? Ka'anu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nxu̶u̶ ndiempo paadyñu̶ mu̶naa u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnejwu̶'u̶wu̶chu̶ñ pu̶n u̶u̶chu̶ñ. 5Chi je̱'e̱ Jesús tyaj myu̶naañ, nu̶maay je̱'e̱ ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ najty jim tuungu̶xpu̶ñ:—Mguydyuungu̶xu̶py du'un ku̶xyu̶ neby naty yu̶'u̶ Jesús xyñu̶maaygyu̶xyu̶ñ. 6Jim najty tzaadu'tz tudujk, ma je̱'e̱ judío ja'ay nu̶u̶ yaj'ijtku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ mu̶u̶d kyu̶'u̶bujku̶xyu̶ñ ko je̱'e̱ pyoky u̶xpujku̶xy, du'un neby najty kostumbre'ajtku̶xyu̶ñ. Je̱'e̱ tu'ugpu̶ tzaadu'tz je̱' najty jyoot je̱' juxytyikxy majk litro nu̶u̶ o tu̶gu̶'px majk litro nu̶u̶.#2.6 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: mu̶da'px litro nu̶u̶ o mu̶go'px litro nu̶u̶. 7Chi je̱'e̱ Jesús nu̶maay je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ najty jim tuungu̶xpu̶ñ:—Yaj'ujtzku̶x yu̶'u̶ tzaadu'tz mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶.Chi du'un tuungu̶xy u̶xtu̶ yaj'a'ujtznajxku̶x je̱'e̱ tzaadu'tz, 8y chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—Yajpu̶dzu̶u̶mgu̶x we̱e̱nu̶ y yajnú̶kxku̶x ma je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ jiiby ane̱'e̱mb ma je̱'e̱ xu̶u̶ tyuñyiiju̶ñ.Chi je̱'e̱ nu̶u̶ yajnú̶kxy ajku̶xy. 9Ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jiiby ane̱'e̱mb ma je̱'e̱ xu̶u̶ tyuñyiiju̶ñ je̱'e̱ nu̶u̶ uukmajch mu̶dyiibu̶ najty tu̶ vyiinokojyu̶ñ, y je̱' ka'p najty je̱'e̱ nejwu̶'u̶y ma najty je̱'e̱ du'un chooñu̶ñ; je̱'e̱du̶'ajty najty je̱'e̱ je'eyu̶ nejwu̶u̶ygyu̶xp je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim tuungu̶xpu̶ñ, je̱' ko je̱' najty je̱'e̱ nu̶u̶ jiiby tu̶ yajpu̶dzu̶u̶mgu̶xy ma je̱'e̱ tzaadu'tzu̶ñ. Chi je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jiiby ane̱'e̱mb ma je̱'e̱ xu̶u̶ tyuñyiiju̶ñ je̱'e̱ pu̶jkpu̶ ya'aydyu̶jk mu̶j'yaaxy, 10y nu̶maay:—Ku̶xyu̶ je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ xu̶u̶duungu̶xpu̶ñ, jayu̶jp je̱'e̱ oybyu̶ viino ye̱jkku̶xy, y ko naty je̱'e̱ ja'ay kom tu̶ y'uukku̶xnu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ naty tu̶ yajwoogu̶xyu̶ñ, mu̶'íttu̶tz je̱'e̱ viino ye̱jkku̶xnu̶ je̱'e̱ ka'pu̶ jyaty'óyu̶ch. Peru̶ miich tu̶ je̱'e̱ oybyu̶ viino m'amay'aty, y u̶xtu̶ chamnu̶ je̱'e̱ myajtúñ. 11Adaa mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús jim tyuun jim Caná Galilea naaxjooty, adaa je̱' je̱'e̱ jayu̶jpu̶ mu̶jwinma'añ mu̶dyiibu̶ tyuunu̶ñ, y du'un je̱'e̱ y'oy'ajt myu̶k'ajt yajni'igu̶xu̶'ky, y je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk mu̶bu̶jkku̶xu̶ je̱'e̱ y'ayuuk ko du'un ijxku̶xy. 12Ko adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶, chi je̱'e̱ Jesús ñu̶kxy ma je̱'e̱ kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Capernaum mu̶u̶d je̱'e̱ tyaj mu̶u̶d je̱'e̱ myu̶gue̱'e̱xktu̶jk y mu̶u̶d je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk ajku̶xy, y jim tu'kxu̶u̶ me̱jtz xu̶u̶ wya'kxu̶jpku̶xy.Jesús ke̱jxpu̶dzu̶u̶mda'ay je̱'e̱ ajuubyu̶ adokpu̶ ajku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ(Mt 21.12-13; Mc 11.15-18; Lc 19.45-46) 13Je̱' ko wingoonu̶py najty je̱'e̱ Pascua xu̶u̶ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ judío ja'ay tyuungu̶xypyu̶ñ, chi je̱'e̱ Jesús ñu̶kxy jim Jerusalén. 14Chi jiiby mu̶jtzajptu̶gooty paaty je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jiiby ajuuby adokpu̶ñ ajku̶xy je̱'e̱ waj, je̱'e̱ borreegu̶ y je̱'e̱ muuxy, y je̱'e̱ meeñygyuwijtzpu̶du̶jk najty y'u̶ñaaygyu̶xy myeeñygyuwijtzku̶xy; je̱'e̱ meeñ mu̶dyiibu̶ wiing naax wiing kajpt tzombu̶ñ. 15Ko du'un ijxy, chi je̱'e̱ Jesús po'o'akwojpt tu'ug yaj'oyu̶u̶y, y u̶xwojppu̶dzu̶u̶mdu̶gu̶u̶y ku̶xyu̶ je̱'e̱ ajuubyu̶ adokpu̶ ajku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ ñiwaj ñiborreegu̶ ajku̶xy. Je̱'e̱ meeñgyuwijtzpu̶du̶jk kyu'uxijtnajxtaayu̶ je̱'e̱ myeeñ ajku̶xy y tijwimbijttaayu̶ je̱'e̱ myeesu̶ ajku̶xy. 16Chi je̱'e̱ muuxytyokpu̶du̶jk nu̶maay ajku̶xy:—¡Yajpu̶dzu̶u̶mgu̶x adaa muuxy ya! ¡Ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy tyu̶jk mwaanu̶ ajku̶xy ajuuydyaakt adoktaakt! 17Mu̶'it je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk ja'aymye̱jtzpaatku̶xy je̱'e̱ ayuuk ma je̱'e̱ Dios ñaky du'un kyuja'ayu̶chu̶ñ: “Njanchtzojkypyu̶ch je̱'e̱ mdu̶jk y paady u̶u̶ch je̱'e̱ nnijoottu̶góy.” 18Chi je̱'e̱ judío ja'ay yajtu̶u̶gu̶xy je̱'e̱ Jesús:—¿Ti mu̶jwinma'añ u̶u̶ch miich xy'ok'yaj'ixaamb ajku̶xy neby tu'ug ijxpe̱jtu̶ñ, pu̶nu̶ jaanch je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ mu̶u̶du̶ch ko je̱'e̱ ajuuybyu̶ adokpu̶ m'u̶xwojppu̶dzu̶u̶mda'awu̶ch? 19Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶ ajku̶xy:—Yajwindu̶gooygyu̶x adaa mu̶jtzajptu̶jk, y kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ u̶u̶ch adaa ja'adu'ook nyajpu̶du̶'u̶gu̶ch. 20Chi je̱'e̱ judío ja'ay y'adzoogu̶xy:—Kujuxytyikxy tudujk jumu̶jt adaa mu̶jtzajptu̶jk jékyu̶p myaay, ¿y miich tijy da'a kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ m'ok'yajpu̶du̶'u̶gu̶py? 21Peru̶ je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty ñigapxypyu̶ñ, je̱'e̱ kyu̶'u̶mni'kx najty je̱'e̱ du'un tyijpy. 22Paady ko je̱'e̱ Jesús kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ jyuugypyu̶jky maabu̶ najty y'o'ogyu̶ñ, chi je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk adayaaba ayuuk ja'aymye̱jtzpaatku̶xy neby najty tu̶ myu̶na'añu̶ñ, y mu̶bu̶jkku̶xy neby najty kyuja'ayu̶chu̶ñ ma je̱'e̱ Dios ñakyu̶ñ, y nan myu̶bu̶jku̶ je̱'e̱ Jesús y'ayuuk ajku̶xy.Wa'adzu̶ je̱'e̱ Jesús nejwu̶u̶ydya'ay neby je̱'e̱ ja'ay jyoot wyinma'añ nidu'ug nidu'ug ajku̶xyu̶ñ 23Ko najty je̱'e̱ Jesús jyímnu̶ju̶ch jim Jerusalén Pascua xu̶u̶jooty, may je̱'e̱ ja'ay myu̶bu̶jku̶ ko je̱'e̱ ijxpe̱jt mu̶jwinma'añbyu̶ ijxy ajku̶xy mu̶dyiibu̶ najty tyuumbyu̶ñ. 24Peru̶ ka'p najty je̱'e̱ Jesús yajwin'u̶u̶ñ, je̱' ko ñejwu̶ydyaaby najty je̱'e̱ ku̶xyu̶ neby je̱'e̱ ja'ay jyoot wyinma'añ nidu'ug nidu'ug ajku̶xyu̶ñ. 25Ka'p najty tzoky nu̶kxy yajmu̶dmu̶dya'agyii neby je̱'e̱ ja'ay jya'ay'ajtku̶xyu̶ñ, je̱' ko ñejwu̶ydyaaby najty je̱'e̱ ku̶'u̶m neby je̱'e̱ ja'ay jyoot wyinma'añ nidu'ug nidu'ug mu̶dajtku̶xyu̶ñ.","num_words":679,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti HEBREOS 13\\nGãjerãre mani maija ticõri, manire wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios, yire gaye\\n1 Jesure tʉorʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro mʉa gãmeri ti mairisere jidicãbeja mʉa. 2 Mʉa tʉ gãjerã Jesure masirã ĩna ejaja, wanʉre rãca ĩnare boca ãmiña. “Ángel mesa ñarãji ĩna”, yi tʉoĩabitibojarãti ĩnare boca ãmiñi gãjerã. Mʉa masibiti rʉmʉ mʉa tʉ cʉni ángel mesa ejarã yirãji gajea. Ito bajiri mʉa tʉ ejarãre wanʉre rãca boca ãmija quena.\\n3 Gãjerã Jesure masirã tubiara wijʉ ñarãre ãcabojabesa. Ĩna rãca tubiara wijʉ ñarã bajiro, ĩnare tʉo maiña mʉa. Gãjerã ñeñaro tõbʉjarãre mʉa tʉoĩaja, ĩna rãca ñeñaro tõbʉjarã bajiro, ĩnare tʉo maiña mʉa. Mʉare cʉni rujʉ ña. Ito bajiri ñeñaro tõbʉjarãona ña mʉa cʉni.\\n4 Manojo cʉtirã gãmeri rʉ̃cʉbʉoya. Manojo cʉtirã gãjerã rãca ajebesa. Manojo mana gãjerãre ĩna ajeja, ito yicõri manojo cʉtirã cʉni ĩna ajeja, ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios ĩnare.\\n5 Niyerure bʉto tʉo maibesa mʉa. Mʉa rʉcorocõacãti wanʉña mʉa. Dios ĩ gotigore tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiñi ĩ: “Mʉare jidicãbicʉja yʉ. Ito yicõri mʉare wagobicʉja yʉ”, yi gotiñi Dios ĩ oca tutina. 6 Itire tʉocõri, wanʉre rãca ado bajiro ya mani:\\nDios yʉ Ʉjʉ, ĩti ñami yʉre ejabʉagʉ. Ito bajiri gãjerã ñeñaro yʉre ĩna yi ãmobojaja cʉni, ñe guijobea yʉre, ya mani, Diore tʉorʉ̃nʉcõri.\\n7 Cajero Dios oca mʉare riasoanare ãcabojabesa. Diore tʉorʉ̃nʉrã ñari, ĩna queno yigore gaye tʉoĩaña mʉa. Diore queno ĩna tʉorʉ̃nʉro bajiroti mʉa cʉni queno Diore tʉorʉ̃nʉña.\\n8 Jesucristo ñami tʉoĩa wasoabicʉ. Cojire bajiro queno yitĩñagʉ̃ ñami ĩ. Iti rʉmʉ ĩ ñado bajiroti adi rʉmʉ cʉni, ija cʉni ito bajiro riti ñatĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. 9 Gãjerã mʉare ricati ĩna riasoja, ito yicõri rʉore oca ĩna riasoja, queno ĩnare tʉorʉ̃nʉbeja mʉa. Ĩnare mʉa tʉorʉ̃nʉja, Jesús ocare jidicãrã yirãji mʉa. Ado bajiro gotibojama coriarã: “Rẽore gayere mʉa babeja, mʉa ya ʉsina queno tʉoĩarã yirãji mʉa”, yibojama coriarã. Iti ocare tʉorʉ̃nʉbojarãre queno ejabisija ĩna tʉoĩabojarise. Ito bajiri iti gaye ĩna riasobojaja, tʉorʉ̃nʉbeja mʉa. Dios ĩ queno yire gaye mani tʉoĩaja, mani ya ʉsina queno ʉsi cʉtirã yirãji mani. Manire ti maicõri mani ya ʉsijʉ mani oca sẽoroca yami Dios.\\n10 Manire masorocʉ manire yiari goda ĩsiñi Cristo. No bʉcʉ oca cʉdi ãmogʉ̃, “Waibʉcʉ ri Diore yʉ soe ĩsija, yʉre masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩabojagʉre masobiquĩji Dios. Ito bajiro tʉoĩañi paia bʉcʉrã iti rʉmʉ gãna. 11 Bʉcʉ oca cʉdirocʉ, ado bajiro yiyijʉ paia ʉjʉ. Masa ĩna ñeñaro yirise waja yigʉ Dios ĩ ñasari sõajʉ sãjacõri waibʉcʉ rí wẽjabateyijʉ ĩ. Waibʉcʉ rujʉreama cʉto sõjʉa soeyijarã ĩna. 12 Ito bajiroti Jerusalén wame cʉtiri cʉto sõjʉa Cristore sĩayijarã ĩna. Mani ñeñaro yirisere waja yigʉ, ĩ ya rína waja yi ĩsiyijʉ ĩ. 13 Adi macãrʉcʉ̃ro gãna ĩna tʉoĩarise bajiro tʉoĩamenati mani Jesure sʉyarãma ricati bajiro tʉoĩarã yirãji mani. Jesucristore ĩna aja tudiado bajiroti manire ĩna aja tudibojarocati Jesucristore rʉ̃cʉbʉoana mani. 14 Adi sita mani ñaja queno cʉto mana bajiro bajirã ña mani. Cʉto manare bajiro ña ucurã ya mani. Adi tuti gaye cʉtori ñabojarise jediro yiroja. Ija Jesús ĩ ñarojʉ catitĩñarã yirãji mani. 15 Mani ñeñaro yirise waja Jesucristo ĩ waja yire ñajare, wanʉre rãca Diore rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Dios ĩ wanʉtoni waibʉcʉrã soe ĩsimena yirãji mani. Manire wanʉjaro yirona, mani ya risena ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãji mani. “Mʉ sĩgʉ̃ti ña rẽtoro quenagʉ̃. Mʉ sĩgʉ̃ti ña gʉa Ʉjʉ”, Diore yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji mani. 16 Gãjerãre queno yire gayere jidicãbeja mʉa. Ito yicõri mʉa rʉcorise gãjerãre batoba. Ito bajiro mani yija ticõri, itire wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios.\\n17 Mʉare Jesucristo oca riasoanare rʉ̃cʉbʉoba. Ito yicõri ĩna rotiro bajiroti cʉdiba mʉa. Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉtĩñatoni mʉare tirʉ̃nʉronare ĩnare cũñi Dios. “¿No bajiro tirʉ̃nʉri mʉa, yʉ ñarãre?” yi seniĩagʉ̃ yiguĩji Dios ĩnare. Ĩna yiro bajiroti cʉdiba mʉa. Ito bajiro mʉa yija ti wanʉcõri, bojori bʉjamenati mʉare tirʉ̃nʉrã yirãji ĩna. Ĩnare mʉa cʉdibeja, Dios tiro riojo bojori bʉjarã yirãji mʉa.\\n18 Ñeñaro yʉ yibejare, yʉ tʉoĩarise quena ña yʉre. Ito bajiri ñeñaro yi ãmobea yʉ. Quenarise yʉ yitoni, yʉre yiari Diore seni ĩsiña mʉa. 19 Yʉre yiari bʉto Diore mʉa bʉsire ãmoa yʉ. Yoari mejeti mʉcana mʉa tʉ yʉ tʉdi ejaroca Dios ĩ yitoni, ĩre bʉsiya mʉa.\\nMʉare queno yijaro Dios, yisʉsare gaye\\n20 Sĩgʉ̃ ovejare tirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro, manire queno tirʉ̃nʉami mani Ʉjʉ Jesucristo. Manire yiari oca quenocãñi Jesucristo, Dios rãca. Ĩ ya rína mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsiñi Jesús. Ĩ godabojarocati mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios ĩre. 21 Dios mani oca mano queno ñaroca yigʉre, mʉare yiari ĩre bʉsia yʉ. Quenarise riti mʉa yitoni, ĩre senia yʉ. Ito yicõri ĩ ãmoro bajiro mʉa yitoni, ĩre senia yʉ. “Jesucristona sʉoriti mʉa jeyaro queno ya yʉre”, Dios ĩ yi wanʉtoni, ĩre senia yʉ. “Ĩti ñami rẽtoro ñasagʉ”, yi wanʉcõri, Jesucristore rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire.\\n22 Jabetoti mʉare papera uca yʉ. Ito bajiri yʉ mʉare goti quenorise ʉsiriomenati tiba yʉ ñarã mʉa. 23 “Mani yagʉ Timoteo tubiara wi meje ñami ĩja”, yire oca tʉocõri gotia yʉ. Yoari mejeti ĩ ejaja, ĩre ãmi wacʉ yigʉja yʉ, mʉa tʉ wacʉ.\\n24 Mʉare riasori masa, “Quenajaro”, ito yicõri Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã cʉni. Ado Italia gãna, “Quenajaro”, yama mʉare.\\n25 Mʉa jeyarore queno yijaro Dios. Itocõ ña.","num_words":804,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 19 BAONT - To cõrora Pilato pea Jesús're ami - Bible Search\\n1To cõrora Pilato pea Jesús're ami waari, cʉ̃re bape dotiupi. 2Uwamarã pea cʉ̃re bape yapano, pota mena upa beto cʉ̃ja ca quenorica betore Jesús dʉpʉgare peo, jutiro bʉaro ca jũarito, wiogʉ cʉ̃ ca jãñarito ʉno cʉ̃re jãa, tiiupa. 3To biro tiicãri cʉ̃ díámacʉ̃re paarãra:\\n—¡Judíos Wiogʉ to birora cʉ̃ caticõa niijato! —cʉ̃re ĩi bui epeupa.\\n4Pilato pea ñucã witi doo, o biro ĩiwi judíos're:\\n—Maa, ĩaña. Ani cʉ̃re yʉ ami witi doo, jĩcã wãme ʉno peera ñañarije cʉ̃ ca tiiriquere bʉatijapi, mʉja ca ĩi ĩa majipere biro ĩigʉ —cʉ̃jare ĩiwi. 5Jesús pea pota beto cʉ̃ dʉpʉgare cʉ̃ja ca peoricʉ, ñucã jutiro ca jũarito cʉ̃ja ca jãaricʉ witi eawi. To biro cʉ̃ ca biiro, Pilato pea:\\n—Ani niimi —cʉ̃jare ĩiwi.\\n6Paia ʉparã, to biri uwamarã Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire coteri maja cʉ̃re ĩarãra, o biro ĩi acaro bui jʉo waawa:\\n—¡Yucʉ tenipʉ cʉ̃re paa pua tuu cõacãña! ¡Yucʉ tenipʉ cʉ̃re paa pua tuu cõacãña! —ĩiwa.\\nTo biro cʉ̃ja ca ĩiro Pilato pea:\\n—Mʉja majurope cʉ̃re ami waari, yucʉ tenipʉ cʉ̃re paa pua tuurãja. Yʉa, anira, jĩcã wãme ʉno peera ñañarije cʉ̃ ca tii bui cʉtirica wãmere yʉ bʉati —cʉ̃jare ĩiwi.\\n7To biro cʉ̃ ca ĩiro, judíos ʉparã pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwa:\\n—Jãa, jĩcã wãme jãare ca dotirije jãa cʉo. To biri ca dotirije ca ĩirore biro ca boapʉ niimi, cʉ̃ majuropeera, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ yʉ nii,” jãare cʉ̃ ca ĩi ditorije jʉori —cʉ̃re ĩiwa.\\n8To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, Pilato pea bʉaro jañuro uwi tʉgoeñaupi. 9To biri Pilato pea ñucã cʉ̃ ca niiri tabepʉ jãa waari, o biro ĩi jãiñaupi Jesús're:\\n—¿Mʉa, noo macʉ̃ peti mʉ niiti? —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñamijata cãare, Jesús pea cʉ̃re yʉʉtiupi. 10To biro cʉ̃ ca biiro, Pilato pea:\\n—¿Ñee tiigʉ yʉre mʉ yʉʉtiti? ¿Mʉa, yucʉ tenipʉ paa pua tuu cõa doticã, ñucã ñañaro cʉ̃ja ca tiirʉgarijere camota bojacã, ca tii doti majigʉ yʉ ca niirijere mʉ majititi? —cʉ̃re ĩiupi.\\n11To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Jĩcã wãme ʉno peera yʉre mʉ ca doti majirijere mʉ cʉotibojacupa, Ʉmʉreco Pacʉ mʉre cʉ̃ ca tiicojoticãjata. To biri mʉpʉre yʉre ca wedejãa buiyee cõaricʉ pee doca, mʉ ametʉenero ñañarije ca tii bui cʉtiricʉ niimi —ĩiupi.\\n12To biro cʉ̃ ca ĩiri tabepʉra, Pilato pea Jesús're wienerʉgʉ bʉaro tʉgoeña ama peoticãmiupi. Judíos pea yerijãari méé, o biro cʉ̃re ĩi acaro buiwa:\\n—Cʉ̃re mʉ ca wienecãjata, César mena macʉ̃ méé mʉ nii. No ca boogʉ, cʉ̃ ca boorora wiogʉ ca jãagʉa, wiogʉ romano César waparã yʉʉ peti niigʉ biimi —cʉ̃re ĩiwa.\\n13Pilato pea o biirije cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro tʉori, Jesús're ami witi waari ʉparã cʉ̃ja ca duwiri tabepʉ ea nuucoawi, ʉ̃tã mena cʉ̃ja ca tiirica tabe, arameo wederique menara Gabatá cʉ̃ja ca ĩiri tabepʉ. 14Tii rʉmʉ pea Pascua boje rʉmʉ jʉguero macã rʉmʉre jotoa decomacã cõro niiwʉ. Pilato pea o biro cʉ̃jare ĩiwi judíos're:\\n—Ani niimi mʉja wiogʉ —cʉ̃jare ĩiwi.\\n15To biro Pilato cʉ̃ ca ĩirora, cʉ̃ja pea o biro ĩi acaro buiwa:\\n—¡Cʉ̃ boajato! ¡Cʉ̃ boajato! ¡Yucʉ tenipʉ cʉ̃re paa pua tuu cõacãña! —ĩiwa.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro tʉogʉ, Pilato pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—¿Ñee tiigʉ mʉja wiogʉrena yucʉ tenipʉ cʉ̃re yʉ paa pua tuu cõa dotibogajati? —cʉ̃jare ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, paia ʉparã pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwa:\\n—Jãa, jĩcʉ̃ra jãare ca dotigʉ wiogʉ César wadore jãa cʉo —ĩiwa.\\n16To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Pilato pea Jesús're cʉ̃ja paa pua tuu cõarã waajato ĩigʉ cʉ̃jare tiicojocãwi. To biri cʉ̃ja pea Jesús're amicoawa yua.\\nJesús're cʉ̃ja ca paa pua tuu cõarique\\n17Jesús pea cʉ̃re cʉ̃ja ca paa pua tuupa teni yucʉ tenire pʉjaricʉ witi waawi, “Dʉpʉga Õaro” (hebreo wederique menara “Gólgota”) ca wãme cʉtiri tabepʉ waagʉ. 18Toopʉ cʉ̃re ami eari, pʉarã watoa cʉ̃re paa pua tuu nʉcõwa. Jĩcʉ̃ cʉ̃ díámacʉ̃ nʉña pee, apĩre cʉ̃ ãcõ nʉña pee, cʉ̃jare paa pua tuu nʉcõwa. 19Ñucã Pilato pea: JESÚS NAZARET MACɄ̃ NIIMI, JUDÍOS WIOGɄ —ĩi owa tuurique ca tujari pĩire cʉ̃ jotoare paa pua tuu doti cojoupi. 20To biro ĩi owa tuurique ca tujari pĩire paʉ judíos buewa, Jesús're cʉ̃ja ca paa pua tuu nʉcõrica buuro macã pʉtoacã ca niiro macã. Tii pĩire owarique pea hebreo wederique mena, griego wederique mena, romano wederique mena, owarique niiwʉ.\\n21To biri paia ʉparã judíos pea o biro ĩiupa Pilatore:\\n—“Judíos Wiogʉ niimi,” ĩi owa tuuticãña. “Ani niimi, cʉ̃ majuropeera, ‘Yʉ yʉ nii Judíos Wiogʉ,’ ca ĩirucugʉ,” ĩi owa tuuya —cʉ̃re ĩiupa.\\n—Mee, yʉ ca owariquepʉa to birora tuaro bii —cʉ̃jare ĩi yʉʉupi.\\n23Uwamarã pea Jesús're paa pua tuu yapanori, cʉ̃ jutirore amiri, bapari quejeri yega batori, cʉ̃ja ca niiro cõro ameri dica woowa. Ñucã cʉ̃ jutiro doca macãro cãare ami, tiiro pea ee ãpõtĩoña maniro jĩcã daara cʉ̃ja ca juaricaro ca niiro macã, 24uwamarã pea cʉ̃ja majurope o biro ameri ĩiwa:\\n—Atirora mani yega bateticãjaco, “Ĩi bʉarique mena pee mani ĩijaco, ñiru peti tiirore cʉ̃ ca ĩi bʉaro,” ĩirã —ĩiwa. O biro bii eawʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yaa pũuropʉre: “Yʉ jutiro jotoa macãrore cʉ̃ja majurope ameri dica woo, ñucã doca macãro cãare ĩi bʉarique mena ĩi bʉa, tiiwa,” cʉ̃ja ca ĩi owarique.+ Uwamarã o biri wãme peti tiicãwa.\\n25Jesús're cʉ̃ja ca paa pua tuu nʉcõricaro pʉtore, cʉ̃ paco, cʉ̃ paco yee wedego Cleofas nʉmo María, to biri apeo María Magdalena, niiwa. 26Jesús pea cʉ̃ pacore ĩa, to biri yʉ, cʉ̃ buegʉ, bʉaro cʉ̃ ca maigʉ cõ pʉto yʉ ca niiro ĩari, o biro cõre ĩiwi cʉ̃ pacore:\\n—Nomio, mee toora niimi mʉ macʉ̃ —ĩiwi. 27To biro cõre ĩi yapano, yʉ, cʉ̃ buegʉ peere:\\n—Mee toora niimo mʉ paco —yʉre ĩiwi. O biro yʉre cʉ̃ ca ĩiricaro jiro, yʉ pea, yʉ yaa wiipʉ cõre yʉ amicoawʉ.\\n28Ate jiro Jesús pea, mee niipetirije Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiriquere cʉ̃ ca tii yapanocãrijere majiri, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere cʉ̃ja ca owa tuurica pũuropʉ ca ĩirore biro to bii yapano eajato ĩigʉ, o biro ĩiwi:\\n—Yʉ oco jinirʉga —ĩiwi. 29Toore niiwʉ jotʉ urua ʉje oco ca piyarije ca niiri rʉ. To biri cʉ̃ja pea to biro cʉ̃ ca ĩiro tʉori, ʉje oco ca piyarijere upa jitia mena weyo, yucʉgʉ hisopogʉ dʉpʉpʉ jia tuu, Jesús ʉjerore juu tuu waa, cʉ̃ jinijato ĩirã. 30To biro cʉ̃ja ca tiiro, Jesús pea tee ʉje oco ca piyarijere neniña yapano, o biro ĩiwi:\\n—Mee niipetirijepʉrena yʉ tii yapano peoticã —ĩiwi. To biro ĩi yapano cʉ̃ dʉpʉgare muu cõa yoo, bii yaicã yerijãa waawi Jesús.\\nJesús warure cʉ̃ ca jadeorique\\n31To biro Jesús're cʉ̃ja ca tii cõari rʉmʉ pea, Pascua boje rʉmʉ jʉguero macã rʉmʉ niiwʉ. Judíos pea cʉ̃ja ca yerijãari rʉmʉre cʉ̃ja upʉri niiquĩrique yucʉ teniripʉra ca tujaro bootiupa, cʉ̃ja ca yerijãari rʉmʉ ca nii majuropeeri rʉmʉ peti ca niiro macã. To biri, “ ‘Mʉ uwamarãre, cʉ̃ja ñicãrire paa pee, ñucã cʉ̃ja upʉri niiquĩrique cãare yoari méé jee duwio, tiirãja’ cʉ̃jare ĩi cojoya,” cʉ̃re ĩirã waaupa Pilatore. 32To biri uwamarã cʉ̃ja pʉtopʉ doori, Jesús mena cʉ̃ja ca paa pua tuuricarã ñicãrire, ca nii jʉogʉ ñicãrire paa pee, jiro ñucã apĩ cãare paa pee, tiiwa. 33Jesús pʉto earã pea, ca bii yaicoaricʉpʉre cʉ̃re ĩawa. To biri cʉ̃ ñicãrire paa peetiwa.\\n34To biro bii pacarã, jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃ cʉ̃ jadericaro mena Jesús warure jadeocãwi. To biro cʉ̃ ca tiiro díi, oco, witiwʉ. 35Ate yʉ ca wederijere yʉ majuropeera yʉ ĩawʉ. To biri mʉjare yʉ ca wederijea díámacʉ̃ niiro bii. Ñucã yʉ ca ĩirijea, díámacʉ̃ra ca niirijere yʉ maji, mʉja cãa, teere mʉja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩigʉ. 36Atea, Ʉmʉreco Pacʉ yee wederiquere cʉ̃ja ca owa tuurica pũuropʉre: “Jĩcã õaro ʉno peerena cʉ̃re paa peetirucuma,”+ cʉ̃ja ca ĩi owa jʉguequĩrique ca ĩirore biro to bii eajato ĩiro to biro biiwʉ. 37To biri ñucã ape tabe peera Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi: “Jĩcʉ̃, cʉ̃ja ca jadeoricʉre ĩarucuma,” ĩi.+ Tee bii earo biiupa.\\n38Ate niipetirije ca biiro jiro José Arimatea macã macʉ̃, Jesús upʉri niiquĩriquere ami waarʉgʉ, Pilatore jãiupi. José cãa Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeegʉ niiupi. Bii pacagʉ, bau niiro bii ĩñotiupi, ʉparã judíos're uwima ĩigʉ. Pilato, Jesús upʉrire cʉ̃ ca ami waa dotiro, José pea waa, Jesús upʉrire amicoaupi. 39Ñucã Nicodemo, jĩcãti Jesús mena ñamipʉ ca wede penigʉ earicʉ cãa, treinta y cuatro kilos cõro ca jʉti añurijere, mirrare áloe mena ayiariquere jeecãri eaupi. 40To biri José, Nicodemo mena, juti quejerire ca jʉti añurije cʉ̃ja ca wadarique mena Jesús upʉri niiquĩriquere ũmaaupa, judíos, ca bii yairicʉre yaa cõarã cʉ̃ja ca tiirucurore biro tiirã. 41Jesús're cʉ̃ja ca paa pua tuu nʉcõrica tabere jĩcã weje ote weje niiwʉ. Tii wejepʉre niiwʉ maja ope wãma ope, ména jĩcʉ̃ ʉno peerena ca yaaya maniri ope. 42Judíos cʉ̃ja ca yerijãari rʉmʉ ea waaropʉ ca biiro macã, ñucã maja ope pee cãa pʉtoacãra ca niiro macã, tii opera Jesús're cʉ̃re yaawa.","num_words":1401,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 23 DES - Eropigʉ Pablo judio masa mʉrã oparãre - Bible Search\\n1Eropigʉ Pablo judio masa mʉrã oparãre ĩabocatĩunʉgaja werepʉ:\\n—Acawererã, Goãmʉ ĩgʉ ĩaro ʉmʉri nʉcʉ õaro iiniguicãbʉ yʉhʉ, arĩpʉ Pablo.\\n2Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ árĩpehrerã pahia weca árĩgʉ opʉ Ananíapʉ Pablo disirore padorepʉ. 3Ĩgʉ pohro niguirãre padorepʉ. Ĩgʉre erã para pʉhrʉ Pablo Ananíare turipʉ.\\n—Masa erã ĩaro dihtare õaro iigʉ ãhraa mʉhʉ. “Goãmʉ dorerire tarinʉgagʉ iiaa,” yʉre arĩqueregʉ ta yʉre padorea mʉhʉ. Eropa padoregʉ mʉpʉ dorerire tarinʉgagʉ iica, arĩpʉ Pablo ĩgʉre.\\n4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã Pablo pohro niguirã õpa arĩñorã ĩgʉre:\\n—Goãmʉ ĩgʉ beyedigʉ pahia opʉre ñero wereniguibiricãque mʉhʉ, arĩñorã erã Pablore.\\n5Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Pablo arĩnemopʉ:\\n—Acawererã, ĩgʉ, ĩgʉ pahia weca opʉ ĩgʉ árĩrire masibirabʉ yʉhʉ. Eropigʉ eroparĩmaacãbʉ yʉhʉ. Goãmʉ ya erã gojarapũ õpa arĩ werea ĩgʉre: “Mʉa maca majarã opʉre ñero arĩ wereniguibiricãque,” arĩ gojara ãhraa, arĩpʉ Pablo erãre.\\n6Eropirã ero pe curu majarã árĩñorã. Yuju curu saduceo masa árĩñorã. Gaji curupʉ fariseo masa árĩñorã. Pe curu erã árĩcʉ̃ masigʉ, Pablo erãre bʉsʉro mera werepʉ:\\n—Acawererã, yʉhʉ fariseo masʉ ãhraa. Fariseo masʉ magʉ ta ãhraa yʉ sã. “Sĩrinirã masa mʉriarãcoma,” yʉ arĩ wereri dipuwaja yʉre ñero iidiaa mʉa, arĩpʉ Pablo.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã fariseo masa, saduceo masa erã basi gameturiñorã. Eropirã erã basi pe curu dʉca wariñorã. 8Saduceo masa õpa arĩrã árĩñorã: “Sĩrinirã masa mʉriasome. Espíritua anyua sã ne marima,” arĩrã árĩñorã. Eropirã fariseo masapʉ erã arĩro dopa arĩbiriñorã. Eropirã Pablo “Sĩrinirã masa mʉriarãcoma,” ĩgʉ arĩcʉ̃ erã erã basi gameturiñorã. 9Eropa gameturirã, bʉrigã gaguiniguiñorã. Eropirã fariseo masa mera majarã judio masa buherã wahgãnʉgaja, tuhri, wereñorã:\\n—Ihĩ Pablo ñero iibirami. Eropigʉ Espíritu, o anyu diaye ĩgʉ mera wereniguigʉ árĩbocumi. Eropirã ĩgʉre dipuwaja moarã Goãmʉre ĩhaturirã árĩboca mari. Eropiibiricãque, arĩñorã erã.\\n10Erã eropa arĩra pʉhrʉ erã árĩpehrerã gameturi, bʉrigã guañorã. Erã eropa bʉrigã guacʉ̃ ĩha güisãpʉ Pablore surara opʉpʉ. “Pablore patasiricãrãcoma,” arĩgʉ ĩgʉ ya wihigue aĩgãridoregʉ ĩgʉ masa watope ĩgʉ surarare obeopʉ.\\n11Gaji ñami Jesu mari Opʉ Pablo pohro dehyoa, werepʉ ĩgʉre:\\n—Güibiricãque. Dohpague õre Jerusaléngue yaha buherire wereabʉ mʉhʉ. Eropigʉ Romague sãre õpa ta iigʉ waque, arĩpʉ mari Opʉ Pablore.\\nJudio masa Pablore wejẽdiariñorã\\n12Gajinʉ ñamiñarigã árĩcʉ̃ judio masa bajamerã gamenereñorã.\\n—Õpa iirã, arĩñorã. Pablore wejẽcãrã. Eropirã ĩgʉre mari wejẽboro core ihribiricãrã. Babiricãrã. Ĩgʉre wejẽbirã oa mera sĩrirã. Ĩgʉre mari wejẽbiricʉ̃ Goãmʉ marire wejẽporo, arĩñorã erã.\\n13Erã eropa arĩrã cuarenta weca ñari judio masa árĩñorã. 14Erã eropa arĩ wereniguira pʉhrʉ erã pahia oparãre, mʉrã sãre wererã wañorã:\\n—Pablore gʉa wejẽboro core barire babeaa gʉa. 15Eropirã mʉa, mari mʉrã mera õpa arĩ sihubeoque. “Pablore dipaturi serẽpidiaca,” arĩbeoque surara opʉre. Mʉa eropa arĩra pʉhrʉ surara opʉre aĩgãridoreque Pablore. Eropirã Pablo ĩgʉ õre ĩgʉ eraboro pohro gohra árĩcʉ̃ ĩgʉre wejẽrãca gʉa, arĩñorã erã pahia oparãre.\\n16Eropigʉ Pablo tĩgo magʉ erã eropa arĩ wereniguicʉ̃ peepʉ. Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ waha, surara ya wihigue Pablore weregʉ ñajapʉ. 17Ĩgʉ eropa werera pʉhrʉ Pablopʉ yujugʉ surarare sihubeo, werepʉ ĩgʉre.\\n—Ihĩ mamʉre mʉ opʉ pohrogue aĩgãque. Ihĩ mʉ opʉre werediagʉ iimi, arĩpʉ Pablo.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ surarapʉ Pablo tĩgo magʉre ĩgʉ opʉ pohrogue aĩ eja, werepʉ.\\n—Peresugue árĩgʉ Pablopʉ yʉre sihubeo, ĩre mamʉre mʉ pohrogue aĩgãridoreami. Ihĩ mʉre weregʉ arigʉ iiami, arĩpʉ surara ĩgʉ opʉre.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ opʉpʉ mamʉre ĩgʉ mojotore ñeha tʉãgã, masa marirogue ĩgʉre serẽpi ĩapʉ.\\n—¿Dohpa arĩbu iiari mʉhʉ yʉre? arĩpʉ ĩgʉ Pablo tĩgo magʉre.\\n20Ĩgʉ eropa serẽpicʉ̃ peegʉ õpa arĩ werepʉ.\\n—Judio masa yujuro mera, “Õpa iirã,” arĩ, wereniguiama. Ñamigãre judio masa oparã pohrogue mʉre Pablore aĩgãdorerãcoma. “Mʉrã dipaturi Pablore serẽpidiama,” arĩ gʉyarãcoma. 21Eropirã cuarenta weca ñari masa ĩgʉre wejẽdiarã mague duhrinijarã corerãcoma. Erã ĩgʉre wejẽboro core barire basome. Eropirã ihrisome. “Ĩgʉre mari wejẽbiricʉ̃, Goãmʉ marire wejẽporo,” arãma erã erã basi. Eropirã dohpaguere mʉre Pablore aĩgãridorerã erãpʉ duhri coretuhajama Pablore wejẽmorã. Eropigʉ erã wererã eracʉ̃ erãre yʉhribita mʉhʉ, arĩ werepʉ mamʉ surara opʉre.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ surara opʉ õpa arĩpʉ:\\n—Yʉre mʉ wererare gajirãre werebiricãque, arĩ werepʉ mamʉre. Eropa arĩtuhaja mamʉre “Wahanisa,” arĩpʉ.\\nPablore opʉ Feli waĩcʉgʉ pohrogue obeopʉ\\n23Eropigʉ surara opʉ perã ĩgʉ surarare sihugã, erãre dorepʉ:\\n—Doscientos surarare, setenta cabayu peyarãre, doscientos ñoseri mijiri oparãre Cesareague wamorãre erã yare amudorerã waque. Eropirã dohpagã ñami nueve árĩcʉ̃ mʉa waborore coreque. 24Eropirã Pablore cabayuare ĩgʉ peyamorãre amubasaque. Opʉ Feli pohrogue, Cesareague õaro sorã waque ĩgʉre, arĩpʉ surara opʉ.\\n25Eropa arĩtuhaja papera gojapʉ. Õpa arĩ gojapʉ ĩgʉ: 26“Yʉhʉ Claudio Lisia mʉre turagʉ opʉ Felire õadorea. 27Judio masa ĩre ñeha, wejẽrama. Eropigʉ ĩgʉ Roma majagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masigʉ, yʉ surara mera ĩgʉre itamugʉ ejabʉ. 28Eropigʉ ĩgʉre erã weresãrare masidiagʉ judio masa oparã pohro aĩgãbʉ ĩgʉre. 29Eropigʉ ĩgʉ judio masa ya doreri dihtare ĩgʉ tarinʉgacʉ̃, mari ya dorerire ĩgʉ tarinʉgabiricʉ̃ ĩagʉ, ĩgʉre peresugue apidiabirabʉ. Ñehe dipuwaja sĩriro mara ĩgʉre. 30Eropigʉ judio masa ĩgʉre wejẽdiarã, erã duhri corecʉ̃ ĩagʉ gajigʉ wereami yʉre. Ĩgʉ eropa werera pʉhrʉ Pablore dohpaguere mʉ pohro obeogʉ iiaa. Eropigʉ ĩgʉre weresãnirãre ĩgʉ ñero iirare mʉre weredoretuhajabʉ yʉhʉ,” arĩ gojapʉ surara opʉ.\\n31Eropirã surara erã opʉ ĩgʉ dorediro dopa ta iiñorã. Iri ñamire Antípatri waĩcʉri macague Pablore aĩ ejañorã. 32Gajinʉ gajirã surara cabayua weca peyabirã iri maca ta dujariñorã erã ya macague. Gajirã surara cabayua peyarã dihta ĩgʉre aĩ tarigãñorã. 33Pʉ Cesareague aĩ ejañorã Pablore. Eropirã surara opʉ ĩgʉ obeorapũre opʉ Felire wiañorã. Eropirã Pablore aĩ ejañorã opʉ pohrogue. 34Erã eropa wiara pʉhrʉ iripũre ĩgʉ ĩara pʉhrʉ ĩgʉ gajirãre serẽpi ĩapʉ:\\n—¿Di yeba majagʉ ãhriri ihĩ Pablo? arĩ serẽpi ĩapʉ.\\n—Cilicia yeba majagʉ ãhrimi, arĩ wereñorã ĩgʉre.\\n35Erãre serẽpituhaja, Feli Pablore werepʉ:\\n—Mʉre weresãnirã õre erã eracʉ̃ mʉ wererire peegʉra, arĩpʉ Feli Pablore.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Herode ya wihigue ĩgʉre apipʉ. Eropigʉ ĩgʉ ʉmare ĩgʉre coredorepʉ ĩgʉ opʉ.","num_words":872,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 10 DES - Eropigʉ ĩgʉ erogue árĩdigʉ waha, Judea - Bible Search\\nMt 19.1-12; Lc 16.18\\n1Eropigʉ ĩgʉ erogue árĩdigʉ waha, Judea yeba pohrogue eja, dia Jordán waĩcʉriya gajipʉ masegue ejapʉ. Erogue ĩgʉ ejacʉ̃ ĩarã masa bajarã ĩgʉ pohrogue gamenereñorã daja. Erã gamenerecʉ̃ ĩagʉ ero core ĩgʉ buhediro dopa ta dipaturi buhepʉ daja. 2Ĩgʉ eropa buherisubu fariseo masa erañorã. Jesure ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ peediañorã. Eropa peediarã erã Jesure õpa arĩ serẽpiñorã:\\n—¿Mari marapore cóãcʉ̃ õhari? ¿Moise doreripʉ eropa ta iidone õabeaa. Iri moa acabiricʉ̃ reri mʉ pepicʉ̃? arĩ serẽpiñorã.\\n3—¿Dohpa doreyuri Moise mʉare? arĩ yʉhripʉ Jesu.\\n4—“Mʉ marapore cóãdiagʉ paperapũgue irire gojaque. Eropa gojagʉ iripũre mʉ marapore otuhajanijagʉgue igore cóãmasia,” arĩ gojañumi Moise, arĩ yʉhriñorã fariseo masa.\\n5Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ werepʉ Jesu:\\n—Mʉa ñecʉ sʉmarã Goãmʉ dorerire iidiabiricʉ̃ ĩagʉ, “Eropa ta wacuraporo,” arĩgʉ, “Mʉa marapore cóãmasia,” arĩ gojañumi Moise. 6Ĩgʉ eropa arĩ gojara árĩquerecʉ̃ ta, negohraguere Goãmʉ mʉa marasã nomere cóãcʉ̃ gamebiriñumi. I yebare ĩhacũnugugʉ ʉmʉ, nomeo sãre iiñumi. 7Eropigʉ ʉmʉ ĩgʉ pagʉ sʉmarãre cohã wiria ĩgʉ marapo mera árĩgʉcumi. 8Eropirã erã perã árĩquererã ta, yuju dʉpʉ iro dopa árĩrãcoma. Eropirã erã perã iro dopa árĩbeama. Yuju dʉpʉ iro dopa ãhrima erã. 9Eropirã Goãmʉ ĩgʉ doreri mera mojotodirima. Eropirã game cóãbiricãro gahmea erãre, arĩpʉ Jesu erãre.\\n10Eropa arĩtuha ĩgʉ buherã mera wihigue ñajaa wapʉ. Wihigue ñajajarã erã marasã nomere cóãrire serẽpinemoñorã daja ĩgʉ buherã. 11Erã eropa serẽpiñacʉ̃ ĩgʉ yʉhripʉ:\\n—Ĩgʉ marapore cóãdigʉ gajigo mera marapocʉgʉ, ĩgʉ igo gajigo mera ñero iigʉ iimi. 12Eropigo nomeo sã igo marapʉre cóãgo, gajigʉ mera marapʉcʉgo, ĩgʉ gajigʉ mera ñero iigo ãhrimo, arĩpʉ Jesu erãre.\\n13Eropi majirãgãre Jesure mohmepidoremorã erãgãre Jesu pohrogue aĩ erañorã. Erã eropiicʉ̃ ĩgʉ buherãpʉ erãgãre aĩgãrirãre bocatĩri turiñorã. 14Erã eropa turicʉ̃ ĩagʉ Jesu papũrigʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n—Eropa ĩacãque. Majirã yʉ pohrogue ariporo. Waque, arĩbiricãque erãgãre. Erã Goãmʉre erã opʉre masima. Eropirã Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere oãgã iro dopa pepirã ãhrima eroguere. 15Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Oãgã Goãmʉre gamediro dopa ta mʉa Goãmʉre gamebirã ĩgʉ pohrogue wasome mʉa. Mʉa wabiricʉ̃ mʉa opʉ árĩsome ĩgʉ, arĩpʉ Jesu.\\n16Eropa arĩtuha Jesu majirãgãre aĩ coãgʉ erãre mohmepi erã õaro árĩburire Goãmʉre serẽbasagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Oãgã õarã waporo, arĩ serẽbasapʉ Goãmʉre.\\nMt 19.16-30; Lc 18.18-30\\n17Eropi Jesu ĩgʉ mague wacʉ̃, yujugʉ masʉ omagã wa ĩgʉ guburi pohro mereja Jesure serẽpipʉ.\\n—Mʉhʉ buhegʉ õagʉ ãhraa. ¿Yʉhʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩdiagʉ duhpigʉcuri? arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu ĩgʉre yʉhripʉ:\\n—¿Dohpa arĩronore yʉre “Õagʉ” arĩ piyuri mʉhʉ? Goãmʉ yujugʉ ta õagʉ ãhrimi. 19Ĩgʉ Goãmʉ dorerire masia mʉhʉ. “Masare wejẽbiricãque. Gajigʉ marapo mera árĩbiricãque. Yajabita, gʉyabita, gajirã yare gʉya aĩbita, mʉ pagʉ sʉmarãre umupeoque,” ire doremi Goãmʉ. I dorerire iro gahmea mʉre, arĩ werepʉ Jesu ĩgʉre.\\n20—Buhegʉ, irire árĩpehrerire majigʉgãgue ta tari­nʉgabiri­mʉribʉ yʉa, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n21Jesu ĩgʉre ĩhamehtu mahipʉ. Eropigʉ õpa arĩpʉ:\\n—Merogã dʉhyaa mʉre mʉ iipehoboro. Árĩpehrerire mʉ yare duaque. Eropigʉ árĩpehreri mʉ wajatarare mojomorocʉrãre oque. Mʉhʉ eropiicʉ̃ baja õari ʉmarogue Goãmʉ pohroguere árĩyuroca. Tuhajanugu yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n22Wʉaro opagʉ árĩpʉ ĩgʉ. Eropigʉ Jesu ĩgʉre eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ oparire mojomorocʉrãre odiabigʉ, turaro bʉjawere, sʉabiri waha wapʉ.\\n23Ĩgʉ bʉjawere wacʉ̃ ĩagʉ Jesu majinʉgaja ĩgʉ buherãre ĩha õpa arĩpʉ:\\n—Doberi oparã Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere erã wadiacʉ̃ diasa ãhraa, arĩpʉ erãre.\\n24Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ pee ʉca waha pee masibiriñorã. Eropa arĩtuha Jesu dipaturi werepʉ erãre:\\n—Yʉ acawererã, árĩpehrerã “Yʉ gamero yʉ opari mera ta õaro tarigʉca,” arĩ pepirã Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere erã wacʉ̃ diasataria. 25Camellopʉ awiru gobegãgue ĩgʉ ñajatariwereadiacʉ̃ masiya mara ĩgʉre. Eropa ta doberi opagʉ ĩgʉ Goãmʉ mera õaro árĩgʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere ĩgʉ wacʉ̃ diasa ãhraa, arĩ werepʉ erãre.\\n26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peenijarã ĩhamaria wanijarã, erã basi õpa arĩñorã:\\n—Yaho. Ĩgʉ arĩro dopa ta diaye árĩcʉ̃ ne yujugʉ masʉre taubiribocumi Goãmʉ ĩgʉ pohro wamorãre, arĩñorã erã erã basi.\\n27Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu erãre ĩhabeo õpa arĩpʉ:\\n—Masa erã bocatĩuro erã õaro iiri mera tarimasibeama. Goãmʉ pohrogue wamasibeama. Goãmʉ dihta masare peamegue wabonirãre taumasimi ĩgʉ pohro wamorãre. Ĩgʉ árĩpehrerire õaro iimasipehocãmi, arĩpʉ Jesu erãre.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro ĩgʉre õpa arĩpʉ:\\n—Peenique. Gʉapʉ árĩpehreri gʉa yare apicãbʉ mʉ mera wamorã, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Árĩpehrerã õari buherire yaha árĩburire iimorã mʉa wirire, mʉa pagʉ porãre, mʉa pagʉ sʉmarãre, mʉa porãre, mʉa poerire apirã wʉaro wajatarãca mʉa dohpaguere. 30Eropirã mʉa wirire, mʉa pagʉ porãre, mʉa pagosã nomere, mʉa porãre, mʉa poerire ero core mʉa opadiro tauro dohpaguere baja oparãca mʉa ñero tarirã árĩquererã. Eropirã gajirã mʉare ñero iirãcoma. Eropirã pʉhrʉguere árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩrãca. 31Dohpaguere bajarã oparã árĩnirã irisubure bu árĩrã dujacãrãcoma. Eropirã dohpaguere bajarã bu árĩnirãpʉ oparã dujarãcoma daja, arĩ werepʉ Jesu erãre.\\nDipaturi Jesu ĩgʉ sĩriburiñere, ĩgʉ masa mʉriaburiñe sãre wereñumi\\n32Eropi erã mague majaa, Jerusaléngue majarã iiñorã. Jesu erã coregã mʉhtapʉ. Ĩgʉ eropa mʉhtacʉ̃ ĩarã ĩgʉ buherã ĩha ʉca wañorã. Eropirã erã pʉhrʉ nʉrʉsiarãpʉ güiro mera ĩgʉre nʉrʉsiañorã. Eropigʉ Jesu doce ĩgʉ buherã seyarore sihubeo, masa ĩgʉre iiburire werenʉgapʉ daja erãre.\\n33—Peeque yʉre. Dohpaguere Jerusaléngue warã iiaa mari. Erogue masa yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre yʉre ñeha, pahia oparãre, judio masare buherã sãre yʉre orãcoma. Eropirã yʉre wejẽdorerãcoma erã. Eropa wejẽdorerã judio masa árĩbirãre orãcoma yʉre. 34Erã eropa ora pʉhrʉ erã yʉre wereya, disico ehosũ tãrarãcoma. Tuhaja yʉre wejẽrãcoma. Eropigʉ yʉ sĩrira pʉhrʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ masa mʉriagʉca, arĩ werepʉ Jesu.\\nSantiago, Ñu mera Jesure serẽñuma\\n35Eropi Santiago, Ñu mera Jesu pohrogã ejarã erã gamerire serẽñorã ĩgʉre. Erã Zebedeo porã árĩñorã. Eropirã õpa arĩñorã:\\n—Buhegʉ, gʉa serẽro dopa ta gʉare iique mʉhʉ, arĩñorã erã Jesure.\\n36—¿Yʉhʉ duhpiicʉ̃ gahmeri mʉa? arĩpʉ Jesu erãre.\\n37—Mʉhʉ árĩpehrerã wecague opʉ árĩgʉ gʉare mʉ waĩ mera dorerã acuque. Yujugʉre mʉ diayepʉ, gajigʉre copʉ doboque gʉare. Mʉ mera oparã gʉa árĩboro dopa iique, arĩ serẽñorã erã Jesure.\\n38Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ werepʉ Jesu:\\n—Mʉa ñero tariborore masibiriquererã õpa arĩ serẽa mʉa yʉre. ¿Dohpaguere yʉ ñero tariboro dopa ta mʉa sã ñero tarirã yujuro bojebocuri mʉa? ¿Yʉre erã ñero iiboro dopa mʉa sãre ñero iicʉ̃ yujuro bojemasibocuri mʉa? arĩ serẽpipʉ Jesu erãre.\\n39—Yujuro bojerãca, arĩ yʉhriñorã.\\nErã eroparĩcʉ̃ Jesu õpa arĩ werepʉ:\\n—Yʉ ñero tariboro dopa ta mʉa sã ñero tarirãca. 40Eropa mʉa tarimorã árĩquerecʉ̃ ta, yʉ mera doremorãre beyemasibeaa yʉhʉ. Irire yʉhʉ Pagʉ amutuhami. Eropirã ĩgʉ beyenirã dihta yʉ diayepʉ yʉ copʉ doarãcoma, arĩpʉ Jesu.\\n41Santiago, Ñu sã erã oparã árĩburire Jesure serẽcʉ̃ gajirã diez buherã peerã, erã mera guañorã. 42Erã eropa guacʉ̃ ĩagʉ, Jesu ĩgʉ buherãre sihu gameneo õpa arĩpʉ:\\n—Goãmʉre masibirã oparãpʉ erã masare dorerã, pũriro mera dorema. 43Mʉapʉ ne eropa iisome mʉa basi. Mʉa mera majagʉ opʉ árĩdiagʉ, árĩpehrerã ĩgʉ mera majarãre itamugʉ árĩporo. 44Eropigʉ árĩpehrerãre doregʉ árĩdiagʉ, erã pohro majagʉ árĩro dopa ta árĩporo. 45Eropa árĩgʉ tiiaa yʉ sã. Masare dorebiragʉ arigʉ iibiribʉ. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩqueregʉ ta, i yebaguere masare itamugʉ arigʉ iibʉ. Eropigʉ masa bajarã erã ñero iira dipuwajare sĩribasagʉ arigʉ iibʉ. Eropigʉ erã peamegue wabonirãre taugʉ arigʉ iibʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\nBartimeore, cuiri ĩhajabigʉre ĩacʉ̃ iiñumi Jesu\\n46Eropi erã Jericógue ejañorã. Eropirã iri macague árĩnirã Jesu ĩgʉ buherã masa bajarã mera wañorã. Jesu wari maha tʉrogue yujugʉ masʉ cuiri ĩhajabigʉ doapʉ. Ĩgʉ Bartimeo waĩcʉgʉ Timeo magʉ árĩpʉ. Ĩgʉ ma tʉrogue doagʉ ʉmʉri nʉcʉ masare niyerure serẽmʉripʉ. 47Eropigʉ ero doanijagʉ masa “Jesu Nazare majagʉ ahrimi,” erã arĩcʉ̃ peepʉ. Eropa peenijagʉ õpa arĩ gaguiniguipʉ:\\n—Jesu, opʉ Davi mʉrʉ pãrami masare taubu mojomoro ĩaque yʉre, arĩ gaguiniguipʉ Jesure.\\n48Ĩgʉ eropa arĩ gaguiniguicʉ̃ peerã masa bajarã Bartimeore “Ejarimaricãque,” arĩ turiñorã. Erã eropa arĩ turiquerecʉ̃, ĩgʉpʉ ĩgʉ ero core ĩgʉ gaguiniguidiro tauro gaguiniguipʉ daja.\\n—Jesu, opʉ Davi mʉrʉ pãrami masare taubu mojomoro ĩaque yʉre, arĩ gaguiniguipʉ daja.\\n49Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesupʉ dujanʉgaja:\\n—Sihubeoque ĩgʉre, arĩpʉ. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ ĩgʉ cuiri ĩhajabigʉre sihugãñorã.\\n—Mucubirique. Wahgãnʉgajaque. Ĩgʉ mʉre sihumi, arĩñorã erã ĩgʉre Bartimeore.\\n50Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ omasiariñere tuweapi, buhri tarimagã Jesu pohrogue ejanʉgajapʉ. 51Eropigʉ Jesu serẽpipʉ ĩgʉre:\\n—¿Dohpa yʉhʉ mʉre iicʉ̃ gahmeri mʉhʉ? arĩ serẽpipʉ Jesu ĩgʉre.\\n—Yʉ opʉ, yʉre cuiri ĩacʉ̃ iique, arĩpʉ ĩgʉ cuiri ĩhajabigʉpʉ.\\n52—Mʉ yʉre umupeonijagʉ õagʉ wahaa. Eropigʉ wanisa, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta cuiri ĩhajabigʉ õaro ĩha wapʉ. Õagʉ wanijagʉ Jesu mera mague nʉrʉsia wahgã wapʉ.","num_words":1262,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 11\\nJesus dakatediwece nigotaɡ̶a Jerusalém me liciagi niɡ̶ina inionigi-eliodi\\n(Mateus 21.1-11; Lucas 19.28-40; João 12.12-19)\\n1 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶odipegita nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa joɡ̶ototicogi minitaɡ̶a ica lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”, anipegitege icoa nigotadawaanaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Betfagé aniaa Betânia. Odaa Jesus ja iiɡ̶e itoa niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, 2 “Emiitiwaji manitaɡ̶a nigotakawaana digoida ɡ̶ododoe. Nige akaatiobecetiwaji, aɡ̶ica daɡ̶a leegi icoota boliicawaanigi ane dinigoetini analeediɡ̶ica mowaxoditeloco. Odaa owilecenitiwaji, anadeegitiwa. 3 Pida nigica aneetaɡ̶awatiwaji, ‘Igame leeɡ̶odi mowilecenitiwaji ini boliicawaanigi?’, odaa enita, ‘Ǥoniotagodi yopotedibige. Nopilaɡ̶adi natigidawaanigi.’ ”\\n4 Odaa niɡ̶ijo itoatataale anodiotibece jiɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶otota niɡ̶ijo boliicawaanigi naigitece, dinigoetini ipegitege lapoagi ica diimigi. Odaa joɡ̶oyowilece niɡ̶ijo boliicawaanigi. 5 Odaa ica oko anidiaaɡ̶itice ja nigikanaɡ̶a, moditiogi, “Igaamenitiwaji? Igame leeɡ̶odi mowilecenitiwaji ini boliicawaanigi?”\\n6 Odaa niɡ̶ijo itoatataale anodiotibece Jesus joɡ̶oigidi niɡ̶ijo aneetediogi Jesus me ligegi. Odaa niɡ̶ijo oko joɡ̶oikatece niɡ̶ijo anodiotibece Jesus moyadeegi boliicawaanigi. 7 Odaa noɡ̶oyadeegitalo Jesus niɡ̶ijo boliicawaanigi, odaa joɡ̶oyexaɡ̶ateloco nicaapatedi niɡ̶ijo boliicawaanigi, odaa Jesus ja waxoditedeloco. 8 Eliodi oko oipecetedice nicaapatedi niɡ̶ijo naigitece, odaa ica eledi onakagidi exate-lamodi oipecetinece naigi. (Idaɡ̶aee leeɡ̶odi moiweniɡ̶ide Jesus.) 9 Odaa ijo oko anigotibeci lodoe Jesus, codaa ica eledi boɡ̶odiotece lowidi napaawaɡ̶ateloco, modi,\\nibake naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji!\\n10 Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me ibinie Niɡ̶iniwa anida aneetetege licoɡ̶egi inionigi-eliodi Davi,\\nane niiɡ̶etedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶oninionigi-eliodi,\\nliciagi Davi me ninionigi-eliodi niɡ̶ijo ɡ̶odaamipi!”\\n11 Jesus ja dakatediwece nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Naɡ̶a dakatediwece, odaa iwitedigi initawece le. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja noditedice leeɡ̶odi naɡ̶a ɡ̶ocidi, odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotakawaana Betânia lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo dooze anodiotibece.\\nJesus ixoo naɡ̶ajo niale fiigoigo\\n12 Naɡ̶a nigoi Jesus ja noditedicogi Betânia, odaa leecawaanigi ja deemitete me nigicile. 13 Odaa ditigedi naɡ̶a nadite aca niale fiigoigo ane daamotiide. Odaa jiɡ̶igo iwi daɡ̶aca ela. Pida niɡ̶ijo niɡ̶icote naɡ̶ajo niale, aɡ̶aca yakadi otaɡ̶anitece ela, inokinoa laamotiidi, leeɡ̶odi anaɡ̶a limedi me etaye. 14 Odaa Jesus jeɡ̶eete naɡ̶ajo niale, “Niɡ̶ina natigide, aɡ̶aleeɡ̶ica ane yeligo ɡ̶atá.” Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a.\\nJesus iticoitedicoace icoa anoojetekaɡ̶a anidiaaɡ̶i minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n(Mateus 21.12-17; Lucas 19.45-48; João 2.13-22)\\n15 Odaa Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶otota nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ja dakatediwece minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me iticoitedicoace ijoatawece niɡ̶ijoa anoojetekaɡ̶a codaa me niɡ̶ijo ane oojeteeɡ̶a. Odaa yamaɡ̶atedini nameejatedi niɡ̶ijo ane libakedi moiikoaɡ̶e dinyeelo codaa eledi yamaɡ̶atedini nibaancotedi niɡ̶ijo anoyaa yotipitedi. 16 Aɡ̶ica ane ika me ixomaɡ̶atice minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi me yoyaɡ̶adi elaanaɡ̶a. 17 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idiaaɡ̶itedice me niiɡ̶axitediniwace ica oko, meetediogi, “Maditaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi diniditeloco niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ijo neɡ̶ee, ‘Oyatigi iɡ̶eladi me “Diimigi aneitice inatawece noiigi moyakadi moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji”.’ Pida jaɡ̶awiitiwaji Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi me liciagi niɡ̶ina liɡ̶eladi olicaɡ̶aɡ̶a.”\\n18 Odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés joɡ̶odibodiceta niɡ̶ijo Jesus aneote. Odaa joɡ̶odoletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi moyeloadi, pida odoitalo leeɡ̶odi inatawece oko oyopo niɡ̶ijo ane diiɡ̶axinaɡ̶atetece. 19 Naɡ̶a ɡ̶ocidi Jesus ja noditacedice nigotaɡ̶a Jerusalém.\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece me leeditibige me jinakatonaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n20 Naɡ̶a nigoi, Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece inaaɡ̶igotacinece niɡ̶ijo ligi, odaa joɡ̶onadi naɡ̶ajo libatadi fiigo. Naɡ̶ajo niale adatawece yadilo, codaa me litodi yadilo. 21 Odaa Pedro ja nalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a, odaa meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, digawini! Naɡ̶ajo niale ane ixoomi ja yadilo.”\\n22 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Anakatonitetiwaji Aneotedoɡ̶oji! 23 Niɡ̶ina nigewi me iwaɡ̶atitiwaji, akati me enita naɡ̶adi wetiɡ̶a, ‘Emii, adinokolenitinigi akiidi-eliodi!’ Odaa nige daɡ̶a awienatakanitiwaji, pida nige iwaɡ̶atakani micota niɡ̶ijo ane ɡ̶agegita, odaa Aneotedoɡ̶oji eote micota. 24 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, mokanicodaaɡ̶ica anipokitalo, iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji me yajigotedaɡ̶awatiwaji, odaa yajigotedaɡ̶awa niɡ̶ica ane ipokitalo. 25 Codaa niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, ixomaɡ̶ateenitice okanicodaaɡ̶ica ane beyagi aneotaɡ̶adomi eledi oko, amaleeɡ̶aɡ̶a Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶abeyaceɡ̶ecotiwaji. 26 Pida nige daɡ̶a ixomaɡ̶ateeniticetiwaji niɡ̶ina ane beyagi anowotaɡ̶adomi eledi oko, odaa Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi aixomaɡ̶ateetedice ɡ̶abeyaceɡ̶ecotiwaji.”\\n(Mateus 21.23-27; Lucas 20.1-8)\\n27 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶icotaciobece manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Jesus igotedigi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa joɡ̶ototalo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaaɡ̶ijo laxokodi lacilodi niɡ̶ijo noiigi. 28 Odaa moditalo Jesus, “Amiida ica ɡ̶anaɡ̶atetigi miticoiticoace niɡ̶ijo oko minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi? Codaa amiijo ane yajigotaɡ̶awa ica ɡ̶anaɡ̶atetigi?”\\n29 Odaa Jesus meetediogi, “Jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji ane najigotiwa inaɡ̶atetigi niɡ̶ina nige adigiti ane ɡ̶adigeetece. 30 Amiijo ica ane yajigota João Batista naɡ̶atetigi me nilegetiniwace oko? Domige Aneotedoɡ̶oji, oɡ̶oa domigoko? Jemaa madigititiwaji!”\\n31 Odaa joɡ̶odinotigimadetigi, modi, “Nigejinaɡ̶a me Aneotedoɡ̶oji ane yajigote naɡ̶atetigi João, odaa jeɡ̶eetedoɡ̶owa, ‘Enice igame leeɡ̶odi me daɡ̶a iwaɡ̶atitedatiwaji lotaɡ̶a João?’ 32 Pida nigejinaɡ̶a me niɡ̶ina oko oiiɡ̶e João, odaa niɡ̶ina oko joɡ̶oyelatoɡ̶odomi.” Odoitiogi niɡ̶idi noiigi leeɡ̶odi iditawece niɡ̶idi oko oyiwaɡ̶adi João mewi me niɡ̶inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 33 Odaa joɡ̶oigidi Jesus, moditalo, “Ajowooɡ̶otaɡ̶a ane niiɡ̶e João!” Odaa Jesus meetediogi, “Enice amaɡ̶aɡ̶a jatematitaɡ̶awatiwaji ane najigotiwa inaɡ̶atetigi me jaote niɡ̶inoa yoenataka.”","num_words":706,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽta jaradiabʉ Daizeze Bedʼeabara religion ʉ̃rʉ? | Bedʼea biata\\n1. ¿Jõmaʉ̃ religionrata yibiaka?\\nReligion mejãcha bʉdebemata bʉ ẽbẽra aba yi wãrĩnu ĩjãbʉta. Daizezebara maʉ̃ra ẽbẽrarã akʉbʉ akʉza krĩchabʉ, maʉ̃ra dayirãita bedʼea bia. Mamina religion trʉ̃neba mejãcha kayirua opanʉ (2 Corintios 4:3, 4; 11:13-15). Ũrĩpanʉ ʉ̃kʉrʉ religionra yõne edabʉta akʉza ʉ̃kʉrʉ mia beabʉta, wũãwũãra owabari obʉde edapanʉta. Kʼãrẽaba zebapanʉ naʉ̃ra ẽbẽrarã Daizeze wãrĩnu ĩjãbʉ sora. Akʉra Mateo 24:3-5, 11, 12, DB.\\nMamina religion wãrĩnurabara Jeowa wawia ũdubibʉ. Mamina religion zeriẽãbara imitia jarabʉ, akʉza sewa nebʉrʉta jaradiabʉ Daizeze ʉ̃rʉ, beuda ʉ̃rʉ, akʉza Daizeze Bedʼeade jarabʉẽãta jaradiapanʉ. Mamina Jeowabara kãgabʉ iyi ʉ̃rʉ wãrĩnuta kʼawuadamarẽã. Akʉra Ezequiel 18:4 akʉza 1 Timoteo 2:3-5.\\n2. ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ Daizeze Bedʼeabara religion ʉ̃rʉ?\\nDaizezera yi sewabiẽ religionraba iyi kãgabʉ abʉkʼãrẽara, wãrĩnubaira ãyara kãgabʉbaera Diaruba (ãtomĩa) obʉta (Santiago 4:4). Daizeze Bedʼeabara jarabʉ naʉ̃ra religionra zeriẽãta. «Babilonia pʉwʉrʉ zromata» mawũã trʉ̃gapanʉ maʉ̃ pʉwʉrʉdeba zesibaera religion zeriẽãra, maʉ̃ra zesi Noe ewaride kue zromaba makenana tẽã. Arakaitaba Daizezeba badu ewaride makenaita religionra ẽbẽrarã sewabʉra akʉza arĩbʉra. Akʉra Revelación (Apocalipsis) 17:1, 2, 5, 16, 17 akʉza 18:8.\\nMamina Jeowabara akʉbʉ ẽbẽrarã biara religion zeriẽãneba aĩbʉra, akʉza ãba jʉrebʉ wãrĩnu jaradiaita. Akʉra Miqueas 4:2, 5.\\n3. ¿Kʼãrẽta oibara ẽbẽra yi wãrĩnu ĩjãbʉbara?\\nReligion wãrĩnuarabara jʉrʉbʉ ãbababita\\nJeowabara krĩchabʉ ẽbẽra wãrĩnu iyi kãgabʉra, akʉza nebia obʉra. Maʉ̃ kʼãrẽa jarabʉ idubudamarẽã religion zeriẽãra. Iyi wãrĩnu kãgabʉbara iya obadara oẽbayi iyi sobiabita. Akʉra Revelación 18:4.\\nPoaga 100baa, ẽbẽra sobiaraba ũrĩnara Jesu kʼaidubemaba jaradiapananara. Jeowabara jaradiasi maʉ̃ra ẽbẽrarã sãwũã sobiabaita, akʉza nebia jũãbaita. Dayirãbida maʉ̃ra nekĩrãkʼa ũrĩbara Daizeze Bedʼeadeba jarabʉra akʉza Jeowaba kãgabʉta naara oibara. Akʉra 1 Tesalonicenses 1:8, 9 akʉza 2:13.\\nJeowabara sobia jũãbʉ yi ẽbẽrarã religion zeriẽãneba aĩwãnara, akʉza yi wãrĩnuarare wãbʉra. Mawũãra jõma iyi neũdukʼawuabayi, akʉza kristianoraba kãga erbʉta ũdudayi, adewara ewari jõmaʉ̃nẽbabiyi. ¿Bʉara ũdukirãbʉka maʉ̃ nebiara? Akʉra Marcos 10:29, 30, DB akʉza 2 Corintios 6:17, 18.\\n4. ¿Sãwũã wei Daizezebara sobiabaira jõmaʉ̃ pʉwʉrʉde?\\nJeowaba naʉ̃ religion zeriẽã jõma jõbibʉrʉdera, ẽnaʉ̃ñi naʉ̃ drʉara, naʉ̃rabara wuara sewadaẽbayi ẽbẽrarãra akʉza aba abakabʉra neẽbayi. Ẽbẽra jõmaʉ̃ba abapai Daizezetrʉ kãgadayi. Maʉ̃ra mejãchaʉde bedʼea bia. Akʉra Revelación 18:20, 21 akʉza 21:3, 4.","num_words":301,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN MARCOS 16\\n1 Cabero yerijãrĩcã rʉ̃mʉ bero macã rʉ̃mʉ caãno María Magdalena, bairi apeo María Santiago paco, bairi apeo Salomé, cajʉtiñurĩjẽrẽ wapatiyuparã. Jesús rupaʉri ãnajẽrẽ pioturagarã baimiñuparã. 2 Bairo ti rʉ̃mʉ, cabʉsʉripaʉaca muipʉ cʉ̃ cawãmʉatípaʉ caãno, ape semana caãni jʉ̃gori rʉ̃mʉrẽ Jesús rupaʉri ãnajẽrẽ na cacũrocaatapaʉpʉre ásúparã.\\n3 Bairo topʉ áná, atore bairo ãmeo ĩ ásúparã na majũ:\\n—¿Noa marĩrẽ ti ope na cabiaatatiire na tupãbojarãati?\\n4 Bairo ti masã opere etarã yua, ĩñajoyuparã. Ti opere na cabiaatatii, capairi ʉ̃tã tii pʉame tupãworicaropʉ bauyuparo. 5 Bairo cabairoi, ti opepʉ jããñuparã. Bairo jããetari, jĩcãʉ̃ cawãmaʉ cariape nʉgõã pʉame jutii caroaro cabotiri wʉre cajãñaruire qũĩñañuparã. Bairo qũĩñarã yua, acʉacoasuparã. 6 Bairo na cabairo, atore bairo na ĩñupʉ̃ caʉ̃mʉ pʉame:\\n—Mʉjãã, uwieticõãña. Yʉ masĩña. Jesús, Nazaret macã macããcʉ̃, yucʉpãĩpʉ na capapuaturocamiatacʉre cʉ̃ macãrã mʉjãã baiya. Ĩñañijate cʉ̃rẽ na cacũmiatatore. Merẽ catitunucoami. Bairi atore maniñami. 7 Bairo ĩña yaparori bero, tunu ánája macãpʉ. Cʉ̃ cabuerã, bairi Pedro cʉ̃ãrẽ na quetibʉjʉrájá. Atore bairo na mʉjãã ĩwã: “Merẽ caticuupi Jesús. Bairi mʉjãã jʉ̃goye Galilea yepapʉ ágʉmi. Topʉ mʉjãã cotegʉmi,” na ĩ quetibʉjʉrájá. Bairo cʉ̃ cabaipeere mʉjãã cʉ̃ caquetibʉjʉcũrĩcãrõrẽã bairo topʉ cʉ̃ mʉjãã bocagarã yua —na ĩ quetibʉjʉyupʉ ángel María Magdalenajããrẽ.\\n8 Bairo cʉ̃ caĩquetibʉjʉro tʉ̃go, carõmia pʉame yoaro mee acoásúparã. Nanauwirã, bairi tunu tie cabairijere tʉ̃goacʉari atʉcoásúparã. Bairi aperãrẽ na caĩñaatajere na quetibʉjʉesuparã, bʉtioro uwirã yua.\\n9 Bairo judío majã na cayerijãrĩ rʉ̃mʉ busuri rʉ̃mʉ cabusuro bero Jesús cacatitunuatacʉ cõ buiaetajʉ̃goyupʉ María Magdalenarẽ. Mai, María pʉame cajʉ̃goyepʉre jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãrõ majũ wãtĩ yeri pũnaarẽ Jesús cʉ̃ caawiyojobojarico ãñupõ. 10 Bairo Jesús Maríare cʉ̃ cabuiaetaro bero, cʉ̃ mena caquetibʉjʉñesẽãnucũrĩcãrãrẽ na quetibʉjʉo ácó ásúpo. Mai, na pʉame bʉtioro yapapuari otirã baiãñuparã. 11 Bairo, “Jesús merẽ tunu catiupi. Mepʉ cʉ̃ ñiñaapʉ̃,” cõ caĩrõ tʉ̃gomirãcʉ̃ã, cariape cõ tʉ̃goesuparã.\\n12 Tipaʉ bero aperã cʉ̃ cabuerã pʉgarã caáñesẽãrãrẽ apeire bairo tunu na buiaetayupʉ Jesús. 13 Bairo na cʉ̃ cabuiaetaro bero, na cʉ̃ã tunucoásúparã Jerusalẽpʉ cʉ̃ cabuerãrẽ na quetibʉjʉráná. Na cʉ̃ãrẽ cariape na tʉ̃goesuparã cʉ̃ cabuerã pʉame.\\n14 Cabero tunu cʉ̃ cabuerã pʉga wãmo peti rʉpore jĩcãã pẽnirõ caãnacãʉ̃ majũ na caʉgaruiripaʉa buiaetayupʉ. Bairo natʉ buiaetari, “Tunu caticuupi,” na yarã na caĩrĩjẽrẽ cariape na catʉ̃goetoi jʉ̃gori, “¿Nopẽĩrã, ‘Tunu caticuupi,’ na caĩrĩjẽrẽ cariape mʉjãã tʉ̃goetiyati?” na �� tuti etayupʉ Jesús. 15 Bairo ĩ yaparo, atore bairo na ĩ quetibʉjʉnemoñupʉ̃: “Camasã tocãnacã poari macããnarẽ noo na caãnopʉ, yʉ yaye caroa quetire na quetibʉjʉ ñesẽãrájá, na cʉ̃ã yʉ yaye quetire na catʉ̃goʉsaparore bairo ĩrã. 16 Bairo noa ũna yʉ yaye quetire tʉ̃goʉsari, cabautiza rotirã ũna caroaro netõcõãgarãma. Aperã catʉ̃goʉsaena pʉame roro popiye baigarãma. 17 Bairi tunu yʉre catʉ̃goʉsarãrẽ cʉ̃ camasĩrĩjẽrẽ na jogʉmi Dios. Tiere narẽ cʉ̃ cajoro capee wãmerĩ átimasĩgarãma. Yʉ catutuarije mena wãtĩã camasãrẽ cajãñarãrẽ na acurewiyojo masĩgarãma. Bairi tunu aperã yayere na cabʉsʉmasĩẽtajere bʉsʉmasĩgarãma. 18 Ãñarẽ ñerã cʉ̃ã, bairi capũnirĩjẽrẽ etirã cʉ̃ã, dope bairo baietigarãma. Apeyera tunu cariarãrẽ na wãmorĩ mena na cañigãpeoroa, na cariayecʉtie netõcoagaro,” na ĩñupʉ̃ Jesús.\\n19 Bairo Jesús cʉ̃ cabuerãrẽ na ĩ quetibʉjʉ yaparori bero, na wʉweyori, ʉmʉrecóo pʉamerẽ wãmʉcoásúpʉ. Cʉ̃ pacʉ Dios tʉpʉre etaʉ, cariape nʉgõã pʉame etari ruiyupʉ yua. 20 Bairo ʉmʉrecóopʉ cʉ̃ cawãmʉatato bero, cʉ̃ cabuerã tocãnacãʉ̃pʉa nipetiropʉ Jesús yaye quetire quetibʉjʉ ñesẽãñuparã. Na caquetibʉjʉñesẽãrõ, marĩ Quetiupaʉ pʉame masĩrĩqũẽrẽ na joyupʉ. Capee wãmerĩ átijẽño masĩrĩqũẽrẽ na joyupi, camasã, “Na caquetibʉjʉrijere cariapea niña,” na ĩ masĩáto ĩ yua.","num_words":527,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 1 DES - Opʉ Teófilo, mʉre ipũre gojabeogʉ iiaa - Bible Search\\n1-2Opʉ Teófilo, mʉre ipũre gojabeogʉ iiaa yʉhʉ. Jesu gʉa mera árĩnigʉ ĩgʉ iirare gajirã gojanʉgamʉhtatuhanirã árĩma. Negohraguere Jesure ĩanirã, ĩgʉ yare buhenirã erã arĩ werediro dopa ta gajirã irire gojanʉgamʉhtatuhanirã árĩma. 3Eropigʉ i árĩpehrerire õaro masipehodiagʉ yʉ sã erã arĩ wererare buhebʉ. Eropigʉ yʉ sã irire õaro gojadiaa mʉa buheburi árĩburire. 4Jesu yare buherã mʉre weretuhanirã árĩma. “Iri queoro ãhraa,” õaro mʉ arĩ masiborore ipũre mʉre gojabeogʉ iiaa.\\nÑu waĩyeri masʉ ĩgʉ masa dehyoaburire anyu werepʉ Zacaríare Ñu pagʉ árĩbure\\n5Herode Judea yeba majarã opʉ ĩgʉ árĩcʉ̃, Zacaría waĩcʉgʉpʉ pahi árĩpʉ. Zacaría ya curupʉ pahia curu Abías ya curu árĩyoro. Zacaría marapo sã pahi Aarón mʉrʉ pãrameo árĩturiagogue árĩpo. Igopʉ Elisabet waĩcʉgo árĩpo. 6Erã perã Goãmʉ dorerire iipehorã erã árĩcʉ̃ ĩagʉ, “Ʉmʉri nʉcʉ õarire iirã ãhrima,” arĩ pepidi árĩmi Goãmʉ erãre. 7Elisabet ne porã marigo árĩpo. Eropigo igo Zacaría mera porã mari muñucãpo.\\n8Pahia Goãmʉ wihigue Goãmʉ ya umupeoburire mohmerã ʉmʉri nʉcʉ erã gohrotomʉriñorã. “Zacaría ya curu majarã dohpaguere iiporo,” erã arĩra pʉhrʉ ĩgʉ pahia erã iidiro dopa ta Goãmʉ ya umupeoburire mohmegʉ arigʉ iipʉ. 9Pahia erã iiguaro dopa ta inciensore soebure beyerã irisubure Zacaríare beyeñorã. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ wihigue ñajaa wapʉ soegʉ wagʉ. 10Goãmʉ wihi pohecague ĩgʉ árĩrisubu, inciensore ĩgʉ soerisubu árĩpehrerã masapʉ disiporogue Goãmʉ mera serẽniguiñorã. 11Irisubure Goãmʉ yagʉ anyu incienso soero diayepʉ dehyoanʉgajapʉ Zacaríare. 12Ĩgʉ anyu eropa dehyoacʉ̃ ĩagʉ Zacaría ĩgʉre ĩha, ʉca wa, güia wapʉ. 13Eropa ĩgʉ güicʉ̃ ĩagʉ anyu ĩgʉre werepʉ:\\n—Zacaría, güibita. Goãmʉ mʉ serẽrare peeami. Eropigo mʉ marapo Elisabet porãcʉgocumo. Mʉ magʉ masa dehyoagʉcumi. Ĩgʉ eropa dehyoacʉ̃ Ñu waĩyeque ĩgʉgãre. 14-17“Ĩgʉ õagʉ ãhrimi. Turagʉ ãhrimi,” arĩ pepigʉcumi Goãmʉ mʉ magʉre. Ĩgʉ masa dehyoara pʉhrʉ vinore, siburire ihrisome. Eropigʉ ĩgʉ, ĩgʉ masa dehyoara pʉhrʉ ta Espíritu Santo árĩri mera õaro turagʉ árĩgʉcumi ĩgʉ. Eropigʉ bajarã Israe masare Goãmʉ mari Opʉre õaro gamecʉ̃ iigʉcumi ĩgʉ. Goãmʉ yare buhegʉ Elia Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ mari Opʉ ariborore ĩgʉ buhediro dopa ta Goãmʉ ĩgʉ turari mera mʉ magʉ sã buhegʉcumi. Eropa buhegʉ erã pagʉ sʉmarã erã porã mera erã õaro game mahi árĩcʉ̃ iigʉcumi. Eropigʉ dorerire tarinʉgarãre õaro erã umupeori mera yʉhricʉ̃ iigʉcumi. Eropa buhegʉ mari Opʉ ariboro core ĩgʉ yarã árĩmorãre amuyugʉcumi ĩgʉ. Eropigʉ ĩgʉ masa dehyoara pʉhrʉ mʉhʉ mucubirigʉca. Gajirã sã bajarã mucubirirãcoma, arĩpʉ anyu Zacaríare.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Zacaríapʉ serẽpipʉ anyure.\\n—Yʉhʉ, yʉ marapo mera gʉa mʉrã ãhraa. ¿Eropigʉ mʉ arĩra diaye árĩcʉ̃ dohpa masigʉcuri yʉhʉ? arĩpʉ ĩgʉ.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ anyupʉ ĩgʉre werepʉ:\\n—Yʉhʉ Gabrie waĩcʉgʉ ãhraa. Goãmʉ pohro árĩgʉ ãhraa yʉhʉ. Goãmʉ i õari querere weredoregʉ, mʉ pohro yʉre obeoami. Yʉ werediro dopa ta diaye waroca. 20Yʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta yʉre peediabeaa mʉhʉ. Eropigʉ mʉhʉ dohpaguere wereniguibigʉ dujagʉca. Mʉ magʉ ĩgʉ masa dehyoara pʉhrʉ wereniguigʉca daja, arĩpʉ anyu Zacaríare.\\n21Disiporogue masa Zacaríare corerã iiñorã. “¿Duhpigʉ ĩgʉ Goãmʉ wihigue árĩgʉ mata wiriribeari?” arĩ, corerã iiñorã masa ĩgʉre. 22Eropigʉ ĩgʉ i wihigue árĩdigʉ wiria, erã mera wereniguimasibiripʉ. “Goãmʉ ĩgʉre dehyoacumi,” arĩ pepi, masiñorã erã. Eropigʉ ĩgʉ wereniguimasibigʉ árĩgʉ ĩgʉ mojotori mera masare wereniguipʉ.\\n23Goãmʉ wihi ĩgʉ mohmeri pehrecʉ̃, ĩgʉ dujaa wapʉ ĩgʉ ya wihigue. 24Pʉhrʉ ĩgʉ marapo Elisabet majigʉre ne bocagãrigo iipo. Eropigo igo cinco aberi gohra masa pohro wabiripo. 25Õpa arĩpo igo: “Dohpaguere yʉre Goãmʉ itamumi pare. Yʉ porã marigo árĩgo gʉhyasĩuro taribʉ yʉhʉ. Goãmʉ yʉ porã maririre cohãmi yʉre,” arĩ pepipo igo.\\nJesu ĩgʉ masa dehyoaburire werepʉ anyu Maríare\\n26-27Elisabet seis aberi igo nijipo árĩra pʉhrʉ, Goãmʉpʉ anyure Gabrie waĩcʉgʉre nómeo õago pohrogue obeopʉ. Igo Nazare waĩcʉri maca Galilea árĩri yeba árĩpo. Eropigo igo María waĩcʉgo José mera mojoto diribo árĩpo. Josépʉ iribojegue majagʉ mʉrʉ Davi mʉrʉ pãrami árĩpʉ. 28María pohrogue ejagʉ anyu werepʉ:\\n—María, ¿ãhriri mʉhʉ? Goãmʉ mʉ mera árĩgʉ ãhrimi. Eropigʉ mʉre õaro iigʉ iimi. Árĩpehrerã nome gajirã nome tauro õaro iimi mʉre, arĩpʉ anyu igore.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peego, igo turaro guña pepipo. Anyu ĩgʉ wererare pepigo “¿Dohpa arĩgʉ yʉre eropa arĩcuri?” arĩ guñapo igo. 30Igo eropa arĩ guñacʉ̃ ĩagʉ anyu werepʉ igore:\\n—María, mʉre Goãmʉ turaro mahimi. Eropigo güibita. 31Peeque. Majigʉre bocagoca mʉhʉ. Eropigʉ mʉ magʉ masa dehyoagʉcumi. Ĩgʉre Jesu waĩyegoca. 32-33Ĩgʉ turatariagʉ árĩgʉcumi. Eropirã ĩgʉre “Goãmʉ ʉmaro majagʉ magʉ ãhrimi,” arĩrãcoma masa. Eropigʉ mʉ magʉ ñecʉ mʉrʉgue Davi mʉrʉ Israe masa erã opʉ ĩgʉ árĩdiro dopa ta mʉ magʉ sãre apigʉcumi Goãmʉ. Eropigʉ árĩpehrerinʉri ĩgʉ Israe masare doregʉcumi. Eropiro ĩgʉ opʉ árĩripʉ ne pehresome, arĩpʉ anyu.\\n34Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Maríapʉ serẽpipo:\\n—¿Duhpi ʉmʉ mera árĩbiriquerego ta porãcʉbocuri yʉhʉ? arĩpo igo.\\n35Igo eroparĩcʉ̃ anyupʉ werepʉ:\\n—Espíritu Santo mʉre porãcʉcʉ̃ iigʉcumi. Eropiro Goãmʉ ĩgʉ turari imica curu iro dopa ta cãhmotaroca mʉre. Eropirã “Goãmʉ magʉ, ñerire iibigʉ ãhrimi,” arĩrãcoma masa mʉ magʉre. 36-37Goãmʉ árĩpehrerire iimasimi. Eropigo mʉ acawerego Elisabet bʉro árĩquerego ta majigʉre bocámo igo sã. Igo porãcʉgocumo ʉmʉgãre. Masa igore “Porã marigo ãhrimo,” erã arĩdigo bʉro dohpaguere seis aberi wahaa igo majigʉre bocara pʉhrʉ, arĩpʉ anyu Maríare.\\n38Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ María yʉhripo:\\n—Yʉre peeque. Mari Opʉ ĩgʉ pohro majago ãhraa yʉhʉ. Mʉ arĩdiro dopa ta yʉre eropa waporo, arĩpo igo.\\nIgo eropa arĩra pʉhrʉ anyu waha wapʉ.\\nMaría Elisabere ĩago wapo\\n39Irinʉrire María ʉtã yucʉ árĩri yebague Judea yeba árĩri macague ʉmʉdiaro waha wapo. 40Erogue ejago Zacaría ya wihi ñaja, “¿Ahriri?” arĩpo igo Elisabere. 41Igo eroparĩcʉ̃ Elisabet igo peecʉ̃ ta, igo magʉpʉ niji suhrirogue árĩdigʉ ñohmepʉ. Elisabet Espíritu Santo árĩri mera õaro pepigo wapo. 42Eropigo turaro mucubiriri mera wereniguipo.\\n—Árĩpehrerã nome tauro õaro iimi Goãmʉ mʉre. Mʉ magʉ sãre õaro iimi Goãmʉ. 43Cue, yʉ Opʉ pago yʉ pohro aricʉ̃ õaro iimi yʉre Goãmʉ. 44Mʉhʉ yʉre “¿Ãhriri?” arĩcʉ̃, yʉ magʉpʉ niji suhrirogue árĩgʉ mucubiriri mera ñohmeacumi yʉre. 45“Goãmʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta iipehogʉcumi,” arĩgo mucubirigo ãhraa mʉhʉ, arĩpo Elisabet Maríare.\\n46Igo eroparĩcʉ̃ María yʉhripo:\\nGoãmʉ õagʉ, turagʉ ãhrimi, arãa. Yʉhʉ õaro sĩporãcʉa. 47Goãmʉ yʉre peamegue wabodigore itamugʉ ãhrimi. Eropigʉ dohpaguere yʉre õaro mucubiriri mera árĩcʉ̃ iimi. 48-49Yʉre bu árĩgore ĩgʉ ĩgʉ pohro majagore guñadi ãhrami. Goãmʉ turatariagʉ õari dihtare yʉre itamumi. Eropirã “Igore Goãmʉ õaro iimi,” árĩpehrerã masa dohpaguere eropa arĩ wereniguirãcoma yʉre. Goãmʉ ñeri marigʉ ãhrimi. 50Árĩpehrerinʉri árĩpehrerã ĩgʉre umupeorãre ĩgʉ mojomoro ĩagʉ ãhrimi. 51Goãmʉ ĩgʉ turari mera iigʉ ãhrimi. “Gajirãre tarinʉgaa yʉhʉ,” arĩrãre tarinʉgadi árĩmi ĩgʉ. 52Oparãre erã dorero árĩrare cóãdi árĩmi ĩgʉ. Eropigʉ bu árĩrãpʉre ĩgʉ oparã iro dopa ta apidi árĩmi. 53Oaboanirãre ĩgʉ õari barire ódi árĩmi. Eropigʉ baja opanirãpʉre gajino moorã wacʉ̃ iidi árĩmi ĩgʉ. 54-55Mari ñecʉ sʉmarã mʉrare “Masare õaro iigʉra,” ĩgʉ arĩ werediro dopa ta iipehodi árĩmi Goãmʉ. Eropigʉ ĩgʉ pohro majarã Israe masare ĩgʉ itamudi árĩmi. Mari ñecʉ sʉmarã mʉrare, Abrahã mʉrʉre árĩpehrerã ĩgʉ acawererã ĩgʉ pʉhrʉ árĩrã sãre Goãmʉ árĩpehrerinʉri eropa mojomoro ĩaniguigʉ árĩmʉridi árĩmi. “Masare õaro iigʉca,” erãre ĩgʉ werepirare cãdijibiridi árĩmi Goãmʉ, arĩpo María.\\n56Ʉrerã abe gohra Elisabet mera ãhri, igo ya macague goe dujaa wapo María.\\nÑu masa dehyoapʉ\\n57Elisabet igo niji wahgũra pʉhrʉ igo magʉ masa dehyoapʉ. 58Eropirã Goãmʉ igore ĩgʉ eropa õaro iicʉ̃ igo ya maca majarã igo acawererã sã igo mera mucubiriñorã. 59Ocho nʉri ĩgʉ masa dehyoara pʉhrʉ, ĩgʉ pagʉ sʉmarã ĩgʉgãre gasiro merogã wiri aĩdorerã wañorã. Eropa erã iirisubu erã mera majarã Zacaría waĩyediariñorã ĩgʉgãre ĩgʉ pagʉ waĩre. 60Erã eropa waĩyediaquerecʉ̃ ta ĩgʉ pagopʉ õpa arĩpo:\\n—Ĩgʉ pagʉ waĩre waĩyebeaa. Ñu waĩyerãca ĩgʉgãre, arĩpo igo.\\n61—Mʉ acawererã ne yujugʉ Ñu waĩcʉgʉ marimi, arĩñorã erã igore.\\n62Eropirã erã mojotori mera werenigui Zacaríare serẽpiñorã erã.\\n—¿Mʉca dohpa waĩyediari mʉ magʉre? arĩ serẽpiñorã ĩgʉre.\\n63Erã eroparĩcʉ̃ ĩgʉ pagʉ gojaburimijire serẽbeo, ñeha, gojapʉ: “Yʉ magʉ Ñu waĩcʉmi,” arĩ gojapʉ Zacaría. Ĩgʉ eropa arĩ gojacʉ̃ erãpʉ ʉca wañorã. 64Ĩgʉ eropa arĩ gojara pʉhrʉ ĩgʉre wereniguicʉ̃ iipʉ Goãmʉ. Eropigʉ ĩgʉ wereniguimasipʉ daja.\\n—Goãmʉ turagʉ, õagʉ ãhrimi, arĩpʉ ĩgʉ.\\n65Ĩgʉ eropa arĩ wereniguicʉ̃ peerã ero majarã ʉca wañorã. Eropirã i árĩpehrerire Judea yeba majarãre ʉtã yucʉ watope árĩrãre masa weresiriñorã. 66Árĩpehrerã irire peerã guñañorã. “Goãmʉ turarire ĩgʉgã opami. ¿Eropigʉ ñehmʉno árĩgʉcuri ĩgʉgã?” arĩ pepiñorã masa.\\nZacaría Goãmʉre umupeopʉ\\n67Eropigʉ ĩgʉ pagʉ Zacaría Espíritu Santo árĩri mera õaro pepigʉ árĩgʉ Goãmʉ yare werepʉ:\\n68Mari Israe masa Goãmʉre umupeorã. Ĩgʉ yarã ãhraa mari. Eropigʉ mari pohrogue arigʉ, marire itamugʉ õaro taumi. 69Eropigʉ Goãmʉ turagʉre marire peamegue wabonirãre õaro taubure obeomi. Marire õaro taubu ĩgʉ acaweregʉ Davi mʉrʉ ãhrimi. Davipʉ Goãmʉ pohro majagʉ árĩmʉriñumi. 70Iribojegue ĩgʉ ya weremʉhtanirã mera Goãmʉ ĩgʉ marire taubure obeoburire wereyumʉripʉ. 71Marire ĩhaturirã marire ñero erã iidiacʉ̃ ĩagʉ “Mʉare itamugʉra,” arĩ apiñumi Goãmʉ marire. 72Mari ñecʉ sʉmarã mʉrare, “Mʉare mojomoro ĩagʉ itamugʉra. Mʉare yʉ wererare guñagʉra,” arĩ apiñumi Goãmʉ mari ñecʉ sʉmarãre. Iribojegue ĩgʉ eropa arĩdiro dopa ta marire dohpaguere iimi. 73-75Eropigʉ Abrahãre õpa arĩmʉriñumi: “Mʉ acawererã pʉhrʉ árĩrã erãre ĩhaturirã árĩcʉ̃ cóãgʉra. Eropigʉ mʉ acawererãre itamugʉra. Eropirã erã güibirã ta yʉ dorerire iimasima. Eropigʉ erã ñerire yʉ cóãcʉ̃, erã yʉ ĩhuro ʉmʉri nʉcʉ õarã árĩniguirãcoma,” arĩ werepimʉriñumi iribojegue Goãmʉ mari acaweregʉ Abrahãre, arĩpʉ Zacaría.\\nEropa arĩtuha ĩgʉ magʉgãre õpa arĩpʉ:\\n76-77—Mahgʉ, mʉre õpa arĩrãcoma masa:\\n“Goãmʉ turatariagʉ yare wereniguigʉ ãhrimi,” arĩrãcoma mʉre. Eropigʉ mʉhʉ mari Opʉ core wayugʉca. Eropa wagʉ õpa arĩ weregʉca. “Goãmʉ mʉa ñerire cóãgʉ, peamegue wabonirãre taugʉcumi mʉare,” arĩ weregʉca. Eropa arĩ weregʉ mari Opʉ ĩgʉ ariborore weremʉhtayugʉ iigʉca mʉhʉ. 78Goãmʉpʉ marire turaro mojomoro ĩagʉ marire õaro iigʉ árĩgʉ, ĩgʉ marire peamegue wabonirãre taudiami. Marire taugʉ arigʉ Cristo mari pohro arigʉcumi. 79Árĩpehrerã mari peamegue wabonirãre taudiami ĩgʉ. Eropigʉ Goãmʉre mari masibirã árĩcʉ̃ ĩagʉ marire masicʉ̃ iidiami ĩgʉ. Eropigʉ mari õaro yujuro mera mari árĩborore weregʉcumi marire, arĩpʉ Zacaría.\\n80Eropi Ñu Zacaría magʉ õaro bʉgapʉ. Eropigʉ Goãmʉre turaro mahipʉ. Eropigʉ yoari boje masa marirogue árĩmʉripʉ. Te Israe masare buhenʉgagʉ sã erogue ta árĩmʉripʉ.","num_words":1507,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 10\\n1 Yáa wedera, mʉ́ãrẽ ateré mʉ́ã masĩrĩ boogá: Niipetira ʉ̃sã ñecʉ̃sʉ̃mʉã õmebʉrʉá doca niiyira. Niipetira Día Oco Sõãrímaarẽ tĩãwayira. 2 Niipetira “Moisémena niiã” jĩĩrére ẽñorã́, õmebʉrʉáre nʉnʉ, tiimaarẽ́ tĩãwayira. Cʉ̃́ã õmebʉrʉáre nʉnʉ, tiimaarẽ́ tĩãwariguemena wãmeõtinorirabiro pʉtʉáyira. 3 Niipetira maná wãmecʉtirigue Cõãmacʉ̃ ticoriguere yaayira. 4 Niipetira oco Cõãmacʉ̃ ticoriguere sĩniyíra. Tee oco ʉ̃tãgãpʉ witiyiro. Tiigá ʉ̃tãgã Cõãmacʉ̃ ticoriga niiyiro. Cristora tiigabíro niiĩ. Cʉ̃́ã noo wáaro cʉ̃́ãmena niiyigʉ. 5 Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ teero tiipacári, cʉ̃́ãpe cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenirĩ tiiríyira. Cʉ̃ʉ̃rẽ netõnʉcã́rĩ ĩñagʉ̃, paʉre yucʉ manirṍpʉ diari tiiyígʉ.\\n6 Cʉ̃́ãrẽ teero wáarigue marĩrẽ queoré ticoré niiã. Marĩrẽ cʉ̃́ã tiirírobiro ñañarére ʉgaripéarijããrõ jĩĩrõ, teero wáayiro. 7 Teero tiirá, cʉ̃́ã sĩquẽrã tiirírobiro weerirare padeoríjãña. Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ cʉ̃́ã tiiríguere jóanoã: “Cʉ̃́ã yaa, sĩni, too síro cʉ̃́ã booró bosebʉreco tiinʉcã́yira”,* jĩĩ jóanoã. 8 Marĩpeja sĩquẽrã cʉ̃́ã tiirírobiro noo booró ñeeaperijããda. Cʉ̃́ãcã teero tiirígue wapa sicabʉrecore veintitrés mil diayira. 9 Teero biiri sĩquẽrã cʉ̃́ã tiirírobiro marĩ Õpʉ̃rẽ cúari tiiríjããda. Cʉ̃́ãcã teero tiirígue wapa paʉ ãñaã bacasĩã́noyira.† 10 Teero biiri sũcã cʉ̃́ã sĩquẽrã Cõãmacʉ̃rẽ wedepatirirobiro wedepatirijãña. Cʉ̃́ãcã wedepatirigue wapa ángele sĩãdutínorigʉ cʉ̃́ãrẽ sĩãyígʉ.‡\\n11 Atibʉ́reco petiwáro tiia. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ marĩ atitó macãrãrẽ masĩdutigʉ, cʉ̃́ãrẽ teero tiiyígʉ. Cʉ̃ʉ̃ cʉ̃́ãrẽ wáariguere jóadutirigʉ niiwĩ, marĩrẽ cʉ̃́ã tiirírobiro tiiríjããrõ jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ãrẽ wáarirobirora marĩrẽ wáari jĩĩgʉ̃. 12 Teero tiigʉ́, sĩcʉ̃ “yʉʉpeja ãñurõ padeogʉ́ niiã; ñañaré tiiría” jĩĩ wãcũgʉ̃no ãñurõ tʉomasĩ́ña, ñañaré tiirí jĩĩgʉ̃. 13 Apetó mʉ́ã ñañaré tiidʉgácu. Mʉ́ã dícʉre teero wáaricu; niipetirapʉre teero wáacu. Cõãmacʉ̃pe mʉ́ãrẽ tiiápurucugʉ niijĩgʉ̃, mʉ́ã nocõrõ nʉcãrére masĩjĩgʉ̃, mʉ́ãrẽ ñañaré tiidʉgánemore jeari tiiríqui. Ñañaré tiidʉgáre jeari, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ tutuare ticogʉdaqui, ñañaré tiiríjããrõ jĩĩgʉ̃.\\n14 Teero tiirá, yʉʉ maĩrã́, mʉ́ã cʉ̃́ã weerirare padeoríjãña, ñañarõ wáari jĩĩrã. 15 Mʉ́ã ãñurõ masĩrã́ niiã. Teero tiirá, mʉ́ã basiro yʉʉ wedeserere “diamacʉ̃́ niiã” o “merẽã niiã” jĩĩãdacu. 16 Marĩ bocara, sĩnirí bapa sĩniã́dari sʉguero, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. Tiibapare sĩnirã́, “Cristoye díi marĩrẽ õmayudiabosariguemenarã marĩ cʉ̃ʉ̃mena niiã” jĩĩdʉgara tiia. Pã́gãrẽ bato yaara, “Cristoya õpʉ̃ʉ̃ cʉ̃ʉ̃ diari õpʉ̃ʉ̃menarã marĩ cʉ̃ʉ̃mena niiã” jĩĩdʉgara tiia. 17 Marĩ sicagá maquẽ pãrẽ yaaa. Teero tiirá, marĩ paʉ niipacara, sicaõpʉ̃ʉ̃ tiiróbiro niiã.\\n18 Israelya põna macãrãrẽ wãcũña. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeorá, wáicʉrare sĩãpéocua. Tee diiré yaara, “Cõãmacʉ̃mena niiã” jĩĩrã tiicúa. 19 ¿Deero jĩĩdʉgagʉ tiii yʉʉ teeména? “Wáicʉra dii cʉ̃́ã weerirare ticoariguere marĩ yaara, weeriramena niiãdacu”, ¿jĩĩdʉgagʉ tiigári? “Weerira caticua”, ¿jĩĩdʉgagʉ tiigári? Jĩĩria. 20 Biirope jĩĩdʉgagʉ tiia: Cõãmacʉ̃rẽ padeohéra cʉ̃́ã weerirare wáicʉra diiré ticora, Cõãmacʉ̃rẽ ticora mee tiiíya; wãtĩãpere ticora tiiíya. Mʉ́ãrẽ wãtĩãmena niirĩ booría. 21 Marĩ Õpʉ̃rẽ padeorámena vinorẽ sĩnirã́, pãrẽ yaara, marĩ Õpʉ̃rẽ padeorére wiyará tiia. Teeré yaaarira wãtĩãyere sĩni, yaaro booría. 22 Marĩ Õpʉ̃rẽ doeri tiidʉgáricu. Cʉ̃ʉ̃ marĩmena cúari, marĩ cʉ̃ʉ̃mena sĩcãrĩbíricu; tutuagʉ niiqui.\\nMarĩ booró tiirá, ãpẽrãrẽ́ maĩríbocu\\n23 Mʉ́ã sĩquẽrã biiro wedesecu: “Marĩ tiidʉgárere tiimasĩ́ã”, jĩĩcu. Teerora niiã, niirõpeja. Apetó tiiró, marĩ tiidʉgáre marĩrẽ tiiápuricu. “Marĩ tiidʉgárere tiimasĩ́ã” jĩĩré diamacʉ̃́ niipacari, teepé ãpẽrãrẽ́ Cõãmacʉ̃rẽ ãñurõ padeorí tiirícu. 24 Mʉ́ãye dícʉre wãcũrijãrõ booa; ãpẽrãyé niiãdarecãrẽ wãcũrõ booa.\\n25-26 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã: “Niipetire atibʉ́recopʉ niiré marĩ Õpʉ̃ye niiã”,§ jĩĩ jóanoã. Teero tiirá, yaaré dúaropʉ dúarere noo booró sãĩ, yaaya. “¿Weerirare súubusepeoarigue dii niiĩ?” jĩĩ sãĩñárijãña, wapa cʉorá tʉgueñarĩ jĩĩrã.\\n27 Apetó tiigʉ́, sĩcʉ̃ Jesuré padeohégʉ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ yaadutiboqui. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ wáadʉgara, niipetire cʉ̃ʉ̃ ecarére yaaya. “¿Ate deero tiiárigue dii niiĩ?” jĩĩ sãĩñárijãña, wapa cʉorá tʉgueñarĩ jĩĩrã. 28 Toopʉ́ niirĩ, ãpẽrã́ mʉ́ãrẽ biiro jĩĩbocua: “Ate weerirare cʉ̃́ã ticoarigue dii niiã”, jĩĩbocua. Mʉ́ã cʉ̃́ã padeorére ñañorĩ́ jĩĩrã, tee diiré yaarijãña, wapa cʉorá tʉgueñarĩ jĩĩrã. 29 Mʉ́ãye maquẽrẽ wederia. Mʉ́ã yaara, ñañarõ tʉgueñaricu. Cʉ̃́ã tʉgueñare maquẽrẽ wedegʉ tiia. “Yaaya maniréno niiã”, jĩĩ tʉgueñacua.\\nMʉ́ã yʉʉre sãĩñábocu: “¿Deero tiirá ãpẽrã́ tʉgueñaremena ʉ̃sãpe ʉ̃sã yaadʉgarere yaarigari? 30 Ʉ̃sã yaarére Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticori, ãpẽrã́ ʉ̃sã yaarére merẽã jĩĩmasĩricua”, jĩĩbocu. 31 Yʉʉpeja mʉ́ãrẽ biiro wedea: Marĩ yaarémena, marĩ sĩnirémena, marĩ booró tiirémena Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenirĩ tiiáda, ãpẽrãcã́ Cõãmacʉ̃rẽ “ãñunetõjõãĩ” jĩĩãrõ jĩĩrã. 32 Mʉ́ã tiirémena sĩcʉ̃norẽ ñañaré tiiẽ́ñorijãña; niipetira Cõãmacʉ̃ põnarẽ́, judíoare, judíoa niihẽrãrẽ ñañaré tiiẽ́ñorijãña. 33 Yʉʉcã teerora tiia. Niipetire yʉʉ tiirémena niipetirare ãñurõ tiidʉgáa. Niipetira netõnérĩ boogʉ́, cʉ̃́ãye niiãdarere boosã́ã; yʉʉpeja yée dícʉre ãmaãria.\\n* 10:7 Éxodo 32.6. † 10:9 Números 21.5-6. ‡ 10:10 Números 16.41-49. § 10:25-26 Salmo 24.1.","num_words":627,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti COLOSENSES 3\\n1 Cristore ĩna sĩaboajaquẽne ĩre catioyumi Dios. To bajiro ĩre yicõari, õ vecajʉ, “Yʉ rãca rotirʉcʉja mʉ”, ĩre yiyumi. Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masimena ñari, rojose yirã ñañuja mani maji. To bajiro mani yirũgũboarere yitʉjacõari, Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, “Yʉ tʉjʉ varʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiri, quẽnaro manire ĩ yirotire tʉoĩarũgũroti ñaja. 2 Adigodoaye rojose tʉoĩamenane, Dios yejʉare tʉoĩarũgũroti ñaja. 3-4 Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Ĩ rãca ñarũgũrʉarãja mʉa” Dios ĩ yiriarã ñañuja mʉa. To bajiri, rojose tʉoĩabetiroti ñaja. Cristo sʉorine mʉa rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mʉa. To bajiri mʉa rãca ñagʉ̃mi Cristo. To bajiro ĩ bajisere ĩamasibetiboarine, adigodo ĩ tudiejaro, “Ñajediro ʉjʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma masa ñajediro. To cõrojʉ mʉare quẽne ĩ rãca mʉa ñasere ĩacõari, “Ĩ yarã ñañuma”, mʉare yirʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna yuja.\\n5 Rojose mʉa yirũgũsere yitʉjaya mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Rojose yirʉa tʉoĩabesa. To yicõari, Diore mʉa mairo rẽtoro, gajeyeũnire maibesa. Diore mʉa mairo rẽtoro, gajeyeũnire mʉa maijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãja mʉa. 6 Rojose yirãre Dios rojose ĩnare ĩ yiroti ti ñajare, rojose yibesa mʉa. 7 Tirʉ̃mʉjʉ rojose yimasiriarãja mʉa maji. 8 Adirʉ̃mʉrirema ñajediro rojose mʉa yirũgũrere to cõrone tire yitʉjaya. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa mʉa. Gãjerãre ĩatebesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. 9-10 Mʉa socarũgũriarore bajiro socabesa mʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, mʉare ejarẽmosʉoyumi. To bajicõari, quẽnabʉsaro Diore mʉa masirotire yigʉ, mʉa rãca ñacõa ñagʉ̃mi. To bajiri ñajediro rojose yibetiroti ñaja. 11 To bajiro ti bajijare, jud'io masa mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Circuncisión yiriarã mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Gãjerã masa ñaboarine, mʉa rãcana yere ajimasirã mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Moabosarimasa mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Cristo ñaami mani jediro ʉjʉ. Manire ejacõari, mani rãca ĩ ñase rĩne ñaja ñamasusema.\\n12 “Yʉ yarã ñaña mʉa” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñarãja mʉa quẽne. To bajiri ĩ ĩamairã ñarãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũroti ñaja mʉare. “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja. Gãjerã mʉare rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibetiroti ñaja mʉare. 13 Ĩnare jũnisinibeticõari, rojose mʉare ĩna yisere masiriorʉarãja mʉa. Mani ʉjʉ rojose mʉa yisere ĩ masirioriarore bajirone rojose mʉare yirãre masirioya mʉa quẽne. 14 Ti jediro yiroti ti ñaboajaquẽne, rẽtoro ñamasuse ñaja gãmerã ĩamaire. Mʉa gãmerã ĩamaijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mʉa. 15 Cristo sʉorine quẽnaro ñarã ñari, mʉa yirotire tʉoĩacõari, “To bajiro yʉ yijama, ĩna rãca quẽnaro ñacõarʉcʉja” yimasicõari rĩne, yirʉarãja mʉa. Quẽnaro mʉa ñarũgũsere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũrʉarãja mʉa. Ĩ sʉorine quẽnaro ñarã ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũrʉarãja mʉa.\\n16 Cristo ocare masirã ñari, quẽnaro tʉoĩacõari, tire gãmerã gotimasiorũgũrʉarãja mʉa, “Ti ocare bʉtobʉsa masirãsa mani” yirã. To yicõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore tʉoĩarã basare quẽne, basaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare quẽnaro Dios ĩ yisere tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũrʉarãja. 17 To yicõari, tocãrãcajine mʉa gotijama, mʉa moajaquẽne, mani ʉjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore yivariquẽnarũgũrʉarãja mʉa.\\n18 Rõmiare, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa manajʉare quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉorũgũña. 19 Ʉ̃mʉajʉare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉa manajoare quẽnaro maiña. To yicõari, quẽnaro ĩnare gotiya.\\n20 Rĩamasajʉare, ado bajise mʉare quẽne gotiaja yʉ: Tocãrãcajine mʉa jacʉa ĩna rotirore bajirone cʉdirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, variquẽnarʉcʉmi mani ʉjʉ. 21 Ĩna jacʉajʉare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉa rĩare tud'ibesa, “Ajisʉtiriticõari, quẽnasere yitʉjaroma” yirã.\\n22 Moabosarimasare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Cojoji rʉyabeto variquẽnase rãca mʉare moare rotirãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Manire ĩavariquẽnato’ yirã”, yitʉoĩabetirʉarãja mʉa. Ĩna ĩaro, ĩna ĩabeto quẽne, quẽnaro ĩnare moabosarũgũrʉarãja mʉa, “Ĩnare quẽnaro mani moabosabetijama, rẽtoro masigʉ̃, mani ʉjʉ, Cristo, manire ĩavariquẽnabecʉmi” yitʉoĩa güirã ñari. 23 Mʉa yimasiro cõro Cristore mʉa moabosarore bajirone mʉare rotirãre quẽnaro ĩnare moabosarʉarãja mʉa. 24 Cristo sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiri, ñajediro ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire. To bajiro tʉoĩacõari, mani moajama, ĩre moabosarã yirãja mani. Tire masiritibesa. Mani ʉjʉ ñari, ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire vaja yirʉcʉmi. Ti ñaja ĩ ñarojʉ ejacõari, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca quẽnamasuse manire ĩ ĩsiroti. 25 To bajiboarine rojose mʉa yirũgũjama, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiri, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yigʉ me ñaami.","num_words":699,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 11 BSNNT - - Bible Search\\nDiore mani sẽnirotire Jesús ĩ gotimasiore queti\\n1Cojorʉ̃mʉ ĩ jacʉre ĩre sẽniñuju Jesús. To ĩ yigajanorone, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ ado bajiro ĩre sẽniĩañuju:\\n—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, ĩ buerãre Diore ĩna sẽnirotire gotimasioñuju ĩ. To bajiri, ¿yʉare quẽne Diore yʉa sẽnirotire yʉare gotimasiogʉ̃ti mʉ? —Jesúre yisẽniĩañuju ĩ.\\n2To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩ buerimasare gotimasioñuju Jesús:\\n—Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽnirʉarãja mʉa:\\n“Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna. Adi macarʉcʉroana, mʉ bojase rĩne yʉa yirotire tʉoĩa yurũgũaja yʉa. Jẽre õ vecajʉ mʉ ñarojʉ mʉ yarã mʉ rotirore bajirone yiñarãma. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre quẽne mʉ rotirore bajiro rĩne yirere bojaja yʉa.\\n3Tocãrãcarʉ̃mʉne yʉa barotire cõaña mʉ.\\n4‘Rojose yʉa yisere masirioya’ mʉre yisẽniaja yʉa, rojose yʉare yirãre quẽne masiriorã ñari.\\nRojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. Ado bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —yiyuju Jesús, ĩ buerimasare.\\n5-6To yicõari, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Sĩgʉ̃, vacudigʉ, ñami gʉdarecojʉ ĩ baba ya vijʉre ejagʉmi. Ĩ ejaro ĩacõari, bare ĩre ecaroti ti manijare, gaje viagʉ ĩ babare sẽnigʉ̃ vacoacʉmi. Ĩ ya vijʉ ejacõari, “Yʉ baba ĩ ejaro ĩre yʉ ecaroti ti manijare, mʉre bare sẽnigʉ̃ bajibʉ yʉ”, ĩre yigʉmi. 7To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “Yʉre gõjanabiobesa mʉ. Jẽre sojere bibecõamʉ yʉ. Yʉ, yʉ rĩa quẽne cãnirã yaja yʉa. To bajiri, vãgãcõari, mʉre ĩsimasibeaja yʉ”, ĩre yicʉdicõagʉ̃mi. 8Ĩre ĩ ĩsirʉabetiboajaquẽne, ĩre ĩ sẽnitʉjabetijare, ĩ bojasere ĩsicõarʉcʉmi.\\n“Diore mʉa sẽnijama, mʉare cʉdirʉcʉmi”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n9To bajiri quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Diore mʉa sẽnijama, cõarʉcʉmi. Ĩre sẽnicõari, mʉa macajama, bʉjarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ no bojase ĩre ti rʉyajama, gãji ya vijʉ ejacõari sãjarʉ, sẽniĩagʉ̃mi. Ĩ sẽniĩajare, ĩre sãjaroticõari, ĩre ejarẽmogʉ̃mi. To bajirone bajiaja Diore sẽnirãre quẽne. Ĩre mʉa sẽnisere ajicõari, quẽnaro mʉare yiejarẽmorʉcʉmi. 10“Dios manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩna sẽnisere ĩnare cõarʉcʉmi. Ĩna macajaquẽne, bʉjarʉarãma —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.\\n11To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—“Vai bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿ãña, bar'i merene ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 12“Gãjabocʉ ria bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yijama, ¿cotibajare ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 13Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. To bajiri tire masicõari, ado bajiro Diore yimasiaja mani: “No bojarã Esp'iritu Santore cʉorʉarã, mani jacʉ õ vecagʉre ĩna sẽnijama, ĩnare cõarʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.\\n“Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca yigʉ yami Jesús”, ĩna yire queti\\n14Sĩgʉ̃ vãti sãñagʉ̃ ñañuju. “¡Ñagõbeticõato!” yigʉ, ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ñañuju. Ĩre Jesús ĩ burocarone, ñagõmasicoasuju masʉjʉa. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 15Sĩgʉ̃ri, ado bajiro Jesúre ĩre yitʉoĩañujarã ĩna:\\n—Ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ sãñagʉ̃ ñaami Jesús. To bajiri Beelzebú ĩ masise rãca vãtiare bureaami —Jesúre ĩre yitʉoĩañujarã ĩna.\\n16Gãjerãma, ado bajiro Jesúre yiyujarã:\\n—“Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami” yʉa yiĩamasirotire yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —Jesúre ĩre yiboayujarã ĩna. 17“Beelzebú sãñagʉ̃ ñaami” socarãne ĩna yitʉoĩasere masicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. To bajirone bajiroja cojo macanare quẽne, cojo vi ñarãre quẽne. 18To bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa. 19To bajiro yʉre mʉa yitʉoĩaboajama, mʉa buerã quẽne masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureasere, “Vãti ĩ masise rãca burearãma ĩna quẽne” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Tʉoĩamavisiarã yaja mʉa”, mʉare yirʉarãma ĩna, mʉa buerã. 20Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare.\\n21“To bajiro yimasiroti ñaboaja” yigʉ ñari, “Quẽnabʉsaro yimasiato” yigʉ, quẽna gajeye gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, guamʉ, jairo besu cʉogʉ ñari, ĩ ya viayere quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, no bajiro yicõari juarudimasimenama. 22To bajiboarine, “Jairo cʉogʉ yʉ ñajare, yʉre ẽmamasigʉ̃ magʉ̃mi” ĩ yitʉoĩaboasere, gãji ejacõari, ĩre quẽagʉ̃mi. To yicõari, ĩ besure, ĩ gajeyeũnire quẽne ẽmacõari, gãjerã ĩ babarãre ĩsibatogʉmi ĩ rẽtoro tĩmagʉ̃. Tire bajiro bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ, masigʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, yʉjʉa, ĩ rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ. Ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ.\\n23No bojarã yʉ gotiboasere ajitirʉ̃nʉmenama, yʉre ajitirʉ̃nʉboronare matarã yirãma. No bojarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yʉre yigoticudibosamenama, “Ĩre ajibesa” yirãre bajiro bajirã ñarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n24Quẽna ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Vãti, masʉ ʉsʉjʉre budicõari, oco manorijʉ vacudigʉmi. Tujariajaʉ bʉjabecʉ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “Yʉ budiriarojʉne vacoarocʉ ñagʉ̃ja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. 25Masʉ ʉsʉjʉre ĩ budigoriarore tudiejagʉ ĩ ĩajama, gõjanabiose mano, quẽnarivire bajiro masʉ ʉsʉjʉre ĩaejagʉmi. 26To bajiro ĩ ʉsʉjʉre ĩaejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ vãtia ĩ rẽtoro rojose yirãre ũmato ejagʉmi. To yicõari, ĩna ñaro cõrone masʉ ʉsʉjʉre sãjarãma ĩna. To bajiri, rẽtorobʉsa rojose yigʉ ñagʉ̃mi masʉ yuja. To bajirone bajirʉaroja mʉare adirodoriana rojose yirãre quẽne. Vãtiare yʉ bureacõaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, bʉtobʉsa rojose yirã ñaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n27To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgõ rõmio masa vatoajʉ ñacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—Bʉto variquẽnagõmo so, mʉre ũjubʉcʉorio —ĩre yiyuju so.\\n28To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—To bajiro yʉre mʉ yiboajaquẽne, Dios ocare ajicõari, ĩ rotisere quẽnaro yirã ñarãma bʉto variquẽnarãma —sore yicʉdiyuju Jesús.\\n29Jesús tʉjʉre jãjarãbʉsa masa ĩna ejarũtuatone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Mʉa adirodoriana, rojose yirã jãjarã ñaja mʉa. Yʉre ajiterã ñari, ĩaĩañamani mʉare yʉ yiĩosere bojaboaja mʉa. To bajiro mʉa bojaboajaquẽne, mʉare yiĩobetirʉcʉja yʉ. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro bajiĩoroti ñaroja. 30Jonás ĩna tʉjʉ ĩ ejaroto rĩjoro ĩ bajimasirere ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩamasiñujarã ĩna, N'inive vãme cʉti macana ñamasiriarã. Ti ũnire bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñari. To bajiro yʉ bajise ñajare, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi”, yimasirʉarãma masa.i 31“Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, Sabá sitana ʉjo ñamasirio, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare, ĩnare yiyuju Jesús. 32N'inive macana ñamasiriarã, Jonás ñamasir'i Dios oca ĩ gotisere ajicõari, rojose ĩna yisere sʉtiriticõari, yitʉjamasiñujarã ĩna. Jonás rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, rojose mʉa yisere yitʉjabeaja mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja: N'inive maca ñamasiriarã, tudicatirʉarãma ĩna. Tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yiĩarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n33To yicõari, quẽna gaje queti, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mʉa. Tire jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.j\\n34-35To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ĩnare gotiyuju:\\n—Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩamasiaja” mʉa masune yisocañarã rĩne, ñajediro riojo tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. 36Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\nFariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, “Rojose tãmʉorʉarãja mʉa”, Jesús ĩnare ĩ yire queti\\n37To bajiro ĩ yigajanoro bero, sĩgʉ̃ fariseo masʉ,\\n—Yʉ ya vijʉ yʉ rãca bagʉ vayá mʉ —Jesúre yiyuju.\\nTo bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ tʉjʉ sãjaejacõari, ĩ ãmori coebecʉne, baejarũju vasuju Jesús. 38To ĩ bajiro ĩacõari, “‘“Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmori coecõari rĩne, baroti ñaja’ yirotimasirere yirʉ̃cʉbʉobeami Jesús” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, no yimasibesuju fariseo masʉ.\\n39To bajiro ĩre ĩ yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Idiriabaja, bare jeobariabajare bajiro bajiaja mʉa, fariseo masa. Idiriabaja, bare jeobariabaja joema coeriabajari ñaboarine, jubeajʉama bʉto ʉeri cʉtibajarire bajiro bajiaja mʉa. Mʉa ʉsʉri bajisejʉarema tʉoĩabeaja mʉa. To bajirã ñari, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojosere quẽne tʉoĩarã ñari, rojorã ñaja mʉa. Ĩaʉorã ñari, “Ĩnare yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarʉarãja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa. 40Tʉoĩamasimenare bajiro bajirã ñaja mʉa, “Rojorã ñaja mani” yimasimena ñari. ¿Dios, mani rujʉrire rujeor'i, mani ʉsʉrire quẽne rujeobesujarique ĩ? Mani ʉsʉrire rujeor'i ñari, quẽnaro mani tʉoĩasere quẽne bojaami Dios. 41Rojosere tʉoĩatʉjaya. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnaro yirã masu ñarʉarãja mʉa.\\n42Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉrãja mʉa. To bajiro yirã ñari, bare sãvʉorere, an'is, menta, comino vãme cʉtire mojoroaca ti vaja cʉtiboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi moabosarimasare ĩsiaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, Dios ĩ rotimasire ñamasusejʉarema ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa. Ado bajiro bajiaja ñamasuse: Quẽnaro riojo yire, gãjerãre ĩamaire, to yicõari, Diore maire quẽne ñaja ñamasuse. Tire quẽne yirũgũrona ñaja mʉa.\\n43Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa. Boserʉ̃mʉ ñaro rʉ̃cʉbʉoriajaʉjʉ baruji variquẽnaja mʉa. Dios ocare ĩna buerivirijʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriajaʉjʉ rujivariquẽnaja. Masa ĩna ñarijʉ mʉa ejajama, rʉ̃cʉbʉose rãca mʉare ĩna sẽnisere bojarũgũaja mʉa.\\n44Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Masa, gojere bajiro bajiaja mʉa. Ti goje joere vaboarine, “Masa ĩna yujeriagoje ñaroja” yimasimenama, õ ẽñerocajʉ ti ñajare. Tire bajiro bajiaja mʉare quẽne. Rojose mʉa tʉoĩasere masimena ñari, “Rojorã rãca ñaja mani”, mʉare yimasibeama masa, mʉa tʉjʉ ejarã —ĩnare yigotiyuju Jesús, fariseo masare.\\n45To bajiro ĩ yigotirone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ. Ado bajiro Jesúre yiyuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, tʉo��amasiri mene goticõaja mʉ. Fariseo masare to bajiro mʉ yijama, yʉare quẽne tud'igʉ yaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju.\\n46To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Mʉa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne bʉto rojose tãmʉorʉarãja. Dios ĩ rotimasire masirã ñari, ĩ rotimasire rẽtobʉsaro yirotirũgũaja mʉa. “Cojo vãme me mani rotise ñajare, cʉdijeomasimenama ĩna” yimasirã ñaboarine, ĩnare ĩamaimenane, “Ñajediro yʉa gotirẽtobuse riojo ñaja”, masare ĩnare yirũgũaja mʉa.\\n47Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Diore gotirẽtobosamasiriarãre mʉa ñicʉa ĩna sĩamasiriarãre ĩna yujemasiriajaʉ joere quẽnarijaʉri quẽnoaja mʉa, “Quẽnarã ñañuma” yirã. 48To bajiro mʉa yijama, “Quẽnarã ñañuma” yirã me yaja mʉa. Ado bajirojʉa yirã yaja: “Diore gotirẽtobosamasiriarãre mani ñicʉa ĩna sĩamasire quẽnañuja ti” yirã yaja mʉa, mʉa ñicʉa rojose ĩna yiriarore bajiro rojose yirã ñari.\\n49To bajiro mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañumi Dios, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari. Ado bajiro yiyumi, mʉa ñicʉare, to yicõari, mʉare quẽne tʉoĩayugʉ ñari: “Jud'io masa vatoajʉ yʉre gotirẽtobosarãre, to yicõari, gãjerã yʉ oca goticudirimasare quẽne cõarʉcʉja yʉ. Ĩnare sĩarʉarãma ĩna. Gãjerãrema, rojose ĩnare yirʉarãma”, jud'io masare mʉare yiyumi Dios. 50-51To bajiri mʉa ñicʉa ĩna yimasire, mʉa yisere quẽne ado bajiro mʉare yirʉcʉmi Dios: Abel ñamasir'ire mʉa ñicʉ ĩ sĩasʉomasire, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasare mʉ ñicʉa ĩna sĩamasire, to yicõari Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi jubeajʉ ñarijaʉ soemʉoriajaʉ tʉjʉ mʉa ñicʉa Zacar'iare ĩna sĩatʉsamasire ti ñajare, bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa adirʉ̃mʉri ñarã. Ĩna bajimasiriarore bajirone Diore mʉa ajitirʉ̃nʉbeticõa ñajare, ĩna sĩamasire vaja rojose ĩnare ĩ yiroti rẽtobʉsaro rojose mʉare yirʉcʉmi Dios, adirʉ̃mʉri ñarãre.\\n52Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. Tire buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, gotimasiovadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato mani” yirãre bajiro yiñaja mʉa. To yicõari, “Gãjerã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato ĩna” yirã yaja mʉa. Dios yarã ĩna ñarʉaboajaquẽne, ĩnare matarã yaja mʉa. To bajiri mʉa quẽne ĩ yarã ñabetirʉarãja mʉa —ĩre yicʉdiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.\\n53-54To yigajano, ĩre jivar'i ya vijʉre Jesús ĩ budiato, bʉto ĩre jũnisiniñujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne. Ĩre jũnisinirã ñari, bʉto ĩre sẽniĩagõjanabioyujarã ĩna. “Ĩ cʉdimasibetijama, ĩre ocasãrãsa mani” yirã, quẽnaro ajisʉya vasujarã.","num_words":1860,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 19 BAONT - Atere ĩi yapano, Jesús, Galilea ca - Bible Search\\nAmeri cõarique maquẽre Jesús cʉ̃ ca wederique\\n1Atere ĩi yapano, Jesús, Galilea ca niiricʉ, Judea yepa dia Jordán're, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña pee ca niiri yepapʉre eawi. 2Too cʉ̃ ca waaro, paʉ bojoca cʉ̃re nʉnʉ waawa. Toopʉ ca diarique cʉtirãre catiowi Jesús.\\n3Jĩcãrã fariseos, Jesús pʉto eari, cʉ̃ ca ĩi maa wijiaro cʉ̃re wedejãarʉgarã, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa:\\n—¿Doti cũurique, jĩcʉ̃ ʉmʉre, no ca boorije jʉorira cʉ̃ nʉmore to cõa dotiti? —ĩiwa.\\n—¿Mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ wederique cʉ̃ja ca owarica pũuropʉre, “Jĩcãto bojocʉre tii jʉogʉpʉra mee ʉmʉ, nomio tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ,” ca ĩirijere mʉja bue ñaatiti?+ 5O biro ĩiupi: “Ate jʉori, jĩcʉ̃ ʉmʉ cʉ̃ nʉmo mena niirʉgʉ, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore witi weorucumi. Cʉ̃ja pʉarã nii pacarã, jĩcã upʉra niirucuma,” ĩiupi.+ 6To biri pʉarã méé niima. Jĩcʉ̃ra niima yua. To biro biicãri Ʉmʉreco Pacʉ jĩcã upʉra cʉ̃ ca cũuricarã ca niirãrena, bojocʉra cʉ̃ja ca ameri camotatiro tii majitimi —ĩiwi Jesús.\\n7To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa:\\n—¿To docare, ñee tiigʉ Moisés niiquĩricʉ, “Ate jʉori mʉre yʉ cõa,” ca ĩiri pũuro cʉ̃ nʉmore tiicojori, “Waagoja,” ĩicã majimi, cʉ̃ ĩi cũuquĩupari? —ĩiwa.+\\n8To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Añuro petira, wedericaro ca ametʉene nʉcã pairã mʉja ca niiro macã, mʉja nʉmoare cõa dotiupi Moisés. Ména jĩcãtopʉra to biri wãme biitiupa. 9To biri yʉ pea o biro mʉjare yʉ ĩi: Jĩcʉ̃ cʉ̃ nʉmore, apĩ mena cõ ca tii epeti pacaro cõre cõa, apeo cʉ̃ ca nʉmo cʉtijata, cʉ̃ nʉmo ca niitigopʉre tii epegʉ tiimi. Ñucã ca manʉ cõaricore ca nʉmo cʉtigʉ cãa, cʉ̃ nʉmo ca niitigopʉre tii epegʉ tiimi —ĩiwi Jesús.\\n10To biro cʉ̃ ca ĩiro, jãa cʉ̃ buerã pea o biro cʉ̃re jãa ĩiwʉ Jesús're:\\n—To docare ʉmʉ cʉ̃ nʉmore to biirije cʉ̃ ca biijata, ca nʉmo cʉtiticãpe nii —jãa ĩiwʉ.\\n11To biro jãa ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi yʉʉwi:\\n—Atera niipetirãpʉra: “To biirije biima ĩiro bii,” ĩi majitima. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ja ca majiro cʉ̃ ca tiirã wado teere majima. 12Bojorica wãmeri ca biirije jʉori, nʉmo cʉti majitima ʉmʉa: Jĩcãrã, mee baʉarãpʉra to biirã ca baʉaricarã niiri nʉmo cʉtitima. Aperãra bojocara to biro cʉ̃ja ca biiro cʉ̃jare tiima. Ñucã aperã Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽre padema ĩirã, nʉmo cʉtitima. Atere ca tʉo puo majigʉ ʉno cʉ̃ tʉo puojato —ĩiwi Jesús.\\nWimarãre Jesús cʉ̃ ca juu bue peorique\\n13Ñucã jĩcãrã, wimarãre Jesús pʉtopʉ ami doowa, cʉ̃ amori mena cʉ̃jare ñia peori, cʉ̃jare cʉ̃ juu bue bojajato ĩirã. To biro cʉ̃ja ca tiiro, jãa cʉ̃ buerã pea, wimarãre ca jee doorãre cʉ̃jare jãa boca tuti camotaawʉ. 14To biro jãa ca ĩiro, Jesús pea o biro jãare ĩiwi:\\n—Wimarãre yʉ pʉto tiicojoya. Cʉ̃jare camotaaticãña, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabea, cʉ̃jare biro ca niirã cʉ̃ja ca niipa tabe niiro bii —ĩiwi. 15To biro ĩi, wimarãre cʉ̃ amori mena cʉ̃jare ñia peo yapano, too ca niiricʉ waacoawi Jesús.\\n16Jĩcʉ̃ wãmʉ Jesús're ĩagʉ doori, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawi:\\n—Buegʉ añugʉ, ¿ñee ʉno añurije yʉ tiigajati, to birora caticõa niiriquere cʉorʉgʉ? —ĩiwi.\\n17To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—¿Ñee tiigʉ, “Añugʉ,” yʉre mʉ ĩiti? Ca añugʉa jĩcʉ̃ra niimi, Ʉmʉreco Pacʉ wado. Caticõa niiriquere bʉarʉgʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti cũurique ca ĩirore biro tiiya —cʉ̃re ĩiwi.\\n18To biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—¿Dijere? —ĩi jãiñawi wãmʉ pea. Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Bojocare jĩaticãña. Ca manʉ cʉtigopʉrena eperico cʉtiticãña. Jee dutiticãña.+ Aperãre watoara ĩi dito buiyeeticãña. 19Mʉ pacʉre, mʉ pacore nʉcʉ̃ bʉoya.+ Ñucã, mʉ pʉto macãrã cãare mʉ upʉre mʉ ca mairore birora cʉ̃jare maiña+ —ĩiwi.\\n20To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉo:\\n—Mee, tee niipetirijepʉra yʉ tii peticãwʉ. ¿Ñee apeye yʉre to dʉjati ména? —cʉ̃re ĩi jãiñawi.\\n21To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—Añugʉ peti mʉ ca niirʉgajata, waari mʉ ca cʉorije niipetirijere noni peticã, tee wapare jeeri, ca boo pacarãre cʉ̃jare noniña. To biro tiigʉ, ʉmʉreco tutipʉre pairo mʉ apeye cʉtirucu. To biro tii yapano, yʉ mena dooya —cʉ̃re ĩiwi Jesús. 22Wãmʉ pea to biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉogʉ, ca apeye paigʉ niiri, bʉaro tʉgoeña pairique mena waacoawi.\\n23To biro cʉ̃ ca biiro ĩa, Jesús pea o biro ĩiwi jãa cʉ̃ buerãre:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Jĩcʉ̃, ca apeye paigʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre biirique peti ea waarucumi. 24O biro mʉjare yʉ ĩi nemo ñucã: Jĩcʉ̃ ca apeye paigʉ pea Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre do biro cʉ̃ ca bii ea waatirije to ca nii pacaro, jĩcʉ̃ camello peera, popiye méé niicã, ãjipõa potaga opeacãre cʉ̃ ca jãa ame witi waaro —jãare ĩiwi Jesús.\\n25To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, jãa cʉ̃ buerã pea, bʉaro jañuro tʉo ʉcʉacoama ĩirã, o biro jãa ĩiwʉ:\\n—To docare ¿ñiru peti cʉ̃ ametʉa majigʉti? —jãa ĩiwʉ.\\n26To biro jãa ca ĩiro, Jesús pea jãare ĩa, o biro ĩiwi:\\n—Atea, bojocara do biro ca tii majiña manirije niiro bii, Ʉmʉreco Pacʉ peera cʉ̃ ca tii majirije wado niicã —ĩiwi.\\n27To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea o biro ĩiwi Jesús're:\\n—Jãa, jãa ca cʉorijere cũu peticã, mʉ mena pee jãa doowʉ. To biri, ¿ñee jãa tiicojo ecorãti? —cʉ̃re ĩi jãiñawi.\\n28To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi yʉʉwi:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Ati ʉmʉreco niipetiro ca wajoari cuu ca niiro, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, ca doti majuropeegʉ cʉ̃ ca duwiri tabepʉ yʉ ca ea nuu eari rʉmʉre, mʉja, yʉre ca nʉnʉricarã cãa, ca doti majuropeera cʉ̃ja ca duwirijepʉ mʉja ea nuu waarucu, Israel yaa poogaari pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niiri poogaari cʉ̃ja ca tii niiriquere jãiña bejerʉgarã. 29Ñucã niipetirã yʉ yee jʉori, cʉ̃ja wiijerire, cʉ̃ja yaarãre, cʉ̃ja yaarã romirire, cʉ̃ja pacʉare, cʉ̃ja pacoare, cʉ̃ja punare, cʉ̃ja yaa yeparire cʉ̃ja ca waa weojata, cʉ̃ja ca cʉoricaro ametʉenero cien niirije cõro peti cʉo nemorucuma. Ñucã to birora caticõa niirique cãare cʉorucuma. 30To biri mecʉ̃rire paʉ ca nii majuropeerã ca niirã, watoa macãrã tuarucuma. Ñucã mecʉ̃rire, paʉ watoa macãrã ca niirã pee, ca nii majuropeera tuarucuma —ĩi wedewi Jesús.","num_words":974,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"3 San Juan 1 BSNNT - Gayo, ¿ñaboati mʉ? Yʉ ñaja bʉcʉ, - Bible Search\\n2 San Juan 1 San Judas 1\\nCristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Gayo vãme cʉtigʉre Juan ĩ ucacõare\\n1Gayo, ¿ñaboati mʉ? Yʉ ñaja bʉcʉ, Juan, adi papera mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ quẽne, Dios oca socabetire ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉre maiaja yʉ.\\n2Yʉ maigʉ̃, mʉre quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ rãca quẽnaro ĩ ñarore bajiro ĩ yarã rãca quẽnaro ñato’ yigʉ, to yicõari, ‘Rijaye quẽne manicõato’ yigʉ, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. 3Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉ rãcana yʉ tʉjʉ ejacõari, “Dios oca socabeti ti gotirore bajiro yicõa ñaami” ĩna yigotisere ajicõari, bʉto variquẽnamʉ yʉ. 4Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rĩare bajiro bajirã, Dios oca socabeti ti gotirore bajiro “Quẽnaro yirũgũama” ĩna yisere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉ. Disejʉa quẽnabʉsase oca ajibeaja yʉ.\\n5Yʉ maigʉ̃, gãjerã Cristo ocare gotimasiocudirimasa, gajeroana ĩna ñaboajaquẽne, “Ĩnare yirẽmorũgũami” mʉre ĩna yisere ajibʉ yʉ. To bajiro mʉ yirũgũse sʉorine “Cristo oca socabeti ti gotirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, mʉre yimasire ñaja. 6Sĩgʉ̃ri Cristo ocare gotimasiocudirimasa, adojʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarivijʉ ejacõari, “Quẽnaro yʉare yirẽmocami”, yʉare yigotima ĩna. To yicõari, quẽna mʉ tʉjʉ ĩna ejaro, “Quẽnaro rẽtoajaro ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro ĩnare mʉ yirẽmojama, quẽnaroja. 7“Dios ocare gotimasiocudito mani” yirã, vacama ĩna. Ĩna gotimasiocudirojʉ, Diore masimenare, “Yʉare ejarẽmoña”, ĩnare yibesuma. 8To bajiri ĩnare yirẽmoroti ñaja manire, “Cristo ocare gotimasiocudicõa ñato” yirã.\\n“Diótrefes vãme cʉtigʉ rojose yiyumi”, yire queti\\n9Mʉare papera ucacõaboacajʉ yʉ, mʉ tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiboarine, Diótrefes vãme cʉtigʉjʉa masare gotimasiorã yʉa ñasere bojabesumi, “Yʉjʉa ĩnare ũmato ñagʉ̃ ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari. 10To bajiro ĩ yire ñajare, yʉ vatirʉ̃mʉ mʉa rẽjarivijʉ ejacõari, “Rojose yigʉ yiyuja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ. Ĩjʉa, rojose masu yʉare ñagõmacarũgũñumi. To bajiro ĩ yirere ajicõari, variquẽnabeaja yʉ. Cristo ocare goticudirimasa ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩna rẽjarivijʉ ĩna sãjarʉajama, sãjarotibesumi. To ĩ yirone sĩgʉ̃ri ĩ rãcanajʉama, sãjarotirʉaboayuma. To ĩna yirone, ĩna rãcane “Budiasa mʉa quẽne”, ĩnare yitud'icõarũgũñumi.\\n“Demetrio vãme cʉtigʉ quẽnaro yiyumi”, yire queti\\n11Yʉ maigʉ̃, rojose yirãre bajiro yibesa mʉ. Quẽnasejʉare yiya. Quẽnase yirã, Dios rĩare bajiro bajirã ñarãma, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã. Rojose yirãma, Diore masimena ñarãma.\\n12“Demetrio vãme cʉtigʉ, quẽnaro yigʉ ñaami”, yama masa jediro. Ĩre bajiro quẽnaro yigʉre gotiaja Cristo oca riojo gotise. To yicõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, yaja yʉa quẽne. To bajirone yigʉja mʉ.\\n13-14Gajeye jairo mʉare yʉ gotiroti ti ñacõajare, yʉ masune mʉare gotigʉ varʉa tʉoĩaja yʉ. To bajiboarine, adi rĩne mʉare ucacõaja yʉ. Tojʉ ejacʉ, mʉre quẽnaro gotirʉcʉja yʉ.\\n15Quẽnaro mʉa ñarotire yigʉ, mʉare ejarẽmoato Dios. Adoana mani mairã, mʉre quẽnarotiama. Mʉa rãcana mani mairãre yʉ quẽnarotisere yʉre gotibosaya.","num_words":409,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Pedro 2 BSNNT - “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ - Bible Search\\n1 San Pedro 1 1 San Pedro 3\\n1 San Pedro 2\\n1“Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñari, jediro rojose yibetirũgũroti ñaja. Adi ũnire yibetirũgũña mʉa: Gãjerãre yitobesa. Socabesa. Gãjerãre, “Quẽnaro ñaama”, ĩnare yiĩatebesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. 2-3Bʉtobʉsa Dios ocare ajivariquẽnacõari, ti gotirore bajiro yirʉa tʉoĩarũtuaroti ñaja mʉare. Sũca bʉto ũjurʉagʉre bajiro tire yirʉa tʉoĩarũtuaroti ñaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro manire yami Dios” yimasirã ñari, quẽnabʉsaro ĩ bojarore bajiro yirũtuarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja.\\n“Gʉ̃ta ñamasuricare bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi Cristo”, yire queti\\n4To bajiri, mani ʉjʉre Jesucristo, mani catirotire manire ĩsigʉ̃re quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaña. Ĩne ñaami masa vi quẽnorã gʉ̃ta ĩna cũsʉorica, ñamasuricare bajiro bajigʉ. Ĩre bʉto ĩatecama masa. Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, Diojʉama, “Ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi. 5To bajiro yigʉ ñari, mʉare quẽne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rãcana mʉa ñajare, Dios ya vire gʉ̃ta ĩ jeomʉjavasere bajiro bajiaja mʉa. To bajicõari, ti vi ñarã, quẽnase rĩne yirã, paiare bajiro bajiaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉori Dios ĩ ĩavariquẽnasere yiñaña. 6Isa'ias ĩ ucamasire Dios oca ado bajiro ti gotijare, Jesucristo sʉorine Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajiaja mʉa:\\n“Sión vãme cʉti maca ñarica gʉ̃ta, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnaricare bajiro bajirocʉre cũrʉcʉja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yʉ yirũgũjare, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yivariquẽnarʉarãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristore Dios ĩ gotirere yiro.\\n7To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩre bʉto maiaja mani. Gãjerã, ĩre ajimenajʉarema, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajiaja. Ĩnarema, gʉ̃ta ĩna rocariare bajiro bajiami Jesús. Ado bajiro gotiaja ti:\\n“Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n8To yicõari, gajeye Dios ocare masa ĩna ucamasire “Gʉ̃ta masa ĩna jʉata quedirotiare bajiro bajiami Jesús” yigotiro yaja.\\n“Coja gʉ̃ta, ĩna jʉata quedirotiare bajiro bajirocʉre cũrʉcʉja yʉ”, yigotiyuja ti.\\nTo bajiro ti gotijama, Cristo ocare ajimena ñari, ĩna rijato berojʉ rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire yiro yaja. “To bajiro bajirʉarãma” Dios ĩ yigotiriarore bajirone bajirʉarãma.\\n9To bajiro bajirona me ñaja mʉajʉama. Dios sʉorine ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã ñaja mʉa. Dios, mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉorã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrã ñaja mʉa. Ĩ sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, ĩ bojasere yirã ñaja. Rojose mʉa yisere ĩ macʉ ĩ vaja yijeobosare ñajare, Dios yarã ñaja mʉa. “Ñajediro quẽnaro yʉ yisere gãjerãre gotiato” yigʉ, “Yʉ yarã ñarʉarãja”, mʉare yiyumi. Diore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, ĩre masimena ñari, vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaboayuja mʉa maji. To bajiro yirã mʉa ñaboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, ĩre masirã ñari, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarãja mʉa. 10Tirʉ̃mʉjʉ Dios ĩ ĩamaimena ñañuja mʉa maji. To bajiri, sĩgʉ̃ rĩare bajiro ñabesuja mʉa maji. Adirʉ̃mʉrirema ĩ masune quẽnaro ĩ yijare, ĩ yarã ñarãja mʉa yuja.\\n“Dios ĩ bojase rĩne yirũgũña”, yire queti\\n11Yʉ mairã, adigodojʉ ñarã yoaro me catiñarona ñaja mani. To bajiboarine õ vecajʉ Dios tʉjʉ ñaja mani ñacõa ñarũgũrotojʉama. To bajiro bajirona ñari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibetirũgũña. Rojose mʉa yirũgũjama, Diore mʉa ajitirʉ̃nʉboasere yitʉjarã ñari, rojose yiecorʉarãja. 12Diore masimena vatoajʉ ñarã ñari, quẽnase rĩne yirũgũña, “‘Rojose yama’ gãjerãre yi ocasãroma” yirã. Quẽnase rĩne mʉa yicõa ñasere ĩariarã ñari, “Mʉ sʉorine quẽnaro yirũgũcama”, Diore yirʉarãma, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro.\\n13-14Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃, ĩre cʉdirũgũña mʉa. Ĩre moabosarãre quẽne cʉdirũgũña. “Rojose yirãre rojose ĩna yise vaja rojose yʉre yibosato” yigʉ, to yicõari, “Quẽnaro yirãre quẽnaro ĩna yise vaja quẽnaro yʉre yibosato” yigʉ, ĩnare cũgʉ̃mi ʉjʉ ñamasugʉ̃. Õ vecagʉ, mani ʉjʉre quẽnaro ĩna rʉ̃cʉbʉorotire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare cʉdirũgũña mʉa. 15Diore ajimena, mʉare rojose ĩna ocasãrere ajicõari, “Socase ñaja” ʉjarã ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, quẽnase rĩne mʉa yirũgũsere bojaami Dios.\\n16Ado bajiro ti bajijare, Dios ĩ bojasere yirũgũroti ñaja: Rojose mani yiboajaquẽne, manire masirioyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Rojose mani yijama, no yibeaja”, yitʉoĩaroti me ñaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarũgũroti ñaja: “Manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yirere masirioyumi Dios. To bajiri, mani quẽne, ĩre mairã ñari, ĩ bojasejʉare yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. 17Masa jedirore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne mairũgũroti ñaja. “Ĩre mani cʉdibetijama, manire ĩavariquẽnabecʉmi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũña. To yicõari, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña.\\n“Rojose ĩre yirãre Cristo ĩ gãmebeticatore bajiro gãmebetiroti ñaja”, yire queti\\n18Mʉa, gãjerãre moabosarã, mʉa ʉjarãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, ĩna rotisere quẽnaro cʉdirũgũroti ñaja. Quẽnaro yirã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, ĩna rotisere quẽnaro cʉdiroti ñaja. 19Cojojirema sĩgʉ̃ rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Rojose yiyuja mʉ” ĩre yitʉoĩacõari, rojose ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre moabosarimasʉjʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ĩ gãmebetijama, “Quẽnaroja”, yirʉcʉmi Dios. 20Rojose mʉa yijama, to bajiro mʉa yise vaja rojose mʉare yigʉmi mʉa ʉjʉ. To ĩ yiro bero, “Rojose mani yijare, to bajiro yimi” yimasirã ñari, ĩre gãmebetirʉarãja. To bajiboarine, quẽnaro mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare ĩ yijama, rojose tãmʉoboarine, gãmebetirʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajise ñaja Dios ĩ ĩavariquẽnase. 21To bajiro mʉa bajirotire yigʉ, “Yʉ rĩa ñaña”, mʉare yirimi Dios. Cristo quẽne, manire rojose tãmʉobosagʉ ñaboarine, gãmebeticami. To bajiro ĩ bajicati ti ñajare, ĩre bajiro bajiroti ñaja manire quẽne. 22Cojojirema rojose yiĩabeticami. Ñimʉjʉare yitobeticami. 23Masa ĩre ĩna tud'iboajaquẽne, ĩnare tud'igãmebeticami. Rojose ĩre ĩna yirone, “Yʉre rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yirʉcʉja”, ĩnare yibeticami. Ado bajirojʉa tʉoĩacami: “Dios ñaami, masa rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yigãmerocʉma. To bajiro ĩ yijama, quẽnaro riojo yirʉcʉmi”, yitʉoĩacami. 24To bajicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre ĩna jaju sĩarone, rojose mani yise vaja, manire rojose tãmʉobosacami, rojose yibeticõari, quẽnasejʉare mani yirotire yigʉ. 25Tirʉ̃mʉjʉma Diore ajimena ñari, oveja codeecobeticõari, ĩna mavisiacudirore bajiro bajiyuja mʉa maji. Yucʉrema, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, oveja codeecorãre bajiro bajiaja mʉa.","num_words":916,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 TESALONICENSES 2\\n1 Yʉa mairã, mʉa tʉ yʉa bajiñacatire tʉoĩacõari, “Bʉto quẽnacajʉ”, yimasiaja mʉa. 2 Mʉa tʉjʉ yʉa ejaroto rĩjoro, Filipos ĩna yirimacajʉ ñacajʉ yʉa. Tojʉ yʉa ñaro rojose yʉare yicama. Mʉa ya macana quẽne yʉare gotirotibetiboacama. Jẽre tire masiaja mʉa. Yʉare ĩna gotirotibetiboajaquẽne, Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare goticõacajʉ, Dios oca Jesús sʉori quẽnaro ĩ yise quetire. 3 Socasere ajirʉ̃cʉbʉorã me ñari, tire mʉare goticajʉ yʉa. Rojose yirʉarã me, mʉare goticajʉ. Mʉare yitorʉabeticajʉ. 4 “¿Yʉ bojarore bajiro yirã ñati?” yigʉ, yʉare rotiĩacõari, variquẽnañumi Dios. To bajicõari, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gotirʉarãja mʉa”, yʉare yirotiyumi. To bajiri ĩ gotirotirore bajirone gotirũgũaja yʉa. “Masa ajivariquẽnato” yirã me, gotirũgũaja. “Dios ajivariquẽnato” yirãjʉa, gotirũgũaja. 5 “Oca quẽnase rãca yʉare yitorã me yama”, yʉare yimasicajʉ mʉa. “Gãjoa manire ĩsiato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Tire masiaja mʉa. Dios quẽne, tire masiami. 6 “ ‘Ñamasurã ñaama’ yʉare yato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Noajʉane, “Manire rʉ̃cʉbʉoato” yirã yʉa goticana manicama. 7 Mʉare rotibeticajʉ yʉa. Cristo ĩ cõarã ñari, yʉa rotijaquẽne, quẽnacõaboariaroja. To bajiboarine, sĩgõ rõmio so rĩacare so ĩatirʉ̃nʉrore bajiro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũcajʉ yʉa. 8 To bajiro mʉare ĩamairã ñari, “Cristo ye quetire ĩnare gotimasiorʉarãja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũcajʉ yʉa. Ti rĩ mere yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa. “Manire ĩaterã manire ĩna sĩaroti ti ñaboajaquẽne, ĩnare gotimasiorʉarãja”, yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa, mʉare ĩamairã ñari. 9 Yʉa mairã, mʉa tʉ ñarã, bʉto josari yʉa moarũgũcatire masiritimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa, ñami quẽne moarũgũcajʉ yʉa. Tojʉ mʉa tʉjʉ yʉa ñase vaja, yʉa base vaja quẽne yʉare mʉa vaja yibosajama, josaboriaroja ti, mʉare. Tire masirã ñari, “Vaja yibeticõato ĩna” yirã, Dios oca gotirã ñaboarine, gajeye moare yʉa masune moacõari, bare vaja yibarũgũcajʉ yʉa.\\n10 Mʉa tʉjʉ ñarã Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũcajʉ yʉa. Tojʉre quẽnaro riojo yirũgũcajʉ yʉa. To bajiri socamenane, “Rojose yicama” yirã manama mʉa tʉ ñarã. To bajiro yʉa bajicatire ĩacana ñari, “Ĩna yicatore bajiro yirũgũcama ĩna”, yʉare yiñagõbosa masiaja mʉa quẽne. Dios quẽne tire yʉare yiñagõbosa masigʉ̃mi ĩ. 11 “Rĩa cʉtigʉ ĩ rĩare maigʉ̃, tocãrãcʉre quẽnaro ĩ yirore bajiro manire yirũgũcama ĩna”, yʉare yimasiaja mʉa. 12 Rojose mʉa tãmʉojama, mʉa tãmʉobetijaquẽne, quẽnaro mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉa, “ ‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Cristore ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato” yirã. “Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yisere bʉto bojaja yʉa”, mʉare yirũgũcajʉ yʉa. Dios ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, quẽnaro rotigʉ, “Yʉ tʉjʉ ñarʉarãja” mʉare yigʉ.\\n13 Gajeye ado bajiro mʉa bajicatire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽnirũgũaja yʉa. Dios oca mʉare yʉa gotimasiocatire ajicõari, “Ĩna masune tʉoĩacõari, gotirã me yama” yimasicõari, yʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri socase me ñaja Dios ye yʉa gotimasiorũgũse. To bajiri, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉjama, Dios ĩ bojasere yirã ñarʉarãma. 14 Yʉa mairã, ti ocare ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yiyuma mʉa yarã. Mʉa yiecorore bajirone yiyuma jud'io masa quẽne, ĩna yarã Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre. 15 Ĩna yarãne ñaama Cristore sĩariarã. Rĩjorojʉ Diore gotirẽtobosariarãre quẽne ĩnane sĩariarã ñaama ĩna. Yʉare quẽne tud'irã, varoticana ñaama. To bajiro yirã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnamena ñaama. Jediro masare ĩaterã ñaama. 16 Jud'io masa me rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire bojamena ñari, Dios ocare gotimasiorʉaboacajʉ yʉa. Yʉare gotimasio rotibetirũgũama. Rẽmojʉne, rojose rĩne ĩna yicõasʉoadire ñajare, to bajirone bajiaja adirodore quẽne. Rojose ĩna yitʉjabetijare, rojose ĩnare yicõagʉagʉ yami Dios yuja.\\n17 Yoaro mene quẽna mʉa tʉjʉ yʉa tudivarotire gotirʉaja yʉ. Yʉa mairã, mʉare yʉa vadiveocato bero, mʉare ĩabetiboarine, tocãrãcarʉ̃mʉre mʉare tʉoĩacõa ñarũgũaja. To bajiri, mʉare bʉto tʉoĩarã ñari, mʉare ĩarã varʉarũgũboacajʉ yʉa. 18 Yʉ masu quẽne cojoji me mʉare ĩagʉ̃ varʉarũgũboacajʉ yʉ. Tocãrãcajine mʉa tʉjʉ ĩarã yʉa varʉacõarore, “Ejabeticõato” yigʉ, rojose yʉare yirũgũñumi vãtia ʉjʉ Satanás. 19 Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivado yʉa ĩorona mʉa ñajare, mʉare ĩarã varʉacajʉ yʉa. “Mʉ oca ĩnare yʉa goticati ñajare, mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Cristore ĩre yiĩovariquẽnarʉarãja yʉa. To bajiro yʉa yiroti ti ñajare, Jesús ĩ tudivadirotire bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Gãjerãre yʉa tʉoĩaro rẽtoro mʉare tʉoĩavariquẽnaja. 20 Socarã me yaja yʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Tire ĩre gotivariquẽnarʉarãja.","num_words":613,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 1, Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei (TUENT) | The Bible App\\nIdioma de la BíbliaTuyuca\\nMés informació sobre Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei\\n18Jesucristo bauárigue biiro wáayiro. María cʉ̃ʉ̃ paco Joseména manʉcʉtigodo tiiyígo. Cʉ̃́ã pʉarã́ niiãdari sʉguero, Espíritu Santo tutuaremena niipacó niitoayigo. 19José coo manʉ niigʉ̃dʉ coo niipacó niirére ĩñagʉ̃, “coore duujã́gʉ̃da” jĩĩ wãcũmiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ basocʉ́ ãñugʉ̃́ niijĩgʉ̃, basocá tʉocóropʉ wedesãdʉgariyigʉ. Teero tiigʉ́, “yayióro coore duujã́gʉ̃da” jĩĩ wãcũmiyigʉ. 20Cʉ̃ʉ̃ teero wãcũrĩ, quẽẽrṍpʉ ángele#1.20 Portugués: anjo. cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyigʉ:\\nCʉ̃ʉ̃ wãme Emanuel niiãdacu,#1.23 Isaías 7.14.","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Colosenses 1\\n1-2 Yʉʉ Pablo Cõãmacʉ̃ booró Jesucristoyere wededutigʉ beserigʉ niiã. Mʉ́ã Colosas macãrã Cõãmacʉ̃ beserirare Cristore ãñurõ padeoráre ãñuduticoa. Marĩya wedegʉ Timoteocã ãñuduticoi.\\nCõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nPablo Colosas macãrãrẽ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩbosárigue\\n3-4 Mʉ́ãye quetire tʉowʉ́: Mʉ́ã Jesucristore padeorére, teero biiri mʉ́ã niipetira Cõãmacʉ̃rẽ padeoráre maĩrére tʉowʉ́. Teero tiirá, ʉ̃sã mʉ́ãrẽ sãĩbosárecõrõ Cõãmacʉ̃rẽ marĩ Õpʉ̃ Jesucristo Pacʉre ʉsenire ticorucua. 5 Mʉ́ã too sʉgueropʉ diamacʉ̃́ maquẽ, ãñuré quetire tʉorára, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre ʉ̃mʉã́sepʉ ãñurõ tiiádarere tʉomasĩ́yiro. 6 Ãpẽrãcã́ teerora tee quetire tʉorá, mʉ́ãbirora tiirá tiiáyira. Niipetiropʉ Jesuré padeorá ãñurére tiiáyira. Niipetiropʉ paʉ basocá Jesuyére padeorá tiiáyira. Cõãmacʉ̃ basocáre ãñurõ tiirére mʉ́ã sicato tʉopacára, “diamacʉ̃́ maquẽrã niiã” jĩĩ, tʉomasĩ́nʉcãrira niiwʉ̃. 7 Epafras ʉ̃sã bayiró maĩgʉ̃́ mʉ́ãrẽ tee quetire wederigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃sãrẽ padeapugʉ niiĩ. Cristore ãñurõ padecotegʉ niijĩgʉ̃, mʉ́ãrẽ diamacʉ̃́ maquẽrẽ wederigʉ niiĩ. 8 Cʉ̃ʉ̃ basirora mʉ́ãye quetire néejeawi. Espíritu Santo mʉ́ãrẽ cãmerĩ́ maĩrĩ́ tiiríguere wedewi.\\n9 Teero tiirá, tee quetire tʉorí bʉrecomena Cõãmacʉ̃rẽ mʉ́ãrẽ sãĩbosárucujãã. Biiro jĩĩ sãĩbosáa: “Cõãmacʉ̃, tʉomasĩ́rere ticonemoña cʉ̃́ãrẽ. Mʉʉ teeré ticori, mʉʉ boorére ãñurõ masĩpetiadacua. Mʉʉyere tʉomasĩ́rã, ãñurõ masĩrã́ niiãdacua”, jĩĩã. 10 Teeré sãĩbosáa mʉ́ãrẽ, Cõãmacʉ̃ põna tiiróbirora niirecʉtiaro jĩĩrã. Mʉ́ã teero niirecʉtira, mʉ́ã tiirécʉtire cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenirĩ tiiádacu; pee ãñurére tiinemóãdacu; Cõãmacʉ̃rẽ masĩnemoãdacu. 11 “Cõãmacʉ̃, mʉʉ bayiró tutuaremena wãcũtutuari tiiyá cʉ̃́ãrẽ”, jĩĩ sãĩbosáa. Cõãmacʉ̃ wãcũtutuarere ticori, mʉ́ãrẽ merẽã wáari, mʉ́ã ʉseniremena, cúaro manirṍ wãcũtutuajããdacu; 12 marĩ Pacʉre ʉsenire ticoadacu. Cʉ̃ʉ̃rã́ mʉ́ãrẽ ʉ̃mʉã́sepe wáaadara niirĩ tiiyígʉ. Toopʉ́ niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá, mʉ́ãcã cʉ̃ʉ̃ ticorére ñeeãdacu. 13-14 Sicatopʉre marĩrẽ wãtĩã dutirira niiwã. Marĩrẽ teero biiri ĩñagʉ̃, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ bayiró maĩgʉ̃́rẽ ticodiocorigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ marĩ ñañaré tiirére acabó, netõnérigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ naĩtĩãrõpʉ niimirirare wionéco, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ dutirémenape cṹũrigʉ niiwĩ sáa.\\nBasocá Cõãmacʉ̃mena ãñurõ niirecʉtire\\n15 Cõãmacʉ̃ bauhégʉ niiqui. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ atibʉ́recopʉ atigʉ, Cõãmacʉ̃ niirecʉtirere, cʉ̃ʉ̃ tiirécʉtirere ẽñoyígʉ. Cʉ̃ʉ̃ niipetire Cõãmacʉ̃ bauanérigue nemorṍ ʉpʉtí macʉ̃ niiĩ. 16 Cõãmacʉ̃ niipetirere tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃menarã tiirígʉ niiwĩ. Ʉ̃mʉã́se maquẽrẽ, atibʉ́reco maquẽrẽ, baurére, bauhérere, õpãrã́ ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́rẽ, atibʉ́recopʉ niirã́rẽ, teero biiri niipetirere cʉ̃ʉ̃menarã tiirígʉ niiwĩ. Teeré tiigʉ́, “yʉʉ macʉ̃ye niiãdacu” jĩĩyigʉ. 17 Cristo niipetire bauanéãdari sʉgueropʉ niitoayigʉ.* Juan 1.1-18. Cʉ̃ʉ̃menarã cʉ̃ʉ̃ bauanériguepʉra teerora niirucujãã. 18 Cristo niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre dutigʉ́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ niiĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre catirére ticogʉ́. Cʉ̃ʉ̃rã́ niiĩ sũcã niipetira diarira sʉguero masãsʉguerigʉ. Teero tiigʉ́, niipetirare, niipetirere niisʉguerigʉ niiĩ. 19 Cõãmacʉ̃ biiro jĩĩyigʉ: “Yʉʉ macʉ̃ yʉʉ tiiróbirora niigʉ̃daqui”. Teero tiiró, niipetire Cõãmacʉ̃ niirecʉtire† Cõãmacʉ̃ niirecʉtire ate niiã: Cʉ̃ʉ̃ tutuanetõjõãgʉ̃ niiqui; basocáre maĩquí; diamacʉ̃́ maquẽrẽ tiiquí; niipetirere masĩqui; niipetiropʉ wáarere masĩqui; basocá wãcũrére masĩqui. Cristopʉre niiã. 20 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ marĩrẽ diabosari tiirígʉ niiwĩ. Niipetire, niipetira cʉ̃ʉ̃mena ãñurõ niirecʉtirere wáari tiigʉ́da jĩĩgʉ̃, Cristo curusapʉ tusagʉ, díi õmayudiari tiiyígʉ. Cʉ̃ʉ̃ye díimena Cõãmacʉ̃ atibʉ́reco macãrãmena, atibʉ́reco maquẽmena, ʉ̃mʉã́se niirã́mena, ʉ̃mʉã́se niirémena niimasĩjãqui.\\n21 Mʉ́ã too sʉgueropʉre Cõãmacʉ̃rẽ masĩriyiro ména. Mʉ́ã ñañaré tiirá niijĩrã, mʉ́ã yeeripũnarĩpʉre Cõãmacʉ̃mena cãmerĩ́ ĩñadʉgahera tiiróbiro niirucuyiro. 22 Teero mʉ́ã niipacari, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãmena ãñurõ niirecʉtimasĩqui sũcã. Cristo marĩ tiiróbiro õpʉ̃ʉ̃cʉtigʉ tiiõpʉ̃ʉ̃menarã ñañarõ netõ, diayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ diariguemena Cõãmacʉ̃ mʉ́ã ñañaré manirã́, ñañaré tiirírirabiro pʉtʉári tiiyígʉ. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃mena niiãrõ jĩĩgʉ̃, teero tiiyígʉ. 23 Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ye quetire padeorucúri, cʉ̃ʉ̃ boorére tiirucúri, teero tiigʉ́daqui. Mʉ́ã tee quetire tʉoári siro, “Cõãmacʉ̃mena niirucujããdacu” jĩĩyiro. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃mena niiãdarere ʉseniremena yuenʉcãyiro. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃ye quetire padeodúrijãña. Tee queti niipetiro macãrãpʉre wedenoã. Yʉʉcã tee quetire wedegʉ́ra niiã.\\nCõãmacʉ̃ Pablore Jesuré padeoráre tiiápudutirigue\\n24 Mʉ́ãrẽ tiiápunemodʉgama jĩĩgʉ̃, ñañarõ netõã. Mecʉ̃tígã yʉʉ ñañarõ netõpacʉ́, ʉseniremena niiã. Cristo cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráye niiãdarere tiigʉ́, ñañarõ netõtóayigʉ. Teero tiigʉ́, yʉʉcã cʉ̃ʉ̃ netõrírobirora cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre tiiápunemodʉgagʉ, ñañarõ netõã. 25 Cõãmacʉ̃ yʉʉre cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre tiiápudutirigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, Jesuré padeoráre wedegʉ́ niiã. Cʉ̃ʉ̃ye quetire tʉomasĩ́petijããrõ jĩĩgʉ̃, wedea. 26 Tee queti too sʉguero macãrãpʉre masĩña manirígue niimiriro niiwʉ̃. Cʉ̃́ãrẽ yayióre quetibiro niimiriro niiwʉ̃. Atitóre Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre tee quetire wederémena tʉomasĩ́rĩ tiirígʉ niiwĩ. 27 Cʉ̃́ãrẽ Cõãmacʉ̃ tee masĩña maniríguere, teero biiri cʉ̃ʉ̃ judíoa niihẽrãrẽ ãñurõ tiiádarere masĩrĩ boorígʉ niiwĩ. Ate niiã: Cristo mʉ́ãmena niiqui; cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãmena niirĩ, ãñuré mʉ́ã ʉ̃mʉã́sepʉ cʉoádarere masĩ, ʉseniyuetoacu.\\n28 Ʉ̃sã cʉ̃ʉ̃ye quetire wedea. Niipetirare ãñurére tiidutía, cʉ̃ʉ̃mena niirucujããrõ jĩĩrã. Niipetirare, tʉomasĩ́ãrõ jĩĩrã, ãñurõ masĩré cʉ̃ʉ̃ ticorémena buea. Niipetira Jesuré padeoráre padeotutúaaro jĩĩrã, teero tiia. 29 Teeré mʉ́ãrẽ boosã́gʉ̃, yʉʉ tutuaro põõtẽ́õrõ padea; niipetire cʉ̃ʉ̃ yʉʉre wãcũtutuare ticorémena buea.\\n*1:17 Juan 1.1-18.\\n†1:19 Cõãmacʉ̃ niirecʉtire ate niiã: Cʉ̃ʉ̃ tutuanetõjõãgʉ̃ niiqui; basocáre maĩquí; diamacʉ̃́ maquẽrẽ tiiquí; niipetirere masĩqui; niipetiropʉ wáarere masĩqui; basocá wãcũrére masĩqui.","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.033,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 15 BAONT - Jĩcãrã fariseos, to biri doti - Bible Search\\nBojocʉre ca ñañorije\\n1Jĩcãrã fariseos, to biri doti cũuriquere ca jʉo bueri maja, Jerusalén'pʉ ca dooricarã Jesús pʉto eari, o biro ĩi jãiñawa:\\n2—¿Ñee tiirã mʉ buerã pea mani ñicʉ̃ jʉ̃mʉa cʉ̃ja ca tii jʉo dooriquere cʉ̃ja tii nʉnʉjeetiti? ¿Ñee tiirã baarʉgarã jʉguero amo coeriquere cʉ̃ja tii nʉnʉjeetiti? —ĩiwa.\\n3To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pee cãa o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—¿Ñee tiirã mʉja cãa, mʉja ñicʉ̃a cʉ̃ja ca tii jʉo doorique peere tii nʉnʉjeerʉgarãra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti cũuriquere mʉja tii nʉnʉjeetiti? 4O biro ĩiupi Ʉmʉreco Pacʉ: “Mʉ pacʉre, mʉ pacore nʉcʉ̃ bʉoya.+ Cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore ñañaro ca ĩigʉa, jĩa cõacãricʉ niirucumi,”+ ĩiupi. 5To biro cʉ̃ ca ĩi cũurique ca nii pacaro, mʉja pea o biro mʉja ĩirucu: “Jĩcʉ̃, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore, ‘Yʉ yee niipetirije Ʉmʉreco Pacʉre yʉ ca nonijãrije wado nii. To biri mʉjare yʉ tii nemo majiti,’ ĩicã majimi. 6To biirije ca ĩigʉa, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore cʉ̃ ca tii nemorucuricarore biro tii nemo majitimi yua,” mʉja ĩi wederucu. O biirije ĩicãri, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti cũurique peere tee jãa ĩiri méé mʉja bii yaiocã, mʉja majuropeera mʉja ca ĩirije pee wadore tii nʉnʉjeema ĩirã.\\n7¡Watoara ca bii dito pairã! Díámacʉ̃ra ĩiquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías, mʉja yee maquẽre ĩigʉ:\\n8—“Anija, ʉjero ĩirique wado yʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉoma.\\nCʉ̃ja yeri pea aperopʉ niicã.\\n9Yee petira yʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉocãma.\\nCʉ̃ja ca buerijea, cʉ̃ja majuropeera cʉ̃ja ca tii doti niirije nii,”+ cʉ̃ ca ĩiquĩriquera —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\n10To biro cʉ̃jare ĩi yapano, bojocare jʉo cojori, o biro cʉ̃jare ĩiwi Jesús:\\n—Atere tʉori añuro tʉo puoya: 11Baarique ʉjero pee ca jãa waarije méé bojocare ñañarã cʉ̃ja ca niiro tii. Cʉ̃ja ʉjero mena pee ñañarije cʉ̃ja ca wede wienerije pee nii, bojocare ñañarã cʉ̃ja ca niiro ca tiirije —ĩiwi.\\n12To biro cʉ̃ ca ĩiro jãa cʉ̃ buerã pea cʉ̃ pʉto pee waari, o biro cʉ̃re jãa ĩi jãiñawʉ:\\n—¿Mʉ ca ĩijãrijere tʉori, fariseos cʉ̃ja ca ajiacoajãrijere mʉ majiti? —cʉ̃re jãa ĩiwʉ.\\n13To biro jãa ca ĩiro:\\n—No ca boorije yʉ Pacʉ, ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉ, cʉ̃ ca otetiriquea, niipetirijepʉra ca nʉcõri menapʉra wẽe bate ecorucu. 14To birora cʉ̃jare ĩacãña. Ca ĩatirãre biro nii pacarã, aperã ca ĩatirãre ca jʉguerãre biro ca niirã niima cʉ̃ja. No jĩcʉ̃ ʉno ca ĩatigʉra, apĩ ca ĩatigʉre cʉ̃ ca jʉgue waajata, cʉ̃ja pʉarãpʉra opepʉ ñaajãacoarucuma —jãare ĩiwi Jesús.\\n15To biro cʉ̃ ca ĩiro jiro, Pedro pea: “Mʉ ca ĩi cõoña wedejãrijere jãare wede majioña,” ĩiwi Jesús're.\\n16To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro ĩi yʉʉwi Jesús pea:\\n—¿Mʉja cãa ména mʉja tʉo puoticãti? 17¿Ʉjero pee ca jãa waarije niipetiro ʉta miji daari pee waa, jiro witi baterʉgaro mʉja ĩi majititi? 18Ʉjero pee ca witirije doca, bojocare ñañarã cʉ̃ja ca niiro ca tiirije nii, cʉ̃ja yeripʉ ñañarije tʉgoeñacãri cʉ̃ja ca wede wienerije niima ĩiro. 19Bojoca cʉ̃ja yeripʉ ñañarijere tʉgoeñama. Jĩariquere, apĩ nʉmopʉre tii eperiquere, tiirica wãme cõro méépʉ ñee epericarã cʉti yai waariquere, jee dutiriquere, ĩi ditorique, aperãre acaro bui tutiriquere, ĩi wienema cʉ̃ja ʉjero mena. 20Ate nii, bojocare ñañarã cʉ̃ja ca tuaro ca tiirije. Amo coetigʉra cʉ̃ ca baarijea bojocʉre ñañagʉ cʉ̃ ca niiro tiiti —ĩiwi.\\nCananea díámacʉ̃ cõ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorique\\n21Jiro, too ca niiricarã, Tiro, Sidón ca wãme cʉtiri yepa pee jãa waacoawʉ. 22Toopʉ jãa ca earo, jĩcõ nomio tii yepa macõ cananea, Jesús pʉtore o biro ĩi acaro bui eawo:\\n—Wiogʉ, David Pãrami, yʉre boo paca ĩaña. Yʉ macõ wãtĩ jãa ecocãri ñañaro peti tamʉomo —cʉ̃re ĩi eawo.\\n23To biro cõ ca ĩi pacaro, Jesús pea cõre yʉʉtiwi. To biro cʉ̃ ca biiro ĩa, jãa, cʉ̃ buerã pea, cʉ̃ pʉtoacã waari, o biro cʉ̃re jãa ĩiwʉ:\\n—Cõre tii nemocãña nija. Mani jiro acaro bui nʉnʉjee doomo —jãa ĩiwʉ.\\n24To biro jãa ca ĩiro tʉo, o biro ĩiwi Jesús:\\n—Ʉmʉreco Pacʉa, Israel yaa pooga macãrã, oveja ca yairicarãre biro ca niirã wadore tii nemo dotigʉ yʉre tiicojowi —ĩiwi.\\n25To biro cʉ̃ ca ĩi pacaro, nomio pea cʉ̃ jʉguero cõ ãjʉro jupeari mena ea nuuri:\\n—Wiogʉ, yʉre tii nemoña —cʉ̃re ĩiwo.\\n26Jesús pea o biro cõre ĩi yʉʉwi:\\n—Cʉ̃ puna cʉ̃ja ca baarije pan're ẽmari, yaia peere cʉ̃ ca ecajata, añuti —cõre ĩiwi.\\n27To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩiwo cõ pea:\\n—To birora bii biiropʉa, Wiogʉ. To biro to ca bii pacaro, yaia cãa, cʉ̃ja ʉparã cʉ̃ja baa baterijere baama —ĩiwo Jesús're.\\n28To biro cõ ca ĩiro, o biro cõre ĩiwi Jesús:\\n—¡Nomio, díámacʉ̃ peti mʉ tʉo nʉnʉjee majuropeecã! Mʉ ca boori wãmere birora to biijato —ĩiwi.\\nTo biro cõre cʉ̃ ca ĩirije menara, cõ macõ pea jĩcãto caticoaupo.\\nPaʉ bojoca ca diarique cʉtirãre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n29Too ca niiricarã waa, Galilea ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ jãa eawʉ. Jiro, buuro jotoapʉ maa waa, ea nuu waawi Jesús. 30To biro cʉ̃ ca biiro, paʉ bojoca cʉ̃re nea poo eawa. Cʉ̃ja yaarã ca diarique cʉtirã, upa yuriri, ca ĩatirã, ca dicari pojaricarã, ca wedetirã, to biri aperã paʉ ca diarique cʉtirãre, Jesús pʉto jee eawa. To biro cʉ̃ja ca tiirãre, Jesús pea cʉ̃jare catio bojawi. 31Bojoca pea ca wedetimiricarã wede, ca dicari pojaricarã cãa añucoa, upa yuriri añuro waa majicoa, ñucã ca ĩatimiricarã cãa ĩacoa, cʉ̃ja ca biiro ĩarã, ñee pee ĩiticãwa. Teere ĩari, Israel Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉowa.\\n32Jiro Jesús, jãa, cʉ̃ buerãre jʉo cojori, o biro jãare ĩiwi:\\n—Anija bojocare bʉaro cʉ̃jare yʉ boo paca ĩa, mee itia rʉmʉ niicoa yʉ mena cʉ̃ja ca niiro. Baarique ʉno cʉotima. Baari méé ca biirãrena cʉ̃ja yaa wiijeripʉ yʉ tuenecojorʉgati. To biro yʉ ca tiijata, waa bayiti, maa decomacãrira dia ñaacoabocuma —ĩiwi.\\n33To biro jãare cʉ̃ ca ĩiro, jãa pea o biro cʉ̃re jãa ĩiwʉ:\\n—To cõro paʉ bojoca ca niirãre mani ca ecapere, ano ʉno ca bojoca maniropʉre ¿do biro pee tiicãri baariquere mani bʉarãti? —jãa ĩiwʉ.\\n34To biro jãa ca ĩiro, o biro jãare ĩi jãiñawi Jesús:\\n—¿Mʉja pea no cõro paʉ pan'gaari mʉja cʉoti? —ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—Jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro niirije pan'gaari, to biri no cãnacãrã mééacã jãa wai cʉo —cʉ̃re jãa ĩiwʉ.\\n35To biro jãa ca ĩiro, bojocare yepapʉ duwi doti cojowi. 36To biro ĩi yapano, jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro ca niirije pan'gaari, to biri wai menare jeeri, Ʉmʉreco Pacʉre: “Añu majuropeecã,” ĩi yapano, pee bato noni cojowi, jãa cʉ̃ buerãre. Jãa pea bojoca peere jãa noni bato cojowʉ ñucã.\\n37To biro cʉ̃ ca tiirijere niipetirãpʉra baa yapi peticoawa. Ca dʉjariquere jãa ca jee neoro, jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro niiri pijeeri peti dadawʉ. 38Teere ca baaricarã pea bapari mil peti ʉmʉa niiwa, nomia, wimarã, cõoña maniro niirã. 39Jiro Jesús, bojocare waarique wui, cũmuapʉ ea jãa, jãa waacoawʉ, Magadán ca wãme cʉtiri yepa pee waarã.","num_words":1071,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 11 BSNNT - To bajiri, ¿ĩ yarãre jud'io masare - Bible Search\\nRomanos 10 Romanos 12\\nIsraelita masare Dios ĩ ĩamaire queti\\n1To bajiri, ¿ĩ yarãre jud'io masare ĩnare maitʉjacoasujari Dios? Bajibeaja. No yigʉ maitʉjabecʉmi. Yʉ quẽne, jud'io masʉ ñaja. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. To bajiri, ĩ jãnami ñamasir'i, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ. 2Tirʉ̃mʉjʉ, yʉa jud'io masare, “Yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios. To bajiro yir'i ñari, maitʉjabeami. El'ias ñamasir'i Diore ĩ sẽnimasire masa ĩna ucamasirere ĩariarãja mʉa. “Jud'io masa yʉ yarãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yiya” yigʉ, ado bajiro yimasiñumi: 3Yʉ ʉjʉ, yʉre ajiya. “Mʉre gotirẽtobosarimasare sĩajeocõama ĩna. Mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉrire quẽne reajeocõama ĩna. Yʉ sĩgʉ̃ne, mʉre rʉ̃cʉbʉogʉma rʉyaja yʉ. Yʉre quẽne sĩarʉama”, Diore ĩre yimasiñumi El'ias. 4To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdimasiñumi Dios: “Mʉ sĩgʉ̃ me rʉyaja. ‘Yʉ yarã ñaja mʉa’ yʉ yirã, siete mil ñarirãcʉ rʉyaama, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, Baal vãme cʉtigʉre rʉ̃cʉbʉomena”, yimasiñumi Dios, El'ias ñamasir'ire. 5Yucʉrire quẽne sĩgʉ̃rire jud'io masare yʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa” ĩ yirã ñaja yʉa. 6Quẽnaro mani yibetiboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, ĩ yarã ñaja mani. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro mani yise sʉori me, ‘Yʉ yarã ñaama’ manire yiĩañumi Dios”, yimasiaja mani.\\n7Ado bajiro bajiyuja jud'io masare: “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩasere ĩna bojaboajaqu���ne, Diojʉama, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesumi. To yibetiboarine, sĩgʉ̃rire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaja yʉa. Gãjerãrema, “Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉre ajiterʉarãma”, yiyumi Dios. 8Tire gotiro, ado bajiro gotiaja Dios oca:\\n“‘Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉ ocare ajimasibetirʉarãma’ yirʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare masa ĩna ucamasirere ĩaboarine, ajimasibetirʉarãma. Gãjerã ĩ ocare ĩna gotiboajaquẽne, ajimasibetirʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca.\\nĨ gotiriarore bajirone bajicõa ñaja ti, yʉ yarãre. 9-10David ñamasir'i quẽne, ado bajiro ucamasiñumi, Diore ĩ sẽnigʉ̃:\\n“Jud'io masa, boserʉ̃mʉ yivariquẽnaboarã, sʉtiritiato, to yicõari, ajimasibetirʉarãma ĩnare yiya. Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma ĩnare yiya. To yicõari rojose ĩna yise vaja, sĩgʉ̃ne bʉto rʉ̃cʉsere juacõari, ĩ tãnivatore bajiro bajiato ĩnare yiya”, Diore ĩre yisẽnimasiñumi David.\\nJud'io masa me ñarã, rojose ĩna yise vajare Dios ĩnare ĩ yirẽtobosare queti\\n11-12To bajiri, ¿Jud'io masa Cristo ocare ĩna ajirʉabeti vaja, “Yʉ yarã me ñaja mʉa”, ĩnare yicõa tʉjasujari Dios? To bajiro me bajiaja. Jud'io masa jãjarã ĩre ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa me ñarãjʉa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉñuma. Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosayumi. To bajiro ĩ yijama, “‘Quẽnaro manire ĩ yiborere ĩnajʉare quẽnaro yigʉmi Dios’ yitʉoĩacõari, ‘Manire quẽne quẽnaro yato Dios’ yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉato jud'io masa” yigʉ, jud'io masa mere quẽnaro yiyumi Dios. Jud'io masa quẽne ĩna ajitirʉ̃nʉjama, masa jedirore rẽtoro quẽnaro yirʉcʉmi Dios.\\n13Jud'io masa mejʉare ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare gotimasiorocʉre yʉre cõacami Cristo. To bajiri, “Ti moare ñamasuse ñaja” yigʉ ñari, yʉ masiro cõro quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉ. 14Mʉare yʉ gotimasiojama, yʉ yarã jud'io masa, mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, “‘Yʉare ĩ gotiborotire ĩnajʉare gotimasioami’ yirã ñari, ĩna quẽne Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasioaja yʉ. To bajiri, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 15Jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, adigodojʉ Diorãca quẽnaro ñaama ĩna. Dios ĩ bojariarore bajiro jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro quẽnarʉaroja ti. Tudirijayamanire Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma. 16Pan mani quẽnorotibʉrʉayere mojoribʉrʉaca ãmicõari, mani quẽnoricare, “Dios yaga ñarʉaroja” mani yijama, tiare quẽnorʉ mani juarʉare quẽne, Dios ye rĩne ñacõaroja, ĩ ĩajama. Yucʉ́ ñemare, “Dios ya ma ñarʉaroja” mani yiboajaquẽne, tiʉ rʉjʉri jedirone ĩ ye rĩne ñacõaroja. Abraham ñamasir'ire quẽne, “Yʉ yʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To bajiro ĩre yir'i ñari, ĩ jãnerabatia jedirore, “Yʉ yarã ñaama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios.\\n17Tirʉ̃mʉjʉma, jud'io masa, olivo vãme cʉti rʉjʉre bajiro ñañuma. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, tirʉjʉre jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi Dios, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja. Mʉa, jud'io masa mejʉa, no bojaricʉ yucʉ́ rʉjʉre bajiro mʉa bajiboajaquẽne, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine ti rʉjʉre jataãmiadicõari, olivo vãme cʉti rʉjʉ ĩ jatarocariarʉjʉre vasoagʉre bajiro yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “Sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãma” yigʉ yiyumi. 18To bajiri, jud'io masa sʉori Dios ye quẽnase bʉjarã ñari, jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yiĩarãre ĩatebesa mʉa. “Ĩna rẽtoro quẽnarã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “‘Yʉ yarã ñaama’ manire ĩ yiĩaroto rĩjorojʉa, jud'io masarema, ‘Mʉa sʉori masa jedirore quẽnarʉaroja ti’ ĩnare yimasiñuju Dios”, yitʉoĩaña mʉa.\\n19To bajiro mʉare yʉ yigotiboajaquẽne, mʉa sĩgʉ̃ri ado bajiro tʉoĩarãja mʉa: “Yucʉ́ rʉjʉri rojosere mani jasurerearore bajirone jud'io masare, ‘Yʉ yarã me ñaama’ ĩnare yiĩañumi Dios, ‘Gãjerã masa yʉ rĩa ñato’ yigʉ”, yitʉoĩarãja mʉa. To bajiro yitʉoĩacõari, “Jud'io masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩaboarãja mʉa. 20To bajiro tʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: Diore ĩna ajitirʉ̃nʉbeti sʉori, jud'io masare reayumi Dios. To bajiro ĩnare yiboarine, mʉajʉare ĩ yarãre bajiro mʉare ĩaami, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabeticõajama, ĩ yarã me ñaborãja. To bajiri, “Jud'io masa rẽtoro ñamasurã ñaja”, yitʉoĩabeticõaña. Diojʉare güiya, “Yʉare quẽne rearomi” yirã. 21Jud'io masa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyabeti sʉori, rojose ĩna yire vaja ĩnare masiriobesumi Dios. Olivo rʉjʉre ñas��orirʉjʉ jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi. To bajiri mʉa jud'io masa me ñarã quẽne, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabetijama, to bajirone yirʉcʉmi. 22Diore mʉa teboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirere, to yicõari, jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja “Yʉ yarã me ñaama” ĩnare ĩ yirere tʉoĩaña. Tire masirã ñari, “Cristore mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, manire quẽne, ‘Yʉ yarã me ñaama’ yiĩarʉcʉmi”, yimasiña mʉa. 23Jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩnare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios quẽna. 24Jud'io masa me mʉa ñaboajaquẽne, ĩnare ĩ yisʉoriarore bajirone mʉare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiĩañumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, josari mene, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩacõagʉ̃mi, jud'io masare”, yimasire ñaja.\\nJud'io masa rojose ĩna yise vajare Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti\\n25Yʉ mairã, masa ĩna masibeticatire ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “‘Dios yarã ñari, yʉa rĩne ñaja ĩ ocare quẽnaro riojo ajimasirã’ yibeticõato” yigʉ, adi ocare mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri jud'io masa jãjarã ñarãma Cristo ocare ajiterã. Jud'io masa me Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjediro bero, jud'io masa quẽne, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna. 26Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare ĩ yiborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Sión vãme cʉti macagʉ ejarʉcʉmi, jud'io masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vajare, ĩnare vaja yibosarocʉ. Rojose ĩna yisere ĩ sʉorine yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma quẽna.\\n27Rojose ĩna yisere masiriocõari, yʉ goticatore bajirone yirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.c\\n28-29Cristo ĩ bajire sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa jãjarã ĩna ajirʉabetijare, ĩnare ĩategʉmi Dios. Ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiboarine, jud'io masa ñicʉa ñamasiriarãre, “Yʉ rĩa, quẽnaro yʉ yirona ñarʉarãja, mʉa jãnerabatia quẽne” ĩnare yir'i ñari, ĩnare maicõa ñagʉ̃mi Dios. To bajicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, Cristo ĩ bajirere ĩna ajitirʉ̃nʉro, ĩnare quẽne, “Yʉ rĩa ñaama”, yiĩarʉcʉmi. 30Tirʉ̃mʉjʉma Dios ocare ajiterã ñañuja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, jud'io masa Dios ocare ĩna ajirʉabetijare, mʉajʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosayumi. 31To bajiri yucʉrema jud'io masa ñaama Dios ocare ajiterã. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, ĩ yiriarore bajirone rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 32Ado bajiro bajiyuja manire: Jud'io masare, ĩna mere quẽne, “Yʉ bojarore bajiro yirã me ñaama”, manire yiĩañumi Dios, “Manire rijabosayumi” Jesúre yitʉoĩarãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire yigʉ.\\n33Mani jedirore quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios. ¡Masijeogʉ ñagʉ̃mi! Ĩre bajiro quẽnaro yigʉ magʉ̃mi. Ñimʉjʉane, ĩ tʉoĩasere, to yicõari ĩ yisere quẽne masibecʉmi. 34Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Dios, mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi. 35‘Quẽnaro mani yijare, Dios quẽne quẽnaro manire yirocʉ ñagʉ̃mi’ yimasibeaja mani”. 36“Quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnato” yigʉ, ñajedirore rujeomasiñumi Dios. To bajiro ĩ yire ñaro cõrone cʉogʉ ñagʉ̃mi. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnatʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.","num_words":1286,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 SAN JUAN 1\\n1 ¿Ñaboati mʉ, yʉ yo, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdirio? Mʉ rĩare quẽne ucacõaja yʉ. Yʉ ñaja bʉcʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me, Dios oca socabetire ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare maiaja yʉa. 2 Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã maimasucõaja mani. Ti oca manire jedibetirʉaroja. 3 Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, ĩ macʉ Jesucristore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña. Ĩnare ĩamaicõari, mʉa oca socabetire ĩna masirotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n4 Gajeyerema bʉto variquẽnaja yʉ. Sĩgʉ̃ri mʉa rãcana mani jacʉ Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yiñase quetire ajicõari. 5 To bajiri, yʉ maigõ, adi papera mʉare yʉ ucacõase, mame oca me ñaja ti. Ti ñaja gãmerã mairotire mani ajisʉoadicati. “Tire masiritibeticõato” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. 6 Mani gãmerã maijama, Dios ĩ rotiriarore bajiro yirũgũrʉarãja mani. “Gãmerã maicõari, quẽnaro yirũgũña mʉa”, manire yirotiyumi Dios. Ti ñaja mʉa ajisʉoadicati.\\nSocase gotimasiorimasa ĩna ñare queti\\n7 Socase gotimasiocudirimasa, jãjarã ñarãma. “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo”, yisocarãma. To bajise yirã ñari, Cristore terã ñarãma. 8 Quẽnase mʉa yirũgũse vaja jediro quẽnaro mʉare Dios ĩ yirotire bojarã, ĩnare ajibesa mʉa.\\n9 Cristo ocare ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, socarimasa ĩna gotisejʉare ĩ ajijama, Diorãcagʉ me ñagʉ̃mi. Dios macʉ Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉjʉama, ĩna rãcagʉ ñagʉ̃mi. 10 To bajiri, Cristo oca me, ricati mʉare gotimasiorimasa mʉa ya vijʉ ĩna ejajama, ĩnare sẽnibeja. To yicõari, ĩnare sãjarotibeja. 11 Ĩnare mʉa sãjarotijama, socase ĩna gotisere ĩnare yiejarẽmorã yirʉarãja mʉa.\\n12 Gajeye jairo mʉare yʉ gotiroti ti ñacõajare, yʉ masune mʉare gotigʉ varʉa tʉoĩaja yʉ. To bajiboarine, adi rĩne mʉare ucacõaja yʉ. Tojʉ yʉ ejato, bʉto variquẽnarʉarãja mani.\\n13 Mʉa yo, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdirio, so rĩa quẽne “Quẽnato”, mʉare yama.","num_words":278,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 TIMOTEO 6\\nGãjerãre moabosarã ĩna bajire queti\\n1 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã gãjerãre moabosarã, ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉobetire ĩacõari, “Rojose yirã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã; vaja maja ĩna gotimasiose”, yirʉarãma gãjerã. 2 Sĩgʉ̃ri ĩna ʉjarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñarãma. Ĩnare rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. “Mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ĩ mairã ñarãma ĩna quẽne. To bajiri quẽnaro ĩnare yibosato mani” yitʉoĩacõari, bʉtobʉsa ĩna moabosajama, quẽnaja.\\nCristo oca riojo gotimasiorere quẽnaro ajitirʉ̃nʉre queti\\nAdi queti yʉ gotise ti macanare ĩnare gotimasiocõari, “Ado bajiro yirũgũrʉarãja mani”, ĩnare yiya.\\n3 Mani ʉjʉ Jesucristo ocare buerẽtobuboarine, ricati gotimasiorã ĩna bajisere gotiaja yʉ: Dios ĩ bojase mani yisere riojo gotimasiomena ñarãma. 4 “Bʉto masirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, masimena ñarãma. Cristo ocare, “Ado bajirojʉa yirʉaro yaja ti”, gãmerã yi oca josarũgũrãma. To bajiro ĩna yise sʉorine, “Yʉ rẽtoro masirã ñaama” yiĩajũnisinire, gãmerã rʉ̃cʉbʉobetire, “Socarã yama”, gãmerã yitʉoĩare ñaroja. 5 Rojose tʉoĩarã ñari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãti ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajiro yirũgũrãma. “Dios ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãjoa bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. 6 To bajiro ĩna tʉoĩamavisiaboajaquẽne, mani cʉoro cõro mani variquẽnajama, Dios ĩ bojarore bajiro mani yise sʉorine bʉto quẽnase bʉjarũgũaja mani. 7 Adigodo mani ruyuajama, ñie cʉomenane ruyuariarãja mani. To bajirone mani rijajaquẽne, ñie ãmi vamenaja mani. 8 To bajirona ñari, adigodojʉ ñarã, bare cʉti, sudi cʉti, mani yijama, variquẽnaja mani. 9 Gãjerãjʉama, jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩarũgũrãma ĩna. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose yisejarũgũrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉmi vãti. To bajiro yirã rĩne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. 10 Gãjoare bojarã ñari, tocãrãca vãmene rojosere yirũgũama sĩgʉ̃ri. Diore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, gãjoare bojaca yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacama. To bajiri, yuja, ĩna masune rojose tãmʉorũgũama.\\nTimoteore Pablo rotire queti\\n11 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, mʉjʉama, Dios yʉ ñari, ĩnare bajiro yibesa. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña. Bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. Gãjerãre rʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirũgũña. 12 Vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja, “Yʉ macʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere cʉdicacʉ ñari. Tire mʉ cʉdicatirʉ̃mʉre, jãjarã ñacajʉ yʉa, güibecʉne, “Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉ” mʉ yigoticatire ajicana. 13 Dios, adi macarʉcʉro catiñasere rujeor'i, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉre yʉ rotisere ajirãma. Jesucristo ñaami güibecʉne, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ ĩ ĩaro rĩjoro, gãjerãre quẽnaro mani gotirũgũrore bajiro gotir'i. Ado bajiro mʉre rotiaja yʉ: 14 Mʉre yʉ rotise ñaro cõrone quẽnaro cʉdiya, “ ‘Rojose yami’ mʉre yiroma” yigʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo adigodojʉ ĩ tudiejaroto rĩjoro to bajiro rĩne yicõa ñarũgũma. 15 Mani ʉjʉ, Dios, “To cõrone varʉcʉmi” ĩ yiriarʉ̃mʉne tudieja rotirʉcʉmi. Ĩne ñaami gãjerãre mani rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Masirẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi. Ñimʉ gãji ĩre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. 16 Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñar'i, to yicõari, rijabetirocʉ. Bʉto busurojʉ masa ĩna ejamasibetojʉ ñarũgũgʉ̃mi. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre ĩarocʉ quẽne magʉ̃mi. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũroti ñaja manire. To bajiro rĩne bajirũgũato.\\n17 Adigodoaye gajeyeũni jairo cʉorã ñacõari, “ ‘Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre yibesa”, ĩnare yigotiya. “ ‘Jairo gãjoa cʉorã ñari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yitʉoĩabesa mʉa”, ĩnare yiya. Yoaro mene jedise ñaja gãjoa. Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare ajitirʉ̃nʉcõari, “Ĩ ñaami manire quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃”, yirũgũroti ñaja, ĩnare. “ ‘Quẽnaro variquẽnañato’ yigʉ, manire quẽnaro yirũgũami Dios”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. 18 To yicõari, “Jairo cʉorã ñari, ti rãca cojoji me quẽnase yirũgũña”, ĩnare yirotiya mʉ. “Ĩsivariquẽnarũgũña”, ĩnare yiya. Ĩna gãjoare maimenane, gãjerãre ejarẽmorã ĩna ĩsijama, quẽnaja. 19 To bajiro ĩna yijama, quẽnaro ĩna yise vaja õ vecajʉ gajeye cũrẽmorãre bajiro yirã, yirʉarãma ĩna. Quẽnaro ĩna yise vaja, õ vecajʉ quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma yuja.\\nTimoteore Pablo ĩ gotitʉsare queti\\n20 Ajiya Timoteo. “Cristo ocare quẽnaro gotimasioato” yigʉ, mʉre cũñumi Dios. To bajiri quẽnaro gotimasiorũgũña. Socasere ĩna gotimasiorũgũsere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja, “Masirã ye ñaja” ĩna yitʉoĩaboase.g 1 Ti 1.4; 4.7; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14. 21 “Bʉto masirã yere gotimasioaja yʉa” yirãre ajisʉyacõari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna yuja.\\nMani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro mʉre yirũgũato.\\ng6:20 1 Ti 1.4; 4.7; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14.","num_words":621,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Jarasi Jesubara iyi beinaẽna, naʉ̃ bedʼeata. «Kʼãwũã bedʼea biata Daizezeta Nokʼodʼebemata jaradʼaya ẽjũã jõmaʉ̃ maẽ, aramaʉ̃ne zhãrã jõmaʉ̃ba kʼawuadʼaya, mobebʉrʉ zeya ewari nʉmʉta jõĩrã» (Mateo 24:14, DB). ¿Sãwũã jõmaʉ̃ra drʉade jaradiadaibasi Daizeze Bedʼeara? Jesuba nama egorode zeside obada kĩrãkʼa obʉdeba (Lucas 8:1).\\nẼbẽrarãta akʉ jũẽpanʉ ãyi deda. Jesubara jaradiasi yi kʼaidubemara bedʼea biata jaradiamarẽã deza deza (Mateo 10:11-13; Hechos 5:42; 20:20). Naarabemara kristianorabara kʼaʉchuasi saʉ̃daʉcha jaradiaita Daizeze Bedʼeara (Mateo 10:5, 6; 2 Corintios 10:13). Idibida daiba Daizeze Bedʼea jaradiapanʉrã daʉcha oerpanʉ, maʉ̃ba kongregasion aba abakaʉba kʼaʉchu saʉ̃daʉcha jaradiaita Daizeze bedʼeara. Mawũãra Jesuba jaradata aripe odayi «zhãrãã jaradʼamarẽã» jaradata (Hechos 10:42, DB).\\nJʉrʉ wãpanʉ ẽbẽrarãbʉmae. Jesubara jaradiasi Daizeze Bedʼeara ẽbẽrabʉmae, pʉzakida, bania juebadamae (Marcos 4:1; Juan 4:5-15). Idi daibida abʼarika jaradiapanʉ Daizeze Bedʼeara daiba jaradiaseabʉmae, ode, nenedobarimae, parkede, mawũãẽbʉrʉ telepononeba. Akʉza jaradiapanʉ dayirãba ĩjãbʉta dayirã de kʼaitabʉa, dayi neũdukʼawua trabajodebema, nejaradiabaridemae, mebẽrã jaradiaseabʉ. Nekʼãrẽ jõma obʉ ẽbẽra mejãchaʉba ũrĩnamarẽã «bedʼea bia iya ẽdrubita» (Salmo 96:2).\\nKrĩchara kʼaia Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeakĩrãbʉta, akʉza maʉ̃ba nekʼãrẽ bia weita ʉ̃rabʉrʉ. Bʉ dobaʉba kʼawuabarãra naʉ̃ bedʼea biara. Awuarabʉrʉ jaradiara yi naara ẽbẽra ũdubʉrʉa.\\n¿Kʼãrẽ bedʼea biata jaradiade wãibara?\\n¿Sãwũã Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara Jesude kĩrãkʼa opanʉ Daizeze Bedʼea jaradia wãita?\\nWidida bʉa Daizeze Bedʼea jaradiabʉa, sãwũã biʼia jaradiaita bʉa Daizeze Bedʼeade kʼawua wãta.","num_words":190,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.011,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea MATEO 28\\nMarco 16:1-8; Luca 24:1-12; Juaʌ̃ 20:1-10\\n1 Ʌ̃nãũbada ewari jõnacarea nabema ewari domianebema ara ʌ̃nadrʌbʌrʌd̶e Maria Magdalenada, dewarabema Maria sid̶a Jesu tʌb̶ariped̶ad̶amaa acʌd̶e wãsid̶aa. 2 Maʌ̃ne cawaẽ́ne de uremiada dji cãbãyã uresia. Ãcõrẽ nezocada bajãneba zeped̶a uria jũãtrʌ cob̶ʌ mõgarara ãyã b̶ʌped̶a maʌ̃ ʌ̃rʌ̃ chũmesia. 3 Idji quĩrãra baa purewa edabari quĩrãca urua b̶asia. Idji cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra bio totroa b̶asia. 4 Idjida bio wayad̶aẽrã sordaorãra ure nũpanenaped̶a ab̶ed̶a beud̶a quĩrãca tapanesid̶aa. 5 Baribʌrʌ bajãnebema nezocaba wẽrãrãa jarasia:\\n–Ne wayarãnadua. Mʌ̃a cawa b̶ʌa bãrãba Jesu crud̶e cachiped̶ad̶ada jʌrʌ panʌda. 6 Idjira nama b̶ʌẽ́a. Wãrãda ʌ̃rẽbasia idjia jarad̶a quĩrãca.* Mateo 16:21; 17:23; 20:19. Idji tʌb̶ariped̶ad̶amaa acʌd̶e zed̶adua. 7 Jãʌ̃be isabe wãnaped̶a idji ume nĩbaped̶ad̶arãa nãwã jarad̶adua: “Idjira beu b̶ad̶ada ʌ̃rẽbasia. Idjira bãrã na wãya Galilea druad̶aa. Jãma idjira ununia.” Maʌ̃da mʌ̃a bãrãa jarad̶e zesia.–\\n8-9 Ara maʌ̃da wẽrãrãra Jesu tʌb̶ariped̶ad̶a uriad̶eba ne waya panʌmĩna bio b̶ʌsrid̶a pira wãsid̶aa. Jesu ume nĩbaped̶ad̶arãa jarad̶e wãbʌdad̶e Jesuda odjaped̶a –¡Mẽrã!– asia. Maʌ̃be wẽrãrãra idjimaa zed̶aped̶a jĩrũne bʌrʌd̶aped̶a idjía bia bed̶easid̶aa. 10 Mãwã panʌne Jesuba jarasia:\\n–Ne wayarãnadua. Djabarãa jarad̶e wãnadua Galilea druad̶aa wãnamãrẽã. Jãma ãdjirãba mʌ̃ra ununia.–\\n11 Wẽrãrã wãbʌdamisa ʌ̃cʌrʌ sordaorã Jesu tʌb̶ariped̶ad̶ama jʌ̃ã pananada purud̶aa wãsid̶aa. Ãdjia unuped̶ad̶ada sacerdote bororãa jũma nẽbʌrʌsid̶aa. 12 Maʌ̃ carea sacerdote bororãda, judiorã dji dromarã ume ãbaa dji jʌresid̶aa. Bed̶ea aud̶aped̶a sordaorãa paratada waib̶ʌa diasid̶aa. 13 Diabʌdad̶e nãwã jarasid̶aa:\\n–Bariduaba iwid̶ibʌrʌ, jarad̶adua bãrã cãĩ duanʌmisa Jesu ume nĩbabadarãda diamasi zed̶aped̶a idji cacuara drʌa edesid̶ada. 14 Pilatoba bãrã cãĩsid̶ada ũrĩbʌrʌ, dairãda idji ume bãrãare bed̶ead̶ia nẽbʌrad̶e b̶earãnamãrẽã.–\\n15 Maʌ̃be sordaorãba paratara edad̶aped̶a jarasid̶aa Jesu ume nĩbaped̶ad̶aba idji cacuara drʌa edesid̶ada. Judiorãba id̶i bid̶a mãwã jarabadaa.\\nJesuba edad̶arãa idjida unubid̶a\\nMarco 16:14-18; Luca 24:36-49; Juaʌ̃ 20:19-23\\n16 Mãwãnacarea Jesu ume nĩbabadarã once panʌda Galilea druad̶aa wãsid̶aa Jesuba jarad̶a eyad̶aa. 17 Idji unusid̶ad̶e idjía bia bed̶easid̶aa baribʌrʌ ʌ̃cʌrʌba mãcua ĩjãnaẽ́ basía. 18 Maʌ̃ne Jesura ãdjirã caita zeped̶a jarasia:\\n–Ãcõrẽba mʌ̃́a ʌb̶ʌada diasia bajãne, naʌ̃ ẽjũãne bid̶a ne jũmada poya erob̶amãrẽã.† Daniel 7:13-14. 19 Maʌ̃ carea jũma puru b̶eaza wãnaped̶a jaradiad̶adua mʌ̃da ẽpẽnamãrẽã. Ãdjirãra dji Zeza trʌ̃neba, dji Warra trʌ̃neba, Ãcõrẽ Jaure trʌ̃neba borocued̶adua. 20 Ãdjirãa jaradiad̶adua mʌ̃a bãrãa jarad̶ada jũma ĩjã od̶amãrẽã. Maʌ̃ne mʌ̃ra bãrã ume ewariza b̶aya ab̶a naʌ̃ ewari jõbʌrʌd̶aa.–\\n*28:6 Mateo 16:21; 17:23; 20:19.\\n†28:18 Daniel 7:13-14.","num_words":334,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique ROMANOS 1\\nPablo, Roma macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãre owa cojogʉ, ména Romapʉre waatigʉra cʉ̃jare owa cojoupi. “Biigʉpʉa Españapʉ waagʉ, yʉ ĩa ametʉa waarucu,” cʉ̃ ca ĩirije niiupa, “Too cãare yʉ waarucu” cʉ̃ ca ĩi tʉgoeñaricaropʉre.\\nAte queti Pablo cʉ̃ ca owariquea, Galacia macãrãre cʉ̃ ca owa cojorique mena maquẽra nii. Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, “O biri wãme ca tii niipe nii Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã mani ca niijata,” pairo cʉ̃ ca ĩi wede owarique nii. Cʉ̃ ca owa cojorucurore birora “To biro ca biigʉ mʉjare yʉ owa cojo,” ĩi wede yapano, añu doti cojo, ñucã “Añu majuropeecã” cʉ̃ ca ĩi juu buerije mena, to biri “Atere ĩima ĩigʉ mʉjare yʉ owa cojo,” cʉ̃ ca ĩirije mena, owa jʉomi (1.1-17).\\nTo biro ĩi yapano, (1.16-17) “Añurije Queti ate maquẽ nii,” ĩi wedecã cojo, ñucã cʉ̃ ca wede majio owa cojopere wede majio cojogʉra: “Judíos, judíos ca niitirã, to biri bojoca niipetirãpʉra, ñañaro cʉ̃ja ca biiboriquere ametʉa majima,” ĩi wede majiomi. Ñucã “ ‘Jesucristore mani ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori mena wado mani ca ñañarijere manire ametʉenemi Ʉmʉreco Pacʉ,’ ĩi wede Añurije Queti,” ĩi wede majio nʉnʉa waami (1.17).\\n“Niipetirãpʉra, judíos, judíos ca niitirã, ñañarije ca tiirã wado mani niicã, tee tiirã ñañaro ca bii yaiparãra mani niicã, to biri ñañaro mani ca biiboriquere ca ametʉaparã mani nii,” ĩi wede majiomi (1.18—3.20). Atere cʉ̃ ca wedejata: “Jesucristore mani ca tʉo nʉnʉjeejata, ñañarije mani ca tiiriquere manire ametʉene majimi; ñañaro mani ca biiboriquere manire ametʉene majimi; ñucã cʉ̃ mena macãrã mani ca niiro manire tiimi Ʉmʉreco Pacʉ,” ĩi wede majiogʉ ĩimi (3.21—4.25).\\n“To biro Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca tiiro macã, wãma catirique mani cʉo Jesucristo mena nii eama ĩirã,” ĩi wedemi. To biro ĩicã, doti cũurique maquẽre, “O biro biiupa bojoca menare,” ĩi wede yapano, bojoca ñañarije cʉ̃ja ca tii niirijere Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ametʉene bojaro jiropʉra yua, cʉ̃ ca cati niirije pea Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri cʉ̃ ca doti niirije peere ca tii nʉnʉjeerije nii ea, ĩi wedemi (caps. 5—8).\\nIsrael yaa pooga macãrã niipetirã jañuripʉra añurije quetire cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeetiro macã, judío niiri Pablo cʉ̃ ca tʉgoeña pairiquere wede. Tee tiigʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yaa pooga macãrãre junagʉ méé cʉ̃ ca biirijere, niipetirãpʉre cʉ̃ ca ĩa mairore birora ñucã jiro cʉ̃ja cãa Jesucristore cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeepere wedemi (caps. 9—11).\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca biirique cʉti niirije maquẽre wedemi anora. Ameri mairique maquẽre, Ʉmʉreco Pacʉre tii nʉcʉ̃ bʉoriquere, ʉparã cʉ̃ja ca dotirijere tʉo nʉnʉjeeriquere, to biri mani yaarã mena añuro niiriquere, wedemi, Jesucristo cʉ̃ ca biirica wãmere tʉgoeñari (12.1—15.13).\\n“O biri wãme nii Cristo mena ca niirã, cʉ̃ja ca niiri wãme,” ĩi, ameri mairique maquẽre wede majio yapano cojomi. To biri ĩicã, queti owa yapano cojogʉ, “Cʉ̃jare añu dotiya,” ĩirique mena owa yapano eami Pablo (15.14—16.27).\\nRoma macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Cristo Jesús yeere ca paderi majʉ, cʉ̃ yee quetire ca wede yujupʉ cʉ̃ niijato ĩigʉ cʉ̃ ca jʉoricʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yee añurije quetire ca wedepʉ cʉ̃ ca ami dica wooricʉ, mʉjare yʉ añu doti. 2 Mee, cʉ̃ yeere wede jʉgueri maja menapʉra añurije queti cʉ̃ja ca owariquepʉ, “To biro yʉ tiirucu,” ĩi cũucãquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ. 3 Tee añurije queti, mani Wiogʉ Jesucristo bojocʉre biro ca baʉaricʉ cʉ̃ ca niirije peera, David yaa puna macʉ̃ cʉ̃ ca niirijere wede. 4 Añuri Yeri ca ñañarije manirã cʉ̃ja ca niiro ca tiigʉ mena peera, cʉ̃ ca doti tutuarije mena Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ nii eaupi, ca bii yairicarã watoare cʉ̃ ca cati tuari tabe mena. 5 Jesucristo jʉorira, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ wãmere cʉ̃ja ĩi nʉcʉ̃ bʉojato ĩigʉ, añurije quetire wede yujuri majʉ niiriquere mani ca bʉa earo jãare tiiwi, bojoca poogaari niipetirãpʉra cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, cʉ̃ ca ĩirore biro tii, ca tiirã cʉ̃ja niijato ĩigʉ.\\n6 Mʉja, Jesucristo yaarã cʉ̃ja niijato ĩigʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca jʉoricarã cãa, cʉ̃ja menara mʉja nii. 7 Mʉja niipetirã Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairã, cʉ̃ yaarã cʉ̃ja niijato ĩigʉ cʉ̃ ca jʉoricarã Roma ca niirãre yʉ owa cojo. Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ ca añu majuropeerije, jĩcãri cõro añuro niiriquere, mʉjare cʉ̃ tiicojojato.\\nPablo Romapʉ cʉ̃ ca ĩa yujugʉ waarʉgarique\\n8 Ca nii jʉori tabere, Jesucristo jʉoripʉ, mʉja niipetirã yee jʉori, yʉ Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” yʉ ĩi, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere niipetiri taberipʉ macãrã cʉ̃ja ca wede bato nʉnʉa waarije ca niiro macã. 9 Ʉmʉreco Pacʉ, yʉ ca cati niirije niipetiropʉ mena, cʉ̃ Macʉ̃ yee añurije quetire yʉ ca wede boja niigʉ niimi, to birora mʉjare yʉ ca tʉgoeñacõa niirijere ca majigʉ. 10 Mʉja pʉtopʉ yʉ ca ĩagʉ waapere, Ʉmʉreco Pacʉre “Mʉ ca boorije to ca niijata, toopʉ yʉ ca waaro yʉre tiiya,” yʉ ĩi juu buerucu to cãnacã tiira. 11 Jĩcã wãme mʉja ca yeri tʉgoeña bayipere mʉjare wede majiorʉgama ĩigʉ, bʉaro mʉjare yʉ ĩarʉga. 12 Añuro petira díámacʉ̃ mani ca tʉo nʉcʉ̃ bʉo niirijere ameri wede ʉjea nii, tʉgoeña tutua, mani ca ameri tiipere ĩima ĩigʉ.\\n13 Yʉ yaarã, atere mʉja ca majiro yʉ boo: Paʉ tiiri “ca ĩagʉ waape niicu,” ĩi pacagʉ, yʉ waa majiti, paʉacã yʉre bii camotacõa niirucu. Ape poogaari macãrã judíos ca niitirã, Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niiro yʉ ca tiiricarore birora, mʉja mena macãrã Jesucristore cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tiirʉgama ĩigʉ, yʉ waarʉgami. 14 “To biri bojoca cõrorena griego ca niirã, griego ca niitirã cãare, yʉ ca wedepe dʉjacã mena,” yʉ ĩi tʉgoeña. 15 To biri mʉja Roma macãrã cãare, bʉaro mʉjare Jesús yee añurije quetire yʉ ca wederʉgarije nii.\\nAñurije queti ca tii tutuarije\\n16 Añurije queti Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca yeri tutuarije ca niirije, teere ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãre cʉ̃ja ca ametʉaro ca tiirijere* Wedegʉ yʉ boboti. wedegʉ yʉ boboti, ca nii jʉori tabere judíos, ñucã judíos ca niitirã cãa, cʉ̃ja ca ametʉapere. 17 Tee añurije queti pea, mee tĩrʉmʉpʉra díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉorira Ʉmʉreco Pacʉ añurã cʉ̃ ca tiiriquera, mecʉ̃ cãare ñucã díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉorira añurã manire cʉ̃ ca tiirijere wede majio, Ʉmʉreco Pacʉ wederique: “Añugʉa, díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije jʉorira catirucumi,” ca ĩirore birora.† Hab 2.4.\\nɄmʉreco Pacʉ bojoca menare cʉ̃ ca ajiarije\\n18 Niipetirã bojoca ñañarã, ñañarije cʉ̃ja ca tiirije mena, Ʉmʉreco Pacʉ yee majiriquere, díámacʉ̃ ca niirijere, ca tii camota niirãre, ʉmʉreco tutipʉ niigʉra ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ ca tiirije mena cʉ̃ ca ajiarijere ĩñomi Ʉmʉreco Pacʉ. 19 Ʉmʉreco Pacʉ yee maquẽ cʉ̃ja ca majipere añuro majima, cʉ̃ majuropeera cʉ̃jare majioupi. 20 Ʉmʉreco Pacʉ ca ĩaña manigʉ cʉ̃ ca nii pacaro, cʉ̃ ca tiiriquerena ĩari, cʉ̃re majirique nii. Ati yepare cʉ̃ ca tiirica tabe menapʉra, Ʉmʉreco Pacʉra cʉ̃ ca niirijere, cʉ̃ ca doti tutuarije ca peti nʉcãtirijere, ĩa majirique nii. To biri ca ñañarã, “Majitima ĩirã, to biro jãa biiwʉ,” ĩi majitima. 21 Ʉmʉreco Pacʉre ca majirã nii pacarã, Ʉmʉreco Pacʉre birora cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉo, “Mʉ añu majuropeecã,” cʉ̃re ĩi, ĩitima. Ĩitirãra ñañarije pee wado tʉgoeña, ñañarije cʉ̃ja ca tʉgoeñarijera ca naitĩaropʉ ca niirãre biro, cʉ̃ja ca nii yai waaro cʉ̃jare tiicã. 22 “Ca majirã jãa nii,” ĩi pacarã, ca majitirã jeeñacã yai waama. 23 To biro ca biirã niiri, Ʉmʉreco Pacʉ to birora ca caticõa niigʉ cʉ̃ ca tutuarijere, bojocʉ yoaro ca catitigʉre biigʉ pee weeri, ñucã ca wʉʉrã, waibʉcʉrã bapari dʉpori ca dʉpori cʉtirã, añaa, pinoare biirã cʉ̃ja ca wee jeeñoricarã peere, tii nʉcʉ̃ bʉo wajoama tee cãare.‡ Dt 4.16-18.\\n24 Tee jʉori Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ja yeripʉ ñañarije cʉ̃ja ca tiirʉga tʉgoeñarije pee, cʉ̃jare cũucãupi. To biri cʉ̃ja majuropeera boborije ameri tiicã yai waaupa. 25 Ʉmʉreco Pacʉ yee díámacʉ̃ ca niirijere tii nʉnʉjeericaro ʉnora, ca bii ditorije peere tii nʉnʉjee, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉopa tabe ʉnora, cʉ̃ ca tii jeeñorique peere tii nʉcʉ̃ bʉo, tii niiupa, Ʉmʉreco Pacʉ teere ca tii jeeñoricʉ to birora baja peo nʉcʉ̃ bʉocõa niiricʉ peere tii nʉcʉ̃ bʉotirãra. To biro to biijato.\\n26 To birira Ʉmʉreco Pacʉ, boborije cʉ̃ja ca tiirije peere cʉ̃ja ca tiiro cʉ̃jare tiiupi. Nomia menapʉra añuro manʉ cʉti niirica wãmere tiitirãra, cʉ̃ja majuropeera, nomia wado ameri manʉ cʉti, tii wajoa niiupa. 27 Ʉmʉa cãa to birora nomia mena añuro nʉmo cʉti niirica wãme cõrora tiitirãra, cʉ̃ja majuropeera, ʉmʉa wadora ameri tii epe niirucuupa, cʉ̃ja upʉri ca boorore biro aperã mena cʉ̃ja ca tiirʉga ametʉarije ca niiro macã. Ca tiiya manirijere cʉ̃ja ca tiirije jʉori cʉ̃ja majuropeera cʉ̃ja upʉ menara cʉ̃ja ca ñañarije wapare ñañaro tamʉoupa.\\n28 Ʉmʉreco Pacʉre majirʉgati, ñañarije wado tʉgoeña, cʉ̃ja ca biirije jʉori, cʉ̃ pea cʉ̃jare camotaticãupi, ca tiitipe ʉno peere cʉ̃ja tii niijato ĩigʉ. 29 To cãnacã wãmera ñañarijere tiicãma: ñañaro cʉ̃ja ca tʉgoeñarije, apeye ʉnore cʉ̃ja ca ĩa ʉgorije, aperãre ñañaro cʉ̃ja ca tiirʉga tʉgoeñarije, ca bojoca jĩarã, ca ĩa tutirique pairã, ca ajia pairã, ca ameri quẽe pairã, ca ĩi dito pairã, ca wede pairã, 30 aperãre ñañarije ca ĩi wede coterã, Ʉmʉreco Pacʉre ca junarã, “Ñañaro jãa tiibocu” ca ĩi bojoca catitirã, ca nii majuropeerãre biro ca tʉgoeñarã, ñañarije ca ĩi jeeñorique pairã, cʉ̃ja pacʉare ca ametʉene nʉcãrã, 31 ca tʉgoeña bojoca catitirã, cʉ̃ja ca ĩirore biro ca tiitirã, ca bojoca ĩa maitirã, ca ĩa boo pacatirã, niima. 32 Mee Ʉmʉreco Pacʉ, “To biro ca tii niirã, ñañaro biirica tabepʉ ca bii yaiparã niicãrã biima,” cʉ̃ ca ĩi cũuriquere añuro majima. Teere maji pacarã, to birora tiicã nʉnʉa waa, cʉ̃ja ca tiirijere ĩa cõori, cʉ̃jare biro ca tii nʉnʉjeerã cãare “Añu majuropeecã,” ĩima.\\n*1:16 Wedegʉ yʉ boboti.\\n†1:17 Hab 2.4.\\n‡1:23 Dt 4.16-18.","num_words":1507,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji FILEMOM 1\\nPaulo jeɡ̶epaa yaxawa Filemom me nakato Ǥoniotagodi. (Awiniteloco v19). Filemom liɡ̶eladi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Colossos, one ɡ̶oneleegiwa liico. Niɡ̶ica liɡ̶eladi one nelegi, odaa loiigi Ǥoniotagodi jiɡ̶idiaaɡ̶i me yatecoɡ̶otibece. (Awiniteloco v2). Filemom onijo ica liotagi ane liboonaɡ̶adi Onésimo ane iale. Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo ja dakapetege Onésimo, odaa ja yaxawa meo meliodi me nakato Ǥoniotagodi. (Awiniteloco Colossenses 4.9). Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo ja iiɡ̶e Onésimo mopitacicogi liɡ̶eladi Filemom, odaa idí naɡ̶adi liwakatetigi Filemom me dipokota me dibatege Onésimo me daɡ̶a leeditibige me iloikatidi.\\nPaulo yecoaditibige Filemom\\n1 Ee Paulo, ite ee niwiloɡ̶onaɡ̶axi leeɡ̶odi me jiotece Jesus Cristo. Ee iniaa ɡ̶onioxoa Timóteo jiwakateenaɡ̶atibigaɡ̶aji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, akamaɡ̶akaami, Filemom ane akaami ɡ̶odokaaɡ̶edi me jibaaɡ̶a, ɡ̶odokaaɡ̶edi ɡ̶odemaanigi. 2 Aaɡ̶aɡ̶a jidikotibige loiigi Ǥoniotagodi ane dinatecoɡ̶oteetibece digoida ɡ̶adiɡ̶eladi, codaa me jidikotibige ɡ̶oniwaalo Áfia, iniaa Arquipo ane ɡ̶odokaaɡ̶edi niɡ̶ina me jakapaɡ̶atege ane beyagitedoɡ̶odomi.\\n3 Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi, iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo me daɡ̶axa meletaɡ̶adomitiwaji, codaa meote ɡ̶adaaleɡ̶enali mele.\\nPaulo yalaɡ̶ata Filemom anodaaɡ̶ee meyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji codaa me yemaa nioxoadipi, niɡ̶ijo anodiotece Ǥoniotagodi Jesus\\n4 Niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, idioka limedi me idalaɡ̶atibigaɡ̶aji Filemom, odaa iniotagodetalo Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji. 5 Igaataɡ̶a jajipa moyalaɡ̶ataɡ̶awa me daɡ̶axa manakatoni Ǥoniotagodi Jesus, codaa me jajipatibece meliodi memaani ijotawece niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane iolatedice me nebi. 6 Oko dinokaaɡ̶etedi, codaa jaxawanaɡ̶a oninitecibeci leeɡ̶odi okotawece jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi. Enice jipokotalo Aneotedoɡ̶oji meote me daɡ̶axa mowooɡ̶oti niɡ̶inoa anicinoa anele ane najigotedoɡ̶owa leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Jesus Cristo, leeɡ̶odi maxawani eledi oko. 7 Inioxoa, leeɡ̶odi meliodi memaani ɡ̶anioxoadipi, jaɡ̶awii me daɡ̶axa me idinitibeci codaa meliodi me adoniciwaɡ̶ati, igaataɡ̶a ajicitiogi laaleɡ̶ena ijotawece niɡ̶ijo loiigi Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me nepilidi.\\nPaulo dipokota Filemom mele me dibatege Onésimo\\n8 Leeɡ̶odi me micataɡ̶a daɡ̶a ee ɡ̶anioxoa, codaa me leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Jesus Cristo ane najigotediwa inaɡ̶atetigi, ani yaaleɡ̶ena me ɡ̶adiiɡ̶eni mawii niɡ̶ica ane domaɡ̶a leeditibige mawii. 9 Pida leeɡ̶odi me jemaanaɡ̶a oninitecibeci eledi oko, ee ajemaa me ɡ̶adiiɡ̶eni, pida jemaa me jipokotaɡ̶awa leeɡ̶odi Onésimo, idaaɡ̶ida ee Paulo baanaɡ̶a ee laxokegi, codaa me idejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi leeɡ̶odi me jiotece Cristo. 10 Enice, leeɡ̶odi memaani iditawece loiigi Aneotedoɡ̶oji, jipokotaɡ̶awa mele mabaatege Onésimo. Onésimo micataɡ̶a daɡ̶a ionigi, igaataɡ̶a maleeɡ̶inaaɡ̶ejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi jaxawa me nakato Ǥoniotagodi, odaa ja micataɡ̶a deɡ̶ee eliodi. 11 Niɡ̶ijo jotigide, aɡ̶ica niwalótaɡ̶adomitiwaji, pida natigide jiɡ̶ida niwalótaɡ̶adomi codaa me ee. (Odaa niɡ̶ida liboonaɡ̶adi Onésimo diitigi me daɡ̶axa me diniwaloe.)\\n12 Jiiɡ̶e Onésimo mopitacicogi makaamita. Eliodi me jemaa liciagi me idinemaa. 13 Domaɡ̶a jemaa me inolitini digoina meetaɡ̶a me idaxawa me waxodi ɡ̶amedi maleeɡ̶inaaɡ̶ejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi leeɡ̶odi mejitece nibodicetedi anele ane yalaɡ̶atece Cristo. 14 Pida adomaɡ̶a jemaa me inoiigiwa me daɡ̶a idinilakidetaɡ̶agi. Ajemaa me ɡ̶adiedeɡ̶eni me adaxawani, pida jemaa me adaxawani idokida nige akamaɡ̶emaani.\\n15 Ica ina Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a ika Onésimo me ɡ̶adalatawaanigi me akatitace mabaatege me opitacaɡ̶awa midiaaɡ̶i nigepaa anigicatibige. 16 Igaataɡ̶a natigide aɡ̶aleeɡ̶idokida me niotagi, pida caticedi me liciagi niotagi, ɡ̶onioxoa daɡ̶axa me ɡ̶odemaanigi, leeɡ̶odi me yexogotege Ǥoniotagodi. Eliodi me jemaa, pida emaani caticedi anejigota me jemaa. Diganagawini emaani aɡ̶idokida me ɡ̶aotagi anele, pida micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶anioxoa, ane yexogotege Ǥoniotagodi.\\n17 Enice nigakati me ee ɡ̶adokaaɡ̶edi, me jaxawanaɡ̶a oninitecibeci, abaatege Onésimo anodaaɡ̶ee mabaatigi. 18 Nigeo me aniatitema ɡ̶aninyeelo, oɡ̶oa domige ɡ̶adinaaleweeni, anikanitici emaɡ̶a ɡ̶adediani. 19 Ee Paulo jidikotibigaɡ̶aji me jedia okanicodaaɡ̶ica naalewe. Pida jemaa manalakitibige me micataɡ̶a daɡ̶a adinaaleweeni, leeɡ̶odi ee ɡ̶adaxawani manakatoni Ǥoniotagodi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a ɡ̶adewikitace. 20 Enice, inioxoa, awii niɡ̶ijo ane jipokotaɡ̶awa leeɡ̶odi Ǥoniotagodi, odaa adoniciwaɡ̶ati, ane ee ɡ̶anioxoa leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Ǥoniotagodi.\\n21 Malee jidi naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi, ɡ̶adinakatoni mawii ane jipokotaɡ̶awa, codaa mawii caticedi niɡ̶ijo ane jipokotaɡ̶awa. 22 Pida eledi ane jipokotaɡ̶awa. Awii iomaɡ̶atitice imedi minitaɡ̶a ɡ̶adiɡ̶eladi, igaataɡ̶a inibeotege Aneotedoɡ̶oji meote anipokitalo, odaa etidikatice, odaa jakadi mejigo makaamitaɡ̶a.\\n23 Epafras, anini niwiloɡ̶onaɡ̶axi meetaɡ̶a leeɡ̶odi me diotece Jesus Cristo, yecoaditibigaɡ̶aji. 24 Codaa oyecoaditibige yokaaɡ̶etedipi me jiba, Marcos, Aristarco, Demas iniaa Lucas.\\n25 Jemaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo me daɡ̶axa meletedaɡ̶adomitiwaji.","num_words":588,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 24 BSNNT - Cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero ejayujarã - Bible Search\\n“Rojose yibeticajʉ yʉ”, Pablo, Ʉjʉ Félixre ĩ yire queti\\n1Cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero ejayujarã jud'io masa. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anan'ias vãme cʉtigʉ, Tértulo vãme cʉtigʉ, to yicõari bʉcʉr�� quẽne ñañujarã ĩna, Pablore, “Ado bajiro rojose yimasimi” ĩre yi ocasãrã ejarã. Tértulo ñañuju ĩnare ñagõbosagʉ, romano masa ĩna rotisere masigʉ̃. To ĩna ejaro bero, Pablore ĩre jicõañuju Ʉjʉ Félix. 2Pablo ĩ sãjaejarone, Félixre “Ado bajiro rojose yimi Pablo” yigʉagʉ, ado bajiro ĩre gotiyuju Tértulo:\\n—Adi sitanare quẽnaro yʉare coderũgũaja mʉ. Quẽnaro rotigʉ mʉ ñajare, quẽnaro ñarũgũaja yʉa. “Ado bajirojʉa ĩnare yʉ rotijama, quẽnarʉaroja” yitʉoĩacõari yʉare rotirũgũaja mʉ. To bajiri, rĩjoro rotiriarã rẽtoro quẽnaro rotimasiaja mʉ. 3Adi sitanare quẽnaro mʉ rotisere tʉoĩacõari, “Quẽnamasucõaja”, mʉre yivariquẽnarũgũaja yʉa. 4Gajeye jairo ñaboaja, mʉre yʉ gotirʉase. Moare jaibʉsagʉja mʉ. To bajiboarine gaje vãme mʉre gotirʉaja yʉ. Tire ajiya mʉ maji. 5Ãni Pablo vãme cʉtigʉ, yʉa jud'io masa jedirore bʉto gotimavisiocudirũgũami. To bajiro ĩ yijare, quẽnaro ñamasibeaja yʉa. To bajiri, nazareno masare socase yirãre ĩnare ũmato ñagʉ̃ ñaami. Tire masiaja yʉa. 6-7Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, sãjamasiñumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, ĩre ñiamasimʉ yʉa, yʉare rotise ti yirore bajirone rojose yirʉarã. To yʉa yiroadone, surara ʉjʉ Lisias vãme cʉtigʉ ĩ surara rãca ejacõari, yʉare ẽmacoamasimi. To yicõari, “Ʉjʉ Félix tʉjʉ vacõari, oca quẽnorʉarãja mʉa”, yʉare yimasimi. To bajiri, bajibʉ yʉa. 8To bajiri mʉ masu, ĩre sẽniĩacõari, “Socarã mene yiyuma ĩna. Rojose yigʉ ñaami”, yimasirʉcʉja mʉ —Ʉjʉ Félixre ĩre yiyuju Tértulo.\\n9Ĩre ĩ gotigajanorone, “Socʉ me yami. To bajirone bajimasimʉ”, ĩre yigotirẽmoñujarã jud'io masa, Tértulo rãcana. 10To ĩna yiro bero, Pablojʉare ĩre ñagõrotiyuju Félix. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju Pablo:\\n—“Cojo cʉ̃ma me jud'io masa yʉa yisere quẽnaro riojo ĩacõĩarũgũami. To bajiri yʉ yisere quẽne quẽnaro riojo ĩacõĩarʉcʉmi” mʉre yitʉoĩamasigʉ̃ ñari, variquẽnase rãca mʉre gotiaja yʉ. 11Jerusalénjʉre Diore yirʉ̃cʉbʉogʉ, ejamasimʉ yʉ. Yʉ ejamasiro bero, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñatʉsajʉ. Tire gãjerãre mʉ sẽniĩajama, yʉ gotirore bajirone mʉre gotirãma ĩna quẽne. 12Rojose yʉ yibetiboajaquẽne, ãnoa socarãne yʉre gotiyiroama. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre gãjerã rãca gãmerã oca josabetimasimʉ yʉ. Dios ocare bueriavirijʉre, to yicõari ti maca tʉri ñarãre quẽne ĩnare gotimavisiobetimasimʉ yʉ. 13Rojose yʉ yiro cõro, “Rojose yimasimi”, mʉre yigotimasimenama ĩna. 14Ado bajirojʉa bajigʉ ñaja yʉ. Jesús vãme cʉtigʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ. Yʉa ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ire Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ. “Socasere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami” yʉre ĩna yijama, Jesúre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, yama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, yʉa ñicʉre Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasire jediro, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ. 15“Cojorʉ̃mʉ masa bajireariarãre rojose yiriarãre, quẽnase yiriarãre quẽne ĩnare catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩayurore bajirone tʉoĩaja yʉ quẽne. 16To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ yimasiro cõro quẽnasere yirũgũaja yʉ, Dios quẽne, masa quẽne, “‘Rojose yigʉ ñaami’ yʉre yiroma” yigʉ.\\n17Cojo cʉ̃ma me gajerori ñacudiboacʉ, Jerusalénjʉre ejamasimʉ yʉ, yʉ yarã sĩgʉ̃ri maioro bajirãre ĩnare gãjoa ĩsigʉ̃. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñari, paiare vaibʉcʉrã sĩaroticõari, ĩnare soemʉorotigʉ bajimasimʉ yʉ. 18-19“Tire yirʉcʉja” yicõari yʉ yibetirere, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, “Yʉre masirioya” Diore yʉ yigajanorone, yʉre ĩamasima jud'io masa, Asia sita vadiriarã. Jãjarã masa rãca ñacõari, rujajine yicudigʉ me bajimasimʉ yʉ. Tire yʉ yibetiboajaquẽne, yʉre jũnisinirã ñari, ñiamasima ĩna. Ĩna masune adojʉre vadicõari, rojose yʉ yirere mʉre gotirã ejarona ñaama ĩna. 20Ĩna ejabetijama, ado ñarã, jud'io masa ʉjarã rĩjorojʉa ejacõari, “Ado bajise rojose yimi” yʉre yi ocasãmasirã, rojose yʉ yirere mʉre gotirona ñaama ĩna. 21Ĩna rĩjorojʉa ñacõari, ado bajiro ĩnare gotimasimʉ yʉ: “‘Masa bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉmi Dios’ yigʉ yʉ ñajare, yʉre gotiyirorã yaja mʉa”, ĩnare yimasimʉ yʉ —Ʉjʉ Félixre ĩre yigotiyuju Pablo.\\n22To ĩ yisere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna bajisere quẽnaro masigʉ̃ ñari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Ʉjʉ Félix:\\n—Jẽre ajicõaja yʉ. Surara ʉjʉ Lisias ĩ ejarojʉ, Pablore yʉ yirotire mʉare gotirʉcʉja —ĩnare yiyuju ĩ Ʉjʉ Félix.\\n23To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, surara ʉjʉre, “Ado bajiro ĩre codeba mʉa”, yiyuju Félix:\\n—Tubiberiavi ñacõari, ĩ vacudijama, ĩ ĩacudijaquẽne, “Vabesa”, ĩre yibeja. Ĩ babarã ĩre ĩarã ĩna ejajama, ĩre yirẽmorã ejajaquẽne, “¿No yirã bajiati?”, ĩnare yibeja —��re yi vacoasuju Félix.\\n24To ĩ yivariaro bero, yoatojʉ tudiejayuju ĩ quẽna, ĩ manajo Drusila vãme cʉtigo rãca. Jud'io maso ñañuju so. Ejacõari, Pablore ĩre jirotiyuju ĩ. Ĩ ejaro ĩacõari,\\n—Jesucristore ajitirʉ̃nʉrere yʉare gotiya —Pablore ĩre yiyujarã ĩna.\\n25—Dios quẽnase rĩne manire yirotiami. Rojose yirʉaboarine, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasere bojaami Dios. Gajerʉ̃mʉ masa rojose ĩna yisere ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ejarʉaroja —ĩnare yigotiyuju.\\n—Jẽre ajicõaja yʉa. Quẽna gajerʉ̃mʉ yʉ moare manirʉ̃mʉ mʉre jirʉcʉja. To cõrojʉ mʉ gotisere ajirẽmorʉcʉja —ĩre yiyuju Félix.\\n26Tijʉ bero, cojoji me Pablore ĩre jirũgũñuju Félix. Jesús ocare ĩ gotimasiose rĩne, ajirʉ me ĩre jirũgũñuju ĩ. “Yʉre mʉ bucõajama, gãjoa mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yisere ajirʉne, ĩre jicõarũgũñuju. 27To bajiro ĩ yiñaro rĩne jʉa cʉ̃ma rẽtocoasuju ti. “Jud'io masa yʉre jũnisiniroma” yigʉ, Pablore ĩre bubesuju ĩ. Jʉa cʉ̃ma bero, ʉjʉ ĩ ñaboasere budicoasuju Félix. To bajiri, Porcio Festo vãme cʉtigʉjʉa ʉjʉ sãjañuju.","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 9\\n1 To bajiro ĩ yigotiro bero, cojomocãrãcʉ tʉsacʉ juticami ángel. Ĩ jutirone, sĩgʉ̃ ñoco adi macarʉcʉrojʉ ĩ quedirujiato ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami tʉsabetigoje ĩna tubiberiagojere jãnariarore Dios ĩ ĩsicacʉ. 2 Quedirujiacõari, ti gojere jãnacami. Ĩ jãnarone, jairime jeame ti buemʉjarore bajiro buemʉjacajʉ. Jairo buejʉ̃mʉcõari, rẽtiacoacajʉ. To bajicõari, ruyubeticami muiju quẽne. 3 Bueri vatoajʉ joreroa jãjarã vʉbatecama, adi macarʉcʉrore. Cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toaroticami Dios. 4 “Tare, yucʉ́rire, no bojase judisere barojobesa mʉa”, Dios ĩ yicana ñacama ĩna. “Ĩna riovecare, ‘Ãni ñaami Dios yʉ’ yi vãme ucatu ecomena rĩrene rojose yirʉarãja mʉa”, Dios ĩ yiroticõacana ñacama. 5 Ĩnare gõjanabiorotiboarine, sĩarotibeticami Dios.\\n6 —Tocãrãcʉ muijuane bʉto rojose tãmʉorã ñari, bʉto bajirearʉaboarʉarãma. To bajiboarine rijamasibetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Dios.\\n7 Yʉ ĩajama, sĩarimasa, gãmerã sĩarʉarã caballo mesare ĩnare toose turiarãre bajiro bajirã ñacama joreroa. Ĩna rʉjoari joere orone quẽnoriabedorire bajise jeocama. Ĩna riogarima, masʉ riogare bajise ñacajʉ. 8 Yoese joa cʉticama. To bajicõari, yai, león vãme cʉtigʉ gujire bajise jacase guji cʉticama. 9 Ĩna rujʉrire toose cõme gase ñacajʉ. Ĩna vʉjama, bʉto bʉsʉcajʉ. Gãmerã sĩaroana, caballo mesa jairo tũnuricori ĩna tʉ̃avatore bajiro ocaruyucajʉ ti. 10 Cotibaja ĩ toaricare bajise toaricari cʉtirã ñacama joreroa. Ĩna toajama, cojomocãrãcʉ muijua cõro yoaro ti jũnijare, rojose tãmʉorũgũcama. 11 Joreroa ʉjʉ, ángel rojogʉ ñacami. To bajicõari, tʉsabetigoje ʉjʉ ñacami. Hebreo oca rãca Abadón vãme cʉticami. To bajicõari, griego ye rãca Apolión vãme cʉticami. “Rearimasʉ” yire ũni ñaja ti.d Apolión ti gotijama, “Rearimasʉ” yire ũni ñañuju.\\n12 To bajirone bajicajʉ joreroa ĩna toase rãca masa rojose ĩna tãmʉoroti quẽne. Tire bajirone bajirʉaroja adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri rojose ĩna tãmʉosʉoroti. Tijʉ bero, rojose ĩna tãmʉoroti jʉaji rʉyacajʉ quẽna.\\n13 Joreroa ĩna toaro bero, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel juticami. Ĩ jutirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa sʉtiquẽnase, ĩna soemʉoriajʉ orone ĩna quẽnoriajʉ ñase babaricãrãca saviari gʉdarecojʉ ocaruyucajʉ. 14 Ĩ jutirone, ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n15 To bajiro ti yi ocaruyujare, “Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõato” yigʉ, ĩnare õjacami. “Tirodone, ĩ muijune, tirʉ̃mʉne, ti horane masare sĩarʉarãma” ĩ yitʉoĩariarore bajirone ĩna yirotire yigʉ, ĩnare siacũñuju Dios. 16 Ĩnare ĩ õjaro bero, jãjarã masu, surara mesa, caballo joejʉ jesarãre ĩacajʉ yʉ. “Doscientos millones ñaama” yi ocaruyusere ajicajʉ yʉ.\\n17 Yʉ ĩajama, ado bajiro bajicama: Ĩna rujʉrire toose ricati rĩne ñacajʉ. Gãjerã sũase, gãjerã ʉ̃mʉagaserore bajiro sʉ̃mese, gãjerã sʉrise sãñacama. Caballo mesa, yai, león vãme cʉtigʉ rʉjoare bajiro rʉjoari cʉticama ĩna. Ĩna riserijʉ budicajʉ jea bueri. To yicõari, rojose sʉtise azufre vãme cʉtise quẽne budicajʉ. 18 Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõacajʉ ti, caballo mesa riserijʉ budicati. 19 Ĩna riseri budise sʉorine güiorã masu ñacama. Ĩna jĩcorori quẽne ãñare bajise ñacajʉ. To bajicõari, ãña ĩ rʉjoa rãca ĩ cũnirore bajiro güioro yise ñacajʉ.\\n20 Jãjarã ĩna sĩaecosere ĩaboarine, ĩna sĩarʉacanajʉama ado bajiro rojose yicõa ñarũgũcama: Vãtiare rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. To yicõari, rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnoriarã ñacama: Oro, plata, bronce, gʉ̃ta, yucʉ́ quẽne ti rãca quẽnocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñacama. Ĩna quẽnoriarã, ĩase me, vase me, ajise me ti ñaboajaquẽne, tire rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. 21 To yicõari, gãjerãre sĩacõa ñarũgũcama. Masare rojacõa ñarũgũcama. Dios ĩ bojabetire ajeriarã cʉticõa ñarũgũcama. To yicõari, juarudicõa ñarũgũcama.\\nd9:11 Apolión ti gotijama, “Rearimasʉ” yire ũni ñañuju.","num_words":493,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji COLOSSENSES 4\\n☰ COLOSSENSES 4 ◀ ▶\\n1 Akaamitiwaji aninoa ɡ̶aotaka, adowetitelogo ɡ̶aotaka, ajicitiogi niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶a modibatege. Analakitibige maɡ̶aɡ̶a iniwa Ǥaniotagodi digoida ditibigimedi.\\n2 Oleetibige midioka limedi motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, jiniɡ̶ikani motaɡ̶aneɡ̶eni. Atacolitiwaji niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti nige yajigotedaɡ̶awa anipokitalo, odaa aniotagodeetalo. 3 Codaa ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me jakataɡ̶a mejinaɡ̶atece Cristo, codaa me jikeenaɡ̶a anewi anodaaɡ̶eeteda Cristo. Ite ee niwiloɡ̶onaɡ̶axi leeɡ̶odi mejitece Cristo. 4 Codaa leeditibige mejitece Cristo amaleeɡ̶aɡ̶a eliodi oko oyowooɡ̶odi. Codaa ipokitalo Aneotedoɡ̶oji minatawece iɡ̶enaɡ̶a moyowooɡ̶odi yotaɡ̶a niɡ̶ina mejitece Cristo.\\n5 Abakeni ɡ̶adixakedi niɡ̶ina midatecibece madinadeegitege niɡ̶ina oko analeedoɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi. Niɡ̶ina midatecibece makati maxawani, odaa ikeenitiogi mida anenitege Cristo. 6 Abakeni ɡ̶adixaketedi amaleeɡ̶aɡ̶a idioka limedi mele motaɡ̶ani, enitece notaɡ̶a anida ane jaoɡ̶ate, amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti ane alitigi ɡ̶agegi magiti okanicodaaɡ̶ica oko.\\nOwidijedi lotaɡ̶a Paulo me yecoaditibige Colosseensitedi\\n7 Jiiɡ̶e Tíquico migo yatematitaɡ̶awatiwaji inoatawece ane jixomaɡ̶ateetedice. Tíquico ɡ̶onioxoa aneliodi me jemaanaɡ̶a, codaa eledi liotagi Ǥoniotagodi anidioka limedi meo ane iiɡ̶ete Ǥoniotagodi, codaa midioka limedi me ɡ̶odaxawatece libaketedi Ǥoniotagodi. 8 Jimonya migo makaamitaɡ̶atiwaji, jaotibige mica ibodigitibigaɡ̶ajitiwaji, codaa jaotibige me ɡ̶adaxawanitiwaji me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egitema Ǥoniotagodi. 9 Ǥonioxoa Onésimo jiiɡ̶e me lixigaɡ̶awa Tíquico. Onésimo ɡ̶onioxoa aneliodi me jemaanaɡ̶a, codaa me jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a. Eledi ida anenitegetiwaji. Niɡ̶idi iniwata ɡ̶onioxoadipi oyatematitaɡ̶awa anodaaɡ̶eeta digoina anejo.\\n10 Ǥonioxoa Aristarco anini meetaɡ̶a digoina niwiloɡ̶onaɡ̶axi, yecoaditibigaɡ̶ajitiwaji, codaa ɡ̶onioxoa Marcos eledi yecoaditibigaɡ̶ajitiwaji. Marcos letexegi Barnabé. Jaɡ̶abaatege yajoinaɡ̶aneɡ̶egi ane jidi mele mabaatege Marcos, nigicotaɡ̶awatiwaji. 11 Josué, aneledi liboonaɡ̶adi me Justo, eledi yecoaditibigaɡ̶ajitiwaji. Niɡ̶idiwa iniwatadiɡ̶ini ɡ̶oneleegiwadi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, niɡ̶idi jiɡ̶idiokidi me judeutedi ane ibakawepodi. Eliodi metidaxawatece ibakedi, mejitece Aneotedoɡ̶oji me yemaa me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko.\\n12 Ǥonioxoa Epafras yecoaditibigaɡ̶ajitiwaji. Epafros elatibige ɡ̶anigotaɡ̶a, inaaɡ̶ina liotagi Jesus Cristo, codaa midioka limedi me dinoniciwaɡ̶adi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi akaamitiwaji. Dipokotalo Aneotedoɡ̶oji matiteteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa mele mowooɡ̶otitiwaji niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco aneetece Ǥoniotagodi, codaa dipokotalo midioka limedi mowooɡ̶oti codaa mawiite inoatawece ane iiɡ̶etedaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji. 13 Emeɡ̶ee jinadi codaa jakadi meji Epafras meliodi me diba me ɡ̶adaxawanitiwaji, codaa me yaxawa ɡ̶onioxoadipi ane niɡ̶eladimigipitigi nigotadi Laodicéia aniaa Hierápolis. 14 Ǥonioxoa Lucas, dotowegi aneliodi me jemaanaɡ̶a, iniaa Demas eledi oyecoaditibigaɡ̶aji.\\n15 Adecoateenitece niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ane niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Laodicéia, codaa adecoateenitece ɡ̶onioxoa Nínfas, codaa me niɡ̶ica lapo anoyiwaɡ̶adi Cristo ane dinatecoɡ̶otee liɡ̶eladi Nínfas. 16 Nigagoti malomeɡ̶eniteloco naɡ̶adi iwakate, odaa iwakateeniticogi naɡ̶adi yotaɡ̶anaɡ̶axi miditaɡ̶a lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Laodicéia, codaa mawii maɡ̶aɡ̶a oyalomeɡ̶eteloco naɡ̶adi iwakate. Codaa aaɡ̶aɡ̶a alomeɡ̶eniteloco notaɡ̶anaɡ̶axi ane icoɡ̶otigi Laodicéia. 17 Enita ɡ̶onioxoa Arquipo, “Digawini! Oleetibige magoti ɡ̶abakedi anabaatege, leeɡ̶odi mida anenitege Ǥoniotagodi!”\\n18 Ee Paulo, emeɡ̶ee jidi iboonaɡ̶adi me idecoaditibigaɡ̶ajitiwaji. Jinaɡ̶a ɡ̶adaagititiwaji me ee niwilogojegi. Jemaa Aneotedoɡ̶oji midioka limedi meletedaɡ̶adomitiwaji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).","num_words":397,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.134,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 11 BSNNT - Sĩgʉ̃ ñacami Lázaro vãme cʉtigʉ. Ĩ - Bible Search\\nLázaro ĩ bajirocare queti\\n1-2Sĩgʉ̃ ñacami Lázaro vãme cʉtigʉ. Ĩ bederã rõmiri ñacama Mar'ia, gajeo Marta. Ĩna ñacama Betania vãme cʉti macana. Mar'ia ñacamo so, Jesús gʉborire sʉtiquẽnase tucõari so joa ñajone vejacarocaco. Bʉto rijayuju Lázaro. 3Lázaro ĩ rijaro ĩacõari, ĩ bederã rõmiri Jesúre ĩre oca cõañuma ĩna:\\n—Mʉ baba Lázaro bʉto rijami —ĩre yi oca cõañuma ĩna.\\n4Tire ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Rijaye ĩre sĩabetoja. “‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios. Ĩ cõrone quẽnagʉ̃ ñaami ĩ macʉ quẽne’ yirʉ̃cʉbʉorãjaro masa” yigʉ, rijagʉ bajigʉmi —yʉare yicami Jesús. “Ĩre rijaye ĩre sĩabetoja” yigʉ, “Rijayayicõa tʉjabetirʉcʉmi” yirʉne yicõañumi.\\n5Lázarore, ĩ bederã rõmiri Martare, to yicõari, Mar'iare quẽne ĩnare maicami Jesús. 6To bajiboarine, “Bʉto rijami Lázaro” ĩna yisere ajiboarine, vabeticami Jesús maji. Tone yʉa ñacatone jʉarʉ̃mʉ ñacõacajʉ yʉa maji, Jesúrãca. 7To baji, jʉarʉ̃mʉ bero yʉare ĩ buerãre ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Ita quẽna, Judea sitajʉ. Lázaro ĩ ñarojʉ vajaro mani —yʉare yicami Jesús.\\n8To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:\\n—Cãnʉbʉsane toana jud'io masa ʉjarã gʉ̃ta rãca mʉre rearʉacama ĩna. ¿Tojʉre quẽna tudivaroti tʉoĩati mʉ, yʉare gotimasiogʉ̃? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa, Jesúre.\\n9To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—Adi macarʉcʉrojʉre mani catiro cõro quẽnaro cõĩamasiami Dios. Ĩ bojaro cõro catirʉarãja mani. No bojarã Diore masirã, Dios ĩ bojasere yitʉjabeama, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari. 10Diore masimenajʉama, Dios ĩ bojasere yirʉabeama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari —yʉare yicami Jesús.\\n11Tire yʉare goticõa, quẽna gajeye yʉare gotirẽmocami:\\n—Mani baba Lázaro, cãnicoarimi. To bajiri ĩre yujiogʉacʉ yaja yʉ —yicami Jesús.\\n12To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:\\n—Cãnigʉ̃ ĩ bajijama, caticoarʉcʉmi —ĩre yicajʉ yʉa, Jesúre.\\n13“Cãnigʉ̃ bajigʉmi” Jesús ĩ yisere ajicõari, “Ĩ ʉsʉsãjarere yigʉmi”, yicõacajʉ yʉa. To bajiro yʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Jesújʉama, “Bajirocacoarimi” yirʉne yicõañumi Jesús. 14To bajiri, “Yʉre quẽnaro ajimasibeama ĩna” yigʉ, riojo yʉare goticami Jesús:\\n—Lázaro bajiyayicoarimi —yicami yuja. 15—Variquẽnaja. Quẽnaro ĩ tʉjʉre vabejʉ yʉ, “Riojo Dios macʉne ñaami” mʉa yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ. To bajiri, ita. Ĩato, Lázarore —yʉare yicami Jesús.\\n16Jesús buerimasʉ yʉa rãcagʉ, Tomás vãme cʉtigʉ ñacami. Cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ ñacami. Ado bajise yʉare yicami:\\n—Ita mani quẽne. Jesúrãcane bajiyayirãsa —yʉare yicami Tomás.\\n“Yʉ ñaja masare catiomasigʉ̃”, Jesús ĩ yire queti\\n17To bajiri, Betaniajʉ yʉa ejarone, —Babarirʉ̃mʉri tʉsajʉ, Lázarore ĩna yujero bero —yʉare yigoticama masa.\\n18Jerusalén macajʉ ñacõari, vajama, tres kilómetros vaejariaro ñacajʉ Betania maca. 19Jerusalén maca vadiriarã jud'io masa jãjarã ejayuma, Lázaro ĩ bajirocajare otirã. “Quẽnabeti bajiaja ti mʉa gagʉ ĩ bajiyayise” Martare, to yicõari Mar'iare quẽne yiotirã ejayuma ĩna. 20To bajiro ĩna yiñarone, “Vadiami Jesús” ĩna yisere ajicõari, yʉare bocago, vadicoayumo Marta. To so bajiro ũnone, so bedeo, Mar'iajʉama, vadibesumo. Vijʉne ñacõañumo so. 21Jesús tʉjʉre ejacõari, ado bajiro ĩre yicamo Marta:\\n—Yʉ ʉjʉ, adone mʉ ñajama, yʉ gagʉ bajiyayibetiborimi. 22Ĩ bajirocato bero ti ñaboajaquẽne, “Diore mʉ sẽnijama, mʉ sẽnirore bajirone mʉre cʉdirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ —Jesúre ĩre yicamo so, Marta.\\n23To so yisere ajicõari,\\n—Mʉ gagʉ quẽna caticoarʉcʉmi —sore yicami Jesús.\\n24To bajiro ĩ yijare,\\n—Socʉ me yaja mʉ. Ñatʉsarirʉ̃mʉ masare Dios ĩ catiorirʉ̃mʉjʉ, quẽna caticoarʉcʉmi yʉ gagʉ —ĩre yicamo so.\\n25-26To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús:\\n—Yʉ ñaja masare catiogʉ masuma. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajiyayicoaboarine, quẽna tudicaticõarʉarãma ĩna. To ĩna bajiro bero, jʉaji tudirijabetirʉarãma. ¿Tire ajitirʉ̃nʉati mʉ quẽne? —Martare sore yisẽniĩacami Jesús.\\n27To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—“Yʉ ʉjʉ, mʉ yirore bajirone bajiaja ti. Mʉne ñaja, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, masa ñajediro ʉjʉ. Dios macʉne ñaja mʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadir'i”, mʉre yimasiaja yʉ —Jesúre ĩre yicamo so.\\nLázaro masa boero tʉjʉ Jesús ĩ otire queti\\n28To yicõa, so bedeore Mar'iare, sore jigo, tudicoacamo Marta. So tʉjʉre ejacõari, ado bajiro Mar'iare sore gotirudiyuju so, yayioroaca:\\n—Manire gotimasiorimasʉ tone ñaami. “Vadiato”, mʉre yimi —sore yiyuju Marta, so bedeore.\\n29To sore so yigoticõarojʉma, guaro vʉ̃mʉ budi vadicoayumo so Mar'ia, Jesúre ĩre ĩagoago. 30Jesúrãca ti macajʉre ejabeticajʉ yʉa maji. Marta yʉare so bocacatojʉne ñacõacajʉ yʉa maji. 31Mar'ia rãca ñañuma ĩna jud'io masa, so gagʉ ĩ bajiyayijare otirã. To bajiri Mar'ia guaro so vʉ̃mʉ vado ĩacõari sore sʉyayuma ĩna quẽne. “Masa boero tʉjʉ otigo, vaco bajigomo” yirã baji ruyuyuma ĩna.\\n32Mar'ia, Jesús tʉjʉ ejacõari, ĩ gʉbori tʉjʉ gʉsomuniari tuetucamo so, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ado bajiro ĩre yicamo so:\\n—Yʉ ʉjʉ, cãnʉjʉ mʉ ejajama, yʉ gagʉ bajiyayibetiborimi —Jesúre ĩre yicamo so, Mar'ia.\\n33Mar'ia so otisere ĩacõari, so rãca vadicana jud'io masa quẽne ĩna otisere ĩacõari, Jesús, bʉto sʉtiriticami. 34To bajicõari ĩnare sẽniĩacami Jesús:\\n—¿Nojʉ ĩre yujemasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.\\n—Adojʉa ĩagʉ̃ vadiĩasa yʉa ʉjʉ —ĩre yicama ĩna.\\n35To bajiro ĩre ĩna yirone, oticami Jesús. 36Jesús ĩ otisere ĩacõari, ado bajiro yicama ĩna jud'io masa, sĩgʉ̃ri:\\n—Ĩaĩasaque. Lázarore bʉto ĩre maiboayumi —gãmerã yicama ĩna.\\n37To bajiro ĩna yirone, gãjerã sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama:\\n—Caje ĩabecʉre ĩaroticacʉ ñaboarine, ¿no yigʉ Lázarorema, “Rijabeticõato”, yimasibesujari? —gãmerã yicama ĩna sĩgʉ̃ri, to ñacodecana.\\nLázaro ĩ tudicatire queti\\n38Bʉto sʉtiritigʉne, ejarʉ̃gʉ̃cami Jesús, Lázaro masa boero tʉjʉre. Gʉ̃tavi ñacajʉ ti, bajirocar'ire ĩna yujeriajʉ. Gʉ̃tane bibe ecoyuja. 39Tojʉre ejagʉne,\\n—Gʉ̃tare tũnuo gocõaña —ĩnare yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicamo so, Marta, Lázaro ñaboar'i bedeo:\\n—¡Yʉ ʉjʉ, majique! Babaricãrãcarʉ̃mʉ tʉsacoajʉ ĩ bajiyayiro bero. Jẽre ʉ̃ni sʉticoacʉmi —Jesúre yicamo so.\\n40To so yiboajaquẽne, ado bajiro sore yicami Jesús:\\n—Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro ñamasusere Dios ĩ yimasisere ĩarʉocoja mʉ, mʉre yibʉ yʉ —sore yicami Jesús.\\n41-42To bajiri yuja, gʉ̃tare tũnuogocama masa. Ĩna tũnuogorone, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Cacʉ, “Quẽnaja” mʉre yaja, yʉre mʉ ajise ñajare. Tocãrãcajine mʉre yʉ sẽniro ajirũgũaja mʉ. To bajiri, “ ‘Dione ñaami Jesúre ĩre cõar'i’ yimasiato ĩna” yigʉ, ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ yimasirotire mʉre sẽniaja yʉ —Diore yicami Jesús.\\n43To yigajanogʉ̃ne, tutuase avasãcami Jesús yuja:\\n—Lázaro, budiaya mʉ —yicami Jesús.\\n44To bajiro ĩ yirone, bajirocar'ire ĩna yujer'i ñaboarine, budicoadicami Lázaro. Ĩ ricarire to yicõari, ĩ rujʉre quẽne sudine dʉrear'i ñacami. Ĩ gʉbori, ĩ rʉjoa quẽne sudine gũmar'i ñacami. To bajiri,\\n—Ĩre õjaña mʉa. Vajaro ĩ —ĩnare yicami Jesús.\\n“¿No bajiro yicõari, Jesúre ĩre sĩarãti mani?”, ĩna yire queti\\n45To bajiro Jesús ĩ yiĩosere ĩacõari, jãjarã jud'io masa, Mar'iare baba cʉticana, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyasʉocama ĩna. 46Gãjerãma, Jesús ĩ yiĩosere ĩacõari, fariseo masare gotirã vasujarã ĩna. 47Ĩna gotisere ajicõari, fariseo masa, paia ʉjarã rãca rẽjañujarã ĩna. Rẽjacõari, jud'io masa ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne jirẽocõañujarã ĩna. To bajiri ĩna rãca ado bajiro gãmerã ñagõñujarã ĩna:\\n—¿No bajiro ĩre yirãti mani? Bʉto masune ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ yami. 48To bajirone ĩre mani yiboa tʉjajama, masa jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguereacõarʉarãma romano masa. To yicõari mani ñarimacarire reajeocõarʉarãma ĩna —gãmerã yiyujarã ĩna.\\n49Ti cʉ̃mare paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ ñacami. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Masibeaja mʉa. 50Mani ye jedirore ĩna reajama, quẽnabetoja. To bajiri ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃, manire rijabosato ĩ —yiyuju Caifás.\\n51-52Ĩ masurione to bajise tʉoĩacõari, yibesuju Caifás. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñari, Dios sʉorine to bajiro gotiyuju, Jesúre ĩre sĩarʉagʉ ñaboarine. “Jud'io masa rĩrene ĩnare rijabosabetirʉcʉmi Jesús. No bojarã Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrona Dios rĩa ñaronare adi macarʉcʉroanare ĩnare rijabosarʉcʉmi Jesús” yimasibecʉ ñaboajaquẽne, ĩ tʉoĩasere Caifáre cõañuju Dios. 53To bajiri, Caifás ĩ gotiriarʉ̃mʉne, “¿No bajiro yicõari Jesúre ĩre sĩarãti mani?”, gãmerã yisʉoyujarã ĩna, jud'io masa ʉjarã.\\n54To bajiri, jud'io masa ĩna ñarorema ñacudibeticami Jesús yuja. To ñabecʉne, yucʉ́ manojʉ ñarimaca, Efra'in vãme cʉti macajʉa yʉare ũmato vacoacami Jesús.\\n55Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiroto mojoroaca rʉyacoadicajʉ ti. To bajiri, jãjarã masa vacama Jerusalénjʉ, “‘Rojose mana ñaja mʉa yuja’ manire yiĩato Dios” yirã, paia ĩna yirotirere yirã vana. 56Tojʉre ejacõari, Jesúre macaboayujarã ĩna. Ĩre macaboana, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ejacõari ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã ĩna, Jesús ĩ ejabetijare:\\n—¿Mʉma no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Boserʉ̃mʉ vadibetimasucõagʉ̃ yiguida? —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús ĩ ejabetijare.\\n57Fariseo masa, to yicõari, paia ʉjarã quẽne, “Jesúre mʉa ĩabʉjajama, yʉare gotiba. Ĩre ñiarʉarã yaja yʉa”, yiyujarã ĩna, masare.","num_words":1208,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 16\\n☰ JOÃO 16 ◀ ▶\\n1 Ejitedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a jaotibige me daɡ̶a amiɡ̶iticoace. 2 Etiɡ̶aditicoiticoace wetice niiakanaɡ̶axiidi. Codaa icota noko, niɡ̶ina anetiɡ̶adeloati odiletibige doɡ̶owo libakedi Aneotedoɡ̶oji. 3 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶odigotaɡ̶awatiwaji leeɡ̶odi aɡ̶oyowooɡ̶odi Eiodi, codaa Ee aɡ̶etidowooɡ̶odi. 4 Pida ejitedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a nige icotece, odaa jaɡ̶analakitibigetiwaji mijo me jao ɡ̶adeemidi.\\nIca ane libakedi Aneotedoɡ̶oji Liwigo\\nNiɡ̶ijo maleekoka idinojocaɡ̶atini me jibaaɡ̶a aɡ̶ica deɡ̶ejitedaɡ̶awa niɡ̶inoa yotaɡ̶a, leeɡ̶odi maleeɡ̶eetibige makaamitaɡ̶atiwaji. 5 Pida niɡ̶ina natigide ja jopitalo ane idimonya. Pida aɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji ane idigetece ica ane leeɡ̶odi mejigo. 6 Pida jaɡ̶akaami agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi me jao ɡ̶adeemidi. 7 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Daɡ̶axa mele mejigo, igaataɡ̶a daaditaɡ̶a ejigo, odaa Ǥanaxawanatitoɡ̶oditiwaji aɡ̶enagi. Pida nigejigo odaa ja jinimonyataɡ̶awatiwaji.\\n8 Niɡ̶ina nigenagi, odaa ja ikeetiogi niɡ̶ina oko anodaaɡ̶ee nibeyaceɡ̶eco, codaa ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa Aneotedoɡ̶oji me laagetedipi niɡ̶ina oko leeɡ̶otedi loenataka ane beyagi. 9 Codaa ikeetiogi niɡ̶ina oko minoa libeyaceɡ̶eco, leeɡ̶odi me deɡ̶etidadiwaɡ̶adi. 10 Eledi ikeetiogi ane iɡ̶enaɡ̶a, leeɡ̶odi jeɡ̶ejigo miniwataɡ̶a Eiodi, odaa aɡ̶aleeɡ̶ee madatitiwaji. 11 Codaa aaɡ̶aɡ̶a ikeetiogi Aneotedoɡ̶oji me laagetedipi niɡ̶ina oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco, leeɡ̶odi ja laagedi niɡ̶ijo ane iiɡ̶e oko digoina iiɡ̶o.\\n12 Eɡ̶inoa owidi ane domeɡ̶ejitedaɡ̶awatiwaji, pida aɡ̶abootegetiwaji daɡ̶ajipaatalo eletidi yotaɡ̶a niɡ̶ina natigide. 13 Pida nigenagi Aneotedoɡ̶oji Liwigo, ane ikee anewi me yalaɡ̶atiwa, ikeetedaɡ̶awatiwaji inoatawece niɡ̶inoa anepeɡ̶ewi. Adotaɡ̶a deɡ̶epaa lolaadi, pida eetece niɡ̶ica anaɡ̶aɡ̶a lajipakegi. Yatematitedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa ane icota manati. 14 Eo modoɡ̶etetiwa niɡ̶ina oko, leeɡ̶odi yeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina ane jajigota, ane jemaa me igegitaɡ̶awa. 15 Inoatawece ane nepilidi Eiodi, aaɡ̶aɡ̶a inepilidi. Joaniɡ̶idaa meji, Liwigo Aneotedoɡ̶oji dibatege niɡ̶inoa yotaɡ̶a ane jajigota, odaa jaɡ̶aɡ̶a yeloɡ̶oditedaɡ̶awatiwaji.\\nNiɡ̶ijo anodiotibece agecaɡ̶alodipi, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi ninitibigiwaji\\n16 Natigidawaanigi aɡ̶aleeɡ̶ee madatitiwaji. Pida nigidiaaɡ̶idi icotace madati. Igaataɡ̶a jeɡ̶ejigo miniwataɡ̶a Eiodi”.\\n17 Odaa onica niɡ̶ijo anodiotibece ane dinotaɡ̶aneɡ̶e midiokiditiwage, modi, “Amiida ica ane diitigi ijo ligegi meetedoɡ̶owa me natigidawaanigi odaa aɡ̶aleeɡ̶icoa me jinataɡ̶a, odaa aleegi ja jinataɡ̶atace, eleditace niɡ̶ina meetedoɡ̶owa me leeɡ̶odi niɡ̶igo miniwataɡ̶a Eliodi?” 18 Odaa ja dinotaɡ̶aneɡ̶etace idiokiditiwage, modi, “Igame diitigi ica ligegi ijo mee, ‘Nigidiaaɡ̶idi’? Ajowooɡ̶otaɡ̶a aneyatedigi ica ligegi”.\\n19 Jesus yowooɡ̶odi modoletibige moige, odaa jeɡ̶eetediogi, “Jeɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji natigidawaanigi aɡ̶aleeɡ̶ee madati, pida nigidiaaɡ̶idi icotace madati. Jowooɡ̶odi me domaɡ̶a agikanitecetiwaji niɡ̶ica anodaa diitigi niɡ̶ida igegi. 20 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ida makaami icota manoenitiwaji, codaa makaami agecaɡ̶alodipi, pida iniɡ̶ina niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o baɡ̶a ninitibigiwaji. Akaami agecaɡ̶alodipi, pida nigidiaaɡ̶idi aniniitibecitiwaji. 21 Ǥadiciagitiwaji macataɡ̶a naɡ̶ana iwaalo naɡ̶a nipegi me dinigaje, odaa jaɡ̶agecaɡ̶alo, igaataɡ̶a jiɡ̶icota noko lawikodigi. Pida nige dinigaje, odaa aɡ̶alee nalaɡ̶atibige niɡ̶ijo lawikodigi. Pida ja ninitibece leeɡ̶odi naɡ̶a dinigajetece nigaanigawaanigi. 22 Jiɡ̶idaaɡ̶enitiwaji makaami agecaɡ̶alodipi. Pida nigidiaaɡ̶idi nigadatitacitiwaji, odaa jaɡ̶aniniitibeci. Codaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi daɡ̶a noɡ̶atice ɡ̶adinikegitiwaji.\\n23 Nigicota niɡ̶ica noko me jopiticogi miniwataɡ̶a Eiodi, odaa aɡ̶alee leeditibige madigee. Ewi niɡ̶ida anejitaɡ̶awatiwaji. Nigabakeni Iboonaɡ̶adi mipokita okanicodaaɡ̶icata anemaani, odaa jiɡ̶idiaa yajigotedaɡ̶awa Eiodi. 24 Codaa natigide aniɡ̶ica daɡ̶a atikani Iboonaɡ̶adi me ipokitalo Eiodi. Ipokitalotiwaji Eiodi, odaa jaɡ̶abaatege ane ɡ̶adipoketegi, eotedibige meliodi maniniitibecitiwaji.\\nJesus ja iɡ̶eke loniciwaɡ̶a ane beyagi niɡ̶ina iiɡ̶o\\n25 Niɡ̶ijo me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace, jibake natematiko, anida ane jiciaceeketege. Pida icota noko nige daɡ̶adiaa jao ane jiciaceeketege niɡ̶ina me ɡ̶adiiɡ̶axinitiwaji, pida iɡ̶enaɡ̶a mejitece Eiodi. 26 Niɡ̶ica noko atikanitiwaji Iboonaɡ̶adi me ipokitalo Eiodi. Pida ejitaɡ̶awa aɡ̶alee leeditibige daɡ̶a jipokotaɡ̶alocotiwaji miniwataɡ̶a Eiodi. 27 Igaataɡ̶a Iniaaɡ̶iniwa ɡ̶ademaanitetiwaji. Odaa ɡ̶ademaanitetiwaji leeɡ̶odi mademaani, codaa jaɡ̶adadiwaɡ̶ati me jicoɡ̶oticogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 28 Jaladi Eiodi, odaa ja janagi niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa natigide jaladi niɡ̶ina iiɡ̶o, jopitalo Eiodi”.\\n29 Odaa moditalo niɡ̶ijo anodiotibece, “Niɡ̶ina natigide ja yeloɡ̶otece ɡ̶adotaɡ̶a, ataleeɡ̶awii ane iciaceekenitege aneo me daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶atece. 30 Niɡ̶ina natigide ja jowooɡ̶otaɡ̶a mowooɡ̶oti inoatawece, codaa aɡ̶alee leeditibige diɡ̶ica ane ɡ̶adigee. Joaniɡ̶idaa me ɡ̶adadiwaɡ̶ateɡ̶egi me icoɡ̶iticogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji (Leeɡ̶odi owooɡ̶oti codaa me ɡ̶odowooko)”.\\n31 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Jawienataka naɡ̶a adadiwaɡ̶atitiwaji. 32 Igaataɡ̶a enagi noko codaa jiɡ̶icota, odaa akaamitawecetiwaji ilaagitibece, odaa joɡ̶opilitalotiwaji niɡ̶inoa ɡ̶adiɡ̶elatedi, leeɡ̶odi madoiitiogi lacilodi judeutedi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee nige daɡ̶adiaaɡ̶ica mawitibigiji. Pida aɡ̶oka Eetece, igaataɡ̶a Eiodi iniwa meetaɡ̶a. 33 Ejitedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a, jaotibige mele ɡ̶adaaleɡ̶enali leeɡ̶odi mida anenitigitiwaji. Awikodeetiwaji digoina iiɡ̶o, pida aleeni ɡ̶adaaleɡ̶ena, igaataɡ̶a ja jiɡ̶eke loniciwaɡ̶a niɡ̶ina ane beyagi digoina iiɡ̶o”.","num_words":601,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.148,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique LOS HECHOS 1\\nJesucristo, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricarã cʉ̃ja ca tiiriquere owarica pũuroa, Lucas, Añurije Quetire cʉ̃ ca owariquere ca nii nʉnʉa waarijera nii. Ati pũurore ca owaricʉa, cʉ̃ ca owa jʉorica pũurora, “Niipetirije Jesús cʉ̃ ca tiiriquere, to biri bojocare cʉ̃ ca bueriquere,” owaupi (Hch 1.1).\\nAti pũuro jiro cʉ̃ ca owarica pũuro peera: “Bii yai, cati tua, ʉmʉreco tutipʉ tua mʉa waa cʉ̃ ca biirique menara, Jesús yee queti peticã yerijãa waa biitiupa,” cʉ̃ ca ĩi wede majiorique nii. Bojoca watoare to birora bojoca cʉticõa niimi Jesús.\\nAti pũuroa, Jesús yee quetire ca tʉo nʉnʉjee jʉoricarã, Añuri Yeri cʉ̃ ca majioro mena, Jesús're tʉo nʉnʉjeerique maquẽre, o biro tiiri, bʉaro jañuro niipetiri taberipʉ, Jerusalén mena bii jʉo waa, jiro Judea yepa, jiro muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña pee ca niiri yeparipʉ, to biri Samariapʉ, jiro judíos ca niitirãpʉre, Antioquía, Siriapʉ, ca bii nʉnʉa waaro tiiupa, ĩi wede.\\nAtere ĩi wede yapano, Pablo, Jesús yee quetire wede yujugʉ cʉ̃ ca biiriquere wede nʉnʉa waa. To biri Jesús yee queti, Asia macã yepa jĩcã yepapʉre ca ea waarique maquẽre, too bii nʉnʉa waarora, ape yeparipʉ, Greciapʉ, jiro Romapʉ ca bii ea waariquere wede nʉnʉa waa.\\nAte queti, Jesús yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca bii nʉnʉa dooriquere wede nʉnʉa doo, ñucã jiro ati yepa niipetiro jañuripʉ, to biri paʉ yʉteari jiro ati yepa niipetiropʉre Jesús yee quetire cʉ̃ja ca wede bato peoticãpere, “To biro biirucu,” cʉ̃ ca ĩi owarique nii.\\nAti pũuroa, Pedro, Pablo, cʉ̃ja ca tii niiriquere bʉaro peti wede. Ĩi pacaro díámacʉ̃ petira Añuri Yeri cʉ̃ ca doti tutua niirije mena, cʉ̃ ca jʉo tii niirije mena, Jesucristo to birora ca niicõa niigʉpʉre yeri jañacãri cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca nii jeeña earo cʉ̃ ca tiiriquere wede. Itia wãme nii, Jesús cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricarã cʉ̃ja ca biiriquere ca wederije:\\n(1) Jesús, cʉ̃ buerãre “Ate mʉja tii niirucu,” cʉ̃jare ĩicã, ñucã “O biirije mʉjare yʉ tiirucu,” cʉ̃jare ĩiri jiro ʉmʉreco tutipʉ cʉ̃ ca tua mʉa waariquere (1.1-14), Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã Jerusalén're cʉ̃ja ca bii jʉoriquere (1.15—8.3), wede.\\n(2) Palestina yepare añurije quetire cʉ̃ja ca wede bate nʉnʉa waariquere wede (8.4—12.35).\\n(3) To biicãri yua Mediterráneore ca niiri yeparire Añurije Quetire wede nʉnʉa waarã, Romapʉ cãare cʉ̃ja ca wedecã ea waariquere wede. Añurije quetire Pablo cʉ̃ ca wede yujugʉ waa jʉoriquere (13.1—14.28) wede nʉnʉa waa, Jesús buerã, bojocare ca jʉo niirã mena Jerusalén're cʉ̃ja ca nea pooriquere (12.1-35), Pablo, pʉati añurije quetire cʉ̃ ca wede yujugʉ waa nemoriquere (15.36—18.22), Pablo itiati añurije quetire cʉ̃ ca wede yujugʉ waariquere (18.23—21.16), wede nʉnʉa waa. To biicãri yua, Jerusalén'pʉ, Cesareapʉ, jiropʉra yua Romapʉ, Pablore cʉ̃ja ca tia cũuriquere wede yapano ea (21.17—28.31).\\nJesús buerã cʉ̃ja ca tiirique\\nAñuri Yerire cʉ̃ ca tiicojope maquẽ\\n1 Yʉ ca maigʉ Teófilo, yʉ ca owa jʉorica pũurore niipetirije Jesús cʉ̃ ca tii jʉoriquere, cʉ̃ ca bue majio jʉoriquere, 2 cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoparã cʉ̃ ca bejericarãre, Añuri Yeri jʉori cʉ̃jare wede majiori jiro, ʉmʉreco tutipʉ cʉ̃ ca ami mʉa waa ecoriquepʉ yʉ owa yapano eawʉ. 3 Cʉ̃ ca bii yairicaro jiro ca nii pacaro, cʉ̃ ca catirijere ĩñogʉ cʉ̃ majuropeera ĩa majiricarora bau niigʉra paʉ tiiri, cuarenta* Pʉarã bojoca yee cõro niiri rʉmʉri. rʉmʉri peti cʉ̃jare baua ĩño nii, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽre cʉ̃jare wede, tii niiupi.\\n4 Ména, cʉ̃ja mena niigʉ, Jerusalén macãrã cʉ̃jare niicã dotiupi. O biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Yʉ Pacʉ “Yʉ tiicojorucu” cʉ̃ ca ĩiriquere, mʉjare yʉ ca wederiquere yueya ména.\\n5 Yee mééra Juan, oco mena uwo coeupi. Mʉja pea, no cãnacã rʉmʉ jiro mééra, Añuri Yeri mena uwo coe ecorã doorã mʉja tii —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nJesús ʉmʉreco tutipʉ cʉ̃ ca tua mʉa waarique\\n6 Jesús mena ca nea pooricarã pea, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—Wiogʉ, ¿mecʉ̃ to niiti yua, Israel yepare, ñucã cʉ̃ja majuro cʉ̃ja ca doti niiro mʉ ca tiipa rʉmʉ? —cʉ̃re ĩiupa.\\n7 To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉogʉ, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Mʉjara, tii tabe ca niiro, tii rʉmʉ ca niiro, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ majuro ca doti majigʉ niiri cʉ̃ ca tiipere, mʉja ca majipe méé nii. 8 Biirãpʉa, Añuri Yeri mʉjapʉre cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo, mʉja ca yeri tutuapere ñee yapanori, yʉ yee maquẽre mʉja wede yujurã waarucu. Jerusalén'ra mʉja wede jʉorucu, jiro Judea yepa, to biri Samaria yepa, jiro ati yepa niipetiropʉ yʉ yee quetire mʉja wede yuju peticã cojorucu —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n9 Atere ĩi yapanogʉra, cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩarucurora, ʉmʉreco tutipʉ ami mʉa waa eco, bueri bʉrʉa cʉ̃re ca paa ũmaarora, bauticã yerijãa waaupi Jesús. 10 Jesús cʉ̃ ca mʉa waaro, emʉaro pee wado cʉ̃ja ca ĩa mʉene nucũrucuro, pʉarã juti botirije jãñaricarã cʉ̃ja pʉto baua ea nʉcã eari, o biro cʉ̃jare ĩiupa:\\n11 —Galilea macãrã, ¿ñee tiirã ʉmʉreco tuti pee mʉja ĩa mʉenecã nucũti? Ano mʉja mena ca niijãgʉ Jesús, ʉmʉreco tutipʉ ca ami mʉa waa ecojãgʉra, cʉ̃ ca mʉa waaro mʉja ca ĩajãri wãmera doorucumi ñucã —cʉ̃jare ĩiupa.\\nJudas're ca wajoapʉ Matías're cʉ̃ja ca beje amirique\\n12 To cõrora Jesús cʉ̃ ca tua mʉa waaro jiro, Olivos Buuropʉ ca niiricarã, ca yoati jañuri maa pee† 1,100 metros ca yoari maa pee. tuacoaupa Jerusalén pee, doti cũurique yerijãarica rʉmʉre ca dotirore biro. 13 Macãpʉ tua ea, wiipʉre earã, jotoa macã jawi cʉ̃ja ca niirica jawipʉ mʉa waaupa. Pedro, Santiago, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Alfeo macʉ̃ Santiago, Zelote yaa puna macʉ̃ Símon, to biri Santiago‡ Cʉ̃ra Jacobo wãme cʉticãupi ñucã. yee wedegʉ Judas, niiupa. 14 Cʉ̃ja niipetirã, Jesús bairã, cʉ̃ paco María, to biri aperã romiri mena to cãnacã tiira nea poori, jĩcã wãmera tʉgoeña yeri cʉtiri, to birora juu buecõa niirucuupa.\\n15 Tii rʉmʉrire Pedro, ciento veinte cõro ca niirã bojoca Jesús yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerã watoapʉ ca niiricʉ wãmʉ nʉcã, o biro cʉ̃jare ĩi wedeupi:\\n16 —Yʉ yaarã, David niiquĩricʉ, Añuri Yeri cʉ̃ ca majiorije mena Judas, Jesús're ca ñeeparãre maa jʉgue waa, cʉ̃ ca tiipere, “O biro biirucu,” cʉ̃ ca ĩi owaricarore birora ca biipe niiupa mee. 17 Judas cãa mani mena macʉ̃ra nii, mani ca pade niirijerena tii nemo, tii niimiwi biigʉpʉa.§ Mt 27.3-8. 18 To biro bii pacagʉ, Jesús're cʉ̃ ca wedejãarije wapa, wapa tiirica tiiri cʉ̃re cʉ̃ja ca tiicojorique mena waa, jĩcã yepa wapa tiiupi. Jiro cʉ̃ dʉpʉga pee ñaaduwi waa, cʉ̃ paaga yiga, cʉ̃ ʉta miji witi bate, biicã yai waaupi. 19 Jerusalén macãrã to biro cʉ̃ ca bii yai waariquere queti tʉori, tii yepare Acéldama wãmeo tiiupa. Cʉ̃ja wederique menara, “Díi Yepa,” ĩirʉgaro ĩi. 20 Mee, to biro cʉ̃ ca biipere Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo baja peorica pũuropʉre o biro ĩi owa tuurique niiupa:\\n“Cʉ̃ yaa wii, yucʉ mani, ca bopori yepa jeeña,\\nto biicã yai waajato.\\nJĩcʉ̃ ʉno peera tii yepare cʉ̃ niiticãjato.”* Sal 69.25.\\n“Cʉ̃ ca pademiriquera apĩpʉ cʉ̃ pade wajoajato,”† Sal 109.8. ĩi.\\n21 To biri, Jesús mani mena cʉ̃ ca niiri cuu cõrora mani mena bapa cʉti nii, 22 Jesús're, Juan cʉ̃ ca uwo coeri tabepʉra nii, ʉmʉreco tutipʉ cʉ̃ ca mʉa waari tabepʉ, mani mena ca niiricarã ano niima. To biri jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃ mani mena Jesús cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃ ca ĩariquere manire ca wede nemopʉre bejerique booro bii —cʉ̃jare ĩiupi Pedro.\\n23 To biro cʉ̃ ca ĩiro, pʉarãre, José cʉ̃rena ñucã Barsabás (cʉ̃ buirica wãme peera Ca Añugʉ) cʉ̃ja ca ĩigʉ, apĩ Matías're jeeupa. 24 To biro tiicã, o biro ĩi juu bueupa:\\n—Ʉpʉ, mʉ, niipetirãre cʉ̃ja yeripʉ cʉ̃ja ca tʉgoeñarijere ca majigʉ, mʉ majuropeera anija pʉarãre, mʉ ca beje amiricʉre jãare ĩñoña, 25 cʉ̃ ca ñañarije wapa, cʉ̃ ca waapa tabepʉra waa, cʉ̃ ca bii yai weorique Judas paderique ca niimiriquere ca ĩa nʉnʉjee wajoapʉre —ĩi juu bueupa.\\n26 To biro ĩi yapano, “¿Niipe cʉ̃ niiti Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca amiricʉ?” ĩi majirʉgarã, cõa peo bʉarique mena tiirã, Matías're to ca ñaapea bʉaro tiiupa. To biri Jesús buerã pʉa amo peti, dʉpore jĩcãga penituaro ca niirã mena macʉ̃ nii eaupi Matías.\\n*1:3 Pʉarã bojoca yee cõro niiri rʉmʉri.\\n†1:12 1,100 metros ca yoari maa pee.\\n‡1:13 Cʉ̃ra Jacobo wãme cʉticãupi ñucã.\\n§1:17 Mt 27.3-8.\\n*1:20 Sal 69.25.\\n†1:20 Sal 109.8.","num_words":1292,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 18 DES - Eropi Jesu erãre Goãmʉre serẽburire - Bible Search\\nWapeweyo igo dipuwaja moadorera queorire werepʉ Jesu\\n1Eropi Jesu erãre Goãmʉre serẽburire weregʉ õpa arĩpʉ:\\n—Mʉa Goãmʉre serẽrã coreque ĩgʉ yʉhriborore. Yoari boje corequererã ta bʉjawerebiricãque. Ĩgʉre serẽrã duhubita, arĩpʉ Jesu.\\n2Ĩgʉ eropa arĩrare buhebu i queori mera werepʉ erãre:\\n—Gaji macague masare dipuwaja moadoregʉ árĩpʉ. Ĩgʉ Goãmʉre umupeobiripʉ. Eropigʉ masa sãre umupeobiripʉ. 3Eropigo wapeweyo sã erogue árĩpo. Igo ĩgʉ pohrogue dʉrʉro curigo õpa arĩpo: “Yʉre ĩhaturigʉre dipuwaja moadoreque mʉhʉ. Yʉre arĩ cãhmotaque,” arĩ serẽniguicãpo igo ĩgʉre. 4Igo eroparĩcʉ̃ ĩgʉ bajasuburi “Iisome yʉhʉ,” arĩripʉ igore. Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta igo bajasuburi ĩgʉre eropa serẽniguicãgo garibotariaro iipo. Igo garibocʉ̃ ĩagʉ õpa arĩpʉ ĩgʉ basi. “Yʉhʉ Goãmʉre masa sãre umupeobeaa. 5Yʉ eropa umupeobigʉ árĩquerecʉ̃ ta igopʉ yʉre garibotaricãmo. Yʉre eropa garibogo yʉre gariboreacʉ̃ iicumo yʉre. Igo eropa arĩ weresãniguicʉ̃ igore ĩhaturigʉre dipuwaja moadoregʉra,” arĩpʉ dipuwaja moadoregʉ, arĩpʉ Jesu.\\n6Eropa arĩgʉ Jesu erãre werenemopʉ:\\n—Eropa arĩpʉ ĩgʉ ñegʉ dipuwaja moadoregʉ. Ĩgʉ eropa arĩrare guñaque mʉa. 7Ĩgʉ tauro Goãmʉpʉ ĩgʉ yarãre ʉmʉri nʉcʉ ĩgʉre serẽrãre itamugʉcumi. 8Mʉare arĩgʉ tiiaa. Goãmʉ erãre mata iigʉcumi erã serẽrare. ¿Ĩgʉ eropa yʉhrigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ta yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ i yebague dujarigʉ, Goãmʉre umupeorãre ĩgʉre serẽrãre bocagʉcuri yʉhʉ? arĩpʉ Jesu.\\nPerã Goãmʉ mera erã wereniguira queorire werepʉ Jesu\\n9Eropi gaji queori mera werepʉ Jesu. “Gʉapʉ õarã ãhraa. Gajirãpʉ ñero iirã ãhrima,” arĩ pepirãre i queori mera õpa arĩ werepʉ:\\n10—Goãmʉ ya wihigue perã ʉma Goãmʉ mera wereniguirã wañorã. Yujugʉ fariseo masʉ árĩpʉ. Gajigʉ wajasea coregʉ árĩpʉ. 11Eropigʉ fariseo masʉpʉ nʉgaja, õpa arĩ serẽ niguipʉ Goãmʉre: “Yʉhʉ gʉya yajaricʉgʉ, diaye iibigʉ, nome mera ñero iigʉ árĩbeaa. Gajirã iro dopa árĩbeaa. Ihĩ wajasea coregʉ iro dopa ñegʉ árĩbeaa. Eropigʉ mʉre Goãmʉre õhaa, arãa. 12Yʉhʉ semanari nʉcʉ mʉ ya árĩburire iigʉ pesubu ba duhua. Eropigʉ diez niyeruserire wajatagʉ yujuse mʉre ohoa,” arĩpʉ fariseo masʉ Goãmʉre. 13Eropigʉ wajasea coregʉpʉ yoarogue niguigʉ muhri siunʉgaja, ĩgʉ ñerire bʉjawere, ʉmarogue ĩabiripʉ. Ĩgʉ ñerire bʉjaweredigʉ árĩgʉ ĩgʉ coretibi pa, wereniguipʉ Goãmʉre: “Goãmʉ, yʉhʉ ñegʉ ãhraa. Eropigʉ mʉhʉ yʉre mojomoro ĩaque,” arĩpʉ ĩgʉ Goãmʉre. 14Eropigʉ mʉare arĩgʉ iiaa. Ihĩ wajasea coregʉpʉ ĩgʉ wihigue ĩgʉ dujagʉ ĩgʉ ñerire Goãmʉ mera cóãdigʉ dujapʉ. Gajigʉ fariseo masʉ ĩgʉ ñerire cóãdigʉ árĩbiripʉ. “Yʉhʉ õagʉ ãhraa,” arĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ ĩacʉ̃ ñegʉ árĩmi. “Yʉhʉ ñegʉ ãhraa. Eropigʉ yʉ ñerire bʉjawerea,” arĩgʉpʉre Goãmʉ õagʉ iigʉcumi ĩgʉre, arĩpʉ Jesu.\\nMajirãgã ya árĩburire Goãmʉre serẽbasapʉ Jesu\\nMt 19.13-15; Mr 10.13-16\\n15Eropi masa erã porã majirãgãre Jesure mohme­pi­ñadoremorã ĩgʉ pohrogue aĩ erariñorã. Erã eropiicʉ̃ ĩarã Jesu buherã erãgãre aĩrarãre turiñorã. 16Erã eropa turicʉ̃ ĩagʉ Jesu majirãgãre sihubeopʉ ĩgʉ pohrogue. Sihubeo õpa arĩpʉ ĩgʉ ĩgʉ buherãre:\\n—Majirãgã yʉ pohrogue ariporo. “Waque,” arĩbita erãgãre. Erãgã Goãmʉre erã opʉ iro dopa pepima. Eropirã Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere oãgã iro dopa pepirã ãhrima eroguere. 17Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Oãgã Goãmʉre erã gamediro dopa ta mʉa Goãmʉre gamebirã ĩgʉ pohrogue wasome mʉa. Mʉa wabiricʉ̃ mʉa opʉ árĩsome ĩgʉ, arĩpʉ Jesu.\\nDoberi opagʉ Jesu mera wereniguipʉ\\nMt 19.16-30; Mr 10.17-31\\n18Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ judio masa oparã mera majagʉ Jesure serẽpi erapʉ.\\n—Ne õagʉ, buhegʉ ãhraa mʉhʉ. ¿Yʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩdiagʉ dohpa iigʉcuri yʉhʉ? arĩpʉ ĩgʉ.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—¿Dohpa arĩronore yʉre “Õagʉ,” arĩ piyuri mʉhʉ? Goãmʉ dihta õagʉ ãhrimi. 20I Goãmʉ dorerire masia mʉhʉ. “Gajigʉ marapo mera árĩbiricãque. Masare wejẽbiricãque. Yajabiricãque. Gʉyabiricãque. Mʉ pagʉ sʉmarãre umupeoque,” arĩ doremi Goãmʉ. Eropigʉ irire iique mʉhʉ, arĩpʉ Jesu.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ Jesure yʉhripʉ:\\n—Iri árĩpehrerire majigʉgãgue ta iibʉ yʉhʉ, arĩpʉ ĩgʉ.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu ĩgʉre õpa arĩ werepʉ:\\n—Yujuñe dihta dʉhyaa mʉre mʉ iiboro. Árĩpehreri mʉ yare duagʉ waque. Eropa iigʉ árĩpehreri niyeru mʉ wajatarire mojomorocʉrãre oque. Mʉ eropa iicʉ̃ wʉaro mʉ ya õari mʉhʉ opaburire ʉmaroguere Goãmʉ pohroguere árĩroca. Eropa iituha yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉpʉ baja doberi opagʉ árĩgʉ irire mojomorocʉrãre odiabigʉ, turaro bʉjawere waha wapʉ. 24Ĩgʉ eropa bʉjawerecʉ̃ ĩagʉ Jesu õpa arĩ werepʉ gajirãre:\\n—Doberi oparãre Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere erã wacʉ̃ diasataria. 25Camello waĩcʉgʉ waibʉgʉpʉ ĩgʉpʉ awiru gobegãgue ĩgʉ ñajacʉ̃ masiya mara ĩgʉre. Eropa ta doberi opagʉ Goãmʉ mera õaro árĩgʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere wacʉ̃ diasataria, arĩpʉ Jesu.\\n26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉre peerã õpa arĩñorã:\\n—Cue. Mʉ arĩro dopa ta diaye árĩcʉ̃, ne yujugʉ masʉre Goãmʉ taubiribocumi ĩgʉ pohro waborore, arĩñorã erã Jesure.\\n27Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Masa erã bocatĩuro erã õaro iira mera Goãmʉ pohrogue wamasibeama. Goãmʉpʉ masare peamegue wabonirãre taumasimi. Ĩgʉ árĩpehrerire õaro iimasipehocãmi, arĩpʉ Jesu erãre.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pedro ĩgʉre õpa arĩpʉ:\\n—Peenique. Gʉa árĩpehreri gʉa yare apicãbʉ mʉ mera warã, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu õpa arĩpʉ:\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Árĩpehrerã mʉa Goãmʉ yare iimorã mʉa wirire, mʉa marasã nomere, mʉa pagʉ porãre, mʉa pagʉ sʉmarãre, mʉa porãre mʉa apinirã mʉa wʉaro wajatarãca dohpaguere. 30Mʉa apidiro tauro wajatarãca. Eropirã mʉa sĩrira pʉhrʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩrãca mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\nDipaturi Jesu ĩgʉ sĩriburiñere ĩgʉ masa mʉriaburiñere werepʉ\\nMt 20.17-19; Mr 10.32-34\\n31Eropi doce ĩgʉ buherã dihtare aĩgã erãre werepʉ:\\n—Peeque yʉre. Dohpaguere mari Jerusaléngue warã iiaa. Erogue yʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre Goãmʉ ya weremʉhtanirã iribojegue erã werediro dopa ta eropa waroca yʉre. 32Ero masa yʉre ñeha, judio masa árĩbirãre orãcoma yʉre. Yʉre erã ora pʉhrʉ erã yʉre wereya, ñero arĩ, disico ehosũrãcoma. 33Eropirã yʉre tãratuhaja wejẽrãcoma yʉre. Eropigʉ yʉ sĩrira pʉhrʉ ʉhrenʉ waboro masa mʉriagʉca yʉhʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\n34Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ buherã ĩgʉ wererire õaro pee masibiriñorã. Goãmʉ irire erãre masicʉ̃ iibirinipʉ dohpa.\\nCuiri ĩhajabigʉre ĩhajacʉ̃ iipʉ Jesu\\nMt 20.29-34; Mr 10.46-52\\n35Eropi Jesu sã Jericó waĩcʉri maca pohrogue ejañorã. Ĩgʉ wari maha tʉrogue yujugʉ masʉ cuiri ĩhajabigʉ doapʉ. Niyeru serẽgʉ iipʉ. 36Eropigʉ masa bajarã ĩgʉ pohro aricʉ̃ peegʉ serẽpipʉ ero árĩrãre.\\n—¿Duhpirã masa bajarã tarigãri? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ.\\n37—Jesu Nazare majagʉ arigʉ iimi, arĩñorã gajirã ĩgʉre.\\n38Erã eropa arĩ werecʉ̃ peegʉ ĩgʉ gaguiniguinʉgapʉ:\\n—Jesu, opʉ Davi mʉrʉ pãrami masare taubu, yʉre mojomoro ĩaque, arĩ gaguiniguipʉ Jesure.\\n39Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ pohro árĩrãpʉ “Ejarimaricãque,” arĩ turiñorã ĩgʉre. Erã eropa arĩ turiquerecʉ̃ ta ĩgʉ ero core ĩgʉ gaguiniguidiro tauro gaguiniguinemopʉ daja.\\n—Opʉ Davi mʉrʉ pãrami, yʉre mojomoro ĩaque, arĩ gaguiniguipʉ ĩgʉ.\\n40Ĩgʉ eropa gaguiniguicʉ̃ peegʉ Jesupʉ nʉgaja, “Sihubeoque ĩgʉre,” arĩpʉ. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ cuiri ĩhajabigʉre sihugãñorã. Erã eropa sihugãcʉ̃ ĩgʉ Jesu pohrogue ĩgʉ ejacʉ̃ Jesupʉ ĩgʉre serẽpipʉ:\\n41—¿Dohpa yʉ iicʉ̃ gahmeri mʉhʉ? arĩpʉ Jesu.\\n—Yʉ Opʉ, yʉre ĩacʉ̃ iique, arĩpʉ cuiri ĩhajabigʉ.\\n42—Ĩaque pare. Yʉre umupeonijagʉ, õagʉ wahaa mʉhʉ, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n43Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta cuiri ĩhajabigʉ õaro ĩha wapʉ. Eropa õagʉ wanijagʉ ĩgʉ Jesu mera wapʉ. “Goãmʉ turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeopʉ ĩgʉ. Eropirã masa bajarã cuiri ĩhajabiridigʉ ĩgʉ õagʉ wacʉ̃ ĩarã, “Goãmʉ õagʉ, turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeoñorã erã sã.","num_words":1027,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 1\\n1 Ñati yʉ ñarã mʉa. Yʉ robo bajiroti Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa cʉni. Yʉ ña Pablo adi papera mʉare cõagʉ̃. Jesucristo ocare yʉ goti ucutoni ĩ cũrʉ ña yʉ. Dios ĩ ãmojare ito bajiro yʉre cũquĩ Jesucristo. Mʉa Corinto cʉto gãna Diore rʉ̃cʉbʉorã minijuasotia mʉa. Adi papera cõa yʉ mʉare. Mʉa Acaya sita gãnare cʉni Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa ñajare adi papera cõa yʉ. Mani yagʉ Timoteo rãca adi papera mʉare cõa yʉ. 2 Mʉare yiari mani Jacʉ Dios, ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni seni ĩsia yʉ. Mʉare ĩna queno yitoni ĩnare senia yʉ. Mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenatoni mʉare yiari ĩnare seni ĩsia yʉ.\\nPablo ĩ tʉoĩa bʉjatobitire gaye\\n3 Mani Ʉjʉ Jesucristo Jacʉre rʉ̃cʉbʉorʉja manire. Mani Jacʉ ñari manire ti maigʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri mani tʉoĩa bʉjatobitibe yirocʉ mani rãca ñatĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiro bajigʉ ĩ ñajare ĩre rʉ̃cʉbʉoa mani. 4 Disejʉa rʉyabeto mani bʉjatobitija ĩ tʉoĩarisena mani rãca ñatĩñagʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiroti manire yigʉ yiguĩji Dios, “Gãjerã ĩna tʉoĩa bʉjatobitija ĩnare ejabʉajaro”, yirocʉ. Mani tʉoĩa bʉjatobitija manire Dios ĩ ejabʉaro robo bajiro gãjerãre mani ejabʉaja quena. 5 Mani ye waja bʉto tʉoĩa bʉjatobisijʉ Cristo. Manire cʉni tʉoĩa bʉjatobitiroca yirã yirãji masa. Ito bajibojarocati Cristo ĩ goda ĩsiana mani ñajare mani tʉoĩa bʉjatobitija, ĩ tʉoĩarisena mani rãca ñatĩñagʉ̃ yiguĩji Dios. 6 “Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉja, mʉare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi masare yʉ riasojare bʉto yʉ tʉoĩa bʉjatobitiroca yama gãjerã. Ito bajiro yʉre ĩna yibojarocati masare yʉ riaso jidicãbititoni yʉre ejabʉami Dios. Ito bajiri tʉoĩa bʉjatobitigorʉ ñari mʉa tʉoĩa bʉjatobitija mʉare ejabʉa masigʉ̃ja yʉ. “Yʉ ñemecʉtiroca Dios ĩ yʉre yiado bajiroti mʉa ñemecʉtiroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. 7 “Diore queno tʉorʉ̃nʉrã ñama Corinto cʉto gãna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Yʉ tʉoĩa bʉjatobitiado bajiroti tʉoĩa bʉjatomena yirãji mʉa cʉni. Ito bajibojarocati, “Yʉre ĩ ejabʉado bajiroti mʉare cʉni ejabʉagʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. “Diore jidicãmena yirãji ĩna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare.\\n8 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. “Asia sitajʉ ñagʉ̃ jaje oca josarise gaye rẽtañi Pablo”, mʉa yi tʉoĩare ãmoa yʉ. Ado bajiro bajicʉ. Itojʉ bʉto tʉoĩa bʉjatobiticʉ yʉ. “Ñemecʉtiado ma yʉ”, yi tʉoĩacʉ yʉ. “Catigʉ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩare manicʉ yʉre. 9 “Pablore sĩana mani”, ĩna yire masicãcʉ yʉ. “Yʉre ĩna sĩaroti yʉmasiti camota masibea yʉ”, yi tʉoĩacʉ yʉ. Ito bajiro rẽtacʉ yʉre, Diore riti yʉ tʉorʉ̃nʉtoni. “Dios ñami godarãre mʉcana tʉdi catiroca yigʉ. Ito bajiri ĩ sĩgʉ̃ti ñami yʉre maso masigʉ̃”, yʉ yi masitoni, ito bajiro rẽtacʉ yʉre. 10 Yʉre ĩna sĩa ãmobojarocati yʉre queno ejabʉaquĩ Dios. Ito bajiri yʉre sĩa masibiticã ĩna. “Ito bajiro riti yʉre ejabʉasotigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. Yʉ tʉoĩarise Diore riti ña yʉre. “Yʉre ejabʉasotigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. 11 Yʉre yiari Diore seni ĩsiña. Ito bajiro yʉre mʉa ejabʉare ãmoa yʉ. Ito bajiro mʉa yija queno yʉre ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Mʉa jãjarã yʉre seni ĩsirena sʉoriti yʉre ejabʉagʉ yiguĩji Dios. “Pablore queno ejabʉami Dios”, yi ti masicõri jãjarã masa, “Queno ya Dios mʉ”, yirã yirãji ĩna ĩre.\\nCorinto cʉtojʉ Pablo ĩ wabitire gaye\\n12 Gaje gaye tʉoĩacõri wanʉa yʉ. Ado bajiro bajia iti yʉ wanʉrise. “Dios ĩ ãmoro bajiro masare queno yicʉ yʉ”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ. “Masare rʉogʉ meje ña yʉ. Corinto cʉto gãna rãca ñagʉ̃ ĩnare queno Dios oca riasocʉ yʉ”, yi tʉoĩa yʉ. Yʉre queno yicõri, gãjerãre yʉ queno yi masiroca yiñi Dios. Yʉ masirisena meje ito bajiro yicʉ yʉ. Dios ĩ masirisena ito bajiro yicʉ yʉ. 13 Adi papera yʉ ucarise riojo gotia yʉ. Rʉore ocana meje mʉare uca yʉ. Mʉa tʉo masirotire uca yʉ. Ito bajiri queno mʉa tʉo masi jeore ãmoa yʉ. 14 Ado yʉ yirisere queno tʉo masi jeobea mʉa maji. “Ado bajiro bajigʉ ñami Pablo”, queno yi masi jeobea mʉa maji. Yʉre mʉa queno masija, mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ, “Gʉare queno riasoquĩ Pablo”, yi tʉoĩa wanʉrã yirã yirãji mʉa. Mʉare ito bajiroti wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ cʉni. “Queno cʉdirã ñama ĩna”, mʉare yi tʉoĩacõri queno wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ.\\n15 “Yʉre wanʉrã yirãji”, yi tʉoĩacõri, “Jʉaji ĩna tʉ tigʉ warʉja yʉ”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Ito bajiri jʉaji yʉre ti wanʉrã yirãji mʉa. 16 Ado bajiro tʉoĩacʉ yʉ: “Macedonia sitajʉ wacʉ, ĩnare ti rẽta wacʉja yʉ. Mʉcana tʉdi wadigʉ ĩnare ti rẽta wadicʉja yʉ”, yi tʉoĩacʉ yʉ. “Ĩna tʉ ejacõri, Judea wame cʉtiri sita yʉ ejatoni yʉre ejabʉarã yirãji ĩna”, yi tʉoĩacʉ yʉ mʉare. Ito bajiro tʉoĩabojagʉti mʉa tʉ eja masibiticʉ yʉ. 17 Mʉa tʉ yʉ eja masibejare, “Bʉgʉti yami Pablo”, yʉre mʉa yire tʉoa yʉ. Diore masimena ĩna rʉoro bajiro yibea yʉ. “Ito bajiro yigʉ ya yʉ”, yibojagʉti gajero bajiro yigʉ meje ña yʉ. “Ado bajiro yicʉja yʉ”, yʉ yija ñaro bajiroti yigʉja yʉ itire. 18 Mani Jacʉ Dios riojo gotigʉ ñami. Yʉ cʉni riojo gotigʉ ña. “Ado bajiro yicʉja”, yʉ yija, gajero bajiro yibea yʉ. “Ito bajiro bajigʉ ñami”, yi tʉoĩaguĩji Dios yʉre. 19 Jesucristo Dios Macʉre cʉdigʉ ñari ito bajiro ya yʉ. Yʉ Pablo, Silvano cʉni, Timoteo cʉni, Jesucristo gayere mʉare goticʉ gʉa. “Ado bajiro yicʉja yʉ”, Cristo ĩ yija, ito bajiroti yiyijʉ. Riojo gotisotiyijʉ ĩ. 20 “Ado bajiro queno masare yicʉja yʉ”, Dios ĩ yire, ĩ Macʉ Jesucristona sʉoriti rẽtayijʉ iti. Itire masicõri, “Ĩ yiro bajiroti yisotigʉ yiguĩji Dios”, yi wanʉa mani. Ito bajiro mani tʉoĩaja, Diore rʉ̃cʉbʉorã ya mani. 21 Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉ jidicãbeto yigʉ ñami Dios. Ĩ ñarã mani ñaroca yami Dios. Jesucristo oca mani gãjerãre gotitoni manire cũñi Dios. 22 “Dios ñarã ñama ĩna”, gãjerã ĩna manire yi ti masiroca ĩnare yigʉ ñami Dios. Mani ya ʉsijʉ Espíritu Santo queo sãñi Dios. Ito bajiro ĩ yija, “Ĩ ñarã ña mani”, yi tʉoĩa mani ĩja. “ ‘Masare queno yicʉja yʉ’, ĩ yiado bajiroti manire queno yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.\\n23 “Yʉ tiro riojo ĩna bojobe yirocʉ ĩna tʉ wabitirʉja yʉre”, yi tʉoĩacõri mʉa tʉ wabiticʉ yʉ maji. “Diore queno cʉdibea mʉa”, yi ãmobiticʉ yʉ. Ito bajiri mʉare tigʉ wabiticʉ yʉ maji. Riojo mʉare yʉ gotibeja cʉni, “Tʉoĩa bʉjatobitijaro ĩ”, Dios ĩ yija cʉni quena ñaboroja yʉre. 24 “Ado bajiro Diore rʉ̃cʉbʉore ña iti”, mʉare yi roti ãmobea yʉ. “Diore queno tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Mʉa bojori bʉjaroca yi ãmobea yʉ. Bʉto bʉsa wanʉ quenajaro ĩna, yirocʉ mʉare riasoa yʉ.","num_words":1002,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽta oibara tobʉrʉdera? | Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\n¿Kʼãrẽta oibara tobʉrʉdera?\\n«Wũãwũãrãra Jeowaba diada» (Salmo 127:3)\\nWũãwũã tobʉrʉdera yi barirãra mejãcha sobiayi mamina maʉ̃ daʉcha mapaeseabʉ ʉ̃rabʉrʉ yibarirabatopobaera. Edaʉde krĩchaseabʉ ewari mejãcha edebʉta akʉza zareta wũãwũã akʉira. Ẽnaʉ̃ẽbaera akʉza naabada kĩrãkʼa bʉẽbaera, maʉ̃ba kĩrʉkĩrʉpanaseabʉ ũmena. Maʉ̃ba ũmena ewari jʉrʉibara wũãwũã akʉita, akʉza ãyi juwa jidadasida. ¿Sãwũã kʼarebai Daizeze ũrãgʼa biabara maʉ̃ bedʼea zroma ara oira?\\n1 KʼAWUARA TOBɄRɄDERA AWUARADOGOTA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Kãgara zʉbʉriabʉ akʉza krĩchabʉ awuru bia oita, iyitrʉ jʉ̃zaba krĩchaẽ, kĩrʉmiaẽ» (1 Corintios 13:4, 5). Ʉ̃rabʉrʉ papabadogobaera yi wũãwũãtrʉ audre akʉseabʉ, mamina maʉ̃ba krĩchabiseabʉ bʉ kima aba amaesita, maʉ̃ba kĩrãduarãra bʉ kimasida akʉibarata. Jũãbʉba akʉza awuru bia oita krĩchabʉba, ũdubiseabʉ iyi nesidabʉta akʉza iya wũãwũã kʼareba akʉbʉra bigata.\\n«Yumakẽrã kimabarabera krĩcha biadeba marã kimaʉ̃me bia panaidua» (1 Pedro 3:7.). Bʉta ʉ̃rabʉrʉ zezebasibʉrʉ, kĩrãbera bʉ kimabara audre akʉita wũãwũãta, maʉ̃ba bʉ kimara edaʉde bedʼea zroma erbayi, mawũãẽbʉrʉ mapaekirayi akʉza krĩchakirayi ʉ̃rabʉrʉ wũãwũã akʉdogoba. Maʉ̃ba edaʉde bʉme kĩrʉseabʉ, mamina kĩrʉrãra maʉ̃ kʼãrẽa bʉ kimaʉ̃me, «ẽbẽra kĩrʉbidaẽãra audre yi zroma yumakẽrã zareabarabʉira» (Proverbios 16:32). Maʉ̃ba biʼia krĩchara akʉza iya nesidabʉta diara (Proverbios 14:29).\\nBʉra yi zezebaera, wũãwũãra kʼareba akʉra, akʉza diamasibida. Akʉza bʉa kʼare obʉdeba ewari jʉrʉda bʉ kimaʉ̃me ãbabaita akʉza bʉ wũãwũãʉ̃me\\nBʉta papabʉrʉ, bʉ kimaba kʼareba widibʉrʉdera wũãwũã akʉita kʼarebara. Mamina bia akʉẽbʉrʉ, maʉ̃ kʼãrẽara kʼãrẽ jararãra, awuarabʉrʉ jaradiara ibiade sãwũã oita\\n2 ZAREA ERBARA MARA JUWA JIDADA ARĨẼBAITA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Adewara kakʉa abapaibaibara» (Génesis 2:24). Wũãwũã Aba eda zesimina, maʉ̃ba kĩrãduarãra bʉta bʉ kimaʉ̃mera kakʉa abapaibʉta. Zareapanaidua mara juwa jidada arĩẽbaita.\\nYuwẽrãbara biga diaibara yi kimaba kʼareba akʉbʉra. Maʉ̃ba biga diabʉbara bebibʉ kĩrãkʼabʉ (Proverbios 12:18). Yumakẽrãbara, jaraibara yi kimara mejãcha kãgabʉta akʉza bigata iya kʼãrẽ obʉra, akʉza mejãchade yibiata mebẽrã kʼãrẽa kʼãrẽ obʉta (Proverbios 31:10, 28).\\n«Aba abakaʉba jʉrʉidua, bʉyikʉza krĩchaẽã, awuarabʉrʉ jʉrʉda awuru ẽbẽraita» (1 Corintios 10:24.) Ewari jõmaʉ̃nẽ ora nebiawa bʉ kimaita akʉza biga diara iya kʼãrẽ obʉ kʼãrẽa. Ewari jʉrʉda ãba bedʼeaita akʉza iya jarabʉ ũrĩta, bʉyi trʉ jʉ̃zaba krĩcharãra, newagaẽbaibara, krĩchara bʉ kimaba nesidabʉta, Daizeze Bedʼeaba jarabʉta «idubʉraidua maʉ̃ oira, mamina ewari jʉrʉsidabʉrʉ ũmeba maʉ̃ oẽbaita» (1 Corintios 7:3-5). Maʉ̃ba jõma jarada kʼãre krĩchabʉ ʉ̃rʉ, adewara jũãbʉba akʉza ũrĩbʉba zarea erbayi mara juwa jidadara.\\nKĩrãduarãra bʉ kimaʉ̃me ũmebei ãbapanaita\\nŨdubira kãgabʉta nekʼãrẽ diabʉdeba, mawũẽbʉrʉ karta bʉ diabʉdeba, akʉza nebari diabʉdeba.\\n3 ŨRÃGʼARA BɄ WŨÃWŨÃRA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Wiñayiruiduba k’awua warisi Daizeze Bed’eade jarabʉta, maʉ̃ba buru bia baseabʉ ẽdrʉita» (2 Timoteo 3:15). Krĩchara bʉ wũãwũã sãwũã jaradiaita. Krĩchara iyara mesera nekʼawuaseabʉta, akʉza toinaẽnabida. Adewara iyi biteda bʉeda ũrĩkawuabʉ bʉ bedʼeara maʉ̃ kʼãrẽa pirabʉ sobiaba. Maʉ̃ba jara ũrĩbira iyi tobʉrʉdeba iya kʼawuaẽmina kʼãrẽ ʉ̃rʉ bedʼeabʉta, maʉ̃ba kʼãrẽbayi iyi zromababʉrʉde akʉ kĩrã akʉita.\\nKrĩcharãra bʉ wũãwũãra wabida wiñabʉta Daizeze ʉ̃rʉ jaradiaira. Yiwidʼira Jeowa iyi deidu (Deuteronomio 11:19). Ãba jemebʉdade jaradiara Daizezeba kʼãrẽ oda ʉ̃rʉ (Salmo 78:3, 4). Bʉ wũãwũãbara iyi wari wãne kʼawuayi bʉa Jeowa mejãcha kãgabʉta maʉ̃ba iyabida kãgayi Jeowara.\\nYiwidʼida buru bia diamarẽã bʉ wũãwũã ũrãgʼaita\\nJaradiada ʉ̃rʉ jaradiara bʉ wũãwũã bedʼeabira iya kʼawuamarẽã meserabai\\nZEZEBAIBARA KʼÃRẼBAYI IYI JUWA JIDADARA\\nEwari berabari wãne marãra audre bia senti wãnañi akʉza zezeraba obʉta oibaera. Bʉ wũãwũã ũrãgʼa bia diabʉbara bʉra kãga sentibiyi, jũãbiyi, adewara krĩchabiyi awuru bia oita. Adewara ãba trajapanʉbʉrʉ akʉza yiya kʼarebapanʉbʉrʉ, wũãwũã erbaiba kʼarebayi mara juwa jidada audre zareabaita. Mawũãra Salmo 127:3de jarabʉra aripe berabariyi «biteda waribarira Jeowaba diada».\\nSemana jõbʉrʉde widiseabʉ ¿kʼãrẽta osi mʉara mʉ kima biga diaira iya kʼãrẽ obʉ kʼãrẽa mebẽrãita?\\n¿Sõbeda dai ʉ̃rʉ bedʼeasi mʉra mʉ kimaʉ̃me, wũãwũã ʉ̃rʉ bedʼeaẽã?","num_words":528,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.017,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josue 7 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Judad̶eba yõna ẽberãda ab̶a b̶asia Acaʌ̃ abadada. Idjira Carmi warra basía. Carmira Zabdi warra basía. Zabdira Zerá warra basía. Jericod̶e Ãcõrẽba israelerãa ne jũma babued̶aduad̶a ad̶amĩna Acaʌ̃ba ĩjãẽ́ ʌ̃cʌrʌ mẽrã edasia. Mãwã od̶a bẽrã israelerãra Ãcõrẽ quĩrãpita bed̶ead̶e panesid̶aa. Ãcõrẽra ãdjirã ume bio quĩrũna bẽrã naʌ̃da mãwãsia.\\n2Jericod̶eba Josueba ẽberãrãda Hai puru acʌd̶e diabuesia. Hai purura Beteld̶eba ʌ̃mãdau odjabariare Bet-Aveʌ̃ caita b̶asia. Josueba diabued̶arãra wãnaped̶a Hai purura quĩrãcuita acʌsid̶aa sãwã poyad̶i cawaya.\\n3Maʌ̃be wayacusa jẽda zed̶aped̶a Josuéa nãwã jarasid̶aa: –Haid̶ebema sordaorãra zocãrãẽ́be panʌa. Dadjirãba mil uméba wa mil ũbeaba ãdjirãra poyad̶ida panʌa. Maʌ̃ bẽrã dadjirã sordaorãra jũma diabuerãdua.–\\n4Maʌ̃ba Josueba sordaorãra mil ũbeabe diabuesia Hai purud̶ebemarã ume djõnamãrẽã. Baribʌrʌ Haid̶ebemarãba poyad̶aped̶a israelerãra mĩrũ wãsid̶aa.\\n5Maʌ̃ne Haid̶ebemarãba purud̶e ed̶a wãbadamaʌba israelerãra ẽpẽ wãsid̶aa eya ed̶aa tuca jira b̶ʌd̶aa. Ed̶aa wãbʌdad̶e israelerãra 36 beasid̶aa. Maʌ̃ carea israelerãra ne wayad̶aped̶a ab̶ed̶a djõni crĩchara neẽ́ panesid̶aa.\\n6Josuera, israelerã bororã sid̶a bio sopuasid̶aa. Maʌ̃ carea ãdjia jʌ̃ panʌra jũma cõãtad̶aped̶a ãdji boro ʌ̃rʌ̃ egoro porada cuasid̶aa. Maʌ̃be Ãcõrẽ baurude caita chĩrãborod̶e b̶arru copanesid̶aa ab̶a queubod̶od̶aa.\\n7Mãwã panʌne Josueba Ãcõrẽa nãwã jarasia: –¡Ay, dai Boro Ãcõrẽ! ¿Cãrẽ cãrẽã dairãra Jordaʌ̃ do quĩrãrã chãbisi? ¿Dairãra amorreorã jʌwaed̶a b̶ʌi carea enesica? ¿Ãdjirãba dairã quenanamãrẽã enesica? ¡Jordaʌ̃ do quĩrãrẽ panenabara biara b̶acasia!\\n8¡Ay, mʌ̃ Boro! Haid̶ebemarã wayaad̶eba dai israelerãra jẽda pira zesid̶aa. Maʌ̃ba mʌ̃ra bed̶ea jaure neẽ́ b̶ʌa.\\n9Cananeorãba waabemarã bid̶a maʌ̃ra ũrĩnia. Maʌ̃da cawasid̶ara ãdjirãra dairã ume djõne zed̶ia. Maʌ̃ne dairãda jũrã edad̶aped̶a ab̶ed̶a jũma quenanibʌrʌ, ¿bʌa sãwã cawabi bʌra wãrãda Ãcõrẽda?–\\n10Maʌ̃ne Ãcõrẽba jarasia: –¿Cãrẽ cãrẽã sopuaba bʌra egode cob̶ʌ? ¡Piradrʌdua!\\n11Bãrã israelerãba cadjiruada osid̶aa. Mʌ̃a jarad̶ara bãrãba ĩjã od̶aẽ́ basía. Mʌ̃a Jericod̶ebema nebiara edarãnaduad̶a ad̶amĩna edasid̶aa. Mãwã mʌ̃reda drʌad̶aped̶a diguid̶a mẽrã eropanʌa. Maʌ̃ne sewad̶eba edad̶aẽ́ panʌana a panʌa.\\n12Maʌ̃ carea bãrã israelerãba dji quĩrũra waa poyad̶aẽ́a. Djõnibʌrʌ bãrãdrʌ mĩrũ pirapod̶ia. Bãrãra bed̶ead̶e panʌ bẽrã mʌ̃a jũma quenabiya. Bãrãba mẽrã eropanʌda isabe jũma babued̶aẽ́bʌrʌ, mʌ̃ra bãrã ume waa b̶aẽ́a.\\n13Jãʌ̃be purua nãwã jarad̶e wãdua: “Nu Ãcõrẽ quĩrãpita dji jʌred̶ida panʌ bẽrã idji itea bia panani carea od̶ida panʌra nane od̶adua. Dadji israelerã Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: mʌ̃a Jericod̶ebema jũma babued̶aduad̶a ad̶amĩna bãrã israelerãba ʌ̃cʌrʌ edad̶aped̶a mẽrã eropanʌa. Bãrãba maʌ̃gʌra ãyã eded̶aped̶a jũma babued̶aẽ́bʌrʌ, bãrã dji quĩrũra poyad̶aẽ́a.”\\n14Nu mʌ̃ quĩrãpita jũmarãda zed̶ida panʌa. Maʌ̃ne mʌ̃a cawabiya Israel doce purud̶ebemada ab̶a bed̶ead̶e b̶ʌda. Maʌ̃ purura caitaara zeped̶a mʌ̃a cawabiya cai drõã b̶asid̶eba yõped̶ad̶arãda bed̶ead̶e panʌda. Maʌ̃gʌrãra caitaara zed̶aped̶a mʌ̃a cawabiya ab̶aʌ drõãda idji ẽberãrã sid̶a bed̶ead̶e panʌda. Ãdjid̶ebema umaquĩrãrãda caitaara zed̶ida panʌa.\\n15Zebʌdad̶e mʌ̃a cawabiya caida bed̶ead̶e b̶ʌda. Maʌ̃ba Jericod̶ebema babueida b̶ad̶ada mẽrã erob̶ʌa. Waabema israelerã tãẽna cadjirua od̶a bẽrã idjab̶a mʌ̃a jarad̶ara ĩjã od̶aẽ́ bẽrã idjida, idji ẽberãrã sid̶a bead̶adua. Maʌ̃be ãdjira, ãdjia eropanʌ sid̶a jũma babued̶adua.–\\n16Nurẽma diaped̶ed̶a Josuera piradrʌped̶a israelerãra ãbaa jʌresia. Maʌ̃ne Ãcõrẽba cawabisia Judad̶eba yõna puruda bed̶ead̶e b̶ʌda.\\n17Maʌ̃be ãdji drõã b̶asid̶eba yõped̶ad̶arã caitaara zebʌdad̶e Ãcõrẽba cawabisia Zerád̶eba yõped̶ad̶arãda bed̶ead̶e panʌda. Zerád̶eba yõped̶ad̶arã caitaara zebʌdad̶e Ãcõrẽba cawabisia Zabdi ẽberãrãda bed̶ead̶e panʌda.\\n18Zabdid̶ebema umaquĩrãrã ab̶a ab̶a zebʌdad̶e Ãcõrẽba cawabisia Carmi warra Acaʌ̃da bed̶ead̶e b̶ʌda. Acaʌ̃ra Zabdi wiuzaque basía. Zabdira Zerá warra basía. Ãdjira Judad̶eba yõna purud̶ebema basía.\\n19Maʌ̃ne Josueba jarasia: –Acaʌ̃, dadji israelerã Ãcõrẽ quĩrãpita jũma bʌa od̶ada wãrãda jaradua. Ni maãrĩ bid̶a mẽrãrãdua.–\\n20Acaʌ̃ba panusia: –Wãrãda mʌ̃a dadji israelerã Ãcõrẽ quĩrãpita nãwã cadjiruada osia.\\n21Jericod̶e djõ panasid̶ad̶e mʌ̃a wua biya quiruda Babilonia druad̶e caped̶ad̶ada, paratada libra juesuma, idjab̶a oroda libra ab̶a aud̶u unusia. Jũma maʌ̃gʌra awuad̶a bẽrã edaped̶a mʌ̃ wua dejãne jou b̶ʌsia. Dji paratara edrecare b̶ʌsia.–\\n22Ara maʌ̃da Josueba ẽberãrãda diabuesia acʌd̶e wãnamãrẽã. Acaʌ̃ wua ded̶aa pira wãnaped̶a Acaʌ̃ba jarad̶a quĩrãca jũma unusid̶aa. Dji paratara edrecare b̶asia.\\n23Jũma edad̶aped̶a Ãcõrẽ quĩrãpita cob̶ʌsid̶aa Josueba israelerã bid̶a ununamãrẽã.\\n24Maʌ̃be Josueba, waabema israelerã ume Acaʌ̃ra Acor jogoad̶aa edesid̶aa. Idjia drʌa erob̶ad̶a sid̶a edesid̶aa: wua Babiloniane cad̶ada, paratada, oro sid̶a. Maʌ̃ awara idji warrarãda, idji caurãda, idji pacada, idji burroda, idji ovejada, idji wua de sid̶a edesid̶aa. Idjia erob̶ad̶ara ab̶ed̶a jũma edesid̶aa.\\n25Maʌ̃ne Josueba Acaʌ̃ra nãwã quẽãsia: –¿Bʌa cãrẽ cãrẽã daira nẽbʌrad̶e b̶ʌsi? ¡Bʌa nẽbʌra od̶ara Ãcõrẽba ara bʌdji ʌ̃rʌ̃ b̶aebiya!– Mãwã jarad̶acarea israelerãba Acaʌ̃ra idji ẽberãrã sid̶a mõgaraba tab̶ari bead̶aped̶a jũma babuesid̶aa. Jũma idjia erob̶ad̶a sid̶a babuesid̶aa.\\n26Maʌ̃be ãdji ʌ̃rʌ̃ mõgarada boromea buesid̶aa. Maʌ̃ra wad̶ibid̶a boromea nũmʌa. Maʌ̃ jogoara wad̶ibid̶a Acor abadaa. Israelerãba mãwã oped̶ad̶a bẽrã Ãcõrẽ quĩrũbira tumasia.\\n< Josue 6\\nJosue 8 >","num_words":672,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 14\\n☰ APOCALIPSE 14 ◀ ▶\\nIca elaagi niɡ̶idi oko ane dinoojetetediogi Aneotedoɡ̶oji me nepilidi\\n1 Naɡ̶a jiwitacicogi, odaa ja jinadi niɡ̶ijoa Waxacoco dabiditedi ditibigimedi aca niwetiɡ̶a Sião. Miniwataɡ̶a idiwa 144 miili ɡ̶oneleegiwadi ane diniditeloco latocolodi liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji ane Eniodi. 2 Odaa jajipata ica ane dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, layaagaɡ̶awa niɡ̶ina laxoɡ̶okeɡ̶egi ninyoɡ̶odi ane igedi, codaa layaagaɡ̶awa micataɡ̶a niɡ̶ina niximaɡ̶aɡ̶a, codaa liciagi niɡ̶ina oko eliodi anoyatetigilo noɡ̶oxiɡ̶a-liwenadi. 3 Niɡ̶ijoa 144 miili okoli idei lodoe naɡ̶ajo baanco ɡ̶oneɡ̶e, codaa me lodoe niɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a, ijaaɡ̶ijoa 24 lacilodi. Odaa niɡ̶idiwa 144 miili okoli nigaanaɡ̶anaɡ̶a, oigaa gela elaagi anidiokidi me yakadi moyowooɡ̶odi, niɡ̶idi ane dinoojetetediogi Aneotedoɡ̶oji ane noɡ̶atedicogi liwigotigi oko digoina iiɡ̶o meote me nepilidi. 4 Niɡ̶idi jiɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ica oko ane dinoweditibigiwaji me yapiditibigiwaji, aniɡ̶ica daɡ̶a noomatewa iwaalo. Codaa odioteci naigi anigotece niɡ̶ijoa Waxacoco. Jiɡ̶idiaaɡ̶idi odoejedi ane iolatedicoace Aneotedoɡ̶oji me nepilidi, codaa me niɡ̶iniwa Waxacoco maɡ̶aɡ̶a nepilidi. 5 Aɡ̶ica daɡ̶a niwitakaɡ̶a, odaa aɡ̶ica lapioyaɡ̶ajegi me idei lodoe nibaanco ɡ̶oneɡ̶e, Aneotedoɡ̶oji.\\nIcoa itoatadiɡ̶ida aanjotedi\\n6 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jinadi eledi aanjo ane leegitibigimece me wayo, yadeegi nibodigi aneetece ane ligegi Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶obiniigi ane yemaa meote, niɡ̶ida nibodigi adiniigi. Igo me yeloɡ̶oditiogi niɡ̶eladimigipitigi iiɡ̶o, inatawece ane noiigi, inoatawece ane noiika, inoatawece ane latopaco oko, codaa me inoatawece ane iolatedi. 7 Mee me dinigetaɡ̶atee, “Eemiteetibige Aneotedoɡ̶oji, codaa oɡ̶eetetalo leeɡ̶odi jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi! Leeɡ̶odi jiɡ̶icota lakata Aneotedoɡ̶oji me iwi anigotediogi oko codaa me iloikatidi. Oɡ̶eetetalotiwaji Niɡ̶iniwa ane yoe ditibigimedi, iiɡ̶o, akiidi-eliodi, codaa me niɡ̶inoa ninyokotiidi-libecoli.”\\n8 Ijo eledi aanjo dioteci niɡ̶ijo odoejegi, odaa mee, “Ja daa, ja diopati nigotaɡ̶a nelegi, anoyatigi me Babilônia. Yajigotiogi niviinyo inatawece noiigi, codaa iedeɡ̶etinece mowacipe. Niɡ̶ida viinyo one niɡ̶icoa lidaɡ̶atakaneɡ̶eco ane beyagi, me ilidaɡ̶adi me loomatewa okanicodaaɡ̶ica oko.”\\n9-10 Ijo eledi aanjo jaɡ̶aɡ̶a dioteci niɡ̶ijo eledi, odaa mee me dinigetaɡ̶atee, “Niɡ̶ijo oko ane doɡ̶eteta niɡ̶ini eijeeɡ̶agi ane doide codaa me liwigo niwilanigi, codaa ane dinibikotatece nibikotaxete libaaɡ̶adi, domige latocolo, baɡ̶a wacipeta niviinyo Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ica niviinyo Aneotedoɡ̶oji one niɡ̶ica lélaɡ̶a. Micataɡ̶a oko me yadotinigi goopa viinyo odaa aɡ̶ica ane yalegeteetege, joaniɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji yelatetema niɡ̶ina oko, odaa ayawanaɡ̶aditetege lélaɡ̶a liwikodenatakaneɡ̶egi. Iticoitedicogi migotibeci nawikodeeɡ̶a minitaɡ̶a noledi, inaa ɡ̶ocilaɡ̶adi ane lanicaɡ̶awa aligopenaɡ̶aneɡ̶e loɡ̶ocilaɡ̶adi lanigi. Niɡ̶idi oko nawikodeeɡ̶a lodoe aanjotedi anodibatema Aneotedoɡ̶oji, codaa me lodoe Waxacoco me iticoitedicoace. 11 Niɡ̶idiwa ɡ̶ocilaɡ̶adi aneo me nawikodeeɡ̶a idioka limedi me yoniciwadi me noditedice, odaa niɡ̶idi oko aɡ̶ica daɡ̶a nipenaɡ̶a noko codaa menoale. Pida idioka limedi me nawikodeeɡ̶a, niɡ̶idi anodoɡ̶eteta eijeeɡ̶agi ane diojo codaa me liwigo niwilanigi, codaa anadi me yadeegitibeci nibikotaxete liboonaɡ̶adi niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi.\\n12 Leeditibige niɡ̶idi noiigi ane iomaɡ̶aditedice Aneotedoɡ̶oji me nepilidi modiitege ane dakaketema codaa moyotete liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa moyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a Jesus, amanagawini aɡ̶ica aneyamaɡ̶atice.”\\n13 Odaa ja jajipata ica anee me dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, “Idiitedini yotaɡ̶a: Icota me ninitibigiwaji niɡ̶ina ane nigo niɡ̶ina natigide leeɡ̶odi modiotece Ǥoniotagodi.” Odaa Aneotedoɡ̶oji Liwigo ja niwoditema niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a, meeta, “Ewi! Niɡ̶idi oko ja nipenaɡ̶atema libaketedi, codaa aɡ̶aniaditema naɡ̶ajegi leeɡ̶odi libakedi.”\\nOiolaticoace oko digoina iiɡ̶o\\n14 Naɡ̶a inoletacibige, odaa ja jinadi ijo lolaadi ane yapacaɡ̶a. Odaa niɡ̶ini ane nicoteloco niɡ̶ini lolaadi liciagi niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi. Ani lale oolo lacilo, codaa nolitini nodaajo ane dalepe, lajo me dakacitaka. 15 Odaa ijo eledi aanjo icoɡ̶otiwece liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, odaa ja dinigetaɡ̶atee me dapaaweta niɡ̶ijo ane nicoteloco lolaadi, meeta, “Akacitakanita ɡ̶adodaajo maladienaɡ̶ani, leeɡ̶odi jiɡ̶icota lakata me jiladienaɡ̶anaɡ̶a. Leeɡ̶odi niɡ̶ina iiɡ̶o jiɡ̶icota me diniodateloco.” 16 Odaa niɡ̶ijo ane nicoteloco lolaadi ja dakacitakata nodaajo digoina iiɡ̶o, odaa ja nioda okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o, micataɡ̶a niɡ̶ina monopilaɡ̶aditedio nawodigijedi.\\n17 Odaa ijo eledi aanjo eledi icoɡ̶otiwece liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi, aaɡ̶aɡ̶a ida lodaajo ane dalepe.\\n18 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ica eledi aanjo ane nowienoɡ̶odi noledi, noditicogi maditaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji nameeja bronze. Odaa ja dinigetaɡ̶atee me dapaaweta niɡ̶ijo aanjo anida nodaajo ane dalepe, odaa meeta, “Akacitakanita ɡ̶adodaajo odaa anakagiti ligecidi ‘uuva’ digoina iiɡ̶o. Leeɡ̶odi jeɡ̶ei niɡ̶idiwa ‘uuva’.” 19 Odaa niɡ̶ijo aanjo ja dakacitakata lodaajo digoina iiɡ̶o, odaa ja nakagidi “uuva” ligecidi, odaa ja yokoletinigi aca iwokodaɡ̶axi nelegi, anoyelite monipodi uuvatedi, anei Aneotedoɡ̶oji me ikee meliodi lélaɡ̶atetema oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco. 20 Odaa joɡ̶onipoditedini “uuva” maditaɡ̶a naɡ̶ajo iwokodaɡ̶axi wetice nigotaɡ̶a. Odaa owidi ɡ̶odawodi icoɡ̶otiwece naɡ̶adi iwokodaɡ̶axi, iwidatibigimece apolicaɡ̶anaɡ̶a le, codaa me daligilice iwida icoa meya-taalia leegoa.","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 12 BSNNT - To bajiro mani ñicʉa ĩna bajirere - Bible Search\\n“Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrʉarãja mani”, yire queti\\n1To bajiro mani ñicʉa ĩna bajirere mani ajijama, “‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Diore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna”, yimasiaja mani. To bajiri josase ti ñaboajaquẽne, mani quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Mani tʉana rojose manire ĩna yirotijama, ĩnare cʉdibetirʉarãja mani, “Ĩna sʉori Dios ĩ bojabeti yirobe” yirã. Jesucristo, adigodojʉ ñagʉ̃ Diore ĩ ajitirʉ̃nʉriarore bajiro mani quẽne Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrʉarãja. 2Cristore tʉoĩatʉjabetiroti ñaja manire. Ĩne ñaami mani tʉoĩamasirotire cõagʉ̃. To bajiri, manire ĩ ejarẽmojare, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩa tʉjabeaja mani. Yucʉ́tẽrojʉ masa ĩre ĩna jajuturo, bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Dios tʉjʉ quẽnaro ĩ ñarotijʉare tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre ĩna yirotire, “Yibeticõato”, yibesumi. To bajiri manire rijabosacõari, yucʉrema, õ vecajʉ Dios ĩ rotiñarojʉ ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉ ñagʉ̃mi.\\n3Jesús adigodojʉ ĩ ñaro, bʉto rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yicõa ñañumi. To bajiri mani quẽne, rojose tãmʉorã ñaboarine, quejemenane, quẽnasejʉare yicõa ñarũgũroti ñaja. 4Jesucristo rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro tãmʉomenaja mʉa maji. To bajiri, rojose tãmʉorã ñaboarine, ñacõarãja mʉa. 5Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ rĩare bajiro bajirãre, “Rojose tãmʉorã ñaboarine, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩa tʉjabeticõato ĩna” yigʉ, mʉare gotimasioñumi. Tire masiritirãja mʉa. Ado bajise gotiaja ti Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Macʉ, ‘Ado bajirojʉa yiya’, mʉre yʉ yisere ajitebesa. Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, yʉ bojarore bajiro yicõa ñaña.\\n6Yʉne ĩna jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉ mairãre, ‘Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja’ ĩnare yirũgũaja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n7To bajiri, rojose tãmʉoboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩa tʉjabesa mʉa. Rojose mʉa tãmʉose sʉorine quẽnaro mʉare ĩ yirotire masiogʉ̃ yigʉmi Dios. Sĩgʉ̃ ĩ rĩare ĩ gotimasiorore bajiro yigʉ, yigʉmi Dios, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. Rĩa cʉtirã jedirone, ĩna rĩare gotirũgũrãma. 8To bajiri, Dios quẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũami Dios. To bajiro mʉare Dios ĩ yibetijama, jacʉ manare bajiro ñaborãja mʉa. 9Mani jacʉa, manire ĩna yirere tʉoĩato mani. Rĩamasaca mani ñaro rojose mani yijare rojose manire yiriarãma ĩna, “Yʉa bojarore bajiro yirã ñato” yirã. To ĩna yirore ajirʉ̃cʉbʉoriarãja mani. To bajiri Dios quẽne, “Yʉre bajiro quẽnaro yirã ñato” yigʉ, rojose mani yijare, rojose manire ĩ yijama, bʉtobʉsa ĩre ajirʉ̃cʉbʉoroti ñaja manire. Ĩre mani ajirʉ̃cʉbʉojama, mani rijato bero, tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani. 10Mani jacʉa, ĩna gotimasiojama, ĩna yimasiro cõro manire gotimasioriarãma ĩna. Diojʉama, masijeogʉ ñari, “Ado bajirojʉa ĩna yijama, quẽnaja”, yimasigʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, yucʉrema rojose tãmʉoboarine, quẽnaro ĩre mani ajirʉ̃cʉbʉo tʉjabetijama, ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarʉarãja mani. 11Rojose mani yise vaja “Rojose tãmʉoato ĩna” yigʉ, Dios rojose manire ĩ yijama, sʉtiritirãja mani. Rojose mani tãmʉosere tʉoĩacõari, “Ado bajise manire yimasiogʉ̃ yigʉmi Dios” mani yitʉoĩamasijama, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja. To bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani.\\n“Dios ocare mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, güiose ñaja”, yire queti\\n12To bajiri, “Dios manire ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro yirʉcʉmi” mʉa yitʉoĩa sʉocatore bajiro yitʉoĩaña mʉa quẽna. Tire tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõrone Diore quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa, “Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yato” yirã. 13To bajiri, Dios ĩ bojasere yirʉarã, quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Quẽnaro tʉoĩacõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yijama, mʉa babarã quẽne Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna.\\n14Mʉa jediro, quẽnaro gãmerã yirũgũrʉarãja mʉa, “Quẽnaro ñacõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato mani” yirã. To bajiro mʉa yibetijama, Diorãca quẽnaro ñabetirʉarãja. 15Mʉa rãcana ñajedirore quẽnaro ejarẽmorũgũrʉarãja mʉa, “Cristo sʉori Dios quẽnaro manire ĩ yisere, ‘Socase ñaja’ yitʉoĩaroma ĩna” yirã. Socase yigʉ ĩ ñajama, “Ĩ sʉorine Dios ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩjʉare ajisʉyaroma” yirã, quẽnaro gãmerã ejarẽmorũgũña. 16To yicõari, “Gãmerã ajeriarã cʉtiroma” yirã, mʉa rãcanare quẽnaro gotirʉarãja mʉa. Esaú ñamasir'ire bajiro yibeticõaña mʉa. Ĩ gagʉ ñaboarine, bare barʉne, “Yʉre mʉ ecajama, mʉ bedire bajiro bajirʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju. To yicõari, “Mani jacʉ ĩ rijaroto rĩjoro, ‘Yʉ macʉ ñasʉogʉ ñaami’ ĩ yirocʉ ñarʉcʉja mʉ. To ĩ yirocʉ ñari, ‘Quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yirere yiecorocʉ ñarʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Esaú, ĩ bedire. 17“Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobecʉ ñañumi”, ĩre yimasiaja mani, ado bajiro ĩna bajimasire ñajare: Ĩ jacʉ ĩ bajirocaroto rĩjoro, “Ĩ gagʉ ñaja mʉ. To bajiri quẽnaro mʉre yirʉcʉmi Dios”, ĩ jacʉ ĩ yisere ajirʉamasiboayuju Esaú. “Jẽre mʉ bedijʉare gotiyuja yʉ” ĩ yisere ajicõari, bʉto otiboarine, “Quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yirere bʉjabetimasiñuju Esaú.\\n18To bajiri, mame Dios ĩ vasoasere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉama, mani ñicʉa ĩna ĩamasire ũnire ĩabesuja mʉa. Ĩnama, gʉ̃taʉjʉ ñacudir'i Moisés ĩ rojaejaro bero, gʉ̃taʉ ti ʉ̃jʉsere ĩañuma. To bajicõari ti buesene rẽtiacõamasiñuju. Bʉto bʉjo quẽne jamasiñuju. To bajicõari, mino bʉto vamasiñuju. 19To bajiro ti bajirone, jutiria trompeta vãme cʉtia bʉsisere ajicõari, bʉto güimasiñujarã ĩna. To bajicõari, Dios ĩ ocaruyusere ajimasiñujarã ĩna. Tire ajigüicõari, to cõrone ĩ ñagõtʉjasere bojamasiñujarã ĩna. 20Dios ĩ rotirere no bajiro yimasibetica yirã, “To cõrone ñagõtʉjato”, ĩre yimasiñujarã. Ado bajiro ĩnare rotimasiñuju Dios: “Sĩgʉ̃ masʉ, to yicõari, vaibʉcʉ ũgʉ̃ quẽne gʉ̃taʉre ĩ cʉdajama, gʉ̃tane reasĩacõaroti ñaja”, yimasiñuju. 21Ĩna ĩamasire bʉto güiose ti ñajare, Moisés ñamasir'i quẽne, “Güigʉ, nanaja yʉ”, yimasiñuju.\\n22Mani ñicʉa ĩna bajimasiriarore bajiro bajirã me ñaja mʉama. To bajiri, õ vecajʉ ñaricʉ gʉ̃taʉ joejʉ ñarimaca Jerusalén vãme cʉti macajʉ Dios ñacõa ñarũgũgʉ̃ ya macajʉ ñarãre bajiro bajiaja mʉa. To bajicõari, Dios tʉana jãjarã ángel mesa rẽjacõari, Diore ĩna rʉ̃cʉbʉorojʉ ñarãre bajiro bajiaja mʉa. 23To bajicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiarã ñari, ĩ tʉjʉ ñarã rãca rẽjarãre bajiro bajiaja mʉa quẽne. Masa ñajedirore ĩabeserocʉ tʉjʉre güimenane ejarãre bajiro bajiaja mʉa. Rojose yiriarã ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉriarã ĩna ñajare, ĩ tʉjʉ ĩna ejaro, “Rojose mana ñaja mʉa” Dios ĩ yiĩariarã rãca ñarãre bajiro bajiaja mʉa quẽne. 24To bajiri, Jesús tʉjʉ ejarona ñaja mʉa. Ĩne ñaami, “ ‘Mame oca mʉare vasoarʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yiriarore bajiro bajiato” yigʉ, manire rijabosar'i. To bajiri, ĩ ri'i sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To bajiboarine tirʉ̃mʉjʉ, Abel ñamasir'i ĩ sĩaecomasirejʉama, “Ĩ ri'i sʉorine ‘Rojose mana ñaama’ masare Dios ĩ yiĩaroti me ñamasiñuja”, yimasiaja mani.\\n25To bajiri Cristo ĩ rijabosare sʉorine mame oca Dios ĩ vasoarere ajitirʉ̃nʉroti ñaja. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cojoji me ĩna cʉdibetijare, rojose ĩnare yirũgũmasiñuju Dios, “Yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yimasire ñajare, mame ĩ vasoasere quẽne mani ajibetijama, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. 26Gajeyerema tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñamasiriarãre gotigʉ, sita nʉrʉarojʉ ñagõmasiñuju Dios. Ĩ ocare masa ĩna ucamasire quẽna ĩ yirotire ado bajiro gotiaja: “Quẽna yinʉrʉojama, adi macarʉcʉroaye, õ vecayere quẽne yinʉrʉobatorʉcʉja yʉ”, yigotiaja, Dios ocare masa ĩna ucamasire. 27To bajiro quẽna Dios, “Yirʉcʉja” ĩ yirere mani ajijama, “Adi macarʉcʉro ñase jediro ĩ rujeorere reajeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. Rẽmojʉne “Yayibetirʉaroja” ĩ yirujeore rĩne rʉyarʉaroja ti. 28To bajiri socase me ti ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉriarã ĩna bajireajama, ĩ rotiñarojʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ rãca ñarũgũrʉarãma”, yimasiaja mani. To bajiro mani bajiroti ti ñajare, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ���Quẽnaro yʉare yaja mʉ”, ĩre yisẽnito mani. To yicõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũto mani, “Manire ĩajũnisinicõari, rojose manire yiromi” yirã. 29Ĩ bojabeti yirãre rojose yigʉ ĩ ñajare, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja manire.","num_words":1127,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 1 BSNNT - Teófilo, ¿ñaboati mʉ? Jesús ĩ - Bible Search\\n1Teófilo, ¿ñaboati mʉ? Jesús ĩ bajire queti mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. Jãjarã masa Jesús ĩ bajire quetire ucayuma ĩna. 2Jesús buerã, yʉare ĩna goticatore bajirone ucayuma. 3To bajiri, yʉ quẽne, ti queti jedirore quẽnaro buecõari, tire mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. 4“Ti quetire quẽnaro masijeocõato” yigʉ, mʉre ucabosaja.\\n5Judea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ĩ ñarirodo ñañujarã Zacar'ias, ĩ manajo Isabel vãme cʉtigo rãca. Zacar'ias, Ab'ias ñamasir'i jãnami ñari, pai ñañuju ĩ. Ĩ manajo quẽne pai, Aarón ñamasir'i jãneño ñañuju so. 6Dios ĩ ĩajama, quẽnarã ñañañujarã ĩna jʉarãjʉne. Ĩ rotirore bajirone yiyujarã ĩna. Masa quẽne, “Rojose yirã ñaama ĩna”, ĩnare yimasibesujarã. 7Rĩa mana rĩne bʉcʉrã ñacoasujarã ĩna. Bʉto rĩa cʉtirʉarũgũboayujarã, bajirãjʉma.\\n8-9Cojorʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ moañañuju Zacar'ias, ĩ yarã rãca. Ĩna yirũgũriarore bajiro yiyujarã: “Ñimʉjʉa ‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõajʉ ĩ sãjaro ĩaĩarãsa mani” yirã, reacũĩañujarã, gʉ̃tarine. To yigajanocõari, “Zacar'ias ñaami, tisõajʉ sãjarocʉ” yimasicõari, ĩre sãjarotiyujarã ĩna.\\nTo bajiri, tisõajʉ sãjaejacõari, bueyuju ĩ, Zacar'ias. 10Tire ĩ buetoyene, macajʉ́jʉ ñacõari, jãjarã masa Diore sẽniñañujarã ĩna. 11To bajiri quẽnase sʉtise ĩ bueñarone, ĩ bueñaricasabo riojojacatʉajʉare ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel. 12To ĩ bajirone ĩre ĩaʉcacoasuju Zacar'ias. To bajicõari, bʉto ĩre güiyuju. 13To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel:\\n14-17To yigajano, ado bajiro ĩre gotirũtuasuju, Zacar'iare, ĩ macʉ ñarocʉ ĩ bajirotire gotigʉ:\\n18To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Zacar'ias:\\n19To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel:\\n—Diorãcagʉ ñaja yʉ, Gabriel vãme cʉtigʉ. “Quẽnase queti gotiaya” yigʉ, yʉre cõami. 20To bajiri mʉre yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adire yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: Yʉ gotisere “Bajibetoja” mʉ yitʉoĩajama, ñagõbecʉ ñacoarʉcʉja mʉ. Mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero tudiñagõcoarʉcʉja mʉ, bajigʉjʉma —Zacar'iare ĩre yigotiyuju, ángel.\\n21To ĩna gãmerã yiñaro ũnone, macajʉ́jʉ Zacar'iare yucõa ñañujarã ĩna. Yubʉsaboana, “¿No yigʉ to cõro yoaro bajiati?”, yitʉoĩañujarã ĩna. 22To ĩna yiñarone, budicoayuju ĩ yuja. Ĩna tʉjʉre budiejacõari ĩnare gotimasibesuju, ñagõmasibecʉ ñari. To ĩ bajisere ĩacõari, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Dios ĩ ruyuaĩosere ĩar'i ñari, bajiami”, yimasicõañujarã ĩna. Ĩnare gotimasibeticõa tʉjasuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ĩ ãmorine ĩ bajirere ĩnare gotiyuju.\\n23Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ moarũgũrere moagajanocõari, ĩ ya vijʉ tudicoasuju ĩ yuja. 24To ĩ baji tudiejato bero, gʉda ñacoasuju so, ĩ manajo, Isabel vãme cʉtigo. To bajiri cojomocãrãcʉ muijua cõro vi budibeco bajiñañuju so. 25To bajiñagõne, ado bajiro yitʉoĩañuju so: “Rĩa manicoadicajʉ yʉ. To bajiri bʉto bojonerũgũcajʉ yʉ. Yucʉrema Dios yʉre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yijare, gʉda ñaja yʉ yuja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũñuju so.\\n26Isabel vãme cʉtigo cojomo cõro, coja jẽnituarirãcʉ muijua, gʉda so ñatʉsato, quẽna gaje queti ĩre gotirotiyuju Dios, ángel Gabriel vãme cʉtigʉre. Galilea sita, Nazaret vãme cʉti macajʉ ĩre cõañuju Dios. 27Tojʉ ñañuju so, Jesús jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo. Mamo, ʉ̃mʉa rãca ñabeco ñañuju so. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, José vãme cʉtigʉ manajoroco ñañuju so. 28To bajiri Gabriel, so tʉ ejacõari, ado bajiro sore yiyuju:\\n29To ĩ yirone, tire ajicõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju so: “¿No yigʉ to bajise yʉre yati ĩ?”, yitʉoĩarejaiyuju so. 30To bajise so yitʉoĩarone ado bajise sore gotiyuju ĩ, Gabriel:\\n—Yʉ gotisere tʉoĩarejaibesa mʉ. Bʉto mʉre maiami Dios. 31Yʉ gotisere quẽnaro ajiya. Gʉda ñarʉocoja mʉ. To bajicõari, macʉ cʉtirʉocoja mʉ. Macʉ cʉticõari, Jesús ĩre vãme yirʉocoja mʉ. 32Masigʉ̃ ñarʉcʉmi mʉ macʉ. Mʉ macʉre, “Yʉ macʉ ñaami”, ĩre yirʉcʉmi Dios. Ĩ ñicʉ, David vãme cʉticacʉ, “Israel ñacacʉ jãnerabatia ʉjʉ ñaña mʉ” yigʉ, ʉjʉ ĩre cũcami Dios. Ĩre ĩ cũcatore bajirone mʉ macʉre quẽne ʉjʉ ĩre cũrʉcʉmi ĩ. 33To bajiri Israel vãme cʉticacʉ jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi mʉ macʉ. Ĩ rotise jedibetirʉaroja ti —Mar'iare sore yigotiyuju ĩ ángel.\\n34To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju so:\\n35To so yisẽniĩarone, ado bajise sore yigotiyuju ĩ:\\n—Dios ĩ rotise rãca gʉda ñarʉocoja mʉ. Esp'iritu Santore mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉmi. To bajiri mʉre ejacõari, mʉre macʉ yirʉcʉmi ĩ. To bajiro mʉre ĩ yijare, mʉ macʉ ñarocʉre, “Quẽnagʉ̃, quẽnaro yigʉ, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasirʉarãma masa. 36Mʉ yo Isabel vãme cʉtigo quẽne bʉcʉo ñaboarine, macʉ sãñagõ ñaamo so. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ muijua jẽre gʉda ñatʉsajamo so, rĩa magõ ĩna yiboacacone. 37Dios quẽnaro sore ĩ yijare, bajiamo so. Disejʉane Diorema josase maja. Ĩ yimasise rĩne ñacõaja. To bajiri bajiamo. Mʉ quẽne, to bajirone bajirʉocoja mʉ —Mar'iare yigotiyuju ĩ.\\n38To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju so:\\n39Tijʉ bero, gajeyeũni quẽnosãjeo, guaro vacoasuju so, Judea sita bʉto buri jairojʉ, Isabelre ĩagoaco. 40Tojʉ ejacõari, Zacar'ias ya vijʉ sãjaejacõari, ĩ manajore sẽniĩañuju so. 41To so yiro ajicõari, so gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca yuguiyuju ĩ. 42-43To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro Mar'iare gotiyuju Isabel:\\n—Yʉ ʉjʉ jaco ñaroco ejaja mʉ. Bʉto quẽnaro mʉre yiyumi Dios. Mʉ macʉ ñarocʉre quẽne, bʉto quẽnaro ĩre yirʉcʉmi. Ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩagõ ejaja mʉ. 44Yʉre mʉ sẽniĩarone, yʉ gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca variquẽnagʉ̃, yuguiami. 45“Dios ĩ goticõariarore bajiro bajirʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, variquẽnaja mʉ quẽne —Mar'iare yiyuju Isabel.\\n46-49To bajiro so yirone, variquẽnagõ ñari ado bajiro yiyuju Mar'ia:\\n50Ĩre rʉ̃cʉbʉorãre ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. To bajirone yicõa mʉorʉ̃gõrʉcʉmi.\\n51“Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yitʉoĩarã, no bojase ĩna yirʉaboasere ĩnare yirotibesumi Dios.\\n52Ʉjarãre ñamasurã ĩna ñarʉaboasere ĩnare ñarotibeticõari, ñamasumenajʉare, “Ñamasurã ñato”, yiyumi.\\n53Ñie manare quẽnasere ĩnare cõaboarine, gajeyeũni jairãrema ĩnare cõabesumi.\\n54-55Adire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi: Mani ñicʉ, Abrahamre, ĩ beroanare quẽne, “Mʉa masare, mʉa jãnerabatiare quẽnaro yicõa ñarʉcʉja yʉ”, ĩnare yigotimasiñuju Dios. Tire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi —Isabelre yigotiyuju Mar'ia.\\n56Idiarã muijua sore baba cʉtiñaboa, so ya vijʉ tudicoasuju Mar'ia.\\n57Mar'ia so tudiato bero, macʉ cʉtiyuju so, Isabel. 58So macʉ cʉtisere ajicõari, “Quẽnaro sore ejarẽmogʉ̃ yiyumi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna, so yarã, so tʉana quẽne. To bajiro yitʉoĩarã ñari, sore variquẽna ejayujarã ĩna.\\n59Ĩ ruyuariaro bero, cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ cʉotʉsato, ĩ tʉjʉre ejayujarã masa, ĩna yirũgũriarore bajiro sũcare circuncisión yirã ejarã. To yicõari,\\n60To ĩna yiboajaquẽne, jacojʉama,\\n61To so yiro ajicõari,\\n62To yicõari, Zacar'iare, ĩna ãmorine ado bajise ĩre sẽniĩañujarã:\\n63To ĩna yijare, ñagõbecʉ ñari, ucariajãi sẽniñuju Zacar'ias. Tijãire ãmicõari, “Juan vãme cʉtiami, yʉ macʉ”, ĩnare yiuca ĩoñuju ĩ. Ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari, no yimasibesujarã ĩna yuja. 64Tirĩmarone, tudiñagõcoasuju Zacar'ias quẽna. To bajicõari, “Quẽnamasucõaja”, Diore yivariquẽnañuju. 65Ti quetire ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna tʉana ñajediro, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. Judea sitana burori cʉtoana jediro ti quetire gãmerã gotibatoyujarã ĩna. 66Ĩna gotibatosere ajicõari, Zacar'ias macʉre Dios ĩ ejarẽmose ñajare, “¿Bʉcʉacʉ, no bajiro yigʉ ñariquĩda?”, yitʉoĩañujarã.\\n67Cojorʉ̃mʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore gotirẽtobosagʉ, ado bajiro basayuju Zacar'ias:\\n68-75—Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro Diore gotibosamasiñujarã ĩre gotirẽtobosamasiriarã: “Sĩgʉ̃, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, mʉa jãnerabatiare ejarẽmogʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ruyuacõari, mʉa jãnerabatiare ĩaterimasa sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi”, Diore yigotirẽtobosamasiñujarã ĩna. Ado bajiro mani ñicʉare gotimasiñuju Dios: “Yʉ goticatore bajiro mʉare, mʉa jãnerabatiare quẽne ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yicõa ñarʉcʉja”, manire yigotimasiñuju Dios. Mani ñicʉre, Abraham vãme cʉtimasir'ire quẽne ado bajiro gotimasiñuju Dios: “Yʉ ñaja Dios. Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mʉ jãnerabatiare gãjerã ĩna ĩatese sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ĩnare güimenane, yʉ bojarore bajiro ‘Yimasiato ĩna’ yigʉ, to bajiro yirʉcʉja yʉ. Adire masiritibetirʉcʉja yʉ. To bajiri, ĩna catiñaro cõro ‘Yʉare ĩagʉ̃mi Dios’ yimasiritimenane, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãma”, yigotimasiñuju Dios. To bajiri, ĩre gotirẽtobosarimasa, ĩna gotimasiriarore bajiro, to yicõari ĩ masune ĩ gotimasiriarore bajirone yigʉagʉ yigʉmi Dios yuja. Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosagʉagʉ yigʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani —yibasavariquẽnañuju Zacar'ias.\\n76-79To yigajanocõari, “Ado bajiro yirocʉ ñaja mʉ”, ĩ macʉre yibasavariquẽnañuju Zacar'ias:\\n80Yucʉ́ manojʉ bʉcʉayuju Juan vãme cʉtigʉ. Bʉcʉarũtuacʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñarũtuasuju ĩ. Masare ĩ gotimasiorotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, yucʉ́ manojʉre ñarũgũñuju.","num_words":1191,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 11\\n☰ JOÃO 11 ◀ ▶\\n1-2 Ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Lázaro liɡ̶eladi manitaɡ̶a aca nigotakawaana anodita Betânia. Niwaalepodi, Maria ajaa Marta ane noiigiwepodi. Maria jaɡ̶aniaaɡ̶ani naɡ̶ajo ane yatitalo loɡ̶onaka Ǥoniotagodi ladokojegi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi, ja yati lamodi me yadilonatidi. Odaa ica noko Lázaro ja deelotika. 3 Odaa niɡ̶ijo niwaalepodi joɡ̶odajoinaɡ̶atalo Jesus, modi, “Iniotagodi, niɡ̶ijo ɡ̶ademaanigi etidi eliodi me deelotika”.\\n4-5 Jesus eliodi me yemaa Marta, ajo nioxoa, ijaa Lázaro. Niɡ̶ijo naɡ̶a dibodicetedigi Lázaro me deelotika, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida neelotagi aɡ̶eo Lázaro diɡ̶idioka limedi me yeleo. Pida niɡ̶ida anee Lázaro onidaaɡ̶ida meo niɡ̶ina oko modoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Jiɡ̶idaa leeɡ̶odi nige odoɡ̶etetiwa, ane Ee Lionigi Aneotedoɡ̶oji”.\\n6 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶a dibodicetedigi Lázaro me deelotika, odaa edinopaɡ̶aditeda itoataale nokododi midiaaɡ̶ite niɡ̶ijo aneite. 7 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Jopilaɡ̶atacicogi Judéia”.\\n8 Odaa moditalo niɡ̶ijo anodiotibece, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Anaɡ̶a leegi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi me domeɡ̶etiɡ̶adigidaatice me domeɡ̶etiɡ̶adeloati. Enige jeɡ̶emaani mopilitacijo!”\\n9 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Idiwa dooze lakata niɡ̶ina noko mani aligeɡ̶e. Odaa niɡ̶ina oko anewaligitigi noko adixipe, igaataɡ̶a naditece ligi. 10 Pida niɡ̶ina anewaligitigi enoale, aiwoko me dixipe, leeɡ̶odi nexocaɡ̶a, codaa aɡ̶aca lokokena mijotaɡ̶a”.\\n11 Joaniɡ̶idaa ligegi Jesus, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ee, “Ǥodokaaɡ̶edi Lázaro ja diote, pida ejigo miditaɡ̶a, jojieteloco”.\\n12 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece moditalo, “Ǥoniotagodi, nigokexaa diote, dice icí”. 13 Odiletibige deɡ̶eete Jesus doɡ̶okexaa diote Lázaro. Pida eeteta naɡ̶a yeleo Lázaro, niɡ̶ijo mee diote. 14 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja yeloɡ̶oditediogi Lázaro naɡ̶a yeleo. 15 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Jakadi mele me daɡ̶a Ee miditaɡ̶a naɡ̶a yeleo leeɡ̶odi akaamitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a adadiwaɡ̶ati. Natigide iniɡ̶a miditaɡ̶a”.\\n16 Odaa niɡ̶ijo anodita Tomé, ane nikoxeedi me “Owaadi”, joaniɡ̶ijaaɡ̶eetiogi niɡ̶ijo eledi anodiotibece Jesus, “Iniɡ̶a mijoataɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶odemaɡ̶awa Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi”.\\nJesus jiɡ̶iniaaɡ̶eote oko me yewiɡ̶atace\\n17 Niɡ̶ijo niɡ̶icotedicogi Jesus nipodigi Judéia, pida jeɡ̶eote cwaatolo nokododi midi Lázaro catiwedi lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anonaligite. 18 Naɡ̶ajo nigotakawaana anodita Betânia idiwa itoatadiɡ̶ida ciloomito me yototice nigotaɡ̶a Jerusalém. 19 Eliodi judeutedi igotibeci odalita Marta, ajaa Maria, igotibeci modalitiogi me ninyaaɡ̶a, leeɡ̶odi me yeleo naaginaɡ̶a.\\n20 Igaanaɡ̶a dibodice Marta niɡ̶inoa Jesus, odaa jiɡ̶igo dakapetege. Pida Maria baadeɡ̶itibige, niɡ̶ijo aneite me nicoti digoida liɡ̶eladi. 21 Niɡ̶ijo Marta naɡ̶a dakapetege Jesus, odaa jeɡ̶eetalo, “Iniwa-aagodi. Daɡ̶a-aamitibige mokotaɡ̶a, daɡ̶anagawi-iini inaaginaɡ̶a agotaɡ̶a ye-ee. 22 Pida jowooɡ̶odi mokanicodaaɡ̶ica ane ipokitalo Aneotedoɡ̶oji, odaa yajigotedaɡ̶awa”. 23 Odaa jeɡ̶eeteta Jesus, “Yewiɡ̶atace ɡ̶anaagina”. 24 Odaa Marta jeɡ̶eetalo, “Jowooɡ̶odi me yewiɡ̶atace niɡ̶ica noko nige yewikatiditace Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko”.\\n25 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Ee aneo oko me newiɡ̶atace, odaa jiɡ̶idaa diiticogi, midiokaanaɡ̶a limedi me newiɡ̶a. Niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi icaaɡ̶ica nige yeleo, pida yewiɡ̶atace. 26 Niɡ̶ina analee yewiɡ̶a, ane idadiwaɡ̶adi, nige yeleo, yewiɡ̶atace. De iwaɡ̶ati ida anejitaɡ̶awa?” 27 Naɡ̶a niniɡ̶odi Marta, meetalo, “Ejiwaɡ̶adi, Iniwa-aagodi. Codaa ɡ̶adadiwaɡ̶ati naɡ̶a-aamaɡ̶a-aami Niɡ̶icoa ane ni-iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a, niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji Li-oonigi anenagi niɡ̶ina i-iiɡ̶o”.\\n28 Igaanaɡ̶a nigotini Marta me dotaɡ̶a, odaa jiɡ̶igo enidita Maria. Odaa ja ixipetice me yotaɡ̶aneɡ̶e meeta, ���Ǥoni-iiɡ̶axinoɡ̶odi jiɡ̶inoa. Codaa najoinaɡ̶atedaɡ̶awa”. 29 Igaanaɡ̶a wajipata Maria niɡ̶ijo Marta ligegi, odaa ja dinage me dabiditi, igo dakapetege Jesus. 30 Jesus aneɡ̶enotediwece nigotakawaana, eɡ̶idiaaɡ̶ite digoida anei Marta me dakapetege. 31 Niɡ̶ijoa judeutedi anidiaaɡ̶i Maria liɡ̶eladi moniɡ̶iwatece, noɡ̶onadi me dabiditi me yediiɡ̶a me noditice, odaa joɡ̶odioteci. Odiletibige Maria diɡ̶igo anoetibece midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anonaligite Lázaro.\\n32 Igaanaɡ̶a icoticogi Maria aneitedice Jesus, odaa ja dakagitinigi iiɡ̶o midoataɡ̶a loɡ̶onaka. Odaa jeɡ̶eetalo, “Iniwa-aagodi. Daɡ̶a-aamitibige mokotaɡ̶a, daɡ̶anagawi-iini inaaginaɡ̶a agotaɡ̶a ye-ee”.\\n33 Igaanaɡ̶a nadi Jesus Maria me dacaagetibece, codaa niɡ̶ijo judeutedi ane lixigaɡ̶awepodi eledi nacaagaɡ̶ateloco, odaa Jesus deemitetetece, codaa agecaɡ̶alo. 34 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Igame analicitetiwaji?” Noɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Ǥoniotagodi. Diganagi, awini!” 35 Odaa Jesus jaɡ̶aɡ̶a anoe. 36 Odaa modi niɡ̶ijoa judeutedi, “Ica mewi me yemaa ijoolatigi!” 37 Pida ica eledi modi, “Icilatidi niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a. Pida agodaɡ̶ayakadi deɡ̶eote anigetiɡ̶ida nimaweneɡ̶egi, odaa ijoolatigi agotaɡ̶a yeleo?”\\nIca Lázaro naɡ̶a yewiɡ̶atace\\n38 Odaa Jesus aɡ̶aleeɡ̶ica lita, eliodi me deemitetece. Odaa jiɡ̶igo midataɡ̶a niɡ̶ijo wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi anoyatice ijoolatigi. Onani aca wetiɡ̶a nelegi anoyawililetio monibatoo niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. 39 Odaa ja diiɡ̶enatakate Jesus, meetediogi, “Anoɡ̶aaticetiwaji naɡ̶ani wetiɡ̶a nelegi”. Odaa Marta, naɡ̶ajo niwaalo ijoolatigi meetalo, “Iniwa-aagodi, ejinaɡ̶a danice. Igaataɡ̶a jeɡ̶eote cwaatolo nokododi midi me ye-ee”.\\n40 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Geneɡ̶ejitaɡ̶awa, nige iwaɡ̶atakani, odaa jaɡ̶anati Aneotedoɡ̶oji meliodi nimaweneɡ̶egi”. 41 Odaa joɡ̶onoɡ̶atice naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi. Naɡ̶a iwitedibigimece Jesus ditibigimedi, odaa jeɡ̶eeteta Aneotedoɡ̶oji, “Eiodi, eliodi me iniotagodetaɡ̶awa leeɡ̶odi manajipaatiwa. 42 Jowooɡ̶odi midioka limedi manajipaatiwa. Pida mejitaɡ̶awa leeɡ̶odi niɡ̶ina noiigi digoina, amaleeɡ̶aɡ̶a eniwaɡ̶atakanaɡ̶a naɡ̶akamaɡ̶akaami anadimonyaa”. 43 Igaanaɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa ja dapaawe, mee, “Lázaro, anagi, anotitice!” 44 Odaa Lázaro ja noditice. Pida loɡ̶onaka, libaaɡ̶atedi eɡ̶idaaɡ̶ee me dinilipaditece liwailidi lipegeteɡ̶e, codaa eɡ̶ajo me nadeegitice leenxo anoilipaditece latobi. Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Anowilecenitibigetiwaji, odaa ikanitice epaaɡ̶igo”.\\nNiɡ̶ijoa lacilodi judeutedi dinilakidetiwage odoletibige moyeloadi Jesus\\n(Mateus 26.1-5; Marcos 14.1-2; Lucas 22.1-2)\\n45 Eliodi judeutedi anigotibeci odalita Maria noɡ̶onadi Jesus meote Lázaro me yewiɡ̶atace, odaa joɡ̶oyiwaɡ̶adi. 46 Pida ica eledi joɡ̶opitibeci, odaa jiɡ̶igotibeci oyeloɡ̶oditiogi fariseutedi niɡ̶ijo loenatagi Jesus. 47 Odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa fariseutedi ja dinatecoɡ̶otee, modi, “Amiida ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi me joxokojoɡ̶o? Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa joɡ̶owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi aneote. 48 Daɡ̶a jikanaɡ̶a niɡ̶ida anee, inatawece oko icota moyiwaɡ̶adi. Odaa niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi doidetibige doɡ̶odiiɡ̶enataka moyaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, codaa moyaaɡ̶adi ɡ̶odoiigi”.\\n49 Onijoteci niɡ̶ijoa lacilodi ane liboonaɡ̶adi Caifás ane eneɡ̶egi ɡ̶oneɡ̶egi, meetiogi, “Aɡ̶ica ɡ̶adixakeditiwaji! 50 Aɡ̶owooɡ̶otitiwaji me daɡ̶axa meletoɡ̶odomi moniniteci ɡ̶oneleegiwa ane yeleotema ɡ̶odoiigi, odaa inatawece ɡ̶odoiigi aɡ̶alee naaɡ̶a”. 51 Aɡ̶epaa lowooko Caifás niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Pida Aneotedoɡ̶oji eote meetece niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane yeloɡ̶odi micota Jesus me yeleotetema loiigi, igaataɡ̶a Caifás joaniɡ̶iniaa lacilo-sacerdotitedi niɡ̶ijo nicaaɡ̶abi. 52 Niɡ̶ijoa lotaɡ̶a aɡ̶eetalo Jesus daɡ̶a yeleotetema idiokidi noiigi judeu, pida yeleo meote oniniteci lapo inoatawece lionaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane ilaagiteloco inatawece iiɡ̶o.\\n53 Odaa niɡ̶ijo noko ja diiticogi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi mowo lowoogotece Jesus moyeloadi. 54 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Jesus me daɡ̶adiaaɡ̶awatedigi niɡ̶ijo noiigi digoida Judéia. Pida jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotakawaana anodita Efraim, anipegitege nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite ijaaɡ̶ijo anodiotibece.\\n55 Ja nipegiteloco niɡ̶ijo lalokegi judeutedi anodita me Páscoa. Eliodi oko ane liɡ̶eladi niɡ̶inoa nigotadawaanaɡ̶a, inoa nipodaɡ̶a, ja waxoditibigimoace manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Aneɡ̶eya me nakatio nalokegi niɡ̶igotibeci dinibinie lodoe Aneotedoɡ̶oji, ane najoinaɡ̶aneɡ̶egi noiigi. 56 Odaa joɡ̶odoletibige Jesus, igaanoɡ̶ototicogi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja dinige, modi, “Amiida ica anakatitiwaji? Migenagi Jesus niite nalooɡ̶o?” 57 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa fariseutedi domoɡ̶oyemaa moniwilo Jesus. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me najoinaɡ̶anaɡ̶a mokanicodaaɡ̶ica ane yowooɡ̶odi aneite Jesus, odaa owo libodigi.","num_words":934,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Kayiruara zesi naʉ̃ drʉa edara Diaruba (Ãtomĩa) naara sewanebʉrʉ jaraside. Iyira angel biabasi akʉza nemita okabasi, mamina iyira «wãrãnebemane bʼʉ ẽãba wãrãta jarakʼa» (Juan 8:44, DB). Iyara krĩchabasi iya yiwidʼidamarẽã, mamina maʉ̃ra Daizeze abaʉdebasi. Sewanebʉrʉdeba sewasi, Ebara Daizeze bedʼea ũrĩẽã iyi bedʼeatrʉ ũrĩmarẽã. Adanba yi kimaʉ̃meba ũrĩnaẽbasi. Ãya maʉ̃ odaba amaesi zʉbʉriata akʉza beuita. Akʉra Génesis 3:1-6, 19.\\nAkʉra bideota ¿Kʼãrẽa Daizezebara iduaribibʉ zʉbʉriara?","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 16\\nRoma macãrãpʉre ãñuduticorigue\\n1 Sĩcõ Jesuré padeogó mʉ́ã pʉtopʉ wáago tiiyo. Coo wãmecʉtiyo Febe. Cencrea macãrã Jesuré padeorí põna macãrãrẽ tiiápura menamacõ niiyo. 2 Mʉ́ã Jesuré padeorá ʉseniremena coore bocaya. Marĩ Jesuré padeoráre ãñurõ bocaro booa. Coo paʉre tiiápuco. Yʉʉcãrẽ tiiápuyo. Teero tiirá, coore apeyenó dʉsarí, ticowa.\\n3 Aquila, cʉ̃ʉ̃ nʉmo Priscila ãñuãrõ. Yʉʉ Jesucristoyere bueri, cʉ̃́ãcã yʉʉre bueapuwa. 4 Ãpẽrã́ yʉʉre sĩãdʉgári, cʉ̃́ãcãrẽ sĩãrĩ́quiopacari, yʉʉre tiiápuwa. Cʉ̃́ã teero tiiríguere yʉʉ dícʉ ʉsenire ticoria; niipetira judíoa niihẽrã Jesuré padeorácã ʉsenire ticooya.\\n5 Jesuré padeorí põna macãrã cʉ̃́ãya wiipʉ neãrã́cã ãñuãrõ.\\nÃpĩ yʉʉ maĩgʉ̃́ Epeneto ãñuãrõ. Cʉ̃ʉ̃rã́ Asia ditapʉre ãpẽrã́ sʉguero Cristore padeosʉguérigʉ niiĩ.\\n6 Maríacã ãñuãrõ. Mʉ́ãrẽ tiiápugo bayiró padebosaayigo.\\n7 Yáa wedera Andrónico, Junias ãñuãrõ. Cʉ̃́ãcã yʉʉmena peresuwiipʉ niiwã. Cʉ̃́ã yʉʉ sʉguero Cristore padeoríra niiwã. Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira cʉ̃́ãrẽ “ãñurã́ niiĩya” jĩĩãyira.\\n8 Marĩ Õpʉ̃rẽ padeogʉ́ yʉʉ maĩgʉ̃́ Ampliato ãñuãrõ.\\n9 Urbano marĩmena Cristoye quetire wedegʉ́ ãñuãrõ. Teero biiri yʉʉ maĩgʉ̃́ Estaquis ãñuãrõ.\\n10 Apeles ãñuãrõ. Cʉ̃ʉ̃ Cristore ãñurõ padeogʉ́ niiĩ. Niipetire cʉ̃ʉ̃ tiirére ĩñarã, “Jesuré ãñurõ padeogʉ́ niiĩ” jĩĩ ĩñaãya.\\nAristóbuloya wii macãrãcã ãñuãrõ.\\n11 Yáa wedegʉ Herodión ãñuãrõ.\\nTeero biiri Narcisoya wii macãrã marĩ Õpʉ̃rẽ padeorá ãñuãrõ.\\n12 Trifena, Trifosa marĩ Õpʉ̃yere bayiró paderá ãñuãrõ.\\nɄ̃sã maĩgṍ Pérsida marĩ Õpʉ̃ye maquẽrẽ bayiró peti padegó ãñuãrõ.\\n13 Rufo ãñuãrõ. Niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ “marĩ Õpʉ̃rẽ ãñurõ padeói” jĩĩĩya. Cʉ̃ʉ̃ pacocã ãñuãrõ. Coore yʉʉ pacore tiiróbiro ĩñaã.\\n14 Asíncrito, Flegonte, Hermes, Patrobas, Hermas, ãpẽrã́ Jesuré padeorá cʉ̃́ãmena niirã́ ãñuãrõ.\\n15 Filólogo, Julia, Nereo, teero biiri cʉ̃ʉ̃ bayio, Olimpas, niipetira Jesuré padeorá cʉ̃́ã pʉtopʉ niirã́ ãñuãrõ.\\n16 Mʉ́ã cãmerĩ́ maĩrémena ãñudutiya.\\nNiipetira Cristore padeoré põnarĩ macãrã mʉ́ãrẽ ãñuduticoya.\\n17 Yáa wedera, mʉ́ã padeorére ñañorã́norẽ, mʉ́ãrẽ batanʉcã́jeari tiibuyéranorẽ ĩñamasĩña. Cʉ̃́ã mʉ́ãrẽ buerigue maquẽrẽ buericua. Teero tiirá, cʉ̃́ãnorẽ tʉoríjãwa. 18 Cʉ̃́ãno marĩ Õpʉ̃ Cristo booró tiirá mee tiicúa; cʉ̃́ã boorépe tiirá niicua. Cʉ̃́ã ãñurõ wedesemeniremena diamacʉ̃́ wedesera tiiróbiro wedesecua. Bayiró peti ãñurõ tʉomasĩ́bayiherare jĩĩditoremena padeorí tiijã́cua. 19 Mʉ́ãpeja ãñurõ Jesús booró tiirá tiiáyiro. Niipetira mʉ́ãrẽ teero jĩĩĩya. Teero tiigʉ́, mʉ́ãmena bayiró ʉseniã. Mʉ́ãrẽ ãñurépere tiimasĩ́rĩ boosã́ã; ñañarépere tiimasĩ́rĩ booría. 20 Mʉ́ã ãñurépere tiimasĩ́rĩ, péerogã siro Cõãmacʉ̃ ãñurõ niirecʉtirere ticogʉ́ mʉ́ãrẽ Satanárẽ docacũmubosari tiigʉ́daqui. Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro.\\n21 Timoteo yʉʉmena Jesuyé quetire wedegʉ́ mʉ́ãrẽ ãñuduticoi. Yáa wedera Lucio, Jasón, Sosípater cʉ̃́ãcã mʉ́ãrẽ ãñuduticoya.\\n22 Yʉʉ marĩ Õpʉ̃rẽ padeogʉ́ atipũrẽ́ Pablore jóabosagʉ mʉ́ãrẽ ãñudutia. Yʉʉ wãmecʉtia Tercio.\\n23 Gayo mʉ́ãrẽ ãñuduticoi. Jesuré padeorí põna macãrã cʉ̃ʉ̃ya wiipʉ neãrucuya. Yʉʉ Pablo tiiwiipʉ́ cãniã. Erasto atimacã́ macãrã paderáre wapatícotegʉ ãñuduticoi. Teero biiri ãpĩ Jesuré padeogʉ́ Cuarto ãñuduticoi.\\n24 Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ã niipetirare ãñuré ticoaro. Teerora tiiáro.\\nPablo ʉseniremena jóayaponorigue\\n25 Marĩ Cõãmacʉ̃rẽ “ãñunetõjõãĩ” jĩĩãda. Yʉʉ cʉ̃ʉ̃ye quetire ãñurére bueri, teero biiri yʉʉ Jesucristo marĩrẽ tiibosáriguere wederi, cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ nemorṍ padeorí tiimasĩ́qui. Yʉʉ wederé maquẽrẽ too sʉguero macãrãpʉ tʉomasĩ́riyira; yoari masĩña manirígue niiriro niiwʉ̃. 26 Atitópere Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃yara profetaye jóariguemena niipetire põnarĩ macãrãrẽ masĩrĩ tiiquí. Cõãmacʉ̃ catirucugʉ cʉ̃ʉ̃ netõnére quetire wededutiqui, basocá cʉ̃ʉ̃rẽ padeoáro jĩĩgʉ̃, teero biiri cʉ̃ʉ̃ boorépe tiiáro jĩĩgʉ̃.\\n27 Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rã niigʉ̃́ niipetirere masĩpetigʉre “ãñunetõjõãĩ” jĩĩãda. Jesucristo tiiápuromena Cõãmacʉ̃ niirecʉtirere wãcũrã, teerora jĩĩrucujããda. Teerora jĩĩãda.","num_words":475,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Tito 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede paperayocare Tito bácʉre. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ Tito bácʉi borore ʉ̃i paperayocaque ʉ̃i toivaicõjeiye báquede ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre Galacia ãmicʉrijoborõcavʉre aru yóbocayocaque Corinto ãmicʉriĩmarocavʉre, aru yóbocayocaque Timoteo bácʉre máre. Javede toivaicõjenejaquemavʉ apeyoca once paiyoca ʉ̃i paperayoca cʉriyocare Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo jívʉi. Diyocare toivaicõjequiye jipojĩcai toivaicõjenejaquemavʉ mamayoca ʉ̃i paperayocare Timoteo bácʉre. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 63 d.C. Majidivʉ ne dápiaiyepe, cʉrejaquemavʉ Macedonia ãmicʉrijoborõi ʉ̃i toivaicõjeiyede diyocare.\\nDiyocaque Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ Tito bácʉre aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare (1:5-9). Majide d̶arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre aipe bueiye jaʉrõre Creta ãmicʉrijiavʉcavʉre (2:1-15, 3:8) aru aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare (1:10-16, 3:1-2, 9-11, 14). Ãrʉre d̶arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne (1:1-3, 3:3-7). Ʉ̃ mácʉre apevʉre cad̶ateicõjeni, daicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yebai (3:12-13).\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Titore\\n(2 Co 8.23; Gá 2.3; 2 Ti 4.10)\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare mʉre. Jʉ̃menijicʉre memecayʉbu yʉ. Aru Jesucristo ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉbu yʉ máre. Nópe d̶ayʉbu, Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉ ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne aru ne majinajiyepe ayʉ caiye iye bueiyede jãvene aipe d̶arĩ Jʉ̃menijicʉ ʉcʉre põeva ne d̶aiyede. 2 Maja Jesúre jʉ aipõeva napini coreivʉbu Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉre jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre majare. Javede, ijãravʉ bʉ́quiye jipocai, Jʉ̃menijicʉ arejaquemavʉ jícʉyʉ põevare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru Jʉ̃menijicʉ borocʉbecʉbe cainʉmʉa. Que baru d̶acʉyʉme yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. 3 Aru Jʉ̃menijicʉi beoijãravʉ bácarõre coyʉicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiye méne, coreóvare d̶acʉyʉ diede majare. Aru yʉ́vacari Jʉ̃menijicʉi epeimʉmu, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne. Que baru Jʉ̃menijicʉ, majare mead̶aipõecʉ, yʉre coyʉicõjenejaquemavʉ põevare diede. 4 Mʉ, Tito, yʉ toivaicõjeivʉ diyoca paperayocare mʉre. Jãve jímacʉpe páyʉbu mʉ, maje jʉ aiye boje Jesúre cũinátʉrʉra. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉre bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉre cãrijimecʉva.\\nTito ʉ̃i memecaino Cretacavʉre\\n(1 Ti 3.2-7)\\n5 Yʉ dajocacacʉ mʉre nore, Creta ãmicʉrijiavʉi, mi d̶aquiyepe ayʉ caiye iye d̶aiye bʉojabede cãreja ina nócavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Que baru ĩmaroa coapa epejacʉ mʉ ina Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare yópe ji cõjeiye báquepe mʉre. 6 Ácʉ põecʉ mi epeimʉ macʉyʉ́re, corecʉyʉre Jesúre jʉ aipõevare, d̶aiye jaʉvʉ ʉ̃́re cainʉmʉa yópe põeva “Ãmecʉbe ñai”, ne boro coyʉrĩ ad̶aivʉ bʉojabenajiyepe aiye ʉ̃i borore. Aru d̶aiye jaʉvʉ ʉ̃́re cainʉmʉa yópe põeva ne jã́d̶ovamenajiyepe aiye ʉ̃i ãmeina teiyede. Jaʉvʉ ʉ̃́re máre ʉ̃i cʉvaquiyepe jímarepaco cũinácora. Jaʉvʉ mamarare máre ne jʉ aiye Jesúre. Aru jaʉvʉ ne d̶aiye cainʉmʉa yópe põeva “Ãmenamu na”, aru “Ne bʉcʉvare jʉ abema na”, ne boro coyʉrĩ ad̶aivʉ bʉojabenajiyepe aiye ne borore. 7 Ñai Jesúre jʉ aipõevare coreipõecʉ Jʉ̃menijicʉre memecayʉbe. Que baru põeva boro coyʉrĩ ad̶aivʉ bʉojabejarãri ʉ̃́re. Jaboteiyʉbejacʉrĩ jápiabecʉva apevʉre. Aru jijecʉbejacʉrĩ. Ũcumejacʉrĩ pacotede d̶aiyede. Ãd̶amateiyʉbejacʉrĩ. Aru vorĩ eabejacʉrĩ tãutʉrare ãmei dápiaiyeque máre. 8 Quénora jaʉvʉ ʉ̃́re ʉ̃i copʉ etarĩ jacoyʉiye me ina curãdaivʉre. Aru mearo d̶acaiyʉe jaʉvʉ ʉ̃́re apevʉre cainʉmʉa. D̶aiye jaʉvʉ ʉ̃́re majiéque. Mearo d̶aiye jaʉvʉ ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉi jã́inoi. Jʉ̃menijicʉre cũinácʉra memecaiye jaʉvʉ ʉ̃́re. Aru ʉ̃i bajure cʉrĩ majié jaʉvʉ ʉ̃́re máre. 9 Jaʉvʉ ʉ̃́re ʉ̃i jʉ aiye jãve iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene, ne bueiye báquede ʉ̃́re, ʉ̃i cad̶ateni bʉojaquiyepe aiye apevʉre ne buenajiyede iye bueiyede jãvene, ne jã́d̶ovari bʉojarãjiyepe aiye ina Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne maucʉvarivʉre ne ãmeina d̶aiyede.\\n10 Que baru obedivʉ põeva cʉrivʉ, ye jápiabema. Quénora d̶aivʉbu yópe ne baju ʉrõpe. Coyʉivʉbu ʉbenina. Que baru ne coyʉino bojecʉbevʉ caivʉ jápiaivʉre náre. Aru jʉjovaivʉbu põevare máre. Judíova obedivʉ nápe paivʉ cʉma. Buede cuivʉbu, yópe arĩ: “Ʉ̃mʉva Jesúre jʉ aipõevacavʉ ne cajede buraicõjeiye jaʉvʉ náre coapa”, are cuivubu na. 11 Bueivʉbu na yópe bueiye jaʉbepe náre, ãmei dápiaiyeque vorĩ earãjivʉ põeva ne tãutʉrare. Que d̶arĩ cãrijovaivʉbu aped̶ãmia cʉ̃ramiacavʉre, ne dajocarãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne. Que baru bi aicõjejacʉ mʉ náre. 12 Cũinácʉ cãcoé namʉóipõecʉ Creta ãmicʉrijiavʉcacʉ bácʉ arejaquemavʉ ʉ̃i joborõcavʉrã: “Cretacavʉ borocʉrivʉbu cainʉmʉa. Ãimara jijecʉrivʉpe paivʉbu. Múivʉbu. Aru jũracʉrivʉbu máre”. Que arejaquemavʉ ʉ̃ mácʉ.\\n13-14 Aru ne borore coyʉrejaquemavʉ jãvene. Que baru majicajacʉ paredeca ina bueivʉre yávaiyede jãve ãmene, jã́d̶ovacʉyʉ náre ne ãmeina d̶aiyede, ne coreóvarãjiyepe ayʉ bueiyede jãvene, aru ne jápiarĩ ad̶abenajiyepe ayʉ ina judíovai coyʉiye báquede, aru ne jápiarĩ ad̶abenajiyepe ayʉ ina põeva dajocaivʉ bácavʉ yávaiyede jãvene ne d̶aicõjeiyede máre. 15 Põeva “Boropatebevʉ yʉ”, ne arĩ dápiaru, caino ne d̶aino máre mearotamu. Ʉbenita põeva “Boropateivʉ yʉ”, ne arĩ dápiaru, aru ne jʉ abedu Jesúre máre, caino ne d̶aino máre ãmenotamu. Quénora dápiad̶ama na ãmeno matʉiye. Que baru “Boropateivʉ yʉ”, aiye jaʉvʉ náre cainʉmʉa. Que teni ne ãmeina d̶aiyede chĩomenama na. 16 Yópe arĩ, “Jʉ̃menijicʉre coreóvaivʉbu ñʉja”, ʉbenina aivʉbu na. Ʉbenita ne d̶aiyeque jã́d̶ovaivʉbu coreóvabevʉre Jʉ̃menijicʉre. Ãmena bajubu na Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Aru jápiabeni jʉ abevʉbu ʉ̃́re. Que baru ye mearo d̶aiye majibema na.","num_words":767,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.044,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 6\\n☰ APOCALIPSE 6 ◀ ▶\\nLapadijetedi ane noxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi\\n1 Odaa ja jinadi niɡ̶ijoa Waxacoco me yaaɡ̶adi niɡ̶ijo odoejegi niɡ̶ijoa seete lapadijetedi anonoxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi. Odaa ja jajipata onijoteci niɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a dapaawe me dotaɡ̶a micataɡ̶a niɡ̶ina niximaɡ̶aɡ̶a, mee, “Diganagawini!” 2 Naɡ̶a inoletibige, odaa ja jinadi ini apolicaɡ̶anaɡ̶a lapaceɡ̶egi. Niɡ̶ijo apolicaɡ̶anaɡ̶ademigi ida lopitenigi. Odaa joɡ̶oyajigota lale me anigaanyeɡ̶egi. Odaa ja noditice, igo me didele, odaa ja dinigaanye.\\n3 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijoa Waxacoco ja yaaɡ̶adi niɡ̶ijo eledi lapadijegi niɡ̶ijoa seete anonoxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi. Odaa ja jajipata ijo eledi niɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a mee me dotaɡ̶a, “Diganagawini!” 4 Odaa ja noditice apolicaɡ̶anaɡ̶a lixagoteɡ̶egi. Odaa joɡ̶oyajigota niɡ̶ijo apolicaɡ̶anaɡ̶ademigi loniciwaɡ̶a meo niɡ̶ina oko me daɡ̶adiaa ilaɡ̶atiwage, pida diniwitideɡ̶etiwage, dinigodi. Codaa dibatege lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a.\\n5 Odaa niɡ̶ijoa Waxacoco jiɡ̶icota me itiwatadiɡ̶idi yaaɡ̶adi niɡ̶ijoa seete lapadijetedi ane noxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi. Odaa ja jajipata me dotaɡ̶a niɡ̶ijo eledi niɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a, mee, “Diganagawini!” Naɡ̶a jiwiticogi, odaa ja jinadi apolicaɡ̶anaɡ̶a nabideɡ̶egi. Niɡ̶ijo apolicaɡ̶anaɡ̶ademigi ilokadita nibikotana��̶anaɡ̶ate (naɡ̶ana lajo moibikota liwaaɡ̶atiigi ganigidi). 6 Odaa ja jajipata ica ane dotaɡ̶a liwigotigi niɡ̶idiwa cwaatolo ewikaɡ̶a, meeta, “Itoatadiɡ̶ida goopa leyeema licawa loojedi mabaa onidateci noko, codaa noove goopatedi ‘cevaada’ aaɡ̶aɡ̶a licawa loojedi mabaa onidateci noko. Pida jinaɡ̶a itineɡ̶eni najidi, codaa viinyo adaɡ̶aɡ̶a abeyacaɡ̶ati!”\\n7 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijoa Waxacoco ja yaaɡ̶adi ijo eledi niɡ̶ijoa seete lapadijetedi ane noxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi. Odaa ja jajipata niɡ̶ijo owidijegi niɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a mee me dotaɡ̶a, “Diganagawini!” 8 Naɡ̶a inoletibige, odaa ja jinadi apolicaɡ̶anaɡ̶a baayo. Niɡ̶ijo apolicaɡ̶anaɡ̶ademigi liboonaɡ̶adi “Némaɡ̶a”, ijaaɡ̶ijo ijo lokaaɡ̶edi diotibeci lowidi liboonaɡ̶adi “Aneiticoace émaɡ̶aɡ̶a, noledi ane daɡ̶a ipe”. Odaa joɡ̶odibatege loniciwaɡ̶a monigodi oko, oniniteci niɡ̶icoa cwaatolo liwailidi niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa joɡ̶onigodi oko, oyatita me nidelaɡ̶a, nigigi, neelotika, codaa me niɡ̶inoa eijedi anetiɡ̶odeligo.\\n9 Odaa niɡ̶ijoa Waxacoco ja yaaɡ̶adi niɡ̶ijo eledi lapadijegi ane noxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi. Odaa ja jiwitiwece le naɡ̶ajo nameeja “bronze”, odaa ja jinadi liwicidi niɡ̶ijoa baanaɡ̶a nigo leeɡ̶odi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa midioka limedi modiotece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi Jesus. 10 Niɡ̶idiwa niwicidi napaawaɡ̶ateloco, modi, “Akaami Ǥoniotagodi ane iiɡ̶eni inoatawece, aɡ̶ica makaamitaɡ̶a gaantokaaɡ̶ini ane beyagi, akaami anewi. Igaatigi ica nigawini anemiita idi oko digoida iiɡ̶o? Igaatigi nigaloikatiti niɡ̶ijo anetiɡ̶odigodi?” 11 Ijoatawece niɡ̶ijoa liwicidi niɡ̶ijo baanoɡ̶onigodi joɡ̶odibatege nijayogoli ocaɡ̶atedi, lapacoɡ̶ogoli. Odaa moditiogi, “Anipenawaanigitiniwace nigepaaɡ̶icota me nigo niɡ̶idi eledi, baanaɡ̶a iolatedicoace Aneotedoɡ̶oji monigodi, niɡ̶idi ɡ̶adokaaɡ̶etedipi mabaatema Ǥoniotagodi, codaa me ɡ̶anioxoadipi.”\\n12 Odaa ja jinadi niɡ̶ijoa Waxacoco naɡ̶aɡ̶a yaaɡ̶adi niɡ̶ijo naɡ̶a seis lapadijegi ane noxoco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi. Odaa digawini! Ijo natalalaɡ̶a niɡ̶ina ane yoniciwadi, yatalale inatawece iiɡ̶o. Aligeɡ̶e ja nabidi macataɡ̶a naɡ̶ana lipegeteɡ̶e ane nabidi ane dinixotinigi ane dininya, codaa epenai jaɡ̶aɡ̶a ixagodi micoataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶odawodi. 13 Yotetitedi enitedinigi iiɡ̶o, micoataɡ̶a niɡ̶inoa niale-ela baanaɡ̶a beyagi ane niwadetedini niɡ̶ina me igike niocodi. 14 Ditibigimedi aɡ̶aleeɡ̶ica jinataɡ̶a, ja ma, ja liciagi naɡ̶ana notaɡ̶anaɡ̶axi lamodi anoilipadi. Codaa inoatawece ane wetiadi nelecoli, codaa me niɡ̶inoa lidelocotedi digike, oyetecetice ane limedi. 15 Odaa niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli digoina iiɡ̶o, inoa lacilodi iodaɡ̶awadi, inoa liicotedi, inoa anida nimaweneɡ̶egi loniciweɡ̶enaɡ̶a, inoa niotaka, inoa ane daɡ̶a niotaka, iditawece domaɡ̶a dinaɡ̶aditiniwace catiwedi niɡ̶inoa lawimaɡ̶ajetedi-wetiadi liwigotigi wetiɡ̶a eloodo minoataɡ̶a niɡ̶inoa wetiadi nelecoli. 16 Odaa joɡ̶odapaawetiogi niɡ̶inoa wetiadi ane leegitibigimece niɡ̶inoa wetiadi eloodoli, modi, “Aniitoɡ̶oloco amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶odaɡ̶ateɡ̶egitema Aneotedoɡ̶oji ane nicotedeloco nibaanco miniwa me ɡ̶oneɡ̶egi, codaa niɡ̶iniwa Waxacoco ane yelatedoɡ̶odomi. 17 Igaataɡ̶a jiɡ̶icota noko metiɡ̶odiloikatidi leeɡ̶otedi ɡ̶obeyaceɡ̶eco, codaa aɡ̶ica ane yakadi me iwoko niɡ̶ida noko.”","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 10 DES - Yʉ acawererã, Israe masare Goãmʉ ĩgʉ - Bible Search\\n1Yʉ acawererã, Israe masare Goãmʉ ĩgʉ tauborore bʉrigã gahmea yʉhʉ yʉ sĩporã mera. Eropigʉ Goãmʉ erãre ĩgʉ tauburire serẽbasaa yʉhʉ. 2Diaye ta erã Goãmʉ gamerire iidiarima. Eropa iidiaquererã ta ĩgʉ gamerire masibeama. 3Eropirã Goãmʉ erãre õacʉ̃ iiburire masibeama. Eropa masibirã erã gamero õarire iiquererã bocatĩubirima. Erã eropiicʉ̃, erã Goãmʉ Jesucristore umupeodorediro dopa erã iibiricʉ̃, ĩgʉpʉ erãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩabirimi. 4Cristore umupeorãre “Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ. Eropirã “Mari ñeri iira dipuwaja Goãmʉ tauboro dopa Moise dorerire iiro gahmea daja,” arĩ pepibiricãro gahmea. Cristore umupeorã ĩgʉ mera taria.\\n5Moise iribojegue majagʉ õpa arĩ gojañumi: “Goãmʉ dorerire mari dʉhyaro mariro iipehocʉ̃ Goãmʉ marire ‘Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,’ arĩ ĩagʉcumi,” arĩ gojañumi ĩgʉ. 6Ĩgʉ eropa arĩ gojaquerecʉ̃ ta dohpaguere masa Cristore erã umupeocʉ̃ Goãmʉ erãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami. Iri buheri “Cristore umupeoque,” i arĩ buheri õpa arĩ werea: “Õpa ar�� pepibiricãque mʉa: ‘¿Noa Cristore ʉmaroguere árĩgʉre aĩdijugʉcuri marire ĩgʉ buhecʉ̃ daja?’ arĩ pepibiricãque mʉa. Cristo eratuhadigʉ árĩmi marire taugʉ eragʉ i yebaguere. 7Eropirã daja ‘¿Noa sĩrinirã pohroguere Cristore masu aĩgãribocuri?’ arĩ pepibiricãque mʉa. Ĩgʉ sĩridigʉ masa mʉriadigʉ árĩmi,” arĩ werea i buheri. 8Eropiro õpa arĩ werea Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Goãmʉ ya buherire mari amacʉ̃ ĩgʉ buheri ohõ ãhraa. Ĩgʉ buherire masituhaa mʉa. Eropirã ĩgʉ buherire wereniguimʉrabʉ,” arĩ gojañuma. Iri buherire “Cristore umupeoque,” arĩ buherire masare werea gʉa. 9Iri buheri õpa arĩ werea: “Jesu yʉ opʉ ãhrimi,” arĩ mari disiro mera werecʉ̃, “Goãmʉ Jesure sĩridigʉre diaye ta masuñumi,” arĩ mari pepicʉ̃ ĩha Goãmʉ marire peamegue wabonirãre taugʉcumi. 10Jesure mari umupeocʉ̃ ĩha Goãmʉpʉ marire “Õarã ãhrima,” arĩ ĩagʉcumi. Eropigʉ gajirãre “Yʉhʉ Jesucristore umupeoa,” mari arĩ werecʉ̃ ĩha ĩgʉ marire peamegue wabonirãre taugʉcumi.\\n11Õpa arãa Goãmʉ yare erã gojarapũ: “Ĩgʉre umupeorã, ĩgʉre erã umupeorare ne bʉjaweresome. ‘Ĩgʉre umupeobiricʉ̃ õaboya yʉre,’ ne arĩsome,” arĩyoro Goãmʉ yare erã gojarapũgue. 12Judio masare, judio masa árĩbirã sãre Goãmʉ yujuro mera ta itamumi. Mari Opʉ árĩpehrerã tauro opʉ ãhrimi ĩgʉ. Eropigʉ árĩpehrerãre ĩgʉre serẽrãre itamugʉcumi ĩgʉ. 13Eropa ta arĩ gojañuma Goãmʉ yare gojarapũgue õpa arĩ gojarã: “‘Yʉ ñerire cóãque. Eropigʉ yʉre tauque,’ masa erã serẽcʉ̃ erãre peamegue wabonirãre mari Opʉ taugʉcumi,” arĩ gojañuma. 14Eropirã masa Cristore “Diaye ta marire taugʉ ãhrimi,” arĩ umupeobirã ĩgʉre eropa serẽmasibeama erã. Eropirã ĩgʉ buherire Jesucristo erãre tauburi buherire peebirã ĩgʉre umupeomasibeama. Eropirã ĩgʉ buherire erãre weregʉ maricʉ̃ Goãmʉre erã masisome. 15Eropirã ĩgʉ buherire weremorãre erã obeobiricʉ̃ ĩgʉ buherire weremasibeama. Õpa arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Õari buherire marire õarã wacʉ̃ iiburi buherire weremorã erã eracʉ̃ ĩarã õaro mucubiria mari,” arĩ gojañuma iribojeguere.\\n16Eropa arĩquerecʉ̃ ta masa bajarã Jesucristo yare õari buherire peediabeama. Eropa ta arĩ gojamʉriñumi Isaia: “Opʉ, erãre mari wererare ne peediabeama,” arĩ weremʉriñumi Isaia Goãmʉre. 17Eropirã masa Jesucristo yare õari buherire peerã peeñarã Cristore umupeoma.\\n18Eropigʉ ire serẽpidiaca mʉare: ¿Israe masa Jesucristo yare peebiriyuri mʉa pepicʉ̃? Yuju diaye ta erã peemʉririñuma. Eropa ta ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũ sãre:\\nGoãmʉ yare wererã árĩpehreroguere weresirirã wama. Eropirã árĩpehrero majarãgue ĩgʉ yare peema, arĩ gojañuma iribojegue.\\n19Dipaturi mʉare serẽpidiaca daja: ¿Israe masa peequererã õaro masibiriyuri mʉa pepicʉ̃? Masiriñuma. Masiquererã Jesucristore umupeodiabiriñuma. Erã eropa peediabiricʉ̃ gaji yeba majarã Goãmʉ yarã wahama. Irire werenemogʉ Moise ĩgʉ arĩrare weremʉhtagʉra: Õpa arĩ gojañumi ĩgʉ:\\nÕpa arĩ weremi Goãmʉ Israe masare: “‘Bu árĩrã ãhrima,’ mʉa arĩ ĩanirãre yaharã árĩmorã iigʉra. Yʉ eropiicʉ̃ mʉapʉ erãre ĩhaturirãca. Eropigʉ mʉare erã mera guacʉ̃ iigʉca yʉhʉ, arĩ weremi Goãmʉ,” arĩ gojañumi Moise.\\n20Isaia sã doyaro mariro õpa arĩmʉriñumi:\\nÕpa arĩmi Goãmʉ: “Yʉre amabirãpʉ yʉre bocama. Eropigʉ yʉre masibirãre erãre yʉre masicʉ̃ iibʉ yʉhʉ,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañumi Isaia. Judio masa árĩbirã Goãmʉ yarã erã waburire wereg­u eropa ari gojañumi.\\n21Israe masa pʉre õpa ari gojañumi Isaia: “Õpa arimi Goãmʉ: ‘Mʉa ñeri iirare bʉjawereque yaharã wamorã, arimʉriribʉ erãre. Erãpʉ yʉre tarinʉgarã yʉre yʉhribirimʉrima,’ arimi Goãmʉ,” arĩ gojañumi Isaia.","num_words":618,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 PEDRO 2\\nAca wetiɡ̶a ewike, idiaa loiigi Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me nepilidi\\n1 Enice ikani mawii inoatawece ane beyagi, jinaɡ̶alee awitaka, codaa jinoɡ̶okaawii makaami ele doɡ̶oleetibige minaaleni oko, codaa jinaɡ̶a anoceetema eledi, codaa jiniɡ̶ilikoni. 2 Niɡ̶ina nigaanigawaanigi ane gela menitini dacaagetibece doletigi milibi, odaa awii liciagitiwaji, oleetibige Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a ane jiciaceeketege niɡ̶inoa lotiidi eniodo. Niɡ̶idiwa notaɡ̶a liciagi lotiidi eniodo ane diɡ̶ica lapioyaɡ̶ajegi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶owo me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, odaa ele mowooɡ̶oti niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Odaa jiɡ̶idaa nige ili niɡ̶ida ɡ̶adewiɡ̶a gela. 3 Leeɡ̶odi jiɡ̶icinitiwaji codaa owooɡ̶oti Ǥoniotagodi midioka limedi meotedoɡ̶odomi anele.\\n4 Ǥoniotagodi liciagi naɡ̶ana wetiɡ̶a ewike. Ǥoneleegiwadi oyaladiticogi we naɡ̶ani wetiɡ̶a micataɡ̶a niɡ̶ina naagogo moyaladi. Pida Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a iolatedice Ǥoniotagodi odaa yakadi me liciagi naɡ̶ana wetiɡ̶a ane daɡ̶axa mida niwaló. 5 Niɡ̶ina managitiwaji miniwataɡ̶a Ǥoniotagodi, Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ida makaamitiwaji makaami noiigi ane micataɡ̶a diimigi ane diɡ̶eladetigi Liwigo Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiciagi niɡ̶inoa wetiadi ewikaɡ̶a ane ibake Aneotedoɡ̶oji me yoe diimigi. Odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiomaɡ̶atitedicetiwaji mabaatema miditaɡ̶a loiigi ane liciagi diimigi. Codaa ajicitalotiwaji Aneotedoɡ̶oji niɡ̶icoa ɡ̶aboonaɡ̶a ane yemaa. Niɡ̶inoa ɡ̶oboonaɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶odiweniɡ̶idenaɡ̶aneɡ̶eco ane icoɡ̶otiwece ɡ̶odaaleɡ̶ena. Jakataɡ̶a me jajicaɡ̶atalo niɡ̶inoa ɡ̶oboonaɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ijo Jesus Cristo aneotedoɡ̶odomi, niɡ̶ijo naɡ̶a diniboote Aneotedoɡ̶oji. 6 Igaataɡ̶a diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane ligegi, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\nIdejatice manitaɡ̶a inigotaɡ̶a Sião\\nnaɡ̶ani wetiɡ̶a ane daɡ̶axa mida\\nane jaoɡ̶a niɡ̶ina me joenaɡ̶a diimigi.\\nNiɡ̶ina oko ane jiolatice liciagi naɡ̶ana wetiɡ̶a ane daɡ̶axa mida niwaló.\\n(Ida niwaló leeɡ̶odi\\nliciagi niɡ̶ina lipodaɡ̶aladi diimigi.)\\nOdaa niɡ̶ina oko ane nakato Niɡ̶iniwa ane jiolatice,\\nniɡ̶idi oko aɡ̶ica daɡ̶a dininaale.”\\n7 Naɡ̶ani wetiɡ̶a daɡ̶axa me diniwaloetaɡ̶adomi akaamitiwaji ananakatoni Ǥoniotagodi. Pida Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶ina ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\n“Naɡ̶ani wetiɡ̶a anoyokoleticogi we niɡ̶ijo anoyoe diimigi,\\nnaɡ̶ani wetiɡ̶a ewi me dinanatigi me naɡ̶aca wetiɡ̶a\\nane daɡ̶axa me diniwaloe niɡ̶ijo noɡ̶oyoe diimigi.”\\n8 Maditaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi aaɡ̶aɡ̶a diniditini ligegi, anee,\\n“Naɡ̶ani wetiɡ̶a eo mina oko ane nixipaɡ̶a,\\nNiɡ̶ina oko nixipaɡ̶a niɡ̶ina me doɡ̶odoletibige niɡ̶ijo naigi anewi leeɡ̶odi me doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ina me nixipaɡ̶a, Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶egi.\\n9 Pida Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiolaatedicetiwaji makaami loiigi, eote micataɡ̶a daɡ̶akaami nisacerdotitedi inionigi-eliodi, akaami noiigi ane iolatedice miniokiniwateda modibatema, noiigi anepoka nebiteda. Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiolaatedicetiwaji meloɡ̶otitedibece niɡ̶inoa ɡ̶obinico aneote, Jiɡ̶iniaa eniditedaɡ̶awa me ikani nexocaɡ̶a codaa makaatiwece manitaɡ̶a lokokena ane libiniena lodoe. 10 Niɡ̶ijo jotigide aɡ̶ica daɡ̶akaami noiigi, pida niɡ̶ina natigide jaɡ̶akaamitiwaji noiigi, loiigi Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ijo jotigide aɡ̶owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji meliodi me iwikode oko, pida niɡ̶ina natigide Aneotedoɡ̶oji ja ikeetedaɡ̶awa meliodi me ɡ̶adiwikodenitetiwaji.\\nLeeditibige mejiwaɡ̶ataɡ̶a niɡ̶ina anida naɡ̶atetigi\\n11 Inioxoadipi yemaanigipi, niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiciagi niɡ̶ina iomiɡ̶igipi codaa ɡ̶adiciagi niɡ̶ina anokenagi dalita niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa jipokotaɡ̶awatiwaji me daɡ̶awii ane beyagi ane lemaanigi meo niɡ̶ina ɡ̶odolaadi, igaataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶olidaɡ̶ataka icaaniɡ̶igota niɡ̶ica ɡ̶odiwigo. 12 Leeditibige mele aneni me ɡ̶adewiki maleeɡ̶awaanitege niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji, icaaɡ̶ica nige beyagi modotaɡ̶atibigaɡ̶aji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee nigonadi niɡ̶inoa ɡ̶adoenataka anele, odaa joɡ̶oiweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica noko nigicota me iwi anigotediogi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi niɡ̶inoa loenataka anowote.\\n13 Iwaɡ̶atitiwaji inatawece niɡ̶ina oko anida naɡ̶atetigi amaleeɡ̶aɡ̶a oiweniɡ̶ide Ǥoniotagodi. Codaa iwaɡ̶atitiwaji inionigi-eliodi, anida naɡ̶atetigi caticedi niɡ̶inoa eletidi anida naɡ̶atetigi. 14 Codaa iwaɡ̶atitiwaji inatawece niɡ̶ina anida naɡ̶atetigi ane liiɡ̶exedi inionigi-eliodi moiloikatidi niɡ̶ina oko ane lakapetegi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco inionigi-eliodi. Inionigi-eliodi iiɡ̶e niɡ̶ina ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a moiweniɡ̶ide niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco. 15 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yemaa me oeni niɡ̶ina anele. Joaniɡ̶idaa ɡ̶animaweneɡ̶egi manibatooni nioladi niɡ̶ina oko yetoledi anodi me lakapetegi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 16 Ele me ɡ̶adewiki micataɡ̶a niɡ̶ina oko Cristo ane noɡ̶atedicogi miditaɡ̶a niɡ̶idi nibeyaceɡ̶egi ane igoetiniwace. Pida jinoɡ̶opilitaceloco mawii niɡ̶ina ane dakapetege liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi aɡ̶alee leeditibige moteteni liiɡ̶enatakaneɡ̶eco makati gela ɡ̶adewiɡ̶a. Pida idoka ɡ̶adewikitema makaami liotagipi Aneotedoɡ̶oji. 17 Eemiteetibige inatawece oko. Codaa leeditibige memaanitiwaji inatawece ɡ̶onioxoadipi anonakato Ǥoniotagodi. Ele meneɡ̶egi eemiteetibigetiwaji Aneotedoɡ̶oji codaa madoiitalo. Odaa eemiteetibige inionigi-eliodi.\\nCristo ja nikeetedoɡ̶owa ane leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a\\n18 Niɡ̶ida makaamitiwaji anakaami niotagipi, leeditibige midioka limedi me iwaɡ̶ati ɡ̶aniotagododi, codaa me eemiteetigi. Jinaɡ̶a eemiteetigi inokina niɡ̶ina ɡ̶aniotagododipi anele anoyowo niɡ̶ina aneletaɡ̶adomitiwaji. Pida aaɡ̶aɡ̶a eemiteetigi niɡ̶ina ɡ̶aniotagododipi ane abeyaceɡ̶egipi. 19 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ibinie niɡ̶ina oko ane ixomaɡ̶ateetedijo lawikodico niɡ̶ina me dawikode leeɡ̶odi meo anele, codaa Aneotedoɡ̶oji ibinie leeɡ̶odi me yowooɡ̶odi niɡ̶ica ane yemaa. 20 Niɡ̶ini ɡ̶anecalailegi nige ɡ̶adalakeni leeɡ̶odi mawii ane beyagi, idaaɡ̶ida me ixomaɡ̶ateenitedijo ɡ̶adawikodico, aɡ̶ica ɡ̶anoɡ̶eeditalo Aneotedoɡ̶oji. Nigawii niɡ̶ina anele, pida ɡ̶anecalailegi idokee meo mawikodee, codaa nige ixomaɡ̶ateenitedijo niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico, odaa Aneotedoɡ̶oji ja ɡ̶adibinieni. 21 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awatiwaji mawii niɡ̶ica ane yemaa, odaa yemaa me ixomaɡ̶ateenitedijotiwaji niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico, niɡ̶ina mawikodee leeɡ̶odi mawii anele. Leeɡ̶odi ijaaɡ̶ijoa Cristo dawikodetedoɡ̶odomi, odaa ja nikeetedoɡ̶owa ane leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a. Odaa leeditibige me jaoɡ̶a liciagi Cristo anee niɡ̶ijo me dawikode. 22 Aɡ̶ica daɡ̶a dibatá, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a diwitakateda.\\n23 Niɡ̶ijo oko noɡ̶oniweenigetedice Jesus, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ditineɡ̶eteda. Pida ikatetece Aneotedoɡ̶oji mepaa iwi niɡ̶ica loojedi niɡ̶ijo anowotema ane beyagi me nakapetegi niɡ̶ijo oko, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji idioka limedi meote ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina me iwi anigote oko. 24 Aneotedoɡ̶oji iloikatidi Cristo leeɡ̶odi ɡ̶obeyaceɡ̶eco niɡ̶ijo moyototedeloco lolaadi nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi. Odaa jiɡ̶idaa aneotedoɡ̶odomi, odaa ja micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶odeleo aɡ̶alee jakataɡ̶a me jaoɡ̶a ane beyagi, codaa micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶atace me jaoɡ̶a niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶a. Leeɡ̶odi Cristo moyacilotidi, odaa yakadi me icilatidi codaa me ɡ̶odiwigo. 25 Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶adiciagitiwaji niɡ̶inoa waxacocoli ananiadi, pida niɡ̶ina natigide jaɡ̶adopilitalotiwaji me iwitece Niɡ̶ijoa ane doweditedaɡ̶aloco micataɡ̶a niɡ̶ina nowienoɡ̶odi waxacocoli, odaa iɡ̶oaditedaɡ̶awatiwaji.","num_words":792,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.133,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 14 DES - Jesure umupeogʉre, Jesu gamerire ĩgʉ - Bible Search\\nMʉa acawererãre Jesu yarãre “Ñero iirã iima,” arĩ werewʉabiricãque, arĩ gojañumi Pablo\\n1Jesure umupeogʉre, Jesu gamerire ĩgʉ õaro masinibiricʉ̃ dohpa, ĩgʉre õaro bocatĩrique. Eropa bocatĩrirã Jesu gamerire ĩgʉ masinibiricʉ̃ ĩarã ĩgʉ masibiririre dʉyasobiricãque ĩgʉre. 2-3Gajirã “Goãmʉ árĩpehrerire badoremi marire,” arĩ pepima. Eropirã gajirãpʉ õaro masinibirã “Waibʉgʉ dihipʉre bacʉ̃ Goãmʉ gamebeami,” arĩ pepima. Eropirã oteri dihtare bahama. “Dihire bamasia,” arĩrã, “Dihire bamasibeaa,” arĩrã sã erã Jesucristore umupeorã árĩcʉ̃ ĩha Goãmʉ õarã ĩhami erãre. Eropirã “Árĩpehrerire Goãmʉ badoremi,” arĩrãpʉ “Iri dihire bamasibeaa,” arĩrãre ĩhaturibiricãporo. Eropirã dihire babirãpʉ dihire barãre “Ñero iirã iima,” arĩ were­wʉabiricãporo. 4Mʉa Jesure umupeorã yujugʉ dorero doca ãhraa mʉa. Mʉa eropa árĩcʉ̃ ĩarã mʉa basi game werewʉamasibeaa. Jesucristo mʉa Opʉ ĩgʉ gamerire mʉa iibiricʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ dihta irire weresãmasimi. Mʉa õaro iicʉ̃ sãre irire ĩgʉ weremasimi mʉare. Eropigʉ ĩgʉ dorerire iirãre õarire bocatĩucʉ̃ iigʉcumi mari Opʉ.\\n5Yujurãyeri yujunʉre “Irinʉ dihta soorinʉ gamenere Goãmʉre umupeorinʉ ãhraa,” arĩ pepima. Gajirãpʉ “Ʉmʉri nʉcʉ gamenere Goãmʉre umupeoro gahmea,” arĩ pepima. Eropigʉ õpa werea mʉare yʉhʉ: Mʉa nʉcʉ mʉa pepirire “¿Dinʉ ãhriri mari gamenere umupeorinʉ? ¿Dinʉ árĩbeari?” arĩ pepi masique mʉa. 6Gajigʉ yujunʉ iimi ĩgʉ Goãmʉre umupeoburinʉre. Eropigʉ ʉmʉri nʉcʉ gamenere umupeobiri­queregʉ, Goãmʉre õaro umupeomi ĩgʉ sã. Eropigʉ árĩpehrerire bagʉ sã “Õhaa,” arĩ serẽmi Goãmʉre. Eropigʉ ĩgʉ sã Goãmʉre umupeogʉ ta ãhrimi. Eropigʉ gajinore babi sã ĩgʉ sã umupeomi Goãmʉre. Eropigʉ ĩgʉ sã Goãmʉre “Õhaa,” arĩ serẽmi.\\n7Mari gameri dihtare iirã árĩmasibeaa mari. Cristo ãhrimi mari Opʉ. Eropigʉ mari ojocaricʉ̃, mari sĩricʉ̃ mari Opʉ ãhrimi ĩgʉ. 8Dohpaguere mari ojocariropẽ Cristo yare iimorã dihta ãhraa mari. Ĩgʉ yarã ãhraa. Mari sĩrira pʉhrʉgue sãre ĩgʉ yarã árĩniguicãrãca. Eropigʉ mari ojocaricʉ̃ mari sĩricʉ̃ sãre Cristo mari Opʉ ta ãhrimi. 9Eropa ta ãhraa. Cristo sĩri, masa mʉria, ojocarimi sĩrinirã sãre erã opʉ árĩbu.\\n10¿Duhpirã mʉa acaweregʉre Jesu yagʉre “Ñero iigʉ iimi,” arĩ werewʉadiari mʉa? ¿Duhpimorã mʉa acaweregʉre cʉradiupidiari mʉa? Mari árĩpehrerã Cristo core mari niguicʉ̃ ĩgʉpʉ mari iirare masipehogʉ, mari iirare ĩagʉcumi. Ĩgʉ eropa ĩabu ĩgʉ árĩcʉ̃ mʉa acaweregʉre “Ñerire iigʉ ãhrimi,” arĩ werewʉabiricãque. 11Goãmʉ yare erã gojarapũgue õpa arĩ gojañuma:\\nÕpa arĩmi mari Opʉ: “Yʉhʉ ojocarigʉ ãhraa. Iri diaye ta ãhraa. Eropirã árĩpehrerã yʉre gamerã, gamebirã sã yʉ core merejarãcoma. Eropirã árĩpehrerã ‘Mʉhʉ turagʉ gʉa Goãmʉ ta ãhraa,’ arĩ, yʉre umupeorãcoma,” arĩmi mari Opʉ, arĩ gojañuma.\\n12Eropigʉ mari árĩpehreri mari iirare Goãmʉ serẽpigʉcumi. ¿Duhpirã eropa iiari? arĩ serẽpigʉcumi. Ĩgʉ eropa serẽpicʉ̃ yʉhrirãca mari.\\nMʉa acaweregʉ ñero dujacʉ̃ iibiricãque mʉa, arĩ gojañumi Pablo\\n13Eropirã mari mera majarã sãre “Ñerã ãhrima,” arĩ werewʉabiricãrã. Eropirã mari acaweregʉre Jesu yagʉre ñero dujacʉ̃ iibiricãrã. Ĩgʉ Goãmʉ yare duhucʉ̃ iibiricãrã. 14Yʉhʉ Jesucristo yagʉ ãhraa. Eropigʉ õpa õaro masia yʉhʉ: “Árĩpehreri Goãmʉ ĩgʉ badorera ãhraa,” arĩ masia. Gajigʉpʉ eropa arĩmasibeami. Ĩgʉpʉ gajinore bagʉ “Ñero iigʉ iiaa,” arĩ pepimi. Eropiro ĩgʉ irire arĩ pepiqueregʉ bagʉ diaye ta dipuwajacʉgʉ dujami. 15Iri diaye ta ãhraa. Mʉa dihire mʉa bacʉ̃ mʉa acaweregʉ “Iri Goãmʉ badorebirira ãhraa,” arĩgʉpʉ ĩhacũbocumi mʉare. Eropigʉ irire bagʉ, “Ñero iigʉ iica yʉhʉ,” arĩ wʉaro guñaricʉbocumi ĩgʉ. Eropirã mʉa bari mera ĩgʉ ñero pepicʉ̃ ĩha irire dipaturi babiricãro gahmea mʉare. Mʉhʉ mʉraro ta bagʉ mʉ acaweregʉre umupeosome. Mʉa acaweregʉ yañe árĩborañe sãre sĩridi árĩmi Jesucristo. Eropirã mʉa irire badiaquererã mʉa acaweregʉre Goãmʉ yare duhucʉ̃ iibiricãque. Eropirã irire babiricãque. 16“Ire gʉa eropa iicʉ̃ õapũricãca,” mʉa arĩ pepiquerecʉ̃ gajirã mʉare ĩha werewʉabocoma. Erã eropa werewʉacʉ̃ ĩarã dipaturi irire iinemobiricãque gʉare werewʉari arĩrã. 17Goãmʉpʉ mari opʉ ãhrimi. Ĩgʉ eropa árĩcʉ̃, mari badiari mari ihridiari sã eropa árĩcãro iiaa. Bu gohra ãhraa. Eropiro mari Opʉ ĩgʉ dorerire õarire mari iicʉ̃ iri õari gohra árĩro tiiaa. Eropiro gajirã mera mari õaro árĩcãcʉ̃ õari gohra árĩro iiaa. Eropiro Espíritu Santo ĩgʉ itamuri mera mari mucubiricʉ̃ õari gohra árĩro iiaa. 18Eropa ta Cristo yare õarire iicʉ̃ ĩarã Goãmʉ sã, masa sã “Õaro iiabʉ mʉhʉ,” arĩrãcoma.\\n19Eropa ta iirã mari tamera mari õaro árĩcãborore, mari basi mari game itamuburire. Eropa iiricʉrã Jesure umupeonemorãca. 20Eropirã mʉa bari mera Jesu yarãre Goãmʉ yare duhucʉ̃ iibiricãque. Gajigʉ Jesu yagʉ “Goãmʉ badorebirira bari ãhraa,” ĩgʉ arĩra barire mʉa bacʉ̃ ĩagʉ ĩgʉpʉ Goãmʉ yare duhubocumi. Eropirã irire babiricãque. Diaye ta árĩpehreri bari Goãmʉ ĩgʉ badorera bari ãhraa. Iri eropa árĩquerecʉ̃ gajigʉ “Iri barire Goãmʉ badorebeami,” arĩ pepimi. Eropigʉ mʉa iri barire bacʉ̃ ĩagʉ ĩgʉpʉ ĩhacũ babocumi ĩgʉ sã. Eropa bagʉ “Ñero iigʉ iiaa,” arĩ pepi Goãmʉ yare duhubocumi. Eropirã marire ĩgʉ ĩhacũ bacʉ̃ iirã mari sã ñero iirã tiiaa. Eropirã iri barire babiricãro gahmea marire. 21Waimʉrã dihire mʉa bacʉ̃ vinore mʉa ihricʉ̃ ĩagʉ, gajigʉ Jesu yagʉ ĩabocumi. Eropa ĩagʉ ĩhacũ babocumi daja. “Irire bagʉ ñero iigʉ iica yʉhʉ,” arĩ pepibocumi. Eropa arĩ pepigʉ tamera bagʉ ñero iigʉ iimi. Eropirã ĩgʉ ñero ĩgʉ iibiriborore waimʉrã dihire, vino sãre mʉapʉ ba duhucʉ̃ õacãroca. Jesure ĩgʉ umupeo duhubiriborore iibiricãro gahmea marire. 22Eropirã mʉa baburire, ihriburire game dʉyasobiricãque. “Árĩpehreri barire Goãmʉ marire badoredigʉ árĩmi,” arĩ pepirã irire Goãmʉ dihtare wereque. “Ñerire iibigʉ, õaro iigʉ iica,” ĩgʉ pepirigue arĩ masigʉ mucubirigʉ ãhrimi. 23Gajigʉpʉ iri barire bagʉ, “Ñero iigʉ iiboca yʉhʉ,” arĩ pepigʉ árĩqueregʉ iri barire bagʉ, dipuwajacʉgʉ ãhrimi ĩgʉ. Ĩgʉ ta “Ire bagʉ diaye ta õarire iigʉ iiaa,” ĩgʉ pepirigue arĩmasibeami. Eropa arĩmasibigʉ irire bagʉ, ĩgʉ bara waja dipuwajacʉmi ĩgʉ. “Õarire iigʉ iiaa,” arĩmasibirinijagʉ irire iigʉ dipuwajacʉgʉ ãhrimi.","num_words":844,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Timoteo 1 BSNNT - ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo - Bible Search\\nTimoteore, Pablo ĩ ucacõare queti\\n1¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucagʉ. Dios rojose mani yise vajare manire yirẽtobosar'i, ĩ macʉ Jesucristo sʉorine ĩ ocare ĩ goticudiroticõar'i ñaja yʉ. To bajiri, manijʉama, mani rijato berojʉ manire ĩ yirẽtobosarotire yirã, tʉoĩavariquẽnacõa ñaja. 2Yʉ macʉre bajiro bajigʉ ñaja mʉ. Yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja mʉ.\\nMʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ ñarotire yirã, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.\\n“Socase oca gotimasiorimasare ajitirʉ̃nʉbesa”, Pablo ĩ yire\\n3Macedonia vãme cʉti sita vacʉ, “Ado Efeso vãme cʉti maca tujaya mʉ”, mʉre yicajʉ yʉ. Ado bajiro yigʉ, to mʉ tujarotire bojacajʉ yʉ: Toanare Dios oca riojo gotimasiomenare, ĩnare mʉ gotimasiorotibetirotire bojacajʉ yʉ. 4To yicõari, bʉcʉrã ye quetire socasere gotimasiorã, “ ‘Ado bajiro yimasiñujarã’ mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña” ĩnare mʉ yirotire yigʉ, mʉre tujaroticajʉ yʉ. Tire ĩna gotijama, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Ado bajirojʉa bajiyuja” ĩna gãmerã yirũgũse jedise me ñaja. Ti ocare ĩna gotimasiose sʉorine Dios ĩ bojarore bajiro yibeama. Dios ĩ bojarore bajiro ĩna gotimasiojama, ĩnare ajicõari, Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉborãma masa.a\\n5Ti macana jediro ĩna gãmerã ĩamairotire bojagʉ ñari, to bajiro mʉre gotirotiaja yʉ. Rojose mani yisere yitʉjacõari, Cristojʉare mani ajitirʉ̃nʉjama, “Rojose maja manire”, yimasirãja mani. To bajiro mani bajijama, gãmerã ĩamairãja mani. 6To bajiro yʉ gotimasioboajaquẽne, ti macana sĩgʉ̃ri Dios oca ñamasusere ajitʉjacõari, vaja mani gajeyejʉare tʉoĩacõari, gãmerã ñagõrãma ĩna. 7Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiorimasa ñarʉaboama. To bajiboarine, ĩna masune tʉoĩacõari ĩna gotiboaserene ajimasimenama.\\n8Masa ĩna cʉdirotire yigʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masirã ñari, “Quẽnase ñaja ti”, yimasiaja mani. To bajiboarine, Dios ĩ roticũmasirere mani ajimasibetijama, ñie vaja manoja ti. 9Ĩ roticũmasirere masicõari, “Diore cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” masa ĩna yirotire bojagʉ ñari, tire cũmasiñumi Dios. To bajiri, quẽnaro yirãre tʉoĩagʉ̃ me, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. Rojose yirãjʉare tʉoĩagʉ̃, tire cũmasiñumi. Ĩre rʉ̃cʉbʉomenare, Dios yere ajatud'irãre, jacʉare sĩarãre, to yicõari, gãjerãre sĩarimasare tʉoĩagʉ̃, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. 10Ajeriarã cʉtirãre, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, masare ñejecõari, gãjerãre ĩsirãre quẽne, ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios. Socarãre, to yicõari, Dios oca riojo gotimasiorere ajiterãre quẽne ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios, “Ĩre cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” ĩna yimasirotire yigʉ. 11Cristo oca quẽnase rĩne ñaja ñamasuse. “Ti ocare gotimasioato” yigʉ, yʉre cõañumi mani ʉjʉ Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ masu, “Quẽnaro yaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ.\\n“Yʉre quẽnaro yicami Cristo”, Pablo ĩ yire queti\\n12Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro yʉre ejarẽmocami, ĩ ocare yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. “Yʉ bojarore bajiro gotimasiocudicõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ, yʉre cõacami. To ĩ yicati ñajare, “Quẽnaro yicajʉ mʉ”, ĩre yivariquẽnaja yʉ. 13Tirʉ̃mʉjʉ Jesús ocare ajite, to yicõari, ajatud'irũgũboacajʉ yʉ. To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose yirũgũcajʉ. To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaiñumi mani ʉjʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, yʉre rojose ĩ yisere masibeami Pablo maji” yimasicõari, yʉre quẽnaro yicami, ĩ oca yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. 14Quẽnaro yʉre ĩ yicati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉ. To yicõari, ĩre quẽne, gãjerãre quẽne, maiaja yʉ.\\n15Adi mʉare yʉ gotiroti riojo ñaja. Tire masa ñajediro ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja. Ado bajiro bajiaja: Rojose yirã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. Yʉ ñaja rẽtoro rojose yicacʉ. 16To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ vaborotire yʉre yirẽtobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã quẽne, “Pablore bajiro Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere manire quẽne masiriorʉcʉmi Dios” gãjerã ĩna yimasirotire yigʉ, to bajiro yiyumi. 17Mani ʉjʉ Dios ĩ rotise jedibetirʉaroja. Ĩ ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñamasir'i, to bajicõari, ñacõa mʉorʉ̃gõrocʉ. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. To bajiri, ĩre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja manire. To bajirone bajiato.\\n18-19Timoteo, yʉ macʉre bajiro bajigʉ, yʉre quẽnaro ajiya. Mʉre yʉ gotiroticatore bajirone yiroti ñaja mʉre. Tirʉ̃mʉjʉ Diore gotirẽtobosarimasa, “Dios ocare gotirʉcʉmi” ĩna yicatire masiritibeticõari, ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja. Gãjerã sĩgʉ̃ri ñaama ĩ ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacana. To bajicana ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma.b 20To bajiro bajicana ñaama Himeneo, to yicõari, Alejandro quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticama ĩna. To bajiri, “Vãtia ʉjʉ, Satanás, ĩ bojarore bajiro rojose mʉare yimasirʉcʉmi yuja”, ĩnare yicajʉ yʉ, “Rojose tãmʉo quẽnabeti tʉoĩamasi, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yigʉ.","num_words":682,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 19\\n☰ JOÃO 19 ◀ ▶\\nPilatos diiɡ̶enatakatalo moyeloadi Jesus\\n1 Odaa Pilatos ja diiɡ̶enatakatalo Jesus monalaketedibige. 2 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oyoetema lale, macataɡ̶a naɡ̶ana lale inionigi-eliodi, pida boɡ̶odatika lalepiɡ̶igo moyoe. Odaa joɡ̶onixotinece lacilo Jesus, codaa onixomeɡ̶etedinigi ajo caapa ocaɡ̶ataɡ̶a nolidigo-lawoɡ̶o liciagi naɡ̶ana nicaapa inionigi-eliodi. 3 Odaa moditibigalo me napaawaɡ̶ateloco, “Niɡ̶idoa ninionigi-eliodi judeutedi!” Odaa ja diiticogi moyametibigo, onabaketedice.\\n4 Odaa ja noditacicogi Pilatos we. Odaa jeɡ̶eetiogi, “Digawinitiwaji. Inadeegitedicogi digoina wetice, amaleeɡ̶aɡ̶a anatitiwaji me diɡ̶icata ane jakadi me leeɡ̶odi daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi”. 5 Odaa Jesus ja noditedice we ajaaɡ̶ajo lale lalepiɡ̶igo anonixotinece lacilo, ajaaɡ̶ajo caapa ane nolidigo-lawoɡ̶o eledi anonixomeɡ̶etinigilo. Odaa Pilatos jeɡ̶eetiogi, “Naɡ̶anatitiwaji! Etidoa niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa!”\\n6 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi noɡ̶onaditege Jesus, odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate! Otonitedini!” Odaa jeɡ̶eetiogi Pilatos, “Adeegitetiwaji, akamaɡ̶a otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Igaataɡ̶a jakadi me diɡ̶ica anigetiɡ̶ida ane leeɡ̶odi daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi”. 7 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi joɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Inoa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco. Odaa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi meetoɡ̶owa me leeditibige me jeloataɡ̶a, igaataɡ̶a mee mone Aneotedoɡ̶oji Lionigi”.\\n8 Igaanaɡ̶a wajipata Pilatos lotaɡ̶a lacilodi judeutedi, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a doi. 9 Odaa ja dakataciwece liɡ̶eladi, igo me igetace Jesus, meetalo, “Igame icoɡ̶iticogi?” Pida Jesus aigidi. 10 Odaa jeɡ̶eetalo Pilatos, “Igaamee ina me deɡ̶emaani madigiti? Aɡ̶owooɡ̶oti mida inaɡ̶atetigi me ɡ̶adikanitice, codaa mida inaɡ̶atetigi me jiiɡ̶enatakataɡ̶awa metiɡ̶adotoniteloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate?”\\n11 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Ida ɡ̶anaɡ̶atetigi leeɡ̶odi Niɡ̶ijoa ane ideite ditibigimedi me yajigotedaɡ̶awa ɡ̶animaweneɡ̶egi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ina ane idajigotaɡ̶awa nelegi libatiigi caticedi ɡ̶abatiigi.”\\n12 Naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa Pilatos ja doletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egitece Jesus me ikatedice. Pida niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi idokee me napaawaɡ̶ateloco, modi, “Nige ikanitedice niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa, amakaami lokaaɡ̶edi César, anokotawece ɡ̶odiiɡ̶e. Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane dinanatigi me inionigi-eliodi, lakapetegi César”.\\n13 Niɡ̶ijo Pilatos naɡ̶a wajipata niɡ̶ida nigegi, odaa ja nadeegitedicogi Jesus wetice liɡ̶eladi. Odaa Pilatos jiɡ̶igo nicotini manitaɡ̶a nibaanco ɡ̶oneɡ̶e, niɡ̶ica aneitice naɡ̶ani baanco liboonaɡ̶adi “Ǥodipodaɡ̶aladi wetiɡ̶a”. (Liboonaɡ̶aditigi nioladi judeutedi me “Gabatá”.)\\n14 Aniaditibige onidateci noko daɡ̶a nakatio nalokegi Páscoa, noɡ̶odinoetege me nalooɡ̶o. Ja doletibige me seis lakata, neɡ̶eetiogi Pilatos niɡ̶ijoa judeutedi, “Digawini! Etidoa ɡ̶aninionigi-elioditetiwaji!” 15 Pida idokee me napaawaɡ̶ateloco, modi, “Eloati! Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate meloati!” Odaa ja nigetiniwace Pilatos, meetiogi, “Ewi memaanitiwaji me jiiɡ̶enatakatalo moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate idoa ɡ̶aninionigi-eliodi?” Pida niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi modita, “Iniokini César me ɡ̶oninionigi-eliodi. Aɡ̶ica eledi ɡ̶oninionigi”.\\n16 Odaa Pilatos ja yajigo Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa joɡ̶oyadeegi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi.\\nJesus noɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate\\n(Mateus 27.32-44; Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43)\\n17 Odaa ja noditedice Jesus, epaa yoyaɡ̶aditedijo ajo licenaɡ̶anaɡ̶ate. Odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi ɡ̶odacilo-libitagi”. (Nioladi judeutedi niɡ̶ini liboonaɡ̶adi “Gólgota”). 18 Joaniɡ̶idiaa oyelite noɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate ijaaɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi. Odaa odoyate Jesus liwigotigi niɡ̶ijoa itoa.\\n19-20 Odaa Pilatos jeɡ̶eote lidiko iditeloco taaboa-liwai. Odaa ja diiɡ̶enataka moyototeloco licenaɡ̶anaɡ̶ate Jesus ditibigimedawaanigi lacilo. Iditini,\\n“JESUS ANE ELATEDIBIGE NAZARÉ, NINIONIGI-ELIODI JUDEUTEDI.”\\nOiditedi niɡ̶ijoa lidiko me nioladi judeutedi, nioladi greegotedi, ijaa nioladi romaanotedi. Eliodi judeutedi oyalomeɡ̶eteloco naɡ̶ajo nidie, leeɡ̶odi niɡ̶ijo anoyelite Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate ipegitege nigotaɡ̶a. 21 Odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi modita Pilatos, “Jinaɡ̶a eliiteloco naɡ̶ada nidie ‘Ninionigi-eliodi judeutedi’. Pida idiiteloco ‘Mee me ninionigi-eliodi judeutedi’ ”.\\n22 Naɡ̶a niniɡ̶odi Pilatos, meetiogi, “Ane jiditini, ja diniditini.”\\n23 Igaanaɡ̶a oigodi Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶odibatalo lowoodi, odaa joɡ̶odinilaagaɡ̶aditigilo onaditecibige niɡ̶ijoa cwaatolo iodaɡ̶awadi. Odaa yeyaɡ̶atice onajoteci naɡ̶ajo nitoonicogo, anadatawece me lipegeteɡ̶e adinapeegi. 24 Odaa ja dinotaɡ̶aneɡ̶e, midiokiditiwage, modi, “Aɡ̶ele daɡ̶a jaaɡ̶ataɡ̶a naɡ̶ada toonicogo. Pida jiwinaɡ̶a niɡ̶ica anepaɡ̶a dinetetece. Odaa ane dinete ja nebi naɡ̶ada toonicogo.” Niɡ̶ida niciagi eo micotece niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ijo mee,\\ncodaa oiwi anepaɡ̶a dinetetece,\\nodaa ja nebi initoonicogo.”\\nOdaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi jiɡ̶idaaɡ̶odigotalo niɡ̶ijoa lowoodi Jesus.\\n25 Ada mipegitege naɡ̶ajo licenaɡ̶anaɡ̶ate Jesus naɡ̶ajo eliodo, ajo nioxoa, ajaaɡ̶ajo Maria lodawa Clopas, ajaa Maria Madalena eledi ada miditaɡ̶a. 26 Igaanaɡ̶a nadi Jesus naɡ̶ajo eliodo, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo ane-diotibece ane daɡ̶axa me yemaa, odaa jeɡ̶eete naɡ̶ajo eliodo, “Iniotagodo. Niɡ̶idoda ɡ̶oneleegiwa. Ademii micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶adionigi”.\\n27 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jaɡ̶aɡ̶a eete niɡ̶ijo ane-diotibece, “Naɡ̶ada iwaalo. Ademii micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶adiodo”. Odaa niɡ̶ijo ane-diotibece Jesus ja yadeegi naɡ̶ajo eliodo Jesus me noiigiwa digoida liɡ̶eladi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko.\\nJesus naɡ̶a yeleo\\n(Mateus 27.45-56; Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49)\\n28 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja yowooɡ̶odi naɡ̶a igodi inoatawece ane leeditibige meote. Odaa jeɡ̶eo micota niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ijo neɡ̶ee Jesus, “Ideloadi ecibi”.\\n29 Ada ajo laɡ̶aaɡ̶axi viinyo ane daɡ̶a dakake loojedi (anepoka lacipaɡ̶adi niɡ̶inoda madewetedi). Odaa joɡ̶oititinigi niɡ̶ijo viinyo naɡ̶ajo ane liciagi coxao. Odaa joɡ̶oigoeteloco niɡ̶ijo iwoɡ̶o anoyakagidi libiwe “hissopo”. Odaa joɡ̶oyatiwece nioladi Jesus. 30 Igaanaɡ̶a ici Jesus niɡ̶ijo viinyo, odaa jeɡ̶ee, “Ja jigodi inoatawece ane leeditibige me jaote.” Naɡ̶a noletedini, odaa ja yopilaɡ̶adite liwigo Eliodi.\\nIca iodaɡ̶awa yapoace liwai Jesus yatitalo apocenigi\\n31 Niɡ̶ijo noko judeutedi joɡ̶odinoetege nalokegi, odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi aɡ̶oyemaa diɡ̶idiaaɡ̶ite niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi midoataɡ̶a licenaɡ̶anaɡ̶atedi deɡ̶epaa eledi noko, leeɡ̶odi me saabado, noko daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi modipokota Pilatos me diiɡ̶enatakatiogi moninoketedini litili niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anoyototelogo nicenaɡ̶anaɡ̶atedi (owotibige me age me nigo), odaa joɡ̶onikatiniwace nicenaɡ̶anaɡ̶atedi. 32 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi jiɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶oninoketedini litili niɡ̶ijo odoejegi ɡ̶oneleegiwa anoyototini. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a otota moninoketedini litili niɡ̶ijo eledi ɡ̶oneleegiwa anabotege Jesus moyototedini. 33 Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶aɡ̶a ototalo Jesus, odaa joɡ̶onadi mewi naɡ̶a yeleo. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶adiaaɡ̶oninoketedini litili. 34 Odaa jiɡ̶ijo iodaɡ̶awa ane dibata napocenigi, odaa ja yapoace liwai Jesus. Odaa jaɡ̶anado lawodi, ina ninyoɡ̶odi. 35 Niɡ̶ijo ane nadi yalaɡ̶ata niɡ̶ida niciagi eotibige makaami eleditetiwaji iwaɡ̶atakani. Yatemati anewi, codaa ijaaɡ̶ijo yowooɡ̶odi mewi niɡ̶inoa latematiko. 36-37 Inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a eotibige me icotece niɡ̶ijoa aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ijo mee, “Aɡ̶ica otiɡ̶iditece ɡ̶abitagi ane dinoke”. Eledi mee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, “Oiwitibigimece niɡ̶ijoa anoyojogotalo apocenigi”.\\nJesus oixotediwece lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a monaligitedini\\n(Mateus 27.57-61; Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56)\\n38 Niɡ̶idiaaɡ̶idi José anelatibige nigotaɡ̶a Arimatéia jiɡ̶igo yotaɡ̶aneɡ̶e Pilatos, dipokota me yadeegi lolaadi Jesus. José eledi diotibece Jesus, pida baɡ̶a dinaɡ̶aditi me diotibece, igaataɡ̶a doitiogi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi. Igaanaɡ̶a dipokotalo, odaa Pilatos ja ikatece. Odaa José jiɡ̶igo nikatedini Jesus madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 39 Nicodemus ijo migo lixigaɡ̶awa José. Nicodemus, niɡ̶ijo ane igo yotaɡ̶aneɡ̶e Jesus niɡ̶ijo enoale naɡ̶a diiticogi me niiɡ̶axitediniwace oko. Nicodemus me lixigaɡ̶awa José yadeegi triinta ciilo ladokojegi anodita “aloés” awatege ica “mirra”. 40 Odaa José ijaa Nicodemus joɡ̶odibata lolaadi Jesus, odaa joɡ̶oilipaditigi niɡ̶elateli, oyatitibige niɡ̶ijo ladokojegi. Owo anepaa lakatigi judeutedi moyoetini niɡ̶ina némeɡ̶egi anoixotiwece wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi. 41 Niɡ̶ijo anoyelite Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate ipegitege ijoa nawodigijedi niale lawoɡ̶o aneitice niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a gela moigodi, analeediɡ̶icata émeɡ̶egi anoixotiwece. 42 Odaa jiɡ̶idiaa oixotediwece lolaadi Jesus, leeɡ̶odi niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a baɡ̶a ipegitege aneiticoace, codaa eleditace leeɡ̶odi naɡ̶a nipegi me nakatio nisaabado judeutedi. (Limedi me nipenaɡ̶a).","num_words":973,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 19\\n1 Tijʉ bero, jãjarã õ vecajʉ ruyugoaro ĩna ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Ado bajiro yi ocaruyucama ĩna:\\n—“Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios mani ʉjʉ” Diore yivariquẽnato mani —yi ocaruyucama ĩna. —Ĩ ñaami rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosar'i. Ĩ ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, to yicõari, rẽtoro masigʉ̃.\\n2 Masa rojose ĩna yise vaja, “Rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” yir'i ñari, socʉ mene rojose ĩnare yirũgũami. Ajeriarã cʉtigo ñaboariore rocacõami. “Adi macarʉcʉro ñarãre rojose yato Dios” yigo, ĩnare yirocamo so. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñaboacanare sĩacamo. To bajiro so yicatire ĩacõari, ti vaja sore rocacõami —yi ocaruyucama ĩna, õ vecajʉ.\\n3 Quẽna ado bajiro ñagõ ocaruyucama ĩna:\\n—¡Quẽnaro Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani! Babilonia maca ʉase bueri mʉjajedibetirʉaroja —yi ocaruyucama ĩna.\\n4 To bajiro ĩna yi ocaruyurone, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetuejarũjũcama veinticuatro ñarã, bʉcʉrã, to bajicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana quẽne. Gãjerã jãjarã ĩna yi ocaruyusere ajicõari,\\n—To bajirone bajiato. Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja manire —yicʉdicama ĩna.\\n5 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n—“Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” Diore ĩre yivariquẽnato mani. Ñamasurã, ñamasumena quẽne, to bajiro ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani —yi ocaruyucajʉ.\\nOveja macʉre bajiro rijabosar'ire ĩna basajeore queti\\n6 Ti bero yʉ ajijama, jãjarã ĩna ocaruyurore bajiro yiboasene, oco menirore bajiro ruyugoaro, yicõari, bʉto bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉrore bajiro ocaruyucõari, ado bajiro yicajʉ:\\n—Ñajediro masijeogʉ ñaami Dios, mani ʉjʉ. Rojose yirãre reacõari, ĩre ajirã rĩne rotirũgũrʉcʉmi. To bajiri “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami” Diore yivariquẽnato mani.\\n7 Oveja macʉre bajiro rijabosar'i ĩ boserʉ̃mʉ ejacoajʉ. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani, ñamasugʉ̃ ĩ ñajare. Oveja macʉre bajiro rijabosar'i manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ñayuama.\\n8 Sudi gosise, ʉeri mani botise, ĩna sãñarotire ĩnare ĩsimi Dios. Ĩna ye sudi ʉeri mani, “Rojose mana ñaama Dios yarã” yiĩore ũni ñacajʉ ti —yi ocaruyucajʉ ti.\\n9 Tijʉ bero, ángel ado bajiro yʉre yicami:\\n—Mʉre yʉ gotisere ucaya: “ ‘Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ĩna ñayuse boserʉ̃mʉre ĩarã vadiato’ yigotiecocana variquẽnarʉarãma ĩna” yiucaya mʉ —yʉre yigoticami ángel. —Ti mʉre yʉ gotise, Dios oca riojo ñaja ti —yʉre yigoticami ángel.\\n10 To ĩ yijare, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami:\\n—To bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Yʉ quẽne, mʉre bajirone Dios ĩ bojasere yigʉ ñaja. Jesús oca riojo gotisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare bajiro bajigʉ ñaja yʉ quẽne. To bajiri, Diojʉare mʉ rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja —yʉre yigoticami ángel. —Jesús ĩ gotimasiorotire, ti ñaja Diore gotirẽtobosarimasa mʉa gotimasio variquẽnase —yʉre yigoticami ángel.\\nCaballo botigʉ joe jesagʉ jediro rojose ĩ rearoti queti\\n11 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. Ti jãnarone, caballo botigʉre ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesacami sĩgʉ̃. Ado bajiro vãme cʉticami: Ĩ Yirore Bajiro Yigʉ, Riojo Gotigʉ vãme cʉticami. Ĩ rotijama, riojo yigʉ ñacami. To yicõari, rojose yirãre rojose ĩ yijama, rojose ĩna yiriaro bajirone rojose yigʉ ñacami. 12 Ĩ cajeari jeare bajiro busubatocajʉ. Ĩ rʉjoajʉ jairo cõmebedori jeocami. To bajicõari, ĩ rioveca tuyari vãmere ĩ sĩgʉ̃ne masicami. 13 Ri'i tuyarito sudiro sãñacami. “Diore mʉa ĩarʉajama, yʉjʉare ĩaña” yiria vãmene ñacajʉ. 14 Õ vecana surara, caballo botirã joejʉ sudi, gosise, ʉeri mani botise sãñacõari, ri'i tuyarito sudiro sãñagʉ̃ rãcana ñari, ĩre sʉyacama. 15 Ri'i tuyarito sãñagʉ̃re ĩ risejʉ jariase bʉto bʉjariase budicajʉ. Tiase ñacajʉ ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩnare ĩ yirotiase. Bʉto rotimasirocʉ ñacami. To yicõari, rojose ĩna yisere Dios, masijeogʉ, ĩ ĩajũnisinirore bajirone bʉto rojose yirocʉ ñacami. 16 Ri'i tuyarito sãñagʉ̃ ñacami ĩ sudirore, ĩ sagarore quẽne, ado bajiro yirivãme tuyagʉ: “Ãni ñaami ʉjarã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃” yirivãme ĩre tuyacajʉ.\\n17 Tijʉ bero sĩgʉ̃ ángel, muiju joejʉ ĩ rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Õ vecajʉ vʉrã, minia boase barã jedirore ado bajiro ruyugoaro yicami:\\n—Masare Dios ĩ sĩarãre rẽjacõari, barã vayá. 18 Macari ʉjarã, surara ʉjarã, ʉ̃mʉa tĩmarã, caballo mesa, ĩna joe jesarũgũboariarãre quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamenare quẽne, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, ĩ sĩarearã riire barʉarãja mʉa —miniare yicami ángel.\\n19 To ĩ yiro bero, güiogʉ sũagʉ̃, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, ĩna surara rãca rẽjacama. Caballo botigʉ joe jesagʉ yarã surara rãca quẽarona ĩna bajisere ĩacajʉ yʉ. 20 Caballo botigʉ joe jesagʉjʉa, ĩnare quẽacõari, jʉarã rojose yirãre ñiacami. Güiogʉ sũagʉ̃ baba ñaboarine, “Yʉ ñaja Diore gotirẽtobosarimasʉ” yisocagʉre quẽne ĩre ñiacami. Ĩne ñacami güiogʉ sũagʉ̃ ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire masare yitocacʉ, to yicõari, güiogʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉoroticõari, güiogʉ vãmere ucaturoticacʉ. To bajiri, rojose yirã ĩna ñajare, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, catirãrene azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare cõacami caballo botigʉ joe jesagʉjʉa. 21 To yicõari, gãjerãrema, ĩ risejʉ jariase budicatiasene ĩnare sĩacami. To bajiri, minia boase barãjʉama, ĩ sĩacana riire ba yajicama.","num_words":734,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 10 BSNNT - Ajiya mʉa, yʉ mairã, Cristore - Bible Search\\n1Ajiya mʉa, yʉ mairã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã. “Jud'io masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma” yigʉ, Diore ĩnare sẽnibosarũgũaja yʉ. 2Ado bajiro ĩna bajisere masiaja yʉ: Dios ĩ bojasere bʉto yirʉaboama ĩna. To bajiboarine, “Ti ñaja ĩ bojase”, yimasibeama. 3“Rojose mani yisere Dios ĩ masiriose vaja, manire vaja yibosayumi Cristo. To bajiri, Dios ĩ ĩajama, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi”, yitʉoĩabeama. “Ĩ rotimasirere mani cʉdijama, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojase yirã me yirãma. 4“Cristo sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarãrema, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. “Yʉ roticatire cʉdirã ñari, rojose mana ñaama”, ĩnare yibecʉmi.\\n5“Dios ĩ rotisere cʉdirãma, rojose mana ñaama” yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi Moisés ñamasir'i: “Dios ĩ roticatore bajirone cʉdirãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna, adigodojʉ, to yicõari, ĩna rijato berojʉ quẽne”, yiucamasiñuju Moisés. 6To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajirone cʉdigʉ magʉ̃mi”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristore masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. To bajiro yirã ñari, “Dios ĩ ñarojʉ ñagʉ̃re manire yirẽtobosarocʉre Cristore ĩre ãmirã varoti ñaja”, yitʉoĩabetiroti ñaja, manire. 7To yicõari, “Rijariarã ĩna ñarojʉ ñagʉ̃re Cristore ĩre tudicatiorã varoti ñaja”, yitʉoĩabetiroti ñaja, manire. 8“To bajiro tire yitʉoĩamenane, ‘Dios ĩ yiriarore bajirone bajiyuja’ yitʉoĩamasicõari, gãjerãre tire gotiya”, yigotiaja Dios oca. To bajiri, tirene masare ado bajiro gotimasiorũgũaja yʉa: 9“Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre tudicatioyumi Dios” yitʉoĩacõari, “Jesús ñaami mani ʉjʉ” mʉa yigotijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios, yigotimasiorũgũaja yʉa. 10Tire ĩnare yʉa gotimasiojama, “Rojose mana ñaama” ĩnare yiĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios yirã, ĩnare gotimasiorũgũaja.\\n11To bajirone gotiaja Dios oca: “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãrema yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yʉ yijare, ‘“Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”, yigotiaja ti. 12Ĩna ʉjʉ ñagʉ̃mi jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. To bajiri, ĩre sẽnirãrema, quẽnaro ĩnare yigʉmi. 13Tire gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Rojose yʉa yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa varotire yʉare yirẽtobosaya’ ĩre yisẽnirãrema yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 14To bajiro ti gotiboajaquẽne, “Dios ĩ cõar'i ñañumi” ĩna yitʉoĩabetijama, no bajiro ĩre yisẽnimenama. To yicõari, Jesús ĩ bajire quetire ĩna ajibetijama, no bajiro yimasicõari, “Dios ĩ cõar'i ñañumi”, ĩre yimasimenama. No bajirojʉa yicõari tire masimenama ĩna, ñimʉjʉane Jesús ĩ bajirere ĩnare ĩ gotimasiobetijare. 15“Jesús ĩ bajirere gotimasiocudiaya” ñimʉjʉane ĩnare ĩ yiro cõro gotimasiocudirã vamenama. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasirere: “Masare quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorã ĩna ejasere bʉto ĩavariquẽnaja mani”, yigotiaja ti.\\n16To bajiro ti yiboajaquẽne, jud'io masa Jesús ĩ bajire quetire ajirã jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñaama ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, Isa'ias ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Yʉ ʉjʉ, yʉare mʉ gotimasiorotisere ajirʉamena rĩne ñacõama”, yiucamasiñumi Isa'ias. 17To bajiri, Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajicõari, “To bajirone bajirimi Cristo”, yitʉoĩare ñaja.\\n18To bajiri, Jud'io masa, ¿Cristo ĩ bajirere ajibesujarique ĩna? Ajiboayuma, bajirãjʉma. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Dios ocare gotimasiocudiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Cristo ĩ bajirere ajijedicõañujarã”, yigotiaja Dios oca.\\n19¿Jud'io masa tire ajiboarine, quẽnaro ajimasibesujarique? Ajimasiboayuma. “Ado bajiro bajirʉarãma jud'io masa”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire:\\n“‘“Dios ocare ajimasimena ñaama” mʉa yirãre, “Yʉ yarã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. Ĩnajʉare quẽnaro yʉ yisere ĩacõari, ĩnare jũnisinirʉarãja mʉa’ yami Dios”, yiucamasiñumi Moisés.\\n20Isa'ias ñamasir'i quẽne, güitʉoĩari mene ado bajiro ucamasiñumi:\\n“‘Yʉre macamenajʉa, yʉre bʉjarʉarãma. “Diore masirʉarãja” yitʉoĩamenajʉa, yʉre masirʉarãma’ yami Dios, jud'io masa me ñarãre tʉoĩagʉ̃”, yiucamasiñumi Isa'ias.\\n21Jud'io masajʉare Dios ĩ gotirere ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “‘Tocãrãcarʉ̃mʉne, “Yʉ yarã mʉa ñasere bojaja yʉ”, ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ. Yʉre cʉdibeticõari, yʉre oca rẽtorũgũcama ĩna’ yami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias.","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 11\\n☰ APOCALIPSE 11 ◀ ▶\\nIcoa itoataale oko anoyatemati ica Aneotedoɡ̶oji ane ligegitediogi inatawece okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o\\n1 Odaa joɡ̶onajigotiwa ijo iwooɡ̶o micataɡ̶a niɡ̶ina meetilo. Odaa niɡ̶ijo aanjo naɡ̶a dabiditi odaa jeɡ̶eetiwa, “Adabititi, abikotani ane lica Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, codaa me naɡ̶adi nameeja oolo, codaa anilaɡ̶ati niɡ̶idi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji catiwedi liɡ̶eladi. 2 Pida jinaɡ̶abikotani wetice miditaɡ̶a niogó Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, igaataɡ̶a boɡ̶oyajigotiogi niɡ̶ina noiigi ane diɡ̶icata aneetege Aneotedoɡ̶oji. Odaa niɡ̶idi noiigi owote 42 epenaitedi moipoditeloco naɡ̶ani nigotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice me nebi. 3 Jimonya niɡ̶ijoa itoataale iotaka anoyeloɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ligegitediogi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Odinixotinigilo jaacogoli moikee me agecaɡ̶alodipi. Odaa igotibeci owote onaniteci miili, niɡ̶igo 260 nokododi moyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji.”\\n4 Odaa ijoa jinadi itoataale nialeli “oliveira” ijaaɡ̶ijoa itoataale noledaɡ̶axiidi ane dabiditiniwace lodoe Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ane yoe niɡ̶ina iiɡ̶o, niɡ̶idiwa jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa itoataale liotaka Aneotedoɡ̶oji. 5 Diɡ̶icatibece aneo ane beyagitema, odaa noditicogi noledi niolatedi moyaaɡ̶adi niɡ̶inoa lidelaɡ̶awadi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me nigo niɡ̶ina ane domeɡ̶eo ane beyagitema niɡ̶ijo itoataale. 6 Niɡ̶idiwa liotaka Aneotedoɡ̶oji ida nimaweneɡ̶egi monoxoco ditibigimedi, owote me daɡ̶a datiode niɡ̶icoatigilo nokododi moyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Codaa eledi ida nimaweneɡ̶egi mowote niɡ̶inoa ninyokotiidi me dinanatigi me ɡ̶odawodi. Codaa ida nimaweneɡ̶egi moniiɡ̶e lawikodico niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o, niɡ̶ina moyemaa mowote.\\n7 Igaanige oigodi niɡ̶ijoa itoataale liotaka Aneotedoɡ̶oji moyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi nelegi ane doide ja noditibige icoɡ̶otinece niɡ̶ijo elagigi ane diɡ̶ica liniogo. Odaa ja ideleɡ̶e niɡ̶ijoa itoataale liotaka Aneotedoɡ̶oji, odaa aɡ̶odibotege, ja nigodi. 8 Igaanige nigo, odaa loolatedi jiɡ̶idiaaɡ̶itedice mijotaɡ̶a niladigodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a eloodo, niɡ̶ijo anoyelite Ǥoniotagodi moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a owo me nikoxeedi me “Sodoma”, “Egito”. (Leeɡ̶odi niɡ̶icoa loenataka ane beyagi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a). 9 Odaa inoatawece ane iiɡ̶otedi, inoatawece ane noiika, inoatawece ane iolatedi, codaa minoatawece ane latopaco oko, oiwiteloco niɡ̶idiwa liotaka Aneotedoɡ̶oji ane nigo, odaa aɡ̶oika diɡ̶ica ane naligitiniwace. 10 Odaa iditawece niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶ina iiɡ̶o ninitibigiwaji leeɡ̶odi naɡ̶a nigo niɡ̶idiwa liotaka Aneotedoɡ̶oji. Codaa odinediatigi noɡ̶etedi leeɡ̶odi me ninitibigiwaji. Leeɡ̶odi niɡ̶idiwa liotaka Aneotedoɡ̶oji oditece niɡ̶inoa notaɡ̶a ane doɡ̶oyemaateda mowajipatalo, notaɡ̶a anowo niɡ̶idi noiigi me nawikodeeɡ̶a.\\n11 Pida naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi niɡ̶igo meeya, odaa niɡ̶ijo Niwigo aneo me ɡ̶odewiɡ̶a icoɡ̶oticogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, ja dakatiogi, odaa ja dabiditaciniwace niɡ̶ijoa itoataale. Odaa ijotawece niɡ̶ijo oko anonadi eliodi me doitibigiwaji. 12 Odaa niɡ̶ijoa itoataale liotaka Aneotedoɡ̶oji joɡ̶owajipata ligegi ica ane dapaawe icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, meetiogi, “Anagitiwaji digoina ditibigimedi!” Eɡ̶idaa diitigi niɡ̶ijoa lidelaɡ̶awadi moiwi, niɡ̶ijoa itoataale liotaka Aneotedoɡ̶oji joɡ̶opitibigimece ditibigimedi oyadeegitibigimoace odiotibigimece lolaadi. 13 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja datalale iiɡ̶o. Odaa onijoteci liwai niɡ̶idiwa deez liwailidi nigotaɡ̶a ja daa. Odaa ja nigo seete miili oko. Odaa niɡ̶ijo eledi oko ane daɡ̶a nigo eliodi me doitibigiwaji, odaa joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji ane ideite ditibigimedi, modi me loniciweɡ̶enigi.\\n14 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a ixomaɡ̶atijo niɡ̶ijo eledi nelegi nawikodigi. Pida eɡ̶ina eledi nawikodigi anicota menagi.\\n15 Odaa niɡ̶ijo owidijegi aanjo ja yatetigi naɡ̶ajo nigoloneeta. Odaa digoida ditibigimedi jiɡ̶ijo ane notaɡ̶anaɡ̶a napaawaɡ̶ateloco, modi,\\n“Natigide anida loniciwaɡ̶a me iiɡ̶e inoatawece ane noiika,\\nǤoniotagodi Aneotedoɡ̶oji iniaa Cristo,\\nNiɡ̶ijoa ane imonya meote lewiɡ̶a oko.\\nOdaa natigide idiokaanaɡ̶a limedi me niiɡ̶enatakanaɡ̶a.”\\n16 Odaa niɡ̶ijoa 24 lacilodi, ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, anonicotelogo epaa nibaancotedi lodoe Aneotedoɡ̶oji, dakagitiniwace neɡ̶epaaɡ̶icotinigi latopidi iiɡ̶o, modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. 17 Odaa modi,\\n“Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneliodi ɡ̶animaweneɡ̶egi,\\nane iiɡ̶eni inoatawece,\\ncodaa anicota managi,\\nleeɡ̶odi mabakeni ɡ̶animaweneɡ̶egi nelegi,\\ncodaa joɡ̶owicenaɡ̶ani me iiɡ̶eni inatawece oko.\\n18 Niɡ̶inoa ane noiika eliodi moyelataɡ̶adomi,\\npida jiɡ̶icota noko maloikatiti,\\ncodaa mawini anodaaɡ̶emiitiogi émaɡ̶aɡ̶a.\\nJiɡ̶icota ɡ̶alakatagi mawii noɡ̶eedi niɡ̶ijoa ɡ̶aotaka anoyeloɡ̶oditedibece ɡ̶adowooko,\\ncodaa minatawece noiigi ane ɡ̶anepilidi,\\nInatawece ane ɡ̶adoiigi odibatege noɡ̶eedi,\\nniɡ̶ina oko ane ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a,\\ninaaɡ̶inoa iwikodadi ane daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a.\\nJiɡ̶icota noko me aaɡ̶ati niɡ̶inoa anoyaaɡ̶adi iiɡ̶o.”\\n19 Odaa ja domoke Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi digoida ditibigimedi, odaa ja jakadi me jinadi naɡ̶ajo niwokodaɡ̶axi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶ajo iwokodaɡ̶axi eo me nalaɡ̶atibigoɡ̶oji naɡ̶a dinilakidetacetege Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko. Odaa jiɡ̶ijoa nalebepakatedi, napaawakatedi, eliodi niximaɡ̶aɡ̶a, codaa datalale iiɡ̶o, ijaaɡ̶ijoa ɡ̶alatili nelecoli anenitedi.","num_words":580,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 28 BSNNT - Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna - Bible Search\\n1Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado, Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia quẽne, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vacama ĩna. 2To ĩna vatone, bʉto sita sabeyuju. To ti bajirone, sĩgʉ̃ ángel rujiejayuju. Rujiejacõari, Jesúre ĩna yujeriavire gʉ̃tane ĩna bibeboariare jãnañuju. To yicõari, tia joene rujiyuju. 3Bʉjo ĩ yabesere bajiro yaayuju ĩ. Ĩ sudi quẽne bʉto botiquẽnañuju. 4Ĩre ĩacõari, güirã nanañujarã ti vire coderimasa. Nanacõari, rijavẽjarãre bajiro bajireacũcoasujarã. 5To ĩna bajirone, ángel ado bajiro rõmiajʉare gotiyuju:\\n—Güibesa mʉa. Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajusĩar'ire mʉa macasere masiaja yʉ. 6Maami adojʉre. Ĩ goticatore bajirone tudicaticoami. Ĩre ĩna yujeriajʉre ĩarã vayá. 7Tire ĩacõari, guaro ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Quẽna tudicaticoasumi Jesús. To yicõari, mani rĩjoro Galilea sitajʉ varocʉ ñañuju. Tojʉ ĩre tudiĩarʉarãja mani”, ĩnare yigotiaya mʉa. Adire mʉare gotigʉ bajibʉ yʉ —ĩnare yiyuju ángel.\\n8To ĩ yisere ajicõari, Jesús rujʉri ĩna yujeboariavijʉ budianane, güitʉoĩaboarine, variquẽnase rãca ũmacoayuma ĩna, Jesús buerimasare yʉare gotirã vana. 9Ĩna ũmavadone ĩnare sẽniĩacãnamua ruyuayuju Jesús. “¿Ñati mʉa?” ĩ yisere ajicõari, ĩre yirʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacõari, ĩ gʉborire ñiañujarã ĩna. 10To bajiro ĩre ĩna yirone, ado bajiro yiyuju ĩ:\\n11Rõmia ĩna gotirã vato ũnone, surara quẽne, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire codeboariarã sĩgʉ̃ri, macajʉ tudicoasujarã ĩna. Tudiejacõari, paia ʉjarãre gotiyujarã, ĩna ĩare ñaro cõrone. 12Ti quetire ajicõari, bʉcʉrã rãca ñagõrã vasujarã paia ʉjarã. “To bajiro bajire ti ñajare, ado bajiro yirʉarãja mani” yimasirʉarã bajiyujarã ĩna. To bajiri, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Jesúre ĩna yujeriavire codeboariarãre jairo gãjoa ĩsiñujarã ĩna. 13To yicõari, ado bajiro ĩnare socarotiyujarã ĩna:\\n—“Ñami yʉa cãnitoye, ĩ ñaboar'i buerimasane Jesús rujʉrire ãmirudicoasuma ĩna”, yigotibatoya mʉa —masare yiyujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne. 14—Ʉjʉ Pilato ti quetire ajicõari, mʉare ĩ jũnisinijama, mʉare ñagõbosarʉarãja yʉa, “Rojose ĩnare yibesa” yirã. Yʉare cʉdicõarʉcʉmi —ĩnare yiyujarã.\\n15To bajiro ĩna yijare, gãjoare boca juacõari, ĩnare ĩna rotiriarore bajirone socase queti goticudiyujarã ĩna, Jesúre ĩna yujeriavire codeboariarã. To bajiri adirʉ̃mʉri quẽne, “Tudicatibesuju Jesús. Ĩ ñaboar'i buerimasane, ĩ rujʉrire ãmirudiyujarã ĩna” yire quetire goticõa ñarũgũama jud'io masa.\\n16Jesús ĩ tudicatisere, rõmia ĩna gotisere ajicõari, Galilea sitajʉ vacajʉ yʉa, ĩ buerã, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã. “Ti buro joejʉ yʉre ĩarʉarãja mʉa” yʉare ĩ yicatojʉ vacajʉ yʉa. 17Tojʉ ejacõari, Jesúre ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ yʉa. Sĩgʉ̃ri, “Ĩ me ñaami”, yitʉoĩacama ĩna, bajirãjʉma. 18To bajiro yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari, õ vecajʉre quẽne, “Rotigʉ ñarʉcʉja mʉ”, yʉre yicũmi yʉ jacʉ, Dios. 19To bajiri mʉare quẽne masa jedirore yʉ ocare mʉare goticudirotiaja, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. To yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacõari, yʉ jacʉ vãme, yʉ vãme, to yicõari Esp'iritu Santo vãme rãca oco rãca ĩnare bautizaba mʉa. 20To yicõari, “Jediro yʉ rotisere cʉdiato” yirã, ĩnare gotimasioma. Yʉre mʉa ĩabetiboajaquẽne, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto mʉa rãca ñarũgũrʉcʉja yʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃. To bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ, adi macarʉcʉro ti jedirojʉ —yʉare yicami Jesús.","num_words":456,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãba yi jʉrepanʉ poaga 100nebemata\\nAkʉpanʉ karta ãba yi jʉrepanʉba diabʉedata\\nNabema 100 poagadera, Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanasi maʉ̃rãra wiñapanasi, maʉ̃rãra Jesu kʼaidubemabasi akʉza zõrãrã Jerusalennebemabasi. Ãyira bedʼea abʼarika zepanasi jõmaʉ̃ra kongregasionbari (Hechos 15:2). Ãyi mawũã bedʼea abʼarika zeira biʼia jʉrʉpanasi Daizeze Bedʼeade akʉza Daizeze jaurea yi edebipanasi (Hechos 15:25). Idi abʼarika Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉ naarabemaraba obada kĩrãkʼa.\\nDaizezebara maʉ̃raneba iya kãgabʉta obibʉ. Mebẽrã ʉ̃ta wãira Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉbara mejãchade kãgapanʉ Daizeze Bedʼeara, akʉza mejãcha kʼawuabʉ sãwũã ãba daʉcha jʉre erbaita akʉza Daizeze ʉ̃rʉ kʼawuabita. Semanaza ãba yi jʉrepanʉ kʼawuaita mebẽrã naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽbemaba nesidabʉta. Naara obada kĩrãkʼa, Daizeze Bedʼeade eda jarabʉta jaradiabʉ, ãya diabʉebʉdeba kartata akʉza kongregasionra akʉbari zõrãrã, akʉza wuabema mebẽrãneba. Maʉ̃neba krĩcha abapaipanʉ akʉza abʼarika opanʉ (Hechos 16:4, 5). Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉbara Daizeze ʉ̃rʉ kʼawuabarita diapanʉ, Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ jaradiaita kʼarebapanʉ, akʉza akʉpanʉ kongregasionne akʉmarẽã bʉdapeadata.\\nDaizeze jaure zarea yi edebipanʉ. Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉbara jʉrʉpanʉ Jeowa kʼarebata iyabʉrʉ nejõma zokʼaseabʉbaera, akʉza kongregasion buruta jʉrʉpanʉ Jesuta (1 Corintios 11:3; Efesios 5:23). Maʉ̃rãra Daizeze pʉwʉrʉ Nokʼobaita krĩchaẽ, abʼarika kristianora ʉ̃ta wãi kĩrãkʼa «naʉ̃rabara pewa wãna korderota [Jesu] iyi wãmae» (Revelación 14:4). Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉbara mejãchade biga diabʉ ãyibari yiwidʼibʉ kʼãrẽa.\\n¿Kʼairabasi nabema 100 paogade ãba yi jʉrepananara?\\n¿Sãwũã Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉbara Daizeze kʼarebata jʉrʉpanʉ?\\nAkʉra Hechos 15:1-35 akʉza akʉra sãwũã ara osita bedʼea zroma zedata ãba yi jʉrepanʉrãba, Daizeze Bedʼeadeba akʉza Daizeze jaure zareadeba.\\n¿Kʼãrẽ zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉrãra, Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãnera?","num_words":228,"character_repetition_ratio":0.149,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 TESSALONICENSES 1\\nNIǤITIWATAALE NIWAKATE TESSALÔNICA\\nNiɡ̶ijo Tessaloniceensitedi noɡ̶oyalomeɡ̶eteloco naɡ̶ajo odoeje liwakate Paulo, eliodi oko modi Cristo niɡ̶icoa me dopitedijo. Odaa ijo ica anodi me daɡ̶adiaa leeditibige me nibaaɡ̶a leeɡ̶odi naɡ̶a nipegi me dopitedijo Cristo. Odaa Paulo ja iditace naɡ̶adi eledi liwakate me yoxoɡ̶otece niɡ̶inoa libatico. Yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji micota me iloikatidi niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyemaa moyowooɡ̶odi. Eledi yalaɡ̶ata ica maleediɡ̶icatibige daɡ̶a dopitedijo Cristo, odaa dinikee ica ɡ̶oneleegiwa aneliodi nimaweneɡ̶egi codaa meliodi mabeyaceɡ̶egi. Pida Ǥoniotagodi iɡ̶eke nige dopitedijo. Paulo dipokota modipokoteloco niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa iiɡ̶e me leeditibige miditawece nibaaɡ̶a moyakadi anoyopotibige.\\n2 Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo ɡ̶adaaleɡ̶enali mele.\\nNiɡ̶ica noko Cristo nige dopitedijo odaa iwi anigotediogi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco\\n3 Ǥonioxoadipi. Leeditibige midioka limedi me iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi akaamitiwaji. Ele me iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi idapaɡ̶a diiticogi me ili, codaa jeɡ̶epaanaɡ̶a daɡ̶axa madinemaanitiwagetiwaji. 4 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mokomaɡ̶a idiniweniɡ̶idenaɡ̶a akaami leeɡ̶oditiwaji niɡ̶ijo me idaliiɡ̶atiogi eletidi lapoli loiigi Ǥoniotagodi midiwataɡ̶a eletidi nigotadi. Niɡ̶ida moko idinanenaɡ̶atibece leeɡ̶odi midioka limedi manakatoni Ǥoniotagodi, codaa madinatiitalo niɡ̶inoa anodigotoɡ̶owa metiɡ̶odiatetibeci codaa me niɡ̶inoa eletidi ane dakaketoɡ̶odomi.\\n5 Aneni me ɡ̶adewiki ikee Aneotedoɡ̶oji me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ica noko nige iwi anigotediogi me iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Odaa Aneotedoɡ̶oji nige nadi me ɡ̶adeɡ̶enakitiwaji, odaa jaɡ̶akatitiwaji makaatiwece ninioxadi midioka limedi midiaaɡ̶oni. Leeɡ̶odi mawikodeetiwaji niɡ̶inoa nokododi leeɡ̶odi mida anenitege Aneotedoɡ̶oji ninioxigi. 6 Igaataɡ̶a iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji iɡ̶enaɡ̶a, odaa eote ane iɡ̶enaɡ̶a, nigeote lawikodigi niɡ̶idi oko anoyametibigaɡ̶ajitiwaji. 7 Aneotedoɡ̶oji eote manipenitema niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico, codaa oko eledi najigotedoɡ̶owa me inipenaɡ̶atema niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico. Jiɡ̶idaaɡ̶igotedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica noko nige dinikeetace Ǥoniotagodi Jesus me icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi, lixigaɡ̶awepodi icoa niaanjotedi anida loniciwaɡ̶a Ǥoniotagodi miditaɡ̶a. 8 Dinikee mina ica ɡ̶alewaɡ̶a ane ídi minoataɡ̶a me iloikatidi niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oyiwaɡ̶aditeda ɡ̶obodicetedi anele aneetece Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 9 Niɡ̶idi oko aɡ̶ica liniogo me nawikodeeɡ̶a, odaa idioka limedi me naaɡ̶a, leeɡ̶odi idioka limedi me leegitalo moyetecetedice Ǥoniotagodi, codaa moyetecetice niɡ̶ica loniciwaɡ̶a aneo me datale. 10 Ǥoniotagodi iloikatidi niɡ̶idi oko nige dopitedijo. Pida niɡ̶idi liomaɡ̶atagipi me nepilidi, niɡ̶idi boɡ̶oiweniɡ̶ide mawatediogi, codaa niɡ̶idi anoyiwaɡ̶adi odoɡ̶etetibigimece. Akamaɡ̶akaami aaɡ̶aɡ̶a awanitege niɡ̶idiwa liomaɡ̶ataka Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica noko, leeɡ̶odi me iwaɡ̶ati ɡ̶odatematiko aneetece Ǥoniotagodi.\\n11 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi midioka limedi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me jipokaɡ̶ataɡ̶alocotiwaji. Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awa me ɡ̶adeɡ̶enaki me ɡ̶adewiki, odaa niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a, jipokaɡ̶atalo meote me ɡ̶adeɡ̶enakitiwaji, odaa joɡ̶ocaɡ̶aneɡ̶eni awii niɡ̶ica ane yemaa. Eledi jipokaɡ̶atalo me ibake loniciwaɡ̶a me ɡ̶adaxawanitetiwaji mawii niɡ̶ica anele anemaani mawii, codaa me ɡ̶adaxawani magoti idatawece ɡ̶abakeditema leeɡ̶odi manakatoni. 12 Joaniɡ̶idaa aweniɡ̶idenitiwaji Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus Cristo, codaa Iniaaɡ̶iniwa ɡ̶adiweniɡ̶idenitetiwaji ane ɡ̶adexocitege, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo me daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi.","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.127,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Efesios 1 BSNNT - ¿Ñati mʉa, Efeso vãme cʉti macana, - Bible Search\\nEfeso vãme cʉti macana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucare queti\\n1-2¿Ñati mʉa, Efeso vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojajare, Jesucristo ĩ cõacacʉ ñaja yʉ.\\n3“Rẽtoro masigʉ̃, quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. Jesucristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉorone, quẽnaro manire yiyumi Dios, ĩ rãca quẽnaro mani ñasere, to yicõari mani ñarotire quẽne. 4Adi macarʉcʉrore ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Jesucristo yarã yʉ rĩa ñarona ñaama”, manire yitʉoĩamasiñumi Dios. Õ vecajʉ ĩ tʉjʉ mani ejaro, “Jesucristo yarã ĩna ñajare, ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ. Quẽnase rĩne yirã ñaama” manire yiĩarʉ, to bajiro yimasiñumi. 5“Jesucristo ĩnare rijabosarocʉre cõarʉcʉja yʉ. Ti sʉorine yʉ rĩa ñarʉarãma ĩna”, yitʉoĩamasiñumi Dios, manire maigʉ̃ ñari. 6Ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, quẽnaro manire yiyumi. Tire mani tʉoĩajama, “Quẽnaro masune yiyuja mʉ” ĩre mani yivariquẽnarotire yigʉ, to bajiro yimasiñumi Dios. 7-8To bajiri, ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, “Rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosaaya” yigʉ, Jesucristore ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriaro bero, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, manire yiĩañumi Dios. To bajiro ĩ yirere mani ajimasise ĩ cõare ti ñajare, “Manire maimasucõaami Dios”, yimasiaja mani. 9Tirʉ̃mʉjʉma, Dios ĩ cõarocʉ Cristo ĩ bajirocaroti sʉorine ĩnare quẽnaro Dios ĩ yirotire masibeticama masa maji. Adirodorema quẽnaro ĩ yisere, to yicõari quẽnaro ĩ yirotire mani masirotire manire cõañumi. 10“To bajiro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, õ vecanare, to yicõari adi macarʉcʉroanare quẽne rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ rojose tãmʉoboronare ĩnare yirẽtobosajeocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ”, Jesucristore ĩre yirʉcʉmi.\\n11-12Yʉa jud'io masa, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre tʉoĩayucana ñaja yʉa. To bajiri Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro ĩre ajitirʉ̃nʉcana ñaja yʉa. To bajicõari, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone Cristo yarã yʉa ñajare, quẽnaro yʉare yiyumi. To bajiro yʉare ĩ yire ti ñajare, quẽnaro Dios yʉare ĩ yirere, to yicõari, õ vecajʉ yʉare ĩ yirotire quẽne yʉa gotisere ajicõari, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama gãjerã. 13Mʉa jud'io masa mere quẽne, Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã, ĩ yarã mʉa ñajare, quẽnaro yiyumi Dios. To yicõari, Dios tʉjʉ mʉa ejaro Jesúre quẽnaro ĩ yirore bajiro mʉare quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios, “Cõarʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Dios yarã ñaja mani”, yitʉoĩamasiaja mʉa. 14To bajiri, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãcana mani ñajare, “‘Quẽnaro yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri, “Dios tʉjʉ mani ejaro, Jesucristore quẽnaro ĩ yirore bajiro, manire quẽne, quẽnaro ĩ yiroto rĩjoro, ‘Quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ, manire ejarẽmojeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiro manire Dios ĩ yisere ĩacõari, “Quẽnaro masu ĩnare yami Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma adigodoana, to yicõari, õ vecana quẽne.\\nJesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, Diore Pablo ĩ sẽnibosare queti\\n15Mani ʉjʉ Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrũgũsere, to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamaicõari quẽnaro mʉa yisere quẽne ajicajʉ yʉ. 16Tire ajigʉ ñari, tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, “Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ sʉorine to bajise yama ĩna”, ĩre yirũgũaja yʉ. 17Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristore cõar'i, mani jacʉ, quẽnaro masu manire yirẽmogʉ̃. Ĩrene ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Ĩnare quẽnaro mʉ yisere ajimasicõari, mʉ bojarore bajiro bʉtobʉsa yato ĩna’ yigʉ, mʉ masisere ĩnare cõaña mʉ”, Diore mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. 18Adigodojʉ mʉare ĩ yarãre quẽnaro ĩ yisere mʉa ajimasijama, ĩ tʉjʉ quẽnaro mʉare ĩ yirotire ajimasirʉarãja. 19-20To yicõari, “Dios manire ejarẽmogʉ̃re, ñiejʉa josase maja”, ĩre yimasirʉarãja. Cristo ĩ bajirocaboajaquẽne, ĩre catiocõari, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩ riojojacatʉare ĩre rojoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Masijeogʉ ñaami”, ĩre yimasiaja mani. 21-22Cristore riojojacatʉa ĩre rojocõari, õ vecanare, adi macarʉcʉroanare, to yicõari rijariarãre quẽne, “Jediro ʉjʉ ñaña mʉ”, ĩre yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, rojose yirãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ rearoto rĩjoro, ĩnare ĩ rearo bero quẽne, rotimʉorʉ̃gõcõa ñarʉcʉmi. To bajiri, Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ĩne ñaami mani ʉjʉ. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. 23To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaja mani. Mani ñacudiro cõrone mani rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri mani rãca ĩ ñajare, ñiejʉa rʉyabeaja manire.","num_words":693,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 2 BAONT - Ñucã jĩcã rʉmʉri jiro Jesús - Bible Search\\nCa bʉʉricʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n1Ñucã jĩcã rʉmʉri jiro Jesús Capernaúm'pʉ cʉ̃ ca earo, “Tii wii niijagʉ,” cʉ̃ja ca ĩirijere bojoca tʉo peticã cojoupa. 2To cõrora paʉ, macã yepare noo pee nucũ majiña maniro dada nʉcãcoaupa. Cʉ̃ pea añurije quetire cʉ̃jare wedeupi. 3Too cʉ̃ ca wede niiro bapari niirã, jĩcʉ̃ ca bʉʉricʉre cʉ̃re ami eaupa. 4Paʉ bojoca cʉ̃ja ca niiro macã, Jesús pʉtopʉ cʉ̃re ami ea waa majitima ĩirã, wii jotoa pee mʉa waa, Jesús cʉ̃ ca nucũro jotoa jĩcã jope jee woori, ca bʉʉgʉre cʉ̃ ca yojari quejero menara cʉ̃re yoo duwio cojoupa. 5Jesús pea, “Jesús cʉ̃re catiocãrucumi,” cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeña bayirijere ĩari, o biro ĩiupi ca bʉʉgʉre:\\n—Macʉ̃, ñañarije mʉ ca tii bui cʉtirique acoboriquepʉ nii mee —cʉ̃re ĩiupi.\\n6Jĩcãrã doti cũuriquere ca jʉo buerã too ca duwirã pea o biro ĩi tʉgoeñaupa: 7“¿Ñee tiigʉ ania to biirije peti cʉ̃ ĩicãti? Ʉmʉreco Pacʉre ñañarije ĩi tutigʉ tiimi. Ʉmʉreco Pacʉ wado ñañarije tii bui cʉtiriquere acobo majimi,” ĩiupa. 8To biro cʉ̃ja ca ĩiri nimarora, Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeñarijere majiri, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—¿Ñee tiirã to biirije mʉja ĩi tʉgoeñati? 9¿Di wãme pee to niiti popiye méé ca bʉʉricʉre ĩirica wãme: “Ñañarije mʉ ca tii bui cʉtirique acoboriquepʉ nii,” ĩirique, “Wãmʉ nʉcã, mʉ ca cũari quejerore ami waagʉja,” ĩirique pee? 10Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ ati yepapʉre ñañarijere tii bui cʉtiriquere ca acobo majigʉ yʉ ca niirijere mʉja ca majipere biro ĩigʉ mʉjare yʉ ĩñorucu —ĩiupi Jesús.\\nTo biro ĩigʉra, ca bʉʉricʉre o biro cʉ̃ ĩiupi:\\n11—Mʉre yʉ ĩi: ¡Wãmʉ nʉcãña! Mʉ ca cũaricarore ami, waagʉja mʉ yaa wiipʉ —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n12To cõrora cʉ̃ pea wãmʉ nʉcã, cʉ̃ ca cũarica quejerore ami, niipetirã cʉ̃ja ca ĩa cojoro witi, waacoaupi. To biro cʉ̃ ca biiro ĩarã, niipetirã ĩa ʉcʉacoari, Ʉmʉreco Pacʉre o biro ĩi nʉcʉ̃ bʉoupa:\\n—Jĩcãti ʉno peera ate ʉnore mani ĩatiwʉ —ĩiupa.\\nJesús, Levíre cʉ̃ ca jʉorique\\n13Jiro waaupi ñucã Jesús ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ. Paʉ bojoca cʉ̃re nea pooupa. To biro cʉ̃ja ca biiro cʉ̃ pea cʉ̃jare buecõa niiupi. 14Too ametʉa waagʉ, Alfeo macʉ̃ Leví, Roma maquẽre wapa jee bojagʉ cʉ̃ ca duwiri tabepʉ ca duwigʉre ĩa, o biro cʉ̃re ĩiupi: “Yʉ mena dooya.”\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirora, Leví pea wãmʉ nʉcã, cʉ̃re nʉnʉcoaupi.\\n15Jesús, Leví yaa wiipʉ cʉ̃ ca baa niiro, paʉ Roma maquẽre wapa jee bojari maja, “Ñañarije ca tiirã niima,” bojoca cʉ̃ja ca ĩi ĩarã, Jesús, cʉ̃ buerã menare baa bapa cʉti duwiupa. Cʉ̃re ca nʉnʉrã paʉ bojoca niiupa mee. 16Cʉ̃ja mena cʉ̃ ca baa bapa cʉtiro ĩari, jĩcãrã doti cũuriquere ca jʉo buerã fariseos ca niirã, o biro ĩi jãiñaupa cʉ̃ buerãre:\\n—¿Ñee tiigʉ mʉjare ca buegʉ pea Roma maquẽre wapa jee bojari maja mena, ñañarije ca tiirã mena, cʉ̃ baa bapa cʉti niiti? —ĩiupa.\\n17Jesús pea teere tʉo, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—Ca diarique manirã ʉco tiiri majʉre amaatima. Ca diarique cʉtirã amaama. Yʉa, añurãre jʉogʉ doogʉ méé yʉ doowʉ. Ñañarã peere jʉogʉ doogʉ yʉ doowʉ —cʉ̃jare ĩiupi.\\n18Jĩcãti Juan buerã, fariseos buerã, betiri juu buerã tiiupa. To biro cʉ̃ja ca tiiro ĩari, jĩcãrã Jesús pʉto waari, o biro ĩi jãiñaupa:\\n—Juan buerã, fariseos buerã, betiri juu buema. Mʉ buerã pea ¿ñee tiirã cʉ̃ja betititi? —ĩiupa.\\n19To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—¿To docare, jĩcʉ̃ ca amo jiagʉ cʉ̃ ca jʉoricarã, cʉ̃ja mena cʉ̃ ca niirora cʉ̃ja beti cotebogajati? Ca amo jiagʉ cʉ̃ja mena cʉ̃ ca niirora beti majitima. 20Biiropʉa niirucu jĩcã rʉmʉ, ca amo jiagʉre cʉ̃ja ca ami weo waari rʉmʉ. Tii rʉmʉ docare betirucuma.\\n21”Jĩcʉ̃ ʉno peera jutiro bʉcʉrore wãma quejero mena sere tuu quenotimi. To biro tiijata, wãma quejero pee bʉcʉro peere tʉ̃a yega, pairi ope yega nemocoacu. 22Ñucã ʉje oco wãma cãare, waibʉcʉ quejero poa, bʉcʉ poapʉ pio jãaña mani. Bʉcʉ poare ʉje oco wãmare pio jãajata, tii poare tii yegacãcu. To biri ʉje oco cãa pio batecoa, tii poa cãa yega yaicoa, biicu. To biro biire ĩirã, ʉje oco wãmare waibʉcʉ quejero poa wãma poapʉ ca pio jãape nii —cʉ̃jare ĩi wedeupi Jesús.\\n23Jĩcã rʉmʉ, yerijãarica rʉmʉ ca niiro,+ Jesús ote wejerire cʉ̃ ca ametʉa waaro, cʉ̃ buerã pea to waa nʉnʉa waarã, ca dicare tune jee nʉnʉa waaupa.+ 24To biro cʉ̃ja ca tiiro, fariseos pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—¡Ĩaña! ¿Ñee tiirã mʉ buerã pea, yerijãarica rʉmʉre ca tii dotitirijere cʉ̃ja tiiti? —ĩiupa.\\n25To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—¿Jĩcãti ʉno peera mʉja bue ñaatiti, jĩcãti David cʉ̃ mena macãrã mena ñee jãa mani, queya, biima ĩirã cʉ̃ ca tiiriquere? 26Abiatar, paia wiogʉ cʉ̃ ca niiri tabere David, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ jãa waa, Ʉmʉreco Pacʉ yee cʉ̃ja ca jee dica woorique pan, paia wadore cʉ̃ja ca baa dotimiriquerena baa, cʉ̃ mena macãrã cãare eca, tiiupi+ —cʉ̃jare ĩiupi.\\n27O biro cʉ̃jare ĩi nemoupi ñucã:\\n—Añuro mani ca niipere ĩigʉ, yerijãarica rʉmʉre cũuupi Ʉmʉreco Pacʉ. Yerijãarica rʉmʉ pee manire too dotijato ĩigʉ mee, yerijãarica rʉmʉre cũuupi. 28To biri yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, yerijãarica rʉmʉ cãare yʉ doti majicã —ĩi wedeupi Jesús.","num_words":819,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Pedro 1 BSNNT - ¿Ñati mʉa, Dios ĩ beseriarã? - Bible Search\\n3Mani ʉjʉ, Jesucristo jacʉ, bʉto manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yisere “Yirẽtobosato” yigʉ, manire rijabosarotiyumi. Ĩ rijato bero, ĩre tudicatioyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Esp'iritu Santo sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. To bajicõari, mani rijato bero ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yito mani. 4To yicõari, ĩ gotiriarore bajiro õ vecajʉ bʉto quẽnase manire Dios rĩare bajiro bajirãre yayiroti me manire ĩ ʉjorotire tʉoĩavariquẽnaja mani. 5Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, ĩ masise rãca manire quẽnaro coderũgũgʉ̃mi, ĩ ñarojʉ ejacõari, ĩ rãca quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ. To yicõari, adi macarʉcʉro ti jedirirʉ̃mʉ ti ejaro, ĩ tʉoĩariarore bajiro yigʉ, jediro quẽnaro manire ĩ yirũgũsere, to yicõari, õ vecaye manire ĩ ʉjorotire quẽne masiojeocõarʉcʉmi.\\n6Tire tʉoĩacõari, adigodojʉ rojose tãmʉorã ñaboarine, Dios tʉjʉ quẽnase mani bajirotire tʉoĩa yurã ñari, bʉto variquẽnaroti ñaja manire. 7Rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu ñaja” yiĩorã yaja mani. Oro vaja cʉtiro rẽtoro vaja cʉtiaja Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉse. Orojʉama, jedise ñaja. “¿Oro masu ñati?” yirã, asioĩama ĩna. Tire bajiro bajiaja Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉse quẽne. “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna” yiĩarʉ, rojose mani tãmʉosere yirẽtobosabecʉmi Dios. To bajiri rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, “To cõrone tudivarʉcʉmi yʉ macʉ” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne, “Yʉ ejarẽmose rãca quẽnaro yicajʉ mʉa”, manire yivariquẽnarʉcʉmi Dios. To bajiro yigajanocõari, rʉ̃cʉbʉoriajʉ manire rojorʉcʉmi.\\n8Jesucristore ĩabetiriarãja mʉa. To bajiboarine ĩre mairãja mʉa quẽne. Adirʉ̃mʉri quẽne ĩre ĩamena ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro variquẽnarãja mʉa. Dios tʉana ĩna variquẽnarore bajiro bʉto variquẽnarã ñari, mʉa variquẽnasere rẽtobʉsaro gotirʉaboarãja mʉa. To bajiboarine, gotmasimenaja. 9Quẽnase mʉare ĩ ʉjorotire, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, to bajirone bajirãja mʉa.\\n10To bajiro quẽnaro Dios manire ĩ yirotire gotiyuma tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosariarã. Quẽnagʉ̃ ñari, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire gotiboarine, bʉtobʉsa tire masirʉaboayujarã ĩna. To bajiri Diore ĩna gotirẽtobosarere quẽnaro buecõari, bʉto tʉoĩarũgũñujarã ĩna. 11Esp'iritu Santore sʉorine Cristo ĩ bajirotire tʉoĩa gotimasiñuma. Bʉto rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yirotire tʉoĩa gotiyuma. Tire gotiriarã ñaboarine, “To cõro ñaro bajirʉaroja ti. To bajiro bajicõari, bajirʉaroja” yimasirʉarã, ĩna gotisere buecõari, tʉoĩarũgũboayujarã ĩna. 12Tire quẽnaro masibetiboarine, Dios sʉorine ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Tire ĩamenaja mani. Mani beroana ĩarʉarãma”, yitʉoĩañujarã ĩna. “Mani beroana” ĩna yijama, manirene gotirã yiyuma. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti goticudirimasa, yʉa gotimasiosene ñaja Diore ĩna gotirẽtobosare. Tire yʉa gotimasiorotire yigʉ, Esp'iritu Santore cõañumi Dios. Ti oca quẽnase ti ñajare, bʉto ajimasirʉarũgũrãma ángel mesa.\\n13Ti ocare quẽnaro ajimasirã ñari, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre quẽnaro Dios ĩ yirotire tʉoĩa tʉjamenane, tocãrãcajine mani yirotire quẽnaro tʉoĩarũgũroti ñaja. 14Dios rĩare bajiro bajirã ñari, Cristo ocare mʉa masiroto rĩjoro, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro yibeticõari, ĩ bojarore bajirojʉa yirũgũroti ñaja. 15Dios, quẽnase rĩne yigʉ, “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yire ñajare, ĩre bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja. 16Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnase rĩne yirũgũña mʉa quẽne”, yigotiaja.\\n17Gajeyerema, ado bajiro mani yigʉ ñaboarine, masa jediro mani yisere ĩabeserocʉ ñaami. Ĩ ĩabesejama, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. To bajiri, Diore “mani jacʉ” mʉa yijama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre yicõari, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja. 18Tirʉ̃mʉjʉ mʉa ñicʉa rojose ĩna yimasiriarore bajiro yirũgũriarã ñaboayuja mʉa maji. “Tire yitʉjacõari, quẽnaro Dios ĩ yirona ñato” yigʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo. Jẽre Cristo manire ĩ vaja yibosarere masirãja mʉa. Gajeyeũni yoaro ñabeti, gãjoa rãca me vaja yibosayumi. 19Rojose yiĩabecʉ ñari, ĩ rijare sʉorine, jediro rojose mani yire, mani yirotire quẽne manire vaja yibosayumi Cristo. 20Adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, tire manire ĩ vaja yibosarotire tʉoĩacõari, ĩ macʉre ĩ cõarotire tʉoĩamasiñuju Dios. To bajiri adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri manire rijabosagʉ ejayumi Cristo. 21“Manire rijabosayumi Cristo” yirã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉaja mani. Cristore catiocõari, ĩ tʉ rʉ̃cʉbʉoriajʉre ĩre rojoyuju Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩavariquẽnarãja mʉa.\\n22“Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, tirʉ̃mʉjʉ rojose mʉa yirũgũre, mʉa yitʉjabetire yitʉjacõari, socamenane sĩgʉ̃ rĩare bajiro quẽnaro gãmerã mairoti ñaja. To bajiri bʉtobʉsa mʉa gãmerã mairotire bojaja yʉ. 23Adirʉ̃mʉrirema, quẽnasejʉare mani tʉoĩarotire Dios ĩ ĩsiriarã ñari, quẽna gãme ruyuarãre bajiro bajirãja mʉa. Gajerodori ĩ oca ti vasoabetirotire bajiro mʉa quẽne bajireacõari bero mʉa caticõa ñarotire yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñarãja mʉa. 24Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro yaja yʉ:\\n25To bajiboarine, mani ʉjʉ ocajʉama ñacõa ñarũgũrʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.","num_words":730,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti GÁLATAS 3\\n1 Ajiya Galacia sitana. Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ricatijʉa ajitirʉ̃nʉrã ñari, tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. ¡No yirã gãjerã socasere gotirãre ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa tia! Tirʉ̃mʉjʉ mʉare gotimasiorã, “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩami Dios”, mʉare yicajʉ yʉa. 2 To bajiri cojo vãme mʉa masibʉjasere bojaja yʉ: ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire mʉa cʉdijare, Esp'iritu Santo, mʉare ejacõari, ĩ masisere mʉare ʉjocati? ¡To bajiro me bajicajʉ! Cristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajicõari, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, mʉare ejayumi Esp'iritu Santo. 3 ¿No yirã tʉoĩamasimena masu ñacõati mʉa? Tirʉ̃mʉjʉ Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorojʉne, “Dios ĩ bojarore bajiro yato ĩna” yigʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃, ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiboarine, mʉa rãcane ĩ ñaboajaquẽne, adirʉ̃mʉrirema, ¿“Dios ĩ rotimasire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãja mani”, yitʉoĩaboati mʉa? 4 Cojo vãme me quẽnaro mʉa bajirũgũboare, yucʉrema vaja manire bajiro bajiaja. To bajiro mʉa bajise yʉ tʉoĩajama, vaja manire bajiro bajise me ñaboayuja. Quẽnaro mʉa bajirũgũrere tʉoĩacõari, “Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉrãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. 5 Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios. To yicõari, jairo ĩaĩañamanire mʉare yiĩoñumi. ¿No bajiro mʉa yicati ñajare, to bajise mʉare yiyujari? Moisére Dios ĩ roticũmasirere ti gotirore bajiro mʉa yise sʉori me, to bajiro yiyumi. Cristojʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjare, to bajiro yiyumi.\\n6 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja ti: “ ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yirere, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja ti’ ĩ yiajire ñajare, ‘Rojose maja’ ĩre yiĩañuju Dios”, yigotiaja. 7 Tire ajicõari, ado bajiro yimasiaja mani: “Abraham ñamasir'ire bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Ĩ jãnerabatia ñaja mʉa’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 8 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yimasiaja mani: Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ macʉre Dios ĩ cõaroto rĩjorojʉ, “Jud'io masa me ñarã quẽne, Abraham, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉrore bajiro yʉ macʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose maja’ ĩnare yiĩarʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. Tire tʉoĩacõari, ado bajiro Abraham ñamasir'ire ĩre gotimasiñuju: “Mʉ sʉorine masa jedirore quẽnase ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. 9 To bajiri Abrahamre bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yami Dios. Ĩna rĩrene, “Rojose maja”, yiĩagʉ̃mi.\\n10 “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdijama, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi Dios” yitʉoĩaboarãre, “Rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩ rotimasirere cʉdijeomena ĩna ñajare. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: “Dios ĩ rotirere cʉdijeomenare, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja ti. To bajiri, tire cʉdijeorã ĩna manijare, “Tire ajitirʉ̃nʉrã jedirore, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 11 Sĩgʉ̃ tire cʉdijeogʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose maja”, ĩre yiĩabetibogʉmi Dios, ricati ĩ gotimasire ti ñajare. Ado bajiro gotiaja ĩ gotimasire: “Manire ĩamaicõari, ‘Rojose maja’ manire yiĩaami Dios, yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsirã ñaama”, yigotiaja ti. 12 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajirojʉa gotiaja: “Ĩ roticũcati jedirojʉne ĩ cʉdijeocõajama, ĩ rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi”, yigotiaja.\\n13 Dios ĩ rotimasirere ajisʉyaboarine, rojose mani yise vajare, Cristo, rojose magʉ̃ ñaboarine rojose yir'ire bajiro manire rijabosayumi. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “ ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩami Dios”, yimasiaja mani: “Yucʉ́jʉ ĩna jaju sĩagʉ̃re, ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩaami Dios”, yigotiaja ti. 14 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro gotimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire: “Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro, gãjerã, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, ĩre yimasiñuju. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Esp'iritu Santore mʉare ejarẽmorocʉre cõarʉcʉja” Dios ĩ yicatore bajiro yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi.\\n15 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃, “Ado bajiro yirãsa”, gãji rãca gãmerã yigʉmi. To yicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriaro cõrone papera jũrojʉ ucatujeocõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yicõare ñajare, gãjijʉa, “Ado bajirojʉa yiroti ñañuja” yigʉ, ĩ ucaria jũrojʉre ucarẽmomasibecʉmi. 16 Tire bajiro bajimasiñuju Abrahamre Dios ĩ goticũmasire quẽne. Ado bajiro ĩre goticũmasiñumi: “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, ĩre yigoticũmasiñumi Dios. “Mʉ jãnerabatia sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, yibesumi. “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine” ĩ yijama, “Cristo sʉorine” yire ũni ñamasiñuju ti. 17 “Tire quẽnaro ajimasiato” yigʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ. “Mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, Abraham ñamasir'ire yigoticũmasiñumi Dios. To yicõari, “Socʉ me yaja yʉ. Yʉ gotirore bajirone yirʉcʉja”, ĩre yigotirẽmomasiñumi. To ĩ yiro bero, cuatrocientos treinta cʉ̃mari bero, gajeye ĩ rotimasire Moisére cũmasiñumi, jud'io masa ĩna cʉdirotire yigʉ. “Tire quẽnaro ĩna cʉdijama, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, Moisére ĩre yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, “Tirʉ̃mʉjʉ Abrahamre yʉ goticatire vasoagʉ yaja yʉ” yigʉ me, yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, Abrahamre quẽnaro ĩ yirotire goticũcõari, “Socʉ me yaja yʉ”, ĩre yirẽmobetimasiborimi Dios. 18 Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, quẽnaro mani yirotire gotibecʉne, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja”, manire yigotiyumi Dios. To bajiri, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdirotire tʉoĩagʉ̃ me yiyumi”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yibetijama, “Socʉne manire yiyumi”, yimasiborãja mani.\\n19 “Abraham ĩ cʉdirotire gotibecʉne, ‘Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yijama, ¿no yigʉ berojʉ Moisére ĩre roticũmasiñujari Dios?”, yitʉoĩarãja mʉa, sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: “ ‘Cʉdijeomasibeaja; rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato masa” yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios. “To bajiro tʉoĩarũgũrʉarãma, Abraham jãnami sʉorine masare quẽnaro yʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro”, yitʉoĩamasiñumi Dios. Ĩ masune, ĩ rotimasirere Moisére gotibetimasiñuju. Ĩ tʉana ángel mesare Moisére gotirotimasiñuju. Ĩna gotisere ajicõari, jud'io masajʉare gotirẽtomasiñuju Moisés quẽna. 20 “Mʉ jãnami sʉorine masare quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yijama, ĩ tʉana ángel mesare gotirotibesuju. Ĩ masune Abrahamre gotimasiñuju.\\n“ ‘Rojose yirã ñaja’ masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios”, yire queti\\n21 Abraham ñamasir'ire quẽnaro ĩ gotiro bero, ĩ rotimasirere cũgʉ̃, ¿“Abrahamre yʉ goticatijʉare masiritiya” yigʉ, yiyujari? To bajiro me yiyumi. Moisére Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro mani cʉdijeose sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yibogʉmi Dios. 22 To bajiboarine, Dios ĩ rotimasire masa ĩna cʉdise sʉorine, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yibeami Dios. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, tire masiaja mani: “Masa jediro rojose yisejarã ñari, ti rione ĩnare yirʉamacõrũgũaja”, yigotiaja. To bajiri, “Mʉ rotimasire cʉdibecʉ ñaja yʉ” Diore ĩre yigoticõari, “Jesucristo yʉre ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñaja yʉ” yitʉoĩarã rĩne ñaama Abrahamre Dios ĩ goticũmasiriarore bajiro quẽnaro ĩ yirã.\\n23 Tirʉ̃mʉjʉ, “Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉsere ĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yimasibeticajʉ mani maji. Dios ĩ rotimasire cʉdirũgũre ñañuja ti. To bajiri, “Rojose mani yise vaja rojose yibeticõato Dios” yirã, no bajiro yimasibesuja mani maji. 24 Gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩ macʉre ĩre codebosagʉre ado bajiro ĩre rotigʉmi: “ ‘Yʉ macʉ rojose yibeticõato’ yigʉ, ĩre quẽnaro coderʉcʉja mʉ”, ĩre yirotigʉmi. “Ĩ bʉcʉacoajama, yʉ yere cʉomasijeoacʉ ĩ ñajare, no yigʉ ĩre codebecʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. Ĩ macʉre codebosagʉre bajiro bajiyuja Dios ĩ rotimasire. “Rojose yibesa mʉa” manire yimasiore ñacoayuja ti, Cristo manire ĩ rijabosaro bero, “Ĩ sʉorine, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩarã ñaja” mani yitʉoĩaroto rĩjorojʉne. 25 To bajiri adirʉ̃mʉrirema Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, manire codegʉre bajiro me bajiaja ti, Dios ĩ rotimasire. 26 To bajiri mʉa jediro Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Yʉ rĩa ñaja” Dios yirã ñaja mʉa quẽne yuja. 27 Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. To bajiro mʉa yiecosere ĩacõari, Cristo quẽnaro ĩ yirũgũriarore bajirone mʉare quẽne “Quẽnaro yirã ñato” mʉare yiyumi Dios. 28 Mʉa jediro Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõro mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne ñaja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa, moabosarimasa me quẽne ñaja mʉa. Rõmia, ʉ̃mʉa quẽne ñaja mʉa. Jediro vʉsaro mʉa ñaboajaquẽne, Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõrone mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. 29 Cristo yarã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mʉa quẽne. To bajirã ñari, Abrahamre Dios ĩ gotimasiriarore bajirone quẽnaro ĩ yirona ñaja mʉa.","num_words":1199,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 13 BSNNT - Pascua boserʉ̃mʉ yʉa batʉsaroto - Bible Search\\nĨ buerimasare ĩna gʉborire Jesús ĩ coere queti\\n1-3Pascua boserʉ̃mʉ yʉa batʉsaroto rĩjoro, jẽre, “Yʉ jacʉ tʉjʉ adi macarʉcʉrore yʉ vaveoroto mojoroaca rʉyaja yuja”, yimasicõacami Jesús. Simón macʉre, Judas Iscariotere, “Jesús vajanare ĩnare ocasãrʉcʉja yʉ, ‘Ĩre ñiato ĩna’ yigʉ” yirere ĩre cõañumi ĩ, vãtia ʉjʉ. Jẽre tire masicõañumi Jesús. “Dios tʉjʉ vadicacʉ ñaja yʉ. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. Rẽmojʉne, ‘No yiyamagʉ̃ ñaja mʉ. No mʉ bojasere yimasiaja mʉ’ yʉre yicoadicami Dios”, yimasicõacami Jesús. Rẽmojʉne adi macarʉcʉroanare, ĩre ajitirʉ̃nʉcanare, yʉare maicoadicami “Mʉare maimasucõaja yʉ” yigʉ, ado bajiro bajicami Jesús adi macarʉcʉrojʉre ĩ ñatʉsacatirʉ̃mʉri. Tire mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ.\\n4Yʉa batʉsañarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, joeado ĩ sãñaritore veacami Jesús. To yicõari, ĩ rujʉ gʉdarecore toallare siatucami. 5To yicõari, rujabajajʉ ocore jiocami. Jiojeo, yʉa gʉborire coecami Jesús. Coecõari, toalla rãca yʉa gʉborire carocami.\\n6Pedro gʉborire ĩ coegʉadone, ado bajiro ĩre boca yicami:\\n—¿Yʉ ʉjʉ ñaboarine, yʉ gʉborire coegʉagʉ yati mʉ? —yicami Pedro.\\n7To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Yucʉacarema mʉa gʉborire yʉ coesere tʉoĩamasibeaja mʉa maji. Bero tire ajimasirʉarãja mʉa —yicami Jesús.\\n8To bajiro ĩ yiboajaquẽne:\\n—Yʉ gʉborire coebetirʉcʉja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro.\\n—Mʉ gʉborire yʉ coebetijama, yʉ rãcagʉ me ñarʉcʉja mʉ ���Pedrore ĩre yicami Jesús.\\n9To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro:\\n—To mʉ yiro ũnoma yʉ gʉbori rĩne coebesa. Yʉ ãmorire quẽne, yʉ rʉjoare quẽne coeya —Jesúre ĩre yicami Pedro.\\n10To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Jẽre guacõar'irema, jediro ĩ rujʉre coere maja. Gʉbori rĩne coejama, quẽnaja. Ʉeri manare bajiro bajirã ñaja mʉa. To bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ñaami mʉa rãcagʉ ʉeri cʉtigʉre bajiro bajigʉ —yʉare yicami Jesús.\\n11“Ĩ ñaami yʉre ĩsirocarocʉ” yimasicõari, “Mʉa jedirone ʉeri mana ñajedicõa bajibeaja mʉa”, yʉare yicami Jesús.\\n12Yʉa gʉborire coegajanocõari, quẽna ĩ veacũcatiasere sãñacami Jesús. To yigajano, quẽna gãme ejarũjucõari ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—¿Mʉa gʉborire yʉ coesere ajimasiati mʉa? 13“Yʉare gotimasiogʉ̃, yʉa ʉjʉ”, yʉre yaja mʉa. Ĩ masune ñaja yʉ. To bajiro yʉre mʉa yijama, quẽnaja. Riojone yaja mʉa. 14Yʉ, mʉa ʉjʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ ñaboarine, mʉa gʉborire yʉ coejare, mʉa masu quẽne, mʉa gãmerã gʉbori coejama, quẽnaja. 15“Yʉ yirore bajirone yato ĩna” yigʉ, mʉare yiĩogʉ̃ yaja yʉ. 16Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ moabosarimasʉ ñamasugʉ̃ me ñaami ĩ. Ĩ ʉjʉjʉama ñamasugʉ̃ ñaami. Sĩgʉ̃ gãji ĩ cõar'i ĩ ñajama, ñamasugʉ̃ me ñaami. Ñamasugʉ̃jʉama ĩre cõar'i ñaami. To bajiri mʉa ʉjʉ ñari, “Yʉ yirore bajirone mʉa masu quẽne gãmerã ejarẽmoña mʉa”, mʉare yaja yʉ. 17Yʉ gotisere ajicõari, quẽnaro mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa.\\n18Mʉa jedirorene yigʉ me yaja yʉ adirema. Yʉ besecanare, mʉare quẽnaro masiaja yʉ. Yucʉacane yʉ bajiroti Dios ĩ goticũcati ejarʉaroja ti. Ado bajiro yigotiaja ti, Dios ocare masa ucamasire: “Yʉ rãca bagʉ ñaboarine yʉre ĩsirocarocʉ ñaami”, yigotiaja Dios oca. 19Ti bajiroto rĩjoroaca mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ti bajiro ĩacõari, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yiajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. 20Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ cõarãre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrʉarãma. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉama —yʉare yicami Jesús.\\n“Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi”, Jesús ĩ yire queti\\n21To bajiro yigoticõari bero, bʉto tʉoĩasʉtiriticami Jesús. To bajiri quẽnaro riojo yʉare goticami:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, yʉa ĩ buerimasa, yʉa masune gãmerã ĩacajʉ yʉa, “¿Ñimʉjʉare yati?” yirã ñari. 23Yʉre ĩ buegʉre bʉto yʉre maicami Jesús. To bajiri yʉa batʉsacatire ĩ tʉaca barujicajʉ yʉ. 24“‘¿Ñimʉjʉare yati mʉ?’ ĩre yisẽniĩato” yigʉ, yʉre sõjucami Pedro. 25To bajiro ĩ yiro ĩacõari, Jesús tʉbʉsaca vʉrʉacajʉ yʉ, ĩre sẽniĩagʉ̃:\\n—Yʉ ʉjʉ, ¿ñimʉjʉa ñati mʉre ĩaterãre ĩsirocarocʉma? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ.\\n26To yʉ yirone, ado bajiro yʉre cʉdicami Jesús:\\n—Pan yosecõari, yʉ ĩsigʉ̃ne ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉma —yicʉdicami Jesús.\\nTo yicõa yuja, Simón macʉ Judas Iscariotere, ĩsicami ĩ yuja. 27Tire bocaãmicõari, ĩ barone ĩ ʉsʉjʉre vãtia ʉjʉ sãjacoa ruyucami Judare. To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Mʉ yirʉa tʉoĩasere yidaya mʉ —Judare ĩre yicami Jesús.\\n28Ĩ rãca barujicana sĩgʉ̃jʉama to bajiro ĩ yisere ajimasibeticajʉ yʉa. 29Yʉa ye gãjoare coderimasʉ ĩ ñajare, “‘Boserʉ̃mʉ ñaro mani baroti vaja yiaya’ ĩre yigʉ yigʉmi Jesús”, yitʉoĩaboacajʉ yʉa sĩgʉ̃ri. Gajeyerema, “‘Maioro bajirãre gãjoa ĩsiaya’ yigʉ yigʉmi ĩ yijama”, yicõacajʉ yʉa.\\n30Bagajano, vacoacami Judas yuja. Jẽre ñamijʉ ñacajʉ ti.\\n“Gãmerã ĩamaiña”, Jesús ĩ yire queti\\n31Judas ĩ budiato bero, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Yucʉacane, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami Dios ĩ roticõacacʉ”, yimasiroti ñaja. To bajiro yʉre yirã ñari, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami Dios quẽne”, yimasiroti ñaja ti. 32Diore masa ĩna rʉ̃cʉbʉojama, yʉre quẽne, “Ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. Yoaro mene to bajiro yigʉagʉ yami Dios. 33Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉa rãca yoaro ñacõa ñabetirũgũrʉcʉja yʉ. Yʉre macaboarʉarãja mʉa. Cãnʉ jud'io masa ʉjarãre yʉ gotimasirore bajirone mʉare quẽne gotiaja yʉ. “Yʉ varotore vamasimenaja mʉa”, mʉare yaja yʉ. 34Yucʉne mame rotisere mʉare gotiaja yʉ: Ado bajiro bajiñama mʉa: Mʉare yʉ ĩamaiadicatore bajirone mʉa quẽne gãmerã ĩamaiña. 35Mʉa gãmerã ĩamairo ĩacõari, “Jesús buerimasa ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma ĩna, masa jediro —yʉare yicami Jesús.\\n36To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jesúre sẽniĩacami Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, ¿nojʉa vacʉ yati mʉ? —ĩre yicami Pedro.\\n—Yucʉacarema yʉ varotojʉre vamasibecʉja mʉma maji. Ado berojʉ yʉre sʉyarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.\\n37To bajiro ĩ yirone,\\n—Yʉ ʉjʉ, ¿no bajijare yucʉacarema mʉ rãca sʉyamasibecʉada yʉ? Mʉ sĩaecoroti ñaboajaquẽne, yʉjʉa sĩaecorʉcʉja yʉ —Jesúre yicami Pedro.\\n38To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—¿Socabetiboatime mʉ? Ñamasusere riojo mʉre gotiaja yʉ: Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, “Jesúre ĩre masibeaja yʉ”, yirʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.","num_words":866,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN LUCAS 1\\n1 Teófilo, ¿ñaboati mʉ? Jesús ĩ bajire queti mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. Jãjarã masa Jesús ĩ bajire quetire ucayuma ĩna. 2 Jesús buerã, yʉare ĩna goticatore bajirone ucayuma. 3 To bajiri, yʉ quẽne, ti queti jedirore quẽnaro buecõari, tire mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. 4 “Ti quetire quẽnaro masijeocõato” yigʉ, mʉre ucabosaja.\\nOco rãca masare bautizarimasʉ Juan vãme cʉtigʉ, ĩ ruyuare\\n5 Judea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ĩ ñarirodo ñañujarã Zacar'ias, ĩ manajo Isabel vãme cʉtigo rãca. Zacar'ias, Ab'ias ñamasir'i jãnami ñari, pai ñañuju ĩ. Ĩ manajo quẽne pai, Aarón ñamasir'i jãneño ñañuju so. 6 Dios ĩ ĩajama, quẽnarã ñañañujarã ĩna jʉarãjʉne. Ĩ rotirore bajirone yiyujarã ĩna. Masa quẽne, “Rojose yirã ñaama ĩna”, ĩnare yimasibesujarã. 7 Rĩa mana rĩne bʉcʉrã ñacoasujarã ĩna. Bʉto rĩa cʉtirʉarũgũboayujarã, bajirãjʉma.\\n8-9 Cojorʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ moañañuju Zacar'ias, ĩ yarã rãca. Ĩna yirũgũriarore bajiro yiyujarã: “Ñimʉjʉa ‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõajʉ ĩ sãjaro ĩaĩarãsa mani” yirã, reacũĩañujarã, gʉ̃tarine. To yigajanocõari, “Zacar'ias ñaami, tisõajʉ sãjarocʉ” yimasicõari, ĩre sãjarotiyujarã ĩna.\\n—Quẽnase sʉtisere bueaya mʉ —ĩre yiyujarã ĩna.\\nTo bajiri, tisõajʉ sãjaejacõari, bueyuju ĩ, Zacar'ias. 10 Tire ĩ buetoyene, macajʉ́jʉ ñacõari, jãjarã masa Diore sẽniñañujarã ĩna. 11 To bajiri quẽnase sʉtise ĩ bueñarone, ĩ bueñaricasabo riojojacatʉajʉare ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel. 12 To ĩ bajirone ĩre ĩaʉcacoasuju Zacar'ias. To bajicõari, bʉto ĩre güiyuju. 13 To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel:\\n—Yʉre güibesa mʉ. Dios ĩre mʉ sẽnirũgũsere mʉre ajiami. To bajiri, ado bajiro mʉre yicõami: “Macʉ cʉtirʉocomo so, ĩ manajo. Juan ĩre vãme yato”, mʉre yimi Dios —ĩre yigotiyuju ángel.\\n14-17 To yigajano, ado bajiro ĩre gotirũtuasuju, Zacar'iare, ĩ macʉ ñarocʉ ĩ bajirotire gotigʉ:\\n—Mʉ macʉ ñarocʉre Juanre ĩre ĩacõari, “Yʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoami”, yirʉcʉmi Dios. Ado bajiro bajirʉcʉmi mʉ macʉ: Ĩ jacore sãñagʉ̃jʉrene, Esp'iritu Santore cõarʉcʉmi Dios, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Dios ĩ bojarore bajiro Juan ĩ yirũgũrotire yigʉ. Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, Cristo ĩ ruyuaroto rĩjoro ruyuarʉcʉmi mʉ macʉ. Idire mecʉosere, to yicõari, vinore quẽne idibetirʉcʉmi. Ĩ sʉorine jãjarã Dios ĩ bojarore bajiro tuditʉoĩarʉarãma Israel ñamasir'i jãnerabatia. Diore gotirẽtobosamasir'i El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro masare güitʉoĩabecʉne gotimasiorʉcʉmi. Jacʉa ĩna rĩare “Tudimaiato ĩna” yigʉ, gotirʉcʉmi. Diore ajimena, “Tʉoĩavasoato ĩna” yigʉ, to yicõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre Cristore yurã, quẽnase ĩna tʉoĩavasoarotire yigʉ, to bajiro yirʉcʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, ĩ ruyuaro bʉto variquẽnarʉcʉja mʉ. Jãjarã masa bʉto variquẽnarʉarãma, bʉcʉacʉ to bajiro ĩ gotisere ajicõari —Zacar'iare ĩre yigotiyuju ángel.\\n18 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Zacar'ias:\\n—¿No bajiro mʉ yisere ĩacõari, “Riojo yami”, mʉre yimasirʉcʉada yʉ? Rĩa mana bajiaja yʉa. Jẽre bʉcʉo ñaamo yʉ manajo. Yʉ quẽne bʉcʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju, ángeljʉare.\\n19 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel:\\n—Diorãcagʉ ñaja yʉ, Gabriel vãme cʉtigʉ. “Quẽnase queti gotiaya” yigʉ, yʉre cõami. 20 To bajiri mʉre yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adire yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: Yʉ gotisere “Bajibetoja” mʉ yitʉoĩajama, ñagõbecʉ ñacoarʉcʉja mʉ. Mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero tudiñagõcoarʉcʉja mʉ, bajigʉjʉma —Zacar'iare ĩre yigotiyuju, ángel.\\n21 To ĩna gãmerã yiñaro ũnone, macajʉ́jʉ Zacar'iare yucõa ñañujarã ĩna. Yubʉsaboana, “¿No yigʉ to cõro yoaro bajiati?”, yitʉoĩañujarã ĩna. 22 To ĩna yiñarone, budicoayuju ĩ yuja. Ĩna tʉjʉre budiejacõari ĩnare gotimasibesuju, ñagõmasibecʉ ñari. To ĩ bajisere ĩacõari, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Dios ĩ ruyuaĩosere ĩar'i ñari, bajiami”, yimasicõañujarã ĩna. Ĩnare gotimasibeticõa tʉjasuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ĩ ãmorine ĩ bajirere ĩnare gotiyuju.\\n23 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ moarũgũrere moagajanocõari, ĩ ya vijʉ tudicoasuju ĩ yuja. 24 To ĩ baji tudiejato bero, gʉda ñacoasuju so, ĩ manajo, Isabel vãme cʉtigo. To bajiri cojomocãrãcʉ muijua cõro vi budibeco bajiñañuju so. 25 To bajiñagõne, ado bajiro yitʉoĩañuju so: “Rĩa manicoadicajʉ yʉ. To bajiri bʉto bojonerũgũcajʉ yʉ. Yucʉrema Dios yʉre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yijare, gʉda ñaja yʉ yuja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũñuju so.\\nJesús ĩ ruyuarotire ángel ĩ gotigʉ ejare queti\\n26 Isabel vãme cʉtigo cojomo cõro, coja jẽnituarirãcʉ muijua, gʉda so ñatʉsato, quẽna gaje queti ĩre gotirotiyuju Dios, ángel Gabriel vãme cʉtigʉre. Galilea sita, Nazaret vãme cʉti macajʉ ĩre cõañuju Dios. 27 Tojʉ ñañuju so, Jesús jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo. Mamo, ʉ̃mʉa rãca ñabeco ñañuju so. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, José vãme cʉtigʉ manajoroco ñañuju so. 28 To bajiri Gabriel, so tʉ ejacõari, ado bajiro sore yiyuju:\\n—¿Ñaboati mʉ? Gãjerã rõmia rẽtoro quẽnaro mʉre yigʉ ñari, quẽnaro mʉre codeami Dios —Mar'iare yigotiyuju ĩ.\\n29 To ĩ yirone, tire ajicõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju so: “¿No yigʉ to bajise yʉre yati ĩ?”, yitʉoĩarejaiyuju so. 30 To bajise so yitʉoĩarone ado bajise sore gotiyuju ĩ, Gabriel:\\n—Yʉ gotisere tʉoĩarejaibesa mʉ. Bʉto mʉre maiami Dios. 31 Yʉ gotisere quẽnaro ajiya. Gʉda ñarʉocoja mʉ. To bajicõari, macʉ cʉtirʉocoja mʉ. Macʉ cʉticõari, Jesús ĩre vãme yirʉocoja mʉ. 32 Masigʉ̃ ñarʉcʉmi mʉ macʉ. Mʉ macʉre, “Yʉ macʉ ñaami”, ĩre yirʉcʉmi Dios. Ĩ ñicʉ, David vãme cʉticacʉ, “Israel ñacacʉ jãnerabatia ʉjʉ ñaña mʉ” yigʉ, ʉjʉ ĩre cũcami Dios. Ĩre ĩ cũcatore bajirone mʉ macʉre quẽne ʉjʉ ĩre cũrʉcʉmi ĩ. 33 To bajiri Israel vãme cʉticacʉ jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi mʉ macʉ. Ĩ rotise jedibetirʉaroja ti —Mar'iare sore yigotiyuju ĩ ángel.\\n34 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju so:\\n—Ʉ̃mʉa rãca yʉ ñabetiboajaquẽne, ¿no bajiro yʉre bajiroti ti? —ĩre yisẽniĩañuju so.\\n35 To so yisẽniĩarone, ado bajise sore yigotiyuju ĩ:\\n—Dios ĩ rotise rãca gʉda ñarʉocoja mʉ. Esp'iritu Santore mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉmi. To bajiri mʉre ejacõari, mʉre macʉ yirʉcʉmi ĩ. To bajiro mʉre ĩ yijare, mʉ macʉ ñarocʉre, “Quẽnagʉ̃, quẽnaro yigʉ, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasirʉarãma masa. 36 Mʉ yo Isabel vãme cʉtigo quẽne bʉcʉo ñaboarine, macʉ sãñagõ ñaamo so. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ muijua jẽre gʉda ñatʉsajamo so, rĩa magõ ĩna yiboacacone. 37 Dios quẽnaro sore ĩ yijare, bajiamo so. Disejʉane Diorema josase maja. Ĩ yimasise rĩne ñacõaja. To bajiri bajiamo. Mʉ quẽne, to bajirone bajirʉocoja mʉ —Mar'iare yigotiyuju ĩ.\\n38 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju so:\\n—Dios ĩ rotirore bajirone yirʉocoja yʉ. To mʉ yirore bajirone yʉre yato Dios —yiyuju so, Mar'ia, ángeljʉare.\\nTo so yiro bero, vacoasuju ĩ, ángel Gabriel vãme cʉtigʉ.\\nIsabel tʉjʉ Mar'ia so ĩagõ vare queti\\n39 Tijʉ bero, gajeyeũni quẽnosãjeo, guaro vacoasuju so, Judea sita bʉto buri jairojʉ, Isabelre ĩagoaco. 40 Tojʉ ejacõari, Zacar'ias ya vijʉ sãjaejacõari, ĩ manajore sẽniĩañuju so. 41 To so yiro ajicõari, so gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca yuguiyuju ĩ. 42-43 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro Mar'iare gotiyuju Isabel:\\n—Yʉ ʉjʉ jaco ñaroco ejaja mʉ. Bʉto quẽnaro mʉre yiyumi Dios. Mʉ macʉ ñarocʉre quẽne, bʉto quẽnaro ĩre yirʉcʉmi. Ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩagõ ejaja mʉ. 44 Yʉre mʉ sẽniĩarone, yʉ gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca variquẽnagʉ̃, yuguiami. 45 “Dios ĩ goticõariarore bajiro bajirʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, variquẽnaja mʉ quẽne —Mar'iare yiyuju Isabel.\\n46-49 To bajiro so yirone, variquẽnagõ ñari ado bajiro yiyuju Mar'ia:\\n—Ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagõ ñaboarine, ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari quẽnaro yami Dios. To bajiro yʉre ĩ yise ñajare, “Ñie rojose mano yʉre yirẽtobosarũgũgʉ̃mi”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ. Bʉto quẽnaro yami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉ yirotire yigʉ. Ĩ ñagʉ̃mi masijeogʉ. Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro quẽnaro yʉre ĩ yise ñajare, “Quẽnaro sore yiyumi Dios”, yʉre yirũgũrʉarãma masa ñajediro.\\n50 Ĩre rʉ̃cʉbʉorãre ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. To bajirone yicõa mʉorʉ̃gõrʉcʉmi.\\n51 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yitʉoĩarã, no bojase ĩna yirʉaboasere ĩnare yirotibesumi Dios.\\n52 Ʉjarãre ñamasurã ĩna ñarʉaboasere ĩnare ñarotibeticõari, ñamasumenajʉare, “Ñamasurã ñato”, yiyumi.\\n53 Ñie manare quẽnasere ĩnare cõaboarine, gajeyeũni jairãrema ĩnare cõabesumi.\\n54-55 Adire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi: Mani ñicʉ, Abrahamre, ĩ beroanare quẽne, “Mʉa masare, mʉa jãnerabatiare quẽnaro yicõa ñarʉcʉja yʉ”, ĩnare yigotimasiñuju Dios. Tire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi —Isabelre yigotiyuju Mar'ia.\\n56 Idiarã muijua sore baba cʉtiñaboa, so ya vijʉ tudicoasuju Mar'ia.\\nJuan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, ĩ ruyuare\\n57 Mar'ia so tudiato bero, macʉ cʉtiyuju so, Isabel. 58 So macʉ cʉtisere ajicõari, “Quẽnaro sore ejarẽmogʉ̃ yiyumi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna, so yarã, so tʉana quẽne. To bajiro yitʉoĩarã ñari, sore variquẽna ejayujarã ĩna.\\n59 Ĩ ruyuariaro bero, cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ cʉotʉsato, ĩ tʉjʉre ejayujarã masa, ĩna yirũgũriarore bajiro sũcare circuncisión yirã ejarã. To yicõari,\\n—Ĩ jacʉ vãmene ĩre vãme yito mani —yiboayujarã ĩna.\\n60 To ĩna yiboajaquẽne, jacojʉama,\\n—Bajibeaja. Juan vãme cʉtiami —ĩnare yicõañuju so.\\n61 To so yiro ajicõari,\\n—Mʉ ya jũnana ti vãmere vãme cʉtibeticoayuma —sore yiyujarã ĩnajʉama.\\n62 To yicõari, Zacar'iare, ĩna ãmorine ado bajise ĩre sẽniĩañujarã:\\n—Mʉ macʉre, ¿No bajise ĩre vãme yirʉati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n63 To ĩna yijare, ñagõbecʉ ñari, ucariajãi sẽniñuju Zacar'ias. Tijãire ãmicõari, “Juan vãme cʉtiami, yʉ macʉ”, ĩnare yiuca ĩoñuju ĩ. Ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari, no yimasibesujarã ĩna yuja. 64 Tirĩmarone, tudiñagõcoasuju Zacar'ias quẽna. To bajicõari, “Quẽnamasucõaja”, Diore yivariquẽnañuju. 65 Ti quetire ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna tʉana ñajediro, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. Judea sitana burori cʉtoana jediro ti quetire gãmerã gotibatoyujarã ĩna. 66 Ĩna gotibatosere ajicõari, Zacar'ias macʉre Dios ĩ ejarẽmose ñajare, “¿Bʉcʉacʉ, no bajiro yigʉ ñariquĩda?”, yitʉoĩañujarã.\\nZacar'ias ĩ basare queti\\n67 Cojorʉ̃mʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore gotirẽtobosagʉ, ado bajiro basayuju Zacar'ias:\\n68-75 —Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro Diore gotibosamasiñujarã ĩre gotirẽtobosamasiriarã: “Sĩgʉ̃, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, mʉa jãnerabatiare ejarẽmogʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ruyuacõari, mʉa jãnerabatiare ĩaterimasa sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi”, Diore yigotirẽtobosamasiñujarã ĩna. Ado bajiro mani ñicʉare gotimasiñuju Dios: “Yʉ goticatore bajiro mʉare, mʉa jãnerabatiare quẽne ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yicõa ñarʉcʉja”, manire yigotimasiñuju Dios. Mani ñicʉre, Abraham vãme cʉtimasir'ire quẽne ado bajiro gotimasiñuju Dios: “Yʉ ñaja Dios. Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mʉ jãnerabatiare gãjerã ĩna ĩatese sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ĩnare güimenane, yʉ bojarore bajiro ‘Yimasiato ĩna’ yigʉ, to bajiro yirʉcʉja yʉ. Adire masiritibetirʉcʉja yʉ. To bajiri, ĩna catiñaro cõro ‘Yʉare ĩagʉ̃mi Dios’ yimasiritimenane, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãma”, yigotimasiñuju Dios. To bajiri, ĩre gotirẽtobosarimasa, ĩna gotimasiriarore bajiro, to yicõari ĩ masune ĩ gotimasiriarore bajirone yigʉagʉ yigʉmi Dios yuja. Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosagʉagʉ yigʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani —yibasavariquẽnañuju Zacar'ias.\\n76-79 To yigajanocõari, “Ado bajiro yirocʉ ñaja mʉ”, ĩ macʉre yibasavariquẽnañuju Zacar'ias:\\n—Yoaro mene ejarʉcʉmi mani ʉjʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiro ĩ bajiroti rĩjoro ñajare, “Rojose mʉa yirũgũsere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã”, yigotimasiorocʉ ñaja mʉ. To bajiro mʉ yisere ajicõari, tʉoĩavasoa yuñarãre ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñari, ĩ rãca quẽnaro ñacõari, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã ñato” yigʉ, ĩ yere masimenare ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios. To bajiro yigoti rĩjoro cʉtirocʉ mʉ ñajare, “Masirẽtogʉ̃re Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami”, mʉre yiĩarʉarãma masa, —ĩ macʉre Juanre yibasavariquẽnañuju Zacar'ias.\\n80 Yucʉ́ manojʉ bʉcʉayuju Juan vãme cʉtigʉ. Bʉcʉarũtuacʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñarũtuasuju ĩ. Masare ĩ gotimasiorotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, yucʉ́ manojʉre ñarũgũñuju.","num_words":1669,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Mateo 28\\n1 Ʉ̃sã yeerisãri bʉreco sábado netõã́ri siro, apebʉ́reco bóeri María Magdalena, apegó Maríamena tiitutire ĩñarã wáayira. 2 Wãcũña manirṍ dita bayiró cãmeñayiro. Ángele ʉ̃mʉã́sepʉ niiãrigʉ diiátiyigʉ. Tiitutire wáa, cʉ̃́ã biamíriquicare aperopʉ́ tuunécowayigʉ. Too síro tiiquica sotoapʉ jeanuãyigʉ. 3 Cʉ̃ʉ̃ bʉpo wã́ãyoro tiiróbiro asiyáyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ye suti bayiró butiré capemóre niiyiro. 4 Surara cʉ̃ʉ̃rẽ cui, ñapõpi, diara tiiróbiro ñaacũmuyira.\\n5 Ángele numiã́rẽ jĩĩyigʉ:\\n—Cuirijãña. Yʉʉ masĩã: Mʉ́ã Jesuré cʉ̃́ã curusapʉ páabiatu sĩãã́rigʉre ãmaãrã tiia. 6 Ãnorẽ́ maniĩ. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora masãtoaawĩ. Jãmʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ cṹũãrirore ĩñarã atiya. 7 Ĩñatoa, boyeromena cʉ̃ʉ̃ buerá niiãrirare queti wedera wáaya: “Diarigʉpʉ niipacʉ, masãjõããrigʉ niiãwĩ. Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ã sʉguero Galileapʉ jeatoagʉdaqui. Toopʉ́ cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñaãdacu”, jĩĩ wedeya. Teeré yʉʉ mʉ́ãrẽ wedegʉ atiawʉ̃, jĩĩyigʉ.\\n8 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉorá, tiitutipʉ niiãrira boyeromena wáajõãyira. Cuipacara, ʉseniremena cʉtʉwáyira, Jesús buerá niiãrirare wedera wáara. 9 Wãcũña manirṍ Jesús cʉ̃́ãrẽ bauá, ãñudutiyigʉ. Cʉ̃́ã cʉ̃ʉ̃ pʉto wáa, cʉ̃ʉ̃ye dʉporire ñaapeó, padeoyíra. 10 Jesús cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigʉ:\\n—Cuirijãña. Yʉʉ bueráre Galileapʉ wáadutira wáaya. Toopʉ́ yʉʉre ĩñaãdacua, jĩĩyigʉ.\\nSurara cʉ̃́ã ĩñariguere wederigue\\n11 Numiã́ wáaritabe, sĩquẽrã surara tiitutire cotemiãrira macãpʉ jeayira. Paiaré dutiráre niipetire toopʉ́ wáaariguere wedeyira. 12 Teero tiirá, paiaré dutirá, bʉtoá dutirámena neãyira. Cʉ̃́ã “¿deero tiiró booi?” jĩĩ wedeseyira. Wedeseari siro, surarare pairó niyeru tico, 13 jĩĩyira:\\n—Ateré basocáre jĩĩña: “Ñami ʉ̃sã cãninetṍritabe, Jesús buerá jeaarira niiãwã. Cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃rẽ yaajã́ãrira niiãwã”, jĩĩña. 14 Pilato mʉ́ã wedeariguere tʉorí, ʉ̃sã “diamacʉ̃́rã teero wáaariro niiãwʉ̃” jĩĩapuada. Ʉ̃sã teero jĩĩrĩ, mʉ́ãrẽ ñañarõ wáaricu, jĩĩyira.\\n15 Surara niyeru ñee, cʉ̃́ãrẽ wededutirirobirora wederira niiwã. Judíoa atitópʉcãrẽ surara jĩĩditoriguere wedeserucujãya.\\nJesús cʉ̃ʉ̃ bueráre dutirigue\\n16 Too síro ʉ̃sã Jesús buerá once Galileapʉ wáawʉ. Ʉ̃tãgʉ̃pʉ́ Jesús ʉ̃sãrẽ wáadutirigʉpʉ wáawʉ. 17 Cʉ̃ʉ̃rẽ ĩña, padeowʉ́. Ãpẽrãpé “¿cʉ̃ʉ̃rã́ niiĩye?” jĩĩ wãcũwã. 18 Jesús ʉ̃sã pʉtopʉ ati, jĩĩwĩ:\\n—Cõãmacʉ̃ yʉʉre õpʉ̃ sõnecotoaawĩ. Niipetiro ʉ̃mʉã́se, atiditaré dutimasĩã. 19 Teero tiirá, niipetiropʉ macãrãrẽ yée quetire wedera wáaya. Cʉ̃́ãrẽ mʉ́ã tiiróbiro yʉʉ buerá niirĩ tiiyá. Cʉ̃́ãrẽ wãmeõtira, yʉʉ Pacʉ, yʉʉ, Espíritu Santo wãmemena wãmeõtiya. 20 Niipetire yʉʉ mʉ́ãrẽ dutiriguere cʉ̃́ãrẽ bueya, yʉʉaro jĩĩrã. Niipetire bʉrecori mʉ́ãmena niirucujãgʉ̃dacu. Tée atibʉ́reco petirípʉcãrẽ mʉ́ãmena niirucujãgʉ̃dacu, jĩĩ wedewi Jesús.","num_words":312,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Reye 5 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n2 Reye 5\\n1Ẽberã Naamaʌ̃ abadada b̶asia. Idjira Siriad̶ebema sordaorã boro basía. Ãcõrẽba careba b̶ʌd̶eba ãdji dji quĩrũra poyad̶a bẽrã Siriad̶ebema boroba idjira dewararã cãyãbara biara unubadjia. Idjira bio sozarra b̶asia, baribʌrʌ aid̶a bara b̶asia.\\n2Naẽna Siriad̶ebema sordaorãba Israel druad̶e ne biada jãrĩne wãbadjid̶aa. Maʌ̃ne wẽrã zaqueda jẽda jida edesid̶aa. Maʌ̃ wẽrãcaura Naamaʌ̃ quima nezocada b̶esia.\\n3Ewari ab̶a wẽrãcauba idji boro Naamaʌ̃ quimaa nãwã jarasia: –Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseoda Samaria purud̶e b̶ʌa. Mʌ̃ boro Naamaʌ̃ra idjimaa wãbʌrʌbara, idji aid̶ara anicasia.–\\n4Maʌ̃ wẽrãcau Israeld̶ebemaba jarad̶ada Naamaʌ̃ba Siriad̶ebema boroa jarad̶e wãsia.\\n5Maʌ̃ne Siriad̶ebema boroba jarasia: –Bia b̶ʌa. Wãdua. Mʌ̃a cartada Israeld̶ebema boro itea bʌ ume diabueya.– Ara maʌ̃da Naamaʌ̃ra wãsia. Idjia paratada 750 libra, oroda 150 libra, idjab̶a cacuad̶e jʌ̃badada 10 edesia.\\n6Carta Israeld̶ebema boro itea eded̶ad̶e nãwã b̶ʌ́ b̶asia: “Mʌ̃a naʌ̃ cartara mʌ̃ nezoca Naamaʌ̃ ume bʌ́a diabuebʌrʌa. Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa bʌa idji aid̶ara anibida.”\\n7Israeld̶ebema boroba maʌ̃ carta acʌsid̶e idjia cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra sopuaba cõãtaped̶a nãwã jarasia: –Mãwãra ¿mʌ̃ra Ãcõrẽca naʌ̃ ẽberã biabi carea? Mʌ̃ra Ãcõrẽẽ́a ẽberãrã zocai b̶ʌi carea idjab̶a beubi carea. Mãwãmĩna Siriad̶ebema boroba naʌ̃ ẽberãra mʌ̃maa diabuesia idji aid̶ara anibimãrẽã. Idjira mʌ̃ ume djõbi jʌrʌ b̶ʌa.–\\n8Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseoba ũrĩsia Israeld̶ebema boroba cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra sopuaba cõãtasida. Maʌ̃ carea Eliseoba ẽberãda idjimaa nãwã jarad̶e diabuesia: –¿Cãrẽ cãrẽã bʌa cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra cõãtasi? Jãʌ̃ ẽberãra mʌ̃maa diabuedua. Mʌ̃a biabiya. Mãwã idjia cawaya wãrãda Israel druad̶e Ãcõrẽneba bed̶eabarida ab̶a b̶ʌda.–\\n9Ara maʌ̃da Naamaʌ̃ra cawayo carreta bara b̶ʌd̶e Eliseomaa wãped̶a dji ded̶e ed̶a wãbada dajadaare jũẽsia.\\n10Eliseoba ẽberãda dajadaa nãwã jarad̶e diabuesia: “Jordaʌ̃ dod̶e cuid̶e wãdua. B̸arima siete cuibʌrʌd̶e bʌ cacuara biaped̶a Ãcõrẽ quĩrãpita bia b̶eya.”\\n11Maʌ̃ ũrĩped̶a Naamaʌ̃ra bio quĩrũ wãsia. Idjia jarasia: –Mʌ̃a crĩcha b̶asia Eliseoba mʌ̃ra dajadaa acʌd̶e zeped̶a idji Ãcõrẽa iwid̶ida idjab̶a idji jʌwara mʌ̃ aid̶a ʌ̃rʌ̃ jãrẽwẽida animãrẽã.\\n12Jũma Israel druad̶e b̶ea do cãyãbara Damasco druad̶e Abaná doda, Parpar do sid̶a biara panʌa. Ab̶abe cuibʌrʌba biaida b̶ʌbʌrʌ, biara b̶ʌa jãma cuid̶e wãida.– Mãwã jaraped̶a bio quĩrũ wãsia.\\n13Maʌ̃ne Naamaʌ̃ nezocarãda idji caita wãnaped̶a nãwã jarasid̶aa: –Dai boro, jãʌ̃ Ãcõrẽneba bed̶eabariba obi jarad̶ara zarea b̶ad̶abara bʌa ocasia. Idjia ab̶abe jara b̶ʌa bʌ biamãrẽã Jordaʌ̃ dod̶e cuida b̶ʌda. ¿Bʌa mãwã oiẽ́ b̶ʌca?–\\n14Mãwã jaraped̶ad̶a bẽrã Naamaʌ̃ra Jordaʌ̃ dod̶aa wãped̶a b̶arima siete cuisia Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseoba jarad̶a quĩrãca. Ara maʌ̃da biaped̶a idji cacuara cũdra quĩrãca dowa b̶esia. Ãcõrẽ quĩrãpita bia b̶esia.\\n15Naamaʌ̃ra idji ume panʌ sid̶a jẽda Eliseomaa wãnaped̶a Naamaʌ̃ba idji quĩrãpita nãwã jarasia: –Id̶ibʌrʌ cawasia wãrã Ãcõrẽda ab̶abe naʌ̃ Israel druad̶e b̶ʌda. Mʌ̃ djuburia, mʌ̃a ne diabʌrʌra edadua.–\\n16Baribʌrʌ Eliseoba jarasia: –Ãcõrẽ zocai b̶ʌ quĩrãpita wãrãneba jaraya: bʌa dia b̶ʌra edaẽ́a.– Naamaʌ̃ba mĩã sẽ jara b̶ʌmĩna Eliseoba edaẽ́ basía.\\n17Maʌ̃ne Naamaʌ̃ba jarasia: –Mãẽteara mʌ̃ boro, mʌ̃ djuburia naʌ̃ druad̶ebema egoroda mʌ̃ druad̶aa idu edebidua. Burro uméba poyad̶i daucha mʌ̃a ede quĩrĩã b̶ʌa. Mãwãra mʌ̃ druad̶e mʌ̃a bãrã Ãcõrẽa animarãda, dewara sid̶a poya babue diaya. Dewara ãcõrẽ b̶eaa mʌ̃a waa ne babue diaẽ́a.\\n18Baribʌrʌ mʌ̃a Ãcõrẽa bed̶ea djuburiaya naʌ̃ cadjirua obʌrʌd̶e quĩrãdoamãrẽã: mʌ̃ druad̶ebema boroda idji ãcõrẽ Rimoʌ̃ de dromane ed̶a wãbʌrʌd̶e b̶ae amaaba mʌ̃ jʌwad̶e jida wãbaria. Maʌ̃ne idjira Rimoʌ̃ quĩrãpita chĩrãborod̶e cob̶ebʌrʌd̶e mʌ̃ sid̶a mãwã cob̶eida b̶ʌa. Mʌ̃a Ãcõrẽa bed̶ea djuburiaya maʌ̃ cadjirua quĩrãdoamãrẽã.–\\n19Eliseoba panusia: –Necai wãdua.– Ara maʌ̃da Naamaʌ̃ra wãsia. Wad̶i tʌmʌ wãẽ́ b̶ʌd̶e Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseo nezoca Guieziba nãwã crĩchasia: “Mʌ̃ boroba Siriad̶ebema Naamaʌ̃ra idu necai wãbisia. Idjia enenara ni cãrẽ sid̶a edaẽ́ basía. Ãcõrẽ zocai b̶ʌ quĩrãpita wãrãneba jaraya: Naamaʌ̃ caid̶u pira wãya ne edai carea.”\\n21Ara maʌ̃da Guiezira Naamaʌ̃ caid̶u wãsia. Naamaʌ̃ba idji pira zebʌrʌda unusid̶e carretad̶eba ud̶aa b̶adoped̶a nãwã iwid̶isia: –¿Cãrẽda sãwãsi?–\\n22Guieziba panusia: –Ni cãrẽ sid̶a sãwãnaẽ́ panʌa. Baribʌrʌ mʌ̃ boroba nãwã jara b̶ʌa: “Aretewa Ãcõrẽneba bed̶eabada cũdrarãda umé Epraiʌ̃ eyaid̶a b̶ʌ ẽjũãneba jũẽsid̶aa. Mʌ̃ djuburia paratada 75 libra idjab̶a cacuad̶e jʌ̃bada sid̶a umé diadua.”–\\n23Naamaʌ̃ba panusia: –Bia b̶ʌa. Baribʌrʌ paratada 150 libra edadua.– Mãwã jara b̶asia ab̶a Guieziba edabʌrʌd̶aa. Maʌ̃be Naamaʌ̃ba saco uméne paratada 150 libra ed̶a b̶ʌbisia. Cacuad̶e jʌ̃bada sid̶a umé diasia. Maʌ̃be nezocada umé edaped̶a jũma maʌ̃gʌra Guiezi na edebisia.\\n24Eya zaqued̶e jũẽnaped̶a Naamaʌ̃ nezocarãba edeped̶ad̶ara Guieziba edasia. Diguid̶a waga b̶ʌped̶a Naamaʌ̃ nezocarãra jẽda wãbisia.\\n25Maʌ̃be ed̶a wãped̶a idji boro Eliseo quĩrãpita nũmesia. Maʌ̃ne Eliseoba idjía iwid̶isia: –Guiezi, bʌra ¿sãma b̶asi?– Guieziba panusia: –Mʌ̃, bʌ nezocara ãyã wãẽ́ b̶ʌa.–\\n26Baribʌrʌ Eliseoba jarasia: –Jãʌ̃ ẽberã idji carretad̶eba ud̶a b̶adoped̶a bʌ audiab̶arisid̶e mʌ̃ sora bʌ ume b̶asia. Id̶i Ãcõrẽba ne ununacada od̶a bẽrã biẽ́ b̶ʌa paratada, cacuad̶e jʌ̃badada, olivo ẽjũãda, uva ẽjũãda, ovejada, pacada, nezocarãda, nezoca wẽrãrã sid̶a edaida.\\n27Maʌ̃ carea aid̶aba Naamaʌ̃ jida b̶ad̶a quĩrãca id̶iba ʌ̃taa bʌda, bʌd̶eba yõbʌdarã sid̶a aid̶a bara b̶ead̶ia.– Mamaʌba ẽdrʌbʌrʌd̶e Guiezira aid̶aba bira nũmesia.\\n< 2 Reye 4\\n2 Reye 6 >","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti HEBREOS 2\\n1 Dios macʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩ ocare bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉto mani, tire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “Quẽnaro manire Dios ĩ yirotire masiriticõari, rojose yirobe” yirã. 2 Tirʉ̃mʉjʉ ángel mesa sʉorine, Dios ĩ rotimasire Moisére ejamasiñuju ti. Tire, “Dios ye masu ñañuja”, yimasiaja mani. Tire cʉdibetimasiriarã ñaboarine, rojose Dios ĩ yirotire masicõari, bojabetimasiñujarã. To bajiro bajirã ñaboarine, rojose tãmʉo jedicõamasiñujarã ĩna. 3-4 To bajiri Dios ĩ yirere masiboarine, ĩ rotimasire rẽtoro quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “No bajirojʉa yicõari rojose manire yibeticõato Dios”, yimasibetirʉarãja. Rẽmojʉne mani ʉjʉ Jesús ñañuju, adirodori Dios ĩ yarãre quẽnaro ĩ yirotire gotisʉor'i. Ĩre ajiriarã, ti ocare manire gotirẽtocama ĩna. To yicõari, Dios sʉorine jairo ĩaĩañamanire manire yiĩocama. To yicõari, Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire yigʉ, tocãrãcʉrene ricati rĩne ĩ masisere ĩnare ʉjoyumi Esp'iritu Santo. To ĩ yijare, manire quẽnaro gotimasiocama ĩna. To bajiri, “Cristo oca socase mene bajiaja ti”, yimasicoacajʉ mani quẽne.\\n5 Diore moabosarã, ángel mesarema, “Adi macarʉcʉro jedirore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yibesuju Dios. 6 Masajʉarema, “Adi macarʉcʉrore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju. Sĩgʉ̃, Diore ĩ sẽnirere ucagʉ, ado bajise ucamasiñumi:\\n7 ‘Ángel mesare bajiro bajibeticõato’ yigʉ, ‘Ñamasurã me ñarʉarãma’, yʉare yiyuja mʉ. To bajiro yʉare yicũr'i ñaboarine, ‘Ñamasurã ñato’ yʉare yicũñuja mʉ quẽna.\\n8 ‘Adi macarʉcʉro ñase jediro mʉ cũrere rotimasiato’ yigʉ, yʉare cũñuja mʉ”, yiucamasiñuju sĩgʉ̃, Diore sẽnigʉ̃.\\n“Noajʉane masare cʉdimena manirʉarãma” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ñajediro manire cʉdijedibeama maji. 9 To bajiboarine, sĩgʉ̃ adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃re masiaja mani, Jesús vãme cʉtigʉre. Ĩ bajirere ado bajiro masiaja mani: Ángel mesa rẽtoro ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Yoaro meaca ñamasugʉ̃ mere bajiro bajirʉcʉmi” yigʉ, adigodojʉre ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, manire rijabosayumi Jesús. Rojose tãmʉocõari, ĩ rijabosare ñajare, “Jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi Dios.\\n10 Adi macarʉcʉro ñase jediro Dios ĩ rujeore ñaja. Quẽnaro ĩ rotimasijare, adi macarʉcʉro bajise jediro bajiñarũgũaja. Jediro Jesucristo sʉorine, “Yʉ yarã ñaama” Dios ĩ yiĩarã, “Yʉ tʉjʉ ejamasirʉarãma”, ĩnare yiyumi Dios. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiroticõajare, rojose tãmʉocõari, manire rijabosayumi Jesucristo. 11 To bajiri, Jesúrãca ñarã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñaja mani. Mani quẽne, Dios rĩa mani ñajare, bojonebecʉne, “Yʉ bederã ñaama”, manire yigʉmi Jesús. 12 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n13 Quẽna gajeye ado bajise gotiaja, Jesús Diore ĩ yirotire yiro:\\n“ ‘Yʉre ejarẽmorʉcʉmi’ Diore ĩre yitʉoĩaja yʉ”, yigotiaja.\\n“ ‘Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama’ Dios ĩ yicana rãca adojʉ ñaja yʉ”, yigotiaja, Jesús ĩ yirotire yiro.\\n14 Mani, Dios rĩa, sĩgʉ̃re bajirone rujʉ cʉti, ri'i cʉti bajiaja mani. To bajiri, Jesús quẽne, Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rujʉ cʉticõari, manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajijama, ĩ rijabosase sʉorine rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare vãti ĩ varotiboasere tire tegʉ bajiyumi. 15 Adi macarʉcʉro ñarã rojose yirã ñari, bajireacõari bero, “Rojose yiecorʉarãja” mani yitʉoĩagüiboarere “To cõrone güitʉjato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi. 16 To bajiri, “Ángel mesare ejarẽmogʉ̃ bajiyumi Jesús”, yibeaja mani. Ado bajirojʉa yimasiaja mani: “Diore Abraham ñamasir'i ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩarãjʉare manire ejarẽmogʉ̃ bajiyumi”, yaja mani. 17 To bajiri manire bajiro rujʉ cʉticõari rojose tãmʉoñumi Jesús. Adi macarʉcʉro ñagʉ̃ paia ʉjʉ ĩ ñagõbosaro rẽtoro ĩ jacʉ ĩ ñarojʉ ĩ rijabosariarãre “Ñagõbosagʉsa” yigʉ bajiyumi Jesús. Dios ĩ ĩajama, masa ĩna bajisere quẽnaro gotirẽtobosagʉ, to yicõari masa rojose tãmʉorãre ĩnare ĩamaigʉ̃ ñañumi. Ĩne ñañumi masa rojose ĩna yise vajare “Ĩnare masirioato Dios” yigʉ, rojose tãmʉocõari, ĩnare yirẽtobosar'i. 18 Cojojirema Dios ĩ bojarore bajiro ĩ yise, bʉto josarũgũñuju ti, Cristore. To bajiri rojose tãmʉoñuju ĩ. To bajirone bajiaja manire quẽne. Manire bajiro bajir'i ñari, Diore mani cʉdiroti ti josajama, manire ejarẽmomasiami Jesús, “Yʉre bajiro ĩna quẽne, Dios ĩ bojasere yato” yigʉ.","num_words":581,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti TITO 2\\nOca riojo ñasarise gaye\\n1 Tʉoya Tito mʉ. Dios yere queno riasoticõri riojo ĩnare riasoya mʉ, queno yijaro ĩna yirocʉ. 2 Ado bajiro ʉ̃mʉa bʉcʉrãre mʉ gotire ãmoa yʉ: Idire idi mecʉbesa mʉa. Gãjerã ĩna rʉ̃cʉbʉorã ñaña mʉa. Queno tʉoĩacõri ñeñarisere ñemecʉtiya mʉa. Dios oca riti tʉorʉ̃nʉrã ñaña mʉa. Gãjerãre ti maicõri ejabʉarã ñaña mʉa. Dios ocare riasoticõri itire jidicãmena ñaña mʉa, yi mʉ gotire ãmoa yʉ ʉ̃mʉa bʉcʉrãre. 3 Romia bʉcʉrãre cʉni ado bajiro mʉ gotire ãmoa yʉ: Diore tʉorʉ̃nʉrã ñari, queno yirã ñaña mʉa. Gãjerãre bʉsitubesa. Idire rĩarise idi mecʉbesa. Quenarise gãjerãre riasoya. 4 Ito bajiro yirã riti ado bajiro mame manʉjʉ cʉtirã romiare mʉa riasoja quena: Mʉa manʉjʉsabatiare queno maiña mʉa, mʉa rĩare ito bajiroti. 5 Queno tʉoĩacõri, ñeñarisere ñemecʉtiya mʉa. Quenarise riti tʉoĩacõri, ʉ̃mʉa rãca ajebesa. Mʉa rãca gãnare queno tirʉ̃nʉña. Masa jeyarore queno yiya. Mʉa manʉjʉsabatiare tʉo rʉ̃cʉbʉoya. Ito bajiro yiba mʉa, Dios ocare gãjerã ñeñaro bʉsibe yirona. Ito bajiroti mʉa rĩa romiare riasoya mʉa, mʉ yi gotire ãmoa yʉ romia bʉcʉrãre.\\n6 Mamarã ʉ̃mʉare cʉni ado bajiro mʉ gotire ãmoa yʉ: Queno tʉoĩacõri, ñeñarisere ñemecʉtiya mʉa, yi gotiya mʉ ĩnare cʉni. 7 Mʉreama ado bajiro gotia yʉ: Quenarise riti yisotiya. Ito bajiro mʉ yija ticõri, “Ĩre bajiro yirʉja mani cʉni”, yirã yirãji mʉ tʉ gãna. Gaje tʉoĩa wanʉbicʉti Dios oca riojo gotiya mʉ. Rʉ̃cʉbʉore rãca ĩnare mʉ riasoja quena. 8 Yʉ mʉre riasocato bajiroti ĩnare gotiya. Ito bajiro riojo Dios oca mʉ gotija tʉocõri, bojorã yirãji mʉ wajana. Ito bajiri, “Socagʉ ñami”, yi masimenaji ĩna mʉre. Ito yicõri mʉre bʉsitu masimena yirãji ĩna.\\n9 Jesure tʉorʉ̃nʉrã gãjerãre moa ĩsirãre ado bajiro mʉ gotire ãmoa yʉ: Mʉa ʉjarãre queno cʉdisotiya. “Dise rʉyabeto mani moa ĩsirise ticõri wanʉ quenajaro”, yi tʉoĩarã moa ĩsija quena. Mʉa ʉjarãre tudibesa. 10 Mʉa ʉjarã yere ãmi rudibesa. Ito bajiro mʉa yija mʉare queno tʉoĩa wanʉrã yirãji ĩna. Mʉa ʉjarãre rʉ̃cʉbʉocõri queno ĩnare cʉdisotiya mʉa. Mʉare queno masicõri, “Dios oca queno tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna”, yirã yirãji ĩna mʉare. Ito bajiri Dios jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca manire masorʉ ĩ gayere queno rʉ̃cʉbʉorã yirãji mʉa ʉjarã cʉni, yi gotiya mʉ tʉ gãna gãjerãre moa ĩsiri masare.\\n11 Jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabe yirocʉ ĩ oca mani masiroca yiñi Dios. Ito bajiro ĩ yijare, “Masa jeyarore ti maigʉ̃ ñari manire maso ãmoguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani. 12 Itire masicõri ado bajiro yirʉja manire: Ñeñarisere ñarocõti mani jidicãja quena. Adi sita gãna ñeñaro ĩna yiado bajiro yibitirʉja manire. Ado bajirojʉa mani yija quena: Queno tʉoĩacõri, ñeñarisere ñemecʉtirʉja manire. Gãjerãre queno yirʉja manire. Ito yicõri Dios ñarã ñari ĩ yiro bajiroti cʉdirã yirãji mani. 13 Co rʉmʉ mani Ʉjʉ Jesucristo tʉdi ejagʉ yiguĩji. Ĩ goticato bajiroti tʉdi ejagʉ yiguĩji. Ito bajiri ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉ tʉoĩa wanʉ yurã, quenarise riti yi ñarʉja manire. Ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉ, “Ĩti ñami Dios mani rʉ̃cʉbʉogʉ, ito yicõri manire masorʉ”, yi wanʉrã yirãji mani. 14 Manire yiari goda ĩsiñi Jesucristo. Ñeñarisere mani ñemecʉti masitoni, ito yicõri quenarise mani yi masitoni, manire yiari ito bajiro godañi ĩ. Ito bajiro yicõri mani ñeñaro yirisere coe jeoñi ĩ. Ĩ ñarã mani ñatoni, ito yicõri quenarisejʉa mani yi ãmotoni, manire yiari ito bajiro godañi Cristo.\\n15 Ito bajiro mʉre yʉ gotirisere queno masare riasosotiya mʉ. Dios ocare queno cʉdijaro ĩna yirocʉ, oca sẽoro gotisotiya. “Dios ĩ cũrʉ ña yʉ”, yicõri, “Ado bajiro ñeñaro ya mʉa”, yi goti quenoña ĩnare. Ito bajiro gotiya ĩnare, “Ĩ riasobojarise ñasarise meje ña”, mʉre ĩna yi tʉoĩame yirocʉ.","num_words":558,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 9 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Benjamiʌ̃neba yõna Quis abadada b̶asia. Idjira Abiel warra basía. Abielera Zero warra basía. Zerora Becorá warra basía. Becorára Apía warra basía. Apíara Benjamiʌ̃neba yõna basía. Maʌ̃ ẽberã Quis abadara dji droma basía.\\n2Idjia warra cũdrada erob̶asia Saul abadada. Saulora jũma israelerã cãyãbara quĩrãwãrẽãra b̶asia idjab̶a drasoara b̶asia.\\n3Ewari ab̶a Saul zeza Quis burroda ʌ̃cʌrʌ nẽbasid̶aa. Maʌ̃ carea idji warra Sauloa nãwã jarasia: –Dadji burrora jʌrʌd̶e wãdua. Nezocada ab̶a ededua.–\\n4Ara maʌ̃da Saulba Epraiʌ̃ eyaid̶a b̶ʌ ẽjũãne, Salisad̶e, Saaliʌ̃ne, Benjamiʌ̃ ẽjũãne bid̶a jʌrʌ nĩbasia. Mãwãmĩna unuẽ́ basía.\\n5Zup ẽjũãne jũẽsid̶ad̶e Saulba idji nezocaa jarasia: –Jẽda wãna. Naʌ̃bara mʌ̃ zezara idji burro carea sopua b̶ʌẽ́a ãtebʌrʌ dadji carea sopua b̶ʌa.–\\n6Dji nezocaba panusia: –Naʌ̃ purud̶e Ãcõrẽneba bed̶eabarida b̶ʌa. Jũmarãba idjira waya panʌa. Jũma idjia jarabʌrʌra wãrãda mãwãbaria. Idjimaa wãna. Idjia poya jaraisicada sãma burrora jʌrʌd̶e wãnida panʌda.–\\n7Saulba panusia: –Mãẽteara wãna. Baribʌrʌ ¿cãrẽda idji itea eded̶i? Dadjia eneped̶ad̶a paʌ̃ra jõsia. Ni cãrẽ sid̶a neẽ́ panʌa idjía diad̶i carea.–\\n8Dji nezocaba panusia: –Mʌ̃a nama parata torroda ab̶a erob̶ʌa. Maʌ̃gʌra idjía diad̶ia jaramãrẽã sãma burrora jʌrʌd̶e wãnida panʌda.–\\n9Saulba jarasia: –Bia b̶ʌa. Wãna.– Ara maʌ̃da Saulora idji nezoca ume purud̶aa Ãcõrẽneba bed̶eabarimaa wãsid̶aa. (Maʌ̃ ewarid̶e israelerãba Ãcõrẽneba bed̶eabarira dau ẽsã unubarida jarabadjid̶aa. Maʌ̃ bẽrã ab̶aʌba Ãcõrẽa iwid̶i quĩrĩã b̶ʌd̶e jarabadjia: “Dau ẽsã unubarida acʌd̶e wãna.”)\\n11Jũẽbod̶od̶ad̶e eyad̶e ʌ̃taa nĩbasid̶aa. Maʌ̃ne awẽrãrã baido jued̶e wãbʌdada unusid̶aa. Ãdjia maʌ̃ awẽrãrãa nãwã iwid̶isid̶aa: –Dji dau ẽsã unubarira ¿naʌ̃ purud̶e b̶ʌca?–\\n12Awẽrãrãba nãwã panusid̶aa: –Mãẽ, nocoare b̶ʌa. Isabe wãnadua. Id̶i puruba eya borod̶e animarãda Ãcõrẽa babue diad̶i bẽrã idjira zesia.\\n13Purud̶e jũẽsid̶ara idjira isabe jʌrʌd̶adua. Mãwãẽ́bʌrʌ idjira eya borod̶aa ne cod̶e wãya. Idjiabʌrʌ animarã Ãcõrẽa babue diaped̶ad̶ada bia jara b̶ʌida b̶ʌa ẽberãrãba cod̶i naẽna. Isabe wãnibʌrʌ idjira ununia.–\\n14Ara maʌ̃da ãdjira purud̶aa ʌ̃taa wãsid̶aa. Jũẽbʌdad̶e Samuelera eya borod̶aa wãbʌrʌda ãdji ume quĩrãdjusia.\\n15Nurẽmaena Saul jũẽi naẽna Ãcõrẽba Samuelea naʌ̃gʌda cawabisia:\\n16–Nu ara naʌ̃ horaca mʌ̃a Benjamiʌ̃ ẽjũãnebemada ab̶a bʌmaa diabueya. Idjidrʌ b̶ʌdua mʌ̃ puru Israel boro bamãrẽã. Idjiabʌrʌ bãrãra pilisteorã jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌya. Mʌ̃a unu b̶ʌa mʌ̃ purura bio bia mĩga b̶ʌda. Idjab̶a mʌ̃a ũrĩ b̶ʌa ãdjirãba quĩrã djuburiada iwid̶i panʌda.–\\n17Samuelba Saul unusid̶e Ãcõrẽba idjía jarasia: –Jãʌ̃ ẽberãdrʌ mʌ̃a bʌ́a nuena jara b̶asia. Idjiabʌrʌ mʌ̃ purura pe erob̶aya.–\\n18Purud̶e ed̶a wãbadama Saulora Samuel caita wãped̶a jarasia: –Mʌ̃ djuburia mʌ̃́a jaradua dji dau ẽsã unubari dera sãma b̶ʌda.–\\n19Samuelba jarasia: –Dau ẽsã unubarira mʌ̃́a. Eya borod̶aa mʌ̃ na wãdua. Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa id̶i bʌra mʌ̃ ume ne coida. Nu diaped̶a bʌa iwid̶ibʌrʌda mʌ̃a jaraya. Mãwãnacarea mʌ̃a bʌra idu wãbiya.\\n20Burro ewari ũbea adua panʌ carea sopuarãdua. Bʌ ẽberãrãba unusid̶aa. Maʌ̃ awara jũma israelerãba quĩrĩã panʌa bʌda, bʌ zezad̶eba yõbʌdarã sid̶a ãdjirã boroda b̶ead̶ida.–\\n21Saulba panusia: –Baribʌrʌ mʌ̃ra Benjamiʌ̃neba yõnada jãwã b̶ʌa. Dai purura Israeld̶eba yõped̶ad̶a doce purud̶ebemada dji caibeara b̶ʌa. Maʌ̃ awara Benjamiʌ̃neba yõped̶ad̶ad̶ebemada mʌ̃ ẽberãrãra dji ed̶aara b̶eaa. Maʌ̃da ¿cãrẽ cãrẽã bʌa mʌ̃́a mãwã jara b̶ʌ?–\\n22Maʌ̃be Samuelba Saulora, idji nezoca sid̶a eya borod̶e b̶ʌ ded̶aa edeped̶a ẽberãrã treinta panʌ tãẽna chũmebisia dji dromaara b̶ea chũmebadama.\\n23Maʌ̃be Samuelba ne djubaría nãwã jarasia: –Ne djara mʌ̃a bʌ́a awara b̶ʌbid̶ara enedua.–\\n24Ara maʌ̃da ne djubariba chĩded̶ebema djarada enesia Saulba comãrẽã. Maʌ̃ne Samuelba jarasia: –Codua. Mʌ̃a purua ãbaa ne cod̶i jarasid̶e naʌ̃gʌra bʌ itea awara b̶ʌbisia.– Ara maʌ̃da Saulora Samuel ume ne cosia.\\n25Mãwãnacarea ãdjira eya borod̶eba purud̶aa ed̶aa zed̶aped̶a Samuel ded̶e dji ʌ̃taarebema dejãne Saul itea cʌd̶ada osid̶aa.\\n26Mama Saulora cãĩsia. Nurẽma Samuelba Saul maʌ̃ ʌ̃taarebema dejãne b̶ʌda trʌ̃ped̶a jarasia: –Pirab̶aridua, wãida b̶ʌa.– Ara maʌ̃da Saulora piradrʌped̶a Samuel ume dajadaa wãsid̶aa.\\n27Purud̶eba wãbʌdad̶e Samuelba Sauloa jarasia: –Bʌ nezocaa jaradua na wãmãrẽã baribʌrʌ bʌra wad̶i wãrãdua. Ãcõrẽba jarabi b̶ʌra mʌ̃a bʌ́a jaraida b̶ʌa.– Ara maʌ̃da Saul nezocara na wãsia.","num_words":576,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.139,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 8\\n☰ ATOS 8 ◀ ▶\\n1 Saulo niwoditema niɡ̶ijo noiigi moyeloadi Estêvão.\\nSaulo iatetibeci ica lapo oko anonakato Ǥoniotagodi\\nIjaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko niɡ̶ijo noɡ̶oyeloadi Estêvão, ica neloɡ̶ododipi niɡ̶ijo lapo oko anonakato Ǥoniotagodi jiɡ̶idaaɡ̶oiatigi moiatetibeci manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa niɡ̶ijoa anonakato Ǥoniotagodi jiɡ̶ilaagiteloco nipodaɡ̶a Judéia, codaa me Samaria. Ijokijoateda niɡ̶ijoa dooze liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi baadaɡ̶a daleditibige. 2 Icoa ɡ̶oneleegiwadi anodeemitetibige Aneotedoɡ̶oji joɡ̶onaligitini Estêvão, codaa eliodi me nacaagaɡ̶ateloco.\\n3 Pida Saulo jeɡ̶epaanaɡ̶a doletibige me yaaɡ̶adi niɡ̶ijo lapo oko anonakato Ǥoniotagodi. Igotece icoa diimaɡ̶a, odaa ixigiticoace inoa ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi anonakato Ǥoniotagodi, odaa ja diiɡ̶enatakatiogi moixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi.\\nFilipe deleticogi nipodigi Samaria\\n4 Niɡ̶ijo anilaagitibece idiaanaɡ̶adiite oyatematitedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus. 5 Odaa Filipe jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Samaria, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yatematitibece Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Jesus meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 6 Odaa ijotawece niɡ̶ijo oko owatacotece Filipe lotaɡ̶a. Iditawece najipaaɡ̶a, codaa monadi ijoa loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi. 7 Igaataɡ̶a niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi eliodi oko ja noditicoaci, codaa eliodi me napaawaɡ̶ateloco naɡ̶a noditicoaci. Eliodi oko ane wayodadi inaa eledi alejaadotedi ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e eledi nicilaɡ̶a. 8 Odaa eliodi oko ninitibigiwaji manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a.\\n9 Icoa nokododi onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão one akaaɡ̶ini me oxikoneɡ̶egi, odaa iditawece niɡ̶ica niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a Samaria oyopo. Simão dinabaketibece, mee ica me ɡ̶oneɡ̶egi. 10 Iditawece oko owatacotece, ina ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egipi codaa me niɡ̶inoa ane daɡ̶axa me iwikodadipi codaa moditibece, “Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ɡ̶onoenoɡ̶odi ane liboonaɡ̶adi ‘Nelegi loniciwaɡ̶a aneotedoɡ̶oji’.” 11 Catiwedi owidi nicaaɡ̶ape niɡ̶ini oyopo niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa leeɡ̶otedi niɡ̶icoa loxikonaɡ̶aneɡ̶eco, codaa idioka limedi mowatacotece. 12 Pida niɡ̶ijo Filipe naɡ̶a yatematitiogi niɡ̶idi noiigi nibodicetedi anele anoditece Jesus, odaa niɡ̶idi noiigi joɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa nibodicetedi anoditece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji micota me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko, codaa moditece loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus. Odaa ja dinilegetibigiwaji, ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi. 13 Odaa ijaaɡ̶ijo Simão jaɡ̶aɡ̶a etiwaɡ̶ataka, odaa ja dinilege. Niɡ̶idiaaɡ̶idi idioka limedi mipegitege Filipe, odaa eliodi me yopo naɡ̶a nadi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me nibinico aneote Filipe.\\n14 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji idiaaɡ̶ite nigotaɡ̶a Jerusalém. Igaanaɡ̶a owajipata modi ica noiigitigi Samaria modibatege lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa joɡ̶oimonya Pedro ijaa João. 15 Igaaniɡ̶icotibece, odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odipokoteloco niɡ̶idi noiigi modibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji. 16 Leeɡ̶odi aniɡ̶ica otiɡ̶initece niɡ̶idi oko samaritaanotedi ane dibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi anaɡ̶a dinikateloco niɡ̶idi oko. Pida baanaɡ̶a dinilegetibigiwaji moibake Liboonaɡ̶adi Jesus. 17 Odaa Pedro ijaa João joɡ̶oipeketeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijo oko, odaa joɡ̶odibatege Aneotedoɡ̶oji Liwigo.\\n18 Igaanaɡ̶a nadi Simão Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yajigotediogi Liwigo niɡ̶ijo oko noɡ̶oipeketeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, naɡ̶a nadi, odaa ja domaɡ̶a yajigotiogi dinyeelo Pedro ijaa João, meetiogi, 19 “Aaɡ̶aɡ̶a jemaa manajicitiwatiwaji niɡ̶ida noniciweɡ̶egi amanagawini nigica oko ane jipeketeloco ibaaɡ̶atedi, odaa niɡ̶ini oko ja dibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji.”\\n20 Pida Pedro meeta, “Jemaa Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adimonyaatedicogi akaami idiaa ɡ̶aninyeelo minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe leeɡ̶odi me aleetibige daɡ̶a jakataɡ̶a me jinoojeteeɡ̶a niɡ̶ida loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa. 21 Niɡ̶ida makaami aɡ̶ica ane enitoɡ̶ogi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akati mawii niɡ̶ida ɡ̶obakeditema Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi ɡ̶adaaleɡ̶ena ayapidi lodoe Aneotedoɡ̶oji. 22 Enice oleetibige madinilaanitibece, ikani niɡ̶ida ɡ̶adowoogo ane beyagi, codaa ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adaxawani. Ijoatokaaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶adowoogo ane beyagi. 23 Igaataɡ̶a jinadi manoceetoɡ̶odomi, odaa jeɡ̶eo me beyagi ɡ̶adaaleɡ̶ena. Odaa niɡ̶ida ɡ̶abeyaceɡ̶egi jaɡ̶akaami liwilogojegi.”\\n24 Naɡ̶a niniɡ̶odi Simão, meetiogi, “Adiwikodeni, ipokitalotiwaji Ǥoniotagodi, ipokitiloco amanagawini aɡ̶ica idonagi niɡ̶ida anenitatiwaji.”\\n25 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Pedro ijaa João joɡ̶oyatematitibece codaa me odiiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a Ǥoniotagodi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opitacicogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa naigitinece joɡ̶odigotece icoa owidi nigotadawaanaɡ̶a samaritaanotedi, odaa idiwatawece niɡ̶idiwa nigotadawaanaɡ̶a anodigotece oyatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus.\\nFilipe yotaɡ̶aneɡ̶e ica lacilotigi niiɡ̶o Etiópia\\n26 Ica niaanjo Ǥoniotagodi meeta Filipe, “Adinoeni, odaa adinikaniticogi ane icoɡ̶otigi niwetaɡ̶a nigepaaɡ̶icootinece naigi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém anopiticogi nigotaɡ̶a Gaza, niɡ̶ijo naigi oxiiɡ̶odi anigotece miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo.” 27 Odaa Filipe ja dinoe, jiɡ̶igo. Odaa digawini, ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi, ane onoɡ̶odinake, jonoɡ̶opiticogi liɡ̶eladi digoida niiɡ̶o Etiópia, waxoditinigi aca lagaagena. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa joniɡ̶iniaa doweditelogo idiwatawece niɡ̶icoa ninyeelo aca iniona-eloodotigi niɡ̶idi niiɡ̶o, naɡ̶ani iniona one liboonaɡ̶adi Candace. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém. Igo nigotaɡ̶a Jerusalém me doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. 28 Pida nenaɡ̶a dopitijo odaa one yalomeɡ̶etece ligi lotaɡ̶anaɡ̶axi Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Odaa Filipe ja naditece naɡ̶ajo lagaagena niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa digoida naigi. 29 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eeta Filipe, “Emii ipecitece naɡ̶ajo nagaagena.” 30 Odaa Filipe ja walokoditece, jiɡ̶igo majotaɡ̶a naɡ̶ajo nagaagena, odaa ja wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi me yalomeɡ̶eteloco lotaɡ̶anaɡ̶axi Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa Filipe ja ige, meeta, “Iniotagodi, owooɡ̶oti ica ane diitigi idi analomeɡ̶eniteloco?”\\n31 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja igidi Filipe, meeta, “Aɡ̶ica inimaweneɡ̶egi daɡ̶a jowooɡ̶odi ica ane jalomeɡ̶eteloco nige diɡ̶icata ane neloɡ̶oditiwa ane diitigi niɡ̶idiwa notaɡ̶a.” Odaa ja node Filipe me nicooɡ̶owatinigi naɡ̶ajo lagaagena, nicooɡ̶eti liwai. 32 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa yalomeɡ̶eteloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo liwai anee,\\n“Niɡ̶ijoa liciagi niɡ̶ina waxacoco anoyadeegiticogi lodoe nematagodi,\\ncodaa liciagi niɡ̶ina waxacoco me diɡ̶icata layaageɡ̶egi niɡ̶ina monoxotegi,\\njiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa me notokotedini.\\n33 Niɡ̶ica oko oyame, codaa aɡ̶ica ane licaajo.\\nAɡ̶aleeɡ̶icoa me yewiɡ̶atedinigi niɡ̶ina iiɡ̶o,\\nodaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶adiaaɡ̶ica ane yalaɡ̶ata ane licoɡ̶egi,\\n34 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi ja ige Filipe, meeta, “Dige aneloɡ̶otitiwa! Ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane yalaɡ̶atalo inoa lotaɡ̶a, domige eetece ijaaɡ̶ijo, oɡ̶oa, domige eetece eledi oko?” 35 Odaa Filipe jiɡ̶idaa dinanatigi me yeloɡ̶odita anodaa diitigilo niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane yalomeɡ̶etelogo. Yatematita niɡ̶ijoa nibodicetedi anele anoditece Jesus. 36 Odaa eɡ̶idaa diiticogi me wiajeeɡ̶a, jonoɡ̶otota ica nipodigi anidi natoaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶ee, “Digawini! Digoina idi natoaɡ̶a. Ejidiɡ̶ica anigetiɡ̶ida leeɡ̶odi daɡ̶a adolii me idinilege.” 37 Naɡ̶a niniɡ̶odi Filipe, odaa jeɡ̶eeta, “Niɡ̶ina nigewi me iwaɡ̶atakani manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena, odaa baɡ̶a yakadi madinilegeni.” Odaa jeɡ̶ee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, “Ejiwaɡ̶adi Jesus Cristo me Lionigi Aneotedoɡ̶oji.”\\n38 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dipoko me onicooɡ̶etini naɡ̶ajo lagaagena, odaa Filipe, ijo ɡ̶oneleegiwa joɡ̶owaxoditinigi ninyoɡ̶odi, odaa Filipe ja ilege niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 39 Igaanaɡ̶a daxoditicoace ninyoɡ̶odi, odaa Liwigo Ǥoniotagodi ja yadeegi Filipe mopi. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi naɡ̶a domaɡ̶a doletibige, pida aɡ̶aleeɡ̶ica me nadi, odaa jiɡ̶idaa diitacicogi me diniwiaje, eliodi me ninitibece. 40 Liwigo Ǥoniotagodi ja yadeegi Filipe, odaa jiɡ̶icota nigotaɡ̶a Azoto. Maleeɡ̶idaa diitigi me diniwiaje Filipe, idokee me yatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus midiwataɡ̶a nigotadi anigotece neɡ̶epaaɡ̶icota nigotaɡ̶a Cesaréia.","num_words":921,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.147,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 21\\n☰ APOCALIPSE 21 ◀ ▶\\nIca gela ditibigimedi icaaɡ̶ica gela iiɡ̶o\\n1 Odaa ja jinadi gela ditibigimedi codaa me gela iiɡ̶o. Leeɡ̶odi niɡ̶ijo odoejegi ditibigimedi, ijaaɡ̶ijo odoejegi iiɡ̶o aɡ̶aleeɡ̶icoa, codaa me akiidi-eliodi eledi aɡ̶aleeɡ̶ica. 2 Eledi jinadi ani nigotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yoe me nebi, gela Jerusalém, ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Jaɡ̶anadí codaa ja igo macataɡ̶a naɡ̶ana awicije ane wado, odaa ja nibeotege me dakapetege lodawa. 3 Odaa ja jajipata ica ane igedi me dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, mee,\\nLiɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji idei minataɡ̶a niɡ̶ina oko,\\nIniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji ideite miditaɡ̶a,\\ncodaa me Noenoɡ̶odi.\\n4 Iwilegitetema icoatawece latiidi.\\nCodaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane yeleo,\\naɡ̶aleeɡ̶ica daɡ̶a noenaɡ̶a,\\ncodaa aɡ̶aleeɡ̶ica anoilee.\\nLeeɡ̶odi niɡ̶icoa jotigide anee ja ixomaɡ̶atedijo.”\\n5 Odaa Aneotedoɡ̶oji ane nicotedeloco nibaanco me ɡ̶oneɡ̶egi mee, “Inoatawece jigelaɡ̶atidi.” Odaa meetediwa, “Idiitedini niɡ̶inoa yotaɡ̶a leeɡ̶odi ewi, codaa niɡ̶ina oko oyakadi monakato.” 6 Odaa meetediwa, “Inoatawece ja igo. Ee odoejegi, codaa mowidijegi, leeɡ̶odi jeɡ̶emaɡ̶a yoenataka inoatawece, codaa ja jigodi inoatawece. Niɡ̶ina ane yeloadi ecibi jajigota ninyoɡ̶odi ane daɡ̶a ɡ̶onoojedi, aneo oko me daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo me yewiɡ̶a. 7 Niɡ̶ina ane iɡ̶eke ane beyagi, dibatege inoatawece meetaɡ̶a. Odaa Ee Noenoɡ̶odi, codaa niɡ̶ini ionigi. 8 Pida niɡ̶ina ane daɡ̶aca laaleɡ̶ena me niotici, codaa niɡ̶ina ane diɡ̶ica me idinakato, codaa anowo ane napioi ane ɡ̶odoɡ̶olota, codaa ɡ̶onematagododi, codaa niɡ̶ina ane loomatewa okanicodaaɡ̶ica oko, inoa oxikonaɡ̶aɡ̶a, inoa anodaaɡ̶ata niwicidi, inoa awitakaɡ̶a, iditawece niɡ̶idi idei niɡ̶ica ane leeditibige me iticoace midataɡ̶a noledi libegi aninoa ɡ̶ocilaɡ̶adi ane lanicaɡ̶awa aligopenaɡ̶aneɡ̶e loɡ̶ocilaɡ̶adi lanigi. Niɡ̶ica anei owidijegi némaɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo.”\\nAca gela Jerusalém\\n9 Odaa onijoteci niɡ̶ijoa seete aanjotedi anonolitedi niɡ̶ijoa seete baxiatedawaanaɡ̶a ane nolee niɡ̶ijoa owidijedi nawikodico jeɡ̶enagi meetaɡ̶a, meetiwa, “Anagi, jikeetaɡ̶awa naɡ̶ani ane gela me wado, lodawa Waxacoco.” 10 Odaa ja dakatiwigiji Aneotedoɡ̶oji Liwigo, ja idadeegitibeci, odaa niɡ̶ijo aanjo ja yadeegi iwigo, yadeegitibigimece ditibigimedi ani wetiɡ̶a ane leegitibigimece. Odaa ja nikeetiwa naɡ̶ani nigotaɡ̶a nelegi, Jerusalém ane yoe Aneotedoɡ̶oji me nebi. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a icoɡ̶otibigimece ditibigimedi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 11 Naɡ̶ani nigotaɡ̶a datale liciagi Aneotedoɡ̶oji me datale, codaa datale macataɡ̶a aca wetiɡ̶a ane igeditice ane diniwaloe, liboonaɡ̶adi “Jaspe”. 12 Idi niwilanigi ane niotaa naɡ̶ani nigotaɡ̶a, leegitibigimece codaa me nelegi. Idoa dooze lapoaco, idiaa dooze aanjotedi oyowie niɡ̶idoa epoaco. Odaa niɡ̶idoa epoaco diniditeloco liboonaɡ̶atedi niɡ̶ijoa dooze lionigipi Israel. 13 Idoa itoatadiɡ̶ida epoaco diɡ̶eticogi nigoi, itoatadiɡ̶ida diɡ̶etege niocodi wajenaɡ̶a, itoatadiɡ̶ida diɡ̶etege niocodi niwetaɡ̶a, itoatadiɡ̶ida diɡ̶etege ɡ̶ocidi. 14 Niɡ̶idi niwilanigi ane niotaa naɡ̶ani nigotaɡ̶a oipodeɡ̶eteloco dooze wetiadi. Niɡ̶idiwa wetiadi diniditeloco liboonaɡ̶atedi niɡ̶ijoa dooze liiɡ̶exedi Waxacoco.\\n15 Niɡ̶ijo aanjo ane idotaɡ̶aneɡ̶e ida libikotanaɡ̶anaɡ̶adi oolo lajo me ibikota ane lica naɡ̶ani nigotaɡ̶a, lapoaco, codaa me niɡ̶idi niwilanigi. 16 Naɡ̶ani nigotaɡ̶a diniwokodaɡ̶axiide, idoatawece liwailidi idokida ane locaɡ̶atiigi. Niɡ̶ijo aanjo ibikotata niɡ̶ijo libikotanaɡ̶anaɡ̶adi odaa locaɡ̶atiigi dibata iniwata miili niɡ̶igo iniwata taalia ciloomito (icoa romaanotedi libikotanaɡ̶aneɡ̶egi boɡ̶one dooze miili.) Idokida ane locaɡ̶atiigi moibikota liwailidi codaa me locaɡ̶atiigi migo ditibigimedi. 17 Niɡ̶ijo aanjo eledi ibikota niɡ̶ijo niwilanigi, odaa dibatalo 64 meetilo (romaanotedi libikotanaɡ̶aneɡ̶egi boɡ̶one 144), pida niɡ̶ijo aanjo baɡ̶a ibake ane ɡ̶obikotanaɡ̶aneɡ̶egi. 18 Niɡ̶idi niwilanigi oyatita aca wetiɡ̶a ane diniwaloe moyoe, ane liboonaɡ̶adi “Jaspe”, aniaa nigotaɡ̶a moyoe oyatita oolo ane igeditice macataɡ̶a galaapa. 19-20 Niwetiadi lipodaɡ̶aladi niɡ̶idi niwilanigi onadineɡ̶eta inoatawece ane latopaco wetiadi ane diniwaloe. Niɡ̶icoa wetiadi anoibake, liboonaɡ̶atedi Jaspe, Safira, Ágata, Esmeralda, Sardônio, Sárdio, Crisólito, Berilo, Topázio, Crisópraso, Jacinto, Ametista. 21 Niɡ̶ijoa lapoaco one dooze pérola. Onidatecibeci epoagi one onaniteci aca pérola. Odaa niladigodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a one oolo ane yapidi, ane igeditice macataɡ̶a galaapa.\\n22 Aɡ̶ica jinadi manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a diɡ̶ini epaa liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Leeɡ̶odi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji anida eliodi nimaweneɡ̶egi iniaa Waxacoco yeloɡ̶otibigiwaji okanicodaaɡ̶ica ane liwai nigotaɡ̶a. (Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me doɡ̶oyopotibige liɡ̶eladi anei modoɡ̶etetiogi). 23 Naɡ̶ani nigotaɡ̶a ayopotibige aligeɡ̶e oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a epenai me naloteloco, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji aneliodi me datale, nalotedeloco, codaa natalaɡ̶a ane icoɡ̶otigi minitaɡ̶a Waxacoco yatalaɡ̶adi nigotaɡ̶a. 24 Odaa niɡ̶ijo noiigi anidioka limedi me newiɡ̶a ewaligitibigiwaji me datalaɡ̶ateloco naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodolitigi niɡ̶ina iiɡ̶o onadeegita niliicaɡ̶ajetecidi naɡ̶ani nigotaɡ̶a moiweniɡ̶ide. 25 Lapoaco naɡ̶ani nigotaɡ̶a idioka limedi me domoke idatawece noko. Adinoxoco leeɡ̶odi aɡ̶aleeɡ̶ica enoale. 26 Odaa noiigi onadeegita naɡ̶ani nigotaɡ̶a niliicaɡ̶ajetecidi monelecaɡ̶atee codaa moiweniɡ̶ide. 27 Odaa adakatio niɡ̶ina oko aneo ane beyagi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina ane noomatewa okanicodaaɡ̶ica oko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a awitakaɡ̶aɡ̶a. Idioka dakatiobece niɡ̶ijo anidiwa liboonaɡ̶atedi me diniditelogo lotaɡ̶anaɡ̶axi Waxacoco, aneite liboonaɡ̶atedi niɡ̶ica baanaɡ̶a idioka limedi me newiɡ̶a.","num_words":647,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Santiago 2 BSNNT - Ajiya yʉ mairã. Mani ʉjʉ, - Bible Search\\n“Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉoroti ñaja”, yire\\n1Ajiya yʉ mairã. Mani ʉjʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani. Quẽnamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto rʉ̃cʉbʉoaja mani. To bajiro yirã ñari, mani rãcanare quẽne gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉoroti ñaja. 2Mʉa rẽjarone, sĩgʉ̃ quẽnase sudi sãñacõari, ãmo sãriabedori sãcõari ejagʉmi. To yicõari, gãjijʉa sudi bʉcʉ sãñacõari ĩ ejajama, ado bajiro yirãja mʉa: 3-4Quẽnase sudi sãñacõari, sãjaejagʉrema, “Ado ñaja rujiriaro quẽnarito”, ĩre yirãja mʉa. Maioro bajigʉjʉarema ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Tone rʉ̃gõcõaña. Mʉ bajirʉabetijama, rʉ̃cacane rujicõaña mʉ” ĩre mʉa yijama, quẽnaro gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉomena yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mʉa.\\n5Ado bajiro mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa: “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã, maioro bajirã jãjarã ñaama. “Maioro bajirã ñaama” Diore ajimena ĩna yiĩarã ñaboarine, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ, quẽnaro Dios ĩ yirã ñaama. To bajicõari, ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉ ejarona ñaama. 6To bajiboarine, maioro bajirãre ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉare rʉ̃cʉbʉorũgũaja mʉa. “Ĩna sʉorine rojose tãmʉorãja mani”, ¿yimasibeatique mʉa? Ĩna ñaama mʉare gotiyirorʉarã, ʉjarã tʉjʉ, mʉare juavarũgũrã. 7“Jesús yarã ñaja yʉa” yicõari, bautiza ecoriarã ñaja mʉa. To bajiri, ĩ ocare ajicõari, quẽnaro variquẽnaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉama ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarũgũama. ¿Tire masibeatique mʉa?\\n8Mani ʉjʉ, Dios ñamasusere ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa cʉdijama, quẽnaro yirã yirãja mʉa. 9Tire ajirã ñaboarine, masa jedirore mʉa ĩarʉ̃cʉbʉobetijama, rojose yirã yirãja mʉa. To bajiri, “Mʉa ye sʉorine rojose ñaja”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios. 10Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeomenare, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro yiĩagʉ̃ ĩ ñajare, ĩ rotirere cojo vãme mani cʉdibetijama, ñajediro ĩ rotirere cʉdibetijeocõarãre bajiro bajirãja mani, Dios ĩ ĩajama. 11Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro rotiyumi Dios: “Manajoa cʉtirã quẽne, manajʉa cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Gãjerãre sĩabesa”, manire yiyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manajoa cʉtirã gãjerãre ajeriarã cʉtibetiboarine, gãjire mani sĩajama, Dios ĩ rotimasire cʉdimena yirãja mani. 12To bajiri, “Rojose mani yirʉasere yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, quẽnaro mani yibetijama, rojose mani yisere masicõari, rojose manire yirʉcʉmi Dios, yimasirã ñari, quẽnase rĩne yiroti ñaja manire. 13To bajiri gãjerãre mani ĩamaijama, manire quẽne ĩamairʉcʉmi Dios. Gãjerãre mani ĩamaibetijama, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, manire quẽne ĩamaibetirʉcʉmi Dios, rojose mani yire vaja.\\n“Quẽnaro mani yisere ĩacõari, ‘Socarã mene yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñaama’ yigʉmi Dios”, yire queti\\n14Adire quẽne quẽnaro ajiya yʉ mairã: “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios” yirã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi Dios. 15-16Cojojirema, ado bajiro bajiroja: Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, bʉto ñiorijagʉ, to yicõari, sudi magʉ̃ maioro bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnaro vasa. Bare quẽnase bʉjaba. To bajicõari, sudi bʉjaba” ĩre yigotiboarine, ĩ bojasere mani ĩsibetijama, socarãne ĩre yigotiboarãja mani. Ĩre mani ñagõboase ñie vaja manoja. 17Tire bajiro bajiaja Diore mani ajitirʉ̃nʉse. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ yarã ñaja mani” yiboarine, gãjerãre mani ejarẽmobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. Dios yarã me ñarãja mani.\\n18“Yʉ gotisere ajimasimenama” yigʉ, ado bajiro gotiaja: “Gãjerãre quẽnaro maiaja yʉa” mʉa yisere yʉre mʉa yiĩobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, mʉare yigʉja yʉ. Yʉjʉarema, gãjerãre quẽnaro yʉ ejarẽmosere ĩacõari, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami”, yimasirʉarãja mʉa. 19“Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” mʉa yitʉoĩase quẽnaja. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, quẽnaro mʉa yibetijama, “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios” mʉa yitʉoĩase ñie vaja manoja. Vãtia quẽne “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” yitʉoĩarã ñari, güirã nanarãma. To bajiboarine rojosere yitʉjamena ñarãma. 20“Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yitʉoĩarã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, quẽnaro tʉoĩamasimenare bajiro bajirãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” mʉa yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. 21Mani ñicʉ, Abraham ñamasir'i ĩ yimasirere mʉare gotiaja yʉ. Dios ĩ rotijare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajaʉ joejʉ ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉre sĩagʉagʉ yimasiboayuju Abraham. Ĩre ĩ sĩagʉadone, “Ĩre sĩabeticõaña”, ĩre yimasiñuju Dios. To yicõari, ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abrahamre. 22To bajiri, Dios ĩ rotiriarore bajiro yimasir'i ĩ ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasiñumi”, yimasiaja mani. 23Dios ĩ rotiriarore bajirone Abraham ĩ cʉdire ñajare, “ ‘Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yimasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Dios baba ñaami”, ĩre yimasiñujarã masa.\\n24To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yicõari, quẽnaro mani yijama, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. 25Rahab vãme cʉtimasirio jãjarã ajeriarã cʉtigo ñaboarine, quẽnaro so yimasirere quẽne tʉoĩaña: Jud'io masa ʉjʉ ĩ cõamasiriarã ĩna ejaro ĩacõari, “Mʉare ĩaterã mʉare sĩaroma” yigo, “Yʉ ya vijʉ sãjarudiya mʉa”, ĩnare yimasiñuju. To yicõari, “Mʉa rudiarotire mʉare gotirʉocoja”, yimasiñuju so. To bajiro ĩnare so yirẽmomasire ti ñajare, “Rojose magõ ñaamo”, sore yiĩamasiñuju Dios. 26Mani rujʉ catise ti manijama, vaja manoja ti. To bajirone bajiaja “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãjerãre quẽnaro mani yibetijama. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja.","num_words":788,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea JONÁ 1\\nJoná Ãcõrẽnebemada mĩrũ wãna\\n1 Ẽberãda b̶asia Joná abadada. Maʌ̃ Jonára Amitai warra basía.* 2 Reye 14:25. Ewari ab̶a Ãcõrẽba Jonáa jarasia:\\n2 –Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa bʌra Ninive puru dromanaa wãida. Mʌ̃a unu b̶ʌa maʌ̃ purud̶ebemarãba jũmawãyã cadjiruada o panʌda. Maʌ̃ bẽrã ãdjirãa jaradua mʌ̃a cawa oida.–\\n3 Baribʌrʌ Ãcõrẽba jara b̶ʌ ĩjã o amaaba Jonára Ãcõrẽnebemada mĩrũ wãsia. Wãne barco wib̶aribada puru Jope abadama jũẽsia. Mama barcoda unusia Tarsi druad̶aa wãi carea b̶ʌda.† Hebreorãmaarã maʌ̃ Tarsira dji tʌmʌara b̶ʌ drua basía. Parata diaped̶a barcod̶e b̶adosia Ãcõrẽnebemada tʌmʌ mĩrũ wãi carea.\\n4 Baribʌrʌ mãcua tʌmʌ wãnaẽ́ne Ãcõrẽba nãũrãda dji cãbãyã puábisia. Maʌ̃ba pusara quĩrũ nũmeped̶a baidora barcod̶e ed̶a wã nũmesia. Barcora tod̶ogozoaica nũmesia.\\n5 Maʌ̃ bẽrã barco edebʌdarãba ne wayaaba ãdjiza ãdji ãcõrẽa bed̶ea djuburia duanesid̶aa. Maʌ̃ awara barcora wẽsaara ũmemãrẽã ãdji netatara jũma daid̶u b̶atacuasid̶aa. Maʌ̃misa Jonára barcod̶e ed̶a wãped̶a bio cãĩ b̶asia. 6 Baribʌrʌ barcod̶ebema boroba Jonára cãĩ b̶ʌda unune wãsia. Maʌ̃ne jarasia:\\n–Bʌra ¿cãrẽ cãrẽã jãwã cãĩ tab̶ʌ? ¡Pirab̶ariped̶a bʌdji Ãcõrẽa iwid̶idua! Idjia careba quĩrĩãibʌrʌ ãĩbẽrã dadjirãra ẽdrʌ b̶ʌisicada.–\\n7 Joná ʌ̃ta zed̶acarea barco edebʌdarãba ãdjiza jara duanesid̶aa:\\n–Ne jemenenadrʌ cawad̶i carea caid̶eba jãwã naʌ̃ minijĩchiad̶e panʌda.–\\nAra maʌ̃da ne jemenesid̶aa cawad̶i carea. Maʌ̃ne cawasid̶aa Jonádrʌ bed̶ead̶e b̶ʌda. 8 Maʌ̃ carea ãdjia jarasid̶aa:\\n–Daia jaradua bʌa cãrẽda osida jãwã dadjirãra naʌ̃ minijĩchiad̶e panesid̶ara. ¿Bʌa cãrẽda obari? ¿Sãmaʌba zebʌrʌ? ¿Bʌra sãmabema? ¿Sãʌ̃gʌ ẽberãrãnebema?–\\n9 Jonába panusia:\\n–Mʌ̃ra hebreoda jãwã b̶ʌa. Mʌ̃a bajãnebema Ãcõrẽa bia bed̶eabaria. Idjia pusara, naʌ̃ ẽjũã sid̶a osia.–\\n10 Maʌ̃ awara jarasia idjira Ãcõrẽnebemada mĩrũ wãbʌrʌda. Maʌ̃ cawasid̶ad̶e ãdjirãra bio ne wayasid̶aa. Ma��̃ carea ãdjia iwid̶isid̶aa:\\n–¿Bʌa cãrẽ cãrẽã jãwã osi?–\\n11 Maʌ̃misa pusara aud̶uara quĩrũbʌrʌ bẽrã ãdjia iwid̶isid̶aa:\\n–¿Jãʌ̃be bʌra sãwã od̶i pusa quĩrũbira tumabid̶i carea?–\\n12 Jonába panusia:\\n–Mʌ̃ra daid̶u b̶atabued̶adua. Mãwãbʌrʌ pusara tumaya. Mʌ̃a cawa b̶ʌa mʌ̃drʌ bed̶ead̶e b̶ʌda naʌ̃ pusa jãcua quĩrũ nũmʌ carea.–\\n13 Baribʌrʌ barco edebʌdarãba aud̶uara wisid̶aa doyaa wãni carea. Mãwãmĩna poyad̶aẽ́ basía, pusara wetara quĩrũna bẽrã. 14 Maʌ̃ carea Ãcõrẽa nãwã iwid̶isid̶aa:\\n–Ãcõrẽ, naʌ̃ ẽberã beabʌda carea daira beubirãdua. Idjida bed̶ea neẽ́ b̶ʌda bead̶ibʌrʌ, daira bed̶ead̶e b̶ʌrãdua. Wãrãda bʌabʌrʌ ara bʌdjia crĩcha b̶ʌ quĩrãca o b̶ʌa.–\\n15 Mãwã jarad̶aped̶a Jonára daid̶u b̶atabuesid̶aa. Ara maʌ̃da pusara tumasia. 16 Maʌ̃ unusid̶ad̶e barco edebʌdarãba Ãcõrẽ wayaad̶eba animarãda babue diasid̶aa. Maʌ̃ awara wãrãneba jarasid̶aa idjira ẽpẽnida.\\n17 Maʌ̃ne Ãcõrẽba b̶eda waib̶ʌada diabuesia Joná mĩmãrẽã. Maʌ̃ b̶eda b̶ited̶a Jonára ewari ũbea b̶asia.\\n*1:1 2 Reye 14:25.\\n†1:3 Hebreorãmaarã maʌ̃ Tarsira dji tʌmʌara b̶ʌ drua basía.","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.149,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 5 DES - Jesucristore mari umupeoturacʉ̃ ĩagʉ - Bible Search\\n“Dipuwaja moorã ãhrima,” Goãmʉ ĩgʉ arĩ ĩacʉ̃ õpa waroca marire, arĩ gojañumi Pablo\\n1Jesucristore mari umupeoturacʉ̃ ĩagʉ “Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ marire. Ĩgʉ eropa arĩ ĩacʉ̃ Goãmʉ mera mari õaro árĩcʉ̃ iimi marire mari Opʉ Jesucristo. 2Eropirã mari ĩgʉre umupeocʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ marire mahigʉ, marire aĩmi ĩgʉ mera mari õaro árĩboro dopa. Goãmʉ tamera õatariagʉ ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉ iro dopa ta õarã árĩcʉ̃ iigʉcumi ĩgʉ marire. Ĩgʉ eropiiburire õaro masia mari. Eropirã mucubiria. 3Eropirã ñero tariquererã mucubiria mari. Ñero tarirã irire yujuro bojemasia mari. Eropa yujuro bojerã ñero tariquererã õaro Goãmʉre guñaturarã wahaa mari. Eropirã Goãmʉ yare duhubeaa mari. 4Mari eropa árĩcʉ̃ ĩagʉ, “Õaro iiabʉ mʉa,” arĩgʉcumi Goãmʉ marire. Ĩgʉ marire eroparĩcʉ̃, marire ĩgʉ tauborore õaro masia mari. Eropirã ñero tarirã sã mucubirimasia mari. 5Eropigʉ Goãmʉ marire Espíritu Santore obeomi mari mera árĩdoregʉ. Eropigʉ Espíritu Santopʉ mari mera árĩgʉ Goãmʉ marire eropa mahiniguicãrire masicʉ̃ iimi. Eropirã “Goãmʉ õaro taugʉcumi marire,” arĩ “Ĩgʉ mera árĩniguicãrãca,” arĩ masia mari.\\n6Eropigʉ ero core mari ñeri iirare mari basi mari cóãmasibiricʉ̃ ĩagʉ, ĩgʉ queodiro sihajacʉ̃ mari ñerã árĩra dipuwaja Cristo sĩripʉ. 7Mari masa gajigʉ ya árĩburire sĩribasadiabeaa. Õagʉ árĩgʉre yujugʉ sĩribasabocumi gajisubu arĩgʉ. 8Maripʉ ñerã mari árĩquerecʉ̃ Jesucristo sĩribasadi árĩmi mari ya árĩburire. Ĩgʉ eropiicʉ̃ Goãmʉ turaro marire ĩgʉ mahirare masia mari. 9Mari ya árĩburire ĩgʉ sĩricʉ̃, ĩgʉ di cóãcʉ̃, Goãmʉpʉ marire “Dipuwaja moorã ãhrima,” arĩ ĩhami. Ĩgʉ eropa arĩ ĩara pʉhrʉ dohpaguepʉre marire peamegue wabonirãre taumi Jesucristo. Eropigʉ ĩgʉ yarã marire ĩgʉ iira pʉhrʉ marire dipuwaja moasome Goãmʉ. 10Eropirã Goãmʉre gamebirã mari árĩquerecʉ̃ ta ĩgʉ magʉ sĩrigʉ mari ñeri iira dipuwaja wajayebasadigʉ árĩmi. Eropa wajayebasagʉ ĩgʉ Pagʉre Goãmʉre guabiricʉ̃ iimi ĩgʉ mari mera. Eropirã ĩgʉ yarã wahaa mari. Dohpague tamerare tauro õaro iigʉcumi marire. Ĩgʉ yarã mari árĩcʉ̃, Jesu ĩgʉ masa mʉriara mera marire peamegue wabonirãre õaro taugʉcumi ĩgʉ. 11Pʉhrʉgue mari tariborore mucubiria mari. Goãmʉpʉre guña mucubiria. Mari Opʉ Jesucristo mari ñeri dipuwaja ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ Goãmʉ yarã ãhraa mari. Eropirã mucubiria.\\nAdánre Cristo sãre wereñumi Pablo Roma majarãre\\n12Jesucristo taunirã árĩrã õpa masia mari: Adán ĩgʉ ñerire iinʉgarasubugue i yebare ñeri árĩnʉgayoro. Ñeri árĩnʉgacʉ̃ masa sĩrinʉgañuma. Mari árĩpehrerã ñerire iiaa. Eropirã árĩpehrerã mari ñerã árĩri waja sĩrirãca. 13Goãmʉ ĩgʉ dorerire Moisere apiboro core diaye ta i yeba majarã ñerire iimʉriñuma. Eropa ñerire iiquerecʉ̃ iri doreri maricʉ̃ ĩgʉ doreri tarinʉgari waja dipuwaja moamasibiriñumi dohpa. 14Ĩgʉ eropa dipuwaja moamasibiriquerecʉ̃ ta Adánpʉ ĩgʉ pʉhrʉ árĩrã iri doreri mariquerecʉ̃ ta sĩrimʉriñuma. Moise ĩgʉ árĩboro core iri doreri mariquerecʉ̃ ta masa sĩrimʉriñuma. Gajirã ñerire iirã Adán ĩgʉ ñero iimʉridiro dopa gohra iibirimʉriñuma. Eropiibiriquererã erã sã sĩrimʉriñuma. Eropigʉ Adán ñerire iinʉgadigʉ árĩñumi i yebare. Yoara pʉhrʉgue i yeba arigʉ Jesucristopʉ õarire iinʉgadigʉ árĩmi.\\n15Adán ĩgʉ iira Jesucristo iira dopa árĩbeaa. Adán yujugʉ ta ĩgʉ ñeri iira dipuwaja bajarã masa sĩrinʉgañuma. Goãmʉpʉ marire mahigʉ Jesucristore obeodigʉ árĩmi. Eropigʉ Jesucristopʉ ĩgʉ yujugʉ ta mari ya árĩburire sĩribasagʉ mari bajarã ĩgʉ yarã Goãmʉ mera ʉmʉri nʉcʉ árĩniguiborore iidi árĩmi. 16Eropigʉ Goãmʉ masare ĩgʉ mojomoro ĩadiro Adán ĩgʉ Goãmʉre tarinʉgadiro dopa árĩbeaa. Adánpʉ ĩgʉ yujugʉ ta ñerire ĩgʉ iira dipuwaja árĩpehrerã masa dipuwaja opama. Erã eropa dipuwaja opaquerecʉ̃, masa wʉaro erã ñerire iiquerecʉ̃ dohpaguere masare mojomoro ĩagʉ Goãmʉ erã ñerire cohãmi. Eropa cóãgʉ “Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,” arĩ ĩhami ĩgʉ Jesucristo sĩrira mera. 17Adán yujugʉ ta ĩgʉ dipuwaja mera ta árĩpehrerã masa sĩrimorã dihta wañuma. Goãmʉ ĩgʉ iirañepʉ õataria. Dohpaguere masare mojomoro ĩagʉ Jesucristo ĩgʉ yujugʉ sĩrira mera iri ñeri dipuwaja cóãgʉ marire “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami. Eropirã árĩpehrerã ĩgʉ eropa arĩ ĩanirã ĩgʉ mera õaro árĩniguicãrãcoma.\\n18Yujugʉ Adán ĩgʉ ñerire iinʉgacʉ̃ árĩpehrerã ñerire iinʉgañuma. Erã eropiicʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ erãre “Dipuwajacʉrã ãhrima,” arĩ ĩañumi. Gajigʉ Jesupʉ ĩgʉ õarire ĩgʉ iicʉ̃ masa erã ñeri iira dipuwaja sĩribasacʉ̃, árĩpehrerã mari ñeri dipuwaja cóãdigʉ árĩmi Goãmʉ. Mari ñerire ĩgʉ cóãnirã árĩcʉ̃ “Õarã ãhrima,” arĩ ĩagʉcumi Goãmʉ marire. Eropirã árĩpehrerinʉri ĩgʉ mera árĩniguicãrãca mari. 19Yujugʉ Adán Goãmʉre tarinʉga nʉgañumi. Ĩgʉ eropiicʉ̃ bajarã masa ñerire iiricʉrã wañuma. Jesucristopʉ Goãmʉ ĩgʉ dorediro dopa iipʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ bajarã masa ĩgʉ ñerire cóãnirã warãcoma. Erã eropa wacʉ̃ “Õarã ãhrima,” arĩ ĩagʉcumi Goãmʉ erãre. 20Goãmʉ ĩgʉ dorerire Moisere apiñumi árĩpehrerã masa erã ñero iirare erã masiburire. Mari masa bʉrigã ñerire mari iiquerecʉ̃ Goãmʉpʉ marire bʉrigã mahimi. Eropa mahigʉ Jesucristo sĩrira mera mari ñerire cóãdigʉ árĩmi. 21Ero core mari árĩpehrerã mari ñeri iira dipuwaja sĩrimorã árĩmʉriribʉ. Goãmʉ marire turaro mahigʉ mari Opʉ Jesucristore ĩgʉ obeocʉ̃ ĩgʉ marire ñeri dipuwaja marirã wacʉ̃ iimi dohpaguere. Eropirã erã “Dipuwaja moorã ãhrima,” Goãmʉ ĩgʉ marire arĩ ĩacʉ̃ mari árĩpehrerinʉri ĩgʉ mera eropa árĩniguicãrãca.","num_words":741,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti TITO 3\\n1 Gaje vãme ado bajiro ĩnare gotiya mʉ, “Masiritiroma” yigʉ: “Gobierno, to yicõari mʉare ũmato ñarã ĩna rotisere, quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, gãjerãre quẽne quẽnaro yirũgũña mʉa. 2 Gãjerãre socarãne rojose ĩnare ñagõbesa. Quẽnase rĩne yirã ñaña. Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Ĩnare ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yiya mʉa”, ĩnare yigotiya mʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre.\\n3 Ado bajiro Dios quẽnaro manire ĩ yise ñajare, gãjerãre quẽnaro yirũgũroti ñaja manire: Mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñari, tʉoĩamasimena ñariarãja mani. Diore cʉdimena, socasejʉare ajitirʉ̃nʉriarãja mani. To yicõari, rojose mani yivariquẽnasere rʉ̃gʉ̃mena ñariarãja mani. Gãjerã ĩna cʉosere ʉorã ñariarãja mani. “Teose yirã ñaama” manire ĩna yijare, ĩnajʉare quẽne, “Teose yirã ñaama”, ĩnare yigãmejairã ñariarãja mani. 4-6 To bajiro rojose yirã mani ñaboajaquẽne, “To cõrone ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarore bajirone Jesucristore cõañumi, “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosaaya” yigʉ. Ĩre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, quẽnasere mani yibetiboajaquẽne, ĩre cõañumi. Ĩjʉama, manire ĩamaicõari, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yir'i ñari, yiyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosayumi” mani yitʉoĩajare, Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús, manire ejarẽmorocʉre. To bajiro ĩ yijare, Esp'iritu Santo rãca ñarã ñari, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñasʉoyuja. To bajicõari, rojosere yirʉaboarine, tire yibetisʉoyuja mani. 7 “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato bero tudicaticõari, tudirijayamanire mani bʉjarotire, “Tʉoĩavariquẽna ñarʉarãma” yigʉ, to bajiro yiyumi Dios.\\n8 Dios yere socabetire mʉre goticõaja yʉ. Dios ye socabeti ti ñajare, quẽnaro Dios ĩ yirere tʉoĩarãre ĩnare mʉ gotimasiosere bojaja yʉ. “Quẽnase rĩne yiñato ĩna” yigʉ, tire mʉre gotimasioroticõaja yʉ. No bojarã tire ajitirʉ̃nʉrãrema ejarẽmorʉaroja. 9 Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Ĩna ñicʉa ĩna bajimasirere ĩna masise sʉorine gãmerã oca josabesa. Moisés ñamasir'i ĩ roticũmasirere ajimasibeticõari, ti sʉorine gãmerã oca mavisiabesa. Tima, masare no bajiro yiejarẽmobetoja.\\n10 Sĩgʉ̃ mʉa vatoajʉ, Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre ricatine ĩ gotimavisio ñajama, “Tire yibeticõaña”, ĩre yigotiba mʉ. To bajiro ĩre mʉ yigotiboajaquẽne, ĩ ajibetijama, quẽna ĩre gotirẽmoma. Ĩre mʉ tudigotiboajaquẽne, ĩ ajibeti manicõajama, ĩre cãmotadicõama. 11 Ĩ masune, “Rojosere yigʉ yaja yʉ” yimasiboarine, bʉtobʉsa rojose ĩ yicõa ñajama, ti sʉorine rojose ĩre yirʉcʉmi Dios. To bajiri, rojose yijaigʉre masigʉ̃ ñari, ĩre cãmotadiba.\\n12 Artemas vãme cʉtigʉre mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩre yʉ cõabetijama, T'iquico vãme cʉtigʉjʉare ĩre cõarʉcʉja. Ĩ ejaro ĩacõari, to ĩ ñaro ũnone mʉ bajitĩmaro cõro yʉre ĩagʉ̃ varʉcʉja mʉ, Nicópolis vãme cʉti macajʉ. “Ti macajʉ juebʉcʉ rẽtorʉcʉja”, yibʉ yʉ. 13 Apolos, to yicõari masare rotisere gotimasiorimasʉ Zenas vãme cʉtigʉ mʉ tʉjʉ ejarʉarãma. Mʉ tʉ eja, ñarũgũboa ĩna vato, mʉ ejarẽmoro cõro ĩnare yirẽmoma, “Quẽnaro vajaro” yigʉ. 14 Mʉa tʉana quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãjerã ĩna bojase ti rʉyajama, ĩnare ĩna ejarẽmojama, quẽnaja. Ti ñaja quẽnaro ñarema. Gãjerãre mani ejarẽmobetijama, ñie vaja maja.\\n15 Mʉre quẽnarotiaja yʉa jediro. Mʉ rãcana quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉare mairã quẽnato. Diore sẽnirã, “Quẽnasere ĩnare cõaña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.","num_words":467,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 7\\n☰ JOÃO 7 ◀ ▶\\nNioxoadipi Jesus oyajoi\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus igotedeloco nipodigi Galiléia. Aɡ̶idiaaɡ̶ite nipodigi Judéia, leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi digoida Judéia odoletibige moyeloadi. 2 Jiɡ̶ipegiteloco lalokegi judeutedi, anodita “Lalokegi nopecetiidi”. 3 Odaa niɡ̶ijo nioxoadipi Jesus moditalo, “Anotitice Galiléia, emii Judéia amaleeɡ̶aɡ̶a onadi niɡ̶ina anodiotibigaɡ̶adici niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi anawiite. 4 Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane yemaa me yeloɡ̶o, ayaɡ̶aditini niɡ̶ina loenatagi. Genaɡ̶a awiite niɡ̶inoa ane libinienaɡ̶a, odaa ele mikeenitiogi inatawece oko”. 5 Pida oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶idi nioxoadipi aɡ̶oyiwaɡ̶adi.\\n6 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Aniɡ̶icota limedi me jikee ane Ee. Pida akaamitiwaji boɡ̶okanicodaaɡ̶aca lakata noko yakadi memii. 7 Niɡ̶ina okotigi digoina iiɡ̶o aɡ̶ica leeɡ̶odi doɡ̶oyelataɡ̶adomitiwaji, pida Ee boɡ̶oyelatomi. Igaataɡ̶a jikeetiogi niɡ̶inoa loenataka ane beyagi. 8 Emiitiwaji miditaɡ̶a nalokegi. Ee baɡ̶aleedeɡ̶ejigo igaataɡ̶a aniɡ̶icota limedi me idinikee ane Ee”. 9 Joaniɡ̶idaa ligegitediogi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶itedice Galiléia.\\nJesus igo miditaɡ̶a nalokegi\\n10 Igaanaɡ̶a leecawaanigi migotibeci niɡ̶ijo nioxoadipi miditaɡ̶a nalokegi, odaa Jesus jaɡ̶aɡ̶a igo. Pida dinaɡ̶aditedini migo, aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. 11 Icoa lacilodi judeutedi joɡ̶odoletibige Jesus miditaɡ̶a nalokegi. Modi, “Igamige diɡ̶etedigi?” 12 Ica lapo-nelegi miditaɡ̶a niɡ̶ijo nalokegi, eliodi oko oxatiniwace niɡ̶ina me notaɡ̶anaɡ̶a oyalaɡ̶atalo Jesus. Idi oko anodi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa doane mele”. Odaa idiaaɡ̶eledi modi, “Amitiɡ̶ica ica mele, mina ninaaletediniwace oko”. 13 Pida aɡ̶ica ane yalaɡ̶atalo me lodoe oko-nelegi, leeɡ̶odi odoitiogi niɡ̶idiwa lacilodi judeutedi.\\n14 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo liwigotigi niɡ̶ijoa nokododi me nalooɡ̶o, odaa jaɡ̶aɡ̶a icotedio Jesus, ja dakatediwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja niiɡ̶axitediniwace oko. 15 Niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi eliodi moyopo, modi, “Igaamee ina me yowooɡ̶odi inoatawece? Igaataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶oniiɡ̶axinoɡ̶ododi aɡ̶ica doɡ̶oiiɡ̶axi”.\\n16 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Niɡ̶inoa ane jiiɡ̶axinaɡ̶atece aɡ̶emaɡ̶a yowooko, pida icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, ane idiiɡ̶e. 17 Nigica ane yemaa meo ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, joaniɡ̶iniaa yowooɡ̶odi migewi me icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, oɡ̶oa domige emaɡ̶a yowooko. 18 Niɡ̶ina ane diiɡ̶axinaɡ̶atece epaa lowooko, niɡ̶ini doletibige me dinikeenaɡ̶aneɡ̶e. Pida niɡ̶ina ane doletibige meo me yeloɡ̶o Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ini beɡ̶ewi, codaa me iɡ̶enaɡ̶a. 19 Moisés yajigotedaɡ̶awatiwaji liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. Pida aɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji aneyiwaɡ̶adi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco. Igaataɡ̶a idioka limedi moleetibigetiwaji madeloati.”\\n20 Noɡ̶oniniɡ̶odi niɡ̶idi oko-nelegi, moditalo, “Niɡ̶ida makaami ejime dakatiwaɡ̶aji niwigo abeyaceɡ̶egi. Igaataɡ̶a aɡ̶ica ane doletibige me ɡ̶adeloati”. 21 Meetediogi Jesus, “Niɡ̶ijo me jao ɡ̶odoxiceɡ̶edi libinienigi, odaa akaamitawecetiwaji joɡ̶opoo. 22 Digawini! Niɡ̶ina me saabado akagititiwaji lolaadogo nigaanigawaanigi me ikeeni meledi ida aneetege Aneotedoɡ̶oji loiigi, leeɡ̶odi lajoinaɡ̶aneɡ̶egi Moisés. Codaa aniɡ̶ijaaɡ̶ijotace Moisés liiɡ̶enatakaneɡ̶egi, pida jotigide ɡ̶adaamipi maleediɡ̶icata Moisés naɡ̶akaaɡ̶ida me lakatigi. 23 Akagititiwaji nigaanigawaanigi lolaadogo niɡ̶ina me saabado, noko ane daɡ̶a domaɡ̶a yakadi mica ɡ̶abakedi, me iwitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Enice, igaamee ina me ɡ̶adelatomi, leeɡ̶odi me jicilatiditece niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ijoatawece libeyaceɡ̶eco me saabado? 24 Ikanitiwaji me ɡ̶adiɡ̶oati oko leeɡ̶odi anee mida moko, pida oleetibige ane iɡ̶enaɡ̶a codaa anewi niɡ̶ina mawini eledi oko anee.”\\nNiɡ̶ica aniniwa Jesus\\n25 Onica ica niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém, anodi, “Niɡ̶idoa jiɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwa anodoletibige moyeloadi. 26 Pida digawini! Dotaɡ̶atedibece lodoe niɡ̶ina noiigi, niɡ̶inoa ɡ̶odacilodi aɡ̶ica mowote, aɡ̶ica ligegi doɡ̶odakapetege. Migoyowooɡ̶odi mewi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa niɡ̶idaaɡ̶idoa Icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a? 27 Pida Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji nigenagi, aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶ica ane icoɡ̶otedicogi. Igaataɡ̶a baɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a ane icoɡ̶otedicogi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa. (Odaa niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa ayakadi daantiɡ̶idaaɡ̶idoa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.)”\\n28 Eɡ̶idaaɡ̶ee me diiɡ̶axinaɡ̶a Jesus catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ja yawice me dotaɡ̶a, mee, “Migewi madowooɡ̶otitiwaji, codaa migewi mowooɡ̶oti ane jicoɡ̶oticogi? Ajanagi daɡ̶a jibake emaɡ̶a inaɡ̶atetigi. Niɡ̶ijoa ane idiiɡ̶e ewi. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶icoa mowooɡ̶oti. 29 Pida Ee baɡ̶a jowooɡ̶odi, igaataɡ̶a ida anejitege, codaa jeɡ̶epaa idimonya”.\\n30 Odaa joɡ̶odoletibige moniwilo Jesus, leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Pida aɡ̶ica ane dibatalo, leeɡ̶odi aniɡ̶icota limedi me yeleo. 31 Eliodi oko niɡ̶ijo lapo-nelegi joɡ̶oyiwaɡ̶adi. Odaa modi, “Ajawienatakanaɡ̶a niɡ̶ina nigenagi Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a, aɡ̶eote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane naɡ̶axatelogo niɡ̶inoa aneote niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa.”\\nOiiɡ̶e icoa iodaɡ̶awadi moniwilo Jesus\\n32 Onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo fariseutedi owajipata ligegi niɡ̶ijo lapo-nelegi moyalaɡ̶atalo Jesus, pida oxatiniwace. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo fariseutedi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi moiiɡ̶e niodaɡ̶awadi me domoɡ̶odibatalo Jesus. 33 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus niɡ̶ijo oko, “Aleegi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji. Nigidiaaɡ̶idi jopiticogi miniwataɡ̶a Niɡ̶ijoa ane idiiɡ̶etedinicogi digoina iiɡ̶o. 34 Icota moleetibigijitiwaji, pida apinitibigiji aɡ̶adakati, igaataɡ̶a aɡ̶akati deɡ̶emiitiwaji ane jiiticogi”.\\n35 Odaa modi niɡ̶ijo lacilodi judeutedi, “Igamige diitedicogi ina nige daɡ̶adiaaɡ̶icoa me jakataɡ̶a? Domige igo miditaɡ̶a ɡ̶odoiigi judeutedi ane idei midiwataɡ̶a nigotadi noiigi greego? Oɡ̶oa, mige igo me niiɡ̶axitediniwace idi ane daɡ̶a ɡ̶odoiigi? 36 Ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶eetedoɡ̶owa, ‘Oleetibigijitiwaji, pida aɡ̶aleeɡ̶ee madakati, apinitibigiji leeɡ̶odi aɡ̶akati deɡ̶emiitiwaji ane jiiticogi’.”\\nLacilotibige ninyoɡ̶odi aneo ɡ̶odewiɡ̶a\\n37 Niɡ̶ijo owidijegi noko me nalooɡ̶o, jiɡ̶ijaaɡ̶ijo niɡ̶ica noko ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi. Odaa niɡ̶ijo noko dabiditedini Jesus, ja yawice me dotaɡ̶a, mee, “Nigica ane yeloadi ecibi, anagi meetaɡ̶a, acipe! 38 Mee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, ‘Laaleɡ̶ena niɡ̶ina oko ane idadiwaɡ̶adi liciagi niɡ̶ina lacilotibige ninyoɡ̶odi. Latoaɡ̶egi ninyoɡ̶odi aneo ɡ̶odewiɡ̶a icoɡ̶otiwece laaleɡ̶ena’ ”. 39 Jesus eeteta Liwigo Aneotedoɡ̶oji modibatege niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi. Pida aniɡ̶ica doɡ̶odibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aneɡ̶eote Jesus me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, leeɡ̶odi anaɡ̶a yeleo codaa anaɡ̶a yewiɡ̶atace.\\n40 Igaanaɡ̶a owajipatalo lotaɡ̶a Jesus niɡ̶ijo noiigi-nelegi, eliodi oko modi, “Dicewi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa niɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶icoa ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji”. 41 Pida idi ica eledi oko anodi, “Jiɡ̶idaaɡ̶idoa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a”. Pida ica eledi oko modi, “Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji aicoɡ̶otedicogi nipodigi Galiléia. 42 Igaataɡ̶a mee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, ‘Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a ida aneetetege licoɡ̶egi Davi, codaa idiaaɡ̶aɡ̶a lanikadi manitaɡ̶a nigotakawaana Belém, ane liɡ̶eladi Davi’ ”. 43 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi ja dawalacetiwage leeɡ̶odi Jesus. 44 Odaa idi ica anodoletibige moniwilo, pida aɡ̶ica ane dibatalo.\\nLacilodi judeutedi aɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a\\n45 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoiiɡ̶e ja dopiticogi minitaɡ̶a niɡ̶ijo lapo fariseutedi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi. Odaa joɡ̶onigetiniwace niɡ̶idiwa iodaɡ̶awadi, moditiogi, “Igaamee ina me diɡ̶icoateda manadeegitetiwaji?” 46 Noɡ̶oigidi, moditiogi, “Aniɡ̶ica daɡ̶a jinataɡ̶a ane dotaɡ̶a liciagi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa me dotaɡ̶a”. 47 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi moditiogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, “Naɡ̶aɡ̶a etiɡ̶adinaalenitiwaji? 48 Aɡ̶ica aneyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa niɡ̶inoa lacilodi judeutedi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶idiwa fariseutedi. 49 Pida niɡ̶idi noiigi aɡ̶oyowooɡ̶odi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco ane najigotedoɡ̶owa Moisés, odaa Aneotedoɡ̶oji icota me iloikatidi”.\\n50 Onijoteci fariseu ane liboonaɡ̶adi Nicodemus, niɡ̶ijo ane igo dinotaɡ̶aneɡ̶etege Jesus niɡ̶ijo enoale, meetiogi, 51 “Ǥonajoinaɡ̶aneɡ̶eco anikatoɡ̶odici daɡ̶a jiiɡ̶enatakanaɡ̶a motacidetibigo okanicodaaɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa nige doɡ̶odoejegi me jajipaaɡ̶ata, codaa nige daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a ane loenatagi”. 52 Noɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Domige akaami eledi elatibige nipodigi Galiléia? Awiniteloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, odaa joɡ̶owooɡ̶oti me diɡ̶ica ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane icoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia.” 53 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ijotawece niɡ̶ijo oko joɡ̶opiticogi niɡ̶inoa liɡ̶elatedi.","num_words":945,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 TIMOTEO 1\\n1 ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucagʉ. Dios rojose mani yise vajare manire yirẽtobosar'i, ĩ macʉ Jesucristo sʉorine ĩ ocare ĩ goticudiroticõar'i ñaja yʉ. To bajiri, manijʉama, mani rijato berojʉ manire ĩ yirẽtobosarotire yirã, tʉoĩavariquẽnacõa ñaja. 2 Yʉ macʉre bajiro bajigʉ ñaja mʉ. Yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja mʉ.\\n3 Macedonia vãme cʉti sita vacʉ, “Ado Efeso vãme cʉti maca tujaya mʉ”, mʉre yicajʉ yʉ. Ado bajiro yigʉ, to mʉ tujarotire bojacajʉ yʉ: Toanare Dios oca riojo gotimasiomenare, ĩnare mʉ gotimasiorotibetirotire bojacajʉ yʉ. 4 To yicõari, bʉcʉrã ye quetire socasere gotimasiorã, “ ‘Ado bajiro yimasiñujarã’ mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña” ĩnare mʉ yirotire yigʉ, mʉre tujaroticajʉ yʉ. Tire ĩna gotijama, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Ado bajirojʉa bajiyuja” ĩna gãmerã yirũgũse jedise me ñaja. Ti ocare ĩna gotimasiose sʉorine Dios ĩ bojarore bajiro yibeama. Dios ĩ bojarore bajiro ĩna gotimasiojama, ĩnare ajicõari, Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉborãma masa.a 1 Ti 4.7; 6.20; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14.\\n5 Ti macana jediro ĩna gãmerã ĩamairotire bojagʉ ñari, to bajiro mʉre gotirotiaja yʉ. Rojose mani yisere yitʉjacõari, Cristojʉare mani ajitirʉ̃nʉjama, “Rojose maja manire”, yimasirãja mani. To bajiro mani bajijama, gãmerã ĩamairãja mani. 6 To bajiro yʉ gotimasioboajaquẽne, ti macana sĩgʉ̃ri Dios oca ñamasusere ajitʉjacõari, vaja mani gajeyejʉare tʉoĩacõari, gãmerã ñagõrãma ĩna. 7 Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiorimasa ñarʉaboama. To bajiboarine, ĩna masune tʉoĩacõari ĩna gotiboaserene ajimasimenama.\\n8 Masa ĩna cʉdirotire yigʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masirã ñari, “Quẽnase ñaja ti”, yimasiaja mani. To bajiboarine, Dios ĩ roticũmasirere mani ajimasibetijama, ñie vaja manoja ti. 9 Ĩ roticũmasirere masicõari, “Diore cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” masa ĩna yirotire bojagʉ ñari, tire cũmasiñumi Dios. To bajiri, quẽnaro yirãre tʉoĩagʉ̃ me, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. Rojose yirãjʉare tʉoĩagʉ̃, tire cũmasiñumi. Ĩre rʉ̃cʉbʉomenare, Dios yere ajatud'irãre, jacʉare sĩarãre, to yicõari, gãjerãre sĩarimasare tʉoĩagʉ̃, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. 10 Ajeriarã cʉtirãre, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, masare ñejecõari, gãjerãre ĩsirãre quẽne, ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios. Socarãre, to yicõari, Dios oca riojo gotimasiorere ajiterãre quẽne ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios, “Ĩre cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” ĩna yimasirotire yigʉ. 11 Cristo oca quẽnase rĩne ñaja ñamasuse. “Ti ocare gotimasioato” yigʉ, yʉre cõañumi mani ʉjʉ Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ masu, “Quẽnaro yaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ.\\n12 Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro yʉre ejarẽmocami, ĩ ocare yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. “Yʉ bojarore bajiro gotimasiocudicõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ, yʉre cõacami. To ĩ yicati ñajare, “Quẽnaro yicajʉ mʉ”, ĩre yivariquẽnaja yʉ. 13 Tirʉ̃mʉjʉ Jesús ocare ajite, to yicõari, ajatud'irũgũboacajʉ yʉ. To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose yirũgũcajʉ. To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaiñumi mani ʉjʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, yʉre rojose ĩ yisere masibeami Pablo maji” yimasicõari, yʉre quẽnaro yicami, ĩ oca yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. 14 Quẽnaro yʉre ĩ yicati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉ. To yicõari, ĩre quẽne, gãjerãre quẽne, maiaja yʉ.\\n15 Adi mʉare yʉ gotiroti riojo ñaja. Tire masa ñajediro ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja. Ado bajiro bajiaja: Rojose yirã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. Yʉ ñaja rẽtoro rojose yicacʉ. 16 To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ vaborotire yʉre yirẽtobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã quẽne, “Pablore bajiro Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere manire quẽne masiriorʉcʉmi Dios” gãjerã ĩna yimasirotire yigʉ, to bajiro yiyumi. 17 Mani ʉjʉ Dios ĩ rotise jedibetirʉaroja. Ĩ ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñamasir'i, to bajicõari, ñacõa mʉorʉ̃gõrocʉ. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. To bajiri, ĩre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja manire. To bajirone bajiato.\\n18-19 Timoteo, yʉ macʉre bajiro bajigʉ, yʉre quẽnaro ajiya. Mʉre yʉ gotiroticatore bajirone yiroti ñaja mʉre. Tirʉ̃mʉjʉ Diore gotirẽtobosarimasa, “Dios ocare gotirʉcʉmi” ĩna yicatire masiritibeticõari, ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja. Gãjerã sĩgʉ̃ri ñaama ĩ ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacana. To bajicana ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma.b 2 Ti 1.6. 20 To bajiro bajicana ñaama Himeneo, to yicõari, Alejandro quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticama ĩna. To bajiri, “Vãtia ʉjʉ, Satanás, ĩ bojarore bajiro rojose mʉare yimasirʉcʉmi yuja”, ĩnare yicajʉ yʉ, “Rojose tãmʉo quẽnabeti tʉoĩamasi, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yigʉ.\\na1:4 1 Ti 4.7; 6.20; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14.\\nb1:18-19 2 Ti 1.6.","num_words":651,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 1 | SRINT Bible | YouVersion\\nJesucristo ñekʉ̃sãmarã ããrĩturiamʉrĩridea\\n1Jesucristo ñekʉ̃sãmarã iripoegue marã ãsũ ããrĩnerã ããrĩmá. Jesucristo, David parãmi ããrĩturiagʉ ããrĩdi ããrĩmí. David, Abraham parãmi ããrĩturiagʉ ããrĩdi ããrĩmí.\\n2Abraham Isaac pagʉ, Isaac Jacob pagʉ,\\nJacob Judásã pagʉ ããrĩdi ããrĩmí.\\n3Judá pũrã Fares, Zara wãĩkʉrã ããrĩnerã ããrĩmá. Ĩgʉ̃sã pago Tamar wãĩkʉdeo ããrĩmó.\\nFares Esrom pagʉ, Esrom Aram pagʉ,\\n4Aram Aminadab pagʉ, Aminadab Naasón pagʉ,\\nNaasón Salmón pagʉ, 5Salmón Booz pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. Ĩgʉ̃ pago Rahab wãĩkʉdeo ããrĩmó.\\nBooz, Obed pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. Ĩgʉ̃ pago Rut wãĩkʉdeo ããrĩmó.\\nObed Isaí pagʉ ããrĩdi ããrĩmí.\\n6Isaí Israel bumarã opʉ David pagʉ ããrĩdi ããrĩmí.\\nDavid, Urías marãpo ããrĩdeo merã Salomón wãĩkʉgʉre pũrãkʉdi ããrĩmí.\\n7Salomón Roboam pagʉ, Roboam Abías pagʉ,\\nAbías Asa pagʉ, 8Asa Josafat pagʉ,\\nJosafat Joram pagʉ, Joram Uzías pagʉ,\\n9Uzías Jotam pagʉ, Jotam Acaz pagʉ,\\nAcaz Ezequías pagʉ, 10Ezequías Manasés pagʉ,\\nManasés Amón pagʉ, Amón Josías pagʉ,\\n11Josías, Jeconíasã pagʉ ããrĩdi ããrĩmí. Ĩgʉ̃sã ããrĩripoere Israel bumarãrẽ Babilonia marã gapʉ ñeã, ĩgʉ̃sãya nikũgue ãĩãnerã ããrĩmá.\\n12Irasirigʉ, Jeconías Babilonia nikũgue Salatiel wãĩkʉgʉre pũrãkʉdi ããrĩmí.\\nSalatiel Zorobabel pagʉ, 13Zorobabel Abiud pagʉ,\\nAbiud Eliaquim pagʉ, Eliaquim Azor pagʉ,\\n14Azor Zadoc pagʉ, Zadoc Aquim pagʉ,\\nAquim Eliud pagʉ, 15Eliud Eleazar pagʉ,\\nEleazar Matán pagʉ, Matán Jacob pagʉ,\\n16Jacob, José pagʉ ããrĩdi ããrĩmí.\\nJosé, María marãpʉ ããrĩdi ããrĩmí. María, Jesús masakare taubu “Cristo” wãĩkʉgʉ pago ããrĩdeo ããrĩmó.\\n17Abraham merã keopʉrori, Daviguere marĩ keotũnumakʉ̃, ããrĩpererã Abraham parãmerã ããrĩturiarã catorce burigora masãporewãgãnerã ããrĩmá. David merã ĩgʉ̃ parãmerã ããrĩturiarãrẽ keomakʉ̃, Babiloniague Israel bumarãrẽ ĩgʉ̃sã ãĩaburo dupuyuro keotũnumakʉ̃, catorce burigora masãporewãgãnerã ããrĩmá. Dupaturi Babiloniague ĩgʉ̃sã ejadero pʉrʉ, ĩgʉ̃sã parãmerã ããrĩturiarãrẽ keopʉrorimakʉ̃, Cristo deyoadero pʉrʉ keotũnumakʉ̃, catorce burigora masãporewãgãnerã ããrĩmá doja.\\n18Jesucristo deyoaburi ãsũ waayuro. Ĩgʉ̃ pago María, José merã marãpʉkʉbo iriyupo. Ĩgʉ̃sã suro merã ããrĩrikʉburo dupuyuro Õãgʉ̃ deyomarĩgʉ̃ turari merã nijĩpo ããrĩnʉgãsiayupo. 19José igo merã mojõsiabu diayemarẽ irigʉ ããrĩyupʉ. Irasirigʉ, igo nijĩpo ããrĩrĩ́rẽ masĩgʉ̃, masaka ĩũrõgue igore: “Ñerõ irideo ããrĩmó”, ãrĩ weresãdʉabi, ĩgʉ̃sã masĩbirimakʉ̃ta igore béobu iriadiyupʉ. 20Irire ĩgʉ̃ gũñaripoe Marĩpʉre wereboegʉ, kẽrõgue ĩgʉ̃rẽ deyoa, ãsũ ãrĩyupʉ:\\n—José, David parãmi ããrĩturiagʉ, Maríare ñerõ gũñabirikõãka! Igo, Õãgʉ̃ deyomarĩgʉ̃ turari merã nijĩpo ããrĩnʉgãsiamo. Irasirigʉ güiro marĩrõ igo merã mojõsiaka! 21Igo majĩgʉ̃rẽ pũrãkʉgokumo. Ĩgʉ̃ ĩgʉ̃yarã masakare ĩgʉ̃sã ñerĩ iridea wajare taubu ããrĩgʉkumi. Irasirigʉ ĩgʉ̃rẽ “Jesús”#1.21 “Jesús”, ãrĩrõ: “Marĩ Opʉ marĩrẽ taumi”, ãrĩdʉaro yáa. wãĩyegʉkoa, ãrĩyupʉ Marĩpʉre wereboegʉ Josére.\\n22I ããrĩpereri Marĩpʉ ĩgʉ̃ya kerere weredupuyudire gojadorederosũta waayuro. Ãsũ ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́:\\n23Sugo nomeõ ʉ̃mʉ́ʉ merã ããrĩbirikerego, sugʉ majĩgʉ̃ pũrãkʉgokumo. Ĩgʉ̃ “Emanuel” wãĩkʉgʉkumi, ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́.#Is 7.14\\n“Emanuel”, ãrĩrõ: “Marĩpʉ marĩ merãta ããrĩ́mi”, ãrĩdʉaro yáa.\\n24José kãrĩadi yobeja, pʉrʉ Marĩpʉre wereboegʉ ĩgʉ̃rẽ doreaderosũta María merã mojõsiayupʉ. 25Irasirikeregʉ, igo magʉ̃rẽ pũrãkʉburo dupuyuro igore marãpokʉbi irirosũ ããrĩkõãyupʉ. Igo pũrãkʉadero pʉrʉ, majĩgʉ̃rẽ “Jesús” wãĩyeyupʉ.","num_words":397,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 2 BAONT - Pentecostés boje rʉmʉ ca earo, - Bible Search\\nAñuri Yeri cʉ̃ ca doorique\\n1Pentecostés+ boje rʉmʉ ca earo, niipetirã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã jĩcã tabera nea poori niiupa. 2Ca niiro tʉjarora, ʉmʉrecopʉ bʉaro wino paa puu duwi doorore biro bʉjʉ duwi doo, cʉ̃ja ca niiri wiire paa puu ame jãa dadacoaupa. 3To biro biirora, cʉ̃ja ca niiro cõrorena cʉ̃ja jotoarire pecame ca ʉ̃ʉrore biro ʉ̃ʉ ñaapea eaupa. 4To biro ca biiri tabera, cʉ̃ja niipetirãpʉrena Añuri Yeri cʉ̃ja yeripʉre ñaajãa nʉcã eaupi. To biro cʉ̃ ca biirora, Añuri Yeri cʉ̃ ca boorore biro cʉ̃ja ca niiro cõrora apeye wederiquere wede jʉo waaupa.\\n5Tii rʉmʉrire Jerusalén macãre, judíos, boje rʉmʉri cõrorena ca juu buerã earucurã, niipetiri yeparipʉ macãrã ca dooricarã niiupa. 6Bojoca pea ca bʉjʉrijere tʉori, nea pooma ĩirã, Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã cõrora, cʉ̃ja wederiquerena cʉ̃ja ca wederijere tʉori, do biro pee ĩi majitiupa.\\n7Do biro pee ĩi majiti, tʉo ʉcʉa biima ĩirã, o biro ameri ĩiupa:\\n—¿Anija ano ca wede niirã niipetirã, Galilea macãrã méé cʉ̃ja niiti? 8¿Do biro pee biicãri, mani yee wederiquere añuro cʉ̃ja ca wedero mani tʉoti? 9Anora Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia yepare ca niiri macãri macãrã, 10to biri Frigia, Panfilia, Egipto, Africa macã yepari macãrã, Cirene õo peepʉ macãrã, ñucã Roma macãrã ati macãre ca niirã, jĩcãrã judíos, aperã judíos yee pee ca bii wajoaricarã, 11Creta macãrã, to biri Arabia macãrãpʉ, mani nii anora. ¡Niipetirãpʉra mani ca wederije mena Ʉmʉreco Pacʉ añurije cʉ̃ ca tiirique quetire cʉ̃ja ca wedero mani tʉo! —ameri ĩiupa. 12Niipetirãpʉra to biro ca biirijere ĩa ʉcʉari, do biro ĩi majitima ĩirã, o biro ameri ĩi jãiñaupa:\\n—¿O biro cʉ̃ja ca biirijea do biirije peti biro to biiti? —ĩiupa.\\n—Cũmurã biima —cʉ̃jare ĩi buicãupa.\\nPedro cʉ̃jare cʉ̃ ca wederique\\n14To cõrora Pedro pea, cʉ̃ mena macãrã pʉa amo peti, dʉpore jĩcãga penituaro ca niirã mena wãmʉ nʉcã, tutuaro wederique mena o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Mʉja judíos, to biri mʉja Jerusalén macãre ca niirã niipetirã, ano ca biirije mʉja ca ĩarijere mʉjare yʉ wede majiorʉga. To biri añuro tʉoya, ano mʉjare yʉ ca ĩipere.\\n15”Anija, “Cũmurã tiima” mʉja ca ĩirã, “Cũmurã méé tiima,” cũmurica tabe ʉno méé nii, boeri tabe jiroacãra+ niicã ména. 16Ano mʉja ca ĩarijea, ca biipere wede jʉgueri majʉ Joel, “O biro biirucu,” cʉ̃ ca ĩi owaquĩrique bii earo bii:+\\n17“ ‘Ca tʉjari rʉmʉrire o biro biirucu,’ ĩimi Ʉmʉreco Pacʉ. Yʉ Añuri Yerire bojoca niipetirãpʉrena yʉ tiicojorucu. Mʉja puna: ʉmʉa, nomia ca biipere wede jʉguerucuma.\\nWãmarã, ca bii ĩñorijere ĩarucuma. Bʉcʉrã pea cʉ̃ja ca biirʉga tʉgoeñarijere quẽñarucuma.\\n18Ñucã tii rʉmʉrire yʉre ca pade bojarã, ʉmʉa, nomia cãare yʉ Añuri Yerire yʉ tiicojorucu. To biro yʉ ca tiiro ca biipere wede jʉguerucuma.\\n19Ʉmʉreco tutipʉre, ati yepare, uwiorije, díi, ca ʉ̃ʉrije, ca bue mʉenerije, yʉ ĩñorucu.\\n20Muipũ ʉmʉreco macʉ̃ naitĩacoarucumi. Ñami macʉ̃ pea, díire biro jeeñacoarucumi, Wiogʉ yaa rʉmʉ, ca nii majuropeeri rʉmʉ, ca añuri rʉmʉ ca eaparo jʉguerore.\\n21To ca bii pacaro, ‘Wiogʉ wãme mena ĩicãri tii nemorique ca jãirã niipetirã ametʉarucuma,’ ĩimi Ʉmʉreco Pacʉ,” ĩiupi Joel.\\n22Israelitas, atere añuro tʉoya: Mʉja ca ĩarora, Jesús, Nazaret macʉ̃ cʉ̃ ca doti majirijere, cʉ̃ menapʉ do biro ca tiiya manirijepʉ ĩaricaro añurije tii, ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii, mʉja watoare cʉ̃ ca tiirije mena mʉjare ĩñowi Ʉmʉreco Pacʉ, teere añuro mʉja ca majirore birora. 23Cʉ̃re, Ʉmʉreco Pacʉ “To biro biirucumi,” cʉ̃ ca ĩiricarore birora wedejãa eco, ca biigʉre mʉja pea bojoca ñañarã jʉoripʉ cʉ̃re mʉja jĩawʉ, yucʉ tenipʉ cʉ̃re paa pua tuuri. 24To biro mʉja ca tiicã pacaro Ʉmʉreco Pacʉ pee cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃re tiiri, ñañaro peti puniro bii yairiquere cʉ̃re ametʉeneupi. Bii yairique cãa, do biro pee cʉ̃re bii ametʉa nʉcã majiticãupa. 25Wiogʉ David cãa, Jesús'rena ĩigʉ, o biro ĩiquĩupi:\\n“Ʉpʉ to birora yʉ mena cʉ̃ ca niicõa niiro yʉ ĩawʉ. Cʉ̃, yʉre cʉ̃ ca tii nemoro jĩcã wãme ʉno peera ñañaro yʉ ca biiro yʉre tiitirucu.\\n26To biri yʉ yeri ʉjea nii. Bʉaro ʉjea niirique mena yʉ baja ʉjea nii. Yʉ upʉripʉ cãa, uwiricaro maniro cʉ̃pʉre yuecõa niirucu.\\n27Yʉ ca cati niirijere, ca bii yairicarã cʉ̃ja ca niiri tabepʉra cũu cõacã, tiitirucumi; ñucã cʉ̃re pade bojari majʉ ca ñañarije manigʉ upʉri niiquĩrique cãare ca boa yairo tiitirucumi.\\n28Mʉ ca boorore biro nii nʉnʉa waariquere yʉre mʉ ĩñowʉ; yʉ pʉtora mʉ ca bojoca cʉti niirije mena, bʉaro yʉ ca ʉjea niiro mʉ tiirucu,”+ ĩiquĩupi David, Jesús cʉ̃ ca biipere.\\n29Yʉ yaarã, díámacʉ̃ mʉjare yʉ wede majiorʉga, mani ñicʉ̃ David niiquĩricʉ, bii yaicoa, yaa cõa eco, cʉ̃ ca biiriquere. Mecʉ̃ripʉ cãare cʉ̃ maja ope mani watoara niicã ména. 30David niiquĩricʉa, ca biipere wede jʉgueri majʉ niiquĩupi. To biri Ʉmʉreco Pacʉ: “Yee méé mʉre yʉ ĩi,” ĩirique mena, “Mʉ pãramerã ca nii cojorãpʉre jĩcʉ̃ wiogʉ cʉ̃ ca niiro yʉ tiirucu,” cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirijere majicãquĩupi mee. 31To biri, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ Mesías, ca bii yaicoaricʉpʉra cʉ̃ ca cati tuarijere ĩa jʉgueri, o biro cʉ̃ ca biiperena ĩigʉ: “Mesías, cʉ̃re cʉ̃ja ca yaa cõarica opepʉra biicã yerijãa waa, cʉ̃ upʉri niiquĩriquea tii opepʉra boa yaicoa, biitirucu,” ĩi wedequĩupi David. 32To biri, ani Jesús'rena cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃re tiiwi Ʉmʉreco Pacʉ. Teere mani niipetirãpʉra “To birora biiwʉ,” ca ĩirã wado mani nii. 33Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutuarije jʉori, ca nii majuropeegʉ tii eco, cʉ̃ díámacʉ̃ nʉña pee cũu eco, biiri jiro, ñucã, “Añuri Yerire mʉjare yʉ tiicojorucu,” jãare cʉ̃ ca ĩiricʉre cʉ̃ Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca tiicojogʉre ñeeri jiro, cʉ̃ pea jãa niipetirãpʉre tiicojomi. Atere mecʉ̃re ĩa, tʉo, mʉja tii. 34David'ra ʉmʉreco tutipʉ mʉa waatiupi. Biiti pacagʉ o biro ĩiupi:\\n“O biro ĩiwi Ʉpʉ yʉ Wiogʉre, ‘Yʉ díámacʉ̃ nʉña pee duwiya,\\n35mʉ waparãre cʉ̃ja ca doca cũmuro yʉ ca tiiropʉ,’ ĩiupi.”+\\n36Mʉja Israel yaa pooga niipetirã, atere añuro majiña, yucʉ tenipʉ mʉja ca paa pua tuu jĩa cõajãgʉ Jesús'rena, Wiogʉ, Mesías,+ cʉ̃ ca niiro tiimi Ʉmʉreco Pacʉ —cʉ̃jare ĩiupi Pedro.\\n37To biirije Pedro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, too ca nea pooricarã pea, niipetirãpʉra bʉaro tʉgoeñarique pai ametʉacoari, Pedrore, ñucã cʉ̃ mena macãrãre o biro ĩiupa:\\n—Jãa yaarã, ¿ñee ca tiiparã jãa niiti? —cʉ̃jare ĩi jãiñaupa.\\n38To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Pedro:\\n—Ñañarije mʉja ca tiirucurijere tʉgoeña yeri wajoari Ʉmʉreco Pacʉ peere tʉo nʉnʉjee, mʉja ca niiro cõrora Jesucristo wãme mena uwo coe dotiya, mʉja ca ñañarijere Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca acobopere biro ĩirã. To biro mʉja ca tiiro, cʉ̃ pea Añuri Yerire mʉjare tiicojorucumi. 39Ate, “O biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiriquea, mʉja yee, mʉja puna yee, ñucã yoaroripʉ ca niirã niipetirã Ʉpʉ mani Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca jʉorʉgarã yee, niiro bii atea —cʉ̃jare ĩiupi Pedro.\\n40Ate, ñucã apeye paʉ wãmeri mena cʉ̃jare wede majio, o biro cʉ̃jare ĩi wedeupi Pedro:\\n—¡Anija bojoca ñañarãre camotatiya! —cʉ̃jare ĩiupi. 41To biri, Pedro cʉ̃ ca wederijere ca tʉo nʉnʉjeericarã, uwo coe ecoupa. Tii rʉmʉre Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, itia mil peti nii nemo waaupa. 42Cʉ̃ja niipetirã, Jesús, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricarã cʉ̃jare cʉ̃ja ca bue majiorijere añuro tʉo nʉnʉjee, cʉ̃ja ca cʉorijere ameri dica woo, ñucã jĩcãri mena juu bue, pan dica woo baa, tiirʉgarã nea poo, biicã niirucuupa.\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjee jʉoricarã cʉ̃ja ca bii niirique\\n43Jesús, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricarã, paʉ wãmeri ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ja ca tii bau niirijere ĩarã, niipetirãpʉra do biro pee ĩi majiticãupa. 44Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãpʉra jĩcãri mena nii, cʉ̃ja ca cʉorije mena cʉ̃ja majurope ameri dica woo, tii niirucuupa. 45Cʉ̃ja yee ca niirijere, cʉ̃ja ca apeye cʉti niirijere, noni wapa jeeri, cʉ̃ja ca boorije ea tuaro, wapa tiirica tiirire ameri dica woorucuupa. 46To cãnacã rʉmʉra Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ neacõa niirucuupa. Ñucã cʉ̃ja yaa wiijeri cõro añuro yeri ʉjea niirique mena pan're baa, baarique cʉ̃ja ca cʉorijere jĩcãri mena ameri dica woo baa, 47Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo baja peo, ñucã niipetirã bojoca cʉ̃jare añuro cʉ̃ ca ĩa mairijere bii ʉjea nii, bii niirucuupa. To cãnacã rʉmʉra aperã, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, cʉ̃ja ca nii nemo nʉnʉa waaro cʉ̃jare tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ.","num_words":1285,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 San Pedro 1\\n☰ 2 San Pedro 1 ◀ ▶\\n1 Yʉʉ Simón Pedro Jesucristore padecotegʉ cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ mʉ́ãrẽ ãñudutia. Niipetira ʉ̃sã tiiróbiro padeoráre atipũrẽ́ jóaa. Marĩ Jesucristore padeoré ãñuré peti niiã. Jesucristo marĩ Õpʉ̃ marĩrẽ netõnégʉ̃ diamacʉ̃́ tiigʉ́ niiĩ. Teero tiigʉ́, marĩrẽ sĩcãrĩbíro cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí tiirígʉ niiwĩ. 2 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ, teero biiri marĩ Õpʉ̃ Jesuré masĩrĩ, ateré sãĩbosáa: Cõãmacʉ̃, cʉ̃́ãrẽ nemorṍ ãñuré ticoya; cʉ̃́ãrẽ ãñurõ niirecʉtiri tiinemóña, jĩĩ sãĩã.\\nJesuré padeorá biiro tiiró booa\\n3 Cõãmacʉ̃ ãñugʉ̃́ niijĩgʉ̃, teero biiri diamacʉ̃́ tiigʉ́ niijĩgʉ̃, marĩrẽ beserigʉ niiwĩ. Marĩrẽ cʉ̃ʉ̃rẽ masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃rẽ masĩjĩrã, cʉ̃ʉ̃ boorére tiimasĩ́ã. Cʉ̃ʉ̃ tutuaromena cʉ̃ʉ̃ booró tiimasĩ́rere marĩrẽ ticorigʉ niiwĩ; teero biiri catiré petihére marĩrẽ ticorigʉ niiwĩ. 4 Cʉ̃ʉ̃ diamacʉ̃́ tiigʉ́ niijĩgʉ̃, marĩrẽ “ãñuré mʉ́ãrẽ tiigʉ́da” jĩĩrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ “ãñuré mʉ́ãrẽ tiigʉ́da” jĩĩrigue bayiró wapapacáre niiã. Teeména mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ tiiróbiro niirecʉtimasĩãdacu; teero biiri atibʉ́reco maquẽ mʉ́ãrẽ ñañarõ wáari tiidʉgárere netõnénoãdacu. 5 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ teeré tiirí, mʉ́ã Jesucristore padeojĩ́rã, mʉ́ã tutuaro jeatuaro ateré tiinemóña: Basocá ãñurã́ niiña. Basocá ãñurã́, mʉ́ã padeorére tʉomasĩ́nemoña. 6 Teeré masĩrã, ñañarõ wãcũpacara, nʉcãjã́ña. Nʉcãrã́, ñañarõ netõpacára, wãcũtutuaya. Wãcũtutuara, Cõãmacʉ̃ boorére tiiyá. 7 Cʉ̃ʉ̃ boorére tiirá, mʉ́ã Jesuré padeorá sĩcʉ̃põna tiiróbiro cãmerĩ́ maĩñá. Cãmerĩ́ maĩrã́, niipetirare maĩñá.\\n8 Mʉ́ã tee niipetirere nemorṍ tiinemówara, yucʉʉ dʉcamanirigʉ tiiróbiro niiricu; marĩ Õpʉ̃ Jesucristore padeoré “diamacʉ̃́rã niiã” jĩĩãdacu. 9 Sĩcʉ̃no tee niipetirere tiihégʉpe capeari ãñurõ ĩñahẽgʉ̃ tiiróbiro niiqui. Cʉ̃ʉ̃ tíatopʉ ñañaré tiiríguere Jesucristo acabóriguere wãcũriqui. 10 Yáa wedera, mʉ́ã Cõãmacʉ̃ beserira niiã. Teero tiirá, “marĩ tiirémena teeré ẽñoã́da” jĩĩ bayiró tiiyá. Mʉ́ã teeré tiirá, bayiró ñañaré tiirá wáaricu sáa. 11 Teero biiri mʉ́ã marĩrẽ netõnégʉ̃ marĩ Õpʉ̃ Jesucristo cʉ̃ʉ̃ Õpʉ̃ niirucuropʉ sããwaadacu. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ sope pã́õgʉ̃daqui.\\n12 Yʉʉ mʉ́ãrẽ jóariguere naĩrõ wãcũrĩ tiigʉ́da. Mʉ́ã teeré masĩpacari, teeré “diamacʉ̃́ maquẽ niiã” jĩĩpacari, yʉʉ mʉ́ãrẽ wãcũrucujãrĩ tiigʉ́da. 13 Yʉʉ catiró jeatuaro yʉʉ mʉ́ãrẽ jóariguere wãcũrĩ tiigʉ́da. Yʉʉ teero tiirí, ãñuniã, yʉʉ wãcũrĩ. 14 Péerogã dʉsacú yʉʉ diaadaro. Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo teeré yʉʉre wedetoawi. 15 Niipetire yʉʉ jeatuaro mʉ́ãrẽ ãñurõ wedea, yʉʉ diari siro, yʉʉ wederiguere wãcũrucujããrõ jĩĩgʉ̃.\\nPedro Jesucristo ʉ̃tãgʉ̃pʉ́ wasorí ĩñarigue\\n16 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo tutuarere, teero biiri cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiadarecãrẽ ʉ̃sã mʉ́ãrẽ wedewʉ. Teeré wedera, basocá wedeseãmare quetire wederiwʉ. Ʉ̃sã cʉ̃ʉ̃ ʉpʉtí macʉ̃ niirére ĩñawʉ̃. 17 Cõãmacʉ̃ Jesucristo Pacʉ cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenire ẽñowĩ́. Cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ asibatére ticogʉ́ wedeseri tʉowʉ́: “Ãni yʉʉ macʉ̃ yʉʉ bayiró maĩgʉ̃́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃mena bayiró ʉseniã”, jĩĩti. 18 Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ wedesediocori, ʉ̃sã basiro tʉowʉ́. Ʉ̃sã Jesucristomena tiigʉ́ ʉ̃tãgʉ̃pʉ́ niiwʉ̃, teero wáari.\\n19 Teeré ĩñarã, profetas jóariguere nemorṍ padeóa. Mʉ́ãcã cʉ̃́ã jóariguere wãcũnʉnʉseya. Cʉ̃́ã jóarigue naĩtĩãrõpʉ sĩãwócori bóere tiiróbiro niiã. Tée Jesucristo pʉtʉaatiripʉ, teeré wãcũnʉnʉseya. Ñocõãwʉ̃́ mʉãjeari bóemʉãatiro tiiróbiro Jesucristo pʉtʉaatigʉ, marĩ masĩhẽrere masĩrĩ tiigʉ́daqui. 20 Atepére ãñurõ tʉomasĩ́ña: Profetas jóariguere marĩ basiro wãcũrémena “biiro jĩĩdʉgaro tiia” jĩĩmasĩricu. Espíritu Santo tiiápuremena marĩ teeré tʉomasĩ́ã. 21 Profetas cʉ̃́ã wãcũrémena dícʉ wederirira niiwã. Biirope wáayiro: Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃yere wederi, Espíritu Santo cʉ̃́ã wãcũrépʉre jea, cʉ̃́ã wedeadarere wãcũrĩ tiiyígʉ.","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 8\\nWeerirare wáicʉ diiré ticoré maquẽ\\n1 Yʉʉ mecʉ̃tígãrẽ apeyé mʉ́ã sãĩñáriguere yʉʉgʉda. “¿Wáicʉra dii cʉ̃́ã weerirare ticoariguere yaajãrõ booi?” jĩĩriguere yʉʉgʉda. “Weerirare cʉ̃́ã padeoré wapamaníã; teeré masĩtoaa”, jĩĩcu mʉ́ã. Teerora niiã, niirõpeja. Teero jĩĩrã, biiro jĩĩrã tiicú: “Ʉ̃sãpeja ãpẽrã́ nemorṍ masĩnetõnʉcãã”, jĩĩãmajãrã tiia. Marĩ cãmerĩ́ maĩrã́, biirope tiicú: Ãpẽrãrẽ́ tiiápucu, Cõãmacʉ̃rẽ padeonemóãrõ jĩĩrã. 2 “Masĩnetõnegʉ̃ niiã” jĩĩgʉ̃́no ãñurõ peti masĩgʉ̃́ mee niiqui. “Biirope ãñurõ masĩrõ boocú”, jĩĩmasĩriqui. 3 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ maĩgʉ̃́rẽ masĩtoaqui.\\n4 Wáicʉra dii cʉ̃́ã weerirare ticoarigue maquẽpere biiro wedegʉda: Marĩ masĩã: Cʉ̃́ã weerira wapamanícua; Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rã niiqui. 5 Ãpẽrã́ cʉ̃ʉ̃rẽ padeohéra paʉ cõãpõnapere padeocúa. Ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́rẽ, atibʉ́recopʉ niirã́rẽ padeocúa. Cʉ̃́ãrẽ marĩ Cõãmacʉ̃rẽ padeoróbiro tʉgueñacua. “Marĩ õpãrã́ niiĩya”, jĩĩcua. 6 Marĩpe ateré masĩã: Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ sĩcʉ̃rã niiqui. Cʉ̃ʉ̃ niipetire atibʉ́reco maquẽrẽ bauanéyigʉ. Marĩ cʉ̃ʉ̃ põna cʉ̃ʉ̃ dutiró tiiádara niiã. Jesucristo sĩcʉ̃rã marĩ Õpʉ̃ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃menarã niipetire bauanénoriro niiwʉ̃. Marĩcãrẽ cʉ̃ʉ̃mena niirĩ tiirígʉ niiwĩ.\\n7 Niipetira Jesuré padeorá teeré masĩriya. Cʉ̃́ã sĩquẽrã too sʉgueropʉ weerira dícʉre padeomíwã. Mecʉ̃tígãrẽ weerirare ticoarigue diiré yaara, biiro wãcũcua: “Teeré yaara, weerirare padeorá tiia”, jĩĩcua. Padeobayíhera yaara, wapa cʉorá tiiróbiro tʉgueñacua. Teeména cʉ̃́ã wãcũrére ñañocúa. 8 Marĩ yaaré, marĩ yaaherecã marĩrẽ Cõãmacʉ̃rẽ masĩrĩ tiinemória. Marĩ yaara, nemorṍ ãñurã́ wáaricu. Yaahera, ñañarã́ wáaricu. 9 Teero niipacari, ãñurõ tiiyá mʉ́ã. “Niipetirere yaamasĩã” mʉ́ã jĩĩrémena ãpĩ ãñurõ padeobayíhegʉre ñañaré tiirí tiiríjãña. 10 Biiro niiã: Mʉʉ “cʉ̃́ã weerirare wapamaníã” jĩĩmasĩpacʉ, cʉ̃́ã weerigʉre súubusepeoropʉ yaagʉ wáabocu. Ãpĩ padeobayíhegʉ mʉʉ teero tiirére ĩñaboqui. Mʉʉrẽ ĩñacũgʉ̃, cʉ̃ʉ̃cã weerirare ticoariguere yaagʉ wáaboqui. 11 Mʉʉ masĩpacʉ yaagʉ, padeobayíhegʉpere “yʉʉ ñañaré tiigʉ́ tiigá” jĩĩ wãcũrĩ tiigʉ́ tiia. Cristo cʉ̃ʉ̃cãrẽ diabosarigʉ niiwĩ. Mʉʉ yaarémena cʉ̃ʉ̃ padeorére ñañorĩ́ tiibuyérijãña. 12 Ateména pʉtʉáa sáa: Mʉ́ã padeobayíhegʉre ñañaré tiibuyéra, Cristorena ñañaré tiirá tiia. 13 Teero tiirá, marĩ yaarémena marĩya wedegʉ padeobayíhegʉre ñañaré tiirí tiirá, diamacʉ̃́rã wáicʉra diiré yaanemorijãrõ booa, cʉ̃ʉ̃rẽ ñañaré tiibuyéri jĩĩrã.","num_words":286,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 13 BSNNT - Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To - Bible Search\\n1Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To bajiri, rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, yʉre yurã. Ado bajise Dios ocare masa ĩna ucamasire gotiaja: “Rojose yir'ire ĩna oca sãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, quẽnarʉaroja. To bajiri ĩna idiarãjʉne, to bajirone ĩna ñagõjama, ĩnare ajirã quẽne, ‘Socarã me yama’ yimasirãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 2Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, rojose yiriarãre, yibetiriarãre quẽne ado bajise yicajʉ yʉ: “Rojose mʉa yise mʉa yitʉjabetijama, quẽna mʉa tʉjʉ ejagʉ, rojose mʉa yicõa ñarũgũse vaja rojose mʉare yirʉcʉja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema mʉare rojose yʉ yibetiboajaquẽne, yʉ yirotire masiña”, mʉare yicajʉ yʉ. Mʉa tʉjʉ ñabecʉ quẽne, to bajirone mʉare goticõa ñaja yʉ. “To bajiro gotigʉ ñaboarine, yibecʉmi”, yʉre yitʉoĩabesa. 3“‘Cristo ĩ bojasere gotiaja mʉ’ yʉa yimasirotire yigʉ, ĩaĩañamani yʉare yiĩoma” yʉre mʉa yicõare ñajare, to bajirone yirʉcʉja yʉ. “Cristo, manire rojose ĩ yijama, no yibeaja. Masibecʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩabesa mʉa. Yʉ sʉorine ĩ masisere mʉare yiĩorʉcʉmi. 4Masijeogʉ ñaboarine, manire bajiro rujʉ cʉticõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ jaju ecoriaro bero, masibecʉre bajiro bajirocacoasumi Cristo. To bajiboarine, Dios ĩ masise rãca tudicaticõari, ñagʉ̃mi quẽna. Cristore bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa quẽne. To bajiro bajirã ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari, ĩre bajirone bajicõa ñarʉarãja. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare ejarẽmocõa ñarʉarãja.\\n5Mʉa masune, “¿Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñati yʉa?”, yitʉoĩaña mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, mʉa rãca ĩ ñasere masiaja mʉa. Ĩ ñabetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu me ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa masune, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisocarãja mʉa. 6Yʉajʉare, “Cristo ĩ cõariarã masu ñaama” yʉare mʉa yimasirotire bojaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, to bajiro yirãja mʉa. 7“Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjato” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. “Dios ocare quẽnaro gotimasioñumi Pablo” mʉa yivariquẽnarotire yigʉ me, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. Quẽnasejʉare mʉa yirotire bojarã ñari, yaja. “Gãjerã socase gotimasiorã yama” yʉre mʉa yiboajaquẽne, quẽnase mʉa yiroti ñaja ñamasusema. 8“Ñamasusere ajitirʉ̃nʉato” yirã, Dios ocare gotimasiorũgũaja yʉa. Ñamasusere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjasere bojabeaja. 9To bajiri mʉa tʉjʉ ejacõari, “Quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉama ĩna” mʉare yʉa yiĩamasijama, tud'irãre bajiro mʉare yibetirʉarãja yʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, variquẽnarʉarãja yʉa, “Quẽnaro gotimasiomasibeama Pablo mesa” mʉa yise ti ñaboajaquẽne. “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirã ñato ĩna” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. 10Mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro mʉare gotirʉabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro papera ucacõari, mʉare cõaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami.\\n11Yʉ mairã, to cõrone mʉare yʉ gotimasiosere ucaja yʉ. Tire ajitirʉ̃nʉña. Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Dios. Ĩ ñaami ĩ masisere ʉjogʉ, “Gãmerã maicõari, quẽnaro ñato” yigʉ. 12Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa rẽjajama, quẽnaro variquẽnase rãca gãmerã sẽnima. 13Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna.\\n14Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato. Mʉare ĩamaiato Dios. To yicõari, Esp'iritu Santo, mʉa jediro rãca ñacõa ñarũgũato.","num_words":483,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SAN LUCAS 1\\nLuca Jesucristo ye quetire ojaꞌque niꞌi\\nÃꞌrĩ niꞌcʉ̃ta ãpẽrã Jesucristo ye quetire ojaꞌcãrã waꞌteropʉre judío masʉ̃ nitigʉ nicʉ niwĩ. Cʉ̃ Pablo meꞌrãcjʉ̃ waro nígʉ̃, cʉ̃ meꞌrã tojota daꞌrayapaticãꞌcʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesucristo ẽjõpeonʉꞌcãꞌquema deꞌro nicã, noꞌopʉ ẽjõpeogʉ ẽjõpeonʉꞌcãpĩ. Masĩnoꞌña marĩꞌi. Añurõ weeri masʉ̃, tojo nicã ocoyeri masʉ̃ nicʉ niwĩ. Cʉ̃ Siria diꞌtapʉ nirĩ macã Antioquíapʉ bajuacʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩ nipeꞌtirãpʉreta Jesú yʉꞌrʉogʉ aꞌticʉ niwĩ nisere ojanoꞌcaro niwʉ̃. Israe curuacjãrã seꞌsarore yʉꞌrʉogʉ aꞌticʉ niwĩ, ni ojanoꞌña marĩcaro niwʉ̃.\\nÃpẽrã Jesucristo ye quetire ojaꞌcãrã nemorõ Jesú cʉ̃ catiri ʉmʉcore, cʉ̃ weesetiꞌquere ojayʉꞌrʉnʉꞌcãcʉ niwĩ. Tere ojase dʉporo queoro ojasĩꞌrĩgʉ̃, aꞌtiro weecʉ niwĩ. Ãpẽrã Jesú ye quetire werecã ĩꞌabesetojagʉpʉ, tojo nicã nipeꞌtise Jesú weesetiꞌquere besenʉꞌcõpeꞌotojagʉpʉ ojacʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩrẽ Teófilo wãmetigʉ, judío masʉ̃ nitigʉre ojacʉ niwĩ.\\nLuca ¿deꞌro weegʉ aꞌti pũrĩrẽ ojapari? nise niꞌi\\n1 Pãjãrã masã ʉ̃sã waꞌteropʉ waꞌaꞌquere Jesú ye quetire ojasĩꞌrĩcãrã niwã. 2 Ʉ̃sãrẽ buꞌeꞌcaronojõta ojacãrã niwã. Jesú ne waro weenʉꞌcãꞌquere ĩꞌaꞌcãrã, cʉ̃ ye quetire weretamuꞌcãrã wereturiacãrã niwã. Tereta ãpẽrã ojacãrã niwã. 3-4 Yʉꞌʉ quẽꞌrã ne waro nʉꞌcãꞌque meꞌrã nipeꞌtise Jesú ye quetire ĩꞌabesepeꞌocãꞌa. Tojo weetojagʉpʉ, yʉꞌʉ aꞌtere queoro ojameꞌrĩcãꞌsĩꞌrĩsaꞌa. Aꞌtiro weecã, añusĩꞌrĩ nígʉ̃, wiogʉ Teófilo, mʉꞌʉrẽ ojaꞌa. Mʉꞌʉrẽ ãpẽrã buꞌeꞌque diacjʉ̃ta niꞌi nidutigʉ ojagʉti.\\nÕꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ Juã wãmeyeri masʉ̃ cʉ̃ bajuatjere wereyuꞌque niꞌi\\n5 Aꞌte meꞌrã mʉꞌʉrẽ werenʉꞌcãgʉ̃ti. Herode Judea diꞌta wiogʉ nícaterore niꞌcʉ̃ paꞌi Zacaría wãmetigʉ nicʉ niwĩ. Cʉ̃ Abías wãmetigʉ ya curuacjʉ̃ paꞌi nicʉ niwĩ. Cʉ̃ nʉmo Isabe wãmetico niwõ. Co quẽꞌrã dʉporocjʉ̃pʉ paꞌi Aarṍ pãrãmeo nituriago nico niwõ. 6 Na pʉarãpʉta Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉre añurã nicãrã niwã. Õꞌacʉ̃ dutiꞌquere, tojo nicã Moisé dutiꞌquere queoro weecãrã niwã. Tojo weerã masã narẽ “Ñaꞌarã nima”, nímasĩticãrã niwã. 7 Isabe põꞌrã bocamasĩtico niwõ. Tojo weerã na põꞌrãmarĩcãrã niwã. Tojo nicã na pʉarãpʉta bʉcʉrã waro nicãrã niwã.\\n8 Niꞌcã nʉmʉ Zacaría ya curuacjãrãrẽ Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉ Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ daꞌrase nicaro niwʉ̃. 9 Na paꞌia weewʉaronojõpʉma níbocaca beꞌro Zacaríare Õꞌacʉ̃ Nibutiari Tucũ tiro ʉꞌmʉtise ʉ̃jʉ̃amorõdutirã sõrõcãrã niwã. 10 Cʉ̃ ʉꞌmʉtise ʉ̃jʉ̃apeori cura nipeꞌtirã masã sopepʉ ñubuerã weecãrã niwã. 11 Cʉ̃ tojo weeri cura niꞌcʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ cʉ̃ ʉ̃jʉ̃amorõpeoro diacjʉ̃ peꞌe bajuacʉ niwĩ. 12 Cʉ̃rẽ ĩꞌagʉ̃, Zacaría deꞌro wéémasĩticʉ niwĩ. Ʉcʉayʉꞌrʉacʉ niwĩ. 13 Cʉ̃ tojo weecã ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ cʉ̃rẽ nicʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉre uiticãꞌña. Õꞌacʉ̃ mʉꞌʉ ñubuesere tʉꞌoami. Mʉꞌʉ nʉmo Isabe niꞌcʉ̃ põꞌrãtigosamo. Cʉ̃rẽ Juã wãmeyeya. 14 Mʉꞌʉ cʉ̃ meꞌrã pũrõ eꞌcatigʉsaꞌa. Ãpẽrã quẽꞌrã cʉ̃ bajuacã, pãjãrã eꞌcatirãsama. 15 Mʉꞌʉ macʉ̃ Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉre mejõ nigʉ̃ mejẽta nigʉ̃sami. Ne vinorẽ, siꞌbioꞌquere sĩꞌrĩsome. Cʉ̃ bajuase dʉporo Espíritu Santure cʉoyʉꞌrʉatojagʉsami. 16 Pãjãrã Israe curuacjãrã Õꞌacʉ̃ na wiogʉre ẽjõpeoduꞌuꞌcãrãrẽ ẽjõpeocã weegʉsami tja. 17 Cʉ̃ marĩ wiogʉ dʉporo weremʉꞌtãsijagʉsami. Dʉporocjʉ̃pʉ Õꞌacʉ̃ ye cjasere weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ Elíamarĩcã Espíritu Santu tutuasere cʉoyʉꞌrʉacʉ niwĩ. Cʉ̃ weronojõ cʉ̃ quẽꞌrã cʉoyʉꞌrʉagʉsami. Aꞌtiro weegʉsami. Pacʉsʉmʉarẽ na põꞌrã meꞌrã cumuca marĩrõ niseticã weegʉsami. Tojo nicã yʉꞌrʉnʉꞌcãrĩ masãrẽ wiorã dutisere yʉꞌticã weegʉsami. Aꞌtiro wee masãrẽ marĩ wiogʉre ñeꞌedutigʉ buꞌeyugʉsami, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ.\\n18 Cʉ̃ tojo nicã, Zacaría sẽrĩtiñaꞌcʉ niwĩ:\\n—¿Deꞌro wee yʉꞌʉ aꞌtere “Diacjʉ̃ta niꞌi” nímasĩbosaʉ? Yʉꞌʉ bʉcʉ waro niꞌi. Yʉꞌʉ nʉmo quẽꞌrã bʉcʉo waro nimo, nicʉ niwĩ.\\n19 Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ cʉ̃rẽ yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃rẽ daꞌracoꞌtegʉ Gabrie wãmetiꞌi. Yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉ niꞌi. Cʉ̃ mʉꞌʉ meꞌrã ucũdutigʉ, aꞌte queti añusere weredutigʉ oꞌoámi. 20 Niꞌcãrõacãrẽ mʉꞌʉ ẽjõpeotiꞌque buꞌiri ucũmasĩtigʉ tojagʉ́saꞌa. Téé mʉꞌʉ macʉ̃ bajuatiro põtẽorõ ne cãꞌrõ ucũsome. Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ʉaro põtẽorõ tojo waꞌarosaꞌa, nicʉ niwĩ.\\n21 Cʉ̃ tojo weeri cura sope pʉꞌtocjãrã peꞌe coꞌterã weecãrã niwã. Na Zacaría bajuticã, cʉ̃ yoogocã ĩꞌarã, “¿Deꞌro waꞌapariba cʉ̃rẽ?” nicãrã niwã. 22 Zacaría na tiropʉ wijaatagʉ, ucũmasĩticʉ niwĩ. “Topʉta Õꞌacʉ̃ apeyenojõ cʉ̃rẽ ĩꞌoapĩ”, nicãrã niwã. Cʉ̃ ucũmasĩtitjĩgʉ̃ ucũrõnojõ oꞌogʉ, omocãrĩ meꞌrã narẽ weequeocʉ niwĩ.\\n23 Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ daꞌrase nʉmʉrĩ peꞌtíca beꞌro cʉ̃ ya wiꞌipʉ dajatojaacʉ niwĩ. 24 Beꞌro, cʉ̃ nʉmo Isabe nijĩpaco tojaco niwõ. Niꞌcãmocʉse mujĩpũrĩ co ne wijatico niwõ. 25 Co aꞌtiro wãcũco niwõ: “Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉ põꞌrãmarĩgõ níꞌcore weetamuami. Masã tojowaro ĩꞌacõꞌadutitigʉ yʉꞌʉre añurõ weemi”, nico niwõ.\\nMaríare Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ Jesú bajuatjere wereyuꞌque niꞌi\\n26 Seis mujĩpũrĩ Isabe nijĩpaco nirṍ yʉꞌrʉcaro niwʉ̃. Ticʉse mujĩpũrĩ beꞌro Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ Gabriere aꞌtiro weecʉ niwĩ. Galilea diꞌta nirĩ macã Nazarepʉ oꞌócʉ niwĩ tja. 27 Cʉ̃rẽ niꞌcõ numio Maríare, ne apĩ ʉmʉ meꞌrã niñaꞌtiꞌcore quetiweredutigʉ oꞌócʉ niwĩ. Co niꞌcʉ̃ Davi pãrãmi nituriagʉ José wãmetigʉ meꞌrã omocã dʉꞌtegotigo weeco niwõ. 28 Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ co nirõpʉ sãjãa, añudutigʉ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—María, mʉꞌʉrẽ añudutise miitiꞌi. Õꞌacʉ̃ mʉꞌʉrẽ añurõ wéégʉ pajañaꞌmi. Cʉ̃ marĩ wiogʉ mʉꞌʉ meꞌrã nimi. Nipeꞌtirã numia yʉꞌrʉoro mʉꞌʉrẽ añurõ weeyʉꞌrʉnʉꞌcãgʉ̃sami, nicʉ niwĩ.\\n29 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌogo, tʉꞌomarĩa waꞌaco niwõ.\\n—¿Deꞌro weegʉ yʉꞌʉre tojo añudutiti? nico niwõ. 30 Beꞌro Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—María, yʉꞌʉre uiticãꞌña. Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉre mʉꞌʉ añuse bocapʉ. Mʉꞌʉ meꞌrã eꞌcatisami. 31 Niꞌcãrõacãrẽ mʉꞌʉ nijĩpaco tojagósaꞌa. Niꞌcʉ̃ põꞌrãtigosaꞌa. Cʉ̃rẽ Jesú wãme õꞌoña. 32 Cʉ̃ mejõ nigʉ̃ mejẽta nigʉ̃sami. “Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsecjʉ̃ macʉ̃ nimi”, ninoꞌgʉ̃sami. Cʉ̃ ñecʉ̃ Davire weeꞌcaronojõ Õꞌacʉ̃ wiogʉ sõrõgʉ̃sami. 33 Tojo weegʉ Israe curuacjãrãrẽ dutinuꞌcũcʉ̃sami. Cʉ̃ dutise ne peꞌtisome. Wiogʉ ninuꞌcũcʉ̃sami, nicʉ niwĩ.\\n34 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌogo, María Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉre sẽrĩtiñaꞌco niwõ:\\n—¿Deꞌro wee aꞌte tojo waꞌabosari? Yʉꞌʉ ne niꞌcʉ̃ ʉmʉ meꞌrã niweꞌe, nico niwõ.\\n35 Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ core yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Espíritu Santu mʉꞌʉpʉre dijatagʉsami. Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsecjʉ̃ cʉ̃ tutuase mʉꞌʉpʉre oꞌmecurua weronojõ dijati, tuubiꞌarosaꞌa. Tojo weegʉ mʉꞌʉ macʉ̃ Õꞌacʉ̃ yagʉ añugʉ̃ waro tojagʉ́sami. Cʉ̃ “Õꞌacʉ̃ macʉ̃ nimi”, ninoꞌgʉ̃sami. 36 Mʉꞌʉ basuco Isabe quẽꞌrã bʉcʉo waro nimigõ, niꞌcʉ̃ macʉ̃ wʉagosamo. Co na “Põꞌrã marĩmo” ninoꞌco co nijĩpaco nirṍ seis mujĩpũrĩ yʉꞌrʉtojaꞌa. 37 Õꞌacʉ̃rẽ nipeꞌtise weeta basioꞌo, nicʉ niwĩ.\\n38 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌogo, María yʉꞌtico niwõ:\\n—Yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃rẽ daꞌrawãꞌñacoꞌtego niꞌi. Õꞌacʉ̃ mʉꞌʉ níꞌcaronojõta yʉꞌʉre weeato, nico niwõ.\\nCo tojo nituꞌajaca beꞌro Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ waꞌa waꞌacʉ niwĩ.\\nMaría Isabere ĩꞌagõ waꞌaꞌque niꞌi\\n39 Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ wéréca beꞌro María yoogoro marĩrõ aꞌtiro weeco niwõ. Te nʉmʉrĩta co basuco Isabere opa buꞌpa nirĩ macã Judea diꞌtapʉ ĩꞌagõ waꞌaco niwõ. 40 Topʉ ejago, Zacaría ya wiꞌipʉ sãjãaco niwõ. Sãjãagõ, Isabere añudutico niwõ. 41 Co añuduticãta, Isabe macʉ̃ paa poꞌpeapʉ sãñagʉ̃ aꞌmeñaꞌcʉ niwĩ. Isabe Espíritu Santure cʉoyʉꞌrʉago tojaco niwõ. 42 Tojo weego co ʉpʉtʉ tutuaro meꞌrã ucũco niwõ:\\n—Nipeꞌtirã numia yʉꞌrʉoro Õꞌacʉ̃ mʉꞌʉrẽ añurõ weeyʉꞌrʉnʉꞌcãmi. Mʉꞌʉ macʉ̃ quẽꞌrãrẽ añurõ weemi. 43 Mʉꞌʉ yʉꞌʉ wiogʉ paco yʉꞌʉre ĩꞌagõ aꞌticã, añubutiaro waꞌaꞌa. 44 Mʉꞌʉ añudutisere tʉꞌocãta, yʉꞌʉ macʉ̃ paa poꞌpeapʉ sãñagʉ̃ eꞌcatise meꞌrã aꞌmeñaꞌmi. 45 Õꞌacʉ̃ marĩ wiogʉ mʉꞌʉrẽ “Tojo weegʉti” níꞌque queoro waꞌarosaꞌa. Mʉꞌʉ cʉ̃ tojo níꞌquere tʉꞌo ẽjõpeoꞌco eꞌcatiꞌi, nico niwõ Isabe.\\n46 Beꞌro María aꞌtiro nico niwõ:\\nYʉꞌʉ ejeripõꞌrãpʉ Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉ wiogʉre eꞌcatise oꞌoꞌo.\\n47 Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre yʉꞌrʉogʉ meꞌrã eꞌcatiꞌi.\\n48 Yʉꞌʉ mejõ nigõrẽ Õꞌacʉ̃ aꞌtiro weecʉ niami.\\nCʉ̃rẽ daꞌrawãꞌñacoꞌtegore wãcũcʉ niami.\\nAꞌtiro nicã meꞌrã nipeꞌtirã yʉꞌʉre “Õꞌacʉ̃ añurõ weeami core”, nirãsama.\\n49 Õꞌacʉ̃ tutuayʉꞌrʉagʉ yʉꞌʉre añubutiase waro weeami.\\nCʉ̃ añuyʉꞌrʉagʉ, ñaꞌase moogʉ̃ nimi.\\n50 Nipeꞌtirã cʉ̃rẽ wiopesase meꞌrã tʉꞌoñaꞌrãrẽ pajañaꞌnuꞌcũcʉ̃sami.\\n51 Cʉ̃ tutuaro meꞌrã peje añuse weemi.\\nÃpẽrã yʉꞌrʉoro niꞌi ni tʉꞌoñaꞌrãrẽ docaqueꞌacã weemi.\\n52 Wiorã nimiꞌcãrãrẽ mejõ nirã tojacã weemi.\\nMejõ nirã́ peꞌere wiorã weronojõ morõmi.\\n53 Ʉjaboarãrẽ peje waro añuse oꞌomi.\\nPeje cʉomiꞌcãrãrẽ ne ñeꞌenojõ marĩrã tojacã weemi.\\n54 Israe curuacjãrã cʉ̃rẽ daꞌracoꞌterãrẽ weetamumi.\\nNe cãꞌrõ narẽ pajañaꞌticã weetimi.\\n55 Cʉ̃ marĩ ñecʉ̃sʉmʉarẽ “Tojo weegʉti” níꞌcaronojõta weemi.\\nAbrahãrẽ, tojo nicã cʉ̃ pãrãmerã nituriarãrẽ pajañaꞌnuꞌcũcʉ̃sami, nico niwõ María.\\n56 María Isabe tiropʉ iꞌtia mujĩpũ tojáníco niwõ. Beꞌro co ya wiꞌipʉ dajatojaaco niwõ.\\nJuã masãrẽ wãmeyeri masʉ̃ bajuaꞌque niꞌi\\n57 Beꞌro Isabe co macʉ̃rẽ wʉariteronojõ ejacaro niwʉ̃. Titare co macʉ̃ bajuacʉ niwĩ. 58 Cʉ̃ bajuáca beꞌro co acawererã, ãpẽrã co ya wiꞌi pʉꞌto nirã́ core eꞌcatitamurã waꞌacãrã niwã. Õꞌacʉ̃ core añubutiase weecã ĩꞌarã, tojo weecãrã niwã. 59 Niꞌcã semana cʉ̃ bajuáca beꞌro Moisé dutiꞌcaronojõta weecãrã niwã. Cʉ̃ õꞌrẽcjʉ yapa caserore yejecõꞌadutirã waꞌacãrã niwã. Masã cʉ̃rẽ cʉ̃ pacʉ wãme weronojõ Zacaría wãmeyesĩꞌrĩcãrã nimiwã. 60 Na tojo weesĩꞌrĩmicã, cʉ̃ paco narẽ nico niwõ:\\n—Niweꞌe. Cʉ̃ Juã wãmetigʉsami, nico niwõ.\\n61 Masã peꞌe “¿Deꞌro weegʉ? Mʉꞌʉ acawererã Juã wãmetirã marĩma”, nicãrã niwã.\\n62 Beꞌro Zacaríare “¿Mʉꞌʉ deꞌro wãme õꞌosĩꞌrĩsari?” nírã, weequeose meꞌrã sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã. 63 Na tojo nicã, niꞌcã pjĩ sẽrĩcʉ niwĩ. Ti pjĩpʉ cʉ̃ “Juã wãmetigʉsami”, ni ojacʉ niwĩ. Nipeꞌtirã cʉ̃ tojo weesere ĩꞌarã, ʉcʉapeꞌtia waꞌacãrã niwã. 64 Cʉ̃ ojáca beꞌro maata Zacaría apaturi ucũnʉꞌcãcʉ niwĩ tja. Tojo nicã Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌocʉ niwĩ. 65 Zacaría tojo weese meꞌrã nipeꞌtirã cʉ̃ pʉꞌto nirã́ ʉcʉapeꞌtia waꞌacãrã niwã. Nipeꞌtirã to ʉꞌmʉase buꞌpapʉ nirã́ Judeacjãrã tojo waꞌaꞌquere werestewãꞌcãcãrã niwã. 66 Nipeꞌtirã na tojo wereturiasere masĩrã, pũrõ wãcũcãrã niwã. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ tutuaro meꞌrã bajuacã ĩꞌarã, aꞌmerĩ sẽrĩtiñaꞌmʉjãcãrã niwã:\\n—¿Cʉ̃ wĩꞌmagʉ̃ bʉcʉ ẽjãgʉ̃, deꞌro nigʉ̃nojõ nigʉ̃sari? nicãrã niwã.\\nZacaría Õꞌacʉ̃rẽ basapeoꞌque niꞌi\\n67 Wĩꞌmagʉ̃ pacʉ Zacaría Espíritu Santure cʉoyʉꞌrʉacʉ niwĩ. Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ ucũdutisere aꞌtiro ucũcʉ niwĩ:\\n68 Marĩ wiogʉ Õꞌacʉ̃ Israe curuacjãrã wiogʉre añurõ ucũrã.\\nMarĩ tiro, cʉ̃ yarã tiropʉ aꞌtimi.\\nMarĩrẽ weetamugʉ̃, añurõ yʉꞌrʉcã weegʉsami.\\n69 Cʉ̃ marĩrẽ yʉꞌrʉoacjʉ tutuayʉꞌrʉagʉre oꞌógʉsami.\\nCʉ̃rẽ Davi pãrãmerã nituriarã waꞌteropʉ nigʉ̃rẽ oꞌógʉsami.\\nDavi Õꞌacʉ̃rẽ daꞌrawãꞌñacoꞌtegʉ nicʉ niwĩ.\\n70 Aꞌtere ne waropʉta cʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masã ñaꞌase moorã meꞌrã Õꞌacʉ̃ “Tojo weegʉti”, nicʉ niwĩ.\\n71 Nipeꞌtirã marĩrẽ waparãtirãrẽ, marĩrẽ ĩꞌatuꞌtirãrẽ yʉꞌrʉweticã weegʉsami.\\n72 Tojo nicã marĩ ñecʉ̃sʉmʉarẽ “Mʉsãrẽ pajañaꞌgʉ̃ti.\\nYʉꞌʉ ‘Tojo weegʉti’ níꞌque añusere ne acobojosome”, nicʉ niwĩ.\\n73 Aꞌtere Õꞌacʉ̃ cʉ̃ basuta marĩ ñecʉ̃ Abrahãrẽ “Tojo weegʉti”, nicʉ niwĩ.\\n74 Marĩrẽ ĩꞌatuꞌtirãrẽ yʉꞌrʉcã weegʉsami.\\nTojo nicã uiro marĩrõ marĩrẽ cʉ̃ dutiro weecã weegʉsami.\\n75 Nipeꞌtiro marĩ catiro põtẽorõ añurã, cʉ̃ yarã cʉ̃ ʉaro weecã weegʉsami, nicʉ niwĩ Zacaría.\\n76 Mʉꞌʉ, yʉꞌʉ macʉ̃acã, marĩ wiogʉ aꞌtiatji maꞌarẽ apoyumʉꞌtãgʉ̃ nigʉ̃saꞌa.\\nTojo weegʉ “Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsecjʉ̃ ye quetire weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ nimi”, ninoꞌgʉ̃saꞌa.\\n77 Mʉꞌʉ Õꞌacʉ̃ yarãrẽ aꞌtiro nigʉ̃saꞌa:\\n“Mʉsã ñaꞌarõ weeꞌquere acobojose sẽrĩcã, mʉsãrẽ acobojogʉsami.\\nAꞌtiro wéégʉ, mʉsã pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉogʉsami”, nigʉ̃saꞌa.\\n78 Õꞌacʉ̃ marĩ wiogʉ marĩrẽ maꞌi pajañaꞌtjĩagʉ̃, cʉ̃ macʉ̃ marĩrẽ yʉꞌrʉoacjʉre oꞌógʉsami.\\n79 Cʉ̃ naꞌitĩꞌarõpʉ nirãrẽ sĩꞌorõ weronojõ marĩ cʉ̃rẽ masĩtirã, pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ cʉ̃rẽ masĩcã weegʉsami.\\nTojo wee marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere acobojogʉ, marĩrẽ cʉ̃ meꞌrã añurõ niseticã weegʉsami, nicʉ niwĩ Zacaría.\\n80 Wĩꞌmagʉ̃ bʉcʉa, siape meꞌrã Õꞌacʉ̃rẽ nemorõ ẽjõpeowãꞌcãcʉ niwĩ. Yucʉ marĩrõ, masã marĩrõpʉ nibajaqueꞌaticʉ niwĩ. Téé Israe curuacjãrãrẽ buꞌenʉꞌcãcateropʉ topʉ nitʉocʉ niwĩ.","num_words":1499,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 15 BSNNT - Busurocacũse rãca bʉcʉrã, paia - Bible Search\\n1Busurocacũse rãca bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ʉjarã ñajediro tudirẽjañujarã ĩna. To bajicõari, Jesús ãmorire siacõari, ĩre ãmiasujarã ĩna, Pilato vãme cʉtigʉ ya vijʉ vana. To bajiri ĩ ya vijʉ Jesúre ãmiejayujarã ĩna. 2Jesúre ĩna ãmiejarone, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju Pilato:\\n—Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n3To ĩ yirone, paia ʉjarã,\\n—Cojo vãme me rojose yigʉ ñaami. Ado bajise rojose yimi —Pilatore yi ocasãñujarã paia ʉjarã. 4To bajiro Jesúre ĩna yi ocasãsere ajicõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿No yigʉ cʉdibeati mʉ? ¿Cojo vãme me, rojose mʉre ĩna yisere ajibeati mʉ? —Jesúre yiyuju Pilato.\\n5To bajiro ĩre ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, ĩre cʉdibeticõañuju Jesús. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, no yimasibesuju Pilato, ĩre bajiro bajigʉre ĩabetirũgũr'i ñari.\\n6Tocãrãca cʉ̃ma Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa ĩna quẽnojama, sĩgʉ̃ tubibe ecor'ire ĩna burotigʉre ĩnare bubosarũgũñuju Pilato. 7Tubiberiavijʉ ñarã, “Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masu rotirãsa” yirã rãcagʉ ñañuju Barrabás vãme cʉtigʉ. Ĩ babarã rãca rojose yicõari, masare sĩañuju ĩ. To bajiro ĩ yire vaja tubiberiavijʉ ñañuju ĩ. 8To bajiri jãjarã masa Pilato tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniñujarã ĩna:\\n—Yʉare mʉ yibosarũgũcatore bajiro yiya quẽna —ĩre yisẽniñujarã ĩna.\\n9To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Ñimʉjʉare yʉ busere bojati mʉa? ¿Jud'io masa ʉjʉre yʉ busere bojatique mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Pilato. 10“Jesúre ĩajũnisinirã ñari, yʉ tʉ ãmiejama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre burʉ, to bajiro yiyuju.\\n11To bajiro ĩ yiboajaquẽne, masare to rẽjarãre rĩjorojʉne ĩnare ocasãcõañujarã paia ʉjarã, “Barrabájʉare burotito mani” yirã. 12To bajiri Barrabáre ĩna burotijare, quẽna ĩnare tudisẽniĩañuju Pilato:\\n—To yijama, ¿no bajiro yigʉti yʉ, Jesúre, “Jud'io masa ʉjʉ ñaami” mʉa yigʉjʉarema? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n13To ĩ yirone, ado bajiro ĩre avasãcʉdiyujarã:\\n—Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña mʉ —ĩre yiyujarã ĩna, Pilatore.\\n14To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩarotigʉti yʉ? —ĩnare yiyuju Pilato.\\nTo ĩ yiboajaquẽne, quẽna bʉtobʉsa tudiavasãñujarã ĩna:\\n—Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña —yiavasãñujarã ĩna.\\n15To bajiro ĩna yijare, masa to rẽjarã ĩna bojarore bajiro yirʉagʉ ñari, Barrabáre bucõañuju Pilato. Jesújʉarema, ĩ surarare ĩsiñuju, “Ĩre bajecõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩato ĩna” yigʉ.\\n16To bajiri ĩna ya vijʉ, Jesúre ãmiejayujarã surara mesa. Ĩre ãmiejacõari, ĩna jediro ĩre gãnibiarʉ̃gʉ̃ñujarã. 17To yicõari, “Ʉjʉre bajigʉ ñato” yirã, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore, sũarivʉjorore Jesúre sãñujarã. To yicõari, ĩ rʉjoa joere jotabedo ĩna suariabedone ĩre jeoyujarã. 18To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiajatud'iyujarã:\\n—Jud'io masa ʉjʉre mʉre quẽnarotiaja yʉa yuja —Jesúre yiyujarã ĩna.\\n19To yicõari, yucʉ́ rãca ĩ rʉjoare jayujarã. Ĩre jacõari, gooco ĩre eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, “Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja” yiajatud'irã, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyujarã. 20To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore ĩna sãriarore ĩre veayujarã ĩna quẽna. To yicõari, ĩ sudijʉa ĩre sãñujarã quẽna. Ĩre sudi sãgajanocõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroana, ĩre ãmiasujarã.\\n21Ĩre ãmivanane, sĩgʉ̃ Cirene vãme cʉti sitagʉ, Simón vãme cʉtigʉre, Alejandro, to yicõari, Rufo, ĩna jacʉre bocayujarã. Ĩre bocacõari, —Jesús ĩ gaja vatijãire ĩre gajabosaya —ĩre yi vasujarã ĩna.\\n22To yi vanane, Gólgota vãme cʉti burojʉ ejayujarã ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñañuju “Gólgota” yire. 23Tojʉ ejacõari, ʉye ocore, mirra vãme cʉtise rãca vʉocõari, Jesúre ĩre ioyujarã ĩna. “Ĩre jũnise jũni ruyubeticõato” yirã, yiboayujarã. Idibesuju Jesújʉama. 24To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ Jesúre jajutuyujarã ĩna. To yicõari, Jesús ye sudire bojarã, ado bajiro yiyujarã:\\n—Ñimʉjʉa ãni sudi ĩ ʉjaro ĩaĩarãsa mani —yiajeyujarã, gʉ̃tarine reacũĩañarãne. To bajiro yiajecõari, ĩ ye sudi gãmerã ĩsibatoyujarã ĩna.\\n25Muiju asitutuatijʉ ĩre jajutuyujarã ĩna. 26Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ucaturiajʉ tuyayuju. “Ado bajiro ĩ yise sʉorine jaju ecoami”, yiĩorijʉ ñañuju. Ado bajise gotiyuju: “Ãni ñaami jud'io masa ʉjʉ”, yigotiyuju ti.\\n27Jesúrãca jʉarã, jaju ecoyujarã ĩna. Gajeyeũni juarudirimasa ñañujarã. Sĩgʉ̃re Jesús riojojacatʉare, gãjirema ĩ gãcojacatʉajʉare jajutuyujarã. 28To bajiro Jesúre yiyujarã, Dios oca masa ĩna ucamasire, “ ‘Rojorã rãcagʉ ñaami’ ĩre yiĩarʉarãma masa”, Jesúre yimasire ñajare. 29-30Masa rẽtoana, ĩna rʉjoari yure, yure yiyujarã, “Jaju ecor'ire ĩre ĩateaja” yirã. To yicõari, ĩre ajatud'iyujarã ĩna:\\n—“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yiboacajʉ mʉ. Socʉ me mʉ yijama, mʉ yimasise rãca mʉ masune yucʉ́tẽrojʉre rujicoaya —Jesúre ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.\\n31Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, to bajirone Jesúre yiajatud'i ñañujarã ĩna. Ado bajiro yiyujarã:\\n—Gãjerãrema catiogʉ ñaboarine, ĩ masu rojose ĩ tãmʉoserema yirẽtomasibeami —yiajatud'i ñañujarã ĩna. 32—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Israel ñamasir'i jãnerabatia mani ʉjʉ ñaami. To bajiri yucʉ́tẽrojʉre rujicoadiato. To bajiro ĩ bajiro ĩacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja —yiajatud'iyujarã. Jʉarã Jesúrãca yucʉ́tẽrojʉ jaju ecoriarã quẽne, to bajirone Jesúre yitud'iyujarã ĩna.\\n(Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30; He 9.1-28)\\n33Ʉ̃mʉrecaji ñarone, rẽtiacoasuju yuja. Idia hora rẽtiañañuju. 34To cõro ti rẽtiatʉsatone, jud'io masa ye rãca ado bajiro tutuaro avasãñuju Jesús:\\n—Eloi, Eloi, ¿lema sabactani? —yiavasãñuju. (“Dios, yʉ jacʉ, ¿no yigʉ yʉre cãmotadiati mʉ?” yire ũni ñañuju ti.)\\n35Sĩgʉ̃ri tojʉ ñarã, to bajiro ĩ yiavasãsere ajicõari, ado bajiro yiyujarã ĩna:\\n—¡Ajiya mʉa! Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'ire jigʉ yami —yiyujarã ĩna.\\n36To bajiro Jesús ĩ yiavasãrone, sĩgʉ̃, Jesús tʉ ũmaejacõari, ʉye oco jiarere ñiabiacõari, yucʉ́ gajajʉ siatucõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotuyuju. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju ĩ:\\n—Ñagõbesa mʉa maji. El'ias ñamasir'i ãnire ĩ rujiosere ĩato mani —yiyuju ĩ.\\n37Tutuaro avasãtʉsa, ʉsʉtadicoasuju yuja. 38Tirĩmarone, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoria gasero vorujijedicoasuju ti. “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare sãjamasibeama masa” yirã, ĩna yotoria gasero ñañuju.\\n39Jesús ĩ ʉsʉtadiro, ĩ rĩjorojʉa ĩarʉ̃gõñuju surara ʉjʉ. To bajiri Jesús ĩ ʉsʉtadisere ĩacõari, ado bajiro yiyuju ĩ:\\n—Socabesumi. Dios macʉne ñaboayumi ãni —yiyuju ĩ.\\n40-41Galilea sitajʉ Jesúre sʉyavadiriarã rõmiri quẽne sõjʉ ĩarʉ̃gõñujarã. Ĩna ñañujarã ĩ ejarẽmoriarã. Ĩna rãca ñañuju Mar'ia Magdalena. Gajeo Mar'ia vãme cʉtigo quẽne ñañuju. Sone ñañuju Santiago Mojogʉ̃ ĩna yigʉ, to yicõari, José vãme cʉtigʉ jaco. Gajeo, Salomé vãme cʉtigo quẽne ñañuju. Gãjerã jãjarã ñañujarã Jesúre sʉyavadiriarã rõmiri, Jerusalénjʉ ĩ rijarere ĩariarã.\\n42-43Arimatea macagʉ, José vãme cʉtigʉ quẽne, ñañuju. Jud'io masa ʉjarã rãcagʉ, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, Jesúre yitʉoĩagʉ̃ ñañuju. Tirʉ̃mʉjʉama jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ rãiorotirʉ̃mʉ rĩjoroaca ñañuju. To bajiri José, Jesús ĩ rijatore ĩacõari, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ” yitʉoĩatutuacõari, Pilatore sẽnigʉ̃ vasuju, Jesús rujʉrire ãmirʉ.m\\n44Pilatojʉa, José ĩ sẽnisere ajicõari, “¿Socabeati? ¿Jẽre rijacoasujari ĩ?”, yitʉoĩañuju. To yigʉ ñari, surara ʉjʉre jiyuju. To bajiri ĩ ejarone,\\n—¿Rijamasucoati Jesús vãme cʉtigʉ? —ĩre sẽniĩañuju ĩ.\\n45To ĩ yisere ajicõari, —Jẽre rijacoami —ĩre yicʉdiyuju ĩ, surara ʉjʉ.\\nTo ĩ yirone, José ĩ sẽnirore bajirone ĩre cʉdiyuju Pilato. 46To ĩ yir'i ñari, sudijãiri botiquẽnarijãiri rãca Jesúre ĩ gũmarotijãirire vaja yicõari, ĩ rujʉrire rujiogʉ vasuju. Ĩre rujiocõari, ĩre gũmañuju, tijãiri rãca. To yigajanocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavi mame ĩ quẽnorotiriavijʉ ĩ rujʉrire cũñuju. To yicõari, ti vi sojere gʉ̃tane tũnuobibecũ vacoasuju ĩ. 47Mar'ia Magdalena, to yicõari gajeo Mar'ia, José vãme cʉtigʉ jaco quẽne, Jesús rujʉrire José ĩ cũro ĩañañujarã ĩna.","num_words":1041,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TESALONICENSES 2\\nJesús ĩ tudivadiroto rĩjoroaye bajiroti queti\\n1 Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, “Yʉ rãca ñato” yigʉ, Dios, manire ĩ juarẽorotire mʉare gotiquẽnorã yaja. 2 “Jẽre Jesús ĩ tudivadirʉ̃mʉ ejacoajʉ”, mʉare yiyujarã gãjerã. Tire ajicõari, tʉoĩarejaibesa yʉa mairã. “Socase me ñaja. Jẽre Jesús ĩ ejasere yʉre gotirotimi Esp'iritu Santo” ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. “Ĩna gotirore bajiro yire queti ajibʉ yʉa” gãjerã ĩna yigotirẽmoboajaquẽne, tire ajibesa. “To bajirone bajiro ucayuma Pablo mesa quẽne” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. 3 To bajiro mʉare yitorã jedirore ajibesa mʉa. Ado bajiro bajisere ĩacõari, “Yoaro mene tudivagʉmi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa: Jãjarã masa, “Dios ĩ rotiboasere cʉdibeticõato mani”, yitʉoĩarã ñarʉarãma ĩna. To ĩna bajiñarone, Rẽtoro Rojogʉ ruyuarʉcʉmi, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarocʉ.a 1 Jn 2.18, Ap 13.1-2. 4 Diore quẽne, jediro masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere quẽne, ĩategʉ ñarʉcʉmi. “Rẽtoro yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa”, masare ĩnare yigʉ ñarʉcʉmi. To bajirocʉ ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, rujirʉcʉmi. To yicõari, “Yʉne ñaja Dios”, masare ĩnare yigotirʉcʉmi ĩ, socʉne.\\n5 Ti quetire Jesús quẽna ĩ tudivadiroto rĩjoroayere mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, mʉa rãca ñagʉ̃jʉ. To bajiri, “Tire masiritimenama”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. 6 Rẽtoro Rojogʉ adi macarʉcʉrojʉ vadirotire jẽre masiaja mʉa: “To cõrone vadirʉcʉmi” Dios ĩ yiriaro rĩjorojʉne, ejabetirʉcʉmi maji. 7 Ĩ ejabetiboajaquẽne, jẽre masare rojose ĩ yirotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. Ĩre cõarocʉ, “Vasa mʉ” ĩ yiroti rĩne rʉyaja. 8 “To cõrone vajaro” Dios ĩ yirirʉ̃mʉ ejarʉcʉmi rojose yigʉ. To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivadirʉ̃mʉne, rẽtoro masigʉ̃ ñari, josari mene ĩre rocacõarʉcʉmi. 9 To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro, adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, Satanás ĩ rotise rãca bʉto masigʉ̃ ñarʉcʉmi. To bajigʉ ñari, “ ‘Masigʉ̃ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩato” yigʉ, ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yise socase ñarʉaroja. 10 Jediro rojose yirʉcʉmi, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varonare ĩnare yitogʉ. Dios ocare ajiterã ñari, to bajicõari, Jesucristo rojose ĩna yise vajare ĩ yirẽtobosarʉasere quẽne bojamena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama. 11 Ĩ ocare ajiterã ĩna ñajare, “Rẽtoro Rojogʉ socʉne ĩ yisere ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãma”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. 12 To bajiro yirʉcʉmi Dios, “Yʉ oca riojo ñamasusere ajimena ñari, rojose rĩne yivariquẽnarã jediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajaro” yigʉ.\\n“ ‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa”, yire\\n13 Ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine ado bajiro mʉa ñasere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa: Mani ʉjʉ bʉto mʉare maiami. Tesalónica macana vatoana, “Yʉ yarã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona ñaña mʉa” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajisere bojayumi, “Rojose ĩna yisere tʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro yigʉ ñari, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi, “Ĩnare ejarẽmoato” yigʉ. Mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, Dios oca riojo gotisere ajicõari, “Socase me ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiro yimasirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñaja mʉa. 14 “To bajiro bajirã ñato” yigʉ, ĩ oca Cristo yere mʉa tʉjʉ yʉare gotimasio roticõañumi Dios. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, mani ʉjʉ Jesucristo rãca mʉa ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. To bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa.\\n15 To bajiri Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Mʉa tʉjʉ vacõari, mʉare yʉa gotimasiocatire masiritibesa. To bajicõari, mʉare yʉa ucacõacatire quẽne masiritibesa. 16 Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari mani jacʉ Diore quẽne, mʉare sẽnibosaja yʉa. Manire ĩamaicõari, quẽnaro manire yiyumi Dios. Ĩ sʉori ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũaja mani. Jesucristo quẽnaro ĩ yise ñajare, “Dios ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.\\n17 Ĩ yere tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña mʉ, gãjerã rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”, mʉare yisẽnibosaja.\\na2:3 1 Jn 2.18, Ap 13.1-2.","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano ROMANOS 1\\nPablo Romacjãrãrẽ ojaꞌque niꞌi\\nPablo aꞌti pũrĩrẽ Corintopʉ nígʉ̃, Romacjãrã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ ne waropʉre Jesucristore ẽjõpeoticʉ niwĩ. Tojo weegʉ cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩgʉ̃ sirutucʉ niwĩ. Beꞌro Õꞌacʉ̃ Pablore dʉcayucã weecʉ niwĩ. Tojo wééca beꞌro cʉ̃ Jesucristo ye quetire wereri masʉ̃ sãjãcʉ niwĩ.\\nPablo Romacjãrã tiropʉ waꞌasĩꞌrĩcʉ nimiwĩ. Cʉ̃ aꞌti pũrĩrẽ ojacaterore waꞌaticʉ niwĩ yujupʉ. Iꞌtia cʉ̃ꞌma beꞌro na tiropʉre waꞌacʉ niwĩ.\\nCʉ̃ papera ojagʉ, aꞌtiro ojaseticʉ niwĩ. “Yʉꞌʉ Pablo mʉsãrẽ ojaꞌa” nitojaca beꞌro añudutiwʉacʉ niwĩ. Beꞌro “Õꞌacʉ̃rẽ mʉsã ye cjasere eꞌcatise oꞌoꞌo”, nicʉ niwĩ. Tojo nicã “Aꞌtere ʉasãgʉ̃, mʉsãrẽ aꞌti pũrĩrẽ ojaꞌa,” nicʉ niwĩ. Beꞌropʉta “Õꞌacʉ̃ ye añuse quetire aꞌtiro nirõ weeꞌe”, ni ojacʉ niwĩ. Yapapʉta majã añudutitʉosere ojacʉ niwĩ.\\nPablo aꞌti pũrĩrẽ marĩ nipeꞌtirã buꞌiritirã niꞌi nisere ojacʉ niwĩ. Tojo nicã Õꞌacʉ̃ meꞌrã añurõ nisĩꞌrĩrã, Jesucristore ẽjõpeose meꞌrã diaꞌcʉ̃ tojo nita basioꞌo nisere ojacʉ niwĩ. Apeye, Romacjãrãrẽ niꞌcãrõ meꞌrã nisetidutigʉ, narẽ “Añurõ aꞌmerĩ pajañaꞌña, ejerisãjãse meꞌrã niña,” ni ojacʉ niwĩ.\\nPablo Romacjãrã Jesure ẽjõpeorãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Pablo mʉsã Roma wãmetiri macãcjãrã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ojaꞌa. Jesucristo dutiro weewãꞌñacoꞌtegʉ niꞌi. Cʉ̃ yʉꞌʉre Õꞌacʉ̃ masãrẽ yʉꞌrʉose quetire weredutigʉ besecṹúwĩ.\\n2 Dʉporopʉ Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masã meꞌrã “Yʉꞌʉ masãrẽ yʉꞌrʉogʉti”, ni wereyucʉ niwĩ. Tojo weerã te quetire tʉꞌorã, Õꞌacʉ̃ ye queti ojáca pũrĩpʉ ojacãrã niwã. 3 Na ojaꞌque marĩ wiogʉ Jesucristo Õꞌacʉ̃ macʉ̃ ye queti niꞌi. Cʉ̃ aꞌti nucũcãpʉre marĩ weronojõ upʉtigʉ bajuacʉ niwĩ. Masʉ̃ nígʉ̃, dʉporocjʉ̃pʉ wiogʉ Davi pãrãmi nituriagʉpʉ nicʉ niwĩ. 4 Cʉ̃ marĩ weronojõ upʉtimigʉ̃, Õꞌacʉ̃ macʉ̃ niyugʉ, ñaꞌase moogʉ̃ waro nicʉ niwĩ. Cʉ̃ wẽ́rĩ́ca beꞌro cʉ̃ pacʉ Espíritu Santu tutuaro meꞌrã cʉ̃rẽ wẽrĩꞌcʉpʉre masõcʉ niwĩ. Tojo weese meꞌrã masãrẽ yʉꞌʉ macʉ̃ nimi nisere ĩꞌocʉ niwĩ. 5 Cʉ̃ yʉꞌʉ Pablore añurõ wéégʉ, cʉ̃ ye quetire weredutigʉ besewĩ. Nipeꞌtiropʉ masã Jesucristore ẽjõpeoato nígʉ̃ tojo weewĩ. Ẽjõpeotjĩarã, cʉ̃ ʉaro weerãsama.\\n6-7 Mʉsã Romacjãrã quẽꞌrã cʉ̃ tojo ninoꞌcãrãta niꞌi. Tojo weegʉ mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ mairãrẽ aꞌti pũrĩrẽ ojaꞌa. Õꞌacʉ̃ Jesucristo yarã sãjãdutigʉ mʉsãrẽ besecʉ niwĩ. Marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃, tojo nicã marĩ wiogʉ Jesucristo mʉsãrẽ añurõ weeato. Mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nPablo Romapʉ waꞌasĩꞌrĩmiꞌque niꞌi\\n8 Aꞌtere mʉsãrẽ weremʉꞌtãgʉ̃ti. Nipeꞌtirocjãrãpʉ mʉsã Jesucristore ẽjõpeosere ucũseꞌsama. Tere tʉꞌogʉ, Jesucristo weetamuse meꞌrã Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌoꞌo. 9 Yʉꞌʉ ñubuesetirinʉcʉ̃ mʉsã ye cjasere sẽrĩbosanuꞌcũcãꞌa. Yʉꞌʉ tojo weesere Õꞌacʉ̃ “Diacjʉ̃ta tojo weemi”, nisami. Yʉꞌʉ añurõ ejeripõꞌrãtise meꞌrã cʉ̃ ʉaro weeꞌe. Tere wéégʉ, añuse queti cʉ̃ macʉ̃ yere wereꞌe. 10 Apeye quẽꞌrãrẽ Õꞌacʉ̃rẽ aꞌtiro sẽrĩnuꞌcũcãꞌa. “Mʉꞌʉ ʉaro nicã, yʉꞌʉre Romapʉ waꞌadutigʉ duꞌuoꞌoya. Ti macãcjãrã mʉꞌʉrẽ ẽjõpeorãrẽ ĩꞌasĩꞌrĩsaꞌa”, ni sẽrĩꞌi. Yoa waꞌaꞌa yʉꞌʉ mʉsã tiropʉ waꞌasĩꞌrĩmiꞌcaro. 11 Mʉsãrẽ nemorõ wãcũtutuacã ʉasãgʉ̃, Espíritu Santu yʉꞌʉre masĩse oꞌoro weronojõ mʉsãrẽ oꞌoturiasĩꞌrĩsaꞌa. Tojo weegʉ topʉre waꞌasĩꞌrĩsaꞌa. 12 Mʉsãrẽ aꞌtiro nigʉ̃ti. Marĩ pʉ́aperi aꞌmerĩ weetamurãsaꞌa. Mʉsã yʉꞌʉ ẽjõpeocã ĩꞌarã, nemorõ wãcũtutuarãsaꞌa. Yʉꞌʉ quẽꞌrã mʉsã ẽjõpeocã ĩꞌagʉ̃, mejãrõta weegʉsaꞌa.\\n13 Acawererã, mʉsãrẽ aꞌtere masĩcã ʉasaꞌa. Pejetiri mʉsã tiropʉ waꞌasĩꞌrĩmiꞌi. Apesecjãrãmarĩcã judío masã nitirã yʉꞌʉ Jesucristo ye quetire werecã, ẽjõpeowã. Mʉsã ya macãcjãrã quẽꞌrãrẽ Jesucristore ẽjõpeocã ʉasãgʉ̃, weregʉ waꞌasĩꞌrĩsaꞌa. Tojo weesĩꞌrĩmicã, basioweꞌe yujupʉ. 14 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ye quetire nipeꞌtirãrẽ yʉꞌʉre weredutiwĩ. Yé uurãrẽ, uutirã quẽꞌrãrẽ weredutiwĩ. Buꞌeꞌcãrãrẽ, buꞌetiꞌcãrãrẽ weredutiwĩ. 15 Tojo weegʉ mʉsã ya macãcjãrã Jesucristore ẽjõpeotirãrẽ cʉ̃ ye quetire pũrõ weresĩꞌrĩsaꞌa.\\nJesucristo ye quetire tʉꞌorã cʉ̃rẽ ẽjõpeose niꞌi\\n16 Masã Jesucristo ye quetire tʉꞌorã, cʉ̃rẽ ẽjõpeonʉꞌcãsama. Yʉꞌʉ masĩꞌi, Õꞌacʉ̃ cʉ̃ tutuaro meꞌrã nipeꞌtirã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉosami. Tojo weegʉ masãrẽ te quetire ne bopoyasãweꞌe. Ne waro cʉ̃rẽ ẽjõpeorã judío masã nirãrẽ yʉꞌrʉosami. Judío masã nitirã cʉ̃rẽ ẽjõpeorã quẽꞌrãrẽ mejãrõta yʉꞌrʉosami. 17 Te queti aꞌtiro niꞌi. Õꞌacʉ̃ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ “Buꞌiri marĩrã, añurã nima”, ni ĩꞌasami. Jesucristore ẽjõpeorã diaꞌcʉ̃rẽ tojo ĩꞌasami. Te cjasere Õꞌacʉ̃ ye queti ojáca pũrĩpʉ aꞌtiro ojanoꞌwʉ̃:\\nÕꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ “Añurã nima”, ni ĩꞌasami.\\nCʉ̃ meꞌrã ninuꞌcũrãsama, niwʉ̃.\\nNipeꞌtirã masã buꞌiritima nise niꞌi\\n18 Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsepʉ nigʉ̃́ masã ñaꞌarõ weesetisere ĩꞌagʉ̃, buꞌiri daꞌresami. Ñaꞌarõ weenuꞌcũrã diacjʉ̃ cjasere cãꞌmotaꞌasama. Tojo weegʉ narẽ ʉpʉtʉ buꞌiri daꞌresami. 19 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ nisetise masĩta basiosere masã añurõ masĩsama. Õꞌacʉ̃ cʉ̃ basu tere masĩcã weecʉ niwĩ. 20 Marĩ Õꞌacʉ̃ bajusere ĩꞌatimirã, cʉ̃ weeꞌque meꞌrã cʉ̃ tutuasere, cʉ̃ nisetisere masĩnoꞌo. Cʉ̃ tutuase, cʉ̃ nisetise ninuꞌcũcãꞌrõsaꞌa. Ne waro cʉ̃ aꞌti turire weenʉꞌcãcateropʉta cʉ̃ Õꞌacʉ̃ niꞌi nisere masĩnoꞌo. Tojo weerã masã “Mʉꞌʉrẽ masĩtisaꞌa. Tojo weerã buꞌiri mooꞌo”, nímasĩtisama. 21 Cʉ̃ nisetisere masĩmirã, cʉ̃rẽ ẽjõpeotisama. Ne cʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌotisama. Noꞌo ʉaro wãcũma���a, siape meꞌrã nemorõ ñaꞌarõ wãcũsãjãsama. 22 Na masĩyʉꞌrʉaꞌa nimirã, tʉꞌomasĩtirã dojosama. 23 Tojo weerã Õꞌacʉ̃ catinuꞌcũgʉ̃rẽ ẽjõpeotisama. Na apeyenojõ masã yeeꞌque boadijatje peꞌere ẽjõpeosama. Masã queose, mirĩcʉ̃a queose, waꞌicʉrã queose, pĩrõa queosere yee, ẽjõpeosama. Ne waropʉta tere weemʉjãti, niꞌcãrõacã quẽꞌrãrẽ mejãrõta weenuꞌcũma.\\n24 Na tojo weeꞌque buꞌiri Õꞌacʉ̃ na ñaꞌarõ weesĩꞌrĩsere weeato nígʉ̃ cõꞌawãꞌcãcʉ niwĩ. Na bopoyose ñaꞌasere aꞌmerĩ weecãrã niwã. Tere wéérã, na basu na upʉre dojorẽrã weecãrã niwã. 25 Diacjʉ̃ cjasere ẽjõpeoboronojõ oꞌorã, mejõ nisoowioritima. Cʉ̃rẽ ẽjõpeoronojõ oꞌorã, cʉ̃ daꞌreꞌque aꞌti nucũcã cjase peꞌere ẽjõpeoma. Õꞌacʉ̃ nipeꞌtise weeꞌcʉre eꞌcatipeonuꞌcũcãꞌrõʉaꞌa. Tojota weenoꞌato.\\n26 Õꞌacʉ̃ bopoyose na ʉaripejasere weeato nígʉ̃ narẽ cõꞌawãꞌcãcʉ niwĩ. Numiapʉta ʉmʉa meꞌrã na weewʉasenojõrẽ na basu numia seꞌsaro ñaꞌarõ weesama. 27 Ʉmʉa quẽꞌrã na basu ñaꞌarõ aꞌmerĩ weesama. Ʉmʉa numia meꞌrã weewʉasenojõrẽ duꞌurã, ʉmʉa seꞌsaro ʉaripeja, ñaꞌarõ weesama. Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ narẽ ñaꞌarõ weese wapa, buꞌiri daꞌresami. Narẽ buꞌiri daꞌregʉ, na upʉpʉre piꞌeticã weesami.\\n28 Cʉ̃ weeꞌquere ĩꞌamirã, Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeosĩꞌrĩtisama. Tojo weegʉ na wãcũmaꞌasere weeato nígʉ̃ cõꞌawãꞌcãcʉ niwĩ. Cʉ̃ narẽ cõꞌacã, totá na ñaꞌarõ weeꞌquere nemopeosama. 29 Nipeꞌtise ñaꞌarõ weesere yʉꞌrʉocãꞌsama. Pajañaꞌrõ marĩrõ ãpẽrãrẽ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩsama. Apeyenojõ cʉomirã, cʉonemosãjãsĩꞌrĩsama. Aꞌte nipeꞌtise ñaꞌasere weesama. Doesama. Aꞌmewẽjẽsama. Aꞌmetuꞌtisama. Weesoosama. Ñaꞌarõ weesĩꞌrĩrõ bajuro ñaꞌarõ weesama. Ucja, queti poosama. 30 Ãpẽrãrẽ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩrã, diacjʉ̃ nitimicã, weresãsama. Õꞌacʉ̃rẽ ʉatisama. Ãpẽrãrẽ ĩꞌamuisama. “Yʉꞌʉ peꞌe ãpẽrã yʉꞌrʉoro niyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌa”, nisama. Ñaꞌasere weebocasama. Na pacʉsʉmʉarẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãsama. 31 Tʉꞌomasĩtisama. Na “Weerãti” níꞌquere weetisama. Aꞌmetuꞌtica beꞌro aposĩꞌrĩtisama. Na acawererãpʉreta maꞌitisama. Ãpẽrãrẽ pajañaꞌtisama. 32 Õꞌacʉ̃ tojo weerãrẽ queoro wéégʉ, “Pecameꞌepʉ cõꞌabajuriogʉti”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo níca beꞌro nimicã, ñaꞌarõ weenuꞌcũsama. Tojo nicã ãpẽrãrẽ ñaꞌarõ weecã ĩꞌarã, “Añurõ wéérã, tojo weema”, nisãjãsama.","num_words":921,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateus 1 KBCNT - Niɡ̶idi noiigi joaniɡ̶idiaa jotigide - Bible Search\\nIca jotigide laamipi Jesus Cristo\\n1Niɡ̶idi noiigi joaniɡ̶idiaa jotigide laamipi Jesus Cristo. Jesus ida aneetetege licoɡ̶egi Davi, ane licoɡ̶egi Abraão.\\n2Abraão jiɡ̶ijaa eliodi Isaque,\\nIsaque jiɡ̶ijaa eliodi Jacó.\\nJacó jiɡ̶ijaa eliodi Judá ijaa nioxoadipi Judá.\\n3Judá ijoa itoataale lionigipi ɡ̶oneleegiwadi, onijoteci liboonaɡ̶adi Peres ijaaɡ̶eledi Zera, ajaa eliodo Tamar.\\nPeres jiɡ̶ijaa eliodi Esrom,\\nEsrom jiɡ̶ijaa eliodi Arão.\\n4Arão jiɡ̶ijaa eliodi Aminadabe,\\nAminadabe jiɡ̶ijaa ane eliodi Nasam.\\nNasam jiɡ̶ijaa eliodi Salmom.\\n5Salmom jiɡ̶ijaa eliodi Boaz, Boaz eliodo liboonaɡ̶adi Raabe.\\nBoaz jiɡ̶ijaa eliodi Jessé.\\n6Jessé jiɡ̶ijaa eliodi Davi, Davi anijo me inionigi-eliodi.\\nDavi eliodi Salomão, eliodo Salomão naɡ̶ajo anijo me lodawa Urias.\\n7Salomão jiɡ̶ijaa eliodi Roboão,\\nRoboão jiɡ̶ijaa eliodi Abias,\\nAbias jiɡ̶ijaa eliodi Asa.\\n8Asa jiɡ̶ijaa eliodi Josafá,\\nJosafá jiɡ̶ijaa eliodi Jorão,\\nJorão jiɡ̶ijaa eliodi Uzias.\\n9Uzias jiɡ̶ijaa eliodi Jotão,\\nJotão jiɡ̶ijaa eliodi Acaz,\\nAcaz jiɡ̶ijaa eliodi Ezequias.\\n10Ezequias jiɡ̶ijaa eliodi Manassés,\\nManassés jiɡ̶ijaa eliodi Amom,\\nAmom jiɡ̶ijaa eliodi Josias.\\n11Josias jiɡ̶ijaa eliodi Jeconias ijaaɡ̶ijo nioxoadipi. Niɡ̶ijo malee yewiɡ̶a Josias, odaa niɡ̶ijo laxakawepodi loiigi Israel joɡ̶oyadeegi loiigi Israel digoida niiɡ̶otedi Babilônia midiaaɡ̶i me niwilogojedipi.\\n12Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶oyadeegiticogi Babilônia,\\nodaa Jeconias jiɡ̶ijaa eliodi Salatiel,\\nSalatiel jiɡ̶ijaa eliodi Zorobabel.\\n13Zorobabel jiɡ̶ijaa eliodi Abiúde,\\nAbiúde jiɡ̶ijaa eliodi Eliaquim,\\nEliaquim jiɡ̶ijaa eliodi Azor.\\n14Azor jiɡ̶ijaa eliodi Sadoque,\\nSadoque jiɡ̶ijaa eliodi Aquim,\\nAquim jiɡ̶ijaa eliodi Eliúde.\\n15Eliúde jiɡ̶ijaa eliodi Eleazar,\\nEleazar jiɡ̶ijaa eliodi Matã,\\nMatã jiɡ̶ijaa eliodi Jacó.\\n16Jacó jiɡ̶ijaa eliodi José,\\nJosé jiɡ̶ijaa lodawa Maria.\\nMaria jaɡ̶ajaa eliodo Jesus, ane liboonaɡ̶adi Cristo.\\n17Jiɡ̶idaaɡ̶ee jiɡ̶ijoa catooze noiigi ixomaɡ̶atijo anida aneetege licoɡ̶egi Abraão neɡ̶epaaɡ̶icota Davi, odaa idaaɡ̶ee ijoa catooze noiigi ixomaɡ̶atijo anida aneetege licoɡ̶egi Davi neɡ̶epaaɡ̶icota Jeconias anoyadeegiticogi Babilônia. Idaaɡ̶ee ijoa catooze noiigi ixomaɡ̶atijo anida aneetege licoɡ̶egi Jeconias neɡ̶epaaɡ̶icota José, niɡ̶ijo lodawa Maria eliodo Jesus.\\n18Jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶enitedini Jesus. Maria, ane eliodo Jesus, eka doletibige me lodawa ica José. Pida anaɡ̶a lodawa niɡ̶ipileɡ̶e, codaa Maria aniɡ̶ica daɡ̶a nadi ɡ̶oneleegiwa. Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo me ipileɡ̶e. 19José, niɡ̶ijo ane doletibige me lodawa Maria, ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa mele. Ja domaɡ̶a lowoogo me ika Maria, pida adomaɡ̶a yemaa me ibolikatidi Maria lodoe niɡ̶idi noiigi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me domaɡ̶a lowoogo me ika Maria me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶ica oko. 20Niɡ̶ijo naɡ̶a lowoogo me daɡ̶adiaa lodawa Maria, odaa ja dige. Igee ica niaanjo Aneotedoɡ̶oji me dinikeeta. Odaa oneeta, “José, anida anenitege licoɡ̶egi Davi, jinaɡ̶a domaɡ̶a adoiita me ɡ̶adodawa Maria. Igaataɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji aneo nigaanigi catiwedi Maria le. 21Odaa Maria dinigajetece nigaanigawaanigi, odaa awii me liboonaɡ̶adi Jesus, leeɡ̶odi jiɡ̶ijaa napitaɡ̶adi loiigi libeyaceɡ̶eco.”\\n22Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica niciagi eo me icotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo naɡ̶a yalaɡ̶ata aneeteta Ǥoniotagodi, mee, 23“Digawini! Ani awicije anicota me ipileɡ̶e, pida aniɡ̶ica me nadi ɡ̶oneleegiwa. Odaa jiɡ̶idi lionigi, odaa joɡ̶owo me liboonaɡ̶adi ‘Emanuel’.” “Emanuel” niɡ̶ina anejinaɡ̶a iniwa “Aneotedoɡ̶oji mokotaɡ̶a”.\\n24Naɡ̶a nioodi José, odaa jeɡ̶eo niɡ̶ijo niaanjo Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶eta meo. Odaa José ja lodawa Maria. 25Pida aniɡ̶ica daɡ̶a loomatewa Maria neɡ̶epaa dinigajetece odoejegi lionigi. Odaa José jeɡ̶eo me liboonaɡ̶adi Jesus.","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.137,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Reye 4 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n2 Reye 4\\n1Pẽdra wẽrãda b̶asia. Idji quimara Ãcõrẽneba bed̶eabari basía. Maʌ̃ pẽdra wẽrãba Eliseoa jarasia: –Mʌ̃ quima querasira bʌ nezoca basía. Bʌa cawa b̶ʌa idjia Ãcõrẽra bio waya b̶asida. Baribʌrʌ idji jaid̶asid̶e paratada diai bara b̶asia. Maʌ̃da jẽda diaẽ́ b̶ʌ bẽrã id̶i maʌ̃ parata djibariba mʌ̃ warrarãda umena edad̶e zeya idji nezocarãda b̶ead̶amãrẽã.–\\n2Maʌ̃ne Eliseoba idjía iwid̶isia: –¿Mʌ̃a bʌra sãwã carebai? Mʌ̃́a jaradua: ¿cãrẽda diguid̶a erob̶ʌ nẽdobuei carea?– Pẽdra wẽrãba panusia: –Nẽdobuei carea mʌ̃ diguid̶a ni cãrẽ sid̶a neẽ́ quirua. Ab̶abe zoco zaqued̶e nedragada maãrĩ eroquirua.–\\n3Maʌ̃ne Eliseoba jarasia: –Bʌ de caita b̶ea ẽberãrãmaa wãped̶a zoco ne neẽ́ b̶eada zocãrã iwid̶idua.\\n4Edaped̶a bʌra, bʌ warrarã sid̶a diguid̶a wãnaped̶a bʌ ded̶e ed̶a wãbadara jũãtrʌd̶adua. Maʌ̃be bʌa erob̶ʌ nedragara maʌ̃ zoco b̶ead̶e bira weadua. Birasira ãyã b̶ʌ wãnadua.–\\n5Ara maʌ̃da pẽdra wẽrãra wãsia. Zocoda zocãrã iwid̶iped̶a idjira, idji warrarã sid̶a diguid̶a wãnaped̶a dji ed̶a wãbadara jũãtrʌsid̶aa. Maʌ̃be dji warrarãba maʌ̃ zoco b̶eara ab̶a ab̶a dji papamaa edesid̶aa nedragaba bira tʌcuamãrẽã.\\n6Jũma bira tʌd̶acarea pẽdra wẽrãba idji warraa jarasia dewara zocoda enemãrẽã. Baribʌrʌ warraba jarasia zocora waa neẽ́da. Ara maʌ̃da nedraga idji zocod̶e erob̶ʌra waa piaẽ́ basía.\\n7Pẽdra wẽrãba Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseomaa jarad̶e wãsia. Maʌ̃ne Eliseoba jarasia: –Maʌ̃ nedragara nẽdobued̶e wãdua. Nẽdobueped̶a bʌ quima querasiba parata diaida b̶ad̶ara diadua. Dji parata b̶ed̶aba bʌra, bʌ warrarã sid̶a necai panania.–\\n8Ewari ab̶a Eliseora Suneʌ̃ purud̶aa wãsia. Mama wẽrã parata bara b̶ʌba idjía jarasia ne cod̶e zemãrẽã. Maʌ̃ carea Suneʌ̃naa wãbʌrʌza Eliseora maʌ̃ wẽrãma ne cobadjia.\\n9Maʌ̃ wẽrãba idji quimaa jarasia: –Mʌ̃a cawa b̶ʌa jãʌ̃ ẽberã dadjimaa ne cod̶e zebarira wãrãda Ãcõrẽneba bed̶eabarida.\\n10Maʌ̃ bẽrã dadji de ʌ̃rʌ̃ de zaqueda idji itea od̶ia. Maʌ̃ne ed̶a cʌd̶ada, mesada, bugueda, ĩbĩrã sid̶a b̶ʌd̶ia idji zebʌrʌd̶e mama cãĩmãrẽã.–\\n11Mãwã oped̶ad̶acarea ewari ab̶a Eliseora jũẽped̶a de zaqued̶e cãĩne wãsia.\\n12Mama Eliseoba idji nezoca Guiezia nãwã jarasia: –Naʌ̃ de djibari wẽrãda trʌ̃ne wãdua.– Ara maʌ̃da Guieziba trʌ̃ne wãped̶a wẽrãra idjimaa zesia.\\n13Maʌ̃be Eliseoba Guiezia jarasia: –Idjía jaradua: “Bʌa dai itea bio bia osia. ¿Daiba bʌ itea cãrẽda od̶i? ¿Bʌa quĩrĩã b̶ʌca daira bʌare Israeld̶ebema boro ume wa idji sordaorã boro ume bed̶ead̶ida?”– Wẽrãba panusia: –Mʌ̃a ni cãrẽ sid̶a quĩrĩãẽ́a. Mʌ̃ ẽberãrã tãẽna b̶ʌ bẽrã necai b̶abaria.–\\n14Maʌ̃ne Eliseoba idji nezoca Guiezia iwid̶isia: –¿Idji itea cãrẽda od̶i?– Guieziba panusia: –Cawaẽ́a, baribʌrʌ idjira warra neẽ́ b̶ʌa idjab̶a idji quimara drõãda quirua.–\\n15Maʌ̃ne Eliseoba jarasia: –Idjira wayacusa trʌ̃ne wãdua.– Ara maʌ̃da Guieziba trʌ̃ne wãsia. Wẽrãra zeped̶a de zaqued̶e ed̶a wãbada caita nũmesia.\\n16Maʌ̃be Eliseoba idjía jarasia: –Za uru poad̶e ara naʌ̃ jed̶ecod̶e bʌa warrada toped̶a bara erob̶aya.– Wẽrãba panusia: –Mãwã jararãdua, mʌ̃ boro. Ãcõrẽneba bed̶eabari, mʌ̃ra cũrũgarãdua.–\\n17Eliseoba jarad̶a quĩrãca dewarabema poad̶e wẽrãra b̶iogoa b̶eped̶a warra tosia.\\n18Maʌ̃ warra warid̶acarea ewari ab̶a dji zezamaa wãsia. Dji zezaba dewararã ume néuda ewa panasid̶aa.\\n19Cawaẽ́ne warrara nãwã b̶ia nũmesia: –¡Aguid̶ii, mʌ̃ borora pua nũmʌa! ¡Mʌ̃ borora pua nũmʌa!– Maʌ̃ carea dji zezaba idji nezocaa jarasia: –Mʌ̃ warrara dji papamaa ededua.–\\n20Ara maʌ̃da idji nezocaba dji warrara bara edaped̶a dji papamaa edesia. Maʌ̃be dji papaba warrara b̶acarad̶e erob̶asia ab̶a umatipa. Maʌ̃ne warrara jaid̶asia.\\n21Ara maʌ̃da dji papaba idjira ʌ̃taa Eliseo de zaqued̶aa edeped̶a Eliseo cʌd̶ad̶e b̶ʌsia. Maʌ̃be ẽdrʌped̶a dji ed̶a wãbadara jũãtrʌsia.\\n22Idji quimada trʌ̃ped̶a nãwã jarasia: –Mʌ̃ djuburia burroda ab̶a idjab̶a nezocada ab̶a mʌ̃maa diabuedua. Mʌ̃ra isabe Eliseomaa wãya. Jũẽped̶a ara maʌ̃da jẽda zeya.–\\n23Dji quimaba iwid̶isia: –¿Bʌra cãrẽ cãrẽã id̶i idjimaa wãbʌrʌ? Ʌ̃nãũbada ewariẽ́a ni jed̶eco djiwid̶iẽ́a idji ume ãbaa Ãcõrẽa iwid̶id̶i carea.– Wẽrãba panusia: –Jũmawãyã crĩcharãdua.–\\n24Maʌ̃be wẽrãba idji chũmeira burro ʌ̃rʌ̃ jʌ̃biped̶a dji nezocaa nãwã jarasia: –Isabe wãnia. Mʌ̃a jaraẽ́bʌrʌ ni maãrĩ bid̶a ʌ̃nãũnaẽ́a.–\\n25Ara maʌ̃da wãnaped̶a Carmelo eyad̶e Eliseo b̶ʌma jũẽsid̶aa. Eliseoba tʌmʌba ãdji zebʌdada unusid̶e idji nezoca Guiezia jarasia: –Acʌdua, Suneʌ̃ purud̶ebema wẽrãra zebʌrʌa.\\n26Idji audiab̶arid̶e pira wãdua. Iwid̶idua idjida, dji quimada, dji warra sid̶a bia panʌ cawaya.– Ara maʌ̃da idji nezocara pira wãsia. Maʌ̃ne wẽrãba panusia: –Daira jũmaena bia panʌa.–\\n27Eyad̶e Eliseo b̶ʌma jũẽsid̶e wẽrãba Eliseo jĩrũne jida cob̶esia bed̶ea djuburiai carea. Maʌ̃ bẽrã Guiezira araa dogosia wẽrã ãyã b̶ʌi carea. Baribʌrʌ Eliseoba jarasia: –Idu b̶ʌdua. Naʌ̃ wẽrãra bio sopua b̶ʌa. Baribʌrʌ Ãcõrẽba mʌ̃́a cawabiẽ́ b̶ʌa cãrẽ cãrẽã jãwã sopua b̶ʌda.–\\n28Maʌ̃ne wẽrãba jarasia: –Mʌ̃ boro, mʌ̃ra sopua b̶ʌa mʌ̃ warrada jaid̶ad̶a bẽrã. ¿Mʌ̃a warrada bʌ́a iwid̶isica? ¿Mʌ̃a jarasiẽ́ca mʌ̃ra cũrũgarãmãrẽã?–\\n29Ara maʌ̃da Eliseoba Guiezia jarasia: –Bʌa cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra bio trãjʌ̃ cob̶ʌped̶a naʌ̃ wẽrã ded̶aa isabe wãdua. Mʌ̃ bacuruda ededua. Isabe wãida b̶ʌ bẽrã ẽberãda unusira bed̶earãdua. Ẽberãba bʌ́a bed̶eaibʌrʌ, panurãdua. Naʌ̃ wẽrã ded̶e jũẽped̶a mʌ̃ bacurura idji warra quĩrãdarra ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌdua.–\\n30Maʌ̃ne dji warra papaba Eliseoa jarasia: –Ãcõrẽ zocai b̶ʌ quĩrãpita, bʌ quĩrãpita bid̶a wãrãneba jaraya: bʌda wãẽ́bʌrʌ, mʌ̃ sid̶a wãẽ́a.– Maʌ̃ bẽrã Eliseora idji ume wãsia.\\n31Guiezira ãdji na wãsia. Jũẽped̶a Eliseo bacurura dji warra quĩrãdarra ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌsia. Mãwãmĩna cãrẽ sid̶a sãwãẽ́ basía. Ara maʌ̃da Guiezi jẽda wãbʌrʌd̶e Eliseora ota unusia. Maʌ̃ne Guieziba nãwã jarasia: –Warrara ʌ̃rẽbaẽ́ basía.–\\n32Eliseo jũẽsid̶e dji warra jaid̶ad̶ara idji cʌd̶ad̶e urraju nũmasia.\\n33Ara maʌ̃da idub̶a ed̶a wãped̶a dji ed̶a wãbadara jũãtrʌ nũmʌsia. Maʌ̃be Ãcõrẽa iwid̶isia.\\n34Iwid̶iped̶a idji cʌd̶ad̶e dji warra ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia. Idji iteda dji warra itema b̶ʌsia. Idji dauda dji warra dauma b̶ʌsia. Idjab̶a idji jʌwada dji warra jʌwa ʌ̃rʌ̃ b̶ʌsia. Mãwã cob̶ʌd̶e warra jaid̶ad̶ara jʌ̃wʌ̃rʌ̃ãsia.\\n35Maʌ̃be Eliseora piradrʌped̶a arima pʌrrʌa nĩbaped̶a wayacusa dji warra ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia. Maʌ̃ne warrara b̶arima siete jaisaped̶a dau ogasia.\\n36Eliseoba Guiezira trʌ̃ped̶a nãwã jarasia: –Dji warra papara trʌ̃ne wãdua.– Ara maʌ̃da trʌ̃ne wãsia. Dji papa zesid̶e Eliseoba jarasia: –Bʌ warrara edadua.–\\n37Ara maʌ̃da dji papara ed̶a wãped̶a Eliseo jĩrũ caita chĩrãborod̶e b̶arru cob̶esia. Maʌ̃be idji warrara edaped̶a ẽdrʌsia.\\n38Ewari ab̶a Eliseora Gilgald̶aa wãsia. Maʌ̃ druad̶e jarrabada baraasia. Mama Eliseora Ãcõrẽneba bed̶eabadarã ume ãbaa dji jʌre panʌne idji nezocaa nãwã jarasia: –Cuguru waib̶ʌad̶e Ãcõrẽneba bed̶eabadarã itea ne djudua.–\\n39Maʌ̃ne cobada chiruada ab̶aʌba mẽã jʌrʌd̶e wãsia. Jʌrʌ b̶ʌd̶e jʌ̃cara zau b̶ʌda unusia. Maʌ̃ tada idjia cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌd̶e pe edaped̶a jẽda wãsia. Maʌ̃gʌra pichia toacuaped̶a dji cuguru waib̶ʌa dju nũmʌne ed̶a b̶ʌsia. Baribʌrʌ idjia adua b̶asia maʌ̃gʌra cod̶acada.\\n40Wid̶acarea maʌ̃ djicora jed̶ecasia. Baribʌrʌ cobʌdad̶e ãdjirãba b̶ia jarasid̶aa: –¡Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseo, naʌ̃ djicora dadji beabari bara b̶ʌa!– Maʌ̃ carea ãdjirãba cod̶aẽ́ basía.\\n41Eliseoba jarasia: –Harinada maãrĩ enenadua.– Eliseoba maʌ̃ harinara dji cuguru waib̶ʌad̶e ed̶a b̶ʌped̶a nãwã jarasia: –Id̶ibʌrʌ jed̶ecad̶adua cod̶i carea.– Cobʌdad̶e maʌ̃ djicora dadji beabari neẽ́ b̶asia.\\n42Mãwãnacarea Baal-salisa purud̶eba ẽberãda Eliseomaa zesia. Maʌ̃ ẽberãba idji néu naãrã ewad̶ad̶ebemada Eliseo itea enesia. Paʌ̃ cebada od̶ada veinte, trigo djiwid̶i ewad̶a sid̶a cʌmʌne enesia. Maʌ̃be Eliseoba idji nezocaa jarasia: –Naʌ̃da Ãcõrẽneba bed̶eabadarãa cobidua.–\\n43Idji nezocaba jarasia: –Naʌ̃ maãrĩ quiruba ¿mʌ̃a sãwã cien ẽberãrãda ne cobi?– Eliseoba panusia: –Naʌ̃da Ãcõrẽneba bed̶eabadarãa cobidua. Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: “Ãdjirãba cod̶aped̶a ad̶ubaya.”–\\n44Mãwã jarad̶a bẽrã Eliseo nezocaba maʌ̃ra jed̶ecasia maʌ̃ cien ẽberãrãba cod̶amãrẽã. Cod̶aped̶a ad̶ubasia Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca.\\n< 2 Reye 2\\n2 Reye 5 >","num_words":1058,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.137,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique COLOSENSES 1\\nLA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS\\nPablo escribe a la iglesia de Colosas\\n1-2 Yʉa Pablo, mani yaʉ Timoteo mena ati pũuro queti joorica pũuro ucari mʉjaare jã ñuu roti Colosa macanare, jã yarã Jesucristore caapiʉjanucu anicõarãre. Jesucristo ye quetire cabuio teñari majocʉ yʉ ã to bairo Dio yʉre cʉ cacũro maca. To bairi caroaro yeri wariñuuriquere mani Pacʉ Dio mʉjaare cʉ joato.\\nLa oración de Pablo por los creyentes\\n3-4 Jesucristo caroaro cʉ̃re mʉja caapiʉjarijere jã caqueti apiwʉ. Mani yarã Jesure caapiʉjarãre mʉja caame mairije quenare jã caqueti apiwʉ. To bairo caroaro mʉja cabairo apirã mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉ Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ jã ĩnucu, mʉjaare jenibojarã. 5-6 Jesucristo ye quetire ati yepa cʉ yarã nipetiropʉ na cabuio batero camaja capãarã tie quetire apiʉjama. Apiʉjari aperãre na buio netoma tunu. To bairona mʉja baicõa aninucu mʉja quena tie quetire camajare Dio cʉ camai tʉjʉrijere api majirã. To bairi jõ buipʉ Dio tʉpʉ mʉja wariñuu anicõagarã. “Jõ bui Dio tʉpʉ caroaro mani anicõa aninucugarã,” mʉja ĩ wariñuu majicõa, Jesucristo ye quetire cajocaquẽtiere Epafra cawamecʉcʉ mʉjaare cʉ cabuioriquere caapiricarã aniri. 7 Jã camaii ãmi Epafra. Caroaro Jesucristo ye quetire jãre cabuionemoʉ ãmi. 8 Epafra caame mairã mʉja cãniere jã caĩ buiowĩ. Dio Espíritu Santo ame mairiquere joomi mʉjaare. 9 To bairo caroaro mʉja cabairije queti apirã Diore jã cajeniboja jʉgówʉ mʉjaare. To bairi yucʉ quenare mʉjaare jã jenibojanucu, cʉ caboori wame mani cátipere mʉja camajiparore bairo. Dio cʉ cãnie quenare caroaro mʉja camajiparore bairo mʉjaare jã jenibojanucu Diore. 10 To bairi Dio cʉ caboori wame mʉja cáti anipere mʉja áti ani majigarã. To bairi Diore mʉjaare jenibojarã, ocõo bairo cʉ jã ĩnucu: “Dio, mʉ caboori wame na áti anicõato. To cãnacã wame na cátie, mʉ catʉjoori wame jeto na áparo. Caroa jetore, mʉ caboorije jetore na áparo. Mʉ yere na majinemoato,” Diore jã ĩnucu, mʉjaare jenibojarã. 11 To bairi ocõo bairi wame quenare Diore jã jeniboja mʉjaare: “Dio, catutuaʉ majuu aniri mʉ catutuarije cãno cõona na mʉ joowa. To bairo na mʉ cajooro caroaro cayeri tʉgooña tutuarã majuu anigarãma. Tʉgooña ocabʉtiriquere na mʉ joowa. To bairo na mʉ cajooro catʉgooña tutuarã, cayeri wariñuurã anigarãma, popiye tamʉobana quena. 12 Yeri wariñuurique mena, ‘Ñuubʉja, Dio,’ mʉre na ĩcõa aninucuato,” Diore mani Pacʉre cʉ jã ĩnucu, mʉjaare jenibojarã. Mani Pacʉ Dio cʉ punaa cãnare manire cacũñupi. To bairo manire cʉ cacũro mani quena caroaro cãniparã, cʉ tʉpʉ cacaticõa aninucuparã mani ã yua. 13 Sataná yarã cʉ carotirã cãnana mani cãnibato quena mani Pacʉ Dio manire cawajoayupi, cʉ punaa mani cãniparore bairo. Yʉ Macʉ, yʉ camaii na Ʉpaʉ cʉ ãmaro ĩi manire cacũñupi cʉ yarãre. 14 To bairi caroorije mani cátiere mani majiriobojami mani Pacʉ Dio, cʉ Macʉ mani caroorije bui cʉ cabai yaji wapayebojaro maca.\\nLa paz con Dios por medio de la muerte de Cristo\\n15 Dio mani camaja mani catʉjʉ majiquẽcʉ cʉ cãnibato quena Dio cʉ cãniecʉtiere camajare caiñoʉ ãmi cʉ Macʉ maca, ati yepapʉ cabuia ejaricʉ. Nipetiro Dio cʉ carupeoricarãre carotii ãmi cʉ Macʉ Jesu. 16 Na carupeoyupi Dio ʉmʉrecoo macanare, ati yepa macanare, cabaurã, cabauquẽna quenare, nipetirije carotirã quenare. Cʉ Macʉ jʉgori na carupeoyupi Dio cʉ Macʉ cʉ carotiparãre. 17 To bairi nipetirã Dio cʉ carupeoricarã jʉgoye cãcʉ ãmi Dio Macʉ, to cãnacã rʉmʉ cãnicõa aninucuʉ aniri. To bairi cʉ carotiro nipetirije Dio cʉ cátaje bainucu ati ʉmʉrecoo, ati yepa macaje yua. 18 Dio Macʉ ãmi cʉ̃re caapiʉjarãre carotii. Jĩcaʉ camajocʉ cʉ rʉpoa cʉ rupaʉre to cátipe carotirore bairona cʉ̃re caapiʉjarãre carotii ãmi Dio Macʉ Jesucristo. Cabai yajiricʉ anibacʉ quena catunu catí jʉgóricʉ ãmi. To bairi nipetirijere carotii ãmi Dio Macʉ yua. 19 Mani Pacʉ Dio, “Yʉ cãnie nipetirije yʉ Macʉpʉrena to ãmaro,” caĩñupi Dio. 20 To bairi yucʉ tẽorica pãipʉ manire cabai yajiboja rotiyupi Dio cʉ Macʉre. Ati ʉmʉrecoo macana, ati yepa macana, nipetirã yʉ cátana yʉ mena na wada quenoato ĩi, cabai yaji rotiyupi Dio cʉ Macʉre.\\n21 Mʉja quena cajʉgoyepʉre Dio yarã mee mʉja cãnibajupa. Cʉ teerã, rooro tʉgooñari, caroorije pairã mʉja cãnibajupa. 22 To bairo rooro Diore mʉja cabai netoo nʉcarique to cãnibato quena mʉja quenare cabai yajibojayupi Jesucristo. Manire bairona rupaʉ cʉtiri ti rupaʉ mena cabai yajiyupi. Yʉ Pacʉ Dio mena na wada quenoato ĩi manire cátibojayupi. To bairi, “ ‘Cañuurã, caroorije mana ãma,’ na ĩ tʉjʉya, Dio,” ĩimi Cristo cʉ Pacʉ mʉja quenare. 23 To bairona mʉja ĩnucu anicõagʉmi Cristo mʉja caapiʉja anicõa aninucuata, caroa queti mani cãnipere mʉja catʉgooña janaquẽpata yua.\\nAtie quetire caroa queti mʉja caapirica wame ati yepa nipetiropʉ buiorique ã. Atie quetire cabuiopaʉre yʉre cacũwĩ Dio yʉ quenare.\\nPablo encargado de servir a la iglesia.\\n24 Yucʉacã Jesucristo ye quetire buioʉ yʉ wariñuu, tie wapa yʉ na capopiyeyerije to cãnibato quena. Capopiye tamʉoʉ anibacʉ quena yʉ tʉgooñarique paiquẽe. Jesucristore caapiʉjarãre tʉgooña ocabʉtiriquere nare cabuioʉ aniri yʉ wariñuu. To bairona mani popiyeyegarãma aperã. Jesucristore caapiʉjarã mani cãno booquetiri, Cristo ye queti mani cabuiorijere booquetiri mani popiyeyegarãma. 25 Cʉ̃re caapiʉjarãre cʉ yere cabuiopaʉre yʉ cacũwĩ Dio. Mʉja quena, caroaro cʉ ye quetire caapiʉjarã na ãmaro ĩi yʉ cacũwĩ Dio. To cãnacã poa macana jĩcaarã Dio ye quetire na apiʉjaato ĩi, yʉ cacũwĩ Dio cʉ ye quetire nare cabuiopaʉre. 26 Atie quetire dope bairo Dio camajare cʉ cátibojapere camajiquẽjuparã mani jʉgoye macana. Yucʉpʉ cʉ̃re caapiʉjarãre mani camajioñupi Dio ati wame caroa wamere. 27 To bairi mʉjaa judío maja cãniquẽna quenare mʉja mena ãmi Cristo, cʉ yarã mʉja cãno maca. To bairo mʉja mena cʉ cãno cañuu netori paʉpʉ cʉ mena mʉja cãnipere mʉja tʉgooña wariñuu.\\n28 To bairi cʉ ye quetire jã buionucu to cãnacã majare, caroorã na capopiye tamʉori paʉpʉ aárema ĩrã. Nare jã buionucu, cariape na api majiato ĩrã, Dio cʉ caboorore bairo caroarã na cãniparore bairo ĩrã. 29 To bairo cabairã na ãmaro ĩi, ocabʉtirique mena, popiye mena, Dio ye quetire yʉ buionucu cʉ catutuarijere yʉre cʉ cajooro.","num_words":931,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 15 DES - Eropigʉ werenigui queori mera buhegʉ - Bible Search\\nJesu iguiru iro dopa ãhraa, arĩ wereñumi\\n1Eropigʉ werenigui queori mera buhegʉ gʉare õpa arĩmi Jesu:\\n—Yʉhʉ iguiru diaye majaru iro dopa árĩgʉ ãhraa. Yʉ Pagʉpʉ iguirure ĩhadibugʉ iro dopa árĩgʉ ãhrimi. 2Iguirure iri dʉpʉri gamesʉriro dopa ta mʉa yaharã yʉ mera ãhraa. Dʉca mariri dʉpʉrire iguirure ĩhadibugʉ ĩgʉ peha cóãro dopa ta yʉ Pagʉ ĩgʉ gamerire iibirãre cohãmi. Dʉcacʉri dʉpʉrire iguirure ĩhadibugʉ ĩgʉ amuro dopa ta yʉ Pagʉ ĩgʉ gamerire iirãre itamugʉcumi ĩgʉ “Yʉ gamerire iinemoporo,” arĩgʉ. 3Yʉ wererire peerã, “Diaye ta ãhraa,” arãa mʉa. Eropigʉ yʉ Pagʉ mʉa ñeri iirare cóãtuhami. 4Yʉre gamesʉriro dopa ta yʉ mera majarã árĩque mʉa. Eropigʉ mʉa mera árĩgʉca. Iguiru dʉpʉri iguiru mera gamesʉribiro árĩro iri dʉpʉripʉ dʉca mara. Eropa ta yʉ mera majarã õaro árĩbirã sã yʉ Pagʉ gamerire iimasibeaa mʉa.\\n5Iguirure iri dʉpʉri gamesʉriro dopa ta mʉa yaharã yʉ mera ãhraa. Iri dʉpʉri iguirure õaro gamesʉriro árĩro dʉcacʉa. Mʉa sã yʉre õaro gamesʉrirã yʉ Pagʉ gamerire iiaa. Yʉre gamesʉrirã árĩbirã ĩgʉ gamerire iimasibeaa mʉa. 6Ñeri dʉpʉrire tʉrira dʉpʉre ĩgʉ cóãboro dopa ta yʉ mera majarã árĩbirãre yʉ Pagʉ cóãgʉcumi. Iri dʉpʉri ñaicʉ̃ ĩha iguirure ĩhadibugʉ iri dʉpʉrire aĩ gameneo peamegue soecãgʉcumi. Eropa ta iigʉcumi Goãmʉ yʉ mera majarã árĩbirãre.\\n7“Yʉ mera majarã árĩrã yʉ buherire cãdijibiriboca mʉa. Eropa cãdijibirã mʉa gameropẽ ta yʉre serẽque. Eropigʉ mʉa serẽropẽ ta ogʉra. 8Yʉ Pagʉ gamerire mʉa iirã árĩcʉ̃ ĩarã, “Oã Jesu yarã ãhrima,” arĩ masirãcoma gajirã masa. Eropirã mʉare ĩarã yʉ Pagʉre umupeorãcoma. 9Yʉ Pagʉ ĩgʉ yʉre mahidiro dopa ta yʉ sã mʉare mahia. Eropirã yʉ mahiri mera árĩque mʉa. 10Yʉ Pagʉ ĩgʉ dorerire iiaa yʉhʉ. Eropigʉ ĩgʉ mahigʉ árĩniguia yʉhʉ. Eropa ta mʉa sã yʉ dorerire iirã yʉ mahirã árĩniguicãrãca mʉa.\\n11“Ire mʉare wereabʉ yʉ mera mʉa õaro mucubiriborore. Eropirã turaro mucubirirãca mʉa. 12Õpa dorea mʉare: Mʉare yʉ mahidiro dopa ta mʉa mera majarãre mʉa sã mahique. 13Yujugʉ masʉ ĩgʉ mera majagʉ yañe árĩborañe sĩrigʉ ĩgʉ mera majagʉre bʉrigã mahiami gajirã mahidiro tauro. 14Eropirã yʉ dorerire iirã yʉ mera majarã ãhraa mʉa. 15Diaye ta mʉa yʉ mera majarã gohra ãhraa. Mʉa eropa árĩrã árĩcʉ̃ árĩpehrerire yʉ iirare werea mʉare. Pohro majagʉ ĩgʉ opʉ iiburire masibeami ĩgʉ. Eropigʉ “Yʉ pohro majarã bu árĩrã ãhraa mʉa,” arĩbeaa mʉare. Yʉ Pagʉ ĩgʉ yʉre wererare mʉare werepehoabʉ. Eropa weregʉ “Yʉ mera majarã ãhraa mʉa,” mʉare arãa dohpaguere. 16Mʉapʉ yʉre beyebiribʉ. Yʉpʉ mʉare beyebʉ yʉ Pagʉ gamerire mʉa iimorãre. Mʉa eropa iicʉ̃ mʉa eropa iiri ne yuju diaye gohra árĩsome. Mʉa eropa iicʉ̃ yʉre mʉa umupeocʉ̃ yʉ Pagʉ mʉa serẽropẽ ta mʉare ogʉcumi. 17Ire mʉare dorea yʉhʉ: Mʉa basi game mahi umupeoque, arĩmi Jesu.\\nJesure ĩgʉ yarã sãre i yeba majarã ĩhaturirire wereñumi Jesu\\n18Eropigʉ gʉare werenemomi daja:\\n—I yeba majarã mʉare erã ĩhaturicʉ̃ ĩarã ire guñaque mʉa: “Gʉare eropa ĩhaturiboro core Jesupʉre ĩhaturinʉgatuhama erã,” arĩ guñaque. 19I yeba majarã gohra mʉa árĩcʉ̃, erã mera majarãre erã mahidiro dopa ta mʉa sãre mahiboañuma erã. I yeba majarã mera mʉa árĩnicʉ̃ mʉare beyebʉ. Eropirã dohpaguere i yeba majarã gohra árĩbeaa mʉa. Mʉa eropa árĩbiricʉ̃ ĩarã i yeba majarã mʉare ĩhaturima. 20Mʉa yaharã árĩrã “Yʉ tauro árĩbeaa,” mʉare yʉ arĩrare guñaque mʉa. Eropa yʉ mera majarã árĩrã yʉ ñero tariboro dopa ta ñero tarirãca mʉa sã. Yʉre ñero iinirã ta mʉa sãre ñero iirãcoma. Yʉ buherire yʉhrinirã ta mʉa buheri sãre yʉhrirãcoma. 21I yeba majarã yʉre obeodigʉre masibeama. Eropirã yʉre umupeorã mʉa árĩcʉ̃ ñero iirãcoma erã mʉare.\\n22“Erãre yʉ buhegʉ aribiricʉ̃ erã yʉre gamebirira dipuwaja mariboaya. Dohpaguere erãre yʉ buhera pʉhrʉ “Ñeri dipuwaja mara gʉare,” arĩmasibeama erã. 23Yʉre ĩhaturigʉ yʉ Pagʉ sãre ĩhaturimi. 24Goãmʉ turari mera gajirã erã ne iibirirare ii ĩhmubʉ. Eropiro erãre irire yʉ ii ĩhmubiricʉ̃ erã peebirira dipuwaja mariboaya. Goãmʉ turari mera yʉ ii ĩhmurare erã ĩara pʉhrʉ yʉre yʉ Pagʉ sãre ĩhaturima erã. 25Eropa ĩhaturirã Goãmʉ yare erã gojarapũ matague ta erã arĩ gojadiro dopa ta iirã iima erã. Õpa arĩ gojañuma: “Erãre yʉ ñero iibiriquerecʉ̃ ta yʉre ĩhaturima erã,” arĩ gojañuma matague ta Goãmʉ yare erã gojarapũgue, arĩmi Jesu.\\n26Eropigʉ werenemomi daja:\\n—Yʉ pʉhrʉgue mʉare itamubu, yʉ Pagʉ mera árĩgʉ mʉare yʉ obeobu Espíritu Santo ta ãhrimi. Ĩgʉ diaye majare weregʉ ta ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉ arigʉ yʉ árĩricʉrire weregʉcumi mʉare. 27Mʉare yʉ buhenʉgacʉ̃gue mʉa sã yʉ mera ʉmʉri nʉcʉ árĩbʉ. Mʉa sã yʉ árĩricʉrire wererãca, arĩ weremi Jesu gʉare.","num_words":701,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN JUAN 4\\n1 Ajiya, yʉ mairã. Jãjarã, “Dios ocare gotimasiorã ñaja yʉa” yirã, Esp'iritu Santo rãca ñarã me ñarãma. To bajiri, “¿Esp'iritu Santo rãcana masune ñati?” mʉa masune yitʉoĩamasicõari, quẽnaro ĩnare ajicõĩaña, “Ĩna socajama, masirʉarãja mani” yirã. 2 Ado bajiro ĩna yisere ajimasirʉarãja mʉa: “Adi macarʉcʉrojʉ ejacõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. 3 To yicõari, gãjerãma, “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana me ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. Ĩna ñaama Cristore terã. To bajiro yirã, jẽre ĩna ñarotire ajicajʉ mʉa. To bajiri, “Adigodore ñaama ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ.\\n4 Vãtia ʉjʉre rẽtoro masigʉ̃, ñaami Dios. To bajiri, mʉa quẽne ĩ rãcana ñaja mʉa. Ĩ rãcana ñari, Cristore terã, mʉare ĩna yitoboasere ĩnare ajibesuja mʉa. 5 Adi macarʉcʉroayerene Dios ĩ bojabetire gotirũgũama socase mʉare gotimasiorimasa. Tire ajisʉyarũgũama gãjerã Diore ajiterã. 6 Manijʉama, Dios rĩa ñari, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani. To bajiri mani gotisere quẽne ajisʉyarãma Diore masirã jediro. To bajicõari, Diore ajiterãma, manire quẽne ajiterãma. To bajiro ti bajijare, “Diorãcana ñaama” to yicõari, gãjerãrema, “Diore ajiterã ñaama”, yiĩamasirʉarãja mani.\\n7 Yʉ mairã, Dios sʉorine gãmerã ĩamaire ñaja. To bajiri ñajedirone gãmerã ĩamairoti ñaja. To bajiro mani yijama, Diore masirã, ĩ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãja mani. 8 Masare maigʉ̃ ñaami Dios. To bajiri gãjerãre maimenama, Diore masimena ñaama. 9 Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩ catisere ĩnare ĩ ĩsirotire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re cõañumi Dios. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani. 10 Dios manire ĩ mairore bajiro manijʉama, ĩre maibeaja. To bajirã ñari, “Gãjire maigʉ̃ma, ado bajiro bajiami” mani yimasirʉajama, manire Dios ĩ maisere tʉoĩaroti ñaja. Manire maimasucõagʉ̃ ñari, rojose mani yise jedirore manire masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, rojose mani yisere manire “Vaja yibosato” yigʉ.\\n11 To bajiri, yʉ mairã ajiya mʉa. To bajiro Dios manire ĩ maire ñajare, gãmerã ĩamairoti ñaja manire. 12 Dios, ruyubecʉ ĩ ñaboajaquẽne, mani gãmerã ĩamaijama, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasirʉarãja mani. Masare ĩamaigʉ̃ mani rãca ĩ ñajare, gãmerã mairʉarãja mani quẽne. 13 Esp'iritu Santore manire ĩ cõare ñajare, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasiaja mani. 14 To yicõari, jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõar'ire ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacana ñari, ti quetire gotirũgũaja yʉa. 15 “Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yigʉma, Diorãcagʉ ñagʉ̃mi.\\n16 Jesucristo ocare mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Dios manire maiami”, yimasisʉoadicajʉ mani. Dios sʉorine gãjerãre ĩamaire ñaja. To bajiri, Dios manire ĩ maisere masicõari, gãjerãre ĩamaigʉ̃rema, “Ĩ rãca ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 17 Dios manire ĩ ejarẽmojare, ĩ macʉ manire ĩ mairiarore bajiro gãjerãre mairʉarãja mani. To bajiri Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩagüibetirʉarãja mani. 18 Jesucristo ĩ mairiarore bajiro quẽnaro ĩ maijama, “Ñie sʉori rojose yʉre yibecʉmi Dios” yigʉ, tʉoĩagüibecʉmi. To bajiri manire Dios ĩ cõare ñajare, mani gãmerã maijama, güibetirʉarãja, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejajaquẽne. Sĩgʉ̃, gãmerã maire, to yicõari Diore masibecʉ ñari, tʉoĩagüigʉmi.\\n19 Diore mani maibetiboajaquẽne, ĩjʉama, bʉto manire maiñumi. To bajiro manire ĩ yire ti ñajare, ĩre mairoti ñaja. 20 Sĩgʉ̃, “Diore maiaja yʉ” yigotigʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩategʉma, socagʉ ñaami. To bajiri ĩ ĩatese sʉorine, “Diore maibecʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiaja mani. 21 Sĩgʉ̃, Diore ĩ mairʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamairoti ñaja. To bajise manire yirotiyumi Dios.","num_words":529,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 19 BSNNT - To bajiri, Jericó vãme cʉti macare - Bible Search\\nZaqueo rãca Jesús ĩ bajire queti\\n1To bajiri, Jericó vãme cʉti macare rẽtoacʉ bajiboayuju Jesús. 2To ĩ bajivatore, sĩgʉ̃ ti macagʉ ñañuju, Zaqueo vãme cʉtigʉ. Ĩ ñañuju gãjoa sẽnibosarimasa ʉjʉ. Gajeyeũni jaigʉ ñañuju. 3To bajiri, Jesús ĩ rẽtoato bʉto ĩarʉaboayuju. Ĩre ĩarã jãjarã ĩna ñajare, ĩre ĩabʉjabesuju ĩ, yegʉaca ñari. 4To bajiri, Jesús ĩ varoti maa tʉjʉ ĩ rĩjoro ũma va, yucʉ́jʉ mʉjasuju, Jesúre ĩre ĩarʉ. 5Ĩ jesaro ẽñeroca ejayuju Jesús. To bajicõari, ĩre ĩamʉoñuju, Zaqueore. Ĩre ĩamʉogʉ̃ne,\\n—Zaqueo, guaro rujiaya mʉ. Yucʉ mʉ ya vijʉ tujarʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n6To bajiro ĩre ĩ yirone, guaro rujiacõari, variquẽnagʉ̃ne, Jesúre ĩre ũmato vasuju Zaqueo, ĩ ya vijʉ. 7To bajiri Zaqueo ya vijʉ Jesús ĩ ñasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã yiyujarã masa:\\n—Rojogʉ tʉre ñagʉ̃ bajiami —yiyujarã ĩna.\\n8Ĩ ya vijʉ ñacõari, ado bajiro Jesúre gotiyuju Zaqueo:\\n—Yʉ cʉose, gajeyeũnire, maioro bajirãre gʉdareco ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ. Gãjerãre ĩnare yitocõari, ĩna ye ñaboasere ẽmacajʉ yʉ. To bajiri ĩnare yʉ ẽmacati rẽtoro ĩnare ��sirʉcʉja yʉ. Babarirãcaji ĩnare yʉ ẽmacati rẽtobʉsaro ĩnare ĩsirʉcʉja —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.\\n9-10To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Quẽnaro yaja mʉ. Abraham Diore ĩ ajitirʉ̃nʉmasiriarore bajiro Diore ajitirʉ̃nʉaja mʉ. To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉre, to yicõari, mʉ ya vianare quẽne, rojose mʉa yisere mʉare masiriocõaja yʉ. To yicõari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Yayirãre bajiro bajirãre, rojose tãmʉoboronare, ĩnare yirẽtobosagʉ vadicajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ —ĩre yigotiyuju Jesús.\\n11To bajiro ĩre ĩ yigotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩaboayujarã masa: “Jerusalénjʉ ĩ ejaroti mojoroaca ti rʉyajare, yucʉacane Israel vãme cʉti sitare manire rotisʉorʉcʉmi Jesús, Dios ĩ roticõar'i, romano masare bucõari”, yitʉoĩaboayujarã ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, gotimasiore quetire ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n12-13—Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ, ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñarojʉ, ʉjʉ ĩ ñarotire sẽnigʉ̃, “Yʉ ya macanare rotigʉsa” yigʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jʉaãmocãrãcʉre jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, ĩ ye gãjoare ĩnare bategʉmi. “Yʉ manitoyejʉ adi gãjoa rãca vaja yicõari, mʉa vaja yisere gãjerãre ĩsirã, jaibʉsaro vaja sẽnima, ‘Jaibʉsaro gãjoa bʉjarãsa’ yirã”. To yigajano, vacoacʉmi. 14To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, ĩ ya macana ʉjʉ ĩ ñasere bojamenama ĩna. “Yʉa ʉjʉ ĩ ñasere bojabeaja” yirã, ĩna rãcanare gotiroticõarãma, ʉjʉ ñamasugʉ̃re.\\n15To bajiro ĩnare ĩna yicõaboajaquẽne, ĩna ʉjʉ ĩre cũgʉ̃mi ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ ya macanare ĩnare rotigʉ tudiejagʉmi. Tudiejacõari, ĩ gãjoa ĩsiriarãre ĩnare jicõagʉ̃mi, “Tire quẽnaro yimasiboayujari ĩna” yigʉ. 16Ĩ moarimasʉ ejasʉogʉ, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Gãjoa yʉre mʉ ĩsicati rãca mʉre bʉjarẽmobosabʉ yʉ, jʉaãmocãrãcaji yʉre mʉ ĩsicati rẽtobʉsaro”, ĩre yigʉmi, ĩ ʉjʉre. 17To bajiro ĩ yijare, “Yʉre quẽnaro moabosayuja mʉ. Yʉ yicatore bajiro yʉre cʉdiyuja mʉ. Mojoroaca mʉre yʉ ĩsicati rãca yʉ yicatore bajiro yigʉ mʉ ñajare, ñamasuse moare mʉre moarotiaja yʉ. Jʉaãmocãrãca macarianare rotirʉcʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. 18Ĩ bero gãji ejagʉmi: “Gãjoa yʉre mʉ ĩsicati rãca mʉre bʉjarẽmobosabʉ yʉ, cojomocãrãcaji yʉre mʉ ĩsicati rẽtobʉsaro”, ĩre yigʉmi, ĩ ʉjʉre. 19To bajiro ĩ yijare, “Cojomocãrãca macarianare rotirʉcʉja mʉma”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ.\\n20-21Ĩ bero, ĩ ʉjʉre ĩogʉ̃ ejagʉmi gãji: “Adine ñaja mʉ gãjoa, yʉre mʉ ĩsicati. Sudigaserone gũmacõari, cũcajʉ yʉ, ‘Bʉto roticõari ĩ bojarore bajiro yirere bojagʉ ñacami’ mʉre yigüigʉ ñari”, ĩre yigʉmi. 22To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ ʉjʉ: “To bajiro yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, yʉre quẽnaro moabosabetir'i mʉ ñajare, rojose mʉre yirʉcʉja yʉ. 23Gãjoa mʉre yʉ ĩsicati rãca vaja yicõari, mʉ vaja yisere gãjerãre ĩsicõari, jaibʉsaro vaja sẽnibetiboarine, gãjoa cũriavijʉa mʉ cũjama, jaibʉsaro yʉre bʉjarẽmobosaboriaja mʉ”, ĩre yitud'igʉmi ĩ ʉjʉ. 24-25To bajiro yigotigajano, ĩ tʉ rʉ̃gõrãre ĩacõari, ado bajiro ĩnare rotigʉmi: “Ãnire gãjoa yʉ ĩsiboacatire ẽmaña. Tire ẽmacõari, jʉaãmocãrãcaji ĩre yʉ ĩsicati rẽtobʉsaro bʉjarẽmocõari cʉogʉjʉare ĩre ĩsiña”, ĩnare yigʉmi ĩna ʉjʉ. To bajiro ĩ yirotiboajaquẽne, “Jẽre jairo cʉoami ĩma”, ĩre yicõarãma, ĩna ʉjʉre. 26To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ado bajiro gotigʉmi ĩna ʉjʉ: “No bojagʉ ĩre yʉ ĩsise rãca yʉ bojarore bajiro yigʉ, quẽnase bʉjarʉcʉmi. No bojagʉ ĩre yʉ ĩsise rãca yʉ bojarore bajiro yibecʉrema, ĩre yʉ ĩsiboacatire ĩre ẽmarʉcʉja yʉ, ‘Yʉ bojarore bajiro yimasibeami’ yigʉ. 27Ʉjʉ yʉ ñasere bojamenarema, yʉ rĩjorojʉa jiejocõari, ĩnare sĩareacõaña mʉa”, yigʉmi ĩna ʉjʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.s\\n28To bajiro yigotigajanocõari, varũtu vasuju Jesús, Jerusalén ñaejari maajʉre. 29-30Varũtuacõari, ejayuju, Betfagé, Betania vãme cʉti macari tʉjʉre. Ti macari tʉjʉre, Olivo vãme cʉti buro ñañuju ti. Ti burojʉ ejagʉagʉne, jʉarã ĩ buerãre ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burro macʉ ĩna siaturʉ̃gõr'ire bʉjarʉarãja mʉa, jesaĩañamagʉ̃re. Ĩre õjacõari, yʉre ãmiadibosaba. 31Ti macagʉ sĩgʉ̃, mʉa õjaro ĩacõari, “¿No yirã ĩre õjati?” mʉare ĩ yisẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩre bojami”, ĩre yicʉdiba —ĩnare yiyuju Jesús.\\n32To ĩ yisere ajicõari, vasujarã ĩna. To ejacõari, Jesús ĩ gotiriarore bajirone burro macʉre ĩabʉjayujarã ĩna. 33Ĩre ĩna õjarone,\\n—¿No yirã ĩre õjati mʉa? —yiyujarã ĩna, burro ʉjarã.\\n34To bajiro ĩna yirone,\\n—Mani ʉjʉ bojaami —ĩnare yicʉdiyujarã ĩna.\\n35To bajiro ĩnare yigajanocõari, burro macʉre ãmivasujarã, Jesús tʉjʉ. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari, burro macʉ joere jeoyujarã. To yigajanocõari, Jesúre ĩre vajejarotiyujarã ĩna. 36To bajiri burro joere jesamaja vasuju Jesús, Olivo vãme cʉti buro majacʉ. To ĩ jesamaja vatone, ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉtiyujarã. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yiyujarã, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. 37To bajiro ĩna yi vati maajʉre jesamaja, joe jeacõari, Jerusalénjʉ ĩ rojaroto rĩjorore, “Quẽnaro yaja”, Diore yiavasã variquẽnañujarã ĩna, jãjarã. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩorere tʉoĩacõari, ado bajiro yiavasã variquẽnañujarã:\\n38—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ñaami. ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. Quẽnagʉ̃ masune ñaami —yiavasã variquẽnañujarã ĩna.\\n39To bajiro ĩna yiavasã ñarone, sĩgʉ̃ri ñañujarã fariseo masa quẽne. To bajiri Jesúre rʉ̃cʉbʉorã ĩna yiavasãsere ajicõari, ado bajiro Jesúre yiboayujarã ĩna:\\n—Mʉ buerãre avasãrotibeticõaña mʉ —ĩre yiboayujarã ĩna.\\n40To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—To bajiro ĩna yiavasãbetijama, adiari gʉ̃tarijʉare avasãroticõarʉcʉmi Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.\\n41To yi va, Jerusalén maca tʉaca ejagʉne, ti macare ĩagʉ̃ne, otiyuju Jesús. 42Ado bajiro yiotiyuju:\\n—Yucʉne Jerusalén macana, variquẽnarere ĩnare Dios ĩ cõarʉaboasere, ĩna masune ajitirʉ̃nʉ sʉyamasibeama. To bajiri quẽnaro ñavariquẽnamasibetirʉarãma. 43-44Masa rojose ĩna tãmʉosere yʉ sʉorine Dios ĩnare ĩ yirẽtobosasere masimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Ĩnare quẽarʉarã vadirʉarãma gãjerã. Adi macajʉre vadicõari, ĩnare gãnibiaquearʉarãma, “Rudiroma” yirã. Gãnibiaqueacõari, quẽnaro sĩajeocõarʉarãma, ĩnare. Virire quẽne, gajeyeũnire quẽne jediro reajeocõarʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yireacõaro bero, adi maca ñaboariaro, rujatũcuro ñarʉaroja ti —yiotiyuju Jesús, Jerusalén macare ĩagʉ̃ne.\\n47To bajiro ĩnare ĩ yiãgõburiaro bero, tocãrãcarʉ̃mʉri ti vine masare buerũgũñuju Jesús. To ĩ yisere, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, masa ʉjarã quẽne, “¿No bajiro ĩre sĩarãti mani?”, yitʉoĩarũgũñujarã ĩna. 48No bajiro yimasibesujarã ĩna, bajirãjʉma, masa ñajediro bʉto ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyajare.","num_words":1064,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 1 TESALONICENSES 1\\nPablo pea, cʉ̃ mena macʉ̃ cʉ̃re pade nemori majʉ Timoteo, romanos cʉ̃ja ca doti niiri yepapʉre ca niiri yepa Macedonia yepare ca nii majuropeeri macã Tesalónica macãrãre, Jesucristore cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero cʉ̃ ca tiiricarã yee maquẽre cʉ̃re cʉ̃ ca wedegʉ earo Corintopʉ niiupi.\\nJesucristo, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ cʉ̃ ca wederijere tʉorã, judíos ca niitirã, judíos cʉ̃ja ca tii jʉo doorique peere ca tii nʉnʉjeerucumiricarã Jesucristo yee queti peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjee nʉnʉa waaro macã, do biro tii majiña maniro cʉ̃re to ca bii camota nʉnʉa waaro, tii macã ca niiricʉ waacoaupi Pablo. To biro bii pacagʉ, to cãnacã tiira bʉaro ʉjea niirique mena Cristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerãre tʉgoeñarucuupi. Cʉ̃ja yee maquẽre bʉaro majirʉga niirucuupi. Cʉ̃ja yeere cʉ̃ ca queti tʉorije pea añurije niiupa.\\nTeere ca bootirã do biro tiiya maniro ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ja ca ĩi cotecã pacaro, Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea, tii yepa macãrã Cristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãpʉre, añuri wãme ca nii ĩño niirã niiupa. Tee tiigʉ Pablo bʉaro ʉjea niirique mena Ʉmʉreco Pacʉre “Mʉ añu majuropeecã” cʉ̃re ĩi cʉ̃ja peera ñucã to birora cʉ̃ja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉocõa niirijere ʉjea niirique mena, “Añu majuropeecã,” cʉ̃jare ĩi, queti owa cojoupi (1.1—3.13).\\nCristore tʉo nʉnʉjeerã añuri wãme cʉ̃ja ca bii ĩño jʉoriquere, bʉaro jañuri cʉ̃ja ca tʉgoeña bayi nʉnʉa waapere cʉ̃jare wede majio yapanogʉra (4.13—5.11), cʉ̃ja ca majirʉgarique bʉaro jañuri wede majiorique cʉ̃ja ca boorije, ca bii yairicarã cʉ̃ja ca cati tuarijere, to biri Wiogʉ nemo cʉ̃ ca doope maquẽre, wede majiomi.\\nTo biro ĩicã, jĩcã wãmeri cʉ̃jare wede majiorique mena, ñucã “Teere tiiya,” ĩirique mena, queti owa yapano cojomi (5.12-28).\\nTesalónica macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojo jʉorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Silvano, Timoteo jãa mena, mʉja Ʉmʉreco Pacʉre ca tʉo nʉnʉjeerã, mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ mena, to biri cʉ̃ Macʉ̃ Jesucristo mena, ca niirã Tesalónica macã macãrãre jãa añu doti cojo. Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ yee añurije, añuro niirique, mʉjare cʉ̃ tiicojojato.\\n“Añu majuropeecã,” Ʉmʉreco Pacʉre Pablo cʉ̃ ca ĩirique\\n2 Jãa ca juu buerucuro cõrora mʉjare tʉgoeñari, mʉja niipetirã yee jʉori to cãnacã tiira, “Añu majuropeecã,” jãa ĩirucucã Ʉmʉreco Pacʉre. 3 To cãnacã tiira mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoma ĩirã mʉja ca pade niiriquere, to biri ñucã Cristore yuema ĩirã ñañaro tamʉo pacarã, to birora mʉja ca tʉgoeña bayicõa niirijere jãa tʉgoeña.\\n4 Jãa yaarã Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairã, cʉ̃ majurope cʉ̃ ca beje amiricarã mʉja ca niirijere jãa maji. 5 Ʉmʉreco Pacʉ yee añurije quetire mʉjare wede yujurã, wederique wadora mʉjare jãa ĩi yujutiwʉ. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca yeri tutuarije mena ca ĩa ñaaña manirije tii bau niirique mena, ñucã Añuri Yeri mʉja ca tʉgoeña wajoaro cʉ̃ ca tiirijere mena, mʉjare jãa wede yujuwʉ. Ñucã mʉjara añuro mʉja ca niipere boojãrã, mʉja pʉtopʉ niirã jãa ca biirique cãare añuro mʉja maji.\\n6 Mʉja pea, jãa ca biiricarore birora, ñucã mani Wiogʉ cʉ̃ ca biiricarore birora, Añuri Yeri cʉ̃ ca tii nemorije jʉori, ñañaro mʉja ca tamʉorije watoara, añurije quetire ʉjea niirique mena mʉja tʉo nʉnʉjeewʉ. 7 To biro biima ĩirã, Macedonia, to biri Acaya yepari macãrã mani Wiogʉ Jesucristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerãre, “Mani cãa cʉ̃jare biro ca biiparã mani nii,” cʉ̃ja ca ĩi ĩaro mʉja bii ĩñoupa. 8 Mʉja jʉorira, mani Wiogʉ yee añurije queti Macedonia, to biri Acaya yepari wado méére bii jeja nʉcãwa. Niipetiri yeparipʉ jeja nʉcãcoa, ñucã to birora Ʉmʉreco Pacʉre díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije cãare, maji peticoama. To biri, mʉja ca bii niirijere cʉ̃ja ca ĩa maji peticoaro macã, ñee peere jãa wede majiti yua. 9 Mee, cʉ̃ja majuropeera mʉja pʉto jãa ca earo, añuro mena, “Ano niiña” jãare mʉja ca ĩiriquere, ñucã añurije quetire mʉjare jãa ca wedero jiro, weericarãrena mʉja ca nʉcʉ̃ bʉo niimiriquere yerijãari, Ʉmʉreco Pacʉ ca catigʉ, díámacʉ̃ ca nii majuropeegʉ peere mʉja ca tii nʉcʉ̃ bʉorique cãare wederucuma. 10 Ñucã to birora jãare ĩirucuma, cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo ca bii yaicoaricʉpʉrena, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca yeri tutuarije mena cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃re cʉ̃ ca tiiro jiro, ʉmʉreco tutipʉ ca tua mʉa waaricʉ, ñucã nemo cʉ̃ ca duwi doopere mʉja ca yue niirucurije cãare. Jesucristora niimi, ñañaro mani ca biiboriquere manire ca ametʉene bojaricʉ.","num_words":687,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 18 BAONT - Ate jiro, Pablo, Atenas ca - Bible Search\\nPablo Corintopʉ cʉ̃ ca biirique\\n1Ate jiro, Pablo, Atenas ca niiricʉ, Corinto macã pee waacoawi. 2Tii macãpʉre jĩcʉ̃ judío Aquila, ca wãme cʉtigʉ, Ponto yepa macʉ̃, cʉ̃ nʉmo Priscila menare bʉa eawi. Italiapʉ ca niiricʉ, wiogʉ Claudio, judíos niipetirãre, “Roma ca niirã cʉ̃ja waacoajato,” cʉ̃ ca ĩirique ca niiro macã, ca dooricarã Pablo jʉgueroacãra ca earicarã niiupa. Pablo cʉ̃jare ĩagʉ waawi.\\n3Cʉ̃ cãa, cʉ̃jare birora waa yujurã cʉ̃ja ca wiijeri bʉari quejeri tiiriquere ca paderique cʉtigʉ niiri, cʉ̃ja mena tuawi, cʉ̃ja mena jĩcãri paderʉgʉ. 4Yerijãarica rʉmʉri ca niiro cõrora, nea poo juu buerica wiipʉ waari, judíos're, ñucã griegos cãare, tʉgoeña wajoa cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tiirʉgʉ cʉ̃jare wederucuwi Pablo.\\n5Silas, Timoteo, Macedonia ca niiricarã cʉ̃ja ca earo, Jesús yee queti wadore to macãrãre wede, ñucã judíos're:\\n—Jesús'ra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ niimi —cʉ̃jare ĩi wede majio niiwi Pablo. 6Cʉ̃ja pea cʉ̃ ca ĩirijere ĩi camota, cʉ̃re acaro bui tuti, cʉ̃ja ca ĩiro Pablo pea “Mʉja yee jʉori ñañaro mʉja biirucu,” cʉ̃jare ĩigʉ, cʉ̃ jutire paa bate, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Mʉja yee wapa mʉja majuropeera ñañaro mʉja ca bii yaipe niirucu. Yʉ yee wapa méé, to biro mʉja biirucu. Mecʉ̃ ména judíos ca niitirã peere añurije quetire yʉ wedegʉ waarucu —cʉ̃jare ĩiwi Pablo.\\n7To biro ĩi, tii wii ca niiricʉ witi waa, Ticio Justo ca wãme cʉtigʉ, Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉogʉ, nea poo juu buerica wii pʉto ca wii cʉtigʉ yaa wii pee waacoawi. 8Nea poo juu buerica wii wiogʉ Crispo pea, cʉ̃ yaa wii macãrã niipetirã menara Wiogʉ Jesús yee quetire tʉo nʉnʉjeewi. Ñucã paʉ Corinto macãrã Pablo cʉ̃ ca wederijere ca tʉoricarã, tʉo nʉnʉjee, uwo coe ecowa. 9Jĩcã ñami, quẽñaricarore biropʉ bii oto weti waagʉ cʉ̃ ca ĩaro, Pablore o biro cʉ̃re ĩiupi Ʉmʉreco Pacʉ:\\n—Uwiticãña. Yerijãatigʉra, añurije quetire to birora wedecã nʉnʉa waagʉja. 10Yʉa mʉ menara yʉ niicã. Jĩcʉ̃ ʉno peera ñañaro tiirʉgarã mʉre ñaatuatirucuma. Paʉ yʉre ca tʉo nʉnʉjeerãre yʉ cʉo, ati macãre —cʉ̃re ĩiupi.\\n11To biri Pablo jĩcã cʉ̃ma decomacã Corinto macãrãre Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede, tiicã niiwi. 12Acaya macã wiogʉ, Galión cʉ̃ ca niiri rʉmʉrire, judíos nea poo, Pablore ñee, wiorã pʉtopʉ cʉ̃re ami waari, o biro cʉ̃re ĩi wedejãawa:\\n13—Ania, doti cũurique ca tii dotitiri wãmepʉ, “Ʉmʉreco Pacʉre ca nʉcʉ̃ bʉoparã mʉja nii,” bojocare ĩiri, tee peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tii yujumi —ĩiwa.\\n14Mee, Pablo wedegʉ doogʉ cʉ̃ ca tiirora, o biro ĩiwi Galión, judíos're:\\n—Mʉja judíos, ñañaro cʉ̃ ca tiiriquere, cʉ̃ ca jĩarique ʉnore, mʉja ca wedejãajata, mʉjare yʉ tʉobojacupa. 15Wederiquerena, bojoca wãmerena, mʉjare ca dotirije maquẽrena, mʉja ca ĩicãrije ca niiro macã, mʉja majurope ameri quenoña; yʉa tee ʉnorena ca jãiña bejegʉ yʉ niirʉgati —cʉ̃jare ĩicãwi.\\n16To biro ĩi, bojoca cʉ̃ja ca tii bui cʉtiriquere ca jãiña bejerã cʉ̃ja ca nea poori wiipʉ ca niirãre Galión cʉ̃jare wienecã cojowi. 17To cõrora, nea poo juu buerica wii wiogʉ Sóstenes're cʉ̃re ñeeri, jãiña bejeri maja cʉ̃ja ca ĩa cojorora cʉ̃re quẽewa. To biro cʉ̃ja ca tiirije Galión peera ñeacãpe cʉ̃re biiticãwʉ.\\nPablo Antioquíapʉ cʉ̃ ca tua waarique\\n18Ména, Pablo, Corintora yoaro niicãwi. Jiro Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre waarique wui, Priscila, Aquila jãa mena cũmuapʉ ea jãa waacoawi Siria yepa pee waagʉ. Ména, Cencreapʉ niigʉ, waarʉgʉ jʉguero, “O biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiriquere cʉ̃ ca ĩiricarore biro tiigʉ, cʉ̃ dʉpʉgare poa pedecãwi. 19Éfeso earã, Pablo pea Aquila, Priscila jãare camotati, nea poo juu buerica wiipʉ waa, judíos too ca nea poorã mena wede peniwi. 20Cʉ̃ja pea, “Yoa jañuro jãa mena niiña,” cʉ̃re ĩimiwa. Cʉ̃ pea bootiwi. 21Biigʉpʉa, cʉ̃jare waarique wuigʉ, o biro cʉ̃jare ĩiwi: “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boojata, jiro mʉjare yʉ ĩagʉ doorucu ñucã,” cʉ̃jare ĩiwi. To biro ĩi, Éfeso ca niiricʉ waacoawi. 22Cesarea yepare tĩa eagʉ, Jerusalén pee Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre cʉ̃jare ĩagʉ waa, jiro Antioquía pee waacoawi.\\nItiati Pablo cʉ̃ ca waarique\\n23Toore jĩcã cuu niiri jiro, Galacia, Frigia yepari macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niiri macãri cõrorena cʉ̃ja ca tʉgoeña tutuaro cʉ̃jare tii, ĩa yujugʉ waagʉ waacoawi ñucã.\\nApolos Éfesore añurije queti cʉ̃ ca wederique\\n24Tii rʉmʉrire Éfesore eaupi judío bojocʉ Apolos ca wãme cʉtigʉ, Alejandría macʉ̃. Añuro tʉo yeri jãñaricaro ca wedegʉ, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere añuro ca majigʉ, niiupi. 25Cʉ̃a Ʉmʉreco Pacʉ yeere cʉ̃ja ca bue majioricʉ niiupi. To biri ʉjea niirique mena ca niirore biro, Jesucristo yee añurije quetire wedeupi, Juan cʉ̃ ca uwo coerique queti wadore ca majigʉ nii pacagʉ. 26Nea poo juu buerica wiipʉre, uwiricaro maniro añurije quetire wedeupi Apolos. To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, Aquila, Priscila jãa pea apero pee cʉ̃re ami waari, bʉaro jañuri Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca niirore biro cʉ̃re wede majio nemoupa. 27Jiro Apolos, Acaya cʉ̃ja ca ĩiri yepa pee cʉ̃ ca waarʉgaro, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea, cʉ̃ ca tʉgoeña ʉjea niiro cʉ̃re tii, ñucã Acaya macãrã Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerãre, “Añuro cʉ̃re ñeeña,” ĩi owa cojoupa. Acaya macãpʉ eagʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca añurije jʉori Jesús're ca tʉo nʉnʉjeericarãre bʉaro cʉ̃jare tii nemoupi. 28Niipetirã cʉ̃ja ca tʉo cojoro, judíos “Yee ĩimi,” cʉ̃ja ca ĩi majitiri wãmeri mena, Ʉmʉreco Pacʉ wederique menapʉ ĩiri, “Jesús'ra niimi, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ,” cʉ̃jare ĩi wede majio niiupi Apolos.","num_words":838,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea JOSUE 1\\n1405 poa Jesu toi naẽna israelerãra Canaaʌ̃ drua daucha jũẽne wãsid̶aa. Maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽba Josueda edasia Canaaʌ̃ drua poyamãrẽã. Maʌ̃ bẽrã naʌ̃ cartara Josue abadaa. Cawad̶aẽ́ panʌa caiba b̶ʌsida. Ʌ̃cʌrʌmaarã Josueba b̶ʌsia baribʌrʌ dewararãmaarã sacerdote Eleazaba wa idji warra Pinéba b̶ʌsia.\\nGenesi 15:13-21d̶e Ãcõrẽba Abrahaʌ̃a jarasia Canaaʌ̃ druara idjid̶eba yõbʌdarãa diaida. Naʌ̃ Josue carta b̶ʌd̶aba cawabisia Ãcõrẽba mãwã diai jarad̶ara wãrãda jũma osida (Josue 5:10-12; 21:43-45; 24:11-13). Baribʌrʌ idjab̶a cawabisia israelerãba Ãcõrẽda igarad̶ibʌrʌ bia pananaẽ́da ãtebʌrʌ maʌ̃ druad̶e nẽbad̶ida (Josue 23:1-16).\\nDadji ẽberã bed̶ead̶e Josue cartad̶ebemada naʌ̃da b̶ʌ́ eropanʌa: Ãcõr���ba Josue israelerã pe edemãrẽã edad̶ad̶ebemada (1:1-9), israelerã Gala druad̶e ẽjũã edaped̶ad̶ara waabemaare djõ panʌnebemada (1:10-18; 4:10-14; 22:1-8), Jerico puru chupea acʌd̶e wãped̶ad̶ada (2:1-24), Jordaʌ̃ dod̶e chãped̶ad̶ada (3:1neba ab̶a 4:18d̶aa), puru Canaaʌ̃ druad̶e b̶ea poyaped̶ad̶ad̶ebemada (6:1neba ab̶a 11:23d̶aa), israelerã wayacusa Ãcõrẽ ume bed̶ea b̶ʌped̶ad̶ad̶ebemada (5:1-10; 22:9neba ab̶a 24:28d̶aa) idjab̶a Josueba jĩrũare jarad̶ada (23:1neba ab̶a 24:28d̶aa).\\nÃcõrẽba Josue trʌ̃na\\n1 Nuʌ̃ warra Josuera Ãcõrẽ nezoca Moise carebabari basía. Moise jaid̶ad̶acarea Ãcõrẽba Josuéa nãwã jarasia:\\n2 –Mʌ̃ nezoca Moisera jaid̶ad̶a bẽrã bʌa israelerãra ededua Jordaʌ̃ do wa quĩrãrẽ chãnamãrẽã mʌ̃a diai jarad̶a druad̶aa. 3 Mʌ̃a Moisea jarad̶a quĩrãca bãrã wãbʌdaza jũma ẽjũãda bãrãa diaya. 4 Mʌ̃a diai jarad̶a druara b̶ʌa ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶eba ab̶a Libano eyad̶aa idjab̶a Euprate dod̶eba ab̶a pusa droma Mediterraneo abadad̶aa. Hititarã ẽjũãra jũma edad̶ia. 5-6 Mʌ̃a bãrã drõãenabemarãa maʌ̃ druara diai jarasia ewariza bãrãne bamãrẽã. Bʌabʌrʌ purura edeya maʌ̃ ẽjũã edad̶amãrẽã. Maʌ̃ bẽrã ʌb̶ʌa b̶aped̶a sozarra b̶adua. Mʌ̃a bʌra bʌdub̶a ameẽ́a idjab̶a igaraẽ́a. Bʌ zocai b̶ʌmisa ni ab̶aʌba bʌra poyad̶aẽ́a. Mʌ̃ra bʌ ume b̶aya Moise ume b̶ad̶a quĩrãca. 7 Maʌ̃ bẽrã ʌb̶ʌa b̶aped̶a bio sozarra b̶adua. Mʌ̃ nezoca Moiseba ley b̶ʌ́ amenara jũma ĩjã o b̶adua. Ni maãrĩ bid̶a ãĩ oẽ́bʌrʌ bʌa obʌrʌra jũma bia odjaya. 8 Mʌ̃ ley cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌra jaradia b̶adua. Maʌ̃ leyra ãsa, diamasi bid̶a bio crĩcha b̶adua jũma jipa oi carea. Mãwã bʌa obʌrʌra jũma bia odjaya. 9 Mʌ̃ra bʌ Ãcõrẽa. Bʌ wãbʌrʌza mʌ̃ra bʌ ume b̶aya. Maʌ̃ bẽrã mʌ̃a bʌ́a wayacusa jaraya: ʌb̶ʌa b̶aped̶a sozarra b̶adua. Ne wayarãdua. Jẽda crĩcharãdua.–\\nRubeʌ̃neba, Gad̶eba, Manased̶eba yõped̶ad̶aba carebad̶i jaraped̶ad̶a\\n10 Maʌ̃be Josueba israelerã bororãa nãwã jarasia:\\n11 –Deza israelerãa nãwã jarad̶e wãnadua: “Ewari ũbead̶e dadjirãra namaʌba wãbʌrʌd̶ia. Cod̶ira eded̶adua. Jordaʌ̃ do wa quĩrãrẽ chãnaped̶a dadji Ãcõrẽba diai jarad̶a druara eda wãnia.”–\\n12 Maʌ̃ne Josueba Rubeʌ̃neba, Gad̶eba, idjab̶a ʌ̃cʌrʌ Manased̶eba yõped̶ad̶arãa nãwã jarasia:\\n13 –Ãcõrẽ nezoca Moiseba jarad̶ara quĩrãnebad̶adua.* Numero 32:1-33. Idjia jarasia bãrã Ãcõrẽba naʌ̃ druara diabʌrʌda necai duananamãrẽã. 14-15 Jãʌ̃be bãrã quimara, warrarãra, animarã sid̶a nama amenadua naʌ̃ Jordaʌ̃ do orroare Moiseba diad̶a ẽjũãne. Baribʌrʌ bãrã mẽsrã b̶eaba djõni careabemada edad̶aped̶a na chãnida panʌa. Chãnaped̶a dairãare djõnida panʌa ab̶a dadji Ãcõrẽba dairãa diai jarad̶a ẽjũã edabʌdad̶aa. Idjia bãrã naʌ̃ ẽjũãne necai b̶ʌd̶a quĩrãca dairã sid̶a maʌ̃ ẽjũãne necai b̶ʌya. Mãwãnacarea bãrãra namaa jẽda zed̶ida panʌa bãrã ẽjũã Jordaʌ̃ dod̶eba ʌ̃mãdau odjabariare b̶ʌd̶aa, Ãcõrẽ nezoca Moiseba naʌ̃ ẽjũãra bãrãa diad̶a bẽrã.–\\n16 Ãdjirãba panusid̶aa:\\n–Bʌa jara b̶ʌra dairãba jũma od̶ia idjab̶a bʌa diabuebʌrʌmaa wãnia. 17 Dairãba maʌ̃ra jũma ĩjã od̶ia, Moise bed̶ea ĩjã oped̶ad̶a quĩrãca. Dairãba quĩrĩã panʌa Ãcõrẽra bʌ ume b̶aida Moise ume b̶ad̶a quĩrãca. 18 Bʌ bed̶ea igara b̶ʌra, bʌa jara b̶ʌ ĩjã oẽ́ b̶ʌra beuida b̶ʌa. Baribʌrʌ bʌra ʌb̶ʌa b̶aped̶a sozarra b̶adua.–\\n*1:13 Numero 32:1-33.","num_words":503,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 7\\nĨ yarãre Dios ĩ ĩatirʉ̃nʉroti queti\\n1 To ĩna yiro bero, ángel mesa babarirãcʉ ĩacajʉ yʉ. Jʉdoaga sojejʉ ñacami sĩgʉ̃. Jũnaga sojejʉ ñacami gãji. Varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajicõari, gajejacatʉajʉa varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajirone ñacõacama ĩna, “Mino vabeticõato” yirã. To ĩna bajijare, adi sita joe, riagari joe quẽne, mino vabeticajʉ. Yucʉ́ joere quẽne, mino vabeticajʉ. 2 To ĩna bajirone, muiju ĩ jiadojʉa gãji ángel ĩ vadisere ĩacajʉ yʉ. Masirẽtogʉ̃, Dios vãme ucaturiaro cʉocõari, ĩ vadore ĩacajʉ yʉ. Vadicõari, gãjerã ángel mesare, adi sitare, riagarire quẽne, Dios rojose ĩ yirotiriarãre bʉto ruyugoaro ado bajise ĩnare goticami:\\n3 —Adi sita, riagari, yucʉ́rire quẽne rojose yibesa mʉa maji. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bojasere yirã ĩna riovecarire Dios vãme ĩnare ucatuto mani maji. Ĩnare ucatujeocõari, adi sitare, riagarire, yucʉ́rire quẽne rojose yirʉarãja mani —ĩnare yicami ángel.\\n4 To ĩ yiro bero,\\n—Dios vãmere ucatuecorã, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãca jũnana ñaama —yʉre yicama. —Jediro ciento cuarenta y cuatro mil Israel ñamasir'i jãnerabatia ñaama —yʉre yicama.\\n5-8 Ti jũnanare cõĩacõari, ado bajiro yʉre goticama:\\n—Judá ñamasir'i jãnerabatia doce mil ñarã ñaama. Tocãrãcʉ jãnerabatia, cojoro cõrone ñaama. Adocãrãcʉ ñaama:\\nRubén ñamasir'i jãnerabatia,\\nGad ñamasir'i jãnerabatia,\\nAser ñamasir'i jãnerabatia,\\nNeftal'i ñamasir'i jãnerabatia,\\nManasés ñamasir'i jãnerabatia,\\nSimeón ñamasir'i jãnerabatia,\\nLev'i ñamasir'i jãnerabatia,\\nIsacar ñamasir'i jãnerabatia,\\nZabulón ñamasir'i jãnerabatia,\\nJosé ñamasir'i jãnerabatia,\\nto yicõari, ñatʉsamasir'i Benjam'in ñamasir'i jãnerabatia,\\nĩna jedirojʉne doce mil ñarã ñacõaama ĩna, Dios vãmere ucatuecorã —yʉre yicama.\\nJãjarã botise sudi sãñarã Diore ĩna rʉ̃cʉbʉore queti\\n9 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa, jãjarã masare ĩacajʉ yʉ. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, ricatiri rĩne ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñacama ĩna. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare mani cõĩajama, cõĩajeomenaja. Sudi botise sãñacõari, jũqueri cʉocama. 10 To bajicõari, ruyugoaro ado bajise ĩnare yicama:\\n—Yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, ĩnane ñaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarã —yicama ĩna.\\n11 To bajiro ĩna yirone, ángel mesa ñajediro, to yicõari, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, to yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ rʉ̃gõgãnibiacama ĩna. Gãjerã ruyugoaro ĩna ñagõsere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacama ĩna. 12 Muqueacõari, ado bajiro yicama:\\n—Riojo gotiama ĩna. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉa quẽne. Quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja. Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro. Rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ. To bajiro mʉ bajijare, quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñarũgũroti ñaja. To bajirone bajiato —yicama ĩna, Diore gotirã.\\n13 To ĩna yiro bero, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajise yʉre sẽniĩacami:\\n—Botise sudi sãñarã, ¿no bajiro bajiriarãjʉa ñati? —yʉre yisẽniĩacami.\\n14 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉ:\\n—Masibeaja yʉ. Mʉ masigʉ̃ja. Yʉre gotiya —ĩre yicajʉ yʉ.\\nTo bajiro yʉ yijare, ado bajiro yʉre gotimasiocami:\\n—Ĩna ñaama rẽtoro rojose tãmʉoriarodo bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã. Rojose yiriarã ñaboarine, rojose ĩna yirere yitʉjacõari, “Rojose yʉ yise vaja yʉre vaja yijeobosayumi Cristo”, yitʉoĩariarã ñaama. To bajiro yiriarã ñari, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama”, Dios ĩ yirã ñaama.\\n15 To bajiro Dios ĩ yirã ñari, ĩ ya cũmuro rĩjorojʉa ejacõari, ĩ bojasere yitʉjabeama ĩna. Ĩ tʉana ñari, ñiejʉa rojose yiecobetirʉarãma ĩna. Ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Dios.\\n16-17 To bajicõari, oveja coderimasʉre bajiro ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Cristo quẽne. Oco catire ĩnare iocõari, ĩnare ũmato ñarũgũrʉcʉmi. To yicõari, “Jʉaji sʉtiritibeticõato” yigʉ, ĩnare quẽnaro yirʉcʉmi Diojʉa. To bajiro ĩna yijare, ñiorijabetirʉarãma. Tudi oco idirʉabetirʉarãma. To bajicõari, muiju ĩnare tudiasibetirʉcʉmi. To bajiri muiju ĩ asise tudi asisãjabetirʉarãma —yʉre yigotimasiocami.","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 6\\n(Mateus 13.53-58; Lucas 4.16-30)\\n1 Jesus naɡ̶a noditedice niɡ̶ijo aneite, odaa joɡ̶opitedicogi manitaɡ̶a epaa nigotaɡ̶a lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo anodiotibece. 2 Odaa niɡ̶ica naɡ̶a saabado, jiɡ̶igo mani liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa ja dowicenaɡ̶a me diiɡ̶axinaɡ̶a. Odaa eliodi niɡ̶ijo oko ane yatecoɡ̶o oyopo niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a Jesus, odaa dinigetiwage, modi, “Igamige niiɡ̶axinaɡ̶adi me diniiɡ̶axitetece niɡ̶inoa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco? Amigijo ica ane yajigotalo lixakedi? Igamigodaaɡ̶ee me yakadi meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi? 3 Niɡ̶idoa me jowooɡ̶otaɡ̶a geme gapinteelegi, codaa lionigi Maria, nioxoa Tiago, José, Judas ijaa Simão. Idiaa niwaalepodi inaa liɡ̶eladi digoina.” Odaa aɡ̶ele modibatege Jesus.\\n4 Pida Jesus meetediogi, “Niɡ̶ina oko idioka limedi modeemitetibige niɡ̶ina anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Pida inoka doɡ̶odeemitetibige niɡ̶ina niɡ̶eladimigipitigi manitaɡ̶a epaa nigotaɡ̶a, idiaa litacepodi, codaa me loiigiwepodi.”\\n5 Odaa Jesus ayakadi meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi nelecoli manitaɡ̶a naɡ̶ani epaa nigotaɡ̶a. Idokida me ipeketedeloco libaaɡ̶atedi onateciɡ̶idiwa eelotaginadi me nicilatiditedini. 6 Codaa Jesus eliodi me yopo leeɡ̶odi me doɡ̶onakatoteda.\\nJesus iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece moyatematitibece nibodicetedi anele\\n(Mateus 10.5-15; Lucas 9.1-6)\\nOdaa Jesus jiɡ̶igotetece nigotadawaanaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi, codaa niiɡ̶axitediniwace oko.\\n7 Odaa eniditediogi niɡ̶ijo dooze anodiotibece, odaa ja iiɡ̶e migotibeci itoataaletibece oyatematitedibece nibodicetedi anele. Maleediɡ̶igotibeci, odaa ja yajigotediogi notoetiigi moyakadi moiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. 8 Codaa meetediogi me diɡ̶icata anonibatine me wiajeeɡ̶a. Ijoka yajoitetece moyadeegi ligiilaɡ̶adi. Pida aika doɡ̶owo oyadeegi liawogo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nixacoola, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a dinyeelo catinedi ninyeelaɡ̶axi anonigoetigi. 9 Odaa iiɡ̶etediogi modinixotinigi liwelatedi, codaa moyadeegi onadateci nitoonicogo. 10 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jeɡ̶eetediogi, “Nigakaatiwecetiwaji anigini diimigi me idiaaɡ̶onitice, odaa idiaaɡ̶onitice minitaɡ̶a nigepaa limedi manotitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 11 Nige deɡ̶ele modibataɡ̶agitiwaji anigidi niɡ̶eladimigipi, codaa nige doɡ̶oyemaa mowajipatalo ɡ̶adatematiko, odaaɡ̶opili. Niganotiticogitiwaji we, odaa iticiɡ̶i amoɡ̶o midoa ɡ̶awelatedi me ikeenitiogi mepaa icoɡ̶otiogi. Ejitaɡ̶awa niɡ̶ica noko nigicota nige iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, iloikatidi niɡ̶idi oko caticedi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Sodoma ajaa Gomorra leeɡ̶odi niɡ̶ijo oko daɡ̶axa minoa libeyaceɡ̶eco.”\\n12 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶igotibeci, oyatematitiogi inatawece oko me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco. 13 Codaa moiticoitedice owidi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Codaa moyatikoleteloco lajidi oliveira lacilo eliodi oko eelotaginadi, odaa joɡ̶onicilatiditiniwace.\\n(Mateus 14.1-12; Lucas 9.7-9)\\n14 Herodes niɡ̶ijo inionigi-eliodi dibodicetalo icoatawece niɡ̶icoa Jesus loenataka, leeɡ̶odi niɡ̶eladimigipitigi owidi nigotadi oyalaɡ̶atalo. Onica ica oko anodi, “Niɡ̶idoa João Batista Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mida notoetiigi meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi.” 15 Pida ica eledi oko modi, “Niɡ̶idoa Elias.” Odaa ica eledi modi, “Niɡ̶idoa anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo baanaɡ̶a nigo niɡ̶ijo jotigide!”\\n16 Pida niɡ̶ijo Herodes naɡ̶a wajipatibece moyalaɡ̶atalo niɡ̶ica oko, moditece Jesus, odaa mee, “Ee mejimewi niɡ̶idaaɡ̶ida João Batista, niɡ̶ijo ane jiiɡ̶enatakata moyakagiditice lotoinaɡ̶adi. Ja yewiɡ̶atace!”\\n17 Igaataɡ̶a Herodes jiɡ̶ijaa diiɡ̶enatakata moigoetini João, odaa joɡ̶oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Eo niɡ̶ida anigota João leeɡ̶ote Herodias, naɡ̶ajo lodawa Filipe, niɡ̶ijo nioxoa iniaaɡ̶ini Herodes. Herodes dibanoonaɡ̶atece Herodias. 18 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi João midioka limedi meetibiga Herodes, “Liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji yolitaɡ̶adomi me ɡ̶adodawa ɡ̶anioxoa lodawa.”\\n19 Odaa Herodias eliodi me yelatema João, domaɡ̶a yemaa daɡ̶a yeloadi. Pida aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi. 20 Igaataɡ̶a Herodes doita João, leeɡ̶odi yowooɡ̶odi João me ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a ane dibatema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji. Odaa Herodes aika diɡ̶ica João ninyaagi. Herodes lemaanigi me wajipata João, pida niɡ̶ijo naɡ̶a wajipatalo lotaɡ̶a, eliodi me doɡ̶owikomata, aɡ̶alee yowooɡ̶odi niɡ̶ica anee.\\n21 Pida jiɡ̶icota ica noko Herodias me yakadi nimaweneɡ̶egi meo ane beyagitema João. Niɡ̶ica noko me nakatio lanikegi Herodes. Odaa Herodes jeɡ̶eo nalokegi, ja nodetiogi niɡ̶ijo ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa lacilodi iodaɡ̶awadi codaa me niɡ̶eladimigipitigi ane ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a nipodigi Galiléia. 22 Odaa aca liona Herodias ja dakatiwece aneiticoace me nalooɡ̶o, odaa ja dinibaile. Herodes ijaaɡ̶ijo lodenigipi eliodi moyemaa nibaileɡ̶eco. Odaa inionigi-eliodi Herodes meeta naɡ̶ajo awicije, “Anipokitiwa niɡ̶ica anemaani, odaa jajigotaɡ̶awa.” 23 Odaa jeɡ̶eo ligegitege, meeta, “Okanicodaaɡ̶ica ananipokitiwa, jajigotaɡ̶awa, codaa me liwai inatawece niɡ̶ina ane jiiɡ̶e.”\\n24 Odaa naɡ̶ajo awicije ja noditice, odaa jiɡ̶igo ige naɡ̶ajo eliodo, meeta, “Amiini ica ane jipokotigi?” Odaa niniɡ̶odi, meeta, “Ipokita lacilo João Batista.”\\n25 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi naɡ̶ajo awicije ja yediiɡ̶a me dakatacio minitaɡ̶a inionigi-eliodi, odaa meeta, “Jemaa lacilo João Batista exakitinigi ɡ̶inogo niɡ̶ina natigide.”\\n26 Odaa niɡ̶ijo inionigi-eliodi eliodi magecaɡ̶alo. Pida ayemaa me anojicetema naɡ̶ajo awicije leeɡ̶odi jeɡ̶eo ligegitege, codaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo nodenigipi moiwita. 27 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja iiɡ̶e onijoteci niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi migo manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi me yakagiditice lotoinaɡ̶adi João. Odaa niɡ̶ijo iodaɡ̶awa jiɡ̶igo, odaa ja yakagiditice João lotoinaɡ̶adi manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi. 28 Odaa ja nadeegi João lacilo yexaɡ̶atinigi ɡ̶inogo, odaa ja yajigota naɡ̶ajo awicije. Odaa naɡ̶ajo awicije jiɡ̶igo yajigota naɡ̶ajo eliodo. 29 Niɡ̶ijo noɡ̶odibodiceta niɡ̶ijo anodiotibeci João niɡ̶ida niciagi, jiɡ̶igotibeci aneitice, odaa joɡ̶oyadeegi lolaadi João, monaligitini.\\nJesus niodeɡ̶etedini ica noiigi-nelegi\\n(Mateus 14.13-21; Lucas 9.10-17; João 6.1-14)\\n30 Niɡ̶ijoa dooze ɡ̶oneleegiwadi ane iiɡ̶e Jesus moyatemati latematigo naɡ̶a dopitibeci, odaa joɡ̶oyatematitalo Jesus ijoatawece loenataka codaa ane odiiɡ̶axinaɡ̶atece. 31 Odaa Jesus meetediogi, “Anagi! Iniɡ̶a mokomokoko miditaɡ̶a nipodigi ane daxixe ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi me inipenakawaanigi.” Leeɡ̶odi eliodi oko igotibeci miditaɡ̶a, inaaɡ̶eledi baanaɡ̶a dopitibeci, odaa Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece aɡ̶aleeɡ̶ica nimedi me niodaɡ̶a. 32 Odaa joɡ̶owaxoditinigi aca niwatece, odaa ijokijo migotibeci miditaɡ̶a nipodigi ane daxixe, ane diɡ̶ica oko.\\n33 Pida eliodi oko onadi niɡ̶ijo naɡ̶a noditicoaci, codaa oyowooɡ̶odi niɡ̶ijaaɡ̶ijo. Odaa niɡ̶ijo oko waleditece liniogotibece weiigi. Niɡ̶ica oko oicoɡ̶oticogi inoatawece ane nigotadawaanaɡ̶a, odaa odoejedipi mototicogi ane diitedicogi Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece. 34 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a waxoditedice naɡ̶ajo niwatece, odaa ja nadi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa eliodi me iwikodetediogi, leeɡ̶odi iciaceeketetege niɡ̶inoa waxacocoli ane diɡ̶ica nowienoɡ̶odi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo oko, codaa owidi niɡ̶icoa ane iiɡ̶axitetece.\\n35 Niɡ̶ijo naɡ̶a doletibige me dawike, niɡ̶ijo anodiotibece Jesus jiɡ̶igotibeci midoataɡ̶a, odaa moditalo, “Niɡ̶ina nipodigi anejonaɡ̶a aɡ̶ica niɡ̶eladimigipi codaa ja ɡ̶ocidi. 36 Iiɡ̶eni niɡ̶ina noiigi mopitibeci, amaleeɡ̶aɡ̶a igotibeci niɡ̶inoa bajeendatedi inaaɡ̶inoa nigotadawaanaɡ̶a modinoojetetibige liweenigi.”\\n37 Pida Jesus ja igidi, meetediogi, “Akamaɡ̶akaamitiwaji ajicitiogi anoyeligo niɡ̶ina noiigi!” Odaa niɡ̶ijo anodiotibece moditalo, “Okomoɡ̶oko jinoojeteeɡ̶atibige paon anoyeligo? Igaataɡ̶a loojedi dibata iniwata-taalia beexotedi, ane loojedi oito epenaitedi me jibaaɡ̶a!”\\n38 Odaa Jesus meetediogi, “Digemii awini! Igame liwokodi ɡ̶anipaontedi?” Odaa jiɡ̶igotibeci oiwi, odaa moditalo, “Idiwa onexaa ciinco paontedi idiaaɡ̶idiwa itiodataale noɡ̶ojedi.”\\n39 Odaa Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo noiigi-nelegi me dilapodetibece me nicotiniwace miditaɡ̶a nadegocawaanigi. 40 Odaa ja nicotiniwace ini lapo anidiwa onaniteci taalia oko, iniaaɡ̶eledi lapo onidiwa meya-taalia oko. 41 Odaa Jesus ja dibatetege niɡ̶ijoa ciinco paontedi ijaaɡ̶ijoa itiwataale noɡ̶ojedi, naɡ̶a iwitedibigimece ditibigimedi, odaa ja diniotagodeteta Aneotedoɡ̶oji. Odaa ja inoketedigi liwigotigi niɡ̶ijoa paontedi, odaa yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece monediatiniwace niɡ̶idi noiigi-nelegi. Odaa jaɡ̶aɡ̶a ninoketedini niɡ̶ijoa noɡ̶ojedi, odaa joɡ̶oyajigotiogi niɡ̶idi oko. 42 Odaa iditawece niɡ̶idi oko niodaɡ̶a, codaa nitiminaɡ̶a. 43 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶onoleenaɡ̶adi dooze etacani liwailidi niɡ̶ijoa paontedi ijaaɡ̶ijoa noɡ̶ojedi ane iiɡ̶otedice anoyapitelogo niɡ̶ijo oko. 44 Onicoa ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi ane niodaɡ̶a, pida baadoɡ̶onilaɡ̶adi nigaanigipawaanigi idiaa iwaalepodi anaɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶a.\\n(Mateus 14.22-33; João 6.15-21)\\n45 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece mowaxoditinigi naɡ̶ajo niwatece me dinewadetibigiwaji manitaɡ̶a nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Betsaida ane idei daato weiigi. Iiɡ̶e me igotibeci, niɡ̶ijo naɡ̶a ibodetediogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. 46 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ibodetediogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, Jesus jiɡ̶igo manitaɡ̶a aca wetiɡ̶a me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 47 Niɡ̶ijo naɡ̶a doletibige me dalimeti aligeɡ̶e, naɡ̶ajo niwatece ideitice liwigotinigi niɡ̶ijo weiigi, idaa Jesus neniɡ̶idoatece digoida daato weiigi. 48 Pida naditediogi niɡ̶ijo anodiotibece me dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji me nolaakanaɡ̶a, leeɡ̶odi odiitege niocodi. Niɡ̶ijo naɡ̶a ixomaɡ̶atedice iniwatadaɡ̶ani lakata me nigoitijo, maleedaɡ̶a yeloɡ̶otigi, Jesus jiɡ̶igo miditaɡ̶a. Ewaligitedeloco ninyoɡ̶odi, odaa domaɡ̶a yewegitedijo. 49 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi Jesus mewaligitedeloco ditibigimedi ninyoɡ̶odi, odaa odiletibige daɡ̶a niwigo, odaa napaawaɡ̶ateloco. 50 Nacaagaɡ̶ateloco leeɡ̶odi iditawece onaditege, odaa eliodi me doitibigiwaji. Pida aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus meetediogi, “Eloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji! Jeɡ̶emeɡ̶ee! Jinaɡ̶adoiitiwaji!” 51 Odaa ja waxoditedinigi naɡ̶ajo niwatece, odaa niɡ̶ijo niocodi ja notokoti. Eliodi me nawelatibigiwaji, codaa aɡ̶aleeɡ̶oyowooɡ̶odi anee. 52 Igaataɡ̶a aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica notoetiigi, idaaɡ̶ee monadi niɡ̶ijo ɡ̶odoxiceɡ̶edi aneote naɡ̶a yowidaɡ̶atee niɡ̶ijoa paontedi, leeɡ̶odi me dakake laaleɡ̶enali.\\nJesus icilatidi eliodi oko eelotaginadi miditaɡ̶a nipodigi Genesaré\\n53 Niɡ̶ijo naɡ̶a diɡ̶etitacicoace daato weiigi, odaa joɡ̶otota nipodigi Genesaré, odaa joɡ̶oigoetini naɡ̶ajo niwatece liniogotibece weiigi. 54 Niɡ̶ijo naɡ̶a waxoditicoace naɡ̶ajo niwatece, aɡ̶ica daɡ̶a leegi, niɡ̶ijo oko joɡ̶oyowooɡ̶oditege Jesus. 55 Odaa joɡ̶owalediteloco iditawece nipodigi, onadeegitalo niɡ̶inoa eelotaginadi, niɡ̶ina baanaɡ̶a odiwoteloco nipe. Oyadeegiticogi niɡ̶ijo anodi migotetece Jesus. 56 Odaa Jesus igotetedeloco niɡ̶icoa nigotadawaanaɡ̶a, nigotadi codaa me nipodaɡ̶a. Icoatawece niɡ̶icoa ane licoli, odaa idiaaɡ̶oyaticoace niɡ̶ijoa eelotaginadi aneitice niɡ̶ina oko me dakapetibigiwage, odaa niɡ̶ijo oko odipokotalo Jesus me ika niɡ̶ijoa eelotaginadi mokexaa odibateloco laxabi nijayogo. Odaa ijotawece niɡ̶ijo eelotaginadi anodibateloco nijayogo ja nicilaɡ̶a.","num_words":1234,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 4 DES - Ĩgʉ eropa wereniguisubu pahia, Goãmʉ - Bible Search\\nPedro, Ñu mera oparãre weretamuñorã\\n1-3Ĩgʉ eropa wereniguisubu pahia, Goãmʉ wihire corerã surara opʉ, saduceo masa sã erãre peeñorã. Õpa buhepʉ Pedro Ñu mera masare:\\n—Jesu ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ masa mʉria wami. Ĩgʉ eropa masa mʉriacʉ̃ ĩarã, pʉhrʉ mari sã ĩgʉ yarã mari masa mʉriaborore masia mari, arĩ werepʉ Pedro sã. Erã eroparĩcʉ̃ peerã, oparãpʉ erã mera guañorã. Eropa guarã naimerecʉ̃ ĩarã erã Pedrore, gajirã Jesu apinirã sãre ñeha, peresu iiñorã. 4Oparã eropa gamebiriquerecʉ̃ ta masa bajarã Goãmʉ yare Pedro sã buherire peerã “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepiñorã erã. Eropirã Jesu yarã bajarã wañorã. Erã ʉma dihtare queocʉ̃ Jesure umupeorã cinco mil masa árĩñorã.\\n5Eropii gajinʉ iri maca majarã mʉrã, oparã, judio masa buherã mera Jerusaléngue gamenereñorã. 6Eropigʉ pahia opʉ Ana waĩcʉgʉ ero árĩpʉ. Ĩgʉ acawererã sã árĩñorã. Caifa, Ñu, Alejandro, gajirã mera Ana acawererã árĩñorã.\\n7Eropirã erã Pedro sãre erãre gamebeocʉ̃, surarapʉ peresugue erãre aĩwiu oparã watopegue erãre aĩ ejañorã. Erã eropa iira pʉhrʉ oparã serẽpi ĩañorã Pedro sãre.\\n—¿Noa ya turari mera mʉa curimasibigʉre õagʉ iiari? ¿Noa ãhriri mʉare irire iidoregʉ? arĩ serẽpi ĩañorã erã.\\n8Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Espíritu Santo ĩgʉ itamurire õaro opagʉ werepʉ Pedro erãre.\\n9—Mʉa oparã, mʉa mʉrã, ¿gʉa curimasibigʉre gʉa õagʉ iirare serẽpi ĩarã iiri mʉa gʉare? 10Ire masique mʉa árĩpehrerã, Israe masa. Ire Jesucristo eropa iiami. Jesu Nazare majagʉ, mʉa crusague wejẽdigʉ, Goãmʉ masudigʉ, ĩgʉpʉ ihĩ curimasibigʉre õagʉ wacʉ̃ iiami. Eropirã ĩre dohpaguere mʉa ĩhuro ĩgʉ curicʉ̃ ĩhaa mʉa. Õpa ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũgue Cristore wereyuro: 11“Ihĩ Cristo ʉtãye iro dopa ta Goãmʉ beyedigʉ ãhrimi. Ĩgʉ Goãmʉ beyedigʉ árĩquerecʉ̃ masa ĩgʉre gamesome. Ĩgʉre erã gamebiriquerecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre opʉ acuami árĩpehrerãre dorebure,” arĩ gojañumi iribojegue. 12Ne gajigʉ masare peamegue wabonirãre taugʉ ne marimi. I yebaguere Jesu dihta masare taugʉ ãhrimi. Ne gajirã ĩgʉ iro dopa árĩrã ne marima, arĩ werepʉ Pedro erãre.\\n13Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ, Pedro Ñu mera buheya marirã erã árĩcʉ̃ ĩarã, güiro mariro erã buhecʉ̃ ĩarã, mʉrã, oparã, judio masa buherã mera pee ʉca wañorã. Eropirã Jesu iro dopa erã buhecʉ̃ ĩarã, õpa pepiñorã erã. “Pedro, Ñu sã diaye ta Jesu mera majarã ta ãhrima oã,” arĩ pepiñorã erã. 14Eropigʉ curimasibiridigʉ Pedro sã mera árĩpʉ. Ĩgʉ, ĩgʉ õagʉ árĩcʉ̃ ĩañorã mʉrã, oparã, judio masa buherã mera. Eropirã erã Pedro sãre “Ñero iirã iiaa,” arĩ weresãmasibiriñorã. 15Eropa weresãmasibirã oparã erã gamenereri taribugue árĩrãre Pedro sãre wiriadoreñorã. 16Erã wiriara pʉhrʉ erã basi weretamuñorã.\\n—¿Oãre dohpa iirãcuri mari? arĩ wereniguiñorã erã.\\nÕpa arĩ wereniguinemoñorã:\\n—Pedro, Ñu mera Goãmʉ turari mera curimasibigʉre curicʉ̃ iinirã ãhrama. Eropirã Jerusalén majarã árĩpehrerã erã eropa õaro iirare masiama. Eropirã maripʉ “Eropa iibirama erã,” arĩmasibeaa mari. 17Eropirã Jesu ĩgʉ buherare gajirãre buhedorebiricãrã erãre gajirã erã buherire gameri arĩrã, arĩ wereniguiñorã erã erã basi.\\n18Eropa arĩ wereniguituha Pedro sãre sihubeo õpa arĩñorã:\\n—Jesu ĩgʉ buherare ne buhebiricãque gajirãre. Irire ne wereniguibiricãque, arĩriñorã erãre.\\n19Erã eroparĩcʉ̃ peerã Pedro Ñu mera õpa arĩñorã erãre:\\n—Mʉa õpa arĩcʉ̃ mʉare yʉhrirã Goãmʉpʉre tarinʉgãrã iiboca gʉa. ¿Nihi yapʉre gʉa werecʉ̃ gahmeri mʉa? ¿Mʉa yapʉre gʉa iicʉ̃ gahmeri mʉa? ¿Goãmʉ yapʉre gʉa iicʉ̃ gahmeri mʉa? 20Gʉapʉre gʉa ĩarare, gʉa peerare gʉare yayasãma masiya mara masare, arĩ yʉhripʉ Pedro Ñu mera.\\n21Erã eroparĩcʉ̃ peerã oparãpʉ dipaturi doreriñorã daja erãre.\\n—Jesu ĩgʉ buherare mʉa buherã ñero tarirãca mʉa, arĩriñorã oparã erãre.\\nErãre “Ñu, Pedro mera ñero iirã iima,” arĩmasibiriñorã erã. Eropirã masapʉ curimasibiridigʉ ĩgʉ õagʉ wacʉ̃ ĩarã, “Goãmʉ diaye ta õagʉ ãhrimi,” arĩñorã masa. Erã eroparĩcʉ̃ peerã oparãpʉ Pedro sãre dipuwaja moamasibiri, erãre wiuñorã. 22Curimasibigʉ õagʉ erã iidigʉ cuarenta bojori opagʉ árĩpʉ.\\nJesu yarã erã güibiriburire serẽñorã Goãmʉre\\n23Eropii, Pedro Ñu mera erã mera majarã pohrogue eja, pahia oparã, mʉrã erãre erã arĩrare wereñorã. 24Erã eroparĩcʉ̃ peerã erã árĩpehrerã yujuro mera mari Pagʉre Goãmʉre serẽñorã.\\n—Gʉa Opʉ, mʉhʉ ʉmarore, yebare, diarire iigʉ, árĩpehrerãre ojocaricʉ̃ iigʉ ãhraa mʉhʉ. 25Mʉ Espíritu Santo gʉa ñecʉre Davi mʉrʉre mʉ pohro majagʉre õpa weredoreyoro mʉ arĩdiro dopa ta:\\n¿Duhpirã judio masa árĩbirã guari? Pee masibirã ãhrima masa. 26Baja macari majarã oparã gamenere, mari Opʉ Goãmʉre, ĩgʉ opʉ acudigʉ Cristo sãre ĩhaturi, ñero iidiama erã, arĩ weredoreyoro mʉhʉ Davire iribojeguere.\\n27Eropa ta ãhraa, arĩ serẽnemoñorã Goãmʉre. I macare Herode, Poncio Pilato, judio masa árĩbirã, judio masa mera mʉ beyedigʉre Jesure õagʉ mʉ pohro majagʉre wejẽdia gamenereama. 28Irisubu mʉ gamediro dopa ta “Eropa waroca,” mʉ arĩdiro dopa ta iiama erã. Mʉ masiri mera eropa wereyoro mʉhʉ. 29Eropigʉ, gʉa Opʉ, erã gʉare “Mʉa buheri waja ñero tarirãca,” erã arĩrare guñaque mʉhʉ. Gʉare itamuque. Eropigʉ gʉare mʉ pohro majarãre güiro mariro mʉ buherire weredoreque gʉare. 30Mʉhʉ mʉ turari mera dorecʉrãre õarã iique. Eropigʉ mʉ buherire güiro mariro werecʉ̃ iique gʉare. Eropigʉ mʉ deyoro moarare Jesu mʉ pohro majagʉ ĩgʉ turari mera ii ĩhmudoreque gʉare. Eropigʉ dorecʉrãre õarã gʉa wadorecʉ̃ mʉ turari mera itamuque gʉare, arĩ serẽñorã erã mari Pagʉre.\\n31Erã eropa arĩ serẽra pʉhrʉ, erã gamenereri wihi ñohmemaa wayoro. Ero eropa ñohmecʉ̃ ta Espíritu Santo ĩgʉ turari mera guñaturarã wacʉ̃ iipʉ erãre. Eropa warã, Espíritu Santo ĩgʉ dorediro dopa ta iiñorã. Güiro mariro Goãmʉ yare wereñorã erã.\\nJesu yarã erã yare dʉca wañorã\\n32-33Eropirã Goãmʉ ĩgʉ turari mera erã Jesu ĩgʉ apinirã õpa arĩ wereñorã masare: Jesure Goãmʉ masudigʉre gʉa ĩabʉ, arĩ wereñorã erã masare. Eropigʉ Goãmʉ erã árĩpehrerãre õaro itamumʉripʉ. Eropirã Jesure umupeorã bajarã árĩñorã. Erã yujuropa ta pepirã árĩmʉriñorã. Eropirã erã erã yare erã doberire “Yaha dihta ãhraa,” ne arĩbiriñorã. Erã árĩpehrerã erã yare gajinore moorãre erã mera majarãre dʉca wamʉriñorã. 34Eropirã erã mera majarã mojomorocʉrã marimʉriñorã. Erã mera majarã yeba oparã, wiri oparã erã yare duamʉriñorã. 35Eropa duarã erã wajasearare erã aĩgãri, Jesu ĩgʉ apinirãre omʉriñorã. Eropirã erãpʉ irire erã mera majarãre dʉca wamʉriñorã. Árĩpehrerã opabirãre dʉca wañorã. 36Irisubure yujugʉ erã mera majagʉ José waĩcʉgʉ árĩpʉ. Jesu ĩgʉ apinirã Josére Bernabé waĩyeñorã. Ĩgʉ waĩ Bernabé “Masare mucubiricʉ̃ iigʉ ãhrimi,” arĩma Griego ya mera. Ĩgʉ Leví ya curu majagʉ Chipre nʉgʉro majagʉ árĩpʉ. 37Eropigʉ ĩgʉ poeri opagʉ árĩgʉ irire duapʉ. Eropigʉ ĩgʉ wajasearare Jesu ĩgʉ apinirãre ópʉ ĩgʉ gajirãre gueredoregʉ.","num_words":958,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Colosenses 2 BSNNT - “Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, - Bible Search\\n1“Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, josari moarũgũgʉ̃mi Pablo” mʉa yisere bojaja yʉ. Laodicea macana, to yicõari gãjerã yʉre ĩabetiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, to bajise ĩna yisere bojaja yʉ. 2Ado bajiro quẽnaro mʉa ñarotire yigʉ, josari moarũgũaja yʉ: Cristore mʉa tʉoĩavariquẽnarotire, quẽnabʉsaro mʉa gãmerã mairũtuarotire, to yicõari, Cristo ocare quẽnaro ajimasirotire yigʉ yaja. To bajiro mʉa bajijama, masa ĩna masibeticatire, “Yʉ yarã masiato” yigʉ, Dios ĩ yisere quẽnaro masirʉarãja mʉa. To bajiro yʉ yijama, “Cristore quẽnaro masirʉarãja mʉa” yigʉ yaja. 3Cristo yarã rĩne ñaama, “Ti oca, masa ĩna masibeticatire ñamasusere masiato” yigʉ, Dios ĩ yirã. 4“Quẽnaro gotitorãre ajitirʉ̃nʉrobe” yigʉ, tire mʉare gotibʉ yʉ. 5Mʉa rãca ñabetiboarine, mʉa rãca ñagʉ̃re bajiro tʉoĩaja yʉ. “Quẽnaro ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma” mʉare yitʉoĩacõari, bʉto variquẽnaja yʉ.\\n“‘Jesucristo, yʉ ʉjʉ ñaami’ yiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũroti ñaja mʉare”, Pablo ĩ yire queti\\n6“Jesucristo, yʉ ʉjʉ ñaami” yiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yicõa ñaroti ñaja mʉare. 7Mʉa yirotire masirʉarã, ĩre sẽnirũgũrʉarãja. To yicõari, Epafras mʉare ĩ gotimasioriarore bajirone Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũrʉarãja.\\n8To bajiri, gãjerã ricati gotimasiorã, “Cristore bajiro bajirã ñarãma gãjerã” ĩna yisocasere ajibesa mʉa. Cristo ye me ñaja ti. Ĩna ñicʉa ĩna tʉoĩamasiriarore bajiro tʉoĩacõari gotirã yama.\\n9Gãjerã manama. Cristo sĩgʉ̃ne ñaami jediro Dios ye cʉogʉ. Manire bajiro rujʉ cʉtiboarine, Dione ñañumi Cristo. 10Ĩ rotijama, ñimʉjʉa ĩre cʉdibecʉ magʉ̃mi. To bajiri, Cristo yarã ñari, jediro ñamasuse cʉorã ñaja mʉa. Disejʉa rʉyabeaja mʉare quẽne. 11Circuncisión ĩna yiecorijʉne, “Dios rĩare bajiro bajirã ñacoajʉ mani” yitʉoĩarã ñari, tire yirũgũrãma jud'io masa. To bajiro ĩna yiboase, mani rujʉaye ti ñajare, Dios ĩ ĩajama, vaja maja ti. Mʉajʉarema, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, mʉare ejarẽmoñumi, “Yʉ yarã ñacõari, rojose yirʉa tʉoĩabeticõato” yigʉ. 12Mani bautizaecojama, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajiyuja mani. To bajicõari, “Jesucristo ĩ yuje ecoro bero, ĩ masise rãca ĩre tudicatioyumi Dios” yitʉoĩariarã ñari, Cristo rãca tudicatirãre bajiro bajiyuja mani. To bajiriarã ñari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. 13Tirʉ̃mʉjʉ rojose yiriarã ñari, Dios yarã me ñariarãja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, rojose mʉa yirere masiriocõari, “Cristo ĩ ejarẽmose rãca yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ mʉare yiyumi Dios. 14Rĩjorojʉma Dios ĩ rotimasirere cʉdijeobetiriarã mani ñajare, rojose tãmʉorona ñañuja mani maji. To bajiro mani bajiroti ti ñajare, yucʉ́tẽrojʉ ĩ macʉre rijarotiyuju Dios, “Rojose ĩna yise vaja, ĩnare vaja yibosato” yigʉ. To bajiri ĩ rijabosare sʉorine rojose mani yisere masiriojeocõañuju Dios. 15To bajiro Cristo ĩ rijabosare sʉorine vãtia rojose yirotirã, ĩna rotimasiboariarore bajiro, “Rotimasibeticõato” yigʉ yiyumi Dios.\\n“Dios ĩ bojase rĩne mʉa yijama, quẽnaja”, Pablo ĩ yire queti\\n16To bajiri, Cristo yarã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mʉa. To bajiri, gãjerã socase gotirimasa ado bajise mʉare ĩna yisere ajibesa mʉa: “Ti ñaja babetiroti. Adi ñaja idibetiroti. Ñamiagʉ muiju ĩ roarirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñaja rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yirũgũroti ñaja”, mʉare yirãma ĩna. 17To bajiro ĩna yise, Cristo ĩ rijabosaroto rĩjoro jud'io masare Dios roticũmasirejʉ ñañuja maji. To bajiboarine, adirʉ̃mʉrirema vaja maja ti. Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yisejʉa ñaja vaja cʉti. 18“Ángel mesare yʉa yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirʉ̃cʉbʉomena mʉa ñajare, mʉare ĩavariquẽnabecʉmi Dios” ĩna yisere quẽne ajibesa mʉa. Ĩna masune tʉoĩaboarine, “Yʉa cãjiriarojʉ ĩacõari, quẽnaro Dios ĩ rotisere gotiaja yʉa”, yirã ñarãma. “Ñamasurã me ñaja yʉa” yigotiboarine, ĩna tʉoĩasejʉama, “Ñamasurã ñaja”, yitʉoĩaboarãma. 19Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩ ye riojo gotirã me ñarãma. Cristo, sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami Cristo, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ.\\n20“Rojose yibeticõari, yʉ bojasejʉare yato” yigʉ, ĩre ajitirʉ̃nʉronare manire rijabosayumi Cristo. To bajiro ĩ bajire ti ñaboajaquẽne, ¿no yirã Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna gotisere ajirʉ̃cʉbʉoati mʉa? 21“Tire moaĩabesa Tire babesa” ĩna yirotisere ajirʉ̃cʉbʉobesa mʉa. 22Jedise ñaja bare. To bajicõari, mʉare ĩna rotise, Dios ye me ñaja. Masa ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiose ñaja. 23Ĩna ajivariquẽnasere ĩna gotijama, tire ajicõari, “Quẽnaro gotimasiama”, yitʉoĩaboarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro tʉoĩarã me ñarãma. Ado bajise ĩnare gotimasioboarãma ĩna: “Yʉa rʉ̃cʉbʉorãre mʉa quẽne mʉa rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja. ‘Masirã me ñaja’ mʉa yitʉoĩajama, quẽnaja. Mani rujʉre rojose mani yijama, quẽnaja. To bajiro mani yijama, rojose mani yisere yitʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro ĩna yiboase socase ñaja.","num_words":676,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 8 DES - Eropigʉ Esteban ĩgʉ sĩricʉ̃ ĩagʉ, - Bible Search\\n1Eropigʉ Esteban ĩgʉ sĩricʉ̃ ĩagʉ, “Õhaa,” arĩpʉ Saulo.\\nSaulopʉ Jesu yarãre ñero iipʉ\\nEropirã irinʉre ta Jesu yarãre Jerusaléngue árĩrãre ñero iinʉgañorã Jesure gamebirãpʉ. Erã eropa ñero iicʉ̃ Jesu yarã Judea yebague, Samaria yebague yoarogue duhrisirigã wañorã. Jesu ĩgʉ apinirã dihta wabiriñorã. 2Eropirã gajirã Goãmʉre umupeorã Esteban dʉpʉ mʉrarore yaa, bʉrigã oreñorã erã. 3Saulopʉ Jesu yarãre ñetariaro iimʉriripʉ. Ĩgʉ erã ya wirigue ñaja, ʉmare, nomere ñeha, peresugue bihadobomʉripʉ.\\nSamariague Jesu yare buhepʉ Felipe\\n4Eropirã yoarogue wasirinirã Jesu yarãpʉ Jesu yare buheñorã. 5Eropigʉ Felipe Samaria waĩcʉri macague eja, Jesu yare buhepʉ iri maca majarãre. 6Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ ero majarã õaro peeñorã. Eropirã Goãmʉ turari mera deyoro moarire ĩgʉ ii ĩhmucʉ̃ ĩañorã erã. Eropa ĩarã ĩgʉre õaro peeñorã erã. 7Bajarã watẽa ñajasũnirãre ĩgʉ pohro erã eracʉ̃ ĩagʉ watẽapʉre wadorepʉ ĩgʉ. Watẽapʉ bʉrigã gaguinigui, duhugã waha wañorã erãre. Eropigʉ bajarã dʉpʉ bʉhanirãre, curimasibirãre dʉpʉ õarã iimʉripʉ. 8Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã iri maca majarã bajarã masa mucubiriñorã.\\n9Irisubure Simo waĩcʉgʉ iri maca majagʉ yee árĩpʉ, Eropigʉ yeea erã iirare ii ĩhmumʉripʉ Samaria majarãre. Ĩgʉ eropa ii ĩhmucʉ̃ ero majarã ĩha ʉca wa ĩgʉre gʉhyadiaro mera ĩarã árĩñorã.\\n—Yʉhʉ masipehogʉ ãhraa, arĩpʉ Simopʉ erãre.\\n10Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã masapʉ õpa arĩmʉririñorã:\\n—Ihĩ Goãmʉ ya turari opagʉ ãhrimi. Goãmʉ iro dopa turagʉ ãhrimi, arĩmʉririñorã masa erã oparã mera. Erã árĩpehrerã õaro peeñorã ĩgʉre.\\n11Ĩgʉ yeea erã iiri ĩgʉ purisiriri mera yoari boje ii ĩhmumʉripʉ erãre. Ĩgʉ eropa ii ĩhmucʉ̃ ĩarã erã ʉca wamʉriñorã. Eropirã erã ĩgʉre umupeomʉriñorã. 12Felipepʉ erã ĩgʉre eropa umupeoquerecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrire, Jesucristo yare õari buherire werepʉ. Ĩgʉ eropa werecʉ̃ erã ĩgʉre õaro peeñorã. Erã eropa õaro peecʉ̃ ĩagʉ ũma, nome mera waĩyepʉ Felipe. 13Eropigʉ Simo ĩgʉ yee sã Felipere õaro peepʉ. Eropigʉ ĩgʉ sãre waĩyepʉ. Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ Felipe mera dujapʉ ĩgʉ. Felipepʉ Goãmʉ turari mera ii ĩhmucʉ̃ ĩagʉ, dorecʉrã õarã ĩgʉ iicʉ̃ ĩagʉ Simo ĩha ʉca wamʉripʉ.\\n14Eropirã Samaria majarã Goãmʉ yare erã bʉrigã gamecʉ̃ peebeomʉriñorã Jerusaléngue árĩrã Jesu ĩgʉ apinirãpʉ. Erã eropa peebeorã Pedrore, Ñu sãre obeoñorã Samariague. 15Erogue erã ejara pʉhrʉ Pedro sã Goãmʉre serẽbasañorã. “Oã Samaria majarã mʉre umupeorã mʉ Espíritu Santore opaporo,” arĩ, serẽbasañorã erã Goãmʉre. 16Erã Samaria majarã Jesucristo waĩ mera waĩyesũnirã árĩñorã. Iri dihtare masiñorã erã. Eropirã Espíritu Santore opabiriniñorã dohpa. 17Eropigʉ Pedro Ñu mera Samaria majarãre erã mojotorire erã weca duhpeora pʉhrʉ Espíritu Santore opanʉgañorã erã.\\n18Eropigʉ Pedro sã erã ya mojotori mera erã duhpeora pʉhrʉ Espíritu Santo eracʉ̃ ĩapʉ Simo yeepʉ. Eropa ĩagʉ árĩgʉ, erã turarire gamegʉ niyeru mera wajayediaripʉ. 19Õpa arĩripʉ Simo:\\n—Yʉ sãre oque i turarire. Yʉ sã yʉ mojotori mera masa weca duhpeodiaca Espíritu Santore erã ñeaboro dopa. Eropigʉ i yʉ iiburi wajare wajayediaa, arĩripʉ Simo erãre.\\n20Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro õpa arĩpʉ.\\n—Mʉ niyeru mera Goãmʉ ya turarire mʉ asũdiara waja mʉ niyeru mera ta peamegue waque mʉhʉ. 21Goãmʉ mʉ pepirire masimi. Mʉhʉ ñegʉ árĩnia. Eropirgʉ ire gʉa iirire iimasibeaa mʉhʉ. I mʉ iirino árĩbeaa. 22-23Bʉrigã peyocʉa mʉhʉ. Eropigʉ mʉ ñeri iirire ne duhumasibeaa mʉhʉ. Eropigʉ ire mʉhʉ ñero iirare bʉjawereque mʉhʉ. Goãmʉre mʉ ñero pepirire ero diaye ta serẽque mʉhʉ. Mʉhʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ mʉ ñerire cãdijibocumi, arĩ werepʉ Pedro ĩgʉre.\\n24Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Simo yʉhripʉ ĩgʉre.\\n—Yʉre serẽbasaque mʉa Goãmʉre mʉ arĩdiro dopa yʉ wabiriboro dopa. Iri waja peamegue wadiabeaa yʉhʉ, arĩpʉ Simo ĩgʉre.\\n25Ero pʉhrʉ Pedro Ñu mera Goãmʉ yare wereñorã. “Jesu ĩgʉ masa mʉriacʉ̃ ĩabʉ gʉa,” arĩ, Samaria yeba árĩri macari majarãre õari buherire buheñorã. Erãre Goãmʉ yare buhetuhaja Jerusaléngue dujaa wañorã.\\nFelipe Etiopía yeba majagʉre buhepʉ\\n26Eropii Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ anyu Felipere werepʉ:\\n—Dohpaguere õdoca surgue waque. Jerusalén pohro árĩri mague Gazague wari mague waque, arĩ werepʉ anyu Felipere. Iri maha masa marirogue árĩyoro.\\n27Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉpʉ iri mague waha wapʉ. Pʉhrʉ iri mague yujugʉ masʉre bocatĩribu iipʉ. Ĩgʉ bocatĩribu árĩpʉ Etiopía yeba majagʉ opʉ. Eropigʉ Candace waĩcʉgo Etiopía majago opo bʉro yare niyerure árĩpehrerire ĩhadibugʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ Jerusaléngue mari Pagʉre umupeogʉ ejadi árĩpʉ. 28Ĩgʉ ya macague tũrudiru mera dujaagʉ irirugue waqueregʉ ta buhegʉ iipʉ. Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia ĩgʉ gojarapũre buhegʉ iipʉ.\\n29Eropigʉ Espíritupʉ Felipere õpa arĩ werepʉ.\\n—Sihĩ tũrudirugue wagʉ pohrogue waque, arĩpʉ Espíritu Santo ĩgʉre.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ, Felipepʉ tũrudiru pohrogue omagã, Isaia ĩgʉ gojarare Etiopía majagʉ ĩgʉ buhecʉ̃ peepʉ. Eropa peegʉ Felipe serẽpipʉ ĩgʉre.\\n—¿Mʉ buherire masiri mʉhʉ? arĩpʉ ĩgʉ.\\n31Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Etiopía majagʉ õpa arĩ yʉhripʉ:\\n—Gajigʉ yʉre weretaugʉ maricʉ̃ õaro masibeaa yʉhʉ. Ohõ yʉre weredoagʉ arique yʉhʉ dipaba, arĩ yʉhripʉ ĩgʉ Felipere.\\n—Áʉ, arĩ, doajapʉ ĩgʉ pohro. 32Eropii Goãmʉ yare Etiopía majagʉ ĩgʉ buheripũ õpa árĩyoro:\\nOvejare erã ñeha wejẽdiro dopa ta ĩgʉ sãre ñeha wejẽrãcoma masa. Eropigʉ ovejagãre ĩgʉ poare erã seacʉ̃ ĩgʉ gaguiniguibiro dopa ta ĩgʉ masʉ sã ejari mariro árĩgʉcumi. 33Ĩgʉre erã wereyarãcoma. Eropirã ĩgʉ ĩgʉ ñero iibiriquerecʉ̃ ta erãpʉ ñero iirãcoma ĩgʉre. Ĩgʉ i yebague ĩgʉ árĩcʉ̃ erã ĩgʉre wejẽrãcoma. Eropigʉ ĩgʉ porã marigʉ sĩria wagʉcumi, arĩ gojara árĩyoro.\\n34Iripũ eroparĩcʉ̃ ĩagʉ, Etiopía majagʉ Felipere serẽpipʉ:\\n—Wereque yʉre. ¿Õpa Isaia ĩgʉ arĩgʉ nihino árĩcuri ihĩ? ¿Isaia ĩgʉ basi weregʉ iicuri? ¿O gajigʉre weregʉ iicuri? arĩ serẽpipʉ Etiopía majagʉ.\\n35Ĩgʉ eropa serẽpi ĩacʉ̃ peegʉ Felipe iripũre ĩha, Jesu yare werepʉ Etiopía majagʉre. 36Eropirã erã iriru mera waha, maʉgãgue ejañorã.\\n—Ĩaque. Ohõ maʉgã ãhraa. I maʉgãgue yʉre waĩyeque, arĩpʉ Etiopía majagʉ.\\n37—Jesure mʉhʉ õaro umupeocʉ̃ ĩagʉ mʉre waĩyegʉra, arĩpʉ Felipe ĩgʉre.\\n—Jesure umupeoa yʉhʉ. Ĩgʉ Cristo Goãmʉ magʉ ãhrimi. Irire õaro masia yʉhʉ, arĩpʉ Etiopía majagʉ.\\n38Eropa arĩgʉ ta ĩgʉ tũrudiru autugʉre yaudorepʉ. Iriru yʉsʉmerejara pʉhrʉ wiriañorã erã. Wiria waha, iriyagãgue eja, ñumu wiri nʉgajañorã. Ero ñumunʉgaja, Felipepʉ ĩgʉre waĩyepʉ. 39Waĩyetuhaja erã majajanʉgajacʉ̃ Goãmʉ ĩgʉ Espíritu Felipere aĩgã wapʉ. Ĩgʉ eropa wara pʉhrʉ Etiopía majagʉ õaro mucubirigʉ ĩgʉ ya yebague dujaa wapʉ. Ĩgʉ eropa iira ʉjʉtʉyacʉ̃ ne dipaturi Felipere ĩabiripʉ. 40Felipepʉ eropa iituhaja Azotogue ejapʉ. Eropigʉ baja macarire õari buherire buhepʉ masare. Pʉ Cesareague buhetumʉripʉ.","num_words":927,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TESALONICENSES 1\\n1 ¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvano, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre. 2 Ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ, quẽnaro ĩna ñarotire yirã”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.\\n3 Yʉare ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine mʉa bajisere yʉa tʉoĩajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa. Bʉtobʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuana yaja mʉa. To yicõari, bʉtobʉsa gãmerã ĩamairũtuana yaja mʉa. Dios mʉare ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiaja mʉa. To bajiro ĩ yijare, to bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. 4 To bajiro bajirã mʉa ñajare, tocãrãca macajʉ gãjerã Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrãre mʉa bajisere gotirã, “Quẽnamasucõaama Tesalónica macana”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. Ado bajiro ĩnare yirũgũaja yʉa: “Tesalónica cʉtoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, rojose ĩnare yicoderũgũama gãjerã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. 5-6 Rojose tãmʉorã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajare, “Yʉ tʉjʉ mʉa vajama, quẽnaja”, mʉare yiĩami Dios. Rojose mʉare yirãjʉarema, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare yʉ reacõajama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yiĩami Dios. To bajiro ĩ yisere tʉoĩarã, “To bajirone ĩnare yiroti ñaja”, yimasire ñaja. 7 Ĩna sʉori rojose mʉa tãmʉosere, “To cõrone tʉjato”, yirotirʉcʉmi Dios. Yʉare quẽne to bajiro yirʉcʉmi, mani ʉjʉ Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ ñaro. Tirʉ̃mʉ ñarone õ vecajʉ vadiveocõari, ĩ yarã ángel mesa ĩaĩañamani yimasirã rãca jea ʉ̃jʉbusuosere bajise bʉto bususe vatoajʉ rujiadirʉcʉmi Jesús. 8 Tirʉ̃mʉne Diore masimenare mani ʉjʉ Jesucristo oca quẽnasere ajiterãre ĩna ajibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Jesús. 9 Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna jʉaji ��nare vadirotibetirʉcʉmi. To bajiri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñari, ñamasugʉ̃ ñaami” mani yimasigʉ̃re mani ʉjʉre ĩamasibetirʉarãma ĩna yuja. 10 To cõrone, ĩre ĩavariquẽnarʉarãma ĩ yarã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro. To yicõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. To bajiri mʉa Tesalónica macana quẽne, Jesús ocare yʉa gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rãca ñarʉarãja mʉa.\\n11 To bajiro ĩre mʉa yirotire yirã, cojoji me ado bajiro Diore mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa: “ ‘Yʉ yarã ñaña mʉa’, ĩnare mʉ yirere cʉdiriarã ñaama. ‘Quẽnase ĩna yirʉase yimasijeocõato ĩna’ yigʉ, mʉ masise rãca quẽnaro ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã. 12 To bajiri, masa jediro quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mani ʉjʉ Cristore quẽnaro ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉama. To bajiri, Dios, mani ʉjʉ Jesús quẽne, mʉare ĩamaicõari quẽnaro mʉare ĩna yiroti ñajare, mʉare quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa.","num_words":373,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano GÉNESIS 1\\nGénesis Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ucũse ojamʉꞌtãca pũrĩ niꞌi. Ne waro bajua, ninʉꞌcãꞌque cjasere wereri pũrĩ niꞌi. Génesis pʉaro dʉcawatiꞌi. Nimʉꞌtãrõ Õꞌacʉ̃ aꞌti nucũcã, ʉꞌmʉse bajurẽnʉꞌcãꞌque, tojo nicã masãrẽ cʉ̃ bajurẽnʉꞌcãꞌque cjasere wereꞌe. (Capítulos 1–11)\\nÕꞌacʉ̃ Abrahãrẽ “Mʉꞌʉ macʉ̃, mʉꞌʉ põꞌrã, mʉꞌʉ pãrãmerã nituriarã dia pajiri maa sumuto cjase nucũpori weronojõ pãjãrã nirãsama. Mʉꞌʉ meꞌrã nipeꞌtirã aꞌti nucũcãcjãrãrẽ añurõ waꞌacã weegʉti”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ “Tojo waꞌarosaꞌa” níꞌcaronojõ waꞌa, Abrahã pãrãmi nituriagʉpʉ Jesucristo nimi.\\nAbrahã, Isaa, Jacob, José na catiri ʉmʉco na weesetiꞌquere wereꞌe. Na nima ʉpʉtʉ ucũnoꞌrã Génesipʉre. (Capítulos 12–50)\\nÕꞌacʉ̃ Jacob wãmerẽ Israe dʉcayucʉ niwĩ. Jacob cʉ̃ wãmerẽ dʉcayu, cʉ̃ põꞌrã meꞌrã Israe curuacjãrã nʉꞌcãcãrã niwã. Ti curua nidecotiꞌi yujupʉ.\\nAꞌti pũrĩ Génesire Moisé ojacʉ niwĩ.\\nɄꞌmʉse, aꞌti diꞌtare ne waro Õꞌacʉ̃ cʉ̃ weenʉꞌcãꞌque niꞌi\\n1 Ne waro Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉse, tojo nicã diꞌtare bajurẽcʉ niwĩ. 2 Titare diꞌta ne bajuticaro niwʉ̃. Tojo weero ne apeyenojõ marĩcaro niwʉ̃. Aco diaꞌcʉ̃ nipeꞌtiropʉ nicaro niwʉ̃. Tojo nicã naꞌitĩꞌarõ nicaro niwʉ̃. Espíritu Santu aco buꞌipʉ wʉʉcusiacʉ niwĩ.\\n3 Õꞌacʉ̃ tere ĩꞌagʉ̃, aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Boꞌreyuse niato”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo nicãta, boꞌreyua waꞌacaro niwʉ̃. 4 Te boꞌreyuse añuse nicã ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. To beꞌro boꞌreyusere dʉcawaacʉ niwĩ. 5 Tere dʉcawaagʉ, aꞌtiro wãmeyecʉ niwĩ. Boꞌreyusere “ʉmʉco”, naꞌitĩꞌasere “ñami” wãmeyecʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo níca beꞌro ʉmʉco, ñami nʉꞌcãcaro niwʉ̃. Ticʉseta weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ ne nʉꞌcãrĩ nʉmʉrẽ.\\n6 Tere wééca beꞌro ape nʉmʉ peꞌe, te acore ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Acore dʉcawaaroʉaꞌa. Apeye ʉꞌmʉsepʉ, apeye nucũcãpʉ tojato”, nicʉ niwĩ. 7 Cʉ̃ níꞌcaronojõta acore dʉcawaacʉ niwĩ. Apeye ʉꞌmʉsepʉ, apeye nucũcãpʉ tojacaro niwʉ̃. 8 Ʉꞌmʉarõpʉ oꞌmecurari nirõpʉre “ʉꞌmʉse” wãmeyecʉ niwĩ. Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃, niꞌcã nʉmʉ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n9 Ape nʉmʉrẽ Õꞌacʉ̃ “Diꞌta boposãjã bajuato nígʉ̃, aco ʉꞌmʉse docapʉ nise niꞌcãrõpʉta nerẽato”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. 10 Te boposãjãꞌquere ĩꞌagʉ̃, “diꞌta” wãmeyecʉ niwĩ. Aco niꞌcãrõ meꞌrã nerẽꞌquere “dia pajiri maajo” wãmeyecʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ te cʉ̃ weeꞌquere ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. 11 Te nipeꞌtise añurõ bajucã ĩꞌagʉ̃, “Diꞌtapʉre noꞌo nise pĩꞌrĩato. Noꞌo nipeꞌtise otese cape oꞌosenojõ, tojo nicã yucʉpagʉ nipeꞌtise dʉcatise cape oꞌosenojõ pĩꞌrĩato. Tojo weero te dʉcata pĩꞌrĩturiarosaꞌa”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃. Cʉ̃ tojo níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. 12 Diꞌtapʉre noꞌo otese cape cʉosenojõ pĩꞌrĩ, dʉcaticaro niwʉ̃. Tojo nicã pacase yucʉpagʉ quẽꞌrã pĩꞌrĩ, dʉcaticaro niwʉ̃. Aꞌte cʉ̃ weeꞌquere ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. 13 Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ pʉa nʉmʉ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n14 Iꞌtia nʉmʉ beꞌro Õꞌacʉ̃ nicʉ niwĩ tja: “Ʉꞌmʉsepʉre sĩꞌose cũurõʉaꞌa. Tojo weecã, ʉmʉcore, ñamirẽ dʉcawaarosaꞌa. Te meꞌrã ĩꞌamasĩnoꞌrõsaꞌa ʉmʉcori, ñamirĩ, cʉ̃ꞌmarĩ, puꞌecʉri waꞌasere. 15 Aꞌte diꞌtare sĩꞌoatje ʉꞌmʉsepʉ nirõsaꞌa”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃. Cʉ̃ níꞌcaronojõta tojacaro niwʉ̃. 16 Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ pʉarã mujĩpũa weecʉ niwĩ. Niꞌcʉ̃ mujĩpũ pajigʉ ʉmʉcore sĩꞌoacjʉre, apĩ cãꞌgʉ̃acã ñamirẽ sĩꞌoacjʉre weecʉ niwĩ. Ñocõa quẽꞌrãrẽ weecʉ niwĩ. 17-18 Cʉ̃ aꞌti diꞌtare sĩꞌoato nígʉ̃, narẽ ʉꞌmʉsepʉ cũucʉ niwĩ. Boꞌreyusere, naꞌitĩꞌasere dʉcawaagʉ, tojo weecʉ niwĩ. Te sĩꞌose añuse nicã ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. 19 Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ iꞌtia nʉmʉ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n20 Baꞌparitise nʉmʉrĩ beꞌrore Õꞌacʉ̃ apeye bajurẽnemocʉ niwĩ tja. Aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Diapʉre waꞌi, noꞌo nirãnojõ nirãsama. Na pãjãrã masãputirãsama. Tojo nicã ʉꞌmʉarõpʉre mirĩcʉ̃a wʉʉrã nirãsama”, nicʉ niwĩ. 21 Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. Pacarã dia pajiri maapʉ nirã́, tojo nicã waꞌi, ãpẽrã nipeꞌtirã diapʉ nirãnojõrẽ, nipeꞌtirã waꞌicʉrã wʉʉrãrẽ bajurẽcʉ niwĩ. Tuꞌajatojanʉꞌcõ, “Añuꞌu”, ni ĩꞌacʉ niwĩ.\\n22 Narẽ añurõ waꞌato nígʉ̃, aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Põꞌrãti weetjĩarã, nipeꞌtiropʉ ʉꞌmʉarõpʉ, tojo nicã maarĩpʉre tuuseꞌsanʉꞌcãrã waꞌaya”, nicʉ niwĩ.\\n23 Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ baꞌparitise nʉmʉrĩ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n24 Niꞌcãmocʉse nʉmʉrĩ beꞌrore Õꞌacʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ tja: “Diꞌtapʉre waꞌicʉrãrẽ cũugʉ̃ti. Na nʉcʉ̃cjãrã, ecarã, bʉarã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarã nirãsama”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. 25 Tojo weegʉ waꞌicʉrã nʉcʉ̃cjãrã, ecarã, bʉarã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarãrẽ daꞌrecʉ niwĩ. Narẽ ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ.\\n26 Cʉ̃ nipeꞌtise wééca beꞌro aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Niꞌcʉ̃ masʉ̃ marĩ weronojõ niseti, bajugʉre daꞌrerã. Tʉꞌomasĩse cʉogʉ nigʉ̃sami. Cʉ̃ waꞌi, mirĩcʉ̃a, waꞌicʉrã ecarã, nʉcʉ̃cjãrã, bʉarã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarã, nipeꞌtirã aꞌti nucũcãpʉ nirã́ buꞌipʉ dutigʉ nigʉ̃sami”, nicʉ niwĩ.\\n27 Õꞌacʉ̃ masʉ̃rẽ daꞌregʉ, cʉ̃ weronojõ niseti, bajugʉre weecʉ niwĩ.\\nɄmʉ, numio daꞌrecʉ niwĩ majã.\\n28 Narẽ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n“Mʉsãrẽ añurõ waꞌato.\\nPãjãrã põꞌrãti masãputiya.\\nMʉsã aꞌti diꞌta wiorã nirãsaꞌa.\\nWaꞌire, mirĩcʉ̃arẽ, nipeꞌtirã waꞌicʉrãrẽ dutirãsaꞌa.”\\n29 Beꞌro narẽ ninemocʉ niwĩ: “Noꞌo baꞌase otese peri cʉosenojõrẽ, yucʉdʉca dʉcatisenojõrẽ mʉsãrẽ oꞌoꞌo. Te mʉsã baꞌase nirõsaꞌa. 30 Apeye quẽꞌrãrẽ, nipeꞌtirã waꞌicʉrã, wʉʉrã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarã, nipeꞌtirã catise cʉorãnojõ tá, tojo nicã pũrĩ yaꞌsasere baꞌarãsama. Narẽ tere cũuꞌu”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃. Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃.\\n31 Te nipeꞌtise cʉ̃ weeꞌquere weetuꞌajanʉꞌcõ, “Añubutiaꞌa”, ni ĩꞌacʉ niwĩ. Tocãꞌrõta weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ niꞌcãmocʉse nʉmʉrĩ beꞌro cja nʉmʉrẽ.","num_words":707,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 13\\n1 Adi yʉ warisena ʉdiaji mʉare tigʉ yigʉja yʉ. Yʉ ejaroti bocati yucãña mʉa. Ado bajiro gotia Dios oca tuti: Gãjire sĩgʉ̃ ĩ seti yi ãmoja, ĩre bʉsi ejabʉarã, “Riti yami. Ticʉ gʉa cʉni. Ito bajiroti bajicʉ”, yirã jʉ̃arã, ʉdiarã ñaja cʉni quena, yi gotia Dios oca tuti. 2 Iti rʉmʉ mʉa tʉ ñagʉ̃ ñeñaro yirãre goti quenocʉ yʉ, ĩna ñeñaro yirise jidicãjaro yirocʉ. Mʉa tʉ ñabitibojagʉti gãjerã ñeñaro yirãre cʉni goti quenoa yʉ, jidicãjaro yirocʉ. Ñeñaro yirã ĩna ñaja ti ejacõri, bʉto ĩna tʉoĩa bʉjatobitiroca yigʉ yigʉja yʉ. 3 Ĩnare ito bajiro yʉ yija ticõri, “Cristo ĩ ãmoro bajiro gotiami Pablo”, yi tʉoĩarãji mʉa. Ĩna ñeñaro yirise jidicãjaro yirocʉ, oca sẽoro yigʉ yiguĩji Cristo. Ito yicõri ĩ masirise mʉare ĩogʉ̃ yiguĩji. 4 Manire bajiro rujʉ cʉticõri yucʉtẽojʉ ĩna jajuja godañi Cristo. Ito bajiro ĩna yibojarocati adocãta Dios ĩ masirisena ñami ĩ ĩja. Cristore yʉ tʉorʉ̃nʉja ticõri, “Rojogʉ ñami Pablo”, yama masa yʉre. Ito bajiro ĩna yibojarocati Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, yʉ oca sẽoroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri mʉa tʉ ejacõri, ĩna ñeñaro yirisere jidicãjaro yirocʉ, oca sẽoro mʉare goti quenocʉja yʉ.\\n5 “¿Riti Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñati yʉ?” yi tʉoĩaña mʉa. “¿Riti Cristo yʉ ya ʉsijʉ quedi sãja ecorʉ ñati yʉ?” yi tʉoĩaña mʉa. “Cristo yʉ ya ʉsijʉ quedi sãja ecorʉ ña yʉ”, mʉa yi tʉoĩabeja, Cristore tʉorʉ̃nʉrã meje ña mʉa. 6 “ ‘Riti Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami Pablo’, yʉre yirãji mʉa”, ya yʉ. 7 Mʉa ñeñaro yibititoni mʉre yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. “Ĩnare queno Dios oca riasoñi Pablo”, yʉre ĩna masa yi wanʉjaro yirocʉ meje Diore senia yʉ. Quenarise riti mʉa yire ãmoa yʉ. Ito bajiri mʉa queno yitoni Diore seni ĩsia yʉ. “Ĩnare queno riasobisĩ Pablo”, masa ĩna yibojaja cʉni, no yibea yʉre. 8 Oca ñasarise tʉorʉ̃nʉjaro ĩna yirocʉ, Dios oca riasoa yʉ. Oca ñasarise ĩna tʉorʉ̃nʉ jidicãroca yi ãmobea yʉ. 9 Ito bajiri mʉa tʉ ejacõri, “Queno Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna”, yi yʉ ti masija, sẽoro mʉare bʉsibicʉja yʉ. Ito bajiro iti bajija, ticõri bʉto wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri ĩ ãmoro bajiro riti yijaro ĩna, yirocʉ mʉare Diore seni ĩsia yʉ. 10 Mʉa tʉ ejacõri sẽoro mʉare bʉsi ãmobea yʉ. Ito bajiri yʉ waroto riojʉa adi papera mʉare cõa yʉ. Mʉa oca sẽoroca yʉ yitoni yʉre cũñi mani Ʉjʉ. Oca sẽobitijaro ĩna, yirocʉ meje yʉre cũñi ĩ. Ito bajiri mʉa tʉ ejacõri mʉa oca sẽoroca yi ãmoa yʉ.\\n11 Itocõ uca yʉ ñarã yʉ mʉare. Queno ñaña mʉa. Cristo ĩ ãmoro bajiro riti yiya mʉa. Yʉ mʉare gotirise tʉorʉ̃nʉña. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri ñaña mʉa. Oca ñaja itire quenoña. Ito bajiro mʉa yija, mʉare ti maicõri mʉa rãca ñatĩñagʉ̃ yiguĩji Dios. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenaroca yigʉ yiguĩji ĩ. 12 Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari queno wanʉre rãca gãmeri seniĩa ñasotiya mʉa. 13 Ado gãna Cristore tʉorʉ̃nʉrã, “Quenajaro”, yi ñucama mʉare.\\n14 “Ĩnare queno yiya Cristo mʉ”, yirocʉ mʉare yiari mani Ʉjʉ Jesucristore senia yʉ. “Ĩnare maiña Dios mʉ, ito yicõri ĩna rãca ñaña Espíritu Santo mʉ”, yi seni ĩsisotia yʉ ñarã yʉ, mʉa jeyarore yiari. Itocõ ña.","num_words":494,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Raabara soiduba ĩjãbasi Jeowara | Wũãwũãra jaradiara\\nKrĩchada pʉwʉrʉ Jerikodepanʉta, maʉ̃ra pʉwʉrʉ Kananne bʉ. Mamara ẽbẽrabara Jeowara ĩjãnaẽ. Mamina mamara bʉ yuwẽrã awuarabʉta wuabemarãraira, maʉ̃ trʉ̃ra Raa.\\nIyi warraraenaʉ̃ba, Raabara ũrĩbasi Jeowaba kʼãrẽ obadata. Kʼawuasi Jeowaba sãwũã kʼarebasita iyi pʉwʉrʉ Israelta ãyi nejura makenaita. Mawũã berabarisi Jeowaba Moisedeba kʼareba ẽdrʉbiside iyi pʉwʉrʉ Israelitarãra Egitodeba. Puzara (mar Rojo) ẽzadra ewasi obabita iyi pʉwʉrʉ kĩrãbaridamarẽã. Mawũã nʉmʉne Raabara ũrĩsi pʉwʉrʉ Jeriko kʼaitabasita Israelitarãra iyi bʉmae.\\nRaabara kʼarebasi ordade zedarãra Jeowata ĩjãbasibaera\\nEwariaba diamasi eda jũẽsida Israeldebemata ũme Jeriko pʉwʉrʉ ordade. Ãyira Raa deda topʉesida. Aramaʉ̃ta Raabara jarasi iyideda pikiadamarẽã, maʉ̃ diamasi Jeriko nokʼobara kʼaʉbawasi ũme zesidata pʉwʉrʉ ordade, akʉza maʉ̃rãra Raa deda kʉpanʉta, maʉ̃ kʼãrẽa zokʼabʉesi iyi ne zokʼãrãta maʉ̃ra jʉrʉde. Aramaʉ̃ta ¿Kʼãrẽta osi Raabara? merasi iyi de ʉ̃tre maʉ̃ra zeina, aramaʉ̃ta nokʼora nezokʼa zebʉrʉdera jarasi, ordade zedapeadara jari topoa. Mamina kʼaidu wãnara pẽwãnaña. Mawũã kʼarebasi Raabara Israelitarãra. ¿Kʼawua kĩrãbʉka kʼãrẽa kʼarebasita?... Iya ĩjãbasibaera Jeowata. Akʉza kʼawuabasibaera Israelitarãra Jeowaba kʼarebaita pʉwʉrʉ Kanan diaita.\\nRaa dedaʉba wãina pʉwʉrʉ ordade zedarabara jarasida, Daizezeba makenabʉrʉde pʉwʉrʉ Jerikota. Bʉta bʉ mebẽrãbawarãra beiẽãsida. Mamina ¿Kʼãrẽta oibarabasi Raabara iyi beiẽbaira?... yi ordade zedarabara jarasida jũkara purruta wueda erbari jirabʉmarẽã, akʉza yi mebẽrãsida ãba jʉredamarẽã jarasi iyi deda. Maʉ̃raba jarada kĩrãkʼa osi Raabara. ¿Kãgaka jaradiamarẽã kʼãrẽta berabarisita maʉ̃ tẽã jʉneãra?...\\nJeowabara makenaẽbasi Raara yi mebẽrãbawara\\nMaʉ̃ tẽã jʉneã Israelitarãra pʉwʉrʉ Jeriko aʉdu bʉrra wãkʼawasida, ewari juwa kira ara aba (6) bayeda nruemaza kʼãrẽ jaraẽã, mamina ewari juwa kira ara ũme (7) babʉrʉdera, ãyira pʉwʉrʉ Jeriko aʉdu juwa kira ara ũmebayeda bʉrrasida, aramaʉ̃ta ãyira jõmaʉ̃ta mejãcha jʉʉrasida, maʉ̃ne Jeowaba osi Jerikode denʉmera jõma tegezoamarẽã. Mamina ¿Sãwũãsi Raa dera? jũkara purruta wueda erbari jirabasibaera tegezoaẽbasi. ¿Ũdubʉka dibujode jũkara purru erbari jirabʉra?... Mawũã beudaẽbasi Raara yi mebẽrãbawara.\\n¿Kʼãrẽta kʼawuaseabʉ Raadebara?... Iyara kʼawuabasi Daizezeba kʼarebaita, maʉ̃ kʼãrẽa soiduba ĩjãbasi Jeowara. Iya ũrĩbisidade Jeowaba nebia zroma obʉ ʉ̃rʉ maʉ̃ba kʼarebasi iya Jeowa audre ĩjãita. Bʉabida nemejãcha kʼawuanʉmʉ Jeowa ʉ̃rʉ. ¿Ũrĩka Jeowaba jarabʉra Raade kĩrãkʼa?... Ũrĩñi.\\n¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ kʼawuabasi Raabara warraraenaʉ̃ba?\\n¿Sãwũã kʼarebasi Raabara Israelitaranebemara yi ordade zedara? ¿Kʼãrẽa kʼarebasi?\\n¿Kʼãrẽta jarasida yi ordade jũẽnabara Raara?\\n¿Kʼãrẽa beiẽbasi Raara? ¿Bʉara ũrĩka Jeowa bedʼeara?","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti GÁLATAS 2\\nJesús ĩ cõariarã Pablore ĩna ĩavariquẽnare queti\\n1 Jerusalénjʉ yʉ vacato bero, jʉaãmo cõro, gʉbo babari jẽnituari cʉ̃mari bero, Jerusalénjʉ vacajʉ yʉ quẽna, Bernabé rãca. To yicõari, Tito vãme cʉtigʉre ji vacajʉ yʉ. 2 Dios ĩ ejarẽmose rãca, “Tojʉ varoti ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, vacajʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃ri, “Ñamasurã ñaama” ĩna yirʉ̃cʉbʉorã rãca rĩne rẽjacõari, goticajʉ yʉ. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ”, ĩnare yigoticajʉ. “Riojo masu ĩnare gotimasiorũgũgʉ̃mi Pablo” ĩna yiajimasirotire yigʉ, to bajiro ĩnare yicajʉ. “Tire ĩna ajimasibetijama, yʉ gotimasiocana quẽne, quẽnaro Dios ĩ yisere ajimasibetirʉarãma ĩna quẽne” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajise goticajʉ yʉ. 3 Tire ajicõari, yʉ gotirore bajirone tʉoĩacama ĩna quẽne. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Dios yarã ñaja yʉa; to bajiri ĩre cʉdirona ñaja” yirã, jud'io masa circuncisión yiadire ti ñaboajaquẽne, yʉ rãcagʉ Titore ĩre yirotibeticama ĩna yuja. To bajiro ĩre yirotibeticama, Tito, jud'io masʉ me ñari, circuncisión yiyamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne. 4 Gãjerãma, “¿No bajiro yati Cristore ajitirʉ̃nʉrã? ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdiati ĩna?” yiĩarã, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yʉare yitocõari, rẽjacama ĩna. “Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama. To bajiro ĩna tʉoĩacatore bajiro yʉa yitʉoĩarotire bojaboacama. To bajiri yʉa rãca rẽjacõari, “Titore circuncisión yiya”, yiboacama ĩna. 5 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, cojo vãme yʉare ĩna goticatore bajiro ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro manire ĩ yise queti, mavisiare mano, riojo Pablore Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone gotimasiocõa ñarũgũato” yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. To yicõari, Galacia sitana, “Quẽnaro Dios manire ĩ yise queti mani ajicatore bajirone bajiyuja” mʉa yimasirotire yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ.\\n6 Gãjerãjʉa, “Ñamasurã ñaama” Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro riojo gotimasioami Pablo”, yicama ĩnama. “ ‘Rojose maja mʉare’ Dios manire ĩ yiĩavariquẽnase mʉ gotimasiorʉajama, gajeye gotimasiorẽmoroti ñaja”, yʉre yibeticama. “Ado bajiro bajiriarã ñari, ñamasurã ñaama ĩna” gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. “ ‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro masirã ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios quẽne”, yire maja. 7 Ado bajirojʉa yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã: “Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ quẽne. ‘Jud'io masa mere quẽne yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise queti gotimasiocudiato’ yigʉ, mʉre cõañumi Dios”, yʉre yicama ĩna. “ ‘Jud'io masare gotimasioato’ yigʉ, Pedrore Dios ĩ cõariarore bajiro mʉre quẽne cõañumi, ‘Jud'io masa mere gotimasioato’ yigʉ”, yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã. 8 To bajiro yʉ yijama, ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Dios ĩ masise Pedrore ʉjoyumi, “Yʉ bojarore bajiro jud'io masare gotimasioato” yigʉ. Pedrore ĩ ʉjoriarore bajiro yʉre quẽne ʉjoyumi Dios, “Jud'io masa mere gotimasioato” yigʉ.\\n9 To bajiri ti macana yʉa rãca rẽjacana, ñamasurã ñacama Santiago, Pedro, Juan quẽne. Yʉ gotisere ajicõari, “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, to bajiro Pablore gotimasio roticõañumi”, yimasicama ĩna. To bajiro yirã ñari, yʉre, yʉ rãcagʉ Bernabére quẽne, ado bajiro yʉare goticama ĩna: “Yʉare bajiro Dios ĩ bojasere yirã ñaja mʉa quẽne. Jud'io masare yʉa gotimasiosere Dios ĩ bojarore bajiro jud'io masa mere mʉa gotimasiosere bojaami”, yʉare yigoticama ĩna. 10 To yicõari, ado bajise rĩne yʉa yirotire goticama: “Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare gotimasiocudiroti ti ñaboajaquẽne, adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre ĩnare masiritibeticõari, gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja”, yʉre yicama. To ĩna yicatore bajirone masiritibeticõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yicajʉ yʉ.\\nPablo, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, Pedrore ĩ yire queti\\n11 Pedro, yʉa tʉoĩacatore bajirone gotiboarine, berojʉ Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, ejacõari, rojose yicami. To bajiri ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, ĩre yicajʉ yʉ. 12 Ado bajiro rojose yicami Pedro: Rĩjorojʉ Antioqu'iajʉ ejacõari, quẽnaro yicami maji. Jud'io masa me ñarã rãca baba cʉticõari, ĩna rãca bacami. To bajiro ĩ yiñarone, Jerusalén macana Santiago ĩ cõariarã ĩacudirã ejacama ĩna quẽne. “Jud'io masa me ñarã, Dios ĩ rotimasire cʉdimena, circuncisión yibetiriarã ĩna ñajare, ĩna rãca babetiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama ĩna. Ĩna ejasere ĩacõari, “ ‘Rojose yaja mʉ’ yʉre yiroma” yigʉ, güicami Pedro, ĩ quẽne jud'io masʉ ñari. To bajigʉne, babetirũtuacami, jud'io masa me ñarã rãca yuja. 13 Ti macana, gãjerã jud'io masa, jud'io masa me ñarã rãca Pedro ĩ babetire ĩacõari, ĩre bajirone babeticama ĩna quẽne, ĩna masune “Ĩna rãca mani bajama, quẽnacõaja” yitʉoĩarã ñaboarine. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Bernabé quẽne, ĩnare bajirone babeticami, jud'io masa me ñarãre bʉto ĩamaigʉ̃ ñaboarine. 14 To bajiri, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti ti gotirore bajiro tʉoĩamena ñari, to bajiro yama” yimasicõari, jediro masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ado bajiro ĩre yigoticajʉ yʉ: “Jud'io masʉ ñaboarine, tirʉ̃mʉjʉ Moisés ĩ rotimasirere ajibecʉ ñacoasuja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, quẽnaro tʉoĩañuja mʉ maji. To bajiboarine Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉogʉre bajiro yaja mʉ quẽna. To bajiro mʉ bajijama, jud'io masa me ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare rotigʉre bajiro bajiaja mʉ: ‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu, “Rojose maja mʉare” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã mʉa ñarʉajama, jud'io masa yere Moisés ĩ rotimasiriarore bajiro cʉdiroti ñaja mʉare quẽne’ ĩnare yirotigʉre bajiro bajiaja mʉ. To bajiro mʉ bajise quẽnabeaja”, Pedrore ĩre yigoticajʉ yʉ.\\nTo yicõari, ado bajiro ĩre goticajʉ yʉ quẽna:\\n15 Mani jʉarã jud'io masa ñaja mani. To bajiri gãjerã masa, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdimenare bajiro bajirã me ñañuja mani maji. 16 To bajiboarine, berojʉ, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdise sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoasuja mani. To bajiro yimasirã ñari, jud'io masa ñaboarine, mani ñicʉa yere, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mani, “ ‘Rojose maja’ manire yiĩavariquẽnato Dios” yirã.\\n17 To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉare ajimenare bajiro bajiaja mani. To bajiro bajirã mani ñajare, “Rojose yaja mʉa”, manire yiĩaama yʉa yarã, Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉorã. Ĩna tʉoĩarore bajiro mani tʉoĩajama, “Cristo sʉorine rojose yaja mani, Moisés ĩ rotimasire cʉdimena ñari”, yitʉoĩaboarãja. ¿Rojose manire yirotiatique Cristo? ¡Yibeami! To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisés ĩ rotimasirejʉare mani ajibetijama, rojose yibeaja mani”, yimasire ñaja. 18 Moisére Dios ĩ roticũmasire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjarere mani tudi ajitirʉ̃nʉjama, rojose yirã yirãja mani. 19 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajiro gotiaja: “Adire cʉdijeomena, rojose yirã ñarʉarãma”, yigotiaja ti. Tirʉ̃mʉjʉ tire yʉ yimasijeoboajaquẽne, “ ‘Rojose maja’ yʉre yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoacajʉ yʉ. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacoacajʉ yʉ. To bajicõari, Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ, “Ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato Dios” yigʉ. Tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. 20 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ yʉ bajicatore bajiro bajibeaja yʉ yuja. Cristo, yʉ rãcane ñaami. To bajiri, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yʉ yirotire yigʉ. Ĩne ñaami yʉre maigʉ̃, yʉre rijabosar'i. 21 Mani jacʉ quẽnagʉ̃ ñari, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro yʉre ĩ yisere tegʉre bajiro bajirʉabeaja. Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere mani ajisʉyase sʉorine rojose mani yise vajare yirẽtoecoriarã mani ñajama, Cristojʉa manire ĩ rijabosare, vaja maniboriaroja.","num_words":1066,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 4 BSNNT - To ĩ yiro bero, gajeye ado bajise - Bible Search\\nÕ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoroti queti\\n1To ĩ yiro bero, gajeye ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ, jãnariasojere ĩacajʉ yʉ. To yʉ ĩamʉorone, jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto, ado bajiro ocaruyucajʉ ti:\\n—Mʉjaaya. Bero bajiroti quetire mʉre ĩorʉcʉja yʉ —yʉre yi ocaruyucajʉ.\\n2To bajiro ti yirone, Esp'iritu Santo sʉorine õ vecajʉ ejagʉre bajiro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ sĩgʉ̃, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujicami. 3Ĩ rioga, bʉto yaacajʉ. Gʉ̃ta quẽnase, jaspe vãme cʉtise, to yicõari, gaje gʉ̃ta, cornalina vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ. Ĩ rujiro tʉjʉ buerimamʉre bajiriberua ñacajʉ. Gajea gʉ̃ta, esmeralda vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ tiberua. 4Ĩ rujiro tʉjʉ veinticuatro cũmurori, ʉjarã ya cũmurori ñagãnibiacajʉ. Ti cũmurorijʉre bʉcʉrã rujicama. Botise sudi sãñarã ñacama ĩna. To bajicõari, oro bedori jeocama.b 5Ĩna vatoagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmurojʉne bʉjo ĩ yabese budicajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro, ti bʉsʉrore bajiro bʉsʉcajʉ. Ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ jea ʉ̃jʉricʉri rʉ̃gõcajʉ. Ado bajiro yigotiro bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ĩ ñasere gotiro bajicajʉ.c 6Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉane ʉtabʉcʉrare bajirita ñacajʉ. Oco botirita ñacõari, quẽnaro ruyurita ñacajʉ.\\nTo bajicõari, ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ti cũmuro sʉyarojʉa quẽne, riojojacatʉa, gãcojacatʉa quẽne, ĩaĩañamana babaricãrãcʉ ñacama. Ĩna rujʉri jediro cajeari cʉticama. Ĩna riogari ñarijacatʉa quẽne ĩna sʉyarojʉari quẽne cajeari cʉtirã ñacama. 7Ñasʉogʉ, yai, león vãme cʉtigʉre bajigʉ ñacami. Ĩ beroagʉ, ta vecʉre bajigʉ ñacami. Ĩna beroagʉ, masʉ riogare bajiro rioga cʉticami. Tʉsagʉ, ga jaigʉ, vʉgʉre bajiro bajigʉ ñacami. 8Tocãrãcʉ, cojomo cõro, coja jẽnituarorãca querʉjʉri cʉticama. Ĩna rʉjʉrijʉ quẽne cajeari cʉticama. Ti joejʉa, ẽñerocajʉa quẽne cajeari cʉtirã ñacama. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro basarũgũcama ĩna:\\n—Mani ʉjʉ, quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Jediro masigʉ̃ ñaami. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃ ñaami. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, varocʉ ñaami —yibasarũgũcama ĩna.\\n9Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, ʉ̃mʉari catimʉorʉ̃gõrocʉre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, ado bajiro yirũgũcama:\\n—Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro yaja mʉ —ĩre yirũgũcama ĩna.\\n10Tocãrãcajine to bajiro ĩna yirone, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, ĩ tʉjʉ muquearũgũcama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Muqueacõari, ĩna jeoribedorire, “Rotirimasʉ ñaja yʉ” yimasioriabedorire juacõari, ĩ rujiro rĩjorojʉa cũrũgũcama, “Quẽnaro mʉ yise sʉorine mʉre rotibosamasiaja yʉa” yirã. To yicõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro yicama:\\n11—Yʉa ʉjʉ, mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ. Ñajediro rujeomasir'i ñaja mʉ. Ti ñarotire mʉ bojatʉoĩamasire sʉorine ruyuacõari, ñacõa ñaja jediro. To bajiro yimasir'i mʉ ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja: “Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro” mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja —ĩre yicama ĩna.","num_words":433,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji FILIPENSES 3\\nAnodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶a\\n1 Inioxoadipi, digawini owidijedi yotaɡ̶a. Aniniitibeci leeɡ̶oditiwaji mida anenitege Ǥoniotagodi. Daɡ̶a jiditace niɡ̶ijoa baanaɡ̶a jidi, aidigecaɡ̶aleɡ̶e, pida ɡ̶adaxawanitiwaji matiteteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi.\\n2 Anidakitiogi niɡ̶ijo ane niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece ane beyagi, niɡ̶idi oko liciagi necexodi (ane diɡ̶ica jaoɡ̶a), idioka limedi moditibece me leeditibige me idinakagitaɡ̶a ane lakatigi judeutedi moikee me loiigi Aneotedoɡ̶oji. 3 Igaataɡ̶a niɡ̶ida moko beɡ̶ewi moko Aneotedoɡ̶oji loiigi. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Liwigo ɡ̶odaxawa me joɡ̶eeɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji, ɡ̶odinitibece leeɡ̶odi mida anejinaɡ̶atege Cristo. Niɡ̶ida moko ajinakatonaɡ̶a ane lakatigi daɡ̶a idinakagitaɡ̶a.\\n4 Codaa emeɡ̶ee jakadi daɡ̶a jinakato lakataɡ̶a yoiigi me jocaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. Diɡ̶ica ane diletibige daɡ̶a yakadi me nakato niɡ̶inoa lakataɡ̶a, ee daɡ̶axatace me domiɡ̶ida ane leeɡ̶odi me jinakato niɡ̶inoa lakataɡ̶a yoiigi. 5 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶eote oito nokododi me janitini, odaa jeɡ̶etidakagi ane lakatigi yoiigi, leeɡ̶odi mida anejitege loiigi Israel. Ee litaagi ane licoɡ̶egi Benjamim. Iditawece eiododipi hebreu (ane loiigi Israel). Jiɡ̶ijo me jotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco yoiigi leeɡ̶odi jiɡ̶ijo me ee fariseu. 6 Niɡ̶ijo jotigide idioka limedi me joletibige niɡ̶ica ane domaɡ̶a yemaa Aneotedoɡ̶oji, odaa ja jiatetibece Cristo loiigi (jiletibige daantiɡ̶idaaɡ̶ida ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji). Jiɡ̶ijo me jotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa joaniɡ̶idaa niɡ̶ina ane yoiigi modiletibige daɡ̶a ideɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ijo aneji.\\n7 Pida leeɡ̶odi niɡ̶ijo Cristo ane igotediwa, ijoatawece niɡ̶ijoa ane jao niwaló niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ina natigide idejigotalo micataɡ̶a niɡ̶ina ane diɡ̶ica niwaló. 8 Pida anewi, ijotawece niɡ̶ijo ane inepilidi codaa me niɡ̶ijo aneji jotigide idejigotalo micataɡ̶a niɡ̶ina ane diɡ̶icata niwaló. Pida ane diniwaloetomi caticedi niɡ̶ijo aneji, me jowooɡ̶odi Jesus Cristo me Iniotagodi. Jiɡ̶ijaa leeɡ̶odi Cristo me jika ijoatawece niɡ̶ijoa ane jinakato niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ina natigide idejigotalo ijoatawece niɡ̶ijoa ane inepilidi codaa aneji micataɡ̶a niɡ̶ina naagogo, jaotibige me jakadi mida anejitege Cristo, 9 codaa jaotibige me jakadi me idexogotege. Niɡ̶ina natigide aɡ̶alee joletibige daɡ̶a ideɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi me jotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Pida ja ideɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi me jaɡ̶atalo Cristo. Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote me ideɡ̶enaɡ̶a, leeɡ̶odi mejiwaɡ̶adi Cristo.\\n10 Niɡ̶ina natigide jemaa miniokiniwateda me jowooɡ̶odi Cristo, codaa jemaa me najigotediwa niɡ̶ijo nimaweneɡ̶egi aneo me yewiɡ̶atace, amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi me jibotege yawikodico digo anee me abotetege lawikodico. Niɡ̶inoa yawikodico inoa leeɡ̶odi mida anejitege Cristo. Eledi jemaa me najigotediwa nimaweneɡ̶egi amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi me daɡ̶a idoitege némaɡ̶a nige limedi me ideleo, digo mijoataɡ̶a me daɡ̶a doitetege lemeɡ̶egi. 11 Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee jakadi me inibeotege me idewiɡ̶atace midiaaɡ̶ejo miniwataɡ̶a, nigicota Aneotedoɡ̶oji me yewikatiditace émaɡ̶aɡ̶a.\\nIdinoniciwaɡ̶adi me idewiɡ̶atema Cristo micataɡ̶a nalokodeɡ̶ecajo laweeɡ̶enigi\\n12 Aɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji daantaɡ̶a jakadi inoatawece, codaa daaditaɡ̶adiaaɡ̶ica ibatiigi. Pida idinoniciwaɡ̶adi me inigaanyetece niɡ̶ica Cristo aneetediwa me najigotediwa leeɡ̶odi me dinigaanyetedici mida anejitege. (Idinoniciwaɡ̶adi micataɡ̶a nalokodeɡ̶ecajo me dinoniciwaɡ̶adi me dinigaanyetece noɡ̶eedi.) 13 Inioxoadipi, aɡ̶eji daantaɡ̶a inigaanyetece niɡ̶ijo Cristo aneetediwa. Pida onidateci ane jao, jemaa me idaagiditibige niɡ̶ijoa baanaɡ̶a jixomaɡ̶ateetedijo, codaa jiwiticogi idokida odoe. (Micataɡ̶a niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo.) 14 Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eniditediwa digoida ditibigimedi me idewiɡ̶atema Jesus Cristo, odaa idinoniciwaɡ̶adi (micataɡ̶a niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo) me joletibige me inigaanyetece niɡ̶ica inoɡ̶eedi, aneetediwa Cristo me najigotediwa leeɡ̶odi me idewiɡ̶atema.\\n15 Okotawece baanaɡ̶a ɡ̶odilitema ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, baanaɡ̶a ɡ̶odiciagi niɡ̶ina nigaanigawaanigi me ili nigepaa icota me ɡ̶oneleegiwa, idatawece leeditibige me jowooɡ̶a niɡ̶ida yowoogo. Diɡ̶ica ina akaamitelocotiwaji ane eledi anee me dowooko, Aneotedoɡ̶oji ikeetedaɡ̶awatiwaji ane iɡ̶enaɡ̶a. 16 Pida ele me idapaɡ̶a jiiɡ̶aticogi mejiwaɡ̶atece niiɡ̶enatakaneɡ̶eco, anejiwaɡ̶atece codaa niɡ̶ina natigide, idokidata mele me ɡ̶odigecaɡ̶aleɡ̶e.\\n17 Inioxoadipi, anowiikitiwa aneji me idewiɡ̶a akaamitawecetiwaji, codaa ina baɡ̶a awini niɡ̶ijo ane newiɡ̶a digo meetaɡ̶a aneji me idewiɡ̶a. 18 Jeɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji, odaa niɡ̶ina natigide jinoe niɡ̶ina mejitacaɡ̶awatiwaji meliodi oko lakapetedipi Cristo, leeɡ̶odi aɡ̶oyiwaɡ̶adi me yeleotetema niɡ̶inoa loenataka ane beyagi digoida mada nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 19 Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶etedicogi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. Niɡ̶idi oko inoka oyiwaɡ̶adi niɡ̶icoa anepaa lemaanaɡ̶a lolaadi. Odinaɡ̶axaketece niɡ̶icoa loenataka ane beyagi ane domaɡ̶a leeditibige moniboliɡ̶atece. Inoka oyowo niɡ̶inoa anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. 20 Pida okomoɡ̶oko ɡ̶onipodigi anejonaɡ̶a baɡ̶a digoida ditibigimedi. Idioka limedi me inibeoonaɡ̶atege lanokegi me icoɡ̶otedibigimece digoida ditibigimedi, Ǥoniotagodi Jesus Cristo anicota meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 21 Icota me iigi niɡ̶ina ɡ̶odolaadi ane diɡ̶ica loniciwaɡ̶a, ane yeleo, odaa najigotedoɡ̶owa ɡ̶odolaadi gela ane daɡ̶a yeleo, liciagi epaa lolaadi loniciweɡ̶enigi. Yatite niɡ̶ijo nimaweneɡ̶egi nelegi meote ɡ̶odolaadi gela. Niɡ̶ida nimaweneɡ̶egi eote inoatawece niɡ̶inoa aninoa micota moyiwaɡ̶adi.","num_words":627,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 18\\n☰ MATEUS 18 ◀ ▶\\nNiɡ̶ica ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi liwigotigi oko ane iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji\\n1 Jesus eɡ̶idaaɡ̶eeteda me yotaɡ̶aneɡ̶e Pedro, odaa niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶igotibeci midoataɡ̶a, odaa joɡ̶oige, moditalo, ��Amiina ica oko ane ɡ̶oneɡ̶egi ina naɡ̶a iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶enali ina oko?” 2 Odaa Jesus jeɡ̶enidite ijo nigaanigawaanigi, jiɡ̶ideyate liwigotigi niɡ̶ijo anodiotibece. 3 Odaa meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Nige daɡ̶a iigitiwaji aneni me ɡ̶adewiki, codaa nige daɡ̶adiniwikodenitibece micataɡ̶a niɡ̶ini nigaanigawaanigi, Aneotedoɡ̶oji aiiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji, odaa aɡ̶ica anenitege. 4 Enice, niɡ̶ina oko ane diniwikodetibece, codaa aneo me liciagi niɡ̶ida nigaanigawaanigi, baaniɡ̶iniaa eneɡ̶egi ɡ̶oneɡ̶egi liwigotigi noiigi anida aneetetege Aneotedoɡ̶oji. 5 Odaa niɡ̶ina anele me dibatege niɡ̶ina nigaanigawaanigi liciagi anejigo me jibatege niɡ̶idoda nigaanigawaanigi, codaa nige dibatege leeɡ̶odi Iboonaɡ̶adi, odaa niɡ̶ini oko dibatigi.\\nLeeditibige me jikanaɡ̶a ane ɡ̶odibeyacaɡ̶adi me jakaɡ̶atiwece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n6 Nigica aneo anigepidiɡ̶ica niɡ̶ina nigaanigipawaanigi me ika me idinakato, domaɡ̶a daɡ̶axa mele moigoetece lotoinaɡ̶adi naɡ̶ana wetiɡ̶a nelegi, oditaɡ̶a oyokoletinigi akiidi-eliodi moyoceɡ̶atidi, maleedeɡ̶eo niɡ̶ida loenatagi ane beyagi. 7 Niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o icota meliodi me nawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶inoa loenataka ane beyagi anowo eledi oko moika moyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶inoa anodineetoɡ̶owa idioka limedi minoa, pida Aneotedoɡ̶oji icota meote meliodi me nawikodeeɡ̶a niɡ̶ina oko aneo eledi oko moika moyiwaɡ̶adi.\\n8 Niɡ̶ina ɡ̶abaaɡ̶adi, idaa ɡ̶adoɡ̶onagi nigowo mabataa, leeditibige maloikatiti ɡ̶abaaɡ̶adi, codaa me ɡ̶adoɡ̶onagi micataɡ̶a daɡ̶akagiti, oditaɡ̶a alati. Igaataɡ̶a daɡ̶axa mele mokidatece ɡ̶abaaɡ̶adi, domigetaɡ̶a ɡ̶adoɡ̶onagi, pida akati makaatiwece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa idioka limedi me ɡ̶adewiki. Aɡ̶ele diɡ̶idoatawece ɡ̶abaaɡ̶atedi, ɡ̶adoɡ̶onaka, pida etiɡ̶adokolenitiogi noledi ane daɡ̶a ipe. 9 Ǥagecooɡ̶e nigeo mabataa, aloikatiti, micataɡ̶a daɡ̶a anoɡ̶aa, odaaɡ̶alati. Igaataɡ̶a daɡ̶axa mele makaatiwece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa idioka limedi me ɡ̶adewiki mokanitece ɡ̶agecooɡ̶e. Aɡ̶ele diɡ̶idiwatawece ɡ̶agecooɡ̶eli, pida etiɡ̶adokolenitiogi noledi ane daɡ̶a ipe.\\nAca waxacoco ananiadi\\n10 Anidakitatiwaji adaɡ̶aleetibige daatiɡ̶ica ane jaoɡ̶a niɡ̶inoda nigaanigipawaanigi. Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶icoa aanjotedi anodowediteloco niɡ̶ina nigaanigipawaanigi idioka limedi midi lodoe Eiodi ane ideite ditibigimedi. 11 Igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, janagi me jopilaɡ̶aditacalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina aniatagigipi.\\n12 Amiida ica anakatitecetiwaji? Diɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa anidiwa onaniteci taalia niwaxacocoli, oditaɡ̶a jaɡ̶aca aniadi. Odaa amigetiɡ̶ida anee? Ejitaɡ̶awa me yoya niɡ̶idiwa noventa-noove waxacocoli madi wetiɡ̶a anei me nadecoɡ̶onaɡ̶a. Odaa jiɡ̶igo doletibige naɡ̶ajo ananiaditibige. 13 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ina nige yakadi, eliodi me ninitibece, leeɡ̶odi me yakadi naɡ̶ajo niwaxacoco, odaa daɡ̶axa me ninitibece, caticedi linikegitema niɡ̶ijoa noventa-noove ane daɡ̶aniaditeda. 14 Jiɡ̶idaaɡ̶ee Ǥadioditetiwaji aneite ditibigimedi, ayemaa me aniatagigi anigeteɡ̶epidiɡ̶ica niɡ̶ina oko anonakato ane micataɡ̶a niɡ̶ina nigaanigawaanigi meyiwaɡ̶adi eliodi.\\nIca ɡ̶onioxoa ane dibatá\\n15 Nige dibatá ɡ̶anioxoa, eotaɡ̶adomi ane beyagi, emii minitaɡ̶a mokakaamitece, ikeenita ane libatiigi. Nige niwoditaɡ̶adomi, jaɡ̶anigaanyetece ɡ̶anioxoa. 16 Pida nige daɡ̶a niwoditaɡ̶adomi, odaa adeegi eletidi itoa oɡ̶oa domige itoatadiɡ̶ida ɡ̶adixigaɡ̶awepodi motaɡ̶aneɡ̶enitiwaji, awii aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Igaataɡ̶a mee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ‘Niɡ̶ina nigica oko ane yeloɡ̶odita eledi oko libeyaceɡ̶eco, leeditibige eletidi itoa oɡ̶oa domige itoatadiɡ̶ida oko midokida ane ligegi.’ 17 Pida nige daɡ̶a niwoditema niɡ̶idi oko, enice leeditibige eleɡ̶enitiogi niɡ̶idi lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Odaa nige daɡ̶aɡ̶a wajipatiogi niɡ̶idi lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ademii niɡ̶ini ɡ̶anioxoa micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane deɡ̶eyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji, codaa me laxokegi abataɡ̶a, codaa aɡ̶aleeɡ̶ica anenitege.\\nIca niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane yoli, codaa me ika anigica\\n18 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Okanicodaaɡ̶ica anoliitegetiwaji digoina iiɡ̶o, Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi aaɡ̶aɡ̶a yolitetege. Codaa okanicodaaɡ̶ica anikanitiwaji midaɡ̶aee digoina iiɡ̶o, Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi aaɡ̶aɡ̶a ika midaɡ̶aee. 19 Aaɡ̶aɡ̶a ejitaɡ̶awatiwaji, nigidi iniwataale niɡ̶ina akaamitiwaji digoina iiɡ̶o ane dinilakidetiwage odaa idokida ane lipoketegi niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Eiodi, odaa Eiodi ane ideite ditibigimedi jeɡ̶eote niɡ̶ica ane lipoketegi. 20 Igaataɡ̶a diɡ̶idiwa iniwataale, domige iniwatadiɡ̶ini oko ane yatecoɡ̶o moiweniɡ̶ide Iboonaɡ̶adi, odaa idejo miditaɡ̶a.”\\nNatematigigi ica niotagi ane daɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice naalewe eledi niotagi\\n21 Odaa Pedro jiɡ̶icotalo Jesus, ja ige, meetalo, “Iniotagodi, igame liwokodi me leeditibige me jixomaɡ̶ateetice inioxoa libeyaceɡ̶eco aneotomi? Domige leeditibige nigepaa seete me jixomaɡ̶ateetice libeyaceɡ̶eco inioxoa?”\\n22 Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Aɡ̶okexaa seete me ixomaɡ̶ateenitice libeyaceɡ̶eco ɡ̶anioxoa aneotaɡ̶adomi. Pida leeditibige midioka limedi me ixomaɡ̶ateenitice libeyaceɡ̶eco ɡ̶anioxoa aneotaɡ̶adomi, aleeditibige daɡ̶a anilaɡ̶ati.\\n23 Igaataɡ̶a niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali, eote liciagi niɡ̶ina inionigi-eliodi ane lowoogo me ilakidetedini naalewe liotagipi. 24 Niɡ̶ina naɡ̶a dinilakidetege, jonoɡ̶onadeegita ica liotagi ane dinaalewe deez miili icoa beexotedi oolo. 25 Aɡ̶aleeɡ̶ica nimaweneɡ̶egi me yedia niɡ̶ijoa naaleweli anowidi. Odaa niɡ̶ijo niotagodi ja domaɡ̶a diiɡ̶enataka niɡ̶ijo liotagi moyaa dioteci lodawa, lionigipi, moiwotagetibigiwaji, codaa moyaa idiwatawece ane nepilidi me yedianawaanigi naalewe. 26 Pida niɡ̶ijo niotagi ja yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe niɡ̶ijo niotagodi, odaa ja dipokota, meeta, ‘Aliitatiwa, jedianoda idiwatawece ane inaalewetaɡ̶awa anigida noko.’ 27 Odaa niɡ̶ijo niotagodi eliodi me iwikode, odaa ja ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ijoa naalewe, codaa ikatice mopi.\\n28 Pida ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo niotagi naɡ̶a noditice, odaa ja dakapetege ica eledi liotagi inionigi-eliodi. Niɡ̶ijo eledi niotagi baɡ̶a dinaalewe onexaa onateciɡ̶idiwa beexotedi naaleweta niɡ̶ijo odoejegi niotagi anowidi naalewe. Pida dibatigi lotoinaɡ̶adi, odaa ja iligice, meeta, ‘Yokaaɡ̶edi adediani niɡ̶ijoa anadinaalewe!’ 29 Odaa niɡ̶ijo lokaaɡ̶edi ja yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja dipokota, meeta, ‘Aliitatiwa, odaa icota me ɡ̶adediani idiodatawece ane inaalewetaɡ̶awa.’ 30 Pida ayemaa me ixomaɡ̶ateetedice, odaa ja yadeegi niɡ̶ijo lokaaɡ̶edi mani niwiloɡ̶onaɡ̶axi midiaaɡ̶i nigepaa yediatelogo ane naalewe. 31 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi eletidi niotaka niɡ̶ida niciagi, eliodi me agecaɡ̶alodipi, odaa jiɡ̶igotibeci oyeloɡ̶odita niotagodi, inionigi-eliodi. 32 Odaa niɡ̶ijo niotagodi jeɡ̶enidita niɡ̶ijo liotagi anowidi naalewe, odaa meeta, ‘Ejinaɡ̶a akamaɡ̶akaami niɡ̶ica nimeedi ane daɡ̶axa me agopeloagi! Ijoatawece niɡ̶ijoa dinyeelo owidi ane adinaaleweeni jixomaɡ̶ateetedice leeɡ̶odi manipokitiwa. 33 Odaa niɡ̶ida makaami leeditibige me iwikodeni ɡ̶adokaaɡ̶edi, digo anejigotaɡ̶awa me ɡ̶adiwikodeni.’ 34 Niɡ̶ijo niotagodi eliodi me yelatema, odaa ja iiɡ̶eticogi niɡ̶ijo limeedi mani niwiloɡ̶onaɡ̶axi moiloikatidi nigepaa yedia icoatawece ane naalewe. 35 Odaa jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶a igotedaɡ̶awatiwaji Eiodi ane ideite ditibigimedi nige deɡ̶ewi mixomaɡ̶ateenitedicetiwaji anowotaɡ̶adomi ane beyagi ɡ̶anioxoadipi.”","num_words":838,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.147,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 8\\nBojoro bʉjarãre wanʉre rãca ejabʉaja quena, yire gaye\\n1 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Ado Macedonia sita gãna Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã Dios ĩ queno yire gaye mʉare goti ãmoa yʉ. Ĩnare ti maicõri queno yiñi Dios. 2 Jaje oca tʉoĩa bʉjatobitibojarãti wanʉama ĩna. Bojoro bʉjarã ñabojarãti gãjerãre ejabʉarona jaje niyeru miojuama ĩna. 3 Ĩna miojuja ticõri, “Maibiticõri queno wanʉre rãca ĩsiama ĩna”, yi tʉoĩa yʉ. Ĩna rʉcorocõ ĩsibojarãti bojoro bʉjarãre tʉo maicõri, jai bʉsaro ĩsiama ĩna mʉcana. Yʉ senibitibojarocati queno ĩsiama ĩna. 4 “Jerusalén gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã bojoro bʉjarãre ejabʉa ãmoa gʉa. Ito bajiri adi niyeru ãmi wa ĩsiña ĩnare”, yi josama ĩna yʉre. 5 “Adocõ queno yirã yirãji ĩna”, yi yʉ tʉoĩa yuado rẽtoro queno yama ĩna. “Dios ĩ ãmoro bajiro riti yi ãmoa gʉa”, yama ĩna. “Diore cʉdicõri mʉre cʉni cʉdi ãmoa gʉa”, yama ĩna yʉre. “Niyeru miojucõri Jerusalén gãna bojoro bʉjarãre ejabʉa ãmoa gʉa”, yama ĩna yʉre. 6 Ĩna ito yija ticõri, “Corinto cʉto gãna tʉjʉ tʉdi wasa mʉ”, ya yʉ Titore. “Mʉ ña bojoro bʉjarãre yiari niyeru mioju rotirʉ. Itojʉ tʉdi wacõri ito bajiroti niyeru mioju ñama mʉ”, ya yʉ Titore. 7 Gãjerã rẽtoro masirã ña mʉa. Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa. Queno masirã ñari Dios oca goti rẽtobu masia mʉa. Gãjerãre bʉto ejabʉa ãmorã ña mʉa. Yʉre bʉto ti mairã ña mʉa. Ito bajiri bojoro bʉjarãre ejabʉarona gãjerã rẽtoro niyeru mʉa miojuja quena. Ito yicõri wanʉ quenaro mʉa miojuja quena.\\n8 Ito bajiro mʉare yʉ yija, rotigʉ meje ya yʉ. Queno wanʉ quenaro bojoro bʉjarãre ejabʉarona niyeru ĩsiama coriarã. “¿Riti gãjerãre tʉo maiati ĩna?” yirocʉ ya yʉ mʉare. Bojoro bʉjarãre m��a tʉo maija, ĩnare ejabʉarona niyeru miojurã yirãji mʉa. 9 “Manire ti maicõri manire goda ĩsiñi mani Ʉjʉ Jesucristo”, yi tʉoĩarã ña mʉa. Dise rʉyabeto rʉcogʉ ñabojagʉti manire ti maicõri ĩ rʉcorise jidicãyijʉ. Adi sita ejagʉ bojoro bʉjagʉ robo bajiro ñayijʉ ĩ. Ito bajiro ĩ bajijare catitĩñarã yirãji mani. Manire ĩ queno yirajʉna sʉoriti ñejʉa rʉyabetoja manire.\\n10 Mʉa queno ñare ãmogʉ̃ yʉ tʉoĩarise mʉare gotigʉ ya yʉ. Iti rʉmʉca rodo mʉa yisʉore mʉa tʉoĩare ãmoa yʉ. Iti rʉmʉca rodo bojoro bʉjarãre ejabʉarona niyeru miojusʉoyija mʉa. Mʉa miojusʉore mʉa tĩore ãmoa yʉ. “Bojoro bʉjarãre ejabʉarona niyeru miojuto mani”, yirã, wanʉre rãca niyeru miojusʉoyija mʉa. 11 Adocãta cʉni ito bajiroti niyeru miojutĩñacõña mʉa. Mioju tĩocõri mʉa cõaja quena. Iti rʉmʉ wanʉ quenaro mʉa miojuado bajiroti yija quena adocãta cʉni. Maimenati mʉa ĩsija quena. 12 Ado robojʉa bajia: Jairo mʉa rʉcoja jairo ĩsija quena. Jabeto mʉa rʉcoja jabetoti ĩsija quena. Maimenati wanʉre rãca mʉa ĩsi ãmoja mʉare wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios.\\n13 “Bojoro bʉjarãre ejabʉaya”, yʉ yija, “Ĩsi jeocõña”, yigʉ meje ya yʉ mʉare. “Bojoro bʉjarãre niyeru ĩsi jeocõri, bojoro bʉjaya mʉa”, yigʉ meje ya yʉ mʉare. 14 Coro bajiro ñarejʉa mʉa ñaja quena. Mʉa ña jaje rʉcorã. Ito bajiri, “Bojoro bʉjarã ñama ĩna”, yi ti masicõri ĩnare mʉa ĩsija quena. Mʉa ãmorise iti manija, mʉare ĩsirã yirãji ĩna cʉni. Ito bajiri ñejʉa rʉyabetoja ĩnare, mʉare cʉni. Ito yija corocõ ñarã yirãji mʉa. 15 Dios oca tuti ado bajiro gotia: “Jairo mioju ãmorã ñabojarãti ĩna ãmoro rẽtoro bʉjabisijarã ĩna. Gãjerãma jabetacã miorã ñabojarãti ĩna ãmorocõ bʉjayijarã ĩnama”, yi gotia Dios oca tuti.\\nTito mesare queno boca ãmiña mʉa, Pablo ĩ yi ñucare gaye\\n16 Mʉare yʉ tʉo mairo bajiroti mʉare tʉo maiami Tito cʉni. Mʉare ejabʉa ãmoami ĩ cʉni. Mʉare ĩ tʉo mairoca yiñi Dios. Ito bajiro ĩ yija, “Queno ya Dios mʉ”, ya yʉ ĩre. 17 “Corinto cʉto gãnare ejabʉatẽña”, yʉ yi gotija, queno wanʉ quenaro cʉdiquĩ Tito. “Baʉ, wacʉja yʉ”, yi cʉdiquĩ ĩ. Mʉare bʉto tʉo maigʉ̃ ñari ĩmasiti, “Ĩna tʉ wacʉja yʉ”, yi tʉoĩaquĩ ĩ.\\n18 Titore baba cʉti warocʉ mani bajiro Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃re mʉa tʉ cõa yʉ. Masa jeyaro ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñami ĩ. “Dios ocare queno goti rẽtobu masigʉ̃ ñami ĩ”, yi gotiama jeyaro Jesure tʉorʉ̃nʉrã. 19 Ĩnare niyeru mioju ejabʉajaro yirona, ĩre besecã Jesure tʉorʉ̃nʉrã. “Bojoro bʉjarãre niyeru ĩsi ejabʉatẽña”, yicã ĩna ĩre. Bojoro bʉjarãre ĩsirona niyeru ĩna miojure gʉa ĩsi bateja ticõri, “Bojoro bʉjarãre queno ejabʉama Jesure tʉorʉ̃nʉrã”, yi tʉoĩarã yirãji masa jeyaro. Ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna. 20 “Adi gayeti niyeru ãmi rʉoguĩji Pablo”, yi masa ĩna yʉre bʉsiture ãmobea yʉ. Ito bajiro ĩna tʉoĩame yirocʉ queno tʉoĩacõri niyeru ĩsi ñuca yʉ. 21 “Niyerure ãmi rʉobiquĩji Pablo. Ñarocõti bojoro bʉjarãre ĩsi ñucacõgʉ̃ yiguĩji”, yi tiguĩji Dios yʉre. “Niyeru ñarocõti ĩsi ñucacõñi Pablo”, masa ĩna yijaro yirocʉ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ Titore baba cʉti ware ãmoa yʉ.\\n22 Ito yicõri ĩna rãca ado gãna ĩna beserʉ, gãji mʉa tʉ cõagʉ̃ ya yʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñari mani yagʉ ñami ĩ cʉni. Ĩre ti masigʉ̃ ñari, “Queno yigʉ ñami ĩ”, yi tʉoĩa yʉ ĩre. Coji rʉyabeto ejabʉa ãmosotiami ĩ. “Corinto cʉto gãna queno cʉdiama ĩna”, yʉ yija tʉocõri, mʉare ejabʉa ãmoami ĩ. 23 Mʉa tʉ gãna, “¿Ñimʉ ñaguĩjida Tito?” ĩna yi seniĩaja, ado bajiro mʉa cʉdija quena: “Pablo baba ñami ĩ. Pablo robo bajiro manire Dios oca goti rẽtobugʉ ñaguĩji ĩ cʉni”, mʉa yija quena. Gãjerã jʉ̃arã Titore baba cʉti warã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna cʉni. Ito bajiri mani ñarã ñama ĩna. Ĩna queno yire ticõri, “Queno yirã ñama Jesucristo ñarã”, yi tʉo masiama ado gãna ĩnare. Ado gãna Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã mʉa tʉ ĩna watoni ĩnare besecã. 24 Mʉa tʉ ĩna ejaja, rʉ̃cʉbʉore rãca ĩnare boca ãmiña. “Queno yirã ñama Corinto cʉto gãna. Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã ñama ĩna”, ya yʉ masa jeyarore. “Riti yami Pablo”, gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ĩna yi masitoni, yʉ gotiro bajiroti rʉ̃cʉbʉore rãca ĩnare boca ãmiña mʉa.","num_words":884,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 SAN PEDRO 2\\n“Socase ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉbesa”, yire queti\\n1 Diore gotirẽtobosarimasa socamena ĩna ñaboajaquẽne, gãjerã ñamasiñujarã, “Diore gotirẽtobosarã ñaja” yisocariarã. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne, mʉa rãca ñarʉarãma socase gotirimasa. “Socabetire mʉare gotiaja” yirã ñaboarine, rojose tʉoĩarã ñarʉarãma. To bajiro tʉoĩarã ñari, manire yirẽtobosar'ire ĩre terã ñarʉarãma. To bajiro bajirã ĩna ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yoaro mene ĩnare cõacõarʉcʉmi Dios. 2 To bajiro Dios ĩ yiroto rĩjoro, mʉa rãcana jãjarã rojose ĩna yirore bajiro yirʉarãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Dios ocare ajiterʉarãma. 3 To bajiro socase gotimasiorimasa, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, socase ti ñaboajaquẽne, ĩna gotimasiose vaja mʉare vaja sẽnirʉarãma. Tirʉ̃mʉjʉne “To bajiro rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios.\\n4 Dios tʉana, ángel mesa rojose yimasiriarã ĩna bajimasire quetire masirãja mʉa. “Rojose mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare yibecʉja yʉ”, yibetimasiñuju ĩ. “Rojose ĩna yicati vaja rojose ĩnare yʉ yirotire yucõa ñato” yigʉ, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju. 5 Tirʉ̃mʉjʉ Noé ĩ ñamasiriarodojʉ ñamasiriarãre quẽne, “Rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yibetirʉcʉja”, yibetimasiñuju ĩ. Ĩna jedirore oco ñamʉse rãca ĩnare ruureajeocõamasiñuju ĩ. To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja” gãjerãre yigotirũgũboar'i, Noé, ĩ yarã, cojomo cõro jedi, gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãrema ruubetimasiñuju. 6 Ĩnare ĩ yiriarore bajirone yiyumi Dios, “Sodoma macana, to yicõari, Gomorra macanare quẽne, rojose ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, yibetimasiñuju. Ti macarianare õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõamasiñuju ĩ. To bajiro ĩ yijama, “Adirodore ñarã rojose yirã, tire masicõari, tʉoĩamasiato” yigʉ, yimasiñumi. 7-8 Sodoma macanare, Gomorra macanare soereacõaboarine, Lot vãme cʉtimasir'ire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. Quẽnaro yigʉ ñamasiñuju Lot. Tocãrãcarʉ̃mʉne ti macariana Diore ajimena, rojose ĩna yisere ĩacõari, gãjerã “Rojose yama” ĩna yisere quẽne ajicõari bʉto tʉoĩasʉtiritirũgũmasiñuju Lot. To bajiri, “Ʉ̃jʉromi” yigʉ, ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios.\\n9 To bajiri, ti quetire mʉare yʉ gotise jedirore tuditʉoĩacõari, jʉa vãme ado bajise masiaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosamasiami”, yimasiaja mani. To yicõari, “Rojose yirãrema rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, rojose ĩna yijare, ‘Rojose tãmʉoña mʉa’ ĩnare yirũgũami Dios”, yimasiaja mani.b Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, “Rojose tãmʉoña mʉa” ĩnare ĩ yijama, adi macarʉcʉro ñacõari, rojose ĩna tãmʉoñarotire yigʉ, yiyuju. 10 “Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeaja maji” Dios ĩ yiĩarãre mani yijama, ado bajiro rojose yirãre yaja mani: Ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirũgũrãre, gãjerã ĩna rotisere ajiterãre quẽne, ĩnare yaja mani. To bajiro yirã ñarãma socase gotimasiorimasa. “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩacõari, güimenane, ángel mesare, to yicõari, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉomenama. 11 Socase gotimasiorimasa rẽtoro masirã ñaboarine, ĩnare bajiro yimenama Dios tʉana, ángel mesama. Vãtiare, “Rojose yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja”, ĩnare yimenama.\\n12 Socase mʉare gotimasiorimasa, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma. To bajiro rojose ĩna yise ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi mani ʉjʉ. 13 Gãjerãre rojose ĩna yire vaja, rojose tãmʉorʉarãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, “Ñamijʉ yirudirãsa mani”, yirã me ñarãma. Bojonemena ñari, ʉ̃mʉane yivariquẽnarã ñarãma. Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, ĩna quẽne mʉa rãca rẽjacõari, “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa yirũgũrãma. To bajiro rojose yirã ñaboarine, “Ado bajiro mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, mʉare yisocarãma. Rojose yirã rãca mʉa rẽjase sʉorine, mʉa jedirorene, “Rojose yirã ñarãma”, mʉare yiñagõjairãma masa.\\n14 Rojose yirã ñari, rõmia jãjarãre ajeriarã cʉtirʉa tʉoĩarũgũrã ñarãma. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare quẽnaro ĩna yitose sʉorine rojose ĩnare ũmato yirã ñarãma. To bajicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñari, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, quẽnaro yisocamasirã ñarãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarona ñarãma. 15 Cristo ocare ajiriarã ñaboarine, ajitʉjacõari, Dios ĩ bojabetire yirã ñarãma. Beor macʉ, Balaam vãme cʉtimasir'i, gãjoare bʉto ĩ bojariarore bajiro bojarã ñari, ĩ yiriarore bajiro rojose yirã ñarãma ĩna quẽne. 16 Balaamjʉa, rojose ĩ yirʉajare, Dios jediro masigʉ̃ ñari, Balaam ĩ jesavacʉ burro vãme cʉtigʉre masʉre bajiro ñagõrotimasiñuju. Ado bajiro ĩre yimasiñuju: “Rojose yigʉacʉ yaja mʉ”, ĩre yitud'itʉjomasiñuju burro. Rojose ĩ yirʉaboarere yibetimasiñuju Balaam ñamasir'i.\\n17 Quẽna gaje vãme mʉare gotirẽmoaja yʉ, socase gotimasiorimasa ĩna bajisere: Oco ñaboariagojeri ti oco manore bajiro bajirã ñarãma. To bajicõari, buerigaserire mino vẽarearore bajiro bajirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, Dios oca quẽnasere mani ajirʉaboasere manire gotimasiobetirʉarãma. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajiro ĩnare cõarʉcʉmi Dios. 18 “Rojose mani yiboajaquẽne, manire ĩavariquẽnacõa ñarʉcʉmi Dios”, yivariquẽnarãma. Tʉoĩamasimena ñari, to bajiro yirãma, “Gãjerã quẽne, mani yisere ajicõari, mani yirore bajiro rojose yato ĩna quẽne” yirã. To bajiro ĩna yijama, Diore ajimena rãca rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõari, mame Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩnare gotirãma. 19 “Socase mere mʉare gotiaja yʉa. Mani bojarore bajiro mani yijama, quẽnaja. Cojorʉ̃mʉ rojose mani yisere yitʉjarʉarãja” yirã ñaboarine, rojosere yisejacoariarã ñari, tire yitʉjamasimenama. To bajiro ĩnare gotirã ñaboarine, ĩna quẽne rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorona ñaboarine, to bajiro ĩnare gotirũgũrãma. 20 Ado bajiro bajirãma socase gotimasiorimasa: “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi Jesucristo mani ʉjʉ” yitʉoĩacõari, rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõaboarine, quẽna rojose ĩna yicõa ñajama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yiriaro rẽtoro rojose yirãma. 21 To bajiro rojose yirãrema, rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõaroti ñaboayuja. Tire bajimenane, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽna ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, quẽnabeti ñaja. To bajiro bajirã ĩna ñajare, bʉtobʉsa rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. 22 Cristore ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjasere ado bajiro gotiaja: “Ecari yai, mʉñocõari, ĩ mʉñosere tudibarʉcʉmi”, yigotiaja. Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja: “Ecari yese ʉeritatare yugui moasĩnir'ire quẽnaro mani guocõaboajaquẽne, titatare tudivacõari, yugui moasĩnirʉcʉmi quẽna, ‘Tudi ʉeri jaigʉ ñagʉ̃sa’ yigʉ”, yigotiaja.\\nb2:9 Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, “Rojose tãmʉoña mʉa” ĩnare ĩ yijama, adi macarʉcʉro ñacõari, rojose ĩna tãmʉoñarotire yigʉ, yiyuju.","num_words":901,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN JUAN 3\\nDios rĩa ñare queti\\n1 Ajiya mʉa. Mani jacʉ Dios, bʉto manire maiami. Manire maigʉ̃ ñari, “Yʉ rĩa ñaama”, manire yami. To bajiboarine, jãjarã ñaama Dios rĩa mani ñasere masimena. To bajirã ñari, Dios mani jacʉre quẽne masibeama. 2 Dios rĩa ñaja mani. Mani bajirotire, “Ado bajiro bajirʉarãja”, yimasibeaja mani. To bajiboarine, “Jesucristo ĩ tudiejaro, ĩre ĩarãne, ĩre bajiro bajicoarʉarãja mani”, yimasiaja mani. 3 Tire tʉoĩayurã ñari, rojose yibetirũgũaja mani, “Cristo rojose yibecʉ ĩ ñarore bajirone ñarãsa” yirã.\\n4 Rojose yigʉma, Dios ĩ rotisere yigʉ me ñagʉ̃mi. Ĩ rotisere mani cʉdibetine ñaja rojose mani yise. 5 “Jesucristo, rojose yigʉ me ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. “Quẽnase rĩne yigʉ ñari, rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ adi macarʉcʉrojʉre vayumi”, yimasirãja mʉa. 6 Jesucristo ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã, rojose yimenama. Rojosere yirãma, Jesucristore masirã me ñarãma. 7 Yʉ rĩare bajiro bajirã, mʉa vatoajʉ mʉare yitogʉ “Manicõato” yirã, quẽnaro ajicõĩaña. Sĩgʉ̃, “Quẽnaro yigʉ ñaja” ĩ yisocabetijama, Cristo ĩ yiriarore bajiro quẽnaro ĩ yisere ĩamasirʉarãja mʉa. 8 Rojose yigʉma, vãtia ʉjʉ ĩ rotisere yigʉ ñaami. Rẽmojʉne rojose rĩne yigʉ ñacõasʉoayumi vãtia ʉjʉ. To bajiboarine, Dios macʉ Jesucristo adi macarʉcʉrojʉre vayumi, vãti ʉjʉ masare rojose ĩ yirotisere “Yibeticõato ĩna” yigʉ.\\n9 Dios, rojose yibecʉ ĩ ñajare, ĩ rĩa quẽne, rojose yirã me ñaama. Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose yimena ñaama. 10 To bajiri, Dios yarãre, to yicõari, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yirãre quẽne ado bajiro ĩnare ĩamasiaja mani: Rojose yigʉma, to yicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamaibecʉma, Dios yʉ me ñagʉ̃mi.\\nGãmerã ĩamaire queti\\n11 Tirʉ̃mʉjʉne Dios ocare gãmerã ĩamairoti ñaja yirere ajisʉoadicajʉ mʉa. 12 Ca'in ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yibesa mʉa. Rojose yigʉ ñari, ĩ bedi quẽnase ĩ yisejʉare ĩajũnisinicõari, ĩre sĩamasiñuju.\\n13 To bajiri, ajiya mʉa, yʉ mairã: Adi macarʉcʉroana Diore ajiterã mʉare ĩna ĩatesere tʉoĩarejaibesa. 14 Tirʉ̃mʉjʉ Diore masimena ñari, mani rijato berojʉ, mani catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecobesuja mani maji. Yucʉrema, gãjerãre mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, “Mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani”, yimasiaja. Gãjerãre ĩamaimenama, Dios ĩ catisere ĩ ĩsirã me ñarãma ĩna. 15 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterãma, Dios ĩ ĩajama, sĩarimasa ñarã bajirãma ĩna. To bajiri, “Ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩnare ĩsibecʉmi Dios”, yimasiaja mani. 16 Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, manire ĩ maisere masiaja mani. To bajiri mani quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, gãjerã manire ĩna ĩateboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoroti ñaja. 17 Gajeyeũni jairo cʉogʉ ñaboarine, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ĩ ejarẽmobetijama, “Diore maiaja yʉ”, yisocagʉ ñagʉ̃mi. 18 To bajiri yʉ rĩare bajiro bajirã, “Gãjerãre ĩnare ĩamaiaja yʉa” yirã, ĩnare ejarẽmoroti ñaja.\\n“ ‘Dios, manire maigʉ̃ ñari, quẽnaro manire yirʉcʉmi’ yitʉoĩa variquẽnaroti ñaja”, yire queti\\n19 Gãjerãre mani maijama, “Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yimasirãja mani. To bajiri, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yimasirãja. 20 “Dios ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉbeaja yʉa” mʉa yitʉoĩa sʉtiritijama, “¿Rojose ñati yʉare?” yicõari, Diore sẽniroti ñaja. Ĩ ñaami mani rẽtoro masigʉ̃, to bajicõari mani ĩamairo rẽtoro ĩamaigʉ̃. 21 “Yʉ ye sʉorine rojose ñaja yʉre” mani yitʉoĩabetijama, Dios quẽne, “ ‘Mʉ ye sʉorine rojose ñaja mʉre’ manire yibecʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri güimenane, ĩre sẽniaja mani. 22 Dios ĩ rotisere mani cʉdijama, no mani sẽnirore bajirone manire cʉdirʉcʉmi. 23 Adi ñaja Dios ĩ rotise: “Yʉ macʉ Jesucristore ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa. Gãmerã ĩamaiña mʉa”, yiyumi Dios. 24 Tire ajirʉ̃cʉbʉorãma, Diorãca ñarãma. To bajiri, Esp'iritu Santore Dios ĩ cõare sʉorine, “Diorãca ñaja mani”, yimasiaja mani.","num_words":534,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti COLOSENSES 2\\n1 Mʉare yiari ruje Diore seni ĩsisotia yʉ. Laodicea cʉto gãna, yʉre tiĩamenare yiari ito bajiroti Diore seni ĩsia yʉ. “Manire yiari ruje Diore seni ĩsisotiami Pablo”, mʉa yi tʉoĩare ãmoa yʉ. Ito bajiri adi papera mʉare cõa yʉ. 2-3 Mʉare yiari ito bajiro Diore seni ĩsisotia yʉ, mʉa ya ʉsijʉ tʉoĩa oca sẽotoni. Sĩgʉ̃ ʉsi bajiro riti tʉoĩacõri mʉa gãmeri maitoni mʉare yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. Ĩ ocare queno tʉo masicõri, “Riti ña iti. Jesucristo masoana ña gʉa”, yi mʉa tʉoĩare ãmoa yʉ. Iti rʉmʉjʉ Jesucristo gaye ñarocõti goti jeobisijʉ Dios maji. Adi rʉmʉri ĩja ĩ goti jeobitire gotigʉ yami Dios manire. Cristo sĩgʉ̃ti ñami jeyaro tʉo masire rʉcogʉ. Dise rʉyabeto tʉo masigʉ̃ ñami ĩ. Ĩre mani tʉorʉ̃nʉja queno tʉo masirã ñarã yirãji mani cʉni. 4 Queno goti rʉorãre mʉa tʉorʉ̃nʉme yirocʉ, adi mʉare gotia yʉ. 5 Mʉa tʉ ñabitibojagʉti mʉare tʉo maicõri mʉa tʉ ñagʉ̃ bajiro bajia yʉ. “Sĩgʉ̃re bajiro riti ʉsi cʉticõri, queno Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñama Colosas cʉto gãna”, mʉare masa ĩna yija tʉocõri, bʉto wanʉa yʉ.\\nCristore boca ãmigoana ñari, ĩ ãmoro bajiro riti yija quena, yire gaye\\n6 Cristore boca ãmicõri, “Ĩti ñami yʉ Ʉjʉ ĩja”, yigoana ña mʉa. Ito bajiro yiana ñari, ĩ ãmoro bajiro riti yi ñasotiya mʉa. 7 Bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉ warona Dios ocare riasotiya mʉa. Ĩre queno tʉorʉ̃nʉcõri ĩre cʉdisotiya mʉa. Mʉare riasogoana yiado bajiroti bʉto bʉsa Jesucristore tʉorʉ̃nʉña mʉa. Ito yicõri, “Queno ya Dios mʉ”, yi wanʉsotiba mʉa.\\n8 “Oca ñasarise riasoa gʉa”, Jesure masimena ĩna yibojaja, ĩnare tʉorʉ̃nʉbesa mʉa. Jesucristo oca meje ña ĩna riasorise. Ĩna riojʉa gãna ĩnamasi tʉoĩa rujeore gaye riasoama ĩna. “Ado bajiro bajia adi macãrʉcʉ̃ro”, ĩna yi tʉoĩa rujeore gaye riasoama ĩna. Cristo oca meje ña ĩna riasorise.\\n9 Riojo mʉare oca gotia yʉ. Cristo sĩgʉ̃ti ñami jeyaro Dios gaye rʉcogʉ. Dios ĩ masirise, ĩ sẽorise, ĩ ñasarise Dios gaye disejʉa rʉyabeto rʉcogʉ ñami Cristo. Manire bajiro rujʉ cʉtibojagʉti Dioti ñami Cristo. 10 Ito bajiri Cristore boca ãmigoana ñari queno ʉsi cʉtia mani ĩja. Ĩre boca ãmicõri Diore cʉni boca ãmigoana ña mani ĩja. Cristoti ñami Ʉjʉ ñasagʉ. Ñimʉjʉa ĩre roti masigʉ̃ maquĩji. Ĩti ñami ũmacʉ̃jʉ gãna ʉjarãre, adi sita gãna ʉjarãre cʉni roti masigʉ̃. 11 Dios ñarã ��arona judio masa wiro tabojare bajiro yibisija mʉa. Dios ñarã ñarona Cristore tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Ito bajiri mʉa ñeñaro yi ʉyarisere mʉa jidicãtoni, mʉare ejabʉañi Cristo. 12 “Riti bajia. Cristo ĩ godabojarocati tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Ito bajiroti yʉre cʉni tʉdi catiroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Ito bajiro yi tʉorʉ̃nʉcõri idé gu rotiyija mʉa. “Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari gʉa ñeñaro yirisere jidicã ãmoa gʉa. Mama ʉsi wasoa ãmoa gʉa”, yi tʉoĩacõri idé gu rotiyija mʉa. 13 Iti rʉmʉjʉ ñeñaro yirã ñari, ito yicõri ñeñaro yirise jidicã ãmomena ñari, godana robo bajirã ñabojacʉ mani maji. Diore masirã meje ñacʉ mani. Cristore mani tʉorʉ̃nʉjare manire masoñi Dios. Ito yicõri mani ñeñaro yirise ãcabojo jeoñi ĩ. 14 Dios ĩ rotirise cʉdibiticõri seti cʉtirã ñacʉ mani maji. Yucʉtẽojʉ masare yiari Cristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti mani ñeñaro yirise ãcabojo jeoñi Dios. Ito yicõri mame oca gotirocʉ cajero ĩ rotisʉore jidicãcõri gaje wasoayijʉ Dios ĩja. 15 Ito bajiro Dios ĩ yijare, “Seti cʉtirã ñama ĩna”, yi masibeami rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás ĩja. Yucʉtẽojʉ manire yiari goda ĩsicõri, rʉ̃mʉ́are ruyumena ñarocõreti rẽtocũyijʉ Cristo. Ito bajiro ĩ yijare, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami Cristo. Ĩ masirise ĩorocʉ, rʉ̃mʉ́a ʉjʉ ĩ ñarãre cʉni rẽtocũyijʉ Cristo”, yi tʉoĩa mani.\\nDios ĩ ãmoro bajiro riti mani yija quena, Pablo ĩ yire gaye\\n16 Ito bajiri, “Rẽore ña, babesa, idibesa”, yire ma ĩja. “Bʉcʉrã rotire cʉdibea mʉa”, mʉare ĩna yibojaja, bojori bʉjare ma mʉare. “Gʉa ya basa rʉmʉ, gʉa ya tujacãra rʉmʉ cʉni rʉ̃cʉbʉobea mʉa. Mamʉ ũmacañi ĩ joeari rʉmʉ rʉ̃cʉbʉobea mʉa”, mʉare ĩna yibojaja bojori bʉjare ma mʉare. 17 Cristo ĩ godaroto riojʉa jaje rotire gaye ñayijʉ maji. “Cristo ĩ ejaja queno manire ejabʉagʉ yiguĩji ĩ”, judio masa ĩna yitoni jaje rotire gaye cũyijʉ Dios maji. Manire Cristo ĩ goda ĩsija bero bʉcʉrã ĩna yisotire mani yiroti meje ña ĩja. Adi rʉmʉri Cristo ĩ rotiro bajiro riti cʉdi warã yirãji mani ĩja. 18 Coriarã ado bajiro goti rʉoama mʉare: “Gʉa cãirojʉ ticõri queno Dios ĩ rotirise goti masia gʉa. Manimasiti mani ya rujʉre cami menija quena”, yi goti rʉoama ĩna mʉare. “Ángel mesare gʉa rʉ̃cʉbʉoado bajiro mʉa rʉ̃cʉbʉobeja, mʉare masobiquĩji Dios”, yi goti rʉoama ĩna mʉare. Ĩnamasiti tʉoĩa rujeocõri, ito bajiro goti rʉoama ĩna. “Gʉa robo bajiro mʉa yibeja, mʉare masobicʉ yiguĩji Dios”, yi rʉoama ĩna. Ito bajiro mʉare ĩna yibojarocati, ĩnare tʉorʉ̃nʉbeja. 19 Mani Ʉjʉ Cristo bajiro tʉoĩarã meje ñama ĩnaõna. Mani Ʉjʉ ñari, Cristo sĩgʉ̃ti ñami mani rijoga bajiro bajigʉ. Ĩre boca ãmigoana ñari ĩ ya rujʉ robo bajirã ña mani. Ĩre riti mani tʉorʉ̃nʉja, sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã yirãji mani. Ito yicõri Dios ĩ ãmoro bajiroti bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉ warã yirãji mani ĩja.\\n20 Manire goda ĩsicõri bʉcʉrã rotire jidicãcõri mame oca wasoayijʉ Cristo. Ito bajiri adi sita gãna ĩna tʉoĩa rujeore mani cʉdiroti meje ña. “Bʉcʉrã masa ĩna rotire mani cʉdija, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios”, ĩna yibojaja, mani cʉdiroti meje ña. ¿No yija ito bajibojarocati adi sita gãna ĩna tʉoĩa rujeorise cʉdiati mʉa maji? 21 Ado bajiro rotiama ĩna. Tite: “Itire bare meje ña. Babesa, moaĩabesa”, yama ĩna. 22 Ito bajiro ĩna riasoja, adi macãrʉcʉ̃ro gãna ĩna tʉoĩa rujeorise ña. Bare jedirise ña, ito yicõri mani ba jeoroti ña iti. 23 Ĩna tʉo seyorise ĩna riasoja tʉocõri, “Queno tʉoĩarã ñama”, yi tʉoĩabojama coriarã. Ito bajibojarocati queno tʉoĩarã meje ñama ĩna. Ado bajiro riasobojama ĩna. Tite: “Gʉa rʉ̃cʉbʉoanare rʉ̃cʉbʉoja quena. ‘Masigʉ̃ meje ña yʉ’, mani yija quena. Mani tʉoĩa bʉjatobeja quena. Manimasiti mani ya rujʉre cami menija quena. Ito bajiro mani yija, mani ñeñaro yirise jidicã masirã yirãji mani”, yi tʉoĩabojama. Ito bajiro meje bajia.","num_words":933,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 9 BSNNT - To bajiro ĩre ĩna yijare, ʉtabʉcʉra - Bible Search\\nMicagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti\\n(Mr 2.1-12; Lc 5.17-26)\\n1To bajiro ĩre ĩna yijare, ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tudijẽa ejacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ. 2Ti macajʉ ĩ ñaro, micagʉ̃re rijarã ãmivariajʉ joejʉ ĩre ãmiejayujarã. “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Yʉ maigʉ̃, tʉoĩatutuaya. Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n3To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro tʉoĩañujarã: “To bajise ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami”, yitʉoĩañujarã ĩna. 4To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. 5“Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. 6To bajiri, “‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro yaja yʉ: Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n7To ĩre ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboar'i, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. 8To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.b\\nMateore Jesús ĩ jire queti\\n(Mr 2.13-17; Lc 5.27-32)\\n9Micagʉ̃re catiogajano vagʉne, Mateo vãme cʉtigʉre yʉre ĩabʉjacami Jesús. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñacajʉ yʉ. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujicajʉ. To yʉ yiñaro ĩacõari,\\n—Yʉre ajisʉyaya —yʉre yicami Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacajʉ yʉ yuja.\\n10Yʉ ya vijʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, bacajʉ yʉa. Yʉ rãca barã ejacana, jãjarã ñacama. Yʉ yicatore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, to yicõari, gãjerã, “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne ñacama. Jesús buerimasa quẽne ñacama. 11To yʉa bajirone, ejacama fariseo masa. Ĩna ñacama, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, yʉa bañasere ĩacõari, yʉ rãcanare Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩacama:\\n—¿No yigʉ mʉare buegʉma, ãnoa rojose yirã rãca bati? —yicama ĩna.\\n12To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús, fariseo masare:\\n—Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. 13Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãre mʉa ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãre mʉa ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre mʉa soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bagʉ yaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n“Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yirã, bare babetire queti\\n(Mr 2.18-22; Lc 5.33-39)\\n14Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerã, Jesús tʉjʉ ejacama ĩna. To bajicõari, ado bajise ĩre sẽniĩacama:\\n—Yʉa quẽne, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore yʉa sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũaja yʉa. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —ĩre yicama Juan buerimasa.\\n15To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama”, yimasire ñaja. To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.\\n16Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.\\n17To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\nJud'io masa ʉjʉ macore Jesús ĩ catiore queti\\n(Mr 5.21-43; Lc 8.40-56)\\n18To bajise Jesús ĩ gotiñarone, sĩgʉ̃ jud'io masa ʉjʉ ejacami. Ejacõari, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucami, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yigʉne, ado bajiro Jesúre yicami:\\n—Yucʉacane yʉ maco bajirocacoamo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, tudicaticoarʉocomo so —Jesúre yicami.\\n19To ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacami Jesús. To bajiri yʉa, ĩ buerimasa quẽne vacajʉ. 20-21To yʉa vatone, sĩgõ rõmio rijago Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃riomo. Gãmorõmi cʉtigo ñañumo so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. “Jesús sudiro gaja moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiriomo so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩariomo. 22So moaĩasere masicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃cami Jesús. To yicõari, ado bajiro sore goticami:\\n—Variquẽnaña yʉ maigõ. “Ĩ sudiro gajare yʉ moaĩajama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ” yʉre mʉ yitʉoĩase ñajare, “Quẽnaejato” mʉre yibʉ yʉ —sore yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, quẽnaejacoacamo so yuja.\\n23To yi vanane, ʉjʉ ya vijʉ ejacoacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ĩ macore yujeroana, tõroari juti, yioti avasãñacamac 24To bajiro ĩna yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami:\\n—Budiasa mʉa. “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, bajirocabesumo. Cãnigõ yigomo —ĩnare yicami Jesús. To ĩ yijare, ĩre ajacama ĩna, “Bajirocacoamo” yimasirã ñari.\\n25Masa ĩna budiato bero, bajirocario tʉjʉ jãjacõari, so ãmore ñiacami Jesús. To ĩ yirone, quẽna tudicaticõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃coacamo so. 26Jesús sore ĩ catiosere ti sitana masa ñaro cõrone gotibatocõañuma ĩna.\\nJʉarã caje ĩamenare Jesús ĩ ĩarotire queti\\n27-28Tojʉ ñariarã yʉa cãnirivi yʉa tudiatone, caje ĩamena jʉarã Jesúre avasã sʉyadicama:\\n—Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre yisʉyacama ĩna. Vijʉ yʉa sãjaejarone, ĩna quẽne sʉyasãjaejacoacama.\\nTo ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús:\\n—“Yʉa caje ĩabetire ‘Ĩato’ yigʉ, yʉare ejarẽmomasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.\\n—Yʉa ʉjʉ, to bajirone mʉre yitʉoĩaja yʉa —ĩre yicʉdicama.\\n29To ĩna yijare, ĩna cajere moaĩagʉ̃ne ado bajiro yicami Jesús:\\n—“Manire catiorʉcʉmi” yʉre mʉa yitʉoĩase sʉorine mʉare ĩarotiaja yʉ —ĩnare yicami.\\n30To ĩ yirone, ĩacõacama. To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:\\n—Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare yiboacami.\\n31To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ti sitana jedirore gotibatocõañujarã ĩna.\\nÑagõbecʉre Jesús ĩ ñagõrotire queti\\n32Ĩamena ñaboariarã ĩna budirirĩmarone, ejacama gãjerã, ñagõbecʉre ãmiejarã, vãti ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ĩre ñagõrotibetir'ire. 33Jesús, vãtire ĩ burocarone, ñagõbecʉ ñaboar'i, ñagõcoacami yuja. Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa:\\n—Adojʉre, Israel sitajʉre, ado bajise yigʉre ĩaña manirũgũmʉ maji —yicama ĩna.\\n34Fariseo masajʉama, ado bajiro yicama:\\n—Ãni, vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca vãtiare bureaami —yicama ĩna.\\nJesús masare ĩ ĩamaire queti\\n35Ti sitajʉ gotimasiocudijeocami Jesús. Tocãrãca maca masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre sãjacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasiocami. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocami. To yicõari, rijaye cʉtirãre jediro catiocami. 36Oveja, ʉjʉ manare bajiro bajirã ñacama ĩna masa. No yimasibetiboana tʉoĩagõjanabidirã ñacama. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩnare ĩamaicami Jesús. 37To bajiro ĩna bajisere ĩagʉ̃ ñari, ado bajiro yʉare yicami:\\n—Ote jairo bʉcʉaroja. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma tire juarimasa. 38To bajiro ti bajijare, ote ʉjʉre sẽniña, ĩre moabosarimasa cõato ĩ yirã —yʉare yicami Jesús. d","num_words":1156,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 22 BSNNT - Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase - Bible Search\\n“¿No bajiro yicõari, Jesúre ñiarãti mani, ĩre sĩarʉarã?”, ĩna yire\\n1Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ cõñañuju. 2To bajicõari, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Jesúre sĩarʉarã, masare güirã ñari, “¿No bajiro yicõari, ĩre ñiarãti mani?”, gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.\\n3To ĩna yitʉoĩañatoyene, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ rãca ñarã ñajediro Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã. To bajiboagʉre, ĩ ʉsʉjʉre sãjacoasuju vãtia ʉjʉ, Satanás vãme cʉtigʉ. 4To bajiri, ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ ĩ sãjare, ĩ sʉorine rojose tʉoĩacõari, paia ʉjarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderã ĩna ñarojʉre vacoasuju Judas. Ĩna tʉjʉ ejacõari, Jesúre ĩ ĩsirocarotire gãmerã ñagõñujarã ĩna. 5Jesúre ĩ ĩsirocarʉasere ajivariquẽnacõari,\\n—Gãjoa mʉre ĩsirʉarãja yʉa —ĩre yiyujarã. 6To ĩna yisere ajivariquẽnacõari, tudicoasuju Judas. Jesús tʉjʉre ejacõari, “¿Dirĩmaro ũnone Jesúre ĩnare yʉ ĩsijama, josari mene ĩre ñiamasirojari ĩna?”, yitʉoĩañuju ĩ.\\n7Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ, to yicõari, oveja macʉre ĩna sĩariarʉ̃mʉ ejayuju ti. 8To bajiri Pedrore, Juanre ado bajiro ĩnare yicõañuju Jesús:\\n—Adi ñami bare mani barotire quẽnoyurã vasa mʉa —ĩnare yicõañuju.\\n9To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—¿Nojʉ bare quẽnoyurãti yʉa? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n10-11To bajiro ĩna yisẽniĩarone, ado bajirone ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Yʉre quẽnaro ajiya mʉa. Macajʉ mʉare yʉ gotigʉ tʉre vasa mʉa. To mʉa ejarone, sĩgʉ̃, oco vagʉ mʉare bocarʉcʉmi. Ĩre sʉyaja mʉa. To bajicõari, vi ĩ sãjarone, ti vi ʉjʉre ado bajiro ĩre yiba: “‘¿Nojʉ ñati Pascua boserʉ̃mʉ adi ñami yʉ buerimasare yʉ ũmato barotijaʉ?’ mʉre yicõami gotimasiorimasʉ”, yiba mʉa. 12To mʉa yirone, mʉare ĩorʉcʉmi, vecajʉa sõa, jairisõa, quẽnogajanoriasõare. Tone mani baroti quẽnoyuba mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩnare varotigʉ.\\n13To ĩ yijare, vacoasujarã ĩna jʉarã yuja. To eja, ĩ yiriarore bajirone bajiyuju ti. To bajiri tisõajʉ ĩna barotire quẽnoyuyujarã ĩna.\\n14To bajiri Pascua boserʉ̃mʉaye bare bariajʉ ti ejaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ejacõari, barujiyujarã ĩna, ĩ rãca. 15To bajiñarãne, ĩnare ũmato bagʉagʉne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Rojose yʉ tãmʉoroto rĩjoro, mʉa rãca Pascua boserʉ̃mʉ bare bʉto barʉa tʉoĩacajʉ yʉ. 16Dios ĩ roticõacacʉ ñari, mʉare yʉ ũmato baro bero, quẽna tudibabetirʉcʉja. To bajiboarine, adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudivado berojʉ yʉre roticõacacʉ ĩ ñarojʉre tudi mʉa rãca quẽnaro bavariquẽnarʉcʉja yʉ, rojose tãmʉoboriarãre yʉ yirẽtobosarã rãca —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.\\n17To yigajano, idiriabaja ãmicõari,\\n—Quẽnaro yaja mʉ —Diore yiyuju.\\nTo yicõari, tibaja ĩnare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yiyuju ĩ:\\n—Mʉa jediro adire idiya. 18Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios yʉre ĩ cũroto rĩjoro, ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju.\\n19To yigajanocõari, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yiyuju Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Ti ñaja yʉ rujʉ rii. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja —ĩnare yigotiyuju ĩ.\\n20To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús quẽna:\\n—Adi ñaja tirʉ̃mʉana, “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja yuja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n21-22To yigajano, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:\\n—Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajiro bajirocʉ yʉ ñajare, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉ rãca bagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ gotiyirose sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ñajare, tirotire yigʉ bajirʉcʉja yʉma. To bajiboarine, yʉre gotiyirogʉjʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerimasare.\\n23To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—¿Ñimʉjʉa ñati, ĩre ĩsirocarocʉma? —ĩna masune gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna.\\n“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ma?”, Jesús buerimasa ĩna gãmerã yire queti\\n24To bajiro gãmerã yigajanocõari,\\n—¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ma? —gãmerã yi oca josayujarã ĩna. 25To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. To bajiro yirã ĩna ñaboajaquẽne, “Masare quẽnaro yirã ñaama”, yiĩarʉ̃cʉbʉore ñaja. 26Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi, gãjerã bedire bajiro bajitʉoĩagʉ̃. To bajiro yʉ yijama, “Gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉmi” yigʉ yaja yʉ. 27¿Nijʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarojari, rotigʉjʉa, rotiecogʉjʉa? Moarotigʉ ñagʉ̃mi ñamasugʉ̃ma. To bajiro ti bajiboajaquẽne, yʉjʉa, mʉa ʉjʉ ñaboarine mʉa bojasere masicõari, quẽnaro mʉare yigʉ ñaja yʉ.\\n28Rojose tãmʉoadicajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja mʉa. 29-30To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ: “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre ĩ cũrojʉ, “Rotirʉarãja mʉa quẽne” yigʉ, mʉare cũrʉcʉja yʉ quẽne. To cõrone jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituaro ñariaserire rujirʉarãja mʉa. To yicõari, mani yarã, jud'io masa, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã masatubuarire rotirʉarãja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, to yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉmenare ĩacõĩamasirʉarãja. To yicõari, yʉ rãca bare ba, idi yiiñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n31To yigajanocõari, ĩ buegʉre Pedrore ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Vãtia ʉjʉ, “‘¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna?’ yiĩarʉ, rojose ĩnare cõarʉaja yʉ”, Diore yisẽniĩañuju ĩ, mʉare. To bajiro ĩ yijama, “Rojose ĩnare yʉ cõajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacoanama ĩna” yigʉ, yiyuju ĩ, tire. 32To bajiro Diore ĩ yiboajaquẽne, Diore mʉre sẽnibosabʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, quẽna yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩ” yigʉ. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, quẽna yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉro bero, gãjerã yʉ buerã ñarãre ejarẽmoma, quẽnaro yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrotire yigʉ —Pedrore ĩre yiyuju Jesús.\\n33To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju Pedro:\\n—Mʉre ĩna tubibeboajaquẽne, mʉre ĩna sĩacõajaquẽne, mʉ rãca ñacõa ñagʉ̃ ñari, sĩaecomasiaja yʉ quẽne —Jesúre ĩre yiyuju Pedro.\\n34To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Busiyʉjʉa gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yirʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yiyuju ĩ.\\n35To yigajanocõari, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿Mʉa cʉosere, mʉa barere, gajeye gʉbo sudire quẽne tire mʉare juarotibeticõari, “Jʉarãri, vacõari, yʉ ocare gotibosacudiaya” yigʉ, mʉare yʉ yirotisʉocatirʉ̃mʉre ñie mʉare godocʉocati? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n—Yʉare godo cʉobeticajʉ —yicʉdiyujarã ĩna.\\n36To bajiro ĩna yicʉdisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Yucʉrema mʉa cʉosere, mʉa barere, to yicõari, mʉa gãjoare quẽne juaya. Jariase cʉobecʉ, sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariasere ĩsicõari, jariasere vaja yiya. 37Masa rojose yʉre ĩna yirotire quẽnaro mʉa tʉoĩamasirotire yigʉ, to bajise mʉare yaja yʉ. Ado bajiro yʉre gotiyuja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Rojorãre ĩnare ĩna yirore bajiro ĩre yirʉarãma, rojose ĩ tãmʉorotire yirã”, yʉre yigotiyuja ti. Diore gotirẽtobosarimasa, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩna yiucamasire ñajare, to bajiro yʉre yirʉarãma. Ñajediro ĩna ucamasirere bajirone bajijeocõarʉaroja yʉre —ĩnare yiyuju Jesús.\\n38To bajiro ĩnare ĩ yisere ajimasibeticõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna, ĩ buerã:\\n—Yʉa ʉjʉ, ĩaña mʉ. Adone jʉajãi, jariase cʉoaja yʉa —yiyujarã ĩna.\\n—To bajiro masu yimenaja mani —ĩnare yicʉdiyuju Jesús yuja.\\nGetseman'i vãme cʉtojʉ vesejʉ, Jesús ĩ jacʉre ĩ sẽnigʉ̃ vare\\n39To yigajanocõari, Jerusalén vãme cʉti macajʉ ñar'i, Olivo vãme cʉti burojʉ ĩ buerimasare ĩ ũmato varũgũriarore bajirone ĩnare ũmato vasuju Jesús. 40Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, “Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã, Diore sẽniña —ĩnare yiyuju Jesús.\\n41-42To bajiro ĩnare yicõa, ĩ sĩgʉ̃ne to sojʉabʉsa vasuju ĩ. Ĩacõarine ñagʉ̃, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ:\\n—Cacʉ, yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.\\n43To bajiro ĩre yigajanorone, ángel Diore moabosagʉ ruyuayuju ĩ. Ruyuacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñato” yigʉ, Jesúre ejarẽmoñuju ĩ. 44To ĩ yiro bero, rojose ĩ tãmʉorotire tʉoĩa sʉtiritigʉ ñari, bʉtobʉsa Dios ĩ ejarẽmorotire sẽnitʉjabesuju Jesús. To bajiro bajiñagʉ̃ rĩne, bʉto ri'i rãca vʉsase ʉsaca budicõari, “tapi, tapi, tapi” yivẽjareacũñuju ti, sita joejʉre.\\n45Diore sẽnigajano, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ buerã tʉ tudiejayuju. Ĩ gotirere bʉto tʉoĩasʉtiriticodeboa, cãnicoasujarã. 46Ĩna tʉ ejacõari,\\n—Cãnibesa mʉa. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.\\n47To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotiñarirĩmarone, jãjarã masa vayujarã ĩna. Ĩnare ũmato vagʉ, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, Jesús buerimasʉ ñar'ine ñañuju ĩ. To bajivadi, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, socʉne ĩre bʉto ĩamaigʉ̃re bajiro ĩre usugʉagʉ yiyuju. 48To ĩ yirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Judas, ¿Dios ĩ roticõacacʉre yʉre sĩaronare, “To bajiro usugotigʉsa”, yitʉoĩaboati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús.\\n49To bajiro ĩ yirone, Jesúre ĩna ñiarʉaro ĩamasicõari,\\n—Yʉa ʉjʉ, ¿jariase rãca ĩnare jasurereacõarãti yʉa? —yisẽniĩañujarã ĩna, ĩ buerã.\\n50To yisẽniĩarãne, sĩgʉ̃ ĩ buegʉ, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõañuju. 51To ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Yibesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.\\nTo yicõari, gãmoro jataroca ecogʉjʉare ĩ gãmorore ãmitucõari, ñariarore bajirone yiquẽnocõañuju Jesús. 52To yicõari, ĩre ñiarʉarãre, paia ʉjarãre, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare, to yicõari, bʉcʉrãre quẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarãre bajiro jariaseri rãca, yucʉ́ rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? 53Tocãrãcarʉ̃mʉrine Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro gotimasiorũgũmʉ yʉ. To bajiboarine yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. Yucʉrema Dios ĩ tʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, Satanás sʉorine rojose mʉa bojarore bajiro yimasirʉarãja mʉa yuja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n54To bajiro ĩ yirone, Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ ejacõari, sãjasujarã ĩna. Ĩre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. 55To bajiri Jesúre ãmivariarã sĩgʉ̃ri tojʉ ejacõari, macajʉ́ tũcuro gʉdarecojʉ tujayujarã. Tone jea riocõari, rujiyujarã ĩna, jea sũmañarã. To ĩna bajiñarone, ejacõari, ĩna rãca rujiyuju Pedro quẽne, jea sũmagʉ̃. 56Jeame tʉ rujigʉ ñari, quẽnaro ruyuyuju ĩ. To bajiro ĩ bajijare, sĩgõ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, jeame tʉ ĩ rujiro ĩre ĩamasicõari,\\n—Jesúrãcagʉne ñaami —Pedrore yiyuju so.\\n57To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro:\\n—Ĩre masibeaja yʉ —sore yiyuju.\\n58To ĩ yiro beroaca, ĩre ĩacõari,\\n—¿Jesúrãcagʉ ñabetiboati mʉ? —ĩre yiyuju gãji.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—Ĩ me ñaja yʉ —yiyuju ĩjʉama.\\n59Cojo hora bero, gãji, Pedro ĩ ñagõsere ajicõari, ĩ babarãre ado bajiro yiyuju:\\n—Jesúrãcagʉne ñaami, Galilea sitagʉ ñari —yiyuju ĩ.\\n60To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro:\\n—“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ. Jesúre masibeaja —ĩre yiyuju Pedro.\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõañuju yuja. 61Ĩ ñagõrone, Jesús, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, Pedrore ĩañuju ĩ. Ĩ jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩarone, Jesús ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja, “Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, ‘Jesúre ajisʉyagʉ me ñaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” Jesús ĩ yirere. 62Tire masibʉjacõari, vacoasuju. Vacõari, bʉto otiyuju.\\nJesúre ĩna ajatud'ire queti\\n63To bajiri, Jesúre ĩacoderimasa, ĩre jacõari, ajatud'iyujarã ĩna. 64Ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. To yicõari,\\n—“‘Ĩ, mʉre jaami’ yʉre yigotiami Dios”, yʉare yiya mʉ —Jesúre ĩre yisẽniĩa tud'iyujarã ĩna.\\n65To yicõari, cojo vãme me ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.\\nJud'io masa ʉjarã ñamasurã, “¿Dios macʉne ñati mʉ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare queti\\n66-67Busuro bero, paia ʉjarã quẽne, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Jesús tʉre rẽjañujarã ĩna. Rẽjacõari, ĩre ãmiasujarã ĩna, ʉjarã ñamasurã tʉjʉre. Tojʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre yiyujarã ĩna:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ mʉ ñajama, yʉare gotiya —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:\\n—“Ĩne ñaja yʉ” yʉ yijama, yʉre ajirʉamenaja mʉa. 68Yʉjʉa, yʉ sẽniĩajama, yʉre cʉdimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. 69To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:\\n—Yʉ bajirotire masibeticõari, to bajiro yʉre yaja mʉa. Dios ĩ roticõacacʉ ñari, yoaro mene ĩ riojojacatʉa rujicõari mʉare yʉ besero ĩarʉarãja mʉa —yiyuju Jesús.\\n70To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—¿“Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ yati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna jediro.\\nTo bajiro ĩna yisere ajicõari,\\n—To bajirone bajiaja. Ĩne ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju ĩ yuja.\\n71To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã ñagõñujarã ĩna:\\n—“Dios ĩ cõacacʉ, ĩ macʉ ñaja yʉ” ĩ yise sʉorine Diore rojose yigʉ yami. No yirã gãjerãre, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja —gãmerã yiyujarã ĩna.","num_words":1785,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 9 BSNNT - “Yʉ yarã, Jesús ĩ bajirere ĩna - Bible Search\\nIsrael sitanare Dios ĩ besere queti\\n1-3“Yʉ yarã, Jesús ĩ bajirere ĩna ajitejare, ĩ yarã me ñaama”, yisʉtiritiaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo gotiaja yʉ”, yimasiaja yʉ. Ĩnare maigʉ̃ ñari, rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, Cristore ĩre cãmotadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉaboaja yʉ; “To bajiro yʉ bajise vajane, ĩnajʉa Cristo rãcana ñato” yigʉ. 4Yʉ yarãre ado bajiro quẽnaro ĩnare yiyumi Dios: Ĩnare besecõari, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, ĩnare yiyumi. To yicõari, ĩañamagʉ̃ ñaboarine, ĩaĩañamani ĩnare yiĩorũgũñumi, “Mani rãca ñagʉ̃mi” ĩna yimasirotire yigʉ. Moisés ñamasir'ire ĩ rotisere ĩre cũmasiñumi. To yicõari, “Yʉ bojasere mʉa yijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. 5Yʉ ñicʉa, Diore rʉ̃cʉbʉorã ñamasiñujarã ĩna. Ĩna jãnamine ñañumi Cristo. Ĩne ñagʉ̃mi Dios, ñajediro ʉjʉ. Ĩ ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.\\n6Yʉ yarã israelita masare Dios oca quẽnase ti gotiboajaquẽne, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro ĩ yibetijama, “Socʉ yiyumi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ yirona. Gãjerãma, israelita masa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, ĩ rĩa me ñarãma, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ñari. 7Abraham jãnerabatia ñaro cõrone, ĩ jãnerabatia masu me ñarãma, Dios ĩ ĩajama. Ado bajiro Abrahamre gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ Isaac rĩa ñarʉarãma mʉ jãnerabatia masuma”, yimasiñuju Dios. 8To bajiro ti yijama, ado bajiro yiro yaja: “Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ” ĩre ĩ yirere ajitirʉ̃nʉrãjʉa ñaama Dios rĩa. Ĩna roque, Abraham jãnerabatia masu ñaama, Dios ĩ ĩajama. 9Dios, ado bajiro ĩre yimasiñumi, Abrahamre: “Gaje cʉ̃ma ado cõrone mʉre ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. To bajiri, tirodore mʉ manajo Sara, macʉ cʉtirʉocomo”, ĩre yigoti rĩjoro cʉtimasiñumi Dios.\\n10Adi mʉare yʉ gotise rĩne ñabeaja. Abrahamre Dios ĩ gotiro bero, ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉ, bʉcʉacõari Rebecare manajo cʉtiyuju. Sore ĩ manajo cʉtiro bero, cojoji rĩa cʉtigone, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju so. Esaú, Jacob vãme cʉtimasiñujarã. Jʉarãjʉne sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, Jacob sĩgʉ̃ne ñamasiñuju Abraham jãnami masu. 11-12Ĩnare so rĩa cʉtiroto rĩjoro, ado bajiro sore gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ cʉtisʉogʉ, ĩ bedire moabosarimasʉ ñarʉcʉmi”, sore yimasiñuju Dios, Rebecare. Ĩna jʉarãjʉne, quẽnasere, rojosere quẽne ĩna yibetojʉne, to bajiro sore gotimasiñuju Dios. To bajiro sore ĩ yimasire ti ñajare, ado bajiro yimasiaja mani: “Masa quẽnasere ĩna yise sʉori me, ĩ bojarãre besegʉmi Dios”, yimasiaja mani. 13To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Jacobjʉare ĩre maicõari, Esaúrema ĩre ĩatecajʉ yʉ”, yigotiaja Dios oca.\\n14To bajiro ĩ yijama, “Rojose yigʉ yigʉmi Dios”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro me bajiaja. 15Ado bajiro Moisére gotimasiñuju Dios: “Masa jediro rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ bojarãre besecõari, ĩnare ĩamairʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Moisére. 16To bajiri, Dios manire ĩ ĩamairotire mani sẽniro me, manire ĩamaigʉ̃mi. To yicõari, “Quẽnase mani yise sʉori manire besegʉmi Dios”, yimasiña maja. “Ĩ bojarãre ĩamaicõari, besegʉmi”, yimasire ñaja. 17Egipto vãme cʉti sitagʉ ʉjʉre Dios ĩre ĩ yirotire gotiro, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro yaja: “Ʉjʉ mʉre cũcajʉ yʉ, ‘Yʉre mʉ ajirʉabeti sʉori Egiptoanare rojose yʉ yisere ĩacõari, “Masigʉ̃ ñaami Dios” masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 18To bajiro Dios ĩ yimasire ñajare, “Ĩ bojarãre ĩamaicõari quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasire ñaja. To yicõari, “Ĩre ajiterãrema, ‘Bʉtobʉsa yʉre ajiteato ĩna’ yigʉ ñagʉ̃mi”, yimasire ñaja.\\n19Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Dios ĩ yirʉasere, ‘Tire yibeticõato’ yigʉ magʉ̃mi. Ĩ manijare, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, rojose mani yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉarãma ĩna’ Dios ĩ yijama, rojose yigʉ, yigʉmi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. 20To bajiro mʉa tʉoĩajama, ado bajiro mʉare cʉdigʉja yʉ: Dios ĩ rujeoriarã ñari, “Rojose yʉare yaja mʉ”, ĩre yimasibeaja mani. Riri sotʉ quẽne, “¿No yigʉ to bajiri sotʉ yʉre veari mʉ?”, yibetoja ti, ti sotʉre vear'ire. 21Riri sotʉri ĩ veajama, ĩ vearʉa tʉoĩase cõro veagʉmi. Cojobʉrʉaye ti ñaboajaquẽne, “Gãjerã, yʉ veari sotʉre ĩacõari, ‘Quẽnase veamasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, quẽnari sotʉ veagʉmi. Gajerʉrema, “Yʉ cʉoroti sotʉ ñarʉaroja” yigʉ, “Ado bajiri sotʉ yʉ veajama, quẽnaja”, yigʉmi. “To bajirone manire yigʉmi Dios quẽne”, yimasiaja mani.\\n22-23To bajiro yigʉ ñari, jud'io masa rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõarʉajama, cõamasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare cõabesumi. Ĩnare ĩ cõabetijama, gãjerãjʉa, “Yʉ ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjare, ĩnare ĩamaicõari, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja” yigʉ, bajiyumi. To bajiri, jud'io masare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, rojose ĩna yijare, “Rojose tãmʉoña mʉa”, ĩnare yirũgũñumi, “‘Jũnisinigʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ.a 24To bajiro yigʉ ñari, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire beseyumi, jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. 25Tirene gotiaja Dios ĩ yirere, Oseas ñamasir'i ĩ ucamasire:\\n“‘Yʉ yarã merene, “Yʉ yarã ñaama”, yirʉcʉja yʉ. Yʉ ĩamaibeticanare, “Yʉ ĩamairã ñaama”, yirʉcʉja yʉ’, yami Dios.\\n26‘Yʉ rĩa me ñaama ĩna’ Dios ĩ yiriaro bero ti ñaboajaquẽne, ‘Catimʉorʉ̃gõgʉ̃ Dios rĩa ñaama ĩna’ yirʉarãma”, yiucamasiñuju Oseas ñamasir'i.\\n27Isa'ias ñamasir'ijʉama, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñumi, manire jud'io masare tʉoĩagʉ̃: “Jud'io masa moa riaga jare bajiro jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñarʉarãma, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato’ yigʉ, yʉ yirẽtobosarã. 28Jãjarã masa, adigodoana, rojose ĩna yise vaja, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja’ ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro rẽmone ĩnare cõarearʉcʉmi”, yiucamasiñuju Isa'ias. 29Quẽna gajejʉ ado bajiro ucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ:\\n“Rojose ĩna tãmʉoborotire sĩgʉ̃rire Dios masijeogʉ ĩnare yirẽtobosabecʉne, Sodomanare, Gomorranare, ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ yireajeocõa tʉjajama, mani jãnerabatia maniborãma”, yiucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ.\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarere jud'io masa ĩna ajirʉabeti queti\\n30Tire tʉoĩacõari, jud'io masa me ñarãre ado bajiro yimasiaja mani: “‘¿No bajiro yirãti mani, “Rojose mana ñaama” Dios, manire ĩ yiĩarotire yirã?’ yitʉoĩabetiboarine, ‘Rojose mani yise vaja, manire rijabosayumi Cristo’ ĩna yitʉoĩajare, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 31To yicõari, jud'io masajʉarema ado bajiro yimasiaja mani: “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yijama, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩaboarine, ĩ rotimasire jediro ĩna cʉdibetijare, “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios, yimasiaja mani. 32¿No yirã to bajise bajiyujari ĩna? “Jesucristo, manire ĩ rijabosare ti ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yibesuma. “Quẽnaro mani yisere ĩacõari, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩarã ñari, gʉ̃ta jʉatarãre bajiro bajiyuma.b 33Ado bajiro yaja Dios oca, tire gotiro:\\n“Sión vãme cʉti macare gʉ̃ta cũrʉcʉja yʉ, masa ĩna jʉata quedirotiare. Tiare ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yijare, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”.","num_words":1022,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 9 BAONT - Ate jiro Jesús cũmuapʉ ea jãa, - Bible Search\\n1Ate jiro Jesús cũmuapʉ ea jãa, ʉtabʉcʉra ape nʉñapʉ tĩa waa, cʉ̃ yaa macãpʉ eaupi. 2Toopʉ cʉ̃ ca earo, jĩcʉ̃ ca bʉʉricʉre ca diagʉre ami waarica quejero mena cʉ̃re yoo waaupa. Jesús pea, “Jesús cʉ̃re catiocãrucumi,” cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeña bayirijere ĩa majiri, o biro ĩiupi ca bʉʉricʉre:\\n—Macʉ̃, tʉgoeña tutuaya. Mee, ñañarije mʉ ca tii bui cʉtirique acoboriquepʉ nii —ĩiupi.\\n3To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã jĩcãrã, doti cũuquĩriquere jʉo bueri maja pea o biro ĩi tʉgoeñaupa: “Ani cʉ̃ ca ĩirijea Ʉmʉreco Pacʉre ñañaro ĩi tutirique niiro bii,” ĩiupa.\\n4Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeñarijere majiri, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi: “¿Ñee tiirã mʉja to cõro peti ñañarije mʉja tʉgoeñarique cʉticãti? 5¿Ñee pee ĩiricaro popiye méé to niiti, ‘Mee, ñañarije mʉ ca tii bui cʉtirique acoboriquepʉ nii,’ ĩirique, ‘Wãmʉ nʉcãri waagʉja,’ ĩirique pee?” 6Too docare, “Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, ati yepa cãare ñañarije tiiriquere yʉ ca acobo majirijere mʉja ca majipere biro ĩigʉ, mʉjare yʉ ĩñorucu,” ĩiupi. To cõrora o biro ĩiupi ca bʉʉricʉre:\\n—Wãmʉ nʉcãña. Mʉ ca pejarica quejerore ami, mʉ yaa wiipʉ tua waagʉja —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n7To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ pea wãmʉ nʉcã, cʉ̃ yaa wiipʉ tuacoaupi. 8Bojoca pea atere ĩarã, bʉaro uwi, Ʉmʉreco Pacʉre baja peoupa, to cõro peti doti majiriquere bojocare cʉ̃ ca tiicojorique jʉori.\\nMateore Jesús cʉ̃ ca jʉorique\\n9Too ca niiricʉ waagʉ, yʉ, Mateo ca wãme cʉtigʉ, Roma maquẽre wapa jee bojagʉ duwirica tabepʉ yʉ ca duwiro yʉre ĩa bʉari:\\n—Jamʉ. Yʉ mena dooya —yʉre ĩiwi Jesús. To cõrora wãmʉ nʉcã, cʉ̃re yʉ nʉnʉcoawʉ.\\n10Jesús, yʉ yaa wiipʉ cʉ̃ ca baa niiro, paʉ Roma maquẽ wapa jee bojari maja, aperã bojoca ñañarije ca tiirique cʉtirã, eari cʉ̃ja cãa, Jesús, to biri jãa cʉ̃ buerã mena baa duwiwa. 11Atere ĩarã, fariseos pea o biro jãare ĩi jãiñawa:\\n—¿Ñee tiigʉ mʉjare ca buegʉ pea Roma maquẽre wapa jee bojari maja mena, ñañarã mena, cʉ̃ baa bapa cʉti niiti? —ĩiwa.\\n12Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Añurã, ca diarique manirã, ʉco tiiri majʉre bootima. Ca diarique cʉtirã ʉco tiiri majʉre booma. 13Waari, ate ca ĩirʉgarijere to biro ĩirʉgaro ĩi, ĩi bue majirãja: “Mʉjare yʉ ca boo jãarijea, ca ĩa mairã mʉja ca niipe pee nii. Waibʉcʉrã jĩari mʉja ca joe jʉti añu mʉenerucurijere yʉ booti,” ca ĩirijere. Yʉa añurãre jʉogʉ doogʉ méé yʉ doowʉ. Ñañarã peere jʉogʉ doogʉ yʉ doowʉ —ĩiwi.\\nBetiri juu buerique maquẽre cʉ̃ja ca jãiñarique\\n14Jĩcã rʉmʉ Juan buerã Jesús pʉto eari, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa:\\n—Jãa, to biri fariseos, paʉ tiiri betiri jãa juu buerucu. ¿Ñee tiirã mʉ buerã pea betiri cʉ̃ja juu buetiti? —ĩiwa.\\n15To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—¿To docare amo jiarica boje rʉmʉre cʉ̃ja ca jʉo cojoricarã, ca amo jiapʉ cʉ̃ja mena cʉ̃ ca nii pacaro, bʉaro tʉgoeñarique pai yapa puarã cʉ̃ja nii cotebogajati? Biiropʉa earucu jĩcã rʉmʉ, ca amo jiapʉre cʉ̃ja ca ami weo waari rʉmʉ. To cõro docare betirucuma. 16Jĩcʉ̃ ʉno peera, jutiro bʉcʉrore wãma quejero mena sere tuu queno majitimi. To biro cʉ̃ja ca tiijata, wãma quejero pee tʉ̃a dʉoma ĩiro, jutiro bʉcʉro peere tʉ̃a yegacãcu; ca yegari ope pea pairi ope waacu yua. 17Ñucã ʉje oco wãmare, waibʉcʉ quejero poa bʉcʉ poapʉre pio jãaña mani. To biro tiijata, tii poa yega yaicoacu. To biri ʉje oco cãa jite batecoa, tii poa cãa yegacã yai waa, biicu. To biri ʉje oco wãmare waibʉcʉ quejero poa wãma poapʉ ca pio jãape nii. To biro tiiricaro, pʉa wãmepʉra añuro niicã —ĩiwi.\\n18Ména Jesús to biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩi niirora, jĩcʉ̃ judíos ʉpʉ ea, cʉ̃ ãjʉro jupeari mena cʉ̃ jʉguero ea nuu waari, o biro ĩiwi Jesús're:\\n—Yʉ macõ mecʉ̃acãra bii yaicã yerijãa waamo. To ca bii pacaro doori, mʉ amo mena cõre ñia peogʉ dooya, caticoarucumo ñucã —ĩiwi.\\n19To biro cʉ̃ ca ĩiro Jesús pea wãmʉ nʉcã, cʉ̃ mena waagʉ, jãa, cʉ̃ buerã mena bapa cʉti waawi. 20Too jãa ca waaro Jesús jiro pee, jĩcõ nomio pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro niiri cʉ̃mari peti díi ca waa yerijãatirije ca diarique cʉtigo doori, cʉ̃ jutiro yapapʉ padeñaupo, 21o biro ĩi tʉgoeñari: “Cʉ̃ jutiro wadorena yʉ ca padeña eyocãjata, tee menara diarique manigo yʉ tuarucu,” ĩiri.\\n22Jesús pea amojode nʉcã cõre ĩari, o biro ĩiwi:\\n—Macõ, tʉgoeña tutuaya. “Jesús yʉre catiocãrucumi,” mʉ ca ĩi tʉgoeña bayirije jʉori mʉ diarique ametʉene eco —ĩiwi. Cõ pea to biro cõre cʉ̃ ca ĩiri tabe mena, diarique manigo tuawo.\\n23Jesús pea judíos ʉpʉ yaa wiipʉ eagʉ, cõre cʉ̃ja ca yaaro ca baja coteparã ca queno yuericarãpʉre, to biri bojoca bʉaro ca oti yugui niirãre ĩari, 24o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Anore witicoarãja. Atio wãmo bii yaitimo. Cãnigo tiimo —cʉ̃jare ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, bojoca pea cʉ̃re boca buicãwa. 25Cʉ̃ pea cʉ̃jare wiene peticãri, ca bii yairico cõ ca niiropʉ jãa waa, cõ niiquĩrico amore ñeewi. Cõ pea cati tua wãmʉ nʉcãcoawo. 26To biro Jesús cʉ̃ ca tiirije, tii yepare queti jeja nʉcã peticoaupa.\\nPʉarã ca ĩatirãre, cʉ̃ja ca ĩaro Jesús cʉ̃ ca tiirique\\n27Jesús too ca niiricʉ cʉ̃ ca waa nʉnʉa waaro, pʉarã ca ĩatirã o biro cʉ̃re ĩi acaro bui nʉnʉjeewa:\\n—Jesús, David Pãrami, jãare boo paca ĩaña —ĩiwa.\\n28Wiipʉ Jesús cʉ̃ ca jãa waaro, ca ĩatirã cʉ̃ pʉto pee doowa. Cʉ̃ pea o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—“¿Atere jãare ametʉenecãrucumi,” mʉja ĩi tʉgoeña nʉcʉ̃ bʉoti? —cʉ̃jare ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea:\\n—“Ʉ̃gjá Wiogʉ,” cʉ̃re ĩi yʉʉwa.\\n29To cõrora Jesús pea cʉ̃ja capere padeñari, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—“Jesús jãare catiocãrucumi,” mʉja ca ĩi tʉgoeña bayirore birora to biijato —ĩiwi. 30To biro cʉ̃ ca ĩirora, añuro ĩacoawa. Jesús pea bʉaropʉra:\\n—Atere aperã cʉ̃ja ca majiro tiiticãña —cʉ̃jare ĩi wede majiomiwi. 31To biro cʉ̃ ca ĩi pacaro, cʉ̃ja pea too ca niiricarã witi waarãra, Jesús cʉ̃ ca tiiriquere tii yepa macãrã niipetirãpʉre wede bato peoticãupa.\\nCa wedetigʉre cʉ̃ ca wedero Jesús cʉ̃ ca tiirique\\n32Ca ĩatirã ca niiricarã cʉ̃ja ca witi waari tabera, jĩcãrã jĩcʉ̃ ca wedetigʉ, ca wãtĩ jãa ecoricʉre Jesús pʉto ami doowa. 33Jesús, wãtĩre cʉ̃ ca cõa wienerora, ca wedetigʉ ca niirucumiricʉ pea wedecoawi. Bojoca pea teere ĩa, ñee pee ĩi majiticã, o biro ĩiwa:\\n—Jĩcãti ʉno peera, ano Israel yepapʉre ate ʉnore ĩaña maniwʉ —ĩiwa.\\n34To biro cʉ̃ja ca ĩicãro, fariseos pea o biro ĩi cotewa:\\n—Ania wãtĩa wiogʉ majuropeera wãtĩare cõa wiene majiriquere cʉ̃ ca tiicojoricʉ niiri to biro tiimi —ĩiwa.\\nPaderi maja mani jañucãma\\n35Jesús to cãnacã macãripʉrena paca macãri, õcã macãriacã cãare, nea poo juu buerica wiijeripʉ bue majio, añurije queti Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽre cʉ̃jare wede, ñucã niipetirije diarique, cʉ̃ja upʉri ca punirijere ametʉene, tii yujuwi. 36Paʉ bojocare ĩari, cʉ̃jare boo paca ĩawi, tʉgoeñarique pairã, do biro bii majiti, oveja cʉ̃jare ca cotegʉ manirã cʉ̃ja ca biirore biro cʉ̃ja ca biiro macã. 37To biri jãa cʉ̃ buerãre, o biro jãare ĩiwi Jesús.\\n—Añuro petira, ote dica paʉ peti niicã. Paderi maja pee paʉacã méé niima. 38To biri mʉja, oterique Ʉpʉre jãiña, paderi maja teere ca jeeparãre cʉ̃ tiicojojato ĩirã —ĩiwi.","num_words":1134,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 5\\nJesus icilatidi ica alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶ijo ica nalokegi, lalokegi judeutedi. Odaa Jesus ja dowicetedibigimece nigotaɡ̶a Jerusalém. 2 Catiwedi naɡ̶ani nigotaɡ̶a onani aca niwilana ane nolee ninyoɡ̶odi. Anitawece diniwotaa, idoa ciinco lapoaco aninoa liwalajoli. Naɡ̶ani niwilana ipegitege niɡ̶ica lapoagi-nelegi nigotaɡ̶a, ane liboonaɡ̶adi “Lapoagi waxacoco.” (“Betesda” liboonaɡ̶aditigi nioladi judeutedi naɡ̶ani niwilana.) 3 Owidi eelotaginadi ane iwotinigi iiɡ̶o midoataɡ̶a lapoaco naɡ̶ani niwilana. Idiwa ɡ̶oladi, idiwa alejaadotedi, codaa inoa ane daɡ̶adiaa mewaligi. Iditawece oibeo niɡ̶ini ninyoɡ̶odi me ditineɡ̶e. 4 Igaataɡ̶a modi mida noko me dinikatini niɡ̶ica aanjo aneote me ditineɡ̶e niɡ̶ini ninyoɡ̶odi. Odaa niɡ̶ina eelotaginaɡ̶a anepaɡ̶a odoejegi me waxoditinigi ninyoɡ̶odi ja icí okanicodaaɡ̶ica ane latopagi leelotagi. 5 Idiaaɡ̶iwo ica ɡ̶oneleegiwa eelotaginaɡ̶a. Joneɡ̶eote 38 nicaaɡ̶ape me deelotika. 6 Jesus naɡ̶a naditedeloco niɡ̶idi ɡ̶oneleegiwa, odaa ja yowooɡ̶odi naɡ̶a leegi midi me deelotika. Odaa ja ige Jesus, meeteta, “Emaani me ɡ̶adicili?”\\n7 Odaa meetalo Jesus, “Iniotagodi. Aɡ̶ica ane idokoletinigi ninyoɡ̶odi niɡ̶ina niɡ̶icota me ditineɡ̶e. Niɡ̶ina naɡ̶a domeɡ̶eji me jaxoditini, pida jiɡ̶idi eledi eelotaginaɡ̶a odoejegi me waxoditini”.\\n8 Meeteta Jesus, “Adabititi. Abaata ɡ̶aɡ̶elate, odaaɡ̶awaligi”. 9 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja icí. Naɡ̶a dibata liɡ̶elate, odaa jeɡ̶ewaligi. Niɡ̶ijo noko saabado naɡ̶a icilatidi Jesus niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa alejaado.\\n10 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi modita niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, “Niɡ̶ina noko me saabado. Ǥonajoinaɡ̶aneɡ̶eco aɡ̶adikani moyaɡ̶ati ɡ̶aɡ̶elate niɡ̶ina me saabado”. 11 Naɡ̶a niniɡ̶odi niɡ̶ijo eelotaginaɡ̶a baanaɡ̶a icí, meetiogi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa ane idicilatidi joaniɡ̶ijaa idiiɡ̶e, meetediwa, ‘Abaata ɡ̶aɡ̶elate, odaaɡ̶awaligi’ ”. 12 Odaa modita, “Amiijo ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni mabaata ɡ̶aɡ̶elate, odaaɡ̶awaligi?” 13 Pida niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ayowooɡ̶odi ane icilatidi. Igaataɡ̶a daɡ̶axa meliodi oko, codaa Jesus aɡ̶aleeɡ̶icoa, joɡ̶opi.\\n14 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jiɡ̶icote niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Odaa jeɡ̶eeteta, “Digawini, niɡ̶ida makaami ja ɡ̶adicili. Odaa jinaɡ̶a domaɡ̶aleeɡ̶awii ɡ̶adoenatagi ane beyagi, adiɡ̶icatace ɡ̶aninyaagi caticedi niɡ̶ijo aneni”. 15 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja noditice, jiɡ̶igo midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi. Odaa ja yeloɡ̶oditiogi me Jesus niɡ̶ijo ane icilatidi. 16 Odaa jiɡ̶idaa oyatedigi moiatetedibeci Jesus, odoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi leeɡ̶odi me icilatidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa me saabado. 17 Meetediogi Jesus, “Eiodi diba codaa niɡ̶ina natigide, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi maɡ̶aɡ̶a jiba”.\\n18 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi neɡ̶epaanaɡ̶a odoletibige moyeloadi Jesus. Igaataɡ̶a odiletibige daataɡ̶a yoteteteda niɡ̶ijo niiɡ̶enatakaneɡ̶egi leeɡ̶odi saabado, eleditace leeɡ̶odi niɡ̶ina mee me Eliodi niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji, odaa diniciaceeketetege Aneotedoɡ̶oji.\\nIca naɡ̶atetigi Jesus\\n19 Odaa Jesus ja igidi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi anodakapetege, yalaɡ̶ate me Aneotedoɡ̶oji Lionigi, neɡ̶eetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aneotedoɡ̶oji Lionigi doɡ̶okiniwatece ayakadi meote ganigica. Pida eote inokina niɡ̶ina ane nadi Eliodi meote. Inoatawece niɡ̶inoa Eliodi aneote, Lionigi eledi eote. 20 Igaataɡ̶a Eliodi yemaa Lionigi, ikeeteta inoatawece niɡ̶inoa aneote. Codaa icota me ikee eletidi loenataka ane daɡ̶axatace me libinienaɡ̶a caticedi niɡ̶inoa eletidi loenataka, anopootiwaji. 21 Digo mijoataɡ̶a Eliodi me yewikatidi niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, meotace me newiɡ̶a, Lionigi idaaɡ̶ee eote me yewiɡ̶atace niɡ̶ina ane yemaa me yewikatiditace. 22 Iniaaɡ̶iniwa Eliodi aiwi ane igote oko, pida yajigote Lionigi idatawece naɡ̶atetigi me iwi oko anee, odaa jeɡ̶epaa yowooɡ̶odi anigote. 23 Eotedibige minatawece oko odeemitetibige Lionigi, liciagi anodigotalo Eliodi modeemitetigilo. Niɡ̶ina ane daɡ̶a deemitetigilo Aneotedoɡ̶oji Lionigi, odaa adeemitetigilo Eliodi ane niiɡ̶e.\\n24 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ina ane wajipatalo yotaɡ̶a, odaa eyiwaɡ̶adi Niɡ̶ijoa ane idimonya, joaniɡ̶iniaa ida lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo. Aneotedoɡ̶oji aɡ̶alee iwi ane igote, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icata lawikodigi, pida ja iwoko némaɡ̶a, ja yewiɡ̶a. 25 Niɡ̶ida anejitaɡ̶awatiwaji, ewi. Enagi noko, codaa jiɡ̶icota niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a mowajipata ligegi Aneotedoɡ̶oji Lionigi, odaa ja newiɡ̶atace. 26 Eiodi liciagi niɡ̶ina lacilotibige ninyoɡ̶odi, leeɡ̶odi jiɡ̶iniaaɡ̶eote oko me yewiɡ̶a. Joaniɡ̶idaa me najigotediwa Ee Lionigi me jao oko me yewiɡ̶atace. 27 Najigotediwa inaɡ̶atetigi me jiwi anejigota oko, igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 28 Jinaɡ̶a adinopootiwaji leeɡ̶odi niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa. Igaataɡ̶a icota niɡ̶ica noko mowajipata igegi inoatawece niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a. 29 Noditicoaci libecoli. Niɡ̶ijo anowo anele, newiɡ̶atace, codaa idiokaanaɡ̶a limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ijo anowo ane beyagi eledi newiɡ̶a, pida biɡ̶idioka limedi me nawikodeeɡ̶a.” (Odibatege lawikodico ane diɡ̶ica liniogo.)\\nIca anoikee aniniwa Jesus\\n30 Eɡ̶idaaɡ̶ee me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace Jesus, meetediogi, “Ajakadi me jao ganigica moka eetece. Pida idioka limedi me idiwoditema Eiodi ligegi niɡ̶ina modinigetiwa niɡ̶ina oko me jiwi anodaaɡ̶ejigotiogi. Niɡ̶ina me jiwi anejigota niɡ̶ina oko, jao niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a, leeɡ̶odi ajoletibige daɡ̶a jao ane emaɡ̶a jemaa. Pida joletibige me jao ane yemaa Eiodi, ane idimonya.\\n31 Deɡ̶emokee mejitece ane Ee, daɡ̶anagawini niɡ̶ina oko aɡ̶odibatege yotaɡ̶a. 32 Pida jiɡ̶ijo eledi oko ane yeloɡ̶oditibece anodaaɡ̶eji. Jowooɡ̶odi mewi niɡ̶inoa ane yeloɡ̶oditedibece anodaaɡ̶eji. 33 Akamaɡ̶akaamitiwaji iiɡ̶eni oko moige João. Odaa João jeɡ̶eetiogi niɡ̶ica anewi. 34 Ajopotibige eledi oko daɡ̶a yeloɡ̶odi anodaaɡ̶eji. Pida ejitece niɡ̶inoa yotaɡ̶a, amaleeɡ̶aɡ̶a eote Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adewiɡ̶a miniwataɡ̶a.\\n35 João liciagi naɡ̶ana noledaɡ̶axi ane ibake giliojeenio, anoyalegi, odaa jiɡ̶ídi. Odaa onateciɡ̶ijoa nokododi jeɡ̶emaani maniniitibecitiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ijoa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, ane liciagi naɡ̶ana noledaɡ̶axi. 36 Pida ini eledi aneetece anodaaɡ̶eji, codaa baɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi naɡ̶axatelogo niɡ̶ijoa João lotaɡ̶a aneetece anodaaɡ̶eji. Igaataɡ̶a niɡ̶ida ibakedi Eiodi ane najigotediwa nigepaa jigodi, joaniɡ̶idaa ikee niɡ̶iniaaɡ̶iniwa ane idimonya, codaa ikee ane Ee. 37 Iniaaɡ̶iniwa Eiodi ane idimonya, eledi eetetece anodaaɡ̶eji. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aniɡ̶ica daɡ̶ajipaatalo me dotaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icoateda manati anodaaɡ̶eeteda. 38 Lotaɡ̶a Eiodi aɡ̶icoa catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena, igaataɡ̶a aɡ̶adadiwaɡ̶atitiwaji, ane Ee liiɡ̶exegi. 39 Eliodi malomeɡ̶enitelogotiwaji Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, odaa jaɡ̶aleetibigetiwaji diɡ̶idioka limedi me ɡ̶adewiki leeɡ̶odi meliodi malomeɡ̶enitelogo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Idiaaɡ̶idiwa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a oyalaɡ̶atiwa anodaaɡ̶eji. 40 Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶emaani managi meetaɡ̶a, daɡ̶anagi daɡ̶anagawini ida ɡ̶adewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo.\\n41 Ajoletibige doɡ̶odeemitetibigiji niɡ̶ina oko. 42 Eliodi me ɡ̶adowooɡ̶otitiwaji. Codaa jowooɡ̶odi me deɡ̶emaanitedatiwaji Aneotedoɡ̶oji catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena. 43 Niɡ̶ina me janagi, Eiodi idiiɡ̶e, pida aɡ̶abaatigitiwaji. Pida deɡ̶enagi eledi ane ibake anepaa naɡ̶atetigi, odaa baɡ̶abaategetiwaji. 44 Igame ɡ̶animaweneɡ̶egitiwaji me iwaɡ̶atakani? Ane ɡ̶ademaanigi midokida madiniweniɡ̶idenitiwagetiwaji. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶oleetibige Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adiweniɡ̶idenitetiwaji. Aniniokiniwateda me Aneotedoɡ̶oji, aɡ̶ica eledi. 45 Jinaɡ̶aleetibigetiwaji daɡ̶akaami yakapetedipi, daɡ̶a jotaɡ̶atibigaɡ̶aji miniwataɡ̶a Eiodi. Pida Moisés baaniɡ̶ijaa ɡ̶adajicitiwaji, leeɡ̶odi manibeoonitegetiwaji liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi meo ɡ̶adewiɡ̶a. 46 Igaataɡ̶a diɡ̶iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶ijoa Moisés lidiko, daɡ̶anagawini adinakatonitiwaji, igaataɡ̶a Moisés jeɡ̶epaa idí anodaaɡ̶eji. 47 Pida nige daɡ̶a iwaɡ̶atitedatiwaji niɡ̶ijoa ane iditedini Moisés, odaa idaaɡ̶ee aɡ̶iwaɡ̶ati niɡ̶inoa yotaɡ̶a”.","num_words":899,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 9 DES - Eropa arĩtuhaja õpa arĩnemopʉ Jesu: - Bible Search\\n1Eropa arĩtuhaja õpa arĩnemopʉ Jesu:\\n—Diaye arĩgʉ tiiaa mʉare. Yujurãyeri mʉa õguere árĩrã, mʉa sĩriboro core Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere yʉ ñajacʉ̃ ĩarãca, arĩpʉ Jesu.\\nJesu ĩgʉ dʉpʉre gohrotoñumi\\nMt 17.1-13; Lc 9.28-36\\n2Eropi seis nʉri pʉhrʉ Jesu Pedrore, Santiagore, ĩgʉ pagʉ magʉre Ñure ʉtãgʉgue ʉmadigʉgue erã dihtare sihu mʉriapʉ. Ʉmarogue erã mʉrijara pʉhrʉ erã ĩhabeoro ĩgʉ dʉpʉre gohrotopʉ. 3Eropiro ĩgʉ suhri gosesiriri suhri õaro boreriñe wayoro. I yeba majarã nome suhri coerã nome ne eropa borerire iimasibeama. 4Mata iribojegue majarã Moise mʉrʉ Elia mʉrʉ sã dehyoañorã. Eropirã Jesu, Elia, Moise mera weretamucʉ̃ ĩañorã erã ʉrerã ĩgʉ buherã. 5-6Eropirã erã bʉrigã güiñorã. Eropa güigʉ dohpa arĩmasibirinijagʉ õpa arĩpʉ Pedro:\\n—Opʉ, mari ohõ árĩcʉ̃ õadiaa. Ʉhre wihigã iirã. Mʉ ya wihigã, Moise ya wihigã, Elia ya wihigã iirã, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n7Eropiro erã weca erãre imica curu cãhmotayoro. Iri eropa cãhmotacʉ̃ ta imica curu pohecague Goãmʉ ĩgʉ wereniguiri bʉsʉyoro:\\n—Ihĩ yʉ magʉ yʉ mahigʉ ãhrimi. Peeque ĩgʉre, arĩri bʉsʉro cariyoro.\\n8Eroparĩcʉ̃ peerã Pedro sã maji ĩarã Moisere, Eliare ĩabiriñorã pare. Jesu dihtare ĩañorã. 9Eropi ʉtãgʉgue erã dijaricʉ̃ Jesu erãre werepʉ:\\n—Dohparagã yʉre eropa warare gajirãre ne werebiricãque. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ sĩri masa mʉriara pʉhrʉ irire gajirãre wereque mʉa, arĩ werepʉ Jesu.\\n10Eropirã erã ĩgʉ dorediro dopa werebiriñorã gajirãre. Eropirã erã, erã basi õpa arĩ serẽpi wereniguiñorã:\\n—“Yʉhʉ sĩridi masa mʉriara pʉhrʉ,” ĩgʉ arĩgʉ ¿duhpigʉ eropa arĩri ĩgʉ? arĩ wereniguiñorã erã.\\n11Eropirã Jesure õpa arĩ serẽpiñorã:\\n—Cristo Goãmʉ beyedigʉ ĩgʉ ariboro core “Eliare arimʉhtaro gahmea,” arĩma masare buherã. ¿Dohpa arĩronore eropa arĩri erã? arĩ serẽpiñorã Jesure ĩgʉ buherã.\\n—Diaye ta ãhraa. Eliare arimʉhtadoremi Goãmʉ árĩpehrerire amumʉhtabure. Ĩgʉ eropa iiborore arĩ gojayura ãhraa Goãmʉ yare gojarapũgue. Yʉ sãre arĩ gojayuñuma. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ bajasuburi ñero tarigʉca. Gajirã yʉre gamebirã yʉre ñero iirãcoma. ¿Iri sãre masiri mʉa? Eropigʉ õpa arĩgʉra mʉare: Elia eratuhami. Ĩgʉ eracʉ̃ erã ĩgʉre erã gamero dopa ñero iima. Iribojegue erã arĩ gojayudiro dopa iima ĩgʉre, arĩpʉ Jesu.\\nJesu majigʉre õagʉ iiñumi\\nMt 17.14-21; Lc 9.37-43\\n14Eropi dijari ĩgʉ buherã dujanirã pohrogue eja, bajarã masare ĩapʉ. Ĩgʉ buherãpʉ judio masare buherã mera game dʉyasorã iiñorã. 15Masa Jesure ĩarã árĩpehrerã ĩhamaria wañorã. Eropirã ĩgʉ pohrogue omagã ĩgʉ pohrogue eja, “¿Ahrari?” arĩñorã ĩgʉre. 16“Ahrabʉ,” arĩtuhaja erãre serẽpipʉ:\\n—¿Ñehenore game wereniguirã iiari mʉa eropa dʉyasorã? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ.\\n17Ĩgʉ serẽpicʉ̃ peegʉ masa watope niguidigʉ werepʉ ĩgʉre:\\n—Buhegʉ, yʉ magʉre watĩ ñajasũdigʉre mʉre aĩgãrirabʉ. Watĩpʉ ĩgʉre wereniguidorebeami. 18Yʉ magʉre ĩgʉ ñajacʉ̃ yebague mehmereja wahami. Ĩgʉ disirore sumutua, ĩgʉ gʉcʉrire cũridihu bʉha wamʉrami ĩgʉ. Eropigʉ mʉ buherãre watĩre yʉ magʉre ñajadigʉre cóãdorerabʉ. Erã cóã­masibirama, arĩ werepʉ ĩgʉre.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesu masare:\\n—¿Ne yʉre umupeobirigohracãri mʉa? Yoari boje mʉare buherabʉ yʉhʉ. ¿Dipa boje yʉhʉ mʉare yujuro bojebocuri? Ĩgʉre aĩgãrique, arĩpʉ Jesu.\\n20Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã watĩ ñajasũdigʉre Jesu pohro aĩgãriñorã. Erã Jesu pohro aĩ ejacʉ̃ ta watĩpʉ ĩgʉ majigʉre mehmerejacʉ̃ iipʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩgʉ yebague mehmereja wapʉ. Tũru, naragã, bʉhacʉ̃ iipʉ. Eropii ĩgʉ disiro sumutua wapʉ. Jesu ĩgʉ pagʉre serẽpipʉ:\\n21—¿Dipa boje eropa ãhrari ĩgʉ? arĩ serẽpipʉ Jesu majigʉ pagʉre.\\n—Majigʉgãgue ta ĩgʉ eropa árĩnʉgami, arĩ yʉhripʉ ĩgʉ pagʉpʉ. 22Eropigʉ watĩpʉ ĩgʉre peamegue, diague sãre cóãmʉririmi ĩgʉre wejẽdiagʉ. Eropigʉ mʉhʉ itamumasigʉ mojomoro ĩha itamuque gʉare, arĩpʉ majigʉ pagʉpʉ Jesure.\\n23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesu ĩgʉre:\\n—Mʉhʉ yʉre umupeocʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ árĩpehrerire iipehocãmasimi mʉ ya árĩburire iigʉ, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n24Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ majigʉ pagʉ õpa arĩ gaguiniguipʉ:\\n—Mʉre umupeoa yʉhʉ. Yʉ umupeobiricʉ̃ ĩagʉ itamuque yʉre yʉhʉ mʉre umupeoboro dopa, arĩpʉ ĩgʉ.\\n25Eropiicʉ̃ masa bajarã erã pohro omagãriñorã. Erã gamenerecʉ̃ ĩagʉ Jesu watĩre õpa arĩ turipʉ:\\n—Mʉhʉ wereniguimasibiricʉ̃ iidigʉ, gamiri bihadigʉ ĩre duhuque. Eropigʉ dipaturi ĩgʉre garibobiricãque, arĩpʉ Jesu.\\n26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ majigʉre ñajadigʉ watĩ gaguinigui, majigʉre yebague mehmereja, tũru naragãcʉ̃ ii duhupʉ ĩgʉre. Ĩgʉ eropiicʉ̃ majigʉpʉ sĩrigʉ dopa wapʉ.\\n27—Ĩgʉ sĩria wami, arĩñorã masa bajarã.\\nErã eropa arĩquerecʉ̃ ta Jesupʉ ĩgʉ mojotore ñeha ĩgʉre tara wahgũ nugupʉ. Ĩgʉ tara wahgũ nugucʉ̃ wahgãnʉgajapʉ ĩgʉpʉ.\\n28Pʉhrʉ Jesu wihigue ñajajacʉ̃ ĩarã ĩgʉ buherã erã seyaro serẽpiñorã Jesure:\\n—¿Duhpirã gʉapʉ majigʉre watĩ opagʉre cóãmasibirayuri mʉ pepicʉ̃? arĩ serẽpiñorã erã.\\n29—Ĩno watĩre cóãdiarã bʉrigã Goãmʉre serẽro gahmea. Eropirã Goãmʉre serẽmorã ba duhuro gahmea mʉare, arĩ yʉhripʉ Jesu erãre.\\nDipaturi ta Jesu ĩgʉ sĩriburiñere ĩgʉ masa mʉriaburiñe sãre wereñumi\\nMt 17.22-23; Lc 9.43-45\\n30Eropi erogue árĩnirã waha Galilea yebague eja, tarigãñorã. Irisubu Jesu ĩgʉ buherãre buhegʉ iipʉ. Eropigʉ erã warore gajirã masicʉ̃ gamebiripʉ Jesu. 31Erogue ejagʉ ĩgʉ buherãre buhepʉ. Õpa arĩ buhepʉ:\\n—Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Masa yʉre ñeha gajirãguere yʉre wiarãcoma. Erã wiara pʉhrʉ yʉre wejẽrãcoma erã. Eropa erã wejẽra pʉhrʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ masa mʉriagʉca, arĩpʉ Jesu.\\n32Ĩgʉ õpa arĩcʉ̃ õaro peebiriñorã. Eropirã güirã ĩgʉre irire serẽpibiriñorã.\\nJesu ĩgʉ buherãre erã yagʉ opʉ árĩbure wereñumi\\nMt 18.1-5; Lc 9.46-48\\n33Eropi erã Capernaumgue ejara pʉhrʉ wihigue erã árĩcʉ̃ Jesupʉ serẽpipʉ erãre:\\n—¿Maguere arirã dohpa arĩ dʉyaso wereniguirã iiari mʉa? arĩ serẽpipʉ erãre.\\n34Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã yʉhribiriñorã. Mague arirã õpa arĩ dʉyaso wereniguiñorã erã basi:\\n—¿Nihi ãhriri mari árĩpehrerã wecague? arĩ dʉyaso wereniguiñorã erã. Eropirã erã eropa arĩrare Jesure werediabiriñorã. 35Erã eropa yʉhribiricʉ̃ ĩagʉ Jesu doaja ĩgʉ buherãre sihubeo õpa arĩpʉ:\\n—Árĩpehrerã wecague opʉ árĩdiagʉ árĩpehrerã ojogoro majagʉ árĩro dopa ta erã pohro majagʉ árĩro gahmea mʉare, arĩpʉ Jesu erãre.\\n36Eropa arĩgʉ majigʉgãre erã watope duhudobopʉ. Duhudobotuha ĩgʉgãre aĩ coã õpa arĩ werepʉ:\\n37—Yahare iidiarã, ĩgʉgãre bu árĩgʉre gamerã yʉ sãre gahmea mʉa. Mʉa eropiirã yʉre gamerã, yʉre obeodigʉ Goãmʉ sãre gahmea mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\nMarire ĩhaturibigʉ árĩgʉ mari mera majagʉ ãhrimi, arĩ wereñumi Jesu\\nMt 10.42; Lc 9.49-50\\n38Ero pʉhrʉ ĩgʉ buhegʉ Ñu õpa arĩpʉ Jesure:\\n—Buhegʉ, yujugʉ mʉ waĩ mera watẽare cohã wiucʉ̃ gʉa ĩhabʉ. Ĩgʉ mari mera majagʉ ĩgʉ árĩbiricʉ̃ ĩarã, ĩgʉre irire iidorebirimʉrabʉ gʉa, arĩpʉ ĩgʉ.\\n39Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu erãre werepʉ:\\n—Eropa arĩbita mʉa ĩgʉre. Yujugʉ yʉ waĩ mera deyoro moarire iigʉ, pʉhrʉguere yʉre ñero wereniguimasibeami. 40Marire ĩhaturibigʉ árĩgʉ, ĩgʉ mari mera majagʉ ãhrimi. 41Mʉare diaye ta arãa. Yaharã mʉa árĩcʉ̃ ĩarã gajirã mʉare itamucʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ erãre õaro itamugʉcumi. Yuju coaru mera decore mʉare erã tĩacʉ̃ merogã árĩquerecʉ̃, erãre õaro iigʉcumi Goãmʉ erã õaro iira waja, arĩpʉ Jesu.\\nÑerire iicʉ̃ gʉhya ãhraa, arĩ buheñumi Jesu\\nMt 18.6-9; Lc 17.1-2\\n42Eropigʉ Jesu majigʉgãre ĩgʉ basi coã aĩ erãre werenemopʉ:\\n—Ĩgã yʉre umupeogʉgãre weregʉra mʉare: Yujugʉ ĩgã iro dopa árĩgʉre ñerire iidoredigʉ, ĩgʉ ñetariaro tarigʉcumi. Gajigʉre masa ĩgʉre wʉnʉgʉre wʉariye ʉtãye mera dirisiu, wʉariyague ĩgʉre cóãcʉ̃ ñero wabocumi ĩgʉ. Eropigʉ ĩgã dopa árĩgʉre ñerire iidoredigʉpʉ wʉariyague erã cóãdigʉ tauro ñero tarigʉcumi. Ĩgʉ bʉrigã dipuwaja moasũgʉcumi. 43-44Mʉ mojoto mera ñero iigʉ, iri mojotore mʉ tabe cóãbodiro dopa iri ñerire duhuque. Irire duhubigʉ peamegue wagʉca. Eroguere ne peame yaribeaa. Eropirã beca sã ʉ̃jʉquererã ne sĩribeama. Mʉ mojotore mʉ cóãcʉ̃ iri dʉca dihta cohmoboya. Eropigʉ mʉpʉ epasi árĩqueregʉ ta pʉhrʉ Goãmʉ mera árĩgʉca. Mʉ pe mojoto mera árĩgʉre peamegue ĩgʉ cóãcʉ̃ ñetariaro tarigʉca. Eropigʉ iri ñeri iiripʉre duhuque. 45-46Mʉ guburu mera ñero iigʉ mʉhʉ iri guburu sãre mʉ tabe cóãbodiro dopa ta iri ñerire duhuque. Irire duhubigʉ peamegue wagʉca. Eroguere ne peame yaribeaa. Eropirã beca ne sĩribeama. Mʉ guburure mʉ cóãcʉ̃ irisi dihta cohmoboya. Eropigʉ epasi árĩqueregʉ ta pʉhrʉ Goãmʉ mera árĩgʉca. Mʉ pe guburu mera árĩgʉre mʉre peamegue cóãcʉ̃ mʉ ñetariaro tarigʉca. Eropigʉ iri ñeri iiripʉre duhuque. 47-48Mʉ cuiru mera ñero iigʉ irirure mʉ gorawea cóãbodiro dopa ta iri ñerire duhuque. Irire duhubigʉ peamegue wagʉca. Eroguere ne peame yaribeaa. Eropirã beca sã ne sĩribeama. Mʉ cuirure cóãcʉ̃ iriru dihta cohmoboya. Yujupʉ cuiru mariqueregʉ ta pʉhrʉ Goãmʉ mera árĩgʉca. Mʉre pe cuiri mera árĩgʉre peamegue mʉre cóãcʉ̃ mʉ ñetariaro tarigʉca. Eropigʉ iri ñeri iiripʉre duhuque.\\n49“I yeba árĩrã ñero tarirãca mʉa. Peamegue mari ʉ̃jʉcʉ̃ marire pũriro dopa ta ñero tarirãca mʉa. 50Moa õaro acaa. Moa acabiricʉ̃ ʉsʉriri iimasiya mara. Moa acabiro iri moa ne õabeaa. Iri moa acabiricʉ̃ dohpagohra iimasiya mara. Eropirã moa õaro acaro dopa mʉa sʉarã árĩque. Eropirã gajirã mera õaro mera árĩque.","num_words":1232,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji LUCAS 24\\n☰ LUCAS 24 ◀ ▶\\n(Mateus 28.1-10; Marcos 16.1-8; João 20.1-10)\\n1 Naɡ̶a domiingo me nigoitijo, niɡ̶ijo iwaalepodi jiɡ̶igotibeci midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anoyatice lolaadi Jesus, oyadeegi nadokojetedi anoyoe. Codaa ijo eledi iwaalepodi lixigaɡ̶awepodi. 2 Niɡ̶icotiobeci, odaa joɡ̶onadi naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi anoyatita monoxoco niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, joɡ̶onoɡ̶aticogi niɡ̶ijo aneitice. 3 Pida naɡ̶a dakatiobece, aɡ̶aleeɡ̶ica moyakadi lolaadi Ǥoniotagodi Jesus. 4 Aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶ida niciagi, odaa eɡ̶idaaɡ̶ee me nowookonaɡ̶a, codaa noɡ̶onida dinikeetiogi lodoe itoataale ɡ̶oneleegiwadi, odinixotinigilo nowoodi ane datale. 5 Odaa niɡ̶ijo iwaalepodi eliodi me doitibigiwaji, dakagitiniwace neɡ̶epaa iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ja nigikanaɡ̶a, modi, “Igaameni ina moleetibigetiwaji midiwataɡ̶a émaɡ̶aɡ̶a ijoa baanaɡ̶a yewiɡ̶a? 6 Aɡ̶icoatedigi digoina, pida ja yewiɡ̶atace. Eɡ̶analakitibigetiwaji ijoa lotaɡ̶atedaɡ̶awa maleeɡ̶idiaaɡ̶itedice nipodigi Galiléia, niɡ̶ijo neɡ̶eetedaɡ̶awatiwaji, 7 ‘Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, leeditibige metidajigotiogi ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa etidototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, igaanige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.’ ”\\n8 Odaa niɡ̶ijo iwaalepodi joɡ̶onalaɡ̶atigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. 9 Odaa joɡ̶opitibeci, me icoɡ̶oticogi midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, igotibeci oyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ijo oonze anodiotibece Jesus, ijaaɡ̶ijo eletidi. 10 Niɡ̶ijo iwaalepodi noɡ̶oyatematitiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus, anonadi, niɡ̶idi iwaalepodi liboonaɡ̶atedi Maria Madalena, Joana, Maria ane eliodo Tiago, ijaaɡ̶ijo eledi iwaalepodi lixigaɡ̶awepodi. 11 Pida noɡ̶owajipata niɡ̶ijo latematigo niɡ̶ijo iwaalepodi, oyakadi ina daɡ̶a dinetoletibigiwaji, odaa aɡ̶oyiwaɡ̶adi. 12 Pida naɡ̶a dabiditi Pedro, odaa ja walokoditicogi midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. Niɡ̶icoticogi, odaa dakagitini iwitiwece catiwedi. Pida ijoka naditeda niɡ̶ijoa niɡ̶elateli. Odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi, eliodi me nawela leeɡ̶odi niɡ̶ijo ane nadi.\\nJesus iwidatediogi itoataale anodiotibece digoida naigi nigotakawaana Emaús\\n13 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko itoataale anodiotibece igotibeci manitaɡ̶a nigotakawaana anodita Emaús, ejime itoa leegoa me yototice Jerusalém. 14 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi odinotaɡ̶aneɡ̶etigi niɡ̶icoa ane loanico Jesus. 15 Eoniɡ̶idaaɡ̶ee me dinotaɡ̶aneɡ̶e, dinotigimadetiwage, naɡ̶a iwidatediogi Jesus, odaa ja lixigaɡ̶awepodi. 16 Odaa noɡ̶onadi aɡ̶oyowooɡ̶odi, Aneotedoɡ̶oji eote me doɡ̶oyowooɡ̶oditeda.\\n17 Odaa Jesus ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiina ica ane ɡ̶adalakitatiwaji ina naigitece? Codaa igame leeɡ̶odi ina makaami agecaɡ̶alodipi?” 18 Odaa ica ane liboonaɡ̶adi Cleopas ja igidi, meetalo, “Manigakamokakaami ane ideoni Jerusalém, ane daɡ̶a yowooɡ̶odi ijo niciagi, natigidiwaɡ̶a niɡ̶ijoa nokododawaanaɡ̶a ane ixomaɡ̶atedice?” 19 Odaa ja digika, meetediogi, “Amiida ica niciagi ane ɡ̶adalaki?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Idinotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶atigi ninyaagi Jesus, niɡ̶ijoa anelatedibige Nazaré. Inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, eliodi nimaweneɡ̶egi niɡ̶ina me dotaɡ̶a, codaa owidi loenataka datikate loniciwaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji, codaa me lodoe eliodi oko. 20 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa ɡ̶odacilodi oyajigo moyeloadi, odaa joɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 21 Pida ja domiɡ̶ijaa jaliiɡ̶atalo me yatamaɡ̶ateetetege ɡ̶odoiigi Israel niɡ̶ina laxakawepodi. Pida niɡ̶ina noko jeɡ̶eote itoatadiɡ̶ida nokododi moyeloadi. 22 Pida ijo iwaalepodi ɡ̶odokaaɡ̶etedipi mejiwaɡ̶atibece Ǥoniotagodi, owotibige meliodi me ɡ̶odawela. Eka yapacaɡ̶atege nigoi, niɡ̶igotibeci midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anoyatice lolaadi Ǥoniotagodi. 23 Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica moyakadi lolaadi. Odaa ja dopitijo modi ica modinikeetiogi icoa aanjotedi, odaa niɡ̶icoa aanjotedi onodi ica naɡ̶a yewiɡ̶atace. 24 Odaa jiɡ̶ijo ɡ̶odokaaɡ̶etedipi anigotibeci midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, odaa joɡ̶onadi mewi niɡ̶ijo anodita niɡ̶ijo iwaalepodi. Pida aɡ̶icoa monadi Ǥoniotagodi Jesus.”\\n25 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶ica ɡ̶adowoogo, codaa dakake ɡ̶adaaleɡ̶enali, me daɡ̶a iwaɡ̶atiteda ijoatawece lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 26 Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e leeditibige me dawikode, odaa ja dakatediwece miniwataɡ̶a Eliodi.” 27 Odaa ja yeloɡ̶oditediogi ijotawece liwai Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi aneetece Jesus. Yajela niɡ̶ijo liwai Moisés ligegi, ijaaɡ̶ijo liwai aneetece Jesus, anoidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.\\n28 Niɡ̶ijo noɡ̶odipegita naɡ̶ajo nigotakawaana ane diiticogi, Jesus eote micataɡ̶a daɡ̶a ixomaɡ̶atedicogi odoe. 29 Odaa joɡ̶onolitedini, moditalo, “Inaaɡ̶oni mokotaɡ̶a, leeɡ̶odi ja ɡ̶ocidi.” Odaa ja dakatediwece ica diimigi, midiaaɡ̶inawaanigite. 30 Odaa niɡ̶ica naɡ̶a nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja, ijaaɡ̶ijoa itoa ɡ̶oneleegiwadi, naɡ̶a dibate ica paon, odaa ja diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a inoke niɡ̶ijo paon, odaa ja yajigotediogi. 31 Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi moyowooɡ̶odi me Jesus. Pida jiɡ̶idiaa laakadi. 32 Odaa oninitecibeci mee, “Agodaɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a naɡ̶a itineɡ̶e ɡ̶odaaleɡ̶ena, niɡ̶ijo naɡ̶a ɡ̶odotaɡ̶aneɡ̶etedice digoida naigi me neloɡ̶oditedoɡ̶owa liwai Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi?”\\n33 Ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata naɡ̶a dabiditiniwace, odaa joɡ̶opitacicogi nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa joɡ̶ototiogi niɡ̶ijo oonze anodiotibece Jesus, ijaaɡ̶ijo eledi oko anawatege. 34 Odaa moditiogi niɡ̶ijo itoataale, “Dicewi Ǥoniotagodi naɡ̶a yewiɡ̶atace. One dinikeeteta Simão.” 35 Odaa niɡ̶ijo itoataale jaɡ̶aɡ̶oyatemati anodaaɡ̶ee monadi digoida naigi, codaa oyatemati moyowooɡ̶odi Ǥoniotagodi niɡ̶ijo naɡ̶a inoke niɡ̶ijo paon.\\nJesus dinikeetediogi niɡ̶ijo anodiotibece\\n(Mateus 28.16-20; Marcos 16.14-18; João 20.19-23; Atos 1.6-8)\\n36 Eoniɡ̶idaaɡ̶ee moyatemati, codaa noɡ̶onidoateda Jesus naɡ̶a dinikee liwigotigi. Odaa jeɡ̶eetediogi, “Jemaa Aneotedoɡ̶oji meote mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji!”\\n37 Pida nawelatibigiwaji, codaa eliodi me doitibigiwaji, odiletibige doɡ̶onadi niwigo. 38 Pida meetediogi, “Igame leeɡ̶odi ina manawelatiwaji? Codaa igame leeɡ̶odi me dawienataka ɡ̶adaaleɡ̶ena? 39 Digawini ibaaɡ̶atedi, codaa me iɡ̶onaka! Odaa jaɡ̶anati mewi neɡ̶emeɡ̶ee. Digabaatiloco, odaa joɡ̶owooɡ̶oti neɡ̶emeɡ̶ee! Leeɡ̶odi niwigo aɡ̶icoa liboledi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a libitaka, pida akaamitiwaji madati biɡ̶inoa iboledi.”\\n40 Niɡ̶ijo neɡ̶ee, odaa ja ikee libaaɡ̶atedi, codaa me loɡ̶onaka. 41 Pida aneɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, leeɡ̶odi meliodi me nawelatibigiwaji, codaa me ninitibigiwaji. Odaa Jesus ja digika, meetediogi, “Aɡ̶ica anigetiɡ̶ida ɡ̶aweenigi domaɡ̶a jeligo?” 42 Odaa joɡ̶oyajigotalo liwai noɡ̶ojegi niloogo. 43 Odaa ja dibatetege, jaɡ̶aniodi lodoe niɡ̶ijo anodiotibece.\\n44 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus meetediogi, “Maleeɡ̶inaaɡ̶ejotice makaamitaɡ̶atiwaji neɡ̶ejitaɡ̶awa me leeditibige me jixomaɡ̶ateetedice ijoatawece niɡ̶ijoa aneetici maditaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane idí Moisés, miditaɡ̶a niɡ̶ijoa anoidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa midiwataɡ̶a enaco.”\\n45 Odaa ja yajigotediogi lixakedi moyowooɡ̶odi ane diitigi lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji. 46 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ida diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, Niɡ̶ijoa ane niwakatee Aneotedoɡ̶oji me yewikatidi oko, ane Cristo, leeditibige me dawikode, codaa me yeleo, odaa yewiɡ̶atace nige ixomaɡ̶atedice itoatadiɡ̶ida nokododi. 47 Eledi diniditeloco niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi moyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ina oko me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa joɡ̶odopitalo Aneotedoɡ̶oji me iwilegi laaleɡ̶enali. Niɡ̶idi liiɡ̶exedi oyeloɡ̶odi niɡ̶inoa nibodicetedi odatika liboonaɡ̶adi Cristo, minataɡ̶a inatawece noiigi, oyajela nigotaɡ̶a Jerusalém. 48 Akaami nakataɡ̶anadi niɡ̶ijo ane ininyaagi, odaa eloɡ̶otitedibece niɡ̶ijoa ananati! 49 Odaa digawini! Emeɡ̶ee iniwakateetibigaɡ̶ajitiwaji niɡ̶ijo Eiodi aneeteta. Pida ecoɡ̶otace inaaɡ̶oni nigotaɡ̶a Jerusalém, nigepaaɡ̶abaategetiwaji Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a.”\\nJesus opitedibigimece ditibigimedi\\n(Marcos 16.19-20; Atos 1.9-11)\\n50 Odaa Jesus ja yadeegitedicogi wetice nigotaɡ̶a neɡ̶epaa manitaɡ̶a nigotakawaana Betânia. Naɡ̶a nawacetedibige libaaɡ̶atedi, odaa ja ibinietediogi. 51 Eɡ̶idaaɡ̶ee me ibinietediogi, Jesus jaɡ̶anojicetedice, odaa joɡ̶oyadeegitedibigimece ditibigimedi. 52 Niɡ̶ijo anodiotibece odoɡ̶etetibigimece, odaa joɡ̶opitacicogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém, eliodi me ninitibigiwaji. 53 Odaa idioka limedi me ideiticoace minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, modigaanaɡ̶atibigimece, codaa modiniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 2 - Dio Wadarique\\n1Jã yarã, yucʉacã mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ catunu atípere, cʉ yarã cʉ tʉpʉ manire cʉ capi neopere mʉja queti buiogʉ yʉ áa.\\n2Mʉja tʉgooña mawijiaquẽpa. “Mere mani Ʉpaʉ ati yepa macana cʉ̃re cabooquẽnare na cʉ capopiyeyeri rʉmʉrina ãno,” ĩ tʉgooña acʉaquẽja. Jĩcaarã, “Dio ati yepapʉ caroorãre na cʉ capopiyeyeri rʉmʉri ã mere,” ĩrãma. Jĩcaʉ ocõo bairo ĩimi: “To bairona yʉ camajiowĩ Dio quẽgueriquere bairo yʉ iñoori,” ĩimi. Apeĩ, “To bairona buiomi Pablo,” ĩimi. Apeĩ, “Ti wame queti joorica pũuropʉ ĩ buioma Pablo jãa,” ĩimi.\\n3To bairo na caĩ jocarijere apiʉjaqueticõaña mʉjaa. Mani Ʉpaʉ ati yepa macanare na cʉ capopiyeyepa rʉmʉri jʉgoye ocõo bairo majuu baigaro: Diore seeto majuu bai botiogarãma camaja. To bairo na cabairi paʉ Dio cʉ carocapaʉ jĩcaʉ carooʉ majuu atí, ati yepapʉ ani ejagʉmi Diore catei. Dio ye macajere re roti, apeye unie nipetiro camaja na cáti nʉcʉbʉgori wame cãno cõo re rotigʉmi. Re rotiri cʉ majuuna, “Yʉ áti nʉcʉbʉgoya mʉja cáti nʉcʉbʉgobataje netoro,” ĩgʉmi, Diore catei aniri. To bairi, “Cʉna ãcʉmi Dio,” camaja yʉre na tʉgooñacõato ĩi Dio wiipʉna anigʉmi, topʉ rotigʉ. To bairo ãcʉ, “Yʉna Dio yʉ ã. Yʉ macare áti nʉcʉbʉgoya,” ĩtogʉmi.\\n5Mʉja tʉ ãcʉpʉ mere ti wamere mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ, ¿mʉja majiti?\\n6Carooʉ majuu mʉjaare yʉ caĩire cʉ cãnipa yʉtea cãniparo jʉgoye cʉ ani rotiquẽemi Dio. Dio carooʉre cʉ mataʉmi mai, cʉ rotiqueticõato ĩi. To bairo Dio cʉ̃re cʉ camatarijere mʉja majirã.\\n7Mere carooʉ majuu cʉ ye cʉ carotirije caroorije ãno bairo pʉa tiere mani catʉgooña majiquẽtie to cãnibato quena. Dio cʉ boca matami paro. Cabero Dio cʉ̃re boca mata janari, cʉ ani rotigʉmi yua. To bairo cʉ̃re Dio cʉ cãni rotiro to cõona carooʉ majuu atí, anigʉmi ati yepapʉre yua. Ati yepapʉre aniri Sataná cʉ catutuarije mena ãcʉ Sataná cʉ carotirijere átigʉmi. To bairi Sataná ye cʉ camajirije mena caacʉori wamere áti rupeo iñoori camajare na ĩtogʉmi. To bairo cʉ cáto camaja caroorije cʉ caĩtorijere api nʉcʉbʉgogarãma, Dio ye quetire, cajocaquẽtie macare apigateerã. To bairi Dio cʉ careparã ãma naa. Cajocaquẽtie macare caapiʉjarã na cãmata Dio na cʉ capopiyeyerijere na netoboʉmi. Caroorije, caĩtorije macare na cabooro tʉjʉʉ, “To cõona, na caboori wame, caĩ jocariquere caapiʉjarã na anicõato,” na ĩgʉmi Dio. Naa caroorijere áti wariñuugarãma, cajocaquẽtiere apigaquẽna. To bairi rooro majuu na cátiere tʉjʉ cõoñari na regʉmi Dio yua. Cabero mani Ʉpaʉ Jesu cʉ caaji baterije mena ati yepapʉ tunu atí, nare caĩtoʉre carooʉ majuure cʉ rocagʉmi to cõona yua.\\n13Jã yarã, mani Ʉpaʉ Dio cʉ camairã mʉja ã mʉja quena. Nemoopʉre cãni jʉgori paʉpʉre mʉjaare cabejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre, cʉ ye quetire cariape macajere caapi nʉcʉbʉgoparãre. To bairo cabaiparãre mʉjaare cabejeyupi, cʉ canetooparãre, cʉ Espíritu Santo cʉ caocabʉtirije mena caroare cátiparãre. To bairona cãna na ãmaro ĩi nemoopʉna mʉjaare cabejeyupi Dio. To bairo Dio cʉ cabejericarã mʉja cãniere majirã Diore caĩ wariñuunucuparã jã ã, mʉja cãniere tʉgooñari.\\n14To bairona cʉ yarã cãniparãre mʉja cacũñupi Dio, cʉ ye caroa quetire mʉjaare jã cabuioro. To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo mena caroaro mʉja wariñuu anicõagarã.\\n15To bairi jã yarã, mʉjaare jã cabuioepere bairo áti ocabʉticõa aninucuña. Mʉjaare jã caqueti uca buio jooepe quenare apiʉjari tiere majiritiqueticõaña.\\n16Mani Ʉpaʉ Jesucristona, mani Pacʉ Dio cʉ quena manire camaiñupi, caroaro mani bopaca tʉjʉri. Mani bopaca tʉjʉri, to cãnacã rʉmʉ tʉgooña tutuariquere mani joomi. Cʉ catunu atípere, caroare manire cʉ cajoopere tʉgooñariquere mani joomi.\\n17To bairi yeri tʉgooña ocabʉtiriquere mʉjaare cʉ joato. To cãnacã wame mʉja caĩpere, mʉja cátipe quenare caroa jeto mʉja cátiparore bairo ĩi, yeri tʉgooña ocabʉtiriquere mʉjaare cʉ joato.","num_words":567,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 JOÃO 3\\n☰ 1 JOÃO 3 ◀ ▶\\nOko lionigipi Aneotedoɡ̶oji\\n1 Owootiwaji Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi meliodi me ɡ̶odemaa. Ikee meliodi me ɡ̶odemaa niɡ̶ina meetedoɡ̶owa moko lionigipi, codaa ewi moko lionigipi. Niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o aɡ̶etiɡ̶odowooɡ̶odi, leeɡ̶odi aɡ̶oyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji. 2 Yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi. Niɡ̶ida moko joɡ̶oko lionigipi Aneotedoɡ̶oji. Pida Aneotedoɡ̶oji anaɡ̶a ikee ica anodaaɡ̶ejinaɡ̶a, pida jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica Cristo nige dopitedijo, ɡ̶odiigi, eote me ɡ̶odiciagi, leeɡ̶odi icota me jinataɡ̶a niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda. 3 Inatawece niɡ̶ina oko anonibeotege lanokegi Cristo idioka limedi me diniwilegitema inoatawece ane beyagi, digo mijoataɡ̶a Cristo me yapidi, aɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi libeyaceɡ̶egi.\\n4 Niɡ̶ina oko aneo libeyaceɡ̶egi aɡ̶aleeɡ̶eyiwaɡ̶adi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ina me deɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶ateda Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶eco, odaa joaniɡ̶idaa niɡ̶ina naɡ̶a jaoɡ̶a ane beyagi. 5 Odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji Cristo menagi niɡ̶ina iiɡ̶o me noɡ̶a ɡ̶obeyaceɡ̶eco, codaa Ijaaɡ̶ijoa aɡ̶ica libeyaceɡ̶egi. 6 Inatawece niɡ̶ina oko anidioka limedi moyexogotege Cristo aɡ̶idokida mowo ane beyagi. Pida niɡ̶ina oko anidioka limedi meo ane beyagi aɡ̶ica daɡ̶a nadi Cristo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icoateda me yowooɡ̶odi Cristo.\\n7 Ionigipi yemaanigipi. Jiniɡ̶ikani diɡ̶ica ane ɡ̶adinaalenitiwaji. Niɡ̶ina oko aneo ane iɡ̶enaɡ̶a, iniaaɡ̶ini iɡ̶enaɡ̶a, digo mijoataɡ̶a Cristo me iɡ̶enaɡ̶a. 8 Pida niɡ̶ina oko anidioka limedi meo ane beyagi, baɡ̶a nebi diaabo, igaataɡ̶a diaabo jotigide neɡ̶eo ane beyagi aniɡ̶icatibige daɡ̶a yoe Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Lionigi menagi niɡ̶ina iiɡ̶o, enagi me yaaɡ̶adi libaketedi diaabo.\\n9 Niɡ̶ina oko ane lionigi Aneotedoɡ̶oji aɡ̶idioka limedi meo ane beyagi, igaataɡ̶a anodaaɡ̶ee me yewiɡ̶a liciagi anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji ane Eliodi. Odaa ayakadi diɡ̶idioka limedi meo ane beyagi leeɡ̶odi me lionigi Aneotedoɡ̶oji. 10 Joaniɡ̶idaa me jakataɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ina oko ane lionigipi Aneotedoɡ̶oji, inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane lionigipi diaabo; niɡ̶ina oko ane deɡ̶eo ane iɡ̶enaɡ̶a alionigi Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yemaa nioxoa.\\n11 Niɡ̶ijo natematigo anajipaatatiwaji maleekoka anakatoniteda Ǥoniotagodi yalaɡ̶ata me leeditibige me idinemaanaɡ̶atiwage. 12 Aɡ̶ele daɡ̶a ɡ̶odiciagi Caim ane lionigi niɡ̶ijo abeyaceɡ̶egi, diaabo. Caim yeloadi epaa nioxoa. Igame leeɡ̶odi ina me yeloadi? Yeloadi nioxoa leeɡ̶odi Caim idioka limedi meo ane beyagi, pida niɡ̶ijo nioxoa biɡ̶idioka limedi meo ane iɡ̶enaɡ̶a.\\n13 Enice inioxoadipi, jinaɡ̶a domaɡ̶a alali niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o nige akaami neleɡ̶etedipi. 14 Igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a naɡ̶a ɡ̶odiwoko némaɡ̶a, igaataɡ̶a icaaɡ̶ica nige ɡ̶odeleo, pida idiokaanaɡ̶a limedi me ɡ̶odewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, jowooɡ̶otaɡ̶a leeɡ̶odi me jemaanaɡ̶a ɡ̶onioxoadipi. Pida niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yemaa nioxoa nige yeleo, odaa idioka limedi me leegitalo Aneotedoɡ̶oji me yototedice. 15 Niɡ̶ina oko ane leleɡ̶edi nioxoa, aijekegi. Odaa owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ina aijekegi aɡ̶ica lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\n16 Niɡ̶ida moko jowooɡ̶otaɡ̶a Cristo me ɡ̶odemaa, leeɡ̶odi dinajigo me yeleotedoɡ̶odomi. Odaa oko leeditibige maɡ̶aɡ̶a ɡ̶odigo me ɡ̶odeleotema ɡ̶onioxoadipi. 17 Niɡ̶ina liico nige nadi nioxoa midi ganigidi ane yopotibige, odaa yakakaɡ̶aditema laaleɡ̶ena, aɡ̶ica meo daɡ̶a iwikode, niɡ̶ini liico ayakadi deɡ̶ee mewi me yemaa Aneotedoɡ̶oji catiwedi laaleɡ̶ena. 18 Ionigipi yemaanigipi. Ele me idinemaanaɡ̶atiwage me diɡ̶idokida ɡ̶onioladi, niɡ̶ina me jotaɡ̶anaɡ̶a. Pida jikeenaɡ̶a mewi me idinemaanaɡ̶atiwage niɡ̶ina me jaoɡ̶ate niɡ̶inoa ane ɡ̶odoenataka.\\nAne leeɡ̶odi mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena lodoe Aneotedoɡ̶oji\\n19-20 Niɡ̶ida moko jowooɡ̶otaɡ̶a moko nebi Aneotedoɡ̶oji anewi, leeɡ̶odi me idinemaanaɡ̶atiwage. Pida niɡ̶ina ɡ̶odaaleɡ̶ena me deemitetece me jaoɡ̶a ane beyagi, jakataɡ̶a me jeloodaɡ̶ateenaɡ̶atace ɡ̶odaaleɡ̶ena lodoe Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi inoatawece caticedi niɡ̶inoa ane jowooɡ̶otaɡ̶a. 21 Yemaanigipi yokaaɡ̶etedipi. Nige deemitetece ɡ̶odaaleɡ̶ena me daɡ̶a jibataaɡ̶a, odaa abo ɡ̶odaaleɡ̶ena lodoe Aneotedoɡ̶oji, 22 Odaa jibaɡ̶atege inoatawece ane jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi me jotetenaɡ̶a liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa me jaoɡ̶a aneo me ninitedibece. 23 Joaniɡ̶idaa liiɡ̶enatakaneɡ̶egi, me leeditibige mejiwaɡ̶ataɡ̶a Liboonaɡ̶adi Lionigi, ane Jesus Cristo, codaa me idinemaanaɡ̶atiwage, anaɡ̶aɡ̶a niiɡ̶etedoɡ̶owa ijaaɡ̶ijoa Cristo me jaoɡ̶a. 24 Niɡ̶ina oko aneyiwaɡ̶adi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji idioka limedi me yexogotege, codaa Aneotedoɡ̶oji iniwa mijotaɡ̶a. Jowooɡ̶otaɡ̶a me iniwa catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena leeɡ̶odi Liwigo ane najigotedoɡ̶owa.","num_words":549,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 1\\nJuan ĩ cãjiriarojʉ Jesucristo ĩ gotire queti\\n1 Adi papera, yoaro mene bajirotire gotiaja. Dios, ti quetire, ĩ macʉ Jesucristore gotiyuju, ĩ yarã, ĩ bojasere yirã, ĩna masirotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Yʉ bojasere yigʉre, Juanre, to bajiro bajirotire ruyuaĩocõari, ‘Ado bajiro bajiaja mʉre yʉ ruyuaĩose’ ĩre yigotimasiorʉcʉja mʉ” yigʉ, ángelre cõañumi Jesucristo. 2 Yʉ ñaja Juan, yʉre ángel ĩ ruyuaĩoro bajicati cõrone riojo ucagʉ.\\n3 To bajiro bajiroti ti cõñajare, ado bajiro yaja yʉ: Adi queti Dios ĩ cõarere ĩagotirona, to yicõari, tire cʉdirona quẽne, quẽnaro variquẽnarona ñarãma.\\nCojomo cõro jʉa jẽnituaro macariana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Juan ĩ ucare queti\\n4-5 To bajiri, Asia sitana, cojomo cõro jʉa jẽnituaro macarianare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ucaja yʉ, Juan vãme cʉtigʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, ĩ macʉ Jesucristore, to yicõari, Esp'iritu Santore quẽne ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Dios ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa ñagʉ̃ ñaami Esp'iritu Santo. Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ñaami. To bajicõari, Jesucristo ñaami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Rijacoaboarine quẽna tudicaticõari, rijarocʉ me ñasʉocami. To bajicõari, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñarã jediro ʉjʉ ñaami. Ĩ ñaami manire maigʉ̃. Rojose mani yise vajare, ĩ rijacati rãca manire vaja yijeobosacacʉ ñaami. 6 To bajiro ĩ yicati sʉorine paiare bajiro, ĩ jacʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja mani quẽne. Ĩ rijacati rãca manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, “Ĩ ñaami ñajediro ʉjʉ. Dise ĩ rotimasibeti rʉyabetoja. To bajirone bajirũgũrʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa variquẽnato mani. To bajirone bajiato.\\n7 Adire quẽne tʉoĩaña mʉa: Buerigaseri vatoajʉ vadirʉcʉmi Cristo. Ĩ vadore ĩajedirʉarãma masa, adi macarʉcʉroana. Ĩre sĩarocaroticana jãnerabatia quẽne ĩre ĩarʉarãma. Ĩre ĩacõari, jediro otirʉarãma. To bajirone bajiato.\\n8 Ñajediro masijeogʉ, mani ʉjʉ, Dios, ado bajiro gotiami: —Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja —yigotiami Dios.\\nĨ ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami.\\nCristo, Juanre, ĩ ruyuaĩore queti\\n9 Yʉ Juan, Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉa yʉ ñaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare bajirone rojose tãmʉoaja yʉ. Gãjerã rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, mʉare bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉ quẽne. Mani ʉjʉre cʉdirã jediro to bajiro rĩne bajirũgũroti ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare yʉ gotimasiojare, “Rojose tãmʉoato” yirã, Patmos vãme cʉtiyoajʉ yʉre cũcama ĩna. 10 Domingo ñarirʉ̃mʉ, Esp'iritu Santo sʉorine yʉ sʉyarojʉa ruyugoaro ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto ocaruyucajʉ ti. 11 Ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n—Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire paperatutijʉ ucarʉcʉja mʉ. Ucacõari, Asia sitana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre cõarʉcʉja. Ĩna ñarãma cojomo cõro jʉa jẽnituarorãca macariana. Ado cõro ñarãma: Efesoana, Esmirnana, Pérgamoana, Tiatirana, Sardisana, Filadelfiana, to yicõari, Laodiceana quẽne ñarãma —yi ocaruyucajʉ.\\n12 Ocaruyusere ajicõari, “¿Ñimʉ yʉre ñagõati?” yigʉ, jʉdarʉ̃gʉ̃cajʉ yʉ, ĩre ĩarʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituaro sĩabusuojeoriajʉri ñacajʉ. Orone ĩna quẽnoriajʉri ñacajʉ ti. 13 Sĩabusuojeoriajʉri vatoajʉ masʉre bajigʉ ñacami. Sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariase sãñacami. Ĩ cotitẽrore cõmema, orone quẽnoriama jasãcami. 14 Ĩ rʉjoa joa oveja joare bajiro bʉto boticajʉ. To bajicõari, buerigaserire bajiro boticajʉ. Ĩ cajearima, jea ʉ̃jʉsere bajiro yaacajʉ. 15 Ĩ gʉbori quẽne, bʉto yaacajʉ. Bronce vãme cʉtise jeamejʉ soecõari, ĩna gosiosere bajiro yaacajʉ ti. Ĩ ñagõjama, oco menirore bajiro ocaruyucajʉ. 16 Ĩ ãmo riojojacatʉare, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. Ĩ risejʉ jariase, jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi budicajʉ. Ĩ rioga, muiju quẽnaro ĩ asirore bajiro yaacajʉ.\\n17 Ĩre ĩaʉcacõari, ĩ rĩjorojʉa muqueacajʉ yʉ. Muqueagʉne, bajirocar'ire bajiro vãrebeticajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, ĩ ãmo riojojacatʉa yʉre ñiajeocõari, ado bajiro yʉre yicami:\\n—Güibesa mʉ. Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja, yʉre yicami. 18 Yʉma ñasʉoadicacʉjʉne ñacõa ñarũgũaja. Rijacoaboarine, tudicaticõari, jʉaji tudirijarocʉ me ñaja yʉ. Rijariarãre quẽne rotigʉ ñaja yʉ. Quẽna ĩna tudicatirotire yimasigʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, rijariarã jediro ĩna ñarojʉre yʉ yarãre ĩnare juabumasiaja yʉ. “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, yʉ ñarojʉa quẽnaro ñarũgũato” yigʉ, ĩnare juabumasiaja yʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\n19 Quẽna gajeye ado bajiro yʉre yicami:\\n—Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire ucarʉcʉja mʉ. Adirʉ̃mʉriaye, bero bajirotiayere quẽne ĩarʉcʉja mʉ. 20 Yʉ ãmo riojojacatʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa mʉ ĩarãre, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibeaja mʉ. Ado bajiro yigʉ yibʉ yʉ, to bajiro yʉ yiĩojama: Ĩna ñaama cojomo cõro, jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca sĩabusuojeore mʉ ĩasema, ado bajiro yire ũni ñaja: Cojomo cõro jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre gotiro yibʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 1 DES - Yʉhʉ Pablo mʉare Roma majarãre - Bible Search\\nPablo Roma majarãre Jesu yarãre gojabeoñumi\\n1Yʉhʉ Pablo mʉare Roma majarãre gojabeoa. Yʉhʉ Jesucristo pohro majagʉ ãhraa. Eropigʉ õari buherire buhedoregʉ apimi ĩgʉ yʉre.\\n2Iri õari buherire iribojegue Goãmʉ “Õpa masare õaro iigʉra,” arĩ wereyuñumi ĩgʉ yare weremʉhtanirã merague. Erã irire gojañuma. 3Iri buheri ta ĩgʉ magʉre wereri ãhraa. Ĩgʉ Jesucristo masa dehyoagʉ árĩgʉ Davi mʉrʉ pãrami árĩturiagʉ árĩdigʉ árĩmi. 4Ĩgʉ ta Goãmʉ magʉ ĩgʉ árĩrire ĩhmudigʉ árĩmi Goãmʉ ĩgʉ Espíritu Santo mera. Eropigʉ ĩgʉ Jesu sĩrira pʉhrʉ Goãmʉ ĩgʉ turari mera ĩgʉre masa mʉriacʉ̃ iidigʉ árĩmi. Eropigʉ Jesucristo diaye ta Goãmʉ magʉ ĩgʉ árĩrire ĩhmudigʉ árĩmi masare. Ĩgʉ Goãmʉ magʉ ta mari Opʉ Jesucristo ãhrimi. 5Ĩgʉ ta gʉare mojomoro ĩagʉ gʉaʉ magʉre wereri ãhraa. Ĩgʉ Jesucristo masa dehyoagʉ árĩre ĩgʉ yare buhedoregʉ obeomi árĩpehrero majarãre ĩgʉ yare pee masi, Jesucristore erã umupeocʉ̃ iimorãre. 6Eropirã mʉa sã Jesucristo yarã árĩmorã ĩgʉ beyenirã ãhraa.\\n7Mʉare Goãmʉ ĩgʉ mahirãre, ĩgʉ yarã árĩmorãre iidi árĩmi ĩgʉ mʉare. Eropigʉ mʉare Romague árĩrãre ipũre gojabeoa. Eropigʉ Goãmʉ mari Pagʉ mari Opʉ Jesucristo mera mʉare õadorea. Ĩgʉ itamuri mera õaro árĩque mʉa.\\nPablo Romaguere ĩagʉ wadiarica, arĩ gojañumi\\n8Ire weremʉhtagʉra mʉare. Árĩpehreroguere Jesucristore mʉa umupeora querere werema. Erã eropa arĩ werecʉ̃ peerã “Õhaa,” arĩ serẽa yʉhʉ Goãmʉre. Jesucristo ĩgʉ itamuro mera eropa arĩ serẽbasaa. 9Goãmʉre serẽgʉ mʉa ya árĩburire árĩpehrerinʉri serẽbasaniguicãa. Mʉa ya árĩburire eropa yʉ serẽbasaniguicʉ̃ Goãmʉ masimi. Ĩgʉ dorerire turaro mohmea ĩgʉ magʉ ya buherire buhegʉ. 10Eropa serẽgʉ Goẽrã judio masa árĩbirã Jesure umupeoama. Erã umupeodiro dopa ta mʉa mera majarã sã erã umupeoborore mʉa pohrogue wadiarabʉ yʉhʉ. Eropa bajasuburi wadiaqueregʉ ta wamasibirimʉrabʉ yʉhʉ. 11Goãmʉ yare mʉare buhediaca Jesure mʉa umupeonemoburire. Eropigʉ mʉare bʉrigã ĩadiaca yʉhʉ. 12Jesucristore umupeorã ãhraa mari. Eropigʉ mʉare ĩadiaca Jesucristore mari umupeori mera pepʉri majarã mari game mucubiricʉ̃ iiborore. 13Yʉ acawererã, ire mʉa masicʉ̃ gahmea. Gajipʉgue õari buherire yʉ buhera pʉhrʉ gajirã mʉa acawererã judio masa árĩbirã Jesure umupeoama. Erã umupeodiro dopa ta mʉa mera majarã sã erã umupeoborore mʉa pohrogue wadiarabʉ yʉhʉ. Eropa bajasuburi wadiaqueregʉ ta wamasibirimʉrabʉ yʉhʉ. 14Árĩpehrerãre õari buherire buhero gahmea yʉre. Wʉari maca majarãre, noho gamero árĩrãre, masirãre, masibirã sãre buhebu árĩgʉ iiaa yʉhʉ. 15Eropa arĩgʉ, árĩgʉ mʉa sãre Roma majarãre õari buherire bʉrigã buhediaa.\\nÕari buherire masa peerã Jesure umupeonʉgama, arĩ gojañumi Pablo\\n16Õari buherire peerã masa Jesure umupeonʉgama. Eropigʉ árĩpehrerãre Jesure umupeorãre Goãmʉ ĩgʉ turari mera erã peamegue wabonirãre tuami. Ĩgʉre umupeorã õaro waborore masigʉ iri buherire õari buherire buhegʉ gʉhyasĩuro taribeaa. Iri buherire judio masapʉre buhemʉhtanirã árĩma. Pʉhrʉ judio masa árĩbirã sãre gʉa buheabʉ. 17Iri buheri õpa werea: Jesucristore umupeiorãre “Ñeri marirã õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ. Jesucristore umupeorã dihtare eropa arĩ ĩhami Goãmʉ. Ĩgʉ eropa arĩ ĩarire iribojegue erã arĩ gojadiro dopa ta arãa: “‘Õarã ãhrima,’ arĩ ĩgʉ ĩarã Goãmʉre ‘Diaye ta iigʉ ãhrimi,’ arĩ umupeorã ãhrima. Eropa umupeorã árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩrãcoma,” arĩ gojañuma.\\nMasa erã ñero iiri mera dipuwajacʉrã ãhrima, arĩ were gojañumi Pablo\\n18-19Ĩgʉ árĩricʉrire masare õaro masicʉ̃ iipʉ Goãmʉ. Eropirã ĩgʉre ĩgʉ árĩrire masicʉ̃ diasabeaa masare. Ĩgʉ árĩrire masare masicʉ̃ iiquerecʉ̃ masapʉ erã ñerire iirã Goãmʉre masidiabeama. Erã iri ñeri iiri mera gajirãre Goãmʉ yare peebiricʉ iima erãpʉ. Eropigʉ Goãmʉ ʉmarogue árĩgʉ masa árĩpehrerã erã ĩgʉre tarinʉgarire, eerã ñero iiri sãre ĩagʉ eerã eropa iiri dipuwaja guami. Eropa ĩgʉ guarire masicʉ̃ iimi erãre. 20Goãmʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ árĩrire turagʉ ĩgʉ árĩrire mari ĩabiriquerecʉ̃ ta, ĩgʉ basi ĩgʉ árĩrire masicʉ̃ iimi ĩgʉ marire. I yebare ĩgʉ iira pʉhrʉ árĩpehrerire ĩgʉ ĩhacũnugurare ĩarã, “Goãmʉ ĩgʉ iira ta ãhraa. Ĩgʉ turagʉ ta ãhrimi,” arĩ guñama masa. Eropirã “Goãmʉ ãhrimi,” arĩ masima masa árĩpehrerã. Eropirã masa “Goãmʉ ãhrimi,” arĩ masiquererã eropa ñerire iiniguicãrã, dipuwajacʉma. “Mʉre masibirabʉ. Eropigʉ ñerire iiabʉ,” masa arĩmasisome Goãmʉre. 21Goãmʉ ĩgʉ árĩricʉrire masiquererã ta erã ĩgʉre umupeobeama. “Mʉhʉ Goãmʉ, turagʉ ta ãhraa,” arĩbeama. Eropirã ĩgʉ erãre õaro iiquerecʉ̃ ta “Õhaa,” arĩbeama ĩgʉre. Eropirã pee masibirã árĩrã, ñeri dihtare pepima erã. 22“Pee masirã ãhraa,” arĩquererã ta pee masibirã wahama erã. 23Eropa warã Goãmʉre eropa árĩniguigʉre õagʉre umupeobeama. Eropa umupeobirã “Goãmʉ ãhrimi,” erã arĩrãpʉre erã wéanirãpʉre umupeonʉgama erã. Eropirã masare, mirimagʉ porãre, pĩruare, waimʉrãre wéanugu umupeoma erã, “Mari Goãmʉ ãhrimi,” arĩrã.\\n24Erã eropiicʉ̃ ĩagʉ “Erã gamero dopa ta ii curaporo,” arĩgʉ Goãmʉ erãre cohãmi. Ĩgʉ eropa cóãra pʉhrʉ, erã ñeri dihtare ʉaribejarã erã basi ñeri dihtare iiniguicãma. 25Eropirã Goãmʉ yare peebiri, gʉyaripʉre õaro peema. Goãmʉ yapʉre gʉyari iro dopa ta wacʉ̃ iima erã. “Diaye ta Goãmʉre árĩpehrerãre iidigʉre umupeoro gahmea,” mari arĩquerecʉ̃ erãpʉ ĩgʉre umupeobeama. Eropa Goãmʉ gohrare umupeobirã ĩgʉ iirapʉre umupeoma erã.\\n26Erã eropiiniguicãcʉ̃ ĩagʉ “Erã gamero ñerire ii curaporo,” arĩgʉ Goãmʉ cohãmi erãre. Eropirã erã mera majarã nome marapʉcʉrã nome iro dopa árĩbeama. Eropirã erã nome seyaro ñero iima erã basi. 27Erã iro dopa ta árĩrã ʉma sã nomere gamebirã erã basi ta erã dʉpʉrire ʉaribejarã ãhrima. Eropirã erã basi ta erã ñero iira dipuwaja erã dʉpʉre ñero goroweoma.\\n28Eropa Goãmʉre masidiabirã ĩgʉre gamebirira dipuwaja Goãmʉ “Erã gamero ii curaporo,” arĩgʉ erãre cohãmi. Ĩgʉ eropa cóãcʉ̃ erãpʉ ñerire guñanigui, ñerire ʉaribejarire iiniguicãma. 29Eropirã erã bʉrigã ñero iiniguima. Nome mera ñero iiniguirã, erã ñerire ʉaribejaniguirã, gajirã yare gametarirã, gajirãre ñero iiniguirã, gajirã gajinore opacʉ̃ ĩhaturirã, masare wejẽrã, game dʉyasorã, gʉyaricʉrã, masare ĩhaturirã, ñeri quere iirã ãhrima erã. 30Gajirã erã iibiriquerecʉ̃ ta ñero arĩ werewʉarã, Goãmʉre ĩhaturirã, gajirãre papũro yʉhrirã, “Gʉa tamera gajirãre tarinʉgarã õarã ãhraa,” arĩ pepirã, gajirãre eropa arĩ weremaacãrã, gaji ñerire iinʉgarã, erã pagʉ sʉmarãre tarinʉgarã ãhrima. 31Pee masibirã ãhrima. Erã werediro dopa ta iibirã, masare ne umupeobirã, erãre ñero iirare ne cãdijibirã, ne gajirãre mojomoro ĩabirã ãhrima. 32Eropa árĩrãre Goãmʉ erãre dipuwaja moa peamegue cóãgʉcumi ĩgʉ erãre. Eropa ĩgʉ cóãburire masiquererã erã ñerire iiniguicãma. Eropirã gajirã erãre ĩhacũcʉ̃, erã iiro dopa ta ñero iicʉ̃ ĩarã “Gʉa iiro dopa ta iima,” arĩ mucubirima.","num_words":931,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.035,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 2 TIMOTEO 4\\n1 Jesucristo, catʉsari yʉtea caãno quetiupaʉ reyre bairo atígʉmi tunu, nipetiro ati yepa macããna camasã cariaricarã, cacatirã cʉ̃ãrẽ na ĩñabesei acʉ́ yua. Bairo caatípaʉ, Jesucristo, bairi cʉ̃ pacʉ Dios mena cʉ̃ caĩñajoropʉ atore bairo bʉtioro mʉrẽ yʉ átirotiya. 2 Caroa queti Dios yayere bʉtioro na quetibʉjʉya camasãrẽ. Tunu bairoa noa ũna caroaro catʉ̃gorã, o catʉ̃gogaena na caãmata cʉ̃ãrẽ, tocãnacãnia na mʉ quetibʉjʉnucũwã, tore bairo mʉ caquetibʉjʉrije to cañuata yua. “Cariape quetibʉjʉyami Timoteo,” na ĩ tʉ̃go joroque caroaro na quetibʉjʉya camasãrẽ. Tunu bairoa tutuaro mena noa ũna cabotiorãrẽ na mʉ caquetibʉjʉpee caãmata, tutuaro mena na mʉ quetibʉjʉgʉ. Nemojãñurõ Dios yarã cʉ̃ mena na tʉ̃goñatutuao joroque na quetibʉjʉri na jʉátinemoña. Caroaro yerijõrõ tʉ̃goñarĩqũẽ mena nʉcʉ̃bʉgoroa na quetibʉjʉya camasã to macããnarẽ. 3 Jĩcã yʉtea etagaro tocãrõã camasã caroa queti Dios yayere boetiri na catʉ̃gogaeti yʉtea. Noa ũna aperã, na rupaʉ caborore bairo jeto ricaati cabueri majã, camasã na catʉ̃gojesorije ũnie jetore cabuerã pʉamerẽ na macãgarãma. Na rupaʉ caborore bairo na caátigarije macããjẽ, na catʉ̃gojesorijere cabuerã pʉamerẽ na tʉ̃goʉsajʉ̃gogarãma. 4 Dios yaye macããjẽ pʉamerẽ yua boetigarãma. Carorije quetibʉjʉrique tocãnacã wãme pʉamerẽ tʉ̃gopeogarãma. 5 Bairo na ũna na cabaimiatacʉ̃ãrẽ, mʉ pʉame roque caroaro majũ caroa wãmerẽ áticõã ninucũña. Roro popiye tãmʉomicʉ̃ã, nʉcãnetõcõã ninucũña. Dios yaye queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ queti pʉamerẽ tocãnacã rʉ̃mʉa quetibʉjʉcõã ninucũña. Caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni átipeyocõã ninucũña mʉ paarique macããjẽrẽ.\\n6 Yʉ pʉame Jesucristo yaye yʉ caátiãnie jʉ̃gori yʉ cayasipa rʉ̃mʉ merẽ cõñarõ baiya. Merẽ Dios tʉpʉ ãniágʉ, cʉ̃ yʉ cariabojapee etaro baiya. 7 Jesucristo yʉ cʉ̃ cabueroticũrĩqũẽrẽ merẽ nipetiro jĩcãrõ tʉ̃ni yʉ átiyaparo peticõãña. Ãmeo qũẽĩrẽ bairo tutuaro caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni yʉ átiyaparoya. Tunu bairoa epei caatʉri majõcʉ jĩcãrõ tʉ̃ni átiri, cʉ̃ caatʉyaparo etarore bairo yʉ cʉ̃ã Jesucristo mena jĩcãrõ tʉ̃ni yʉ átiyaparo petietaya merẽ. 8 Bairi ãmerẽ yua, yʉre Dios cʉ̃ cajopee caãnorẽã bairo ʉmʉrecóopʉre corona pesarica beto yʉ ãnicotero bairo merẽ. Marĩ Quetiupaʉ camasãrẽ caĩñabesei cañuʉ majũ ti beto pesarica betore yʉ jogʉmi cʉ̃ cacõrĩcã rʉ̃mʉ caetaro. Yʉ jeto merẽ jogʉmi baipʉa. Nipetiro cʉ̃rẽ mairĩqũẽ mena ati yepapʉ cʉ̃ catunuatóre caboocoteãna cʉ̃ãrẽ na jomajũcõãgʉmi.\\n9 Yʉ yaʉ, Timoteo, mʉ cabooata, dope bairo mʉ caatímasĩrõ cãrõ átiri, yʉre miñaʉ atímajũcõãwã. 10 Demas pʉame ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ bʉtioro cabonetõʉ̃ ãnirĩ yʉ aweyocoámí. Tesalónica macãpʉ acoámí. Apei Crescente pʉame roquere Galacia yepapʉ cʉ̃ yʉ jowʉ. Apei Tito pʉame cʉ̃ãrẽ Dalmacia yepapʉ cʉ̃ yʉ jowʉ. 11 Jĩcãʉ̃ã, Lucas jeto yʉ mena niñami. Bairi Marcore cʉ̃ mʉ macãwã. Cʉ̃ roquere cʉ̃ mʉ piiapá ato mʉ caatí rʉ̃mʉ caãno. Ape watoara cʉ̃ pʉame yʉ jʉátibujioʉmi ato yʉ capaãno yʉ paariquere. 12 Apei marĩ yaʉ Tíquico pʉamerã Efeso macãpʉ cʉ̃ yʉ jowʉ. Topʉ ãcʉ̃mi. 13 Apeyera atopʉ acʉ́, yʉ jʉtiro cayoaro, Troas macã yʉ cacũrĩcãrõrẽ yʉ mʉ neatíbojawa. Carpo ya wiipʉ yʉ cũwʉ̃ tore. Apeye yʉ papera tutiri cʉ̃ãrẽ mʉ jeatíbojawa. Papera pergamino pũũrĩ roquere mʉ cũẽpã. Mʉ jeatímajũcõãwã.\\n14 Apeyera Alejandro ãpõãrẽ capaanucũʉ̃ pʉame roro majũ yʉ átinucũñami. Yʉre caroaro nʉcʉ̃bʉgoetiyami. Bairi marĩ Quetiupaʉ pʉame cʉ̃ caátaje cãrõ qũĩñacõñarĩ qũĩñabesegʉmi cʉ̃ yaye wapa. 15 Bairi mʉ pʉame cʉ̃rẽ cʉ̃ uwiya. Roro mʉ tãmʉo joroque mʉ átiremi. Cʉ̃ pʉame yua ãmerẽ camasãrẽ marĩ caquetibʉjʉnucũrĩjẽ Dios yaye caroa quetire caboecʉ majũ catuaricʉ niñami.\\n16 Caĩñabeseri majã carotimasĩrã tʉre yʉ cabʉsʉqũẽnoʉ etari watoare jĩcãʉ̃ majũã yʉ ãmʉ. Noa ũna yʉ jʉbʉsʉnemoema, quetiuparã carotimasĩrãtʉ yʉ caetajʉ̃gorore. Nipetiro yʉ mena caãnimiatana yʉ aweyopeticoámá. Tie na cabairique jʉ̃gori marĩ yarãrẽ Dios pʉame popiye na baio joroque na cʉ̃ ápericõãto. 17 Bairo marĩ yarã yʉre na cajʉáperimiatacʉ̃ãrẽ, marĩ Quetiupaʉ roque yʉ jʉátimajũcõãwĩ. Yeri tʉ̃goñatutuarique majũrẽ yʉ jowĩ. Bairo yeri tʉ̃goñatutuarique yʉ cʉ̃ cajoro jʉ̃gori cʉ̃ yaye queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire caroaro na yʉ quetibʉjʉ masĩõ joroque yʉ ámi. Na, nipetiro judío majã caãmerã cʉ̃ yaye quetire na yʉ caquetibʉjʉro bero, tiere na tʉ̃gopeo joroque ámi Dios. Tore bairo átiri yʉ netõwĩ marĩ Quetiupaʉ pʉame, macãnʉcʉ̃ yaiare bairo cauwiorã caãna quetiuparã roro yʉre na caátibujiopeere yua. 18 Bairi tunu ato jʉ̃goye cʉ̃ãrẽ nipetiro roro yʉ catãmʉopeere yʉ jʉátinemocõã ninucũgʉmi Dios. Bairo yʉ netõrĩ yua, cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ ʉmʉrecóopʉ caãnipaʉ majũ yʉ tuao joroque yʉ átigʉmi. ¡Bairi cʉ̃ jetorea cʉ̃ caasiyarije caroa cʉ̃ catutuãnie to ãnicõã ninucũáto tocãnacã rʉ̃mʉa! Bairoa to baiáto.\\n19 Bairi apeyera marĩ yarã Prisca, Aquila, bairi Onesíforo ya poa macããna cʉ̃ãrẽ yʉ ñurotijoya. 20 Apei Erasto cawãmecʉcʉ pʉame Corinto macãpʉ tuawĩ. Trófimo pʉamerã Mileto macãpʉ cariaʉre cʉ̃ yʉ atíweyowʉ. 21 Timoteo, tãmurĩ jãñurõã mʉ apá. Tãmurĩã, pue caetaparo jʉ̃goyea mʉ apá atopʉre. Mʉrẽ ñurotijoyama marĩ yarã. Eubulo, Pudente, Lino, Claudia, bairi marĩ yarã nipetiro ñubueri majã cʉ̃ã mʉ ñurotijoyama.\\n22 Bairi yua, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mʉrẽ cʉ̃ jʉáticõã ninucũãmarõ. Bairi Dios cʉ̃ã nocãrõ caroa cʉ̃ yaye macããjẽrẽ mʉjãã nipetirore cʉ̃ jonemoáto.\\nTocãrõã niña atie queti yʉ cawoaturije.","num_words":751,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 8 BSNNT - To ĩ yiro bero, oveja macʉre - Bible Search\\nRʉyarijʉ sʉoñiariajʉre jãnere queti\\n1To ĩ yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcajʉ sʉoñiariajʉre jãnecami. Tijʉre ĩ jãnerone, yoaro treinta minuto cõro oca mano ñacajʉ. 2To bajiro ti bajiro tʉsarone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, Dios rĩjoro ĩna rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca jutiriari trompeta vãme cʉtiricari boca juacama ĩna. 3Gãji ángel, orone quẽnoriabaja, sʉtiquẽnase soemʉoriabajare cʉogʉ ñacami. Ʉjʉ ya cũmuro rĩjorojʉa Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉorijʉ orone ĩna quẽnoriajʉ tʉjʉ tibajare ãmiejarʉ̃gʉ̃cami. Ĩ ejarʉ̃gʉ̃rone, Dios yarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã, Diore ĩna sẽnise rãca vʉocõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ĩ soemʉorotire yirã, jairo sʉtiquẽnase ĩre ĩsicama ángel mesa. 4Tire ĩ soemʉorone, buese quẽnaro sʉtiquẽnase Diore bueejacajʉ. Dios yarã ĩre ĩna sẽnise quẽne ejacajʉ, ĩ tʉjʉ. 5Tire soemʉogajano, ĩ cʉoribajare soemʉoriajʉaye rĩti yaasere sãjʉ̃mʉocõacami. Tire sãjʉ̃mʉocõari, adi macarʉcʉrojʉ jioreajeocõacami. To ĩ yirone, adi macarʉcʉrojʉ bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To ĩ yise bʉto bʉsʉcajʉ. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ.\\nTrompeta vãme cʉtiricarire ángel mesa ĩna jutire queti\\n6To ĩ yiro bero, trompeta vãme cʉtiricari jutirʉarã, cʉocama ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã.\\n7Rĩjoroagʉ jutisʉocami. Ĩ jutisʉorone, yʉsʉjedise oco veta vẽjacajʉ. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, ri'i vʉsase, vẽjacajʉ. Ti vẽjarone, adi sita idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ʉajedicoacajʉ. Yucʉ́ri, jediro ta catise quẽne, ʉajedicoacajʉ.\\n8Ĩ beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉaricʉ gʉ̃taʉre bajiricʉ ñacõari, moa riagajʉre ʉ̃jʉrocaroacoacajʉ. To ti bajirone, moa riaga idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ri'i godovedicoacajʉ. 9To bajiri moa riagana ñajediro idiajʉ ñaboariarã cojojʉana cõĩariaro cõro bajireajedicoacama. To bajicõari, cũmuari jacase idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉ rujajedicoacajʉ.\\n10Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, õ vecagʉ ñoco jaigʉ quedicoacami. Jea ʉ̃jʉrore bajiro ʉ̃jʉcõa quedirujiacami. Oco idiajʉ ñasere, cojojʉ cõĩariaro cõro rocaroacoacami. 11Sʉ̃egʉ̃ vãme cʉticami ñoco. To bajiri ĩ rocaroarijʉne, idiajʉ ñase, cojojʉ cõĩariaro cõro sʉ̃ese godovedicoacajʉ oco. To bajiri tire idicõari, jãjarã masa bajireacama.\\n12Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉagʉ muiju, ñamiagʉ quẽne, ñocoa quẽne, ĩna busurũgũro cõro busubeticama ĩna yuja. Idiajʉ cõro, cojojʉ cõĩariaro cõro busuboariarã, busubeticoacama ĩna. Cojorʉ̃mʉ jediro busuboare, babari horari busumasibeticami. Ñamire quẽne, ñamiagʉ muiju, ñocoa quẽne, cojo ñami jediro busuboare, babari horari busumasibeticama. To bajiri, ʉ̃mʉa, ñami quẽne ĩna busubetijare, bʉto rẽtiacajʉ.\\n13Tijʉ bero, õ vecajʉ ga ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉgʉne ado bajise ruyugoaro goticami:\\n—Bʉto güiose ñarʉaroja adi macarʉcʉroanare. Bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Ángel mesa idiarã, ĩna jutiroti rʉyaja. Ĩna jutirone, bʉto rojose tãmʉorʉarãma adi macarʉcʉroana —yigoticami ga.","num_words":391,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mebẽrã Beteldebemara trajapanʉ kĩrã awuara awuaraka Daizeze Bedʼea kʼareba jaradiaita naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ, tradusipanʉne, karta ʉ̃tʉzebipanʉne, karta ãba bʉepanʉne, karta wagapanʉne, akʉza bideo grawapanʉne akʉza bedʼeawa grawapanʉne.\\nMebẽrã Betel akʉbari ãbabʉba akʉbʉ kʼãrẽ opanʉta. Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrebʉbara idu zokʼabibʉ zõrãrã ũbea, mawũãẽbʉrʉ audrebʉa Betel akʉmarẽã. Maʉ̃rabara jarapanʉ sãwũã wãta ãyi drʉade akʉza bedʼea zroma zebʉta, mawũã kʼawuapanʉ tẽã jʉneãne karta ʉ̃tʉzebidaira kʼãrẽ ʉ̃rʉ bedʼeabidaita, ãba yi jʉrepanʉmae akʉza asambleamae. Audreẽãne Zõrãrã Burubiabara zokʼabʉebʉ ãyidebemata aba Betelda, maʉ̃bara kʼarebabʉ ũrãgʼa bia diaita, mebẽrã betel akʉbari ãbabʉta ãya obʉra bia omarẽã (Proverbios 11:14). Maʉ̃ba akʉ jũẽbʉrʉdera ãba yi jʉrepanʉ iya bedʼea biata jaradiaibaera, Betelde trajapanʉrã zarea diaita.\\nKongregasionta kʼarebabʉ. Kõgregasionbaira Betelbʉrʉ kʼawua jarabʉ, akʉza mamaʉ̃ba zokʼapanʉ yi naa edebarirata, akʉza misionerorata akʉza kongregasionra akʉbari zõrãrãta. Adewara ãyara asamblea oita ara opanʉ, adewara Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaride oita, akʉza kongregasionma diabʉepanʉ kartata. Mama Betelde jõma opanʉrã opanʉ Daizeze Bedʼea daʉcha jaradia wãita (1 Corintios 14:33, 40).\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ mebẽrã Betel akʉbari ãbabʉba Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrebʉrãra?\\nBaduba Betel akʉ jũẽbʉrʉdera jõma purrebari akʉbipanʉ, maʉ̃ra opanʉ luneneba biernesibayeda, kãgapanʉ akʉ jũẽmarẽã, bʉa akʉ jũẽbʉrʉdera bia wua jũpe wãra, ãba yi jʉrebarima wãbari kĩrãkʼa. Mawũã bʉra audre kʼarebayi Daizeze ĩjãita Betel ũdu kʼawuabʉrʉba.\\n¿Kʼãrẽta opanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã Beteldera?","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.015,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juwa jidadaba krĩchapanʉ plata sãwũã gastaita | Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\nPlata sãwũã gastaita\\n«Ũrãgʼa biata jʉrʉra nekʼãrẽra bia oyi» (Proverbios 20:18)\\nJõmaʉ̃ba plata nesidapanʉ dayirã mebẽrã akʉita akʉza ãya nesidabʉ edaita (Proverbios 30:8). Wãrĩnubaira, platara dayirã kʼãrẽba (Eclesiastés 7:12). Edaʉde zare dayirã mebẽrãbawara bedʼeaira plata ʉ̃rʉ, mamina bʉ juwa jidada maʉ̃ba bedʼea zroma erbabirãra (Efesios 4:32). Adewara bedʼea abʼarika zedape krĩchaidua kʼãrẽne gastaita platara.\\n1 BIʼIA KRĨCHAPE ORA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «¿Marãnebemaba de zromata okrĩñabʉrʉdʼera jewedʼa bʼepe sõmbe gastaidebemane naara bia krĩchabari ẽka zhi nesidʼara erubʉ kʼawuaita ma pãrãĩta?» (Lucas 14:28, DB). Biga ũmeba kʼawuita kʼãrẽne gastaita ãyi platara (Amós 3:3). Krĩchaidua kʼãrẽ edaita nesidabʉta akʉza sõbe gastaibarata (Proverbios 31:16). Bʉa plata mejãcha erbʉbʉsida kʼãrẽ edaita maʉ̃bara jaraẽ jõma edaibarata. Akʉza debe orãra, awuarabʉrʉ bʉa plata erbʉawa gastara (Proverbios 21:5; 22:7).\\nPlata jõma gastaẽbʉrʉ jedeko jõbʉrʉde bedʼeara bʉ kimaʉ̃me kʼãrẽne gastaita\\nDebebarapanʉbʉrʉ krĩchaidua sãwũã paga wãnaita. Deda neokora eda koibadabara\\n2 WÃRĨNUTA JARADA AKɄZA BIʼIA KRĨCHARA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Mawũã dayirãra Jeowa deiduawabʉrʉ nebia opanʉẽ, akʉza ẽbẽrarã deidubida nebia opanʉ» (2 Corintios 8:21). Bʉ kimara wãrĩnuta jarada bʉa sõbe ganabʉta akʉza sõbe gastabʉta.\\nNaara bedʼeara bʉ kimaʉ̃me bʉa kʼãrẽ oinaẽna plata ʉ̃rʉ (Proverbios 13:10). Bʉ kimaʉ̃me maʉ̃ ʉ̃rʉ bedʼeapanʉbʉrʉ kʼãrẽbayi yõẽãpanaita. Akʉza akʉra plata bʉa ganabʉra bʉ mebẽrãneta krĩcharãra bʉ abaʉdeta (1 Timoteo 5:8).\\nBʉ kimaʉ̃me bedʼea abʼarika zera mãyi aba abakaʉba sõbe gastadaita, awurua widiẽã\\nJũãrãra plata neẽ dogodebʉrʉ bedʼeaita\\nSÃWŨà KRĨCHABɄ PLATA Ʉ̃RɄ\\nPlatara yibiamina, iduaribirara bʉ juwa jidabʉra maʉ̃a yi edebita bari kʼãrẽ nesidaẽ edai kʼãrẽa (Mateo 6:25-34). Plata mejãcha erbaita nesidaẽ dayi sobiabaira. Daizeze bedʼeabara jarabʉ «dabʉ ewapanaidua akʉza kaʉbaidua nebia mejãcha erbaideba» (Lucas 12:15). Plataba nekʼãrẽ edabʉira audre yibia dayi juwa jidabʉta, awuarabʉrʉ sobiabara bʉa nekʼãrẽ erbʉba akʉza kĩrãduarãra Daizezera. Maʉ̃ta ora bʉ mebẽrãra sobiabayi akʉza bʉra Jeowaba kʼarebayi (Hebreos 13:5).\\n¿Kʼãrẽta oibara mebẽrãbawaraʉba debe mejãcha oẽbaita?\\n¿Sõbeda wãrĩnuta jarasi mʉ kima plata ʉ̃rʉ?","num_words":279,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 10 BSNNT - To bajiri Cesarea vãme cʉti macajʉre, - Bible Search\\nCornelio tʉjʉ Pedro ĩ vare queti\\n1To bajiri Cesarea vãme cʉti macajʉre, Cornelio vãme cʉtigʉ ñañuju ĩ. Surara mesare coderã ʉjʉ ñañuju romano masʉ. Italia sitana surara ʉjʉ ñañuju ĩ. To bajiri cojomo cõro masa cõro ñarãre rotigʉ ñañuju ĩ. 2Jud'io masʉ me ñaboarine, quẽnaro Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoyuju, ĩ ya viana rãca. Jud'io masare maioro bajirãre quẽnaro ĩnare yirẽmorũgũñuju ĩ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore ĩre sẽnirũgũñuju. 3To bajiri cojorʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, ángel ĩre ruyuaĩoñuju, Corneliore.\\nQuẽnaro ĩre ĩamasucõañuju Cornelio. Ĩ tʉjʉre sãjaejacõari,\\n—¡Cornelio! —ĩre yiyuju ángel.\\n4To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesuju maji. Ĩre güigʉ ñari, ĩre ĩacõa ñañuju Cornelio. To bajigʉne,\\n—¿Ñie bojati mʉ? —ĩre yiyuju Cornelio.\\n—Diore ĩre mʉ sẽnisere ajivariquẽnarũgũami. Maioro bajirãre mʉ ejarẽmosere quẽne ĩavariquẽnarũgũami. To bajiri mʉre quẽnaro yigʉagʉ yami. 5To bajiri, Jope vãme cʉti macajʉre ñaami Simón Pedro vãme cʉtigʉ. Ĩre jirã varonare ĩnare cõaña mʉ. 6Gãji Simón vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ya vijʉre ñaami Simón Pedro, ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñarivire —ĩre yiyuju ángel, Corneliore.\\n7To yigajanocõari, ĩre vaveocoasuju ángel. Ĩ vato bero, jʉarã ĩre moabosarimasare to yicõari, ĩ surarare quẽnaro Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉre quẽne ĩre jiyuju Cornelio. 8Ĩnare jicõari, ángel ĩre ĩ gotirere ĩnare gotiyuju. To yigajanocõari, Jope macajʉ ĩnare varotiyuju.\\n9To ĩ yicõariarã, gajerʉ̃mʉ ʉ̃mʉrecaji ñaro Jope maca tʉ tʉsasujarã ĩna. To ĩna bajirone, vi rijo tũnajʉ mʉjacõari, Diore ĩre sẽniñuju Pedro. 10Yoaro Diore sẽniñagʉ̃ ñari, ñiorijacoasuju. To bajiri gãjerãre ĩre ĩna bare quẽnobosañasere yuyuju ĩ. To ĩ bajiñarone, ado bajise ĩre ruyuaĩoñuju Pedrore: 11Õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti. To bajicõari, sudijãi jairijãi jʉajacatʉa gaja ñiacõari yorujiocõariarore bajiro rujiayuju ti. Rujiadi, ĩ tʉjʉ ejayuju. 12Tojʉre ñañujarã vaibʉcʉrã jediro. Jẽnirã, vʉrã, ãña quẽne, ñajediro ñañujarã ĩna. 13Ĩ tʉjʉ ti ejaro, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ, Pedrore:\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Ĩnare sĩacõari, baya —ĩre yi ocaruyuyuju.\\n14Tire ajicõari ado bajiro yiyuju Pedro:\\n—Babeaja yʉ. Rẽoriarãre divatojʉane baĩabeticajʉ yʉ —boca yicõañuju Pedro.\\n15To ĩ yirone, quẽna ocaruyuyuju:\\n—“Rẽore ñaja”, yibesa. “Baya” Dios ĩ yisema, quẽnase ñaja —yi ocaruyuyuju.\\n16Idiajijʉ ĩre bajiĩocoasuju ti. To baji, tudimʉjacoasujarã. 17Tire ĩacõari, “¿Ñie ũni yʉre bajiati ti?”, yitʉoĩañuju Pedro. To ĩ yiñarone, Simón vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ĩ ñarijʉre gãjerãre sẽniĩacõari ĩ ya vi soje tʉre ejayujarã Cornelio ĩ cõariarã. 18Ejacõari,\\n—¿Adi vire Simón Pedro vãme cʉtigʉ ñati? —yiyujarã ĩna.\\n19Pedro ĩ ĩasere ĩ tʉoĩañarone, ado bajiro ĩre gotiyuju Esp'iritu Santo:\\n—Idiarã ʉ̃mʉa mʉre macarã ejama. 20Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩnare ĩagʉ̃ rujiasa mʉ. Tʉoĩarejaibecʉne vasa, yʉ cõarã ĩna ñajare —Pedrore ĩre yiyuju Esp'iritu Santo.\\n21To bajiri, ĩna tʉre rujiacõari,\\n—Yʉne ñaja mʉa macagʉ̃. ¿No bajiro yirã vadi mʉa? —ĩnare yiyuju ĩ.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pedrore gotiyujarã ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ Cornelio yʉare cõami. Surara ʉjʉ ñaami. Quẽnaro Diore ajirʉ̃cʉbʉoami. “Quẽnase yigʉ ñaami”, ĩre yama jud'io masa jediro. To bajiri ado bajiro ĩre gotiyuju ángel: “Cornelio ajiya mʉ. Simón Pedrore jiaya mʉ. To yicõari ĩ gotisere quẽnaro ajiba mʉ”, yʉa ʉjʉre ĩre yiyuju ángel —yiyujarã Cornelio ĩ cõariarã, Simón Pedrore.\\n23To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Pedro:\\n—Ado sãjaaya maji. Rãioato yaja. Yʉ tʉ cãniña maji —ĩnare yiyuju Pedro.\\nTo yi, gajerʉ̃mʉ ĩna rãca vasuju yuja. Sĩgʉ̃ri Jopeana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca vasujarã, ĩre baba cʉti vana.\\n24To bajiri gajerʉ̃mʉ, Cesarea vãme cʉti macajʉ ejayujarã ĩna. Ĩna ejaroto rĩjoro, ĩ yarãre, to yicõari, ĩ babarãre quẽne ĩnare jirẽoñuju Cornelio, “Simón Pedro ĩ gotisere ajito mani” yigʉ. 25To baji, vi tʉjʉ ĩna ejarone, Pedrore bocaãmirʉ budiasuju Cornelio. Ĩre bocacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, Pedrore rʉ̃cʉbʉogʉ. 26To ĩ yijare,\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉre bajirone masʉ ñaja yʉ quẽne —Corneliore ĩre yiyuju Pedro.\\n27To yi, gãmerã ñagõrãne vijʉ sãjacoasujarã yuja. Sãjaejacõari, jãjarã ejacõari, bajiñarãre ĩnare ĩañuju Pedro.\\n28Ĩnare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju ĩ:\\n—Yʉa jud'io masa, gãjerã masa ya vire yʉa sãjajama, to yicõari, no bojarijʉ gãjerã masa rãca yʉa vʉsajama, yʉa ʉjarã ĩna rotisere cʉdimena yirãja yʉa. Tire ajiriarãja mʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Dioma ado bajiro yʉre yimasimi: “ ‘Quẽnaja’ yʉ yisema quẽnase ñaja. ‘Rẽore ñaja’ yibesa mʉ”, yʉre yimasimi Dios. To bajiri, “Jud'io masʉ ñaboarine gãjerã masa rãca yʉ ñajama, quẽnacõaja ti”, yimasiaja yʉ yuja. 29To bajiri mʉa ocare ajicõari, tʉoĩarejaibecʉne vabʉ yʉ. To bajiri, ¿no bajiro yato yirã, yʉre bojacõari mʉa? —ĩnare yiyuju Pedro.\\n30To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Cornelio:\\n—Cãnʉ babarirʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ, ñamicajʉa, ado cõro muiju ĩ tʉsatone Diore sẽniñamasimʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone, sudi bʉto botise sãñacõari, yʉre ruyuarʉ̃gʉ̃masimi ángel. 31Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yʉre gotimasimi: “Diore ĩre mʉ sẽnisere ajivariquẽnarũgũami. Maioro bajirãre mʉ ejarẽmosere quẽne ĩavariquẽnarũgũami. To bajiri mʉre quẽnaro yigʉagʉ yami. 32To bajiri, Jope macajʉ Simón Pedro vãme cʉtigʉre jiaya. Gãji Simón, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ya vijʉre ñaami, ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñarivire”, yʉre yimasimi ángel. 33To ĩ yijare, guaro mʉre jicõamasimʉ yʉ. Quẽnaro vayuja mʉ. Ado mʉ ejajare, variquẽnaja yʉa. Adojʉre Dios ĩ ĩaro rẽjamʉ yʉa, ñajediro mʉre ĩ gotirotirere ajirʉarã —Pedrore ĩre yiyuju Cornelio.\\nCornelio rãcanare Pedro ĩ gotire queti\\n34To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gotiyuju Pedro yuja:\\n—Ajimasiaja yʉ yuja. Gãjerã masare ĩ mairo rẽtoro jud'io masare maigʉ̃ me ñaami Dios. 35No bojarãre Diore mani rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaro mani yijama, cojoro cõrone manire ĩavariquẽnaami Dios. 36Dios ĩ ejarẽmose rãca yʉa yarã Israel ñamasir'i jãnerabatiare ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa, ñajediro ʉjʉ Jesucristo sʉorine Diorãca quẽnaro ĩna ñaroti quetire. 37-38Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ ĩ bajirere masirãja mʉa. Galilea vãme cʉti sitajʉ oco rãca Juan ĩre ĩ bautizariaro bero, Esp'iritu Santore, to yicõari, ĩ masisere Jesúre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, masare quẽnaro yicudicami, Galilea sitanare, to yicõari Judea sitanare quẽne. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureacudicami. Tire masirãja mʉa. 39Ti jedirore ĩacajʉ yʉa Jesús ĩ gotiroticõasʉocana, Jerusalén vãme cʉti macajʉ yicatire quẽne. To bajiro ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩacama ĩna. 40To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne, ĩre catiocõari, “Ĩnare ruyuaĩoña”, Jesúre ĩre yiyumi Dios. 41Jediro masa mere Jesúre ĩre ruyuaĩorotiyumi. Rẽmojʉne Jesús ĩ bajicatire gotirona ĩ cũcana yʉa ñajare, “Ĩre catioyumi Dios” yʉa yimasirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi. To bajiri, Jesús ĩ tudicatiro bero, ĩ rãca ba, idi, yicajʉ yʉa. 42“Catirãre, bajireariarãre quẽne ĩna yisere ĩacõĩarocʉre Jesúre ĩre cũñumi Dios”, yʉare yigoticudiroticami Jesús. 43Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ñaro cõrone Jesús ĩ bajirotire ucamasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ñari, no bojarãre, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorotire ucamasiñujarã —yiyuju Pedro.\\nDios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo jud'io masa mere ĩnare ĩ ejasʉore\\n44Ĩnare ĩ gotimasio ñarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju ĩ. 45-46To ĩ bajirone, ricatiri rĩne oca ñagõsʉoyujarã ĩna, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorã. Tire ĩacõari, “Jud'io masa mere quẽne ejaami Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo” yirã ñari, no yimasibesujarã Pedro rãca ejariarã jud'io masa. 47To bajiri, ĩ rãcanare ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:\\n—Yʉre ajiya yʉ yarã. Esp'iritu Santo, manire ĩ ejacatore bajirone ĩnare quẽne ĩ ejajare, ¿mani rãcagʉ nijʉane, “Oco rãca ĩnare bautizabeticõato” yigʉ magʉ̃mi? —ĩnare yiyuju Pedro. 48To yicõari, —“Jesús sʉorine Dios yarã ñaama” yirã, oco rãca ĩnare bautizaya mʉa —ĩ rãcanare ĩnare yiyuju Pedro.\\nTo bajiri, ĩna bautiza ecoro bero, “Vabesa maji. Yʉa rãca ñacõaña”, Pedrore ĩre yiyujarã Cornelio rãcana.","num_words":1121,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Marcos 2\\nJesús wáamasĩhẽgʉ̃rẽ netõnérigue\\n1 Pee bʉrecori wáaripacari, Jesús Capernaumpʉ coepʉtʉ́ayigʉ. Tiimacã macãrã “cʉ̃ʉ̃ niirí wiipʉ niiĩ” jĩĩré quetire tʉoyíra. 2 Basocá paʉ toopʉ́ neãyira. Tiiwiiré dadajõãyira, sopep��tócãrẽ teerora. Sããwamasĩña maniyíro. Cʉ̃́ãrẽ bueyigʉ. 3 Cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ sĩcʉ̃ wáamasĩhẽgʉ̃rẽ néejeayira. Bapari ʉ̃mʉã cʉ̃ʉ̃rẽ ñoonéyira. 4 Cʉ̃́ã basocá paʉ niirĩ, Jesús pʉtogãpʉ jeamasĩriyira. Teero tiirá, wii sotoápʉ mʉãwa, Jesús niirṍ sotoapʉ sicacope néeweyira. Tiicopepʉ wáamasĩhẽgʉ̃rẽ cʉ̃ʉ̃ cõãrṍmena diocóyira. 5 Jesús cʉ̃́ã padeorí ĩñagʉ̃, wáamasĩhẽgʉ̃rẽ jĩĩyigʉ:\\n—Yáa wedegʉ, mʉʉ ñañaré tiirére acabónotoaa, jĩĩyigʉ.\\n6 Toopʉ́ duirá Moisés jóarigue buerá wãcũyira: 7 “¿Ãni deero tiigʉ́ biiro wedesei? Teero jĩĩgʉ̃, Cõãmacʉ̃rẽ ñañarõ wedesegʉ tiii. Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rã ñañaré tiirére acabómasĩĩ”, jĩĩ wãcũyira cʉ̃́ãpeja.\\n8 Máata Jesupé cʉ̃́ã wãcũrére masĩjãyigʉ.\\n—¿Deero tiirá mʉ́ã teero wãcũĩ? 9 Ãnirẽ́ “mʉʉ ñañaré tiirére acabónotoaa” yʉʉ jĩĩrĩ, tee cʉ̃ʉ̃rẽ acabónoãriguere ĩñaricu mʉ́ãjã. Yʉʉ ãni wáamasĩhẽgʉ̃rẽ “wʉ̃mʉnʉcã, mʉʉ cõãrṍrẽ néeapa wáaya” jĩĩrĩpereja, cʉ̃ʉ̃ wʉ̃mʉnʉcãrĩ ĩñaã mʉ́ã. 10 Yʉʉ niipetira sõwʉ̃ niiã. Teero tiigʉ́, atiditapʉ́re basocá cʉ̃́ã ñañaré tiirére acabómasĩã. Yʉʉ dutirére mʉ́ãrẽ ẽñogʉ̃́da, jĩĩyigʉ cʉ̃ʉ̃peja.\\n11 —Yʉʉ mʉʉrẽ “wʉ̃mʉnʉcãña” jĩĩã. Mʉʉ cõãrṍrẽ néeapa, mʉʉya wiipʉ pʉtʉawaya, jĩĩyigʉ.\\n12 Wáamasĩhẽgʉ̃ niimiãrigʉ wʉ̃mʉnʉcã, máata cʉ̃ʉ̃ cõãrṍrẽ néeapa, niipetira ĩñacoro wáajõãyigʉ. Teero tiirá, niipetira ĩñamanijõãyira. Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire tico, “biiro tiirére marĩ ĩñahẽrã niiãwʉ̃” jĩĩyira.\\nJesús Leviré “jãmʉ” jĩĩrigue\\n13 Galileataro wesapʉ wáayigʉ sũcã. Niipetira basocá cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ neããri siro, cʉ̃́ãrẽ bueyigʉ. 14 Too netõwágʉ, Alfeo macʉ̃rẽ ĩñabʉayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ wãmecʉtiyigʉ Leví. Cʉ̃ʉ̃ romanuã õpʉ̃rẽ niyeru wapasébosari basocʉ niiyigʉ. Jesús cʉ̃ʉ̃ paderópʉ duiri ĩña: —Jãmʉ yʉʉmena, jĩĩyigʉ.\\nLeví wʉ̃mʉnʉcã, cʉ̃ʉ̃mena wáajõãyigʉ.\\n15 Too síro Jesús Leviyá wiipʉ yaaduiyigʉ cʉ̃ʉ̃ buerámena. Paʉ niyeru wapasébosari basoca, ãpẽrã́ ñañaré tiirá cʉ̃́ãmena yaaduiyira. Paʉ peti cʉ̃́ãno Jesuré nʉnʉyíra. 16 Moisés jóarigue buerá fariseo basoca niirã́ Jesús cʉ̃́ãmena yaari ĩñarã, cʉ̃ʉ̃ bueráre sãĩñáyira:\\n—¿Deero tiigʉ́ mʉ́ãrẽ buegʉ́ ñañaré tiirámena, niyeru wapasébosari basocamena yaai? jĩĩyira.\\n17 Jesupé teeré tʉogʉ́, cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigʉ:\\n—Diaremanirã ʉcotigʉre boorícua; diarecʉtira dícʉ ʉcotigʉre boocúa. “Ãñuré dícʉ tiia” jĩĩrã́rẽ ãmaãgʉ̃ atiriwʉ; ñañaré tiirápere ãmaãgʉ̃ atiwʉ, jĩĩyigʉ.\\n“¿Mʉʉ buerá deero tiirá betiríi?” jĩĩrigue\\n18 Sicabʉreco Juan buerére nʉnʉrã́, ãpẽrã́ fariseo basoca betirá tiiyíra. Cʉ̃́ã betirí, sĩquẽrã Jesús pʉto wáa, cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñáyira:\\n—Juan buerére nʉnʉrã́, fariseo basoca buerére nʉnʉrã́cã betiíya. ¿Deero tiirá mʉʉ buerápe betiríi? jĩĩyira.\\n19 Jesupé cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigʉ:\\n—Wãmosíagʉdʉ boocórira cʉ̃ʉ̃rẽ “yaaria; betirá tiia” jĩĩrĩ, ñañaniã. Wãmosíagʉdʉ cʉ̃́ãmena niirĩ, betimasĩ́ña maniã. 20 Too síro cʉ̃ʉ̃ néewanogʉ̃daqui. Teebʉrecorire betiádacua, jĩĩyigʉ—.\\n21 ’Sĩcʉ̃ sutiró bʉcʉrore mama caseroména seeréturiqui. Teeré tiiátã, coserí, mama caserope wéedʉo, bʉcʉ caserore yigajõãrĩ tiicú. Teero tiirí, pairí cope yiganemocu. 22 Teerora sĩcʉ̃ mama vinorẽ* Portugués: vinho. wáicʉra caseropori bʉcʉporimena posetíriqui. Teeré tiirí, wʉga, teepori esarí, podojõãcu. Vino píobatejõã, teeporicã cõõjṍãcu. Teero tiirá, mama vinorẽ mamapóripʉ posetíro booa, jĩĩyigʉ Jesús.\\nYeerisãri bʉreco niirĩ, trigo tʉ̃nerigue\\n23 Sicabʉreco judíoa yeerisãri bʉreco niirĩ, Jesús cʉ̃ʉ̃ buerámena trigo wesepʉ netõwáyigʉ. Too netõwára, cʉ̃ʉ̃ buerá trigore tʉ̃nenʉcãyira, yaaadara. 24 Fariseo basoca cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyira:\\n—Ĩñaña. Marĩrẽ yeerisãri bʉrecore padedutiripacari, ¿mʉʉ buerápeja deero tiirá padera tiii? jĩĩyira.\\n25 Jesús cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigʉ:\\n—Õpʉ̃ David sicabʉreco yaaré manirĩ́, jʉabóayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ menamacãrã jʉabóaramena cʉ̃ʉ̃ tiiríguere mʉ́ã buerá niipacara, ¿masĩrii? 26 Cõãmacʉ̃wiipʉ sããwayigʉ. Toopʉ́ pã mesa sotoa pesariguere “Cõãmacʉ̃ye niiã” jĩĩriguere yaapetijãyigʉ cʉ̃ʉ̃ menamacãrãmena. Paiá dícʉre yaaré niimiyiro. Davipé pai niiripacʉ, teeré sãĩ, yaapetijãyigʉ. Abiatar paiaré dutigʉ́ niirito, David teero tiiyígʉ, jĩĩyigʉ.† 1 Samuel 21.1-6.\\n27 Jesús jĩĩnemoyigʉ:\\n—Cõãmacʉ̃ yeerisãri bʉrecore cṹũrigʉ niiwĩ, basocáre tiiápugʉ. Basocápe yeerisãri bʉrecore tiiápuaro jĩĩgʉ̃ mee cṹũrigʉ niiwĩ. 28 Teero tiigʉ́, yʉʉ niipetira sõwʉ̃ yeerisãri bʉreco niirĩ, basocá tiiádarere dutimasĩã, jĩĩyigʉ.\\n*2:22 Portugués: vinho.\\n†2:26 1 Samuel 21.1-6.","num_words":522,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 5 BSNNT - Anan'ias vãme cʉtigʉ ĩ manajo Safira - Bible Search\\nAnan'ias, ĩ manajo Safira rãca, ĩna yitore queti\\n1Anan'ias vãme cʉtigʉ ĩ manajo Safira rãca, quẽnaro yirã me ñañujarã ĩna. Anan'ias ĩ manajo rãca ĩna ya vesere gãjerãre ĩsiñujarã. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã ĩna. 2Anan'ias ĩ manajo rãca cojoro cõro tʉoĩañujarã ĩna. To bajiri gãjoa mojoro yayioyujarã ĩna. To yicõari Jesús gotiroticõasʉoriarãre ĩsigʉ̃ vacoasuju, rʉyasere. Ĩna tʉjʉ ejacõari,\\n—Ado cõrone bʉjabʉ yʉ —ĩnare yiĩsiñuju Anan'ias.\\n3-4To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:\\n—Anan'ias, ¿no yigʉ Diore ĩategʉre vãtia ʉjʉre cʉdiati mʉ? ¿Mʉ ya vese me ñari, mʉ ĩsiriavesema? ¿Ti vese vaja mʉre ĩna ĩsirema, mʉ ye me ñari? To bajiro ti bajiboajaquẽne, “Ti vese vaja ñaro cõrone mʉare ĩsiaja yʉ”, yitoaja mʉ. To bajiro yʉare mʉ yitojama, yʉa rĩrene yitogʉ me yaja mʉ. Diore, Esp'iritu Santore quẽne yitogʉ yaja mʉ —yiyuju Pedro, Anan'iare.\\n5To ĩ yisere ajicõari, rijaquedicoasuju Anan'ias. To bajiro ĩ bajirere ajicõari, bʉto güiyujarã toana. 6Sĩgʉ̃ri mame bʉcʉarã Anan'ias rujʉre gũmacõari, ĩre yujerã vacoasujarã ĩna.\\n7Tres hora bero ejayuju Anan'ias ñaboar'i manajo. “To bajiro bajiriaroja”, yibesuju so. 8To so ejarone,\\n—¿Adi ñati vese vaja, jediro mʉa bʉjare? —sore yiyuju Pedro.\\n—Ti ñaro cõrone ñaja —ĩre yicʉdiyuju so.\\n9To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro:\\n—¿No yirã mʉ manajʉ rãca cojoro cõro tʉoĩacõari, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore yitorʉari mʉa? Õ tʉsaroma mʉ manajʉre yujerã variarã. Mʉre quẽne ãmiaroana yirãma, mʉre yujerʉarã —sore yiyuju Pedro.\\n10To ĩ yirirĩmarone, rijaquedicoasuju sojʉama. Sãjanane, rijaqueariore ĩabʉjayujarã mame bʉcʉarã. To bajiri sore ãmibudicõari, so manajʉre ĩna yujeriaro tʉjʉ sore yujeyujarã. 11To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, to yicõari, ĩna tʉana quẽne, “To bajiyuju” yisere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna.\\nJesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩaĩañamanire ĩna yiĩore queti\\n12Tirʉ̃mʉrire Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jediro sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rẽjarũgũñujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén macana ĩna ĩaro rĩjoro Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoñujarã ĩna Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. 13To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnarã masu ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoyujarã Jerusalén macana. To bajiro yiboarine, Anan'ias ĩ manajo Safira mesa ĩna bajirere masicõari, “‘Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ quẽne’ yisocacõari sãjarʉcʉja yʉ”, yibesujarã ĩna, güirã. 14To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa quẽne ñañujarã. 15Ĩaĩañamanire Pedro ĩ yiĩorere ajicõari, rijaye cʉtirãre ĩna jesariajaʉri rãcane maa tʉ ĩnare juaejoyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiejorã, Pedro ĩ rẽtorotire yuñañujarã, “Yʉare moaĩato ĩ” yirã. “Ĩ moaĩabetijaquẽne, ĩ vãti mani joere ti rẽtojama, caticoarʉarãja mani” yirã, yuñañujarã ĩna. 16To bajicõari, ti maca tʉana jãjarã masa vasujarã, Jerusalénjʉre, rijaye cʉtirãre, to yicõari ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre quẽne juavana. To bajiri rijaye cʉtiboariarã catijedicoasujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureayujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã.\\nJesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩna ĩajũnisinire queti\\n17Tire ajicõari, paia ʉjʉ ĩ rãcana, saduceo masa quẽne bʉto jũnisiniñujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. 18To bajiri ĩnare ñejeroticõari tubiberiavijʉ tubiberotiyujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. 19To ĩna yiboajaquẽne, tubiberiavijʉ ĩna ñaro, ángel ĩnare ruyuayuju ĩ, ñamijʉ. To bajicõari, ĩnare jãnabucõañuju. 20Ĩnare jãnabucõari,\\n—Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ vasa mʉa —yiyuju. —To ejacõari masare gotiba, Dios ĩ catisere ĩna cʉorotire yirã —ĩnare yiyuju ángel.\\n21To bajiri busurijʉ jẽjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjaejacõari, masare ĩnare gotimasioñujarã quẽna.\\nDios oca masare ĩna gotimasio ñarone, paia ʉjʉ, ĩ rãcana, to yicõari, Israel sitana ʉjarã quẽne rẽjañujarã ĩna. To yicõari, “Tubiberiavijʉ ñarãma” yirã, ĩnare jiroticõañujarã ĩna. 22Ĩna jiroticõariarã tubiberiavijʉre ĩna ejaro, mañujarã ĩna. To bajiboa, tudicoasujarã ĩna, gotirã tudiana. 23Tudiejacõari, gotiyujarã ĩna:\\n—Tubiberiavi quẽnaro turiaro ti ñarore ejaboabʉ yʉa. Ti vire coderimasa quẽne tone ñaboama ĩna. To bajiboarine sojere jãnacõari yʉa ĩajama, mama ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã —yigotiyujarã ĩna, tudiejana.\\n24Tire ajicõari, paia ʉjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne, no yimasibesujarã ĩna yuja. “To bajiro ĩna bajijama, ¿no bajiro yiroana yirãda ĩna?”, yiyujarã ĩna. 25To ĩna yitʉoĩarejaiñarone sĩgʉ̃, ĩna tʉre ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Mʉa tubibecũboariarãma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasio ñama ĩna —ĩnare yigotiyuju.\\n26To ĩ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa ʉjʉ, ĩre moabosarimasa rãca Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñejerã vasujarã ĩna. To bajicõari rujaji yimenane, ĩnare ñejecoasujarã, “Rujajine ĩnare mani yijama, manire gʉ̃tane reasĩaborãma masa” yigüirã ñari. 27To bajiro ĩnare yi vacõari, ʉjarã rĩjorojʉare ĩnare ũmato ejayujarã ĩna. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju paia ʉjʉ:\\n28—Jesús yere mʉa gotimasiosere, mʉare gotirotibetiboacajʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, adoanare Jerusalén macanare ĩna ñaro cõro ĩnare buecudiyuja mʉa. To bajiri sĩgʉ̃ rʉyariaro mano masiama mʉa gotimasiocudisere. “Ĩna sʉorine sĩaecocami Jesús”, yiyuja mʉa, yʉare —yiyuju paia ʉjʉ, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.\\n29To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro, ĩ babarã rãca:\\n—Diojʉare cʉdiroti ñaja manire. Masa ĩna rotisere rẽtoro ñaja Dios ĩ rotisejʉa. 30Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ine ñaami Jesúre yucʉ́tẽrojʉ mʉa jajusĩarotir'irene tudicatior'ima. 31Õ vecajʉ ñacõari, Jesúre ĩre jiyuju. To bajiri ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉmi. Jesús masa ʉjʉ ñarocʉre, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cũñuju Dios. “Mʉ sʉori Israel jãnerabatia rojose ĩna yisere yitʉjamasirʉarãma” yigʉ, to yicõari, “To bajiro yirãre rojose ĩna yisere masiriomasirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios. 32Tire masiaja yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãca ñaja yʉa. To bajiri jediro Dios ĩ yirere gotiaja yʉa. No bojagʉre Dios ĩ yirore bajiro cʉdigʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi —yiyujarã ĩna, Pedro ĩ babarã rãca.\\n33To ĩ yisere ajicõari, bʉto jũnisinirã ñari, ĩnare sĩarʉayujarã. 34Gamaliel vãme cʉtigʉ, ĩna rãcagʉ, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —Pedro, ĩ babarãre ĩnare bucõaña —yiyuju, gãjerã ʉjarã rãca ñagõrʉ. 35To yicõari, ado bajiro ĩ babarãre gotiyuju:\\n—Quẽnaro ajiya yʉ yarã mʉa. Ãnoare mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. 36Teudas ĩ yirere masiritibesa mʉa. Yoabeaja ti, “Ñamasugʉ̃ ñaja” ĩ yiboariaro bero. Tire ajicõari, “Socaro me bajiroja”, ĩre yisʉyaboayujarã cuatrocientos ñarã. Tijʉ bero, gãjerã ĩre sĩacõañujarã. To bajiri ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna. Ĩ gotimasioboare quẽne to cõrone jedicoasuja. 37Tijʉ bero, “To cõro ñaama masa” yimasirʉarã, ĩna ucaturotirirʉ̃mʉrire Galileagʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Ĩre quẽne ĩ gotisere ajicõari jãjarã masa ĩre sʉyaboayujarã. Tijʉ bero, ĩre sĩacõañujarã gãjerã. To ĩna yijare, ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna quẽne. 38To bajiri mʉare gotiaja yʉ: Gõjanabiobesa ãnoare. No ĩna bojarore bajiro yato. Ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiocudijama, yayiori mene jedicõarʉaroja tia. 39Dios ĩ gotirotiserene ĩna yijama, gãjerãre ĩna gotisere “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa; Dios ĩ rotiserene yicõari, “Yibetirotirene yiyuja” yirobe —ĩnare yiyuju Gamaliel, ĩ babarãre.\\n40To ĩ yisere ajicõari,\\n—Socʉ me yaja mʉ. To bajiro masu bajirʉaroja ti —yiyujarã ĩna.\\nTo yi, Pedrore, to yicõari, ĩ babarãre quẽne jiejocõari, ĩnare bajerotiyujarã ĩna yuja. Ĩnare bajegajano, Jesús yere ĩna gotimasiosere gotirotibesujarã ĩna yuja. To yicõari, ĩnare budirotiyujarã. 41To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Pedro, ĩ babarã rãca ʉjarã vatoare ñariarã, variquẽnase rãca budicoasujarã. Jesúre mani ajitirʉ̃nʉse sʉori rojose yiecoaja mani. “‘To bajiro bajirʉarãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja mani”, yitʉoĩa variquẽna budiasujarã.a 42To bajiri Jesús yere ʉjarã ĩna gotirotibetiboajaquẽne, masare gotimasio tʉjabesujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari ĩna ya virijʉre quẽne Jesucristo yere masare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna.","num_words":1099,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 1 TESALONICENSES 1\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ, Silvano, bairi Timoteo menarẽ mʉjãã yʉ woajoya ati cartare mʉjãã ñubueri majã, jãã bairãrẽ bairo caãna Tesalónica macã macããnarẽ. Tunu bairoa mʉjãã, marĩ Pacʉ Dios, bairi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena jĩcãrõrẽ bairo caátiãnarẽ mʉjãã woajoʉ yʉ átiya. Bairi marĩ Pacʉ Dios nipetiro mʉjããrẽ caroare cʉ̃ jonemoáto. Tunu bairoa yerijõrõ ãnajẽ cʉ̃ãrẽ mʉjãã cʉ̃ jonemoáto.\\n2 Bairi tunu tocãnacãnia, “Dios, jãã mena mʉ ñujãñuña,” jãã ĩnucũña, caroaro mʉjãã caátiãnie quetire tʉ̃gori. Bairo tʉ̃gori, bʉtioro Diopʉre mʉjããrẽ jãã jẽnibojanucũña. 3 Jĩcã rʉ̃mʉ rʉsaricaro mano tocãnacãnia marĩ Pacʉ Dios cʉ̃ caĩñajoropʉ mʉjããrẽ jãã tʉ̃goñanucũña, cʉ̃ mena caroaro tʉ̃goñatutuari jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã caátiãnie jʉ̃gori. Tunu bairoa caroaro ãmeo mairĩqũẽ mena camasãrẽ na mʉjãã jʉátiãninucũña. Tunu marĩ Quetiupaʉ Jesucristo marĩ cʉ̃ canetõõpeere tʉ̃goñarĩ roro popiye tãmʉonucũmirãcʉ̃ã, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni cʉ̃ yaye quetire mʉjãã tʉ̃goʉsacõã ninucũña.\\n4 Yʉ yarã, Dios mʉjããrẽ ĩñamaiñami. Bairo mʉjããrẽ ĩñamairĩ, mʉjãã cʉ̃ãrẽ mʉjãã beseyupi, cʉ̃ yarã mʉjãã caãniparore bairo ĩ. Tiere jãã cʉ̃ã merẽ caroaro jãã masĩña. 5 Mai, jãã pʉame mʉjããrẽ Dios yaye caroa queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire jãã quetibʉjʉwʉ. Bairo mʉjããrẽ tie quetire quetibʉjʉrã, jãã risero mena jeto mee jãã quetibʉjʉwʉ. Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena cʉ̃ãrẽ áti ĩñorĩ mʉjããrẽ jãã quetibʉjʉwʉ. Tunu bairoa jãã caquetibʉjʉrije macããjẽ queti, “Caroa queti cariape macããjẽ niña,” mʉjãã caĩparore bairo ĩrã, caroaro cariape jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjããrẽ jãã quetibʉjʉ masĩõwʉ̃. Bairo mʉjãã tʉpʉ quetibʉjʉ ãna, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena jãã átiãmʉ, caroaro mʉjãã caátiãnipeere bori. Tiere merẽ caroaro mʉjãã masĩrã.\\n6 Bairi mʉjãã pʉame cʉ̃ã jãã caátiãnajẽrẽ ĩñacõrĩ caroaro mʉjãã átiãninucũña. Tunu torea bairo marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ãrẽ ĩñacõrĩ caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã átiãninucũña. Bairi tunu Espíritu Santo mʉjãã yeripʉ ʉseanirĩqũẽ mena mʉjãã tʉ̃goʉsao joroque cʉ̃ caáto jʉ̃gori popiye tãmʉomirãcʉ̃ã, caroaro mʉjãã tʉ̃goʉsawʉ Dios yaye caroa quetire. 7 Tore bairo mʉjãã caátiãnierẽ nipetiro Macedonia, bairi Acaya yepaa macããna catʉ̃goʉsari majã cʉ̃ã mʉjããrẽ na ĩñacõõ joroque caroaro mʉjãã átiãmʉ. 8 Mʉjãã caquetibʉjʉro jʉ̃gori marĩ Quetiupaʉ yaye queti nipetiropʉ jesapetiro baiya. Macedonia, bairi Acaya yepaa jeto meerẽ etaro baiya. Tocãnacãpaʉpʉa etajesapetiro baiya Dios yaye queti yua. Tunu bairoa nipetiropʉ macããna camasã Dios mena mʉjãã catʉ̃goñatutuãnie cʉ̃ãrẽ masĩñama. Bairi jãã pʉame dise ũnie caroaro mʉjãã caátiãnierẽ aperã camasãrẽ jãã quetibʉjʉnemoetinucũña, nipetiro mʉjãã caátiãnierẽ na camasĩrõ jʉ̃gori yua. 9 Na pʉame roque jããrẽ quetibʉjʉnucũñama mʉjããrẽ jãã caĩñarãetaro caroaro jããrẽ mʉjãã caátajere. Tunu bairoa wericarã mʉjãã caĩroanucũrãrẽ jãnarĩ, cacati cariape caãcʉ̃ Dios pʉamerẽ mʉjãã catʉ̃goʉsajʉ̃goriquere jãã quetibʉjʉnucũñama. Bairo cʉ̃rẽ tʉ̃goʉsari bero yua, cʉ̃ caborore bairo jeto átiri cʉ̃ jetore cʉ̃ mʉjãã caátiãnijʉ̃gorotinucũrĩjẽ cʉ̃ãrẽ jãã quetibʉjʉnucũñama. 10 Tunu bairoa Dios macʉ̃ Jesús ʉmʉrecóopʉ caátácʉ tunu ati yepapʉ cʉ̃ catunuatípeere nocãrõ caroaro mena mʉjãã cacoterije cʉ̃ãrẽ jãã quetibʉjʉnucũñama. Cʉ̃, Jesucristorea cariacoatacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ catioyupi Dios tunu. Bairi Jesús pʉame roque roro popiye netõrõ marĩ catãmʉobujiopeere marĩ netõmasĩõ joroque ásupi.","num_words":449,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TIMOTEO 3\\n1 Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro Dios ĩ bojarore bajiro yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma, jãjarã ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: 2-3 Gãjerãre maitʉoĩamenane, ĩna masu yejʉare tʉoĩarã ñarʉarãma. Jairo gãjoa cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarʉarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarʉarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yibetirʉarãma. Masare, Dios yere quẽne, rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma. Ĩna jacʉa ĩna rotisere cʉdimena ñarʉarãma. Dios quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yimena ñarʉarãma. Gãjerã rãca quẽnaro ñamena ñarʉarãma. Masa ĩaro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirã ñarʉarãma. Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani”, yimena ñarʉarãma. Quẽnaro yirãre ĩaterã ñarʉarãma. 4 “Mʉa babarã ñarʉarãja” yiboarine, ĩnare ĩsirearã ñarʉarãma. “Rojose yibetiroti ñaja” yitʉoĩamenane, guaro rojosere yirã ñarʉarãma. Dios ĩ bojasejʉa yiroti ũnirene yirã, ĩna bojasejʉare yivariquẽnarã ñarʉarãma. 5 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore rʉ̃cʉbʉoaja” yigotirã ñaboarine, Dios ĩ bajirore bajiro yibetirʉarãma.\\nTo bajiro yirãre ĩacõari, ĩnare baba cʉtibesa. 6-7 Ĩna ũna, no bojarone virire sãjacudirã ñari, ado bajise tʉoĩarãre rõmiare bʉjarãma: Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani” yibetiriarã ñari, “Rojose mani yise vaja rojose tãmʉorʉarãja mani”, yitʉoĩarãma. Tire tʉoĩasʉtirititerã ñari, gajeye no bojase mame gotimasiorejʉare ajivariquẽnarʉarã ñarãma. To bajiri, socasere quẽnaro ĩnare gotimasiorãma. To bajiro ĩna yijare, ajimasirã ñaboarine, Dios oca riojo gotimasiorejʉarema masibetirʉarãma. To bajiri, socarãne gotitorimasare ĩnare baba cʉtibetiroti ñaja. 8 Ĩnare bajiro yimasiñujarã Janes, to yicõari, Jambres vãme cʉtigʉ. Diore gotirẽtobosagʉ, Moisés ñamasir'i, ʉjʉ, faraónre ĩre ĩ gotisere ajicõari, “Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõato” yirã, ĩaĩañamanire yiĩomasiñujarã ĩna. Ti ũnire yirã, adirʉ̃mʉri ñarã quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉrãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, socasere gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose rĩne tʉoĩarãma. To bajiri, Cristo ocare riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. 9 Socase gotimasiorimasare, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama” yimasibetiboarine, yoaro mene, “Socasere gotirũgũama”, ĩnare yiĩamasicoarʉarãma masa. Tire bajirone bajimasiñuja, Janes, to yicõari Jambres mesare quẽne. Ĩna yitosere masibetiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉomena ñari, tʉoĩamasimenare bajiro yiyuma”, ĩnare yiĩamasicoasujarã masa jediro. To bajiri, socase gotimasiorimasare baba cʉtibetiroti ñaja.\\n10 Mʉ baba cʉtibetironare bajiro me bajiaja mʉjʉama. Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉadicajʉ mʉ. “ ‘Dios ĩ bojasere yigʉsa’ yigʉ, to bajiro bajiñarũgũami”, yʉre yimasiaja mʉ. “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yʉ yitʉoĩasere, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenare rojose yijũnisinibecʉ, yʉ maicõa ñasere, to yicõari, bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ gotimasiocõa ñarũgũsere masiaja mʉ. 11 Antioqu'ia, Iconio, Listra vãme cʉti macarijʉ rojose yʉ tãmʉocatire masiaja mʉ. To bajiro rojose yʉre ĩna yirũgũboajaquẽne, gotimasiocõa ñacajʉ yʉ. Tocãrãcajine rojose yʉ tãmʉocatire yʉre yirẽtobosacami mani ʉjʉ. 12 “Yʉ sĩgʉ̃ne rojose tãmʉogʉ̃ me bajiaja”, yitʉoĩaja. Tocãrãcʉne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãma, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñari, rojose yiecorʉarãma. 13 Rojose ĩna tãmʉoñarone, socasere gotimasiorimasa quẽne, “Diore gotirẽtobosarã ñaja yʉa” ĩna yisocajama, ĩna masune socasere gotiecorãre bajiro bajirʉarãma. To bajiri, rojose yirã, to yicõari, socasere gotirã quẽne bʉtobʉsa Dios ĩ ĩavariquẽnabetire yirũtuarʉarãma.\\n14 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉjʉama, Cristo ocare ajicõari, “Riojo gotimasiore ñaja” mʉ yiajicatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeja. “Yʉre gotimasiocana riojo gotimasiocama”, yimasiaja mʉ. 15 To yicõari, daquegʉ ñagʉ̃jʉne, Dios ocare masa ĩna ucamasirere ajimasiadicajʉ mʉ. Tire mani buejama, “ ‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yirãre quẽnaro Dios ĩ yise quetire bʉtobʉsa masirã ñarũtuarʉarãja”, yimasiaja mani. 16 Dios oca masa ĩna ucamasire ñajediro ĩ ye ñaja. Tire ucamasiriarã, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ucamasiñujarã. Ñajediro ado bajiro manire ejarẽmoaja ti: Riojo ñamasusere manire gotimasioaja. “Rojose yigʉ ñaja mʉ” manire yigotimasiocõari, “Tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja”, manire yigotimasioaja. To bajiro yicõari, quẽnaro mani yirũgũrotire manire gotimasiorũgũaja. 17 Dios ocare ajigʉma, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaseayere yimasijeocõato” yiro, to bajiro manire yigotimasiorũgũaja Dios oca masa ĩna ucamasire.","num_words":559,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Efesios 2\\nCõãmacʉ̃ marĩrẽ maĩgʉ̃́ netõnérigue\\n1 Too sʉgueropʉ mʉ́ã ñañaré tiiríra niijĩrã, diarira tiiróbiro niirira niiwʉ̃. 2 Atibʉ́reco macãrã tiiróbiro ñañaré tiiríra niiwʉ̃. Wãtĩãrẽ dutigʉ́ boorére tiinʉnʉ́sewʉ. Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco macãrã Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́rãrẽ dutigʉ́ niiĩ. 3 Too sʉgueropʉ marĩ niipetira cʉ̃́ã tiiróbirora ñañaré tiirucúwʉ. Marĩ ñañaré tiidʉgárere ʉgaripéawʉ. Marĩ noo booró ñañaré tiiádarere wãcũwʉ̃. Teeré wãcũãri siro, teeré tiijã́wʉ̃. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ marĩmena cúanetõjõãyigʉ. Ãpẽrã́ tiiróbirora marĩcã ñañarõ tiinóbojĩyu. 4 Cõãmacʉ̃pe marĩrẽ bayiró maĩgʉ̃́, bóaneõ ĩñarigʉ niiwĩ. 5 Marĩ ñañaré tiiríra niijĩrã, Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre diarira tiiróbiro niiwʉ̃. Teero ĩñapacʉ, marĩrẽ Cristomena catiré petihére cʉorá niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ ãñuré ticorémena netõnérigʉ niiwĩ. 6 Marĩ Cristomena masãmʉãrira tiiróbiro niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Jesucristo ʉ̃mʉã́sepʉ duirobirora marĩcã cʉ̃ʉ̃mena toopʉ́ duirá tiiróbiro niirĩ tiirígʉ niiwĩ.* 7 Too síro macãrãpʉre cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñuré ticoriguere ẽñogʉ̃́da jĩĩgʉ̃, teero tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ tiiápugʉ, Jesucristomena niirĩ tiirígʉ niiwĩ. 8 Marĩ Jesucristore padeorí, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ ãñuré ticorére ẽñogʉ̃́, netõnérigʉ niiwĩ. Tee marĩ basiro tiirígue mee niiã; Cõãmacʉ̃ ticorigue niiã. 9 Marĩ ãñurõ tiirére ĩñagʉ̃ mee netõnéwĩ. Teero tiigʉ́, sĩcʉ̃no “yʉʉ ãñurõ tiirígue wapa Cõãmacʉ̃ yʉʉre netõnéwĩ” jĩĩmasĩña maniã. 10 Marĩ cʉ̃ʉ̃ tiiríra niiã. Marĩ ãñurõ tiirémena basocáre tiiápuaro jĩĩgʉ̃, marĩrẽ Jesucristomena niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Marĩ ãñurõ tiiádarere Cõãmacʉ̃ too sʉgueropʉ quẽnotóayigʉ.\\nMarĩ Cristomena ãñurõ niirecʉtijãã\\n11 Teero tiirá, ateré wãcũña: Mʉ́ã judíoa niihẽrã bauárira niiwʉ̃. “Widecõã́noña† manirã́ niicua”, jĩĩwã judíoa mʉ́ãrẽ. Cʉ̃́ãpe “widecõã́norira niiã ʉ̃sãjã” jĩĩwã, cʉ̃́ãya õpʉ̃ʉ̃ maquẽpʉ dícʉre widecõã́norira niipacara. 12 Too sʉgueropʉre mʉ́ã Cristomena niihẽrã niiwʉ̃; Israelya põna macãrãmena niiriwʉ; Cõãmacʉ̃ “netõnégʉ̃dʉre ticocogʉda” jĩĩrére mʉ́ã pacʉsʉ̃mʉãrẽ wederiyigʉ; diari siro, ¿deero wáaadari? jĩĩmasĩriwʉ; atibʉ́reco macãrã tiiróbiro Cõãmacʉ̃rẽ masĩriwʉ. 13 Mʉ́ã yoaro macãrã tiiróbiro niirã́ niijĩrã, cʉ̃ʉ̃rẽ masĩriwʉ. Atitóre Jesucristomena niijĩrã, cʉ̃ʉ̃ye díi õmayudiariguemena Cõãmacʉ̃rẽ masĩã; pʉtogã macãrã tiiróbiro niirã́ pʉtʉáa. 14 Cristo niiĩ marĩrẽ ãñurõ niirecʉtirere ticogʉ́. Judíoare, judíoa niihẽrãrẽ sicapõna macãrã niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Marĩ cãmerĩ́ ĩñadʉgarimirigue opatʉdi tiiróbiro niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ tiitʉdire cõãrigʉ niiwĩ. 15 Cʉ̃ʉ̃ diariguemena judíoare dutirére “biiro tiiyá”, “biiro tiiríjãña” jĩĩrére duurí tiirígʉ niiwĩ. Teero tiiríguemena pʉapõná macãrã niimirirare sicapõnarã pʉtʉári tiirígʉ niiwĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃mena sĩcãrõména niijĩrã, sicapõna macãrã niiã. Teero tiirá, judíoa, judíoa niihẽrã sĩcãrõména ãñurõ niirecʉtimasĩã. 16 Cʉ̃ʉ̃ curusapʉ diariguemena marĩ cãmerĩ́ ĩñadʉgaririguere petirí tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ diariguemenarã pʉapõná macãrã niimirirare sicapõnarã niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Teero biiri teeménarã Cõãmacʉ̃mena bapacʉtimasĩã sũcã.\\n17 Cristo mʉ́ã yoaro macãrã tiiróbiro niimirirare ãñurõ niirecʉtire maquẽrẽ wedegʉ atirigʉ niiwĩ. Ʉ̃sã pʉtogã macãrã tiiróbiro niimiriracãrẽ teerora wedeyigʉ. 18 Cristo marĩrẽ tiibosáremena marĩ niipetira Espíritu Santo sĩcʉ̃menarã marĩ Pacʉmena wedesemasĩã. 19 Teero tiirá, mecʉ̃tígãrẽ mʉ́ã aperó macãrã wáanetõri basoca tiiróbiro niiria. Ãpẽrã́ Cõãmacʉ̃rẽ padeorámena sicamacã macãrã tiiróbiro niiã; Cõãmacʉ̃yawii macãrã tiiróbiro niiã. 20 Jesucristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira, teero biiri profetas mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃yere wedenʉcãrira niiwã. Teero tiirá, cʉ̃́ã wii tiiádaritabebiro niicua. Basocá wii tiinʉcã́rã, supisabotarire nʉcõsʉguécua, wii tutuariwii niiãrõ jĩĩrã. Jesucristo teebotaribiro niigʉ̃́ niiĩ. 21 Teebotari ãñurõ nʉcõã́ri siro, apeyé botarire diamacʉ̃́ nʉcõwácu. Ãñurí wii, Cõãmacʉ̃ dícʉre padeorí wii tiimʉ́ãwanocu. 22 Marĩ Jesuré padeorá niijĩrã, teebotaribiro niiã; wiiré biarí tʉdibiro niiã. Wiiré peotíari siro, basocá toopʉ́ niirucuya. Espíritu Santo tiiwiipʉ́ niijĩgʉ̃, Cõãmacʉ̃ toopʉ́ra niirucuqui.\\n* 2:6 Too sʉgueropʉ õpãrãména duirá cʉ̃́ãmena dutiyira. † 2:11 Cõnerígʉ yapa macã caseróre.","num_words":488,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 6 BSNNT - Gajeye quẽnabeti mʉa yisere mʉare - Bible Search\\n“Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne, rojose gãmerã mʉa yijama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ vamenane, mʉa masune oca quẽnoroti ñaja”, yire queti\\n1Gajeye quẽnabeti mʉa yisere mʉare gotirʉaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne rojose mʉa gãmerã yijama, ¿no yirã oca quẽnorʉarã, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ vacõari, oca quẽnorotirũgũati mʉa? ¿No yirã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne rẽjacõari, ĩnare oca quẽnorotibeati mʉa? “To bajiro bajiaja”, ¿yibojonebeati mʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉa varʉarã? 2“Dios yarã ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose ĩna yisere ĩabeserona ñaja mani” yimasirã ñaboarine, ¿no yirã ñamasuse mere mʉa rojose gãmerã yisere oca quẽnomasibeati mʉa? Mʉa masune oca quẽnomasicõarãja. 3Ángel mesa, vãtia, ĩna yisere quẽne ĩabeserona ñari, adigodo mʉa yiñasere roque rẽtoro ĩabesemasirãja mʉa. 4Ĩna yisere ĩabeserona ñaboarine, rojose gãmerã mʉa yisere, Cristore masimenare oca quẽnorotirã varũgũaja mʉa. 5“¿To bajiro yirũgũñujari mani?” mʉa yimasirotire yigʉ, to bajiro mʉare gotiaja yʉ. Tire masicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare oca quẽnorotibetirʉarãja mʉa yuja. “Masirã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ mʉa oca quẽnorotirã vajama, “Rojose mani gãmerã yisere mani rãcagʉ oca quẽnorimasʉ magʉ̃mi” yirãre bajiro yaja mʉa. 6To bajiri ado bajiro bajiaja mʉa: Cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, rojose gãmerã yaja mʉa. To bajiro mʉa yise quẽnabeti ñaja. To yicõari, mʉa masune oca quẽnomenane, Cristore ajitirʉ̃nʉmenajʉare mʉa oca quẽnorotirã vase ñaja rẽtobʉsaro quẽnabeti.\\n7Mʉa masune rojose mʉa gãmerã yijare, quẽnabeaja. Gãjerã tʉjʉ ĩnare oca quẽnorotirã vamenane, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaboroja: Gãji rojose mʉare ĩ yisere gãmemenane, “Yʉare yitocõari, yʉa ye ñaboasere mʉ ẽmase tone bajicõato. Mʉre masirioaja yʉa” ĩre mʉa yijama, gãjerã tʉjʉ mʉa vase rẽtoro quẽnaroja. 8To bajiro ũmato bajiroti ũnirene, ¡mʉajʉane ñaja rojose yisʉorãma! ¡Mʉane ñaja gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, mʉa mairona ñaboarãre yitocõari, ĩna yere ẽmarã!\\n9To bajiro rojose mʉa yisere, “Rojose me ñaja” mʉa yitʉoĩase socase ñaja. To bajiri, to cõrone mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña. “Rojose yirãma, Dios tʉjʉ ejarona me ñaama”, yimasiaja mʉa. Rojose yirãma, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirã ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. 10Juarudirimasa ñarãma. Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñarãma. Idimecʉrã ñarãma. Socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirimasa ñarãma. Gãjerãre yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarã ñarãma. “Ĩna ũnama, Dios tʉjʉ ejarona me ñaama”, yimasirãja mʉa. 11Mʉa quẽne ĩnare bajiro bajiyuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo, to yicõari Esp'iritu Santo sʉorine “Rojose mana ñaama yʉ yarã” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa.\\n“Dios ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja”, yire queti\\n12Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajiro yigotiboajaquẽne, mani tʉoĩarore bajiro mani yijama, quẽnabetoja. “Bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato mani” yirã, yibetiroti ñaja manire. “Tire mani yisejacõajama, ti rione manire yirʉamacõroja” yirã ñari, yibeticõato mani. 13Gãjerãma, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirʉarũgũrã ñari, ado bajiro yirũgũama: “Mani gʉdajoajʉ mani basãroti ñaja bare. To bajicõari, gʉdajoajʉa quẽne bare basãrotijoa ñaja”, yirũgũama. To bajiro ĩna yise, socase me ñaja, bajirojʉma. To bajiboarine, mani base, mani gʉdajoa quẽne ñamasuse me ñaja. Cojorʉ̃mʉ tire reajeocõarʉcʉmi Dios. To bajiri, “Mani rujʉ quẽne rõmia rãca ajeriarã cʉtiato” yiro me bajiaja. Cristo ĩ bojasejʉare yirotirujʉ ñaja. To bajiri, Cristojʉa quẽne, “Yʉ bojasere yirã ñaama” yigʉ, manire ejarẽmogʉ̃mi. 14Mani rujʉ ti bajiyayiboajaquẽne, mani ʉjʉ Cristore ĩ catioriarore bajirone manire quẽne ĩ masise rãca catiorʉcʉmi Dios.\\n15Cristo yarã ñari, ĩre moabosarimasa ñaja mani. To bajiro bajirã ñaboarine, ¿rõmia, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnirã rõmiri rãca ñarãti mʉa? ¡Ñabetirʉarãja! 16“Ĩna rõmiri rãca mani ajeriarã cʉtijama, ĩnare ajeriarã cʉtirã ñari, cojo rujʉne, rujʉ cʉtirãre bajiro bajirã ñarãja mani”, yimasirãja mʉa, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare: “Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama, Dios ĩajama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 17Manajo cʉtirere ti gotirore bajirone mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Cristo rãca cojo ʉsʉne, ʉsʉ cʉtirãre bajiro bajiaja mani, Dios ĩ ĩajama.\\n18To bajiri Cristo yarã ñari, rõmia rãca ajeriarã cʉtirʉaboarine, yibeticõaña mʉa. Gajeye rojose mʉa yisema, quẽnacõaroja. To bajiboarine, rõmia rãca mʉa ajeriarã cʉtisejʉa ñaja quẽnabeti masu. 19Esp'iritu Santore mani ʉsʉrijʉre manire cõañumi Dios. To bajiri mani ʉsʉrijʉ ĩ ñajare, “Esp'iritu Santo ĩ ñarivire bajiro bajiaja”, yimasirãja mʉa. To bajiri mani rujʉ, mani masu rujʉ me ñaja. Dios ye ñaja. 20“Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã ñaboarãre ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri rõmia rãca ajeriarã cʉtimenane, Dios ĩ bojarore bajiro rĩne yirʉarãja. To bajiro mani yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani.","num_words":707,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 26 BSNNT - To bajiro Festo ĩ yisere ajicõari, - Bible Search\\n1To bajiro Festo ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju ʉjʉ Agripa:\\n—Mʉ yirũgũrere yʉare gotiya —Pablore ĩre yiyuju Agripa.\\nTo ĩ yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo:\\n2-3—Yʉ ʉjʉ Agripa, mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ ñari, variquẽnase rãca gotigʉagʉ yaja yʉ. Jud'io masa mani yisere quẽnaro masiaja mʉ. Gãmerã ajimasibeticõari, yʉa gãmerã oca rẽtorũgũsere quẽne quẽnaro masiaja mʉ. To bajiri jud'io masa, “Rojose yigʉ ñaami” ĩna yiboasere mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ yaja yʉ. To bajiri quẽnaro yʉ gotisere ajirʉcʉja mʉ —yiyuju Pablo, Agripare.\\n4—Yʉ ya maca ñacõari, mamʉ ñagʉ̃ yʉ bajiñarũgũcatire masirãma jud'io masa jediro. To bajicõari, Jerusalénjʉre yʉ bajirũgũcatire quẽne masirãma. 5Yʉre masirã ñari, “Fariseo masʉ ñacami”, mʉre yigotirãma ĩna, ĩnare mʉ sẽniĩajama. Fariseo masama, Dios manire ĩ rotimasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñaama. 6“Bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉja yʉ”, yigotimasiñumi Dios, mani ñicʉare. To ĩ yire ti ñajare, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama. 7Tire yʉ yitʉoĩarore bajirone tʉoĩaama jud'io masa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnari ñarã jedirone. Tire tʉoĩarã, ñari ʉ̃mʉari, ñamirire quẽne bʉto Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama ĩna. Tire tʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama jud'io masa. 8¿No yirã, “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeati mʉa? —yiyuju Pablo.\\n“Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n9Quẽna ado bajiro gotiyuju Pablo:\\n—“Nazaret macagʉ Jesús vãme cʉtigʉ yere ĩna ajitirʉ̃nʉse vaja, cojo vãme me rojose ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩarũgũcajʉ yʉ. 10To bajiro yigʉ ñari, Jerusalénjʉre ñacõari, rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. “Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare tubibeya mʉ” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, jãjarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yicõari, “Ĩnare sĩacõato mani” ʉjarã ĩna yijama, “To bajirone bojaja”, yirũgũcajʉ yʉ quẽne. 11Cojoji me Dios ocare bueriavirijʉ sãjaejacõari, “‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús’ yiya mʉa” yigʉ, ĩnare bʉto rojose yicudirũgũcajʉ yʉ. Bʉto ĩnare ĩategʉ ñari, gãjerã masa ĩna ñarimacarijʉre ĩna rudicoaboajaquẽne, rojose ĩnare yirʉ, ĩnare sʉyarũgũcajʉ.\\n“Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n12Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yigʉ yʉ ñajare, “Damasco vãme cʉti macajʉ vasa” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, yʉ babarã rãca vacajʉ yʉ. 13To yʉa bajivato, ʉ̃mʉrecaji ñaro, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe rẽtoro bʉto caje mose busucajʉ ti. 14To bajiro ti bajijare, quedicoacajʉ yʉa. Yʉa quedirocacũatone, hebreo oca rãca ado bajiro yi ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? To bajiro mʉ yijama, mʉ masune rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti. 15To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami. 16To yigʉne, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. ‘Yʉre gotibosarʉcʉmi’ yigʉ, mʉre ruyuaĩoaja yʉ. To bajiri, yʉ bajicatire, to yicõari yucʉaca mʉ ĩasere, bero mʉre yʉ yiĩorotire quẽne masare gotimasiocudirʉcʉja mʉ. 17Mʉ yarã jud'io masa, to yicõari jud'io masa me ñarã quẽne, rojose mʉre ĩna yirotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ. 18‘Vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarʉarãma ĩna’ yigʉ, yʉ bajicatire mʉre gotimasioroticõagʉ̃ yaja yʉ. Mʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose ĩna yisere masirio ecocõari, Dios yarã ñarʉarãma ĩna quẽne”, yʉre yicami Jesús —ĩre yiyuju Pablo, Agripare.\\n“Jesús ruyuaĩocõari, yʉre ĩ yiroticatire bajirone cʉdicajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n19—To bajiri, yʉre ruyuaĩocõari, ĩ yiroticatire bajirone cʉdicajʉ yʉ. 20Damasco vãme cʉti macanare ĩnare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Bero, Jerusalén macanare, Judea sitanare, to yicõari jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare gotimasiocudirũgũcajʉ yʉ. “Rojose yʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa’ yigoticõari, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa”, ĩnare yigotirũgũcajʉ yʉ. 21To bajiro yʉ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉ ñaro yʉre ñiacõari, yʉre sĩarʉaboacama ĩna, jud'io masa. 22-23To bajiro yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmocami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmose ñajare, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, mʉare gotimasiocõa ñarũgũaja yʉ. Moisés ñamasir'i, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã quẽne, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yiucamasiñuma: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, rijacoaboarine, quẽna tudicatisʉorocʉ ñarʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ catisere ĩsiecoarʉarãma, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne”, yiucamasiñuma. “‘Bajirʉaroja’ ĩna yiucariarore bajirone bajiaja”, mʉare yigotirũgũaja —ĩnare yigotiyuju Pablo.\\n“Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, Pablo Agripare ĩ gotimasiore queti\\n24To bajiro Pablo ĩ yigotiñarone, ado bajiro yiavasãñuju Festo:\\n—To bajiro yimecʉcõagʉ̃ yaja mʉ. Jairo bueri ñari, no bojasene tʉoĩacõari, goticõaja mʉ —Pablore ĩre yiavasãñuju Festo.\\n25To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yiyuju Pablo, Festore:\\n—Yimecʉgʉ̃ me yaja yʉ. Mʉare yʉ gotise socase me ñaja ti. Tire quẽnaro ajicõari, “To bajirone bajiroja”, yimasiroti ñaja. 26Jesús ĩ bajirere yʉ gotise yayiorojʉ gotire me ñaja. Masa ĩna ĩaro bajire ñaja ti. To bajiro bajire ti ñajare, masare yʉ gotimasiocatire masigʉ̃mi Ʉjʉ Agripa. To bajiri, güibecʉne ñajediro ĩre gotiaja yʉ —Festore ĩre yiyuju Pablo.\\n27To yicõari, Agripajʉare ado bajiro yiyuju Pablo:\\n—Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere mʉ ajirʉ̃cʉbʉosere masiaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.\\n28To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Agripa:\\n—“To cõro ĩre yʉ gotirone tʉoĩavasoacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi”, ¿yʉre yitʉoĩacõati mʉ? —ĩre yiyuju Agripa.\\n29To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pablo:\\n—Yoaro meaca mʉre yʉ gotiboajaquẽne, “Jesúre yʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉato ĩ” yigʉ, Diore mʉre sẽnibosaja yʉ. To yicõari, mʉa jedirore Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrotire bojaja yʉ. To bajiboarine Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori yʉre bajiro mʉa tubibe ecosere bojabeaja yʉ —yiyuju Pablo.\\n30To ĩ yisere ajicõari, Agripa, Festo, Berenice, to yicõari Pablore ĩre ajiñariarã jediro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ budicoasujarã ĩna. 31Budianane, ado bajise gãmerã yiyujarã ĩna:\\n—Ñie rojose yibesumi. To bajiri, ĩre tubibecũre, ĩre sĩare quẽne mañuja ti —gãmerã yiyujarã ĩna.\\n32To yicõari, ado bajiro yiyuju Agripa, Festore:\\n—“‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” Pablo ĩ yibetijama, ĩre bucõaroti ñaboayuja —Festore ĩre yiyuju Agripa.","num_words":880,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 21 DES - Jesu yarãre “Wagʉ iiaa,” arĩ, dohodiru - Bible Search\\nPablo dipaturi Jerusaléngue wapʉ\\n1Jesu yarãre “Wagʉ iiaa,” arĩ, dohodiru mera, Cos waĩcʉri nʉgʉrogue diaye waha taribujajabʉ gʉa. Gajinʉ Roda waĩcʉri nʉgʉrogue taribujaja, taria, Pátara waĩcʉri macague ejabʉ gʉa. 2Pátara árĩrã, Feniciague waburidirure dohodirure bocajabʉ gʉa. Eropirã iriru mera wabʉ gʉa. 3Eropa warã Chipre waĩcʉri nʉgʉrore diaye ta ĩha tariabʉ gʉa. Copʉ dujabʉ iri nʉgʉro. Iri nʉgʉrore taria, Siria waĩcʉri yebague ejabʉ gʉa. Eropirã dohodiru maja doberire dohodiru majagʉ Tiro waĩcʉri maca ĩgʉ durimujucʉ̃, ero payanibʉ. 4Ero Jesu yarãre ĩarã, siete nʉri gohra dujanibʉ gʉa iri maca ta. Eropirã ero majarã Jesu yarã Espíritu Santo ĩgʉ werediro dopa ta erã Pablore Jerusaléngue wadorebiririma. 5Erã eropa arĩquerecʉ̃ iri macare siete nʉri gʉa árĩra pʉhrʉ, waha wabʉ daja. Gʉa waboro coregã árĩpehrerã Jesu yarã, erã marasã nome mera, erã porã mera, maca tʉro pohro gʉare ĩhadujarã wama. Eropirã árĩpehrerã gʉa imiporogue eja, mereja Goãmʉre serẽbʉ. 6Gʉa eropa serẽra pʉhrʉ, “Warã iiaa,” arĩ, erãre pabuatuhaja goeriseretuhaja waha wabʉ gʉa. Gʉa wacʉ̃ ĩhanʉrʉsia, erãpʉ majaa wama erã ya wirigue.\\n7Tiro waĩcʉri macare maja tariabʉ gʉa. Eropirã Tolemaidague tuhajabʉ gʉa. Ero ta wʉariyare watubʉ. Iri macare eja, Jesu yarãre “Acawererã, ¿ãhriri mʉa?” arĩ, yujunʉ erã mera árĩribʉ. 8Eropirã iri maca ma buharo árĩcʉ̃ gajinʉ daja Pablo mera mague wabʉ gʉa Cesarea waĩcʉri macague warã. Erogue eja, õari buherire weregʉ Felipe waĩcʉgʉ ya wihigue ejabʉ. Eropirã ĩgʉ mera dujabʉ gʉa. Felipe Jesu yarã erã siete beyenirã mera majagʉ árĩmi. 9Eropigʉ ĩgʉ wapicʉrã nome pagʉ árĩmi. Erã nomepʉ Goãmʉ yare wererã nome árĩma. 10-11Erogue gʉa bajamenʉri gʉa árĩra pʉhrʉ, Agabo waĩcʉgʉ Goamʉ yare weremʉhtagʉ Judeague árĩgʉ gʉare ĩagʉ erami. Eropigʉ ĩgʉ Pablo yadare tʉãdiuridare aĩ, ĩgʉ basi ĩgʉ guburire, ĩgʉ mojotorire diri ĩhmu wereyúmi.\\n—Õpa arĩmi Espíritu Santo. “Idare opagʉ Jerusaléngue ĩgʉ ejacʉ̃, judio masa eropa ta dirirãcoma ĩgʉre. Dirituhaja, judio masa árĩbirãre orãcoma erã ĩgʉre,” arĩmi Espíritu Santo, arĩ wereyúmi Agabo.\\n12Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, gʉa Cesarea majarã mera Pablore bʉrigã mahibʉ. Ĩgʉre “Jerusaléngue wabiricãque,” arĩribʉ. 13Gʉa eroparĩcʉ̃ Pablopʉ yʉhrimi:\\n—¿Dohpa arĩ orerã iiri mʉa? Yʉpʉre bʉjawerecʉ̃ iiaa mʉa. Erã yʉre peresu iicʉ̃ õaroca. Yʉhʉ Jerusaléngue Jesu mari Opʉ yare yʉ iira waja yʉ sĩricʉ̃ õaroca, arĩmi Pablo gʉare.\\n14“Wabeaa,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peediarã iiribʉ gʉa. Ĩgʉ “Wagʉra,” ĩgʉ arĩcʉ̃, eropa pepicãbʉ gʉa. Õpa arĩbʉ:\\n—Mari Opʉ ĩgʉ gamero dopa ta iiporo, arĩbʉ gʉa.\\n15Irire weretamutu, gʉa yare ahmu, waha wabʉ daja Jerusaléngue warã. 16Erogue gʉa wacʉ̃ bajamerãgã Cesarea majarã Jesu yarãpʉ gʉa mera wama. Eropirã Jerusaléngue eja erã mera majagʉ Mnasón waĩcʉgʉ ya wihigue ejabʉ gʉa. Mnasón Chipre majagʉ ĩgʉ yoari boje Jesu buhegʉ árĩmi. Eropirã ĩgʉ ya wihi gʉa árĩguri wihi árĩbʉ. Eropirã Jerusaléngue ejabʉ gʉa.\\nPablo Santiagore ĩagʉ wapʉ\\n17Jerusaléngue gʉa ejacʉ̃, ero majarã Jesu yarãpʉ “¿Erarari?” arĩ, mucubiriri mera bocatĩrima gʉare. 18Gajinʉ Pablo gʉa mera Santiagore ĩagʉ ejami. Gʉa erogue ejacʉ̃ ero árĩpehrerã Jesu yarã oparã árĩma. 19Eropigʉ Pablo erãre ĩgʉ mojoto ñeara pʉhrʉ judio masa árĩbirãre ĩgʉ buherare werepehomi. Goãmʉ ĩgʉ itamuri mera ĩgʉ iirare werepehomi Pablo Jesu yarãre. 20Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ peerã,\\n—Goãmʉ õagʉ, turagʉ ãhrimi, arĩ umupeoma erãpʉ. Eropa arĩtuhaja erã Pablore õpa arĩ werema.\\n—Acaweregʉ, dohpaguere bajarã judio masa Jesure umupeorã ãhrima. Mʉhʉ irire masia. Eropirã erã õpa arĩ pepima: “Goãmʉ ĩgʉ dorerire, Moisegue marire ĩgʉ apirare marire iipehoro gahmea,” arĩrã iima. 21Õpa arĩnemoma erã. “Gajipʉgue árĩrãre judio masa árĩbirã watope árĩrãre judio masare Goãmʉ Moisere ĩgʉ apirare ‘Iibiricãque,’ arĩ doremi Pablo,” arãma õ majarã judio masa mʉre. “Pablo judio masa porãre mari dorero dopa miri gasirogãre wiri aĩdorebeami,” arãma erã mʉre. “Judio masa erã iidorerire Pablo duhudoremi,” arĩ i sãre werewʉama mʉre. 22Eropirã mʉhʉ õre eracʉ̃ peerã erã gamenererãcoma mʉre turimorã. Eropigʉ õpa iiro gahmea mʉre. 23Mʉre gʉa dorero dopa ta iique. Dohpague õre wapicʉrã ʉma Goãmʉre umupeorã “Õpa iirãra,” arĩrã ãhrima. 24Erã mera waque. Eropirã Goãmʉ Moisere ĩgʉ dorediro dopa ta erã basi Goãmʉ yare iiburire iimorã erã ñeri iirire coerã iima. Mʉ sã eropa ta iique. Eropa iigʉ erã eropa iira wajare wajayeque mʉpʉ. Mʉhʉ eropa wajayera pʉhrʉ erã poarire wʉadoremasima erã. Mʉ eropa iicʉ̃ ĩarã masa mʉre erã arĩra iri gʉyara árĩcʉ̃ masirãcoma erã árĩpehrerã. Goãmʉ Moisere ĩgʉ apira dorerire iigʉ mʉ árĩcʉ̃ masirãcoma erã. 25Judio masa árĩbirã Jesu yarãpʉre gʉa gojarapũre obeotuhajabʉ. Õpa arĩ gojabʉ gʉa. “Goãmarã wéanirãre umupeora barire, dire, wʉʉnʉgʉ mohwejẽnirã waimʉrãre babiricãque mʉa. Eropirã nome mera ñero iibiricãque. Nome sã ʉma mera ñero iibiricãque,” arĩ were gojabʉ gʉa gojarapũre, arĩma erã Pablore.\\nGoãmʉ wihigue judio masa Pablore ñeañorã\\n26Erã eropa arĩ wereniguira pʉhrʉ gajinʉ Pablopʉ wapicʉrã ʉma mera erã basi Goãmʉ yare iimorã erã ñeri iirire coemorã, Goãmʉ wihigue ñaja wañorã. Iri wihigue ñajajagʉ, erãre werepʉ Pablo: “I nʉcʉ nʉri dʉhyaa mʉa coeboro,” arĩ werepʉ ĩgʉ wapicʉrãre. Eropirã erã coeturinʉ erã nʉcʉ Goãmʉre waimʉrãre erã oburinʉ árĩbʉ.\\n27Eropii erã coepehodiro merogã dʉhyacʉ̃ gohra Goãmʉ wihigue Pablo ĩgʉ árĩcʉ̃ Asia yeba majarã judio masapʉ ĩañorã ĩgʉre. Eropa ĩarã gajirãre iri wihi árĩrãre Pablo mera guacʉ̃ iiñorã erã. Eropa guarã judio masa Pablore ñeha õpa arĩ gaguiniguiñorã:\\n28—Mʉa gʉa acawererã Israe masa gʉare itamurã arique. Ihĩ ãhrimi. Moise dorerire i wihi sãre cóãdore buhemi árĩpehrerãre. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ wihiguere judio masa árĩbirã sãre aĩñajadi ãhrami. Eropigʉ i wihire ñeri mariri wihire ĩgʉ goroweoadi ãhrami, arĩ gaguiniguiñorã judio masa Asia yeba majarã ero majarãre.\\n29Ero core Jerusalén Pablo Trófimo mera ĩgʉ árĩcʉ̃ judio masa ĩañorã. Trófimo Efeso majagʉ judio masʉ árĩbiridigʉ árĩmi. Ĩgʉ eropa árĩcʉ̃ masirã õpa arĩ pepiñorã erã: “Pablo Trófimore Goãmʉ wihire aĩñajagʉ iicumi,” arĩ pepiriñorã judio masa.\\n30Masare erã eropa arĩ were erã gaguiniguira pʉhrʉ iri maca majarã árĩpehrerã bʉrigã guañorã. Bajarã omagãri, Goãmʉ wihi árĩgʉre Pablore ñeha tarawiria wañorã. Tuhajanugu iri wihi disiporore bihañorã erã ĩgʉgue ñajariri arĩrã. 31Eropirã erã ĩgʉre wejẽmorã iiriñorã. Erã eropa iicʉ̃ ĩarã gajirãpʉ wererã wañorã surara opʉre. “Árĩpehrerã Jerusalén majarã gamenere gua, gaguiniguirã iiama,” arĩ wererã wañorã surara opʉre. 32Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ opʉpʉ ĩgʉ surarare, erã dorerã sãre gameneo, erã mera Pablore wejẽdiarã pohrogue omagã ejañorã. Surara erã ejacʉ̃ ĩarã Pablore panirã pa duhuñorã. 33Eropigʉ surara opʉ Pablo pohrogue eja, ĩgʉre ñeha, peda comeda mera diridorepʉ. Erã dirituhajacʉ̃ ĩha, opʉ Pablore serẽpipʉ masare:\\n—¿Nihino ãhriri ihĩ? ¿Ñeheno dipuwaja ĩgʉre eropa iiri mʉa? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ erãre.\\n34Ĩgʉ eropa serẽpicʉ̃ peerã masapʉ “Õpa iiami ĩgʉ,” arĩ, gajirã sã gajiropa arĩ, gaguinigui wereñorã surara opʉre. Erã eropa gaguiniguicʉ̃ surara opʉ õaro peebiripʉ. Eropigʉ ĩgʉ surara ya wihigue Pablore aĩgãdorepʉ. 35Iri wihigue eja, Pablo mʉriariñere ĩgʉ mʉriacʉ̃ masapʉ ĩgʉre padiarã cãhmotañorã. Erã eropa iicʉ̃ surarapʉ ĩgʉre aĩcoã mʉria wañorã. 36Masa bajarã erãre nʉrʉsia, gaguinigui nʉrʉsiañorã.\\n—Ĩgʉre wejẽcãque, arĩ gaguiniguiñorã erã Pablore.\\nPablo “Ne masare ñero iibeaa yʉhʉ,” arĩ werepʉ\\n37Eropii Pablore iri wihigue erã peresu iiboro core, Pablopʉ opʉre serẽpipʉ.\\n—Yʉhʉ mʉ mera weretamudiaca, arĩ serẽpipʉ Pablo.\\n—¿Mʉhʉ griego masa yare wereniguiri? 38¿Sohõ árĩdigʉ, Egipto majagʉ árĩbeari mʉhʉ? Ĩgʉ masare ĩgʉ oparãre cóãdoregʉ, cuatro mil masa gamewejẽrãpʉre masa marirogue aĩgãapʉ. ¿Ĩgʉ árĩbeari mʉhʉ? arĩpʉ opʉ Pablore.\\n39Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pablo yʉhripʉ.\\n—Ĩgʉ árĩbeaa yʉhʉ. Judio masʉ ãhraa. Tarso Cilicia yeba árĩri maca masa dehyoabʉ yʉhʉ. Bu árĩri maca majagʉ árĩbeaa yʉhʉ. Yʉhʉ oã masa mera wereniguidiaa, arĩpʉ Pablo ĩgʉre.\\n40Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ opʉpʉ wereniguidorepʉ masa mera. Eropigʉ Pablo mʉriariñegue nigui, ĩgʉ mojotori mera “Ejarimaricãque,” arĩpʉ masare. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã, ejarimaripehrea wañorã. Erã ejarimaripehrecʉ̃ ĩha, Pablo judio masa ya mera werepʉ erãre.","num_words":1175,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 18 BAONT - Atere ĩi yapano, Jesús, jãa, cʉ̃ - Bible Search\\n1Atere ĩi yapano, Jesús, jãa, cʉ̃ buerãre, dia maa Cedrón ape nʉñapʉ jãare jʉo waacoawi. Toopʉre niiwʉ jĩcã yepa ote yucʉ ca niiri yepa. Tii tabepʉ jãare jʉo owa waawi. 2Judas, Jesús're ca wedejãa buiyee cõagʉ cãa, tii tabere majiwi, paʉ tiiri Jesús jãare cʉ̃ ca jʉo waarucurique ca niiro macã. 3To biri Judas, jĩcã puna uwamarã, paia ʉparã, fariseos, cʉ̃ja ca doti cojoricarã, jĩcãrã Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire coteri maja mena, beju cʉticãri, jĩcãrã, ʉje pio jãari jĩa boerica coori mena jĩa boe, aperã yucʉgʉ yapa upa bʉrʉa jia tuuri jĩa boerique mena jĩa boe, ca tii dooricarã mena toopʉ eawi.\\n4Mee Jesús pea niipetirije cʉ̃re cʉ̃ja ca tiipere ca maji peoticãgʉ niiri, cʉ̃jare boca nʉcãri, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—¿Ñirure mʉja amaati? —ĩiwi.\\n—Jesús, Nazaret macʉ̃re jãa ama —ĩiwa. To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea:\\n—Yʉ yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi. Judas, Jesús're ca wedejãa buiyee cõagʉ cãa toora cʉ̃ja mena niiwi. 6“Yʉ yʉ nii,” Jesús cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩirora duwi tua tua waa, yepapʉ ñaacũmucoawa. 7Jesús pea ñucã:\\n—¿Ñirure mʉja amaati? —cʉ̃jare ĩi jãiña nemowi.\\n—Jesús, Nazaret macʉ̃re jãa ama —cʉ̃re ĩiwa ñucã.\\n8Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi ñucã:\\n—Mee, “Yʉ yʉ nii” mʉjare yʉ ĩijãwʉ. Yʉre mʉja ca amajata, anija yʉ mena macãrã peera ñeeticãña —ĩiwi Jesús.\\n9Ate pea cʉ̃ majuropeera: “Cáacʉ, yʉre mʉ ca tiicojoricarã jĩcʉ̃ ʉno peera yaitiwa,” cʉ̃ ca ĩiricarore biro to biijato ĩiro biiwʉ.+ 10To cõrora Simón Pedro pea niipĩi ca cʉoricʉ niiri yoo wee amiri, paia wiogʉre ca pade cotegʉ Malco ca wãme cʉtigʉ amopero díámacʉ̃ nʉña peere paa taa ñoocã cojowi. 11To biro cʉ̃ ca tiiro ĩari, Jesús pea:\\n—Ca niirica tabepʉra niipĩire queno cũuña. Yʉ Pacʉra, ñañaro yʉ ca tamʉoro cʉ̃ ca boojata, cʉ̃ ca dotirore birora ñañaro yʉ ca biipera niicãro bii —ĩiwi Jesús.\\nAnás yaa wiipʉ Jesús're cʉ̃ja ca ami waarique\\n12Uwamarã cʉ̃jare dotiri majʉ mena, to biri judíos yaarã uwamarã Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire coteri maja mena, Jesús're ñeeri cʉ̃re jia, 13Anás yaa wii pee cʉ̃re ami waa jʉowa. Cʉ̃ pea tii cʉ̃mare paia wiogʉ ca niigʉ Caifás mañicʉ niiwi. 14Ani Caifás pea, judíos're: “Bojoca niipetirãpʉre jĩcʉ̃ra cʉ̃ ca bii yai bojaro añu,” ca ĩi wede majioricʉra niiupi.\\n15Jesús're cʉ̃ja ca ami waaro, Simón Pedro mena cʉ̃re jãa nʉnʉ waawʉ. Yʉ pea paia ʉpʉ cʉ̃ ca majigʉ niiri, Jesús menara paia ʉpʉ yaa wii macã yepapʉ yʉ jãacoawʉ. 16Simón Pedro pea, macã yepapʉra tii wiire camotaarica janiro macã jopepʉra tua nʉcãcãwi. To biri yʉ pea, paia ʉpʉ cʉ̃ ca majigʉ niiri, jopere ca cotegore cõre yʉ wedegʉ waawʉ. To biro cõre yʉ ca ĩiro, Simón Pedro cãare cʉ̃re jõene cojowo. 17Jopere ca cotego pea cʉ̃ ca jãa dooro o biro cʉ̃re ĩi jãiñawo Simón Pedrore:\\n—¿Mʉa, Jesús buerã mena macʉ̃ méé mʉ niiti? —cʉ̃re ĩiwo.\\nTo biro cõ ca ĩiro, Simón Pedro pea:\\n—Cʉ̃ méé yʉ nii yʉa —cõre ĩicãwi.\\n18Tii ñamire bʉaro ca yʉjʉaro macã, paia wiogʉre pade bojari maja, to biri Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire coteri maja mena pecame diori, to juma nucũ cojowa. To biro cʉ̃ja ca biiro, Pedro cãa cʉ̃ja mena peca juma niiwi.\\nPaia wiogʉ Jesús're cʉ̃ ca jãiñarique\\n19Paia wiogʉ pea Jesús're o biro cʉ̃re ĩi jãiña jʉoupi:\\n—¿Noa ʉno peti cʉ̃ja niiti, mʉ buerã? ¿Ñee ʉnore cʉ̃jare mʉ buerucuti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupi.\\n20To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Niipetirã bojoca cʉ̃ja ca tʉo cojoropʉ yʉ wederucujãwʉ. To cãnacã tiira, nea poo juu buerica wiijeripʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ, judíos niipetirã cʉ̃ja ca nea pooropʉ yʉ wederucujãwʉ. Jĩcãti ʉno peera yairopʉ wede, yʉ tiitirucujãwʉ. 21¿Ñee tiigʉ yʉre mʉ jãiñati? Yʉ ca wederijere ca tʉorucujãrã peere cʉ̃jare jãiñaña. Cʉ̃ja, “To biirije ĩirucujãwi,” mʉre cʉ̃ja ĩijato, cʉ̃ja majima cʉ̃jare yʉ ca wederucujãrijere —ĩiupi.\\n22O biro Jesús cʉ̃ ca ĩirije menara, jĩcʉ̃ uwamʉ Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire ca coterã mena macʉ̃ cʉ̃ pʉto ca nucũricʉ cʉ̃ diámacʉ̃re paari, o biro ĩiupi:\\n—¿Paia wiogʉrena o biirijera cʉ̃re mʉ ĩi yʉʉcãti? —ĩiupi.\\n23To biro cʉ̃re cʉ̃ ca tiiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—¿Ñañarije yʉ ca ĩijata, ñee ʉno pee ñañarije yʉ ĩijãri? Yʉre wedeya. Díámacʉ̃ yʉ ca ĩirije to ca nii pacaro, ¿ñee tiigʉ yʉre mʉ paati? —ĩiupi.\\n24To cõrora Anás pea Jesús're cʉ̃re jiari, paia wiogʉ Caifás pʉtopʉ ami waa dotiupi.\\n“Jesús're yʉ majiti,” Pedro cʉ̃ ca ĩi nemorique\\n25Ména Pedro pea, toora peca jumacã nucũwi. Too cʉ̃ ca juma nucũrucuro:\\n—¿Mʉ cãa, ĩi buerã mena macʉ̃ méé mʉ niicãtimiti? —cʉ̃re ĩi jãiñawa.\\n—Cʉ̃ méé yʉ nii —cʉ̃jare ĩi ditocãwi.\\n26To biro cʉ̃ ca ĩiri tabera, jĩcʉ̃ paia ʉpʉre pade coteri maja mena macʉ̃ Pedro cʉ̃ ca amopero pataricʉ yee wedegʉ peti:\\n—¿Jesús mena ote wejepʉ mʉ ca niiro, yʉ ca ĩajãgʉ méé mʉ niicãtimiti? —cʉ̃re jãiñawi. 27To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea cʉ̃re ĩi ditocãwi ñucã. To biro cʉ̃ ca ĩi niiri tabera, ãbocʉ wedecoawi yua.\\n28Jiro, Caifás yaa wii ca niiricʉre tii yepa macãrã ʉpʉ romano cʉ̃ ca niiri wiipʉ ami waawa ñucã Jesús're. Mee ca boe mʉa doori tabepʉ ca niiro macã, judíos pea tii wiipʉ mani ca jãacoajata, mani ñicʉ̃ jãa cʉ̃ja ca biitiriquere mani biibocu, to biro biicãri Pascua boje rʉmʉ mani ca tii niirucurijere cʉ̃ja ca tiiro ñañarã nii cote, baarique cãare baati, mani biibocu ĩima ĩirã, jãa waatiupa. 29To biro cʉ̃ja ca biiro macã, Pilato pea cʉ̃ja mena wede penigʉ doogʉ witi doori, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—¿Anire, ñee ʉno ñañarije cʉ̃ ca tiirique jʉori cʉ̃re mʉja wedejãarã doojãri? —cʉ̃jare ĩiwi.\\n30To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwa:\\n—Ñañarije ca tiitigʉ cʉ̃ ca niijata, mʉ pʉtopʉ cʉ̃re jãa ami dootibojacupa —cʉ̃re ĩiwa.\\n31To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Pilato pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Mʉjara cʉ̃re ami waari, mʉjare ca dotirije ca ĩirore biro cʉ̃re jãiña bejeya —ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro, judíos ʉparã pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwa:\\n—Jãa, judíos'ra, jĩcʉ̃ ʉno peerena jãa ca jĩa cõa dotirije mani —ĩiwa. 32O biro bii eawʉ, “O biri wãme yʉ tii yaio ecorucu,” Jesús cʉ̃ ca ĩirique.\\n33To biro cʉ̃ja ca ĩiro, ñucã Pilato pea cʉ̃ yaa wiipʉ jãa waa, Jesús're jʉo cojo, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Mʉa judíos wiogʉra mʉ niiti? —cʉ̃re ĩiupi.\\n34To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—¿Teere mʉ majurope jãiñagʉ mʉ ĩiti, aperã yʉ yee maquẽre mʉre cʉ̃ja ca wederije jʉori, to biro yʉre mʉ ĩi jãiñatiqué? —ĩiupi.\\n35To biro Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, Pilato pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—¿To docare yʉa judío yʉ niiti? Cʉ̃ méé yʉ nii nija yʉa. Mʉ yaarãra, paia ʉparãra, yʉpʉre mʉre nonirã dooma. ¿Ñee ʉno mʉ tii bui cʉtijãri? —cʉ̃re ĩiupi.\\n36Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Ati yepa macʉ̃ wiogʉ méé yʉ nii yʉa. Ati yepa macʉ̃ wiogʉ yʉ ca niijata, yʉre ca jĩarãre cʉ̃jare ca jĩa camotaparãre yʉ cʉobocu, judíos'pʉre yʉre cʉ̃ja ca tiicojo cõatipere biro ĩigʉ. Yʉ ca doti niiri tabea ano méé nii —ĩiupi.\\n37To biro Jesús cʉ̃ ca ĩiro, Pilato pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi ñucã:\\n—¿To docare mʉa wiogʉ mʉ niiti? —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Mʉra, “Wiogʉ mʉ nii,” yʉre mʉ ĩi doca. Yʉa, aterena biirʉgʉ yʉ baʉawʉ. Ñucã aterena biirʉgʉ ati yepapʉre yʉ doowʉ, díámacʉ̃ maquẽre wede majiogʉ doogʉ. To biri díámacʉ̃ maquẽre ca amarã niipetirã, yʉ ca wederijere tʉo nʉnʉjeema —cʉ̃re ĩiupi.\\n38To biro cʉ̃ ca ĩiro Pilato pea:\\n—¿Ñee to niiti, díámacʉ̃ maquẽ mʉ ca ĩirije? —cʉ̃re ĩi jãiñaupi Jesús're.\\nJesús're cʉ̃ja ca jĩa dotirique\\nJesús're o biro cʉ̃re ĩi jãiña yapano, judíos mena wedegʉ witi eawi ñucã Pilato. O biro ĩiwi:\\n—Anire jĩcã wãme ʉno peera ñañarije cʉ̃ ca tiiriquere yʉ bʉati. 39Biirãpʉa mʉja pea Pascua boje rʉmʉ ca niiro, tia cũurica wiipʉ ca niigʉre jĩcʉ̃ yʉ ca wienero mʉja ca boorucurije nii, ¿to biri ani “Ani Judíos Wiogʉre” yʉ ca wienero mʉja booti? —cʉ̃jare ĩiwi.\\n40To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñarora niipetirãpʉra o biro ĩi acaro buiwa ñucã:\\n—¡Wieneticãña cʉ̃ra! ¡Barrabás peere wieneña! —ĩi acaro buiwa. (Barrabás pea jee dutiri majʉ niiwi.)","num_words":1286,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josue 5 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ewarid̶e ʌ̃cʌrʌ amorreorãda Jordaʌ̃ dod̶eba ʌ̃mãdau b̶aebariare panasid̶aa. Cananeorãda pusa Mediterraneo abadaare panasid̶aa. Ãdji bororãba ũrĩsid̶aa Ãcõrẽba Jordaʌ̃ dora põãsabisida israelerã chãnamãrẽã. Maʌ̃ba bio ne wayad̶aped̶a israelerã ume djõni crĩchara neẽ́ panesid̶aa.\\n2Maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽba Josuéa jarasia: –Mõgarada edaped̶a neco zaqueda ocuadua. Maʌ̃ba wayacusa israelerã dji umaquĩrãda jũma cacua wẽãgobicuadua.–\\n3Ara maʌ̃da Aralot eya zaqued̶e Josueba mõgarada edaped̶a neco zaquera ocuaped̶a jũma israelerãra cacua wẽãgobicuasia.\\n4Josueba mãwã osia israelerã Egiptod̶eba ẽdrʌped̶ad̶acarea ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e nĩnane umaquĩrã warra toped̶ad̶ara cacua wẽãgoẽ́ b̶ead̶a bẽrã. Jũma mẽsrã b̶ea Egiptod̶eba ẽdrʌped̶ad̶ara cacua wẽãgo b̶easia baribʌrʌ ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e quinisid̶aa.\\n6Ãcõrẽba ãdjirãa nãwã jarasia: “Mʌ̃a bãrã drõã naẽnabemarãa wãrãneba jarasia Canaaʌ̃ druada diaida. Maʌ̃ druad̶e baridua ne uped̶ad̶ara bia zaubaria.” Baribʌrʌ Ãcõrẽba jarad̶ara ãdjirãba ĩjã od̶aẽ́ basía. Maʌ̃ carea idjia wãrãneba jarasia ãdjirãba maʌ̃ ẽjũãra edad̶aẽ́da. Mãwã jarad̶a bẽrã ãdjirãra cuarenta poa ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e pʌrrʌa nĩbabadjid̶aa. Mãwã nĩnane jũma dji mẽsrã b̶ea Egiptod̶eba ẽdrʌped̶ad̶ara quinisid̶aa.\\n7Ãdjirã cacuabari Ãcõrẽba ãdji warrarãa Canaaʌ̃ druara diayad̶a asia. Baribʌrʌ ãdjirãra cacua wẽãgoẽ́ b̶easia od̶e nĩnane toped̶ad̶a bẽrã. Maʌ̃ carea Josueba ãdjirãra cacua wẽãgobicuasia.\\n8Jũma cacua wẽãgoped̶ad̶acarea diguid̶a duanesid̶aa ab̶a ãdji cacua anibʌdad̶aa.\\n9Ãcõrẽba Josuéa jarasia: –Egiptod̶e nezoca panasid̶ad̶e bãrãra mĩã pera panasid̶aa baribʌrʌ id̶i bãrã cacua wẽãgosid̶a bẽrã maʌ̃ mĩã perara mʌ̃a ãyã b̶ʌsia.– Maʌ̃ bẽrã maʌ̃ ẽjũãra wad̶ibid̶a Gilgal abadaa.\\n10Israelerãra Gilgald̶e duanesid̶aa. Ãdji jũẽped̶ad̶a jed̶ecod̶e ewari catorced̶e quewara Egiptod̶eba ẽdrʌped̶ad̶a quĩrãnebada ewarida osid̶aa mama Jerico caita b̶ʌ jewed̶ad̶e.\\n11Nurẽma Canaaʌ̃ ẽjũãne zau b̶ʌda co panesid̶aa. Paʌ̃ ẽsãbari neẽ́ b̶ʌda od̶aped̶a cosid̶aa. Cebada jututiad̶a sid̶a cosid̶aa.\\n12Mamaʌba ʌ̃taa manára waa odjaẽ́ basía israelerãba cod̶amãrẽã. Maʌ̃ poad̶e Canaaʌ̃ ẽjũãne zau b̶ʌda co panesid̶aa.\\n13Mama Jerico caita b̶ʌd̶e ewari ab̶a Josueba ẽberãda neco jũẽ nũmʌda unusia. Maʌ̃ ẽberã caita wãped̶a iwid̶isia: –¿Bʌra daiare b̶ʌca wa dai dji quĩrũare b̶ʌ?–\\n14Ẽberãba nãwã panusia: –Mʌ̃ra ni ab̶aʌare b̶ʌẽ́a. Mʌ̃ra Ãcõrẽ sordaorã boro bẽrã ze b̶ʌa.– Maʌ̃ ũrĩsid̶e Josuera idji waya b̶ʌd̶eba chĩrãborod̶e b̶arru cob̶eped̶a iwid̶isia: –Mʌ̃ Boro, mʌ̃ra bʌ nezocaa. ¿Cãrẽda obi quĩrĩã b̶ʌ?–\\n15Maʌ̃ne Ãcõrẽ sordaorã boroba jarasia: –Bʌra Ãcõrẽ quĩrãpita b̶ʌ bẽrã bʌ jĩrũne jʌ̃ b̶ʌra ẽrãdua.– Ara maʌ̃da Josueba ĩjã osia.","num_words":336,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.146,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 9 BSNNT - To bajiro ĩ yigotiro bero, - Bible Search\\nApocalipsis 8 Apocalipsis 10\\n1To bajiro ĩ yigotiro bero, cojomocãrãcʉ tʉsacʉ juticami ángel. Ĩ jutirone, sĩgʉ̃ ñoco adi macarʉcʉrojʉ ĩ quedirujiato ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami tʉsabetigoje ĩna tubiberiagojere jãnariarore Dios ĩ ĩsicacʉ. 2Quedirujiacõari, ti gojere jãnacami. Ĩ jãnarone, jairime jeame ti buemʉjarore bajiro buemʉjacajʉ. Jairo buejʉ̃mʉcõari, rẽtiacoacajʉ. To bajicõari, ruyubeticami muiju quẽne. 3Bueri vatoajʉ joreroa jãjarã vʉbatecama, adi macarʉcʉrore. Cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toaroticami Dios. 4“Tare, yucʉ́rire, no bojase judisere barojobesa mʉa”, Dios ĩ yicana ñacama ĩna. “Ĩna riovecare, ‘Ãni ñaami Dios yʉ’ yi vãme ucatu ecomena rĩrene rojose yirʉarãja mʉa”, Dios ĩ yiroticõacana ñacama. 5Ĩnare gõjanabiorotiboarine, sĩarotibeticami Dios.\\n—Cojomocãrãcʉ muijua, cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yiroticami.\\n6—Tocãrãcʉ muijuane bʉto rojose tãmʉorã ñari, bʉto bajirearʉaboarʉarãma. To bajiboarine rijamasibetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Dios.\\n7Yʉ ĩajama, sĩarimasa, gãmerã sĩarʉarã caballo mesare ĩnare toose turiarãre bajiro bajirã ñacama joreroa. Ĩna rʉjoari joere orone quẽnoriabedorire bajise jeocama. Ĩna riogarima, masʉ riogare bajise ñacajʉ. 8Yoese joa cʉticama. To bajicõari, yai, león vãme cʉtigʉ gujire bajise jacase guji cʉticama. 9Ĩna rujʉrire toose cõme gase ñacajʉ. Ĩna vʉjama, bʉto bʉsʉcajʉ. Gãmerã sĩaroana, caballo mesa jairo tũnuricori ĩna tʉ̃avatore bajiro ocaruyucajʉ ti. 10Cotibaja ĩ toaricare bajise toaricari cʉtirã ñacama joreroa. Ĩna toajama, cojomocãrãcʉ muijua cõro yoaro ti jũnijare, rojose tãmʉorũgũcama. 11Joreroa ʉjʉ, ángel rojogʉ ñacami. To bajicõari, tʉsabetigoje ʉjʉ ñacami. Hebreo oca rãca Abadón vãme cʉticami. To bajicõari, griego ye rãca Apolión vãme cʉticami. “Rearimasʉ” yire ũni ñaja ti.d\\n12To bajirone bajicajʉ joreroa ĩna toase rãca masa rojose ĩna tãmʉoroti quẽne. Tire bajirone bajirʉaroja adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri rojose ĩna tãmʉosʉoroti. Tijʉ bero, rojose ĩna tãmʉoroti jʉaji rʉyacajʉ quẽna.\\n13Joreroa ĩna toaro bero, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel juticami. Ĩ jutirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa sʉtiquẽnase, ĩna soemʉoriajʉ orone ĩna quẽnoriajʉ ñase babaricãrãca saviari gʉdarecojʉ ocaruyucajʉ. 14Ĩ jutirone, ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n—Riaga, Éufrates vãme cʉtirisa tʉjʉ babaricãrãcʉ ángel mesa rojose yirãre yʉ siacũcanare õjaaya —yi ocaruyucajʉ.\\n15To bajiro ti yi ocaruyujare, “Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõato” yigʉ, ĩnare õjacami. “Tirodone, ĩ muijune, tirʉ̃mʉne, ti horane masare sĩarʉarãma” ĩ yitʉoĩariarore bajirone ĩna yirotire yigʉ, ĩnare siacũñuju Dios. 16Ĩnare ĩ õjaro bero, jãjarã masu, surara mesa, caballo joejʉ jesarãre ĩacajʉ yʉ. “Doscientos millones ñaama” yi ocaruyusere ajicajʉ yʉ.\\n17Yʉ ĩajama, ado bajiro bajicama: Ĩna rujʉrire toose ricati rĩne ñacajʉ. Gãjerã sũase, gãjerã ʉ̃mʉagaserore bajiro sʉ̃mese, gãjerã sʉrise sãñacama. Caballo mesa, yai, león vãme cʉtigʉ rʉjoare bajiro rʉjoari cʉticama ĩna. Ĩna riserijʉ budicajʉ jea bueri. To yicõari, rojose sʉtise azufre vãme cʉtise quẽne budicajʉ. 18Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõacajʉ ti, caballo mesa riserijʉ budicati. 19Ĩna riseri budise sʉorine güiorã masu ñacama. Ĩna jĩcorori quẽne ãñare bajise ñacajʉ. To bajicõari, ãña ĩ rʉjoa rãca ĩ cũnirore bajiro güioro yise ñacajʉ.\\n20Jãjarã ĩna sĩaecosere ĩaboarine, ĩna sĩarʉacanajʉama ado bajiro rojose yicõa ñarũgũcama: Vãtiare rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. To yicõari, rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnoriarã ñacama: Oro, plata, bronce, gʉ̃ta, yucʉ́ quẽne ti rãca quẽnocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñacama. Ĩna quẽnoriarã, ĩase me, vase me, ajise me ti ñaboajaquẽne, tire rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. 21To yicõari, gãjerãre sĩacõa ñarũgũcama. Masare rojacõa ñarũgũcama. Dios ĩ bojabetire ajeriarã cʉticõa ñarũgũcama. To yicõari, juarudicõa ñarũgũcama.","num_words":501,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 5\\n☰ MATEUS 5 ◀ ▶\\nJesus niiɡ̶axitediniwace niɡ̶idi noiigi ane yatecoɡ̶o minitaɡ̶a niɡ̶ijo lojotaɡ̶adi\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a naditetege Jesus niɡ̶ijo noiigi-nelegi anenagitibeci midoataɡ̶a, odaa ja dalaɡ̶atetedibigimece ica lojotaɡ̶adi, odaa ja nicotedini. Odaa niɡ̶ijo oko anodiotece joɡ̶odipegitalo. 2 Odaa Jesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me niiɡ̶axinaɡ̶atediniwace.\\nNiɡ̶ina ane ninitibigiwaji\\n3 Odaa mee,\\n“Niɡ̶ina oko anoyowooɡ̶odi me diɡ̶ica ane leeɡ̶odi daɡ̶a dinanetibigiwaji lodoe Aneotedoɡ̶oji,\\nAneotedoɡ̶oji icota me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶idi oko,\\njoaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶idi oko midioka limedi me ninitibigiwaji.\\n4 Niɡ̶ina oko ane agecaɡ̶alodipi niɡ̶ina natigide,\\nAneotedoɡ̶oji icota me yocaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶idi oko,\\n5 Niɡ̶ina oko ane diniwikodetibece lodoe Aneotedoɡ̶oji,\\nAneotedoɡ̶oji eote me nebi inatawece iiɡ̶o,\\n6 Niɡ̶ina oko ane doletibige ane iɡ̶enaɡ̶a,\\nAneotedoɡ̶oji icota meote meletibigiwaji,\\nleeɡ̶odi me liciagi niɡ̶ina oko ane nigodi nigigi,\\ncodaa me ecibi.\\nOdaa nigoyakadi anoyeligo,\\n7 Niɡ̶ina oko anoiwikode eledi oko,\\nAneotedoɡ̶oji aaɡ̶aɡ̶a niwikodetediniwace,\\n8 Niɡ̶ina oko ane yapidi laaleɡ̶enali,\\nicota monadi Aneotedoɡ̶oji.\\n9 Niɡ̶ina oko ane ilakidetaciwage niɡ̶ina oko anijo me nidelaɡ̶a,\\nAneotedoɡ̶oji eetediogi me lionigipi.\\n10 Niɡ̶ina oko anoiatetibece leeɡ̶odi mowo ane iɡ̶enaɡ̶a,\\nicota Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali codaa me yaxawatediogi.\\n11 Niɡ̶ina oko nigodotaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji, nige etiɡ̶adiatenitibece codaa nige odiwitakatibigaɡ̶ajitiwaji, modi mawii ane beyagi, leeɡ̶odi me aniwiticitiwaji, odaa icota maniniitibecitiwaji. 12 Enice aniniitibecitiwaji, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yotetetedaɡ̶adomi digoida ditibigimedi niɡ̶ica ɡ̶anaɡ̶ajegi ane daɡ̶axa mele. Igaataɡ̶a jiɡ̶idaaɡ̶ee moiatetibeci niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide. (Odaa Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi naɡ̶ajegi anele.)\\nǤadiciagitiwaji yoci anaa lokokena\\n(Marcos 9.50; Lucas 14.34-35)\\n13 Niɡ̶ida makamaɡ̶akaamitiwaji ɡ̶adiciagi yoci liwigotigi inatawece oko. Pida niɡ̶ina yoci nige aniaditema loniciwaɡ̶a ane daɡ̶a ika me beyagi niweenigi, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi daɡ̶a agelaɡ̶atiti loniciwaɡ̶a. Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane jaoɡ̶a, alati, odaa oko joɡ̶onipodi. (Odaa jiɡ̶idaaɡ̶enitiwaji ɡ̶adiciagi yoci, leeɡ̶odi aɡ̶ikanitiwaji niɡ̶ina ane beyagi daɡ̶a ibeyacaɡ̶adi oko lewiɡ̶a.) 14 Niɡ̶ida makaamitiwaji aaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiciagi naɡ̶ana lokokena ane naloteloco inatawece oko, igaataɡ̶a aɡ̶ica anaɡ̶atitini, leeɡ̶odi mikeeni catiwedi ɡ̶adewiɡ̶a ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Codaa aɡ̶ica ane yakadi me yaɡ̶aditini nigotaɡ̶a anodabiteɡ̶eti ditibigimedi wetiɡ̶a. 15 Aɡ̶ica ane yalegi noledaɡ̶axi, oditaɡ̶a yapoɡ̶oditinigi anigetaɡ̶ada naɡ̶aaɡ̶axi. Pida naɡ̶ana noledaɡ̶axi oipeke ditibigimedi, mowo me naloteloco iditawece ane idei catiwedi diimigi. 16 Jiɡ̶idaaɡ̶ee ikani ɡ̶anilokokenatiwaji me ídi, amaleeɡ̶aɡ̶a oyakadi niɡ̶ina eledi oko monadi ɡ̶abakedi anele anawiitetiwaji, awii modoɡ̶etetibigimece Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi.\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés\\n17 Jinaɡ̶aleetibige daɡ̶a janagi me jaaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Ee ajanagi daɡ̶a jaaɡ̶adi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Moisés, pida janagi me jotete codaa me jao me yeloɡ̶o niɡ̶ica anodiiɡ̶axinaɡ̶atece. 18 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Nigepaaɡ̶icota me daa ditibigimedi, codaa me iiɡ̶o, aɡ̶ica ane noɡ̶a gaantokaaɡ̶idi niɡ̶inoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. Aɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi anonoɡ̶a nigepaa owidijegi noko nige ma niɡ̶ina iiɡ̶o. 19 Enice niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yotete okanicodaaɡ̶ica niiɡ̶enatakaneɡ̶ecawaanigi ane deɡ̶ewi me ɡ̶oneɡ̶egi, codaa nige iiɡ̶axi eledi oko me deɡ̶eyiwaɡ̶adi, odaa niɡ̶ini oko lionigawaanigi liwigotigi niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e. Pida niɡ̶ina oko ane yotete ijoatawece niiɡ̶enatakaneɡ̶eco, codaa maɡ̶aɡ̶a iiɡ̶axi eledi oko me yotete idiwatawece niiɡ̶enatakaneɡ̶eco, niɡ̶ini oko baaniɡ̶iniaa daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi liwigotigi niɡ̶idi oko Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e. 20 Igaataɡ̶a ejitaɡ̶awatiwaji icota Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa akaamitiwaji jiɡ̶ida anenitege nige daɡ̶axa me ɡ̶adeɡ̶enakitiwaji caticedi niɡ̶inoa fariseutedi inaa niɡ̶ina niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.\\nAyakadi daɡ̶a ɡ̶odelatema ɡ̶onioxoa\\n21 Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶ajipaata niɡ̶ijo Moisés aneeta, aneetiogi jotigide ɡ̶adaamipi, ‘Jineɡ̶eloati eledi oko! Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane daije oyadeegiticogi minitaɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶odi.’ 22 Pida ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina oko ane yelatema nioxoa me diɡ̶ica leeɡ̶odi, niɡ̶ini ɡ̶oniwinoɡ̶odi iwi niɡ̶ica anodaaɡ̶igota. Nigica aneeta nioxoa, ‘Akaami yetole!’ Joaniɡ̶iniaa oyadeegiticogi miditaɡ̶a seteenta lacilodi noiigi. Niɡ̶ijo aneeta nioxoa me daɡ̶axa me beyagi, aɡ̶aleeɡ̶ica aneetege Aneotedoɡ̶oji, codaa doidetibige Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶etedicogi niɡ̶ini oko minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. 23 Enice nige emii Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi madeegitalo noɡ̶eedi ditibigimedi nameeja Aneotedoɡ̶oji, odaa analakitibige ɡ̶anioxoa mijo me dinotigimadetaɡ̶agi. 24 Idiaaɡ̶anitice ɡ̶aboonigi lodoe nameeja. Odaa ecoɡ̶otace oleetibige me ɡ̶adilakiitege ɡ̶anioxoa, nigidiaaɡ̶idi nige naɡ̶a ɡ̶adilakiitege, odaa jaɡ̶ajicitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica ɡ̶aboonigitalo.\\n25 Nigica ane lowoogo me ɡ̶adadeegita ɡ̶oniwinoɡ̶odi me yeloɡ̶odi mida ɡ̶adoenatagi ane beyagi, adinilakidenitege maleediɡ̶icoota ɡ̶oniwinoɡ̶odi. Igaataɡ̶a doidetibige daɡ̶a ɡ̶adadeegiticogi minitaɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶odi, odaa ɡ̶oniwinoɡ̶odi ja ɡ̶adajicitiogi iodaɡ̶awadi. Odaa iodaɡ̶awadi etiɡ̶adixomitiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. 26 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aɡ̶anotiticogitiwaji niwiloɡ̶onaɡ̶axi nigepaaɡ̶ediani icoatawece niɡ̶icoa ɡ̶anaaleweta niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa.\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ane yalaɡ̶ata noɡ̶olaɡ̶atakaneɡ̶egi\\n27 Niɡ̶ida makaamitiwaji joɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ijo aneeta Moisés niɡ̶ijo jotigide, neɡ̶ee, ‘Jinaɡ̶a ɡ̶adoomatewa iwaalo wadonaɡ̶a.’ 28 Pida ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane iwita iwaalo ane daɡ̶a lodawa, odaa nige yowo me loomatewa, odaa catiwedi laaleɡ̶ena ja doɡ̶olaɡ̶ataka. 29 Enice ɡ̶agecooɡ̶eli nigeo mowoo ane beyagi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena, odaa anoɡ̶aatice ɡ̶agecooɡ̶e, alati! Igaataɡ̶a daɡ̶axa mele maniatitema ɡ̶agecooɡ̶e, pida aɡ̶oyokoletiogi iditawece ɡ̶adolaadi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. 30 Ǥabaaɡ̶adi nigeo mawii ane beyagi, akagiti, odaa alati. Igaataɡ̶a daɡ̶axa mele maniatitema onidateci ɡ̶abaaɡ̶adi, pida aɡ̶oyokoletiogi iditawece ɡ̶adolaadi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe.\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece nalataɡ̶aneɡ̶egi\\n(Mateus 19.9; Marcos 10.11-12; Lucas 16.18)\\n31 Moditibece niɡ̶ijo jotigide, ‘Niɡ̶ina ane yaladi naɡ̶ana lodawa, odaa leeditibige me yajigota notaɡ̶anaɡ̶axi me ikee naɡ̶a yaladi lodawa.’ 32 Pida ejitaɡ̶awatiwaji, inoatawece ɡ̶oneleegiwadi anoiiɡ̶e lodawa mopi, odaa naɡ̶ani iwaalo nige wadotace, odaa niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa nalatoɡ̶odi jeɡ̶eo me doɡ̶olaɡ̶ataka naɡ̶ani iwaalo. Codaa niɡ̶ini gela lodawa naɡ̶ani iwaalo jaɡ̶aɡ̶a doɡ̶olaɡ̶ataka. Idoka yakadi malati ɡ̶adodawa nige ɡ̶adoɡ̶olaɡ̶ati.\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco aneetece me leeditibige me jaoɡ̶a niɡ̶ina anejinaɡ̶a me jaoɡ̶a\\n33 Codaa owooɡ̶otitiwaji anoditiogi niɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi, noɡ̶oditiogi, ‘Jinaɡ̶a inetee niɡ̶ina naɡ̶awii anigida ɡ̶agegi, pida awii niɡ̶ica ane enitalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji mawii.’ 34 Pida ejitaɡ̶awatiwaji, nigawii ɡ̶agegi, jinaɡ̶abakeni liboonaɡ̶adi anigetiɡ̶idi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eledi oko liboonaɡ̶adi. Jinaɡ̶a aboonaɡ̶ateeni ditibigimedi mawii ɡ̶agegi, igaataɡ̶a ditibigimedi jiɡ̶idiaaɡ̶i me diiɡ̶enataka Aneotedoɡ̶oji. 35 Codaa jinaɡ̶abakeni liboonaɡ̶adi niɡ̶ina iiɡ̶o, igaataɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o liciagi naɡ̶ana baanco aneite Aneotedoɡ̶oji me nipeneɡ̶etedini loɡ̶onaka. Codaa jinaɡ̶abakeni liboonaɡ̶adi Jerusalém, igaataɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a nebi Aneotedoɡ̶oji, minionigi-eliodi. 36 Codaa jinaɡ̶abakeni niboonaɡ̶adi makamaɡ̶a ɡ̶adacilo mawii ɡ̶agegi, igaataɡ̶a aɡ̶ica ɡ̶animaweneɡ̶egitece ɡ̶adacilo molii me diɡ̶ica otiɡ̶idatece ɡ̶adamodi me yapacaɡ̶a migetaɡ̶a nabidi. 37 Pida nigawii ɡ̶agegi, onexaaɡ̶eni, ‘Jao’, oɡ̶oa domige eni, ‘Ajao’, igaataɡ̶a daɡ̶awii eledi ɡ̶agegi, niɡ̶ida eledi ɡ̶agegi ja icoɡ̶oticogi mijotaɡ̶a niɡ̶ijo ane beyagi, ɡ̶odaxakawa.\\nAɡ̶ele daɡ̶a joleeɡ̶atibige me jojeteeɡ̶a\\n38 Owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo jotigide moditibece, ‘Anoɡ̶aa ligecooɡ̶e niɡ̶ina ane napoace ligecooɡ̶e eledi oko. Codaa aninokeni lowe niɡ̶ina ane ninoke lowe eledi oko.’ 39 Pida ejitaɡ̶awatiwaji jinoɡ̶oojeteeta niɡ̶ina aneo ane beyagitaɡ̶adomi. Nigica ane yabaketigi ɡ̶adajice, odaa ajici eledi ɡ̶adajice maɡ̶aɡ̶a yabake. 40 Nigica ane ɡ̶adadeegiticogi minitaɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶odi me doletibige me dinigaanyetece ɡ̶anoecaɡ̶axi, odaa ikanitece maɡ̶aɡ̶a yadeegi ɡ̶anibalito. 41 Nigica iodaɡ̶awa ane iiɡ̶etaɡ̶awa moyaɡ̶ati loyaɡ̶aka onadateci ciloomito, odaa adeegitema nigepaa itoa ciloomito. 42 Ediani niɡ̶ina oko ane dipokotibece, codaa jinaɡ̶aciiletema niɡ̶ina ane dadilaɡ̶ataɡ̶awa.\\nLeeditibige memaani ɡ̶adaxakawepodi\\n(Lucas 6.27-28, 32-36)\\n43 Owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo jotigide moditibece, ‘Leeditibige memaani ɡ̶adoiigi, odaa ɡ̶adeleɡ̶edi niɡ̶ina anakaami leleɡ̶edi.’ 44 Pida ejitaɡ̶awatiwaji leeditibige memaani ɡ̶aneloɡ̶ododipi. Codaa oeni motaɡ̶aneɡ̶eni niɡ̶ina anetiɡ̶adixoomitiwaji. Codaa otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji mipokitalo meote aneletema niɡ̶ina aneo ane beyagitaɡ̶adomitiwaji codaa niɡ̶ina anetiɡ̶adiatenitibece. 45 Odaa jiɡ̶ikeenitiwaji mewi makaami lionigipi Ǥadiodi ane ideite digoida ditibigimedi. Iniaaɡ̶iniwa daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi, igaataɡ̶a eote naɡ̶ani aligeɡ̶e ane nebi me naloteloco oko anele, codaa me niɡ̶ina oko ane beyagi. Codaa niwakateetedigi ebici niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa me niɡ̶ina ane daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a. 46 Igaataɡ̶a nige inoka emaani niɡ̶ina ane ɡ̶ademaanitiwaji, Aneotedoɡ̶oji ayajigotedaɡ̶awatiwaji ɡ̶anaɡ̶ajegi, igaataɡ̶a niɡ̶ina anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, jiɡ̶idiaaɡ̶idi analeetibige doɡ̶owidi libeyaceɡ̶eco, pida idiaaɡ̶idi oyemaa lokaaɡ̶etedi. 47 Nige anicenitiwaji codaa nige ikeenitiogi ɡ̶ademaanaɡ̶aneɡ̶egi idiokidi ɡ̶adoiigi, odaa aɡ̶awiitetiwaji anele caticedi niɡ̶idi eledi oko anowo, igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji owo liciagi. 48 Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji leeditibige mawii aneletema inatawece oko liciagi Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi, igaataɡ̶a idioka limedi meletetema inatawece oko.”","num_words":1095,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.147,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 11\\n☰ 2 CORÍNTIOS 11 ◀ ▶\\nPaulo dinatemati codaa yatemati ica ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a awitakaɡ̶aɡ̶a\\n1 Jemaa me adinatiitiwatiwaji niɡ̶ina me jotaɡ̶atibece micataɡ̶a deɡ̶ee yetole. Jipokotaɡ̶awa madinatiitiwa natigide! 2 Jemaa meliodi me idoweditaɡ̶alocotiwaji ane yemaa migotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji me doweditedaɡ̶aloco. Macataɡ̶a naɡ̶ana awicije baanaɡ̶a nipegi me wado, odaa eliodi ja dowediteloco, codaa aika eledi ɡ̶oneleegiwa daɡ̶a itineɡ̶e, nigepaaɡ̶icota noko me wado. Jiɡ̶idaa jemaa mejigotaɡ̶awa me idoweditaɡ̶alocotiwaji, codaa me ɡ̶adikeenitalo Cristo, digo majotaɡ̶a naɡ̶ajo awicije, amaleeɡ̶aɡ̶a iniokiniwateda Cristo makaami nepilidi. 3 Pida digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo Lakeedi me ibake lowooɡ̶otakaneɡ̶egi me inaale Eva meo ane beyagi. Jiɡ̶idaa idoitigi eledi oko daɡ̶a ɡ̶adinaalenitiwaji oditaɡ̶a aɡ̶aleeɡ̶emaani Cristo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶aleeɡ̶emaani miniokiniwateda me iwitece. 4 Idoitigi daɡ̶aniitiniwacetiwaji, leeɡ̶odi mabaatege okanicodaaɡ̶ica oko anicotaɡ̶awa, odaaɡ̶eetece Jesus, pida iiɡ̶axitaɡ̶adici ane daɡ̶a jiiɡ̶axinaɡ̶ataɡ̶adici. Codaa niɡ̶ida makaamitiwaji ja ɡ̶adigomi mabaatege niwigo ane daɡ̶a Liwigoteda Aneotedoɡ̶oji, ane niwakateetibigaɡ̶aji. Codaa ja ɡ̶adigomitiwaji me iwaɡ̶ati eletidi nibodicetedi ane deɡ̶ewiteda, pida aliciaco niɡ̶ijoa nibodicetedi ane jatematiiɡ̶atedaɡ̶awa.\\n5 Niɡ̶idi oko anototaɡ̶awa, anodiletibige daɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a codaa moditibece me liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, pida ee aɡ̶eji me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a caticedi ee. 6 Idaaɡ̶ida me diɡ̶icata deɡ̶ee notaɡ̶aneɡ̶ecajo, pida niɡ̶ida me ee owidi ixaketedi. Codaa jeɡ̶eliodi me jikeenaɡ̶ataɡ̶awatiwaji me jowooɡ̶otaɡ̶a inoatawece niɡ̶inoa ganicinoa.\\n7 Pida ee aɡ̶ica daɡ̶a ɡ̶adibanoonitiwaji niɡ̶ijo me jatematitedaɡ̶awa nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ijo me daɡ̶a ɡ̶adibanoonitiwaji, jao me ee iwikodaɡ̶a leeɡ̶odi jaotibige me daɡ̶axa makaami ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. Niɡ̶ijo me jao niɡ̶ijo aneji, domige jibatá? 8 Niɡ̶ijo me jiba me ɡ̶adaxawanitiwaji, jibatege dinyeelo anoniwakateetibigiji eletidi lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ijo me jibatege niɡ̶ijoa dinyeelo, ja micataɡ̶a daɡ̶a jolicetiogi niɡ̶idi noiigi. 9 Niɡ̶ijo midiaa ibakadi ɡ̶adiwigotigitiwaji inoa iɡ̶alanaɡ̶a, pida aɡ̶ica daɡ̶a jipokotaɡ̶awatiwaji daɡ̶a ɡ̶adigiwocitiniwace. Pida ɡ̶onioxoadipi ane icoɡ̶oticogi nipodigi Macedônia boɡ̶onadeegitiwa inoatawece ane jopotibige. Ajemaa madaxawanitiwaji, codaa aɡ̶ica daɡ̶a yowoogo me jipokotaɡ̶awa madaxawani. 10 Digo mijoataɡ̶a Cristo midioka limedi me eetetece anewi, odaa ee ejitece anewi, niɡ̶ina meji me diɡ̶icata oko nipodigiteloco Grécia ane yakadi me idoxoɡ̶o me idinanetibece. Idinanetibece leeɡ̶odi me diɡ̶icata loojedi me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Cristo. 11 Igame leeɡ̶odi ina meji? Aɡ̶eji daɡ̶a leeɡ̶odi me daɡ̶a ɡ̶ademaanitatiwaji, pida leeɡ̶odi me ɡ̶ademaanitiwaji, codaa Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi mewi me ɡ̶ademaanitiwaji.\\n12 Ajibatege daɡ̶adaxawanitiwaji natigide, codaa ajipokotaɡ̶awa madaxawani gaantiɡ̶ida noko. Odaa jiɡ̶idaa me daɡ̶a jao ane leeɡ̶odi me dinabaketibece niɡ̶ijo anokowo me liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi awitakaɡ̶a oyemaa modi ica libakedi me liciagi ɡ̶obakedi. 13 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi odinanatigi me liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, pida aɡ̶ewi me liiɡ̶exedi. Libakedi moninaaletiniwace oko. Niɡ̶ina me dinikee micataɡ̶a deɡ̶ewi me liiɡ̶exedi Cristo. 14 Pida aɡ̶ele daɡ̶a jopooɡ̶a leeɡ̶odi moyakadi mowo niɡ̶ida anee. Igaataɡ̶a iniaaɡ̶ini Satanás yakadi meo me liciagi aanjo anani nilokokena Aneotedoɡ̶oji aneo me datale. 15 Odaa aɡ̶iniɡ̶ina ane jilalaɡ̶a niɡ̶ina nige diniigi niɡ̶inoa liotaka Satanás nigowo me liciaco niɡ̶inoa Aneotedoɡ̶oji liotaka, anodiiɡ̶axinaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji me yemaa niɡ̶ina oko me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. Aneotedoɡ̶oji icota me yajigotediogi niɡ̶ica loojedi ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶inoa loenataka.\\nPaulo dawikode leeɡ̶odi me liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji\\n16 Jemaa mejitacaɡ̶awatiwaji. Jiniɡ̶ikani diɡ̶ica ane diletibige deɡ̶ee yetole. Pida nigica oko ɡ̶adiwigotigitiwaji ane diletibige deɡ̶ee yetole, odaa abaatege niɡ̶ida aneji, micataɡ̶a deɡ̶ewi me ee yetole, amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi monateciɡ̶ini me idinanetibece. (Igaataɡ̶a inokina yetole me dinabaketibece.) 17 Natigide idinabakenawaanigitibece, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee jotaɡ̶atibece digo micataɡ̶a yetole. Pida Ǥoniotagodi aidiiɡ̶e daɡ̶a idinabaketibece micataɡ̶a deɡ̶ee yetole. 18 Pida ina eliodi oko ane dinabaketibigiwaji, leeɡ̶odi moyemaa me yeloɡ̶otibigiwaji. Odaa emaɡ̶a idinaaɡ̶a, odaa idinabaketibece mejitici. 19 Niɡ̶ida makaamitiwaji aleetibige doɡ̶owidi ɡ̶adixaketedi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi makati madinatiita codaa mabaatege niɡ̶ijo anodi me liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, yetoledi. 20 Codaa niɡ̶ida makaamitiwaji akati madinatiita niɡ̶idi oko anetiɡ̶adiiɡ̶eni micataɡ̶a daɡ̶akaami liotagipi, codaa akati madinatiita oko ane doletibige me naɡ̶axataɡ̶alocotiwaji me diiɡ̶enataka, codaa oyeligo anidi makaamitaɡ̶atiwaji, codaa akati madinatiita niɡ̶ina oko ane ɡ̶adinaalenitiwaji odaa yadeegiteda ɡ̶aninyeelo, codaa akati madinatiita oko ane doletibige me yeloɡ̶o, codaa me niɡ̶ina oko ane diɡ̶ica meotaɡ̶aji ane micataɡ̶a daɡ̶a yabaketigi ɡ̶adatobi. 21 Idiboliɡ̶a moko aɡ̶amalaɡ̶aɡ̶a midaɡ̶a iniɡ̶ataɡ̶awatiwaji, anodigotaɡ̶awa niɡ̶idi oko.\\nEɡ̶idaa diiticogi me jotaɡ̶atibece micataɡ̶a yetole. Nigica anabo laaleɡ̶ena codaa nigida ane leeɡ̶odi me dinanetibece, odaa ee dicabo yaaleɡ̶ena maɡ̶aɡ̶a idinanetibece. 22 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane lemaanigi me yeloɡ̶otibigiwaji, dinanetibigiwaji leeɡ̶odi modotaɡ̶atigi nioladi hebreutedi. Pida ee eledi jotaɡ̶atigi. Dinanetibigiwaji leeɡ̶odi mida aneetege loiigi Israel, pida ee aaɡ̶aɡ̶a yoiigi. Codaa dinanetibigiwaji leeɡ̶odi mida aneetege licoɡ̶egi Abraão, pida ee eledi ida anejitege licoɡ̶egi Abraão. 23 Modi me liotaka Cristo, pida baaneɡ̶emeɡ̶ee Cristo liotagi anele caticedi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, leeɡ̶odi mepaɡ̶a jawikodeteloco niɡ̶ida ibakeditema Cristo. Anaɡ̶a idotoko me jotaɡ̶atibece micataɡ̶a niɡ̶ina yetole leeɡ̶odi me idinabaketibece. Ee inaɡ̶axateloco niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, leeɡ̶odi mepaɡ̶a daɡ̶axa me jiba. Elioditibece me idejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa elioditibece metidalaketibige, caticedi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, codaa idatecibece ja domaɡ̶a ideleo. 24 Ciinco metidalaketibige judeutedi. Owote trinta-noove metidalake. 25 Itoatadiɡ̶ida romaanotedi metidalaketibige onatitiwa ebo. Onijoteci metidigidatice onatitediwa wetiadi. Itoatadiɡ̶ida me iniwiaje, odaa domololetini etogo. Ijo midiaaɡ̶ejote catinedi ninyoɡ̶odi onijoteci noko, onijoteci enoale. 26 Eliodi me iniwiaje, odaa elioditibece me jakapetege ane doide catinedi akiititedi, codaa eliodi me doidetibige olicaɡ̶aɡ̶a, ijo meliodi me doidetomi leeɡ̶odi yoiigi me ee nakapetegi, codaa doidetomi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi naɡ̶aɡ̶odakapetigi. Etida maɡ̶aɡ̶a doidetomi me idejote nigotadi, codaa me midiwataɡ̶a nipodaɡ̶a ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi, codaa me liwigotinigi akiidi-eliodi. Codaa eliodi me doidetomi, leeɡ̶odi niɡ̶ina oko anodinanatigi me ɡ̶onioxoadipi. 27 Jao nibakedi ane dakake, codaa inigaaxe. Idatecibece aɡ̶abo me jiote. Idatecibece ideloadi nigigi, codaa me ideloadi ecibi. Idatecibece aɡ̶ica ane jeligo, aɡ̶ica yowoodaɡ̶agi, codaa me idilowadi. 28 Aɡ̶aleeɡ̶ejitece eletidi yawikodico. Pida eleditace inoatawece nokododi eliodi me ee agecaɡ̶alo leeɡ̶odi niɡ̶inoa ane dakaketema inoatawece lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji. 29 Niɡ̶ina minitibece oko ane naɡ̶amalaɡ̶a eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa ee maɡ̶aɡ̶a jeemitetece me idaɡ̶amalaɡ̶a, leeɡ̶odi me jiwikode niɡ̶ini oko. Nigica aneo eledi oko meyamaɡ̶atice metiwaɡ̶ataka, odaa eo meliodi me ee agecaɡ̶alo.\\n30 Nige leeditibige me idinanetibece, enice ele me idinanetece niɡ̶ina ane ikee me ee aɡ̶amaleɡ̶egi. 31 Leeditibige midioka limedi me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi codaa me Eliodi Ǥoniotagodi Jesus Cristo, ane yowooɡ̶odi me daɡ̶a jiwitaka. 32 Idiaaɡ̶ejotice nigotaɡ̶a Damasco aneitice niɡ̶ijo lacilo judeutedi, niɡ̶ijo inionigi-eliodi Aretas ane iomaɡ̶aditice. Niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejo, niɡ̶ijo lacilo judeutedi eote nowienoɡ̶ododi lapoagi-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a me domaɡ̶a dibatiwa. 33 Pida ijo yokaaɡ̶etedipi jeɡ̶etidexaɡ̶atinigi ajo etacani eloodo. Odaa joɡ̶oiwaɡ̶ateetiwece naɡ̶ajo etacani mijotaɡ̶a ijo lawimaɡ̶ajegi niɡ̶ijo niwilanigi, ane leegitibigimece, ane niotaa nigotaɡ̶a. Odaa jeɡ̶etidikatinicogi we. Odaa jiɡ̶idaa neɡ̶etidiwoko.","num_words":953,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.145,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Sãwũã Daizeze kʼaitabaseapanʉ? | Bedʼea biata\\n1. ¿Daizezebara ũrĩbʉka ẽbẽra jõmaʉ̃ba yiwidʼibʉra?\\nDaizezebara kãgabʉ ẽbẽra jõmaʉ̃nẽbemata iya yiwidʼibʉdeba iyi kʼaitapanamarẽã (Salmo 65:2). Mamina maʉ̃bara jaraẽ Daizezebara jõma ũrĩbʉta ẽbẽra yiwidʼibʉra. Daizeze Bedʼeabara jaradiabʉ ẽbẽra yi kima bia erbʉẽãba yiwidʼibʉrʉdera ũrĩẽãta (1 Pedro 3:7). Israelitarabara audreẽãne kayirua opanasidera, Daizezebara ũrĩẽbasi ãyi yiwidʼibʉra. Mawũãmina iyara ũrĩbʉ ẽbẽrarãba ãya nemitia oda jẽda krĩcha karãpe yiwidʼibʉrʉdera. Akʉra Isaías 1:15 akʉza Hechos 3:19, DB.\\n2. ¿Sãwũã yiwidʼibara?\\nDaizezeʼa yiwidʼibʉbara ũdubibʉ iya jarabʉ obʉta, maʉ̃ kʼãrẽa Jeowa abaʉabʉrʉ yiwidʼibara (Mateo 4:10; 6:9). Adewara dayirã jõmaʉ̃ta nemitia omiabaera Jesu trʉ̃neba yiwidʼibara, iyira beusibaera dayirã nemitia kʼãrẽa (Juan 14:6). Jeowabara kãgaẽ iya yiwidʼibʉrʉdera iyabaʉ bedʼea jaraita dayi burudeba kʼawuabʉta akʉza bʉ erbʉta. Awuarabʉrʉ yiwidʼimarẽã kãgabʉ soiduba. Akʉra Mateo 6:7, DB akʉza Filipenses 4:6, 7.\\nDayirã parãnabara ũrĩbʉ chupea yiwidʼipanʉsida (1 Samuel 1:12, 13). Maʉ̃ kʼãrẽa jarabʉ yiwidʼidamarẽã audreẽãne, ewari ũnadrʉbʉrʉde akʉza kewara, nekobʉrʉde, kayabʉrʉde, bedʼea zroma erbʉde. Akʉra Salmo 55:22 akʉza Mateo 15:36, DB.\\n3. ¿Sãwũã kʼarebabʉ kristianora ãba yi jʉrepanʉbara?\\nDayirãrapanʉ ẽbẽra Daizeze ĩjãkĩrãẽbawara akʉza ãya ĩjãnaẽ naʉ̃ drʉade neneabai jarabʉra. Naʉ̃bara jõbiseabʉ Daizeze orra krĩchabʉra (2 Timoteo 3:1, 4; 2 Pedro 3:3, 13). Maʉ̃ kʼãrẽa nesidapanʉ ãba yi jʉrepanaita awuru kristianobawara, mawũã yi kʼarebapanaita. Akʉra Hebreos 10:24, 25.\\nẼbẽra Daizeze kãgabʉbawara ãbapanʉbʉrʉ mawũãra audre iyi kʼãitabʉta sentipanañi. Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebʉba, dayirã kʼarebayi audre ĩjãita awururaba ĩjãbʉ ũdubʉdeba. Akʉra Romanos 1:11, 12, DB.\\n4. ¿Sãwũã Daizeze kʼaitabaseapanʉ?\\nDaizeze kʼaita bakĩrãbʉrʉ krĩchaibara iyi Bedʼeade jarabʉta. Krĩchara iya odata iyi ũrãgʼata, akʉza iya jarabʉta. Biʼia krĩchaibara akʉza yiwidʼibara kʼarebayi audre ũrĩta mejãcha kãgabʉta akʉza Daizezera buru biata. Akʉra Josué 1:8 akʉza Salmo 1:1-3.\\nDaizeze kʼaitabayi yi wãrĩnu soiduba ĩjãbʉra, mamina daya ĩjãbʉra zokʼaibʉkĩrãkʼabʉ nesidabʉ nediamarẽã audreẽãne, maʉ̃ra mawũã odayi dayirãba biʼia krĩchabʉrʉde dayirãba ĩjãbʉta. Akʉra Mateo 4:4, DB akʉza Hebreos 11:1, 6.\\n5. ¿Kʼãrẽ biata ũdudai Daizeze kʼaitabʉbʉrʉ?\\nJeowabara kãga iyi kãgapanʉrãra. Akʉza kʼarebabʉ ẽbẽra iyi ĩjãbʉta arĩkĩrãpanʉbʉrʉ, akʉza ewari jõmaʉ̃nẽbaita (Salmo 91:1, 2, 7-10). Jaradiabʉ sãwũã biabaita akʉza sobiabaita, adewara jaradiabʉ sãmare audre biabaita. Akʉra Salmo 73:27, 28 akʉza Santiago 4:4, 8.","num_words":289,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Pedro 4 BSNNT - Adigodojʉ ñagʉ̃, rojose tãmʉocami - Bible Search\\n“Mani masirotire Dios ĩ ʉjoriarã ñari, gãmerã ejarẽmorũgũroti ñaja”, yire queti\\n1Adigodojʉ ñagʉ̃, rojose tãmʉocami Cristo. To bajiri, manire quẽne, “To bajiro mani bajirotire Dios ĩ bojajama, rojose tãmʉorʉarãja”, yitʉoĩaroti ñaja. Rojose tãmʉocõari, Cristore bʉtobʉsa mani tʉoĩajama, rojosere yirʉa tʉoĩamenaja mani. 2To bajiro mani tʉoĩarũgũjama, adigodojʉ mani catiñaro cõro mani masu mani bojarore bajiro yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũrʉarãja. 3Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yirũgũroti ñaja mʉare: Diore mʉa masiroto rĩjoro, mʉa masu mʉa bojarore bajiro, ado bajiro yirũgũñuja mʉa maji: Rojose yirã ñari, rõmia rãca ajeriarã cʉtirũgũñuja mʉa. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yicudirũgũñuja mʉa. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorãre mʉa quẽne rʉ̃cʉbʉorũgũñuja. 4To bajiro mʉa yirũgũboarere yitʉjacõari, rojose yirã rãca mʉa ñabetijare, adirʉ̃mʉrirema “¿no yirã mani rãca rojose yirʉabeati? Rojorã ñaama” mʉare yitʉoĩacõari, ajatud'irãma ĩna. 5To bajiro mʉare ajatud'irã, “Rojose yirã ñari, ĩnare ajatud'icajʉ yʉa”, mani ʉjʉre yigotiroti ñaja ĩnare. Mani ʉjʉ ñaami yoaro mene vadicõari, catirãre, rijariarãre quẽne ĩabeserocʉ. 6Yoaro me to bajiro ĩ yirotire tʉoĩagʉ̃ ñari, rijariarãre quẽne ĩ oca quẽnasere gotimasioñuju mani ʉjʉ. To bajiro ĩnare gotimasioñuju, jẽre rijariarã ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, tudicaticõari, Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ.\\n7Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca tocãrãcajine Diore sẽnirũgũña mʉa. 8To yicõari, gãmerã ĩamairũgũña. Ti ñaja ñamasusema. Gãjerãre bʉto mani maijama, cojoji me manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare masiriorũgũrʉarãja. 9Gãjerã mʉa ya vi ĩna ejajama, variquẽnase rãca ĩnare quẽnaro yirũgũrʉarãja mʉa. 10Tocãrãcʉre ĩamaicõari, ricati mʉa yimasirotire mʉare ʉjorimi Dios. To bajiri, mʉare ĩ ʉjore mʉa yimasise rãca Dios ĩ bojarore bajiro gãmerã ejarẽmorũgũroti ñaja. 11Mʉa rãcagʉ Dios ocare gotigʉ ĩ ñajama, quẽnaro gotimasioato. Gãjima, “Quẽnaro gãjerãre ejarẽmorʉcʉmi” yigʉ, mani jacʉ Dios ĩ masisere ĩ ʉjor'i ñari, quẽnaro ejarẽmoato. Ĩna yirore bajiro rĩne yicõa ñato gãjerã quẽne. Jediro mani yisere ĩacõari, “Jesucristo sʉorine ĩnare quẽnaro ejarẽmogʉ̃mi Dios ñajediro ʉjʉ”, gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yirã, to bajirone yicõa ñaña.\\n“Cristore mani ajitirʉ̃nʉse sʉorine rojose manire yirʉarãma gãjerã”, yire queti\\n12Yʉ mairã, ajiya mʉa. Masa rojose mʉare ĩna yijama, “¿Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna?” yiĩarʉ, rojose mʉa tãmʉosere yirẽtobosabecʉmi Dios. To bajiro ti bajijama, “¿No yigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose tãmʉoati yʉ?”, yibesa. 13Mʉa quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose ĩ tãmʉocatore bajiro rojose mʉa tãmʉojama, variquẽnaña. To bajiro rĩne mʉa bajicõa ñajama, adi macarʉcʉrojʉ Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, ĩ rãca ñacõari, rẽtobʉsaro variquẽnarʉarãja mʉa. 14Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ĩna tud'iboajaquẽne, variquẽnaña mʉa, Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, “Quẽnaro yirã ñato” yigʉ, bʉtobʉsa ĩ ejarẽmorã ñari. 15Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine rojose mʉare yirʉarãma masa. To bajiboarine rojose mʉa yise sʉori rojose mʉa tãmʉojama, ĩavariquẽnabetirʉcʉmi Dios. To bajiri, “Rojose yirã ñari, rojose tãmʉoaja mani” yirobe yirã, ado bajiro rojose yibetirũgũña: Gãjerãre sĩabesa. Juarudibesa. Gãjerãre gõjanabiobesa. 16Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnasejʉare mʉa yiboajaquẽne, gãjerã rojose mʉare ĩna yisere tãmʉocõari, “Rojose bajiaja mani” yitʉoĩabojonemenane, Diojʉare, “Mʉ ejarẽmose rãca quẽnaro yicõa ñaja yʉa”, ĩre yivariquẽnaña.\\n17Jẽre adirʉ̃mʉrine masa ĩna yisere ĩacõari, “Ado bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãma” Dios ĩ yiroti ejacoato yaja. To bajiro ĩ yisʉorona ñaja mani, ĩ yarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, “Adigodojʉ rojose mani tãmʉoro rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉmena roque rojose tãmʉorʉarãma”, yimasiaja mani. 18Tire bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã quẽne, adigodojʉ ñarã rojose tãmʉoaja mani. To bajiri, “Rojose mani tãmʉoro rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉmena roque rojose tãmʉorʉarãma”, yimasiaja mani. 19Rojose mʉa tãmʉorotire Dios ĩ bojajare, rojose tãmʉoboarine, quẽnasejʉare yicõa ñaña mʉa. “Ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire ĩatirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉmi manire rujeor'i, ĩ tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ”, yitʉoĩarũgũña.","num_words":578,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 CORINTIOS 3\\n“ ‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarodo ti ejajare, ado bajiro bajiaja”, Pablo ĩ yire queti\\n1 Ĩna masurione, “Quẽnaro gotimasiorã ñaja”, yama Pablo mesa. Papera jũro, “ ‘Quẽnaro gotimasioama’ yirijũro gãjerã ĩnare ĩna ucabosariajũrore ĩoroti ñaja” yirere yiboarãja mʉa. Bajibeaja. Gãjerã gotimasiorimasajʉama, to bajiro yiriajũrore ĩna ĩorore bajiro ĩoroti me ñaja yʉarema. 2 Mʉa ñaja “Dios ocare quẽnaro gotimasioama” yʉa yiĩorijũrore bajiro bajirã. Mʉare ĩacõari, “Pablo mesa, ĩnare ĩamaicõari, Dios ocare quẽnaro gotimasioñuma”, yʉare yimasirãma masa jediro. Rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnaro mʉa yisejʉare ĩarã ñari, to bajise yirãma. 3 “Cristo ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiama”, mʉare yimasire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ gʉ̃tajãirijʉ ucatucũmasiriarore bajiro mʉare yibesumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi: Mʉa ʉsʉjʉ Esp'iritu Santore cõañumi. To yicõari, quẽnasejʉare tʉoĩarotire yiyumi, “Cristo yarã ñaama” gãjerã mʉare ĩna yirotire yigʉ.\\n4 “Cristo sʉorine manire ejarẽmoami Dios” yirã ñari, “Ti quetire quẽnaro gotimasioaja”, yaja yʉa. 5 “Yʉa masurio yʉa masise rãca masare gotimasioaja”, yibeaja yʉa. Ñajediro quẽnase yʉa yise, Dios ĩ masise rãca yaja. 6 To bajiri Dios oca tirʉ̃mʉayere ĩ vasoarere gotirẽtobumasiaja yʉa. “Yʉ roticũsere cʉdijeobecʉne, ĩ bajirocajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi”, yigotiyuja tirʉ̃mʉaye. Mameayejʉama, tirʉ̃mʉayere bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: “Esp'iritu Santore cʉorã rĩne yʉre cʉdirʉarãma. To bajiri, Diorãca ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yigotiaja Dios oca.\\n7 Tirʉ̃mʉjʉ ĩ rotirere gʉ̃tajãirijʉ ucacõari, Moisés ñamasir'ire ĩsimasiñuju Dios. Tire ĩna cʉdijeobeti sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñamasiñuju. Tire ĩ ĩsirone, bʉto yaase rãca ejayuju, “Dios ye ñaja” yiro. Ado bajiro bajimasiñuju ti: Dios ĩ ucarijãirire ĩ boca juarone, bʉto ĩ rioga yaamasiñuju, Moisére. Bʉto yaarica rioga cʉtigʉ ĩ ñajare, ĩre ĩamasibetimasiñujarã israelita masa. To bajiboarine yoaro mene quẽna yaabeticoamasiñuju. 8 Adirodorirema, mameaye oca, Dios ĩ vasoare ñajare, Esp'iritu Santo, mani ʉsʉrijʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose sʉorine Diorãca mani ñacõa ñarũgũrotire masiaja mani. To bajiri “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja mameaye oca Dios ĩ vasoare”, yitʉoĩaja mani. 9 Tirʉ̃mʉaye oca Moisére cũgʉ̃, “Ñamasuse ñaja”, yiĩomasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ti ñaboajaquẽne, gãjerã tire cʉdijeomena ñari, “Rojose tãmʉorʉarãja”, yitʉoĩamasiñujarã masa. Yucʉrema mameaye oca Dios ĩ vasoare sʉorine, “Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja”, yimasiaja mani. To bajiri, “Tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani. 10 Mameaye oca, Dios ĩ vasoare, tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ti ñajare, “Ñamasuse me ñariaroja tirʉ̃mʉayema”, yitʉoĩavasoare ñaja, adirodorirema. 11 Dios ĩ vasoare, jʉaji ĩ vasoabetiroti ti ñajare, “Tirʉ̃mʉaye ocama yoaro ñabesuja”, yimasiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja”, yitʉoĩaja mani.\\n12 “Ñamasuse ñaja Dios ĩ vasoare” yitʉoĩarã ñari, bojonemenane tire gotimasiocudirũgũaja yʉa. 13 Moisés ñamasir'ire bajiro bajirã me ñaja yʉa. Moiséma, Dios ĩre ĩ ñagõro bero, ĩ rioga yaase yayirũtuasere, “Israelita masa ĩaroma” yigʉ, ĩ rʉjoa jeoriaro jeotoomasiñuju. Yʉama, ĩ yimasiriarore bajiro yayior'i, masare gotimasiobetirũgũaja. 14 Tirʉ̃mʉjʉre quẽne Dios ocare ajitirʉ̃nʉrʉabetimasiñujarã israelita masa. To bajiri ĩ ocare ajiboarine, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibetimasiñujarã. Adirʉ̃mʉri quẽne to bajirone bajicõa ñaama ĩna. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne, Dios ocare ĩacõari, ajimasiama ĩna. 15 Tire mʉare tudigotiaja yʉ. Israelita masa, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõari, Moisés ĩ ucamasire ajimasibeama maji. 16 To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, mani ʉjʉre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉojama, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi, “Tire ajimasiato ĩna” yigʉ. 17 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ejami Esp'iritu Santo. To bajiri, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñari, “Dios ĩ rotimasire mani yijeobeti vaja, rojose manire yirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeaja mani. 18 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩamasiaja mani. To bajiri, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani. To yirã rĩne, bʉtobʉsa ĩre bajiro bajirʉarãja mani, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñari.","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 15\\n☰ APOCALIPSE 15 ◀ ▶\\nAanjotedi anonadeegi icoa seete nawikodico\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jinadi digoida ditibigimedi niɡ̶ina ane jopooɡ̶a codaa ane yakadi me ɡ̶odawelaɡ̶adi. Jinadi ijoa seete aanjotedi anonadeegi ijoa seete nawikodico. Pida joɡ̶owidijedi leeɡ̶odi joɡ̶oigoditece icoatawece nawikodico ane niwakateetedigi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o. Yelatetema leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco.\\n2 Odaa ja jinadi niɡ̶ijo ane liciagi weiigi pida galaapa ane igeditice mawatege noledi. Eledi jinadi niɡ̶ijo oko anodinigaanyetece moideleɡ̶e niɡ̶ijo odoejegi eijeeɡ̶agi ijaaɡ̶ijo liwigo anoiwila. Niɡ̶idi oko aɡ̶odinibikotata nibikotaxete, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ijoa nilakataka ane liwokodi liboonaɡ̶adi niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi. Niɡ̶idi oko dabiditiniwace miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane liciagi weiigi pida galaapa ane igeditice. Inoa noɡ̶oxiɡ̶a-liwenadi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotediogi. 3 Nigaanaɡ̶anaɡ̶a, oigaa ijo elaagi Moisés niɡ̶ijo liotagi Aneotedoɡ̶oji ijaaɡ̶ijo elaagi Waxacoco. Modi me nigaanaɡ̶anaɡ̶a,\\nCodaa eloodoli niɡ̶inoa ɡ̶adoenataka ane joxicaɡ̶atema.\\nJaɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi noiigi ane aolaatice me ɡ̶adoiigi.\\nIɡ̶enaɡ̶a codaa ewi niɡ̶inoa ɡ̶adowooko.\\n4 Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji,\\naɡ̶ica ini ane daɡ̶a deemitetibigaɡ̶aji.\\nCodaa aɡ̶ica ini ane daɡ̶a doɡ̶etetaɡ̶awa,\\nleeɡ̶odi akamokakaamita me diɡ̶icata ɡ̶abatiigi\\ncodaa makaami ane yapidi.\\nInoatawece ane noiika enagitibeci makaamitaɡ̶a,\\nodoɡ̶etetaɡ̶awa digoina ɡ̶adodoe.\\nIgaataɡ̶a inatawece joɡ̶onadi niɡ̶inoa ɡ̶adoenataka me iɡ̶enaɡ̶a.”\\n5 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jinadi me domoke Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi digoida ditibigimedi, jinaditiwe catiwedi le, aneitedice Aneotedoɡ̶oji. 6 Odaa niɡ̶ijoa seete aanjotedi anonadeegi niɡ̶ijoa nawikodico ja noditicoaci oicoɡ̶otiwece liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odinixotinigilo nowoodi nigitikonaɡ̶adi ane yapacaɡ̶a, codaa datale, codaa ijoa nigoenaɡ̶atedi oolo ane yakaoɡ̶otigi natecoɡ̶otedi. 7 Odaa onijoteci niɡ̶ijoa cwaatolo ganigijoa meijedi ewikaɡ̶a ja yajigotiogi niɡ̶ijoa seete aanjotedi onidatecibige baxiawaanigi oolo, ane nolee ganigida ica laxegi, ane ikee Aneotedoɡ̶oji me yelatetema libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina oko. Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijoa anidioka limedi me yewiɡ̶a. 8 Odaa liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji ja nolee ɡ̶ocilaɡ̶adi ane ikee loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa me latalaɡ̶a. Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi me dakatiwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi neɡ̶epaa ixomaɡ̶atedijo ijoatawece niɡ̶ijoa seete nawikodico anonadeegi niɡ̶ijoa seete aanjotedi.","num_words":268,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.137,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 13 DES - Eropi Pascua bosenʉ coregã árĩbʉ. Iri - Bible Search\\nJesu ĩgʉ buherãre guburire coeñumi\\n1-3Eropi Pascua bosenʉ coregã árĩbʉ. Iri ñamire Jesu gʉa ĩgʉ buherã mera iri bosenʉre babu árĩmi. Eropigʉ i yebare ĩgʉ wiriaborore ĩgʉ Pagʉ pohro waburire merogã dʉhyacʉ̃ masidigʉ árĩmi Jesu.\\nGʉa barisubu Judare watĩ doretuhadigʉ árĩmi ĩgʉ pepirigue. Eropigʉ ĩgʉre Simo Iscariote magʉre Jesure ĩhaturirãre iri ñamire ĩgʉ wiaburire doretuhadigʉ árĩmi. Jesu ĩgʉ yarãre i yeba árĩrãre bʉrigã mahidigʉ árĩmi. Eropigʉ ĩgʉ mahirare ĩhmubu gʉa guburire coemi. Ĩgʉ Goãmʉ pohrogue ĩgʉ arirare, pʉhrʉ ĩgʉ ʉmarogue ĩgʉ mʉriaburi sãre masidigʉ árĩmi. Ĩgʉ Pagʉ Goãmʉ ĩgʉre árĩpehrerã weca opʉ ĩgʉ apira sãre masidigʉ árĩmi. 4Eropa masiqueregʉ wahgãnʉgaja, ĩgʉ suhriro weca majañere tuwea suhriro gasiro mera ĩgʉ paru yʉjʉre dirimi. 5Dirituha soropa mera decore pisã, gʉare ĩgʉ buherãre gʉa guburire coenʉgami. Gʉare coetuha ĩgʉ dirira gasiro mera tucoemi gʉa guburire.\\n6Gajirã buherãre coegã, Simo Pedroguere ejami. Ĩgʉ guburire ĩgʉ coeboro core, Pedropʉ ĩgʉre õpa arĩmi:\\n—Opʉ, ¿yʉ guburire coebu iiri mʉhʉ? arĩmi Jesure Pedro.\\n7—Dohparagã yʉhʉ mʉre iiburire masibeaa mʉhʉ. Eropa masibiriqueregʉ ta pʉhrʉ masigʉca, arĩmi Jesu ĩgʉre.\\n8—Yʉ guburire ne coesome mʉhʉ, arĩmi Pedro.\\n—Mʉre yʉ coebiricʉ̃ yahagʉ árĩsome mʉhʉ, arĩmi Jesu.\\n9—Opʉ, yʉ guburi dihtare coebiricãque. Yʉ guburire, yʉ mojotorire, yʉ dipuru sãre coeque, arĩmi Pedro.\\n10Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu õpa arĩmi:\\n—Yujugʉ masʉ guhagʉ ĩgʉ dʉpʉre õaro tucoepehomi. Eropiro ĩgʉre dipaturi tucoema masiya mara. Ĩgʉ guburi dihtare coero gahmea. Árĩpehrerã mʉa ñeri iirare coenirã mʉa árĩquerecʉ̃ ta yujugʉ mʉa mera majagʉ ĩgʉ ñerire coeya marigʉ ãhrimi, arĩmi Jesu.\\n11Jesu ĩgʉre ĩhaturirãre wiabure masituhañumi. Eropa masigʉ “Yujugʉ mʉa mera majagʉ ĩgʉ ñerire coeya marigʉ ãhrimi,” arĩñumi ĩgʉ.\\n12Gʉa guburire coetuha, suhrirore sañatuha, doajami daja ĩgʉ doadiro ta. Tuhaja õpa arĩmi gʉare:\\n—¿Dohparagã yʉhʉ mʉare iirare masiri mʉa? 13Mʉa yʉre “Buhegʉ,” arĩ piyurã, “Opʉ,” arĩ piyurã diaye ta arĩrã iiaa yʉre. Mʉare buhegʉ, mʉa opʉ diaye ta ãhraa yʉhʉ. 14Eropirã yʉhʉ mʉare buhegʉ, mʉa opʉ árĩqueregʉ ta mʉa guburire yʉ coecʉ̃ mʉa sã mʉa mera majarãre guburire coeque. 15Dohparagã mʉa iiburire mʉare ĩhmuabʉ. Mʉa mera majarãre mʉa itamuburire mʉare ĩhmuabʉ. Mʉare yʉ iidiro dopa ta mʉa sã iique. 16Diaye mʉare arĩgʉ ta iiaa. Mʉa yʉ pohro majarã dopa árĩrã yʉ tauro árĩbeaa. Mʉare buhedore yʉ obeorã ãhraa mʉa. Eropirã yʉ tauro árĩbeaa mʉa. Eropa iigʉ ta “Yʉ iidiro dopa ta iique,” arãbʉ yʉhʉ mʉare. 17Ire mʉa masirã, yʉ dorerire iirã, mucubirirã árĩrãca mʉa.\\n18“Mʉare árĩpehrerãre eropa arĩbeaa. Yʉ beyenirãre masia yʉhʉ. Goãmʉ yare erã gojarapũ arĩdiro dopa ta eropa waroca. “Yʉ mera bagʉ ta yʉre wejẽdiami,” arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue. 19Ĩgʉ yʉre eropa wiaboro core ire wereyugʉ iiaa mʉare. Yʉre ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ “Jesu ta Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhrimi,” mʉa arĩburire ire mʉare wereyugʉ iiaa yʉhʉ. 20Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Yʉ obeonirãre gamegʉ yʉ sãre gahmemi ĩgʉ. Eropigʉ yʉre gamegʉ yʉre obeodigʉ sãre gahmemi ĩgʉ, arĩmi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.\\nJuda Jesure ĩhaturirãre ĩgʉ wiaborore wereñumi Jesu\\nMt 26.20-25; Mr 14.17-21; Lc 22.21-23\\n21Eropa arĩ weretuha Jesu turaro bʉjaweremi. Eropa bʉjaweregʉ õpa arĩ weremi ĩgʉ gʉare.\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Yujugʉ mʉa mera majagʉ yʉre ĩhaturirãre wiagʉcumi, arĩmi Jesu.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã Jesure wiabure masibirã, gʉa game ĩhamehtubʉ. 23Yʉhʉ ĩgʉ buherã mera majagʉ Jesu ĩgʉ mahigʉpʉ ĩgʉ pohro doabʉ. 24Eropigʉ Simo Pedro yʉre ĩgʉ mojoto mera sĩpu serẽpidoremi Jesure ĩgʉre wiabure: 25Eropigʉ yʉpʉ Jesu pohro doadigʉ serẽpiñabʉ ĩgʉre:\\n—Opʉ, ¿nihire arĩgʉ iiri mʉhʉ? arĩbʉ yʉhʉ.\\n26—Iru panrure mohwa aĩ, yʉhʉ yoso ogʉ ĩgʉ ta ãhrimi yʉre wiabu, arĩmi Jesu.\\nEropa arĩtuha iriru panrure ĩgʉ mohwarañere yosotuha Judare Simo Iscariote magʉre omi. 27Eropigʉ panre ĩgʉ ora pʉhrʉ watĩpʉ Judare ñero iidoredigʉ árĩmi. Eropigʉ Jesu ĩgʉre õpa arĩmi:\\n—Mʉ iiburire yojaro mera ii purumujuque mʉhʉ, arĩmi Jesu Judare.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã gʉa mesague doanirã Jesu Judare ĩgʉ arĩrare masibiribʉ. 29Yujurãyeri gʉa õpa arĩ pepiribʉ: “Juda gʉa niyerure dibugʉ ãhrimi. Eropigʉ bosenʉ gʉa baburire asũdoregʉ obeoami Jesu Judare. Mojomorocʉrãre niyerure odoregʉ iiami Jesu,” arĩ pepiribʉ gʉa yujurãyeri. 30Eropigʉ Juda iri panre ñeatuha wiria wami. Ĩgʉ wiriarasubure ñami árĩbʉ.\\nMama doreriñere wereñumi Jesu ĩgʉ buherãre\\n31Ĩgʉ wiriara pʉhrʉ gʉare õpa arĩmi Jesu:\\n—Dohpague tamerare yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ turagʉ árĩrire ĩhmugʉcumi Goãmʉ masare. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ turagʉ árĩrire ĩhmugʉca yʉpʉ. 32Eropigʉ Goãmʉ turarire yʉ ĩhmucʉ̃ ĩgʉ yʉ turari sãre dohparagã ĩhmu purumujugʉcumi. 33Yʉ porã, yʉre peeque. Bajamenʉrigã mʉa mera árĩnigʉca. Yʉre amarãca mʉa. Eropigʉ judio masare yʉ arĩdiro dopa ta mʉa sãre arãa. “Yʉ waborore mʉapʉ wamasibeaa,” erãre yʉ arĩdiro dopa ta mʉa sãre werea. 34Mama doreriñere mʉare weregʉra. Mʉa mera majarãre mahique mʉa. Mʉare yʉ mahidiro dopa ta mʉa mera majarãre mahi umupeoque. 35Eropirã mʉa mera majarãre mʉa mahicʉ̃ ĩha gajirã yaharã mʉa árĩcʉ̃ ĩha masirãcoma, arĩmi Jesu.\\n“Jesure masibeaa,” Pedro ĩgʉ arĩburire wereñumi Jesu\\nMt 26.31-35; Mr 14.27-31; Lc 22.31-34\\n36Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Simo Pedro Jesure serẽpimi:\\n—Opʉ, ¿nohogue wagʉcuri mʉhʉ? arĩmi Pedro. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—Yʉ waboroguere dohpaguere yʉ mera wamasibeaa mʉhʉ. Dohpaguere wamasibiriqueregʉ ta pʉhrʉ yʉ pohro wagʉca, arĩmi Jesu Pedrore.\\n—Opʉ, ¿duhpigʉ dohpaguere mʉ mera wamasibiribocuri yʉhʉ? Yʉre erã wejẽdiaquerecʉ̃ yʉhʉ mʉre duhusome. Itamugʉca, arĩmi Pedro Jesure.\\n38—¿Mʉ eropa arĩgʉ diaye ta yʉre itamugʉcuri? Diaye mʉre weregʉ iiaa. “Jesure masibeaa,” arĩgʉca mʉhʉ gajirãre. Ʉhresubu eropa arĩgʉca cãreña ĩgʉ wereboro core, arĩmi Jesu Pedrore.","num_words":824,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 1 BSNNT - Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire - Bible Search\\nRoma vãme cʉti macana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucacõare queti\\n1Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Yʉre besecõari, yʉre cõacami Dios, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ.\\n2-3Adi quetire Jesucristo ĩ bajirotire quẽnasere ucasʉomasiñuma ĩna tirʉ̃mʉanajʉ Diore gotirẽtobosariarã. To bajiri adigodojʉre masʉre bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuare ti ñajare, tirʉ̃mʉana ĩ bajirotire yirã ĩna ucariarore bajirone bajiyumi. To bajiri, “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñañumi”, ĩre yimasiaja mani. 4To bajiri ĩ sĩaecoro bero, Dios ĩ masise rãca ĩre catiocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ” ĩre ĩ yire ti ñajare, “Jesucristo mani ʉjʉ, Dios macʉne ñaami”, ĩre yimasiaja mani.\\n5To bajiri Jesucristo sʉori quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios, “Tocãrãca sitana ĩ macʉ ĩ bajirere ajicõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. 6-7To bajiri mʉa quẽne Roma ñarã, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa, Jesús yarã. Mʉare bʉto maiami Dios. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩa ñañuja mʉa. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\nRoma macanare Pablo ĩ ĩagʉ̃ varʉare queti\\n8Ñasʉose ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsere gotirũgũama tocãrãca macariana. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Dios ĩ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrãma” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. 9Tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, mʉare quẽne sẽnibosarũgũaja yʉ. Dios yʉre ĩ rotirore bajiro bʉto cʉdivariquẽnaja yʉ. Ĩ yirore bajiro cʉdigʉ ñari, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yise quetire goticudirũgũaja yʉ. To bajiri, masiami Dios, mʉare yʉ sẽnibosasere. 10Diore sẽnigʉ̃, “Mʉ bojajama, no bojarirʉ̃mʉ ĩnare ĩacudigʉ varʉcʉja yʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. Mʉa tʉjʉ varʉ, tʉoĩacõa ñarũgũboaja yʉ. 11“Bʉtobʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉaja yʉ. 12Mʉa quẽne, yʉ quẽne, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrãsa mani” yigʉ, mani gãmerã ejarẽmosere bojaja yʉ.\\n13Cojoji me mʉa tʉjʉre yʉ varʉarũgũboasere masiña mʉa, yʉ mairã. “Gaje sitana yʉ gotisere ajicõari, Cristore ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro mʉa rãcana quẽne ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, varʉarũgũboaja yʉ. Mʉa ñarojʉre varʉa tʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa tʉjʉre vamasibeticajʉ yʉ. 14-15Yʉ moare ñaja Jesucristo ĩ bajire sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiore. Griego ocare ñagõrãre quẽne, ĩna mere quẽne, quẽnaro masirãre, masimenare quẽne gotimasioroti ñaja yʉre. To bajigʉ ñari, Roma macajʉ ejacõari, mʉa rãcanare quẽne bʉto gotimasiorʉaja yʉ.\\n“Masa, Jesucristore ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaseayere ĩna bʉjajare, tire gotibojonebeaja yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n16Jesucristo ĩ bajire sʉorine masare quẽnaro Dios ĩ yise queti, quẽnase ñaja. Tire ajicõari, Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire ĩnare yirẽtobosami Dios. Quẽnaro ĩ yise ñajare, ti quetire gotibojonebeaja yʉ. Jud'io masa, ti quetire ajisʉocajʉ. Tijʉ bero, ajisʉyarũtuajama jud'io masa me quẽne. 17Ado bajiro yaja ti queti: “‘“‘Ñie rojose mana ñaama’ yato Dios” yigʉ, yʉre rijabosayumi Jesús’ yitʉoĩarãre, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩaami Dios”, yaja ti. Ĩjʉne to bajiro ĩ yire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani. Tirene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiami Dios: “‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃ma, ‘Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉ’ yigʉ ñari, ‘Ĩ rijato berojʉ tudirijabeticõato ĩ’ yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsigʉ̃ ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n“Masa jediro rojose yirã ñaama”, Dios ĩ yiĩase queti\\n18-19“Ado bajiro ti bajijare, ‘Rojose mana ñaama’ Dios manire ĩ yiĩasere bojaja mani jediro”, yigotimasiogʉagʉ yaja yʉ. Dios ĩ rujeorere ĩacõari, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiroti ñaja. To yicõari, “Masa rojose ĩna yisere ĩategʉ ñaami”, ĩre yimasiroti ñaja. “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi” ĩre yimasiroti ti ñaboajaquẽne, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yirã ñari, gãjerã ĩre ĩna masirʉaboasere “Ĩre masibeticõaña” yirã yama. To bajiro ĩna yijare, rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yirʉcʉmi Dios. 20Ĩabʉjayamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rujeorere ĩacõari, “ ‘To bajiro yir'i ĩ ñajare, ĩ masisere masiaja’ yʉre yato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrore rujeomasiñumi Dios. To bajiri, tire ĩacõari, “Ñagʉ̃mi mani rẽtoro masigʉ̃, adi macarʉcʉrojʉre yirujeosʉor'i”, yire ñacoayuja. To bajiro yire ti ñacoadijare, “Diore masiña manicajʉ ti”, yimasiña maja. To yicõari, “Dios ĩ bojabetire masibecʉ ñari, no yʉ bojarone yirũgũcajʉ yʉ”, yimasiña maja. 21Tirʉ̃mʉjʉ, Diore masiboarine, quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉobetimasiñujarã masa. Quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yibetimasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, Dios ĩ ĩajama, rojose ti ñaboajaquẽne, “Quẽnasere yirã yaja mani”, yicoayuma ĩna. 22To bajiro bajica yirãne, “Bʉto masirã ñaja yʉa” yicõarã ñaboarine, ñamasusejʉarema masiriticoayuma ĩna. 23Dios rijabetirocʉjʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, masa rijarona rujʉre bajirojʉa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yicõari, vʉrãre bajirã, vaibʉcʉrãre bajirã quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.\\n24To bajiri, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Rojose ĩna yirʉaro cõro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ yijare, bʉtobʉsa bojoneose yirũtuasujarã ĩna. 25Dios yere ajitirʉ̃nʉbeticõari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrũtuayujarã ĩna. To yica yirã, Diore jediro rujeor'ijʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ĩ rujeorejʉare ĩna masune quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. Diojʉa ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.\\n26To bajiri gaje vãmejʉa rĩne masa ĩna rʉ̃cʉbʉocõa ñajare, “No ĩna bojaro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. Ado bajiro yirũgũñujarã ĩna: “Rõmia, ʉ̃mʉa rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, rõmia rĩne gãmerã ajeriarã cʉtiyujarã ĩna. 27Ʉ̃mʉa quẽne, “Rõmia rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, ʉ̃mʉa rĩne bʉto gãmerã yirʉacõari, gãmerã yiyujarã ĩna. To bajiri ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ĩna ñajare, rojose ĩnare yiyuju Dios.\\n28Ĩre ĩna ajibeti vaja, “No ĩna bojaro bajicõato”, ĩnare yiyuju Dios. 29-31Rojose ĩna yijama, ado bajiro yirũgũrãma: Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Gãjerãre sĩa, bʉto oca josajai, socajairã ña, bajirãma. Gãjerã rojose ĩna yirere ajicõari, gãjerãre gotirudijairã ñarãma. Masa ĩna ajiro rĩjorojʉa quẽne, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. Diore ĩre terã ñarãma. Gãjerãre tud'irã ñarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yimenama. Rojose ĩna yirotire quẽnaro yimasirã ñarãma. Ĩna jacʉare ocarẽtorã ñarãma. “Quẽnase ñaja. Rojose ñaja”, yimasimena ñarãma. Ĩna gotirore bajiro yirã me ñarãma. Gãjerã ĩna yarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare ĩamaimena ñarãma ĩna. Maioro bajirãre sʉtiritiĩamena ñarãma ĩna. To bajiri, rojose jediro yirã ñarãma. 32To bajiro yirãrema, “‘Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõarʉcʉja yʉ’ yiyumi Dios” yimasicõarã ñaboarine, rojose yitʉjamenama. To yicõari, ĩna yirore bajiro gãjerã ĩna yijama, rojose ĩna yisere ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna.","num_words":996,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 SAN PEDRO 1\\nCristore tʉorʉ̃nʉrãre Pedro papera ĩ cõare gaye\\n1 Ñati mʉa. Yʉ ña Simón Pedro, adi papera mʉare cõagʉ̃. Jesucristore moa ĩsigʉ̃ ña yʉ. Ĩ oca yʉ goti ucutoni yʉre cũquĩ ĩ. Ĩti ñami mani Ʉjʉ, ito yicõri manire masorʉ. Queno yigʉ ñari ĩ yiro bajiroti mani tʉorʉ̃nʉroca yiñi Jesucristo. Ĩre tʉorʉ̃nʉcõri sĩgʉ̃re bajiroti ʉsi cʉti wanʉa mani. Ito bajiri adi papera mʉare cõa yʉ. 2 Diore, ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni bʉto bʉsa mani tʉoĩaja, mani ya ʉsi queno wanʉ quenaroja manire. Ito yicõri queno manire ejabʉa remogʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiro mʉa ñatoni mʉare yiari Diore seni ĩsisotia yʉ.\\nCristore tʉorʉ̃nʉrã ñari ado bajiro ñaja quena, yire gaye\\n3 Manire beseñi Cristo ĩre bajiro Dios ñarã mani ñatoni. Ito yicõri ĩ queno yi ñaro bajiro mani cʉni yi ñatoni manire beseñi Cristo. Dios ñacõri, rẽtoro masigʉ̃ ñami Jesucristo. Ito bajiri ĩre mani tʉorʉ̃nʉja ĩ masi rẽtocũrisena manire ejabʉagʉ yiguĩji. Ito yicõri ĩ ãmoro bajiro mani cʉdi jeo masitoni, manire ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. 4 Rẽtoro masigʉ̃ ñari ado bajiro manire goticãñi Cristo: “Diore masibiticõri ñeñaro yi ʉyarã ñarãji adi macãrʉcʉ̃ro gãna. Ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩajare ñeñaro yirã yirãji ĩna. Ĩnare bajiro mʉa yibe yirocʉ mʉareama ejabʉagʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩaroca yigʉ yigʉja yʉ”, yicãñi Cristo manire. 5 Ito bajiri Jesucristore riti tʉorʉ��nʉrã ñari queno yi ñasotirʉja manire ĩja. Ito yicõri Dios ocare cʉni riasotirʉja manire. 6 Ito yicõri mani ya rujʉnati mani ñeñaro yi ãmorisere ñemecʉtirʉja manire. Ito bajiro tʉoĩacõri bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉrʉja manire. Ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, Dios ĩ ãmoro bajiro riti mani yi ñaja quena. 7 Dios ãmoro bajiro yicõri, mani ñarãre cʉni ti maija quena. Ito yicõri ĩnare ejabʉarʉja manire.\\n8 Ito bajiro mani yija quenaroja manire. Ito bajiro yicõri Jesucristo ĩ ãmoro bajiro riti yisotirã yirãji mani. Ito yicõri ĩre moa ĩsirã yirãji. Ito bajiro mani yibeja, ĩre masirã ñabojarãti, ĩre ejabʉamena bajiro ñarã yirãji mani. Ito bajiri mani ñabojarise waja mano bajiroti ñarãji mani. 9 Ito bajiro queno yi masibicʉama, “Ado bajiro yʉ yire ãmoami Dios”, yi tʉoĩa ʉsiriogʉ meje ñami ĩocʉ̃. “Yʉ ñeñaro yirisere coeñi Dios”, yigʉ ñabojagʉti tʉdi mʉcana ãcabojagʉ ñami ĩocʉ̃. 10 Ito bajiro yi ãmobitirʉja yʉ ñarã manire. Ito bajiri ĩ ãmoro bajiro riti yi ñarʉja manire. Ito bajiro ñacõri, “Yʉre beseñi Dios. Ĩ yagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩarã yirãji mani ĩja. Ito bajiro yi tʉoĩacõri ñeñaro yi ʉyabitirʉja manire. Diore riti mani cʉdija ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãmenaji mani ĩja. 11 Ito bajiri Jesucristo mani Ʉjʉ ĩ rotitĩñarojʉ ejarã yirãji mani. Ĩ manire masogorʉti ñari, ĩ tʉjʉ mani ejaroca yigʉ yiguĩji ĩja.\\n12 Adi oca masicãrã ñari itire queno cʉdia mʉa. Ito bajiro mʉa masicãrã ñabojarocati mʉare gotitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito bajiri mʉa ãcabojabe yirocʉ, biyaro mʉare gotisotigʉ yigʉja yʉ. 13-14 “Yoari meje godagʉ yigʉja yʉ”, yʉ yi masiroca yiñi mani Ʉjʉ Jesucristo yʉre. Ito bajiri itire masicõri, yʉ catirocõ mʉare goti ñagʉ̃ yigʉja yʉ maji. Ito bajiri yʉ gotirisere queno mʉa tʉoĩare ãmoa yʉ. 15 Adi paperana ruje iti oca mʉare gotisoticʉja yʉ. Ito bajiri yʉ godaja bero josari mejeti itire tʉoĩa bʉjarã yirãji mʉa.\\nJesucristo yogʉ ĩ godo wedija ticʉ yʉ, Pedro ĩ yire gaye\\n16 Mani Ʉjʉ Jesucristo ija ĩ masiro robo ĩ tʉdi ejaroti gayere mʉare goticʉ yʉ. Yʉmasi tʉoĩa rujeocõri meje itire mʉare goticʉ yʉ. Ado bajirojʉa bajia iti gaye. Yʉmasiti ĩre ticõri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami”, yi tʉoĩacõri mʉare goticʉ yʉ. 17-18 Dios oca iti ruyuroca Jesús rãca gʉ̃ta yucʉrijʉ ñacʉ yʉ. Ito bajiri rẽtoro yi masigʉ̃ ĩ oca ũmacʉ̃jʉ iti ruyuja tʉocʉ yʉ cʉni: “Ãniti ñami yʉ Macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto wanʉa yʉ”, yi ruyucʉ Dios oca, yʉ tʉoja. Iti ruyuroca Jesucristo bʉto yogʉ ĩ godo wedija ticʉ yʉ. Jeyaro iti rẽtaja ticõri, “Cristore bʉto rʉ̃cʉbʉoami mani Jacʉ Dios. Ito yicõri ĩ masirise jidicãñi Dios ĩre”, yi tʉoĩa yʉ.\\n19 Iti rẽtaja tigorʉ ñari, “Diore goti ĩsiri masa ñaro bajiroti queno yi ucayoñi ĩna”, yi tʉoĩa yʉ ĩja. Ito bajiri ĩna ucayorere mani tʉorʉ̃nʉja quena. Ĩna ucayore mani queno riasotija, “Ado bajiro yʉ yire ãmoami Dios”, yi tʉo masirã yirãji mani. Ado bajirojʉa bajia. Rãitĩarojʉ sĩaticõri mani waja, wa masirãji mani. Ito bajiri guijorojʉ wamenaji mani. Itire bajiroti Dios oca mani riasotija, ĩre cʉdirã yirãji mani. Ito yicõri guijoro rʉore oca gotirãre tʉorʉ̃nʉmenaji mani. Ito bajiri Jesucristo ĩ tʉdi ejaroto riojʉa, Dios ocare riasotirã riti ña yurʉja manire. Ito bajiri Jesús eja wacʉti mani tʉo masibitire mani tʉo masi jediroca yigʉ yiguĩji. 20-21 Queno tʉoya mʉa. Bʉto bʉsa ñasarise mʉare gotigʉ ya yʉ. Dios ocare rujeobiticã masa. Ĩnamasi tʉoĩa rujeocõri meje ucayijarã Dios oca goti ĩsiri masa. Ado bajirojʉa bajia. Jane mejejʉ Diore goti ĩsiri masare quedi sãjacõri, Dios oca ĩna uca masiroca yiyijʉ Espíritu Santo.","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 1 San Juan 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Juan mácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede iyoca mamayoca ʉ̃i paperayocare. Juan mácʉ barejaquémavʉ judíovacacʉ, Galilea ãmicʉrijoborõcacʉ, aru Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Ʉ̃i mamicʉ Santiago bácʉque moa boaipõecʉ bácʉ barejaquémavʉ, Jesúi órejaquiye jipocare ʉ̃ mácʉre. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Juan mácʉi borore Hch 3:1-4:22. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ʉ̃ mácʉ cʉcʉ bácʉ Éfeso ãmicʉriĩmaroi, ne coreóvaiye boje ʉ̃ mácʉ Éfesocavʉ Jesúre jʉ aipõevare coreipõecʉ bácʉre. Apevʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ Partia ãmicʉrijoborõcavʉ bácavʉre. Põecʉ cʉbebi majicʉ ye ʉjʉ ʉ̃i toivacaiʉjʉ bácarõre diyocare, ʉbenita obedivʉ ne dápiaiyepe ãniʉjʉa báquede 87-90 d.C. baji, ʉ̃i toivaquiye jipocare ʉ̃i coyʉiyede Jesucristorã aru Jesucristoi jã́d̶ovaiye báquede ʉ̃ mácʉre.\\nBueipõeva borocʉrivʉ bácavʉ “Jesús ãmemi Jʉ̃menijicʉi mácʉ” arĩ, buenidurejaquemavʉ Juan mácʉi toivacaimara mácavʉre. Que baru ʉ̃ mácʉ toivacarejaquemavʉ na mácavʉre, Jesúre jʉ aipõevare, ne majinajiyepe ayʉ jãveneca Jesúre Jʉ̃menijicʉi mácʉre, aru ne torojʉrãjiyepe ayʉ ne jʉ aiyeque ʉ̃́re, aru ne majinajiyepe ayʉ caivʉ ʉ̃́re jʉ aivʉre jãveneca mead̶aimara mácavʉ aru jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvarivʉre ʉ̃́que (1:1-4, 2:18-3:3, 4:1-6, 5:1-15). Na mácavʉre buedejaquemavʉ diyocaque caiye pʉeno jaʉrõre ne ʉede Jʉ̃menijicʉre aru Jesúre jʉ aivʉre máre (2:9-17, 3:11-24, 4:7-21), aru aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare ne ãmeina teniburu yóbore (1:5-2:8, 3:4-10, 5:16-21).\\nÑai Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉdayʉ\\n(Jn 1.1, 4, 14, 18; 6.68; 1 Jn 2.13-14)\\n1 Toivacaivʉ mʉjare Jesucristorã. Ñai cʉcʉ bácʉ caiyede ʉ̃i cʉed̶aquiye jipocamia, aru caride máre ʉ̃ cʉbi. Ʉ̃́vacari apʉre d̶ayʉbe põevare apʉé mamaeque. Majide d̶ayʉbe apʉé jãvene. Que baru ʉ̃ majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉdayʉbe. Ʉ̃i cʉede ijãravʉi, ñʉjavacari jápiarejacarã ʉ̃i coyʉiyede aru jã́rejacarã ʉ̃́re. Aru ʉ̃́re jãve jã́ri coreóvarĩ jẽnejacarã ñʉja. 2 Ñai apʉre d̶ayʉ põevare apʉé mamaeque cʉetedejame ijãravʉi. Aru ñʉja jã́rejacarã ʉ̃́re. Que baru coyʉivʉbu ñʉje jã́ri majié boje. Coyʉivʉbu mʉjare ʉ̃i borore, ñai apʉcʉre cainʉmʉa. Ʉ̃ cʉrejaquemavʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque cavarõ mearoi. Ʉbenita darejaquemavʉ nore jocarĩ pʉ ijãravʉi, cʉetecʉyʉ yui. 3 Ʉrivʉbu ñʉja mʉje yóvarãjiyepe aivʉ ñʉjaque cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei, majepacʉ Jʉ̃menijicʉque aru mamacʉ Jesucristoque máre. Que baru ñʉja coyʉivʉbu mʉjare ñʉje jã́iye báquede ʉ̃́re, aru ʉ̃i bueiye báquede máre. 4 Que baru toivacaivʉ yʉ mʉjare iye coyʉiyede, maje mearo torojʉrãjiyepe aivʉ maje ũmei.\\nJʉ̃menijicʉ ãmeina d̶aiyʉe cʉbecʉ\\n5 Iye yávaiyede Jesucristo coyʉrejame ñʉjare. Aru caride ñʉja coyʉivʉbu iye yávaiyede mʉjare máre. Jʉ̃menijicʉ miad̶árope páyʉbe. Que baru meacʉbe ʉ̃. Jʉ̃menijicʉre ñeminijino cʉbevʉ. Que baru ãmeno cʉbecʉbe ʉ̃. Miad̶ároque põeva jã́ivʉbu aipe ãrojarore ijãravʉre. Nopedeca Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaiyʉbi põevare ne majinajiyepe ayʉ ʉ̃ meacʉre. 6 Maja ãmenore d̶aivʉvacari, “Majepacʉ Jʉ̃menijicʉque yóvaivʉbu maja cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei” aivʉ baru, d̶abevʉvacari mearore, borocʉrivʉbu maja. Ʉbenita jãve ñeminoi cʉrivʉpe d̶aivʉbu maja ãmenore. 7 Ʉbenita maja d̶aivʉ baru mearore Jʉ̃menijicʉpe, aru yópe miad̶ároi cʉrivʉpe baru, jãve maja cʉrãjaramu cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei. Aru Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesús bojed̶arejame maje yóvaiyede Jʉ̃menijicʉque ʉ̃i jiveque, ʉ̃i yaicáiye báquede majare maje ãmeina teiye boje. Que baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede, Jesúi d̶acaiye báque boje majare.\\n8 Maja aivʉ baru “Ãmeno cʉbevʉ majare”, jʉjovaivʉbu maje bajuma. Que aru, maje aiye jãve ãmevʉ aru Jʉ̃menijicʉi jãve coyʉiye cʉbevʉ majare. 9 Ʉbenita maje coyʉru Jʉ̃menijicʉre aipe maje ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ãrʉmeteni jarʉvacʉyʉme diede. Nópe d̶acʉyʉme ʉ̃i d̶aiye boje cainʉmʉa yópe “D̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepe, ʉ̃i d̶aiye boje mearore quéda. 10 “Ãmenore d̶abevʉ maja” aivʉ baru, Jʉ̃menijicʉre borocʉcʉpe dápiaivʉbu maja aru jãve jʉ abevʉ maja ʉ̃i yávaiyede.","num_words":512,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.021,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"ROMANOS 1 BAONT - Yʉ Pablo, Cristo Jesús yeere ca - Bible Search\\nROMANOS int ROMANOS 2\\n1Yʉ Pablo, Cristo Jesús yeere ca paderi majʉ, cʉ̃ yee quetire ca wede yujupʉ cʉ̃ niijato ĩigʉ cʉ̃ ca jʉoricʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yee añurije quetire ca wedepʉ cʉ̃ ca ami dica wooricʉ, mʉjare yʉ añu doti. 2Mee, cʉ̃ yeere wede jʉgueri maja menapʉra añurije queti cʉ̃ja ca owariquepʉ, “To biro yʉ tiirucu,” ĩi cũucãquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ. 3Tee añurije queti, mani Wiogʉ Jesucristo bojocʉre biro ca baʉaricʉ cʉ̃ ca niirije peera, David yaa puna macʉ̃ cʉ̃ ca niirijere wede. 4Añuri Yeri ca ñañarije manirã cʉ̃ja ca niiro ca tiigʉ mena peera, cʉ̃ ca doti tutuarije mena Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ nii eaupi, ca bii yairicarã watoare cʉ̃ ca cati tuari tabe mena. 5Jesucristo jʉorira, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ wãmere cʉ̃ja ĩi nʉcʉ̃ bʉojato ĩigʉ, añurije quetire wede yujuri majʉ niiriquere mani ca bʉa earo jãare tiiwi, bojoca poogaari niipetirãpʉra cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, cʉ̃ ca ĩirore biro tii, ca tiirã cʉ̃ja niijato ĩigʉ.\\n6Mʉja, Jesucristo yaarã cʉ̃ja niijato ĩigʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca jʉoricarã cãa, cʉ̃ja menara mʉja nii. 7Mʉja niipetirã Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairã, cʉ̃ yaarã cʉ̃ja niijato ĩigʉ cʉ̃ ca jʉoricarã Roma ca niirãre yʉ owa cojo. Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ ca añu majuropeerije, jĩcãri cõro añuro niiriquere, mʉjare cʉ̃ tiicojojato.\\n8Ca nii jʉori tabere, Jesucristo jʉoripʉ, mʉja niipetirã yee jʉori, yʉ Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” yʉ ĩi, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere niipetiri taberipʉ macãrã cʉ̃ja ca wede bato nʉnʉa waarije ca niiro macã. 9Ʉmʉreco Pacʉ, yʉ ca cati niirije niipetiropʉ mena, cʉ̃ Macʉ̃ yee añurije quetire yʉ ca wede boja niigʉ niimi, to birora mʉjare yʉ ca tʉgoeñacõa niirijere ca majigʉ. 10Mʉja pʉtopʉ yʉ ca ĩagʉ waapere, Ʉmʉreco Pacʉre “Mʉ ca boorije to ca niijata, toopʉ yʉ ca waaro yʉre tiiya,” yʉ ĩi juu buerucu to cãnacã tiira. 11Jĩcã wãme mʉja ca yeri tʉgoeña bayipere mʉjare wede majiorʉgama ĩigʉ, bʉaro mʉjare yʉ ĩarʉga. 12Añuro petira díámacʉ̃ mani ca tʉo nʉcʉ̃ bʉo niirijere ameri wede ʉjea nii, tʉgoeña tutua, mani ca ameri tiipere ĩima ĩigʉ.\\n13Yʉ yaarã, atere mʉja ca majiro yʉ boo: Paʉ tiiri “ca ĩagʉ waape niicu,” ĩi pacagʉ, yʉ waa majiti, paʉacã yʉre bii camotacõa niirucu. Ape poogaari macãrã judíos ca niitirã, Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niiro yʉ ca tiiricarore birora, mʉja mena macãrã Jesucristore cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tiirʉgama ĩigʉ, yʉ waarʉgami. 14“To biri bojoca cõrorena griego ca niirã, griego ca niitirã cãare, yʉ ca wedepe dʉjacã mena,” yʉ ĩi tʉgoeña. 15To biri mʉja Roma macãrã cãare, bʉaro mʉjare Jesús yee añurije quetire yʉ ca wederʉgarije nii.\\n16Añurije queti Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca yeri tutuarije ca niirije, teere ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãre cʉ̃ja ca ametʉaro ca tiirijere+ wedegʉ yʉ boboti, ca nii jʉori tabere judíos, ñucã judíos ca niitirã cãa, cʉ̃ja ca ametʉapere. 17Tee añurije queti pea, mee tĩrʉmʉpʉra díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉorira Ʉmʉreco Pacʉ añurã cʉ̃ ca tiiriquera, mecʉ̃ cãare ñucã díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉorira añurã manire cʉ̃ ca tiirijere wede majio, Ʉmʉreco Pacʉ wederique: “Añugʉa, díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije jʉorira catirucumi,” ca ĩirore birora.+\\n18Niipetirã bojoca ñañarã, ñañarije cʉ̃ja ca tiirije mena, Ʉmʉreco Pacʉ yee majiriquere, díámacʉ̃ ca niirijere, ca tii camota niirãre, ʉmʉreco tutipʉ niigʉra ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ ca tiirije mena cʉ̃ ca ajiarijere ĩñomi Ʉmʉreco Pacʉ. 19Ʉmʉreco Pacʉ yee maquẽ cʉ̃ja ca majipere añuro majima, cʉ̃ majuropeera cʉ̃jare majioupi. 20Ʉmʉreco Pacʉ ca ĩaña manigʉ cʉ̃ ca nii pacaro, cʉ̃ ca tiiriquerena ĩari, cʉ̃re majirique nii. Ati yepare cʉ̃ ca tiirica tabe menapʉra, Ʉmʉreco Pacʉra cʉ̃ ca niirijere, cʉ̃ ca doti tutuarije ca peti nʉcãtirijere, ĩa majirique nii. To biri ca ñañarã, “Majitima ĩirã, to biro jãa biiwʉ,” ĩi majitima. 21Ʉmʉreco Pacʉre ca majirã nii pacarã, Ʉmʉreco Pacʉre birora cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉo, “Mʉ añu majuropeecã,” cʉ̃re ĩi, ĩitima. Ĩitirãra ñañarije pee wado tʉgoeña, ñañarije cʉ̃ja ca tʉgoeñarijera ca naitĩaropʉ ca niirãre biro, cʉ̃ja ca nii yai waaro cʉ̃jare tiicã. 22“Ca majirã jãa nii,” ĩi pacarã, ca majitirã jeeñacã yai waama. 23To biro ca biirã niiri, Ʉmʉreco Pacʉ to birora ca caticõa niigʉ cʉ̃ ca tutuarijere, bojocʉ yoaro ca catitigʉre biigʉ pee weeri, ñucã ca wʉʉrã, waibʉcʉrã bapari dʉpori ca dʉpori cʉtirã, añaa, pinoare biirã cʉ̃ja ca wee jeeñoricarã peere, tii nʉcʉ̃ bʉo wajoama tee cãare.+\\n24Tee jʉori Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ja yeripʉ ñañarije cʉ̃ja ca tiirʉga tʉgoeñarije pee, cʉ̃jare cũucãupi. To biri cʉ̃ja majuropeera boborije ameri tiicã yai waaupa. 25Ʉmʉreco Pacʉ yee díámacʉ̃ ca niirijere tii nʉnʉjeericaro ʉnora, ca bii ditorije peere tii nʉnʉjee, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉopa tabe ʉnora, cʉ̃ ca tii jeeñorique peere tii nʉcʉ̃ bʉo, tii niiupa, Ʉmʉreco Pacʉ teere ca tii jeeñoricʉ to birora baja peo nʉcʉ̃ bʉocõa niiricʉ peere tii nʉcʉ̃ bʉotirãra. To biro to biijato.\\n26To birira Ʉmʉreco Pacʉ, boborije cʉ̃ja ca tiirije peere cʉ̃ja ca tiiro cʉ̃jare tiiupi. Nomia menapʉra añuro manʉ cʉti niirica wãmere tiitirãra, cʉ̃ja majuropeera, nomia wado ameri manʉ cʉti, tii wajoa niiupa. 27Ʉmʉa cãa to birora nomia mena añuro nʉmo cʉti niirica wãme cõrora tiitirãra, cʉ̃ja majuropeera, ʉmʉa wadora ameri tii epe niirucuupa, cʉ̃ja upʉri ca boorore biro aperã mena cʉ̃ja ca tiirʉga ametʉarije ca niiro macã. Ca tiiya manirijere cʉ̃ja ca tiirije jʉori cʉ̃ja majuropeera cʉ̃ja upʉ menara cʉ̃ja ca ñañarije wapare ñañaro tamʉoupa.\\n28Ʉmʉreco Pacʉre majirʉgati, ñañarije wado tʉgoeña, cʉ̃ja ca biirije jʉori, cʉ̃ pea cʉ̃jare camotaticãupi, ca tiitipe ʉno peere cʉ̃ja tii niijato ĩigʉ. 29To cãnacã wãmera ñañarijere tiicãma: ñañaro cʉ̃ja ca tʉgoeñarije, apeye ʉnore cʉ̃ja ca ĩa ʉgorije, aperãre ñañaro cʉ̃ja ca tiirʉga tʉgoeñarije, ca bojoca jĩarã, ca ĩa tutirique pairã, ca ajia pairã, ca ameri quẽe pairã, ca ĩi dito pairã, ca wede pairã, 30aperãre ñañarije ca ĩi wede coterã, Ʉmʉreco Pacʉre ca junarã, “Ñañaro jãa tiibocu” ca ĩi bojoca catitirã, ca nii majuropeerãre biro ca tʉgoeñarã, ñañarije ca ĩi jeeñorique pairã, cʉ̃ja pacʉare ca ametʉene nʉcãrã, 31ca tʉgoeña bojoca catitirã, cʉ̃ja ca ĩirore biro ca tiitirã, ca bojoca ĩa maitirã, ca ĩa boo pacatirã, niima. 32Mee Ʉmʉreco Pacʉ, “To biro ca tii niirã, ñañaro biirica tabepʉ ca bii yaiparã niicãrã biima,” cʉ̃ ca ĩi cũuriquere añuro majima. Teere maji pacarã, to birora tiicã nʉnʉa waa, cʉ̃ja ca tiirijere ĩa cõori, cʉ̃jare biro ca tii nʉnʉjeerã cãare “Añu majuropeecã,” ĩima.","num_words":1020,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Kʼãrẽta jarabʉ Jesu beidaba\\nAkʉra naʉ̃ne abjasio abui abé acholi afrikáans aimara akha alemán altaico aluro amárico armenio armenio occidental ateso atié ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bashkir bassa de Camerún bassa de Liberia batak simalunguno batako karo batako toba becol bete biak birmano bislama boulou caboverdiano camboyano cebuano chabacano changana (zimbabue) chichewa chiga chin haka chin tiddim chin zotung chino cantonés (simplificado) chino cantonés (tradicional) chitonga chitonga de Malaui chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuvash cibemba cinamwanga cingalés congo coreano criollo de Reunión criollo de las Seychelles criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano damara dangme danés dayaco engayú dehu diula duala dusún efik embera katio embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés futunés oriental ga galés gitonga gokana griego guaraní guaraní boliviano guerzé gueré gun hausa herero hiligaynon hindi holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés isoko italiano javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kisonge kpelle krío kurdo kurmanyí kwangalí kwanyama kyangonde lahu lamba lambya lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas colombiana lengua de señas mexicana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas birmano lenguaje de señas costamarfileño lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de Quebec lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas malasio lenguaje de señas nepalés lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas tai lhukonzo lingala lituano lomue luganda lugbara lunda luo luvale macua malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mapudungun maratí mazahua mendé meru mizo mongol more navajo nengone nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe okpe oriyá oromo osético otetela pangasinán pidgin camerunés pidgin de las islas Salomón pidgin nigeriano polaco ponapés portugués portugués de Portugal punyabí (alfabeto shahmukhi) quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Santiago del Estero quichua de Tena rarotongués romaní de Macedonia romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir sena sepedi sesoto de Lesoto sesoto de Sudáfrica setsuana shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del Congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tayik tetun dili tigriña tivo tok pisin tongano tshiluba tsonga turco tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) umbundú urdu uruund uzbeko vezo vietnamita wallisiano waray-waray wichi wolaita xitshwa yacouba zandé zulú árabe ñanya ñemba\\nDaizezebara nekʼãrẽ biata diasi dayirãʼa\\n1, 2. (1) ¿Nebiara mejãchaʉbari edadabaibaraka? (2) ¿Kʼãrẽ nebiata diasi Daizezebara dayirãʼa?\\n¿BɄA kʼãrẽ nebiata diabada? ¿Maʉ̃ nebiara mejãchaʉbari edadabaibaraka? Mawũã ẽ. Awuarabʉrʉ biode sobiabayi nebiata diabʉda baera. Bʉa erba ẽ badata.\\n2 Daizezebara dayirãʼa nebia dia zebʉrʉ, mamina maʉ̃nebemata yi audre yibiata diasi dayirãʼa, maʉ̃ra yi warra Jesubasi. Maʉ̃ kʼarea dayirãra ewari jõmaʉ̃nẽ baseapanʉ (akʉra Mateo 20:28). Daizezeba yi warra Jesu nama egoro eda diabʉedaba ũdubibʉ dayirã arigʉ kãgabʉta. Naʉ̃ne kʼawuadaya nebia Daizezeba dayirãʼa diada ʉ̃rʉ.\\n¿KʼÃRẼA NESIDAPANɄ ẼDRɄBIMARẼÃ?\\n3. ¿Kʼãrẽa beipanʉpe?\\n3 Dayirãba nãã biʼia kʼawuaibara, kʼãrẽa nesidabasita ẽdrʉbidamarẽã, krĩchaibara kʼãrẽta sãwũã berabasita dayirã yibarira Adan Eba ewaribaside. Ãyira yi kayiruata osida, maʉ̃ba beisida. Maʉ̃ kʼarea idi ewadera dayirã jõmaʉ̃ta Adan Ebadeba zebʉrʉ baera yi kayirua omiara. Maʉ̃neba jõmaʉ̃ta beipanʉ. Maʉ̃ kʼarea Daizezebara ẽbẽra jõmaʉ̃ta ẽdrʉbikĩrãbʉ yi kayirua omianeba akʉza beideba (Efesios 1:7; akʉra nota 9ta).\\n4. ¿Kʼaiba parãnabasi Adanra akʉza nekayirua oka edara sãwũãbasi?\\n4 Daizezeba nããra parãna yumakẽrãra Adanbasi. Maʉ̃ʼa nebiata diasi: bebʉ beikata. Maʉ̃ba kayakabasi akʉza krĩcha kayirua neẽ basi adewara zõna bakabasi. Adanbara Jeowara yi zeze kĩrãkʼa akʉbasi, Jeowaba parãna baera (Lucas 3:38). Daizezera iyiʉ̃me audre ẽãne bedʼeabasi akʉza jaradiabasi iya krĩchabʉta omarẽã adewara trajo biata diasi (Génesis 1:28-30; 2:16, 17).\\n5. ¿Kʼãrẽta jarakĩrãbʉ Daizezeba Adan iyi kĩrãkʼa parãnaba?\\n5 Daizezebara Adanra «parãsi iyi kĩrãkʼa» (Génesis 1:27). Naʉ̃bara jarakĩrãbʉ Jeowa kĩrãkʼa kãgabarabʉta, krĩcha bia erbʉta, nekʼãrẽ aripe obʉta akʉza zareabarabʉta. Adanra nedʉwʉrʉ kĩrãkʼa oda ẽ basi, nedʉwʉrʉrãra krĩcha neẽ, mamina Adanbara iya okĩrãta oseabasi, Daizezeba krĩchabara osi baera. Maʉ̃ba jidaseabasi iya okĩrãta. Adanba Jeowa bedʼeata ũrĩsibʉrʉ, ewari jõmaʉ̃nẽ ẽjũã kĩrãwãreãnẽ bakasi.\\n6. (1) ¿Kʼãrẽta berabarisi Adanba Daizeze bedʼea ũrĩ ẽ badadeba? (2) ¿Adanba ũrĩ ẽ badadeba dayirãra sãwũãpanʉ?\\n6 Adanra bia wã ẽ basi Daizeze bedʼea ũrĩ ẽ basi baera. Maʉ̃ kʼarea beisi adewara wuara Jeowa neũdukʼawuaba ẽ basi. Yi kayirua omiabasi akʉza ãĩbʉesi ẽjũã kĩrãwãreãnẽba (Génesis 3:17-19). Adanba ũrĩ ẽ basi baera dayirã jõmaʉ̃ta zʉbʉriapanʉ: «Maʉ̃ kʼazhiruadʼeba nʉmesia bebuta. Aramaʉ̃ne jõma beu nʉmesia jõmaʉ̃ba obadaba kʼazhiruata» (Romanos 5:12). Adan kayirua odadeba ʉ̃ta dayirã jõmaʉ̃ta kayirua omiara akʉza beipanʉ (Romanos 7:14). Maʉ̃ba Adan Ebaʉ̃mera jẽda ba ẽ bayi, ãya ũrĩna ẽ basi baera Jeowa bedʼeata. Mamina ¿dayirãitara bʉka jẽda bʼaira? Bʉ dayirãitara. Jeowaba ẽdrʉbi baera.\\n7, 8. ¿Daizezebara sãwũã ẽdrʉbi dayirãra?\\n7 ¿Daizezebara sãwũã ẽdrʉbi dayirãra? Bedʼea ũmebʉ. Aba, dayirã ẽdrʉbira ẽbẽra abaʉba pagaibara dayirã debebarabʉta. Yi ũmeta, Daizeze Bedʼeabara jarabʉ nekʼãrẽ ẽdrʉbira, awuruba nekʼãrẽ ãrĩnara maʉ̃ jẽda diaira abarika bʼaibarata.\\n8 Mia kʼaiba pagaʉda ẽ basi Adanba nemarinara jõmaʉ̃ta kayirua omia baera. Mamina Jeowabara dayirãʼa diasi, dayirã ẽdrʉbita yi kayiruadeba akʉza beideba. Atia kʼawuadaya sãwũã ẽdrʉbisita akʉza maʉ̃ba sãwũã dayirã kʼarebabʉta.\\nJEOWABA KRĨCHASI ẼDRɄBITA\\n9. ¿Sãwũãbʉ ẽbẽrata nesidapanasi?\\n9 Dayirã ẽdrʉbira abarika Adan kĩrãkʼa bʼaibarabasi. Maʉ̃ kʼarea jarapanʉ «bebʉta diasi jõma ẽbẽrarã ẽdrʉbita» (1 Timoteo 2:6). Maʉ̃ba nesidapanasi ẽbẽra aba kayirua okata. Mamina nãã jara ũrĩbida kĩrãkʼa dayirã jõmaʉ̃ta kayirua omia baera, ẽdrʉbibeda ẽ basi (Salmo 49:7, 8).\\n10. ¿Kʼãrẽta osi Jeowaba dayirã ẽdrʉbira?\\n10 ¿Kʼãrẽta osi Jeowaba dayirã ẽdrʉbira? Jeowabara zokʼabʉesi yi warra Jesuta iya audre kãga badata nama egoro eda (1 Juan 4:9, 10). Jesubara okĩrã obasi yi Zezeba zokʼa badara, maʉ̃ kʼarea amaesi ʉ̃tʉ badara (Filipenses 2:7). Jeowabara Maria biteda zebisi Jesura, mawũã tosida Jesura nama egorode, maʉ̃ba kayirua neẽã tosida (Lucas 1:35).\\nJeowabara diasi iyi Warrata dayirã ẽdrʉbita.\\n11. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ yumakẽrã abaʉba ẽdrʉbita dayirã jõma?\\n11 Atia kʼawuatada, nabema yumakẽrãbara ũrĩ ẽ basita Jeowa bedʼeara, mawũã jõmaʉ̃ta kayirua omiata amaesi. Mawũãẽra, ¿yumakẽrã abaʉba dayirã jõmaʉ̃ta ẽdrʉbiseabʉka? Mawũã. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ dayirãbara? Maʉ̃ra Daizeze Bedʼeaba panʉbʉ Romanos 5:19 (akʉra). Jesura kayirua okabasi, maʉ̃ba iyi bebʉta diaseabasi dayirã jõmaʉ̃ta ẽdrʉbita, Adan wũãwũãra baera (1 Corintios 15:21, 22, 45).\\n12. ¿Kʼãrẽa arigʉ zʉbʉriasi Jesura?\\n12 Daizeze Bedʼeabara jara ũrĩbibʉ, sãwũã zʉbʉria osidata Jesura iyi beinaena. Kʼãrẽ krĩcha ẽã ubeasida, juwa kachisida bakuruma, adewara pikãga beisi maʉ̃ pʉade (Juan 19:1, 16-18, 30; akʉra nota 15ta). ¿Kʼãrẽa arigʉ zʉbʉriasi Jesura? Diaruba (Ãtomĩa) jarasi mia abaʉ yumakẽr��ta Daizezeʉ̃me kʼẽrẽpa ba ẽ bʼaita, zʉbʉria berabarira. Mamina Jesuba ũdubisi kayirua okara Daizezeʉ̃me kʼẽrẽpa baseabʉta iyi zʉbʉrianʉmʉinʉ. Jeowara mejãcha sobiabasi iyi Warra kʼarea (Proverbios 27:11).\\n13. ¿Sãwũã pagasi Jeowabara dayirã ẽdrʉbira?\\n13 ¿Sãwũã pagasi dayirã ẽdrʉbira? Poaga 33de ewari 14 nisanne, Jeowaba iduaribisi yi warra Jesu yi nejʉraraba beadamarẽã (Hebreos 10:10). Jesu beida ewari ũbea babʉrʉde Jeowabara jẽda piradrʉbisi jaurede, mawũã ẽbẽra kakuata dia ẽ basi. Maʉ̃ tẽã ʉ̃ta wãsi yi Zezemaʼa, mama jʉ̃ẽ kʼãrãpe ũdubisi iyi bebʉ kayirua okata diasita ẽbẽra jõmaʉ̃bari (Hebreos 9:24). Mawũãtrʉ pagasi Adanba aduadara, mawũã ẽdrʉbisi dayirã kayiruadeba akʉza beideba (akʉra Romanos 3:23, 24).\\nJEOWABA ẼDRɄBIDABA NEBIATA ŨDUBɄ\\n14, 15. ¿Kʼãrẽta odaibara Jeowaba kĩrãduamarẽã maʉ̃ kayiruara?\\n14 Kayiruadeba ẽdrʉibara dayirãra mejãchade kʼarebabʉ. Maʉ̃ nebiara Daizezeba dayirãʼa diasi, maʉ̃ba atia kʼawuadaya sãwũã kʼarebabʉta idi ewade akʉza nekʼãrẽ ʉ̃ra zeide.\\n15 Dayirã kayiruara kĩrãduaseabʉ. Zare dayirãitara nekʼãrẽ aripe obaira. Jõmaʉ̃ta kayirua omiara, edaʉde aña opanʉ akʉza aña bedʼeapanʉ. Maʉ̃ kʼarea nesidapanʉ kĩrãduadamarẽã dayi kayirua odara. Jẽda kĩrãduamarẽã kãgabʉbʉrʉ, soiduba kĩrãduaibara daya odata, akʉza Jeowaʼa widibara dayi kayirua odara kĩrãduamarẽã. Dayirãba mawũã odara iyara jẽda kĩraduayi (Colosenses 1:13, 14; 1 Juan 1:8, 9).\\n16. ¿Kʼãrẽta oseapanʉ Daizeze nãã krĩcha kayirua neẽbaita?\\n16 Daizeze nãã krĩcha kayirua neẽbayi. Daya krĩchabʉbʉrʉ, daya kayirua odata, maʉ̃ kʼarea sobia ẽ baseabʉ. Maʉ̃ kʼarea dayirãbara krĩchaseabʉ dayirãra zeri ẽãta.Mamina dayirãta mawũã krĩchabʉbʉrʉ maʉ̃ta aukʼara krĩcharãra. Dayirãba Jeowaʼa maʉ̃ ʉ̃rʉ ewari jõmaʉ̃nẽ widipanʉbʉrʉ kĩrãduayi dayirã nekayirua odara (Hebreos 9:13, 14). Jeowabara kãgabʉ dayirã bedʼea zroma iyaʼa jaramarẽã (Hebreos 4:14-16). Mawũã Daizeze nãã krĩcha kayirua neẽbayi.\\n17. ¿Kʼãrẽ nebiata ũduseabʉ Jesu beidadeba?\\n17 Ewari jõmaʉ̃nẽ baseabʉ. «Kʼazhiruata obʼʉdʼebara aduaita beuya». Mawũãneba Daizezebara ewari jõma bʼaita bari diabʉa «Jesucristo dazhirã Nokʼodʼeba» (Romanos 6:23). Jesuta dayirãbari beisi baera, ewari jõmaʉ̃nẽ baseapanʉ akʉza kayakabayi (Apocalipsis 21:3, 4). ¿Kʼãrẽta oibara mama bʼaira?\\nBIGA DIADRɄ ẼDRɄBIDA KʼAREA\\n18. ¿Kʼãrẽa ĩjãbaibara Jeowaba akʉza Jesuʉ̃me dayirã kãgabʉta?\\n18 Krĩchara bʉ kʼãrẽaba sobiabarita awuruba bʉa nekʼãrẽ diabʉrʉde. Maʉ̃ kĩrãkʼa sobiabaibara dayirãra Jeowaba ẽdrʉbisi baera. Juan 3:16 jarabʉ: «Daizezebara ẽjũãne bera kʼãbãẽã kãgʼaba diasi yi Warra aba bʉta». Maʉ̃ba kʼawuapanʉ Jesubida dayirãra kãgata, dayirãbari beisi baera (Juan 15:13). Naʉ̃ kʼãwũã ẽdrʉbidaba Jeowaba akʉza Jesuʉ̃meba dayirã ũdubibʉ wãrĩnu kãgabʉta dayirã aba abaka (Gálatas 2:20).\\nJeowa ʉ̃rʉ kʼawuara, iyi neũdukʼawua baseabʉ akʉza mejãcha kãgabayi.\\n19. ¿Kʼãrẽta oibara Jeowa neũdukʼawuarabaira?\\n19 Atia kʼawuasida Jeowaba dayirãra mejãcha kãgabʉta, mawũẽra bʉra, ¿kʼãrẽta oseabʉ iyi neũdukʼawuabaira? Jeowata ũdukʼawuaibara. Daya ũdua aduara meserabai kãga ẽ. Mamina Juan 17:3de jarabʉ, dayirãba ũdukʼawuaseabʉta Jeowara. Bʉa iyita jʉrʉra audre kãgayi akʉza iyi neũdukʼawuabayi. Maʉ̃ba akʉibara Daizeze Bedʼeade Jeowa ʉ̃rʉ audre kawuaita (1 Juan 5:3).\\n20. ¿Sãwũã wãrĩnu ĩjãbʉta ũdubi?\\n20 Wãrĩnu ĩjãibara ẽdrʉbita. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «Zhi Warradʼebemata» ĩjãbʉra ewari jõmaʉ̃nẽ bʼaita (Juan 3:36). ¿Sãwũã wãrĩnu ĩjãbʉta ũdubi? Jesuba jaradia badata obʉde (Juan 13:15). Mawũã bari iba Jesuta ĩjãbʉa abe ẽ. Dayirãba obʉdeba ũdubibara wãrĩnu ĩjãbʉta ẽdrʉbita, Daizeze Bedʼeabara jarabʉ yi ẽbẽra Daizeze ĩjãbʉta kʼãrẽ oẽbʉrʉ, beida kĩrãkʼabʉta (Santiago 2:26).\\n21, 22. (1) ¿Kʼãrẽa poagaza wãnaibara Jesu beida jẽda kĩrãbeita? (2) ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ kʼawuadai yi 6de akʉza 7de?\\n21 Wãra Jesu beida jẽda kĩrãbepanʉmaʼa. Diamasi Jesu beinaena, Jesuba jarasi iyi beida kĩrãbedamarẽã. Poagaza kĩrãbepanʉ Jesu beidara. Mama wãbʉba ũdubibʉ iya jarada aripe opanʉta (1 Corintios 11:20; Mateo 26:26-28). Jesubara kãgabasi iyi bebʉ diadata kĩrãbepanamarẽã. Iya jarasi: «Naʉ̃ mʉ kʼakuata marãbari» diadara, «naʉ̃ta kʼãwũã o bʼeaudua mʉta krĩchabʉdata» (akʉra Lucas 22:19). Dayirãta Jesu beida jẽda kĩrãbepanʉma wãpanʉbʉrʉ, ũdubipanʉ Jeowata Jesuʉ̃me mejãcha kãgabʉta (akʉra nota 16ta).\\n22 Mia kʼaiba ẽdrʉbia aʉda ẽ dayirãra, Jeowa kʼareba neẽãra (2 Corintios 9:14, 15). Yi 6 akʉza 7de kʼawuadaya sãwũã kʼarebabʉta ẽdrʉbiba ẽbẽrarã mejãcha beisebʉrʉta.\\n1: JÕMAɄ̃BA NESIDAPANɄ ẼDRɄBIDAMARẼÃ\\n«Yumakẽrã wũãwũãra zesi wuabemara akʉita akʉza iyi bebʉ diasi wuabemara ẽdrʉbita» (Mateo 20:28; nota).\\n¿Kʼãrẽa nesidapanʉ kʼarebamarẽã?\\nAdanba ũrĩ ẽ baside, aduasi Jeowaʉ̃me neũdukʼawua badata, mawũã kayirua omiabasi akʉza ẽjũã kĩrãwãreãnẽba ãĩwãsi.\\nAdanneba, kayirua erpanesi mawũã beibarita amaesi.\\nJeowabara dayirãra ẽdrʉbisi beideba akʉza kayirua omianeba.\\n2: JEOWABA KRĨCHASI ẼDRɄBITA\\n«Daizezebara kãgara ũdubisi yi Warra nabemaneba, iya nama uda zokʼabʉeside dayirãta ewari jõmaʉ̃nẽ zokʼaipanamarẽã yi warradeba» (1 Juan 4:9).\\n¿Kʼãrẽta osi Jeowabara debebʉdeba ẽdrʉbira?\\nMia abaʉba pagaʉda ẽ basi dayirã bebʉ ẽdrʉbira Adanba adʉabidara.\\nJeowabara diabʉesi yi Warra mejãcha kãgabʉta naʉ̃ drʉa eda ẽbẽrane tomarẽã akʉza kayirua neẽã.\\nJẽda piradrʉda tẽã, Jesura ʉ̃ta wãsi akʉza yi Zeze nãã yi ũdubisi iyi ẽbẽrane kayirua neẽã beidata.\\n3: JEOWABA ẼDRɄBIDABA NEBIATA ŨDUBɄ\\n«Daizezebara jõma jõbiyi daʉbara, akʉza beira wuara neẽbayi» (Apocalipsis 21:4).\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ ẽdrʉbibara?\\nDayirã kayiruara kĩrãduaseabʉ.\\nDaizeze nãã krĩcha kayirua neẽbayi.\\nEwari jõmaʉ̃nẽ baseapanʉ.\\nDayirã edrʉbidadeba ũdubibʉ Jeowaba akʉza Jesuʉ̃meba wãrĩnu kãgabʉta.\\n4: BIGA DIADRɄ ẼDRɄBIDA KʼAREA\\n«Daizezebara» «diasi yi Warra aba bʉta, iyidebema ĩjãbʉra adua ẽ bamarẽã» «bebʉ ewari jõmaʉ̃nẽ bʼaita» (Juan 3:16).\\n¿Sãwũã biga diapanʉ Daizezeba ẽdrʉbida kʼarea?\\nŨdukʼawuara Jeowata akʉza Jesuta, akʉza ãyide kĩrãkʼa ora.\\nPoagaza wãra Jesu beida jẽda kĩrãbepanʉma.\\nBari Jesu ĩjãbʉta jararãra. Awuarabʉrʉ bara iya jarabʉde.\\nYI 1 ¿Bʉitara kʼaiba Daizezera?\\nYI 2 Daizeze Bedʼeara zesi Daizezedeba\\nYI 3 ¿Kʼãrẽ nebiata erbʉ Daizezebara ẽbẽrarãitara?\\nYI 4 ¿Bʉitara kʼaipe Jesura?\\nYI 5 Daizezebara nekʼãrẽ biata diasi dayirãʼa\\nYI 6 ¿Samadogo dayirã beibʉrʉrʉdera?\\nYI 7 Beidara jẽda piradrʉyi\\nYI 8 ¿Kʼãrẽ Daizeze Nokʼora?\\nText Ʉ̃tʉzebĩta karta internet’ne ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ Daizeze Bedʼeabara?","num_words":1802,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 7 BSNNT - Melquisedec, Salem macana ʉjʉ - Bible Search\\n“Aarón ñamasir'i rẽtoro quẽnaro manire yibosagʉmi Cristo”, yire queti\\n1Melquisedec, Salem macana ʉjʉ ñamasiñuju. To bajicõari, pai ñamasiñuju. Ñajediro ʉjʉre Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñamasiñuju. Mani ñicʉ Abraham ñamasir'i gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩ ya macajʉare tudiamasiñuju ĩ. To bajiri ĩ tudiado, ĩre bocagʉ, vamasiñuju Melquisedec. Ĩre bocacõari, ĩre sẽnibosamasiñuju, “Quẽnaro ĩre yato Dios” yigʉ. 2To ĩ yiro bero, gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩna ye gajeyeũni ñaboare ĩna juarere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua Melquisedec ñamasir'ire ĩsimasiñuju Abraham. “Melquisedec” ti yijama, “Ʉjʉ quẽnase rĩne yigʉ” yire ũni ñañuju ti. Salem macana ʉjʉ ñamasiñuju Melquisedec. “Salem” ti yijama, “Quẽnaro ñariamaca” yire ũni ñañuju. To bajiri, “‘Quẽnaro gãmerã yiñato mani’ yigʉ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. 3Melquisedec jacʉa, ĩ yarã quẽne, to yicõari, ĩ ruyuarere, ĩ bajirocarere quẽne ucare ti maniboajaquẽne, “Pai ñamasiñuju Melquisedec”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajise yiucare ti maniboajaquẽne, “Diore sẽnitʉjabetirimi”, yaja mani. To bajirone bajiami Cristo quẽne. “‘Ĩnare ejarẽmoña’ manire yisẽnibosa tʉjabecʉmi”, yimasiaja mani.\\n4Abraham ñamasir'i ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec. Gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩna ye gajeyeũni ñaboare ĩna juarere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua Melquisedec ñamasir'ire ĩsimasiñuju Abraham.b 5Abraham ĩ bajirocaro bero, gajerodojʉ, “Paia ñarʉarãma ĩna Abraham jãnami Lev'i vãme cʉtigʉ jãnerabatia”, ĩnare yicũmasiñuju Dios. To bajiri, “Sĩgʉ̃ jãnerabatia ñaboarine, ĩna cʉosere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua ĩna yʉ Lev'i ya jũnanare paiare ĩsirʉarãma ĩna”, ĩnare yimasiñuju ĩ. 6Lev'i cʉti jũnagʉ me ñaboarine, Melquisedec quẽne, Abraham ĩ ĩsisere boca juamasiñuju ĩ. Abraham ñamasir'ire, “Mʉ sʉorine adi macarʉcʉroana ñajedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ĩ ñaboajaquẽne, Melquisedecjʉa ñamasiñuju, “Quẽnaro mʉre yato Dios” Abrahamre yisẽnibosagʉ. 7To bajiri, “‘Quẽnaro mʉre yato Dios’ yigʉjʉa ñaami ñamasugʉ̃”, yimasiaja mani. Tire masirã ñari, “Abraham rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. 8Gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Adirʉ̃mʉri ñarã paia, Lev'i jãnerabatia, manire bajirone bajirearʉarãma ĩna quẽne. Melquisedecjʉarema, “To cõro bajirocamasiñuju”, yigotibeaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Bajirocabetirimi”, yicõaja mani. 9-10Abraham ñamasir'i, Melquisedere ĩ ĩsirone, ĩ jãnerabatia quẽne berojʉ ruyuarona ñari, ĩna quẽne ĩre ĩsirãre bajiro yimasiñujarã. To bajiri Lev'i cʉti jũnana quẽne, Abraham jãnerabatia ñari, Melquisedere ĩ ĩsirone, ĩna quẽne ĩsimasiñujarã. To bajiri, “Lev'i cʉtijũnana rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñumi Melquisedec”, yimasiaja mani.\\n11“Lev'i jãnerabatia ñarʉarãma paia”, yimasiñuju Dios. Sĩgʉ̃ Lev'i jãnami ñamasiñuju Aarón vãme cʉtigʉ, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Dios ĩ cũsʉomasir'i. To bajiri Aarón, Lev'i jãnami ĩ ñajare, “Aarón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. Lev'i jãnami Aarón, ĩna jãnerabatia quẽne, Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna ĩsisere ĩnare yibosarimasa ñacoadimasiñujarã ĩna. Tire boca juacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã tire soemʉomasiñujarã ĩna. “Rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yibesa” masare yisẽnibosarimasa ñacoadimasiñujarã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉa ĩ ĩajama, rojose ĩna yire ti ñacõajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabetimasiñuju Dios. To bajiro ti bajijare, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajigʉre, ĩ macʉre cõañumi Dios, “Masare yirẽtobosato” yigʉ. 12Ĩre ĩ cõaro bero, “Masa rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yibesa” yibosarimasa bojabesuju Dios. To yicõari, Moisére ĩ roticũmasirere ĩna yiboarere quẽne bojabesuju. 13-14Adigodojʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari ruyuayuju mani ʉjʉ Cristo, Judá ñamasir'i cʉtijũnagʉ. To bajiboarine, Judá jãnerabatiarema “Paia ñabetirʉarãma”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i. To bajiri, Cristo rĩjorojʉre Judá jãnerabatiama, sĩgʉ̃jʉane paia ñabetimasiñujarã.\\n15-16To bajiri, “Lev'i jãnerabatia rĩne paia ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire yigʉ me, paia ʉjʉ Melquisedere bajiro bajiyumi Cristo. Tudicaticõari, rijabetirocʉ ñari, bajiyumi. To bajiro bajirocʉ ñari, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajiyumi Cristo”, yimasiaja mani. 17Dios ĩ macʉre ado bajiro ĩ gotirotire masa ĩna ucamasire ti ñajare, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajicõa ñarʉcʉmi Cristo”, ĩre yimasiaja mani:\\n“‘“Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, ĩnare yisẽnibosa tʉjabetirocʉ ñaja mʉ’ mʉre yaja yʉ. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ bajimasicatore bajiro bajiñarʉcʉja mʉ’ ĩre yigotiyumi Dios, ĩ macʉre”, yaja ti Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n18Dios, Moisére ĩ roticũmasiriaro cõrone ĩna cʉdijeocõaboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabetiborimi Dios. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasire, vaja manire bajiro bajiyuja ti. 19To bajiro ti bajijare, Moisére ĩ roticũmasire vasoayuju Dios. Mame ĩ vasoarejʉama, ado bajiro bajiaja: Manire Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, variquẽnase rãca ĩre sẽnirũgũaja mani. To bajiro ti bajijare, “Tirʉ̃mʉaye Moisére Dios ĩ roticũmasire rẽtoro quẽnase ñaja adirodoriaye”, yimasiaja mani.\\n20-21To bajiri, ĩ macʉ Cristore, “Paia ʉjarã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n“‘Mʉre socabeaja yʉ. “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, ĩnare yisẽnibosa tʉjabetirocʉ ñaja mʉ’, mʉre yaja yʉ”, ĩre yiyuju Dios, ĩ macʉre.\\nGãjerãrema “Paia ʉjarã ñarʉarãja mʉa” yigʉ ñaboarine, ti ũnire yibetimasiñuju Dios. 22Tire mani ajijama, “Jesucristo sʉorine Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. 23Tirʉ̃mʉaye Moisére Dios ĩ roticũmasire rʉ̃cʉbʉorã, jãjarã paia ñamasiñujarã. To bajicõari, ĩna bajireajaquẽne, ĩnare moavasoarona jãjarã ñarũgũmasiñujarã. 24To bajiboarine, Cristojʉrema, tudirijabetirocʉ ĩ ñajare, “Ĩre moavasoarocʉ magʉ̃mi”, yimasiaja mani. 25“Jesucristo sʉorine Diore ajitirʉ̃nʉrãre, rojose ĩna yisere ‘Masirioato Dios’ yigʉ, Dios ĩ ñarojʉ, ĩnare sẽnibosacõa ñarũgũgʉ̃mi, tudirijabetirocʉ ñari”, yimasiaja mani.\\n26To bajiri tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ, Cristo quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios”, manire yisẽnibosarũgũgʉ̃ ñagʉ̃mi. Cristo ñañumi masa rojose ĩna yirore bajiro yibecʉ. Quẽnase rĩne yigʉ ñañumi. To bajiro bajir'i ĩ ñajare, Dios ĩ ñarojʉ, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” Dios ĩ yir'i ñagʉ̃mi. 27Paia ʉjarã ñamasurã ĩna yimasiriarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi Cristo. Ĩnajʉama, tocãrãcarʉ̃mʉne vaibʉcʉrãre sĩacõari, soemʉomasiñujarã, “Rojose yʉa yisere masirioya” Diore yirã. To yicõari, ĩna yarãre quẽne rojose ĩna yirere “Ĩnare masirioya Dios”, ĩnare yisẽnibosarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiboarine, Jesújʉama, mani jedirorene cojojine rijabosayumi, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ. 28Moisére Dios ĩ roticũmasire, “Paia ʉjarã ñamasurã ñarʉarãma” ĩ yire ti ñaboajaquẽne, manire bajirone ĩna quẽne tire cʉdijeobetiriarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, yiĩabetimasiñuju Dios. To bajiboarine ĩ macʉjʉarema, quẽnase rĩne yir'i ĩ ñajare, “‘Rojose ĩna yisere masirioya mʉ’ ĩnare yisẽnibosacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ”, ĩre yiyuju.","num_words":923,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 1 DES - Teófilo, ero core yʉ gojamʉhtarapũ mera - Bible Search\\n—Espíritu Santo arigʉcumi, arĩñumi Jesucristo ĩgʉ buherãre\\n1-2Teófilo, ero core yʉ gojamʉhtarapũ mera Jesu ĩgʉ iirare, ĩgʉ buherare mʉre weretuhabʉ. Te ʉmarogue ĩgʉ mʉriarare weretubʉ. Jesu ĩgʉ mʉriaboro core ĩgʉ Espíritu Santo turari mera dorepʉ ĩgʉ apinirãre. Erã ĩgʉ beyenirã árĩñorã. 3Eropi Jesu ĩgʉ crusague ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ yujuyerisuburi dʉpʉcʉgʉ dehyoapʉ ĩgʉ apinirãre. Cuarenta nʉri pʉhrʉ dehyoatupʉ. Eropigʉ ĩgʉ ĩgʉ basi ojocarigʉ árĩrire ĩhmupʉ erãre. Eropa dehyoagʉ Goãmʉ mari Pagʉ ĩgʉ opʉ árĩrire õari buherire werepʉ erãre.\\n4Gajisubu Jesu ĩgʉ apinirã mera árĩgʉ õpa arĩ erãre werepʉ:\\n—Jerusalén ta árĩnique dohpa. “Espíritu Santore mʉare obeogʉra,” yʉ Pagʉ ĩgʉ arĩdigʉre corenique. Irire ĩgʉ eropa arĩrare mʉare wereabʉ yʉhʉ. 5Ñu mʉare waĩyegʉ deco mera mʉare waĩyemi. Yʉpʉ ĩgʉ iira tauro iigʉra mʉare. Espíritu Santo mʉa mera ĩgʉ árĩniguicãcʉ̃ iigʉra mʉare, arĩpʉ Jesu.\\nJesu ʉmarogue mʉriara\\n6Eropi gajisubu ʉtãgʉgue Olivo waĩcʉdigʉgue Jesu erãre dehyoacʉ̃ erã serẽpiñorã ĩgʉre:\\n—Opʉ, ¿i Israe yebare mari ya yebare dohpárĩcʉ̃ gʉare dipaturi doreburire apibocuri mʉhʉ gʉare? ¿Dohpárĩcʉ̃ mari acawererã gohrare opʉ acugʉcuri mʉhʉ? arĩñorã ĩgʉre. 7Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu õpa arĩpʉ:\\n—Mari Pagʉ dihta irinʉrire mʉa ya yebare mʉa õaro árĩborore apimasimi. Irinʉrire mʉare masiya mara. 8Eropirã mʉare Espíritu Santo ĩgʉ eracʉ̃ Goãmʉ ya turarire oparãca mʉa. Iri turarire mʉa oparã Jerusalén majarãre, árĩpehrerã Judea majarãre, Samaria majarãre, árĩpehreri yeba majarãre õari buherire buherãca mʉa yaha árĩburire. Yʉ sĩrirare, yʉ masa mʉriarare erãre buherãca mʉa, arĩ werepʉ Jesu erãre.\\n9Eropa arĩ weretuhaja, Jesu ʉmarogue mʉria wapʉ. Erã ĩgʉre erã ĩhanʉrʉsia mujucʉ̃ imica cururi pohecague ñaja dedere mʉria wapʉ. 10Eropirã erã Jesu ĩgʉ mʉriagʉre erã ĩhanʉrʉsia mujurisubu perã anyua boreri suhricʉrã Jesu ĩgʉ apinirã pohro dehyoanʉgajañorã. 11Eropirã erãre õpa arĩñorã:\\n—Mʉa Galilea majarã, ¿duhpirã ĩhamuju niguirã iiri mʉa? Ihĩ Jesu ʉmarogue mʉriagʉ, ĩgʉ mʉriadiro dopa ta dipaturi arigʉcumi daja, arĩ wereñorã anyua.\\nJesu ĩgʉ apinirã Judare gohrotobure beyeñorã\\n12Eropiira pʉhrʉ Jesu yarã ʉtãgʉgue Olivo waĩcʉdigʉgue árĩnirã dijari, Jerusaléngue dujajañorã. Irigʉ ʉtãgʉ yuju kilómetro wecañari Jerusalén ejaboro pohro árĩyoro. 13Dujaja erã ʉmarogue erã árĩri taribugue mʉria wañorã. Oã árĩñorã erã: Pedro, Ñu, Santiago, Andre, Felipe, Toma, Bartolomé, Mateo, Santiago, Simo, Juda árĩñorã. Santiagopʉ Alfeo magʉ árĩpʉ. Simopʉ celote waĩcʉri curu majagʉ árĩpʉ. Judapʉ Santiago acaweregʉ árĩpʉ. 14Eropirã bajasuburi oã árĩpehrerã, nome mera, María Jesu pago mera, Jesu pagʉ porã mera õaro gamenere, turaro mera Goãmʉre mari Pagʉre serẽmʉriñorã.\\n15Eropi irinʉrire masa bajarã ciento veinte ejaboro gohra gamenereñorã. Eropigʉ Pedropʉ ĩgʉ mera majarã Cristo yarã watope nʉgaja, werepʉ erãre.\\n16—Yʉ acawererã, Goãmʉ iribojegue ĩgʉ arĩdiro dopa ta eropa wahaa. Irire Espíritu Santo Davire weredoreñumi Juda mʉrʉ eropa warare. Juda Jesure ñeha wejẽmorãre ĩhmudi árĩmi. 17Juda mʉrʉ mari mera Jesu yare ii, gʉa mera majagʉ ta árĩrimi. 18Judapʉ ĩgʉ Jesure ĩhmura wajare iri niyerure ĩgʉ wiara pʉhrʉ ĩgʉ basi wejẽ sĩripʉ. Eropigʉ yuhridija wa, ĩgʉ gʉramisida yehguea sĩria wapʉ. Ĩgʉ wiara niyeru mʉra mera gajirã merogã yebare asũñorã. 19Eropirã árĩpehrerã ohõ Jerusalén majarã masipehrecãma Juda mʉrʉ ĩgʉ ñero warare. Eropa masirã ĩgʉ niyeru mera erã asũra yebare Acéldama di cóãri yeba waĩcʉa, arĩma iri yebare. 20Iribojegue erã arĩ gojadiro dopa ta eropa wahámi Juda mʉrʉ. Salmo waĩcʉripũgue õpa arĩ gojañuma:\\nĨgʉ árĩdirore cóãdiro árĩporo. Eropirã gajirã ĩgʉ árĩdirore árĩbiricãporo, arĩ gojañuma.\\nOhõ sãre õpa arĩ gojañuma:\\nGajigʉ ĩgʉ mohmerare gohrotogʉ árĩgʉcumi, arĩ gojañuma Salmogue, arĩpʉ Pedro.\\n21-22“Eropirã mari yujugʉ beyerã Juda mʉrʉre gohrotobure. Ñu waĩyegʉ ĩgʉ masare buherasubu árĩdigʉre, Jesu mera mari mera árĩdigʉre beyero gahmea mari mera majagʉ árĩbure. Jesu masa mʉriacʉ̃ sãre ĩadigʉre beyero gahmea. Eropa beyera pʉhrʉ Jesu ĩgʉ masa mʉriarare mari mera buhegʉcumi, arĩ werepʉ Pedro ĩgʉ acawererãre Cristo yarãre. 23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã perãre beyedoboñorã erã. Yujugʉ José Justo waĩcʉgʉre beyeñorã. Ĩgʉ Barsabá erã arĩ piyugʉ árĩpʉ. Eropirã gajigʉre Matia waĩcʉgʉre beyeñorã. 24-25Erã perãre beyedobotuhaja, erãre Goãmʉre õpa arĩ serẽñorã:\\n—Mʉhʉ gʉa Opʉ árĩpehrerã masa erã pepirire masia. Oã ãhrima gʉa perã beyerã. Juda mʉrʉre gohrotobure nihi mʉ gamegʉre beyeque. Juda mʉrʉ Jesure cóãdigʉ peamegue wadigʉ árĩmi. Eropigʉ ĩgʉre gohrotogʉ Jesu ĩgʉ apidigʉ árĩgʉcumi. Eropigʉ gʉa mera õari buherire buhegʉcumi, arĩñorã erã Goãmʉre.\\n26Eropa arĩrã ta ʉtã mera deamʉriñorã beyemorã. Matia yañe õaro wiricʉ̃, Matiapʉ Jesu ĩgʉ apinirã once apinirã mera majagʉ dujapʉ.","num_words":665,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Tesalonicenses 4 BSNNT - Yʉa mairã, gajeye mʉare - Bible Search\\nDios ĩ ĩavariquẽnase queti\\n1Yʉa mairã, gajeye mʉare gotirʉaja yʉa. “Ado bajiro mʉa ñajama, mʉare ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, mʉare yimasiocajʉ yʉa. Tire ajicõari, quẽnaro ñañuja mʉa. To bajiri, Dios mʉare “Ĩavariquẽnato” yirã, bʉtobʉsa ĩ bojasere mʉa yisere bojaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo to bajiro yʉare ĩ yirotijare, to bajiro mʉare yaja yʉa.\\n2Mani ʉjʉ Jesús ĩ roticatore bajirone mʉare yʉa roticatire masiaja mʉa jẽre. 3Ado mʉa bajisere bojaami Dios: Dios yarã mʉa ñajare, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaami. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, mʉa gãmerã ajeriarã cʉtisere bojabeami. 4Manajo cʉtigʉ, ĩ manajo rãca rĩrene gãjerãre ajeriarã cʉtibecʉne, rʉ̃cʉbʉose rãca ñie oca mano ĩ yiñajama, quẽnaja. 5Diore masimena ñari, ĩna bojarore bajiro ajeriarã cʉtirũgũama. Ĩnare bajiro yibetirũgũña. 6Ĩnare bajiro mʉa yijama, bʉto rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. Jẽre adirene mʉare goticajʉ yʉa. 7“Rojose yirã ñato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñato”, manire yiyumi Dios. “Quẽnasejʉa yato” yigʉ, to bajiro yiyumi. 8To bajiro yigʉ ĩ ñajare, adi yʉa gotimasiosere ajimena yʉa rĩ mere terãma. Diore quẽne terãma ĩna. Rojose mani yisere “Yitʉjato” yigʉ, Esp'iritu Santore manire cõañumi Dios.\\n9“Gãmerã ĩamairoti ñaja” mʉa yimasirotire jẽre mʉare ejarẽmoñumi Dios. To bajiri yʉama, “Gãmerã ĩamaiña mʉa”, mʉare yiucacõabeaja. 10Quẽnaro yirã ñaja mʉa. Macedonia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñañuja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, bʉtobʉsa ĩnare mʉa ĩamaijama, quẽnarʉaroja. Yʉa mairã, to bajiro mʉa yirotire bʉto bojaja yʉa. 11Ñie oca manone quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Gãjerãre gõjanabiomenane, mʉa moasere moacõa ñaña. 12To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉ̃cʉbʉorʉarãma Cristore ajitirʉ̃nʉmena. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja, mʉare.\\nMani ʉjʉ Jesús ĩ tudivadiroti queti\\n13Yʉa mairã, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarã ĩna bajirotire mʉare gotirã yaja yʉa. Diore masimenama, bajireariarã ĩna bajisere riojo masibeama ĩna. Bajireariarãre tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiama. “Quẽna tudicaticoarʉarãma”, yitʉoĩarã me ñaama. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉa. “Quẽna tudicaticoarʉarãma”, yirã ñaja manima. 14“Jesús ĩ bajirocacoaboajaquẽne, quẽna ĩre catioyumi Dios”, yimasiaja mani. Tire masicõari, “Cristore ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarãre quẽne tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani.\\n15Ado bajiro mʉare gotiaja yʉa, mani ʉjʉ Jesús ĩ bueriarãre ĩ gotimasiorere: Adigodo caticõa ñarãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, bajireariarã rĩjoro juaecobetirʉarãja mani. 16Ado bajiro bajirʉaroja ti, Jesús adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudivadirotirʉ̃mʉ: Dios ĩ rotijare, ángel mesa ʉjʉ ĩ ñagõse ocaruyurʉaroja. To bajicõari, Dios ya jutiria ti bʉsise ocaruyurʉaroja. To cõrone, õ vecajʉ mani ʉjʉ ĩ masune rujiadirʉcʉmi. To bajiro ĩ bajirone, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarã, quẽna tudicaticoarʉarãma. 17Ĩna tudicatirone, ĩna rãca adigodo catiñarã Cristore ajitirʉ̃nʉriarãre juarẽorotirʉcʉmi Dios. To yicõari, oco bueri vatoajʉ ĩnare juamʉjarotirʉcʉmi, “Ĩna ʉjʉre Cristore bocato” yigʉ. Tojʉ ĩ rãca ñacõa ñarũgũrʉarãja mani. 18To bajiri adi yʉa gotisere ajiri, gãmerã ñagõvariquẽnaña mʉa.","num_words":419,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 Tesalonicenses 3\\n1 Ʉ̃sãya wederabiro niirã́, ʉ̃sãrẽ biiro sãĩbosáya: “Ʉ̃sã Õpʉ̃, mʉʉye queti aperopʉ́ boyeromena sesaaro; ʉ̃sãrẽ wáarirobirora padeorémena ñeenoãrõ”, jĩĩ sãĩñá. 2 Niipetira marĩ Õpʉ̃ Jesuré padeoríya. Teero tiirá, basocá ñañarã́ ʉ̃sãrẽ tiidʉgárere netõnéãrõ jĩĩrã, sãĩñá. 3 Marĩ Õpʉ̃ cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora tiiquí. Teero tiigʉ́, mʉ́ãrẽ wãcũtutuari tiinemógʉ̃daqui; mʉ́ãrẽ ñañarõ wáari jĩĩgʉ̃, cãmotágʉdaqui. 4 Ʉ̃sã tiidutíriguere mʉ́ã diamacʉ̃́ tiirá tiicú; teerora tiiwárucujããdacu. Marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ “teerora tiirucúri tiigʉ́daqui” jĩĩ padeóa ʉ̃sã. 5 Marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃ maĩrére masĩrĩ tiiáro. Cristo ñañarõ netõgʉ̃́ wãcũtutuarirobirora mʉ́ãrẽ wãcũtutuari tiiáro.\\n6 Jesucristo marĩ Õpʉ̃ wãmemena mʉ́ãrẽ ateré tiidutía: Jesuré padeogʉ́no daderi, ʉ̃sã dutiriguere tiihéri, bapacʉtinemorijãña. 7 Mʉ́ã masĩcu: Ʉ̃sã tiiríguere ĩñacũrõ booa. Ʉ̃sã mʉ́ãmena niirã, sica diamacʉ̃́ niirã mee tiiwʉ́. 8 Atecã́rẽ sĩcʉ̃norẽ wapatíripacara, yaariwʉ. Teero tiiróno tiirá, ñamirĩ́, bʉ́recori bayiró peti padewʉ, mʉ́ãrẽ potocṍdʉgahera. 9 “Ʉ̃sã bueré wapa ʉ̃sãrẽ wapatíya”, jĩĩ dutimasĩpacara, dutiriwʉ. Ʉ̃sã padewʉ, ãñuré bueré ticodʉgara, mʉ́ãrẽ ĩñacũãrõ jĩĩrã. 10 Mʉ́ãmena niirã, ateré tiidutíwʉ: “Padedʉgahegʉnojã yaarijããrõ”, jĩĩwʉ̃. 11 Sĩquẽrã mʉ́ãmena niirã́ daderá niiré quetire tʉowʉ́. Paderipacara, ãpẽrãména wedesesodeaatiayira. 12 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo wãmemena teero tiiráre ʉ̃sã biiro tiidutí, wãcũtutuare ticoa: Ãñurõ yeeripũnacʉtiremena padeya, mʉ́ãrẽ dʉsarénorẽ sãĩã́dara.\\n13 Ʉ̃sãya wederabiro niirã́, páasʉtiro manirṍ ãñurére tiirucújãña. 14 Ʉ̃sã atipũména duticorere netõnʉcã́gʉ̃norẽ ĩñamasĩ, bapacʉtirijãña, bobooro netõã́rõ jĩĩrã. 15 Teero tiipacára, cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñatutirijãña. Cʉ̃ʉ̃rẽ biirope wedequẽnoña sĩcʉ̃ mʉ́ãya wedegʉre wederobirora.\\n16 Marĩ Õpʉ̃ basiro ãñurõ niirecʉtire maquẽrẽ ticogʉ́ mʉ́ãrẽ merẽã wáari, ãñurõ niirecʉtire maquẽrẽ ticorucujããrõ. Marĩ Õpʉ̃ mʉ́ã niipetirapʉre niiãrõ.\\n17 Yʉʉ Pablo ate niituredarire mʉ́ãrẽ ãñudutire ticogʉ, yʉʉ basirora jóaa. Yʉʉ jóarepũrĩcõrõ teero jóaa. Teero tiirá, mʉ́ã “cʉ̃ʉ̃rã́ jóayi” jĩĩ ĩñamasĩãdacu. 18 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo mʉ́ã niipetirapʉre ãñuré ticoaro.","num_words":250,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Daizeze Bedʼea jaradiabarirabasi poaga 1870de\\nNaara Atalaya ʉ̃tʉzedara 1879de ʉ̃tʉzesi\\nDaizeze Bedʼeabara jarasi Kristo beuda tẽãra jaradiabari zeriẽãta ʉ̃tʉzeita kristianorane eda, akʉza maʉ̃rabara Daizeze Bedʼeade wãrĩnu jarabʉta aña jaradiaibasi (Hechos 20:29, 30). Maʉ̃ra aripe berabarisi, kristiano zeriẽãbara, Jesude kĩrãkʼa odaẽbasi awuarabʉrʉ ãya ĩjãbʉtrʉ jaradiasida, mawũã kristianora zeriẽãta ũdubisida (2 Timoteo 4:3, 4). ¿Dayirãbara kʼãrẽa ĩjãpanʉ Daizeze Bedʼeara wãrĩnuta?\\nEwari arabasi Jeowaba wãrĩnu ʉ̃tʉzebita. Daizezebara jarasi naʉ̃ ewari jõbodoarera «jʉrʉdayi wãrĩnuta akʉza maʉ̃ra mejãchade eaba wãñi» (Daniel 12:4). Poaga 1870dera ẽbẽra wika ãba yi jʉrepanasi wãrĩnu kʼawuaita, mawũã ãyara kʼawuasida iglesiade jaradiabadara, Daizeze Bedʼeadeba jaradiaẽbasita. Maʉ̃ kʼãrẽa biʼia krĩchasida audre bia kʼawuaita Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉta, maʉ̃ba Jeowabara kʼarebasi iyi jaure zarẽãba.\\nYumakẽrãra kʼẽrẽpapanʉrãbara jʉrakʼawua akʉsida Daizeze Bedʼeara. Maʉ̃ra ẽbẽra Daizeze Bedʼea kʼawuabarirabara okĩrãne opanasi. Ãyara idi dayirãba opanʉ kĩrãkʼa, biʼia akʉpanasi Daizeze Bedʼeara. Ãya Daizeze Bedʼeadebemata bersikulo aba ũrĩẽbasibʉrʉ, jʉrʉpanasi awuruta ãyi kʼarebamarẽã audre biʼia ũrĩta, mawũã Daizeze Bedʼeade jarabʉ kĩrãkʼabasibʉrʉ, maʉ̃trʉ bʉpanasi ãyara. Mawũã Daizeze Bedʼeara iyidoba bedʼeabʉ kĩrãkʼabasi, mawũã ʉ̃tʉzebisida wãrĩnuta Daizeze trʉ̃ ʉ̃rʉ, akʉza Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ, akʉza Daizezeba ẽbẽrarãita kʼãrẽ krĩchabʉta naʉ̃ drʉaita, adewara beuda tẽã sãwũãbʉta, akʉza beudara jẽdababita. Mawũã biʼia jʉrʉdadeba kʼarebasi ẽdrʉita sewadeba (Juan 8:31, 32).\\nPoaga 1879dera, Daizeze Bedʼea jaradiabarirabara krĩchasida jõmaʉ̃ba kʼawuadamarẽã wãrĩnura. Maʉ̃ poagadeba yẽta idi dayirãba karta erpanʉta ojʉdrʉsida. La Atalaya Anunciando el Reino de Jehová *. Idi ewadera Daizeze Bedʼea wãrĩnu erpanʉrã, 240 pʉwʉrʉde jaradiapanʉ, bedʼea 750 awuara awuaraka. Mawũã jaradiadakabasi wãrĩnuarãra.\\n¿Jesu beuda tẽãra sãwũãsi Daizeze Bedʼea wãrĩnuara?\\n¿Sãwũã ʉ̃tʉzebisida Daizeze Bedʼeade wãrĩnu jarabʉra?\\n^ par. 6 Naʉ̃ kartara ẽbẽra bedʼeadera tradusidaẽ","num_words":235,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji COLOSSENSES 2\\n☰ COLOSSENSES 2 ◀ ▶\\n1 Enice jemaa mowooɡ̶otitiwaji meliodi me idinoniciwaɡ̶adi me ɡ̶adaxawani, codaa me jaxawa ɡ̶onioxoadipi ane niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Laodicéia, codaa minatawece eledi ɡ̶onioxoadipi ane diɡ̶icata me etidadi. 2 Jemaa mabo laaleɡ̶ena, codaa jemaa me ilaɡ̶atiwage igaataɡ̶a dinemaatiwage. Eleditace jemaa moyakadi moyowooɡ̶odi mida aneetege Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi Cristo aneotetema, ajemaa daɡ̶a nawienatakanaɡ̶a, amaleeɡ̶aɡ̶a eneɡ̶egi oyowooɡ̶odi Cristo, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nikee. 3 Cristo liciagi niɡ̶ina nakabakenaɡ̶anaɡ̶adi ane yomoke epoagi, igaataɡ̶a jiɡ̶iniaa ikee niɡ̶icoa niliicaɡ̶ajetecidi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶icoa ane diɡ̶icoateda monadi niɡ̶ina oko. Niɡ̶idiwa niliicaɡ̶ajetecidi idatawece niɡ̶ica lixakedi Aneotedoɡ̶oji, codaa me lowooɡ̶otakaneɡ̶egi ane yajigote oko.\\n4 Jao ɡ̶adeemiditiwaji amanagawini aɡ̶ica ane ɡ̶adinaaleni, aneetece niwitakeco, ibake niɡ̶inoa notaɡ̶a libinienaɡ̶a. 5 Igaataɡ̶a idaaɡ̶ida me leegitibigaɡ̶ajitiwaji, jeemitetece meite ee makaamitaɡ̶atiwaji, eliodi me idinitibeci me jibodicetibigaɡ̶aji me ɡ̶adilakiitiwagetiwaji, idokidata aneni, codaa me atitetiniwace, idioka limedi manakatoni Cristo.\\nAnodaaɡ̶ee ɡ̶odewiɡ̶a niɡ̶ina me ɡ̶odilaɡ̶atege Cristo\\n6 Leeɡ̶odi niɡ̶ijo anodaaɡ̶ee mabaatege Jesus Cristo me Ǥaniotagodi, odaa oleetibige midioka limedi me ɡ̶adexocitege. 7 Macataɡ̶a naɡ̶ana enanigije me ili leeɡ̶otedi litotitedi me ideite catinedi iiɡ̶o, odaa oleetibige midapaɡ̶a diiticogi me ɡ̶adexocitege Cristo, amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiliiteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Eledi ɡ̶adiciagi niɡ̶ina modabiteɡ̶etini diimigi ditibigimedi lipodaɡ̶aladi ane datiteti, joaniɡ̶idaaɡ̶ele me enitiwaji me ɡ̶adexocitege Cristo ane liciaceekawa niɡ̶ina diimigi lipodaɡ̶aladi, amaleeɡ̶aɡ̶a atitetitiwaji codaa midioka limedi manakatoni, anetiɡ̶adiiɡ̶axinitece. Odaa idioka limedi maniotagodeetalo Aneotedoɡ̶oji.\\n8 Adinowetitiwaji adiɡ̶ica aneo makaami nioɡ̶ododi leeɡ̶otedi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda, nowooko ane diɡ̶icata jaoɡ̶ate, ane ninaaletiniwace oko. Odiiɡ̶axinaɡ̶atece inokinoateda epaa lakataɡ̶a ɡ̶oneleegiwadi, lixaketedi ɡ̶oneleegiwadi, ane daɡ̶a icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Cristo. 9 Igaataɡ̶a Cristo liciagi Aneotedoɡ̶oji, aɡ̶ica ane diniwokotetece, codaa niɡ̶ijo malee yewiɡ̶a digoina iiɡ̶o me liciagi oko. 10 Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶ica anopootibige catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali codaa aɡ̶ica ane aniaditibige, leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Cristo, ane lacilo inoatawece niwicidi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, codaa minoatawece anida naɡ̶atetigi.\\n11 Leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Cristo, odaa micataɡ̶a daɡ̶akagiti ɡ̶adolaadi mijotaɡ̶a ane lakatigi jotigide loiigi Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ina natigide aɡ̶alee ɡ̶oneleegiwadi anoyakagidi ɡ̶adolaadi, pida niɡ̶ina natigide Cristo baɡ̶a yakagidi niɡ̶ica ane beyagi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali. Odaa jiɡ̶idaa meote me ɡ̶adiwokoni loniciwaɡ̶a ane beyagi ane idei catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali. 12 Odaa idaaɡ̶ee niɡ̶ijo naɡ̶adinilegenitiwaji, liciagi deɡ̶etiɡ̶adalicitiniwace, deɡ̶etiɡ̶adawanaɡ̶atitege Cristo, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ɡ̶adewikitacetiwaji niɡ̶ijo naɡ̶a yewiɡ̶atace Cristo, leeɡ̶odi me iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji meliodi loniciwaɡ̶a, codaa me iwaɡ̶ati me yewikatiditace Jesus.\\n13 Niɡ̶ijo jotigide akaami émaɡ̶aɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶otedi ɡ̶abeyaceɡ̶eco, codaa leeɡ̶odi me diɡ̶icata anenitege loiigi Aneotedoɡ̶oji, anidiwa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco miditaɡ̶a. Pida Aneotedoɡ̶oji eote Cristo me yewiɡ̶atace, codaa makaamitiwaji. Codaa ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ijoa ɡ̶abeyaceɡ̶eco. 14 Micataɡ̶a diɡ̶idiwa ɡ̶onaalewe miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, jinaaleweeɡ̶a leeɡ̶otedi ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Pida Aneotedoɡ̶oji ja yedia niɡ̶ijoa ɡ̶onaalewe, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ɡ̶onaalewetalo, leeɡ̶odi Cristo ja yedia ɡ̶onaalewe niɡ̶ijo me yeleotedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 15 Niɡ̶ijo naɡ̶a yeleotedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, Cristo ja iɡ̶eke niɡ̶ijoa ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, codaa niɡ̶ijo anida naɡ̶atetigi (ɡ̶oneleegiwadi codaa me niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a). Cristo noɡ̶a loniciwaɡ̶a, codaa ikeetediogi inatawece me niɡ̶ijaa anigaanyeɡ̶egi.\\n16 Enice jinaɡ̶a domaɡ̶a atacolitece niɡ̶ina anodi minoa eletidi ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶eco ane leeditibige mejiwaɡ̶atece. Owote niiɡ̶enatakaneɡ̶eco midi ica ane daɡ̶akati melici, macipeta, codaa minoa nokododi ane limedi nalokeco, codaa epenai gela, codaa modi minoa nokododi me inipenaɡ̶atini. 17 Niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco liciagi niɡ̶ina liwa oko ane jowooɡ̶otaɡ̶a mina menagi. Pida niɡ̶ini oko niɡ̶ini mejinataɡ̶a, odaa aɡ̶ica ane jaoɡ̶a daɡ̶a jiwinaɡ̶ata liwa. Cristo jiɡ̶ijoa menagi, odaa aɡ̶alee leeditibige daɡ̶a jotetenaɡ̶a niɡ̶ijoa nakataɡ̶a laxokodi ane liciagi niɡ̶inoa wa. 18 Jiniɡ̶ica mawiitetiwaji niɡ̶ina aneetaɡ̶awatiwaji mabataa, leeɡ̶odi me daɡ̶a iwitece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi, igaataɡ̶a diniwikodetibece inokina me lodoe oko, codaa doɡ̶etetiogi aanjotedi. Codaa niɡ̶ini oko mee Aneotedoɡ̶oji mepoka ikeeteta niɡ̶ijo oko niɡ̶ica ane leeditibige me jaoɡ̶a. Anaɡ̶axakeneɡ̶egi, pida aɡ̶ica jibaɡ̶ata, codaa lowooko liciaco lowooko niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. 19 Niɡ̶ini oko aɡ̶aleeɡ̶ica daɡ̶a yexogotege Cristo ane ɡ̶odacilo. Cristo eote inatawece lolaadi, ane loiigi, me idapaɡ̶a diiticogi me ili ane yemaa Aneotedoɡ̶oji me liciagi. Odaa idatawece ɡ̶odilaɡ̶atiwage leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Cristo, micataɡ̶a ɡ̶odolaadi mowidi laɡ̶aagetedi, pida oniditeci, leeɡ̶otedi ɡ̶odiniocidi inaaɡ̶inoa ɡ̶odomolokenali.\\nǤodeleo pida ja ɡ̶odewiɡ̶atace miniwataɡ̶a Cristo\\n20 Niɡ̶ida makaamitiwaji micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶ademaɡ̶awa Cristo. Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica anenitege liiɡ̶enatakaneɡ̶eco, codaa me niɡ̶inoa lakataɡ̶a niɡ̶ina oko. Enige, igaamee ina me ɡ̶adiciagi niɡ̶ina oko ane beyagi lakataɡ̶a digoina iiɡ̶o? Igaameetiwaji ina me iwitece icoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ina oko? 21 Igaataɡ̶a modi, “Jinaɡ̶abaata niɡ̶idi!”, migetaɡ̶a ina modi, “Jineɡ̶elici niɡ̶ida niweenigi!”, “Jiniɡ̶itineɡ̶eni niɡ̶idi!” 22 Niɡ̶ida nakatigi inoka eetece niɡ̶ina anicota me ma, micataɡ̶a niɡ̶ina niweenigi. Enice jinaɡ̶a iwitece niɡ̶inoa nakataɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niiɡ̶enatakaneɡ̶eco ane icoɡ̶otedigi minoataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi. 23 Ewi niɡ̶inoa nakataɡ̶a me latopiwatigi daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a, igaataɡ̶a odiiɡ̶enataka anodaaɡ̶ee me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji, pida odoɡ̶etetiogi aanjotedi, codaa odiiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶ee me idiniwikodenaɡ̶atibece, pida onowo me diniwikodetibigiwaji, codaa ɡ̶oniiɡ̶etoɡ̶owa me jiloikatitaɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶odoolatedi. Pida niɡ̶idiwa nakataɡ̶a aɡ̶etiɡ̶odaxawa me jakataɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a naɡ̶ani ɡ̶odaaleɡ̶ena anabeyaceɡ̶e ane yemaatibece meo ane beyagi.","num_words":708,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 3 DES - Gaji Sabado árĩcʉ̃ Jesu judio masa erã - Bible Search\\nMt 12.9-14; Lc 6.6-11\\n1Gaji Sabado árĩcʉ̃ Jesu judio masa erã buheri wihigue eja ñajapʉ daja. Eropigʉ mojoto bʉhadigʉ sã ero árĩpʉ. Eropirã iri wihi árĩrã Jesure ĩhanʉrʉñorã ĩgʉre weresãmorã. 2Sabado árĩcʉ̃ Jesu mojoto bʉhadigʉre ĩgʉ õagʉ iicʉ̃ ĩarã, “Mari soorinʉre Jesu mohmegʉ iimi,” arĩ weresãdiañorã Jesure. 3Eropigʉ õpa arĩpʉ Jesu mojoto bʉhadigʉre:\\n—Wahgãnʉgajaque. Arique õgue, arĩpʉ.\\nÕpa arĩtuha iri wihi árĩrãre werepʉ:\\n4—¿Sabado árĩcʉ̃ õarire iicʉ̃ õabeari? ¿Ñerire iicʉ̃pʉre õhari mʉa pepicʉ̃? Sabado árĩcʉ̃ masʉre masucʉ̃ õapũrica. Masʉre wejẽcʉ̃pʉre õabeaa, arĩ werepʉ Jesu erãre.\\nĨgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta yʉhribiriñorã. 5Erã eropa yʉhribiricʉ̃ ĩagʉ Jesu erãre ĩhamehtu erã mera guapʉ. Erã ĩgʉre peediabiricʉ̃ ĩagʉ Jesu erã mera bʉjawerepʉ. Eropigʉ mojoto bʉhadigʉre arĩpʉ:\\n—Mʉ mojotore sĩsirãbeoque, arĩpʉ ĩgʉre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ mojotore sĩsirãbeopʉ ĩgʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ta õari mojoto wayoro. 6Ĩgʉ ya mojoto õari mojoto wacʉ̃ ĩarã fariseo masa wiria wañorã. Wiria Herode curu majarã mera gamenere, “¿Dohpa ii ihĩ Jesure wejẽrãcuri?” arĩ weretamuñorã erã erã basi.\\nMasa bajarã ditaru tʉrogue árĩñuma\\n7-8Eropi Jesu ĩgʉ buherã mera ditaru tʉrogue wapʉ. Erã erogue wacʉ̃ ĩarã Galilea majarã masa bajarã erã pʉhrʉ nʉrʉsiañorã. Eropirã Judea yeba majarã, Jerusalén majarã, Idumea yeba majarã, Jordán waĩcʉriya gajipʉ masegue majarã, Tiro majarã, Sidón majarã ĩgʉre ĩarã wañorã ĩgʉ iirare peenijarã. 9Eropirã bajarã árĩñorã Jesu pohrore. Tuucãhmota nʉgajacãñorã. Eropigʉ Jesu ĩgʉ buherãre gasirure amuyudorepʉ ĩgʉ doaborore. 10Bajarã dorecʉrãre ĩgʉ õarã wacʉ̃ iicʉ̃ ĩarã gajirã dorecʉrã sã ĩgʉre pẽhrediañorã. 11Eropirã watẽa ñajasũnirã Jesure ĩarã ĩgʉ pohro mereja arĩñorã:\\n—Mʉhʉ Goãmʉ magʉ ãhraa, arĩ gaguiniguiñorã erã ĩgʉre.\\n12Eropigʉ erãre Goãmʉ magʉ ĩgʉ árĩrire turaro mera gajirãre weredorebiripʉ Jesu.\\nJesu ĩgʉ buherãre doce gohra beyeñumi\\nMt 10.1-4; Lc 6.12-16\\n13Eropigʉ Jesu ʉtãgʉgue mʉria ĩgʉ gamerãre sihupʉ. Ĩgʉ eropa sihubeocʉ̃ peerã ĩgʉ pohrogue ejañorã. 14Eropigʉ doce ʉmare ĩgʉ mera majarãre, ĩgʉ obeomorãre beyepʉ. Gaji macarigue ĩgʉ yare buherã wamorãre beyedobopʉ Jesu. 15Eropigʉ watẽare erã cóãburire apipʉ erãre. 16-19Oã árĩñorã doce gohra ʉma ĩgʉ beyenirã. Simo, Santiago Zebedeo magʉ, ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu, Andre, Felipe, Bartolomé, Mateo, Toma, Santiago Alfeo magʉ, Tadeo, Simo celote ya curu majagʉ, Juda Iscariote, oã nʉcʉre Jesu beyedobopʉ. Jesu Simore Pedro waĩyepʉ. Santiagore, Ñu mera Boanerges waĩyepʉ. Boanerges mari ya mera “bupu masa” waĩcʉma. Juda Iscariote Jesure ĩhaturirãre ĩhmubu árĩpʉ. Erãre beyedobotuha Jesu dijaha wihigue ñaja wapʉ.\\n—Jesu watĩ turari opami, arĩ weresãñuma masa\\nMt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10\\n20Eropi ero dipaturi masa bajarã gamenereñorã daja erã pohro. Eropirã ĩgʉ ĩgʉ buherã sã ne bamasibiriñorã. 21Eropirã Jesu acawererã ĩgʉ iirare peebeoñorã. “Jesu goroweregʉ wagʉ iimi,” masa arĩcʉ̃ peeñorã. Eropirã ĩgʉ pohrogue eja ĩgʉre aĩgãridiariñorã.\\n22Gajirãpʉ õpa arĩñorã:\\n—Beelzebú ĩgʉre eropa iicʉ̃ iicumi. Ĩgʉ watẽare cóãgʉ Beelzebú watẽa opʉ turari mera erãre cohãmi, arĩñorã Jerusaléngue arinirã judio masare buherãpʉ.\\n23Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesupʉ erãre sihubeo werenigui queoriñe mera werepʉ erãre.\\n—Watĩ ya turari mera watẽare cóãgʉ iibeaa. Watẽa erã basi cóãmasibeama. 24Eropirã yuju yeba majarã erã basi gamequeãrã iri yeba majarã pehrea wacoma. 25Eropirã yuju wihi majarã erã basi erã gamequeãrã iri wihi majarã pehrea wacoma. 26Eropigʉ ĩgʉ Satana watẽa opʉpʉ watẽare yʉre cóãdoregʉ, ĩgʉ basi ta gamequeãgʉ iibocumi. Eropigʉ ĩgʉ pehrea wabocumi.\\n27Õpa ta ãhraa watĩ turagʉre tarinʉgari werediacʉ̃: Wihi opʉre turagʉre diribigʉ, yajari masʉ ĩgʉ ya wihire ñajaja yajamasibeami. Ĩgʉre ĩgʉ dirira pʉhrʉ tamerare ñajaja yajamasimi ĩgʉre, arĩ werepʉ Jesu. Eropa arĩ werepʉ watĩre ĩgʉ tarinʉgarare weregʉ. Watĩ turagʉ árĩquerecʉ̃ ta Jesu ĩgʉre tarinʉgami watẽare cohã wiugʉ.\\n28Eropigʉ arĩnemopʉ Jesu:\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Árĩpehreri masa erã ñeri iicʉ̃ sãre, erã wereniguicʉ̃ sãre Goãmʉ cãdijimasimi. 29Eropa cãdijiqueregʉ ta Espíritu Santore erã ñero wereniguicʉ̃ iri tamerare ne cãdijisome. Erã eropa arĩra waja eropa dipuwajacʉniguicãrã árĩrãcoma, arĩpʉ Jesu erãre.\\n30Jesu Espíritu Santo turari mera mohmequerecʉ̃ erãpʉ “Watĩ turari mera mohmemi,” arĩñorã. Erã eropa arĩra waja Jesu eropa arĩ werepʉ erãre.\\nJesu acawererã ĩgʉre sihurã erañuma\\nMt 12.46-50; Lc 8.19-21\\n31Eropirã Jesu pagʉ porã ĩgʉ pago mera erañorã. Eropa erarã disiporogue niguirã gajirãre sihudoreñorã ĩgʉre. 32Eropirã masa ĩgʉ pohrogue doarã wereñorã ĩgʉre.\\n—Mʉ pago mʉ pagʉ porã mera disiporogue sihuma mʉre erã, arĩñorã.\\n33Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesu erãre buhebu:\\n—¿Noa ãhriri yʉ pago yʉ pagʉ porã sã mʉa ĩacʉ̃? arĩpʉ.\\n34Eropa arĩgʉ ĩgʉ pohro doarãre ĩagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Oã ãhrima yʉ pago, yʉ pagʉ porã dopa árĩrã. 35Goãmʉ gamerire iima oã. Eropa ta iirã yʉ pagʉ magʉ, yʉ pagʉ mago, yʉ pago iro dopa ãhrima, arĩ buhepʉ Jesu erãre.","num_words":685,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 1, Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) | Chapter 1 | The Bible App | Bible.com\\nBible LanguageCubeoChange Language\\nCUBNT Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo\\nJʉ̃menijicʉi yávaiye põeteino\\n(Mt 3.1; 11.27; Mr 1.4; Lc 3.1-2; 10.22; Col 1.15-17; He 1.2; 1 Jn 1.1-2; Ap 19.13)\\n1Mamarʉmʉre cãreja jãravʉre cʉed̶aquiye jipocai, cʉrejaquemavʉ majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ. Jʉ̃menijicʉque cʉrejaquemavʉ. Aru Jʉ̃menijicʉ baju barejaquémavʉ ʉ̃. 2Mamarʉmʉmiata jãravʉre cʉed̶aquiye jipocamiata, Cristorecabe cʉcʉ bácʉ Jʉ̃menijic��que. 3Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi caiyede cʉed̶are d̶aimʉ mácʉ. Ʉ̃́re põevare, ãimarare, aru caijĩe coapa cʉed̶are d̶arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. Ʉ̃i cʉed̶abedu, ye cʉbejebu. 4Ʉ̃́recabe cʉre d̶ayʉ bácʉ põevare apʉrivʉre, ʉ̃i d̶aicõjeimarare. Yópe pẽoiye jã́re d̶aiyepe põevare, nopedeca Cristo põevare coreóvare d̶arejaquemavʉ jãve baju. 5Yópe ñami jã́mene d̶aiyepe põevare, nopedeca ijãravʉcavʉ ne ãmeno d̶aiyeque jãvene coreóvabede d̶aimaramu. Ʉbenita Cristo, pẽoinope, darejaquemavʉ ijãravʉi, ñeminitucubʉpe, ãmecʉrijãravʉi, coreóvare d̶acʉyʉ põevare jãve bajure. Aru pẽoiyede cod̶avainope teino coyʉiye jãvene vainí tʉrĩduyama ijãravʉcavʉ ãmeno d̶aivʉ. Ʉbenita ʉ̃i coyʉiye jãvene vainí tʉiye majibenama.\\n6-7Põevare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉre Cristore jã́d̶ovaiyʉcʉ, Juan Bautistare coyʉicõjenejamed̶a Jʉ̃menijicʉ. Juan Bautista coyʉcʉdarejaquemavʉ ijãravʉi iye coyʉiyede, Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶aiye báquede ʉ̃́re Cristorã, caivʉ põevare ne jápiarĩ jʉ arãjiyepe ayʉ iye yávaiye méne. 8Ñai Juan Bautista Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ baju, Cristo baju, ãmenejamed̶a ʉ̃. Quéda Cristorã, Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ bajura, coyʉcʉdayʉ barejámed̶a ʉ̃. 9Cristorecabe dayʉ bácʉ ijãravʉi coreóvarĩ bʉojare d̶acʉyʉ caivʉ põevare Jʉ̃menijicʉi dápiainore jãve bajure.\\n10Cristo cʉrĩdurejamed̶a ijãravʉi. Jʉ̃menijicʉi cʉed̶are d̶aimʉ mácʉvacari ijãravʉre, ʉ̃́re coreóvabedejaquemavʉ ijãravʉcavʉ. 11Ʉ̃ jino dijãravʉ ʉ̃i cʉed̶aino mácarõi, darĩdurejaquemavʉ ʉ̃. Ʉbenita ʉ̃́re jacopʉbedejaimad̶a obedivʉ ʉ̃ jina mariduivʉvacari. 12Ʉbenita apevʉ nácavʉ jãve coreóvarĩ jacopʉrĩ ʉ̃́re jʉ aivʉre Jʉ̃menijicʉi mára teicõjenejaquemavʉ Cristo. 13“Yʉre jápiarĩ jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi mára tejarãri na”, ʉ̃i que aino, maja põeva maje jʉed̶ocʉvarõpe ãmevʉ no. Aru maja põeva, “Jʉ̃menijicʉi mára teiyʉrĩ, ʉ̃i mára tenajaramu”, maje aiyepe ãmevʉ no. Aru nomiói márepacʉi jʉed̶ocʉvaiyʉepe máre ãmevʉ no. Quénora “Yʉre jãve baju jápiarĩ jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi mára tejarãri na. Jʉ̃menijicʉi mára baju tejarãri na”, arejaquemavʉ ʉ̃.\\n14Majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ põetedejaquemavʉ dijãravʉi. Majaque cʉrejame ʉ̃, põecʉpe páyʉ. Ʉrarõ baju ʉrĩ majare, d̶acaibi méne. Aru ʉ̃́vacari jã́d̶ovarejame majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve matʉiyede. Meacʉ bajube ʉ̃. Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i parʉéde jímʉ mácʉi parʉéde jã́rejacarã ñʉja. Cũinácʉbe Jʉ̃menijicʉi mácʉ baju. Cũinácʉrabe ʉ̃. 15Juan Bautista coyʉrejame ʉ̃i borore ʉ̃́re jã́riburu yóboi. Yópe arĩ, cod̶oboborejame põevare:\\n—Ñaime mʉjare ji coyʉvaimʉ ji ávaiyepe: “Ji yóboi dacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ji põetequiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ ʉ̃, ji mʉjare ji coyʉvaimʉ. Ji jipocacacʉbe ʉ̃. Yʉre vainí tʉibi ʉ̃. Caiyede cʉed̶aquiye jipocai cʉrejaquemavʉ ʉ̃”, acacʉ yʉ mʉjare, arejame Juan Bautista.\\n16Ʉrarõ ʉ̃i ʉe boje, mearo d̶acaibi caivʉ majare. Obedinʉmʉa ména cʉre d̶aibi majare. Obedinʉmʉa bedióva mearo d̶acavaibi, cad̶atecʉyʉ majare. 17Jʉ̃menijicʉi coyʉrĩburu yóboi Moisés bácʉre ʉ̃i d̶aicõjeiyede põevare, ména cʉre d̶aicõjeino majare buenidurejaquemavʉ Moisés bácʉ. Ʉbenita Jesucristo barejáme majare Jʉ̃menijicʉi ʉede jã́d̶ovañʉ. Majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve jã́d̶ovarejame Jesús. 18Jã́imʉ ãmemi Jʉ̃menijicʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi mácʉ cũinácʉra, ʉ̃́vacari Jʉ̃menijicʉ baju, majepacʉque cʉcʉ, majare coreóvare d̶acʉdarejame ʉ̃ Jʉ̃menijicʉre. Edarĩ, jípacʉ jiede coyʉcʉedarejame ʉ̃.\\nJuan Bautista ʉ̃i memecaino Jesucristore\\n19Ina judíova Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ jẽniari jã́icõjeni jarorejaimad̶a Juan Bautistare. Sacerdotevacavʉ aru Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine memeipõevacavʉ, levita ãmicʉriyajubocavʉ, jarorejaimad̶a ina jabova, “¿Ñamenʉ mʉ?” ne arĩ jẽniari jã́rajiyepe aivʉ ʉ̃́re. Que arĩ, yécʉ põecʉpe páyʉre majiyʉrejaquemavʉ na. 20Juan Bautistacapũravʉ nuriéna coyʉrĩ jebedejame náre.\\n—Cristo ãmevʉ yʉ. Jʉ̃menijicʉi epeimʉ, jabocʉ bacʉyʉ́, ãmevʉ yʉ, arejame náre.\\n21—¿Dinʉmʉ ñamenʉ mʉ? Cristo ãmevʉ mʉ. ¿Elíarʉ̃ mʉ? arejaima ina sacerdoteva.\\n—Ʉ̃ ãmevʉ yʉ, arejame.\\n—¿Ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bacʉyʉ́, majeñecuva mácavʉ “edacʉyʉ”, ne ávaimʉrʉ mʉ? arejaima ʉ̃́re cojedeca.\\n—Ʉ̃ ãmevʉ yʉ, arejame náre.\\n22—¿Dinʉmʉ ácʉpe páyʉrʉ̃ mʉ? Ñʉjare cũiná coyʉjacʉ mʉ, ñʉjare jẽniari jã́icõjeivʉre ñʉje coyʉrãjiyepe. ¿Aipe ayʉrʉ̃ mʉ? ¿Yécʉrʉ̃ mʉ? arejaima ʉ̃́re ina sacerdoteva.\\n23Ʉ̃́capũravʉ coyʉrejame náre yópe arĩ, ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coy��caipõecʉ bácʉ, Isaías ãmicʉcʉ bácʉ ʉ̃i toivaiye báqueque:\\n—Yʉrecabu Isaías bácʉ ʉ̃i toivaimʉ mácʉ: “Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõecʉ cod̶oboboyʉre jápiarãjarama põecʉbenoi: ‘Mead̶ajarã mʉje ũmene, copʉ etaburĩ maje jabocʉre, nopedeca mʉje mead̶aiyepe daimare, ñai ʉ̃mʉ, mʉje pued̶aimʉ, ʉ̃i daquiye jipocai. Que d̶arĩ dajocajarã mʉje ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ macʉyʉ́ ʉ̃i daquiye jipocai, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i copʉ etaquiyepe aivʉ mʉjare’ ”, arejame náre Juan Bautista.\\n24Ina fariseovai jaroimara Juan Bautistare are nʉri jẽniari jã́rejaima:\\n25—Mʉ Cristo ãmevʉ. Elías ãmevʉ mʉ. Aru ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bacʉyʉ́ ãmevʉ mʉ. ¿Dinʉmʉ aipe teni põevare Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovañʉrʉ mʉ ocoque? arejaima ina fariseovai jaroimara.\\n26Juan Bautista arejame náre:\\n—Yʉrecabu põevare jã́d̶ovañʉ Jʉ̃menijicʉre ocoque. Ʉbenita cũinácʉ cʉbi mʉje jẽneboi, mʉje coreóvabemʉ. 27Ji yóboi dacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ji pʉeno parʉcʉ bacʉyʉ́me. Caivʉ pʉeno meacʉ bajube ʉ̃. Yʉ́capũravʉ pare ʉ̃i cãchinocacʉbu. Que baru ʉ̃́re cad̶ateni bʉojabevʉ yʉ. Pʉ oarĩ bʉojabevʉ yʉ duayʉ ʉ̃i cʉraidoa bʉoimeare, arejame náre.\\n28Caiye iye vaidéjavʉ̃ Betania ãmicʉrõi, Jordán ãmicʉriya jia aviá daidʉve ẽcarʉi, Juan Bautista ʉ̃i jã́d̶ovare cuiyede põevare Jʉ̃menijicʉque ocoi nore.\\nJesús Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ovejajĩcʉpe, jarʉvacʉyʉ põeva ne ãmeina teiyede\\n29Cõmiáijãravʉi yópe barejávʉ̃. Juan Bautista jã́rejame Jesúre dayʉre ʉ̃i yebai. Ʉ̃́re jã́ri, arejame ñʉjare:\\n—Jã́jara mʉja. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ijãravʉi, jarʉvacʉyʉ põeva ne ãmeina teiyede. Yópe sacerdoteva ne boaiyepe ovejajĩnare, jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i ãrʉmetequiyepe aivʉ põeva ne ãmeina teiyede, nopedeca ñai Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre boarĩ́ jarʉvarãjarama põevare boje, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe aivʉ põeva ne ãmeina teiyede. Que baru põeva ne ãmeina teiyede mead̶aipõecʉbe ʉ̃. 30Ñaime mʉjare ji coyʉvaimʉme ji ávaiyepe: “Ʉ̃ ji yóboi dacʉyʉme. Ʉbenita ji põetequiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ. Que baru yʉre vainí tʉibi ʉ̃. Caiyede cʉed̶aquiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ”, mʉjare acacʉ yʉ. 31Mamarʉmʉre yʉ máre coreóvabetecacʉ ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉi mácʉre. Ʉbenita põevare Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovacʉdacacʉ yʉ ocoque, Israecavʉ ne coreóvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re, Jʉ̃menijicʉi mácʉre, arejame ñʉjare, ʉ̃́cavʉre, Israecavʉre, Juan Bautista.\\n32-33Yópe arĩ, ʉ̃i majiéde coyʉrejame ʉ̃:\\n—Yʉ máre ʉ̃́re coreóvabecʉ cãreja, “Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ bajʉbí ʉ̃”, abetecacʉ yʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ, yʉre jã́d̶ovaicõjeñʉ mácʉ põeva Jʉ̃menijicʉ jina teiyʉrivʉre ʉ̃́re ocoque, yópe arĩ coyʉáme yʉre: “Jã́cʉyʉmu mʉ ji Espíritu Santo tubacʉẽmeñʉre cũinácʉ ʉ̃mʉra aru cʉcʉre ʉ̃́que. Ñai ʉ̃mʉ, ʉ̃́recabe põeva jina teiyʉrivʉre yʉre jã́d̶ovacʉyʉ Espíritu Santoque”, áme yʉre Jʉ̃menijicʉ. Quédeca ʉ̃i aiye báquepe, Jesúrã ñai Espíritu Santo tubacʉẽmeñʉre jurecope cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ jã́cacʉ yʉ. Aru ñai Espíritu Santo cʉ́teame ʉ̃́que. 34Yʉ́capũravʉ majivʉ, ji jã́iye báque boje. Que baru coyʉyʉbu mʉjare. Ñai ʉ̃mʉ, mʉjare ji coyʉvacamʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉbe ʉ̃, arejame Juan Bautista.\\nJesús ʉ̃i mamarʉmʉ bueimara\\n35Cõmiáijãravʉi Juan Bautista cʉrejame nore cojedeca ñʉja pʉcarã ʉ̃i bueimaraque. 36Que teni Jesús noi vaiyʉ́re jã́ri, arejame ñʉjare:\\n—Ʉ̃́re jã́jara mʉja. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ. Yópe sacerdoteva ne boaiyepe ovejajĩnare, jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre, nopedeca ñai Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre boarĩ́ jarʉvarãjarama põevare boje, arejame ñʉjare Juan Bautista.\\n37Ʉ̃i que aiyede jápiaivʉ, Jesúque nʉrejacarã ñʉja. 38Jesús núcʉnʉri, copedini, ñʉjare jẽniari jã́rejame:\\n—¿Aru mʉja yéde voivʉrʉ̃? arejame Jesús.\\n—Mʉ, bueipõecʉ, ¿ã́ri cʉcʉrʉ̃ mʉ? arejacarã ñʉja Jesúre.\\n39—Yʉ́que jã́radajarã mʉja, arejame ñʉjare Jesús.\\nÑʉje nʉiyede ʉ̃́que, yóvaicʉvaiora nainú marejávʉ̃. Ʉ̃́que nʉri, ʉ̃i cʉrõi jã́ri, cʉrejacarã ʉ̃́que dijãravʉ joarõ.\\n40Cũinácʉ ñʉja pʉcarã Juan Bautistare jápiaivʉ bácavʉcacʉ aru Jesúque nʉivʉ bácavʉcacʉ Andrés ãmicʉcʉ barejáme, Simón Pedroi yócʉ. 41Cũiná, Andrés vocʉnʉrejame ʉ̃i mamicʉ Simóre. Eayʉ bácʉ, arejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Mesíare, Jʉ̃menijicʉi epeimʉre, põevare mead̶aipõecʉre, eavʉ ñʉja, arejamed̶a Andrés.\\nMesías aino, Cristo aiyʉrõtamu. 42No yóboi Andrés jíbʉcʉre nʉvarejamed̶a Jesús yebai. Jesús, Simóre jã́ri, yópe arĩ coyʉrejame:\\n—Simómu mʉ. Mipacʉ ãmicʉbi Juan. Ʉbenita Cefas ãmidoimʉ mac��yʉ́mu mʉ, arejame Jesús.\\nCefas aino, Pedro ainotamu. Aru nóvacari cʉ̃rabo aiyʉrõtamu.\\nJesús ʉ̃i “Dajarã” aino Felipede, Natanaene máre\\n(Mt 16.15; Mr 8.29; Lc 9.20)\\n43Cõmiáijãravʉi Galilea ãmicʉrijoborõi nʉcʉyʉ barejáme Jesús. Nʉñʉ, Felipede copʉrejame ʉ̃:\\n—Yʉ́que dajacʉ mʉ, arejame Felipede Jesús.\\n44Betsaida ãmicʉriĩmarocacʉ barejáme Felipe. Andrés aru Pedro ne ĩmarocacʉ barejáme. 45Dinʉmʉre Natanaene vocʉnʉrejamed̶a Felipe. Ʉ̃́re eayʉ, coyʉrejamed̶a:\\n—Ñaine, Moisés bácʉ aru ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne toivarĩ coyʉvaimʉre eavʉ ñʉja. Moisés bácʉ ʉ̃i toivaiye báquede Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede toivarejaquemavʉ ʉ̃́ra. Ʉ̃́tame Jesús Nazarecacʉ, Joséi mácʉ, arejamed̶a Natanaene Felipe.\\n—No ĩmaro Nazarede põeva meara, apevʉre cad̶ateivʉ, cʉbema na, arejamed̶a Natanael.\\n—Dinʉmʉ jã́cʉdajacʉ mʉ mi baju, arejamed̶a ʉ̃́re Felipe.\\nJã́radarejaima ina pʉcarã. 47Náre edaivʉre jã́ri Jesús, yópe arejame Natanaena:\\n—Majecʉ, israevacacʉ baju, edaibi ʉ̃. Borocʉbecʉ bajube ʉ̃, arejame Jesús, Natanaene jã́ñʉ.\\n48—¿Aipe teni yʉre majitecʉrʉ̃ mʉ? arejame Jesúre Natanael.\\n—Mʉre Felipe ʉ̃i cutubede cãreja jã́vʉ yʉ. Higueracʉ cãchinoi dobatevʉ mʉ, arejame Natanaene Jesús.\\n49—Mʉ, bueipõecʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉbu mʉ. Ñʉja Israecavʉ ñʉje jabocʉbu mʉ, arejame Jesúre Natanael.\\n50Quénora Jesúcapũravʉ arejame ʉ̃́re:\\n—¿“Jocʉcʉ cãchinoi mʉre jã́vʉ” ji aiyede, “Jʉ̃menijicʉi mácʉbu mʉ”, ayʉrʉ̃ yʉre? Pʉeno ji apejĩe parʉé ji d̶aquiyede jã́cʉyʉmu mʉ. 51Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõ vorĩ nʉinore jã́rajaramu mʉja. Nore Jʉ̃menijicʉi ángeleva, jõd̶aivʉre aru mʉivʉre jã́rajaramu mʉja. Aru ne coricai cʉcʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, arejame ñʉjare Jesús.","num_words":1291,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.012,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 15 BSNNT - Fariseo masa, to yicõari Dios ĩ - Bible Search\\n1Fariseo masa, to yicõari Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñacama. Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n2—¿No yirã mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yibeati mʉ buerimasa? Ĩna baroto rĩjoro, ĩna ãmori coemasiriarore bajiro coebeama ĩna —ĩre yicama ĩna.\\n3To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare cʉdirã ñari, Dios ĩ rotimasusejʉarema cʉdibeaja mʉa. 4Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. 5-6Mʉajʉama, ado bajirojʉa rotiaja mʉa: “Ĩ ye rãca ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja. ‘Yʉ gajeyeũni yʉ cʉose Diore yʉ ĩsiroti rĩne ñaja. To bajiri mʉare ejarẽmomasibeaja yʉ’ yicõari, ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja”, yirotiaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare cʉdirã ñari, Dios ĩ rotisejʉarema cʉdibeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ñie vaja maja Dios oca”, yirã yaja mʉa. 7“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i, mʉa bajirotire quẽnaro tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi:\\n8“Ĩna oca masune yirã, quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ bojarore bajiro tʉoĩabeama.\\n9Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñumi Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —yigoticami Jesús.\\n10To ĩ yiro bero, masare jicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Yʉre ajicõari, quẽnaro ajimasiña mʉa. 11Dios ĩ ĩajama, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmo coemenane mani base sʉori me rojose yirãja mani. Rojose tʉoĩacõari, rojose mani ñagõsejʉa ñaja rojose mani yise. “Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãja mani”, yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n12To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:\\n—¿Tire mʉ gotisere fariseo masa mʉre ĩna ajijũnisinisere masibeati mʉ? —ĩre yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa.\\n13To bajiro yʉa yiro, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Ĩ ya vesejʉ ote ĩ otere tʉ vidi ti judijama, ti ñe rãcajʉne vʉereacõarʉcʉmi. To bajirone yirʉcʉmi yʉ jacʉ quẽne. “Yʉ yarã me ñaama” yigʉ ñari, ĩnare reacõarʉcʉmi Dios. 14To bajiri fariseo masare tʉoĩagüibesa mʉa. Ĩna ñarãma ĩamena gãjerã ĩamenare tʉ̃a vanare bajiro bajirã. Sĩgʉ̃ ĩabecʉ, gãji ĩabecʉre ĩ tʉ̃avajama, gojejʉ reasãcõanama ĩna jʉarãjʉne. To bajiri rojose ĩna bajirotire masirã ñari, ĩnare tʉoĩagüibesa mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n15To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Pedro:\\n—Mʉ gotimasiosere quẽnaro yʉare gotirẽtobuya —ĩre yicami.\\n16To ĩ yisere ajicõari,\\n—¿Ajimasibeati mʉa quẽne? —yicami. 17-18—Mʉa basãse mʉa gʉdajoajʉ vatoja ti. Tijʉ bero, rẽtobudiroja ti. To bajiri mʉare rojose yimasibeaja ti. To bajiboajaquẽne, mʉa ñagõjama, tʉoĩacõari, ñagõaja mʉa. To bajiri rojose mʉa tʉoĩajama, ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãja mʉa. ¿Tire quẽnaro ajimasibeatique mʉa? 19Masa, rojose tʉoĩacõari, ado bajise rojose yirãma: Gãjerãre sĩarãma ĩna. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma. Juarudirãma. Socarãma ĩna. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. 20To bajise rojose yirãma masa, rojose tʉoĩacõari. Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãma. Baroto rĩjoro, ãmori mani ñicʉa ĩna coemasiriarore bajiro coebeti sʉori me, rojose tãmʉorʉarãma masa —yʉare yicami Jesús.\\n21Gotigajanocõari, yʉare ũmato vacoacami Jesús, Tiro, to yicõari Sidón vãme cʉti macari tʉjʉ vana. 22Tojʉ yʉa ejaro bero, sĩgõ cananeo maso, Jesús tʉjʉare avasã vadicamo so:\\n—Yʉ ʉjʉ, David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña. Yʉ maco so ʉsʉjʉ vãti sãñagõ ñaamo. To bajiri bʉto rojose tãmʉoamo —Jesúre yigoticamo so.\\n23To bajiro so yiboajaquẽne, sore cʉdibeticami Jesús. To bajiri ado bajiro Jesúre yicajʉ yʉa, ĩ buerimasajʉama:\\n—Sore varotiya mʉ. Gõjanabioro manire avasã sʉyaamo —ĩre yiboacajʉ yʉa.\\n24To bajiro yʉa yirone, ado bajiro sore yicami Jesús:\\n—Yʉ yarã jud'io masa, oveja mavisiarãre bajiro bajirãma. Ĩnare yʉre ejarẽmoroticõacami Dios —sore yicami Jesús.\\n25To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejacamo so, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ado bajise ĩre yicamo:\\n—Yʉ ʉjʉ, yʉre ejarẽmoña —ĩre yicamo so.\\n26To bajiro so yiboajaquẽne, ado bajiro sore yicami Jesús:\\n—To bajiro yʉ yijama, rĩamasa ĩna basere ẽmacõari, yaiare ecagʉre bajiro yigʉja yʉ —sore yicami.f\\n27To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicamo so:\\n—Yʉ ʉjʉ, riojo gotiaja mʉ. To bajiboarine ĩna ʉjarã ĩna bavẽjasere barãma yaia —Jesúre ĩre yicamo so. “Yʉa quẽne, jud'io masa me ñaboarine, mojoroaca yʉare mʉ ejarẽmojama, quẽnaja” yigo, to bajise ĩre yicamo so.\\n28To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús:\\n—“Yʉre ĩamaicõari, ejarẽmorʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩa tʉjabeco masu ñaja mʉ. To bajiro mʉ yitʉoĩase ñajare, mʉ maco ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire ĩre burocacõaja yʉ —sore yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, quẽnaejacoasuju so, vijʉ ñario.\\n29To ĩ yiro bero, Galilea vãme cʉtirita tʉjʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, burojʉ majacajʉ. Tojʉ maja, joe jeaejacõari, ejarũjucoacajʉ. 30To yʉa bajiro ĩacõari, Jesús tʉre jãjarã masa ejacama, rijaye cʉtirãre juaejarã. Ĩna juaejacana ado bajiro bajirã ñacama: Rujasagueri vana, jeariarã, ĩamena, ñagõmena, to yicõari, jãjarã gajeye rijaye cʉtirã ñacama. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ĩnare catiocami Jesús. 31Ñagõmena ñaboariarã, ñagõcoacama. Rujasagueri vaboariarã, quẽnaro vacama. Ĩamena ñaboariarã, ĩacoacama. Jeariarã quẽne, quẽnaejacoacama. To bajiro bajisere ĩacõari, no yimasibeticama masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna, “Ĩ ñagʉ̃mi quẽnaro yigʉ, jud'io masa yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ” yirã.\\n32Ĩ buerãre yʉare jicõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Ado ñarãre ĩamaiaja yʉ. Idiarʉ̃mʉ tʉsajʉ yuja, yʉ rãca ĩna ñaro. To bajicõari, bare maama. Bamenane ĩna ya virijʉ ĩna tudiasere bojabeaja yʉ. Ĩnare yʉ tudirotijama, bamenane ĩna vajama, varũtu vanane, ñiorijarã ñari, rijavẽjaborãma —yʉare yicami Jesús.\\n33To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:\\n—Ado, masa manojʉ ñaja. No bajiro masa ñaro cõro ĩna barotire bare bʉjamasiña manoja —ĩre yicajʉ yʉa.\\n34To yʉa yirone,\\n—¿No cõro jairo pan cʉoati mʉa? —yʉare yicami.\\n—Cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñaja. To yicõari, vai mojoroaca ñaama —ĩre yicajʉ yʉa.\\n35To yʉa yirone, rʉ̃cacane masare rujiroticami Jesús. 36To yicõari, pan cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñasere, vaire quẽne juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnacami. To yicõari, tire iguesurebatecõari, yʉare ĩsicami. To bajiri yʉajʉa, rujirãre ĩnare ĩsibatocajʉ yʉa yuja. 37Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano baʉsʉcʉtijedicõacama. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere yʉa juarẽojama, cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ. 38Tire bacana cuatro mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa. 39To yigajanocõari, masare tudiroticami Jesús. To baji, cũmuane Magadán vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa.","num_words":996,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 2 TESALONICENSES 3\\nPablo quẽꞌrã sẽrĩbosadutiꞌque niꞌi\\n1 Acawererã, mʉsãrẽ aꞌtiro nitʉorãti. Ʉ̃sã ye niatjere sẽrĩbosaya. Aꞌtiro sẽrĩña. “Na marĩ wiogʉ ye quetire werecã, pãjãrã masã na weresere ẽjõpeoato”, ni sẽrĩbosaya. Tojo nicã mʉsã weeꞌcaronojõ “Narẽ tʉꞌoato”, ni sẽrĩbosaya. 2 Nipeꞌtirãpʉta Jesucristo yere ẽjõpeotima. Tojo weerã apeye quẽꞌrãrẽ sẽrĩbosaya. Masã ñaꞌarã ʉ̃sãrẽ ñaꞌarõ weeticãꞌto nírã, sẽrĩña.\\n3 Marĩ wiogʉ cʉ̃ “Weegʉti” níꞌquere weeticã weesome. Cʉ̃ mʉsãrẽ wãcũtutuacã weegʉsami. Wãtĩrẽ cãꞌmotaꞌagʉsami. 4 Ʉ̃sã weedutiꞌquere mʉsã queoro weerã weeꞌe. Tere Õꞌacʉ̃ weetamuse meꞌrã añurõ weenuꞌcũrãsama, ni ẽjõpeoꞌo. 5 Jesucristo mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ maꞌimi nisere masĩcã weeato. Tojo nicã cʉ̃ wãcũtutuaꞌcaronojõ mʉsãrẽ wãcũtutuacã weeato.\\nPablo “Daꞌrawapataꞌaya” nise niꞌi\\n6 Yʉꞌʉ acawererã, Jesucristo marĩ wiogʉ ʉaronojõ mʉsãrẽ dutirãti. Ãpẽrã Jesucristore ẽjõpeorã mʉsã meꞌrã nirã́ nijĩsijasama. Ʉ̃sã topʉ dutiꞌquere weesirututisama. Na meꞌrã baꞌpati, ne ninemoticãꞌña. 7 Mʉsã masĩsaꞌa. Ʉ̃sã topʉ nírã weeꞌquere ĩꞌacũurõʉaꞌa. Topʉ nírã, tojo nibajaqueꞌatitiwʉ. 8 Ne niꞌcʉ̃rẽ wapayetimirã, tojowaro baꞌatiwʉ. Aꞌtiro peꞌe weewʉ. Mʉsãrẽ caribosĩꞌrĩtirã, ñamirĩ, ʉmʉcori yóacãta daꞌrawʉ. 9 “Ʉ̃sã buꞌese wapa ʉ̃sãrẽ baꞌase oꞌoya” nita basiomicã, ne weetiwʉ. Mʉsãrẽ añuse queose oꞌosĩꞌrĩrã, ʉ̃sã basu daꞌrawʉ. 10 Mʉsã meꞌrã nírã, aꞌtiro dutiwʉ. “Noꞌo daꞌrasĩꞌrĩtigʉnojõrẽ ne baꞌase ecaticãꞌña”, niwʉ̃. 11 Ʉ̃sã mʉsã ye quetire aꞌtiro tʉꞌowʉ. Niꞌcãrẽrã mʉsã waꞌtero nirã́ nijĩsija niapãrã. Daꞌratimirã, ãpẽrãrẽ ucjasijapãrã. 12 Marĩ wiogʉ Jesucristo dutiro meꞌrã tojo weesetirãrẽ wererãti. Ãpẽrãrẽ ucjaro marĩrõ na baꞌatjere, narẽ dʉꞌsasenojõrẽ daꞌrawapataꞌameꞌrĩcãꞌto.\\n13 Yʉꞌʉ acawererã, mʉsã peꞌe caributiro marĩrõ añurõ weenuꞌcũcãꞌña. 14 Noꞌo ʉ̃sã aꞌti pũrĩpʉ dutioꞌosere weetigʉnojõrẽ “Cʉ̃ nimi”, ni masĩña. Cʉ̃rẽ bopoyaro yʉꞌrʉato nírã baꞌpatiticãꞌña. 15 Mʉsã tojo baꞌpatitimirã, cʉ̃rẽ ĩꞌatuꞌtirã weronojõ tʉꞌoñaꞌticãꞌña. Mʉsã acaweregʉre weronojõ peꞌe añurõ weeato nírã weremeꞌrĩcãꞌña.\\nPablo añudutitʉoꞌque niꞌi\\n16 Marĩ wiogʉ cʉ̃ basu marĩrẽ ejerisãjãse oꞌogʉ aꞌtiro weeato. Noꞌo deꞌro mejẽcã waꞌacã, mʉsãrẽ ejerisãjãse oꞌonuꞌcũcãꞌto. Marĩ wiogʉ mʉsã nipeꞌtirã meꞌrã niato.\\n17 Yʉꞌʉ Pablo basu aꞌte añudutisema ojaꞌa. Yʉꞌʉ nipeꞌtise pũrĩrẽ ojawʉaronojõta ojaꞌa. Yʉꞌʉ aꞌtiro diaꞌcʉ̃ papera oꞌógʉ ojaꞌa. Tojo weerã mʉsã “Cʉ̃́ta ojapĩ”, ni masĩrãsaꞌa. 18 Marĩ wiogʉ Jesucristo mʉsã nipeꞌtirãrẽ añurõ weenuꞌcũcãꞌto.","num_words":303,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 2 TIMOTEO 1\\n1 Yʉ, Pablo, Dios cʉ̃ caboro jʉ̃gori Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ cʉ̃ yaʉ apóstol majũ yʉ ãniña. Jesucristo mena caroaro na caãnicõãninucũpeere caãnijʉ̃goripaʉpʉa cʉ̃ cabojʉ̃goricarorea bairo nipetiro camasã ati ʉmʉrecóo macããnarẽ yʉ quetibʉjʉo joroque ĩ, yʉ jowĩ. 2 Bairi yʉ yaʉ, Timoteo, yʉ macʉ̃rẽ bairo caãcʉ̃ mʉ caãnoi, mʉ quetibʉjʉ woajoʉ yʉ átiya ati carta mena. Tunu bairoa marĩ Pacʉ Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroare, bairi ãmeo ĩñamairĩqũẽ, yerijõrõ ãnajẽ cʉtaje cʉ̃ãrẽ cʉ̃ jonemoáto mʉrẽ.\\n3 Yʉ pʉame Diore yʉ cajẽnirõ cãrõ, mʉrẽ yʉ tʉ̃goñanucũña. Bairo mʉrẽ tʉ̃goñarĩ yua, tocãnacãnia Diopʉre jẽnibojari, “Yʉ mena mʉ ñumajũcõãña,” cʉ̃ ñi jẽninucũña. Cʉ̃, Diore, yʉ pʉame caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tʉ̃goñarĩqũẽ mena yʉ ñicʉ̃jãã ãnanarẽã bairo tocãnacãnia cʉ̃ yʉ jẽninucũña. 4 Tunu bairoa, Timoteo, mʉrẽ yʉ caáweyoro ĩñarĩ otirique mena bʉtioro mʉ cayapapuariquere tocãnacãnia yʉ tʉ̃goñanucũña. Bairo tiere tʉ̃goñarĩ yua, tãmurĩã mʉrẽ ñiñaʉ áganucũña, mʉ mena caroaro ʉseanirõ tunu yʉ caãniparore bairo ĩ. 5 Merẽ caroaro ĩtoricaro mano cariape Jesucristo mena mʉ catʉ̃goñatutuarijere yʉ masĩña. Mʉ jʉ̃goyere mai mʉ ñicõ Loida, mʉ paco Eunice cʉ̃ã Jesucristo mena catʉ̃goñatutuarã majũ nijʉ̃goyupa. Bairi yʉ pʉame narẽã bairo cariapea Jesucristo mena mʉ catʉ̃goñatutuarijere yʉ masĩcõã ninucũña.\\n6 Bairi atore bairo mʉrẽ yʉ átirotiya: Mʉ rʉpoa bui yʉ wãmorĩrẽ mʉ yʉ cañigãpeorica watoa caroa mʉ caátimasĩpeere Dios cʉ̃ cajoriquere nemojãñurõ to bʉtio joroque átiãnijʉ̃goyecʉsa. 7 Mai, Dios pʉame cʉ̃ Yeri Espíritu Santo marĩ tʉ̃goña uwio joroque caácʉ meerẽ marĩ jowĩ. Cʉ̃ Yeri Espíritu Santo nocãrõ catutuaʉ majũ roquere marĩ jowĩ. Ãmeo mairĩqũẽ, caroaro átiãnimasĩrĩqũẽrẽ cajoʉ majũrẽ marĩ jowĩ Dios.\\n8 Torecʉ, Timoteo, marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽrẽ na quetibʉjʉboboeticõãña camasãrẽ. Tunu bairoa cʉ̃ yaye quetire yʉ caquetibʉjʉbojarije jʉ̃gori ato presopʉ yʉ caãnie cʉ̃ãrẽ tʉ̃goñaboboeticõãña. Atore bairo pʉame roque ása: Nocãrõ tʉ̃goñatutuawẽpʉ̃rĩqũẽ Dios mʉ cʉ̃ cajorije mena tʉ̃goñatutuari, camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire mʉ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori popiye mʉ cabairijere cariapea tʉ̃goñanetõcõãña. 9 Dios pʉame roque merẽ cʉ̃ canetõrĩcãrã marĩ ãniña. Bairo marĩ netõrĩ yua, cʉ̃ yarã caroarã caãniparã majũ marĩ beseyupi. Marĩ caroaro marĩ caátie jʉ̃gori mee, cʉ̃ pʉame jĩcã nʉgõã caãnijʉ̃goripaʉpʉa cʉ̃ cabojʉ̃goricaro jʉ̃gori marĩ beseyupi. Tunu bairoa Jesucristo jʉ̃gori bʉtioro marĩ mairĩ, marĩ beseyupi. Merẽ ati ʉmʉrecóo caãniparo jʉ̃goyepʉa marĩrẽ camaijʉ̃goricʉ niñami Dios. 10 Bairi ãmerẽ marĩrẽ canetõpaʉ Jesucristore marĩ tʉpʉ cʉ̃ cajorique jʉ̃gori cariapea marĩ cʉ̃ camairĩjẽrẽ marĩ masĩõ joroque átiyami Dios. Cʉ̃, Jesucristo pʉame marĩ cʉ̃ yarã roro peeropʉ marĩ cayasibujiopeere marĩ netõñupĩ. Bairo átiri yua, “Yʉ mena catʉ̃goñatutuarã yʉ Pacʉ Dios mena nicõã ninucũgarãma tocãnacã rʉ̃mʉa,” ĩ, caroa quetire marĩ quetibʉjʉgʉ asúpi Jesús ati yepapʉre. Cariaricarãrẽ bairo caãna marĩ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, caroaro cabusuropʉ caãna majũ marĩ ãnio joroque marĩ ásupi.\\n11 Torecʉ, Dios pʉame roque atie nipetirije cʉ̃ yaye quetire yʉ quetibʉjʉ roticũwĩ camasãrẽ. Bairo camasãrẽ yʉ quetibʉjʉ rotijori yua, cʉ̃ yaʉ apóstol majũ yʉ cũwĩ. 12 Tore bairo yʉre Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉroticũrĩqũẽ jʉ̃gori ãmerẽ roro popiye ato preso jorica wiipʉ yʉ tãmʉoña. Bairo roro popiye tãmʉomicʉ̃ã, tie mena yʉ tʉ̃goñaboboetiya. Merẽ cariapea yʉ masĩcõãña Jesucristo mena yʉ catʉ̃goñatutua jʉ̃goriquere. Jesucristo cariapea catutuaʉ majũ niñami. Bairi cʉ̃ yaye queti yʉre cʉ̃ caquetibʉjʉroticũrĩqũẽ to ãnicõã ninucũõ joroque átigʉmi nemo ati yepapʉ cʉ̃ catunuetari rʉ̃mʉpʉ. Tiere caãnorẽ bairo cariape majũã yʉ masĩcõãña.\\n13 Bairi mʉ pʉame caroa queti mʉ yʉ caquetibʉjʉriquere bairo cariape áticõã ninucũña. Jesucristo mena tʉ̃goñatutuaya. Jesucristo mena jĩcãrõ marĩ caãnimasĩrĩjẽ jʉ̃gori marĩ caãmeomaiãnie mena camasãrẽ na maiãninucũña. 14 Tunu bairoa Espíritu Santo marĩrẽ cajʉátipaʉ, cʉ̃ cajoricʉ cʉ̃ catutuarije mena caroa buerique macããjẽ Dios mʉ cʉ̃ cajoriquere quetibʉjʉ ãnijãnaeticõãña. Tie quetire tʉ̃goʉsajãnaeticõãña.\\n15 Tunu atie apeyera merẽ mʉ masĩña: Nipetiro Asia yepa macããna yʉ mena atopʉ caatána marĩ yarã yʉ tunuweyo peticoámá. Bairi na mena macããna Figelo, apei Hermógenejããpʉ cʉ̃ã yʉre tunuweyocoámá.\\n16 Apei Onesíforo roque capee majũ yʉ yeri tʉ̃goña ʉseanio joroque ámi preso jorica wiipʉ yʉ cʉ̃ caĩñaʉetanucũrĩjẽ jʉ̃gori yua. Tunu bairoa preso jorica wiipʉ yʉ caãnie cʉ̃ãrẽ tʉ̃goñaboboricaro mano yʉre ĩñaʉ etanucũwĩ. Yʉ pʉame tiere tʉ̃goñarĩ, “Marĩ Quetiupaʉ bʉtioro cʉ̃ ya poa macããna cʉ̃ãrẽ qũĩñamaiáto,” ñinucũña. 17 Tunu bairoa Onesíforo yʉ cabairijere tʉ̃goñaboboricaro ũnorẽã, Roma cʉ̃ caetari rʉ̃mʉ caãno yoaro coteri mee, yerijãrĩcãrõ mano yʉre macãñesẽãñupĩ Romapʉre. Bairo yʉ macãmajũcõãrĩ yua, yʉ bócaripʉ yʉ macãjãnawĩ. 18 Torecʉ, Jesucristo nemo ati yepapʉ cʉ̃ catunuetari rʉ̃mʉ caãno, marĩ Quetiupaʉ cʉ̃rẽ ĩñamairĩ caroa majũ cʉ̃ yaye macããjẽrẽ cʉ̃ cʉ̃ joáto. Efesopʉ marĩ caãno, bʉtioro majũ marĩ jʉátinemowĩ Onesíforo. Tiere caroaro merẽ mʉ masĩña.","num_words":695,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SAN MARCOS 16\\nJesú cʉ̃ wẽrĩꞌcʉpʉ masãꞌque niꞌi\\n1 Sauru na soowʉari nʉmʉ yʉꞌrʉ́ca beꞌro María Magdalena, apego María Santiago paco, tojo nicã apego Salomé ʉꞌmʉtise duucãrã niwã. Te meꞌrã Jesure cʉ̃ upʉre piopeorã waꞌarã weecãrã nimiwã. 2 Mujĩpũ mʉjãtiri cura maꞌma semana sãjãnʉꞌcãrĩ nʉmʉ soorinʉmʉ nicã Jesure yaaꞌcaropʉ waꞌacãrã niwã. 3 Na topʉ waꞌarã, aꞌmerĩ sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã:\\n—¿Noa marĩrẽ tiga ʉ̃tãgãrẽ tuupãobosarosari? nicãrã niwã.\\n4 Topʉ ejarã, tiga ʉ̃tãgãjo ti tutire biꞌacaga aperopʉ cũñacã ĩꞌacãrã niwã. 5 Tojo weerã ti tutipʉ diacjʉ̃ sãjãa waꞌacãrã niwã. Topʉ diacjʉ̃ peꞌe niꞌcʉ̃ maꞌmʉ dujicã ĩꞌacãrã niwã. Cʉ̃ yoaro suꞌtiro butiro sãñacã ĩꞌarã, ʉpʉtʉ ʉcʉacãrã niwã. 6 Cʉ̃ narẽ nicʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉre uiticãꞌña. Mʉsã Jesú Nazarecjʉ̃rẽ na curusapʉ paabiꞌpe wẽjẽꞌcʉre aꞌmarã weeꞌe. Cʉ̃ masãtojami. Aꞌtore marĩmi. Cʉ̃rẽ na cũuꞌcarore ĩꞌarã aꞌtia. 7 Beꞌro cʉ̃ buꞌerãrẽ, tojo nicã Pedrore wererã waꞌaya. “Cʉ̃ mʉsã dʉporo Galileapʉ waꞌayugʉsami. Cʉ̃ mʉsãrẽ todʉporopʉ níꞌcaronojõta topʉ cʉ̃rẽ ĩꞌarãsaꞌa”, ni wererã waꞌaya, nicʉ niwĩ.\\n8 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, numia Jesure yaaꞌcaropʉ níꞌcãrã ʉcʉa narãsãrãta, omawãꞌcã waꞌacãrã niwã. Ʉpʉtʉ ĩꞌa ʉcʉaꞌcãrã nitjĩarã, na ĩꞌaꞌquere, na tʉꞌoꞌquere ãpẽrãrẽ wereticãrã niwã.\\nJesú María Magdalenarẽ bajuamʉꞌtãꞌque niꞌi\\n9 Jesú boꞌreacã soorinʉmʉ nicã wẽrĩꞌcʉpʉ masãcʉ niwĩ. Titare María Magdalenarẽ bajuamʉꞌtãcʉ niwĩ. Coreta todʉporopʉre Jesú siete wãtĩa cʉogore cõꞌawĩrõcʉ niwĩ. 10 Cʉ̃ core bajuáca beꞌro cʉ̃ meꞌrã sijaꞌcãrãrẽ, cʉ̃ wẽrĩꞌquere dʉjasewãꞌa utirãrẽ werego waꞌaco niwõ. 11 “Jesú catiami, yʉꞌʉ cʉ̃rẽ ĩꞌapʉ” nicã tʉꞌorã, ẽjõpeoticãrã niwã.\\nJesú pʉarã cʉ̃ buꞌesere sirutuꞌcãrãrẽ bajuaꞌque niꞌi\\n12 Jesú María Magdalenarẽ bajuáca beꞌro ãpẽrã pʉarã cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ bajuacʉ niwĩ tja. Na cãpũpʉ sijarãrẽ cʉ̃ apĩ weronojõ bajugʉ bajuacʉ niwĩ. 13 Beꞌro cʉ̃rẽ ĩꞌamasĩca beꞌro ãpẽrã cʉ̃ buꞌerã níꞌcãrãrẽ wererã waꞌacãrã niwã. Na quẽꞌrãrẽ ẽjõpeoticãrã niwã.\\nJesú cʉ̃ buꞌerãrẽ “Aꞌtiro weeya” nise niꞌi\\n14 María Magdalenarẽ, tojo nicã ãpẽrãrẽ bajuáca beꞌro Jesú cʉ̃ buꞌerã oncere bajuacʉ niwĩ. Na baꞌadujiri cura bajuacʉ niwĩ. Na “Cʉ̃ masãcʉ niami” nisere ẽjõpeoticãrã niwã. Na ẽjõpeotise buꞌiri narẽ tuꞌticʉ niwĩ. 15 Beꞌro aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Nipeꞌtiropʉ nipeꞌtirãrẽ yʉꞌʉ masãrẽ yʉꞌrʉogʉti nisere quetiwererã waꞌaya. 16 Noꞌo yʉꞌʉre ẽjõpeo, wãmeyenoꞌgʉ̃ yʉꞌrʉonoꞌgʉ̃sami. Yʉꞌʉre ẽjõpeotigʉ pũrĩcã buꞌiri daꞌrenoꞌgʉ̃sami. 17 Ẽjõpeorã na ẽjõpeosere ĩꞌorã, aꞌtiro weemasĩrãsama. Yʉꞌʉ tutuaro meꞌrã wãtĩa masãrẽ sãjãaꞌcãrãrẽ cõꞌawĩrõmasĩrãsama. Apemasã ye, na ucũmasĩtiꞌquere ucũmasĩrãsama. 18 Na añarẽ ñeꞌecã, tojo nicã nímá sĩꞌrĩcã, ne mejẽcã waꞌasome. Dutitirãrẽ omocã ñapeocã, yʉꞌrʉrãsama, nicʉ niwĩ Jesú.\\nJesú ʉꞌmʉsepʉ mʉjãabutiaꞌque niꞌi\\n19 Beꞌro marĩ wiogʉ Jesú cʉ̃ buꞌerãrẽ wéréca beꞌro Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsepʉ cʉ̃rẽ miimʉjãa waꞌacʉ niwĩ. Topʉre cʉ̃ pacʉ tiropʉ diacjʉ̃ peꞌe ejanujãcʉ niwĩ. 20 Tojo waꞌáca beꞌro cʉ̃ buꞌerã nipeꞌtiropʉ cʉ̃ yʉꞌrʉose quetire weresterã waꞌacãrã niwã. Na werecã, Jesú cʉ̃ basuta narẽ weetamucʉ niwĩ. Na weresere diacjʉ̃ta niꞌi nígʉ̃, añuse na weeĩꞌomʉjãcã weecʉ niwĩ.","num_words":411,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 20\\n☰ ATOS 20 ◀ ▶\\nPaulo eo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus digoida nipodaɡ̶a Macedônia aniaa Acaia\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a ixomaɡ̶atice me dibatotiogi niɡ̶ijo oko, odaa Paulo jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, odaa jeɡ̶eo loniciwaɡ̶a. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nibodetiniwace migo nipodigi Macedônia. 2 Odaa ja diɡ̶etita niɡ̶idiwa nipodaɡ̶a, odaa eliodi meo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus, codaa eliodi me najoitiniwace. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶icota nipodigi Grécia. 3 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i iniwatadiɡ̶ini epenaitedi. Igaanaɡ̶a dinoe me dibata aca etogo-nelegi migo nipodigi Síria, odaa ja dibodicetigi icoa judeutedi modoletibige moyeloadi. Odaa ja iigi lowoogo, ja lowoogo me diɡ̶etita nipodigi Macedônia opitacege lowidi. 4 Lixigaɡ̶awepodi Sópatro, ane lionigi Pirra anelatibige nigotaɡ̶a Beréia; Aristarco ijaa Segundo anelatibige nigotaɡ̶a Tessalônica; Gaio anelatibige nigotaɡ̶a Derbe; Timóteo, Tíquico ijaa Trófimo anelatibige nipodigi Ásia. 5 Idiwatawece niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi dinewadetibigiwaji, odaa joɡ̶onibeotoɡ̶ogi digoida nigotaɡ̶a Trôade. 6 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atice lalokegi judeutedi anodita me “Lalokegi Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Filipos. Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nokododi, odaa ja jiwidaaɡ̶atiogi digoida nigotaɡ̶a Trôade, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a seete nokododi.\\nIca lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Êutico yeleo niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yewiɡ̶atace\\n7 Igaanaɡ̶a nexogotini me saabado, odaa ja jatecoɡ̶ojoɡ̶o me jelicaɡ̶a liweenigi niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi. Paulo datematikatema niɡ̶ijo ane yatecoɡ̶o neɡ̶epaa liwigo-enoale, leeɡ̶odi lowoogo me diniwiaje nige yeloɡ̶otibige. 8 Odaa jiɡ̶idiaa ɡ̶odatecaɡ̶adi ijo diimigi-le ane dalaɡ̶ate, odaa catiwedi le idiwa owidi noledaɡ̶axiidi. 9 Odaa ini ijo lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Êutico. Idiaa nicote midataɡ̶a ijo nawiweneɡ̶egi. Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me datematika, odaa Êutico jeɡ̶epaanaɡ̶a ibagi, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diote, naɡ̶a leecawaanigi jeɡ̶enitini, icoɡ̶otibigimece ijo nawiweneɡ̶egi, leegitibigimece, icoɡ̶otibigimece niɡ̶ini naɡ̶a iniwatadiɡ̶ini le niɡ̶ijo diimigi. Igaanaɡ̶a domoɡ̶onicooɡ̶etini, pida ja yeleo. 10 Odaa Paulo ja dinikatini, naɡ̶a dakagiteloco niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, odaa ja ibedotece. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ee, “Jinaɡ̶a aɡ̶owikomataatiwaji, igaataɡ̶a eyewiɡ̶atace!” 11 Odaa Paulo jiɡ̶igotace minitaɡ̶a ijo diimigi-le ane ideitice ditibigimedi, odaa ja yeligo niɡ̶ijo niweenigi, ligiiwepodi niɡ̶ijo eledi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idaa dinanatacigi me datematika neɡ̶epaa yeloɡ̶otibige. Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa ja noditice. 12 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a liɡ̶eladi, ja yewiɡ̶a, odaa niɡ̶ijo noiigi eliodi me yoniciwaditibigiwaji.\\nPaulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi eɡ̶idaaɡ̶ee me wiajeeɡ̶a\\n13 Odaa ja idinewadenaɡ̶a ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Assôs anei Paulo maɡ̶aɡ̶a dibata etogo-nelegi. Maleediɡ̶icatibige me ɡ̶ododitice naɡ̶a ligegitoɡ̶owa mideɡ̶ejinaɡ̶a, ijiɡ̶ijo baɡ̶a diniwiajetinigi iiɡ̶o. 14 Igaanaɡ̶a jakapaɡ̶atege digoida nigotaɡ̶a Assôs. Odaa ja jadeegaɡ̶a catinedi naɡ̶ajo etogo-nelegi, ja iniwiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Mitilene. 15 Igaanaɡ̶a jalataɡ̶a Mitilene, neɡ̶eledi noko ja inoxiwicaɡ̶a lidelogo ane liboonaɡ̶adi Quios. Neɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota lidelogo ane liboonaɡ̶adi Samos, odaa neɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Mileto. 16 Odaa Paulo ja lowoogo me nawiile nigotaɡ̶a Éfeso codaa anicoti doitibige daɡ̶aniaditema noko digoida nipodigi Ásia, leeɡ̶odi me yajolitaɡ̶a eotibige me age micota nigotaɡ̶a Jerusalém maleediɡ̶icatibige me nakatio nalokegi anodita “Pentecostes”.\\nPaulo eo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi anoicoɡ̶oticogi Éfeso\\n17 Niɡ̶ijo Paulo midiaaɡ̶i nigotaɡ̶a Mileto, odaa ja dienaɡ̶atiogi niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso. Eniditiogi migotibeci odakapetege. 18 Igaanoɡ̶otota, odaa jeɡ̶eetiogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji owooɡ̶oti anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a ijoatawece niɡ̶ijoa nokododi minaaɡ̶ejote makaamitaɡ̶a, niɡ̶ijo maleeka janoticogi nipodigi Ásia. 19 Ee iwikodaɡ̶a, codaa eliodi me jinoetibece ane ee liotagi Ǥoniotagodi, niɡ̶ijo naɡ̶a jao libakedi Ǥoniotagodi, eliodi me jakapetege ane dakaketomi leeɡ̶otedi judeutedi modoletibige mowo anodigotiwa. 20 Codaa owooɡ̶otitiwaji me diɡ̶icata ane jaɡ̶aditaɡ̶adomi, ane jakadi me ɡ̶adaxawanitece, niɡ̶ijo naɡ̶a jatematikataɡ̶adomitiwaji codaa me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace niɡ̶ijo mateciɡ̶i, mawanitiwage, codaa minoataɡ̶a liɡ̶elatedi ɡ̶onioxoadipi. 21 Eliodi me jiladee niɡ̶ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaaɡ̶odopitalo Aneotedoɡ̶oji, codaa monakato Ǥoniotagodi Jesus Cristo.\\n22 Natigide ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém leeɡ̶odi nikeetiwa Liwigo Aneotedoɡ̶oji me leeditibige mejigo. Odaa ajowooɡ̶odi migica anigida ane ininyaagi. 23 Pida baɡ̶a jowooɡ̶odi minoatawece nigotadi anejigotece Aneotedoɡ̶oji Liwigo idioka limeditibece me nikeetiwa metidixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa ijoa jixomaɡ̶ateetedijo owidi yawikodico. 24 Pida aɡ̶ica daɡ̶a jao niwaló niɡ̶ina midioka limedi me idewiɡ̶a, pida eneɡ̶egi jao niwaló niɡ̶ina me jakadi me jao niɡ̶ijo ane niiɡ̶etediwa Ǥoniotagodi Jesus me jao, codaa jemaa me jigodi ane ibakedi. Ibakedi ane najigotediwa Ǥoniotagodi niɡ̶ina me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedoɡ̶odomi.\\n25 Niɡ̶ida mee jowooɡ̶odi aɡ̶aleeɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji analee yakadi me idadi, niɡ̶ina akaamitiwaji ananajipaatiwa niɡ̶ijo minaaɡ̶ejo ɡ̶adiwigotigi me jatematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yemaa me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. 26 Natigide jemaa mejitaɡ̶awatiwaji me diɡ̶ica ane yakadi me dinanimaɡ̶atiwa nige aniatagigi, igaataɡ̶a akaamitawecetiwaji jaɡ̶ajipaatalo yotaɡ̶a. 27 Leeɡ̶odi aɡ̶ica ane jaɡ̶aditaɡ̶adomitiwaji, pida jatematitedaɡ̶awa ijoatawece niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane yemaa meote mowooɡ̶otitiwaji. 28 Adinowetitiwaji, codaa adowetiteloco iditawece loiigi Ǥoniotagodi ane liciagi niɡ̶ina lapo waxacocoli, Liwigo Aneotedoɡ̶oji anoyajigotaɡ̶awatiwaji jiɡ̶iniaa ɡ̶adaxawani madowetiteloco. Enice micoataɡ̶a niɡ̶inoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli modoweditelogo niwaxacocoli codaa moniodeɡ̶e, odaa akaamitiwaji jiɡ̶idaa leeditibige me eni madowetiteloco loiigi Aneotedoɡ̶oji ane ibake lawodi epaa Lionigi me dinoojetetediogi. 29 Jowooɡ̶odi nigidiaaɡ̶idi nige ɡ̶adalatitiwaji, niɡ̶ina oko ane liciagi diwilecoɡ̶oni ane diojo icota monota ɡ̶adiwigotigitiwaji. Odaa aɡ̶etiɡ̶adiwikodeni anakaamitiwaji micataɡ̶a niɡ̶ina lapo waxacocoli. 30 Icota noko midi niɡ̶ina akaamitiwaji oditece niwitakeco, odaa jiɡ̶inaa anoninaaletiniwace niɡ̶ina anodiotece Ǥoniotagodi owotibige migotibeci mijotaɡ̶a. 31 Pida adinowetitiwaji, codaa analakitibigetiwaji me jaote itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape me diɡ̶icata daɡ̶a jika me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace akaamitawece, noko codaa menoale, codaa elioditibece me jinoe.\\n32 Odaa natigide ja ɡ̶adajicitalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedaɡ̶alocotiwaji. Odaa niɡ̶ijoa notaɡ̶a anoditece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji, niɡ̶idiwa notaɡ̶a odoweditaɡ̶aloco. Niɡ̶idiwa notaɡ̶a yakadi mowo me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa me yakadi me yajigotaɡ̶awatiwaji inoatawece anopootibige me ɡ̶adewikitema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji akaamitiwaji ijaaɡ̶ijo eledi Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedicoace mepoka nepiliditeda. 33 Aɡ̶ica oko ane idocetema nibeexo oolo, domigetaɡ̶a beexo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lowoodaɡ̶agi. 34 Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti meliodi me jiba me jakadi inoatawece ane jopotibige me idewiɡ̶a, ee ijaaɡ̶ijoa yokaaɡ̶etedipi. 35 Niɡ̶ijo me jao okanicodaaɡ̶ica nibakedi, jikeetaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina me jibaaɡ̶a jiɡ̶idaa ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jakataɡ̶a me jaxawanaɡ̶a niɡ̶ijo aninoa lemaɡ̶amatico. Analakitibigetiwaji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus neɡ̶ee, ‘Niɡ̶ina ane yedia eledi oko, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini anida linikegi caticedi niɡ̶ina ane dibatege noɡ̶eedita eledi oko.’ ”\\n36 Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi, codaa ijotawece niɡ̶ijo oko aaɡ̶aɡ̶a oyamaɡ̶atedini lokotidi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 37 Iditawece noenaɡ̶ateloco, oibedotece codaa me onapicoɡ̶o Paulo. 38 Eliodi magecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi meetiogi me daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi monadi. Odaa joɡ̶oilaajoticogi neɡ̶epaa maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi.","num_words":915,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 15\\n1 Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ ĩaĩañamani güiose ĩacajʉ yʉ. Ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ñacama. “Bero, adi macarʉcʉroanare cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji ricati rĩne rojose yirʉarãma” Dios ĩ yicũriarã ñacama. “Ĩna sʉorine yʉre ajiterãre rojose ĩnare yirotijeocõarʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩ yire ñacajʉ.\\n2 Riaga jairisa oco botirisa ñacõari, quẽnaro ruyurisa ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, jea vʉsarisa ñacajʉ. Tiya tʉjʉ masa rʉ̃gõcama. Ĩna ñacama güiogʉre, moa riagajʉ majadicacʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre ajibeticana. Ĩna riovecarire güiogʉ ya número ucatu ecobeticana ñacama. Arpa vãme cʉtise jabasare Dios ĩ ĩsire cʉocama ĩna. 3 Moisés, Dios ĩ bojasere yimasir'i ĩ basamasirere, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ basacatire tʉoĩacõari, ado bajiro Diore basacama:\\n4 Mʉre güijedirʉarãma masa. Mʉre güirãne, “Rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja cojoji rojose yiĩabecʉ. Quẽnaro riojo yigʉ mʉ ñajare, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma adi macarʉcʉroana jediro —Diore yibasacama.\\n5 To bajiro ĩna yibasaro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. To yicõari, Dios ĩ ñarisõa ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. 6 Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, “Adi macarʉcʉrojʉ rojose yʉre yibosarʉarãma” Dios ĩ yicũriarã, ĩna budisere ĩacajʉ yʉ. Sudi ʉeri mani quẽnaro botise sãñacama ĩna. To yicõari, orone ĩna quẽnoria gaserore cotitẽrojʉ tʉsarigaserore vẽñacama. 7 To yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ, sĩgʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare tocãrãcʉrene orone ĩna quẽnoriabajari, masare rojose Dios ĩ yiroti jʉ̃mʉro sãñaribajarire ĩnare ĩsicami. Dios ñaami ñacõa ñarũgũrocʉ. 8 Tibajari ĩnare ĩ ĩsirone, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose, ĩ masise quẽne, jea bueri buejʉ̃mʉcoacajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi yuja. Ñimʉjʉa ti buerone, sãjariaro manicami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rojose yirona, ĩna yigajanobetone, ñimʉjʉa sãjariaro manicami, Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉre maji.","num_words":273,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"ROMANOS 5 BAONT - Díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉori - Bible Search\\nAñuro nii, ʉjea nii, biirique\\n1Díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉori añurã tii ecori, Ʉmʉreco Pacʉ mena añuro mani nii, mani Wiogʉ Jesucristo jʉori. 2Ñucã Jesucristo jʉorira, cʉ̃ ca ĩiriquere díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉori, ate añurijere ca bʉa eaparã mani ca niirijere mani cʉo, teepʉre to birora mani ca tʉgoeña bayicõa niirijere. To biri Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca añu majuropeerije mani ca bʉa eapepʉre ĩirã, bʉaro mani ʉjea nii. 3Biirãpʉa ate wado méére, ñañaro tamʉorã cãa, “O biro ca biirã jãa nii,” mani ĩi ʉjero bayirucu, ñañaro mani ca tamʉorijea ca tʉgoeña bayirã mani ca niiro ca tiirijere ca majirã niiri. 4Tʉgoeña bayiriquera, ca bojoca añurã mani ca nii earo tii, ca bojoca añurã mani ca nii earo ca tiirijera, to birora ca yuecõa niirã manire tii. 5Mani ca yue niirije pea boboro mani ca tamʉoro tiiti, Ʉmʉreco Pacʉ, Añuri Yeri manire cʉ̃ ca tiicojoricʉ mena, cʉ̃ ca mairijere mani yeripʉre pairo manire cʉ̃ ca tiicojorije ca niiro macã.\\n6Ména ñañarije wapare do biro mani ca bii ametʉa majitiri tabere, “To biro biirucu,” cʉ̃ ca ĩirica yʉtea ca earo, ñañarije ca tiirãre bii yai ametʉene bojaupi Cristo. 7Jĩcʉ̃ ʉno peera apĩpʉ cʉ̃ ca bii yaiborica tabe ʉnorena, “Yʉ, yʉ bii yai bojarucu” ĩirique, popiye mééra niicã biiti. Ca bojoca añugʉ petipʉ cãare bii bojaya manicu. Ape tabera niicãbocumi biigʉpʉa, jĩcʉ̃ bʉaropʉra añuro cʉ̃re ca tiiricʉ ʉnore ca bii yai bojagʉ ʉno. 8Ʉmʉreco Pacʉ pea manire cʉ̃ ca mairijere ate mena ĩñomi: Ména ñañarijere ca tiirã mani ca niirora, mani yee jʉori bii yaiupi Cristo.\\n9Mecʉ̃ra Cristo cʉ̃ ca bii yai bojarique jʉori, añurã ca tii ecoricarã niiri, cʉ̃ jʉorira, Ʉmʉreco Pacʉ ñañaro cʉ̃ ca tiirijere mani ametʉarucu. 10Ména Ʉmʉreco Pacʉ waparã mani ca niirora, cʉ̃ Macʉ̃ cʉ̃ ca bii yai bojarique mena, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ mena añuro mani ca nii earo tiiupi. To biri mecʉ̃ docare cʉ̃ mena añuro ca niirã niiri, ametʉenero cʉ̃ ca catirije jʉori mani ametʉarucu. 11Ate wado méé, mani Wiogʉ Jesucristo jʉori, Ʉmʉreco Pacʉre bʉaro mani ʉjea nii, cʉ̃ jʉori cʉ̃ mena añuro nii eariquere ca tiicojo ecoricarã niiri.\\nAdán to biri Cristo\\n12Jĩcʉ̃ bojocʉ Adán jʉori, ñañarije tiirique bojocapʉre bii ñaajãa nʉcã eaupa; tee tiiro ñañarije tiirique jʉorira bii yairique cãa nii eaupa. O biro biima ĩiro, niipetirãpʉre bii yairique niicã nʉnʉa dooupa, niipetirãpʉra ñañarije cʉ̃ja ca tiicãro macã. 13Doti cũurique ca niiparo jʉgueropʉra, ati yepapʉre ñañarije tiirique nii yerijãaupa. Doti cũurique ca manijata, ñañarije tiiriquere majiña mani. 14To ca bii pacaro, Adán cʉ̃ ca niiri cuu mena, Moisés cʉ̃ ca niiri cuupʉ, ñañarije ca tiiricarãre bii yairique to birora biicõa niiupa. Biiropʉa cʉ̃jara, Adán, ca doopʉre ca bii jʉguegʉ, dotiriquere cʉ̃ ca bii ametʉa nʉcãricarore biro méé, ñañarije cʉ̃ja ca tiirije jʉori, to biro biiupa.\\n15Adán ñañarije cʉ̃ ca tiiriquea, Ʉmʉreco Pacʉ wapa manirora añurije cʉ̃ ca tiicojorijere biro méé nii. Jĩcʉ̃ra ñañarije cʉ̃ ca tiirique jʉorira, niipetirãpʉra bii yaicãupa. Jĩcʉ̃, Jesucristo jʉori wadora, wapa manirora Ʉmʉreco Pacʉ añurije cʉ̃ ca tiicojorije pea, tee ametʉeneropʉ nii eacãupa, paʉpʉ añuro cʉ̃ja ca niipere biro ĩiro. 16Jĩcʉ̃ ñañarije cʉ̃ ca tii buiyeerique jʉori ca bii nʉnʉa waarijere, Ʉmʉreco Pacʉ, wapa manirora añurije cʉ̃ ca tiicojorije menare cõoñarique ʉno méé nii. Ñañaro biiriquea, jĩcã wãme ñañarije tiirique jʉorira ñañaro bii yairicaro tiiupa. Ʉmʉreco Pacʉ, wapa manirora cʉ̃ ca tiicojorije pea, paʉ wãmeri ñañarije tiirique jʉori bii eari, añurã niiricaro tiiupa. 17Jĩcʉ̃ ñañarije cʉ̃ ca tiirique jʉorira niipetirãpʉre bii yairique ca bii niiricarore biro ametʉenero, Ʉmʉreco Pacʉ ca bojoca añugʉ cʉ̃ ca niirijepʉ, wapa manirora añurã cʉ̃ ca tiirã doca, jĩcʉ̃ bojocʉ Jesucristo jʉori wadora, catirãra wãma wãme cati niirucuma.\\n18Adán wado ñañarije cʉ̃ ca tiirique jʉorira, niipetirãpʉre ñañaro ca bii yaiparã cʉ̃ja ca niiro ca tiiricarore birora, Jesucristo wadora añurije cʉ̃ ca tiirique jʉorira, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerãre añurã cʉ̃ja ca niiro tii, to birora cʉ̃ja ca caticõa niipere biro ĩiro. 19O biro ĩi: Jĩcʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ ca ametʉene nʉcãrique jʉorira, paʉ ñañarije ca tiirã cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiicãupa. Ñucã tee ca biiricarore birora, jĩcʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeerique jʉorira, paʉ añurã tii ecorucuma.\\n20Doti cũurique pea, ñañarije tiirique bʉaro jañuro to bii bau nii nʉnʉa waajato ĩiro tiicojorique niiupa. Ñañaro tiirique bʉaro jañuro ca bii nʉnʉa waarora, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca añurije pea tee ametʉeneropʉ nii nemocãupa. 21Ñañarije tiirique bii yairicaro ca tii tutua niiricarore birora, Ʉmʉreco Pacʉ wapa manirora añuro cʉ̃ ca tii bojarique añurã mani ca niiro tii, mani Wiogʉ Jesucristo jʉori to birora caticõa niiriquere manire tiicojo, tii doti tutua niiupa.","num_words":742,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 20 BSNNT - Cojorʉ̃mʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ - Bible Search\\n1Cojorʉ̃mʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasioñuju Jesús. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, ĩ sʉorine quẽnaro ĩnare Dios ĩ yirotire gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yigotimasio ñarone, ĩre sẽniĩarã, ĩ tʉre ejayujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. 2Ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n3To bajiro ĩna yisere ajicõari,\\n—Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ: 4¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩañuju Jesús.\\n5To ĩ yisere ajicõari, ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna:\\n—“Dione, Juanre oco rãca masare bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi. 6To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, gʉ̃tarine manire reasĩarʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yiñagõñujarã ĩna. 7To bajiro yirã ñari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicʉdiyujarã ĩna.\\n8To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—To bajiro mʉa cʉdijare, yʉre rotigʉ vãmere gotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Jud'io masa ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, gãjerãjʉare ʉjorʉcʉmi” yigʉ, moabosarimasa rojose yirã ĩna bajire rãca Jesús ĩ gotimasiore queti\\n9To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja. To yicõari, mʉa juarotire, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ ye’ yicõĩama”, ĩnare yirotigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi. 10To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉacoatoja” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejarone, ĩre ñiacõari jarãma vese coderimasa. To yicõa, ĩre ʉye ĩsimenane, “Vasa”, yirãma ĩna. To bajiri ʉye juabecʉne tudiejagʉmi, ĩre roticõar'i tʉjʉ. 11To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, gãjire cõagʉ̃mi quẽna, vese ʉjʉ, “Ʉye yʉre juabosagʉ vasa” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, rujajine ĩre yitud'icõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉye ĩsimenane, “Vasa”, ĩre yirãma ĩna. 12To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, quẽna gãjire cõagʉ̃mi vese ʉjʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiri cãmi cʉtigʉmi. To yicõari, ĩre ñiacõari, vese sojʉajʉ rocarãma ĩna.\\n13To bajiro ti bajijare, “¿No bajiro yigʉti yʉ?”, yitʉoĩagʉ̃mi ʉjʉ. “Yʉ maigʉ̃re, yʉ macʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩjʉare rʉ̃cʉbʉorãma ĩna”, yitʉoĩagʉ̃mi. 14To bajiro yitʉoĩacõari, ĩ macʉre cõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩ macʉ vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi sita ʉjʉ ĩ bajirocaveojama, ĩ macʉne ñaami vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yirãma ĩna. 15To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia oja vanama. To yicõari, sĩarãma ĩna yuja —ĩnare yiyuju Jesús, ti quetire gotigʉ.\\nTo bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:\\n—¿Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari ĩ, ti vese coderimasare? 16Ado bajiro yigʉmi: Vesejʉ vacõari, ti vese coderãre sĩagʉ̃mi. To yicõari, gãjerãre coderotigʉmi, ti vesere —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yisere ajimasicõañujarã jud'io masa. To bajiri,\\n—¡Bajibeticõato ti! —yiyujarã ĩna. “‘Ʉjʉ macʉre sĩariarãre bajiro bajiaja mʉa’, manire yami” yimasicõañujarã ĩna.\\n17To bajiro ĩna yirone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—¿“Ʉye vese ʉjʉ ĩ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone gʉ̃tavi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarʉarãma” Dios oca masa ĩna yiucamasirere ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja:\\n“Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n18To yigajano, ado bajiro gotirũtuasuju ĩ Jesús:\\n—No bojarã, yʉ ocare ajiterã, rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.\\n19To bajiro Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Manirene mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasiñujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “‘Ʉjʉ macʉre sĩariarãre bajiro bajiaja mʉa’ manire yami”, yiajimasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ñari, Jesúre ñiarʉaboayujarã ĩna. To bajiboarine masare güirã, ĩre ñiabesujarã.\\n“Ʉjarã gãjoa manire ĩna vaja yirotijama, ĩnare ĩsiroti ñaja”, Jesús ĩ yigotire queti\\n20Jesúre ñiarʉarã ñari, gãjerãre cõañujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. To bajiri, “‘Mani ʉjʉ César ĩ rotisere quẽnabeaja’ ĩ yisere ajirudirã vasa. To bajiro ĩ yise ti ñajama, ĩre gotiyirorãsa mani, Pilatore”, yitʉoĩaboayujarã. To bajiri Jesús tʉjʉre ĩ gotisere ajirãre bajiro bajitoyujarã ĩna cõariarã. 21Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—Ajiya gotimasiorimasʉ. “Riojo gotigʉ ñaja mʉ”, yimasiaja yʉa. “Ado bajiro mani yisere bojagʉmi Dios” yigotimasiogʉ̃, ñaro cõrone riojo yʉare gotimasioaja mʉ. “Ado bajiro yʉ gotimasiojama, yʉre ajijũnisinirʉarãma” yitʉoĩabecʉne, riojo gotigʉ ñaja mʉ. Masa ñajedirore riojo gotigʉ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉ tʉoĩasere ajirʉaja yʉa. 22¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboayujarã ĩna.\\n23-24Jesújʉama, “Rojose yʉre yirʉarã, to bajise yʉre sẽniĩatoama ĩna”, yimasicõañuju. To bajiri, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Gãjoatii cojotii yʉre ĩoña mʉa.\\nTo ĩ yijare, gãjoatii ãmiadi, ĩre ĩoñujarã ĩna. Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—Roma macagʉ Ʉjʉ César vãme cʉtigʉ rioga tuyaja. To yicõari, ĩ vãme tuyaja ti —Jesúre yicʉdiyujarã ĩna.\\n25To ĩna yijare, ado bajise yiyuju Jesús:\\n—To bajiri aditiire ĩacõari, “César yatii ñaja”, yimasiaja mani. Ʉjarã manire ĩna vaja yirotijama, ĩnare vaja yiroti ñaja, manire. To bajirone bajiaja Diore quẽne. “Dios sʉori bajiaja” mani yimasijama, “Yʉa cʉose ti ñaboajaquẽne, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirʉarãja”, Diore ĩre yiroti ñaja, manire —ĩnare yiyuju Jesús.\\n26To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, to bajise quẽnaro ñagõgʉ̃re ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ĩre sẽniĩatʉjacõañujarã yuja. Jesús rojose ĩ yibetijare, ĩna ʉjʉre ocasãmasibesujarã ĩna.\\n“¿Bajirearãma, tudicaticoanajari?”, Jesúre ĩna yisẽniĩatore\\n27-28To bajicõari, saduceo masa quẽne sĩgʉ̃ri ejayujarã, Jesúre sẽniĩatorã. “Masa ĩna rijato bero, ĩna ʉsʉri ĩna rujʉri ñaro cõrone quẽna tudicatimenama” yirã ñañujarã saduceo masa. Ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã:\\n—Ajiya, gotimasiorimasʉ. Moisés ñamasir'i ado bajiro ĩ yiucacũmasire ti ñajare, mʉre sẽniĩarã vabʉ yʉa. Ado bajiro yimasiñuju Moisés: “Sĩgʉ̃, manajo cʉtiboa, rĩa magʉ̃ne ĩ bajirocajama, ĩ gagʉ manajo ñariore manajo cʉtirʉcʉmi ĩ bedijʉa. To bajiri ĩ rãca ñacõari, so macʉ cʉtijama, ĩ gagʉ macʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés. 29Sĩgʉ̃ rĩa cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ. 30-31Ĩ rijato bero, gãji ĩ bedi vasoaboacami. Ĩ quẽne rĩa magʉ̃ne rijacoacami. Ĩ bederã quẽne, to bajirone sore manajo cʉtiboacama. Rĩa manane, rijajedicoacama ĩna quẽne. 32So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja. 33To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatoyujarã ĩna.\\n34-35To ĩna yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:\\n—Bajireariarã, “Quẽnarã ñaama” Dios ĩ yiĩarã, quẽna tudicatiro bero, manajo cʉtire, manajʉ cʉtire quẽne manirʉaroja. 36Tudirijabetirona ñari, to bajiro bajirʉarãma. Õ vecajʉ ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma. To bajicõari, ĩ sʉorine tudicatiriarã ñari, Dios rĩa ñarʉarãma —ĩnare yicʉdiyuju Jesús. 37—¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja” yirere ĩabeticatique mʉa? ¿Yucʉ́yoa ʉ̃jʉriyoa vatoajʉ Dios Moisére ĩ ñagõmasirere ĩabeticatique? Dios masune ado bajiro gotimasiñumi ĩ oca masa ĩna ucamasire rãca: “Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios. 38Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñagʉ̃mi. Masa ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetiboajaquẽne, “Diore rʉ̃cʉbʉorã ñarãma”, yimasiña maja. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma”, yire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n39-40To ĩ yise ñajare, saduceo masa, ĩre sẽniĩarẽmobesujarã, ĩre güirã ñari. To bajiri, ado bajiro Jesúre yiyujarã sĩgʉ̃ri, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasajʉama:\\n—Gotimasiorimasʉ, quẽnaro cʉdiaja mʉ —ĩre yiyujarã ĩna.\\n41-43To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro masare gotiyuju Jesús:\\n—“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, masʉ ñarʉcʉmi. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamine ñarʉcʉmi” yise ñaja. To bajiro mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Diore yigʉre bajiro, “yʉ ʉjʉ”, yimasiñujari Ʉjʉ David ñamasir'i, ĩ jãnami ĩ ñaboajaquẽne, ado bajise ĩ yiucajama:\\n44To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yiyuju Jesús.\\n45-46To bajiro ĩnare yigajanocõari, masa ĩna ajijediro, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro bajibeja mʉama. Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, sudiro yoaquẽnariase sãñacõari, masa ĩna ĩaro rĩjoro vacudi variquẽnarãma ĩna. To yicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ejarũgũrãma. Gãji ĩnare ĩ bocajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare ĩ sẽnisere ajivariquẽnarãma. Dios ocare ĩna buerivirijʉre quẽne ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma. Boserʉ̃mʉri ti ñajaquẽne, ĩna bajama, ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma ĩna. 47Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, yoaro Diore sẽnirã yaja, yisocarũgũboarãma ĩna. To bajiro ĩna yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":1355,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 12\\n1 Bero, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉre, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. Ñasʉose rõmio ruyucamo. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ yaasere bajiro yaarito sudiro sãñagõ ñacamo. Ñamiagʉ muiju joere rʉ̃gõcamo. So rʉjoa jeoriabedore jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa ñacama. 2 Macʉ sãñagõ ñari, macʉ cʉtigoago, bʉto visiogone avasãcamo so. 3 Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. So tʉjʉ gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, sũagʉ̃ ñacami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. To bajicõari, tocãrãca rʉjoari joere ʉjarãre rotibosarã ye jeoriabedori jeocami. 4 To bajicõari, ñocoa idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare ĩ jĩcoro rãca ĩnare javẽjacami, adi macarʉcʉrojʉ. Ĩnare javẽjacõari, rõmio rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacami, so macʉ cʉtirone ĩre sĩabarʉ. 5 To ĩ bajirone, masa jediro ʉjʉ ñarocʉre, macʉ cʉticamo so. Ĩ ñacami bʉto rotirocʉ. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro sũcare ĩ barʉajare, ĩre so macʉ cʉtirone, ãmimʉjacõari, Ʉjʉ Dios ya cũmurojʉ ĩre rojocama, sũcare. 6 Rõmiojʉa quẽne, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore rudiacõari, masa ĩna ñabetojʉ, “Tojʉ ñarʉocomo” Dios ĩ yiriajʉre ejacamo. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro sore codeñacami Dios.\\n7 Sore ĩ codero bero, õ vecajʉ ĩna gãmerã quẽaro ĩacajʉ yʉ. Miguel rãcana ángel mesa, vãtia ʉjʉ, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãre quẽacama ĩna. 8 Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãjʉa, quẽatĩmabeticama. To bajiri Miguel rãcanajʉa, ĩnare quẽatĩmacõari, ĩnare bureacõacama, õ vecajʉre. 9 To bajiro ĩna yijama, tojʉre ñabeticõari, adi macarʉcʉrojʉ ĩna ñarotire yirã, yicama. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanás yigʉ yaja. Adi macarʉcʉro masa ñajedirore “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, yitorimasʉ ñaami. Cojojirema, diablo ĩre yire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i ñaami.e “Yitorimasʉ” yirʉaro yaja diablo ti yijama.\\n10 Tijʉ bero, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n11 Cristo oca riojo gotisere ajicõari, “Ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yise vaja, yʉare vaja yijeobosayumi Cristo” yitʉoĩacõari, ĩ yere gotitʉjamena ñari, sĩaecoyuma. To bajiro yitʉoĩacõari, ĩna gotitʉjabetijare, adojʉre ñamasibeami Satanás yuja, “Rojose yama. To bajiri rojose ĩnare yiroti ñaja” masare ĩnare yigoti yiroboagʉ.\\n12 To bajiri adojʉare Satanás ĩ ñamasibetijare, variquẽnato mani. Mani variquẽnaboajaquẽne, macarʉcʉroanare, riagarianare quẽne, bʉto rojose bajirʉaroja. Macarʉcʉrojʉre mani rocagʉ, “Yoaro mene yʉ bojarore bajiro yʉ yitʉjarotire yirʉcʉmi Dios” yimasicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n13 “Õ vecajʉ ñagʉ̃re yʉre rocarujioyuma Dios yarã, adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñarotire yirã” yitʉoĩamasicõari, rõmio macʉ cʉticacore sʉyacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. 14 Sore ĩ sʉyaboajaquẽne, ga jaigʉ querʉjʉri sore ĩsicami Dios, so vʉrotire yigʉ. “ ‘Masa ĩna ñabetojʉ, tojʉ ñarʉocomo’ Dios ĩ yiriajʉre vʉ ejacõari, quẽnaro ñato” yigʉ, sore ĩsicami. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro bare sore ecacõari, codecami Dios. 15 So vʉrudisere ĩacõari, sore sĩarʉacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. To bajiri ĩ risejʉ jairo oco yibucami, sore ruurʉ. 16 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, sita sore ejarẽmocajʉ. Oco ĩ yibuboasere udijuajeocõacajʉ. 17 To bajiro ti bajiro ĩacõari, bʉto sore jũnisinicami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. Sore sĩamasibeticõari, so jãnerabatiajʉare sĩagʉ̃ vacami yuja. Ĩna ñacama Dios ĩ rotisere cʉdirã, Jesús sʉorine riojo ĩna masisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamena. 18 Ĩnare sĩarʉ, moa riaga tʉsarojʉ rʉ̃gõcami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro.\\ne12:9 “Yitorimasʉ” yirʉaro yaja diablo ti yijama.","num_words":477,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 20 BAONT - Cʉ̃ja ca wede mecʉ̃ yerijãa - Bible Search\\nLOS HECHOS 19 LOS HECHOS 21\\nMacedoniare, Greciare Pablo cʉ̃ ca waa yujurique\\n1Cʉ̃ja ca wede mecʉ̃ yerijãa waaro, Pablo pea Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerãre jʉo cojo doti, jĩcã wãmeri cʉ̃jare wede majio, cʉ̃jare paabario tʉja yapano, waarique wui, Macedonia pee waacoawi. 2Tii yepa macã yepari macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre bʉaro cʉ̃jare wede majio waa yuju yapanori jiro, Greciapʉ eawi, 3itiarã muipũa cʉ̃ ca niiricaropʉre. Mee, Siria pee waagʉ doogʉ cũmuapʉ ea jãa waarʉgʉ bii niigʉra, judíos ñañaro cʉ̃re cʉ̃ja ca tiirʉgarijere majiri, “Macedonia peera ca tuacoapʉ yʉ niicu,” ĩiwi. 4Cʉ̃ ca waaro, Berea macʉ̃ Sópater macʉ̃ Pirro, Tesalónica macãrã Segundo, Aristarco, Derbe macʉ̃ Gayo, apĩ Timoteo, aperã Asia macãrã, Tíquico, Trófimo, cʉ̃re bapa cʉti waawa. 5Anija, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea jãa jʉguero waa, Troas'pʉ jãare yueupa. 6Jãa pea pan're+ ca wauarije ca ayiaya manirije baarica boje rʉmʉ jiro, Filipos ca niiricarã cũmua mena waarã, jĩcã amo cõro niiri rʉmʉri jiro Troas'pʉ cʉ̃jare ẽmʉ ea, toopʉre jĩcã semana jãa niiwʉ.\\nTroas macãrãre Pablo cʉ̃ ca ĩagʉ earique\\n7Ape semana ca nii jʉori rʉmʉre pan bato baarʉgarã jãa neawʉ. Pablo pea ape rʉmʉra ca waapʉ niiri, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre wedegʉ, ñami decomacã eyocãwi. 8Ca emʉari wiipʉre ca niiri jawi, paʉ jĩa boericagaari ca niiri jawipʉre jãa neawʉ. 9Toopʉre jĩcʉ̃ wãmʉ, Eutico ca wãme cʉtigʉ, tii jawire to boe jõenejato ĩirã cʉ̃ja ca tiirica jopere+ duwiwi. Pablo yoaro cʉ̃ ca wedero macã, cʉ̃ ca wedero tʉorucuñami, wʉgoa cʉ̃re ca earo cãnicã nuu waarucuwi. To biima ĩigʉ, itia cajawo+ jotoapʉra cãni ametʉacã ñaaduwi waawi yua. Ca dia waaricʉpʉre cʉ̃re ami wãmʉowa. 10To biro cʉ̃ ca biiro, Pablo pea duwi waa, cʉ̃ jotoa ea pea waa, cʉ̃re paabario, o biro ĩiwi Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre:\\n—Ĩa ʉcʉaticãña. Caticãmi —cʉ̃jare ĩiwi.\\n11Jiro ñucã Pablo mʉa waa, pan're pee bato, jãare jʉo baa yapano, wedecã nʉnʉa waawi ñucã. Ca boerije mena wede yapano, waacoawi. 12Wãmʉ, ca ñaapaa jĩaricʉ peera, ca catigʉre ami waawa. To biro cʉ̃ ca biirije pea, niipetirãpʉrena cʉ̃ja ca ʉjea niiro tiiwʉ.\\nPablo Miletopʉ cʉ̃ ca waarique\\n13Jãa pea, Pablore jãa ca jãaparopʉre cʉ̃ jʉguero cũmua mena Asón macãpʉ jãa waacoawʉ. Mee, “To biro yʉ biirucu,” cʉ̃ ca ĩirique ca niiro macã, tii tabeacãre maapʉ waarʉgawi. 14Asón'pʉ ameri bʉa ea, cʉ̃re jãa, Mitilene macã pee jãa waacoawʉ. 15Too ca niiricarã waarã, ape rʉmʉre Quío ãpõtĩñaro jãa eawʉ. Ñucã ape rʉmʉre, Samos pee tĩa waa, jĩcã rʉmʉ jiropʉ Mileto macãre jãa ea waawʉ yua. 16Pablo, Éfesore díámacʉ̃ra ametʉacoarʉgawi, Asia yepare yoaro bii nʉnʉa waarʉgatigʉ. Ape tabera yʉ ca bii bayijata, “Jerusalén'pʉre Pentecostés boje rʉmʉre yʉ eacoabocu” ĩima ĩigʉ, pato wãcã jañuwi.\\nÉfeso macãrã Cristo yaarãre ca jʉo niirãre Pablo cʉ̃ ca wederique\\n17Pablo pea Miletopʉra niigʉ, Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niirã Éfeso macãrãre jʉo doti cojowi. 18Cʉ̃ja ca earo ĩa, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Mʉja maji, mʉja mena yʉ ca niiri rʉmʉri cõro Asia yepare yʉ ca ea jʉori rʉmʉpʉra yʉ ca biirique cʉti niiriquere. 19“Ca nii majuropeegʉ yʉ nii” ĩiricaro maniro, yacó menara mʉja watoare Wiogʉ yeere yʉ pade niiwʉ, paʉ tiiri judíos ñañaro yʉre cʉ̃ja ca tiirʉga cote pacaro. 20Añuro mʉja ca niipe maquẽ peera jĩcã wãme ʉno peerena mʉjare wedeticã, yʉ biitiwʉ. Noo mʉja ca nea poori taberipʉ, mʉja yaa wiijeripʉ, mʉjare yʉ wederucuwʉ. 21Judíos're, judíos ca niitirã cãare, “Tʉgoeña yeri wajoa, Ʉmʉreco Pacʉ mena pee nii, mani Wiogʉ Jesucristore tʉo nʉnʉjee, tiiya,” yʉ ĩiwʉ. 22Mecʉ̃ra Añuri Yeri yʉre cʉ̃ ca dotiro macã, toopʉ yʉre ca biipere majiti pacagʉ Jerusalén'pʉ yʉ waa. 23Yʉ ca waari macãri cõrora, Añuri Yeri, “Tia cũu ecocoa, ñañaro tii eco, biirique mʉre yue,” yʉre cʉ̃ ca ĩirije wadore yʉ maji. 24To biro cʉ̃ ca ĩicã pacaro jĩcã wãme ʉno peerena tʉo nʉnʉjee, yʉ ca cati niirije cãare, “ ‘Yʉ, yʉ ca cati niirije nii,’ ĩi mai,” yʉ ĩiti, yʉ ca tii niirijere añuro ʉjea niirique mena tii yapano nʉcã, ñucã Wiogʉ Jesús añurije queti Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca mairije quetire yʉre cʉ̃ ca wede dotiricarore biro tii, yʉ ca tii yapano earʉgarijera ca niicãro macã.\\n25”Tʉoya. Mecʉ̃ docare Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri tabe maquẽ quetire yʉ ca wede yujurica taberi macãrã jĩcʉ̃ mʉja mena macʉ̃ ʉno peera yʉre ĩa nemotirucuma. 26To biri mecʉ̃ra “Yʉ yee wapa méé ñañaro biirucuma,” yʉ ĩi. 27Mee, jĩcã wãme ʉno peera wede dʉaricaro maniro Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiirʉgarijere yʉ wede peoticãwʉ. 28To biri mʉja majurope cãa, bojoca catiri nii, Añuri Yeri, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca bii yai boja ametʉenericarãre ca ĩa nʉnʉjeeparã mʉjare cʉ̃ ca cũuricarore birora añuro cʉ̃jare ĩa nʉnʉjee, tiicõa niiña. 29Yee méé yʉ ĩi. Yʉ ca waaro jiro, ca bojoca ñañarã+ mʉja watoare earucuma, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ca ĩa nʉcʉ̃ bʉotiparã. 30Ñucã jĩcãrã mʉja mena macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãra, jãa peere cʉ̃ja tʉo nʉnʉjeejato ĩirã, ca ĩi dito buerã nii bau nii earucuma. 31To biri bojoca catiri niiña. Tʉgoeñaña, itia cʉ̃ma peti yacó cape cʉticãri, yerijãari méé ñamiri, ʉmʉrecori mʉja ca niiro cõrorena, mʉjare yʉ ca wede majio niiriquere.\\n32”Yʉ yaarã, mecʉ̃ra, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ ca mairije maquẽ añurije quetire, ca tʉgoeña bayirã mʉja ca niiro tii, ñucã niipetirã ca ñañarije manirã cʉ̃ ca tiiricarãre cʉ̃ja yee ca niipere cʉ̃ja ca bʉaro ca tiirijepʉre mʉjare ca ĩa cote niiro yʉ tii. 33Oro, juti, wapa tiirica tiirire, jĩcʉ̃ ʉno yee peerena ĩa ʉgo, yʉ tiitiwʉ. 34Mʉja majuropeera mʉja maji, yʉ yee yʉ ca boorijere, ñucã yʉ mena macãrã cʉ̃ja ca boorijere, bʉarʉgʉ yʉ majuropeera ati amori mena yʉ padewʉ. 35To biro yʉ ca tii niirije mena, ca boo pacarãre tii nemorʉgʉa, tutuaro ca padepe nii mʉjare yʉ ĩi wede majiowʉ, Wiogʉ Jesús: “Ca tiicojogʉ pee, ca ñeegʉ ametʉenero ʉjea niimi” cʉ̃ ca ĩiriquere tʉgoeñacãri —cʉ̃jare ĩiwi Pablo.\\n36Ate cʉ̃jare ĩi yapano, Pablo cʉ̃ja niipetirã mena, cʉ̃ ãjʉro jupearipʉ ea nuu waa, juu buewi. 37Cʉ̃ja niipetirãpʉra Pablore paabario, yerijãari méé do biro tiiya maniro otiwa. 38“Yʉre mʉja ĩa nemotirucu,” cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩirique ca niiro macã, bʉaro tʉgoeñarique paiwa. Jiro petapʉ cʉ̃re bapa cʉti bua waa, cũmuapʉ cʉ̃re waarique wui tʉja cojo, tiicãwa.","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Daizeze Bedʼea deza deza jaradiabʉ\\nDaizeze Bedʼea jaradiabari\\nDaizeze Bedʼea dayi abaʉba kʼawuabari\\nBedʼea precursorbara jarakĩrãbʉ yi naa edebarita, drʉa mia kʼaiba akʉ jũẽnakamae naara jũẽbʉ o ewabʉ ẽbẽra kʼaidu zedamarẽã. Jesusida yi naa edebaribasi, naʉ̃ drʉa eda zokʼasida bedʼea jaradiamarẽã Daizeze ʉ̃rʉ akʉza o ewamarẽã ewari jõmaʉ̃nẽ baita (Mateo 20:28). Idibida Jesuba obada kĩrãkʼa opanʉ, ewari erpanʉ Daizeze Bedʼea jaradiaita ẽbẽrarã, mawũã maʉ̃ra ẽbẽrarãsida Daizeze odebamarẽã (Mateo 28:19, 20). Maʉ̃ kʼãrẽa ʉ̃kʉrʉra yi naa edebaribabʉ.\\nEwari jõmaʉ̃nẽ Daizeze Bedʼea jaradiabari. Jõma Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra Daizeze Bedʼea biata jaradiapanʉ. Maʉ̃ kʼãrẽa ʉ̃kʉrʉrabara obʉ yi naa edebaribaita, mawũã jedeko abaʉde setenta (70) ora diabaita. Maʉ̃ oya ãyara jʉrʉpanʉ ũmatipa eda trajaita, ʉ̃kʉrʉ jʉrʉpanʉ Yi naa edebari siento treinta (130) ora diabaribaita, mõbe zokʼabʉepanʉ Daizeze Bedʼea audre jaradiai nesidabʉmae. Ãyara jedekoza siento treinta (130) ora diaibara mawũãẽbʉrʉ audre, Daizeze Bedʼea jaradiabʉta. Yi naa edebarira nekʼãrẽ mejãcha erbʉẽ, akʉza sobiapanʉ ãya erbʉba, adewara jũãpanʉ Jeowaba kʼarebaita ãyi jõma kʼãrẽ nesidabʉra (Mateo 6:31-33; 1 Timoteo 6:6-8). Yi naa edabari setenta (70) ora dia beẽbʉrʉ, akʉza siento treinta (130) ora dia beẽbʉrʉ, Yi naa edebari treinta (30) o sinkuenta (50) ora diabari baseabʉ, maʉ̃bara jedekoza treinta (30) mawũãẽbʉrʉ sinkuenta (50) ora diaibara Daizeze Bedʼea jaradiabʉta.\\nYi naa edebaribara Daizezeta ẽbẽrata kãgabʉbaera jaradiabʉ. Abʼarika Jesuba kʼawuabada kĩrãkʼa, dayirãbida kʼawuapanʉ ẽbẽrabara nesidapanʉta Daizeze Bedʼea jaradiadamarẽã (Marcos 6:34). Mamina Dayirãbara kʼawuapanʉ ãyi kʼarebaseabʉta, ewari jõmaʉ̃nẽ panamarẽã. Ẽbẽra kãgaba yi naa edebarira ewari jʉrʉbʉ maʉ̃ra Daizeze Bedʼea jaradiaita (Mateo 22:39; 1 Tesalonicenses 2:8). Naʉ̃ba kʼarebabʉ audre ĩjãita akʉza Daizeze neũdukʼawuarabaita, maʉ̃ba mejãchade sobiabibʉ (Hechos 20:35).\\n¿Kʼãrẽba kʼarebabʉ Daizeze Bedʼea ewari jõmaʉ̃nẽ jaradiaira?","num_words":238,"character_repetition_ratio":0.132,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 San Pedro 3 BSNNT - Yʉ mairã, tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ - Bible Search\\n2 San Pedro 2 1 San Juan 1\\n2 San Pedro 3\\nMani ʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaroti queti\\n1Yʉ mairã, tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucasʉocatore bajiro mʉare tudiucaja yʉ, Cristo ocare masiritimenane, quẽnaro mʉa tʉoĩacõa ñarotire yigʉ. 2Tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna goti rĩjoro yimasirere mʉa masiritibetirotire bojaja yʉ. To yicõari, mani ʉjʉ, rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotire yʉare ĩ gotimasiocatire, mʉare yʉa gotimasiocatire quẽne mʉa masiritibetirotire bojaja.\\n3Ti oca ñamasuse ado bajiro gotiaja: Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, adigodojʉ ĩ tudiejarotire mani tʉoĩa yuñajare, manire ajatud'irʉarãma gãjerã. Ĩna ñarʉarãma ĩna masune ĩna bojarore bajiro rĩne yirã. 4Ado bajiro manire ajatud'irʉarãma: “‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma, ĩ gotiriarore bajiro me bajiami. Tudiejabeami. Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñaboacana, to yicõari, mani jacʉa ñaboacana quẽne bajireacõa tʉjacama. Ĩnare catiobeticami. Adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasiriarodojʉ ñamasiriarore bajirone bajicõa ñaja adirʉ̃mʉri quẽne. ‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma ĩ gotire, ñie vaja maja ti”, manire yiajatud'irʉarãma. 5To bajiro tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasirere masimena ñarãma. Mani jacʉ Dios jediro masigʉ̃ ñari, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne rujeomasiñuju. Ĩ rotise sʉorine sita oco vatoajʉ ñare ruyuamasiñuju. To bajiro yicõari, ocore quẽne ricati ti ñarotire yimasiñuju. 6To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ti vãmere bajirone bajicõa ñabetimasiñuju. Berojʉ, “Oco ñasʉocatore bajiro tudirujiasa quẽna” ĩ yirotimasire sʉorine adi macarʉcʉro jedirone oco ñamʉse rãca ruureajeocõamasiñuju ĩ. 7To bajiro ĩ yirotimasiriarore bajirone bajimʉorʉ̃gõrʉaroja, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne Dios ĩ soerearotirʉ̃mʉ ti ejaro. Tirʉ̃mʉne mani ʉjʉ, tudiejacõari, rojose yirũgũriarãre ĩabesecõari, “Rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉarãja”, ĩnare yirotirʉcʉmi.\\n8Yʉ mairã, adi vãme ñamasuri vãmere masiritibetirʉarãja mʉa: Mani ʉjʉ ĩ ĩajama, mil ñaricʉ̃mari ñaja cojorʉ̃mʉ. To bajicõari, cojorʉ̃mʉ ñaja mil ñaricʉ̃mari cõro, ĩ ĩajama. To bajiro yʉ yijama, “Cʉ̃mari mani cõĩarore bajiro cõĩabeami mani ʉjʉ” yigʉ yaja. 9“Ĩ gotirore bajiro yigʉ ñaboarine, guaro ejatĩmabecʉmi maji. To bajiro ĩ bajisere manire tegʉ bajigʉmi” gãjerã ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. To bajiro me bajigʉmi. Gãjerã quẽne rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩna yirotire yugʉ bajigʉmi maji. Masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vabetirotire bojaami mani ʉjʉ.\\n10Tire yuboarine, “To cõrone tudivarʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉne ejarʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarore quẽne, “To cõro ñaro juarudigʉ ejarʉcʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉaroja Cristo ĩ ejaroti quẽne. Ĩ tudiejarirʉ̃mʉ õ vecajʉ güioro ocaruyurʉaroja. Ti ocaruyuse rãcane õ vecaye jediro yayicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye jedirore soereajeocõarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja yuja.\\n11Adi macarʉcʉroaye jediro ʉ̃jʉyayiroti ti ñajare, Dios rĩare bajiro bajirã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. 12Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ quẽnaro ñayurʉarãja mʉa. To bajiri ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña, yoaro me ĩ ejarotire bojarã ñari. Ĩ ejarirʉ̃mʉne õ vecaye jediro ʉ̃jʉjedicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye quẽne bʉto ti asijare, ocoacoarʉaroja. 13To bajiro bajiroti ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽna adi macarʉcʉroayere, to yicõari, õ vecayere quẽne reajeocõari, quẽnase rĩne mame rujeovasoarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩavariquẽnaja mani. To bajiro ĩ yiro berojʉre Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã rĩne catirʉarãma.\\n14To bajiri, yʉ mairã, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña mʉa, “Mani ʉjʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉjʉ, ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’ ĩ yiĩavariquẽnarona ñarãsa” yirã. 15Mani ʉjʉ, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeami maji, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosagʉsa” yigʉ. Tire bajirone gotiyuja mani maigʉ̃, Pablo manire ĩ ucacõare quẽne. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, quẽnaro ĩre ejarẽmoñumi Dios. 16Gãjerãre ĩ ucacõare quẽne, tocãrãcajine ĩ ucajama, tire bajiro rĩne gotirũgũñumi. Ĩ ucarere, cojo vãme mani ajimasirʉajama, josari ñaja. Josase ti ñajare, tire ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena. Dios ocare quẽne ĩna buejama, ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani ʉjʉ ĩ cõarona ñarãma.\\n17Yʉ mairã, socase ĩna gotimasiorotire mʉare yʉ gotisere jẽre masirãja mʉa. Tire masirã ñari, “Diore ajimena, socase ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo oca riojo gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarobe” yirã, quẽnaro tire tʉoĩamasiri ñaña. 18Jesucristo ñaami mani ʉjʉ. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiro yir'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrũtuasa mʉa, “Quẽnagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yami” yimasicõari, bʉtobʉsa gãmerã maiña mʉa. “Ñamasugʉ̃ ñaami”, Jesucristore yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja.","num_words":683,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 2\\nLanokegi Aneotedoɡ̶oji Liwigo\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a nakatio ica noko anoyatigi “Pentecostes”, ijoatawece niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶o ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo aneiticoace. 2 Codaaɡ̶ida noɡ̶owajipata ica nayaageɡ̶egi ane igedi digoida ditibigimedi micataɡ̶a niɡ̶ina niocodi ane daɡ̶axa me yoniciwadi. Codaa owajipata niɡ̶ijo nayaageɡ̶egi catiwedi idiwatawece letiidi niɡ̶ijo diimigi anei me nicotiniwace. 3 Odaa joɡ̶onadi ica ane liciagi ɡ̶alewaɡ̶a ane ilaagitice, odaa niɡ̶ijo ɡ̶alewaɡ̶a jiɡ̶iteloco lacilo oninitecibeci niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. 4 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dakatiogi oninitecibeci, odaa iditawece joɡ̶odotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi, oninitecibeci dotaɡ̶atigi eledi ioladi ane diɡ̶ica me dotaɡ̶atigi. Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Liwigo yajigotiogi lixakedi modotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi.\\n5 Digoida nigotaɡ̶a Jerusalém jiɡ̶idiwa anicotiobece judeutedi anele, anoyemaa modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Oicoɡ̶oticogi inoatawece eletidi iiɡ̶otedi. 6 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipata niɡ̶ijo layaageɡ̶egi ditibigimedi, ica lapo-nelegi niɡ̶ijo noiigi ja dinatecoɡ̶otee. Eliodi me nawelatibigiwaji leeɡ̶odi oninitecibeci yakadi me yowooɡ̶odi niɡ̶ijoa iolatedi anodotaɡ̶atigilo niɡ��ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. 7 Eliodi moyopo, odaa modi, “Digawinitiwaji! Idiwatawece niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane notaɡ̶anaɡ̶a elatibige nipodigi Galiléia. 8 Enige, igamodaaɡ̶ee ina me jakataɡ̶a mokotawece jajipaaɡ̶atiogi modotaɡ̶atigilo ɡ̶oniolatedi ane diɡ̶ica moyowooɡ̶odi modotaɡ̶atigi? 9 Niɡ̶ida moko anejilapodaɡ̶a inatecibece oicoɡ̶oticogi niiɡ̶otedi Pártia, Média, Elão, Mesopotâmia, niiɡ̶otedi Judéia, Capadócia, Ponto, codaa me Ásia. 10 Codaa ina eledi ane jawanaɡ̶atege oicoɡ̶oticogi niiɡ̶otedi Frígia, Panfília, Egito, inaaɡ̶eledi oicoɡ̶oticogi nipodaɡ̶a Líbia anipegitege nigotaɡ̶a Cirene. Idiaaɡ̶eledi baɡ̶a awaligeɡ̶egipi oicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Roma. 11 Inatecibece niɡ̶ina oko judeutedi, inaaɡ̶eledi baadaɡ̶a judeutedi, pida onakato Aneotedoɡ̶oji. Idi eledi oicoɡ̶oticogi Creta, inaaɡ̶eledi boɡ̶oicoɡ̶oticogi Arábia. Pida okotawece jajipaaɡ̶ata modotaɡ̶atigilo ɡ̶oniolatedi, modotaɡ̶atigi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, moditece niɡ̶inoa Aneotedoɡ̶oji loenataka libinienaɡ̶a, ɡ̶odoxiceɡ̶etedi!” 12 Odaa niɡ̶ica lapo-nelegi joɡ̶oyopo codaa noɡ̶owikomataaɡ̶a, odaa dinigetiwage, modi, “Amiida ica ane diitigi ida niciagi ane jinataɡ̶a?”\\n13 Pida ica eledi baɡ̶a namenaɡ̶anaɡ̶a, modi, “Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ejime nemáɡ̶a!”\\nPedro yotaɡ̶aneɡ̶e noiigi-nelegi\\n14 Odaa Pedro anidiaaɡ̶i miditaɡ̶a niɡ̶ijoa eletidi oonze liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ja dabiditi, odaa dinigetaɡ̶atee me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Meetiogi, “Akaami ɡ̶oneleegiwadi judeutedi, codaa makaamitawecetiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi nigotaɡ̶a Jerusalém, atacolitecetiwaji yotaɡ̶a, jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji anodaa diitigi niɡ̶ida niciagi ananati. 15 Aleetibigetiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi daɡ̶a nemáɡ̶a, pida anemáɡ̶a. Igaataɡ̶a eka noove lakata me nigoitijo. (Odaa naɡ̶ani lakata aniɡ̶ica ane yemáɡ̶a.) 16 Pida niɡ̶ida analee jinataɡ̶a niɡ̶ijo aneeta Joel niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\n17 ‘Mee Aneotedoɡ̶oji,\\n“Nigicotalo owidijedi nokododi digawini ane jao.\\nJimonya Iwigo me dakatiogi codaa me iiɡ̶e inoatawece ane latopaco oko.\\nǤadionigipi icota moyeloɡ̶oditedibece yowooko.\\nJaote niɡ̶inoa lionekadi minoa lakataɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi,\\ncodaa niɡ̶ina ɡ̶anaxokodipi jao me nigeeɡ̶a me jikeetiogi ane jemaa.\\n18 Jimonya Iwigo me dakatiogi niɡ̶inoa iotaka,\\nɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi.\\nOdaa joɡ̶oyatematitedibece yowooko niɡ̶icoatigilo owidijedi nokododi.\\n19 Jaote yoenataka libinienaɡ̶a ane jopooɡ̶a digoida ditibigimedi,\\ncodaa digoina iiɡ̶o jaote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi.\\nJao micota monadi ɡ̶odawodi,\\nnoledi codaa me ɡ̶ocilaɡ̶adi ane nigexaka.\\n20 Aligeɡ̶e icota me nexogoteloco,\\nepenai icota me ixagodi micoataɡ̶a ɡ̶odawodi\\nmaleediɡ̶icatibige diɡ̶icota niɡ̶ica Noko Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji,\\nniɡ̶ica Noko ɡ̶oneɡ̶egi codaa me daɡ̶axa libinienigi\\nnige limedi me iwi anigote niɡ̶ina oko.\\n21 Odaa inatawece niɡ̶ina oko ane dipokotalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me iwikode,\\njiɡ̶iniaa aneote Ǥoniotagodi me yewiɡ̶atace.” ’ ”\\n22 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa mee, “Akaami noiigitigi Israel, atacolitece yotaɡ̶a! Aneotedoɡ̶oji ikeetedaɡ̶awatiwaji neɡ̶epaa niiɡ̶e Jesus anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré, odaa ja yajigote ane libakeco. Iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji codaa ayakadi daɡ̶awienatakani me Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ibake Jesus meote loenataka libinienaɡ̶a codaa me ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ɡ̶adiwigotigitiwaji, codaa me niɡ̶inoa anetiɡ̶odawelaɡ̶adi. 23 Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi inoatawece niɡ̶inoa anicota micotece, odaa jiɡ̶ida me lowoogo me ika Jesus me dinajigotedaɡ̶awatiwaji. Odaa jeɡ̶eloatitetiwaji, leeɡ̶odi maniwotitema majici midiwa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a moyeloadi niɡ̶ijo noɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 24 Pida Aneotedoɡ̶oji yewikatiditace Jesus. Noɡ̶atedice me dawikodetetema némaɡ̶a, leeɡ̶odi némaɡ̶a aɡ̶ica loniciwaɡ̶atelogo Jesus. 25 Igaataɡ̶a Davi meetece Jesus, niɡ̶ijo mee,\\n‘Idioka limedi me jinadi Ǥoniotagodi me ideite yodoe.\\nCodaa ideite iwai ibaaɡ̶adi me idaxawa,\\nodaa jiɡ̶idaaɡ̶ee aɡ̶ica ane idoɡ̶owikomata.\\n26 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ninitibece yaaleɡ̶ena,\\ncodaa mejitece notaɡ̶a aneo ɡ̶odinikegi.\\nOdaa jakadi me inibeotege Aneotedoɡ̶oji meote yolaadi me yewiɡ̶atace.\\n27 Igaataɡ̶a niɡ̶ida makaami aɡ̶ikani iwigo diɡ̶idiaaɡ̶i aneite liwicidi émaɡ̶aɡ̶a.\\nCodaa niɡ̶ida makaami aɡ̶ikani yolaadi daɡ̶a neladi,\\nlolaadi ɡ̶aotagi anakamokakaami me dibataɡ̶adomi.\\n28 Jaɡ̶akamaɡ̶a awii me jowooɡ̶odi naigi ane yadeegi oko midioka limedi me yewiɡ̶a,\\ncodaa eliodi me idinitibeci leeɡ̶odi makaami meetaɡ̶a.’ ”\\n29 Odaa Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa mee, “Akaami, inioxoadipi judeutedi, ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji jaotibige makaamitawece owooɡ̶oti anejatigi igegi. Niɡ̶ijo ɡ̶onelokodi ɡ̶oneɡ̶egi, inionigi-eliodi Davi yeleo, odaa joɡ̶onaligitini. Anei monaligitini jipecaɡ̶atege codaa niɡ̶ina noko. 30 Davi inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa yowooɡ̶odi niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane ligegiteta. Aneotedoɡ̶oji ligegi meote dibate oko anida aneetege licoɡ̶egi Davi me inionigi-eliodi, digo mijotaɡ̶a Davi me inionigi-eliodi. 31 Davi yowooɡ̶odi niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji anicota meote, odaa jeɡ̶eetece Jesus. Eetece Aneotedoɡ̶oji meote me yewiɡ̶atace Niɡ̶ijoa ane nimonya aneote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Jiɡ̶idaa ane diitigi niɡ̶ijo ligegi mee,\\n‘Aneotedoɡ̶oji aika liwigo midiaaɡ̶i aneiticoace émaɡ̶aɡ̶a.\\nCodaa lolaadi aneladi.’\\n32 Aneotedoɡ̶oji eote Jesus me yewiɡ̶atace, odaa oko nakataɡ̶anadi naɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus. 33 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja yadeegi Jesus me ideite liwai libaaɡ̶adi, miditaɡ̶a nimedi ɡ̶oneɡ̶egi. Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote micota niɡ̶ijo ane ligegite Jesus, odaa Aneotedoɡ̶oji yajigote Jesus me yakadi me iiɡ̶e Liwigo. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji enagi me dakatioɡ̶oji. Natigide jaɡ̶anatitiwaji, codaa majipaatibece anodaaɡ̶eeta loenatagi Aneotedoɡ̶oji Liwigo. 34-35 Igaataɡ̶a Davi aɡ̶opitibigimece ditibigimedi, pida ijaaɡ̶ijo mee,\\n‘Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meeteta Iniotagodi,\\n“Anicooti iwai ibaaɡ̶adi miditaɡ̶a nimedi ɡ̶oneɡ̶egi\\nnigepaaɡ̶icota mejateloco ɡ̶adoniciwaɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶aneloɡ̶ododipi.” ’\\n36 Enice inatawece ɡ̶odoiigi Israel, leeditibige moyoowoɡ̶odi. Niɡ̶ijoa Jesus ane iiɡ̶enatakanitalotiwaji moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, Aneotedoɡ̶oji eote me Ǥoniotagodi, codaa iomaɡ̶aditedice meote Niɡ̶ijoa aneote maɡ̶aɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶atace.”\\n37 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Pedro, odaa eliodi me noɡ̶owikomataaɡ̶a, odaa modita Pedro ijaaɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, “Akaami inioxoadipi judeutedi, amiida ica ane jakataɡ̶a me ɡ̶onimaweneɡ̶egi me ɡ̶odiwoko Aneotedoɡ̶oji lelaɡ̶a?”\\n38 Odaa Pedro jeɡ̶eetiogi, “Akaamitawecetiwaji leeditibige madinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶eco, codaa me leeditibige moibake Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo metiɡ̶adinilegeni amaleeɡ̶aɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotedaɡ̶awatiwaji Liwigo, anakaaɡ̶ida me ligegi me yajigotedaɡ̶awa. 39 Eote me ligegi me yajigotedaɡ̶awatiwaji Liwigo, codaa yajigotediogi ɡ̶adionigipi, codaa me niɡ̶ina oko ane liɡ̶eladi niɡ̶inoa nipodaɡ̶a ditigedi. Yajigotediogi Liwigo inatawece niɡ̶ina oko Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneniditediogi menagitibeci midoataɡ̶a.”\\n40 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa ja najoitiniwace, meetiogi, “Adinenyaɡ̶atitiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiwokoni niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi niɡ̶ina noiigi abeyacaɡ̶aɡ̶a!” 41 Eliodi oko oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa Pedro lotaɡ̶a, odaa ja dinilegetibigiwaji. Ejinaɡ̶a domaɡ̶a iniwatadaɡ̶ani miili oko odinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ijokijo niɡ̶ijo noko.\\nIca anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a niɡ̶ica anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi\\n42 Odaa ijotawece niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi idapaɡ̶a diiticogi modeemitetigilo niɡ̶ijoa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, codaa oikee me dinemaatiwage, codaa idioka limedi me dinatecoɡ̶otee niɡ̶ina me niodaɡ̶a codaa moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 43 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji owote owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi, codaa me niɡ̶inoa ane libinienaɡ̶a, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ijotawece oko niɡ̶ijo lapo-nelegi odeemitetibige loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 44 Ijotawece niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi idioka limedi midi me yatecoɡ̶otibece, codaa idioka limedi modinawalacetigi okanicodaaɡ̶ica anoyakadi. 45 Niɡ̶ina midi laɡ̶alanigi, odaa joɡ̶oyaa niɡ̶inoa lidiimaɡ̶a, inoa ane nepilidi, odaa joɡ̶odinawalacetigilo dinyeelo iditawece niɡ̶idi anoyopotibige. 46 Inoatawece nokododi yatecoɡ̶o minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Dinodetiwage me niodaɡ̶a inoa liɡ̶elatedi, ninitibigiwaji, codaa eledi ninitibigiwaji niɡ̶ina modinawalacetigilo niɡ̶inoa anoyakadi. 47 Idioka limedi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ina eledi noiigi joɡ̶odeemitetibige codaa moyemaatibigo. Inoatawece nokododi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶otee eledi oko yawanaɡ̶aditetege niɡ̶ijo lapo oko baɡ̶akaa eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, niɡ̶idi oko Ǥoniotagodi yemaa meote me newiɡ̶atace.","num_words":1054,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.144,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 1 CORINTIOS 15\\n1 Bairi ãmerẽ yʉ yarã, Dios yaye queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ, mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉriquere mʉjãã yʉ quetibʉjʉnemopa mai. Tie mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉriquere tʉ̃gori bero, tie quetire mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃gowʉ. Tie quetire ãmerẽ caroaro mʉjãã tʉ̃goʉsacõã ninucũña. 2 Tunu bairoa tie Dios yaye quetire tʉ̃goʉsari bero, mʉjãã cʉ̃ã Dios cʉ̃ canetõrĩcãrã majũ mʉjãã ãniña, tie caĩrõrẽ bairo jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã caáticõãmata yua. Tore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni tie queti caĩrõrẽ bairo mʉjãã caátiãmerĩcõãta, cabʉgoroa caãnijʉ̃goripaʉre tie quetire mʉjãã tʉ̃goʉsabujioricarã.\\n3 Caãnijʉ̃goro mai, yʉ pʉame Jesucristo yʉ cʉ̃ caquetibʉjʉriquere mʉjãã yʉ quetibʉjʉ masĩõ jʉ̃gowʉ. “Jesucristo pʉame marĩ carorije wapare netõõgʉ, marĩ riabojayupi,” mʉjãã ñi quetibʉjʉwʉ. Atore bairo ĩña profeta majã na cawoatujʉ̃goyeticũrĩqũẽ cʉ̃ã Dios ya tutipʉre: 4 Cʉ̃ rupaʉri ãnajẽrẽ yaroca na caáto, itia rʉ̃mʉ bero cariacoatacʉ nimicʉ̃ã, caticoasupi. Torea bairo ĩña Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ. 5 Bairo catiri bero, Pedrore cʉ̃ buiaeta jʉ̃goyupi Jesús. Cabero cʉ̃ cabuerã pʉga wãmo peti rʉpore pʉga pẽnirõ cãnacãʉ̃ caãnarẽ na buiaetayupi. 6 Cabero aperã capããrã marĩ yarã quinientos netõõrõ majũrẽ na buia ĩñoñupĩ Jesús. Na, Jesús cʉ̃ cabuia ĩñorĩcãrã nipetiro jãñurĩpʉa caticõãñama mai. Bairãpʉa, na mena macããna jĩcããrã bairecoásúpa. 7 To bero Santiagore cʉ̃ buiaeta ĩñoñupĩ Jesús. Cabero nipetiro cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricarã apóstolea majãrẽ na buia ĩñoñupĩ Jesús.\\n8 To bero caãnitʉsaro majũ yʉ cʉ̃ãrẽ yʉ buiaeta ĩñowĩ Jesús. Bairo catʉsaropʉ cʉ̃ cabuia ĩñorĩcʉ̃ ãnirĩ jĩcãʉ̃ cawĩmaʉ cʉ̃ cabuiapa rʉ̃mʉ canetõrõ beropʉ cabuiaricʉre bairo caberopʉ Jesure catʉ̃goʉsaricʉ yʉ ãniña. 9 Bairi yʉ pʉame aperã apóstolea majã roca macããcʉ̃ majũrẽ bairo yʉ tuaya. Tunu bairoa apóstol nimicʉ̃ã, apóstol mee, cabʉgoro macããcʉ̃rẽ bairo yʉ tuaya, roro popiye na baio joroque Dios ya poa macããnarẽ yʉ caátaje jʉ̃gori. 10 Bairo roro caátacʉ yʉ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame ñiñamairĩ, Jesús cʉ̃ carotire bairo majũ yʉ cũwĩ. Bairo yʉ cʉ̃ caĩñamairĩqũẽ pʉame cabʉgoro mee ãñupã. Bairi, bairo pʉame yʉ átinucũña: Aperã apóstolea majã netõjãñurõ Dios yaye yʉ cʉ̃ carotiriquere yʉ paanucũña. Baipʉa, yʉ majũ mee tore bairo yʉ átinucũña. Dios pʉame roque nocãrõ yʉre caĩñamai ãnirĩ bʉtioro yʉ jʉátinucũñami. 11 Baipʉa, “Yʉ pʉame na netõrõ yʉ quetibʉjʉya, o na pʉame yʉ netõrõ bʉtioro quetibʉjʉrãma,” ñi masĩẽtĩña. Tie caãnimajũrĩjẽ mee niña. “Jãã caquetibʉjʉrije, Dios yaye queti jĩcã wãmerẽã mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃goyupa,” mʉjãã ñi masĩcõãña. Tie roque caãnimajũrĩjẽ niña.\\n12 Mai, jãã pʉame, “Jesucristo cariacoatacʉ nimicʉ̃ã, catitunucoasupi,” mʉjããrẽ jãã ĩ quetibʉjʉwʉ. Bairo jãã caĩquetibʉjʉrijere cariape mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃gowʉ. Bairo jãã caĩquetibʉjʉrijere cariape tʉ̃gomirãcʉ̃ã, ¿dopẽĩrã jĩcããrã mʉjãã mena macããna pʉame, “Cariaricarã nemo catitunu masĩẽtĩñama,” na ĩ bʉsʉnucũñati? 13 Bairo cariaricarã na cacatitunumasĩẽtĩcõãta, toroque Jesucristo cʉ̃ã na capajĩãrocaricaro bero catitunuetacʉmi. 14 Bairo Jesucristo cʉ̃ cacatitunuetimiatacʉ̃ãrẽ, tie quetire jãã caquetibʉjʉnucũrĩjẽ cʉ̃ã wapa mano. Tunu bairoa jãã caquetibʉjʉro bero, cʉ̃ mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarije cʉ̃ã cawapa manierẽ bairo tuabujioro. 15 Tore bairo cabaiata, jãã tie quetire caquetibʉjʉri majã pʉame cabʉgoro macããjẽrẽ Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijorãrẽ bairo jãã tuabujiorã. Caĩtorãrẽ bairo, “Dios pʉame Cristore cʉ̃ catioyupi,” jãã ĩ quetibʉjʉbujiorã. Cariapea cariaricarã na cacatitununemoeticõãta, Dios cʉ̃ catioetibujioricʉmi Jesucristo cʉ̃ãrẽ. 16 Bairo cariaricarã na cacatitunumasĩẽtĩcõãta, toroque Jesucristo cʉ̃ã na capajĩãrocaricaro bero catitunuetacʉmi. 17 Bairo Cristo cʉ̃ cacatitunueticõãta, cʉ̃ mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarije wapa manimajũcõãña. Mai, rorije caátipairã, carorije cawapacʉnarẽ bairo mʉjãã tuacõãña. 18 Tore bairo mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã cabaiata, aperã Cristore tʉ̃goʉsari cariaricarã cʉ̃ã canetõecoena, cayasirã majũrẽ bairo tuayama. 19 Jesucristo mena marĩ caãnajẽ cʉtie ati yepapʉ marĩ caãno ũno jeto to cañuata, aperã netõõrõ cabopacarã majũ marĩ tuabujiorã.\\n20 Cariape majũ niña: Cristo cariacoatacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tunu cʉ̃ catitununemo joroque ásupi Dios. Cʉ̃, Cristo pʉame caãnijʉ̃goʉ, Dios macʉ̃ cariacoamirĩcʉ̃ nimicʉ̃ã, cacaticõãjʉ̃goricʉ majũ niñami. 21 Mai, jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ jʉ̃gori ati yepapʉre marĩ cariayasipee etajʉ̃goyupa. Torea bairo jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ jʉ��gori cariacoatana nimirãcʉ̃ã, tunu marĩ cacatipee cʉ̃ã ãnijʉ̃goyupa ati yepapʉre. 22 Bairo Adán rorije cʉ̃ caátaje jʉ̃gori nipetiro cariaparã jeto marĩ ãniña. Torea bairo tunu Cristo jʉ̃gori nipetiro cʉ̃rẽ catʉ̃goʉsarã yeri capetietiere cacʉ̃goparã majũ marĩ ãniña. 23 Bairãpʉa, cõñarĩcãrõrẽ bairo tocãnacãʉ̃pʉa marĩ catinemogarã tunu. Bairi Jesucristo merẽ cariacoatacʉ nimicʉ̃ã, catijʉ̃goyupi. Cabero Cristo yarã cʉ̃ã ati yepapʉ nemo cʉ̃ catunuetari rʉ̃mʉ caãno nipetiro marĩ catipeticoagarã. 24 Bairo marĩ cabairo bero yua, ati yepa capetipa rʉ̃mʉ etagaro. Ti rʉ̃mʉ caãno Cristo pʉame quetiuparã ati yepa macããna carotimasĩrã, aperã cabauena catutuarã cʉ̃ wapana cʉ̃ãrẽ na netõnʉcãpeticõãgʉmi. Bairo na netõnʉcãpetiri bero, cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉre cʉ̃ pacʉ Diore cʉ̃ jogʉmi yua. 25 Mai, Cristo pʉame cʉ̃ pacʉre cʉ̃ cajoparo jʉ̃goye cʉ̃ carotiri yʉtea caãno cʉ̃ wapanarẽ bairo caãna cʉ̃ pesua nipetirore na netõnʉcãpeticõãgʉmi. 26 Catʉsaripaʉ majũ marĩ pesuʉre bairo caãnie riarique cʉ̃ãrẽ netõnʉcãcõãgʉmi Cristo. Bairi baiyasirique manigaro yua. 27 Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ Cristo nipetiro caãnierẽ cʉ̃ rotimasĩõ joroque cʉ̃ ásupi. Baipʉa, cʉ̃ pacʉ Diore cʉ̃ rotimasĩẽtĩñami Cristo. Cʉ̃ pacʉ pʉame roque cʉ̃ macʉ̃ Cristo nipetirore cʉ̃ rotimasĩõ joroque cʉ̃ caáto jʉ̃gori, cʉ̃ rotimasĩẽtĩñami cʉ̃ pacʉre. 28 Cristo nipetiro cʉ̃ wapana cʉ̃ pesuare cʉ̃ canetõnʉcãrõ bero majũ, cʉ̃ pacʉ Dios mena, Dios cʉ̃ carotimasĩrõrẽ bairo pʉgarãpʉa átijʉ̃gogarãma. Bairo cʉ̃ pacʉ Dios cʉ̃ caáto, cʉ̃ macʉ̃ Cristo cʉ̃ã cʉ̃ carotirore bairo átijʉ̃gogʉmi yua. Cʉ̃, Dios pʉame roque nipetirore carotimasĩjʉ̃goricʉ ãnirĩ nipetiro majũrẽ rotimasĩgʉmi.\\n29 Apeyera tunu, “Cariaricarã tunu catienama,” ĩ tʉ̃goñamirãcʉ̃ã, ¿dopẽĩrã aperã pʉame cariaricarã ãnana yaye rotie caãnipeere na bautiza rotibojanucũñati? Cariaricarã na cacatinemoeticõãta, dopẽĩrã cabʉgoroa na jʉ̃gori bautiza rotimasĩã mano. 30 Toroque, ¿dopẽĩrã jãã pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa cauwioro watoapʉ ãnarẽ bairo jãã uwi tʉ̃goña ãninucũñati? 31 Bairi yʉ yarã, yʉ pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa riariquere yʉ uwitʉ̃goña ãninucũña, yʉre aperã na caĩñatero jʉ̃gori. Marĩ Quetiupaʉ Jesucristore mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã catʉ̃goʉsarijere ĩñarĩ caroaro cariape nocãrõ yʉ catʉ̃goñaʉseanirõrẽã bairo cariape niña yʉ capopiye petirije cʉ̃ã yua. 32 Bʉtioro popiye yʉ tãmʉonucũña Efeso macããna, macãnʉcʉ̃ yaia cauwiorãrẽ bairo caãnarẽ na quetibʉjʉ ãcʉ̃. Bairo popiye tãmʉomicʉ̃ã, ñe ũnierẽ caápeire bairo yʉ tuacõãbujioʉ, yʉ yaye queti cabʉgoro macããjẽ to caãmata. Cariapea cariaricarã tunu na cacatinemoeticõãta, toroque jĩcããrã ĩrĩqũẽrẽ na caĩnucũrõrẽ bairo marĩ baibujiorã: “¡Yoaro mee, ñamirõcã ũnoa cariacoaparã ãnirĩ, marĩ caboro ʉga, eti, marĩ áticõãnirõã mai!”\\n33 Bairi mʉjãã pʉame aperãrẽ ĩtoecoeticõãña. Jĩcãʉ̃ cʉ̃ caĩrĩcãrõ pʉamata: “Carorã camasã mena marĩ cabapacʉpata, caroaro marĩ caátiãninucũmirĩqũẽrẽ marĩ masiriticoaya.” 34 Bairi mʉjãã pʉame caroaro átiãña. Carorije macããjẽrẽ átiãmerĩcõãña. Jĩcããrã mʉjãã mena macããna Diore camasĩẽna majũ niñama. Atore bairo mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉya, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori mʉjãã catʉ̃goñaboboparore bairo ĩ.\\n35 Bairo yʉ caĩquetibʉjʉrijere tʉ̃gori, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ atore bairo ĩ tʉ̃goñabujioʉmi: ¿Dope bairo camasã riacoamirãcʉ̃ã, tunu na caticʉti? ¿Dope bairi rupaʉ pʉame na rupaʉ cʉticʉti? ĩ tʉ̃goñabujioʉmi. 36 ¡Tore bairo caĩjẽniñaʉ, catʉ̃goñamasĩẽcʉ̃ majũ niñami! Merẽ mʉjãã masĩña oterique cabairijere: Mʉjãã wesepʉ ote apeacã ũnorẽ mʉjãã caoteata, putigaro jʉ̃goye boa wecoaya. Tia caboawero beropʉ carupaʉ otei pʉame puti wãmʉáya yua. 37 Mai, carupaʉ caãnipaʉ meerẽ marĩ otenucũña. Ote apea, trigo apea ũno, o apeye caãnie ote ape rupaa caruparupaa pʉame roquere marĩ otenucũña. 38 Bairo marĩ caotero bero, Dios pʉame roque cʉ̃ caborore bairo to puti wãʉáo joroque átimasĩñami. Bairi yua, Dios pʉame tocãnacã wãme ote apea caãni wãmerẽã bairo, ti wãme jeto to puti wãmʉáo joroque átimasĩñami. 39 Nipetiro oterique, o apeye ũnie caãnie jĩcãrõrẽ bairo cabaurique cʉtie maniña. Jĩcããrã, marĩã camasã marĩ ãniña. Aperã waibʉtoa niñama. Aperã cawʉrã niñama na cʉ̃ã. Aperã wai cʉ̃ã ape rupaʉ cʉ̃goyama. 40 Torea bairo ati yepapʉre ape rupaʉ marĩ cʉ̃goya. Ape rupaʉ cʉ̃goyama ʉmʉrecóopʉ macããna cʉ̃ã. Caroa rupaʉ majũ cʉ̃goyama. Ati yepapʉ caãna cʉ̃ã caroa rupaʉ marĩ cʉ̃goya. Bairo caroa rupaʉ cʉ̃gomirãcʉ̃ã, ape wãme, ape wãme marĩ ãnimasĩña pʉgatua macããnapʉa. 41 Muipʉ ʉmʉreco macããcʉ̃, apei muipʉ ñami macããcʉ̃ cʉ̃ã ricaati jeto asiyarique cʉtinucũñama. Tunu bairoa ricaati asiyanucũñama ñocõã cʉ̃ã. Na cʉ̃ã jĩcã majãrẽ bairo nimirãcʉ̃ã, jĩcããrã ricaati wãme jeto asiyajonucũñama.\\n42 Torea bairo baiya cariaricarã tunu nemo na cacatirije cʉ̃ã. Marĩ cariaro bero, na cayari rupaʉ pʉame caboari rupaʉ majũ niña. Nemo cacatitunurĩ rupaʉ pʉame roque caboaetipa rupaʉ majũ niña. 43 Ãme mai marĩ cacʉ̃gori rupaʉ yoaro mee cayasipa rupaʉ niña. Nemo cacatitunupa rupaʉ roque netõõrõ caroa rupaʉ majũ nigaro. Marĩ cariaro bero, na cayari rupaʉ pʉame catutuaeti rupaʉre bairo niña. Nemo cacatipa rupaʉ roque catutuari rupaʉre bairo nigaro. 44 Marĩ cariaro bero na cayari rupaʉ pʉame ati yepa macããjẽrẽ bairo caãni rupaʉ niña. Nemo cacatipa rupaʉ pʉame caroa rupaʉ cariaetipa rupaʉ majũ niña. Ati yepapʉre caãni rupaʉ caãnorẽã bairo cariaetipa rupaʉ cʉ̃ã niña ʉmʉrecóopʉre.\\n45 Atore bairo ĩ quetibʉjʉya Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ: “Caʉ̃mʉ caãnijʉ̃goricʉ, Adárẽ ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ bairo yeri cʉtajere cajoecoricʉ majũ cʉ̃ cũñupĩ Dios.” Bairo cʉ̃ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, apei catʉsaʉ Adárẽ bairo caãcʉ̃, Cristo pʉame, ʉmʉrecóo macããjẽ yeri, yeri catiriquere cajoʉ majũ niñami. 46 Tore bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, ʉmʉrecóo macãã rupaʉ pʉamerẽ marĩ cʉ̃gojʉ̃goetiya. Ati yepa macãã rupaʉ roquere marĩ cʉ̃gojʉ̃goya mai. Caberopʉ ʉmʉrecóo macãã rupaʉre marĩ cʉ̃gojʉ̃gogarã yua. 47 Caʉ̃mʉ caãnijʉ̃goricʉ ati yepa macããjẽ ñerĩ mena cʉ̃ caqũẽnojʉ̃goricʉ ati yepa macããcʉ̃ ãñupĩ. Cabero caʉ̃mʉ caetaricʉ Cristo pʉame roque jõbui ʉmʉrecóo macããcʉ̃ niñami. 48 Bairi ati yepapʉ mai ãna, marĩ cacʉ̃gori rupaʉ pʉame caãnijʉ̃goricʉ, caʉ̃mʉ, ñerĩ mena caqũẽñoecoricʉre bairo carupaʉcʉna niñama camasã. Aperã ʉmʉrecóopʉ caãniparã pʉame Cristo ʉmʉrecóopʉ caatácʉ cʉ̃ cacʉ̃gori rupaʉre bairo, ʉmʉrecóo macãã rupaʉ majũ cacʉ̃goparã nigarãma.\\n49 Jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ, ñerĩ mena caqũẽnoecoricʉre bairo ãmerẽ marĩ cabaurique cʉtorea bairo cabero Jesucristo ʉmʉrecóo macããcʉ̃ cʉ̃ cabaurique cʉtiere bairo marĩ baurique cʉtigarã yua.\\n50 Yʉ yarã, atore bairo mʉjããrẽ ĩ quetibʉjʉgʉ ñiña: Camasã ati yepa macããna rii cʉti, õwãã cʉti na cabairi rupaʉ mena Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉpʉre etamasĩẽtĩñama. Tunu bairoa caboarije ũnie, ʉmʉrecóo macããjẽ caboaetie mena ãnimasĩẽtĩña. 51 Mai, cajʉ̃goyepʉre camasã na camasĩẽtãjẽrẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉ masĩõpa: Bairãpʉa, nipetiro marĩ riapeticoápérigarã. Tocãnacãʉ̃pʉa ape rupaʉ roquere marĩ wasoapeticoagarã. 52 Bibi ĩña pããrĩcãrõrẽ bairo jicoquei yua marĩ rupaʉ wasoapeticoagarã. Putiricaro trompeta catʉsarore putirique caocajoro majũ tore bairo marĩ baipeticoagarã. Bairo putiricaro trompeta caocajoro yua, nipetiro Dios yarã cariamirĩcãrã catibuiapeticoagarãma. Bairo catitunurĩ bero, pʉgani rianemoetigarãma yua. Bairo na cabairo, marĩ ti watoare caátiãna cʉ̃ã ape rupaʉ marĩ wasoacoagarã. 53 Ati rupaʉ marĩ caãnajẽ cʉtie caboari rupaʉre rocari yua, cawãma rupaʉ pʉamerẽ marĩ cʉ̃gojʉ̃gogarã. Marĩ rupaʉ ati yepapʉre cariamasĩrĩ rupaʉ nimirõcʉ̃ã, cawãma rupaʉ cariaeti rupaʉ majũ wasoacoagaro. 54 Bairo ati rupaʉ marĩ caãnajẽ cʉtie, marĩ rupaʉ ati yepapʉre cariari rupaʉ pʉame, caboaeti rupaʉ, o cariaeti rupaʉ cawasoaro bero yua, Dios ya tutipʉ na cawoaturicarore bairo baipeti etaro majũ baigaro. Mai, atore bairo ĩña ti tutipʉre: “Baiyasiriquere Dios netõnʉcã peyocõãgʉmi. Marĩ carianucũrĩjẽ ãninemoetigaro yua. 55 ¿Dope to baiyupari yua baiyasirique catutuarijere bairo caãnimirĩqũẽ? ¿Noopʉ catoaʉre bairo capũnirĩjẽ caãnimirĩqũẽ to ãniñati?” ĩ woatuyupa Dios ya tutipʉre. 56 Carorije ati yepa macããjẽ pʉame marĩ riayasio joroque caátie majũ niña. Tie pʉame manigaro. Tunu bairoa tirʉ̃mʉpʉ macããjẽ roticũrĩqũẽ carorijere marĩ masĩõ joroque caátie, marĩrẽ ĩñabeserore bairo caátie cʉ̃ã manigaro yua. 57 Dios pʉame roque riariquere marĩ netõnʉcãõ joroque marĩ átigʉmi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo jʉ̃gori. ¡Bairi nocãrõ majũ Diore cʉ̃ marĩ cabasapeoro ñunetõmajũcõãña!\\n58 Bairo cabairo jʉ̃gori yʉ yarã, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tocãnacã rʉ̃mʉa áticõã ninucũña. Marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽ paariquere nemojãñurõ jõpʉame átijʉ̃gonutu ánája. Merẽ mʉjãã masĩña marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caĩñajoro cʉ̃ yaye macããjẽrẽ marĩ caápata, cabʉgoroa ãna mee marĩ átiya.","num_words":1705,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 2 MYYNT - Judea sitajʉ Belén wame cʉtiri cʉtojʉ - Bible Search\\nÑocõare riasotiri masa Jesure ĩna eja tire gaye\\n1Judea sitajʉ Belén wame cʉtiri cʉtojʉ rujeayijʉ Jesús. Iti rodori ĩ rujearoca iti sita ʉjʉ ñayijʉ Herodes wame cʉtigʉ. Iti rodori Jerusalénjʉ ejayijarã ũmacañi joeja wadiro gãna ñocõare riasotiri masa. 2Iti cʉto ejacõri seniĩayijarã ĩna:\\n—¿No ñati judio masa ʉjʉ ñarocʉ, rujearʉ? Ũmacañi joeja wadiro ñocõare ticõri, “Rujeañi ĩ”, yi masimʉ gʉa. Ito bajiri ĩre rʉ̃cʉbʉorona wadia gʉa, yiyijarã ĩna.\\n3Ito bajiro ĩna seniĩa ucuja tʉocõri, ito gagʉ ʉjʉ Herodes bʉto tʉoĩa güiyijʉ. Ĩre bajiro riti tʉoĩayijarã iti cʉto Jerusalén gãna cʉni. 4Ito bajiro tʉoĩacõri paia ʉjarã, judio masa rotirise riasori masare cʉni ji ñucayijʉ Herodes. Ĩna ejaja ticõri, ado bajiro seniĩayijʉ ĩ: “¿Nojʉ rujeagʉ yiguĩjida Cristo?” yiyijʉ ĩ ĩnare. 5Ĩnajʉa ado bajiro yiyijarã ĩre:\\n—Judea sita Belén wame cʉtiri cʉtojʉ rujeagʉ yiguĩji, yi ucañi sĩgʉ̃ Diore goti ĩsiri masʉ. Ado bajiro bajia ĩ ucare:\\n6“Judea sitajʉ Belén wame cʉtiri cʉto, jaibiti cʉto ñabojarocati ñasari cʉto ñaro yiroja iti cʉto. Iti cʉto gagʉ ʉjʉ ñasagʉ rujeagʉ yiguĩji. Ĩ ñagʉ̃ yiguĩji yʉ ñarã Israel sita gãna ʉjʉ. Ĩnare tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji ĩ, yiyijʉ Dios”, yi ucare ña adi, yiyijarã judio masa rotirise riasori masa.\\n7Ĩna ito yija tʉocõri, mʉcana ñocõare riasotiri masare yeyoroacã ji ñucayijʉ Herodes. Ĩna ejaja ticõri, ado bajiro seniĩayijʉ ĩ: “¿Nocãta ñocõa goasʉocati?” yi seniĩayijʉ ĩ ĩnare. 8Ito yija Belénjʉ ĩnare wa rotiyijʉ ĩ:\\n—Wasa ĩ macʉacãre ãmatẽña. Mʉa ĩre ti bʉjaja yʉre gotirã wadiba. Yʉ cʉni ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ warocʉ ya, yiyijʉ ĩnare rʉogʉ.\\n9Ĩ ito bajiro rotija tʉocõri, ĩ yiro bajiroti wayijarã ĩna. Ũmacañi joeja wadirojʉ ñocõa ĩna tirʉ ĩna riojʉa wayijʉ mʉcana. Ĩ wajasaroti tuja rʉ̃gʉ̃yijʉ macʉacã ĩ ñaro weca. 10Ñocõagã wacõri ĩ tuja rʉ̃gʉ̃ja ticõri, bʉto wanʉyijarã ĩna, ñocõare riasotiri masa. 11Ñocõagã ĩ ñaro roca ñari wi sãja wacõri ĩna tija ito ñayijʉ macʉacã ĩ jaco María rãca. Ĩre ticõri ĩ riojo rijomunigãna ñini rũjũyijarã ĩna. Ito yicõri ĩre rʉ̃cʉbʉoyijarã ĩna. Ito bajiro ĩna yija bero ĩna rʉcori jedori janayijarã ĩna. Janacõri orore, ʉco queno sʉtirise, ito yicõri mirra wame cʉtirise iti ãmicõri ĩre ĩsiyijarã ĩna. 12Ito yija bero ĩna cãirojʉ, “Herodes tʉ tʉdi wabesa. Ito ñaguĩji macʉacã”, ĩ yi masime yirona, yiyijʉ Dios ĩnare. Ito bajiri iti masicõri Jerusalénjʉ rẽta wa ãmomena gaje majʉ tʉdi wayijarã ĩna.\\nEgipto sitajʉ ĩna ware gaye\\n13Ñocõare riasotiri masa ĩna tʉdija bero ángel goayijʉ Josére ĩ cãirojʉ. Ado bajiro yiyijʉ ĩ ĩre:\\n—Yujiya, macʉacãre, ĩ jacore cʉni Egiptojʉ ãmi rudi wasa mʉ. Itojʉ riti ñama maji yʉ mʉre gotirocõjʉti. Herodes macʉacãre sĩarocʉ ĩre ãmagʉ̃ yiguĩji, yiyijʉ ángel Josére.\\n14Ĩ ito yija bero yujiyijʉ José. Yujicõri macʉacãre, ĩ jacore cʉni Egiptojʉ ĩnare ãmi wayijʉ ĩ. 15Ito ĩna ñaroca riti godacoayijʉ Herodes. “Egiptojʉ yʉ Macʉre ji ñucagʉ̃ yigʉja yʉ”, ĩre goti ĩsiri masʉna sʉoriti Dios ĩ yija, ĩ gotiado bajiroti bajiyijʉ.\\nHerodes wame cʉtigʉ rĩacare ĩ sĩa rotire gaye\\n16Ñocõare riasotiri masa ĩre goti ãmomena gaje majʉ ĩna tʉdi waja tʉocõri, bʉto junisiniyijʉ Herodes. Ito bajiri junisinigʉ̃ Belén gãna rĩaca ʉ̃mʉare ito yicõri, iti cʉto tʉ gãna rĩacare cʉni sĩa roti jeocõyijʉ Herodes ĩ ya moari masare. Jʉa rodo tʉjarãre ĩna bero rujeanare cʉni sĩa roti jeocõyijʉ Herodes. “Jʉa rodo tʉja ñocõa ĩ rujeaja bero”, ñocõare riasotiri masa ĩna yija tʉocõri, jʉa rodo tʉjarãre ito yicõri ĩna bero rujeanare cʉni sĩa roti jeocõyijʉ Herodes. 17Ito bajiro Herodes rĩacare ĩ sĩa rotija Diore goti ĩsiri masʉ Jeremías wame cʉtigʉ ĩ ucado robo bajiroti rẽtayijʉ. Ado bajiro ucañi ĩ:\\n18Ramá sita gago iso rĩare iso tʉoĩa otija ruyuyijʉ. Ito bajiro oti ñagõti ñayijo iso, Raquel rĩare otigo. Gãjerã ĩna sobojarocati yisi ãmobisijo Raquel iso rĩa godajare, yi ucayijʉ Jeremías.\\n19Egiptojʉ José ĩ ñaroca godayijʉ Herodes. Ĩ godaja bero Egiptojʉ José ĩ ñaroca ĩ cãirojʉ sĩgʉ̃ ángel ĩre goaĩoyijʉ. Ado bajiro yiyijʉ ĩ ĩre:\\n20—Yujiya, macʉacãre ĩ jacore cʉni Israel sitajʉ ãmi tʉdi wasa. Macʉacãre sĩa ãmoana goda jedicoama ĩna, yiyijʉ ĩ Josére.\\n21Ito yija yujicõri, macʉacãre ĩ jacore cʉni Israel sitajʉ ãmi wayijʉ José. 22Ma wacʉjʉ tʉoyijʉ José, “Herodes ñajacʉ macʉ Arquelao wame cʉtigʉ ĩ jacʉre wasoagʉ Judea sitajʉ ñayijʉ”, yija tʉoyijʉ José. Iti tʉocõri wa ãmobisijʉ ĩ itojʉ. Mʉcana itojʉ cãiyijʉ ĩ. Ito bajiro cãicõri, “Galilea sitajʉ yʉ waja quena”, yiyijʉ ĩ. 23Galilea sitajʉ ejacõri, Nazaret wame cʉtiri cʉtojʉ ñagʉ̃ wayijʉ ĩ. Diore goti ĩsiri masa, “Nazaret cʉto gagʉ ñagʉ̃ yiguĩji Jesús”, ĩna yi ucare ñajare ito bajiroti bajiyijʉ iti.","num_words":707,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN JUAN 1\\nPrimera carta de\\nJesúre ajitirʉ̃nʉrãre Juan ĩ ucare queti\\n1 ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã? Adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ, ñajediro mani catirotire ĩsirocʉ ñacõasʉoayumi. To bajiri yʉ masune ĩre ĩa, ĩre aji, ĩre moaĩacacʉne mʉare gotiaja yʉ. Ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ catisere cʉorã ñaja mani. 2 Ĩre ĩacajʉ yʉa. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere manire ĩsir'i. To bajiri yʉa ĩacatire mʉare gotiaja yʉ. Yʉa ĩacacʉ, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne ĩ jacʉ rãca ñacõasʉoyumi. 3 Yʉa ĩacatire, to yicõari yʉa ajicatire quẽne mʉare gotiaja yʉa. Dios, ĩ macʉ rãca ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũaja yʉa. To bajiri mʉa quẽne, yʉa tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩarotire yigʉ, gotiaja. 4 Cojoro cõro mani variquẽnarotire yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉa.\\n“Rojose yibecʉ ñaami Dios”, yire queti\\n5 “Quẽnase rĩne yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yʉare yigoticami Jesús. To bajiri tire ajicõari mʉare gotiaja yʉa. 6 Rojose yiboarine, “Dios ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩaja yʉa” mani yijama, socarã yirãja mani. 7 To bajiboarine, Diore sẽnicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yicõa ñajama, quẽnaro ñarʉarãja mani. To bajicõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩarũgũgʉ̃mi Dios.\\n8 Quẽnase rĩne yirã manama. To bajiri “Quẽnase rĩne yirã ñaja mani”, yimasiña maja. 9 To bajiboarine, tocãrãcajine rojose mani yisere, “ ‘Yʉare masirioya’ ĩre mani yigotijama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, tire manire masiriojeocõarʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. 10 Gajeyerema, “Masa jediro rojose yirã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri, “Rojose yibeticajʉ yʉa” mani yijama, “Socʉ yirimi Dios” yirãre bajiro yirãja mani.","num_words":252,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 San Juan 1 BSNNT - ¿Ñaboati mʉ, yʉ yo, “Yʉ macʉre - Bible Search\\n1¿Ñaboati mʉ, yʉ yo, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdirio? Mʉ rĩare quẽne ucacõaja yʉ. Yʉ ñaja bʉcʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me, Dios oca socabetire ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare maiaja yʉa. 2Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã maimasucõaja mani. Ti oca manire jedibetirʉaroja. 3Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, ĩ macʉ Jesucristore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña. Ĩnare ĩamaicõari, mʉa oca socabetire ĩna masirotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n4Gajeyerema bʉto variquẽnaja yʉ. Sĩgʉ̃ri mʉa rãcana mani jacʉ Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yiñase quetire ajicõari. 5To bajiri, yʉ maigõ, adi papera mʉare yʉ ucacõase, mame oca me ñaja ti. Ti ñaja gãmerã mairotire mani ajisʉoadicati. “Tire masiritibeticõato” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. 6Mani gãmerã maijama, Dios ĩ rotiriarore bajiro yirũgũrʉarãja mani. “Gãmerã maicõari, quẽnaro yirũgũña mʉa”, manire yirotiyumi Dios. Ti ñaja mʉa ajisʉoadicati.\\n7Socase gotimasiocudirimasa, jãjarã ñarãma. “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo”, yisocarãma. To bajise yirã ñari, Cristore terã ñarãma. 8Quẽnase mʉa yirũgũse vaja jediro quẽnaro mʉare Dios ĩ yirotire bojarã, ĩnare ajibesa mʉa.\\n9Cristo ocare ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, socarimasa ĩna gotisejʉare ĩ ajijama, Diorãcagʉ me ñagʉ̃mi. Dios macʉ Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉjʉama, ĩna rãcagʉ ñagʉ̃mi. 10To bajiri, Cristo oca me, ricati mʉare gotimasiorimasa mʉa ya vijʉ ĩna ejajama, ĩnare sẽnibeja. To yicõari, ĩnare sãjarotibeja. 11Ĩnare mʉa sãjarotijama, socase ĩna gotisere ĩnare yiejarẽmorã yirʉarãja mʉa.\\n12Gajeye jairo mʉare yʉ gotiroti ti ñacõajare, yʉ masune mʉare gotigʉ varʉa tʉoĩaja yʉ. To bajiboarine, adi rĩne mʉare ucacõaja yʉ. Tojʉ yʉ ejato, bʉto variquẽnarʉarãja mani.\\n13Mʉa yo, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdirio, so rĩa quẽne “Quẽnato”, mʉare yama.","num_words":273,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Hechos 2\\nEspíritu Santo diijeárigue\\n1 Cincuenta bʉrecori Pascua netõrí siro, Pentecostés wãmecʉtiri bosebʉreco wáayiro. Tii bosebʉreco niirĩ, niipetira Jesuré padeorá sĩcãrõména neãyira. 2 Tiiwiipʉ́ cʉ̃́ã duiri, wãcũña manirṍ wĩno bayiró atiro tiiróbiro ʉ̃mʉã́sepʉ bʉsʉdiatiyiro. Tiiwií bʉsʉsesajõãyiro. 3 Teero wáari, pecame jʉ̃ʉ̃rípõnabiro bauré cʉ̃́ãcõrõrẽ pesayucoyiro. 4 Niipetiramena Espíritu Santo niinʉcãgʉ̃ jeayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ dutirémena ãpẽrã́ basocáye wedeserere masĩripacara, wedesenʉcãyira.\\n5 Teebʉrecorire Jerusalénpʉre paʉ judíoa apeyé dita macãrãpʉ niiyira. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ quioníremena padeorá niiyira. 6 Cʉ̃́ã tee bʉsʉri tʉorá, toopʉ́ neãwayira. Deero jĩĩmasĩriyira, cʉ̃́ã pʉtopʉ jeara. Cʉ̃́ã basocácõrõ cʉ̃́ãye wedeseremena Jesús bueráre wedeseri tʉoyíra. 7 Tʉomaníjõãrã, cãmerĩ́ jĩĩyira:\\n—Niipetira ãniã wedesera ¿Galilea macãrã mee niimiĩ? 8 ¿Deero tiirá marĩyere ãñurõ wedeseri tʉoi? 9 Marĩ aperó macãrã niiã. Partia macãrã, Media macãrã, Elam macãrã, Mesopotamia macãrã, Judea macãrã, Capadocia macãrã, Ponto macãrã, Asia macãrã niiã marĩ. 10 Frigia macãrã, Panfilia macãrã, Egipto macãrã, Cirene pʉto macãrã niiã marĩ. Cirene Libia ditapʉ niiã. Sĩquẽrã Roma atirá niiĩya. 11 Cʉ̃́ã sĩquẽrã judíoa niiĩya. Ãpẽrã́ judíoa niihẽrã Cõãmacʉ̃rẽ padeoóya. Ãpẽrã́ Creta macãrã, Arabia macãrã niiĩya. Marĩ niipetira marĩye wedeseremena tʉorá tiia Cõãmacʉ̃ ãñuré tiirére, jĩĩyira.\\n12 Niipetira tʉomaníjõãyira.\\n—¿Ate deero jĩĩdʉgaro tiii? jĩĩ cãmerĩ́ sãĩñáyira.\\n13 Sĩquẽrã cʉ̃́ãrẽ buijã́yira.\\n—Ãniã cũmurã tiiíya, jĩĩyira.\\nPedro basocáre wederigue\\n14 Cʉ̃́ã teero jĩĩrĩ tʉogʉ́, Pedro ãpẽrã́ once Jesús beseriramena wʉ̃mʉnʉcã, bayiró bʉsʉrómena wedeyigʉ:\\n—Yáa wedera, niipetira Jerusalén niirã́, yʉʉ jĩĩrére ãñurõ tʉoyá. 15 “Ãniã cũmurã tiiíya” jĩĩ wãcũmiã mʉ́ã. Cũmurã mee tiiíya. Mecʉ̃tígã ñamisãñurõgã nueve niiã. 16 Mʉ́ã mecʉ̃tígã tʉorére too sʉgueropʉ profeta Joel jóarigʉ niiwĩ:\\n17 Atibʉ́reco petiádari sʉguero, Espíritu Santore niipetirare ticodiocogʉda, jĩĩrigʉ niiwĩ Cõãmacʉ̃.\\nEspíritu Santore ticodiocori, mʉ́ã põna ʉ̃mʉã́, numiã́ yʉʉ wededutirere wedeadacua.\\nBʉtoáre, mamarã́rẽ cʉ̃́ã quẽẽrṍpʉ ẽñogʉ̃́dacu too síropʉ wáaadarere.\\n18 Yʉʉre padecoterare Espíritu Santore ticodiocogʉdacu.\\nCʉ̃́ãcã yʉʉ wededutirere wedeadacua.\\n19 Ʉ̃mʉã́sepʉre merẽã bauré tiigʉ́dacu.\\nAtiditapʉ́re díi, pecame, õme yʉʉ tiiẽ́ñore niiãdacu.\\n20 Muĩpũ bʉ́reco macʉ̃ naĩtĩãjõãgʉ̃daqui.\\nMuĩpũ ñami macʉ̃ díi tiiróbiro sõãgʉ̃́ wáagʉdaqui.\\nMarĩ Õpʉ̃ jeaadari bʉreco sʉguero teero wáaadacu.\\nQuioníri bʉreco niiãdacu. Bʉ́ri niirí bʉreco mee niiãdacu.\\n21 Sĩcʉ̃: “Yʉʉ Õpʉ̃, yʉʉre netõnéña” jĩĩ sãĩgʉ̃́no netõnénogʉ̃daqui,* Joel 2.28-32.\\njĩĩ jóarigʉ niiwĩ Joel, jĩĩ wedeyigʉ Pedro—.\\n22 ’Yáa wedera, yʉʉ jĩĩrére ãñurõ tʉoyá, jĩĩyigʉ sũcã—. Jesús Nazaret macã macʉ̃rẽ mʉ́ã ĩñajĩyu. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃mena pee ãñuré tiirígʉ niiwĩ. Bayiró tutuaremena tiiẽ́ñore tiirígʉ niiwĩ cʉ̃ʉ̃mena. Teeré mʉ́ã ãñurõ masĩã. 23 Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽna curusapʉ sĩãdutíra, ñañarã́pʉre ticowʉ. Cõãmacʉ̃ tíatopʉ “teero wáaadacu” jĩĩrirobirora wáawʉ. 24 Cõãmacʉ̃ Jesuré diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ diadoaririgʉ niiwĩ. Masãgʉ̃dʉ niigʉ̃ tiiyígʉ. 25 Tíatopʉ David jóasʉguerigʉ niiwĩ Cristo Cõãmacʉ̃mena wedeseadarere:\\nYʉʉ yʉʉ Õpʉ̃rẽ yʉʉ díamacʉ̃pʉ ĩñarucujãwʉ̃.\\nCʉ̃ʉ̃ yʉʉ diamacʉ̃́pe niirĩ, cuiria.\\n26-27 Teero tiigʉ́, yʉʉ bayiró ʉsenigʉ̃ wedesea. Yáa ʉseromena bayiró ʉsenigʉ̃ basaa.\\nYáa yeeripũnarẽ diarira ĩñanorõpʉ mʉʉ cṹũdoaricu.\\nYʉʉre “bóarijããrõ” jĩĩgʉ̃dacu mʉʉ, yʉʉre maĩgʉ̃́.\\nTeero tiigʉ́, yʉʉ ãñurõ cuire manirṍ niijãgʉ̃dacu, mʉʉrẽ yuegʉ.\\n28 Yʉʉre catiré petihére bʉanʉcã́rĩ tiiwʉ́.\\nMʉʉrẽ ĩñagʉ̃, ʉseniremena niigʉ̃dacu,† Salmo 16.8-11.\\njĩĩ jóarigʉ niiwĩ David.\\n29 ’Yáa wedera, ãñurõ tʉojĩ́ña ména marĩ ñecʉ̃ Daviyé maquẽrẽ. Cʉ̃ʉ̃ diajõãyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ diari, cʉ̃ʉ̃rẽ yaaríra niiwã. Cʉ̃ʉ̃ diari yaarí cope masãcope marĩ pʉtopʉra niiã ména. 30 David catigʉ, profeta niirigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ too síropʉ tiiádarere masĩjĩgʉ̃, wederigʉ niiwĩ: “Mʉʉ pã́rãmi niinʉnʉsegʉpʉ mʉʉ dutirobirora atiditaré Õpʉ̃ niigʉ̃daqui”,‡ Salmo 132.11-12. jĩĩrigʉ niiwĩ Cõãmacʉ̃ quioníremena. 31 Teero tiigʉ́, David Cõãmacʉ̃ beserigʉ diarigʉpʉre masõriguere ĩñagʉ̃ tiiróbiro jóarigʉ niiwĩ: “Mʉʉ yʉʉre diarira ĩñanorõpʉ cõãdoaricu. Yáa õpʉ̃ʉ̃ bóaricu”. 32 Jesuré wáaadarere jóarigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽna masõrigʉ niiwĩ. Teeré ʉ̃sã niipetira ĩñawʉ̃. 33 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ʉ̃mʉã́sepʉ néemʉãrigʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ diamacʉ̃́pe duiaro jĩĩgʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ Pacʉ tíatopʉ jĩĩrirobirora cʉ̃ʉ̃rẽ Espíritu Santore ticoyigʉ. Cʉ̃ʉ̃pe ʉ̃sãrẽ ticonetõnecoarigʉ niiãwĩ. Teerá niiã mʉ́ã ĩñaãrigue, mʉ́ã tʉoárigue. 34 Davipé cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃mena ʉ̃mʉã́sepʉre mʉãwaririgʉ niiwĩ. Mʉãwaripacʉ, ateré jóarigʉ niiwĩ:\\nCõãmacʉ̃ jĩĩwĩ yʉʉ Õpʉ̃rẽ:\\n“Yáa wãmo diamacʉ̃́niñape duiya,\\n35 tée mʉʉrẽ ĩñatutirare mʉʉ dutiriguere yʉʉ ãñurõ yʉʉri tiirípʉ”,§ Salmo 110.1.\\n36 ’Teero tiirá, judíoa niipetira tʉomasĩ́ãrõ. Mʉ́ã Jesuré curusapʉ páabiatu sĩãdutípacari, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽna marĩ Õpʉ̃ wáari tiirígʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ticodiocorigʉ niiwĩ, marĩrẽ netõnéãrõ jĩĩgʉ̃, jĩĩ wedeyigʉ Pedro.\\n37 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉorá, bayiró wãcũpati, sãĩñáyira:\\n—Ʉ̃sãya wedera, ¿ʉ̃sã deero tiiádari? jĩĩyira Pedrore, ãpẽrã́ Jesús beserirare.\\n38 Pedro cʉ̃́ãrẽ yʉʉyigʉ:\\n—Wãcũpati, wasoyá mʉ́ã ñañaré tiirére. Jesucristore padeó, wãmeõtidutiya. Mʉ́ã teero tiirí, mʉ́ã ñañaré tiirére Cõãmacʉ̃ acabógʉdaqui. Espíritu Santo mʉ́ãpʉre niigʉ̃ jeari tiigʉ́daqui. 39 Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ tíatopʉ jĩĩrirobirora mʉ́ãrẽ, mʉ́ã põna niinʉnʉserare, yoaro macãrãcãrẽ, niipetira cʉ̃ʉ̃ beseráre Espíritu Santore ticogʉdaqui, jĩĩyigʉ Pedro.\\n40 Cʉ̃ʉ̃ tee dícʉ wederiyigʉ. Cʉ̃́ãrẽ wãcũtutuare tico, ãñurõ quioníremena wedenemoyigʉ:\\n—Atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirére dutijṍãña. Cõãmacʉ̃ netõnérepere ñeeña, jĩĩyigʉ.\\n41 Pedro wedeariguere padeorá wãmeõtinoyira. Tiibʉrecora Jesuré padeorámena tres mil watoa basocá niinemoyira.\\n42 Cʉ̃́ã Jesús beserira buerére tʉorucúyira. Niipetira Jesuré padeorá cãmerĩ́ wéepeo niijãyira. Sʉoyá, Cõãmacʉ̃rẽ sãĩ tiirucúyira.\\nJesuré padeorá sicato tiinʉcã́rigue\\n43 Jesús beserira diarecʉtirare netõné, apeyé pee Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rã tiimasĩ́rere tiiẽ́ñoyira. Cʉ̃́ã tiirére ĩñarã, basocá niipetira cuirucuyira. 44 Jesuré padeorá sicapõna macãrã tiiróbiro niiyira. Cʉ̃́ã cʉorére cãmerĩ́ batorucuyira. 45 Peedita cʉorá, apeyenó pee cʉorá teeré dúayira. Cʉ̃́ã dúa wapatáriguere apeyenó cʉohérare batoyira. 46 Bʉ́recoricõrõ niipetira súubusera neãyira Cõãmacʉ̃wiipʉ. Cʉ̃́ãye wiseripʉ ʉseniremena cãmerĩ́ sʉoyárucuyira. 47 Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujãyira. Ãpẽrãcã́ cʉ̃́ãrẽ ãñurõ ĩña padeoyíra. Bʉ́recoricõrõ Cõãmacʉ̃ padeorí tiiyígʉ cʉ̃ʉ̃rẽ padeohérare. Jõõpemena Jesuré paʉ padeomʉ́ãnʉcãyira.\\n*2:21 Joel 2.28-32.\\n†2:28 Salmo 16.8-11.\\n‡2:30 Salmo 132.11-12.\\n§2:35 Salmo 110.1.","num_words":765,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 10 BSNNT - Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasare yʉare - Bible Search\\nĨ ocare goticudisʉoronare Jesús ĩ besere queti\\n(Mr 3.13-19; 6.7-13; Lc 6.12-16; 9.1-6)\\n1Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasare yʉare jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽocami Jesús. Yʉare jirẽocõari, ado bajiro yicami:\\n—Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, “Budiya” mʉa yijama, budirʉarãma. Rijaye cʉtirãre quẽne, “Catiya” mʉa yijama, caticoarʉarãma —yʉare yicami Jesús.\\n2-4Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa, “Yʉ ocare gotimasiocudiba” Jesús ĩ yicana. Ado bajiro vãme cʉtirã ñacajʉ yʉa: Simón vãme cʉtiboacacʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi Andrés ñacama. To yicõari, Zebedeo rĩa ñacama Santiago, ĩ bedi Juan. Gãjerã, Felipe, Bartolomé, Tomás, yʉ Mateo vãme cʉtigʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñaboacacʉ ñacajʉ. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Tadeo vãme cʉtigʉ, gãji ñacami Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉticami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩsirocarocʉ.\\n5To bajiri yʉa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉre ado bajiro yʉare gotimasiocudiroticami Jesús:\\n—Jud'io masa me ĩna ñarimacari gotimasiocudibeja mʉa. Samaria sita ñarimacarire quẽne vabeja mʉa —yʉare yicami. 6—Israel sitana tʉjʉare vasa. Ĩna ñarãma Dios yarã ñaboariarã, oveja yayirãre bajiro bajirã —yicami. 7—“Diore rotibosarocʉ ĩ rotisʉoroti mojoroaca rʉyaja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yigotimasiocudiba mʉa. 8Gase boarãre mʉa ĩajama, ĩnare catioba mʉa. Gãjerã no bojase rijaye cʉtirãre quẽne ĩnare catioba. Rijariarãre tudicatioba. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare quẽne ĩnare bureaba. Vaja manone to yirotire mʉare ʉjoaja yʉ. To bajiri, vaja sẽnimenane, mʉa quẽne gotimasiocudi, rijaye cʉtirãre catio, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burea, yicudirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. 9—Mʉa vaja yiroti gãjoa juaábeja. 10To yicõari, bare sãriajoari juaábeja mʉa. Sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vaja. Gajeye gʉbo sudi mʉa vasoaroti juaábeja. Tueriayucʉ́rire quẽne juaábeja. No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne —yʉare yicami Jesús. 11—Jairimaca, mojorimacare ejarã, quẽnaro yigʉre macama mʉa. Ĩre bʉjacõari, ĩ tʉ cãnima. Ti macanare mʉa gotimasiojama, ĩ tʉ rĩne ñama maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro. 12Vijʉ ejarã, “¿Ñati mʉa?” yisẽniĩacõari, “Quẽnaro ñaña mʉa”, yiba. 13To mʉa yirone, ti viana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmijama, mʉa yirore bajiro quẽnaro ñarʉarãma. Quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, “‘Quẽnaro ñaña’ yʉa yibetiriarãre bajirone ñacõaña mʉa” ĩnare yi, vacoaja mʉa. 14Mʉare quẽnaro ĩna bocaãmibetijama, to yicõari mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti vire ñabeja. Ti vire budicõari, sitare gʉbo sudi tuyasere varereaba. “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã, to bajiro yirʉarãja mʉa. 15Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —yʉare yicami Jesús.\\n“Dios oca mʉa gotise sʉori, ajijũnisinicõari, rojose mʉare yirʉarãma”, Jesús ĩ yire queti\\n16Quẽna ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús:\\n—Ovejare, buyairoa vatoajʉ güiorojʉ ĩnare cõagʉ̃re bajiro mʉare gotimasiocudirotiaja yʉ. To bajiri mʉa ñagõroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩama. To yicõari, mʉare rojose ĩna yiboajaquẽne, mʉajʉama quẽnasejʉare yirã rĩne ñacõama. 17Ado bajiro bajiroti ñajare, quẽnaro tʉoĩama mʉa: Mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. Tojʉ mʉare bajerʉarãma. 18To yicõari, yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma. To bajiro mʉare ĩna yijare, ʉjarãre, to yicõari, jud'io masa mere yʉ ocare gotirʉarãja mʉa. 19-20Ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, mani jacʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa” yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n21Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Yʉ yere ajiterãre güiose ĩna yisere ĩarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, “Ĩnare sĩato” yirã, ñejerotirʉarãma ĩna. To yicõari, jacʉa quẽne, “Yʉa rĩare sĩato” yirã, ĩna rĩare ñejerotirʉarãma. Ĩna rĩajʉa quẽne, ĩna jacʉare ajijũnisinicõari, gãjerãre sĩarotirʉarãma ĩna. 22Yʉ ocare mʉa goticudijare, jediro masa mʉare ĩaterʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenarema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varoti ñaboarere ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 23Cojo maca mʉare rojose ĩna yijama, gaje macajʉ rudiaja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jediro Israel sitajʉre ñarimacarire mʉa goticudijeoroto rĩjoro, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, adi macarʉcʉrojʉre tudiejarʉcʉja yʉ.\\n24Ĩnare buegʉ rẽtobʉsaro masirã me ñaama ĩ buerã. To bajiboarine, quẽnaro ĩna buejeocõajama, ĩnare buerimasʉre bajirone masirãma ĩna quẽne. 25“Yʉare buegʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajicõari, ĩre moabosarimasare quẽne, “Yʉa ʉjʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajiro ti bajijare, yʉre mʉa ʉjʉre Beelzebú yʉre ĩna vãme yitud'ijama, yʉ yarã mʉa ñajare, rẽtoro rojose mʉare yitud'irʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.\\n26Quẽna ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús:\\n—Rojose mʉare ĩna yitud'iboajaquẽne, ĩnare güibeja mʉa. “Masa ĩna ĩabeto yitud'irã yaja” mʉare ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, ĩacõarʉcʉmi. Ñiejʉa masa ĩna yirudise maja, Diorema. Adirʉ̃mʉri masa ĩna masibeti jediro, Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, gotirʉcʉmi. 27Masa ĩna ajibeto yayioroaca mʉare yʉ gotisere “Jediro ajiato” yirã, gotibatorʉarãja mʉa. 28Mʉare sĩarʉarãre güibeja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉrema sĩamasimenama ĩna. Diojʉare mʉa güijama, quẽnaja. Ĩ ñaami mani catisere rotigʉ. Ĩ masu masiami. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare reamasicõami.\\n29Jʉarã miniare mani vaja yijama, cojotii gãjoatii rãca vaja yire ñaroja ti, mojoroaca vaja cʉtirã ĩna ñajare. To cõroaca vaja cʉtiboarine, Dios ĩ rotibetone rijagʉ magʉ̃mi. 30-31Masajʉare, Dios ĩ ĩajama, jairo vaja cʉtirãre bajiro manire ĩaami. Manire bʉto maiami ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, mani rʉjoajoare, cojojoara rʉyabeto cõĩajeogʉ ñaami. To bajiri rojose mʉare yirãre güibeja —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.\\n32Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãrema, yʉ quẽne õ vecajʉ yʉ jacʉ ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, yiĩorʉcʉja yʉ. 33To bajiboarine masa ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” ĩna yijama, yʉ quẽne, õ vecajʉ yʉ jacʉ ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Yʉ yarã me ñaama ĩna”, yirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n34Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—“‘Quẽnaro ñato masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉorine ricatiri tʉoĩarʉarãma’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña. 35Ĩ macʉ, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ jacʉjʉa ĩre ĩaterʉcʉmi. Jacʉjʉa, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ macʉjʉa, ĩre ĩaterʉcʉmi. So macojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jacojʉa, sore ĩaterʉocomo. Jacojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so macojʉa, sore ĩaterʉocomo. So ũmañicojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jẽjojʉa, sore ĩaterʉocomo. 36To bajiri sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩ yarã ñaboarine, ĩre ĩaterʉarãma.\\n37No bojagʉ ĩ jacore, ĩ jacʉre yʉre ĩ mairo rẽtobʉsaro maigʉ̃ma, yʉ yʉ ñamasibecʉmi ĩ ũgʉ̃ma. No bojagʉ ĩ macore, ĩ macʉre yʉre ĩ mairo rẽtobʉsaro maigʉ̃ma, yʉ yʉ ñamasibecʉmi ĩ ũgʉ̃ma. 38No bojagʉ, “Jesúre bajiro rojose tãmʉosʉyarʉcʉja yʉ” yitʉoĩabecʉma, yʉ yʉ ñamasibecʉmi ĩ ũgʉ̃ma. 39No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma —yʉare yicami Jesús.\\n“Ado bajiro yirã ñarãma Dios tʉjʉ quẽnase bʉjarona”, yire queti\\n40Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Mʉare cõagʉ̃ yʉ ñajare, gãjerã tʉ mʉa ejaro, quẽnaro mʉare ĩna yijama, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. Yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽnaro yirã yirãma. 41“Diore gotirẽtobosarimasʉ ñagʉ̃mi” yimasicõari, quẽnaro ĩre yirã, ĩre gotirẽtobosarimasʉ Dios tʉ quẽnase ĩ bʉjaroto cõrone bʉjarʉarãma ĩna quẽne. “Quẽnaro yigʉ ñaami” yimasicõari, quẽnaro ĩre yirã, quẽnaro yigʉ Dios tʉ quẽnase ĩ bʉjaroto cõrone bʉjarʉarãma ĩna quẽne. 42Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉre ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, quẽnaro ĩnare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna. Ocone ĩnare ĩna ioboajaquẽne, vaja bʉjarʉarãma —yʉare yicami Jesús.","num_words":1194,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateus 2 KBCNT - Jesus lanikadi aca nigotaɡ̶a Belém ane - Bible Search\\n1Jesus lanikadi aca nigotaɡ̶a Belém ane nipodigi Judéia, niɡ̶ijo me inionigi-eliodi Herodes. Niɡ̶ijoa nokododi icoa ɡ̶oneleegiwadi ane libakedi moiɡ̶oaditalo yotetitedi oicoɡ̶oticogi nigoi, igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém. 2Odaa ja nigikanaɡ̶a, modi, “Igame diɡ̶etigi ica nigaanigawaanigi ane icota me ninionigi-eliodi judeutedi? Jowooɡ̶otaɡ̶a neɡ̶enitini, igaataɡ̶a jinataɡ̶a ajo notedi digoida nigoi. Odaa janagaɡ̶a me joɡ̶eeɡ̶ata.”\\n3Naɡ̶a wajipatalo Herodes lotaɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, odaa eliodi me doɡ̶owikomata, codaa eliodi okotigi nigotaɡ̶a Jerusalém eledi noɡ̶owikomataaɡ̶a. 4Odaa ja yatecoɡ̶otee niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa Herodes ja nigetiniwace ica ane lanikadi icoa Cristo, niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 5Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Lanikadi Belém nipodigi Judéia, leeɡ̶odi mee anigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko,\\n6‘Akaami Belém nipodigi Judéia,\\n7Odaa Herodes jeɡ̶eniditiogi ica anokegipi anoicoɡ̶oticogi nigoi igo dakapetege me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Odaa ja nigetiniwace niɡ̶ica noko noɡ̶onadi naɡ̶aca yotedi ane nodi. 8Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja imonyatibigiwaji migotibeci nigotaɡ̶a Belém, meetiogi, “Emiitiwaji, odaa oleetibige mowooɡ̶oti ane diɡ̶etigi niɡ̶ica nigaanigawaanigi. Nigakati, odaa awii yeemidi, amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi maɡ̶aɡ̶a ejigo joɡ̶eteta.”\\n9Noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a niɡ̶ini inionigi-eliodi, odaa joɡ̶opitibeci niɡ̶ijoa anokaɡ̶a. Eɡ̶idaa diiticogi me wiajeeɡ̶a, odaa joɡ̶onadi ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo yotedi anonadi diɡ̶etege nigoi. Odaa naɡ̶ajo yotedi jiɡ̶igo lodoe niɡ̶ijoa anokaɡ̶a, odaa ja nicoti ditibigimedi niɡ̶ijo diimicawaanigi aneitice nigaanigawaanigi. 10Noɡ̶onadi naɡ̶ajo yotedi ane idei ditibigimedi niɡ̶ijo diimicawaanigi, odaa eliodi me ninitibigiwaji. 11Odaa noɡ̶odakatiwece niɡ̶ijo diimicawaanigi, joɡ̶onadi nigaanigawaanigi manitaɡ̶a Maria ane eliodo nigaanigawaanigi. Odaa joɡ̶oyamaɡ̶atedini lokotidi lodoe niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, odaa joɡ̶odoɡ̶eteta. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyomoke aca lowoodaɡ̶axi anonadeegi, onoɡ̶a icoa liboonaɡ̶a anonadeegita nigaanigawaanigi. Odaa joɡ̶oyajigo icoa liboonaɡ̶a, oolo, ica namoko ɡ̶odatobi ane liditege lanigi niɡ̶ina moyalegi, idaa ica pomaada ane liditece lanigi codaa dakake loojedi. 12Niɡ̶ijo naɡ̶a niotaɡ̶a, odaa ja nigeeɡ̶a, odaa oigee Aneotedoɡ̶oji me ibodicaxi me daɡ̶adiaaɡ̶idiaa igotinece minitaɡ̶a Herodes. Odaa joɡ̶odioteci eledi naigi mopiticogi niiɡ̶otedi.\\n13Niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶opitibeci niɡ̶ijo anokegipi, José ja igee ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dinikeeta, odaa meeta, “Adabititini, abaata nigaanigawaanigi, aniaa eliodo, ialeticogi niiɡ̶o Egito! Idiaaɡ̶oni nigepaa jao ɡ̶adeemidi nige yakadi madopilitijo, igaataɡ̶a Herodes doletibige me yeloadi niɡ̶idi nigaanigawaanigi.” 14Odaa José jiɡ̶itibigi, ja nibatine nigaanigawaanigi ajaa eliodo, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo enoale José jiɡ̶igo Egito. 15Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i Egito neɡ̶epaaɡ̶icota me yeleo Herodes, odaa joaniɡ̶idaa mewi me icotece ane lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, ganigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane iditedini, “Odaa jiniditalo ionigi me noditicogi Egito.”\\n16Naɡ̶a nadi Herodes moinaale niɡ̶ijo anokegipi anoicoɡ̶oticogi nigoi, odaa eliodi me deliɡ̶ide. Odaa ja diiɡ̶enatakatiogi monigodi iditawece nigaanigipawaanigi anidiwa itoataale nicaaɡ̶ape, ane niɡ̶eladimigipitigi Belém, codaa me minoataɡ̶a inoa nipodaɡ̶a ane ipegitege nigotaɡ̶a. Eo niɡ̶ida loenatagi leeɡ̶odi yowooɡ̶odi neɡ̶eote itoataale nicaaɡ̶ape naɡ̶ajo yotedi naɡ̶a dinikeetiogi niɡ̶ijo anokegipi. 17Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a icotece niɡ̶ijoa Jeremias lotaɡ̶a, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo mee,\\n18“Manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Ramá jajipaaɡ̶ata layaageɡ̶egi oko me nacaagaɡ̶ateloco,\\n19Niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes naɡ̶a yeleo, odaa José ja dige digoida Egito. Igee ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dinikeeta. 20Odaa niɡ̶ica aanjo jeɡ̶eeta, “Onitibige, anibaatine nigaanigawaanigi aniaa eliodo, odaaɡ̶opiliticogi nipodigi Israel, leeɡ̶odi niɡ̶ijo ane domoɡ̶oyeloadi niɡ̶ini nigaanigawaanigi aɡ̶aleeɡ̶ica, ja nigo.” 21Odaa José jiɡ̶itibigi, nibatine nigaanigawaanigi, ajaa eliodo, odaa ja dopiticogi nipodigi Israel. 22Niɡ̶ijo niɡ̶icoticogi, odaa ja dibodiceta Arquelau, lionigi Herodes, me niɡ̶iniaa diiɡ̶enataka waxodi limedi eliodi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi José me doita midiaaɡ̶i. Odaa José ja dige, igee Aneotedoɡ̶oji meote leemidi. Odaa jiɡ̶igo nipodigi Galiléia. 23Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i mani nigotaɡ̶a Nazaré. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee micotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ica jotigide, niɡ̶ijo mee, “Oyatedigi me Nazareeno.”","num_words":532,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.148,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Numero 14 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ũrĩsid̶ad̶e israelerã jũmarãda b̶ʌga nũmesia idjab̶a maʌ̃ diamasi jĩã panʌda ʌ̃nadrʌsid̶aa.\\n2Puruba Moiseda, Aaroʌ̃ sid̶a biẽ́ jarad̶aped̶a ãdjía nãwã jarasid̶aa: –¡Dairãra Egiptod̶e beuped̶ad̶abara biara b̶acasia! ¡Naʌ̃ ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e bid̶a beuped̶ad̶abara biara b̶acasia!\\n3¿Ãcõrẽba cãrẽ cãrẽã dairãra maʌ̃ druad̶aa edebʌrʌ? ¿Mama djõ panʌne maʌ̃ druad̶ebemarãba dairãra quenanamãrẽã edebʌrʌca? ¿Dai wẽrãrãra, warrarã sid̶a maʌ̃ ẽberãrãba ara ãdjirã itea jidad̶amãrẽã edebʌrʌca? ¿Egiptod̶aa jẽda wãnida biara b̶ʌẽ́ca?–\\n4Maʌ̃be ãdjidub̶a jara duanesid̶aa: –Ab̶a edad̶ia dadjirã boro bamãrẽã. Maʌ̃be Egiptod̶aa jẽda wãnia.–\\n5Maʌ̃ ũrĩsid̶ad̶e Moisera, Aaroʌ̃ sid̶a jũma israelerã quĩrãpita chĩrãborod̶e b̶arru copanesid̶aa.\\n6Maʌ̃ne Nuʌ̃ warra Josueba, Jepone warra Cale bid̶a ãdjia cacuad̶e jʌ̃ panʌda sopuaba cõãtasid̶aa. Maʌ̃ umébemara Canaaʌ̃ drua acʌd̶e wã panananebema basía.\\n7Ãdjia israelerãa jarasid̶aa: –Dairãba acʌd̶e wã panana ẽjũãra bio bia b̶ʌa.\\n8Maʌ̃ druad̶e baridua ne uped̶ad̶ara bia zaubaria. Ãcõrẽba dadjirãda bia unu b̶ʌbʌrʌ maʌ̃ druad̶aa edeped̶a jũma diaya.\\n9Maʌ̃ bẽrã Ãcõrẽra igararãnadua. Idjab̶a maʌ̃ druad̶ebemarãda wayarãnadua. Dadjirãba poyad̶ia, ãdjirãra caiba carebai neẽ́ panʌ bẽrã. Baribʌrʌ Ãcõrẽda dadjirã ume b̶ʌa. Maʌ̃ bẽrã ãdjirãra wayarãnadua.–\\n10Mãwã jara pananamĩna puruba ãdjira mõgaraba tab̶ari bead̶iad̶a asid̶aa. Mãwã duanʌne cawaẽ́ne ãdjirãba unusid̶aa Ãcõrẽ quĩrãwãrẽã dorrodorroada idji wua ded̶e ʌ̃naga dogoda.\\n11Maʌ̃ne Ãcõrẽba Moisea jarasia: –¡Naʌ̃ ẽberãrãba baridua carea mʌ̃ra igarabadaa! ¡Mʌ̃a ãdjirã tãẽna ne ununaca waib̶ʌa b̶eada od̶amĩna wad̶ibid̶a mʌ̃ra ĩjã amabadaa!\\n12Maʌ̃ carea mʌ̃a ãdjirãra quinibiya. Baribʌrʌ bʌd̶eba mʌ̃a ãdjirã cãyãbara puru waib̶ʌara b̶ʌda idjab̶a ʌb̶ʌara b̶ʌda yõbiya.–\\n13Moiseba Ãcõrẽa jarasia: –Bʌ ʌb̶ʌad̶eba naʌ̃ ẽberãrãra Egiptod̶eba ẽdrʌ enesia. Maʌ̃da bʌa ãdjirãda quinibibʌrʌ egiptorãba ũrĩnaped̶a Canaaʌ̃ druad̶ebemarãa nẽbʌrʌd̶ia. Mʌ̃ Boro, Canaaʌ̃nebemarãba naẽna ũrĩsid̶aa bʌra dairã ume b̶ʌda, dairãma ebud̶a odjasida, bʌ jʌ̃rãrãda dairã ʌ̃rʌ̃ nĩbabarida, ãsa bʌra jʌ̃rãrã ʌ̃tʌba ed̶aa drasoa jira b̶ʌd̶e dairã na wãbarida idjab̶a diamasi ara maʌ̃ jʌ̃rãrãda tʌbʌ quĩrãca eradrʌ nũmabarida.\\n15Bʌa naʌ̃ ẽberãrãda jũma quinibibʌrʌ, bʌa o b̶ʌ ũrĩped̶ad̶aba nãwã jarad̶ia:\\n16“Ãcõrẽba israelerãra idjia diai jarad̶a ẽjũãnaa poya edeẽ́ basía. Maʌ̃ bẽrã ãdjirãra ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e jũma quinibisia.”\\n17Mʌ̃ Boro, mãwã jararãnamãrẽã mʌ̃ quĩrã djuburia bʌ ʌb̶ʌara unubidua ara bʌa jarad̶a quĩrãca.\\n18Bʌa jarasia bʌra baridua quĩrũcada idjab̶a ẽberãrãra bio quĩrĩã b̶ʌda. Maʌ̃ awara jarasia ãdjia cadjirua obadara, bʌ bed̶ea igarabada sid̶a bʌa quĩrãdoabarida. Mãwãmĩna dji bed̶ead̶e b̶ʌra bʌa cawa obariad̶a asia. Dji zezaba cadjirua od̶a carea idjida, idji warrarãda, idji wiuzaquerãda, ãdjirã warrarã sid̶a cawa o b̶abariad̶a asia.\\n19Maʌ̃ bẽrã bʌ quĩrĩã waib̶ʌa b̶ʌd̶eba naʌ̃ ẽberãrãba cadjirua oped̶ad̶ara quĩrãdoadua ãdji Egiptod̶eba ẽdrʌped̶ad̶a ewarid̶eba ab̶a id̶id̶aa bʌa quĩrãdoad̶a quĩrãca.–\\n20Ãcõrẽba jarasia: –Ãdjia cadjirua oped̶ad̶ara mʌ̃a quĩrãdoasia bʌa bed̶ea djuburiad̶a bẽrã.\\n21Mãwãmĩna mʌ̃ra wãrãda zocai b̶ʌ bẽrã, idjab̶a wãrãda jũma naʌ̃ ẽjũãne dji dromaara b̶ʌ bẽrã, wãrãda nãwã cawa oya.\\n22Naʌ̃ ẽberãrã ni ab̶aʌda mʌ̃a ãdji drõã naẽnabemarãa diai jarad̶a ẽjũãne idu jũẽbiẽ́a. Ãdjirãba mʌ̃ quĩrãwãrẽã dorrodorroada unuped̶ad̶amĩna idjab̶a Egiptod̶e, ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e bid̶a mʌ̃a ne ununaca o b̶ʌda unuped̶ad̶amĩna mʌ̃ra ĩjãnaẽ́ basía. Ãtebʌrʌ mʌ̃a poya oẽ́ quĩrãca b̶arima zocãrã biẽ́ bed̶easid̶aa. Mʌ̃da igaraped̶ad̶a bẽrã ãdjirã ni ab̶aʌda Canaaʌ̃ druad̶e jũẽnaẽ́a.\\n24Baribʌrʌ mʌ̃ nezoca Cale crĩchara awara b̶ʌa. Idjiabʌrʌ mʌ̃ra ne jũmane bia ẽpẽbaria. Maʌ̃ bẽrã idjia acʌd̶e wã b̶ad̶a ẽjũãne mʌ̃a idjira jũẽbiya. Idjia, idjid̶eba yõbʌdarã bid̶a maʌ̃ ẽjũãra edad̶ia.\\n25Baribʌrʌ nu bãrãra Pusa Purrud̶aa wãbada od̶e jẽda wãnadua ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶aa. Ara nawena amalecitarãda cananeorã sid̶a Canaaʌ̃ drua jewed̶ad̶e duanʌa.–\\n26Idjab̶a Ãcõrẽba Moisea, Aaroʌ̃a bid̶a nãwã jarasia:\\n27–¿Ab̶a sãʌ̃be naʌ̃ puru cadjiruaba mʌ̃ra biẽ́ jara panani? Mʌ̃a ũrĩ b̶ʌa ãdjia mʌ̃da biẽ́ jara panabadada.\\n28Maʌ̃ bẽrã ãdjirãa nãwã jarad̶e wãnadua: “Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: mʌ̃ra wãrãda zocai b̶ʌ bẽrã bãrãba jaraped̶ad̶a quĩrãca wãrãda oya.\\n29Jũma bãrã veinte poa aud̶u b̶ea mʌ̃a juachabid̶aba mʌ̃da biẽ́ jaraped̶ad̶a bẽrã naʌ̃ ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e beud̶ia.\\n30Bãrãnebema ni ab̶aʌda mʌ̃a wãrãneba bãrãa diai jarad̶a ẽjũãnaa jũẽne wãnaẽ́a. Ab̶abe Jepone warra Caledrʌ, Nuʌ̃ warra Josue sid̶a maʌ̃ ẽjũãne jũẽne wãnia.\\n31Bãrãba jarasid̶aa maʌ̃ druad̶ebemarãba bãrã warrarãra ara ãdji itea jida eded̶ida. Baribʌrʌ maʌ̃ drua bãrãba igaraped̶ad̶ara mʌ̃a bãrã warrarãa diaya. Maʌ̃be ãdjirãra maʌ̃ druad̶e bia panania.\\n32Baribʌrʌ bãrã dji drõãrãra naʌ̃ ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e beud̶ia.\\n33Bãrã warrarãra bãrã ume naʌ̃ ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e cuarenta poa pʌrrʌa nĩbad̶ia oveja wagabari pʌrrʌa nĩbabari quĩrãca. Bãrãba mʌ̃ra igaraped̶ad̶a bẽrã, bãrã warrarãra bia mĩga panania ab̶a bãrã jũma beubʌdad̶aa.\\n34Canaaʌ̃ drua acʌd̶e wã panana ẽberãrãra cuarenta ewari mama panasid̶a bẽrã, bãrãra cuarenta poa bia mĩga pananida panʌa mʌ̃ igaraped̶ad̶a carea. Mãwã bãrãba cawad̶ia mʌ̃ quĩrũbira sãwãbʌrʌ b̶ʌda.”\\n35Mʌ̃ra Ãcõrẽa. Mʌ̃a jarad̶ara wãrãda oya. Naʌ̃ puru dji cadjiruada mʌ̃a cawa oya jũmarãba mʌ̃da igaraped̶ad̶a bẽrã. Naʌ̃ ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e beud̶ia.–\\n36Maʌ̃be Moiseba Canaaʌ̃ drua acʌd̶e diabued̶arãra Ãcõrẽba cawaẽ́ne quinibisia. Mãwã quinibisia Canaaʌ̃ druad̶eba jẽda zed̶aped̶a israelerãa idjida biẽ́ jarabisid̶a bẽrã idjab̶a sewad̶eba maʌ̃ ẽjũãra biẽ́ tab̶ʌad̶a asid̶a bẽrã.\\n38Canaaʌ̃ drua acʌd̶e wã panananebemada umébe beud̶aẽ́ basía; Nuʌ̃ warra Josueda idjab̶a Jepone warra Cale sid̶a.\\n39Moiseba jũma Ãcõrẽba jarad̶ara israelerãa jarasia. Maʌ̃ carea ãdjirãra sopuad̶eba bio jĩã duanesid̶aa.\\n40Maʌ̃ bẽrã nurẽma diaped̶ed̶a ãdjirãra piradrʌd̶aped̶a Canaaʌ̃ druad̶e eyaid̶a b̶ʌmaa wãni carea panasid̶aa. Nãwã jarasid̶aa: –Dairãba cadjiruada osid̶aa maʌ̃ druara poya edad̶aẽ́ana asid̶ad̶e. Dairãra wãnia Ãcõrẽba diai jarad̶a druad̶aa.–\\n41Baribʌrʌ Moiseba jarasia: –¿Bãrãba cãrẽ cãrẽã Ãcõrẽba jarad̶ara ĩjãnaẽ́? Bãrãda Canaaʌ̃ druad̶aa wãnibʌrʌ, bia wãnaẽ́a.\\n42Mama wãrãnadua. Ãcõrẽra bãrã ume wãẽ́ bẽrã dadjirã dji quĩrũba bãrãra quenania.\\n43Bãrãba Ãcõrẽra igarasid̶a bẽrã idjira bãrã ume b̶aẽ́a. Maʌ̃ bẽrã amalecitarã ume idjab̶a cananeorã ume djõbʌdad̶e ãdjirãba bãrãra quenania.–\\n44Mãwã jarad̶amĩna israelerãba ĩjãnaẽ́ basía. Canaaʌ̃ druad̶e eyaid̶a b̶ʌare wãsid̶aa. Baribʌrʌ Moisera wãẽ́ basía. Ãcõrẽ baurude sid̶a israelerã wua de eropanʌma b̶esia.\\n45Maʌ̃ne eyad̶e panʌ amalecitarãra, cananeorã sid̶a israelerã ume djõne zesid̶aa. Israelerãra poyad̶aped̶a ãdjirã caid̶u ẽpẽ quena wãsid̶aa ab̶a Hormá abadad̶aa.\\nNumero 16 >","num_words":864,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.156,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 10 BAONT - To biro cʉ̃jare ĩi yapano, o biro - Bible Search\\nOvejas, cʉ̃jare ca cotegʉ cʉ̃ ca wederijere tʉo majima\\n1To biro cʉ̃jare ĩi yapano, o biro cʉ̃jare ĩiwi ñucã Jesús:\\n—Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Jĩcʉ̃, ecaricarã ovejas cʉ̃ja ca niiri janirore, jopera jãa waatigʉra aperopʉ ca mʉa ametʉa jãa waagʉa, jĩari majʉ, jee dutiri majʉ, niigʉ biimi. 2Jopera ca jãa waagʉa, ecaricarã ovejas're ca cotegʉ niimi. 3Jope pãa coteri majʉ cʉ̃re cʉ̃ ca jope pãaro, ovejas're ca cotegʉ pea, cʉ̃ ecaricarã ovejas're cʉ̃ja wãmeri mena wado cʉ̃jare cʉ̃ ca jʉoro, ovejas pea cʉ̃ wederiquepʉrena tʉo majicãma. To biri tii janiropʉ ca niirãre jʉo wiene cojo, 4niipetirã cʉ̃ja ca witi ea petiro ĩa, cʉ̃jare cʉ̃ ca jʉgue waaro cʉ̃ jiro nʉnʉcoama, cʉ̃ wederiquepʉrena ca tʉo majĩcãrã niiri. 5Cʉ̃ja ca majitigʉ peera cʉ̃re nʉnʉtima. Cʉ̃re nʉnʉricaro ʉnora ũmaa duticãma, ca ĩa ñaaña manigʉ cʉ̃ ca wederijere ca tʉo ñaatirã niiri —cʉ̃jare ĩiwi.\\n6Ate cʉ̃jare ĩi cõoña wedewi Jesús. Cʉ̃ja pea, to biro cʉ̃ ca ĩirije ca ĩirʉgarijere tʉo majiticãwa.\\nJesús ovejas're añuro ca cotegʉ\\n7To biri o biro cʉ̃jare ĩi nemowi ñucã Jesús:\\n—Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Yʉ yʉ nii ovejas cʉ̃ja ca jãa waari jopere biro ca niigʉ. 8Niipetirã yʉ jʉguero ca dooricarã, jee dutiri maja, jĩari maja, niiupa. To biri yʉ yaarã, ecaricarã ovejas're biro ca niirã pea, cʉ̃ja ca ĩirijere tʉo nʉnʉjeetiupa. 9Yʉ yʉ nii jope. Yʉ, jopere biro ca niigʉre díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeegʉa, yʉ jʉori ametʉarucumi. Jĩcʉ̃ oveja, jãa waa, ñucã macã pee witi waa, añuro taa bʉa baa, cʉ̃ ca biirore biro biirucumi. 10Jee dutiri majʉa, jee duti, jĩa, tii yaio bate, tiigʉ doogʉ wado doomi. Yʉ pea catirique pee cʉ̃ja cʉojato, pairopʉra catirique peere cʉ̃ja cʉo ametʉenecãjato ĩigʉ yʉ doowʉ.\\n11”Yʉ yʉ nii, ecaricarã ovejas're añuro ca ĩa nʉnʉjeegʉ. Cʉ̃ ovejare añuro ca ĩa nʉnʉjeegʉa, cʉ̃jare ametʉenerʉgʉ bii yai boja majimi. 12Wapa taarique wadore boo tʉgoeñari ca padegʉ pea, yai cʉ̃ ca dooro ĩa, ovejare toora cʉ̃jare cũu, duti weocoami, ovejas're ca ĩa nʉnʉjeegʉ méé nii, ovejas cʉ̃ yaarã méé nii, cʉ̃ja ca biiro macã. To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca bii weoro, yai pea cʉ̃jare ñee, cʉ̃jare tii ãcũ batecã cojomi. 13Cʉ̃a, ovejas're ĩa nʉnʉjeerʉgʉ méé, wapa taarique wadore boogʉ ca padegʉ niiri, to biro cʉ̃jare bii weocãmi.\\n14-15”Yʉ yʉ nii, ecaricarã ovejas're añuro ca ĩa nʉnʉjeegʉ; yʉ Pacʉ yʉre ĩa maji, yʉ pee cãa yʉ Pacʉre ĩa maji, yʉ ca biirore birora, yʉa yʉ yaarã ecaricarã ovejas're ĩa maji, ñucã cʉ̃ja pee cãa yʉre ĩa maji, biima. To biri yʉa yʉ yaarã ovejas're biro ca niirãre cʉ̃jare ametʉenegʉ, cʉ̃jare yʉ bii yai boja maji. 16Ati janiro macãrã ca niitirã cãare aperã ovejas yʉ cʉo. Cʉ̃ja cãare yʉ jee cojorucu. Cʉ̃ja pea yʉre tʉo nʉnʉjee, jĩcã puna macãrãra nii ea, jĩcʉ̃ra cʉ̃jare ca ĩa cotegʉ cʉo, biirucuma.\\n17”Yʉ majuropeera bojoca cʉ̃ja ca ñañarije wapa bii yai bojari, ñucã ca cati tuapʉ yʉ ca niiro macã, yʉ Pacʉ yʉre mai jañumi. 18Jĩcʉ̃ ʉno peera yʉre jĩa cõa majitimi. Yʉ majuro yʉ ca booro mena bojoca cʉ̃ja ca ñañarije wapare yʉ bii yai boja maji. To biri yʉ majuropeera bii yai boja, ñucã yʉ majuropeera cati tua, yʉ biicã maji. Ate nii, yʉ Pacʉ yʉre cʉ̃ ca tii doti cojorique —cʉ̃jare ĩi wedewi Jesús.\\n19To biro Jesús cʉ̃ ca ĩirijere tʉori, judíos pea, no ca boorora ameri ĩi maa wijiacoawa ñucã. 20To biro biima ĩirã, cʉ̃ja mena macãrã paʉ o biro ĩiwa:\\n—¿Ñee tiirã, wãtĩ jãa ecocãri ca ĩi mecʉ̃gʉre cʉ̃re mʉja tʉo nʉnʉjeeti? —ĩiwa. 21Aperã pea to biro cʉ̃ja ca ĩicãro o biro ĩiwa:\\n—Ca wãtĩ jãa ecoricʉa jĩcʉ̃ ʉno peera, o biirije ĩiticumi. Mʉjara, ¿wãtĩra, ca ĩatirãre cʉ̃ja ca ĩaro cʉ̃ tii majicãgajati? —ameri ĩiwa.\\nJudíos ʉparã Jesús're cʉ̃ja ca bootirique\\n22Jerusalén macã peera Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire queno yapanorã cʉ̃ja ca boje rʉmʉ tii peo jʉorica rʉmʉ ʉno ca earo, tii wiire cʉ̃ja ca boje rʉmʉ+ tii peori rʉmʉri niiwʉ. Pue bʉcʉ rʉmʉri niiwʉ. 23Jesús pea Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉre, Pórtico de Salomón+ cʉ̃ja ca ĩiri tabe pee waa yujuwi. 24Tii tabepʉ cʉ̃ ca waa yujuro, judíos ʉparã pea cʉ̃re waa amojode nʉcãri, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa:\\n—¿No cõro yoaro, “Cʉ̃ niicumi,” ĩi majiri méé jãa ca bii niiro mʉ tiigʉti? Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ Mesías'ra mʉ ca niijata, jĩcãtora “Cʉ̃ra yʉ nii,” jãare ĩicãña —cʉ̃re ĩiwa.\\n25To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Mee, mʉjare yʉ wede yerijãajãwʉ. Mʉja pee díámacʉ̃ mʉja tʉoti. Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca dotiro ména yʉ ca tii niirijera, Mesías yʉ ca niirijere ĩa majiricarora bii ĩñocã doca. 26Mʉja pea díámacʉ̃ mʉja tʉoti, yʉ yaarã ovejas mena macãrã méé niiri. 27Yʉ yaarã ecaricarã ovejas're biro ca niirã pea, yʉ wederiquere tʉo majima. Yʉ pee cãa, cʉ̃jare yʉ maji. Cʉ̃ja pea añuro yʉre tʉo nʉnʉjeema. 28To biri yʉa, to birora caticõa niiriquere cʉ̃jare yʉ tiicojo, jĩcãti ʉno peera bii yaicoa, jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃jare yʉre ẽma, tiitirucumi. 29Yʉ Pacʉ, cʉ̃jare yʉre ca tiicojoricʉa, niipetirã ametʉenero do biro ca tiiya manigʉ niimi. To biri yʉ Pacʉ cʉ̃ ca ĩa nʉnʉjeerãpʉra, jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃re ẽma majiticãmi. 30Yʉ, yʉ Pacʉ, jĩcʉ̃ra niirã jãa bii —cʉ̃jare ĩiwi.\\n31To biro cʉ̃ ca ĩirora ñucã, judíos ʉparã pea cʉ̃re deerʉgarã ʉ̃tã jeewa ñucã. 32To biro cʉ̃ja ca tiiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Yʉ Pacʉ yee ca doorijere, mʉja ca ĩaro paʉ añurije mʉjare yʉ tii ĩñorucujãwʉ. ¿Di wãme jʉori pee ʉ̃tã mena yʉre mʉja deerãti? —cʉ̃jare ĩiwi.\\n33To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro, judíos ʉparã pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwa:\\n—Añurije mʉ ca tii niirije jʉori méé ʉ̃tã mena mʉre jãa deerucu. Ʉmʉreco Pacʉre ñañari wãme mʉ ca ĩi tutirije jʉori pee mʉre jãa deerucu. Mʉa, bojocʉ nii pacagʉ, mʉ majuropeera “Ʉmʉreco Pacʉ yʉ nii,” mʉ ĩicã —cʉ̃re ĩiwa Jesús're.\\n34To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩiwi ñucã:\\n—Mʉjare ca dotirijepʉre o biro ĩi owarique nii: “ ‘Mʉja, jʉ̃guẽa+ mʉja nii,’ mʉjare yʉ ĩijãwʉ,” ĩi. 35Ʉmʉreco Pacʉ wederiquepʉ ca ĩirijepʉra, “To biro ĩicãro ĩi,” mani ĩi majiti. Ʉmʉreco Pacʉa, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wedericarãre, “Jʉ̃guẽa mʉja nii,” cʉ̃jare ĩiupi. 36Ʉmʉreco Pacʉra yʉre beje amiri, ati yepapʉre cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉrena, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ yʉ nii” yʉ ca ĩirijerena, ¿ñee tiirã Ʉmʉreco Pacʉre ñañarije mʉ ĩi tuti, yʉre mʉja ĩicãti? 37Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca tiirijere yʉ ca tiitijata, díámacʉ̃ yʉre tʉoticãña. 38Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca tiirijere yʉ ca tiijata, díámacʉ̃ yʉre tʉoti pacarã, yʉ ca tii niirije peere “Díámacʉ̃ra nii,” ĩi ĩa nʉcʉ̃ bʉoya petopʉra, mee jĩcãtora “Yʉ Pacʉ yʉpʉre nii, yʉ pee cãa yʉ Pacʉpʉre nii,” yʉ ca biirijere mʉja ca maji peoticãpere biro ĩirã —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\n39To biro Jesús cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩi wedero, judíos ʉparã pea Jesús're cʉ̃re ñeerʉgamiwa ñucã. Jesús pea cʉ̃jare duticoawi. 40Jesús pea ñucã, dia Jordán ape nʉña muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña peere, jʉgueropʉ, Juan bojocare cʉ̃ ca uwo coe niirica tabepʉ waa, too jãare jʉo tua nʉcãwi. 41Toopʉ paʉ bojoca cʉ̃re ĩarã eari, o biro ĩiwa:\\n—Díámacʉ̃ra Juan, jĩcã wãme ʉno peera ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii ĩñoti pacagʉ, niipetirije ani cʉ̃ ca biipe maquẽre cʉ̃ ca ĩijata, díámacʉ̃ra ĩijapi —ĩiwa. 42To biri tii tabepʉre paʉ Jesús're tʉo nʉnʉjeewa.","num_words":1165,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 24 DES - Cinco nʉri pʉhrʉ Ananía pahia opʉ, - Bible Search\\nPablo “Ñero iibirabʉ,” arĩ werepʉ Felire gajirã weresãra pʉhrʉ\\n1Cinco nʉri pʉhrʉ Ananía pahia opʉ, judio masa erã mʉrã, dorerire weremehregʉ Tértulo waĩcʉgʉ mera Cesareague ejañorã. Eropirã erã Pablore weresãdiarã, opʉ Feli pohrogue ejañorã. 2Eropigʉ Pablore erã gamenererogue erã aĩ ejara pʉhrʉ Tértulo ĩgʉre weresãnʉgapʉ. Eropa weresãnʉgagʉ õpa arĩpʉ Felire:\\n—Mʉhʉ õaro masigʉ, gʉa opʉ mʉhʉ õaro dorecʉ̃ gʉa i yeba majarã õaro árĩcãa gʉa gamequeãro mariro. Mʉ doreri mera õaripʉre gohrotoro iiaa i yeba. 3Eropirã gʉa õaro árĩcãrã mucubiria. Eropirã mʉ mera õaro mucubiria. 4Dohpague merogã mʉre garibogʉra yʉhʉ. Merogã mʉ mera weretamudiaca. Gʉare peenique dohpa. 5Ihĩ gʉare garibotariami. Árĩpehreri yebari majarãgue judio masare erã gua gaguiniguicʉ̃ iimi ihĩ. Eropigʉ masa erã basi gameturicʉ̃ iimi ihĩ. “Oparãre cóãrã,” arĩrã mera majagʉ ãhrimi ihĩ. Eropigʉ nazareno waĩcʉri curu opʉ ãhrimi. 6Eropigʉ Goãmʉ wihire ñero ĩgʉ iidiacʉ̃ ĩarã gʉa ñeabʉ ĩre. Gʉa ñeara pʉhrʉ gʉa ya dorerire ĩgʉ tarinʉgagʉ árĩcʉ̃ ĩgʉre dipuwaja moadiarabʉ gʉa. 7Eropa moadiaquerecʉ̃ surara opʉpʉ Lisia waĩcʉgʉ ĩgʉre gʉare turaro mera emacãmi. 8Pʉhrʉ ĩgʉre weresãnirãre mʉ pohrogue wadoreami Lisia. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ahrabʉ gʉa. Mʉ tamera ĩre serẽpigʉ, árĩpehrerire ĩgʉ ya dipuwajare masigʉca mʉhʉ, arĩpʉ Tértulo Felire.\\n9Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ gajirã judio masa Tértulo ĩgʉ arĩdiro dopa ta “Diaye ta ãhraa,” arĩñorã erã sã. 10Erã eropa arĩ weresãra pʉhrʉ opʉ Feli Pablore weredorepʉ. Õpa arĩ werepʉ Pablo:\\n—Baja bojori i yeba majarãre mʉ dorerare masia yʉhʉ. Eropigʉ yʉ iirare mʉre weregʉ mucubiria. 11Doce nʉri ta wahaa Jerusaléngue Goãmʉre yʉ umupeora pʉhrʉ. Mʉhʉ i diaye árĩcʉ̃ masidiagʉ gajirãre serẽpi ĩaque. 12Judio masa yʉre Goãmʉ wihiguere boca erã ñeacʉ̃ masare arĩ gaguiniguigʉ iibirabʉ. Eropigʉ “Oparãre cóãque,” arĩgʉ iibirabʉ. Eropigʉ judio masa buheri wirire, erã ya maca sãre ne ñero iibirimʉrabʉ. 13Eropirã yʉre weresãnirãpʉ erã weresãrare “Õpa iiami ihĩ,” arĩ weremasibeama mʉre. 14Dohpague yʉ iirare weregʉra mʉre. Matague ta gʉa ñecʉ sʉmarã erã umupeodiro dopa ta Goãmʉre umupeoa yʉ sã. Eropigʉ Goãmʉ yare iiaa Jesu ya õari buheri iri arĩro dopa ta. Oã “Jesu ya gʉyabirari ãhraa,” arĩ wereniguima oã judio masa. Eropigʉ Goãmʉ doreri, Moiseguere ĩgʉ apirare iri sãre umupeoa yʉhʉ. Eropigʉ Goãmʉ ya weremʉhtanirã erã gojara sãre umupeoa yʉhʉ. 15Oã gajirã judio masa mera ta “Goãmʉ árĩpehrerã masare sĩrinirãre õarã, ñerã mera erã masa mʉriacʉ̃ iigʉcumi,” erã arĩ pepiro dopa ta yʉ sã eropa ta arĩ pepia. 16Eropigʉ dipuwaja mara yʉhʉ. Goãmʉ irire masimi. Eropirã masa sã irire masima. Eropigʉ diaye ta werea yʉhʉ mʉre.\\n17“Gaji bojorire gajipʉgue yʉhʉ curigʉ árĩgʉ dujarabʉ Jerusaléngue. Yʉ acawererã Jerusalén majarã mojomorocʉrãre niyeru ogʉ arigʉ iiabʉ. 18Dujara, Goãmʉre umupeobu ĩgʉ ya wihigue ejarabʉ. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ coedorero dopa yʉ basi iira pʉhrʉ waibʉgʉre odiarabʉ Goãmʉre umupeobu. Erogue yʉ árĩcʉ̃ oã judio masa yʉre bocama. Erã bocacʉ̃ gajirã yʉ mera majarã marama. Gua gaguiniguirã marama. 19Eropirã gajirã judio masa Asia yeba majarã ero ãhrama. Erã yʉ ñero iicʉ̃ ĩanirã árĩrã weresãrã ariporo õguere. 20Oã õgue árĩrãpʉ judio masa oparã gamenererogue yʉ árĩcʉ̃ ĩanirã yʉ erogue ñero iirare masirã, erã sã weresãporo. 21Gaji tamerare yʉre erã weresãmasima: Erã mera árĩgʉ õpa arĩ bʉrigã gaguiniguibʉ yʉhʉ: “‘Sĩrinirã masa mʉriarãcoma,’ yʉ arĩra waja dipuwaja moaa mʉa,” arĩbʉ erãre, arĩ werepʉ Pablo Felire “Ñero iibiribʉ,” arĩgʉ.\\n22Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ Feli õpa arĩ werepʉ Pablore:\\n—Dohpaguere iripẽta ãhraa. Surara opʉ Lisia ĩgʉ erara pʉhrʉ mʉre yʉ iiborore masigʉca yʉhʉ, arĩpʉ Feli Pablore. Felipʉ Jesu yarã erã iirare õaro masipehogʉ árĩpʉ.\\n23Eropa arĩtuhaja, Pablore coregʉre surarare Feli õaro ĩhadibudorepʉ peresugue árĩgʉ duhriri arĩgʉ. Eropa ĩhadibudorequeregʉ õaro iidorepʉ ĩgʉre. Eropigʉ merogã ópʉ ĩgʉ curiborore. Pablo mera majarãre ĩgʉre peresugue árĩgʉre itamudoregʉ eropa dorepʉ Feli.\\n24Bajamenʉri pʉhrʉ Feli ĩgʉ marapo Drusila waĩcʉgo mera ahri, Pablore sihuñorã daja. Feli marapopʉ judio maso árĩpo. Pablore erã sihura pʉhrʉ, Jesucristore ĩgʉ umupeorire Pablopʉ werepʉ erãre. 25Eropa weregʉ, õarire, õaro guñamasirire, ñerire gamebiririre, pehrerinʉ árĩcʉ̃ masare Goãmʉ dipuwaja moaborore werepʉ Pablo. Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ peegʉ Feli güigʉ, Pablore werepʉ:\\n—Dohpaguere waque. Pʉhrʉ yʉre mohmeri maricʉ̃ sihugʉra daja, arĩpʉ Pablore.\\n26Eropa arĩgʉ, Pablo ĩgʉre niyeru ocʉ̃ gameripʉ Feli. Eropigʉ ĩgʉ niyerure gamegʉ, bajasuburi Pablore sihu, ĩgʉ mera wereniguimʉripʉ Feli. Niyerure ĩgʉ wajayecʉ̃ ta Pablore wiuboñumi gajisubu arĩgʉ. 27Pe bojori pʉhrʉ Porcio Festo waĩcʉgʉ Felire gohrotogʉ árĩpʉ. Eropigʉ Felipʉ opʉ árĩgʉ judio masare mucubiricʉ̃ iidiapʉ. Eropigʉ ĩgʉ Palore peresu árĩdorepʉ dohpa.","num_words":695,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Juan 3 BSNNT - Ajiya mʉa. Mani jacʉ Dios, bʉto - Bible Search\\n1Ajiya mʉa. Mani jacʉ Dios, bʉto manire maiami. Manire maigʉ̃ ñari, “Yʉ rĩa ñaama”, manire yami. To bajiboarine, jãjarã ñaama Dios rĩa mani ñasere masimena. To bajirã ñari, Dios mani jacʉre quẽne masibeama. 2Dios rĩa ñaja mani. Mani bajirotire, “Ado bajiro bajirʉarãja”, yimasibeaja mani. To bajiboarine, “Jesucristo ĩ tudiejaro, ĩre ĩarãne, ĩre bajiro bajicoarʉarãja mani”, yimasiaja mani. 3Tire tʉoĩayurã ñari, rojose yibetirũgũaja mani, “Cristo rojose yibecʉ ĩ ñarore bajirone ñarãsa” yirã.\\n4Rojose yigʉma, Dios ĩ rotisere yigʉ me ñagʉ̃mi. Ĩ rotisere mani cʉdibetine ñaja rojose mani yise. 5“Jesucristo, rojose yigʉ me ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. “Quẽnase rĩne yigʉ ñari, rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ adi macarʉcʉrojʉre vayumi”, yimasirãja mʉa. 6Jesucristo ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã, rojose yimenama. Rojosere yirãma, Jesucristore masirã me ñarãma. 7Yʉ rĩare bajiro bajirã, mʉa vatoajʉ mʉare yitogʉ “Manicõato” yirã, quẽnaro ajicõĩaña. Sĩgʉ̃, “Quẽnaro yigʉ ñaja” ĩ yisocabetijama, Cristo ĩ yiriarore bajiro quẽnaro ĩ yisere ĩamasirʉarãja mʉa. 8Rojose yigʉma, vãtia ʉjʉ ĩ rotisere yigʉ ñaami. Rẽmojʉne rojose rĩne yigʉ ñacõasʉoayumi vãtia ʉjʉ. To bajiboarine, Dios macʉ Jesucristo adi macarʉcʉrojʉre vayumi, vãti ʉjʉ masare rojose ĩ yirotisere “Yibeticõato ĩna” yigʉ.\\n9Dios, rojose yibecʉ ĩ ñajare, ĩ rĩa quẽne, rojose yirã me ñaama. Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose yimena ñaama. 10To bajiri, Dios yarãre, to yicõari, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yirãre quẽne ado bajiro ĩnare ĩamasiaja mani: Rojose yigʉma, to yicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamaibecʉma, Dios yʉ me ñagʉ̃mi.\\n11Tirʉ̃mʉjʉne Dios ocare gãmerã ĩamairoti ñaja yirere ajisʉoadicajʉ mʉa. 12Ca'in ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yibesa mʉa. Rojose yigʉ ñari, ĩ bedi quẽnase ĩ yisejʉare ĩajũnisinicõari, ĩre sĩamasiñuju.\\n13To bajiri, ajiya mʉa, yʉ mairã: Adi macarʉcʉroana Diore ajiterã mʉare ĩna ĩatesere tʉoĩarejaibesa. 14Tirʉ̃mʉjʉ Diore masimena ñari, mani rijato berojʉ, mani catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecobesuja mani maji. Yucʉrema, gãjerãre mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, “Mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani”, yimasiaja. Gãjerãre ĩamaimenama, Dios ĩ catisere ĩ ĩsirã me ñarãma ĩna. 15Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterãma, Dios ĩ ĩajama, sĩarimasa ñarã bajirãma ĩna. To bajiri, “Ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩnare ĩsibecʉmi Dios”, yimasiaja mani. 16Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, manire ĩ maisere masiaja mani. To bajiri mani quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, gãjerã manire ĩna ĩateboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoroti ñaja. 17Gajeyeũni jairo cʉogʉ ñaboarine, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ĩ ejarẽmobetijama, “Diore maiaja yʉ”, yisocagʉ ñagʉ̃mi. 18To bajiri yʉ rĩare bajiro bajirã, “Gãjerãre ĩnare ĩamaiaja yʉa” yirã, ĩnare ejarẽmoroti ñaja.\\n“‘Dios, manire maigʉ̃ ñari, quẽnaro manire yirʉcʉmi’ yitʉoĩa variquẽnaroti ñaja”, yire queti\\n19Gãjerãre mani maijama, “Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro ajitirʉ��nʉaja yʉa”, yimasirãja mani. To bajiri, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yimasirãja. 20“Dios ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉbeaja yʉa” mʉa yitʉoĩa sʉtiritijama, “¿Rojose ñati yʉare?” yicõari, Diore sẽniroti ñaja. Ĩ ñaami mani rẽtoro masigʉ̃, to bajicõari mani ĩamairo rẽtoro ĩamaigʉ̃. 21“Yʉ ye sʉorine rojose ñaja yʉre” mani yitʉoĩabetijama, Dios quẽne, “‘Mʉ ye sʉorine rojose ñaja mʉre’ manire yibecʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri güimenane, ĩre sẽniaja mani. 22Dios ĩ rotisere mani cʉdijama, no mani sẽnirore bajirone manire cʉdirʉcʉmi. 23Adi ñaja Dios ĩ rotise: “Yʉ macʉ Jesucristore ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa. Gãmerã ĩamaiña mʉa”, yiyumi Dios. 24Tire ajirʉ̃cʉbʉorãma, Diorãca ñarãma. To bajiri, Esp'iritu Santore Dios ĩ cõare sʉorine, “Diorãca ñaja mani”, yimasiaja mani.","num_words":527,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 11\\n1 Mʉ́ãcã yʉʉ Cristore nʉnʉrṍbirora teeré ĩñacũ, yʉʉre nʉnʉñá.\\nNumiã́ Jesuré padeorá neãrṍpʉ tiiré maquẽ\\n2 Mʉ́ã yʉʉ tiiríguere teero wãcũpetirucujããyiro. Yʉʉ mʉ́ãrẽ bueriguecãrẽ diamacʉ̃́ tiiáyiro. Teero tiigʉ́, mʉ́ãmena yʉʉ bayiró ʉseniã. 3 Apeyeré ateré mʉ́ãrẽ masĩrĩ boogá: Cristo niipetira ʉ̃mʉã sotoa niiĩ. Ʉ̃mʉpe cʉ̃ʉ̃ nʉmo sotoa niiĩ. Cõãmacʉ̃ Cristo sotoa niiĩ. 4 Ʉ̃mʉ súubusegʉ, cʉ̃ʉ̃ya dupupʉ sapeare pesarijãrõ booa.* Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ wededutirere wedegʉ, teerora pesarijãrõ booa. Pesagʉ́peja bobooro tiigʉ́ tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ teero tiigʉ́, marĩ Õpʉ̃ Jesucristore quioníremena padeoríqui. 5 Numiṍpeja súubusego, cooya dupupʉ suti caserore pesaro booa. Coo Cõãmacʉ̃ wededutirere wedego, teerora tiiró booa. Pesahegopeja bobooro tiigó tiicó; marĩ Õpʉ̃ Jesucristore quioníremena padeoríco. Póare súa pedenorigo tiiróbiro niico. 6 Sĩcõ numiṍ pesarí casero pesahego, sica diamacʉ̃́rã coo póare súacõãjããrõ. “Yʉʉre súapetiatã, o pedeatã, bobooro tʉgueñabocu” jĩĩgõ, suti caserore pesaaro. 7 Ʉ̃mʉpe Cõãmacʉ̃ niirére, cʉ̃ʉ̃ dutimasĩrere ẽñoĩ. Teero tiigʉ́, pesarijãrõ booa. Numiṍpe coo manʉ ãñurõ dutimasĩrere ẽñoyo. Teero tiigó, suti caserore pesaro booa. 8 Mʉ́ã masĩã: Sicatopʉra Cõãmacʉ̃ basocʉ́re tiigʉ́, ʉ̃mʉrẽ numiṍya cõãmena tiiríyigʉ; numiṍpere ʉ̃mʉya cõãmena tiiyígʉ. 9 Cõãmacʉ̃ Adánrẽ tiigʉ́, Evare tiiápuaro jĩĩgʉ̃ mee tiiyígʉ. Evare tiigʉ́peja, Adánrẽ tiiápuaro jĩĩgʉ̃ tiiyígʉ. 10 Teero tiirá, mʉ́ã neãrṍpʉre niirã, numiã́ suti caserore pesaro booa. Teero tiigóno coo manʉ dutirémena niirére ẽñocó. Ángeleacã coo teero tiirére ĩñacua. 11 Teero niipacari, marĩ Jesuré padeorá cãmerĩ́ tiiápua. Ʉ̃mʉã́ cʉ̃́ã nʉmosã́numiã tiiápure manirṍ niimasĩricua. Numiã́cã cʉ̃́ã manʉsʉ̃mʉã tiiápure manirṍ niimasĩricua. 12 Ate diamacʉ̃́rã niiã: Cõãmacʉ̃ numiṍrẽ ʉ̃mʉya cõãmena tiiyígʉ; teero biiri ʉ̃mʉã́ numiã́pʉre bauácua. Niipetira Cõãmacʉ̃ tiiríra dícʉ niiĩya.\\n13 Numiã́ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrã́, dupupʉ suti caserore pesaheri, ¿ãñuĩ? Mʉ́ã basiro beseya. 14 Niipetira ateré masĩnoã: Ʉ̃mʉ póañapõ yoari, bobo niiã. 15 Numiṍpe póa yoariñapõ cʉogó boboríco; tee póamena ʉsenico. Coo póamena suti caserore pesagobiro tiicó. 16 Yʉʉ wedeserere “diamacʉ̃́ niiria” jĩĩgʉ̃́norẽ biiro jĩĩgʉ̃da: “Ʉ̃sã teero dícʉ tiirucúa. Teero biiri Jesuré padeoré põnarĩ macãrãcã teerora tiirucúcua”, jĩĩgʉ̃da.\\nNeãyara diamacʉ̃́ tiirírigue\\n17 Mecʉ̃tígã mʉ́ãrẽ apeyeré jóaa. Ateré jóagʉ, mʉ́ãmena ʉseniria. Mʉ́ã neãrã tiiré mʉ́ãrẽ Jesuré padeonemórĩ tiiróno tiirá, padeorére ñañorã́ tiia. 18 Mʉ́ãrẽ ateré jĩĩsʉguegʉda: Mʉ́ã neãrã, sĩcãrõména yaariayiro. Teeré tʉoáwʉ̃. Yʉʉ tʉgueñarĩ, yʉʉre diamacʉ̃́ maquẽrẽ wedecoaya. 19 Ate diamacʉ̃́rã niiã: Mʉ́ã batarícãrẽ, ãñuniã. Teeména “¿noãpé diamacʉ̃́ Jesuré padeorá niiĩto?” jĩĩrére ẽñoã́dacu. 20 Mʉ́ã neãyara, marĩ Õpʉ̃ cʉ̃ʉ̃ buerámena yaaturirobiro diamacʉ̃́ tiiríayiro. 21 Mʉ́ã yaaré néewarere noo booró yaanʉcãjããyiro. Ãpẽrã́ jʉaména pʉtʉá, ãpẽrã́ sĩni, cũmu, tiiáyiro. 22 Mʉ́ã pairó yaa, sĩnidʉgára, mʉ́ãye wiseripʉ teero tiiyá. ¿Mʉ́ã ãpẽrãrẽ́ Jesuré padeoráre doo niiĩ? Ãpẽrã́ bóaneõrãrẽ bobooro wáari tiirá tiiáyiro. Mʉ́ã teero tiiré quetire tʉogʉ́, ¿deero jĩĩgʉ̃dari yʉʉ mʉ́ãrẽ? “Mʉ́ãmena ʉseniã” ¿jĩĩgarite? Jĩĩridojãgʉ̃dacu.\\nJesús cʉ̃ʉ̃ buerámena yaaturigue\\n23 Yʉʉ mʉ́ãrẽ bueriguere marĩ Õpʉ̃ yʉʉre buewi. Biiro niiã: Jesuré ĩñatutirapʉre ticoadari ñamirẽ cʉ̃ʉ̃ pãrẽ née, 24 Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoyigʉ. Yaponó, pʉatásã, jĩĩyigʉ: “Ate pã yʉʉ mʉ́ãrẽ diabosaadari õpʉ̃ʉ̃biro niiã. Ateré tiiyá, yʉʉ mʉ́ãrẽ diabosarere wãcũrã”, jĩĩyigʉ. 25 Yaaari siro, teerora tiiyígʉ sĩnirí bapamena. Cʉ̃ʉ̃ bueráre tĩ́ãgʉ̃, jĩĩyigʉ: “Atibapá maquẽ yée díibiro niiã. Yée díimena Cõãmacʉ̃ mama netõnére quetire cṹũgʉ̃daqui. Mʉ́ã tiibapare sĩnirécõrõ yʉʉre wãcũña”, jĩĩyigʉ. 26 Teero tiirá, mʉ́ã pãrẽ yaara, tiibapare sĩnirã́, marĩ Õpʉ̃ marĩrẽ diabosariguere ẽñorã́ tiia, tée cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiripʉ.\\nBocaadari sʉguero, wãcũdutire\\n27 Bocaadara quioníremena tiiáro. Quioníremena ĩñahẽgʉ̃ yaa, sĩni, Jesuré ñañaré tiiquí; Jesuyá õpʉ̃ʉ̃, cʉ̃ʉ̃ye díire bʉ́ri niiré tʉgueñaqui. 28 Marĩ niipetira bocaadari sʉguero, marĩ tiiríguere “ñañaré tiitʉ́” jĩĩ, wãcũsʉguero booa. 29 Sĩcʉ̃ marĩ Õpʉ̃ marĩrẽ diabosariguere wãcũripacʉ, pãrẽ yaa, sĩnigʉ̃́, ñañarõ tiinógʉ̃daqui. 30 Teero tiirá, mʉ́ã paʉ diarecʉtira, tutuhera niicu. Sĩquẽrã diajõãtoayira. 31 Marĩ bocaadari sʉguero, wãcũpatisʉgueatã, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ teero ñañarõ tiiríqui. 32 Marĩrẽ teero ñañarõ tiigʉ́, marĩrẽ marĩ ñañaré tiirére duudutígʉ tiiquí. Marĩrẽ ãpẽrã́ cʉ̃ʉ̃rẽ padeohéramena pecamepʉ wáari booríqui.\\n33 Teero tiirá, yáa wedera, neãyara, biiro tiiyá: Sĩcãrõména yaaadara, niipetirare yueya. 34 Jʉabóagʉno cʉ̃ʉ̃ya wiipʉ yaaaro. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ mʉ́ã ãñurõ neãrĩ ĩñagʉ̃, ñañarõ tiiríqui. Apeyeré mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉ, quẽnogʉ̃́da.\\n* 11:4 “Jesuré padeorámena neãgʉ̃, sapeare pesariqui”, jĩĩdʉgaro tiia. Cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã niigʉ̃, sapeamena súubuseri, ãñuniã.","num_words":596,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Daizeze Nokʼoba jõma zokʼayi naʉ̃ drʉara | Wũãwũãra jaradiara\\nAranʉ Nokʼo abaʉba naʉ̃ drʉa jõma zokʼayi. ¿Kʼawua kĩrãbʉka saʉ̃ta maʉ̃ Nokʼora?... Maʉ̃ra Daizeze Nokʼo. Maʉ̃bara naʉ̃ drʉara jõma ẽjũã kĩrãwãreãbabiyi, biʼia kirayi dayi baita. ¿Audre kʼawua kĩrãbʉka Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ?...\\n¿Kʼawuabʉka kʼãrẽta nokʼora? maʉ̃ra ẽbẽra abaʉba zokʼabʉ iyi pʉwʉrʉta. ¿Kʼawuabʉka kʼaita Daizeze Nokʼo zokʼabʉra? maʉ̃ra Jesukristo. Iyira ʉ̃tʉbʉ, aranʉ naʉ̃ drʉa jõma zokʼayi. Mamina ¿Iyira Nokʼo biabaika? ¿Sobiapanaika iya naʉ̃ drʉa zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉde?...\\n¿Bʉara kʼãrẽta okĩrãi ẽjũã kĩrãwãreãnẽra?\\nSobiapanañi, naʉ̃ drʉa ẽjũã kĩrãwãreãbabʉrʉdera, neẽbayi yõra. Ẽbẽrarã wiñaʉ̃ kʼãrẽa yõẽbayi, mia abaʉta kayaẽbayi akʉza beiẽbayi. Ẽbẽrarã idi daʉberreabera akʉza jẽda daʉ ũduyi adewara yi ũrĩẽã bʉrabara jẽda ũrĩñi. Akʉza yi wabeẽãbʉra wũẽbayi akʉza pinadrʉyi. Jõmaʉ̃ta kʼãrẽ koibara erbeayi, nedʉwʉrʉrasida yõnaẽbayi, akʉza dayirãsida ãyibawara jemeneñi. Akʉza idi bei wãra jẽda piradrʉyi, maʉ̃bara jarabʉ Rebeka, Raa, Dabi, Elia, akʉza wuabemara beidasi jẽda piradrʉita ẽjũã kĩrãwãreãnẽ, ¿Bʉara ũdukʼawua kĩrãika maʉ̃ra ẽbẽrarã?...\\nJeowabara mejãcha kãga bʉra akʉza sobiabamarẽãbʉ. Kʼawuara iyi ʉ̃rʉ akʉza ũrĩra iya jarabʉta. Mawũã ora ewari jõmaʉ̃nẽbayi ẽjũã kĩrãwãreãnẽ. ¿Ẽjũã kĩrãwãreãnẽ bakĩrãika?...\\n¿Kʼai Daizeze Nokʼo zokʼabʉra?\\n¿Kʼairata zokʼai Jesubara?\\n¿Jesuba naʉ̃ drʉa zokʼabʉrʉdera sãwũã bai dayirãra?\\nẼjũã kĩrãwãreãnẽbaira, ¿Kʼãrẽta oibara?","num_words":177,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 2 CORINTIOS 3\\nEl mensaje del nuevo pacto\\n1 Mʉjããrẽ tunu atore bairo jãã caquetibʉjʉata, “Jãã majũã jãã caátiere ĩñarĩ, jãã mʉjãã cabasapeopee boya,” ĩrã mee jãã ĩña. Tunu bairoa mʉjãã pʉame jããrẽ masĩmirãcʉ̃ã, “¿Tie na cabuerije ñujãñuña,” aperã mʉjãã na caĩwoabojajʉ̃goyetirica pũrõrẽ mʉjãã bootʉ̃goñañati? ¿O ti pũrõ ũnorẽ mʉjããrẽ jãã cajẽninucũrõrẽ mʉjãã boyati? Tore bairo jẽninucũñama aperã mʉjããtʉ caquetibʉjʉñesẽãrĩ majã. 2 Mʉjãã pʉame roque ti pũrõ ũnorẽ bairo caãna majũ mʉjãã ãniña. Bairi noa ũna camasã, mʉjããrẽ jãã caquetibʉjʉrije jʉ̃gori mʉjãã yeripʉ tʉ̃goñawasoari caroaro cariape mʉjãã caátiãnierẽ ĩñarĩ, “Pablojãã na cabuerije ñujãñuña,” na caĩpee niña. 3 Bairo jãã caquetibʉjʉro jʉ̃gori Jesucristo pʉame mʉjãã yeri wasoao joroque mʉjãã ásupi. Camasã apeye ũnie buipʉ na cawoaturo ũnorẽ bairo jʉ̃gori mee, Espíritu Santo cacati majũ cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori mʉjãã yeri wasoao joroque mʉjãã ásupi. Apeye ʉ̃tã ũnie bui mee, camasã cʉ̃ yarã yeripʉre woatuʉre bairo mʉjãã wasoayupi.\\n4 Bairi Dios mena jãã catʉ̃goñatutuarije jʉ̃gori tore bairo cariape mʉjããrẽ jãã ĩmasĩña, Jesucristo yarã ãnirĩ. 5 Jãã majũ jãã camasĩrĩjẽ jʉ̃gori mee, Dios jããrẽ cʉ̃ camasĩõjorije jʉ̃gori roque tore bairo caroaro jãã átiãnajẽ cʉtimasĩña. 6 Dios pʉame roque masĩrĩqũẽrẽ jowĩ, camasãrẽ cawãma wãme cʉ̃ caátibojacũrĩqũẽrẽ jãã caquetibʉjʉmasĩparore bairo ĩ. Cʉ̃ caátibojacũrĩqũẽ pʉame bui macããjẽ paperapʉ woaturiquere bairo mee niña. Espíritu Santo jʉ̃gori marĩ pupeapʉ yeri tʉ̃goñawasoarique majũ niña. Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ na cawoatucũrĩqũẽ ũnie marĩ yasio joroque caátipee majũ niña. Espíritu Santo, Dios Yeri pʉame roque marĩ caáticõã ninucũõ joroque caácʉ majũ niñami.\\n7-8 Tie roticũrĩqũẽ ʉ̃tããpʉ Dios cʉ̃ cawoaturique pʉame nocãrõ tutuaro caasiyabatorije mena etajʉ̃goyupa. Bairi israelita majã pʉame tiere Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caneató, cʉ̃ riapére peeto ũno cʉ̃ãrẽ ĩñacãnamu masĩẽsupa. Bairo tutuaro mena caasiyabatomiatacʉ̃ãrẽ, jĩcã rʉ̃mʉ caãno, caasiyabatorije capetipee ãñupã. Bairo tie Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽ camasã na yasio joroque caátipee pʉame caasiyarije mena caetarique caãmata, ¡nocãrõ tutuaro netõrõ to etaetibujiocʉti camasãrẽ cawãma wãme Dios cʉ̃ caátibojacũrĩqũẽ! Espíritu Santo marĩ yeripʉ cʉ̃ caãnie pʉame roque netõjãñurõ caroa niña. 9 Bairo ĩgʉ ñiña: Jĩcã wãme roticũrĩqũẽ caasiyarije mena caetarique caãmata, ¡nocãrõ tutuaro netõrõ to etaetibujiocʉti Dios yaye queti, camasãrẽ, “Carorije wapa mánarẽ bairo mʉjãã ñiñaña,” cʉ̃ caĩrĩqũẽ queti pʉame! 10 Bairi Jesucristo yaye cawãma queti mena cajʉ̃goyepʉ Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ marĩ caĩñacõñaata, caãnimajũrĩjẽrẽ bairo mee tuacõãña yua. Bairi Jesucristo yaye queti pʉame ñunetõmajũcõãña. 11 Tore bairo caasiyabatorije capetipee yoaro jãñurõ caãnajẽ caãmata, nemojãñurõ caroa majũ niña capetietie Jesucristo yaye queti pʉame roque.\\n12 “Di rʉ̃mʉ ũno Jesucristo yaye queti capetietie niña,” ĩ tʉ̃goñarĩ, uwiricaro mano camasãrẽ tiere na jãã quetibʉjʉnucũña. 13 Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caátatore bairo jãã, jãã áperinucũña. Cʉ̃ ãnacʉ̃ pʉame, “Israelita majã yʉ riapé caasiyarije capetiro ĩñarema,” ĩ, cʉ̃ riapére juti asero mena bʉgatonucũñañupʉ̃. Cʉ̃ ãnacʉ̃rẽ bairo yasiori jãã quetibʉjʉetinucũña camasãrẽ. 14 Bairãpʉa, ti yʉtea macããna israelita majã tiere tʉ̃gopuoesupa. Ãme cʉ̃ãrẽ torea bairo na pãrãmerã cʉ̃ã tʉ̃gopuoetinucũñama Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉgamirĩjẽrẽ. Na camasĩpeere juti asero caẽñotarore bairo na ẽñotatonucũña. Bairo ãnimirãcʉ̃ã, Jesucristo mena na catʉ̃goñatutuata roque, tie Dios yaye caroa quetire tʉ̃gomasĩjĩãtigarãma. 15 Ãmepʉ̃ cʉ̃ãrẽ Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ cawoaturica tutirire buerã, tʉ̃gopuojĩãtietinucũñama. Caroaro na catʉ̃gomasĩbujiopeere mai, juti aserore bairo na ẽñotacõã ninucũña na catʉ̃goñarĩjẽpʉre. 16 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ roro cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ pitiri Dios pʉamerẽ cʉ̃ catʉ̃goʉsajʉ̃goata, jutirore bairo caẽñotarije peticoagaro yua. Bairo cabairo, caroaro tʉ̃gomasĩ jʉ̃gogʉmi yua Dios yaye quetire. 17 Marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caátie, bairi Espíritu Santo cʉ̃ caátie cʉ̃ã jĩcãrõrẽã bairo niña. Bairi noo ũno Espíritu Santo cʉ̃ caãmata, ñe ũnie mano caroaro cariape átiãnimasĩñama camasã. 18 Bairo cabairo jʉ̃gori yua marĩ nipetiro Jesucristo yarã caãna pʉame juti asero ũno mena cabʉgatoecorãrẽ bairo mee marĩ ãniña. Dios yaye quetire caroaro cariape merẽ marĩ masĩña. Tunu bairoa ẽñoorõrẽ muipʉ cʉ̃ caasirocaturore bairo marĩ cʉ̃ã caroaro marĩ caátiãnie, marĩ Quetiupaʉ yaye nocãrõ caroa macããjẽrẽ marĩ áti ĩñonucũña camasãrẽ. Marĩ Quetiupaʉ, cʉ̃ Yeri Espíritu Santo jʉ̃gori marĩ wasoanutuao joroque marĩ átinucũñami marĩ yeri marĩ catʉ̃goñarĩjẽrẽ. Bairo cʉ̃ caáto jʉ̃gori yua, tocãnacã rʉ̃mʉa nemojãñurõ cʉ̃rẽ bairo caãnajẽcʉna marĩ ãninemonutuanucũña.","num_words":627,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 2 BSNNT - - Bible Search\\nDios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejare queti\\n1Pentecostés boserʉ̃mʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rẽjañujarã ĩna. 2To bajiro ĩna bajiñarone, ñaro tʉsarone bʉsi ocaruyuayuju õ vecajʉ. Bʉto mino cʉtiejarore bajiro ejayuju, ĩna ñarivijʉre. 3To bajicõari, jea ʉ̃jʉsere bajise ruyuayuju. To bajicõari tocãrãcʉrene ĩnare quedireajeoyuju. 4To bajiro ti bajirone, Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju, tocãrãcʉrene. Ejacõari, ĩna ñagõmasirotire ĩnare ʉjoyuju. To bajiro ĩ yijare, tocãrãcʉne ricatiri rĩne ñagõjedicoasujarã ĩna, gãjerã masa yere.\\n5Pentecostés boserʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Jerusalén macajʉre boserʉ̃mʉ ĩarã ejariarã ñañujarã, Diore rʉ̃cʉbʉorã. Jud'io masa ñaboarine, ricatiri rĩne ñagõrã ñañujarã, gaje macariana vadiriarã ñari. 6To bajiri mino vatore bajiro ti bʉsisere ajicõari, jãjarã masa rẽjañujarã ĩna, ti bʉsirojʉre. To ejacõari ĩna ajijama, ricati oca ñagõrã ñaboarine, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩna ocare ajiyujarã ĩna. To bajiri, no bajiro yimasiña mañuju ĩnare. 7No yimasibeticõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:\\n—¿Galileana me ñati, mʉa ĩajama? 8Galileana, mʉa ocare, yʉa ocare quẽne ñagõmasimena ñaboarine, ãnoajʉama, ¿no bajiro yicõari, mani ocare ñagõmasiati ĩna yuja? 9-10Adocãrãca sitana vadiriarã ñaja mani: Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, Frigia, Panfilia, Egipto, to yicõari, Cirene maca adojʉana Africana quẽne, Roma macajʉ vadiriarã sĩgʉ̃ri jud'io masa quẽne ñaama. 11To yicõari, gãjerã jud'io masare bajiro Diore rʉ̃cʉbʉorã Roma macajʉ vadiriarã ñaama ĩna quẽne. Creta, Arabia vadiriarã quẽne ñaama. To bajiro mani bajiboajaquẽne, Dios quẽnaro manire ĩ yiñasere mani oca rãca manire gotiama, Galileana ñaboarine —gãmerã yiyujarã ĩna.\\n12To bajiro yitʉoĩarejaica yirã, no bajiro yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro gãmerã yicõa ñañujarã:\\n—¿Ñie ũnire yirã, to bajiro yati ĩna? —gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna.\\n—Mecʉrã yama, yiajatud'iyujarã ĩna —Jesús buerimasa ñariarãre.\\nTo rẽjarãre Pedro ĩ gotimasiore queti\\n14To bajiro ĩna yiajatud'isere ajicõari, jʉaãmo cõro, coja jẽnituarirãcʉ ñarã rãca vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju Pedro. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bʉto tutuase rãca ado bajiro gotiyuju Pedro, to rẽjarã ĩna ajijediro:\\n—Quẽnaro ajiya yʉ yarã, yʉ gotisere, Jerusalén ñarã quẽne. 15“Mecʉrã yaja mʉa”, yʉare yirãja mʉa. Mecʉrã me yaja yʉa. Busurijʉaca ñaja maji. Masa mecʉriajʉ ejabeaja maji. 16Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare mʉa ĩase, “To bajiro bajirʉaroja”, yiyuju Diore gotirẽtobosamasir'i, Joel. Ado bajiro yiucamasiñuju:\\n17“Adi macarʉcʉro ñatʉsarirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉja yʉ, jediro masare. To bajiri, ĩ sʉorine mʉa rĩa, Diore gotirẽtobosarʉarãma ĩna. Mamarãma, yʉ yiĩosere ĩamasirʉarãma ĩna. Bʉcʉrãma, yʉ cõasere cãjiriarʉarãma.\\n18Tirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore cõarʉcʉja yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩre cõarʉcʉja yʉ. To bajiri yʉ ocare gotimasiorʉarãma ĩna.\\n19To bajiri õ vecajʉ ĩaĩañamanire mʉare yiĩogʉ̃, adigodo quẽne ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉja yʉ. Ri'i ñarʉaroja ti. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, bueri buemʉjarʉaroja ti.\\n20Ʉ̃mʉagʉ muiju quẽne rẽtiacoarʉcʉmi. Ñamiagʉ muiju quẽne ri'ire bajirone sũagʉ̃ ñacoarʉcʉmi. Ti jediatone, Dios rojose yirãre ĩabeserirʉ̃mʉ ejaro bajirʉaroja. Ñamasurirʉ̃mʉ ñarʉaroja, Jesús to bajiro ĩ yiĩorirʉ̃mʉ. Gajerʉ̃mʉ tire bajiro bajibetirʉaroja yuja. Güiorirʉ̃mʉ ñaro yirʉaroja yuja.\\n21To bajiboajaquẽne no bojarã, ‘Yʉ ʉjʉ, rojose yigʉ ñaja yʉ. Rojose yʉ yisere masirioya mʉ’ yirãre rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ, yami Dios”, yiucamasiñuju Joel —yiyuju Pedro.\\n22To yicõa, quẽna tudigotiyuju Pedro:\\n—Dios ĩ beserimasa ajiya mʉa. Nazaret macagʉ Jesús ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca mʉare yiĩoñumi. To bajiri, “Dios ĩ rotirore bajiro yiyumi Jesús”, yimasiaja mʉa, tire ĩacana ñari. 23To bajiro yimasirã ñaboarine, Jesúre ĩaterãre ocasãñuja mʉa. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩnare jajurotiyuja mʉa, ĩre. Tire mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañuju Dios. “To bajiro rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios, Jesúre. To bajiri mʉare matabesumi, “Jesúre ĩre sĩato ĩna” yirã, ĩre ĩaterãre mʉa ĩsiboajaquẽne. 24To bajiro Jesúre mʉa yiboajaquẽne, Diojʉama, Jesús ĩ sĩaecoro bero, quẽna ĩre catiocõañumi. To bajiri rijayayicõa tʉjabesumi Jesús, no yiyamagʉ̃ ñari. 25To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesús ĩ bajirotire yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi ĩ:\\n“Cacʉ, yʉ rãcane ñaja mʉ. Yʉre mʉ ejarẽmose ti ñajare, ñiere güibeaja yʉ.\\n26Tire yʉ tʉoĩajama, yʉre quẽnamasucõaja. To bajiri bʉto variquẽnagʉ̃ quẽnase mʉre ñagõaja yʉ. To bajiri, ‘Yʉ rujʉ ti yayiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ’ yitʉoĩa tutuaja yʉ.\\n27Cacʉ, masiaja yʉ, ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉja yʉ. Mʉ macʉ ñaja yʉ. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ. To bajiri yʉ rujʉ boarocabetirʉaroja ti.\\n28To bajiri quẽna yʉre catiorʉcʉja mʉ. To cõrone bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ, mʉ rãca ñagʉ̃ ñari”, yiucamasiñumi David, Jesús ĩ yirotirene yigʉ.\\n29Ĩ tʉoĩase mere yimasiñuju ĩ. Ĩ rijato, adone ĩre yujerocamasiñujarã, ĩrema. “Ado ñaja ĩre yujeriaro”, yimasiaja mani. 30To bajiro bajirotire goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñamasiñuju David. “Berojʉ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ jãnami ñarʉcʉmi. Yʉre bajiro ʉjʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju David, Diore gotirẽtobosagʉ. 31To bajiro ti bajirotire masigʉ̃ ñari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ Cristo rijacoaboarine, ĩ tudicatirotire ucamasiñuju. “Ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉmi Cristo. To bajicõari, ĩ rujʉ quẽne, boabetirʉaroja. To bajigʉ ñari, tudicaticoarʉcʉmi quẽna”, yiucamasiñuju. 32Jesús ĩ rijato bero, ĩre tudiĩacajʉ yʉa. To bajiri, “Dios ĩre catioyumi”, yimasiaja yʉa. 33Jesúre, õ vecajʉ ñacõari, ĩre jiyuju Dios. To bajiri rʉ̃cʉbʉoriajʉre Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujigʉmi. Tojʉre Dios ĩ gotiriarore bajirone, “Esp'iritu Santore rotiya mʉ”, Jesúre ĩre yiyuju. To bajiri Jesújʉa yʉare cõañumi, Esp'iritu Santore. Jẽjʉ mʉa ĩase, mʉa ajise quẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejajare, bajibʉ ti. Tine ñaja ti, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejase. 34Quẽna David ñamasir'i ĩ bajimasirere gotiaja yʉ. David ĩ masu ĩ bajirotire yigʉ me, ucamasiñuju. Ĩ rujʉ, Dios ĩ ñarojʉre mʉjabetiriaroja. To bajiboarine Jesús ĩ mʉjarotire yigʉne, ado bajiro yiucamasiñuju David:\\n“‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji.\\n35Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.\\n36To bajiri, “Israel ñamasir'i jãnerabatiare, ‘Socase me ñaja’ yimasirãjaro” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. Jesúre, yucʉ́tẽrojʉre mʉa sĩar'irene, mani ʉjʉ ñamʉorʉ̃gõrocʉre cõañuju Dios —yiyuju Pedro, masare.\\n37To bajiro ĩ yisere ajicõari tʉoĩarejai sʉtiritiyujarã ĩna. To bajiri, Pedro rãcanare sẽniĩañujarã:\\n—¿Yʉa yarã, no yirãti yʉa? —yiyujarã ĩna.\\n38To bajiro ĩna yirone, cʉdiyuju Pedro:\\n—Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari tʉoĩavasoaya. To yicõari, oco rãca bautizarotiya mʉa, “‘Yʉare rijabosar'i ñaami’ Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñaja yʉa” yirã. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriocõari, Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios. 39Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi, mʉa rĩare quẽne, mʉa jãnerabatiare quẽne, sõjʉanare quẽne. “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yirere cʉdirã ñajedirore ĩre cõarʉcʉmi Dios —yiyuju Pedro.\\n40Ti rĩne gotigʉ me yiyuju Pedro. Jairo ĩnare gotimasioñuju. To yigʉne ado bajiro gotiyuju:\\n—Masa adirʉ̃mʉana rojose yirã rãca ñabesa mʉa. Cãmotadicoasa mʉa, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna rãca vatobe” yirã —yiyuju Pedro.\\n41To bajiro ĩ yigotisere quẽnaro ajiyujarã ĩna. To bajiri tres mil cõro ñarã, ñarẽmoñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, ĩnare bautizarotiyujarã ĩna, “Rojose yirʉabeaja. Dios yarã ñaja yʉa yuja” yirã. 42To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca rẽjañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne ĩna rãca rẽjarũgũñujarã. To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã ĩna. To bajicõari Diore sẽnirũgũñujarã ĩna. Bare barã quẽne, Jesús ĩ yirotiriarore bajirone yibayujarã ĩna.\\nJesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna bajire queti\\n43Tirʉ̃mʉri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã jairo ĩaĩañamanire yiyujarã, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõajare. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna toana ñajediro. 44-45Tocãrãcʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã. “Yʉ ye ti ñaboajaquẽne, mʉre ti rʉyajama, ĩsirʉcʉja yʉ”, gãmerã yitʉoĩajedicõañujarã ĩna. Gãjerãre maioro bajirãre ĩacõari, ĩna ye gajeyeũnire ĩsicõari vaja sẽni, juayujarã, ĩna, maioro bajirãre gãjoa ĩsirʉarã. 46-47Tocãrãcarʉ̃mʉ sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. To yigajano, gãjerãre jicoasujarã ĩna, ĩnare barotirã. Ĩna ya virijʉ ejacõari, bare barãne, Jesús ĩ rotiriarore bajirone yibavariquẽnañujarã ĩna. To bajiro bajirã, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, yiĩañujarã ĩna, ti macana. To bajiri, Jesús ĩ masisere ĩnare cõañuju. Ĩnare ĩ cõajare, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ti macana sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã tʉjʉ rẽjañujarã ĩna quẽne. Ĩna rãca ñarã, jãjarãbʉsa ñañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã.","num_words":1184,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 TESALONICENSES 1\\nTesalónica cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Tesalónica gãna mʉa. Yʉ ña Pablo. Mani ñarã Silvano, Timoteo mesa rãca adi papera uca gʉa. Mani Jacʉ Dios ñarã ña mani. Mani Ʉjʉ Jesucristo ñarã cʉni ña mani. Ĩnare tʉorʉ̃nʉrã ñari minijuasotia mani, ĩnare rʉ̃cʉbʉorona. Mani Jacʉ Dios queno yijaro mʉare ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ queno sajari oca cʉti quenaroca yijaro ĩ.\\nTesalónica gãna queno Jesure ĩna tʉorʉ̃nʉre gaye\\n2 Mʉare tʉoĩacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa. Mʉare yiari coji rʉyabeto Diore bʉsisotia gʉa. 3 Mani Jacʉ Diore gʉa bʉsija, “Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari queno ĩre moa ĩsiama Tesalónica gãna”, yi tʉoĩa gʉa. “Gãmeri ti mairã ñari queno gãmeri ejabʉama ĩna”, yi tʉoĩa gʉa mʉare. “Mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉsarã ñari, ‘Riti mʉcana tʉdi ejagʉ yiguĩji’, yi tʉoĩarã ñama ĩna”, yi tʉoĩa gʉa mʉare. 4 Tʉoya gʉa ñarã mʉa. Dios ĩ ti mairã ña mʉa. “Dios ĩ beseana ñama ĩna”, ya gʉa mʉare. 5 Jesucristo oca gʉa mʉare riasosʉoja, rocati goti ajere gaye meje mʉare riasocʉ gʉa. Dios ĩ rotirise rãca mʉare riasocʉ gʉa. “Riti bajia iti oca”, mʉa yi masiroca yiñi Espíritu Santo. Mʉa tʉ gʉa ñacatijʉ, “Ito bajiro ñacã ĩna”, yi masirãji mʉa gʉare. Ito bajiro gʉa ñacatire ticõri, “Mani queno ñatoni mani tʉ ejañi ĩna”, yi masirãji mʉa gʉare.\\n6 Gʉare ticõri, gʉa ñado bajiroti ñacʉ mʉa cʉni. Jesucristo ocare boca ãmicõri, ĩ queno yigoado bajiroti queno yi ãmocʉ mʉa cʉni. Mʉare tʉoĩa bʉjatobitiroca gãjerã ĩna yibojarocati, wanʉre rãca Jesucristo ocare boca ãmicʉ mʉa. Espíritu Santoti ñañi mʉa tʉoĩa wanʉ quenaroca yigʉ. 7 Ito bajiro mʉare ĩ yijare Macedonia sita gãna ito yicõri Acaya sita gãnare ĩna tiro riojo queno ĩoyija mʉa. Ito bajiro queno mʉa yi ĩoja ticõri, “Ĩna robo bajiro queno yirʉja manire cʉni”, yi tʉoĩa jedirã yirãji ito gãna Cristore tʉorʉ̃nʉrã. 8 Jesucristo ocare boca ãmicõri Macedonia sita gãna, Acaya sita gãnare riti meje goti batoyija mʉa. Masa jeyarore Cristo ocare goti batoyija mʉa. Queno mʉa yigore tʉocõri, “Cristore queno tʉorʉ̃nʉrã ñama Tesalónica cʉto gãna”, yama masa jeyaro mʉare. Ito bajiri gʉa wa ucuja mʉa gayere masare gotibea gʉa. Mʉare masicãma ĩna. 9 “Oca mʉa riasorise gayere queno boca ãmiyijarã Tesalónica gãna”, yire gaye tʉoa gʉa, yama ĩna gʉajʉare. “Diore queno tʉorʉ̃nʉcõri ĩnamasi meni rujeoanare rʉ̃cʉbʉo jidicãma ĩna”, yama ĩna gʉare. “Dios ñasagʉ catitĩñagʉ̃re moa ĩsirã yama Tesalónica gãna”, yama ĩna gʉare mʉare tʉoĩarã. 10 Gaje mʉa gaye ado bajiro gotiama ĩna gʉare: “Dios Macʉ ũmacʉ̃jʉ gagʉ ĩ tʉdi ejare bocatirã yama Tesalónica gãna”, yama ĩna gʉare. Jesuti ñami Dios Macʉ. Masa ĩre ĩna sĩabojarocati mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Mani ñeñaro yirisere bʉto ti teami Dios. Ito bajiri mani ñeñaro yirise waja yigʉ, manire goda ĩsiñi Jesucristo. Masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ seniri rʉmʉ Jesucristo ñami manire masorocʉ.","num_words":452,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"4 Mʉ́ã Jesuré padeorá niirĩ, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticorigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirére ĩñagʉ̃, cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenire ticorucua. 5 Mʉ́ã Jesucristomena niirĩ, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ye niipetire ãñurére ticorigʉ niiwĩ. Teeré ticogʉ, mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yere ãñurõ masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. Ãpẽrãrẽ́ mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ye quetire ãñurõ wederi tiirígʉ niiwĩ. 6 “Cristo ãñurõ tiigʉ́daqui” jĩĩrigue, mʉ́ã padeorí, diamacʉ̃́ wáawʉ. 7 Teero tiirá, mʉ́ã marĩ Õpʉ̃ Jesucristo pʉtʉaatiadarere yueri, Cõãmacʉ̃ ãñuré tiimasĩ́rere ticoré dʉsaría. 8 Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ padeorucújãrĩ tiigʉ́daqui, tée atibʉ́reco* petirípʉ. Teero tiirá, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo pʉtʉaatiri, wapa cʉohéra niiãdacu. 9 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ jĩĩrére diamacʉ̃́ tiigʉ́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ mʉ́ãrẽ beserigʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃mena sĩcãrõména ãñurõ niidutigʉ.\\ncʉ̃́ã tʉomasĩ́rere ẽmajãgʉ̃da”,†\\n26 Yáa wedera, mʉ́ã too sʉgueropʉ niiriguere wãcũña. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ beseri, pʉarã́gã atibʉ́reco maquẽrẽ masĩrí basoca niiwʉ̃. Pʉarã́gã dutirá niiwʉ̃. Pʉarã́gã õpãrã́ya wedera niiwʉ̃. 27 Cõãmacʉ̃ biiro tiiyígʉ: Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco maquẽ masĩrí basocare bobodutígʉ, cʉ̃́ã “tʉomasĩ́hẽrã niiĩya” jĩĩrã́rẽ beseyigʉ. Dutiráre bobooro wáadutigʉ, dutiré cʉohérare beseyigʉ. 28 Cõãmacʉ̃ basocáre besegʉ, bʉ́ri niirã́rẽ, ãpẽrã́ doonórãrẽ, wapamanírãrẽ beseyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiigʉ́, ʉpʉtí macãrã bʉ́ri niirã́ pʉtʉáaro jĩĩgʉ̃, teero tiiyígʉ. 29 Teero tiirá, marĩ Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉ jeari, sĩcʉ̃ “yʉʉ ãpẽrã́ nemorṍ niiwʉ̃” jĩĩmasĩriqui. 30 Cõãmacʉ̃ basiro mʉ́ãrẽ Jesucristomena sĩcãrĩ́ niirĩ tiiyígʉ. Cristomenarã marĩ masĩré cʉoa. Cʉ̃ʉ̃menarã Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “cʉ̃́ã ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui. Marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ põna niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Teero biiri marĩrẽ netõnérĩ tiirígʉ niiwĩ. 31 Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrémena pʉtʉáa. Biiro jóanoã: “ ‘Yʉʉja ãñunetõjõãgʉ̃ niiã; biiro tiigʉ́no niiã’ jĩĩdʉgagʉno jĩĩrijãrõ booa. Biirope jĩĩrõ booa: ‘Marĩ Õpʉ̃ ãñunetõjõãgʉ̃ niiĩ; biiro tiirígʉ niiwĩ’ jĩĩrõ booa”,‡ jĩĩ jóanoã.\\n* 1:8 “Atibʉ́reco” pecasãyemena: “este mundo” jĩĩdʉgaro tiia. † 1:19 Isaías 29.14. ‡ 1:31 Jeremías 9.24.","num_words":246,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Beidara jẽda piradrʉyi\\nAkʉra naʉ̃ne abjasio abui abé acholi afrikáans aimara akha alemán altaico aluro amárico armenio armenio occidental ateso atié ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bashkir bassa de Camerún bassa de Liberia batak simalunguno batako karo batako toba becol bete biak birmano bislama boulou caboverdiano camboyano cebuano chabacano changana (zimbabue) chichewa chiga chin haka chin tiddim chin zotung chino cantonés (simplificado) chino cantonés (tradicional) chitonga chitonga de Malaui chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuvash cibemba cinamwanga cingalés congo coreano criollo de Reunión criollo de las Seychelles criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano damara dangme danés dayaco engayú dehu diula duala dusún efik embera katio embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés futunés oriental ga galés gitonga gokana griego guaraní guaraní boliviano guerzé gueré gun hausa herero hiligaynon hindi holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés isoko italiano javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kisonge kpelle krío kurdo kurmanyí kwangalí kwanyama kyangonde lahu lamba lambya lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas colombiana lengua de señas mexicana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas birmano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de Quebec lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas malasio lenguaje de señas nepalés lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas tai lhukonzo lingala lituano lomue luganda lugbara lunda luo luvale macua malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mapudungun maratí mazahua mendé meru mizo mongol more navajo nengone nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe okpe oriyá oromo osético otetela pangasinán pidgin camerunés pidgin de las islas Salomón pidgin nigeriano polaco ponapés portugués portugués de Portugal punyabí (alfabeto shahmukhi) quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Santiago del Estero quichua de Tena rarotongués romaní de Macedonia romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir sena sepedi sesoto de Lesoto sesoto de Sudáfrica setsuana shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del Congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tayik tetun dili tigriña tivo tok pisin tongano tshiluba tsonga turco tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) umbundú urdu uruund uzbeko vezo vietnamita wallisiano waray-waray wichi wolaita xitshwa yacouba zandé zulú árabe ñanya ñemba\\n1-3. (1) ¿Kʼãrẽneba dayirã karseldebʉ kĩrãkʼabʉ? (2) ¿Kʼãrẽta oi Jeowabara dayirã ẽdrʉbita?\\nKRĨCHARA bʉ kʼãrẽ oẽã zromane, jeneneraba jidadayi karselde eda bʉedaita, mamaʉ̃ba ẽdrʉ ẽ bayi bʉyi beiyeda. Maʉ̃ kʼarea bʉa krĩchayi mama edabʉde beita akʉza nãã bada kĩrãkʼa bia ba ẽ baita. Bʉa krĩchayi kʼaiba kʼarebai neẽãta, mamina ẽbẽra abaʉba jarayi, bʉta kʼarebakĩrãbʉta akʉza nekʼãrẽ jõma oita bʉ ẽdrʉbita. ¿Bʉra sobia ẽ baika maʉ̃ kʼareara?\\n2 Dayirã jõmaʉ̃ta karseldebʉ kĩrãkʼabʉ, kʼaiba ẽdrʉbi neẽ baera, maʉ̃ kĩrãkʼabʉ dayi beibʉta, maʉ̃nebara mia kʼaita ẽdrʉ beda ẽ. Mawũẽra, ¿kʼaiba kʼarebaseabʉ dayirãra? Jeowaba. Iyira zareabarabʉ baera akʉza jara zebʉrʉ dayirãʼa «beibʉra wuara neẽbayi jipa jõbiyi» (1 Corintios 15:26).\\n3 Dayirã jõmaʉ̃ta sobiabayi beikata bʼai baera. Mamina Jeowabara bei awa jõbi ẽ bayi. Maʉ̃ adewara beidarãra jẽda piradrʉbiyi. Jeowaba karseldeba ẽdrʉbibʉrʉ kĩrãkʼa. Jeowabara jarabʉ beidarãra jẽda bʼabita, mawũã jarabʉ iyi bedʼeade (Isaías 26:19). Maʉ̃ra Daizeze Bedʼeabara jarabʉ jẽda piradrʉita. Krĩchara kʼãrẽaba bigabaita naʉ̃ra bʉita.\\nDAYA KÃGABɄ BEIBɄRɄDE\\n4. (1) ¿Kʼãrẽba kʼarebaseabʉ mejãcha krĩcha zroma oẽbaita dayirã mebẽrã beibʉrʉdera? (2) ¿Kʼairabasi Jesu neũdukʼawuarãra?\\n4 Dayi mebẽrã akʉza neũdukʼawua beibʉrʉdera, maʉ̃ kʼareara arigʉ so pʉabʉ. Bia ẽ panʉ jẽda piradrʉbidaʉ ẽ baera. Mamina Daizeze Bedʼeade jarabʉba sobiabibʉ dayirãra (akʉra 2 Corintios 1:3, 4). Akʉdaya sãwũã Jeowaba Jesuʉ̃meba kãgapanʉta dayirã mebẽrãta akʉza neũdukʼawuarata jẽda piradrʉmarẽã. Jesu nama egorode basidera audre ẽãne akʉ jʉ̃ẽbasi Lazarora akʉza yi mebẽã, Martata, Mariata. Ãyira neũdukʼawuarabasi. Daizeze Bedʼeaba jarabʉ: «Martara, Maríara, Lázarora Jesúsbara kʉãgʼa basia» (Juan 11:3-5). Mamina Lazarora beisi.\\n5, 6. (1) ¿Kʼãrẽta osi Jesubara Lazaro mebẽrã jẽganʉmʉ ũdusidera? (2) ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ dayirãʼa Jesu so pʉadadeba?\\n5 Lazaro beida tẽã, Jesura wãsi Martama akʉza Mariama ãyi mejãcha krĩcha zroma oda ẽ marẽã. Martaba kʼawuaside Jesu ãyi pʉwʉrʉ kʼawabata, aramaʉ̃ta wãsi Jesuʉ̃me yi daʉcha zeita, Jesu ũdubʉrʉde mejãcha sobiasi maʉ̃ tẽã Martabara Jesuʼa jarasi: «Nokʼó, bʉta nama bʼasibʉrʉ mʉ nawewaura beu ẽbakʼausia». Martabara krĩchabasi Jesubara kʼarebaʉ ẽãta. Jesuba Mariata akʉza yi neũdukʼawuarata yi mebẽrãta jẽganʉmʉ ũduside, so borekea kʼãrãpe jẽgasi (Juan 11:21, 33, 35). Dayi mebẽrã beibʉrʉde dayi mejãcha so pʉa teibabari kĩrãkʼa sentisi Jesubara.\\n6 Jesuba maʉ̃ pʉa sentidaba, maʉ̃neba dayirã kʼawuabibʉ iya akʉza yi Zezeʉ̃meba kãga ẽãta beira (Juan 14:9). Adewara Jeowara zareabarabʉ dayirã kʼãwũã beiwã jõbira. Akʉza aranʉbai jõma aripe oyi.\\n«LÁZARO ÃĨ ZERUA»\\n7, 8. (1) ¿Kʼãrẽa Martabara kãga ẽ basi mõgara zroma ãĩ bʉeira? (2) ¿Kʼãrẽ nebiata osi Jesubara?\\n7 Jesura wãsi Lazaro wagabʉidu. Mamina ararera mõgara zromaba anabasi. Maʉ̃ kʼarea Jesuba jarasi: «Mongʼara ãĩ edaudua». Martabara kãga ẽ basi maʉ̃ mõgara ãĩ bʉedamarẽãra, Lazaro beida ewari kimarebasi baera (Juan 11:39). Iya kʼawua ẽ basi Jesuba Lazaro sãwũã oita.\\nLazaro mebẽrãta akʉza neũdukʼawuarata mejãcha sobiasi iyi jẽda piaradrʉside (Juan 11:38-44).\\n8 Mõgara ãĩ bʉeda tẽã, Jesuba nemi jĩgua mawũãsi: «Lázaro ãĩ zerua» Marta akʉza Mariaʉ̃me ãba kʉanasi baera jõma ũdusida: «Mawũãĩ beudʼara ãĩ zesia, juwuata jẽrũta bʉra chubʼasia wuaba» (Juan 11:43, 44). Mawũã Lazarora akʉza jẽda zokʼaibasi, maʉ̃ba yi mebẽrãbawara akʉza yi neũdukʼawuarabawara ãbabaseabasi. Maʉ̃ba jõmaʉ̃ba bedʼeaseabasi adewara tõbariseabasi. Kʼãrẽaba sobiapanasi, Jesuba jẽda piradrʉbisi baera Lazarora.\\n«WŨẼRà ZAKE, MɄà BɄAA JARAYA PIRADRɄRUA»\\n9, 10. (1) Jesuara, ¿kʼaiba zarea diasi beidara jẽda piradrʉbimarẽãra? (2) ¿Kʼãrẽne kʼarebabʉ dayirãra jẽda piradrʉibara?\\n9 Jesuara, ¿kʼaiba zarea diasi beidara jẽda piradrʉbimarẽãra? Jesuba Lazaro jẽda piradrʉbi naweda Jeowaʼa yiwidʼisi. Mawũẽra Jeowabʉrʉ diasi maʉ̃ zarea ẽbẽra jẽda piradrʉbimarẽãra (akʉra Juan 11:41, 42). Lazarotrʉ abapai jẽda piradrʉbi ẽ basi. * Daizeze Bedʼeabara jarabʉ wẽrã zake poaga 12 kirʉta mejãcha kayabasita, yi zezera Jairobasi akʉza maʉ̃trʉ abapai erbasi. Maʉ̃ kʼarea Jairobara nekʼãrẽ jõma osi Jesuba yi kaʉ bebimarẽã. Jairo Jesuʉ̃me bedʼeabʉde yumakẽrã zedaba jarasi: «Bʉ kʼaura beudogʼoa, ¿mawũẽ kʼãrẽã miãsẽã bedʼea nʉmaĩpe Miã Ũrãgʼabaria?». Aramaʉ̃ta Jesuba jarasi: «Sopuarãrũã, awuarabʉrʉ soidʼu kʼobʼadua». Mawũã kʼãrãpe wãsida Jairo dedaʼa. Jesu Jairo dekʼawababʉrʉde, ũdusi ẽbẽrarã jẽganʉmʉta aramaʉ̃ta iya mawũãsi: «¿Kʼãrẽã kʼãwũã bʼʉgadrʉ jẽga duanu? Wũẽrã zakera beu ẽã, awuarabʉrʉ kʼãĩ bʼʉa». Yibarirabara kʼãrẽa mawũã jarabʉra kʼawuada ẽ basi. Maʉ̃ tẽã Jesuba jarasi yi edabarabʉraʼa ãĩ wãnamarẽã, mõbe eda edesi wẽrã zake yibariawa yi kaʉ zake beidaidu. Mama jʉ̃ẽ kʼãrãpe wẽrã zakeʼa jarasi: «Wũẽrã zake, mʉã bʉaa jaraya piradrʉrua». Krĩchara yibarira kʼãrẽaba sobiasidata ãyi kaʉ jẽda piradrʉbʉrʉ ũdusidade. Jesubara jẽda piradrʉbisi wẽrã zakera (Marcos 5:22-24, 35-42). Jairoba yikimaʉ̃meba yi kaʉ ũdubʉrʉza jẽda kĩrãbepanasibaibara Jeowaba sãwũã kʼarebasita Jesudeba.\\n10 Nããra Jesuba ẽbẽra jẽda piradrʉbikʉadara jõma jẽda beikʉasida baera. Mamina maʉ̃ba karebabʉ, dayirãba wãrĩnu ĩjãita beidara jẽda bʼaita. Adewara Jeowaba dayirãʼa jarabʉ iya jõma jẽda piradrʉbikĩrãbʉta. Maʉ̃ra wãrĩnu oyi Jeowaba.\\n¿KʼÃRẼTA KʼAWUAPANɄ NAENA JẼDA PIRADRɄDADEBARA?\\nApostol Pedrobara jẽda piradrʉbisi ẽbẽra wẽrã kristiana Dorkata (Hechos 9:36-42).\\nPropeta Eliseobara jẽda piradrʉbisi wũãwũã aba (2 Reyes 4:32-37).\\n11. ¿Sãwũã jarabʉ Eclesiastés 9:5dera beida ʉ̃rʉ?\\n11 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «Beidabara mia kʼãrẽsida krĩcha ẽ» (Eclesiastés 9:5). Mawũã berabarisi Lazarora, iyi joʉbʉedara kʼawua ẽ basi kʼãrẽta sãwũã berabarinʉmʉta ãĩra. Jesuba jarada kĩrãkʼa, Lazarora kʼãĩnʉmʉ kĩrãkʼabasita (Juan 11:11).\\n12. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Lazaro wãrĩnu jẽda piradrʉsita?\\n12 Ẽbẽra jõmaʉ̃ba ũdusida Lazaro jẽda piradrʉdara. Jesu nejʉrarabida kʼawuabasi maʉ̃ mawũã odara. Lazaro jẽda piradrʉdara mia kʼaiba jara ẽ baibarabasi sewidata, jẽda zokʼaibasi baera (Juan 11:47). Maʉ̃ kʼarea ẽbẽra jõmaʉ̃ba akʉ jʉ̃ẽsida Lazarora adewara kʼawuasida Jesura Daizeze nezokʼata. Mamina Jesu nejʉrarabara maʉ̃ra kãga ẽ basi, maʉ̃ kʼarea krĩchasida sãwũã beidaita Jesuta akʉza Lazarota (Juan 11:53; 12:9-11).\\n13. ¿Kʼãrẽa wãrĩnu ĩjãnaibara Jeowaba jẽda piradrʉbita?\\n13 Nekʼãrẽ jõmabʉra Jeowaba oda. Maʉ̃ba iyira mejãcha zareabarabʉ beidara jẽda piradrʉbira. Jesuba jarasi: «Beudʼapeadʼata jou nʉmebara ũrĩnaña mʉ nemirã» (Juan 5:28). Maʉ̃bara kʼawuabibʉ jõma Jeowa krĩchadebʉ ẽbẽrararã jẽda piradrʉbita. Mamina dayi badade jẽda piradrʉbira, kĩrãbeibara jõma dayi sãwũãbadata. ¿Jeowabara jõma kĩrãbeseabʉka maʉ̃ra? Krĩchara naʉ̃ta: ʉ̃tʉra mejãchabʉ chĩdaura, Daizeze Bedʼeabara jarabʉ, Daizezebara maʉ̃ra chĩdau trʉ̃ aba abaka kʼawuabʉta (akʉra Isaías 40:26). Jeowaba mawũã jõma kĩrãbebʉbʉrʉ chĩdau trʉ̃ aba abaka, Jeowaba jẽda piradrʉbibʉrʉdera kĩrãbeyi dayirã sãwũã badara.\\n14, 15. ¿Kʼãrẽta widisi Jobara Jeowaʼa?\\n14 Ẽbẽra bia Daizeze odebʉba yi trʉ̃ Joba ĩjãbasi jẽda piradrʉira. Maʉ̃ kʼarea widisi Jeowaʼa: «Ẽbẽra abaʉta beira ¿jẽda piradrʉseabʉka?» akʉza Jeowaʼa jarasi: «Bʉa trʉña, aramaʉ̃ta mʉa panʉña. Iya odara mejãcha kãgayi». Naʉ̃ba jaradiabʉ dayirã Jeowabara ẽbẽrarã beida jẽda piradrʉbikĩrãbʉta (Job 14:13-15).\\n15 ¿Dayi jẽda piradrʉi ʉ̃rʉ krĩcha bʉrʉdera, kʼãrẽta krĩchabari? Dayirã mejãcha sobiabibʉ Jeowaba beidara jẽda piradrʉbi baera. Mamina bʉa krĩchaseabʉ: ¿Sãwũã oiba mʉ̃ mebẽrãra akʉza mʉ̃ neũdukʼawuara beidara? ¿Maʉ̃rarã jẽda piradrʉika? Kʼawuadaya Daizeze Bedʼeade, kʼairata jẽda piradrʉita jarabʉta akʉza sama bʼaita.\\n«ŨRĨNAÑA MɄ NEMIRà MAWŨà PIRADRɄDʼAYA»\\n16. ¿Sãwũã bʼai ẽbẽrarã jẽda piradrʉbʉdararã naʉ̃ drʉadera?\\n16 Nabema ẽbẽra beida jẽda piradrʉsidadera ãyira yi mebẽrãbawara, neũdukʼawuarabawara yi ũdusida naʉ̃ drʉade. Ʉ̃ra ẽbẽra jẽda piradrʉira maʉ̃ kĩrãkʼa mawũã berabariyi, mamina naʉ̃nera audre yibiabayi. ¿Kʼãrẽa? Nããra. Yi ẽbẽra jẽda piradrʉbʉrʉra ewari jõmaʉ̃nẽ bʼai baera naʉ̃ drʉade. Yi ũmeta. Idibʉira awuarabayi naʉ̃ drʉara, neẽbayi yõta, nemitiata, kayata.\\n17. ¿Kʼairata jẽda piradrʉi?\\n17 ¿Kʼairata jẽda piradrʉi? Jesuba jarasi: «Beudʼapeadʼata jou nʉmebara ũrĩnaña mʉ nemirã mawũã piradrʉdʼaya» (Juan 5:28, 29). Adewara Daizeze Bedʼeaba Apocalipsis 20:13de jarabʉ: «Pusabara jẽda diasi beidapeadara akʉza beiba akʉza bewãrãdeba (Hades) jẽda diasi beida peadara». Daizeze Bedʼeaba Hades jarabʉdera jarakĩrãbʉ beidarata enaʉ̃bʉta akʉza jarabʉ ẽbẽrarã mejãcha beidara jẽda bʼaita. Adewara apostol Pablobida jarasi: «Beudʼapeadʼara piradrʉbigaita» Daizeze bedʼea ũrĩ badarata akʉza ũrika badata (akʉra Hechos 24:15). ¿Kʼãrẽta jarakĩrãbʉ maʉ̃bara?\\nẼjũã kĩrãwareãnẽra, beida jẽda piradrʉdara akʉza jẽda ãba yi ũdudayi mebẽrãbawara akʉza neũdukʼawuarabawara.\\n18. ¿Kʼaira yi Daizeze bedʼea ũrĩ badara?\\n18 ¿Kʼaira yi Daizeze bedʼea ũrĩ badara? Maʉ̃rarã Jeowa ode kʼẽrẽpa badara Jesu nama egoro eda zeinaweda. Maʉ̃nebemara, Noe, Abraan, Sara, Moise, Rut akʉza Ester. Maʉ̃ra jõma jẽda piradrʉyi nama egorode bʼaita. Hebreos kapitulo 11de, bedʼeabʉ naʉ̃ra yumakẽrã ʉ̃rʉ akʉza yuwẽrã ʉ̃rʉ. ¿Mamina sãwũãi ẽbẽra Daizeze ode kʼẽrẽpabʉ bei wãra? Maʉ̃rasida kʼẽrẽpapanʉ baera jẽda piradrʉdayi.\\n19. (1) ¿Kʼaira yi Daizeze bedʼea ũrika badara? (2) ¿Kʼãrẽ nebiata diai Jeowabara iyi ũdukʼawua ẽ beidara?\\n19 ¿Kʼaira yi Daizeze bedʼea ũrika badara? Maʉ̃ra ẽbẽrarã mejãchabʉ. Ãya Jeowa ʉ̃rʉ mi kʼãrẽsida kʼawua ẽ basida, ãyi beisimina Jeowabara kĩrãdua ẽ maʉ̃rãra. Maʉ̃ kʼarea Jeowabara jẽda piradrʉbiyi iyi ũdukʼawuadamarẽã akʉza iya kãgabʉ odamarẽã.\\n20. ¿Kʼairata jẽda piradrʉ ẽ bai?\\n20 ¿Beidara jõma jẽda piradrʉika? Mawũã ẽ. Jesubara jarasi jõma ẽbẽrarã jẽda ba ẽ bʼaita (Lucas 12:5; akʉra nota 19de). ¿Kʼairata jẽda piradrʉ ẽ bai? Yi ẽbẽra kayirua Daizezeba jarabʉ oi krĩcha ẽãta. Jeowabʉrʉ kʼawuabʉ saʉ̃ta piradrʉbita akʉza saʉ̃ta piradrʉbi ẽãta, iyitrʉ dayira jõmaʉ̃ra buru baera. Adewara yi warra Jesuʼa diasi zareata iya kʼawua omarẽã saʉ̃ta piradrʉbita akʉza saʉ̃ta piradrʉbi ẽãta (Hechos 10:42).\\nɄ̃KɄRɄ ẼBẼRARà JẼDA PIRADRɄYI Ʉ̃TɄ BʼAITA\\n21, 22. (1) ¿Kʼãrẽ kakuata jidadai yi ʉ̃ta wãibara? (2) ¿Kʼai ẽbẽrata nãã piradrʉbisi ʉ̃tʉ jaurede bʼaita?\\n21 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrarã ʉ̃ta wãita. Ãyi beibʉrʉdera jẽda piradrʉyi jaurede, mawũã ẽbẽra kakuade piradrʉbi ẽ bayi.\\n22 Nããra jaurede piradrʉda ẽbẽrarã Jesubasi (Juan 3:13). Jeowabara jẽda piradrʉbisi Jesura, iyi beida ewari ũbeabarʉrʉde, mamina piradrʉbi ẽ basi ẽbẽra kakuade (Salmo 16:10; Hechos 13:34, 35). Apostol Pablobara jara ũrĩbisi, Jesura beisita yarade, mamina zokʼaibʉta jaurede (1 Pedro 3:18). Jesu jẽda piradrʉsidera zareabara piradrʉsi (1 Corintios 15:3-6). Mamina Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesutrʉ abapai mawũã berabari ẽ baita.\\n23, 24. ¿Ẽbẽra sõbebʉbawaraʉba zokʼai Jesubara?\\n23 Jesu bei nabeda iyi kʼaidubemara jarasi: «Mʉrã wãña sãma bʼaita aribʼaedʼe marãĩta» (Juan 14:2). Naʉ̃bara jarakĩrãbʉ ʉ̃kʉrʉ kristianorãra jẽda piradrʉita iyiʉ̃me ʉ̃tʉ bʼaita. Adewara jarasi maʉ̃ra ẽbẽrararã kabana ba ẽ baita (Lucas 12:32). Apostol Juanba kʼãĩmokʼarade ũdusi sõbe ʉ̃ta wãita Jesu kʼaidu, maʉ̃ra Apocalipsis 14:1ba jarabʉ: «Mʉ̃a ũdusia korderota katʉma Sion ʉ̃rʉ edaʉnʉmʉta, iyi bawarabasi siento kuarentai kuatro mil».\\n24 Maʉ̃ra 144.000 kristianorãra, ¿sõbede jẽda piradrʉi? Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesuba ʉ̃tʉ zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉ tẽã jẽda piradrʉbita (1 Corintios 15:23). Idi ewadera Jesubara zokʼanʉmʉ ʉ̃tʉra akʉza maʉ̃ra 144.000 debema beiwãra jẽda piradrʉbʉ iyiʉ̃me ʉ̃tʉ bʼaita. Mamina idibasidu zokʼaipanʉ maʉ̃ranebemara. Maʉ̃ba ãyidebemata beira wãña jẽda piradrʉbʉ jaure ʉ̃tʉ bʼaita. Mamina yi wuabema ẽbẽrarã jẽda piradrʉira bayi nama egorode, naʉ̃ drʉa ẽjũã kĩrãwareã babʉrʉde.\\n25. ¿Kʼãrẽta kʼawuadai yi 8dera?\\n25 Arakʼaitaba, Jeowaba dayirã ẽdrʉbita beideba akʉza wuara ũdukabayi beipanʉta (akʉra Isaías 25:8). Mamina ¿kʼãrẽta odai 144.000 ẽbẽrarãbara? Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesuta kʼareba zokʼadaita. Yi 8de kʼawuadaya naʉ̃ nokʼoba sãwũã zokʼaita.\\n^ par. 9 Daizeze Bedʼeadera jarabʉ ẽbẽrarã sãwũã jẽda piradrʉbikʉadata, warrarata, zõrãrãta, yumakẽrãta, yuwẽrãta, israelitarata akʉza awuru pʉwʉrʉdebemarasida. Bʉa kʼawuaseabʉ maʉ̃ra nama 2 Reyes 4:32-37; 13:20, 21; Mateo 28:5-7; Marcos 5:22-24, 35-42; Lucas 7:11-17 akʉza Hechos 9:36-42; 20:7-12.\\n1: JEOWABARA JÕBIYI BEIBɄRA\\n«Nejʉra bʉra, beibʉra wuara neẽbayi jipa jõbiyi» (1 Corintios 15:26).\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ Daizeze Bedʼeabara ẽbẽra beibʉrʉdera?\\nDayirã mebẽrãta akʉza neũdukʼawuata beibʉrʉdera, krĩcha zroma obʉ, mamina Daizeze Bedʼeaba sobiabibʉ.\\nJeowara zareabarabʉ beipanʉ jõbira. Akʉza beidara jẽda piradrʉbita.\\n2: WÃRĨNU ĨJÃSEAPANɄ BEIDA JẼDA PIRADRɄITA\\n«Wũẽrã zake, mʉã bʉaa jaraya piradrʉrua» (Marcos 5:41).\\n¿Kʼãrẽa ĩjãseapanʉ beidara jẽda piradrʉi ʉ̃rʉra?\\nJesubara jẽda piradrʉbisi Lazarora.\\nJesubara jẽda piradrʉbisi wẽrã zakera.\\nJeowabara zarea diasi Jesuʼa beidara jẽda piradrʉbita.\\nJesubara jẽda piradrʉbisi ʉ̃kʉrʉ beidarata ẽbẽra bionʉmʉ daidu. Jesu jʉrapanʉrãbida kʼawuapanasi iya jẽda piradrʉbiseabasita beidarãra.\\n3: JEOWABARA JẼDA PIRADRɄBIYI ẼBẼRA MEJÃCHA\\n«Bʉa trʉña, aramaʉ̃ta mʉ̃a panʉña. Iya odara mejãcha kãgayi» (Job 14:13-15).\\n¿Kʼairata jẽda piradrʉi?\\nJuan 5:​28, 29\\nJõma Jeowa krĩchade bʉtrʉ jẽda piradrʉyi.\\nJẽda piradrʉbiyi bia obeta akʉza bia ẽã obeta.\\nJeowabara jõma kĩrãbebʉ chĩdau trʉ̃ra, mawũẽra jõma kĩrãbeseabʉ ẽbẽra jẽda piradrʉirasida.\\n4: Ʉ̃KɄRɄ ẼBẼRARà JẼDA PIRADRɄYI Ʉ̃TɄ BʼAITA\\n«Mʉrã wãña sãma bʼaita aribʼaedʼe marãĩta» (Juan 14:2).\\n¿Kʼairata jẽda piradrʉi ʉ̃tʉ bʼaira?\\nJesutrʉ nããra jẽda piradrʉsi ʉ̃tʉ bʼaita.\\nJesubara jarasi wiña bʼaita yi kristianora jẽda piradrʉ kʼãrãpe ʉ̃ta wãira.\\nJeowabara jʉrʉsi 144.000 kristianora ʉ̃tʉ bajãne bʼaita.","num_words":2132,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 9\\n☰ APOCALIPSE 9 ◀ ▶\\n1 Naɡ̶a ixomaɡ̶atijo me jinadi niɡ̶ijo nitaanigo me wayotibece, odaa ja jinadi ijo eledi aanjo me yatetigi nigoloneeta. Odaa ja jinaditege ijo ane dinikatinigi iiɡ̶o icoɡ̶otibigimece ditibigimedi macataɡ̶a naɡ̶ana yotedi ane wakagi. Odaa ja dibatege lakabakenaɡ̶anaɡ̶adi lajo me yomoke elagigi ane diɡ̶icata liniogo. 2 Naɡ̶a yomoke niɡ̶ijo elagigi, odaa ja noditedice owidi ɡ̶ocilaɡ̶adi. Odaa aligeɡ̶e codaa minatawece ditibigimedi ja nexocaɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ijoa ɡ̶ocilaɡ̶adi ane noditedicogi niɡ̶ijo elagigi. 3 Ijoa ɡ̶onipititedi awatege niɡ̶ijoa ɡ̶ocilaɡ̶adi me noditedice, odaa joɡ̶odinikatinigi iiɡ̶o. Odaa joɡ̶odibatege niweneeno micataɡ̶a nelá niweneeno. 4 Odaa joɡ̶oyolitema doɡ̶owo anodigota ane beyagi nawodigijedi, nialeli, codaa mokanicodaaɡ̶ica enanigijegi. Pida inokina niɡ̶ina oko ane daɡ̶acata nibikotaxete Aneotedoɡ̶oji latocolo, boɡ̶oikatece monojogotiniwace. 5 Niɡ̶idiwa ɡ̶onipititedi oyolitema doɡ̶onigodi oko, pida boɡ̶oikatece mowo me nawikodeeɡ̶a ciinco epenaitedi. Odaa oilee nojocaɡ̶atedi micataɡ̶a niɡ̶ina me ɡ̶odojogo nelá. 6 Odaa niɡ̶idiwa ciinco epenaitedi niɡ̶ina oko domoɡ̶odoletibige me nigo, pida aɡ̶aleeɡ̶ica némaɡ̶a. Domoɡ̶oyemaa daɡ̶a nigo, pida aɡ̶alee nigo.\\n7 Niɡ̶ijoa ɡ̶onipititedi liciaco micoataɡ̶a niɡ̶inoa apolicaɡ̶anadi baanaɡ̶a igotelogo me witidi. Minitaɡ̶a lacilo ani lale liciagi naɡ̶ana nale oolo. Inoa latopidi baɡ̶a latopiwa oko latobi. 8 Inoa laamotiidi ocaɡ̶atedi liciagi iwaalo lamodi, lowe liciaco nigediogo lowe. 9 Elipogo liciagi naɡ̶ana oecaɡ̶axi ɡ̶apileceɡ̶e yapoɡ̶oditini natecoɡ̶odi. Labadi layaagaɡ̶awa niɡ̶inoa nagaagenali anowidi apolicaɡ̶anadi anoixigi baanaɡ̶a waleditiobece me witidi. 10 Inoa liweka liciagi liwegi nelá. Midataɡ̶a liwegi ada nibite diniweneene aneo me dawikode oko ciinco epenaitedi. 11 Niɡ̶ini ninionigi ane iiɡ̶etibigiwaji, niɡ̶ijo aanjo ane dowediteloco niɡ̶ijo elagigi ane diɡ̶icata liniogo. Niɡ̶ijo aanjo me diboonaɡ̶atedetigi “hebraico” liboonaɡ̶adi “Abadom”, eledi diboonaɡ̶atedetigi “greego” liboonaɡ̶adi “Apolião”, amina anejinaɡ̶ata “Niɡ̶ini ɡ̶odaaɡ̶adi.”\\n12 Niɡ̶ijo odoejegi nelegi nawikodigi ja ixomaɡ̶atijo. Pida eɡ̶enagiteda eletidi itoataale nelecoli nawikodico.\\n13 Odaa niɡ̶ijo eledi aanjo naɡ̶a yatetigi nigoloneeta, odaa ja jajipata ica ane dotaɡ̶a, ipegitege niɡ̶idiwa cwaatolo liwailidi nameeja oolo, ane idei lodoe Aneotedoɡ̶oji. 14 Odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo aanjo anada nigoloneeta, meeta, “Ikanitedice niɡ̶idiwa cwaatolo aanjotedi ane dinigoetiniwace digoida miditaɡ̶a akiidi-nelegi Eufrates.” 15 Odaa ja dinikatedice niɡ̶ijoa cwaatolo aanjotedi baanaɡ̶a nigomaɡ̶a naɡ̶ajo lakata, ijaaɡ̶ijo noko, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo domiingo, codaa ijaaɡ̶ijo nicaaɡ̶abi. Ja nigomaɡ̶a monigodi oniniteci liwai niɡ̶idiwa iniwatadiɡ̶ini liwailidi inatawece oko. 16 Odaa ja jajipata ane liwokodi apolicaɡ̶anaɡ̶ademaɡ̶a ane witidi, one iniwata taalia miliaon. 17 Igaanaɡ̶a jinadi niɡ̶ida yakatigi ane icaa ina daɡ̶a igeedi, jinadi ijoa apolicaɡ̶anaɡ̶ademaɡ̶a. Inoa noecaɡ̶axiidi ɡ̶apileceɡ̶e ane yapoɡ̶oditini natecoɡ̶otedi, ixagodi micataɡ̶a noledi, codaa imakataɡ̶adi macataɡ̶a aca wetiɡ̶a ane diniwaloe, anodita “safira”, iɡ̶owi micataɡ̶a ɡ̶alewaɡ̶a ane ikatice aligopenaɡ̶aneɡ̶e. Lacilodi niɡ̶ijoa apolicaɡ̶anadi liciagi liaon lacilo. Noditedicogi niolatedi noledi, inaa ɡ̶ocilaɡ̶adi ane lanicaɡ̶awa aligopenaɡ̶aneɡ̶e loɡ̶ocilaɡ̶adi lanigi. 18 Niɡ̶idiwa anowo ane beyagi: Noledi, ɡ̶ocilaɡ̶adi, inaaɡ̶eletidi ɡ̶ocilaɡ̶adi ane lanicaɡ̶awa aligopenaɡ̶aneɡ̶e loɡ̶ocilaɡ̶adi lanigi, ane noditedicogi niolatedi niɡ̶idiwa apolicaɡ̶anadi, odaa joɡ̶oyaaɡ̶adi onijoteci liwai niɡ̶idiwa iniwatadiɡ̶ini liwailidi oko inatawece iiɡ̶o. 19 Odatika ica notoetiigi niɡ̶idiwa apolicaɡ̶anadi ane icoɡ̶otiwece niolatedi, codaa inoa limiko liweka liciagi lakeedi lacilo. Odaa jiɡ̶idaa odatika liwegi monanacilotiditi niɡ̶idi noiigi.\\n20 Pida niɡ̶ijo oko ane iwoko me nigo idioka limedi aɡ̶oika mowo ane beyagi. Aɡ̶oika modaɡ̶atalo niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, niɡ̶inoa niwicidi anonoetedi odatikata oolo, beexo, “bronze”, wetiɡ̶a, codaa me iwoɡ̶o. Niɡ̶idiwa niwicidi anodaɡ̶atalo ayatetibigiwaji, anajipaaɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ewaligiteda. 21 Codaa niɡ̶idi oko aɡ̶alee dinilaatibigiwaji moyeloadi eledi oko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oikateda niɡ̶inoa loxikoneɡ̶eco, codaa aɡ̶oika lakatigi me noomatewa niɡ̶inoa ane daɡ̶a lodawadipi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a me nolicaɡ̶a eledi aɡ̶oika.","num_words":502,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 3 BSNNT - Sĩgʉ̃ fariseo masʉ, Nicodemo vãme - Bible Search\\nJesús, Nicodemo rãca ĩ ñagõre queti\\n1Sĩgʉ̃ fariseo masʉ, Nicodemo vãme cʉtigʉ ñacami. Jud'io masa vatoajʉre ñamasugʉ̃ ñacami ĩ. 2Ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejayuju. Ĩ tʉjʉre ejacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, “Mʉre cũñumi Dios, ‘Masare gotimasioato’ yigʉ”, mʉre yimasiaja yʉa. Sĩgʉ̃ mʉ yirore bajirone yiĩoñamanire yigʉre ĩabeticajʉ. To bajiri, “Diorãca ñacõari, yami”, yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yiyuju.\\n3To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Nicodemore gotiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojarã, quẽna gãme ruyuamenama, Dios ĩ ñarojʉre ejamasimenama —Nicodemore yiyuju Jesús.\\n4To bajiro ĩ yijare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Nicodemo:\\n—¿No bajiro bʉcʉ ñacoaboarine, quẽna gãme tudiruyuacoare ñarojari? ¿Quẽna ĩ jacore sãjacoacʉjarique ĩ, quẽna gãme tudiruyuarʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Nicodemo.\\n5-6To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—“Quẽna gãme ruyuaroti ñaja” yʉ yijama, masa sʉorine gãme ruyuarotire yigʉ me yaja. “Quẽna gãme ruyuaroti ñaja” yʉ yijama, “‘Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñato’ yigʉ, ĩ yirotire sẽniroti ñaja”, yigʉjʉa yaja. “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja yʉ. Ĩ sʉorine ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉ” yirã, oco rãca bautizarotiriarã, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñarã, ĩna rĩne ñarãma Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, ĩ rãca ñamʉorʉ̃gõrona. 7“Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñarã, ĩna rĩne Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, ĩ rãca ñamʉorʉ̃gõrʉarãma” mʉre yʉ yisere, ajiyamanire bajiro ajimavisiabesa mʉ. 8Mino no ti bojarone vẽatucõaroja ti. Mino ti vẽatujama, ajiaja mani. To bajiboarine, “Toaye vadoja. Tojʉare vatoja”, yimasibeaja mani. Tire bajirone bajigʉ ñaami Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo. “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñato” yigʉ, gãjire ĩ yirotire masibeama masa —Nicodemore yiyuju Jesús.\\n9To bajiro ĩ yirone, quẽna gãme sẽniĩaquẽnoñuju Nicodemo:\\n—¿No bajiro bajiroada ti? —Jesúre ĩre yisẽniĩa quẽnoñuju ĩ.\\n10Ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—¿Israelita masare ĩnare gotimasiogʉ̃ ñaboarine, adi quetirema masibeati mʉ? 11Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mani ĩase, Dios ĩ yiserene, mʉare gotirũgũaja yʉa. To bajiboarine yʉa gotirũgũsere ajicõari, “To bajiro me bajiaja”, yicõarũgũaja mʉa. 12Adi macarʉcʉroayere yʉ gotisere ajitegʉ ñari, Dios ĩ bajisere ĩabʉjayamanire yʉ gotijaquẽne, ajiterʉcʉja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n13Gajeye quẽna ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃, Dios ĩ ñarojʉre mʉjar'i maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ñaja yʉ, Dios ĩ ñarojʉne rujiadicõari, tudi gãme mʉjarocʉma. Dios ĩ roticõacacʉ ñaja yʉ Diorãcagʉ. 14Tirʉ̃mʉjʉ Moisés ñamasir'i, yucʉ́ manojʉ ñacudigʉ yucʉ́ joejʉ ãñare bajigʉ ñagʉ̃re cõmene quẽnor'ire ĩre jeomasiñuju, “Ãña cũniecoriarã ĩre ĩamʉoato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yir'ire ãña cũniecoriarã, ĩre ĩamʉorãjʉa, caticoamasiñujarã ĩna quẽna. To bajiro bajirʉaroja yʉre quẽne, Dios ĩ roticõacacʉre quẽne. Yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajutucõari, vʉ̃mʉorʉ̃gõrʉarãma ĩna, yʉ bajirocarotire yirã. 15To bajise bajirocʉ ñari, no bojarã, “Jesucristo ĩ bajirocare sʉorine yʉre ĩavariquẽnacõari quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarãre ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ —Nicodemore ĩre yiyuju Jesús.\\nÑajediro masare maigʉ̃ ñari, ĩ macʉre Dios ĩ cõare queti\\n16—Ñajediro masare maimasucõagʉ̃ ñari, ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re ĩre cõañumi Dios, “Masare rijabosato” yigʉ. To bajiro ĩ yire ñajare, “Jesucristo ĩ bajirocare sʉorine yʉre ĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñarãma. 17Adi macarʉcʉroanare, “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ me, ĩ macʉre cõañumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi. “Mʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja mʉ” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios.\\n18“Dios macʉ ñagʉ̃mi” Jesúre yitʉoĩagʉ̃re rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉre ĩre cõabetirʉcʉmi Dios. Dios macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re, “Dios macʉ me ñagʉ̃mi” ĩre yigʉjʉarema, to bajiro ĩre ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõarʉcʉmi Dios. 19Ĩ macʉre adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare rearʉcʉmi. Ĩ macʉ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã. Masajʉama rojose yitʉjarʉamena ñarã ñari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoarʉamenama ĩna. To bajiri Dios macʉre ajitirʉ̃nʉmenama. To bajiro yirã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios. 20Rojose yirã, Dios macʉre terãma ĩna. “Masa rĩjorojʉa, ‘To bajise rojose yicajʉ mʉ’ yʉre yiromi Jesús” yibojonerã ñari. 21Dios ĩ bojasere quẽnasejʉare yirãma, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãma ĩna. Yayiorojʉ yirudibeama ĩnajʉama, “‘Dios ĩnare ĩ yirẽmojare, quẽnasejʉare yirũgũama’ yimasiato ĩna” yirã.\\nJuan masare oco rãca bautizarimasʉ, Jesús ĩ ñasere ĩ tudigotire\\n22Nicodemore Jesús ĩ gotiro bero, vacoacajʉ yʉa, Judea sitajʉ. Tojʉre yoarobʉsa ñacajʉ yʉa. Tojʉ masare oco rãca bautiza ñarũgũcajʉ yʉa. 23Juan, oco rãca bautizarimasʉ, Salim vãme cʉti maca tʉjʉ Enón vãme cʉti macajʉ oco rãca masare bautizarũgũñuju ĩ quẽne. Tojʉre riaga jairo ti oco cʉtijare, ĩnare bautiza ñarũgũñuju ĩ. Jãjarã masa ĩre bautizarotirã ejarũgũñujarã ĩna, tojʉre. 24Ado bajiro yiñamasiñuju Juan, tubiberiavijʉ ĩ tubibe ecoroto rĩjoro: 25Oco rãca masare Juan ĩ bautiza ñarone, gãji jud'io masʉ, Juan buerã tʉjʉre ejayuju ĩ. Ejacõari, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yigʉ, ĩna rãca oca josayuju ĩ. 26Ĩ rãca ĩna oca josariaro bero, Juan tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩ buerã:\\n—Gotimasiorimasʉ, Jordán vãme cʉtirisa ijacatʉajʉ mʉ ĩagoticacʉ, mʉ yirũgũrore bajirone masare oco rãca ĩnare bautizarũgũñuju ĩ. To bajiri jãjarã masa mani tʉjʉre ejaborona, ĩ tʉjʉa rĩne varũgũrãma ĩna, ĩre yigotiyujarã ĩna —Juanre, masare oco rãca bautizarimasʉre.\\n27To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Juan:\\n—Ñie manane ñaborãma masa, Dios ĩ cõabetijama. Mani bajirũgũse quẽne Dios ĩ bojasere bajirone bajirũgũaja ti. 28“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñaja yʉ. “‘Ĩ ejaroto rĩjoro, ĩre goti rĩjoro cʉtiato’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja yʉ”, jẽre mʉare yigoticõacajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Juan, ĩ buerimasare.\\n29To yicõari, “Ãmosiagʉ babare bajiro bajiaja yʉ” yigʉ, ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotimasioñuju Juan:\\n—Ãmosiariarʉ̃mʉ so manajʉ ñarocʉ babare ajisʉyaroco me ñagõmo. So manajʉ ñarocʉjʉare ajisʉyaroco ñagõmo. So manajʉre so ajisʉyasere ĩacõari, bʉto variquẽnagʉ̃mi ĩ baba. Tire bajirone, “Masa jãjarãre oco rãca bautizarũgũñuju ĩ quẽne” mʉa yisere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉ quẽne. 30Yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma. To bajiri, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉosere bojaja yʉ —ĩ buerãre yiyuju Juan.\\n“Gãji magʉ̃mi Jesúre bajiro bajigʉ”, yire queti\\n31Dios tʉjʉ vadir'i ñaami jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃. Gãji ĩ cõro ñamasugʉ̃ magʉ̃mi. Adi macarʉcʉrojʉre ruyuariarã, adi macarʉcʉroayere ĩarã ñari, tirene gotiaja mani. Dios tʉjʉ vadir'ima õ vecayere, to yicõari, adi macarʉcʉroayere quẽne quẽnaro masigʉ̃ ñari, jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami. 32Ĩma, ĩ ĩarere, ĩ ajirere gotiami ĩ, Dios yere. To bajiboarine ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉbeama masa. 33“Jesús ĩ yirore bajiro bajiroja” ĩre yiajigʉma, to bajiro ĩ yiajise sʉorine “Socagʉ me ñaami Dios” yigʉ ñagʉ̃mi. 34Esp'iritu Santore ĩre cõañumi ĩ macʉre adi macarʉcʉrojʉre ĩ cõar'ire, “Ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩamasiato” yigʉ. To bajiro ĩ yir'i ñari, Dios ocarene goticami Jesús. 35Mani jacʉ Dios, ĩ macʉre maigʉ̃ ñari, “Ñajedirore rotiya mʉ”, ĩre yicũñumi. 36No bojagʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. To bajiboarine no bojagʉ Dios macʉre ajitirʉ̃nʉbecʉma, Dios ĩ catisere cʉobeami. To bajiro ĩ bajijare, rojose ĩ yisere ĩajũnisini tʉjabecʉne, rojose ĩ yise vaja, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocagʉ.","num_words":1086,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JUDAS 1\\nJudas eledi nioxoa Jesus, codaa nakatotedigi Ǥoniotagodi niɡ̶ijo noɡ̶opitedibigimece ditibigimedi. Judas didikotibige niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji aneniditediogi me nepilidi, codaa me doweditedeloco Jesus. Eo libodigi micota minoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a anodiiɡ̶axinaɡ̶atece ane beyagi. Yalaɡ̶ata micota Aneotedoɡ̶oji me iwi anigotediogi codaa me iloikatidi niɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a. (Awiniteloco 2 Pedro 2.1-17). Niɡ̶idiaaɡ̶idi Judas dipokotiogi me dinoniciwaditibigiwage monibeotibigege Jesus me dopitedijo. Aneotedoɡ̶oji ida loniciwaɡ̶a meote me diɡ̶ica aneyamaɡ̶atice niɡ̶ina anodiotece. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Judas me doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji.\\n1 Ee Judas, ee liotagi Jesus Cristo, codaa ee nioxoa Tiago. Jidikotibige niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji ane eniditediogi me nepilidi, niɡ̶ina oko aneliodi me yemaa Aneotedoɡ̶oji, ane Ǥodiodi, niɡ̶ina oko Jesus Cristo ane doweditedeloco. 2 Jemaa Aneotedoɡ̶oji mepaanaɡ̶a ɡ̶adiwikodenitetiwaji, codaa meote ɡ̶adaaleɡ̶enali mele, codaa maɡ̶aɡ̶a epaanaɡ̶a ikee me ɡ̶ademaanitetiwaji.\\nIcoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a\\n3 Yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi, domaɡ̶a eliodi me jemaa me jidikotibigaɡ̶ajitiwaji me idalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace okotawece. Pida jakadi meneɡ̶egi leeditibige me jidikotibigaɡ̶ajitiwaji me ɡ̶adoniciwaɡ̶ati manienaɡ̶aneɡ̶eni niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa makapetege niɡ̶ina anoyemaa moiigi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Ǥoniotagodi ane nenyaɡ̶aditetema niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi, liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anidioka limedi mida ane jaoɡ̶ate. 4 Igaataɡ̶a idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane lakapetedipi Aneotedoɡ̶oji jaɡ̶awatege loiigi Ǥoniotagodi me diɡ̶icata ane yowooɡ̶odi naɡ̶a dinawanaɡ̶aditege, odaa joɡ̶odiiɡ̶axinaɡ̶atece niwitakeco, odoletibige modiiɡ̶axinaɡ̶atece me jakataɡ̶a me jaoɡ̶ate niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ɡ̶odolaadi ane beyagi, igaataɡ̶a modi Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a ɡ̶odiloikatiditeda leeɡ̶odi me daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi. Codaa aɡ̶odibatege Jesus Cristo, anokijoatece me Ǥoniotagodi. Niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji naɡ̶akaa yalaɡ̶ate anigoteta me iloikatidi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a.\\n5 Ele mowooɡ̶otitiwaji anodaaɡ̶igote Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi niɡ̶ina ane lakapetedipi, jemaa manalakitibigetiwaji niɡ̶ijo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me noɡ̶atedice niɡ̶ijo loiigi miditaɡ̶a niiɡ̶o Egito aneiticoace me nawikodeeɡ̶a, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yaaɡ̶adi niɡ̶ijo oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda miditaɡ̶a niɡ̶ijo loiigi. 6 Codaa icoa aanjotedi ane doɡ̶oyemaa moibake ijokijo niɡ̶ica naɡ̶atetigi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotediogi, odaa joɡ̶oyaladi niɡ̶ijo ane domaɡ̶a iticoace, ja noditicoaci, ja lakapetedipi Aneotedoɡ̶oji. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote me niwilogojedipi digoida ica natinedi miditaɡ̶a ica nexocaɡ̶a, dinigoetece galeena ane doɡ̶oyakadi monoɡ̶a. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee joɡ̶onibeotege niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iwi codaa me iloikatidi iditawece leeɡ̶odi niɡ̶inoa ane beyagi loenataka. 7 Codaa analakitibigetiwaji niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotadi Sodoma ajaa Gomorra, codaa niɡ̶ijoa eletidi nigotadi ane lipecaɡ̶awadi anaɡ̶aɡ̶a nakapetegi Aneotedoɡ̶oji liciagi niɡ̶ijoa aanjotedi me nakapetegi. Niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi niɡ̶idiwa nigotadi odoletibige me loomatewa okanicodaaɡ̶ica oko, neɡ̶epaa dinoomatewamigipi ɡ̶oneleegiwadi, codaa miwaalepodi idaaɡ̶ee jaɡ̶aɡ̶a dinoomatewamigipi. Odaa niɡ̶ijo noko Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a niloikatiditediniwace me yalegi, ikee anodaaɡ̶ee niɡ̶ica noko nige iloikatidi codaa me iiɡ̶etedicogi miditaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe inatawece niɡ̶ina ane lakapetedipi.\\n8 Niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a owo ane beyagi liciagi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi Sodoma ajaa Gomorra. Onadi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi niɡ̶inoa loenataka ane beyagi. Odaa noomatewa okanicodaaɡ̶ica oko, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee mowo ane beyagitema epaa lolaadi. Odaa aɡ̶odibatege Ǥoniotagodi me iiɡ̶e lewiɡ̶a, codaa beyagi modotaɡ̶atibige niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji. 9 Pida oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a Miguel ane iiɡ̶e aanjotedi aniɡ̶idaaɡ̶ee. Niɡ̶ijo me dinotigimadetege diaabo leeɡ̶odi anepaɡ̶a yakadi Moisés lolaadi, odaa Miguel aɡ̶ica daɡ̶a beyagi me dotaɡ̶atibige diaabo, codaa aibake naɡ̶atetigi daɡ̶a laagedi diaabo niɡ̶ijo diaabo naɡ̶a dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji. Pida Miguel onexaaɡ̶eeta, “Ǥadapeteɡ̶eni Ǥoniotagodi.” 10 Pida niɡ̶idiwa niiɡ̶axinaɡ̶anadi oiwo niɡ̶ica ane diɡ̶ica moyowooɡ̶odi. Codaa owote niɡ̶inoa lolaadi lidaɡ̶ataka, micoataɡ̶a niɡ̶inoa eijedi ane doɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica ane beyagi, odaa niɡ̶inoa ane beyagi anowote icota me yaaɡ̶adi niɡ̶idi oko.\\n11 Nagoodi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi! Aneotedoɡ̶oji iloikatidi leeɡ̶odi modioteci naigi nibeyacaɡ̶a digo mijotaɡ̶a Caim ane yeloadi epaa nioxoa, codaa mowo liciagi Balaão libatiigi me doletibige me dinigaanyetece dinyeelo. Pida Aneotedoɡ̶oji icota me yaaɡ̶adi leeɡ̶odi me lakapetedipi digo mijotaɡ̶a Coré ane domaɡ̶a yemaa migotiogi niɡ̶ijo loiigi Aneotedoɡ̶oji me lakapetegipi, pida Aneotedoɡ̶oji ja yeloadi Coré. 12 Niɡ̶ina mateciɡ̶itiwaji maniodi mikeeni madinemaani, odaa niɡ̶ina midi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi me ɡ̶agiiwepoditiwaji, aniboliɡ̶atibigiwaji. Codaa adinajacaɡ̶aditibigiwaji, pida niodaɡ̶a, codaa daɡ̶axa me nacipaɡ̶a aɡ̶onalaɡ̶atibige niɡ̶idi eledi oko. Micataɡ̶a niɡ̶ina lapioyaɡ̶ajegi jayogo ane yapidi. Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi awitakaɡ̶aɡ̶a liciagi niɡ̶inoa loolatedi ane nadeegi niocodi, pida aɡ̶ica ebici, codaa liciagi niɡ̶inoa nialeli ane daɡ̶aca ela niɡ̶ina me domaɡ̶a limedi metaye, niɡ̶idiwa nialeli yadilo leeɡ̶odi idiwatawece litodi yadilo monapoce. 13 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi micataɡ̶a niɡ̶inoa nebekadi akiidi-eliodi, codaa niɡ̶inoa libaketedi ane ɡ̶oboliɡ̶a liciagi niɡ̶ina latiamaɡ̶a ebekadi. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi liciagi niɡ̶inoa yotetitedi ane wakagi, odaa ipe miditaɡ̶a nexocaɡ̶a, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ja ilakidetedi niɡ̶ica nimedi ane daɡ̶axa me nexocaɡ̶a midiaaɡ̶iticoace nigepaa ganigicatibige.\\n14 Jiɡ̶ijo ixomaɡ̶aticoace ciinco anida aneetege licoɡ̶egi Adão, ane laamipi Enoque. Enoque yatematitedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo naɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶idiwa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a icaaɡ̶ica eletidi oko liciagi, niɡ̶ijo neɡ̶ee, “Digawini! Ǥoniotagodi enagi lixigaɡ̶awepodi ganige liwokodi miilitedi aanjotedi lilokaɡ̶awadi. 15 Enagi me iwi anigotediogi inatawece oko, odaa diiɡ̶enatakatediogi moiloikatidi inatawece niɡ̶ina ane lakapetedipi. Iloikatidi leeɡ̶odi inoatawece niɡ̶inoa loenataka ane beyagi modakapetege, codaa leeɡ̶odi inoatawece niɡ̶inoa lotaɡ̶a ane ɡ̶onitiadi niɡ̶ina abeyacaɡ̶aɡ̶a modotaɡ̶atibige.”\\n16 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi idioka limedi me dinalomeɡ̶etiwage, codaa odinotigimadetege niɡ̶ina eledi oko. Idioka limedi mowote niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ane beyagi, codaa idioka limedi me diniweniɡ̶ide. Ele modotaɡ̶atibige niɡ̶ina eledi oko inokina niɡ̶ina modoletibige anigida nigaanye.\\nJudas ibodicaxi loiigi Ǥoniotagodi codaa najoitiniwace\\n17-18 Yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi, akamaɡ̶akaamitiwaji jaɡ̶analakitibige niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi Jesus Cristo, niɡ̶ijo noɡ̶oyalaɡ̶ata niɡ̶ica anicota, niɡ̶ijo noɡ̶oditece niɡ̶icoa owidijedi nokododi nige dinikee ɡ̶oneleegiwadi anetiɡ̶adamenitiwaji. Owote ane beyagitema Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina anepaa yemaa lolaadi meo. 19 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi owo mawalacetiwage. Niɡ̶inoa epaa lidaɡ̶ataka iiɡ̶e lewiɡ̶a niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, odaa aɡ̶ica Liwigo Aneotedoɡ̶oji mijotaɡ̶a.\\n20 Pida, akaami yokaaɡ̶etedi yemaanigipi, idioka limedi maxawani oninitecibeci me yowooɡ̶odi codaa moyiwaɡ̶adi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotedaɡ̶awatiwaji. Codaa ikanitiwaji Liwigo Aneotedoɡ̶oji miniaa iiɡ̶e ɡ̶adowooko niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Ǥoniotagodi. 21 Idioka limedi madinoniciwaɡ̶atitiwaji mawii niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yemaa leeɡ̶odi me ɡ̶ademaanitetiwaji, niɡ̶ina manibeoonitege Ǥoniotagodi Jesus Cristo micota meote midiokaanaɡ̶a limedi me ɡ̶adewikitiwaji miniwataɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶adiwikodenitetiwaji.\\n22 Iwikodenitiwaji niɡ̶ina baanaɡ̶a doletibige moika monakato Ǥoniotagodi. 23 Niɡ̶idi oko doide Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe, axawani niɡ̶idi oko mewi monakato Ǥoniotagodi amaleeɡ̶aɡ̶a iwoko niɡ̶ica noko nige iloikatidi niɡ̶ina oko abeyacaɡ̶aɡ̶a. Pida nigiwikodeni, niɡ̶ina baɡ̶a adinowetitiwaji adaɡ̶awii niɡ̶inoa ane beyagi anowote. Oxaxini niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco. Niɡ̶ina mowo ane beyagi, micataɡ̶a daɡ̶a napioyaɡ̶adi codaa me lowoodi.\\nJudas doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji\\n24 Jemaa mokotawece joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji ane yakadi me ɡ̶adotetenitetiwaji me diɡ̶ikani me iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi, codaa yakadi me ɡ̶adadanite lodoe me diɡ̶icata ɡ̶abatiigi digoida ditibigimedi aneite meliodi me datale, codaa yakadi meote meliodi maniniitibecetiwaji lodoe. 25 Oniniwatece Aneotedoɡ̶oji ane Ǥonewikatitoɡ̶odi. Leeɡ̶odi niɡ̶ijo aneote Ǥoniotagodi Jesus Cristo, jemaa minatawece oko oiweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji, codaa monelecaɡ̶atee, anida nimaweneɡ̶egitetece inoatawece aninoa, codaa ida naɡ̶atetigi me iiɡ̶e inoatawece maleediɡ̶icata daɡ̶a yoe inoatawece. Jemaa minatawece oko oiweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina natigide codaa nigepaa ganigicatibige. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. Amém.","num_words":990,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.132,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 17 DES - Eropirã erã Anfípoligue eja taria, - Bible Search\\nTesalónica majarã guañorã Jesu yarã mera\\n1Eropirã erã Anfípoligue eja taria, Apoloniague eja taria, Tesalónicague ejañorã erã. Ero judio masa buheri wihi árĩyoro. 2Eropigʉ Pablo iri buheri wihigue wapʉ ĩgʉ iiguaro dopa ta gaji macarigue árĩgʉ. Erogue eja, ʉhre semana gohra erã soorinʉrire Sabadonʉrire Goãmʉ yare iribojegue erã gojarare masare buhe, irire erã mera wereniguipʉ Pablo. 3Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ yare werepʉ õpa arĩgʉ:\\n—Judio masa, mʉa Opʉ mʉa coregʉ Cristo árĩpʉ masa ya árĩburire ñero taribu. Eropigʉ ĩgʉ sĩria waha masa mʉriapʉ. Eropigʉ ihĩ Jesu yʉhʉ arĩ weregʉ, ĩgʉ Cristo gohra ta ãhrimi marire taubu. Ĩgʉ ta ãhrimi mʉa coregʉ. Eropa ta werea Goãmʉ yare erã gojarapũ, arĩ werepʉ Pablo.\\n4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã bajamerãgã ero árĩrã “Diaye ta ãhraa,” arĩñorã. Eropirã erã Pablo sã mera wañorã. Eropirã gajirã sã griego masa bajarã Goãmʉre umupeorãpʉ, Pablore peerã erã mera majarã nome sã, bajarã oparã nome sã, ĩgʉre peerã Jesu yarã dujañorã. Eropirã Pablo sã mera wañorã. 5Judio masapʉ erã eropa iicʉ̃ ĩarã erãre ĩhaturiñorã. Eropirã erã ñerãre mohmebirãre bajarãre sihu gameneo, õpa arĩdoreñorã: “Pablo ĩgʉ mera majarã mera ñero iirã iima,” arĩ gaguiniguidoreñorã erãre iri maca majarãre. Eropa gaguiniguirã árĩpehrerã iri maca majarãre guacʉ̃ iiñorã Pablo sã mera. Eropirã erã judio masa Jasõ ya wihigue ñaja Pablo sãre amariñorã erãre masaguere omorã. 6Eropa amarã erãre bocabiriñorã. Eropirã Jasõre, gajirã Jesu yarã sãre ñeha tarawiriañorã erãre. Oparã pohrogue aĩ eja, õpa arĩ weresãñorã erã.\\n—Pablo sã masare árĩpehreroguere garibotariañorã. Eropirã dohpaguere mari ya macaguere eratuhajama. 7Eropigʉ ihĩ Jasõ erãre ĩgʉ ya wihigue ñajaridoreami. Erã árĩpehrerã mari weca opʉ Roma majagʉ ĩgʉ dorerire tarinʉgama. “Gajigʉ mʉa opʉ ãhrimi. Jesu ĩgʉ ta ãhrimi,” erã erĩcʉ̃ mari opʉ César dorerire tarinʉgama erã, arĩ weresãñorã judio masa erã oparãre.\\n8Erã eropa arĩ weresãcʉ̃ peerã, árĩpehrerã masa, oparã sã gua “¿Dohpa wahari?” arĩ pepiñorã. 9Eropirã oparã Jasõre, ĩgʉ mera majarã sãre niyerure wajayedore, wiucãñorã.\\nPablo Sila mera Bereague ejañorã\\n10Iri eropa wacʉ̃ iri ñami ta mata Jesu yarã Pablo sãre dihbu obeocãñorã Bereague. Erogue eja judio masa buheri wihigue ñaja wañorã. 11Judio masa Berea majarãpʉ Tesalónica majarã tauro Goãmʉ yare õaro peerã árĩñorã. Eropirã erã Jesu yare erã peera pʉhrʉ “¿Diaye ta ãhriri?” arĩ masidiarã, ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ yare erã gojarapũre eropa buheniguicãñorã erã. 12Eropirã erã bajarã Jesure umupeoñorã. Griego masa sã, ʉma, oparã nome mera Jesure umupeoñorã. 13Eropirã Pablo Bereague Goãmʉ yare ĩgʉ buhecʉ̃ sãre peebeo Tesalónica majarã judio masa Bereague ejañorã. Erogue ejarã, Berea majarãre quere goroweoñorã. Pablo sã mera guacʉ̃ iiñorã erã. 14Erã eropa iicʉ̃ ĩarã Jesu yarã Pablore yojaro mera wʉariya tʉrogue obeoñorã. Eropigʉ Sila, Timoteo mera Bereague ta dujañorã. 15Eropirã gajirã Pablore Atenague aĩgã soñorã. Ĩgʉre sotuhaja maji dujaa wañorã. Erogue ejarã,\\n—Yojaro mera waha, wapicʉrã waque Pablore, arĩ wereñorã Silare, Timoteo sãre. Eropa arĩ weredorepʉ Pablo erãre.\\nPablo Atenague árĩpʉ\\n16Eropigʉ Pablo Atenague coregʉ iipʉ Sila, Timoteo sãre. Eropigʉ Atena majarã erã goãmarã wéanirãre bajarã erã opacʉ̃ ĩagʉ Pablo bʉrigã bʉjawerepʉ erã mera. 17Eropa bʉjaweregʉ judio masa buheri wihigue judio masa mera dʉyaso wereniguipʉ ĩgʉ. Eropigʉ daja judio masa árĩbirã mera sãre wereniguipʉ ĩgʉ. Erã yujurãyeri Goãmʉre umupeorã árĩñorã. Eropigʉ Pablo iri maca deco ʉmʉri nʉcʉ ĩgʉ pohrogue eropa curimaji ñajarã mera wereniguipʉ. 18Gajirã epicúreo yare buherã, estoico yare buherã sã Pablo mera wereniguiñorã.\\n—¿Ihĩ wereniguiri pehrebigʉ dohpa arĩ wereniguigʉ iiri ĩgʉ? arĩñorã erã.\\nPablo Jesu yare, ĩgʉ masa mʉriarare ĩgʉ werecʉ̃ peerã õpa arĩ pepiriñorã erã masa. “Ĩgʉ gajirã goãmarãre weregʉ iicumi,” arĩ pepiriñorã erã. 19Erã peera pʉhrʉ erã wereniguirogue Areópago waĩcʉrogue Pablore aĩgãñorã.\\n—I buheri, mama buherire mʉhʉ dohpague wererare masidiaa gʉa. 20Mʉ buheri gajiropa ãhraa. Eropirã gʉa irire masidiaa, arĩñorã erã Pablore.\\n21Árĩpehrerã Atena majarã ʉmʉri nʉcʉ mama buherire wereniguidiañorã. Eropirã irire peediañorã. Gaji yeba majarã sã Atenague erarã eropa dihta iidiañorã. Eropirã Pablo ĩgʉ wererire peediañorã erã.\\n22Eropigʉ Pablo Areópago waĩcʉro wahgãnʉgaja õpa arĩ werepʉ:\\n—Atena majarã, bajarã goãmarã wéanirãre mʉa bʉrigã umupeocʉ̃ masia yʉhʉ. 23I maca mʉa ya macare goãmarã wéanirãre mʉa umupeori gororire ĩhacuriabʉ yʉhʉ. Eropa ĩhacurigʉ yʉ sã yuju gorogue mʉa goja apirare buheabʉ. “Goãmʉ, mari masibigʉ yare umupeori goro ãhraa,” arĩ gojarare buheabʉ mʉa irire apiroguere. Mʉa ĩgʉre masibiriquererã ĩgʉre umupeoabʉ mʉa. Ĩgʉre ta mʉa masibigʉre weregʉ iiaa yʉhʉ mʉare.\\n24“Goãmʉ árĩpehreri yebare, yeba maja sãre deyoro moañumi. Ĩgʉ ʉmarore, yebare opʉ árĩgʉ ĩgʉ masa erã iira wiri árĩbeami. 25Eropigʉ ĩgʉ mari árĩricʉrire ogʉ mari itamurire gamebeami. Ĩgʉ mojomorocʉgʉ árĩbeami.\\n26“Ĩgʉ yujugʉ ʉmʉ mera árĩpehreri yeba majarãre masare iiñumi. Eropigʉ árĩpehreri yebaguere marire apiñumi ĩgʉ. “Ipẽ yoari boje õguere árĩrãcoma,” arĩgʉ queo apiñumi marire. 27“Erã amarã yʉre bocarãcoma,” arĩ pepiñumi Goãmʉ. Eropigʉ Goãmʉ yoarogue árĩbeami. Mari mera ta ãhrimi. Õpa arĩ gojañumi gajigʉ. 28“Marire árĩcʉ̃ iimi ĩgʉ. Ĩgʉ maricʉ̃ mariboya mari sã. Eropigʉ masa nʉcʉre eropa árĩniguicãmi ĩgʉ,” arĩ gojañumi. Mʉa mera majarã iribojegue majarã bayarire õaro gojarã erã gojara ãhraa iri. “Mari sã Goãmʉ porã ãhraa,” arĩ gojañorã erã. 29Eropirã mari ĩgʉ porã árĩrã, goãmarã wéanirãre, oro, plata, ʉtã mera mʉa gamero mʉa iinirãre “Goãmʉ ãhrimi,” arĩ pepibiricãque mʉa. 30Iribojegue masa masibirã erã árĩnicʉ̃ erã ñero iiquerecʉ̃ ta Goãmʉ eropa ĩacãniñumi. Eropa iiqueregʉ dohpaguepʉre árĩpehreri yeba majarãre erã ñerire bʉjaweredoremi Goãmʉ. 31Pʉhrʉ ĩgʉ queorinʉ árĩpehreri yeba majarãre diaye ta beyegʉcumi Goãmʉ õarãre, ñerãre. Ĩgʉ beyedore ĩgʉ apidiro dopa Jesupʉ beyegʉcumi. Jesure sĩridigʉguere masupʉ ĩgʉ. Eropa masugʉ “Ihĩ yʉ apidigʉ ãhrimi,” arĩ, ĩhmugʉ iipʉ Goãmʉ masare, arĩ werepʉ Pablo Atena majarãre.\\n32Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ sĩrinirã masa mʉriarare ĩgʉ wereniguicʉ̃ peerã gajirã ĩgʉre wereyañorã.\\n—Dipaturi ire mʉ werecʉ̃ gʉa peediaa daja, arĩñorã erã Pablore.\\n33Erã eropa arĩra pʉhrʉ Pablo waha wapʉ. 34Eropirã bajamerãgã ĩgʉ mera árĩrã Jesure umupeonʉgañorã. Dionisio Areópago majagʉ oparã mera majagʉ Jesure umupeonʉgapʉ. Dámari waĩcʉgo sã, gajirã mera Jesure umupeonʉgapo.","num_words":915,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 13\\nJesus iwilegi loɡ̶onaka niɡ̶ijo anodiotibece\\n1 Naɡ̶a nipegi lalokegi judeutedi anodita me Páscoa. Jesus ja yowooɡ̶odi naɡ̶anipegi me noditedicogi niɡ̶ina iiɡ̶o migo miniwataɡ̶a Eliodi. Idioka limedi me yemaa niɡ̶ijo ane nepilidi, maleeɡ̶inaaɡ̶ite digoina iiɡ̶o, codaa me yemaa neɡ̶epaaɡ̶icota noko me yeleotetema.\\n2-3 Diaabo ja dakatiwece laaleɡ̶ena Judas Iscariotes, niɡ̶ijo lionigi Simão, ixotiwece lowoogo me yajigo Jesus modibatalo neloɡ̶ododi. Jesus yowooɡ̶odi Eliodi me yajigote naɡ̶atetigitedeloco inoatawece. Codaa yowooɡ̶odi me icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji codaa mopitedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\nOdaa Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece naɡ̶a niataɡ̶a me niodaɡ̶a niɡ̶ijo enoale. 4 Odaa ja dabiditedini Jesus, ja yototedice naɡ̶ajo nameeja, odaa ja noɡ̶a nijayogo. Naɡ̶a dibate aca toaaya, odaa jaɡ̶anigoetedigi. 5 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yadotedinigi ninyoɡ̶odi ica baxia. Odaa ja niwilegitedini loɡ̶onaka niɡ̶ijo anodiotibece, eote ane libakedi niɡ̶ina niotagi. Igaanaɡ̶a igodi me iwilegi, odaa ja yatite naɡ̶ajo toaaya.\\n6 Igaanaɡ̶a icote Simão Pedro, odaa jeɡ̶eetalo, “Iniotagodi. Ayakadi daantaɡ̶akamaɡ̶akaami ane iwilegi iɡ̶onaka.” 7 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ina natigide aɡ̶owooɡ̶oti ane diitigi niɡ̶ida anejigotaɡ̶awatiwaji. Pida icota mowooɡ̶oti nigidiaaɡ̶idi”. 8 Odaa jeɡ̶eetalo Pedro, “Iniotagodi. Ica daɡ̶a jikatedaɡ̶adici me iwileci iɡ̶onaka”. Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Nige diɡ̶ikaniteda me jiwilegi ɡ̶adoɡ̶onaka, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica anenitigi”. 9 Odaa jeɡ̶ee Simão Pedro, “Iniotagodi, dice jiniɡ̶idokidoateda iɡ̶onaka me iwileci, pida iwileci ibaaɡ̶atedi, codaa me yacilo!”\\n10 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ijo baanaɡ̶a igo mánila ja yapidi, odaa idoka leeditibige loɡ̶onaka me iwilegi. Niɡ̶ida makaami ɡ̶adapititiwaji, pida ini oniniteci ane daɡ̶a yapidi niɡ̶ina akaamitiwaji”. 11 Jesus yowooɡ̶odi niɡ̶ijo ane yajigo modibatalo neloɡ̶ododi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mee, “Ini oniniteci ane daɡ̶a yapidi niɡ̶ina akaamitiwaji.”\\n12 Igaanaɡ̶a igodi Jesus me niwilegitedini loɡ̶onaka niɡ̶ijo anodiotibece, odaa ja dinixotacedinigi nijayogo. Odaa jiɡ̶igotace nicotedini maditaɡ̶a nameeja. Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Owooɡ̶oti anodaa diitigi ijo anejigotaɡ̶awatiwaji? 13 Adadalitigitiwaji me Ee, ‘Ǥaniiɡ̶axinoɡ̶odi’, codaa me Ee, ‘Ǥaniotagodi’. Odaa diitigi anadadalitigitiwaji, igaataɡ̶a jeɡ̶emeɡ̶ee. 14 Odaa Ee, ane Ee Ǥaniotagodi, Ǥaniiɡ̶axinoɡ̶odi, ja jiwilegi ɡ̶adoɡ̶onakatiwaji. Joaniɡ̶idaa leeditibige me eni madiniɡ̶iwaatiwagetiwaji miwileci ɡ̶adoɡ̶onaka. 15 Ja jao ɡ̶awinigi, amaleeɡ̶aɡ̶a idoka enitatiwaji madiniɡ̶iwaatiwage. 16 Atacolitece anejitaɡ̶awatiwaji! Niɡ̶ina nimeedi anaɡ̶axateloco niotagodi leeɡ̶odi ɡ̶oneɡ̶egi. Codaa niɡ̶ina ane yadeegi nibodigi anaɡ̶axateloco niɡ̶ini ane iiɡ̶e anepaɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egi. 17 Nigowooɡ̶otitiwaji niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa, codaa nigawiite, odaa eliodi ɡ̶adinikegitiwaji.\\n18 Aɡ̶ejitaɡ̶adici akaamitawecetiwaji. Igaataɡ̶a jowooɡ̶oditibige niɡ̶ijoa iomaɡ̶ataka. Codaa icota niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, mee, ‘Niɡ̶ijo ane igiiwatibece me jiniodi, jiɡ̶ijaa analee yakapetegi’. 19 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina natigide, maleedaɡ̶a icota, amaleeɡ̶aɡ̶a nigicota, odaa jaɡ̶adadiwaɡ̶atitiwaji makaaɡ̶ee, codaa midioka limedi me Ee. 20 Atacolitecetiwaji niɡ̶ida anejitaɡ̶awa. Ane dibatege niɡ̶ina ane jiiɡ̶e, aaɡ̶aɡ̶a dibatigi. Codaa ane dibatigi, aaɡ̶aɡ̶a dibatege Niɡ̶ijoa ane idimonyatedinigi niɡ̶ina iiɡ̶o”.\\nJesus ikee niɡ̶ica ane yajigo modibatalo neloɡ̶ododi\\n(Mateus 26.20-25; Marcos 14.17-21; Lucas 22.21-23)\\n21 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotedi niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a, odaa ja doɡ̶owikomata, odaa yenikamaɡ̶a meetediogi, “Atacolitecetiwaji anejitaɡ̶awa. Ini niɡ̶ina akaamitiwaji ane idajigo modibatiwa ineloɡ̶ododipi”.\\n22 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece ja diniwi, nawelatibigiwaji, aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶ijo aneeteta Jesus. 23 Niɡ̶ijo ane lemaanigi Jesus ini me ipegitetege, dawaketelogo. 24 Odaa Simão Pedro ja yotaɡ̶aneɡ̶e yatita libaaɡ̶adi, dipokota me igetece Jesus ganigepitiɡ̶ijo ica aneeteta me yajigo midi neloɡ̶ododipi.\\n25 Odaa niɡ̶ijo ane-diotibece lemaanigi ja dawaketeloco elipije Jesus, odaa ja ige, oxati meetalo, “Iniotagodi. Amiijo ica anenita?” 26 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ini ane jajigota paon liwai ane itimi, joaniɡ̶iniaa idajigo.” Odaa Jesus ja dibate paon liwai, naɡ̶a ititedinigi ica niweenigi liwagedi, odaa ja yajigote Judas, lionigi Simão Iscariotes. 27 Igaanaɡ̶a dibatege Judas niɡ̶ijo paon, odaa Satanás ja dakatiwece laaleɡ̶ena. Odaa Jesus jeɡ̶eeteta Judas, “Nigica anigida ane eni me ɡ̶adoenatagi, adinageni mawii”. 28 Niɡ̶ijo anidiaaɡ̶i maditaɡ̶a nameeja, aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi ane leeɡ̶odi Jesus meote niɡ̶ijo ligegi. 29 Judas jiɡ̶ijaa doweditelogo dinyeelo. Joaniɡ̶idaa modiletibige daɡ̶a iiɡ̶e Jesus migo dinoojetetigi anigetiɡ̶ica anoyopotibige me nalooɡ̶o, migetaɡ̶a nediatiniwace madewetedi beexotedi.\\n30 Naɡ̶a dibatege Judas niɡ̶ijo paon liwai, odaa ja dinagetice me noditice. Pida jeɡ̶enoale.\\nIca gela niiɡ̶enatakaneɡ̶egi\\n31 Niɡ̶ijo naɡ̶a noditice Judas, odaa jeɡ̶ee Jesus, “Niɡ̶ina natigide joɡ̶onelecaɡ̶atee Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ane Ee, codaa odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji Ee leeɡ̶odi. 32 Nigodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji Ee leeɡ̶odi, odaa iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji nelecaɡ̶atee Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ane Ee. Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ida aneete natigidawaanigi. 33 Ionigipi. Aɡ̶alee leegi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶a. Icota moleetibigijitiwaji. Pida ejitaɡ̶awatiwaji natigide niɡ̶ijo ane igegitiogi niɡ̶ijoa lacilodi ɡ̶odoiigi judeutedi me daɡ̶akatitatiwaji memii ane jiiticogi. 34 Natigide jajigotaɡ̶awatiwaji gela ɡ̶aniiɡ̶enatakaneɡ̶egi, madinemaanitiwagetiwaji. Digo aneji me ɡ̶ademaanitiwaji, ɡ̶adiiɡ̶eni maɡ̶aɡ̶a adinemaanitiwage. 35 Nigadinemaanitiwage, inatawece oko oyowooɡ̶odi makaami niɡ̶ina anoniotici”.\\nJesus eote leemidi Pedro\\n(Mateus 26.31-35; Marcos 14.27-31; Lucas 22.31-34)\\n36 Odaa Simão Pedro ja ige Jesus, meetalo, “Iniotagodi. Igame aaticogi?” Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ina natigide, aɡ̶akati deɡ̶emii ane jiiticogi. Pida nigidiaaɡ̶idi icota memii”. 37 Naɡ̶a igetace Pedro, meetalo, “Iniotagodi. Igaamee ica daɡ̶a jakadi mejigo jiotaɡ̶adici ina natigide? Ja idigo me ideleotaɡ̶adomi”. 38 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Migewi naɡ̶a ɡ̶adigomi me ɡ̶adelewitomi? Jemaa mejitaɡ̶awa anewi. Aniɡ̶icatibige daɡ̶a dinici okoɡ̶okoodi manoe, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti”.","num_words":720,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Juan 4 BSNNT - Ajiya, yʉ mairã. Jãjarã, “Dios - Bible Search\\n1 San Juan 3 1 San Juan 5\\nEsp'iritu Santo rãca ñarãre, ĩ rãca ñamenare quẽne ĩamasire\\n1Ajiya, yʉ mairã. Jãjarã, “Dios ocare gotimasiorã ñaja yʉa” yirã, Esp'iritu Santo rãca ñarã me ñarãma. To bajiri, “¿Esp'iritu Santo rãcana masune ñati?” mʉa masune yitʉoĩamasicõari, quẽnaro ĩnare ajicõĩaña, “Ĩna socajama, masirʉarãja mani” yirã. 2Ado bajiro ĩna yisere ajimasirʉarãja mʉa: “Adi macarʉcʉrojʉ ejacõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. 3To yicõari, gãjerãma, “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana me ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. Ĩna ñaama Cristore terã. To bajiro yirã, jẽre ĩna ñarotire ajicajʉ mʉa. To bajiri, “Adigodore ñaama ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ.\\n4Vãtia ʉjʉre rẽtoro masigʉ̃, ñaami Dios. To bajiri, mʉa quẽne ĩ rãcana ñaja mʉa. Ĩ rãcana ñari, Cristore terã, mʉare ĩna yitoboasere ĩnare ajibesuja mʉa. 5Adi macarʉcʉroayerene Dios ĩ bojabetire gotirũgũama socase mʉare gotimasiorimasa. Tire ajisʉyarũgũama gãjerã Diore ajiterã. 6Manijʉama, Dios rĩa ñari, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani. To bajiri mani gotisere quẽne ajisʉyarãma Diore masirã jediro. To bajicõari, Diore ajiterãma, manire quẽne ajiterãma. To bajiro ti bajijare, “Diorãcana ñaama” to yicõari, gãjerãrema, “Diore ajiterã ñaama”, yiĩamasirʉarãja mani.\\nDios manire ĩ maise queti\\n7Yʉ mairã, Dios sʉorine gãmerã ĩamaire ñaja. To bajiri ñajedirone gãmerã ĩamairoti ñaja. To bajiro mani yijama, Diore masirã, ĩ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãja mani. 8Masare maigʉ̃ ñaami Dios. To bajiri gãjerãre maimenama, Diore masimena ñaama. 9Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩ catisere ĩnare ĩ ĩsirotire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re cõañumi Dios. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani. 10Dios manire ĩ mairore bajiro manijʉama, ĩre maibeaja. To bajirã ñari, “Gãjire maigʉ̃ma, ado bajiro bajiami” mani yimasirʉajama, manire Dios ĩ maisere tʉoĩaroti ñaja. Manire maimasucõagʉ̃ ñari, rojose mani yise jedirore manire masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, rojose mani yisere manire “Vaja yibosato” yigʉ.\\n11To bajiri, yʉ mairã ajiya mʉa. To bajiro Dios manire ĩ maire ñajare, gãmerã ĩamairoti ñaja manire. 12Dios, ruyubecʉ ĩ ñaboajaquẽne, mani gãmerã ĩamaijama, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasirʉarãja mani. Masare ĩamaigʉ̃ mani rãca ĩ ñajare, gãmerã mairʉarãja mani quẽne. 13Esp'iritu Santore manire ĩ cõare ñajare, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasiaja mani. 14To yicõari, jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõar'ire ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacana ñari, ti quetire gotirũgũaja yʉa. 15“Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yigʉma, Diorãcagʉ ñagʉ̃mi.\\n16Jesucristo ocare mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Dios manire maiami”, yimasisʉoadicajʉ mani. Dios sʉorine gãjerãre ĩamaire ñaja. To bajiri, Dios manire ĩ maisere masicõari, gãjerãre ĩamaigʉ̃rema, “Ĩ rãca ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 17Dios manire ĩ ejarẽmojare, ĩ macʉ manire ĩ mairiarore bajiro gãjerãre mairʉarãja mani. To bajiri Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩagüibetirʉarãja mani. 18Jesucristo ĩ mairiarore bajiro quẽnaro ĩ maijama, “Ñie sʉori rojose yʉre yibecʉmi Dios” yigʉ, tʉoĩagüibecʉmi. To bajiri manire Dios ĩ cõare ñajare, mani gãmerã maijama, güibetirʉarãja, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejajaquẽne. Sĩgʉ̃, gãmerã maire, to yicõari Diore masibecʉ ñari, tʉoĩagüigʉmi.\\n19Diore mani maibetiboajaquẽne, ĩjʉama, bʉto manire maiñumi. To bajiro manire ĩ yire ti ñajare, ĩre mairoti ñaja. 20Sĩgʉ̃, “Diore maiaja yʉ” yigotigʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩategʉma, socagʉ ñaami. To bajiri ĩ ĩatese sʉorine, “Diore maibecʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiaja mani. 21Sĩgʉ̃, Diore ĩ mairʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamairoti ñaja. To bajise manire yirotiyumi Dios.","num_words":544,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Pedro 1:1-2 BSNNT - ¿Ñati mʉa, Dios ĩ beseriarã? - Bible Search\\nSantiago 5 1 San Pedro 2\\n1 San Pedro 1:1-2\\nDios ĩ beseriarãre Pedro ĩ ucacõare queti\\n1-2¿Ñati mʉa, Dios ĩ beseriarã? ¿Ponto sitajʉ, Galacia sitajʉ, Capadocia sitajʉ, Asia sitajʉ, Bitinia sitajʉ ñabaterã jediro, ñati mʉa? Adi queti mʉare ucaja yʉ. Gajerorijʉ mʉa ñabateboajaquẽne, Dios ĩ ñarojʉ ñaja mʉa ñarotijʉ. To bajiri ĩ ocare bʉto tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉroana rãca ñaboarine, ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñarãja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ, “Ĩna ñarʉarãma yʉ rĩa bajiro bajirã” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiaja mʉa. To bajiri, “Rojose mana ñaama” mʉare yiĩarʉ, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi. To bajicõari, Jesucristo ocare cʉdirãja mʉa. To bajiro yiyumi, rojose mʉa yisere ĩ macʉ sʉorine ĩ masiriorũgũrotire yigʉ.\\nMʉare quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Bʉtobʉsa quẽnase ĩnare cõaña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. “Yʉ sʉori yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiorʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉre cũcami Jesucristo. Yʉ ñaja Pedro, adi quetire mʉare ucagʉ.\\n“Mani rijato bero, tudicaticõari, Diorãca quẽnaro variquẽnacõa ñarũgũrʉarãja”, yire queti\\n3Mani ʉjʉ, Jesucristo jacʉ, bʉto manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yisere “Yirẽtobosato” yigʉ, manire rijabosarotiyumi. Ĩ rijato bero, ĩre tudicatioyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Esp'iritu Santo sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. To bajicõari, mani rijato bero ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yito mani.","num_words":217,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Timoteo 4 BSNNT - Cristore ajitirʉ̃nʉrã, jãjarã mani - Bible Search\\nMasa, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjaroti queti\\n1Cristore ajitirʉ̃nʉrã, jãjarã mani ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ti jedirũtu vato cõrone sĩgʉ̃ri ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma. “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãtia ĩnare ĩna yitosere gotimasiorãre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, manire yiyumi Esp'iritu Santo. 2Ĩnare gotimasiorimasa ado bajiro bajirã ñarãma: “Quẽnase gotimasioaja” yirã ñaboarine, socasere gotimasiorã ñarãma. “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenama ĩna, rojose rĩne tʉoĩarã ñari. 3“Manajo cʉtibetiroti ñaja”, yirã ñarãma ĩna. To yicõari, “Tocãrãca vãme babetiroti ñaja”, yirã ñarãma. Ĩna tʉoĩariarore bajiro me bajiaja, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Dios oca riojo gotimasiorere masirãjʉarema. Mani baroti ĩ cũrere barã, “Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yirotire yigʉ, jediro bare cũmasiñumi Dios. 4Ñajediro bare Dios ĩ cũre quẽnase ñaja. To bajiri, “Tocãrãca vãme babetiroti ñaja”, yire maja manire. Bare mani bajama, “Quẽnaro yaja mʉ” Diore yicõari, baroti ñaja. 5“Bare ñaro cõrone quẽnase ñarʉaroja” ĩ yimasirere barã, “Quẽnaro yiyuja mʉ” ĩre mani yijama, quẽnaja.\\nJesucristo ĩ bajirore bajiro yire queti\\n6Mʉre yʉ gotimasiose jediro gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre gotiroti ñaja mʉre. To bajiro mʉ yijama, Jesucristo ĩ bojarore bajiro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ yigʉja mʉ. To bajicõari, Dios oca quẽnasere gotimasio tʉjabecʉne, bʉtobʉsa Diore tʉoĩavariquẽnacõari, Jesucristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũtu varʉcʉja mʉ.\\n7Bʉcʉrã ye quetire socasere ĩna gotimasiosere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja. Tocãrãcarʉ̃mʉne, mʉ yirũgũrotijʉare tʉoĩacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña.d 8Tocãrãcarʉ̃mʉne mani rujʉre mairã ñari, quẽnaro guacoerũgũaja mani, “Catiquẽnarã ñarãsa” yirã. To bajiro mani yise quẽnase ñaja, bajirojʉma. To bajiro mani yise rẽtobʉsaro quẽnase ñaja tocãrãcarʉ̃mʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yirũgũse. To bajiro mani yijama, adigodo mani catiñaro cõro, to yicõari, õ vecajʉ Dios tʉjʉ mani ñajaquẽne, quẽnaro manire yicõa ñarʉcʉmi Dios. 9Mʉre yʉ gotise, socase me ñaja. Masa jediro tire ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja. 10Socabeti ti ñajare, josari moarũgũaja yʉa. To bajiñarãne, catimʉorʉ̃gõrocʉre Diore ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre tʉoĩa yuñaja yʉa.\\n11Adi queti yʉ gotise ti macanare mʉ gotimasiosere ajicõari, cʉdijedicõato ĩna. 12Bʉcʉ me mʉ ñajare, toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉobetijama, quẽnabetoja. To bajiri, “Bʉcʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios” ĩre yitʉoĩacõari, ado bajise yirũgũña: Ĩnare quẽnaro ĩamaicõari, quẽnase rĩne yicõa ñarũgũña. To bajiro mʉ yijama, “Ĩ yirore bajiro yiroti ñaja manire quẽne” yitʉoĩacõari, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna. 13Yʉ ejaroto rĩjoro, toana rãca rẽjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro gotimasiorũgũña mʉ, “Tire ajicõari, bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. 14“Quẽnaro yimasiato” yigʉ, Dios mʉre ĩ ʉjocatire masiritibesa mʉ. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã mʉre yʉa ãmo ñujeorãne, Dios ĩ masise rãca, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” yʉa yiñarone, tire mʉre ʉjoyumi Dios.e\\n15Adi queti mʉre yʉ gotimasiosere masiritibeticõari, mʉ yimasiro cõro yirũgũña. To bajiro mʉ yijama, mʉ yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrũtuacʉ yami”, yiĩarʉarãma ti macana. 16Mʉ gotimasioroto rĩjoro, to yicõari, no bojase mʉ yiroto rĩjoro quẽne, quẽnaro tʉoĩacõari rĩne, yirũgũña. To bajiro mʉ yicõa ñajama, mʉ gotimasiose ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.","num_words":471,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 8 BSNNT - Burojʉ ñar'i, Jesús ĩ rojaejarone, - Bible Search\\n1Burojʉ ñar'i, Jesús ĩ rojaejarone, jãjarã masa ĩre sʉyayujarã. 2To ĩna bajirone, sĩgʉ̃ gase boagʉ Jesúre vacãnamuacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —yiyuju. 3To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. 4To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. To yigʉne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.\\nSurara ʉjʉre moabosarimasʉre Jesús ĩ catiore queti\\n5Capernaum vãme cʉti macajʉre Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉ vayuju surara ʉjʉ. Romano masʉ ñañuju ĩ. Jesús tʉ ejacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ado bajiro ĩre sẽniñuju:\\n6—Yʉ ʉjʉ, yʉre moabosarimasʉ ĩ bajisere ajimaiña. Yʉ ya vijʉ rijajesami. Micacõari, bʉto visiomi —Jesúre ĩre yiyuju surara ʉjʉ.\\n7—Ĩre catiogʉ varʉcʉja yʉ —ĩre yicʉdiyuju Jesús.\\n8To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju surara ʉjʉ, Jesúre:\\n—Yʉ ʉjʉ, quẽnagʉ̃ masu ñaja mʉ. Yʉma, rojose yʉ yisere tʉoĩa bojonegʉ̃ ñari, yʉ ya vire mʉre sãjarotimasibecʉja yʉ. Tojʉ sãjabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene catiomasigʉ̃ja mʉ. 9Gãjerã surara ʉjarã beroagʉ ñaja yʉ. To bajiri, yʉ quẽne, gãjerã surarare rotigʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃re, “¡Vasa!” yʉ yijama, vajami. Gãjire, “Vayá” yʉ yijama, vadiami. To yicõari, yʉre moabosarimasʉre, “Tire yiya” yʉ yijama, yirũgũami. To bajiri, mʉ roque rotigʉ masu ñari, tojʉ vabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene caticoarʉcʉmi —Jesúre yiyuju.\\n10To bajiro ĩ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩañuju Jesús. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju, ĩre sʉyarãre:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yʉ yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, yʉre yirẽmorʉcʉmi” yʉre ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re, ĩabetirũgũaja yʉ. 11Quẽnaro yʉre ajiya. Ĩre bajiro bajirã Israel masa me, jãjarã ejarʉarãma õ vecajʉ Dios tʉjʉ. Muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã quẽne, ĩ rocasãtojʉa vadiriarã quẽne ejarʉarãma. Tojʉre, rojorãre Dios ĩ rearo bero, ĩ rãca barujirʉarãma ĩna. Ĩna rãca ñarʉarãma Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ñamasir'i quẽne. 12Israel ñamasir'i jãnerabatia Diorãca barujirona ñaboariarã, rojose ĩna yire sʉorine rẽtiarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi. Tojʉre ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.\\n13To yigajano, surara ʉjʉjʉare ado bajiro yiyuju:\\n—Mʉ ya vijʉ tudiasa. “Ñamasugʉ̃ ñari, yʉre catiobosacõarʉcʉmi” yʉre mʉ yitʉoĩarore bajirone bajirʉaroja —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yirirĩmarone, surara ʉjʉre moabosarimasʉ, vijʉ rijañaboar'i caticoasuju ĩ yuja.\\n14Pedro ya vijʉ vasuju Jesús. Ti vi ejacõari, Pedro ũmañicore ĩañuju. Cãnijesariaro joejʉ jesayuju so. So rujʉ bʉto asicõari, bʉbʉribʉjayuju. 15Sore ĩacõari, so ãmore ĩ moaĩarone, rujʉ asicõari, so bʉbʉribʉjaboase tʉjacoasuju. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bare ĩre ecayuju so.\\n16Tirʉ̃mʉ rãiorijʉne juaejoyujarã, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre Jesús tʉjʉ, “Vãtiare ĩnare bureato” yirã. To ĩna yiro ĩacõari, cojoji ñagõgʉ̃ne, vãtiare bureayuju Jesús. Jãjarã ñañujarã ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. To yicõari, rijaye cʉtirãre quẽne catioyuju. 17To bajiro bajiyuju, Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'i, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ti ñajare. Ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “Mani rijaye cʉtire catiorʉcʉmi. To yicõari, josari mani tãmʉoñasere yirẽtobosarʉcʉmi” yiucamasiñumi Isa'ias, Jesús ĩ catiorotire yigʉ.\\n18Cojorʉ̃mʉ jãjarã masa ĩ tʉjʉ ĩna ñagãnibiaro ĩacõari,\\n—Gajejacatʉajʉ jẽacoajaro mani —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús. 19To ĩ yise rãcane, sĩgʉ̃, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ, Jesús tʉ ejayuju.\\n—Gotimasiorimasʉ, no bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.\\n20To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Buyairoarema, ĩna gojeri ñacajʉ. Miniare quẽne, ĩna jibʉri ñacajʉ. To ĩna bajiboajaquẽne, yʉ, Dios ĩ cacʉma, cãniriajʉ magʉ̃re bajiro bajiaja yʉ. To bajiri yʉre mʉ sʉyajama, bʉto mʉre josarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.\\n21To ĩ yiro bero, gãji Jesús buerimasʉ ado bajiro ĩre yiyuju:\\n22To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Yucʉne yʉre sʉyaya mʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, rijariarãre bajiro bajirã ñarãma. Ĩnajʉa rijariarãre yujeato ĩna —ĩre yicʉdiyuju Jesús.\\n23Jesús ĩ buerã rãca cũmuajʉ vasãjañuju, jẽacʉ. 24Ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju. To ti bajiboajaquẽne, cãnigʉ̃ yiyuju Jesús. 25Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! To bajiri mani rujaborotire yirẽtoña mʉ —ĩre yiyujarã.\\n26To bajiro ĩna yirone,\\n—¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju.\\nTo yi, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari,\\nTo ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja. 27Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna.\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore to yicõari, sabesere quẽne ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã ĩna.\\nGadara vãme cʉti maca tʉanare ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureare queti\\n28Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gadara vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre jʉarã ʉ̃mʉa budiayujarã. To bajicõari, Jesús tʉre ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã. Jʉarãjʉne vãtia sãñarã ñari, bʉto guayujarã. To bajiro ĩna bajijare, rẽtomasiña mañuju. 29Jesúre ĩarãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna ʉsʉrijʉre sãñarã, vãtia:\\n—¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati Dios macʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare mʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejabetiboajaquẽne, ¿rojose yʉare yigʉ vadiati mʉ? —Jesúre yiyujarã vãtia.\\n30To ĩna yiñaro sojʉa jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. 31Ĩnare ĩacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca Jesúre yisẽniñujarã vãtia:\\n—Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —yiyujarã vãtia.\\n32To bajiro ĩre ĩna yijare,\\n—Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yirone, jʉarãjʉrene ĩna ʉsʉrijʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, yeseajʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ ĩna ñaro cõrone rearoderujacõa tʉjasujarã, vãtia ĩnare ĩna sãjajare.\\n33Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. To bajicõari, vãtia sãñaboariarã ĩna yiecose ñaro cõrone ti macanare gotijeocõañujarã ĩna. 34Tire ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana jediro. Ĩ tʉ ejacõari, ĩre güirã, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre varotiyujarã.","num_words":879,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 3 BSNNT - Mʉa tʉjʉ ñacudigʉ, Esp'iritu - Bible Search\\n“Dios ĩ bojasere yirã ñaja yʉa”, Pablo ĩ yire queti\\n1Mʉa tʉjʉ ñacudigʉ, Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãre yʉ gotimasiocatore bajiro mʉare gotimasiobeticajʉ yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉsʉorã mʉa ñajare, Diore tʉoĩabeticõari ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirãre yʉ gotimasiocatore bajiro mʉare gotimasiocajʉ yʉ. 2-3Cristo ĩ gotimasiorere, josari me bʉsane ajimasirere mʉare gotimasiorũgũcajʉ. “Yʉ gotimasiosʉosere ajimasibeticõa ñaama” yigʉ, josasere mʉare gotimasiobeticajʉ. Yucʉ quẽne to bajirone bajicõa ñarãja mʉa maji. Beroaye mʉare gotimasioroti ti ñaboajaquẽne, mʉare yʉ gotimasioboacatirene tudigoticõaroti ñaroja. Mʉa masune mʉa bojarore bajiro mʉa yicõa ñajare, to bajiro yaja yʉ. Gãjerã ĩna bajisere ĩacõari, “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisini, ñagõjai, bajiñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiñajama, Esp'iritu Santore cʉomenare bajiro mʉa masune mʉa bojarore bajiro yicõa ñarãja. 4Ado bajiro yirã mʉa ñajare, to bajiro yaja yʉ: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãjʉama, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yirũgũama” ĩna yisere ajiaja yʉ.\\n5Apolos, ñamasugʉ̃ me ñaami. Yʉ quẽne, ñamasugʉ̃ me ñaja. Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃ma. Ĩre moabosarimasa ñaja yʉa. Tocãrãcʉne, mani ʉjʉ, yʉare ĩ moaroticõariarore bajirone moaja yʉa. Yʉa gotimasiore sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mʉa. 6Yʉ, mʉare Cristo ocare gotimasiosʉocajʉ. Yʉ gotimasioro bero, bʉtobʉsa mʉare gotimasiorẽmoñumi Apolos. To bajiro yʉa yisere ejarẽmoami, Dios “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. 7To bajiri Cristo ĩ bajirere gotimasiosʉorã, ĩna bero tire gotirẽmorã quẽne, ñamasurã me ñaja yʉa. Diojʉa, ñaami ñamasugʉ̃ma, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉcõari, bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuajaro ĩna” yigʉma. 8-9Gotimasiosʉorã, gotimasiorẽmorã, cojoro cõro ñacõaja yʉa, Diore moabosarã. Tocãrãcʉre ĩre ĩna moabosase vaja, vaja yirʉcʉmi Dios. Mʉa ñaja Dios ĩ ĩatirʉ̃nʉrã, yʉare ĩ moaroticõarijʉre bajiro bajirã. To bajicõari, Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajiaja mʉa. 10Yʉjʉa, ti vire bʉasʉogʉre bajiro bajigʉ ñaja. Dios, yʉre ĩ yirẽmojare, ĩ oca ñamasusere quẽnaro mʉare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Yʉ gotimasioro bero gotimasiorã, yʉre bʉarẽmorãre bajiro yirã ñaama. To bajiri, quẽnaro riojo Dios ocare ĩnare gotimasioroti ñaja. 11Ado bajise mʉare gotimasiocajʉ yʉ: “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mana, Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yigoticajʉ yʉ. Ti oca ñaja ñamasuse. Gãjerã ricati ĩna gotimasiojama, Dios ye mere gotimasiorã yirãma. 12-13Sĩgʉ̃ri, Dios ocare ĩna gotimasiojama, quẽnaro riojo gotirãma. Gãjerãma, quẽnaro riojo gotimasiomenama. Tocãrãcʉrene gotimasiorimasare, “Quẽnaro gotiyuma. Quẽnaro gotimasibesuma”, yimasirʉarãja mani, masa jedirore Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉjʉ. To bajiri, ĩna gotimasiorere, “Quẽnase ñaja” yimasirʉ, jeamejʉ tire soeĩagʉ̃re bajiro yirʉcʉmi Cristo. Ĩna gotimasiore quẽnase ti ñajama, ʉabetoja. Quẽnabeti ti ñajama, ʉajedicoarʉaroja. 14Quẽnase ñari, ti ʉabetijama, vaja yirʉcʉmi Cristo. 15Rojose ñari, ti ʉajedicoajama, rojose tãmʉorʉarãma quẽnaro yibetiriarã. Rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetirʉcʉmi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare. Vi ti ʉaro rudi budirãre bajiro bajirʉarãma.\\n16¿“Esp'iritu Santore cʉorã ñaja mani”, yimasibeatique mʉa? 17Dios yarã ñaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, gãjerã rojose mʉare ĩna ũmato yijama, ũmato yirãjʉare bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.\\n18Mʉa masune socabesa. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, “Masirã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩarore bajiro mʉa yijama, mʉa masune socarã yirãja. “Ñamasurã me, masirã me ñaja”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare. To bajiro mʉa yijama, ñamasurã ñarʉarãja mʉa. 19Dios ĩ ĩajama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩase, tʉoĩamasimena ye ñaja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro bajiaja: “‘Dios oca socase ñaja’ yitʉoĩarã ñari, ‘Yʉa masise rãca ado bajiro yirʉarãja’ yitʉoĩaboarãre matarũgũgʉ̃mi Dios, ‘Masimena ñaboarine, to bajiro tʉoĩañuja mani’ yimasiato” yigʉ. 20Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, ‘“Masirã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩaboase, vaja maja’ yimasigʉ̃mi Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 21-22To bajiri, “Mʉare gotimasiorimasʉ rẽtoro yimasigʉ̃ ñaami yʉare gotigʉ”, mʉa rãcanare yivariquẽnabesa. No yirã to bajise yimenaja. Yʉ, Pablo, Apolos, to yicõari, Pedro, yʉa jediro, mʉare moabosarimasare bajiro mʉare ejarẽmorã, mʉare gotimasioaja yʉa. Adigodoaye jediro mʉare cũbosayumi Dios. Tire masicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ñaja mʉa. To bajiri, mʉa rijato bero quẽne, Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãja. 23Dios macʉ yarã mʉa ñajare, jediro mʉa ye rĩne ñacõaja.","num_words":607,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 26\\nPaulo yatematita Agripa anodaaɡ̶ee malee iatetibeci niɡ̶ijo oko anonakato Ǥoniotagodi\\n1 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Paulo, “Yakadi maniniɡ̶oti makapetege lotaɡ̶a niɡ̶ijo anodoletibige makaami nilaagedi!” Odaa Paulo ja nawacetibige libaaɡ̶adi me yecoaditece niɡ̶ijo lacilo-nelegi niɡ̶idi nipodigi, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi me niniɡ̶odi niɡ��ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo anodoletibige me nilaagedi.\\n2 Odaa jeɡ̶ee, “Iniotagodi Agripa, anakaami lacilo-nelegi niɡ̶ina nipodigi. Niɡ̶ina noko idinitibeci leeɡ̶odi me jakadi me jotaɡ̶a ɡ̶adodoe, codaa me jakadi me ininiɡ̶odi inoatawece ane lotaɡ̶a niɡ̶ijoa judeutedi ane leedi me ee nilaagedi. 3 Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶oti ane lakataɡ̶a judeutedi, codaa anodinotigimadetigi. Enice jipokotaɡ̶awa me adinatiitalo yotaɡ̶a.\\n4 Inoatawece judeutedi oyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a niɡ̶ijo maleeɡ̶ee nigaanigawaanigi codaa niɡ̶ina natigide. Eledi oyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a miditaɡ̶a emaɡ̶a inipodigi, codaa me digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. 5 Nige yemaa me notaɡ̶anaɡ̶a, yakadi modi moyowooɡ̶odi midioka limedi me jioteci lajoinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ijo lapo fariseutedi, niɡ̶ijo anepaɡ̶a eliodi mowote loniciwaɡ̶a modocaɡ̶atibigo Aneotedoɡ̶oji. 6 Odaa natigide joɡ̶oleetibigetiwaji mawini anemiitiwa leeɡ̶odi me inibeotege Aneotedoɡ̶oji micota meote niɡ̶ijo ane ligegi meote aneetediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶ijo jotigide. 7 Aneotedoɡ̶oji eote ligegitediogi niɡ̶ijo dooze dinoiigiwepodi ɡ̶odaamipi jotigide. Odaa natigide niɡ̶ina anida aneetege licoɡ̶egi aaɡ̶aɡ̶a onibeotege Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ijo ane ligegi, codaa eliodi modoɡ̶etetalo noko codaa menoale monibeotibigege. Iniotagodi Agripa, niɡ̶inoa judeutedi odoletibige me ee nilaagedi idoka leeɡ̶odi me ee eledi inibeotibigege Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ijo ane ligegitediogi jotigide ɡ̶odaamipi. 8 Natigide, igame leeɡ̶oditiwaji ina makati me dakake me iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji meote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace?\\n9 Emeɡ̶eeta jiletibige deɡ̶ele me jaote inoatawece ane jakadi me jaote me jakapetege Liboonaɡ̶adi Jesus anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré. 10 Jao niɡ̶ida ane idalaɡ̶ata digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi onajigotiwa inaɡ̶atetigi, odaa ja jixotiobece niwiloɡ̶onaɡ̶axi eliodi niɡ̶ijo ane nepilidi Ǥoniotagodi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijoa lacilodi noɡ̶odiiɡ̶enatakatiogi monigodi, ee eledi jotaɡ̶a me jakapetege niɡ̶ijo ane nepilidi Ǥoniotagodi. 11 Elioditibece me jaoɡ̶a lawikodigi, jametibigo minoataɡ̶a niɡ̶inoa liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, codaa me jiedeɡ̶e me beyagi modotaɡ̶atibige Ǥoniotagodi. Eliodi me idelatema codaa ejigo minoataɡ̶a niɡ̶inoa nigotadi ane ideitedice we niɡ̶idi nipodigi me jiniatetiniwace.”\\nPaulo yatemati anodaaɡ̶ee Jesus naɡ̶a dinikeete\\n(Atos 9.1-19; 22.6-16)\\n12 Odaa Paulo eɡ̶idaa diitigi me dotaɡ̶a, mee, “Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi onajigotiwa inaɡ̶atetigi, odaa jeɡ̶etidiiɡ̶eticogi nigotaɡ̶a Damasco mejigo iniwilotiniwace niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi. 13 Iniotagodi Agripa, naigitinece naɡ̶a yaxoɡ̶o-noko, odaa ja jinadi ijo natalaɡ̶a ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Niɡ̶ijo natalaɡ̶a daɡ̶axa me datale caticedi me liciagi aligeɡ̶e, naloteloco iditawece anejonaɡ̶a niɡ̶ijo ane iniwiajeeɡ̶a. 14 Odaa okotawece janiiɡ̶atinigi iiɡ̶o, odaa ja jajipata ijo ane dotaɡ̶a, dotaɡ̶atigi ioladi hebraico, meetiwa, ‘Saulo! Saulo! Igame leeɡ̶odi ina madiatenitibece? Niɡ̶ida makaami ja ɡ̶adinanacilotiti micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶odinaɡ̶a ane nipoditege limigo nojocaɡ̶anaɡ̶adi.’ 15 Igaanaɡ̶a jige, odaa mejita, ‘Amakaami, Iniotagodi?’ Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶eetediwa, ‘Ee Jesus, ane iatenitedibece. 16 Pida adabititini! Idinikeetaɡ̶awa igaataɡ̶a jaɡ̶akamaɡ̶akaami ane jao makaami iotagi, codaa jaɡ̶akamaɡ̶akaami nakataɡ̶anaɡ̶a. Emii eloɡ̶otitiogi niɡ̶ina oko niɡ̶ijo ananatitici niɡ̶ina noko, codaa atematiitibece niɡ̶ida anicota me jikeetaɡ̶awa nigidiaaɡ̶idi. 17 Idoweditaɡ̶aloco me diɡ̶icata anodigotaɡ̶awa niɡ̶ijoa judeutedi idiaaɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi anicota makaami nakapetegi miditaɡ̶a ane ɡ̶adimonyaatiogi. 18 Emii omokeni ligecooɡ̶eli amaleeɡ̶aɡ̶a epaa dinadi anodaaɡ̶eetibigiwaji, codaa me anoɡ̶aaticoace me idei nexocaɡ̶a aneo niɡ̶ijo ane beyagi catiwedi laaleɡ̶enali, odaaɡ̶adeegitiobece manitaɡ̶a nilokokena Aneotedoɡ̶oji. Anoɡ̶aaticoace me iteloco loniciwaɡ̶a Satanás, odaaɡ̶anadeegitalo Aneotedoɡ̶oji, amaleeɡ̶aɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco leeɡ̶odi metidinakato, odaa jiɡ̶ida aneetege niɡ̶ina lapo oko niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice mepaa nepilidi leeɡ̶odi metidinakato.’\\nPaulo yalaɡ̶ata libakedi\\n19 Enice iniotagodi Agripa, ejiwaɡ̶adi niɡ̶ijo Ǥoniotagodi aneetediwa niɡ̶ijo me jinadi niɡ̶ijo natalaɡ̶a ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, codaa me jinadi Ǥoniotagodi micataɡ̶a daɡ̶a igeedi. 20 Odaa ja jatematikatibece odoejegi digoida nigotaɡ̶a Damasco, niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶ejigoteloco iditawece nipodigi Judéia codaa me miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi. Jatematitibece me leeditibige niɡ̶ina oko modinilaatece niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco modopitalo Aneotedoɡ̶oji, codaa leeditibige me gela lakataɡ̶a ane ikee mewi noɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco. 21 Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi judeutedi noɡ̶odibatiwa niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, domeɡ̶etideloadi. 22 Pida codaa niɡ̶ina noko eɡ̶ee idaxawa Aneotedoɡ̶oji, idapaɡ̶a jiiticogi me jeloɡ̶oditiogi yatematiko niɡ̶ina oko ane daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egipi inaaɡ̶ina anepaɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egipi. Jatematitibece ijokijota niɡ̶ijo anodita niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, codaa ijokijo niɡ̶ijo aneeta Moisés micota me jinataɡ̶a. 23 Oyatematitibece me leeditibige me dawikode Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e meote me ɡ̶odewiɡ̶atace, codaa jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa odoejegi me yewiɡ̶atace, codaa me yatematitedibece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ane liciagi lokokena, minataɡ̶a judeutedi codaa me minataɡ̶a eledi noiigi ane daɡ̶a judeutedi.”\\n24 Niɡ̶ijo Paulo me dotaɡ̶atibece, dotaɡ̶a me niniɡ̶odi lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane domoɡ̶odoletibige me nilaagedi, odaa Festo ja dinigetaɡ̶atee me dapaaweta, meeta, “Paulo, niɡ̶ida makaami jaɡ̶akaami yetole! Eliodi midikoni neɡ̶epaaɡ̶icota ɡ̶adacilo me beyagi, odaa jaɡ̶akaami yetole!” 25 Pida Paulo naɡ̶a niniɡ̶odi, meeta, “Iniotagodi Festo, aɡ̶ee yetole. Ele me jowooko codaa ejitece anewi. 26 Igaataɡ̶a Agripa niɡ̶ini ɡ̶odacilo-nelegi yowooɡ̶odi niɡ̶ida anejita. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mabo yaaleɡ̶ena me jotaɡ̶a digoina lodoe. Igaataɡ̶a niɡ̶ida niciagi adineli niɡ̶ina nipodigi ane dinaɡ̶aditini ane doɡ̶oyakadi oko mowajipata. 27 Iniotagodi Agripa, domige iwaɡ̶ati lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide? Jowooɡ̶odi me iwaɡ̶ati!”\\n28 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Paulo, “Domigaleetibige daɡ̶a agotaɡ̶a leegi oditaɡ̶a jaɡ̶awii maɡ̶aɡ̶a ee niɡ̶ina ane nakato Cristo?” 29 Odaa Paulo jeɡ̶eeta, “Nige leeditibige monateciɡ̶idiwa yotaɡ̶a, oɡ̶oa domige leeditibige mowidi yotaɡ̶a, jemaa Aneotedoɡ̶oji meote manakatoni Ǥoniotagodi digo meetaɡ̶a, pida aɡ̶akamokakaami, pida inatawece niɡ̶ina oko anowajipatalo niɡ̶inoa yotaɡ̶a niɡ̶ina noko. Jemaa minatawece iciagepodi, pida baadaɡ̶a jemaa doɡ̶oniwilotiniwace oyatitiogi galeenatedi!”\\n30 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Agripa niɡ̶ijo lacilo-nelegi niɡ̶idi nipodigi ja dabiditini. Odaa jaɡ̶aɡ̶a dabiditini Festo, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ane dowediteloco niɡ̶idi nipodigi, Berenice, codaa me ijotawece niɡ̶ijo anidiaaɡ̶iticoace miditaɡ̶a me yatecoɡ̶o. 31 Igaanaɡ̶a noditicoaci niɡ̶ijo diimigi-le nelegi, odaa ja dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa aɡ̶ica loenatagi ane beyagi deɡ̶eo ane leeɡ̶odi modiiɡ̶enataka moyeloadi migetaɡ̶a oyokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi.” 32 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Festo, “Niɡ̶ida makaami akatiɡ̶ikanitice niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa daaditaɡ̶a epaa dipokota me César iwi anigota.”","num_words":863,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Samaʉ̃ba zesi daizeze bedʼeara?\\nAkʉra naʉ̃ne abjasio abui abé acholi afrikáans aimara akha alemán altaico aluro amárico armenio armenio occidental ateso atié ayá azerí azerí (alfabeto cirílico) bashkir bassa de Camerún bassa de Liberia batak simalunguno batako karo batako toba becol bete biak birmano bislama boulou caboverdiano camboyano cebuano chabacano changana (zimbabue) chichewa chiga chin haka chin tiddim chin zotung chino cantonés (simplificado) chino cantonés (tradicional) chitonga chitonga de Malaui chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuvash cibemba cinamwanga cingalés congo coreano criollo de Reunión criollo de las Seychelles criollo guadalupeño criollo guayanés criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano damara dangme danés dayaco engayú dehu diula duala dusún edo efik embera katio embunda endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema español estonio ewé fanti finlandés fiyiano fon francés futunés oriental ga galés gitonga gokana griego guaraní guaraní boliviano guerzé gueré gun hausa herero hiligaynon hindi holandés hunsrik húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés isoko italiano javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kazajo (alfabeto árabe) khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kisonge kpelle krío kurdo kurmanyí kwangalí kwanyama kyangonde lahu lamba lambya lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas colombiana lengua de señas mexicana lengua de signos española lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas birmano lenguaje de señas costamarfileño lenguaje de señas cubano lenguaje de señas de Quebec lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas malasio lenguaje de señas nepalés lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas rumano lenguaje de señas tai lenguaje de señas vietnamita lhukonzo lingala lituano lomue luganda lugbara lunda luo luvale macua malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu mapudungun maratí mazahua mendé meru mizo mongol more navajo nengone nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe okpe oriyá oromo osético otetela pangasinán pidgin camerunés pidgin de las islas Salomón pidgin nigeriano polaco ponapés portugués portugués de Portugal punyabí (alfabeto shahmukhi) quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Santiago del Estero quichua de Tena rapa nui rarotongués romaní de Macedonia romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní de Serbia romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia ronga rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir sena sepedi sesoto de Lesoto sesoto de Sudáfrica setsuana shona sidama silozi sranangtongo suajili suajili del Congo suati sueco sundanés tagalo tahitiano tai talian tamil tandroy tankarana tarahumara tayik tetun dili tigriña tivo toba tok pisin tongano tshiluba tsonga turco tuvaluano twi tártaro ucraniano uhobo uigur (alfabeto cirílico) umbundú urdu uruund uzbeko vezo vietnamita wallisiano waray-waray wichi wolaita xitshwa yacouba zandé zulú árabe ñanya ñemba\\n1, 2. ¿Kʼãrẽa yibia Daizeze Bedʼeara?\\nBɄA bʉ neũdukʼawuaba nebia diabʉrʉdera, ¿sãwũã krĩchabʉ? Bʉmabida akʉkĩrãkʉ maʉ̃ nebia diadara. Mejãcha sobiabʉ bʉta kĩrãbesi baera, maʉ̃ kʼarea iyaʼa biga diabʉ.\\n2 Daizezebara dayirã iyi Bedʼeata diasi. Mama eda jarabʉra badumae ũduda ẽ. Mama eda jarabʉ, Daizezebara parãsita bajãta, drʉata, yumakẽrãta akʉza yuwẽrãta. Adewara Daizeze Bedʼeabara ũrãgʼa biata erbʉ, maʉ̃ba kʼarebaseabʉ dayirã bedʼea zroma erpanʉne. Akʉza jarabʉ Daizezebara kãgabʉta naʉ̃ drʉa kĩrãwãreãbamarẽã adewara jarabʉ sãwũã ara oita.\\n3. ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ kʼawuai Daizeze Bedʼea akʉbʉrʉdera?\\n3 Bʉa Daizeze Bedʼea akʉbʉdera, kʼawuayi Daizezeba kãgabʉta iyi neũdukʼawuara bamarẽã. Adewara bʉa audre ũdukʼawua wãne iyi kʼawabayi.\\n4. ¿Kʼãrẽa Daizeze Bedʼea kĩrãkʼara neẽ?\\n4 Daizeze Bedʼeara tradusibʉda 3.200 bedʼea awuara awuaraka akʉza mejãcha ʉ̃tʉzebipanʉ iyabaʉrata. Ẽbẽra bioʉba erpanʉ Daizeze Bedʼeara ãyi bedʼeade. Semanaza Daizeze Bedʼeara dedekapanʉ millón audre. Maʉ̃ba ũdubibʉ Daizeze Bedʼea kĩrãkʼara neẽãta.\\n5. Daizeze Bedʼeade bʉchura, ¿kʼai krĩcha?\\n5 «Daizezeba jõma bʉbisi iyi bedʼeara» (akʉra 2 Timoteo 3:16). Mamina ʉ̃kʉrʉba krĩchaseapanʉ: «¿Sãwũã Daizeze Bedʼeara iyideta jarai, ẽbẽrarãba bʉsidabʉrʉ?». Daizeze Bedʼeaba panʉbʉ: «Jõma ãya jaradara ẽbẽra krĩchadeba ze ẽ basi. Awuarabʉrʉ Daizeze jauredeba bedʼeasida» (2 Pedro 1:21). ¿Sãwũã bʉbisi? Krĩchara naʉ̃ta: kabildo abaʉba jarayi iyi nezokʼaʼa kartata bʉmarẽã, aramaʉ̃ta iyi nezokʼabara bʉyi maʉ̃ kartara. Mamina, ¿kʼaide maʉ̃ kartara? Kabildode, mawũã yi nezokʼade ẽ. Maʉ̃ kĩrãkʼa Daizeze Bedʼeara iyide, mawũã ẽbẽra krĩcha ẽ. Daizezeba kʼarebasi iyi krĩcha jõma bʉdamarẽã. Maʉ̃ba dayirãbara ĩjãseapanʉ Daizeze Bedʼeara iyideta (1 Tesalonicenses 2:13; akʉra nota 2ta).\\nDaizeze Bedʼea, Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras. Ũduseapanʉ bedʼea awuara awuaraka.\\nDAIZEZE BEDʼEABARA ARIPE JARABɄ\\n6, 7. ¿Kʼãrẽa Daizeze Bedʼeabara aripe panʉbʉ?\\n6 Daizeze Bedʼea bʉ jʉ̃drʉdadeba akʉza jõma mabʉyeda berabarisi poaga 1.600 audre. Adewara Daizeze Bedʼea bʉdarãra iyabaʉ poagadebema ẽ basi. Ʉ̃kʉrʉrãra estudiapanasi, ʉ̃kʉrʉra estudiakʼabasi. Maʉ̃rãnebemata aba medikobasi. Wuabemara ne umiabasi, beda wuamiabasi, obeja akʉbaribasi, propetabasi, juezbasi, ʉ̃kʉrʉta nokʼo basi. Ãyi jõmaʉ̃ta awuara trajapanasimina, Daizeze Bedʼeara awuara bʉda ẽ basi, jĩrʉneba jõñiena aripe jarabʉ. *\\n7 Nããrabema kapitulobara jarabʉ, naʉ̃ drʉade sãwũã bedʼea zromabara jʉ̃drʉdata. Mamina kapitulo jõbodoare jara ũrĩbibʉ, Daizezeba sãwũã ara oita maʉ̃ bedʼea zromarã akʉza naʉ̃ drʉa kĩrãwãreã bʼaita. Daizeze Bedʼeabara jara ũrĩbibʉ dayirã ʉ̃rʉ akʉza aripe berabaribibʉ Daizezeba jaradara.\\n8. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Daizeze Bedʼeabara wãrĩnu jarabʉta?\\n8 Daizeze Bedʼeara bari bʉda ẽ basi naʉ̃ drʉa ʉ̃rʉ jaradiaita akʉza kolegiode nedʉwʉrʉra ʉ̃rʉ jaradiaita. Mamina aripe bedʼeabʉ maʉ̃ ʉ̃rʉ bedʼeabʉrʉdera. Bari jaraita, libro Levíticobara jara ũrĩbibʉ Daizezeba kʼãrẽ jaradata Israelitara ãyi mejãcha kayada ẽ marẽã. Mamina maʉ̃ra bʉsida ẽbẽra kayainabeda. Adewara Daizeze Bedʼeabara aripe jarasi, naʉ̃ drʉa ewarade jirabʉ aside (Job 26:7). Ẽbẽra mejãchaʉba aña krĩchapanasi naʉ̃ drʉa ʉ̃rʉ, mamina Daizeze Bedʼeabara yi jaramabasi naʉ̃ drʉara borokoabʉta (Isaías 40:22).\\n9. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Daizeze Bedʼea bʉdarabara wãrĩnuta jarasidata?\\n9 Daizeze Bedʼea nebʉra ʉ̃rʉ bedʼeabʉrʉdera aripe bedʼeabʉ. Mamina bʉ ẽbẽra libro bʉbarirata, maʉ̃rabara jõma aripe nebʉrada ẽ. Bari jaraita, jõma bʉda ẽ basi ãyi pʉwʉrʉ yõnʉmʉne aduadara. Mamina Daizeze Bedʼea bʉdarabara jõma aripe bʉsida, Israelde berabaridara akʉza ãyi nemitia odasida. Libro Números, mama eda jarabʉ Moiseba bʉsita iyi nemitia zroma odara, maʉ̃ kʼarea Daizezeba kʼẽãsi (Números 20:2-12). Naʉ̃ba ũdubibʉ Daizeze Bedʼeara iyideta akʉza dayirãba wãrĩnu ĩjãseabʉta, yi bʉdarabara aripe bʉsida baera.\\nDAIZEZE BEDʼEABARA ŨRÃGʼA BIATA ERBɄ\\n10. ¿Kʼãrẽa idibasidu yibia Daizeze ũrãgʼara?\\n10 «Daizezeba jõma bʉbisi iyi bedʼeara. Jõma maʉ̃ra biga jaradiaita, kayirua obʉ kʼẽãĩta akʉza aña obeta jipa oita, kʼẽrẽpa jipabamarẽã» (2 Timoteo 3:16). Jõma Daizeze Bedʼeade ũrãgʼa ũdupanʉra idibasidu yibia Jeowadeba zebʉ baera. Iya dayirãta parãna baera, maʉ̃ba biʼia kʼawuabʉ dayirã sãwũã krĩchabʉta, adewara sãwũãbʉta. Dayirã audre biʼia kʼawuabʉ, maʉ̃ba sobiabamarẽã kãgabʉ. Jeowabara kʼawuabʉ saʉ̃ta yibiata dayirãita akʉza saʉ̃ta yibia ẽãta.\\n11, 12. (1) ¿Kʼãrẽ ũrãgʼa biata ũdupanʉ Mateo 5-7dera? (2) ¿Kʼãrẽne kʼarebabʉ Wãrĩnu Daizeze Bedʼearadebemabara?\\n11 Mateo kapitulo 5-7 bayeda ũrãgʼa biata ũdupanʉ. Mama edara jarabʉ dayirã sãwũã sobiabaita, sãwũã biapanaita wuabemarabawara, sãwũã yiwidʼibarata akʉza plata sãwũã zokʼa kʼawuaibarata. Jesuba maʉ̃ ũrãgʼa jarada 2.000 poaga bamina, idibasidu maʉ̃ ũrãgʼara yibia dayirãita.\\n12 Adewara Wãrĩnu Daizeze Bedʼearadebemabara kʼarebaseabʉ dayirã mebẽrãbawara biapanaita, bia trajaita akʉza wuabemarabawara ibiadepanaita. Wãrĩnu Daizeze Bedʼearadebemabara kʼarebaseabʉ, badu ẽbẽrata, kʼãrẽ bedʼea zroma erbʉ krĩcha ẽã, dayirã samabema krĩcha ẽã (akʉra Isaías 48:17; akʉra nota 3ta).\\nDAIZEZE BEDʼEADERA Ʉ̃RA ZEI Ʉ̃RɄ ARIPE BEDʼEABɄ\\nIsaíasbara jarasi Babilonianebemara jõma makinita.\\n13. ¿Isaíasbara kʼãrẽta berabarita jarasi Babiloniara?\\n13 Daizeze Bedʼeade ʉ̃rabʉrʉ zei jarabʉra aripe berabarisi. Bari jaraita, propeta Isaíasbara jarasi, pʉwʉrʉ Babiloniara makenanaita, adewara jara ũrĩbisi sãwũã eda wãnaita (Isaías 13:19). Babilonia audura doba pʉrra oʉ̃basi akʉza ãyi eda wãbari puertara yi zromabasi. Adewara Isaíasbara jarasi Babilonia dora errʉita, puerta zromara ewa jirabaita. Adewara jarasi gorogorora zedara yõna ẽã eda wãita. Akʉza Isaíasbara jarasi yi mawũã oi ẽbẽrarã Sirobaita (akʉra Isaías 44:27-45:2; akʉra nota 4ta).\\n14, 15. ¿Sãwũã aripe berabarisi Isaíasba jaradara?\\n14 Isaíasba naʉ̃ bedʼea jarada 200 poaga berabaridatẽã. Gorogorora Babilonia makenaira ibarisi. ¿Kʼaiba zokʼabasiba maʉ̃ gorogorora Persiadebemara? Siroba. Isaíasba ʉ̃rabʉrʉ zei jaradara jõma aripe berabarinʉmasi.\\n15 Babilonia makenai diamasira, ãyira mejãcha bʉzridabarabasi. Krĩchapanasi baera doba audu pʉrra oʉ̃bʉba, semento arare bʉba, mia kʼaiba neida oda ẽãta. Mamina Siro iyi gorogororabawaraʉba do erraʉbisida, do eda erraʉbʉrʉde gorogororãra do kĩrãʉbarisida. Mamina, ¿sãwũã berabarisi Babilonia sementoba audu pʉrrabadara? Isaíasba jarada kĩrãkʼa puerta zromara ewa jirabasi. Mawũã gorogororãra yõ ẽã eda wãsida.\\n16. (1) ¿Kʼãrẽta berabarita jarasi Isaíasba Babiloniara? (2) ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Isaíasba jaradara aripe berabarisita?\\n16 Isaíasbara bʉsi, Babilonianera mia kʼaita ba ẽ bʼaita. (Isaías 13:20). ¿Maʉ̃ra aripe berabarisika? Mawũã. Babiloniara, pʉwʉrʉ Bagdadeba arakʼaitabʉ. Mamina idira maʉ̃ pʉwʉrʉdera mia kʼãrẽsida neẽ. Daizeze Bedʼeaba jarada kĩrãkʼa, Jeowabara Babiloniara jõma imabʉesi (Isaías 14:22, 23). *\\nBabilonianera mia kʼaisida neẽ.\\n17. ¿Kʼãrẽa dayirãbara wãrĩnu ĩjãnaibara Daizezeba jarabʉta?\\n17 Daizeze Bedʼeade ʉ̃rabʉrʉ zei jarabʉra jõma aripe berabari wã. Maʉ̃ kʼarea dayirãbara wãrĩnu ĩjãseabʉ Daizeze Bedʼeaba jarabʉra. Maʉ̃ba Jeowaba naʉ̃ drʉa ẽjũã kĩrãwãreãbabiya abʉra wãrĩnu oyi (akʉra Números 23:19). Daizezera sewa nebʉrʉ oka (Tito 1:2). * Maʉ̃ba dayirã ewari jõmaʉ̃ne babiyi.\\nDAIZEZE BEDʼEABARA BɄRA AWUARABABISEABɄ\\n18. ¿Kʼãrẽta jarasi Pablobara Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ?\\n18 Bʉa kʼawuabʉrʉ, Daizeze Bedʼea kĩrãkʼara neẽãta. Daizeze Bedʼeara kĩrã awuara bʉchu ẽ akʉza aripe jarabʉ nebʉrabʉrʉdera. Adewara dayirãʼa ũrãgʼa bia diabʉ akʉza ʉ̃ra zei jaradara aripe berabariwã. Apostol Pabloba bʉsi: «Daizeze Bedʼeara zokʼaibʉ akʉza zareabarabʉ» (akʉra Hebreos 4:12).\\n19, 20. (1) ¿Daizeze Bedʼeabara sãwũã kʼarebaseabʉ bʉra? (2) ¿Sãwũã ũdubiseabʉ kãgabʉta Daizezeba diadara?\\n19 Daizeze Bedʼeabara bʉra awuarababiseabʉ. ¿Sãwũã? Daizeze Bedʼeabara kʼarebaseabʉ dayikʉza ũdukʼawuaita, dayi sãwũã krĩchabʉta. Bari jaraita, daya jarabʉ Daizeze kãgabʉta, mamina maʉ̃ wãrĩnu ũdubira, oibara Daizeze Bedʼeaba zokʼabʉta.\\n20 Daizeze Bedʼeara wãrĩnu iyideba zebʉrʉ. Maʉ̃ba Daizezebara kãgabʉ akʉmarẽã, kʼawuamarẽã, akʉza kãgamarẽã. Maʉ̃ kʼarea iyaʼa biga diaibara. Maʉ̃ba, ¿kʼãrẽta oibara? Daizeze Bedʼeade jarabʉta kʼawua wãibara. Mawũã kʼawuayi kʼãrẽta kãgabʉta Daizezeba dayirãita. Yi 3de kʼawuadayi kʼãrẽ nebiata erbʉta Daizezeba dayirãita.\\n^ par. 6 Ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrabara jarapanʉ Daizeze Bedʼeara bedʼea abarika bʉ ẽãta, mamina maʉ̃ra wãrĩnu ẽ. Bʉa audre kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ akʉra, libro La Biblia... ¿la Palabra de Dios, o palabra del hombre? Yi kapitulo 7de, Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãba odata.\\n^ par. 16 Bʉa audre kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ Daizeze Bedʼeaba jarabʉta, akʉra «La Biblia, un libro de profecías exactas». Karta Despertade yi 2de Junio poaga 2012de, pagina 12-14 bayeda, maʉ̃ra Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãba oda.\\n^ par. 17 Babiloniane berabarida awa jarabʉ ẽ Daizeze Bedʼeabara. Bʉa audre kʼawuayi Jesu berabarida ʉ̃rʉ nota 5de.\\n1: DAIZEZE BEDʼEARA ZESI DAIZEZEDEBA\\n«Daizezeba jõma bʉbisi iyi bedʼeara» (2 Timoteo 3:16).\\n¿Kʼãrẽa ne ẽ libro Daizeze Bedʼea kĩrãkʼara?\\nDaizeze Bedʼeara tradusibʉda 3.200 audre bedʼea awuara awuaraka akʉza kartara mejãcha ʉ̃tʉzebipanʉ.\\nBʉ bedʼea dayirãba jãpe ũduda ẽãta.\\nDaizezeba oda iyi Bedʼeara.\\nDaizezeba kʼarebasi yumakẽrãraba bʉdamarẽã, iyi krĩchata.\\n2: DAIZEZE BEDʼEARA Ʉ̃RABɄRɄ ZEI Ʉ̃RɄ ARIPE BEDʼEABɄ\\nDaizezera sewa nebʉrʉ oka (Tito 1:2).\\n¿Bʉara kʼãrẽa ĩjãseabʉpe Daizeze Bedʼeara?\\nDaizeze Bedʼeaba jarasi sãwũã berabarita pʉwʉrʉ Babiloniara 200 poaga berabarinaena.\\nIdi ewadera aripe berabarinʉmʉ Daizeze Bedʼeaba jarabʉta.\\nĨjãseapanʉka Daizeze Bedʼeaba jarabʉra nekʼãrẽ ʉ̃rabʉrʉ zei ʉ̃rʉ.\\n3: DAIZEZE BEDʼEABARA BɄRA KʼAREBAYI\\n«Mʉ̃ra Jeowa, bʉ Zeze, Jari jaradiabʉ bʉyikʉza biabamarẽã» (Isaías 48:17).\\n¿Kʼãrẽta kʼawuasi bʉara Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ?\\nDaizeze Bedʼeara aripe bedʼeabʉ nebʉra ʉ̃rʉ bedʼeabʉrʉdera.\\nDaizeze Bedʼea bʉdarabara sewa nebʉrʉta jarada ẽ basi.\\nJesuba jarasi sãwũã sobiabaseabʉta akʉza sãwũã biabaseabʉta wuabemarabawara, sãwũã yiwidʼibarata akʉza sãwũã zokʼaibarata platara.\\n4: DAIZEZE BEDʼEABARA BɄRA AWUARABABISEABɄ\\n«Daizeze Bedʼeara zokʼaibʉ akʉza zareabarabʉ» (Hebreos 4:12).\\n¿Sãwũã kʼarebaseabʉ Daizeze Bedʼeabara?\\nKʼarebaseabʉ kʼawuaita Daizezeba sãwũã krĩchabʉta.\\nKʼarebaseabʉ bʉyikʉza ũdukʼawuaita.\\nKʼarebaseabʉ kʼawuaita Daizezeba bʉa kʼãrẽ omarẽã bʉta.\\nDaizezeba kãgabʉ akʉmarẽã akʉza estudiamarẽã, adewara kãgamarẽã iyi Bedʼeata.\\nDaizeze Bed’ea iya osibʉrʉ, naʉ̃ librora awuarabaibara wabema librora bʉdapeadaira.\\n¿Kʼãrẽa wãrĩnuta ĩjãpanʉ dayirãbara Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ kʼawuabʉra aripeta?","num_words":1723,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti FILEMÓN 1\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ Jesucristo yaye quetire yʉ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori preso jorica wiipʉ ãcʉ̃, mʉrẽ yʉ woajoya ati cartare. Marĩ yaʉ Timoteo mena jĩcãrõ, mʉ, Filemón cawãmecʉcʉre jãã woajoya. Mʉ cʉ̃ã, jãã camai, jãã bapare bairo caãcʉ̃ ãnirĩ camasãrẽ na mʉ quetibʉjʉnucũña. Jãã cʉ̃ãrẽ caroaro jãã mʉ jʉátinemonucũña. 2 Ñubueri majã mʉ ya wiipʉ caneñanucũrã cʉ̃ãrẽ jãã woajoya. Torea bairo jãã woajoya marĩ yao Apia cawãmecʉco cʉ̃ãrẽ. Marĩ bapa Arquipo popiye baimicʉ̃ã, camasãrẽ na quetibʉjʉnucũñami. Cʉ̃ cʉ̃ãrẽ jãã woajoya. Mʉjãã, tocãnacãʉ̃pʉrea jãã woajoya ãmerẽ. 3 Bairi marĩ Pacʉ Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroare mʉjãã na jonemoáto. Nocãrõ caroaro mena yerijõrõ ãnajẽ cʉtajere mʉjããrẽ na jonemoáto.\\n4 Tocãnacãnia mʉrẽ tʉ̃goñanucũrĩ yua, marĩ Pacʉ Diore, “Jãã mena mʉ ñujãñuña jãã Pacʉ Dios,” ñi jẽninucũña. 5 Caroaro Jesucristore mairĩ, cʉ̃ mena mʉ catʉ̃goñatutuãnie quetire tʉ̃gonucũrĩ bero, tore bairo ñi jẽninucũña Diopʉre. Torea bairo nipetiro Dios ya poa macããna mena macããna cʉ̃ãrẽ caroaro na miñamainucũña. Tie queti cʉ̃ãrẽ yʉ tʉ̃gonucũña. Tiere tʉ̃gori yʉ ʉseaninucũña. 6 Bairi tunu Diore mʉ yʉ jẽnibojaya: Jããrẽã bairo mʉ cʉ̃ã Dios mena catʉ̃goñatutuaʉ ãnirĩ, nipetirije caroa yericʉtaje Jesucristo marĩrẽ cʉ̃ cajorijere mʉ catʉ̃gomasĩpetiparore bairo ĩ, yʉ jẽnibojanucũña. 7 Bairi ãmerẽ tunu, bʉtioro yʉ ʉseaniña mʉ mena. Nemojãñurõ yʉ ʉseanio joroque yʉ mʉ átiya, Diore catʉ̃goʉsari majãrẽ na mʉ camairĩjẽ jʉ̃gori. Yʉ baire bairo caãcʉ̃, “Mʉ ñujãñuña,” mʉrẽ ñiña. Mʉ jʉ̃gori Diore catʉ̃goʉsari majã na yeripʉ caroa yeri pũnacʉna na ãnio joroque na mʉ ásupa.\\n8 Torecʉ ãmerẽ, Jesucristo yaʉ apóstol caãcʉ̃ ãnirĩ tutuaro mena mʉ caátipeere mʉ yʉ átirotimasĩña. 9-10 Bairo átirotimasĩmicʉ̃ã, caroaro mairĩqũẽ mena roque mʉrẽ atore bairo yʉ átirotiya: Yʉ, Pablo, merẽ cabʉcʉ camasĩ, ãmerẽ Jesucristo yaye queti jʉ̃gori preso jorica wiipʉ ãcʉ̃, mʉrẽ ñi jẽniña Onésimorẽ caroaro cʉ̃ mʉ caátipeere. Onésimo pʉame ãmerẽ caroaro Dios yayere catʉ̃goʉsari majõcʉ, yʉ macʉ̃rẽ bairo caãcʉ̃ niñami. Ato preso jorica wiipʉ ãcʉ̃, yʉ caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero, ãmerẽ yua, Dios mena cʉ̃ cʉ̃ã tʉ̃goñatutuayami.\\n11 Cajʉ̃goyepʉre mai Onésimo pʉame mʉ ʉ̃mʉ paacoteri majõcʉ, ñe ũnie caápei ãnirĩ, caroaro mʉ paabojaesupi. Cabairicʉ nimicʉ̃ã, ãmerẽ tore bairo mee niñami yua. Ñujãñuñami marĩ pʉgarã menapʉrea. 12 Torecʉ, mʉ tʉpʉa cʉ̃ tunuo jogʉ yʉ átiya tunu. Mʉ pʉame caroaro mena yʉre mʉ cabocánucũrõrẽã bairo, cʉ̃ cʉ̃ãrẽ caroaro cʉ̃ mʉ bocáwa. 13 Baipʉa ato yʉ mena cʉ̃ catuaro yʉ bomiña, yʉre cʉ̃ jʉátinemoáto ĩ. Mʉ, yʉre mʉ cajʉátinemorĩcãrõrẽã bairo mʉ camanoi, ato yʉ mena cʉ̃ catuaro yʉ bomiña. Bairo cʉ̃rẽ yʉ bomiña mai, ato preso jorica wiipʉ Jesucristo yaye quetire yʉ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori topʉ yʉ caãno ũno. 14 Baipʉa, bairo bomicʉ̃ã, cʉ̃rẽ yʉ tuarotimasĩẽtĩña, yʉ caĩrõrẽ bairo mʉ caátigarijere camasĩẽcʉ̃ ãnirĩ. Bairo ñiña baipʉa, mʉrẽ yʉ caĩjẽnirĩjẽ tutuaro mena to ãmerĩcõãto ĩ. Mʉ majũ, mʉ caboro cʉ̃rẽ yʉ mʉ cajoata roque, ñubujioro bairopʉa. 15 Baipʉa, Onésimo jĩcã yʉtea mʉ witiweyoricʉmi. Cabairicʉ nimicʉ̃ã, ãmerẽ tocãnacã rʉ̃mʉa mʉ tʉpʉ ãninucũgʉmi yua. 16 Ãmerẽ mʉ carotieperi majõcʉre bairo mee cʉ̃ mʉ cʉ̃gogʉ. Netõjãñurõ cañuʉ, mʉ camai, mʉ baire bairo caãcʉ̃ nigʉmi. Yʉ pʉame bʉtioro cʉ̃ yʉ maiña. Bairi mʉ pʉame roque nemojãñurõ yʉ netõrõ cʉ̃ mʉ maigʉ. Jĩcãʉ̃ camasocʉre mairĩqũẽ jeto meerẽ, marĩrẽã bairo cʉ̃ cʉ̃ã marĩ Quetiupaʉ yaʉ cʉ̃ caãnoi, nemojãñurõ cʉ̃ mʉ maigʉ Onésimorẽ.\\n17 Bairo bairi, yʉ, mʉ, jĩcãrõrẽ bairo Jesucristo mena catʉ̃goñatutuarã, jĩcãʉ̃ pũnaarẽ bairo caãna marĩ ãniña. Tore bairo caãna marĩ caãnoi, yʉ mʉ cabocánucũrõrẽã bairo Onésimo cʉ̃ãrẽ caroaro mena cʉ̃ mʉ bocáwa. 18 Bairi jĩcãni ũno mʉrẽ rorije majũ caátacʉ cʉ̃ caãmata, o mʉrẽ jĩcã wãme ũno cʉ̃ cawapamoata, yʉre mʉ wapajẽniwã. Yʉ majũ, yʉ wapatigʉ. 19 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ yʉ majũpʉa yʉ wãmo mena atie quetire yʉ woatujoya. Cariape mʉrẽ ñiña: Yʉa, yʉ wapatigʉ, mʉrẽ Onésimo cʉ̃ cawapamoata. Baipʉa, yʉ mʉ cawapamorĩjẽrẽ mʉ camasĩrõ yʉ boya. ¡Jesucristo yaye quetire mʉ yʉ caquetibʉjʉrique jʉ̃gori cʉ̃ mena mʉ caãnie wapare mʉ yʉ wapa jẽniẽtĩña! 20 Bairi Filemón, yʉ baire bairo caãcʉ̃, tore bairo yʉ mʉ átibojawa, mʉ cʉ̃ã marĩ Quetiupaʉ Jesucristore catʉ̃goʉsaʉ ãnirĩ. Yʉ yeri ñajããõ joroque ása, Jesucristo jʉ̃gori jĩcã majã marĩ caãnoi.\\n21 Bairo mʉrẽ ñi woajoya, “Yʉ caĩrĩjẽrẽ cariapea yʉmasĩñami Filemón. Bairi tore bairo átigʉmi,” cariapea ñiña. Tunu yʉ masĩña: Mʉrẽ yʉ caĩjẽnirõ netõjãñurõ mʉ roque mʉ átigʉ. Tiere yʉ masĩña merẽ. 22 Apeyera tunu mʉ tʉpʉ ácʉ́, yʉ cacãniparore yʉ mʉ qũẽnocũbojacotegʉ. Bairi tãmurĩã yʉ witigʉ. Dios pʉame yʉre mʉjãã cajẽnibojarijere catʉ̃goʉ ãnirĩ, preso jorica wiipʉ caãniatacʉ yʉ witio joroque átigʉmi. Bairo witiri bero, mʉjãã tʉpʉ yʉ atígʉ tunu. Bairi caroaro yʉ mʉjãã yuwa mʉ wiipʉ.\\n23 Na ñuáto nipetiro to macããna. Bairi mʉjããrẽ ñurotijoyami Epafras. Cʉ̃ pʉame yʉ bapa niñami ato preso jorica wiipʉre. Cʉ̃ cʉ̃ã Jesucristo yaye quetire cʉ̃ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori atopʉ niñami. 24 Bairi Marcos, Aristarcojãã ñurotijoyama. Aperã Demas, Lucas, yʉre cajʉpanemonucũrã cʉ̃ã ñurotijoyama.\\n25 Marĩ Quetiupaʉ Jesucristo nocãrõ caroare cʉ̃ jonemoáto mʉjãã nipetirore.","num_words":761,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 1 SAN PEDRO 1\\nPedro escribe a los creyentes esparcidos\\n1-2 Yʉa Pedro mʉjaare yʉ queti joo. Jesucristo cʉ cabuericʉ, cʉ ye quetire cʉ cabuio rotiricʉ yʉ ã. Ati pũuro mʉñʉja queti joo aperoripʉ cáaá baterãre. Ponto na caĩri yepa, Galacia na caĩri yepa, Capadosia na caĩri yepa, to cãnacã paʉ cãni bate teñarãre mʉñʉja queti joo mari Pacʉ Dio cʉ yarã cãna cʉ cabejericarãre.\\nNemoopʉna mʉja quenare cacũñupi Dio, Jesucristore caapipajeerã mʉja cãnipere. Cʉ̃re mʉja caapipajeero mʉja quenare cawajoayupi. To bairi Dio Espíritu Santo caroarã mʉja anio joroque áami, Jesucristo cʉ carií yajibojarique jʉgori. Caroaro mʉñʉja ñuu roti. Caroaro ani wariñuuriquere cʉ joato Dio mʉjaare.\\n3 “Caroaro jãre mʉ cátibojayupa,” jã ĩnucu mari Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉ Diore. Mari bopaca tʉjʉri cʉ punaa cãnare mari cacũñupi. Jesucristo cʉ cabai yajiro bero cʉ catunu catioyupi Dio Jesure. To bairi mari quenare mari tunu catiogʉmi Dio. 4 Dio caroa wariñuuriquere jõ buipʉ cacũbojayupi mʉja quenare. Ati yepa macaje caboarije, capetirije unie meere marire cacũbojayupi Dio mari cãni wariñuupere. 5 Diore cʉ mari caapipajee nʉcʉbʉgoro maca mari cotemi cʉ cáti maji tutuarije mena. Cabero cʉ catunu atí paʉ cãnopʉ cʉ cacotericarã marire joogʉmi caroa majuure. 6 Ti wamere tʉgooñarã caroaro cayeri wariñuurã mʉja ã mʉja quena, yucʉre capopiye tamʉorã nibaopʉnana. 7 Yucʉre ati yepapʉre mʉja capopiye tamʉorije ã, ¿caroaro Diore cáti nʉcʉbʉgorã na ãti? ĩro. Caajiyarijere pero mena roañama camaja, ¿oro na caĩrije majuuna to ãti? ĩ majigarã. Caroa caajiyarije jeto catuaro tʉjʉrã, “Cawapa pacarije jeto ã,” ĩ majima yua. To bairi camaja caajiyarijere na cabooro netoro boomi Dio cʉ̃re caapipajee nʉcʉbʉgorã macare. To bairi Jesucristo cʉ catunu atí paʉ cãnopʉ mʉja tʉjʉ wariñuugʉmi cʉ̃re caapipajee nʉcʉbʉgoricarãre. Ti paʉpʉ aperã quena cʉ̃re caapipajeericarã, “Caroaro cájupa na quena, Cristore caapipajeequẽna maca rooro nare na cátibao joroquena,” mʉja ĩgarãma. 8 Jesucristore catʉjʉñaquetana nibaopʉnana cʉ̃re mʉja mai mʉja quena. Yucʉ quenare cʉ tʉjʉquetibaopʉnana seeto majuu wariñuurique mena cʉ̃re mʉja apipajee. 9 To bairi Jesucristore caroaro caapipajeerã mʉja cãnoi mʉja yeri cʉ tʉpʉ cãnicõa aninucupere mʉja cajooyupi Dio, caroorã ya paʉpʉ cáaáboricarãre.\\n10 Tirʉmʉpʉ Dio ye queti buiobojari maja ãnana cʉ̃re caapipajeerã marire cʉ canetoobojapere caĩ buio ucayupa. To bairo Dio marire cʉ cabopaca tʉjʉpere caĩ buio ucaricarã nibaopʉnana caroaro caapi maji petiquẽjupa. 11 To bairi Dio Espíritu Santo na yeripʉ ejari na camajioñupi. Dio cʉ cabejericʉ Cristo cʉ capopiye tamʉopere, cabero camaja cʉ na cáti nʉcʉbʉgopere na camajioñupi Espíritu Santo. To bairi naa Dio ye quetire buiobojari maja ãnana caroaro bueri, “¿Nii cʉ ãcʉati Dio cʉ cabejepaʉ majuu? ¿Noo cõopʉ to bairoati atie Dio marire cʉ cabuiorije?” caĩ tʉgooñañuparã. 12 To bairi, “Mʉja cabai yajiro beropʉ baigaro,” na caĩ majioñupi Dio Espíritu Santo na ãnanare. To bairi maria na bero macana mari cãni yʉtea cãnopʉ cabaiwʉ na ãnana na caĩ buio ucarica wame yua. To bairi na cabuioriquere ati yʉteapʉ cabairiquere Jesu ye quetire mʉjaare caĩ buioyupa aperã yua. Espíritu Santona ʉmʉrecoopʉ cáatácʉ nare cʉ cabuio ocabʉtirije mena cabuioyupa. To bairi cariape tie quetire mʉja caapiyupa. Ti wamere Dio camajare cʉ cabopaca tʉjʉrijere tʉgooñanucurãma Dio tʉ macana ángel maja na quena.\\nDio nos llama a una vida santa\\n13 To bairi mʉja cátipere caroaro majuu tʉgooña majiña. Maja catí tʉgooñaña. Jesucristo cʉ catunu ejari paʉ cãnopʉ cʉ mena mʉja cãnicõa ani wariñuunucupere tʉgooñaña. Mʉjaare Dio cʉ cabopaca tʉjʉro maca caroaro mʉja anicõa wariñuugarã. 14 Cawimarã na pacʉare caroaro caapipajeerãre bairona mari Pacʉ Diore caroaro caapipajeerã ãña. Caroorije mʉja cátibopere tʉgooñaqueticõaña. Diore mʉja camajiparo jʉgoye mʉja catʉgooñanucuriquere bairo tʉgooñaqueticõaña. 15 Caroa macare ája, Dio marire cabejericʉ caroaʉ cʉ cãnore ĩrã, caroorije cátiñaquẽcʉ ãmi ĩrã. 16 Dio Wadariquepʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Caroare ája, yʉa caroare cácʉ yʉ cãno maca.” 17 Diore, “Jã Pacʉ,” cʉ̃re mari ĩ, cʉ jenirã. Cʉ̃a ape rʉmʉpʉ camaja nipetiro na cátajere jeniña bejegʉmi. Jĩcarore bairona na jeniña bejegʉmi. Cʉ̃re caapipajeequetanare na popiyeyegʉmi. To bairi yucʉre mari Pacʉre nʉcʉbʉgori caroare ája ati yepa ãnapʉ. 18 Mʉja ñicʉ jãa na cãnaje cʉtiere bairo mʉja cãninucubajupa. To bairo rooro mʉja cãnajere mʉja canetoobojayupi Dio. Caroaro mʉja majirã pairo marire cʉ cawapayebojariquere. Apeye unie capetirije, niyeru caajiyarije unie mena marire cawapayebojaquẽjupi Dio. 19 Pairo cawapacʉti netorije mena maca cawapayebojayupi marire. Cristo marire cʉ carií yajibojarique mena maca cawapayebojayupi. Diore áti nʉcʉbʉgorã waibʉcʉrã, caroarã jeto judío maja na cajĩa joe buje mʉgonucurique cãñupa. To bairo waibʉcʉ na cajĩarore bairona Jesucristo caroorije mácʉre aperã cʉ̃re na cajĩaro na camataquẽjupi Dio, caroorije camaja na cátie wapa nare cʉ wapayebojaato ĩi. 20 Nemoopʉre ati yepare átigʉ jʉgoyepʉna Cristo marire cʉ cabai yajibojapere camaji jʉgoyeyeyupi Dio. To bairi ato cõopʉre caejayupi Cristo, marire bai yajibojaʉ acʉ́. 21 Marire cʉ cabai yajibojaro bero cʉ catunu catioyupi Dio. Cʉ tunu catio, cʉ cane aájupi cʉ tʉpʉ, camaja cʉ na canʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. To bairi Cristo marire cʉ cabai yajibojaro maca Diore mʉja apipajee nʉcʉbʉgo mʉja quena. Cʉ nʉcʉbʉgori mʉja quena Dio mena mʉja cãnicõa aninucupere mʉja tʉgooña wariñuu. 22 Tie cajocaquẽtie quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgoyupa. Mʉja caapipajee nʉcʉbʉgoro mʉja yeripʉ caroorijere mʉja camajiritiobojayupi Dio. To bairi aperã cʉ̃re caapipajeerã quenare nare camairã mʉja ã. To bairi seeto mʉja yeripʉ ame maiña. 23 Mari pacʉa punaa buiarãpʉ cabai yajiparã mari ã. Yucʉra Dio cãnicõa ãcʉ cʉ ye quetire capetiquẽtie jʉgori cʉ punaa maca mari ã. To bairona cʉ punaa, cʉ mena cãnicõa aninucuparãre marire cacũñupi Dio cʉ ye quetire mari caapipajeero. Ocõo bairo ĩ ucarique ã:\\n24 Ta yoaro mee jinicõa. Caoó quena yoaro mee jini caroa nibaopʉtona. Tie yoaro mee to cajinirijere bairona mari camaja quena mari bai yajigarã.\\n25 Dio Wadarique maca yajiquetigaro. To cãnacã rʉmʉ cãnie anicõa aninucugaro.\\nTi wamerena Dio Wadarique caroa quetire cabuioyupa aperã mʉja quenare.","num_words":900,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 14 DES - Pʉhrʉ Jesu gʉare õpa arĩ weremi: —Ne - Bible Search\\nJesu Goãmʉ pohrogue wari maha iro dopa ãhraa yʉhʉ, arĩ wereñumi\\n1Pʉhrʉ Jesu gʉare õpa arĩ weremi:\\n—Ne bʉjawere wʉaro guñaricʉbiricãque. Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” arĩ umupeoque. Eropirã yʉ sãre eropa umupeoque. 2Yʉ Pagʉ ĩgʉ árĩroguere baja wiri ãhraa. Mʉa árĩborore amuyugʉ wagʉra. Iri diaye ta ãhraa. Eropigʉ mʉare irire werea. 3Eropigʉ mʉa árĩborore amutuha, dujarigʉra yʉhʉ. Eropigʉ yʉ pohrogue mʉa árĩmorãre aĩgʉ arigʉra yʉhʉ daja. 4Eropirã yʉ waburi mare masia mʉa, arĩmi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.\\n5—Opʉ, mʉ waborore masibeaa gʉa. ¿Eropirã dohpa ii mʉ waburi mare masirãcuri gʉa? arĩ serẽpimi Toma Jesure.\\n6Ĩgʉ eropa arĩ serẽpicʉ̃ Jesupʉ yʉhrimi:\\n—Goãmʉ pohrogue wari maha iro dopa árĩgʉ tiiaa yʉhʉ. Eropigʉ diaye árĩrire weregʉ árĩcãgʉ tiiaa yʉhʉ. Eropigʉ ʉmaroguere ojocariniguicʉ̃ iigʉ árĩgʉ tiiaa yʉhʉ. Eropirã yʉre umupeorã dihta yʉ Pagʉ pohrogue warãcoma. 7Nere yʉre masirã árĩrã, yʉ Pagʉ sãre masiboaya mʉa. Dohpaguere ĩgʉre ĩhaa mʉa. Eropirã ĩgʉre masituhabʉ mʉa, arĩmi Jesu.\\n8Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Felipe õpa arĩmi:\\n—Opʉ, mari Pagʉre ĩhmuque gʉare. Iripẽta gahmea gʉa, arĩmi ĩgʉ.\\n9Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu weremi:\\n—Felipe, ¿yoari boje yʉ mera árĩqueregʉ ta, mʉ masinibeari yʉre? Yʉre ĩagʉ yʉ Pagʉ sãre ĩatuhami. “Eropigʉ mari Pagʉre ĩhmuque gʉare,” ¿duhpigʉ eropa arĩri mʉhʉ yʉre? 10Yʉ Pagʉ mera yujugʉ ta ãhraa yʉhʉ. Irire “Diaye árĩbeaa,” ¿arĩgʉ meje iiri mʉhʉ? Mʉare weregʉ yʉ gamero weregʉ iibeaa. Yʉ Pagʉre werebasagʉ iiaa. Eropigʉ ĩgʉ yʉ mera árĩgʉ ĩgʉ turari mera ii ĩhmumi. 11Yʉhʉ, yʉ Pagʉ mera yujugʉ ta ãhraa. Yʉ eroparĩcʉ̃ irire “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepique mʉa. Irire “Diaye ta árĩbeaa,” arĩdiarã, Goãmʉ turari mera deyoro moarire yʉ ii ĩhmurire ĩaque. Eropa ĩara pʉhrʉ yʉ Pagʉ mera yʉ yujugʉ ta árĩrire “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepique mʉa. 12Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Yʉre umupeogʉ yʉ iidiro dopa ta iigʉcumi. Eropigʉ ĩgʉpʉ yʉ tauro iigʉcumi. Yʉ Pagʉ pohrogue wabu iiaa dohpaguere. Eropigʉ yʉre umupeogʉ yʉ tauro Goãmʉ turari mera ii ĩhmugʉcumi. 13Eropigʉ yʉre umupeorãre erã yʉ waĩ mera serẽropẽ ta iigʉra. Eropa iigʉ yʉ Pagʉ ĩgʉ turarire ii ĩhmugʉca. 14Yʉre umupeorã mʉa árĩcʉ̃ mʉa serẽropẽ ta iigʉra, arĩmi Jesu.\\nEspíritu Santore mʉare obeogʉra, arĩ wereñumi Jesu\\n15Eropa arĩtuha gʉare õpa arĩnemomi:\\n—Yʉre mʉa mahirã, yʉ dorerire iipehorãca. 16Yʉ Pagʉre serẽgʉra. Yʉ eropa serẽcʉ̃ yʉ Pagʉpʉ gajigʉre mʉare itamubure mʉare obeogʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ mʉare itamubupʉ ʉmʉri nʉcʉ mʉa mera árĩgʉcumi. 17Ĩgʉ diaye majare weregʉ Espíritu Santo ãhrimi. I yeba majarãpʉ Espíritu Santore masibeama. Eropirã ĩgʉre opamasibeama. Ĩgʉ ta mʉa mera árĩgʉcumi. Eropirã mʉa ĩgʉre oparãca. Eropirã ĩgʉre masia mʉa. 18Mʉare cóãsome yʉhʉ. Mʉa mera árĩbu dujarigʉca yʉhʉ daja. 19Merogã dʉhyaa yʉ waboro. Yʉ wara pʉhrʉ i yeba majarã yʉre umupeobirinirã yʉre dipaturi ĩasome. Mʉapʉ yʉre ĩarãca. Yʉ ojocaricʉ̃ mʉa sã ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera ojocarirãca. 20Irinʉ yʉ dujariburinʉre yʉhʉ, yʉ Pagʉ mera yujugʉ ta yʉ árĩcʉ̃ masirãca mʉa. Eropirã yʉ mera mʉa árĩcʉ̃ mʉa mera yʉ árĩcʉ̃ sãre masirãca mʉa. 21Yʉ dorerire iigʉ yʉre mahigʉ ta ãhrimi. Eropigʉ yʉre mahigʉre yʉ Pagʉpʉ mahigʉcumi. Eropigʉ yʉ sã ĩgʉre mahigʉca. Eropigʉ ĩgʉre yʉre õaro masicʉ̃ iigʉca, arĩmi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.\\n22Gʉa mera majagʉ gajigʉ Juda waĩcʉgʉ árĩmi Iscariote árĩbigʉ. Õpa arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n—Opʉ, ¿dohpa iigʉcuri mʉhʉ gʉare eropa arĩgʉ? ¿I yeba majarãre mʉre masicʉ̃ iibigʉ dohpa iigʉcuri mʉhʉ gʉa dihtare mʉre masicʉ̃ iigʉ? arĩ serẽpimi Juda.\\n23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—Yʉre mahirã yʉ dorerire õaro iima. Erã eropa iicʉ̃ yʉ Pagʉpʉ erãre mahigʉcumi. Eropirã erã mera árĩrã árĩrãca gʉa. 24Yʉre mahibigʉ yʉ dorerire iibeami. Eropiro yʉ wereri mʉa peerapʉ yʉ wereniguiri árĩbeaa. Yʉre obeodigʉ ya wereniguiripʉ ãhraa. Ĩgʉ yʉ Pagʉ ta ãhrimi.\\n25Mʉa mera árĩnigʉ ire mʉare wereniguigʉ iiaa. 26Pʉhrʉ yʉ serẽcʉ̃ yʉ Pagʉ Espíritu Santore obeogʉcumi mʉare. Eropigʉ Espíritu Santopʉ mʉare itamubu árĩgʉ, mʉare buhepehogʉcumi ĩgʉ. Eropigʉ mʉare yʉ wererare guñacʉ̃ iigʉcumi ĩgʉ.\\n27Mʉare õaro árĩcʉ̃ iigʉca yʉhʉ. Yʉhʉ õaro árĩdiro dopa ta õaro árĩcʉ̃ iigʉca mʉare. I yeba majarã erã iidiro dopa iisome yʉhʉ. Yʉ tamera diaye õaro árĩcʉ̃ iigʉca mʉare. Bʉjawere wʉaro guñaricʉbiricãque mʉa. Eropirã güibiricãque mʉa. 28“Yʉhʉ wagʉca. Eropigʉ mʉa mera árĩbu dujarigʉca daja,” mʉare yʉ eropa arĩ werecʉ̃ peetuhabʉ mʉa. Irire masirã árĩrã mucubiriboaya mʉa. Yʉre mʉa diaye mahinirã árĩrã mucubiriboaya mʉa. Yʉ Pagʉpʉ yʉ tauro turami. Eropirã ĩgʉ pohrogue yʉ waborore mʉa masira pʉhrʉ yʉre mahirã mucubiriboaya mʉa. 29Yʉre mʉa umupeoburire yʉ waborore wereyugʉ iiaa mʉare.\\n30“I yeba majarã opʉ watĩ doregʉ iimi dohpaguere. Eropigʉ ĩgʉ eropa dorecʉ̃ yʉhʉ mʉa mera wereniguituboro merogã dʉhyaa. Ĩgʉpʉ yʉre tarinʉgamasibeami. 31Yʉre yʉ Pagʉ ĩgʉ dorero dopa ta iiaa yʉhʉ. Eropa ta iiaa yʉhʉ yʉ Pagʉre yʉ mahirire i yeba majarã erã masiburire.\\n“Wahgãnʉgajaque. Ina warã, arĩmi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.","num_words":739,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 1, Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei (TUENT) | The Bible App\\nTuyuca - 2004 Edition (NT)\\nУзнать больше о Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei\\nJesucristo Cõãmacʉ̃ wãcũrére wedegʉdʉ atirigue\\n1Sicatopʉra Cõãmacʉ̃ wãcũrére marĩrẽ wedegʉdʉ niitoarigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃mena niirigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ Cõãmacʉ̃ niijãrigʉ niiwĩ. 2Cʉ̃ʉ̃ sicatopʉra Cõãmacʉ̃mena niitoarigʉ niiwĩ. 3Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃menarã niipetirare, niipetirere tiirígʉ niiwĩ. Niipetira, niipetire cʉ̃ʉ̃menarã tiirígue niiã. 4Cʉ̃ʉ̃ catiré petihérere ticogʉdʉ niirigʉ niiwĩ. Tee catiré ticogʉ́ra basocáre sĩãwócore tiiróbiro niirigʉ niiwĩ. 5Basocá niirṍ naĩtĩãrõpʉ tiiróbiro niiriro niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ sĩãwócogʉ toopʉ́re sĩãwócoqui. Naĩtĩãre tee sĩãwócorere cãmotámasĩricu.\\n6Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃ basocʉ́re ticocosʉguerigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ wãmecʉtiwi Juan. 7Cʉ̃ʉ̃ sĩãwócogʉye quetire wedegʉ atirigʉ niiwĩ, niipetira tee quetire padeoáro jĩĩgʉ̃. 8Cʉ̃ʉ̃ sĩãwócogʉ mee niirigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, sĩãwócogʉye quetipere wedegʉ atirigʉ niiwĩ. 9Sĩãwócogʉ peti atigʉdʉ tiirígʉ niiwĩ atibʉ́recopʉre. Cʉ̃ʉ̃ niipetirare tʉomasĩ́re ticogʉdʉ niirigʉ niiwĩ.\\n10Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃mena atibʉ́recore tiirígʉ niipacari, cʉ̃ʉ̃ ãnopʉ́ niirĩ, atibʉ́reco macãrãpe cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñamasĩririra niiwã. 11Cʉ̃ʉ̃ya ditapʉ jeawi. Too macãrã cʉ̃ʉ̃ya dita macãrãpe cʉ̃ʉ̃rẽ bocariwa. 12Sĩquẽrã cʉ̃ʉ̃rẽ boca, padeowá. Cõãmacʉ̃ niipetirare cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre cʉ̃ʉ̃ põna wáari tiiwí. 13Cõãmacʉ̃ põna niiré marĩ pacʉsʉ̃mʉã põnacʉtíre tiiróbiro niiria. Marĩ pacʉsʉ̃mʉã cʉ̃́ã tiirémena, teero biiri cʉ̃́ã põnacʉtídʉgaremena põnacʉtícua. Cõãmacʉ̃ põna niirépe merẽã niiã. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ boorémena basocáre cʉ̃ʉ̃ põna wáari tiiquí.\\n14Cõãmacʉ̃ wãcũrére marĩrẽ wedegʉdʉ basocʉ́ bauárigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃sãmena niiwĩ. Basocáre ãñurõ peti tiijã́wĩ. Niipetire cʉ̃ʉ̃ wedeserigue, cʉ̃ʉ̃ tiirígue diamacʉ̃́ niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ asibatérere, cʉ̃ʉ̃ ʉpʉtí macʉ̃ niirecʉtirere ĩñawʉ̃. Tee ʉpʉtí maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ sĩcʉ̃ niigʉ̃́ dícʉ cʉoquí. 15Juan cʉ̃ʉ̃ye quetire wedegʉ, bayiró bʉsʉrómena biiro jĩĩ wedewi:\\n—Ãnirã́ niiĩ yʉʉ mʉ́ãrẽ wedeserigʉ. Biiro jĩĩwʉ̃: “Ãpĩ yʉʉ siro atiqui. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ bauáadari sʉgueropʉre niitoayigʉ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ yʉʉ nemorṍ niiqui”, jĩĩãwʉ̃, jĩĩwĩ.\\n16Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ peti tiijã́qui. Teero tiigʉ́, marĩrẽ ãñurére ticorucujãqui. 17Cõãmacʉ̃ Moisémena cʉ̃ʉ̃ dutirére ticorigʉ niiwĩ. Jesucristomenape cʉ̃ʉ̃ basocáre ãñuré ticorére, teero biiri diamacʉ̃́ niirére masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. 18Sĩcʉ̃nopera Cõãmacʉ̃rẽ ĩñariqui. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ sĩcʉ̃ niigʉ̃́ cʉ̃ʉ̃mena niirucugʉ cʉ̃ʉ̃ Pacʉre marĩrẽ masĩrĩ tiiwí.\\nJuan Bautista Jesuyére wederigue\\n19Jerusalén macãrã judíoare dutirá Juan pʉtopʉ paiaré, teero biiri levita basocare sãĩñádutira ticocorira niiwã. Cʉ̃́ãpeja cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ jeara: —¿Ñiirũno basocʉ niimiĩ mʉʉ? jĩĩwã.\\n20Cʉ̃ʉ̃pe cʉ̃́ãrẽ yayióro manirṍ, diamacʉ̃́rã wedewi:\\n—Yʉʉ Cõãmacʉ̃ beserigʉ Cristo mee niiã, jĩĩwĩ.\\n21—Too docare ¿ñiirũno niiĩ? ¿Mʉʉ Elías niiĩ? jĩĩwã.\\n—Niiria yʉʉja, jĩĩwĩ.\\n—¿Mʉʉ profeta, basocá cʉ̃́ã “atigʉdaqui” jĩĩrigʉ niiĩ? jĩĩwã.\\n—Niiria, jĩĩwĩ cʉ̃ʉ̃peja sũcã.\\n22Teero tiirá, cʉ̃́ãpeja sãĩñánemowã:\\n—Too docare ¿ñiirũno niiĩ mʉʉ? Ʉ̃sãrẽ yʉʉya; ʉ̃sãrẽ ticocoarirare wedeadara tiia. ¿Mʉʉ basiro deero tʉgueñaĩ? jĩĩ sãĩñáwã sũcã.\\n23Cʉ̃́ãrẽ cʉ̃ʉ̃pe yʉʉwi:\\n—Yʉʉ niiã yucʉ manirṍ, basocá manirṍpʉ bayiró bʉsʉrómena wedegʉ́. Profeta Isaías wederirobirora ateré wedea yʉʉcã:\\nSĩcʉ̃ õpʉ̃ atiadarimarẽ quẽnarõ tiiróbiro,\\nmʉ́ã ñañaré tiirére duujã́, ãñurõ niiyueya,\\n24Juanrẽ́ sãĩñárã jeaarira fariseo basoca ticocoarira niirira niiwã. 25Cʉ̃́ãpeja cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñánemowã sũcã:\\n—Too docare mʉʉ Cõãmacʉ̃ beserigʉ Cristo o Elías o profeta cʉ̃́ã “atigʉdaqui” jĩĩrigʉ niiripacʉ, ¿deero tiigʉ́ wãmeõtii? jĩĩwã.\\n26—Yʉʉ ocoména wãmeõtia. Ãpĩpé mʉ́ã watoapʉre mʉ́ã ĩñamasĩhẽgʉ̃ niiĩ. 27Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ siro atigʉdʉpe ãñunetõgʉ̃ niiqui. Yʉʉpeja cʉ̃ʉ̃rẽ sĩcãrĩbíridojãcu, jĩĩwĩ.\\n28Tee Betania wãmecʉtiro día Jordán apeniñapʉ́ teero wáawʉ. Toopʉ́ Juan basocáre wãmeõtiwi.\\nJesús cordero tiiróbiro niiĩ\\n29Apebʉ́recope Juan Jesús atiri ĩñagʉ̃, jĩĩwĩ:\\n—¡Ĩñaña! Ãnirã́ Cõãmacʉ̃ ticodiocorigʉ, cordero tiiróbiro niigʉ̃́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ diarémena atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirére petirí tiigʉ́daqui. 30Yʉʉ mʉ́ãrẽ ateré wedeawʉ̃: “Sĩcʉ̃ basocʉ́ yʉʉ siro atigʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ bauáadari sʉgueropʉ niitoayigʉ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ yʉʉ nemorṍ niiqui”, jĩĩãwʉ̃. Ãnirẽ́na wedeseawʉ̃. 31“¿Noã niiĩ?” jĩĩmasĩritʉ ména. Masĩripacʉ, Israelya põna macãrã cʉ̃ʉ̃rẽ masĩãrõ jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ãrẽ ocoména wãmeõtigʉ atiwʉ, jĩĩwĩ.\\n—Espíritu Santo sĩcʉ̃ bua tiiróbiro baugʉ́ ʉ̃mʉã́sepʉ diiátiri ĩñawʉ̃. Ãnipʉ́re jeapeawi. 33“¿Noã niiĩ?” jĩĩmasĩritʉ ména. Yʉʉre ocoména wãmeõtidutigʉ yʉʉre biiro jĩĩti: “Mʉʉ Espíritu Santo diiáti, sĩcʉ̃pʉre jeapeari ĩñagʉ̃dacu. Cʉ̃ʉ̃rã́ Espíritu Santore ticodiocogʉdʉ niiĩ”, jĩĩti. 34Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrirobirora yʉʉ ĩñawʉ̃. Teero tiigʉ́, ateré wedea: Ãnirã́ niiĩ Cõãmacʉ̃ macʉ̃, jĩĩwĩ Juan.\\nJesús buerá niisʉguerira\\n35Apebʉ́reco Juan toopʉ́ niiwĩ sũcã. Ʉ̃sã pʉarã́ cʉ̃ʉ̃ buerá cʉ̃ʉ̃rẽ bapacʉtiwʉ. 36Juan Jesús netõwári ĩñagʉ̃, ʉ̃sãrẽ jĩĩwĩ:\\n—¡Ĩñaña! Ãnirã́ Cõãmacʉ̃ ticodiocorigʉ, cordero tiiróbiro niigʉ̃́ niiĩ, jĩĩwĩ.\\n37Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉorá, ʉ̃sã pʉarã́ Jesuré nʉnʉwʉ̃́. 38Jesús cãmenʉcã́, ʉ̃sã nʉnʉrĩ́ ĩñagʉ̃: —¿Ñeenórẽ ãmaãĩ, yʉʉre nʉnʉrã́? jĩĩwĩ.\\n—Rabí, jĩĩwʉ̃ ʉ̃sãpe—. (Rabí “basocáre buegʉ́” jĩĩdʉgaro tiia.) ¿Noopʉ́ niiãrĩ mʉʉ? jĩĩwʉ̃.\\n39—Jãmʉ, ĩñarã atiya, jĩĩwĩ ʉ̃sãrẽ.\\nɄ̃sã cʉ̃ʉ̃mena wáa, cʉ̃ʉ̃ niirṍpʉ ĩñarã jeawʉ. Ñamicapʉ niiwʉ̃. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃mena niinañiõjõãwʉ̃.\\n40Yʉʉmena Jesuré nʉnʉgʉ̃́ Andrés wãmecʉtiwi. Cʉ̃ʉ̃cã Juan basocáre wãmeõtigʉ wederiguere tʉowí. Cʉ̃ʉ̃ Simón Pedro bai niiwĩ. 41Andrés cʉ̃ʉ̃ sõwʉ̃ Simónrẽ máata bʉajeá, cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyigʉ:\\n—Mesías Cõãmacʉ̃ “ticodiocogʉda” jĩĩrigʉre bʉajeáawʉ̃, jĩĩyigʉ. (Mesías “Cristo Cõãmacʉ̃ beserigʉ” jĩĩdʉgaro tiia.)\\n42Cʉ̃ʉ̃rẽ Jesús pʉtopʉ sʉojeáwi. Jesús cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñagʉ̃, jĩĩwĩ:\\n—Mʉʉ Simón niiã Jonás macʉ̃. Too síro mʉʉrẽ “Cefas” jĩĩãdacua, jĩĩwĩ. (Cefas ãpẽrãyémena Pedro niiã.)#1.42 “Cefas” arameoayemena, teero biiri “Pedro” griegoayemena “ʉ̃tãgã” jĩĩdʉgaro tiicú.\\nJesús Felipere, Natanaelre “jãmʉ” jĩĩrigue\\n43Apebʉ́reco Jesús “Galileapʉ wáaada” jĩĩ wãcũrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ toopʉ́ wáaadari sʉguero, Felipere bʉajeá: —Jãmʉ yʉʉmena, jĩĩwĩ.\\n44Felipe Betsaida macã macʉ̃ niiwĩ. Andrés, Pedro too macãrãrã niiwã. 45Felipe Natanaelre bʉajeá, jĩĩyigʉ:\\n—Moisés jóaripũpʉ jĩĩrigʉre bʉajeáawʉ̃. Profetacã cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽna jóarira niiwã. Jesús Nazaret macʉ̃, José macʉ̃ cʉ̃́ã jĩĩnogʉ̃ niiĩ, jĩĩyigʉ.\\n—Nazaretpʉre sĩcʉ̃ ãñugʉ̃́no maniĩ.\\n—Jãmʉ, ĩñaco marĩ, jĩĩyigʉ.\\n47Jesús Natanael atiri ĩñagʉ̃: —Ãni Israelya põna macʉ̃ peti, tiiditóre manigʉ̃́ niiĩ, jĩĩwĩ.\\n48Natanael cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñáwĩ:\\n—¿Deero tii mʉʉ yʉʉre masĩĩ? jĩĩwĩ.\\n—Felipe mʉʉrẽ sʉoádari sʉguero, yʉʉ mʉʉrẽ ĩñatoaawʉ̃ mée. Yucʉgʉ higueragʉ docapʉ niiãwʉ̃ mʉʉ, jĩĩwĩ.\\n49—Rabí, mʉʉ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiã. Israelya põna macãrã õpʉ̃ niiã, jĩĩwĩ.\\n50—¿“Higueragʉ docapʉ niiãwʉ̃ mʉʉ” yʉʉ jĩĩrére tʉogʉ́, yʉʉre padeói? Too síropʉre mʉʉ tee nemorṍ ãñuré petire ĩñagʉ̃dacu, jĩĩwĩ.\\n—Yʉʉ mʉ́ãrẽ ateréja diamacʉ̃́rã jĩĩã: Too síropʉ mʉ́ã ʉ̃mʉã́se pã́õrĩ ĩñaãdacu. Ángelea Cõãmacʉ̃yara yʉʉ niipetira sõwʉ̃ pʉtopʉ mʉãwa, diiátiri ĩñaãdacu,#1.51 Génesis 28.12. jĩĩwĩ.","num_words":827,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gálatas 4 BSNNT - Gotimasiore mʉare gotiaja yʉ quẽna: - Bible Search\\n1Gotimasiore mʉare gotiaja yʉ quẽna: Sĩgʉ̃, ĩ macʉ ñasʉogʉ, ĩ jacʉ ye jediro cʉorocʉ ñaboarine, ĩ daquecõajama, ĩ jacʉre moabosarimasare bajiro bajiami. Ĩna rotijama, ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja ĩre. 2Daquegʉ ĩ ñaro, ĩ jacʉre moabosarimasa ĩre coderãma. To yicõari, ĩ cʉorotire quẽne coderãma. “Yʉ macʉre yʉ cʉose jediro ĩre ĩsiaja yʉ yuja” ĩ jacʉ, ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, moabosarimasʉre bajiro me bajigʉmi yuja. Ĩre rotimasimenama. 3Mani quẽne Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, to bajirone bajiboacajʉ mani maji. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, ĩna ajirʉ̃cʉbʉore ti rotirore bajirone rotiecocajʉ mani. 4To bajiro mani bajiñaboajaquẽne, “To cõrone yʉ macʉre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ejayumi. To bajiri Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rõmio sʉorine ruyuayumi. Jud'io masʉ ruyuar'i ñari, Dios ĩ rotimasire rotiecoyumi. 5Tirʉ̃mʉaye rotimasire ajitirʉ̃nʉboariarã, rojose mani yisere ĩ masiriose vaja, ĩ macʉ ĩ vaja yibosarotire yigʉ, ĩre cõañumi Dios. Ĩ rĩa mani ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. 6To bajiri Dios rĩa mani ñajare, ĩ macʉ Jesucristo rãcagʉ, Esp'iritu Santore, manire cõañumi Dios. Manire quẽne ĩ ñajare, “Cacʉ”, ĩre yivariquẽnaja mani. 7To bajiri, adirʉ̃mʉrirema, Dios Moisére ĩ roticũmasirere rotiecorã me ñaja, Dios rĩa ñari. To bajiri, “‘Yʉ rĩare quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.\\n8Tirʉ̃mʉjʉma Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masibeticajʉ mʉa maji. Ĩre masimena ñari, “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoboayuja mʉa maji. 9Adirʉ̃mʉrirema Diore masirã ñaja mʉa quẽne. To bajiri, “Yʉ rĩa ñaama” mʉare yiĩarʉ, mʉare beseyumi Dios. Diore masirã ñaboarine, ¿no yirã Diore masimena ĩna rotirere mʉa rotiecoriarore bajiro Dios ĩ rotimasirere rotiecorã ñarʉati mʉa? To bajiro mʉa yirʉaboase vaja maja. 10Jud'io masa me ñaboarine, jud'io masa ye Moisére Dios ĩ roticũmasire ti rotirore bajiro mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. “Adirʉ̃mʉ rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja. Ado cõro ñamiagʉ ĩ tʉsatone, ado cõro juebʉcʉ ti tʉsatone, to yicõari, ado cõro cʉ̃ma ti tʉsatone, rʉ̃cʉbʉoroti ñaja” yicõari, mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. 11Tire ajicõari, “¿Yʉ gotimasioboacati vaja mañujari?”, yitʉoĩa sʉtiritiaja yʉ.\\n12Yʉ mairã, ado bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ: Dios ĩ rotimasirere mʉa rotiecosere bojabeaja yʉ. Yʉjʉama, jud'io masʉ ñaboarine, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Rojose maja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yibeaja yʉ. Yʉ yitʉoĩarore bajiro mʉa quẽne, mʉa tʉoĩajama, quẽnarʉaroja. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ yʉ ñaro, quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa maji. 13Tire masiritimenaja mʉa. Rijagʉ ñari, mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉare gotimasiosʉocajʉ. 14Rijagʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩatebeticajʉ mʉa. Ángel bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. To yicõari, Jesucristore bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. 15Adirʉ̃mʉrirema, “Vaja magʉ̃ ñaami” yiĩarãre bajiro yʉre yaja mʉa yuja. To bajiri, “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, bʉto ĩna variquẽnacatire masiriticoariarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma, variquẽnacõari, bʉto yʉre ĩamaicana ñari, mʉa yimasijama, mʉa caje juacõari, yʉre ĩsiboriarãja mʉa, “Ĩamasiato” yirã. 16Adirʉ̃mʉrirema yʉre ĩateaja mʉa. ¿No bajiro bajicõari, yʉre ĩateati? Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire quẽnaro riojo mʉare yʉ goticõa ñajare, ¿yʉre ĩateati mʉa?\\n17Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, mʉare baba cʉtirũgũrãma ĩna. To bajiboarine, mʉare quẽnaro yirʉarã me, to bajiro bajirãma. “Pablore ajitecõari, mani rĩrene ajitirʉ̃nʉato” yirã, to bajiro bajirãma. 18Gãjerã manire mairã, bʉto manire ĩna tʉoĩajama, quẽnaja. To bajiboarine, manire yitorʉarã, socarãne manire ĩna maijama, quẽnabeaja. Gajeyerema, mani tʉjʉ gãjerã ĩna ñaro rĩne, ĩnare mairoti me ñaja manire. To bajiro mʉare yirũgũroti ñaboaja, yʉre. 19Yʉ mairã, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉare bʉto tʉoĩacõa ñaja yʉma. Rõmia ĩna macʉ cʉoroto rĩjoro, bʉto tʉoĩacõari, rojose ĩna tãmʉorore bajiro yʉ quẽne, mʉare tʉoĩacõari, rojose tãmʉoaja. To bajiro rĩne rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉcʉja yʉ. Gajeye tʉoĩavʉomenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” mʉa yitʉoĩarojʉ, rojose tãmʉo tʉjarʉcʉja. 20Mʉa tʉjʉ bʉto ñarʉaboaja yʉ. Tojʉ yʉ ñajama, quẽnabʉsaro mʉare gotibogʉja yʉ. Sõjʉ ñari, mʉare tʉoĩarejaicõari, adi papera rãca quẽnaro mʉare gotimasibeaja yʉ.\\n21Mʉa sĩgʉ̃ri, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirʉa tʉoĩaja mʉa. “Dios ĩ rotimasire” yʉa yijama, Moisés ĩ ucamasirere yirã yaja. To bajiri Moisés ĩ ucamasirere mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajimasiña mʉa. 22Abraham ñamasir'i, jʉarã ʉ̃mʉa rĩa cʉtimasiñuju. Ĩ manajore moabosarimaso Agar vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju sĩgʉ̃. Gãjijʉa, ĩ manajo Sara vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju. 23Sarare moabosarimasorene manajo cʉti, yi macʉ cʉtimasiñuju Abraham. Gãjijʉama, ĩ manajo cʉtisʉorio macʉ ñamasir'ima, “Macʉ cʉtirʉocomo” Abrahamre Dios ĩ yimasir'ire macʉ cʉtimasiñuju. 24To bajiro ĩna bajimasirere ado bajiro gotiaja: Moabosarimaso, so rĩa cʉtijama, so ʉjʉre moabosarimasa ñarãma ĩna quẽne. To bajiro rĩne bajicoayuja ti. To bajiri, Sarare moabosarimaso, Agar vãme cʉtimasirio, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉjʉ Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiyumo so. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire cʉdirã, ado bajiro so rĩare bajiro bajiama ĩna: Ĩna quẽne, moabosarimasare bajiro bajiama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeobetiboarine, “‘Manire ĩavariquẽnato Dios’ yirã, cʉdiroti ñaja” yirã ñari. 25Gajeyerema, ado bajiro ti bajijare, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiamo Agar”, yimasiaja mani: Cojojirema, “Agar” ĩna yijama, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉre yirã yama masa. To bajicõari, Agar macʉ jãnerabatia, árabe masa ĩna ñarojʉ ñaroja tiʉ. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macare bajiro bajiamo so, Agar. Moabosarimasa jacore bajiro bajiaja Jerusalén, ti macana, Dios ĩ rotimasire cʉdirã ĩna ñajare. 26Õ vecajʉ quẽne, Dios ya maca “Jerusalén vãme cʉti maca ñaroja”, yicama. Tojʉma, moabosarimasa jacore bajiro me bajiaja. Sarare bajiro bajiaja, ti maca ñarona, so rĩare bajiro bajirã, “Dios ĩ rotimasire cʉdiroti me ñaja” yicõari, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare. 27Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, “Sarare bajiro bajiaja õ vecajʉ, Jerusalén maca”, yaja yʉ. Sarare gotigʉre bajiro ucamasiñuju:\\n“Rĩa magõ, ajiya. Rĩa magõ ñaboarine, quẽnaro variquẽnaña. Macʉ cʉtigoago rojose tãmʉoĩabeco ñaboarine, ‘Jãjarã rĩa cʉtirʉocoja’ yimasigõ ñari, variquẽnaña mʉ. ‘Jãjarã rĩa cʉtiato’ yigʉ yirʉcʉja yʉ. Yʉ rãca ñagõ rẽtoro rĩa cʉtirʉocoja mʉ”, yiucamasiñuju Isa'ias.a\\n28Yʉ mairã, quẽnaro ajiya. “Macʉ cʉtirʉocoja mʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, macʉ cʉtimasiñuju Sara, Isaac vãme cʉtigʉre. Ĩ jãnamijʉa ñañumi Cristo, “Ĩ sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Abrahamre Dios ĩ yigotimasir'i. To bajiri, manijʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mani yuja. Dios ĩ rotimasire cʉdirã, to bajiro me bajiaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, bajiaja mani. 29Gajeyerema, ado bajiro manire gotiaja Moisés ĩ ucamasire, “Dios ĩ rotimasire” yʉa yise: “Ĩ manajore moabosarimaso macʉjʉa, Esp'iritu Santo sʉorine Sara so macʉ cʉtir'ire rojose yimasiñuju”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire. Adirʉ̃mʉri quẽne, to bajirone bajiaja manire quẽne. Cristo sʉori Abraham jãnerabatiare bajiro bajirãre, manire rojose yirũgũama Abraham jãnerabatia, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirã. 30Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Moisés ĩ ucamasirere mani buejama, Dios ye mani cʉoroti gotisere ĩabʉjarãja mani. Ado bajiro gotiaja: “Mʉ manajore moabosarimasore, so macʉre quẽne ĩnare varoticõaña. So macʉ ñari, mʉ rijato berojʉ mʉ cʉosere cʉosʉyabetirʉcʉmi. Jediro Sara macʉ ye ñarʉaroja”, yigotiaja, Dios ocare Moisés ĩ ucamasire. To bajiro ti gotijare, “Moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñarãma ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yimasiriarã”, yimasiaja mani. 31To bajiri, yʉ mairã, “Ado bajise tʉoĩamasiato” yigʉ, Moisés ĩ ucamasire mʉare gotibʉ yʉ: “Dios ĩ rotimasire mani cʉdijeobetijama, manire ĩavariquẽnabetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa güirã me ñari, moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩavariquẽnarã ñaja” yirã ñari, Sara ñamasirio rĩare bajiro bajirã ñaja mani.","num_words":1141,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 12 DES - Pascua bosenʉ seis nʉri gohra dʉhyacʉ̃ - Bible Search\\nMaría Jesu guburire poresuri mera pipeoñumo\\nMt 26.6-13; Mr 14.3-9\\n1Pascua bosenʉ seis nʉri gohra dʉhyacʉ̃ Jesu gʉa ĩgʉ buherã mera Betaniague ejabʉ. Lázaro Jesu ĩgʉ masudigʉ iri maca majagʉ árĩmi. 2Gʉa ejara pʉhrʉ Jesu sã gʉa ya bari árĩburire iima gajirã. Eropirã Lázaro, Jesu, gʉa mera mesare doajabʉ. Gʉa eropa doajara pʉhrʉ Marta barire peomo gʉare. 3Eropigo María poresuripʉre nardo waĩcʉri goripʉre yuju kilo deco aĩgãri, Jesu guburire pipeomo. Pipeotuha igo poari mera tucoemo. Igo eropa pipeora pʉhrʉ iri wihi õaro poresu sehya wabʉ. 4Igo eropa iicʉ̃ ĩha gʉa mera majagʉ, Jesure ĩhaturirãre wiabu Juda Iscariotepʉ õpa arĩmi:\\n5—¿Duhpigo iri poresuri eropa iisiriri igoa? Irire igo duaboañumo. Irire duago yuju bojori mohmeri wajapʉre wajataboañumo. Eropigo mojomorocʉrãre oboañumo igo, arĩmi ĩgʉ.\\n6Judapʉ mojomorocʉrãre itamudiabiriñumi. Ĩgʉ gʉa ya niyeru dibugʉ árĩqueregʉ ta yajaricʉgʉ árĩmi. Eropigʉ ĩgʉ gʉa ya niyeru sãre yujuyerisuburi aĩmʉrimi. Eropigʉ iri niyerure aĩdiagʉ árĩgʉ, eropa arĩñumi ĩgʉ Maríare.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩmi Jesu:\\n—Eropa arĩbita igore. Igo poresurire yʉre igo dʉarare yʉre pipeoamo yʉre erã yaaboro core yʉ dʉpʉre amuyugo. Mojomorocʉrãpʉ mʉa mera eropa árĩniguicãrãcoma. Eropirã mʉa gamero erãre omasia mʉa. 8Yʉpʉ i yebaguere eropa árĩniguicãsome, arĩmi Jesu.\\nPahia oparã Lázarore wejẽdiañuma\\n9Eropirã Jesu ĩgʉ Betaniague árĩcʉ̃ peerã judio masa bajarã ĩgʉre ĩarã arima. Ĩgʉ dihtare ĩarã aribirima. Lázaro sĩridigʉ Jesu ĩgʉ masudigʉre ĩgʉ sãre ĩarã arirã iima. 10Erã ĩarã ejarare pahia oparã masirã Lázarore wejẽdiañorã. 11Lázaro sĩridigʉ Jesu ĩgʉ masudigʉ árĩcʉ̃ ĩarã bajarã masa Jesure umupeoma. Ĩgʉ eropa masucʉ̃ ĩarã bajarã judio masa erã pahia erã buheripʉre cóãma. Erã eropa cóãcʉ̃ ĩarã pahia oparãpʉ guataria wa, Lázaro sãre wejẽdiañorã.\\nMt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40\\n12Pascua bosenʉ erã iicʉ̃ bajarã masa Jerusaléngue ĩarã wanirã árĩma. Gajinʉ Jerusaléngue Jesu ĩgʉ waburire masa peenirã árĩma. 13Eropirã bejepũre aĩgã, ĩgʉre bocatĩrirã wama. Eropa bocatĩrirã õpa arĩ gaguiniguima erã.\\n—Ĩre umupeorã. Ihĩ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ õaro ariporo. Ihĩ judio masa mari opʉ ta ãhrimi, arĩ gaguiniguima erã.\\n14Jesu burrogã ĩgʉ bocadigʉ weca peyami. Ĩgʉ eropiigʉ Goãmʉ yare erã gojarapũ werediro dopa ta iimi. Õpa arĩ gojañumi Goãmʉ yare wereyumʉhtadigʉgue.\\n15Jerusalén waĩcʉro majarã güibiricãque mʉa. Ĩaque. Mʉa opʉ burrogã weca peyagãrimi, arĩ weremʉhtañumi Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\n16Irire gʉa ĩgʉ buherã õaro masinibiribʉ. Eropa masibiriquererã ta ʉmarogue Jesu ĩgʉ mʉriara pʉhrʉ gʉa erã gojara mʉrare guña boca pee masibʉ. Õpa arĩ pepibʉ: “Goãmʉ yare erã gojarapũgue Jesure weremʉhtañuma. Eropiro Goãmʉ yare erã gojarapũ arĩdiro dopa ta sihajabʉ Jesure,” arĩ pepibʉ gʉa basi.\\n17Lázarore erã apira gobegue árĩgʉre Jesu ĩgʉ piyucʉ̃ ĩgʉre ĩgʉ masucʉ̃ ĩanirãpʉ weresiriniguinirã árĩma masare. 18Eropirã Lázarore Jesu ĩgʉ masurare erã peenirã árĩrã masa bajarã Jesure bocatĩrirã wama. 19Erã Jesure eropa umupeocʉ̃ ĩarã fariseo masa erã basi õpa arĩñorã.\\n—Árĩpehrerã Jesu yarã dihta warã iima dohpaguere. Eropirã mari dohpa iimasibeaa erãre, arĩñorã fariseo masa erã basi.\\nBajamerãgã Griego masa Jesure amagãriñuma\\n20Eropi bosenʉ Goãmʉ wihigue Goãmʉre umupeorã eranirã mera majarã bajamerãgã griego masa árĩñorã. 21Eropirã erã Felipe pohrogue erañorã. Felipepʉ Betsaida waĩcʉri maca Galilea yeba árĩri maca majagʉ árĩmi. Eropirã ĩgʉ pohrogue erarã õpa arĩñorã ĩgʉre:\\n—Jesure ĩadiaca gʉa, arĩñorã erã.\\n22Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Felipe Andreguere weregʉ wapʉ. Eropirã erã perã Jesure werema. 23Erã werera pʉhrʉ Jesu gʉare weremi:\\n—Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Yʉre árĩpehrerã umupeoburisubu árĩro iiaa dohpaguere. Dohpaguere yʉ sĩriburisubu árĩro ta iiaa. 24Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Oteriyere yebague yaabiricʉ̃, iriyere otebiricʉ̃ yujuye ta dujaroca. Eropiro iriyere mari otera pʉhrʉ bajayeri dʉcasiua. Eropa ta yʉ sĩrira pʉhrʉ yʉre erã yaara pʉhrʉ bajarã masare Goãmʉ mera eropa árĩniguimorãre iigʉca yʉhʉ. 25I yeba mʉa árĩrire wʉaro pepiboca mʉa. Eropa pepirã Goãmʉre guñabirã peamegue warãca mʉa. I yeba mʉa árĩrire eropa pepicãrã, Goãmʉ mera eropa árĩniguirãca. 26Yahare iidiarã, yʉ buherire õaro peeque mʉa. Mʉa eropa iirã mʉa sã yʉ árĩboroguere árĩrãca. Yahare iigʉre yʉ Pagʉpʉ umupeogʉcumi, arĩmi Jesu gʉare.\\nJesu ĩgʉ sĩriburiñere wereñumi\\n27Õpa arĩnemomi gʉare.\\n—Dohpaguere yʉhʉ ñero sĩporãcʉa. ¿Yʉ Pagʉre dohpa arĩgʉcuri yʉhʉ? “¿Ahʉ, yʉ ñero tariborore tauque,” ¿arĩbocuri yʉhʉ? Irire arĩbeaa yʉhʉ. Ñero taribu ta i yebaguere aribʉ. Eropiro yʉ ñero tariburisubu dohpaguere ãhraa, arĩ weremi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.\\n28Eropigʉ õpa arĩmi ĩgʉ Pagʉre:\\n—Ahʉ, mʉ turagʉ árĩrire dohpaguere ĩhmuque masare, arĩmi Jesu ĩgʉ Pagʉre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ʉmarogue wereniguiro caribʉ.\\n—Turagʉ yʉ árĩrire masare ĩhmutuhabʉ. Dohpaguere eropiigʉ dipaturi ĩhmugʉca masare, arĩro caribʉ.\\n29Eroparĩcʉ̃ peerã ero niguirã masa bajarã õpa arĩma:\\n—Bupu árĩcumi eropa bʉsʉgʉ, arĩma masa.\\n—Anyu Jesure weregʉ iiami, arĩma gajirã masa.\\n30Õpa arĩmi Jesupʉ:\\n—Ʉmarogue yʉre peedorero eropa bʉsʉbiro carabʉ. Mʉapʉre peedorero eropa carabʉ. 31Dohpaguere i yeba majarã erã ñeri iira dipuwaja dipuwajacʉrãcoma. I yeba majarã erã opʉre watĩre Goãmʉ cóãgʉcumi. 32Eropigʉ crusague yʉre erã aĩ wahgũ nugucʉ̃ bajarã masare yaharã árĩmorãre iigʉca yʉhʉ, arĩmi Jesu.\\n33Eropa arĩgʉ crusague ĩgʉ sĩriborore weregʉ iimi Jesu masare. 34Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã masapʉ ĩgʉre õpa arĩma:\\n—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa arãa: “Cristo árĩpehrerinʉri árĩgʉcumi,” arĩ gojañuma. ¿Ĩgʉ eropa arĩ gojacʉ̃ mʉre masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre dohpa arĩronore mʉre wejẽ crusague aĩ wahgũrãcuri masa? ¿Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ noa ãhriri ĩgʉ? ¿Cristo árĩbeari mʉhʉ? arĩ serẽpima erã Jesure.\\n35Erã eroparĩcʉ̃ õpa arĩ yʉhrimi Jesu:\\n—Boyoriñe iro dopa árĩgʉ masare Goãmʉ yare õaro masicʉ̃ iiaa yʉhʉ. Pʉhrʉñarigã mʉa mera árĩsome yʉhʉ. Mʉare yʉ buhecʉ̃ dohpaguere peeque ñerire mʉa iibiriburire, Goãmʉ mera mʉa eropa árĩniguiburire. Yʉ buherire peebirã naitĩaro curirã iro dopa erã waborore masibeama. 36Eropigʉ boyoriñe iro dopa ta árĩgʉ yʉhʉ ta ãhraa. Eropigʉ mʉare buhegʉ Goãmʉ yare õaro masicʉ̃ iiaa mʉare. Dohpaguere yʉ waboro core yʉre umupeoque. Eropa umupeorã yaharã árĩrãca mʉa, arĩmi Jesu.\\nEropa arĩ weretuha waha wami erãre duhri wahgãgʉ.\\nJudio masa Jesure umupeobiriñuma\\n37Bajasuburi Goãmʉ turari mera erãre Jesu ĩgʉ deyoro moarire ii ĩhmuquerecʉ̃ ta judio masa bajarã ĩgʉre ne peediabirima. 38Goãmʉ yare erã gojarapũ Isaia mʉrʉ ĩgʉ gojadiro dopa ta eropa iirã iima erã. Õpa arĩ gojañumi Isaia:\\nGoãmʉ, mʉ buherire gʉa werecʉ̃ masa peediabeama. Mʉ turarire erãre mʉhʉ ii ĩhmuquerecʉ̃ ta irire “Diaye árĩbeaa,” arĩma erã, arĩ gojañumi Isaia Goãmʉ yare gojarapũgue.\\n39Erã eropa peediabiricʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ erãre masibiricʉ̃ iiñumi. Iri sãre Isaia õpa arĩ gojañumi daja:\\n40Cuiri ĩhajabirã iro dopa árĩcʉ̃ iidi árĩmi Goãmʉ erãre. Eropigʉ ĩgʉ yare masibiricʉ̃ iidi árĩmi erãre. Eropirã ĩgʉ turarire erã ĩaquererã ta erã ĩarare masibirinirã árĩma erã. Eropirã ĩgʉ buherire peequererã ta irire masibirinirã árĩma erã. Goãmʉ yare masirã erã ñerire cóãdoreboñuma. Eropigʉ erãre tauboñumi ĩgʉ, arĩ gojañumi Isaia Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\n41Isaia Cristo turarire masiyudigʉ eropa arĩ gojamʉhtañumi.\\n42Gajirã Jesure erã umupeobiriquerecʉ̃ ta judio masa sã oparã mera majarã sã bajarã Jesure umupeonirã árĩma. Eropa erã umupeoquererã ta erã fariseo masare güirã gajirã masare Jesure erã umupeorire werebirinirã árĩma. Irire erã werecʉ̃ peerã gʉa judio masa buheri wihigue erãre ñajadorebiriboñuma fariseo masapʉ. 43Goãmʉre mucubiricʉ̃ iidiaquererã ta erã tauro masapʉre mucubiricʉ̃ iidianirã árĩma erã. Eropirã erã Jesure ne umupeorã “Jesu yarã ãhraa,” arĩ gajirãre werediabirinirã árĩma.\\nJesu wererire erã peediabiriri dipuwaja masa dipuwajacʉrãcoma, arĩ wereñumi Jesu\\n44Masa bajarã gʉa pohro gamenerenirãre Jesu turaro bʉsʉro mera weremi:\\n—Yʉre umupeogʉ yʉ dihtare umupeobeami. Yʉre obeodigʉ sãre umupeomi ĩgʉ. 45Eropirã yʉre masirã yʉre obeodigʉ sãre masima. 46Yʉhʉ boyoriñe iro dopa ta árĩgʉ yʉhʉ Goãmʉ yare buhegʉ ahraa i yebaguere. Eropigʉ Goãmʉ yare mʉare masicʉ̃ iiaa. Yʉre umupeogʉ naitĩaro wagʉ iro dopa ñerire iiniguisome. Yʉre umupeogʉ diaye pepigʉcumi. 47Gajirã yʉ wererire peequererã ta irire yʉhribeama. Erã eropa yʉhribiriquerecʉ̃ ta, erã yʉhribirira dipuwaja moasome yʉpʉ dohpa. I yebaguere dipuwaja moagʉ arigʉ aribiribʉ yʉhʉ. I yeba majarãre peamegue wabonirãre taugʉ arigʉ aribʉ yʉhʉ. 48Yʉre gamebigʉre yʉ wereri sãre gamebigʉre dipuwaja moari árĩroca. Ĩgʉ yʉre peebirira dipuwaja i ʉmʉ pehrecʉ̃ dipuwajacʉgʉcumi. 49Yʉhʉ yʉ gamero werebeaa. Yʉ Pagʉ yʉre obeodigʉpʉ yʉre weredoremi. Eropiro yʉ wereripʉ ĩgʉ ya wereniguiri ãhraa. 50Ĩgʉ ya wereniguirire peerã Goãmʉ mera eropa árĩniguirãca mʉa. Eropigʉ yʉ Pagʉ ĩgʉ weredorediro dopa ta werea mʉare, arĩmi Jesu gʉare.","num_words":1226,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 1\\nNOTAǤANAǤAXI ANE IDÍ JOÃO\\nJoão judeu. Libakedi me nomiigomi ijaa nioxoa anodita Tiago. Neɡ̶eniditediogi Jesus modiotibece, odaa joɡ̶oika me nomiigomigipi, odaa joɡ̶odiotibece. Jesus iolatedicoace niɡ̶ijo neɡ̶eniditediogi dooze ɡ̶oneleegiwadi anodiotibece. João jiɡ̶ijaa niɡ̶ica Jesus ane daɡ̶axa me yemaa, caticedi niɡ̶ijo eledi anodiotibece. Liwigotigi niɡ̶ijo dooze anodiotibece, ijokijo João baadoɡ̶oyeloadi mijo minaaɡ̶ina ane diotibece Jesus. Alatiticogi nigotaɡ̶a Éfeso, odaa jiɡ̶idiaa lemaɡ̶adi daɡ̶axa moxiiɡ̶odi. João ijoa eletidi ane idí itiwatadiɡ̶idi liwakateditigi loiigi Cristo codaa jeɡ̶epaa idí lotaɡ̶anaɡ̶axi Apocalipse. (Awiniteloco miditaɡ̶a Mateus 4.21; Marcos 1.19; Lucas 5.10; João 13.23; 19.26; 21.7,20,24).\\nJoão idí naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi eotibige niɡ̶ina oko moyakadi moyiwaɡ̶adi Jesus me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me Ǥonewikatitoɡ̶odi. João iciaceeketege Jesus lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji maleekoka diiɡ̶enatakate mowote inoatawece niɡ̶inoa analeeɡ̶inoa natigide. João yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi me yexogotetege Jesus ane Lionigi. Codaa João eliodi me yalaɡ̶ata niɡ̶ica Liwigo Aneotedoɡ̶oji. Ijoawaanigi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane yalaɡ̶atalo João, Jesus loenataka anoikee ane leeɡ̶odi me icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi odaa jeɡ̶enagi digoina iiɡ̶o. João aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶ica ane liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi Jesus niɡ̶ina meote anigida ɡ̶odoxiceɡ̶edi, codaa yalaɡ̶ata Jesus me ikee me niɡ̶ijaa Ǥonewikatitoɡ̶odi, codaa Jesus me diniciaceeketetege niɡ̶ica paon aneo mewi me yewiɡ̶a oko, codaa me nilokokena niɡ̶ina iiɡ̶o. João aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata Jesus me niɡ̶ijaa iwi anigoteta codaa me iloikatidi inatawece oko ane doɡ̶onakatoteda nigicota owidijegi noko. Eledi yalaɡ̶atalo lawikodico Jesus, lemeɡ̶egi, codaa anodaaɡ̶ee naɡ̶a yewiɡ̶atace.\\n1 Niɡ̶ijoa anoyatedigi me Notaɡ̶a akaaɡ̶iniwa aniɡ̶icatibige daɡ̶a igo inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Odaa iniwa Niɡ̶ijoa anoditalo me Notaɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji. 2 Akaaɡ̶iniwa miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji maleediɡ̶icoateda inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. 3 Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e meote inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Aɡ̶ica idi ane daɡ̶a loenatagiteda. 4 Okanicodaaɡ̶ica ane yewiɡ̶a, yewiɡ̶a leeɡ̶odi Iniaaɡ̶iniwa. Niɡ̶ina meote lewiɡ̶a oko, liciagi naɡ̶ana lokokena ane ikeeta oko anewi. 5 Naɡ̶ani lokokena ídi miditaɡ̶a nexocaɡ̶a. Codaa nexocaɡ̶a ayakadi daɡ̶a ipeedi.\\n6 Niɡ̶ijo eledi João anodita João Batista. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji. 7 Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e João me yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee naɡ̶aca lokokena, eotibige minatawece oko oyakadi moyiwaɡ̶adi naɡ̶aca lokokena, leeɡ̶odi lotaɡ̶a João. 8 Pida João aniɡ̶ijaa lokokena, pida enagi me yalaɡ̶ata naɡ̶aca lokokena. 9 Niɡ̶ijoa anepeɡ̶ewi me lokokena, ane nalotedeloco inatawece oko, jeɡ̶enagi digoina iiɡ̶o.\\n10 Odaa jiɡ̶inaaɡ̶itedice digoina iiɡ̶o. Codaa jeɡ̶epaa eote niɡ̶ina iiɡ̶o, pida niɡ̶ina okotigi digoina iiɡ̶o aɡ̶oyowooɡ̶odi. 11 Enagi miditaɡ̶a niɡ̶idi epaa nipodigi, pida niɡ̶idi loiigi aɡ̶odibatege. 12 Pida ijotawece niɡ̶ijo anodibatege Niɡ̶ijoa ane lokokena, anonakato, Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yajigote naɡ̶atetigi me lionigipi. 13 Aleeɡ̶odi ane licoɡ̶egi eliododipi, codaa aleeɡ̶odi eliododipi moyemaa lionigipi, eleditace aleeɡ̶odi lowooko ɡ̶oneleegiwadi, pida ida aneetetege leeɡ̶odi miniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji eote me gela lewiɡ̶a.\\n14 Niɡ̶ijoa anewi me Notaɡ̶a dinanatedigi me ɡ̶oneleegiwa, odaa ja inaaɡ̶ite mokotaɡ̶a. Idioka limedi meletedoɡ̶odomi, codaa me nikeetedoɡ̶owa inoatawece anewi niɡ̶inoa ane ikee anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. Jinataɡ̶a mida loniciwaɡ̶a, leeɡ̶odi mokiniwatece me Lionigi niɡ̶ijoa Eliodi ane ideite ditibigimedi.\\n15 João Batista ijo me yalaɡ̶atalo, mee, “Joaniɡ̶iniaaɡ̶iniwa anejitece niɡ̶ijo meji, ‘Odaa nigidiaaɡ̶idi nige leecawaanigi me jano, enagi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, leeɡ̶odi akaaɡ̶iniwa jotigide maleedaɡ̶a janitini’ ”.\\n16 Idioka limedi mokotawece jibaɡ̶atege ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a ane daɡ̶axa mele, leeɡ̶odi daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi. 17 Moisés najigotedoɡ̶owa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, pida Jesus Cristo baɡ̶a nikeetedoɡ̶owa me ɡ̶odemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa eleditace nikeetedoɡ̶owa anewi niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. 18 Aɡ̶ica ini oko baanaɡ̶a nadi Aneotedoɡ̶oji. Pida oniniwatece Lionigi anidioka limedi me ipegitetege Eliodi, baaniɡ̶iniaa nikeetedoɡ̶owa anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji.\\n19 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee João eetece anodaaɡ̶eeteda Jesus, niɡ̶ica naɡ̶a oniiɡ̶e icoa lacilodi judeutedi midataɡ̶a João niɡ̶ijoa sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa leviitatedi. Niiɡ̶exedi oicoɡ̶oticogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶ijo noɡ̶otota João, odaa joɡ̶oige modita, “Amakaami ida makaami?” 20 João iɡ̶enaɡ̶a me dineloɡ̶odi, adiwitaka, neɡ̶eetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee Cristo, Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi”. 21 Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Enice, amakaami? Akaami Elias?” Naɡ̶a niniɡ̶odi meetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee”. Noɡ̶oigetace, modita, “Anaɡ̶akamaɡ̶akaami ica ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane yalaɡ̶ata Moisés?” Odaa ja niniɡ̶odi meetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee”. 22 Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Enice igame eni makaami? Jopooɡ̶atibige me jowooɡ̶otaɡ̶a anakaami me ininiɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijo anetiɡ̶odiiɡ̶e”.\\n23 Igaanaɡ̶a niniɡ̶oditiogi João, eetece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Isaías, niɡ̶ijo liotagi Aneotedoɡ̶oji ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa jeɡ̶ee,\\n‘Niɡ̶ina boɡ̶oenitiwaji naigi ane igotetece Ǥoniotagodi’ ”.\\n24 Niɡ̶idi ane igotibeci liiɡ̶exedi fariseutedi joɡ̶oige João, 25 Modita, “Meni daɡ̶akaami Cristo, niɡ̶icoa liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami Elias, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane yalaɡ̶ata Moisés. Enice, igaamee manilegenitiniwace oko?” 26 Naɡ̶a igidi João, meetiogi, “Ee baɡ̶a jilegenaɡ̶ata ninyoɡ̶odi. Pida digoina ɡ̶adiwigotigitiwaji ini ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica mowooɡ̶otitiwaji. 27 Nige leecawaanigi me jano, odaa jaɡ̶aɡ̶enagi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jakadi daɡ̶a ee liotagi me jowilece leejetedi liwelatedi”. 28 Niɡ̶ica noko monigetice João idei digoida manitaɡ̶a aca nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Betânia, ane ideitice daato akiidi Jordão, aneite João me nilegetiniwace oko.\\n29 Neɡ̶eledi noko João ja naditege Jesus migo midataɡ̶a. Odaa João jeɡ̶ee, “Digawinitege! Niɡ̶inoa joaniɡ̶inaaɡ̶inoa Waxacoco ane niwakateetedigi Aneotedoɡ̶oji, ane noɡ̶a libeyaceɡ̶eco inatawece oko digoina iiɡ̶o. 30 Jiɡ̶ijo me idalaɡ̶atalo, niɡ̶ijo meji, ‘Nige leecawaanigi me jano, odaa jaɡ̶aɡ̶enagi ɡ̶oneleegiwa ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, leeɡ̶odi akaaɡ̶iniwa maleediɡ̶icatibige me janitini’. 31 Emeɡ̶eeta aɡ̶epece jowooɡ̶odi aniniwa. Pida janagi inilegetiniwace oko jatitiogi ninyoɡ̶odi, jaotibige loiigi Israel moyakadi moyowooɡ̶odi anijoa”.\\n32-33 João eɡ̶idaa diitigi me yalaɡ̶atalo Cristo, mee, “Ee ajowooɡ̶odi niɡ̶ica anijoa. Pida Aneotedoɡ̶oji, ane idiiɡ̶e me jinilegetiniwace oko, jatita ninyoɡ̶odi, neloɡ̶otediwa, meetediwa, ‘Icota manati Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikateloco lacilo ɡ̶oneleegiwa. Odaa niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶idaaɡ̶idoa ane ixotediwece oko Aneotedoɡ̶oji Liwigo me yajigota loniciwaɡ̶a’. Ee jinadi Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikatelogo Jesus icoɡ̶otibigimece ditibigimedi macataɡ̶a yotibi. 34 Ewi me jinadi niɡ̶ida niciagi, odaa ewi niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Lionigi Aneotedoɡ̶oji”.\\n35 Neɡ̶eledi noko, idiaaɡ̶itace João icaaɡ̶icoa itoataale anodiotibeci. 36 Niɡ̶ica naɡ̶a naditece Jesus me ixomaɡ̶atedijo, odaa jeɡ̶eetiogi João, “Digawinitiwaji. Niɡ̶ijoa digoida, niɡ̶ijoa Waxacoco ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji”. 37 Noɡ̶owajipata niɡ̶ijo itoataale anodiotibeci, odaa joɡ̶oigaalatece Jesus. 38 Naɡ̶a nilokotetege Jesus, odaa ja naditetege moigaalatece. Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiina ica anoleetibigetiwaji?” Odaa joɡ̶oigidi moditalo, “Rabi, igamei ica ɡ̶adiɡ̶eladi?” (“Rabi” niɡ̶ina anejinaɡ̶a “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi”.) 39 Jesus meetediogi, “Anagitiwaji, awini ane yotokaɡ̶adi”. Odaa jiɡ̶igotibeci, joɡ̶onadi ane lotokaɡ̶adi Jesus. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i miniwataɡ̶a niɡ̶ijo noko. Naɡ̶a doletibige me deez lakata me nigoitijo.\\n40 Onijoteci niɡ̶ijoa itoataale ane wajipatalo lotaɡ̶a João, ane igaalatece Jesus, liboonaɡ̶adi André, nioxoa Simão Pedro. 41 Aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi André jiɡ̶igo doletibige Simão niɡ̶ijo nioxoa. Naɡ̶a yakadi, odaa jeɡ̶eeta, “Ja jakataɡ̶a Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, ane liboonaɡ̶adi Cristo.” 42 Odaa André ja yadeegi Simão miniwataɡ̶a Jesus. Naɡ̶a iwiteta Jesus, meete, “Niɡ̶ida makaami akaami Simão, akaami lionigi João. Odaa natigide ja ɡ̶aboonaɡ̶adi Cefas”. (“Cefas” idaaɡ̶ida me “Pedro”, niɡ̶ina anejinaɡ̶ata “wetiɡ̶a”.)\\n43 Neɡ̶eledi noko, Jesus ja lowoogo migo eledi nipodigi ane liboonaɡ̶adi Galiléia. Odaa ja dakapetetege Filipe, odaa jeɡ̶eete, “Anagi, aniwitibici!” 44 Filipe elatibige nigotaɡ̶a Betsaida, ane liɡ̶eladi André ijaa Pedro. 45 Filipe ja doletibige Natanael, igaanaɡ̶a yakadi, odaa meeta, “Jakataɡ̶a iniwa ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Jesus, niɡ̶ijoa lionigi José, niɡ̶elademigitigi nigotaɡ̶a Nazaré. Moisés akaa idí niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa me niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji oidi anodaaɡ̶eeteda miniwa.” 46 Odaa mee Natanael, “Aniɡ̶ica jinadi oko anele anelatibige nigotaɡ̶a Nazaré”. Odaa Filipe ja niniɡ̶odi, meeta, “Anagi, awini”.\\n47 Naɡ̶a naditetege Jesus Natanael menagi miniwataɡ̶a, odaa mee, “Digawiniticogitiwaji digoida. Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa yeloɡ̶o melatibige Israel, codaa niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ainaale eledi oko”. 48 Natanael ja ige Jesus, meetalo, “Amiica ica madowooɡ̶oti?” Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Aniɡ̶icatibige Filipe deɡ̶eniditaɡ̶awa, jinaditaɡ̶awa midiaaɡ̶oni anicooti libatadi naɡ̶ada niale ‘fiigoigo’ ”. 49 Natanael meetalo Jesus, “Iniotagodi, niɡ̶ida makaami, akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, jaɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi ɡ̶odoiigi Israel”. 50 Odaa Jesus meeteta, “Mige adadiwaɡ̶ati leeɡ̶odi mejitaɡ̶awa me jinaditaɡ̶awa libatadi naɡ̶ajo niale? Pida niɡ̶ida makaami icota manati eletidi yoenataka ane daɡ̶axa me libinienaɡ̶a yayoketice niɡ̶ida ananati”. 51 Eledi meeteta Jesus, “Ewi mejitaɡ̶awatiwaji, icota manati me domoke ditibigimedi, odaa anatitiwaji niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji igotibeci ditibigimedi, naɡ̶a dinikatiniwace meetaɡ̶a ane Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi”.","num_words":1174,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Bedʼea zroma sãwũã ara oita | Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\nBedʼea zroma sãwũã ara oita\\n«Mayirai mejãcha yi kãgapanaidua, akʉza kãgabara jõma kĩrãduabʉ kayirua opanʉrã» (1 Pedro 4:8)\\nYumakẽrãta yuwẽrãʉ̃me juwa jidabʉrʉdera, ũdubʉ bedʼea zromata, edaʉde awuara krĩchabʉ kʼãrẽa akʉza awuara sentibʉ kʼãrẽa o awuara dapũẽna kʼãrẽa. Akʉza bedʼea zromara aĩba zeseabʉ, mawũãẽbʉrʉ daya kʼawuaẽãne.\\nKrĩchaseabʉ maʉ̃ ara oẽbaita, mamina Daizeze Bedʼeabara jarabʉ maʉ̃ra oibarata (Mateo 5:23, 24). Maʉ̃ra ara oseabʉ wãrĩnu Daizeze bed’earadebemaba jarabʉ obʉde.\\n1 BEʼDEARA BEDʼEA ZROMA Ʉ̃RɄ\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Ewari bʉ bedʼeaita» (Eclesiastés 3:1, 7). Ewari erbara bedʼea zroma ʉ̃rʉ bedʼeaita, jarara bʉ kima bʉ wãrĩnu sãwũã sentibʉta akʉza kʼãrẽta krĩchabʉta maʉ̃ ʉ̃rʉ. Ewari jõmaʉ̃nẽ jarada wãrĩnuta (Efesios 4:25). Mawũãsidu wabida kĩrʉnʉmʉbʉrʉ, yõrãra. Ibiade panʉbʉrʉba bari neẽ kʼãrẽa yõibadara yõẽbayi (Proverbios 15:4; 26:20).\\nAkʉza bʉ kimaʉ̃me bedʼea abʼarika zeẽbʉrʉ, ewari jõmaʉ̃nẽ ibiade bedʼeabara, adewara ũdubira kãgabʉta akʉza wawiabʉta (Colosenses 4:6). Adewara bedʼea zromara mesera ara oita krĩchara, akʉza yiya bedʼeamaraidua (Efesios 4:26).\\nEwari jʉrʉda bedʼea zroma ʉ̃rʉ bedʼeaita\\nBʉ kima bedʼeanʉmʉne, awuantara eda bedʼeatotoira. Bʉsida bedʼeaibaera\\n2 BIʼIA ŨRĨDA KʼÃRẼ JARABɄTA\\nDAIZEZE BEDʼDEABA JARABɄTA. «Mayirai yi kãgaidua mebẽrã kĩrãkʼa. Yi ya wawia ũdubira, maraba naa ojʉ̃drʉidua» (Romanos 12:10). Mejãchade biga bʉ kima bedʼea ũrĩ kʼawuaira, akʉza kʼãrẽ ʉ��rʉ bedʼeabʉ kʼawuaira, ãbapanaidua neũdukʼawuara kĩrãkʼa akʉza krĩcharaidua abaʉba ʉ̃ta kawuachuta (1 Pedro 3:8; Santiago 1:19). Akʉza kĩrĩña ũrĩnʉmʉ kĩrãkʼanʉmarãra. Awuarabʉrʉ idubʉra bʉa kʼãrẽ onʉmʉra mõbe ũrĩra bʉ kimaba jarabʉta. Mawũẽbʉrʉ widiakʉra tẽã jũnẽã bedʼeabeẽ kʼawuita. Akʉra bʉ kimara bʉ neũdukʼawuara kĩrãkʼa mawũã akʉrãra bʉ nejura kĩrãkʼa, mawũãra mesera kĩrʉẽbayi (Eclesiastés 7:9).\\nŨrĩama kʉbʉbʉsida ũrĩra bʉ kimaba jarabʉra\\nŨrĩra kʼãrẽta jarakĩrãkʉta bʉ kimaba, iyi kĩrãneba akʉza iyi sãwũã bedʼea kʉdeba\\n3 ZAREA TRAJARA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Badu trabajo k’ãrẽa mejãcha trajabʉbʉrʉ bia wãña, mamina bari bed’eabʉra bia wãẽbayi» (Proverbios 14:23). Mamina bedʼea zroma ara obʉrʉawaẽ, awuarabʉrʉ ojʉ̃drʉibara ãyi bedʼea abʼarika zedara. Maʉ̃ oira zareamina mejãcha trajabʉbʉrʉ nebia ũduyi (Proverbios 10:4). Ãba trajapanʉbʉrʉ bia wãnañi.\\nKrĩchara kʼãrẽ ewaride ara oseabʉta bedʼea zromara\\nEdaʉde akʉra bʉa kʼãrẽãba bia ara owãta\\nŨMEBA ARA OIDUA BEDʼEA ZROMARA\\nJuwa jidapanʉrata ãba trajapanʉbʉrʉ zareapanañi akʉza sobiapanañi, maʉ̃ daʉcha borikeaẽbayi akʉza zʉbʉriapanaẽbayi (Proverbios 24:3). Naa akʉra, akʉza jẽda jararãra bedʼea zroma berabaridara (Proverbios 17:9). Bedʼea zroma ara okʼawuadayi yi kʼarebapanʉbʉrʉ, akʉza wãrĩnu Daizeze bed’earadebemaba jarabʉta opanʉbʉrʉ.\\nBedʼea zroma mʉ kimaʉ̃me bedʼeai nesidabʉra ¿saʉ̃ta mesera jaraibara?\\n¿Kʼãrẽta oibara mʉara mʉ kimaba krĩchabʉ kʼawuaira bedʼea zroma ʉ̃rʉ?","num_words":351,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.011,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Elia berabaridadeba. ¿Kʼãrẽta oibara perabʉbʉrʉ akʉza abapai sentibʉbʉrʉ? | Wũãwũãra jaradiara\\nAkʉra wũãwũã dibujodebʉta. ¿Bʉmabida abapaiyiru akʉza perayiru? ¿Ewari abaʉde perabarika bʉra?... Jõmaʉ̃ta perabada, Daizeze Bedʼeadera jarabʉ ẽbẽrarã Daizeze odebada ʉ̃rʉ ãya Jeowa mejãcha kãgapanasimina perasida, akʉza abapai sentipanasi. Maʉ̃ranebema abara Eliabasi. Akʉdaya sãwũã berabarisita.\\nJezabelbara beakĩrãbasi Eliara\\nDaaraba Eliara Israeldebadata, Jesu toinaẽna. Maʉ̃ ewaridera Israel nokʼoba yikimaʉ̃mebara kãgadaẽbasi Jeowara. Yumakẽrã trʉ̃ra Akabasi yikima trʉ̃ra Jezabelbasi ãyira yiwidʼibasi daizeze zeriẽã maʉ̃ra Baalbasi. Maʉ̃ba ẽbẽra Israeldebema mejãchaʉ̃ta yiwidʼipanasi maʉ̃ʼa. Nokʼo wũẽra Jezabelra jipa so kʼayiruabasi akʉza jõma beakĩrãbasi Jeowa bedʼea ũrĩbʉrãra. Eliabara ũrĩbasibaera Jeowa bedʼeata maʉ̃sida beakĩrãbasi iyara, mamina ¿Kʼãrẽta oibarabasi Eliabara? ¿Bʉara kʼãrẽta okasi?...\\nEliara wawara wãsi drʉa ibʉawa tabʉma mama jʉrʉsi mõgara zobeade mirʉita. ¿Kʼãrẽa mirʉsi?... Perakʉasibaera. Mamina kʼãrẽa peraira neẽbasi ¿Kʼãrẽa? iyara kʼawuabasi Daizezeba kʼarebaseabʉta. Daizezebara naẽna kʼarebasibaera, ewari aba Eliara yiwidʼisi Daizezeʼa, maʉ̃ra Daizezebara panʉsi ʉ̃tʉba tʉbʉ zebiside. ¿Bʉmabida Jeowara mejãcha zareabarachu? mawũã, mawũẽra Eliabara Jeowara maʉ̃ ewaridera audre ĩjãseabasi.\\n¿Sãwũã kʼãrẽbasi Jeowabara Eliara?\\nEliʼa mõgara zobeadebaside, Jeowaba widisi ¿Kʼãrẽa kamabʉ bʉra? Aramaʉ̃ta Eliabara panʉsi, naara panasi ẽbẽrarã bʉ bedʼea ũrĩbʉta, mamina atiara mʉtrʉ abapaibʉ. Maʉ̃ba perakʉ mʉsida beadaideba. Iyara krĩchabasi jõma beasidata Daizeze odebʉrãra. Aramaʉ̃ta Jeowaba jarasi, mawũãẽ, bʉtrʉ abapaibʉẽ waidide siete mil ẽbẽrarãbʉ mʉa jarabʉ obʉta. Perarãra mʉa bʉita erbʉa trabajota, Daizezeba maʉ̃ jarabʉrʉde, ¿Sãwũã sentisi Eliara?... Mejãcha sobiasibaibara.\\nWaya krĩchara Elia sãwũã berabaridata. ¿Kʼãrẽta kʼawuapanʉ maʉ̃neba?... Ewari abaʉde abapai sentiseabʉ akʉza peraseabʉ, mamina mawũã sentibʉrʉdera ¿Kʼawuabʉka kʼãrẽ ʉ̃rʉ krĩchaibarata? krĩchaibara abapai bʉẽãta, erbʉbaera neũdukʼawua Jeowa kãgabʉta, akʉza maʉ̃rabida bʉra kãgapanʉbaera, akʉza kĩrãduarãra Jeowara audre yi zromata akʉza bʉ kʼãrẽbaseabʉta ¿Sobiabʉka kʼawuabʉbaera abapai bʉẽãta?...\\nEliʼa ewaribasidera ¿Israelitara jõmaʉ̃ba ũrĩpanasika Jeowaba jarabʉra? ¿Kʼaiba jarabʉta opanasi?\\n¿Kʼãrẽa mirʉsi Eliara mõgara zobeadera?\\n¿Kʼãrẽta jarasi Jeowabara Eliara?\\n¿Kʼãrẽta kʼawuapanʉ Eliaberabaridadebara?","num_words":269,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 12 BAONT - Tii rʉmʉrire Jesús, yerijãarica - Bible Search\\nYerijãarica rʉmʉ Wiogʉ\\n1Tii rʉmʉrire Jesús, yerijãarica rʉmʉ ca niiro, oterique watoare waa nʉnʉa waawi. Jãa, cʉ̃ buerã pea queyama ĩirã, trigore tune jeeri jãa baawʉ. 2Teere ĩari, fariseos pea o biro ĩiwa Jesús're:\\n—Ĩaña. Mʉ buerã yerijãarica rʉmʉre ca tii dotitirijere tiima —ĩiwa.\\n3To biro cʉ̃ja ca ĩiro, cʉ̃ pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—¿Mʉja, jĩcãti David, cʉ̃ mena macãrã mena queyama ĩigʉ cʉ̃ ca tiiriquere mʉja bue ñaatiti? 4Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ jãa waari, Ʉmʉreco Pacʉ yee cʉ̃ja ca jee dica woorique pan're,+ cʉ̃, cʉ̃ mena macãrã cãa, cʉ̃ja ca baatipe ʉnorena, paia wado cʉ̃ja ca baarijerena baaupa. 5Ñucã Moisés cʉ̃ ca doti cũurique, “Paia ñañarije tiirã méé tiima, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉre, yerijãarica rʉmʉrena cʉ̃ja ca yerijãaticãjata cãare,” ¿Ca ĩirijere mʉja bue ñaatiti? 6“Anora Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii ametʉenero ca nii majuropeegʉ yʉ nii,” mʉjare yʉ ĩi. 7Ate: “Mʉjare yʉ ca boo jãarijea, ca ĩa mairã mʉja ca niipe pee nii, waibʉcʉrã jĩari mʉja ca joe mʉenerucurijere yʉ booti,” ca ĩirijere mʉja ca tʉo puocãjata,+ ñañarije ca tiitirãrena, ñañaro mʉja tiitibocu. 8To biri yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃a, yerijãarica rʉmʉre ca doti majigʉ yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi.\\n9To ca niiricʉ waagʉ, tii tabe macã wii, nea poo juu buerica wiipʉ jãa waawi. 10Tii wiipʉre niiupi jĩcʉ̃, ca amo bʉʉricʉ. “¡Do biro cʉ̃ ca tiiro cʉ̃re mani wedejãarãti!” ca ĩi niirã niiri, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa Jesús're:\\n—¿Judíos cʉ̃ja ca yerijãari rʉmʉrena ca diarique cʉtirãre to catio doticãti?+ —ĩiwa.\\n11To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—¿Nii mʉja mena macʉ̃, jĩcʉ̃ oveja ca cʉogʉ, cʉ̃ yʉʉ oveja yerijãarica rʉmʉrena opepʉ cʉ̃ ca ñaajãacoaro, jĩcãtora waari, cʉ̃re cʉ̃ ami mʉenetiti? 12Bojocʉ pee doca oveja ametʉenero wapa cʉtimi. To biri yerijãarica rʉmʉrire añurijere tii doti —ĩiwi.\\n13To biro ĩi, ca amo bʉʉricʉre o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉ amore juu pooya —ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ pea cʉ̃ amore cʉ̃ ca juu poorora, ape amore biro añuri amo tuawʉ. 14To biro cʉ̃ ca tiiro ĩarã, fariseos pea witi waari, Jesús're cʉ̃ja ca jĩapere ameri wede peni jʉo waaupa.\\nɄmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca beje amiricʉ\\n15To biro cʉ̃ja ca ĩi niirijere majiri, Jesús pea too ca niiricʉ waacoawi. Paʉ bojoca cʉ̃re nʉnʉ waa, cʉ̃ pea ca diarique cʉtirã niipetirãre catiori, 16cʉ̃ yee maquẽre “Paʉ cʉ̃ja ca tʉoropʉ wedeticãña,” cʉ̃jare ĩiwi. 17Ate pea Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías, o biro cʉ̃ ca ĩiquĩrique cʉ̃ ca ĩiricarore biro to biijato ĩiro biiwʉ:\\n18“Ani niimi yʉre pade bojari majʉ, yʉ ca beje amiricʉ, yʉ ca maigʉ, cʉ̃ ca tii niirijere yʉ ca ĩa ʉjea niigʉ.\\nYʉ Yerire cʉ̃re yʉ tiicojorucu. Cʉ̃ pea bojoca poogaari niipetirãpʉre añurije quetire wederucumi.\\n19Ameri tuti, acaro bui, ĩitirucumi.\\nJĩcʉ̃ ʉno peera wiijeri watoa macã maaripʉ cʉ̃ ca wederijere tʉotirucuma.\\n20Ca tʉgoeña bayitirãre, ñucã wãma ca tʉo maji jʉo doorã cãare, “To birora cʉ̃ja biicãjato,” ĩitirucumi.\\nAñurije pee wado ca bii ametʉa nʉcãropʉ tii nemo yerijãarucumi.\\n21Bojoca poogaari cõrora, ‘Cʉ̃ ca ĩirore biro manire tii nemorucumi,’ ĩi yue niirucuma,” cʉ̃ ca ĩirique.+\\nJesús, to biri Beelzebú\\n(Mc 3.19-30; Lc 11.14-23; 12.10)\\n22Jĩcʉ̃ ʉmʉ ĩati, wedeti, ca biigʉ ca wãtĩ jãa ecoricʉre Jesús pʉto cʉ̃re ami dooupa. Jesús pea, cʉ̃ ca ĩaro tii, cʉ̃ ca wedero tii, cʉ̃re tii catiowi. 23To biro cʉ̃ ca tiiro, niipetirã bojoca do biro pee ĩi majiticã, o biro ĩiwa:\\n—¿Ania, David Pãramira cʉ̃ niigajati? —ĩiwa.\\n24To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, fariseos pea o biro ĩiwa:\\n—Ania Beelzebú,+ wãtĩa wiogʉ majuropeera cʉ̃ ca yeri tutuarijere cʉ̃ ca tiicojoricʉ niiri, wãtĩare cõa wiene majimi —ĩiwa.\\n25Jesús pea to biirije cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeñarijere ca majicãgʉ niiri, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Jĩcã yepa macãrãra cʉ̃ja majuropeera camotaticãri cʉ̃ja ca ameri ĩa juna niijata, cʉ̃ja majuropeera ameri jĩa peticã yai waacuma. Ñucã jĩcã macã macãrãra, jĩcã wii macãrãra, cʉ̃ja ca ameri ĩa juna niijata, añuro nii majiticuma. 26To birora Satanás cãa, Satanás'rena cʉ̃ ca cõa wienecãjata, cʉ̃ majuropeera camotatigʉ tiimi. ¿To biro cʉ̃ ca tiijata, do biro pee tiicãri, to birora cʉ̃ doti tutuacõa nii majibogajati? 27“Mʉja, Beelzebú cʉ̃ ca yeri tutuarije mena wãtĩare cõa wienemi,” yʉre mʉja ĩi. To biro to ca biijata, mʉja ca buerijere ca tʉo nʉnʉjeerã peera, ¿ñiru cʉ̃ tiicojoti, wãtĩare cʉ̃ja ca cõa wiene tutua majipere? To biri cʉ̃jara bii ĩñocãma, no ca boorora mʉja ca ĩi maa wijiarijere.+ 28Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri jʉori, wãtĩare yʉ ca cõa wienejata, “Mee, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe mʉjapʉre ea yerijãa,” ĩirʉgaro bii. 29¿Jĩcʉ̃ ʉno, jĩcʉ̃ ca tutuagʉre cʉ̃ ca jia dopo jʉotijata, do biro tiicãri cʉ̃ yaa wiire jãa waari, cʉ̃ yeere cʉ̃ jee duti majibogajati? Cʉ̃re jia dopocã jʉoripʉ doca, cʉ̃ yeere jee duti majibocumi. 30Yʉ mena ca niitigʉa, yʉre ca junagʉ niimi. Yʉ mena ca jee neotigʉa, no ca boorora ca dee batecãgʉ niimi. 31To biri mʉjare yʉ ĩi: Ʉmʉreco Pacʉ, bojoca ñañarije cʉ̃ja ca tiirije niipetirore, ñañarije cʉ̃ja ca ĩirije niipetirore, acoborucumi. Añuri Yerire ñañaro ca ĩi tutigʉ docare, acobotirucumi. 32No ca boogʉ, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, ñañarije cʉ̃ ca ĩimijata cãare, to biro cʉ̃ ca ĩiriquere acobocãrucumi Ʉmʉreco Pacʉ. Añuri Yerire ñañarije ca ĩi tutigʉ docare, ati cuu cãare, to biri ati yepare cʉ̃ ca wajoaro jiro macã cuupʉ cãare, to biro cʉ̃ ca ĩiriquere acobotirucumi.\\n33”Yucʉgʉ añuricʉ to ca niijata, añurije dica cʉtirucu. Ñañaricʉ to ca niijata, ñañarije dica cʉtirucu. Yucʉre ca dica mena ĩa majirique nii. 34¡Añaa punaa! Mʉjapʉra ñañarã niicã pacarã, ¿do biro pee biicãri, añurije mʉja ĩibogajati? Yeripʉ ñañarije tʉgoeñariquerena wede, ʉjero. 35Bojocʉ ca añugʉ, añurije wedemi, cʉ̃ yeripʉre añurije ca niiro macã. Ñañagʉ cãa, ñañarije wedemi, cʉ̃ yeripʉre ñañarije ca niiro macã. 36To biri o biro mʉjare yʉ ĩi: Ʉmʉreco Pacʉ bojocare cʉ̃ ca ĩa bejeri rʉmʉ ca earo, niipetirãpʉra no ca boorije docuorije cʉ̃ja ca ĩirica wãmeri cõrorena cʉ̃re wederucuma. 37Mʉja ca wederije jʉorira, “Ca ñañarije manirã,” ĩi eco, tee jʉorira ñañaro tii eco, mʉja biirucu —ĩiwi Jesús.\\nJonás cʉ̃ ca bii ĩño jʉguerique\\n38To biro cʉ̃ ca ĩiro, jĩcãrã fariseos, to biri doti cũuriquere ca jʉo buerã mena macãrã, o biro ĩiwa Jesús're:\\n—Buegʉ, jĩcã wãme, ca bii ĩñori wãme mʉ ca tii bau niirijere jãa ĩarʉga+ —ĩiwa.\\n39To biro cʉ̃ja ca ĩiro o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi Jesús:\\n—Anija bojoca ñañarã Ʉmʉreco Pacʉre ca tʉo nʉnʉjeetirã, jĩcã wãme ca ĩa ñaaña manirije tii bau niiriquere jãima. To biro cʉ̃ja ca ĩimijata cãare, jĩcã wãme ʉno peera, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Jonás cʉ̃ ca biirique ametʉeneropʉra, ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii ĩño ecotirucuma. 40Jonás itia rʉmʉ, itia ñami, wai paigʉ paa totipʉ cʉ̃ ca jãñaricarore birora yʉ, ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ cãa, yʉre cʉ̃ja ca yaa cõaro ca bii yairã cʉ̃ja ca niiri tabepʉre itia rʉmʉ, itia ñami niiri jiro yʉ cati tuacoarucu ñucã. 41Nínive macãrã, ati cuu macãrãre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa bejeri rʉmʉ ca niiro cati tuari, ñañaro mʉjare tiirucuma. Nínive macãrã, Jonás cʉ̃ ca wederijere tʉo, ñañaro cʉ̃ja ca tiiriquere tʉgoeña yeri wajoari, Ʉmʉreco Pacʉ peere tʉo nʉnʉjeeupa. Ano ca niigʉ pea, Jonás ametʉenero ca niigʉ niimi. 42Ñucã jõcʉ̃ jiro macã yepa macõ ʉpo niiquĩrico cãa, ati cuu macãrãre cʉ̃ ca ĩa bejeri rʉmʉ ca niiro cati tuari, ñañaro mʉjare tiirucumo. Cõa, ca yoaropʉ macõra dooupo, Salomón cʉ̃ ca majirijere tʉorʉgo. Ano ca niigʉ pea, Salomón ametʉenero ca majigʉ yʉ ca niimijata cãare, yʉre mʉja tʉo juna.\\nWãtĩ yeri cʉ̃ ca tua earije\\n43”Jĩcʉ̃ wãtĩ bojocʉpʉre ca niiricʉ witi waari jiro, ca bopori yeparipʉ waa yujucumi, cʉ̃ ca yerijãa niipa tabere ama yujugʉ. Cʉ̃ ca bʉatijata, o biro ĩi tʉgoeñacumi: 44“¡Agó nija! Yʉ yaa wii, yʉ ca witi weorica wiipʉra yʉ tua waarucu ñucã,” ĩicumi. Tua eagʉ, ca bojoca maniri wiire añuro woa batecã, añuro quenocã, tiirica wiire biro cʉ̃re ĩacumi. 45To biri waa, aperã wãtĩa, cʉ̃ ametʉenero ñañarã petire jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro ca niirã peti cʉ̃jare jʉo neo, cʉ̃ja mena jĩcãri cʉ̃pʉre niirã jãa waacuma. To biri jʉguero cʉ̃ ca biiricaro ametʉeneropʉ ñañaro tamʉocumi. O biri wãmera cʉ̃jare biirucu, anija bojoca ñañarãre —ĩiwi Jesús.\\nJesús paco, to biri cʉ̃ bairã\\n46Ména Jesús bojocare to biro cʉ̃ ca ĩi wede niirora, cʉ̃ paco, cʉ̃ bairã, cʉ̃ mena wede penirʉgarã dooupa. Macãpʉra cʉ̃ja ca tua nʉcãro macã, 47jĩcʉ̃ Jesús're o biro ĩi wedewi:\\n—Mʉ paco, mʉ bairã, mʉ mena wede penirʉgarã, õo macãpʉ yue nucũjãwa —ĩiwi.\\n48To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea cʉ̃re ca wedegʉ eagʉre o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—¿Ñiruo cõ niiti yʉ paco? ¿Noa cʉ̃ja niiti yʉ bairã? —cʉ̃re ĩiwi. 49To biro ĩi, jãa, cʉ̃ buerã peere juu pua cojori, o biro ĩiwi:\\n—Yʉ paco, yʉ bairã, anija niima. 50No ca boorã, yʉ Pacʉ, ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉ cʉ̃ ca boorore biro ca tiirã niima, yʉ bai, yʉ baio, yʉ paco, ca niirã —ĩiwi Jesús.","num_words":1417,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 7 DES - Eropii pahia opʉ serẽpipʉ Estebanre. - Bible Search\\nEsteban Jesu yare werepʉ\\n1Eropii pahia opʉ serẽpipʉ Estebanre.\\n—¿Oã erã arĩri diaye ta ãhriri? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ Estebanre. 2Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ, Estebanpʉ erãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Acawererã, mʉrã, gʉa pagʉ sʉmarã, peeque. Abrahã mari ñecʉ mʉrʉ iribojegue majagʉ Mesopotamiague ĩgʉ árĩcʉ̃, Harángue ĩgʉ árĩboro core, Goãmʉ turagʉ gosesiriro dopa ĩgʉre Abrahãre dehyoañumi. 3Eropa dehyoagʉ Goãmʉ wereñumi ĩgʉre. “Mʉ ya yebare mʉ acawererã mera árĩbiricãque. Eropigʉ gaji yebague waque. Mʉ eropa wacʉ̃ mʉre iri yebare ĩhmugʉra yʉhʉ,” arĩpʉ Goãmʉ Abrahãre. 4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Abrahã sã Caldea majarã ya yeba árĩrã wañuma. Pʉ Harángue ejañuma. Erogue eja árĩñuma. Eropigʉ ĩgʉ pagʉ ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ i yeba dohpague mʉa árĩri yeba Goãmʉ ta árĩdoreñumi Abrahãre. 5Ĩgʉre eropa árĩdorequeregʉ Goãmʉ Abrahã ĩgʉ árĩri yebare õaro gohra apibirimʉriniñumi ĩgʉre. Ne merogã apibiriniñumi. Eropigʉ Abrahã ĩgʉ porã marigʉ árĩquerecʉ̃ ta Goãmʉpʉ ĩgʉre õpa arĩ wereñumi. “Mʉre mʉ pãramerã gaji turi majarãguere i yebare ogʉra,” arĩñumi Goãmʉ Abrahãre. 6Eropa arĩgʉ ta õpa arĩ werenemoñumi Goãmʉ Abrahãre. “Mʉ pãramerã gaji turi majarãgue gaji yebague waha, erogue gajirã pohro árĩrã erã pohro majarã árĩrãcoma erã. Eropirã cuatrocientos bojori gohra ero majarã ñero iirãcoma mʉ pãramerã árĩturiarãguere. 7Eropigʉ ero majarãre erã eropa iira waja dipuwaja moagʉra yʉhʉ. Yʉhʉ eropiira pʉhrʉ mʉ pãramerã i yeba erarãcoma daja. Eropirã i yeba yʉ dorerire iirãcoma erã,” arĩñumi Goãmʉ Abrahãre. 8Eropa arĩgʉ Goãmʉ “Yʉ arĩdiro dopa ta iigʉra,” arĩgʉ Abrahã ĩgʉ guñaburire õpa apiñumi ĩgʉre. Merogã gasirogãre ĩgʉ dʉpʉre wiri aĩdoreñumi ĩgʉre, ĩgʉ eropa arĩ wereraguere guñadoregʉ. Eropiira pʉhrʉ Abrahã Isaare porãcʉñumi. Ocho nʉri pʉhrʉ merogã gasirogãre wiri aĩñumi Isaa dʉpʉ sãre. Pʉhrʉ Isaa Jacobore ĩgʉ porãcʉra pʉhrʉ wiri aĩñumi ĩgʉ dʉpʉ sãre. Eropigʉ Jacobo doce gohra porãcʉñumi. Erã docepʉ mari cururi nʉcʉ oparãgue árĩmʉriñuma.\\n9“Eropirã erã Jacobo porã mari ñecʉ sʉmarã mʉra Josére erã pagʉ magʉre peyocʉmʉriñuma. Ĩgʉre cohã, duacãñuma Egiptogue warãre. Eropigʉ Josére Goãmʉ itamumʉriñumi. 10Ĩgʉ ñero taricʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ ĩgʉre itamumʉriñumi. Ĩgʉ eropa itamucʉ̃ Josépʉ õaro pee masigʉ wañumi. Eropigʉ faraõ Egipto majagʉ opʉpʉ Josére ĩgʉ gamecʉ̃ iiñumi Goãmʉpʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ faraõpʉ Josére Egipto majagʉ opʉ, ĩgʉ ya wihi majagʉ opʉ apiñumi.\\n11“Eropii irisubure ta Egiptogue, Canaa waĩcʉri yeba sã ne deco aribiriyoro. Eropirã ero majarã ñero tariñuma. Eropirã Canaague árĩrã Jacobo porã mari ñecʉ sʉmarã mʉra bari bocabirimʉriñuma. 12Eropigʉ Egiptogue trigo árĩcʉ̃ peegʉ, Jacobo ĩgʉ porãre erogue bari asũdoregʉ ne obeogʉ iiñumi. 13Pʉhrʉ Egiptogue erã ejacʉ̃ José ĩgʉ tĩrãre wereñumi. “Mʉa pagʉ magʉ ta ãhraa yʉhʉ,” arĩñumi erãre. Eropigʉ José acawererãre ne ĩagʉ iiñumi opʉ faraõ waĩcʉgʉ. 14Pʉhrʉ José ĩgʉ tĩrãre erã pagʉ Jacobore sihudoregʉ obeoñumi. Ĩgʉ acawererã setenta y cinco masa árĩñuma irisubu. 15Ĩgʉ magʉ ĩgʉ sihubeocʉ̃ peegʉ Jacobo Egiptogue wañumi ĩgʉ magʉ pohrogue. Ĩgʉ magʉ pohro ãhri, pʉhrʉ sĩria wañumi pare. Eropirã ĩgʉ porã mari ñecʉ sʉmarã mʉra erogue sĩripehrea wañuma erã sã. 16Eropirã Siquẽ waĩcʉri yebague erã dʉpʉre aĩ, masa goberigue seatuha yaañuma erã dʉpʉre. Abrahã ĩgʉ asũra yebague árĩyoro iri yeba erãre yaara yeba. Ero core Abrahã iri yebare Hamor porãre asũyuñumi niyeru mera.\\n17Eropigʉ Goãmʉ Abrahãre “I yebare ogʉra mʉre,” arĩmʉriñumi. “Iri yebare ogʉra,” ĩgʉ arĩrasubu ejacʉ̃ Abrahã pãramerã Israe masa bajarã masa wañuma. Egiptogue árĩñuma. 18Egipto yeba erã árĩnicʉ̃, gajigʉ opʉ ñajañumi. Eropigʉ ĩgʉ opʉpʉ José mʉrʉre masibiriñumi. 19Eropigʉ ĩgʉ mari acawererãre ñero iidia, erã porãre wejẽdia, erã porãre wejẽ cóãcãdoreñumi erãre. Eropigʉ mari ñecʉ sʉmarãre ñero iiñumi opʉ faraõpʉ. 20Ĩgʉ eropiirisubu Moise árĩbupʉ masa dehyoañumi. Ĩgʉ õagʉ, Goãmʉ õaro ĩhasʉagʉ árĩmʉriñumi. Eropirã ĩgʉ pagʉ sʉmarã ʉrerã abe gohra õaro ĩhadibuñuma ĩgʉgãre. 21Moisere dibunemomasibiricʉ̃ ĩgʉre erã cóãra pʉhrʉ opʉ mago ĩgʉre boca aĩ majaa, igo magʉ iro dopa ta dibuñumo ĩgʉre. 22Eropirã Egipto majarã õaro masirã yare buheñuma Moisere. Eropigʉ güiro mariro wereniguigʉ opʉ iro dopa iigʉ árĩñumi Moise.\\n23“Eropigʉ Moise cuarenta bojori ĩgʉ opaboro core ĩgʉ acawererãre Israe masare ĩadiagʉ erã pohrogue curigʉ wañumi. 24Eropa curigʉ ejagʉ Egipto majagʉ Moise acaweregʉre ĩgʉ ñero iicʉ̃ Moise ĩañumi. Eropa ĩagʉ ĩgʉ acaweregʉre itamuñumi Moise. Ĩgʉ acaweregʉre itamugʉ Egipto majagʉpʉre pa wejẽcãñumi ĩgʉ. 25Eropirgʉ Moise õpa arĩ pepiriñumi. Yʉ acawererã erã acaweregʉre yʉ itamucʉ̃ ĩarã, ‘Goãmʉ marire õaro taricʉ̃ iidoregʉ obeoñumi ĩre,’ yʉ acawererã yʉre arĩ pepirãcoma,” arĩ pepiriñumi Moise. Erãpʉ ne eropa pepibiriñuma. 26Gajinʉ Moise ĩgʉ acawererãre perã erã basi gamequeãrãre ĩapʉ. Eropigʉ ĩgʉ erãre bosariñumi. “¿Mʉa basi árĩquererã gamequeãri mʉa?” arĩñumi Moise erãre. 27Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ yujugʉ ĩgʉ acaweregʉre ñero iigʉ Moisere tuubeoñumi. “Mʉhʉ gʉa opʉ árĩbeaa. Gʉare doregʉ árĩbeaa mʉhʉ. 28¿Carʉ̃re Egipto majagʉre mʉ wejẽdiro dopa ta yʉ sãre wejẽdiagʉ iiri mʉhʉ?” arĩñumi ĩgʉ Moisere. 29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee ʉca wa Moise oma duhrigã waha wapʉ. Madián waĩcʉri yebague waha wañumi. Erogue nomeore boca perã porãcʉñumi.\\n30“Eropii Moise cuarenta bojori gohra ero ĩgʉ árĩra pʉhrʉ Sinaí waĩcʉdigʉ ʉtãgʉ pohro masa marirogue ĩgʉ árĩcʉ̃ anyu ĩgʉre dehyoañumi. 31Eropa irigʉgã ʉ̃jʉcʉ̃ ĩagʉ Moise ĩha ʉca wañumi. Iri peamere pohrogã õaro ĩgʉ ĩagʉ wacʉ̃ gohra Goãmʉ ĩgʉre wereñumi. 32“Goãmʉ ãhraa yʉhʉ. Mʉ ñecʉ sʉmarã, Abrahã, Isaa, Jacobo erã Goãmʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩñumi Goãmʉ Moisere. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Moisepʉ naragãñumi. Ne ĩha wahgũbiriñumi. 33Eropigʉ Goãmʉ wereñumi ĩgʉre. “Dohparagã yʉ pohro niguigʉ iiaa mʉhʉ. Eropigʉ gʉhyadiaro mera mʉ zapature tuweaque. 34Yaharã masa Egiptogue erã ñero taricʉ̃ ĩabʉ. Erã sĩwererire peeabʉ. Eropigʉ erãre itamugʉ ahrabʉ. Erã eropa wacʉ̃ ĩagʉ waque mʉ sã. Egiptogue mʉre obeogʉra erãre itamudoregʉ,” arĩñumi Goãmʉ Moisere.\\n35“Erãpʉ mari acawererã Israe masa Moisere gamebirituhajañuma. “Mʉhʉ gʉa opʉ árĩbeaa. Mʉhʉ gʉare doregʉ árĩbeaa,” Moisere eropa arĩrã gamebirã iituhajañuma. Eropa erã Moisere gamebiriquerecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre Egiptogue obeoñumi mari acawererãre, Israe masare itamubure, erãre dorebure. Ĩgʉ eropa obeogʉ anyupʉre ĩgʉre yucʉgʉgue dehyoadigʉre itamudoreñumi ĩgʉre. 36Moise ta mari acawererãre Israe masare Egiptogue árĩrãre wiudigʉ árĩñumi. Eropigʉ Egiptogue eja, ihĩ Moise Goãmʉ turari mera ii ĩhmunʉgañumi. Eropigʉ wʉariya diariyague eropa ta iiñumi daja. Pʉhrʉguere masa marirogue sãre cuarenta bojori gohra Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmumʉriñumi ĩgʉ erãre. 37Ihĩ Moisepʉ mari acawererãre Israe masare weremʉriñumi. “Yʉ iro dopa ta Goãmʉ yare weremʉhtabure Goãmʉ obeogʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ mʉa mera majagʉ mʉa acaweregʉ árĩgʉcumi. Ĩgʉ eropa eracʉ̃ ĩgʉre õaro peeque mʉa,” arĩmʉriñumi Moise erãre. 38Moise masa marirogue mari acawererã Israe masa mera árĩmʉriñumi. Eropigʉ mari ñecu sʉmarã iribojegue majarã mera árĩñumi ĩgʉ. Eropa árĩgʉ Sinaí waĩcʉdigʉ ʉtãgʉgue ĩgʉre weredigʉ anyu mera árĩñumi. Erogue Goãmʉ ĩgʉ dorerire aĩdigʉ árĩñumi Moise.\\n39-40“Iri dorerire ʉtãgʉgue Moise waha aĩrisubu mari ñecʉ sʉmarã mʉra Egiptogue dujadiarã Moisere tarinʉgañuma. Erã ĩgʉre gamebiriñuma. Eropa gamebirã Aarõre Moise tĩgʉre õpa arĩñuma: “¿Ĩgʉ Moise marire Egiptogue aĩgãridi dohpa wayuri ĩgʉ? Masibirica mari. Eropigʉ goãmarã wéanirãre iique mari yarã árĩmorã. Eropirã mʉ wéanirã marire doreri mari wadiari maha marire aĩgãrãcoma,” arĩñuma erã. 41Eropa arĩra pʉhrʉ erã wecʉre oro mera wéañuma. Eropa iituhaja, erã waimʉrãre wejẽ, erã wéadigʉ pohro aĩgãri umupeoñuma ĩgʉre. Eropirã erã erã iidigʉre wecʉre ĩarã, mucubiri, bosenʉ iiñuma. 42Eropigʉ Goãmʉ erã wéadigʉre erã umupeocʉ̃ ĩagʉ, erãre cóãcãriñumi. “Erã yʉre cóãrã gajirã ʉmaro majarãpʉre umupeo curaporo,” arĩgʉ cohãgã wariñumi. Goãmʉ yare weremʉhtanirã õpa arĩ gojañuma Goãmʉ wereniguirire:\\nMʉa Israe masa, yʉre ñe ñero iiabʉ. Masa marirogue cuarenta bojori gohra árĩrã waimʉrãre mʉa wejẽnirãre mʉa soenirãre yʉre mʉa obodiro dopa ta umupeorabʉ mʉa. Eropirã yʉpʉre umupeobirabʉ mʉa. 43Eropirã mʉa Molo waĩcʉgʉre umupeorã árĩrã, ĩgʉre umupeori wihire iiabʉ mʉa. Eropirã “Refa gʉa goãmʉ ãhrimi,” arĩrã ĩgʉ necãmʉ mʉa wéadigʉre mʉa umupeoabʉ daja. Erã wéanirãre mʉa iinirãre mʉa umupeoabʉ. Mʉa eropa iira waja mʉare Babilonia sipʉgue cóãbeogʉra yʉhʉ, arĩñumi Goãmʉ ĩgʉ ya weremʉhtanirã mera.\\n44“Eropirã masa marirogue Goãmʉ masa mera ĩgʉ árĩri wihire waimʉrã gasiri wihire opamʉriñuma mari ñecʉ sʉmarã iribojegue majarã. Iri wihi Goãmʉ masa mera ĩgʉ wereniguiri wihi árĩyoro. Iri wihigue Goãmʉ dorerire ĩgʉ gojara mijiri ʉtã mijiri árĩyoro. Iri wihire Goãmʉ ĩgʉ werediro dopa ta Moisere ĩgʉ ĩhmudiro dopa ta ii ĩhacũdoreñumi Goãmʉ Moisere. 45Pʉhrʉgue majarã mari ñecʉ sʉmarã Josué mera iri wihire aĩgãriñuma mari árĩri yebague erarã. Erã iri yebaguere Goãmʉ ĩgʉ apira yebaguere erã eraboro core iri yeba majarã mʉrare Goãmʉ cóãcãñumi. Irisubure Goãmʉre umupeori wihire waimʉrã gasiri wihire opamʉriñuma mari ñecʉ sʉmarã. Ne Davi mʉrʉ ĩgʉ árĩcʉ̃gue opatuñuma iri wihire. 46Eropigʉ Davi mʉrʉ Goãmʉre mucubiricʉ̃ iiñumi. Eropigʉ Goãmʉ ya wihi árĩburire iidiagʉ Davipʉ serẽriñumi Goãmʉre. 47Ĩgʉ eropa serẽquerecʉ̃ ta Salomopʉ Davi magʉpʉ Goãmʉ ya wihire iiñumi. 48Ĩgʉ eropa iiquerecʉ̃ ta Goãmʉpʉ masa erã iira wihiguere árĩbeami. Õpa arĩñumi Goãmʉ wereniguirire weremʉhtadigʉ:\\n49Ʉmarogue yʉ doaro ãhraa. Ero doagʉ dorea yʉhʉ. Eropiro yebapʉ yʉ guburire duhpeoro iro dopa ta ãhraa. Yʉhʉ turatariagʉ ãhraa. Yaha wihi árĩborore iimasibeaa mʉa. Goãmʉ yʉ árĩcʉ̃ yʉ árĩburi wihire mʉa iimasibeaa. 50Yʉ basi i yebare árĩpehrero iiabʉ yʉhʉ, arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañumi Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ, arĩpʉ Esteban.\\n51Eropigʉ õpa werenemopʉ Esteban erãre:\\n—Mʉa ne yʉhridiabirã ãhraa. Goãmʉ yare peequererã, ĩgʉre yʉhridiabeaa. Espíritu Santore tarinʉgataria mʉa. Mʉa ñecʉ sʉmarã erã iidiro dopa ta iiaa mʉa. 52Mʉa ñecʉ sʉmarã árĩpehrerã Goãmʉ ya weremʉhtanirãre ñero iiñuma. Erã Goãmʉ yare weremʉhtanirãpʉ “Pʉhrʉ õagʉ Goãmʉ yare weremʉhtagʉ arigʉcumi,” arĩ erã wererã árĩcʉ̃ peeñuma mʉa ñecʉ sʉmarã mʉra. Eropa arĩ werenirã mʉrare wejẽmʉriñuma. Eropirã “Õagʉ,” erã arĩgʉre mʉa sã dohpaguere ĩgʉ ya curu majarã árĩquererã ta ĩgʉre wejẽabʉ. 53Goãmʉ dorerire anyuapʉ wereriñuma mʉare. Eropirã mʉa iri dorerire opariyoro. Eropirã iri dorerire tarinʉgabʉ mʉa, arĩ wereniguitupʉ pare Esteban.\\nErã Estebanre ʉtãyeri mera dea wejẽñorã\\n54Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ bʉrigã guañorã. Eropa turaro guarã, gʉhyarã wañorã. 55Erã eropa guaquerecʉ̃ ta ĩgʉ Espíritu Santo ĩgʉ dorero dopa ta iipehogʉ árĩgʉ, ĩgʉ turarire õaro opagʉ árĩgʉ, ʉmarogue ĩhamemuju Goãmʉ gosesiririre ĩapʉ Esteban. Jesu Goãmʉ diayepʉ ĩgʉ niguicʉ̃ ĩapʉ ĩgʉ. 56Eropa ĩagʉ õpa arĩpʉ\\n—Ʉmarogue merogã ero tuweamaacʉ̃ Jesu Goãmʉ obeodigʉ Goãmʉ diayepʉ ĩgʉ niguicʉ̃ ĩhaa yʉhʉ, arĩpʉ Esteban.\\n57Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ta erã bʉrigã gaguinigui, erã gamirire bihacã, yujuro mera ĩgʉ pohrogue omagã, ĩgʉre ñeañorã. 58Ñehatuhaja, ĩgʉre aĩgã, iri maca tʉro pohrogue cóãñorã ĩgʉre. Eropirã ʉtãyeri mera dea wejẽcãñorã erã ĩgʉre. Erã eropa wejẽboro core ĩgʉre ʉtãyeri mera deamorã erã weca maja suhrire tuwea, mamʉre Saulo waĩcʉgʉre iri suhrire opabasadoreñorã erã.\\n59Eropigʉ Esteban erã ĩgʉre ʉtãyeri mera dea wejẽrisubu õpa arĩpʉ.\\n—Jesu yʉ Opʉ, yʉ sĩporãre aĩque, arĩpu.\\n60Eropigʉ ĩgʉ mereja õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ Jesu, oã dohpague ñero erã yʉre iirire erãre dipuwaja moabita mʉhʉ, arĩpʉ Esteban.\\nEropa arĩtuhajagʉ ta sĩria wapʉ ĩgʉ.","num_words":1632,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano JOSUÉ 1\\nMoisé wẽ́rĩ́ca beꞌro Õꞌacʉ̃ Josuére Israe curuacjãrãrẽ sʉꞌori nisetiacjʉre sõrõcʉ niwĩ. Josué cʉ̃ ojáca pũrĩ pʉaro dʉcawatiꞌi. Nimʉꞌtãrõ Israe curuacjãrã na Canaá diꞌta, Õꞌacʉ̃ narẽ oꞌogʉti níca diꞌtare sãjãa, tocjãrã meꞌrã aꞌmewẽjẽ, wapataꞌa, miiwapaꞌque niꞌi. (Capítulos 1–12) Beꞌrocjãrõ na Israe curarinʉcʉ̃ diꞌta dʉcawaaꞌque niꞌi. (Capítulos 13–22) Nitʉoro Josué cʉ̃ ucũtʉoꞌque, cʉ̃ masãrẽ werecasatʉoꞌque, tojo nicã cʉ̃ wẽrĩꞌque niꞌi. (Capítulos 23–24)\\nÕꞌacʉ̃ Josuére Israe curuacjãrã wiogʉ sãjãcã weeꞌque niꞌi\\n1 Beꞌro Moisé, Õꞌacʉ̃ dutisere daꞌracoꞌteꞌcʉ wẽ́rĩ́ca beꞌro, Õꞌacʉ̃ Josuére ucũcʉ niwĩ. Josué peꞌe Nun wãmetigʉ macʉ̃, tojo nicã Moisére weetamucoꞌteꞌcʉ nicʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ aꞌtiro ni ucũcʉ niwĩ:\\n2 “Moisé yʉꞌʉ dutisere weeꞌcʉ wẽrĩa waꞌami. Niꞌcãrõacãma mʉꞌʉ peꞌe nipeꞌtirã Israe curuacjãrãrẽ dia Jordã́rẽ sʉꞌori pẽꞌagʉ̃saꞌa majã. Yʉꞌʉ mʉsãrẽ oꞌoatji diꞌtapʉ waꞌarãsaꞌa. 3 Yʉꞌʉ Moisére ‘Aꞌtiro weegʉti’ níꞌcaronojõta mʉsãrẽ weegʉsaꞌa. Yʉꞌʉ nipeꞌtiro mʉsã diꞌta sijatjo ejatuaro oꞌogʉti. 4 Diꞌta aꞌtocãꞌrõ yoaro oꞌogʉti. Yucʉ marĩrõpʉ, téé Líbano diꞌtapʉ nitʉorosaꞌa. Eꞌsaro peꞌe maa yoari maa Éufrates, nipeꞌtiro hitita masã ye diꞌta meꞌrã ninʉꞌcã, téé pajiri maa Mediterráneo nirõpʉ nitʉorosaꞌa. 5 Ne ãpẽrã mʉsã meꞌrã aꞌmewẽjẽrã põtẽosome. Moisé meꞌrã níꞌcaronojõta mejãrõta nigʉ̃saꞌa mʉꞌʉ meꞌrã quẽꞌrãrẽ tja. Ne mʉꞌʉrẽ cõꞌasome. 6 Tojo weegʉ wãcũtutuaya, uiro marĩrõ nisetiya. Na ñecʉ̃sʉmʉarẽ ‘Aꞌti diꞌtare oꞌogʉti’, niwʉ̃. Mʉꞌʉ narẽ sʉꞌori mia, na meꞌrã aꞌti diꞌtare miiwapa etigʉsaꞌa. 7 Tojo weegʉ yʉꞌʉ níꞌcaronojõ wãcũtutuanuꞌcũcãꞌña. Tojo nicã nipeꞌtise Moisé mʉsãrẽ dutise cũuꞌquere weepeꞌocãꞌña. Tojo weegʉ nipeꞌtise mʉꞌʉ weesetise añurõ waꞌarosaꞌa. 8 Yʉꞌʉ dutise cũuꞌquere masãrẽ buꞌenuꞌcũcãꞌña. Ñamirĩnʉcʉ̃, ʉmʉcori quẽꞌrãrẽ wãcũnʉrʉ̃nuꞌcũcãꞌña. Tere weecã, nipeꞌtise mʉꞌʉ weesetise queoro waꞌarosaꞌa. 9 Yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ aꞌtiro dutiapʉ. Ne mʉꞌʉrẽ mejẽcã waꞌacã uiticãꞌña. Wãcũtutua nisetiya. Yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃, mʉꞌʉ wiogʉ, mʉꞌʉ meꞌrã ninuꞌcũcʉ̃saꞌa. Mʉꞌʉ noꞌo waꞌaro mʉꞌʉ meꞌrã waꞌagʉsaꞌa”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃.\\nJosué Canaá diꞌtacjãrã meꞌrã cʉ̃ aꞌmewẽjẽatjere apoyuꞌque niꞌi\\n10 Beꞌro majã Josué Israe curuacjãrã wiorãrẽ aꞌtiro weeduticʉ niwĩ: 11 “Nipeꞌtiro masã cãrĩse uꞌturipʉ waꞌa weetjĩarã, narẽ ‘Baꞌase mʉsã miatjere apoyuya’, nirã waꞌaya. Marĩ iꞌtia nʉmʉ beꞌro dia Jordã́rẽ pẽꞌarãsaꞌa. Õꞌacʉ̃ oꞌoatji diꞌtare ñeꞌerã waꞌarãsaꞌa”, ni werecʉ niwĩ narẽ.\\n12 Rubén ya curuacjãrã, Gad ya curuacjãrã, tojo nicã deco meꞌrã Manasés ya curuacjãrã peꞌere Josué aꞌtiro ni ucũcʉ niwĩ:\\n13 —Wãcũña Moisé, Õꞌacʉ̃ ʉaro weecoꞌtegʉ, mʉsãrẽ dutiꞌquere: Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ “Sooato” nígʉ̃, aꞌti diꞌta, mʉsã nirĩ diꞌtare oꞌocʉ niwĩ. 14 Mʉsã nʉmosãnumiarẽ, mʉsã põꞌrãrẽ, mʉsã yarã ecarãrẽ aꞌto dia Jordã́ mujĩpũ mʉjãtiro peꞌe cũucãꞌña yujupʉ. Moisé mʉsãrẽ oꞌóca diꞌta niꞌi. Mʉsã nipeꞌtirã ʉmʉa pũrĩcã aꞌmewẽjẽtutuarã nirãnojõ mʉsã wãmo meꞌrã pẽꞌarãsaꞌa. Mʉsã acawererãrẽ aꞌmewẽjẽtamurã, na dʉporo ʉꞌmʉtãña. 15 Téé Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ soose oꞌoꞌcaronojõta na quẽꞌrãrẽ oꞌocãpʉ, mʉsã narẽ aꞌmewẽjẽtamuduꞌurãsaꞌa. Narẽ Õꞌacʉ̃ oꞌoatji diꞌtare ñeꞌéca beꞌropʉ, aꞌmewẽjẽtamutʉorãsaꞌa. Tojo weetuꞌajaca beꞌropʉ mʉsã ye diꞌta dia aꞌti pãꞌrẽ peꞌe dajatojatirãsaꞌa. Moisé mʉsãrẽ cũuꞌque diꞌtare miiwapa, sãjãqueꞌarãsaꞌa majã, nicʉ niwĩ.\\n16 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, na peꞌe aꞌtiro ni yʉꞌticãrã niwã:\\n—Nipeꞌtise mʉꞌʉ dutisere weerãti. Noꞌo mʉꞌʉ waꞌadutiro waꞌarãti. 17 Ʉ̃sã Moisé dutiꞌquere queoro yʉꞌtiꞌcaronojõta mʉꞌʉ quẽꞌrãrẽ yʉꞌtirãti. Ʉ̃sã aꞌte diaꞌcʉ̃rẽ ʉaꞌa. Õꞌacʉ̃ Moisé meꞌrã niwĩ. Mejãrõta cʉ̃ meꞌrã níꞌcaronojõta mʉꞌʉ meꞌrã quẽꞌrãrẽ nicã ʉasãꞌa. 18 Noꞌo mʉꞌʉrẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãgʉ̃nojõ, mʉꞌʉ dutiro weetigʉnojõ wẽjẽnoꞌgʉ̃sami. Mʉꞌʉ peꞌe wãcũtutua, nisetiya, nicãrã niwã Josuére.","num_words":480,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 8 BSNNT - Estebanre gʉ̃tane ĩre reasĩariarã - Bible Search\\nSaulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩ yirũgũre queti\\n1-3Estebanre gʉ̃tane ĩre reasĩariarã rãcagʉ, ĩna sudire coderine ñañuju Saulo. “Estebanre ĩre sĩacõato”, yitʉoĩañuju ĩ quẽne. Esteban ĩ sĩaecoro bero, ĩ rujʉrire ĩacõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã ĩre yujeyujarã ĩna. To yirãne, bʉto otiyujarã Estebanre. Tirʉ̃mʉrine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose yisʉoyujarã ti macana. To bajiri Saulo quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre cojovi rʉyabeto ĩnare macañuju ĩ. Ĩnare bʉjagʉne, ʉ̃mʉare quẽne rõmiare quẽne ĩnare juacõari tubibecũrũgũñuju ĩ. To bajiri ĩna jedirone Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca ñariarã rudiasujarã Judea sitajʉ, to yicõari, Samaria sitajʉre quẽne. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãma Jerusalénre vaveobesujarã ĩna.\\nJesucristo yere Samaria sitajʉ Felipe ĩ gotimasiore queti\\n4Jerusalén macana rudiriarã no ĩna vacudiro cõrone Jesús yere gotimasiocudiyujarã ĩna. 5Felipe, Jerusalénjʉ ñar'i, Samaria sita ñarimacajʉre vasuju. Tojʉ ejacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i Jesús yere ĩnare gotimasioñuju Felipe. 6Jãjarã masa rẽjañujarã, ĩ gotisere ajirʉarã ñari. To bajicõari, ĩaĩañamanire ĩ yiĩosere ĩañujarã ĩna. To bajicõari ĩ gotimasiosere quẽnaro ajiyujarã ĩna. 7To ĩna bajirone jãjarã masa ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Felipe. Ĩnare ĩ bureajare, bʉto avasãbudivasujarã ĩna vãtia. Jãjarã rijarãre quẽne catioyuju ĩ. Micarãre, rujasagueri vanare quẽne quẽnoejarotiyuju ĩ. 8To bajiri ti macana bʉto variquẽnañujarã ĩna.\\n9-11Ti macajʉre Simón vãme cʉtigʉ ñañuju. Cojo cʉ̃ma me ĩ masisere yiĩoñuju ĩ. “Gãjerã rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ, ĩaĩañamani yiĩorũgũñuju ĩ. To bajiro yigʉ ñari, “Yʉ ñaja ñamasugʉ̃ma”, yiyuju ĩ, masare. To ĩ yise ñajare, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩre ajiyujarã. Bʉcʉarã quẽne, rĩamasa quẽne jediro quẽnaro ĩre ajiyujarã ĩna. “Diore bajiro masiami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. 12To yiriarã ñaboarine, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaja” Dios ĩ yiĩavariquẽnasere gotiyuju Felipe. Tire ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ʉ̃mʉa, rõmia quẽne. To yicõari, oco rãca Felipere ĩre bautizarotiyujarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja” yirã. 13Simón quẽne, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñuju ĩ. To yicõari, oco rãca bautizarotiyuju ĩ quẽne. To ĩ yiro bero, Felipere baba cʉtisʉoyuju. To yicõari ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca Felipe yiĩosere ĩacõari, no yimasibesuju Simón, ti ũnire ĩabetirũgũr'i ñari.\\n14Jesús gotiroticõasʉoriarã Jerusalénjʉ ñarã, “Samaria sitana jãjarã Dios ocare ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna. To bajiri, Samariajʉre cõañujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. 15-16To bajiri, Samaria sitajʉre ejacõari, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre. Oco rãca bautizarotiriarã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejabesuju maji. To bajiri, “Esp'iritu Santo ĩnare ejato” yirã, Diore sẽniñujarã ĩna. 17To yicõari, Pedro, Juan rãca, Diore sẽnicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ĩna ãmori rãca ĩnare ñujeoyujarã ĩna. To cõrojʉ Esp'iritu Santo ejayuju, ĩnare.\\n18-19Ĩna ãmori rãca ĩna ñujeorore Esp'iritu Santo ĩ ejasere ĩañuju Simón. Tire ĩacõari ĩnare gãjoa ĩsirʉ, ado bajiro yiyuju Simón:\\n—Gãjerãre yʉ ãmo ñujeorone Esp'iritu Santo ĩ ejarotire bojaja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Simón.\\n20To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro:\\n—Vaja mani Dios ĩ cõasere, “Vaja yire ñaroja ti”, yitʉoĩaboaja mʉ. To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, mʉ gãjoa rãcane bajirocacoarʉcʉja mʉ. 21Rojose mʉ tʉoĩasere masiami Dios. To bajiri, Esp'iritu Santore mʉre cõabetirʉcʉmi Dios. 22-23Mʉ tʉoĩasere ĩamasicõaja yʉ. Rojose rĩne tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri, rojose mʉ tʉoĩasere yitʉjaya. To yicõari, Diore sẽniña mʉ, “Rojose yʉ yisere masirioya” yigʉ —yiyuju Pedro.\\n24To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Simón:\\n—Diore sẽnibosaya mʉa, yʉre. Mʉa gotisere bajiro yʉre ti bajirotire bojabeaja yʉ —yiyuju Simón.\\n25To ĩ yiro bero, Jesús ĩ yirere ĩna ĩarere, to yicõari, ĩ gotimasiorere ti macanare gotiyujarã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Jerusalénjʉ tudianane Samaria sita ñarimacarianare Jesús ye quẽnasere ĩnare gotimasioñujarã ĩna.\\nEtiop'ia sitagʉre Felipe, oco rãca ĩ bautizare queti\\n26To ĩna bajiñarone, Felipere ado bajiro ĩre yiyuju ángel:\\n—Jerusalénjʉ vasa. To ejacõari, Gaza vãme cʉti maca vati maare vaja mʉ. Yucʉ́ manojʉ ñavati maa ñaja ti maama —yiyuju ángel, Felipere.\\n27To bajiri Felipe vacoasuju, ángel ĩ gotiriarore bajirone. Maa vacʉ, Etiop'ia sitana ʉjore gãjoa codebosarimasʉre ĩre ĩañuju Felipe. Jerusalénjʉ Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ejar'i, tudiacʉ bajiyuju ĩ. 28Caballo ĩ tʉ̃a vaticorojʉ sãñacõari, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasirere buesãñañuju ĩ.\\n29To bajiri, ado bajiro yiyuju Esp'iritu Santo, Felipere:\\n—Ĩ tʉbʉsa vacõari, ĩre baba cʉti vasa mʉ —yiyuju, Felipere.\\n30To bajiri ĩ tʉ vaejacõari, ajiyuju, Diore gotirẽtobosamasir'i Isa'ias ĩ ucamasirere ĩ buesere ajiyuju Felipe. Tire ajicõari,\\n—¿Mʉ buesere ajimasiati mʉ? —yiyuju Felipe, Etiop'iagʉre.\\n31To ĩ yirone:\\n—“To bajiro yirʉaro yaja”, yiajimasibeaja yʉ, ñimʉ yʉre ĩ gotiro cõro —yiyuju ĩ, Felipere. To yigʉne, —Yʉ tʉ vasãjagʉaya —yiyuju Etiop'iagʉ.\\n32Dios ocare Isa'ias ñamasir'i ĩ ucamasirere ĩ buere ado bajiro yiyuju ti:\\n“Ovejare sĩaroana ĩre ñiacõari ĩna jiatore bajiro ĩre yirʉarãma ĩna. To bajiri, ovejare ĩna joa suaro ĩ avasãbetore bajiro yigʉ, rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, ñagõbetirʉcʉ̃mi.\\n33Masa ĩna ĩaro rĩjoro bojoneose yiecorʉcʉmi. Rojose ĩ yibetiboajaquẽne, ‘Rojose yigʉ me ñaami’ ĩre yibosagʉ manirʉcʉmi. To bajiri, ĩ sĩaecoro bero, ‘Ĩ jãnerabatia ñaama’ yimasiña manirʉaroja”, yiucamasire ñañuju, Etiop'iagʉ ĩ buere.\\n—Yʉre gotiya mʉ. Ñimʉre yiro yati, to bajiro ti yijama. ¿Ĩ masune ĩ bajirotire tʉoĩacõari yiyujari? ¿Gãji ĩ bajirotire yigʉ, ucamasiñujarique ĩ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere.\\n35To ĩ yijare, Isa'ias ĩ ucamasirere ĩre ĩagotigʉne, ado bajiro ĩre gotiyuju Felipe:\\n—Isa'ias ñamasir'i to bajiro ĩ ucajama, Jesús ĩ bajirotirene yigʉ yimasiñumi —ĩre yigotiyuju Felipe. To yicõari, Jesús ĩ bajiñarere ĩre gotimasioñuju yuja.\\n36To yi vana rĩne, maa tʉ ʉtabʉcʉra ejayujarã ĩna. To eja,\\n—Ĩaña, ado ñaja oco. ¿Yucʉne, oco rãca yʉre bautizarʉabeati mʉ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere.\\n37To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Felipe:\\n—“‘Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ’ yigʉ ĩ cõar'i” mʉ yijama, oco rãca mʉre bautizarʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Felipe.\\nTo ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Etiop'iagʉ:\\n—To bajirone bojaja. Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ yigʉ ĩ cõar'i, yaja yʉ —yiyuju Etiop'iagʉ.\\n38To yi, ʉtabʉcʉra tʉjʉ tujayujarã. To bajicõari, ũmato rojasuju, oco rãca Etiop'iagʉre ĩre bautizagʉacʉ. 39Ĩre bautiza gajano, ĩna majarʉ̃gʉ̃rone, ñaro tʉsarone ruyubetiboarine Esp'iritu Santo ĩre ãmicoasuju, Felipere. To bajiri ĩre ĩabeticõa tʉjasuju Etiop'iagʉ. To bajiboajaquẽne, quẽnaro variquẽna vasuju ĩ Etiop'iagʉ. 40Felipejʉama, “To bajiro bajiriaja” yiri mene, Azoto vãme cʉti macajʉ ejayuju. Tojʉ ñacõari, cojo maca rʉyabeto Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocudiyuju ĩ. Goticudigʉ rĩne, Cesarea vãme ti macajʉre ejacoasuju ĩ Felipe.","num_words":944,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gálatas 3 BSNNT - Ajiya Galacia sitana. Cristore - Bible Search\\n“Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, Esp'iritu Santo, mʉare ejayumi”, yire queti\\n1Ajiya Galacia sitana. Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ricatijʉa ajitirʉ̃nʉrã ñari, tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. ¡No yirã gãjerã socasere gotirãre ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa tia! Tirʉ̃mʉjʉ mʉare gotimasiorã, “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩami Dios”, mʉare yicajʉ yʉa. 2To bajiri cojo vãme mʉa masibʉjasere bojaja yʉ: ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire mʉa cʉdijare, Esp'iritu Santo, mʉare ejacõari, ĩ masisere mʉare ʉjocati? ¡To bajiro me bajicajʉ! Cristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajicõari, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, mʉare ejayumi Esp'iritu Santo. 3¿No yirã tʉoĩamasimena masu ñacõati mʉa? Tirʉ̃mʉjʉ Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorojʉne, “Dios ĩ bojarore bajiro yato ĩna” yigʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃, ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiboarine, mʉa rãcane ĩ ñaboajaquẽne, adirʉ̃mʉrirema, ¿“Dios ĩ rotimasire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãja mani”, yitʉoĩaboati mʉa? 4Cojo vãme me quẽnaro mʉa bajirũgũboare, yucʉrema vaja manire bajiro bajiaja. To bajiro mʉa bajise yʉ tʉoĩajama, vaja manire bajiro bajise me ñaboayuja. Quẽnaro mʉa bajirũgũrere tʉoĩacõari, “Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉrãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. 5Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios. To yicõari, jairo ĩaĩañamanire mʉare yiĩoñumi. ¿No bajiro mʉa yicati ñajare, to bajise mʉare yiyujari? Moisére Dios ĩ roticũmasirere ti gotirore bajiro mʉa yise sʉori me, to bajiro yiyumi. Cristojʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjare, to bajiro yiyumi.\\n6Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja ti: “ ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yirere, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja ti’ ĩ yiajire ñajare, ‘Rojose maja’ ĩre yiĩañuju Dios”, yigotiaja. 7Tire ajicõari, ado bajiro yimasiaja mani: “Abraham ñamasir'ire bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Ĩ jãnerabatia ñaja mʉa’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 8Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yimasiaja mani: Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ macʉre Dios ĩ cõaroto rĩjorojʉ, “Jud'io masa me ñarã quẽne, Abraham, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉrore bajiro yʉ macʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose maja’ ĩnare yiĩarʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. Tire tʉoĩacõari, ado bajiro Abraham ñamasir'ire ĩre gotimasiñuju: “Mʉ sʉorine masa jedirore quẽnase ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. 9To bajiri Abrahamre bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yami Dios. Ĩna rĩrene, “Rojose maja”, yiĩagʉ̃mi.\\n10“Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdijama, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi Dios” yitʉoĩaboarãre, “Rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩ rotimasirere cʉdijeomena ĩna ñajare. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: “Dios ĩ rotirere cʉdijeomenare, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja ti. To bajiri, tire cʉdijeorã ĩna manijare, “Tire ajitirʉ̃nʉrã jedirore, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 11Sĩgʉ̃ tire cʉdijeogʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose maja”, ĩre yiĩabetibogʉmi Dios, ricati ĩ gotimasire ti ñajare. Ado bajiro gotiaja ĩ gotimasire: “Manire ĩamaicõari, ‘Rojose maja’ manire yiĩaami Dios, yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsirã ñaama”, yigotiaja ti. 12Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajirojʉa gotiaja: “Ĩ roticũcati jedirojʉne ĩ cʉdijeocõajama, ĩ rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi”, yigotiaja.\\n13Dios ĩ rotimasirere ajisʉyaboarine, rojose mani yise vajare, Cristo, rojose magʉ̃ ñaboarine rojose yir'ire bajiro manire rijabosayumi. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩami Dios”, yimasiaja mani: “Yucʉ́jʉ ĩna jaju sĩagʉ̃re, ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩaami Dios”, yigotiaja ti. 14Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro gotimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire: “Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro, gãjerã, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, ĩre yimasiñuju. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Esp'iritu Santore mʉare ejarẽmorocʉre cõarʉcʉja” Dios ĩ yicatore bajiro yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi.\\n“Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, Dios ĩ yire queti\\n15Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃, “Ado bajiro yirãsa”, gãji rãca gãmerã yigʉmi. To yicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriaro cõrone papera jũrojʉ ucatujeocõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yicõare ñajare, gãjijʉa, “Ado bajirojʉa yiroti ñañuja” yigʉ, ĩ ucaria jũrojʉre ucarẽmomasibecʉmi. 16Tire bajiro bajimasiñuju Abrahamre Dios ĩ goticũmasire quẽne. Ado bajiro ĩre goticũmasiñumi: “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, ĩre yigoticũmasiñumi Dios. “Mʉ jãnerabatia sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, yibesumi. “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine” ĩ yijama, “Cristo sʉorine” yire ũni ñamasiñuju ti. 17“Tire quẽnaro ajimasiato” yigʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ. “Mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, Abraham ñamasir'ire yigoticũmasiñumi Dios. To yicõari, “Socʉ me yaja yʉ. Yʉ gotirore bajirone yirʉcʉja”, ĩre yigotirẽmomasiñumi. To ĩ yiro bero, cuatrocientos treinta cʉ̃mari bero, gajeye ĩ rotimasire Moisére cũmasiñumi, jud'io masa ĩna cʉdirotire yigʉ. “Tire quẽnaro ĩna cʉdijama, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, Moisére ĩre yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, “Tirʉ̃mʉjʉ Abrahamre yʉ goticatire vasoagʉ yaja yʉ” yigʉ me, yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, Abrahamre quẽnaro ĩ yirotire goticũcõari, “Socʉ me yaja yʉ”, ĩre yirẽmobetimasiborimi Dios. 18Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, quẽnaro mani yirotire gotibecʉne, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja”, manire yigotiyumi Dios. To bajiri, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdirotire tʉoĩagʉ̃ me yiyumi”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yibetijama, “Socʉne manire yiyumi”, yimasiborãja mani.\\n19“Abraham ĩ cʉdirotire gotibecʉne, ‘Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yijama, ¿no yigʉ berojʉ Moisére ĩre roticũmasiñujari Dios?”, yitʉoĩarãja mʉa, sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: “ ‘Cʉdijeomasibeaja; rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato masa” yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios. “To bajiro tʉoĩarũgũrʉarãma, Abraham jãnami sʉorine masare quẽnaro yʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro”, yitʉoĩamasiñumi Dios. Ĩ masune, ĩ rotimasirere Moisére gotibetimasiñuju. Ĩ tʉana ángel mesare Moisére gotirotimasiñuju. Ĩna gotisere ajicõari, jud'io masajʉare gotirẽtomasiñuju Moisés quẽna. 20“Mʉ jãnami sʉorine masare quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yijama, ĩ tʉana ángel mesare gotirotibesuju. Ĩ masune Abrahamre gotimasiñuju.\\n“‘Rojose yirã ñaja’ masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios”, yire queti\\n21Abraham ñamasir'ire quẽnaro ĩ gotiro bero, ĩ rotimasirere cũgʉ̃, ¿“Abrahamre yʉ goticatijʉare masiritiya” yigʉ, yiyujari? To bajiro me yiyumi. Moisére Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro mani cʉdijeose sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yibogʉmi Dios. 22To bajiboarine, Dios ĩ rotimasire masa ĩna cʉdise sʉorine, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yibeami Dios. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, tire masiaja mani: “Masa jediro rojose yisejarã ñari, ti rione ĩnare yirʉamacõrũgũaja”, yigotiaja. To bajiri, “Mʉ rotimasire cʉdibecʉ ñaja yʉ” Diore ĩre yigoticõari, “Jesucristo yʉre ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñaja yʉ” yitʉoĩarã rĩne ñaama Abrahamre Dios ĩ goticũmasiriarore bajiro quẽnaro ĩ yirã.\\n23Tirʉ̃mʉjʉ, ���Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉsere ĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yimasibeticajʉ mani maji. Dios ĩ rotimasire cʉdirũgũre ñañuja ti. To bajiri, “Rojose mani yise vaja rojose yibeticõato Dios” yirã, no bajiro yimasibesuja mani maji. 24Gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩ macʉre ĩre codebosagʉre ado bajiro ĩre rotigʉmi: “‘Yʉ macʉ rojose yibeticõato’ yigʉ, ĩre quẽnaro coderʉcʉja mʉ”, ĩre yirotigʉmi. “Ĩ bʉcʉacoajama, yʉ yere cʉomasijeoacʉ ĩ ñajare, no yigʉ ĩre codebecʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. Ĩ macʉre codebosagʉre bajiro bajiyuja Dios ĩ rotimasire. “Rojose yibesa mʉa” manire yimasiore ñacoayuja ti, Cristo manire ĩ rijabosaro bero, “Ĩ sʉorine, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩarã ñaja” mani yitʉoĩaroto rĩjorojʉne. 25To bajiri adirʉ̃mʉrirema Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, manire codegʉre bajiro me bajiaja ti, Dios ĩ rotimasire. 26To bajiri mʉa jediro Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Yʉ rĩa ñaja” Dios yirã ñaja mʉa quẽne yuja. 27Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. To bajiro mʉa yiecosere ĩacõari, Cristo quẽnaro ĩ yirũgũriarore bajirone mʉare quẽne “Quẽnaro yirã ñato” mʉare yiyumi Dios. 28Mʉa jediro Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõro mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne ñaja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa, moabosarimasa me quẽne ñaja mʉa. Rõmia, ʉ̃mʉa quẽne ñaja mʉa. Jediro vʉsaro mʉa ñaboajaquẽne, Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõrone mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. 29Cristo yarã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mʉa quẽne. To bajirã ñari, Abrahamre Dios ĩ gotimasiriarore bajirone quẽnaro ĩ yirona ñaja mʉa.","num_words":1208,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TIMOTEO 4\\n“Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotiya”, Pablo Timoteore ĩ yire queti\\n1-2 Ñamasuse mʉre gotigʉ yaja yʉ. Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne tire ajirãma. Jesucristo ñaami, ñajediro rotirocʉ. Adigodojʉre tudiejacõari, catirãre, rijariarãre quẽne, mani yirere ĩacõĩarʉcʉmi. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarũgũña. Masa ĩna ajirʉajama, ĩna ajirʉabetijaquẽne, ĩnare gotimasiocõa ñaña. Rojose ĩna yirere, “Rojosere yiyuja yʉa” ĩna yimasirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasioña. To yicõari, “Rojose yitʉjaya mʉa”, ĩnare yiba. “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotiba. To bajiro ĩnare mʉ gotimasioboajaquẽne, rojosere ĩna yicõa ñajama, ĩnare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. 3 Ado bajiro bajiroti ti ñajare, quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ: Adirʉ̃mʉri Dios ocare mʉ gotimasiosere ajirũgũrãma masa. Berojʉma tire ajitecõari, ĩna ajirʉasejʉare gotimasiorãre jirẽocõari, “Yʉare gotimasioña”, ĩnare yirʉarãma. 4 Dios oca riojo gotimasiorejʉare ajitʉjacõari, tirʉ̃mʉana ĩna tʉoĩarũgũmasirejʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna. 5 Mʉjʉama, “To bajiro yiroma” yigʉ, roori ñarũgũrʉcʉja mʉ. Rojose mʉre ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojase jediro yicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocõa ñarũgũrʉcʉja mʉ.\\n6 Jẽre yʉjʉarema, tire gotimasiogʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩna sĩaroti mojoroaca rʉyaja. 7 Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, mani ʉjʉ ĩ roticatire bajirone quẽnaro yicoadicajʉ. To bajiri, tire yijeocõaja yʉ. 8 To bajiro yigʉ yʉ ñajare, masare Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “ ‘Quẽnaro mʉre yaja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉre ĩ yijama, yʉ sĩgʉ̃rene yigʉ me yirʉcʉmi. Ñajediro adi macarʉcʉrojʉre “Jesucristo tudiejarʉcʉmi” yitʉoĩarãre quẽne, to bajirone yirʉcʉmi.\\n“Yʉre ĩagʉ̃ vaba”, Pablo Timoteore ĩ yire queti\\n9-11 Yʉ rãca ñaboagʉ, Demas vãme cʉtigʉ, yʉre vaveocami, Tesalónica vãme cʉti macajʉ vacʉ. Dios yere ĩ mairo rẽtoro adigodoayere maigʉ̃ ñari, to bajiro bajicami. Crescente vãme cʉtigʉjʉare, “Galacia sitanare Cristo ocare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To yicõari, Titore quẽne, “Dalmacia sitanare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To bajiri, Lucas sĩgʉ̃ne ñaami yʉ rãca tujagʉ. To bajiro ti bajijare, yoato me bʉsane vayá. Marcore ĩre macabʉjacõari, ĩre ãmiaba. Yʉre ejarẽmogʉ̃ vadiato. 12 T'iquico vãme cʉtigʉjʉarema, Efeso vãme cʉti macajʉ ĩre cõacajʉ yʉ. 13 Mʉ vadijama, yʉ sudiro joeadore yʉre ãmiadibosaba. Troas vãme cʉti macagʉ, Carpo vãme cʉtigʉ ya vijʉ cũcajʉ yʉ. Yʉ paperatutiri juadibosaba. To yicõari, gajeye papera yʉ cũcatire quẽne juadimasucõama.\\n14 Alejandro vãme cʉtigʉ, cõme rãca quẽnocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorotire yiĩsirimasʉ, bʉto rojose yʉre yicami. Rojose yʉre ĩ yicati vaja, ĩre quẽne rojose ĩre yirʉcʉmi mani ʉjʉ. 15 Ĩre roori ñaña mʉ quẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ. Dios ocare mani gotimasiocatire “Ajibeticõato masa” yigʉ, bʉto rojose ĩ yicati ñajare, to bajiro mʉre yaja yʉ.\\n16 Ʉjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yʉre yiejarẽmorã manicama. Yʉ rãca ñaboacana yʉre vaveojedicoacama. To bajiboarine, “Ti vaja, rojose ĩnare yibeticõato Dios” yigʉ, ĩre yisẽniaja yʉ. 17 Yʉre ĩna vaveojediboajaquẽne, mani ʉjʉma, ejarẽmocõa ñacami. To bajiri, jud'io masa me ñarãre, “Quẽnaro Dios yisere ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yibeticama ʉjarã, mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose ti ñajare. To bajiri, yʉre sĩaborona, sĩabeticama. 18 Õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ yʉ ejarotire bojagʉ ñari, yʉre ejarẽmocõa ñagʉ̃mi mani ʉjʉ. To bajiri, gãjerã, “Dios ĩ bojabetire tʉoĩato ĩ” yirã, rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja yʉ. “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉomʉorʉ̃gõroti ñaja manire. To bajirone bajiato.\\n“Quẽnato masa”, Pablo ĩ yicõare queti\\n19 To bajiri mani mairãre, Prisca vãme cʉtigo, so manajʉ Aquilare, to yicõari, Ones'iforo ya vianare quẽne, ĩnare quẽnaroticõaja yʉ. 20 Erasto vãme cʉtigʉma, Corinto macajʉ tujacoacami. Gãji, Trófimo vãme cʉtigʉrema, ĩ rijajare, Mileto vãme cʉti macajʉ ĩre cũcajʉ yʉ. 21 Juebʉcʉ rĩjoro yoato me bʉsane vayá, “Pablo tʉjʉ ejagʉsa” yigʉ.\\nTo bajiri, mʉre quẽnaroticõama, adoana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro. Eubulo, Pudente, Lino, Claudia quẽne, mʉre quẽnarotiama.\\n22 Mʉre quẽnarotigʉ, mani ʉjʉre ado bajiro mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩ rãca ñarũgũña mʉ, mʉ bojasere ĩ yirũgũrotire yigʉ. To yicõari, ĩ rãcanare quẽne, quẽnasere ĩnare cõaña mʉ”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.","num_words":615,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 3\\n—Masa ĩna ĩajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaama”, mʉare yirãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Yʉre ajimenare bajiro mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama”, mʉare yaja yʉma. 2 Yʉ ĩajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja mʉa. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Yʉre ajiterã masu ñarobe” yirã. 3 Tirʉ̃mʉjʉ yʉ ocare mʉare ĩna gotimasiocatire ajicajʉ mʉa. Tire tuditʉoĩacõari, ajitirʉ̃nʉña quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, juarudirimasʉre bajiro mʉa masibetone rojose mʉare yigʉ ejarʉcʉja yʉ. 4 To bajiro yirocʉ yʉ ñaboajaquẽne, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja mʉa. To bajiri, sudi botise sãñacõari, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñarũgũrʉarãja.a Sudi botise sãnarãre ti gotijama, rojose mana, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã ñari, ĩ rãca ñarãre gotiaja. 5 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, to bajirone bajirʉarãma ĩna. “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucamasicatitutire ĩna vãmere coebetirʉcʉja yʉ. To yicõari, õ vecajʉ yʉ jacʉre, ángel mesare quẽne, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, ĩnare yiĩorʉcʉja yʉ. 6 Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\n7 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n8 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Gãjerã mʉare ĩna ĩajama, “Ñamasurã ñaama”, mʉare yibeama. To bajiro ĩna yibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gãjerã ĩna gotimasiocatire bajiro quẽnaro yirũgũaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja. To bajiri, yʉ ocare gãjerãre quẽnaro mʉa gotimasiorotire yigʉ, yibʉ yʉ. Gãjerã mʉare ĩna gotimasio rotibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gotimasiocõa ñarʉarãja. 9 To bajiro mʉare yiboarine, gãjerãjʉarema, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasere yirã ñaboarine, socarãne, “Dios rĩa ñaja yʉa” yirãre, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: Gotimasiorã rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Mʉajʉa ñaja Dios ĩ mairã” mʉare ĩna yirotire yirʉcʉja yʉ. 10 “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja” mʉare yʉ yiroticatire bajiro cʉdirũgũaja mʉa, yʉ oca gotimasiorimasa. Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉrire gãjerã, masa jedirore rojose yirʉarãma, “Diore ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã. “Tire yiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉja yʉ. 11 Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadirʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõaña. To bajiro mʉa bajicõa ñajama, quẽnaro Dios mʉare ĩ yirotire matarocʉ magʉ̃mi. 12 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare, yʉ jacʉ tʉjʉ ĩna ñarũgũrotire yirʉcʉja yʉ. Ĩ ya vi botari boabeti, ti ñarũgũrore bajiro ñarũgũrʉarãma ĩna. Ĩnare bubetirʉcʉja yʉ. Idia vãme ĩnare vãme ucaturʉcʉja yʉ. Ado bajirivãmeri yirʉcʉja yʉ: Yʉ jacʉ Dios vãme, ĩ ya maca vãme, to yicõari, yʉ vãme mame ñarotire ucaturʉcʉja. Yʉ jacʉ ya maca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ñarʉaroja. Ti maca õ vecajʉ rujiadicõari, ejarʉaroja. 13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo sʉorine mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\n14 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n15 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Yʉre tebetiboarine, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiro mʉa bajise, rojose masu ñaja. Ti ũnire bojabeaja yʉ. 16 To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ yarã mʉa ñasere bojabeticõari, mʉare reagʉagʉ yaja yʉ. 17 Ado bajiro tʉoĩaboaja mʉa: “Gajeyeũni jairã ñaja mani. Mani bojase ñajediro, dise rʉyabeto cʉoaja mani. To bajicõari, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. Yʉ ĩajama, ado bajiro bajirãjʉa ñaja mʉa: Rojose yirã ñari, sudi manare bajiro bajiaja. Yʉ bojarore bajiro yirã me ñari, ñie cʉobetimasucõarãre bajiro bajiaja. To bajicõari, yʉre masimena ñari, ĩamenare bajiro bajiaja mʉa, yʉ ĩajama. 18 To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro mʉa yirotire mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Quẽnamasuse ñajediro cʉorã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre sẽniña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnase sudi sãñarãre bajiro bajirã ñato” yigʉ, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriojeorotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Quẽnamasuse ñajediro cʉorã ñato” yigʉ, yʉ bojarore bajiro yirã mʉa ñarotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Ĩarãre bajiro ñato” yigʉ, yʉre quẽnaro mʉa masirotire yigʉ, yirʉcʉja. 19 Yʉ mairã jedirore, “Rojose yaja mʉa; tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotimasiorũgũaja yʉ. Riojo ñamasusere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. To bajiri, “Rojose yitʉjaja yʉa”, yisocabeticõaña mʉa. 20 Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: Yʉ sʉorine ado bajiro tʉoĩaama masa: “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩre baba cʉtiroti ñaja”, yitʉoĩaama. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre ĩna baba cʉti variquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩna cʉdisere yurũgũaja yʉ. “Ĩre baba cʉtirʉaja” ĩna masune ĩna yicʉdijama, ĩna rãca quẽnaro baba cʉtirʉcʉja yʉ. 21 Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, õ vecajʉ yʉ tʉjʉ yʉre ĩna rotibosarotire yirʉcʉja yʉ. Yʉ jacʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ tʉjʉ ĩre yʉ rotibosarũgũrore bajiro yʉre rotibosarũgũrʉarãma ĩna quẽne. 22 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\na3:4 Sudi botise sãnarãre ti gotijama, rojose mana, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã ñari, ĩ rãca ñarãre gotiaja.","num_words":735,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.047,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 28 DES - Eropi judio masa soorinʉpʉ Sabadonʉpʉ - Bible Search\\nMr 16.1-8; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10\\n1Eropi judio masa soorinʉpʉ Sabadonʉpʉ irinʉ taricʉ̃, Domingo árĩcʉ̃ ñamiñarigã árĩcʉ̃ María Magdalena gajigo María mera Jesu masa gobere ĩarã wañorã. 2Eropiro mata yeba turaro ñohme purumujuyoro. Eropa ñohmecʉ̃ mari Opʉ ĩgʉ anyu ʉmarogue aridigʉ dijari, masa gobere bihariyere ʉtãyere tarabeo iriye weca doapʉ. 3Ĩgʉ anyu bupu miaro dopa õaro gosesirigʉ, ĩgʉ suhri yaji poari iro dopa õaro boreri suhricʉgʉ árĩpʉ. 4Ĩgʉ eropa dehyoacʉ̃, surara iri gobere corerã, ʉcataria wa, naragã, weca gohrare sĩrinirã iro dopa wañorã. 5Eropigʉ anyupʉ erã nomere õpa arĩpʉ:\\n—Yʉre güibiricãque. Crusague erã pabiadigʉre Jesure mʉa amacʉ̃ masia yʉhʉ. 6Ĩgʉ dohpaguere õre marimi. Ĩgʉ arĩdiro dopa ta ĩgʉ masa mʉria wami. Erã ĩgʉ dʉpʉre erã apidirore ĩarã arique. 7Tuhaja ĩgʉ buherã pohrogue ʉmʉdiaro waha, õpa arĩ wererã waque: “Ihĩ Jesu sĩridigʉ masa mʉriami. Eropigʉ mʉa core Galileague ĩgʉ wamʉhtagʉcumi. Erogue ĩgʉre ĩarãca mʉa,” arĩ wererã waque mʉa. I yʉ arĩrare guñaque mʉa, arĩpʉ anyu erã nomere.\\n8Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erã nome masa gobegue árĩnirã nome yojaro mera wiria, erã ĩarare güiquererã ta, mucubiriri mera Jesu buherãre wererã warã, omañorã. 9Eropa warã nomere Jesu bocatĩripʉ:\\n—¿Noho wahari mʉa? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ. Ĩgʉre ĩha erãpʉ ĩgʉ pohrogue eja, ĩgʉ guburire ñeha ĩgʉre umupeoñorã.\\n10—Güibiricãque mʉa. Yʉ pagʉ porãre “Galileague waque,” arĩ wererisa. Erogue yʉre ĩarãcoma, arĩpʉ Jesu erãre.\\nMasa gobere corerã surara erã ĩarare wereñuma\\n11Erã nome wererã warisubu surara watope yujurãyeri masa gobere corenirã surara Jerusaléngue pahia oparãre wererã wañorã. Jesu ĩgʉ masa gobegue ĩgʉ mʉriarare werepehocãñorã. 12Erã eropa arĩ werecʉ̃ pahia oparã, mʉrã mera gamenereñorã. Gamenere weretamuñorã. Eropirã surarare gʉyadorerã niyerure wajayeñorã.\\n13—Õpa arĩque mʉa masare: “Ñami gʉa carĩra pʉhrʉ, ĩgʉ buherãpʉ masa gobegue eraa, ĩgʉ dʉpʉre aĩcãnirã ãhrama,” arĩ wereque masare. 14Mʉa eropa arĩ werecʉ̃ Pilatopʉ mʉa carĩtariarare peecãbocumi. Ĩgʉ eropa peecʉ̃, ĩgʉre wererãra gʉa. “Erãre dipuwaja moabiricãque,” arĩ wererãra gʉa ĩgʉre, arĩñorã erã surarare.\\n15Erã eropa arĩra pʉhrʉ surarapʉ niyerure ñeha, erãre erã gʉyadorediro dopa ta masare wererã wañorã erã. “Jesu buherã aĩcãnirã ãhrama ĩgʉ mʉrʉ dʉpʉre,” arĩñorã erã. Eropirã eropa Jesu ĩgʉ dʉpʉ aĩrare wereniguima judio masa. Dohpague sãre eropa ta arĩ werema erã.\\nJesu ĩgʉ buherãre ĩgʉ yare ĩgʉ iidorera apiñumi\\nMr 16.14-18; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23\\n16Eropi gʉa Jesu buherã once buherã Galileague waha ʉtãgʉgue Jesu ĩgʉ wadoredigʉgue wabʉ gʉa. 17Erogue eja Jesure ĩarã umupeobʉ gʉa ĩgʉre. Eropa umupeoquererã ta gʉa yujurãyeri “Ihĩ Goãmʉ magʉ árĩbiribocumi,” arĩ pepiribʉ dohpa. 18Ĩgʉpʉ õpa arĩmi gʉare:\\n—I yebaguere, ʉmaro sãre Goãmʉ árĩpehrerã tauro turarire omi yʉre. 19Ĩgʉ eropa ocʉ̃ mʉare õpa iidorea: Árĩpehrero majarãre yahare buherã waque erã yaharã erã waboro dopa. Eropirã mari Pagʉ waĩ mera, yʉ waĩ mera, Espíritu Santo waĩ mera erãre waĩyeque. 20Eropirã mʉare yʉ dorerare erã iipehoburire buheque erãre mʉa. Eropirã ire yʉ arĩrare guñaque: Árĩpehrerinʉri nʉcʉ mʉa mera árĩgʉca ne i ʉmʉ pehrecʉ̃gue, arĩ weremi gʉare Jesu.","num_words":457,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 18 BSNNT - Tirʉ̃mʉne Jesúre ĩre sẽniĩacajʉ - Bible Search\\n“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare queti\\n1Tirʉ̃mʉne Jesúre ĩre sẽniĩacajʉ yʉa ĩ buerimasa:\\n—Mʉre yʉa rotibosarirodo ti ejaro, ¿ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n2To yʉa yirone, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, yʉa rĩjorojʉa ĩre rʉ̃gõroticami Jesús. 3To yicõari, ado bajiro yʉare yicami:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Daquerã, “Ñamasurã me ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩabetijama, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã me ñarʉarãja mʉa. 4Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarã, “Ñamasurã me ñaja yʉa” yirã. 5Ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarã ĩna ñajare, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉjʉare quẽnaro yirãre bajiro yirã yirãma —yʉare yicami Jesús.\\n(Mr 9.42; Lc 17.1-2)\\n6Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—No bojarã, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna ũmato yijama, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma. 7Rojose yirã sʉorine bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Rojose yirã jãjarã ñarãma. To bajiri gãjerãre rojose ũmato yirʉarãma. To ĩna yise sʉori bʉto rojose masu tãmʉocõarʉarãma.\\n“Bʉto mʉa maise ti ñaboajaquẽne, ti sʉorine Dios ĩ bojabeti mʉa yijama, tire reacõaña”, Jesús ĩ yire queti\\n8“Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. “Yʉ gʉbo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo ãmo, cojo gʉbo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine jʉaãmo rãca, jʉa gʉbo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja. 9“Yʉ cajea sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja —yʉare yicami Jesús.\\n“Oveja yayir'ire ĩnare coderimasʉ ĩre macagʉ̃mi”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n10Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, “Ñamasurã me ñaja yʉa” yitʉoĩarãre, “Vaja mana ñaama”, ĩnare yiĩatebeja. Õ vecajʉ ángel mesa ñarʉarãma ĩnare ĩatirʉ̃nʉrã. Yʉ jacʉ tʉjʉre cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ĩnare ñagõbosarũgũrãma. 11Yayirãre bajiro bajirãre, rojose tãmʉoboronare, ĩnare yirẽtobosagʉ vadicajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ —yʉare yicami Jesús.\\n12To bajiro yicõari, ado bajiro yirũtuacami Jesús:\\n—Adi quetiaca mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitʉoĩaña mʉa. Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi cien oveja cʉogʉ. Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ yayicoacʉmi. To bajiri ĩnare coderimasʉ, rʉyarãre, noventa y nueve ñarãre ta vesejʉ ĩnare cũcõari, yayir'ire macagʉ̃ vacoacʉmi ĩ. 13Gãjerã yayimena noventa y nueve ñarirãcʉre, “Yayibesuma” yivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, yayir'ire bʉjacõari, ĩnare ĩ variquẽnaro rẽtobʉsaro ĩre variquẽnagʉ̃mi. 14Mani jacʉ õ vecagʉ to bajirone bajigʉmi ĩ quẽne. Sĩgʉ̃ rʉyabeto daquegʉre bajiro tʉoĩagʉ̃, Dios tʉ ĩ ñabetirotire bojabecʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.\\n“Mʉare bajiro yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose mʉare ĩ yijama, ado bajiro ĩre ñagõquẽnoma”, Jesús ĩ yigotimasiore\\n15Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús:\\n—Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose mʉare ĩ yijama, gãjerãre gotimenane, ĩ tʉ vacõari, ñagõquẽnoma, “‘Riojo yaja mʉ. Mʉre rojose yibʉ yʉ’ yato ĩ” yirã. “Riojo yaja mʉ” ĩ yijama, ñagõquẽnorʉarãja mʉa. To bajiri ĩ rãca quẽnaro baba cʉtirʉarãja mʉa quẽna. 16“Bajibeaja” ĩ yicʉdijama, gãjerã jʉarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Rojose yibʉ mʉ” ĩre yimasirãre ĩnare jicõari, ĩ tʉ vaja mʉa. Jʉarã ĩna manijama, sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Rojose yibʉ mʉ” ĩre yimasigʉ̃re jicõari, ĩ tʉ vaja mʉa. 17Ĩnare quẽne ĩ ajibetijama, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari mʉa rãca rẽjarã jediro ĩna ĩaro rĩjorojʉa ĩnare gotiba mʉa. Ĩna jediro “Rojose yiyuja mʉ” ĩre ĩna yisere ĩ ajibetijama, Diore ajibecʉre, to yicõari, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare ĩnare mʉa cãmotadiriarore bajiro ĩre cãmotadirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n18Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉ yʉre rotibosarã ñarʉarãja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Ado bajiro mʉa yijama, Dios yarã ñarʉarãja mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yijama, Dios yarã me ñarʉarãja mʉa”, yimasirʉarãja —yʉare yicami Jesús.\\n19Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Gajeye ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajirone mʉa tʉoĩajedicõajama, mʉa bojasere ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ. 20No bojarijʉ jʉarã, idiarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore ĩna sẽnijama, ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n21To ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩacami Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, sĩgʉ̃ mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, yʉre rojose ĩ yijama, ¿nocãrãcaji masu ĩre masiriogʉti yʉ? ¿Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituaro ñarirãcajine ĩre yʉ masiriojama, quẽnarojari? —Jesúre ĩre yicami.\\n22To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Tocãrãcajine rojose mʉre ĩ yiro cõrone masirioroti ñaja mʉre —ĩre yicami Jesús.\\n“Manire rojose ĩna yisere mani masiriobetijama, Dios quẽne, ĩ bojabeti mani yisere masiriobetirʉcʉmi”, Jesús ĩ yigotimasiore\\n23To yicõari, ado bajiro ĩ buerãre yʉare gotimasiocami Jesús:\\n—Bʉto rojose mʉa yiro bero, sʉtiriticõari, “Yʉare masirioya” Diore mʉa yijama, mʉare masiriorʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yise ñajare, “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, mʉare masirioroti ñaja” yigʉ, ado bajise gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩre vaja morãre gotirʉ, ĩre moabosarimasare jicõagʉ̃mi. 24Ĩre vaja morãre “Adocãrãcʉ ñaama” ĩ yigʉadijʉne, sĩgʉ̃ jairo ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ãmiejarãma ĩna. 25Ĩre ĩna ãmiejarirĩmarore, ñie rãca vaja yimasibecʉmi. To bajiro ĩ bajijare, ĩre ãmiejarãre ado bajiro ĩnare rotigʉmi: “Ãnire, ĩ manajo, ĩ rĩare quẽne gãjerãre yʉre ĩsibosaya, ‘Gãjerãre moabosarimasa ñato’ yirã. To yicõari, ĩ gajeyeũni jedirore gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnima. To yicõari, ti vaja mʉa bʉjasere yʉre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, yʉre ĩ vaja mose jedicoarʉaroja”, ĩnare yigotigʉmi ʉjʉ. 26To ĩ yisere ajicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejagʉmi ĩre vaja mogʉ̃. To yicõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre sẽnigʉ̃mi: “¡Yʉ ʉjʉ, yuya maji! Mʉre yʉ vaja mosere vaja yijeocõarʉcʉja maji”, ĩre yigʉmi. 27To ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩamaigʉ̃ ñari, “Tone bajicõato”, ĩre yicõa tʉjacʉmi, ĩ ʉjʉ.\\n28To bajiro ĩ ʉjʉ ĩ yisere ajicõari, budicoacʉmi. Budiacʉne, ĩ baba mojoroaca ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ĩabʉjagʉmi ĩ quẽne. Ĩre ĩabʉjacõari, ĩ ãmʉare ñiamatagʉmi. To yicõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “¡Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõaña mʉ!”, ĩre yigʉmi. 29To ĩ yiboajaquẽne, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajise ĩre yigʉmi: “¡Yuya maji! Mʉre yʉ vaja mosere vaja yijeocõarʉcʉja yʉ”, yiboagʉmi. 30To ĩ yiboajaquẽne, ajibecʉmi ĩ. To bajiri tubiberiavijʉ ĩre ãmiacõari, ĩre cũrotigʉmi, “Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõarijʉ, budirʉcʉja mʉ” yigʉ. 31Ĩ babarã, to bajiro ĩ yisere ĩacõari, bʉto sʉtiritirãma ĩna. To bajiri ĩna ʉjʉ tʉ vacõari, ĩna ĩariaro cõro gotirãma. 32To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩre vaja moboar'i ĩ masirior'ire jirotigʉmi ʉjʉ. Ĩ ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Yʉre moabosarimasʉ rojogʉ masu ñacõaja mʉ. Yʉre mʉ vaja mosere, ‘Tone bajicõato’ mʉre yiboabʉ yʉ, rʉ̃cʉbʉose rãca yʉre mʉ sẽnijare. 33Mʉre yʉ ĩamairore bajirone mʉ babare ĩamairoti ñaboayuja”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. 34To bajiro ĩre yicõari, bʉto jũnisinigʉ̃ ñari, ĩre tubiberotigʉmi ĩ quẽne, “Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõarijʉ, budirʉcʉja mʉ” yigʉ —yʉare yigoticami Jesús.\\n35To bajise gotigajanocõari, ado bajise yʉare gotitʉsacami Jesús:\\n—To bajirone yirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ quẽne, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama —yʉare yicami Jesús.","num_words":1040,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 4\\nAbraham Cõãmacʉ̃rẽ padeorígue\\n1 Mecʉ̃tígãrẽ Abraham marĩ ñecʉ̃rẽ wáarigue quetimena wedenemogʉ̃da. Mʉ́ã masĩã: Cʉ̃ʉ̃ judíoayʉ niisʉguerigʉ niiyigʉ. 2 Cõãmacʉ̃ Abraham tiirére ĩña, “mʉʉ ãñugʉ̃́rã niiã” jĩĩ ĩñariyigʉ. Teero jĩĩri siro niiãtã, Abraham “ ‘ãñuré tiigʉ́ niiĩ’ jĩĩnorigʉ niiã yʉʉja” jĩĩbojĩyi. Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre teenórẽ jĩĩmasĩña maniã. 3 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã: “Abraham Cõãmacʉ̃rẽ padeoyígʉ. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ‘ãñugʉ̃́rã niiĩ’, jĩĩ ĩñayigʉ”.*\\n4 Queorémena mʉ́ãrẽ wedegʉda. Sĩcʉ̃norẽ wapatíra, teero ticora mee tiiíya. Cʉ̃ʉ̃ paderé wapa wapatíra tiiíya. 5 Cõãmacʉ̃pe teero tiiríqui. Marĩ ãñuré tiiré wapa mee “wapa cʉohéra niiĩya” jĩĩ ĩñaqui. Basocá Cõãmacʉ̃rẽ “mʉʉ ʉ̃sãrẽ ñañaré tiirécʉtimirirare acabócu” jĩĩ, cʉ̃ʉ̃rẽ padeorípere, “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩqui. 6 Õpʉ̃ Davicã́ yʉʉ jĩĩãrirobirora jóarigʉ niiwĩ. “Cõãmacʉ̃ basocá basirora tiirére ĩñaripacʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ padeorípere cʉ̃́ãrẽ ‘ãñurã́rã niiĩya’ jĩĩ ĩñaqui. Teero tiigʉ́, cʉ̃́ãrẽ ʉsenirã niirĩ tiigʉ́daqui” jĩĩré quetire jóarigʉ niiwĩ. 7 Tee maquẽrẽ biiro jóarigʉ niiwĩ:\\nCõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ netõnʉcã́rãrẽ acabóri, ʉseniya.\\nCʉ̃́ã ñañaré tiiré wapacãrẽ ñañarõ tiihéri, ʉseniya.\\n8 Cõãmacʉ̃ “ãniyé wapare ĩñanemoricu sáa” jĩĩnogʉ̃cã ʉseniĩ,†\\n9 ¿Noãnópe tee ʉsenirere cʉomasĩ́gari? ¿Cõnerígʉ yapa macã caseróre widecõã́norira dícʉ o widecõã́noña manirã́cã tee ʉsenirere cʉomasĩ́garite? Niiria. Ateré yʉʉ jĩĩtoaawʉ̃: Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ cʉ̃ʉ̃ padeorémena “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩyigʉ. 10 ¿Deero biiripe Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩyiri? ¿Cʉ̃ʉ̃ widecõã́nori siro, o cʉ̃ʉ̃ widecõã́noãdari sʉguerope teero jĩĩyirite? Widecõã́noãdari sʉgueropʉ teero jĩĩtoayigʉ. 11 Abraham widecõã́noãdari sʉguero, Cõãmacʉ̃rẽ padeotóayigʉ. Teero cʉ̃ʉ̃ padeorí siropʉ, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ widecõã́dutiyigʉ. Cõãmacʉ̃ Abraham widecõã́noremena cʉ̃ʉ̃rẽ too sʉgueropʉ “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩriguere ẽñoyígʉ. Teero tiigʉ́, Abraham niipetira padeoádara ñecʉ̃ pʉtʉáyigʉ, cʉ̃́ã widecõã́noña manirã́ niipacari. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãcãrẽ teerora “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaĩ. 12 Widecõã́noriracãrẽ Abraham cʉ̃́ã ñecʉ̃ niiĩ. Abraham padeoré cʉoyígʉ, widecõã́noãdari sʉguero. Teero tiirá, widecõã́norira Abraham tiiróbiro padeoré cʉorí, Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ Abraham pãrãmerã niinʉnʉsera wáari tiiquí.\\nAbraham padeojĩ́gʉ̃ ticonorigue\\n13 Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ, teero biiri cʉ̃ʉ̃ pãrãmérã niinʉnʉserare “atibʉ́reco niirére mʉ́ãrẽ pʉtʉári tiigʉ́da” jĩĩyigʉ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ dutirére tiirí ĩñagʉ̃ mee teero jĩĩyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ padeorépere ĩñagʉ̃, teero jĩĩyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ padeorémena “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩ ĩñayigʉ. 14 Moisére dutiré cṹũriguere tiirápere Cõãmacʉ̃ “atibʉ́reco niirére mʉ́ãrẽ pʉtʉári tiigʉ́da” jĩĩri siro niiãtã, marĩ Cõãmacʉ̃rẽ padeorépe wapamaníbojĩyu. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ Abrahamrẽ “ticogʉda” jĩĩriguecã queoró wáaribojĩyu sáa. 15 Basocáre dutiréno manirí siro niiãtã, netõnʉcã́re manibójĩyu. Cõãmacʉ̃ Moisére dutiré cṹũriguere cʉopacára, marĩ netõnʉcã́rĩ ĩñagʉ̃, cúagʉ, ñañarõ tiigʉ́daqui.\\n16 Teero tiigʉ́, Abraham padeorírobiro padeonʉnʉ́sera dícʉre Cõãmacʉ̃ “teeré ticogʉda” jĩĩriguere ticojãgʉ̃daqui sáa. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiijĩ́gʉ̃, teeré ticoqui. Moisére dutiré cṹũriguere cʉorá dícʉre ticoriqui. Niipetira Abraham padeorírobiro padeorápere ticogʉdaqui. Abraham niipetira padeorá ñecʉ̃ niiĩ. 17 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ ateré jóanoã: “Mʉʉrẽ pee põnarĩ macãrã ñecʉ̃ sõnecoa sáa”, jĩĩyigʉ Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ. Abraham teeré padeoyígʉ. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre pee põnarĩ macãrã ñecʉ̃ pʉtʉáyigʉ. Cõãmacʉ̃ niipetirere tiimasĩ́ĩ. Diarirare masõqui. Marĩ pʉtopʉ wáaadare baurípacari, cʉ̃ʉ̃pere bausʉguépetitoacu mée.\\n18 Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ “mʉʉ pã́rãmerã niinʉnʉsera pee põnarĩ macãrã niiãdacua” jĩĩritore, põnacʉtígʉno mee niimiyigʉ cʉ̃ʉ̃peja. Teero põnamanígʉ̃no niipacʉ, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ “paʉ peti basocáputiri tiigʉ́dacu” jĩĩriguere padeojã́yigʉ. 19 Abrahampe “yʉʉ cien cʉ̃marĩ cʉogʉ́ niitoaa; yáa õpʉ̃ʉ̃ maquẽ wĩmagʉ̃ bʉarí tiiréno diarigue tiiróbiro cʉogʉ́pʉ niiã; Sarayaro niisutirocã diariro tiiróbiro niijãcu sáa” jĩĩréno maniyíro. Ãñurõ Cõãmacʉ̃rẽ padeorucúyigʉ. 20 “Apetó tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ ‘tiigʉ́da’ jĩĩriguere tiimasĩ́riboqui” jĩĩréno maniyíro. Teero jĩĩrõno tiigʉ́, Cõãmacʉ̃rẽ padeonemójãyigʉ. Cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyigʉ: “Ãñugʉ̃́ peti niiã mʉʉ; tutuagʉ peti niiã”, jĩĩyigʉ. Teero tiigʉ́, tutuare bʉayígʉ. 21 “Cõãmacʉ̃ yʉʉre cʉ̃ʉ̃ ‘tiigʉ́da’ jĩĩriguere tiimasĩ́qui”, jĩĩyigʉ. 22 Cʉ̃ʉ̃ padeorí ĩñagʉ̃, Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩyigʉ.\\n23 Tee jĩĩré Abraham dícʉre jĩĩ jóanoriyiro. 24 Marĩpʉcãrẽ teerora jĩĩ jóanoyiro. Marĩ Cõãmacʉ̃rẽ padeorí, Abrahamrẽ jĩĩrirobirora marĩrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩqui. Cʉ̃ʉ̃rã́ marĩ Õpʉ̃ Jesús diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ. 25 Cõãmacʉ̃ marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ netõnʉcã́re wapa Jesuré diari tiiyígʉ. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩgʉ̃dʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ masõjãrigʉ niiwĩ.\\n* 4:3 Génesis 15.6. † 4:8 Salmo 32.1-2.","num_words":552,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 8\\n☰ MATEUS 8 ◀ ▶\\nJesus icilatidi ica ɡ̶oneleegiwa dawace-lolaadi\\n1 Naɡ̶a daxoditedini Jesus me icoɡ̶otedibigimece ica lojotaɡ̶adi, odaa ica noiigi-nelegi joɡ̶odiotece. 2 Odaa ica ɡ̶oneleegiwa dawace-lolaadi jiɡ̶icotalo, odaa ja yamaɡ̶atedi lokotidi lodoe Jesus me iweniɡ̶ide, meetalo, “Iniotagodi, jowooɡ̶odi mida ɡ̶adoniciwaɡ̶a madicilatiti, nigemaani.”\\n3 Odaa Jesus ja ixoketedice libaaɡ̶adi, naɡ̶a ipeketedeloco niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa jeɡ̶eeteta, “Ee jemaa me ɡ̶adicili niɡ̶ina natigide!” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo dawace-lolaadi ja icí. 4 Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Digawini, jiniɡ̶ica aneloɡ̶otita niɡ̶ida anejigotaɡ̶awa. Pida emii, adinikeenita sacerdoti naɡ̶a ɡ̶adicili. Codaa aboonitalo Aneotedoɡ̶oji ɡ̶aboonigi ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi lajoinaɡ̶aneɡ̶egi Moisés, awiitibige me ikeenitiogi iditawece oko naɡ̶a akaami ele. Odaa yakadi mopiliticogi miditaɡ̶a ɡ̶adoiigiwepodi.”\\nJesus icilatidi ica liotagi nigoloneegi romaanotedi\\n5 Jesus igo nigotaɡ̶a Cafarnaum. Naɡ̶a dakatediwece nigotaɡ̶a, odaa ica goloneegi ane iiɡ̶e onaniteci taalia iodaɡ̶awadi, igo midoataɡ̶a, odaa ja dipokotalo me yaxawa. 6 Odaa meetalo Jesus, “Iniotagodi, ini iotagi lioneeɡ̶a digoida iɡ̶eladi eliodi me deelotika. Ayakadi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a me ditineɡ̶e, eliodi me dawikode.”\\n7 Odaa Jesus jeɡ̶ee, “Ejigo jicilatidi.”\\n8 Pida niɡ̶ijo goloneegi meetalo, “Aleeditibige deɡ̶emii akaatiwece iɡ̶eladi, Iniotagodi. Igaataɡ̶a daɡ̶axa makaami ɡ̶oneɡ̶egi, caticedi ee. Pida onexaaɡ̶awii ɡ̶agegi me icí, odaa inioneeɡ̶a ja icí. 9 Igaataɡ̶a inoa eletidi iodaɡ̶awadi ane leegitibigimece naɡ̶atetigi ane etidiiɡ̶e. Pida ee aaɡ̶aɡ̶a ida inaɡ̶atetigi maɡ̶aɡ̶a jiiɡ̶e onaniteci taalia iodaɡ̶awadi. Jakadi mejita okanicodaaɡ̶ica niɡ̶idiwa iodaɡ̶awadi, ‘Emii!’ Odaa jiɡ̶igo. Iniaa eledi nigejita, ‘Anagi!’ Odaa jeɡ̶enagi. Codaa nigejita niɡ̶ina iotagi, ‘Awii niɡ̶ida ane jiiɡ̶etaɡ̶awa!’ Odaa jeɡ̶eo. Odaa akaami ida ɡ̶anaɡ̶atetigi me iiɡ̶eni iotagi me ele, odaa ja icí.”\\n10 Niɡ̶ica Jesus naɡ̶a wajipateta niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo goloneegi, odaa eliodi me yopo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. Odaa jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo noiigi anodiotece, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa eliodi meyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. Aniɡ̶ica jinadi oko oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a minataɡ̶a ɡ̶odoiigi Israel ane nakato Aneotedoɡ̶oji, digo midataɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa me nakato Aneotedoɡ̶oji. 11 Ejitaɡ̶awatiwaji eliodi eledi oko, ane daɡ̶a judeutedi, icota me icoɡ̶oticogi nigoi codaa me ɡ̶ocidi, odaa nicooɡ̶owepodi Abraão, Isaque, Jacó miditaɡ̶a nalokegi Aneotedoɡ̶oji ane yoe digoida ditibigimedi, lalokegi loiigi. 12 Pida Aneotedoɡ̶oji aikatediobece eliodi oko loiigi judeutedi me dakatiobece miditaɡ̶a lalokegi. Aikatedio me dakatiobece niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yemaa Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Pida Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yokoletedicogi miditaɡ̶a nexocaɡ̶a anei me noenaɡ̶ateloco, codaa moyacigice lowe leeɡ̶odi me nawikodeeɡ̶a.”\\n13 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta niɡ̶ijo goloneegi, “Emii opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi, ɡ̶aotagi ja icí leeɡ̶odi manakatoni Aneotedoɡ̶oji me yakadi me icilatidi.” Odaa aniaaɡ̶ani naɡ̶aca lakata Jesus neɡ̶ee, odaa niɡ̶ica liotagi niɡ̶ijo goloneegi ja icí.\\nJesus icilatidi eliodi eelotaginadi\\n(Marcos 1.29-34; Lucas 4.38-41)\\n14 Odaa Jesus jiɡ̶igo liɡ̶eladi Pedro. Naɡ̶a dakatedio, ja naditedeloco loxiiɡ̶ate Pedro miwotini, dapicoɡ̶o-lolaadi. 15 Odaa ja ipeketedeloco libaaɡ̶adi naɡ̶ajo iwaalo, odaa ja icí. Naɡ̶a dabiditini, odaa ja doolaɡ̶a yoe liweenigi Jesus.\\n16 Naɡ̶a ɡ̶ocidi, joɡ̶onadeegitalo eliodi oko anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa me eelotaginadi. Odaa Jesus onexaaɡ̶eetediogi mopitibeci niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa ijoatawece noditedice miditaɡ̶a niɡ̶idi oko. Odaa ja nicilatiditediniwace iditawece eelotaginadi. 17 Jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶eote micotece niɡ̶ica aneeta Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, neɡ̶ee, “Yadeegi ɡ̶odeelotagi, codaa noɡ̶a ɡ̶odabocaɡ̶a.”\\nJesus yajoi oko anoyemaa modiotece\\n18 Naɡ̶a nadi Jesus ica noiigi-nelegi moyawiile, odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece me diɡ̶etitacicoace daato niɡ̶ica weiigi. 19 Maleedaɡ̶a noditicoaci, odaa onijoteci niɡ̶ijo ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés igo midoataɡ̶a Jesus, odaa jeɡ̶eetalo, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, ja idigo me jiotaɡ̶adici okanicodaaɡ̶icata ane aaticogi.”\\n20 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Niɡ̶inoa eti inoa libecoli, codaa ilaaɡ̶axodi inoa epaa libatoli. Pida Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, baadiɡ̶ica yotokaɡ̶adi.”\\n21 Ica eledi ɡ̶oneleegiwa ane diotibece Jesus jeɡ̶ee, “Iniotagodi, jemaa me jiotaɡ̶adici. Pida ecoɡ̶otace jalita eiodi nige yeleo amaleeɡ̶aɡ̶a inaligitini.”\\n22 Pida Jesus jeɡ̶eeteta, “Aniwitici! Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko liciagi émeɡ̶egi leeɡ̶odi aɡ̶oyemaa moniotici, odaa dioki epaa onaligitedini émaɡ̶aɡ̶a.”\\nJesus yamaketedini ica niwocotaɡ̶a\\n23 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja waxoditedinigi ajo niwatece ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece lixigaɡ̶awepodi. 24 Codaaɡ̶ida naɡ̶a enagi ica niwocotaɡ̶a aneo me itedibige ebekadi nelecoli. Odaa niɡ̶ijoa ebekadi ja domaɡ̶a oyapoɡ̶oditi niwatece. Pida idiaa Jesus diote. 25 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶odipegitalo, oyojietelogo, moditalo, “Ǥoniotagodi, ɡ̶odaxawaneɡ̶egi! Ade jaaɡ̶a!”\\n26 Odaa Jesus meetediogi, “Igaamee ina madoiitiwaji? Amewi manakatonitetiwaji Aneotedoɡ̶oji.” Naɡ̶a dabiditedini, odaa ja iiɡ̶e niocodi inaa ebekadi me notokotiniwace. Odaa niɡ̶ijo niocodi ijaaɡ̶ijoa ebekadi ja notokotiniwace. 27 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece eliodi moyopo, odaa ja dinotaɡ̶aneɡ̶e modi, “Amiidoa icoa ɡ̶oneleegiwa? Aneote niocodi idiaa ebekadi moyiwaɡ̶adi niɡ̶ina ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi!”\\nJesus icilatidi itoataale ɡ̶oneleegiwadi anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a\\n28 Jesus jiɡ̶icotedicogi daato niweiigi Galiléia, nipodigi aca Gadara. Odaa joɡ̶odakapetege icoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ane dakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, ja niɡ̶eladimigipitigi midiwa lawimaɡ̶ajetedi-wetiadi, ane onaligite judeutedi némaɡ̶aɡ̶a. Odaa jiɡ̶idiaa oicoɡ̶otiwece niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi loidenaɡ̶a, codaa me doide, aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi me dioteci niɡ̶ijo naigi. 29 Noɡ̶onaditege Jesus, odaa ja napaawaɡ̶a, modi, “Igaamee managi ɡ̶odigiwoceɡ̶egi, anakaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji? Domige naɡ̶anagi me ɡ̶odiloikatiteɡ̶egi maleediɡ̶icota noko Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco?”\\n30 Onidiwa icoa nigidagiwadi ane noxicoɡ̶onaɡ̶a aona leegitalo. 31 Odaa niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi niɡ̶ijoa itoa ɡ̶oneleegiwadi moditalo Jesus, “Nige ɡ̶odiiɡ̶eneɡ̶egi me ɡ̶ododiticogi niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi, pida ɡ̶odikaneɡ̶egi me jakaɡ̶atiogilo niɡ̶idiwa nigidagiwadi.”\\n32 Odaa Jesus meetediogi, “Enice emiitiwaji!” Odaa niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a ja noditicoaci midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, odaa joɡ̶odakatiogilo niɡ̶ijoa nigidagiwadi. Odaa niɡ̶ijoa nigidagiwadi ja daleditedigi, odaa jeɡ̶enitinece ica lilokaɡ̶adi, odaa ja daxaboketiniwace, joɡ̶oceɡ̶aɡ̶a miditaɡ̶a weiigi.\\n33 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodoweditelogo niɡ̶ijoa nigidagiwadi ja daleditibige odeleticogi nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶oyatemati niɡ̶ica ane ninyaagi niɡ̶ijoa nigidagiwadi, codaa anee niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi naɡ̶a noditicoaci niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi. 34 Odaa ijotawece niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ajo nigotaɡ̶a jeɡ̶enagitibeci odakapetege Jesus. Noɡ̶onadi Jesus, odaa joɡ̶odipokotalo me noditedicogi niiɡ̶o.","num_words":821,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 4\\nJesus yotaɡ̶aneɡ̶e aca iwaalo samaritaana\\n1 Icoa fariseutedi ja nibodicaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus mepaɡ̶a eliodi anodiotibece, codaa nilegetediniwace eliodi oko caticedi João. 2 (Pida aniɡ̶iniaa Jesus nilegetediniwace oko, pida niɡ̶ijo anodiotibece baaniɡ̶ijaa onilegetiniwace oko.) 3 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Ǥoniotagodi niɡ̶ijoa fariseutedi naɡ̶a nibodicaɡ̶a, odaa ja noditedicogi nipodigi Judéia, odaa joɡ̶opitedicogi nipodigi Galiléia. 4 Odaa anigotetece leeditibige me yakagiditedeloco nipodigi Samaria.\\n5 Odaa jiɡ̶icotedicogi aca nigotaɡ̶a anodita Sicar, ane idei nipodigi Samaria. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a ipegitege niɡ̶ijo nipodigi jotigide ɡ̶onelokodi Jacó ane yediatece niɡ̶ijo lionigi ane liboonaɡ̶adi José. 6 Joaniɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶aca nalice ocaɡ̶ataɡ̶a loenata Jacó. Odaa ejime seis lakata me ɡ̶ocidi niɡ̶icotedicogi Jesus manitaɡ̶a nalice, odaa ja nicotedini liniogotibece naɡ̶ani nalice, leeɡ̶odi Jesus ja dinigaaxe me diniwiaje.\\n7-8 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus jiɡ̶igotibeci manitaɡ̶a nigotaɡ̶a odinoojetetibige anoyeligo. Odaa aca iwaalo niɡ̶eladimatigi Samaria jiɡ̶igo noɡ̶a ninyoɡ̶odi manitaɡ̶a nalice. Odaa jeɡ̶eeteta Jesus naɡ̶ajo iwaalo, “Adedianita ɡ̶aninyoɡ̶odi, jacipoda”.\\n9 Naɡ̶ajo iwaalo naɡ̶a niniɡ̶odi, meetalo, “Iniwa-aagodi. Ica mabo-oo ɡ̶adaaleɡ̶ena manipokitiwa ininyoɡ̶odi, igaataɡ̶a a-aami judeu, beɡ̶eyo iwaalo samaritaana?” Naɡ̶ajo iwaalo meetalo Jesus niɡ̶ida ligegi, leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi judeutedi ailaaɡ̶atege noiigi samaritaanotedi.\\n10 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus meeteta, “Doɡ̶owooɡ̶otawaanigi niɡ̶ica ane yajigo Aneotedoɡ̶oji, codaa doɡ̶owooɡ̶oti ane Ee, ane jipokotaɡ̶awa ninyoɡ̶odi me jacipe. Doɡ̶owooɡ̶oti, daɡ̶anagawini anipokitiwa odaa ja jajigotaɡ̶awa ninyoɡ̶odi aneo lewiɡ̶a oko”.\\n11 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja niniɡ̶odi Jesus, meetalo, “Iniwa-aagodi, aɡ̶aca ɡ̶adeo daɡ̶a anoɡ̶owaa ninyoɡ̶odi, igaataɡ̶a naɡ̶ani nalice le-eegitinece. Igame icoɡ̶oteeniticogi ica ninyoɡ̶odi aneo ɡ̶odewiɡ̶a? 12 Domige daɡ̶axa ma-aami ɡ̶oneɡ̶egi, agodaɡ̶a ɡ̶adi-iiciagi jotigide ɡ̶onelokodi Jacó, ane nenyaɡ̶aditoɡ̶odomi naɡ̶ani nalice? Ijaaɡ̶ijo wa-aakata ninyoɡ̶odi naɡ̶ani nalice, li-oonigipi, codaa me neijedi”.\\n13 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus naɡ̶ajo iwaalo, meeteta, “Okanicodaaɡ̶ica ane wacipeta ninyoɡ̶odi naɡ̶ani nalice, icotaca me yeloadi ecibi. 14 Pida nigica ane wacipeta niɡ̶ida ninyoɡ̶odi ane jedianaɡ̶atece, aɡ̶aleeɡ̶ica daɡ̶a yeloadi ecibi. Igaataɡ̶a niɡ̶ida ninyoɡ̶odi ane jedianaɡ̶atece liciagi niɡ̶ina lacilotibige ninyoɡ̶odi ane diɡ̶ica me ipe, ideite catiwedi oko laaleɡ̶ena, aneo lewiɡ̶a oko ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji”.\\n15 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja dipokotalo Jesus, meetalo, “Iniwa-aagodi, adedianita ica ninyoɡ̶odi, amanagawi-iini aɡ̶e-ee ide-eemadi ecibi, odaa aɡ̶e-ee le-eeditibige daɡ̶a janagoda jowedi digoina nalice”.\\n16 Odaa meeteta Jesus, “Emiita ɡ̶adodawa, odaa adopilitijo”. 17 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja igidi Jesus, meetalo, “Aɡ̶icoda yodawa”. Odaa jeɡ̶eete Jesus, “Analiiki ɡ̶agegi menitiwa, ‘Aɡ̶ica yodawa’. 18 Igaataɡ̶a niɡ̶ida makaami jiɡ̶ijoa ciinco ɡ̶adodawadi, codaa niɡ̶ini anini makaamitaɡ̶a natigide aɡ̶adodawa. Joaniɡ̶idaa manaliiki meni me diɡ̶ica ɡ̶adodawa”.\\n19 Meetalo Jesus naɡ̶ajo iwaalo, “Iniwa-aagodi. Amina natigide ja jowooɡ̶odi ma-aami niɡ̶ina anoneloɡ̶oditoɡ̶owa lowooko Aneotedoɡ̶oji. 20 Jotigide ɡ̶odaamipi odoɡ̶owetetalo Aneotedoɡ̶oji ditibigimedi naɡ̶adi wetiɡ̶a. Pida a-aamitiwaji judeutedi me-eenitoɡ̶owa me le-eeditibige me joɡ̶oweɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji idokida digoida nigotaɡ̶a Jerusalém”.\\n21 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Digawini liciagi. Iwaɡ̶ati anejitaɡ̶awa. Icota noko nige daɡ̶adiaa oɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji ditibigimedi naɡ̶adi wetiɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. 22 Niɡ̶ina akaamitiwaji samaritaanotedi aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica anoɡ̶eeteta. Pida niɡ̶ida moko anoko judeutedi baɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a ane joɡ̶eeɡ̶ata. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a ikeetediogi judeutedi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me yewikatidi oko. 23 Pida enagi niɡ̶ica noko codaa jiɡ̶icota mina anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji catiwedi laaleɡ̶ena, joaniɡ̶idiaaɡ̶idi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji odatika liwigo, codaa jiɡ̶idaaɡ̶ida anepeɡ̶ewi mejinaɡ̶a. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi joaniɡ̶inaa doletedibige oko liciagi modoɡ̶etetalo. 24 Aneotedoɡ̶oji Niwigo. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me leeditibige niɡ̶ina ane doɡ̶etetalo, me datika liwigo me doɡ̶etetalo, joaniɡ̶idaa niɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi anepeɡ̶ewi mejinaɡ̶a me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji”.\\n25 Odaa meetalo naɡ̶ajo iwaalo, “Baɡ̶a jowooɡ̶odi menagi Niɡ̶icoa ane libo-oonaɡ̶adi Cristo, Niɡ̶icoa ane ni-iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege niɡ̶inoa ɡ̶odaxakawepodi. Niɡ̶ina nigenagi, odaa ja neloɡ̶oditedoɡ̶owa inoatawece ane daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶ateda.” 26 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta naɡ̶ajo iwaalo, “Jeɡ̶emeɡ̶ee ane ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni, Ee Cristo”.\\n27 Acaaɡ̶aca naɡ̶aca lakata joɡ̶onotalo niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa eliodi moyopo Jesus me yotaɡ̶aneɡ̶e naɡ̶ajo iwaalo. Pida aɡ̶ica ane ige, deɡ̶eetalo, “Amiini anoleetibige?” Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oditalo, “Igame leeɡ̶odi motaɡ̶aneɡ̶eni ajo iwaalo?”\\n28 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja yoya niboote. Odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a, igo me yatematitiogi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, meetiogi, 29 “Diganagi, awi-iinitiwaji ini aaginaɡ̶a eetece ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a jowee! Maniginiaaɡ̶iniwa icoa Aneotedoɡ̶oji ane ni-iiɡ̶e?” 30 Odaa eliodi oko ja noditicoaci nigotaɡ̶a, jiɡ̶igotibeci miniwataɡ̶a Jesus.\\n31 Maleedoɡ̶ototalo niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a, odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oditalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, ele mecoɡ̶otace aniodi”. 32 Pida naɡ̶a niniɡ̶odi, meetediogi, “Ida ane jeligo, ane diɡ̶icata mowooɡ̶otitiwaji”. 33 Odaa ja dinigetiwage, modi, “Manigicaa ane nadeegitalo liweenigi?” 34 Odaa ja yeloɡ̶oditediogi Jesus anodaa diitigi niɡ̶ijo ligegi, meetediogi, “Iweenigi anejita, niɡ̶ina me jao Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, ane idimonyatedicogi digoina iiɡ̶o, codaa niɡ̶ina me jigodi ibakedi ane najigotediwa. (Joaniɡ̶idaa daɡ̶axa me jao niwaló odaa ja micataɡ̶a daɡ̶a iweenigi). 35 Joaniɡ̶idaa aneeta niɡ̶ijo nigegi, anee, ‘Eɡ̶idiwateda cwaatolo epenaitedi nigepaa limedi monopilaɡ̶aditedio nawodigijedi’. Pida ejitaɡ̶awatiwaji anoleetibigimoace digawini nipodaɡ̶a, nawodigijedi jeɡ̶ei, jeɡ̶ele me inopilaɡ̶ataɡ̶atedio. 36 Niɡ̶ijo ane libakedi me nopilaɡ̶aditedio nawodigijedi dibatege nedianeɡ̶egi. Idaaɡ̶ee niɡ̶ina ane nadeegi oko moyakadi lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liciagi niɡ̶ina ane nopilaɡ̶aditedio nawodigijedi. Odaa idaaɡ̶ee niɡ̶ina aneyatedi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yatecoɡ̶otee oko moyakadi lewiɡ̶a idokida linikegi. (Leeɡ̶odi monadeegi oko miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji). 37 Ewi niɡ̶ida nigegi anodita, ‘Ini oko anetanaɡ̶a, iniaa eledi baɡ̶a nopilaɡ̶aditedio nawodigijedi.’ 38 Natigide ɡ̶adiiɡ̶enitiwaji memii anopilaɡ̶aditedio niɡ̶idiwa ane daɡ̶a ɡ̶atanigijegi. Eledi oko ane enanaɡ̶anaɡ̶a, odaa akaamitiwaji aniboloiteeni niɡ̶idi libakedi”.\\n39 Eliodi samaritaanotedi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus leeɡ̶odi lotaɡ̶a naɡ̶ajo iwaalo, neɡ̶eetiogi, “Eetetece ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a jowee”. 40 Igaanaɡ̶a onotalo Jesus niɡ̶ijoa samaritaanotedi, odaa joɡ̶odipokotalo midiaaɡ̶ite miditaɡ̶a. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite itoataale nokododi.\\n41 Odaa jiɡ̶ijotace eliodi oko anoyiwaɡ̶adi Jesus leeɡ̶odi mowajipatalo lotaɡ̶a. 42 Odaa modita naɡ̶ajo iwaalo, “Niɡ̶ina natigide jeɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a igaataɡ̶a ja jajipaaɡ̶atalo me dotaɡ̶a, odaa aɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a diɡ̶idoka leeɡ̶odi manatematiitedoɡ̶owa. Pida ja jowooɡ̶otaɡ̶a mewi niɡ̶iniaaɡ̶iniwa niɡ̶icoa Cristo, Niɡ̶icoa anenagi me Ǥonewikatitoɡ̶odi”.\\nJesus icilatidi lionigi ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi\\n43 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedice niɡ̶ijoa itoataale nokododi, Jesus ja noditedice nipodigi Samaria, odaa jiɡ̶igo nipodigi Galiléia. 44 Igaataɡ̶a mee Jesus, “Niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji aɡ̶odeemitetibige miditaɡ̶a epaa nipodigi”. 45 Igaanaɡ̶a icotedicogi Jesus digoida Galiléia, niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi ele modibatege. Leeɡ̶odi niɡ̶idi oko eledi oicoɡ̶oticogi mijotaɡ̶a niɡ̶ijo nalokegi anodita Páscoa digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, joaniɡ̶idiaaɡ̶onadite ijoatawece niɡ̶ijoa Jesus loenataka.\\n46 Odaa Jesus joɡ̶opitacedicogi digoida nigotaɡ̶a Caná nipodigi Galiléia. Joaniɡ̶idiaa yelite neɡ̶eote ninyoɡ̶odi me viinyo. Oninica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi niɡ̶eladimigitigi nigotaɡ̶a Cafarnaum. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa liotagi inionigi-eliodi. Niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa deelotika digoida nigotaɡ̶a Cafarnaum. 47 Wajipatibece Jesus me icoɡ̶otedicogi Judéia, odaa jiɡ̶iniwatedigi Galiléia. Odaa jiɡ̶igo miniwataɡ̶a Jesus, dipokotalo migo digoida Cafarnaum me icilatidi lionigi, leeɡ̶odi jona doletibige me yeleo. 48 Odaa meeteta Jesus, “Idoka adadiwaɡ̶atitiwaji niɡ̶ina manati niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi libinienaɡ̶a aniniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me yakadi meote”. 49 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dipokotacalo Jesus, meetalo, “Iniotagodi. Adinageni managi maleedaɡ̶a yeleo ionigi”. 50 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi. Ǥadionigi ayeleo.” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶eyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi. 51 Igaanaɡ̶a opiticogi liɡ̶eladi, naigitece ja dakapetege liotaka. Odaa modita, “Ǥadionigi ja icí.” 52 Odaa ja digikatece naɡ̶aca lakata naɡ̶a icí lionigi. Noɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Jotigi-noko, seete lakata menoale naɡ̶a ika dapicoɡ̶o-lolaadi”. 53 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja nalaɡ̶atibige naɡ̶ajo lakata neɡ̶eeteta Jesus, “Ǥadionigi ayeleo.” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa codaa me iditawece loiigiwepodi joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus.\\n54 Jiɡ̶itoataale Jesus meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi digoida Galiléia, neɡ̶eno me icoɡ̶otedicogi Judéia.","num_words":1050,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 Tesalonicenses 2\\nPablo ʉ̃i coyʉrĩ mead̶aino Jesúi daquinore\\n(Mt 24.24; 1 Ts 4.15-17)\\n1-2 Mʉja, ñʉjevʉ, coyʉrãjivʉbu mʉjare maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i copaidaquiyede aru maje cójijinajiyede ʉ̃́que. Jẽniaivʉbu ñʉja mʉjare, apecʉ ʉ̃i coyʉru mʉjare, yópe arĩ: “Ñai Espíritu Santo aibi: ‘Maje jabocʉ Jesucristoi copaidaijãravʉ eaivʉ jave’ ”, o “Pablojã aima: ‘Maje jabocʉ Jesucristoi copaidaijãravʉ eaivʉ jave’ ”, o mʉja jacopʉivʉ baru paperayoca toivaiyede ñʉja Pablojã ñʉjapeda teivʉ: “Maje jabocʉ Jesucristoi copaidaijãravʉ eaivʉ jave” arĩ, jʉ abejarã diede. Maumejiena oatʉvabejarã mʉje dápiaiyede. Aru cuavare d̶abejarã mʉje ũmene, apecʉi coyʉiye boje o no paperayoca toivaiye boje máre. 3 Quéda apecʉre jʉjovaicõjemejara mʉjare.\\nDijãravʉ baquinó, Jesúi copaidaquijãravʉ, eabequiyebu pʉ obedivʉ põeva ne ʉrarõ maucʉvaeta Jʉ̃menijicʉre. Dinʉmʉ maquinó ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ, bíjacʉyʉ yóboi, cʉetecʉyʉme Jesúi copaidaquiye jipocai. Jʉ̃menijicʉ ñájini d̶acʉyʉme ʉ̃́re, ñai ʉ̃mʉ ãmecʉre, toabo cũiméboi cainʉmʉa. 4 Ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ maucʉvacʉyʉme caivʉ põeva ne pẽpeimarare, aru ne jʉ̃menijinare, caivʉ apevʉ ne mearore jímarare, aru Jʉ̃menijicʉre máre. Yópe arĩ, ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ “Yʉrecabu parʉcʉ caivʉ apevʉ pʉeno”, acʉyʉme. Que teni ecocʉyʉme Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami, dobacʉyʉ yópe jabocʉpe. Aru, “Yʉrecabu Jʉ̃menijicʉ”, acʉyʉme caivʉre.\\n5 Caiye iyede jave coyʉre cucacʉ yʉ mʉjare ji cʉede cãreja mʉjaque. ¿Ãrʉmenarʉ mʉja?\\n6 Mʉja coreóvaivʉbu cũinácʉ cʉcʉre caride, ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ ʉ̃i járobequiyede cãreja. Ʉbenita yóboi, Jʉ̃menijicʉi beoijãravʉ baquinói, ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ cʉetecʉyʉme. 7 Jipocamia Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovamenejaquemavʉ aipe ʉ̃i d̶aquiyede põeva ãmeina d̶aivʉre. Ʉbenita caride jã́d̶ovacʉyʉme aipe ʉ̃i d̶aquiyede náre. Cũinácʉ mauyaibi ñai ʉ̃mʉ ãmecʉre. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ĩcʉyʉme ñai mauyayʉre ʉ̃́re jocarĩ. 8 Dinʉmʉ maquinóre cʉetecʉyʉme ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ. Ʉbenita maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i copaidaiyede boarĩ́ jarʉvacʉyʉme ʉ̃́re ʉ̃i yávaiye parʉéque. Que baru copaidayʉ pʉeno meacʉ baju bíjarocʉyʉme ʉ̃́re.\\n9 Ñai ʉ̃mʉ ãmecʉ cʉvacʉyʉme ñai abujuvai jabocʉ, Satanás, ʉ̃i parʉéde. Jã́d̶ovacʉyʉme ʉ̃i ʉrarõ parʉéde ʉ̃i d̶aquiyede caijĩene põeva ne jã́mene aru ne d̶arĩ majibede máre, “¿Jʉ̃menijicʉ bárica ʉ̃?” põeva ne arãjiyepe ayʉ ʉbenina. 10 Ʉ̃ jʉjovacʉyʉme caiye ʉ̃i ãmeina d̶aiyeque ina bíjarãjivʉre Jʉ̃menijicʉre jocarĩ. Ʉ̃ jʉjovarĩ bʉojacʉyʉme náre, ne jacopʉbeni ʉbe boje Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene. Aru ne jarʉvaiye boje ʉ̃i yávaiyede, Jʉ̃menijicʉ mead̶abecʉyʉme náre. 11 Que baru Jʉ̃menijicʉvacari jʉjovaicõjecʉyʉme náre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ borocʉede. 12 Que baru ñájine d̶acʉyʉme caivʉ ina ʉrivʉre ne ãmeina teiyede aru ʉ̃i yávaiyede jãvene jʉ abevʉre máre.\\nPablo ʉ̃i aino “Jʉ̃menijicʉ beoibi mead̶acʉyʉ mʉjare”\\n13 Mʉja, ñʉjevʉ, Jʉ̃menijicʉre jíye jaʉvʉ ñʉjare torojʉede cainʉmʉa, mʉja Jʉ̃menijicʉi ʉmarare boje. Javede ʉ̃i cʉed̶aquiye jipocai caiyede, Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ mead̶acʉyʉ mʉjare, ñai Espíritu Santoi d̶aiye báque boje mʉjare Jʉ̃menijicʉ jinava, aru mʉje jʉ aiye báque boje Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene. 14 Ñʉje bueiye báquede mʉjare iye Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne, ʉ̃ cuturejaquemavʉ mʉjare, mʉje jabotenajiyepe ayʉ maje jabocʉ Jesucristoque ʉ̃i jabotequiyede.\\n15 Que baru, ñʉjevʉ, parʉrõreca jʉ ajarã cainʉmʉa iye ñʉje bueiyede jãvene, ñʉje coyʉiye báquede mʉjare aru ñʉje toivaiye báquede paperayocaque máre. Aru cainʉmʉa dajocabejarã diede.\\n16 Jẽniaivʉbu ñʉja maje jabocʉ Jesucristore majepacʉ Jʉ̃menijicʉmaque, majare ʉcʉre. Majare cad̶ateyʉbe, ʉ̃i me boje dajocabecʉva. Aru majare napini corede d̶ayʉbe ʉ̃i mearo d̶acaquiyede majare. 17 D̶ajacʉrĩ mʉjare parʉrivʉ mʉje ũmei aru jidʉbevʉ mʉje coyʉiyeque aru mʉje d̶aiyeque máre, me maquiyépe cainʉmʉa.","num_words":478,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 19\\nPaulo igo datematika manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso\\n1 Niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶i Apolo digoida nigotaɡ̶a Coriinto, ijaa Paulo ja yakagiditeloco liwigotigi nipodigi aninoa wetiadi, odaa jiɡ̶icoticogi nigotaɡ̶a Éfeso. Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijo ane dakapetege onateciɡ̶ijo anodi modiotece Ǥoniotagodi. 2 Odaa Paulo ja nigetiniwace, meetiogi, “Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a nikatedaɡ̶alocotiwaji Liwigo me diɡ̶eladetiwaɡ̶aji ica naɡ̶a anakatoni Ǥoniotagodi?” Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Niɡ̶ida moko aɡ̶ica daɡ̶a jajipaaɡ̶ata moyalaɡ̶ata ica Liwigo Aneotedoɡ̶oji.” 3 Odaa Paulo ja nigetaciniwace, meetiogi, “Pida ica naɡ̶a adinilegenitiwaji, ame liboonaɡ̶adi anoibake?” Odaa modita, “Niɡ̶ijo naɡ̶a idinilegenaɡ̶a, jiwaɡ̶atece niɡ̶ijo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi João Batista.”\\n4 Odaa Paulo jeɡ̶eetiogi, “João iiɡ̶e niɡ̶ijo oko me dinilegetibigiwaji niɡ̶ijo naɡ̶a odinilaatece libeyaceɡ̶eco. Pida meetiogi loiigi Israel me leeditibige moyiwaɡ̶adi Niɡ̶ijoa anicota menagi nigidiaaɡ̶idi, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e. Odaa niɡ̶ini oko aneeta jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa Jesus.”\\n5 Niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Paulo, odaa jaɡ̶aɡ̶a nilegetiniwace datika Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo. 6 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo ja ipeketeloco libaaɡ̶atedi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikatiogi me diɡ̶eladetigi laaleɡ̶enali. Odaa joɡ̶odotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi ane diɡ̶icoateda moyowooɡ̶odi, oyatematitedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. 7 Ejime ijoa dooze ɡ̶oneleegiwadi ane dinilegetibigiwaji.\\n8 Paulo dakatiobece manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi codaa abo laaleɡ̶ena me notaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi. Odaa jiɡ̶ida libakedi niɡ̶ijoatigilo iniwatadiɡ̶ini epenaitedi. Dinotigimadetege codaa doletibige me dinigaanyetece moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. 9 Pida niɡ̶idi oko onateciɡ̶ijo dakake laaleɡ̶enali, aɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, codaa beyagi modotaɡ̶atibige niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Ǥoniotagodi lodoe eledi oko. Odaa Paulo ja yototicoace, odaa ja iomaɡ̶aditicoace niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi. Odaa inoatawece nokododi ini mawatege niɡ̶ijo noiigi me yatecoɡ̶o, codaa dinotigimadetege niɡ̶ijo oko manitaɡ̶a lidikonaɡ̶axi ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Tirano. 10 Odaa yadeegi itoataale nicaaɡ̶ape Paulo meo niɡ̶ida libakedi neɡ̶epaaɡ̶icota miditawece niɡ̶ijo judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi ane liɡ̶eladi nipodigi Ásia mowajipatalo lotaɡ̶a Ǥoniotagodi.\\n11 Aneotedoɡ̶oji ibake Paulo meote loenataka ane joxicaɡ̶atema aneo niɡ̶ijo noiigi moyopo. 12 Oyadeegita Paulo leenxotedi inaaɡ̶inoa nowoodi elipogo ane ibake noolaɡ̶anaɡ̶alo, odaa Paulo ja dibatelogo. Niɡ̶idiaaɡ̶idi oyadeegitiogi niɡ̶ijoa eelotaginadi maɡ̶aɡ̶a odibatelogo. Niɡ̶ijo noɡ̶odibatelogo niɡ̶ijoa leenxotedi ijaaɡ̶ijoa eletidi nowoodi, odaa ja nicilaɡ̶a, codaa me niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a aaɡ̶aɡ̶a noditicogi oko anodakatiogi.\\n13 Onidiwa icoa judeutedi anidioka limedi me wiajeeɡ̶ateloco inoatawece nipodaɡ̶a codaa moiticoiticoace niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a minataɡ̶a niɡ̶ina oko. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi domoɡ̶onaketace moibake Liboonaɡ̶adi Jesus moiiɡ̶e me noditicoaci niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, moditiogi, “Ǥadiiɡ̶eneɡ̶egi manotitice minataɡ̶a niɡ̶ina oko leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Jesus, Niɡ̶ijoa ane yatematitedibece Paulo!” 14 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi anowo niɡ̶ida anee one seete lionigipi Ceva, ica judeu anijo me sacerdoti ɡ̶oneɡ̶egi. 15 Pida ica noko moibake Liboonaɡ̶adi Jesus me domoɡ̶oiticoitice niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi ica ɡ̶oneleegiwa, odaa niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ja niniɡ̶odi, meetiogi, “Niɡ̶ijoa Jesus jowooɡ̶odi, codaa me Paulo jowooɡ̶odi. Baɡ̶akaami, amakaamitiwaji?”\\n16 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi ja waxoditiogi miditaɡ̶a, odaa ja iɡ̶eke, eliodi me naxacoɡ̶otiniwace, codaa me naaɡ̶aditedini lowoodi. Odaa niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyototice liɡ̶eladi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa aɡ̶aleeɡ̶icoa lowoodi me daleditibigimoace, codaa menacilotiniwace.\\n17 Odaa iditawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Éfeso joɡ̶odibodiceta niɡ̶ida niciagi, ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. Iditawece doitibigiwaji leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus, codaa moiweniɡ̶ide Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus. 18 Codaa eliodi niɡ̶ijo baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi igotibeci dinatemati lodoe eledi oko mowo ane beyagi. 19 Odaa eliodi oxikonaɡ̶aɡ̶a oyadeegi icoa notaɡ̶anaɡ̶axiidi anoibake modiniiɡ̶axitece mowote noxikoneɡ̶eco. Odaa joɡ̶oiladie ijoatawece notaɡ̶anaɡ̶axiidi codaa niɡ̶inoa eletidi najoli anoibake mowote noxikoneɡ̶eco, odaa joɡ̶oyalegi lodoe eliodi oko. Niɡ̶ica noɡ̶onilaɡ̶adi ica ane loojedi ijoatawece niɡ̶ijoa anoyalegi, odaa dibatalo loojedi me jibaaɡ̶a meya-taalia miili nokododi moyedia ane loojedi noko. 20 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijoa natematiko jeɡ̶epaanaɡ̶a ilaagitibece, codaa loniciwaɡ̶a lotaɡ̶a Ǥoniotagodi idapaɡ̶a diiticogi me iigi anee lewiɡ̶a niɡ̶ina oko.\\nIca me dibatotiogi oko digoida nigotaɡ̶a Éfeso.\\n21 Igaanaɡ̶a oigodi niɡ̶ijo noiigi moyalegi ijoa loxikonaɡ̶atedi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eo Paulo me lowoogo me diɡ̶etita nipodigi Macedônia aniaa Acaia, odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa Paulo jeɡ̶ee, “Ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa nigidiaaɡ̶idi ja leeditibige mejigotace idalita nigotaɡ̶a Roma.” 22 Odaa ja iiɡ̶eticogi nipodigi Macedônia itoataale niɡ̶ijoa laxawepodi, Timóteo ijaa Erasto. Pida Paulo baɡ̶aleeɡ̶idiaaɡ̶inawaanigi nipodigi Ásia.\\n23 Niɡ̶ijoa nokododi eliodi me dibatotiogi niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Éfeso leeɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Ǥoniotagodi. 24 Ini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Demétrio, libakedi me naxacoɡ̶odi beexo codaa meote liwicidi liɡ̶eladi aca niwigo niɡ̶idi noiigi ane liboonaɡ̶adi Diana. Odaa niɡ̶inoa niwicidi noɡ̶oyaa, odaa owidi dinyeelo odinigaanyetece. 25 Odaa Demétrio jeɡ̶eniditiogi niɡ̶idiwa anoyoe niwicidi ijaaɡ̶ijo eledi oko anowote eletidi loenataka anaaɡ̶ana beexo, elaanaɡ̶a. Odaa jeɡ̶eetiogi Demétrio, “Akaami yokaaɡ̶etedipi, owooɡ̶otitiwaji moko liicotedi leeɡ̶odi me joenaɡ̶a niɡ̶inoa niwicidi mejaanaɡ̶a. 26 Jaɡ̶anatitiwaji codaa majipaata Paulo me dotaɡ̶atibece me lakapetegi niɡ̶inoa niwicidi. Eote niɡ̶inoa lotaɡ̶a aɡ̶inokina digoina nigotaɡ̶a Éfeso. Pida eledi dotaɡ̶atibece ja domaɡ̶a inatawece nipodigi Ásia. Paulo mee niɡ̶inoa niwicidi ane ɡ̶odoenataka me daɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶ododi leeɡ̶odi aoniɡ̶ica loniciwaɡ̶a. Odaa eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶odinoojetetalo niɡ̶inoa ane ɡ̶odoenataka. 27 Codaa diganagawini, doidetibige niɡ̶ina oko me beyagi modotaɡ̶atibige niɡ̶ida ɡ̶obakedi, codaa eledi doidetibige modiletibige me diɡ̶icata niwaló niɡ̶ini diimigi-nelegi, liɡ̶eladi ɡ̶onoenoɡ̶odo Diana. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ina oko nigodiletibige Diana me daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶e, idaaɡ̶idata me domeɡ̶eliodi oko anodoɡ̶eteta, inatawece niɡ̶eladimigipitigi nipodigi Ásia, codaa minoatawece ane liwailidi niɡ̶ina iiɡ̶o!”\\n28 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa Demétrio lotaɡ̶a, odaa eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a, odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Jiweniɡ̶idenaɡ̶a Diana, noenoɡ̶odo ɡ̶odoiigi efeesiotedi!” 29 Odaa ja dibatotiogi oko anitawece nigotaɡ̶a. Codaa joɡ̶odibata Gaio ijaa Aristarco, niɡ̶ijo itoataale elatibige Macedônia, lixigaɡ̶awepodi Paulo me diniwiaje. Odaa iditawece odinaxawatigi moixigitijo niɡ̶ijo itoataale miditaɡ̶a boolaɡ̶adi-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 30 Paulo domaɡ̶a yemaa migo dotaɡ̶a lodoe niɡ̶ijo noiigi, pida niɡ̶ijo anodiotibece Jesus aɡ̶oika migo. 31 Icoa onateciɡ̶ijoa anoiiɡ̶e niɡ̶idi nipodigi nokaaɡ̶edi Paulo. Oiwakateetibige Paulo libodigi, odaa joɡ̶odipokota me diɡ̶igo miditaɡ̶a niɡ̶ijo boolaɡ̶adi-nelegi. 32 Iditawece niɡ̶ijo noiigi-nelegi ane yatecoɡ̶o ja dibatotiogi. Idi napaawaɡ̶ateloco jeɡ̶eledi lotaɡ̶a, idiaaɡ̶eledi jeɡ��eletidi lotaɡ̶a, pida niɡ̶ica eledi liwai niɡ̶idi nagoodi-noiigi baadoɡ̶oyowooɡ̶odi ane leeɡ̶odi me yatecoɡ̶o. 33 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi anidi liwigotigi niɡ̶ijo noiigi-nelegi joɡ̶oixipetice Alexandre, odaa joɡ̶oyamaɡ̶atijo migo odoe me dotaɡ̶a me licaajepodi. Odaa Alexandre ja yatitiogi libaaɡ̶adi me dipokotiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me notokotiniwace. 34 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶oyowooɡ̶odi Alexandre me judeu, odaa iditawece napaawaɡ̶ateloco, modi, “Jiweniɡ̶idenaɡ̶a Diana, noenoɡ̶odo ɡ̶odoiigi efeesiotedi!” Odaa yadeegi iniwataale lakata midi me napaawaɡ̶ateloco.\\n35 Odaa niɡ̶ijo ane iiɡ̶e nigotaɡ̶a ja yakadi me yamaketini niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaami niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Éfeso, inatawece oko oyowooɡ̶odi naɡ̶ana ɡ̶onigotaɡ̶a me yotete liɡ̶eladi ɡ̶onoenoɡ̶odo Diana aneliodi me joɡ̶eeɡ̶ata, codaa meledi yotete liwigo ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi menitini. 36 Aɡ̶ica ane yakadi mee me daɡ̶a icoɡ̶otibigimece ditibigimedi naɡ̶ada niwigo. Enice anotokitiniwacitiwaji, jinaɡ̶a aɡ̶owikomataa, codaa jiniɡ̶ica anawii anigida ɡ̶adoenatagi me daɡ̶a ecoɡ̶otace owookoni. 37 Jaɡ̶anadeegitetiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, pida aɡ̶ica lolicaɡ̶adi midiwataɡ̶a liɡ̶elatedi niwicidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a beyagi modotaɡ̶atibige ɡ̶onoenoɡ̶odo Diana. 38 Demétrio ijaaɡ̶ijoa libakawepodi nigica anigida anoileetema oko, niɡ̶inoa nokododi ele monibikota noko me dinatecoɡ̶otee ɡ̶oniwinoɡ̶ododi anonajipatoɡ̶owa, codaa yakadi modineleɡ̶etiogi lacilodi romaanotedi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i moyakadi mowo ligegi modakapetege eledi oko me nilaagetedaɡ̶a. 39 Odaa akaamitiwaji nigica eledi ane leeɡ̶odi madinotigimadenitiwage, yakadi mawinitiwaji niɡ̶ina me limedi niɡ̶inoa lacilodi moniditoɡ̶owa metiɡ̶odatecoɡ̶otee. 40 Igaataɡ̶a doidetibige niɡ̶inoa lacilodi romaanotedi doɡ̶odiletibige daantaɡ̶a ɡ̶odakapetedipi leeɡ̶odi niɡ̶ina me jibatooɡ̶a niɡ̶ina noko. Igaataɡ̶a aɡ̶ica ane leeɡ̶odi me jatecoɡ̶ojoɡ̶o niɡ̶ina noko.” 41 Igaanaɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yakadi meo milaagitibeci niɡ̶ijo noiigi-nelegi.","num_words":1063,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Hechos 1\\nJesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara ne d̶aiye Espíritu Santoi parʉéque\\nMamabʉinore coyʉiyebu Lucas bácʉ ʉ̃i toivaiye báquede Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara ne d̶aiye báquede Espíritu Santoi parʉéque. Lucas bácʉ, judío ãmenejaquemavʉ. Jʉoipõecʉ barejaquémavʉ (Col 4:11-14). Cucʉnʉrejaquemavʉ Pablo bácʉque (Hch 16:10). Diede toivarejaquemavʉ, bʉojacʉyʉ ʉ̃i toivaino mácarõre ʉ̃i bʉiye báquede ʉ̃i coyʉiyeque Jesucristorã. Que baru Lc 24:50-53 aru Hch 1:1-11 máre coyʉrejaquemavʉ Jesús ʉ̃i mʉri nʉino mácarõre cavarõ mearoi. Majidivʉ ne dápiaiyepe maumena ʉ̃i jebeniburu yóboi ʉ̃i toivaino mácarõre Jesucristorã, toivarejaquemavʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara ne d̶aiye báquede Espíritu Santoi parʉéque, ãniʉjʉa báquede 62-65 d.C. Ã́ri ʉ̃i cʉede ʉ̃i toivaiyede diede caivʉ majibevʉ.\\nToivarejaquemavʉ ñai ʉ̃mʉ Teófilo bácʉre aru apevʉ judíova ãmevʉre, ne majinajiyepe ayʉ aipe ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara mácavʉ ne coyʉiyede, aipe judíova ne jʉ abede iye coyʉiyede, aipe judíova ãmevʉ ne jʉ aiyede diede, aru aipe jabova ne d̶aiyede ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara mácavʉre. Yópe Jesús ʉ̃i coyʉicõjeiyepe ʉ̃i yávaiye méne “Jerusalẽ́cavʉre, Judeacavʉre, Samariacavʉre, aru pʉ caino joborõcavʉre máre” (1:8) nopedeca coavaiye bʉojaivʉ iye toivaiye báquede: (1) ne coyʉiyede Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉre (1:1-6:7); (2) ne coyʉiyede Judea aru Samaria ãmicʉrijoborõacavʉre (6:8-9:31); (3) aru ne coyʉiyede apenoa joborõacavʉre máre (9:32-28:31), ina Antioquía ãmicʉriĩmarocavʉre (9:32-12:24), ina Asia ãmicʉrijoborõcavʉre (12:25-16:5), ina Egeo ãmicʉriya jia ʉrad̶a ẽcarʉcavʉre (16:6-19:20), aru ina Roma ãmicʉriĩmarocavʉre máre (19:21-28:31).\\nEspíritu Santo ʉ̃i daquino\\n(Mt 3.11; Mr 1.8; Lc 3.16; 24.49; Jn 1.33)\\n1-2 Mʉ, Teófilo, ji mamarʉmʉ toivaiye báquede toivacacʉ yʉ, mi majiquiyepe ayʉ caiye iye Jesús ʉ̃i d̶aiye báquede aru caiye iye ʉ̃i bueiye báquede máre. Majicacacʉ yʉ mʉre caiyede Jesús ʉ̃i memeni bʉijãravʉre, aru pʉ ʉ̃i cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi mʉijãravʉita máre, jípacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i jacopaiyovaiyede ʉ̃́re cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi. Aru ʉ̃i mʉri nʉquiye jipocai, Jesús d̶aicõjenejamed̶a ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara ʉ̃i beoimara mácavʉre, Espíritu Santoi parʉéque. 3 Aru caiye cuarenta paijãravʉa Jesús ʉ̃i yainíburu yóboi, ina ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara jã́varejaimad̶a ʉ̃́re cainʉmʉa. Que baru jãve majidejaimad̶a na Jesús apʉcʉre cojedeca, nacajañʉ mácʉre yainore jarʉvarĩ. Ʉ̃́re jã́rejaimad̶a. Aru coyʉrejamed̶a náre Jʉ̃menijicʉi jabotequiyede ʉ̃i põevare.\\n4 Jesús cʉcʉ bácʉ náque cãreja, yópe arĩ, cõjenejamed̶a náre:\\n—Nʉmejara mʉja Jerusalẽ́ne jocarĩ cãreja. Quéda corejarã ñaine, jipacʉi daroquimʉre mʉjare. 5 Juan Bautista bácʉ jã́d̶ovame mʉjare Jʉ̃menijicʉre ocoque. Ʉbenita yʉ jã́d̶ovacʉyʉbu mʉjare Jʉ̃menijicʉre pʉeno mearo baju obebejãravʉa yóboi. Darocʉyʉbu mʉjare ñai Espíritu Santore, arejamed̶a náre Jesús.\\nJesús ʉ̃i mʉino ʉ̃mʉi, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi\\n(Mt 28.19; Mr 16.15, 19; Lc 24.47-48, 50-51)\\n6 No yóboi, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara cójijidejaimad̶a ʉ̃́que cʉ̃racũ Olivocũ ãmicʉricũ pʉenoi. Aru jẽniari jã́rejaimad̶a ʉ̃́re:\\n—Mʉ, ñʉje jabocʉ, ¿caride jaboteicõjequidica mʉ cojedeca majacavʉ, Israecavʉre? arejaimad̶a na.\\n7 Jesús arejamed̶a náre:\\n—Jipacʉ, ʉ̃i caivʉre jaboteiye boje, majibi aipijãravʉa vaiquíye jaʉrõre. Ʉbenita ʉ̃ majicõjememi mʉjare iyede. 8 Jʉ̃menijicʉ darocʉyʉbe ñai Espíritu Santore, ʉ̃i d̶aicõjequiyepe ayʉ mʉjare. Que baru mʉja coyʉrãjaramu ji yávaiye méne. Coyʉrãjaramu mʉje jã́iyede ji d̶aiye báquede aru mʉje jápiaiyede ji coyʉiye báquede máre. Coyʉrãjaramu caivʉ ijãravʉcavʉre: Jerusalẽ́cavʉre, Judeacavʉre, Samariacavʉre, aru pʉ caino joborõcavʉre máre, arejamed̶a Jesús.\\n9 Que arĩ yávaiyeda, Jesúre jacopaiyovarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ náre jocarĩ, cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõita. Ʉ̃i mʉiyedeca ocopenibo darĩ, ʉ̃́re taorejavʉ̃ya. Quénora jã́menejaimad̶a ʉ̃́re. 10 Ne jã́riduiyedeca cavarõre Jesús mʉri bíjayʉre, cũiná, pʉcarã ʉ̃mʉva doivʉ boricajea cuitótecajeare núrejaimad̶a ne yebai. 11 Ina pʉcarã ángeleva jẽniari jã́rejaimad̶a náre:\\n—Mʉja, Galileacavʉ, ¿aipe teni yui núri jã́ivʉrʉ̃ mʉja cavarõre? Ñai Jesús mʉñʉ mácʉ mʉjare jocarĩ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi copaidacʉyʉbe cojedeca ijãravʉi cavarõ mearore jocarĩ yópe ʉ̃i mʉiyepedeca, arejaimad̶a.\\nMatíare ne beoino Judas bácʉ ʉ̃i yaiye boje\\n(Mt 3.16; 10.2-4; 27.3-8; Mr 1.9; 3.16, 19; 16.19; Lc 3.21; 6.14-16; 24.51)\\n12 No yóboi, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara copainʉrejaimad̶a cʉ̃racũ Olivocũ ãmicʉricũre jocarĩ Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. Cũinákilometro vaivárejaimad̶a na. Yópe judíova ne jabʉóvaijãravʉi nʉicõjeiyepe vaivárejaimad̶a na. 13 Ne eaiyede diĩmaroi, ecorĩ, nʉri cũinád̶ami cʉ̃rami, ʉ̃mʉcatucubʉita, ne cʉritucubʉi, ecorejaimad̶a na: Pedro, aru Juan, Santiago, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo; apecʉ Santiago, Alfeoi mácʉ; Simón ãmicʉcʉ Celote, aru Judas, apecʉ Santiago jicʉ máre. 14 Obedijãravʉa Jʉ̃menijicʉque jẽniari, cójijivʉ barejáimad̶a na nore. Jesúi yóva, María, Jesúi paco, aru apevʉ nomiva máre, caivʉ ina cũinátʉrʉ ne ũme Jʉ̃menijicʉque jẽniarejaimad̶a na.\\n15 Obebejãravʉa yóboi, Jesúre jʉ aipõeva cójijidejaimad̶a. Ciento veinte paivʉ baju barejáimad̶a na. Aru Pedro nacajari arejamed̶a náre:\\n16 —Mʉja, jívʉ, jave vaivʉ́ yópe Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báquepe David bácʉre Espíritu Santoi parʉéque. Judas bácʉ jẽni jiame Jesúre ʉ̃i mauvare. 17 Ʉ̃ mácʉ, majacacʉ bácʉ, yóvayʉ bateáme majare. Que baru ʉ̃ mácʉ máre Jesús ʉ̃i beoimʉ mácʉ bateáme, ʉ̃i memequiyepe ayʉ majaque, arejamed̶a náre Pedro.\\n18 Jesúre ʉ̃i jẽni jíquiye jipocai, Judas bácʉ jacopʉrejamed̶a tãutʉrare, ʉ̃i Jesúre jẽni jíye boje, ʉ̃i ãmeina teiye boje. Iye tãutʉraque apevʉ bojed̶arejaimad̶a cũináro joborõre. No joborõre ʉ̃i baju boarĩ́ jarʉvaiyʉcʉ, ʉ̃mʉi tʉrĩ darĩ ʉ̃i baju bíjarejamed̶a Judas bácʉ. Aru ʉ̃i cʉrabo etarejavʉ̃ya joborõita. 19 Caivʉ Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ jápiarejaimad̶a ʉ̃ mácʉi borore. Que baru ne yávaicamuaque ãmidorejaimad̶a no joborõre Acéldama ãmicʉrõ, Jivecʉrõ aiyʉrõ. 20 Pedro are nʉrejamed̶a ina Jesúre jʉ aipõevare yópe:\\n—Jave toivarejaquemavʉ iye toivaiye báque Salmos ãmicʉrõi yópe Judas bácʉi borore:\\nɄ̃i cʉrõ mácarõ põecʉbeno majaróri. Ñame cʉbejarãri nore, arĩ toivarejaquemavʉ.\\n’Aru yópe toivarejaquemavʉ apeno Salmoi:\\nApecʉ d̶ajacʉrĩ ʉ̃i memeino mácarõre, arĩ toivarejaquemavʉ.\\n21-22 ’Que baru apecʉ yóvajacʉrĩ ñʉjare, ʉ̃ máre coyʉcʉyʉ põevare ñʉjape: “Majivʉ yʉ Jesús apʉcʉre. Ʉ̃́re jã́cacʉ yʉ, nacajañʉre yainore jarʉvarĩ”, arĩ coyʉcʉyʉme ʉ̃. Ʉ̃ majacʉ́rĩ cũinácʉ nácacʉ ina ñʉjaque cʉrivʉ bácavʉ jãravʉa coapa Jesús ʉ̃i cuiyede ñʉjaque, Juan Bautista bácʉ ʉ̃i jã́d̶ovari bʉiyede põevare Jʉ̃menijicʉre ocoque, aru pʉ Jesús ʉ̃i mʉijãravʉita cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi, arĩ coyʉrejamed̶a náre Pedro.\\n23 Ʉ̃i coyʉrĩburu yóboi, ina põeva jã́d̶ovarejaimad̶a pʉcarã ʉ̃mʉvare, nácavʉre, cũinácʉ ʉ̃i ãmiá José, ne ãmidoimʉ Barsabás aru apenʉmʉa ne ãmidoimʉ Justo, aru apecʉ máre, ʉ̃i ãmiá Matías. 24-25 Yópe arĩ, jẽniarejaimad̶a ina Jesúre jʉ aipõeva Jʉ̃menijicʉque:\\n—Mʉ, ñʉje jabocʉ, me majivʉ mʉ caivʉ põeva ne dápiaiyede. Que baru jẽniaivʉbu mʉre. Majide d̶ajacʉ ñʉjare ñamene ina pʉcarã ʉ̃mʉvare mi beoimʉre, ʉ̃i memecaquiyepe cũinátʉrʉ ñʉjaque mi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaraque. Judas bácʉ dajocame mi yávaiye méne coyʉinore, ʉ̃i nʉiyede toabo cũiméboi, ʉ̃i ãmeina teiye báque boje. Que baru apecʉ mi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ jaʉbi, arĩ jẽniarejaimad̶a na.\\n26 Ne jẽniariburu yóboi, dʉvarejaimad̶a cʉ̃rayabeare, ina pʉcarã ʉ̃mʉva ne ãmiáque. Aru tʉrejavʉ̃ya diyabe Matías ʉ̃i ãmiáque. Que baru ʉ̃ máre, apevʉ once paivʉque, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ tedejamed̶a Matías.","num_words":970,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.026,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 24\\nJesus yalaɡ̶ate micota moyojiketini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n1 Jesus noditedicogi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Niɡ̶ijo noɡ̶opi, niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶odipegitege, odaa joɡ̶oyalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi me nelegi codaa me libinienigi. 2 Odaa Jesus ja niniɡ̶oditediogi, mee, “Jaɡ̶anatitiwaji niɡ̶ini diimigi libinienigi. Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Icota anigida noko me daɡ̶aca wetiɡ̶a ane yeyaɡ̶ateloco eledi wetiɡ̶a, leeɡ̶odi initawece oyaaɡ̶adi niɡ̶ini diimigi.”\\nJesus yalaɡ̶ate icoa nawikodico anenagi\\n(Marcos 13.3-13; Lucas 21.8-19)\\n3 Jesus idiaa nicote minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”. Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oyatecoɡ̶otelogo, odaa joɡ̶oige, oniboloite maleediɡ̶ica eledi oko, moditalo, “Igaatigi ica nigoyojiketini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi? Codaa igamodaaɡ̶ee ica me ikee Aneotedoɡ̶oji nigadopilitijo, codaa igaatigi ica nige daa ina iiɡ̶o?”\\n4 Jesus ja niniɡ̶odi, meetediogi, “Adinowetitiwaji adiɡ̶ica ane ɡ̶adinaaleni. 5 Igaataɡ̶a eliodi oko enagitibeci, odaa oibake Iboonaɡ̶adi, codaa modi, ‘Jeɡ̶emeɡ̶ee ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me jiɡ̶eke inatawece ɡ̶odaxakawepodi.’ Odaa joɡ̶oninaaletiniwace eliodi oko. 6 Codaa jinaɡ̶aɡ̶owikomataatiwaji nigajipaata layaco witidi, codaa nigabodicetibige noiigi me nidelaɡ̶a. Igaataɡ̶a leeditibige minoa nidelakadi. Pida anaɡ̶a ipegiteloco liniogo niɡ̶ina iiɡ̶o. 7 Igaataɡ̶a niɡ̶ina noiigi dinideleɡ̶etiwage, codaa niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli dinideleɡ̶etiwage. Odaa eliodi mina nigigi, codaa me neelotika ane waxodi, codaa datalale iiɡ̶o, aɡ̶icaadeɡ̶ite. 8 Inoatawece niɡ̶inoa nawikodico liciaco odoejedi lileenaɡ̶aneɡ̶egi iwaalo me dinigaje.\\n9 Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶ina ɡ̶aneloɡ̶ododipi etiɡ̶adiwilotiwaji, odaa etiɡ̶adajicitiogi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a metiɡ̶adiloikatiti codaa metiɡ̶adeloati. Codaa inatawece noiigi akaami neleɡ̶etedipi leeɡ̶odi maniwiticitiwaji. 10 Odaa eliodi oko eyamaɡ̶atice eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, odaa joɡ̶oyajigo niɡ̶ina anepaɡ̶alee etidadiwaɡ̶ati, oyajigotiogi neloɡ̶ododipi, odaa neleɡ̶etedipi niɡ̶ijo anoniotici. 11 Codaa eliodi awitakaɡ̶aɡ̶a anicota menotibeci, odaa modi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, odaa joɡ̶oninaaletiniwace eliodi oko. 12 Odaa niɡ̶ina oko jeɡ̶epaa noɡ̶owo niɡ̶inoa ane beyagi, odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ina oko aɡ̶alee dinemaa. 13 Pida niɡ̶ina ane dinatitalo inoatawece ane lawikodico, codaa ane daɡ̶a ika me idadiwaɡ̶adi, joaniɡ̶iniaa biɡ̶ida lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo meetaɡ̶a. 14 Odaa joɡ̶oyadeegitedibece nibodicetedi anele anoditece niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, codaa oyatematitedibece niɡ̶inoa nibodicetedi anele. Oyatematitiogi inoatawece nipodaɡ̶a, oyeloɡ̶oditiogi noiigi me yemaa Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a icota liniogo niɡ̶ina iiɡ̶o.\\n15-16 Daniel, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, mee moyojogotini ica niwigo ane ɡ̶oneleegiwadi liwilanigi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. (Niɡ̶ina ane yalomeɡ̶eteloco niɡ̶inoa notaɡ̶a leeditibige me yowooɡ̶odi ane diitigilo.) Enice, nigicota manati niɡ̶ida niwigo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, niɡ̶ina oko aneitelogo nipodaɡ̶a Judéia, leeditibige me daleditibige, odeletibigimece wetiadi. 17 Codaa niɡ̶ina ane anipetini ditibigimedi liɡ̶eladi, leeditibige me diɡ̶igo dakatiwece liɡ̶eladi me dibatalo ane nepilidi, pida leeditibige me dinagetice melodi. 18 Codaa niɡ̶ina ane ideitice lixoɡ̶otagi, aɡ̶ele daɡ̶a dopitijo me dibata nibalito. 19 Nagoodoli niɡ̶ina iwaalepodi ipilaɡ̶aɡ̶a codaa niɡ̶ina baɡ̶alee oilipeɡ̶e lionigi nigicotalo niɡ̶icoa nokododi ane doide! 20 Ipokitalotiwaji Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adaletitibige me limedi niwetaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina saabado. 21 Igaataɡ̶a niɡ̶ica nawikodigi anenagi eliodi me ɡ̶onitiɡ̶a. Aniɡ̶icoa nawikodico liciaco niɡ̶icoa anenagi, niɡ̶ijo maleekoka dinoe niɡ̶ina iiɡ̶o. Codaa aɡ̶icota micoa eletidi nawikodico liciaco niɡ̶icoa nawikodico. 22 Aneotedoɡ̶oji noxopanatidi nokododi niɡ̶icoa nawikodico. Daaditaɡ̶a noxopanatiditeda niɡ̶icoa nokododi, agotiɡ̶ica ane dinatitalo niɡ̶icoa nawikodico. Pida leeɡ̶odi niɡ̶idi oko ane iolatedicoace me nepilidi, Aneotedoɡ̶oji noxopanatidi niɡ̶icoa nokododi niɡ̶icoa nawikodico.\\n23 Nigica aneetaɡ̶awatiwaji, ‘Digawini, etidoa niɡ̶ijoa ɡ̶odacilo Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me iɡ̶eke ɡ̶odaxakawepodi!’, oɡ̶oa, domigetaɡ̶a eetaɡ̶awa, ‘Etidoa digoida!’ Pida jinaɡ̶a domaɡ̶a iwaɡ̶ati. 24 Igaataɡ̶a icota mowidi anodinanatigi me ɡ̶odacilodi, codaa icota meliodi anodi miniɡ̶ina anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, pida niwitakaɡ̶a. Codaa owote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi anoikee loniciwaɡ̶a, odoletibige moninaaletiniwace niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me nepilidi, odineetiogi doɡ̶oyakadi moninaaletiniwace. 25 Atacolitiwaji! Igaataɡ̶a jao ɡ̶abodigi maleediɡ̶icotalo niɡ̶icoa nawikodico.\\n26 Niɡ̶ina nigodi, ‘Digawinitiwaji! Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji etidoa midi nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi.’ Jinaɡ̶a domeɡ̶emii! Oɡ̶oa, domigetaɡ̶a niɡ̶ina nigodi, ‘Etiniwa dinaɡ̶aditedini digoina liɡ̶eladi’, jinaɡ̶a domaɡ̶a iwaɡ̶atitiwaji. 27 Igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nigicota me idinikee, micataɡ̶a niɡ̶ina nalebepaɡ̶a ane ídi digoida ditibigimedi, dalebepe digoida nigoi nigepaa ane diiticogi aligeɡ̶e me dalimeti. 28 Igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a ane diɡ̶etigi anigidi émeɡ̶egi, leeɡ̶odi opoedi.\\nLanokegi Jesus, Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi\\n29 Nige leecawaanigi me ixomaɡ̶atedijo niɡ̶icoa nawikodico, odaa aligeɡ̶e ipe, codaa epenai aɡ̶alee datale. Yotetitedi enitedini, icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja itineɡ̶e niɡ̶ica loniciwaɡ̶a ditibigimedi. 30 Odaa Aneotedoɡ̶oji jaɡ̶aɡ̶a ikee ganigica digoida ditibigimedi, ane ikee naɡ̶a limedi me dinikee niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi. Odaa inatawece oko niɡ̶ina iiɡ̶o doitibigiwaji, codaa agecaɡ̶alodipi nigonadi niɡ̶ica ane ikee Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi. Codaa inatawece oko onadi niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi nige limedi menagi, niotedinece lolaadi. Nigenagi, nadeegi epaa loniciwaɡ̶a, codaa datale liciagi Aneotedoɡ̶oji. 31 Odaa ja iiɡ̶e niaanjotedi, odaa inatawece oko owajipata layaageɡ̶egi aca goloneeta. Odaa aanjotedi joɡ̶odigoteloco inoatawece ane liwailidi iiɡ̶o, oyatecoɡ̶otee inatawece oko Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me nepilidi, anilaagiteloco inatawece iiɡ̶o.\\nIca ane ɡ̶odiiɡ̶axitece fiigoigo\\n32 Atacolitece ane ɡ̶odiiɡ̶axitece libatadi fiigo. Niɡ̶ina naɡ̶a dione libiwedi, ina laamotiidi naɡ̶a nokoloɡ̶o, odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji naɡ̶a nipegi me dioneteloco nipodigi. 33 Jiɡ̶idaaɡ̶ee niganatitiwaji micota niɡ̶ida anejita, odaa joɡ̶owooɡ̶oti me daɡ̶alee eliodi ɡ̶animedi, odaa jeɡ̶enagi niɡ̶icoa nawikodico. 34 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ica oko ane newiɡ̶a niɡ̶icoa nokododi oixomaɡ̶ateetedijo icoatawece niɡ̶icoa nawikodico anenagi. 35 Ditibigimedi codaa me iiɡ̶o icota me ma, pida yotaɡ̶a biɡ̶idioka limedi midiwa, codaa icota micotece ane igegi.\\nIca noko nige dopitedijo Jesus\\n36 Aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶ica noko oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a naɡ̶aca lakata nige janagitace. Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a aanjotedi digoida ditibigimedi aɡ̶oyowooɡ̶odi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a Ee, Lionigi Aneotedoɡ̶oji. Pida iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji ane Eiodi baɡ̶a yowooɡ̶odi. 37 Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige janagi, anee me newiɡ̶a niɡ̶ica oko liciagi niɡ̶ijo jotigide niɡ̶ica oko malee yewiɡ̶a Noé. 38 Igaataɡ̶a maleediɡ̶ica abooɡ̶o-ninyoɡ̶odi niɡ̶ica oko niodaɡ̶a, nacipaɡ̶a, nadonaɡ̶a, codaa moyajigo lionigipi moyadoneɡ̶e neɡ̶epaaɡ̶icota noko niɡ̶ijo Noé naɡ̶a dakatiwece etogo-nelegi. 39 Odaa niɡ̶ijo oko aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anicota me ninyaagi, neɡ̶epaaɡ̶icota menagi abooɡ̶o-ninyoɡ̶odi, odaa ijotawece oceɡ̶egipi. Jiɡ̶idaaɡ̶ee lakataɡ̶a niɡ̶ica oko nige nipegi me idopitijo, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 40 Niɡ̶ica noko iniwataale ɡ̶oneleegiwadi odibateloco nipodigi. Odaa aanjotedi onidateci oyadeegi, ideɡ̶eledi baɡ̶a nenyaɡ̶ati. 41 Iniwataale iwaalepodi oyojogo leyeema. Odaa aanjotedi oyadeegi onaniteci, pida aniaaɡ̶eledi baɡ̶a nenyaɡ̶atini.\\n42 Enice adinenyaɡ̶atitiwaji! Igaataɡ̶a aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica noko nigeno Ǥaniotagodi. 43 Ajawienatakanaɡ̶a niɡ̶ina ane nebi diimigi daɡ̶a yowooɡ̶odi noko micotio oliceɡ̶egi, daɡ̶a yowooɡ̶odi taɡ̶a dinowedi agotaɡ̶a ika oliceɡ̶egi me yawime nibaloote me dakatio. 44 Enice adinenyaɡ̶atitiwaji! Igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, janagi niɡ̶ica noko maleedaɡ̶anibeoonitege me janagi.\\nIca nimeedi aneo ane iiɡ̶eta necalailegi icaaɡ̶ica eledi ane deɡ̶eo\\n45 Odaa ica niotagi aninoa lixaketedi, anoyakadi monakato, joaniɡ̶ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo ane yajigota niotagodi me dowediteloco eletidi liotaka. Yajigotiogi anoyeligo niɡ̶idiwa eletidi niimetedi ditibigimedi lakata. 46 Niɡ̶ijo niotagi eliodi me ninitibece nigenota necalailegi leeɡ̶odi meo ane iɡ̶enaɡ̶a. 47 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ini niotagodi icota me yajigota niɡ̶ijo limeedi me doweditelogo idiwatawece ane nepilidi. 48 Pida niɡ̶ijo nimeedi anoyajigota me nowienaɡ̶anaɡ̶a niginiɡ̶ina ane beyagi, odaa meetibige le, ‘Iniotagodi leegi nige dopitijo.’ 49 Oditaɡ̶a nalaketiniwace lokaaɡ̶etedi me niba, ligiiwepodi codaa lacipaɡ̶awepodi niɡ̶inoa acipaɡ̶aɡ̶a. 50 Odaa niɡ̶ini niotagodi dopitijo niɡ̶ica noko maleedaɡ̶a nibeotege, codaa me naɡ̶aca lakata me daɡ̶a eetibige niɡ̶ijo liotagi. 51 Odaa niɡ̶ijo niotagodi niwiigitibige, odaa eote lawikodigi liciagi lawikodigi niɡ̶ina anokowo me libinienigipi. Odaa niɡ̶ica oko nacaagaɡ̶ateloco codaa moyacigice lowe leeɡ̶odi lawikodico.","num_words":1040,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 16 BAONT - Yerijãarica rʉmʉ ca ametʉaro, - Bible Search\\nJesús cʉ̃ ca cati tuarique\\n1Yerijãarica rʉmʉ ca ametʉaro,+ María Magdalena, Santiago paco María, apeo Salomé, ca jʉti añurije wapa tiiupa, Jesús upʉri niiquĩriquere wadarʉgarã. 2To biri ape semana ca nii jʉori rʉmʉre, meepʉacã, muipũ cʉ̃ ca mʉa doorije mena maja opepʉ waacoaupa. 3Toopʉ waarã, o biro ameri ĩi nʉnʉa waaupa:\\n—¿Ñiru maja ope biaricaga ʉ̃tãgare manire cʉ̃ ami woo bojagʉti? —ĩiupa.\\n4To biro ĩi nʉnʉa waa, tii opepʉre ĩa cojorã, ʉ̃tãga pairica cʉ̃ja ca tiaricagara aperopʉ ca niiro ĩaupa. 5Maja opepʉ jãa waarã, díámacʉ̃ nʉña peere jĩcʉ̃ wãmʉ, juti botirije jãñacãricʉ ca duwigʉre ĩauparã. Cʉ̃re ĩarãra, ʉcʉa yaicoaupa. 6To biro cʉ̃ja ca biiro:\\n—Ʉcʉaticãña. Mʉja, Jesús, Nazaret macʉ̃, yucʉ tenipʉ cʉ̃ja ca paa pua tuu cõajãgʉre mʉja ama. Manimi anora. Mee, cati tuacoajãwi. Cʉ̃re cʉ̃ja ca cũujãri tabere ĩañaaqué. 7Tua waari, cʉ̃ buerãre, Pedrore, o biro ĩi wede dooya: Mʉja jʉguero Galileapʉ waami. Toopʉ cʉ̃re mʉja ĩarucu, mʉjare cʉ̃ ca ĩiricarore birora —ĩiupi.\\n8To cõrora cʉ̃ja romiri pea maja opepʉ ca niiricarã, do biro ĩi majiti, nanarãra duticã tua waaupa. To biri bʉaro uwima ĩirã, jĩcʉ̃ ʉno peerena jĩcã wãme ʉno peera wederucu, tiitiupa.\\nMaría Magdalenare Jesús cʉ̃ ca baua earique\\n9Tii semana ca nii jʉori rʉmʉ boeri tabe, Jesús cati tuari jiro María Magdalena, jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro ca niirã wãtĩa cʉ̃ ca cõa wiene catioricore baua ea jʉoupi.+ 10Cõ pea waa, Jesús mena ca waa yujurucuricarã bʉaro tʉgoeñarique pai, oti, ca tii niirãre wedeupo. 11Cʉ̃ja pea, “Jesús caticãjãwi. Cʉ̃re yʉ ĩajãwʉ,” cõ ca ĩirijere díámacʉ̃ tʉotiupa.\\nCʉ̃ buerã pʉarãre Jesús cʉ̃ ca baua earique\\n12Ñucã ate jiro, cʉ̃ buerã pʉarã macã tʉjaropʉ waarã, maapʉ ca waa nʉnʉa waarãre bojoricaro baugʉ, cʉ̃jare bii baua eaupi Jesús. 13Cʉ̃ja cãa tua waa, cʉ̃ja mena macãrãre wedemiupa. Cʉ̃ja cãare, “To biro ĩicãrã ĩicuma” cʉ̃jare ĩicãupa.\\nJesús cʉ̃ buerãre cʉ̃ ca doti cojorique\\n14Jiro Jesús, cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore jĩcãga penituaro ca niirãre, cʉ̃ja ca baa niiro cʉ̃jare baua eari, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoti, ca cati tuaricʉpʉre ca ĩaricarã cʉ̃ja ca wederijere díámacʉ̃ tʉorʉgati, cʉ̃ja ca biirique jʉori cʉ̃jare tuti, 15o biro cʉ̃jare ĩiupi: “Ati yepa niipetiropʉ waari, niipetirãpʉre añurije quetire wedeya. 16Teere tʉo nʉnʉjee, uwo coe eco, ca tiigʉ ametʉarucumi. Ca tʉo nʉnʉjeetigʉa, ñañaro tii yaio ecorucumi. 17Díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeerãre, o biri wãmeri tii majirique bapa cʉtirucu, ‘Jesús cʉ̃ ca dotiro mena atere yʉ ĩi,’ ĩiri wãtĩare cõa wiene, wãma wederique wede, 18cʉ̃ja amori menara añaare ñee, punirije cʉ̃ja ca jinijata cãare cʉ̃jare ñañoti, ñucã ca diarique cʉtirãre cʉ̃ja amori mena cʉ̃jare cʉ̃ja ca ñia peorora caticoa, biirucuma,” ĩiupi.\\nɄmʉreco tutipʉ Jesús cʉ̃ ca tua mʉa waarique\\n19To biro cʉ̃jare ĩi wede yapano, Wiogʉ Jesús ʉmʉreco tutipʉ ami mʉa waa eco, Ʉmʉreco Pacʉ díámacʉ̃ nʉña pee duwi eaupi. 20Cʉ̃ buerã pea niipetiri taberipʉ añurije quetire wede yujuupa. To biro cʉ̃ja ca tii yujuro, Wiogʉ pea cʉ̃ja paderiquere tii nemo, añurije queti cʉ̃ja ca wederijere, ca ĩa ñaaña manirije tii bau niirique mena, “Díámacʉ̃ra nii,” cʉ̃ja ca ĩi majiro tii niiupi.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 2 CORINTIOS 4\\n1 Dios pʉame jããrẽ caĩñamai ãnirĩ cʉ̃ yaye caroa quetire jãã quetibʉjʉnetõrotijowĩ camasãrẽ. Bairo cʉ̃ caátirotiricarã ãnirĩ jãã pʉame tiere paajʉtiricaro mano caroaro jãã quetibʉjʉnucũña. 2 Bairi tunu cañuena yasioropʉ rorije na caátie ũnie caboborijere jãã boetinucũña. Ĩtorique mena Dios yaye quetire jãã quetibʉjʉetinucũña. Diore caĩñapeoecorã ãnirĩ tie queti cʉ̃ãrẽ wasoaricaro mano caroaro cariape jãã quetibʉjʉnucũña. Tore bairo cariape macããjẽrẽ jãã caquetibʉjʉrijere jããrẽ camasĩrã tiere caroaro masĩcõãñama. 3 ¿Bairi jãã caquetibʉjʉrijere noa na tʉ̃gopuoetinucũñati? Cayasiparã jeto tiere tʉ̃gopuoetinucũñama Jesucristo camasãrẽ cʉ̃ canetõrĩjẽ quetire. 4 Cariape na catʉ̃gogaetie bui, ati yepa macããcʉ̃ quetiupaʉ wãtĩ pʉame caroaro na catʉ̃gomasĩbujiopeere catʉ̃gomasĩẽnarẽ bairo na átiẽñotayami. Bairi caĩñapãmasĩẽna muipʉ cʉ̃ caasibatorijere na caĩñacãnamumasĩẽtĩnucũrõrẽã bairo na cʉ̃ã Jesucristo yaye nocãrõ caroa quetire di rʉ̃mʉ ũno tʉ̃gomasĩẽtĩnucũñama. Nocãrõ caroʉ́, Dios catutuaʉ cʉ̃ caãnajẽ cʉtiere bairo caãnajẽcʉcʉ yaye quetire na tʉ̃gomasĩẽtĩõ joroque átinucũñami wãtĩ. 5 Jãã pʉame, jãã majũã jãã caátiere na ĩroáto ĩrã mee, mʉjããrẽ jãã quetibʉjʉnetõnucũña. Jesucristo marĩ Quetiupaʉ jĩcãʉ̃ã cʉ̃ caãnierẽ quetibʉjʉrã jãã átinucũña. Bairi jãã pʉame mʉjããrẽ capaabojarã, cajʉáti majãrẽ bairo jãã ãninucũña, Jesucristore jãã caĩñamairĩjẽ jʉ̃gori yua. 6 Dios pʉame cawãmapaʉpʉre ati yepa naitĩãrõ caãnimirĩcãrõrẽ to busuo joroque ásupi. Cʉ̃ã niñami ãme cʉ̃ãrẽ marĩ yeri canaitĩãrõpʉ caãnierẽ bairo marĩ caãnajẽ cʉtiere cabusuropʉ to ãnio joroque caácʉ majũ. Tore bairo átinucũñami Dios, cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo nocãrõ cañuʉ caroaro cʉ̃ caátiere ĩñarĩ bero, Dios cʉ̃ caãnajẽ cʉtiere marĩ camasĩparore bairo ĩ Jesucristo jʉ̃gori.\\n7 Bairi atie Dios nocãrõ cʉ̃ catutuarijere jãã camasĩnucũrĩjẽ pʉame, cawapacʉtie netõjãñurõ jããrẽ cañurĩjẽ niña. Bairo tiere masĩrĩ aperã camasãrẽ na jãã quetibʉjʉnetõnucũña. Bairo caquetibʉjʉrã nimirãcʉ̃ã, ati rupaʉ pʉamerã catutuaenarẽ bairo caãna jãã ãniña, ríirʉ cawatiyasiparʉre bairo yua. Bairo jãã cabaiãnierẽ ĩñarĩ nipetiro camasã, “Na catutuarije jʉ̃gori mee, Dios cʉ̃ catutuarije jʉ̃gori roque tore bairo quetibʉjʉ masĩñama,” jãã ĩ masĩnucũñama. 8 Ati yepapʉre ãna, roro popiye jãã bainucũña. Bairo cabairã nimirãcʉ̃ã, “¿dope bairo marĩ bairãti?” di rʉ̃mʉ ũno jãã ĩ tʉ̃goñaetinucũña. Tunu bairoa roro popiye jãã cabairije mena tʉ̃goña yapapuamirãcʉ̃ã, di rʉ̃mʉ jãã quetibʉjʉ jãnaetinucũña. 9 Roro popiye jãã tãmʉo joroque jãã átiepenucũñama. Bairo roro na caána jãã caãnimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame di rʉ̃mʉ ũno jãã aweyoetinucũñami. Jããrẽ capajĩãmasĩrã nimirãcʉ̃ã, jãã yeri pʉamerẽ dope átiyasiomasĩẽtĩñama. 10 Bairi noo jãã caánucũrĩpaʉ cãrõ jãã cʉ̃ã Jesucristo roro na cʉ̃ caátiecogaricarorea bairo roro cayasicoaparãrẽ jãã ãnicotenucũña jãã wapana jʉ̃gori. Bairo Jesucristo cʉ̃ cabairiquere bairo jãã cʉ̃ã roro popiye tãmʉomirãcʉ̃ã, caroaro cʉ̃ caãnajẽ cʉtie macããjẽ cʉ̃ãrẽ jãã áti ĩñomasĩnucũña camasãrẽ. 11 Tunu bairoa jãã nipetiro, tocãnacã rʉ̃mʉa capajĩãecoparãrẽ bairo jeto jãã ãninucũña, Jesucristo yarã ãnirĩ. Bairo cabairã nimirãcʉ̃ã, caroaro Jesucristo cʉ̃ catutuarijere camasãrẽ caáti ĩñoparã jãã ãniña ati rupaʉ cayasipa rupaʉ mena. 12 Tore bairo jãã pʉame Jesucristo yaye quetire quetibʉjʉrã, roro jãã tãmʉonucũña. Bairo jãã cabaimiatacʉ̃ãrẽ, jãã caquetibʉjʉrije jʉ̃gori mʉjãã pʉame yeri capetietiere cacʉ̃goparã majũ mʉjãã ãniña.\\n13 Bairo Dios jããrẽ cʉ̃ cacotemasĩnucũrĩjẽrẽ tʉ̃goñatutuari uwiricaro mano jãã quetibʉjʉnucũña cʉ̃ yaye quetire. Torea bairo ĩ woatuyupa Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ: “Dios mena tʉ̃goñatutuari cʉ̃ yaye quetire uwiricaro mano camasãrẽ na yʉ quetibʉjʉnucũña,” ĩ woatuyupi. 14 Bairi cariape merẽ marĩ masĩña: Dios pʉame, Jesucristo cʉ̃ cariacoamiatacʉ̃ãrẽ cʉ̃ catitunuo joroque cʉ̃ caátatorea bairo jãã cʉ̃ãrẽ jãã catiogʉmi. Bairo jãã catiori bero mʉjãã jĩcãrõã marĩ neágʉmi cʉ̃ caãno ʉmʉrecóopʉ yua. 15 Nipetiro popiye jãã catãmʉorĩjẽ bainucũña, caroaro mʉjãã canetõmasĩpeere ĩrõ. Bairo mʉjãã mena macããna aperã nemojãñurõ Cristore catʉ̃goʉsarã na caãninemoata, nemojãñurõ Dios cʉ̃ãrẽ cʉ̃ na cabasapeopee cʉ̃ã nigaro, nocãrõ marĩ mena cañuʉ cʉ̃ caãno jʉ̃gori.\\n16 Bairi popiye baimirãcʉ̃ã, jãã pʉame cayeritutuaenarẽ bairo jãã tʉ̃goña yapapuaetinucũña. Ati rupaʉ mena tocãnacã rʉ̃mʉa cabʉcʉa jʉ̃goyecʉna nimirãcʉ̃ã, jãã yeri jãã catʉ̃goñarĩjẽ pʉame nemojãñurõ jõpʉame cawãma yeri majũ cacʉ̃gorã jãã ãnijʉ̃goyecʉtinucũña. 17 Bairopʉa atie, ati yepapʉ ãna roro popiye jãã catãmʉonucũrĩjẽ capetipee niña. Bairi ñe mee niña jããrẽ. Bairo popiye baimirãcʉ̃ã, cabero netõjãñurõ caroa capetietipeere cacʉ̃goparã majũ jãã ãniña. 18 Bairo cabairo jʉ̃gori bʉtioro majũ ati yepa macããjẽ caãnierẽ jãã ĩroaetinucũña. Bairi ãme marĩ caĩñaetinucũrĩjẽ ʉmʉrecóo macããjẽ Dios marĩ cʉ̃ cajopee pʉamerẽ jãã ĩroanucũña. Ati yepa macããjẽ capetipee majũ niña. Ʉmʉrecóopʉ macããjẽ roque tocãnacã rʉ̃mʉa caãnicõãninucũpee majũ niña.","num_words":643,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 1\\n☰ APOCALIPSE 1 ◀ ▶\\nNIǤICOA ǤONIOTAGODI JESUS ANE IKEETE JOÃO\\nNiɡ̶ica João naɡ̶a idí naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶icoa nokododi loiigi Ǥoniotagodi eliodi moiatetibece inatawece iiɡ̶o. Eliodi anonigodi, ica eledi boɡ̶oniwilotiniwace. Niɡ̶icoa nokododi João joɡ̶oxiiɡ̶odi, odaa joɡ̶oyokoleticogi minitaɡ̶a lidelocawaanigi anodita Patmos leeɡ̶odi me yatematitedibece nibodicetedi aneetece Cristo.\\nLiwigo Aneotedoɡ̶oji eote João mijoa icoa lakataɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi. Niɡ̶ica naɡ̶a nadi icoa lakataɡ̶a, Ǥoniotagodi Jesus ja dinikeeteta, odaa ja iiɡ̶e me didikotibige icoa seete lapoli loiigi Cristo. Niɡ̶idiaaɡ̶idi João ja nadi lapotibece ica anodoɡ̶etetibige Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥoniotagodi Jesus. Niɡ̶idiaaɡ̶idi João ja nadi icoa aanjotedi anonadeegitedinigi iiɡ̶o icoa nawikodico Aneotedoɡ̶oji anicota me niiɡ̶etedini digoina iiɡ̶o niɡ̶ica nige owidijedi nokododi leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco oko. Codaa aaɡ̶aɡ̶a nadi Aneotedoɡ̶oji anigotediogi diaabo, inaaɡ̶inoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa me niɡ̶ina oko anidioka limedi me nakapetegi Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ica owidijegi ane nadi, nadi ica gela ditibigimedi, icaaɡ̶ica gela iiɡ̶o, acaaɡ̶aca gela nigotaɡ̶a anodita Jerusalém Aneotedoɡ̶oji ane yoetetema loiigi. Ane leeɡ̶odi João me idí naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi leeɡ̶odi me yemaa meo loniciwaɡ̶a me datitetiniwace niɡ̶ina minoa ane dakaketema, codaa me datitetiniwace me deɡ̶eyamaɡ̶aticoace meniwaɡ̶atakanaɡ̶a, leeɡ̶odi moyowooɡ̶odi Cristo naɡ̶a iɡ̶eke inoatawece ane beyagi. Leeditibige monalaɡ̶atibige niɡ̶icoa anele ane yajigotediogi Aneotedoɡ̶oji nige dopitedijo Jesus.\\nDiniditeloco naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda niɡ̶icoa owidijedi nokododi\\n1 Diniditeloco naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶icoa Jesus Cristo ane ikeeteta João. Aneotedoɡ̶oji ikeete Jesus Cristo, eotedibige maɡ̶aɡ̶a ikeetediogi liotagipi niɡ̶ica ane daɡ̶adiaa leegi odaa jiɡ̶icota me jinataɡ̶a. Ǥoniotagodi Jesus Cristo iiɡ̶e niaanjo me ikeeta João niɡ̶ijo liotagi Ǥoniotagodi, eotedibige me yowooɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda niɡ̶icoa ane icota me jinataɡ̶a ganigida noko. 2 Odaa João yatemati icoatawece niɡ̶icoa ane nadi. Odaa maditaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi diniditeloco niɡ̶ica aneetece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ica Jesus Cristo ane ikeeteta João. 3 Aneotedoɡ̶oji ibinie niɡ̶ina ane yalomeɡ̶etema eledi oko naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, codaa ibinietediogi niɡ̶ina anowajipata codaa anoyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi ane ikee anicota me igote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶icoa owidijedi nokododi. Leeɡ̶odi ja nipegi micota ane diniditeloco naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi.\\nJoão yecoaditece icoa seete lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji\\n4 Ee João ane jidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, jidikotibige seete lapoli loiigi Ǥoniotagodi ane liɡ̶eladi nipodaɡ̶a Ásia.\\nJemaa Aneotedoɡ̶oji midioka limedi meletedaɡ̶adomitiwaji, codaa meote mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji. Ane yoetaɡ̶adomitiwaji niɡ̶ida, Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa aniniwa, anakaaɡ̶iniwa maleediɡ̶icatibige me ɡ̶odoe, codaa micota menagi digoina mokotaɡ̶a, codaa meletedaɡ̶adomitiwaji, codaa idi eledi anoyoetaɡ̶adomitiwaji niɡ̶ijo anele, niɡ̶ijoa seete niwicidi ane idei lodoe nibaanco Aneotedoɡ̶oji. 5-6 Codaa iniwa eledi idioka limedi meletedaɡ̶adomitiwaji, Jesus Cristo, anidioka limedi me ikee anewi idaaɡ̶ida me dawikode. Jesus Cristo daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi niɡ̶ina eledi ane newiɡ̶atace, codaa me iiɡ̶e inionaɡ̶atigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Ijaaɡ̶ijoa ɡ̶odemaa, codaa ɡ̶odapitaɡ̶aditetema ɡ̶obeyaceɡ̶eco leeɡ̶odi me nadooɡ̶odi lawodi. Eote moko dinoiigiwepodi codaa iiɡ̶e ɡ̶odaaleɡ̶enali. Najigotedoɡ̶owa, anoko loiigi, mida ɡ̶onaɡ̶atetigi me jiboonaɡ̶atio eledi oko lodoe Aneotedoɡ̶oji, ane Eliodi Jesus. Leeditibige midioka limedi me jeloɡ̶otaɡ̶a Jesus Cristo me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, codaa mida naɡ̶atetigi codaa mida loniciwaɡ̶a. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. Amém.\\n7 Digawini! Icota menagi niotedinece loolatedi. Inatawece oko onadi, codaa me niɡ̶ijo anoyacilotidi. Inatawece noiigi noenaɡ̶ateloco leeɡ̶odi lanokegi Jesus. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. Amém.\\n8 Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneliodi loniciwaɡ̶a, aniniwa, ane akaaɡ̶iniwa maleediɡ̶icoa niɡ̶inoa aninoa, codaa icota menagi mokotaɡ̶a, meete, “Ee odoejegi codaa Ee mowidijegi, igaataɡ̶a jeɡ̶emaɡ̶a jaote inoatawece anakaaɡ̶inoa, codaa icota me jigodi inoatawece.”\\nJesus Cristo ane diiɡ̶enataka dinikeete João\\n9 Ee João, ee ɡ̶anioxoatiwaji. Leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo, jawikodeeɡ̶a niɡ̶ina me jatematiiɡ̶a Jesus Cristo me ɡ̶oninionigi-eliodi. Codaa me idinatiiɡ̶atalo niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico. Ee idiniwilo digoida lidelogo Patmos leeɡ̶odi me jatematitibece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ane neloɡ̶oditedoɡ̶owa Jesus. 10 Odaa niɡ̶ijo noko me noko Ǥoniotagodi, Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dakatiwigiji. Odaa ja jajipata ica ane idei digoina yowidi ane igedi me dotaɡ̶a liciagi layaageɡ̶egi goloneeta. 11 Aneetiwa, “Ee odoejegi codaa mowidijegi. Jeɡ̶emeɡ̶ee ane jaote inoatawece niɡ̶inoa aninoa, codaa icota me jigodi inoatawece. Idiiteloco notaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶inoa ananati, odaa iwakateenitibige naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi midiwataɡ̶a seete lapoli loiigi Ǥoniotagodi ane liɡ̶eladi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardes, Filadélfia, Laodicéia.”\\n12 Odaa ja inawiilitetege me jiwi niɡ̶ica ane idotaɡ̶aneɡ̶e, odaa ja jinadi seete noledaɡ̶axiidi oolo. 13 Liwigotigi niɡ̶idiwa noledaɡ̶axiidi jinadi oko latopiwa niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Dinixotinigi nijayogo ocaɡ̶ataɡ̶a anenotinece neɡ̶epaa loɡ̶onaka, idiaa nigoenaɡ̶adi oolo yakaoɡ̶otigi natecoɡ̶odi. 14 Lamodi daɡ̶axa me yapacaɡ̶a liciagi gotamoɡ̶o. Ligecooɡ̶e ídi me datale micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶alewaɡ̶a. 15 Loɡ̶onaka liciagi aca “bronze” anoyalegi moyaago, odaa joɡ̶oigixidi moyatalaɡ̶adi. Lotaɡ̶aneɡ̶egi igedi micataɡ̶a niɡ̶ina layaageɡ̶egi niɡ̶ina ninyoɡ̶odi ane daxoɡ̶oke. 16 Nolitedini seete yotetitedi. Idaa nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a ane dalepe idoatawece liwailidi icoɡ̶otiwece nioladi. Latobi datale macataɡ̶a naligeɡ̶e yaxoɡ̶o-noko.\\n17 Naɡ̶a jinadi, odaa janitiogi loɡ̶onaka micataɡ̶a émeɡ̶egi. Pida dibatediloco, odaa meetiwa, “Jinaɡ̶adoii! Ee odoejegi codaa mowidijegi. 18 Ee Niɡ̶ijoa ane yewiɡ̶a. Ideleo, pida niɡ̶ina natigide idioka limedi me idewiɡ̶a. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém.) Iciagi niɡ̶ina oko anida lakabakenaɡ̶anaɡ̶adi leeɡ̶odi mida naɡ̶atetigi, ida yoniciwaɡ̶ateloco némaɡ̶a codaa aneiticoace émaɡ̶aɡ̶a. 19 Enice idiitedi niɡ̶inoa ananati natigide, codaa anicota micotece. 20 Jiɡ̶ijo me dinaɡ̶aditedini, aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi anodaa diitigilo niɡ̶ijoa seete yotetitedi ananati ibaaɡ̶adi ijaaɡ̶ijoa seete noledaɡ̶axiidi oolo. Digawini anodaa diitigi niɡ̶ijoa seete yotetitedi, niaanjotedi niɡ̶idiwa seete lapoli loiigi Ǥoniotagodi, odaa niɡ̶idiwa seete noledaɡ̶axiidi, baɡ̶a niɡ̶ijoa seete lapoli loiigi Ǥoniotagodi.”","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 4 BSNNT - Abraham, jud'io masa ñicʉ ñamasir'ire - Bible Search\\n“‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami Abraham’ yiĩamasiñumi Dios”, yire\\n1Abraham, jud'io masa ñicʉ ñamasir'ire ado bajise ĩ yijare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩamasiñumi Dios yire quetire mʉare gotirʉcʉja yʉ. 2Abraham quẽnaro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yibesuju Dios. “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre ĩ yijama, “Quẽnaro yigʉ yʉ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩagʉ̃mi Dios”, yiborimi Abraham. 3Ado bajirojʉa gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Abrahamre, ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩre ĩ yisere ajicõari, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja’ ĩ yimasire ñajare, ‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩamasiñuju Dios”, yigotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire. 4No bojagʉ gãjire ĩ moabosajama, ĩre ĩ moabosase vaja ĩre vaja yigʉ, ĩre ĩsigʉ̃mi. Ĩre ĩ moabosase vaja bʉjacõari, “Vaja manone yʉre ĩsigʉ̃ me yimi. Ĩre yʉ moabosase vajare yigʉ, yʉre ĩsimi”, yigʉmi. 5Tire bajiro me bajiaja ti, manire Diore ajitirʉ̃nʉrãre. “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yise ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩabeaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarã ñaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirã me mani ñaboajaquẽne, quẽnaro manire yigʉmi. Rojose mani yisere ‘Manire masirioato Dios’ yigʉ, manire vaja yibosayumi Jesús. To bajiro manire ĩ yibosare ti ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios, yaja ti, ĩ oca. To bajiro ti yijare, to bajirone bajiroja”, yitʉoĩarã ñaja mani. To bajiro yitʉoĩarãre, “Ñie rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. 6Tire tʉoĩagʉ̃, David ñamasir'i, ado bajiro ucamasiñumi: “Rojose ĩna yisere tʉoĩabecʉne, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare ĩ yijare, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David ñamasir'i. 7Ado bajiro yiucamasiñumi ĩ:\\n“Variquẽnarʉarãma rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorã.\\n8‘Rojose mani yiro bero, manire masiriocõari, “Rojose yicajʉ mʉa. To bajiri rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” tudiyibetirʉcʉmi Dios’ yitʉoĩarãma, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David.\\n9Variquẽnarere ti yijama, jud'io masa, circuncisión yiriarã rĩne yiro me yaja. Circuncisión yiecoyamana jud'io masa mere quẽne yiro yaja. Abraham ĩ bajimasirere tʉoĩasaque mʉa quẽna: Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. 10To bajiro ĩre ĩ yijama, ¿circuncisión ĩ yiecoriaro berojʉa, ĩ yiecobetojʉa bajiyujarique? “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” Abrahamre Dios ĩre ĩ yijama, circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne ĩre yimasiñumi. 11Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To yicõari bero, “To bajiro ĩre yʉ yicatire masiritiromi” yigʉ, circuncisión ĩre yirotimasiñuju, Abrahamre. To bajiri Abraham circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. To bajiro bajimasir'i ñari, jud'io masa ñicʉ rĩne ñagʉ̃ me bajimasiñumi Abraham ñamasir'ima. “Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne, ĩna ñicʉne ñamasiñumi Abraham. 12Jud'io masa circuncisión yiecocõari, Abraham circuncisión yiecobecʉjʉ, “Dios ĩ yirore bajiro bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone tʉoĩarãre quẽne ĩna ñicʉ ñamasiñumi Abraham.\\n“Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone yirʉcʉmi Dios”, yire queti\\n13“Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. “Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiami” yigʉ me, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. Abrahamjʉa, “‘Yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” yitʉoĩamasir'i ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. 14“Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro yirã rĩne, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, Dios Abrahamre, “Mʉre, mʉ jãnerabatiare quẽne ʉjorʉcʉja yʉ” ĩ yimasiboarejʉama vaja maniboroja. 15“Dios ĩ roticũmasire ti yirore bajiro mani yijama, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, riojo gotirã me yirãja mani, Dios ĩ roticũmasire ñaro cõrone cʉdijeomena ñari. “Macarʉcʉro ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩaboajaquẽne, rojose manire yirʉcʉmi Dios, ĩ roticũmasirere cʉdijeomena mani ñajare. “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdibetiboajaquẽne, ‘Rojose mana ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã rĩne ñaama “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã.\\n16To bajiri, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩase ñajare, Abrahamre ĩamaicõari, “Macarʉcʉro jedirore mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajirone bajiaja manire quẽne. Abraham Diore ĩ tʉoĩariarore bajiro Diore mani tʉoĩajama, manire quẽne, “Abraham jãnerabatia ñari, adi macarʉcʉro jedirore ʉjarʉarãja mʉa”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri jud'io masa Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉocõari, Abraham ĩ tʉoĩariarore bajirone ĩna tʉoĩajama, ĩnare quẽne to bajirone yirʉcʉmi Dios. 17Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone gotiaja: “ ‘Jãjarã masa cojo sitana me ñarã ñicʉ ñarʉcʉja mʉ’ yigotimasiñuju Dios, Abrahamre”, yigotiaja. To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, ĩre yitʉoĩamasiñuju Abraham. To bajiri, rijariarãre catiogʉ, to yicõari, ñajediro rujeomasir'i ñaami Dioma.\\n18“Bʉcʉ ñari, rĩa maniacʉ bajiaja” Abraham ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, “Jãjarã ñarʉarãma mʉ jãnerabatia” Dios ĩre ĩ yijare, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yimasiñuju Abraham. “Bajirʉcʉja mʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ, jediro ñicʉ ñaami yuja. 19Abraham, cien cʉ̃mari cõro tʉsacʉ ñamasiñuju. Ĩ manajo rãca, jʉarãjʉne bʉcʉrã ñari, rĩa cʉtibetiariarãjʉ ñamasiñujarã. To bajiri, “To cõro bajirearʉarãja yʉa” yimasibetiboarine, “Dios ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yicõa ñagʉ̃ ñamasiñuju Abraham. 20“‘Bajirʉaroja’ Dios yʉre ĩ yicati bajibetirʉaroja”, yibecʉ ñamasiñuju Abraham. To bajiro bajigʉ ñari, “Dios ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi” yigʉ ñari, “Socagʉ me ñaami Dios” ĩre yiajirʉ̃cʉbʉomasucoamasiñuju Abraham. To bajiri, “Mʉ yirore bajirone yigʉ ñaja mʉ”, Diore yivariquẽnamasiñuju Abraham. 21“Ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi. Ĩ yimasibeti manoja, Diorema”, yitʉoĩamasiñuju. 22“To bajiro yʉre tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩaja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajirone gotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n23Abraham sĩgʉ̃rene, “Rojose magʉ̃ ñaami”, yiuca ecobesuja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 24Manire quẽne, Abraham Diore ĩ tʉoĩamasiriarore bajirone ĩre mani tʉoĩajama, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijato bero ĩre catior'ima. 25“Rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaya” yigʉ, Jesucristore ĩre rijaroticõañumi Dios. To yicõari, Jesucristo ĩ rijato bero, “‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃sa” yigʉ, ĩre tudicatioyumi quẽna.","num_words":902,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 4\\n☰ 2 CORÍNTIOS 4 ◀ ▶\\nNilokokena Aneotedoɡ̶oji nalotoɡ̶oloco\\n1 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odiwikode, odaa ja najigotedoɡ̶owa niɡ̶ida ɡ̶obakedi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi midioka limedi me jilidaɡ̶ata me jaoɡ̶a ane ɡ̶obakedi. 2 Ja jikanaɡ̶a, codaa aɡ̶alee jaoɡ̶a okanicodaaɡ̶ica aneo me ɡ̶odiboliɡ̶a, niɡ̶ina anoyaɡ̶aditini mowo niɡ̶ina oko. Codaa aininaalenaɡ̶atiniwace oko daɡ̶a jiigaɡ̶a lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida jikeenaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a mewi. Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi niɡ̶ina oko moyakadi monadi anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a, odaa jaɡ̶aɡ̶a onakato niɡ̶inoa ɡ̶odotaɡ̶a. 3 Pida niɡ̶ina oko nige doɡ̶oyowooɡ̶oditeda niɡ̶inoa ɡ̶odatematiko me ɡ̶odalaɡ̶atalo Cristo, niɡ̶idi oko jaɡ̶aniatagigipi. 4 Niɡ̶idi oko aɡ̶oyowooɡ̶odi, leeɡ̶odi niɡ̶ijo anodita me, “noenoɡ̶odi niɡ̶ina iiɡ̶o”, diaabo, jiɡ̶iniaa yolitege lowooɡ̶otakaneɡ̶egi, aika diɡ̶ica anoyowooɡ̶odi, niɡ̶idi oko ane deɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a. Micataɡ̶a deɡ̶eo metoinadi me doɡ̶onadi nilokokena Aneotedoɡ̶oji, codaa analotiogi. Naɡ̶ani lokokena natematigo anele, aneetece Cristo ane datale liciaceekawa Aneotedoɡ̶oji me datale, codaa Iniaaɡ̶iniwa Cristo liciagi Aneotedoɡ̶oji. 5 Igaataɡ̶a ɡ̶odatematigo aɡ̶okomokoko me yalaɡ̶atoɡ̶owa, pida aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶atalo Jesus Cristo, miniaaɡ̶iniwa Ǥoniotagodi ane iiɡ̶e inoatawece, codaa yalaɡ̶ata moko ɡ̶aotagipitiwaji leeɡ̶odi oko liotagipi Jesus. 6 Aneotedoɡ̶oji ligegi niɡ̶ijo jotigide, mee, “Jidaɡ̶adi lokokena miditaɡ̶a nexocaɡ̶a!” Codaa Iniaaɡ̶iniwa jeɡ̶eote me ídi nilokokena catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena. Naɡ̶ani lokokena eo me jowooɡ̶otaɡ̶a anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji me datale, anodaaɡ̶ee me jinataɡ̶a latobi Cristo me datale.\\nǤoɡ̶amaleɡ̶eco inaa ɡ̶odawikodico\\n7 Ǥodatematigo liciagi niɡ̶icoa niliicaɡ̶ajetecidi oko me yotete catinedi boote ane daɡ̶a libiniena. Niɡ̶ida moko ɡ̶odiciagi naɡ̶ana boote ane daɡ̶a dakaketigi manonya. Pida Aneotedoɡ̶oji epaaɡ̶igotedoɡ̶owa me ɡ̶odoe eotedibige me ikee miniaaɡ̶iniwa eliodi loniciwaɡ̶a, codaa me najigotedoɡ̶owa ɡ̶odoniciwaɡ̶a me jilaagaɡ̶ataɡ̶atedibece ɡ̶odatematiko. 8 Elioditibece minoa ane dakaketoɡ̶odomi, pida idioka limedi me daɡ̶a idejinaɡ̶ati. Elioditibece metiɡ̶odalomeɡ̶etice, codaa aɡ̶alee jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica anejinaɡ̶a, pida aɡ̶ica daɡ̶a jikanaɡ̶a me jaliiɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odaxawa. 9 Niɡ̶ina oko etiɡ̶odiatetibece, pida Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica daɡ̶a ɡ̶odikatedice. Micataɡ̶a deɡ̶eliodi me inigaaxaɡ̶a, pida aɡ̶odaa ɡ̶odeleo. 10 Niɡ̶ina ɡ̶odolaadi idioka limedi me dawikode, codaa me doidetibige me ɡ̶odeleo, digo mijoataɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus me dawikode neɡ̶epaa yeleo. Jiɡ̶idaaɡ̶ejinaɡ̶a me jawikodeeɡ̶a eotedibige Aneotedoɡ̶oji me ikee catiwedi ɡ̶odolaadi niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda Jesus mijoa me yewiɡ̶a. 11 Igaataɡ̶a niɡ̶ina malee ɡ̶odewiɡ̶a idioka limedita me doidetibige me ɡ̶odeleo leeɡ̶odi jibaaɡ̶atema Jesus. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ejinaɡ̶a me jawikodeeɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a ikee Jesus niɡ̶ica loniciwaɡ̶a lewiɡ̶a idei catiwedi ɡ̶odolaadi anicota me daa. 12 Odaa idioka limedi me doidetibige me ɡ̶odeleo niɡ̶ina malee jibaaɡ̶atema Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adaxawaneɡ̶egitiwaji. Odaa niɡ̶ida ɡ̶obakedi ɡ̶adaxawanitiwaji midioka limedi me ɡ̶adewiki miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\n13 Maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji diniditeloco, “Ee ja jinakato Aneotedoɡ̶oji, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitece.” Oko eledi jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi, ɡ̶odiciagi niɡ̶ijo oko aneetece niɡ̶inoa notaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi maɡ̶aɡ̶a ejinaɡ̶atece Cristo. 14 Leeɡ̶odi jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yewikatiditace Ǥoniotagodi Jesus, odaa oko aaɡ̶aɡ̶a icota meote me ɡ̶odewiɡ̶atace leeɡ̶odi me yewikatiditace Jesus. Odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odawanaɡ̶aditediwage me ɡ̶odadeegite lodoe. 15 Igaataɡ̶a ja jixomaɡ̶ateenaɡ̶atedice inoatawece ane ɡ̶odawikodico jaoɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji meote aneletaɡ̶adomitiwaji. Joaniɡ̶idaa Aneotedoɡ̶oji midokee meote ane daɡ̶axa meletema eliodi oko. Codaa elioditace oko odiniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee eliodi oko odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji.\\n16 Enice oleetibige midioka limedi mabo ɡ̶adaaleɡ̶ena. Icaaɡ̶ica ɡ̶odolaadi nigidokee me diɡ̶ica loniciwaɡ̶a, Aneotedoɡ̶oji eote ɡ̶odiwigo me micataɡ̶a daɡ̶a gela inoatawece nokododi. 17 Igaataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico aleegi odaa ja ixomaɡ̶atedice, codaa aɡ̶eneɡ̶egi dakake. Pida niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico owo me inigaanyaɡ̶atece niɡ̶ica ɡ̶onaɡ̶ajegi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶idi ɡ̶onaɡ̶ajegi aɡ̶aleeɡ̶ica daɡ̶a daa, codaa daɡ̶axa mele caticedi niɡ̶ica ane jowooɡ̶a, codaa caticedi me yediatelogo niɡ̶ijoa ɡ̶odawikodico. 18 Aɡ̶ica jaoɡ̶a daɡ̶a iniwinaɡ̶atalo niɡ̶inoa anepiɡ̶inoa me jinataɡ̶a, pida iniwinaɡ̶ata niɡ̶ica ɡ̶onaɡ̶ajegi ane diɡ̶ica me jinataɡ̶a. Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane jakataɡ̶a me jinataɡ̶a aleegi odaa ja ixomaɡ̶atijo, pida niɡ̶ica ane daɡ̶a jinataɡ̶a baadaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo, idioka limedi midiwa.","num_words":526,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 17 BAONT - Jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga - Bible Search\\n1Jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga penituaro ca niiri rʉmʉri jiro Pedro, Santiago, cʉ̃ bai Juan're, bojoricaro cʉ̃jare jʉo cojori, ʉ̃tãgʉ bʉaro ca emʉaricʉ jotoapʉ cʉ̃jare jʉocoawi. 2Toopʉ, cʉ̃ mena cʉ̃ja ca niiro, Jesús cʉ̃ ca baurije wajoacoaupi. Cʉ̃ diámacʉ̃ muipũ ʉmʉreco macʉ̃re biro boe bateupe. Biicã, cʉ̃ jutiro cãa ca boe baterijere biro botirito biicoaupe. 3To biro cʉ̃ ca biiri tabera Elías, Moisés, Jesús mena cʉ̃ja ca wede peni niiro ĩaupa. 4To biri Pedro pea o biro ĩiupi Jesús're:\\n—Wiogʉ, anopʉ mani ca niiro añu majuropeecã. Mʉ ca boojata, itia wii mʉjare yʉ queno bojarucu. Jĩcã wii mʉ yaa wii, ape wii Moisés yaa wii, ape wii Elías yaa wii, mʉjare yʉ queno bojarucu —cʉ̃re ĩiupi.\\n5Pedro, Jesús're to biro cʉ̃ ca ĩi niiri tabera, bueri bʉrʉa bʉaro ca boe bateri bʉrʉa duwi doo, cʉ̃jare paa ũma nʉcãcoaupa. To biro ca biiri tabera wederique bueri bʉrʉa watoapʉre o biro ca ĩi wedeo cojorijere tʉoupa:\\n—Ani yʉ Macʉ̃, yʉ ca maigʉ, yʉ ca beje amiricʉ niimi. Cʉ̃ ca ĩirijere tʉo nʉnʉjeeya —ĩi wedeoupa. 6To biro ca ĩirijere tʉorã, cʉ̃ buerã pea uwima ĩirã, yepapʉ muu bia ñaacũmucoaupa.\\n7To biro cʉ̃ja ca biiro ĩa, Jesús pea cʉ̃ja pʉto waa, cʉ̃jare padeña:\\n—Wãmʉ nʉcãña. Uwiticãña —cʉ̃jare ĩiupi.\\n8To biro cʉ̃ ca ĩiro ĩa cojorã, aperã peera ĩatiupa yua. Jesús wadore cʉ̃re ĩaupa. 9Jiro ʉ̃tãgʉpʉ ca niiricarã duwi nʉnʉa doorã:\\n—Mecʉ̃ mʉja ca ĩajãrijere jĩcʉ̃ ʉno peerena mʉja wedetirucu ména. Jiro yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, ca bii yaicoaricʉ nii pacagʉ, yʉ ca cati tuaro jiropʉ docare mʉja wederucu —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n10To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ buerã pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa Jesús're:\\n—¿Ñee tiirã doti cũuriquere jʉo bueri maja pea, “Elías doo jʉorucumi ména,��� cʉ̃ja ĩiti? —cʉ̃re ĩiupa.\\n11To biro cʉ̃ja ca ĩi jãiñaro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Díámacʉ̃ra ĩima. Elías'ra doo jʉgue, cʉ̃ra niipetirijere queno, tiirucumi. 12Yʉ pea, “Mee, Elías doo yerijãaupi,” yʉ ĩi. Cʉ̃ja pee cʉ̃re ĩa majitiupa. To biri no cʉ̃ja ca tiirʉgarije cõro cʉ̃re tiiupa. To biri wãmera cʉ̃jare yʉ tii ecorucu yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ cãa —ĩiupi. 13To biro cʉ̃ ca ĩiro: “Uwo Coeri majʉ Juan niiquĩricʉre ĩigʉ ĩimi,” ĩi tʉo majicãupa cʉ̃ buerã.\\n14Bojoca cʉ̃ja ca niiropʉ cʉ̃ja ca earo, jĩcʉ̃ ʉmʉ Jesús pʉto ea, cʉ̃ ãjʉro jupeari mena ea nuu waari, o biro ĩiwi Jesús're:\\n15—Wiogʉ, yʉ macʉ̃re boo paca ĩaña. Ñañaro mecʉ̃ yai waami. Paʉ tiiri pecamepʉ ñaajoecoa, ñucã ape tabera diapʉ ñaañuacoa, biimi. 16Mʉ buerãre cʉ̃re yʉ ami eamijãwʉ. Cʉ̃re ametʉene majitijãwa —ĩiwi.\\n17To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro ĩi yʉʉwi Jesús:\\n—¡Agó nija, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoti, ca tiiya manirijepʉ tii nʉnʉjeecã yai waa, ca biirã cʉ̃ja ca niiri cuu macãrã! ¿No cõro yoaro mʉja mena yʉ niigʉti? ¿No cõro yoaro to biro mʉja ca biirijere yʉ nʉcã niigʉti? Jaʉ, wãmʉre ano pee cʉ̃re ami dooya —ĩiwi. 18To cõrora wãtĩre tuti, wãmʉpʉre ca niigʉre cʉ̃re cõa wiene, tiiwi Jesús. Cʉ̃ pea to biro cʉ̃ ca tiiri nimaro mena diarique manigʉ tuawi.\\n19Jiro jãa, cʉ̃ buerã pea, bojoricaro jãa wado Jesús mena niirã, o biro cʉ̃re jãa ĩi jãiñawʉ:\\n—¿Ñee tiirã jãa pea wãtĩre jãa cõa wiene majitijapari? —jãa ĩiwʉ.\\n20-21To biro jãa ca ĩiro, o biro jãare ĩi yʉʉwi Jesús:\\n—Mʉja petoacã peti díámacʉ̃ mʉja tʉo nʉcʉ̃ bʉocã.+ Díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije, mostaza apega cõroacã to ca niicãmijata cãare, atigʉ ʉ̃tãgʉre, “Pĩa waari, aperopʉ ea nʉcãroja,” mʉja ca ĩirora, mʉja ca ĩirore biro biicãbocu. Jĩcã wãme ʉno peera mʉja ca tii majitirije nii, biitibocu —jãare ĩiwi.\\n22Galilea yepapʉre cʉ̃ mena jĩcãri jãa ca waa yujuro, o biro jãare ĩiwi Jesús:\\n—Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re ñeeri, aperãpʉre yʉre tiicojorucuma. 23Cʉ̃ja pea yʉre jĩa cõacãrucuma. To biro yʉre cʉ̃ja ca tii pacaro, itia rʉmʉ jiro yʉ cati tuacoarucu ñucã —jãare ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩiro, jãa pea bʉaro jãa tʉgoeñarique paiwʉ.\\nɄmʉreco Pacʉ yaa wii maquẽ ca niipere wapa tiirique\\n24Jiro Capernaúm'pʉ Jesús, jãa, cʉ̃ buerã mena jãa ca earo, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii maquẽre wapa jeeri maja Pedrore ĩarã waari, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—¿Mʉjare ca buegʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii maquẽ wapa jãiriquere cʉ̃ wapa tiiti? —cʉ̃re ĩiupa.\\n25To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩiupi Pedro:\\n—¡Ʉ̃gjá! Wapa tiirucumi —ĩiupi. Ĩi yapano, Pedro wiipʉ cʉ̃ ca jãa earije menara Jesús pee o biro cʉ̃re ĩi jãiña jʉguecãwi:\\n—Simón, ¿do biro mʉ tʉgoeñati mʉa? Ati yepa macãrã wiorã ¿noare cʉ̃ja wapa jãirucuti? ¿Cʉ̃ja punarena, ape yepapʉ macãrã peere, cʉ̃ja jãirucuti? —cʉ̃re ĩiwi.\\n26To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea o biro ĩi yʉʉwi:\\n—Ape yepa macãrãre jãirucuma —cʉ̃re ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro ĩi nemowi ñucã Jesús:\\n—To birora bii, cʉ̃ja puna peera petoacã ʉnora wapa tiirique mani. 27Biirãpʉa, cʉ̃ja ca wede pairo mani ca bii buiyeetipere biro ĩirã, ʉtabʉcʉrapʉ waari, wai wajagʉja. Mʉ ca jĩa jʉogʉ ʉjerore jĩcã tii, wapa tiirica tii mʉ bʉarucu, yʉ yee wapa cãare, mʉ yee wapa cãare, ca wapa tiicãpa tiipʉre. To biri tii tiire ami waari, cʉ̃jare mʉ noniwa —ĩiwi Pedrore.","num_words":811,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"8 “Yʉʉja ñañarére tiiría” jĩĩgʉ̃́no cʉ̃ʉ̃ basiro jĩĩditogʉ tiiquí; cʉ̃ʉ̃ wãcũré diamacʉ̃́ niiricu. 9 Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ tiirucúgʉ niiqui; cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora tiigʉ́ niiqui. Teero tiigʉ́, sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiiríguere wedenetõrĩ, Cõãmacʉ̃ acabógʉdaqui. Niipetire cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiirígue wapare ñañarõ tʉgueñanemorĩ tiiríqui. 10 “Yʉʉja ñañarére tiiría” jĩĩgʉ̃́no Cõãmacʉ̃ jĩĩriguere jĩĩditorigue tiiróbiro wáari tiiquí;* Proverbios 20.9. cʉ̃ʉ̃ wedeserere tʉodʉgáhegʉ tiiróbiro niiqui.\\n*1:10 Proverbios 20.9.","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 6\\nJesus ɡ̶odiiɡ̶axi anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me jaxawanaɡ̶a eledi oko\\n1 Jesus eɡ̶idaa diitigi me dotaɡ̶a, odaa mee, “Adinowetitiwaji! Niɡ̶ina nigaxawanitiwaji niɡ̶ina anida lemaɡ̶amatiigi, jinaɡ̶awii lodoe eledi oko, moleetibige metiɡ̶adiweniɡ̶ideni. Igaataɡ̶a nigawiitiwaji me lodoe eledi oko, odaa Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi ayajigotedaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶ajegi. 2 Enice niɡ̶ina maxawani okanicodaaɡ̶ica oko anida lemaɡ̶amatiigi, jinaɡ̶a adineleɡ̶enitiogi inatawece oko micataɡ̶a niɡ̶ina oko anokowo meletibigiwaji minoataɡ̶a niɡ̶inoa niiakanaɡ̶axiidi, codaa me ladicotiidi nigotaɡ̶a. Niɡ̶idi oko inoka odoletibige moiweniɡ̶ide. Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, niɡ̶idi oko jiɡ̶idokida moiweniɡ̶ide, odaa aɡ̶odibatege naɡ̶ajegi ane domaɡ̶a yajigotediogi Aneotedoɡ̶oji. 3 Pida niɡ̶ina maxawani okanicodaaɡ̶ica oko anida lemaɡ̶amatiigi, awii makamokakaami mowooɡ̶oti! 4 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶ina maxawani niɡ̶ina oko anida lemaɡ̶amatiigi. Iniokiniwateda Ǥadiodi me yowooɡ̶odi! Igaataɡ̶a baɡ̶a nadi inoatawece. Odaa yajigotedaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶ajegi lodoe eledi oko.\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n5 Niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, jinaɡ̶awii liciagi niɡ̶ina oko anokeo mele, ane lemaanigi me dabiditiniwace niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji catiwedi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, inaa loɡ̶omoce ladicotiidi, owotibige minatawece oko onadi odaa oiweniɡ̶ide. Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, aɡ̶odibatege anigetiɡ̶ica naɡ̶ajegi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, inoka odibatege liweniɡ̶idenaɡ̶aneɡ̶egi niɡ̶ina oko. 6 Pida niɡ̶ida makaami, nigotaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, akaatiwece ɡ̶adiɡ̶eladi, anibatooni ɡ̶adapoagi, odaa otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji Ǥadiodi, leeɡ̶odi iniwa okanicodaaɡ̶ica ane onitice. Jiɡ̶iniaa Ǥadiodi ane ɡ̶adati okanicodaaɡ̶ica ane onitice odaa yajigotedaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶ajegi lodoe eledi oko.\\n7 Niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, jinoɡ̶opilaɡ̶atitibigeloco ɡ̶agegi ane diɡ̶icata ane niitigi, anee niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a odiletibige Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a wajipatediogi niɡ̶ina meliodi me notaɡ̶anaɡ̶a. 8 Jinoɡ̶otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji daɡ̶awii liciagi niɡ̶ina oko, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Ǥadiodi ja yowooɡ̶odi anopootibige, maleediɡ̶icatibige diɡ̶ipokitalo. 9 Enice nigotaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji etida alitigi ɡ̶agegi,\\n‘Ǥodiodi anadeoni digoida ditibigimedi,\\njemaanaɡ̶a minatawece oko oiweniɡ̶ide Ǥaboonaɡ̶adi.\\n10 Iiɡ̶eni laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko.\\nJemaanaɡ̶a niɡ̶ina oko mowo digoina iiɡ̶o niɡ̶ica anemaani,\\ndigo anee midi anowo anemaani digoida ditibigimedi.\\n11 Ǥodedianiɡ̶itece ɡ̶oweenigi ane jopooɡ̶atibige niɡ̶ina noko.\\n12 Ixomaɡ̶ateenitedice ɡ̶obeyaceɡ̶eco,\\ndigo anejinaɡ̶a me jixomaɡ̶ateenaɡ̶atedice libeyaceɡ̶eco eledi oko anowotoɡ̶odomi.\\n13 Jiniɡ̶ikani niɡ̶ina ane beyagi daɡ̶a ɡ̶odice oditeɡ̶eo me jaoɡ̶a ane beyagi.\\nPida ɡ̶odatamaɡ̶ateenitege ane beyagi,\\nIgaataɡ̶a jaɡ̶akamaɡ̶akaami ane iiɡ̶eni laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko.\\nNiɡ̶ida makaami eliodi ɡ̶adoniciwaɡ̶a,\\ncodaa inatawece oko odoɡ̶etetaɡ̶awa.\\nOdaa jiɡ̶idaaɡ̶ee nigepaa ganigicatibige.\\n14 Igaataɡ̶a nige ixomaɡ̶ateenitedicetiwaji libeyaceɡ̶eco eledi oko anowotaɡ̶adomi, odaa Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi aaɡ̶aɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶abeyaceɡ̶eco. 15 Pida nige daɡ̶a ixomaɡ̶ateenitedice libeyaceɡ̶eco eledi oko anowotaɡ̶adomi, odaa Ǥadiodi aixomaɡ̶ateetedice ɡ̶abeyaceɡ̶eco.\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee me jikanakawaanigi me jiniodaɡ̶a me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n16 Ele midatibece me daɡ̶a jiniodaɡ̶a niɡ̶ina me joleeɡ̶atibige meneɡ̶egi jipecaɡ̶atege Aneotedoɡ̶oji. Nige ikanawaanigi manioditiwaji motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, jinaɡ̶awii micataɡ̶a daɡ̶akaami agecaɡ̶alo, anee niɡ̶ina anokowo meletibigiwaji. Igaataɡ̶a anapiladaɡ̶a owotibige eledi oko moyowooɡ̶odi moikanawaanigi me niodaɡ̶a. Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶idi oko aɡ̶odinigaanyetetece laɡ̶ajedi Aneotedoɡ̶oji, inoka odinigaanyetece liweniɡ̶idenaɡ̶aneɡ̶egi niɡ̶ina eledi oko. 17-18 Pida akamaɡ̶akaamitiwaji, niɡ̶ina me daɡ̶aniodi, anapiladi, codaa iteci ɡ̶adamodi, odaa aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ina eledi oko mikanawaanigi maniodi. Pida iniokiniwateda Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi codaa ane ideite okanicodaaɡ̶ica ane oni baɡ̶a yowooɡ̶odi. Odaa Ǥadiodi ane nadi anawii okanicodaaɡ̶ica ane oni, yajigotedaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶ajegi lodoe niɡ̶ina oko anigida noko.\\nNiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane yalaɡ̶atalo icoa ɡ̶oniliicaɡ̶ajetecidi ane daɡ̶a daateda\\n19 Jinaɡ̶a ateciɡ̶i ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi digoina iiɡ̶o, igaataɡ̶a inoa ipilaɡ̶awaana inaa ligowiiɡ̶a anoyaaɡ̶adi ane ɡ̶oniliicaɡ̶ajetecidi, codaa inoa olicaɡ̶aɡ̶a moyojiketi nibaloote diimigi, odaa ja dakatiobece me nolicaɡ̶a. 20 Pida ateciɡ̶i ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi digoida ditibigimedi ane diɡ̶icoa ipilaɡ̶awaana inaa ligowiiɡ̶a doɡ̶oyaaɡ̶adi ane ɡ̶anepilidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a olicaɡ̶aɡ̶a aɡ̶oyakadi me dakatiobece daɡ̶a nolicaɡ̶a. Igaataɡ̶a niɡ̶icoa ɡ̶oniliicaɡ̶ajetecidi digoida ditibigimedi aliciaco niɡ̶inoa ane jakataɡ̶ate digoina iiɡ̶o. 21 Igaataɡ̶a niɡ̶ida moko ɡ̶odemaanigi midiokaanaɡ̶a limedi me idejonaɡ̶a aneite ɡ̶oniliicaɡ̶ajetecidi.\\nAca nilokokena ɡ̶odolaadi\\n22 Nigoleetibige inokina ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, odaa ɡ̶adiciagi niɡ̶ina oko anele ligecooɡ̶eli. Micataɡ̶a nilokokena Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a dakatiwece ɡ̶agecooɡ̶eli, odaa idei catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena me ikeetaɡ̶awa ane iɡ̶enaɡ̶a. 23 Pida nige doɡ̶oleetibige mawii ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, odaa baɡ̶a ɡ̶adiciagi niɡ̶ina oko ane beyagi ligecooɡ̶eli. Micataɡ̶a nilokokena Aneotedoɡ̶oji daaditaɡ̶a yakadi me dakatiwece ɡ̶adaaleɡ̶ena me ikeetaɡ̶awa ane iɡ̶enaɡ̶a. Odaa nexogotiwe ɡ̶adaaleɡ̶ena. Codaa niɡ̶ica nexocaɡ̶a daɡ̶axa me nexocaɡ̶a, odaa aɡ̶akati doɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji.\\nIca ane leeditibige me joleeɡ̶atibige\\n24 Aɡ̶ica ane yakadi me dibatema iniwataale necalaixedi, igaataɡ̶a oniniteci yemaa, iniɡ̶eledi baɡ̶a leleɡ̶edi, odaa yoe libakedi niɡ̶ini anepaɡ̶a yemaa. Pida niɡ̶ini eledi baadaɡ̶a deemitetibige. Aɡ̶akatitiwaji mabaatema Aneotedoɡ̶oji, oditaɡ̶aɡ̶a oleetibige mowidi ɡ̶aninyeelo. 25 Enice ejitaɡ̶awatiwaji jinaɡ̶aɡ̶owikomataatibige ɡ̶aweenigi, codaa anopootibige me ɡ̶adewiki, codaa jinaɡ̶a aɡ̶owikomataatibige ɡ̶adowoodaɡ̶agi ane leeditibige madinixomitinigi, igaataɡ̶a aɡ̶odewiɡ̶atema diɡ̶idokida me idinixomaɡ̶a. 26 Digawini niɡ̶inoa ilaaɡ̶axodi ane wayotiwaji digoina! Aɡ̶enanaɡ̶anaɡ̶a, codaa aɡ̶icoa lawodigijedi doɡ̶onopilaɡ̶aditedio, codaa aɡ̶oyatecoɡ̶otee liweenaɡ̶a. Pida Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi aɡ̶ica daɡ̶a ika maniaditibige liweenigi. Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji baɡ̶a daɡ̶axa mida ɡ̶aniwalótema Aneotedoɡ̶oji caticedi niɡ̶inoa ilaaɡ̶axodi. 27 Aɡ̶ica ane yakadi me iigitice lewiɡ̶a otiɡ̶idatece noko leeɡ̶odi me igecaɡ̶aleɡ̶e niɡ̶ica ane yopotibige me yewiɡ̶a.\\n28 Igaamee ina me ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶enitiwaji ɡ̶adowoodaɡ̶agi? Digawini anodaaɡ̶ee me iliteloco nipodigi niɡ̶inoa niale lawoɡ̶o. Niɡ̶idiwa niale lawoɡ̶o anibaaɡ̶a, codaa aɡ̶icoa lowoodi loenataka modinixotinigilo. 29 Pida ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa niale lawoɡ̶o daɡ̶axa me libinienaɡ̶a caticedi niɡ̶icoa lowoodi inionigi-eliodi Salomão anowidi niliicaɡ̶ajetecidi codaa dinixotinigilo nowoodi ane daɡ̶axa me libinienaɡ̶a. 30 Digawini niɡ̶ina nadegogo aninaa, icota me yadilo, odaa joɡ̶oyalegi. Aneotedoɡ̶oji eote nadegogo me libinienigi micataɡ̶a daɡ̶a dinixotinigilo niɡ̶inoa nowoodi ane daɡ̶axa me libinienaɡ̶a. Enice nigeote nadegogo me libinienigi, odaa ajawienatakanaɡ̶a maɡ̶aɡ̶a ɡ̶adinixomeɡ̶enitetiwaji idaaɡ̶ida me deɡ̶eliodi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi.\\n31 Enice jinaɡ̶aɡ̶owikomataatiwaji, jineɡ̶eni, ‘Igamige jakataɡ̶a ane jelicaɡ̶a?’ codaa jineɡ̶eni, ‘Igamige jakataɡ̶a ɡ̶odowoodaɡ̶agi?’ 32 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a odoɡ̶owikomatatibige anoyeligo, codaa me lowoodaɡ̶agi. Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi yowooɡ̶odi mopootibigetiwaji maniodi, codaa anadinixomitinigi. 33 Pida odoejegi oleetibige Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, codaa oleetibige minatawece oko owo ane iɡ̶enaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotedaɡ̶awatiwaji inatawece anopootibige. 34 Enice jinaɡ̶a ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni niɡ̶ica anopootibige natiinigoi. Igaataɡ̶a anoɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica ane diɡ̶ica natiinigoi. Jaɡ̶abo niɡ̶inoa ane dakaketaɡ̶adomi niɡ̶ina noko, odaa aɡ̶ele daɡ̶a ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni niɡ̶ica ane dakaketaɡ̶adomi natiinigoi.”","num_words":846,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.133,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 9 BSNNT - Saulo ñañuju. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre - Bible Search\\nSaulo, tʉoĩavasoacõari, Jesúre ĩ ajitirʉ̃nʉre queti\\n1Saulo ñañuju. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩarʉ, bʉto ĩnare ĩajũnisinirũgũñuju maji. To bajiri, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃ vasuju. 2Damasco vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉ̃ varʉ, papera sẽniñuju:\\n—Ĩnare yʉ ĩabʉjaro cõrone ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne, juadirʉcʉja yʉ, Jerusalénjʉ ĩnare tubibecũrʉ —yiyuju Saulo, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃.\\n3Ĩre sẽnigajano, vasuju ĩ. Maa ĩ vato rĩne Damasco macajʉ ĩ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiayuju ti. 4To bajiro ti bajijare, quedirocacũcoasuju Saulo. Ĩ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyuyuju ti:\\n—Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? —yi ocaruyuyuju, õ vecajʉ.\\n5To bajiro ti yirone,\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ? —yiyuju Saulo.\\n—Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne —ĩre yiyuju Jesús. 6To bajiro ĩre yicõa, —Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, “Ado bajiro yiya”, mʉre yirʉarãma —Saulore yiyuju Jesús.\\n7Saulo rãca vana, masa maniboarine, to bajiro yi ocaruyusere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. 8To ti bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩarʉaboayuju Saulo. Ĩ caje ruyubesuju. To ĩ bajijare, ĩ babarã Damascojʉ vana ĩre tʉ̃a vasujarã ĩna. 9Damascojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩabeti, babeti, idibeti, bajiñañuju Saulo.\\n10Damascojʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ, Anan'ias vãme cʉtigʉ. Ĩre ruyuaĩocõari:\\n—Anan'ias —ĩre yiyuju Jesús.\\n—Adone ñaja yʉ —yiyuju Anan'ias.\\n11To ĩ yirone,\\n—Vasa Riojo vãme cʉti maajʉre. Ti maa vacʉne, Judas vãme cʉtigʉ ya vire ejarʉcʉja mʉ. Tojʉ ejacõari, “¿Adone ñati Saulo, Tarso vãme cʉti macagʉ?”, ĩre yiba mʉ. Yucʉrema yʉre sẽnigʉ̃ yami Saulo. 12Jẽre ĩre ĩomʉ yʉ, ĩ tʉjʉ mʉ ejarotire. To bajiri ĩ tʉ sãjaejacõari mʉ ãmo ñujeorʉcʉja mʉ, “Quẽna tudiĩato” yigʉ —Anan'iare yiyuju Jesús.\\n13Tire ajicõari, ado bajiro yiyuju Anan'ias:\\n—Bʉto queti ajirũgũaja yʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose ĩ yirũgũrere. 14Yʉare mʉre rʉ̃cʉbʉorãre tubiberʉ, ejarimi —Jesúre ĩre yiyuju Anan'ias.\\n15To ĩ yise ñajare, ado bajiro Anan'iare gotiyuju Jesús:\\n—Yʉ ocare masare gotimasiorocʉ yigʉ, ĩre cũmʉ yʉ, Saulore. Ʉjarãre, jud'io masare quẽne, jud'io masa mere quẽne gotimasiorʉcʉmi. 16To bajiri, “Yʉre gotimasiobosagʉ ñari, rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ —Anan'iare ĩre yiyuju Jesús.\\n17To ĩ yijare, vacoasuju Anan'ias. Vijʉ sãjaejacõari, ĩ ãmo ñujeoyuju, Saulore. To yigʉne,\\n—Yʉ rãcagʉ, ajiya mʉ. Jesús mani ʉjʉ, mʉ vado, mʉre ruyuaĩorine yʉre cõami, “Quẽna tudi caje ĩato” yigʉ. “Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉre ejato” yigʉ yʉre cõami —Saulore ĩre yiyuju Anan'ias.\\n18To ĩ yirone, rujarʉ̃tʉrori ĩ cajearijʉre ñase jãnevẽjañuju, Saulore. To ti bajirone quẽna tudiĩacoasuju Saulo. To bajisere ĩacõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju Saulo, “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ. 19To ĩ yiro bero, bacõari, rujʉ tĩmacoasuju Saulo quẽna. To bajiri yoarobʉsa ñañuju Saulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca, Damascojʉ.\\nSaulo, Jesús yere Damascojʉ ĩ gotimasiosʉore queti\\n20Bero, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjaejacõari, “Dios macʉ ñaami Jesús”, ĩnare yigotimasioñuju Saulo. 21To ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, ñajediro:\\n—Ãni Saulo, ¿Jerusalénjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sĩar'i me ñati? To yicõari, ¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñejerʉ me adojʉre vayujari ĩ? ¿Ĩnare ñejecõari, paia ʉjarãre ĩsibequĩda ĩ? —yiyujarã masa.\\n22To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, tocãrãcarʉ̃mʉ jãjarãbʉsa, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna, Saulore ajicõari. “Socʉ me yaja yʉ. Jesúne ñaami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yiyuju Saulo. Quẽnaro ĩ gotise ñajare, no bajiro yimasibesujarã ĩna, jud'io masa Jesúre ĩre ajimena.\\nJud'io masa, Saulore ĩre ĩna sĩarʉajare, ĩ rudire queti\\n23To bajiri Damascojʉ, Saulo ĩ gotiñasere ĩacõari, “Ĩre sĩaroti ñaja manire”, yitʉoĩañujarã ĩna, jud'io masa Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉmena. 24To bajiri ĩre ĩna sĩarʉasere ajiyuju Saulo. Ñami, ʉ̃mʉa quẽne ĩre sĩarʉarã, quearũgũñujarã ĩna maca budiriasojeri tʉjʉre. 25Ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Saulo Jesús yere ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ĩre ejarẽmoñujarã, “Rudiajaro” yirã. Ñami, maca matariacʉ̃ni veca ñarisojejʉ, jibʉ jairijibʉne sãcõari, ticʉ̃ni sʉyarojʉajʉ ĩre rujiocõañujarã. To bajiro ĩna yijare, rudicoasuju Saulo.\\nJerusalénjʉ Saulo ĩ bajire queti\\n26Rudiva, Jerusalénjʉ ejacoasuju ĩ. Tojʉre ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca rẽjarʉaboayuju ĩ. “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi Saulo” yitʉoĩarã ñari, bʉto ĩre güiyujarã ĩna. 27To ĩna bajiboajaquẽne, Bernabé vãme cʉtigʉ, Saulore ĩre ejarẽmoñuju ĩ.\\n—Vayá. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñagõto mani —Saulore ĩre yiyuju Bernabé.\\nTo yi, ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro Saulo ĩ bajirere ĩnare gotiyuju Bernabé:\\n—Ãnire Saulore maajʉ ĩ vatone ĩre ruyuaĩoñuju Jesús. Ĩre ruyuaĩocõari ĩre ñagõñuju ĩ. To ĩ yiro bero, Damasco vãme cʉti macanare güibecʉne Jesús ĩ bajirere gotimasioñuju —ĩnare yiyuju Bernabé, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.\\n28To ĩ yisere ajicõari, “Mani rãcagʉ ñaami Saulo”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna yuja. To ĩna yijare, Jerusalénjʉ ĩna rãca ñacõañuju Saulo. To bajiro bajigʉ rĩne güiri mene Jerusalén macanare Jesús ĩ bajirere ĩnare goticudiyuju ĩ. 29Jud'io masa ñaboarine griego oca ñagõrã quẽne ñañujarã. To bajiri, Saulo rãca ñagõboanane, oca josayujarã. To yirãne, ĩre sĩarʉayujarã ĩna. 30Ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, Cesarea vãme cʉti macajʉ Saulore ĩre ãmicoasujarã ĩ rãcana. Ĩre ãmiejacõari, ĩ ya macajʉ Tarso vãme cʉti macajʉre cõacõañujarã ĩna.\\n31Tirodore Judea, Samaria, Galilea sitana quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rojose tãmʉobesujarã. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ĩ ejarẽmose rãca Jesús ocare bʉtobʉsa ajivariquẽnarũtuasujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna, Diore quẽnaro cʉdirã.\\nMicagʉ̃re Pedro ĩ catiore queti\\n32To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãcagʉ Pedro vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacudigʉ, Lida vãme cʉti macajʉ, ejayuju Pedro. 33Tojʉ ejacõari, micagʉ̃re Eneas vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju ĩ. Cojomo cõro idia jẽnituaro rãca cʉ̃mari ĩ cãnijesariarojʉ jesacõarũgũñuju ĩ. 34Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:\\n—Ajiya mʉ. Jesucristo mʉre catioami. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. To bajicõari mʉ cãnijesariarore quẽnocũña mʉ —yiyuju Pedro.\\nTo bajiro ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboar'i vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju ĩ. 35Ĩ bajisere ĩañujarã Lida vãme cʉti macana, to yicõari, Sarón vãme cʉti macana quẽne. Tire ĩacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna jediro.\\nRijariore Pedro ĩ catiore queti\\n36Tirʉ̃mʉri Jope vãme cʉti macajʉ Tabita vãme cʉtigo ñañuju so. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñañuju. Griego ocarema, Dorcas vãme cʉtigo ñañuju. Quẽnase yigo ñañuju so. Maioro bajirãre quẽnaro yirẽmorũgũñuju. 37To bajiro yicudiboacone, bajirocacoasuju so. To bajiri so yarã so bajirocato ĩacõari, rijariarãre ĩna yirũgũriarore bajiro sore ĩna yujeroto rĩjoro, so rujʉre coecõari, vecaga sõajʉ sore cũñujarã ĩna. 38Jope vãme cʉti maca tʉne ñañuju Lida vãme cʉti maca. To bajiri, Lida macajʉ Pedro ĩ ñasere ajiyujarã Jope macana, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tire ajicõari, jʉarã, Pedrore “Ĩre jirã vajaro” yirã ĩnare cõañujarã ĩna. To bajiro ĩna yicõariarã, ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—Yʉa rãca guaro vayá —ĩre yiyujarã ĩna.\\n39To ĩna yisere ajicõari, ĩna rãca vacoasuju Pedro. Tojʉ ejacõari, Dorcas bajirocario so ñarisõajʉre ĩre jimʉocõañujarã ĩna. Jãjarã manajʉa rijaveoriarã otiñañujarã ĩna, so rujʉ tʉre. To ĩna yiñarone, Pedro ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉre gãnibiarʉ̃gʉ̃coasujarã rõmia, ĩre gotirʉarã:\\n—Ĩaña mʉ. Dorcas ñaboario so bajirocaroto rĩjoro jairo sudi yʉare tiaĩsiboacamo —yirãne, Pedrore ĩre juaĩoñujarã ĩna.\\n40To ĩna yirone,\\n—Adi sõare vijagocoasa maji —ĩnare yiyuju Pedro.\\nTo yigajanocõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽniñuju Pedro. Diore sẽnigajanocõari, rijariore jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩañuju. Jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari:\\n—Tabita, vʉ̃mʉrũjuña mʉ —sore yiyuju Pedro.\\nTo ĩ yisere ajicõari, tudicaticoasuju so. To bajigo ñari, Pedrore ĩacõari vʉ̃mʉrũjuñuju so. 41To so bajirone, so ãmore ñiacõari sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju Pedro. To yicõari, ti sõare vijagoriarãre ĩnare jãjarotiyuju quẽna:\\n—Quẽna so tudicatisere ĩarã vayá mʉa —ĩnare yiyuju Pedro, manajʉa rijaveoriarãre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne.\\n42To bajiri, quẽna so tudicatirere ajiyujarã toana Jope vãme cʉti macana ñajediro. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã “Jesús ĩ masise rãca yiyumi Pedro” yirã ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñato mani quẽne” yirã. 43To bajiro ĩ yiro bero, yoaro Jopejʉ ñacudiyuju Pedro, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ, Simón vãme cʉtigʉ tʉjʉre.","num_words":1135,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Juan 21\\nJesús cʉ̃ʉ̃ bueráre bauánemorigue\\n1 Too síro Jesús Tiberiataro wesapʉ ʉ̃sãrẽ bauánemowĩ. Biiro wáawʉ: 2 Ʉ̃sã toopʉ́re niirã́ noquẽrã niiwʉ̃: Simón Pedro, Tomás (“sʉdʉárigʉ” ʉ̃sã jĩĩgʉ̃́), Natanael (cʉ̃ʉ̃ Caná Galilea dita macʉ̃ niiwĩ), ʉ̃sã Zebedeo põna, ãpẽrã́ ʉ̃sã menamacãrã pʉarã́ niiwʉ̃. 3 Ʉ̃sã toopʉ́ niirĩ, Simón Pedro ʉ̃sãrẽ jĩĩwĩ:\\n—Wai wasagʉ wáagʉ tiia.\\n—Ʉ̃sãcã mʉʉmena wáaada, jĩĩwʉ̃.\\nɄ̃sã wáa, dooríwʉpʉ mʉãsãwʉ̃. Tiiñamirẽ wai sĩãbóejõãmiwʉ̃. Bʉarítʉ.\\n4 Bóecũmurĩ, Jesús tiitaro wesapʉ nucũwĩ. Ʉ��sã cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñamasĩriwʉ. 5 Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃sãrẽ jĩĩwĩ:\\n6 —Dooríwʉ diamacʉ̃́pe cõãñoña mʉ́ãya bapigʉre sũcã. Toopé bʉaádacu, jĩĩwĩ.\\nCʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora tiiwʉ́. Paʉ peti sããrĩ, bapigʉre wéemʉõcobayiritʉ. 7 Teero wáari ĩñagʉ̃, yʉʉ Jesús bayiró maĩnógʉ̃ Pedrore jĩĩwʉ̃:\\n—Marĩ Õpʉ̃ niiĩ.\\nSimón Pedro “marĩ Õpʉ̃ niiĩ” jĩĩrĩ tʉogʉ́, cʉ̃ʉ̃yaro sutiroré máata sãñawĩ; peesutimena pademasĩriwi. Sãña, tiitaropʉ ñaacoñuãwĩ. 8 Ʉ̃sã pasaró wesapʉ jeaadaro cien metrora yoaro niiwʉ̃. Teero tiirá, dooríwʉmena wesapʉ waire wéepãwawʉ. 9 Toopʉ́ pããjeara, pecame cʉ̃ʉ̃ dioárimerẽ ĩñawʉ̃. Tiimepʉ́ sĩcʉ̃ wai cããrĩõã́rigʉ pesawi. Teero biiri pã niiwʉ̃. 10 Jesús ʉ̃sãrẽ jĩĩwĩ:\\n—Wai mʉ́ã bʉaárirare néeatiya, jĩĩwĩ.\\n11 Simón Pedro dooríwʉpʉ mʉãsã, bapigʉre wéemaatiwi. Wai pacaramena dadajõãwʉ̃. Ciento cincuenta y tres sããrira niiwã. Paʉ sããpacari, bapigʉ yigariwʉ. 12 Jesús ʉ̃sãrẽ jĩĩwĩ:\\nɄ̃sã cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñamasĩtoawʉ. Teero tiirá, sĩcʉ̃nopera, “¿noã niiĩ mʉʉ?” jĩĩ sãĩñáriwʉ. 13 Jesús pãrẽ née, ʉ̃sãrẽ batowi. Waicãrẽ teerora tiiwí.\\n14 Jesús dia masãri siro, pʉarĩ́ ʉ̃sãrẽ bauátoawi. Ateména ĩtĩã́rĩ wáaro tiiwʉ́ sáa.\\nJesús Simón Pedromena wedeserigue\\n15 Ʉ̃sã yaaari siro, Jesús Simón Pedrore sãĩñáwĩ:\\n—Simón, Jonás macʉ̃, ¿mʉʉ ãniã nemorṍ yʉʉre maĩĩ? jĩĩwĩ.\\n—Ʉ̃́jʉ̃, yʉʉ Õpʉ̃. Mʉʉ masĩã yʉʉ mʉʉrẽ maĩrére, jĩĩwĩ.\\n—Too docare yʉʉre padeoráre bueya, jĩĩwĩ.\\n16 Pedrore sãĩñánemowĩ sũcã:\\n—Simón, Jonás macʉ̃, ¿yʉʉre maĩĩ? jĩĩwĩ.\\n—Too docare yʉʉre padeoráre coteya, jĩĩwĩ.\\n17 Too síro jĩĩnemowĩ sũcã:\\n—Simón, Jonás macʉ̃, ¿yʉʉre maĩĩ?\\nPedro ĩtĩã́rĩ cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñárĩ ĩñagʉ̃, bayiró bóaneõgʉ̃ wáawi. Cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩwĩ:\\n—Õpʉ̃, mʉʉ niipetirere masĩã. Mʉʉ masĩã yʉʉ mʉʉrẽ maĩrére, jĩĩwĩ.\\nJesús cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩwĩ:\\n—Too docare yʉʉre padeoráre bueya. 18 Mʉʉrẽ ateréja diamacʉ̃́rã jĩĩã: Mʉʉ mamʉ niigʉ̃ ména, mʉʉ booró sutiré sãña, mʉʉ noo wáadʉgaropʉ wáawʉ. Bʉcʉ wáagʉpe, mʉʉye wãmorĩrẽ súumʉõcogʉdacu. Ãpĩ mʉʉrẽ suti sã́ã, mʉʉ wáadʉgaheropʉ mʉʉrẽ néewagʉdaqui, jĩĩwĩ.\\n19 (Jesús teero jĩĩgʉ̃, “Pedro biiro wáa, diagʉdaqui” jĩĩgʉ̃ tiiwí. “Cʉ̃ʉ̃ diarémena basocá Cõãmacʉ̃rẽ ãñurõ wedeseadacua” jĩĩgʉ̃, teero jĩĩwĩ.)\\nTeero jĩĩãri siro, Jesús cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩwĩ:\\n—Yʉʉre padeonʉnʉ́serucujãña, jĩĩwĩ.\\nJesús Juanrẽ́ maĩrígue\\n20 Too síro Pedro cãmenʉcã́, yʉʉ cʉ̃́ã siro nʉnʉrĩ́ ĩñawĩ. Yʉʉ Jesús maĩnógʉ̃ niiwʉ̃. Yʉʉrá too sʉgueropʉre ʉ̃sã yaaritore, Jesús pʉtogã duigʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñáwʉ̃: “Õpʉ̃, ¿noã mʉʉrẽ ĩñatutirapʉre ticogʉdari?” jĩĩwʉ̃.* Jn 13.25. 21 Pedro yʉʉre ĩñagʉ̃, Jesuré sãĩñáwĩ:\\n—Õpʉ̃, ¿ãnirẽ́ deero wáaadari? jĩĩwĩ.\\n22 Jesupé cʉ̃ʉ̃rẽ yʉʉwi:\\n—Yʉʉ pʉtʉaatiripʉ cʉ̃ʉ̃ catiricãrẽ, tee mʉʉye maquẽ mee niiã. Teeré wãcũrijãña. Mʉʉ yʉʉpere wãcũnʉnʉseya, jĩĩwĩ.\\n23 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉorá, Jesuré padeorá “Juan diariqui” jĩĩré sesajõãmiwʉ̃. Jesús yʉʉre “cʉ̃ʉ̃ diariqui” jĩĩgʉ̃ mee tiiwí. Biirope jĩĩgʉ̃ tiiwí: “Yʉʉ pʉtʉaatiripʉ cʉ̃ʉ̃ catiricãrẽ, tee mʉʉye maquẽ mee niiã”.\\n24 Yʉʉ Juan niiã, Jesús buegʉ́ niirigʉ. Yʉʉ ĩñariguere jóaa. Teero tiigʉ́, “diamacʉ̃́rã niiã” jĩĩmasĩnoã.\\n25 Apeyé Jesús tiirígue pee niiã. Yʉʉ tʉgueñarĩ, cʉ̃ʉ̃ tiiríguecõrõ jóaatã, peepũrĩ peti wáabojĩyu. Teepũrĩ atibʉ́recore dadajõãbojĩyu.\\n*21:20 Jn 13.25.","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN MARCOS 1\\n1-3 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ bajirere mʉare gotigʉ yaja yʉ. Ĩne ñaami Dios macʉ. To bajiri, ado bajiro ñasʉoaja: Jesúre goti rĩjoro cʉtigʉ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ, tirʉ̃mʉjʉ ĩre ĩ goti rĩjoro cʉtirotire yigʉ, Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias vãme cʉtigʉ ado bajiro ĩ yiucamasire ñajare:\\n“ ‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios.\\n4 To bajiri, yucʉ́ manojʉ ñacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejariarãre gotimasiocudirũgũñuju ĩ:\\n5-6 Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju. Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana quẽne ejayujarã. To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautizayuju Juan. a Elías ñamasirí, camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñamasiñuju ĩ quẽne. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũmasiñuju, ĩ sãñasere. 7-8 Gaje vãme ado bajiro masare gotimasiorũgũñuju ĩ:\\n9 Tirʉ̃mʉrine Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju. 10 Juan ĩre ĩ bautizaro bero, majarʉ̃gʉ̃gʉ̃ne, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje, ti jãnasere ĩañuju Jesús. Ti jãnarone, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere ĩ rocajeosere ĩañuju. 11 Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ:\\n12 Jesús, oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero, yucʉ́ mano, vaibʉcʉrã ĩna ñarojʉ, ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo. 13 Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri ñañuju Jesús. Tojʉ ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ rotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. Ĩre cʉdibesuju. To bajicõari, Diore moabosarã ángel mesa ĩre ejarẽmoñujarã ĩna.\\n14 Tirʉ̃mʉri, tubiberiavijʉ Juan ĩ tubibe ecoro bero, Galilea sitajʉ vacoasuju Jesús. Dios oca quẽnasere gotimasiocudigʉ vasuju. 15 Ado bajiro masare gotimasiocudiyuju:\\n16 Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna. 17 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n18 To ĩ yirirĩmarone, ĩna bajiyucʉrire cũ, ĩre sʉyacoasujarã.\\n19-20 To yi varũtu vacʉne, gãjerã jʉarã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús. Ĩna ñañujarã Santiago, ĩ bedi Juan rãca. Ĩna jacʉ Zebedeo rãca cũmuajʉ ĩna bajiyucʉrire siaquẽno sãñañujarã. To ĩ yisere ajicõari, ĩna jacʉre, ĩre moabosarãre quẽne vaveocoasujarã, Jesúre sʉyana.\\n21 Capernaum macajʉ ejayujarã ĩna. Ti macajʉ ĩna ejaro bero, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjañuju Jesús. Sãjacõari, masare gotimasioñuju. 22 Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna. 23 Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Jesús, masare ĩ gotimasiorone, ĩ ʉsʉjʉre sãñacõari ado bajiro Jesúre ĩre yiavasãñuju vãti:\\n24 —Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.\\n25 To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n26 To ĩ yirone, rijaquedirotiyuju vãti, masʉre. To yi, bʉto avasãcõari, masʉ ʉsʉjʉre budigocoasuju yuja. To ĩ bajijare, masʉjʉama quẽnaejacoasuju. 27 To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:\\n28 To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, yoaro mene Galilea sitana tire ajijediyujarã ĩna.\\n29 To bajiro Jesús ĩ yiro berone, Dios ocare ĩna buerivijʉ budiasuju. Santiago, ĩ bedi Juan quẽne, gãjerã Jesús ĩ buerimasa quẽne ĩ rãca vasujarã, Simón ĩ bedi Andrés rãca ĩna ñarũgũriavijʉre vana. 30 To ĩna ejarone, Jesúre gotiyujarã ĩna:\\n31 To bajiro ĩna yijare, Jesús, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirirĩmarone, sore rujʉ asiboase sore tʉjacoasuju. To bajiro ĩ yicatiocõario, bare ĩnare ecayuju so.\\n32 Tirʉ̃mʉ, rãiorijʉne, rijaye cʉtirãre juaejayujarã masa, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã. 33 Gãjerã quẽne, ti macana jediro soje tʉ rẽjañujarã. 34 Jãjarã ñañujarã rijaye cʉtirã, to yicõari, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. Rijaye cʉtirãre catioyuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju. Vãtia, ĩre ĩna ĩamasisere ĩacõari, ĩnare ñagõrotibesuju Jesús.b “Masare ĩ rijabosarotirʉ̃mʉ ti ejabetijare, vãtiare ñagõrotibesuju Jesús”, yiyujarã sĩgʉ̃ri, Dios oca masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.\\n35 Gajerʉ̃mʉ busujedibetibʉsarojʉne, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. 36 To ĩ bajiboajaquẽne, Simón ĩ babarã rãca ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna. 37 Ĩre ĩabʉjacõari,\\n38 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n39 To bajiri Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju.\\n40 To bajiri sĩgʉ̃ gase boagʉ, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n41-42 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. 43-44 To ĩre yigajanocõari,\\n45 Ĩre ĩ gotirotibetiboajaquẽne, masa jedirore gotibatoyuju, “Yʉ gase boasere yacõami Jesús” yigʉ. To bajiro ĩ gotibatojare, macari Jesús ĩ vacudijama, yayioro vacudirũgũñuju ĩ. To bajiri, masa manojʉ ñacudirũgũñuju. To ĩ bajiñaboajaquẽne, macariana ñajediro ĩre ĩarã ejarũgũñujarã ĩna.\\na1:5-6 Elías ñamasirí, camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñamasiñuju ĩ quẽne. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũmasiñuju, ĩ sãñasere.\\nb1:34 “Masare ĩ rijabosarotirʉ̃mʉ ti ejabetijare, vãtiare ñagõrotibesuju Jesús”, yiyujarã sĩgʉ̃ri, Dios oca masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.","num_words":838,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.029,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 9 BAONT - Jesús cʉ̃ buerã, pʉa amo peti, - Bible Search\\nJesús cʉ̃ buerãre cʉ̃ ca tiicojo cojorique\\n1Jesús cʉ̃ buerã, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirãre neori, yeri tutuarique, doti majirique cʉ̃jare tiicojoupi, wãtĩa cʉ̃ja ca niiro cõrorena cõa wiene maji, diariquere ametʉene maji, cʉ̃ja ca tii majipere biro ĩigʉ. 2To biro tii, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽre wede, ca diarãre cʉ̃ja diarique ametʉene, cʉ̃jare tii dotigʉ tiicojoupi. 3O biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Maa waarã mʉja ca cʉo waape ʉnora jee waaticãña: tuericagʉ ʉnora, wajopoa ʉnora, baarique ʉnora, wapa tiirica tiiri ʉnora, to biri juti mʉja ca wajoa jãñape ʉnorena, jee waaticãña. 4Noo mʉja ca eari wiira niicãña. Tii wiira nii, apero waarãpʉ ñucã tii wiire mʉja witirucu. 5Jĩcã macã macãrã ʉno mʉjare cʉ̃ja ca bootijata, tii macãre witi waarãra, tii macã maquẽ jita mʉja dʉporipʉre ca ea tuarijere paa bate cũu, waacoarãja, “Mʉjare jãa ca wederijere mʉja ca tʉorʉgatirije jʉori, mʉja yee wapa ñañaro mʉja tamʉorucu,” cʉ̃jare ĩi majiorã —cʉ̃jare ĩi cojoupi Jesús. 6To biri cʉ̃ja pea, macãri niipetirijepʉ waa, añurije quetire wede, ca diarique cʉtirãre cʉ̃ja diarique ametʉene, tii yujuupa.\\nHerodes cʉ̃ ca tʉgoeña amarique\\n7Wiogʉ Herodes, Jesús cʉ̃ ca tii niirije niipetirijere queti tʉoupi. Teere tʉogʉ, do biro ĩi majitiupi: “Jĩcãrã Juan niiquĩricʉ cati tuajapi,” 8aperã pea: “Elías baua eagʉ biijapi,” ñucã aperã: “Tĩrʉmʉpʉ macãrã, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja niiquĩricarã mena macʉ̃ cati tuagʉ biijapi,” cʉ̃ja ca ĩiro macã. 9To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉori, o biro ĩiupi Herodes pea:\\n—Yʉra, Juan dʉpʉgare yʉ paa taa dotiwʉ doca. To docare, ¿ñiru peti cʉ̃ niigajati, to cõro paʉ cʉ̃ ca tii niirijere cʉ̃ja ca wederucurijere yʉ ca tʉogʉ pea? —ĩiupi. To biri Jesús're bʉaro cʉ̃re ĩarʉgarucumiupi Herodes.\\nPaʉ bojocare Jesús cʉ̃ ca baarique ecarique\\n(Mt 14.13-21; Mc 5.30-43; Jn 6.1-14)\\n10Cʉ̃ buerã tua earã, cʉ̃ja ca tiiriquere wedeupa Jesús're. Cʉ̃ pea cʉ̃ja wadore jʉo cojo, Betsaida ca wãme cʉtiri macã pee cʉ̃jare jʉo waacoaupi. 11Bojoca pea toopʉ cʉ̃ ca waariquere majiri, cʉ̃re nʉnʉcoaupa. Toopʉ cʉ̃ja ca ẽmʉ ea waaro, añuro cʉ̃jare boca, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽre cʉ̃jare wede, ca diarique cʉtirãre cʉ̃jare catio, cʉ̃jare tiiupi Jesús.\\n12Ca naio waaro ĩarã, cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã pea Jesús pʉto waa, o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Bojocare “Waarãja,” cʉ̃jare ĩiña. Waa, pʉto jañuri ca niiri macãri pee cʉ̃ja ca cãnipa taberi, cʉ̃ja ca baapere, cʉ̃ja amarã waajato ĩigʉ. Ano mani ca niiri tabera ñee ʉno mani —cʉ̃re ĩiupa.\\n13To biro cʉ̃ja ca ĩiro:\\n—Mʉjara cʉ̃jare baarique ecaya —cʉ̃jare boca ĩiupi Jesús.\\nCʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Pan jĩcã amo cõro niirije, pʉarã wai, to cõroacãra jãa cʉo, ano ca niirã niipetirã cʉ̃ja ca baapere jãa ca wapa tiirã waatijata —ĩiupa Jesús're. 14Ʉmʉa wadora jĩcã amo cõro mil peti niiupa. To cõro paʉ cʉ̃ja ca niiro ĩa pacagʉ:\\n—Cincuenta niirãri wado cʉ̃jare duwi dotiya —ĩiupi Jesús, cʉ̃ buerãre. 15Cʉ̃ja pea cʉ̃ ca tii dotirore birora bojocare cʉ̃jare duwi dotiupa. 16To biro cʉ̃ja ca tii yapanoro ĩa, jĩcã amo cõro ca niirije pan'gaarire, wai pʉarãre ami, ʉmʉreco tuti pee ĩa mʉeneri, “Ate jãare mʉ ca baarique tiicojorijere añurije jãare ĩa cõa peo bojaya” ĩi jãi yapano, teere pee bato, cʉ̃ buerãre tiicojoupi bojocare cʉ̃ja bato cojojato ĩigʉ. 17Bojoca niipetirã pea teere baa yapi peticoaupa. Ca dʉjarije peera pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro niiri pijeeri peti jeeupa ñucã cʉ̃ buerã pea.\\nPedro: “Cristo mʉ nii,” Jesús're cʉ̃ ca ĩirique\\n18Jĩcã rʉmʉ, Jesús bojoricaro cʉ̃ ca juu bue niiro cʉ̃ buerã cãa cʉ̃ mena niiupa. Cʉ̃ pea o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—¿Bojoca, “Ñiru niimi,” yʉre cʉ̃ja ĩirucuti? —ĩiupi.\\n19To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupa cʉ̃ja pea:\\n—Jĩcãrã, bojocare Uwo Coeri majʉ Juan niimi; aperã Elías niimi; ñucã aperã pea, “Tĩrʉmʉpʉ macʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja ca niiquĩricarã mena macʉ̃ ca cati tuaricʉ niimi,” mʉre ĩima —cʉ̃re ĩiupa.\\n20To biro cʉ̃ja ca ĩiro:\\n—Mʉja pea ¿“Ñiru niimi,” yʉre mʉja ĩiti? —cʉ̃jare ĩi jãiñaupi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, Pedro pea:\\n—Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ, Cristo mʉ nii —cʉ̃re ĩiupi Jesús're.\\nCʉ̃ ca bii yaipere cʉ̃ ca wederique\\n—Atere jĩcʉ̃ peerena wedeti majuropeecãña —cʉ̃jare ĩiupi.\\n22To biro ĩicã ñucã:\\n—Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃a, paʉ ñañarije tamʉo, judíos're ca jʉo niirãre, paia ʉparãre, doti cũuriquere ca jʉo buerãre, ĩa juna eco, jĩa cõa eco, yʉ ca biipera niicãro bii. To biro cʉ̃ja ca tiimijata cãare, itia rʉmʉ jiro yʉ cati tuacoarucu ñucã —ĩi wedeupi Jesús, cʉ̃ buerãre.\\n23Jiro niipetirãre o biro ĩiupi Jesús:\\n—Jĩcʉ̃, yʉ buegʉ ca niirʉgʉ ʉnoa, mʉ majurope mʉ ca tiirʉgarijere yerijãari, to cãnacã rʉmʉra yʉ yee jʉori ñañaro tamʉo pacagʉ, to birora tʉgoeña bayicõa niiña. 24Cʉ̃ ca cati niirijere ca maigʉa, cʉ̃ ca catipere bʉatirucumi. Yʉ yee jʉori ñañaro ca tamʉo yaigʉa, ametʉarucumi. 25¿Bojocʉre ñee pee añurije to tiiti, ati yepa maquẽ apeye niipetirijepʉrena cʉocã pacagʉ, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca cati niirijere cʉ̃ ca tii yaio nʉcõcãjata? 26Jĩcʉ̃ yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉ nii pacagʉ, yʉ yee maquẽre, yʉ yee quetire, wederʉgatigʉ ca bobo nucũ yujugʉra, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ cãa, yʉ ca boe baterije, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca boe baterije mena, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrã ca ñañarije manirã cʉ̃ja ca boe baterije mena, yʉ ca doori rʉmʉre yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉ cʉ̃ ca niirijere wederʉgʉ, yʉ bobo jañurucu. 27Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Jĩcãrã ano ca niirã, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirijere ĩatirãra bii yaitirucuma —ĩi wedeupi.\\nJesús cʉ̃ ca baurije ca wajoarique\\n28Atere cʉ̃ ca ĩiricaro jiro, jĩcã amo peti, ape amore itiaga penituaro ca niiri rʉmʉri ca nii waaro, ʉ̃tãgʉpʉ juu buegʉ waagʉ, Pedro, Santiago, Juan jãare bapa cʉti waaupi Jesús. 29Toopʉ cʉ̃ ca juu bue niirora, cʉ̃ diámacʉ̃ cʉ̃ ca bojoca baurije wajoacoaupe. Cʉ̃ jutiro cãa bʉaro boti ajiyaarito biicoaupe. 30To biro cʉ̃ ca bii niiri tabera, ʉmʉa pʉarã baua ea nʉcã, Jesús mena wede peni niiupa. Cʉ̃ja pea Moisés, Elías niiupa. 31Bʉaro ca ajiyaa boe baterije watoapʉ niicãri, ñañaro Jerusalén'pʉ Jesús cʉ̃ ca bii yaipere wede peni niiupa. 32Pedro, to biri cʉ̃ mena macãrã pea bʉaro cʉ̃jare ca wʉgoa eyo pacaro, to birora ĩacã niima ĩirã, Jesús cʉ̃ ca boe baterijere, ñucã ʉmʉa pʉarã cʉ̃ mena ca niirãre ĩaupa. 33Cʉ̃re cʉ̃ja ca camotati waarora, Pedro pea cʉ̃ ca ĩirijere “To biirije yʉ ĩicu” ĩiti pacagʉ, o biro ĩiupi Jesús're:\\n—Buegʉ, anopʉ mani ca niijata, añu majuropeecã. To biri itia wii, wii pĩiri mani tiico. Mʉ yaa wii jĩcã wii, ape wii Moisés yaa wii, Elías yaa wii, mani tiirucu —ĩiupi.\\n34To biro cʉ̃ ca ĩi niirora, bueri bʉrʉa cʉ̃jare duwi ñaapea ea, paa ũmaa nʉcõcãupa. Bueri bʉrʉa watoapʉ niirã, bʉaro uwiupa. 35To biro cʉ̃jare ca biiri tabera, bueri bʉrʉa watoapʉ wederique o biro ĩi cojoupa:\\n—Ani niimi yʉ Macʉ̃, yʉ ca beje amiricʉ. Cʉ̃re tʉoya —ĩi wedeoupa. 36Tee wederiquere cʉ̃ja ca tʉoro jiro, Jesús jĩcʉ̃ra tua nʉcãcãupi. Cʉ̃ja pea atere cʉ̃ja wado majicã niiupa. Jĩcã cuu, to biro ca biirijere cʉ̃ja ca ĩariquere, jĩcʉ̃ ʉno peerena jĩcã wãme ʉnora wederucu tiitiupa.\\nWãmʉ ca wãtĩ jãa ecoricʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n37Ape rʉmʉ, ʉ̃tãgʉ jotoapʉ ca niiricarã cʉ̃ja ca duwi waaro, paʉ bojoca Jesús're bocarã waaupa. 38Jĩcʉ̃ bojoca watoapʉ, Jesús're o biro ĩi cojoupi:\\n—Buegʉ, yʉ macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉre, cʉ̃re ĩaña petopʉra. 39Wãtĩ cʉ̃pʉre ñaajãa nʉcã eari, cʉ̃ ca acaro bui mecʉ̃ro tii, cʉ̃ ca dia ñaaro tii, ñucã cʉ̃ ʉjeropʉ jopo witi, cʉ̃ ca biro cʉ̃re tiimi. Ñañaro peti cʉ̃re tiicãmi. Cʉ̃re pitirʉgati majuropeecãmi. 40Mʉ buerã cãare, “Wãtĩre cõa wiene bojaya,” cʉ̃jare yʉ ĩimijãwʉ. Cʉ̃re cõa wiene majitijãwa —cʉ̃re ĩiupi.\\n41To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi yʉʉupi:\\n—¡Agó nija, díámacʉ̃ tʉoti, ca bojoca ñañarã peti nii, ca biirã! ¿No cõro yoaro mʉja mena nii, to biro mʉja ca bii niirijere nʉcã, yʉ bii niigʉti? Ano pee mʉ macʉ̃re ami dooya —ĩiupi.\\n42Jesús pʉto cʉ̃ ca ea nʉnʉa waarora, wãtĩ pea ñucã yepapʉ cʉ̃re tii cõa cũu cojori, tutuaro cʉ̃ ca yugui mecʉ̃ro tiiupi. To biro cʉ̃ ca tii pacaro, Jesús pea wãtĩre tuti cõa wiene, cʉ̃re tii catio yapano, cʉ̃ pacʉre cʉ̃re tueneupi.\\n43To ca niirã niipetirãpʉra Ʉmʉreco Pacʉ do biro ca tiiya manigʉ cʉ̃ ca niirijere ĩa ʉcʉa, do biro pee ĩiticãupa.\\nCʉ̃ ca bii yaipere pʉati Jesús cʉ̃ ca wederique\\nNiipetirãpʉra Jesús to biro cʉ̃ ca tiirijere ĩa ʉcʉa, do biro pee ĩi majiti, cʉ̃ja ca bii ditoye, o biro ĩiupi Jesús cʉ̃ buerãre:\\n44—Atere añuro tʉori, acoboticãña. Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re jĩa dotirã, aperãpʉre yʉre tiicojorucuma —ĩiupi.\\n45Cʉ̃ja pea to biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉo majitiupa, cʉ̃ja ca tʉo majitipere biro ĩiro, cʉ̃ja ca tʉo puoborijere tii acoboriquere biro cʉ̃jare ca niicãro macã. Ñucã apeyera “To biro mʉ ca ĩirijere jãare wede majioña,” Jesús're ĩi jãiñarʉgarã cãa, uwi jañuupa.\\n¿Ñiru pee cʉ̃ niiti, ca nii majuropeegʉ?\\n46Ñucã Jesús buerã cʉ̃ja majurope:\\n—¿Niipe mani mena macʉ̃ ca nii majuropeegʉ cʉ̃ niigʉti? —ameri ĩi wede pai niiupa. 47Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeña wede pai niirijere majiri, jĩcʉ̃ wimagʉre cʉ̃re ami, cʉ̃ pʉto nʉcõri, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n48—No ca boogʉ yʉ wãme mena ani wimagʉre ca ñeegʉa yʉrena ñeegʉ tiimi. Ñucã yʉre ca ñeegʉa, yʉre ca tiicojoricʉ cãare ñeegʉ tiimi. To biri mʉja niipetirã watoare, watoa macʉ̃re biro ca niigʉ pee, ca nii majuropeegʉ niimi —ĩiupi Jesús, cʉ̃ buerãre.\\nManire ca junatigʉa, mani mena macʉ̃ niimi\\n49Juan pea o biro ĩiupi:\\n—Buegʉ, jĩcʉ̃ mʉ wãme mena ĩicãri, ca wãtĩa cõa wiene niigʉre jãa ĩajãwʉ. Mani mena macʉ̃ méé cʉ̃ ca niiro macã, to biro cʉ̃ ca tiirijere, “To biro tiiticãña” cʉ̃re jãa ĩimijãwʉ —ĩiupi.\\n50To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Cʉ̃re camotaaticãña. Manire ca junatigʉa, mani mena macʉ̃ niimi —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\nSantiagore, Juan're, Jesús cʉ̃ ca tutirique\\n51Mee, Jesús ʉmʉreco tutipʉ cʉ̃ ca tua mʉa waapa tabe ea waaro ca biiro tʉgoeña tutuarique mena Jerusalén'pʉ waagʉ, waa jʉo waaupi. 52To waa nʉnʉa waagʉ, cʉ̃ja jʉguero tiicojoupi queti wede jʉgueri majare. Cʉ̃ja pea Samaria yepa macã macãpʉ waaupa, cãnirica tabe ama yuerã waarã. 53To biro cʉ̃ja ca biiro, samaritanos pea “Jerusalén'pʉ waari maja niima,” ĩi ĩa majiri, cʉ̃jare ñeerʉgatiupa. 54To biro cʉ̃ja ca biirijere ĩari, Jesús buerã Juan, Santiago jãa, o biro ĩiupa Jesús're:\\n—Wiogʉ, ¿Elías cʉ̃ ca tiiquĩricarore biro ʉmʉreco tutipʉ maquẽ ca ʉ̃ʉrijere duwi doo dotiri, cʉ̃jare to ca joe batero jãa ca tiiro mʉ booti? —ĩiupa.\\n55To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea amojode nʉcãri, o biro cʉ̃jare ĩi tutiupi:\\n—Mʉja, wãtĩ cʉ̃ ca tʉgoeñari wãmerena ĩicãrã mʉja ca ĩirijere mʉja majiti. 56Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃a bojocare jĩagʉ doogʉ méé yʉ doowʉ. Cʉ̃jare ametʉenegʉ doogʉ pee yʉ doowʉ —cʉ̃jare ĩiupi Jesús. To biro cʉ̃jare ĩi, ape macã pee waacoaupa ñucã.\\nJesús're ca nʉnʉrʉgamiricarã\\n57Maapʉ cʉ̃ja ca waa nʉnʉa waaro, jĩcʉ̃ o biro ĩiupi Jesús're:\\n—Wiogʉ, noo mʉ ca waari taberi cõro mʉ mena yʉ waarucu —cʉ̃re ĩiupi.\\n58To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Buu yairoa, cʉ̃ja cãniri operi cʉoma. Minia cãa, cʉ̃ja die batiri cʉoma. Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ pea cãnirica tabe ʉnora yʉ cʉoti —cʉ̃re ĩiupi.\\n—Yʉ mena pee dooya+ —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n—Wiogʉ, yʉ pacʉre yʉ yaa jʉogʉ waarʉga ména —cʉ̃re ĩiupi.\\n60To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—“Ca bii yairã majuropeera, ca bii yairãre cʉ̃ja yaajato” ĩicãña. Mʉ pea waari, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri tabe maquẽ quetire wede yujugʉja —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n61Apĩ o biro ĩiupi ñucã:\\n—Wiogʉ, mʉ mena yʉ waarʉga. Ména, yʉ yaa wii macãrãre yʉ waarique wui jʉogʉ waarʉga —ĩiupi.\\n62To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Ca jee cũu nʉnʉa waagʉ nii pacagʉ, cʉ̃ jiro pee wado ca ĩa tuenecã niigʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri tabe maquẽre ca tiipʉ ʉno méé niimi —cʉ̃re ĩiupi.","num_words":1877,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji COLOSSENSES 1\\nPAULO LIWAKATETIGI COLOSSEENSITEDI\\nNiɡ̶ijo jotigide aca nigotaɡ̶a Colossos iteloco nipodigi Ásia, analeeɡ̶oyatigi me nipodigi Turquia niɡ̶inoa nokododi. Paulo aɡ̶ica daɡ̶a dalita naɡ̶ajo nigotaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yowooɡ̶odi niɡ̶ica lapo loiigi Cristo anidiaa liɡ̶eladi. Paulo idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi naɡ̶a idí naɡ̶adi liwakate.\\nPaulo owidi ane iditeloco naɡ̶adi liwakate niɡ̶inoa anijo maɡ̶aɡ̶a iditibige Efeesiotedi. Niɡ̶ina me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, diniotagodetalo leeɡ̶odi lewiɡ̶a Colosseensitedi. Paulo eledi diiɡ̶axinaɡ̶atece Ǥoniotagodi Jesus me niɡ̶ijaa lacilo loiigi, idiaaɡ̶idi micataɡ̶a daɡ̶a lolaadi anowidi liwailidi. Paulo eo leemidi leeɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda. Yalaɡ̶ata niɡ̶ijo oxiiɡ̶odi anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a, codaa eledi yalaɡ̶ata niɡ̶ida gela anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo. Paulo iladee wadonadi, eniododipi inaa nionigipi, niotagipi inaa otagododi, yeloɡ̶oditiogi anodaa leeditibige me ee lewiɡ̶a leeɡ̶odi monakato Ǥoniotagodi.\\nPaulo yecoaditibige Colosseensitedi\\n1-2 Ee Paulo, ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo, igaataɡ̶a joaniɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji me ibakedi. Ǥonioxoa Timóteo ini meetaɡ̶a naɡ̶a jiwakateetibigaɡ̶ajitiwaji notaɡ̶anaɡ̶axi anakaami liomaɡ̶ataka Aneotedoɡ̶oji, anakaami niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Colossos, anakaami ɡ̶onioxoadipi ane ɡ̶adexocitege Cristo, codaa anidioka limedi me iwitece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco.\\nJipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo mowo aneletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo ɡ̶adaaleɡ̶enali mele.\\nPaulo yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji codaa me diniotagodetalo\\n3 Niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, jipokaɡ̶ataɡ̶alocotiwaji, codaa midioka limedi me iniotagodeeɡ̶atalo ane Eliodi Ǥoniotagodi Jesus Cristo, 4 iniotagodeeɡ̶atalo leeɡ̶odi me jibodicaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji anodaaɡ̶eni manakatoni Jesus Cristo, codaa anodaaɡ̶eni memaani inatawece loiigi Aneotedoɡ̶oji. 5 Jaɡ̶anakatoni Jesus Cristo codaa adinemaanitiwaji leeɡ̶odi manibeoonitegetiwaji niɡ̶ica laɡ̶ajegitedaɡ̶agi Aneotedoɡ̶oji ane yotetetedaɡ̶adomi digoida ditibigimedi. Jaɡ̶ajipaatatiwaji moditece niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yotetetedaɡ̶adomi niɡ̶ijo naɡ̶ajipaatalo niɡ̶inoa notaɡ̶a anewi, notaɡ̶a anele anoditece Jesus Cristo. 6 Niɡ̶inoa notaɡ̶a anele jiɡ̶ilaagiteloco inoatawece nipodaɡ̶a codaa joɡ̶owo Aneotedoɡ̶oji me nibinietediniwace oko inoatawece nipodaɡ̶a, mijotaɡ̶a me ɡ̶adibinienitetiwaji niɡ̶ijo noko maleekoka ajipaatalo lotaɡ̶a anele, codaa ewi mowooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji midioka limedi meote aneletoɡ̶odomi. 7 Epafras jiɡ̶ijaa ane ɡ̶adiiɡ̶axinitecetiwaji niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi. Codaa Epafras ɡ̶odokaaɡ̶edi ɡ̶odemaanigi, ane yakadi me jinakatonaɡ̶a, ɡ̶obakawa moko liotagi Cristo, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me ɡ̶adaxawanitiwaji. 8 Codaa jiɡ̶iniaa Epafras natematitoɡ̶owa niɡ̶ica anodaaɡ̶igotaɡ̶awatiwaji Liwigo Aneotedoɡ̶oji meo meliodi memaani eledi ɡ̶onioxoadipi.\\n9 Leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶obodigitibigaɡ̶ajitiwaji, odaa niɡ̶ijo naɡ̶a jibodicaɡ̶a, idiokaanaɡ̶a limedi me jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi akaamitiwaji. Jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji meote me yajigotedaɡ̶awatiwaji Liwigo ɡ̶adixakedi codaa me yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adowoogo aneotibige mepaanaɡ̶a owooɡ̶oti niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yemaa. 10 Odaa jiɡ̶idaa nigakatitiwaji madiniwaxinaɡ̶anaɡ̶atiti mawii ane yemaa Aneotedoɡ̶oji me eni, codaa mocaɡ̶anitalo, codaa akati mawiite inoatawece anele, codaa mepaanaɡ̶a owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji. 11 Codaa jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji me yajigotedaɡ̶awatiwaji initawece loniciwaɡ̶a ane nelegi, amaleeɡ̶aɡ̶a akatitiwaji me ixomaɡ̶ateenitedice inoatawece ɡ̶adawikodico, codaa maniniitibecetiwaji. 12 Eleditace jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji amaleeɡ̶aɡ̶a akatitiwaji maniotagodeetalo Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, aneote me jakataɡ̶a me jibaɡ̶atege niɡ̶ica ane yotetetema loiigi digoida ditibigimedi aneite inoatawece ane datale.\\n13 Ǥodoɡ̶atedice mejonaɡ̶ateloco loniciwaɡ̶a nexocaɡ̶a, codaa eote Lionigi lemaanigi me iiɡ̶e ɡ̶odaaleɡ̶enali. 14 Iniaaɡ̶iniwa Lionigi yeleotedoɡ̶odomi, codaa me ɡ̶odoɡ̶atedice me idejonaɡ̶a nexocaɡ̶a. Codaa leeɡ̶odi Cristo aneote, odaa Aneotedoɡ̶oji ja ixomaɡ̶ateetedice ijoatawece niɡ̶ijoa ɡ̶obeyaceɡ̶eco.\\nAniniwa icoa Jesus, codaa niɡ̶ica baaneɡ̶eote\\n15 Me jinataɡ̶a Cristo micataɡ̶a daɡ̶a jinataɡ̶a niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane diɡ̶ica ane yakadi me nadi. Liciagi niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji. Cristo jiɡ̶ijaa liidaɡ̶a Lionigi Aneotedoɡ̶oji. Iniaaɡ̶iniwa naɡ̶axatedeloco inoatawece ane loenataka Aneotedoɡ̶oji. 16 Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ibake Cristo meote inoatawece aninoa, digoida ditibigimedi, codaa me digoina iiɡ̶o, niɡ̶inoa ane jakataɡ̶a me jinataɡ̶a, codaa me niɡ̶inoa ane daɡ̶a jakataɡ̶ateda me jinataɡ̶a. Jiɡ̶iniaaɡ̶eote inoatawece niwicidi ane iiɡ̶e eletidi niwicidi, niɡ̶inoa lacilodi niɡ̶inoa niwicidi, codaa me niɡ̶inoa niiɡ̶enatagododi, inoa anida naɡ̶atetigi codaa anida loniciwaɡ̶a. Cristo eote inoatawece ane niwicidi. Inoatawece eote eotedibige me iiɡ̶e. 17 Akaaɡ̶iniwa Cristo niɡ̶ijo maleediɡ̶icoateda niɡ̶inoa aninoa, codaa leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a, odaa jiɡ̶inoa inoatawece ane loenataka codaa niɡ̶ina noko oniditecibeci iteloco codaa ilaɡ̶ateloco aneyate. 18 Loiigi Cristo liciagi niɡ̶ina ɡ̶odolaadi. Odaa Cristo jiɡ̶iniaa lacilo ane iiɡ̶e niɡ̶idi nolaadi. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa aneote me yewiɡ̶a niɡ̶idi nolaadi, igaataɡ̶a jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa liidaɡ̶a me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa ane yeleo, pida Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Cristo me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi inoatawece aninoa. 19 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, ane Eliodi Cristo, ninitedibece leeɡ̶odi Cristo me liciagi Aneotedoɡ̶oji. 20 Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote lowoogotetece miniaa ibake me nopilaɡ̶aditace miniwataɡ̶a inoatawece digawinitelogo ane jinataɡ̶a codaa me oko, leeɡ̶odi niɡ̶ijo Cristo aneote. Leeɡ̶odi Cristo me nadooɡ̶odi lawodi madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate, Aneotedoɡ̶oji ilakidetacediwage inoatawece ane jinataɡ̶a digoida ditibigimedi, codaa niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a digoina iiɡ̶o.\\n21 Niɡ̶ijo jotigide akamaɡ̶akaamitiwaji leegitalo Aneotedoɡ̶oji motonitedice. Codaa akaami lakapetedipi leeɡ̶otedi niɡ̶ijoa ɡ̶adowooko ane beyagi, codaa me niɡ̶ijoa ɡ̶adoenataka ane beyagi anawiite. 22 Pida niɡ̶ina natigide, leeɡ̶odi Lionigi Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶oneleegiwa, odaa ja yeleo, Aneotedoɡ̶oji ja ɡ̶adatecoɡ̶oteenitacetiwaji miniwataɡ̶a, eotedibige me ɡ̶adadeegitedicogitiwaji lodoe, makaami oko ane yapidi, anepaa iomaɡ̶aditedice, me daɡ̶adiaaɡ̶ica laagedi. 23 Pida leeditibigetiwaji me idapaɡ̶a diiticogi me iwaɡ̶ati liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶inoa nibodicetedi anele ane icoɡ̶otigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa matitetitiwaji me daɡ̶a amiɡ̶iticoace, codaa me daɡ̶a ikanitiwaji manibeoonitege niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji aneetedoɡ̶owa niɡ̶ijo naɡ̶a niwakatee niɡ̶inoa nibodicetedi anele anajipaatalotiwaji. Emeɡ̶ee Paulo, ja jao me ee niotagi me jatematitedibece nibodicetedi anele, baanaɡ̶a oilaagaɡ̶aditedeloco moyatematitedibece inatawece iiɡ̶o.\\nIca Paulo libakedi me yaxawa loiigi Cristo\\n24 Niɡ̶ina natigide eliodi me idinitibeci me jawikode leeɡ̶odi me ɡ̶adaxawanitiwaji. Niɡ̶inoa lawikodico yolaadi, leeditibige me jixomaɡ̶ateetedijo, nigepaaɡ̶icota me ixomaɡ̶atedice inoatawece yawikodico ane nikatedici Cristo me jixomaɡ̶ateetedijo. Jawikodetema loiigi Cristo ane micataɡ̶a daɡ̶a lolaadi. 25 Aneotedoɡ̶oji eote me ee liotagi loiigi Cristo. Najigotediwa ibakedi me jao aneletaɡ̶adomitiwaji. Ibakedi me jeloɡ̶oditedibece inoatawece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. 26 Niɡ̶inoa ane doɡ̶oyowooɡ̶odi ijotawece oko niɡ̶ijo jotigide, pida niɡ̶ina natigide Aneotedoɡ̶oji ja ikeetediogi niɡ̶ina oko ane iomaɡ̶aditedicoace me nepilidi. 27 Lowoogo Aneotedoɡ̶oji me ikeetediogi loiigi niɡ̶ica ane yemaa meote. Ikeetediogi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me ibinie inoatawece ane latopaco noiika. Odaa ja ikee Cristo miniwa catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me inibeoonaɡ̶atege Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odiweniɡ̶ide anigida noko digoida ditibigimedi miniwataɡ̶a. 28 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejinaɡ̶atece Cristo minataɡ̶a inatawece oko. Jajoinaɡ̶a codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶a inatawece oko, jibakenaɡ̶a idatawece ɡ̶odixakedi, jaoɡ̶atibige minatawece oko anoyexogotege Cristo aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ica libeyacaɡ̶ajegi niɡ̶ica noko nige jadeegaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji. 29 Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idinoniciwaɡ̶aditeloco ibakedi, codaa joletibige me jibotege ane lakakeɡ̶egi ibakedi. Odaa jakadi me jaote inoatawece ibaketedi leeɡ̶odi yoniciwaɡ̶a Cristo ane najigotediwa, eotedibige me jigodi ibakedi.","num_words":901,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.133,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 8 DES - Jesupʉ ĩgʉ seyaro ʉtãgʉgue Olivo - Bible Search\\nɄmʉ mera ñero iidigore judio masa oparã dipuwaja moadiariñuma\\n1Jesupʉ ĩgʉ seyaro ʉtãgʉgue Olivo waĩcʉdigʉgue waha wami. 2Gajinʉ Goãmʉ ya wihigue gʉa wabʉ daja. Jesu ejacʉ̃ ĩarã masa bajarã ĩgʉ pohro gamenerema. Erã gamenerecʉ̃ ĩgʉpʉ doanijagʉ erãre buhenʉgapʉ. 3Ĩgʉ eropa buhero watope judio masa buherã, fariseo masa mera iri wihigue nomeore aĩ ñajajama. Igo marapʉcʉquerego gajigʉ mera igo ñero iicʉ̃ bocajañorã erã igore. Eropa bocajarã igore Goãmʉ wihigue aĩ ñajama erã igore dipuwaja moadorerã. Aĩ ñajatuha árĩpehrerã gʉa ĩaro igore duhu nuguma. 4Duhunugu õpa arĩma Jesure.\\n—Buhegʉ, igo marapʉcʉgo árĩquerego gajigʉ mera ñero iigo iicʉ̃ bocajabʉ. 5Moise dorerire õpa ãhraa: “Ʉmʉ mera ñero iidigore ʉtã mera dea wejẽcãque,” arĩyoro Goãmʉ doreri. ¿Mʉca dohpa arĩ pepiri ire? arĩ serẽpima erã Jesure.\\n6Jesu ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ peediarã iirima erã ĩgʉre weresãmorã. Erã eropa serẽpiquerecʉ̃ ta Jesupʉ muhmusiu dija, yebague ĩgʉ mujusĩru mera gojami. 7Eropigʉ erã eropa serẽpiniguicʉ̃ peegʉ Jesupʉ wahgã doaja, erãre weremi:\\n—Mʉa mera majagʉ ñero iibigʉ árĩgʉ igore ʉtã mera deanʉgaporo, arĩmi Jesu.\\n8Eropa arĩtuha dipaturi muhrisiu dija, yebague gojami daja. 9Irire peerã igore aĩ ñajarinirãpʉ erã ñeri iirare guñarã, erã tĩrãpʉ wiria wamʉhtama. Erã pʉhrʉ erã mera majarã sã wiriapehrea wama. Eropigo nomeo dihta Jesu pohro dujanʉgamo. 10Eropigʉ Jesu wahgã doaja, igore serẽpimi.\\n—¿Nohogue ãhriri erã? ¿Mʉre dipuwaja moadianirã mariri dohpaguere? arĩmi igore.\\n11—Marima, opʉ, arĩ yʉhrimo igo.\\n—Yʉ sã dipuwaja moabeaa mʉre. Waque. Eropigo ñerire iinemobiricãque, arĩmi Jesu igore.\\nJesu i yeba majarãre boyoro iro dopa Goãmʉre masicʉ̃ iimi, arĩ gojañumi Ñu\\n12Dipaturi Jesu iri wihigue árĩrãre weremi:\\n—Boyoro iro dopa yʉhʉ i yeba majarãre Goãmʉre masicʉ̃ iiaa. Yʉre umupeogʉ Goãmʉ mera eropa árĩniguicãgʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ boyorogue árĩgʉ dopa ta õarire guñagʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ ñerire guñadiabeami, arĩ weremi Jesu.\\n13Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã fariseo masapʉ õpa arĩma.\\n—Mʉhʉ mʉ basi mʉ árĩricʉrire eropa arĩ were­nigui­maacãgʉ iiaa. Mʉ õpa arĩ wereniguiri ne waja mara, arĩma erã Jesure.\\n14Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—Yʉhʉ, yʉ aridirore masia. Yʉ waboro sãre masia. Mʉapʉ ne irire masibeaa. Eropigʉ yʉ basi yʉ árĩricʉrire werequeregʉ iri yʉ werera diaye ta ãhraa. 15Mʉa sihajaro mʉa sã ĩara dihtare masia mʉa. Eropirã mʉa yʉre werewʉaa. Yʉhʉ mʉa iro dopa ta werewʉabeaa. 16Masa erã árĩricʉrire ĩagʉ yʉhʉ yujugʉ ta ĩhamasibeaa. Yʉ tamera yʉre obeodigʉ mera masia. Eropigʉ yʉhʉ masa erã árĩricʉrire diaye ta ĩha masia. 17Mʉare doreri erã gojarapũ õpa arĩ werea: “Masa perã erã yujuro mera erã werecʉ̃ erã wereri diaye ta ãhraa,” arĩ were gojañuma. 18Yʉre weregʉ mera gʉa perã ãhraa. Yʉhʉ, yʉ árĩricʉrire werea. Eropigʉ yʉ Pagʉ sã weremi yʉre. Ĩgʉ ta ãhrimi yʉre obeodigʉ, arĩmi Jesu.\\n19—¿Nohogue ãhriri mʉ Pagʉ? arĩ serẽpima erã.\\n—Yʉre mʉa masibeaa. Yʉ Pagʉ sãre masibeaa. Yʉre masirã, yʉ Pagʉ sãre masiboaya, arĩ yʉhrimi Jesu erãre.\\n20Jesu erãre buhegʉ eropa arĩ wereniguimi Goãmʉ wihigue erã niyeru apiri comoro pohro. Ĩgʉ ñero tariburisubu ejabiribʉ dohpa. Eropirã erã mera ĩgʉ árĩquerecʉ̃ ta ĩgʉre ñeabirima.\\nYʉ waboroguere mʉapʉ wamasisome, arĩñumi Jesu\\n21Dipaturi masa mera gʉa árĩrisubu Jesu erãre weremi daja:\\n—Yʉ aridirogue wagʉca. Yʉ wara pʉhrʉ yʉre amarãca mʉa. Yʉ waboroguere mʉapʉ wamasisome. Eropirã mʉa ñeri dipuwajacʉrã sĩrirãca, arĩ weremi Jesu.\\n22“Yʉ waboroguere mʉapʉ wamasisome,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã,\\n—¿Ihĩ ĩgʉ basi wejẽ sĩrigʉcuri eropa arĩgʉ? arĩma judio masa erã basi.\\n23Erã basi erã eroparĩcʉ̃ Jesu weremi erãre:\\n—Mʉapʉ i yeba majarã ãhraa. Yʉpʉ ʉmaro majagʉ ãhraa. I yeba dehyoanirã ãhraa mʉapʉ. Ʉmarogue aridigʉ ãhraa yʉpʉ. 24Mʉare yʉ árĩricʉrire yʉ werecʉ̃ “Diaye árĩbeaa,” mʉa arĩrã, mʉa ñeri dipuwajacʉrã sĩrirãca mʉa. Eropigʉ “Mʉa ñeri dipuwajacʉrã sĩrirãca,” arĩrabʉ mʉare, arĩmi Jesu erãre.\\n25—¿Noano ãhriri mʉhʉ? arĩ serẽpima erã.\\n—Neguere yʉ mʉare arĩdiro dopa ta ãhraa yʉhʉ. 26Mʉare yʉ wereburi wʉaro dʉhyania. Eropiro mʉa ñeri dipuwajare mʉare yʉ wereboro wʉaro dʉhyaa dohpa. Eropigʉ yʉre obeodigʉre yʉ peerare i yeba majarãre werea. Ĩgʉ werera diaye ta ãhraa, arĩmi Jesu erãre.\\n27“Yʉre obeodigʉ,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã “Mari Pagʉ árĩcumi,” arĩ pepibirima erã. 28Erã eropa arĩ pepibiricʉ̃ ĩagʉ Jesu weremi erãre:\\n—Yʉre masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre mʉa crusa mera pabia aĩ wahgũ nugurãca. Mʉa eropa iirã, “Ĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ta ãhrimi,” arĩ masirãca yʉre. Eropirã yʉ gamero dopa ta iibigʉ yʉ árĩrire masirãca. Eropirã yʉ Pagʉ ĩgʉ yʉre ĩgʉ buhera dihtare weregʉ yʉ árĩcʉ̃ sãre masirãca mʉa. 29Eropigʉ yʉre obeodigʉpʉ yʉ mera ãhrimi. Ĩgʉ gamerire ʉmʉri nʉcʉ iiniguia. Eropigʉ ĩgʉ yʉre ne cóãbeami, arĩmi Jesu.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã masa bajarã ĩgʉre umupeoma.\\nGoãmʉ porãre, ñerire iirã sãre wereñumi Jesu\\n31Eropirã gajirã judio masa Jesure umupeoma. Eropigʉ Jesu erãre weremi:\\n—Yʉ dorerire iipehorã árĩrã, diaye ta yʉ buherã ãhraa mʉa. 32Eropirã diaye ta masirãca mʉa. Diaye árĩrire masirã, ñero iirire duhumasirãca. Eropirã pohro majarã wiunirã iro dopa árĩrãca mʉa, arĩmi Jesu erãre.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã õpa arĩ yʉhrima daja:\\n—Gʉapʉ iribojegue majagʉ mʉrʉ Abrahã pãramerã árĩturiarãgue ãhraa. Eropirã ne gajirã pohro majarã árĩbeaa gʉa. Eropigʉ “Pohro majarã wiunirã iro dopa árĩrãca,” arĩgʉ ¿dohpa arĩgʉ eropa arĩri mʉhʉ? arĩ serẽpima erã Jesure.\\n34Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu õpa arĩmi erãre:\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Árĩpehrerã ñerire iirãpʉ erã ñeri iirire duhumasibeama. Eropiro iri ñeripʉ erãre dorea. Eropa árĩrã árĩrã pohro majarã iro dopa ãhrima erã. 35Pohro majagʉpʉ ĩgʉ opʉ magʉ iro dopa árĩbeami. Doreri opabeami. Iri wihi majagʉ magʉpʉ ʉmʉri nʉcʉ diaye ta ĩgʉ pagʉ doreri opami. 36Yʉhʉ Goãmʉ magʉ ãhraa. Eropigʉ ĩgʉ doreri opaa. Eropirã mʉa ñerire yʉ duhucʉ̃ iinirã árĩrã diaye ta ñerire duhunirã árĩrãca mʉa. 37Abrahã mʉrʉ pãramerã árĩturiarã mʉa árĩcʉ̃ masia. Eropa árĩquererã ta yʉ wereripʉre peediabeaa mʉa. Eropirã yʉre wejẽdiaa mʉa. 38Yʉ Pagʉ ĩgʉ yʉre masicʉ̃ iirare werea mʉare. Yʉ eropa werequerecʉ̃ ta mʉa pagʉ ĩgʉ doreripʉre iiaa mʉa sã, arĩmi Jesu erãre.\\n39—Abrahã mʉrʉ iribojegue majagʉ gʉa pagʉ mʉrʉ árĩmʉripʉ, arĩ yʉhrima erã.\\nErã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—Abrahã mʉrʉ porã árĩrã ĩgʉ iidiro dopa ta iiboaya mʉa. 40Goãmʉ yʉre diaye ĩgʉ wererire mʉare yʉ werequerecʉ̃ ta yʉre wejẽdiaa mʉa. Abrahã mʉrʉpʉ ne eropa iibiridi árĩmi. 41Mʉa pagʉ ĩgʉ iidiro dopa ta iiaa mʉa, arĩmi Jesu erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ erã yʉhrima:\\n—Mojoto diribiridigo porã árĩbeaa gʉa. Yujugʉ ta ãhrimi gʉa pagʉ. Ĩgʉ ta ãhrimi Goãmʉ, arĩma erã.\\n42Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—Goãmʉ mera majagʉ árĩdigʉ ta õguere aribʉ yʉhʉ. Eropirã Goãmʉ mʉa Pagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ yʉre mahiboaya mʉa. Yʉ gamero aribiribʉ yʉ tamera. Yʉ Pʉ Goãmʉ ĩgʉ obeocʉ̃ aribʉ õguere. 43¿Duhpirã yʉ wereniguirire peebeari mʉa? Yʉ wererire yujuro bojebeaa mʉa. Eropirã peebeaa mʉa. 44Mʉa pagʉpʉ watĩ ãhrimi. Eropirã watĩ ĩgʉ gameripʉre iidiaa mʉa. I yeba negohraguere árĩnʉgacʉ̃gue, dohpague sãre ĩgʉ masare wejẽgʉ ãhrimi. Ĩgʉre diaye maja ne mara. Eropigʉ ĩgʉ ne diaye majare wereniguibeami. Ĩgʉ negohraguere gʉyanʉgadigʉ árĩmi. Eropigʉ ĩgʉ eropa gʉyaniguigʉ árĩgʉ, gʉyarire weremi. 45Yʉpʉ diaye majare werea mʉare. Eropa yʉ werecʉ̃ peebeaa mʉa. 46“Mʉhʉ ñero iigʉ ãhraa,” arĩmasibeaa mʉa yʉre. ¿Diaye mʉare yʉ werequerecʉ̃ ta duhpirã peebeari mʉa? 47Goãmʉ porãpʉ ĩgʉ wereniguirire peema. Ĩgʉ porã árĩbirã ĩgʉ wereniguirire peebeama, arĩmi Jesu erãre.\\nAbrahã mʉrʉ ĩgʉ árĩboro core Cristo árĩmʉhtatuhañumi\\n48Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masa ĩgʉre õpa arĩma:\\n—“Mʉhʉ Samaria majagʉ ãhraa. Eropigʉ watĩ mera goroweregʉ ãhraa mʉhʉ,” gʉa arĩra diaye ta ãhraa, arĩma erã Jesure.\\n49Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhrimi Jesu:\\n—Goroweregʉ árĩbeaa yʉhʉ. Yʉ Pagʉre umupeoa. Mʉapʉ yʉre umupeobeaa. 50Yʉre masa erã umupeorire amabeaa yʉhʉ. Yʉ Pagʉpʉ yʉre umupeocʉ̃ gahmemi masare. Ĩgʉ tamera yʉ árĩricʉrire õaro ĩha masigʉ eropa ta umupeodoremi. Eropigʉ yʉ Pagʉ erã yʉre gamebiriri dipuwaja, dipuwaja moagʉcumi. 51Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Yʉ dorerire iigʉ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera eropa árĩniguicãgʉcumi, arĩmi Jesu.\\n52Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã õpa arĩma erã:\\n—Dohpague tamerare mʉ watĩ mera goroweregʉ árĩcʉ̃ gʉa õaro masia. Abrahã mʉrʉ sĩria wañumi. Goãmʉ yare weremʉhtanirã sã sĩria wañuma iribojegue. Eropigʉ “Yʉ dorerire iigʉ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera eropa árĩ­niguigʉcumi,” arĩgʉ, ¿dohpa arĩgʉ eropa arĩri mʉhʉ? 53¿Gʉa ñecʉ mʉrʉ tauro turari mʉhʉ? Ĩgʉ, Goãmʉ ya weremʉhtanirã sã sĩria wañuma iribojegue. ¿Mʉpʉ nihino ãhriri eropa arĩ wereniguigʉ? Mʉ eropa arĩro dopa árĩbeaa mʉhʉ, arĩma erã.\\n54Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu werenemomi:\\n—Yʉhʉ yʉ basire umupeodoreri duhpiburi árĩbeaa. Yʉ Pagʉpʉ yʉre umupeodoregʉ ãhrimi ĩgʉ. “Gʉa Pagʉ” mʉa arĩgʉpʉ yʉ Pagʉ ta ãhrimi. 55Mʉapʉ yʉ Pagʉre ne masibeaa. Yʉhʉ ĩgʉre masia. “Ĩgʉre masibeaa,” arĩgʉ mʉa iro dopa ta gʉyaricʉgʉ árĩboaya yʉhʉ. Diaye ta ĩgʉre masia. Eropigʉ ĩgʉ dorerire iiaa. 56I yebaguere yʉ árĩboro coregue mari ñecʉ mʉrʉ Abrahã mʉrʉ masimʉhtatuhamʉriñumi yʉre. Eropa masigʉ ĩgʉ mucubirimʉriñumi, arĩmi Jesu.\\n57Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã yʉhrima:\\n—Abrahã mʉrʉ iribojegue majagʉ ãhrimi. Mʉpʉ cincuenta bojori opanibeaa. ¿Eropigʉ mʉhʉ ĩgʉ mʉrʉre duhpigʉ ĩha masiboyuri? arĩma judio masa ĩgʉre.\\n58—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Abrahã ĩgʉ árĩboro core yʉpʉ árĩmʉhtatuhabʉ, arĩmi Jesu erãre.\\n59Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã ʉtãyerire aĩ ĩgʉre deadiarima. Erã eropa deadiaquerecʉ̃ ta Jesupʉ Goãmʉ wihigue árĩdigʉ duhri wiria wami.","num_words":1359,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 23 DES - Eropi masa bajarãre gʉa sãre Jesu weremi - Bible Search\\nMasare buherã, fariseo masa sã erã ñero iirire wereñumi Jesu\\nMr 12.38-40; Lc 11.37-54; 20.45-47\\n1Eropi masa bajarãre gʉa sãre Jesu weremi daja.\\n2—Masare buherã, fariseo masa sã Goãmʉ doreri Moisere ĩgʉ apirare wererã ãhrima erã. 3Erã eropa wererã árĩcʉ̃ mʉare erã dorerare iipehoque mʉa. Eropa iiquererã ta erãre ĩhacũbiricãque mʉa. Erã buhero dopa ta iibeama erã. 4Masare baja dorema erã bocatĩubiririre. Eropa dorequererã ta erã dorero dopa ta masa erã iimasibiriquerecʉ̃ ĩarã erãre itamubeama.\\n5Masa erã ĩacʉ̃ dihta õaro ii ĩhmuma erã. Goãmʉ yare erã gojarapũri erã duhsãri comogãre pagañari comogãre erã diaporire dirituma masare erãre ĩadorerã. Erã dʉca sãre dirituma iri comogãre. Eropirã erã suhri sãre gajirã ya tauro yoari árĩriñe ahmu sañama, “Gʉa Goãmʉre umupeotaria,” arĩ ĩadorerã. 6Eropirã bosenʉri árĩcʉ̃ oparã erã doarigue doadiama. Eropirã mari buheri wirigue sãre õari doari dihtare doadiama erã. 7Eropirã doberi duarogue gajirã õaro umupeori mera erãre bocatĩri serẽcʉ̃ gahmema erã. Erãre “Buhegʉ,” arĩ piyucʉ̃ gahmema.\\n8“Mʉapʉre “Buhegʉ,” arĩ gajirã piyucʉ̃ iibiricãque. Mʉa árĩpehrerã yuju curu majarã ãhraa. Eropigʉ mʉare buhegʉ yʉhʉ yujugʉ ta ãhraa. 9Eropirã i yeba majarãre “Mari pagʉ,” arĩrã erãre umupeorã iica. Ne eropa arĩ iibiricãque. Ʉmaro majagʉ dihta mari Pagʉ ãhrimi. Ĩgʉ dihtare umupeoro gahmea marire. 10Eropirã masʉre “Opʉ,” arĩbiricãque. Mʉa opʉ yʉhʉ Cristo yujugʉ ta ãhraa. 11Pohro majagʉ iro dopa mʉare itamugʉ ĩgʉ ta árĩgʉcumi opʉ árĩbu. 12Yujugʉ opʉ árĩdiagʉ docanʉgaja árĩcorecãro gahmea. Eropigʉ docanʉgagʉ “Bu árĩgʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩ pepigʉ ĩgʉ ta árĩgʉcumi opʉ árĩbu, arĩ weremi Jesu.\\nJudio masare buherã, fariseo masa mera erã gʉyarire wereñumi Jesu\\n13Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erãre werenemomi:\\n—Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Gajiropa mʉa arĩ buhecʉ̃ peerãpʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere wasome. Mʉa sã eroguere wasome. Eropa arĩ buherã eroguere wadiarãre cãhmotaa mʉa.\\n14“Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Wapeweyarã nome erã wajamocʉ̃ ĩha erã ya wirire emacãa mʉa erã nomere. Eropa erãre mojomoro ĩabiriquererã masa erã ĩhuro yoari boje Goãmʉre serẽ ĩhmuraa mʉa masare. Mʉa eropa iira dipuwaja gajirã tauro dipuwaja moagʉcumi mʉare.\\n15“Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Wʉariyague taribuja, yoaro maja macarigue wahaa mʉa mʉa dorerire iibure omarã. Mʉa dorerire iibure boca, ĩgʉre buhea. Mʉa eropa iicʉ̃ ĩgʉpʉ mʉa tauro ñero iinʉgagʉcumi. Eropirã ĩgʉre peamegue wabu árĩcʉ̃ iiaa mʉa.\\n16“Mʉa ñero tarirãca. Cuiri ĩhajabirã erã ĩhajabiro dopa ta masibirã ãhraa mʉa. Eropa árĩquererã ta gajirãre buheraa mʉa. Õpa arĩ buheraa mʉa: “‘Goãmʉ wihi mera iigʉra,’ arĩ waĩpeogʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta iibiricʉ̃ õaroca,” arĩ buheraa mʉa. “‘Goãmʉ ya wihi maja oro mera iigʉra,’ arĩ waĩpeodigʉpʉre ĩgʉ arĩdiro dopa ta ii ojogorocʉro gahmea,” arĩ iri sãre buheraa mʉa. 17Cuiri ĩhajabirã erã ĩhamasibiro dopa ta masibirã ãhraa mʉa. Pee masibirã ãhraa. ¿Dinopʉre umupeoro gahmeri? Orore umupeobiricãro gahmea. Goãmʉpʉ iri orore ĩgʉ ya wihi árĩcʉ̃ õari iimi irire. Eropirã ĩgʉ ya wihipʉre umupeoro gahmea mʉare. Eropiro mʉa buheripʉ queoro wabeaa. 18I sãre buheraa mʉa: “‘Goãmʉ wihi maja mesa mera iigʉra,’ arĩ waĩpeodigʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta ĩgʉ iibiricʉ̃ õacãroca,” arĩ buheraa mʉa. “‘Iri mesa weca mari aĩgã apira ta mera iigʉra,’ arĩ waĩpeodigʉpʉre ĩgʉ arĩdiro dopa ta ii ojogorocʉro gahmea,” arĩ buheraa mʉa queoro buhebirã. 19Cuiri ĩhajabirã erã ĩhamasibiro dopa ta masibirã ãhraa mʉa. ¿Dipʉ iri gohra ãhriri mʉa pepicʉ̃? Goãmʉre masʉ ĩgʉ ora mʉra iri gohra árĩbiriñaria. Iri mesa weca Goãmʉre ĩgʉ ocʉ̃, õari wahaa iri mesa weca árĩri. Eropiro iri mesa bu árĩri mesa árĩbeaa. Goãmʉre erã ora weca tauro õari mesa ãhraa. 20Eropigʉ “Goãmʉ wihi maja mesa mera iigʉra,” yujugʉ arĩ waĩpeogʉ, iri mesa weca apira mera ĩgʉ eropa arĩgʉ iicumi. Eropiro mʉa buheripʉ queoro wabeaa. 21Goãmʉ ĩgʉ ya wihi majagʉ ãhrimi. Eropigʉ “Goãmʉ wihi mera eropa iigʉra,” arĩ waĩpeogʉ diaye ta Goãmʉ waĩ mera eropa arĩgʉ iicumi. 22Goãmʉ ʉmaro majagʉ ãhrimi. Eropigʉ “Ʉmaro mera iigʉra,” yujugʉ arĩ waĩpeogʉ, Goãmʉ mera ta eropa arĩgʉ iicumi. Eropiro mʉa buheripʉ queoro wabeaa.\\n23“Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Bari sʉricʉ̃ iirisarire menta, anis, comina waĩcʉrisarire aĩ deara pʉhrʉ diez quẽri iiaa. Eropa iira pʉhrʉ yujuquẽ ta aĩgã apia Goãmʉ wihigue Goãmʉ dorerire iimorã. Mʉa eropa iri dorerire iiquererã ta tauro õaro iirire guñabeaa mʉa. Diaye iirire, mojomoro ĩarire, Goãmʉre umupeorire ne guñabeaa mʉa. Dʉcare mʉa aĩrare merogã Goãmʉ wihire apicʉ̃ õhaa. Eropa iirã õpa iinemoque: Diaye iirire, mojomoro ĩarire, Goãmʉre umupeorire iique. 24Cuiri ĩhajabirã erã ĩabiro dopa ta diaye majare masibirã ãhraa mʉa. Õpa iiaa mʉa. Mʉa dorerire iidorerã árĩpehrerire õaro iidiaa yujuñegã dʉhyaro mariro. Mʉa eropa iiquererã ñeripʉre duhubeaa.\\n25“Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Mʉa dorero dopa ta mʉa soroparire, mʉa ihriri parire mʉa coeweaa mʉa õarire ii ĩhmurã. Eropa coequererã ta mʉa sĩporãripʉre coebeaa. Eropirã mʉa árĩricʉrire mʉa pepiripʉre ne õarire gohrotobeaa. Gajirã yare yajadiarã, mʉa basi dihta pagarire aĩdiarã árĩrã, eropa dihta pepia mʉa. 26Cuiri ĩhajabirã erã ĩhajabiro dopa ta masibirã ãhraa mʉa fariseo masa. Mʉa pepirire gohrotomʉhtaque mʉa. Eropirã õaripʉre iique. Mʉa eropa iirã masa erã ĩhuro sãre õarã gohra árĩrãca pare mʉa.\\n27“Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Masa comorore boreri mera erã sũhuma. Eropirã masa iri comorore erã ĩacʉ̃ õari comoro dehyoa. Iri comoro eropa õaro deyoquerecʉ̃ ta, poheca majague ĩgʉ boara gõariguere ĩaya mara. 28Eropa ta mʉa sã masa erã ĩhabeoro õarã dehyoa mʉa. Eropa õarã deyorã mʉa árĩquerecʉ̃ ta mʉa pepiriguere ñeri gʉyaricʉrã árĩtariacãa boanirã iro dopa, arĩ weremi Jesu.\\nJudio masare buherã, fariseo masa sãre ĩgʉ dipuwaja moaborore wereñumi Jesu\\nEropa arĩtuhaja õpa arĩnemomi daja:\\n29—Mʉa masare buherã, fariseo masa sã ñero tarirãca. Gʉyaricʉrã ãhraa mʉa. Goãmʉ yare weremʉhtanirã iribojegue majarã erã masa goberire õaro amuraa mʉa. Eropirã iribojegue majarãre õaro iinirã mʉrare erã wéanugunirã mʉrare õaro amuraa mʉa. 30Eropa iirã õpa arĩ wereniguiraa mʉa: “Iribojegue mari ñecʉ sʉmarã mʉrague erã iidiro dopa gʉapʉ iibiriboya. Irisubugue árĩnirãre Goãmʉ yare weremʉhtanirãre gʉapʉ wejẽbiriboya,” arĩ wereniguiraa mʉa. 31Eropa arĩrã árĩrã, mʉa ñecʉ sʉmarã mʉra Goãmʉ yare weremʉhtanirã mʉrare erã wejẽnirã erã árĩcʉ̃ wererã iica. Erã wejẽnirã pãramerã mʉa árĩri sãre mʉa basi weresãrã iica mʉa. 32Mʉa ñecʉ sʉmarã mʉra iidiro dopa ta ii ojogorocʉque.\\n33“Añaa iro dopa ñerã ãhraa mʉa. Añaa porã iro dopa ãhraa mʉa. Goãmʉ mʉa ñeri dipuwajare ĩgʉ peamegue ĩgʉ cóãboro core duhrimasibeaa mʉa. 34Eropigʉ Goãmʉ yare weremʉhtarãre, gajirã masirãre, gajirã mʉare buhemorãre mʉa pohro obeogʉra. Yʉ eropa obeocʉ̃ mʉapʉ yujurãyeri erãre wejẽrãca. Gajirãre crusague pabiarãca. Gajirãre mʉa buheri wirigue tãrarãca. Erãre macari nʉcʉ nʉrʉsiarãca. 35Mʉa eropa iirã árĩpehrerã ñeri marirãre mʉa wejẽra dipuwaja dipuwajacʉrãca. Abel mʉrʉre Caín ĩgʉ wejẽra dipuwajare dipuwajacʉrãca mʉapʉ. Árĩpehrerã ĩgʉ pʉhrʉ árĩnirãre õarãre erã wejẽra dipuwaja sãre dipuwajacʉrãca mʉa sã. Eropirã Goãmʉ wihi pohro waimʉrãre mʉa soeburi mesa pohro Zacaríare mʉa acawererã mʉra wejẽñorã. Ĩgʉpʉ Berequias magʉ árĩpʉ. Eropirã ĩgʉ sãre erã wejẽra dipuwaja dipuwajacʉrãca mʉa. 36Diaye mʉare weregʉ ta iiaa. Erã árĩpehrerãre erã wejẽra dipuwaja dohpague majarã dipuwajacʉrãcoma, arĩ weremi Jesu.\\nJerusalén majarãre bʉrigã bʉjawereñumi Jesu\\n37Eropa arĩtuhaja õpa werenemomi Jerusalén majarãre bʉjawere ĩagʉ:\\n—Mʉa Jerusalén majarã, mʉa acawererã mʉra Goãmʉ yare weremʉhtanirãre wejẽmʉrinirã árĩma. Eropirã Goãmʉ obeonirãre, ʉtã mera deamʉrinirã árĩma. Cãreña bʉro igo igo porãre igo quẽdʉpʉri mera igo coã oyaro dopa ta bajasuburi opadiarabʉ mʉare. Mʉapʉ irire ne yʉre gamebirabʉ. 38Dohpaguere mʉa árĩri maca cóãra maca árĩroca. 39Diaye mʉare arĩgʉ tiiaa. Pʉhrʉgue dujarigʉca daja yʉhʉ. Eropa yʉ dujaricʉ̃ ĩarã mʉa yʉre “Goãmʉ turari mera arigʉ õaro ariporo,” arĩrãca. Yʉre mʉa irire arĩboro core, dipaturi yʉre ĩasome mʉa, arĩmi Jesu.","num_words":1209,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Juan 1 BSNNT - ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã? Adi papera - Bible Search\\n2 San Pedro 3 1 San Juan 2\\n1¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã? Adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ, ñajediro mani catirotire ĩsirocʉ ñacõasʉoayumi. To bajiri yʉ masune ĩre ĩa, ĩre aji, ĩre moaĩacacʉne mʉare gotiaja yʉ. Ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ catisere cʉorã ñaja mani. 2Ĩre ĩacajʉ yʉa. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere manire ĩsir'i. To bajiri yʉa ĩacatire mʉare gotiaja yʉ. Yʉa ĩacacʉ, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne ĩ jacʉ rãca ñacõasʉoyumi. 3Yʉa ĩacatire, to yicõari yʉa ajicatire quẽne mʉare gotiaja yʉa. Dios, ĩ macʉ rãca ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũaja yʉa. To bajiri mʉa quẽne, yʉa tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩarotire yigʉ, gotiaja. 4Cojoro cõro mani variquẽnarotire yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉa.\\n5“Quẽnase rĩne yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yʉare yigoticami Jesús. To bajiri tire ajicõari mʉare gotiaja yʉa. 6Rojose yiboarine, “Dios ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩaja yʉa” mani yijama, socarã yirãja mani. 7To bajiboarine, Diore sẽnicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yicõa ñajama, quẽnaro ñarʉarãja mani. To bajicõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩarũgũgʉ̃mi Dios.\\n8Quẽnase rĩne yirã manama. To bajiri “Quẽnase rĩne yirã ñaja mani”, yimasiña maja. 9To bajiboarine, tocãrãcajine rojose mani yisere, “‘Yʉare masirioya’ ĩre mani yigotijama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, tire manire masiriojeocõarʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. 10Gajeyerema, “Masa jediro rojose yirã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri, “Rojose yibeticajʉ yʉa” mani yijama, “Socʉ yirimi Dios” yirãre bajiro yirãja mani.","num_words":247,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 5\\n☰ MARCOS 5 ◀ ▶\\nJesus icilatidi ica ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi\\n(Mateus 8.28-34; Lucas 8.26-39)\\n1 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece naɡ̶a diɡ̶etita daato niweiigi Galiléia, odaa joɡ̶otota miditaɡ̶a nipodigi ane liɡ̶eladi noiigi geraseenotedi. 2 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a waxoditedice naɡ̶ajo niwatece, aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja noditice ica ɡ̶oneleegiwa icoɡ̶otiwece apiiɡ̶o, odaa jiɡ̶icotalo Jesus. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi. 3 Ja liɡ̶eladi minitaɡ̶a apiiɡ̶o midiwataɡ̶a lawimaɡ̶ajetedi-wetiadi anoyatedice niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a. Aonaɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi me niwilo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina moibake galeena moigoetini. 4 Onelioditibece niɡ̶ina modibata, odaa joɡ̶oigoe libaaɡ̶atedi, codaa me loɡ̶onaka oyatita galeena, pida idioka limedi me nakagidi niɡ̶icoa galeenatedi, eote laɡ̶aagetedawaanaɡ̶a. Codaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi me yajacaɡ̶adi, leeɡ̶odi ja daɡ̶axa me yoniciwadi. 5 Inoatawece nokododi codaa minoatawece enoaleli igoteloco apiiɡ̶o codaa midiwa wetiadi, dapaawetibece, codaa dinanacilotidita wetiɡ̶a.\\n6 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a naditege Jesus, walokoditege, odaa jeɡ̶enitinigiiɡ̶o lodoe Jesus. 7 Odaa dapaawe, meetalo, “Aɡ̶ica anejitaɡ̶agi, Jesus. Jaɡ̶akamaɡ̶akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, Aneotedoɡ̶oji aninoatawece notoetico. Jibake Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji me jipokotaɡ̶awa me daɡ̶a adiloikatiti.” 8 Odaa niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi eote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a leeɡ̶odi maleedaɡ̶a dotaɡ̶a, Jesus jaɡ̶aɡ̶a dotaɡ̶a, meeteta, “Niwigo abeyaceɡ̶egi, anotitice niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa!” 9 Odaa Jesus ja ige niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, meeteta, “Igame ɡ̶aboonaɡ̶adi?” Odaa ja igidi, mee, “Iboonaɡ̶adi ‘Eliodi oko’! Leeɡ̶odi moko eliodi.” 10 Odaa niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi eliodi me dipokotalo Jesus me daɡ̶a iticoitedicoace me iiɡ̶e moyaladi niɡ̶idi nipodigi.\\n11 Digoida maditaɡ̶a naɡ̶aca wetiɡ̶a onini ica lapo nigidagiwadi, niodaɡ̶a. 12 Odaa ijoatawece niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a eliodi modipokotibigalo Jesus, moditalo, “Ǥodikaneɡ̶egi me iniɡ̶a jakaɡ̶atiogilo nigidagiwadi.” 13 Odaa Jesus ja ikatedicoace me igotibeci, odaa niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a ja noditicoaci mijotaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa joɡ̶odakatiogilo nigidagiwadi. Odaa ijotawece niɡ̶ijo lapo nigidagiwadi walediticogi midataɡ̶a wakagi iiɡ̶o, odaa daxaboketiniwace, joɡ̶oceɡ̶aɡ̶a miditaɡ̶a weiigi. Onijoa iniwata miili nigidagiwadi.\\n14 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anoyowie nigidagiwadi ja ialeticoace. Odaa joɡ̶oyatematitedibece manitaɡ̶a nigotaɡ̶a, codaa me niɡ̶inoa nipodaɡ̶a anototalo. Odaa eliodi oko igotibeci oiwi niɡ̶ica niciagi. 15 Niɡ̶ijo noɡ̶ototalo Jesus, odaa joɡ̶onadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa eliodi me doitibigiwaji niɡ̶ijo noɡ̶onadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa me nicoti, codaa me dinixo, codaa aɡ̶alee yetole. 16 Niɡ̶ijo anonadi niɡ̶ijo niciagi oyatematitedibece anodaaɡ̶eeteda niɡ̶ijoa nigidagiwadi, codaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. 17 Odaa joɡ̶odipokotalo Jesus me noditedice niɡ̶idi niiɡ̶o.\\n18 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a waxoditedinigi naɡ̶ajo niwatece mopi, niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anijo modakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a dipokotibigalo Jesus me domaɡ̶a yemaa me lixigaɡ̶awa. 19 Pida Jesus ayemaa daɡ̶a yadeegi, odaa meeteta, “Emii, opilitacicogi ɡ̶adiɡ̶eladi, odaa atematiitiogi ɡ̶adoiigiwepodi niɡ̶ica Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji meote eliodi aneletaɡ̶adomi, codaa eliodi me ɡ̶adiwikodeni.” 20 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa joɡ̶opi, igo miditaɡ̶a nipodigi ane liboonaɡ̶adi “Deez nigotadi”, odaa yatematitibece ijoatawece niɡ̶icoa Jesus aneotetema. Odaa ijotawece niɡ̶ijo oko eliodi moyopo.\\nJairo dipokotalo Jesus me icilatidi liona\\n(Mateus 9.18-19; Lucas 8.40-42)\\n21 Jesus naɡ̶a diɡ̶etacedita daato weiigi. Odaa ica noiigi-nelegi dinatecoɡ̶oteetelogo liniogotibece weiigi. 22 Onida ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Jairo one eledi lacilo liiakanaɡ̶axi judeutedi manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Jairo lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Niɡ̶ijo naɡ̶a nadi Jesus, odaa dakagitini lodoe. 23 Odaa eliodi me dipokotalo Jesus, meetalo, “Jaɡ̶adiaa ionawaana ja doletibige me yeleo. Anagi, ipekeniteloco ɡ̶abaaɡ̶atedi amaleeɡ̶aɡ̶a icí me deelotika, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a iwoko némaɡ̶a!” 24 Odaa Jesus jiɡ̶igo lixigaɡ̶awa Jairo.\\nJesus icilatidi aca iwaalo awodina\\n(Mateus 9.20-22; Lucas 8.43-48)\\nEliodi oko lixigaɡ̶awepodi Jesus codaa diniligice. 25 Onajo liwigotigi niɡ̶ijo oko aca iwaalo awodina. Joneɡ̶eote dooze nicaaɡ̶ape me leelotagi. 26 Eliodi migotece dotowexedi, yaaɡ̶adi icoatawece ninyeelo. Codaa eliodi me dawikode me diniwakateetibece, pida aɡ̶ica ane dinilatece, pida jeɡ̶epaanaɡ̶a deelotika. 27 Niɡ̶ijo naɡ̶a dibodice moyalaɡ̶atalo Jesus, odaa dakatiogi liwigotigi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa nowidila Jesus, odaa dibatece nijayogo Jesus. 28 Leeɡ̶odi meetibige le, “Nige jakadi mokexaa jiba-aatece nijayogo, odaa ja idici.”\\n29 Odaa ewi niɡ̶ijo naɡ̶a dibatece nijayogo Jesus, aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijoa lawodi ja wakagitege, odaa ja deemitetece lolaadi naɡ̶a icí. 30 Naɡ̶ajo lakata Jesus yowooɡ̶odi me noditice midoataɡ̶a loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane icilatidi naɡ̶ajo iwaalo, odaa naɡ̶a nawiilitetetege niɡ̶ijo lapo-nelegi, odaa ja digika, meetediogi, “Amiijo ica ane dibatece inijayogo?”\\n31 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece moditalo, “Igame leeɡ̶odi ina magikani mica ane dibataɡ̶aloco, aɡ̶anati minatawece niɡ̶ina oko etiɡ̶adiligiceni?”\\n32 Pida Jesus niipete liwailidi me doletedibige me nadi niɡ̶ica ane dibatece nijayogo. 33 Odaa naɡ̶ajo iwaalo jeɡ̶enagi lodoe, odaa yamaɡ̶atedini lokotidi, igaataɡ̶a yowooɡ̶odi mijo ane deemitetece lolaadi. Odaa dawigice, doi, odaa ja yatematitalo Jesus ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice. 34 Odaa Jesus meeteta, “Iona, ja ɡ̶adicili leeɡ̶odi manakatoni Aneotedoɡ̶oji. Emii, odaa jinaɡ̶alee adinigecaɡ̶aleɡ̶eni. Igaataɡ̶a ewi naɡ̶a ɡ̶adicili.”\\nJesus yewikatiditace Jairo liona\\n(Mateus 9.23-26; Lucas 8.49-56)\\n35 Jesus eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a neɡ̶enotibeci ica oko oicoɡ̶oticogi liɡ̶eladi Jairo, niɡ̶ijo lacilo niiakanaɡ̶axi. Odaa joɡ̶owo leemidi Jairo, modita, “Ǥadiona ja yeleo. Aɡ̶alee leeditibige daɡ̶a anigiwocitedice niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a.” 36 Odaa niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a wajipate lotaɡ̶a niɡ̶ijo oko, odaa meeteta Jairo, “Jinaɡ̶adoii, pida anakatoni nimaweneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji.” 37 Odaa Jesus aɡ̶ica ane ikatedio me lixigaɡ̶awa, pida ijoka yadeegiteda Pedro, ijaaɡ̶ijo itoataale dinioxomigipi Tiago ijaa João me lixigaɡ̶awepodi. 38 Niɡ̶ijo niɡ̶icotiobeci Jairo liɡ̶eladi, odaa Jesus ja nadi niɡ̶ijo ninyaaɡ̶a, igedi me nacaagaɡ̶ateloco. 39 Niɡ̶ijo naɡ̶a dakatediwece diimigi, odaa meetediogi, “Igaameni macaagetibecetiwaji, codaa mawiite inoa ɡ̶adayaageɡ̶eco? Naɡ̶adi nigaanawaana ayeleo, pida diote.”\\n40 Odaa niɡ̶ijo noiigi joɡ̶oyame. Odaa Jesus ja iiɡ̶e mijotawece noditicoaci. Odaa ja leyakawepodi eliododipi naɡ̶adi nigaanawaana, ijaaɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa dakatediwece catiwedi aneitice lolaadi naɡ̶adi nigaanawaana, anidiwa dooze nicaaɡ̶ape. 41 Odaa Jesus naɡ̶a dibatedigi libaaɡ̶adi, meeteta, “Talitá cumi!” amina anejinaɡ̶ata “Nigaanawaana, adabititini!”\\n42 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi naɡ̶ajo nigaanawaana ja dabiditini, odaa jeɡ̶ewaligi. Pida eliodi me nawelatibigiwaji, codaa moyopo niɡ̶ijo anonadi. 43 Odaa Jesus ja najoitacediniwace me doɡ̶oyatemati niɡ̶ida niciagi. Odaa ja diiɡ̶enatakate mowo liweenigi naɡ̶ajo nigaanawaana.","num_words":832,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 7\\n1 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Adi mʉare yʉ gotirise Dios ĩ gotire ña. Ĩ yiro bajiro riti yisotiami Dios. Ito bajiri ñeñarise jeyaro jidicãrʉja manire. Manimasiti mani ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiro yibitirʉja manire. Mani ya ʉsijʉ mani ñeñaro tʉoĩarise cʉni jidicãrʉja manire. Diore rʉ̃cʉbʉocõri ĩ ãmorise riti yirʉja manire. Quenarise riti yirʉja manire.\\nÑeñarisere jidicãcõri quenarisejʉa tʉoĩaja quena, Pablo ĩ yire gaye\\n2 Gaje ado bajiro mʉare gotia yʉ. Yʉre ti tebesa. Tʉo maiña yʉre. Ñimʉjʉare ñeñaro yibiticʉ yʉ. Ñimʉjʉare ñeñarise yi rotibiticʉ yʉ. Yʉmasirio bʉjarocʉ rʉobiticʉ yʉ masare. Ito bajiri yʉre tʉo maiña. 3 Adi mʉare yʉ gotija, mʉare bʉsiturocʉ meje ya yʉ. Mʉare bʉto tʉo maia yʉ. Mani catija, mani godaja cʉni Jesucristo ñarã ñari sĩgʉ̃re bajiro riti tʉoĩarã yirãji mani. Mʉare yʉ gotiado bajiroti tʉo mai jidicãbicʉja yʉ. 4 “Yʉ gotiro bajiroti cʉdirã yirãji”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Ito bajiri mʉare bʉto wanʉa yʉ. “Queno yirã ñama Corinto cʉto gãna”, mʉare yi tʉoĩacõri bʉto wanʉa yʉ. “Ito bajiro bajirã ñama Corinto cʉto gãna”, mʉare yi tʉoĩacõri oca sẽoa yʉ. Tʉoĩa bʉjatobitibojagʉti mʉa queno yirisere tʉoĩacõri wanʉa yʉ ĩja.\\n5 Ado Macedonia sita yʉ ejaja tujacãre manicʉ yʉre. Oca jaje ñacʉ ado. Jãjarã ñacã yʉre ti tudirã. Adi cʉto gãna sĩgʉ̃ robo bajiro ĩna tʉoĩabeja, jaje gãmeri tudire ñacʉ. “Dios ocare queno cʉdibeama ĩna”, yi tʉoĩacõri yʉ ya ʉsijʉ bojori bʉjacʉ yʉ. 6 Oca sẽomenare oca sẽoroca yigʉ ñami Dios. Ito bajiri yʉ bojori bʉjabojarocati yʉ oca sẽoroca yiquĩ ĩ. Tito ĩ ejaja ticõri, yʉ oca sẽoroca yiquĩ Dios. 7 Tito ĩ ejare gayena riti meje wanʉa yʉ. Mʉa gaye ĩ gotija tʉocõri, wanʉa yʉ itire cʉni. “Yʉre tʉorʉ̃nʉcã Corinto cʉto gãna, ito yicõri yʉ oca sẽoroca yicã”, ĩ yija tʉocõri wanʉa yʉ. Gaje ado bajiro gotiquĩ Tito yʉre: “Mʉre bʉto ti ãmoama Corinto cʉto gãna. Ĩna ñeñaro yirisere tʉoĩacõri bʉto bojori bʉjama ĩna. Mʉre rʉ̃cʉbʉocõri bʉto tʉo maiama ĩna”, yi goti ejaquĩ Tito yʉre. Ito bajiro ĩ yija tʉocõri, bʉto bʉsa mʉare wanʉcʉ yʉ.\\n8 Iti rʉmʉ mʉare papera cõagʉ̃, “Iti papera ticõri jabeto bojori bʉjarã yirãji ĩna”, yi tʉoĩacõri bojori bʉjacʉ yʉ. “Ñeñaro yirã ña mani”, mʉa yijaro yirocʉ, iti papera mʉare cõacʉ yʉ. Ito bajiri, “Iti papera cõabitirʉjabojayija yʉre”, yi tʉoĩabea yʉ. 9 Iti papera mʉare yʉ cõacati tʉoĩacõri wanʉa yʉ ĩja. Iti papera ticõri mʉa bojori bʉjare gaye meje wanʉa yʉ. Ado robojʉa bajia: “Ĩna ñeñaro yirise jidicãcõri gaje tʉoĩare wasoama ĩna ĩja”, yʉre ĩ yija tʉocõri, wanʉcʉ yʉ mʉare. Iti papera yʉ cõare ticõri bojori bʉjayija mʉa. Ĩna ñeñaro yirisere jidicãjaro yirocʉ, mʉa bojori bʉjaroca yiñi Dios. Ito bajiri iti rʉmʉ mʉare yʉ papera cõacati quenarise gaye ñacʉ iti. 10 Mani ñeñaro yirise mani tʉoĩaja, mani bojori bʉjaroca yami Dios. Gaje tʉoĩare mani wasoaja ticõri, manire wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito yicõri manire masogʉ̃ yiguĩji. “Yʉ ñeñaro yirisere tʉoĩacõri yʉ bojori bʉjaroca yibitirʉjabojañi Dios”, yibea mani. “Ito bajiro yi masigʉ̃ ñami Dios”, yi tʉoĩacõri, bʉto wanʉa mani. Ĩna ñeñaro yirise tʉo bojori bʉjabojarãti itire jidicã ãmobeama gãjerãma. Ito bajiri goda warã jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji ĩna. 11 Mʉa bojori bʉjaroca Dios ĩ yija, mʉare queno yigʉ yiñi ĩ. Tʉoĩate mʉa: Ito bajiro mʉare Dios ĩ yija, rʉ̃cʉbʉo quenaro tʉoĩasʉoyija mʉa ĩja. “Oca ña mani wato. Itire quenorʉja manire”, yi tʉoĩana mʉa. “Iti mani oca quenobeja mani tʉoĩa bʉjatobitiroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa güiana mʉa. Ito bajiro tʉoĩacõri, ñeñaro yigʉ ĩ tʉoĩa bʉjatobitiroca yiana mʉa, itire jidicãjaro yirona. Ito bajiro yicõri oca quenoyija mʉa. Ito bajiri, “Queno yama ĩna. Ñe seti ma ĩnare”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. 12 Iti rʉmʉ mʉare papera yʉ cõacati, “Ĩna wato ñeñaro yigʉ ĩ tʉoĩa bʉjatobitiroca yijaro”, yirocʉ meje papera cõacʉ yʉ. Ito yicõri, “Ĩ ñeñaro yirʉre ejabʉaya mʉa”, yirocʉ meje papera cõacʉ yʉ mʉare. Ado bajirojʉa yicʉ yʉ. Pablore tʉo mairã ña mani. Ito bajiro Dios ĩ tiro riojo Pablore cʉdirʉja manire yijaro ĩna, yirocʉ iti papera cõacʉ yʉ mʉare. 13 Ito bajiri queno mʉa yire tʉoĩacõri oca sẽoa yʉ.\\n“Queno yama ĩna”, Tito ĩ yija tʉocõri, bʉto bʉsa wanʉa yʉ mʉare. Ado bajiro yʉre yiquĩ ĩ: “Corinto cʉto gãna queno ĩna yija ticõri, oca sẽocʉ yʉ”, yi goti ejaquĩ Tito yʉre. Ito bajiro ĩ wanʉja ticõri, yʉ cʉni mʉare bʉto wanʉa. 14 Mʉa tʉ Titore yʉ cõaroto riojʉa ado bajiro yicʉ yʉ ĩre: “Ĩnare yʉ oca cõaja, queno cʉdirã yirãji Corinto cʉto gãna”, yicʉ yʉ Titore. Ĩre yʉ yicato bajiroti queno cʉdiyija mʉa. Ito bajiri Tito tʉdi ejacõri ĩ tiro riojo bojobea yʉ. “Cʉdirã yirãji ĩna”, yʉ yiado bajiroti cʉdiyija mʉa. Coji rʉyabeto ñasarise mʉare bʉsicʉ yʉ. 15 Ĩre mʉa cʉdigore tʉoĩa bʉjacõri bʉto bʉsa tʉo maiami Tito mʉare. “Yʉre tʉocõri rʉ̃cʉbʉore rãca cʉdicã ĩna”, yi masicõri mʉare bʉto wanʉami Tito. 16 “Yʉ gotirise jeyaro cʉdi jeorã yirãji ĩna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Ito bajiri mʉa rãca bʉto wanʉa yʉ.","num_words":782,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 8 BSNNT - “To bajirone bajigʉmi Cristo, õ - Bible Search\\n“Cristo, õ vecajʉ manire sẽnibosa ñagʉ̃mi”, yire queti\\n1“To bajirone bajigʉmi Cristo, õ vecajʉ Diorãca ĩ rotiñarojʉ”, mʉare yaja yʉ. 2Tojʉre ejacõari, “Rojose mani yisere masirioya”, manire yibosa ñagʉ̃mi Cristo, Dios ĩ bʉariavijʉre.\\n3Tocãrãcʉ paia ʉjarã ñamasurã ado bajiro yiyuma: Rojose masa ĩna yisere, “Ĩnare masirioya Dios”, yisẽnibosayujarã ĩna. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna ĩsisere boca juacõari, ĩnare yibosayujarã. To bajiro ĩna yire ũnirene yigʉ, Cristojʉama, manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ. 4Yucʉri ñarã paia, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone yicõa ñarãma. To bajiri Cristo, adigodojʉ ĩ ñacõajama, ĩnare bajiro yibecʉ ĩ ñajare, “Pai me ñaami”, ĩre yiborãja mani. To bajiboarine, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ, “ ‘Rojose ĩna yisere masirioya’ manire yibosagʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. 5“Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorotivire Moisés ñamasir'i ĩ bʉarotiroto rĩjoro, ado bajiro ĩre yimasiñumi Dios: “Gʉ̃taʉ joejʉ mʉre yʉ ĩocativire bajirivine bʉarotiya”, yimasiñuju Dios, Moisés ñamasir'ire. To bajiri, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorivire ĩna bʉajama, Moisére Dios ĩ ĩomasiriavire bajirivine bʉamasiñujarã. 6Paia ʉjarã ñamasurã Dios ĩ rotimasire cʉdimasiriarã ĩna yirũgũmasire rẽtoro quẽnaro manire yibosarũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiri, “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ’ Moisére Dios ĩ yicũmasire rẽtoro quẽnase ñaja adirodoriaye”, yimasiaja mani.\\n7Moisére Dios ĩ yicũmasire rẽmojʉne quẽnase ti ñacõajama, gajeye mamejʉare vasoabetiborimi Dios. 8Moisére Dios roticũmasire masa ĩna cʉdijeobetijare, ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiri, “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñuju ĩ:\\n“Mani ʉjʉ Dios, ado bajiro mʉare gotiami: ‘Quẽnaro ajiya mʉa. Cojorʉ̃mʉ mame mʉare vasoabosarʉcʉja yʉ, Israel vãme cʉti sitanare, Judá vãme cʉti sitanare’, mʉare yami.\\n9‘Egipto sitajʉ ñarãre Israel sitajʉa ĩnare ũmato vacʉ, quẽnaro ĩnare gotiboacajʉ yʉ. To bajiboarine, yʉ yicatore bajiro ĩna cʉdibetijare, “Yʉ yarã me ñaama”, ĩnare yicajʉ yʉ. To bajiri, mame yʉ vasoarotijʉama, mʉa ñicʉare yʉ gotimasicatore bajiro me bajirʉaroja’ mʉare yami Dios mani ʉjʉ.\\n10‘To bajiri, Israel ñamasir'i jãnerabatiare mame yʉ vasoaroti, ado bajiro bajirʉaroja: “Yʉ masise sʉorine yʉ rotisere tʉoĩamasirʉarãma”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yisere bojarã ñari, quẽnaro yirũgũrʉarãma. To yicõari, yʉ sĩgʉ̃ne ĩna ʉjʉ ĩna yirʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩnajʉa quẽne yʉ yarã ñarʉarãma’ mʉare yami Dios.\\n11‘Yʉ yarã ñari, rĩamasa quẽne, bʉcʉrã quẽne, ĩna ñaro cõrone, yʉre masijedicoarʉarãma ĩna. To bajiri, “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñaami Dios”, gãmerã yimasiorã manirʉarãma’, mʉare yami Dios.\\n12‘Ĩnare ĩamaicõari, rojose ĩna yisere yʉ masiriojama, “Rojose yiriarã ñaama”, jʉaji ĩnare yitʉoĩabetirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yiroti ti ñajare, yʉre quẽnaro masirʉarãma ĩna’ mʉare yami Dios”, yimasiñuju, Diore gotirẽtobosamasir'i.\\n13“Mame oca quẽnase vasoarʉcʉja” Dios ĩ yijama, tirʉ̃mʉjʉ ĩ yimasiboarere reagʉ yigʉmi. To bajiri, “Tirʉ̃mʉayejʉma vaja manoja”, yimasiaja mani.","num_words":411,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãba yi jʉrepanʉ Daizeze Bedʼea jaradia wãita\\nZorãrã ãba yi jʉrepanʉ\\nBernabe ʉ̃rʉ akʉza Pablo ʉ̃rʉ audreẽãne bedʼeabʉ Daizeze Bedʼea Griega kristianora. Maʉ̃ra yumakẽrãra kongregasion akʉbari zõrãrãbasi, akʉpanasi nabema kongregasionta. ¿Kʼãrẽa mawũã opanasi? wãrĩnu krĩchapanasibaera mebẽrãba Daizeze ĩjãbʉta. Pablobara jarasi iya jẽda akʉ wãkĩrãbʉta mebẽrã sãwũã wã kʼawuaita. Iyitara kʼãrẽẽbasi mebẽrã zarea diaita wawara wãibasimina (Hechos 15:36). Idi ewadebida mawũã abʼarika krĩchabʉ kongregasionra akʉbari zõrãrãbida.\\nDayirã kʼarebaita zebʉ. Kongregasionra akʉbari zõrãrãbara akʉpanʉ beinte kongregasion, akʉza maʉ̃rabawara semana aba ãba berabaribʉ, maʉ̃ba poaga abaʉde ũme akʉ jũẽbʉ kongregasionra. Dayirãbara mejãcha kʼawuaseabʉ naʉ̃ra mebẽrãneba akʉza yi kimaneba, akʉza ãyita juwa jidabʉbʉrʉ. Ãyara ũdu kʼawuakĩrãbʉ warrarata akʉza zõrãrãta, akʉza dayirãbawara Daizeze bedʼea jaradia wãkĩrãbʉ akʉza ẽbẽra dayirãba Daizeze Bedʼea kʼawuabibʉrata akʉ wãkĩrã. Kongregasionra akʉbari zõrãrãbara akʉpanʉ zõrãrã kongregasionnebema bawaraʉba mebẽrãrata, adewara ãya jaradiapanʉ bedʼea biata ãba yi jʉrebarimae akʉza asambleade dayirã zarea diaita (Hechos 15:35).\\nŨdubibʉ dayirã jõma krĩchabʉta. Kongregasionra akʉbari zõrãrãbara mejãchade krĩchabʉ kongregasionraba Daizeze ĩjãbʉra. Zõrãrãta akʉza zõrãrã kʼarebabarirabawara ãba yi jʉrepanʉ, kʼawuaita ãya ozebʉrʉta akʉza ãya ũrãgʼa bia diabʉ ãya oi ʉ̃rʉ. Kʼarebapanʉ yi naa edebarirata ãya audre bia jaradiaita Daizeze Bedʼeata mawũã wari wãita, ãya kãga ẽbẽra dayirãbawara ãba yi jʉrebʉra, akʉza kʼãrẽãba kʼawuabʉta Daizeze ʉ̃rʉ. Naʉ̃ra mebẽrãra dayirãita «bia trajapanʉ» (2 Corintios 8:23). Maʉ̃ kʼãrẽa ãya ĩjãbʉ kĩrãkʼa ĩjãnaibara akʉza ãya Daizeze mejãcha kãga kĩrãkʼa kãgadaibara (Hebreos 13:7).\\n¿Kʼãrẽa akʉ jũẽpanʉ kongregasionra akʉbari zõrãrãbara, kongregasionra?\\n¿Bʉra sãwũã kʼarebaseabʉ ãya akʉ jũẽbʉrʉdera?\\nEruda kongregasionra akʉbari zõrãrãba akʉ jũẽi ewarita kongregasion eda, mawũã aduaẽbaita iya bedʼea bia jaradiabʉta Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridemae. Bʉa kãgabʉrʉ iya akʉ jũẽmarẽã mawũãẽbʉrʉ yi kimaba, bʉa Daizeze Bedʼea kʼawuabʉ ewaride, jarada bʉa Daizeze Bedʼea kʼawuabibʉa.\\nPoaga abaʉde asamblea ũbea opanʉ. ¿Sãwũã kʼarebabʉ dai asambleade eda wãiba?","num_words":270,"character_repetition_ratio":0.122,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.015,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 21 BSNNT - Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, - Bible Search\\n1Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gãjoa jairã gãjoa sãriajʉjʉre gãjoa ĩna sãñasere ĩañuju Jesús. 2To ĩna yiñarone, sĩgõ, manajʉ rijaveorio, gãjoatii jʉatiine so sãsere ĩañuju. Mojoroaca vaja cʉtitiiri ñañuju ti. 3Tire so sãro ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adio maioro bajigo, gãjerã rẽtoro sãmo so. 4Gãjoa jairã ĩna sãboajaquẽne, jairo rʉyacõaroja ĩnarema. Soma, so cʉose ñaro cõroacane sãcõamo —ĩnare yiyuju Jesús.\\n5-6Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ĩacõari, sĩgʉ̃ri ĩ buerimasa ado bajiro Jesúre ĩre yiyujarã:\\n—Quẽnarivi ñaja. Gʉ̃ta quẽnase rãca quẽnaro quẽnoñuma ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna cũre quẽne quẽnase ñaja —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—Adi vi mʉa ĩarivi ñaro cõrone cague vẽjajedicoarʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere jesabetirʉaroja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n7Ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n8To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã. Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To yicõari, “Adi macarʉcʉro ti jediroti cõñaja”, yitorʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa. 9To bajicõari, mʉa tʉana to yicõari, gajeroana quẽne gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja.\\n10Cojo sitana, gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. 11Bʉto sita saberʉaroja. To yicõari, cojo maca me ñioñarʉaroja. To bajicõari, cojo sita me gajeye rojose cõarʉcʉmi Dios, “Rojose tãmʉoato masa” yigʉ. Vecajʉre ĩaĩañamani güiose Dios ĩ yiĩose ñarʉaroja.\\n12To bajiro ti bajiroto rĩjoro, mʉare ñejecõari, rojose mʉare yirʉarãma masa. Dios ocare ĩna buerivijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaácõari, mʉare goti yirorʉarãma ĩna. To yicõari, mʉare tubiberʉarãma. Yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaejarʉarãma ĩna. 13To bajiro mʉare ĩna yijare, yʉ oca quẽnasere ĩnare gotirʉarãja mʉa. 14Mʉare ñejecõari, ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaároto rĩjoro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibetirʉarãja mʉa. 15Mʉa ñagõrotijʉ ti ejaro, “Ado bajiro ñagõroti ñaja”, yimasirʉarãja. Mʉa ñagõjama, mʉa masise rãca me ñagõrʉarãja. Yʉ masise rãca ñagõrʉarãja. Yʉ masise mʉare yʉ cõajare, mʉa ñagõsere ajicõari, “Socarã yaja mʉa”, mʉare yibetirʉarãma mʉare ĩaterã —ĩnare yiyuju Jesús. 16—Mʉa jacʉa, mʉa bederã, mʉa yarã, mʉa rãcana quẽne, mʉare ĩsirearʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, sĩaecorʉarãja mʉa sĩgʉ̃ri. 17Yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare ĩaterʉarãma jãjarã masa. 18To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, ñie mʉare godocʉtirʉaroja. Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ tʉjʉ ejacõari, quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. 19Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, to bajirone bajirʉarãja mʉa.\\n20Jerusalén macajʉre surara ĩna gãnibiasere mʉa ĩajama, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa. 21-22Jerusalén maca jedirotire Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajirʉaroja. Rojose tãmʉoriarʉ̃mʉri ñarʉaroja. To bajiroti ti ñajare, Jerusalén maca tʉana, Judea sitana, Jerusalén macajʉ rudibeticõato ĩna. Gʉ̃tayucʉjʉajʉ guaro rudicoajaro ĩna. Jerusalén macana quẽne, guaro rudicoajaro ĩna. 23To bajiro bajirirʉ̃mʉre bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa, ĩ bojasere ĩna yibetire Dios ĩ ĩajũnisinijare. Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã. 24Sĩgʉ̃rire jasĩarʉarãma jud'io masa me ñarã. Gãjerãre, sĩaecomenare ĩnare ñejebatecoarʉarãma, gajerorijʉ. To yicõari, ĩna ye sita cʉorʉarãma jud'io masa me ñarã, “To cõrone rotitʉjarʉarãma” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro.\\n25Jud'io masa me ñarã ĩna rotirirodo jedirijaʉ, muiju ʉ̃mʉagʉ, to yicõari, ñamiagʉ quẽne, ñocoa quẽne, bʉto güiose bajiĩorʉarãma. Tire ĩagüirʉarãma adi macarʉcʉroana ñajediro. Moa riaga bʉto jacase saberʉaroja. To bajiro ti bʉsisere ajigüicõari, no yimasibetirʉarãma ĩna. 26Õ vecayere nʉrʉobatorʉcʉmi Dios. To bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja” yitʉoĩacõari, bʉto güirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri ĩamecʉ vanane, rijavẽjarʉarãma ĩna. 27To bajicõari, yʉ masise rãca, bʉto bususe rãca, oco bueri vatoajʉ adi macarʉcʉrojʉre Dios ĩ roticõacacʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãma ĩna. 28To bajiri, adi güiose ti bajisʉorore ĩacõari, tʉoĩatutuarʉarãja mʉa. Tʉoĩatutuacõari, ĩamʉorʉarãja mʉa, “Yucʉacane rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosagʉagʉ yigʉmi Dios” yimasirã ñari —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerãre.\\n29To yigajanocõari, gotimasiore queti gotiyuju quẽna:\\n—Yʉcʉ́re tʉoĩaña mʉa. 30Yucʉ́ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa. 31Tire bajiro mʉare yʉ gotise ti bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Diore rotibosagʉ, Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa.\\n32Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti.t 33Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama, jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.\\n34To bajiri yʉ vadirotire masiritibesa. Idire mecʉose idimecʉcõari, yʉre mʉa masiritijama, quẽnabetoja. To bajicõari, gajeyeũni mʉa cʉose, to yicõari, gajeye mʉa cʉorʉa tʉoĩasere bʉto tʉoĩarã ñari, yʉre mʉa masiritijama, quẽnabetoja. 35“To cõrone ejarʉcʉmi” jãjarã masa ĩna yimasibetirĩmarone, tudiejarʉcʉja yʉ. To yʉ bajijare, masa ñajediro yʉre rudimasibetirʉarãma ĩna. 36To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa. To bajicõari, ado bajiro Diore sẽnirũgũrʉarãja mʉa: “‘Dios ĩ roticõacacʉ ĩ tudivadiroto rĩjoro, rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, õ vecajʉ ĩ rĩjorojʉa bojonemenane ejato’ yigʉ, yʉare ejarẽmoña”, ĩre yisẽnirũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n37Tocãrãcarʉ̃mʉrine Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasiorũgũñuju Jesús. Ñamirema ĩnare vaveocõari, Olivo vãme cʉti burojʉ cãnirũgũñuju. 38Quẽna busurijʉ jãjarã masa ĩre ajirã sãjarũgũñujarã ĩna, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ.","num_words":798,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 9 BSNNT - “Adigodojʉ ñarã yʉre rʉ̃cʉbʉorã mʉa - Bible Search\\n“Cristo, quẽnaro manire yibosagʉmi” yire queti\\n1“Adigodojʉ ñarã yʉre rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjarotivire mʉa bʉasere bojaja yʉ”, Moisés ñamasir'ire ĩre yimasiñuju Dios. 2To bajiri ĩ rotiriavire bajirone bʉamasiñujarã ĩna. Ti vi gʉdarecore sudirone yotoriavi ñamasiñuju. To bajiri, ejasʉoriasõa Diore rʉ̃cʉbʉoriasõa vãme cʉtimasiñuju. Tisõajʉ sĩabusuoriabajari jeoriajʉ ñamasiñuju ti. To yicõari, Diore ĩsiroti pan jesarijʉ quẽne ñamasiñuju. 3Gajesõa, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉtimasiñuju. 4Tisõajʉre, ñamasiñuju Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soejama, quẽnaro sʉtiquẽnase soemʉoriajʉ. “Dios ĩ ñari sõagajʉ ñaja” ĩna yiboajaquẽne, ejasʉoriasõajʉarene ñacõamasiñuju ti. To bajicõari, Dios ĩ ñarisõajʉre ñamasiñuju rujajata orone ĩna quẽnoriajata. “Dios ĩ rotirere cʉdiroti ñaja” yirã, ĩna quẽnoriajata ñamasiñuju. Tijatajʉre adocãrãca vãme sãñamasiñuju: Orone ĩna quẽnoria sotʉ sãñamasiñuju. Ti sotʉjʉre bare maná vãme cʉti Dios ĩ cõare sãñamasiñuju. To bajicõari, Aarón ĩ tuemasir'i quẽne ãcatuar'i sãñamasiñuju. To bajicõari, jʉajãi gʉ̃tajãi Dios ĩ rotimasire ĩ ucamasiriajãiri quẽne sãñamasiñuju. 5Tijata joere rʉ̃gõmasiñujarã Diorãcana vʉrã querubines vãme cʉtirãre bajirã masa ĩna quẽnomasiriarã. Ĩna ñamasiñujarã, “Adijʉ ñaja masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorijʉ” yigotirã. Ĩna querʉjʉri rãca gãmerã ñucãnamucõari, rʉ̃gõmasiñujarã ĩna. Yucʉrema ti viaye bʉto gotire maja ti.\\n6To bajiboarine, Diore rʉ̃cʉbʉoroti ti ñajedicõajare, tocãrãcarʉ̃mʉne Diore rʉ̃cʉbʉorã sãjaejarũgũmasiñujarã paia, ñasʉorisõare. 7Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne jãjarũgũmasiñuju, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉre. Tocãrãca cʉ̃mare cojojine jãjamasiñuju. Jãjacõari, ĩ masu rojose ĩ yirũgũrere, to yicõari, ĩ ñarimacana, “Rojose yirã yaja yʉa” yitʉoĩamenane, “Rojose yʉa yirũgũrere masiriobosato Dios” yigʉ, vaibʉcʉrã ri'ire juajãjarũgũmasiñuju. 8“Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne Dios ĩ ñarisõare jãjamasiami”, yimasiñujarã. Tire ĩna tʉoĩajama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, ado bajirojʉa yimasiñujarã ĩna: “ ‘Mani masune rojose mani yisere yʉare masirioya’, Diore yimasibeaja. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne manire sẽnibosagʉ ñaami’ yimasiaja mani. To bajiro rĩne bajicõa ñarʉarãja mani maji. Dios manire ĩ sãjarotirirʉ̃mʉ ti ejarojʉ tisõare jãjarʉarãja mani”, yimasiñujarã ĩna. 9“‘Mani ñicʉa Dios ĩ rotimasirere ĩna ajitirʉ̃nʉrũgũmasire rẽtoro quẽnamasuse ñaja’ mani yitʉoĩamasirotire yiro bajiyuja”, yimasiaja mani. “Mani ñicʉa, tirʉ̃mʉjʉ ĩna yirũgũmasiriarore bajirone mani quẽne, rojose mani yisere, ‘Manire masirioato Dios’ yirã, paire mani soemʉoroticõa ñajama, Diojʉa ĩ ĩajama, ‘Rojose maja ĩnare’ manire yiĩabeticõa ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. 10Tirʉ̃mʉaye Dios ĩ rotimasire ado bajiro bajiyuja: “Adocãrãca vãme barʉarãja mʉa. Gajeyerema babetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñumi. To yicõari, ĩna idirotire, ĩna guarotire, ĩna ãmo coerotire quẽne to bajirone yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, ti ñajediro ĩ rotimasire mamejʉa ĩ vasoaroto rĩjororema, ĩna rujʉre ĩna ĩatirʉ̃nʉroti rĩne yigʉ yiyumi Dios.\\n11To bajiro ĩ yimasire ti ñajare, yucʉrema, “Cristo sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarodo ejayuja ti. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo manire rijabosacõari, õ vecajʉ Dios ya vijʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti vijʉ ñacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ sẽnibosarore bajiro, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, manire sẽnibosa ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yiñarivima, adigodo ñarã Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna bʉariavi rẽtoro quẽnarivi ñaroja. 12To bajiri Dios ĩ ñarisõajʉ jãjacõari, cabra rĩa ri'i, ta vecʉ rĩa ri'i adigodojʉ ñarã paia ʉjarã Diore ĩna ĩsiriarore bajiro yirʉ me, ĩjʉama, ĩ rujʉ rise sʉorine rojose mani yire vajare cojojine yirẽtobosajeocõarʉ, õ vecajʉ Dios ĩ ñarisõajʉ jãjasuju Cristo. 13Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Bajirocar'ire moaĩabetirʉarãja mʉa. To yicõari, ‘Babetirʉarãja mʉa’ yʉ yisere quẽne moaĩabetirʉarãja. To bajiro yʉ yisere mʉa cʉdibetijama, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorivire sãjabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine, ta vecʉ macʉre ĩna soese rĩtire, oco rãca abavʉore ñasere mʉare yayeturʉcʉmi pai. Tire ĩ yibetijama, hisopo vãme cʉti rʉjʉ rãca vaibʉcʉ ri'ine mʉare vẽjabate gurʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yijama, yʉre rʉ̃cʉbʉoriavire sãjamasirʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios. 14“Vaibʉcʉrã ri'ine mʉare ĩ yayeguojama yʉre rʉ̃cʉbʉoriavire sãjamasirʉarãja mʉa” Dios ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Cristo manire ĩ rijabosarejʉa rẽtoro quẽnase ñañuja”, yimasiaja mani. Rojose yibetir'i ñari, to bajiro bajiyumi Cristo. Esp'iritu Santo ñacõa ñarũgũrocʉ ĩ ejarẽmojare. Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine, rojose mani yisere masiriogʉmi Dios. To bajiri, “Rojose maja manire”, yitʉoĩaja mani. To bajiro yitʉoĩacõari, ñacõa ñarũgũrocʉ Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũroti ñaja manire.\\n15“‘Mame mʉare vasoarʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone bajiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre Cristore cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, tirʉ̃mʉaye ajirʉ̃cʉbʉoriarãre quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajicõari, ĩ rijabosare sʉorine “Yʉ yarã ñaama” Dios manire ĩ yiĩarotire yigʉ, bajiyumi. To bajiro ĩ bajibosariarã mani ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajirone yigʉ, mani rijato berojʉ ĩ rãca mani caticõa ñarotire ĩsiecorona ñaja mani. 16Ado bajise tʉoĩaña mʉa: Mani yʉ, ĩ bajiyayiroto rĩjoro, “Ĩne ñaami yʉ ye gajeyeũni cʉosʉyarocʉ”, yigʉmi. To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ bajirocato bero, ĩ yere cʉosʉyagʉmi. 17Ĩ caticõa ñajama, ĩ masune cʉocõa ñagʉ̃mi maji. Ĩ rijato bero, tire cʉomasigʉ̃mi gãjijʉa. To bajiri, “Ĩ gotiriarore bajirone bajiaja”, yimasire ñaja. 18To bajirone bajimasiñuju, “Quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasirere quẽne. “Dios manire ĩ gotiriarore bajirone yato” yirã, vaibʉcʉrãre sĩamasiñujarã. 19Dios Moisés ñamasir'ire ĩ roticũmasire ñaro cõrone masa jedirore ĩnare gotimasiñuju. Tire ĩ gotiro bero, oveja joa ĩna sũorere, hisopo vãme cʉti rʉjʉjʉ siatucõari, vaibʉcʉrã cabra vãme cʉtirã rĩare, ta vecʉ rĩare ĩna sĩariarã ri'ire juacõari, oco rãca ĩna vʉorere yosemasiñuju. To yicõari, Dios ĩ rotimasire Moisés ĩ ucariajotire vẽjabate gumasiñuju ĩ. To yicõari, masa ñajedirore quẽne to bajirone yimasiñuju. 20To bajiro yicõari, masare ado bajiro gotimasiñuju ĩ: “Dios mʉare ĩ yirotisere cʉdiroti ñaja”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i, mani ñicʉare. 21“Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivire quẽne ri'ine vẽjabate gumasiñuju Moisés. To yicõari, ti viaye ñase jedirore, to bajiro yimasiñuju. 22To bajiro Dios ĩ rotimasire ñajare, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'ine vẽjabate gumasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yibetijama, ĩnare ĩavariquẽnabetiborimi Dios. To bajirone bajiyuja Cristore quẽne. Ĩre ĩna sĩaro, ĩ ri'i ti budibetijama, “Rojose mani yisere masiriobetiborimi Dios”, yimasiaja mani.\\n“Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩañumi Dios”, yire queti\\n23To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna sãjaroto rĩjoro, ĩna rujʉre ĩna ye gajeyeũnire quẽne, vaibʉcʉrã ri'ine yayebate gurotiyujarã mani ñicʉa. To bajiro yiroticõari, sãjarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yijama, õ vecajʉ ĩna bajiroti ũnire yirã bajimasiñujarã ĩna. To bajiboarine tojʉama Dios ye masu ti ñajare, vaibʉcʉ ri'i ĩna yayebate guorotire ũnirene yiro, rẽtoro quẽnagʉ̃ ĩ rijabosasere bojayuja. To bajiri, manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Rojose mana ñacõari, Dios ya vijʉ sãjarʉarãja mani”, yimasire ñaja. 24Cristo, manire rijabosacõari bero, tudicaticõari, adi macarʉcʉrojʉ Diore rʉ̃cʉbʉorʉarã, masa ĩna bʉariavi mere, õ vecagavi Dios ya vijʉare sãjasuju Cristo. To bajiri, ti vijʉ ñacõari, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, manire sẽnibosacõa ñarũgũgʉ̃mi. 25Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ adigodoagʉma, tocãrãca cʉ̃mare cojojine, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõare jãjarũgũmasiñuju, vaibʉcʉ ĩ sĩar'i ri'ire “Masa rojose ĩna yisere masirioya Dios”, ĩnare yibosagʉ. To bajiboarine Cristojʉama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, adigodoagʉ paia ʉjʉ ĩ yimasiriarore bajiro yirʉ me, bajiyumi. Ĩ masu rujʉ ri'i sʉorine yirẽtobosacõari, Dios ñarisõajʉre jãjasuju. 26Adigodoagʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tocãrãca cʉ̃mane “Masa rojose ĩna yisere, masirioya Dios”, ĩnare yibosarũgũñuju ĩ. Cristo quẽne, paia ʉjʉ ĩ yirũgũmasiriarore bajiro ĩ bajijama, adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeorijʉjʉne, cojoji me manire rijabosacõa sʉoadiborimi. To bajiro me bajiyumi Cristo. Cojojine manire rijabosayumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ. 27Mani jediro cojojine bajirearona ñaja mani. Mani bajirearo bero, ĩ tʉjʉ mani ejato, rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre ĩabeserʉcʉmi Dios. 28Cojojine manire ĩ rijabosare ñajare, jãjarã ñaja mani rojose yibetiriarãre bajiro bajirã. Quẽna Cristo, ĩ tudiejajama, “Rojose mani yisere masirioato Dios” yigʉ, me ejarʉcʉmi. “Manire rijabosayumi” yitʉoĩarãjʉare juagʉagʉ bajirʉcʉmi.","num_words":1159,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 15 DES - Eropirã Jesucristore õaro mari - Bible Search\\nMari pohro árĩrãre õaro umupeorã, arĩ gojañumi Pablo\\n1Eropirã Jesucristore õaro mari umupeorãpʉ, õaro umupeoturabirãre itamuro gahmea. Eropirã mari ya árĩburi dihtare iibiricãro gahmea. 2Mari pohro árĩrãre erã gamero dopa ta iiro gahmea erã õaro árĩcãborore. Goãmʉre erã õaro guñaturanemoburire iiro gahmea. 3Jesucristo sã ĩgʉ ya dihtare iibiridi árĩmi. Eropa ta arãa Goãmʉ yare erã gojarapũ. Õpa arĩ gojañuma: “Cristo õpa arĩmi Goãmʉre: ‘Mʉpʉre ñero wereniguibonirã yʉpʉre ñero wereniguima,’ arĩmi Cristo Goãmʉre,” arĩ gojañuma iribojeguere. 4Iribojegue erã Goãmʉ yare gojañuma mari õaro buheborore. Eropirã iri erã gojarapũre buherã sĩporã turarã wahaa mari. Eropa buherã ñero tarirã yujuro bojerãca. 5Goãmʉ mʉare turacʉ̃ iigʉ sĩporã turacʉ̃ iigʉ mʉare game õaro árĩcãcʉ̃ iiporo Jesucristo ĩgʉ gamediro dopa ta. 6Eropa ta iiporo ĩgʉ mʉa árĩpehrerã yujuro mera Goãmʉre umupeoborore, mari Opʉ Jesu Pagʉre “Õagʉ ãhrimi. Turagʉ ãhrimi,” mʉa arĩborore.\\nJudio masa árĩbirãre õari buherire werenʉgama, arĩ gojañumi Pablo\\n7Cristo ĩgʉ mʉare iidiro dopa ta mʉa mera majarãre õaro game bocatĩrique. Mʉa eropiicʉ̃ ĩarã “Diaye ta Goãmʉre õagʉ masa yujuro mera õaro árĩcãcʉ̃ itamugʉ ãhrimi,” arĩ ĩarãcoma masa. 8Mʉare ire arĩgʉ iiaa: Ĩgʉ Pagʉ ĩgʉ arĩ werediro dopa diaye ta iigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩhmugʉ, judio masare itamubu aridigʉ árĩmi Cristo i yebaguere. Eropigʉ Goãmʉ Abrahã sãre arĩ werepidiro dopa ta iigʉ aridigʉ árĩmi. 9Masare Cristo ĩgʉ itamucʉ̃ ĩgʉ Pagʉ Goãmʉ mojomoro ĩagʉ iidigʉ árĩmi erãre. Ĩgʉ eropa mojomoro ĩacʉ̃ ĩarã judio masa árĩbirã sã Goãmʉre “Õagʉ ãhrimi. Turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeoma dohpaguere. Erã sãre ĩgʉ yarã árĩcʉ̃ iigʉ aridigʉ árĩmi Cristo. Goãmʉ yare erã gojarapũgue eropa ta arĩ gojañuma:\\nCristo õpa arĩmi ĩgʉ Pagʉre: Judio masa árĩbirã watope mʉre umupeogʉra. “Goãmʉ õagʉ ãhrimi,” arĩgʉra. Eropigʉ erã watope bayagʉ mʉ ya árĩburire bayagʉra, arĩmi Cristo ĩgʉ Pagʉre, arĩ gojañuma iribojeguere.\\n10Eropirã õpa arĩ gojañuma daja:\\nGoãmʉ ĩgʉ beyenirã mera judio masa mera game mucubirique mʉa sã judio masa árĩbirã, arĩ gojañuma iribojeguere.\\n11Eropirã õpa arĩ gojañuma daja:\\nJudio masa árĩbirã árĩpehrerã Goãmʉre umupeoporo. Eropirã árĩpehrero majarã ĩgʉre “Õagʉ ãhrimi. Turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeoporo, arĩ gojañuma.\\n12Eropigʉ Isaia mʉrʉ sã õpa arĩ gojañumi:\\nDavi pagʉ Isaí mʉrʉ pãrami árĩturiagʉ arigʉcumi. Eropa arigʉ judio masa árĩbirã tauro opʉ árĩgʉcumi ĩgʉ. Eropirã erãpʉ ĩgʉre umupeorã erãre peamegue wabonirãre ĩgʉ tauborore masirãcoma, arĩ gojayuñumi iribojeguere.\\n13Goãmʉ marire taugʉ árĩbu õaro mʉare mucubiricʉ̃ iiporo. Eropigʉ Jesure mʉa guñaturacʉ̃ mʉare õaro árĩcãcʉ̃ iiporo ĩgʉ. Mʉare ĩgʉ eropiicʉ̃ “Ĩgʉ pohro mari warãca,” arĩ mucubiri masinemorãca mʉa Espíritu Santo ĩgʉ turari mera, arãa yʉhʉ mʉare.\\n14Yʉ acawererã, õaro mera mʉare guñaa. Mʉa õarã ãhraa. Eropirã Jesu yare õaro masia. Eropa masirã mʉa mera majarãre game õaro were, buhemasia. 15Mʉa eropa masirã mʉa árĩquerecʉ̃ ta ipũguere mʉare güiro mariro irire õaro werepehobʉ yʉhʉ erãgue cãdijiri arĩgʉ. Goãmʉ yʉre mahigʉ mʉare buhedoregʉ apimi yʉre. Eropigʉ ĩgʉ apidiro dopa ta mʉare guñacʉ̃ iigʉ iiaa. 16Yʉre ĩgʉ apicʉ̃ Jesucristo yare õari buherire judio masa árĩbirãre buhea yʉhʉ. Eropa buhecʉ̃ peerã judio masa árĩbirã Jesure umupeorãcoma. Erã eropa umupeocʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ erãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩagʉcumi. Eropigʉ erãre gamegʉcumi. Eropigʉ Espíritu Santopʉ Goãmʉ yarã wacʉ̃ iigʉcumi erãre.\\n17Eropigʉ Jesucristore umupeogʉ árĩgʉ Goãmʉ yʉre buhedore apirare mucubiriri mera werea masare. 18-19Judio masa árĩbirãre Cristo itamuri mera erãre yʉ buhecʉ̃ peerã, Cristore umupeoma. Eropirã masa árĩbirãre buhea yʉhʉ. Eropa buhecʉ̃ peerã judio masa árĩbirã Jesure umupeorãco yʉ õaro iiricʉrire ĩarã, Goãmʉ turari mera yʉ deyoro moarare ĩarã, Espíritu Santo ĩgʉ turari mera erã Cristore umupeoma. I árĩpehrerire mʉare diaye werediaca. Gajirã erã iirare werebeaa. Jerusaléngue ne yʉ buhenʉgara pʉhrʉ árĩpehreri macarigue buhe curibʉ. Yoarogue, Iliria yebague sãre Jesucristo ya buherire õari buherire buhegʉ ejabʉ. 20Eropigʉ Cristo yare masibirã dihtare õari buherire turaro buhediabʉ. Yʉ mera majarã erã buhenirãguere buhediabiribʉ. 21Eropa arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũguere. Õpa arĩ gojañuma:\\nIribojegue ĩgʉre ne masibirinirã ĩgʉre masirãcoma. Eropirã ĩgʉre ne peebirinirã ĩgʉ yare õaro peerãcoma, arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\nPablo Romague ĩgʉ waborore wereñumi\\n22Eropigʉ árĩpehrero majarãre buhegʉ árĩgʉ bajasuburi mʉa pohro wadiaqueregʉ ta wamasibirimʉrabʉ. 23Dohpaguere i yebaguere a árĩbirã Jesure umupeorãcoyʉ mohmeri pehrea wahaa. Eropa pehrecʉ̃ ĩagʉ baja bojori mʉa pohro wadianiguigʉ árĩgʉ, mʉa pohrogue wagʉra. 24Eropigʉ Españague wagʉ mʉare ero ĩhatari wahgãgʉra. Eropigʉ mʉa mera mucubirigʉra. Eropigʉ mʉa mera árĩdigʉ wagʉ mʉa yʉre itamuri mera wagʉra daja. 25Dohpaguere Jerusaléngue wanibu iiaa. Ero majarãre yʉ acawererãre Jesu yarãre niyeru sonigʉ wagʉ iiaa. 26Macedonia majarã, Acaya majarã, õaro mera Jesu yarã Jerusaléngue árĩrãre mojomorocʉrãre niyerure obeoama erãre itamurã. Eropigʉ erãre obeorare sogʉ wagʉ iiaa. 27Iri niyerure orã õaro mera oháma. Erã eropiicʉ̃ õapũrica yʉ pepicʉ̃. Erãre judio masa árĩbirãre, gʉa judio masapʉ Goãmʉ yare buhemʉhtabʉ. Eropirã erãre ĩgʉ tauboro sãre buhemʉhtabʉ gʉa judio masa erãre. Gʉa eropa buhecʉ̃ ĩagʉ, Macedonia majarã, Acaya majarã mera judio masapʉre Jerusalén majarãre itamucʉ̃ õapũrica yʉre. Erãre erã buhera waja ãhraa iri niyeru yʉ pepicʉ̃. 28Eropigʉ Jerusalén majarãre iri niyerure yʉ ora pʉhrʉ Españague wagʉca. Erogue wagʉ mʉare ĩhatari wahgãgʉra. 29Eropigʉ mʉa pohrogue yʉ wacʉ̃ Cristo yare yʉ mʉare buhecʉ̃ Cristo marire õaro sĩporãcʉcʉ̃ iigʉcumi.\\n30Mʉa, yʉ acawererã, mari Opʉre Jesucristore umupeoa. Eropirã Espíritu Santo ĩgʉ turari mera gajirãre umupeoca mʉa. Mʉa eropiirã árĩrã yʉ sãre turaro serẽbasaque Goãmʉre. 31Õpa arĩ serẽbasaque: Judea yeba majarã Jesure umupeobirã yʉre erã ñero iidiacʉ̃ Goãmʉ yʉre itamuboro dopa serẽque. Eropirã Jerusalén majarãre iri niyerure yʉ ocʉ̃ erã irire mucubiriri mera erã ñeaboro dopa serẽque. 32Mʉa eropa serẽcʉ̃ Goãmʉ gamecʉ̃ mucubiriri mera mʉa pohrogue wagʉca. Eropigʉ mʉa mera árĩgʉ mucubiriri mera soogʉra. 33Goãmʉ marire õaro árĩcãgʉ ĩgʉ mʉa mera árĩporo. Eropa ta iiporo.","num_words":883,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Filipenses 4 BSNNT - Yʉ mairã, quẽnaro ajiya mʉa. - Bible Search\\n1Yʉ mairã, quẽnaro ajiya mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ yarã ñaja mʉa. Mʉare maigʉ̃ ñari, bʉto mʉare ĩarʉaja yʉ. “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, Diore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma ĩna”, mʉare yitʉoĩavariquẽnaja yʉ. To bajiri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja.\\n2Evodia vãme cʉtigore, S'intique vãme cʉtigore quẽne, mʉare gotigʉ yaja. Mʉa jʉarã, mani ʉjʉ yarã ñari, sĩgõre bajiro tʉoĩaña mʉa. 3Toagʉ, yʉre quẽnaro baba cʉticacʉjʉare, “Ado bajiro yʉre yibosaya”, mʉre yisẽniaja yʉ: Ĩna, rõmia jʉarãre, “Gãmerã oca quẽnoato” yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ. To yʉ ñaro, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũcama ĩna. Clemente, ĩ babarã quẽne yʉre ejarẽmorũgũcama. Yʉre ejarẽmocanare, “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiatutijʉ ucatuecorã ñarãma.\\n4Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, tocãrãcajine ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũña mʉa. 5Rʉ̃cʉbʉose rãca gãjerãre quẽnaro yirũgũña mʉa, “ ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’, gãjerã mʉare yiĩato” yirã. Mani ʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaroti, mojoroaca rʉyaja.\\n6Ñiejʉare mʉa tʉoĩarejaisere bojabeaja yʉ. Tocãrãcajine rojose mʉa tãmʉojama, “Rojose yʉa tãmʉosere yirẽtobosaya” yirã, Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja. To yicõari, mʉare ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũña. 7To bajiro mʉa yijama, mʉa variquẽnarotire yirẽmorʉcʉmi Dios. To bajiri, Jesucristo mʉare quẽnaro ĩ ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, variquẽnacõa ñarʉarãja. Tire ajimasibetirʉarãma Jesúre ajitirʉ̃nʉmena.\\n8Yʉ mairã, ado bajiro mʉare gotitʉsaja yʉ: Quẽnase rĩne tʉoĩarũgũña. Rʉ̃cʉbʉore queti, quẽnaro yire queti, maire queti, to yicõari, masa quẽne ĩna ajivariquẽnase queti tʉoĩarũgũña. To yicõari, “Quẽnase ñaja” Dios ĩ yisere quẽne tʉoĩarũgũña.\\n9Mʉare yʉ gotimasiocatore bajirone yirũgũña. Yʉre mʉa ajicatire, mʉa ĩacatire quẽne to bajirone yicõa ñaña. To bajiro mʉa yijama, variquẽnase manire cõagʉ̃, Dios, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi.\\n10Yʉre tʉoĩacõari, yʉ bojasere yʉre cõañuja mʉa quẽna. To bajiri bʉto variquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani ʉjʉre, Diore yaja yʉ. Yoaro yʉre mʉa cõabetiboajaquẽne, “Cõarʉaboarine cõamasimena bajirãma”, mʉare yitʉoĩacajʉ yʉ. 11“Yʉ cʉorʉa tʉoĩase jediro cʉorʉaja yʉ” yigʉ me yaja. Jairo yʉ cʉojama, yʉ cʉobetijaquẽne, variquẽnacõa ñaja. 12Cojojirema maioro yʉ bajijama, yʉ bajibetijaquẽne, variquẽnarũgũaja yʉ. Bare ti ñajama, ti manijaquẽne, variquẽnacõa ñaja. 13To bajiro yʉ bajise jedirore yʉre ejarẽmorũgũami Cristo. 14To bajiro yʉre ĩ ejarẽmoboajaquẽne, gãjoa yʉre mʉa cõase sʉorine yʉre ejarẽmoñuja mʉa.\\n15Macedonia sitajʉ Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gotimasiocudi gajanocõari, quẽna gajerojʉ yʉ vato, mʉa, Filipos macana rĩne gãjoa juarẽocõari, yʉre cõañuja mʉa. Gãjerãma, yʉ gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, yʉre cõabesuma ĩna. 16Rĩjorojʉ quẽne Tesalónica macajʉ ñagʉ̃, ñie cʉobecʉ yʉ bajiro, cojoji me gãjoa yʉre cõañuja mʉa. 17“Quẽna gajeye yʉre cõato” yigʉ me, to bajise mʉare yaja yʉ. “Yʉre mʉa yirore bajirone gãjerãre quẽne mʉa yicõa ñajama, rẽtobʉsaro quẽnase mʉare cõato Dios” yigʉ yaja. 18Mʉa cõariaro cõrone yʉre ĩsicami Epafrodito. Yʉ cʉorʉa tʉoĩacati rẽtobʉsaro cõañuja mʉa. Yʉre quẽnaro mʉa yicatire ĩavariquẽnarimi Dios. 19Ĩ ñaami mani ʉjʉ, ñajediro quẽnase cʉogʉ. To bajicõari, ĩ macʉ yarã mʉa ñajare, mʉa cʉorʉa tʉoĩase jediro mʉare cõarʉcʉmi. 20Quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũrʉarãja mani. To bajirone bajiato.\\n21Toana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato ĩna. Yʉ rãcana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnaroticõaama. 22Adoana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõaama. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa quẽne mʉare quẽnaroticõaama.\\n23Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnaro mʉare yato ĩ.","num_words":505,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SANTIAGO 1\\n1 ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, jud'io masa? Adi papera rãca mʉare ucacõaja yʉ, Santiago. Mani jacʉ Dios, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, ĩna bojasere yigʉ ñaja yʉ. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro masa jũnari ñaja mani, adi macarʉcʉro jediro ñabatorã. Mʉare quẽnarotiaja yʉ.\\n2 Ajiya yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã. Gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, sʉtiritimenane, variquẽnama. 3 Ado bajiro ti bajijare, “Variquẽnama”, mʉare yaja yʉ: “Rojose tãmʉorã ñaboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja”, yimasirãja mʉa. 4 Rojose mʉa yibetire tʉoĩavariquẽnacõari, berojʉ quẽna rojose tãmʉorã, “Rojose yibetiroti ñaja” mʉa yirere masiritibeja mʉa. Tocãrãcajine rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa.\\n5 “¿No bajiro yʉ yirotire bojarojari Dios?” mʉa yitʉoĩajama, ĩre sẽniña. “¿No yirã yʉre sẽniĩati mʉa?” yigʉ me ñaami Dios. Ĩre sẽnirã jedirore, “Yʉ masisere ĩnare cõarʉcʉja” yigʉ ñaami. To bajiri ĩre mʉa sẽnijama, mʉa masirotire mʉare ʉjorʉcʉmi. 6 Diore mʉa sẽnijama, “Yʉa masirotire yʉare ʉjobetirʉcʉmi”, yitʉoĩabesa. Diore sẽnigʉ̃, “Yʉre ʉjogʉmi” yigʉ ñaboarine, “Yʉre ʉjobecʉmi” ĩ yitʉoĩajama, oco sabesere bajiro bajiroja ĩ tʉoĩase. Gajerojʉ sabe, quẽna gajerojʉ sabe, bajiñarore bajiro bajiroja ĩ tʉoĩaboase. 7-8 To bajiri, cojojʉ ñamasibetore bajiro bajiroja, ĩ tʉoĩase. Jairo tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Dios ĩ bojarore bajiro yirʉcʉmi”, yimasiña manoja. “Ĩre bajiro mani bajijama, mani sẽnisere cõabetirʉcʉmi Dios”, yimasiña.\\n9 Maioro bajirã ñaboarine, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩare bajiro bajirã ñaja yʉa” yimasicõari, variquẽnaro ñaroti ñaja mʉare. 10 Gajeyeũni jairã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, variquẽnaro ñaroti ñaja ĩnare quẽne, “Ñamasuse me ñaja yʉa cʉose” ĩna yitʉoĩajama. Go yoaro mene sĩnirore bajiro bajiaja mani. To bajiro yʉ yijama, “Yoaro meaca catirʉarãja mani” yigʉ yaja. 11 Bʉto muiju ĩ asijama, quẽnase ruyuboasene sĩnirea bajicoacajʉ, ta, to yicõari, go quẽne. To bajiri ĩariaro quẽnase ruyuboase manicajʉ. Tire bajiro bajirãma gajeyeũni jairo cʉoboariarã quẽne. “Jaibʉsaro gajeyeũnire bʉjarãsa mani” yirã, moa vaja tañarã rĩne, bajireacoarʉarãma.\\n12 Rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, mani rijato berojʉ, Dios tʉjʉ ĩ rãca variquẽnacõa ñarʉarãja mani. “To bajirone bajirʉarãma yʉre mairã”, yiyumi Dios. To bajiro mani bajiroti ñajare, rojose mani yirʉaboasere mani yibetijama, variquẽnarʉarãja mani. 13 Rojose mani tʉoĩase, “Dios sʉorine to bajiro tʉoĩaja”, yiroti me ñaja. Rojose tʉoĩagʉ̃ me ñagʉ̃mi Dios. To bajiri, “Dios sʉorine rojose yaja”, yimasiña maja. 14 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, yirũgũaja mani. 15 Rojose rĩne mani yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios.\\n16 Yʉ mairã, quẽnaro tʉoĩamasiña: 17 “Jediro quẽnase, Dios manire ĩ cũre ñaja. Ĩ ñagʉ̃mi ʉ̃mʉagʉ muijure, ñamiagʉre, to yicõari, ñocoare quẽne rujeomasir'i. To bajicõari, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami, quẽnase rĩne tʉoĩagʉ̃”, yitʉoĩaroti ñaja. 18 Ĩ oca quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, ĩ rãca mani caticõa ñarũgũrotire manire ĩsiñumi. To bajiro ĩ yire ñajare, ĩ rĩa ñasʉorãre bajiro bajirã ñaja mani. Tirʉ̃mʉjʉne to bajiro mani bajirotire bojayumi Dios.\\n19 Yʉ mairã, mʉare yʉ gotirotire masiritibeja mʉa: Mʉa rãcana mʉare ĩna gotisere quẽnaro ajiroti ñaja. Mʉajʉa quẽne, mʉa rãcanare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, ĩnare gotiba. Mʉare ĩna ajirʉabetijama, guaro jũnisinibetiroti ñaja. 20 Gãjerãre mani jũnisinijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mani. 21 Mani ajirũgũse, to yicõari, mani gotirũgũse quẽne, ñamasuse ti ñajare, rojose mʉa yirũgũse jedirore yitʉjacõaña mʉa. To yicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Tire mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.\\n22 Dios ocare ajicõari, ti yirore bajiro cʉdiroti ñaja. Tire ajiboarine, ti gotirore bajiro mʉa yibetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩaboase socase ñaroja. 23-24 Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama, mʉare ejarẽmobetoja. Mʉa cʉdibetijama, sĩgʉ̃ ẽoro ãmiĩacõagʉ̃ ñaboarine, ẽorore ĩ cũrirĩmarone, “To bajigʉ ñamʉ yʉ” ĩ yimasibetore bajiro bajirãja mʉa. To bajiri ẽorojʉ quẽnaro ĩ ĩaboase ĩre ejarẽmobetoja. Ĩre bajiro bajirãja mʉa, Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama. 25 Gãjerãma, rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere tʉoĩacõari tire masiritimenama. Masiritimena ñari, Dios ĩ rotisere variquẽnase rãca yicõa ñarʉarãma.\\n26 “Diore yʉ yirʉ̃cʉbʉose sʉorine ĩ bojasere yigʉ yaja yʉ”, yitʉoĩarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarã ñaboarine, rojose ĩna ñagõsere ĩna yitʉjabetijama, ĩna masune socarã yirãma. Diore ĩna yirʉ̃cʉbʉoboase, vaja manoja ti. Dios ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. 27 Mani jacʉ, Dios ĩ ĩajama, socʉ me ĩ bojasere yigʉma, ado bajiro yigʉ ñagʉ̃mi: Jacʉa rijaveoriarã, to yicõari, manajʉa rijaveoriarãre quẽne, maioro ĩna bajijare, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, gãjerã rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibecʉ ñagʉ̃mi ĩma.","num_words":669,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 4 DES - Jesu Espíritu Santo ĩgʉ dorero dopa ta - Bible Search\\nWatĩ ñerire iidoreripʉ Jesure\\nMt 4.1-11; Mr 1.12-13\\n1Jesu Espíritu Santo ĩgʉ dorero dopa ta iipehogʉ árĩgʉ, ĩgʉ Jordán waĩcʉriyague buharapʉ. Ĩgʉ eropa buharacʉ̃ Espíritu Santopʉ ĩgʉre masa marirogue wadorepʉ. 2Erogue ejagʉ cuarenta nʉri gohra árĩpʉ. Eropigʉ watĩpʉ Jesure ñerire iicʉ̃ gameripʉ. Eropigʉ ñerire iidoreripʉ ĩgʉre. Irinʉrire ne Jesu babiripʉ. Eropigʉ irinʉri pehrero gohra ĩgʉ oaboapʉ.\\n3Ĩgʉ eropa oaboacʉ̃ ĩagʉ watĩ õpa arĩpʉ Jesure:\\n—Mʉhʉ Goãmʉ magʉ árĩgʉ õpa ĩhmuque. Iyere ʉtãyere bari poyacʉ̃ iique, arĩripʉ Jesure.\\n4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu gamebiripʉ. Õpa arĩ yʉhripʉ:\\n—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa: “Masare bari mera dihta ojocaribiro gahmea. Árĩpehreri Goãmʉ ya ĩgʉ ya wereniguiri mera sãre árĩro gahmea,” arĩmi Goãmʉ, arĩpʉ Jesu watĩre.\\n5Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ watĩpʉ ĩgʉre ʉtãgʉ wecague aĩ mʉriagʉ merogã pʉhrʉ ĩgʉ árĩpehreri macari majare Jesure ĩhmu purumujupʉ. 6Eropa ĩhmugʉ õpa Jesure arĩpʉ:\\n—Árĩpehreri i macari ĩgʉ yʉre ora ãhraa. Eropigʉ yʉ gamegʉre omasia. Eropigʉ i macarire, i macari majarã doreri sãre, erã opari mera mʉre ogʉra. 7Yʉre “Mʉhʉ yʉ opʉ ãhraa,” arĩ umupeoque. Mʉ eroparĩcʉ̃ i macarire árĩpehreri macarire mʉre ogʉra, arĩ wereripʉ watĩ Jesure.\\n8Jesu õpa arĩ yʉhripʉ ĩgʉre:\\n—Mʉre umupeobeaa. Õpa ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũ: “Mʉ Opʉ Goãmʉ dihtare umupeoque. Ĩgʉ ya doreri dihtare iique,” arĩ gojañuma Goãmʉ yare, arĩpʉ Jesu watĩre.\\n9-11Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jerusaléngue watĩpʉ ĩgʉre aĩgãpʉ. Erogue eja Goãmʉ wihi wecague aĩ mʉrijapʉ ĩgʉre. Aĩ ejatuhaja ĩgʉre õpa arĩripʉ:\\n—¿Diaye ta Goãmʉ magʉ gohra ta ãhriri mʉhʉ? Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa:\\nGoãmʉ ĩgʉ yarã anyuare mʉre ĩhadibudoregʉcumi. Eropirã erãpʉ mʉre ĩhadiburãcoma mʉgue ʉtãye weca mehbejajari arĩrã, arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũ.\\nErã mʉre eropa ĩhadibumorã árĩcʉ̃ mʉhʉ Goãmʉ magʉ ta árĩgʉ õgue buhrimaa dija ĩhmuque yʉre. Mʉre erã itamucʉ̃ ĩhmuñata yʉre, arĩripʉ watĩ Jesure.\\n12��gʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ gamebiripʉ Jesu. Õpa arĩ yʉhripʉ ĩgʉre:\\n—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa: “Mʉ opʉ Goãmʉ ĩgʉ arĩrare, ‘¿Diaye ta ãhriri?’ arĩ masidiarã, Goãmʉre ii ĩhmudoremaabiricãque,” ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũ, arĩpʉ Jesu watĩre.\\n13Eropigʉ watĩ árĩpehreri ñerire Jesure iidoreripʉ. Jesu ĩgʉ gamebiricʉ̃ ĩagʉ ĩgʉre merogã duhupʉ.\\nGalilea yeba Jesu buhenʉgapʉ\\nMr 4.12-17; Mt 1.14-15\\n14Pʉhrʉ Jesu Galileague dujaa wapʉ. Eropigʉ ĩgʉ Espíritu Santo turari mera iipʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã ero árĩpehrero majarã masa ĩgʉ iira quere peeñorã. 15Judio masa buheri wiri Jesu sã buhemʉripʉ. Eropirã árĩpehrerã masa ĩgʉre õaro wereniguiñorã.\\nNazare majarã Jesure ne umupeobiriñorã\\nMt 13.53-58; Mr 6.1-6\\n16-17Pʉhrʉ Nazaregue Jesu ĩgʉ bʉgadirogue ta ejapʉ. Erogue eja, Sabado árĩcʉ̃ ĩgʉ eropa iiniguiro dopa ta ĩgʉ judio masa erã buheri wihigue ñajajapʉ. Ero ĩgʉ Goãmʉ yare erã gojarapũre buhediagʉ niguipʉ. Ĩgʉ eropa niguicʉ̃ ĩarã ero majarãpʉ Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia ĩgʉ gojarapũre ĩgʉre oñorã. Iripũre Jesu i wererire bocagʉ buhepʉ:\\n18Goãmʉ Espíritu Santo yʉ mera árĩgʉ yʉre doremi. Ĩgʉ mojomorocʉrãre õari buherire weredoregʉ obeomi yʉre. Eropigʉ ñero sĩporãcʉrãre õaro mucubiricʉ̃ iidoregʉ yʉre obeomi. Eropigʉ peresugue árĩrã sãre erãre ĩgʉ tauborore weredoregʉ obeomi yʉre. Cuiri ĩhajabirã erã õaro ĩhajaburire, gajirã erã ñero iibirarãre wiubure yʉre obeomi. 19“Mari Opʉ ĩgʉ yarãre peamegue wabonirãre ĩgʉ tauburinʉri ãhraa,” yʉre weredoregʉ obeomi, arĩ buhepʉ Jesu.\\n20Eropa buhetuha Jesu iripũre bihacã, wihi majarãre wiatuha, doapʉ. Ĩgʉ doacʉ̃ ĩarã ero árĩpehrerã ĩgʉre ĩhanʉrʉñorã. 21Erã eropa iicʉ̃ ĩgʉ erãre werenʉgapʉ:\\n—I dohparagã ta yʉ buhediro dopa Goãmʉ ĩgʉ arĩdiro dopa sihajaro iiaa, arĩpʉ Jesu.\\n22Ĩgʉ eropa wereniguicʉ̃ peerã “Ihĩ õagʉ ãhrimi,” arĩ pepiñorã. Eropirã erã ĩgʉ õaro wereniguirire peerã ʉca wañorã. Eropirã õpa arĩñorã erã erã basi:\\n—Cuena, ¿José magʉ árĩbeari ihĩ? arĩñorã erã erã basi.\\n23Erã eroparĩcʉ̃ masigʉ Jesu werepʉ erãre:\\n—Iribojegue majarã erã eropa wereniguidiro dopa ta mʉa sã yʉre õpa arĩdiarã ãhraa: “Mʉhʉ duhturu árĩgʉ mʉ basi ocoyeque mʉhʉ duhturu árĩrire ii ĩhmuboro dopa ta. Mʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩgʉ mʉ basi ĩgʉ turari mera ii ĩhmuque gʉare. Capernaumguere Goãmʉ turari mera ii ĩhmuayoro mʉhʉ. Ohõ mʉ ya macague sãre gʉare ii ĩhmuque. Diaye ta mʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩrire gʉa masiboro dopa ii ĩhmuque,” arĩdiaa mʉa yʉre. 24Ire weregʉra mʉare. Goãmʉ ya weremʉhtagʉre ĩgʉ ya yeba majarã umupeobeama. Eropirã yʉre umupeobeaa mʉa ohõ yʉ bʉgadigʉ árĩquerecʉ̃. 25Eropigʉ diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Iribojegue majarã sãre Goãmʉ ya weremʉhtanirãre erã ya yeba majarã erãre umupeobiriñuma. Eropiro Elia Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ ĩgʉ árĩrasubure ʉhre bojori gaji bojori deco gohra ne deco aribiriyoro. Eropiro árĩpehrerogue sãre ne bari mariyoro. Irisubure ĩgʉ ya yeba majarã Israe majarã bajarã wapeweyarã árĩquerecʉ̃ ta Goãmʉ erãre Eliare itamudoregʉ obeobiriñumi. 26Ĩgʉ ya yeba majarãre itamudorebiriqueregʉ gaji yeba Sidón yeba árĩri maca Sarepta waĩcʉri maca majagore itamudoregʉ Eliare obeoñumi Goãmʉ. 27Pʉhrʉ Goãmʉ ya weremʉhtadigʉ Eliseo ĩgʉ ĩgʉ árĩrisubure Israe yebague bajarã cami boarã erã árĩquerecʉ̃ ta ne yujugʉ Israe majagʉre ĩgʉ ya yeba majagʉre õagʉ iibiriñumi Eliseo. Ĩgʉ ya yeba majagʉre õaro iibigʉ ta gaji yeba majagʉ Naamán Siria majagʉ dihtare õagʉ iiñumi ĩgʉ. Eropigʉ judio masa erã umupeobirira waja, judio masa árĩbirã dihtare itamuñumi Goãmʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã árĩpehrerã iri wihi árĩrã guataria wañorã. 29Eropirã erã wahgãnʉgaja Jesure tara wiria, iri maca tʉro árĩri tʉhrʉgue ĩgʉre tumedijudiariñorã. 30Erã eropa iidiaquerecʉ̃ ta Jesu erã watope waha wapʉ.\\nWatĩ ñajasũdigʉ Jesure bocatĩripʉ\\n31Pʉhrʉ Jesu Galilea yeba árĩri macague Capernaum waĩcʉri macague eja, Sabado árĩcʉ̃ masare buhepʉ. 32Ĩgʉ opʉ iro dopa ta ĩgʉ buhecʉ̃ peerã masa ʉca wañorã. 33Iri wihi watĩ ñajasũdigʉ árĩgʉ turaro gaguiniguipʉ:\\n34—Mʉhʉ Jesu Nazare majagʉ gʉare garibobita mʉhʉ. ¿Dohpa iibu iiri gʉare? ¿Mʉhʉ gʉare dederecʉ̃ iibu iiri? Yʉhʉ masia Goãmʉ magʉ mʉ õagʉ árĩrire, arĩ gaguiniguipʉ Jesure.\\n35Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu turipʉ watĩre:\\n—Ejarimaricãque. Duhuque ĩgʉre, arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ watĩpʉ masʉre yebague mehmereja tũrucʉ̃ iipʉ. Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ wiria wapʉ. Ĩgʉ masʉpʉ õagʉ dujapʉ. 36Ero árĩrã árĩpehrerã ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩha ʉca wañorã. Eropirã erã basi õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—¿Ñeheno buheri ãhriri i õpa wacʉ̃ iiri? Turaro mera opʉ iro dopa ta ihĩ watĩ ñajasũdigʉre taumi. Eropirã erã watẽa ĩgʉ dorero dopa ta masare duhuma, arĩ wereniguiñorã erã erã basi.\\n37Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã iri yeba árĩpehreroguere masa Jesu ĩgʉ eropa iirare weresiriñorã.\\nJesu Simo Pedro mʉñecore õago iipʉ\\nMr 8.14-15; Mr 1.29-31\\n38Judio masa buheri wihire wiria, Simo ya wihigue ñajajapʉ Jesu. Ero Simo mʉñeco dorecʉgo iipo. Turaro nimacʉri árĩyoro. Eropirã erã igo dorecʉcʉ̃ wereñorã Jesure. 39Erã werera pʉhrʉ ĩgʉ igo pohro eja, nimacʉrire taridorepʉ. Ĩgʉ eropa taridorera pʉhrʉ igore nimacʉri tahria wayoro. Mata õago wapo. Igo eropa wago wahgã doaja, igo ta erãre barire ejopo.\\nBajarã dorecʉrãre õarã iipʉ Jesu\\nMr 8.16-17; Mr 1.32-34\\n40Abe ñajara pʉhrʉ árĩpehrerã masa ĩgʉ pohro arirã dorecʉrãre Jesu pohrogue aĩ ejañorã. Dorecʉrã baja gajiropa árĩri dorere opañorã. Eropigʉ Jesu ĩgʉ mojotori mera erã weca ñapeo, árĩpehrerãre erã dorere õaro taricʉ̃ iipʉ. 41Watẽa ñajasũnirã sãre Jesu watẽare wiriadorepʉ. Erã wiricʉ̃ õpa arĩ gaguiniguiñorã:\\n—Mʉhʉ diaye ta Goãmʉ magʉ ãhraa, arĩñorã erã Jesure.\\nJesu Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ĩgʉ Cristo árĩcʉ̃ watẽa ĩgʉre masiñorã. Eropigʉ Jesu irire gajirãre werenidorebiripʉ.\\nGalilea yeba buhepʉ Jesu\\n42Boyomʉriricʉ̃ Jesu iri maca árĩdigʉ waha, masa marirogue ejapʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã masa ĩgʉre ahma, bocajarã, õpa arĩñorã:\\n—Gʉa ya maca dujaque. Wabita, arĩriñorã erã Jesure.\\n43Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta ĩgʉpʉ erãre õpa yʉhripʉ:\\n—Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrire õari buherire gaji macari sãre buhediaa yʉhʉ. Goãmʉ yʉre obeomi irire werebure, arĩpʉ Jesu erãre.\\n44Eropigʉ Galilea yeba maja wiri, judio masa buheri wirigue ĩgʉ buhe curipʉ.","num_words":1141,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 28 BAONT - Mee, niipetirãpʉra tii yucʉ - Bible Search\\nLOS HECHOS 27 ROMANOS int\\n1Mee, niipetirãpʉra tii yucʉ poogare pãa earã, “Malta ca wãme cʉtiri yucʉ pooga niijapa,” jãa ĩi majiwʉ. 2Bojoca too ca nii jʉo dooricarã pea, jãa niipetirãpʉrena añuro jãare tiiwa. Oco rʉmʉri niima ĩiro, bʉaro ca yʉjʉaro macã too macãrã pea, pairi pecame dio yapano, “Jumarã dooya,” jãare ĩiwa. 3Pablo cãa peca ca boporijere ca jeericʉ niiri, teere jee tĩagʉ tii niiwi. To cʉ̃ ca tiiro, aña ca ajirijere duti witi waagʉra, Pablo amopʉ bacacã ñaañumu waawi. 4Cʉ̃re cʉ̃ ca baca ñaañumu waaro ĩarã, too macãrã pea o biro ameri ĩiwa:\\n5Pablo pea pecamepʉ añare wẽe yaye cõa joecã cojowi. Cʉ̃ peera bojoricaro biirucu, biitiwʉ. 6Bojoca pea, cʉ̃re mipi, ñucã ca niiro tʉjarora dia ñaacoa, cʉ̃ ca biiro ĩarʉgarã yuemiwa. Yoaro yuerucuñami, bojoricaro biirucu cʉ̃ ca biitiro ĩari, tʉgoeña wajoari, “Biiti, jʉ̃guẽ niibumi ania,” ameri ĩiwa.\\n7Tii tabe pʉtore niiwʉ jĩcʉ̃, tii yucʉ pooga macʉ̃ ca nii majuropeegʉ, Publio ca wãme cʉtigʉ yaa yepa. Cʉ̃ pea añuro jãare boca, cʉ̃ yaa wiipʉ itia rʉmʉ peti jãare cʉo niiwi. 8To biro jãa ca biiri tabere, Publio pacʉ pea wiorique, díi yoopote mena diagʉ tiiupi. To biro ca bii yojagʉre Pablo pea cʉ̃re ĩagʉ waari, juu bue yapano, cʉ̃ amori mena cʉ̃re ñia peo, cʉ̃re tii catiocãwi. 9To biro cʉ̃re cʉ̃ ca tii catiorije jʉori, aperã tii yucʉ pooga macãrã ca diarique cʉtirã cãa, cʉ̃ pʉto doori, cʉ̃ja ca diarique cʉtirijere ametʉene ecowa. 10Paʉ apeye jãare tiicojo, waa nʉnʉa waarã jãa ca cʉope niipetiro jãare tiicojo, tiiwa.\\n11Tii yucʉ poogapʉre itiarã muipũa niiri jiro, pue bʉcʉ ca niiro tii yucʉ poogara ca tua nʉcãricagara ea jãa, jãa waacoawʉ. Tii cũmua pea, Alejandría macãga, cʉ̃ja jʉ̃guẽa Cástor, Pólux're ĩa cõori cʉ̃ja ca owa tuuricarã ca tujarica niiwʉ. 12Too ca waaricarãra Siracusa macãre ea, itia rʉmʉ peti jãa niiwʉ. 13Too ca niiricarã, tii tabere weja jañuroacã waa nʉnʉa waa, Regio macãpʉ jãa eawʉ. Ape rʉmʉ peera, jãa jiro pee wino ca paa puu doorije ca earo, ape rʉmʉra Puteoli macãpʉ jãa eacoawʉ. 14Tii macãre jĩcãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre jãa bʉa eawʉ. Cʉ̃ja pea, “Jãa mena jĩcã semana tuaya,” jãare ĩiwa. Too bii nʉnʉa waarãpʉ, jãa ea waawʉ Romare. 15Roma macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea to biro jãa ca bii nʉnʉa waarijere queti tʉori, Foro de Apio, ñucã Tres Tabernas ca wãme cʉtiri tabepʉ jãare bocarã dooupa. Pablo pea cʉ̃jare ĩari, Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” ĩi, tʉgoeña bayi, biiwi ñucã. 16Romapʉ jãa ca earo, Pablo peera bojoricaropʉ cʉ̃re cũuri, uwamʉ jĩcʉ̃rena cʉ̃re cote dotiwa.\\n17Itia rʉmʉ jiro Pablo pea, judíos're ca jʉo niirãre jʉo neowi. Cʉ̃ja ca nea petiro ĩa, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Yʉ yaarã, yʉa, mani yaa pooga macãrã menare ñañaro tiiti, ñucã mani ñicʉ̃ jʉ̃mʉa cʉ̃ja ca tii jʉo doorique mena cãare ñañarije ĩiti, yʉ ca bii pacaro Jerusalén'pʉ yʉre ñeeri, romanos'pʉre yʉre tiicojowa. 18Cʉ̃ja pea yʉre jãiñari jiro, ca jĩa ecopepʉ ñañarije yʉ ca tii bui cʉtitiriquere ĩa majiri, yʉre wienecãrʉgamiwa. 19To biro cʉ̃ja ca tiirʉga pacaro, judíos pee cʉ̃ja ca bootiro macã, yʉ majuropeera, “Ʉpʉ Roma macʉ̃ majuropeera yʉre cʉ̃ jãiña bejejato,” yʉ ĩiwʉ. Biigʉpʉa, yʉ yaa pooga macãrãre wedejãarʉgʉ méé to biro yʉ ĩiwʉ. 20Atere ĩima ĩigʉ, mʉjare ĩa, mʉja mena wede peni, tiirʉgʉ mʉjare yʉ jʉo cojojãwʉ. Mani israelitas bojoca mani ca yue niirije jʉorira, anopʉre come daari mena jiacãricʉ yʉ nii —ĩiwi Pablo.\\n21To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩiwa:\\n—Jãa jĩcãti ʉno peera mʉ yee maquẽ quetire Judea macãrã jãare cʉ̃ja ca owa cojorijere ñeerucu, jãa tiiti. Ñucã mani yaarã judíos, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã toopʉ macãrã ca earã cãa, jĩcʉ̃ ʉno peera mʉ yee maquẽ ñañarije queti cʉti, ñañaro mʉre wede ama, tiitiwa. 22To biri mʉ ca tʉgoeñari wãmere jãa tʉorʉga. Ate wãma wãme ĩi nʉcʉ̃ bʉoriquere niipetiri taberi macãrãpʉra ñañaro cʉ̃ja ca wede pairije wadore jãa maji —ĩiwa Pablore.\\n23To biri Pablo mena nearʉgarã, “Tii rʉmʉ ca niiro mani neajaco” ĩi, tii rʉmʉ ca earo, cʉ̃ ca niiri wiipʉre paʉ bojoca nea poowa. Pablo pea boeri tabe ména Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽ quetire ca wede jʉoricʉ, tii rʉmʉ ca naiori tabepʉ cʉ̃jare wede yerijãawi. Moisés cʉ̃ ca doti cũurique, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca owarique mena ĩiri, Jesucristore cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tiirʉgʉ, cʉ̃jare wedemiwi. 24Pablo cʉ̃ ca ĩirijere, jĩcãrã tʉo nʉnʉjee, aperã tʉo nʉnʉjeerʉgati, biicãwa. 25Cʉ̃ja majuropeera jĩcãri cõro tʉgoeñatima ĩirã, waa batecã jʉo waawa. To biro cʉ̃ja ca biro Pablo pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n26“Waari, o biro ĩiña anijare:\\n27Ati pooga macãrã, cʉ̃ja yeripʉra ca tʉo nʉnʉjeerʉgatirã jeeñacã yai waama.\\nYʉ pea cʉ̃jare yʉ catiobocu,”+ ĩiupi.\\n28”To biri atere mʉja ca majiro yʉ boo: Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ametʉenerije judíos ca niitirã peere wederique nii, cʉ̃ja pea teere añuro tʉo nʉnʉjeerucuma —ĩiwi Pablo. 29Pablo atere o biro cʉ̃ ca ĩiro, judíos pea, cʉ̃ja majuropeera ameri acaro bui tuti, ĩicã tua waawa.\\n30Pʉa cʉ̃ma peti cʉ̃re cʉ̃ja ca wajorica wiire+ niiwi Pablo. Niipetirã cʉ̃re ca ĩarã earucurãre, ʉjea niirique mena cʉ̃jare jãi bocarucuwi. 31Uwi tʉgoeñaricaro maniro, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri tabe maquẽ quetire wede, ñucã Wiogʉ Jesucristo yee maquẽre jĩcãrã peerena ĩi camota ecoricaro maniro bue, tiicõa niirucuwi.+","num_words":848,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 18 BSNNT - To ĩ yiro bero, õ vecajʉ gãji - Bible Search\\nBabilonia maca rojose ti bajiroti queti\\n1To ĩ yiro bero, õ vecajʉ gãji ángel bʉto yaagʉ ĩ rujiadirere ĩacajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, adi macarʉcʉro busujedicoacajʉ. To bajicõari, gãjerã ángel mesare rotigʉ ñacami. 2Ruyugoaro ado bajiro ñagõcami:\\n—Jairimaca, Babilonia vãme cʉtiboaria maca yayicoato yaja. Ti macana masa bajireajediroana yama. Vãtia ĩna ñarimaca ñarʉaroja. To bajicõari, vʉrã ñajediro, roacʉose barã ĩna ñaro ñarʉaroja yuja.\\n3Babilonia macana bʉto rojose ĩna yisere ĩacõari, rojose yama gãjerã quẽne. To yicõari, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, rojose rõmia rãca ajeriarã cʉtiama. Babilonia macana bʉto ĩna gajeyeũni bojatʉjabetijare, ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa bʉjarũgũama gaje macariana. Babilonia macana to bajiro yirũgũrã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yʉre yigoticami ángel.\\n4To yicõari, õ vecajʉ ado bajiro yʉre goti ocaruyucami Dios:\\n—Ti macana rãca ñabesa. To bajicõari, rojose ĩna yirore bajiro yibesa, “Rojose ĩna tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorobe” yirã.\\n5Ti macana bʉto rojose ĩna yisere masiritibeaja yʉ —yi ocaruyucami Dios.\\n6To yicõari, rojose yironajʉare ado bajise goti ocaruyucami Dios:\\n—Gãjerãre rojose ĩna yise vaja, bʉtobʉsa rojose ĩnare yiba mʉa.\\n7Ti macana jairo gajeyeũni cʉorã ñaama ĩna. Disejʉa rʉyabeaja ĩnare. “Ʉjarã ñaja mani” yiboama. “Manajʉa rijaveoriarãre bajiro sʉtiritibetirʉarãja mani” yiboama. “Rojose tãmʉomenane, quẽnaro ñacõa ñarʉarãja mani” yirã ñaboarine, bʉto rojose yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios.\\n8—To bajiri cojorʉ̃mʉne b��to rojose yiecorʉarãma. Sĩgʉ̃ri rijayene bajirearʉarãma. Gãjerã, ñione rijarʉarãma. Gãjerã bʉto sʉtiritirʉarãma. Gãjerã jeamejʉ soe ecorʉarãma. To yicõari, ti macare soereajeocõarʉcʉja. Rẽtoro masigʉ̃ ñari, to bajiro rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios, mani ʉjʉ.\\n9—Ti maca buesere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã. “Ti macana sʉorine jairo gajeyeũni bʉjaboacajʉ”, yiotirʉarãma. Ĩna ñarʉarãma ti macana ñaboariarã rãca bʉto rojose yirũgũriarã. 10Ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena, sõjʉne tujarʉarãma ĩna, tire güirã. Otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna:\\n“¡Abe! Jairimaca ñaboaria maca ʉayayicoajʉ. Gaje macari rẽtoro ñamasuri maca ñaboabʉ. Ti macana rojose ĩna yise vaja yoaro mene yayicoajʉ ti. Yucʉrema maaja”, yiñagõrʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã —yi ocaruyucajʉ.\\n11—Adi macarʉcʉroana gajeyeũni ĩsicudirimasa quẽne, ti maca ʉasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma. To yicõari, otirʉarãma ĩna. “Ñimʉ mani juavasere boca juagʉ magʉ̃mi”, yiotirʉarãma. 12Ĩsirʉarã ĩna juavase ado cõro ñaboarʉaroja: oro, plata, gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla, sudi jairo vaja cʉti, to yicõari, yucʉ́ quẽnaro sʉtiquẽnase ĩna juare, gajeye marfil vãme cʉtise rãca ĩna quẽnore, yucʉ́ jairo vaja cʉti ĩna juare, cõme hierro vãme cʉti, to yicõari, bronce vãme cʉti juavarũgũboayuma. 13To yicõari, gajeye quẽnase sʉtise ĩna buebatose, to yicõari ĩna rujʉre ĩna tuse juavarũgũboayuma. To yicõari, gajeye canela vãme cʉti bare sãvʉore, ʉye oco, ʉye gatere, trigo vãiaabore, vãiaaboyamani quẽne, ta vecʉa, oveja, caballo mesa, caballo mesa ĩna tʉ̃avato masa ĩna sãñavaticori quẽne juavarũgũboayuma. To yicõari, ĩna moarimasa ñaronare quẽne juavarũgũboayuma. To bajiboarine ti macagʉ ñimʉjʉa boca juagʉ ĩ manijare, sʉtiritirʉarãma ĩna. 14Babilonia macana ñaboacanare tʉoĩarã, ado bajiro yirʉarãma ĩna:\\n“Jairo vaja cʉti ĩna bavariquẽnaboacati, to yicõari, jediro gajeyeũni jairo vaja cʉti ĩna cʉovariquẽnaboacati rãcane bajireajedicoajama”, yirʉarãma —yi ocaruyucajʉ.\\n15—To bajiri Babilonia macana ñaboariarãre gajeyeũni ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũboariarã ti maca buemʉjasere ĩacõari, sʉtiritirã, sõjʉ ĩarʉ̃gõrʉarãma ĩna, ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena. 16Tojʉ ĩarʉ̃gõcõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma:\\n“¡Abe! Rojose tãmʉoaja Babilonia ñaboacati maca. Rõmio quẽnaro ruyugore bajiro ñaboacajʉ ti maca. Sudi sũase quẽnase sãñagõre bajiro ñaboacajʉ ti maca. Oro, gʉ̃ta jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtise, jediro gajeyeũni cʉogore bajiro ñaboacajʉ ti maca.\\n17To bajiboarine yoaro mene ti macaye ĩna cʉoboacati quẽne ʉayayicoajʉ ti”, yirʉarãma gajeyeũni ĩsicudirimasa —yi ocaruyucajʉ.\\n—Cũmuari jacase ʉjarã, ĩnare moabosarimasa, cũmua rãca vacõari, ĩsicudirimasa quẽne, sõjʉ ĩajayarʉarãma ĩna. 18Ti maca ʉaro ti buesere ĩacõari, otirãne, ado bajiro ruyugoaro avasãjayarʉarãma ĩna: “Ti maca ñaboacati maca cõro gaje maca ñamasuri maca manoja”, yiavasã jayarʉarãma —yi ocaruyucajʉ.\\n19—Bʉto sʉtiritirã ñari, ĩna rʉjoa joere sita majeorʉarãma ĩna. To yicõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna:\\n“¡Abe! Rojose tãmʉoaja Babilonia ñaboacati maca. Jairimaca ñaboacajʉ ti maca. Mani, jacase cũmuari cʉorã ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa jairo bʉjarũgũboacajʉ mani. Yoaro mene ti maca ʉajedicoajʉ”, yirʉarãma ti macare ĩajayarã —yi ocaruyucajʉ.\\n20Gajeye ado bajiro yi ocaruyucajʉ:\\n—Ti maca ʉasere ĩacõari, variquẽnaña õ vecajʉ ñarã. Ĩ oca mʉa gotirotire yigʉ, Cristo ĩ cõacana, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne, Dios yere ajirã jediro variquẽnaña. Ti macana mʉare rojose yicama ĩna. To bajiri, rojose mʉare ĩna yicati vaja rojose tãmʉoma ĩna quẽne. Ĩna ya macare rocacõami Dios —yi ocaruyucajʉ.\\n21To yicõari, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tĩmagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Gʉ̃ta jairicare ãmicõari, moa riagajʉ rocaroacami. Trigo vãiaaboria gʉ̃ta jairica ñacajʉ tia. To yicõari, ado bajiro yicami:\\n—Gʉ̃tare yʉ rocaroayayiorore bajirone, Babilonia macare yayiorʉcʉmi Dios. To bajiri jʉaji tudiĩabetirʉarãma masa.\\n22Ti macaye arpa vãme cʉtise ĩna jabasase, to yicõari, tõroari, trompeta ĩna jutise jedirone ajiyamanirʉaroja. Ti maca moarimasa quẽne tudimoabetirʉarãma ĩna. Trigo vãiaaborimasa quẽne, jʉaji moabetirʉarãma.\\n23Ti macaye sĩabusuoriabajari busuboacati quẽne busubetirʉaroja. To yicõari, ãmosiarã ĩna basase ajiyamano ñarʉaroja ti maca. “Gajeyeũni ĩsicudirimasa rẽtoro ñamasurã ñaboacama ti macana” ĩnare yirʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñarã jedirore rojose ĩna ũmato yitorã ñaboacama —yicami gʉ̃ta jairicare rocaroacacʉ.\\n24Quẽna õ vecajʉ ado bajiro yi ocaruyucajʉ:\\n—Diore gotirẽtobosarimasare, gãjerã Dios yere ajirãre, to yicõari adi macarʉcʉro ñarã jedirore sĩacama ti macana. To bajiro ĩna yicati vaja, bʉto rojose tãmʉorʉarãma —yi ocaruyucajʉ.","num_words":817,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique FILIPENSES 1\\nEuropapʉre Macedonia yepare, Pablo, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ ca tii jʉoricarã Filipos macãrã niiupa.\\nPablo tia cũurica wiipʉ niigʉra, mairique mena cʉ̃jare cʉ̃ ca owa cojoriquere wede. Filipos macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, Pablo cʉ̃ ca boo pacarijere tii nemorã cʉ̃ ca cʉotirijere cʉ̃re cʉ̃ja ca tiicojoriquere “Añu majuropeecã,” cʉ̃ ca ĩiriquere wede jʉo.\\nÑucã apeyera díámacʉ̃ ca niitirijere bue yujuri maja Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãpʉre cʉ̃ja ca ĩi dito earique maquẽre bʉaro tʉgoeña pai, “To biro ca biirije watoara añurije quetire to birora tʉo nʉnʉjeecõa nii, tʉgoeña bayi, biicõa niiña,” cʉ̃ ca ĩi wede majioriquere wede nʉnʉa waa. Owa jʉogʉpʉra bʉaro cʉ̃ ca ʉjea niirijere, Filipos macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre cʉ̃ ca mairijere, “Añu majuropeecã,” cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩirijere, ĩa majiriquera ca niicãro tiimi Pablo (1.1-11).\\nTo biro ĩicã, cʉ̃re ca biirijere cʉ̃jare wedemi. Biigʉpʉa, “Ñañaro peti yʉ tamʉocã” ĩi tʉgoeñarique paigʉ méé ĩimi; Cristore biropʉ cʉ̃ ca biicãrijere tʉgoeña bayicãri bii yairiquere cʉ̃ ca uwitirijere ĩigʉ tʉgoeña bayirique mena o biro ĩi owami, “Yʉra yʉ ca catirije, Cristo niimi; bii yairique pea wapa taarique niiro bii,” ĩimi (1.12-21).\\nTo biro ĩicã, “To birora tʉgoeña bayicõa nii, añurije queti ca ĩirore biro bii nii, Cristo cʉ̃ ca biiricarore birora bii nʉnʉjee, biiya,” ĩi wede majiomi Filipos macãrãre (1.27—2.18).\\nTo biro ĩi yapano, cʉ̃re pade nemori maja, Timoteore, Epafroditore, cʉ̃ ca tiipere cʉ̃jare wedemi (2.19-30).\\nÑucã cʉ̃ ca ʉjea niirijere cʉ̃jare wede nʉnʉa waagʉra, cʉ̃ ca biirucuriquere cʉ̃jare wedemi, doti cũurique ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeegʉ niicãri, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ñañaro tiirʉga nʉnʉjeema ĩigʉ, díámacʉ̃rã añurã niiricaro ca tiigʉre cʉ̃ ca bua eariquere. Biigʉpʉa díámacʉ̃ra añugʉ peti yʉ nii eati ĩigʉ, ũmaari majʉ mena ĩi cõoñari cʉ̃ ca bii nʉnʉa waarijere wede nʉnʉa waami (cap. 3).\\nTo biro ĩicã, Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã niiri ʉjea niirica wãmere cʉ̃jare wede majio, cʉ̃ja ca tii niipere cʉ̃jare wede, “Cʉ̃jare añu dotiya” ĩirique mena ĩi yapano eami (cap. 4).\\nFilipos macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Pablo, Timoteo, Cristo Jesús yeere paderi maja, mʉja niipetirã, Cristo Jesús jʉori, ca ñañarije manirã Filipos'pʉ ca niirã, ñucã nea poorica wiire tii nemori maja,* Diáconos. to biri jʉo juu bue niiri maja† Obispos. menapʉrena, ati pũurore jãa owa cojo. 2 Ʉmʉreco Pacʉ, mani Pacʉ, to biri Wiogʉ Jesucristo, manire cʉ̃ja ca ĩa mairijere, to biri jĩcãri cõro añuro niiriquere mʉjare cʉ̃ja tiicojojato.\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre Pablo cʉ̃ ca juu bue bojarique\\n3 Mʉjare yʉ ca tʉgoeñarije cõrora, yʉ Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã,” yʉ ĩi. 4 Yʉ ca juu buerije cõrora ʉjea niirique mena wado mʉja niipetirãre yʉ juu bue boja, 5 Jesucristo yee quetire mʉja ca tʉo jʉori rʉmʉpʉra yʉre mʉja ca tii nemo nʉnʉa dooriquere, mecʉ̃pʉ cãare to birora yʉre mʉja tii nemocõa nii. 6 Yee méé yʉ ĩi: Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yee añurijere mʉjapʉre ca tii jʉoricʉra, añuro mʉja ca niiro mʉjare tii nʉnʉa waarucumi, Cristo Jesús nemo cʉ̃ ca tua doori rʉmʉpʉ. 7 O biro mʉja niipetirãpʉre yʉ ca ĩi tʉgoeñarije añurijera nii, tia cũurica wiipʉ niigʉ cãa, ñucã wiorã pʉtopʉ añurije quetire ñañaro ca ĩi wede pairãre ĩi camota, díámacʉ̃ ca niirijera nii, ĩi wede majio niigʉ cãa, to birora mʉjare yʉ tʉgoeñacõa nii. Mʉja niipetirãpʉra Ʉmʉreco Pacʉ añurije yʉre cʉ̃ ca tiicojoriquere yʉ menara mʉja tii nemo nii. 8 Ʉmʉreco Pacʉ majimi mʉja niipetirãre, Cristo Jesús cʉ̃ ca mairije mena bʉaro mʉjare yʉ ca mai niirijere. 9 Ate nii yʉ ca jãi juu bue bojarije: Mʉja ca ameri mairijere bʉaro jañuro ameri mai nʉnʉa waa, ñucã bʉaro maji, niipetirijere tʉo jeeño maji, 10 añurije pee wadore ĩa maji, ñucã Jesucristo cʉ̃ ca doori rʉmʉre ca ñañarije manirã nii, ñañarije ca tiirã niima, ca ĩi ecotirã nii, 11 ñucã Jesucristo jʉori, añuro tiirique mʉja ca tii niirijere bʉaro jañuro tii nʉnʉa waa, Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo baja peo, cʉ̃ja ca tiiro mʉja ca tiipere ĩigʉ.\\nCristo niimi catirique\\n12 Yʉ yaarã, ano yʉre ca biirije, añurije quetire bʉaro jañuro ca jeja nʉcã nʉnʉa waaro ca tiirijere mʉja ca majiro yʉ boo. 13 To biri niipetirã macã wiogʉ yaa wiire ca coterã uwamarã, ñucã aperã cãa, Jesucristo jʉori tia cũurica wiipʉ yʉ ca niirijere cʉ̃ja ca majiro cʉ̃jare tii. 14 Tia cũurica wiipʉ yʉ ca niiro ĩarã, mani yaarã Jesucristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirã jañuripʉra, Jesucristo peere bʉaro jañuri tʉo nʉnʉjee tʉgoeña bayicãri, uwiricaro maniro Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wedema.\\n15 Jĩcãrã Jesucristo yee quetire wederã, ĩa ʉgo ajiarique mena, ñucã “Jãape jãa ĩi ametʉa nʉcãrucu” ĩirique mena, cʉ̃ja ca wederijea díámacʉ̃ra nii. To ca bii pacaro aperã, añuri wãme tʉgoeñarique cʉtiri wedema. 16 Aperã, Jesucristo yee añurije quetire “Díámacʉ̃ra nii cʉ̃ ca ĩi wede niipere ĩima ĩigʉ, tia cũurica wiipʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃re tiimi Ʉmʉreco Pacʉ,” ĩi majiri, mairique mena Jesucristo yee quetire wedema. 17 To biro cʉ̃ja ca ĩicãro aperã pea, añuro tʉgoeñarique cʉtiri méé, cʉ̃ja majurope cʉ̃ja ca boo tʉgoeñarijere ĩima ĩirã, wedema. “To biro mani ca ĩiro, tia cũurica wiipʉ niigʉ, ñañaro cʉ̃ ca tamʉorijere bʉaro jañuro ñañaro cʉ̃ tamʉo bʉañajato,” ĩi tʉgoeñacãri wedema. 18 Biiropʉa tee ʉnoa, “To biro ĩima” ĩirique méé nii. No ca boorora wede, ca niirore biro wede, cʉ̃ja ca ĩimijata cãare, mee Jesucristo yee quetirena wederã tiima. To biro cʉ̃ja ca tiirijere yʉ ʉjea nii jañu. Bʉaro jañuro yʉ ʉjea niicã nʉnʉa waarucu. 19 Ate niipetirije o biro cʉ̃ja ca tii niirijea, ñañaro yʉ ca biirijere yʉ ca ametʉaro ca tiipera ca niirijere yʉ maji. To biri Ʉmʉreco Pacʉre yʉre mʉja ca jãi bojarucurije, ñucã Jesucristo yʉʉ Añuri Yeri yʉre cʉ̃ ca tii nemorije cãa, añu majuropeecã. 20 “Ʉmʉreco Pacʉ pea, boboro yʉ ca tamʉoro yʉre tiitirucumi,” yʉ ĩi tʉgoeña bayicã. To biri niipetirã cʉ̃ja ca tʉo cojoro, “To biro yʉre biibocu” ĩiri méé, cʉ̃jare yʉ wederucu. Ñucã mecʉ̃ cãare yʉre ca biirucuricarore birora, bʉaro jañuro yʉ Wiogʉ Jesucristo cʉ̃ ca nii majuropeerije yʉ mena ca niirijere, yʉ ca catijata cãare, ñucã yʉ ca bii yairo jiro to ca niimijata cãare, ĩarucuma. 21 To biri yʉ ca catijata, Cristo yee wadore yʉ wede. Ñucã bii yaigʉpʉ cãa cʉ̃ menara yʉ niirucu.‡ Yʉra yʉ ca catirije, Cristo niimi; bii yairique pea wapa taarique niiro bii. 22 Yʉ ca caticã nʉnʉa waajata, ametʉene jañuro Jesucristo manire cʉ̃ ca doti cũuriquere, to birora yʉ tiicõa niibocu. To biri, “O biro pee yʉ biirucu,” yʉ ĩi majiti. 23 Ate pʉa wãmepʉrena yʉ ca tiirʉgarije ca niiro macã, “Tii wãme peere yʉ tiirucu” yʉ ĩi majiti. “Jesucristo mena niigʉ waarʉgʉ yʉ ca bii yaijata, añu majuropeecãbocu,” yʉ ca ĩirije nii. 24 Ñucã ape tabera añurije peere mʉjare boojãma ĩigʉ, bʉaro yʉ ca cati nʉnʉa waarʉgarije nii, yʉre bii. 25 “To biro ca biipʉ yʉ niicu,” yʉ ca ĩirore biro ca biipʉ niiri, mʉja menara yʉ tuarucu. Cristore díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere bʉaro jañuro tʉgoeña ʉjea nii, mʉja ca bii nʉnʉa waaro mʉjare tii nemorʉgʉ. 26 O biro biigʉ, jiro ñucã mʉja mena yʉ ca niiro, Cristo Jesús yaarã mʉja ca nii ʉjea niirije, yʉ jʉori bʉaro jañuro mʉja ca ʉjea niiro tiirucu.\\n27 Mʉja ca biirique cʉti niirije wadore Jesucristo yee añurije queti ca ĩirore biro bii niiña. To biro mʉja ca biiro, mʉjare yʉ ca ĩagʉ waajata cãare, ñucã yoaropʉ yʉ ca niijata cãare, mʉja ca biirijere queti tʉogʉra, jĩcãri cõro tʉgoeña bayi, añurije quetire jĩcãri cõro díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo bayi nʉnʉa waa, 28 ñucã “Cʉ̃jare ca ĩa junarãre uwi tʉgoeñaricaro maniro bii niijapa,” yʉ ĩi majirucu. Cʉ̃ja pea to biro cʉ̃ja ca ĩirijera ñañaro ca bii yaiparã cʉ̃ja ca niirijere ĩñoma. Ñucã mʉja peera ñañaro mʉja ca biiboriquere mʉja ca ametʉapere ĩñoro bii. Atea Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiirije nii. 29 Mʉjara, Jesucristore tʉo nʉnʉjeerique wado méé nii, cʉ̃ jʉori ñañaro ca tamʉoparã mʉja ca niirije cãa niiro bii. 30 Mʉja, to biri yʉ cãa, Jesucristo yee quetire mani ca wederije jʉori ñañaro manire cʉ̃ja ca tii pacaro, jĩcãri cõro teere mani wede nʉnʉa waa. Jʉgueropʉ cãare to birora teere yʉ ca wedero mʉja ĩawʉ. Mecʉ̃ cãare to birora yʉ ca tiicã nʉnʉa waarije quetire mʉja tʉocu ñucã.\\n‡1:21 Yʉra yʉ ca catirije, Cristo niimi; bii yairique pea wapa taarique niiro bii.","num_words":1313,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 CRONICA 21\\nNABEMA CARTA CRONICA\\nDaviba Israeld̶ebema sordaorã juachabid̶a\\n1 Maʌ̃ ewarid̶e diauruba israelerãra biẽ́ osia. Idjia Davia crĩchabisia Israeld̶ebema sordaorãra juachaida. 2 Maʌ̃ bẽrã Daviba Joáa, waabema sordao bororãa bid̶a nãwã jarasia:\\n–Jũma Israel druad̶e umaquĩrã djõ cawa b̶eada juachad̶e wãnadua Beersebá purud̶eba ab̶a Daʌ̃ purud̶aa. Juachad̶aped̶a mʌ̃́a jarad̶e zed̶adua cawai carea jũmasãwã panʌda.–\\n3 Baribʌrʌ Joába jarasia:\\n–Mʌ̃ boro, ¡Ãcõrẽba idji puru Israelda b̶arima cien aud̶u yõbibʌrʌ bio bia b̶aya! ¿Jũma ãdjirãra bʌare panʌẽ́ca? ¿Cãrẽ cãrẽã bʌa mãwã juachabi b̶ʌ? ¿Cãrẽã dadji israelerãra nẽbʌrad̶e b̶ʌ́ quĩrĩã b̶ʌ?–\\n4 Joába mãwã jarad̶amĩna Daviba wad̶ibid̶a juachabisia. Ara maʌ̃da Joába jũma Israel druad̶e juachad̶e wãped̶a jẽda Jerusaleʌ̃naa zesia. 5 Maʌ̃be Davia jarasia Juda druad̶e 470 mil sordaorãda panʌda idjab̶a waabema israelerã druad̶e miyoʌ̃ aud̶u cien mil panʌda. 6 Baribʌrʌ Joába Levid̶eba yõped̶ad̶ara, Benjamiʌ̃neba yõped̶ad̶arã sid̶a juachaẽ́ basía, Daviba juachabi jarad̶ara bia ũrĩnaẽ́ bẽrã.\\n7 Ãcõrẽ bid̶a Daviba juachabid̶ara bia unuẽ́ basía. Maʌ̃ carea israelerãra cawa osia. 8 Maʌ̃ bẽrã Daviba Ãcõrẽa nãwã jarasia:\\n–Wãrãda mʌ̃a sordaorã juachabid̶ara cadjirua basía. Baribʌrʌ mʌ̃ quĩrã djuburia maʌ̃ cadjirua od̶ara quĩrãdoadua. Mʌ̃a wãrãda crĩcha neẽ́ b̶ʌ quĩrãca osia.–\\n9 Maʌ̃ ewarid̶e Ga abadaba Davia Ãcõrẽneba bed̶eabadjia. Ãcõrẽba Gaa nãwã jarasia:\\n10 –Davimaa wãped̶a jaradua mʌ̃a cawa oida. Mʌ̃a cawa oi crĩchada ũbea erob̶ʌa. Maʌ̃gʌd̶ebemada idjia ab̶a edaida b̶ʌa.–\\n11 Ara maʌ̃da Gara Davimaa wãped̶a nãwã jarasia:\\n–Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: “Mʌ̃a cãrẽneba cawa oida bʌabʌrʌ jaraida b̶ʌa. Naʌ̃nebemada ab̶a edadua: 12 poa ũbea jarraba zeida, jed̶eco ũbea dji quĩrũba bãrãra poya pananida, wa ewari ũbea Ãcõrẽba bãrãra cacua biẽ́ b̶ʌida. Maʌ̃ ewari ũbead̶e bajãnebema nezocaba jũma Israel druad̶e ẽberãrãda quinibiya.” Maʌ̃gʌd̶ebemada ab̶a edadua mʌ̃a Ãcõrẽa jarai carea.–\\n13 Maʌ̃ne Daviba Gaa panusia:\\n–¡Mʌ̃ra nẽbʌra dromane b̶ʌa! Baribʌrʌ Ãcõrẽra quĩrã djuburiaid̶a b̶ʌ bẽrã, biara b̶ʌa mʌ̃ra idji jʌwad̶e b̶aeida ẽberãrã jʌwad̶e b̶aei cãyãbara.–\\n14 Daviba mãwã jarad̶a bẽrã Ãcõrẽba israelerãra cacua biẽ́ b̶ʌsia. Maʌ̃ne setenta mil quinisid̶aa. 15 Maʌ̃be Ãcõrẽba bajãnebema nezocada Jerusaleʌ̃nebemarã quenane diabuesia. Mãwã quena b̶ʌda Ãcõrẽba acʌ b̶asia. Maʌ̃ne sopuaped̶a waa quenabiẽ́ basía. Bajãnebema nezocaa nãwã jarasia:\\n–¡B̸esia! ¡Waa quenarãdua!–\\nMãwã jarasid̶e bajãnebema nezocara jebuseo Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌbarima b̶asia. 16 Daviba ʌ̃taa acʌbʌrʌd̶e unusia bajãnebema nezocara ʌ̃tʌ jira b̶ʌda. Djõbada necoda idji jʌwad̶e erob̶asia. Maʌ̃ necora Jerusaleʌ̃ purud̶aa wa nũmasia. Maʌ̃ unubʌrʌd̶e Davira, idjiare b̶ea dji dromarã sid̶a chĩrãborod̶e b̶arru copanesid̶aa. Ãdjirãba sopua careabema jʌ̃badara jʌ̃ panasid̶aa. 17 Maʌ̃be Daviba Ãcõrẽa nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃abʌrʌ sordaorãra juachabisia. Mʌ̃abʌrʌ maʌ̃ cadjiruara osia. Naʌ̃ bed̶ea neẽ́ qued̶eaba ¿cãrẽ cadjiruada osid̶a?* Naʌ̃ bed̶ea neẽ́ qued̶ea. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “naʌ̃ oveja.” Mʌ̃ Boro Ãcõrẽ, mʌ̃ quĩrã djuburia mʌ̃ra, mʌ̃ ẽberãrã sid̶a cawa odua. Waa bʌ puruda quinibirãdua.–\\n18 Maʌ̃ne Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaba Gaa nãwã jarasia:\\n–Davia jaradua jebuseo Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌbarima animarã babue diabadada mʌ̃ itea omãrẽã.–\\n19 Ara maʌ̃da Gaba Ãcõrẽ trʌ̃neba jarad̶ara Daviba od̶e wãsia. 20 Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌ b̶ʌd̶e jẽda acʌped̶a bajãnebema nezocara unusia. Idji warrarã quĩmãrẽ panʌ bid̶a ununaped̶a mĩrũsid̶aa. 21 Davi Ornaʌ̃ma jũẽbʌrʌd̶e Ornaʌ̃ba idjira unusia. Maʌ̃ bẽrã idji trigo cʌrʌbarimaʌba Davimaa wãped̶a chĩrãborod̶e b̶arru cob̶esia. 22 Maʌ̃ne Daviba Ornaʌ̃a jarasia:\\n–Bʌ trigo cʌrʌbari ẽjũãra mʌ̃́a nẽdobuedua animarã babue diabadada Ãcõrẽ itea oi carea. Mʌ̃a mãwã oibʌrʌ dai israelerãra waa quininaẽ́a. Dji ẽjũã nẽbʌara mʌ̃a jũma diaya.–\\n23 Ornaʌ̃ba panusia:\\n–Mʌ̃ boro, ara jãwã bari edadua. Maʌ̃be bʌa quĩrĩã b̶ʌ quĩrãca odua. Mʌ̃a pacada diaya Ãcõrẽa babue diamãrẽã. Maʌ̃ awara tʌbʌ carea dji trigo cʌrʌbari bacuruda diaya. Trigo sid̶a diaya Ãcõrẽa babue diamãrẽã. Maʌ̃gʌra mʌ̃a jũma bari diaya.–\\n24 Baribʌrʌ israelerã boro Daviba panusia:\\n–Mãwãẽ́a. Mʌ̃a bari edaẽ́a ãtebʌrʌ dji nẽbʌa daucha diaya. Mʌ̃a bʌreda Ãcõrẽa diai carea bari edaẽ́a. Animarã bari edad̶ara mʌ̃a Ãcõrẽa babue diaẽ́a.–\\n25 Maʌ̃ bẽrã Daviba Ornaʌ̃ ẽjũãbari oroda quince libra diasia.† Quince libra. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “seiscientos siclos.” 26 Mama Daviba animarã babue diabadada Ãcõrẽ itea osia. Maʌ̃be Ãcõrẽa animarãda jũma babue diacuasia idjab̶a Ãcõrẽ ume necai b̶ai carea animarã dragada babue diacuasia. Maʌ̃ne Ãcõrẽa quĩrã djuburiada iwid̶isia. Ãcõrẽba maʌ̃ra bia ũrĩna bẽrã bajãneba tʌbʌ uruada animarã babue diabada ʌ̃rʌ̃ b̶aebisia. 27 Maʌ̃be Ãcõrẽba bajãnebema nezocaa jarasia idji djõbari necoda wagamãrẽã. 28 Maʌ̃ unubʌrʌd̶e Daviba cawasia Ãcõrẽba idji bed̶eara ũrĩsida. Maʌ̃ carea jebuseo Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌ b̶ad̶ama animarãda Ãcõrẽa babue diacuasia. 29 Maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽ wua de Moiseba ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e od̶ara, animarã babue diabada sid̶a Gabaoʌ̃ puru caita b̶ʌ eyad̶e panasid̶aa. 30 Baribʌrʌ Daviba Ãcõrẽa iwid̶i carea mamaa poya wãẽ́ basía. Ãcõrẽ nezocara idji djõbada neco bara ununa bẽrã mamaa wãida bio waya b̶asia.\\n*21:17 Naʌ̃ bed̶ea neẽ́ qued̶ea. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “naʌ̃ oveja.”\\n†21:25 Quince libra. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “seiscientos siclos.”","num_words":706,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 2 CORINTIOS 1\\nPablo Corintocjãrãrẽ ape pũrĩ ojanemoꞌque niꞌi\\nPablo nimʉꞌtãrĩ pũrĩ Corintocjãrãrẽ ojáca beꞌro Éfesopʉta tojacãꞌcʉ niwĩ yujupʉ. Topʉ nígʉ̃, Corintopʉre ñaꞌarõ waꞌaꞌque quetire miiejacãrã niwã. Tere tʉꞌogʉ, Pablo na tiropʉ maata waꞌasĩꞌrĩcʉ niwĩ. Tojo waꞌasĩꞌrĩmigʉ̃, waꞌaticʉ niwĩ. Macedonia diꞌta peꞌe waꞌacʉ niwĩ. Tojo weegʉ aꞌti pũrĩrẽ Macedonia diꞌtapʉ nígʉ̃, ojacʉ niwĩ. Tito wãmetigʉ aꞌti pũrĩrẽ miacʉ niwĩ. Tojo nicã ãpẽrã cʉ̃rẽ baꞌpatiwãꞌcãcãrã niwã.\\nPablo narẽ aꞌtere ojacʉ niwĩ. Jesucristo ye quetire werecusiagʉ cʉ̃ ñaꞌarõ yʉꞌrʉsere ojacʉ niwĩ. Tojo nicã pajasecʉorãrẽ niyeru sẽrĩbosasere ojacʉ niwĩ. Apeye, cʉ̃ buꞌesere ĩꞌatuꞌtirã ye cjasere ojacʉ niwĩ.\\n1 Yʉꞌʉ Pablo, Timoteo meꞌrã mʉsãrẽ añudutiꞌi. Õꞌacʉ̃ ʉaronojõta Jesucristo yʉꞌʉre cʉ̃ ye quetire weredutigʉ cũucʉ niwĩ. Yʉꞌʉ aꞌti pũrĩrẽ mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ yarã Corintopʉ nirãrẽ ojaꞌa. Tojo nicã nipeꞌtirã Õꞌacʉ̃ yarã Acaya diꞌtapʉ nirãrẽ ojaꞌa.\\n2 Mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ, tojo nicã Jesucristo marĩ wiogʉ añurõ weeato. Tojo nicã mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nPablo cʉ̃ piꞌetise queti niꞌi\\n3 Õꞌacʉ̃ marĩ wiogʉ Jesucristo pacʉre eꞌcatise oꞌorã. Cʉ̃́ta marĩrẽ pajañaꞌmi. Marĩrẽ wãcũtutuacã weenuꞌcũmi. 4 Piꞌetisetirinʉcʉ̃ Õꞌacʉ̃ marĩrẽ wãcũtutuacã weemi. Tojo weerã marĩ quẽꞌrã piꞌetirãrẽ wãcũtutuacã weemasĩꞌi. Marĩrẽ Õꞌacʉ̃ wãcũtutuacã weeꞌcaronojõta narẽ weemasĩꞌi. 5 Jesucristo yere wererã, piꞌetinoꞌo. Cristo pũrõ piꞌetiꞌquere piꞌetitamuꞌu. Cʉ̃ meꞌrãta, cʉ̃ weetamuse meꞌrã nemorõ wãcũtutuaꞌa. 6 Ʉ̃sã piꞌetirã, mʉsãrẽ wãcũtutuacã ʉarã, mʉsã yʉꞌrʉweticã ʉarã, tojo piꞌetiꞌi. Õꞌacʉ̃ ʉ̃sãrẽ wãcũtutuasere oꞌomi. Tojo weerã ʉ̃sã quẽꞌrã mʉsãrẽ wãcũtutuacã weeꞌe. Ʉ̃sã piꞌetironojõ piꞌetirãsaꞌa. Tojo waꞌacã, Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ wãcũtutuacã weegʉsami. 7 Ʉ̃sã weronojõ piꞌeticã, Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ wãcũtutuacã weegʉsami. Tojo weerã ʉ̃sã mʉsã añurõ weeatjere masĩyutojaꞌa.\\n8 Acawererã, ʉ̃sãrẽ Asiapʉ waꞌaꞌquere masĩcã ʉasaꞌa. Ʉ̃sã topʉre ʉpʉtʉ waro piꞌetiwʉ. Aꞌtiro wãcũmiwʉ̃: “Ne põtẽosome. Wẽrĩrãsaꞌa”, nimiwʉ̃. 9 “Ʉ̃sãrẽ wẽjẽcõꞌarãsama”, ni wãcũmiwʉ̃. Ʉ̃sã ne tutuatiwʉ. Tojo waꞌaꞌque añu niwʉ̃. Te meꞌrã aꞌtiro wãcũwʉ̃. “Ʉ̃sã basu ne weetamumasĩtisaꞌa. Õꞌacʉ̃ niꞌcʉ̃ta ʉ̃sãrẽ weetamumasĩmi”, ni wãcũwʉ̃. Cʉ̃́ta wẽrĩꞌcãrãpʉre masõgʉ̃ nimi. 10 “Õꞌacʉ̃ ʉ̃sãrẽ na wẽjẽboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉowĩ. Niꞌcãrõacãrẽ yʉꞌrʉonuꞌcũcãꞌmi. Beꞌropʉ quẽꞌrãrẽ ʉ̃sãrẽ yʉꞌrʉonuꞌcũcʉ̃sami”, ni ẽjõpeoꞌo. 11 Õꞌacʉ̃rẽ mʉsã ʉ̃sãrẽ sẽrĩbosanuꞌcũcã, tojo weegʉsami. Pãjãrã ʉ̃sãrẽ sẽrĩbosacã, Õꞌacʉ̃ añurõ ʉ̃sãrẽ weetamugʉ̃sami. Cʉ̃ tojo weecã ĩꞌarã, pãjãrã eꞌcatise oꞌorãsama.\\nPablo Corintopʉ waꞌasĩꞌrĩmiꞌque niꞌi\\n12 Apeyere ʉ̃sã pũrõ eꞌcatiꞌi. Ʉ̃sã aꞌti nucũcãpʉre weesooro marĩrõ añurõ weesetiwʉ. Mʉsã waꞌteropʉ quẽꞌrãrẽ tojota weewʉ. Tojo weerã ʉ̃sã buꞌiri marĩrã añurõ tʉꞌoñaꞌa. Ʉ̃sã basu ʉ̃sã masĩse meꞌrã weetiwʉ. Õꞌacʉ̃ weetamuse meꞌrã weewʉ. 13 Mʉsãrẽ ojarã, tʉꞌota basiose diaꞌcʉ̃rẽ ojaꞌa. Mʉsã tere añurõ masĩcã ʉaꞌa. 14 Cãꞌrõ masĩtojaꞌa, masĩrã peꞌe. Mʉsã añurõ masĩpeꞌorã, marĩ wiogʉ Jesú apaturi aꞌticã, “Ʉ̃sãrẽ diacjʉ̃ta nipã”, nirãsaꞌa. Ʉ̃sã mʉsãrẽ “Añurõ weesetima” nírõnojõta mʉsã quẽꞌrã ʉ̃sãrẽ añurõ wãcũrãsaꞌa.\\n15-16 “Tojo añurõ waꞌarosaꞌa” ni wãcũgʉ̃, Macedoniapʉ waꞌagʉ, mʉsã tiropʉ ĩꞌamʉꞌtãgʉ̃ waꞌasĩꞌrĩmiwʉ̃. “Beꞌro ĩꞌamajãmitojatigʉti tja”, nimiwʉ̃. Pʉati mʉsã tiropʉ ĩꞌagʉ̃ waꞌasĩꞌrĩmiwʉ̃. Mʉsã eꞌcaticã ʉagʉ, tojo weesĩꞌrĩmiwʉ̃. “Yʉꞌʉ tojo weecã, Judea diꞌtapʉ waꞌatjere weetamurãsama” ni wãcũgʉ̃, tojo weesĩꞌrĩmiwʉ̃. 17 Yʉꞌʉ topʉ waꞌaticã ĩꞌarã, “Wiopesase marĩrõ weemaꞌacãꞌpĩ”, ¿niti? “Cʉ̃ noꞌo ʉaro weemaꞌagʉ̃nojõ nimi”, ¿nisari? “ ‘Waꞌagʉti’ níꞌcʉ nimigʉ̃, aꞌtitiapĩ”, ¿niti? “Naꞌirõ dʉcayumʉjãsami”, ¿ni wãcũti? 18 Niweꞌe. Õꞌacʉ̃ ʉ̃sã weesere “Diacjʉ̃ta niꞌi”, nisami. Tojo weerã ʉ̃sã ne niꞌcãti noꞌo ʉaro dʉcayu, ucũmaꞌaweꞌe. 19 Ʉ̃sã Jesucristo Õꞌacʉ̃ macʉ̃ ucũꞌcaronojõta ucũꞌu. Cʉ̃ ne niꞌcãti “Weegʉti, weesome”, niticʉ niwĩ. Nipeꞌtise cʉ̃ “Weegʉti” níꞌcaronojõta weemi. Ʉ̃sã iꞌtiarã, Silvano, Timoteo, yʉꞌʉ, cʉ̃ ye quetire mʉsãrẽ buꞌewʉ. Nipeꞌtise cʉ̃ ucũse diacjʉ̃ niꞌi. 20 Aꞌtiro niꞌi. Õꞌacʉ̃ todʉporopʉre masãrẽ “Añurõ weegʉti”, nicʉ niwĩ. Nipeꞌtise cʉ̃ tojo níꞌque Jesucristo cʉ̃ aꞌtise meꞌrã, cʉ̃ wẽrĩꞌque meꞌrã queoro waꞌawʉ. Tojo waꞌacã ĩꞌarã, marĩ Õꞌacʉ̃rẽ “Tojota niꞌi”, ni eꞌcatipeoꞌo.\\n21 Õꞌacʉ̃ta marĩrẽ Cristore ẽjõpeonuꞌcũcã weemi. Cʉ̃́ta marĩrẽ cʉ̃ yarã waꞌadutigʉ besecʉ niwĩ. 22 Marĩrẽ cʉ̃ yarã waꞌacã weecʉ niwĩ. Cʉ̃ yarã niꞌi nisere ĩꞌosĩꞌrĩgʉ̃ Espíritu Santure oꞌócʉ niwĩ. Espíritu Santu marĩ meꞌrã nígʉ̃, cʉ̃́ta Õꞌacʉ̃ marĩrẽ yʉꞌrʉoatjere masĩcã weemi.\\n23 Yʉꞌʉ Corintopʉre waꞌasĩꞌrĩmigʉ̃, waꞌatiwʉ. Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉ tojo weeꞌquere masĩsami. Yʉꞌʉ mʉsãrẽ tuꞌtibosaꞌa nígʉ̃, maꞌígʉ̃ waꞌatiwʉ. 24 Mʉsã ẽjõpeosere “Aꞌtiro peꞌe ʉaꞌa”, nigʉ̃ mejẽta weeꞌe. Mʉsã añurõ ẽjõpeoꞌo. Mʉsãrẽ añurõ eꞌcatise meꞌrã nisetiato nígʉ̃ tojo weetamusĩꞌrĩꞌi.","num_words":603,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Juan 2 BSNNT - Yʉ rĩare bajiro mʉare maiaja yʉ. - Bible Search\\n“Diore manire ñagõbosagʉ ñaami Jesucristo”, yire queti\\n1Yʉ rĩare bajiro mʉare maiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yibeticõato ĩna” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ. To bajiboarine rojose mani yijama, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi Diore manire ñagõbosagʉ. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, rojose yibecʉ. 2Rojose mani yise vaja manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire Dios ĩ masiriorotire yigʉ. Masa ñajedirore rijabosagʉ bajiyumi.\\n3Gajeyerema, Dios ĩ rotirore bajirone mani yijama, “Ĩre masiaja yʉ”, yimasiaja mani. 4Sĩgʉ̃, Dios ĩ rotisere cʉdibetiboarine, “Ĩre masiaja yʉ” yigʉma, socʉ yigʉmi. 5Dios ĩ rotirore bajiro yigʉjʉa ñagʉ̃mi ĩre maigʉ̃. To bajiro mani yijama, “Dios yarã ñaja mani”, yimasirãja mani. 6“Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩaja” yigʉma, Jesús ĩ bajiñacatore bajirone bajiñaroti ñaja.\\nMame rotire queti\\n7Yʉ mairã, mame oca mere mʉare ucaja yʉ. Dios ĩ rotimasire, ĩ ocare masa ĩna ucamasire, mʉa ajisʉoadicatine ñaja. 8Tirʉ̃mʉayejʉ ti ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajiñacatire ajicõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani bajiñasere quẽne ĩacõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajiro ti bajijare, tirʉ̃mʉaye ti ñaboajaquẽne, mame ocare bajiro ejaja ti manire. Ti oca sʉorine Diore quẽnabʉsaro masirũtu vana yaja mani.\\n9Sĩgʉ̃, “Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñaja” yiboarine, gãjire ĩ ĩatejama, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi. 10Gãjerãre ĩamaigʉ̃jʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijare, ñimʉjʉa ĩre rojose ũmato yirocʉ magʉ̃mi. 11Gãjire ĩategʉma, Dios ĩ bojabetire yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose yigʉja yʉ”, yimasigʉ̃ me ñagʉ̃mi. Rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ varotire quẽne masibecʉmi.\\n12Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirã, adi queti mʉare ucaja yʉ: Jesús manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriorã ñarãja mʉa.\\n13Mʉare bʉcʉrãre quẽne, adi queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa.\\nMʉare mamarãre quẽne adi queti ucaja yʉ. Vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiriarã ñaboarine, yimena ñarãja mʉa yuja.\\n14Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirãre adi queti mʉare ucaja yʉ. Mani jacʉ, Diore masirã ñarãja mʉa quẽne.\\nBʉcʉrãre quẽne mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa.\\nMamarãre quẽne mʉare queti ucaja yʉ. Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro ajitirʉ̃nʉrã ñarãja mʉa. To bajirã ñari, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotiboasere cʉdimena ñarãja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, adi queti mʉare ucaja yʉ.\\n15-16Adi macarʉcʉro ñarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabesa mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñarãma ĩna: Adi macarʉcʉroayere ĩavariquẽnacõari, ĩna bojarore bajiro rojose yirʉa tʉoĩarãma. Jairo ĩna gajeyeũni cʉose sʉorine, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãma. To bajiro ĩna tʉoĩasema, Dios ĩ rotise me ñaja. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩajama, Diore mairã me ñarãja mʉa quẽne. 17Adi macarʉcʉro ti jedirone, Dios ĩ bojabeti masa ĩna yirʉa tʉoĩase, ĩna cʉose, ĩna bojase quẽne jedicoarʉaroja. Ti jedicoaboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro yirãjʉama, ĩna rijato berojʉ Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna.\\nCristore terã jãjarã ĩna ñare queti\\n18Ajiya mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja. “Ti jedirotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoroaca vadirʉcʉmi Cristore ĩre Tegʉ” yigotimasiorere ajicajʉ mʉa. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Jẽre gãjerã Cristore terã socase queti gotimasiorã, jãjarã ñarãma adi macarʉcʉrore. To bajiro ti bajijare, “Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja”, yimasiaja mani. 19Ado bajiro ti bajijare, “Mani rãca ñaboacana quẽne Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani: Manire bajiro tʉoĩacana ñaboarine, ricati tʉoĩacõari, manire cãmotadicama. To bajiri, “Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani. Dios yarã ĩna ñajama, manire cãmotadibetiboriarãma.\\n20Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Jesús. To bajiro ĩ yire ñajare, Dios yere riojo masirãja mʉa. 21Cristo yere quẽnaro masirã mʉa ñajare, “Tire tuditʉoĩato” yigʉ, mʉare ucaja yʉ. Cristo oca socabetire masirã ñari, “Ti mere gotimasioama”, yimasiaja mʉa. 22To bajiro ti bajijare, “‘Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús” yigʉma, socagʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Diore to yicõari, ĩ macʉre quẽne tegʉ yigʉmi. 23Jesúre tegʉ ĩ ñajama, ĩ jacʉ Diore quẽne tegʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijama, Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. “Dios macʉre ajitirʉ̃nʉaja” yigʉjʉama, ĩ jacʉ Diore quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi.\\n24Tirʉ̃mʉjʉ Cristo oca mʉa ajisʉocatire tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa tʉoĩacõa ñajama, Dios ĩ macʉ Jesúrãca, ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. 25To bajiro mʉa yitʉoĩacõa ñajama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yiecorã ñaja mani. To bajiri, mani rijato bero ĩna tʉjʉ catimʉorʉ̃gõrona ñaja mani.\\n26Gãjerã socase gotirimasa ĩna ñajare, ĩnare ajicõari, “Ĩna ñaama socase gotimasiorimasa” mʉa yimasirotire yigʉ, adi papera mʉare ucaja yʉ. 27“Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús”, yitʉjabesa mʉa. Ĩ sʉorine ñajediro socabetire, Jesús ocare tʉoĩacõari quẽnaro masirãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Socase ñaja” mʉare yigotirocʉre bojamenaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉorine Jesús ocare masicõari, ĩ bojarore bajiro yicõa ñaña.\\n28Quẽnaro ajiya, mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Cristo ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaro, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjariarã ĩre ĩna ĩabojonerore bajiro me bajirʉarãja mani, “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari. 29“Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Jesús” yimasirã ñari, “Jesús ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãma, Dios rĩa ñaama”, yimasirãja mʉa.","num_words":803,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juece 13 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Mãwãnacarea israelerãba wayacusa Ãcõrẽ quĩrãpita cadjiruada o panesid̶aa. Maʌ̃ carea Ãcõrẽba ãdjirãra cuarenta poa pilisteorã jʌwaed̶a b̶ʌsia.\\n2Maʌ̃ ewarid̶e Zora purud̶e ẽberãda b̶abadjia Manoa abadada. Idjira Daʌ̃neba yõna basía. Idji quimada warra toca bẽrã warra neẽ́ b̶asia.\\n3Ewari ab̶a Ãcõrẽ nezoca bajãnebemada maʌ̃ wẽrãma odjaped̶a nãwã jarasia: –Mʌ̃a cawa b̶ʌa bʌra warra toca bẽrã warra neẽ́ b̶ʌda. Baribʌrʌ bʌra b̶iogoa b̶eped̶a umaquĩrã warrada toya.\\n4Maʌ̃ warrara bʌ b̶ited̶a b̶ʌ ewarid̶eba ʌ̃taa Ãcõrẽ itea b̶aya. Maʌ̃ bẽrã uva b̶a aseada, dewara itua sid̶a dorãdua. Maʌ̃ awara Ãcõrẽba idu cobicara corãdua. Bʌ warrara nazareo bai bẽrã idji bud̶ara tʌcara b̶ʌa. Idjia jʌwa b̶ʌya bãrã israelerãra pilisteorã jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌi carea.–\\n6Maʌ̃be dji wẽrãra idji quima Manoamaa wãped̶a nãwã jarasia: –Ẽberã Ãcõrẽba diabued̶ada mʌ̃maa zesia. Idjira bajãnebema nezoca quĩrãca ununa bẽrã mʌ̃a wayasia. Idjira sãmabemada, idji trʌ̃ sid̶a mʌ̃a iwid̶iẽ́ basía. Idjia mʌ̃́a jaraẽ́ basía.\\n7Baribʌrʌ idjia jarasia mʌ̃ra b̶iogoa b̶eped̶a warrada toida. Maʌ̃ warrara mʌ̃ b̶ited̶a b̶ʌ ewarid̶eba ab̶a idji beubʌrʌd̶aa Ãcõrẽ itea b̶ayad̶a asia. Idjira nazareo bai bẽrã mʌ̃a uva b̶a aseada, dewara itua sid̶a docara b̶ʌad̶a asia. Maʌ̃ awara Ãcõrẽba idu cobicada mʌ̃a cocara b̶ʌad̶a asia.–\\n8Maʌ̃ne Manoaba Ãcõrẽa nãwã iwid̶isia: –Dai Ãcõrẽ, mʌ̃ djuburia bʌa diabued̶a ẽberãda wayacusa daimaa diabuedua jaradiamãrẽã mʌ̃ quimaba toi warrara sãwã daupẽnida panʌda.–\\n9Manoaba iwid̶id̶ara Ãcõrẽba bia ũrĩsia. Maʌ̃ bẽrã bajãnebema nezocara dji wẽrãmaa waya zesia. Maʌ̃ne wẽrãra néud̶e b̶asia. Baribʌrʌ idji quima Manoara neẽ́ basía.\\n10Maʌ̃ bẽrã dji wẽrãra idji quimamaa pira wãped̶a nãwã jarasia: –¡Mʌ̃a ẽberã sãʌ̃bed̶a ununara waya zesia!–\\n11Maʌ̃ carea Manoara piradrʌped̶a idji quima ume wãsia. Dji ẽberã b̶ʌma jũẽped̶a nãwã jarasia: –Sãʌ̃bed̶a mʌ̃ quima ume bed̶ea b̶ad̶ara ¿bʌ basica?– Dji ẽberãba panusia: –Mãẽ. Mʌ̃ basía.–\\n12Maʌ̃ne Manoaba nãwã iwid̶isia: –Bʌa jarad̶a quĩrãca mʌ̃ quimaba warrada tosira, daiba idjira ¿sãwã daupẽnida panʌ? ¿Idjira sãwã eropananida panʌ?–\\n13Bajãnebema nezocaba panusia: –Mʌ̃a jarad̶a quĩrãca bʌ quimaba jũma ĩjã oida b̶ʌa.\\n14Uvara cocara b̶ʌa. Uva b̶a aseada, dewara itua sid̶a docara b̶ʌa. Maʌ̃ awara Ãcõrẽba idu cobicara ni maãrĩ bid̶a cocara b̶ʌa. Mʌ̃a jarad̶ara idjia jũma ĩjã oida b̶ʌa.–\\n15Manoaba bajãnebema nezocaa nãwã jarasia: –Dai djuburia wad̶i wãrãdua. Chiwatu zaqueda bead̶aped̶a bʌ itea djud̶ia.–\\n16Bajãnebema nezocaba panusia: –Mʌ̃ b̶ebʌrʌ sid̶a bãrã djicora coẽ́a. Baribʌrʌ bãrãba quĩrĩã panʌbʌrʌ, maʌ̃ chiwatu zaquera Ãcõrẽa babue diad̶adua.– Manoaba bajãnebema nezocada mãwã b̶ʌda wad̶i cawaẽ́ b̶asia.\\n17Maʌ̃ne Manoaba Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaa jarasia: –Bʌ trʌ̃ra daia jaradua. Mãwã bʌa jarad̶a quĩrãca dai warra tod̶acarea bʌra bia jarad̶ia.–\\n18Baribʌrʌ bajãnebema nezocaba jarasia: –Bʌa ¿cãrẽ cãrẽã mʌ̃ trʌ̃ra cawa quĩrĩã b̶ʌ? Mʌ̃ trʌ̃ra jũmawãyã bia quirua. Ẽberãrãba poya cawad̶aẽ́a.–\\n19Manoaba chiwatu zaquera beaped̶a néud̶ebema sid̶a edaped̶a umena mõgara ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌped̶a Ãcõrẽa jũma babue diasia. Maʌ̃ne Manoaba idji quima bid̶a acʌ panʌne Ãcõrẽba ne ununacada nãwã osia:\\n20Manoaba babue diad̶ara waib̶ʌa eradrʌ nũmʌne Ãcõrẽ nezoca bajãnebemara maʌ̃ uruad̶eba bajãnaa wãsia. Manoaba idji quima bid̶a maʌ̃ ununaped̶a Ãcõrẽ wayaad̶eba chĩrãborod̶e copanenaped̶a ãdji dratura egorod̶aa tẽũ copanesid̶aa.\\n21Ãcõrẽ nezoca bajãnebemara Manoama, dji quimama bid̶a waa odjaẽ́ basía. Maʌ̃ bẽrã Manoaba cawasia dji ẽberãra wãrãda Ãcõrẽ nezoca bajãnebemada mãwã b̶asida.\\n22Maʌ̃ne idji quimaa nãwã jarasia: –Ãcõrẽda unuped̶ad̶a bẽrã dadjira beud̶ia.–\\n23Baribʌrʌ dji quimaba jarasia: –Mãwãẽ́a. Ãcõrẽba dadjida bea quĩrĩã b̶ad̶abara dadjia chiwatu idjab̶a néud̶ebema babue diaped̶ad̶ara bia edaẽ́ bacasia. Maʌ̃ awara idjia ne ununaca od̶ara unubiẽ́ bacasia ni dadji warra ununinebemada jaraẽ́ bacasia.–\\n24Mãwãnacarea dji wẽrãba warrada tosia. Maʌ̃ warrara trʌ̃ b̶ʌsia Sansoʌ̃. Sansoʌ̃ waribʌrʌd̶e Ãcõrẽba idjira careba b̶asia.\\n25Maʌ̃ ewarid̶e Sansoʌ̃ra Daʌ̃neba yõped̶ad̶arã purud̶e b̶abadjia Zora puru idjab̶a Estaol puru ẽsi. Mama Ãcõrẽ Jaureba unubibadjia idjira Sansoʌ̃ ume b̶ʌda.\\n< Juece 12\\nJuece 14 >","num_words":556,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.185,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 2 - Dios oca gotirituti\\n1Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, “Yʉ rãca ñato” yigʉ, Dios, manire ĩ juarẽorotire mʉare gotiquẽnorã yaja.\\n2“Jẽre Jesús ĩ tudivadirʉ̃mʉ ejacoajʉ”, mʉare yiyujarã gãjerã. Tire ajicõari, tʉoĩarejaibesa yʉa mairã. “Socase me ñaja. Jẽre Jesús ĩ ejasere yʉre gotirotimi Esp'iritu Santo” ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. ���Ĩna gotirore bajiro yire queti ajibʉ yʉa” gãjerã ĩna yigotirẽmoboajaquẽne, tire ajibesa. “To bajirone bajiro ucayuma Pablo mesa quẽne” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa.\\n3To bajiro mʉare yitorã jedirore ajibesa mʉa. Ado bajiro bajisere ĩacõari, “Yoaro mene tudivagʉmi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa: Jãjarã masa, “Dios ĩ rotiboasere cʉdibeticõato mani”, yitʉoĩarã ñarʉarãma ĩna. To ĩna bajiñarone, Rẽtoro Rojogʉ ruyuarʉcʉmi, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarocʉ.\\n4Diore quẽne, jediro masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere quẽne, ĩategʉ ñarʉcʉmi. “Rẽtoro yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa”, masare ĩnare yigʉ ñarʉcʉmi. To bajirocʉ ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, rujirʉcʉmi. To yicõari, “Yʉne ñaja Dios”, masare ĩnare yigotirʉcʉmi ĩ, socʉne.\\n5Ti quetire Jesús quẽna ĩ tudivadiroto rĩjoroayere mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, mʉa rãca ñagʉ̃jʉ. To bajiri, “Tire masiritimenama”, mʉare yitʉoĩaja yʉ.\\n6Rẽtoro Rojogʉ adi macarʉcʉrojʉ vadirotire jẽre masiaja mʉa: “To cõrone vadirʉcʉmi” Dios ĩ yiriaro rĩjorojʉne, ejabetirʉcʉmi maji.\\n7Ĩ ejabetiboajaquẽne, jẽre masare rojose ĩ yirotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. Ĩre cõarocʉ, “Vasa mʉ” ĩ yiroti rĩne rʉyaja.\\n8“To cõrone vajaro” Dios ĩ yirirʉ̃mʉ ejarʉcʉmi rojose yigʉ. To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivadirʉ̃mʉne, rẽtoro masigʉ̃ ñari, josari mene ĩre rocacõarʉcʉmi.\\n9To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro, adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, Satanás ĩ rotise rãca bʉto masigʉ̃ ñarʉcʉmi. To bajigʉ ñari, “‘Masigʉ̃ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩato” yigʉ, ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yise socase ñarʉaroja.\\n10Jediro rojose yirʉcʉmi, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varonare ĩnare yitogʉ. Dios ocare ajiterã ñari, to bajicõari, Jesucristo rojose ĩna yise vajare ĩ yirẽtobosarʉasere quẽne bojamena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama.\\n11Ĩ ocare ajiterã ĩna ñajare, “Rẽtoro Rojogʉ socʉne ĩ yisere ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãma”, ĩnare yirʉcʉmi Dios.\\n12To bajiro yirʉcʉmi Dios, “Yʉ oca riojo ñamasusere ajimena ñari, rojose rĩne yivariquẽnarã jediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajaro” yigʉ.\\n13Ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine ado bajiro mʉa ñasere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa: Mani ʉjʉ bʉto mʉare maiami. Tesalónica macana vatoana, “Yʉ yarã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona ñaña mʉa” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajisere bojayumi, “Rojose ĩna yisere tʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro yigʉ ñari, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi, “Ĩnare ejarẽmoato” yigʉ. Mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, Dios oca riojo gotisere ajicõari, “Socase me ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiro yimasirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñaja mʉa.\\n14“To bajiro bajirã ñato” yigʉ, ĩ oca Cristo yere mʉa tʉjʉ yʉare gotimasio roticõañumi Dios. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, mani ʉjʉ Jesucristo rãca mʉa ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. To bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa.\\n15To bajiri Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Mʉa tʉjʉ vacõari, mʉare yʉa gotimasiocatire masiritibesa. To bajicõari, mʉare yʉa ucacõacatire quẽne masiritibesa.\\n16Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari mani jacʉ Diore quẽne, mʉare sẽnibosaja yʉa. Manire ĩamaicõari, quẽnaro manire yiyumi Dios. Ĩ sʉori ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũaja mani. Jesucristo quẽnaro ĩ yise ñajare, “Dios ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.\\n17Ĩ yere tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña mʉ, gãjerã rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”, mʉare yisẽnibosaja.","num_words":503,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Sãwũã pagapanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara dayirãba naʉ̃ drʉade trabajo opanʉrã?\\nPoagaza Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara ʉ̃tʉzebipanʉ akʉza bari dedekapanʉ mejãchade Daizeze Bedʼeata akʉza kartarata, adewara Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabarideta opanʉ akʉza Betelta, akʉza ara oerpanʉ, akʉza kʼarebapanʉ Beteldebʉrata, akʉza misionerorata, akʉza diabʉepanʉ zʉbʉriaberabaridamae kʼarebadamarẽã. Mamina ¿sãma ũdupanʉ plata maʉ̃ jõma pagaira?\\nDiesmo wididaẽ, akʉza pagai nesidaneẽ, akʉza plata wididaẽ. Daizeze bedʼea jaradia wãira plata mejãcha nesidapanʉmina, plata wididaẽ ẽbẽrarã. Poaga 100 audreba, Atalayaba jaradata dayirãra wãrĩnu Jeowaba kʼarebabʉta. Akʉza jarasi ẽbẽrarã kʼareba wididaẽbaita. Maʉ̃ra mawũã ozebʉda (Mateo 10:8).\\nPagapanʉ ẽbẽrarãba soiduba diabʉdeba. Ẽbẽra mejãchaʉba kãga Dayirãba Daizeze Bedʼeadeba jaradiabʉra, maʉ̃ kʼãrẽa ẽbẽrarãbara ãyi soiduba diabʉ platara. Adewara Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãsida ewari erpanʉ Daizeze Bedʼea jaradia wãita akʉza soiduba diapanʉ ãyabida platata, Daizezeba kãgabʉ jaradiaita naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ (1 Crónicas 29:9). Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabarideda, akʉza asamblea obadamae bʉ plata edabʉebarita, yi edabʉe kĩrãba edabʉemarẽã. Mawũaẽbʉrʉ eda wãseabʉ internetʼne jw.org. Yi audre plata soiduba diapanʉrã, diapanʉ plata mejãcha erbʉẽãba, maʉ̃ra ẽbẽrarã, ẽbẽra wẽra pedraba plata soiduba diada kĩrãkʼabʉ, maʉ̃ kʼãrẽa Jesubara ibia jarasi iya plata diada kʼãrẽa plata edabʉebaride (Lucas 21:1-4). «Aba abakaʉba mãyi sodeba krĩchabʉta oidua» (1 Corintios 16:2; 2 Corintios 9:7).\\nDayirãbara wãrĩnu ĩjãpanʉ Jeowabara kʼarebaita ẽbẽraba ãyi soiduba diamarẽã ãya diakĩrãbʉta, Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ jaradiapanʉ kʼarebaita, mawũã Jeowaba krĩchabʉta aripe oita (Proverbios 3:9).\\n¿Kʼãrẽa dayirãra ãba daʉcha yi jʉrepanʉ wuabema religionraira?\\n¿Sãwũã opanʉ ẽbẽrarãba soiduba plata diadara?\\nɄ̃tʉzebĩseabʉ La Atalaya akʉza ¡Despertad!","num_words":219,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 14 BSNNT - “Cristo yʉre ejarẽmogʉ̃mi” - Bible Search\\nRomanos 13 Romanos 15\\n“Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoto mani”, yire\\n1“Cristo yʉre ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, tʉoĩagüigʉrema, quẽnaro ĩre yiya. “Ado bajiro yiroti ñaja” ĩ yisere ajicõari, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa yiroti ñaja, mʉre”, ĩre yi oca rẽtobesa. 2Sĩgʉ̃ri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, yitʉoĩaama ĩna. Gãjerãma, “Cristo manire ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩarã ñaboarine, “Vaibʉcʉ rii mani bajama, quẽnabetoja” yitʉoĩagüicõari, bamenama ĩna. 3Bare jediro barãjʉa, “Mani bajama, quẽnabetoja” yigüirãre, “Tʉoĩamasimena ñaja mʉa”, ĩnare yibetiroti ñaja. Bamenajʉa quẽne, jediro barãre, “Rojose yirã yaja mʉa”, ĩnare yiñagõjaibesa, “Ĩna quẽne, yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yirã ĩna ñajare. 4Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotirã ñaja mani. To bajiri sĩgʉ̃ri ĩna bajisere ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉa. Ado yʉa rãca ñaña”, ĩnare yirã ñaboarine, ricati tʉoĩarãrema, “Quẽnaro yibeaja mʉa. Gajerojʉ vasa”, ĩnare yibetiroti ñaja. Dios sĩgʉ̃ne ñaami ti ũnire yimasigʉ̃ma. To yicõari ĩ rotirãre ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ rãca ñacõa ñato ĩna” yigʉ. To bajiri ricati tʉoĩarãre quẽne, “Yʉ rãca ñacõa ñato”, ĩnare yimasigʉ̃mi.\\n5Sĩgʉ̃ri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ado bajiro tʉoĩaama ĩna: “Cojorʉ̃mʉne, gajerʉ̃mʉri rẽtoro ñamasurirʉ̃mʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja”, yitʉoĩaama. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, ado bajiro tʉoĩaama: “Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiboarine ricati rĩne mʉa tʉoĩase, no yibeaja. Diore mʉa sẽnise ñaja ñamasusema, “Ĩ bojasere yaja” mʉa yimasirotire yirã. 6Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi, “Adirʉ̃mʉ ñaja ñamasurirʉ̃mʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ” yigʉ. Mani ʉjʉre Diore rʉ̃cʉbʉogʉmi. Gãjima, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja” yigʉ ĩ bajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yigʉmi. Gãji, vaibʉcʉ rii babecʉ ñaboarine, gajeye bare bañagʉ̃ne, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉogʉmi ĩ quẽne.\\n7-9Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mani masune tʉoĩacõari, yirã me ñaja mani. Ado bajiro bajiaja: Sĩaecoboarine, tudicaticoasumi Cristo, ĩna catijaquẽne to yicõari ĩna rijacoajaquẽne, “Ĩna ʉjʉ ñarʉcʉmi” Dios ĩ yijare. To bajiri adigodo mani catiñaro cõro, mani rijato berojʉ quẽne, “Yʉ masune rotiaja. Gãji yʉre rotibeami”, yimasiña manoja. Cristo yarã ñari, mani rijato berojʉ quẽne ĩ yarã ñacõa ñarʉarãja mani. To bajiri, Cristo ĩ bojase rĩne yicõa ñaroti ñaja.\\n10To bajiro ti bajiboajaquẽne, ¿no yirã, “Rojose yaja mʉa”, mʉa yarãre ĩnare yiñagõjai coderũgũati? To yicõari, ¿no yirã mʉa yarãre, “Tʉoĩamasimena ñaja mʉa”, yiĩateati mʉa? Mani ñaro cõrone, Dios ĩ ñarojʉ ejarona ñaja mani. To bajiri, “Ãnoa ñaama quẽnase yicana. Ãnoa ñaama rojose yicana”, yiĩabeserʉcʉmi. To bajiro ĩ yirotire masirã ñari, gãjerã Cristo yarãre, “Rojose yaja mʉa”, yiñagõjaibesa. 11Ado bajiro gotiaja Dios oca Isa'ias ĩ ucamasire:\\n“‘Socʉ me yaja yʉ. Ado bajise bajirʉaroja ti, masa jedirore: Yʉ ĩaro rĩjorojʉa yʉre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetucõari, “Masa ĩna yisere masigʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yirʉarãma ĩna’, yami mani ʉjʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias.\\n12To bajiro ĩ yimasire ñajare, “Tocãrãcʉne, ĩna yire jedirore Diore ĩre gotirʉarãma ĩna”, yimasiaja mani.\\n13To bajiri, “Rojose yaja mʉ” gãmerã yiñagõjaibetirʉarãja mani. Tire yibeticõari, “Mani rãcanare rojose ĩnare ũmato yirobe” yirã, quẽnase rĩne yito mani. 14Yʉ, mani ʉjʉ Cristo ĩ gotimasiocatire ajicacʉ ñari, ado bajiro yaja yʉ: “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, ñarãma gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ, yigʉja yʉ”, yitʉoĩarãma. 15“Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, quẽnabetoja” yigʉ ñari, mʉajʉa tire mʉa baro ĩacõari sʉtiritigʉmi. To bajiro ĩ bajisere masirã ñaboarine, mʉa bacõa ñajama, “Mʉre maibeaja” yirãre bajiro yirãja mʉa. Mʉa rĩ mere, gãjerãre quẽne rijabosagʉ bajiyumi Cristo. To bajiri sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ yaja” ĩ yisere ajicõari, vaibʉcʉ riire babeja. “Mani basere ĩ bajama, ‘Rojose yigʉ yaja yʉ’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. 16To bajiri, “Mani yise quẽnase ti ñaboajaquẽne, tire ĩacõari, ‘Rojose yirã yama’ gãjerã manire yiĩarãma” mʉa yimasijama, tire yibeticõaña. 17Mani barotire, mani idirotire bʉto tʉoĩaroti me ñaja. Mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yisejʉare tʉoĩaroti ñaja. To yicõari, Esp'iritu Santo manire ĩ ejarẽmose sʉorine gãjerã mani rãca quẽnaro ĩna variquẽnarotijʉare tʉoĩaroti ñaja, manire. 18Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yijama, “Quẽnaro yirã ñaama”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. To bajicõari, masa quẽne, “Quẽnaro yirã ñaama”, manire yiĩarʉarãma ĩna.\\n19To bajiri bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã yirãja mani, “Jediro Cristo ĩ bojarore bajiro yirã ñarãsa mani” yirã. 20To bajiri sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, mʉa baroti ñaboasere ĩacõari, “Babetiroti ñaja” ĩ yijama, tire babetirʉarãja mʉa. “Mani basere ĩ bajama, ‘Rojose yigʉ yaja yʉ’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja. To bajiboarine mani rãcagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ yaja” ĩ yiĩasere, mani bajama, rojose ĩre yirorãre bajiro yirãja mani. 21Mani rãcagʉ Cristo yʉ, mʉa basere, ʉye oco mʉa idise, to yicõari, gajeye no bojase mʉa yisere ĩacõari, ĩ quẽne ĩ yijama, “Rojose yigʉ yaja”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, to bajiro mʉa yijama, rojose ĩre yirorãre bajiro yirãja mʉa. 22To bajiri, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, “Mani bajama, quẽnabeaja” mʉa yitʉoĩasere, gãmerã gotimenane, Dios sĩgʉ̃rene mʉa tʉoĩasere gotiroti ñaja. “To bajiro yʉa yisere ĩacõari, ‘Quẽnaja’ yiĩagʉ̃mi Dios” yirãma, variquẽnarãma. 23“Yʉa bajama ¿Dios ĩ bojabetire yirojari yʉa?” yiboarine ĩna bacõajama, rojose yirã yirãma. To bajirone bajiaja. “Dios ĩ bojabetire yirã yaja” yiboarine, mani yijama, manire quẽne rojose ñaroja.","num_words":818,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Filemón 1\\nPablo Filemónrẽ jóarigue\\n1 Yʉʉ Pablo Jesucristoyere wederé wapa peresuwiipʉ niigʉ̃́ mʉ́ãrẽ ãñudutia. Timoteo marĩya wedegʉbiro biigʉ́cã ãñudutii.\\nFilemón, mʉʉ ʉ̃sã menamacʉ̃ Jesucristoyere wedeapugʉre ãñudutia. 2 Apia ʉ̃sãya wedego tiiróbiro biigócã ãñuãrõ. Teero biiri Arquipo ʉ̃sã tiiróbiro Jesucristoyere wedegʉ́ tutuaromena padegʉ́ ãñuãrõ. Teero biiri mʉʉya wiipʉ neãrã́ Jesucristore padeorí põna macãrã ãñuãrõ.\\nPablo Filemónye maquẽrẽ wedeserigue\\n4-5 Yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrécõrõ mʉʉrẽ wãcũ, ʉsenire ticoa. Mʉʉye queti tʉoa: Mʉʉ marĩ Õpʉ̃ Jesuré maĩã́yiro; cʉ̃ʉ̃rẽ padeoáyiro. Teero biiri niipetira Jesuré padeorácãrẽ maĩã́yiro; cʉ̃́ãrẽ padeoáyiro. 6 Mʉʉ padeorére ãpẽrãrẽ́ wedenetõnerĩ boogʉ́, sãĩbosáa. Jesucristo marĩrẽ ãñurõ tiirére masĩpetiaro jĩĩgʉ̃, sãĩã. 7 Yáa wedegʉ, mʉʉ Jesuré padeoráre wãcũpatire manirã́ pʉtʉári tiiáyiro. Mʉʉ maĩrére tʉogʉ́, yʉʉcã bayiró ʉseniã; yáa yeeripũnamena ʉseniapua.\\n“Onésimorẽ ãñurõ ñeeña” jĩĩrigue\\n8 Teero tiigʉ́, yʉʉ Cristo dutirémena mʉʉ tiidʉgárere tiidutímasĩpacʉ, mʉʉrẽ dutiria. 9 Yʉʉ mʉʉ cãmerĩ́ maĩrére masĩjĩgʉ̃, mʉʉrẽ sãĩã. Yʉʉ Pablo bʉcʉ niigʉ̃́, mecʉ̃tígãrẽ Jesucristoyere wederé wapa peresuwiipʉ niigʉ̃́ mʉʉrẽ sãĩã. 10 Mʉʉ ãñurõ tiirí boogá Onésimorẽ. Yʉʉ ãno peresuwiipʉ niirĩ, cʉ̃ʉ̃ Jesucristore padeorére bʉawí. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ yʉʉ macʉ̃ tiiróbiro biigʉ́ niiĩ.\\n11 Too sʉgueropʉre Onésimo ãñurõ mʉʉrẽ tiiápubosaribojĩyi.* Onésimo Filemónrẽ dutiapenori basocʉ niimiyigʉ. Filemónyere yaaári sirogã, dutijöãyigʉ. Too síro Pablo pʉtopʉ jeayigʉ. Mecʉ̃tígãrẽ marĩ pʉarã́rẽ tiiápugʉ niiĩ.† Onésimo wãme “tiiápugʉ” jĩĩdʉgaro tiia. 12 Yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ wiyapʉtʉócoa mʉʉrẽ. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ bayiró maĩgʉ̃́rẽ ãñurõ bocaya. 13 Ãñuãtã, ãnorã́ pʉtʉácũmudutiboajĩyu. Yʉʉ Jesuyé quetire wederé wapa peresuwiipʉ niiritabe, cʉ̃ʉ̃ mʉʉ padeboarere padebosai. 14 Mʉʉrẽ sãĩñásʉgueripacʉ, “mʉʉ ãno pʉtʉáya” jĩĩmasĩriga. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃rẽ wiyapʉtʉócoa, mʉʉ basiro ãñuré bese, tiiáro jĩĩgʉ̃. 15 Apetó tiiró, biiro wáaro wáajĩyu: Onésimo péerogã mʉʉ pʉtore manicʉtíarigʉ niiãwĩ. Mʉʉrẽ cʉ̃ʉ̃rẽ cʉorucújããrõ jĩĩrõ, teero wáajĩyu. 16 Atitóre mʉʉrẽ dutiapenori basocʉ dícʉ niiriqui sáa. Nemorṍ ãñurõ tiiápugʉ niigʉ̃daqui. Marĩya wedegʉbiro biigʉ́, marĩ bayiró maĩgʉ̃́ niiĩ. Yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ bayiró maĩã. Mʉʉ doca nemorṍ maĩcú. Mecʉ̃ãmena mʉʉrẽ dutiapenori basocʉ dícʉ niirii; cʉ̃ʉ̃ Jesuré padeogʉ́ niijĩgʉ̃, mʉʉya wedegʉ tiiróbiro niiĩ.\\n17 Marĩ pʉarã́ Jesuré padeorá niiã. Teero tiigʉ́, Onésimorẽ ãñurõ bocaya, yʉʉre bocagʉ tiiróbirora. 18 Cʉ̃ʉ̃ apeyenó posari tiirí siro niirĩ, o mʉʉrẽ wapamórĩ, yʉʉre teeré wapaséwa. 19 Yʉʉ Pablo yáa wãmomena ateré jóaa: Wapatígʉda. Ateré mʉʉrẽ wãcũrĩ tiidʉgáripacʉ, wãcũrĩ tiigʉ́dacu: Yʉʉ Jesucristoye quetire mʉʉrẽ padeorí tiiwʉ́. Teero tiiré wapa mʉʉ yʉʉre wapamóã. 20 Yáa wedegʉ, mʉʉ Jesuré padeogʉ́ niijĩgʉ̃, Onésimorẽ ãñurõ bocari boogá. Cristo tiiápuremena yʉʉre ãñurõ yeeripũnacʉtiri tiiyá.\\n21 Yʉʉ mʉʉmena ãñurõ pʉtʉáa, mʉʉ tiiádarere masĩjĩgʉ̃. “Tiigʉ́daqui” jĩĩ masĩtoaa. Teero tiigʉ́, jóaa. Yʉʉ sãĩã́riro nemorṍ tiigʉ́dacu.\\n22 Atecã́rẽ jĩĩsirotigʉda: Yʉʉ cãniã́darore quẽnoyúeya. Cõãmacʉ̃ mʉ́ã sãĩrére tʉorí, mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉdacu.\\n23 Epafras mʉʉrẽ ãñudutii. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉmena Jesucristoyere wederé wapa peresuwiipʉ niiĩ. 24 Yʉʉre Jesucristoyere wederémena tiiápura Marcos, Aristarco, Demas, Lucas ãñudutiya.\\n25 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro.\\n*1:11 Onésimo Filemónrẽ dutiapenori basocʉ niimiyigʉ. Filemónyere yaaári sirogã, dutijöãyigʉ. Too síro Pablo pʉtopʉ jeayigʉ.\\n†1:11 Onésimo wãme “tiiápugʉ” jĩĩdʉgaro tiia.","num_words":431,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 6 DES - Irinʉrire Jesure umupeorã bajarã wañorã. - Bible Search\\nSiete itamumorãre beyeñorã Jesu yarã\\n1Irinʉrire Jesure umupeorã bajarã wañorã. Eropirã griego masa judio masa mera gameturiñorã erã Jesu yarã dihta árĩquererã. Griego masa wapeweyarã nomere ʉmʉri nʉcʉ erã barire õaro erã guerebiricʉ̃ ĩarã judio masare turiñorã. 2Eropirã Jesu ĩgʉ apinirã, docepʉ Jesure umupeorãre árĩpehrerãre erã pohrogue sihubeo, õpa arĩ wereñorã:\\n—Gʉa Goãmʉ yare buherã ãhraa gʉa. Barire gueremorãno árĩbeaa gʉa. 3Eropirã mʉa gʉa acawererã, siete ʉmare, gajirã “Õarã,” erã arĩrãre, Espíritu Santo oparãre amaque. Erãpʉre barire gueredoreque mʉa. 4Eropirã gʉapʉ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉre serẽ Goãmʉ yare buherãca, arĩñorã Jesu apinirã erã Jesure umupeorãre.\\n5Erã eroparĩcʉ̃ peerã, “Áʉ, eropa ta iirã,” arĩñorã erã árĩpehrerã Jesure umupeorã. Eropirã Estebanre Cristore umupeogʉre, Espíritu Santo turarire wʉaro opagʉre beyeñorã erã. Gajirã sãre beyeñorã. Felipere, Prócorore, Nicanore, Timore, Parmenare, Nicolare bari gueremorãre beyeñorã erã. Nicolapʉ judio masʉ árĩbigʉ Antioquía majagʉ judio masa buherire gamegʉ erã mera ñajadigʉ árĩpʉ. 6Erã beyenirãre Jesu ĩgʉ apinirã pohro aĩ erañorã gajirã Jesu yarãpʉ. Erã eropa aĩ eracʉ̃ ĩarã erã Goãmʉre serẽbasañorã. Eropirã erã beyenirã weca erã mojotorire duhpeoñorã Goãmʉ turarire orã.\\n7Eropirã iri yeba majarã Goãmʉ yare masipehrenijarã iiñorã. Eropirã Jerusaléngue árĩrã Jesure umupeorã bajarã wanemoñorã daja. Eropirã pahia sã bajarã Jesu yarã wañorã.\\nGajirã Estebanre ñeañorã\\n8Eropigʉ Esteban Goãmʉ turarire opagʉ árĩpʉ. Ĩgʉ Goãmʉ õaro iigʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmupʉ masa erã ĩaro. 9Judio masa erã buheri wihi majarã ĩgʉre ĩhaturiñorã. Eropirã ĩgʉ mera game dʉyasonʉgañorã. Erã Liberto waĩcʉrã árĩñorã. Eropirã erã Cirene majarã, Alejandría majarã, Cilicia majarã, Asia majarã mera bajarã árĩñorã erã Esteban mera dʉyasorã. 10Esteban masigʉ dopa ta, Espíritu Santore wʉaro opagʉ ta ĩgʉ wereniguicʉ̃ peerã erã yujuro bojebiriñorã ĩgʉre. 11Eropa yujuro bojebirã erã gajirãre ahma gʉyadore, wajayeñorã erãre. Erã eropa gʉyadorecʉ̃ õpa arĩ weresãñorã erã Estebanre:\\n—Ihĩ Goãmʉre ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃, Moisere ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ sãre gʉa peeabʉ, arĩ weresãriñorã erã gʉyarãpʉ gajirãre.\\n12Erã eroparĩcʉ̃ peerã masa, judio masa buherã, mʉrã sã ĩgʉ mera guañorã. Eropirã erã Estebanre ñeha erã oparã pohro aĩgãñorã ĩgʉre. 13-14Eropirã erã gajirãre gʉyanemodoreñorã. Õpa arĩñorã erãpʉ:\\n—Ihĩ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ wihire, ĩgʉ doreri sãre ñero wereniguigʉ ãhrimi. Peeabʉ gʉa ĩgʉre ĩgʉ õpa arĩcʉ̃. “Jesu Nazare majagʉ Goãmʉ wihire cóãgʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ Moise dorerare marire ĩgʉ wererare gohrotogʉcumi Jesu,” arãmi Esteban gʉa peecʉ̃, arĩ gʉya weresãriñorã erã. 15Eropirã árĩpehrerã ero doarã Estebanre õaro ĩhamehtu, ĩgʉ diapore ĩañorã erã. Anyu iro dopa deyoyoro ĩgʉ diapo.","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 10 BSNNT - Capernaum ñar'i, Judea sitajʉ ĩ - Bible Search\\n“Mʉa manajoare reabetiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n1Capernaum ñar'i, Judea sitajʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju Jesús. To eja, Jordán vãme cʉtirisa jẽa, to boejʉajʉ jãjarã masa ĩ rãca rẽjañujarã quẽna. Tojʉ ĩnare gotimasioñuju, ĩ yirũgũriarore bajirone. 2To ĩnare ĩ gotimasio ñarone, ĩ tʉ ejayujarã fariseo masa. Ejacõari, “Cʉdimasibeticõari, rojose tãmʉoato” yirã, ado bajise ĩre sẽniĩatoyujarã ĩna:\\n—¿Sĩgʉ̃ ĩ manajore ĩ rocajama, quẽnacõati? —ĩre yisẽniĩañujarã.\\n3To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:\\n—¿No bajise rotimasiñujari Moisés? —ĩnare yiyuju.\\n4To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyujarã ĩna:\\n—Ado bajiro rotimasiñuju: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, ĩsiroti ñaja”, yimasiñuja Moisére Dios ĩ roticũmasire —Jesúre yicʉdiyujarã fariseo masa.\\n5To ĩna yirone, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Diore ajiterã ĩna ñajare, “Bʉtobʉsa ĩna manajoare rojose yiroma” yigʉ, manajoa reare beobetimasiñuju Moisés ñamasir'i. 6“Rẽmojʉ ʉ̃mʉre, rõmiore rujeomasiñuju Dios”, yigotiaja Dios oca. 7-8To yicõari, gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios oca: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeore ti ñajare, ʉ̃mʉjʉa, manajo cʉtigʉ ĩ jacʉare ĩnare cãmotadicoarʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. 9“To bajirʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, mʉa manajoare reabetiroti ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n10To ĩ yiro bero, vijʉ ñacõari, to bajiro ĩ gotisere sẽniĩañujarã ĩ buerimasa. 11To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Ĩ manajore rocacõari, gajeo ĩ manajo cʉtijama, Dios ĩ ĩajama, ĩ manajo masu me ñagõmo. Sore ajerio cʉtigʉ yigʉmi. 12To bajirone bajiaja rõmiore quẽne. So manajʉre rocacõari, gãjire so manajʉ cʉtijama, so manajʉ masu me ñagʉ̃mi, Dios ĩ ĩajama. Ĩre ajeri cʉtigo yigomo —ĩnare yiyuju Jesús.\\nRĩamasare Jesús ĩ ñubuejeore queti\\n13Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejayujarã masa, “Ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩ buerimasa:\\n—¡Juadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yiyujarã.\\n14To ĩna yisere ĩajũnisinigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesújʉa:\\n—Rĩamasare ĩnare matabesa. Ĩnare bajiro tʉoĩarã ñaama Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã. 15Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rĩamasa ĩna yiecorore bajiro quẽnaro yiecorã ñaama Ʉjʉ Dios yarã —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.\\n16To ĩnare yigotigajanocõari, rĩamasare ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosayuju.\\nGajeyeũni jaigʉ, Jesúre ĩ sẽniĩare queti\\n17Quẽna Jesús varũtu vacʉ ĩ bajirone, sĩgʉ̃, ũmaejayuju. Ejacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetugʉne, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —ĩre yiyuju.\\n18To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:\\n—¿No yigʉ, “Quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma. 19Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja. Tire masiaja mʉ. Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise yimasirere yaja yʉ: “Sĩabesa. Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotiyirobesa. Gãjerãre yitobesa, ‘Ĩna ye cʉogʉsa’ yigʉ. Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yiyuju.\\n20To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicʉdiyuju:\\n—Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadimasicajʉ yʉ —ĩre yicʉdiyuju.\\n21To ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩamaiñuju Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩre gotiyuju:\\n—Cojo vãme rʉyaja mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja mʉ bʉjasere maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.\\n22To ĩ yigʉ, bʉto sʉtiriti vacoasuju ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.\\n23To yigajanogʉ̃ne, ĩ buerimasare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n24-25To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa, ti ũnire ajibetirũgũrã ñari. To bajiri quẽna ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Yʉ buerã, ajiya. No bojarã, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajiboarine bʉtobʉsa josarʉaroja gajeyeũni jairãrema. Vaibʉcʉ camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboajama. To bajiro ĩna bajijare, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n26To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩarẽmoñujarã:\\n—Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yiyujarã.\\n27To ĩna yirone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesújʉama:\\n—Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja, ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n28To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:\\n—Jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa —ĩre yiyuju.\\n29-30To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ ocare gotiroana, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire quẽne, ĩna maise ñaro cõro ĩna vaveojama, ĩna cʉoboare rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, adi macarʉcʉrore. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, ado bajiro quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios: Jairo viri, jairo veseri, jãjarã yarã cʉti, to yicõari jãjarã rĩa cʉtireayere ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Ĩna rijato berojʉma tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi. 31To bajiboarine, adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Ado bajiro mʉa tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩacõari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Yʉre sĩarʉarãma”, Jesús ĩ yigotitʉsare queti\\n32Ĩ buerimasa, Jerusalénjʉ Jesús ĩnare ĩ ũmato varũtu vajare, “Ʉjarã ĩre ĩaterã ĩna ñarojʉ ĩ vasere güibeticõami Jesús”, ĩre yitʉoĩa vasujarã ĩna. Ĩnajʉama, ĩre sʉyarã, bʉto güiyujarã. To ĩna bajirone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerãre ricati ĩnare jicãmotocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n33—Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Tojʉ mani ejaro, Dios ĩ roticõacacʉre, sĩgʉ̃ yʉre ĩsirocarʉcʉmi, paia ʉjarãre, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare. Ĩnajʉa, “Ĩre sĩaroti ñaja”, yʉre yirʉarãma. To yicõari, romano masare yʉre ĩsirʉarãma. 34To ĩna yijare, yʉre ajatud'irã, gooco yʉre eoreatucõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajurocacõarʉarãma. Yʉre jajurocacõari, yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩarirʉ̃mʉ bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉja yʉ quẽna —ĩnare yiyuju Jesús.\\nSantiago mesa Jesúre ĩna sẽnire queti\\n35To ĩ yiro bero, Zebedeo rĩa, Santiago, to yicõari Juan, Jesúrãca ñagõrã ejayujarã ĩna. Ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniñujarã:\\n—Gotimasiorimasʉ, “Ado bajiro yʉare ejarẽmoña” mʉre yʉa yisẽnisere, mʉ cʉdise bojaja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna.\\n36To bajiro ĩna yisere ajicõari,\\n—¿No bajiro mʉare yʉ yibosasere bojati mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.\\n37To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—“Ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ” yiĩocõari, mʉ rotisʉorirodo ti ejaro, ado bajiro yʉare mʉ ũmato rujirotire bojaja yʉa: Sĩgʉ̃ mʉ riojojacatʉa, gãjire mʉ gãcojacatʉa yʉare ũmato rujirʉcʉja mʉ, mʉ rotirore bajirone yʉa rotimasirotire yigʉ —ĩre yiyujarã.\\n38To bajiro ĩre ĩna yisẽniboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Tʉoĩamasimenane, yʉre sẽniboaja mʉa. Yʉ rãca mʉa rotirʉajama, ¿mʉa quẽne yʉre bajirone rojose tãmʉorãtique mʉa? —ĩnare yiyuju.\\n39To bajiro ĩnare ĩ yirone,\\n—Bajicõarãja —ĩre yicʉdiyujarã.\\nTo bajiro ĩna cʉdise ñajare, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa quẽne, yʉ tãmʉorotire bajiro rojose tãmʉorʉarãja. 40To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, yʉ riojojacatʉa, yʉ gãcojacatʉa mʉare rojomasibecʉja yʉ. “Ĩna ñarʉarãma yʉ macʉ tʉ rujirona” yʉ jacʉ ĩ yicana rĩne rujirʉarãma —ĩnare yiyuju.\\n41Jesús buerimasa jʉaãmo cõro ñarã ĩna ajibetone, “To bajiro bojaja yʉa” ĩna yisere ajicõari, jũnisiniñujarã ĩna. 42To bajiro ĩna bajijare, ĩna jedirore jirẽocõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. Tire masiaja mʉa. 43Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ñamasurã ñarʉarãma, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmorã. 44To bajiri ñamasurã mʉa ñarʉajama, gãjerãre moabosarʉarãja mʉa. 45Dios ĩ roticõacacʉ quẽne, to bajirone yaja yʉ. “Gãjerã yʉ bojasejʉare masicõari, quẽnaro yʉre yato ĩna” yigʉ me vadicajʉ yʉ. “Ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yigʉ vadicajʉ yʉ. To yicõari, jãjarã rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorotire ĩnare vaja yibosagʉagʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\nCaje ĩabecʉ Bartimeo vãme cʉtigʉre Jesús ĩ ĩarotire queti\\n46Jericó vãme cʉti maca ñacõari, ĩna vatone, jãjarã masa ĩnare sʉyasujarã, Jesúre ĩarã. Tojʉ ĩna vatone, ĩabecʉ, Bartimeo vãme cʉtigʉ rujiyuju, maa tʉ. Timeo macʉ ñañuju ĩ. Maioro bajigʉ ñari, ĩ barotire, to yicõari, gajeyeũniaca ĩ cʉorotire tʉoĩagʉ̃, gãjoa sẽnirujiyuju. 47“Jesús, Nazaret macagʉ rẽtoacʉ yami” masa ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩre jiavasãñuju:\\n—Jesús, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña mʉ —yiavasãñuju ĩ.\\n48To bajiro ĩ yiavasãrone,\\n—¡Avasãbesa! —ĩre yiyujarã masa.\\nTo bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãñuju quẽna:\\n—Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãñuju.\\n49To ĩ yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. To bajicõari,\\n—Ĩre jiya mʉa —masare ĩnare yiyuju.\\nTo ĩ yijare, ĩabecʉre jiyujarã ĩna:\\n—Variquẽnaña. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Mʉre jiami Jesús —ĩre yiyujarã, ĩabecʉre.\\n50To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩ sudiro joeadore vearocacõañuju, “Guaro vatĩmagʉ̃sa” yigʉ. To yicõa, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ vasuju ĩ, Jesús tʉjʉ. 51Ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—¿No bajiro mʉre yʉ yisere bojati mʉ? —ĩre yiyuju, caje ĩabecʉre.\\nTo ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju:\\n—Gotimasiogʉ̃, yʉ tudiĩarotire mʉ ejarẽmosere bojaja yʉ —ĩre yiyuju caje ĩabecʉ.\\n52To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Vasa mʉ. “Yʉre ĩamaicõari, ĩarotirʉcʉmi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩacoajʉ mʉ yuja. Ñie rojose maja mʉre yuja —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, caje ĩabecʉ ñaboar'i, ĩacoasuju ĩ yuja. Ĩacõari, ĩ quẽne Jesúre sʉyacoasuju.","num_words":1481,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo San Lucas 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Lucas bácʉ ʉ̃i toivaiye báquede Jesucristorã. Lucas bácʉ jʉoipõecʉ barejaquémavʉ. Apevʉ bueipõeva ne dápiaru, ʉ̃ mácʉ judío ãmenejaquemavʉ (Col 4:11-14). Cucʉnʉrejaquemavʉ Pablo bácʉque (Hch 16:10). Ã́ro ʉ̃i cʉede ʉ̃i toivaiyede iye coyʉiyede Jesucristorã caivʉ majibevʉ. Apevʉ ne dápiaru Roma ãmicʉriĩmaroi, apevʉ ne dápiaru Cesarea ãmicʉriĩmaroi, aru apevʉ ne dápiaru Acaya ãmicʉrijoborõi cʉrejaquemavʉ. Majidivʉ ne dápiaiyepe Lucas bácʉ toivarejaquemavʉ Marcos bácʉ ʉ̃i toivarĩburu yóboi ʉ̃i coyʉiyede Jesucristorã, ãniʉjʉa báquede 60-65 d.C. baji. Que baru Lucas bácʉ Jesúque cubecʉ bácʉvacari, majidejaquemavʉ Jesúi borore, ʉ̃i jã́ri boroteiye báque boje Marcos bácʉ ʉ̃i toivaiye báquede.\\nLucas bácʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ Jesúre, Jʉ̃menijicʉ bajureca, yópe põecʉpe. Coyʉrejaquemavʉ Jesús ʉ̃i jipocacavʉ bácavʉre pʉ Adán mácʉta, aru Juan Bautista bácʉ ʉ̃i põeteiyede, aru Jesús ʉ̃i põeteiyede, aru Jesús jʉed̶ocʉre. Coyʉrejaquemavʉ jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque (3:2; 5:16; 6:12; 9:18, 29; 11:5-13; 18:1-8; 22:32; 23:40), nomivare (Juan Bautista bácʉi paco bácore aru Jesúi paco bácore: 2:36; 7:11, 37; 8:2; 10:38-42; 13:11; 15:8; 18:1; 21:1; 23:27), aru apevʉ cõmaje ãrojarivʉre, inape jʉed̶ovare, cʉve cʉvabevʉre, aru jabovare tãutʉra ĩcaipõevare. Lucas bácʉ toivarejaquemavʉ Jesús ʉ̃i d̶aiyede, mamabʉinoque bʉ́rĩ pʉ bʉojainoque jebeni, cũináro, cũináro coapa. Toivarejaquemavʉ ñai ʉ̃mʉ Teófilo bácʉre aru apevʉ judíova ãmevʉre, ne majinajiyepe ayʉ “jãveneca iye coyʉiye” ne jápiaiyede Jesúrã (1:4). Que baru toivarejaquemavʉ, ne majinajiyepe ayʉ Jesús caivʉ põevare mead̶aipõecʉre, judíovare aru judíova ãmevʉre máre.\\n1 Mʉ, Teófilo, obedivʉ põeva toivarĩ bʉ́quemavʉ caiye iye Jesúi d̶aiye báquede maje jẽneboi coyʉinore. 2 Yópe ina mamarʉmʉre jã́ivʉ bácavʉ caiye Jesúi d̶aiye báquede aru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquede coyʉivʉ bácavʉ majare toivaquemavʉ. Návacari ʉ̃́que cʉrejaquemavʉ ʉ̃i mamabʉijãravʉi pʉ ʉ̃i jebeijãravʉita. 3 Aru yʉ máre jãve jã́ri coreóvacacʉ joe báque caiye iye d̶aiye báquede. Que baru dápiavʉ yʉ yópe, “Ji toivaru coyʉinore iye teiye báquepe Teófilore, meajebu ʉ̃́re”, arĩ dápiavʉ yʉ. 4 Que baru toivaivʉ mʉre, mi majiquiyepe ayʉ jãveneca iye coyʉiye mi jápiaiye báquede.\\nJuan Bautista ʉ̃i põetequinore cũinácʉ ángele ʉ̃i coyʉino\\n5 Ãnijãravʉa báquei Herodes bácʉ Judea ãmicʉrijoborõcavʉ ne jabocʉ baede, cʉrejamed̶a cũinácʉ sacerdote, ʉ̃i ãmiá Zacarías. Abías ãmicʉriyajubocacʉ barejámed̶a ʉ̃. Jímarepaco máre Aarón ãmicʉcʉ bácʉ sacerdote bácʉi pãrameco barejácod̶a, õi ãmiá Isabel. 6 Ina pʉcarã meara marejáimad̶a Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Aru d̶arejaimad̶a iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. 7 Ʉbenita Isabel jʉed̶oeabedejacod̶a. Aru ina pʉcarã bʉcʉjĩna marejáimad̶a. Que baru jʉed̶ocʉvabedejaimad̶a na.\\n8 Cũinájãravʉ Zacaríai yajubo, sacerdotevacavʉi yajubo, ne memeijãravʉ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi barejávʉ̃ya. 9 Aru Zacaríare ne beoiye boje, ʉ̃i juacʉnʉino marejávʉ̃ya. Que baru sacerdoteva ne d̶arĩ cõmajiyepedeca d̶aiye jaʉrejavʉ̃ya ʉ̃́re. Mumijʉede juacʉecorejamed̶a ʉ̃ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami. 10 Que teni obedivʉ põeva jẽniarejaimad̶a Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i cʉ̃rami jedevacobei diora, mumijʉede juaiorai. 11 Zacarías mumijʉede juayʉ bácʉ, ʉ̃́re cʉetedejamed̶a cũinácʉ ángele, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ, núcʉ meapũravʉi ne juaino yebai. 12 Aru ʉ̃́re jã́ri, cuecumarejamed̶a Zacarías. Jidʉcʉ barejámed̶a ʉ̃. 13 Ʉbenita ñai ángele arejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Mʉ, Zacarías, jidʉbejacʉ mʉ. Jʉ̃menijicʉ jápiaibi mi jẽniaiye báquede. Aru caride Jʉ̃menijicʉ cad̶atecʉyʉme mʉre. Mimarepaco jʉed̶ocʉvacod̶ome. Aru Juan ãmidojacʉ mʉ ʉ̃ macʉyʉ́re. 14 Torojʉcʉyʉmu mʉ mímacʉ bacʉyʉ́re boje. Aru obedivʉ põeva torojʉrãjarama ʉ̃i põeteiyede. 15 Mímacʉ bacʉyʉ́ parʉcʉ bacʉyʉ́me Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo ʉ̃́que cʉcʉyʉme jípacoi yapibʉ jívʉmiareca. Que baru vino ʉ́yaicoro boqueicorore ũcumecʉyʉme ʉ̃. Aru apecoro boqueicorore máre ũcumecʉyʉme ʉ̃. 16 Ñai mímacʉ bacʉyʉ́ obedivʉ põeva Israel bácʉi pãramena márajivʉre, ʉ̃i coyʉquiyede náre Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne, chĩore d̶arĩ jʉ arãjarama ne jabocʉ Jʉ̃menijicʉre. 17 Jʉ̃menijicʉ nópe d̶are d̶acʉyʉme mímacʉ bacʉyʉ́re. Aru jipocatede d̶acʉyʉme mímacʉ bacʉyʉ́re maje jabocʉre ʉ̃i Espírituque, ʉ̃i parʉéque. Nopedeca Jʉ̃menijicʉ parʉre d̶arejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre máre, ʉ̃i ãmiá Elías, ʉ̃i Espírituque, ina bʉcʉva ne jʉ arĩ jipocatenajiyepe ayʉ némarare ne cãrijimene d̶arãjiyepe ayʉ náque, aru ina jʉ abevʉ ne dápiarãjiyepe ayʉ jʉ aivʉ ne majiépedeca. Caiye iye d̶acʉyʉme mímacʉ bacʉyʉ́ põevare mead̶arĩ, ne jacopʉrãjiyepe ayʉ maje jabocʉre, Jʉ̃menijicʉi daroquimʉre, arejamed̶a ñai ángele Zacaríare.\\n18 Ñai ángele ʉ̃i arĩburu yóboi, Zacarías jẽniari jã́rejamed̶a ʉ̃́re:\\n—¿Aipe d̶arĩ coreóvaji yʉ jimarepaco jʉed̶ocʉvacod̶ore? Bʉcʉcʉbu yʉ. Aru jimarepaco máre bʉcʉcobe õ, arejamed̶a Zacarías.\\n19 Aru ñai ángele arejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Yʉ́bu Gabriel. Yʉ núcʉbu cainʉmʉa Jʉ̃menijicʉ yebai, memecayʉ ʉ̃́re. Jʉ̃menijicʉi daroimʉmu yʉ. Mʉre coyʉcʉdayʉbu yʉ iye yávaiye méne. 20 Ʉbenita caride yávarĩ majibecʉbu mʉ. Aru yávabecʉyʉmu mʉ mímacʉ bacʉyʉ́ ʉ̃i põeteiyeta, mi jʉ abe boje ji coyʉiyede. Caiye vaiquíyebu yópe ji coyʉiyepe mʉre cari, arejamed̶a ñai ángele.\\n21 Aru ina nópe coyʉivʉ, caivʉ ina obedivʉ põeva Zacaríai etaiyede coredejaimad̶a na. Ʉrarõ coreni ʉ̃́re, pare dápiarejaimad̶a, “¿Aipe teni Zacarías etabedi Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jocarĩ?” aivʉ. 22 Bʉojarĩ, etarejamed̶a Zacarías Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jocarĩ. Etayʉ bácʉ, yávarĩ majibedejamed̶a náre. Que baru ina põeva coreóvarejaimad̶a Zacarías jã́ñʉ mácʉre yópe decoboainope apʉcʉre diñami Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi. Zacaríacapũravʉ yaredejamed̶a ʉ̃i pʉrʉque náre. Ʉbenita yávarĩ majibecʉ mautedejamed̶a ʉ̃.\\n23 No yóboi, apejãravʉ ʉ̃i yajubo, sacerdotevacavʉi yajubo, ne Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami memeijãravʉa yóboi, Zacarías copainʉrejamed̶a ʉ̃i cʉ̃rami. 24 Aru dijãravʉa yóboi jímarepaco jʉed̶oearejacod̶a õ. Que teni cũinápʉrʉpe paiaviavare mautedejacod̶a õ cʉ̃rami jívʉi. Aru arejacod̶a:\\n25 —Yopedeca d̶acaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ yʉre. Cõmaje ãroje jã́ri yʉre, ĩame ji cʉyeno mácarõre. Aru d̶acaibi yʉre põeva ne cõenímenajiyepe ayʉ, arejacod̶a õ, Isabel.\\nJesús ʉ̃i põetequinore cũinácʉ ángele ʉ̃i coyʉino\\n(Mt 1.18, 21)\\n26 Isabel õi seis paiaviava micaco baedata, dinʉmʉita bedióva cojedeca ñai ángele Gabriede darorejamed̶a Jʉ̃menijicʉ, Galilea ãmicʉrõi, Nazaret ãmicʉriĩmaroi. 27 Diĩmaroi cũináco nomió cʉrejacod̶a, María ãmicʉco. Õ marejácod̶a David bácʉi pãramecʉ Joséi márepaco bacod̶ó. Õ ye cʉbedejacod̶a ʉ̃mʉque cãreja. Õi yebai darorejamed̶a Jʉ̃menijicʉ ñai ángelede. 28 Õi yebai earĩ, yópe arejamed̶a Maríare ñai ángele:\\n—¿Me cʉcorʉ̃ mʉ? Mʉ Jʉ̃menijicʉi beoimomu. Mʉ́que cʉbi Jʉ̃menijicʉ, arejamed̶a Maríare.\\n29 Ʉbenita ñai ángele ʉ̃i nópe aiyede cuecumari, “¿Aipe ayʉ bárica ʉ̃ yʉre?” arĩ dápiarejacod̶a. 30 Aru ñai ángele arejamed̶a ṍre:\\n—Ji coyʉiyede jidʉbejaco mʉ, María. Jʉ̃menijicʉ mʉre jecʉbi. 31 Micateni, jʉed̶ocʉvacod̶omu mʉ. Mi jʉed̶ocʉvacojimʉ Jesús ãmicʉcʉyʉme ʉ̃ macʉyʉ́. 32 Jabocʉ parʉcʉ bacʉyʉ́me mímacʉ bacʉyʉ́. Aru põeva arãjarama ʉ̃i borore, “Jʉ̃menijicʉ parʉcʉi mácʉbe ʉ̃”. Ʉ̃i ñecu mácʉ, David bácʉpe, jabotede d̶acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ mímacʉ bacʉyʉ́re. 33 Israel bácʉi pãramena ne jabocʉ bacʉyʉ́me. Mímacʉ bacʉyʉ́ ʉ̃i jaboteiye ye cũiméquiyebu, arejamed̶a Maríare.\\n34 Maríacapũravʉ arejacod̶a ʉ̃́re:\\n—¿Aipe ayʉrʉ̃ mʉ, nópe ayʉ? Yʉ ye ʉ̃mʉque cʉbecotamu yʉ, arejacod̶a õ.\\n35 Ñai ángelecapũravʉ arejamed̶a ṍre:\\n—Mʉre dacʉyʉme Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo. Aru Jʉ̃menijicʉ caivʉ pʉeno parʉcʉ ʉ̃i parʉé cʉquiyebu mʉ́que. Que baru mi jʉed̶ocʉvacojimʉ meacʉ baju bacʉyʉ́me ʉ̃. Jʉ̃menijicʉi mácʉ bacʉyʉ́me ʉ̃. 36 Aru miparĩmo Isabel, bʉcʉcovacari, micacobe õ máre. Caride “jʉed̶oeabeco”, ne aimo máco javeta seis paiaviava micacotamed̶a. 37 Jʉ̃menijicʉ caiyede d̶aiye majibi. Que baru ye cʉbevʉ ʉ̃i d̶abeno, arejamed̶a Maríare ñai ángele.\\n38 Aru arejacod̶a Maríacapũravʉ:\\n—Jʉ̃menijicʉi yebacacotamu yʉ. Mi aiyepe bajarṍri yʉre, arejacod̶a õ.\\nCoyʉrĩ bʉojarĩ, nʉrejamed̶a ñai ángele ṍre jocarĩ.\\nMaría õi jã́conʉino Isabede\\n39 Dijãravʉai María nʉrejacod̶a maumejie cũináĩmaroi, cʉ̃racũai, Judea ãmicʉrijoborõi. 40 Ĩmaroi earĩ, Zacaríai cʉ̃rami ecorejacod̶a õ. Aru ecorĩ jacoyʉrejacod̶a Isabede. 41 Õi jápiaiyede Maríai jacoyʉiyede, õi mácʉ cújidejamed̶a õi yapibʉi. Aru Espíritu Santo dápiaicõjenejamed̶a Isabede. 42 Que baru Isabel, yópe arĩ, cod̶oboborejacod̶a Maríare:\\n—¡Jʉ̃menijicʉ mʉre me jã́ri, mearo d̶acaquemavʉ mʉre caivʉ nomiva pʉeno! ¡Jʉ̃menijicʉ me jã́ri, mearo d̶acacʉyʉme mímacʉ bacʉyʉ́re máre pʉeno baju! 43 Cuecumari dápiaivʉ yʉ ji jabocʉi paco ji yebai õi cucodaiyede. 44 Ji jápiaiyede mi jacoyʉiyede, jímacʉ torojʉcʉ cújibi ji yapibʉi. 45 Mʉ jʉ arebu ángele ʉ̃i coyʉiye báquede mʉre. Mʉ dápiarebu Jʉ̃menijicʉ d̶acʉyʉre mʉre ʉ̃i aiye báquepedeca. Que baru Jʉ̃menijicʉ me teyʉbe mʉre. Torojʉvʉ mʉ, arejacod̶a õ.\\n46 Aru María arejacod̶a:\\nJi ũmei coreóvaivʉ ji jabocʉi parʉéde. 47 Aru ji decocʉi torojʉvʉ Jʉ̃menijicʉre, yʉre mead̶aipõecʉre, boje. 48 Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́quemavʉ yʉre, ʉ̃i yebacacore. Que baru caivʉ ijãravʉcavʉ “Jʉ̃menijicʉi torojʉre d̶aimome õ”, arãjarama yʉre. 49 Ñai parʉcʉ baju d̶ayʉbe yʉre mearo ʉrarõre. Aru meacʉ bajube. Caivʉ apevʉ pʉeno meacʉbe ʉ̃. 50 Cõmaje ãroje jã́ñʉme caivʉ ina pued̶aivʉre ʉ̃́re, javede aru caride máre. 51 Ʉ̃i d̶aiyeque jã́d̶ovañʉme ʉ̃i parʉéde. Ina põeva ne baju me dápiaivʉre, apevʉ pʉeno meara dápiaivʉre, coavayʉbe. 52 Ina jabova parʉrivʉre ne parʉéde ĩñʉme náre jocarĩ. Aru ina cõmaje ãrojarivʉre mearo d̶acayʉbe ʉ̃. 53 Ina ãuyaivʉre yapide d̶ayʉbe me ãiyeque. Aru ina cʉve cʉvarivʉre jaroyʉbe cʉve cʉvabevʉva. 54 Cad̶ateyʉbe ʉ̃i põevare, maja Israecavʉre, ʉ̃i cõmaje ãroje jã́ri ãrʉé boje. 55 Cũinátʉrʉ yávarejaquemavʉ majeñecuva mácavʉre, Abraham mácʉre aru ʉ̃i pãramenare máre, cainʉmʉa, arejacod̶a María.\\n56 Cʉrejacod̶a Isabeque yóbecʉrã aviáva. Aru no yóboi copainʉrejacod̶a õi cʉ̃rami.\\nJuan Bautista ʉ̃i põeteino\\n57 Dinʉmʉai Isabel jʉed̶ocʉvarejacod̶a ʉ̃mʉ jʉed̶ojĩcʉre. 58 Aru õi cad̶ajĩecavʉ, õ jivʉ máre, ne jápiaiyede õi borore Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́ñʉre ṍre, torojʉrejaimad̶a ṍque. 59 Ocho paijãravʉa põeteniburu yóboi, sacerdoteva õi mácʉi cajede buraicõjeni judíova ne d̶arĩ cõmajiyepe, d̶arãearejaimad̶a na. Aru ãmidorãjivʉ barĩdurejaimad̶a ʉ̃́re Zacarías, jípacʉpe. 60 Ʉbenita jípaco arejacod̶a:\\n—Bi, Zacarías ãmemi. Ʉ̃ ãmicʉcʉyʉme Juan, arejacod̶a õ.\\n61 Que teni ina põeva arejaimad̶a ṍre:\\n—Cʉbebi apecʉ mívʉ jẽnebore Juan ãmicʉcʉ, arejaimad̶a na.\\n62 Aru ina põeva yaredejaimad̶a ne pʉrʉque jípacʉre, jẽniari jã́ivʉ ʉ̃́re, “¿Yécʉ ãmidocʉyʉrʉ̃ ʉ̃́re?” 63 Que teni Zacarías jabióvarĩ jẽniarejamed̶a toivaivede. Aru toivarejamed̶a yópe: “Juan ãmicʉbi ʉ̃”. Que baru caivʉ pare dápiarejaimad̶a caiye iyede. 64 Aru cũiná yávarĩ bʉ́rĩ, torojʉrĩ, mearore jídejamed̶a Jʉ̃menijicʉre Zacarías. 65 Que baru caivʉ ina põeva, ʉ̃i cad̶ajĩecavʉ, cuecumarejaimad̶a na. Caiye iye borore borotedejaimad̶a caivʉ caino dijoborõi, Judea ãmicʉrijoborõcacũa cʉ̃racũai. 66 Aru caivʉ ina jápiaivʉ, me dápiarĩ arejaimad̶a:\\n—¿Yécʉ baquidíca ñai jʉed̶ocʉ? arejaimad̶a na.\\nAru Jʉ̃menijicʉ cad̶atedejaquemavʉ ʉ̃́re.\\nZacarías ʉ̃i yávaino Jʉ̃menijicʉre\\n67 Dinʉmʉre Espíritu Santo dápiaicõjenejamed̶a Zacaríare. Que baru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉrejamed̶a:\\n68 Torojʉvʉ yʉ Jʉ̃menijicʉque. Que baru mearore jívʉ yʉ maje jabocʉre, Israecavʉ maje mearore jímʉre. Cõmaje ãroje jã́ri ʉ̃i põevare, mead̶aibi majare abujuvai jabocʉi parʉéde jarʉvarĩ. 69 Jʉ̃menijicʉ daroyʉbe majare cũinácʉ mead̶aipõecʉre, ʉ̃i põecʉ David bácʉi pãramecʉre. 70 Javede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ, yópe arĩ, coyʉrejaimad̶a: “Jʉ̃menijicʉ darocʉyʉme mead̶aipõecʉre, ʉ̃i põevare mead̶aquiyepe ayʉ”. 71 Majare mead̶aipõecʉ mead̶acʉyʉme majare maucʉvarivʉ ne parʉéde jarʉvarĩ. 72 Que d̶acʉyʉme ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye báque boje maje jipocacavʉ bácavʉre aru ʉ̃i ãrʉmetebe boje “Yópe d̶arãjarevʉ”, ʉ̃i aino mácarõpedeca na mácavʉre. 73 Jãve d̶acacʉyʉme majare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca majeñecu mácʉ Abraham mácʉre. 74-75 Mead̶acʉyʉme majare maucʉvarivʉre jarʉvarĩ, maje memecarãjiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi jaboteinore jidʉbevʉva maja, mearore dápiarĩ aru mearore d̶arĩ Jʉ̃menijicʉi jã́iyede cainʉmʉa, caride pʉ maje yainʉmʉita, arejamed̶a Jʉ̃menijicʉre.\\n76 Aru mamacʉre máre arejamed̶a Zacarías:\\nMʉ, jímacʉ, coreóvarãjarama mʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉre caivʉ pʉeno parʉcʉre. Que baru mʉ nʉcʉyʉmu maje jabocʉ jipocai. Coyʉcʉyʉmu Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne põeva chĩori ne ãmeina teiyede, ne oatʉvarãjiyepe ayʉ ne d̶aiyede ʉ̃i daquiye jipocai. 77 Coreóvare d̶acʉyʉmu mʉ ʉ̃i põevare, ne majinajiyepe ayʉ mead̶aquiyede náre. Ʉ̃́recabe ãrʉmetecʉyʉ ne ãmeina teiyede. 78 Nópe d̶acʉyʉmu mʉ Jʉ̃menijicʉi cõmaje ãroje jã́iye boje põevare ãnijãravʉ, majare mead̶aipõecʉ bacʉyʉ́ ʉ̃i daquijãravʉ baquinói. Yópe mamajãravʉ miad̶áepe baquiyébu majare. 79 Ãnijãravʉ baquinóre yávaiyede jãvene majide d̶acʉyʉme põevare majare mead̶aipõecʉ bacʉyʉ́, yópe pẽoiye jã́re d̶aiyepe ina ñeminoi dobarivʉre, ina yainore jidʉrivʉre. Yópe máre pẽori maje cuiyepe, nopedeca cʉre d̶acʉyʉme majare cãrijimenoque. Jʉ̃menijicʉ majide d̶acʉyʉme caivʉ ina coreóvabevʉre ʉ̃i yávaiyede jãvene. Aru caivʉ majare cʉre d̶acʉyʉme cãrijimevʉva, arejamed̶a Zacarías.\\n80 Bʉcʉrejamed̶a Zacaríai mácʉ. Parʉriũme cʉrejamed̶a. Aru macarõi, põecʉbenoi, cʉrejamed̶a, ʉ̃i coyʉrĩ bʉijãravʉ baquinó eaiyeta Israel bácʉi pãramenare.","num_words":1646,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.021,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 14\\nLemeɡ̶egi João Batista\\n1 Niɡ̶ijoa nokododi Herodes, ninionigi-eliodi nipodigi Galiléia, ja dibodicetibige Jesus. 2 Odaa meetiogi liotagipi, “Ejime niɡ̶idaa João Batista, ejinaɡ̶a yewiɡ̶atace me idei aneiticoace émaɡ̶aɡ̶a. Odaa leeɡ̶odi naɡ̶a yewiɡ̶atace, odaa jiɡ̶ida loniciwaɡ̶a meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi.”\\n3 Herodes eote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a leeɡ̶odi jiɡ̶ijaa diiɡ̶enatakata moniwilo João, moigoe libaaɡ̶atedi, odaa joɡ̶oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Idiɡ̶igota João leeɡ̶ote Herodias ane lodawa Filipe nioxoa Herodes. (Herodias ja lodawa Herodes ane niniwoodi.) 4 João ijo meeta Herodes, “Ǥoniiɡ̶enatakaneɡ̶egi yolitaɡ̶adomi me ɡ̶adodawa naɡ̶ani lodawa ɡ̶anioxoa.” 5 Odaa Herodes ja domaɡ̶a yemaa me yeloadi João, pida doitiogi niɡ̶idi noiigi, leeɡ̶odi oyowooɡ̶odi João miniɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji.\\n6 Niɡ̶icota ica lanikegi Herodes, odaa ja nalooɡ̶o. Aca liona Herodias ja dinibaile lodoe iditawece nodenigipi, odaa Herodes eliodi me ninitibece. 7 Odaa jeɡ̶eo ligegitege naɡ̶ajo awicije meo noɡ̶eedi okanicodaaɡ̶ica ane dipokotibige.\\n8 Naɡ̶ajo eliodo ja yeloɡ̶odita ica ane lipoketegita Herodes. Odaa jiɡ̶igo naɡ̶ajo awicije minitaɡ̶a Herodes, odaa meeta, “Jemaa me anajicitiwa lacilo João Batista exakitinigi ɡ̶inogo niɡ̶ina natigide.”\\n9 Odaa Herodes, inionigi-eliodi, jaɡ̶agecaɡ̶alo. Pida jeɡ̶eo niɡ̶ijo ligegi ane daɡ̶a yakadi me inoke lodoe niɡ̶ijo lodenigipi me lalokegi lanikegi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meo niɡ̶ijo ane lipoketegi naɡ̶ajo awicije. 10 Odaa ja diiɡ̶enatakata moyakagiditice João lacilo manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi. 11 Odaa joɡ̶onadeegi lacilo João oyexaɡ̶atinigi ɡ̶inogo, odaa joɡ̶oyajigota naɡ̶ajo awicije, odaa ja yadeegita eliodo niɡ̶ijo ɡ̶inogo. 12 Niɡ̶ijo anodiotibeci João jiɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶oyadeegi lolaadi monaligitini. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igotibeci oyatematitalo Jesus.\\nJesus niodeɡ̶etedini noiigi-nelegi\\n13 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a dibodicetedibige ane ninyaagi João, odaa ja noditedice niɡ̶ijo aneite, waxoditedinigi niwatece, igo mokijoatece miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. Pida ijo noiigi-nelegi joɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitedicogi, odaa ja noditicoaci nigotadi, jiɡ̶igotibeci onewaligitibigiwaji moigaalatece Jesus. 14 Igaanaɡ̶a waxoditedice niwatece, odaa ja nadi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa eliodi me iwikodetediogi niɡ̶ijo noiigi, odaa ja nicilatiditediniwace neelotaginadi.\\n15 Naɡ̶a ɡ̶ocidi, niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶odiitalo, odaa moditalo, “Ja ɡ̶ocidi, codaa aɡ̶ica niɡ̶eladimigipi niɡ̶ina nipodigi anejonaɡ̶a. Iiɡ̶eni niɡ̶ina noiigi mopitibeci, amaleeɡ̶aɡ̶a igotibeci minoataɡ̶a niɡ̶inoa nigotadawaanaɡ̶a modinoojetetigi anoyeligo.” 16 Pida Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Aleeditibige doɡ̶opitibeci. Akamaɡ̶akaamitiwaji ajicitiogi anoyeligo!” 17 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oigidi, moditalo, “Idiwa mina ciinco paontedi, idiaa itiwataale noɡ̶ojedi, pida aɡ̶abo!”\\n18 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Anadeegitediwa niɡ̶icoa paontedi idiaaɡ̶idioda icoa noɡ̶ojedi!” 19 Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijo noiigi monicoteloco nadegocawaanigi. Odaa Jesus ja dibate niɡ̶ijoa ciinco paontedi ijaaɡ̶ijoa itiwataale noɡ̶ojedi. Odaa naɡ̶a iwitedibigimece ditibigimedi, odaa ja diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a ninoketedini paontedi, odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece monediatiniwace niɡ̶ijo noiigi. 20 Odaa ijotawece niodaɡ̶a, codaa me nitiminaɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oniodatece liwailidi ane iiɡ̶otedice. Odaa joɡ̶onoleenaɡ̶adi dooze etacanitedi. 21 Niɡ̶ijo noko ejinaɡ̶a domaɡ̶a ijoa ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi ane niodaɡ̶a, pida baadoɡ̶oyowooɡ̶odi ane liwokodi iwaalepodi inaa nigaanigipawaanigi ane niodaɡ̶a.\\n22 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece mowaxoditinigi niwatece, odaa jiɡ̶igotibeci daato weiigi, idaa Jesus baɡ̶a nenyaɡ̶atedi ibode niɡ̶ijo noiigi-nelegi. 23 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a iiɡ̶e mopitibeci niɡ̶ijo noiigi, Jesus ja dalaɡ̶atetedibigimece aca wetiɡ̶a migo yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji mokiniwatece. Eɡ̶idiaaɡ̶ite neɡ̶enoale. 24 Naɡ̶aca lakata naɡ̶ajo niwatece ja leegita me yototice liniogotibece weiigi. Odaa ebekadi ja igike naɡ̶ajo niwatece, codaa naɡ̶ajo niwatece ja dakapetege niwocotaɡ̶a.\\n25 Aniɡ̶icatibige daɡ̶a yeloɡ̶otibige, Jesus ja iwidatediogi, jeɡ̶ewaligitedeloco ditibigimedi ninyoɡ̶odi. 26 Niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶onadi Jesus mewaligitedeloco ninyoɡ̶odi, odaa eliodi me nawelatibigiwaji, odaa modi, “Niɡ̶ina niwigo!”. Odaa ja nacaagaɡ̶ateloco codaa doitibigiwaji.\\n27 Pida aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus meetediogi, “Anipeneɡ̶eni ɡ̶adaaleɡ̶ena! Jeɡ̶emeɡ̶ee. Jinaɡ̶adoiitiwaji!”\\n28 Odaa Pedro meetalo, “Ǥoniotagodi, nigewi naɡ̶akamaɡ̶akaami, enice adiiɡ̶eni maɡ̶aɡ̶a jawaligiteloco ninyoɡ̶odi mejigo jakapetaɡ̶agi.” 29 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Anagi!” Odaa Pedro ja waxoditice naɡ̶ajo niwatece, jeɡ̶ewaligiteloco ninyoɡ̶odi migo midoataɡ̶a Jesus. 30 Pida naɡ̶a nadi niocodi me yoniciwadi, odaa ja doi, ja domaɡ̶a domololetini. Odaa ja dapaawe, mee, “Iniotagodi, jiniɡ̶ikani deɡ̶ee oceɡ̶egi!”\\n31 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus ja ixoketedice libaaɡ̶adi me nolitedini Pedro, odaa meeteta, “Niɡ̶ida makaami aɡ̶eliodi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi! Igaamee ina madawieni?” 32 Niɡ̶ijo noɡ̶owaxoditinigi naɡ̶ajo niwatece, odaa niɡ̶ijo niocodi ja notokoti. 33 Odaa niɡ̶ijo ane ideiticoace catinedi niwatece, joɡ̶odiitalo Jesus modoɡ̶etetalo, moditalo, “Dicewi makaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji!”\\nJesus icilatidi eelotaginadi midi nipodigi Genesaré\\n34 Niɡ̶ijo naɡ̶a diɡ̶etacicoace niɡ̶ijo weiigi, odaa joɡ̶otota nipodigi Genesaré. 35 Odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi joɡ̶oyowooɡ̶oditege Jesus, odaa joɡ̶owo libodigi iditawece oko monadeegi neelotaginadi midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa nipodaɡ̶a anodipegitege. Odaa joɡ̶onadeegitalo ijotawece ane eelotaginadi. 36 Odaa joɡ̶odipokotalo mokexaa odibateloco liniogo nijayogo. Odaa ijotawece niɡ̶ijo anodibateloco nijayogo ja nicilaɡ̶a.","num_words":642,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 5 BSNNT - To bajiri mani rujʉma, vire - Bible Search\\n1To bajiri mani rujʉma, vire bajiro bajirirujʉ ñaja. Vi ti boarore bajirone, mani rujʉ quẽne boarʉaroja. Ti boacoaboajaquẽne, mani rijato berojʉ gajerujʉ manire vasoarʉcʉmi Dios, õ vecajʉ. Ti rujʉma, boabetirujʉ ñarʉaroja. To bajiro ĩ yirotire jẽre masiaja mani. 2To bajiro mani bajiroti ti ñajare, cojojirema adigodojʉ ñarã, bʉto rojose tãmʉoboana, õ vecajʉ mani ñarotirujʉ rãcajʉa ñarʉa tʉoĩarũgũaja mani. 3Adirʉ̃mʉri mani ʉjʉ ĩ tudiejajama, bʉto quẽnarʉaroja. Gãjerã rijariarã gaje rujʉ Dios ĩ vasoabetiriarã tʉjʉre vabetirʉarãja mani. Riojone gaje rujʉ vasoarʉarãja, to bajiro ĩ bajijama. 4To bajiri, cojojirema adigodo ñarã, rojose tãmʉoboana, rujʉ cʉti quejerũgũaja mani. Tire mani yijama, “Bajiyayirʉaja” yirã me yaja. Bajiyayibetiboarine, rijabetirujʉ bojarã yaja. 5Mani tʉoĩarujeore me ñaja ti, mani rujʉ vasoaroti. Dios ñaami, “Gaje rujʉ vasoarʉarãma” yir'ima. To yicõari, Esp'iritu Santore manire cõañumi, “‘Dios ĩ gotiriarore bajirone mani rujʉre vasoarʉcʉmi’ yimasiato” yigʉ.\\n6“Maji adigodojʉ ñarã, mani ʉjʉ Cristo ĩ ñarojʉ ejamasibeaja”, yimasiaja. To bajiri mani bajirotire tʉoĩa yurã, tire tʉoĩavariquẽnaja mani. 7Adigodo ñarã, Cristore ĩabetiboarine, “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro yirʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩarũgũaja mani. 8Adojʉ to cõrone ñarʉaja mani, mani ʉjʉ ĩ ñarojʉre mani varotire yirã. 9To bajiri adigodojʉ ñarã quẽne, õ vecajʉ mani ñarã vajaquẽne, Dios ĩ ĩavariquẽnase rĩne yirʉarũgũaja. Disejʉa gajeye ñamasuse maja manire. 10Cojorʉ̃mʉ mani jediro Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarona ñaja mani. To bajiri, “Ãnoa ñaama quẽnase yicana. Ãnoa ñaama rojose yicana”, yiĩabeserʉcʉmi. Yiĩamasicõari, manire vaja yirʉcʉmi.\\n“Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, Pablo ĩ yire queti\\n11To bajiro ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose ĩnare yiromi” yirã ñari, “Ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã, ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. “To bajirone tʉoĩaama Pablo mesa”, yʉare yimasigʉ̃mi Dios. Mʉa quẽne, to bajirone mʉa yitʉoĩasere bojaja yʉa. 12Tire mʉare yʉa gotijama, yʉare mʉa ĩavariquẽnasere bojarã me yibʉ yʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare ñagõmacarãre, “Ado bajiro tʉoĩacõari, cʉdimasiato” yirã, tire mʉare gotibʉ yʉa. Yʉare ñagõmacarã ñaama, gãji ĩ tʉoĩasere masibetiboarine, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, yitʉoĩarãma. Quẽnaro ĩ bajisere ĩacõari, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, yiĩarã ñaama. 13Yʉare ñagõmacarã sĩgʉ̃ri, “Tʉoĩamasimena, mecʉrimasa ñaama Pablo mesa”, yʉare yirãma. No yibeaja ti. Dios ĩ bojarore bajiro masare gotimasioaja yʉa. Gãjerãma, “Quẽnaro yitomasirã ñarãma”, yʉare yiñagõmacarãma. Ti quẽne, no yibeaja. “Mʉare yitorã yama” mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajicõari, Dios ye quẽnase bʉjaja mʉa. 14“Manire ĩamaiami Cristo” yitʉoĩacõari, ĩre cʉdirʉaja yʉa. Manire bʉto ĩamaigʉ̃ ñari, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi. To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre manire ĩ rijabosare ñajare, mani quẽne ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiyuja”, yitʉoĩaja mani. 15“Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yimasiato” yigʉ, ĩre ajitirʉ̃nʉronare manire rijabosayumi Cristo. Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ ejarẽmose ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉmasiaja mani. 16Tirʉ̃mʉjʉma, Cristore, to yicõari, gãjerãre quẽne, ĩna tʉoĩasere masibetiboarine, “Ãnoa ñaama quẽnarã; ãnoa ñaama rojorã”, yitʉoĩariarãja mani maji. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, to bajiro tʉoĩabeaja mani yuja. 17To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. Cristore ajitirʉ̃nʉsʉorã, Esp'iritu Santore cʉorã ñari, rojose ĩna yirũgũrere yirʉa tʉoĩabetirũgũama.\\n18-19Dios ñaami, “To bajirone tʉoĩato” manire yigʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ĩ terã mani ñaboajaquẽne, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ĩ yarã, ĩ ĩavariquẽnarã mani ñarotire yiyumi. Rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi. To yicõari, “Gãjerã quẽne, yʉ ĩavariquẽnarã ñato ĩna” yigʉ, ĩ ocare yʉare gotimasiocudi roticõañumi. 20To bajiri, Cristore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa. Mʉare yʉa gotimasiojama, Dios ĩ masune vadicõari, ĩ gotiroti ũnirene gotimasiorũgũaja. Cristore gotirẽtobosarã ñari, ado bajiro masare bʉto sẽniĩarũgũaja yʉa: “‘Rojose yʉa yisere masirioya mʉ; mʉ ĩavariquẽnarã ñarʉaja’ ¿Diore yirʉabeati mʉa?”, ĩnare yirũgũaja yʉa. 21Ñie rojose yibecʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose yigʉ ñaja mʉ” ĩre yigʉre bajiro ĩ macʉre rijaroticõañumi Dios, “Rojose ĩna yisere ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉronare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ” manire ĩ yiĩarotire yigʉ, yiyumi.","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 12 BSNNT - Tirʉ̃mʉrirene, Ʉjʉ Herodes, Jesúre - Bible Search\\nHechos 11 Hechos 13\\nSantiago ĩ sĩaecore, to yicõari tubiberiavire Pedro ĩ budire\\n1Tirʉ̃mʉrirene, Ʉjʉ Herodes, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire rojose ĩnare yisʉoyuju ĩ. 2To yicõari, “Juan bedire Santiagore ĩ rʉjoare jataya mʉa”, ĩnare yiyuju ĩ. 3-4To bajiro ĩre ĩ yirotisere ajicõari, bʉto variquẽnañujarã jud'io masa ĩ yarã sĩgʉ̃ri. Ĩna variquẽnaro ĩacõari, Pedrore quẽne ñiaroticõari, tubiberotiyuju ĩ. To bajiro ti bajijama, pan vʉoyamanire ĩna bariarʉ̃mʉrire bajiyuju. Ĩre tubiberotigʉ, “Rudiromi” yigʉ, ado bajiro quẽnaro coderotiyuju ĩ:\\n—Diez y seis ñarãre babaricãrãcʉne vacõari, tocãrãcajine babaricãrãcʉ codevasoaya mʉa —ĩnare yiyuju. To yicõari, “Pascua boserʉ̃mʉ ti jediro, masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ĩre sĩarotirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Herodes. 5To bajiri quẽnaro masune code ecocõañuju Pedro. Tire ajicõari, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Diore bʉto ĩre sẽnibosayujarã ĩna.\\n6Gajerʉ̃mʉ busurijʉne ñaboayuju, Herodes Pedrore ĩ sĩarotirʉ̃mʉ. Jʉarã surara coderimasa vatoajʉre cãnicũñañuju Pedro. Jʉaãmojʉne cõmemari rãca siaecocõañuju. Gãjerã surara soje tʉne coderʉ̃gõñujarã ĩna. 7To ĩna bajiboajaquẽne, ñaro tʉsarone ruyuayuju ángel. To ĩ bajirone Pedrore ĩna tubiberiasõa busujʉ̃mʉcõañuju. To bajicõari, Pedrore ĩre moaĩañuju ángel, ĩre yujiogʉ. Ĩ yujiro ĩacõari,\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ —ĩre yiyuju, Pedrore.\\nTo ĩ yirone, Pedrore ĩna siaboariamari, cõmemari jojivẽjacoasuju. 8To ti bajirone,\\n—Mʉ sudi sãñaña. Mʉ gʉbo sudi cʉdaya —Pedrore ĩre yiyuju. To yigʉne, ado bajiro yirẽmoñuju:\\n—Mʉ sudiro joeagarore quẽne sãña. To yicõari, vayá. Yʉre sʉyaya mʉ —ĩre yiyuju ángel, Pedrore.\\n9To ĩ yirone, ĩre sʉyacoasuju Pedro. To bajiboarine, “To bajiro bajigʉja yʉ”, yimasibesuju ĩ. “¿Socaro me bajiati ti?” yiboacʉ, “Ba. Socaro bajiroja gajeyerema”, yitʉoĩañuju Pedro. 10To bajivana rĩne, jʉa soje surara ĩna coderisojerire rẽtoasujarã ĩna. Tʉsarisoje, cõme soje ñañuju ti. Ti soje tʉ ĩna ejarone, ti masune jãnacoasuju ti. To baji budirʉ̃gʉ̃, maa ĩre ĩ ũmato vacʉne, “To bajigʉmi” yimasiña manone yayicoasuju ángel. To bajiri Pedro sĩgʉ̃ne tujacõañuju yuja.\\n11To bajisere ĩacõari, “Socaro me bajiaja”, yimasicoasuju Pedro. “‘Herodes ĩre sĩaromi’ yigʉ, yʉre ũmato budirocʉre cõañumi Dios”, yitʉoĩañuju ĩ. “To bajiri jud'io masa rojose yʉre ĩna yirʉaboase rẽtocoajʉ ti yuja”, yitʉoĩañuju Pedro.\\n12To yitʉoĩamasicõari, Juan Marcos vãme cʉtigʉ jaco, Mar'ia ya vijʉ vacoasuju ĩ. Ti vijʉre jãjarã masa rẽjacõari ñañujarã, Diore sẽnirã. 13To ĩna yiñarore soje tʉ ejacõari,\\n—¿Ñaboati mʉa? —yiyuju Pedro.\\nTi vijʉre, sĩgõ ti vianare ejarẽmorimaso ñañuju so, Rode vãme cʉtigo. To bajiri Pedro ĩ sẽniĩasere ajicõari, soje tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, ajiyuju so, “¿Ñimʉ ñarojari?” yigo. 14Soje jãnabecone ajirʉ̃gõca yigo, Pedro ocare ajimasiñuju. Ĩ ocare ajimasicõari bʉto variquẽnañuju. To bajigo ñari, soje jãnabecone gotigo tĩjasuju, ti vianare.\\n—Macajʉ́jʉ ñaromi Pedro —ĩnare yigotiyuju so.\\n15To bajiro ĩnare so yirone,\\n—Mecʉgõ yigoja mʉ —sore boca yiyujarã ĩna.\\nTo ĩna yijare,\\n—Soco me yaja yʉ —ĩnare boca yicʉdiyuju so.\\nTo so yijare,\\n—Ba, ángel, Pedrore coderimasʉ ñagʉ̃mi —sore yiyujarã ĩna.\\n16To ĩna yiboajaquẽne,\\n—¿Ñaboati mʉa? —yi ocaruyucõa ñañuju Pedro, macajʉ́jʉ ñacõari.\\nTo bajiri, sojere jãnacõari, Pedrore ĩre ĩaʉcayujarã ĩna. 17Ĩre ĩna ĩaʉcasere ĩacõari, ĩnare, “Ñagõbesa” yigʉ, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pedro. To yicõari, “Ado bajiro yʉre yirẽmomi Dios, tubiberiavijʉ yʉ ñaro”, ĩnare yigotiyuju. Tire gotigajanocõari,\\n—Adire Santiagore, to yicõari, mani rãcanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gotiaya mʉa —ĩnare yiyuju Pedro.\\nTo bajiro ĩnare yigotigajanocõari, gajerojʉ vacoasuju ĩ.\\n18Gajerʉ̃mʉ busuato tubiberiavire codeboariarã, Pedro ĩ mano ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ĩ?” gãmerã yiboana, bʉto tʉoĩarejaiyujarã ĩna. 19Herodes quẽne, Pedro ĩ mano ĩacõari, ĩre macarotiboayuju. Ĩre bʉjabesujarã ĩna. To bajijare, tubiberiavijʉ codeboariarãre ĩnare sẽniĩaboayuju Herodes. Ĩna cʉdimasibetijare, “Ĩnare sĩacõaña”, yiyuju ĩ. To yicõari bero, Judea sitajʉ ñar'i, Cesarea vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃, vacoasuju Herodes.\\nHerodes ĩ bajirocare queti\\n20Tirʉ̃mʉrire Tiro vãme cʉti macanare, to yicõari Sidón vãme cʉti macanare quẽne bʉto ĩnare jũnisiniñuju Herodes. To bajiri Sidón macana, Tiroana rãca rẽjacõari, Herodere ñagõrã vasujarã ĩna. “Herodes ĩ jũnisinicõa ñajama, ʉjʉ ĩ ñari sita bare mani bʉjarũgũsere ĩsibecʉmi” yirã ñari, to bajiro bajiyujarã ĩna. Herodes tʉjʉre ñañuju ĩre ejarẽmogʉ̃ ñamasugʉ̃, Blasto vãme cʉtigʉ. To bajiri Herodere ĩna ñagõroto rĩjoro, ĩre ñagõñujarã ĩna, Blastore. To ĩna yise ñajare, ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ñagõbosayuju Blasto. Ĩnare ĩ ñagõbosarone, “Cojorʉ̃mʉ ĩnare ñagõrʉcʉja yʉ maji”, ĩre yiyuju Herodes. 21“To cõro ĩnare ñagõrʉcʉja yʉ” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, ʉjʉ ñagʉ̃ ĩ sãñase sudi quẽnase sãñañuju ĩ Herodes. To yicõari, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉre ejarũjucõari, masare gotiyuju ĩ. 22Ĩ ñagõsere ajicõari,\\n—Masʉ me ñaami ãni. Dione ñaami —yiavasã variquẽnañujarã masa.\\n23To bajiro ĩna yiñarone, ángel Herodere rijaye ĩre cõañuju. To ĩ yijare, ĩ gʉdajoajʉre vãsia ĩna bajare, bajirocacoasuju Herodes. “To bajise yibesa mʉa. Dios me ñaja yʉ. Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoya mʉa” ĩ yibetijare, to bajiro bajiyuju ĩre.\\n24Herodes ĩ bajirocarirodore Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajicõari, jãjarãbʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉrũtuasujarã ĩna.\\n25Bernabé, Saulo rãca Jerusalén vãme cʉti macanare gãjoa ĩnare ĩsigajanocõari, Antioqu'iajʉ tudiasujarã ĩna. Gãji, Juan Marcos vãme cʉtigʉ, ĩna rãca vasuju ĩ.","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 26 BSNNT - To bajiro gotigajanocõari, ĩ - Bible Search\\n“¿No bajiro yigʉ ñaami yitocõari, Jesúre ĩre ñiarãti mani, ĩre sĩarʉarã?”, ĩna yire queti\\n(Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53)\\n1To bajiro gotigajanocõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n2—Jʉarʉ̃mʉ berone ñaroado yaja Pascua boserʉ̃mʉ ñasʉorirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉne yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. To bajiri yʉre ñiacõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩarʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.\\n3Tirʉ̃mʉri paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ ya vijʉ rẽjacõari, tʉoĩañañujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne:\\n4—Jesúre sĩarʉarã, ¿no bajiro yigʉ ñaami yitocõari, ñiarotirãti mani? 5To bajiboarine, boserʉ̃mʉ ñaro ĩre mani sĩajama, tire ĩajũnisinicõari, manire rojose yiborãma masa —gãmerã yiñagõñujarã ĩna.\\nJesús rʉjoare sʉtiquẽnasene rõmio so yuejeore queti\\n(Mr 14.3-9; Jn 12.1-8)\\n6Betania vãme cʉti macajʉ cãmi boacacʉ, Simón vãme cʉtigʉ ya vijʉ ñacajʉ yʉa, Jesúrãca. 7Ti vijʉ Jesús ĩ barujirone, sĩgõ, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejacamo. Sʉtiquẽnase bʉto vaja cʉtise, nardo vãme cʉtise sãñaritʉ ñacajʉ tirʉ, so ãmiritʉ. To bajiri Jesús tʉaca eja, ĩ rʉjoa joere ĩre yuejeocamo so. 8To bajiro so yisere ĩacõari, jũnisinicajʉ yʉa ĩ buerimasa. To bajiri, ado bajiro gãmerã yicaj�� yʉa:\\n—¡Jairo gãjoa yireago yamo! 9Tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjacõari, maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaboaja ti —gãmerã yicajʉ yʉa.\\n10To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Sore gõjanabiobesa mʉa. Tire yʉre so yuejeojama, quẽnaro yʉre yigo yamo. 11Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja. 12Adio sʉtiquẽnase yʉre so yuejeojama, yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo. 13Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ bajiroti quẽnase quetire, adi macarʉcʉroana jedirore gotibatorʉarãma masa. To bajirone bajirʉaroja sʉtiquẽnase yʉre so yuejeose queti quẽne. So yuejeosere masiritimenane tire gotibatorʉarãma —yʉare yigoticami Jesús.\\n“Jesúre ñiato” yigʉ, ĩre ĩaterã tʉjʉ Judas ĩ gotirudigʉ vare queti\\n(Mr 14.10-11; Lc 22.3-6)\\n14Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa. To bajiri yʉa rãcagʉne Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, paia ʉjarãre ñagõgʉ̃ varimi. 15Ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿No cõro jairo yʉre vaja yirãda mʉa, “Jesúre ñiato” yigʉ, mʉare yʉ gotijama? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\nTo ĩ yisẽniĩase ñajare, treinta ñaritiiri gãjoa ĩre ĩsiñujarã ĩna. 16To bajiro ĩna gãmerã yiriaro bero, “¿Dirĩmaro ũno Jesúre ĩnare ñiarotigʉti yʉ?”, yitʉoĩacõa ñañuju ĩ.\\nJesús ĩ batʉsare queti\\n(Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)\\n17Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ ejacajʉ ti. To bajiri Jesús buerimasa, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:\\n—Pascua boserʉ̃mʉ ñajare, mani barotire, ¿nojʉ bare yʉa quẽnoyusere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n18—Jerusalénjʉ vasa mʉa. Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiba, vi ʉjʉre: “Manire gotimasiorimasʉ ado bajiro mʉre yicõami: ‘Mojoroaca rʉyaja, Dios ĩ bojarore bajiro yʉ yijeoroti. To bajiri, ĩ ya vijʉ adi ñami Pascua boserʉ̃mʉ ti ñajare, yʉ buerimasare ũmato bagʉ varʉcʉja’ mʉre yicõami”, ĩre yigotiba mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n19“To bajiro yiba mʉa” Jesús ĩ yicatore bajirone yiyuma ĩna. To bajiri, Pascua boserʉ̃mʉ yʉa barotire quẽnoyuyuma ĩna.\\n20Ti ñami ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã barujicajʉ yʉa, Jesúrãca. 21Yʉa bañarone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.\\n22To ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriticajʉ yʉa. Tocãrãcʉne sʉtiritirã ñari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:\\n—¿Yʉ ʉjʉ, yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n23To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—Sĩgʉ̃, yʉ rãca yosebagʉ ñaami yʉre ĩsirocarocʉma. 24Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajirocʉ yʉ ñajare, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ gotiyirose sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ti ñajare, bajirʉcʉja yʉ. To bajiboarine, yʉre gotiyiror'ijʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi. Ruyuabeticõarocʉ ñaboayumi —yʉare yicami Jesús.\\n25To ĩ yirone, Judas, Jesúre ĩsirocarocʉ, socʉne ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩatocami:\\n—Gotimasiorimasʉ, ¿yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩacami.\\nTo ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Riojo yaja mʉ —ĩre yicami Jesús.\\n26Yʉa bañarone, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore ĩre yicami Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare yʉare ĩsibatogʉne, ado bajiro yʉare yicami:\\n—Baya mʉa. Ti ñaja yʉ rujʉ rii —yʉare yicami.\\n27Tire yʉa bagajanorone, idiriabaja ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yicami quẽna. To yicõari, tibaja yʉare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yicami:\\n—Mʉa jediro adire idiya. 28Adi ñaja tirʉ̃mʉana “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodo to bajiro mʉare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yicũmasiriarore bajiro bajirʉaroja. To bajicõari, jãjarã masa rojose ĩna yisere masiriocõari, tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios. k 29Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre ĩ cũroto rĩjoro, quẽna jʉaji ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n“‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ”, Pedrore Jesús ĩ yire queti\\n(Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38)\\n30To ĩ yiro bero, Diore rʉ̃cʉbʉorã basacajʉ yʉa. Basagajano, Olivo vãme cʉti burojʉ vacoacajʉ yuja. 31To yʉa vatone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Adi ñamine yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vaveorʉarãja mʉa jediro. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajiro ti gotijare, to bajise mʉare yaja yʉ. Ado bajiro gotiaja ti: “Oveja coderimasʉre bajiro bajigʉre sĩarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩ yarã ovejare bajiro bajirã rudibatecoarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire, manire gotiro. 32Yʉre mʉa vaveoboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, quẽna tudicaticõari, Galilea sitajʉ mʉa vato, yʉjʉa mʉa rĩjoro ñatʉjarʉcʉja —yʉare yicami Jesús.\\n33To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Pedro:\\n—Ãnoa jediro, mʉre ĩna vaveoboajaquẽne, mʉre vaveobetirʉcʉja yʉma —Jesúre ĩre yicami.\\n34To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Adi ñami busiyʉjʉa gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami.\\n35To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Pedro:\\n—Mʉ rãca yʉre ĩna sĩarʉajaquẽne, “Jesúrãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocabetirʉcʉja yʉ —Jesúre yicami Pedro.\\nTo bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, yʉa quẽne to bajiro yijedicõacajʉ.\\nGetseman'i vãme cʉtojʉ Jesús ĩ jacʉre ĩ sẽnigʉ̃ vare queti\\n(Mr 14.32-42; Lc 22.39-46)\\n36To yʉa yiro bero, Getseman'i vãme cʉtojʉ yʉare ũmato vacami Jesús. Tojʉ ejacõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—Õjʉ Diore sẽnigʉacʉ yaja yʉ. To yʉ vatoye, ado rujicõaña mʉa maji —yʉare yicami.\\n37To yi vacʉne, Pedrore, to yicõari, Zebedeo rĩare jʉarãjʉrene ji vacami Jesús. To yi vacʉne, bʉto tʉoĩasʉtiriticami yuja. 38To bajiro bajigʉne, ado bajiro yiyuju Jesús, ĩ rãca variarãre:\\n—Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. Sʉtiriosene yʉre sĩaro yaja. Adone yʉre yuñaña maji. Yʉ cãnibetore bajirone cãnibeja mʉa quẽne, Diore sẽniñarã —ĩnare yiyuju Jesús.\\n39To yicõari, to sojʉabʉsa varẽmoñuju Jesús. Va, sita tũcurojʉ murocacũcõari, Diore sẽniñuju ĩ:\\n—Cacʉ, yʉre ĩna sĩarotire matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.\\n40To yigajano, Pedro mesa ĩna cãnitoyene ĩna tʉjʉ ejayuju. Ĩnare yujiocõari, ado bajise Pedrore ĩre yiyuju Jesús:\\n—¿No yirã cojo hora cõro cãnibetibʉsarãne, yʉre yuñabetimasucõati mʉa? 41Yʉ cãnibetore bajirone cãnibesa mʉa quẽne. To bajicõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. Quẽnaro mʉare masiaja yʉ. “Dios ĩ bojasere yirʉcʉja” yirã ñaboarine, cojojirema rojose ʉsʉri cʉtirã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yirũgũaja mʉa —Pedro mesare ĩnare yiyuju Jesús.\\n42To yicõari, gãme vacʉ, ado bajiro Diore sẽniñuju Jesús:\\n—Cacʉ, yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yisẽniñuju.\\n43To yigajano vacʉne, cãniariarãre ĩnare ejayuju quẽna. Bʉto vʉjaejarã ñari, cãniñujarã ĩna. 44To bajiri rĩjoro ĩnare ĩ yiriarore bajirone ĩnare yicõa, Diore sẽnigʉ̃ vacoasuju quẽna. To ejacõari, rĩjoro Diore ĩ sẽniriarore bajirone ĩre sẽniñuju quẽna. 45Diore sẽnigʉ̃ var'i, tudiejacõari yʉare yujiocami:\\n—¿No yirã cãni manicõati mʉa maji? Ado cõrone Dios ĩ roticõacacʉre rojose yirãre yʉre ĩsirocarocʉ vadicoagʉmi yuja. 46To bajiri yujiya mʉa. Ĩre bocarã vajaro. Yʉre ĩsirocarocʉ vadiami yuja —yʉare yicami Jesús.\\nJesúre ĩna ñiare queti\\n(Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11)\\n47To bajiro Jesús yʉare ĩ yiñarirĩmarone, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, yʉa rãcagʉne, vadicami yuja. Jãjarã ĩ rãca vadicama jariaseri cʉorã, gãjerã yucʉ́juriri cʉorã. Bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne ĩna cõariarã ñacama ĩna. 48Jẽre ado bajiro goti vadiruyuyumi Judas, ĩ rãca vanare, “ ‘Ĩne ñaami Jesús’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ:\\n—Jesúre sẽnicõari, ĩre usurʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, ĩre ñiama mʉa —ĩnare yi vadiruyuyumi.\\n49To bajiro yir'i ñari, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩre yicami Judas:\\n—Gotimasiorimasʉ, ¿ñati mʉ? —ĩre yigʉne, usucami.\\n50To ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús:\\n—“To bajiro yirãsa mani” ĩnare mʉ ũmato yivadiriarore bajiro yiya mʉ —ĩre yicami Jesús.\\nTo ĩ yirone, ĩre ñiacama Judas rãca vadiriarã.\\n51To ĩna yirone, sĩgʉ̃ Jesúrãcagʉ, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõacami. 52To ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Mʉ jariasere tudisuacõaña quẽna. “Jariase rãca gãmerã quẽarãma, tiase rãcane sĩaecorʉarãma”, yimasiaja mani. 53Ado cõrone yʉ jacʉre yʉ sẽnijama, setenta y dos mil ñarã ángel mesare cõamasicõagʉ̃mi. ¿Tire masibeati mʉ? 54To bajiboarine, ĩnare ĩre yʉ sẽnijama, Dios oca masa ĩna ucamasire, “To bajiro bajirʉaroja” ĩna yimasiriarore bajiro bajibetiboroja. To bajiri tire ĩre sẽnibeaja yʉ —ĩre yicami Jesús.\\n55To yicõari, ĩre ñiarã ejarãjʉare ado bajiro yicami Jesús:\\n—¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarã vanare bajiro jariaseri rãca, yucʉ́juriri rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro mʉare gotimasio rujirũgũmʉ yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. 56Diore gotirẽtobosarimasa, ado bajiro yʉre mʉa yirotirene ucamasiñuma. To bajiri to bajirone yʉre yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús, ĩre ñiarã ejarãre.\\nJesúre ĩna ñiasere ĩacõari, ũmarudijedicoacajʉ yʉa.\\n“Mʉ ye sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna yire queti\\n(Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24)\\n57Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ rẽjacõari, ñañujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne. 58Jesúre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. Ĩnare yayiĩasʉyacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ya vi, ta biberiasãniro rẽtosãjacoasuju. Sãjacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa rãca rujiyuju ĩ. “No bajiro Jesúre ĩna yigajano vato ĩagʉ̃sa” yigʉ, tojʉ bocaĩarujiyuju.\\n59Paia ʉjarã, to yicõari, gãjerã ʉjarã, ĩna jediro, Jesúre sĩarʉayujarã. To bajiro yirã ñari, “Rojose masu yigʉ ñaami Jesús” yisocaronare macañujarã ĩna. 60Jãjarã masa socarãne ĩna gotiboajaquẽne, to bajiro ĩna yisere ajicõari, “To bajiro ĩ yire ñajare, ĩre sĩaroti ñaja”, yimasibesujarã ĩna maji.\\nTo bajiboarine, jʉarã ejayujarã ĩna. 61Ejacõari, ado bajiro socarãne gotiyujarã:\\n—“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yicami ãni —yiyujarã ĩna.\\n62To ĩna yirone, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari ado bajiro Jesúre yiyuju:\\n—To bajiro mʉre ĩna yi ocasãsere, ¿no bajiro yati mʉ? ¿Cʉdibeati mʉ? —Jesúre ĩre yiboayuju.\\n63To ĩ yiboajaquẽne, cojo vãme cʉdibeticõañuju. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃:\\n—Quẽnaro riojo yʉare cʉdiya mʉ. Mʉ socajama, rojose mʉre yirʉcʉmi Dios. ¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'ine, Dios macʉne ñati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.\\n64To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Mʉ yirore bajirone bajiaja. Ĩne ñaja yʉ. To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, yoaro mene ĩ riojojacatʉa rujicõari, masare besegʉagʉ oco bueri vatoajʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãja mʉa, —paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re yiyuju Jesús.\\n65To bajiro Jesús ĩ yisere ajitegʉ ñari, ĩ sudire tʉ̃avoyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju:\\n—¡To bajiro ĩ ñagõjama, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ yami! ¡“Diore bajiro bajigʉ ñaja yʉ” yigʉ yami! No yirã gãjerã, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja. Mʉa quẽne, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ ĩ yisere ajiaja mʉa. 66To bajiro ĩ yisere ajicõari, ¿no bajiro ĩre yiroti ñati? —ĩ rãcanare yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã:\\n—Rojose masu yicõami. Ĩre sĩacõaroti ñaja —yicʉdiyujarã.\\n67To yicõari, Jesús riogare gooco eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. 68To yicõari,\\n—“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” mʉ yijama, mʉ masise rãca, “Ĩ, yʉre jami”, yʉare yiya —Jesúre yitud'iyujarã.\\n“Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti\\n(Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27)\\n69Vi jubeajʉ Jesúre rojose ĩna yiñarone, macajʉ́jʉa rujicõañuju Pedro. Sĩgõ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, Pedro tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Jesús, Galilea sitagʉ rãca vacudirũgũgʉ̃ne ñagʉ̃ja mʉ quẽne —ĩre yiyuju so.\\n70To bajiro so yisere ajicõari, masa jediro ĩna ajiro rĩjorojʉa ado bajiro yiyuju Pedro:\\n—“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ —sore yiyuju Pedro.\\n71To bajiro sore yicʉdicõa, ta biberiasãniro sãjariasoje tʉ vasuju Pedro. To ĩ vatone, gajeo ĩre ĩacõari, ado bajiro yiyuju:\\n—Ãni, Jesús Nazaret macagʉ rãca vacudigʉ ñaami —yiyuju, gãjerãre gotigo.\\n72To bajiro ĩnare so yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro:\\n—Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Dios quẽne yʉre ajigʉmi —ĩnare yiyuju Pedro.\\n73To ĩ yigotiriaro bero yoatobʉsa, to ñarã ado bajiro Pedrore gotiyujarã:\\n—Riojo yaja yʉa. Jesúrãca vacudirũgũgʉ̃ne ñaja mʉ. Ĩna ñagõsere bajirone ñagõaja mʉ —Pedrore ĩre yiyujarã ĩna.\\n74—Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja. Dios yʉre ajigʉmi —ĩnare yiyuju Pedro.\\nTo bajiro ĩ yigajanorirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõañuju yuja. 75Ĩ ñagõsere ajicõari, Jesús ado bajise ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja: “Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” ĩre ĩ yirere masibʉjayuju. Tire masibʉjacõari, vacoasuju. Vacõari, bʉto otiyuju.","num_words":1937,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 6 BSNNT - To bajiri Dios manire ĩ ĩamaisere yʉ - Bible Search\\n“Rojose mani yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñato mani”, yire queti\\n1To bajiri Dios manire ĩ ĩamaisere yʉ gotisere ajicõari, ¿no bajiro tʉoĩati mʉa? “Rojosere ĩna yiboajaquẽne, rojose yigʉ me ñañumi. To bajiri, bʉtobʉsa rojose yito mani. To bajiro mani yiboajaquẽne, manire maigʉ̃ ñari, manire masiriocõa ñarʉcʉmi”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? 2¡To bajiro me bajiaja! “Manire rijabosayumi” yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibetisʉoyuja mani. To bajiro yiriarã ñaboarine, ¿no yirã rojosere tudiyirãjari mani? 3¿Bautizarere ajimasiati mʉa? Oco rãca manire ĩna bautizarone, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã, ado bajiro yiriarãja mani: “‘“Rojose ĩna yisere, tire yitʉjato” yigʉ, Cristo manire rijabosayumi’ yirã ñari, rojose mani yisere to cõrone yitʉjato”, yiriarãja mani. 4To bajiri rojose mani yisere yitʉjarʉarã ñari, oco rãca mani bautizarotirone, Jesucristo rãca rijanare bajiro bajiyuja mani. To bajicõari, Jesucristo ĩ yuje ecoro bero, ĩ masise rãca ĩre tudicatioyumi Dios. To bajiri, ĩ rãca tudicatirãre bajiro bajiyuja mani, bautismo mani yiecoro bero. To bajirã ñari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani.\\n5To bajiri, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajirã ñari, tudicatir'i ĩ ñajare, ĩ rãca tudicatiriarãre bajiro bajirã ñari, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase yirũgũroti ñaja manire. 6“Rojose mani yisere yitʉjacõari, Jesucristojʉare ĩre ajitirʉ̃nʉaja” yirãre, manire rijabosayumi Jesús, rojose mani yisere “Yitʉjato” yigʉ. To bajiro ĩ bajire ti ñajare, rojosere yirʉa tʉoĩaboarine, tire yitʉjaroti ñaja. 7Masʉ ĩ bajirocacoajama, jʉaji rojose yibecʉmi. To bajiri mani quẽne rojose yirũgũriarã ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉca yirã, jʉaji rojose yibetiroti ñaja manire. 8-9Mani quẽne, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja. “Jesucristo ĩ rijariaro bero tudicaticõari, jʉaji tudirijabetirʉcʉmi” yimasirã ñari, “Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase yicõa ñarũgũrʉarãja mani, adigodojʉ quẽne, to yicõari, mani rijato berojʉ quẽne”, yitʉoĩaja mani. 10Jesucristo cojojine rijayumi, “Rojosere yitʉjacõari, quẽnasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiri jʉaji tudirijabecʉmi. Ĩ rijaro bero, tudicaticõari, yucʉrema õ vecajʉ ñacõari, Dios ĩ bojasere yiñagʉ̃mi. 11To bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja manire quẽne. “ ‘Quẽnasejʉare yato’ yigʉ manire ĩ rijabosare ti ñajare, rojosere yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja. To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmorã ñari, Dios ĩ bojasere yicõa ñarʉarãja mani quẽne”, yitʉoĩarũgũroti ñaja manire.\\n12-13Mani rujʉ, yoaro catirotirujʉ me ñaja. To bajiri Dios ĩ bojabetire yirʉarã ñaboarine, tire yibetirʉarãja mani. “Rijacoaboarine, Jesucristo ĩ tudicatire ñajare, ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja” yitʉoĩacõari, quẽnasejʉa yirã ñarʉarãja mani. 14-15“Dios Moisére ĩ roticũmasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi”, yitʉoĩa güibetiroti ñaja manire. Dios, manire maigʉ̃ ñari, ĩ macʉre cõañumi, rojose mani yise vajare, “Vaja yibosato” yigʉ. To bajiri, “‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yaja mani. To bajiri, rojosere yirʉaboarine, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca rojose yibeaja mani.\\n“‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, rojose mani yijama, quẽnacõaroja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. 16“Rojosere yirʉarã ñari, tire mani yicõa ñajama, ti rione yisejacoanaja mani”, ¿yimasibeati mʉa? “To bajiro mani yijama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani”, ¿yimasibeati mʉa? “Tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mani yicõa ñajama, ĩ bojasejʉare yisejacoanaja mani”, ¿yimasibeati mʉa? 17Tirʉ̃mʉjʉma rojosere yisejariarã ñari, ti rione mʉare yirʉamacõriaroja ti. To bajiri sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajeriarore bajiro mʉare bajiriaroja rojosejʉa. To bajiro mʉare ti bajiboajaquẽne, ado bajisejʉa yitʉoĩañuja mʉa yuja: “Jesucristo manire rijabosayumi, rojose mani yise sʉori”, yitʉoĩañuja mʉa. To bajiri yucʉrema Dios ĩ bojasere yirã ñarãja mʉa. Tire tʉoĩacõari, Dios sʉorine to bajiro yirã mʉa ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yaja yʉ. 18Dios sʉorine rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩ bojarore bajiro yirã ñarãja mʉa. 19Moarimasʉ cʉticõari, ĩ rotirere quẽnaro masirãja mʉa. To bajiri tire cõĩacõari, mʉare gotibʉ yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma rojose yisejarã ñañuja mʉa. Yucʉrema ado bajiro Diore sẽnirũgũña: “Mʉ bojase quẽnase rĩne yirʉaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũña mʉa.\\n20Rojosere yir�� ñaboarine, “Rojose yirã yaja yʉa”, yimasibetiriarãja mʉa. 21Rojose rĩne mʉa yijama, ¿dise ũni quẽnase bʉjacati mʉa? Bʉjabetiriarãja. Rojose mʉa yirũgũrere mʉa tʉoĩajama, “Bojoneose yirã yiyuja mani”, yirãja mʉa. Rojose rĩne mʉa yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboriarãja mʉa. 22To bajiboarine, yucʉrema, Dios ĩ ejarẽmose rãca rojosere yitʉjacõari, ĩre cʉdirãja mʉa yuja. Ĩre cʉdirã ñari, Dios ĩ ejarẽmose rãca bʉtobʉsa ĩ bojasere yirũtuanaja mʉa. To bajicõari, mʉa rijato berojʉ tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. 23To bajiri, masa rojose mani yise vaja mani rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñaja. To bajiboarine, Jesús yarã mani ñajama, rojose mani yise vaja, mani vaja yibetiboajaquẽne, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere manire ĩsiami Dios.","num_words":699,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Kristiano nabema ewaribasidera ãba yi jʉrebarimae, naara trãpanasi, maʉ̃are yiwidʼipanasi, akʉza biʼia akʉpanasi Daizeze Bedʼeadebemata (1 Corintios 14:26). Bʉ dai ãba yi jʉrebarimae zebʉrʉdera bʉa ũduyi abʼarika obʉta.\\nDaizeze Bedʼeadeba jaradiapanʉ dayirã biabaita. Semana jõbʉrʉza kongregasion jõma ãba yi jʉrepanʉ ũrĩta diskurso biblikota maʉ̃ra treinta minutobayeda jaradiapanʉ, mama ũdubipanʉ dayirãra sãwũã kʼarebabʉta Daizeze Bedʼeaba, akʉza naʉ̃ ewaride. Jarapanʉ yi mama ãba bʉara ãya Daizeze Bedʼea erbʉde akʉdamarẽã. Maʉ̃are kʼawuayi Estudio de la Atalayata, maʉ̃ra jaradiadayi orababayeda, mamara jarapanʉ kongregasionne panʉa akʉdamarẽã Atalayata. Naʉ̃ kartabara jaradiabʉ sãwũã Daizeze Bedʼeaba ũrãgʼabia diabʉ oibarata. Naʉ̃ drʉa jõma siento dies mil kongregasion audre bʉba kʼawuapanʉ iyabaʉ bedʼeata.\\nKʼarebabʉ daiba audre biʼia jaradiaita. Adewara ãba yi jʉrepanʉ diamasi semanane bedʼea ũbeabʉ kʼawuaita maʉ̃ trʉ̃ra Kristianoraba Obʉ Kĩrãkʼa akʉza Daizezeita Trajapanʉ, naʉ̃ra opanʉ libro Kristianoraba Obʉ Kĩrãkʼa akʉza Daizezeita Trajapanʉba jarabʉ kĩrãkʼa maʉ̃ra ʉ̃tʉzebʉ jedekoza. Yi naara ojʉ̃drʉira, Bedʼea Bia Daizeze Bedʼeade Ũduda, kʼarebabʉ ũrĩta Daizeze Bedʼea kongregasionba naara akʉdapeadata. Maʉ̃arebema trʉ̃ra Ora Bʉa Daizeze Bedʼea Jaradiabʉrʉde, maʉ̃nera edabʉ ũdubipanʉ mebẽrãba sãwũã jaradaiata Daizeze Bedʼeata awuruʼa. Akʉza ʉ̃rãgʼa bia diabariba kʼarebabʉ sãwũã akʉita akʉza sãwũã bedʼeaita (1 Timoteo 4:13). Yi jõira Baita Kristianora kĩrãkʼa, maʉ̃bara jaradiabʉ sãwũa Wãrĩnu Daizeze Bed’earadebema kʼarebaita dayi bebʉra. Maʉ̃nera edabʉ widita akʉza panʉita, kʼarebʉ audre Daizeze Bedʼea biʼia ũrĩta.\\nBʉ dai ãba yi jʉrebarimae jũẽbʉrʉdera, bʉa biʼia ũduyi sãwũã bia jaradiapanʉta Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉta (Isaías 54:13).\\n¿Kʼãrẽta ũdui Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebarimae jũẽbʉrʉdera?\\n¿Saʉ̃ semanane wãkĩrãi bʉra dai ãba yi jʉrebarimara?\\nÃba yi jʉrebari ewari zeinaena akʉra kʼãre ʉ̃rʉ bedʼeaita. Akʉza Daizeze Bedʼeadebemata bʉa kʼawua wãra maʉ̃ra bʉita bigabayi.","num_words":250,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.012,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 17 DES - Eropa arĩ weretuha Jesu ʉmarogue ĩhamuju - Bible Search\\nJesu ĩgʉ buherã ya árĩburire ĩgʉ Pagʉre Goãmʉre serẽbasañumi\\n1Eropa arĩ weretuha Jesu ʉmarogue ĩhamuju õpa arĩ wereniguimi Goãmʉre ĩgʉ Pagʉre:\\n—Ahʉ, dohpaguere mʉ werediro dopa ta yʉre erã ñero iiburisubu ejanijaro iiaa. Yʉre mʉ magʉre erã masare umupeocʉ̃ iique. Mʉ eropa iicʉ̃ masare mʉre umupeocʉ̃ iigʉra yʉ sã. 2Árĩpehrerã tauro opʉ apibʉ mʉhʉ yʉre. Eropigʉ mʉ yʉre onirãre mʉ mera eropa árĩniguicʉ̃ iigʉca mʉhʉ. 3Mʉ dihta Goãmʉ gohra ãhraa. Yʉhʉ Jesucristo mʉ obeodigʉ ãhraa. Eropirã árĩpehrerã mʉre masirã, yʉ sãre masirã mari mera ʉmaroguere eropa árĩniguicãrãcoma, arĩmi.\\n4Eropa arĩgʉ ta õpa arĩnemomi Goãmʉre:\\n—I yebaguere mʉ iidorerare iipehoabʉ yʉhʉ. Eropa iigʉ masare mʉ turagʉ árĩrire ĩhmuabʉ yʉhʉ. 5I yeba árĩboro core mʉ mera yʉ árĩcʉ̃ õaro turari opabʉ. Eropigʉ dohpaguere mʉ árĩrogue irire yʉ õaro turagʉ árĩrire ĩhmuque.\\n6“I yeba árĩrãre yʉre mʉ onirãre mʉre masicʉ̃ iiabʉ. Mʉ onirã mʉ yarã ãhrima. Eropigʉ erãre ohabʉ mʉhʉ yʉre. Eropirã mʉ dorerire iiama erã. 7-8Yʉre mʉ wererare erãre buheabʉ. Yʉ buhecʉ̃ peerã yʉ buherire gahmeama erã. Eropirã diaye ta mʉ pohro aridigʉ yʉ árĩcʉ̃ masima erã. Eropirã mʉ obeodigʉ yʉ árĩcʉ̃ sãre “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepima erã.\\n9“Erã ya árĩburi mʉre serẽgʉ iiaa. Gajirã ya árĩburipʉre serẽgʉ iibeaa yʉhʉ. Yʉre mʉ onirã mʉ yarã ãhrima. Eropigʉ erã ya árĩburire serẽgʉ iiaa mʉre. 10Erã árĩpehrerã mʉ yarã ãhrima. Eropirã mʉ yarãpʉ yaharã ãhrima. Yʉre umupeorã yʉ turagʉ árĩrire ĩhmuma erã masare.\\n11“Dohpaguere i yebaguere dujasome yʉhʉ. Mʉ pohro wabu iiaa. Yʉ eropa waquerecʉ̃ ta dohpaguere yʉre mʉ onirã i yebaguere dujama. Ahʉ, mʉhʉ õagʉ ãhraa. Yʉre mʉ onirãre mʉ turari mera ĩhadibuque. Mʉ eropa dibucʉ̃ mari yujugʉ ta árĩdiro dopa ta yuju curu ta árĩrãcoma erã sã. 12Erã mera árĩgʉ mʉ turari mera erãre õaro ĩhadibuabʉ. Yujugʉ tamera peamegue wagʉcumi mʉ yare erã gojarapũ werediro dopa ta.\\n13“Dohpaguere mʉ pohrogue wabu iiaa. Eropigʉ i yeba i árĩpehrerire mʉ yarãre werea yʉ mera erã õaro mucubiriborore. 14Mʉ yare wereabʉ erãre. Erã yʉ iro dopa ta i yeba árĩwajamorã árĩbeama. Eropirã i yeba majarãpʉ erãre ĩhaturima. 15“I yeba árĩrãre, yaharãre aĩaque,” arĩbeaa. Eropa arĩbiriqueregʉ erãre õaro ĩhadibuque watĩ ñerire iidoreri erãgue arĩgʉ. 16I yeba majagʉ árĩbeaa. Erã sã yʉ iro dopa ta i yeba árĩwajamorã árĩbeama. 17Yaharãre mʉ buheri mera õarã árĩcʉ̃ iique erãre. Mʉ wereripʉ diaye ta ãhraa. 18I yebaguere yʉre mʉ obeodiro dopa ta yʉpʉ yaharãre mʉ yare buhedoregʉ obeoa. 19Mʉ gamerire iibu árĩgʉ, sĩribu árĩgʉ erã ya árĩburire sĩribu ãhraa. Eropa sĩribu ãhraa yʉhʉ yaharã sã mʉ gamerire diaye erã õaro iiburire.\\n20“Yaharãre dohpague árĩrã dihtare itamuque,” arĩ serẽbeaa yʉhʉ. Yaharã gajirãre erã buhera pʉhrʉ gajirã sã yʉre umupeorãcoma. “Erã sãre itamuque,” arãa yʉhʉ. 21Yaharã árĩpehrerã erã yuju curu árĩboro dopa itamuque. Yʉhʉ mʉ mera yujugʉ ta ãhraa. Mari yujugʉ árĩdiro dopa ta erã mari mera yuju curu ta árĩporo. Yujuro mera ta árĩporo mʉ obeodigʉ yʉ árĩrire árĩpehrerã masa “Diaye ta ãhraa,” erã arĩburire. 22Yʉre mʉ ora turarire yaharãre ohabʉ. Iri turarire oparã yujugʉ ta mari árĩdiro dopa ta erã sã yuju curu ta árĩrãcoma. 23Yʉhʉ erã mera ãhraa. Eropigʉ mʉhʉ yʉ mera ãhraa. Mari eropa árĩrã árĩcʉ̃ mari yarã diaye ta õaro yuju curu ta árĩrãcoma. Yuju curu erã árĩcʉ̃ ĩarã mʉ obeodigʉ yʉ árĩrire i yeba majarã masirãcoma. Eropirã yʉre mʉ mahidiro dopa ta yaharã sãre mʉ mahirire masirãcoma masa.\\n24“Ahʉ, i yeba árĩboro core yʉre mahibʉ mʉhʉ. Eropa mahigʉ yʉ turagʉ árĩrire ĩhmubʉ mʉhʉ. Eropigʉ yʉre mʉ onirã yʉ mera erã árĩcʉ̃ gahmea yʉ turagʉ árĩrire erã masiboro dopa. 25Ahʉ, mʉhʉ õagʉ ãhraa. I yeba majarã ñerã mʉre masibeama. Yʉpʉ mʉre masia. Eropirã yʉhʉ mʉ obeodigʉ árĩcʉ̃ masima yaharãpʉ. 26Mʉre erãre masicʉ̃ iiabʉ. Pʉhrʉ sãre mʉre erãre masicʉ̃ iigʉca yʉre mʉ mahidiro dopa ta gajirãre erã mahiburire. Eropigʉ yaharã mera árĩgʉca, arĩmi Jesu mari Pagʉre.","num_words":618,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea NEHEMIA 1\\nNehemiaba Ãcõrẽa iwid̶id̶a\\n1 Naʌ̃ cartara Hacalía warra Nehemiaba b̶ʌd̶aa.\\nArtajerje veinte poa Persiad̶ebema boroda b̶ed̶acarea Quisleu jed̶ecod̶e mʌ̃ra Susa puru dromane b̶asia.* Dadjirãba jed̶eco juachabada quĩrãca maʌ̃ Quisleu jed̶ecora noviembred̶e wa diciembred̶e b̶aebaria. 2 Mãwã b̶ʌd̶e mʌ̃ djaba Hananida dewararã ume Juda druad̶eba zesid̶aa. Mʌ̃a ãdjirãa judiorã Babilonianeba jẽda wãped̶ad̶ad̶ebemada idjab̶a Jerusaleʌ̃ purud̶ebema sid̶a iwid̶isia. 3 Ãdjirãba mʌ̃́a nãwã jarasid̶aa:\\n–Judiorã Babilonianeba jẽda wãped̶ad̶ara bia mĩga panʌa idjab̶a quĩrã pera panʌa. Jerusaleʌ̃ puru aud̶u jũrã ca b̶ad̶ara wad̶ibid̶a ãrĩ b̶ʌa. Dji purud̶e ed̶a wãbada sid̶a bá wãna bẽrã neẽ́a.–\\n4 Maʌ̃ ũrĩsid̶e mʌ̃ra chũmeped̶a jĩãsia. Sopuaba dãrã ne cod̶aca ewarida osia idjab̶a Ãcõrẽ bajãne b̶ʌ́a iwid̶i b̶asia. 5 Nãwã iwid̶isia:\\n–Ãcõrẽ bajãne b̶ʌ, bʌra dji dromaara b̶ʌa. Bʌdrʌ wayad̶ida panʌa. Bʌ quĩrĩã b̶ea ume, bʌ bed̶ea ĩjã b̶ea ume bed̶ea b̶ʌd̶ara bʌa quĩrĩãneba jũma obaria. 6 Mʌ̃ra bʌ nezoca bẽrã mʌ̃ djuburia ũrĩdua mʌ̃a ãsa diamasi bid̶a bʌ nezocarã Israeld̶ebema carea iwid̶i b̶ʌda. Mʌ̃a ebud̶a jaraya: dai israelerãba bʌ quĩrãpita cadjiruada osid̶aa. Mʌ̃a, mʌ̃ zeza ẽberãrã bid̶a bʌ quĩrãpita cadjiruada osid̶aa. 7 Dairãba wãrãda bʌ quĩrãpita jũmawãyã cadjiruada osid̶aa. Bʌ nezoca Moiseba diad̶a leyda ĩjã od̶aẽ́ basía.\\n8 Baribʌrʌ bʌ nezoca Moisea jarad̶ara quĩrãnebadua. Bʌa nãwã jarasia: “Bãrã israelerãba ĩjãnaẽ́bʌrʌ, mʌ̃a bãrãra drua b̶eaza jʌrecuaya. 9 Baribʌrʌ bãrãba mʌ̃da wayacusa ẽpẽnibʌrʌ idjab̶a mʌ̃a jarad̶ada ĩjã od̶ibʌrʌ, mamaʌba wayacusa mʌ̃a edad̶a purud̶aa eneya bãrã tãẽna b̶ai carea. Bãrã tʌmʌ ãyã jʌrecuabʌrʌ sid̶a mʌ̃a pe eneya.”† Deuteronomio 30:1-4.\\n10 Dairãra bʌ nezocarãa idjab̶a bʌ purua. Bʌ ʌb̶ʌa waib̶ʌad̶eba dairãra ẽdrʌ edasia. 11 Ãcõrẽ, mʌ̃ djuburia za quiru nezocaba iwid̶i b̶ʌda idjab̶a bʌ nezoca waabemarãba iwid̶i panʌ sid̶a ũrĩdua. Dairãba bʌra bio waya panʌa. Mʌ̃ djuburia id̶i mʌ̃ boromaa wãbʌrʌd̶e carebadua. Mʌ̃a idjía iwid̶ibʌrʌda bia ũrĩbidua.–\\nMaʌ̃ ewarid̶e mʌ̃ra Persiad̶ebema boro uva b̶a jue diabari basía.\\n*1:1 Dadjirãba jed̶eco juachabada quĩrãca maʌ̃ Quisleu jed̶ecora noviembred̶e wa diciembred̶e b̶aebaria.\\n†1:9 Deuteronomio 30:1-4.","num_words":294,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽ Daizeze Nokʼora? ¿Kʼãrẽa widibara Daizeze Nokʼo wemarẽã?\\n1. ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ kʼawuadai naʉ̃nera?\\nẼBẼRA mejãchaʉ̃ba kʼawuapanʉ Jesuba padre nuestro yiwidʼidara. Naʉ̃neba jaradiasi Jesuba iyi kʼaidubemaraʼa sãwũã yiwidʼibarata. ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ widisi Jesubara? ¿Kʼãrẽa yibia dayirãba biʼia kʼawuaita naʉ̃ ʉ̃rʉ?\\n2. ¿Saʉ̃ maʉ̃ bedʼea ũbeabʉra?\\n2 Jesuba jarasi kʼãwũã yiwidʼidamarẽã: «Zeze ʉ̃tʉbema, bʉ trʉ̃ra neneẽãbaide bʉa». Zebira bʉ Nokʼota. «Bʉa krĩñata odʼaidʼe bʼʉa ʉ̃tre obʼe kĩrãkʼa, mawũã odʼaidʼe bʼʉa druadʼebidʼa» (akʉra Mateo 6:9-13). ¿Kʼãrẽa, bedʼea ũbeabʉ ʉ̃rʉ widimarẽã jarasi Jesubara? (akʉra nota 20de).\\n3. ¿Kʼãrẽta kʼawuadai naʉ̃nera?\\n3 Daya kʼawuasida Daizeze trʉ̃ra Jeowata. Adewara kʼawuasida kʼãrẽ nebia erbʉta Daizezeba ẽbẽrarãita. Mamina, ¿kʼãrẽta jarakĩrãkuasi Jesuba jaraside, Zebira bʉ Nokʼota? Naʉ̃nera kʼawuadayi, kʼãrẽta Daizeze Nokʼora akʉza sãwũã Daizeze trʉ̃ neneẽã bʼaita.\\n4. ¿Kʼãrẽ Daizeze Nokʼora akʉza kʼaiba zokʼai maʉ̃ Nokʼora?\\n4 Maʉ̃ Nokʼora ʉ̃tʉbema, Jeowaba jʉrʉsi Jesuta iyi Nokʼo zokʼamarẽã. Adewara Daizeze Bedʼeaba jarabʉ: «Iyitrʉ Nokʼo, akʉza wuabemara nokʼo, Iyitrʉ yibari, wuabemara yibariraira» (1 Timoteo 6:15). Mawũẽra Jesubara nama egorodebema nokʼoraira audre biʼia zokʼaseabʉ. Akʉza iyira mejãcha zareabarabʉ namabema nokʼoraira.\\n5. ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ zokʼai Daizeze Nokʼobara akʉza samaʉ̃ba?\\n5 Jesu beida jẽda piradrʉdata ewari kuarenta babʉrʉde ʉ̃ta wãsi. Maʉ̃ tẽã Jeowaba iyi Nokʼo zokʼamarẽã jarasi (Hechos 2:33). Maʉ̃ba Daizeze Nokʼobaibara ʉ̃tʉba yeda zokʼayi naʉ̃ drʉara (Apocalipsis 11:15). Adewara Daizeze Bedʼeabara jarabʉ, maʉ̃ Nokʼora ʉ̃tʉbemata (2 Timoteo 4:18).\\n6, 7. ¿Kʼãrẽneba Jesura badʉ nokʼoira audre yibia?\\n6 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Nokʼo Jesutrʉ «abapai beika» (1 Timoteo 6:16). Maʉ̃ba iyara biʼia zokʼayi badʉ nokʼo ũdabemaira. Naʉ̃ drʉadebema nokʼora jõma beipanʉ, mamina Jesura beikabayi. Maʉ̃ba Jesuba dayirãʼa nekʼãrẽ bia diabʉbʉrʉra jõkabayi.\\n7 Akʉza Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesura Nokʼo biabaita, nekʼãrẽ aripe o bʼaita, so borokea akʉbaita. Adewara jarabʉ Isaías 11:2-4 bayeda, Jesu ʉ̃rʉ bʼaita «Jeowa jaure zareara, jaure zarea krĩcha bia diabarita akʉza buru bia diabarita, jaure zarea ũrãgʼa bia diabarita, jaure zarea kʼawuabibarita akʉza jaure zarea Jeowa wawiabibaridebemata». Adewara jarabʉ: «Iyara bari dabʉ awaʉba ũdubʉrʉba kʼawua oẽ, mia ũrãga ẽ bari iya ũrĩbʉrʉba. Iyabʉrʉ aripe kʼawua oyi naʉ̃ drʉade zʉbʉriapanʉrãra». ¿Biga ẽ baika mawũãbʉ nokʼoba zokʼaira?\\n8. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Jesuba abapaiba zokʼa ẽ baita?\\n8 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ, Daizezebara jʉrʉsita ẽbẽra nama egorodebemata Jesu kʼareba zokʼadamarẽã. Apostol Pabloba jarasi Timoteoʼa: «Dayirãta zarea badara, ãbaʉba zokʼadayi» (2 Timoteo 2:12). ¿Jesubara sõbe ẽbẽrarãbawaraʉba zokʼai ʉ̃tʉra?\\n9. (1) ¿Ẽbẽra sõbebʉbawaraʉba zokʼai Jesubara? (2) ¿Kʼãrẽ poagadeba jʉrʉ jʉ̃drʉsi Jeowabara 144.000 ẽbẽrarã?\\n9 Daya kʼawuasida yi 7de, apostol Juanba ũdusi, Jesubawara 144.000 ẽbẽrarã iyi kʼareba zokʼaita. ¿Kʼaipe maʉ̃ra 144.000 ẽbẽrarã? Juanba jarasi: «Naʉ̃rabara pewa wãna korderota iyi wãmae». Akʉza jarasi :«Naʉ̃ratrʉ nããra jidasi ẽbẽrarãne eda» (akʉra Apocalipsis 14:1, 4). Korderora, Jesu. Akʉza 144.000 ẽbẽrarã, kristianora kʼẽrẽpapanʉra. Maʉ̃ta jidasi Daizezeba Jesubawaraʉba zokʼamarẽã naʉ̃ drʉata. Maʉ̃ba ãyi beibʉrʉdera wãña jaurede piradrʉbʉ ʉ̃ta wãita (Apocalipsis 5:10). Maʉ̃ra ẽbẽrararã Jeowabara jʉrʉ jʉ̃drʉsi poaga 100ne nããrabema siglode.\\n10. ¿Sãwũã kãgabʉta ũdubibʉ Jeowabara dayirãra?\\n10 Jeowabara dayirã mejãcha kãga baera jʉrʉsi nama egorodebema ẽbẽrata Jesuta kʼareba zokʼadamarẽã. Jesura nokʼo biabayi, iyisida ẽbẽrane zʉbʉriasi baera. Apostol Pablobara jarasi, Jesubara kʼawuabʉta dayirã sãwũã zʉbʉriabʉra, dayirã kĩrãkʼa zʉbʉriasi baera (Hebreos 4:15; 5:8). Ẽbẽra 144.000 bida, biʼia kʼawuapanʉ dayirã sãwũã zʉbʉriabʉra, ãyisida kayirua omiabasi baera akʉza kayapanasi baera. Maʉ̃ kʼarea dayirã sobiapanaibara, Jesuba akʉza 144.000 bawaraʉba zokʼadai baera, adewara dayirãbara kʼawuapanʉ ãya kʼawuabʉta dayirã sãwũã zʉbʉriapanʉta akʉza kʼãrẽ bedʼea zroma erpanʉta.\\n¿KʼÃRẼTA OI DAIZEZE NOKʼOBARA?\\n11. ¿Kʼãrẽa Jesubara jarasi widimarẽã Daizezeba kãgabʉta omarẽã ʉ̃tʉra?\\n11 Jesubara iyi kʼaidubemara jaradiasi wididamarẽã Daizezeba ʉ̃tʉ obʉ kĩrãkʼa nama egorodebida omarẽã. ¿Kʼãrẽa Daizezeba kãgabʉta omarẽãbasi ʉ̃tʉra? Daya kʼawuasida yi 3de, Diarubara (Ãtomĩa) ũrĩ ẽ basita Daizeze Bedʼeara. Jeowabara iduaribibasi Diaruta akʉza angelera kayiruarata (Demonio) ʉ̃tʉ bamarẽã poaga biobayeda. Mawũẽra jõma ʉ̃tʉpanʉrabara Daizezeba kãgabʉde bada ẽ basi. Yi 10de audre kʼawuadaya Diaru ʉ̃rʉ akʉza iyi kʼaidubema angelera ʉ̃rʉ.\\n12. ¿Kʼãrẽ berabarida ũme ʉ̃rʉ jarabʉ, Apocalipsis 12:10dera?\\n12 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesura yõibasita Diaruʉ̃me, Daizezeba Jesu Nokʼo babida tẽã (akʉra Apocalipsis 12:7-10). Apocalipsis 12:10ba bedʼea ũme jarabʉ. Nããra, Jesubara zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉta. Yi ũmeta, Diarura ʉ̃tʉba eda jʉretasida. Mamina daya kʼawuapanʉ naʉ̃ra bedʼea ũmera yi berabarimata.\\n13. ¿Kʼãrẽta berabarisi Diaru ʉ̃tʉba nama egoro eda jʉretasidadera?\\n13 Angelera Daizeze Bedʼea ũrĩ badarãra mejãcha sobiasida, Diaruta (Ãtomĩa) akʉza iyi kʼaidubemara angelerata ʉ̃tʉba jʉretasida baera. Daizeze bedʼeaba jarabʉ: «Jõma bajãne bʉrãra mejãcha sobiaidua» (Apocalipsis 12:12). Maʉ̃ba idi ewadera ʉ̃tʉra jõmaʉ̃ba opanʉ Daizezeba kãgabʉta.\\nẼbẽra mejãcha zʉbʉria zebʉda Diaruta (Ãtomĩa) angelera kayirua ʉ̃tʉba zedadeba ʉ̃ta. Mamina maʉ̃ra jõma jõbiyi.\\n14. ¿Diaru ʉ̃tʉba jʉretasidade kʼãrẽba sãwũanʉmʉ naʉ̃ drʉara?\\n14 Mamina naʉ̃ drʉadera ʉ̃tʉbʉira awuarabʉ. Naʉ̃ drʉadera mejãchabʉ zʉbʉriata, Diarura «mejãcha kĩrʉbʉa, iya kʼawuabʉ baera iyi beira arakʼaitabata» (Apocalipsis 12:12). Diarura (Ãtomĩa) mejãcha kĩrʉbʉ, ʉ̃tʉba jʉretasida baera akʉza iya kʼawuabʉ aranʉ beita. Maʉ̃ba nekʼãrẽ jõma obʉ naʉ̃ drʉadebʉ ẽbẽra jõma zʉbʉria oita.\\n15. ¿Kʼãrẽta wei Daizezebara naʉ̃ drʉaitara?\\n15 Daizezeba naʉ̃ drʉaita nebia wei krĩchabʉra aripe oyi. Daizezebara wabida kãgabʉ naʉ̃ drʉa ẽjũã kĩrãwãrea bamarẽã, mama kãgabʉ ewari jõmaʉ̃nẽpanamarẽã (Salmo 37:29). ¿Maʉ̃ra wãrĩnu Daizeze Nokʼobara jõma aripe oika?\\n16, 17. ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ Daniel 2:44bara Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ?\\n16 Daniel 2:44ba jarabʉ: «Maʉ̃ra nokʼora ewaridera Daizeze ʉ̃tʉbemabara bʉyi Nokʼo jõkata. Akʉza maʉ̃ nokʼora mia abaʉ pʉwʉrʉ eda berabari ẽ bayi. Birachiyi akʉza jõma jõbiyi naʉ̃ra nokʼorãra. Akʉza iyitrʉ ewari jõmaʉ̃nẽbayi». ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ dayirãʼa Daniel 2:44ba jarabʉbara?\\n17 Nããra. Daizeze Nokʼobara zokʼa jʉ̃drʉyi «maʉ̃ra nokʼora ewaride». Naʉ̃ bedʼeabara jarakĩrãbʉ, Daizeze Nokʼoba zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉdera nama egorode bʼaita nokʼorata. Yi ũmeta. Jarabʉ Daizeze Nokʼobara ewari jõma zokʼa bʼaita akʉza awuruba zokʼa ẽ baita. Yi ũbeata. Nama egorodebema nokʼorarã yõnaita Daizeze Nokʼobawara. Mamina jarabʉ Daizeze Nokʼobʉrʉ jõma makenaita maʉ̃rãra akʉza iyabʉrʉ zokʼaita naʉ̃ drʉara. Naʉ̃ bedʼea jõma aripe berabaribʉrʉde, ẽbẽrarã mejãcha sobiapanañi nokʼo biata erpanai baera.\\n18. ¿Kʼasea jarapanʉ Daizeze Nokʼota, namabema nokʼobawara yõi ewarira?\\n18 ¿Kʼãrẽta sãwũã berabari namabema nokʼorata Daizeze Nokʼobawara yõinabeda? Angelera kayiruarabara (Demonio), sewayi namabema nokʼorãra Daizeze Nokʼo jõma oseabʉbawara yõnaita. Maʉ̃ yõ ewarira Daizeze Bedʼeaba jarabʉ Daizeze yõ ewarita (Armagedón), maʉ̃ ewaridera egorodebema nokʼorarã yõnañi Daizeze Nokʼobawara (Apocalipsis 16:14, 16; akʉra nota 10ta).\\n19, 20. ¿Kʼãrẽa zemarẽã kãgapanʉ Daizeze Nokʼora?\\n19 ¿Kʼãrẽa zemarẽã kãgapanʉ Daizeze Nokʼora? Bedʼea ũbeabʉ. Nããra. Dayirã jõmaʉ̃ta kayirua omia, kayapanʉ akʉza beipanʉ. Mamina Daizeze Nokʼoba zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉdera ewari jõmaʉ̃nẽpanañi dayirãra. Maʉ̃ kʼarea Daizeze Bedʼeaba jarabʉ: «Daizezebara ẽjũãne bera kʼãbãẽã kãgʼaba diasi yi Warra aba bʉta, iyidebema ĩjãbʉra adua ẽ bamarẽã, awuarabʉrʉ erbamarẽã bebʉ ewari jõmaʉ̃nẽ bʼaita» (Juan 3:16).\\n20 Yi ũmeta. Jõmaʉ̃ta ẽbẽra kayiruarade edapanʉ. Maʉ̃ba ũdupanʉ, sewa nebʉrata, yãrã sewabʉta, nemitia opanʉta, maʉ̃ba taʉbi auda ẽ. Jeowabʉrʉ jõbiseabʉ maʉ̃ra jõma, iyi yõ ewaride (akʉra Salmo 37:10). Yi ũbeata. Nokʼora namabemabara biode nemitiata opanʉ, nekʼãrẽ aripe oda ẽ, ẽbẽraba bedʼea zroma erbʉra ara obeda ẽ. Adewara kʼareba ẽ Daizezeba jarabʉ ũrĩta, maʉ̃ kʼarea Daizeze Bedʼeba jarabʉ. Ẽbẽrabara zokʼabʉ awuru ẽbẽrata nemitia oita (Eclesiastés 8:9).\\n21. ¿Kʼãrẽta oi Daizezebara naʉ̃ drʉadera iya kãgabʉta odamarẽã?\\n21 Daizeze yõ berabarida tẽã, Daizeze Nokʼoba zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉdera oyi Daizezeba kãgabʉta naʉ̃ drʉade. Diaruta (Ãtomĩa) akʉza angel kayiruarata Daizezebara tajʉ̃nʉmʉñi (Apocalipsis 20:1-3). Akʉza mia kʼaita kaya ẽ bayi, bei ẽ bayi. Maʉ̃ nebiara jõma ũduyi, Jesuta dayirã jõmaʉ̃bari beisi baera akʉza yi ẽbẽra Daizezeba zokʼabʉde bʉra ewari jõmaʉ̃nẽbayi maʉ̃ drʉa biade (Apocalipsis 22:1-3; akʉra nota 21ta). Adewara Daizeze Nokʼobara, Daizeze trʉ̃ra neneẽãbabiyi. ¿Kʼãr̃eta jarakĩrãbʉ maʉ̃bara? Daizeze Nokʼoba naʉ̃ drʉa zokʼa jʉ̃drʉbʉrʉdera, jõmaʉ̃ba wawia ũdubidayi Daizeze trʉ̃ra.\\n¿KʼÃRẼ EWARIDE ZOKʼA JɄ̃DRɄSI JESUBARA?\\n22. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Jesu ʉ̃ta wãbʉrʉdera wãña nokʼoba ẽ basita?\\n22 Jesu nama egorode basidera iyi kʼaidubemara widimarẽã jarasi, Daizeze Nokʼota zebimarẽã. Naʉ̃ba kʼawuabibʉ, Daizeze Nokʼoraba wuabidade zokʼa ẽ basita. Nããra Jeowabara Jesuta Nokʼobabi barabasi. Mawũẽra ¿Jesu ʉ̃ta wãside wãña nokʼobabisika? Mawũã ẽ. Jesubara jʉ̃ãibarabasi iyi nokʼobabiyeda. Apostol Pedroba akʉza Pabloʉ̃meba jara ũrĩbisida Jesu jẽda piradrʉda tẽã kʼãrẽ berabaridata, adewara jarasida Salmo 110:1ba jarabʉta maʉ̃ra Jesudeba aripe berabaridata akʉza naʉ̃ propesiade Jeowaba yi jaramabasi: «Mʉ̃ juwua arare jewedara, bʉ yi jʉra jõma bʉ jĩrʉ̃ edre bʉye edʼa» (Hechos 2:32-35; Hebreos 10:12, 13). Mawũẽra Jesubara jʉ̃ãibarabasi Jeowaba iyi Nokʼobabiyeda.\\nDaizeze Nokʼobara, Daizezeba naʉ̃ drʉaita kãgabʉta aripe obiyi.\\n23. (1) ¿Kʼãrẽ poagade Nokʼobasi Jesura? (2) ¿Kʼãrẽta kʼawuadai yi 9dera?\\n23 ¿Kʼãrẽ poagade nokʼobasi Jesura? Poaga 1914de. Maʉ̃ ewaride nabema kristianorabara kʼawuasida, poaga 1914dera, propesiaba jarabʉra aripe berabarinʉmʉta. ¿Sãwũã kʼawuasida? Maʉ̃ poaga 1914de nekʼãrẽ mejãcha berabarinʉbʉba, kʼawuapanasi kristinorabara, Jesuba zokʼa jʉ̃drʉsita maʉ̃ poagade (Salmo 110:2; akʉra nota 22ta). Maʉ̃ poagade Diarusida ʉ̃tʉba naʉ̃ egoro eda jʉretasida akʉza iyi bei ewarira arakʼaitaba (Apocalipsis 12:12). Yi 9de audre kʼawuadayi dayirã naʉ̃ ewari jõbodoarepanʉta, adewara kʼawuadayi aranʉ Daizeze Nokʼobara, Daizezeba kãgabʉta oita naʉ̃ drʉade.\\n1: DAIZEZE NOKʼORA NOKʼO WÃRĨNUARA\\n«Dai Nokʼota nʉmadua. Bʉa krĩñata odʼaidʼe bʼʉa ʉ̃tre obʼe kĩrãkʼa, mawũã odʼaidʼe bʼʉa druadʼebidʼa» (Mateo 6:9-13).\\nDaizeze Nokʼoba zokʼayi naʉ̃ drʉara ʉ̃tʉba.\\nJesura Nokʼo Daizeze Nokʼode.\\nBayi 144.000 ẽbẽrarã Jesuʉ̃meba ʉ̃tʉba zokʼaita.\\nJesuba akʉza 144.000ba kʼawuapanʉ dayirã sãwũã sentibʉra akʉza dayirã bedʼea zromata.\\n2: JESUTRɄ AUDRE NOKʼO BIABAYI\\n«Iyabʉrʉ aripe kʼawua oyi zarea neẽãpanʉrata» (Isaías 11:4).\\n¿Kʼãrẽa Jesura audre Nokʼo bia Daizeze Nokʼo zokʼaita?\\nJõma ẽbẽra nokʼorãra bei jõ wã. Mamina Jesura beikabayi. Mawũã Jesuba nekʼãrẽ bia jõma dayirã kʼarea obʉra ewari jõmaʉ̃nẽbayi.\\nJesubʉrʉ audre nekʼãrẽ bia oseabʉ dayirãita wuabema ẽbẽra nokʼoraira. Adewara, iyi trʉ jõmaʉ̃ra ʉ̃ta zareabarabʉ ẽbẽra nokʼora ãbabʉraira. Adewara iyara aripe obʉ akʉza so zʉbʉria akʉbʉ.\\n3: DAIZEZE NOKʼOBARA OYI IYA KÃGABɄTA\\n«Daizeze ʉ̃tʉbemabara bʉyi Nokʼo jõkata» (Daniel 2:44).\\n¿Idira kʼãrẽta o ũdubibʉ Daizeze Nokʼobara? ¿Kʼãrẽta oi ʉ̃rabʉrʉ zeidera?\\nJesu Nokʼo babida tẽã 1914de, jʉretasi Diarura egoro eda. Maʉ̃ba mejãcha zʉbʉriapanʉ.\\nDaizeze yõ ewaridera, Daizeze Nokʼobara jõma makenañi ẽbẽra nokʼorãra.\\nDaizezebara jõma makenañi, ẽbẽrarã iyi ode wãi krĩcha ẽãra.\\nDaizeze Nokʼoba naʉ̃ drʉa zokʼabʉrʉde, ẽbẽra jõma kaya ẽ panañi, ewari jõmaʉ̃nẽ panañi akʉza Daizeze trʉ̃ta wawiadayi","num_words":1438,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 3\\n☰ MATEUS 3 ◀ ▶\\n(Marcos 1.1-8; Lucas 3.1-18; João 1.19-28)\\n1 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedice icoa nicaaɡ̶ape, ijo ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi João Batista jiɡ̶igo nipodigi Judéia ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Odaa jeɡ̶eetiogi niɡ̶idi oko anodiita, 2 “Adinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶ecotiwaji! Igaataɡ̶a niɡ̶ica noko ja nipegi Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko.”\\n3 Niɡ̶ica jotigide Isaías ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, yalaɡ̶ata João, niɡ̶ijo mee,\\n“Ida oko ane igedi me dotaɡ̶a miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, anee,\\n‘Oenitece ligi Ǥoniotagodi me ixomaɡ̶atedijo!\\nCodaa awiitiwaji naigi ane dixoke nigepaa enotedijo’.”\\n4 João dinixotinigi nowoodi gameelo lamodi onibila, codaa ibake goenaɡ̶adi ewacogo, liweenigi ɡ̶onipidi inaa napigo. 5 Eliodi oko igotibeci mowajipatalo lotaɡ̶a João, niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa me nipodigi Judéia, codaa midiwatawece nipodaɡ̶a ane ipegitege akiidi Jordão. 6 Odaa niɡ̶ijo oko joɡ̶oyatemati libeyaceɡ̶eco odinilaatece, odaa João nilegetiniwace midi akiidi Jordão (moikee noɡ̶oika mowo ane beyagi).\\n7 João nadi me eliodi niɡ̶ijo fariseutedi ijaa saduceutedi anigotibeci midataɡ̶a me dinilegetibigiwaji. Naɡ̶a nadi, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiciagi niɡ̶inoa laketedi ane diniweneene! Aleetibigetiwaji daɡ̶a ɡ̶adiwokoni niɡ̶ica noko nige iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco? 8 Pida oleetibige mawii anele mikeeni mewi naɡ̶adinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶eco. 9 Jinaɡ̶aleetibige daɡ̶a ɡ̶adiwokoni niɡ̶ina menitibecetiwaji, ‘Ida anejinaɡ̶atege licoɡ̶egi Abraão.’ Igaataɡ̶a ejitaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji me yakadi meote niɡ̶idiwa wetiadi me lionigipi Abraão. 10 Ja nipegi niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶otedi niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco. Jiciaceeketege naɡ̶ana niale anidiwa onateciɡ̶idiwa nokododi, odaa ja nakagidi napalite litodi. Inoatawece niɡ̶inoa niale ane daɡ̶a yajigo ela anele, onakagidi, odaa oyokoletiogi minitaɡ̶a noledi. 11 Ǥadilegenitiwaji jatitaɡ̶awa ninyoɡ̶odi me jikee madinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Pida ina oko anenagi nigidiaaɡ̶idi ane naɡ̶axatiloco. Niɡ̶ini oko nige ɡ̶adilegenitiwaji, odaa ibake Aneotedoɡ̶oji Liwigo micataɡ̶a daɡ̶a noledi me ɡ̶adapitaɡ̶ati. Daɡ̶axa me notoedi, aiciagi, codaa daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, caticedi ee, odaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jakadi me joyaɡ̶adi liwelatedi. 12 Ja igo me iolatedice niɡ̶ina oko anele me yawalacetege niɡ̶ina oko ane beyagi. Liciagi niɡ̶ijo oko anani nibeneela libaaɡ̶adi, baanaɡ̶a dinenyaɡ̶adi me iolatice idiwatawece niɡ̶icoa leyeema lapadi. Odaa ja yotete nileyeema manitaɡ̶a lotetenaɡ̶anaɡ̶axi, pida niɡ̶ijoa lapadi baɡ̶a yalegi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe.”\\nJoão naɡ̶a ilege Jesus\\n13 Niɡ̶ijoa nokododi, Jesus ja noditedicogi nipodigi Galiléia. Odaa jiɡ̶igo akiidi Jordão maɡ̶aɡ̶a dinilege midataɡ̶a João. 14 Pida João ayakadi mele codaa adomaɡ̶a yemaa me ilege Jesus. Odaa mee, “Akaami anagi meetaɡ̶a maɡ̶aɡ̶a adinilegeni. Pida jeɡ̶epaɡ̶a domaɡ̶a leeditibige madilegeni.”\\n15 Pida mee Jesus, “Awii ane jemaa, adiwikodeni adilegeni! Odaa ja jaoɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yemaa.” Odaa João ja niwoditema.\\n16 Niɡ̶idiaaɡ̶idi João ja ilege Jesus, odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus naɡ̶a daxoditedita ninyoɡ̶odi, naɡ̶a iwitedibigimece ditibigimedi, odaa ja nadi me domoke ditibigimedi, codaa jaɡ̶aɡ̶a naditetege Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikatelogo dinanatigi yotibi, odaa ja nicotelogo. 17 Odaa digawini! Niɡ̶ijo oko joɡ̶owajipata ica nigegi digoida ditibigimedi, anee, “Niɡ̶idoa Ionigi yemaanigi. Eliodi me idinitibeci leeɡ̶odi Idaaɡ̶idoa.”","num_words":423,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti EFESIOS 1\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ, Dios yʉre cʉ̃ cabeserique jʉ̃gori Jesucristo yaye quetire cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ, apóstol yʉ ãniña ati cartare caquetibʉjʉwoajoʉ. Mʉjãã, Efeso macã macããna Dios yarã, bairi tunu Jesucristo mena catʉ̃goñatutuarãrẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉ woajoya ati carta mena. 2 Bairi caãnijʉ̃goro atore bairo mʉjããrẽ ñiña: Marĩ Pacʉ Dios, bairi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroare mʉjãã na jonemoáto. Tunu bairoa caroa yericʉtaje cʉ̃ãrẽ na jonemoáto, ñiña.\\n3 Dios pʉame cañuʉ caroʉ́ majũ niñami. Marĩ Quetiupaʉ Jesús pacʉ ñumajũcõãñami. Caroare marĩ jowĩ. Jesucristo yarã marĩ caãnoi, ʉmʉrecóo macããjẽ tocãnacã wãmerẽ marĩ jowĩ caroare. 4 Tirʉ̃mʉpʉ, ati ʉmʉrecóore cʉ̃ caátiparo jʉ̃goyepʉa, merẽ marĩrẽ masĩ yerijãñupĩ Dios. Marĩ caãnipeere merẽ masĩ yerijãñupĩ. Bairo masĩrĩ yua, marĩ beseyupi. “Yʉ yarã majũ na ãnio joroque na yʉ átigʉ,” ĩ tʉ̃goñañupĩ Dios marĩ cabaipeere. Carorije cawapa cʉ̃goenarẽ bairo na ãmarõ ĩ, marĩ cũjʉ̃goyupi. 5 Bairo marĩrẽ mairĩ, caroaro marĩ caãnipeere cũjʉ̃goyupi. “Yʉ pũnaarẽ bairo na ãnio joroque na yʉ átigʉ,” ĩ tʉ̃goñajʉ̃goyupi. “Yʉ macʉ̃ popiye cʉ̃ cabaipee jʉ̃gori bairo na yʉ átigʉ, yʉ cabojʉ̃goricarore bairo yua,” ĩ tʉ̃goña jʉ̃goyeticũjʉ̃goyupi. 6 Bairo bairi marĩ pʉame nocãrõ majũ caroaro marĩrẽ cʉ̃ caátiere tʉ̃goñarĩ yua, cʉ̃ marĩ basapeoya. Cʉ̃ macʉ̃ mena macããna marĩ ãnio joroque marĩ ásupi. Bairi cʉ̃ marĩ basapeonucũña. 7 Bairo marĩrẽ bʉtioro mairĩ, cʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ cariarique jʉ̃gori marĩ netõõñupĩ. Tie jʉ̃gori roro marĩ caátie wapare marĩ masiriyobojayupi. 8 Caroaro majũ marĩ ĩñoñupĩ Dios marĩrẽ cʉ̃ camairĩjẽrẽ. Marĩ catʉ̃goñarĩjẽ, bairi marĩ camasĩpee cʉ̃ãrẽ nipetirijere marĩ joyupi. 9-10 Mai, atie tirʉ̃mʉpʉ macããna camasã na camasĩẽtãjẽrẽ ãme roquere marĩ masĩõ joroque átiyami. Caroaro cariape cʉ̃ caátipeere marĩ masĩõñami. Atie niña cʉ̃ caátipee: Jĩcã rʉ̃mʉ Dios cʉ̃ cabeserica rʉ̃mʉ caetaro cʉ̃ macʉ̃ Jesucristore carotimasĩpeticõãʉ̃rẽ bairo cʉ̃ jogʉmi. Jesús pʉame nipetiro ati yepa macããna cʉ̃ãrẽ, jõbui ʉmʉrecóo macããna cʉ̃ãrẽ, cacatirã nipetirore na rotimasĩpeti peyocõãgʉmi yua, Dios cʉ̃ cabeserica rʉ̃mʉ caetaro. Bairoa niña cariape cʉ̃ caátipee yua.\\n11 Jãã, judío majã, Jesucristore cariape jãã catʉ̃goʉsaro jʉ̃gori caroare jãã jojʉ̃goyupi Dios. Cajʉ̃goyepʉa bairo cʉ̃ cacʉ̃goparãrẽ bairo jãã cũjʉ̃goyupi, cʉ̃ yeripʉ cʉ̃ catʉ̃goñajʉ̃goyetiricarorea bairo. 12 Bairi Dios pʉame cʉ̃rẽ jãã cabasapeorore boyupi. Jãã, Jesucristo mena catʉ̃goñatutuajʉ̃goricarãrẽ nocãrõ caroaro majũ jããrẽ cʉ̃ caátie jʉ̃gori cʉ̃rẽ jãã cabasapeorore boyupi Dios. 13 Jãã bero mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã tʉ̃gowʉ roro mʉjãã cabairijere cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire. Bairo tiere tʉ̃gori yua, Jesucristo mena mʉjãã tʉ̃goña tutuajʉ̃gowʉ mʉjãã cʉ̃ã. Bairo mʉjãã cabairoi, Dios pʉame cʉ̃ yarã majũ mʉjãã ãnio joroque ásupi. Bairi, Espíritu Santo, cʉ̃ Yeri majũrẽ joyupi mʉjãã yeripʉre, “¡Cʉ̃ yarã marĩ ãniña!” mʉjãã caĩmasĩparore bairo ĩ. Cʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽã bairo mʉjãã cʉ̃ãrẽ ásupi. 14 Cʉ̃ Yeri, Espíritu Santore marĩ yeripʉ ñajããõ joroque ásupi Dios, atore bairo marĩ caĩmasĩparore bairo ĩ: “Caroaro marĩ qũẽnogʉmi Dios. Marĩ, cʉ̃ yarãrẽ, marĩ netõõpeyocõãgʉmi cʉ̃ caĩrĩcãrõrẽã bairo.” Tie nocãrõ caroaro majũ marĩrẽ cʉ̃ canetõõpeere tʉ̃goñarĩ yua, cʉ̃ marĩ cabasapeoro boya.\\n15-16 Bairo mʉjãã cabairijere yʉ tʉ̃goya: “Efeso macããna pʉame Jesucristo mena tʉ̃goñatutuanemoñama. Tunu bairi, marĩ yarã nipetirore na jʉátinemoñama,” ĩrĩqũẽrẽ yʉ tʉ̃goya. Bairi Diopʉre, “Jãã mena mʉ ñujãñuña,” cʉ̃ ñinucũña, caroaro mʉjãã caátiãnierẽ tʉ̃gori. 17 Ape wãmerã marĩ Quetiupaʉ Jesucristo Pacʉ, nocãrõ caroʉ́ majũrẽ atore bairo mʉjãã ñi jẽnibojaya: “Masĩrĩqũẽ caroa majũrẽ Efeso macããnarẽ na jonemoña narẽ mʉ camasĩõgarijere. Bairi tunu mʉ caátiãnierẽ nemojãñurõ na camasĩrõ ñuña,” ñi jẽnibojaya mʉjããrẽ. 18 Tunu bairoa mʉjãã yeripʉ tʉ̃goñamasĩrĩqũẽ Dios cʉ̃ cajoro boʉ, mʉjããrẽ yʉ jẽnibojanucũña Diopʉre, “Cʉ̃ cabesericarã ãnirĩ nocãrõ majũ caroaro ñe ũnie rʉsaeto Jesucristo cʉ̃ caãnorẽ bairo marĩ ãnimasĩña,” mʉjãã caĩtʉ̃goñamasĩparore bairo ĩ. Tunu bairoa nocãrõ caroa majũ to ãniñati Dios cʉ̃ yarãrẽ caroaro cʉ̃ caátipee cʉ̃ãrẽ mʉjãã camasĩparore bairo ĩ, mʉjããrẽ yʉ jẽnibojanucũña Diopʉre. 19 Tunu bairoa nocãrõ majũ pairo ñe ũnie rʉsaeto Dios cʉ̃ caátimasĩrĩjẽrẽ mʉjãã catʉ̃goñamasĩparore bairo ĩ, mʉjããrẽ yʉ jẽnibojanucũña Diopʉre. Marĩ, Jesucristo yaye quetire catʉ̃goʉsari majã ãnirĩ, catʉ̃goñatutuarã marĩ ãniña tie marĩpʉre cʉ̃ caátimasĩõjorije jʉ̃gori. Merẽ marĩ ĩñoñupĩ Dios nocãrõ pairo cʉ̃ caátimasĩrĩjẽrẽ. 20 Tie menaina jʉ̃gori cʉ̃ macʉ̃rẽ cʉ̃ catioyupi. Bairo Jesucristore cʉ̃ catio yaparori bero, ʉmʉrecóopʉ cʉ̃ ruirotiyupi. Cʉ̃tʉ cariape nʉgõã carotimasĩruiricaropʉ cʉ̃ ruirotiyupi Dios nocãrõ pairo cʉ̃ caátimasĩrĩjẽ jʉ̃gori. 21 Bairi carotimasĩmajũʉ̃rẽ bairo cʉ̃ cũñupĩ Dios cʉ̃ macʉ̃ Jesucristore. Ati ʉmʉrecóo quetiuparã tocãnacãʉ̃ netõrõ carotimasĩrẽ bairo cʉ̃ cũñupĩ Dios. Ati yʉtea macããna, ape yʉtea macããna cʉ̃ãrẽ nipetiro quetiuparã marĩ cawãmetirã netõrõ carotimasĩrẽ bairo cʉ̃ cũñupĩ Dios cʉ̃ macʉ̃rẽ. 22 Bairi yua, nipetirije ati ʉmʉrecóo caãnie caãno cãrõ carotimasĩ quetiupaʉ majũrẽ bairo cʉ̃ cũñupĩ Dios Jesure. Tunu marĩ, Dios yarã, cʉ̃ caĩroari poa macããnarẽ cajʉ̃goãcʉ̃rẽ bairo cʉ̃ cũñupĩ. 23 Marĩ nipetiro Jesucristore caĩroarã, jĩcã poa macããna, jĩcã rupaʉre bairo caãna marĩ ãniña. Bairo marĩ caãnoi, Jesucristo pʉame marĩ rʉpoare bairo caãcʉ̃ niñami, caroaro cariape tʉ̃goñarĩqũẽrẽ cajoʉ ãnirĩ. Marĩ mena cʉ̃ caãnie jʉ̃gori marĩ ãnimasĩcõãña. Tunu bairoa cʉ̃ pʉame nipetirijepʉa nijesapeticoayami.","num_words":748,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 9\\nIsraelya põna macãrãye queti\\n1 Yʉʉ Jesucristore padeojĩ́gʉ̃, jĩĩditoro manirṍ, diamacʉ̃́ wedea. Espíritu Santocã yʉʉ jĩĩrére “diamacʉ̃́rã jĩĩgʉ̃ tiii” jĩĩmasĩqui. 2-3 Yʉʉ bayiró wãcũpati, ñañarõ yeeripũnacʉtiga, yáa wedera Israelya põna macãrã Jesuré padeohéri ĩñagʉ̃. Yáa põna macãrã diamacʉ̃́ Jesuré padeorí boogʉ́, pecamepʉ cʉ̃́ã wáari booríga. Teero tiigʉ́, yʉʉpe cʉ̃́ãmena wasodʉgámiã. Wasogʉ́, yʉʉpe pecamepʉ wáagʉdacu; Cristore ĩñaribocu. 4 Cʉ̃́ãjã biirope jĩĩnorira niiĩya:\\nIsrael pãrãmerã niinʉnʉsera niiĩya;\\nCõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ põna tiiróbiro pʉtʉáaro jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ãrẽ beseyigʉ;\\ncʉ̃ʉ̃ bóebaterere cʉ̃́ã ĩñayira;\\ncʉ̃́ãrẽ “biirope cãmerĩ́ tiirécʉtiada” jĩĩyigʉ;\\ncʉ̃́ãrẽ dutiré cʉoádarecãrẽ cṹũrigʉ niiwĩ;\\n“yáa wiipʉre yʉʉre padeorá, biiro tiirécʉtiya” jĩĩrigʉ niiwĩ;\\ncʉ̃́ãrẽ “ãñurõ tiiápurucujãgʉ̃dacu” jĩĩrigʉ niiwĩ;\\n5 cʉ̃́ã Abraham, Isaac, Jacob pãrãmerã niinʉnʉserapʉ niiĩya;\\nCristocã basocʉ́ bauájĩgʉ̃, cʉ̃́ãya põna macʉ̃rã niirigʉ niiwĩ sũcã.\\nCʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃rã niiqui.\\nNiipetirere dutimasĩgʉ̃ niiqui.\\nTeero tiirá, “mʉʉ ãñugʉ̃́ niiã” jĩĩ, ʉsenire ticorucujãrõ booa.\\nTeerora jĩĩrõ booa.\\n6 Cõãmacʉ̃ Israelya põna macãrãrẽ ãñurõ tiipacári, paʉ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoríya. Cʉ̃́ã padeohéri, “Cõãmacʉ̃ Israelya põna macãrãrẽ ‘ãñurõ tiigʉ́da’ jĩĩriguere tiiríqui” jĩĩgʉ̃ mee tiia. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ jĩĩrére diamacʉ̃́ tiiquí. “Cõãmacʉ̃ niipetira Israel pãrãmerã niinʉnʉserare beseriyigʉ”, jĩĩdʉgaro tiia. 7 Teero biiri niipetira Abraham pãrãmerã niinʉnʉserare beseriyigʉ. Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ jĩĩyigʉ: “Isaac pãrãmerã niinʉnʉsera mʉʉ pã́rãmerã peti niiãdacua”, jĩĩrigʉ niiwĩ. 8 Biiro jĩĩdʉgaro tiia: Cõãmacʉ̃ niipetira Abraham pãrãmerã niinʉnʉserare “yʉʉ põna niiĩya” jĩĩriqui. Abrahamrẽ “sĩcʉ̃ põnacʉtígʉdacu” jĩĩrigʉ põna dícʉ Abraham pãrãmerã niinʉnʉsera niicua Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉ. 9 Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ cʉ̃ʉ̃ põnacʉtíadare maquẽrẽ wedesʉguegʉ, biiro jĩĩrigʉ niiwĩ: “Atitónorã yʉʉ atiri, Sara macʉ̃cʉtigopʉ niigõdaco mée”, jĩĩrigʉ niiwĩ.\\n10 Apeyé niinemoã sũcã: Too síro marĩ ñecʉ̃ Isaac nʉmocʉtiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ nʉmo Rebeca sʉdʉárirare niipacó niiyigo. Cʉ̃́ãgã Isaac sĩcʉ̃põnarã niiyira. 11-12 Cʉ̃́ã bauáadari sʉgueropʉra, ãñuré, ñañarére cʉ̃́ã tiirípacarira, Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rẽna besesʉguetoayigʉ. Teero tiiríguemena Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ “besea” jĩĩrére ẽñoyígʉ. Basocá tiirére ĩñagʉ̃ mee cʉ̃ʉ̃ besedʉgarare besequi. Teero tiigʉ́, Rebecare jĩĩrigʉ niiwĩ: “Cʉ̃ʉ̃ sõwʉ̃pe cʉ̃ʉ̃ bairé padecotegʉ sããgʉ̃daqui”.* 13 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ ate jóanoã: “Jacoré maĩwʉ̃́; Esaúpere booríwʉ”,† jĩĩ jóanoã.\\n14 Too docare ¿deerope pʉtʉánoãdari sáa? “Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ tiihégʉ niiqui too docare”, ¿jĩĩãdarite? Jĩĩrijããda. 15 Cõãmacʉ̃ sicatopʉra Moisére “yʉʉ bóaneõ ĩñadʉgagʉnorẽ bóaneõ ĩñagʉ̃da”‡ jĩĩrigʉ niiwĩ. 16 Teero tiirá, marĩ ateré masĩã: Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ bóaneõ ĩñadʉgarare bóaneõ ĩñaqui. Basocá basiro bóaneõ ĩñadutiri mee bóaneõ ĩñaqui. Teero biiri ãñurõ tiiré wapa mee bóaneõ ĩñaqui. 17 Teero tiiró sũcã, Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉcãrẽ Cõãmacʉ̃ Faraónrẽ “tee biigʉdacu” jĩĩriguere jóanoriro niiwʉ̃: “Yʉʉ tutuarere mʉʉmena ẽñogʉ̃́da jĩĩgʉ̃, mʉʉrẽ õpʉ̃ wáari tiiwʉ́. Niipetiro macãrã yʉʉ tutuarere masĩãrõ jĩĩgʉ̃, teero tiiwʉ́”,§ jĩĩrigʉ niiwĩ Cõãmacʉ̃. 18 Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ bóaneõ ĩñadʉgagʉnorẽ bóaneõ ĩñaqui. Cʉ̃ʉ̃ basirora ãpẽrãrẽ́ tʉodʉgáhera niirĩ tiiquí.\\n19 Sĩcʉ̃no yʉʉ teero jĩĩãriguere tʉogʉ́ jĩĩboqui: “Too docare Cõãmacʉ̃ basiro basocáre tʉodʉgáhera niirĩ tiipacʉ́, ¿deero tiigʉ́ cʉ̃́ãrẽ ‘wapa cʉorá niiĩya’ jĩĩbogari? Cʉ̃ʉ̃ basirora tiidutírenorẽ ‘tiiría’ jĩĩmasĩña manimícura”, jĩĩboqui. 20 Cõãmacʉ̃rẽ teenórẽ jĩĩrijãrõ booa. Teero jĩĩgʉ̃́nojã Cõãmacʉ̃rẽ “diamacʉ̃́ tiiría mʉʉjã” jĩĩãmajãgʉ̃ niiqui. Sotʉcʉrʉ weearirʉ tiirʉré weearigore “¿deero tiigó biiro baurírʉ weearĩ?” jĩĩmasĩricu. 21 Dii weegóno sicabʉrʉa niipacari, coo tiidʉgáro weemasĩco. Decomena ãñuréparʉ coo dúaadareparʉre weemasĩco. Apebʉrʉaména coo cʉoádareparʉre weemasĩco.\\n22 Teerora Cõãmacʉ̃cã tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ bayiró cúare, teero biiri cʉ̃ʉ̃ tutuarere ẽñogʉ̃́da jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ã ñañaré tiirá niipacari, teero ĩñajãqui ména. “Ñañarõ tiinóãdarapʉ niitoaya mée” jĩĩgʉ̃, teero ĩñajãqui. 23 Teero tiigʉ́ sũcã, cʉ̃ʉ̃ basirora bóaneõ ĩñarirapereja ãñurõ tiiápugʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ ãñurére cʉoáro jĩĩgʉ̃, besetoajĩyi. 24 Marĩ cʉ̃ʉ̃ bóaneõ ĩñarã́ niiã. Marĩ judíoare, ãpẽrã́ judíoa niihẽrãcãrẽ beserigʉ niiwĩ. 25 Oseas Cõãmacʉ̃ wederiguere tee jĩĩ jóatoarigʉ niiwĩ mée:\\nBasocá yáa põna macãrã niihẽrãpere “yáa põna macãrã niiĩya” jĩĩgʉ̃dacu;\\nyʉʉ maĩrã́ niihẽrãpere “yʉʉ maĩrã́ niiĩya” jĩĩgʉ̃dacu,*\\njĩĩ jóarigʉ niiwĩ. 26 Teero biiri\\n“mʉ́ãjã yʉʉ menamacãrã mee niiã” jĩĩnori dita macãrãpʉrena\\n“cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃ catigʉ́ põna niiĩya” jĩĩnoãdacu,†\\n27 Israelya põna macãrã maquẽrẽ Isaías biiro jóarigʉ niiwĩ:\\nIsrael pãrãmerã niinʉnʉsera\\nditatupari día pairímaa wesapʉ niiré tiiróbiro paʉ niipacara,\\n28 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora diamacʉ̃́ tiigʉ́daqui.\\nCʉ̃ʉ̃ teeré tiiádari bʉreco jearipʉreja,\\npearó manirṍ máata atibʉ́reco macãrãrẽ ñañarõ tiigʉ́daqui,‡\\n29 Isaías basirora tee maquẽrẽ biiro wedesʉguetoarigʉ niiwĩ:\\nCõãmacʉ̃ niipetire sotoapʉ niigʉ̃́ marĩya põna macʉ̃ sĩcʉ̃norẽ dʉarídojããtã,\\nmarĩcã petibójĩyu Sodoma macãrã, Gomorra macãrã petirírobirora,§\\nCristoyere judíoa boorírigue queti\\n30 Too docare ¿deerope pʉtʉánoãdari sáa? Biiro niiã: Judíoa niihẽrãpe “ateré tiirí, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ‘ãñurã́rã niiĩya’ jĩĩgʉ̃daqui” jĩĩrénorẽ tiinʉnʉ́sericua. Tiinʉnʉ́seripacara, Jesuré padeorémenape “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩnorã niicua. 31 Judíoape “Moisére dutiré cṹũrigue tiirécʉtiremena Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãrẽ ‘ãñurã́rã niiĩya’ jĩĩgʉ̃daqui” jĩĩ wãcũmiyira. Teero wãcũpacara, tee dutirébiro tiiríyira. 32 ¿Deero tiigʉ́ Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩriyiri? Cʉ̃́ãpe Jesucristore padeorípacara, Cõãmacʉ̃pe “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrĩ tʉodʉgámiyira. “Marĩ tiirécʉtiremenape marĩrẽ ‘ãñurã́rã niiĩya’ jĩĩgʉ̃daqui”, jĩĩ wãcũmiyira. Teero tiirá, Jesús ʉ̃tãgã tiiróbiro biigʉ́re padeoríjĩrã, tiigapʉ́ dʉpotua, ñaacũmucua. 33 Tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóanoã:\\nJerusalénpʉre sicaqui ʉ̃tãqui cṹũã. Tiiquipʉ basocá dʉpotua, ñaacũmuãdacua.\\nCʉ̃ʉ̃rẽ padeogʉ́no “bʉ́ri peti padeotʉ́” jĩĩriqui,*\\n* 9:11-12 Génesis 25.23. † 9:13 Malaquías 1.2-3. ‡ 9:15 Éxodo 33.19. § 9:17 Éxodo 9.16. * 9:25 Oseas 2.23. † 9:26 Oseas 1.10. ‡ 9:28 Isaías 10.22-23. § 9:29 Isaías 1.9. * 9:33 Isaías 28.16.","num_words":697,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 2 CORINTIOS 1\\n1 Yʉ Pablo, mani yaʉ Timoteo mena mʉjaare jã queti joo ati pũurore. Corintopʉ cãna Jesucristore caapiʉjarãre, to bairi nipetiro Dio yarã Acaya yepa macana quenare jã uca joo. Jesucristo ye quetire buio teñari majocʉ yʉ ã, Dio yʉre cʉ cacũricarore bairona. 2 Mani Pacʉ Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo mena caroaro mʉjaare cʉ joato. Caroaro mʉja cãni yeri wariñuupe quenare cʉ joato.\\n3 Dio mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉ caroaʉ majuu ãmi. Mani bopaca tʉjʉnucumi. Mani catʉgooña ocabʉtiro manire átinucumi. 4 To cãnacã nina mani capopiye tamʉoro mani catʉgooña ocabʉtiro átinucumi Dio. To bairi mani quena aperã capopiye tamʉorãre na catʉgooña ocabʉtipere mani átinemo maji. Tʉgooña ocabʉtiriquere Dio manire cʉ cajoorore bairona mani quena na catʉgooña ocabʉtipere mani joo maji. 5 Jesucristo cʉ capopiye tamʉoriquere bairona mani quena mani popiye tamʉonemo. To bairi mani capopiye tamʉorije netoro mani catʉgooña ocabʉtipe macare mani joonemomi Cristo. 6 To bairi mani popiye tamʉonucu. Mʉja catʉgooña ocabʉtiro boorã, to bairi caroorije mʉja cátinucurijere Dio mʉja yerire cʉ wajoato ĩrã jã popiye tamʉo, Jesu ye quetire buio teñabana. To bairi Dio tʉgooña ocabʉtiriquere jãre cajoʉ mʉja quenare tʉgooña ocabʉtipere joogʉmi. Mʉjaare netoogʉmi Dio. To bairi jã capopiye tamʉorijere bairona mʉja quena popiye tamʉorã mʉja tʉgooña ocabʉtigarã. 7 Jãre bairona mʉja capopiye tamʉoro mʉja catʉgooña ocabʉtiro átigʉmi Dio mʉja quenare. To bairi caroaro mʉja cabaipere jã majitʉga.\\n8 Yʉ yarã, Asiapʉ ãnaa seeto jã capopiye tamʉoriquere mʉja camajipere jã boo. Seeto majuu jã capopiye tamʉowʉ. Dope bairo jã cáti majiquẽpʉ. “Mani bai yajigarã,” jã caĩ tʉgooñawʉ. 9 “Jesu ye quetire mani cabuio teñarije wapa mani jĩagarãma,” jã caĩ tʉgooñawʉ. Dio cabai yajiricarãre catunu catio majii jetore na tʉgooña tutuato ĩro to bairo cabaiwʉ jãre. “Jã majuuna catʉgooña ocabʉtirã jã ã,” na ĩ tʉgooñaqueticõato ĩro cabaiwʉ. 10 Dio jã cabai yajibopere canetoowĩ. “To bairona jã netoonucucõami,” Diore jã ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgo. 11 Diore jãre mʉja cajenibojanucuata to bairona jã netoonucucõagʉmi Dio. Capãarã Diore cajenibojarã, jãre caroaro cʉ cátinemoro tʉjʉrã camaja capãarã majuu, “Caroaro majuu nare áami,” Diore ĩ wariñuugarãma.\\n12 Ape wame quenare seeto jã tʉgooña wariñuu. Ati yepa ãnaa ĩtori mee caroaro jeto jã cátinucuwʉ. Mʉja tʉpʉ quenare to bairona jã cápʉ́. To bairi caroaro jã tʉgooña. Jã majuuna jã camajirije mena jã cátiquẽpʉ. Dio maca jã cátinemowĩ. 13 Mʉjaare uca joorã caroaro mʉja caapi majipe jetore jã ucanucu. Ricati camajiriorijere jã uca jooquetinucu. To bairi tiere caroaro mʉja caapi majipere jã boo. 14 Carecomaca mʉjaare jã cauca jooriquere mere mʉja api maji bairã pʉa. To bairi ape rʉmʉ mani Ʉpaʉ Jesucristo ati yepa cʉ catunu ejari rʉmʉ mani ani wariñuugarã. Pablo jãa caroaro jãre cabuiowã ĩrã mʉja wariñuugarã. Jã quena caroaro jã cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgowã Corinto macana ĩrã caroaro jã wariñuugarã.\\n15-16 To bairi yʉ mena tʉgooña wariñuurãma ĩi nemoona mʉja tʉpʉ yʉ cáaágabapʉ. Macedoniapʉ aácʉ na yʉ tʉjʉ neto aágʉ Corinto macanare, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. Tunu acʉ́ quena na yʉ tʉjʉ bapoogʉ, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. To bairi pʉgani nare yʉ catʉjʉro seeto wariñuugarãma, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. To bairi Judea yepapʉ yʉ cáaápe quenare yʉre átinemogarãma, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. 17 Mʉjaare ĩtogʉ mee, “To bairo yʉ baigʉ,” mʉjaare yʉ caĩbapʉ. Cariape tʉgooñari meena ĩricʉmi, to bairo ĩtocõaʉ ĩricʉmi, ¿yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? Noo booro cácʉ canʉcʉbʉgoquẽcʉ ãcʉmi, to bairi yoaro mee nairoacã cʉ caĩrijere wajoaʉmi, ¿yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? 18 Dio maca nipetiro mʉjaare jã cabuiorijere majiimi. Mʉjaare buiorã ĩtorique mena jã buioquetinucu. Cariape jeto mʉjaare jã buionucu. 19 Jã itiarãna, yʉ Pablo, Silvano, Timoteo mʉjaare jã caĩ buionucuwʉ Dio Macʉ Jesucristo cʉ cãniere. Jesucristo quena cʉ cabuiorije cawajoaquẽjupi. Nipetiro cʉ Wadarique cariape jeto ã. To bairi jã quena jã ĩtoquetinucu. 20 Jesu maca, “To bairo yʉ átigʉ,” Dio cʉ caĩ cũricarore bairona cáti peoʉ ãmi. To bairo cácʉ cʉ cãno, “Cariape cácʉ ãmi Dio,” cʉ̃re mani ĩ nʉcʉbʉgo wariñuunucu. Jesucristo cʉ cabaipe Dio cʉ caĩ buio jʉgoyeyericarore bairona cabaiwʉ ĩrã Diore mani ĩ nʉcʉbʉgo wariñuunucu. 21 Diona jã cabeje cũñupi cʉ yarã cãniparãre. Mʉja quenare to bairona mʉja cabeje cũñupi Dio. Tʉgooña tutuarique quenare manire cajooyupi Dio cʉ̃re mani canʉcʉbʉgocõa aninucuparore bairo. 22 Cʉ yarã cãniparãre manire beje cũri cʉ Espíritu Santore manire cajooyupi Dio. “ ‘Apeye nipetiro mʉjaare yʉ joogʉ,’ yʉ caĩ cũrique cõo joogʉmi,” na ĩ majiato ĩi, manire cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore.\\n23 Apeye cariape mʉjaare yʉ ĩ Dio cʉ catʉjʉro. Mʉja tʉ Corintopʉ aágabacʉ quena yʉ cáaáquẽpʉ, tutiire bairo na yʉ ĩboʉ ĩi. To bairo yʉ caĩro jʉtiritiborãma ĩbacʉ yʉ cáaáquẽpʉ. 24 To bairi mʉjaare carotirãre bairo, “Ocõo bairije jetore tʉgooña nʉcʉbʉgoya,” mʉjaare jã ĩquetinucu. Caroaro Jesu ye quetire mʉja tʉgooña nʉcʉbʉgocõa aninucu. To bairi caroaro cãni wariñuurã na ãmaro ĩrã mʉjaare átinemorã jã átinucu.","num_words":745,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 14 BSNNT - Iconio macajʉ ejacõari, jud'io masa - Bible Search\\nIconio macajʉ Pablo, Bernabé rãca ĩna gotimasiore queti\\n1Iconio macajʉ ejacõari, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivire sãjasujarã Pablo, Bernabé rãca. Sãjaejacõari, quẽnaro ĩna gotimasiojare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna, jãjarã jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne. 2To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, jud'io masa, Pablo, Bernabé rãca ĩna gotiboasere ajimenama, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã socarã ñaama”, jud'io masa me ñarãre ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩateyujarã ĩna. 3Ti macajʉre yoaro ñacõañujarã Pablo, Bernabé rãca. “Mani ʉjʉ ĩ bajirere mani gotirotire manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, “Ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios” yire quetire ĩnare gotirũgũñujarã ĩna. To yicõari, Jesús quẽnaro ĩnare ĩ ejarẽmojare, ĩaĩañamanire yiĩorũgũñujarã ĩna. 4To bajiro ĩna yiñaboajaquẽne, ti macana ricatiri rĩne tʉoĩañujarã ĩna: Sĩgʉ̃ri Pablo mesa ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉñujarã. Gãjerãma, ĩnare ĩaterã, jud'io masa rãcana ñañujarã. 5To bajiri, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, “Gʉ̃tane Pablore, Bernabére reasĩato mani”, gãmerã yiyujarã, ĩna ʉjarã rãca. 6-7To ĩna yirʉase quetire ajicõari, Licaonia sitajʉ rudicoasujarã Pablo mesa. Ti sitajʉ ejacõari, Listra vãme cʉti maca, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari, ti macari tʉrire quẽne Jesús ĩ bajirere goticudiyujarã ĩna.\\nListra vãme cʉti macana, Pablore gʉ̃ta rãca ĩre ĩna reare queti.\\n8Listra macare ñañuju sĩgʉ̃ rẽmojʉne ruyuagʉjʉne micar'i. To bajiri, no yivamasibecʉ ñañuju. Pablo ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrujiyuju ĩ. 9Ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉsere, to yicõari, “Jesús, yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩasere ĩre ĩamasicõañuju Pablo. 10To yicõari, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju Pablo. To ĩ yirone, jativʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃coasuju. To bajiri quẽnaro vamasigʉ̃ ñañuju. 11To bajiro Pablo ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro avasãñujarã, ĩna oca, Licaonia oca rãca:\\n—Masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã õ vecana, manire bajirone rujʉ cʉticõari, adojʉre rujiayuma —yiavasãñujarã ĩna.\\n12To yicõari Bernabére, “Zeus” ĩre yiyujarã ĩna. Pablojʉarema, “Hermes” ĩre yiyujarã ĩna, “Zeure ñagõbosagʉ ñaami” yirã.c 13Ti maca tʉjʉre Zeure yirʉ̃cʉbʉoriavi ñañuju. Ti vijʉre pai ĩ yirore bajiro yigʉ ñañuju, “Zeure rʉ̃cʉbʉoto mani” masare ũmato yigʉ. “Pablo, to yicõari Bernabére ĩnare rʉ̃cʉbʉoto mani” yigʉ, ta vecʉa, gore quẽne juaáyuju ĩ. “Pablo mesare rʉ̃cʉbʉoto mani” yigʉ, vaibʉcʉrã sĩacõari, masare ũmato soerʉ yiboayuju. 14-15Ĩ ũmato yigʉadire ĩamasicõari, “Ti ũnire yʉare yirʉ̃cʉbʉobetiroti ñaja” yirã, ĩna sudire tʉ̃avoyujarã. To yicõari, masa ĩna ñaro ũmaejacõari, oca tutuase rãca ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n—¿No yirã to bajise yati mʉa? Yʉa quẽne masane ñaja yʉa. Mʉare bajirãne ñaja. To mʉa yise ũnirene, “Yitʉjato ĩna” yirã, mʉare gotirã vabʉ yʉa. To bajiro yʉare mʉa yiboase, vaja maja. Tire yitʉjacõari, Dios catimʉorʉ̃gõgʉ̃jʉare yirʉ̃cʉbʉoya mʉa. Ĩ ñaami ʉ̃mʉagaserore, sitare, ocore, ñajediro rujeor'i. 16Tirʉ̃mʉjʉrema masa no bojarãrene ĩna rʉ̃cʉbʉosere, bojabecʉ ñaboarine, “Tone yicõato”, ĩnare yimasiñuju Dios. 17“Tone yicõato” yigʉ ñaboarine, quẽnaro ĩnare yicoadimasiñumi Dios, “‘Quẽnagʉ̃ ñaami’ yimasiato ĩna” yigʉ. Ĩne ñaami oco quedisere, rica cʉtire quẽne mʉare cõarũgũgʉ̃ma, “Rodori rica cʉtiato” yigʉ. Ĩne ñaami barere mʉare cõarũgũgʉ̃ma. Mʉare quẽnaro ĩ yise ñajare, variquẽnaja mʉa —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca.\\n18To bajiro ĩnare ĩna yigotiboajaquẽne, “Pablo, Bernabére ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉrã sĩaĩsito mani”, yitʉoĩacõañujarã ĩna.\\n19To bajiro ĩna yiñarone, jud'io masa, Antioqu'ia macana, to yicõari, Iconio macana quẽne ejayujarã ĩna. Ejacõari, Pablore, Bernabére ĩnare gotiyujarã ĩna, ti macanare. To bajiro ĩna yijare, gʉ̃ta rãca Pablore ĩre reayujarã, ĩre sĩarʉarã. To bajiro ĩre yicõari, “Jẽre rijacoajami” yirã, ti maca tʉsarojʉ ĩre vejavacõari, ĩre rocacõañujarã ĩna. 20To bajiro ĩna yirocar'ire ĩre ejayujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To ĩna ejarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃, ti macajʉane jiacoasuju Pablo quẽna. Gajerʉ̃mʉ Derbe vãme cʉti macajʉa vacoasuju Pablo, Bernabé rãca.\\n21Ti macajʉre ejacõari, toanare Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasioñujarã. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Listra macajʉ vasujarã ĩna quẽna. Listra macare eja, ĩna rãca bajiña, Iconio macajʉa vacoasujarã ĩna. Ti macare eja, ĩna rãca bajiña, Pisidia sita ñarimacajʉa Antioqu'iajʉ vacoasujarã ĩna. 22To ĩna bajicudiriarorijʉ ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n—Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, rojose manire yirũgũama masa. To bajiro manire ĩna yiboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãja mani, “Ĩ yarã ñari, ĩ tʉjʉ ejarona ñaja mani” yirã —ĩnare yiyujarã ĩna. 23To yicõari, ĩnare ũmato ñaronare bʉcʉrãre ĩnare beseyujarã. To yicõari, bare bamenane ado bajiro Diore mani ʉjʉre ĩnare sẽnibosayujarã ĩna: “Ado ñarã mʉ yarã ĩna ñajare, quẽnaro ĩnare yirẽmoña, mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ”, ĩnare yisẽnibosayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarimacarine ejacõari, to bajiro rĩne yicõañujarã, Diore ĩnare sẽnibosarã.\\nPablo, Bernabé rãca, Siria sita ñarimaca Antioqu'iajʉ ĩna tudiare queti\\n24-25Pisidia sita ñarimacari ñariarã, Panfilia sitare ñarimacare, Perge vãme cʉti macare ejayujarã. Ti macajʉ ejacõari, Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. To yigajanocõari, Atalia vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna. 26Ti macajʉ ejacõari, cũmuane vacoasujarã, Antioqu'ia macajʉ tudiana, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoato” yirã, Diore ĩnare sẽnibosariarã ĩna ñarojʉ. Ĩna goticudiroticõariarore bajirone yijeocõariarã ñari, Antioqu'iajʉre tudiejayujarã ĩna, Pablo mesa. 27Ti macajʉre tudiejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rẽocõari ĩna bajicudirere, Dios ĩnare ĩ yirẽmorere, to yicõari, jud'io masa me ñaboarine Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere quẽne ĩnare gotiyujarã ĩna. 28Tone yoaro ñacõañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca.","num_words":774,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti EFESIOS 4\\nSĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩaroca yigʉ ñami Espíritu Santo, yire gaye\\n1 Mani Ʉjʉ Jesucristo oca masare yʉ riasoja ticõri, adojʉ tubiara wi yʉre tubiacã ĩna. Mʉare yʉ riasogore tʉoĩacõri ado bajiro mʉare riasoa yʉ mʉcana. “Quenarise riti mani yi ñatoni manire beseñi Dios”, yi tʉoĩarã ña mʉa. Ito bajiri, “Ĩ ãmoro bajiro riti cʉdisotiya mʉa”, yi josa yʉ mʉare. 2 “Gãjerã rẽtoro ñasagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩabesa mʉa. Quenoti gãjerãre mʉa rotija quena. Ito yicõri gãjerãre ʉsirioro yi codebesa. Gãjerã ĩna mʉare ñeñaro yija, ĩnare ti tudibesa. Ĩnare ti maicõri, ĩnare ejabʉaya mʉa. 3 Gãmeri ejabʉacõri oca mano ñaña mʉa. Sĩgʉ̃ bajiro riti mani tʉoĩaroca yigʉ ñami Espíritu Santo. Ito bajiri wanʉre rãca ĩre cʉdisotiya mʉa. Ito bajiro mʉa yija ticõri, sĩgʉ̃re bajiroti mʉa tʉoĩaroca yigʉ yiguĩji ĩ. 4 Sĩgʉ̃ ñabojagʉti mani jeyarore quedi sãjañi Espíritu Santo. Ito bajiri Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ña mani ĩja. Ito yicõri co masa bajiro ña mani ĩja. Dios ĩ beseana ñari, “Dios rãca catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani. 5 Sĩgʉ̃ti ñami Jesucristo mani Ʉjʉ. Ito bajiri ĩ sĩgʉ̃reti tʉorʉ̃nʉa mani. “Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñaguĩji ĩ cʉni”, yi gãjerã ĩna ti masitoni idé gu rotia mani. 6 Mani Jacʉ Dios sĩgʉ̃reti rʉ̃cʉbʉoa mani. Ĩ sĩgʉ̃ti ñami mani jeyarore roti masigʉ̃. Mani ya ʉsijʉ ñacõri, manire ejabʉaguĩji Dios. Ito bajiri ĩre mani moa ĩsi masitoni mani jeyarore ejabʉagʉ yiguĩji ĩ.\\n7 Ĩre mani moa ĩsisosatoni mani masiroca yigʉ ñami Cristo. Manire ti maicõri, ĩ ãmoro bajiro mani moa ĩsisosaroca yami Cristo. 8 Ito bajiri ado bajiro gotia Dios oca tuti:\\nŨmacʉ̃jʉ ĩ tʉdi waroto riojʉa ĩ wajanare rẽtocũgʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito bajiro yicõri jaje quenarise ĩ ñarãre ĩsigʉ̃ yiguĩji Cristo, yi gotia Dios oca tuti.\\n9 Tite mʉa: “Ũmacʉ̃jʉ tʉdi wacʉ yiguĩji ĩ”, yi gotia Dios oca. “Ũmacʉ̃jʉ ĩ tʉdi waroto riojʉa, cajero jacajʉ adi sitajʉ ruji ejañi ĩ”, yi tʉoĩa mani. 10 Adi sita rocajʉga tuti ejarʉ ĩti ñami mʉcana ũmacʉ̃jʉga weca tuti mʉja warʉ. “Cojʉ rʉyabeto roticʉja yʉ”, yirocʉ ito bajiro yiyijʉ Jesucristo ĩ masirisena. Ito bajiri jeyaro roti masiguĩji Cristo. 11 Ĩti ñami queno mani moa masiroca yigʉ. Tite mʉa. Mani coriarãre ĩ oca mani goti ucutoni cũñi. Gãjerã Diore goti ĩsiri masa mani ñatoni cũñi Cristo. Gãjerã ĩre ĩna tʉorʉ̃nʉtoni, ejabʉa masiama ĩna. Gãjerã queno Jesucristore masirãre ũmatã ña masiama ĩna. Ito yicõri gãjerã queno masare ĩna riaso masiroca yiñi Cristo. 12 Ito bajiro mani masiroca yiñi Cristo, Diore yiari queno mani moa ĩsitoni. Ito yicõri mani oca sẽotoni, cocati mani gãmeri ejabʉa masiroca yiñi Cristo. Ito bajiro ĩ yijare ĩ ñarã ñari, sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ña mani ĩja. 13 Ito bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri coro bajiroti Cristore tʉorʉ̃nʉrã yirãji mani. Ito bajiro yicõri, Dios Macʉre queno masirã yirãji mani. Mani ya ʉsijʉ ĩ ñajare, ĩre bajiroti tʉoĩarã yirãji mani cʉni. Yoari ĩre masicõri, queno cʉdirã yirãji mani. 14 Rĩaca bajiro mani tʉoĩare ãmobiquĩji Cristo. Biyaro mani tʉoĩarise wasoare ãmobiquĩji Cristo. Ĩ sĩgʉ̃reti mani tʉorʉ̃nʉre ãmoguĩji ĩ. Ito bajiri gãjerã ricati tʉoĩarã, queno oca ĩna gotibojarocati, ĩnare tʉorʉ̃nʉmenaji mani. 15 Ado bajirojʉa yirãji mani. Gãjerãre ti maicõri, riojo oca gotirã yirãji mani. Ito yicõri, bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, ĩ ãmoro bajiro riti cʉdirã yirãji mani. Ĩti ñami mani Ʉjʉ. Ito yicõri, ĩ ñarã ña mani. 16 Jãjarã mani ñabojarocati sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri ĩre mani moa ĩsiroca yami Cristo. Manire ũmatã ñagʉ̃ ñari, mani rijoga ñami Cristo. Ito yicõri ĩre moa ĩsirã ñari ĩ ya rujʉ robo bajirã ña mani. Riojo ĩre mani cʉdija, cocati queno moarã yirãji mani. Gãmeri ti maicõri, gãmeri queno ejabʉarã yirãji mani. Ito yicõri bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉrã yirãji mani.\\nCristona sʉoriti mame tʉoĩare ña manire, yire gaye\\n17 Mani Ʉjʉ Cristo ĩ yʉre rotijare, ado bajiro bʉsia yʉ mʉare: Diore masimena ĩna yiro bajiro mʉcana tʉdi ñeñaro yibesa mʉa. Ĩna tʉoĩaro bajiroti yibojama ĩna. Ĩnare bajiro yibesa mʉama. 18 Dios ocare tʉo ãmobiticõri, “Ado bajiro yʉ yi ñare ãmoguĩji Dios”, yi masimenaji ĩna. Ito bajiri Dios ñarã meje ñari ĩ rãca sĩgʉ̃ bajiro tʉoĩamenaji ĩna. Ito bajiro bajirã ñari Dios ocare tʉo masimena yirãji ĩna ĩja. Ĩ ocare tʉo masibiticõri, rãitĩarojʉ ñarã bajiro bajirãji ĩna. 19 “Iti ña ñeñarise”, yi masibojarãti ñeñaro yi ʉyacõrãji ĩna. Ito yicõri ñeñaro ĩna yija bero ñabojarocati, “No yibea”, yirãji ĩna. Ĩna ãmoro bajiroti romia rãca, ʉ̃mʉa rãca cʉni jeyaro ñeñaro ĩna yirise yirãji ĩna. Ĩna tʉoĩaro bajiroti bʉto ñeñarise yi ʉyarã yirãji ĩna. 20 Jesucristo ocare masibojarãti, “Ĩre masimena bajiro ñeñaro gʉa yire, ãmobiquĩji Cristo”, ¿yi masibeati mʉa? 21 Jesucristo oca quenarise ĩ riasore gaye tʉogoana ña mʉa. Ĩ ocare tʉorʉ̃nʉrã mʉa ñaja, “Ĩ oca ñasarise ña”, yi tʉoĩarã yirãji mʉa. 22 Iti rʉmʉ Jesucristore mʉa masiroto riojʉa, ñeñarise yi ñayija mʉa. Ñeñaro tʉoĩacõri, bʉto bʉsa ñeñaro yi ñayija mʉa maji. Ito bajiri ñeñaro tʉoĩarisere mʉcana itire tʉdi tʉoĩabesa mʉa. Itire jidicãña mʉa ĩja. 23 Ñeñaro tʉoĩarise jidicãcõri, Dios ĩ tʉoĩaro bajirojʉa mame tʉoĩare wasoaya mʉa. 24 Mame tʉoĩare wasoacõri, Dios ĩ ãmoro bajiro yiya mʉa. Ĩre bajiro quenarise riti mani yitoni mame tʉoĩare gaye manire wasoacõañi Dios. Ito bajiro ĩ yijare ñeñarise tʉoĩamenati quenarise riti mani yija quena.\\n25 Ito bajiri mʉa socare oca cʉni jidicãña. Ñasarise riti gãmeri oca gotiya mʉa. Cristo ñarã ñari, co masa robo bajirã ña mani ĩja.\\n26 Gãjire junisinibojarãti, ĩre ñeñaro yibesa mʉa. Ito yicõri ũmacañi ĩ quedi sãjaroto riojʉa oca quenocõri, mʉa junisinirise jidicãma. 27 Mʉa junisinirise mʉa jidicãbeja, rʉ̃mʉ́a ʉjʉre cʉdirã yirãji mʉa. Ito bajiri itire yibesa mʉa.\\n28 Rinigoana mʉa ñaja, tʉdi mʉcana rinibesa. Ado bajirojʉa mʉa yija quena. Waja bʉjarona queno moaña. Waja bʉjacõri, bojoro bʉjarãre ejabʉaya.\\n29 Oca ñeñarise bʉsibesa mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yija quena. Gãjerãre ejabʉarona oca quenarise riti bʉsiya. Ito bajiro mʉa bʉsija tʉocõri, tʉoĩa oca sẽorã yirãji ĩna. Ito yicõri bʉto bʉsa Diore tʉorʉ̃nʉ ãmorã yirãji ĩna. 30 Ñeñaro mani yija ticõri, bojori bʉjagʉ yiguĩji Espíritu Santo. Ito bajiri itire yibitirʉja manire. Ĩ ñami mani ya ʉsijʉ quedi sãjarʉ. Manire ĩ quedi sãjaja bero, “Dios yagʉ ña yʉ. Ito bajiri masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ waja seniri rʉmʉ yʉre masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩa mani.\\n31 Gãjire ñeñaro mʉa tʉoĩaja, jidicãña itire. Gãjire mʉa ti tudija, jidicãña. Gãjerãre mʉa junisinirise jidicãña. Gãjerãre ñeñaro bʉsitubesa. Gãjire oca menibesa. Gãmeri tudirisere jidicãña mʉa. Ito yicõri gãjerãre ti tudibesa mʉa. 32 Ado bajirojʉa mani yija quena. Gãjerãre ti maicõri, ĩnare queno yirʉja manire. Manire ñeñaro ĩna yibojarocati, ĩnare mani ãcabojoja quena. Dios cʉni mani ñeñaro yirisere ãcabojoñi ĩ, Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã mani ñajare. Ito bajiri gãjerã ñeñaro manire ĩna yibojarocati itire mani ãcabojoja quena.","num_words":1051,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 19 DES - Eropii Jesu Jericógue eja, iri macague - Bible Search\\nZaqueo Jesure bocatĩripʉ\\n1Eropii Jesu Jericógue eja, iri macague tarigãbu iipʉ. 2Doberi opʉ Zaqueo waĩcʉgʉ wajasea corerã opʉ ero árĩpʉ. 3Eropigʉ ĩgʉ Jesure “¿Nihino árĩcuri?” arĩ ĩha masibu Jesure ĩadiaripʉ. Eropa ĩgʉ ĩadiaquerecʉ̃ ta ĩgʉ yebagʉgã árĩcʉ̃ masa bajarã ĩgʉgãre cãhmotacãñorã. 4Eropigʉ ĩgʉ masare omatarigã wa, sicómoro waĩcʉdigʉ yucʉgʉgue mʉribejapʉ Jesure ĩabu. Pʉhrʉ ñarigã Jesu irigʉ pohro tarigãbu iipʉ. Eropigʉ Zaqueo irigʉgue coregʉ iipʉ. 5Ĩgʉ eropa corero watope Jesupʉ irigʉ gubuye ejanʉgaja, Zaqueore ĩhamuju ĩgʉre werepʉ:\\n—Zaqueo, dohpaguere mʉ ya wihi dujagʉra. Eropigʉ duru dijarique, arĩpʉ Jesu.\\n6Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Zaqueopʉ ʉmʉdiaro mera dijari, mucubiriri mera ĩgʉ ya wihigue aridorepʉ Jesure. 7Ĩgʉ eropa bocatĩricʉ̃ ĩha, masa árĩpehrerã erã basi õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—Ihĩ Jesu ñegʉ ya wihigue curigʉ wadiami, arĩ wereniguiñorã árĩpehrerã masa erã basi.\\n8Zaqueopʉ bocatĩrituha ero nigui, Jesure werepʉ:\\n—Opʉ, peeque yʉre. Árĩpehreri yahare deco mera mojomorocʉrãre ogʉra. Eropigʉ yʉhʉ gajigʉre cien niyeruserire gʉya aĩdigʉ árĩgʉ, cuatro cientos niyeruserire wajayenemogʉra ĩgʉre, arĩpʉ Zaqueo Jesure.\\n9Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesupʉ werepʉ ĩgʉre:\\n—Dohpagãre mʉre mʉ ya wihi árĩrã sãre peamegue wabonirãre Goãmʉ tautuhami. Mʉ sã Abrahã mʉrʉ acaweregʉ ta ãhraa. 10Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ peamegue wabonirãre amagʉ arigʉ iibʉ. Erogue wabonirãre õaro taugʉ arigʉ iibʉ, arĩpʉ Jesu Zaqueore.\\nNiyeruseri oroseri queorire werepʉ Jesu\\n11Eropi ĩgʉre peerãre Jesu queori mera werepʉ daja. Merogã dʉhyayoro Jerusaléngue ĩgʉ ejaboro. Eropirã ĩgʉre peerã õpa arĩ pepiñorã: “Goãmʉ dohpaguere opʉ árĩnʉgabu iimi,” arĩ pepiriñorã erã. 12Erã eropa arĩ pepicʉ̃ Jesu i queorire õpa werepʉ erãre:\\n—Yujugʉ gaji yebague yoarogue wabu iiñumi. Eroguere ero majagʉ erã tauro opʉ árĩgʉ ĩgʉre ĩgʉ ya maca majarã opʉre acucʉ̃ wabu iiñumi. Pʉhrʉ ĩgʉ ya wihigue dujarabu iiñumi. 13Nere ĩgʉ waboro corere diez mohme corerãre sihubeoñumi. Eropa sihubeogʉ, ĩgʉ erãre yujurãyerire yujuse niyeruse orosere oñumi. Otuha wereñumi erãre: “Yʉ maricʉ̃ i niyeru mera mʉa wajatanemoburire amaque,” arĩñumi ĩgʉ mohme corerãre. 14Ĩgʉ ya yeba majarãpʉ ĩgʉre gamebiriñuma. Eropa gamebirã ĩgʉ opʉ árĩbu wara pʉhrʉ gajirãre ĩgʉre weredorerã obeoñuma. “Mʉhʉ gʉa opʉ árĩcʉ̃ gamebeaa gʉa,” arĩñuma erã weredorenirãpʉ. 15Eropa erã gamebiriquerecʉ̃ ta pʉhrʉ erã opʉ ñajañumi ĩgʉ. Eropa opʉ ñajatuha, ĩgʉ ĩgʉ ya wihigue dujariñumi. Eropa dujaragʉ ĩgʉ mohme corerãre ĩgʉ niyeru mera erã wajatanemorare masibu, erãre sihubeoñumi. 16Ĩgʉ eropa sihubeora pʉhrʉ, eramʉhtagʉ ĩgʉre wereñumi: “Opʉ, mʉ niyeruse, mʉ yʉre orase mera diez seri wajatanemoabʉ yʉhʉ,” arĩñumi mohme coregʉ ĩgʉ opʉre. 17“Õaro iiabʉ mʉhʉ. Õagʉ mohme coregʉ ãhraa. Mʉ merogã mera yʉ dorero dopa iipehogʉ árĩgʉ dohpague diez macari majarã erã opʉ árĩbu wagʉca mʉhʉ,” arĩñumi opʉ mohme coregʉre. 18Ĩgʉ pʉhrʉ eragʉ ĩgʉ mera majagʉ õpa arĩñumi: “Opʉ, mʉ niyeruse, yʉre mʉ orase mera cinco seri wajatanemoabʉ yʉ sã,” arĩ wereñumi ĩgʉ opʉre. 19“Cinco macari majarã opʉ wagʉca mʉhʉ,” arĩñumi ĩgʉ opʉ ĩgʉre. 20Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ gajigʉ mohme coregʉ eraa werepʉ: “Opʉ, mʉ niyeruse ohõ ãhraa. Suhri gasiro mera oma, irisere dihbuabʉ. 21Mʉhʉ turaro mohmedoregʉ ãhraa. Eropigʉ gajirãre mohmedorequeregʉ oteri moogʉ árĩqueregʉ ta mʉ dihta iri dʉcare aĩa. Eropigʉ mʉre güiabʉ,” arĩñumi ĩgʉ opʉre. 22“Mʉ yʉre eropa arĩgʉ ñegʉ ãhraa. Yʉre mʉ eropa arĩri dipuwajare dipuwaja moagʉra yʉhʉ. Yʉhʉ mʉre turaro mohmedoregʉ árĩcʉ̃ mʉhʉ yʉre masia. Gajirã yare yʉhʉ aĩcʉ̃ yʉhʉ otebirira árĩquerecʉ̃ iri dʉcare yʉ aĩgʉ árĩcʉ̃ masituhabʉ mʉhʉ. 23¿Yʉ eropa árĩcʉ̃ ĩaqueregʉ duhpigʉ yʉ orasere niyeru diburi wihigue dibubirari mʉhʉ? Irire erã wayura waja wajatanemoboaya mʉhʉ. Irire mʉ iicʉ̃ dujaragʉ wajatanemoboaya yʉ sã,” arĩñumi erã opʉ. 24Eropa arĩtuha ĩgʉ pohro niguirãre doreñumi: “Niyerusere emaque ĩgʉre. Diez seri opagʉre oque,” arĩñumi ĩgʉ opʉ. 25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ wereñuma ĩgʉre: “Opʉ, diez seri opagʉ baja opatuhami,” arĩñuma erã ĩgʉre. 26Erã eroparĩcʉ̃ opʉ yʉhriñumi: “Mʉare arĩgʉ iiaa. Árĩpehrerã wʉaro oparãre onemogʉra. Moorãpʉre merogã erã opaquerecʉ̃ ta erãre emagʉra. 27Dohpague tamerare yʉre ĩhaturirãre yʉre erã opʉ árĩdorebirinirãre yʉ pohro aĩgãrique. Eropirã yʉ ĩaro wejẽcãque erãre,” arĩñumi opʉ ĩgʉ mohme corerãre, arĩ werepʉ Jesu.\\nJerusaléngue ejapʉ Jesu\\nMt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19\\n28Eropa arĩtuha Jesu gajirã core Jerusaléngue wagʉ iipʉ. 29Jerusaléngue ejaboro coregã Olivo waĩcʉdigʉ ʉtãgʉ gubuyegue ejañorã pe maca árĩrogue. Yuju maca Betfagé gaji maca Betania waĩcʉyoro. Erogue ejagʉ ĩgʉ buherã mera majarãre perãre obeogʉ Jesu õpa arĩpʉ:\\n30—Si macague waque. Ero ejarã, burrogãre erã dirinugudigʉre bocajarãca. Gajirã ĩgʉre ne peyanibeama dohpa. Ĩgʉre bocarã, ĩgʉre diriradare pã, aĩgãribasaque yʉre. 31Mʉa eropa iicʉ̃ ĩagʉpʉ “¿Duhpirã burrore pãri?” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã õpa arĩ yʉhrique ĩgʉre: “Mari tĩgʉ burrore gamebeoniami dohpa,” arĩ wereque ĩgʉre, arĩ weredore obeopʉ ĩgʉ buherãre perãre.\\n32Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã perãpʉ ĩgʉ obeodirogue ejañorã. Erã eropa ejacʉ̃ Jesu árĩpehreri ĩgʉ erãre arĩdiro dopa ta eropa wayoro. 33Eropirã burrogãre erã pãcʉ̃ ĩgʉgã oparã serẽpiñorã erãre:\\n—¿Duhpimorã diriradare pãri burrogãre? arĩ serẽpiñorã erã.\\n34—Mari tĩgʉ burrogãre gamebeoniami, arĩ yʉhriñorã erã.\\n35Eropirã ĩgʉgãre burrogãre Jesu pohrogue aĩ ejañorã. Ĩgʉgãre aĩ ejatuhaja erã weca maja suhrire ĩgʉ weca duhpeoñorã. Eropirã ĩgʉ weca Jesu ĩgʉ mʉribejacʉ̃ itamuñorã erã Jesure. 36Jesu ĩgʉ weca ĩgʉ peyagʉ wacʉ̃ erã masa erã weca suhri sañari suhrire tuwea aĩ mague seõpi mʉhtañorã ĩgʉ core. 37Eropirã Jerusalén pohrogue eja, Olivo waĩcʉdigʉ dijariri mague ejañorã. Erogue ejarã Jesu buherã bajarã árĩpehrerire ĩgʉ deyoro moarare, ĩgʉ õari ĩgʉ iirare erã ĩarare guña mucubiri Goãmʉre õaro wereniguinʉgañorã. Goãmʉre “Õagʉ, turagʉ ãhrimi,” arĩ gaguiniguiñorã. Eropirã bʉrigã gaguinigui Goãmʉre umupeo õpa arĩñorã:\\n38—Ĩre umupeorã. Ihĩ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ, mari Opʉ õaro ariporo. Ʉmaro majarã õaro árĩporo. Goãmʉ ĩgʉ turagʉ árĩcʉ̃ árĩpehrerã masiporo, arĩ umupeoñorã erã.\\n39Erã eroparĩcʉ̃ peerã fariseo masa bajamerãgã erã watope árĩrã Jesure wereñorã:\\n—Buhegʉ, mʉ buherãre ejarimaricãdoreque, arĩñorã erã.\\n40Erãre yʉhripʉ Jesu:\\n—Mʉare arĩgʉ tiiaa. Oã yʉre umupeorã erã wereniguibiricʉ̃ ʉtãyeripʉ yʉre umupeoro dopa ta gaguiniboca, arĩpʉ Jesu erãre fariseo masare.\\n41Eropa arĩtuha Jesu Jerusalén pohrogue eja, iri macare ĩhabeogʉ orepʉ. 42Õpa arĩpʉ ĩgʉ:\\n—Jerusalén majarã, dohpague tamerare mʉare õaro árĩburire mʉa masicʉ̃ õatariaboya. Eropa árĩquerecʉ̃ mʉa dohpaguere irire ne peediabirabʉ. Eropigʉ Goãmʉ mʉare irire masidorebirimi. 43Mʉare ĩhaturirã mʉa árĩri macare cãhmotarãcoma. Eropa iirã erã mʉare wiriaro iisome. 44Irisubu erã mʉa ya macare cóãpehorãcoma. Mʉare mʉa porã sãre wejẽrãcoma. Mʉare ĩhaturirã õaro weasirirãcoma mʉa ya macare. Goãmʉ peamegue wabonirãre mʉare ĩgʉ taubure yʉre mʉa masidiabirabʉ. Mʉa masidiabirira dipuwaja mʉare ĩhaturirãre Goãmʉ cóãdoregʉcumi mʉa ya macare, arĩpʉ Jesu Jerusalén majarãre.\\nGoãmʉ wihigue ejapʉ Jesu\\nMt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22\\n45Eropi Jerusaléngue ejagʉ, Jesu Goãmʉ wihigue ñaja wapʉ. Eropigʉ doberi duarãre iri wihigue bocajagʉ, erãre cohã wiucãpʉ. Õpa arĩpʉ ĩgʉ erãre:\\n46—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa: “Goãmʉ arĩmi: Yaha wihi Goãmʉ mera wereniguiri wihi waĩcʉroca,” arĩñuma ĩgʉ yare erã gojarapũ. Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta mʉapʉ i wihire Goãmʉ wihire duadoarã bu game yajarã iiaa, arĩpʉ Jesu.\\n47Ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ wihigue Jesu buhepʉ. Eropirã pahia oparã, judio masare buherã mera, masa oparã sã, ĩgʉre erã wejẽburire guñamaañorã. 48Masa árĩpehrerã ĩgʉre eropa peenigui, ĩgʉ buherire õaro peenʉrʉrã árĩñorã. Erã eropa õaro peenʉrʉcʉ̃ Jesure wejẽdiarãpʉ ĩgʉre erã wejẽburire bocabiriñorã.","num_words":1073,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Juan 5 BSNNT - “‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ - Bible Search\\n1 San Juan 4 2 San Juan 1\\n“Dios rĩa ñari, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja”, yire queti\\n1“‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús” yirãma, Dios rĩare bajiro bajirã ñaama. “Jacʉre mani maijama, ĩ rĩare quẽne mairʉarãja mani”, yigotise ñaja. To bajiri, mani jacʉ Diore mani maijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairoti ñaja. 2Diore maicõari, ĩ rotirore bajiro mani cʉdijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairã yirãja mani. 3Diore mani maijama, ĩ rotirore bajiro cʉdirʉarãja mani. Ĩ rotise josase me ñaja. 4Ado bajiro ti bajijare, “Ĩ rotise josase me ñaja”, mʉare yibʉ yʉ: Jãjarã masa rojose tʉoĩacõari, tire yirãre bajiro yirã me ñaja mani, Dios rĩare bajiro bajirã ñari. To bajiri, “Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yibetirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, rojose yibetirũgũaja. 5“Dios macʉ ñaami Jesús” yitʉoĩarã rĩne ñaama Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojose yimena.\\n“Yʉ macʉ ñaami Jesús”, Dios ĩ yire queti\\n6Jesús, ĩ bautiza ecocati sʉorine, to yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ sĩaecocati sʉorine, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ĩ macʉ ñaja yʉ”, yiĩoñumi. To bajiri, “Dios macʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Mani masune to bajise tʉoĩacõari, yimasibeaja mani. Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca socabetire tʉoĩacõari, to bajiro yaja mani. 7To bajiri idia vãme masiaja mani, Dios macʉ, Jesús ĩ bajirere: 8Ĩ bautiza ecocati, ĩ sĩaecocati quẽne, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Dios ĩ cõar'i ñaami”, yimasiaja mani. 9Masa ĩna queti gotisere mani ajijama, quẽnaja. To bajiboarine, “Ãnine ñaami yʉ macʉ” Dios ĩ yi ocaruyucacʉ ocajʉare roque socabeti ti ñajare, rẽtobʉsaro ajiroti ñaja.a 10“Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socase me ñañuja Dios ĩ yire”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajicõari, “Dios macʉ me ñarimi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socagʉ ñaami Dios” yitʉoĩagʉ̃re bajiro yigʉmi. 11Ado bajiro mani masirotire bojami Dios: “Socase me ñañuja Dios ĩ yire” yitʉoĩarã mani ñajare, “Mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios” mani yimasisere bojami Dios. 12No bojarã ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecoriarã ñarãma. Ĩ macʉ yere ajiterãma, Dios ĩ catisere ĩsiecomena ñaama.\\nJuan ĩ gotitʉsare queti\\n13“‘Mani rijato berojʉ Dios tʉjʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani’ yimasiato” yigʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãre, adi papera mʉare ucacõaja yʉ.\\n14Dios ĩ bojasere mani sẽnijama, ajirʉcʉmi. Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnijama, ajirʉcʉmi”, yimasiaja mani. 15Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnise cõro manire cʉdigʉmi”, yimasiaja.\\n16Mʉa rãcagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose ĩ yijama, Diore ĩre sẽnibosaya. To bajiro mʉa yijama, rojose ĩ yisere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, quẽna gajeye rojose masu ñaja. Tire yirãrema, “Diore sẽnibosaya”, yibeaja yʉ. 17Rojose mani yise jediro, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti ñaja. Jediro rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose ĩ yiro bero, sʉtiriticõari ĩ yitʉjajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉcʉmi. To bajicõari, quẽna gajeye ñaja rojose masu, ĩ masiriobeti.\\n18Adire masiaja mani: Dios rĩare bajiro bajirãma, rojosere yibeama. Dios macʉ Jesús manire yirẽmorũgũgʉ̃mi. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotisere yibeaja mani. 19“‘Yʉ rĩa ñaama’ Dios ĩ yirã ñaja mani”, yimasiaja mani. Gãjerãma, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã ñaama ĩna. 20Gajeyere ado bajise masiaja mani: “Diore masiato” manire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Dios macʉ. To ĩ bajire ñajare, Diore quẽnaro masirã ñaja mani. To bajicõari, ĩ macʉ Jesucristo rãca ñaja mani. “Ĩne ñaami Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñagʉ̃mi mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsigʉ̃. 21Diore mani rʉ̃cʉbʉorore bajiro, disejʉa gajeye mani rʉ̃cʉbʉose manoja. To bajiro ti bajijare, quẽnaro tʉoĩamasiña mʉa, “Gãjerã socase ĩna gotimasiosere ajisʉyarobe” yirã.","num_words":587,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TIMOTEO 1\\n1-2 ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ macʉre bajiro yʉ maigʉ̃ mʉ ñajare “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.\\n“ ‘ “Manire rijabosayumi Jesucristo” yirãre ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja”, yicũmasiñumi Dios. To bajiro ĩ yicũmasire ti ñajare, “Ti quetire Jesucristore gotibosagʉ, to bajise gotimasiocudirʉcʉja mʉ”, yicõañumi Dios, yʉre.\\n3 Yʉ ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajirone ĩre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ quẽne. Ʉ̃mʉare, ñamire quẽne ĩre yʉ sẽnijama, “Dios ĩ ejarẽmojare, ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami Timoteo” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. 4 To bajiro yʉ yijama, mʉre yʉ vadiveocatirʉ̃mʉ mʉ oticatire tʉoĩacõari, mʉre bʉto ĩarʉaja yʉ, mʉ rãca ñavariquẽnarʉ. 5 Mʉ ñico Loida, mʉ jaco Eunice quẽne, Cristore mʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñacama ĩna. “Ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ĩ quẽne quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja.a Hch 16.1.\\n6 To bajiro mʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise mʉ tuditʉoĩarotire bojaja yʉ: Mʉre yʉ ãmo ñujeorone, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” Diore yʉ yigotibosarone, quẽnaro mʉ yirotire mʉre ʉjoyumi Dios. To bajiro mʉre ĩ yire ti ñajare, tire masiritibecʉne, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yicõa ñarʉcʉja mʉ. 7 Mani tʉoĩabojonerotire yigʉ me manire ʉjoyumi Dios. Ado bajirojʉa mani yirotire yigʉ manire ʉjoyumi: Jesús ĩ bajirere mani gotijama, gotigüibetirotire, masare mani mairotire, to yicõari rojosere yirʉaboarine, tire mani yibetirotire yigʉ, manire ʉjoyumi Dios. 8 To bajiri, mani ʉjʉ Cristo ĩ bajirere gotigüibesa. Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, tubibe ecocajʉ yʉ quẽne. “Cristo sʉorine tubibe ecoyumi Pablo” yigüibecʉne, ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉ: “Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire ĩ ejarẽmose rãca gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩaña. 9 Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To yicõari, “Yʉ yarã ñari, quẽnaro yirã ñaña”, manire yiyumi. Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ĩnare mairʉcʉja” yimasir'i ñari, quẽnase mani yibetiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. 10 “Ĩnare mairʉcʉja yʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, adigodojʉ Jesucristore cõañumi, manire ĩ rijabosarotire yigʉ. To bajiri Dios manire ĩ yire sʉorine mani masibetiborotire, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristo manire rijabosayumi” mani yitʉoĩajama, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere manire ĩ ĩsire quetire ajirã ñari, mani bajirotire güibeaja mani.\\n11 “Ti quetire ajitirʉ̃nʉato masa” yigʉ, gotimasiocudirocʉre yʉre cõañumi Dios. 12 To bajiri, ĩ bojarore bajiro gotimasiocudigʉ ñari, tubibe ecocõari, rojose tãmʉoaja yʉ. To bajiro bajigʉ ñaboarine, yʉre ejarẽmogʉ̃re Cristore quẽnaro masigʉ̃ ñari, ti quetire gotigüibeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiorore bajirone ‘Gotimasiocõa ñato’ yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉmi”, ĩre yimasiaja yʉ. To bajiro ĩ yirã ñari, Jesucristo ĩ tudiejajaquẽne, gotimasiocõa ñarʉarãma.\\n13 To bajiri, mʉre yʉ gotimasiocatire bajirone gotimasiocõa ñaña. To bajiro mʉ yijama, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre manire maiami Dios” yimasigʉ̃ ñari, “Manire ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne yʉ mairotire yigʉ ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩacõari, mʉ gotimasiorãre ĩnare maiña. 14 Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, “Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorocʉ ñaja yʉ”, yicajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioato” yigʉ, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉ yimasiro cõro yirũgũña. Gãjerã mʉ gotimasiorore bajiro me ĩna gotijama, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotirʉcʉja mʉ.\\n15 Asia sitajʉ vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ babarã ñaboacana yʉ tʉjʉ vadiboarine, ejadimenane, tudicoarere jẽre masigʉ̃ja mʉ. Ĩna ñañuma Figelo, Hermógenes, to yicõari gãjerã quẽne. 16-18 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, Ones'iforo vãme cʉtigʉjʉama, “Yʉ baba ñacami Pablo” yitʉoĩagüibecʉ ñari, tubibe ecocõari yʉ ñarimacare ejacõagʉ̃jʉma, macasʉoasumi, yʉre bʉjacõarijʉ “Tʉjagʉsa” yigʉ. Yʉre bʉjacõari, cojoji me quẽnaro yʉre ĩ yijare, variquẽnacajʉ yʉ. Ĩ ñarimaca Efeso vãme cʉti macajʉ yʉ ejajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũcami. Tire masigʉ̃ja mʉ. To bajiro yicacʉ ĩ ñajare, “Ĩ ya vianare ĩamaicõari, quẽnaro yiba mʉ, masare mʉ beserirʉ̃mʉ ti ejaro”, ĩre yisẽniĩaja yʉ, mani ʉjʉre.\\na1:5 Hch 16.1.","num_words":636,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"João 1 Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji | The New Bible.com\\n1Jesus oyatedigi me Lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji 1Niɡ̶ijoa anoyatedigi me Notaɡ̶a akaaɡ̶iniwa aniɡ̶icatibige daɡ̶a igo inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Odaa iniwa Niɡ̶ijoa anoditalo me Notaɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji. 2Akaaɡ̶iniwa miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji maleediɡ̶icoateda inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. 3Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e meote inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Aɡ̶ica idi ane daɡ̶a loenatagiteda. 4Okanicodaaɡ̶ica ane yewiɡ̶a, yewiɡ̶a leeɡ̶odi Iniaaɡ̶iniwa. Niɡ̶ina meote lewiɡ̶a oko, liciagi naɡ̶ana lokokena ane ikeeta oko anewi. 5Naɡ̶ani lokokena ídi miditaɡ̶a nexocaɡ̶a. Codaa nexocaɡ̶a ayakadi daɡ̶a ipeedi. 6Niɡ̶ijo eledi João anodita João Batista. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji. 7Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e João me yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee naɡ̶aca lokokena, eotibige minatawece oko oyakadi moyiwaɡ̶adi naɡ̶aca lokokena, leeɡ̶odi lotaɡ̶a João. 8Pida João aniɡ̶ijaa lokokena, pida enagi me yalaɡ̶ata naɡ̶aca lokokena. 9Niɡ̶ijoa anepeɡ̶ewi me lokokena, ane nalotedeloco inatawece oko, jeɡ̶enagi digoina iiɡ̶o. 10Odaa jiɡ̶inaaɡ̶itedice digoina iiɡ̶o. Codaa jeɡ̶epaa eote niɡ̶ina iiɡ̶o, pida niɡ̶ina okotigi digoina iiɡ̶o aɡ̶oyowooɡ̶odi. 11Enagi miditaɡ̶a niɡ̶idi epaa nipodigi, pida niɡ̶idi loiigi aɡ̶odibatege. 12Pida ijotawece niɡ̶ijo anodibatege Niɡ̶ijoa ane lokokena, anonakato, Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yajigote naɡ̶atetigi me lionigipi. 13Aleeɡ̶odi ane licoɡ̶egi eliododipi, codaa aleeɡ̶odi eliododipi moyemaa lionigipi, eleditace aleeɡ̶odi lowooko ɡ̶oneleegiwadi, pida ida aneetetege leeɡ̶odi miniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji eote me gela lewiɡ̶a. 14Niɡ̶ijoa anewi me Notaɡ̶a dinanatedigi me ɡ̶oneleegiwa, odaa ja inaaɡ̶ite mokotaɡ̶a. Idioka limedi meletedoɡ̶odomi, codaa me nikeetedoɡ̶owa inoatawece anewi niɡ̶inoa ane ikee anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. Jinataɡ̶a mida loniciwaɡ̶a, leeɡ̶odi mokiniwatece me Lionigi niɡ̶ijoa Eliodi ane ideite ditibigimedi. 15João Batista ijo me yalaɡ̶atalo, mee, “Joaniɡ̶iniaaɡ̶iniwa anejitece niɡ̶ijo meji, ‘Odaa nigidiaaɡ̶idi nige leecawaanigi me jano, enagi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, leeɡ̶odi akaaɡ̶iniwa jotigide maleedaɡ̶a janitini’”. 16Idioka limedi mokotawece jibaɡ̶atege ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a ane daɡ̶axa mele, leeɡ̶odi daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi. 17Moisés najigotedoɡ̶owa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, pida Jesus Cristo baɡ̶a nikeetedoɡ̶owa me ɡ̶odemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa eleditace nikeetedoɡ̶owa anewi niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. 18Aɡ̶ica ini oko baanaɡ̶a nadi Aneotedoɡ̶oji. Pida oniniwatece Lionigi anidioka limedi me ipegitetege Eliodi, baaniɡ̶iniaa nikeetedoɡ̶owa anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji.Latematigo João Batista 19Joaniɡ̶idaaɡ̶ee João eetece anodaaɡ̶eeteda Jesus, niɡ̶ica naɡ̶a oniiɡ̶e icoa lacilodi judeutedi midataɡ̶a João niɡ̶ijoa sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa leviitatedi. Niiɡ̶exedi oicoɡ̶oticogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶ijo noɡ̶otota João, odaa joɡ̶oige modita, “Amakaami ida makaami?” 20João iɡ̶enaɡ̶a me dineloɡ̶odi, adiwitaka, neɡ̶eetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee Cristo, Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi”. 21Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Enice, amakaami? Akaami Elias?” Naɡ̶a niniɡ̶odi meetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee”. Noɡ̶oigetace, modita, “Anaɡ̶akamaɡ̶akaami ica ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane yalaɡ̶ata Moisés?” Odaa ja niniɡ̶odi meetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee”. 22Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Enice igame eni makaami? Jopooɡ̶atibige me jowooɡ̶otaɡ̶a anakaami me ininiɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijo anetiɡ̶odiiɡ̶e”. 23Igaanaɡ̶a niniɡ̶oditiogi João, eetece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Isaías, niɡ̶ijo liotagi Aneotedoɡ̶oji ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa jeɡ̶ee,“Ee niɡ̶ina ane datematika midi nipodigi ane yadilo,ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, anee,‘Niɡ̶ina boɡ̶oenitiwaji naigi ane igotetece Ǥoniotagodi’”. 24Niɡ̶idi ane igotibeci liiɡ̶exedi fariseutedi joɡ̶oige João, 25Modita, “Meni daɡ̶akaami Cristo, niɡ̶icoa liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami Elias, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane yalaɡ̶ata Moisés. Enice, igaamee manilegenitiniwace oko?” 26Naɡ̶a igidi João, meetiogi, “Ee baɡ̶a jilegenaɡ̶ata ninyoɡ̶odi. Pida digoina ɡ̶adiwigotigitiwaji ini ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica mowooɡ̶otitiwaji. 27Nige leecawaanigi me jano, odaa jaɡ̶aɡ̶enagi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jakadi daɡ̶a ee liotagi me jowilece leejetedi liwelatedi”. 28Niɡ̶ica noko monigetice João idei digoida manitaɡ̶a aca nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Betânia, ane ideitice daato akiidi Jordão, aneite João me nilegetiniwace oko.Waxacoco ane niwakatee Aneotedoɡ̶oji 29Neɡ̶eledi noko João ja naditege Jesus migo midataɡ̶a. Odaa João jeɡ̶ee, “Digawinitege! Niɡ̶inoa joaniɡ̶inaaɡ̶inoa Waxacoco ane niwakateetedigi Aneotedoɡ̶oji, ane noɡ̶a libeyaceɡ̶eco inatawece oko digoina iiɡ̶o. 30Jiɡ̶ijo me idalaɡ̶atalo, niɡ̶ijo meji, ‘Nige leecawaanigi me jano, odaa jaɡ̶aɡ̶enagi ɡ̶oneleegiwa ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, leeɡ̶odi akaaɡ̶iniwa maleediɡ̶icatibige me janitini’. 31Emeɡ̶eeta aɡ̶epece jowooɡ̶odi aniniwa. Pida janagi inilegetiniwace oko jatitiogi ninyoɡ̶odi, jaotibige loiigi Israel moyakadi moyowooɡ̶odi anijoa”. 32-33João eɡ̶idaa diitigi me yalaɡ̶atalo Cristo, mee, “Ee ajowooɡ̶odi niɡ̶ica anijoa. Pida Aneotedoɡ̶oji, ane idiiɡ̶e me jinilegetiniwace oko, jatita ninyoɡ̶odi, neloɡ̶otediwa, meetediwa, ‘Icota manati Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikateloco lacilo ɡ̶oneleegiwa. Odaa niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶idaaɡ̶idoa ane ixotediwece oko Aneotedoɡ̶oji Liwigo me yajigota loniciwaɡ̶a’. Ee jinadi Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikatelogo Jesus icoɡ̶otibigimece ditibigimedi macataɡ̶a yotibi. 34Ewi me jinadi niɡ̶ida niciagi, odaa ewi niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Lionigi Aneotedoɡ̶oji”.Odoejedi anodiotibece Jesus 35Neɡ̶eledi noko, idiaaɡ̶itace João icaaɡ̶icoa itoataale anodiotibeci. 36Niɡ̶ica naɡ̶a naditece Jesus me ixomaɡ̶atedijo, odaa jeɡ̶eetiogi João, “Digawinitiwaji. Niɡ̶ijoa digoida, niɡ̶ijoa Waxacoco ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji”. 37Noɡ̶owajipata niɡ̶ijo itoataale anodiotibeci, odaa joɡ̶oigaalatece Jesus. 38Naɡ̶a nilokotetege Jesus, odaa ja naditetege moigaalatece. Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiina ica anoleetibigetiwaji?” Odaa joɡ̶oigidi moditalo, “Rabi, igamei ica ɡ̶adiɡ̶eladi?” (“Rabi” niɡ̶ina anejinaɡ̶a “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi”.) 39Jesus meetediogi, “Anagitiwaji, awini ane yotokaɡ̶adi”. Odaa jiɡ̶igotibeci, joɡ̶onadi ane lotokaɡ̶adi Jesus. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i miniwataɡ̶a niɡ̶ijo noko. Naɡ̶a doletibige me deez lakata me nigoitijo. 40Onijoteci niɡ̶ijoa itoataale ane wajipatalo lotaɡ̶a João, ane igaalatece Jesus, liboonaɡ̶adi André, nioxoa Simão Pedro. 41Aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi André jiɡ̶igo doletibige Simão niɡ̶ijo nioxoa. Naɡ̶a yakadi, odaa jeɡ̶eeta, “Ja jakataɡ̶a Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, ane liboonaɡ̶adi Cristo.” 42Odaa André ja yadeegi Simão miniwataɡ̶a Jesus. Naɡ̶a iwiteta Jesus, meete, “Niɡ̶ida makaami akaami Simão, akaami lionigi João. Odaa natigide ja ɡ̶aboonaɡ̶adi Cefas”. (“Cefas” idaaɡ̶ida me “Pedro”, niɡ̶ina anejinaɡ̶ata “wetiɡ̶a”.)Jesus eniditeta Filipe ijaa Natanael modiotibece 43Neɡ̶eledi noko, Jesus ja lowoogo migo eledi nipodigi ane liboonaɡ̶adi Galiléia. Odaa ja dakapetetege Filipe, odaa jeɡ̶eete, “Anagi, aniwitibici!” 44Filipe elatibige nigotaɡ̶a Betsaida, ane liɡ̶eladi André ijaa Pedro. 45Filipe ja doletibige Natanael, igaanaɡ̶a yakadi, odaa meeta, “Jakataɡ̶a iniwa ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Jesus, niɡ̶ijoa lionigi José, niɡ̶elademigitigi nigotaɡ̶a Nazaré. Moisés akaa idí niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa me niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji oidi anodaaɡ̶eeteda miniwa.” 46Odaa mee Natanael, “Aniɡ̶ica jinadi oko anele anelatibige nigotaɡ̶a Nazaré”. Odaa Filipe ja niniɡ̶odi, meeta, “Anagi, awini”. 47Naɡ̶a naditetege Jesus Natanael menagi miniwataɡ̶a, odaa mee, “Digawiniticogitiwaji digoida. Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa yeloɡ̶o melatibige Israel, codaa niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ainaale eledi oko”. 48Natanael ja ige Jesus, meetalo, “Amiica ica madowooɡ̶oti?” Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Aniɡ̶icatibige Filipe deɡ̶eniditaɡ̶awa, jinaditaɡ̶awa midiaaɡ̶oni anicooti libatadi naɡ̶ada niale ‘fiigoigo’”. 49Natanael meetalo Jesus, “Iniotagodi, niɡ̶ida makaami, akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, jaɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi ɡ̶odoiigi Israel”. 50Odaa Jesus meeteta, “Mige adadiwaɡ̶ati leeɡ̶odi mejitaɡ̶awa me jinaditaɡ̶awa libatadi naɡ̶ajo niale? Pida niɡ̶ida makaami icota manati eletidi yoenataka ane daɡ̶axa me libinienaɡ̶a yayoketice niɡ̶ida ananati”. 51Eledi meeteta Jesus, “Ewi mejitaɡ̶awatiwaji, icota manati me domoke ditibigimedi, odaa anatitiwaji niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji igotibeci ditibigimedi, naɡ̶a dinikatiniwace meetaɡ̶a ane Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi”.","num_words":992,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Nehemia 1 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Naʌ̃ cartara Hacalía warra Nehemiaba b̶ʌd̶aa. Artajerje veinte poa Persiad̶ebema boroda b̶ed̶acarea Quisleu jed̶ecod̶e mʌ̃ra Susa puru dromane b̶asia.\\n2Mãwã b̶ʌd̶e mʌ̃ djaba Hananida dewararã ume Juda druad̶eba zesid̶aa. Mʌ̃a ãdjirãa judiorã Babilonianeba jẽda wãped̶ad̶ad̶ebemada idjab̶a Jerusaleʌ̃ purud̶ebema sid̶a iwid̶isia.\\n3Ãdjirãba mʌ̃́a nãwã jarasid̶aa: –Judiorã Babilonianeba jẽda wãped̶ad̶ara bia mĩga panʌa idjab̶a quĩrã pera panʌa. Jerusaleʌ̃ puru aud̶u jũrã ca b̶ad̶ara wad̶ibid̶a ãrĩ b̶ʌa. Dji purud̶e ed̶a wãbada sid̶a bá wãna bẽrã neẽ́a.–\\n4Maʌ̃ ũrĩsid̶e mʌ̃ra chũmeped̶a jĩãsia. Sopuaba dãrã ne cod̶aca ewarida osia idjab̶a Ãcõrẽ bajãne b̶ʌ́a iwid̶i b̶asia.\\n5Nãwã iwid̶isia: –Ãcõrẽ bajãne b̶ʌ, bʌra dji dromaara b̶ʌa. Bʌdrʌ wayad̶ida panʌa. Bʌ quĩrĩã b̶ea ume, bʌ bed̶ea ĩjã b̶ea ume bed̶ea b̶ʌd̶ara bʌa quĩrĩãneba jũma obaria.\\n6Mʌ̃ra bʌ nezoca bẽrã mʌ̃ djuburia ũrĩdua mʌ̃a ãsa diamasi bid̶a bʌ nezocarã Israeld̶ebema carea iwid̶i b̶ʌda. Mʌ̃a ebud̶a jaraya: dai israelerãba bʌ quĩrãpita cadjiruada osid̶aa. Mʌ̃a, mʌ̃ zeza ẽberãrã bid̶a bʌ quĩrãpita cadjiruada osid̶aa.\\n7Dairãba wãrãda bʌ quĩrãpita jũmawãyã cadjiruada osid̶aa. Bʌ nezoca Moiseba diad̶a leyda ĩjã od̶aẽ́ basía.\\n8Baribʌrʌ bʌ nezoca Moisea jarad̶ara quĩrãnebadua. Bʌa nãwã jarasia: “Bãrã israelerãba ĩjãnaẽ́bʌrʌ, mʌ̃a bãrãra drua b̶eaza jʌrecuaya.\\n9Baribʌrʌ bãrãba mʌ̃da wayacusa ẽpẽnibʌrʌ idjab̶a mʌ̃a jarad̶ada ĩjã od̶ibʌrʌ, mamaʌba wayacusa mʌ̃a edad̶a purud̶aa eneya bãrã tãẽna b̶ai carea. Bãrã tʌmʌ ãyã jʌrecuabʌrʌ sid̶a mʌ̃a pe eneya.”\\n10Dairãra bʌ nezocarãa idjab̶a bʌ purua. Bʌ ʌb̶ʌa waib̶ʌad̶eba dairãra ẽdrʌ edasia.\\n11Ãcõrẽ, mʌ̃ djuburia za quiru nezocaba iwid̶i b̶ʌda idjab̶a bʌ nezoca waabemarãba iwid̶i panʌ sid̶a ũrĩdua. Dairãba bʌra bio waya panʌa. Mʌ̃ djuburia id̶i mʌ̃ boromaa wãbʌrʌd̶e carebadua. Mʌ̃a idjía iwid̶ibʌrʌda bia ũrĩbidua.– Maʌ̃ ewarid̶e mʌ̃ra Persiad̶ebema boro uva b̶a jue diabari basía.","num_words":259,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 San Juan 1\\nJesucristo catiré petihére ticogʉ́\\n1-2 Yʉʉ mʉ́ãrẽ Jesucristoye maquẽrẽ, cʉ̃ʉ̃ niirecʉtirere jóagʉ tiia. Biiro niiã: Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco tiiádari sʉguero, cʉ̃ʉ̃ Pacʉmena niitoarigʉ niiwĩ. Too síro atibʉ́recopʉre bauárigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ wãcũrére wedegʉ́ niiĩ; teero biiri marĩrẽ catiré petihére ticogʉ́ niiĩ. Ʉ̃sã cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñawʉ̃; cʉ̃ʉ̃ wedeseri tʉowʉ́; cʉ̃ʉ̃rẽ padeñáwʉ̃. Ʉ̃sã basirora cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñawʉ̃; cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ masĩwʉ̃. Teero tiirá, ʉ̃sã cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñariguere mʉ́ãrẽ wedea. 3 Ʉ̃sã marĩ Pacʉ Cõãmacʉ̃mena, teero biiri cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristomena ãñurõ niirõbirora mʉ́ãrẽ ʉ̃sãmena ãñurõ niirĩ boogá. Teero tiirá, ʉ̃sã ĩñariguere, ʉ̃sã tʉoríguere mʉ́ãrẽ wedea. 4 Ateré mʉ́ãrẽ jóacũã, marĩ niipetira ʉsenirere bʉaáda jĩĩrã.\\nCõãmacʉ̃ sĩãwócore tiiróbiro niigʉ̃́\\n5 Jesucristo ʉ̃sãrẽ wederiguere mʉ́ãrẽ wedenetõneã. Cʉ̃ʉ̃ biiro jĩĩwĩ: “Cõãmacʉ̃ ãñugʉ̃́, sĩãwócore tiiróbiro niigʉ̃́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃pʉre ñañaré, naĩtĩãre maniã”, jĩĩwĩ. 6 Sĩcʉ̃ “yʉʉja Cõãmacʉ̃mena ãñurõ niijãã” jĩĩboqui. Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩpacʉ sũcã, ñañarére tiirucúqui; diamacʉ̃́ maquẽrẽ netõnʉcã́qui. Teero tiigʉ́, jĩĩdito, naĩtĩãrõpʉ niigʉ̃́ tiiróbiro niiqui. 7 Ãñurére tiirucúgʉnopeja Cõãmacʉ̃ niirṍbiro sĩãwócoropʉ niigʉ̃́ tiiróbiro niiĩ. Ãpẽrãména ãñurõ niiqui. Teero biiri Cõãmacʉ̃ macʉ̃ Jesucristoye díicã niipetire cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiirére cosecú.\\n8 “Yʉʉja ñañarére tiiría” jĩĩgʉ̃́no cʉ̃ʉ̃ basiro jĩĩditogʉ tiiquí; cʉ̃ʉ̃ wãcũré diamacʉ̃́ niiricu. 9 Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ tiirucúgʉ niiqui; cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora tiigʉ́ niiqui. Teero tiigʉ́, sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiiríguere wedenetõrĩ, Cõãmacʉ̃ acabógʉdaqui. Niipetire cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiirígue wapare ñañarõ tʉgueñanemorĩ tiiríqui. 10 “Yʉʉja ñañarére tiiría” jĩĩgʉ̃́no Cõãmacʉ̃ jĩĩriguere jĩĩditorigue tiiróbiro wáari tiiquí;* cʉ̃ʉ̃ wedeserere tʉodʉgáhegʉ tiiróbiro niiqui.\\n* 1:10 Proverbios 20.9.","num_words":217,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti TITO 3\\nJesure tʉorʉ̃nʉrãre ado bajiro yi ñarʉja, Pablo ĩ yire gaye\\n1 Mʉ tʉ gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ado bajiro tʉdi mʉcana goti quenoña, ĩna ãcabojabititoni: Mʉa ʉjarã ñarocõreti, gobierno masare cʉni queno ĩnare tʉo rʉ̃cʉbʉoya. Ĩna rotirise masicõri queno cʉdiya mʉa. “Disejʉa rʉyabeto quenarise yiana mani”, yirona ña yucãña mʉa. 2 Gãjerãre ñeñaro bʉsitubesa. Gãjerãre tʉo junisinibesa, mʉa oca josabe yirona. “Gãmeri tudi ãmobea gʉa”, yirã, ado bajirojʉa mʉa yija quena: Gãjerãre corocõ ti maicõri queno yiya. Mʉare ñeñaro ĩna yibojaja cʉni mʉajʉama queno ĩnare yiba, yi gotiya Tito mʉ, mʉ tʉ gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrãre.\\n3 Jesure mani masiroto riojʉa, ñeñaro yirã bajiroti ñabojacʉ mani cʉni maji. Tite. Tʉoĩa masimena ñabojacʉ mani maji. Diore cʉdimena ñabojacʉ mani. Ito bajiro bajirã ñari socarãre tʉorʉ̃nʉbojacʉ mani. Ñeñarise riti yi ãmosotibojacʉ mani maji. Ito bajiro yirã riti, “¿Ñe ñeñarise yirãti mani?” yi tʉoĩacʉ mani. Gãjerã ĩna rʉcorise ticõri ʉocʉ mani. Gãjerãre ti tecʉ mani. Ito yicõri manimasi cʉni gãmeri ti terã ñabojacʉ mani maji. 4-6 Ito bajirã mani ñabojarocati Dioama quenarise manire yi ĩsiñi, manire ti maicõri. Ito bajiro quenarise manire yi ĩsigʉ̃ ñari, mani Jesure tʉorʉ̃nʉrã jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca manire masoñi ĩ. Ĩre mani tʉorʉ̃nʉjare jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca manire masoñi Dios. Quenarise mani yirã meje ñabojarocati manire masoñi ĩ. Ĩjʉama masare ti maigʉ̃ ñari, Jesure mani tʉorʉ̃nʉjare manire masoñi ĩ. Manire queno yigʉ, Espíritu Santo manire queo sãñi Dios. Jesuna sʉoriti ito bajiro Espíritu Santo manire queo sãñi Dios. 7 Ito bajiroti manire ti maicõri mani Jesure tʉorʉ̃nʉrãre jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca manire masoñi ĩ. Ito bajiro manire ĩ yicãre ñajare, manire ticõri, “Ñe seti mana ñama ĩna”, yi tigʉ yiguĩji ĩ manire. Ito bajiro manire ĩ yicãre ñajare, mani godaja bero wanʉ quena ñarã yirãji mani. “Ĩ robo catitĩñarã yirãji mani”, yi tʉoĩa wanʉ yua mani.\\n8 Iti mʉre yʉ gotirise riojo gotia Tito yʉ mʉre. Ito bajiri ito gãna Diore tʉorʉ̃nʉrã adi ocare ĩnare mʉ cʉdi rotire ãmoa yʉ. Quenarise ña adi oca. Itire tʉorʉ̃nʉcõri, quenarise yi ãmorã yirãji ĩna. Iti oca mʉa cʉdija, quena ñaro yiroja mʉare. Ejabʉatĩñarise ña iti oca. 9 Rocati masa ĩna tʉoĩa bʉsirisere coca tʉoĩa bʉsibitirʉja manire. “Ado bajiro wame cʉtiyijarã bʉcʉrã masa, ito yicõri ado bajiro yisotiyijarã ĩna”, yi tʉoĩa bʉsibitirʉja manire. “Ado bajiro rotiyoyijʉ Moisés ñayorʉ”, yi tʉoĩa gãmeri bʉsibitirʉja manire. Ito bajiro mani tʉoĩa bʉsibojaja, oca ñasarise meje ña iti. Itioni mani tʉoĩa bʉsibojaja, quenabetoja manire.\\n10 Sĩgʉ̃ Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ricati ĩna tʉoĩa batoroca yigʉre oca sẽoro, “Yibesa”, yiya ĩre. Jʉaji mʉ gotibojaja bero, ĩ cʉdibeja, ĩre bucõama. 11 Ito bajiro mʉ gotiroca cʉdibicʉre, “Ñeñaro yigʉ ñami”, yi masigʉ̃ yigʉja mʉ ĩre. Ito yicõri ĩmasiti, “Ñeñaro yigʉ ña yʉ”, yi tʉoĩa masigʉ̃ yiguĩji ĩ cʉni. Ito bajiri ĩre waja senigʉ̃ yiguĩji Dios.\\nTitore Pablo ĩ goti ñucare gaye\\n12 Nicópolis wame cʉtiri cʉtojʉ juebʉcʉ rẽtare tʉoĩa yʉ. Sĩgʉ̃ mʉre ãmirocʉ Artemasre cõagʉ̃ yigʉja, yʉ yija, Tíquicojʉare cõagʉ̃ yigʉja gajea. Mʉ tʉ ĩ ejaja cojiti ĩ rãca wadiba. Nicópolisjʉ canamʉorã yirãji mani. 13 Apolosre ito yicõri masare oca quenori masʉ Zenasre mʉ masirocõ ĩnare ejabʉaba. Ĩna rẽta wa masitoni ĩnare rʉyarise ejabʉaba. 14 Mʉ tʉ ñarã Jesure tʉorʉ̃nʉrã gãjerãre ĩna ejabʉare ãmoa yʉ. Ito yicõri gãjerã ĩna bojoro bʉjaja ticõri, ĩnare ejabʉaja quena. Gãjerãre mani ejabʉaja, iti ña queno ñare gaye.\\n15 Yʉ rãca gãna ñarocõti, “Quenajaro”, yi ñucama mʉre. Mʉ tʉ ñarã Jesure tʉorʉ̃nʉcõri gʉare tʉo mairãre, “Quenajaro”, ya yʉ. Mʉacõreti Dios ĩ queno yitoni mʉare yiari seni ĩsisotia yʉ. Itocõ ña.","num_words":564,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Efesios 5\\nCõãmacʉ̃ põna biiro niirõ booa\\n1 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ põna cʉ̃ʉ̃ maĩrã́ niiã. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃ tiirébiro tiiyá. 2 Jesucristo maĩrírobirora cãmerĩ́ maĩrucújãña. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ maĩjĩ́gʉ̃, diabosayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ diabosarigue Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉ sitiaãñúre busemʉõcore tiiróbiro cʉ̃ʉ̃ tʉsaré niiyiro.\\n3 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ põna niijĩrã, mʉ́ã nʉmosã́numiã, mʉ́ã manʉsʉ̃mʉã niihẽrãrẽ ñeeaperijãña; bobooro tiiẽ́ñorijãña; cʉopacára, boonemórijãña. Mʉ́ã teeré tiihéri, mʉ́ãrẽ ñañarõ wedepatire maniã́dacu. 4 Ñañarére wedese buiríjãña; wapamaníre maquẽrẽ wedeserijãña; noo booró wedeseãmarijãña. Mʉ́ãrẽ teenórẽ wedeserijãrõ booa. Biirope tiiyá: Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoya. 5 Ateré mʉ́ã masĩcu: Cristo cʉ̃ʉ̃ Pacʉmena niirṍpʉ sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ booró ñeeapesodeaatigʉno wáariqui. Bobooro ñañarõ tiiẽ́ñogʉ̃no teerora wáariqui. Cʉopacʉ́ boonemógʉ̃cã teerora wáariqui. Boonemógʉ̃ Cõãmacʉ̃rẽ padeoróno tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ booré maquẽ dícʉre padeoquí. 6 Cʉ̃́ã wapamaníre wedeseremena mʉ́ãrẽ jĩĩditoremena wedeadacua. Cʉ̃́ãrẽ padeoríjãña. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ netõnʉcã́rãrẽ teero tiirí ĩñagʉ̃, bayiró cúaremena cʉ̃́ãrẽ ñañarõ tiigʉ́daqui. 7 Cʉ̃́ãrẽ péerogã bapacʉtirijãña.\\n8 Mʉ́ã too sʉgueropʉre naĩtĩãrõpʉ niirã́biro niiwʉ̃. Atitóreja bóeropʉ niirã́biro marĩ Õpʉ̃mena niiã. Teero tiirá, bóeropʉ niirã́biro tiiyá. 9 Bóeropʉ niirã́ biiro tiiíya: Ãñurére tiiíya; diamacʉ̃́ maquẽrẽ tiiíya; niirṍ maquẽrẽ wedeseya. 10 Niipetire mʉ́ã tiirénorẽ “¿marĩ Õpʉ̃ ʉsenigʉ̃dari?” jĩĩ wãcũña. 11 Bʉ́ri peti tiiránorẽ bapacʉtirijãña. Cʉ̃́ã naĩtĩãrõpʉ niirã́biro niicua. Cʉ̃́ã ñañaré tiirére cʉ̃́ãrẽ masĩrĩ tiiyá. 12 Cʉ̃́ã yayióropʉ tiiáriguere marĩ wedeseri, bobo niiã. 13 Cʉ̃́ã tiiáriguere masĩrĩ tiirí, sĩãwócoropʉ niirébiro pʉtʉácu. 14 Cʉ̃́ã basiro cʉ̃́ã ñañaré tiiáriguere ĩñamasĩãri siro, “ñañaniã” jĩĩmasĩcua. Teero tiiró, ateré jĩĩnoã:\\nMʉʉ cãnigʉ̃́biro biigʉ́, wãcãñá.\\nDiarigʉbiro biigʉ́, masãmʉãña.\\nMʉʉ teero tiirí, Cristo mʉʉrẽ bóeropʉ niigʉ̃́ niirĩ tiigʉ́daqui,\\n15 Teero tiirá, mʉ́ã tiirére ãñurõ wãcũña. Cõãmacʉ̃yere masĩhẽrãbiro tiiríjãña. Cʉ̃ʉ̃yere masĩrã́birope tiiyá. 16 Atitóre basocá pee ñañaré tiiíya. Mʉ́ãpe niipetire tiirécõrõ ãñuré tiiyá. 17 Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́hẽrãbiro niirijãña. “¿Ñeenópere Cõãmacʉ̃ marĩrẽ tiirí boogári?” jĩĩ wãcũña. 18 Cũmurijãña, noo booró ñañaré tiirí jĩĩrã. Cũmurṍno tiirá, Espíritu Santo boorépere tiiyá. 19 Salmopũpʉ jóariguemena, Cõãmacʉ̃yere basarémena cãmerĩ́ wedeseya. Marĩ Õpʉ̃rẽ bayiró ʉseniremena basapeoya. 20 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo wãmemena niipetirere Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉre ʉsenire ticorucujãña.\\nSicawií macãrãrẽ dutiré\\n21 Mʉ́ã Cristore quioníremena ĩñaã. Teero tiirá, cãmerĩ́ yʉʉya.\\n22 Manʉcʉtira numiã, marĩ Õpʉ̃rẽ yʉʉrobirora mʉ́ã manʉsʉ̃mʉãrẽ yʉʉya. 23 Mʉ́ã manʉsʉ̃mʉã mʉ́ãrẽ dutirá niiĩya, Cristo cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí põna macãrã dutigʉ́ niirõbirora. Cristo cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí põna macãrã dupubiro niiĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃ maquẽbiro niirã́rẽ netõnégʉ̃ niiĩ. 24 Cristoya põna macãrã cʉ̃ʉ̃rẽ yʉʉrobirora nʉmosã́numiã niipetiremena cʉ̃́ã manʉsʉ̃mʉãrẽ yʉʉro booa.\\n25 Nʉmocʉtira, Cristo cʉ̃ʉ̃ya põna macãrãrẽ maĩrírobirora mʉ́ã nʉmosã́numiãrẽ maĩñá. Cristo marĩrẽ maĩgʉ̃́, marĩye niiãdarere diabosayigʉ. 26 Marĩrẽ ñañaré manirã́ niiãrõ jĩĩgʉ̃, teero diabosayigʉ. Marĩ cʉ̃ʉ̃ye quetire ãñurõ padeorí, ocoména coseárirabiro wáari tiirígʉ niiwĩ. 27 Teero tiirígʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ya põna macãrãrẽ ãñunetõjõãrã bʉajeádʉgagʉ. Cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatigʉ, cʉ̃́ãrẽ suti jũĩrĩmaníre, opasʉ̃sʉ̃rõ manirébiro niirã́rẽ cʉ̃ʉ̃mena néewadʉgaqui. Ñañaré manirã́, ñañaré tiirírirabiro bʉadʉgáqui. 28 Tee tiiróbirora nʉmocʉtira cʉ̃́ã nʉmosã́numiãrẽ maĩrṍ booa. Cʉ̃́ã basiro maĩrṍbirora maĩrṍ booa. Cʉ̃ʉ̃ nʉmorẽ́ maĩgʉ̃́no cʉ̃ʉ̃ basiro maĩgʉ̃́ tiiquí. 29 Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃rẽ maĩríjã tiiríi. Teero tiiróno tiigʉ́, ãñuré yaa, cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃rẽ cotequi. Cristo cʉ̃ʉ̃ya põna macãrãrẽ teerora tiiquí. 30 Marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí põna macãrã cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃biro niiã. 31 Tee maquẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã: “Teero tiigʉ́, ʉ̃mʉ cʉ̃ʉ̃ pacʉre, cʉ̃ʉ̃ pacore cõãwitiwa, cʉ̃ʉ̃ nʉmoména niigʉ̃daqui. Cʉ̃́ã pʉarã́ sicaõpʉ̃ʉ̃ tiiróbiro pʉtʉáadacua”,* jĩĩ jóanoã. 32 Tee tʉomasĩ́ña maniré niiã. Teero niipacari, yʉʉ wãcũrĩ, “Cristo sicaõpʉ̃ʉ̃biro niiqui cʉ̃ʉ̃ya põna macãrãmena” jĩĩdʉgaro tiia. 33 Teero jĩĩpacʉ, atecã́rẽ jĩĩgʉ̃da: Nʉmocʉtiracõrõ mʉ́ã basiro maĩrṍbirora mʉ́ã nʉmosã́numiãrẽ maĩñá. Numiã́cã, mʉ́ã manʉsʉ̃mʉãrẽ padeoyá.\\n* 5:31 Génesis 2.24.","num_words":499,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 1 BSNNT - ¿Ñati mʉa Corinto vãme cʉti - Bible Search\\nCorinto vãme cʉti macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, Pablo ĩ ucacõare queti\\n1-2¿Ñati mʉa Corinto vãme cʉti macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Adi queti mʉare ucaja yʉa. Jesucristo sʉori Dios yarã ñaja mʉa. Mʉa rĩ mere ucaja yʉa. Mʉa ye sitana, Acayana jediro Dios yarã adi quetire ĩna ĩarotire bojaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo, adi paperare mʉare cõagʉ̃. “Yʉ ocare gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo. Mani maigʉ̃, Timoteo rãca ñaja yʉ.\\n3Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoto, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre.\\nĨne ñaami manire ĩamaigʉ̃. Mani tʉoĩasʉtiritisere, “Sʉtiritibeticõato” yigʉ ñaami. 4Ñajediro rojose mani tãmʉojama, manire ejarẽmorũgũami. To bajiro manire ĩ yisere masicõari, mani quẽne, gãjerã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mani. 5“Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, rojose manire tãmʉobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yirã, rojose tãmʉobosarũgũaja yʉa quẽne. Bʉtobʉsa rojose yʉa tãmʉoñaro rĩne, “Sʉtiriti tʉjacõari, variquẽnato” yigʉ, bʉtobʉsa quẽnaro manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa. 6To bajiri, mʉare quẽnaro yʉa ejarẽmosere, to yicõari, ĩ rãca quẽnaro mʉa ñarotijʉare quẽne tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja yʉa. To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, yʉare quẽnaro ejarẽmorũgũami. To bajiri, yʉa sʉorine mʉare quẽne ĩ ejarẽmojare, mʉa quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. 7“Rojose mani tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorã ĩna ñajare, manire ĩ ejarẽmorore bajiro ĩnare quẽne ejarẽmogʉ̃ yigʉmi Dios” yimasirã ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa.\\n8Yʉ mairã, adojʉ, Asia sitajʉ bʉto rojose yʉa tãmʉocatire mʉa masisere bojaja yʉ. Bʉto rojose tãmʉocana ñari, “Yʉare sĩabeticõato” yirã, no bajiro yimasibeticajʉ yʉa. 9“Manire sĩarʉarãma”, yitʉoĩacajʉ yʉa. “Dios ñaami manire rujeor'i, rijariarãre quẽne catiogʉ. To bajiri adigodojʉre ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire maigʉ̃” yʉa yitʉoĩarotire yiro bajicajʉ. 10Yʉare ĩna sĩaborotire yirẽtobosayumi Dios. To bajiri, “Ĩ yicatore bajiro manire yirẽtobosarʉcʉmi quẽna”, ĩre yitʉoĩa variquẽnacõa ñaja yʉa. 11Diore mʉa sẽnise sʉorine yʉare ejarẽmorʉarãja mʉa quẽne. Gãjerã quẽne, yʉare sẽnibosarʉarãma. To bajiri ĩna rãca jãjarã ñarʉarãja mʉa, yʉare quẽnaro Dios ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirona.\\n“Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeaja yʉ maji”, Pablo ĩ yire queti\\n12Ado bajise tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa: “Dios ĩ bojarore bajiro masare quẽnaro yicajʉ mani”, yitʉoĩaja yʉa. Masare yitorã me ñaja yʉa. “Corinto macana rãca ñarã, quẽnaro Dios ocare gotimasiocajʉ”, yitʉoĩaja yʉa. Yʉare quẽnaro yiyumi Dios, “Gãjerãre quẽnaro yato” yigʉ. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeticajʉ. Dios ĩ masise rãca to bajiro yicajʉ yʉa. 13Mʉare ucacõarã quẽnaro riojo mʉa ajimasirotire ucacajʉ yʉa. To bajiri ñajediro yʉa ucacatire quẽnaro ajimasiñuja mʉa. Bero quẽne, jediro yʉa ucarotire ajimasirʉarãja mʉa. 14To bajiboarine, yʉa ucasere quẽnaro ajimasijeobeaja mʉa maji. Quẽnaro yʉare mʉa ajimasijeosere bojaja yʉa. Yʉare mʉa ajimasijeojama, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro yʉare gotimasioñuma Pablo mesa”, yivariquẽnarʉarãja mʉa. Yʉa quẽne, “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja.\\n15Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽna mʉare ĩagʉ̃ varʉa tʉoĩacajʉ yʉ. “To bajiro yʉ bajijama, ĩnare yʉ ejarẽmojare, bʉtobʉsa variquẽnarʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ yʉ. 16“Macedonia sitajʉ vacʉ, ĩnare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. Quẽna tudiagʉ, ĩnare ĩarẽtoadirʉcʉja”, yitʉoĩaboacajʉ. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Judea vãme cʉti sita yʉ ejamasirotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ. To bajiro yitʉoĩaboarine, berojʉ ricati tʉoĩacajʉ yʉ. 17Mʉa tʉjʉ yʉ ejabetijare, “Quẽnaro tʉoĩabecʉne, to bajise yitʉoĩaboayumi”, yʉre yirãja mʉa. “To bajiro yirʉcʉja yʉ” yiboarine, ricatijʉa yigʉ me ñaja yʉ. 18Mani jacʉ Dios, riojo gotigʉ ñaami. To bajiri yʉ, yʉ babarã quẽne riojo gotirã ñaja yʉa. To bajiro yirʉarãja yʉa yijama, yʉa yirore bajirone yaja yʉa. “To bajiro bajirã ñaama”, yʉare yiĩagʉ̃mi Dios. 19Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa, Timoteo quẽne, Jesucristo yere mʉare goticajʉ yʉa. Ĩ ye queti socase me ñaja. “To bajiro yirʉcʉja” yiboarine, ricatijʉa yire me ñaja. To bajiri, “Yirʉarãja” yʉa yirore bajirone gotirũgũaja. 20“Quẽnaro masare yirʉcʉja” Dios ĩ yigoticũre jedirore yijeogʉ ñaami Cristo. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaja mani. 21Ĩne ñaami Dios, mʉare, to yicõari yʉare quẽne, Jesucristo yarã mani ñarotire yigʉ, manire beser'i. To yicõari, yʉare ĩ ye ocare ũmato gotimasioronare yʉare cũcami. 22“Yʉ yarã ñarʉarãma yuja” yigʉ, mani ʉsʉrijʉre cõañumi, Esp'iritu Santore. Mani ʉsʉrijʉre ejacõari, ĩ ñajare, “Jesucristo yarã ñaja mani. To bajiri Dios ĩ gotiriarore bajirone jediro ĩ ñarojʉ quẽnamasusere bʉjarʉarãja”, yimasiaja mani.\\n23Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeticajʉ yʉ maji: Mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiserene, “Tud'ire bajiro ajisʉtiritiroma” yigʉ, vabeticajʉ yʉ. To bajiri vabeticõari, “Queti yʉ ucase rãca ĩnare gotirʉcʉja maji”, yitʉoĩacajʉ yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Riojo masiami Dios quẽne. 24Mʉare rotirʉarã me to bajiro mʉare gotimasioaja. Jẽre Diore quẽnaro tʉoĩamasirã ñaja mʉa. Quẽnaro mani ñajediro variquẽnase rãca bʉtobʉsa Diore mani masirotire yirã, mʉare ejarẽmorũgũaja yʉa.","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 2 DES - Irisubure árĩpehreri yebari majarã tauro - Bible Search\\nJesu masa dehyoapʉ\\n1Irisubure árĩpehreri yebari majarã tauro opʉ Augusto árĩpehrerãre queodorepʉ. 2Oã masare erã ne queonʉgarisubu árĩcʉ̃ Cirenio waĩcʉgʉ Siria yeba majarã opʉ árĩpʉ. 3Eropirã árĩpehrerã erã ñecʉ sʉmarã iribojegue majarã ya macarigue erã waĩre gojapeorã wañorã. 4José sã Nazaregue Galilea árĩri yeba árĩri macague árĩnirã waha, Judea yebague Belén waĩcʉri macague ejañorã. Opʉ Davi iribojegue majagʉ ĩgʉ masa dehyoadiro árĩyoro Belén. José Davi mʉrʉ pãrami árĩgʉ Beléngue wapʉ ĩgʉ waĩre gojapeogʉ wagʉ. 5Eropigʉ ĩgʉ María ĩgʉ mojoto diribo árĩcʉ̃ erogue igo mera ĩgʉ waĩre gojapeodoregʉ wapʉ. Igopʉ majigʉre bocatuhadigogue árĩpo. 6Eropigo Beléngue ejago igo niji wahgũpo. 7Erogue masa erã carĩri wihi ne sihajabiriyoro erãre. Eropirã erã wecʉa ya wihigue carĩrã wañorã. Eropigo igo ĩgʉ ne dehyoagʉgãre porãcʉtuha ĩgʉgãre suhriro mera oma, wecʉa erã bari coro weca ĩgʉre pihripeopo.\\nAnyua ovejare ĩhadiburãre dehyoañorã\\n8Iri ñamire iri maca tʉrogue campogue ovejare ĩhadiburã erã yarã ovejare ĩhadiburã iiñorã. 9Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ anyu erãre dehyoapʉ. Ĩgʉ eropa dehyoacʉ̃ Goãmʉ ĩgʉ gosesiriri erãre boyoweayoro. Eropa wacʉ̃ ĩarã, ovejare ĩhadiburã güia wañorã. 10Erã eropa wacʉ̃ anyu erãre werepʉ:\\n—Õari querere mʉare weregʉ ahraa. Árĩpehrerã masare mucubiricʉ̃ iiroca i quere. Eropirã güibiricãque mʉa. 11Dohpagã ñamire opʉ mʉrʉ Davi ya macague mʉare peamegue wabonirãre taubu, Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ mari Opʉ masa dehyoatuhami. 12Eropigʉ suhriro mera omadigʉ wecʉa bari coro weca erã pihripeodigʉ mʉa bocagʉ ĩgʉ ta árĩgʉcumi, arĩ werepʉ anyu erãre.\\n13Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta bajarã ʉmaro majarã árĩmʉhtadigʉ anyu mera bayapeoñorã. Õpa arĩ bayapeoñorã erã:\\n14Goãmʉre ʉmaro majagʉre umupeorã. Eropirã Goãmʉ ĩgʉ mahirã güiro mariro gamequeãro mariro õaro árĩporo, arĩ bayapeoñorã anyua.\\n15Eropa bayatuhaja ʉmarogue erã mʉriara pʉhrʉ ovejare ĩhadiburãpʉ erã basi game wereniguiñorã:\\n—Ire Goãmʉ ĩgʉ marire wererare Beléngue ina ĩarã warã, arĩñorã erã erã basi. 16Eropa arĩrã yojaro mera wañorã erã. Maríare, Josére bocaja, majigʉgãre wecʉa erã bari coro weca pihripeodigʉre ĩañorã erã. 17Ovejare ĩhadiburã ĩgʉre ĩatuha anyu majigʉgãre ĩgʉ wererare wereñorã gajirãre. 18Erã eropa arĩ werecʉ̃ ta árĩpehrerã erãre pee ʉca wañorã. 19I árĩpehrerire Maríapʉ guña pepipo. 20Eropirã ovejare ĩhadiburãpʉ anyu ĩgʉ werediro dopa árĩcʉ̃ ĩañorã. “Goãmʉ turagʉ ãhrimi,” arĩ mucubiriñorã. Eropa arĩ mucubiri dujaa wañorã.\\nGoãmʉ wihigue Jesu pagʉ sʉmarã ĩgʉre aĩgãñorã\\n21Yuju semana pʉhrʉ majigʉre gasiro merogã wiri aĩrire erã iidoreranʉ árĩcʉ̃ erã ĩgʉgãre Jesu waĩyeñorã. Jesure ne igo bocaboro core anyupʉ “Jesu waĩyeque ĩgʉre,” arĩ werepipʉ. Eropirã ĩgʉgãre Jesu waĩyeñorã.\\n22Goãmʉ doreri Moise ĩgʉ werediro dopa ta iimorã, José, María mera Jerusaléngue wañorã. Erogue María porãcʉra pʉhrʉ õago igo dʉpʉ árĩrore ĩhmurã wañorã. Eropa warã erã Jesure aĩgã wañorã. Ĩgʉgãre Goãmʉre “Ĩgã mʉ yagʉ árĩbu ãhrimi,” arĩ ĩhmurã warã iiñorã. 23Õpa iiñorã Goãmʉ yare erã gojarapũ dorero dopa ta. “Árĩpehrerã mʉa porãre ne dehyoarãre Goãmʉre ĩhmuque. ‘Ĩgã mʉ yagʉ árĩbu ãhrimi,’ arĩ ĩhmuque,” arĩ doremʉriñumi Goãmʉ ĩgʉ yare gojarapũgue. 24Eropa ĩhmutuha Goãmʉ ĩgʉ dorediro dopa ta mirimagʉgãre erã asũtuhaja Goãmʉ wihigue apirã wañorã. Õpa doreñumi Goãmʉ ĩgʉ yare gojarapũgue: “Buja borerãre perã oque Goãmʉre. O erã maricʉ̃ buja borewijigãrãre oque yʉre umupeomorã,” arĩ doreñumi Goãmʉ. Eropirã ĩgʉ dorediro dopa iiñorã José María mera.\\n25Jerusaléngue Simeón waĩcʉgʉ árĩpʉ. Ĩgʉ õagʉ, Goãmʉre umupeogʉ árĩpʉ. Goãmʉ Israe masare itamuburire coregʉ iipʉ. Eropigʉ Simeón Espíritu Santo ĩgʉ mera árĩcʉ̃ õaro pepigʉ árĩpʉ. 26Eropigʉ “Mʉ sĩriboro core Goãmʉ ĩgʉ obeobure Cristore ĩagʉca mʉhʉ,” arĩ weremʉhtapʉ Espíritu Santo ĩgʉre Simeore. 27Eropigʉ Espíritu Santo ĩgʉre dorecʉ̃ Goãmʉ wihigue ñajaa wapʉ. Ĩgʉ ñajara pʉhrʉ Jesu pagʉ sʉmarã ĩgʉgãre aĩ ñajañorã Goãmʉ ĩgʉ gojarapũ dorera dopa ta iirã. 28Simeónpʉ ĩgʉgãre coã aĩ, Goãmʉre umupeo, “Õhaa,” arĩ ĩgʉ mera wereniguipʉ. Õpa arĩpʉ ĩgʉ Goãmʉre:\\n29-32Opʉ, dohpague tamerare masare peamegue wabonirãre taubure obeoa mʉhʉ. Ĩgʉ judio masa árĩbirãre buhegʉ mʉre õaro masicʉ̃ iigʉcumi erãre. Masare taubure Israe masʉre mʉhʉ apiyoro. Mʉ eropa iirare árĩpehrerã masirã, “Israe masare õaro iimi Goãmʉ,” arĩrãcoma masa. Ĩgã marire taubu ãhrimi. Eropigʉ mʉ yʉre arĩdiro dopa ĩgãre ĩatuhabʉ. Eropigʉ dohpaguere õaro mucubirigʉ sĩrigʉca, arĩpʉ Simeón.\\n33Simeón ĩgʉgãre arĩrare peerã ĩgʉ pagʉ sʉmarãpʉ pee ʉca wañorã. 34Eropigʉ Simeón erãre “Õaro árĩque mʉa,” arĩgʉ ĩgʉ Jesu pago Maríare werepʉ:\\n—Goãmʉ ĩgãre beyedi árĩmi. Ĩgʉ eropa beyedigʉ árĩcʉ̃ judio masa bajarã ĩgʉre tarinʉgarãcoma. Eropa iirã erã peamegue warãcoma. Eropigʉ judio masare bajarãre taubure beyedi árĩmi Goãmʉ ĩgãre. Ĩgʉ Goãmʉ turarire ii ĩhmugʉ ĩgʉ árĩquerecʉ̃ masa bajarã ĩgʉre ñero arĩ wereniguirãcoma. 35Erã eropa iicʉ̃ gajirã erã ñero guñarire masirãcoma. Eropigo mʉhʉ turaro bʉjaweregoca, arĩdocaritamupʉ Simeón Maríare.\\n36Ero Goãmʉ yare wereniguigo Ana waĩcʉgo árĩpo. Igo Fanuel mago árĩpo. Aser mʉrʉ ya curu majago árĩpo. Bʉro gohra árĩpo. Igo ero coregue siete bojori dihta igo marapʉ mera árĩniripo. 37Eropigo ochenta y cuatro bojori gohra wapeweyo árĩmʉripo igo. Eropigo ʉmʉre, ñami sãre Goãmʉ ya árĩburire iibo, ba duhu, Goãmʉ mera werenigui, Goãmʉ wihire ne wiriabiripo. 38Simeón ĩgʉ wereniguiro watope igo erã pohro erago, mucubirigo Goãmʉre, “Õhaa,” arĩpo. Eropigo Jerusalén majarãre taubure corerãre igo Jesu dehyoarare werepo erã árĩpehrerãre.\\nJosé, María mera Jesu mera Nazaregue dujaañorã daja\\n39Goãmʉ ĩgʉ dorero dopa ta iituhaja, erã ya macague Nazaregue dujaañorã. Galilea yeba árĩyoro iri maca. 40Eropigʉ Jesu õaro bʉga turagʉ wapʉ. Eropigʉ ĩgʉ õaro pee masigʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉre Goãmʉ õaro iipʉ.\\nJesu mama mahmʉa wahgãrigʉ Goãmʉ wihigue buhepʉ\\n41Bojori nʉcʉ Jesu pagʉ sʉmarã Jerusaléngue Pascua bosenʉre ĩarã wamʉriñorã. 42Jesu doce bojori ĩgʉ opacʉ̃ erã iidiro dopa ta erã árĩpehrerã Jerusaléngue wañorã. 43Eropirã bosenʉ pehrecʉ̃ erã erã ya macague dujaa wañorã daja. Erã eropa dujaaquerecʉ̃ ta Jesupʉ Jerusaléngue dujacãpʉ. Ĩgʉ pagʉ sʉmarã ĩgʉ erogue dujarare masibiriñorã. 44“Ĩgʉ mari mera majarã mera árĩcumi,” arĩ pepiriñorã erã. Eropirã erã yujunʉ gohra Jesu mariro wañorã mague. Eropirã erã Jesure erã acawererã watope amariñorã. 45Ne bocabiriñorã. Eropirã Jerusaléngue ĩgʉre amarã dujañorã daja.\\n46Ʉhrenʉ pʉhrʉ ĩgʉre Goãmʉ wihigue bocajañorã. Eropirã Jesure judio masare buherã watope bocañorã. Ĩgʉ erãre pee serẽpi doapʉ. 47Erã árĩpehrerã Jesure peerã õaro masigʉgã ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩarã, erã ĩhamaria wañorã. 48Ĩgʉ pagʉ sʉmarã sã eroguere Jesure ĩarã ĩhamaria wañorã. Eropigo ĩgʉ pago ĩgʉre õpa arĩpo:\\n—Mahgʉ, ¿duhpigʉ eropa iiari mʉhʉ gʉare? Mʉ pagʉ, yʉhʉ, “Ĩgʉ dederea wañumi,” arĩrã ahmaa gʉa mʉre, arĩpo igo igo magʉre.\\n49Igo eroparĩcʉ̃ ĩgʉ ĩgʉ pagʉ sʉmarãre werepʉ:\\n—¿Duhpirã yʉre ahmari mʉa? Yʉ Pagʉ yʉre ĩgʉ dorediro dopa ta iigʉ iiaa. ¿Irire masibeari mʉa? arĩpʉ ĩgʉ.\\n50Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ erã peemasibiriñorã.\\n51I árĩpehreri ĩgʉ iirare Maríapʉ õaro guñapo. Eropigʉ Jesu Nazaregue dujaa wapʉ. Ĩgʉ pagʉ sʉmarãre õaro yʉhrigʉ árĩmʉripʉ. 52Eropigʉ Jesu bʉga, õaro pee masigʉ wapʉ. Eropirã Goãmʉ masa sã “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩañorã ĩgʉre.","num_words":1025,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 9 DES - Erã eropa wadorera pʉhrʉ Jesu dohodirugue - Bible Search\\nDʉpʉ bʉhadigʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n1Erã eropa wadorera pʉhrʉ Jesu dohodirugue ñaja, wʉariyague taribujaa, ĩgʉ ya macague ejapʉ. 2Erogue gajirã dʉpʉ bʉhadigʉre pũgʉ mera coã aĩ wahgã erañorã Jesu pohro. “Jesu ĩre ĩgʉ dorecʉrire taricʉ̃ iigʉcumi,” arĩ pepiñorã erã. Erã eropa arĩ pepicʉ̃ masigʉ Jesu dorecʉgʉre õpa arĩpʉ:\\n—Mucubirique mʉhʉ. Mʉ ñero iirare cóãtuhabʉ yʉhʉ, arĩpʉ ĩgʉ.\\n3Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã yujurãyeri masare buherã õpa arĩ pepiriñorã erã basi: “Ihĩ eropa arĩ ĩgʉ wereniguiri mera Goãmʉre ñero arĩgʉ iimi,” arĩ pepiñorã erã buherã. 4Erã eropa arĩ pepicʉ̃ masigʉ, õpa arĩpʉ Jesupʉ:\\n—¿Duhpirã eropa arĩ ñero pepiri mʉa? 5“Mʉ ñero iirare cóãbʉ,” yʉ arĩcʉ̃ “Gʉyagʉ ãhrimi,” arãa mʉa masibiriquererã ta. Ĩgʉre “Wahgãnʉgajaque. Curique,” yʉ arĩcʉ̃ yʉ arĩra diaye árĩri árĩcʉ̃ mata mʉa ĩha masirãca. 6Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ i yeba majarã erã ñero iirire cóãmasia yʉhʉ. Mʉa ire masiborore õpa ta ĩgʉ wahgãnʉgacʉ̃ iigʉra, arĩpʉ Jesu.\\nEropa arĩtuhaja dʉpʉ bʉhadigʉre õpa arĩpʉ:\\n—Wahgãnʉgajaque. Mʉ pũgʉre aĩ, mʉ ya wihigue dujaaque, arĩpʉ ĩgʉre.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta peegʉ dʉpʉ bʉhadigʉ wahgãnʉgaja, ĩgʉ ya wihigue dujaa wapʉ. 8Masa ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩarã güiñorã. Eropirã Jesure Goãmʉ ĩgʉ turarire opacʉ̃ ĩarã Goãmʉre umupeo, õaro wereniguiñorã.\\nJesu Mateore sihuñumi\\n9Erã eropa iira pʉhrʉ Jesu erogue árĩdigʉ wiria, yʉre Mateore bocatĩrimi. Oparã ya árĩburire masare wajasea coregʉ árĩribʉ. Eropigʉ irisubure yʉ mohmeri taribugue doabʉ. Ero yʉ doacʉ̃ ĩagʉ, õpa arĩmi yʉre:\\n—Yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩmi yʉre Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ pee, wahgãnʉgaja ĩgʉ mera wabʉ.\\n10Pʉhrʉ yaha wihigue Jesu sã barã erama. Bajarã wajasea corerã “ñero iirã” erã arĩrã gʉa mera ta bama. 11Erã mera gʉa bacʉ̃ ĩarã, fariseo masa Jesu buherãre õpa arĩma:\\n—¿Duhpigʉ mʉare buhegʉ wajasea corerã ñero iirã mera bahari? arĩma erã gʉare ĩgʉ buherãre.\\n12-13Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesupʉ õpa queori mera yʉhrimi:\\n—Dorecʉbirã duhturure amabeama. Dorecʉrã dihta duhturure ahmama. Dorecʉrã duhturu amaro dopa ta “Ñerã ãhraa,” arĩrã yʉre amarãcoma. Eropigʉ “Ñerã ãhraa,” arĩrã dihtare erã ñero iirare bʉjaweredore õaripʉre gohrotocʉ̃ iigʉ aribʉ yʉhʉ. Erã basi “Õarã ãhraa gʉa,” arĩ pepirãre itamugʉ aribiribʉ. Goãmʉ ĩgʉ arĩrare erã arĩ gojarare masique mʉa. “Waimʉrãre wejẽ soemujurã yʉre eropa umupeocʉ̃ ne gamebeaa. Gajirãre mʉa mojomoro ĩacʉ̃pʉre gahmea,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañumi. I eropa arĩrire masique mʉa. Irire õaro buhenemorã waque, arĩmi Jesu fariseo masare.\\nBa duhurire serẽpiñuma Ñu buherã Jesure\\n14Pʉhrʉ Ñu waĩyegʉ ĩgʉ buherã gʉa pohro eja Jesure serẽpima:\\n—Gʉa Ñu buherãpʉ bajasuburi Goãmʉ ya árĩburire iirã ba duhua. Fariseo masa sã eropa ta ba duhuma. ¿Duhpirã mʉ buherãpʉ ba duhubeari? arĩma erã Jesure.\\n15Jesu erãre õpa arĩ yʉhrimi:\\n—Õpa ãhraa iri: Mojoto diridigʉ ĩgʉ bosenʉ iicʉ̃ ĩgʉ mera majarã bʉjawererã ba duhurã árĩbeama. Ĩgʉ mera árĩrã mucubiri barã iima. Eropa ta yʉ buherã sã yʉ mera árĩrã ba duhumasibeama. Yujunʉ yʉre Goãmʉ aĩcãgʉcumi. Eropa ĩgʉ yʉre aĩra pʉhrʉ yʉ buherã mera árĩsome yʉhʉ. Irisubugue ta yʉ buherã ba duhurãcoma, arĩ yʉhrimi Jesu.\\n16Erã iribojegue maja buheri mama buheri mera erã peñe buhemorediacʉ̃ ĩagʉ õpa arĩ werenemomi Jesu erãre:\\n—Ne mama gasiro suhri gasiro mera mʉrañe suhrirore seretu masiya mara. Eropa seretura pʉhrʉ mama gasiro mari coecʉ̃ mʉra suhriro árĩro yehguea wa daja, tara gameneo, wʉatariaro yehgueacʉ̃ iiaa. Eropa ta mʉra buheri mama buheri mera wapi moa buhebiricãro gahmea. 17Eropirã ne igui deco imisĩri decore waibʉgʉ gasiro ajuro mʉra ajuro mera diyebiricãro gahmea. Eropiicʉ̃ igui deco imisĩri pahmura pʉhrʉ mʉra ajurore yeguedija wahaa. Iri ajuro yehguecʉ̃ igui deco sã, ajuro sã cohmoa wahaa. Eropirã igui deco waibʉgʉ gasiro mama ajuro mera diyero gahmea. Eropiicʉ̃ igui deco pahmuro õaro iri ajuro sẽraa. Eropa ta mama buheri mʉra buheri mera buhebiricãro gahmea, arĩ weremi Jesu erãre.\\nJairo magore õago ii, behreri opaniguigo sãre õago wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n18Ĩgʉ eropa arĩ wererisubu gʉa judio masa buheri wihi opʉ Jesu pohrogue erami. Eraa, mereja, õpa arĩmi:\\n—Yʉ mago negãgue sĩria wahámo. Igore mʉ mojotore duhpeogʉ arique. Mʉ eropa iicʉ̃ masagocumo, arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu wahgãnʉgaja, ĩgʉ mera wami. Gʉa ĩgʉ buherã sã ĩgʉ mera wabʉ. 20Gʉa erogue waniguicʉ̃ ero nomeo Jesu pʉrʉpʉ eja, ĩgʉ suhriro ojogorore mohmepiñamo. Doce bojori gohra ʉmʉri nʉcʉ behreniguigo árĩpo. 21Õpa arĩ pepipo igo eropa iigo: “Ĩgʉ suhriro dihtare mohmepiñago õago dujagoca yʉhʉ,” arĩ pepipo igo. Eropigo igo mohmepicʉ̃ mata igo di wirira purumujuyoro. 22Igo eropa iicʉ̃ masigʉ Jesu majinʉgaja, igore arĩmi:\\n—Mucubirique mʉhʉ. Mʉhʉ yʉre umupeori mera õago dujaa, arĩmi ĩgʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta õha wamo igo.\\n23Eropa iituhaja Jesu gʉa mera opʉ ya wihigue ejami sĩridigo pohro. Ñajajagʉ bajarã masa i wihigue árĩrã turaro bʉsʉcʉ̃ ĩami. Gajirã ñehamere orerãre gaguiniguirãre ĩami. Gajirã igogãre yaaboro core tarisu iro dopa árĩrire purirãre ĩami. 24Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ masare õpa arĩmi:\\n—Wiriaque mʉa. Sĩribeamo igo. Carĩgo iimo, arĩmi erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, “Eroparĩcãgʉ iimi ihĩ,” arĩrã masa ĩayema ĩgʉre. 25Ĩgʉpʉ erãre disiporogue wiupehocãmi. Tuhajanugu sĩridigo pohrogue eja, igo mojotore ñeapʉ. Ĩgʉ eropa ñeañacʉ̃ ta masa bejaja, wahgãnʉgajapo igo. 26Ĩgʉ eropa iirare peerã, ero majarã masa árĩpehrerã masa werewʉañorã.\\n27Ero árĩnirã gʉa Jesu mera wacʉ̃, perã cuiri ĩhajabirã ĩgʉre piyu nʉrʉsiama:\\n—Opʉ Davi pãrami masare taugʉ, gʉare mojomoro ĩaque mʉhʉ, arĩ gaguiniguima erã.\\n28Erã eroparĩcʉ̃ Jesu gaji wihigue ñajami. Ĩgʉ eropa ñajacʉ̃ masirã cuiri ĩhajabirã ĩgʉ pohrogue ñaja wama. Erã eropa ñajacʉ̃ ĩagʉ ĩgʉpʉ erãre serẽpimi:\\n—¿Marire ĩacʉ̃ iigʉcumi ĩgʉ, arĩ pepiri mʉa yʉre? arĩmi ĩgʉ.\\n—Opʉ, eropa ta arĩ pepia gʉa, arĩ yʉhrima erã.\\n29Erã eropa yʉhricʉ̃ ta erã cuirire ñapeomi. Ñapeogʉ, õpa arĩmi:\\n—Yʉre “Eropa iigʉcumi,” mʉa arĩ pepidiro dopa ta eropa ta iigʉra, arĩmi Jesu.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta erã cuiri õha wabʉ. Eropi Jesu õpa arĩmi erãre:\\n—I yʉ õpa iirare gajirãre ne werebiricãque, arĩrimi Jesu.\\n31Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta waha, i yeba majarãre weresirinirã árĩma ĩgʉ eropa iirare erã.\\nWereniguimasibigʉre wereniguicʉ̃ iiñumi Jesu\\n32Iri wihire erã cuiri õha wanirã wiriarisubu gohra yujugʉ wereniguimasibigʉre aĩgãrima Jesu pohro masa. Watĩ ĩgʉre ñajasũdigʉ ĩgʉre wereniguimasibiricʉ̃ iidi árĩmi. 33Erã aĩ ejacʉ̃ ĩagʉ watĩre Jesu cóãmi. Ĩgʉ eropa watĩre cóãcʉ̃ wereniguimasibiridigʉpʉ wereniguia wami. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã árĩpehrerã ĩhamaria wama.\\n—Ne i yeba Israe yebaguere õpa iirãre ĩabirimʉrabʉ mari, arĩ wereniguima masa erã basi.\\n34Fariseo masa gajiropa arĩ wereniguima:\\n—Watẽa opʉ ĩgʉ turari mera watẽare cohãmi ihĩ, arĩ wereniguima erã.\\nMasare mojomoro ĩañumi Jesu\\n35Eropi árĩpehreri macari ero árĩri macarire, paga macari sãre buhe curigʉ wami Jesu gʉa mera. Õari buherire erã buheri wirigue buhegʉ wami ĩgʉ. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩborore weremi. Árĩpehreri dorecʉri sãre ero majarãre taumi ĩgʉ. 36Erã masa bajarã ñero tarirã, itamuri moorã, oveja dibuya marirã iro dopa erã árĩcʉ̃ ĩapʉ Jesu erãre. Eropa ĩagʉ Jesu erãre mojomoro ĩami. 37Eropigʉ õpa arĩmi ĩgʉ gʉare ĩgʉ buherãre:\\n—Ojodʉca baja iri bʉgatuhajacʉ̃ baja árĩcʉ̃ mohmeri wʉaro ãhraa. Mohmeri masapʉ bajamerãgã ãhrima. Eropa ta õari buherire peemorã bajarã árĩcʉ̃ wʉaro ãhraa mari mohmeri. Iri eropa árĩquerecʉ̃ ta mari masare buhemorã bajamerãgã ãhraa. 38Eropirã õari buherire buhemorãre gajirãre ĩgʉ obeomorãre serẽque Goãmʉre mʉa, arĩmi Jesu gʉare.","num_words":1082,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 2 TESALONICENSES 1\\nPablo Tesalónicacjãrãrẽ ape pũrĩ ojanemoca pũrĩ niꞌi\\nPablo Tesalónicacjãrãrẽ Corintopʉ nígʉ̃, aꞌti pũrĩrẽ ojacʉ niwĩ. Ti macãcjãrã Jesucristo apaturi aꞌtiatjere queoro tʉꞌomasĩticã tʉꞌogʉ, narẽ wereapogʉ ojacʉ niwĩ. Na peꞌe maata aꞌtigʉsami nírõnojõ tʉꞌocãrã niwã. Tojo weerã niꞌcãrẽrã cʉ̃ aꞌtiatjere coꞌterã, na daꞌramiꞌquere daꞌraduꞌucãꞌcãrã niwã. Na ãpẽrã oꞌose meꞌrã baꞌacaticã tʉꞌogʉ, narẽ ojacʉ niwĩ. Ti macãcjãrãrẽ aꞌtiro weeya nígʉ̃, tojo waꞌarosaꞌa nígʉ̃, ojacʉ niwĩ.\\nJesucristo apaturi aꞌtiatji dʉporo niꞌcʉ̃ ñaꞌagʉ̃ nisoosebʉcʉ aꞌtigʉsami. Cʉ̃ pãjãrãrẽ nisoo, ẽjõpeocã weegʉsami nisere ojacʉ niwĩ.\\nPablo cʉ̃ meꞌrãcjãrã Tesalónicacjãrãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ, yʉꞌʉ meꞌrãcjãrã Silvano, Timoteo meꞌrã mʉsãrẽ aꞌti pũrĩrẽ ojaꞌa. Mʉsã Tesalónicacjãrãrẽ marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃, marĩ wiogʉ Jesucristo yarãrẽ añudutise oꞌoꞌo.\\n2 Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ, tojo nicã Jesucristo marĩ wiogʉ mʉsãrẽ añurõ weeato. Mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nJesucristo apaturi aꞌticã masãrẽ beseatje niꞌi\\n3 Yʉꞌʉ acawererã, ʉ̃sã mʉsã ye cjasere wãcũrã, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌonuꞌcũcãꞌrãti. Mʉsã Jesucristore ẽjõpeonemorã weeꞌe. Apeye quẽꞌrãrẽ mʉsã aꞌmerĩ maꞌinemoꞌo. Tojo weerã Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌonuꞌcũcãꞌrõʉaꞌa. 4 Mʉsã ye cjasere noꞌo ʉ̃sã waꞌaro Jesucristore ẽjõpeorãrẽ na nerẽwʉaropʉ aꞌtiro ni wereꞌe. “Tesalónicacjãrã ãpẽrã narẽ ñaꞌarõ weemicã, ne ẽjõpeoduꞌutima. Narẽ mejẽcã waꞌacã quẽꞌrãrẽ, nʉꞌcãma”, ni eꞌcatise meꞌrã wereꞌe.\\n5 Niꞌcãrõacã mʉsã Jesucristore ẽjõpeose buꞌiri ãpẽrã mʉsãrẽ tuꞌti, ñaꞌar�� weesama. Na tojo weemicã, mʉsã Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeonuꞌcũrã, cʉ̃ queoro weesere ĩꞌarãsaꞌa. Beꞌro mʉsã cʉ̃ tiropʉ waꞌarãsaꞌa. Mʉsãrẽ “Añurã nima, aꞌtiato yʉꞌʉ tiropʉ”, nigʉ̃sami. 6 Õꞌacʉ̃ queoro weegʉsami. Mʉsãrẽ piꞌeticã weeꞌcãrãrẽ piꞌeticã weegʉsami. 7 Mʉsã tuꞌuꞌcãrã peꞌere soose oꞌogʉsami. Ʉ̃sã quẽꞌrãrẽ mejãrõta weegʉsami. Cʉ̃ marĩ wiogʉ Jesú aꞌtiri nʉmʉ nicã, tojo weegʉsami. Cʉ̃ aꞌtigʉ, cʉ̃rẽ werecoꞌterã tutuarã meꞌrã ʉꞌmʉsepʉ dijatigʉsami. Pecameꞌe weronojõ asistedijatigʉsami. 8 Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeotirãrẽ, marĩ wiogʉ Jesú masãrẽ yʉꞌrʉose quetire yʉꞌrʉnʉꞌcãrãrẽ buꞌiri daꞌregʉ aꞌtigʉsami. 9 Narẽ buꞌiri daꞌre bajurio, cõꞌadijobutiagʉsami. Tojo weerã na ne cãꞌrõacã marĩ wiogʉre ĩꞌatibutiarãsama. Tojo nicã cʉ̃ tutuasere, cʉ̃ asistesere ĩꞌasome. 10 Cʉ̃ aꞌtiri nʉmʉrẽ Jesure ẽjõpeorã aꞌtiro weerãsama. Cʉ̃ asistese, cʉ̃ tutuasere ĩꞌarã, “Jesú añuyʉꞌrʉami”, nirãsama. “Nipeꞌtirã buꞌi wiogʉ nimi” ni ĩꞌamarĩa, eꞌcatirãsama. Mʉsã quẽꞌrã ʉ̃sã wereꞌquere ẽjõpeotjĩarã, na meꞌrã nirãsaꞌa.\\n11 Tere wãcũrã, marĩ ẽjõpeogʉ Õꞌacʉ̃rẽ mʉsãrẽ sẽrĩbosanuꞌcũꞌu. Aꞌtiro sẽrĩꞌi. “Õꞌacʉ̃, mʉꞌʉ põꞌrã sãjãdutigʉ narẽ pijicʉ niwʉ̃. Tojo weegʉ narẽ mʉꞌʉ ʉaronojõta niseticã weeya. Na añurõ weesĩꞌrĩma. Nipeꞌtise na weesĩꞌrĩsere mʉꞌʉ weetamurõ meꞌrã weeato. Tojota mʉꞌʉrẽ ẽjõpeo yapaticãꞌto”, ni sẽrĩbosaꞌa. 12 Mʉsã aꞌtiro weecã, ãpẽrã marĩ wiogʉ Jesure añurõ wãcũrãsama. Mʉsã quẽꞌrãrẽ “Na añurã nima”, ni ĩꞌarãsama. Õꞌacʉ̃, marĩ wiogʉ Jesucristo mʉsãrẽ maꞌírã, tojo weecã weerãsama.","num_words":377,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 CORINTIOS 1\\n1-2 ¿Ñati mʉa Corinto vãme cʉti macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Adi queti mʉare ucaja yʉa. Jesucristo sʉori Dios yarã ñaja mʉa. Mʉa rĩ mere ucaja yʉa. Mʉa ye sitana, Acayana jediro Dios yarã adi quetire ĩna ĩarotire bojaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo, adi paperare mʉare cõagʉ̃. “Yʉ ocare gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo. Mani maigʉ̃, Timoteo rãca ñaja yʉ.\\n3 Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoto, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre.\\nĨne ñaami manire ĩamaigʉ̃. Mani tʉoĩasʉtiritisere, “Sʉtiritibeticõato” yigʉ ñaami. 4 Ñajediro rojose mani tãmʉojama, manire ejarẽmorũgũami. To bajiro manire ĩ yisere masicõari, mani quẽne, gãjerã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mani. 5 “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, rojose manire tãmʉobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yirã, rojose tãmʉobosarũgũaja yʉa quẽne. Bʉtobʉsa rojose yʉa tãmʉoñaro rĩne, “Sʉtiriti tʉjacõari, variquẽnato” yigʉ, bʉtobʉsa quẽnaro manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa. 6 To bajiri, mʉare quẽnaro yʉa ejarẽmosere, to yicõari, ĩ rãca quẽnaro mʉa ñarotijʉare quẽne tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja yʉa. To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, yʉare quẽnaro ejarẽmorũgũami. To bajiri, yʉa sʉorine mʉare quẽne ĩ ejarẽmojare, mʉa quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. 7 “Rojose mani tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorã ĩna ñajare, manire ĩ ejarẽmorore bajiro ĩnare quẽne ejarẽmogʉ̃ yigʉmi Dios” yimasirã ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa.\\n8 Yʉ mairã, adojʉ, Asia sitajʉ bʉto rojose yʉa tãmʉocatire mʉa masisere bojaja yʉ. Bʉto rojose tãmʉocana ñari, “Yʉare sĩabeticõato” yirã, no bajiro yimasibeticajʉ yʉa. 9 “Manire sĩarʉarãma”, yitʉoĩacajʉ yʉa. “Dios ñaami manire rujeor'i, rijariarãre quẽne catiogʉ. To bajiri adigodojʉre ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire maigʉ̃” yʉa yitʉoĩarotire yiro bajicajʉ. 10 Yʉare ĩna sĩaborotire yirẽtobosayumi Dios. To bajiri, “Ĩ yicatore bajiro manire yirẽtobosarʉcʉmi quẽna”, ĩre yitʉoĩa variquẽnacõa ñaja yʉa. 11 Diore mʉa sẽnise sʉorine yʉare ejarẽmorʉarãja mʉa quẽne. Gãjerã quẽne, yʉare sẽnibosarʉarãma. To bajiri ĩna rãca jãjarã ñarʉarãja mʉa, yʉare quẽnaro Dios ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirona.\\n12 Ado bajise tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa: “Dios ĩ bojarore bajiro masare quẽnaro yicajʉ mani”, yitʉoĩaja yʉa. Masare yitorã me ñaja yʉa. “Corinto macana rãca ñarã, quẽnaro Dios ocare gotimasiocajʉ”, yitʉoĩaja yʉa. Yʉare quẽnaro yiyumi Dios, “Gãjerãre quẽnaro yato” yigʉ. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeticajʉ. Dios ĩ masise rãca to bajiro yicajʉ yʉa. 13 Mʉare ucacõarã quẽnaro riojo mʉa ajimasirotire ucacajʉ yʉa. To bajiri ñajediro yʉa ucacatire quẽnaro ajimasiñuja mʉa. Bero quẽne, jediro yʉa ucarotire ajimasirʉarãja mʉa. 14 To bajiboarine, yʉa ucasere quẽnaro ajimasijeobeaja mʉa maji. Quẽnaro yʉare mʉa ajimasijeosere bojaja yʉa. Yʉare mʉa ajimasijeojama, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro yʉare gotimasioñuma Pablo mesa”, yivariquẽnarʉarãja mʉa. Yʉa quẽne, “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja.\\n15 Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽna mʉare ĩagʉ̃ varʉa tʉoĩacajʉ yʉ. “To bajiro yʉ bajijama, ĩnare yʉ ejarẽmojare, bʉtobʉsa variquẽnarʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ yʉ. 16 “Macedonia sitajʉ vacʉ, ĩnare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. Quẽna tudiagʉ, ĩnare ĩarẽtoadirʉcʉja”, yitʉoĩaboacajʉ. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Judea vãme cʉti sita yʉ ejamasirotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ. To bajiro yitʉoĩaboarine, berojʉ ricati tʉoĩacajʉ yʉ. 17 Mʉa tʉjʉ yʉ ejabetijare, “Quẽnaro tʉoĩabecʉne, to bajise yitʉoĩaboayumi”, yʉre yirãja mʉa. “To bajiro yirʉcʉja yʉ” yiboarine, ricatijʉa yigʉ me ñaja yʉ. 18 Mani jacʉ Dios, riojo gotigʉ ñaami. To bajiri yʉ, yʉ babarã quẽne riojo gotirã ñaja yʉa. To bajiro yirʉarãja yʉa yijama, yʉa yirore bajirone yaja yʉa. “To bajiro bajirã ñaama”, yʉare yiĩagʉ̃mi Dios. 19 Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa, Timoteo a 1.19 Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 1 Pe 5.12 macaña., Timoteo quẽne, Jesucristo yere mʉare goticajʉ yʉa. Ĩ ye queti socase me ñaja. “To bajiro yirʉcʉja” yiboarine, ricatijʉa yire me ñaja. To bajiri, “Yirʉarãja” yʉa yirore bajirone gotirũgũaja. 20 “Quẽnaro masare yirʉcʉja” Dios ĩ yigoticũre jedirore yijeogʉ ñaami Cristo. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaja mani. 21 Ĩne ñaami Dios, mʉare, to yicõari yʉare quẽne, Jesucristo yarã mani ñarotire yigʉ, manire beser'i. To yicõari, yʉare ĩ ye ocare ũmato gotimasioronare yʉare cũcami. 22 “Yʉ yarã ñarʉarãma yuja” yigʉ, mani ʉsʉrijʉre cõañumi, Esp'iritu Santore. Mani ʉsʉrijʉre ejacõari, ĩ ñajare, “Jesucristo yarã ñaja mani. To bajiri Dios ĩ gotiriarore bajirone jediro ĩ ñarojʉ quẽnamasusere bʉjarʉarãja”, yimasiaja mani.\\n23 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeticajʉ yʉ maji: Mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiserene, “Tud'ire bajiro ajisʉtiritiroma” yigʉ, vabeticajʉ yʉ. To bajiri vabeticõari, “Queti yʉ ucase rãca ĩnare gotirʉcʉja maji”, yitʉoĩacajʉ yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Riojo masiami Dios quẽne. 24 Mʉare rotirʉarã me to bajiro mʉare gotimasioaja. Jẽre Diore quẽnaro tʉoĩamasirã ñaja mʉa. Quẽnaro mani ñajediro variquẽnase rãca bʉtobʉsa Diore mani masirotire yirã, mʉare ejarẽmorũgũaja yʉa.\\na1:19 Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa, Timoteo a 1.19 Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 1 Pe 5.12 macaña.","num_words":802,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.052,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 14\\nNiɡ̶ijoa lacilodi judeutedi odoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Jesus\\n1 Aniaditibige itoataale nokododi daɡ̶a nakatio nalokegi anodita me Páscoa, codaa niɡ̶ijo eledi nalokegi anodita “Lalokegi paon ane diɡ̶ica labookojegi”. Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés odoletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi modolicetalo Jesus moyeloadi. 2 Pida modi, “Aɡ̶ele me jibaɡ̶atalo midi nalooɡ̶o ade jaoɡ̶atibige niɡ̶idi noiigi metiɡ̶odideleɡ̶e.”\\nAca iwaalo yadotigi Jesus lacilo nadokojegi\\n3 Niɡ̶ijo Jesus midiaaɡ̶itedice manitaɡ̶a nigotakawaana Betânia, minitaɡ̶a liɡ̶eladi Simão niɡ̶ijo anijo me dawace-lolaadi. Naɡ̶aniodi, jiɡ̶igo aca iwaalo miniwataɡ̶a yadeegi aca bootawaana wetiɡ̶a ane liboonaɡ̶adi “alabastro”. Naɡ̶ajo bootawaana nolee nadokojegi ane liboonaɡ̶adi “nardo”. Niɡ̶ijo nadokojegi aɡ̶ica gaantiɡ̶ini lalegedi, codaa dakake loojedi. Naɡ̶ajo iwaalo noyaaɡ̶adi naɡ̶ajo bootawaana, odaa ja yadoteloco Jesus lacilo niɡ̶ijo nadokojegi. 4 Ica oko anidiaaɡ̶itice anonadi oyelatema, odaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, modi, “Igame leeɡ̶odi me yame ida nadokojegi? 5 Aɡ̶oniaaɡ̶eyaa niɡ̶ida nadokojegi loojedi caticedi miniwatadaɡ̶ani taalia beexotedi (abotege loojedi onidateci nicaaɡ̶abi me jibaaɡ̶a), oditaɡ̶a yajigotiogi niɡ̶inoa madewetedi niɡ̶idiwa dinyeelo owidi.” Odaa joɡ̶oyapeteɡ̶e naɡ̶ajo iwaalo.\\n6 Pida Jesus meetediogi, “Ikanitiwaji naɡ̶ani iwaalo! Igame leeɡ̶odi manapeteɡ̶enitice? Eotomi niɡ̶ica nibakedi libinienigi. 7 Igaataɡ̶a niɡ̶inoa madewetedi idioka limedi mina makaamitaɡ̶atiwaji, odaa akati me axawanitiogi nigemaani. Pida Ee baadiɡ̶idioka limedi minaaɡ̶ejotice makaamitaɡ̶atiwaji. 8 Naɡ̶ani iwaalo eo niɡ̶ica ane yakadi meo. Enagi maleedaɡ̶a ideleo nenyaɡ̶adi yolaadi monaligitini. 9 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ina moyatematitedibece niɡ̶inoa nibodicetedi anele aneetici inatawece iiɡ̶o, oyatematitibece niɡ̶ida aneotomi moyalaɡ̶atibige naɡ̶ani iwaalo.”\\nJudas dinilakidetege niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi me yajigo Jesus\\n10 Judas Iscariotes niɡ̶ijo anida aneetege niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus igo yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi me dinilakidetege me yajigo Jesus. 11 Odaa eliodi me ninitibigiwaji noɡ̶owajipa ane ligegi, odaa joɡ̶odinilakidetege moyedia. Odaa Judas jiɡ̶idaa dinanatigi me doletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi me yajigo Jesus.\\nJesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece oyeligo liweenigi nalokegi Páscoa\\n12 Niɡ̶ijo odoejegi noko nalokegi ane liboonaɡ̶adi “Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, niɡ̶ijoa judeutedi onigodi waxacocoli me odinenyaɡ̶aditege moyoe liweenigi nige nakatio nalokegi Páscoa. Niɡ̶ijo noko niɡ̶ijo anodiotibece oige Jesus, moditalo, “Igamemaani meitice me joenaɡ̶a ɡ̶oweenigi lajo Páscoa?”\\n13 Odaa Jesus ja iiɡ̶e itoataale niɡ̶ijo anodiotibece, meetediogi, “Emiitiwaji nigotaɡ̶a, odaa akapetege ɡ̶oneleegiwa ane yoyaɡ̶adi leo ane nolee ninyoɡ̶odi. Odaa iwitecetiwaji lowidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 14 Nige dakatiwece diimigi, enitatiwaji niɡ̶ini ane nebi diimigi, ‘Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi ɡ̶odiiɡ̶e me jigikanaɡ̶atigi ane diɡ̶etigi ica ɡ̶odicooɡ̶adi aneitice me jelicaɡ̶a liweenigi nalokegi Páscoa me ligiiwepodi anodiotibece.’ 15 Odaa ikeetaɡ̶awa ɡ̶odicooɡ̶adi nelegi ditibigimedi dalaɡ̶ate diimigi. Niɡ̶ini ɡ̶odicooɡ̶adi jaigo, codaa idiwa inoatawece ane jopooɡ̶atibige. Odaa oenitiwaji ɡ̶oweenigi lajo nalokegi Páscoa.”\\n16 Odaa niɡ̶ijo itoataale anodiotibece jiɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶oyakadi ijoatawece niɡ̶ijoa aneetediogi Jesus. Odaa joɡ̶oyoe ica liweenigi Páscoa.\\n17 Niɡ̶ijo naɡ̶a dawike, Jesus jiɡ̶icotedio minitaɡ̶a niɡ̶ijo diimigi lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo anodiotibece. 18 Odaa eɡ̶idaaɡ̶ee me niodaɡ̶a maditaɡ̶a nameeja, Jesus meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, ini niɡ̶ina akaamitiwaji anadigiwani, idajigotiogi ineloɡ̶ododipi.” 19 Odaa jiɡ̶idaa diiticogi magecaɡ̶alodipi, codaa oninitecibeci ige Jesus, meetalo, “Domige ee ɡ̶adajici? Ejidaɡ̶a jakadi daɡ̶a ɡ̶adajici!” 20 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ini ane ititinigi nipaon liwagedi midataɡ̶a ɡ̶odokoladi niɡ̶ina akaamitiwaji anakaami igiiwepodi, jiɡ̶iniaa idajigo. 21 Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji yalaɡ̶atiwa, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, me leeditibige me ideleo. Pida nagoodi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Ejimetaɡ̶a daɡ̶axa meletema niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa daaditiɡ̶icata menitini! (Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eliodi me iloikatidi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa.)”\\nIca owidijegi liweenigi Ǥoniotagodi\\n22 Niɡ̶ijo maleeɡ̶idaaɡ̶ee me niodaɡ̶a, Jesus dibate ijo paon, odaa diniotagodete Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijo paon. Naɡ̶a ninoketedini niɡ̶ijo paon, odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa meetediogi, “Nee, abaategetiwaji! Niɡ̶idi paon jiciaceeketege yolaadi.” 23 Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa jaɡ̶aɡ̶a dibate aca goopa ane nolee viinyo. Naɡ̶a diniotagodete Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yajigotediogi naɡ̶ajo goopa ane nolee viinyo, odaa ijotawece owacipeta niɡ̶ijo viinyo. 24 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ida viinyo jiciaceeketege yawodi ane inadooɡ̶odi leeɡ̶odi eliodi oko. Odaa Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶ida gela nimaweneɡ̶egi me dinilakidetetege niɡ̶ina oko leeɡ̶odi me inadooɡ̶odi yawodi. 25 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aɡ̶alee jacipe niɡ̶ida viinyo nigepaaɡ̶icota me iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko, odaa micataɡ̶a daɡ̶a jacipeta gela latopagi viinyo.” 26 Naɡ̶a nigotiniwace me nigaanaɡ̶anaɡ̶a, moigaa onateciɡ̶ijoa Elaco Davi, odaa ja noditicoaci, jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”.\\nJesus eote leemidi Pedro iditawece niɡ̶ijo anodiotibece icota me ilaagitibece\\n27 Jesus meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Inaaɡ̶ina niɡ̶ina enoale, akaamitawecetiwaji adikani, igaataɡ̶a diniditeloco maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ane yalaɡ̶ate Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee,\\n‘Jeloadi niɡ̶ini nowienoɡ̶odi waxacocoli,\\nodaa niɡ̶idiwa waxacocoli ilaagitiwaji.’\\n28 Pida nigidiaaɡ̶idi nige idewiɡ̶atace, ejigo ɡ̶adodoetiwaji miditaɡ̶a nipodigi Galiléia.”\\n29 Pida Pedro meetalo, “Icaaɡ̶ica nige inatawece etiɡ̶adikani, pida ee baadaɡ̶a ɡ̶adikani!”\\n30 Odaa Jesus meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi. Inaaɡ̶ina niɡ̶ina enoale, aniɡ̶icatibige daɡ̶a itoataale manoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.”\\n31 Pida Pedro dinoniciwaɡ̶aditibece me igidi, mee, “Ica deɡ̶eji me daɡ̶a ɡ̶adowooɡ̶oti, icaaɡ̶ica nige leeditibige makaami yemaɡ̶awa, ja idigo makaami yemaɡ̶awa!” Odaa ijotawece niɡ̶ijo eledi anodiotibece idaaɡ̶oyatigi ligegi.\\nJesus yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji midiwataɡ̶a nawodigijedi nialeli “oliveira” ane liboonaɡ̶adi Getsêmani\\n32 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece igotibeci midiwataɡ̶a nawodigijedi nialeli “oliveira” ane liboonaɡ̶adi Getsêmani. Niɡ̶idiaaɡ̶idi meetediogi, “Inaaɡ̶oni anicootiniwacetiwaji, ejigo jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.” 33 Baɡ̶a yadeegi lixigaɡ̶awepodi Pedro, Tiago ijaa João. Odaa jiɡ̶idaa diiticogi meliodi magecaɡ̶alo, doitedibece, codaa me doɡ̶owikomata. 34 Odaa meetediogi, “Catiwedi yaaleɡ̶ena eliodi me Ee agecaɡ̶alo, ane jeemitetece liciagi niɡ̶ina daantaɡ̶a doletibige me ideleo. Inaaɡ̶onitetiwaji, codaa adinoweti.”\\n35 Odaa jiɡ̶igoawaanigi odoe, odaa ja yamaɡ̶atedinigiiɡ̶o lokotidi, odaa dipokote Aneotedoɡ̶oji dokaaɡ̶a yakadi me yatamaɡ̶ateetetege naɡ̶aca lakata niɡ̶icoa lawikodico. 36 Odaa Jesus mee, “Eiodi yemaanigi, akati mawii okanicodaaɡ̶ica. Nigemaani adatamaɡ̶ateenitege niɡ̶icoa yawikodico ane leeditibige me jixomaɡ̶ateetedice! Pida jemaa me jao niɡ̶ica anemaani, idiɡ̶ida aɡ̶inokinoa niɡ̶inoa ane emaɡ̶a jemaa me jaote.”\\n37 Niɡ̶ijo naɡ̶a dopitetege niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa enotediogi me niotaɡ̶ateloco, odaa meeteta Simão Pedro, “Simão, iote? Aɡ̶akati madinoweti oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a onaniteci lakata? 38 Adinowetitiwaji, codaa otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a abataa nige dineetaɡ̶awa Satanás. Igaataɡ̶a beɡ̶emaani mawiitiwaji niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, pida aɡ̶ica ɡ̶adoniciwaɡ̶atiwaji.”\\n39 Jesus ja yetecetacedicoace niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa jiɡ̶igotace yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji yopilaɡ̶ateetedeloco ijaaɡ̶ijoatace niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶ate. 40 Naɡ̶a dopitacedijo miditaɡ̶a niɡ̶ijo anodiotibece, odaa jeɡ̶enotacediogi me niotaɡ̶a. Leeɡ̶odi eliodi me liotaɡ̶a, codaa aɡ̶oyakadi me noleticoace. Odaa aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anoyatigi ligegi moyotaɡ̶aneɡ̶e Jesus.\\n41 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jiɡ̶igotace yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ijo naɡ̶a itoatadiɡ̶ida me dopitacediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Eɡ̶iotetiwaji, eɡ̶idaaɡ̶ee manipenitiniwace? Jaɡ̶abotiwaji! Naɡ̶aca inilakata me jawikode ja nipegi micoteloco. Jeɡ̶etidajigotiogi libaaɡ̶adi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 42 Adabititiniwacetiwaji, jopilaɡ̶a! Digawini! Etina jeɡ̶enagi niɡ̶ijo ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi.”\\n(Mateus 26.47-56; Lucas 22.47-53; João 18.3-11)\\n43 Eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a Jesus, odaa jiɡ̶icotalo Judas niɡ̶ijo anida aneetege niɡ̶ijo anodiotibece Jesus. Lixigaɡ̶awepodi eliodi oko liiɡ̶exedi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaa niɡ̶ijo laxokodi lacilodi niɡ̶ijo noiigi. Niɡ̶ijo noiigi-nelegi onigoetigilo nodaajoli-ocaɡ̶atedi inaa neboli. 44 Niɡ̶ijo Judas ane yajigo Jesus maleediɡ̶icotalo, ja yeloɡ̶odi ica anodaaɡ̶igotalo me ikee Jesus. Odaa meetiogi, “Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ane inapicoɡ̶o jiɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶ijoa anoleetibigetiwaji. Odaa abaatalo, adeegitetiwaji maniwilo.”\\n45 Odaa Judas jiɡ̶igo dowicetelogo Jesus, odaa meetalo, “Iniiɡ̶axinoɡ̶odi, iniiɡ̶axinoɡ̶odi!”, odaa ja napicoɡ̶o Jesus. 46 Odaa joɡ̶odibatalo Jesus, joɡ̶oniwilo. 47 Pida ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anidiaaɡ̶i midoataɡ̶a nixigitice lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a, odaa ja yakagiditice napaaɡ̶ate niɡ̶ijo liotagi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. 48 Odaa Jesus meetediogi niɡ̶ijo noiigi anodibatalo, “Managitiwaji adiwilo anadeegi ɡ̶adodaajoli, ɡ̶aneboli micataɡ̶a daɡ̶a Ee ɡ̶oneleegiwa agopeloagi. 49 Owidi nokododi idiaaɡ̶ejotice minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, jiniiɡ̶axitiniwace noiigi, pida aɡ̶adiwilotiwaji. Pida natigide jiɡ̶icota aneeta lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji.”\\n50 Odaa ijotawece niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oika aɡ̶aleeɡ̶ica mowote, ja daleditibige.\\n51 Onini ica lioneeɡ̶a ane diotibece Jesus. Onadi me dinilipaditigi niɡ̶elate me yapoɡ̶oditini lolaadi. Odaa joɡ̶odoletibige modibata domoɡ̶oniwilo. 52 Pida yaladi naɡ̶ajo niɡ̶elate, odaa jeɡ̶elodi mokijotani.\\nOyadeegi Jesus lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi niɡ̶ijo noiigi\\n53 Odaa joɡ̶oyadeegitedicogi Jesus minitaɡ̶a diimigi-nelegi liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Ja dinatecoɡ̶otee niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, codaa me niɡ̶ijoa lacilodi noiigi judeu ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 54 Pedro diotece Jesus pida leegitalo me yetecetedice, odaa ja dakatiwece miditaɡ̶a niogó niɡ̶ijo diimigi-nelegi ane liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Odaa ja nicotini liwigotigi niɡ̶ijoa niotaka liniogotibece noledi maɡ̶aɡ̶a dinito. 55 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi codaa mijotawece niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi odoletibige gaantiɡ̶ijo ane yakadi anigetiɡ̶ida ane leeɡ̶odi modinanimaɡ̶atalo Jesus domoɡ̶owotibige doɡ̶odiiɡ̶enatakatalo moyeloadi. Pida aɡ̶ica anoyakadi. 56 Eliodi oko owote liwitakeco moyalaɡ̶atalo Jesus, pida niɡ̶icoa lotaɡ̶a aɡ̶ica ane niwoditema.\\n57 Odaa onijo ica oko ane dabiditiniwace, odaa ja niwitakaɡ̶a, modi, 58 “Jajipaaɡ̶atalo me yalaɡ̶ate me yaaɡ̶adi niɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ane loenatagi ɡ̶oneleegiwadi, odaa nige itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa jeɡ̶eotace eledi diimigi ane daɡ̶a loenatagi ɡ̶oneleegiwadi.” 59 Pida oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane domoɡ̶owote modakapetege Jesus aɡ̶oniwoditema.\\n60 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja dabiditi liwigotigi niɡ̶ijo oko, odaa ja ige Jesus, meetalo, “Aɡ̶ica ɡ̶agegi? Amiinoa icoa lotaɡ̶a idiwa ɡ̶oneleegiwadi modakapetaɡ̶agi?”\\n61 Pida Jesus aɡ̶ica gaantiɡ̶ini ligegi. Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja igetace Jesus, meetalo, “Domige naɡ̶akamaɡ̶akaami Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me ɡ̶odatamaɡ̶ateetege ɡ̶odaxakawadi, Lionigi Niɡ̶ijoa ane joɡ̶eeɡ̶atalo?” 62 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Jeɡ̶emeɡ̶ee. Codaa akaamitawecetiwaji icota madati me idicotini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji anida eliodi nimaweneɡ̶egi. Codaa icota madatitiwaji, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige jiniotinece lolaadi jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.”\\n63 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja yaaɡ̶adi niɡ̶ijoa lowoodi diletibige Jesus daɡ̶a dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji, mee, “Aɡ̶alee jopooɡ̶atibige eledi oko ane neloɡ̶oditoɡ̶owa ane libatiigi. 64 Jaɡ̶ajipaatalotiwaji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a me dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji. Amiida ica anakatitecetiwaji?” Odaa ijotawece ja nilaagedi Jesus codaa modi me leeditibige moyeloadi. 65 Odaa joniɡ̶ica niɡ̶ijo oko jiɡ̶idaaɡ̶oyatedigi Jesus monawaletedice. Codaa onibatoo latobi Jesus monalaketedibige, odaa moditalo, “Iwela! Amiijo ica ane ɡ̶adalakeni?” Odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi eledi onalaketedibige maleedoɡ̶oyadeegiteda.\\n(Mateus 26.69-75; Lucas 22.54-62; João 18.15-18, 25-27)\\n66 Niɡ̶ijo Pedro maleeɡ̶idiaaɡ̶itice miditaɡ̶a niogó niɡ̶ijo liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, odaa jiɡ̶icota aca awicije liota niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. 67 Pedro idiaaɡ̶itice liniogotibece noledi dinito. Naɡ̶ajo awicije naɡ̶a nadi Pedro, iwita, odaa mee, “A-aami eledi idiaaɡ̶o-oonitice mijoataɡ̶a Jesus, niɡ̶ijoa Nazareeno.”\\n68 Pida Pedro me dotaɡ̶a mee me diɡ̶ica me dinadeegitibigege Jesus, odaa mee, “Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jowooɡ̶otawaanigiteda niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwa anenitalo.” Odaa jiɡ̶igo midataɡ̶a lapoagi niogó niɡ̶ijo diimigi. Odaa jaɡ̶anoe okoɡ̶okoodi. 69 Odaa aca eledi niota naɡ̶a nadi Pedro niɡ̶ijo aneitice. Odaa naɡ̶ajo niota meetiogi niɡ̶ica oko anodipegitege, “Niɡ̶ida aaginaɡ̶a eledi do-ootibece Jesus.” 70 Odaa Pedro meetace me daɡ̶a diotibece Jesus.\\nNaɡ̶a leecawaanigi, niɡ̶ijo oko anodipegitege moditaca Pedro, “Ejimewi makaami niɡ̶ijo ane-diotibece, igaataɡ̶a yeloɡ̶o micoɡ̶iticogi nipodigi Galiléia, leeɡ̶odi ɡ̶adotaɡ̶anaɡ̶awa niɡ̶ina oko ane icoɡ̶oticogi digoida Galiléia.” 71 Pida Pedro jiɡ̶idaa dinanatacigi me dotaɡ̶a, mee, “Jemaa Aneotedoɡ̶oji me idiloikatidi nige deɡ̶ejitece anewi! Igaataɡ̶a ewi meji me daɡ̶a jowooɡ̶oditeda niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwa ane ɡ̶adalakitalotiwaji.”\\n72 Odaa niɡ̶ijo okoɡ̶okoodi jaɡ̶anoetace. Odaa Pedro ja nalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶ate Jesus, niɡ̶ijo meeteta, “Maleedaɡ̶a itoataale manoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.” Niɡ̶ijo Pedro naɡ̶a yowo niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶ate, odaa eliodi magecaɡ̶alo, codaa anoe.","num_words":1566,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 26 DES - Iri árĩpehrerire ĩgʉ buhera pʉhrʉ Jesu - Bible Search\\nPahia oparã, mʉrã mera Jesure wejẽdiañuma\\n1Iri árĩpehrerire ĩgʉ buhera pʉhrʉ Jesu gʉare ĩgʉ buherãre weremi:\\n2—Penʉ pʉhrʉ Pascua árĩroca. Irire mʉa masia. Irisubure yʉhʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre ñearãcoma. Ñeha yʉre crusague wejẽrãcoma, arĩmi ĩgʉ gʉare.\\n3Irisubu ta pahia oparã, mʉrã sã gamenereñorã. Caifa pahia opʉ ya wihi gamenereñorã erã. 4Ero gamenere, erã gʉyari mera Jesure ñeha erã wejẽburire game weretamurã iiñorã.\\n5—Bosenʉ árĩcʉ̃ ĩgʉre ñeabiricãrã. Masa gʉa ĩgʉre ñeacʉ̃ ĩarã gua gamenerenijarã gamequeãbocoma, arĩrã iiñorã erã erã basi.\\nNomeo poresuri mera Jesure pipeopo\\n6Irisubure Simo cami boadigʉ ya wihi árĩmi Jesu. Gʉa sã árĩbʉ. Ĩgʉ árĩri maca Betania waĩcʉri maca árĩbʉ. 7Iri wihi ĩgʉ baro watope yujugo nomeo poresuri aĩgãri, Jesu dipuru weca pipeomo. Iri poresuri alabastro waĩcʉdiru dicʉri deco, igo pipeori deco wajapagari deco árĩbʉ. 8Igo eropa pipeocʉ̃ ĩarã gʉa Jesu buherã guarã õpa arĩnʉgabʉ:\\n—¿Duhpigo igo irire eropa iisirimaacãri? 9Iri poresurire duaboañumo. Eropa duago wʉaro niyerure wajataboañumo. Eropa wajatago, mojomorocʉrãre iri niyerure oboañumo, arĩbʉ gʉa ĩgʉ buherã.\\n10Gʉa eroparĩcʉ̃ ĩagʉ, Jesu gʉare weremi:\\n—¿Duhpirã eropa arĩri mʉa igore? Yʉre õaro iigo iimo. 11Mojomorocʉrãpʉ mʉa mera eropa árĩniguirãcoma. Eropirã mʉa erãpʉre omasia. Yʉpʉ i yebare mʉa mera eropa árĩniguisome. 12Yʉre erã yaaboro core yʉ dʉpʉre amuyugo, poresuri mera sũhumo yʉre. 13Eropigʉ diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Árĩpehrero i yebaguere õari buherire erã wererogue igo õpa iirare wererãcoma. Erã eropa werecʉ̃ peerã masa bajarã igore guñarãcoma, arĩ weremi Jesu gʉare.\\n14Irisubure yujugʉ gʉa mera majagʉ Juda Iscariote pahia oparã pohrogue ejapʉ. 15Eja, erãre serẽpipʉ.\\n—¿Jesure mʉare yʉ ĩhmucʉ̃ dipẽ wajayerãcuri yʉre mʉa? arĩ serẽpipʉ erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃, erã ĩgʉre treinta seri plataserire oñorã. 16Erã eropa ocʉ̃ Judapʉ Jesure ĩgʉ ĩhmuburinʉre corenipʉ.\\n17Eropi bʉgabiriri panre erã baburinʉ bosenʉ árĩnʉgarinʉ árĩbʉ. Eropirã gʉa Jesu buherã ĩgʉ pohrogue waha serẽpibʉ ĩgʉre:\\n—¿Nohonogue bosenʉ mari baburire amudoregʉ obeori mʉhʉ gʉare? arĩbʉ ĩgʉre.\\n18Gʉa eroparĩcʉ̃ ĩgʉ gʉare weremi:\\n—Jerusaléngue waque. Ero mʉa bocagʉre õpa arĩ wereque: “Marire buhegʉ mʉre õpa arĩ weredoreami: ‘Yʉ ñero tariboro merogã dʉhyanijaa. Pascua árĩcʉ̃ yʉhʉ, yʉ buherã mera mʉ ya wihi gʉa barãca,’ arĩ weredore obeomi gʉare,” õpa arĩ wereque iri wihi opʉre, arĩ obeomi Jesu gʉare.\\n19Eropirã gʉare ĩgʉ dorediro dopa ta iirã, Pascua árĩcʉ̃ gʉa baburire amubʉ gʉa.\\n20Eropi iri ñamire gʉa mera doce ĩgʉ buherã mera bagʉ árĩmi Jesu. 21Gʉa barisubu ĩgʉ gʉare weremi:\\n—Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Yujugʉ mari mera majagʉ ta yʉre ĩhaturirãre ĩhmugʉcumi yʉre, arĩ weremi ĩgʉ gʉare.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã gʉapʉ bʉrigã bʉjawererã, ĩgʉre serẽpinʉgabʉ gʉa yujurãyeri.\\n—Opʉ, ¿yʉ ãhriri mʉre ĩhmubu? arĩ serẽpibʉ.\\n23Gʉa eropa arĩ serẽpicʉ̃ ĩgʉ yʉhrimi:\\n—Yʉ baripare yʉ mera yoso bagʉ ta ãhrimi yʉre ĩhaturirãre ĩhmubu. 24Iribojegue erã yʉre arĩ gojadiro dopa ta yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ sĩrigʉca. Yʉre ĩhaturirãre ĩhmudigʉpʉ ñetariaro tarigʉcumi. Eropiro ĩgʉpʉre ĩgʉ masa dehyoabiricʉ̃ õaboya. Ñero taribiriboñumi, arĩmi Jesu.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉre ĩhaturirãre ĩhmubu Juda ĩgʉre serẽpimi:\\n—Buhegʉ, ¿mʉre ĩhmubu ãhriri yʉhʉ? arĩ serẽpimi ĩgʉ.\\n—Ʉ̃ ʉ. Mʉhʉ ta ãhraa, arĩmi.\\n26Eropa arĩ weretuhaja gʉa barisubu Jesu panre aĩ, Goãmʉre “Õhaa,” arĩmi. Eropa arĩtuha irire nuha gʉare ĩgʉ buherãre gueremi.\\n—Ire aĩ, baque. I yʉ dʉpʉ ãhraa, arĩmi ĩgʉ.\\n27Eropa arĩtuha ĩgʉ ihriripare aĩ, Goãmʉre “Õhaa,” arĩ, gʉare omi.\\n—Mʉa árĩpehrerã ire ihrique. 28I yʉ di ãhraa. Bajarã ñero erã iirare cóãbu sĩrigʉca. Eropigʉ yʉ di cóãgʉca. Eropa sĩrigʉ Goãmʉ yʉ Pagʉ “Masare õaro iigʉra,” ĩgʉ arĩdiro ii ojogorocʉgʉca. 29Mʉare arĩgʉ tiiaa. Yʉ Pagʉ ĩgʉ opʉ árĩrogue mʉa mera igui deco mama decore ihrigʉca. Mari erogue ihriboro core i igui decore dipaturi ihrinemosome yʉhʉ, arĩmi Jesu gʉare.\\n30Eropirã yujuñe Goãmʉre bayariñere bayatuhajarã wiriabʉ. Ʉtãgʉ Olivo waĩcʉdigʉgue wabʉ gʉa. 31Erogue gʉa ejacʉ̃ Jesupʉ gʉare weremi:\\n—Dohpagã ñami mʉa árĩpehrerã yʉre cóãgãrãca. Mʉa yʉre cóãborore õpa ta arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũ: “Ovejare ĩhadibugʉre erã wejẽcʉ̃ iigʉca. Yʉ eropa iicʉ̃ oveja ĩgʉ yarã ĩgʉre cohãgã wasiria warãcoma,” arĩ gojañuma. 32Eropigʉ Goãmʉ yʉre ĩgʉ masura pʉhrʉ mʉa core Galileague wamʉhtagʉca, arĩmi ĩgʉ.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro õpa arĩrimi:\\n—Yʉ mera majarã árĩpehrerã erã mʉre cóãgãquerecʉ̃ ta yʉpʉ mʉre ne cóãsome, arĩmi ĩgʉ.\\n—Diaye arĩgʉ tiiaa mʉre. Dohpagã ñami cãreña ĩgʉ wereboro core ʉhresubu “Yʉhʉ Jesure masibeaa,” arĩgʉca mʉhʉ, arĩmi ĩgʉ Pedrore.\\n35Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta Pedro õpa arĩ yʉhrimi:\\n—Mʉ mera yʉre erã wejẽquerecʉ̃ ta, “Jesure masibeaa,” ne arĩsome yʉhʉ, arĩ yʉhririmi Pedro.\\nEropirã gʉa sã gajirã ĩgʉ buherã Pedro ĩgʉ arĩro dopa ta arĩribʉ gʉa Jesure.\\nGetsemanígue Goãmʉre serẽñumi Jesu\\n36Eropi Getsemaní waĩcʉri gorogue Jesu gʉa ĩgʉ buherã mera waha, erogue eja, gʉare arĩmi:\\n—Ohõ doayuque. Mʉa ohõ doaropẽ sohõgue Goãmʉ mera wereniguigʉ wagʉ iiaa, arĩmi ĩgʉ gʉare.\\n37Eropa arĩtuha Pedrore, perã Zebedeo porãre, erã ʉrerãre sihugãmi. Eropigʉ ĩgʉ turaro bʉjawere, ñero sĩporãcʉpʉ. 38Eropa bʉjaweregʉ ĩgʉ mera majarãre ĩgʉ sihugãnirãre arĩpʉ:\\n—Bʉrigã ñero sĩporãcʉa yʉhʉ. Yʉre turaro pũriro dopa ta pepigʉ iiaa. Sohõñari wanigʉ iiaa. Ohõ dujanique mʉa. Eropirã yʉ mera ta tʉyʉque mʉa sã, arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\n39Eropa arĩtuha ero core merogã wanemo, yeba mereja, Goãmʉre arĩpʉ:\\n—Ahʉ, yʉ ñero tariburire iidiabigʉ iibiricãque. Yʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta yʉ gamero dopa iibita. Mʉpʉ masia. Mʉ gamero dopa iique, arĩpʉ ĩgʉ Goãmʉre.\\n40Eropa arĩtuha, ʉrerã ĩgʉ buherã pohrogue eranijagʉ erã carĩ oyarãre ĩapʉ. Erãre ĩagʉ Pedrore õpa arĩpʉ:\\n—¿Yuju hora gohra yʉ mera ta tʉyʉtamubirari? 41Õaro iique mʉa. Mʉa pepiri mera õarire iidiaraa mʉa. Mʉa seyaro irire iidiaquererã ta irire bocatĩubeaa. Eropirã Goãmʉre serẽniguique ñero mʉa iibiriboro dopa, arĩ werepʉ Jesu.\\n42Eropa arĩtuha dipaturi waha, Goãmʉre serẽpʉ daja:\\n—Ahʉ, yʉ ñero tariburire iidiagʉ iique yʉre. Mʉ gamero dopa ta iique, arĩpʉ ĩgʉ.\\n43Ĩgʉ buherã pohrogue ʉrerã pohrogue dipaturi erapʉ daja. Eropa eragʉ carĩ oyarãre ĩapʉ daja. Wʉja pũritaricãyoro erãre. 44Eropigʉ dipaturi erãre apicã dipaturi waha, Goãmʉ mera wereniguipʉ daja. Ĩgʉ ero core ĩgʉ arĩdiro dopa ta arĩpʉ. 45Eropa arĩtuha ĩgʉ buherã pohrogue eraa, erãre arĩpʉ:\\n—¿Mʉa carĩrã soorã iiri dohpa? arĩpʉ ĩgʉ. Eropa arĩtuha masa erã aricʉ̃ ĩagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Iripẽta ãhraa. Dohparagã yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre ñerãre orãcoma yʉre. 46Wahgãque. Ina warã. Ĩaque. Yʉre ĩhaturirãre obu ohõ ahrimi, arĩpʉ ĩgʉ.\\nJesure ĩhaturirã ĩgʉre peresu iiñuma\\n47Ĩgʉ eropa arĩ wereniguirisubu gʉa mera majagʉ mʉrʉpʉ Judapʉ erami. Eropirã masa bajarã ñoserimijiri yucʉ dʉcari opanirã ĩgʉ mera yujuro mera erama. Erã pahia oparã, erã mʉrã sã erã obeonirã árĩma. 48Negohrare Jesure ĩhaturirãre wiabu õpa arĩ wereseretuhapʉ Juda: “Yʉhʉ wayuporãre mimigʉ ĩgʉ ta árĩgʉcumi mʉa ñeabu. Ĩgʉre yʉ mimira pʉhrʉ ñeaque,” arĩpʉ Juda erãre. 49Eropigʉ eragʉ Jesu pohrogue mata wapurumujumi.\\n—Buhegʉ, ¿ãhriri mʉhʉ? arĩ ĩgʉre wayuporã mimimi.\\n50Ĩgʉ eropa mimicʉ̃ Jesu õpa arĩmi:\\n—Yʉ mera majagʉ, ¿duhpigʉ õguere ahriri mʉhʉ? arĩmi ĩgʉre.\\nEropirã erã Jesure ñeama.\\n51Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ Jesu mera majagʉ ĩgʉ matamijire tʉãwea aĩ, pahi opʉ pohro majagʉre ĩgʉ gamirore tabe corodijucãmi. 52Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ Jesu ĩgʉre weremi.\\n—Mʉ matamijire dibuque. Gajirãre ñosenirã árĩrã, erã ñose gamecʉ̃ sĩrirãcoma. 53Yʉ Pagʉre yʉ itamudorecʉ̃ ĩgʉpʉ bajarã anyuare doce cururire yʉ pohro obeobocumi. ¿Irire masibeari mʉa? 54Eropa itamubodiro árĩqueregʉ ta ĩgʉre yʉre itamudoresome yʉhʉ. Yʉ eropa dorebiricʉ̃ Goãmʉ yare erã gojarapũ arĩdiro dopa ta eropa waroca, arĩmi ĩgʉ.\\n55Eropa arĩtuha masare weremi ĩgʉ:\\n—¿Mʉa ñoserimijiri mera, yucʉ dʉcari mera arirã yajari masʉre iro dopa mʉa yʉre ñearã arirã iiari? Ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ wihigue yʉhʉ mʉare buhe doacʉ̃, mʉa yʉre ne ñeabiribʉ. 56Dohpaguere mʉa yʉre eropa iirã i árĩpehreri Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã arĩ gojadiro dopa ta iiaa mʉa, arĩmi Jesu erãre.\\nĨgʉre eropa ñeacʉ̃ ĩarã gʉa ĩgʉ buherã árĩpehrerã ĩgʉre cohã omagã wabʉ gʉa.\\n57Eropi ĩgʉre ñeanirã pahi tauro opʉ Caifa waĩcʉgʉ ya wihigue aĩ ejañorã ĩgʉre. Iri wihi ta masare buherã, mʉrã sã gamenereñorã. 58Pedropʉ yoarogue erãre ĩhanʉrʉsiapʉ. Eropa ĩhanʉrʉsiagʉ Caifa ya wihire cãhmotara sãrirore eja, iri sãriro pohecague ñajaa wapʉ. Ñajaja, iri wihire corerã surara mera doapʉ. “Jesure duhpiicʉ̃ ĩagʉra,” arĩgʉ doapʉ Pedro.\\n59Eropirã pahia oparã, gajirã oparã mera gamenererã Jesure wejẽdorediarã, gʉyari mera erã ĩgʉre ñero dipuwaja moaborore guñamaariñorã. 60Erã eropa weresãburire guñabocabiriñorã. Eropa guñabocabiriquererã ta masa bajarã ĩgʉre eropa weresãmorã amañorã. Eropirã perã ĩgʉre weresãmorã erañorã. Õpa arĩñorã:\\n61—Ihĩ õpa arĩmi: “Goãmʉ wihire cóãmasia. Eropa cóãgʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ iri wihire dipaturi iigʉra,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peebʉ gʉa, arĩ weresãmaacãñorã Jesure.\\n62Erã eropa arĩra pʉhrʉ pahia tauro opʉ wahgãnʉgaja, Jesure serẽpipʉ:\\n—¿Oã mʉre weresãquerecʉ̃ ta erãre yʉhri gamebeari mʉhʉ? ¿Mʉre erã weresãrire dohpa arĩ yʉhri gahmeri mʉhʉ? arĩpʉ opʉ.\\n63Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peequeregʉ ta Jesu eropa pepicãpʉ. Ĩgʉ eropa yʉhribiricʉ̃ ĩagʉ pahia tauro opʉ ĩgʉre dipaturi serẽpipʉ daja:\\n—Goãmʉ ojocariniguicãgʉ mera diaye arĩque mʉhʉ. Mʉhʉ eropa arĩbiricʉ̃ mʉre ĩgʉ dipuwaja moagʉcumi. Wereque gʉare. ¿Cristo Goãmʉ magʉ ta ãhriri mʉhʉ? arĩ serẽpipʉ daja.\\n64Ĩgʉ eroparĩcʉ̃gue ta Jesu yʉhripʉ:\\n—Ĩgʉ ta ãhraa. Mʉare diaye weregʉ tiiaa. Pʉhrʉ yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ Goãmʉ yʉ Pagʉ turagʉ pohro ĩgʉ diayepʉ doacʉ̃ ĩarãca mʉa. Eropirã ʉmaro maja imica weca yʉ dujaricʉ̃ sãre ĩarãca, arĩ yʉhripʉ Jesu.\\n65Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ pahia opʉ, ĩgʉ basi ĩgʉ sañarañe suhrirore yeguecãpʉ gajirãre “Guatariacãmi,” arĩdoregʉ.\\n—Ĩre weresãrãre gajirãre gamebeaa pare. Ĩgʉ basi Goãmʉre ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ peea mari. Eropirã ĩgʉ ñero iira dipuwajare masituhaa mari. 66¿Eropirã dohpa iirãcuri mari dohpaguere ĩre? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ gajirã oparãre.\\n—Ĩgʉ ñeri dipuwaja wejẽcãro gahmea, arĩ yʉhriñorã erã.\\n67Erã eropa arĩra pʉhrʉ ĩgʉ diapore disico ehosũ, ĩgʉre pañorã erã. 68Gajirã ĩgʉ cuirire diricãhmota õpa arĩ wereyañorã ĩgʉre:\\n—¿Noa mʉre pari? Cristo Goãmʉ beyedigʉ árĩgʉ ĩabiriqueregʉ ta wereque gʉare, arĩ pañorã erã.\\n—Ĩgʉre masibeaa, arĩ gʉyañumi Pedro Jesure\\n69Eropi iri wihi pohro árĩri pʉʉ õari pʉʉ Pedropʉ doapʉ. Ĩgʉ eropa doacʉ̃ ĩago pahia opʉ pohro majago ĩgʉ pohrogue erago õpa arĩpo:\\n—Mʉ sã Jesu Galilea majagʉ mera ãhrabʉ, arĩpo igo.\\n70Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro õpa arĩpʉ:\\n—¿Dohpa arĩmaacãgo iiri mʉhʉ? Mʉ arĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩpʉ Pedro árĩpehrerã erã peero.\\n71Igo eropa arĩra pʉhrʉ iri pʉʉ maja sãriro disiporo pohrogue wapʉ Pedro. Ero ĩgʉ árĩcʉ̃ gajigo pohro majago ĩgʉre ĩago, ero árĩrãre õpa arĩpo igo sã:\\n—Jesu Nazare majagʉ mera ãhrami ihĩ, arĩpo igo Pedrore daja.\\n72Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro yʉhripʉ:\\n—Goãmʉ mera diaye arĩgʉ iiaa. Ĩgʉ mʉ arĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ Pedro.\\n73Eropi merogã pʉhrʉ ta ero niguinirã Pedro pohrogue waha, ĩgʉre õpa arĩñorã.\\n—Diaye ta ãhraa. Jesu mera majarã mera majagʉ ta ãhraa mʉ sã. Erã iro dopa ta wereniguia mʉhʉ, arĩñorã erã Pedrore.\\n74Erã eroparĩcʉ̃ Pedro yʉhripʉ:\\n—Diaye ta Goãmʉ mera arĩgʉ iiaa mʉare. Yʉ diaye arĩbiricʉ̃ Goãmʉ yʉre dipuwaja moaporo. Ĩgʉ mʉa arĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ ĩgʉ erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta cãreña werepʉ. 75Ĩgʉ werecʉ̃ peegʉ Jesu ĩgʉre arĩrare guñapʉ. “Cãreña ĩgʉ wereboro core ‘Jesure masibeaa,’ arĩgʉca mʉhʉ. Ʉhresubu eropa arĩgʉca mʉhʉ,” Jesu ĩgʉre arĩrare guñapʉ Pedro. Eropa guñagʉ iri sãrirore wiria turaro orepʉ.","num_words":1644,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 1 Dios oca gotirituti | The New Bible.com\\n1 1Dios macʉ Jesucristo sʉorine Diore masiama masa. Rẽmojʉne jẽre ñie manojʉrene ñacõamasiñuju Jesús, ĩ jacʉ rãcane. Jesúne, Dios ñacoadimasiñuju. 2Macarʉcʉro, õ vecayere quẽne, tire Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ jẽre ĩ rãcane ñacõamasiñuju ĩ macʉ. 3Macarʉcʉrore, õ vecayere quẽne ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉ ĩ manone Dios ĩ rujeoroti maniboriaroja. 4Mani rijato berojʉma, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsigʉ̃, ñacoadimasiñuju Dios macʉ. Ĩ jacʉ ĩ catisere ĩ macʉ ĩ ĩsise sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã yuja. 5Diore ajimenajʉama, rojose yirã ñari, “Riojo ñamasusere masiaja yʉama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñaboarine, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, Jesucristo ĩ ĩsisere masa jediro ĩna ajibetirotire yirã, yimasimenama Diore ajiterã. 6-7Sĩgʉ̃ ñacami Juan vãme cʉtigʉ. Masare, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñacami. Ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios, ĩ macʉ ĩ bajiroti quetire. Ĩ bajiroti quetire ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩ macʉre masa jediro ĩna yitʉoĩarotire bojagʉ ñari, to bajiro ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios. 8-9Riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocatima ĩ masune tʉoĩaquẽnocõari, ĩ goticati me ñacajʉ ti. Dios macʉ adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉ yejʉa ñacajʉ ti, riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocati. “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ ñaami” Dios macʉre masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩre goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñacami Juanma. 10Jesúma, adi macarʉcʉrojʉre manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõañuju ĩ. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeomasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ĩacõari, “Ãni, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasibeticama ĩna, adi macarʉcʉroana masa. 11Jud'io masa, “Yʉ rĩa ñaja mʉa” Dios ĩ yigoticũboariarã tʉjʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, ĩna rãca ĩ ñarũgũboajaquẽne, ĩre ĩatecama ĩna. 12Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre yʉa ajitirʉ̃nʉjare, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, yʉare yiĩañumi Dios. 13“Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa”, yimasiña manoja. Gãjerã masa quẽne, to bajiro yimasibeama. To yicõari, “Mani masune mani tʉoĩase sʉorine Dios rĩa ñaja mani”, yimasiña manoja. Ado bajirojʉa bajiaja: “‘Yʉ rĩa ñaja mʉa’ ĩ yiĩamaijare, ĩ rĩa ñacoajʉ”, yirejʉa ñaja. 14Dios macʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, yʉa rãca bajiñarũgũcami. Yʉare ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũcami. To yicõari, Dios yere gotigʉ, riojo gotimasiorũgũcami. “Ĩ ñacami Dios macʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉre bajiro ñamasugʉ̃ ñacami”, ĩre yimasiaja yʉa, ĩre ĩacana. 15Ĩrene goticami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Jesús ĩ ejarone, ado bajiro masare goticami:—Ãnine ñaami mʉare yʉ goti rĩjoro cʉtigʉma. Ĩ bajirotire gotigʉ, ado bajiro mʉare yigotiadicajʉ yʉ: “Yʉ bero sĩgʉ̃ ejarʉcʉmi. Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacõañumi. To bajigʉ ĩ ñajare, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” mʉare yigotiadicajʉ yʉ —yicami Juan, Jesús ĩ bajirotire gotigʉ. 16Masare maimasucõagʉ̃ ñari, mani ñajedirorene quẽnaro manire yirũgũami Dios macʉ. 17Moisés ñamasir'i sʉorine masare Dios ĩ rotimasirere masire ñaja. Jesucristo sʉorine Dios manire ĩ maisejʉarema masire ñaja. Ĩ ocare quẽne, riojo ñamasusere, Jesucristo sʉorine tire masire ñaja. 18Nijʉane Diore ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉ rãcagʉ ñari, ĩ jacʉre bajirone tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ jacʉ ĩ bajisere riojo manire gotimasiocami.Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, Jesucristore ĩ goti rĩjoro cʉtibosare queti(Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17) 19To bajiri paiare, ĩnare ejarẽmorãre quẽne cõañuma ĩna ʉjarã, Jerusalén macana. “‘¿Ñimʉ ñati mʉ?’ masare oco rãca bautizagʉre Juanre ĩre yisẽniĩama” yirã, ĩnare cõañuma. 20To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Juan:—Yʉma, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ —ĩnare yicami Juan. 21To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩaquẽnocama ĩna:—¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñatique mʉ, to yijama? ¿El'ias, Diore gotirẽtobosamasir'i, gãme tudicaticõari, bajiatique mʉ? —ĩre yisẽniĩacama.—Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna.To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩacama quẽna:—¿Mʉne ñatique Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ? —Juanre yisẽniĩacama.—Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna. 22To bajiro ĩ yise ñajare:—¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna. —Yʉare sẽniĩaroticõarãre, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotirʉaja yʉa. ¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñaja yʉ, yatique mʉ, mʉ masune mʉ yijama? —ĩre yisẽniĩacama quẽna, Juanre, masare oco rãca bautizagʉre. 23To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami:—Yʉne ñaja, yucʉ́ manojʉ masare gotimasiocudirũgũgʉ̃ma. Ado bajiro yigotirũgũaja yʉ: “Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya, ĩre yurã”, yirũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yigotirotire jẽre tirʉ̃mʉjʉne, “To bajiro yirʉcʉmi ĩ”, yiuca rĩjoro cʉticõamasiñumi Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i —yicʉdicami Juan, ĩre sẽniĩarãre. 24Fariseo masa ĩna cõariarã ñacama ĩna, Juanre sẽniĩacana. 25Quẽna ĩre sẽniĩacama ĩna:—To bajise yigʉ ñaboarine, Cristo me ñaboarine, El'ias ñamasir'i me ñaboarine, Diore gotirẽtobosarimasʉ “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ me ñaboarine, ¿no yigʉ oco rãca masare bautizatique mʉ? —Juanre yisẽniĩacama. 26To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami:—Yʉma, masa rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñaja yʉ. To bajiboarine mani ñarigodojʉ jẽre ñagʉ̃mi, “To ñagʉ̃mi” mʉa yimasibecʉ. 27Yʉ bero masare gotigʉ ñaboarine, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare —ĩnare yicʉdicami Juan. 28To bajiri, adi ñajediro bajicajʉ Betania vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñacajʉ Juan, masare oco rãca ĩ bautizacatiya Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ. 29Gajerʉ̃mʉ, yʉa tʉjʉ Jesús ĩ vadone ĩre ĩacami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩre ĩacõari ado bajiro masare yigoticami:—Ĩaña mʉa yuja. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ. No bojarãre “Rojose yʉ yise vaja yʉre rijabosayumi” ĩre yironare rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosarocʉ. 30Ĩ yirotirene goti rĩjoro cʉtigʉ ado bajiro mʉare yigoticajʉ yʉ: “Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ gotimasioro bero gotimasiorʉcʉmi gãji” mʉare yicajʉ yʉ. “Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacoayumi ĩma. To bajiri yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” mʉare yicajʉ yʉ. 31Yʉ quẽne, “Ĩ ñagʉ̃mi” yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mani yiĩamasirotire bojagʉ ñari, oco rãca masare bautizadicajʉ yʉ —yʉare yicami Juan. 32-34Quẽna gajeye ado bajiro yʉare yigoticami:—Ĩre ĩaboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine Dios ado bajiro yʉre yi ocaruyucami ĩ, “Masare oco rãca bautizarʉcʉja mʉ” yʉre yi ocaruyucõari: “Yʉ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere rocajeorʉcʉmi. Ĩne ñarʉcʉmi, ‘Rojose ĩna yisere quẽnaro masicõari, tʉoĩavasoatĩmato ĩna’ yigʉ, Esp'iritu Santore cõarocʉ”, yʉre yi ocaruyucami Dios. To bajiro yʉre ĩ yicatore bajirone ĩamʉ yʉ yuja. To bajiri, “Dios macʉ ñaami”, yimasiaja yʉ yuja —yigoticami Juan, yʉare gotigʉ.Jesúre ĩre ajisʉyasʉoriarã queti 35Gajerʉ̃mʉ oco rãca masare ĩ bautizacatojʉ ñacami Juan quẽna. Ĩ rãca ñacajʉ yʉa, jʉarã, ĩ buerã. 36To yʉa ñaro, Jesús ĩ rẽtoato ĩre ĩacõari, ado bajiro yʉare goticami Juan:—Ĩaña. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ —yʉare yicami Juan. 37To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre sʉyacajʉ yʉa yuja. 38To ĩre yʉa sʉyatone, jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari,—¿Ñiere bojarã bajiati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.To bajiro ĩ yisẽniĩarone:—Gotimasiorimasʉ, ¿nojʉ ñari mʉ ñaro? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa. 39To bajiro ĩre yʉa yirone,—Ĩarã vayá —yʉare yicʉdicami.To bajiro ĩ yijare, ĩre sʉyaejacoacajʉ yʉa, ĩ ñarojʉre. Muiju ĩ rocasãroto rĩjoro ejacajʉ yʉa, tojʉre. To bajiri ĩ rãca bajiña, tojʉne cãnicoacajʉ yʉa yuja. 40Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotisere ajicõari, yʉ rãca Jesúre ĩre sʉyacacʉ ñacami Andrés. Simón Pedro vãme cʉtigʉ bedi ñacami. 41Jesúre ĩre ĩamasicõari, guaro ĩ gagʉ Simónre ĩre jigʉ vacoacami. Ĩre bʉjacõari ado bajiro ĩre gotiyuju:—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Cristo mani yitʉoĩayuñarũgũgʉ̃re ĩamʉ yʉ yuja —ĩre yiyuju Andrés. 42To bajiro ĩre yi, yʉa cʉtojʉa ĩre jicoayumi Andrés. Simónre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:—Simón ñaja mʉ, Jonás macʉ. To bajiboarine Pedro vãme cʉtirʉcʉja mʉ yuja —Simónre ĩre yicami Jesús. (Gʉ̃ta yire ũni ñaja ti, “Pedro” yire.) 43Gajerʉ̃mʉ Galilea vãme cʉti sitajʉare yʉare ũmato vacami Jesús. To bajiri tojʉre ejacõari, Felipe vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacami yuja. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:—Yʉ rãca vayá. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —ĩre yicami. 44Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Ti macanane ñacama Pedro, ĩ bedi Andrés quẽne. 45Jesúre ĩamasicõari, Natanael vãme cʉtigʉre ĩre gotigʉ vacoacami Felipe. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ:—“Bajirʉcʉmi” Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Diore ĩre gotirẽtobosarimasa quẽne, “To bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Ĩ ñaami Nazaret vãme cʉti macagʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, José vãme cʉtigʉ macʉ —Natanaelre ĩre yigotiyuju ĩ. 46To bajiro ĩ yirone,—¿Ĩma Nazaret vãme cʉti macagʉ ñaboarine, quẽnagʉ̃ ñaguĩda? —Felipere ĩre yisẽniĩañuju Natanael.—Vayá. Ĩre ĩaĩatoque mani —ĩre yiyuju Felipejʉama.To bajise gãmerã yicõari, yʉa tʉjʉ vadicoayuma ĩna yuja. 47Natanael ĩ vadore ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:—Õ tʉsagʉ, Israel ñamasir'i jãnami Dios ĩ bojasere yigʉ vadiami. Masare yitogʉ me ñaami —yicami Jesús. 48To bajiro ĩ yirone,—¿No bajiro yicõari yʉre ĩamasiati mʉ? —ĩre yicami Natanael.To bajiro ĩ yirone,—Felipe mʉre ĩ jiroto rĩjorojʉne higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ —ĩre yicami Jesús. 49To bajiro ĩ yisere ajicõari:—Gotimasiorimasʉ, Dios macʉ ñaja mʉ, yʉare Israel ñamasir'i jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrocʉ —ĩre yicami Natanael. 50To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:—“¿Higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ” mʉre yʉ yiserene ajicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiati mʉ? Adi rẽtoro ĩaĩañamanire mʉre yiĩorʉcʉja yʉ —ĩre yicami Jesús. 51Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje ti jãnarone, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre, to yicõari, Diore moabosarãre ĩna mʉjatore, ĩna rujiadore quẽne ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.","num_words":1469,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Reye 10 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n2 Reye 10\\n17Jehúra Samaria purud̶aa wãped̶a Acabo ẽberãrã wad̶i panʌda jũma quenasia. Ãdjirãra ab̶ed̶a jũma jõbisia Ãcõrẽba Elíad̶eba jarad̶a quĩrãca.\\n18Maʌ̃be Samariad̶ebemarãda jũma ãbaa jʌreped̶a nãwã jarasia: –Acabo b̶asiba Baalera ẽpẽbadjia. Baribʌrʌ mʌ̃a biara ẽpẽya.\\n19Maʌ̃ bẽrã Baald̶eba bed̶eabadarãda, idji ẽpẽbadada, idji sacerdoterã sid̶a jũma trʌ̃nadua. Ni ab̶aʌda ãyã b̶ecara b̶ʌa. Mʌ̃a ewari dromada oya Baalea animarã babue diad̶i carea. Maʌ̃ bẽrã ab̶aʌda zeẽ́bʌrʌ, bead̶ia.– Jehúba Baal ẽpẽbadara jũma quenai carea cũrũga b̶ʌd̶eba mãwã jarasia.\\n20Maʌ̃be jarasia: –Ewarida b̶ʌd̶adua ãbaa dji jʌred̶aped̶a Baalea bia bed̶ead̶i carea.– Ara maʌ̃da ewarida b̶ʌsid̶aa.\\n21Jehúba jũma Israel druad̶e jarabisia Baal ẽpẽbadara maʌ̃ ewarid̶e zed̶amãrẽã. Maʌ̃ne ãdjirãra jũma zesid̶aa. Ni ab̶a bid̶a ãyã b̶eẽ́ basía. Maʌ̃ bẽrã Baal de dromara pẽsua cob̶esia.\\n22Mãwã panʌne Jehúba Baal ẽpẽbadarã djio wagabaría nãwã jarasia: –Jũmarãa ãdji djiora diacuadua jʌ̃namãrẽã.– Ara maʌ̃da ãdjirãa diacuasia.\\n23Maʌ̃be Jehúra, Recab warra Jonadá sid̶a Baal de dromane ed̶a wãnaped̶a Jehúba Baal ẽpẽbadarãa nãwã jarasia: –Quĩrãcuitad̶adua. Ni ab̶aʌ Ãcõrẽ ẽpẽbarira bãrã ume b̶aiẽ́ b̶ʌa. Ab̶abe Baal ẽpẽbadadrʌ nama pananida panʌa.–\\n24Maʌ̃be Baal ẽpẽbadaba animarãda, dewara sid̶a Baalea babue diacuabʌda basía. Mãwã panʌne ochenta sordaorãba dajadaare jʌ̃ã panasid̶aa Jehúba jarad̶a quĩrãca. Maʌ̃ sordaorãa nãwã jarasia: –Baal ẽpẽbadarãda mʌ̃a bãrã jʌwad̶e b̶ʌya. Ãdjirãra jũma quenanadua. Bãrãba ab̶a idu mĩrũ wãbid̶ibʌrʌ, dji idu mĩrũ wãbid̶ara bead̶ia.–\\n25Baal ẽpẽbadarãba animarã babue diaped̶ad̶acarea Jehúba idji sordaorãa, ãdji bororãa bid̶a nãwã jarasia: –Ed̶a quenane wãnadua. Ni ab̶aʌda idu mĩrũ wãbirãnadua.– Ara maʌ̃da sordaorãba, ãdji bororã bid̶a necoba quenane wãsid̶aa. Ãdjia quenaped̶ad̶ara dajadaa b̶atacuad̶aped̶a Baal de dromane ed̶aara b̶ʌ dejãnaa wãsid̶aa.\\n26Mamaʌba jʌwaba od̶a Baalera dajadaa pe enenaped̶a jũma babuesid̶aa.\\n27Mõgara od̶a Baalera jũma toapecuad̶aped̶a idji de droma sid̶a jũma ãrĩsid̶aa. Maʌ̃be ãgabada deda mama ocuasid̶aa. Id̶i bid̶a mãwã b̶ʌa.\\n28Mãwã Jehúba Baal ẽpẽbadara Israel druad̶e jũma jõbisia.\\n29Baribʌrʌ Nabat warra Jeroboaʌ̃ba cadjirua od̶ara Jehúba igaraẽ́ basía. Oro od̶a paca zaquea idu bia bed̶eabisia. Maʌ̃ paca zaquera Betel purud̶e idjab̶a Daʌ̃ purud̶e bid̶a wad̶i eropanasid̶aa. Naẽna maʌ̃neba Jeroboaʌ̃ba israelerãa cadjiruada obisia.\\n30Ãcõrẽba Jehúa nãwã jarasia: –Mʌ̃a quĩrĩã b̶ad̶a quĩrãca bʌa Acabo ẽberãrãra jũma quenana bẽrã mʌ̃ quĩrãpita bia osia. Maʌ̃ bẽrã bʌ beud̶acarea bʌ warrada Israeld̶ebema boroda b̶eya. Maʌ̃are idji warrada, idji wiuzaqueda, dji wiuzaque warra sid̶a Israeld̶ebema boroda b̶ead̶ia.–\\n31Baribʌrʌ Jehúba israelerã Ãcõrẽ leyra sod̶eba quĩrãcuita oẽ́ basía. Maʌ̃ awara naẽna Jeroboaʌ̃ba israelerãa cadjirua obid̶ara Jehúba igaraẽ́ basía.\\n< 2 Reye 9\\n2 Reye 13 >","num_words":369,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.157,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 27 BSNNT - Busuro bero, bʉcʉrã, paia ʉjarã - Bible Search\\n1Busuro bero, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, ĩna jediro tudirẽjañujarã ĩna. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, Jesúre sĩarʉarãma”, yitʉoĩañujarã ĩna. 2To bajiro yirã ñari, Jesús ãmorire siacõari ĩre ãmiasujarã ĩna, Pilato vãme cʉtigʉ ya vijʉ vana. Jud'io masa ʉjʉ ñamasugʉ̃, romano masʉ ñañuju Pilato. To bajiri ĩ ya vijʉ Jesúre ãmiejayujarã.\\nJudas ĩ masune ĩ sĩayayire queti\\n3Judas, Jes��re ĩsirocacacʉ, “Jesúre sĩaroti ñaja” ĩna yisere ajicõari, “Rojose yibʉ yʉ”, yitʉoĩa sʉtiritiyuju. To bajigʉ ñari, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñarãre, ĩnare ejacõari, gãjoatiiri treinta ñaritiiri ĩre ĩna ĩsiboarere ĩnare tʉocõañuju. 4Gãjoatiirire ĩnare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n—Rojose yibʉ yʉ. Ñie rojose yibecʉrene mʉare ĩsirocacõañuja yʉ —ĩnare yiyuju.\\nTo bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—To bajiro yʉare mʉ yiboajaquẽne, no yibeaja yʉarema. Mʉre bajiroja —Judare ĩre yiyujarã ĩna.\\n5To ĩna yisere ajicõari, ti vijʉ gãjoatiiri ĩ ĩsiecoboarere reabateyuju Judas. To yi, gajano vacʉne, yucʉ́jʉ mʉjacõari, ti rʉjʉjʉ misimare siatucõari, ĩ ãmʉare quẽne siatu, quedirocayo rijacoasuju.\\n6Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ gãjoatiiri Judas ĩ reabaterere juarẽoñujarã ĩna, paia ʉjarã. Tire juarẽocõari, ado bajiro yiyujarã:\\n—Adi gãjoa mani vaja yise sʉorine sĩgʉ̃re sĩaroana yaja. To bajiri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja yiroti gãjoa sãriajʉre sãbetiroti ñaroja —yiyujarã ĩna.\\n7To bajiro yitʉoĩacõari, “Riri sotʉri vearimasʉ sitare vaja yito mani. Ti sita ñarʉaroja gajeroanare bajirearãre mani yujeroti sita”, yitʉoĩañujarã ĩna yuja. 8To bajiri ti sita vaja yirʉarã, “Jesúre sĩato mani” yirã, Judare ĩna ĩsiboare rãca ĩna vaja yire ñari, adirʉ̃mʉri quẽne, Ri'i Vese vãme cʉticõa ñaja. 9-10To bajiro ĩna yijama, tirʉ̃mʉjʉ Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias ñamasir'i ĩ ucamasiriarore bajirone bajiyuju. Ado bajiro ucamasiñuju ĩ: “‘Ado cõro vaja cʉtiami sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ’ yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩsir'ire treinta gãjoatiiri ĩna vaja yiboarere juacõari, riri sotʉri vearimasʉ sitare vaja yirʉarãma ĩna, Israel ñamasir'i jãnerabatia. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã yirʉarãma”, yiucamasiñuju Jerem'ias ñamasir'i.\\nJesúre Pilato ĩ sẽniĩare queti\\n11Ti sitana ʉjʉ ñamasugʉ̃, romano masʉ ñañuju Pilato vãme cʉtigʉ. To bajiri ĩ tʉjʉ Jesúre ãmiasujarã ĩna. Ĩre ĩna ãmiejaro ĩacõari, ado bajiro sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Mʉne ñati jud'io masa ʉjʉ? —Jesúre yiyuju Pilato.\\n—Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ —ĩre yiyuju.\\n12To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, “Rojose yigʉ ñaami Jesús” Pilatore ĩre ĩna yi ocasãboajaquẽne, ĩnare ñagõcʉdibesuju Jesús. 13To bajiro Jesúre ĩna yi ocasãsere ajicõari, Jesúre tudisẽniĩañuju Pilato:\\n—¿To bajiro mʉre ĩna yisere ajibeati mʉ? —Jesúre yiyuju Pilato.\\n14To bajiro ĩre ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, ĩre cʉdibeticõañuju Jesús. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, no yimasibesuju Pilato, ĩre bajiro bajigʉre ĩabetirũgũr'i ñari.\\n15Tocãrãca cʉ̃ma, Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa ĩna quẽnojama, sĩgʉ̃, tubibe ecor'ire ĩna burotigʉre ĩnare bubosarũgũñuju Pilato. 16Tubiberiavijʉ ñañuju sĩgʉ̃, masa jediro ĩna masigʉ̃ Barrabás vãme cʉtigʉ. 17To bajiri ĩ yirũgũriarore bajiro yigʉ, masa ĩna rẽjarore ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Ñimʉjʉare yʉ busere bojati mʉa? ¿Jesús Barrabás vãme cʉtigʉjʉare bugʉtique yʉ? Ĩre yʉ bubetijama, ¿“ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús” masa ĩna yigʉjʉare bugʉtique yʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju Pilato.\\n18“Jesúre ĩajũnisinirã ñari, yʉre ĩsima” yitʉoĩagʉ̃, to bajiro yiyuju Pilato, Jesúre burʉ.\\n19Oca ĩna ñagõquẽnorijʉjʉ ĩ rujiro, ĩ manajo ĩre queti cõañuju: “Rojose ĩre yibesa. Ñie rojose yigʉ me ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro güiose cãjiriamʉ yʉ”, ĩre yicõañuju, so manajʉre.\\n20Bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne ado bajiro tijʉ rẽjarãre masare, “Ado bajiro yiya”, ĩnare yirotiyujarã ĩna:\\n—“Barrabájʉare bucõari, Jesújʉare sĩarotiya mʉ”, ĩre yiya mʉa —ĩnare yirotiyujarã ĩna.\\n21Quẽna ado bajiro tudisẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Ñimʉjʉare yʉ busere bojati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Barrabájʉare mʉ busere bojaja yʉa —yiyujarã ĩna, Pilatore.\\n22To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato:\\n—To yijama, ¿no bajiro yigʉti yʉ Jesúre, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” masa ĩna yigʉjʉarema? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\nTo ĩ yirone, ĩna ñaro cõrone ado bajiro ĩre avasãcʉdiyujarã:\\n—¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña mʉ! —ĩre yiavasã cʉdiyujarã ĩna.\\n23To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato:\\n—¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña! —yiavasãñujarã ĩna.\\n24To bajiro ĩna yijare, no yimasibetiboacʉ, ado bajiro tʉoĩañuju Pilato: “No bajiro yicõari, ĩre bumasibecʉja yʉ. Ĩna bojarore bajiro yʉ yibetijama, avasãtʉjabeticõari, rojose yijacarãma ĩna”, yitʉoĩañuju. To bajiro tʉoĩacõari, oco juarotiyuju ĩ. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Mʉa ĩaro rĩjorojʉa yʉ ãmorire coeĩoaja yʉ, “Ãni rojose yibecʉre sĩarʉabeaja yʉma” yigʉ. To bajiri mʉa masune mʉa sĩarotijama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, mʉane sʉoye cʉtirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.\\n25To ĩ yisere ajicõari, masa ñajediro ĩre cʉdiyujarã:\\n—Yʉa masiaja. ¡Yʉa, yʉa rĩa quẽne sʉoye cʉtirʉarãja, ĩre yʉa sĩarotijama! —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.\\n26To bajiro ĩna yijare, Barrabáre bucõañuju Pilato. Jesújʉarema, ĩ surarare ĩsiñuju, “Ĩre bajecõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ.\\n27To bajiri ĩna ya vijʉ Jesúre ãmiejayujarã surara mesa. Ĩre ãmiejacõari, ĩna jediro ĩre gãnibiarʉ̃gʉ̃ñujarã. 28To yicõari, “Ʉjʉre bajigʉ ñato” yirã, ado bajiro Jesúre yiyujarã: Jesús ĩ sudi sãñasere vejecõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore, sũarivʉjorore ĩre sãñujarã. 29To yicõari, ĩ rʉjoa joere jotabedo ĩna suariabedone ĩre jeoyujarã. To yicõari, riojojacatʉaga ãmore, yucʉ́, ʉjʉ ĩ cʉoricʉre ĩre ĩsiñujarã. To bajiro ĩre yicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro ĩre yiajatud'iyujarã:\\n30To yirãne, gooco ĩre eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cʉoricʉre ẽmacõari, ĩ rʉjoare jayujarã ĩna. 31To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore ĩna sãriarore ĩre veayujarã ĩna quẽna. To yicõari, ĩ sudijʉa ĩre sãñujarã quẽna. Ĩre sudi sãgajanocõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩaroana ĩre ãmiasujarã.\\n32Ĩre ãmivanane, sĩgʉ̃ Cirene vãme cʉti sitagʉ, Simón vãme cʉtigʉre bocacama ĩna. Ĩre bocacõari, “Jesús ĩ gaja vatijãire ĩre gajabosaya”, ĩre yi vacama ĩna.\\n33To yi vanane, Gólgota vãme cʉti burojʉ ejacama ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñacajʉ “Gólgota” yire. 34Tojʉ ejacõari, ʉye ocore, sʉ̃ese rãca vʉocõari Jesúre ĩre iocama ĩna. “Ĩre jũnise jũni ruyubeticõato” yirã, yiboacama. Tire idiĩaboa yicõacami Jesús.\\n35Yucʉ́tẽrojʉ Jesúre ĩre jajutugajanocõari, “Ñimʉjʉa ĩ sudire ĩ ʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tarine reacũĩa ajeñacama. 36To yiajegajanocõari, ĩre code rujicama ĩna.\\n37Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ucaturiajʉ tuyacajʉ. “Ado bajiro ĩ yise sʉorine jaju ecoami” yiĩorijʉ ñacajʉ. Ado bajise goticajʉ: “Ãni ñaami Jesús, jud'io masa ʉjʉ”, yigoticajʉ ti.\\n38Jesúrãca jʉarã, jaju ecocama. Gajeyeũni juarudirimasa ñacama ĩna. Sĩgʉ̃re ĩ riojojacatʉa, gãjire ĩ gãcojacatʉa ĩnare jajutucama ĩna. 39-40Masa rẽtoana, ĩna rʉjoarire yure, yure yicama, “Jaju ecor'ire ĩre ĩateaja” yirã. To yicõari, ado bajiro ĩre ajatud'icama ĩna:\\n—Ado bajiro yiboacajʉ mʉ: “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yiboacajʉ mʉ. To bajiri “Dios macʉ ñaja yʉ” mʉ yisocabetijama, mʉ yimasise rãca mʉ masune yucʉ́tẽrojʉre rujicoaya —ĩre yiajatud'icama ĩna.\\n41Bʉcʉrã, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, to bajirone Jesúre yiajatud'i ñacama ĩna. Ado bajiro yicama:\\n42—Gãjerãrema catiogʉ ñaboarine, ĩ masu rojose ĩ tãmʉoserema yirẽtomasibeami —yiajatud'icama. —Israel ñamasir'i jãnerabatia ʉjʉ ñaami. To bajiri yucʉ́tẽrojʉre rujicoadiato. To bajiro ĩ bajiro ĩacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja —yiajatud'icama. 43—“Dios macʉ ñaja yʉ. Yʉre ejarẽmorʉcʉmi”, yirũgũmi. To bajiri ĩ macʉne ĩ ñajama, ĩre ĩamaigʉ̃ ñari, ĩre yirẽtobosato Dios —yiajatud'icama ĩna.\\n44Jʉarã Jesúrãca yucʉ́tẽrojʉ jaju ecoriarã quẽne, to bajirone Jesúre yitud'icama.\\n(Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30; He 10.20)\\n45Ʉ̃mʉrecaji ñarone, rẽtiacoacajʉ yuja. Idia hora rẽtiacajʉ. 46To cõro ti rẽtiatʉsatone, ado bajiro tutuaro avasãcami Jesús:\\n—El'i, El'i, ¿lema sabactani? —yiavasãcami. “Dios, yʉ jacʉ, ¿no yigʉ yʉre cãmotadiati mʉ?” yire ũni ñacajʉ ti, ĩ avasãcati.\\n47Sĩgʉ̃ri tojʉ ñarã ĩ avasãsere ajicõari, ado bajiro yicama ĩna:\\n—Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'ire jigʉ yami ĩ —yicama ĩna.\\n48To bajiro Jesús ĩ yiavasãrone, sĩgʉ̃, Jesús tʉ ũmaejacõari, ʉye oco jiarere ñiabiacõari, yucʉ́ gajajʉ siatucõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotuboacami. 49To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro yicama gãjerãjʉa:\\n—Yibesa mʉ. Tone bajicõato. Rojose ĩ tãmʉosere yirẽtobosagʉ El'ias ñamasir'i ĩ ejasere ĩarãsa mani —yicama ĩna.\\n50Tutuaro avasãtʉsa, ʉsʉtadicoacami yuja. 51Tirĩmarone Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoria gasero vorujijedicoasuju ti. “Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõare sãjamasibeama masa” yirã, ĩna yotoria gasero ñacajʉ. To yicõari, sita sabecajʉ. Gʉ̃ta quẽne caguevẽjacoacajʉ. 52To bajicõari, masare yujeriaviri quẽne jãnacoasuja. To bajicõari jãjarã rijariarã Diore ajitirʉ̃nʉriarã tudicaticoasuma. 53Tudicaticõari, ti virire budicoasuma. Budiacõari, Jesús ĩ tudicatiro bero, Jerusalénjʉ Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉre ĩna vacudisere ĩacama jãjarã masa.\\n54Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩ tuyarore, codeñacama surara, ĩna ʉjʉ rãca. To bajiñarã, sita sabesere, gajeye güiose bajisere ĩacõari, bʉto güicama ĩna. To bajiri ado bajiro yicama:\\n—Socabesumi. Dios macʉne ñaboayumi ãni —yicama ĩna.\\n55Galilea sitajʉ Jesúre sʉyavadicana rõmiri jãjarã sõjʉ ĩarʉ̃gõcama. Ĩna ñacama ĩre ejarẽmorũgũcana. 56Ĩna rãca ñacamo Mar'ia Magdalena. Gajeo Mar'ia vãme cʉtigo quẽne ñacamo. Sone ñacamo Santiago, to yicõari, José jaco. Zebedeo ñamasicacʉ rĩa jaco quẽne ñacamo.\\n57Rãioroto rĩjoro José vãme cʉtigʉ, Arimatea macagʉ Jesús rujʉrire ĩagʉ̃ ejayuju. Gãjoa jaigʉ ñacami. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrũgũcacʉ ñacami. 58To ĩ bajiro bero, Jesús rujʉrire ãmirʉ, Pilatore sẽnigʉ̃ vasuju. Ĩre ĩ sẽnirore bajirone ĩre cʉdiyuju Pilato. 59To bajiro ĩ yir'i ñari, Jesús rujʉrire rujiogʉ vasuju. Ĩre rujiocõari, sudijãiri botiquẽnarijãirine ĩre gũmañuju. 60To yigajanocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavi mame ĩ quẽnorotiriavijʉ ĩ rujʉrire cũñuju. To yicõari, ti vi sojere gʉ̃tane tũnuo bibecũ, vacoasuju. 61To bajiro ĩ yiñaro ĩañariarãjʉne masa yujeriavi rĩjorojʉa, Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia quẽne, rujicõañujarã ĩna.\\nJesúre, ĩna yujeriavire ĩna codere queti\\n62Gajerʉ̃mʉ ñañuju ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉne paia ʉjarã, fariseo masa quẽne, Pilatore ñagõrã vasujarã ĩna. 63Ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ, ajiya. Socarimasʉ ĩ yisocacatire masibʉjabʉ yʉa. “Idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicatirʉcʉja yʉ”, yisocacami, ĩ sĩaecoroto rĩjoro. 64To bajiri ĩ rujʉrire ĩna yujeriavi soje tʉre surarare coderoticõaña, “Ĩ buerimasa ĩ rujʉrire ãmirudiroma” yigʉ. Ĩ rujʉrire ĩna ãmijama, “Rijar'i ñaboarine, quẽna tudicaticoami”, yisocarʉarãma ĩna. Ĩ rijaroto rĩjoro, “Ĩ rotimʉorʉ̃gõrotire yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ, jud'io masa ʉjʉ ñaja yʉ” ĩ yisocacati ti ñajare, quẽnabeaja. To bajiri, “Tudicaticoami” ĩna yisocajama, quẽnabetimasucõarʉaroja —Pilatore yiyujarã ĩna.\\n65To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pilato:\\n—Mʉare yʉ ĩsicanarene coderotiya mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Pilato.\\n66To ĩ yisere ajicõari, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire coderotiyujarã ĩna. To yicõari, gʉ̃ta sojere quẽnaro bibequẽnoñujarã ĩna, “Ĩ rujʉrire ãmirã ĩna jãnajama, ĩamasirãsa mani” yirã.","num_words":1513,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji TIAGO 5\\n☰ TIAGO 5 ◀ ▶\\nNajoineɡ̶eco niɡ̶inoa liicotedi\\n1 Natigide, akaamitiwaji anakaami liicotedi, atacolitece niɡ̶inoa yotaɡ̶a! Anoeni, codaa macaagetibecetiwaji leeɡ̶otedi ɡ̶adawikodico anenagi niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji nige ɡ̶adiloikatititetiwaji. 2 Niɡ̶inoa ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi ja neladi. Ipilaɡ̶awaana ja yelio ɡ̶adowoodi libinienaɡ̶a. 3 Ǥanibeexo codaa me ɡ̶anioolo ja digowi. Odaa niɡ̶ica ligowiiɡ̶a ikee makaami nilaagetedipi. Niɡ̶ini ligowiiɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a yelio ɡ̶adoolatedi, liciagi noledi me yalegi, odaa ja yaaɡ̶adi ɡ̶adolaadi. Igaataɡ̶a niɡ̶inoa nokododi matecoɡ̶oteeni ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi joɡ̶owidijedi nokododi niɡ̶ina iiɡ̶o. 4 Digawinitiwaji! Jaɡ̶aninaalenitiniwace codaa aɡ̶ediani ɡ̶adiimetedipi ane nibaaɡ̶ateloco ɡ̶adixoɡ̶otagi. Odaa Aneotedoɡ̶oji aneliodi loniciwaɡ̶a ja wajipatediogi me dinalomeɡ̶e. 5 Niɡ̶ida makaamitiwaji inokoleetibige me ɡ̶adilakiitiniwace, codaa makamaɡ̶a adinocaɡ̶aneɡ̶eni me oniteloco niɡ̶ina iiɡ̶o. Jiɡ̶idaa naɡ̶akaami ajakalodipi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja igo me ɡ̶adaaɡ̶atitetiwaji, liciagi monigodi wacali ajakalodi baanaɡ̶a icota mele monigodi moyeligo. 6 Odaa ja ɡ̶alaagetedipi codaa manigoti niɡ̶ijo oko anele, ane diɡ̶icata mowo ane beyagi, codaa aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi doɡ̶odoojetetaɡ̶awa.\\nLeeditibige me idinatiiɡ̶atalo ɡ̶odawikodico codaa leeditibige me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n7 Akaami inioxoadipi, adinatiitalo ɡ̶adawikodico nigepaaɡ̶icota lanokegi Ǥoniotagodi. Digawinitiwaji! Niɡ̶ina bajendeoodi nibeotege me ili niɡ̶inoa elanigijedi nigepaaɡ̶icota limedi me yopilaɡ̶aditedio. Niɡ̶inoa lawodigijedi eliodi niwalótema, pida adoɡ̶owikomata migetaɡ̶a nipadi me nibeotege limedi ebicitedi. 8 Akaamitiwaji jiɡ̶idaaɡ̶enitiwaji, manibeoonitege codaa jinaɡ̶aɡ̶owikomataa. Pida oleetibige matiteteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, igaataɡ̶a ja nipegi lanokegi Ǥoniotagodi.\\n9 Inioxoadipi, jinaɡ̶a alaagetedeta eledi oko amanagawini Aneotedoɡ̶oji aiwi anigotedaɡ̶awatiwaji. Niɡ̶ica lanokegi Ǥoniwinoɡ̶odi ja nipegi. 10 Inioxoadipi, analakitibigetiwaji niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, odaa awii digo mijotaɡ̶a. Nawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi moditece Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete, pida odinatitalo inoatawece ane lawikodico. 11 Digowootiwaji! Jakataɡ̶a ina me ninitibigiwaji niɡ̶ijo oko ane datitetiniwace, codaa me doɡ̶oika monakato Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo me nawikodeeɡ̶a. Codaa jaɡ̶ajipaatatiwaji natematigigi Jó, me dinatitalo owidi lawikodico. Codaa owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo me dawikode, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja yaxawa, odaa owidi niɡ̶icoa ane yajigote anele. Ewi Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedoɡ̶odomi, codaa meliodi me ɡ̶odiwikode.\\n12 Akaami inioxoadipi, ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a. Niɡ̶ina mawii ɡ̶agegi mawii okanicodaaɡ̶ica ɡ̶abakedi, jinaɡ̶abakeni liboonaɡ̶adi niɡ̶iniwa ane ideite ditibigimedi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a okanicodaaɡ̶ica gaantiɡ̶ica eledi. Pida niɡ̶ina madinilakidenitege eledi oko, onexaaɡ̶eni, “Jao!”, oɡ̶oa domige eni, “Ajao!” Odaa niɡ̶ina midaɡ̶a alitigi ɡ̶agegi motaɡ̶ani, odaa Aneotedoɡ̶oji aɡ̶akaami laagetedipi nige daɡ̶abo mawii niɡ̶ijo ane ɡ̶agegi.\\n13 Nigica oko ɡ̶adiwigotigitiwaji ane dawikode, ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me yaxawa. Nigica aneliodi me ninitibece, ele me digaanaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji. 14 Nigica ane deelotika, odaa aniditiogi lacilodi anoiiɡ̶e loiigi Aneotedoɡ̶oji moyatecoɡ̶oteloco, odaa odipokoteloco me yaxawa Aneotedoɡ̶oji. Codaa leeditibige moyatita najidi lacilo, oibake Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi modipokotalo. 15 Niɡ̶idiwa lacilodi nigoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi me icilatidi niɡ̶ina eelotaginaɡ̶a niɡ̶ina modipokoteloco, odaa icí. Nigica loenatagi ane beyagi niɡ̶ina eelotaginaɡ̶a, nigodipokotalo Ǥoniotagodi, odaa Ǥoniotagodi ja iwilegitetema laaleɡ̶ena libeyaceɡ̶eco.\\n16 Enice adinatematiitiwage niɡ̶ina me idatibece ɡ̶abeyaceɡ̶egi, codaa ipokiteloco miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina eledi oko ane neelotikanaɡ̶a, amanagawini Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adicilatititetiwaji. Niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶a lewiɡ̶a nige dipokotalo Aneotedoɡ̶oji, odaa lipoketegi ida eliodi loniciwaɡ̶a, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji idioka limedi me wajipate niɡ̶ini oko.\\n17 Elias inaaɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa digo mokotaɡ̶a. Pida eliodi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa ja dipokotalo me daɡ̶a datiode. Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ebici deɡ̶enitinigiiɡ̶o niɡ̶icoatigilo itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape niɡ̶igo meeya. 18 Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo niɡ̶ijoa nicaaɡ̶ape, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶etace Aneotedoɡ̶oji, dipokota me datiode. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja niwakatee eliodi ebici, odaa ja ilitace nawodigijedi.\\n19-20 Inioxoadipi, nigica niɡ̶ina akaamitiwaji aneyamaɡ̶atice, odaa ja ika me dioteci naigi anewi, pida nigica eledi oko aneo mopitalo Ǥoniotagodi niɡ̶ijo aneyamaɡ̶atice, ele manalakitibigetiwaji, niɡ̶ina aneo niɡ̶ijo aneyamaɡ̶atice mopitalo Ǥoniotagodi, codaa me yaxawa me ika naigi ane beyagi, niɡ̶ini oko ane yaxawa eledi oko jeɡ̶eo niɡ̶ina oko abeyaceɡ̶egi me daɡ̶adiaa leegitalo me yototedice Aneotedoɡ̶oji, codaa eo Aneotedoɡ̶oji me ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶icoa anowidi libeyaceɡ̶eco niɡ̶ini oko.","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 1 Tesalonicenses 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede mamayoca paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Tesalónica ãmicʉriĩmaroi Hch 17:1-10, 20:1-5. Caiye iyoca, Pablo bácʉi toivaicõjeiyoca báque cʉriyoca Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo jívʉi, mamarʉmʉre ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ iyoca paperayocare ʉ̃i toivaicõjequiye jipocare apeyocare. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 50-51 d.C. pʉque ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i cʉede Corinto ãmicʉriĩmaroi.\\nPablo bácʉ toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ʉ̃i cucʉnʉiye eabe boje Tesalónicacavʉ ne yebai aru Timoteo bácʉi coyʉiye boje ne borore ʉ̃ mácʉre (2:17-3:6). Coyʉrejaquemav�� náre méne ne parʉre nʉiye boje Jesucristoque, dajocabevʉva ne jʉ aiyede aru ne d̶aiye boje yópe ʉ̃i ʉrõpe (1:2-10, 3:7-9). Coyʉrejaquemavʉ náre aipe d̶are nʉiye jaʉrõre náre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe (4:1-12, 5:12-22), aru ne majibeno mácarõre Jesucristoi copaidaquino maquinóra aru ʉ̃́re jʉ aivʉre ne yainíburu nacajarajiyeda (4:13-5:11). Aru ãrʉre d̶arejaquemavʉ ina Tesalónicacavʉre aipe ʉ̃i d̶aiye báquede ne jẽneboi, ne jʉ abenajiyepe ayʉ apevʉ borocʉede coyʉrĩduivʉre Pablojã ne borore (2:1-16).\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Tesalónicacavʉre\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare. Silvano aru Timoteoque yʉ meaicõjeivʉ mʉjare, Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉ Jesucristore jʉ aipõeva cójijivaivʉre. Mʉja majepacʉ Jʉ̃menijicʉ aru maje jabocʉ Jesucristo jinatamu mʉja. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrivʉ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\nTesalónicacavʉ jʉ aipõevape ne jã́d̶ovaino\\n2 Torojʉede jívʉbu ñʉja Jʉ̃menijicʉre cainʉmʉa jẽniaiye coapa caivʉ mʉjare, mʉje jʉ aiye boje Jesúre. 3 Ñʉje coyʉiyede majepacʉ Jʉ̃menijicʉque, ñʉja ãrʉrivʉbu mʉje memeinore, mʉje jʉ aiye boje Jesúre. Ñʉja dápiaivʉbu mʉje memecainore apevʉre, mʉje ʉe boje Jesúre aru náre máre. Ñʉja ãrʉrivʉbu mʉje napini ñájiyede, mʉje coreiye boje maje jabocʉ Jesucristoi copaidaquijãravʉre. 4 Mʉja, ñʉjevʉ, coreóvaivʉbu ñʉja mʉjare Jʉ̃menijicʉi ʉmarare. Ñʉja majivʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉi beoimarare, ʉ̃ jivʉ bárãjivʉre. 5 Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉcarã mʉjare. Ʉbenita buebetecarã mʉjare diede quénora yávaiyeque. Quénora jã́d̶ovacarã ñai Espíritu Santo ʉ̃i parʉéde põeva ne d̶arĩ majibede d̶aiyeque. Jã́d̶ovacarã ñʉje majiéde máre yavebeda Jesús ʉ̃i yávaiye méne jãvene. Ãrʉjara d̶aivʉre me ñʉje cʉede mʉje jẽneboi, aru ñʉje cad̶ateiyede mʉjare.\\n6 Mʉjacapũravʉ d̶ávʉ̃ me ñʉjape aru maje jabocʉ Jesucristope máre. Yópe ñʉje d̶aiyepe me ñájivʉreca, nopedeca mʉja máre ñájivʉvacari d̶ad̶avʉ̃ me. Mʉje jʉ aiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne, apevʉ ñájine d̶aima mʉjare ʉrarõreca. Ʉbenita ñájiye cʉedeca jacopʉavʉ̃ mʉja Jesús ʉ̃i yávaiye méne torojʉrĩ. Aru ñai Espíritu Santorecabe torojʉre d̶ayʉ mʉjare iye torojʉeque. 7 Que baru caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva Macedonia aru Acaya ãmicʉrijoborõacavʉ, jápiaivʉ mʉje borore, d̶aivʉbu me mʉjape. 8 Mʉjavacari majide d̶aivʉbu põevare maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i yávaiye méne. Que baru nora jápiad̶ama mʉje borore ina Macedoniacavʉ aru ina Acayacavʉ máre. Ʉbenita obedivʉ apenoacavʉ máre majidivʉbu mʉja jʉ aivʉre Jʉ̃menijicʉre caride. Que baru coyʉiye jaʉbevʉ ñʉjare apevʉre mʉje borore, jave ne majié boje. 9 Quénora caivʉ ina põeva coyʉyama mʉje jacopʉiyede ñʉjare me, ñʉje eaiyede mʉje ĩmaroi. Coyʉyama mʉje dajocaiyede mʉje pẽpeimarare, memecarãjivʉ ñai Jʉ̃menijicʉ apʉcʉre aru jãvene máre. 10 Coyʉyama mʉje napini coreiyede máre ʉetʉbevʉva Jʉ̃menijicʉi mácʉre, copaidacʉyʉre ijãravʉi cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ. Ñai Jesúrecabe Jʉ̃menijicʉi mácʉ. Ʉ̃i yainíburu yóboi, Jʉ̃menijicʉ nacovarejaquemavʉ ʉ̃́re yainore jarʉvarĩ. Ñai Jesús mead̶ayʉ majare, maje ñájimenajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje.","num_words":536,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.028,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti TITO 1\\n1 ¿Ñaboati mʉ, Tito? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Dios ĩ bojasere yigʉ, Jesucristo ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ. To ĩ yigʉ ñari, Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire, to yicõari, “Dios ĩ bojasere ĩna yirotire ajimasiato” yigʉ, gotimasiorũgũaja. Tire ajimasicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũama ĩna. 2 To bajiri, “Diore mani ajitirʉ̃nʉjama, rijacoaboarine, tudicaticõari, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. Macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ado bajiro yirʉcʉja”, yimasiñumi Dios: “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yimasiñumi Dios, socabecʉ ñari. 3 “Ado cõrone ti quetire gãjerãre gotimasiorʉcʉmi” ĩ yiriarore bajirone yʉre goticudirotiyumi Dios, ĩre mani cãmotadicõa tʉjaborotire manire yirẽtobosagʉ ñari. 4 Mʉre yʉ gotimasiosere ajicõari, “Jesucristo yere ajitirʉ̃nʉaja”, yicajʉ mʉ. To yicõari, Jesucristo ĩ bojarore bajiro mʉ yirũgũsere ĩacõari, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ masu ñaami”, mʉre yicacʉ ñaja yʉ. To bajiri, “Mʉre maiaja” yigʉ, yʉ macʉre bajiro bajigʉ mʉ ñajare, “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo manire yirẽtobosar'ire quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.\\n5 Creta vãme cʉti yoanare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre yʉ gotimasiojeobetire, “Mʉjʉa gotimasio gajanorʉcʉja”, mʉre yicajʉ yʉ. To yicõari, “ ‘Tojʉ ñarimacari cõrone Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare besegʉsa’ yʉ yicanare yʉre besebosaba”, mʉre yivadicajʉ yʉ. 6 To bajiri, ĩnare ũmato ñaronare mʉ beserotire yigʉ, mʉre gotiaja yʉ: Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarocʉ, “Rojose yigʉ ñaami” masa ĩna yibecʉ ñarʉcʉmi. Manajo cʉtigʉ, gajeore ajerio cʉtibecʉ ñarʉcʉmi. Ĩ rĩa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñarʉarãma. “Rojose yirã ñaama”, to yicõari, “Ĩna jacʉare rʉ̃cʉbʉomena ñaama” masa ĩna yirã me ñarʉarãma. 7 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã, Dios ĩ bojasere yirã ĩna ñajare, “Rojose yirã ñaama”, ĩnare yibetirʉarãma masa. Ĩna rãcana ĩna gotijama, ajiterã, guaro jũnisinimena, quẽamena, idimecʉmena, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, gãjerãre yitorã me ñarʉarãma. 8 Ado bajirojʉa bajirã ñarʉarãma: No bojase ĩna yiroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩacõari yirã ñarʉarãma. To yicõari, ĩna ya vi ejarãre quẽnaro yirã, no ĩna bojaro ĩna vacudijaquẽne, masare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yivariquẽnarã ñarʉarãma. To yicõari, Diore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorã ñarʉarãma. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñarʉarãma. 9 To bajiri socabetire Dios oca Cristo yere yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉriarã ñari, quẽnaro riojo ĩna gotimasiojare, bʉtobʉsa Jesús yere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. “To bajiro me bajiaja” yirã quẽne, “Riojo gotiama” yirã ñari, ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiro gotimasiorãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare beserʉcʉja mʉ.\\n10 Tojʉre jãjarã ñacama, “Circuncisión yirere Dios ĩ roticũmasirere yiroti ñaja” yirã. To yicõari, socaserene masare ejarẽmobetirene gotitorã ñacama. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojasere yirã me yicama. 11 To bajise ĩna gotimasiosere, “To cõrone gotitʉjaya”, ĩnare yiya mʉ. “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, socasere gotimasio ñarãma. Tire ajica yirã, cojo viana me, ajimavisiarãma.\\n12 “Rojose yama” yʉ yirore bajirone yiyumi Creta vãme cʉtiyoagʉ ĩna yʉ quẽne: “Creta vãme cʉtiyoana socarã ñaja mʉa. Gãjerãre rojose yirã, moamena, to yicõari, jairo barã ñaja mʉa”, yiyumi, ĩ yarãre. 13 To bajiro ĩ yijama, riojo gotigʉ yiyumi. To bajiri socarãne masare gotitorãre bʉto ĩnare gotiya mʉ, “Dios oca Jesús yejʉare tʉoĩato ĩna” yigʉ. 14 Jud'io masa ĩna masune tʉoĩacõari socarãne ĩna gotisere, to yicõari ĩna rotisere quẽne ajitʉjacõari, “Dios ye riojo gotisejʉare ajiato ĩna” yigʉ, ĩnare gotiya mʉ.a 1 Ti 1.4; 4.7; 6.20; 2 Ti 2.16. 15 Quẽnasere tʉoĩarãma, jediro ĩna yise rĩne quẽnase ñacõaroja. Rojosere tʉoĩarãrema, ĩna yise jediro rojose rĩne ñaroja. “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenama ĩna, rojose rĩne tʉoĩarã ñari. 16 Ĩna ũnama, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, rojosere Dios ĩ ĩatesere yirũgũama. To bajiro yirã ĩna ñajare, masa ĩna ĩavariquẽnaboajaquẽne, “Yʉ bojasere yibeama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios.\\na1:14 1 Ti 1.4; 4.7; 6.20; 2 Ti 2.16.","num_words":574,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 10 DES - Irisubure Cesareague Cornelio waĩcʉgʉ - Bible Search\\nPedro Corneliore Jesu yare werenʉgapʉ\\n1Irisubure Cesareague Cornelio waĩcʉgʉ árĩgʉ. Ĩgʉ cien surara opʉ árĩpʉ. Erã surarapʉ erã ya curu Italiano waĩcʉyo ro. 2Cornelio ĩgʉ ya wihi majarã mera mari Pagʉre umupeorã, gʉhyadiaro ĩarã árĩñorã. Eropigʉ ĩgʉ judio masa mojomorocʉrãre itamugʉ baja gajinore omʉripʉ. Eropigʉ ĩgʉ ʉmʉri nʉcʉ mari Pagʉre serẽmʉripʉ. 3Eropii ñamicague tres árĩcʉ̃gue Goãmʉ yagʉ anyu ĩgʉre dehyoapʉ. Eropa dehyoagʉ Cornelio pohrogue ñajajapʉ.\\n—Cornelio, arĩ piyupʉ anyu ĩgʉre. 4Eropigʉ Cornelio ĩgʉre ĩha güigʉ õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ, ¿ñehenore gahmeri? arĩpʉ ĩgʉ.\\n—Masare mʉ orare, mari Pagʉre mʉ serẽniguirare Goãmʉ peeami. 5Eropigʉ Jopegue mʉ ʉmare obeoque. Erogue Simo Pedro waĩcʉgʉ ãhrimi. Ĩgʉre aĩgãridoreque mʉ ʉmare. 6Ĩgʉ gajigʉ Simo waimʉrã gasiri amugʉ pohro, wʉariya tʉro árĩri wihi ta ãhrimi, arĩpʉ anyu Corneliore.\\n7Anyu eropa arĩtuhaja, wiria waha wapʉ. Ĩgʉ wiriara pʉhrʉ Cornelio perãre ĩgʉre itamurãre yujugʉ ĩgʉ surara mera majagʉre sihupʉ. Surarapʉ Goãmʉre umupeogʉ árĩgʉ, ʉmʉri nʉcʉ Corneliore itamudigʉ árĩpʉ. 8Eropigʉ Cornelio erãre werepeho, Jopegue obeopʉ erãre.\\n9Eropi gajinʉ Jopegue erã warisubu goeri boje gohra árĩcʉ̃ Pedropʉ wihi wecague Goãmʉre serẽgʉ wapʉ. 10Eropigʉ ĩgʉre oa pũricʉ̃ badiapʉ. Eropigʉ gajirã barire erã moarisubu ĩgʉpʉ dehyoacʉ̃ ĩapʉ. 11Ʉmarore pãrimaacʉ̃, wʉari gasiro wapicʉrisubu pepʉri ojogorori dirira gasiro dijaricʉ̃ ĩapʉ. 12Iri gasiro pohecague bajarã waimʉrã nʉgʉ majarã, yebague paha curirã, mirimagʉ porã majarã árĩñorã. 13Irire ĩgʉ ĩara pʉhrʉ, Pedrore wereniguiro caricʉ̃ peepʉ.\\n—Pedro, wahgãnʉgajaque. Oãre wejẽ baque, arĩro cariyoro ĩgʉre.\\n14Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peequeregʉ ta Pedro õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ, ne erãre babeaa yʉhʉ. Ñerãre, Goãmʉ ĩgʉ badorebirinirãre ne babirimʉrabʉ yʉhʉ, arĩpʉ Pedro.\\n15Eropigʉ Pedro dipaturi wereniguiro caricʉ̃ peepʉ.\\n—Goãmʉ, “Õarã ãhrima,” ĩgʉ arĩnirãre “Ñerã ãhrima,” arĩbiricãque mʉhʉ erãre, arĩro cariyoro Pedrore.\\n16Eropii ʉhresubu eropa arĩ wereniguira pʉhrʉ iri gasiro ʉmarogue mʉria wayoro daja. 17Eropigʉ Pedro bʉrigã guña “¿Dohpa arĩdiari iiri yʉre eropa dehyoaro?” arĩ pepipʉ ĩgʉ ĩgʉ basi. Ĩgʉ eropa pepirisubu Cornelio ʉma ĩgʉ obeonirãpʉ Pedro ya wihigue ejañorã. “¿Simo ya wihi nohogue ãhriri?” arĩ, erã serẽpira pʉhrʉ ĩgʉ ya wihigue ejañorã erã. 18Eropirã erã serẽ ĩha purumujuñorã. “¿Simo Pedro waĩcʉgʉ i wihire ãhriri?” arĩ serẽpi ĩañorã erã.\\n19Eropigʉ Pedro ĩgʉ pepirisubu Espíritu Santo ĩgʉre werepʉ:\\n—Ĩaque. Ʉrerã ʉma mʉre amarã iima. 20Wahgãnʉgajaque. Dijaque. Erã mera waque. “¿Dohparĩri?” arĩ pepibigʉ ta waque õaro mera. Yʉpʉ erãre õguere obeoabʉ, arĩpʉ Espíritu Santo Pedrore.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro erã pohrogue dija wa,\\n—Ĩaque. Ohõ ãhraa yʉhʉ mʉa amagãrigʉ. ¿Duhpirã arirã iiari mʉa yʉ pohro arirã? arĩpʉ Pedro erãre.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta erãpʉ õpa arĩñorã.\\n—Cornelio cien surara opʉ, õarire iigʉ, mari Pagʉre gʉhyadiaro mera umupeogʉ, árĩpehrerã judio masa “Õagʉ” erã arĩgʉ mʉre sihugãridoregʉ obeoami gʉare. Goãmʉ õagʉ anyu Corneliore mʉre sihudoreapʉ. Õpa arãpʉ: “Pedrore mʉa ya wihigue aĩgãridoreque mʉ ʉmare. Eropii ĩgʉ mʉre weregʉcumi,” arĩ, sihudoreapʉ anyu Corneliore, arĩ wereñorã Cornelio Pedrore ĩgʉ sihudorenirãpʉ.\\n23Erã eroparĩcʉ̃ Pedropʉ erãre ñajaridore, bari oho, ĩgʉ ya wihigue carĩdorepʉ erãre. Eropigʉ gajinʉ Pedro wahgã, erã mera waha wapʉ. Eropirã gajirã Cristo yarã Jope majarã Pedrore wapicʉgãñorã.\\n24Gajinʉ erã Cesareague ejañorã. Eropigʉ Corneliopʉ ĩgʉ acawererãre, ĩgʉ mera majarã sãre sihu gameneo, Pedrore corepʉ. 25Eropigʉ Pedro Cornelio ya wihi pohrogue ĩgʉ aricʉ̃ ĩagʉ Corneliopʉ ĩgʉre bocatĩri wiria, ĩgʉ guburi pohro merejapʉ. 26Ĩgʉ eropa iicʉ̃ Pedropʉ ĩgʉre aĩ wahgũnugupʉ.\\n—Niguique mʉhʉ. Yʉ sã mʉ iro dopa ta árĩgʉ ãhraa. Goãmʉ árĩbeaa, arĩpʉ Pedro ĩgʉre.\\n27Ĩgʉ eropa arĩtuhajara pʉhrʉ Cornelio ĩgʉre aĩñaja wapʉ ĩgʉ ya wihigue. Erogue ñajajagʉ masa bajarã iri wihigue gamenere ĩgʉre corerãre ĩapʉ Pedro. 28Eropigʉ Pedro erãre werepʉ:\\n—Judio masʉ árĩqueregʉ ta gaji curu majarã mera árĩgʉ gʉa dorerire tarinʉgagʉ iiaa yʉhʉ. Irire õaro masia mʉa. Eropigʉ gaji curu majarãre “Ñerã ãhrima,” arĩdorebirami Goãmʉ. Õpa arĩ wereami ĩgʉ yʉre. 29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õguere mʉa pohroguere ahrabʉ. Mʉa yʉre sihubeocʉ̃ “Ne wasome,” arĩbirabʉ. ¿Dohpa árĩronore yʉhʉ õgue aricʉ̃ gahmeari mʉa? arĩpʉ Pedro erãre.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Corneliopʉ õpa arĩpʉ:\\n—Tres árĩcʉ̃ i horano gohra ta mari Pagʉ yagʉ anyu yʉre dehyoami. Wapicʉrinʉ wahaa ĩgʉ yʉre dehyoara pʉhrʉ. Irinʉ ta mari Pagʉre yʉ serẽniguirisubu cuimijuri suhricʉgʉ yʉ pohro dehyonʉgajami. 31Eropigʉ ĩgʉ yʉre õpa arãmi: “Cornelio, mʉhʉ mari Pagʉ mera mʉ serẽcʉ̃ ĩgʉ peeami. Eropigʉ mojomorocʉrãre erã gamerire mʉ ocʉ̃ ĩagʉ mari Pagʉ mʉ mera mucubirigʉ itamugʉcumi. 32Eropigʉ Jopegue mʉ ʉmare obeoque Simo Pedro waĩcʉgʉre mʉ pohrogue erã aĩgãricʉ̃. Ĩgʉ gajigʉ Simo waimʉrã gasiri amugʉ ya wihi, wʉariya tʉro pohro árĩri wihi ãhrimi ĩgʉ. Ĩgʉ mʉ pohro eragʉ mʉre weregʉcumi,” arĩ wereami ĩgʉ yʉre. 33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ yʉ ʉmare mʉre aĩgãridoregʉ obeoabʉ yʉhʉ. Eropigʉ õaro iigʉ ahraya mʉhʉ gʉa pohroguere. Eropirã gʉa árĩpehrerã õre mari Pagʉ ĩgʉ ĩhabeoro árĩrã iiaa gʉa. Árĩpehrerire mari Pagʉ Goãmʉ mʉre ĩgʉ weredorera peediarã, cohreabʉ gʉa, arĩpʉ Cornelio Pedrore.\\nPedro Jesu yare werepʉ Cornelio ya wihi majarãre\\n34Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ, Pedro õpa arĩ werepʉ:\\n—Dohpague masia pare. Diaye ta ãhraa. Goãmʉ yujuropa ta õaro iimi marire. 35Eropigʉ árĩpehreri macari majarã Goãmʉre gʉhyadiaro erã ĩacʉ̃, õarire erã iicʉ̃, Goãmʉpʉ erãre mucubirimi. 36Goãmʉ gʉa judio masa pohro Jesucristore obeomi. Masa Goãmʉ mera õaro erã árĩboro dopa Jesupʉ õari buherire weremi. Iri buherire mʉa masia. Jesucristopʉ árĩpehrerã masa opʉ ãhrimi. 37Ñu waĩyegʉ “Mʉa ñerire bʉjawereque. Eropirã waĩyenirã árĩque,” masare ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ Galileague õari buherire Jesupʉ werenʉgami. Pʉhrʉ Judea yebague iri buherire werepehomi. 38Ihĩ Jesu Nazare majagʉre Goãmʉpʉ ĩgʉ turarire, Espíritu Santo mera ĩgʉ iimasiburire odi árĩmi Jesure. Eropigʉ Jesu õaro iigʉ wami. Eropa wagʉ watẽa ñajasũnirãre, ñero tarirãre, árĩpehrerãre õarã wacʉ̃ iimi. Mari Pagʉ Jesu mera árĩdi árĩmi. 39Judea yeba, Jerusalén sãre árĩpehreri ĩgʉ iirare gʉa ĩabʉ. Pʉhrʉ erã crusague pabia wejẽma ĩgʉre. 40Eropigʉ ʉhrenʉ waboro Goãmʉ ĩgʉre masudi árĩmi. Eropigʉ Jesure ĩgʉ masura pʉhrʉ gajirãre dehyoacʉ̃ iidigʉ árĩmi mari Pagʉ. 41Irisubu Jesure árĩpehrerã ĩabirima. Gʉare bajamerãgãre dehyoami. Mari Pagʉ ĩgʉ gamerãre, Jesure ĩamorãre iribojegue Goãmʉ gʉare beyepʉ. Gʉapʉ Jesu ĩgʉ sĩridi masara pʉhrʉ ĩgʉ mera baha, ihribʉ. 42Eropigʉ ĩgʉ gʉare doremi õpa arĩgʉ: “Masare wereque. Yʉhʉ Jesu árĩpehrerã ojocarirãre, sĩrinirãre erãre dipuwaja moabu yʉ árĩcʉ̃ iiami yʉre Goãmʉ. Eropirã irire wereque,” arĩ doremi Jesu gʉare. 43Árĩpehrerã Jesure erã umupeocʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ erã ñerire cãdijigʉcumi. Irire árĩpehrerã Goãmʉ ya weremʉhtanirã iribojegue majarã wereyuñuma, arĩ werepʉ Pedro.\\nJudio masa árĩbirã Espíritu Santore opanʉgañorã\\n44Iri árĩpehrerire ĩgʉ eropa arĩ wererisubu, árĩpehrerã irire peerã mera Espíritu Santo árĩnʉgamʉripʉ. 45-46Eropirã erã judio masa árĩbirã peeyamariri wereniguiri mera mucubiriri mera wereniguinʉgañorã. Erã ya wereniguiri mera “Goãmʉ turagʉ, õagʉ ãhrimi”, arĩrã iiñorã. Erã eroparĩcʉ̃ peepʉ Pedro ĩgʉ acawererã judio masa mera. Eropirã Espíritu Santo judio masa árĩbirã mera ĩgʉ árĩnʉgacʉ̃ ĩarã judio masapʉ ʉca wañorã. Eropigʉ Pedro õpa arĩ werepʉ judio masare:\\n47—Mari iro dopa ta Espíritu Santore opama oã sã. Erã eropa opacʉ̃ ĩarã oãre waĩyedoremasia mari, arĩpʉ Pedro erãre.\\n48Eropa arĩtuhaja Jesu waĩ mera judio masa árĩbirãre waĩyedorepʉ Pedro. Erã eropiira pʉhrʉ “Gʉa mera bajamenʉrigã dujanique,” arĩñorã erã Pedro sãre.","num_words":1070,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 4 BAONT - Ména, Juan, Pedro, bojocare o biro - Bible Search\\nPedrore, Juan're wiorã pʉtopʉ cʉ̃ja ca ami waarique\\n1Ména, Juan, Pedro, bojocare o biro cʉ̃ja ca wede niirora, paia, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire ca coterã uwamarã wiogʉ mena, to biri Saduceos mena eaupa. 2Pedro, Juan, “Ca bii yairicarã cʉ̃ja ca cati tuarije Jesucristo menara bii bau niicãupa,” bojocare cʉ̃ja ca ĩi wederije jʉori bʉaro ajiaupa. 3To biri cʉ̃jare ñee, ñamipʉ ca niiro macã, ape rʉmʉpʉ cʉ̃jare jãiñarʉgarã tia cũurica wiipʉ cʉ̃jare tia cũucãupa. 4To ca bii pacaro, Pedro cʉ̃ ca wederijere ca tʉoricarã paʉ tʉo nʉnʉjeeupa. To biri Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã ʉmʉa wadora, jĩcã amo cõro mil cõro peti eacoaupa.\\n5Ape rʉmʉ peere Jerusalén're judíos wiorã, bʉcʉrã ca jʉo niirã, doti cũuriquere ca jʉo buerã, neaupa. 6Paia wiorã Anás, Caifás, Juan, Alejandro, to biri paia ʉparã yaarã ca niirã niipetirã, toore niiupa. 7Nea poo yapano, tia cũurica wiipʉ ca niirã, Pedro, Juan're ami doo doti, cʉ̃ja jʉguero cʉ̃jare nʉcõri, o biro ĩi jãiña jʉo waaupa:\\n—¿Ñee doti majirique mena, ñiru wãme mena, atere to biro mʉja tiijãri? —cʉ̃jare ĩiupa.\\n8To biro cʉ̃ja ca ĩi jãiñaro Pedro pea, Añuri Yeri cʉ̃re cʉ̃ ca majiorije mena, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—Bojocare ca doti niirã, to biri Israel macãrãre ca jʉo niirã: 9Mʉja, mecʉ̃re, ca diarique cʉtigʉre añuro jãa ca tiirique jʉorira jãare jãiña, “¿Do biro cʉ̃ tii catio ecojãri?” jãare ĩi jãiña, mʉja ĩi. 10To biri mʉja niipetirã mʉja ca tʉo cojoro, ñucã Israel yepa macãrã niipetirã cʉ̃ja ca majipere biro ĩirã, ani ca bʉʉricʉ ca niimiricʉ, mʉja niipetirã mʉja ca ĩa cojoro ca niigʉa, Jesucristo Nazaret macʉ̃, yucʉ tenipʉ mʉja ca paa pua tuu cõaricʉrena, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃ ca tiiricʉ cʉ̃ ca doti tutuarije mena catio ecojãwi. 11Jesucristoa,\\n“Mʉja, wiijeri tiiri maja, ʉ̃tãga ca añutiricare mʉja ca beje cõamiricagara, mecʉ̃ra yua ʉ̃tãga ca nii majuropeerica ca nii earicʉ, niimi.”+\\n12To biri apĩ jĩcʉ̃ ʉno peera ñañaro mani ca biipere manire ca ametʉenegʉ manimi. “Ñañaro cʉ̃ja ca bii yaiboriquere cʉ̃ jʉori ametʉarucuma,” ĩigʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ, ati yepa niipetiropʉrena apĩ manicãmi —cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Pedro.\\n13Ʉparã pea, Pedro, Juan, uwi tʉgoeñaricaro maniro cʉ̃ja ca wedero ĩarã, ca buetiricarã nii,+ watoa macãrãra niicã, cʉ̃ja ca biirijere ĩa maji, ñee pee ĩi majiticã, biima ĩirã, “Jesús buerãra niima,” ĩi majiupa.\\n14Ñucã ca bʉʉricʉre cʉ̃ja ca catioricʉ pee cãa cʉ̃ja menara cʉ̃ ca niiro macã do biro pee cʉ̃jare ĩi boca yʉʉ majiticãupa. 15Do biro pee cʉ̃jare ĩi majitima ĩirã, cʉ̃jare witi waa doti, too ca nearicarã wado o biro ameri ĩi wede peni niiupa:\\n16—¿Anijare do biro mani tiirãti? Jerusalén macãrã niipetirãpʉra ca bʉʉricʉre cʉ̃ja ca catioriquere maji peticãma. “To biro biicãro bii, yee ĩima,” mani ĩi majiti. 17Ate bojoca watoare õo jañuro bii jeja nʉcã waare ĩirã, Jesús yeere jĩcʉ̃ peerena cʉ̃ja ca wedetipere biro ĩirã, “Ñañaro mʉjare jãa tiirucu,” cʉ̃jare mani ĩi uwiojaco —ameri ĩi wede peniupa.\\n18To biro ĩicãri, cʉ̃jare jʉo cojo:\\n—Jesús yee maquẽre jĩcã wãme ʉno peera bue, wede majio, tii nemoticãña yua —cʉ̃jare ĩiupa. 19To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Pedro jãa pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupa:\\n—¿Mʉjara, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotirije peere tʉo nʉnʉjeetirãra, mʉja ca dotirije peere jãa ca tʉo nʉnʉjeero, to añucãgajati? Mʉja majuropeera tʉgoeña bejeya. 20Jãa, jãa ca ĩariquere, jãa ca tʉoriquere, jãa wede yerijãa majiti —cʉ̃jare ĩi yʉʉupa.\\n21To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩi yʉʉrijere tʉorã, ʉparã pea ñucã:\\n—Teere mʉja ca wedejata, ñañaro mʉja tii ecorucu —cʉ̃jare ĩi nemo, cʉ̃jare piticãupa. Ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ja ca tiipa wãmere do biro pee tii bʉaticãupa, niipetirã bojoca ca biirique cʉ̃ja ca ĩariquere Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉo niiro macã. 22Ca bʉʉricʉre cʉ̃ja ca catioricʉ pea, cuarenta cʉ̃mari ametʉenero ca cʉogʉ niiupi.\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca juu buerique\\n23Pedro, Juan jãa cʉ̃jare cʉ̃ja ca wienero jiro, ñucã cʉ̃ja mena macãrã pʉtopʉ tua waari, niipetirije paia wiorã, to biri bʉcʉrã bojocare ca jʉo niirã cʉ̃jare cʉ̃ja ca ĩirique niipetirije cʉ̃jare wedeupa. 24Teere cʉ̃ja ca wedero tʉori jiro, jĩcãri mena o biro Ʉmʉreco Pacʉre ĩi juu bueupa:\\n—Niipetirije Ʉpʉ, ati ʉmʉrecore, ati yepare, dia pairi yaare, to biri teepʉre ca niirije niipetirije ca tiiricʉ, 25Añuri Yeri menapʉ, mʉre pade bojari majʉ jãa ñicʉ̃ David menapʉ, o biro mʉ ĩiupa:\\n“¿Ñee tiirã bojoca poogaari to cõro peti cʉ̃ja wede mecʉ̃ti? ¿Ñee tiirã bojoca, watoa petira “O biro mani tiijaco,” cʉ̃ja ĩiti?\\n26Wiorã, ati yepare ca doti niirã, jĩcãri mena Ʉmʉreco Pacʉ menare to biri mʉ ca beje amiricʉ Mesías menare, ĩa junama.”+\\n27To birira Herodes, Poncio Pilato, judíos, judíos ca niitirã mena, ati macãre nea pooupa, mʉ ca beje amiricʉ Jesús, ca ñañarije manigʉ, mʉre pade bojari majʉre ĩa junari, 28tĩrʉmʉpʉra “To biro biirucu,” mʉ ca ĩiricarore birora, to biijato ĩirã. 29Ʉpʉ, mecʉ̃ra ñañaro jãare cʉ̃ja ca tiirʉgarijere ĩaña. Mʉ paderi majare uwiricaro maniro mʉ yeere jãa ca wede yujuro jãare tiiya. 30To biri mʉ ca yeri tutuarije mena ca diarique cʉtirãre catio, ñucã mʉre pade bojari majʉ ca ñañarije manigʉ Jesús wãme mena, ca ĩa ñaaña manirije jãa ca tii maji niiro tiiya —ĩi juu bueupa.\\n31Cʉ̃ja ca juu bue yapanorora, cʉ̃ja ca niiri tabe bʉaro nanaupe. To biro ca biiro, niipetirãpʉra Añuri Yeri cʉ̃ja yeripʉre cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo, uwiricaro maniro Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere wede yujuupa.\\nNiipetirije cʉ̃ja ca cʉorije, niipetirã yee ca niirije\\n32Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirã jĩcʉ̃ peere birora bii, jĩcãri cõro tʉgoeña biiupa. Jĩcʉ̃ peera cʉ̃ja ca cʉorijere, “Yʉ yee wado nii,” ĩiricaro maniro, “Mani niipetirã yee niiro bii,” ameri ĩiupa. 33Jesús yee quetire wederi maja pea, Wiogʉ Jesús cʉ̃ ca cati tuarique quetire do biro tiiya maniro to birora wedecã nʉnʉa waaupa. Ʉmʉreco Pacʉ pea cʉ̃ja niipetirãpʉrena bʉaro jañuro, añuro cʉ̃jare tii nemo nʉnʉa waaupi. 34Cʉ̃ja watoare jĩcʉ̃ ʉnora ca boo pacagʉ maniupi. Yepari ca cʉorã, ñucã wiijeri ca cʉorã, aperãre noni wapa jeeri, 35wapa tiirica tiirire Jesús buerãre tiicojori, bate dotirucuupa cʉ̃ja ca niiro cõrorena, cʉ̃ja ca cʉotirijere cʉ̃ja jeejato ĩirã. 36To birora tiiupi, Leví yaa puna macʉ̃ José ca wãme cʉtigʉ, Chipre yucʉ pooga macʉ̃, Jesucristo yee quetire wederi maja, Bernabé cʉ̃ja ca wãmeo tiiricʉ cãa, (Bernabé ĩiro, “Tʉgoeña bayiricaro ca tiigʉ,” ĩirʉgaro ĩi), 37cʉ̃ yaa yepare aperãre noni wapa jeeri, wapa tiirica tiirire Jesús buerãpʉre tiicojoupi.","num_words":1013,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN PEDRO 5\\n1 Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Yʉ quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, Cristo rojose manire ĩ tãmʉobosacatire ĩacacʉ ñaja yʉ. To bajicõari, quẽna ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ yʉ quẽne, mʉa rãca ĩre ĩavariquẽnarʉcʉja yʉ. 2 Ovejare coderimasʉ quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉrore bajiro, mʉa quẽne, variquẽnase rãca Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩatirʉ̃nʉrũgũña mʉa, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã ñato” yirã. “Ĩnare yʉa codese vaja, gãjoa bʉjarãsa” yirã me, to bajiro yirũgũña mʉa. 3 Bʉto ĩnare rotibetiroti ñaja. Ado bajirojʉa yiroti ñaja. Cristo ĩ bojarore bajiro ĩnare ũmato yiñarũgũña mʉa. 4 To bajiro ĩnare mʉa ũmato yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo mʉa rãca variquẽnarʉcʉmi. To bajicõari, ĩ tudiejarirʉ̃mʉ mʉare quẽnaro yirʉcʉmi, “Yʉ rãca variquẽnacõa ñato” yigʉ.\\n5 Mamarãre, mʉare quẽne gotiaja yʉ. Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiya. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉa jediro quẽnaro gãmerã rʉ̃cʉbʉoya. “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa yiya: “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yitʉoĩaroti ñaja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro bajiroti ñaja:\\n“ ‘Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre ajibeami Dios. ‘Yʉa rẽtoro ñamasurã ñaama’ gãjerãre yitʉoĩarãjʉare quẽnaro ejarẽmoami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n6 To bajiri Diore, “Yʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” yirã, quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũña mʉa. “Yʉa ʉjʉ, ñajediro masijeogʉ ñaja mʉ. Mʉ bojarore bajiro bajiato”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũña. To bajiro mʉa yijama, “To cõrone adi macarʉcʉro jedicoarʉaroja” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉ ti ejaro, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñato” yigʉ, mʉare yirʉcʉmi Dios. 7 Dios mʉare quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, mʉa tʉoĩarejaise jedirore ĩre gotirũgũña mʉa.\\n8 Quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña, “Satanás rojose ĩ yirotisere cʉdirobe” yirã. Macarocagʉ yai, bar'i sĩarʉ, ĩ bajirore bajiro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire Dios ĩ cõarotire bojagʉ ñari, rojose manire yiroticudirũgũgʉ̃mi Satanás. 9 To bajiro ĩ yirotiboasere cʉdibetirũgũña mʉa. “Ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yitʉoĩa tʉjamenane, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarũgũrʉarãja mʉa. “Adigodoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, manire bajirone rojose tãmʉorãma ĩna quẽne”, yimasiritibesa. 10 Adigodojʉ ñarã, rojose mani tãmʉoro bero, Dios tʉjʉ mani ejarone, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã mani ñarũgũrotire yigʉ, yirʉcʉmi Dios. Ĩne ñaami manire ĩamaicõari, jediro mani yisere manire ejarẽmogʉ̃. Ĩ sʉorine, “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ rãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja” gãjerã ĩna yigotisere ajiyuja mʉa. 11 Ĩ ñaami masijeogʉ, ñajediro ʉjʉ. “To bajirone bajicõa ñarʉcʉmi”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani.\\n12 Adi papera rãca mojoroaca mʉare yʉ gotisere yʉre ucabosami Silvano.a Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 2 Co 1.19 macaña. Ĩ ñaami Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ĩ yirore bajiro yigʉ. “Adi papera ĩ ucasere ĩavariquẽnacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato” yigʉ, yaja yʉ. To yicõari, “Dios, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ ejarẽmosere masiato” yigʉ, yaja yʉ. To bajiri, tire masiritimenane, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaña mʉa.\\n13 Ado Babilonia vãme cʉti macajʉ ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnarotiama ĩna. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaama ĩna quẽne. Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, Marcos vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami.b Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉomasiriarã, cojojirema Babilonia ĩna yijama, Roma macarene yicõamasiñujarã ĩna. 14 Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa.\\nToana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “ ‘Mʉ macʉ Cristo yarã, quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\na5:12 Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 2 Co 1.19 macaña.\\nb5:13 Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉomasiriarã, cojojirema Babilonia ĩna yijama, Roma macarene yicõamasiñujarã ĩna.","num_words":525,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.031,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 1 TIMOTEO 1\\nPablo Timoteore ojamʉꞌtãca pũrĩ niꞌi\\nTimoteo Listra wãmetiri macãpʉ bajuacʉ niwĩ. Cʉ̃ pacʉ griego masʉ̃ nígʉ̃, judío masʉ̃ mejẽta nicʉ niwĩ. Cʉ̃ paco pũrĩcã judío masõ nico niwõ. Cʉ̃ Pablore queti miacoꞌtegʉ nicʉ niwĩ.\\nPablo Éfesopʉ nígʉ̃, Timoteore aꞌti pũrĩrẽ ojacʉ niwĩ. Timoteore cʉ̃ ẽjõpeosere wãcũtutuacã weenemogʉ̃, Jesucristore ẽjõpeori curuacjãrã tiropʉre añurõ nisetidutigʉ ojacʉ niwĩ.\\nAꞌtiro ojacʉ niwĩ. “Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩrã, aꞌtiro weeroʉaꞌa”, ni ojacʉ niwĩ. Tojo nicã mʉsãrẽ sʉꞌori nisetiacãrẽ besesõrõrã, ãꞌrãnojõrẽ sõrõrõʉaꞌa nisere ojacʉ niwĩ. Wapewia numiarẽ coꞌtesere, tojo nicã apeye ojanemocʉ niwĩ. Añurõ wéérã buꞌiri marĩrã nisetisere ojacʉ niwĩ. Queoro buꞌetirãrẽ tʉꞌomasĩdutisere ojacʉ niwĩ.\\n1 Yʉꞌʉ Pablo Jesucristo besecṹúꞌcʉ niꞌi. Õꞌacʉ̃ marĩrẽ yʉꞌrʉogʉ nimi. Cʉ̃́ta Jesucristo ye quetire weredutigʉ oꞌówĩ. Jesucristo marĩ wiogʉ quẽꞌrã yʉꞌʉre oꞌówĩ. Cʉ̃rẽta marĩ yucuerã weeꞌe.\\n2 Timoteo, mʉꞌʉrẽ ojaꞌa. Mʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeoyucã, yʉꞌʉ macʉ̃ waro weronojõ niꞌi. Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ, tojo nicã Jesucristo marĩ wiogʉ mʉꞌʉrẽ añurõ weeato. Pajañaꞌto. Mʉꞌʉrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nNisoosere cãꞌmotaꞌadutiꞌque niꞌi\\n3 Yʉꞌʉ Macedoniapʉ waꞌase dʉporo mʉꞌʉrẽ ti macã Éfesopʉ tojadutiwʉ. Noꞌo mejẽcã buꞌerãrẽ cãꞌmotaꞌadutigʉ tojaqueꞌadutiwʉ. Niꞌcãrõacãrẽ mejãrõta nigʉ̃ti tja. 4 Tocjãrãrẽ wereturiamaꞌasere, tojo nicã na ñecʉ̃sʉmʉarẽ wãmepeonuꞌcũsere “Wãcũmaꞌaticãꞌña”, niña. Masã tere wãcũrã, mejõ waro aꞌmetuꞌtimaꞌasama. Marĩrẽ Õꞌacʉ̃ weedutiꞌquere añurõ weecã weeweꞌe. Marĩ cʉ̃rẽ ẽjõpeose meꞌrã peꞌe Õꞌacʉ̃ weedutiꞌquere weeꞌe. Tojo weegʉ narẽ mejẽcã buꞌesere cãꞌmotaꞌaya.\\n5 Mʉsãrẽ aꞌmerĩ maꞌicã ʉagʉ, tojo dutiꞌi. Ñaꞌase marĩrã, buꞌiri marĩrã tʉꞌoñaꞌrã, diacjʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeorã, queoro maꞌirãsaꞌa. 6 Ãpẽrã tere weetima. Noꞌo ʉaro ucũmaꞌama. 7 Õꞌacʉ̃ ye cjase cʉ̃ dutiꞌquere buꞌesĩꞌrĩmima. Tojo weemirã, na ucũsere tʉꞌomasĩtima. Masĩbutiarã weronojõ buꞌema.\\n8 Marĩ masĩꞌi. Õꞌacʉ̃ Moisére dutise cũuꞌquere queoro masĩcãma, añu niꞌi. Te aꞌtiro niꞌi. Masã Õꞌacʉ̃rẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãsere masĩdutigʉ cũucʉ niwĩ. 9 Õꞌacʉ̃ tere cṹúgʉ̃, queoro weerãrẽ cũuticʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãrãrẽ, cʉ̃ dutiro weetirãrẽ cũucʉ niwĩ. Tojo nicã ñaꞌabutiaro weeri masãrẽ, ñaꞌarõ weenuꞌcũrĩ masãrẽ cũucʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeotirãrẽ, cʉ̃ ye buꞌese cjasere ʉatirãrẽ cũucʉ niwĩ. Apeyere, noꞌo pacʉre, pacore wẽjẽcõꞌarãrẽ, nipeꞌtirã noꞌo wẽjẽsebʉcʉrãrẽ cũucʉ niwĩ. 10 Noꞌo ãpẽrãrẽ aꞌmetãrãbajaqueꞌatirãrẽ, noꞌo ʉmʉa seꞌsaro numia meꞌrã weewʉaronojõ weerãnojõrẽ cũucʉ niwĩ. Numia quẽꞌrãrẽ na weronojõ weewʉarãnojõrẽta cũucʉ niwĩ. Tojo nicã masãrẽ ñeꞌe, ãpẽrãpʉre duaturiarãrẽ cũucʉ niwĩ. Nisoosebʉcʉrãrẽ, tojo nicã “Õꞌacʉ̃ meꞌrã diacjʉ̃ta niꞌi” nisoorãnojõrẽ cũucʉ niwĩ. Tojo nicã nipeꞌtise añuse buꞌesere cãꞌmotaꞌarãnojõrẽ Õꞌacʉ̃ cʉ̃ dutisere cũucʉ niwĩ. 11 Aꞌte buꞌese, añubutiase Õꞌacʉ̃ yʉꞌrʉose queti nírõnojõta niꞌi. Cʉ̃ añuyʉꞌrʉgʉ yʉꞌʉre aꞌte quetire weredutiwĩ.\\nPablo “Yʉꞌʉ ñaꞌagʉ̃ nimicã, Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre añurõ weewĩ” níꞌque niꞌi\\n12 Yʉꞌʉ marĩ wiogʉ Jesucristore eꞌcatise oꞌoꞌo. Cʉ̃ yʉꞌʉre añurõ wãcũgʉ̃, cʉ̃ yarãrẽ yʉꞌʉre weetamudutiwĩ. Tojo weedutigʉ, yʉꞌʉre tutuasere oꞌowĩ. 13 Todʉporopʉ yʉꞌʉ cʉ̃rẽ ñaꞌarõ ucũwʉ̃. Cʉ̃ yarãrẽ ñaꞌabutiaro weewʉ. Titapʉre yʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeotitjĩagʉ̃, yʉꞌʉ weesere masĩtiwʉ. Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre pajañaꞌwĩ. 14 Marĩ wiogʉ yʉꞌʉre maꞌígʉ̃, añubutiaro weewĩ. Cʉ̃ yʉꞌʉre Jesucristore añurõ ẽjõpeocã weewĩ. Ãpẽrãrẽ maꞌicã weewĩ.\\n15 Aꞌte yʉꞌʉ ucũatje queoro waro niꞌi. Nipeꞌtirã ẽjõpeoroʉaꞌa. Aꞌtiro niꞌi. Jesucristo ñaꞌarõ weerãrẽ yʉꞌrʉosĩꞌrĩgʉ̃ aꞌti nucũcãpʉre aꞌticʉ niwĩ. Yʉꞌʉta nipeꞌtirã yʉꞌrʉoro ñaꞌarõ weeyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌcʉ niꞌi. 16 Tojo nimicã, Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre pajañaꞌwĩ. Cʉ̃ tojo weese meꞌrã Jesucristo ñaꞌarõ weerãrẽ pajañaꞌsere yʉꞌʉre ĩꞌomʉꞌtãwĩ. Cʉ̃ masãrẽ pajañaꞌse ne peꞌtisome. Yʉꞌʉre, ñaꞌarõ weeyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌcʉre pajañaꞌcaronojõta nipeꞌtirã cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ pajañaꞌgʉ̃sami. Narẽ cʉ̃ meꞌrã catinuꞌcũcã weegʉsami. 17 Tojo weerã Õꞌacʉ̃rẽ “Añuyʉꞌrʉami”, ninuꞌcũrã. Cʉ̃ wiogʉ ninuꞌcũgʉ̃ nimi. Ne wẽrĩsome. Õꞌacʉ̃ niꞌcʉ̃ta nimi. Cʉ̃ bajutigʉ, masĩyʉꞌrʉgʉ nimi. Tojota nimi.\\n18-19 Timoteo, mʉꞌʉ yʉꞌʉ macʉ̃ weronojõ niꞌi. Yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ weedutiꞌquere weeya. Todʉporo marĩ acawererã mʉꞌʉrẽ Õꞌacʉ̃ weredutiꞌquere werepã. Na wereꞌcaronojõta weeya. Tere wéégʉ, tutuaro meꞌrã duꞌucũurõ marĩrõ añurõ weesere weenuꞌcũcãꞌña. Tojo nicã queoro ẽjõpeo, buꞌiri marĩgʉ̃ tʉꞌoñaꞌña. Ãpẽrã Jesucristore ẽjõpeorã queoro weemasĩmirã, weeticãrã niwã. Tere weetirã, Jesucristore ẽjõpeoduꞌucãrã niwã. 20 Aꞌte tojo waꞌawʉ Himeneorẽ, tojo nicã Alejandrore. Tojo weegʉ ãꞌrã pʉarãrẽ Õꞌacʉ̃rẽ ñaꞌarõ ucũnemoticãꞌto nígʉ̃ Jesucristore ẽjõpeorã meꞌrã ninemodutitiwʉ. Narẽ wãtĩa wiogʉ deꞌro weesĩꞌrĩrõ weeato nígʉ̃ tojo weewʉ.","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 7 BSNNT - - Bible Search\\n“‘Rojose yirã ñaama. Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãma’ yirʉarã, ĩnare ĩabesebesa”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n1Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“Rojose yirã ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios. 2To bajiri, gãjerãre rojose ĩna yise sʉorine “Rojose tãmʉorʉarãja” mʉa yiĩacõĩajama, mʉare ĩ beserirʉ̃mʉjʉ, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩacõĩarʉcʉmi Dios. 3-5Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocaya” yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús.\\n6Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Bʉto quẽnase ñaja Dios oca. Ĩ yere ajiterãre gotimasiobetirʉarãja mʉa. “Bare quẽnase ti ñaboajaquẽne, yaia ĩna batese ti ñajama, manire jũnisinicõari, cũnisurerearʉarãma ĩna” yirã, ĩnare ecabeaja mʉa. To yicõari, mʉa ye jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtisere yesea vatoajʉ reacũbeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉa reacũsere bojamena ñari, tire cʉdavʉoreacõarʉarãma ĩna. To bajirone bajiaja Dios oca quẽnasere ajiterãrene mʉa gotimasiorʉajaquẽne. To bajiri, ĩna ajirʉabetire ĩamasicõari, ĩnare gotimasiomasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n7Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Diore mʉa sẽnijama, cõarʉcʉmi. Ĩre sẽnicõari, mʉa macajama, bʉjarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ no bojase ĩre ti rʉyajama, gãji ya vijʉ ejacõari sãjarʉ, sẽniĩagʉ̃mi. Ĩ sẽniĩajare, ĩre sãjaroticõari, ĩre ejarẽmogʉ̃mi. To bajirone bajiaja Diore sẽnirãre quẽne. Ĩre mʉa sẽnisere ajicõari, quẽnaro mʉare yiejarẽmorʉcʉmi. 8“Dios manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩna sẽnisere ĩnare cõarʉcʉmi. Ĩna macajaquẽne, bʉjarʉarãma.\\n9“Bare bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿gʉ̃tane ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 10“Vai bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿ãña bar'i merene ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 11Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. “To bajiro yirã ñaja” yimasirã ñari, “Mani jacʉ õ vecagʉre mani sẽnijama, quẽnaro masu manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩnare yiyuju Jesús.\\n12Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. Tire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉajʉa quẽne. To bajirone Moisés ñamasir'ire roticũmasiñuju Dios. To yicõari Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone yaja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Eyabeti maa ñaja Dios tʉjʉ varia maa”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n13Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Ʉjʉ Dios yar�� quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarãma. Gaje soje eyarisojere sãjacõari, to yicõari, eyari maa vanare bajiro josabetirʉarãma ĩnama. Ti josabetiboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma. 14Eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma. Ti josaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ejacõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõarũgũrʉarãma. Jãjarã me ñarʉarãma ĩnama —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n15Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari, ĩre gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa quẽne”, yitorimasa ñarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yitosere quẽnaro ajimasiña mʉa. Tire mʉa ajimasibetijama, to bajiro mʉare ĩna yitose ñajare, Dios yere mʉa ajirũgũboasere masiriticoarʉarãja. 16Ĩna gotimasiose sʉorine, “Quẽnarã ñaama” yimenane, ĩna bajire cʉtisejʉare ĩasʉoya mʉa. Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani. Ʉye juaroana, vãtijota yucʉ́rijʉre macamenaja mani. Quẽnase bare higos vãme cʉtire juaroana, vidirojʉ ñaricʉ savajotaʉjʉre macamenaja mani. 17To bajiri, yucʉ́ vãnʉquẽnaricʉma, quẽnase rica cʉtiroja. Vãnʉbetijʉama, quẽnabetiarine rica cʉticõaroja. 18To bajiri, yucʉ́ vãnʉricʉ, “Quẽnase rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnabeti rica cʉtibetoja. To yicõari, vãnʉbeti, “Quẽnabeti rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnase rica cʉtibetoja. 19Tocãrãca yucʉ́rire, vãnʉbeticõari, rica quẽnabeti yucʉ́rire quẽacõari, jeamejʉ soereacõare ñaroja. 20To bajiri yucʉ́ ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉ ñaja ti. Quẽnabeti ñaja adima” mani yimasirore bajirone, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã, ĩna yisere ĩacõari, “Quẽnarã ñaama ĩna. Quẽnamena ñaama ãnoa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Ʉjʉ Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarãma ĩ yarã quẽnaro ĩ yirona”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n21Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Ñajediro, “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yʉre yirã me ñarʉarãma yʉ jacʉ yarã, quẽnaro ĩ yironama. Yʉ jacʉ ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãma õ vecajʉ varonama. 22Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarã ado bajiro yiboarʉarãma: “Yʉa ʉjʉ, yʉare mʉ rotijare, mʉre gotirẽtobosacajʉ yʉa. Yʉare mʉ rotijare, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacajʉ yʉa. To yicõari, yʉare mʉ rotijare, jairo ĩaĩañamani yiĩocajʉ yʉa”, yʉre yiboarʉarãma ĩna, socarãne. 23To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: “Tire mʉare yirotibeticajʉ yʉ. Mʉare masibeaja. ¡Vasa! Rojose yirã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n24Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, yʉ rotirore bajiro yigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi ĩ ũgʉ̃ma. Ĩ ñagʉ̃mi gʉ̃tajãijʉ gojeri coaejocõari, botari rʉ̃gõcõari, vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. 25Vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. Bʉto mino vatoja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉ ti jaiejacoaboajaquẽne, juriaquedibetoja ti vi. 26Yʉre ajiboarine, yʉ rotirore bajiro yibecʉjʉa ñagʉ̃mi sita vajarojʉ vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. 27Ti vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. Bʉto mino vatoja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉre ti jaiejarone, yoaro mene juriaquedicoatoja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n28-29To bajiro Jesús ĩnare ĩ yigotimasioro bero, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna.","num_words":865,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 21 DES - Eropa arĩ weretuha Jesu Goãmʉ wihi maja - Bible Search\\nLucas 20 Lucas 22\\nWapeweyo Goãmʉ wihigue igo apirare werepʉ Jesu\\n1Eropa arĩ weretuha Jesu Goãmʉ wihi maja erã amuburi niyeru gameneori comoro pohrogue ĩha doapʉ. Iri comorogue doberi oparã erã niyeru sãcʉ̃ ĩapʉ Jesu. 2Eropa ĩagʉ wapeweyo mojomorocʉgo igo pesegã igo oparaserigãre igo sãcʉ̃ sãre ĩapʉ. 3Irire ĩatuha õpa arĩ werepʉ:\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Igo wapeweyo mojomorocʉgopʉ ii comorogue igo yare sãgo gajirã árĩpehrerã erã sãdiro tauro sãmo igoa. 4Gajirã doberi oparã erã wʉaro oquerecʉ̃ ta erãpʉre erã ya wʉaro dʉhyaa. Igopʉ mojomorocʉgo árĩquerego ta árĩpehreri igo bari waja árĩborare opehocãmo igoa, arĩpʉ Jesu.\\n—Goãmʉ wihi cóãra wihi árĩroca, arĩpʉ Jesu\\nMt 24.1-2; Mr 13.1-2\\n5Eropi gajirã Goãmʉ wihire ĩarã õpa arĩñorã:\\n—Õari ʉtã mera iira wihi, õari wihi ãhraa. Masa Goãmʉ wihire erã ora sã õari ãhraa, arĩ wereniguirã iiñorã.\\nErã eroparĩcʉ̃ Jesu werepʉ erãre:\\n6—I wihi majare dohpaguere ĩaraa mʉa. Gajinʉ árĩcʉ̃ i wihi maja árĩpehreri mari ĩara, i ʉtã sã cohmopehrea waroca. Ne yujuye ʉtãye dujasome, arĩpʉ Jesu erãre.\\nI ʉmʉ pehreburinʉre werepʉ Jesu\\nMt 24.3-28; Mr 13.3-23\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ serẽpiñorã ĩgʉre:\\n—Buhegʉ, ¿dohpárĩcʉ̃ eropa warocuri mʉ arĩdiro dopa waro? ¿Pehreburinʉ coregãre dohpa wanʉgacʉ̃ ĩarãcuri gʉa? arĩ serẽpiñorã erã ĩgʉre.\\n8Jesu yʉhripʉ erãre:\\n—Õaro iiyuque mʉa. Eropirã gajirã mʉare erã gʉyarire peebiricãque. Bajarã masa “Cristo ãhraa yʉhʉ,” arĩ gʉyarã árĩrãcoma. Eropa arĩ gʉyarã “Dohpaguere pehreburinʉ merogã dʉhyaa,” arĩrãcoma. Erã eroparĩcʉ̃ erãre peebiricãque. 9Eropirã mʉa pohrogã gajirã masa game­wejẽcʉ̃, masa erã oparãre cóãcʉ̃ peerãca. Eropirã yoarogue majarã sã eropa iicʉ̃ peebeorãca. Mʉa irire peerã güibiricãque. Pehreburinʉ core õpa wamʉhtaroca. Eropa wamʉhtacʉ̃ pehreburinʉ dʉhyaniroca dohpa, arĩpʉ Jesu.\\n10Eropa arĩtuha õpa arĩ werenemopʉ:\\n—Irisubure yuju yeba majarã gaji yeba majarã mera gamewejẽrãcoma. Eropirã yujugʉ opʉ yarã gajigʉ opʉ yarã mera gamewejẽrãcoma. 11Eropiro bajasuburi i yeba ñohmeroca. Eropirã masa bajarã oa mera sĩri, árĩpehrero majarã masa dorecʉrãcoma. Eropirã ʉmaro majare deyoro moarire gʉhyadiarire masa ĩarã, ĩha ʉca warãcoma. Eropa wacʉ̃ mʉapʉ güibiricãque.\\n12“I árĩpehreri eropa waboro core, yaharã mʉa árĩri dipuwaja gajirã mʉare ñeha ñero iirãcoma. Eropirã mari judio masa buheri wirigue mʉare weresã, peresu iirãcoma mʉare. Erã eropa iicʉ̃ macari majarã oparã pohrogue erã tauro oparã pohrogue sãre mʉare aĩgãrãcoma erã mʉare dipuwaja moadorerã. 13Erã eropa mʉare aĩgãcʉ̃ mʉapʉ erãre õari buherire wererãca. 14Erã oparã pohrogue mʉare erã aĩgãcʉ̃ erã oparãre mʉa yʉhriborore wʉaro guñabiricãque mʉa. 15Yʉhʉ mʉare wereniguicʉ̃ iigʉra. Mʉare eropa itamugʉ pee masirire, õari wereniguiri sãre mʉa iicʉ̃ iigʉra. Mʉa eropa iicʉ̃ mʉare ĩhaturirãpʉ mʉa wereniguirire pee bocatĩumasisome. “Iri diaye árĩbeaa,” arĩ yʉhrimasisome. 16Irisuburi mʉa yaharã árĩcʉ̃ ĩha mʉa pagʉ sʉmarã, mʉa pagʉ porã, mʉa acawererã, mʉa mera majarã sã mʉare oparãre wejẽdorerã orãcoma mʉare. Erã eropa iicʉ̃ mʉare ĩhaturirã mʉa mera majarãre gajirãre wejẽrãcoma. 17Eropirã yaharã mʉa árĩcʉ̃ ĩarã, árĩpehrerã mʉare ĩhaturirãcoma. 18Mʉare eropa iicʉ̃ mʉapʉ ne dederesome. 19Eropirã erã mʉare ñero iiquerecʉ̃ ta mʉare erã ñero iirare yujuro bojerã yʉre duhubiricʉ̃ Goãmʉ mʉare taugʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ pohrogue mʉare opagʉcumi.\\n20“Eropirã bajarã surara Jerusalénguere erã cãhmotacʉ̃ ĩarã, Jerusalénre erã cóãborore merogã dʉhyacʉ̃ masirãca mʉa. 21Eropa wacʉ̃ ĩarã Judea yeba árĩrãpʉ ʉtã yucʉgue oma duhriporo. Eropirã Jerusalén árĩrã sã waporo. Eropirã campo árĩrã Jerusalénguere wabiricãporo daja. 22Irinʉri dipuwaja moarinʉri árĩpehreri Goãmʉ yare erã gojarapũ erã arĩdiro dopa ta eropa waroca. 23Goãmʉ oã masare turaro dipuwaja moacʉ̃ árĩpehrerogue i yebaguere ñero tarirãcoma. Eropa wacʉ̃ nijiposã nome, erã porãre mihrirãre oparã nome sã mojomorocʉrã nome dujarãcoma irisubure. 24Gajirã i maca majarãre gamewejẽrãcoma. Eropirã gajirã i maca majarãre árĩpehreri yebarigue aĩgã peresu iirãcoma. Eropirã judio masa árĩbirã Jerusalénre ñero iirãcoma. Eropirã erã tarinʉgarãcoma. Judio masa árĩbirãre “Iripẽta árĩque,” Goãmʉ ĩgʉ arĩcʉ̃gue Jerusalénre ãhri duhurãcoma, arĩ werepʉ Jesu.\\nJesu i yebague ĩgʉ dujariborore werepʉ\\nMt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37\\n25Eropigʉ erãre werenemopʉ:\\n—Irisubure abe ʉmʉ majagʉ, ñami majagʉ, necã sã gʉhyaro gohrotoa warãcoma. Árĩpehrerã i yeba majarã, “Cue, sĩrirãca,” arĩ pepirãcoma. Wʉariya turaro bʉsʉrire pãgúri sãre turaro güirãcoma. 26Irisubure ʉmaro maja sã yeba sã bʉrigã ñohmeroca. Eropa wacʉ̃ ĩarã masapʉ i yeba pehreborore corerã bʉrigã güirãcoma dedereri arĩrã. 27Irisubu ta yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ Goãmʉ ĩgʉ turari mera, ĩgʉ gosesiriri mera ʉmaro maja imica weca i yebaguere yʉ dujaricʉ̃ ĩarãcoma masa. 28Yʉ eropa arĩra wanʉgacʉ̃ ĩarã güibiricãque. Eropirã guñatura ʉmarogue ĩhamujuque. Irisubure Goãmʉ mʉare ĩgʉ tauboro merogã dʉhyaroca, arĩpʉ Jesu.\\n29Eropa arĩtuha i queori mera erãre werepʉ Jesu:\\n—Higueragʉ baja gaji yucʉ sã iri yucʉ waricʉrire pepique mʉa. 30Iri yucʉ pũricʉcʉ̃ ĩarã, “Bojori merogã dʉhyaa,” arĩ masia mari. 31Eropa ta i árĩpehreri yʉ arĩra iri eropa wacʉ̃ ĩarã, “Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩburisubu merogã dʉhyaa,” arĩ pepirãca mʉa. 32Mʉare diaye arĩgʉ iiaa. Irisubu majarã erã sĩriboro core árĩpehreri yʉ arĩra eropa waroca. 33Ʉmaro i yeba sã pehrea waroca. Yʉ wereniguiripʉ ne pehresome. Árĩpehreri yʉ arĩdiro dopa ta eropa waha ojogorocʉroca.\\n34“Yʉ dujariburinʉre ne masibeaa mʉa. Eropirã õaro árĩyuque. Bosenʉrire pagari iiniguibiricãque. Eropirã merebiricãque. I yeba maja iiburire wʉaro pepibiricãque. Mʉare yʉ arĩdiro dopa ta iirã, guñaña mariro i yebaguere yʉ aricʉ̃ ne ʉcasome. 35Yʉhʉ masare beyegʉ arigʉ guñaña mariro arigʉca. Waibʉgʉ guñaña mariro ĩgʉ weradague ĩgʉ mehsihajaro dopa ta irinʉ waroca masare árĩpehrerã i yeba majarãre. I yeba majarã “Eropa waroca,” erã arĩbiririnʉ eropa waroca. 36Mʉapʉ õaro guñatura coreque. Eropirã Goãmʉre ire serẽniguicãque: “Pehrerinʉ eropa wacʉ̃ yʉre itamuque. Turarire oque yʉre õaro yʉ tariboro dopa. Eropigʉ Cristore mʉ obeogʉre güiro mariro yʉhʉ ĩgʉre bocatĩricʉ̃ iique yʉre,” arĩ serẽque Goãmʉre, arĩpʉ Jesu.\\n37Eropi irinʉrire Goãmʉ wihigue Jesu buhemʉripʉ. Ñamiri nʉcʉ buhetuhajagʉ Olivo waĩcʉdigʉgue waha irigʉgue árĩboyotahmuamʉripʉ. 38Boyocʉ̃ árĩpehrerã masa ĩgʉre Goãmʉ wihigue peerã wamʉriñorã.","num_words":873,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique ROMANOS 1\\n1 Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo Roma macanare. Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Jesucristo cʉ paabojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire buiobojari majocʉ. Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã apóstol na caĩrã mena cãnipaʉre yʉ cacũwĩ Dio, caroa quetire cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre.\\n2 Tirʉmʉpʉre atie queti cʉ Macʉ cʉ cabaipere caĩ buio jʉgoyeyeyupi Dio. To bairi cʉ ye quetire buiori maja ãnana Dio nare cʉ caĩrore bairona caucayupa. 3 To bairi atie queti yʉ cabuio teñarije Dio Macʉ ye ã. Camajocʉ buiaʉ Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami cãñupi mani Ʉpaʉ Jesucristo. 4 Cʉ cabai yajiro bero Dio Espíritu Santo cʉ camajirije mena Jesure cʉ catunu catioyupi. To bairo ácʉ mani camajare mani caiñooñupi Dio, “Cʉ Macʉna ãmi,” mani caĩ majiparore bairo ĩi. 5 Caroaro mani átibojami Jesucristo. Cʉ jʉgori yʉ cacũñupi Dio, apóstol anigʉmi ĩi, yʉ ye quetire cʉ buio teñaato ĩi. To bairi to cãnacã yepapʉ camajare na yʉ cabuio teñaro jĩcaarã cʉ ye quetire caapirã Jesucristore api nʉcʉbʉgogarãma.\\n6-7 Mʉjaa Roma macana quenare cacũñupi Dio, Jesucristore caapiʉjarã na ãmaro ĩi. Seeto maimi Dio mʉjaare. Mʉja nipetirãre caroaro atie queti joʉ mʉjaare yʉ ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare.\\n8 Atie mai mʉjaare yʉ buio jʉgo: Camaja ati yepa nipetiro macana Jesucristore mʉja caapiʉja nʉcʉbʉgorijere buio batema. To bairo mʉja cãniere na caĩ buiorijere apii Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩnucu. Jesucristo jʉgori mʉjaare yʉ jenibojanucu Diore. 9 Seeto yeri tʉgooña ocabʉtiri Diore yʉ áti nʉcʉbʉgo, cʉ Macʉ cʉ cãnie quetire buio teñaʉ. To bairi majiimi Dio to cãnacã nina nairoacã cʉ̃re mʉjaare yʉ cajenibojarijere. 10 To bairi Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ, ocõo bairo cʉ yʉ ĩ jeninucu: “Dio, Roma macana tʉpʉ yʉ cáaápere mʉ cabooata topʉ yʉ cáaápere quenooya.” Tirʉmʉpʉna mʉja tʉpʉre yʉ cáaáganucubapʉ. 11 Dio yere mʉjaare yʉ buioga, netobʉjaro Jesu yere mʉja camaji ocabʉti nemoparore bairo ĩi. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉjʉgacʉpʉ. 12 To bairi mʉja tʉpʉ yʉ caejaata Jesure mani caapi nʉcʉbʉgorijere mani ame buiogarã. To bairo ame buiorã netobʉjaro Jesure mani api nʉcʉbʉgo ocabʉtigarã.\\n13 Ocõo bairi wame mʉja camajiro yʉ boo: Aperã quena judío maja cãniquẽnare Jesu ye quetire na yʉ cabuioro caapiʉjawã jĩcaarã. To bairi na caapiʉjarore bairo mʉja tʉ macana quena na apiʉjaato ĩi, capee niri mʉja tʉpʉre yʉ cáaágabapʉ. Aágabacʉ quena yʉ cáaá majiquẽpʉ. 14 Camaja to cãnacã majare Jesu ye quetire na cabuiopaʉ yʉ ã. Macaa cãna, macaa cãniquẽna quena, cabue majirã, cabue majiquẽna quenare nipetirãre na cabuiopaʉ yʉ ã Jesu ye quetire. 15 To bairi mʉjaa Roma macana quenare caroa queti Jesu yere seeto mʉjaare yʉ buioga.\\n16 Camaja noa atie Jesucristo ye quetire caapi nʉcʉbʉgorãre na netoo catiomi Dio. Cʉ̃re cabooquẽna menare na cʉ capopiyeyebopere na netoomi cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre. Jesucristo jĩcaʉna ãmi manire canetoo majii. To bairo camajare cʉ canetoo majirijere tʉgooñari yʉ boboquẽe camajare tie quetire na buioʉ. Tie queti judío maja jetore buiorique cãni jʉgoyupa. Na bero judío maja cãniquẽna quenare buiorique ã. 17 Ocõo bairo majuu ã tie queti: “Noa Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgocõa ãna ãma.” To bairona ĩ uca turique ã Dio Wadarique cãniepʉre, “Caroarã ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã. “Cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã ãma naa. Cʉ̃re api nʉcʉbʉgorã to cãnacã rʉmʉ cacaticõa ãna anigarãma,” ĩ uca turique ã.\\n18-19 Caroorije cána macare na cabai netoo nʉcarije, caroorije na cátiere seeto tʉjʉgateemi Dio ʉmʉrecoopʉ cãcʉ. Na quena cariape Dio cʉ cãniere na camajipe anibajupa. Dio cʉ cãniere mani camajipe majirioquẽe. To bairo cʉ̃re na camajibope to cãnibato quena na majuuna caroorije átigarã cajocaquẽtie macare, Dio ye queti macare apigateema. To bairi seeto na popiyeyegʉmi Dio. 20 Diore tʉjʉquetibana quena, “Seeto camajii ãcʉmi Dio,” mani ĩ maji, ati ʉmʉrecoo, ati yepa macaje cʉ cátajere tʉjʉri. Dio cʉ cãnicõa anie, nipetiro cʉ cáti rotirije quenare mani maji, cʉ cátajere tʉjʉri. Nemoopʉre ati yepa macajere Dio cʉ cátato bero nipetiro cʉ cátajere tʉjʉrique ã. To bairi, “Atie Diona cʉ cátaje ãno,” ĩ majiri Dio cʉ cãniere majirãma camaja nipetirã. To bairi tiere majibana quena cʉ̃re cabai netoo nʉcarã ãma. To bairo na majuuna na cabai netoo nʉcarije wapa na popiyeyegʉmi Dio. Na maca, “Dio, mʉ cãniere majiquetibana mʉre jã caapi nʉcʉbʉgoquẽpʉ, to bairi mʉ capopiyeyequetiparã jã ã,” ĩ majiquetigarãma rooro cátana maca. 21 Cʉ cãniere majibana quena Diore áti nʉcʉbʉgoquẽema. Caroaro cʉ cátajere tʉjʉbana quena tiere, “Caroaro jãre mʉ cátibojayupa,” Diore cʉ ĩquẽema. Ape wame macare tʉgooñari ĩ jocariquere tʉgooñama. To bairo baibana na yeripʉre jĩá netobʉjaro Diore camajiquẽna anicõama. 22 “Seeto camajirã jã ã,” caĩrã anibana quena camajiquẽna majuu ani nutuapa. 23 To bairo Diore, cayajiquẽcʉre cʉ áti nʉcʉbʉgogaquẽna na majuuna na cawericarã macare áti nʉcʉbʉgoma. Camaja, cawʉrã, waibʉcʉrã, aña, pinoare bairã cãnare we nʉcocõari na áti nʉcʉbʉgoma.\\n24 To bairo na cáto, “To cõona caroorije na majuuna na caboorije cána na anicõato,” na ĩimi Dio. To bairo na cʉ caĩro bero na majuuna caroorije boboorije majuure átinucuma. 25 Dio ye cariape cãni wame apiʉjagaquetiri caĩ jocarije macare apiʉjama. Dio ati ʉmʉrecoo macana nipetirore cátacʉ jetore cʉ na cáti nʉcʉbʉgope aninucubapa, to cãnacã rʉmʉ cãnicõa ãcʉ macare. Na maca Diore áti nʉcʉbʉgoquẽnana Dio cʉ carupeoricarã macare áti nʉcʉbʉgonucuma.\\n26 To bairo cátinucurã na cãno maca, “Baiyupa na majuuna seeto caroorije cáticõana na ãmaro,” na ĩimi Dio yua. Cãromia caroaro manapʉ cʉtajere booquẽnana na majuuna caroorije ame áti epenucuma. 27 Caʉmʉa quena to bairona caroaro nʉmo cʉtajere booquetiri na majuuna caʉmʉa anibana quena caroorije ame áti epecõama caboboorijere. To bairo na majuuna seeto caroorije na cátie wapa cariape na popiyeye majuucõagʉmi Dio to bairo rooro cánare.\\n28 Diore na catʉgooñagaquẽto maca, “To cõona caroorije jetore catʉgooñarã na anicõato,” ĩimi Dio. To bairo Dio nare cʉ caĩro bero caroorije jeto áticõa aninucuma boboquẽnana. 29 Ocõo bairi wame áti aninucuma caroorije to cãnacã wamere: Apeye unie cacʉgorã anibana quena apeye uniere boo neto tʉgooñama. Aperãre, “Rooro nare mani áticõato,” ĩ tʉgooñanucuma. Aperã ye tʉjʉ ʉgoo punijininucuma. Camajare na jĩama. Ame wada neto paima. Ĩ jocarique ĩnucuma. Ame tuti paima. Rooro wada pai yoja teñama. 30 Aperã caroorije na cátiquẽtie to cãnibato quena, “Rooro cána ãma,” na ĩ wada painucuma. Diore tʉgooñagateema. Ĩ punijini yʉnucuma. “Caroaʉ, camajii yʉ ã,” ĩ tʉgooñari to bairona ĩtori buioma. Seeto tʉgooñama caroorije na cátipere, caroorã aniri. Na pacʉare na bai netoo nʉcanucuma. 31 Cañuurijere majigaquẽema. “Ocõo bairo jã átigarã,” caĩrã anibana quena na caĩri wamere áti ʉjagaquẽema. Aperãre na mai tʉjʉquẽema. Aperã rooro na cátajere majiritiquẽema. Rooro catamʉorãre na bopaca tʉjʉquẽema. To cãnacã wame caroorije átinucuma, Diore cabai netoo nʉcarã aniri. 32 To bairona cabairãre caroorã na cabai yajiri paʉpʉre na regʉmi Dio. Nare cʉ carepere camajirã anibana quena to bairona cáticõa ãna aninucuma. Seeto wariñuuma aperã nare bairona caroorije na cátiere bairije na cáto tʉjʉri.","num_words":1099,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Pedro 5 BSNNT - Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre - Bible Search\\n1 San Pedro 4 2 San Pedro 1\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre Pedro ĩ gotire queti\\n1Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Yʉ quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, Cristo rojose manire ĩ tãmʉobosacatire ĩacacʉ ñaja yʉ. To bajicõari, quẽna ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ yʉ quẽne, mʉa rãca ĩre ĩavariquẽnarʉcʉja yʉ. 2Ovejare coderimasʉ quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉrore bajiro, mʉa quẽne, variquẽnase rãca Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩatirʉ̃nʉrũgũña mʉa, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã ñato” yirã. “Ĩnare yʉa codese vaja, gãjoa bʉjarãsa” yirã me, to bajiro yirũgũña mʉa. 3Bʉto ĩnare rotibetiroti ñaja. Ado bajirojʉa yiroti ñaja. Cristo ĩ bojarore bajiro ĩnare ũmato yiñarũgũña mʉa. 4To bajiro ĩnare mʉa ũmato yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo mʉa rãca variquẽnarʉcʉmi. To bajicõari, ĩ tudiejarirʉ̃mʉ mʉare quẽnaro yirʉcʉmi, “Yʉ rãca variquẽnacõa ñato” yigʉ.\\n5Mamarãre, mʉare quẽne gotiaja yʉ. Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiya. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉa jediro quẽnaro gãmerã rʉ̃cʉbʉoya. “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa yiya: “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yitʉoĩaroti ñaja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro bajiroti ñaja:\\n“‘Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre ajibeami Dios. ‘Yʉa rẽtoro ñamasurã ñaama’ gãjerãre yitʉoĩarãjʉare quẽnaro ejarẽmoami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n6To bajiri Diore, “Yʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” yirã, quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũña mʉa. “Yʉa ʉjʉ, ñajediro masijeogʉ ñaja mʉ. Mʉ bojarore bajiro bajiato”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũña. To bajiro mʉa yijama, “To cõrone adi macarʉcʉro jedicoarʉaroja” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉ ti ejaro, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñato” yigʉ, mʉare yirʉcʉmi Dios. 7Dios mʉare quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, mʉa tʉoĩarejaise jedirore ĩre gotirũgũña mʉa.\\n8Quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña, “Satanás rojose ĩ yirotisere cʉdirobe” yirã. Macarocagʉ yai, bar'i sĩarʉ, ĩ bajirore bajiro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire Dios ĩ cõarotire bojagʉ ñari, rojose manire yiroticudirũgũgʉ̃mi Satanás. 9To bajiro ĩ yirotiboasere cʉdibetirũgũña mʉa. “Ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yitʉoĩa tʉjamenane, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarũgũrʉarãja mʉa. “Adigodoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, manire bajirone rojose tãmʉorãma ĩna quẽne”, yimasiritibesa. 10Adigodojʉ ñarã, rojose mani tãmʉoro bero, Dios tʉjʉ mani ejarone, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã mani ñarũgũrotire yigʉ, yirʉcʉmi Dios. Ĩne ñaami manire ĩamaicõari, jediro mani yisere manire ejarẽmogʉ̃. Ĩ sʉorine, “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ rãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja” gãjerã ĩna yigotisere ajiyuja mʉa. 11Ĩ ñaami masijeogʉ, ñajediro ʉjʉ. “To bajirone bajicõa ñarʉcʉmi”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani.\\nPedro ĩ gotitʉsare queti\\n12Adi papera rãca mojoroaca mʉare yʉ gotisere yʉre ucabosami Silvano.a Ĩ ñaami Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ĩ yirore bajiro yigʉ. “Adi papera ĩ ucasere ĩavariquẽnacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato” yigʉ, yaja yʉ. To yicõari, “Dios, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ ejarẽmosere masiato” yigʉ, yaja yʉ. To bajiri, tire masiritimenane, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaña mʉa.\\n13Ado Babilonia vãme cʉti macajʉ ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnarotiama ĩna. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaama ĩna quẽne. Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, Marcos vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami.b 14Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa.\\nToana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ macʉ Cristo yarã, quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.","num_words":481,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 11 BSNNT - - Bible Search\\nJerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pedro ĩ gotire queti\\n1To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã Judea sitanajʉa, “Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna. 2-3To bajiri, Jerusalénjʉ Pedro ĩ tudiejaro, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿No yigʉ jud'io masa vi me ti ñaboajaquẽne, sãjacati mʉ? To bajicõari, ¿no yigʉ ĩna rãca bacati mʉ? —yiyujarã, Pedrore.\\n4-5To bajiro ĩre ĩna yijare, ado bajiro riojo ĩnare gotiyuju Pedro:\\n—Jope macajʉ ñacõari, Diore ĩre yʉ sẽnirone, ado bajiro yʉre ruyuacajʉ. Vecajʉ sudijãi jairijãi jʉajacatʉa gaja ñiacõari, yorujiocõariarore bajiro ejacajʉ ti, yʉ tʉjʉ. 6“¿Ñie ñati, ti jubeajʉre?” yigʉ, quẽnaro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ ñacama sãñarã vaibʉcʉrã jediro. Ãña, jẽnirã, to yicõari, vʉrã quẽne ñacama. 7Ĩnare yʉ ĩarone, õ vecajʉ ado bajiro ocaruyucajʉ: “Pedro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Ĩnare sĩacõari, baya mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti. 8“Babeaja yʉ. Rẽorere divatojʉane baĩabeticajʉ yʉ”, boca yicõacajʉ yʉ. 9To yʉ yirone, ado bajiro yʉre ocaruyucajʉ quẽna: “‘Rẽore ñaja’, yibesa. ‘Baya’ Dios ĩ yisema, quẽnase ñaja”, yʉre yi ocaruyucajʉ. 10Idiajijʉ to bajiro yʉre bajiĩocajʉ. To baji, tudimʉjacoacajʉ quẽna. 11Ti mʉjato bero, idiarã ejacama, yʉ ñarivijʉre. Cesarea vãme ti macagʉ Cornelio vãme cʉtigʉ ĩnare cõañumi, yʉre “Macato ĩna” yigʉ. 12Ĩna ejarone, “Tʉoĩarejaibecʉne vasa mʉ” Esp'iritu Santo yʉre ĩ yijare, vacajʉ yʉ. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrã yʉre baba cʉti vacama ĩna. Ĩna rãca vacõari, Cornelio ya vijʉre sãjacajʉ yʉa. 13Yʉa sãjaejarone, ángel, ruyuaĩocõari, ĩre ĩ gotirere yʉare goticami Cornelio. Ado bajiro yʉare goticami: “‘Jope macajʉ mʉ ʉ̃mʉare ĩnare cõaña mʉ, Simón Pedro vãme cʉtigʉre “Ĩre jirã vajaro” yigʉ. 14Mʉre, mʉ ya vianare quẽne gotimasiorʉcʉmi ĩ. Mʉare ĩ gotimasiose sʉorine mʉa rijato bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire yirẽto ecobosarʉarãja mʉa’, yʉre yigotimasimi ángel”, yʉare yicami Cornelio. 15To bajiro yʉare ĩ yiro bero, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Ĩnare yʉ gotimasiosʉorone, Esp'iritu Santo manire ĩ ejacatore bajirone ĩnare quẽne ejacami. 16To ĩ bajirone, mani ʉjʉ Jesús ĩ goticatire masibʉjacõacajʉ yʉ: “Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, ‘Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja’ mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, ‘Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato’ yirocʉre” manire ĩ yigoticatire. 17Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, Esp'iritu Santore manire ĩ cõacatore bajirone ĩnare quẽne cõacami Dios, jud'io masa me ĩna ñaboajaquẽne. Ĩnare quẽne to bajiro ĩ yijare, “Jud'io masa me ñari, mani rãcana me ñaama”, yimasibeaja yʉ —ĩnare yiyuju Pedro.\\n18To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sẽniĩatʉjacõañujarã ĩna. Ado bajirojʉa yiyujarã ĩna yuja:\\n—Quẽnaro yigʉ ñaami Dios. “Jud'io masa mere quẽne, rojose ĩna yisere masirioami, ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñato ĩna” yigʉ —yiyujarã jud'io masa Jesúre ajitirʉ̃nʉrã.\\nAntioqu'iana, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjare queti\\n19Tirʉ̃mʉri rĩjoro Estebanre sĩacõari gãjerãre quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yiyujarã ĩna Diore masimena. To bajiri sĩgʉ̃ri Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Fenicia sita ñarimacarijʉ, Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacarijʉ, to yicõari, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ quẽne rudiasujarã ĩna. Ti macarijʉre ejacõari, jud'io masa rĩrene Jesús yere ĩnare gotiyujarã ĩna. 20Gãjerãma, Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacariana, Cirene vãme cʉti macana, vacõari Antioqu'ia macajʉ ejayujarã. Tojʉ ejacõari, jud'io masa mere quẽne Jesús yere ĩnare gotiyujarã ĩna. 21“Quẽnaro gotimasioato ĩna” yigʉ, ĩnare ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri Jesús ĩ bajirere ajicõari, masa ĩna rotisere ĩna ajirʉ̃cʉbʉoboarere ajitʉjacõari, jãjarã Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.\\n22Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ajiyujarã Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉ sʉyarã. To bajiri ĩna tʉjʉre Bernabé vãme cʉtigʉre ĩre cõañujarã. 23To ĩna cõar'i, ejacõari, Dios quẽnaro ĩnare ĩ yisere ĩañuju. To bajiri bʉto variquẽnacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Tocãrãcʉne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrũgũña mʉa —ĩnare yiyuju Bernabé.\\n24Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃ ñari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, to bajicõari, Jesúre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju Bernabé. To bajiri jãjarã masa, ĩ gotimasiosere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.\\n25Tijʉ bero, Tarso vãme cʉti macajʉre vasuju Bernabé, Saulore macagʉ̃. 26To ĩre ejabʉjacõari, “Ita mʉ, Antioqu'iajʉ”, ĩre yiyuju. To bajiri vasujarã Antioqu'iajʉre. Tojʉre cojo cʉ̃ma ñañujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca. Tojʉ ñacõari jãjarã masare Dios oca Jesús yere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. Ti macane Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Cristiano masa ñaama ĩna”, yisʉoyujarã. “‘Mani ʉjʉ ñaami Cristo’ yirã ñaama” yire ũni ñañuju ti vãme.\\n27Tirʉ̃mʉrirene Jerusalén macana, Diore ĩre gotirẽtobosarimasa ejayujarã tojʉre, Antioqu'iajʉre. 28-30Ĩna rãcagʉ ñañuju Agabo vãme cʉtigʉ. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarũgũrojʉre sãjaejacõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Agabo:\\n—Judea sita ti ñaro cõrone, ñio ejarʉaroja. Bare jedicoarʉaroja —yiyuju Agabo.\\nTo ĩ yisere ajicõari, “Judeana ñiorijarʉarãma ĩna. Gãjoa ĩnare cõato mani”, yiyujarã Antioqu'iana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To ĩna yiriarore bajirone yiyujarã ĩna. Ĩna cʉose ĩna ĩsimasiro cõro Saulore, Bernabére quẽne ĩnare ĩsiñujarã, Judea ñarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã bʉcʉrãre “Ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiro ti bajijama, Roma macagʉ Claudio vãme cʉtigʉ masa ñajediro ʉjʉ ĩ ñariarodore bajiyuju.","num_words":741,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Sãwũã ũrãgʼa kʼawuaibara wũãwũãrãra | Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\nBʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\nAkʉra naʉ̃ne abui acholi afrikáans ahanta aimara albanés alemán alemán de Pensilvania altaico aluro amárico armenio asamés ateso aucano ayie azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bali bambara bashkir bassa de Camerún bassa de Liberia batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí bete biak birmano bislama bomu boulou búlgaro cabilé camboyano catalán cebuano chabacano changana (zimbabue) checo cherkés kabardino chichewa chin haka chin tiddim chino mandarín (simplificado) chino mandarín (tradicional) chitonga chitonga de Malaui chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuvash cibemba cinamwanga cingalés comoriano de Ngazidja congo coreano criollo de Reunión criollo de las Seychelles criollo guineano criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dayaco engayú dehu digor diola diula duala dusún edo efik embera katio endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio euskera ewé feroés finlandés fiyiano fon frafra francés ga gallego galés garífuna georgiano gitonga griego groenlandés guaraní guaraní boliviano guerzé gujarati gun guna hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kabiye kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kpelle krío kurdo kurmanyí (alfabeto cirílico) kurdo kurmanyí del Cáucaso kurdo soraní kwangalí kwanyama kyangonde lamba lao lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lengua de signos española lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas brasileño lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas coreano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas ghanés lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas malauí lenguaje de señas malgache lenguaje de señas neozelandés lenguaje de señas nepalés lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas ruso lenguaje de señas sueco lenguaje de señas taiwanés lenguaje de señas vietnamita lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lugbara lunda luo macedonio macua madurés malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu maninkakan oriental manyacú mapudungun maratí maya mayo mazahua mazateco de Huautla mbukushu mendé meru mingreliano mixe mixteco de Guerrero mixteco de Huajuapan mizo mongol more motu nambya nasa yuwe navajo nengone nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyaneka nyungwe náhuatl de Guerrero náhuatl de la Huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de Puebla oromo osético otetela otomí del valle del Mezquital pangasinán papiamento de Aruba papiamento de Curazao persa pidgin camerunés pidgin de las islas Salomón polaco portugués pular punyabí punyabí (alfabeto shahmukhi) purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Santiago del Estero quichua de Tena quiché rarotongués romaní de Bulgaria romaní de Macedonia romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia rumano rumanyo runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saracu saramacano sarnami sena sepedi serbio (alfabeto cirílico) serbio (alfabeto latino) serere sesoto de Lesoto sesoto de Sudáfrica setsuana shona shuar sidama silozi somalí sranangtongo suajili suajili del Congo suati sueco sundanés susu tagalo tahitiano tai tamil tandroy tankarana tarahumara tayik telugu tetun dili tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano toraja totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil turco turcomano turcomano (alfabeto cirílico) tuvaluano tuviniano twi tártaro tének de San Luis Potosí ucraniano udmurto uhobo uigur (alfabeto cirílico) uigur (alfabeto árabe) umbundú uolof urdu uruund uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wichi wolaita xhosa xitshwa yoruba zandé zapoteco de Lachiguiri zapoteco del Istmo zulú árabe árabe de Marruecos árabe de Túnez ñanya ñemba\\nSãwũã ũrãgʼa kʼawuaibara wũãwũãrãra\\n«Naʉ̃ bedʼea mʉa idi zokʼabʉra bʉ sode baibara, jaradiada ʉ̃rʉ jaradiaibara bʉ wũãwũã» (Deuteronomio 6:6, 7)\\nJeowaba mebẽrã osidera, ĩjãsi yibariraba ãyi wũãwũã bia akʉita (Colosenses 3:20). Yibaribaera, jaradiaibara yi wũãwũãra Jeowa kãgaita, maʉ̃ba waribʉrʉdera kʼãrẽ jõma okʼawuabayi (2 Timoteo 1:5; 3:15). Adewara jʉrʉibara iyi sode erbʉta, maʉ̃ba bʉa nebia jaradiabʉra yibia. Bʉ wũãwũã bʉa Daizeze Bedʼea bia jaradiaira naara bʉ sode baibara (Salmo 40:8).\\n1 BɄ WŨÃWŨÃRA KʼAREBARA BɄME BEDʼEAITA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. Ũrĩbara, k’awuaẽã bed’ea beẽ (Santiago 1:19). Wãrĩnu, marabara kãgabʉ mara wũãwũãra kʼãrẽ krĩchaẽã bedʼeamarẽã marabawara. Mamina maʉ̃ oira ũdubira ũrĩkĩrãbʉta ãya nesidabʉrʉde, akʉza ũdubira kʼãrẽba sãwũãẽãta, iya krĩchabʉta jaramarẽã, (Santiago 3:18). Bʉa kẽãibʉrʉ, ãyara jaraẽbayi, maʉ̃ba jũãra akʉza jarada kãgabʉta (Mateo 3:17; 1 Corintios 8:1).\\nBɄA KʼÃRẼ OSEABɄTA\\nŨrĩkĩrãbara bʉ wũãwũãba bedʼeaita nesidabʉrʉdera\\nEwari jõmaʉ̃nẽ bedʼeara bʉ wũãwũãʉ̃mera mawũã bedʼea zroma zebʉrʉdebʉrʉ bedʼearara\\n2 ŨRĨRA KʼÃRẼ Ʉ̃RɄ BEDʼEABɄTA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Yi audre biʼia akʉbʉbara ũduya nebiata» (Proverbios 16:20). Edaʉde bia krĩchaibara kʼawuaita ãya sentibʉta. Warrarabara edaʉde maʉ̃ kʼara jarabʉ mawũãẽbʉrʉ jarabʉ ãya krĩchabʉẽãsida. «Ʉ̃kʉrʉba bia ũrĩẽna panʉdogobara, maʉ̃ra kʼawuaẽã bed’eadogo akʉza perabibʉ» (Proverbios 18:13.) Maʉba mesera kĩrʉrãra (Proverbios 19:11).\\nBʉ wũãwũã bedʼeanʉmʉne eda bedʼeatotorãra akʉza kẽãrãra iya jarabʉ kʼãrẽa\\nKĩrãbera bʉ sãwũã sentibasita, akʉza kʼãrẽta audre yi biabasita iyi kĩrãkʼabaside\\n3 ABʼARIKA KRĨCHAPANAIDUA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Mʉ wũãwũã, ũrĩda, bʉ zezeba jaradiabʉra, akʉza idumʉrãra bʉ papaba jarabʉra» (Proverbios 1:8). Jeowabara diasi wũãwũã akʉira yi zezeʼa akʉza yi papaʼa. Maʉ̃ba ãyi ũmeba jaradiaibara wũãwũãrãra wawiamarẽã akʉza ũrĩmarẽã (Efesios 6:1-3). Ãyara kʼawuabare yi barira abʼarika krĩchabʉta o krĩchabʉẽãta (1 Corintios 1:10). Maʉ̃ba bedʼea abʼarika zedaẽbʉrʉ bedʼeakʼãrãidua, mara wũãwũã kĩrãbita, mawũãẽbʉrʉ aduaseabʉ mara wawiabʉta.\\nBedʼea abʼarika zeidua mara wũãwũã ũrãgʼa biadiaita\\nBʉta bʉ kimaʉ̃me abʼarika krĩchaẽbʉrʉ wũãwũã sãwũã ũrãgʼaita, kʼawuara kʼãrẽa mawũã krĩchabʉta bʉ kimara.\\n4 KRĨCHARA SÃWŨà OITA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Jaradiara bʉ wũãwũã saʉ̃ ode wãita» (Proverbios 22:6). Bʉa kʼawuakĩrãbʉbʉrʉ bʉ wũãwũãra sãwũã ũrãgʼaita, jũãrãra kʼãrẽ sãwũã berabariyeda. Awuarabʉrʉ jʉrʉda bedʼea biata, mamina maʉ̃ bedʼea biadera edabaibara bʉ wũãwũã sãwũã ũrãgʼaita (Salmo 127:4; Proverbios 29:17). Ũrãgʼaibara jaraẽ kʼãrẽ obeẽãta, awuarabʉrʉ jaraibara kʼãrẽa obeẽãta (Proverbios 28:7). Akʉza jaradiaibara Daizeze Bedʼea kãgamarẽã akʉza bia akʉmarẽã wãrĩnu Daizeze Bed’earadebemata (Salmo 1:2). Mawũã krĩcha neneã bayi (Hebreos 5:14).\\nAkʉza bʉ wũãwũãrãra ũdubira Daizezera wãrĩnu bʉta akʉza iya ĩjãseabʉta\\nKʼarebara ũdukʼawuamarẽã kʼãrẽba zʉbʉria oseabʉta iya maʉ̃ oẽmarẽã, internertʼne eda bʉ kĩrãkʼa, akʉza jaradiara obeẽãta badume ãba kʼãĩra.\\n«Jaradiara bʉ wũãwũã saʉ̃ ode wãita»\\nJEOWABA KʼÃRẼBAYI BɄA OBɄRA\\nYibarirabara jaradiaibara ãyĩ wũãwũãrãra Jeowa sãwũã krĩchabʉta (Efesios 6:4). Mamina Jeowabara kʼawuabʉ maʉ̃ oira mejãcha trajaibarata. Mamina bʉara kʼawuabaibara maʉ̃bara mejãcha sobiabita akʉza Daizezeʼa biga diaita (Proverbios 23:24).\\n¿Kʼãrẽta oibara mʉ wũãwũãra mʉme kʼãrẽ krĩchaẽã bedʼeamarẽãra?\\n¿Kʼãrẽta kʼawuaseabʉ mʉara wuabema yi bariraba ãyi wũãwũã ũrãgʼabʉdebara?\\nYI 1 Juwa jidabʉrabara jʉrʉibara Daizezeta\\nYI 2 Kẽrẽpa kãga ũdubidua\\nYI 3 Bedʼea zroma sãwũã ara oita\\nYI 4 Plata sãwũã gastaita\\nYI 5 Sãwũã ibiadepanaita mebẽrãbawara\\nYI 6 ¿Kʼãrẽta oibara tobʉrʉdera?\\nYI 7 Sãwũã ũrãgʼa kʼawuaibara wũãwũãrãra\\nYI 8 ¿Kʼãrẽta oibara bedʼea zroma zebʉrʉdera?\\nYI 9 Ora bʉ mebẽrãbawaraʉba Jeowaba jarabʉta\\nText Ʉ̃tʉzebĩta karta internet’ne Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\nAudio Ʉ̃tʉzebĩta bed'eaba bed'eabʉta Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ","num_words":1122,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti APOCALIPSIS 1\\nJuan ĩ cãirojʉ Jesucristo ĩ gotire gaye\\n1 Adi papera tuti ija yoari mejeti rẽtaroti gaye gotia. Iti oca Jesucristo ĩ masiroca Dios ĩ yire ña. Ito bajiro yiñi Dios, mani Jesucristore moa ĩsirã, “Ito bajiro rẽtaro yiroja”, mani yi tʉoĩa masitoni. Yʉ ña Juan adi papera ucagʉ. “Ado bajiro bajia yireoni ña mʉ canibetoti cãiri bajiro mʉre godo weore”, yʉre yi gotirocʉ ángel yʉ tʉ cõañi Jesucristo. 2 Yʉ tigore, yʉ tʉogore cʉni riojo uca yʉ adire. Iti ña Dios oca yʉ masiroca Jesucristo ĩ yire.\\n3 Noa adi papera tuti tirãti wanʉrã yirãji. Adi oca ija rẽtaroti gaye tʉocõri, wanʉrã yirãji. Dios oca ña iti. Iti gaye oca rẽtaroti cõña wajʉ. Ito bajiri noa adi ucare gaye tʉorʉ̃nʉrã, wanʉ quenarã yirãji.\\nJʉa ãmojeno masa Jesure tʉorʉ̃nʉrãre Juan ĩ ucare gaye\\n4 Yʉ Juan adi papera mʉare cõa yʉ. Mʉa ña Asia sitajʉ jʉa ãmojeno cʉtori gãna Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã. Queno yijaro Dios mʉare. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ sajari oca cʉtiroca yijaro Dios. Dios ñami iti rʉmʉ gagʉ, adocãta gagʉ, ito yicõri ija ñatĩñarocʉ. Ija adi sitajʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩ. Dios ĩ rotiri cumuro riojo ñaguĩji Espíritu Santo. Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñari jeyaro masigʉ̃ ñami. Ĩ́na sʉoriti mʉare queno yijaro Dios. 5 Jesucristo cʉni mʉare queno yijaro. Ĩ ñami ĩ tigore riojo gotigʉ. Ito yicõri ĩ ñami godabojagʉti mʉcana tʉdi catitĩñarocʉ. Gãjerãma ĩ riojʉa godabojarãti tʉdi catitĩñare gaye boca ãmibisijarã ĩna. Ĩ ñami adi sita gãna ʉjarãre roti masigʉ̃. Manire ti maigʉ̃ ñami Cristo. Ito bajiri godacõri ĩ ya rína mani ñeñaro yirisere waja yi ĩsiñi ĩ. 6 Mani ĩre tʉorʉ̃nʉrãre Dios ñarã mani ñaroca yiñi Cristo. Ito yicõri paia robo ĩ Jacʉ Diore mani moa ĩsiroca yiñi Cristo. Ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Ĩ ñami rẽtoro roti masigʉ̃. Ito bajiroti ñatĩñajaro ĩ.\\n7 Ide bueri rãca wadigʉ yiguĩji Cristo. Ito bajiri masa jeyaro ĩre ti jedirã yirãji. Ito yicõri ĩre cami meniana cʉni tirã yirãji ĩre. Ĩre ticõri jeyaro adi sita gãna otirã yirãji. Ito bajiroti bajiro yiroja, ya yʉ mʉare.\\n8 Rẽtoro sẽogʉ̃ ñami mani Ʉjʉ Dios. Ado bajiro gotiami. Tʉote mʉa: “A wame ñasʉorise, ito yicõri Z wame ñasʉsarise robo bajiro bajigʉ ña yʉ. Yʉ ña ñatĩñagʉ̃. Yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉoyija. Ito yicõri yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉsaro yiroja”, yi gotiami Dios. Ĩ ñami iti rʉmʉ gagʉ, adocãta gagʉ, ito yicõri ija ñatĩñarocʉ. Ija adi sitajʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩ.\\nĨ cãirojʉ Juan ĩ tire gaye\\n9 Yʉ Juan, mʉa rãca Jesucristore masigʉ̃ ña yʉ cʉni. Ito bajiri sĩgʉ̃ rĩa bajiro bajirã ña mani. Mʉare bajiroti tõbʉja yʉ cʉni. Masa mʉare ĩna ti tudiro bajiroti ti tudiama yʉre cʉni. Manire ito bajiro ĩna yibojarocati mani ñemecʉtiroca yami Jesucristo. Ito bajiri co rʉmʉ Dios ĩ rotirojʉ mʉa rãca wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ cʉni. Patmos wame cʉtiri yogajʉ coji tubia ecocʉ yʉ. Dios oca yʉ riasojare ito yicõri Jesucristo gaye yʉ bʉsijare yʉre tubiacã ĩna. 10 Tujacãra rʉmʉ Diore yʉ rʉ̃cʉbʉo ñaroca yʉ canibetoti cãiri bajiro yʉre iti godo weoroca yiquĩ Espíritu Santo. Yʉ jʉdojʉa oca sẽorise iti ruyuja, tʉocʉ yʉ. Trompeta jutiado bajiro ruyucʉ. 11 Ado bajiro ruyucʉ iti:\\n—Adocãta mʉ tirise papera tutijʉ ucaya. Iti ucacõri Asia sita gãna Cristore tʉorʉ̃nʉrãre cõama. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna. Ado bajiro wame cʉtia ĩna cʉtori: Efeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia ito yicõri Laodicea wame cʉtiri cʉtori ña ĩna cʉtori, yire oca ruyucʉ yʉ tʉoja.\\n12 “¿Ñimʉ yʉre bʉsiati?” yirocʉ jʉda rʉ̃gʉ̃cʉ yʉ, ĩre tirocʉ. Jʉda tigʉjʉ jʉa ãmojeno jeobusuora tuturi ticʉ yʉ. Orona ĩna menira tuturi ñacʉ iti. 13 Iti jeobusuora tuturi wato sĩgʉ̃ ʉ̃mʉgʉ̃ ticʉ yʉ. Masa Rĩjorʉ robo bajiro bajigʉ ñaquĩ ĩ yʉ tija. Coro yutabuju yoaro ĩ ya gʉbo tĩgãjʉ sʉsaro sãñaquĩ ĩ. Ĩ ya wẽñura wiro oro gaye ñacʉ. Ĩ ya ʉsi riojocõ eyari wiro ñacʉ iti wiro. 14 Ĩ ya rijoga joa botirise ñacʉ. Oveja joa robo bajiro, ito yicõri ide buerise robo bajiro boti ruyucʉ. Ĩ ya cajeari jea ʉ̃jʉrise robo bajiro bajicʉ. 15 Ĩ ya gʉbori bʉto yocʉ. Bronce wame cʉtirise robo bajiro jeamejʉ soecõri ĩna gosioado bajiro yocʉ iti. Ĩ bʉsija riaca bʉto ũmayurisa robo bajiro ruyucʉ. 16 Ĩ ya ãmo riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa rʉcoquĩ ĩ. Ĩ ya risejʉ sarera jãi, jʉa dʉja odiri jãi budicʉ. Ĩ ya rio ũmacañi queno ĩ asiro robo bajiro yo ruyucʉ.\\n17 Ĩre ticõri ĩ tʉ cõ quedicʉ yʉ. Ito bajiro yʉ bajibojarocati ĩ ya ãmo riojocadʉja yʉre moa jeoquĩ. Ito yicõri ado bajiro yʉre yiquĩ ĩ:\\n—Güibesa. Yʉ ña ñatĩñagʉ̃. Yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉoyija. Ito yicõri yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉsaro yiroja. 18 Yʉ ña catitĩñagʉ̃. Godabojagʉti tʉdi caticʉ yʉ. Mʉcana jʉaji godare ma yʉre. Godarãre mʉcana tʉdi ĩna catiroca yi masigʉ̃ ña yʉ. Godari masa ĩna ñarojʉ jana sãjado rʉcogʉ ña yʉ. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ waboanare maso masia yʉ, yiquĩ Masa Rĩjorʉ yʉ cãirojʉ.\\n19 Mʉcana gaje ado bajiro gotiquĩ ĩ:\\n—Adocãta mʉ tirise ucaya. Adocãta gaye, ija ñaroti gaye cʉni ucaya. 20 Yʉ ya riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa mʉ tirã ado bajiro yireoni ña. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna yʉre tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarã. Jʉa ãmojeno jeobusuora tuturi mʉ tirise ado bajiro yireoni ña. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna yʉre tʉorʉ̃nʉrã, yiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.","num_words":836,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Santiago 1\\n1 Yʉʉ Santiago mʉ́ãrẽ ãñudutia. Yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ padecotegʉ, teero biiri marĩ Õpʉ̃ Jesucristore padecotegʉ mʉ́ãrẽ Israelya põnarĩ macãrã doce põnarĩ macãrãrẽ apeyé ditapʉ wáabaterirare jóaa.\\nMasĩré ãñuré Cõãmacʉ̃mena atia\\n2 Yáa wedera, mʉ́ãrẽ noo niiré ñañarõ wáari, “ʉsenirã niiãda” jĩĩña. 3 Mʉ́ã masĩã: Mʉ́ãrẽ ñañarõ wáari, mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeorére ẽñomasĩ́ã sũcã. Ãñurõ padeorí, wãcũtutuare mʉ́ãrẽ jeanemoã. 4 Tee wãcũtutuare mʉ́ãpʉre jeapetiaro. Tee jeari, padeotutúara, basocá ãñurã́, péerogã padeoré dʉsanóhẽrã niiãdacu.\\n5 Masĩré cʉohérano Cõãmacʉ̃rẽ sãĩã́rõ. Ticogʉdaqui. Cõãmacʉ̃ tutiro manirṍ niipetirare cʉ̃́ã sãĩré nemorṍ ticonemoqui. 6 Padeorémena sãĩã́rõ. “Ṍba, ticoriboqui” jĩĩrṍ manirṍ sãĩrṍ booa. Teero jĩĩrã́no día pairímaa maquẽ ocoturí tiiróbiro niiĩya. Tee wĩno páapuri wáajõãrucu, atijõãatirucu tiia. 7 Cõãmacʉ̃ teero wãcũrãnorẽ ticoridojãqui. 8 Sicabʉrecore merẽã, apebʉ́recore merẽã wãcũcua; sica diamacʉ̃́ wãcũhẽrã niiĩya.\\n9 Jesuré padeorá bʉ́ri niirã́ ĩñanopacara, ʉsenirõ booa; Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre bʉ́ri niirã́ mee niicua. 10 Pee apeyé cʉorácã Jesuré padeorá ʉsenirõ booa. Cʉ̃́ã padeoré cʉ̃́ã cʉoré nemorṍ wapacʉtía. Cʉ̃́ã cʉorépeja coori sĩnidíaro tiiróbiro petidíaadacu. 11 Táa muĩpũ bayiró asirí, sĩnijṍãcu. Tee cooricã budujõãcu; ãñuré niiãrigue niipacaro, peticú. Tee tiiróbiro pee apeyé cʉorácã cʉ̃́ã niyeru wapatáriromena diajõããdacua.\\nJĩĩcõãsãrere Cõãmacʉ̃ mee tiidutíi\\n12 Ñañarõ wáapacari, wãcũtutuarano ʉsenicua. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã padeorére duuhéri ĩñagʉ̃, cʉ̃́ãrẽ catiré petihére ticogʉdaqui. Teeré “ticogʉda” jĩĩrigʉ niiwĩ cʉ̃ʉ̃rẽ maĩrã́rẽ.\\n13 Sĩcʉ̃no ñañaré tiidʉgáro jeari, “Cõãmacʉ̃ yʉʉre teero tiidutíi” jĩĩrijãrõ booa. Cõãmacʉ̃ ñañaré tiidʉgágʉ mee niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ ãpẽrãrẽ́ ñañarére jĩĩcõãsãgʉ̃no mee niiĩ. 14 Biirope biia: Ñañaré tiidʉgárere wãcũsʉgueari siro, ñañagʉ̃́ jĩĩcõãsãrõ tiiróbiro wáacu. Teero tiigʉ́, apeyenó ñañaré tiidutírere péerogãmenarã “jáʉ” jĩĩjãqui. 15 Cʉ̃ʉ̃ tee ñañaré tiidʉgáremena ñañarére tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ niipetire tiirípojĩgʉ̃, catigʉ́ niipacʉ, diarigʉ tiiróbiro niitoaqui.\\n16 Yáa wedera, wisiríjãña. 17 Niipetire ãñuré, teero biiri diamacʉ̃́ maquẽ marĩrẽ diijeácu; teeré ticoqui Cõãmacʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́. Cʉ̃ʉ̃rã́ niiqui niipetira sĩãwócorare, ʉ̃mʉã́sepʉ bauráre tiirígʉ. Cʉ̃ʉ̃ wasoríqui; cʉ̃ʉ̃rẽ cãmotáreno manicú. 18 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ boorírobirora cʉ̃ʉ̃ye queti diamacʉ̃́ maquẽmena marĩrẽ catiré petihére ticorigʉ niiwĩ. Teero cʉ̃ʉ̃ diamacʉ̃́ bueré cṹũriguere ãñurõ padeosʉguéjĩrã, ote dʉca cʉorígʉ butisʉguerepa tiiróbiro niicu. Butisʉguerepa Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorépa niirucuyiro.* Éxodo 23.16,19.\\nCõãmacʉ̃rẽ padeorá diamacʉ̃́ tiirécʉtire\\n19 Yáa wedera, ateré masĩña: Ãpẽrã́ wederi, tʉomasĩ́ãda jĩĩrã, ãñurõ tʉoyá. Mʉ́ã cʉ̃́ã wederére tʉotóa, wãcũtoarapʉ wedeseya; máata cúarijãña. 20 Marĩ cúara, Cõãmacʉ̃ booró tiirícu. 21 Teero tiirá, niipetire mʉ́ã ñañarõ wãcũrére, ñañaré tiirécʉtirere duujã́ña. Cõãmacʉ̃rẽ “jáʉ” jĩĩ, cʉ̃ʉ̃ye queti marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ cṹũrere diamacʉ̃́ padeoyá. Tee quetire tʉo, padeorá, mʉ́ã netõnénoãdacu.\\n22 Cõãmacʉ̃ye quetire bʉ́ri peti tʉoríjãña. Tʉoári siro, tee queti dutirére tiiyá. Tiihérano cʉ̃́ã basiro jĩĩditora tiicúa. 23 Tee quetire tʉo, tee dutirére tiihégʉno biiro biii: Cʉ̃ʉ̃ya diapóare ẽñorõpʉ́ ĩñaqui. 24 Cʉ̃ʉ̃ baurére ãñurõ ĩñaãri siro, cãmenʉcã́ witiwagʉra, acabójãqui. 25 Ãpĩpé cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ye tʉoáriguere wãcũrucu, acabóriqui. Cõãmacʉ̃ dutiróbirora cʉ̃ʉ̃ tiirucújãqui. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirécʉtiremena Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenirĩ tiigʉ́daqui. Cõãmacʉ̃ye queti diamacʉ̃́rã niiã. Teeména marĩ ñañaré dícʉ tiidʉgámiãriguere tiidúri tiirígʉ niiwĩ.\\n26 Ãpĩ “yʉʉ Jesuré padeogʉ́ niiã” jĩĩ wãcũmiqui. Teero jĩĩpacʉ, ãpẽrãrẽ́ ñañarõ wedesequi. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ basiro jĩĩditogʉ tiiquí. Cʉ̃ʉ̃norẽ padeoré bʉ́ri niiré niiã. 27 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉre diamacʉ̃́ padeogʉ́peja biiro tiirécʉtiro booa: Pacʉ manirã́rẽ, wapewia numiãrẽ cʉ̃́ãrẽ merẽã wáari, tiiápuro booa. Teero biiri atibʉ́reco maquẽ ñañarére tiinʉnʉ́serijãrõ booa.\\n*1:18 Éxodo 23.16,19.","num_words":470,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 Timoteo 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede yóbocayoca paperayocare Timoteo bácʉre. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru Timoteo bácʉi borore Hch 16:1-3, 17:13-16, 18:5, 19:22, 20:4. Caiye apeyoca doce paiyoca Pablo bácʉi toivaicõjeiyoca ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre ʉ̃i paperayoca cʉriyocare Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo jívʉi javede toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i toivaicõjequiyede jipocare diyoca ʉ̃i bʉojaiyocare. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 64 d.C., ʉ̃i cʉede ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami Roma ãmicʉriĩmaroi, ʉ̃i yaiquíye jipojĩcai. Dinʉmʉre Lucas bácʉ quécʉ dajocabedejaquemavʉ Pablo bácʉre (4:11).\\nPablo bácʉ toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ʉ̃i coreóvaiyede maume jabova ne boarĩ́ jarʉvaquimʉre. Parʉre d̶aiyʉrejaquemavʉ Timoteo bácʉre ʉ̃i ũmei aru d̶aicõjenejaquemavʉ aipe d̶aiye jaʉrõre ʉ̃ mácʉre (1:3-14, 2:1-13, 3:14-4:2, 5). Jã́ri coreicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre apevʉ ne bueiye jãve ãmene (1:15-18, 2:14-3:9, 4:3-4). Coyʉrejaquemavʉ aipe vaiye báquede ʉ̃ mácʉre (3:10-13, 4:6-8, 14-18). Aru daicõjenejaquemavʉ Timoteo bácʉre Marcos bácʉque ʉ̃i yebai ʉ̃i cʉveque (4:9-13, 21).\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Timoteore\\n(Hch 16.1; 1 Ti 1.2)\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare. Yʉ́bu Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Jʉ̃menijicʉ ʉbi ji coyʉiyede põevare, ne majinajiyepe ayʉ ʉ̃ cʉre d̶acʉyʉre caivʉ ina Jesúre jʉ aipõevare Jesucristoque jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. 2 Mʉ, Timoteo, yʉ meaicõjeivʉ mʉre, ji ʉmʉre, jímacʉpe páyʉre. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉre bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ mʉre. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉre cãrijimecʉva.\\nPablo ʉ̃i coyʉino põevare Cristorã\\n(Hch 16.1; 1 Ti 2.7)\\n3 Yʉ torojʉede jívʉ Jʉ̃menijicʉre, ji memecaimʉre, “Boropatebevʉ yʉ”, ji arĩ dápiaiyeque, nópe jíñecuva mácavʉ máre ne ʉ̃́re memecaiye báquepedeca. Ji jẽniaiyedeca Jʉ̃menijicʉque jãravʉre aru ñamine máre ãrʉvʉ mʉre cainʉmʉa. 4 Ãrʉvʉ mi oiye báquede. Que baru ʉrarõ jã́iyʉvʉ mʉre cojedeca, torojʉcʉyʉ ji baju. 5 Ãrʉcʉbu yʉ mi jʉ aiye báquede Jesúre jãve. Mamarʉmʉre míñeco Loida aru mipaco Eunice máre jʉ arejaima Jesúre. Aru jãve majivʉ yʉ mʉre máre jʉ ayʉre ʉ̃́re.\\n6 Que baru ãrʉicõjeivʉ mʉre Jʉ̃menijicʉi jíye báquede bojecʉbeda ji tʉoiyede mʉre ji pʉrʉáque mi jipobʉrã, mi d̶aquiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. 7 Aru Jʉ̃menijicʉ daroibi majare ñai Espíritu Santore. Ʉ̃ jidʉre d̶abecʉbe majare. Quénora parʉre d̶aibi majare, maje ũmei memecarãjiyepe ayʉ me Jʉ̃menijicʉre. Ʉre d̶aibi majare Jʉ̃menijicʉre aru põevare máre. Aru majide d̶aibi majare maje oaburĩ coreivʉ maje bajure coreóvaivʉva me.\\n8 Que baru cʉyebejacʉ mʉ iye maje coyʉiyede maje jabocʉ Jesucristorã. Aru cʉyebejacʉ yʉre máre, bʉoimʉ cʉcʉreca ʉ̃́re boje. Quénora yʉ́vacari ñájiyʉbecʉ ãmevʉ ji coyʉiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne, mʉ máre ñájiyʉbecʉ cʉbejacʉ mi coyʉiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Napijacʉ mi ñájiyede Jʉ̃menijicʉi parʉéque. 9 Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi majare aru cutuibi majare máre, maje meara baju barãjiyépe ayʉ. Ʉbenita die boje maja memecabevʉ ʉ̃́re. Quénora Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi majare bojecʉbeda nópe ʉ̃i d̶aiyʉe boje. Javede ijãravʉ bʉ́quiye jipocai, Jʉ̃menijicʉ majidejaquemavʉ mead̶acʉyʉre majare Jesucristoi d̶acaquiye boje. 10 Aru ñai mead̶aipõecʉ Jesucristo ʉ̃i daiye báquede ijãravʉi, Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi ʉ̃i mearo d̶acaiye bojecʉbeda majare. Jesucristo ãmei vaibéde d̶aibi majare maje yaijʉroede. Que baru yaidé d̶ainore jidʉé jaʉbevʉ majare. Aru Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi maje jʉ aiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne cʉvarãjivʉre jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre aru apebaju pojebebajure máre.\\n11 Yʉ́vacari Jʉ̃menijicʉi epeimʉmu, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne aru buecʉyʉ põevare diede máre. Que baru Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉmu yʉ. 12 Que baru ñájivʉ yʉ caride bʉoimʉpe. Ʉbenita cʉyojarõ cʉbevʉ yʉre. Que baru coreóvaivʉ yʉ ñai Jesucristore, ji jʉ aimʉre. Aru jãve bíjaroicõjemecʉyʉme ʉ̃ iye ji memecaiye báquede ʉ̃́re cainʉmʉa. Que majivʉ yʉ jãve.\\n13 Cainʉmʉa coyʉjacʉ mʉ iye yávaiyede jãvene cũinátʉrʉ ji coyʉiyepe mi jápiaiye báquede. Jʉ ajacʉ Jesúre. Aru ʉjacʉ Jʉ̃menijicʉre, põevare máre, mi cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe. 14 Jʉ̃menijicʉ coyʉicõjeimi mʉre iye yávaiye méne, apevʉ ne oatʉvabenajiyepe ayʉ diede. Ñai Espíritu Santo mʉ́que cʉcʉ cad̶atecʉyʉme mʉre, me mi coyʉquiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne.\\n15 Mʉ coreóvaivʉ caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva Asia ãmicʉrijoborõcavʉ javede dajocaivʉre yʉre, aru pʉcarã nácavʉ ne ãmiá Figelo aru Hermógenes máre. 16-17 Ʉbenita Onesíforocapũravʉ ʉ̃i edaiyede Roma ãmicʉriĩmaroi, cũiná vore cuquemavʉ ʉetʉbecʉva pʉ yʉre earĩta. Aru obedijãravʉa torojʉre d̶áme yʉre, cʉyojarõ cʉre d̶abecʉ ji cʉede ne bʉoimʉpe. Que baru cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ maje jabocʉ Jesucristo Onesíforo jivʉre. 18 Mʉ́vacari coreóvaivʉ me aipe Onesíforo ʉ̃i cad̶ateiye báquede ʉrarõ majare, cʉrivʉ bácavʉre Éfeso ãmicʉriĩmaroi. Que baru ãnijãravʉ, Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóre põevare, ne ãmeina teiye boje, cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ Onesíforore máre.","num_words":691,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juece 12 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Jepteba amonitarã poyad̶acarea Epraiʌ̃nebema sordaorãda dji jʌred̶aped̶a Jordaʌ̃ do chãnaped̶a Sapoʌ̃ puruare Jepte b̶ʌmaa wãsid̶aa. Quĩrũbid̶eba Jeptea nãwã iwid̶isid̶aa: –¿Cãrẽ cãrẽã bʌdub̶a amonitarã ume djõne wãsi? ¿Cãrẽ cãrẽã dairãra trʌ̃ẽ́ basi bʌ ume wãnamãrẽã? Mãwã od̶a bẽrã dairãba bʌra, bʌ de sid̶a jũma babued̶ia.–\\n2Maʌ̃ne Jepteba ãdjirãa nãwã panusia: –Mʌ̃ra, mʌ̃ ẽberãrã sid̶a amonitarã ume djõ panasid̶aa. Maʌ̃ne bãrãra trʌ̃bisia baribʌrʌ bãrãba carebad̶e zed̶aẽ́ basía.\\n3Carebad̶e zed̶aẽ́ bẽrã mʌ̃ra bead̶i adua amonitarã ume djõne wãsid̶e Ãcõrẽba mʌ̃́a ãdjirãra poyabisia. Maʌ̃da bãrãra ¿cãrẽ cãrẽã mʌ̃ ume djõne ze panʌ?–\\n4Maʌ̃ne Epraiʌ̃nebemarãba ãdjira nãwã biẽ́ jarasid̶aa: –Bãrã Galad̶e b̶eara dadji Epraiʌ̃neba yõped̶ad̶amĩna dairãra igarad̶aped̶a bãdjia o quĩrĩã panʌda obadaa. Dai Epraiʌ̃neba yõped̶ad̶a tãẽna idjab̶a Manased̶eba yõped̶ad̶a tãẽna panabadamĩna bãrãra awara quĩrãca panabadaa.– Mãwã jara panʌ carea Jepteba Galad̶ebema sordaorãda ãbaa jʌreped̶a Epraiʌ̃nebemarã ume djõne wãnaped̶a zocãrã quenasid̶aa.\\n5Maʌ̃ne Galad̶ebemarãba Jordaʌ̃ do chãbadama jʌ̃ãsid̶aa. Mama Epraiʌ̃nebemarãra chãnida panasid̶aa jẽda ãdji druad̶aa mĩrũ wãni carea. Ab̶aʌba chãi carea iwid̶ibʌrʌd̶e Galad̶ebemarãba iwid̶ibadjid̶aa: –¿Bʌra Epraiʌ̃nebemaca?– Maʌ̃ne Epraiʌ̃nebemaba mãwãẽ́ana asira Galad̶ebemarãba jarabadjid̶aa: –“Chibolet” adua.– Epraiʌ̃nebemarãba maʌ̃ bed̶eara poya arid̶e jarad̶aca basía. Biara “Sibolet” abadjid̶aa. Maʌ̃ne ab̶aʌba Sibolet asira Galad̶ebemarãba cawabadjid̶aa idjira Epraiʌ̃nebemada. Maʌ̃ bẽrã jidad̶aped̶a ara mama Jordaʌ̃ do icawa beabadjid̶aa. Maʌ̃ ewarid̶e Epraiʌ̃nebemarãra 42 mil beasid̶aa.\\n7Jepteba sei poa israelerãra dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌbadjia. Jaid̶ad̶acarea Gala druad̶e idji purud̶e tʌb̶arisid̶aa.\\n8Jepte jaid̶ad̶acarea Ibzaʌ̃ Beleʌ̃nebemada israelerã ẽdrʌ b̶ʌbari basía.\\n9Maʌ̃ Ibzaʌ̃ba warrarãda treinta, caurã sid̶a treinta erob̶asia. Idji caurãda dewara purud̶ebemarãa quima diasia. Idji warrarã itea dewara purud̶ebema wẽrãrãda treinta enesia ãdji quimada b̶ead̶amãrẽã. Ibzaʌ̃ra siete poa israelerã ẽdrʌ b̶ʌbari basía.\\n10Jaid̶asid̶e Beleʌ̃ purud̶e tʌb̶arisid̶aa.\\n11Ibzaʌ̃ jaid̶ad̶acarea Eloʌ̃da die poa israelerã ẽdrʌ b̶ʌbari basía. Maʌ̃ Eloʌ̃ra Zabuloʌ̃neba yõna basía.\\n12Jaid̶asid̶e Ajaloʌ̃ purud̶e tʌb̶arisid̶aa Zabuloʌ̃neba yõped̶ad̶arã ẽjũãne.\\n13Eloʌ̃ jaid̶ad̶acarea Hilel warra Abdoʌ̃da israelerã ẽdrʌ b̶ʌbari basía. Maʌ̃ Abdoʌ̃ra Piratoʌ̃ purud̶ebema basía.\\n14Idjia warrarãda cuarenta idjab̶a wiuzaquerãda treinta erob̶asia. Ãdjirãra setenta burro ʌ̃rʌ̃ nĩbabadjid̶aa. Abdoʌ̃ra ocho poa israelerã ẽdrʌ b̶ʌbari basía.\\n15Hilel warra Abdoʌ̃ jaid̶asid̶e Piratoʌ̃ purud̶e tʌb̶arisid̶aa Epraiʌ̃neba yõped̶ad̶arã ẽjũã eyaid̶a b̶ʌd̶e. Naẽna amalecitarãda maʌ̃ ẽjũãne panabadjid̶aa.\\n< Juece 11\\nJuece 13 >","num_words":320,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.1,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 23\\n☰ ATOS 23 ◀ ▶\\n1 Odaa Paulo watacotece me iwitiogi niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Inioxoadipi, idioka limedi me jao ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa aɡ̶ica ane jeemitetece daɡ̶a iwaaɡ̶adi catiwedi yaaleɡ̶ena.” 2 Niɡ̶ijo neɡ̶eo Paulo niɡ̶ijo ligegi, odaa Ananias, niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, ja notaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodipegitege Paulo, odaa ja iiɡ̶e moyabaketiwece nioladi Paulo. 3 Odaa Paulo jeɡ̶eeta Ananias, “Aneotedoɡ̶oji icota me ɡ̶adabakeni, leeɡ̶odi mokawii makaami ele. Etakaami digoina mawini anemiitiwa, domigica yoenatagi ane dakapetege ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco? Pida niɡ̶ida makaami jaɡ̶awii ane dakapetege ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ina me iiɡ̶enatakanitiwa metidaxacoɡ̶otigi.”\\n4 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodipegitege Paulo modita, “Niɡ̶ida makaami ja beyagi motaɡ̶aneɡ̶eni lacilo-sacerdotitedi.” 5 Naɡ̶a niniɡ̶odi Paulo, meetiogi, “Inioxoadipi, ajowooɡ̶odi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa me lacilo-sacerdotitedi. Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi me ɡ̶odajoi, ‘Jinaɡ̶a beyagi motaɡ̶anitibige lacilo ɡ̶adoiigi.’ ”\\n6 Pida Paulo naɡ̶a nadi midi niɡ̶idiwa lacilodi judeutedi, saduceutedi, ideɡ̶eledi baɡ̶a fariseutedi, odaa ja dapaawe me dotaɡ̶a, meetiogi, “Inioxoadipi, niɡ̶ida me ee, ee fariseu, ee lionigi fariseutedi. Niɡ̶ida makaamitiwaji awini anemiitiwa niɡ̶ina noko leeɡ̶odi me inibeotege niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nigeote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace.”\\n7 Niɡ̶ijo Paulo neɡ̶eote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa fariseutedi ijaaɡ̶ijoa saduceutedi ja dinotigimadetiwage, codaa niɡ̶ijoa seteenta lacilodi jaɡ̶aɡ̶a dawalace. 8 Leeɡ̶odi niɡ̶ijoa saduceutedi moditibece ica Aneotedoɡ̶oji me deɡ̶eote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace, codaa aɡ̶oyiwaɡ̶adi minoa aanjotedi codaa me niwicidi. Pida niɡ̶ijoa fariseutedi boɡ̶oyiwaɡ̶adi minoa. 9 Odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a dawice me napaawaɡ̶ateloco, odaa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi ane fariseutedi ja dabiditiniwace, odaa ja dawice modinotigimadetege, modi, “Aɡ̶ica ane jakataɡ̶a libatiigi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa. Ate jowooɡ̶otaɡ̶a, pida ijoateɡ̶ewi mica aanjo domige niwigo ane yotaɡ̶aneɡ̶e.”\\n10 Odaa ja domaɡ̶aleedi ina midiaa dilokotiwage, odaa niɡ̶ijo goloneegi ja doitibige diɡ̶ica anodigota Paulo. Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi moibake loniciwaɡ̶a monoɡ̶atice Paulo me idei liwigotigi niɡ̶ijo noiigi. Odaa joɡ̶oyadeegiticogi minitaɡ̶a niɡ̶ijo iodaɡ̶awadi liɡ̶eladi ane dotete. 11 Niɡ̶ijo enoale Ǥoniotagodi ja dinikeeteta Paulo, idiaa dabidite liwai, odaa jeɡ̶eeteta, “Paulo, eloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶ena. Igaataɡ̶a leeditibige me enitici digoina nigotaɡ̶a Jerusalém. Codaa nigidiaaɡ̶idi leeditibige me enitici digoida nigotaɡ̶a Roma.”\\nIcoa judeutedi dinilakidetiwage moyeloadi Paulo\\n12 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, onateciɡ̶ijoa ijoa judeutedi ja yatecoɡ̶o me dinilakidetiwage lowoogo. Codaa owo ligegitege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a niodaɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶icata anowacipeta nigepaaɡ̶icota makati moyeloadi Paulo. 13 Onidiwa caticedi me cwareenta ɡ̶oneleegiwadi ane dinilakidetiwage. 14 Odaa jiɡ̶igotibeci midiwataɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa lacilodi niɡ̶idi noiigi, moditiogi, “Niɡ̶ida moko ja idinilakidenaɡ̶atiwage codaa ja jaoɡ̶a ɡ̶ogegitege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a jiniodaɡ̶a nigepaaɡ̶icota me jakataɡ̶a me jeloataɡ̶a Paulo. 15 Odaa natigide, akaamitiwaji idiaaɡ̶idi seteenta lacilodi yoiigi iwakateeni ɡ̶agegi mipokita goloneegi me nadeegitace Paulo digoina makaamitaɡ̶a. Enita goloneegi memaanitiwaji me yenikamaɡ̶a majipaata niɡ̶icoa Paulo loenataka. Odaa idiaaɡ̶ejonaɡ̶a inibeoonaɡ̶atege digoida naigi. Nige ixomaɡ̶atijo Paulo, odaa ja jeloataɡ̶a, maleediɡ̶icatibige diɡ̶icotio.”\\n16 Pida ijo lionigi naɡ̶ajo niwaalo Paulo ja yowooɡ̶odi ane domoɡ̶odigota Paulo moyeloadi. Odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a iodaɡ̶awadi liɡ̶eladi ane dotete, odaa ja yatematita Paulo niɡ̶ijo ane leedi modigota. 17 Odaa Paulo jeɡ̶enidita onijoteci niɡ̶ijoa jajeentexedi, odaa jeɡ̶eeta, “Adeegita goloneegi niɡ̶ida lioneeɡ̶a. Igaataɡ̶a ida latematigota.” 18 Odaa niɡ̶ijo jajeentegi ja yadeegi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a minitaɡ̶a goloneegi, odaa jeɡ̶ee niɡ̶ijo jajeentegi, “Paulo, niɡ̶ijo niwilogojegi, eniditiwa, odaa ja nipokotiwa me jinadeegitaɡ̶awa niɡ̶ida lioneeɡ̶a. Igaataɡ̶a onida ica latematigotaɡ̶awa.”\\n19 Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja dibatigi libaaɡ̶adi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, odaa ja ixipetice me ige, meeta, “Amiida ica ɡ̶adatematigotiwa?” 20 Odaa niɡ̶ijo lioneeɡ̶a jeɡ̶ee, “Idiwa judeutedi ane dinilakidetiwage modipokotaɡ̶awa madeegitacicogi Paulo lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi. Nigenagitibeci, odaa jonoɡ̶okanice oyemaa me iɡ̶enaɡ̶a mowajipata niɡ̶ica Paulo ane loenatagi. 21 Pida jinaɡ̶a domaɡ̶a aniwotitema niɡ̶ida ane lipoketegi, igaataɡ̶a idiwa caticedi me cwareenta judeutedi dinaɡ̶aditiniwace digoida naigi ane onibeotege Paulo me ixomaɡ̶atijo. Niɡ̶idi owo ligegitege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a niodaɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nacipaɡ̶a nigepaaɡ̶icota moyakadi moyeloadi Paulo. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ja nigomaɡ̶a moyeloadi, odaa idokaanaɡ̶a onibeotibigege magiti ane lipoketegi.”\\n22 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eeta niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, “Jinaɡ̶a domiɡ̶ica ane enita manatematiitiwa niɡ̶ida ane lowoogo.” Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijo lioneeɡ̶a mopi.\\nIjoa iodaɡ̶awadi oyadeegiticogi Paulo digoida nigotaɡ̶a Cesaréia\\n23 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eniditiogi itoataale jajeentexedi, odaa meetiogi, “Iomaɡ̶atitedice iniwata-taalia iodaɡ̶awadi ane ewaligi, seteenta iodaɡ̶awadi ane icooɡ̶olatedaɡ̶a, idiaa eletidi iniwata-taalia iodaɡ̶awadi anoibake apocenigi me nidelaɡ̶a, anenyaɡ̶ati migotibeci nigotaɡ̶a Cesaréia. Leeditibige me noditicoaci nige noove lakata menoale. 24 Codaa eledi oenitema apolicaɡ̶anadi Paulo menicooɡ̶olatedi, odaa ɡ̶adeegiticogitiwaji madowetiteloco minitaɡ̶a Félix, ane lacilo romaanotedi ane iiɡ̶e iditawece nipodigi Judéia.” 25 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eo lidie notaɡ̶anaɡ̶axi anee,\\n26 “Ee Cláudio Lísias.\\nJiditibigaɡ̶aji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, iniotagodi Félix, anakaami ɡ̶oneɡ̶egi lacilo romaanotedi digoida nigotaɡ̶a Cesaréia. Eliodi me idecoaditibigaɡ̶aji.\\n27 Judeutedi odibata niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa domoɡ̶oyemaa moyeloadi. Odaa naɡ̶a jajipatibece mida aneetege ɡ̶odoiigi romaanotedi, odaa ja jadeegi iodaɡ̶awadi me inoɡ̶atice me idei libaaɡ̶adi niɡ̶idi noiigi. 28 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja domaɡ̶a jemaa me jowooɡ̶odi niɡ̶ica ane leeɡ̶odi meneɡ̶egi odakapetege. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jadeegita lodoe niɡ̶ijoa seteenta laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi niɡ̶idi noiigi judeutedi. 29 Odaa ja jowooɡ̶odi me diɡ̶icata loenatagi ane beyagi aneo me leeditibige me jiiɡ̶enatakata moyeloadi, domigetaɡ̶a jokolenaɡ̶atiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Domoɡ̶odoletibige me nilaagedi leeɡ̶odi modi ica me daɡ̶a dioteci inoa ane lakataɡ̶a niɡ̶idi noiigi. 30 Pida ijo oko aneo yeemidi me dinilakidetiwage odoletibige moyeloadi. Odaa ja yowoogo me diɡ̶icata ane jopaɡ̶adi me jimonyataɡ̶awa. Codaa jaɡ̶aɡ̶a jimonya niɡ̶ijo anodoletibige me nilaagedi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa migotibeci ɡ̶adodoe moyeloɡ̶odi ica ane leeɡ̶odi modakapetege.\\n31 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶owo niɡ̶ijo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi niɡ̶ijo goloneegi. Odaa joɡ̶oyadeegi Paulo niɡ̶ijo enoale digoida nigotaɡ̶a Antipátride. 32 Neɡ̶eledi noko niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anokewaligi ja dopitijo minitaɡ̶a liɡ̶eladi ane dotete digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa joɡ̶oika niɡ̶ijoa apolicaɡ̶anaɡ̶ademaɡ̶a midapaɡ̶a diiticogi moilaajo Paulo. 33 Igaanoɡ̶ototicogi nigotaɡ̶a Cesaréia, odaa joɡ̶oyajigota naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odaa jaɡ̶aɡ̶oikee Paulo. 34 Igaanaɡ̶a yalomeɡ̶eteloco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi, odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ja ige Paulo eotibige me yowooɡ̶odi niɡ̶ica nipodigi anelatibige. Odaa ja yowooɡ̶odi Paulo melatibige nipodigi Cilícia. 35 Odaa jeɡ̶eeta Paulo, “Amina nigenotibeci niɡ̶ica anakaami nilaagedi, odaa jemaa me jajipataɡ̶awa niɡ̶ica anemaani me ɡ̶agegi.” Odaa ja iiɡ̶e niodaɡ̶awadi moyowie Paulo minitaɡ̶a diimigi-nelegi, Herodes liɡ̶eladi, niɡ̶ijo lacilo-nelegi judeutedi niɡ̶idi nipodigi.","num_words":890,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 7 BSNNT - Dios ĩ gotimasire to bajiro - Bible Search\\n1Dios ĩ gotimasire to bajiro manire ti gotijare, ĩ bojarore bajiro jediro rojose mani yise yitʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩ bojase rĩne yito mani, “Rojose mana ñato” yirã.\\nCorinto macana, rojosere yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩna yire\\n2Quẽna ado bajise mʉare gotiaja yʉa: Yʉare maiña mʉa. Ñimʉjʉare rojose yibeticajʉ yʉa. Ñimʉjʉare rojose yirobeticajʉ. Ñimʉjʉare yitobeticajʉ yʉa, “Yʉa masurio quẽnase bʉjarãsa” yirã. 3Tire mʉare yʉa gotijama, “Pablo mesare ñagõmacarã, rojose yiyuja mani” mʉa yirotire yirã me yaja. “Ñie rojose yibeticama Pablo mesa” mʉa yirotijʉare yirã yaja yʉa. Jẽjʉ yʉa gotirore bajirone mʉare tudigotiaja yʉa: Bʉto mʉare maiaja yʉa. Mʉa bajireacoajaquẽne, mʉa caticõajaquẽne, mʉare maitʉjabetirʉarãja yʉa. 4“Quẽnaro yirã ñaama Corinto macana; yʉa gotirore bajirone cʉdirʉarãma” mʉare yitʉoĩacõari, rojose tãmʉorã ñaboarine, bʉto variquẽnaja yʉa.\\n5“Macedonia sitajʉ ejacõari, rojose tãmʉomenaja mani”, yitʉoĩaboacajʉ yʉa. Adojʉ quẽne bʉto rojose tãmʉocajʉ. Yʉare ĩatecõari, tud'irũgũcama. To bajiri, “¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãti?”, yitʉoĩarejaicajʉ yʉa. 6Dios ñaami tʉoĩa sʉtiritirãre, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. To bajiri, tʉoĩa sʉtiritirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩavariquẽnamʉ yʉa. Tito ĩ ejase sʉorine, “Tʉoĩa variquẽnato”, yʉare yiyumi Dios. 7Tito ejasere variquẽnacõari, gajeyere quẽne variquẽnamʉ. Mʉa bajisere ĩ ĩavariquẽnare quetire ajicõari, variquẽnaja yʉa quẽne. Ado bajiro mʉa bajisere yʉare gotimi: “Bʉto mʉre ĩarʉaama Corinto macana. ‘Rojose mani yicati sʉorine bʉto sʉtiritiyuju Pablo’ yire quetire ajicõari, bʉto sʉtiritima. Mʉre rʉ̃cʉbʉocõari, mʉ ucacatore bajirone yima”, yʉare yigotiejami Tito. To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉtobʉsa variquẽnaja yʉ.\\n8Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare yʉ ucacõaro bero, “Tire ĩacõari, sʉtiritirʉarãma ĩna. To bajiri cõabetiroti ñaboayuja”, yitʉoĩa sʉtiriticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, sʉtiritibeaja yucʉrema, “Yoaro me sʉtiritiriarãma” mʉare yimasigʉ̃ ñari. 9“‘Sʉtiritiato ĩna’ yigʉ yiyuja yʉ” yigʉ me, variquẽnaja yʉ. “Sʉtiriticõari, rojose ĩna yicati yitʉjacõari, quẽnase tʉoĩañuma” yigʉ, variquẽnaja yʉ. To bajiro mʉa bajisere bojayumi Dios. To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ papera cõacati, mʉare quẽnañuja ti. 10Rojose yigʉre, “Rojose tãmʉoato” yigʉ ñaami Dios. To bajiro ĩ yijama, “Rojose ĩ yisere yitʉjacõari, yʉjʉare ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, yiyumi. To bajiro ĩ bajijama, rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Diore ajiterãjʉama, rojose ĩna yisere tʉoĩa sʉtiritibeama ĩna. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩnama. 11Mʉa rãca yʉ ñaro, “Rojose mani yijama, mani yibetijaquẽne, no yibeaja”, yitʉoĩaboacajʉ mʉa maji. “Mani yisere ĩavariquẽnabeami Dios”, yijũnisiniriarãja mʉa. Dios mʉare ĩ ĩavariquẽnabetire tʉoĩa güiriarãja mʉa. “Manire oca ñaja. Tire oca quẽnoroti ñaja”, yiyuja mʉa. Dios ĩ ĩavariquẽnasere bojarã ñari, yʉ ucacõacatore bajiro yivariquẽnañuja mʉa. Rojose yir'ire rojose ĩ yire vaja, rojose ĩre yiyuja mʉa. To bajiri, “Quẽnaro yiyuma ĩna. Ñie rojose maja ĩnare”, mʉare yitʉoĩaja yʉ yuja. 12Tirʉ̃mʉjʉ mʉare papera cõagʉ̃, mʉa rãcagʉ rojose yir'i, to yicõari rojose yiecor'ire quẽne bʉto tʉoĩabeticajʉ yʉ. Mʉajʉare quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉare ucacõacajʉ yʉ. “‘Pablore rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩ rotirore bajiro yama ĩna’ Dios ĩ yiĩamasisere tʉoĩamasiato” yigʉ, ucacajʉ yʉ.\\n13To bajiri quẽnaro mʉa yirere tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa. “Quẽnaro ĩna yicatire ĩacõari, yʉ tʉoĩarejaiboacatire tʉoĩa tʉjacõari, variquẽnacajʉ yʉ”, yigotimi Tito. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa mʉare variquẽnaja yʉa. 14Mʉa tʉjʉ Titore yʉ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: “Ĩnare yʉ ucacõasere quẽnaro cʉdirʉarãma Corinto macana”, ĩre yicajʉ yʉa. Ĩre yʉa goticatore bajirone quẽnaro cʉdiyuja mʉa. To bajiri, tire ajivariquẽnaja yʉa. 15Mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, bʉto rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre mʉa bocaãmirere, to yicõari, ĩre quẽnaro mʉa cʉdirere tʉoĩabʉjacõari, bʉtobʉsa mʉare maiami Tito. 16“Yʉ rotise, josase ti ñaboajaquẽne, quẽnaro cʉdirʉarãma” mʉare yitʉoĩacõari, bʉto variquẽnaja yʉ.","num_words":536,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Joná 1 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Ẽberãda b̶asia Joná abadada. Maʌ̃ Jonára Amitai warra basía. Ewari ab̶a Ãcõrẽba Jonáa jarasia:\\n2–Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa bʌra Ninive puru dromanaa wãida. Mʌ̃a unu b̶ʌa maʌ̃ purud̶ebemarãba jũmawãyã cadjiruada o panʌda. Maʌ̃ bẽrã ãdjirãa jaradua mʌ̃a cawa oida.–\\n3Baribʌrʌ Ãcõrẽba jara b̶ʌ ĩjã o amaaba Jonára Ãcõrẽnebemada mĩrũ wãsia. Wãne barco wib̶aribada puru Jope abadama jũẽsia. Mama barcoda unusia Tarsi druad̶aa wãi carea b̶ʌda. Parata diaped̶a barcod̶e b̶adosia Ãcõrẽnebemada tʌmʌ mĩrũ wãi carea.\\n4Baribʌrʌ mãcua tʌmʌ wãnaẽ́ne Ãcõrẽba nãũrãda dji cãbãyã puábisia. Maʌ̃ba pusara quĩrũ nũmeped̶a baidora barcod̶e ed̶a wã nũmesia. Barcora tod̶ogozoaica nũmesia.\\n5Maʌ̃ bẽrã barco edebʌdarãba ne wayaaba ãdjiza ãdji ãcõrẽa bed̶ea djuburia duanesid̶aa. Maʌ̃ awara barcora wẽsaara ũmemãrẽã ãdji netatara jũma daid̶u b̶atacuasid̶aa. Maʌ̃misa Jonára barcod̶e ed̶a wãped̶a bio cãĩ b̶asia.\\n6Baribʌrʌ barcod̶ebema boroba Jonára cãĩ b̶ʌda unune wãsia. Maʌ̃ne jarasia: –Bʌra ¿cãrẽ cãrẽã jãwã cãĩ tab̶ʌ? ¡Pirab̶ariped̶a bʌdji Ãcõrẽa iwid̶idua! Idjia careba quĩrĩãibʌrʌ ãĩbẽrã dadjirãra ẽdrʌ b̶ʌisicada.–\\n7Joná ʌ̃ta zed̶acarea barco edebʌdarãba ãdjiza jara duanesid̶aa: –Ne jemenenadrʌ cawad̶i carea caid̶eba jãwã naʌ̃ minijĩchiad̶e panʌda.– Ara maʌ̃da ne jemenesid̶aa cawad̶i carea. Maʌ̃ne cawasid̶aa Jonádrʌ bed̶ead̶e b̶ʌda.\\n8Maʌ̃ carea ãdjia jarasid̶aa: –Daia jaradua bʌa cãrẽda osida jãwã dadjirãra naʌ̃ minijĩchiad̶e panesid̶ara. ¿Bʌa cãrẽda obari? ¿Sãmaʌba zebʌrʌ? ¿Bʌra sãmabema? ¿Sãʌ̃gʌ ẽberãrãnebema?–\\n9Jonába panusia: –Mʌ̃ra hebreoda jãwã b̶ʌa. Mʌ̃a bajãnebema Ãcõrẽa bia bed̶eabaria. Idjia pusara, naʌ̃ ẽjũã sid̶a osia.–\\n10Maʌ̃ awara jarasia idjira Ãcõrẽnebemada mĩrũ wãbʌrʌda. Maʌ̃ cawasid̶ad̶e ãdjirãra bio ne wayasid̶aa. Maʌ̃ carea ãdjia iwid̶isid̶aa: –¿Bʌa cãrẽ cãrẽã jãwã osi?–\\n11Maʌ̃misa pusara aud̶uara quĩrũbʌrʌ bẽrã ãdjia iwid̶isid̶aa: –¿Jãʌ̃be bʌra sãwã od̶i pusa quĩrũbira tumabid̶i carea?–\\n12Jonába panusia: –Mʌ̃ra daid̶u b̶atabued̶adua. Mãwãbʌrʌ pusara tumaya. Mʌ̃a cawa b̶ʌa mʌ̃drʌ bed̶ead̶e b̶ʌda naʌ̃ pusa jãcua quĩrũ nũmʌ carea.–\\n13Baribʌrʌ barco edebʌdarãba aud̶uara wisid̶aa doyaa wãni carea. Mãwãmĩna poyad̶aẽ́ basía, pusara wetara quĩrũna bẽrã.\\n14Maʌ̃ carea Ãcõrẽa nãwã iwid̶isid̶aa: –Ãcõrẽ, naʌ̃ ẽberã beabʌda carea daira beubirãdua. Idjida bed̶ea neẽ́ b̶ʌda bead̶ibʌrʌ, daira bed̶ead̶e b̶ʌrãdua. Wãrãda bʌabʌrʌ ara bʌdjia crĩcha b̶ʌ quĩrãca o b̶ʌa.–\\n15Mãwã jarad̶aped̶a Jonára daid̶u b̶atabuesid̶aa. Ara maʌ̃da pusara tumasia.\\n16Maʌ̃ unusid̶ad̶e barco edebʌdarãba Ãcõrẽ wayaad̶eba animarãda babue diasid̶aa. Maʌ̃ awara wãrãneba jarasid̶aa idjira ẽpẽnida.\\n17Maʌ̃ne Ãcõrẽba b̶eda waib̶ʌada diabuesia Joná mĩmãrẽã. Maʌ̃ b̶eda b̶ited̶a Jonára ewari ũbea b̶asia.\\nJoná 2 >","num_words":344,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.122,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 28\\n☰ MATEUS 28 ◀ ▶\\n(Marcos 16.1-10; Lucas 24.1-12; João 20.1-10)\\n1 Naɡ̶a ixomaɡ̶atijo saabado, ja yapacaɡ̶atege nigoi me nakatio domiingo, Maria Madalena ajaaɡ̶ajo eledi Maria jiɡ̶igotibeci odalita niɡ̶ijo libegi Jesus. 2 Maleediɡ̶icotibeci, jonaɡ̶a datalale iiɡ̶o, leeɡ̶odi niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dinikatini, odaa ja noɡ̶atice naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi ane noxoco niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a aneitice lolaadi Jesus, odaa ica aanjo ja nicoteloco naɡ̶ajo wetiɡ̶a. 3 Niɡ̶ijo aanjo datale liciagi nalebepaɡ̶a, icoa lowoodi one daɡ̶axa me yapacaɡ̶a. 4 Odaa niɡ̶ijoa nowienaɡ̶anadi eliodi me doitibigiwaji, nawigicaɡ̶ateloco, odaa ja liciagi niɡ̶ina oko baanaɡ̶a yeleo.\\n5 Odaa niɡ̶ijo aanjo meetiogi niɡ̶ijo iwaalepodi, niɡ̶icotiobeci, “Jinaɡ̶adoii! Jowooɡ̶odi managi oleetibige Jesus, niɡ̶ijoa anoyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi. 6 Aɡ̶aleeɡ̶icoa digoina, leeɡ̶odi ja yewiɡ̶atace, jiɡ̶icota niɡ̶ijo ane ligegi. Anagi, awini niɡ̶ijo anoyatedice. 7 Natigide ɡ̶adediiki memiitiwaji, enitiogi niɡ̶ijo anodiotibece naɡ̶a yewiɡ̶atace, codaa jiɡ̶igo dinewadetedicogi digoida nipodigi Galiléia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i manatitetiwaji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee, jeɡ̶ejitece ijoatawece anetidiiɡ̶e me jeloɡ̶odi.”\\n8 Odaa niɡ̶ijo iwaalepodi ja yediiɡ̶atibigiwaji me noditicoaci niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, eliodi me doitibigiwaji, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi ninitibigiwaji. Waleditibigiwaji migotibeci oibodicaxi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus.\\n9 Odaa naigitece codaa noɡ̶onidoateda Jesus naɡ̶a dakapetetege niɡ̶ijo iwaalepodi, odaa ja nicetediniwace, meetediogi, “Inibeotege mele ɡ̶adaaleɡ̶enali!” Odaa joɡ̶odiitalo, oibedotece loɡ̶onaka, codaa odoɡ̶etetalo. 10 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Jinaɡ̶a adoiitiwaji! Pida emii, odaa enitiogi inioxoadipi migotibeci nipodigi Galiléia. Jiɡ̶idiaaɡ̶i metidadi.”\\nIca liwitakegi icoa iodaɡ̶awadi\\n11 Eɡ̶idaa diiticogi mewaligitibigiwaji niɡ̶ijo iwaalepodi, onateciɡ̶ijoa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoyowie niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a joɡ̶opitibeci manitaɡ̶a nigotaɡ̶a. Odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijoatawece niɡ̶ijoa anonadi. 12 Odaa niɡ̶idiwa lacilodi joɡ̶odinatecoɡ̶oteetege niɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi, odinilakidetege. Odaa owidi dinyeelo oyajigotiogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi. 13 Odaa moditiogi, “Jemaanaɡ̶a menitiwaji, ‘Niɡ̶ijo anodiotibece enagitibeci jotigenoale naɡ̶a jiotaɡ̶a. Odaa joɡ̶odoliceta lolaadi Jesus.’ 14 Odaa nige wajipata niɡ̶inoa ɡ̶adotaɡ̶a niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odaa jaoɡ̶a me diletibige me daɡ̶awii ane beyagi, odaa aleeditibige daɡ̶akaami agecaɡ̶alodipitetiwaji.”\\n15 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oyadeegi niɡ̶ijoa dinyeelo owidi, odaa joɡ̶odi niɡ̶ijo nigegi anoiiɡ̶etiogi niɡ̶ijoa lacilodi. Odaa niɡ̶ida niwitakegi jiɡ̶ilaagiteloco iditawece judeutedi codaa niɡ̶ina noko.\\nJesus dakapetetege niɡ̶ijo oonze anodiotibece odaa ja yajoitetece ane leeditibige mowote\\n(Marcos 16.14-18; Lucas 24.36-49; João 20.19-23; Atos 1.6-8)\\n16 Odaa niɡ̶ijo oonze anodiotibece Jesus jiɡ̶igotibeci nipodigi Galiléia, odaa joɡ̶otota niɡ̶ijo lojotaɡ̶adi aneetediogi Jesus me dakapetetege. 17 Noɡ̶onadi Jesus, odaa joɡ̶odoɡ̶etetalo. Pida ijoawaanigi onateciɡ̶ijo ane dinawietibigiwaji mewi niɡ̶idaaɡ̶idoa. 18 Odaa Jesus niɡ̶ipegitediogi, meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji najigotediwa iiɡ̶enatakaneɡ̶egitema inoatawece, aninoa ditibigimedi codaa minatawece iiɡ̶o. 19 Natigide, emiitecetiwaji inatawece noiigi, odaa aniiɡ̶axinitiniwace moniotici, codaa anilegenitiniwace niɡ̶ina anetidadiwaɡ̶adi. Abakeni Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, Liboonaɡ̶adi Lionigi, iniaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina milegenaɡ̶ani. 20 Iiɡ̶axinitece mowo inoatawece ane jiiɡ̶etedaɡ̶awa mawii. Codaa idioka limedi me idejo makaamitaɡ̶atiwaji nigepaa owidijedi nokododi.”","num_words":384,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Judas 1 BSNNT - - Bible Search\\nJesúre ajitirʉ̃nʉrãre Judas ĩ ucacõare queti\\n1¿Ñati mʉa, “Yʉ rĩa ñarʉarãma” Dios ĩ yirere cʉdiriarã? Yʉ ñaja Jesucristo ĩ bojasere yigʉ, Santiago bedi, Judas vãme cʉtigʉ. Mani jacʉ Dios mʉare bʉto maiami. To bajicõari, “Yʉ yarã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato” yigʉ, mʉare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Jesucristo. 2Mʉare quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉ rãca ĩna ñarotire yigʉ, bʉtobʉsa ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Ĩnare mʉ maisere quẽnabʉsaro masirũtu vajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n3-4“Satanás rojose ĩ yirotiboasere cʉdimena ñato” yigʉ, Jesucristo manire ĩ rijabosare quetire mʉare ucacõarʉaboaja yʉ. Tire ucarʉaboarine, gajeye mʉa bajise quetire ajicõari, “Tijʉare ucarocʉ ñaja”, yitʉoĩaja yʉ. Mʉa rãcana Diore rʉ̃cʉbʉomena socase gotimasiorimasa ñarãma. “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, ĩ bojabetire mani yiboajaquẽne, to bajise mani yise vaja rojose yibecʉmi”, yisocarãma. To bajiri, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtito mani”, yirãma. To yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉ, ĩ sĩgʉ̃ne ĩ ñaboajaquẽne, “Ĩre mani cʉdibetijama, no yibeaja”, yisocarãma. To bajiri, ĩ rijariaro bero, tudicaticõari, ĩ buerimasare Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ, gotimasiojeocõañumi. To yicõari, ĩnare gotimasioroticõañumi, masa jedirore. To bajiri, ĩna gotimasiorere ajiriarã ñari, gajeye ricati gãjerã ĩna gotimasiosere mʉa ajijama, “Socase ñaja” yicõari, riojo gotimasiosejʉare gotiroti ñaja. To yicõari, “Socabeti gotirejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña.\\n5Jẽre mʉa masise ti ñaboajaquẽne, mʉa tuditʉoĩarotire yigʉ, mʉare gotiaja yʉ: Tirʉ̃mʉj�� Egipto sitana, israelita masare ĩna rotiajerãre gaje sitajʉa ĩnare ũmato vamasiñuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ ũmato bajiriaro bero, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩnare bajirearotimasiñuju Dios. Tire masicõari, “‘Manire quẽne rojose yiromi’ yirã, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yimasiaja mani. 6To yicõari, ángel mesare quẽne to bajirone yiyumi, ĩ rotiboasere ĩna cʉdibetijare. Sĩgʉ̃ri ángel mesa, Diore moabosarã ñaboarine, ĩ rotirore bajiro cʉdibetimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijare, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju Dios. “Rojose yirã, rojose tãmʉorũgũrʉarãma” ĩnare ĩ yirotirʉ̃mʉjʉ ti ejaroto rĩjoro, tojʉne ñacõa ñarʉarãma ĩna. To bajiro ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, bʉtobʉsa rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Tire masicõari, “‘Manire quẽne rojose yiromi’ yirã, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yimasiaja mani. 7Ĩnare bajiro rojose yimasiñujarã Sodoma macana, Gomorra macana, ti maca tʉ ñarimacariana quẽne. Ado bajiro yimasiñujarã: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã ñaboarine, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirũgũmasiñujarã. Manajo mana, manajʉ mana quẽne, to bajirone yirũgũmasiñujarã ĩna. To yicõari, ĩna rujʉri ti bojarore bajiro bojoneose yirũgũmasiñujarã. To bajiro ĩna yijare, õ vecaye azufre vãme cʉtise rãca ĩnare soereamasiñuju Dios. Ti quetire ajicõari, ĩna yiriarore bajiro yimenasa manima, “Mani rijato berojʉ jeame yatibetimejʉ manire rearomi Dios” yirã.\\n8Tire masiboarine, tirʉ̃mʉana rojose ĩna yimasiriarore bajirone yicõa ñarãma mʉa rãcana, Diore rʉ̃cʉbʉomena. Cãjiriagʉ̃ bajiriarore bajiro ñarã ñari, ĩna rujʉri ti bojarore bajiro “Bojoneose yirã yaja”, yimasimena ñarãma. To bajicõari, mani ʉjʉre cʉdimena ñarãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma socase gotimasiorimasa. 9Ángel mesa ʉjʉ Miguel vãme cʉtigʉ roque yisocarimasa rẽtoro rotimasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yibetimasiñuju, vãtire. Ado bajiro bajimasiñuju: Moisés ñamasir'i ĩ rijato ĩacõari, ĩ rujʉre ãmiarʉamasiboayuju Satanás. To bajiro ĩ yijare, Satanáre tud'irʉaboarine, ĩre tud'ibetimasiñuju Miguel. Ado bajisejʉa ĩre yimasiñuju: “Mʉ yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉcʉmi’ Dios mʉre ĩ yijama, quẽnarʉaroja”, ĩre yicõa tʉjasuju Miguel. 10Satanáre ĩ tud'ibetiboajaquẽne, socase gotimasiorãjʉama, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũama. To bajicõari, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma.\\n11Tirʉ̃mʉana ñamasiriarã rojose ĩna yimasiriarore bajiro yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios: Ca'in ñamasir'i, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro tãmʉorʉarã, rojose yirũgũama ĩna quẽne. To bajicõari, Balaam ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yirã, gãjoajʉare bojamasucõarã ñari, Dios ĩ bojasere yibetirũgũrãma. Coré ñamasir'i ĩ bajimasiriarore bajiro yirã, ĩna ʉjarã ĩna rotisere cʉdibetirũgũama ĩna quẽne. To bajiro ĩna bajise vaja, rojose ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios. 12Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, socase gotimasiorimasa quẽne mʉa rãca rẽjarũgũama. “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa rĩne yirũgũama. Mʉa tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñaama. Ricatijʉare tʉoĩacõari, rojose yirũgũama. Ĩnare tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Bʉto asirirʉ̃mʉ oco buerire ĩamacarãja mani, oco macarã. To bajiro mani yiñarone, oco buesere mino ti vẽareacoajama, sʉtiritirʉarãja mani, “Oco bʉjabeticõaja” yirã. To bajirone bajiroja socase gotimasiorimasa ĩna gotiboase quẽne. Quẽna ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Yucʉ́ ricare barʉarã macarãja mani. Tire mani bʉjabetijama, sʉtiritirʉarãja mani. Rica mani ti ñajare, ñie vaja maja tiʉ. Tiʉre quẽacõarãja mani. To bajiri catibetirʉaroja yuja. Tiʉre bajirone ñie vaja mana ñaama socase gotimasiorimasa. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios. 13To bajicõari, riaga jairisa ti saberone, sõmo cʉti, ʉeri jai bajiaja. Tire bajirone bojoneri mene rojosere yiñarũgũama socase gotimasiorimasa quẽne. To bajicõari, ñocoa tirʉ̃mʉjʉ õ vecajʉ Dios ĩ cũmasiriarã, sĩgʉ̃ri ĩnare ĩ cũmasiriarojʉre vaveoriarã ĩna ñajare, ĩna ñarũgũrotijʉre tʉoĩacõari, bʉto rẽtiarojʉ quẽnomasiñuju Dios. To bajirone bajirãma socase oca mʉare gotimasiorimasa quẽne. Dios oca quẽnasere ajitʉjacõari, ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirã ñari, bʉto rẽtiarojʉ ñacõa ñarʉarãma.\\n14Socase oca mʉare gotimasiorãre goti rĩjoro yimasiñuju Enoc ñamasir'i. Ĩ ñamasiñuju Adán jãnami. Adán macʉ ñamasiñuju Set. Set macʉ ñamasiñuju Enós. Enós macʉ ñamasiñuju Cainán. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Enoc vãme cʉtimasir'i rãca ñarã, cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã. “Ado bajiro bajirʉarãma Diore rʉ̃cʉbʉomena” yigʉ, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñuju ĩ: “Yʉre quẽnaro ajiya. Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉrojʉ ejarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rãca jãjarã ángel mesa ejarʉarãma. 15Tirʉ̃mʉre masare beserʉcʉmi Dios. Ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yiriarãre, rojose ĩnare yirʉcʉmi”, yigotimasiñuju Enoc ñamasir'i, mʉa rãcana Diore rʉ̃cʉbʉomena ĩna bajirotire gotigʉ. 16“Quẽnabeaja”, yigõjarũgũama ĩna. To yicõari, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, yiñagõmacarũgũama. To bajiro yirã ñaboarine, ĩna bojamasuse rĩne yirũgũama. Gajeyerema, “Rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yirũgũama. To yicõari, ĩna bojarore bajiro yirã gãjerãre quẽnaro gotisocarũgũama.\\nCristore masirãre gotiquẽnore queti\\n17Yʉ mairã, Cristo ĩ gotiroticõasʉoriarã ĩna yigotimasiorere masiritibesa mʉa. 18Ado bajiro mʉare gotimasioriarãma: “Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro Dios ocare ajatud'irã ñarʉarãma. Gãjerãre tʉoĩamenane, rojose ĩna yirʉase rĩne yirũgũrʉarãma”, mʉare yigotimasioriarãma Cristo ĩ gotiroticõasʉoriarã. 19Socase gotimasiorimasajʉama, ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Ĩna masu ĩna bojase rĩne yicõarãma ĩna, Esp'iritu Santore cʉomena ñari.\\n20Yʉ mairã, Cristo ĩ bajirocare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yire queti mʉa ajisʉore, masa ĩna masu tʉoĩacõari, ĩna gotimasiore me ñañuja. Dios ye ñañuja. Quẽnarobʉsa tire ajitirʉ̃nʉroti ñaja. To yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Diore sẽnirũgũroti ñaja. 21Dios mʉare bʉto ĩ maisere masirãja mʉa. To bajiri quẽnaro ĩ bojarore bajiro yirũgũña, mʉare ĩ maitʉjabetirotire bajiro yirã. To bajiro mʉa yiñarone, Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, mʉare ĩamaicõari, “Rojose maja” mʉare ĩ yirotire tʉoĩa yuñarũgũña. Tirʉ̃mʉre, Dios, mʉare ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉma quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja.\\n22Sĩgʉ̃ri mʉa rãcana, “Cristo oca, ¿riojo gotiati?” yirãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare gotimasioña, “‘Socase me ñaja’ yitʉoĩato” yirã. 23Jeamejʉ vaboronare yirẽmoña, Jesucristo rãca quẽnaro tʉoĩacõari, ĩna ñarotire yirã. Gãjerãre quẽne rojose yirũgũrãre ĩamaiña. To bajiro yirã ñaboarine, mʉa yirũgũsere quẽnaro tʉoĩarũgũroti ñaja, “Ĩnare bajiro rojose yirobe” yirã.\\nJudas Diore ĩ rʉ̃cʉbʉore queti\\n24-25Tire tʉoĩacõari, ado bajiro sẽniroti ñaja manire: “Dios mʉ sĩgʉ̃ne ñaja masirẽtogʉ̃. Ñimʉ gãji mʉre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. Yʉa ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine yʉare maiñuja mʉ. To yicõari, rojose yʉa yibetirotire yʉare ejarẽmoñuja mʉ. Mʉ rotiñarojʉ yʉa ejaro, ‘Rojose mʉa yire vaja maja’ yʉare yiĩarʉcʉja mʉ. To bajiri, mʉ ñarojʉ ejacõari, mʉ rãca quẽnaro variquẽnarʉarãja mani. Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ. To yicõari, ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ. Ñie mʉ yimasibeti maja mʉre. To bajicõari, disejʉa mʉ rotimasibeti maja mʉre. To bajiro bajiyuja mʉ, adi macarʉcʉrore mʉ rujeoroto rĩjorojʉne. Adirʉ̃mʉrire quẽne, to bajirone bajicõa ñaja mʉ. To bajiro rĩne bajicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, yiroti ñaja manire, Diore rʉ̃cʉbʉorã.","num_words":1202,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji TIAGO 1\\n☰ TIAGO 1 ◀ ▶\\nTiago ane idí naɡ̶adi liwakate aniɡ̶ijaa niɡ̶ijo Tiago, nioxoa João, Herodes ane diiɡ̶enatakata moyeloadi. Pida niɡ̶ini Tiago ane idí naɡ̶adi liwakate baɡ̶a Jesus nioxoa. (Awiniteloco Mateus 13.55; Marcos 6.3; Gálatas 1.19). Tiago lacilo loiigi Cristo digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. (Awiniteloco Atos 15.13). Didikotibige loiigi Ǥoniotagodi ane ilaagitibigiwaji leeɡ̶odi romaanotedi moiatetibigiwaji. (Awiniteloco 1.1).\\nTiago eo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa anoiatetibece me datiteteloco monakato Ǥoniotagodi, codaa me deɡ̶eyamaɡ̶aticoace. Yakadi me ninitibigiwaji leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji midioka limedi me yaxawatediogi, idaaɡ̶ida me nawikodeeɡ̶a. Tiago yalaɡ̶ata me leeditibige me jaoɡ̶a niɡ̶ina ane niiɡ̶etedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi aɡ̶ica ane jaoɡ̶a niɡ̶ina oko daɡ̶a wajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida aɡ̶eyiwaɡ̶adi. Niɡ̶ina oko anewi metiwaɡ̶ataka idioka limedi meo niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete. Aɡ̶ele diɡ̶inoka jilenaɡ̶atibigo niɡ̶inoa liicotedi, odaa agotiɡ̶ica jaoɡ̶a niɡ̶inoa madewetedi, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji idokida anigotediogi inatawece oko. Tiago yalaɡ̶ata me leeditibige me jajacaɡ̶ataɡ̶a ɡ̶onioladi, codaa eledi yalaɡ̶ata me deɡ̶ele me jemaanaɡ̶a niɡ̶inoa aninoatigi digoina iiɡ̶o. Leeditibige me jowooɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶odewiɡ̶a digoina iiɡ̶o aleegi, yediiɡ̶a me ixomaɡ̶atice. Noɡ̶owidijedi lotaɡ̶a Tiago yalaɡ̶ata me deɡ̶ele me jikanaɡ̶a me jotaɡ̶anaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida leeditibige me nalaɡ̶atibigoɡ̶oji anodaaɡ̶ee Elias me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.\\nTiago yecoaditibige niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi\\n1 Ee, Tiago, ee liotagi Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Idecoaditibige inatawece niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi, niɡ̶ina judeutedi ane ilaagiteloco inoatawece nipodaɡ̶a.\\nǤotiwaɡ̶atakaneɡ̶egi inaa ɡ̶odixakedi\\n2 Inioxoadipi, oleetibige midioka limedi maniniitibece niɡ̶ina micotaɡ̶alocotiwaji inoatawece ane latopaco nawikodico. 3 Igaataɡ̶a owooɡ̶otitiwaji niɡ̶inoa nawikodico moikee anodaaɡ̶eni manakatoni Ǥoniotagodi, codaa mowo mepaanaɡ̶a ɡ̶adoniciwati mabootege eletidi ɡ̶adawikodicotiwaji. 4 Pida jinaɡ̶a domaɡ̶a anigaaxetiwaji madinatiitalo ɡ̶adawikodico amanagawini akaami niɡ̶ica oko ane daɡ̶a naɡ̶amalaɡ̶a metiwaɡ̶ataka, me diɡ̶ica ɡ̶abatiigi, codaa me diɡ̶icata daɡ̶aniaditibige ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi me ɡ̶adewikitema Aneotedoɡ̶oji. 5 Nigica oko ɡ̶adiwigotigitiwaji ane diɡ̶ica lixakedi, odaa ele me dipokotalo Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yajigote lixakedi. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ja igo me yedia okanicodaaɡ̶ica oko, adaciiletetema, codaa adiojotetece. 6 Pida niɡ̶ina oko me dipokotalo Aneotedoɡ̶oji leeditibige meyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji mewi me yajigote ane lipoketegi, codaa leeditibige me daɡ̶a dawienataka. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane dawienataka liciagi niɡ̶inoa ebekadi catinedi akiidi-eliodi. Niɡ̶ina niocodi enaketedibige ebekadi, odaa yadeegiticogi okanicodaaɡ̶ica ane yemaa meyaticogi. 7 Niɡ̶ina oko ane dawienataka ayakadi me nibeotege Ǥoniotagodi me yajigote anigetiɡ̶idi anele. 8 Codaa niɡ̶idi oko idioka limedi moiigi lowooko, codaa aɡ̶ica doɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anowo.\\nIcoa madewetedi icaaɡ̶icoa liicotedi\\n9 Akaami anakaami ɡ̶onioxoa madewedi, aniniitibece niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adawacenitedibige leeɡ̶odi makaami lionigi Aneotedoɡ̶oji. 10 Codaa akaami anakaami ɡ̶onioxoa liico, aniniitibece niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji meote makaami niɡ̶ina ane diɡ̶ica ane jaoɡ̶a, igaataɡ̶a niɡ̶ina liico icota me ma, macataɡ̶a naɡ̶ana niale lawoɡ̶o nipodigipije anicota me ma, yadilo. 11 Igaataɡ̶a niɡ̶ina naɡ̶a leegitibigimece aligeɡ̶e, odaa ja yalegi nadegogo codaa me lawoɡ̶o, odaa ja ma ijo me libinienaɡ̶a. Jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ina liico micota me ma, icaaɡ̶ica nigaleeɡ̶idaa domaɡ̶a diiticogi meote noojetekico.\\nAneotedoɡ̶oji aɡ̶eote me jowooɡ̶a me jaoɡ̶a ane beyagi\\n12 Aneotedoɡ̶oji eote me ninitibece niɡ̶ina oko ane dinatitalo lawikodico. Igaataɡ̶a nige dinatitalo inoatawece ane lawikodico, codaa nige deɡ̶eyamaɡ̶atice metiwaɡ̶ataka, Aneotedoɡ̶oji yajigote naɡ̶ajegi, micataɡ̶a niɡ̶ina noɡ̶eedi ane dibatege niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo ane dinigaanye. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica naɡ̶ajegi niɡ̶ina oko. Aneotedoɡ̶oji eote me noɡ̶eedi midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a. Codaa Aneotedoɡ̶oji ligegi me yajigote naɡ̶ajegi inatawece niɡ̶ina oko anoyemaa. 13 Niɡ̶ina oko minoa lawikodico anowo me yowo meo ane beyagi, ayakadi deɡ̶ee, “Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ida yowoogo me jao ane beyagi.” Igaataɡ̶a aɡ̶ica ane yakadi deɡ̶eo Aneotedoɡ̶oji me yowo meote ane beyagi, odaa Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote oko me yowo meo ane beyagi. 14 Pida niɡ̶ina oko nige lowoogo meo ane beyagi, yowo leeɡ̶otedi niɡ̶inoa epaa lidaɡ̶ataka lolaadi, anoinaale iniaaɡ̶ini niɡ̶ini oko. 15 Odaa niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ɡ̶odolaadi owo me jowooɡ̶a me jaoɡ̶a ane beyagi, odaa idatibece ja jaoɡ̶a, odaa jiɡ̶ida ɡ̶obeyaceɡ̶egi. Odaa niɡ̶ina ɡ̶obeyaceɡ̶egi eo me ɡ̶odeleo, eo midioka limedi me leegitalo me jotonaɡ̶atedice Aneotedoɡ̶oji.\\n16 Inioxoadipi yemaanigipi! Jinaɡ̶a adininaalenitiwaji daɡ̶aleetibige daantiɡ̶iniaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina me jaoɡ̶a ane beyagi. 17 Pida inoatawece anele ane jibaɡ̶atege icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane ideite ditibigimedi. Niɡ̶ina midi ane najigotedoɡ̶owa aɡ̶ica ananiaditice. Codaa inoatawece anele icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa ane yoe aligeɡ̶e, epenai, codaa me yotetitedi. Inoatawece aninoa diniigi, pida Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a diniigiteda. Niɡ̶ina wa idioka limedi me doxilece, pida Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a doxileceteda. 18 Leeɡ̶odi mepaa yemaa me ee miniwa, odaa Aneotedoɡ̶oji ibake lotaɡ̶a, anewi, meote me ɡ̶odewiɡ̶atace, micataɡ̶a daɡ̶a gelatace me janiiɡ̶atini. Eote me ɡ̶odewiɡ̶atace, odaa iniokiniwateda moko nepilidi, liciagi miniokiniwateda me nepilidi niɡ̶inoa odoejedi nawodigijedi anonopilaɡ̶aditedio noiigi judeutedi. Niɡ̶ida moko ɡ̶odiciaco niɡ̶inoa odoejedi nawodigijedi anonopilaɡ̶aditedio, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijo neɡ̶eote me ɡ̶odewiɡ̶atace, Aneotedoɡ̶oji ikee micota me igelaɡ̶atidi inoatawece ane liidaɡ̶atajedi.\\nLeeditibige me jaoɡ̶a ane liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, idiɡ̶ida aɡ̶ele diɡ̶idokida me jajipaaɡ̶ata\\n19 Enice, analakitibige inioxoadipi yemaanigipi! Inatawece oko leeditibige me nigomaɡ̶a me najipaaɡ̶a, odaa jineɡ̶epece agitatakani codaa jineɡ̶epece eliɡ̶idee. 20 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko me deliɡ̶ide, aɡ̶eo ane iɡ̶enaɡ̶a ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. 21 Enice, ikani mawiite inoatawece ane beyagi anepaa yemaa ɡ̶adolaadi meo, codaa jinaɡ̶aleeɡ̶awii ane beyagi anidioka limeditibece mowoo mawii. Odaa adiniwikodenitibece lodoe Aneotedoɡ̶oji, codaa iwitece lotaɡ̶a ane ixotediwece ɡ̶adaaleɡ̶enali. Niɡ̶idiwa lotaɡ̶a micataɡ̶a deɡ̶elanigijedi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena ane ili, codaa ida loniciwaɡ̶a mowo me ɡ̶adewikitacetiwaji.\\n22 Pida awiitiwaji ane liiɡ̶enatakaneɡ̶eco lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a akamaɡ̶a adininaaleni niɡ̶ina mokajipaata, pida aɡ̶awii ane ligegi Aneotedoɡ̶oji. 23 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane mina wajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, odaa aɡ̶eo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi, niɡ̶ini oko micataɡ̶a daɡ̶a iwiteloco noleeɡ̶axi me diniwi anodaaɡ̶ee. 24 Nige diniwi, odaa joɡ̶opi, aɡ̶ica daɡ̶a diniigi anee. Pida aleegi, odaa ja yaagiditigi niɡ̶ijo ane latopagi. 25 Pida Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ane diɡ̶icata libatiigi, nikeetoɡ̶owa anodaaɡ̶ejinaɡ̶a, codaa ida loniciwaɡ̶a me ɡ̶odatamaɡ̶ateetege ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Odaa niɡ̶ina oko anele me yowotece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, me daɡ̶a yaagiditece, codaa me dioteci ane ikeeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ibinie niɡ̶ini oko niɡ̶ina meo niɡ̶ijo ane ligegite.\\n26 Niɡ̶ina oko nige diletibige daɡ̶a diotece Aneotedoɡ̶oji, pida ayajacaɡ̶adi nioladi, odaa aɡ̶ica jaoɡ̶ate eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Odaa niɡ̶ini oko epaa dininaale. 27 Aneotedoɡ̶oji, ane Ǥodiodi, yakadi niɡ̶ina oko mida eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi ane diɡ̶icata libatiigi, codaa mewi, niɡ̶ina me yaxawa niɡ̶ina eledi oko aninoa ane yopotibige, digo micataɡ̶a nigaanigipawaanigi exiijigipi, codaa me wajekalodipi. Niɡ̶ina oko anewi mida eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, niɡ̶ini oko ane dinotetetema niɡ̶inoa ane napioi ane lakataɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o.","num_words":928,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 28\\nLidelogo ane liboonaɡ̶adi Malta\\n1 Igaanaɡ̶a nixomaɡ̶atice ɡ̶odaadi neɡ̶ejoɡ̶ota iiɡ̶o, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijo lidelogo-nelegi me liboonaɡ̶adi Malta. 2 Niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi eliodi meletoɡ̶odomi. Niɡ̶ijo noko datiode, codaa me diwete, odaa joɡ̶oyelotiogi noledi eliodi. 3 Odaa niɡ̶ijo Paulo me nioda iwokodi me yokoletiogi noledi, ijo lakeedi ane diniweneene ja noditice deloditema lapicaɡ̶aɡ̶a noledi, odaa ja iɡ̶ojatigi Paulo libaaɡ̶adi, nanyotinece. 4 Odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi noɡ̶onadi niɡ̶ijo lakeedi me nanyotinece Paulo libaaɡ̶adi, odaa idiaaɡ̶iditiwage modi, “Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ejime aijekegi! Igaataɡ̶a ja iwoko daɡ̶a yeloadi ninyoɡ̶odi, pida niɡ̶ica noenoɡ̶odi ane iɡ̶enaɡ̶a aika daɡ̶alee yewiɡ̶a.” 5 Pida Paulo naɡ̶a iticoɡ̶otice libaaɡ̶adi, odaa ja yokoletiogi noledi niɡ̶ijo lakeedi, odaa aɡ̶ica lidonagi. 6 Niɡ̶ijo noiigi joɡ̶oiɡ̶oadita, ja domoɡ̶onibeotege me nadedi libaaɡ̶adi, domigetaɡ̶a codidiɡ̶idata deɡ̶enitini me yeleo. Pida neɡ̶eliodi moiɡ̶oadi, odaa joɡ̶onadi me diɡ̶icata lidonagi Paulo. Odaa joɡ̶oiigi lowoogo, modi, “Niɡ̶ini ejime ɡ̶onoenoɡ̶odi!”\\n7 Liniogotibece niɡ̶idi akiidi-eliodi ani ajo bajendawaana ane nebi Públio, lacilo romaanotedi ane iiɡ̶e niɡ̶ini lidelogo. Públio eliodi mele me dibatoɡ̶ogi, codaa ɡ̶odode midiaaɡ̶ejonaɡ̶a liɡ̶eladi itoatadiɡ̶ida nokododi. 8 Pida niɡ̶ijo eliodi Públio deelotika, iwoteloco lipe. Dilice, codaa me dapicoɡ̶o-lolaadi. Paulo naɡ̶a dakatio miditaɡ̶a ane liotaɡ̶adi, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ipeketeloco libaaɡ̶atedi, odaa ja icilatidi. 9 Odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi noɡ̶odibodiceta niɡ̶ida niciagi, odaa jaɡ̶aɡ̶a oyadeegi eletidi eelotaginadi, odaa Paulo ja nicilatiditiniwace. 10 Odaa jeɡ̶etiɡ̶odediatece owidi ɡ̶onoɡ̶etedi metiɡ̶odiweniɡ̶ide, igaanaɡ̶a limedi me jibaɡ̶ata eledi etogo-nelegi me ɡ̶ododitice, odaa joɡ̶onajigotedoɡ̶owa inoatawece ane jopooɡ̶atibige me iniwiajeeɡ̶a.\\nNaɡ̶a wiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Roma\\n11 Idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate iniwatadiɡ̶ini epenaitedi minitaɡ̶a lidelogo Malta, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Alexandria. Naɡ̶ajo etogo-nelegi anowo me liboonaɡ̶adi, “Ǥonoenoɡ̶ododi owatitedi”. Jiɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶ajo etogo-nelegi me ixomaɡ̶ateetedijo limedi niwetaɡ̶a minitaɡ̶a niɡ̶ini lidelogo. 12 Naɡ̶a jalataɡ̶a niɡ̶ini lidelogo, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Siracusa, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate itoatadiɡ̶ida nokododi. 13 Pida eɡ̶idaa jiiɡ̶aticogi me iniwiajeeɡ̶a, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Régio. Neɡ̶eledi noko jiɡ̶ijo niocodi niwetaɡ̶a, ja ɡ̶odaxawa, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoataale nokododi, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Pozuoli. 14 Naɡ̶a jaxotaɡ̶atice naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja jakapaɡ̶atege onateciɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi, odaa joɡ̶onipokotoɡ̶owa midiaaɡ̶ejonaɡ̶a miditaɡ̶a onidateci semaana. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idaa jiiɡ̶atacicogi me iniwiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Roma. 15 Igaanoɡ̶oyowooɡ̶odi ɡ̶onioxoadipitigi nigotaɡ̶a Roma midaa jiiɡ̶aticogi Roma, odaa jeɡ̶enagitibeci neɡ̶epaa manitaɡ̶a ajo nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Praça de Ápio, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota neɡ̶epaa miditaɡ̶a ane liliacaɡ̶aditibece niɡ̶ina ane wiajeeɡ̶a anodita Três Vendas. Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a nadi niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yoniciwaditace.\\nPaulo datematika digoida nigotaɡ̶a Roma\\n16 Igaaneɡ̶ejoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Roma, odaa niɡ̶ijo jajeentegi ja yajigo niɡ̶ijoa eletidi niwilogojedi, yajigota ijo lacilo iodaɡ̶awadi. Pida Paulo boɡ̶oika me nadila ijo diimigi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i ijo nowienoɡ̶odi onijoteci iodaɡ̶awa.\\n17 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa Paulo jeɡ̶eniditiogi ijoa lacilodi judeutedi me yatecoɡ̶otee. Igaanaɡ̶a yatecoɡ̶o, odaa jeɡ̶eetiogi, “Inioxoadipi, aɡ̶ica yoenatagi daɡ̶a jakapetege ɡ̶odoiigi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a daɡ̶a jakapetege ane lakataɡ̶a jotigide ɡ̶odaamipi. Pida ijoa judeutedi joɡ̶odibatiwa, odaa jeɡ̶etidajigotiogi romaanotedi. 18 Odaa ijo lacilodi romaanotedi joɡ̶oiwi ica anodigotiwa, odaa ja domoɡ̶oyemaa metidikatice, igaataɡ̶a moyakadi me diɡ̶icata yoenatagi ane beyagi aneo me leeɡ̶odi modiiɡ̶enatakatiwa metideloadi. 19 Pida niɡ̶ijoa judeutedi baadoɡ̶oyemaa metidikatice niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi. Odaa ja yowoogo me jipokotiogi romaanotedi metidimonyaticogi minitaɡ̶a César, mepaa iwi anigotiwa. Pida ajemaa daɡ̶a jao igegi daɡ̶a jakapetege yoiigi daɡ̶a ilaagetedipi. 20 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jipokotaɡ̶awatiwaji manootiwa, jaotibige me jakadi me ɡ̶adatecoɡ̶oteeni me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiniwace. Ite ee etidigoetece niɡ̶inoa galeenatedi leeɡ̶odi Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji anicota me nimonya, Niɡ̶ijoa anonibeotibigege loiigi Israel micota meno.”\\n21 Odaa joɡ̶odita Paulo, “Niɡ̶ida moko aɡ̶aca jibaɡ̶atege notaɡ̶anaɡ̶axi ane icoɡ̶otigi Judéia aneetaɡ̶adice. Codaa aɡ̶ica otiɡ̶initece niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi ane icoɡ̶oticogi Judéia aɡ̶ica doɡ̶oditaɡ̶adici, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a beyagi modotaɡ̶atibigaɡ̶aji. 22 Pida natigide jemaanaɡ̶a me jajipaaɡ̶ata niɡ̶ica ane ɡ̶adowoogo, igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a mewi niɡ̶ina oko inoatawece nigotadi odotaɡ̶atibige modakapetege niɡ̶ina oko anida anenitege.”\\n23 Odaa joɡ̶owo lakatagi noko me yatecoɡ̶o minitaɡ̶a Paulo. Igaanaɡ̶a icota niɡ̶ijo noko lakatagi, eliodi judeutedi ja yatecoɡ̶o minitaɡ̶a ijo diimigi ane lotokaɡ̶adi Paulo. Odaa ja diiticogi Paulo me notaɡ̶aneɡ̶etiniwace, nigoitijo neɡ̶epaaɡ̶enoale. Iiɡ̶axitice codaa me yeloɡ̶oditiogi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. Doletibige nimaweneɡ̶egi me ixotiwece lacilo anijoa icoa Jesus. Eledi ikeetiogi niɡ̶ijo liwai lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji Moisés ane iditini aneetece Jesus, codaa me niɡ̶ijo liwai anoiditedini niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide. 24 Onateciɡ̶ijo judeutedi oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa Paulo lotaɡ̶a, pida ijo eledi baadoɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi. 25 Naɡ̶a dinotigimadetiwage, odaa joɡ̶opitibeci. Maleediɡ̶icatibige me noditicoaci, odaa Paulo jeɡ̶eo ligegitiogi, meetiogi, “Aneotedoɡ̶oji Liwigo eetece ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ijo me ibake Isaías me yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Isaías meetiogi jotigide ɡ̶adaamipi niɡ̶ijo ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\n26 ‘Emii enitiogi niɡ̶idi noiigi,\\n“Niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi majipaata,\\npida aɡ̶owooɡ̶oti ane diitigi!\\n27 Igaataɡ̶a dakake laaleɡ̶enali niɡ̶idi noiigi.\\nOdaa joɡ̶onoxoco napaaɡ̶ate,\\nodaa aɡ̶aleeɡ̶owajipatalo yotaɡ̶a,\\nonoxoco ligecooɡ̶eli owotibige me daɡ̶adiaaɡ̶onadi ane yoenataka.\\nDaaditaɡ̶a owote laaleɡ̶enali me dakake,\\ndaɡ̶anagawini ligecooɡ̶eli oyakadi me doletibigiwaji,\\nnapaaɡ̶ate taɡ̶aɡ̶a oyakadi me najipaaɡ̶a,\\ncodaa daɡ̶anagawini oyakadi me oyowooɡ̶oditece niɡ̶inoa yotaɡ̶a,\\noditaɡ̶a joɡ̶odopitiwa, codaa niɡ̶inoa leelotika taɡ̶a jicilatidi.’ ”\\n28 Odaa Paulo ja nigomaɡ̶aditedini niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶ee, “Enice ele mowooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e liotaka modatematikatema niɡ̶ijo noiigi ane daɡ̶a judeutedi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ina oko me newiɡ̶atace. Odaa icota moyiwaɡ̶adi niɡ̶ida latematigo.” 29 Igaanaɡ̶a nigotini Paulo meote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa judeutedi ja noditicoaci, codaa eliodi me dinotigimade idiaaɡ̶iditiwage.\\n30 Odaa Paulo eote itoataale nicaaɡ̶ape midiaaɡ̶i minitaɡ̶a niɡ̶ijo diimigi ladiligi, codaa dibatibigege inatawece oko anigotibeci odalita. 31 Yatematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yakadi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, codaa me diiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶eeteda Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Codaa abo laaleɡ̶ena niɡ̶ina me dotaɡ̶a, codaa aɡ̶ica ane yolitema me dotaɡ̶a.","num_words":817,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.144,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 15\\n☰ JOÃO 15 ◀ ▶\\nJesus diniciaceeketetege libatadi “uuva”\\n1 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Ee idiniciaceeketege niɡ̶ina libatadi ‘uuva’. Odaa Eiodi baɡ̶a liciagi nawodaɡ̶anaɡ̶a jeɡ̶epaa doweditedeloco elanigije ‘uuva’. 2 Nakagidi inoatawece libiwedi ane deɡ̶etayeteda. Ibinie inoatawece libiwedi anepaɡ̶a etaye, eotedibige mepaanaɡ̶a dáwe. 3 Niɡ̶ida makaamitiwaji ja ɡ̶adapiti leeɡ̶odi me iwaɡ̶ati niɡ̶inoa yotaɡ̶a anejitedaɡ̶awa. 4 Ele midioka limeditiwaji me ɡ̶adexocitigi, odaa Ee idiokaanaɡ̶a limedi me idexogotaɡ̶agitiwaji. Naɡ̶ana libiwe idoka etaye nigalee yexogotege naɡ̶ada libatadi ‘uuva’. Jiɡ̶idaaɡ̶enitiwaji, idoka akati me áwe nige ɡ̶adexocitigi.\\n5 Ee libatadi ‘uuva’. Odaa akaamitiwaji libiwedi. Niɡ̶ina anidioka limedi me yexogotigi, Ee aaɡ̶aɡ̶a idexogotege, codaa joaniɡ̶iniaa ane dáwe. Igaataɡ̶a nige daɡ̶a ɡ̶adexocitigitiwaji, odaa aɡ̶ica anakati mawii. 6 Niɡ̶ina ane daɡ̶a yexogotigi, joaniɡ̶iniaa oyaladiticogi we, yadilo micoataɡ̶a niɡ̶inoa niale libiwedi anoiladie, odaa joɡ̶oyokoletiogi noledi moyalegi. 7 Nigidioka limedi me ɡ̶adexocitigitiwaji, codaa nigidioka limedi mowoo yotaɡ̶a, anipokitiwa niɡ̶ica anemaani, odaa jaotaɡ̶adomitiwaji. 8 Odoɡ̶etetalo Eiodi, niɡ̶ina nige áwetiwaji. Odaa jaɡ̶akaami niɡ̶ina anoniotici.\\n9 Ja ɡ̶ademaanitiwaji digo anigotediwa Eiodi me idemaa. Idoka enitatiwaji midioka limedi me ɡ̶adexocitigi amaleeɡ̶aɡ̶a jikee me ɡ̶ademaanitiwaji. 10 Niɡ̶ina nigoteteni iiɡ̶enatakaneɡ̶eco, odaa idioka limedi me jikee me ɡ̶ademaanitiwaji, digo aneji me jotete liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Eiodi, odaa idioka limedi me idemaa.\\n11 Jeɡ̶ejitedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a itiwaɡ̶aji inikegi, odaa eliodi ɡ̶adinikegitiwaji. 12 Joaniɡ̶idaa iiɡ̶enatakaneɡ̶egi, madinemaanitiwagetiwaji, digo anejigotaɡ̶awa me ɡ̶ademaani. 13 Aɡ̶ica ane daɡ̶axa me yemaa lokaaɡ̶etedipi, daɡ̶a liciagi niɡ̶ina ane yeleotema lokaaɡ̶etedipi. 14 Akaami yokaaɡ̶etedipi nigawii niɡ̶ina ane jiiɡ̶etaɡ̶awa. 15 Aɡ̶ejitaɡ̶awa makaami iotagipi, igaataɡ̶a niɡ̶ina niotagi ayowooɡ̶odi niɡ̶ica aneo niɡ̶ini niotagodi. Pida ejitaɡ̶awatiwaji makaami yokaaɡ̶etedipi leeɡ̶odi jeɡ̶ejitedaɡ̶awatiwaji ijoatawece aneetediwa Eiodi.\\n16 Anaɡ̶akamaɡ̶a adiolaaticetiwaji, pida Ee ɡ̶adiolaatice, odaa ja ɡ̶adiomaɡ̶atiticoace jaotibige memii, codaa me áwe, odaa niɡ̶inoa ɡ̶atá abeyagi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee, Eiodi yajigotedaɡ̶awatiwaji inoatawece ane ipokitibige, niɡ̶ina me abakeni Iboonaɡ̶adi. 17 Joaniɡ̶idaa me ɡ̶adiiɡ̶enitiwaji madinemaanitiwage.\\nOko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o neleɡ̶etedi niɡ̶ina anodiotibece Jesus\\n18 Nigakaami neleɡ̶etedipi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o, analakitibigetiwaji me Ee odoejegi me Ee neleɡ̶edi. 19 Igaataɡ̶a diɡ̶ida anenitegetiwaji niɡ̶ina iiɡ̶o, daɡ̶anagawini niɡ̶ina oko etiɡ̶ademaani, igaataɡ̶a inoka oyemaa niɡ̶ina ane nebi, anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Pida ja ɡ̶adiomaɡ̶atiticoace liwigotigi niɡ̶ina oko, ɡ̶adixipeniticoace, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica anenitege. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi makaami neleɡ̶etedipi. 20 Analakitibige niɡ̶ijo mejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ina nimeedi anaɡ̶axateloco niotagodi. Odaa niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o nigetidiatetibeci, odaa akaami aaɡ̶aɡ̶a etiɡ̶adiatenitibece. Doɡ̶oyotete yotaɡ̶a, odaa taɡ̶aɡ̶a oyotete ɡ̶adotaɡ̶atiwaji. 21 Pida leeɡ̶odi mida anenitigi jiɡ̶idaa midoɡ̶odigotaɡ̶awatiwaji, igaataɡ̶a aɡ̶oyowooɡ̶odi Niɡ̶ijoa ane idimonya. 22 Niɡ̶ina daaditaɡ̶a janagi, jeloɡ̶oditiogi, agotiɡ̶ica libeyaceɡ̶egi ane yeloɡ̶o. Pida niɡ̶ina natigide aɡ̶aleeɡ̶ica oko ane yakadi me yaɡ̶aditini libeyaceɡ̶egi. 23 Niɡ̶ina ane Ee leleɡ��edi, aaɡ̶aɡ̶a leleɡ̶edi Eiodi. 24 Niɡ̶ina daaditiɡ̶icoateda ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane jaote lodoe, ane diɡ̶ica ane yakadi meo liciagi, odaa niɡ̶inoa loenataka ane beyagi agotaɡ̶a yeloɡ̶o. Pida noɡ̶onadi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane jaote, odaa joɡ̶oyelatomi, codaa Eiodi moyelatema. 25 Pida mina jiɡ̶idaaɡ̶ee, icota niɡ̶ijo ane diniditeloco notaɡ̶anaɡ̶axi midiwataɡ̶a niiɡ̶enatakaneɡ̶eco, niɡ̶ijo anee, ‘Aɡ̶ica ane leeɡ̶odi moyelatomi’.\\n26 Niɡ̶ijo Ǥanaxawanatitoɡ̶odi, Aneotedoɡ̶oji Liwigo, icota meno, odaa beɡ̶ewi me ikeetaɡ̶awa anodaaɡ̶eji niɡ̶ina moyalaɡ̶atiwa, icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a Eiodi. Jinimonyataɡ̶awatiwaji, icoɡ̶otibigimece Eiodi. Odaa nigeno, jeɡ̶eetece anodaaɡ̶eji. 27 Odaa akaamitiwaji jaɡ̶aɡ̶a enitece anodaaɡ̶eji, leeɡ̶odi makaamitiwaji meetaɡ̶a, niɡ̶ijo maleekoka ɡ̶adiomaɡ̶atiticoace, codaa niɡ̶ina natigide.","num_words":466,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN JUAN 21\\n1 Cabero Jesu cabuia ejanʉcawĩ tunu Tiberia cawamecʉti ra tʉjaropʉ. Ocõo bairo cabaiwʉ. 2 Topʉre cãna ato cãnacãʉna jã cãmʉ. Simón Pedro, Tomás casʉ̃rʉaricʉ na caĩnucuʉ, to bairi Natanael Galilea yepa Caná cawamecʉti maca macacʉ, aperã quena jã pʉgarã Sebedeo punaa jã cãmʉ. To bairi aperã pʉgarã Jesu cʉ cabuericarã cãma na quena.\\n3 Topʉ jã cãni paʉ Simón Pedro ocõo bairo jã caĩwĩ:\\n—Wai jĩaʉ aácʉ yʉ áa.\\n—To bairo cʉ caĩro:\\n—Jã quena mʉ mena jã aágarã, jã caĩwʉ.\\nTo bairi aá, cumuapʉ jã caeja jãawʉ. Eja jãa, ti ñamire jã cawai waja bujucõabapʉ. Jã cajĩaquẽpʉ.\\n4 Cabuju jʉgori paʉ cãno yua Jesu ti ra tʉjaropʉ cabuianʉcawĩ. “Cʉna ãmi,” jã caĩ tʉjʉ majiquẽpʉ. 5 To bairi:\\n—¿Mʉja jĩari? jã caĩwĩ.\\n—Jã jĩaqueti majuucõa, jã caĩwʉ.\\n6 To bairo jã caĩro apii, ocõo bairo jã caĩwĩ:\\n—Cariape nʉgoa maca roca ñuaña mʉja bapire. To bairo ána mʉja jĩagarã.\\nTo bairi cʉ caĩrore bairona jã cápʉ́. To bairo jã cáto capãarã majuu cajãawã. Capãarã majuu na cajãaro jã bapire jã cane mʉgo ocabʉtiquẽpʉ. To bairo cabairo tʉjʉʉ yʉa Juan, Jesu seeto cʉ camaii Pedrore cʉ yʉ caĩwʉ:\\n—¡Mani Ʉpaʉna ãmi!\\n7 To bairo yʉ caĩro apii Simón Pedro cʉ jutiire cajañawĩ. Jañari Jesu tʉpʉ aágʉ caroca ñuawĩ.\\n8 Jã maca ʉtabʉcʉra tʉjaro cien metro cõo capajaricarã bapire wai capãarã cajañaricʉre jã cawe tʉ̃ga pua pã apʉ́ yua. 9 Topʉ pã ejarã pero mere cariorica perore jã catʉjʉwʉ. Ti peropʉ jĩcaʉ wai pʉ̃o nʉcoricʉ cãmi. Pan quena jĩca cãmʉ. 10 To bairi jã capã ejaro ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu:\\n—Wai mʉja cajĩaricarãre na jee ajá.\\n11 To bairo cʉ caĩro Simón Pedro cumuapʉ eja jãa, waire cawema amí paputiropʉre. Wai capacarã ciento cincuenta y tres majuu cajãawã. To cõo majuu capãarã na cajãabato quena bapi cawooquẽpʉ. 12 To bairi:\\n—Ʉgarã ajá, jã caĩwĩ Jesu. To cõopʉ, Jesuna ãmi, jã caĩ tʉjʉ maji peticoapʉ yua. Mere cʉ tʉjʉ maji peticõari, “¿Ñamʉ mʉ ãti?” cʉ jã caĩ jeniñaquẽpʉ. 13 To bairi Jesu pãre jã canuwĩ. Wai quenare jã canuwĩ.\\n14 Jesu cʉ catunu catiricaro bero pʉgani jã tʉpʉ cabuia ejanʉcawĩ. Yucʉ mena buia ejaʉ itiani jã tʉpʉ cabuia ejanʉcawĩ yua.\\n15 Jã caʉgaro bero ocõo bairo Jonás macʉ Simón Pedrore cʉ cajeniñawĩ Jesu:\\n—Simón, ¿atie mʉ cumua, wai wajarique, mʉ yere mʉ camairo netoro yʉre mʉ maiti? cʉ caĩ jeniñawĩ:\\n—Ʉ̃ʉjʉ, Ʉpaʉ, mʉ maji mʉre yʉ camairijere, cʉ caĩwĩ Pedro.\\nTo bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu:\\n—Baiyupa to roquere yʉre canʉcʉbʉgorãre caroaro na jʉgo ãña. Ovejare cacʉgoʉ waibʉcʉrã oveja cawimarãacãre cʉ cacoterore bairona na jʉgo ãña.\\n16 Cabero Pedrore cʉ cajeniñanemowĩ Jesu tunu:\\n—Simón, ¿yʉre mʉ maiti?\\n—Ʉ̃ʉjʉ, mʉ yʉ mai. Mʉ maji mʉre yʉ camairijere, cʉ caĩwĩ Pedro.\\n—To roquere yʉ yarãre caroaro na jʉgo ãña, cʉ caĩwĩ Jesu tunu.\\n17 Cabero cʉ caĩnemowĩ tunu Jonás macʉ Simóre:\\nJesu itiani cʉ̃re cʉ cajeniñaro apii Pedro seeto tʉgooñarique pairi ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesure:\\n—Yʉ Ʉpaʉ, nipetirije mʉ maji. Mʉ maji mʉre yʉ camairijere.\\nTo bairo cʉ caĩro:\\n—To roquere yʉ yarãre caroaro na jʉgo ãña, cʉ caĩwĩ Jesu tunu. 18 —Cariapena mʉ yʉ ĩ. Cawamaʉ ãcʉpʉ mʉ cabooro jutiirore jaña, noo mʉ cáaágaro cáaáteñaʉ mʉ cãmʉ. Cabero cabʉcʉ mʉ cãnopʉ aperã maca mʉ wamorire mʉ ñu mʉgo rotigarãma. To bairo mʉre ñu mʉgo rotiri, mʉ jia turi, mʉ cáaágaqueti paʉpʉre mʉre ne aágarãma.\\n19 Jesu to bairo ĩi Pedro dope bairo cʉ cabai yajipere ĩi caĩwĩ. Cʉ cabai yajirije jʉgori camaja Diore nʉcʉbʉgogarãma ĩgʉ, to bairona caĩwĩ Jesu.\\nTo bairo ti wamere cʉ ĩri bero ocõo bairo cʉ caĩnemowĩ Jesu:\\n—Yʉ cátinucurijere bairona áticõa aninucuña.\\n20 Cabero Pedro tʉjʉ tunuobacʉ na bero yʉ caʉjaro catʉjʉwĩ. Yʉna yʉ cãmʉ Jesu cʉ camai netoʉna. Yʉna to jʉgoye jã caʉga tʉjari ñami, “¿Ni majuu mʉre catʉjʉ teerãre cʉ wadajãʉati?” yʉ caĩ jeniñawʉ. 21 To bairi Pedro yʉre tʉjʉʉ Jesure cʉ cajeniñawĩ:\\n—Ʉpaʉ, ani maca ¿dope bairo cʉ baiati?\\n22 To bairo cʉ caĩro Jesu cʉ caĩwĩ Pedrore:\\n—Nemoona cʉ cabai yajiata o cabero yʉ catunu atí paʉpʉre cʉ cacaticõamata mʉ camajipa wame me ã. Cʉ maca cʉ cabaipa wamere tʉgooñaquẽcʉna yʉ cátinucurijere bairona áticõa aninucuña mʉa.\\n23 To bairo Jesu cʉ caĩro apirã jĩcaarã jã mena macana, “Bai yajiquetigʉmi Juan,” yʉre caĩ tʉgooñabama. Jesu maca, “Bai yajiquetigʉmi,” yʉ caĩquẽmi. Ocõo bairo maca caĩwĩ: “Caberopʉ yʉ catunu atí paʉpʉna cʉ cacaticõa anipere yʉ cabooata quena ti wamere catʉgooñaquetipe ã mʉ macare, caĩwĩ Jesu Pedrore.\\n24 Yʉ Juan yʉ ã. Yʉ catʉjʉriquere yʉ uca. To bairi yʉ caucarique cariapena ã, ĩ majirique ã.\\n25 Apeye capee ã Jesu cʉ cátaje. Yʉ catʉgooñaro cʉ cátaje cõo yʉ caucaata capee pũuri majuu ani neto majuucõaboro.","num_words":724,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 San Juan 4\\n☰ 1 San Juan 4 ◀ ▶\\nCõãmacʉ̃ye wederáre ĩñabesedutire\\n1 Yáa wedera, niipetira Cõãmacʉ̃yere wederí basoca wederére padeoríjãña. Cʉ̃́ã wederére “¿diamacʉ̃́rã Cõãmacʉ̃ye niimiĩto?” jĩĩ tʉosʉguéya. Paʉ basocá “ʉ̃sã Cõãmacʉ̃yere wederá niiã” jĩĩdito buecãmesãya. 2 Ateména diamacʉ̃́ Cõãmacʉ̃yere wederáre ĩñabesemasĩãdacu: “Jesucristo basocʉ́ra atiyigʉ” jĩĩgʉ̃́no diamacʉ̃́rã Cõãmacʉ̃yere wedequi. 3 Teeré wedehegʉno diamacʉ̃́ Cõãmacʉ̃yere wederiqui. Cʉ̃ʉ̃rã́ Cristore ĩñatutinetõjõãgʉ̃yere wedequi. Mʉ́ã Cristore ĩñatutinetõjõãgʉ̃ atiadarere tʉotóajĩyu. Cʉ̃ʉ̃ basocá watoapʉ niitoaqui.\\n4 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́, mʉ́ã Cõãmacʉ̃ põnarã niiã. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ tutuarere ticoqui. Atibʉ́reco macãrãrẽ tutuare ticogʉ́peja Cõãmacʉ̃biro tutuariqui. Teero tiirá, atibʉ́reco macãrã mʉ́ãrẽ cʉ̃́ã jĩĩditorere padeorí tiimasĩ́ricua. 5 Jĩĩditoremena buerápe atibʉ́reco macãrã niiĩya. Teero tiirá, atibʉ́reco maquẽ dícʉre bueeya. Atibʉ́reco macãrã cʉ̃́ã buerére tʉonʉnʉ́secua. 6 Marĩpeja Cõãmacʉ̃ põnarã niiã. Cõãmacʉ̃rẽ masĩgʉ̃́no marĩrẽ tʉonʉnʉ́sequi. Cõãmacʉ̃rẽ masĩhẽgʉ̃nopeja marĩrẽ tʉonʉnʉ́seriqui. Marĩ teeré tʉomasĩ́rã, “diamacʉ̃́rã Cõãmacʉ̃ye niiã” o “jĩĩditore niiã” jĩĩ besemasĩãdacu.\\nCõãmacʉ̃ basocáre maĩquí\\n7-8 Yʉʉ maĩrã́, Cõãmacʉ̃ basocáre maĩquí. Teero tiirá, marĩcã cãmerĩ́ maĩã́da. Cãmerĩ́ maĩrã́no Cõãmacʉ̃ põnarã niicua. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ masĩcua. Cãmerĩ́ maĩhẽ́rãnopeja Cõãmacʉ̃rẽ masĩricua. 9 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ maĩrére ateména ẽñorígʉ niiwĩ: Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ sĩcʉ̃ niigʉ̃́rẽ atibʉ́recopʉre ticodiocorigʉ niiwĩ. Marĩrẽ catiré petihére cʉoáro jĩĩgʉ̃, cʉ̃ʉ̃rẽ diabosadutirigʉ niiwĩ. 10 Marĩ Cõãmacʉ̃rẽ maĩrírira niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃pe marĩrẽ maĩgʉ̃́, marĩ ñañaré tiirére acabódʉgarigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ ticodiocorigʉ niiwĩ, diabosaaro jĩĩgʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ biiro tiibosárigue maĩré peti niicu.\\n11 Yʉʉ maĩrã́, Cõãmacʉ̃ teero tiirígʉ niijĩgʉ̃, marĩrẽ bayiró maĩquí. Teero tiirá, marĩcãrẽ cãmerĩ́ maĩrṍ booa. 12 Sĩcʉ̃ basocʉ́ Cõãmacʉ̃rẽ ĩñarigʉ maniquí. Marĩ cãmerĩ́ maĩrĩ́, cʉ̃ʉ̃ marĩmena niiqui; cʉ̃ʉ̃ booróbirora cʉ̃ʉ̃rẽ maĩmasĩ́ã. 13 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ Espíritu Santore ticorigʉ niiwĩ. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ marĩmena niirére masĩã; teero biiri marĩ cʉ̃ʉ̃menarã niirécãrẽ masĩã. 14 Ʉ̃sã basirora Cõãmacʉ̃ macʉ̃rẽ ĩñawʉ̃. Ateré wedea: Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ atibʉ́reco macãrã ñañarã́rẽ netõnédutigʉ ticodiocorigʉ niiwĩ. 15 “Jesús Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ” jĩĩgʉ̃́norẽ Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃mena niiqui; cʉ̃ʉ̃cã Cõãmacʉ̃menarã niiqui.\\n16 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ maĩrére masĩã. “Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ maĩré diamacʉ̃́ maquẽ niiã” jĩĩrére padeóa. Cõãmacʉ̃ basocáre maĩquí. Cãmerĩ́ maĩrucúgʉno Cõãmacʉ̃mena niiqui; Cõãmacʉ̃cã cʉ̃ʉ̃mena niiqui. 17 Marĩ Cõãmacʉ̃ booróbirora cʉ̃ʉ̃rẽ maĩmasĩ́ã. Jesucristo atibʉ́recopʉ niigʉ̃, cʉ̃ʉ̃ Pacʉre maĩwĩ́. Cʉ̃ʉ̃ maĩrírobirora marĩcã Cõãmacʉ̃rẽ maĩmasĩ́ã. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jeari, cʉ̃ʉ̃rẽ cuiricu. 18 Cõãmacʉ̃rẽ maĩgʉ̃́no cʉ̃ʉ̃rẽ cuiriqui. Cõãmacʉ̃ booróbirora cʉ̃ʉ̃rẽ maĩgʉ̃́, cuiro manirṍ niiqui. Cuire cʉogʉ́no “yʉʉre ñañarõ tiibóqui” jĩĩ wãcũqui; Cõãmacʉ̃ booróbirora cʉ̃ʉ̃rẽ maĩríqui.\\n19 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ maĩsʉguérigʉ niiwĩ. Teero tiirá, marĩ cãmerĩ́ maĩã. 20 Sĩcʉ̃ “Cõãmacʉ̃rẽ maĩã” jĩĩpacʉ, Jesuré padeoráre ĩñatutigʉ, jĩĩditorepigʉ niiqui. Basocá cʉ̃ʉ̃ ĩñarã́cãrẽ maĩhẽ́gʉ̃, nemorṍ Cõãmacʉ̃ bauhégʉpereja maĩmasĩ́riqui. 21 Cõãmacʉ̃rẽ maĩgʉ̃́no Jesuré padeorácãrẽ maĩrṍ booa. Teeré Cõãmacʉ̃ marĩrẽ tiidutírigʉ niiwĩ.","num_words":384,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 7 BSNNT - Yʉ mairã, Moisére Dios ĩ rotimasirere - Bible Search\\n“‘Rojose mana ñarãsa’ yirã, Moisére Dios ĩ rotimasirere ajisʉyabetiroti ñaja”, yire queti\\n1Yʉ mairã, Moisére Dios ĩ rotimasirere masirãja mʉa. Mani catiro cõro tire cʉdire ñaja. Mani rijacoajama, tire cʉdimasimenaja. 2Tire bajirivãme mʉare gotiaja yʉ: Rõmio so manajʉ cʉtijama, ĩ catiro cõro so manajʉ rãca so ñajama, quẽnaja. So manajʉ ĩ bajirocacoajama, “Gãjire manajʉ cʉtibesa”, yibeaja Dios Moisére ĩ roticũmasire. To bajiri so manajʉ ĩ bajirocaro bero, gãji so manajʉ cʉtijama, Dios ĩ rotimasirere cʉdibeco me bajigomo. 3To bajiboarine, so manajʉ ĩ catirone, gãji rãca so ajeri cʉtijama, “Rojose yigo yamo”, sore yiĩare ñaroja. So manajʉ ĩ rijato berojʉ, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Dios rotimasirere cʉdibeco me yigomo. To bajiri, “Rojose yigo yamo”, sore yimasiña manoja.\\n4Tire bajiro bajiaja manire quẽne. Cristo ĩ rijaroto rĩjoro, Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire varoti ñaboayuja maji. To bajiboajaquẽne, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüibetiroti ñaja manire. Cristo, mani yʉ ñaami. Ĩre catioyumi Dios, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ bojarore bajiro yato” yigʉ. 5Jesúre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉma, rojose rĩne yirã ñarũgũñuja mani. Moisére Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja mani. To bajiri, rojose yisejarã ñari, ti rione manire yirʉamacõñuja ti. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboayuja mani maji. 6Yucʉrema, “Moisére yʉ roticũcatire cʉdijeoroti ñaja, yʉ tʉjʉ ĩna ñarʉajama”, yitʉoĩabeami Dios. To bajiro ĩ yibetijare, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüirã me ñaja mani yuja. To bajirã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani.\\nRojose mani yisere Pablo ĩ gotire queti\\n7To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ‘Rojose yiya mʉa’ manire yiro yaja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato” yiro, yaja ti, Moisére Dios ĩ roticũmasire. Moisére ĩ roticũmasire ti manijama, “Rojose yirã ñaja mani”, yimasibetiboriarãja mani. Ado bajiro bajiaja: “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ roticũmasire. To bajiro ĩ yimasirere yʉ masibetijama, “Rojose yigʉ yaja”, yimasibetiboriaja yʉ. 8“Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, rojose yigʉ ñari, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. Dios ĩ rotimasire ti manijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ”, yimasire maniboriaroja. 9Moisére ĩ roticũmasirere yʉ masiroto rĩjorojʉma, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. To bajiri, “Dios ĩ ĩajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ ñaja yʉ”, yimasicajʉ yʉ yuja. 10“Masa, yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ, Moisére roticũmasiñumi Dios. To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Tire yʉ cʉdibetijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ. 11“Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa” yirere ajicõari, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Quẽnaro yigʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios���, yitʉoĩacajʉ yʉ. To yitʉoĩaboarine, gãjerã yere bojaĩacõa ñacajʉ yʉ. Tire yitʉjabecʉ ñari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ.\\n12To bajiri, Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ñajediro riojo yise ñaja ti. To bajicõari quẽnase ñaja. 13Tire ajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnase ti ñaboajaquẽne, “‘Ti sʉorine rojose yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma masa’, yigʉ yami”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? To bajiro me yaja yʉ. “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma” yigʉjʉa yaja yʉ. “‘“Rojose masu yirã ñaja mani” yitʉoĩamasiato’ yirojʉa bajiyuja Dios ĩ rotimasirema”, yimasiaja mani.\\n14Dios ĩ roticũmasire, quẽnase ti ñaboajaquẽne, rojosere yirʉa tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yaja mani. To bajiri, sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajerore bajiro manire bajiaja. 15Mani bajisere ajimasibeaja mani. Quẽnasere mani yirʉasejʉarema yibetirũgũaja mani. To yicõari, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasejʉare yirũgũaja mani. 16“Mani yirũgũsere yirʉabeaja” mani yitʉoĩajama, “Quẽnase ñaja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mani. 17“Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja. 18Quẽnasere yirʉarã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnasere yimasimena ñaja mani”, yimasiaja. 19Quẽnasere mani yirʉasejʉare yibeticõari, mani yirʉabeti rojosejʉare yirũgũaja mani. 20To bajiri, “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja.\\n21-23Ado bajiro bajirũgũaja manire: “Quẽnasere yirʉarãja” yirã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yirʉacõaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosejʉare yirũgũaja mani.\\n24To bajiri rojose yitʉjamasimena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiaja mani. “¿Ñimʉ manire yirẽmogʉ̃ti, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare mani yirũgũrotire yigʉ?”, yisʉtiritiaja mani. 25To bajiro sʉtiritiboarine, “‘Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato ĩna’ yigʉ, mani ʉjʉre Jesucristore ĩre cõañumi Dios”, yivariquẽnaroti ñaja manire. To bajiri, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani.\\nTo bajiri Dios ĩ bojarore bajiro mani yirʉaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosere yicõa ñaja mani.","num_words":762,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.029,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 14 BSNNT - Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ - Bible Search\\n1Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sión vãme cʉti buro joe rʉ̃gõcami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Ĩ rãcana ñacama ciento cuarenta y cuatro mil masa. Ĩna riovecarijʉ oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ vãme, to yicõari, ĩ jacʉ vãme ucatu ecoriarã ñacama. 2Bero, õ vecajʉ oco menirore bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro bʉsʉsere bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, arpa vãme cʉtise rãca jãjarã masa ĩna jabasarore bajiro ocaruyucajʉ. 3-5Babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, bʉcʉrã, ʉjʉ ya cũmuro tʉre ñacama. Ĩna ĩaro rĩjoro, ciento cuarenta y cuatro mil masa, mame basa basacama. Ĩna rĩne ti basare masicama. Ĩna ñacama adi macarʉcʉroana Satanás bojasere yiboariarã, Dios macʉ ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñato” yigʉ, Dios ĩ yirẽtobosasʉoriarã. To bajicõari, rõmia rãca ajeriarã cʉtiĩamena ñacama. Ĩna vatoagʉ sĩgʉ̃ socagʉ manicami. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉjʉare ĩ bojarore bajiro ĩre ajisʉyariarã ñacama.f\\n6Bero, ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami, Dios macʉ sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotigʉ. Tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, ti queti jedibetirotire goticudigʉacʉ bajicami. 7Ado bajiro ruyugoaro goticami:\\n8Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ado bajiro goticami:\\n9Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉvacʉne, ado bajiro ruyugoaro goticami:\\n—Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose yirʉcʉmi Dios. Ĩ vãmere ĩna ãmorijʉ, ĩna riovecarijʉ ucatu ecoriarãre ĩajũnisinicõari, ĩnare rojose yirʉcʉmi Dios. 10Ĩnare ĩamaibecʉne, bʉto rojose ĩna tãmʉorotire yirʉcʉmi Dios. No bojarã güiogʉre rʉ̃cʉbʉorãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reacõarʉcʉmi Dios. Tojʉ, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉñarojʉre rojose tãmʉorũgũrʉarãma ĩna. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ ĩaro rĩjoro, to yicõari, ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rojose tãmʉorʉarãma ĩna. 11Ĩna ʉ̃jʉrimeaye bueri buetʉjabetirʉaroja. To bajiri, güiogʉre rʉ̃cʉbʉoboariarãre rojose ĩna tãmʉose jedibetirʉaroja. Ĩna quẽnocacʉre rʉ̃cʉbʉorã, to yicõari, güiogʉ vãme ucatu ecocana quẽne, to bajirone rojose tãmʉorʉarãma ĩna. 12Rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire tʉoĩacõari, Dios ĩ rotisere cʉdirãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja mʉare —yigoticami ángel.\\n13To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ado bajiro yʉre yi ocaruyucajʉ ti:\\n14To ĩ yiro bero, buerigaseri quẽnaro botise ĩacajʉ yʉ. Ti joere masʉre bajiro rujigʉre ĩacajʉ. Ĩ rʉjoare oro bedo jeocami. Jariase bʉjariasere cʉocami. 15Gãji ángel Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ budiro ĩacajʉ yʉ. Buerigaseri joejʉ ñagʉ̃re ruyugoaro ado bajiro goticami:\\n16To ĩ yisere ajicõari, buerigaseri joejʉ ñagʉ̃, quẽnase rĩne besecõari, jasurejuacami.g\\n17To ĩ yiro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ gãji ángel budiadicami quẽna. Ĩ quẽne, jariase bʉjariasere cʉocami. 18Ĩ bero, vadicami gãji ángel. Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉoriajʉ tʉjʉ ñar'i, jeare codegʉ ñacami. Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ budiadicõari, jariase cʉogʉre ruyugoaro ado bajise goticami:\\n19To ĩ yisere ajicõari, ti rica rojosere jasurejuacami. Juacõari, ti oco rijerotijʉjʉ cũcami. “Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yire ũni ñacajʉ ti. 20Maca sojʉajʉ cʉdaabocama, ʉyere. Ĩna cʉdaaborone, ʉye oco ñaboasene ri'i godovedicõa yujacajʉ. Trescientos kilómetros yoaro ri'i ũmayucajʉ. To bajicõari, caballo rʉjoa tʉsarijʉ cõro ʉ̃cʉaro ũmayucajʉ.","num_words":464,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 1 CORINTIOS 1\\nPRIMERA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS\\nPablo escribe a la iglesia de Corinto\\n1 Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo. Sóstene mena ati pũurore yʉ uca. Cʉ quena Jesucristore caapiʉjaʉ, mani yaʉ ãmi Sóstene. Dio cʉ cabooricarore bairona Jesucristo ye quetire cabuiopaʉre yʉre cacũñupi. 2 Diore cáti nʉcʉbʉgorã Corintopʉ cãni poare ati pũuro mʉjaare yʉ uca joo. Jesucristo mena macana aniri Dio yarã mʉja ã. Mʉja quenare cabejeyupi Dio, yʉ yarã na ãmaro ĩi. To cãnacã paʉ macana mani Ʉpaʉ Jesure cajeni nʉcʉbʉgorã to bairona cʉ yarã cãniparãre na cacũñupi Dio. To bairi mani Ʉpaʉ, na quenare na Ʉpaʉ ãmi Jesucristo. 3 Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare.\\nBendiciones por medio de Cristo\\n4 “Jesucristo jʉgori caroaro na mʉ átibojanucu Corinto macanare,” Diore yʉ ĩ wariñuunucu, mʉjaare tʉgooñari. 5 Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã mʉja cãno caroaro cátibojayupi Dio mʉjaare. Cʉ yere caroaro mʉja caapi maji peoparore bairo mʉjaare cájupi. To bairi mʉja caapi majirijere caroaro aperãre na mʉja buionucu. 6 “Jesucristo mʉja yerire wajoagʉmi,” mʉjaare yʉ caĩ buioeparore bairona cabaiwʉ mʉjaare. 7 To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ catunu atípere cote yuu bairãna nipetiro caroa wariñuurique Dio cʉ cajoogarijere mʉja cʉgo maji peticõa, rʉjaricaro mano. 8 Ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye cʉ catutuarijere mʉja joocõa aninucugʉmi Dio. Cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgoro mʉja átigʉmi. To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ catunu ejaro cabui cʉtiquẽna mʉja anigarã. 9 Dio cʉ caĩriquere bairona cácʉ ãmi. Cʉna, yʉ Macʉ Jesucristo mena macana na ãmaro ĩi, mʉjaare cabejeyupi Dio mʉja quenare.\\n10 Yʉ yarã, Jesucristo yʉre cʉ caĩ buio rotiro maca ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Jĩcarore bairo tʉgooñaña. Ricawati tʉgooñaqueticõaña. Wariñuurique mena ame wadapeniña. Jĩcarore bairo tʉgooñarique cʉja. 11 Yʉ yarã, Cloe cawamecʉco ya wii macana yʉre caqueti buiowã. “Ame wada netonucuma naa,” mʉja cabairijere yʉ caĩ buiowã. To bairi mʉjaare yʉ uca joo. 12 Mʉja cãno cõo ricati jeto mʉja tʉgooñarique cʉjuparã. Jĩcaarã, “Pablo cʉ ye buioriquere caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Aperã, “Apolo cʉ ye buioriquere caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Aperã tunu, “Pedro cʉ ye buioriquere caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Aperã tunu, “Cristore caapiʉjarã jã ã,” mʉja ĩñuparã. Noo mʉja cabooro mʉja tʉgooñarique cʉjuparã. 13 ¿Nope ĩrã to bairo ricati jeto mʉja ĩ tʉgooñati? Cristo jĩcaʉna ãmi. Cʉ mena macana quenare ricawatirique maa. Yʉa Pablo mʉja ye wapa yucʉ tẽorica pãipʉ na capapuaricʉ mee yʉ ã. “Pablore caapiʉjarã jã ã,” ĩri mee, mʉja cabautisa rotiyupa. 14 Crispo, Gayo, na jetore yʉ cabautisawʉ yʉa. Aperã mʉjaare yʉ cabautisaqu��pʉ. To bairi Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩ, mʉjaare cabautisaquetacʉ aniri. 15 Mʉjaare cabautisaricʉ yʉ cãmata, “Pablo cʉ cabuiorijere caapiʉjarã aniri jã cabautisa rotiwʉ,” seeto mʉja ĩborã. 16 Estéfanas ya wii macana quenare na yʉ cabautisawʉ baii pʉa. Ũba, aperãre na yʉ bautisaquetacʉ. 17 Cristo aperãre cabautisapaʉre yʉ cacũquẽmi. Cʉ ye queti macare yʉ cabuio rotiwĩ. “Caroaro wada majimi,” cʉ̃re na ĩ api tʉjoato ĩi mee, yʉ cabuio rotiwĩ. Yʉ majuuna caroaro cabuio majii yʉ cãmata Cristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique cariapena yʉ buioquetiboʉ. Jocʉna yʉ buio teñaboʉ. To bairi camaja Cristo mena catícõa aninucuquetiborãma.\\n18 Jesucristore caapiʉjaquẽna Dio cʉ careparã anitʉgama. Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojariquere mani caĩ buioro, “To bairo ĩcõarã ĩma,” manire ĩrãma. Mani cʉ̃re canʉcʉbʉgorã cʉ canetoobojaricarã macara tie queti caroa majuu ã. Tie queti jʉgori Dio cʉ cáti majirijere mani maji mania. 19 To bairona ĩ ucarique ã Dio ye queti ucarica pũuro:\\n“Camajirã jã ã,” caĩrã na caĩbataje, “Jocarãna ĩma,” aperã na caĩparore bairo yʉ átigʉ. Na catʉgooña majibatajere to cawapa mano yʉ átigʉ, ĩmi Dio, ĩ ucarique ã.\\n20 To bairi, “Camajirã jã ã,” caĩbatana, aperãre na catʉgooñari wamere bueri maja, ati ʉmʉrecoo macajere caroaro cabuio majibatanare cawatoa macana na cãno na átigʉmi Dio. Na camajibataje cawapa mano na áti iñoogʉmi Dio. 21 Dio nipetirore camajii ãmi. To bairi ati yepa macana na majuuna, na camajirije jʉgori cʉ̃re na camajiro cátiquẽjupi Dio. Aperã maca Jesucristo ye quetire apirã, tiere na caapi nʉcʉbʉgoro na netoo catiomi Dio. Ati yepa macana, Diore caapiʉjaquẽna maca, “To bairo ĩcõaro ĩ,” ĩrãma na maca Jesu ye quetire.\\n22 “Judío maja, caacʉori wame Dio jãre cʉ cáti iñoata cʉ ye quetire mʉja cabuiorijere jã api nʉcʉbʉgogarã,” jã ĩma. Griego maja, judío maja cãniquẽna maca, ati yepa macana na ye na catʉgooña majiri wamere bairije jetore api tʉjooma. 23 Jã maca Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique quetire jã buionucu. Judío maja tiere api tʉjooquẽema. Judío maja cãniquẽna maca, “To bairona ĩcõarã ĩma,” jã ĩma. 24 Dio, “Yʉ yarã anigarãma,” cʉ caĩ cũricarã maca, “Cristo Dio cʉ catutuarijere cacʉgoʉ, cʉ camajirijere cacʉgoʉ ãmi Cristo,” mani ĩ maji. Judío maja, judío maja cãniquẽna quena to bairije mani ĩ nʉcʉbʉgo maji, Cristore caapiʉjari poa macana. 25 Camaja Dio cʉ cátiere tʉjʉrã, “Cawatoa macaje ã,” ĩ tʉgooñama. To bairo na caĩ tʉgooñarije to cãnibato quena camaja netoro cáti maji netoʉ ãmi Dio. Cʉ maca catutua neto majuucõaʉ ãmi. 26 Dio manire cʉ cabejeparo jʉgoye ¿dope bairã mani cãnibajupari? ĩ tʉgooñaña. Ati yepa macajere capee camajirã mee mani cãmʉ. Caʉparã mani cãniquẽpʉ. Ʉparã punaa mee mani cãmʉ. Aperã, “Cawatoa cãna ãma,” camaja na caĩ tʉgooñarã maca mani cãmʉ. 27 To bairi “Camajiquẽna ãma,” camaja na caĩrãre na cabeje cũñupi Dio cʉ yarã cãniparãre. Ati yepa macajere camajirã na camajibatiere, “Wapa maa,” na ĩ tʉgooña boboato ĩi, to bairo cájupi Dio. To bairona cáti tutuarã, “Jã catutuarije wapa maa,” na ĩ tʉgooña boboato ĩi, cáti tutuaquẽna macare na cabeje cũñupi Dio. 28 Cawatoa cãnare, aperã na catʉjʉ teerãre na cabejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. “Camajirã jã ã, cãni majuurã jã ã,” caĩrãre, “Cawatoa cãna jã ã,” na ĩ majiato ĩi to bairo cájupi Dio. 29 To bairi Dio cʉ catʉjʉro jĩcaʉ maca, “Cãni majuʉ yʉ ã,” ĩ majiquẽcʉmi. 30 Dio cʉ majuuna Jesucristo mena macana mani cãno cájupi. To bairi Cristo jʉgori majirique majuure manire cajooyupi Dio. Cristo jʉgori, “Cañuurã ãma, yʉ yarã majuu ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã mani ã. “Caroorije na cátajere Cristo cʉ cawapayebojaricarã ãma,” mani ĩ tʉjʉmi Dio Cristo jʉgori. 31 To bairi Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã:\\n“Cãni majuurã mani ã. Caroaro cátana mani ã,” caĩrã aniqueti majuucõaña. Ocõo bairo maca tʉgooñaña: “Mani Ʉpaʉ Dio cãni majuʉ ãmi. Caroaro manire cátibojaʉ ãmi.”","num_words":1018,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ROMANOS 1\\nPAULO LIWAKATETIGI ROMAANOTEDI\\nPaulo didikotibige niɡ̶ica lapo anonakato Ǥoniotagodi ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Roma. Roma jaɡ̶aniaaɡ̶ani naɡ̶aca nigotaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶etigi Itália niɡ̶icoa nokododi. Iodaɡ̶awadi romaanotedi odinigaanyetece moiwa moiwitideɡ̶etiogi ijoatawece eletidi iiɡ̶otedi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Roma me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶e, aɡ̶aca liciagi nigotaɡ̶a niɡ̶icoa nokododi. Jiɡ̶idiaa liɡ̶eladi César, ninionigi-eliodi romaanotedi, ɡ̶oneleegiwa ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi inatawece iiɡ̶o niɡ̶icoa nokododi. César diiɡ̶enataka midokoyatigi “Ǥoniotagodi César”. Joaniɡ̶idaa meliodi me dakaketema loiigi Cristo, leeɡ̶odi me jakataɡ̶a mida anejinaɡ̶atege loiigi Cristo, leeditibige mejiwaɡ̶ata codaa mejinaɡ̶atalo me Ǥoniotagodi Jesus, ane iiɡ̶e inoatawece aninoa. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi anoiatetibece niɡ̶ijo loiigi Cristo.\\nPaulo iditeloco naɡ̶adi liwakate minatawece oko inoa libeyaceɡ̶eco, codaa mee me diɡ̶ica oko ane diɡ̶ica meo anigetiɡ̶ida libeyaceɡ̶egi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi minatawece oko nigo. Codaa mee me diɡ̶ica oko ane iɡ̶enaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi meote loenataka ane iɡ̶enaɡ̶a. Pida Paulo yalaɡ̶ata niɡ̶ina oko anonakato Ǥoniotagodi Jesus mepaɡ̶a icota me newiɡ̶atace anigida noko, codaa yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaa iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Eledi yalaɡ̶ata Liwigo Aneotedoɡ̶oji me diɡ̶eladetigi niɡ̶ina oko anonakato Jesus, codaa me yaxawa niɡ̶ina oko. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo ja yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji micota maɡ̶aɡ̶a yajigotediogi lewiɡ̶a judeutedi, codaa eledi yalaɡ̶ata niɡ̶ina oko anonakato Ǥoniotagodi me leeditibige moyiwaɡ̶adi ane liiɡ̶enatakaneɡ̶eco niɡ̶ina oko anida naɡ̶atetigi digoina iiɡ̶o.\\nPaulo yecoaditibige romaanotedi baanoɡ̶oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi\\n1 Ee Paulo. Ee liotagi Jesus Cristo. Aneotedoɡ̶oji eniditediwa me ee liiɡ̶exegi, idiomaɡ̶aditedice me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a. 2 Jotigide naɡ̶a ligegi Aneotedoɡ̶oji me niwakatee nibodicetedi anele, anoditece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, analee diniditedini maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji. 3 Niɡ̶idiwa nibodicetedi anele oditece Aneotedoɡ̶oji Lionigi, Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Odaa mijoa me ɡ̶oneleegiwa, ida aneetetege licoɡ̶egi Davi. 4 Aneotedoɡ̶oji yenikamaɡ̶a me ikee me Lionigi Jesus niɡ̶ijo naɡ̶a ibake nimaweneɡ̶egi nelegi me yewikatiditace niɡ̶ijo moyeloadi. Liwigo Aneotedoɡ̶oji ikee Jesus me diɡ̶ica libeyacaɡ̶ajegi liciagi Aneotedoɡ̶oji me diɡ̶ica libeyacaɡ̶ajegi. 5 Odaa leeɡ̶odi Jesus, Aneotedoɡ̶oji me najigotedoɡ̶owa inoatawece ane ɡ̶odaɡ̶alanaɡ̶a ane daɡ̶a domiɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jakataɡ̶a, codaa eote moko liiɡ̶exedi. Eotedibige me jaxawanaɡ̶a inatawece oko moyiwaɡ̶adi, monakato, codaa modoɡ̶eteta Liboonaɡ̶adi Jesus. 6 Odaa akaami eleditetiwaji awanitege niɡ̶idi noiigi, Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awatiwaji makaami nepilidi Jesus Cristo.\\n7 Odaa jidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi jiwakateetibigaɡ̶aji akaamitawecetiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi nigotaɡ̶a Roma, ane ɡ̶ademaani Aneotedoɡ̶oji, codaa eniditedaɡ̶awatiwaji makaami loiigi. Jemaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meletaɡ̶adomi, codaa mowo mele ɡ̶adaaleɡ̶enali.\\nPaulo yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji codaa diniotagodetalo\\n8 Odoejegi nimedi iniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji Inoenoɡ̶odi leeɡ̶odi akaamitawecetiwaji, leeɡ̶odi niɡ̶ijo Jesus Cristo aneotedaɡ̶adomitiwaji. Igaataɡ̶a inatawece niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o odibodiceta ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egitiwaji. 9 Jibatema Aneotedoɡ̶oji manitawece yaaleɡ̶ena niɡ̶ina me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Lionigi. Odaa Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi mejitece anewi niɡ̶ina meji midioka limedi me idalaɡ̶atibigaɡ̶aji niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶e. 10 Jipokotalo Aneotedoɡ̶oji me jakadi me idalitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina natigide, pida nige yemaa. 11 Igaataɡ̶a eliodi me jemaa me ɡ̶adatitiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a idinaxawanaɡ̶atiwage jibakenaɡ̶a ɡ̶odixaketedi ane najigotoɡ̶owa Liwigo Aneotedoɡ̶oji, me yoniciwaɡ̶adi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 12 Nige idinaxawanaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adaxawanitetiwaji, codaa me ee, leeɡ̶odi eyiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa me ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egitiwaji.\\n13 Inioxoadipi, jemaa mowooɡ̶oti melioditibece me yowoogo mejigo idalitaɡ̶awa, pida idioka limedi mida ane idibeyacaɡ̶adi, odaa aɡ̶abotibece mejigo. Pida jemaa me idalitaɡ̶awatiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi me jaxawa oko anidi makaamitaɡ̶a modiotece Jesus, digo anejigotiogi ane daɡ̶a judeutedi ane liɡ̶eladi eletidi nigotadi. 14 Igaataɡ̶a jiɡ̶idaa ibakedi ane najigotediwa Aneotedoɡ̶oji me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a, jeloɡ̶oditiogi greegotedi, inaa ane daɡ̶a greegotedi, oko notaɡ̶anaɡ̶aximaɡ̶a aninoa lixaketedi, codaa me niɡ̶ina ane diɡ̶ica lixakedi. 15 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jibake minitawece yoniciwaɡ̶a, codaa ja idigo me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji digoida makaamitaɡ̶atiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi nigotaɡ̶a Roma.\\nLoniciwaɡ̶a nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n16 Aidiboliɡ̶atece nibodicetedi anele anoditece Cristo ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a niɡ̶inoa nibodicetedi anele loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meote lewiɡ̶a inatawece oko anoyiwaɡ̶adi Jesus, odoejedipi judeutedi moyeloɡ̶oditiogi, niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi. 17 Igaataɡ̶a niɡ̶inoa nibodicetedi anele oikee Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ina oko me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji niɡ̶ina meniwaɡ̶atakanaɡ̶a, codaa niɡ̶ina me doɡ̶oika meniwaɡ̶atakanaɡ̶a. Joaniɡ̶idaaɡ̶eeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, “Niɡ̶ina oko ane yakadi Aneotedoɡ̶oji me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji leeɡ̶odi meniwaɡ̶atakanaɡ̶a, joaniɡ̶idiaaɡ̶ida lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo.”\\nAneotedoɡ̶oji laagetedipi inatawece oko\\n18 Aneotedoɡ̶oji ane ideite ditibigimedi ikee lélaɡ̶a leeɡ̶odi inoatawece ane libeyaceɡ̶eco oko, leeɡ̶odi me doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji, codaa leeɡ̶odi inoatawece ane beyagi anowote modakapetege eledi oko. Leeɡ̶odi niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco anowote, odaa aɡ̶oika eledi oko moyowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. 19 Niɡ̶ina oko oyakadi moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi adinaɡ̶aditini niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda, codaa leeɡ̶odi iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji ikeetediogi anodaaɡ̶eeteda. 20 Niɡ̶ijo maleekoka yoeteda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o, niɡ̶ina ane daɡ̶a jakataɡ̶a me jinataɡ̶a, anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji, codaa nimaweneɡ̶egi ane daɡ̶a dinelio, inoatawece dinikee. Odaa niɡ̶ina oko oyakadi moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶inoa loenataka. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ina oko aɡ̶oyakadi doɡ̶odi me diɡ̶ica libatiigi. 21 Igaataɡ̶a idaaɡ̶ida moyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji, pida aɡ̶odoɡ̶etetalo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a odiniotagodetalo. Pida niɡ̶inoa lowooko yetoledi, inoa laaleɡ̶enali aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ida lixakedi, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica lowoogo anele. 22 Modi me niwaxinaɡ̶anaɡ̶a, pida yetoledi. 23 Aɡ̶alee odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji aneliodi nimaweneɡ̶egi, codaa ane daɡ̶a daateda. Odaa joɡ̶odilatitelogo niwicidi latopiwadi oko anepaɡ̶a icota me ma, liwicidi ilaaɡ̶axodi, eijedi, codaa me niɡ̶inoa anodigotinigi iiɡ̶o.\\n24 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ika modioteci niɡ̶ica anepaa yemaa laaleɡ̶ena mowo ane beyagi, codaa Aneotedoɡ̶oji ika mowo niɡ̶ica anepaaɡ̶oyemaa modigota lolaadi ane ɡ̶oboliɡ̶a. 25 Aɡ̶odibatege niɡ̶ica anewi anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji, pida odibatege niwitakeco. Odoɡ̶eteta codaa modibatema niɡ̶inoa liidaɡ̶atajedi Aneotedoɡ̶oji, pida baadoɡ̶odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a odibatema. Pida leeditibige midioka limedi me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).\\n26 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ikatetece mowote anepaa yemaa laaleɡ̶ena. Niɡ̶ina iwaalepodi jeɡ̶epaaɡ̶opitiwage dinoomatewamigi, ane daɡ̶a lakatigi iwaalo. 27 Ǥoneleegiwadi idaaɡ̶ee, aɡ̶alee loomatewa iwaalo, odaa jeɡ̶epaaɡ̶opitiwage, owo ane ɡ̶oboliɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me iloikatidi Aneotedoɡ̶oji loolatedi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi epaaɡ̶owotibige.\\n28 Niɡ̶idi oko aɡ̶oyemaa moyowooɡ̶odi anewi anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ikatetece mowote niɡ̶icoa anepaa lowooko aninokinoa ane beyagi, odaa joɡ̶owote loenataka ane ɡ̶oboliɡ̶a. 29-31 Niɡ̶idi oko nolee inoatawece ane latopaco nibeyaceɡ̶eco; noomatewadi niɡ̶ina ane daɡ̶a lodawadi, codaa inoatawece nimaweneɡ̶eco mowo ane beyagi, idioka limedi madodigomadadi, codaa idioka limedi mowo ane beyagitema eledi oko. Niɡ̶idi oko daɡ̶axa moceeɡ̶aɡ̶a, codaa ɡ̶onematagododi, idioka limedi me nidelaɡ̶a, awitakaɡ̶a, inoka oyowo mowo ane beyagitema eledi oko. Niɡ̶idi oko odotaɡ̶atibige eledi, enalaɡ̶anaɡ̶a oiatiwage eledi oko. Neleɡ̶edi Aneotedoɡ̶oji, aɡ̶odeemitetibige eledi oko moyotaɡ̶aneɡ̶e. Anabakenaɡ̶aɡ̶a, odiletibige me daaditiɡ̶ica liciagi, lemaanigi monaɡ̶axateloco eledi oko. Idioka limedi modoletibige geladi nimaweneɡ̶eco mowo ane beyagi. Niɡ̶idi oko aɡ̶oyiwaɡ̶adi eliododipi. Aɡ̶aleeɡ̶ica doɡ̶oyowo niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶a. Ajakataɡ̶a daɡ̶a jinakatonaɡ̶a ane lotaɡ̶a niɡ̶ina oko liciagi. Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oyemaa litacepodi. Aɡ̶oixomaɡ̶ateetedijo eledi oko libeyaceɡ̶eco, codaa aɡ̶oiwikode eledi oko. 32 Oyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶egi mee me leeditibige moyeloadi niɡ̶ina oko aneo niɡ̶inoa ane beyagi. Pida idokee mowote niɡ̶inoa ane beyagi, codaa oyaxawa eledi oko mowo ane beyagi.","num_words":1005,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.136,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 9\\nAnodaaɡ̶ee Saulo naɡ̶a nakato Ǥoniotagodi\\n(Atos 22.6-16; 26.12-18)\\n1 Niɡ̶ijoa nokododi, Saulo ja dibikotiogi me nigodi niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi Jesus, odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. 2 Odaa Saulo ja dipokota notaɡ̶anaɡ̶axiidi lidietigi niɡ̶ijoa lacilodi liiakanaɡ̶axiidi judeutedi digoida nigotaɡ̶a Damasco. Saulo yemaa naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi me ikee mida naɡ̶atetigi eotibige diɡ̶icatibece oko ane diotece Naigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa yakadi me niwilo ɡ̶oneleegiwadi codaa miwaalepodi, odaa ja yadeegi me niwilotibigiwaji digoida nigotaɡ̶a Jerusalém.\\n3 Naɡ̶a yakadi notaɡ̶anaɡ̶axiidi, odaa ja diniwiaje. Igaaniɡ̶ipegita nigotaɡ̶a Damasco, codaanoɡ̶onida naɡ̶a nadi ica natalaɡ̶a ane yoniciwadi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, odaa niɡ̶ica natalaɡ̶a ja naloteloco anei. 4 Odaa Saulo jeɡ̶enitinigiiɡ̶o, codaa wajipata ica ane dotaɡ̶a, anee, “Saulo, Saulo! Igame leeɡ̶odi ina madiatenitibece?” 5 Odaa Saulo ja ige, meeta, “Iniotagodi, amakaami?” Odaa niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a jeɡ̶ee, “Ee Jesus, jeɡ̶emeɡ̶ee ane iatenitibece! 6 Natigide adabititini, odaaɡ̶emii, akaatiwece nigotaɡ̶a Damasco. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nigoyeloɡ̶oditaɡ̶awa ane leeditibige mawii.”\\n7 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi lixigaɡ̶awepodi Saulo me diniwiaje ja dabiditiniwace, aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ida ligegi. Owajipata niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a, pida aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini anonadi. 8 Odaa Saulo naɡ̶a dabiditini, odaa ja domaɡ̶a noletice, pida aɡ̶alee yatetibece. Odaa niɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedipi joɡ̶odibatigi libaaɡ̶adi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi catiwedi nigotaɡ̶a Damasco. 9 Odaa eote itoatadiɡ̶ida nokododi me daɡ̶a yatetibece, codaa aɡ̶ica ane yeligo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a gaantokaaɡ̶ini ane wacipeta.\\n10 Onini ica ɡ̶oneleegiwa manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Damasco ane liboonaɡ̶adi Ananias, inaaɡ̶ina ane-diotibece Jesus. Onica ica lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, one nadi Ǥoniotagodi. Odaa Ǥoniotagodi oneeteta, “Ananias!” Noɡ̶one niniɡ̶odi, oneetalo, “Ite ee inane, Iniotagodi.” 11 Odaa jeɡ̶eeteta Ǥoniotagodi, “Adinoeni, odaaɡ̶emii liɡ̶eladi Judas mijotaɡ̶a ladigodi ane liboonaɡ̶adi ‘Ladigodi ane dixoke’. Odaaɡ̶oleetibige ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Saulo, anelatibige nigotaɡ̶a Tarso. Jiɡ̶iniaaɡ̶ini digoida yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 12 Codaa aaɡ̶aɡ̶a ijo lakatigi ane micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, nadi ini ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ananias micota digoida aneitice, odaa naɡ̶a ipeketeloco libaaɡ̶atedi jeɡ̶eotace me yatetacibece.”\\n13 Odaa Ananias ja niniɡ̶odi, meetalo, “Iniotagodi, eliodi oko onatematitiwa anini niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa. Oditece icoatawece niɡ̶icoa loenataka ane beyagi me dakapetege niɡ̶idi anodiotaɡ̶adici digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. 14 Odaa natigide etini jeɡ̶enotoɡ̶owa, codaa idiwa anoyajigota notaɡ̶anaɡ̶axiidi lidiko niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi. Niɡ̶idiwa notaɡ̶anaɡ̶axiidi oikee mida naɡ̶atetigi me niwilotiniwace inatawece oko anoibake Ǥaboonaɡ̶adi niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.”\\n15 Pida Ǥoniotagodi jeɡ̶eeteta Ananias, “Emii minitaɡ̶a igaataɡ̶a jeɡ̶emeɡ̶ee ane jiomaɡ̶aditice, codaa jao me dibatomi. Igo eetici miditaɡ̶a noiigi ane daɡ̶a judeutedi, minoataɡ̶a inoa inionaɡ̶a-eloodoli, codaa me minataɡ̶a noiigi israelitatedi. 16 Odaa emeɡ̶ee jikeeta me leeditibige me dawikode leeɡ̶odi me dibatomi.”\\n17 Odaa Ananias jiɡ̶igo, odaa ja dakatiwece Judas liɡ̶eladi. Naɡ̶a ipeketeloco libaaɡ̶atedi Saulo, odaa jeɡ̶eeta, “Inioxoa Saulo, Ǥoniotagodi idiiɡ̶e me janagi. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa Ǥoniotagodi Jesus ane dinikeetedaɡ̶awa digoida naigi naɡ̶a anipecitio. Odaa ja idimonya eotedibige matenitacibece, codaa eote me ɡ̶adajacaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji Liwigo.” 18 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi jeɡ̶enitedini icoa ane icoɡ̶otediwece Saulo ligecooɡ̶e micoataɡ̶a niɡ̶inoa noɡ̶ojegi lexoli. Odaa Saulo ja yatetacibece. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dabiditini, odaa ja dinilege. 19 Igaanaɡ̶a aniodi, odaa ja yoniciwaditace.\\nSaulo yatemati nibodicetedi anele anoditece Jesus digoida nigotaɡ̶a Damasco\\nOdaa Saulo jiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a niɡ̶ijoa anodiotibece Jesus onateciɡ̶idiwa nokododi digoida nigotaɡ̶a Damasco. 20 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa jiɡ̶igo midiwataɡ̶a liiakanaɡ̶axiidi judeutedi me yatematitibece Jesus me Lionigi Aneotedoɡ̶oji.\\n21 Ijotawece niɡ̶ijo anowajipata Saulo me dotaɡ̶a eliodi moyopo, odaa modi, “Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ijo aneote inoatawece me domaɡ̶a yaaɡ̶adi oko anoibake Liboonaɡ̶adi Jesus digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa natigide jeɡ̶enagi digoina idoka libakedi me niwilotiniwace niɡ̶ina anodiotibece niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa, odaa yadeegiticogi midiwataɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém.” 22 Pida Saulo jiɡ̶idapaɡ̶a diiticogi mepaaniɡ̶ida loniciwaɡ̶a me dotaɡ̶a. Codaa yenikamaɡ̶a me yeloɡ̶odi me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Jesus ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Odaa niɡ̶ijoa judeutedi ane liɡ̶eladi naɡ̶ani nigotaɡ̶a aɡ̶oyakadi modiitege, aɡ̶ica anoyatigi ligegi doɡ̶oigidi.\\n23 Igaanaɡ̶a owidi nokododi ixomaɡ̶atedijo, odaa niɡ̶ijoa judeutedi ja dinatecoɡ̶otee modoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Saulo. 24 Pida Saulo ja dibodice modoletibige moyeloadi. Codaa ja yowooɡ̶odi me domaɡ̶a onibeotibigege midoataɡ̶a lapoaco-nelecoli naɡ̶ani nigotaɡ̶a, inoatawece nokododi, codaa minoatawece enoaleli. 25 Pida ica enoale niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi joɡ̶oyexaɡ̶atinigi Saulo aca etacani eloodo, odaa joɡ̶onikatinece ijo lawimaɡ̶ajegi nibaloote naɡ̶ani nigotaɡ̶a, onikatinicogi we, odaa joɡ̶oiwoko judeutedi.\\nSaulo igo nigotaɡ̶a Jerusalém\\n26 Saulo niɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ja doletibige me dinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi. Pida iditawece odoita leeɡ̶odi aɡ̶oyiwaɡ̶adi naɡ̶aɡ̶a diotece Ǥoniotagodi. 27 Pida Barnabé baɡ̶a yaxawa, odaa ja yadeegiticogi midiwataɡ̶a liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. Odaa Barnabé ja yatematitiogi anodaaɡ̶ee Saulo me nadi Ǥoniotagodi digoida naigi codaa Ǥoniotagodi me yotaɡ̶aneɡ̶e Saulo. Barnabé eledi yatemati anodaaɡ̶ee Saulo mabo laaleɡ̶ena me yatematitibece Liboonaɡ̶adi Jesus digoida nigotaɡ̶a Damasco. 28 Odaa Saulo jiɡ̶idiaaɡ̶itice miditaɡ̶a, ja dinadeegitibigege midiaanaɡ̶a dii manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa abo laaleɡ̶ena me yatematitibece loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi. 29 Eleditace notaɡ̶aneɡ̶etiniwace codaa me dinotigimadetege niɡ̶ijoa judeutedi anodotaɡ̶atigi nioladi greego, pida idokee modoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Saulo. 30 Pida niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi noɡ̶oyowooɡ̶odi, odaa joɡ̶oyeloteɡ̶eticogi Saulo digoida nigotaɡ̶a Cesaréia, codaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oimonyaticogi nigotaɡ̶a Tarso.\\n31 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a wakamaɡ̶a iditawece niɡ̶ijoa lapoli oko anonakato Ǥoniotagodi digoida nipodigi Judéia, nipodigi Galiléia, codaa me Samaria. Codaa eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi jeɡ̶epaanaɡ̶a ili, codaa odeemitetigilo Ǥoniotagodi niɡ̶ina mowote inoatawece ane loenataka. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yeloodaɡ̶atee laaleɡ̶ena, codaa niɡ̶idiwa lapoli ɡ̶onioxoadipi idiokaanaɡ̶a limedi mepaanaɡ̶a eliodi.\\nIca Enéias naɡ̶a icí me deelotika\\n32 Odaa Pedro midiaanaɡ̶adii, jiɡ̶icota aca nigotaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Lida igo me dalitiogi loiigi Ǥoniotagodi anidiaa liɡ̶eladi. 33 Jiɡ̶idiaaɡ̶i Pedro niɡ̶icota ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Enéias, joneɡ̶eote oito nicaaɡ̶ape midi miwooteloco nipe, one alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e. 34 Odaa Pedro jeɡ̶eeta, “Enéias, Jesus Cristo ɡ̶adicilatiti niɡ̶ina natigide! Adabititini, odaa anibaatine ɡ̶adipe!” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Enéias ja dabiditini. 35 Odaa ijotawece niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Lida codaa ane niɡ̶eladimigipitigi nipodigi Sarona onadi Enéias naɡ̶a icí, odaa jaɡ̶aɡ̶onakato Ǥoniotagodi.\\nIca anodaaɡ̶ee Dorcas me yewiɡ̶atace\\n36 Digoida nigotaɡ̶a Jope onani aca iwaalo aneyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Naɡ̶ani iwaalo one liboonaɡ̶adi Tabita, eledi liboonaɡ̶adi me Dorcas, nioladi greegotedi amina anejinaɡ̶ata “Oticaɡ̶anigo”. Naɡ̶ajo iwaalo onidioka limedi me yaxawa niɡ̶icoa madewetedipi, codaa meote owidi eletidi loenatakatema anele niɡ̶ica madewetedipi. 37 Icoa nokododi Dorcas ja deelotika, odaa ja yeleo. Odaa icoa lokaaɡ̶etedipi joɡ̶onileɡ̶e lolaadi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyatice minitaɡ̶a ica diimigi-le ane idei ditibigimedi. 38 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶odibodicetibige Pedro minitigi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Lida, ane daɡ̶a leegita me yototice nigotaɡ̶a Jope. Niɡ̶ijo noɡ̶odibodiceta, odaa joɡ̶oiiɡ̶e itoataale ɡ̶oneleegiwadi migotibeci minitaɡ̶a Pedro odipokota me yediiɡ̶a migo Jope. 39 Odaa Pedro ja dinoe, jiɡ̶igo dioteci. Igaaniɡ̶icoticogi digoida Dorcas liɡ̶eladi, odaa joɡ̶oyadeegitibigimece Pedro minitaɡ̶a niɡ̶ijo diimigi-le ane idei ditibigimedi, anoyatice Dorcas lolaadi. Ijotawece niɡ̶ijo wajekalodipi idiaaɡ̶iticoaci oyawiile codaa me nacaagaɡ̶ateloco. Oikee ijoa nijayeli codaa me inoa eletidi lowoodi ane loenataka Dorcas malee yewiɡ̶a. 40 Odaa Pedro ja dipokotiogi ijotawece niɡ̶ijo oko me noditicoaci, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa naɡ̶a nawiilitetege lolaadi Dorcas, odaa jeɡ̶eeta, “Tabita, anicootini!” Odaa ja noletice. Igaanaɡ̶a nadi Pedro, odaa ja nicotini. 41 Pedro naɡ̶a dibatigi libaaɡ̶adi, odaa ja yaxawa me dabiditini. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Pedro jeɡ̶eniditiogi ijotawece niɡ̶ijo lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, codaa me niɡ̶ijo wajekalodipi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ja yajigotiogi Dorcas naɡ̶a yewiɡ̶atace.\\n42 Niɡ̶ijo nibodigi aneetece niɡ̶ida niciagi jiɡ̶ilaagiteloco anitawece nigotaɡ̶a Jope, odaa eliodi oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. 43 Odaa Pedro jiɡ̶idiaaɡ̶i owidi nokododi liɡ̶eladi Simão niɡ̶ijo nilikenoɡ̶odi ewacogo.","num_words":1073,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TIMÓTEO 6\\nPaulo yalaɡ̶ata niotagipi inaa otagodepodi\\n1 Inatawece ane niotagipi, leeditibige midioka limedi modeemitetibige niotagodepodi, amanagawini aɡ̶ica ane beyagi me dotaɡ̶atigi Aneotedoɡ̶oji Liboonaɡ̶adi, codaa niɡ̶inoa ɡ̶odiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. 2 Niɡ̶ina niotagipi ane niotagodi inaaɡ̶ina aneyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi leeditibige me doɡ̶oikatice lakatigi me dineemitetiwage idaaɡ̶ida me dinioxomigipi. Pida leeditibige me daɡ̶axa mele modibatema niotagodi, igaataɡ̶a niɡ̶ina niotagodi me dinigaanye leeɡ̶odi libaketedi anele niɡ̶ini liotagi, codaa iniaaɡ̶ini nakato Ǥoniotagodi, odaa Ǥoniotagodi yemaatedibigo.\\nIiɡ̶axinaɡ̶anitece codaa ajoinaɡ̶anitece niɡ̶inoa ane jeloɡ̶oditedaɡ̶awa.\\nIcoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi ane deɡ̶ewi icaaɡ̶icoa ɡ̶oniliicaɡ̶ajetecidi anele\\n3 Nigicatibece ane diiɡ̶axinaɡ̶atece eledi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi, ane daɡ̶a niwoditema lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus Cristo, anepeɡ̶ewi niɡ̶inoa lotaɡ̶a, codaa nige daɡ̶a niwoditema niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, 4-5 niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa liciagi aniweniɡ̶ideneɡ̶egi, pida aɡ̶ica lixakedi. Lemaanigi me dotigimade, codaa me dideletigi leeɡ̶odi anodaa diitigilo notaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me nocetema okanicodaaɡ̶ica, didele, dotaɡ̶atibige eledi oko, beyagi me yowotibige eledi oko, idioka limedi me dinotigimadetege eletidi ɡ̶oneleegiwadi, niɡ̶inoa liciaceekawadi, aɡ̶abo me niwaxinaɡ̶anaɡ̶a, codaa aɡ̶aleeɡ̶ica liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi. Niɡ̶idi oko odiletibige niɡ̶ina anodibatema Ǥoniotagodi diɡ̶icota anigida noko me daɡ̶axa me liicotedi. Jinaɡ̶a adinawanaɡ̶atitege oko liciaco niɡ̶idi analee jeloɡ̶oditaɡ̶awa.\\n6 Pida niɡ̶ina oko anoyewiɡ̶atema Aneotedoɡ̶oji odibatege owidi anepeɡ̶ewi me niliicaɡ̶ajetecidi, niɡ̶ina nige ninitibigiwaji leeɡ̶odi okanicodaaɡ̶ica anoyakadi. 7 Igaataɡ̶a niɡ̶ida moko aɡ̶ica ane inadeegaɡ̶a maleeka janiiɡ̶atini, codaa jowooɡ̶otaɡ̶a me diɡ̶ica ane jadeegaɡ̶atini nige ɡ̶odeleo. 8 Enice nigidi ane jelicaɡ̶a, codaa ane idinixomaɡ̶atinigi, leeditibige me ɡ̶odinitibece me jakataɡ̶a. 9 Pida niɡ̶ina anodoletibige me liicotedi, diaabo icota me dineetiogi, odaa ja dibatiogi eloona. Odaa eloona diaabo jeɡ̶eo minoa lakataɡ̶a ane deɡ̶eleteda, codaa me lowooko yetoliwadi ane yaaɡ̶adi lewiɡ̶a, odaa jaɡ̶aniaditema icoatawece niɡ̶icoa ane domaɡ̶a nepilidi. 10 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane daɡ̶axa me yemaa dinyeelo, niɡ̶ida lemaanaɡ̶aneɡ̶egitema dinyeelo ja micataɡ̶a daɡ̶a ditode catiwedi laaleɡ̶ena. Odaa inoatawece ane latopaco nibeyaceɡ̶eco ja ili catiwedi laaleɡ̶ena leeɡ̶odi naɡ̶adi litodi. Eliodi oko daɡ̶axa moyemaa dinyeelo, odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meyamaɡ̶aticoace meniwaɡ̶atakanaɡ̶a, odaa ja daɡ̶axa me nawikodeeɡ̶a micataɡ̶a niɡ̶ina oko anepaa yojogota nodaajo laaleɡ̶ena.\\n11 Pida akamaɡ̶akaami anakaami Aneotedoɡ̶oji liotagi, oxaxini niɡ̶inoa ane beyagi anejitedaɡ̶awa. Adinoniciwaɡ̶ati minoka awii ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa mawii Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, codaa adinoniciwaɡ̶ati mepaanaɡ̶a iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi, memaani eledi oko, codaa midioka limedi matiteti icaaɡ̶ica nige awikodee, codaa adinoniciwaɡ̶ati mawii makaami okaaɡ̶egi. 12 Adinoniciwaɡ̶ati me aatege inoatawece ane beyagi, leeɡ̶odi me jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi, codaa adowetiteloco ɡ̶adewiɡ̶a ane yajigotedaɡ̶awa Cristo. Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaa eniditedaɡ̶awa meote me ɡ̶adewikitace me ɡ̶adexocitege Cristo niɡ̶ijo neɡ̶eni manakatoni niɡ̶iniwa ane Ǥoniotagodi lodoe eliodi oko anida aneetege Ǥoniotagodi. Geemeni Jesus Cristo me Ǥoniotagodi, me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, odaa eliodi oko owajipataɡ̶awa, odaa nakataɡ̶anadi. 13-14 Natigide, lodoe Aneotedoɡ̶oji aneote lewiɡ̶a inoatawece niɡ̶inoa aninoa, codaa me lodoe Jesus Cristo ane dineloɡ̶odi me Ǥoniotagodi lodoe Pôncio Pilatos, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, jemaa me ɡ̶adiiɡ̶eni iwaɡ̶ati ane niiɡ̶etedoɡ̶owa Ǥoniotagodi, codaa moteteni ɡ̶adaaleɡ̶ena me yapidi codaa me diɡ̶ica ɡ̶abatiigi, nigepaa icota me dinikeetace Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 15 Aneotedoɡ̶oji eotace Ǥoniotagodi me dinikee niɡ̶ica noko anepaa nibikota. Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa ane odoɡ̶etetalo, leeɡ̶odi meliodi loniciwaɡ̶a, codaa mokiniwatece me Ǥonoenoɡ̶odi. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa inionigi-eliodi ane iiɡ̶e inoatawece inionaɡ̶a-eloodoli digoina iiɡ̶o, codaa jiɡ̶iniaa Ǥoniotagodi ane iiɡ̶e inoatawece ane otagodepodi. 16 Iniokiniwateda me Ǥonoenoɡ̶odi anida nimaweneɡ̶egi midioka limedi me yewiɡ̶a. Aneite eliodi me datale, odaa aɡ̶ica ane yakadi mipegitalo leeɡ̶odi aɡ̶ica anabotege naɡ̶aca nilokokena ane datale. Codaa aɡ̶ica ane nadi Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yakadi mica ane nadi. Pida jemaanaɡ̶a minatawece oko odoɡ̶etetalo, odaa idioka limedi moyajigotalo naɡ̶atetigi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee (Amém).\\nIcoa najoineɡ̶eco niɡ̶ina liico\\n17 Niɡ̶ina ane liicotedi, aninoa nepilidi digoina iiɡ̶o, anajoinitiniwace me daɡ̶a dinanetibigiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a onakatoteda niliicaɡ̶ajetecidi igaataɡ̶a doidetibige maniaditema. Pida iiɡ̶eni monakato Aneotedoɡ̶oji anewikegi, Niɡ̶ijoa aninoa ane najigotedoɡ̶owa eotedibige me ɡ̶odinitibece. 18 Ajoini mowo anele, nigepaa owidi niɡ̶icoa libaketedi libinienaɡ̶a, me liciagi niliicaɡ̶ajetecidi mowidi. Codaa ajoini me nigomaɡ̶a moyawalace moyedia eledi oko. 19 Odaa nigidaaɡ̶ee joɡ̶oyowidaɡ̶atee eletidi niliicaɡ̶ajetecidi ane daɡ̶a daateda, anoyaxawa minoatawece nokododi me newiɡ̶a digoina iiɡ̶o. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee nigonoliti gela lewiɡ̶a ane najigotedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji, odaa joɡ̶oyakadi midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a.\\nOwidijedi lotaɡ̶a Paulo\\n20 Timóteo. Oleetibige mele moteteni niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi anoyajigotedaɡ̶awa moteteni. Oxaxini niɡ̶inoa notaɡ̶a anowo Aneotedoɡ̶oji me deliɡ̶ide, ane diɡ̶ica niwaló. Oxaxini niɡ̶inoa notaɡ̶a anodinotigimadetigi niɡ̶ina oko anodiletibige daantiɡ̶idaaɡ̶ida ica ɡ̶odixakedi, pida aniɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ica beɡ̶ewi me ɡ̶odixakedi, leeɡ̶odi dakapetege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 21 Igaataɡ̶a niɡ̶ina anodioteci niɡ̶icoa nixaketedi ane deɡ̶ewi, jeɡ̶eyamaɡ̶aticoace, odaa aɡ̶aleeɡ̶odioteci niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi.\\nNatigide jemaa Aneotedoɡ̶oji midioka limedi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee (Amém).","num_words":666,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.137,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SAN MARCOS 1\\nYucʉ manojʉ Juan idé guri masʉ ĩ ña ucure gaye\\n1 Jesucristo oca mʉare gotigʉ ya yʉ. Ĩti ñami Dios Macʉ. Ito yicõri ado bajiro ñasʉoa ĩ oca quenarise gotire gaye. 2 Jane mejejʉ sĩgʉ̃ Diore goti ĩsiri masʉ ñayijʉ. Isaías wame cʉtiyijʉ ĩ. Dios ĩ Macʉre ĩ bʉsigore ucañi Isaías ñayorʉ. Ado bajiro ucayoñi ĩ:\\nTʉoya yʉ Macʉ mʉ. Mʉ riojʉa gãjire cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Juan wame cʉtigʉ yiguĩji ĩ, yʉ oca gotiri masʉ. Mʉ ejaroto riojʉa masare gotigʉ yiguĩji, mʉ ejaroti gaye ĩna bocatitoni, yiyijʉ Dios ĩ Macʉre.\\n3 Yucʉ manojʉ masare jigʉ yiguĩji Juan. Ito yicõri sẽoro ado bajiro ĩnare gotigʉ yiguĩji: “Ña yucãña mʉa. Nocõ mejeti mani Ʉjʉ ejagʉ yiguĩji. Ñeñarise yimenati quenarise riti tʉoĩaña mʉa”, yigʉ yiguĩji Juan, yiyijʉ Dios ĩ Macʉre, yi ucañi Isaías ñayorʉ.\\n4-6 Ado bajiroti rẽtayijʉ ĩ ucare. Yoari ĩ ucaja bero yucʉ manojʉ ñasotiyijʉ Juan. Ĩ sãñari buju camello joa ñayijʉ. Ito yicõri ĩ wẽñuri wiro wecʉ wiro ñayijʉ. Rujiro ñimia ñayijarã ĩ bana. Ito yicõri searã beroa ide ñayijʉ ĩ ya bare. Ĩre tʉorã wadiyijarã masa Judea sita gãna. Jerusalén wame cʉtiri cʉto gãna cʉni ĩre tʉorã wadiyijarã ĩna yucʉ manojʉre: “Mʉa ñeñaro yirise jidicãcõri mʉcana tʉdi ʉyabesa. Tʉdi tʉoĩa ʉya yibesa. Mʉa ito yija ticõri, ñeñaro mʉa yirise ãcabojogʉ yiguĩji Dios. Ito mʉa yija bero idé gu rotiba mʉa”, yiyijʉ Juan masare.\\nIto yija masa ñeñaro ĩna yirise Diore ĩna gotija bero Jordán wame cʉtirisajʉ ĩnare idé guyijʉ Juan. 7 Ito yicõri ado bajiro masare riaso bʉsiyijʉ ĩ:\\n—Yʉ bero gãji wadigʉ yiguĩji. Yʉ rẽto bʉsaro masigʉ̃ ñami ĩ. Ĩre bajiro bajigʉ meje ña yʉama. Yʉ rẽtoro quenagʉ̃ ĩ ñajare ĩ rãca corocõ ñado ma yʉ. Ito bajiro quenagʉ̃ meje ñacõri ĩ ya gʉboco õja masibea yʉ. 8 Diore mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, idena mʉare gubʉ yʉ. Yʉ bero ejagʉ ĩama Dios ya ʉsi mʉare queo sãgʉ̃ yiguĩji, yiyijʉ Juan masare.\\nJesure idé gure gaye\\n9 Iti rʉmʉriti Galilea sita Nazaret wame cʉtiri cʉtore wacoayijʉ Jesús. Wacõri Juan tʉ ejayijʉ Jesús. Ĩ ejaroca Jordán wame cʉtirisajʉ ĩre idé guyijʉ Juan. 10 Jesús riaca maja rʉ̃gʉ̃cõri ĩ ti mʉoja, macãrʉcʉ̃ro soje janayijʉ. Ũmacʉ̃jʉ ĩ ti mʉorocati bujare bajiro bajigʉna quedi sãja wadicõri, Jesús joe quedi jeayijʉ Espíritu Santo. 11 Ito bajija bero macãrʉcʉ̃rojʉ oca ruyuyijʉ. Ado bajiro gotiyijʉ iti:\\n—Yʉ Macʉ ña mʉ, yʉ maigʉ̃. Bʉto wanʉa yʉ mʉre, yi ruyuyijʉ oca.\\nRʉ̃mʉ́a ʉjʉ Jesure ĩ ʉsirio codere gaye\\n12 Itijʉti yucʉ manojʉ Jesure ãmi wayijʉ Espíritu Santo. 13 Itojʉ ñayijʉ Jesús jʉ̃arã masacõ rʉmʉri. Itojʉ Jesús ĩ ñaroca, “¿Diore riti cʉdigʉ yiguĩjida Jesús?” yirocʉ ĩre ʉsirio codegʉ ejayijʉ Satanás wame cʉtigʉ. Ito ĩ yibojarocati Diore cʉdibiticõ yibisijʉ Jesús. Gãjerona jeyaro wato ñayijʉ Jesús. Ito yicõri Dios ñaro gãna ángel mesa ĩre codeyijarã.\\nGalilea sitajʉ Jesús ĩ riasosʉore gaye\\n14 Iti rʉmʉri Juanre ĩna tubiaja bero Galileajʉ wacoayijʉ Jesús. Galileajʉ ejacõri masare Dios oca quenarise riasoyijʉ Jesús. 15 Ado bajiro yiyijʉ Jesús masare:\\n—Itocõ ña wajʉ ĩja. Jabeto rʉya ĩre tʉorʉ̃nʉrãre Dios ĩ miojuroto. Ito bajiri ñeñaro mʉa yirisere tʉoĩa bojori bʉjacõri itire jidicãña mʉa. Dios oca quenarisejʉa riti tʉorʉ̃nʉña mʉa, yi riasoyijʉ Jesús ĩnare.\\nWai jori masa jʉariarãre Jesús ĩ jire gaye\\n16 Itajura Galilea wame cʉtirita tʉnima rʉ̃ja wayijʉ Jesús. Ito rʉ̃ja wacʉjʉ Simón ito yicõri ĩ ocabaji Andrésre cʉni ti bʉjayijʉ Jesús. Wai jori masa ñayijarã ĩna. Yori yucʉrina wai waya ñayijarã ĩna. 17 Ito yija ado bajiro yiyijʉ Jesús ĩnare:\\n—Yʉ rãca waya. Masare jirã yirãji mʉa, Diore ĩna masitoni, yiyijʉ Jesús ĩnare.\\n18 Ito ĩ yirocati yori yucʉri cũcõri ĩ rãca sʉya wayijarã ĩna.\\n19 Ito yija ito sõjʉa bʉsa wa remoyijʉ Jesús. Jabeto wa remocõri Santiago, ĩ ocabaji Juanre cʉni ti bʉjayijʉ Jesús. Zebedeo rĩa ñayijarã ĩna. Cumajʉ ĩna ya yori yucʉri sia queno sãñayijarã ĩna. 20 Ĩnare ticõri ĩnare jiyijʉ Jesús. Cumajʉti ĩna jacʉ Zebedeore cũ wayijarã ĩre ejabʉari masare cʉni. Ito bajiri Zebedeo rĩa Jesús rãca wacoayijarã ĩja.\\nRʉ̃mʉ́ sãñagʉ̃re rʉ̃mʉ́re Jesús ĩ bucõare gaye\\n21 Wacõri Capernaum cʉtojʉ ejayijarã ĩna. Co rʉmʉ judio masa ĩna tujacãri rʉmʉ minijuara wijʉ sãjayijʉ Jesús. Ito sãjacõri masare riasosʉoyijʉ Jesús. 22 Ʉjʉ ñasagʉ robo bajiro masare riasoyijʉ Jesús. Judio masa rotirise riasori masare bajiro meje riasoyijʉ Jesús. Ĩna rẽto bʉsaro queno riaso masiyijʉ ĩ. Ito bajiri Jesús ĩ riasorise tʉocõri ʉcayijarã ĩna. 23 Minijuara wijʉ ʉ̃mʉgʉ̃ sĩgʉ̃ ñayijʉ ĩ ya ʉsijʉ rʉ̃mʉ́ sãñagʉ̃. Ado bajiro awasãyijʉ ĩ:\\n24 —Mʉre ti masia gʉa. Jesús ña mʉ, Nazaret wame cʉtiri cʉto gagʉ ña mʉ, yiyijʉ rʉ̃mʉ́ sãja ecorʉ. ¿No yigʉ yigʉjada mʉ gʉare? ¿Gʉare bucõarocʉ ejari mʉ? Mʉre ti masia gʉa. Dios queno ĩ cõarʉ ña mʉ. Dios ĩ maigʉ̃ ña mʉ, yi awasãyijʉ rʉ̃mʉ́ sãja ecorʉ Jesure.\\n25 Ito yija Jesús rʉ̃mʉ́re bʉsi rotibisijʉ:\\n—Bʉsibesa mʉ, ito yicõri budigoya mʉ ĩ ʉ̃mʉgʉ̃re, yi tudiyijʉ Jesús rʉ̃mʉ́re.\\n26 Ʉ̃mʉgʉ̃re ʉsi jedi quedicõri ĩ tunuroca yiyijʉ rʉ̃mʉ́. Ito yicõri rʉ̃mʉ́ bʉto awasãcõri masʉre budigoyijʉ ĩja. 27 Ito bajija ticõri, masa ñarocõti ʉcayijarã. Ito yicõri ĩnamasiti gãmeri seniĩayijarã:\\n—¿Ñe ñatibeti? yiyijarã ĩna. ¿Ñe ñatibeti mame ĩ riasorise? Ãni ʉ̃mʉgʉ̃ rʉ̃mʉ́are bucõare bʉto masiami. Ito bajiri yiro robo cʉdiama rʉ̃mʉ́a ĩre, yiyijarã masa.\\n28 Nocõ mejeti Jesús ito ĩ yija bero Galilea sita gãna ñarocõti masi jedicoayijarã.\\nPedro mañicõre Jesús ĩ yisiore gaye\\n29 Ito yija Jesús budi wayijʉ minijuara wijʉ. Santiago ĩ ocabaji Juan rãca cʉni wayijʉ Jesús. Minijuara wijʉ budi wacõri Simón ya wijʉ ejayijarã ĩna. Ĩ ocabaji Andrés rãca ĩna jʉ̃arã ya wi ñayijʉ iti wi. 30 Wijʉ ĩna sãja ejaroca Jesure gotiyijarã ĩna: “Simón mañicõ cõgõ yamo. Rujʉ yarise cõ yosamo iso”, yiyijarã ĩna. 31 Ito yija Jesús iso tʉ eja rʉ̃gʉ̃cõri ĩ ya ãmona tʉ̃a jõrojoyijʉ. Ito ĩ yirijʉti iso rujʉ yarise jedicoayijʉ. Ito bajiri iti jediroca masare eca bocasʉoyijo iso.\\nJãjarã ñarise cʉtirãre Jesús ĩ yisiore gaye\\n32 Iti ñamica rãiocũroti cõrãre, ĩna ya ʉsijʉ rʉ̃mʉ́ sãñarãre cʉni Jesús tʉ ãmi ejayijarã ĩna. 33 Iti cʉto gãna ñarocõti soje tʉ minijuayijarã. 34 Jeyaro ñarise cõrãre yisioyijʉ Jesús. Ito yicõri ĩna ya ʉsijʉ rʉ̃mʉ́ sãñarãre rʉ̃mʉ́a bucõayijʉ Jesús. Rʉ̃mʉ́a ĩre ĩna ti masija ticõri, ĩnare bʉsi rotibisijʉ Jesús.\\nMinijuara wijʉ Jesús ĩ riasore gaye\\n35 Busucũro iti rãitĩaroca riti masa manojʉa wayijʉ Jesús. Ĩ Jacʉ Dios rãca bʉsirocʉ wayijʉ ĩ. 36 Ito yija Simón ĩ baba mesa rãca Jesús manija ticõri, ĩre ãmarã wayijarã. 37 Ĩre ti bʉjacõri ĩre bʉsiyijarã ĩna:\\n—Masa jeyaro mʉre ãmama, yiyijarã ĩna Jesure.\\n38 Ito ĩna yibojarocati ado bajiro cʉdiyijʉ Jesús ĩnare:\\n—Ita, gaje cʉtojʉ wato mani. Itojʉ Dios oca quenarise gotito mani. Itire yiari wadicʉ yʉ, yiyijʉ Jesús ĩnare.\\n39 Ito bajiri Galilea sitajʉa wayijʉ Jesús. Galilea sitajʉ ejacõri Galilea sita ñari cʉtorijʉ minijuara wirijʉ riaso ucuyijʉ Jesús. Ito yicõri ĩna ya ʉsijʉ rʉ̃mʉ́a sãjanare rʉ̃mʉ́are bucõayijʉ Jesús.\\nRujʉ cami jogagʉre Jesús ĩ yisiore gaye\\n40 Rujʉ cami jogagʉ ejayijʉ Jesús tʉjʉ. Ĩ tʉjʉ ejacõri ĩ ya rijomunigãna Jesús riojo ñini rũjũyijʉ. Ito bajiro rujicõri ado bajiro josayijʉ Jesure:\\n—Mʉ yʉre yisio ãmojama, yʉre yisiogʉ ya mʉ, yiyijʉ rujʉ cami jogagʉ Jesure.\\n41 Ito ĩ yija tʉocõri, ĩre ti maiyijʉ Jesús. Ito bajiri ĩre moaĩacõri ado bajiro yiyijʉ Jesús ĩre:\\n—Ãmoa yʉ. Ito bajiri mʉre yisiogʉ ya yʉ, yiyijʉ Jesús cami jogagʉre.\\n42 Ito ĩ yirocati ĩ ya rujʉ cami jogarise yati jedicoayijʉ ĩja. Quenari rujʉ, rujʉ cʉticoayijʉ ĩja. 43 Iti yatija ticõri, bʉto ĩre goticõri wa rotiyijʉ Jesús cami jogagʉre:\\n44 —Tʉoya mʉ. Yʉ mʉre yisiorisere goti batobesa gãjerãre. Coji wasa. Mʉ ya rujʉre ĩoña paire. Ĩo tĩocõri Moisés ñayorʉ rotiado bajiroti waja yiya. Ito bajiro mʉ yija ticõri, “Ĩ ya rujʉ cami jogarise yati jedicoajʉ”, yi masirã yirãji masa mʉre, yiyijʉ Jesús ĩre.\\n45 Ito bajiro, “Goti batobeja”, ĩ yibojarocati jeyaro masare goti batoyijʉ ĩ: “Yʉ ya rujʉ cami jogarisere yisioquĩ Jesús”, yiyijʉ. Ito bajiro ĩ yija tʉocõri, Jesús tʉ jãjarã masa minijuayijarã, ĩre ti ãmorã. Ito bajiri reco wa ucubisijʉ Jesús masa ĩna tiro riojo. Masa manojʉ ña ucuyijʉ Jesús ĩja. Ito ĩ yibojarocati jãjarã masa ejayijarã mʉcana ĩ tʉ, ĩre tʉo ãmorã.","num_words":1258,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Marcos 1\\nJesucristoye quetire jóarigue\\nJuan Bautista wederigue\\n1 Jesucristo Cõãmacʉ̃ macʉ̃ye queti niinʉcãrigue.\\n2 Profeta Isaías* Isaías tiibʉrecopʉ Jesucristo atiditapʉ́ atiadarere jóayuerigʉ niiwĩ. ateré jóarigʉ niiwĩ:\\nYʉʉre wedesʉguegʉre mʉʉ sʉguero ticocogʉda.\\nCʉ̃ʉ̃ mʉʉ wáaadarimarẽ quẽnoyúegʉdaqui.\\n3 Sĩcʉ̃ yucʉ manirṍ, basocá manirṍpʉ\\nbayiró bʉsʉrómena wedegʉdaqui:\\n“Sĩcʉ̃ õpʉ̃ atiadarimarẽ quẽnarõ tiiróbiro,\\nmarĩ Õpʉ̃ atiadari sʉguero,\\nmʉ́ã ñañaré tiirére duujã́, ãñurõ niiyueya”, jĩĩgʉ̃daqui,† Isaías 40.3.\\njĩĩ jóarigʉ niiwĩ.\\n4 Teero tiigʉ́, Juan basocá manirṍpʉ niiyigʉ. Basocáre ocoména dícʉ wãmeõtinetõyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ cʉ̃́ãrẽ wedeyigʉ:\\n—Mʉ́ã ñañaré tiirére wãcũpati, waso, wãmeõtidutiya. Teero tiirí, Cõãmacʉ̃ mʉ́ã ñañaré tiirére acabógʉdaqui, jĩĩyigʉ.\\n5 Paʉ Judea dita macãrã, ãpẽrã́ Jerusalén macãrã cʉ̃ʉ̃ wederére tʉorá wáayira. Cʉ̃́ã ñañaré tiirére wedenetõãri siro, día Jordánpʉ cʉ̃́ãrẽ wãmeõtiyigʉ.\\n6 Cʉ̃ʉ̃yaro sutiró camello póarimena tiiríro niiyiro; cʉ̃ʉ̃ siatúrida wáicʉ caseroda niiyiro. Cʉ̃ʉ̃ yeseroare, macãnʉcʉ̃ macãrã mumiãocore yaarucuyigʉ. 7 Juan basocáre wedeyigʉ:\\n—Yʉʉ siro ãpĩ yʉʉ nemorṍ tutuagʉ atigʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ ãñunetõgʉ̃ niiqui. Yʉʉpeja cʉ̃ʉ̃rẽ sĩcãrĩbíridojãcu. 8 Yʉʉ mʉ́ãrẽ ocoména wãmeõtia. Cʉ̃ʉ̃peja nemorṍ ãñurõ tiigʉ́daqui mʉ́ãrẽ: Espíritu Santore ticodiocogʉdaqui, mʉ́ãmena niirucujããrõ jĩĩgʉ̃, jĩĩyigʉ Juan.\\nJuan Jesuré wãmeõtirigue\\n9 Teebʉrecorira Jesús Nazaretpʉ niiyigʉ. Tiimacã Galilea ditapʉ niiã. Too niiãrigʉ wáa, jeayigʉ Juan pʉtopʉ. Juan cʉ̃ʉ̃rẽ día Jordánpʉ wãmeõtiyigʉ. 10 Jesús tiimaapʉ́ niiãrigʉ maajeánʉcãgʉ̃, máata ʉ̃mʉã́se pã́õrĩ ĩñayigʉ. Espíritu Santo sĩcʉ̃ bua tiiróbiro baugʉ́ cʉ̃ʉ̃pʉre diijeáyigʉ. 11 Teero wáari, ʉ̃mʉã́sepʉ wedeseri tʉoyíra:\\n—Mʉʉ yʉʉ macʉ̃ yʉʉ bayiró maĩgʉ̃́ niiã. Mʉʉmena bayiró ʉseniã, jĩĩyigʉ.\\nSatanás Jesuré jĩĩcõãsãmirigue\\n12 Máata Espíritu Santo basocá manirṍpʉ Jesuré wáadutiyigʉ. 13 Toopʉ́re cuarenta bʉrecori wáicʉra cúara watoapʉ niiyigʉ. Wãtĩãrẽ dutigʉ́ Satanás wãmecʉtigʉ cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩcõãsãmiyigʉ, ¿niirṍrã Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́rii? jĩĩgʉ̃. Ángelea‡ Portugués; anjo. Jesuré tiiápuyira.\\nJesús Galileapʉ wedenʉcãrigue\\n14 Juanrẽ́ peresu sõnecoari siro, Jesús Galileapʉ wáayigʉ. Cõãmacʉ̃ basocáre netõnére quetire wedeyigʉ. 15 “Cõãmacʉ̃ dutiré mʉ́ãpʉre niiãdare jeaadaropʉ tiia. Teero tiirá, mʉ́ã ñañaré tiirére wãcũpati, wasoyá. Teero biiri Cõãmacʉ̃ basocáre netõnére quetire padeoyá”, jĩĩyigʉ.\\nJesús bapari wai wasarí basocare “jãmʉ” jĩĩrigue\\n16 Jesús Galileataro wesapʉ wáayigʉ. Toopʉ́ wáagʉ, Simónrẽ, cʉ̃ʉ̃ bai Andrére ĩñayigʉ. Wai wasarí basoca niijĩrã, bapigʉ cõãño, wai wasara tiiyíra. 17 Jesús jĩĩyigʉ cʉ̃́ãrẽ:\\n—Jãmʉ yʉʉmena. Mʉ́ã mecʉ̃tígãrẽ wai wasarí basoca niiã; too s��ropʉre mʉ́ã basocáre yée quetire ãñurõ wederí basoca wáaadacu sáa. Teeré wederi, paʉ padeoádacua, jĩĩyigʉ.\\n18 Teeré tʉorá, máata cʉ̃́ãye bapiyucʉre toorá cṹũjã, Jesuména wáajõãyira.\\n19 Too péero wáa, Zebedeo põna Santiago, cʉ̃ʉ̃ bai Juanrẽ́ ĩñayigʉ. Cʉ̃́ã dooríwʉpʉ bapiyucʉre jeesãñáyira. 20 Jesús máata cʉ̃́ãcãrẽ “jãmʉ” jĩĩyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉorá, cʉ̃́ãyawʉ dooríwʉpʉ niirã́rẽ, cʉ̃́ã pacʉ Zebedeore, cʉ̃ʉ̃rẽ padecoterare cṹũjã, wáajõãyira Jesuména.\\nJesús wãtĩrẽ cõãrigue\\n21 Capernaum macãpʉ jeayira. Judíoa yeerisãri bʉreco niirĩ, Jesús cʉ̃́ã neãrí wiipʉ sããwa, tiiwiipʉ́ niirã́rẽ buenʉcãyigʉ. 22 Cʉ̃ʉ̃ buerére tʉorá, tʉomaníjõãyira. Dutiré cʉogʉ́ tiiróbiro bueyigʉ. Moisés jóarigue buerá tiiróbiro bueriyigʉ. 23 Tiiwií cʉ̃́ã neãrí wiipʉ sĩcʉ̃ basocʉ́ niiyigʉ. Wãtĩ cʉ̃ʉ̃pʉre niiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ acaribíyigʉ:\\n24 —Mʉʉ Jesús Nazaret macʉ̃, ʉ̃sãrẽ potocṍrijãña. Ʉ̃sãrẽ ñañarõ tiidíogʉ atigʉ tiia. Yʉʉ mʉʉrẽ ĩñamasĩã. Cõãmacʉ̃ ticodiocorigʉ, ñañaré manigʉ̃́ niiã, jĩĩyigʉ.\\n25 —Ditamaníjõãña; cʉ̃ʉ̃pʉre niigʉ̃́, witiwaya, jĩĩ tutiyigʉ Jesús.\\n26 Wãtĩ cʉ̃ʉ̃pʉre niigʉ̃́ cʉ̃ʉ̃rẽ ñaacũmu, ñapõpiri tiiyígʉ. Bayiró acaribí, witiwayigʉ. 27 Niipetira ĩñamanijõãyira. Cʉ̃́ã basiro cãmerĩ́ sãĩñá tiiyíra:\\n—¿Ñeenó niimiĩto ate mama bueré? Ãni basocʉ́ wãtĩã cõãmasĩrere cʉojã́ĩ. Wãtĩã cʉ̃ʉ̃ “witiwaya” jĩĩrĩ, witijõãya, jĩĩyira cʉ̃́ãpeja.\\n28 Máata Jesuyé queti Galileapʉre sesajõãyiro.\\nJesús Simón Pedro mañecõrẽ netõnérigue\\n29 Máata Jesús cʉ̃́ã neãrí wii niiãrigʉ witi, Simón, Andrécãya wiipʉ wáayigʉ. Santiago, Juan cʉ̃ʉ̃mena wáayira. 30 Toopʉ́ Simón mañecõ wiorécʉtigo pesayigo. Máata teeré wedeyira Jesuré. 31 Jesús coo pʉtopʉ sããwayigʉ. Coore wãmopʉ ñee, wéemʉõdʉpocoyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiiríra, wioré tatijṍãyiro. Coo cʉ̃́ãrẽ yaaré ecayígo.\\nJesús paʉ diarecʉtirare netõnérigue\\n32 Muĩpũ sããwaari siro, niipetira diarecʉtirare Jesús pʉtopʉ néewayira. Wãtĩã sããnoriracãrẽ néewayira. 33 Niipetira tiimacã macãrã Jesús niirí wii sopepʉtó neãyira. 34 Niipetira noo niiré diaré cʉoráre netõnépetijãyigʉ. Paʉ wãtĩãrẽ cõãwionecoyigʉ. Cʉ̃́ãrẽ wedesedutiriyigʉ. Cʉ̃́ã Jesús Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niirére masĩyira.\\nJesús Galileapʉ wederigue\\n35 Apebʉ́reco bóeadari sʉguero, Jesús wãcã, macã wesapʉ, basocá manirṍpʉ Cõãmacʉ̃mena wedesegʉ wáayigʉ. 36 Simón, cʉ̃ʉ̃ menamacãrãmena Jesuré ãmaãrã wáayira. 37 Cʉ̃ʉ̃rẽ bʉa: —Niipetira mʉʉrẽ ãmaãrã tiiáwã, jĩĩmiyira.\\n38 Cʉ̃ʉ̃pe: —Jãmʉ pʉtogã niiré macãrĩpʉ, jĩĩyigʉ—. Toopʉ́cãrẽ yée quetire wedegʉ wáagʉda. Ateré tiigʉ́ra yʉʉ atiditapʉ́ atirigʉ niiã, jĩĩyigʉ.\\n39 Niipetiro Galileapʉre judíoa neãré wiseripʉ wedewarucugʉ wáayigʉ. Wãtĩãrẽ cõãwionecoyigʉ.\\nJesús õpʉ̃ʉ̃ bóagʉre netõnérigue\\n40 Sĩcʉ̃ basocʉ́ õpʉ̃ʉ̃ bóagʉ cʉ̃ʉ̃ pʉto wáa, ñicãcoberimena jeacũmuyigʉ:\\n—Mʉʉ yʉʉ diarecʉtirere netõnédʉgagʉ, netõnémasĩã, jĩĩyigʉ.\\n41 Jesús cʉ̃ʉ̃rẽ bóaneõgʉ̃, cʉ̃ʉ̃rẽ ñaapeó, jĩĩyigʉ:\\n—Netõnédʉgaga. Diaremanigʉ̃ pʉtʉáya, jĩĩyigʉ.\\n42 Máata cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃ bóare yatijõãyiro. Diaremanigʉ̃ pʉtʉáyigʉ. 43 Jesús cʉ̃ʉ̃rẽ máata ticocogʉ, dutiyigʉ:\\n44 —Ateré ãpẽrãrẽ́ wedegʉ mee tiiwá, jĩĩmiyigʉ—. Pairé ẽñogʉ̃́ wáaya, “ãñujõããyi” jĩĩdutigʉ. Moisés dutirirobirora tiiwá, basocá niipetira mʉʉ diaré netõã́riguere masĩãrõ jĩĩgʉ̃, jĩĩyigʉ.\\n45 Cʉ̃ʉ̃pe wáa, cʉ̃ʉ̃rẽ wáaariguere wedenʉcã, niipetiropʉ wedepetijãyigʉ. Teero tiigʉ́, Jesús macãrĩpʉ́re basocá ĩñacoropʉre wáariyigʉ. Teemacãrĩ wesapʉ, basocá manirṍpʉ wáayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiipacári, niipetiro macãrãpʉ wáa, cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñanetõyira.\\n*1:2 Isaías tiibʉrecopʉ Jesucristo atiditapʉ́ atiadarere jóayuerigʉ niiwĩ.\\n†1:3 Isaías 40.3.\\n‡1:13 Portugués; anjo.","num_words":709,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 20 DES - Domingo ñamiñarigã árĩcʉ̃, boyoboro - Bible Search\\n1Domingo ñamiñarigã árĩcʉ̃, boyoboro coregã María Magdalena Jesu masa gobegue ejapo. Erogue ejago iri gobere erã biharayere gajipʉ tunuguraye árĩcʉ̃ ĩapo igo. 2Eropa ĩadigo árĩgo gʉa pohrogue omagãrimo igo. Simo Pedro mera perã árĩbʉ gʉa. Eraa õpa arĩ weremo gʉare igo.\\n—Mari Opʉ dʉpʉ mʉrarore aĩcãnirã ãhrama. Eropirã ĩgʉre erã apidirore mari masibeaa, arĩmo igo gʉare.\\n3Igo eroparĩcʉ̃ peerã, yʉhʉ Pedro mera gʉa perã masa gobegue ĩarã wabʉ gʉa. 4Eropa ĩarã warã gʉa perã omagãabʉ. Eropa omarã, yʉhʉ Pedrore omatarigãgʉ masa gobegue ejamʉhtabʉ. 5Erogue ejagʉ muhmumereja ĩha acubʉ iri gobere. Eropa ĩha acugʉ ĩgʉre erã omara gasiro seyarore ĩabʉ. Eropigʉ iri gobere ñajabiribʉ. 6Yʉ eropa ĩara pʉhrʉgue Simo Pedro sã erami. Eraa masa gobegue ñajaa, ĩgʉ dʉpʉ mʉrarore erã omara suhri gasirire ĩami ĩgʉ. 7Eropigʉ Jesu dipurure erã omara gasiro sãre ĩami daja. Iri gasiro boje oyaro, yeguera gasiro árĩbʉ. 8Eropigʉ yʉ sã masa gobegue ñajabʉ. Jesu ĩgʉ maricʉ̃ ĩagʉ “Diaye ta Jesu masa mʉriañumi,” arĩ pepibʉ yʉhʉ. 9Iri gobegue gʉa waboro core Goãmʉ yare erã gojarapũ Cristo sĩriburire erã wererare õaro gʉa masinibiribʉ. Dohpaguepʉre iri gobere yʉ ĩara pʉhrʉ, “Diaye ta Jesu masa mʉriañumi,” arĩ pepibʉ yʉhʉ. 10Eropa ĩatuhajarã gʉa wihigue dujaa wabʉ.\\n11Eropi masa gobe disiporo María niguigo ore niguipo. Eropa orequerego ta muhmumereja igo ĩhame acupo masa gobere. 12Eropa ĩhame acugo perã anyuare boreri suhricʉrãre Jesu ĩgʉ oyadiro mʉrarogue erã doacʉ̃ ĩapo igo. Yujugʉ ĩgʉ dipuru oyadiro doapʉ. Gajigʉ ĩgʉ guburi oyadiro doapʉ. 13Erãre igo ĩacʉ̃ erãpʉ igore serẽpiñorã:\\n—Nomeo, ¿dohpa árĩronore orego iiri mʉhʉ? arĩñorã erã.\\n—Yʉ Opʉ dʉpʉ mʉrarore aĩcãnirã ãhrama. Eropigo erã apidirore masibeaa yʉhʉ, arĩpo igo.\\n14Eropa arĩtuha, majinʉgaja nijago Jesure ero niguigʉre ĩapo igo. Eropa ĩaquerego ta Jesure ĩha masibiripo igo.\\n15—Nomeo, ¿dohpa árĩrono orego iiri mʉhʉ? ¿Noare amago iiri mʉhʉ? arĩpʉ Jesu igore.\\n“Ihĩ i pohere ĩhadibugʉ ãhrimi,” arĩ pepiripo igo Jesure. Eropa arĩ pepigo õpa arĩpo igo:\\n—Mʉhʉ ĩgʉ dʉpʉ mʉrarore aĩdigʉ árĩgʉ wereque mʉ apidirore yʉre. Mʉ werera pʉhrʉ aĩgora ĩgʉ dʉpʉ mʉrarore, arĩpo igo ĩgʉre.\\n16Igo eropa arĩra pʉhrʉ Jesu õpa arĩpʉ:\\nĨgʉ eropa piyucʉ̃ peego, majiñabeo igo Hebreo ya mera õpa arĩpo:\\n—Rabuni, arĩpo igo Jesure. Rabuni, erã ya mera arĩrã “Buhegʉ,” arĩma.\\n—Yʉ Pagʉ pohrogue mʉrianibeaa dohpa yʉhʉ. Yʉ eropa mʉrianibiricʉ̃ yʉre mohpiñabiricãque. Eropigo gajirã yaharã pohrogue waque. Erã pohrogue ejago õpa arĩ wereque: “Jesu õpa arĩdoremi mʉare: ‘Yʉ Pagʉ pohrogue wabu iiaa. Mʉa Pagʉ sã ãhrimi ĩgʉ. Goãmʉ pohrogue wabu iiaa. Mʉa yagʉ Goãmʉ sã ãhrimi ĩgʉ,’ arãmi Jesu,” arĩ wereque erãre, arĩpʉ Jesu Maríare.\\n18Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ María Magdalena gʉare Jesu buherã pohrogue eraa weremo gʉare:\\n—Mari Opʉre ĩabʉ yʉhʉ, arĩ Jesu igore gʉare weredorerare weremo igo.\\n19Irinʉ soorinʉ ñamicague gʉa Jesu buherã gʉa acawererãre judio masare güirã, gʉa ya wihigue biha ñaja doabʉ gʉa. Gʉa eropa doacʉ̃ Jesu gʉa watope dehyoanʉgaja õpa arĩmi:\\n—¿Ãhriri mʉa? arĩmi.\\n20Eropa arĩtuha ĩgʉ mojotorire, ĩgʉ patore sãre gʉare ĩhmúmi. Eropirã gʉa ĩgʉre gʉa opʉre masa mʉriadigʉre ĩarã mucubiribʉ. 21Dipaturi Jesu gʉare õpa arĩmi daja:\\n—Õaro árĩque mʉa. Yʉ Pagʉ ĩgʉ yʉre obeodiro dopa ta yʉ sã mʉare obeoa, arĩmi gʉare.\\n22Eropa arĩtuhaja gʉare ĩgʉ purisãmi. Eropa purisãgʉ Espíritu Santore gʉa ñeaburire ĩhmugʉ iimi. Ĩhmutuhaja õpa arĩmi:\\n—Dohpaguere Espíritu Santore ñeaque mʉa mʉa mera árĩbure. 23Masa erã ñeri dipuwajare bʉjawerecʉ̃ ĩarã, “Mʉa ñero iirare cohãa,” arĩmasia mʉa erãre. Erã bʉjawerebiricʉ̃ ĩarã, “Mʉa ñeri iirare cóãbiribʉ,” arĩmasia mʉa, arĩmi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.\\nJesure masa mʉriadigʉre Toma ĩañumi\\n24Jesu gʉa watope ĩgʉ dehyoacʉ̃ Toma sʉhrʉadigʉ erã arĩgʉ gʉa mera marimi irisubure. 25Ĩgʉ eropa maricʉ̃ gʉa ĩgʉ mera majarã ĩgʉre werebʉ.\\n—Mari Opʉre gʉa ĩabʉ, arĩ wereribʉ gʉa ĩgʉre.\\nGʉa eropa arĩ werequerecʉ̃ ta õpa arĩmi Toma:\\n—Ĩgʉ mojotorire erã pabiara goberire ĩabigʉ iri goberire yʉ mujusĩru mera puñabigʉ “Diaye ta masa mʉriañumi,” ne arĩsome. Eropigʉ ĩgʉ patore gubuye árĩri gobere yʉ mojoto mera sĩ acubigʉ, “Diaye ta masa mʉriañumi,” ne arĩsome yʉhʉ ĩgʉre, arĩmi Toma.\\n26Yuju semana pʉhrʉ gʉa ĩgʉ buherã gʉa ya wihigue árĩbʉ. Irisubure Toma gʉa mera árĩmi. Iri wihi bihara wihi árĩbʉ. Bihara wihi árĩquerecʉ̃ ta Jesu ñaja, gʉa watope dehyoanʉgaja õpa arĩmi:\\n27Eropa arĩtuha ĩgʉ Tomare weremi:\\n—Ĩaque yʉ mojotorire. Eropi mʉ mujusĩru mera yʉ mojotorire erã pabiara goberire puñaque. Eropigʉ mʉ mojoto mera yʉ patore gubuye árĩri gobere sĩ acuñaque. “Diaye árĩbeaa,” arĩbiricãque. “Diaye ta ãhraa,” arĩque mʉhʉ, arĩmi Jesu Tomare.\\n28Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Toma yʉhrimi:\\n—Mʉhʉ yʉ Opʉ ãhraa. Mʉhʉ yahagʉ Goãmʉ ãhraa, arĩmi Toma Jesure pare.\\n29—Yʉre mʉ ĩara pʉhrʉ yʉre “Diaye ta ãhraa,” arãa. Gajirãpʉ yʉre ĩabiriquererã ta “Diaye ta ãhraa,” arĩ umupeorãcoma. Eropirã erã turaro mucubirirã árĩrãcoma, arĩmi Jesu Tomare.\\nJesure masa erã masiburire ipũre gojañumi Ñu\\n30Eropigʉ baja gaji sãre Goãmʉ ĩgʉ turari mera ii ĩhmúmi Jesu gʉa mera árĩgʉ. Irire ĩgʉ iirare ipũre gojapehobirabʉ yʉhʉ. 31Eropa gojapehobiriqueregʉ ta ipũ yʉ wererare gojagʉ, “Jesu ta Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhrimi. Ĩgʉ diaye ta Goãmʉ magʉ ãhrimi,” mʉa arĩ masiburire gojabʉ. Eropirã mʉa ĩgʉre umupeorã Goãmʉ mera mʉa eropa árĩniguiburire gojabʉ ipũre.","num_words":787,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 2 DES - Judea yeba árĩri maca Belén waĩcʉri maca - Bible Search\\nAbe mʉririro majarã õaro masirã Jesure ĩarã ejañuma\\n1Judea yeba árĩri maca Belén waĩcʉri maca Jesu masa dehyoapʉ. Irisubu Herode Judea yeba majarã erã tauro opʉ árĩpʉ. Ĩgʉ eropa masa dehyoara pʉhrʉ necãre buherã necãre õaro masirã abe mʉririropʉ majarã ahri, Jerusaléngue erañorã. 2Eropa erarã, masare ero majarãre serẽpiñorã:\\n—¿Judio masa erã tauro opʉ árĩbu dohpaguere nohogue masa dehyoayuri ĩgʉ? Abe ĩgʉ mʉririro majarãgue árĩrã, ne necãmʉ dehyoacʉ̃ ĩabʉ. Eropa ĩgʉ dehyoacʉ̃ ĩha “Opʉ masa dehyoagʉ iicumi,” arĩ masiabʉ gʉa. Eropa ĩgʉ ne dehyoacʉ̃ ĩarã gʉa yujuro mera ĩgʉre umupeorã arirã iiabʉ õgue, arĩ wereñorã necãre buheri masa masare.\\n3Erã eroparĩcʉ̃ pee erã opʉre Herodere irire wererã wañorã. Eropigʉ gajigʉ opʉ masa dehyoarare erã werecʉ̃ peegʉ Herodepʉ guñaricʉpʉ. Eropirã árĩpehrerã Jerusalén majarã sã ĩgʉ iro dopa ta guñaricʉñorã erã sã. 4Eropigʉ Herodepʉ árĩpehrerã pahia oparãre, judio masare buherã sãre sihupehocãpʉ. Ĩgʉ sihubeora pʉhrʉ erã gamenere­pehrecʉ̃ ĩha, erãre serẽpipʉ ĩgʉ:\\n—¿Nohogue masa dehyoagʉcuri Goãmʉ beyedigʉ Cristopʉ mʉa pepicʉ̃? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ erãre. 5Õpa arĩ wereñorã erã ĩgʉre:\\n—Belén, Judea yebague árĩri macague Cristo masa dehyoagʉcumi. Õpa arĩ gojamʉriñumi Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ:\\n6Belén waĩcʉri macague yujugʉ opʉ dehyoagʉcumi. Ĩgʉ Goãmʉ yarãre Israe majarãre dorebu árĩgʉcumi. Eropiro Belén Judea yeba árĩri macari watope bu árĩri maca árĩquerero gaji macari tauro árĩroca, arĩ gojamʉriñumi Goãmʉ yare gojayudigʉgue, arĩ wereñorã erã Herodere.\\n7Erã eropa arĩra pʉhrʉ Herode masa erã peebirogue abe mʉririropʉ arinirãre sihubeopʉ. Ĩgʉ pohrogue erã ejara pʉhrʉ, erãre ĩgʉ serẽpira pʉhrʉ, erã necãmʉre erã ĩaranʉre wereñorã erã ĩgʉre. 8Erã eropa werera pʉhrʉ Herodepʉ erãre Beléngue obeogʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n—Ĩgʉgãre õaro amaque. Ĩgʉgãre mʉa bocajara pʉhrʉ yʉ sãre wererã arique mʉa. Ĩgʉgãre umupeogʉ wabu iiaa yʉ sã, arĩ were obeoripʉ erãre Herodepʉ.\\n9Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ, erã waha wañorã. Erã eropa wacʉ̃ abe mʉririropʉ erã ĩadiru necãmʉpʉ erã core wamʉhtaniguicãyoro. Eropiro majigʉgã ĩgʉ árĩro weca dujanʉgaja wayoro iriru necãmʉ. 10Eropirã necãmʉ dujanʉgajacʉ̃ ĩarã, bʉrigã mucubiriñorã erã. 11Majigʉgã ĩgʉ árĩri wihigue eja, ñaja wañorã erã. Eropa ñajajarã majigʉgãre ĩgʉ pago mera árĩgʉre ĩañorã erã. Eropirã erã mereja, ĩgʉre umupeoñorã. Umupeotuhaja, erã ya comorire aĩbeo, pãgũñorã erã ĩgʉgãre aĩgãrirare omorã. Eropirã orore, buirire, poresuri sãre aĩwiu, ĩgʉgãre waja mariro oñorã. 12Irire otuhara pʉhrʉ carĩa wañorã erã. Erã eropa carĩcʉ̃ quẽrogue Goãmʉ werepʉ erãre: “Herode pohro dujabiricãque,” arĩ werepʉ Goãmʉ erãre quẽroguere. Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ, erãpʉ wahgãñorã. Erã eropa wahgãra pʉhrʉ gaji mague erã ya yebague dujarã dujaa wañorã.\\nJosé sã Jesugãre aĩ duhrigã wañuma Egiptogue\\n13Erã eropa wara pʉhrʉ Goãmʉ yagʉ anyu quẽrogue Josére dehyoagʉ, õpa arĩ werepʉ:\\n—Wahgãque. Herodepʉ majigʉgãre wejẽbu amagʉcumi dohpaguere. Eropigʉ majigʉ sãre ĩgʉ pago sãre Egiptogue duru aĩ duhrigãque. Eroguere yʉ dipaturi mʉre werecʉ̃gue dujarique, arĩ werepʉ anyu Josére.\\n14Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ, Josépʉ ñami ta wahgã, majigʉ sãre ĩgʉ pago sãre Egiptogue aĩ duhrigã wapʉ. 15Egiptogue eja, Herode ĩgʉ ojocariropẽ ta eroguere árĩñorã erã. Eropa wayoro iribojegue majagʉ Goãmʉ ya weremʉhtadigʉ ĩgʉ arĩ gojadiro dopa ta. Irire ĩgʉre Goãmʉ gojadoreñumi. Õpa arĩ gojamʉriñumi Goãmʉ yare gojayudigʉgue: “Egiptogue árĩgʉre yʉ magʉre sihubeoabʉ,” arĩ gojamʉriñumi Goãmʉ yare weremʉhtadigʉgue.\\nHerode majirãre wejẽdoreñumi\\n16Eropigʉ necã buherã erã duhri dujaacʉ̃ peegʉ Herodepʉ guatariacãpʉ. Eropigʉ Belén majarãre, iri maca pohro majarã sãre erã porãre ʉma porãgãre wejẽpehocãdorepʉ ĩgʉ. Ne dehyoarãre wejẽnʉgadore pe bojori oparãre wejẽtudorepʉ ĩgʉ. Nere necãre buheri masa necãmʉre erã ĩaranʉre wereñorã Herodere. Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ Jesu masa dehyoarinʉre masigʉ, “I nʉcʉ bojori ta ĩgʉ opacumi,” arĩgʉ majirãre pe bojori oparãre wejẽtudorepʉ. 17Ĩgʉ eropiicʉ̃ iribojegue majagʉ Jeremia Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ ĩgʉ arĩ gojadiro dopa ta eropa wayoro. Õpa wereyu gojañumi ĩgʉ:\\n18“Ramá waĩcʉrogue bʉsʉro carabʉ. Bʉrigã bʉjawereri mera orerã carama. Raquel acawererã Israe masa marasã nome erã porãre bʉrigã orerãcoma. Erã porã sĩricʉ̃ ĩarã ne bʉjawere duhusome,” arĩ gojañumi iribojeguere Herode majirãre wejẽdoreboro core.\\n19Eropi Herode ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ Egiptogue árĩdigʉre Josére Goãmʉ yagʉ anyu quẽrogue dehyoapʉ daja. Eropa dehyoagʉ õpa arĩpʉ Josére:\\n20—Majigʉgãre wejẽdianirã mʉra sĩria waháma. Eropigʉ ĩgʉ majigʉre, ĩgʉ pago sãre Israe yebague aĩ dujaaque mʉhʉ, arĩ werepʉ anyu Josére.\\n21Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ wahgã, majigʉgãre ĩgʉ pago mera ta Israe yebague aĩ dujaa wapʉ. 22Arquelao Herode magʉ ĩgʉ pagʉre gohrotodigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ pee, Josépʉ Judea yeba árĩgʉ güipʉ. Eropigʉ dipaturi ta Goãmʉ quẽrogue ĩgʉre werenemopʉ. Ĩgʉre Judeague dipaturi dujadorebiripʉ. Ĩgʉ eropa werera pʉhrʉ erã Galilea yebague waha wañorã. 23Iri yebaguere Nazare waĩcʉri macague eja árĩñorã erã. Eropa iiñorã erã Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã gojadiro dopa ta. Õpa arĩ wereyumʉriñuma: “‘Cristo Goãmʉ beyedigʉ Nazare majagʉ ta ãhrimi,’ arĩrãcoma masa,” arĩ gojamʉriñuma iribojegue majarã.","num_words":726,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 San Pedro 2\\n1 Tíatopʉre sĩquẽrã Israelya põna macãrã “ʉ̃sã profetas niiã” jĩĩditoyira. Cʉ̃́ã teero tiirírobirora mʉ́ã pʉtopʉ niirã́cã teerora tiiádacua. Yayióro, jĩĩditoremena diamacʉ̃́ tiiróbiro bueadacua. Teero tiirá, mʉ́ã padeorére ñañoã́dacua. Jesucristo cʉ̃́ã ñañaré tiiré wapa dia, wapatírigʉpere booríadacua. Cʉ̃́ã teero tiirí, Cõãmacʉ̃ wãcũña manirṍ cʉ̃́ãrẽ ñañarõ tiigʉ́daqui. 2 Paʉ cʉ̃́ã ñañaré tiirére ĩñarã, teerora tiinʉnʉ́seadacua. Jesuré padeohérape cʉ̃́ã teero tiirí ĩñarã, Jesuyé diamacʉ̃́ maquẽrẽ ñañarõ wedeseadacua. 3 Teeré buerá niyeru boorá niicua. Teero tiirá, mʉ́ãyere néeãdara, jĩĩditoremena mʉ́ãrẽ bueadacua. Cʉ̃́ã teero tiiré wapa cʉ̃́ãrẽ ñañarõ tiiádare niitoacu. Netõrícua. Tíatopʉ Cõãmacʉ̃ “cʉ̃́ã ñañarõ tiinóãdacua” jĩĩtoarigʉ niiwĩ.\\n4 Cõãmacʉ̃ too sʉgueropʉre ángelea niimirirare, cʉ̃́ã ñañaré tiirí, cõãyigʉ. Cʉ̃́ãrẽ wapa tiigʉ́, naĩtĩãrõpʉ siatúcũyigʉ, tée cʉ̃ʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jearipʉ. 5 Teero biiri Noé niiritocãrẽ, Cõãmacʉ̃ tiibʉreco niirã́rẽ cõãyigʉ.* Noé Cõãmacʉ̃ye ãñurére wederigʉre, teero biiri ãpẽrã́ siete basocá dícʉre netõnéyigʉ. Ãpẽrã́ basocá ñañarã́rẽ dúucõãyigʉ. 6 Teero biiri Cõãmacʉ̃ Sodoma, Gomorra wãmecʉtire macãrĩ macãrãcãrẽ cõãyigʉ. Teemacãrĩrẽ basocámenarã sóecõãpetijãyigʉ. Nitĩ mana dícʉ pʉtʉáyiro. Teero tiigʉ́, “too síro ñañaré tiiráre teero wáabocu sũcã” jĩĩ wãcũãrõ jĩĩgʉ̃, teero tiiyígʉ.† 7 Cõãmacʉ̃ teero tiigʉ́, Lot basocʉ́ ãñugʉ̃́rẽ netõnéyigʉ. Lot teemacãrĩ macãrã ñañanetõjõãrã cʉ̃́ã ñañaré tiidúheri ĩñagʉ̃, páasʉtijõãyigʉ.\\n8 Cʉ̃ʉ̃ basocʉ́ ãñugʉ̃́ cʉ̃́ã watoapʉ niiyigʉ. Cʉ̃́ã tiirére ĩñayigʉ; tʉoyígʉ. Bʉ́recoricõrõ cʉ̃́ã ñañanetõjõãrĩ ĩñagʉ̃, bóaneõremena wãcũpatiyigʉ. 9 Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre ñañarõ wáari, netõnémasĩqui. Ñañarã́pere ñañarõ tiigʉ́dʉ siatúcũrira tiiróbiro cʉoquí, tée cʉ̃ʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jearipʉ. 10 Nemorṍ ñañarõ tiigʉ́daqui ãpẽrãména ñañarõ ñeeaperare, teero biiri cʉ̃ʉ̃ dutirére netõnʉcã́rãrẽ.\\nJĩĩditoremena buerá cʉ̃́ã booró dícʉ tiidʉgácua. Cuiro manirṍ ʉ̃mʉã́se macãrã ãñurã́rẽ ñañarõ jĩĩcua. 11 Ángeleape jĩĩditoremena buerá nemorṍ tutuanetõnʉcãrã niipacara, Cõãmacʉ̃mena cʉ̃́ã tiiríguere wedesera, cʉ̃́ãrẽ ñañarõ jĩĩricua.\\n12 Jĩĩditoremena buerápe cʉ̃́ã tʉomasĩ́hẽrere ñañarõ wedesecua. Wáicʉra tiiróbiro niicua: Wáicʉra wãcũripacara, niirucucua; cʉ̃́ã ñee, sĩãnóãdara bauáaya. Teero tiirá, cʉ̃́ãcã wáicʉra tiiróbiro diaadacua. 13 Cʉ̃́ã ãpẽrãrẽ́ ñañarõ netõrĩ́ tiicúa. Cʉ̃́ã teero tiiré wapa cʉ̃́ãcã ñañarõ netõã́dacua. Bʉ́recopʉ cʉ̃́ã booró ñañarére tiiʉsénicua. Ñañanetõjõãrã, bobooro wáari tiinórã niicua. Mʉ́ãmena yaadui, mʉ́ãrẽ tiiditóri ĩña, cʉ̃́ã wãcũrémena buijã́cua.\\n14 Numiã́rẽ ĩñarã, ñañarõ wãcũrémena dícʉ ĩñacua. Cʉ̃́ã ĩñarécõrõ ñañaré tiidʉgácua; ñañarére tiidúdʉgaricua. Padeobayíherare wáicʉra yoorábiro wáari tiicúa. Cʉ̃́ã ĩñarécõrõ boorá niijĩrã, boonemójãcua. Cʉ̃́ã ñañarõ tiinóãdara niicua. 15 Cõãmacʉ̃ye diamacʉ̃́ maquẽrẽ duurá, diamacʉ̃́ niihẽrepere nʉnʉcúa. Cʉ̃́ã Beor macʉ̃ tiiróbiro tiicúa. Cʉ̃ʉ̃ Balaam wãmecʉtiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ niyeru maĩyígʉ. Ñañaré tiirémena niyeru wapatádʉgayigʉ. 16 Cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiigʉ́ wáari, cʉ̃ʉ̃yago burra cʉ̃ʉ̃rẽ tutiyigo. Burra wedesemasĩhẽgõ niipaco, basocá wedesero tiiróbiro Balaamrẽ wedeseyigo. Coo teero wedeseremena cʉ̃ʉ̃ mecʉ̃gʉ̃́biro tiirére duusãñúyigʉ.‡\\n17 Jĩĩditorepira oco niiré coperi sibiariro tiiróbiro niiĩya, basocáre tiiápuhera. Õme ñiitiámʉãati, oco peahere tiiróbiro niiĩya, ãñurõ basocáre tiihéra. Ñañarõ tiinóãdara niitoaya. Teero tiirá, naĩtĩãrõpʉ ditiadacua. 18 Cʉ̃́ã wedesere wapamaníã. Masĩrã́ tiiróbiro tiicúa; jĩĩditoremena buecua. Biiro jĩĩcua: “Marĩ noo booró marĩ tiitʉsáreno tiirí, ãñuniã”, jĩĩcua. Teero jĩĩrémena ãpẽrãrẽ́ ñañocúa. Ñañarére tiidúmiãrirare ñañarére ʉgaripéari tiicúa sũcã. 19 Cʉ̃́ã biiro jĩĩcua: “Mʉ́ã ãpẽrã́ dutirémena niiria. Teero tiirá, mʉ́ã booró tiiyá”, jĩĩcua. Teero jĩĩpacara, cʉ̃́ã basiro ñañaré tiidúmasĩricua. Niipetire marĩ ñañaré tiirére duumasĩ́hẽrã, teerora teeména niirucujããdacu. 20 Jĩĩditorepira marĩ Õpʉ̃ Jesucristo marĩrẽ netõnégʉ̃rẽ masĩmijĩya. Teero biiri atibʉ́reco maquẽ basocáre ñañorĩ́ tiirére netõnénomijĩya. Netõnénorira niipacara, teeré tiinʉcã́jĩya sũcã. Too síro teeré tiidúmasĩricua sáa. Teero tiirá, too sʉguero niiriro nemorṍ ñañarã́ pʉtʉácua. 21 Cʉ̃́ã diamacʉ̃́ maquẽ Cõãmacʉ̃yere masĩriatã, nemorṍ ãñunibojĩyu cʉ̃́ãrẽ. Cõãmacʉ̃ tiidutíre ãñurére masĩpacara, too síro teeré duurí, ñañanemorõ wáacu cʉ̃́ãrẽ. 22 Cʉ̃́ã ñañaré tiinemópeora, basocá cʉ̃́ã wedesereno tiirá tiiíya. Biiro wedesenoã: “Díayi ʉsotiari siro, cʉ̃ʉ̃ ʉsotiariguerena yaaqui sũcã. Teero biiri yese cusoari siro, pʉtʉawa, jũĩrĩpíropʉ cõãquí”.\\n* 2:5 Génesis 6.1–7.24. † 2:6 Génesis 19.1-25. ‡ 2:16 Números 22.21-35.","num_words":543,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 6\\n☰ JOÃO 6 ◀ ▶\\nJesus niodeɡ̶etediniwace noiigi-nelegi\\n(Mateus 14.13-21; Marcos 6.30-44; Lucas 9.10-17)\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diɡ̶etedita Jesus ica weiigi-nelegi anodita “Niweiigi Galiléia”. Eledi liboonaɡ̶adi niɡ̶idi weiigi me Tiberíades. 2-4 Ica lalokegi judeutedi anodita Páscoa jiɡ̶ipegiteloco. Odaa ica noiigi-nelegi joɡ̶oigaalatece Jesus, leeɡ̶odi monadi niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi aneote niɡ̶ijo me nicilatiditediniwace eelotaginadi. Odaa Jesus ja dalaɡ̶atetedibigimece ica lojotaɡ̶adi, odaa jiɡ̶idiaa nicote ijaaɡ̶ijo anodiotibece.\\n5 Igaanaɡ̶a noletedini Jesus, odaa ja naditetege ica lapo-nelegi ane odiitalo. Odaa Jesus jeɡ̶eete Filipe, “Igametaɡ̶a jakataɡ̶a liweenigi ina noiigi-nelegi?” 6 Pida eote Jesus niɡ̶ida ligegi onidaaɡ̶ida me dineeteta Filipe, igaataɡ̶a Iniaaɡ̶iniwa ja yowooɡ̶odi niɡ̶ica aneote.\\n7 Odaa jeɡ̶ee Filipe, “Onidaaɡ̶ida me inedianaɡ̶atiniwace mokateciɡ̶initibige, odaa domaɡ̶a jopooɡ̶atibige caticedi miniwata taalia beexotedi me jinoojeteeɡ̶atigi paon”.\\n8 Odaa niɡ̶ijo ane-diotibece, ane liboonaɡ̶adi André, nioxoa Simão Pedro, meetalo Jesus, 9 “Ini lioneeɡ̶a digoina idiwa ciinco nipaontedi noenataka oyatita ‘cevaada’, idiaaɡ̶idiwa itiwataale noɡ̶ojedawaanaɡ̶a. Pida onateciɡ̶idiwa aɡ̶abotema niɡ̶ina noiigi-nelegi”.\\n10 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus niɡ̶idi anodiotibece, “Enitiogi iditawece niɡ̶idi noiigi-nelegi monicoteloco nadegocawaanigi”. Eliodi nadegocawaanigiteloco anei. Odaa ijotawece ja nicotiniwace. Onicoa ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi minitaɡ̶a niɡ̶ijo lapo (we iwaalepodi inaa nigaanigipawaanigi). 11 Igaanaɡ̶a iditawece nicotiniwace, odaa Jesus ja dibate niɡ̶ijoa ciinco paontedi, odaa ja diniotagodetedibigimece Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a ninoketedini niɡ̶ijoa paontedi, odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece monediatiniwace iditawece niɡ̶ijo oko ane nicotiniwace. Odaa idaaɡ̶igote niɡ̶ijoa itiwataale noɡ̶ojedawaanaɡ̶a. Odaa neɡ̶epaa lica me niodaɡ̶a niɡ̶ijo oko. 12 Igaanaɡ̶a nitiminaɡ̶a, odaa jeɡ̶eetediogi Jesus niɡ̶ijo anodiotibece, “Atecoɡ̶oteeni inoa liwailidi ane iiɡ̶otedice adaɡ̶aniadi”. 13 Odaa joɡ̶oyatecoɡ̶otee niɡ̶ijoa liwailidi paontedi ane iiɡ̶otedice lapinaɡ̶a niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa niɡ̶ijoa liwailidawaanaɡ̶a anonioda niɡ̶ijo anodiotibece Jesus noleenaɡ̶adi dooze etacanitedi nelecoli.\\n14 Niɡ̶ijo oko anonadi niɡ̶ijo ɡ̶odoxiceɡ̶edi libinienigi aneote Jesus, modi, “Odaa aɡ̶alee jawienatakanaɡ̶a niɡ̶iniaaɡ̶iniwa, Niɡ̶icoa ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane niiɡ̶etedicogi Aneotedoɡ̶oji digoina iiɡ̶o”. 15 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Jesus mewi modoletibige moyadeegi me domoɡ̶owo me inionigi-eliodi, odaa ja dinoɡ̶atedice, joɡ̶opitacedibigimece niɡ̶ijo lojotaɡ̶adi, pida onaniɡ̶ijoatece.\\nJesus ewaligitedeloco ditibigimedi ninyoɡ̶odi\\n(Mateus 14.22-33; Marcos 6.45-52)\\n16 Igaanaɡ̶a dawike, niɡ̶ijo anodiotibece Jesus ja dinikatiniwace neɡ̶epaa miditaɡ̶a weiigi. 17 Odaa joɡ̶owaxoditinigi niwatece, jiɡ̶igotibeci diɡ̶etitacicoace manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cafarnaum. Ja leegitece ɡ̶ocidi, ijaa Jesus aniɡ̶icoa micotediogi. 18 Odaa joɡ̶odakapetege ica niwocotaɡ̶a, jeɡ̶eote ebekadi nelecoli. 19 Ejinaɡ̶a domaɡ̶a seis leegoa me nolaakanaɡ̶a, odaa joɡ̶onaditege Jesus. Ewaligitedeloco ditibigimedi ninyoɡ̶odi. Niɡ̶ipegite naɡ̶ajo niwatece, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a doitibigiwaji, leeɡ̶odi aɡ̶oyowooɡ̶odi me Jesus. 20 Neɡ̶epaaɡ̶eetediogi, “Jeɡ̶emeɡ̶ee. Jinaɡ̶adoiitiwaji!” 21 Odaa ja nixomaɡ̶atice laadi, joɡ̶oyexaɡ̶atedi catinedi liwatece. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi naɡ̶ajo niwatece jiɡ̶icoticogi daato anoyemaa me diiticogi.\\nIca noiigi-nelegi odoletibige Jesus\\n22 Naɡ̶a nigoi niɡ̶ijo oko ane nenyaɡ̶atiniwace daato weiigi, niɡ̶idi noiigi oyowooɡ̶odi mokajotece naɡ̶ajo niwatece anidiaaɡ̶i miditaɡ̶a. Codaa oyowooɡ̶odi me diɡ̶icoateda Jesus me waxoditedini mijotaɡ̶a niɡ̶ijo anodiotibece, codaa aɡ̶icoa Jesus mijotaɡ̶a niɡ̶ijo anodiotibece naɡ̶a noditice naɡ̶ajo niwatece. 23 Pida icoa eletidi niwateceli anokaɡ̶a, ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Tiberíades. Niɡ̶idiwa niwateceli joɡ̶odipegi niɡ̶ijo anei niɡ̶ijo lapo-nelegi moyeligo paontedi ane yediatetece Ǥoniotagodi Jesus, naɡ̶a igodi me diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. 24 Igaanoɡ̶onadi me diɡ̶icoateda Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece niɡ̶ijo aneiticoace, odaa niɡ̶ijo lapo-nelegi joɡ̶owaxoditinigilo niɡ̶ijoa niwateceli, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Cafarnaum odoletibige Jesus.\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica niɡ̶iniaaɡ̶iniwa ica paon aneo oko me newiɡ̶a\\n25 Odaa niɡ̶ijo lapo-nelegi joɡ̶oyakadi Jesus daato weiigi. Odaa joɡ̶oige, moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Igaatigi ica naɡ̶anooticogi ina?” 26 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶oleetibigiji leeɡ̶odi manati niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane jaote (oditaɡ̶a jeɡ̶emaanitiwaji madinakatoni ane idimonya Aneotedoɡ̶oji). Pida niɡ̶ida makaamitiwaji oleetibigijitiwaji leeɡ̶odi melici niɡ̶ijoa paontedi ane jediataɡ̶adicitiwaji, odaa ja ɡ̶aditiminitiwaji. 27 Jiniɡ̶inoka adineloati mabaa makati ɡ̶aweenigi anepaɡ̶a ma. Pida adinoniciwaɡ̶atitiwaji makati ɡ̶aweenigi anepaɡ̶a daɡ̶a dinelio, aneo ɡ̶adewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo. Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, jeɡ̶emaɡ̶a jajigotaɡ̶awatiwaji niɡ̶ida niweenigi, igaataɡ̶a Eiodi, Aneotedoɡ̶oji, ja ikee me najigotediwa inaɡ̶atetigi.”\\n28 Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Amiini ica ane leeditibige me jaoɡ̶a ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji?” 29 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Niɡ̶ica nibakedi ane leeditibige mawii, ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, yemaa niɡ̶ina me iwaɡ̶atitiwaji niɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji ane nimonyatedaɡ̶awa”. 30 Odaa moditalo, “Amiida ica ɡ̶odoxiceɡ̶edi libinienigi anawii, odaa jeɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶adotaɡ̶a? Amiida ica anawii me jinataɡ̶a? 31 Jotigide ɡ̶odaamipi me idei midi nipodigi ane yadilo, oyeligo niɡ̶ijo paon ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi anodita ‘maná’. Igaataɡ̶a mee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ‘Ja yajigotediogi loiigi paon ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi analee oyeligo’ ”.\\n32 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aniɡ̶ijaa Moisés ane yajigo paon ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi moyeligo jotigide ɡ̶odaamipi. Pida Eiodi baaniɡ̶iniaa yajigo paon anewi me icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 33 Igaataɡ̶a paon ane yajigo Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa niɡ̶iniwa ane dinikatedini icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi, aneote lewiɡ̶a oko digoina iiɡ̶o”. 34 Odaa joɡ̶odipokotalo, moditalo, “Ǥoniotagodi. Enice ɡ̶odedianeɡ̶egitece inoatawece nokododi niɡ̶ica paon anenita”.\\n35 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Jeɡ̶emeɡ̶ee paon aneo lewiɡ̶a oko. Odaa niɡ̶ina anenagi meetaɡ̶a ja micataɡ̶a daaditaɡ̶adiaa nigicile. Codaa ane idadiwaɡ̶adi ja micataɡ̶a daaditaɡ̶adiaa yeloadi ecibi. 36 Odaa jeɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji me daɡ̶adadiwaɡ̶ati, idaaɡ̶ida naɡ̶a domaɡ̶adati. 37 Inatawece niɡ̶ina oko ane najigotediwa Eiodi, enagitibeci meetaɡ̶a. Niɡ̶ina anenagitibeci meetaɡ̶a, ajiticoiticoace. 38 Igaataɡ̶a aidinikati me jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi daɡ̶a janagi jao inokina niɡ̶ica ane emaɡ̶a jemaa, pida idinikati me janagi jao ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi jiɡ̶iniaa idimonya. 39 Codaa jiɡ̶idaa yemaa Eiodi, ane idimonya. Yemaa me diɡ̶icata ane jiniaditema inatawece niɡ̶ina ane najigotediwa. Pida yemaa me jewikatiditace iditawece nigicota owidijegi noko. 40 Joaniɡ̶idaa ane yemaa, Niɡ̶ijoa ane idimonya. Yemaatedibige minatawece niɡ̶ina anonadi Lionigi Aneotedoɡ̶oji, odaa oyiwaɡ̶adi, modibatege lewiɡ̶a miniwataɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo, codaa me jaotace me newiɡ̶a nigicota owidijegi noko”.\\n41 Odaa icoa judeutedi ja notaɡ̶anaɡ̶ateloco odakapetege Jesus leeɡ̶odi niɡ̶ijo meetediogi, “Ee paon ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi”. 42 Odaa modi, “Idoa aniɡ̶idaaɡ̶idoa ijoa Jesus, lionigi José? Ǥodowooɡ̶otagipi niɡ̶ijo eliododipi. Igaamee ina me yakadi mee me icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi?”\\n43 Igaanaɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Jaɡ̶abo motaɡ̶anitibecetiwaji. 44 Inoka yakadi menagi meetaɡ̶a, niɡ̶ina Eiodi ane nadeegitediwa. Eiodi ane idimonyatedinigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ina anenagi meetaɡ̶a jewikatiditace nigicota owidijegi noko. 45 Niɡ̶ijo jotigide niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, oiditini, ‘Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶axi inatawece oko’. Inatawece niɡ̶ina anowajipatalo Eiodi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, joaniɡ̶inaaɡ̶enagitibeci meetaɡ̶a. 46 Aɡ̶eji daantiɡ̶ica ane nadi Eiodi. Pida emoka Ee ane jicoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, baɡ̶a jinadi Eiodi.\\n47 Jemaa mejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi idiokaanaɡ̶a limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 48 Jeɡ̶emeɡ̶ee paon aneo oko lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo. 49 Jotigide ɡ̶adaamipi oyeligo maná midi nipodigi ane yadilo. Pida biɡ̶idokee me nigo. 50 Pida niɡ̶ina ane yeligo paon ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi baadaɡ̶adiaa yeleo. 51 Ee jeɡ̶emeɡ̶ee paon ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi aneo oko lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo. Nigica ane yeligo niɡ̶idi paon, odaa idiokaanaɡ̶a limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶idi paon ane jajigo, yolaadi, jaotibige okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o moyakadi lewiɡ̶a.”\\n52 Odaa niɡ̶ijo judeutedi ja dinotigimadetiwage, modi, “Igamodaaɡ̶ee idoa ɡ̶oneleegiwa ina mee me yakadi me najigotedoɡ̶owa lolaadi me jelicaɡ̶a?”\\n53 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Nige deɡ̶elicitatiwaji lolaadi Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ane Ee, codaa nige daɡ̶acipetalo yawodi, niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶ica ɡ̶adewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 54 Pida niɡ̶ina ane yeligo yolaadi, codaa me wacipetalo yawodi, biɡ̶idiokaanaɡ̶a limedi me yewiɡ̶a. Codaa jewikatidi nigicota owidijegi noko. 55 Igaataɡ̶a yolaadi baɡ̶a paon anewi me yaaɡ̶adi me ɡ̶odigicile, codaa yawodi ɡ̶odacipaɡ̶adi anewi me yaaɡ̶adi me ɡ̶odeloadi ecibi. 56 Niɡ̶ina ane yeligo yolaadi, codaa ane wacipetalo yawodi, idiokaanaɡ̶a limedi mini meetaɡ̶a, codaa ite Ee minitaɡ̶a. 57 Eiodi anida nimaweneɡ̶egi meote me yewiɡ̶a okanicodaaɡ̶ica oko, joaniɡ̶iniaa ane idimonya. Odaa jiɡ̶iniaaɡ̶aɡ̶a leeɡ̶odi me idewiɡ̶a. Odaa idaaɡ̶ee niɡ̶ina ane yeligo yolaadi, codaa me wacipetalo yawodi, idiokaanaɡ̶a limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, Ee leeɡ̶odi. 58 Joaniɡ̶idiaa paon ane dinikatini icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Aliciagi niɡ̶ijo paon anoyeligo jotigide ɡ̶adaamipi, igaataɡ̶a aɡ̶aleeɡ̶ica me newiɡ̶a. Pida niɡ̶ina ane yeligo paon ane Ee biɡ̶idiokaanaɡ̶a limedi me yewiɡ̶a”. 59 Jesus eetetece niɡ̶inoa notaɡ̶a niɡ̶ijo me diiɡ̶axinaɡ̶a manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi digoida nigotaɡ̶a Cafarnaum.\\nNotaɡ̶a aneo lewiɡ̶a oko\\n60 Eliodi niɡ̶ijo oko anodiotece noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, modi, “Niɡ̶inoa lotaɡ̶a ɡ̶aladi, dakaketibige me jibaɡ̶atege. Amiijo ane yakadi me dibatege inoa lotaɡ̶a?” 61 Aɡ̶ica ane yeloɡ̶oditalo Jesus, pida ja yowooɡ̶odi niɡ̶idi noiigi anodiotece moyalomeɡ̶e, dinotigimadetiwage leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me nigetediniwace, meetediogi, “Manigicaa jao mileenitomi leeɡ̶odi ijoa yotaɡ̶a? 62 Amiida ica ɡ̶adowoogotiwaji daɡ̶adati Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige jopitibigimece ditibigimedi anejo maleedaɡ̶a icatibige daɡ̶a janagi digoina iiɡ̶o? 63 Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶epaaɡ̶eo oko me yewiɡ̶a. Niɡ̶ida aɡ̶ica oko anida nimaweneɡ̶egi meo. Pida yotaɡ̶a, loniciwaɡ̶awa Liwigo Aneotedoɡ̶oji meo oko me yewiɡ̶a. 64 Odaa idi niɡ̶ina akaamitiwaji aɡ̶etidadiwaɡ̶adi me idimonya Aneotedoɡ̶oji”. Meetediogi Jesus niɡ̶ida ligegi leeɡ̶odi niɡ̶ijo maleekoka eniditediogi niɡ̶ijo analee odiotibece, akaa yowooɡ̶odi ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda, codaa akaa yowooɡ̶odi niɡ̶ijo ane yajigo modibatalo niɡ̶ijo neloɡ̶ododi. 65 Eɡ̶idaa diitigi Jesus me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace, meetediogi, “Joaniɡ̶idaa mejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina oko idoka yakadi menagi meetaɡ̶a, nigeote Eiodi me yakadi menagi”.\\n66 Niɡ̶idiaaɡ̶idi eliodi niɡ̶ijo oko anodiotece Jesus ja dinoɡ̶aticoace, odaa aɡ̶aleeɡ̶odinadeegitege. 67 Odaa Jesus jaɡ̶aɡ̶a nigetediniwace niɡ̶ijo dooze anodiotibece, meetediogi, “Akaamitiwaji aaɡ̶aɡ̶a emaani mopili?”\\n68 Naɡ̶a niniɡ̶odi Simão Pedro, meetalo, “Ǥoniotagodi. Amaleeɡ̶aɡ̶ijo ica ane jiiɡ̶ata? Igaataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶adotaɡ̶a onikeetoɡ̶owa anodaaɡ̶ee me jakataɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 69 Ejiwaɡ̶atakanaɡ̶a codaa jowooɡ̶otaɡ̶a naɡ̶akamaɡ̶akaami ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji mawii ɡ̶odewiɡ̶a. Akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji ewikegi”.\\n70 Odaa ja niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Ja ɡ̶adixipeniticetiwaji akaami dooze. Pida oniniteci niɡ̶ina akaamitiwaji, niɡ̶ini diaabo”. 71 Niɡ̶ina meote niɡ̶ida ligegi, eeteta Judas niɡ̶ijo lionigi Simão Iscariotes. Leeɡ̶odi Judas, idaaɡ̶ida mida aneetege niɡ̶ijo dooze anodiotibece, pida jiɡ̶ijaa yajigo Jesus modibatalo niɡ̶ijo neloɡ̶ododipi.","num_words":1380,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 12 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Mãwãnacarea Samuelba jũma israelerãa nãwã jarasia: –Bãrãba jaraped̶ad̶ara mʌ̃a jũma osia. Mʌ̃a ab̶a b̶ʌsia bãrã boroda b̶amãrẽã.\\n2Id̶ira idjiabʌrʌ bãrãra pe erob̶aya. Mʌ̃ra drõãda b̶ʌ bẽrã boro torroa b̶ʌa. Mʌ̃ warrarã drõã b̶ea sid̶a bãrã ume panʌa. Mʌ̃ cũdra ed̶aʌba ab̶a id̶i ewarid̶aa bãrãra pe erob̶asia.\\n3Mʌ̃ra bãrã quĩrãpita b̶ʌa. Mʌ̃a djãrã pacada, burro sid̶a jãrĩca basía idjab̶a sewad̶eba djãrãra biẽ́ jaraca basía ni biẽ́ oca basía. Mʌ̃ra paratabari ni ab̶aʌare b̶aca basía. Baribʌrʌ mʌ̃a cadjiruada osibʌrʌ, bãrãba Ãcõrẽ quĩrãpita, dadjirã boro idjia edad̶a quĩrãpita bid̶a jarad̶adua. Biẽ́ o b̶ʌd̶eba djãrãneda edasibʌrʌ mʌ̃a jũma jẽda diaya.–\\n4Puruba panusia: –Bʌa dairãra sewad̶eba biẽ́ jaraca basía ni biẽ́ oca basía. Djãrãneda jãrĩca basía.–\\n5Samuelba jarasia: –Ãcõrẽba, dadjirã boro idjia edad̶a bid̶a ũrĩsid̶aa bãrãba mʌ̃ra bed̶ead̶e b̶ʌẽ́ana a panʌda.– Puruba panusia: –Mãẽ, mãwã b̶ʌa.–\\n6Maʌ̃be Samuelba jarasia: –Ãcõrẽbʌrʌ Moiseda, Aaroʌ̃ sid̶a edaped̶a dadji drõã naẽnabemarãra Egiptod̶eba ẽdrʌ enesia.\\n7Maʌ̃ bẽrã quĩrãcuita ũrĩnadua. Bãrãba Ãcõrẽ awara ab̶a bãrã boroda b̶amãrẽã b̶ʌbisid̶ad̶e biẽ́ osid̶aa. Maʌ̃gʌra Ãcõrẽ quĩrãpita mʌ̃a bãrãa ebud̶a cawabiya. Ãcõrẽba bãrãra, bãrã drõã naẽnabemarã sid̶a bio carebasia.\\n8Jacobo Egiptod̶e b̶ad̶e wãnacarea egiptorãba idjid̶eba yõped̶ad̶arãda biẽ́ osid̶aa. Maʌ̃ bẽrã ãdjirãba Ãcõrẽa quĩrã djuburiada iwid̶id̶aped̶a idjia Moiseda Aaroʌ̃ sid̶a ãdjirãmaa diabuesia. Maʌ̃be Moiseba Aaroʌ̃ ume bãrã drõã naẽnabemarãra Egiptod̶eba ẽdrʌ enesid̶aa naʌ̃ ẽjũãne pananamãrẽã.\\n9Baribʌrʌ dãrãẽ́ne ãdjirãba Ãcõrẽra igarasid̶aa. Maʌ̃ carea idjia Hazord̶ebema sordaorã boro Sisaráa ãdjirãra idu poyabisia. Maʌ̃ awara pilisteorãa, Moab druad̶ebema boroa bid̶a ãdjirãra idu poyabisia.\\n10Mãwã panʌne israelerãba Ãcõrẽa nãwã quĩrã djuburiada iwid̶isid̶aa: “Dairãba cadjiruada osid̶aa. Bʌra igarad̶aped̶a Baalda, Astarte sid̶a ẽpẽsid̶aa. Baribʌrʌ bʌa dairãra dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌibʌrʌ, bʌdrʌ ẽpẽ panania.”\\n11Maʌ̃ carea Ãcõrẽba Gedeoʌ̃ Jerobaal abadada, Baracoda, Jepteda idjab̶a mʌ̃ sid̶a diabuesia bãrã dji quĩrũnebemada ẽdrʌ b̶ʌmãrẽã. Mãwã bãrãra necai panebadjid̶aa.\\n12Baribʌrʌ amonitarã boro Nahasada bãrã ume djõne zebʌrʌda cawasid̶ad̶e bãrãba mʌ̃́a nãwã jarasid̶aa: “Ab̶a b̶ʌdua dadjirã boroda b̶amãrẽã.” Ãcõrẽra dadjirã boromĩna bãrãba mãwã jarasid̶aa.\\n13Id̶i bãrãba edaped̶ad̶a borora nama b̶ʌa. Bãrãba iwid̶iped̶ad̶ara Ãcõrẽba diasia.\\n14Baribʌrʌ Ãcõrẽra waya pananadua. Idjia jara b̶ʌra ĩjã od̶adua. Ni maãrĩ bid̶a igararãnadua. Bãrãba, bãrã boro bid̶a idjida wãrãda ẽpẽnibʌrʌ, bia duanania.\\n15Baribʌrʌ idjia jara b̶ʌda ĩjãnaẽ́bʌrʌ idjab̶a igarad̶ibʌrʌ, idjia cawa oya bãrã drõã naẽnabemarã cawa od̶a quĩrãca.\\n16Acʌd̶adua. Bãrãba ununia Ãcõrẽba bãrã quĩrãpita ne ununacada obʌrʌda.\\n17Ara nawena trigo jara nũmʌ bẽrã cue zecaa. Baribʌrʌ mʌ̃a Ãcõrẽa iwid̶iya cue zebimãrẽã idjab̶a baa sid̶a b̶aebimãrẽã. Maʌ̃neba bãrãba cawad̶ia Ãcõrẽ quĩrãpita cadjiruada osid̶ada idji awara ab̶a bãrã boroda b̶amãrẽã iwid̶isid̶ad̶e.–\\n18Ara maʌ̃da Samuelba Ãcõrẽa iwid̶isia. Maʌ̃ne Ãcõrẽba cuera zebisia. Baa sid̶a b̶ae nũmebisia. Maʌ̃ unubʌdad̶e puruba Ãcõrẽda, Samuel sid̶a bio wayasid̶aa.\\n19Maʌ̃ carea jũmarãba Samuelea jarasid̶aa: –Dairã, bʌ nezocarã beurãnamãrẽã Ãcõrẽa iwid̶idua. Dairãba naẽna cadjirua oped̶ad̶a awara wayacusa cadjiruada osid̶aa Ãcõrẽ awara ab̶a dairã boroda b̶amãrẽã iwid̶isid̶ad̶e.–\\n20Samuelba jarasia: –Ne wayarãnadua. Wãrãda bãrãba bio cadjiruada osid̶aa. Jãʌ̃be Ãcõrẽra waa igararãnadua. Wãrãda sod̶eba idjira ẽpẽnadua.\\n21Jʌwaba od̶a ãcõrẽ b̶eada ẽpẽrãnadua. Maʌ̃gʌrãba bãrãra poya carebad̶aẽ́a ni poya ẽdrʌ b̶ʌd̶aẽ́a, wãrã ãcõrẽẽ́ bẽrã.\\n22Baribʌrʌ Ãcõrẽba quĩrĩãna bẽrã bãrãra edasia idji puru bamãrẽã. Maʌ̃ bẽrã idjia bãrãra igaraẽ́a ni ab̶aʌba idjida biẽ́ jararãnamãrẽã.\\n23Mʌ̃a bãrã carea iwid̶i b̶aya. Mãwã oẽ́bʌrʌ Ãcõrẽ quĩrãpita cadjiruada o b̶aya. Maʌ̃ awara mʌ̃a wad̶ibid̶a jaradia b̶aya sãwã jipa nĩbad̶ida panʌda.\\n24Bãrãba unusid̶aa Ãcõrẽba bãrã itea ne waib̶ʌada o b̶ʌda. Maʌ̃ bẽrã ab̶a idjidrʌ wayad̶adua. Sod̶eba idjida ẽpẽnadua.\\n25Baribʌrʌ cadjiruada o pananibʌrʌ, Ãcõrẽba bãrãra, bãrã boro sid̶a ãyã b̶ʌya.–","num_words":523,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique GÁLATAS 1\\nAti pũurore cʉ̃ ca owariquea, romanos're cʉ̃ ca owariquere birora ca nii majuropeerije nii. “Doti cũurique ca ĩirore biro mani ca tii nʉnʉjeerije jʉori méé, Cristore mani ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori pee Ʉmʉreco Pacʉ yaarã mani nii ea,” cʉ̃ ca ĩirijere to birora ĩicã nʉnʉa waami Pablo.\\nRomanos peera paʉ wãmeri cʉ̃ja ca tii niirije maquẽre wedemi. Gálatas peera jeyua quejero yapare wide taarique maquẽre cʉ̃ja ca tii niirijere wedemi.\\nGalaciapʉ Pablo, Jesús yee quetire cʉ̃ ca wede niiro, “Ʉmʉreco Pacʉ mena nii earʉgarã doti cũurique ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeepe nii,” ca ĩi wede niirã, “Upʉ macã tabere ca wide taape nii,” ĩi niiupa. Ate niiupa Pablo cʉ̃jare cʉ̃ ca wede majiorique.\\nÑucã Pablore, Jesucristo cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ cʉ̃ ca niirijere ca bii camota niirʉgarijere, “Mʉjare cʉ̃ja ca wede maa wijiorije peere tii nʉnʉjeema ĩirã, añurije mʉja ca tii niimiriquere, mʉja ca tʉo nʉnʉjeemiriquere, camotati nʉnʉa waarã mʉja bii,” cʉ̃ ca ĩi owa cojorique nii.\\nTo biro ĩicã, “Wiogʉ majuropeera yeri tutuarique cʉ̃ ca tiicojoricʉ yʉ nii, ñucã Añurije Queti yʉ ca wederije cãare cʉ̃ jʉorira tee cãare yʉ wede,” cʉ̃jare ĩi majio nʉnʉa waami. “Bojoca méé yeri tutuarique yʉre tiicojowa. Aperã cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricarã méé teere yʉre tiicojowa,” ĩi wede nʉnʉa waami. “Ate Añurije Queti wado nii, Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca boo paca ĩariquere Cristore tʉo nʉnʉjeema ĩirã, mani ca bʉa earo manire ca tiirije,” ĩi wedemi (3.1—4.31).\\nCristore ca tʉo nʉnʉjeerã, aperãre ca doti ecotirãre biro niiriquere díámacʉ̃ wedemi. “To biirije pee biiya mʉja cãa, mʉja ca tii nʉnʉjeerijere tii nʉnʉjeeticãña; doti cũurique ca dotirije cãare tii nʉnʉjeeticãña,” cʉ̃jare ĩi wede majiomi (5.1—6.10). Jeyua quejero yapare wide taaricʉ, ñucã ca wide taaya manigʉ, mani ca niirijea wapa mani, tʉgoeña wajoa, wãma upʉ mena pee niirãre biro mani ca biirije pee nii ca wapa cʉtirije ĩi, wede majio yapano eami (6.15).\\nGalacia macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, bojoca cʉ̃ja ca wede doti cojoricʉ méé, Jesucristo majuropeera, ñucã cʉ̃ Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca cati tuaro ca tiiricʉra, cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ, 2 mani yaarã, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, yʉ mena ca niirã niipetirã mena, Galacia macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãre yʉ añu doti cojo.\\n3 Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, Wiogʉ Jesucristo, añuro cʉ̃ ca tii bojarije, añuro jĩcãri mena niiriquere mʉjare cʉ̃ tiicojojato. 4 Jesucristo, mani ca ñañarije wapa bii yaiupi, mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore birora, ano mani ca cati niiri cuure ñañaro ca bii niirijere manire ametʉenerʉgʉ. 5 Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca añu majuropeerije to birora to niicõa niijato. To biro to biijato.\\nAñurije queti apeye mani\\n6 Yʉ tʉgoeñarique pai jañu, apeye añurije queti méé peere tʉo nʉnʉjeerʉgarã, yoari méé peti Cristo añuro cʉ̃ ca tii bojarique jʉori mʉjare ca jʉoricʉ Ʉmʉreco Pacʉre mʉja ca camotatirijere. 7 Biiropʉa, apeye añurije queti mani. To ca bii pacaro, niima jĩcãrã mʉjare no ca boorora ĩi maa wijiori, Cristo yee añurije quetire ñañarijere biro ca jeeñorʉgarã. 8 Ape tabera jãa mena macʉ̃ ʉnora, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ra, añurije queti mʉjare jãa ca wederique ʉno méérena mʉjare cʉ̃ja ca wedejata, ¡Ʉmʉreco Pacʉ ñañaro cʉ̃ ca tiirije cʉ̃jare to bii ñaapeajato! 9 Mee, jʉguero mʉjare yʉ ca ĩiriquerena mʉjare yʉ ĩi nemo ñucã: Jĩcʉ̃ ʉno añurije queti mʉja ca tʉo jʉorique ʉno méérena cʉ̃ ca wede yujujata, ¡Ʉmʉreco Pacʉ ñañaro cʉ̃ ca tiirijere ca tamʉo yaigʉ cʉ̃ niijato!\\n10 Yʉa, bojocara, “Añu majuropeecãmi,” yʉre cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijere yʉ amaati. Ʉmʉreco Pacʉ pee, “Añujañu,” cʉ̃ ca ĩirije peere yʉ ama. Bojoca menara añuro tuarʉgʉ yʉ ca tiirije méé nii. Bojoca cʉ̃ja ca ĩa biijejarijere yʉ ca tiijata, Cristore pade bojari majʉ méé yʉ niibocu.\\nPablo cʉ̃ ca paderique\\n11 Yʉ yaarã, atere majiña: Añurije queti yʉ ca bue majiorijea, bojocara cʉ̃ja ca ĩi jeeñorique méé nii. 12 Jĩcʉ̃ bojocʉ ʉno peerena cʉ̃ ca majirijepʉre tiicojo eco, bue majio eco, ca biiricʉ méé yʉ nii. Jesucristo majuropeera teere yʉ ca majiro tiiwi.\\n13 Ména jʉgueropʉra judíos cʉ̃ja ca nʉcʉ̃ bʉorijere tii nʉcʉ̃ bʉo niigʉ yʉ ca biiriquere, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre yʉ ca jĩa peotirʉga yujuriquere, mʉja queti tʉojacupa. 14 Judíos cʉ̃ja ca nʉcʉ̃ bʉorijere tii nʉcʉ̃ bʉo niigʉ, yʉ mena ca maja nʉcãrã ametʉenero yʉ ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã cʉ̃ja ca tii jʉo dooriquere jĩcã wãme ʉnoacã tii dʉaricaro maniro ca tiigʉ yʉ niiwʉ. 15 To ca bii pacaro, Ʉmʉreco Pacʉ pea bʉaro ca maigʉ niiri, yʉ ca baʉaparo jʉgueropʉra yʉre beje amiupi. Cʉ̃ ca boori tabe ca niiro, 16 cʉ̃ Macʉ̃re yʉ ca majiro yʉre tiiwi, judíos ca niitirãre cʉ̃ yee añurije quetire yʉ ca wedepere biro ĩigʉ. Yʉ pea, jĩcʉ̃ ʉno peerena ate maquẽre yʉ jãiñatiwʉ. 17 Ñucã yʉ jʉguero Jesús buerã ca niiricarã Jerusalén'pʉ ca niirã cãare ĩagʉ waarucu, yʉ tiitiwʉ. Cʉ̃jare ĩagʉ waatigʉra, yoari mééra Arabia yepa pee yʉ waacoawʉ. Jiro yʉ tua doowʉ ñucã Damascopʉ.\\n18 Itia cʉ̃ma jiropʉ Jerusalén'pʉre, Pedrore* Griego wederique mena Cefas. yʉ ĩagʉ waawʉ. Cʉ̃ mena quince rʉmʉrira yʉ niiwʉ. 19 Aperã Jesús buerã ca niiricarã peera, jĩcʉ̃ ʉno peerena yʉ ĩatiwʉ. Wiogʉ Jesucristo bai Santiago wadore yʉ ĩawʉ. 20 Ano mʉjare yʉ ca owa cojorijera, ĩi ditogʉ méé yʉ ĩi. Ʉmʉreco Pacʉ cãa majimi.\\n21 Jiro Siria, to biri Cilicia yepari pee yʉ waawʉ ñucã. 22 Judea yepa macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea, yʉre ĩa ñaatiwa ména. 23 “Manire ñañaro ca tiirʉga nʉnʉjeericʉ, mecʉ̃ra añurije queti cʉ̃ ca tii yaio nʉcõrʉgariquerena wede yujujagʉ,” cʉ̃ja ca ĩirije queti wadore tʉorucuupa. 24 To biro yʉ ca biirije jʉori, Ʉmʉreco Pacʉre baja peo ʉjea niirucuupa.\\n*1:18 Griego wederique mena Cefas.","num_words":901,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 1 SAN PEDRO 1\\n1 Yʉ, Pedro cawãmecʉcʉ Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ apóstol yʉ ãniña mʉjããrẽ cawoajoʉ. Ati carta mena mʉjãã yʉ woajoya mʉjãã ya yepapʉ mai caãnimirĩcãrã caábataricarãrẽ. Ato cãnacã yepaa macããnarẽ mʉjãã yʉ woajoya: Ponto, Galacia, Capadocia, Asia, ape yepa Bitinia yepa macããna cʉ̃ãrẽ yʉ woajoya. 2 Mʉjãã, marĩ Pacʉ Dios caãnijʉ̃goripaʉpʉina cʉ̃ cabesejʉ̃goricarã caãna, cʉ̃ caátigajʉ̃goyetiricarorea bairo cʉ̃ caátiparã majũrẽ mʉjãã woajoʉ yʉ átiya. Tunu bairoa cʉ̃ Yeri Espíritu Santo jʉ̃gori cañurã caroarã cʉ̃rẽ catʉ̃goʉsari majã mʉjãã ãnio joroque ásupi. Tunu bairoa Jesucristo yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariarique jʉ̃gori ñe cawapa cʉ̃goena, caroarã mʉjãã ãnio joroque ásupi.\\nYʉ yarã, bairi ñiña: Nocãrõ pairo caroare cʉ̃ joáto mʉjããrẽ. Yerijõrõ ãnajẽ cʉtaje ũnie cʉ̃ãrẽ mʉjãã cʉ̃ jonemoáto marĩ Pacʉ Dios.\\n3 Marĩ Pacʉ Dios nocãrõ cañuʉ, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo pacʉre cʉ̃ marĩ basapeoto: “Nocãrõ marĩrẽ caĩñamai ãnirĩ cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo cariacoatacʉre tunu cʉ̃ cacatioricarorea bairo marĩ cʉ̃ãrẽ cayasirácoabujiorãrẽ marĩ netõõwĩ. Yeri cañurĩjẽ catiriquere marĩ jowĩ,” marĩ ĩ tʉ̃goñamasĩ cotecõãña. 4 Tirʉ̃mʉpʉa cʉ̃ caĩjʉ̃goyetirique, caroaro cʉ̃ caátipeere cacʉ̃goparã majũ mʉjãã ãniña. Ʉmʉrecóo cʉ̃ tʉpʉ caãniparã majũ mʉjãã ãnio joroque átigʉmi. Topʉ caroaro mʉjãã cʉ̃ caátipee pʉame nicõãña. Jĩcã wãmeacã ũno yasietimajũcõãgaro. 5 Marĩ Pacʉ Dios mena mʉjãã catʉ̃goñatutuaro jʉ̃gori nocãrõ catutuaʉ, carotimasĩ ãnirĩ, cʉ̃ã, mʉjãã ĩñaricanʉgõgʉmi, nipetiro mʉjãã cʉ̃ canetõõbojapeere mʉjãã caẽmʉetamasĩparore bairo ĩ. Bairi ati ʉmʉrecóo catʉsari rʉ̃mʉ caãno tiere mʉjãã masĩõgʉmi caroaro mʉjãã cʉ̃ caátipeere. Bairi ati ʉmʉrecóo capetiro bero cʉ̃ mena caãniparã majũ mʉjãã ãniña.\\n6 Bairo marĩ Pacʉ marĩ cʉ̃ caátipeere tʉ̃goñarĩ ʉseanirĩqũẽ mena mʉjãã ãniña ti rʉ̃mʉ caetaparo jʉ̃goye ati yepapʉre. Bairãpʉa yoari yʉtea mea ati yepapʉ mʉjãã caãno capee wãmeerĩ majũ popiye mʉjãã baiãnigarã. Bairopʉa, popiye mʉjãã cabairo ñuña ati yepapʉre. 7 Dios mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarije oro ũnierẽ bairo ãno baiya. Peero bʉtioro caʉ̃rõ mena orore joeripʉ caroa majũ orore jenucũñama camasã cawapacʉtie majũrẽ. Torea bairo mʉjãã cʉ̃ã popiye roro tãmʉomirãcʉ̃ã, Dios mena mʉjãã catʉ̃goñatutuacõãninucũrĩjẽ roque oro netõjãñurõ wapacʉtiya. Bairi Jesucristo nemo cʉ̃ catunuatí rʉ̃mʉ caãno, cʉ̃ mena mʉjãã catʉ̃goñatutuacõãninucũrĩjẽ jʉ̃gori mʉjãã ĩñajesogʉmi Dios. “Ñujãñuña. Caroaro mʉjãã ápʉ,” mʉjãã ĩgʉmi. Bairo ĩ yua, caãnimajũrãrẽ bairo caãna mʉjãã ãnio joroque mʉjãã átigʉmi.\\n8 Apeyera, mʉjãã roque Jesucristore caĩñaetana nimirãcʉ̃ã, cʉ̃rẽ mairĩ cʉ̃ yaye quetire cariape mʉjãã tʉ̃goʉsaya. Cʉ̃ mena mʉjãã tʉ̃goñatutuaya. Bairo cʉ̃rẽ caĩñaetana nimirãcʉ̃ã, ãmerẽ cʉ̃rẽ tʉ̃goʉsari yua, nocãrõ netõrõ majũ ʉseanirĩqũẽ mena mʉjãã ãniña. Tie cʉ̃ mena mʉjãã caʉseanirĩjẽ pʉame dope bairo ĩ quetibʉjʉ masĩã maniña marĩ cabʉsʉri risero mena. 9 Tocãrõ netõrõ mʉjãã ʉseaniña cayasicoabujioricarãrẽ mʉjãã yerire cʉ̃ canetõõrõ jʉ̃gori yua. Bairi Dios mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarije jʉ̃gori mena jeto cʉ̃ tʉre mʉjãã etamasĩgarã.\\n10 Merẽ tirʉ̃mʉpʉa masĩrĩ majã profeta majãrẽ na quetibʉjʉyayupi Dios, cañuʉ ãnirĩ caroa wãme camasã cʉ̃ yarã caãniparãrẽ cʉ̃ caátipeere. Mʉjãã cʉ̃ãrẽ tiere joʉ átiyami yua ãmerẽ. Bairo Dios na cʉ̃ caĩquetibʉjʉmiatacʉ̃ãrẽ, tirʉ̃mʉpʉre profeta majã caroaro masĩpeyoesupa mai. Torena, tiere buemasĩnemoñupã Dios marĩ cʉ̃ canetõõpeere. 11 Tunu apeyera Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori caroaro masĩñupã profeta majã Jesucristo ati yepa roro popiye cʉ̃ cabaipeere. Tunu bairoa cʉ̃ cariaro bero nocãrõ caroaro camasã na caãnipee cʉ̃ãrẽ na masĩõñupĩ Espíritu Santo. Tie cʉ̃ camasĩõrĩjẽrẽ tʉ̃gori yua, profeta majã pʉame tʉ̃goñacõã maniásupa. Bairi atore bairo ãmeo ĩñupã: “¿Ñamʉ ũcʉ̃ cʉ̃ ãnicʉti camasãrẽ canetõõpaʉ? ¿Dope bairo átiri na cʉ̃ netõʉ̃áti camasãrẽ?” Tunu bairi, “¿Di yʉtea caãno marĩ qũĩ quetibʉjʉyati Espíritu Santo?” ãmeo ĩ jẽniñanucũñañupã profeta majã ãnana pʉame, masĩnemogarã. 12 Baipʉa Dios pʉame, “Marĩ yaye rotie jeto mee niña atie Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ. Ape yʉtea macããna cʉ̃ãrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉrije niña,” na ĩ tʉ̃goñamasĩõ joroque ĩ ásupi. Bairi ãmerẽ mʉjãã cʉ̃ã tiere mʉjãã masĩña Dios cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire. Tie caroa queti pʉame Espíritu Santo, ʉmʉrecóopʉ caatácʉ, cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori caquetibʉjʉri majã mʉjããrẽ na caĩquetibʉjʉriquea niña. ¡Tie queti nocãrõ caroa majũ caãno jʉ̃gori, ʉmʉrecóo macããna, ángelea majã majũ cʉ̃ã tiere masĩnemogamajũcõãnucũñama!\\n13 Bairi yʉ yarã, caroaro tʉ̃goñamasĩcoteãña. Caroa wãme Jesucristo cʉ̃ caborore bairo jeto átiãna. Dios nocãrõ cañuʉ ãnirĩ Jesucristo nemo cʉ̃ cabuiaetari rʉ̃mʉ caãno caroare marĩ cʉ̃ cajopee jetore tʉ̃goñanemocõã ninucũña. 14 Tunu bairoa Dios pũnaarẽ bairo caãna ãnirĩ caroaro cʉ̃ tʉ̃gopeoya. Tirʉ̃mʉpʉ marĩ Pacʉ Diore masĩẽna roro mʉjãã rupaʉ caborore bairo jeto mʉjãã caátatore bairo átiãmerĩcõãña. 15 Dios mʉjããrẽ cabesericʉ pʉame caroʉ́ cañuʉ ñe ũnie carʉsaecʉ niñami. Bairi mʉjãã cʉ̃ã cʉ̃ pũnaa caãna ãnirĩ cʉ̃rẽ bairo ñe ũnie cawapa mána majũ caroarã ãnajẽcʉsa. 16 Yʉ yarã, Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ atore bairo ĩña: “Mʉjãã cʉ̃ã caroarã ãña. Yʉ, caroʉ́ cañuʉ yʉ caãnimajũc��ãrõrẽã bairo mʉjãã cʉ̃ã carorijere ápericõãña,” ĩ quetibʉjʉya.\\n17 Apeyera tunu Dios caĩñabesemasĩ, camasã roro na caátaje wãme cãrõ ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃rẽ ĩñaricaworicaro mano caĩñaʉ majũrẽ, “Dios jãã Pacʉ majũ mʉ ãniña,” mʉjãã caĩata, caroaro cariape cʉ̃ mʉjãã ĩroagarã. Cʉ̃rẽ qũĩroacõã ninucũña tocãnacã rʉ̃mʉa ati yepapʉ mʉjãã caãni rʉ̃mʉ cãrõ. 18 Mʉjãã roquere Dios merẽ mʉjãã netõmajũcõãñupĩ. Mʉjãã ñicʉ̃jãã ãnana dope bairo canetõmasĩã manierẽ mʉjãã na caátiroticũrĩqũẽrẽ catʉ̃goʉsamirĩcãrãrẽ mʉjãã netõõmajũcõãñupĩ. Merẽ mʉjãã masĩña mʉjãã carorije wapare Dios cʉ̃ cawapatibojariquere. Apeye ũnie capetirije oro, apeye plata ũnie meei mʉjãã canetõpee wapa ãñupã. 19 Marĩ Quetiupaʉ Jesucristo yucʉpãĩpʉ cʉ̃ rií caãnimajũrĩjẽrẽ cʉ̃ carerique jʉ̃gori roque mʉjãã netõñupã. Jesucristo cʉ̃ majũ rupaʉina, cordero waibʉcʉ cañuʉ ñe ũnie camácʉ̃rẽ joemʉgõjoricarore bairo tuayupi. Cʉ̃ jʉ̃gori mʉjãã netõñupã. 20 Mai, Jesucristo pʉame ati yepa camanopʉa, “Camasãrẽ canetõõpaʉ nigʉmi yʉ macʉ̃,” Dios cʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcʉ̃ ãñupĩ. Bairi ati yʉtea catʉsari yʉtea caãno etari mʉjãã cʉ̃ãrẽ mʉjãã netõõñupĩ Jesús, cʉ̃ yarã mʉjãã caãniparore bairo yua. 21 Jesucristo jʉ̃gori cariape cʉ̃ mʉjãã tʉ̃goʉsaya Diore. Jesucristo cariacoatacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ Dios pʉame tunu cʉ̃ catiori, cariape nʉgõãpʉ cʉ̃ ruirotiri carotimasĩ majũ cʉ̃ cũñupĩ. Bairi mʉjãã roque Dios mena mʉjãã tʉ̃goñatutuaya. Cʉ̃, cʉ̃ caátipee jetore cariape mʉjãã tʉ̃goʉsaya ãmerẽ.\\n22 Bairi ãmerẽ yʉ yarã, cariape macããjẽ quetire catʉ̃goʉsarã ãnirĩ mʉjãã yeripʉ ñe ũnie carorije camána majũ mʉjãã ãniña. Bairi yua, nʉcʉ̃bʉgorique mena nemojãñurõ mʉjãã ãmeo maigarã marĩ yarãrẽ. Tocãnacãʉ̃pʉrea caroa yericʉtaje mʉjãã catʉ̃goñawẽpʉ̃rĩjẽ nipetirije mena mʉjãã ãmeo maigarã. 23 Ãmerẽ caroa wãmerẽ catʉ̃goñarĩ majã mʉjãã ãniña. Dios mʉjããrẽ cawãma wãme yericʉtajere mʉjãã joyupi. Cawãma buiarãrẽ bairo caãna mʉjãã ãniña. Ati ʉmʉrecóo macããna camasã cayasiparã na cabuiari wãmerẽ bairo mee mʉjãã ãniña. Dios yaye quetibʉjʉrique capetietie tocãnacã rʉ̃mʉa caãnipeere bairo caãna roque mʉjãã ãniña. 24 Torea bairo ĩña Dios ya tutipʉ cʉ̃ã:\\n“Nipetiro camasã taare bairo niñama. Na camasã cʉtiãnie, tie taa oóre bairo niña.\\nBʉtioro caasiro taa jĩniyasicoaya. Torea bairo camasã cʉ̃ã yasicoayama.\\nCaoó cʉ̃ã owaa yaparo, caasiro ñacoaya. Tore bairo niñama camasã.\\n25 Tore bairo camasã na cabaimiatacʉ̃ãrẽ,\\nDios yaye bʉsʉrique roque tocãnacã rʉ̃mʉa nicõã ninucũgaro,”\\nĩ quetibʉjʉya Dios ya tutipʉ.\\nAtie yʉ caquetibʉjʉrije niña caroa queti camasã na carorije wapare Dios cʉ̃ canetõõrĩqũẽ queti. Tiere merẽ mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉwʉ.","num_words":1046,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 9\\n☰ 2 CORÍNTIOS 9 ◀ ▶\\nOiwakatee niboonaɡ̶a dinyeelo miditaɡ̶a lapo loiigi Aneotedoɡ̶oji digoida Jerusalém\\n1 Aɡ̶alee leeditibige daɡ̶a jidiko deɡ̶ejitece icoa niboonaɡ̶a dinyeelo ane iwakateenitetiwaji maxawani loiigi Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a nipodigi Judéia. 2 Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi memaanitiwaji maxawanitiogi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idinanetibece niɡ̶ijo neɡ̶ejitaɡ̶adicitiwaji miditaɡ̶a lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji digoida nipodigi Macedônia. Mejitiogi, “Ǥonioxoadipi digoida nipodigi Grécia ja nigomaɡ̶a me naxawanatakanaɡ̶a niɡ̶ijo nicaaɡ̶abi ane ixomaɡ̶atijo codaa natigide.” Eliodi oko yoniciwaditibigiwaji leeɡ̶odi meliodi memaani me iwakateeni dinyeelo minoataɡ̶a madewetedipi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. 3 Pida jimonyataɡ̶awatiwaji niɡ̶ina ɡ̶onioxoadipi metiɡ̶adaxawani me oenitedini niɡ̶icoa ɡ̶adiwakatedi dinyeelo, anejitiogi eletidi lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji. Jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ida moko aɡ̶atooa me idinanenaɡ̶atibece niɡ̶ina mejinaɡ̶ataɡ̶adicitiwaji. 4 Igaataɡ̶a nigica oko anelatibige nipodigi Macedônia ixigaɡ̶awepodi, igaanige ejoɡ̶otaɡ̶awatiwaji nigaleedaɡ̶a ɡ̶adigomi, odaa ja ɡ̶odiboliɡ̶a, codaa akaamitiwaji eledi aniboliki, leeɡ̶odi me domaɡ̶a ɡ̶adinakatoneɡ̶egi magoti niɡ̶ida ɡ̶abakedi. 5 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jakadi me leeditibige me jipokotiogi niɡ̶ina ɡ̶onioxoadipi migotibeci dinewadetibigiwaji, moilakidetedini niɡ̶icoa ɡ̶aboonaɡ̶a dinyeelo amaleeɡ̶aɡ̶a nigejotaɡ̶awa ja igo. Joaniɡ̶idaa nigikeenitiwaji maxawanatakani lee��̶odi makameɡ̶emaanitiwaji maxawanatakani, idiɡ̶ida aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶enitiwaji maxawanatakani.\\n6 Analakitibigetiwaji niɡ̶inoa notaɡ̶a! Niɡ̶ina me jajicaɡ̶a ɡ̶oboonaɡ̶a dinyeelo oiciaceeketege niɡ̶ina anetanaɡ̶a. Niɡ̶ina ane doɡ̶owidi elanigijedi, odaa idaaɡ̶ee aɡ̶owidi lawodigijedi ane nopilaɡ̶aditedio. Pida niɡ̶ina anowidi elanigijedi, odaa owidi lawodigijedi ane nopilaɡ̶aditedio. 7 Niɡ̶ina oko leeditibige mepaa yowo niɡ̶ica ane liwokodi dinyeelo me ane iboo. Odaa ayakadi daɡ̶a agecaɡ̶alo laaleɡ̶ena niɡ̶ina me yajigo, codaa aɡ̶ele me yajigo liboonigi daɡ̶a leeɡ̶odi eledi oko moiedeɡ̶e. Pida leeditibige me ninitibece niɡ̶ina me yajigo liboonaɡ̶a dinyeelo, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yemaa niɡ̶ina oko ane ninitibece niɡ̶ina me yajigo liboonaɡ̶a dinyeelo. 8 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yakadi me yajigotedaɡ̶awatiwaji caticedi anopootibige, eotedibige midioka limedi makati inoatawece anopootibige, codaa eotedibige makati maxawani eledi oko anowo okanicodaaɡ̶ica nibakedi anele, anowotema Aneotedoɡ̶oji. 9 Joaniɡ̶idaa aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi mee,\\n“Niɡ̶ina oko aneliodi me yaxawa niɡ̶inoa madewetedi,\\nAneotedoɡ̶oji idioka limedi me daɡ̶axa meletetema niɡ̶ini oko.”\\n10 Aneotedoɡ̶oji yajigote nolacidi niɡ̶ina anetanaɡ̶a, codaa niwakateetedibigoɡ̶oji ɡ̶oweenigi. Odaa eliodi ane yajigotedaɡ̶awatiwaji digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo anetanaɡ̶a anowidi nolacidi. Odaa digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo oko anetanaɡ̶a nopilaɡ̶aditedio lawodigijedi nigidiaaɡ̶idi, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a owidi nolacidi. Jiɡ̶idaaɡ̶enitiwaji niɡ̶ina mediani eledi oko, odaa Aneotedoɡ̶oji aaɡ̶aɡ̶a yajigotedaɡ̶awatiwaji niɡ̶ica ane daɡ̶axa mele, caticedi anowoo makati. 11 Aneotedoɡ̶oji eliodi ane yajigotedaɡ̶awatiwaji eotedibige midioka limedi makati maxawani eledi oko aninoa anoyopotibige. Odaa eliodi oko odiniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji nigodibatege ɡ̶aboonaɡ̶a dinyeelo ananajicitedoɡ̶owa me jadeegaɡ̶atiogi madewetedipi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. 12 Igaataɡ̶a niɡ̶ina mawiitetiwaji niɡ̶ida nibakedi, aɡ̶idokida daɡ̶axawanitece anoyopotibige Aneotedoɡ̶oji loiigi, pida jaɡ̶aɡ̶awiitiwaji meliodi oko odiniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji. 13 Niɡ̶idi oko odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji igaataɡ̶a niɡ̶ida nibakedi ikeetiogi me iwaɡ̶ati codaa me iwitece niɡ̶icoa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco nibodicetedi anele anoditece Cristo. Codaa odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi ɡ̶aboonaɡ̶atiwaji anele anajicitiogi codaa miditawece eledi oko aninoa laɡ̶alanaɡ̶a. 14 Odaa nigoyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odipokotaɡ̶alocotiwaji codaa eliodi moyemaa metiɡ̶adati, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedaɡ̶adomitiwaji, codaa leeɡ̶odi minoatawece yajigotedaɡ̶awa. 15 Iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶onoɡ̶eedi ane daɡ̶axa mele ane najigotedoɡ̶owa okotawece. Niɡ̶ida ɡ̶onoɡ̶eedi daɡ̶axa mele caticedi niɡ̶ica ane jakataɡ̶a me jowooɡ̶a.","num_words":439,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.128,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 13 DES - Irisubure bajamerãgã masa Jesure õpa arĩ - Bible Search\\nMʉa ñeri iirare bʉjawere, õarire gohrotoque, arĩ buhepʉ Jesu\\n1Irisubure bajamerãgã masa Jesure õpa arĩ wereñorã:\\n—Galilea majarã Goãmʉre waibʉgʉre wejẽ, erã soe muju umupeorisubu Pilatopʉ erãre wejẽpʉ. Ĩgʉ eropa wejẽcʉ̃ waibʉgʉ di mera masa di morera wayoro, arĩ wereñorã erã Jesure.\\n2Erã eropa weretuhajacʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—¿Galilea majarã Pilato ĩgʉ wejẽnirã mʉrare dohpa arĩ pepiri mʉa? ¿Erã eropa sĩrirã gajirã Galilea majarã tauro ñerã árĩra dipuwaja sĩriyuri? 3Árĩbeaa. Mʉare arĩgʉ tiiaa. Mʉapʉ ñerire bʉjawerebirã, õaripʉre gohrotobirã, mʉa sã sĩrirã peamegue warãca. 4Eropirã sohõ árĩnirã diez y ocho masa Siloé waĩcʉri wihi ʉmari wihi erã weca yuribeja wejẽpehoyoro. ¿Eropa wa sĩrirã gajirã Jerusalén majarã tauro ñerã árĩra dipuwaja sĩriyuri mʉa pepicʉ̃? 5Árĩbeaa. Mʉare arĩgʉ tiiaa. Mʉa ñerire bʉjawerebirã õaripʉre gohrotobirã, mʉa sã sĩrirãca. Eropirã peamegue warãca, arĩpʉ Jesu erãre.\\nHigueragʉ dʉca maridigʉ queorire werepʉ Jesu\\n6Eropa arĩtuhaja, Jesu i queori mera werepʉ erãre:\\n—Pohe opʉ ĩgʉ pohegue ĩgʉ higueragʉre opapʉ. Eropigʉ ĩgʉ irigʉ dʉcare amagʉ waripʉ. Bocabiripʉ. 7Bocabirinijagʉ ĩgʉ iri pohe mohmegʉre werepʉ. “Peeque yʉre. Ʉhre bojori gohra higueragʉ dʉcare amaraa. Dʉca mara. Irigʉ dʉca maricʉ̃ irigʉre pa cóãcãque. Irigʉ yaha pohe árĩcʉ̃ gajigʉre otemasibeaa,” arĩpʉ pohe opʉ mohmegʉre. 8Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ mohme coregʉ õpa arĩpʉ: “Opʉ, irigʉ yuju bojori gohra niguiniporo. Yʉhʉ irigʉ gubuyere seatu nujatu iigʉra. Tuhaja waibʉgʉ gʉra mera iri gobere yaagʉra. 9Yʉ eropa iira pʉhrʉ irigʉre gaji bojori dʉcacʉcʉ̃ õaroca. Dʉca maricʉ̃ mʉhʉ padoregʉca,” arĩpʉ mohme coregʉ pohe opʉre, arĩ werepʉ Jesu.\\nSabadonʉ Jesu dorecʉgore õago iipʉ\\n10Irisubure Sabadonʉ Jesu judio masa buheri wihigue buhegʉ iipʉ. 11Ero pũriri dorecʉgo diez y ocho bojori gohra pũriri dorecʉgo árĩpo. Eropigo opatũ niguigo árĩgo, diaye niguimasibiripo. 12Igo eropa árĩcʉ̃ ĩagʉ Jesu igore ĩha, piyupʉ:\\n—Noméo, mʉ dorecʉri pehrea wahabʉ, arĩ piyupʉ Jesu.\\n13Ĩgʉ piyura pʉhrʉ igore ĩgʉ mohmepicʉ̃ mata igo diaye niguigo wapo. Eropa wago “Goãmʉ turagʉ, õagʉ ãhrimi,” arĩ Goãmʉre umupeopo igo. 14Jesu igore Sabadonʉ árĩcʉ̃ ĩgʉ õago igore iicʉ̃ ĩagʉ iri buheri wihi opʉpʉ ĩgʉ mera guapʉ. Eropa guagʉ ĩgʉ masare õpa arĩpʉ:\\n—Seis nʉri ãhraa mari mohmerinʉri. Eropirã mʉa dore õarã árĩdiarã irinʉrire taudorerã arique. Sabadonʉre mari soorinʉre irire iibiricãro gahmea, arĩpʉ wihi opʉ.\\n15Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu õpa arĩ yʉhripʉ:\\n—Mʉa gʉyaricʉrã ãhraa. Mʉa wecʉare, burro sãre oparã Sabadonʉ árĩquerecʉ̃ erã diriradare pã, erãre aĩ buha ihridorea. 16Dohpague igore Abrahã mʉrʉ acaweregore watĩ diez y ocho bojori gohra igore dorecʉcʉ̃ iimi. ¿Sabadonʉ árĩcʉ̃ igore õago iidorebeari mʉa? arĩpʉ Jesu.\\n17Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ gʉhyasĩuro wañorã. Eropirã gajirãpʉ árĩpehreri Jesu iirare ĩha mucubiriñorã.\\nMostaza coye queorire werepʉ Jesu\\nMt 13.31-32; Mr 4.30-32\\n18Eropigʉ Jesu werepʉ daja:\\n—¿Goãmʉ masa tauro opʉ ĩgʉ árĩri werediacʉ̃ ñeheno iro dopa ãhriri mʉa pepicʉ̃? I werenigui queoriñe mera weregʉra yʉhʉ. 19Mostazayegã iro dopa ãhraa. Iriyegãre oteri masʉ yujugʉ ĩgʉ ya pohegue otemi. Ĩgʉ otera pʉhrʉ õaro puhria. Eropiro yucʉgʉ wʉadigʉ wahaa. Eropa wacʉ̃ mirimagʉ porã bajarã irigʉ dʉpʉrigue suhri suama. Eropa ta ʉmaro majagʉ mari Opʉre masirã bajamerãgã erã árĩmʉhtaquererã pʉhrʉguere erã bajarã warãcoma, arĩpʉ Jesu.\\nPan bʉgari queorire werepʉ Jesu\\n20Eropigʉ dipaturi Jesu werenigui queoriñe mera buhepʉ:\\n—¿Goãmʉ masa tauro opʉ ĩgʉ árĩri werediacʉ̃ ñeheno iro dopa ãhriri mʉa pepicʉ̃? 21Pan bʉgacʉ̃ iiburi iro dopa ãhraa. Yujugo nomeo panre iigo pan bʉgacʉ̃ iiburi pohgare merogã moremo trigo pohga mera. Igo eropa iicʉ̃ pan bʉgacʉ̃ iiburi pohga merogã árĩquerero trigo pohgare õaro seyapehrea wahaa. Eropa ta ʉmaro majagʉre mari Opʉre bajarã masa masirãcoma, arĩpʉ Jesu.\\nMiri disiporogã queorire werepʉ Jesu\\nMt 7.13-14, 21-23\\n22Eropi Jesu paga macarigue, mʉta macarigãgue buhegã, Jerusaléngue ejabu iipʉ. 23Ĩgʉ eropa warisubu masʉ Jesure õpa arĩ serẽpipʉ:\\n—Opʉ, ¿bajamerãgã dihtare peamegue wabonirãre Goãmʉ taugʉcuri erã ĩgʉ pohro waboro dopa? arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu werenigui queoriñere buhegʉ õpa arĩ werepʉ:\\n24—Yʉ mʉare õpa arãa: Bajarã Goãmʉ pohrogue wadiaquererã wamasisome. Ĩgʉ pohro waburi miri disiporogã ñajaro dopa ãhraa. Eropirã mʉa i disiporogãre turaro ñajadiarã iro dopa ta ĩgʉ yare iique. 25Õpa iigʉcumi Goãmʉ bajarã masare. Ĩgʉ wihi opʉ iro dopa ãhrimi. Wihi opʉ wahgã, disiporore bihagʉcumi. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ disiporogue mʉa niguirã disiporo biharisere doterãca. Doterã õpa arĩrãca. “Opʉ, disiporore pãgũque gʉare.” Mʉa eroparĩcʉ̃ wihi opʉpʉ yʉhrigʉcumi. “Mʉa aridirore masibeaa yʉhʉ. Eropigʉ mʉare masibeaa,” arĩ yʉhrigʉcumi, 26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ mʉa yʉhrirãca. “Mʉ mera gʉa baha, ihribʉ. Gʉa ya maca buhebʉ mʉhʉ,” arĩrãca mʉa. 27Mʉa eroparĩcʉ̃ ĩgʉpʉ yʉhrigʉcumi. “Mʉa aridirore masibeaa. Árĩpehrerã mʉa ñeri iinirã yʉ pohro aribiricãque,” arĩgʉcumi wihi opʉ. 28Eropi Abrahãre, Isaare, Jacobore, árĩpehrerã Goãmʉ ya weremʉhtanirãre Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrore erã árĩcʉ̃ ĩarã, mʉa disiporogue cóãnirã árĩrã bʉrigã orerãca. Eropirã mʉa turaro bʉjawererã, mʉa gʉcʉrire cũridihurãca. 29Irisubure norte majarã, sur majarã, abe mʉririro majarã, abe ñajaro majarã Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere eja, mesa pohro doarãcoma. 30Dohpague árĩrã pohro majarã árĩrã irisubure oparã árĩrãcoma. Eropirã dohpaguere “Oparã ãhraa,” arĩrã irisubure pohro majarã árĩrãcoma, arĩpʉ Jesu.\\nJerusalén majarãre bʉrigã mahipʉ Jesu\\n31Irisubure bajamerãgã fariseo masa Jesu pohrogue ejarã, ĩgʉre wereñorã:\\n—Herode mʉre wejẽdiami. Eropigʉ gajipʉ waque mʉhʉ, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n32Erã eroparĩcʉ̃ Jesupʉ yʉhripʉ:\\n—Herode gʉyaricʉgʉ ãhrimi ĩgʉ. Õpa arĩ wereque ĩgʉre: “Jesu watẽare cóãgʉ iimi. Eropigʉ dorecʉrãre õarã iigʉ iimi. Irire dohpagãre, ñamigã sãre iigʉcumi. Eropigʉ ñamigã core mohmetugʉcumi,” arĩ wereque Herodere. 33Eropigʉ dohpagãre, ñamigãre, ñamigã core sãre Jerusaléngue curigʉ wagʉra. Ero yʉre Goãmʉ yare weremʉhtagʉre wejẽrãcoma masa. Goãmʉ yare weremʉhtagʉre erã wejẽbupʉre Jerusaléngue árĩro gahmea. Eropigʉ yʉre i maca ta dujaro gahmea.\\n34“Mʉa Jerusalén majarã, mʉa acawererã mʉra Goãmʉ ya weremʉhtanirãre wejẽmʉrinirã árĩma. Eropirã Goãmʉ obeonirãre ʉtã mera deamʉrinirã árĩma. Cãreña bʉro igo porãre igo quẽdʉpʉri mera igo coã oyaro dopa ta bajasuburi opadiaribʉ mʉare. Mʉapʉ irire yʉre ne gamebiribʉ. 35Dohpaguere mʉa árĩri maca cóãra maca árĩroca. Diaye arĩgʉ tiiaa mʉare. Pʉhrʉ dujarigʉca daja yʉhʉ. Eropa yʉ dujaricʉ̃ ĩarã mʉa yʉre Goãmʉ turari mera arigʉ “Õaro ariporo,” arĩrãca. Yʉre mʉa irire arĩboro core dipaturi yʉre ĩasome mʉa, arĩpʉ Jesu.","num_words":914,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Efesios 5 BSNNT - Dios rĩa, ĩ mairã ñari, quẽnaro ĩ - Bible Search\\n“Dios rĩa ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja”, yire queti\\n1Dios rĩa, ĩ mairã ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja mʉare quẽne. 2Jesucristo mʉare ĩ mairore bajiro, gãjerãre ĩnare maiña mʉa quẽne. Mʉare maigʉ̃ ñari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosagʉ, mʉare rijabosayumi Jesucristo. To bajiro manire ĩ yirẽtobosare ñajare, bʉto variquẽnañumi Dios.\\n3Dios yarã ñaja mani yuja. To bajiri, manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa mʉa. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, gajeye quẽna bojarẽmobesa. Ti ũnire mʉa yibetijama, nijʉane “To bajiro yiyuma” yirã manama. 4Quẽnaro tʉoĩamenane, oca ajiquẽnañamani ñagõbesa mʉa. To yicõari, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉticõari, ajato” yirã, ĩna gotise ũnire yibesa mʉama. Dios yarã ñari, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja mʉare. Ado bajirojʉa ñaña mʉa: Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽna ñaña mʉa. 5Ado bajiro bajiroti ti ñajare, to bajise yibesa mʉare yaja yʉ: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri Diore ĩna mairo rẽtoro gajeyeũnire mairã ñarãma. To bajiro ĩna yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãma. To bajiri, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. 6“To bajiro mani yijama, quẽnacõaja” mʉare yitorãre ĩnare ajibesa mʉa. To bajiro yirãrema bʉto ĩateami Dios. To bajiro yirãre bʉto ĩatecõari, “Rojose tãmʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. 7To bajiri to bajiro yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa, “Mani quẽne ĩna yirore bajiro Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã.\\n8Diore masimena ñari, ĩ bojasere mʉa yirotire masirã me ñañuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo yarã ñari, Dios ĩ bojasere mʉa yirotire masicõari, tire yirũgũroti ñaja mʉare. 9(Ĩ bojasere yirãma, quẽnase rĩne yirã ñaama. To yicõari, gãjerãre socasere yitorã me ñaama.) 10“Mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi” yimasirʉarã, ĩ bojasere yirũgũña mʉa. 11To yicõari, Diore masimena ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõari yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa. Dios ocajʉare ĩnare gotimasioña, “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yirã. 12Masa ĩna ĩabetojʉ bʉto rojose ĩna yirũgũsere mani ñagõjama, bojoneose ñaja. To bajiri, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja. 13Dios ocajʉare ĩnare mʉa gotimasiojama, tire ajicõari, “Rojose yirã yiyuja yʉa” yimasicõari, rojose ĩna yirere yitʉjarʉarãma. 14To bajiri ado bajise yire ñaja:\\n“Rojose yirã ñaboarine, ‘Rojose yirã yaja mani’ yimasibeaja mʉa. Bajireariarãre bajiro bajirã ñaja mʉa, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yimasibeticõari. To bajiro bajirã ñari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉña. To bajiro mʉa bajijama, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa”, yigotire ñaja.\\n15To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa. Diore masimena ĩna yirore bajiro yibesa. 16Adirʉ̃mʉrire bʉto rojose yirũgũama masa. To bajiro ĩna yiñaro ũnone, mʉajʉama, tocãrãcajine Diore sẽnicõari, quẽnaro yirũgũña. 17Tʉoĩamasimenare bajiro bajibesa mʉa. “Dios ĩ bojasere yimasiaja yʉa” mʉa yimasirotire tʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña mʉa. 18Idire mecʉose idimecʉbesa. Mʉa idimecʉjama, mʉa masune rojose yirã yirãja. Tire idimecʉmenane, Esp'iritu Santo ĩ masisejʉare ĩre sẽnirũgũña, ĩ bojasere yirʉarã. 19Mʉa rẽjajama, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore mʉa tʉoĩabasare quẽne, gãmerã gotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Diore tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũña, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 20To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore ĩre yirũgũña, ĩ sʉorine mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare.\\n“Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ado bajiro mani ñajama, quẽnaja”, yire queti\\n21To yicõari, Cristore ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉa masu quẽne gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoya.\\n22Rõmia, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajirʉ̃cʉbʉorore bajiro mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. 23Mʉa manajʉne ñaami mʉare ũmato ñagʉ̃. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩne ñaami manire ũmato ñagʉ̃, to yicõari, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosar'i. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijare, ĩre moabosarã ñari, ĩ rujʉre bajiro bajirã ñaja mani. 24To bajiri Cristore mʉa ajirʉ̃cʉbʉorũgũrore bajiro mʉa manajʉare quẽne ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.\\n25-26Ʉ̃mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ: Cristo manire ĩ mairore bajiro mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Manire maigʉ̃ ñari, manire rijabosayumi Cristo. “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bautiza ecorãre, rojose ĩna yisere masiriocõari, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja yʉ” yigʉ, rijabosayumi Cristo. 27Ĩ tʉjʉ ejarã, rojose mana mani ejarotire yigʉ, manire rijabosayumi. 28To bajiri, manire Cristo ĩ mairore bajirone, mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñaja mʉa, Dios ĩ ĩajama. To bajiri, ĩ manajore maigʉ̃ma, ĩ masu rujʉre ĩ mairore bajirone maigʉ̃mi, sore. 29-30Ñimʉjʉane ĩ masu rujʉre ĩategʉ magʉ̃mi. Mani rujʉre maicõari, bare ba, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉaja mani. To bajirone manire ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Cristo, ĩ rujʉre bajiro bajirã mani ñajare. 31Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Ĩna manajoa cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yimasire ñaja: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeomasire ti ñajare, ĩ manajo cʉtijama, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadirʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. 32Tire buecõari, ñamasusere masa ĩna masibeticatire mʉare gotimasioaja yʉ: Cristo rãca mani ñasere quẽne gotiaja ti. “Cristo yarã ñari, jãjarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yire ũni ñaja. 33To bajiro yirʉaro ti yiboajaquẽne, manajoa cʉtirere quẽne gotimasioaja ti. Mʉa masu rujʉrire mʉa mairore bajirone mʉa manajoare ĩnare maiña. Mʉa, rõmia quẽne, mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.","num_words":806,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Filipenses 1 BSNNT - ¿Ñati mʉa, Jesucristore - Bible Search\\n1¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, Filipos macana? Yʉ, Pablo, yʉ baba Timoteo rãca adi papera mʉare ucaja yʉa. Jesucristo ĩ bojasere yirã ñaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ũmato ñarãre, ĩnare moabosarimasare quẽne, to yicõari, mʉa jedirore quẽnarotiaja yʉa. 2Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.\\n3Tocãrãcajine mʉare tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉ. 4Tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, mʉare yʉ tʉoĩajama, variquẽnarũgũaja yʉ. 5Tirʉ̃mʉjʉne Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Ti ocare ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne” yirã, quẽnaro yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yicati ñajare, mʉare tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉ. 6Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmosʉoyumi Dios. “To bajiro yicõa ñarũgũrʉcʉmi, ‘Jesucristo mʉare juagʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja yʉ. 7Mʉare maigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare tʉoĩaja yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gãjerãre yʉ gotimasirotire yigʉ, yʉre ejarẽmorũgũami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmorore bajiro mʉare quẽne ejarẽmorũgũgʉ̃mi, yʉre mʉa ejarẽmorotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, tubiberiavijʉ yʉ ñajama, yʉ ñabetijaquẽne yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. To yicõari, ʉjarãre riojo ĩnare yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. 8Jesucristo mʉare ĩ mairore bajirone bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. Bʉto mʉare yʉ maisere masiami Dios quẽne. 9To bajiri, Diore sẽnigʉ̃, mʉare tʉoĩacõari, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “‘Bʉtobʉsa gãmerã mairũtuajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, quẽnaro Diore masirʉarãja mʉa. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaroja”, yimasirʉarãja. 10Tire masirã ñari, josase ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ bojasere yitʉjabetirʉarãja. To bajiri quẽnaro yirã mʉa ñajare, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩabetirʉcʉmi. 11To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã. To bajiro mʉa yirotire bojagʉ ñari, mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ, Diore.\\n12Yʉ mairã, quẽna adire mʉa masisere bojaja yʉ: Yʉre ĩna tubibecũse, “Gãjerã quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna” yiro, yʉre ejarẽmoaja. To bajiri, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Cristo ocare yʉ gotisere jãjarã ajirũgũama. 13“Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre tubibeyujarã ĩna”, yimasiama adi macagʉ ʉjʉ ya vi, coderimasa. To bajiro rĩne yijedicoaama adi macana. 14“Tubibe ecogʉ ñaboarine, Pablo quẽne, Cristo yere gotimasio tʉjabeami” yitʉoĩacõari, adoana mani mairã, jãjarã, “Tire mani gotijare, rojose manire yirãma” yigüimenane, bʉtobʉsa Cristo ocare gotimasioama ĩna quẽne.\\n15Gãjerãma, “Cristo ocare yʉ gotimasiojama, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yitʉoĩacõari gotirãma. To bajiro yirã ñari, “Quẽnaro gotimasiobeami Pablo. Riojo mʉare gotimasioaja yʉama”, yigotirãma. Gãjerãjʉama, rojose tʉoĩamenane, jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarotire bojarã ñari, gotirãma. 16“Cristo ocare Pablo ĩ gotimasiorotire bajiro yigʉ, tubiberivijʉ ĩ ñasere bojayumi Dios”, yimasirã ñarãma. To bajiri, yʉre mairã ñari, Cristo ocare gotimasiorãma ĩna quẽne. 17Gãjerãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiosere ĩajũnisinirã ñari, “Pablore ĩna ĩavariquẽnaro rẽtoro manire ĩavariquẽnato masa” yitʉoĩarã, Cristo ocare gotimasiorãma. To bajicõari, “ ‘Ĩna gotimasiosere quẽnaro ajivariquẽnaama masa’ ĩna yigotisere ajicõari, ‘Rojose bajiyuma yʉre ajitirʉ̃nʉboacana’ yisʉtiritiato Pablo” yirã, gotirũgũboarãma. 18To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no yibeaja yʉre. “Sʉtiritiato Pablo” yirã ñaboarine, Cristo ocare gotimasiorã ñarãma ĩna quẽne. To ĩna yijare, bʉto variquẽnaja yʉ.\\n19Gajeyere quẽne tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉ: Diore, yʉre mʉa sẽnibosarũgũsere, to yicõari, Jesucristo ĩ cõar'i, Esp'iritu Santo yʉre ĩ ejarẽmorũgũsere quẽne masiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yʉ tãmʉose, to cõrone tãmʉo tʉjarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩa variquẽnaja yʉ. 20Berojʉ, Jesucristo ĩ ĩaro rĩjoro, yʉ yirere ĩre gotibojonerʉabeaja yʉ. Cristo yʉre ĩ ejarẽmosere tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ ocare riojo gotimasiorũgũaja yʉ. Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re yʉre ĩna bujama, yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, no yibeaja yʉre. Cristore yʉ tʉoĩavariquẽnarore bajiro ĩna quẽne, ĩna tʉoĩasejʉare bojaja yʉ. Tijʉa ñaja ñamasuse. 21To bajiri, yʉre ĩna bucõajama, ñajediro yʉ yirũgũrore bajiro yicõa ñarʉcʉja, “Cristore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ. Yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, rẽtoro yʉre quẽnarʉaroja. To cõrojʉma, Cristo tʉjʉ quẽnaro ñacõarũgũrʉcʉja yʉ. 22To bajiboarine, yʉre ĩna bucõajama, yʉ gotimasiose sʉorine jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩarotire bojaja yʉ. Yʉ caticõa ñarotire quẽne bojaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Jʉa vãmejʉne quẽnacõaja yʉre. 23To bajiri, jʉa vãmejʉne bojacõagʉ̃ ñari, no yimasibeaja. “Cristo rãca yʉ ñarotijʉa ñaja rẽtoro quẽnase” yʉ yitʉoĩajama, “Yʉre sĩacõato ĩna”, yitʉoĩarũgũaja yʉ. 24Quẽna gaje vãme yʉ tʉoĩajama, mʉare yʉ gotimasioroti ti rʉyajare, mʉare gotimasiocõa ñarʉaja yʉ. 25“To bajirone bajirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari mʉa variquẽnarotire yigʉ, mʉa rãca yʉ ñarotire bojaja yʉ. 26To bajiri quẽna mʉa rãca yʉ ñacudisere variquẽnarʉarãja mʉa. To bajicõari, rojose yʉ tãmʉoro Cristo yʉre ĩ yirẽtobosarere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa.\\n27Cristo oca ti gotirore bajiro mʉa cʉdirotijʉa ñaja ñamasuse. Mʉa tʉjʉ yʉ vajama, yʉ vabetijaquẽne, ado bajiro mʉa yisere ajirʉaja yʉ: “Cristo ocare ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaama ĩna. To yicõari, ‘Cristore ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne’ yirã, ĩ ocare tocãrãcarʉ̃mʉne gotimasioama ĩna” yʉre ĩna yigotisere ajirʉaja yʉ. 28To yicõari, “Ĩnare ĩaterãre quẽne güimenane Cristo ocare gotimasiorũgũama” yʉre ĩna yigotisere quẽne ajirʉaja yʉ. Mʉare ĩaterãjʉama, ĩnare güimenane mʉa gotimasiocõa ñasere ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. To bajiboarine, mʉajʉama, “Rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãja mʉa, ĩnare güibetiriarã ñari. 29Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare güimenane, Cristo oca ti gotirore bajiro goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare. Mʉare ĩamaicõari, ĩ yarã mʉa ñarotire mʉare yiyumi Dios, “Yʉ macʉre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo ñato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ yiyumi. 30Rojose yʉ tãmʉocatore bajiro rojose tãmʉorãja mʉa quẽne. “Adirʉ̃mʉri quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñagʉ̃mi Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa.","num_words":877,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 CORINTIOS 2\\n1 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiro, bʉto sʉtiriticajʉ mʉa. To bajiri sʉtiriticajʉ yʉ quẽne. To bajiro ti bajijare, quẽna yʉ ĩaro rĩjoro mʉa sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, “Ĩna tʉjʉ ĩagʉ̃ vabecʉja yʉ maji”, yitʉoĩacõacajʉ yʉ. 2 Mʉa sʉtiritijama, ñimʉ rãca variquẽnabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉare yʉ gotise sʉorine mʉa sʉtiritisere bojabecʉ ñari, vabeticajʉ yʉ. 3 Mʉa tʉjʉ ejacõari, sʉtirititegʉ, mʉare paperare ucacõacajʉ, mʉa rãca yʉ variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari. 4 Ti quetire mʉare ucagʉ, sʉtiriticõari, bʉto oticajʉ yʉ. Tire mʉa ĩasʉtiritirotire bojabeticajʉ. Tire ĩacõari, “Bʉto manire maiami Pablo” mʉa yimasirotire bojacajʉ.\\n5 Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yirere ajicõari sʉtiriticajʉ yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me sʉtiriticajʉ. Rojose ĩ yirere masicõari, sʉtiritiriarãja mʉa quẽne. Bʉtobʉsa ĩ sʉtiritirotire mʉa yisere bojabeaja yʉ. 6 Jẽre jãjarã rẽjacõari, rojose ĩ yire vaja rojose ĩre yiyuja mʉa. “To cõrone rojose tãmʉoato” ĩre mʉa yisere bojaja yʉ. 7 Rojose ĩ yirere masiriocõari, ĩre baba cʉtiya quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, sʉtiriticõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoarʉcʉmi. 8 To bajiri quẽnaro ĩre yiya mʉa yuja, “ ‘Yʉre maiama’ yimasiato ĩ” yirã. 9 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare ucacõacajʉ yʉ, “¿Yʉ yirotisere yicõati?” yimasirʉ. 10 Gãji rojose ĩ yirere mʉa masiriojama, yʉ quẽne ĩ yirere masirioaja. To bajiri rojose ĩ yire ti ñajama, ĩre masiriorʉcʉja. Bʉto mʉare maigʉ̃ ñari, Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa to bajiro yirʉcʉja. 11 Mani gãmerã masiriocõa ñajama, vãtijʉa ĩ bojarore bajiro manire rotimasibecʉmi. Bajirãjʉma, masare rojose ĩ yitoajerũgũsere jẽre masiaja mani.\\n12 Troas vãme cʉti maca ejacõari, Cristo oca quẽnasere toanare gotimasio ñacajʉ yʉ. To yʉ bajirone, jãjarã masa yʉre ajirã ejacama. 13 To bajiro ĩna ajirʉaboajaquẽne, yʉjʉa, mani maigʉ̃re mʉa tʉjʉ yʉ cõacacʉre Tito vãme cʉtigʉre bʉjabeticõari, bʉto tʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, toanare vare goticõari, ĩre macagʉ̃ vadicajʉ yʉ, adojʉ, Macedonia sitajʉ.\\n14 “Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine vãtia ʉjʉ, rojose yirotigʉ, manire ĩ rotiriarore bajiro yibeticõato” yigʉ yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉre ajibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũaja mani. “Jedirojʉ quẽnase sʉtise ti sʉtibatorore bajiro ñajediroanare ti quetire gotibatoato” yigʉ, yʉare goticudi rotirũgũami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnato mani. 15 Ti quetire masare yʉa gotibatosere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. Yʉa gotibatose sʉorine masa jediro, Dios tʉjʉ varona, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona quẽne, tire ajijedirãma. 16 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose masu ĩna bajirotire yʉa gotimasiosere ajiteama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñari. Gãjerãjʉama, Dios tʉjʉ varona, quẽnase masu ĩna bajiroti yʉa gotijare, tire ajivariquẽnaama. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeaja. Dios ĩ masise rãca tire gotimasiorũgũaja. 17 Bajirãjʉma, gãjerã, jãjarã ñarãma, Dios ocare gotimasiorã. Ĩnama, “Tire goticõari, gãjoa bʉjarãsa” yirã ñaama. Yʉajʉama, ĩnare bajiro yirã me ñaja. Jesucristo yarã, Dios ĩ cõariarã ñari, ĩ ĩaro rĩjorojʉa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ ocare gotimasiorũgũaja.","num_words":419,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 4 BAONT - Jesús pea Añuri Yeripʉ cʉ̃re cʉ̃ ca - Bible Search\\nSatanás Jesús're ñañaro cʉ̃ ca tiiro cʉ̃ ca tiirʉgamirique\\n1Jesús pea Añuri Yeripʉ cʉ̃re cʉ̃ ca doti niirije mena niicãri, dia Jordán'pʉ ca niiricʉ cʉ̃ ca tua maa waaro, Añuri Yeri pea ca yucʉ maniri yepapʉ cʉ̃re amicoaupi. 2Toopʉre cuarenta rʉmʉri peti niiupi. Satanás pea ñañarijere cʉ̃ ca tiiro cʉ̃re tiirʉgamiupi. To biro cʉ̃ ca biiri rʉmʉrire baari méé biima ĩigʉ, bʉaro queya tʉgoeñaupi Jesús.\\n3To biro cʉ̃ ca biiro, Satanás pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ra mʉ ca niijata, “ ‘Atiga ʉ̃tãgare pan jeeñaña,’ ĩiña” —cʉ̃re ĩiupi.\\n4To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi: “Bojocʉa, baarique mena wado cati niitimi. Niipetiro Ʉmʉreco Pacʉ wederique mena cãare caticã majimi,” ĩi —cʉ̃re ĩiupi.+\\n5Jiro Satanás macãnʉcʉ̃ ca emʉari buuro jotoapʉ cʉ̃re jʉo waari, jĩcã nimarora ati yepa macã yepari niipetirore cʉ̃re ĩño peticã cojori, 6o biro ĩiupi Jesús're:\\n—Ati yepari niipetirijere, tii yepari maquẽ ca nii majuropeerijere, mʉ ca doti maji tutua niipere mʉre yʉ tiicojorucu. Ate niipetirije yʉ ñeewʉ. Noo yʉ ca tiicojorʉgagʉre yʉ tiicojorucu. 7Ate niipetirijepʉra mʉ yee wado niirucu, mʉ ãjʉro jupeari mena tuetuu ea nuuri yʉre mʉ ca ĩi nʉcʉ̃ bʉojata —cʉ̃re ĩiupi Satanás.\\n8To biro cʉ̃ ca ĩiro Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—“Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi: Ʉpʉ mʉ Ʉmʉreco Pacʉ wadore ĩi nʉcʉ̃ bʉoya. Cʉ̃ jĩcʉ̃rena cʉ̃ ca dotirore biro tii nʉnʉjeeya,” ĩi —cʉ̃re ĩiupi.+\\n9Jiro Satanás, Jesús're Jerusalén macãpʉ ami waa, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii jotoa ca emʉari tabepʉ ami mʉa waari, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Díámacʉ̃ra, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ra mʉ ca niijata, anopʉ menara bupu duwi waagʉja. 10Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi:\\n“Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃re queti wede bojari majare,\\nmʉre cʉ̃ja ĩa nʉnʉjeejato ĩigʉ, mʉ pʉto cʉ̃jare tiicojorucumi,+\\n11cʉ̃ja, cʉ̃ja amori mena mʉre boca tuu ñeerucuma, jĩcãga ʉ̃tãga ʉno peerena mʉ ca pʉa taatipere biro ĩirã,” ĩi —cʉ̃re ĩiupi.+\\n12To biro cʉ̃ ca ĩiro o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—O biro ĩi ñucã Ʉmʉreco Pacʉ wederique: “Ʉpʉ, mʉ Ʉmʉreco Pacʉre, ‘To biro cʉ̃re mani ĩi ñaaco’ ĩi epeticãña,” ĩi —cʉ̃re ĩiupi.+\\n13To biro cʉ̃ ca ĩiro Satanás pea, ape wãme Jesús're, ñañaro cʉ̃ ca tiiro cʉ̃ ca tii doti ñaape bʉatima ĩigʉ, jĩcã cuu cʉ̃re waa weocoaupi.\\nGalileapʉ Jesús cʉ̃ ca pade jʉorique\\n14Tee jiro Jesús, Añuri Yeri cʉ̃ ca doti tutua niirijepʉre yeri jãñacãri, Galilea pee tuacoaupi. Jesús cʉ̃ ca bii niirijere tii yepa niipetiropʉ wede bato peticã cojoupa. 15To cãnacã taberipʉrena nea poo juu buerica wiijeripʉ cʉ̃jare buerucuupi Jesús. To biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉorã, niipetirã añuro cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉorucuupa.\\nJesús Nazaret'pʉ cʉ̃ ca biirique\\n16Jiro Jesús, cʉ̃ ca bʉcʉarica macã Nazaret'pʉ waaupi. Jĩcã rʉmʉ yerijãarica rʉmʉ ca niiro, cʉ̃ ca biirucuricarore biro cʉ̃ja ca nea poo juu bueri wiipʉ jãa waa, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere buerʉgʉ ea nʉcã waaupi. 17To biro cʉ̃ ca biiro, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías cʉ̃ ca owarica pũurore cʉ̃re bue dotiupa. To biro cʉ̃ja ca tiiro Jesús pea tii pũurore pãagʉ, o biro cʉ̃ ca ĩi owa tuurica tabere bʉaupi:\\n18“Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri yʉpʉre niimi, ca boo pacarãre añurije quetire ca wedepʉ yʉre cʉ̃ ca ami dica wooro macã.\\nTia cũuricarã ca niirã, ‘Tia cũuricarã cʉ̃ja ca niirijere wiene ecorucuma,’ yʉre ĩi wede doti cojomi. Ca ĩatirãre cʉ̃ja ĩaro yʉre tii dotimi.\\nAperã ñañaro cʉ̃ja ca doti eperãre, ametʉene dotigʉ yʉre tiicojomi.\\n19Ʉmʉreco Pacʉ bojocare añuro cʉ̃ ca tii bojapa tabe ea yerijãa, yʉre ĩi wede doti cojomi,”+\\ncʉ̃ ca ĩi owariquere bueupi Jesús.\\n20Bue yapano, tii pũurore bʉato, tii wii ca pade nemogʉre tiicojo, ea nuucoaupi ñucã. To biro cʉ̃ ca biiro to ca niirã niipetirã cʉ̃ pee wadore ĩa cojocã niiupa. 21Cʉ̃ pea o biro cʉ̃jare ĩi wede jʉoupi:\\n—Mecʉ̃ra, Isaías cʉ̃ ca owariquere yʉ ca buero mʉja ca tʉorije ca ĩirore birora bii ea —cʉ̃jare ĩiupi.\\n22Niipetirã Jesús yee maquẽre añuro ameri wede, ñucã añurije peti cʉ̃ ca ĩirijere tʉori, do biro pee ĩi majiticã, o biro ameri ĩi jãiñarucuupa:\\n—¿Ania José macʉ̃ méé cʉ̃ niiti? —ĩiupa.\\n23To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—Mʉja, o biri wãme yʉre mʉja ĩicu: “Ʉco tiiri majʉ, mʉ majuropeera mʉ ca diarique cʉtirijere ametʉeneña,” mʉja ĩicu. O biro mʉja ĩicu ñucã: “Ano mʉ yaa yepa cãare, Capernaúm'pʉ niigʉ mʉ ca tiirijere jãa ca tʉoriquere tiiya,” yʉre mʉja ĩicu —ĩiupi.\\n24To biro ĩicã, o biro cʉ̃jare ĩi nʉnʉa waaupi ñucã:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi, jĩcʉ̃ ʉno peera Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ cʉ̃ yaa yepa macãrã petira ĩi nʉcʉ̃ bʉo ecotimi. 25Yee méé yʉ ĩi. Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Elías cʉ̃ ca niiri cuure, itia cʉ̃ma decomacã peti oco peati, tii yepa niipetiropʉrena aʉa boarique nii, ca biiri tabere, ca manʉ jʉ̃mʉa bii yai weo ecoricarã romiri paʉ niiupa Israel're. 26To biro cʉ̃ja ca biicã pacaro, Elías peera, israelitas romiri ca manʉ jʉ̃mʉa bii yai weo ecoricarã romirire jĩcõ ʉno peerena tii nemo doti cojotiupi. Sidón macã pʉto macã macã Sarepta macõ pee wadore tii nemo doti cojoupi. 27Ñucã Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Eliseo cʉ̃ ca niiri cuu cãare, Israel'pʉre paʉ cami boarique ca diarique cʉtirã niiupa. To biro cʉ̃ja ca biimijata cãare, jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃ja diariquere ametʉene ecotiupa. Siria macʉ̃pʉ Naamán wado cʉ̃ diariquere ametʉene ecoupi —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n28To biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉorã, nea poorica wiipʉ ca niirã niipetirãpʉra bʉaro ajiaupa. 29To biri niipetirã wãmʉ nʉcã, Jesús're macã tʉjaropʉ cʉ̃re amicã witi waaupa, tii macã weja macã tʉdipʉ cʉ̃re tumicõa cõa jãa cojorʉgarã. 30To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca tii pacaro, Jesús pea cʉ̃ja watoara ametʉa waacoaupi.\\nCa wãtĩ jãa ecoricʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n31Jesús pea Galilea macã macã Capernaúm'pʉ waacoaupi. Toopʉ bojocare, yerijãarica rʉmʉri ca niiro cʉ̃jare buerucuupi. 32Doti maji majuropeerique mena cʉ̃ ca buerijere tʉorã, bojoca pea do biro pee ĩi majiticãrucuupa.\\n33Nea poo juu buerica wiipʉre niiupi jĩcʉ̃, ca wãtĩ jãa ecoricʉ. To biri tutuaro mena o biro ĩi acaro buiupi:\\n34—¡Jesús, Nazaret macʉ̃! To birora jãare ĩacãña. ¿Ñee tiigʉ jãare mʉ pato wãcõgʉ dooti? ¿Jãare tii yaio bategʉ doogʉ mʉ biijãri? Yʉa mʉre yʉ maji. Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Ca Ñañarije Manigʉ mʉ nii —cʉ̃re ĩiupi.\\n35To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirora, Jesús pea wãtĩre o biro cʉ̃re ĩi cõa wieneupi:\\n—¡Wedeticãña! To cõrora cʉ̃re camotatiya —ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirije menara, wãtĩ pea niipetirã cʉ̃ja ca ĩa cojoro, cʉ̃re ñañoricaro maniro yepapʉ cʉ̃re tii cõa cũucã ũmaa witi waaupi.\\n36To biro cʉ̃ ca tiirijere, niipetirã ĩa ʉcʉacoa, o biro ameri ĩiupa cʉ̃ja majurope:\\n—¿Ñee ʉno wederique to niiti nija atea? Doti maji tutuarique mena wãtĩare “Witi waarãja,” cʉ̃ ca ĩirora, cʉ̃ja pea to cõrora witicoarucuma —ĩiupa. 37To biri Jesús cʉ̃ ca tii niirije pea tii yepa niipetiropʉre jeja nʉcã peticoaupa.\\nSimón Pedro mañicõre Jesús cʉ̃ ca diarique ametʉenerique\\n38Jesús, nea poo juu buerica wiipʉ ca niiricʉ witi waagʉ, Simón Pedro yaa wiipʉ waaupi. Cʉ̃ mañicõ pea bʉaro wiorique diaupo. To biro cõ ca biiro, Jesús're: “Cõre catioya,” cʉ̃re ĩiupa. 39To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea cõ jotoa pee muu bia ea nʉcã, wioriquere “¡Yerijãa waaroja!” cʉ̃ ca ĩirora, yerijãacoaupa. To cõrora cõ pea wãmʉ nʉcã, cʉ̃jare baarique eca jʉo waaupo.\\n40Muipũ cʉ̃ ca ñaajãa waari tabe ca niiro, bojorica wãmeri ca diarique cʉtirãre ca cʉo niiricarã niipetirã Jesús pʉto cʉ̃jare jee waaupa. Cʉ̃ pea, cʉ̃ja ca niiro cõrorena cʉ̃ amori mena cʉ̃jare ñia peori, cʉ̃jare diarique ametʉeneupi. 41Ñucã paʉ ca diari majapʉre ca niiricarã wãtĩa cãa:\\n—¡Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ nii! —ĩi acaro bui, witicoarucuupa. To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea wãtĩare tuti, cʉ̃jare wede dotiticãupi, Mesías cʉ̃ ca niirijere cʉ̃ja ca majiro macã.\\nGalilea macãrãre Jesús cʉ̃ ca buerique\\n42Ape rʉmʉ ca boe mʉa doorije mena, macã tʉjaro bojoca cʉ̃ja ca maniropʉ waagʉ witi, waacoaupi Jesús. To biro cʉ̃ ca biiro bojoca pea, cʉ̃re ama, cʉ̃ ca niiri tabepʉ earã, aperopʉ cʉ̃ ca waaro bootirã, cʉ̃re tuenerʉgamiupa. 43To biro cʉ̃ja ca tiirʉgamijata cãare, o biro cʉ̃jare ĩiupi Jesús:\\n—Ape macãri macãrã cãare, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽ añurije quetire yʉ ca wedepe niiro bii. Aterena ĩigʉ, cʉ̃ ca tiicojoricʉ yʉ nii —ĩiupi. 44To biri Jesús, judíos cʉ̃ja ca niiri macãripʉre, cʉ̃ja ca nea poo juu bueri wiijeripʉ añurije quetire cʉ̃jare bue yujurucuupi.","num_words":1333,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti EFESIOS 1\\nEfeso cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Efeso gãna mʉa. Yʉ ña Pablo adi papera mʉare cõagʉ̃. Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉcõri ĩre jidicãrã meje ña mʉa. Jesucristo oca yʉ goti ucure ãmoñi Dios. Ito bajiri masare yʉ riaso ucutoni yʉre cũñi ĩ. 2 Mʉare yiari mani Jacʉ Diore, ito yicõri Jesucristore cʉni senia yʉ. Mʉare ti maicõri queno yijaro Dios. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ queno sajari oca cʉti quenaro ñajaro, yirocʉ Diore senia yʉ mʉare yiari.\\nCristona sʉoriti quenarise manire cõañi Dios, yire gaye\\n3 “Rẽtoro queno yigʉ ña Dios mʉ”, mani Ʉjʉ Jesucristo Jacʉre yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire. Cristo ñarã mani ñajare, quenoguti yiñi Dios manire. Ito bajiro yicõri jeyaro ũmacʉ̃jʉ gaye mani tʉoĩa wanʉroca yami Dios, mani ya ʉsijʉ queno mani ñatoni. 4 Adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeoroto riojʉa manire beseñi Dios, ĩ ñarã mani ñatoni. “Cristore tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna”, yi tʉoĩa masicõri, manire beseñi Dios. Ito bajiri manire ti maicõri, “Ñe seti ma ĩnare. Yʉ ãmoro bajiro queno yirã ñama ĩna”, yi tiguĩji Dios manire. 5 Jane mejejʉ manire ti maicõri, manire beseñi Dios. “Yʉ ñarã ĩna ñatoni, yʉ Macʉ Jesucristore cõagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩayijʉ Dios. Ito bajiro yi tʉoĩacõri ĩ rĩa mani ñaroca yiñi Dios manire. 6 Ito bajiro manire ĩ queno yijare, ado bajiro ĩre yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire: “Gʉare quenoguti ya Dios mʉ. Mʉ Macʉ Jesure bʉto maibojagʉti gʉa ñeñaro yirise waja, ĩ waja yi ĩsitoni ĩre cõayija mʉ. Ito bajiro yicõri gʉare masoyija mʉ. Rẽtoro queno yigʉ ña mʉ”, Diore yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire. 7 Manire ti maicõri ado bajiro quenoñi Dios. “Mʉ ya rínati masa ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsigʉ̃ yigʉja mʉ”, yigʉ ĩ Macʉre cõayijʉ Dios. Ito bajiri Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, mani ñeñaro yirisere ãcabojoñi Dios. Ito yicõri manire masoñi ĩ. 8 Manire ti maicõri bʉto queno yiñi Dios manire. Ĩ gaye queno mani tʉo masiroca yiñi. Ito bajiri ĩ ejabʉarisena ĩ ocare queno tʉo masirã yirãji mani. 9 Jane mejejʉ, “Ado bajiro yigʉ yiguĩji Dios”, yi masibisijarã masa maji. Adi rʉmʉriama Jesucristo ñarã mani ñajare, “Ado bajiro queno yigʉ yiguĩji Dios”, mani yi tʉo masiroca yigʉ yiguĩji Dios. Ado bajiro yigʉ yiguĩji ĩ. 10 Dios ĩ ãmori rʉmʉ, manire miojugʉ yiguĩji ĩ. No mani ñaroti, manire ãmigʉ̃ yiguĩji Dios. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ gãna, jaca gãna jeyaro adi sita gaye cʉni Jesús sĩgʉ̃ti ĩ rotiroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiro yigʉ yiguĩji Dios, Jesús sĩgʉ̃ti Ʉjʉ ĩ ñatĩñatoni.\\n11 Dios ĩ tʉoĩaro bajiroti jeyaro rẽtaro yiroja. Cristo ñarã mani ñatoni, jane mejejʉ ĩ ãmoro bajiroti manire beseñi Dios. “Ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩacõri, ito bajiro yiyijʉ Dios. Ito bajiri Cristo ñarã mani ñaja ticõri, wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios ĩja. 12 Gʉa judio masama, mʉa riojʉajʉ Cristore tʉorʉ̃nʉsʉocʉ gʉa. Gʉare besecõri, Jesucristore gʉa rʉ̃cʉbʉoroca yiñi Dios. “Rẽtoro queno yigʉ ñami Dios. Ĩre mani tʉorʉ̃nʉja manire masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, gʉa yi rʉ̃cʉbʉotoni gʉare cũñi Dios. 13 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa cʉni. Ĩ oca quenarise tʉocõri, “Cristore mani tʉorʉ̃nʉja, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉorʉ̃nʉyija mʉa cʉni. Ito bajiri Dios ĩ goticãdo bajiroti, Espíritu Santo queo sãyijʉ Dios mʉa ya ʉsijʉ. Ito bajiro ĩ yijare, “Dios ñarã ña mani”, yi tʉoĩa masia mʉa cʉni ĩja. 14 Mani ya ʉsijʉ ĩ ñaja, ado bajiro ya mani: “Yʉ ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsicãñi Dios. Ito bajiri ĩ rãca catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito yicõri jeyaro ũmacʉ̃jʉ ĩ goticãdo bajiroti bʉjagʉ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani. Ito bajiri, “Rẽtoro queno yiñi Dios”, yi rʉ̃cʉbʉoariti ñarʉja manire.\\nDiore tʉorʉ̃nʉrãre ĩ masirise ĩsijaro yirocʉ, Pablo Diore ĩ seni ĩsire gaye\\n15 “Mani Ʉjʉ Jesure tʉorʉ̃nʉcõri gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrãre tʉo mairã ñama Efeso gãna”, mʉare masa ĩna yija tʉocʉ yʉ. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, wanʉa yʉ. 16 Mʉare wanʉcõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ Diore. Ito bajiri mʉare tʉoĩacõri mʉare yiari Diore seni jidicãbea yʉ. 17 Rẽtoro ñasagʉ ñami mani Jacʉ Dios. Ĩti ñami mani Ʉjʉ Jesucristo Jacʉ. Ĩre senisotia yʉ, mʉare yiari. Ĩ gaye queno mʉa tʉo masitoni, mʉare yiari Diore bʉsi ĩsisotia yʉ. Ito yicõri ĩre mʉa queno masitoni ĩre senisotia yʉ. 18 Manire besecõri mani ñeñaro yirisere coe jeoñi Dios. Ito yicõri ĩ ñarã mani ñatoni, manire cũñi Dios. Ĩ ñarã ñacõri, ũmacʉ̃jʉ catitĩñare gaye boca ãmirã yirãji mani. Iti ña oca rẽtoro quenarise. Itire queno mʉa tʉo masitoni, Diore bʉsisotia yʉ. 19-20 Ado bajiro manire ĩ masirise ĩoñi Dios. Ĩ masirise ĩogʉ̃, Jesús ĩ godaja bero mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Ito bajiro yicõri ĩ ya riojocadʉja, rʉ̃cʉbʉorajʉ, Jesús ĩ rujiroca yiyijʉ Dios. Rẽtoro masigʉ̃ ñami ĩ. Ito bajiri queno manire ejabʉaguĩji, ĩre mani tʉorʉ̃nʉja. Itire mʉa tʉo masitoni mʉare yiari Diore bʉsisotia yʉ. 21 Ito bajiro rʉ̃cʉbʉorajʉ Cristore ruji rotiyijʉ Dios adi macãrʉcʉ̃ro rotiri masʉ ĩ ñatĩñatoni. Ito bajiri Ʉjʉ ñasagʉ ñami ĩ. Gãjerã rotiri masa rẽtoro roti masigʉ̃ ñami Jesús. Ñimʉ gãji ĩ robo roti masigʉ̃ maquĩji. Ĩ ñami ñari masa rẽtoro mani rʉ̃cʉbʉorocʉ. Ito bajiro cũyijʉ Dios Jesucristore Ʉjʉ ñasagʉ ĩ ñatĩñatoni. Ito bajiri adi macãrʉcʉ̃ro iti jedija bero Ʉjʉ ñasagʉ ñatĩñacõgʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiroti ñatĩñacõgʉ̃ yiguĩji Cristo. 22 Adi macãrʉcʉ̃ro jeyaro ĩ rotirotire cũyijʉ Dios Jesucristore. Ito bajiri Cristore mani tʉorʉ̃nʉja, ĩti ñami mani Ʉjʉ. Manire ũmatã ñagʉ̃ ñari mani rijoga ñami ĩ. 23 Cristore tʉorʉ̃nʉcõri sĩgʉ̃ bajiro riti ʉsi cʉti ñarã ña mani ĩja. Mani ya ʉsijʉ ñaguĩji Cristo. Ito bajiri ĩ ya rujʉ robo bajirã ña mani cʉni ĩja. No mani ñarijʉti mani rãca ñagʉ̃ yiguĩji Cristo. Cristo ĩ manija ñe gaje manoja. Ito bajiri mani rãca ĩ ñajare ñe rʉyabea manire.","num_words":889,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 27 BSNNT - “Pablore, gãjerã tubibe ecoriarãre - Bible Search\\nRoma vãme cʉti macajʉre Pablore ĩre ĩna cõare queti\\n1“Pablore, gãjerã tubibe ecoriarãre quẽne, Italia vãme cʉti sitajʉre ĩnare cõato mani”, yicama ĩna. To yirã ñari, Julio vãme cʉtigʉre,\\n—Ĩnare ũmato vasa —ĩre yicama. Roma macana surarare Ʉjʉ César ĩ beseriarãre rotigʉ ñacami Julio. 2Cũmua ñacajʉ Adramitio vãme cʉti macana yaga. Asia sitajʉre varoado bajicajʉ tia. To bajiri tia rãca vacajʉ yʉa. Yʉa rãca ñacami Aristarco vãme cʉtigʉ quẽne. Macedonia sita ñarimaca, Tesalónica vãme cʉti macagʉ ñacami.k 3Gajerʉ̃mʉ Sidón vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. “Rojose tãmʉoami Pablo” yiĩamaicõari, “Mʉ babarãre ĩnare ĩacudiaya. No mʉ bojase mʉre ĩsiato”, ĩre yicami Julio. 4Ti maca ñariarã, vacajʉ yʉa quẽna. To yʉa bajivatone, bʉto mino vacajʉ. To bajicõari, yʉare vẽatʉocajʉ. To ti bajijare, Chipre vãme cʉtiyoa tʉre gãniacajʉ yʉa. 5To bajivana, Cilicia sitare rẽto, Panfilia sitare, Licia sita ñarimaca Mira vãme cʉti macare ejacajʉ yʉa.\\n6Ti macajʉ gajea cũmua Alejandr'ia vãme cʉti macana yagare, Italiajʉ varoado bajiricare ĩacõari, tia rãca yʉare ũmato vacami surara ʉjʉ. 7Bʉto mino ti vajare cojorʉ̃mʉ me josari vacõari, Gnido maca cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Yʉa vato riojo bʉto mino ti vacõa ñajare, Creta vãme cʉtiyoa cʉtojʉa vacoacajʉ yʉa. Tiyoa ñarimaca Salmón vãme cʉti macare rẽto, tiyoa tʉre vacajʉ yʉa, mino ti vabetibʉsarojʉa vana. 8Josari masu bajivana, Lasea maca tʉ ñarimaca Buenos Puertos vãme cʉti macajʉre ejacajʉ yʉa.\\n9Cojorʉ̃mʉ me vacoacajʉ yʉa. To bajiri tone bʉto yʉare güiocoacajʉ yuja, juebʉcʉ ti cõñajare. To bajiri, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:\\n10—Vabeticõato. Mani vajama, rojose tãmʉorʉarãja. Cũmua rujacoarʉaroja. Gajeyeũni quẽne yayicoarʉaroja. Mani quẽne sĩgʉ̃ri rujareacoarʉarãja —ĩnare yigotiboacami Pablo.\\n11To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibeticami surara ʉjʉ. Cũmua ʉjarãjʉa, “Vacoajaro mani” ĩna yisejʉare ajicami. 12Ti maca jetaga rocaturiaro juebʉcʉ ti ñajama quẽnabesuju. To bajiri, “Fenice vãme cʉti macajʉ vajaro mani. Ti maca jetaga quẽnaro rocaturiaro ñañuju ti, mino ti vabetibʉsajare. Tojʉ mani ñaro juebʉcʉ rẽtorʉaroja”, yitʉoĩacama ĩna jedirone.\\nBʉto mino ti vare queti\\n13To bajiri ĩna vatojʉare mino ti vasere ĩacõari, “Vajaro mani”, yicama ĩna. To yi, cũmua ruucũñiariajaʉ ancla vãme cʉtijaʉre tʉ̃amʉosã, tiyoa tʉre vacoacajʉ yʉa. 14To yʉa bajivatone, gajerojʉa bʉto tutuaro mino vadicõari, yʉare vẽaviocõacajʉ ti. Nordeste vãme cʉti ñacajʉ ti. 15To ti bajijare, “Tiyoa tʉbʉsa vanasa mani” yirã, tiare veaquẽnobʉsaboacama ĩna. Bʉtobʉsa mino ti vajare, “Manire ti vẽacõarore bajirone vacoajaro mani”, yicõacama ĩna. 16To bajivana, Cauda vãme cʉtiyoa cõñarore rẽtoanane, mino ti vabetibʉsajare, cũmua jairica tʉre ĩna siajoriare tiare tʉ̃amʉosãcama ĩna, yʉa vacatia jubeajʉ. 17To yigajanocõari, “Saguerobe” yirã, yʉa vacatia rãca quẽnaro siañiacõacama ĩna. Sirte vãme cʉtijʉ cõñanane, “Jõrero vana yaja mani” yirã, ancla vãme cʉtijaʉre rocaroaruucama ĩna. To bajiro ĩna yijare, mino ti vẽacõarore bajirone vacajʉ yʉa. 18Gajerʉ̃mʉ to bajirone mino ti vacõa ñajare, bʉto sabecõa ñacajʉ. To ti bajijare, “Rujarobe” yirã, gajeyeũni gãjerãre ĩsirʉarã ĩna juaboarere juarearodecõacama ĩna. 19To ĩna yibusuorirʉ̃mʉ, to bajirone mino vacõari, ti sabecõa ñajare, cũmuayere quẽne juarearodecama ĩna yuja. 20Cojorʉ̃mʉ me, muiju ruyubeticami. Ñamire quẽne ñocoa ruyubeticama. Mino ti vatʉjabetijare, “Rujareacoarʉarãja mani”, yitʉoĩacajʉ yʉa.\\n21Yoaro babeti vacajʉ yʉa. To yʉa bajivajare, ado bajiro yʉare goticami Pablo:\\n—“Vabeticõato mani” mʉare yʉ yimasisere mʉa ajijama, Creta vãme cʉtiyoajʉne mani ñacõajama, rojose tãmʉobetiborãja mani. 22To bajiboarine, tʉoĩasʉtiritibesa mʉa. “Cũmua ti yayicoaboajaquẽne, manima caticõarʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa. 23Jẽjʉaga ñami ángel yʉre ruyuaĩocõari yʉre gotimi, Dios, yʉ ʉjʉ, ĩ cõagʉ̃. 24Ado bajiro yʉre gotimi: “Güibesa mʉ. Ʉjʉ César tʉ ejacõari, ‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja mʉ. Dios, mʉre ĩamaigʉ̃ ñari, ĩre mʉ sẽnijare, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi. Mʉ rãca vana jedirone catijedicõarʉarãma ĩna”, yʉre yimi ángel. 25To bajiri tire ajirã ñari, sʉtiritibesa mʉa. “Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone bajirʉaroja”, yaja yʉ. 26To bajiri, yucʉ́yoa cõñarojʉa mino manire vẽatucõarʉaroja —yʉare yigoticami Pablo.\\n27Adriático vãme cʉtiyajʉre jʉa semana vacajʉ yʉa, mino yʉare vẽatucõase rãca. To bajivana rĩne, ñami gʉdareco ti tʉsato, “Yucʉ́yoare cõñacoana yirãja mani”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. 28To bajiri ʉ̃cʉase cõĩariama rãca “¿no cõro ʉ̃cʉati ti?” yirã, ruucõĩacama ĩna. Treinta y seis metros ʉ̃cʉacajʉ ti. Yoarobʉsa vacõari, ruucõĩacama ĩna quẽna. Veintisiete metros ʉ̃cʉacajʉ yuja. 29To ti bajijare, “Gʉ̃tare rocaturo, cũmua vadirobe” yirã, cũmua ruucũñiare ancla vãme cʉtijaʉrire babarirãcajaʉre rearoderuucama ĩna, cũmua gʉde ñasejʉare. To yicõari, “Guarobʉsa busuato” yirã, Diore sẽnicama ĩna. 30To yicõari, “Ĩguẽajʉ ñasere quẽne rearoderuuroana yaja yʉa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. Cũmua mojorica rãca rudiarʉarã yirã yiboayuma. 31To ĩna yiboajaquẽne, surara ʉjʉre, to yicõari surarare quẽne ado bajiro ĩnare goticami Pablo:\\n—Cũmuare ĩacoderimasa ĩna rudicoajama, catibetirʉarãja mʉa —ĩnare yigoticami.\\n32To ĩ yijare, “Rudicoanasa mani” ĩna yiboariare, ĩna siariamarire yijesurecõari, vẽjarocaroacõacama ĩna, surara.\\n33To ĩna yiro bero, busujedibetone yʉa jedirore baroticami Pablo:\\n—“¿No bajiro bajirãti mani?” yitʉoĩarã ñari, jʉa semana quẽnaro bare bamenane ñacoajʉ mʉa. 34To bajiri bare baya mʉa, “Catirãsa” yirã. Nijʉane mani rãcagʉ rijayayibetirʉcʉmi —yʉare yigoticami Pablo.\\n35To bajiro yʉare ĩ yiro bero, panre ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yicami, Diore sẽnigʉ̃. To yigajanocõari, bacami. 36To ĩ yisere ajivariquẽnacõari, bacajʉ yʉa quẽne. 37Tia cũmuare vacana, doscientos setenta y seis ñarirãcʉ ñacajʉ yʉa. 38Yʉa baʉsʉcʉtiro bero, trigo joarire rearodecama ĩna, “Rʉ̃cʉbetibʉsaro vanasa” yirã.\\nPablo mesa ĩna rujare queti\\n39Busuro bero yucʉ́yoare ĩacõari, “¿No ũnojʉ ñati?”, yicama ĩna. To bajiro yiboarine, jabua ti ruyujare, “Tibua cʉtojʉare rocaturãsa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. 40To bajiri, ancla bʉto ti rʉ̃cʉjare, ti cãnori rãcane jasureruucõacama ĩna. To ĩna yirone, gãjerãma “Cũmuare veaturãsa” yirã ĩna siaturiajãirire jojiocama ĩna, jabuajʉare jãjarʉarã. To yicõari, cũmua ĩguẽa cʉtojʉa ñarigaserore mino tuarigaserore tʉ̃amʉocama ĩna, “Cũmuare ũmato jãjajaro” yirã. 41Tʉsarojʉre jãjaejamenane ti jõrejare, cũmua ĩguẽa jabuajʉ jejacõacajʉ ti. To ti bajirone, bʉto oco sabeca yiro, cũmua gʉde cʉtojʉare sabevaruucõacajʉ.\\n42To ti bajirone, tubibe ecoriarã ĩna juadiriarãre “Baájãjarudiatoma” yirã ĩnare sĩarʉacama surarajʉa. 43Ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Pablore maigʉ̃ ñari, ĩnare sĩarotibeticami ĩna ʉjʉjʉa.\\n—Tire yimenane, baámasirãma jatirearodecõari, tʉsarojʉa baájãjasa mʉa —ĩnare yicami. 44—Baámasimenama, yucʉ́jãiri, to yicõari, no bojase jayase rãca ñiacõari tʉsarojʉa baájãjasa —yicami. To bajiri sĩgʉ̃ rujarocariaro mano jabuajʉ baájãjaejacajʉ yʉa.","num_words":922,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 5 BSNNT - To bajiro ĩna yicatire yʉ ajiro - Bible Search\\n1To bajiro ĩna yicatire yʉ ajiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ ĩ ãmo riojojacatʉa papera tũnariajoti ĩ cʉosere ĩacajʉ yʉ. Tijoti totijʉ, joejʉa quẽne ucare ñacajʉ. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituaro sʉoñiare ñacajʉ, tijotijʉre. 2To ĩ bajirone, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, ado bajise ruyugoaro sẽniĩacami:\\n3-4To bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, õ vecana, adi macarʉcʉroana, adi sita ẽñerocana quẽne, sĩgʉ̃jʉama tijotire sʉoñiarere jãnerocʉ Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ manicami. Ĩ manijare, bʉto oticajʉ yʉ. 5Yʉ otisere ĩacõari, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajiro yʉre goticami:\\n6To ĩ yirone, bʉcʉrã vatoajʉ, to yicõari, ĩaĩañamana vatoajʉ, ʉjʉ ya cũmuro gʉdarecojʉ ñacami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarorãca jotari cʉticami. Ĩ cajeari quẽne, to cõrone ñacajʉ. Tire ĩacõari, “Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, adi macarʉcʉro jedirojʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaami”, ĩre yiĩamasicajʉ. 7Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉ riojojacatʉa ĩ cʉorijotire ãmicami. 8To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉc��rã quẽne, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa muqueacama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Ĩna jediro jabasariarorire arpa vãme cʉtiriaserire cʉocama. Orone quẽnoriabajarire quẽne cʉocama. Tibajarijʉ sʉtiquẽnase soemʉoroti jʉ̃mʉcõacajʉ. Sʉtiquẽnase ti buemʉja vase, masa, Dios yarã ĩre ĩna sẽnisere bajiro bajise ñacajʉ. 9-10Ĩ rĩjorojʉa muquearãne, ado bajiro basacama ĩna, basaĩañamanire:\\n11To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã ĩna ñaro sʉyarojʉajʉre ñacõari, basacama ángel mesa. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare cõĩajeobeticajʉ yʉ. 12Ado bajise ruyugoaro basacama:\\n13To bajiro ĩna yisere ajicõari, õ vecana, adi macarʉcʉroana quẽne, adi sita ẽñerocana quẽne, moa riagariana quẽne, ñajedirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre quẽne quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉo basacatire ajicajʉ yʉ. Ado bajiro ĩnare yibasacama:\\n14To bajiro yigajanorãne,","num_words":278,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 16 DES - Eropi fariseo masa, saduceo masa mera - Bible Search\\nFariseo masa, saduceo masa sã Goãmʉ turari mera deyoro moarire Jesu iicʉ̃ ĩadiariñuma\\n1Eropi fariseo masa, saduceo masa mera Jesu pohrogue erama. “Ĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩbeami,” arĩ ĩadiariñuma. Eropirã ĩgʉre Goãmʉ turari mera deyoro moarire ĩgʉ ii ĩhmucʉ̃ gamerima. Ĩgʉ ii ĩhmumasibiricʉ̃ “Goãmʉ obeodigʉ árĩbeami,” arĩdiarima. 2Erã ĩgʉre deyoro moarire eropa iidorecʉ̃ Jesu yʉhrimi erãre:\\n—Ñami wacʉ̃ necã õaro boyocʉ̃ ĩarã “Õari ñami árĩroca,” arãa mʉa. 3Eropirã boyoropʉre ñipicʉ̃ ĩarã, “Deco ariroca,” arãa mʉa. Ʉmarore ĩhamemujurã, “Õpa waroca,” arĩ masia mʉa. Eropa õaro masiquererã ta dohpague Goãmʉ turari mera mʉare yʉ ii ĩhmuquerecʉ̃ ta ne irire õaro masibeaa mʉa. 4Dohpague majarã ñetariarã Goãmʉre gamebirã Goãmʉ turari mera ii ĩhmurire ĩadiarima. Deyoro moarire ii ĩhmusome yʉhʉ. Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Jona mʉrʉ ĩgʉre wadirore masituhaa mʉa. Iri dihtare ĩhmugʉra mʉare, arĩ yʉhrimi Jesu.\\nEropa arĩ weretuhaja gʉare sihu waha wami daja.\\nFariseo masa saduceo masa erã ñeri buherire wereñumi Jesu\\n5Wʉari ditarugue gʉa taribujarã panre cãdijicãnirã árĩribʉ. 6Eropigʉ Jesu gʉare weremi:\\n—Fariseo masa saduceo masa erã pan bʉgacʉ̃ iiburire õaro masique mʉa. Gʉhya ãhraa, arĩ weremi gʉare:\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee wisirã gʉa basi irire wereniguibʉ.\\n—Mari panre mari aĩgãribiricʉ̃ ĩagʉ eropa arĩcumi ĩgʉ, arĩ pepiribʉ gʉa.\\n8Gʉa eropa arĩrare masigʉ, gʉare serẽpimi:\\n—¿Duhpirã panre mʉa cãdijirare guñari mʉa? Merogã gohra yʉre umupeoa mʉa. 9¿Masinibeari mʉa? ¿Cinco mil ʉmare cinco pan dipurure yʉ nuha orare guñabeari mʉa? ¿Erã baha yapira pʉhrʉ doce puiri gohra mʉa ʉjʉtu doborare guñabeari mʉa? 10¿Eropirã daja siete pan dipurure nuha, cuatro mil ʉmare yʉ ora sãre guñabeari mʉa? ¿Erã baha yapira pʉhrʉ dinʉcʉ puiri gohra mʉa ʉjʉtu doborare guñabeari mʉa? 11¿Eropirã pan bʉgacʉ̃ iiburire yʉ werecʉ̃ duhpirã õaro peebeari mʉa? Eropa arĩgʉ pan gohrare arĩgʉ iibeaa. Fariseo masa, saduceo masa erã pan bʉgacʉ̃ iiburire õaro iique, arĩgʉ pan gohrare arĩgʉ iibeaa, arĩ weremi ĩgʉ gʉare.\\n12Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ gʉa masibʉ. “Pan bʉgacʉ̃ iiburire,” arĩgʉ pan gohrare arĩgʉ iibirimi. Eropa arĩgʉ fariseo masa, saduceo masa erã buherire arĩgʉ iidi árĩrimi gʉare. “Erã ya buherire peebiricãque,” arĩgʉ iimi.\\nJesu diaye ta Cristo ĩgʉ árĩrire wereñumi Pedro\\n13Eropi Jesu mera warã Cesarea Filipo waĩcʉri maca pohro árĩri macague ejabʉ gʉa. Eropigʉ iri macague gʉa ejara pʉhrʉ Jesu gʉare ĩgʉ buherãre serẽpiñami:\\n—¿Nihino árĩcuri yʉhʉ masa erã pepicʉ̃? arĩ serẽpimi ĩgʉ.\\n14—“Ñu waĩyegʉ ãhrimi,” arĩma mʉre gajirã. Gajirã “Elia ãhrimi,” arĩma. Gajirãpʉ “Jeremia árĩbocumi o gajigʉ Goãmʉ yare weremʉhtanirã mera majagʉ árĩbocumi,” arĩma, arĩ yʉhribʉ gʉa ĩgʉre.\\n15—¿Mʉapʉ pepicʉ̃ nihino árĩcuri yʉhʉ? arĩ serẽpimi ĩgʉ gʉare daja.\\n16Simo Pedropʉ yʉhrimi:\\n—Mʉhʉ Cristo Goãmʉ obeodigʉ ãhraa. Goãmʉ ojocarigʉ magʉ ãhraa mʉhʉ, arĩ yʉhrimi Simo Pedro.\\n17—Simo, Jona magʉ, mʉhʉ mucubirigʉ ãhraa. Õpa arĩ mʉ yʉre yʉhrira masa erã werera árĩbeaa. Yʉ Pagʉ ʉmaro majagʉpʉ irire mʉre masicʉ̃ iiami. 18Mʉre arĩgʉ tiiaa. Mʉhʉ Pedro waĩcʉgʉ ãhraa. (Pedro arĩgʉ ʉtãye arĩgʉ iipʉ.) Iye ʉtãye weca wʉari wihire yʉ iibodiro dopa ta yaharãpʉre yuju curu wʉari curu árĩcʉ̃ iigʉca yʉhʉ. Eropigʉ wat�� ĩgʉ yarã mera yaharãre tarinʉgasome. Eropirã yaharã ne peamegue wasome. 19Ʉmaro majagʉ mari Opʉ ĩgʉ árĩro maja sawire mʉre ogʉra. Eropigʉ i yebaguere mʉ iidorebiricʉ̃ yʉ sã ʉmarogue árĩgʉ iidoresome. I yebaguere mʉ iidorecʉ̃ ʉmarogue yʉ sã iidoregʉra, arĩmi Jesu.\\n20Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ gʉare ĩgʉ buherãre weremi:\\n—Yʉre “Cristo ãhrimi ĩgʉ,” ne arĩ weresiribiricãque gajirãre, arĩmi gʉare.\\nJesu ĩgʉ sĩriburiñere, ĩgʉ masa mʉriaburiñe sãre wereñumi\\n21Irisubure ta Jesu gʉare ĩgʉ buherãre õaro werepehonʉgami:\\n—Jerusaléngue yʉre waro gahmea dohpaguere. Erogue majarã, mʉrã, pahia oparã, mari masare buherã sã yʉre ñero iirãcoma. Eropirã yʉre wejẽrãcoma. Eropa ta ñero tariro gahmea yʉre. Eropigʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ ta masa mʉriagʉca, arĩ weremi gʉare ĩgʉ.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedropʉ gajipʉ ñarigã Jesure aĩgã, ĩgʉre õpa arĩmi:\\n—Opʉ, eropa arĩbiricãque. Mʉ arĩro dopa wabiricãporo. Mʉre erã wejẽbiricãporo, arĩrimi ĩgʉ Jesure.\\n23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu majinʉgaja, ĩgʉre õpa arĩmi:\\n—Satana iro dopa wereniguigʉ iiaa mʉhʉ. Eropa arĩbiricãque. Mʉ pepiri masa ya pepiri ãhraa. Goãmʉ ya pepiri árĩbeaa. Eropigʉ yʉ iiborore cãhmotadiaa mʉhʉ, arĩmi Jesu Pedrore.\\n24Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ gʉare weremi:\\n—Yujugʉ yʉ mera majagʉ árĩdiagʉ, ĩgʉ gamero iidiarire duhucãgʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ yʉ mera majagʉ árĩri dipuwaja ñero tarigʉcumi. Eropa ñero tariqueregʉ ta yahare iiniguicãgʉ árĩgʉcumi. 25Yujugʉ masʉ ĩgʉ ya árĩburi dihtare pepigʉ ĩgʉ dederea wagʉcumi. Eropigʉ yujugʉ masʉ yaha árĩburi dihtare iigʉ árĩpehrerinʉri yʉ mera ʉmarogue õaro árĩgʉcumi ĩgʉ. 26Yujugʉ masʉ i yeba majare árĩpehrerire opaqueregʉ peamegue wagʉ õarire wajatasome. Eropigʉ i yebague opaburi dihtare guñagʉ, ĩgʉ sĩrigʉ waburire guñabigʉ ĩgʉ sĩporã mera peamegue dederegʉcumi. 27Yʉhʉ masʉ Goãmʉ obeodigʉ yaharã anyua mera i yebague dujarigʉca. Yʉ Pagʉ ĩgʉ gosesiriri mera dujarigʉ árĩpehrerã masare erã ñeri iira dipuwaja dipuwaja moagʉra. Erã õaripʉre erã iicʉ̃ õaro iigʉra erãre. 28Diaye arĩgʉ tiiaa. Yujurãyeri mʉa õguere árĩrã mʉa sĩriboro core yʉre yʉ opʉ arigʉ árĩcʉ̃gue ĩarãca, arĩ weremi Jesu.","num_words":756,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Bʉara kʼãrẽa audre kʼawua wãibara Jeowa ʉ̃rʉra? | Bedʼea biata\\n1. ¿Sãwũã kʼarebai bʉra Daizeze Bedʼea kʼawua wãta idubʉẽbʉrʉ?\\nDaizeze Bedʼea kʼawua wãneba Jeowara audre kãga wã. Maʉ̃ kãga aduaẽbaira uwãnaibara nrʉemaza (1 Pedro 2:2). Ewari jõmaʉ̃nẽ bakĩrãbʉbʉrʉ Jeowa kʼaitabaibara Daizeze Bedʼea akʉbʉdeba. Akʉra Juan 17:3, DB akʉza Judas 21.\\nDaizeze ʉ̃rʉ kʼawua wãne bʉa ĩjãbʉra audre wari wãñi, akʉza iyita sobiabiyi (Hebreos 11:1, 6). Daya ĩjãbʉbara nemitia obadata iduaribibʉ, akʉza dayi bebʉita nebia obibʉ. Akʉra Hechos 3:19, DB.\\n2. ¿Bʉara sãwũã kʼarebasebʉ awururãra?\\nBʉra wãrĩnu Jeowa kʼaitabaseabʉ akʉza iyi neũdukʼawuarabaseabʉ\\nBʉara jarakĩrãbʉbaibara awurura bʉa kʼawua wãta, wãrĩnu dayirã jõmaʉ̃ba bedʼea bia jarakĩrãde awurura. Bʉa Daizeze Bedʼea audre kʼawua wãne Daizeze Bedʼeadeba biʼia jaradiayi Jeowa ʉ̃rʉ, akʉza bedʼea bia ẽbẽraita erbʉ ʉ̃rʉ. Akʉra Romanos 10:13-15, DB.\\nBʉara jaradiaseabʉ bʉ mebẽrã akʉza bʉ neũdukʼawuara, mamina ibiade bedʼeaibara akʉza wawia ũdubibara. Ãya ĩjãbʉ aripeẽã aibadabara, awuarabʉrʉ jaradiara Daizezeba nebia erbʉ ʉ̃rʉ. Kĩrãbera bʉa obʉtrʉ audre akʉpanʉta bʉ bedʼeabʉira. Akʉra 2 Timoteo 2:24, 25.\\n3. ¿Kʼãrẽta oseabʉ bʉara?\\nDaizeze Bedʼea kʼawua wãneba bʉa ĩjãbʉra audre wari wãñi akʉza kʼarebayi Jeowa kʼaitabaita iyi neũdukʼawuara kĩrãkʼa. Adewara bʉra Daizeze mebẽrã kĩrãkʼabayi. Akʉra 2 Corintios 6:18.\\n4. ¿Kʼãrẽba kʼarebai audre kʼawua wãira?\\nDaizeze Bedʼea kʼawuabʉta idubʉrãra (Hebreos 5:13, 14). Widida Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã jaradia zemarẽã Daizeze Bedʼeata libro ¿Qué enseña realmente la Biblia? Bʉa audre kʼawua wãne, audre sobiabayi. Akʉra Salmo 1:1-3 akʉza 73:27, 28.\\nKĩrãbera jõma bedʼea bia Daizeze Bedʼeade edabʉra Jeowadeba zebʉrʉta, Daizezera sobia, akʉza bʉra iyi kʼawabayi ãba yi jʉrepanʉbʉrʉ iyi ode kẽrẽpabʉbawara (Hebreos 10:24, 25). Bʉa ora Jeowaba kãgabʉta wãrĩnu ewari jõmaʉ̃nẽbayi. Maʉ̃ kʼãrẽa audre yibiabayi Daizeze kʼaitabaita. Akʉra 1 Timoteo 1:11 akʉza 6:19.","num_words":240,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 14 BSNNT - Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, fariseo - Bible Search\\nɄcʉgʉre Jesús ĩ catiore queti\\n1Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, fariseo masa ʉjʉ ya vijʉre bagʉ vasuju Jesús. Tojʉ ĩ ejaro, “Jesús, rojose yimi” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, Jesúre quẽnaro ĩacodeyujarã ĩna, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. 2Tojʉ ñañuju sĩgʉ̃, ĩ rujʉ jediro ʉcʉgʉ. 3To bajiri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ĩna tʉoĩasere masicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rijaye cʉtirãre manire catiorotibeati Dios oca masa ĩna ucamasire? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.\\n4To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesujarã ĩnajʉama. To bajiri ʉcʉgʉre jicõari, ĩre catioyuju Jesús. To yicõari, ĩre varotiyuju. 5Ĩre varoticõari, ĩ vato bero ñarãre ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Ta vecʉ mʉa ecar'i, gojejʉ ĩ quedirocasãjama, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja” yirã, ¿ãmirã vamenada mʉa? —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n6To ĩ yisere ajicõari, no bajiro ĩre cʉdimasibesujarã ĩna.\\n“Masa, ñamasumenajʉare, ‘Ñamasurã ñato’ yigʉ yirʉcʉmi Dios”, yire queti\\n7To ĩ yiro bero, tojʉ barã ejarã, rʉ̃cʉbʉoriajʉrire rujirʉayujarã ĩna. To ĩna bajisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús quẽna:\\n8-9—No bojagʉ ĩ ãmosiarotire “Ĩarã vadiato” yigotiecorã mʉa ñajama, ĩ tʉjʉ ejarãne, rʉ̃cʉbʉoriajʉ rujibeja. To bajiro mʉa bajibetijama, rʉ̃cʉbʉoriajʉ mʉa rujiro bero gãji mʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ĩ ejajama, ado bajiro mʉare gotirʉcʉmi vi ʉjʉ: “Tʉsarojʉa rujiaya mʉama. Ãnijʉa, mʉa bero ejagʉjʉa, adore rujirʉcʉmi”, mʉare yirʉcʉmi. To bajiro ĩ yirone, bʉto bojonerʉarãja mʉa. 10To bajiri “Ĩarã vadiato” mʉare ĩna yijama, ĩna tʉjʉ ejacõari, tʉsarojʉa rujiba mʉa. Vi ʉjʉ, mʉare ĩacõari, “Rʉ̃cʉbʉoriajʉjʉa rujiaya mʉa”, yirʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yiro ajiri, mʉare yirʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna, rujirã quẽne. 11Ado bajiro ti bajijare, to bajiro bajiaja: No bojagʉre, ñamasugʉ̃ ñarʉagʉre, “Ñamasugʉ̃ me ñato”, ĩre yirʉcʉmi Dios. No bojagʉre, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yigʉ, quẽnaro gãjerãre yirʉ̃cʉbʉogʉjʉare, “Ñamasugʉ̃ ñato”, ĩre yirʉcʉmi Dios —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.\\nMaioro bajirãre Jesús ĩ mairotire queti\\n12To yigajanocõari, viagʉre ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Gãjerãre mʉ barotijama, mʉ babarãre, mʉ yarãre, to yicõari, jairo cʉorãre mʉ tʉanare, ĩnare barotibeticõaña. Ĩnare mʉ barotijama, bero ĩnajʉa quẽna barotirãma, cʉorã ñari yibeticõaña. 13To bajiri, gãjerãre mʉ barotijama, ñie cʉomenare, micarãre, rujasagueri vanare, to yicõari, ĩamenare quẽne barotiya mʉ. 14Ĩnajʉama mʉre bare ecamasimenama ĩna, mojoroaca cʉorã ñari. To bajiro ĩnare mʉ yijama, bʉto variquẽnarʉcʉja mʉ. Berojʉ ĩ bojarore bajiro yiriarãre rijariarãre, ĩ catiorirʉ̃mʉjʉ mʉre vaja yirʉcʉmi Dios, to bajiro mʉ yise vaja —viagʉre yigotiyuju Jesús.\\n15To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃, Jesúrãca barujigʉ, ado bajiro ĩre gotiyuju:\\n—Ʉjʉ Dios tʉjʉ õ vecajʉ ĩ rãca barona variquẽnarʉarãja mani —Jesúre ĩre yigotiyuju.\\n16To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—To bajirone bajiboroja, Dios tʉjʉ mʉ ejajama —ĩre yicʉdiyuju Jesús. To yicõari, gotimasiore quetire gotiyuju:\\n—Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ masʉ quẽnaro boserʉ̃mʉ yigʉmi. Tirʉ̃mʉ ñaroto rĩjoro jãjarã masare jigʉmi, ĩnare ũmato barʉ. 17To bajiri boserʉ̃mʉ ti ejaro, ĩre moabosagʉre cõagʉ̃, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Yʉ rãca barona barã vadiato ĩna. ‘ “Bare quẽnogajanoaja yʉ jẽre”, mʉare yicõami’ ĩnare yigotiba”, ĩre yigotigʉmi, ĩre moabosarimasʉre. 18To bajiro ĩ yicõar'i, gãjerãre jicudiboagʉmi. Ĩna ñajediro ricatine ĩre boca cʉdirãma ĩna. Ĩ jisʉogʉ ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “Cojotũcuro oteriatũcuro vaja yibʉ yʉ. Tojʉre ĩagʉacʉ yaja yʉ. To bajiri, ‘Ĩ tʉjʉ bagʉ varʉaboarine, vamasibeaja’ yʉre yigotibosaba”, ĩre yicʉdigʉmi. 19Gãjima, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “‘Cojomocãrãcʉ ta vecʉa vaja yibʉ yʉ. Ĩnare ĩaĩagʉacʉ yaja’ yicõami. To bajiri, ‘Vadimemi’ ĩre yicõama, mʉ ʉjʉre”, ĩre yicʉdigʉmi, ĩ quẽne. 20Gãjijʉama, ado bajiro yigʉmi quẽna: “Manajo cʉticoajʉ yʉ, yucʉacane. To bajiri boserʉ̃mʉ ĩagʉ̃ vamasibeaja yʉ”, ĩre yicʉdigʉmi. 21To bajiro ĩna yijare, ĩ ʉjʉ ya vijʉ tudiejacõari, ĩna yicõasere ĩre gotigʉmi. To bajiro ĩna yicõasere ĩ gotiro ajijũnisinigʉ̃mi ĩ ʉjʉ. Jũnisinigʉ̃ne, ado bajiro rotigʉmi quẽna: “¡Guaro vasa mʉ! ¡Macari ñajediro vasa mʉ! Ñie cʉomenare, micarãre, ĩamenare, rujasagueri vanare, ĩnare jiba. Ĩnajʉa, yʉ tʉjʉ bar�� vadiato ĩna”, ĩre yigotigʉmi, ĩre moabosarimasʉre. 22To bajiri ʉjʉ ĩ yirore bajiro yigoticudigʉmi ĩre moabosarimasʉ. Ĩ goticudiro bero, tudiejacõari, ado bajiro ʉjʉre gotigʉmi: “Ʉjʉ, yʉre mʉ roticõarore bajirone ĩnare gotigajanomʉ yʉ yuja. Masa bojarẽmocõaja maji”, yigotigʉmi. 23To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre rotigʉmi ʉjʉ quẽna: “Maca tʉsaroanare maa tʉri ñarãre quẽne ĩnare jijeocõama mʉ. ‘Yʉ vi jʉ̃mʉcoajaro’ yigʉ yaja yʉ. 24‘Yʉ rãca baroadiato’ yʉ yicõaboarãjʉama, yʉ rãca babetirʉarãma ĩna”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ —ĩre yigotiyuju Jesús.\\n“Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ masu rujʉre ĩ mairo rẽtoro yʉre maigʉ̃mi”, Jesús ĩ yire queti\\n25Tirʉ̃mʉri jãjarã masa Jesúrãca vasujarã ĩna. To ĩna bajiro jʉdarʉ̃gʉ̃, ĩnare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n26—No bojagʉ yʉ buegʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, ĩ manajore, ĩ rĩare ĩ mairo rẽtobʉsaro yʉre maigʉ̃mi. To bajicõari, catiquẽnagʉ̃ ñagʉ̃ quẽne, rijaye tãmʉo gajajuagʉ ñaboarine, yʉre maigʉ̃mi. 27No bojagʉ, “Jesúre bajiro rojose tãmʉosʉyarʉcʉja yʉ” yitʉoĩabecʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasibecʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n28To yigajanocõari, gotimasiore queti ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Ʉ̃mʉarivi quẽnorʉ, “Ti vire yʉ quẽnojama, ¿vaja tĩjacoarʉaboati?” yigʉ, ĩ ye gãjoare cõĩagʉ̃mi. 29Ĩ cõĩabetijama, ti vire ĩ quẽnogajanobetone, ĩ vaja yiñaboase gãjoa jediveocoatoja ti, ĩre. To bajiri ĩ vire quẽnogajanobecʉmi. Gãjerã, ĩ quẽnogajanobeto ĩacõari, ĩre ajarãma ĩna. 30“Adi vire quẽnoboarine, gajanomasibeami ĩ”, ĩre yiajarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n31To yigajano, gaje queti ĩnare gotirũtuasuju:\\n—Ʉjʉ, gãji ʉjʉ rãca ĩna gãmerã quẽajama, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “¿Yʉa diez mil ñarirãcʉ yʉre moabosarimasa rãca, veinte mil masa cʉogʉre quẽarẽtocũrãjari yʉa?”, ¿yitʉoĩasʉobecʉjarique? 32“Ĩnare quẽarẽtomasimenaja yʉa” ĩ yitʉoĩajama, “¿No bajiro yʉa yirotire bojati mʉ, ‘Yʉa rãca gãmerã quẽabeticõato’ yirã?”, ĩ ʉ̃mʉare yisẽniĩa roticõagʉ̃mi, gãji ʉjʉ tʉjʉre. 33To bajiri, vi bʉagʉre, to yicõari, gãmerã sĩaroana ʉjʉre bajiro bajiaja yʉ. Jẽre yʉ yirotire cõĩajeocajʉ yʉ. To yicõari, “To bajiro ĩna yijama, yʉ buerã ñarʉarãma”, yimasiaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, ado bajisere tʉoĩamasiña mʉa: No bojagʉ, jediro ĩ cʉosere yʉ bojarore bajiro yʉ yirotisere bojabecʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasibecʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, moa ocasere bajiro ĩna bajijama, quẽnaja”, Jesús ĩ yire queti\\n34Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã. 35Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri, tire reacõarãja mʉa. Moa ocatʉjabetire bajiro mʉa bajijama, quẽnaja. Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.q","num_words":948,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 5 BAONT - To biro bii, ʉtabʉcʉra ape nʉña - Bible Search\\nGerasa macʉ̃ ca wãtĩa jãa ecoricʉ\\n1To biro bii, ʉtabʉcʉra ape nʉña Gerasa yepapʉre tĩa ea waaupa. 2Jesús cʉ̃ ca maa nʉcãrije menara, jĩcʉ̃ ʉmʉ ca wãtĩ jãa ecoricʉ, maja operi watoapʉ ca niirucuricʉ eaupi. 3Jĩcʉ̃ ʉno peera jiaricʉ méé, come daari mena cãare jiaricʉ ʉno méé niiupi. 4Biirãpʉa paʉ tiiri come daari mena cʉ̃ dʉporire, cʉ̃ amorire cʉ̃ja ca jiamijata cãare, tʉ̃a jude batecãrucuupi, jĩcʉ̃ ʉno peera do biro cʉ̃ja ca tiitiropʉ. 5Ʉmʉrecori, ñamiri, ʉ̃tãgʉʉripʉ, maja operi watoaripʉ cʉ̃ majuropeera ʉ̃tãgaaripʉ ñaatua, acaro bui, waa nucũ yujurucuupi. 6To biri Jesús're yoaropʉra cʉ̃re ĩari, ũmaa doo, cʉ̃ ãjʉro jupeari mena cʉ̃ jʉguero ea nuuri, 7o biro cʉ̃re ĩi acaro buiupi:\\n—Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉ Macʉ̃, yʉre pato wãcõticãña, Ʉmʉreco Pacʉ mena mʉre yʉ ĩi, ñañaro yʉ ca tamʉoro yʉre tiiticãña —ĩiupi.\\n8—To cõrora anipʉre witi waagʉja —Jesús cʉ̃ ca ĩiro macã, atere to biro ĩiupi.\\n9To biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—¿Do biro mʉ wãme cʉtiti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupi Jesús. To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ pea:\\n—Paʉ jãa ca niirije niiri, Legión yʉ wãme cʉti —cʉ̃re ĩi yʉʉupi.\\n10“Ape yepapʉ jãare tiicojo cõaticãña,” bʉaro ĩi jãiupa Jesús're.\\n11Tii tabe jʉguero, ʉ̃tãgʉ pʉtore paʉ ecaricarã yejea baa niiupa. 12Wãtĩa, bojocʉpʉre ca niirã pea:\\n—Ĩijã, yejeapʉre jãare jãa dotiya —cʉ̃re ĩi jãiupa.\\n13To biro cʉ̃ja ca ĩiro, cʉ̃japʉre cʉ̃jare jãa dotiupi. To biri cʉ̃pʉre ca niiricarã witi waari, yejeapʉre jãaupa. Yejea dos mil peti ca niiricarã pea, wãtĩa cʉ̃japʉre cʉ̃ja ca jãarora ũmaa mecʉ̃ bua waa, ʉtabʉcʉrapʉ ñaañua, dua peticoaupa.\\n14To biro cʉ̃ja ca biiro ĩarã, yejeare ca cote niiricarã pea yoari méé ũmaa tua waari, macã macãrãre, ñucã macã tʉjaro macãrãre, to biro ca biiriquere cʉ̃jare wederã waaupa. Bojoca pea teere tʉorã, to biro ca biiriquere ĩarã waaupa. 15Jesús cʉ̃ ca niiropʉ earã, paʉ wãtĩa ca jãa ecomiricʉre juti jãñacãri, añuro tʉgoeña bojoca catigʉpʉ cʉ̃ ca duwiro ĩari, bʉaro uwiupa. 16Ca wãtĩa jãa ecomiricʉ cʉ̃ ca biiriquere, yejea cʉ̃ja ca biiriquere ca ĩaricarã pea, “O biro biijãwʉ,” cʉ̃jare ĩi wedeupa. 17Teere tʉori, “Aperopʉ waacoagʉja. Jãa ca niiri tabere niiticãña,” cʉ̃re ĩiupa Jesús're.\\n18To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús waagʉ, cʉ̃ ca bua jãarora, paʉ wãtĩa cʉ̃ja ca jãñagʉre cʉ̃ ca catioricʉ pea, cʉ̃ mena waarʉgʉ cʉ̃re jãimiupi. 19To biro cʉ̃ ca ĩiro Jesús pea:\\n—Mʉ yaarã pʉto pee tua waari, Ʉmʉreco Pacʉ mʉre cʉ̃ ca tiirique niipetirijere, mʉre cʉ̃ ca ĩa boo pacariquere, wede peoticãña mʉ yaarãre —cʉ̃re boca ĩicãupi.\\n20To biro Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro tua waa, Decápolis yepare ca niiri macãri macãrãre niipetirije Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca tiiriquere wedeupi. Teere tʉorã, niipetirã bojoca do biro pee ĩi majiticãupa.\\nJairo macõ, to biri Jesús jutiro ca padeñarico\\n21Jesús ʉtabʉcʉra ape nʉñapʉ ca niiricʉ cʉ̃ ca tua tĩa earo jiro, paʉ bojoca cʉ̃re nea pooupa. Cʉ̃ pea tiira tʉjaropʉra tua nʉcãupi. 22Tii tabere jĩcʉ̃ nea poo juu buerica wii wiogʉ, Jairo ca wãme cʉtigʉ eaupi. Jesús're ĩari, cʉ̃ pʉto cʉ̃ ãjʉro jupeari mena ea nuu waa:\\n23—Yʉ macõacã dia waagopʉ tiijãwo. Doori, mʉ amo mena cõre ñia peogʉ dooya, diarique ametʉa, cati, cõ biijato ĩigʉ —bʉaro cʉ̃re ĩiupi.\\n24To biro cʉ̃ ca ĩiro Jesús, Jairo mena cʉ̃ ca waa nʉnʉa waaro, paʉ bojoca cʉ̃re bapa cʉti waarã, ʉta bijaroacã ameri tuutu nʉnʉa waaupa. 25Cʉ̃ja patoacã watoare niiupo jĩcõ nomio, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro niiri cʉ̃mari peti ca díi tatitirije+ ca diarique cʉti niigo. 26Paʉ ʉco tiiri majare ʉco tii doti, wapa tiima ĩigo, cõ ca cʉomiriquere noni peoticãupo. To biro tii pacago ametʉaricaro maniro, bʉaro jañuro ñañaro bii nʉnʉa waaupo. 27To biri Jesús yee maquẽre queti tʉori, bojoca watoapʉ cʉ̃ jiro pee waari, cʉ̃ jutirore padeñaupo, 28“Cʉ̃ jutirore yʉ ca padeña eyorije mena wadora, yʉ diarique ametʉarucu,” ĩi tʉgoeñari, to biro tiiupo. 29Cʉ̃ jutirore cõ ca padeñarije menara, ca díi waarije tatiupe. To cõrora cõ upʉri diarique manigo cõ ca tuarijere tʉgoeña majiupo. 30Jesús pee cãa, cʉ̃ ca tʉgoeña tutuarije to ca witi ũmaa waaro tʉgoeña majiri, bojoca peere amojode ĩa:\\n—¿Ñiru yʉ jutirore cʉ̃ padeñajãri? —ĩi jãiñaupi.\\n31To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉori, cʉ̃ buerã pea o biro ĩiupa:\\n—¿Paʉ bojoca ʉta bijaroacã cʉ̃ja ca tuumicõa nʉnʉa dooro ĩa pacagʉ, “¿Noa yʉre cʉ̃ja padeñati?” mʉ ĩiti? —ĩiupa.\\n32To biro cʉ̃ja ca ĩi pacaro, Jesús pea cʉ̃ weja ca niirãre ĩacã niiupi, “¿Noa peti cʉ̃ja padeñabujapari?” ĩigʉ. 33To cõrora cõ pea, bʉaro uwi nanarique mena cõre ca biiriquere majiri, cʉ̃ pʉto waa, ãjʉro jupea mena ea nuu waari, cõre ca biiriquere díámacʉ̃ cʉ̃re wede peoticãupo. 34Jesús pea o biro cõre ĩiupi:\\n—Macõ, “Jesús yʉre catiocãrucumi,” mʉ ca ĩi tʉgoeña bayirijera mʉ diariquere ametʉene. Mee, diarique manigopʉ tʉgoeñarique paitigora tua waagoja —ĩiupi.\\n35Ména Jesús cʉ̃ ca wede niirora eaupa jĩcãrã nea poo juu buerica wii wiogʉ yaa wii macãrã, wimago pacʉre:\\n—Mee, mʉ macõ bii yaicoajãwo. Ñee tiigʉ cõro ca buegʉre bʉaro mʉ pato wãcõticu —cʉ̃re ĩirã earã.\\n36Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉo nʉnʉjeetigʉra, o biro ĩiupi nea poo juu buerica wii wiogʉre:\\n—Uwieto. Díámacʉ̃ra tʉo nʉnʉjeecãña —cʉ̃re ĩiupi.\\n37To biro ĩi, Pedro, Santiago, cʉ̃ bai Juan, cʉ̃ja wadore bapa cʉti waarique booupi. 38Nea poo juu buerica wii wiogʉ yaa wiipʉ ea waarã, bojoca cʉ̃ja ca oti acaro bui niiro 39jãa eari, o biro cʉ̃jare ĩiupi Jesús:\\n—¿Ñee tiirã to biirije peti mʉja acaro bui oti yugui niiti? Wãmo bii yaigo méé biimo. Cãnigo tiimo —ĩiupi.\\n40To biro cʉ̃ ca ĩiro, bojoca pea boca buicãupa. Jesús pea too ca niirã niipetirãre witi waa dotiri, cõ pacʉ, cõ paco, to biri cʉ̃ ca bapa cʉti waaricarã mena wado wãmo cõ ca niiropʉre jãa waaupi. 41Jãa ea, cõ amore ñeeri, o biro cõre ĩiupi:\\n—Talita cumi. (“ ‘¡Wimago, wãmʉ nʉcãña!’ mʉre yʉ ĩi,” ca ĩiri wãmere).\\n42To biro cʉ̃ ca ĩiro jiroacãra, wãmo, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niiri cʉ̃mari ca cʉogo pea, wãmʉ nʉcã, waaupo. To biro cõ ca biiro, bojoca pea ĩa ʉcʉacoa, do biro pee ĩi majiticãupa. 43Jesús pea, jĩcʉ̃ ʉno peerena teere wede dotitiupi. Jiro wãmore baarique eca dotiupi.","num_words":969,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 4 DES - Eropi Espíritu Santopʉ Jesure masa - Bible Search\\nWatĩ ñerire iidoreriñumi Jesure\\n1Eropi Espíritu Santopʉ Jesure masa marirogue wadorepʉ erogue watĩ ĩgʉre ñerire iidoreboro dopa.\\n2Erogue ejagʉ, cuarenta nʉri gohra baro mariro árĩpʉ Jesu. Eropiro pʉhrʉguere ĩgʉre oa pũriyoro pare. 3Ĩgʉ oaboacʉ̃ ĩagʉ watĩpʉ ĩgʉ pohrogue ejagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Mʉhʉ Goãmʉ magʉ árĩgʉ õpa ĩhmuque. Iyerire ʉtãyerire bari poyacʉ̃ iique, arĩripʉ ĩgʉ Jesure.\\n4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu gamebiripʉ. Eropigʉ Jesu õpa arĩ yʉhripʉ:\\n—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa: “Masare bari mera dihta ojocaribiro gahmea. Árĩpehreri Goãmʉ ĩgʉ ya wereniguiri mera árĩro gahmea,” arĩmi Goãmʉ, arĩ yʉhripʉ Jesu watĩre.\\n5Ĩgʉ eropa arĩ yʉhrira pʉhrʉ watĩpʉ Jerusalén waĩcʉri macague Jesure aĩgãpʉ. Erogue eja, Goãmʉ ya wihi wecague Jesure aĩ mʉrijapʉ ĩgʉ. 6Aĩ mʉrijatuha, ĩgʉre õpa arĩripʉ:\\n“Goãmʉ ĩgʉ yarã anyuare mʉre ĩhadibudoregʉcumi. Eropirã erãpʉ mʉre ĩhadiburãcoma mʉgue ʉtãye weca mehbejajari arĩrã,” arãa ĩgʉ gojarapũ.\\nErã mʉre eropa ĩhadibumorã árĩcʉ̃ mʉhʉ Goãmʉ magʉ ta árĩgʉ õgue buhrima dija ĩhmuque yʉre. Mʉre erã itamucʉ̃ ĩhmuñata yʉre, arĩripʉ watĩpʉ.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ gamebiripʉ Jesu. Õpa arĩ yʉhripʉ ĩgʉre:\\n—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa arãa: “Goãmʉ mʉa Opʉ ĩgʉ arĩrare ‘¿Diaye ta ãhriri?’ arĩ masidiarã Goãmʉre ii ĩhmudoremaabiricãque,” arãa Goãmʉ yare erã gojarapũ, arĩpʉ Jesu.\\n8Ĩgʉ eropa arĩ yʉhrira pʉhrʉ ʉmadigʉgue ʉtãgʉgue Jesure aĩ mʉriapʉ daja. Irigʉ wecague mʉri bejaja, árĩpehreri macarire i ʉmʉ majare ĩhmupʉ Jesure. Erã opari sãre ĩhmupʉ. 9Eropa ĩhmugʉ Jesure õpa arĩpʉ:\\n—Yʉre mereja, “Mʉhʉ yʉ opʉ ãhraa,” arĩ umupeoque mʉhʉ yʉre. Mʉhʉ yʉre eropa iicʉ̃ mʉre árĩpehreri i macarire mʉre ogʉra, arĩ wereripʉ watĩ.\\n10Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu õpa arĩ yʉhripʉ daja:\\n—Satana, waque mʉhʉ. Õpa arãa Goãmʉ yare erã gojarapũ: “Mʉ Opʉ Goãmʉ dihtare umupeoque. Ĩgʉ ya doreri dihtare iique,” arãa Goãmʉ yare erã gojarapũ, arĩpʉ Jesu watĩre.\\n11Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ watĩ waha wapʉ. Ĩgʉ wara pʉhrʉ anyuapʉ eja, Jesure itamuñorã. Ĩgʉre barire oñorã.\\nGalilea yeba Jesu buhenʉgañumi\\n12Eropi Ñure peresu erã iicʉ̃ peegʉ, waha wapʉ Jesu. Galilea yebague ejapʉ. 13Ero árĩri macague Nazaregue waha, tarigã, Capernaum waĩcʉri macague ejapʉ. Galilea waĩcʉri ditaru pohro árĩbʉ Capernaum. Iri maca Zabulón yeba pohro, Neftalí yeba pohro árĩbʉ Capernaum. Erogue eja árĩpʉ Jesu. 14Eropa ta iipʉ Jesu iribojegue majagʉ Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia ĩgʉ arĩ gojadiro dopa ta. Õpa arĩ gojayuñumi:\\n15Zabulón yeba pohro, Neftalí yeba pohro, ditaru waro, Jordán waĩcʉriya gajipʉ masegue Galilea yeba ãhraa. Iri yeba judio masa árĩbirã ya yeba ãhraa. 16Ero majarã Goãmʉ yare õaro masibeama. Eropa masibiriquererã ta õagʉre ĩarãgue masirãcoma. Erãpʉ Goãmʉre ne masibeama. Eropirã peamegue wamorã ta árĩrima. Eropigʉ yujugʉ erãre Goãmʉ yare masicʉ̃ iigʉcumi, arĩ gojañumi Isaia Jesu eraboro coregue.\\n17Erogue árĩgʉ Goãmʉ yare werenʉgapʉ Jesu:\\n—Mʉa ñeri iirare bʉjawereque. Eropa iirã õaripʉre gohrotoque. Ʉmaro majagʉ Goãmʉ árĩpehrerã tauro ĩgʉ opʉ árĩboro merogã dʉhyaa, arĩ werenʉgapʉ ĩgʉ.\\nWapicʉrã wai wejẽrãre ĩgʉ mera majarã árĩmorãre sihuñumi Jesu\\n18Eropi Galilea waĩcʉri ditaru tʉrogue ejagʉ, Simore, ĩgʉ pagʉ magʉ Andre mera bocajapʉ Jesu. Simo ta Pedro erã arĩ piyugʉ árĩpʉ. Erã wai wejẽri masa árĩñorã. Erã ya wejẽri yucʉre mehyurã iiñorã iri ditaru wʉari ditarugue. 19Erãre boca õpa arĩpʉ Jesu:\\n—Yʉ mera majarã árĩmorã arique mʉa. Yʉ mera mʉa aricʉ̃ waire ñeha gameneorã mʉa árĩro dopa ta, Goãmʉ yarã árĩmorãre masare sihu gameneomorã árĩcʉ̃ iigʉra mʉare. Yʉ mera mʉa aricʉ̃ eropa iimorãre amugʉra mʉare. Eropirã yʉ mera arique, arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\n20Eropa ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã ta erã ya wejẽdi yucʉre apicãa, Jesu mera waha wañorã.\\n21Eropirã erã Jesu mera tarigã, Santiagore ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu sãre bocajañorã daja. Erã Zebedeo porã árĩñorã. Erã yaru dohodirugue erã pagʉ mera erã sã erã ya wejẽdi yucʉre amurã iiñorã. Erã perãre ĩgʉ sihubeopʉ. 22Ĩgʉ eropa sihubeocʉ̃ pee, erãpʉ erã pagʉre, dohodiru sãre api Jesu mera waha wañorã.\\nBajarã masare buheñumi Jesu\\n23Eropi árĩpehrerogue Galilea yebare Jesu buhe curipʉ. Judio masa gʉa buheri wirigue õari buherire, ʉmaro majagʉ ĩgʉ opʉ árĩricʉrire buhepʉ. Eropigʉ dorecʉrãre õarã iigʉ árĩpehreri dorecʉrire cóãpʉ ĩgʉ. 24Ĩgʉ eropa iicʉ̃ peerã Siria yeba majarã árĩpehrerogue iri yeba árĩrã ĩgʉre masinʉgañorã. Eropa masirã, gajiropa árĩri dore oparãre, watẽa ñajasũnirãre, pũriri dorecʉrãre, sĩriri mʉra dorecʉrãre, dʉpʉ turabirã sãre aĩ ejañorã Jesu pohrogue. Eropigʉ árĩpehrerãre erãre õarã wacʉ̃ iipʉ Jesu.\\n25Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã, Galilea yeba majarã Decapoli yeba majarã, Jerusalén majarã, Judea yeba majarã, Jordán waĩcʉriya gajipʉ masepʉ majarã, bajarã masa ĩgʉ mera wañorã.","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 SAN JUAN 5\\nÑeñarisere mani rẽtocũbitire gaye\\n1 “Dios cõarʉ ñami Jesús”, yigʉti Dios yagʉ ñami ĩocʉ̃. Jacʉ rãcati rĩare mairãji mani ĩja. “Mani Jacʉ Diore maia yʉ”, mani yija, gãjerã Dios rĩare cʉni maija quena. 2 Diore mani maija ito yicõri Dios rotirise mani yiro robo cʉdija gãjerã Dios rĩare cʉni mairãji mani. 3 Diore mani maija ĩ rotirise yiro bajiroti cʉdirã yirãji mani. Dios rotirise josari meje ñaroja. 4 Ito bajiri Dios rĩa adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñarisere yi rẽtocũmenaji ĩna. Jesure tʉorʉ̃nʉcõri adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñarisere yi rẽtocũbea mani. 5 ¿Ñimʉjʉa adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñaro yirisere rẽtocũbiquĩjida? “Jesús ñami Dios Macʉ”, yi masigʉ̃, ĩti ñami adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñarisere rẽtocũbicʉ.\\nÃniti ñami yʉ Macʉ, Dios ĩ yire gaye\\n6-8 Dios Macʉti ñami Jesucristo. Tite. Jesure idé guroca ũmacʉ̃jʉ oca ruyuyijʉ. “Ãniti ñami yʉ Macʉ”, yiyijʉ. Jesús yucʉtẽojʉ ĩ rí budi yosaroca, “Ãniti ñami yʉ Macʉ”, yire oca ruyuyijʉ ũmacʉ̃jʉ. Riojo gotigʉ ñami Espíritu Santo. Ĩ cʉni, “Cristo Dios Macʉ ñami”, yi gotiami manire. Ʉdiaji oca tʉocõri, “Jesucristo Dios Macʉ ñami”, yi tʉo masia mani. Ʉdiaji oca bʉsirise corocõti gotia iti. Jesure idé guri rʉmʉ oca ruyure, ito yicõri Jesús ĩ yucʉtẽojʉ ĩ rí budi yosaroca oca ruyure, ito yicõri Espíritu Santo ĩ gotirise cʉni corocõti bʉsia iti. Ito bajiri mani cʉni, “Dios Macʉ ñami Jesús”, yi masirãji mani ĩja. 9 Masa ĩna yirise mani tʉoja, Dios ĩ yirise rẽto bʉsaro tʉorãji mani. Masa ĩna gotirise rẽto bʉsaro ñasarise ña Dios ĩ gotirise. Masa ĩna bʉsire rẽtoro waja cʉtia Dios oca. Dios ĩmasiti ado bajiro gotiñi: “Yʉ Macʉ ñami ĩ”, yiñi. 10 “Jesús Dios Macʉ ñami”, yi masigʉ̃, ito bajiroti gotia ĩ ya ʉsi ĩre. “Jesucristo Dios Macʉ meje ñami”, yigʉ ito yicõri Dios gotirisere tʉobicʉ, “Dios socagʉ ñami”, yiado bajiro bajia. 11 Adi ña Dios ĩ gotire: “Mʉare catitĩñare ĩsia yʉ. Adi catitĩñare yʉ Macʉna sʉoriti boca ãmirã yirãji mʉa. 12 Ito yija no Jesure boca ãmigʉ̃ti catitĩñare rʉcogʉ yiguĩji. No Jesure tʉobicʉti catitĩñare rʉcobicʉ yiguĩji”, yiñi Dios.\\nSan Juan ĩ goti quenosʉsare gaye\\n13 Dios Macʉre rʉ̃cʉbʉorã mʉa ñajare adi papera cõa yʉ mʉare. “Catitĩñare rʉcoa yʉ”, mʉa yi masitoni adi papera mʉare cõa yʉ.\\n14 Dios ĩ ãmoro bajiro mani senija, manire tʉogʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiri Diore senicõri, “Yʉre ĩsigʉ̃ yiguĩji”, yi tʉoĩa masia mani. 15 “Manire tʉogʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa masia mani. Ito bajiri mani ĩre senija, “Yiro robo cʉdigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.\\n16 Sĩgʉ̃ Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñabojagʉti ñeñarise ĩ yija ticõri, Diore seni ĩsija quena ĩre. Ito bajiro mʉa seni ĩsija tʉocõri, ĩ ñeñaro yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri ĩre ruyurio ãmobojagʉti ĩre masogʉ̃ yiguĩji Dios ĩja. Gaje ñeñarise ñaroja mani godaroca yirise. Iti gaye ĩ yijama, “Ĩre yiari Diore bʉsi ĩsiña”, yibea yʉ. 17 Dise rʉyabeto ñeñarise, Dios ĩ tiro riojo quenabiti ña. Ito bajibojarocati jeyaro ñeñarise mani godaroca yirise meje ñaroja.\\n18 “No Dios yagʉ ñagʉ̃, ñeñarisere yi ʉyabiquĩji”, yi masia mani. Manire codegʉ yiguĩji Dios Macʉ. Ito bajiri ĩre mani tʉorʉ̃nʉja, ʉsirioro manire yi code masibiquĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ.\\n19 “Dios yagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩa mani. Gãjerãma adi sita gãna rʉ̃mʉ́ ñarã ñarãji ĩna. Ĩ ñaguĩji ĩnare rotigʉ.\\n20 Dios ñasagʉre mani masitoni wadiñi ĩ Macʉ. Dios Macʉ Jesucristo robo bajiroti ʉsi cʉtia mani. Riti ñasarise mʉare gotia yʉ. Ĩ Jesuti ñami Dios ñasagʉ. Ito yicõri catitĩñare rʉcogʉ ñami ĩ. 21 Yʉ rĩa queno yiya mʉa. Dios robo bajirise, masa ĩna menigore rʉ̃cʉbʉobeja mʉa. Diore mani rʉ̃cʉbʉoro bajiro disejʉa gaje bʉto mani rʉ̃cʉbʉorise manoja. Itocõ ña.","num_words":561,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 13 DES - Árĩpehrerã oparãre Goãmʉ dihta apimi. - Bible Search\\n1Árĩpehrerã oparãre Goãmʉ dihta apimi. Eropigʉ mʉa tauro oparã sãre Goãmʉ ta beye apidigʉ árĩmi. Ĩgʉ eropa apinirã erã árĩcʉ̃ ĩarã árĩpehrerã mʉa erãre yʉhrique. 2Mari tauro oparã árĩrãre tarinʉgarã Goãmʉ ĩgʉ apinirãre tarinʉgarã iirãca mari. Eropa tarinʉganirãre Goãmʉpʉ dipuwaja moagʉcumi. 3Õarire iirãre güicʉ̃ iimorã árĩbeama oparã. Ñerire iirãpʉre güicʉ̃ iirã ãhrima oparã. Eropirã õarire iique mʉa oparãre mʉa güibiriburire. Eropa iirã güisome mʉa. Õarire mʉa iicʉ̃, opʉpʉ “Õarire iiabʉ,” arĩgʉcumi mʉare. 4Oparã Goãmʉre itamurã ta ãhrima mʉa õaro árĩcãborore. Erã eropa árĩquererã ta erã dorerire tarinʉgarãpʉre dipuwaja moamorã ta ãhrima. Árĩpehrerã ñerire iinirãre dipuwaja moadoregʉ Goãmʉ erãre apidi árĩmi. 5Eropirã mari oparãre yʉhrique. Goãmʉ ĩgʉ dipuwaja moaborore güiro mera yʉhrique. Eropirã umupeori mera “Õaro iiro gameca yʉre,” arĩ pepiri mera õaro yʉhrique erãre. 6Mʉa oparãre iri mohmerire apidi árĩmi Goãmʉ. Eropirã iri mohmerire erã iicʉ̃ ĩarã mʉa oparã ya árĩburire wajaseabasaa mʉa erãre.\\n7Árĩpehrerãre mʉa oparãre õaro yʉhrique. Eropirã oparã erã wajaseadorerare wajayeque mʉa. Eropirã oparã gajire wajayedorecʉ̃ sãre wajayeque. Eropirã árĩpehrerã oparãre umupeoque, arãa yʉhʉ mʉare.\\n8Gajirãre wajamobiricãque. Erãre mahi umupeoro gahmea. Ĩgʉ pohro árĩgʉre mahigʉ Goãmʉ dorerire iipehocãgʉ ãhrimi. Eropirã mʉa pohro árĩrã sãre mahiro gahmea. 9Õpa arãa Goãmʉ doreri: “Gajigʉ marapo mera ñero iirã árĩbiricãque. Masare wejẽbiricãque. Yajabiricãque. Gajirãre gʉya ñeri quere iibiricãque. Gajirã yare turaro ʉaribejabiricãque,” arĩ werea ĩgʉ doreri. Gaji ĩgʉ doreri sã ãhraa. Iri eropa árĩquerecʉ̃ ta yujuñe doreriñere mʉare werebu iiaa. Õpa ãhraa: “Mʉ basi mahiro dopa ta mʉ pohro árĩrãre mahique,” arĩ werea ĩgʉ doreri. Mʉa pohro árĩrãre mahirã Goãmʉ dorerire árĩpehrerire yʉhrirã tiiaa. 10Gajirãre mahirã erãre ñero iisome. Eropirã erãre mahi umupeorã Goãmʉ dorerire yʉhripehorã ãhraa mʉa.\\n11Eropa gajirãre mahique õpa masirã: Jesu marire ĩgʉ dujariboro merogã dʉhyanijaa. Ĩgʉre mari ne masinʉgarã õpa arĩ pepiribʉ: “Yoara pʉhrʉgue marire taugʉ arigʉcumi Jesu,” arĩ pepiribʉ. Mari eropa arĩ pepiquerecʉ̃ ta merogã dʉhyaa Jesu marire ĩgʉ taugʉ ariboro. Eropirã carĩrã iro dopa árĩbiricãque. Ĩgʉ yare õaro guñanʉrʉque. Jesu ariboro corere õaro pee masi yuque. 12Dohpaguere ñerã erã iirinʉri árĩro iiaa. Cristo ĩgʉ aririnʉ iri ñeri pehreroca. Ĩgʉ ariboro merogã dʉhyaa. Ĩgʉ ariboro merogã dʉhyacʉ̃ ĩarã ñerire iibiricãrã mari. Eropirã Goãmʉ gameripʉre iirã mari. Eropa Goãmʉ yare iirã ñeripʉre duhucãrãca mari. 13Eropirã õaripʉre iirã. Eropa iirã bosenʉri árĩcʉ̃ mari ʉaribejarire ñeri iibirabiricãrã. Eropirã merebiricãrã. Eropirã nome mera ñero iibiricãrã. Gajirã mera game ĩhaturirã árĩbiricãrã. Nome sã ʉma mera ñero iibiricãporo. 14Eropirã mari Opʉ Jesucristo ĩgʉ itamuri mera ĩgʉ gamero dopa ta õaro árĩcãque. Eropirã mʉa ʉaribejarire ñerire ne iibiricãque.","num_words":410,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 PEDRO 3\\n☰ 1 PEDRO 3 ◀ ▶\\nPedro yalaɡ̶ata wadonadi\\n1 Digo anodaaɡ̶ee niɡ̶inoa niotaka moyiwaɡ̶adi niɡ̶inoa necalaixedi, odaa jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶a leeditibige me eni akaami iwaalepodi anakaami wadonadipi, iwaɡ̶ati ɡ̶adodawadi. Odaa niɡ̶ina nigani iwaalo anini lodawa analeedaɡ̶a eyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa icota me nakato Ǥoniotagodi nige nadi anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a lodawa meo inokina ane iɡ̶enaɡ̶a, odaa naɡ̶ani iwaalo aleeditibige deɡ̶eo ligegita niɡ̶ini lodawa. 2 Odaa niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ja nadi lodawa meliodi me deemitetibige Aneotedoɡ̶oji, codaa me nadi meo inokina ane iɡ̶enaɡ̶a. 3 Jinoɡ̶oleetibige makaami libinienigipi inokina niɡ̶ina manadini, diɡ̶idioka limedi madinitecitibece, mabakeni ɡ̶anadinaɡ̶ajetecidi, niɡ̶ilagi oolo, oɡ̶oa domigetaɡ̶a wetiɡ̶a anida niwaló, oɡ̶oa domigetaɡ̶a ina madinixomitinigilo nowoodi libinienaɡ̶a ane dakake loojedi. 4 Pida oleetibigetiwaji makaami libinienigipi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali ane doɡ̶oyakadi monadi niɡ̶ina oko, codaa adinelio. Oleetibige makaami okaaɡ̶egipi, codaa jiniɡ̶ikanitiwaji gaantokaaɡ̶ini deɡ̶eo ɡ̶agecaɡ̶aloɡ̶o, odaa idioka limedi makaami libinienigipi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali. Aneotedoɡ̶oji nadi niɡ̶ida me daɡ̶axa me diniwaloe caticedi oolo anaaɡ̶ana wetiɡ̶a ane diniwaloe. 5 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo jotigide jiɡ̶idaaɡ̶ee me dinibinietibigiwaji catiwedi laaleɡ̶enali niɡ̶ijo iwaalepodi ane diniomaɡ̶aditicoace modibatema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, codaa onibeotibigege anele Aneotedoɡ̶oji aneotetema. Odaa niɡ̶ijoa lodawadi niɡ̶ijo iwaalepodi idioka limedi moyakadi me libinienigipi leeɡ̶odi moyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lodawadi. 6 Sara jaɡ̶anaaɡ̶ana leeɡ̶odi idioka limedi meyiwaɡ̶adi Abraão, odaa idokeyatigi “Iniwa-aagodi”. Natigide niɡ̶ida makaamitiwaji iwaalepodi ja micataɡ̶a daɡ̶akaami lionigipi Sara nigawii niɡ̶ina anele, odaa jiniɡ̶ikani gaantokaaɡ̶ini deɡ̶eo ɡ̶agecaɡ̶aloɡ̶o, codaa deɡ̶eo madoiitibecetiwaji.\\n7 Akaamitiwaji, ɡ̶oneleegiwadi, anakaami wadonadi, jinaɡ̶alataɡ̶ani, codaa analakitibige mepaɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶adoniciwati caticedi ɡ̶adodawadi. Codaa eemiteetibige, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eote akaamito ɡ̶adodawadi me ɡ̶adewikitace. Nigidaaɡ̶eni, odaa aɡ̶ica ane ɡ̶adibeyacaɡ̶ati niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji.\\nNiɡ̶ica ane leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi me jaoɡ̶a anele\\n8 Niɡ̶inoa owidijedi yotaɡ̶a. Akaamitawecetiwaji ele midokida ane ɡ̶adowoogo, codaa ele mowooɡ̶oti mawii aneletema oninitecibeci oko. Ele memaanitiwaji ɡ̶anioxoadipi, codaa ikeeni memaanitiwaji niɡ̶ina ane nawikodeeɡ̶a. Oleetibige makaami libinienigipitema eledi oko, codaa adiniwikodenitibece lodoe eledi oko. 9 Nigica niɡ̶ina oko aneo ane beyagitaɡ̶adomi, jinaɡ̶a domaɡ̶awii ane beyagitema. Codaa jinaɡ̶a ameni niɡ̶ina oko ane ɡ̶adame. Pida ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me ibinie niɡ̶ini oko, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awa makaami lionigipi eotedibige me yakadi me ɡ̶adibinienitetiwaji. 10 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶ini oko, mee,\\n“Niɡ̶ina oko ane yemaa midioka limedi me ninitibece,\\ncodaa nige yemaa niɡ̶inoa nokododi me yewiɡ̶a meletema,\\nleeditibige me yajacaɡ̶adi nioladi me deɡ̶eetece niɡ̶ina ane beyagi,\\noteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a inaale eledi oko.\\n11 Codaa leeditibige manojicetema niɡ̶ina ane beyagi,\\nodaa ele meo anele.\\nLeeditibige me yaxawa niɡ̶ina oko me daɡ̶a dinotigimade,\\ncodaa ele midioka limedi me dinoniciwaɡ̶adi me iletibigo me daɡ̶a dinideleɡ̶e.\\n12 Igaataɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji idioka limedi me niwite niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji me doweditedeloco.\\nCodaa idioka limedi me wajipatediogi niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e.\\nPida Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji biɡ̶idioka limedi me lakapetedipi niɡ̶ina anowo ane beyagi.”\\n13 Nigadinoniciwaɡ̶atitiwaji mawii niɡ̶ina anele, aɡ̶ica aneo ane beyagitaɡ̶adomitiwaji. 14 Pida nige awikodee niɡ̶ina mawii ina ane iɡ̶enaɡ̶a, Aneotedoɡ̶oji eote me aniniitibece. Odaa jinaɡ̶adoiita niɡ̶ina anowo mawikodee, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a adinigecaɡ̶aloɡ̶otiti. 15 Pida oɡ̶eetetalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa oleetibige midioka limedi me ɡ̶adigomi maniniɡ̶oti okanicodaaɡ̶ica oko ane dipokotaɡ̶awa meloɡ̶oti ane leeɡ̶odi manakatoni Aneotedoɡ̶oji. 16 Niɡ̶ina nigagiti, adiniwikodenitibece, codaa eemiteetibige Aneotedoɡ̶oji. Oleetibige me diɡ̶ica ɡ̶adoenatagi aneo madinilaanitibece, amanagawini niɡ̶ina oko nige etiɡ̶adameni, codaa me beyagi modotaɡ̶atibige niɡ̶inoa ɡ̶adoenataka anele anawiite leeɡ̶odi me iwitece Cristo, niɡ̶idi oko icota me niboliɡ̶atibigiwaji leeɡ̶odi niɡ̶inoa epaa lotaɡ̶a. 17 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji nige yemaa mawikodee niɡ̶ina mawii anele, pida daɡ̶axa mele mawikodee niɡ̶ina mawii anele, idiɡ̶ida aɡ̶ele mawikodee leeɡ̶odi mawii ane beyagi.\\n18 Igaataɡ̶a ijaaɡ̶ijoa Cristo dawikode, codaa yeleo leeɡ̶odi niɡ̶inoa ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Onijoteci me yeleo, mijoa iɡ̶enaɡ̶a odaa ja yeleotema niɡ̶ina ane daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji eotibige me yakadi me ɡ̶odadeegite Aneotedoɡ̶oji. Oyeloadi lolaadi Cristo, pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo me yewiɡ̶atace. 19 Odaa Liwigo Cristo jiɡ̶igo yatematitibece Aneotedoɡ̶oji latematigo midiwataɡ̶a liwicidi émaɡ̶aɡ̶a ane diniwilotibigiwaji. 20 Niɡ̶idiwa niwicidi, liwicidi niɡ̶ijo oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide Noé malee yewiɡ̶a. Aneotedoɡ̶oji eliodi me dinatitediogi, odaa ailoikatidi niɡ̶ijoa nokododi Noé malee yoe naɡ̶ajo etogo-nelegi. Pida onateciɡ̶ijo oko iwoko niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a niiɡ̶e abooɡ̶o-ninyoɡ̶odi. Aneotedoɡ̶oji ibake ninyoɡ̶odi meote me yayotibece naɡ̶ajo etogo, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee oito oko newiɡ̶a catiwedi naɡ̶ajo etogo niɡ̶ijo naɡ̶a oceɡ̶aɡ̶a ijotawece niɡ̶ijo eledi oko. 21 Niɡ̶ijo ninyoɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e jiciaceeketege niɡ̶ina ninyoɡ̶odi ane jibakenaɡ̶a me jilegenaɡ̶anaɡ̶a ane ikee Aneotedoɡ̶oji neɡ̶eote me ɡ̶adewikitacetiwaji, codaa ikee me ɡ̶adiwokoni niɡ̶ica noko nige iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Niɡ̶ina me jilegenaɡ̶anaɡ̶a, ajibakenaɡ̶a niɡ̶ina ninyoɡ̶odi daɡ̶a japitaɡ̶ataɡ̶atece ɡ̶odolaadi liwile, pida jibakenaɡ̶a ninyoɡ̶odi me jikeenaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yapitaɡ̶adi ɡ̶odaaleɡ̶ena, odaa aɡ̶alee jeemiteeɡ̶atece niɡ̶ijo domaɡ̶a ɡ̶oninyaagi catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jakataɡ̶a me jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji mele me dibatedoɡ̶ogi, codaa meote me ɡ̶odewiɡ̶atace leeɡ̶odi Jesus Cristo naɡ̶a yewiɡ̶atace niɡ̶ijo me yeleo. 22 Niɡ̶ijo naɡ̶a yewiɡ̶atace, Jesus Cristo joɡ̶opitedibigimece ditibigimedi, odaa etiniwa liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, miditaɡ̶a limedi ane ikee mida naɡ̶atetigi. Odaa iiɡ̶e idiwatawece aanjotedi idiaaɡ̶idiwa icoa niwicidi aninoa naɡ̶atetico codaa me nimaweneɡ̶eco digoida ditibigimedi.","num_words":730,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 6 BSNNT - Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ yere - Bible Search\\n1Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ yere gotimasiorã ñari, ado bajiro mʉare rotiaja yʉa: Dios, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũña. 2Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotiaja:\\n“Mʉare yʉ yirẽmorirʉ̃mʉ ti ejaro, mʉa sẽnisere ajicõari, mʉare quẽnaro ejarẽmorʉcʉja yʉ, rojose mʉa tãmʉosere mʉare yirẽtobosagʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\nQuẽnaro ajiya mʉa. Yucʉne ñaja rojose mani tãmʉosere Cristo sʉorine Dios manire ĩ yirẽtobosarirʉ̃mʉ. To bajiri yucʉne ĩre mʉa sẽnijama, “Yʉ bojase yimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi.\\n3To bajiri, Dios ocare gotimasiorã, gãjerãjʉa “‘Socaserene gotiama’ yʉare yiroma” yirã, rojose yibetirũgũaja yʉa. 4Ñajediro yʉa bajisere ĩacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa”, yimasiama masa. Cojoji me gãjerã rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare gãmebeaja yʉa. Bʉto rojose tãmʉoboarine, tire tʉoĩarejaimenane, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñaja yʉa. Ado bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa: 5Yʉare ĩna bajerũgũse, tubiberiavijʉ yʉare ĩna tubiberũgũse, rẽjacõari, rojose yʉare yirʉarã yʉare ĩna tud'irũgũse, to bajicõari, bʉto moarã ñari cojojirema ñamire quẽne busuocõarũgũcajʉ. To bajicõari, cojoji me ñiorijarũgũcajʉ. To bajiboarine, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñacajʉ yʉa. 6Gajeyere quẽne ado bajiro yʉa bajisere ĩacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa”, yʉare yimasiama masa: “Rojose yirobe” yirã, quẽnase tʉoĩarũgũaja yʉa. Dios ocare quẽnaro masiaja. Gãjerã rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja yʉa. Socarã mene gãjerãre mairã ñari, ĩnare quẽnaro yirũgũaja. Esp'iritu Santo, yʉa rãca ñacõari, yʉare ejarẽmorũgũami. 7Dios oca, riojo ti gotirore bajirone gotimasiorũgũaja. Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. To bajiro yirũgũaja, “Vãtia ʉjʉ Satanás manire rojose ĩ yirotisere cʉdirobe” yirã, to yicõari, “Gãjerã, rojose yitʉjato” yirã. 8Cojojirema yʉare rʉ̃cʉbʉoama masa. Gajerʉ̃mʉrema rʉ̃cʉbʉobeama. Cojojirema quẽnaro yʉare ñagõama. Gajerʉ̃mʉrema rojose yʉare ñagõama. “Socarimasa ñaama Pablo mesa” masa yʉare ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, riojo gotimasioaja yʉa. 9No bojaro yʉa vato, “Gãjerã ñaama” masa yʉare ĩna yiĩaboajaquẽne, yʉare quẽnaro masiama sĩgʉ̃ri. Cojoji me “Rojose yibʉ mʉa” yigoticõari, yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, caticõa ñacajʉ yʉa. 10Cojojirema bʉto sʉtiritirã ñaboarine, mani ʉjʉ quẽnaro ĩ yisere, to yicõari, quẽnaro ĩ yirotire tuditʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉa. Maioro bajirã yʉa ñaboajaquẽne, Dios ocare masare yʉa gotimasiose sʉorine, Dios ye quẽnamasuse bʉjaama ĩna. “Ñie mana ñaama Pablo mesa” masa yʉare ĩna yigotiboajaquẽne, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja yʉa.\\n11Corinto macana, yʉare ajiya. Yʉa tʉoĩase cõro mʉare gotijeoaja yʉa, mʉare bʉto mairã ñari. 12Quẽnaro gãmerã maire ti manijama, yʉa sʉori me bajiroja. Mʉare bʉto yʉa maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉare maimenaja. 13Jacʉ ĩ rĩare maigʉ̃ ĩ ñagõrore bajiro mʉare ñagõaja yʉ. Mʉare yʉ mairore bajirone yʉre maiña mʉa quẽne.\\n“Mani ʉsʉjʉ Dios ĩ ñajare, Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibetiroti ñaja manire”, yire queti\\n14Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibesa mʉa. Dios ĩ bojase yirã, Dios ĩ bojabeti yirã rãca ĩna baba cʉtijama, ¿no bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnaguĩda Dios? Bususere bajiro me bajiaja rẽtiase. Busurojʉ rẽtiabeaja. Rẽtiarojʉa, busubeaja. Tire bajirone bajiroti ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibetiroti ñaja. 15“Ado bajiro yiroti ñaja” Cristo ĩ yijama, ĩre ajicõari, ¿“Mʉ gotirore bajirone tʉoĩaja yʉ quẽne”, yicʉdiguida Satanás? Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã me ñaama. To bajiro bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Ĩre ajimena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabeaja mani. 16Dios yarã ñaja mani, ĩre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti:\\n“Yʉ yarã ʉsʉjʉ ñarũgũrʉcʉja yʉ. No bojaro ĩna ñarojʉ ĩna rãca ñarũgũrʉcʉja. Ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, yʉ yarã ñarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\nTo bajiri, Dios yarã ñaboarine, ¿ĩna masu ĩna quẽnorujeoriarãre rʉ̃cʉbʉorã rãca baba cʉtirãda mani?\\n17Ĩna rãca baba cʉtibetiroti ti ñajare, gajeye Dios ocare masa ĩna ucamasiriarore bajiro yiroti ñaja mʉare. Ado bajiro gotiaja ti, mani ʉjʉ ĩ gotimasire:\\n“Yʉre ajimenare cãmotadiya mʉa. ‘Dios ĩ bojabeti yirobe’ yirã, ĩnare baba cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yigotiami mani ʉjʉ.\\n18“Mʉa jacʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, masijeogʉ mani ʉjʉ ĩ ñagõre.","num_words":633,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 TESALONICENSES 2\\nJesucristo ĩ tʉdi ejaroto riojʉa bajiroti gaye\\n1 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mʉcana mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ tʉdi wadiroti rʉmʉ gaye mʉare bʉsi ãmoa yʉ. Manire miojucõri ĩ rãca mani ñatĩñatoni manire ãmi wadigʉ yiguĩji ĩ. 2 “Ejacãñi Jesús”, gãjerã ĩna yibojaja, güibesa mʉa. Ĩnare tʉocõri, tʉoĩa wisabesa. “Riti ña, yʉ cãirojʉ ito bajiro gotiquĩ Dios yʉre”, ĩna yibojaja cʉni ĩnare tʉorʉ̃nʉbesa. “Ejacãñi Jesús, yi gotiami Pablo yʉre paperana”, ĩna yibojarocati ĩnare tʉorʉ̃nʉbesa. 3 Jãjarã ĩna mʉare rʉobojaja cʉni tʉorʉ̃nʉbesa. Jesús ĩ tʉdi wadiroto riojʉa, jʉaji gaye rẽtaro yiroja. Ĩ wadiroto riojʉa Diore bʉto ti tecõri cʉdimenaji masa. Ito bajiro ĩna baji ñaroca rẽtoro ñeñaro yigʉ goaĩogʉ̃ yiguĩji. “Jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩre cõagʉ̃ yigʉja yʉ”, Dios ĩ yicãrʉ ñami ĩ. 4 Jeyaro masa ĩna rʉ̃cʉbʉorise ti tegʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Dios gayere ti tegʉ ñari ĩ wajacʉ ñami ĩ. “Yʉ sĩgʉ̃ti ña masa jeyaro ʉjʉ”, yigʉ yiguĩji ĩ. Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna minijuari wijʉ rujigʉ yiguĩji ĩ. Dios robo bajiro ña rʉogʉ yiguĩji. “Dios ña yʉ”, yi rʉogʉ yiguĩji ĩ.\\n5 Iti rʉmʉ mʉa rãca ñagʉ̃ iti goti jeocʉ yʉ mʉare. ¿Itire masibeati mʉa? 6 “Rẽtoro ñeñaro yigʉ ĩ goaĩome yirocʉ, ĩre camotami Dios maji”, yi tʉoĩarã ña mani. Dios ĩ rotibetoti goaĩobiquĩji ĩ. 7 Jeyaro ñeñaro ĩ yiroti masibitibojarãti, “Masa ĩna ñeñaro yiroca yicãmi ĩ”, yi tʉoĩarã ña mani. Dios ĩre camotagʉ ĩ rotibetoti goaĩobicʉ yiguĩji ĩ. 8 Dios ĩ camotabeja goaĩogʉ̃ yiguĩji rẽtoro ñeñaro yigʉ. Ito bajibojarocati Jesús ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ĩ jutirisenati sĩacõgʉ̃ yiguĩji ñeñaro yigʉre. Rẽtoro masigʉ̃ ñari josari mejeti ĩre ruyuriogʉ yiguĩji Jesús ĩ tʉdi ejari rʉmʉ. Ito bajiro ĩ yija ticõri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami Jesús”, yi masirã yirãji masa jeyaro. 9 Rẽtoro ñeñaro yigʉ ĩ goaĩoja rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás ĩ masirise jidicãgʉ̃ yiguĩji ĩre. Ito bajiri bʉto ĩ masirisena ejagʉ yiguĩji ĩ. Tiyamani ĩocõri masare rʉogʉ yiguĩji ĩ. 10 Wisa godasotianare rʉorocʉ dise rʉyabeto ñeñaro yigʉ yiguĩji ĩ. Ĩnare Dios ĩ maso ãmobojarocati ĩ oca ñasarise boca ãmimenaji ĩna. Ito bajiri wisa godana ñatĩñarã yirãji ĩna. 11 Ĩ oca riojo ñasarise ĩna boca ãmibitire waja ĩna tʉoĩa wisaroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri rʉore gaye oca tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna. 12 Ito bajiro yigʉ yiguĩji Dios, ĩ oca ñasarisere tʉorʉ̃nʉbiticõri ñeñarise yi wanʉrãre jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩna watoni.\\nManire masorocʉ Dios ĩ besere gaye\\n13 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mani Ʉjʉ bʉto manire tʉo maiami. Jane mejejʉ mʉare masorocʉ mʉare beseñi Dios. “Ñeñaro yirã ña mani, mani ñeñaro yirise jidicãrʉja manire”, mʉa yi tʉoĩa masiroca yiñi Dios Espíritu Santona sʉoriti. Ito bajiro ĩ yija, ĩ oca ñasarisere tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Itire tʉoĩacõri “Queno ya Dios mʉ”, yi jidicãbitirʉja g��are. 14 Ĩ ñarã mʉa ñatoni ĩ oca ñasarise gʉa mʉare goti rẽtobujaro yirocʉ, gʉare cũñi Dios. Ĩ ocare mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, Cristore ĩ tʉdi catiroca ĩ yiado bajiroti mʉa tʉdi catiroca yigʉ yiguĩji mʉare cʉni.\\n15 Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa yʉ ñarã mʉa. Mʉare oca riojo ñasarise gʉa riasogocatire itire jidicãbesa. Iti oca mʉa tiro riojo goticʉ gʉa. Paperana cʉni mʉare goticʉ. 16-17 Manire ti maicõri queno yiñi Dios manire. Mani tʉo wanʉjaro yirocʉ, manire baba cʉtitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. “Ĩ rãca catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, mani yi tʉoĩa wanʉ yuroca yigʉ ñami ĩ. Mani Jacʉ Dios, mani Ʉjʉ Jesucristo cʉni queno yitĩñajaro mʉare. Mʉa ya ʉsijʉ oca sẽoroca yijaro Dios. Quenarise riti mʉa bʉsitoni, ito yicõri quenarise riti mʉa moatoni mʉare ejabʉajaro Dios.","num_words":540,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 13\\n1 Marĩ ãpẽrãyére wedesemasĩpacara, ángeleayere wedesemasĩpacara, cãmerĩ́ maĩhẽ́rĩ, marĩ wedesere wapamanícu. Yucʉtuti páara o cõmequiriré páacarerabiro marĩ wedesere bʉsʉcu. 2 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ wededutirere wedemasĩpacara, cãmerĩ́ maĩhẽ́rã, bʉ́ri niirã́ pʉtʉáa. Marĩ niipetire basocá masĩña manirére masĩpacara, niipetire Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́rã niipacara, cãmerĩ́ maĩhẽ́rã, bʉ́ri niirã́ pʉtʉáa. Marĩ bayiró padeorémena ʉ̃tãgʉ̃rẽ́ aperopʉ́ wáadutimasĩpacara, cãmerĩ́ maĩhẽ́rã, bʉ́ri niirã́ pʉtʉáa. 3 Marĩ cʉoré niipetirere bóaneõrãrẽ ticobocu. Marĩ cʉ̃́ãrẽ maĩrípacara ticora, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “ãñurõ tiiwʉ́” jĩĩriqui. Marĩ Cõãmacʉ̃yere tiirí, cʉ̃ʉ̃rẽ padeohéra marĩrẽ sóedutibocua. Cʉ̃ʉ̃yere tiipacára, cãmerĩ́ maĩhẽ́rĩ, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “ãñurõ tiiwʉ́” jĩĩriqui.\\n4 Marĩ cãmerĩ́ maĩrã́, biiro tiia: Ãpẽrã́ marĩrẽ merẽã tiirí, cʉ̃́ã tiirére nʉcãjã́ã. Niipetirare ãñurõ tiia. Ãpẽrãrẽ́ ĩñatutiria. “Biiro biigʉ́no niiã yʉʉja”, jĩĩ wãcũria. “Ʉ̃sã ãpẽrã́ nemorṍ niinetõnʉcãrã niiã”, jĩĩ wãcũria. 5 Ãpẽrãrẽ́ padeorémena wedesea. Marĩye niiãdare dícʉre wãcũria. Máata cúaria. Ãpẽrãrẽ́ yoari cúaĩñaria. 6 Ãpẽrã́ ñañaré tiirí ĩñarã, ʉseniria. Cʉ̃́ã diamacʉ̃́ maquẽpere tiirí, ʉseniapua. 7 Marĩ maĩrã́rẽ cʉ̃́ã ñañaré tiirí, maĩdúria. “Too síro cʉ̃́ãcã ãñurépere tiimasĩ́ãdacua”, jĩĩ wãcũã. Wãcũtutuarucujãã. Cʉ̃́ã ãñurére tiirí yuea.\\n8 Marĩ cãmerĩ́ maĩré petirícu. Cõãmacʉ̃ wededutirere wederé petiádacu. Ãpẽrãyére máata wedesemasĩre petiádacu. Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́remena wedemasĩre petiádacu. 9 Marĩ niipetirere Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́petiria. Cõãmacʉ̃ wededutirere wedepacara, wedepetiria. 10 Jesús pʉtʉaatiri, masĩpetijããdacu; “teeré tʉomasĩ́riga” jĩĩnemoricu sáa.\\n11 Yʉʉ wĩmagʉ̃ niigʉ̃, wĩmagʉ̃biro wãcũ, wedesewʉ. Bʉcʉ wáagʉ, wĩmagʉ̃ niigʉ̃ tiiríguere duujã́wʉ̃. 12 Teerora sũcã atitóre marĩ ãñurõ tʉomasĩ́ria. Ẽñorṍ bʉcʉropʉ marĩ ĩñarébiro niiã; ãñurõ bauría. Too síropʉ ãñurõ bauró ĩñaãdacu. Mecʉ̃tígãrẽ marĩ péerogã masĩã. Too síropʉ cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ masĩrõbirora masĩpetijããdacu.\\n13 Teero tiiró, ate itiáwãme niirucujããdacu: Cõãmacʉ̃rẽ padeoré, “cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiigʉ́daqui” jĩĩ ʉseniyuere, cãmerĩ́ maĩré niirucujããdacu. Itiáwãme watoare cãmerĩ́ maĩrépe ʉpʉtí maquẽ niiã.","num_words":252,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 6 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Pilisteorãba Ãcõrẽ baurudera ãdji druad̶e siete jed̶eco eropanasid̶aa.\\n2Maʌ̃be Dagoʌ̃ sacerdoterãda, dau ẽsã unubadarã sid̶a ãbaa trʌ̃cuad̶aped̶a iwid̶isid̶aa: –¿Ãcõrẽ baurudera sãwã od̶i? Daia jarad̶adua sãwã waya idji b̶ad̶amaa diabued̶ida.–\\n3Ãdjirãba panusid̶aa: –Bãrãba israelerã Ãcõrẽ baurudera jẽda diabued̶ibʌrʌ ara jãwã diabuerãnadua. Ãtebʌrʌ Ãcõrẽa ne diabued̶ida panʌa bãrãba idji baurude nama eropanana carea. Mãwãbʌrʌ bãrãba cawad̶ia cãrẽ cãrẽã Ãcõrẽba bãrãra bio biẽ́ o b̶ʌda. Maʌ̃ awara cacua biacuad̶ia.–\\n4Pilisteorãba iwid̶isid̶aa: –Mãẽteara ¿cãrẽda idjía diabued̶i?– Ãdjirãba panusid̶aa: –Bãrã bororãra juesuma panʌ bẽrã nãwã od̶ida panʌa: oroda edad̶aped̶a bãrã cacuad̶e zarega odjacuad̶a quĩrãca juesuma od̶adua. Maʌ̃ awara dadji drua ãrĩ b̶ʌ churi quĩrãca juesuma od̶adua. Maʌ̃gʌra israelerã Ãcõrẽa diabued̶adua bãrãra, bãrã bororã sid̶a bia mĩga panʌ bẽrã. Mãwã bãrãba unubid̶ia idjida waya panʌda. Ãĩbẽrã idjia dadjirãra, dadji ãcõrẽ b̶eada, idjab̶a dadji ẽjũã sid̶a waa biẽ́ oẽ́sicada.\\n6¿Cãrẽ cãrẽã bãrãra egiptorã ãdji boro sid̶a so zarea panana quĩrãca so zarea panʌ? Ãcõrẽ baurudera jẽda diabued̶adua. Ãcõrẽba egiptorã bio cawa osid̶e ¿ãdjirãba israelerãra idu wãbisid̶aẽ́ca?\\n7Maʌ̃ bẽrã carreta djiwid̶ida obid̶adua. Idjab̶a paca warra bara panʌda umé edad̶adua. Maʌ̃ pacara wad̶i carreta erreb̶arid̶acada b̶ead̶ida panʌa. Ãdjira carretad̶aa jʌ̃ nũmʌnadua baribʌrʌ dji warrara ãdji ume idu wãbirãnadua; ãtebʌrʌ corrad̶e b̶ʌd̶adua.\\n8Maʌ̃be Ãcõrẽ baurudera carretad̶e cob̶ʌd̶adua. Maʌ̃ orrocawa dewara baurudeda cob̶ʌd̶adua. Maʌ̃ne ed̶a bãrãba oro ocuad̶ara b̶ʌd̶adua. Maʌ̃ra Ãcõrẽa diabued̶adua idji baurude eropanana carea. Maʌ̃bebʌrʌ pacaa carretara idu edebid̶adua.\\n9Baribʌrʌ naʌ̃gʌda quĩrãcuitad̶adua: pacaba carretara israelerã puru Bet-semed̶aa eded̶ibʌrʌ, wãrãda Ãcõrẽba dadjirãra biẽ́ erob̶asia. Mamaa eded̶aẽ́bʌrʌ dadjirãba cawad̶ia idjia dadjirãra jãwã oẽ́ b̶asida; ãtebʌrʌ ara jãwã biẽ́ panesid̶aa.–\\n10Ara maʌ̃da mãwã osid̶aa. Paca warra bara panʌda umé edad̶aped̶a carretad̶aa jʌ̃sid̶aa. Dji warrara corrad̶e b̶ʌsid̶aa.\\n11Maʌ̃be Ãcõrẽ baurudera carretad̶e cob̶ʌd̶aped̶a dewara baurudeda orrocawa b̶ʌsid̶aa. Maʌ̃ne ed̶a churi oro ocuad̶ara, ãdji cacuad̶e zarega odjacuad̶a quĩrãca od̶a sid̶a b̶ʌsid̶aa.\\n12Paca quenabuesid̶ad̶e jipa Bet-semenaa b̶ia wãsid̶aa, ni maãrĩ bid̶a o ãyã wãnaẽ́ basía. Maʌ̃ne pilisteorã dji droma b̶eara caid̶u acʌd̶e wãsid̶aa ab̶a Bet-seme daucha.\\n13Maʌ̃ ewarid̶e israelerã Bet-semed̶ebemaba ãdji trigoda jewed̶ad̶e ewa duanasia. Maʌ̃ne cawaẽ́ne pacaba dji carretara Ãcõrẽ baurude bara erreb̶ari enebʌdada unusid̶aa. Maʌ̃ carea bio b̶ʌsrid̶asid̶aa.\\n14Dji carreta Bet-seme druad̶e jũẽsid̶e pacara nũpanesid̶aa ẽberã Josue abada ẽjũãne, mõgara waib̶ʌa cob̶ʌ caita. Mama levitarãba Ãcõrẽ baurudera, oro ocuad̶a bara b̶ʌ baurude sid̶a edad̶aped̶a maʌ̃ mõgara waib̶ʌa ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌsid̶aa. Maʌ̃ne ẽberãrãba carretara ẽgawed̶aped̶a tʌbʌda cajẽrãsid̶aa. Maʌ̃be pacara, dewara animarã sid̶a Ãcõrẽa babue diasid̶aa.\\n16Pilisteorã bororã juesuma panʌba maʌ̃da ununaped̶a Ecroʌ̃naa jẽda wãsid̶aa.\\n17Pilisteorãba ãdji cacuad̶e zarega odjacuad̶a quĩrãca orod̶eda od̶aped̶a Ãcõrẽ baurude eropanana carea Asdo puruba, Gaza puruba, Ascaloʌ̃ puruba, Gat puruba, Ecroʌ̃ puru bid̶a Ãcõrẽa ab̶a ab̶a diasid̶aa.\\n18Maʌ̃ awara pilisteorã boro juesuma panʌba dewara puru b̶eada ãdjirã jʌwaed̶a eropanasid̶aa. Puruza churi quĩrãca oro od̶ada ab̶a diasid̶aa. Ʌ̃cʌrʌ purura mõgaraba jũrã ca b̶easia idjab̶a ʌ̃cʌrʌ ara jãwã b̶easia. Maʌ̃ purura b̶easia pilisteo druad̶eba ab̶a mõgara waib̶ʌa cob̶ʌma. Maʌ̃ mõgarara wad̶ibid̶a Josue Bet-Semed̶ebema ẽjũãne b̶ʌa israelerãba Ãcõrẽ baurudera ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌped̶ad̶ama.\\n19Ãcõrẽba israelerã Bet-semed̶ebemara setenta quinibisia idji bauruded̶e ed̶a acʌped̶ad̶a carea. Maʌ̃ne purura bio jĩãsia Ãcõrẽba zocãrã quinibid̶a bẽrã.\\n20Maʌ̃ carea jarasid̶aa: –Ãcõrẽra jipa b̶ʌ bẽrã ¿caida idji quĩrãpita poya b̶ai? Naʌ̃ baurudera ãyã diabued̶ida panʌa baribʌrʌ ¿cairãmaa diabued̶i?–\\n21Maʌ̃ carea Quiriat-jeariʌ̃ purud̶aa ʌ̃cʌrʌ diabuesid̶aa nãwã jarad̶amãrẽã: –Pilisteorãba Ãcõrẽ baurudera waya jẽda diabuesid̶aa. Maʌ̃ bẽrã jʌrʌd̶e zed̶adua.–","num_words":506,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.134,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 9 DES - Eropi Jesu doce ĩgʉ buherãre sihubeo, ĩgʉ - Bible Search\\nJesu doce ĩgʉ buherãre buhedoregʉ obeopʉ\\n1Eropi Jesu doce ĩgʉ buherãre sihubeo, ĩgʉ turarire ópʉ ĩgʉ erãre. Watẽare erã cóãburire, dorecʉrãre erã õarã iiburire ópʉ ĩgʉ turarire erãre. 2Eropa iituha erãre Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrire buhedoregʉ, dorecʉrãre õarã iidoregʉ obeopʉ erãre. 3Õpa arĩ dorepʉ Jesu erãre:\\n—Mʉa warã gajinore aĩbiricãque. Tuadire, ajure, barire, niyerure aĩbiricãque. Yujuñe suhriro ta sañaque. Peñe sañabita. 4Árĩpehrerogue mʉare erã carĩro ocʉ̃ iri wihi ta dujanique. Ne warãgue wiriaque iri wihire. 5Gaji macari majarã mʉare erã gamebiricʉ̃ ĩarã iri macare tarigã waque. Eropa warã mʉa guburi maja nicure moje siripique mʉa erãre erã ya dipuwajare ĩhmumorã, arĩpʉ Jesu.\\n6Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ ĩgʉ buherãpʉ waha, árĩpehreri macarigue masare õari buherire were curiñorã. Eropirã dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iiñorã.\\nJesu ĩgʉ iirare Herode peepʉ\\n7Eropi Herode Galilea yeba majarã opʉ Jesu ĩgʉ iirare peebeopʉ. “¿Noa ãhriri ĩgʉ Jesu?” arĩqueregʉ ne masibiripʉ. Yujurãyeri õpa arĩñorã Jesure. “Ñu waĩyedi mʉrʉ dipaturi masa deyogʉ iicumi. Eropigʉ Jesu erã arĩgʉ ĩgʉ ta ãhrimi,” arĩriñorã gajirã. Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Herode Jesure dohpa arĩ masibiripʉ. 8Eropirã gajirã “Ĩgʉ Elia mʉrʉ dohpague dehyoagʉ iimi,” arĩriñorã. Gajirãpʉ “Goãmʉ ya weremʉhtanirã mera majagʉ árĩcumi daja masa mʉrigʉ,” arĩriñorã Jesure. 9Erã eropa arĩ wereniguiquerecʉ̃ ta õpa arĩ pepipʉ Herode: “Ñu dipurure tabetadoregʉ wejẽtuhabʉ ĩgʉpʉre yʉhʉ. ¿Eropigʉ masa erã werewʉagʉ nihino árĩbocuri ĩgʉ?” arĩ pepi ĩgʉ Jesure ĩadiaripʉ.\\nJesu masa bajarãre barire ópʉ\\nMr 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14\\n10Eropi Jesu ĩgʉ obeonirã ĩgʉ pohrogue dujaja, erã iirare wereñorã Jesure. Erã weretuhacʉ̃ Jesu erã dihtare Betsaidague sihu waripʉ. 11Ĩgʉ erã dihtare sihuquerecʉ̃ erã warare masirã, masa bajarã nʉrʉsiagãñorã. Jesu ĩgʉre erã nʉrʉsiajacʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ bocatĩri serẽpʉ erãre. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrire erãre were, dorecʉrãre õarã iipʉ.\\n12Ñamicague doce ĩgʉ buherã ĩgʉ pohrogue eja, Jesure wereñorã:\\n—Ohõ masa marirogue ãhraa. Õ majaro maja wirigue oã masare obeoque. Carĩmorã erã batuburire amadoreque erãre, arĩñorã erã Jesure.\\n13-14Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ erãre:\\n—Mʉa basi barire oque erãre, arĩpʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã yʉhriñorã:\\n—Cinco pan dipurure, perã ta wai sãre iripẽta opaa mari. Oã masa bajarã erã baburire asũmasiya mara marire, arĩñorã ĩgʉ buherã.\\nBajarã masa erã árĩcʉ̃ eropa arĩñorã ĩgʉ buherã. Eroguere cinco mil ʉma árĩñorã. Eropigʉ Jesu werepʉ ĩgʉ buherãre:\\n—Yujurãyeri cururi cincuenta gohra doadoreque. Gaji curu sãre erã nʉcʉ ta doadoreque, arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre.\\n15Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ buherã ĩgʉ dorero dopa ta iiñorã. Árĩpehrerã masare doadoreñorã. 16Doadoretuha Jesu cinco pan dipurure, perã wai mera aĩ, ʉmarogue ĩhamemuju, Goãmʉre “Õhaa,” arĩpʉ. Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ pan dipurure nuha, ĩgʉ buherãre masare gueredoregʉ ópʉ. 17Eropirã erã árĩpehrerã masa baha yapia wañorã. Erã ba dʉharare doce puiri gohra aĩ gameneo ʉjʉtudoboñorã ĩgʉ buherã.\\nMʉhʉ Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ta ãhraa, arĩpʉ Pedro\\n18Yujunʉ Jesu yujugʉ ta Goãmʉre serẽgʉ iipʉ. Ĩgʉ wereniguirisubu ĩgʉ buherã ĩgʉ pohrogue árĩñorã. Eropigʉ Jesu serẽpipʉ erãre:\\n—¿Nihino árĩcuri yʉhʉ, masa erã pepicʉ̃? arĩ serẽpipʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ĩgʉ buherã yʉhriñorã:\\n19—“Ñu waĩyedigʉ mʉrʉ árĩbocumi,” arĩma mʉre. Gajirã “Elia mʉrʉ árĩbocumi,” arĩma. Gajirã, “Goãmʉ ya weremʉhtanirã mera majagʉ iribojegue majagʉ masa mʉriadi árĩbocumi,” arĩma, arĩ yʉhriñorã ĩgʉ buherãpʉ ĩgʉre.\\n20Erã eropa arĩra pʉhrʉ Jesu erãre serẽpipʉ daja:\\n—¿Mʉapʉ pepicʉ̃ nihino árĩcuri yʉhʉ? arĩ serẽpipʉ daja.\\n—Mʉhʉ Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ta ãhraa, arĩ yʉhripʉ Pedro.\\nJesu ĩgʉ sĩriburiñere werepʉ\\n21Eropi Pedro “Cristo ãhraa mʉhʉ,” ĩgʉ arĩrare ne gajirãre Jesu weredorebiripʉ. 22Eropa weredorebirituhagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ bʉrigã ñero tarigʉca. Eropa ta tariro gahmea yʉre. Eropirã pahia oparã, mʉrã, judio masare buherã mera yʉre gamebirã wejẽrãcoma. Erã wejẽra pʉhrʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ masa mʉriagʉca, arĩpʉ Jesu erãre.\\n23Pʉhrʉ árĩpehrerãre õpa arĩ werepʉ Jesu:\\n—Yujugʉ yʉ mera majagʉ árĩdiagʉ, ĩgʉ gamero iidiarire duhucãgʉcumi. Eropigʉ yahagʉ ĩgʉ árĩri dipuwaja ñero tarigʉcumi. Ñero tariqueregʉ ta yahare iiniguigʉ árĩgʉcumi. 24Yujugʉ masʉ ĩgʉ ya árĩburi dihtare pepigʉ dederea wagʉcumi. Eropigʉ yaha árĩburi yʉ gameri dihtare iigʉ árĩpehrerinʉri yʉ mera ʉmaroguere õaro árĩgʉcumi. 25Yujugʉ masʉ i yeba majare árĩpehrerire opaqueregʉ peamegue wagʉ õarire bocasome. 26Yujurãyeri yʉ buherire werediarã, “Jesu yagʉ ãhraa,” arĩdiarã gʉhyasĩrirãcoma. Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ yʉ sã erãre eropa iirãre gʉhyasĩrisãgʉca. Yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ õarã anyua erã gosesiriri mera, yʉ Pagʉ ĩgʉ gosesiriri mera dujarigʉ yʉre gʉhyasĩrinirãre gʉhyasĩrisãgʉca yʉ sã. 27Diaye arĩgʉ tiiaa mʉare. Dohpague yujurãyeri mʉa õgue árĩrã mʉa sĩriboro core Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩcʉ̃gue ĩarãca, arĩpʉ erãre.\\nJesu dʉpʉre gohrotopʉ\\n28Eropi ocho nʉri irire ĩgʉ werera pʉhrʉ Jesu Pedrore, Ñure, Santiagore erã dihtare sihupʉ. Eropi waha, Goãmʉ mera wereniguirã wañorã. Ʉtãgʉre mʉria wañorã erã. 29Goãmʉre ĩgʉ serẽrisubu Jesu ĩgʉ diapo gohrotoa wayoro. Eropiro ĩgʉ suhri cuimijuri suhri õaro boreri suhri wayoro. 30Eropa warisubu perã ʉma ĩgʉ pohro dehyoañorã. Ĩgʉ mera wereniguirã iiñorã. Erã iribojegue majarã Elia mʉrʉ, Moise mʉrʉ sã árĩñorã. 31Erã ʉmaro maja gosesiriri mera dehyoañorã. Jesu merogã Jerusaléngue ĩgʉ sĩriborore erã Jesu mera wereniguirã iiñorã. 32Pedro ĩgʉ mera majarã sã wʉja meretaria carĩrã iiñorã. Eropa carĩquererã ta ʉca wahgã, Jesu gosesiriri ĩha, perã ĩgʉ mera wereniguirã sãre ĩañorã. 33Moise Elia mera erã warisubu Pedro Jesure õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ, mari õre árĩcʉ̃ õadiaa. Ʉhre wihigã gohra iirã. Mʉ ya wihigã, Moise ya wihigã, Elia ya wihigã iirãca, arĩpʉ Pedro.\\nEropa arĩqueregʉ ta ĩgʉ arĩrare ne masibiripʉ. 34Ĩgʉ eropa arĩ wereniguirisubu erãre imica curu cãhmotayoro. Eropa cãhmotacʉ̃ ĩarã erã güia wañorã. 35Eropiro imica curu pohecague Goãmʉ ĩgʉ wereniguiri bʉsʉyoro:\\n—Ihĩ yʉ magʉ yʉ beyedigʉ ãhrimi. Õaro peeque ĩgʉre, arĩri bʉsʉyoro imica pohecague.\\n36Eropa arĩra pʉhrʉ Jesu dihtare ĩañorã erã. Pʉhrʉ erã ĩarare gajirãre werebiriñorã. Ne yujugʉre werebiriñorã dohpa irisubure.\\nJesu watĩ ñajasũdigʉre õagʉ iipʉ\\n37Gajinʉ erã ʉtãgʉgue erã dijaricʉ̃ bajarã masa Jesure bocatĩriñorã. 38Eropigʉ erã mera majagʉ Jesure piyupʉ:\\n—Buhegʉ, mʉre turaro ire serẽdiaa yʉhʉ. Yʉ magʉ yujugʉ ta ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉre ĩabasaque mʉhʉ. 39Watĩ ñajasũ gorowereniguicãmi. Iri watĩ ĩgʉre ñeha, gaguiniguicʉ̃ ii, tũru naragãcʉ̃ ii, sumutua wacʉ̃ iimʉraa. Eropigʉ ihĩ watĩ yʉ magʉre ñero taricʉ̃ ii, ne duhudiabeami ĩgʉre. 40Mʉ buherãre iri watĩre cóãdoregʉ turaro serẽrabʉ. Yʉ eropa serẽquerecʉ̃ ta erã irire ne cóãmasibirama, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n41Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesupʉ õpa arĩpʉ ero árĩrãre:\\n—Dohpague majarã mʉa ñerã ãhraa. ¿Yʉre ne umupeobirigohracãri? Yoari boje mʉare buherabʉ. ¿Dipẽ yoari boje yʉre garibori mʉa? arĩ turipʉ Jesu.\\nEropa arĩtuha watĩ ñajasũdigʉ pagʉre õpa arĩpʉ:\\n—Mʉ magʉre aĩgãrique, arĩpʉ.\\n42Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ ĩgʉ magʉ Jesu pohrogue ĩgʉ aririsubu watĩ ĩgʉre yebague mehmereja, tũru naragãcʉ̃ iipʉ. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ Jesu watĩre cóãpʉ. Ĩgʉ eropa cóãcʉ̃ watĩ ñajasũdigʉ õagʉ wapʉ. Eropigʉ Jesupʉ ĩgʉgãre wiapʉ ĩgʉ pagʉre. 43Árĩpehrerã masa Goãmʉ turari mera ĩgʉ õagʉ wacʉ̃ iirire ĩarã, ʉca wañorã.\\nDipaturi Jesu ĩgʉ sĩriburiñere werepʉ\\nMasa Jesu ĩgʉ iirare ĩha ʉca wacʉ̃ Jesupʉ ĩgʉ buherãre õpa arĩ werepʉ:\\n44—Dohparagã yʉ wereburire cãdijibiricãque mʉa. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Masa yʉre ñeha, gajirãguere yʉre wiarãcoma, arĩpʉ Jesu.\\n45Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta erãpʉ ĩgʉ wererire õaro peebiriñorã. Ĩgʉ wererare erãre masiya mariyoro. Irisubu ta Goãmʉ erãre irire masidorebirinipʉ. Eropirã erã güirã irire ĩgʉre serẽpibiriñorã.\\nJesu buherã erã mera majagʉre opʉ acudiariñorã\\n46Pʉhrʉ Jesu buherã werenigui dʉyasorã iiñorã:\\n—¿Mari mera majagʉ nihinopʉ opʉ ñajagʉcuri? arĩ dʉyasorã iiñorã erã erã basi.\\n47Erã eroparĩcʉ̃ Jesupʉ erã pepirire masigʉ, majigʉre ĩgʉ pohro aĩunugu, ĩgʉ buherãre werepʉ:\\n48—Yaha árĩburire iimorã õpa árĩgʉgãre bu árĩgʉre gamerã yʉ sãre gahmea mʉa. Eropirã yʉre gamerã, yʉre obeodigʉ sãre gahmea mʉa. Mʉa mera majagʉ mʉa pohro majagʉ árĩgʉ ĩgʉ sã opʉ ta árĩgʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\nMarire ĩhaturibigʉ árĩgʉ mari mera majagʉ ãhrimi, arĩ werepʉ Jesu\\n49Pʉhrʉ Ñu Jesure õpa arĩ werepʉ:\\n—Buhegʉ, mʉ waĩ mera watĩ ñajasũnirãre taricʉ̃ iiami yujugʉ. Ĩgʉre gʉa ĩabʉ. Ĩgʉ mari mera majagʉ ĩgʉ árĩbiricʉ̃ ĩarã ĩgʉre irire iidorebirimʉrabʉ gʉa, arĩpʉ Ñu Jesure.\\n50Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu Ñure gajirã ĩgʉ buherã sãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Eropa arĩbiricãque mʉa ĩgʉre. Marire ĩhaturibigʉ árĩgʉ, ĩgʉ mari mera majagʉ ãhrimi, arĩpʉ Jesu.\\nJesu Santiagore, Ñu sã erã wererire gamebiripʉ\\n51Irisubure Jesu ĩgʉ ʉmʉsigue ĩgʉ waboro coregã “Jerusaléngue wagʉra,” arĩpʉ ĩgʉ. Eropa arĩgʉ wagʉ iipʉ. 52Eropirã Jesu core ĩgʉ obeonirã waha, Samaria yeba maja macague eja, ero Jesu ĩgʉ ejaborore amuyudiariñorã. 53Jesu Jerusaléngue wabu iipʉ. Erogue ĩgʉ wabu árĩcʉ̃ peerã, iri maca majarã ĩgʉre gamebiriñorã. 54Irire peerã Ñu, Santiago mera wereñorã Jesure:\\n—Opʉ, mʉ gamecʉ̃ ʉmaro maja peame mera mʉre gamebirinirãre wejẽdorerãra Elia mʉrʉ ĩgʉ iidiro dopa ta, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n55Erã eroparĩcʉ̃ maji ĩha turipʉ erã perãre:\\n—Eropa arĩbiricãque. Espíritu Santo yarã ãhraa mʉa. Dohpague mʉa pepiro dopa ta ĩgʉpʉ pepibeami. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ i yebaguere arigʉ peamegue wabonirãre taugʉ aribʉ. Masare erã dederecʉ̃ iigʉ aribiribʉ, arĩ werepʉ Jesu.\\n56Eropa arĩ weretuha gaji macague Jesu sã carĩrã waha wañorã.\\nGajirã Jesu mera wariñorã\\n57Maha erã wacʉ̃, yujugʉ masʉ Jesure werepʉ:\\n—Mʉ mera yʉhʉ wadiaa noho mʉ wadiaro, arĩpʉ ĩgʉ.\\n58Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu yʉhripʉ:\\n—Yʉ mera aricʉ̃ diasa ãhraa. Nʉgʉ majarã diayea erã carĩburi toreri opama. Mirimagʉ porã sã erã ya suhri opama. Yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉpʉre sooro mara. Ne yaha wihi mara. Eropirã yʉ mera árĩrã ñero tarirãca mʉa, arĩ yʉhripʉ Jesu.\\n59Pʉhrʉ gajigʉre Jesu sihupʉ:\\n—Yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩpʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ yʉhripʉ Jesure:\\n—Opʉ, yʉhʉ yʉ pagʉ sĩricʉ̃ yaanigʉ wagʉra. Pʉhrʉ mʉ mera wagʉra, arĩpʉ ĩgʉ.\\n60Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu werepʉ:\\n—Yʉre gamebirã sĩrinirã iro dopa ta ãhrima. Erãpʉ sĩrinirãre yaaporo. Eropigʉ mʉpʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrire õari buherire buhegʉ arique, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n61Eropigʉ gajigʉ Jesure õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ, mʉ mera wagʉra. Yʉ acawererãre goeriserenigʉ wanigʉra dohpa, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n62Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ werepʉ Jesu ĩgʉre:\\n—Mohmebu mohmediabigʉ ĩgʉ duhpibu árĩbeami. Ĩgʉ iro dopa árĩgʉ õpa ãhrimi: “Goãmʉ yare iidiaa,” arĩqueregʉ irire ne iibeami. Ĩgʉ Goãmʉ yagʉ árĩbodigʉ árĩbeami, arĩpʉ Jesu.","num_words":1487,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 3 BSNNT - To bajiri, “Jesús manire ejarẽmogʉ̃ - Bible Search\\n“Moisés rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Jesús”, yire queti\\n1To bajiri, “Jesús manire ejarẽmogʉ̃ ñaami”, yimasiaja mani. Manijʉa, “Dios ĩ ejarẽmose rãca Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉroti ñaja” yimasicõari, ĩre cʉdirã ñaja mani. “Yʉ yarã ñato” Dios ĩ yiriarã ñaja. Jesújʉa ñagʉ̃mi, “Masare quẽnaro yʉ yirotire gotiba” Dios ĩ yicõar'i. To bajicõari, tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ, Cristo quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire sẽnibosagʉ ñagʉ̃mi. To bajiri, “Ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Jesús”, yitʉoĩato mani. 2Adi macarʉcʉrojʉre ñagʉ̃ Dios ĩ rotirore bajirone yigʉ, Dios yarã masare quẽnaro ejarẽmoñumi Jesús. To bajirone yimasiñuju Moisés ñamasir'i quẽne. Dios ĩ rotirore bajirone yigʉ, Dios yarãre quẽnaro ejarẽmomasiñuju. 3-4Quẽnaro ĩnare ejarẽmomasir'i ñaboarine, “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñato”, yimasibetimasiñuju. Jesújʉama, “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñato”, yimasigʉ̃ ñaami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, Moisés ñamasir'i rẽtoro Cristore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. 5Moisés ñamasir'ijʉama, Dios moarimasʉre bajiro bajimasiñuju. To bajicõari, Dios ĩ yirotirore bajirone cʉdigʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñamasiñuju. To bajiro ĩ yimasirere tʉoĩacõari, “Cristo sʉori Dios manire quẽnaro ĩ yirotire gotimasiogʉ̃ yimasiñumi Moisés”, yimasiaja mani. 6Cristojʉama, Dios moarimasʉre bajiro me bajiyuju. Ĩ ñaami Dios macʉ, ĩ rotirore bajirone yigʉ. To bajicõari, Dios yarã ʉjʉ ñaami Cristo. “Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yirotire yiecorʉarãja mani” mani tʉoĩatʉjabetijama, ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãja.\\n“Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa mʉa”, yire queti\\n7To bajiri Dios yarã ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Dios ocare masa ĩna ucamasire Dios yarãre gotigʉ, ado bajiro yimasiñumi Esp'iritu Santo:\\n“Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya.\\n8-9‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa. Mʉa ñicʉa yʉre jũnisinicõari, ĩna cʉdibetimasicatire bajiro bajibesa mʉa. Mʉa ñicʉa, masa manojʉ ĩna ñacudiro, jʉarã masa cõro ñaricʉ̃mari ĩaĩañamanire ĩnare yiĩorũgũboacajʉ yʉ. To yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomena ñari, ado bajise yirũgũcama ĩna: ‘Mani bojasejʉa mani yijama, ¿no bajise manire yirojari Dios?’ yirũgũcama ĩna.\\n10To bajiro ĩna yisere jũnisinicõari, ado bajise ĩnare yicajʉ yʉ: ‘Yʉre ajiterũgũaja mʉa. To bajiri, “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeaja mʉa’, ĩnare yicajʉ yʉ.\\n11Quẽna gajeye ĩnare goticajʉ yʉ: ‘Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ rãca quẽnaro mʉa ñasere bojaboacajʉ yʉ. To bajiboarine cojoji me mʉajʉa yʉre mʉa ajibetijare, yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãma’ yicõacajʉ yʉ”, yigotimasiñumi Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo.\\n12To bajiri mani ñicʉa Diore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjamasiriarore bajiro bajibesa yʉ yarã mʉa. Sĩgʉ̃ mani yʉ, “Dios ocare socase ñaja” ĩ yisere ajicõari, quẽnaro ĩre gotimasioña, “Masirẽtogʉ̃ Dios yere ajitirʉ̃nʉ tʉjaromi” yirã. 13Dios ocare gãmerã gotivariquẽnaña mʉa. “Maji busiyʉ gãmerã gotiroti ñaroja”, yitʉoĩabesa, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri vãti ĩ rotisejʉare cʉdicõari, “‘Dios oca socase ñaja’ yiroma” yirã. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne gãmerã goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare, “Tire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato” yirã. 14Tirʉ̃mʉjʉ, Cristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja manire. To bajiro mani bajicõa ñajama, mani bajirearo berojʉ õ vecajʉ Cristo rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani.\\n15Tire mʉare yʉ gotirore bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa. Mʉa ñicʉa yʉre jũnisinicõari, ĩna cʉdibetimasicatire bajiro bajibesa mʉa”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n16Mani ñicʉa ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa quẽna: ¿Ñimarã ñañujari Dios ĩ masune ĩ gotisere ajirã ñaboarine, cʉdibetiriarã? Egipto sitajʉ ñarãre, Moisés ĩ ũmato variarãne bajiyuma. 17-18Jʉarã masa cõro ñaricʉ̃mari, Diore ĩna cʉdibetijare, bʉto jũnisiniñuju Dios. Ĩnare jũnisinicõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju Dios: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Quẽnari sitare mʉare yʉ ʉjorʉaboacatore ejabetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, ti sitajʉ ejamenane, masa manojʉ ĩna ñacudimasiriarojʉne bajireacoamasiñujarã ĩna. 19Tire ajicõari, “Diore ajirʉ̃cʉbʉobetiriarã ñari, ti sitajʉre ejabesuma”, yimasiaja mani.","num_words":564,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti FILIPENSES 3\\n“Cristore mani ajitirʉ̃nʉse ñaja ñamasuse”, Pablo ĩ yire queti\\n1 Jesucristo yarã ñari, variquẽnaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucacatire tudiucaja yʉ. To bajiro mʉare yʉ yicõa ñajama, “Gãjerã socase ĩna gotisere ajiroma” yigʉ, yaja. 2 Cristo ocare ricati gotimasiorãre roori ñaña mʉa. Ĩna ñarãma rojose ũmato yirorã. “Dios ĩ ĩamairã mani ñarʉajama, circuncisión yiroti ñaja”, yisocarãma ĩna. 3 Circuncisión yiecorã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ ĩamairã me ñarãma ĩna. Manijʉama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoaja mani. To yicõari, “ ‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã mani ñajare, Dios ĩ ĩamairã ñaja”, yitʉoĩa variquẽnaja mani. 4 Mani ñicʉa ĩna yimasirere ĩna tʉoĩarore bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩaroti ñaboroja. Ĩna tʉoĩasere bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, ado bajise bajiroja: 5 “Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yigʉ ñato” yirã, cojomo cõro gaje ãmo idia jẽnituarirʉ̃mʉri yʉ ruyuaro bero, circuncisión yʉre yiyuma ĩna. To bajiri, jud'io masʉ ñari, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. Yʉ ñicʉa, jud'io masa ñacoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masa rĩne gãmerã manajo cʉticõari ĩna macʉ cʉtir'i ñari, jud'io masʉ masu ñaja yʉ. To bajicõari, fariseo yere tʉoĩagʉ̃ ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñaboacajʉ yʉ maji. 6 “Ado bajiro yʉ yisere bojagʉmi Dios” yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca yirũgũboacajʉ yʉ. To bajise tʉoĩagʉ̃ ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrãma, mani ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro yimenama” yitʉoĩacõari, bʉto rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnaro cʉdigʉ yʉ ñajare, “Adi vãme yibeami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃ manicami.\\n7-9 Yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yisere, “Ñamasuse ñaroja”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. Adirʉ̃mʉrirema, Cristore ajitirʉ̃nʉca yigʉ, “Vaja maja”, yitʉoĩacõaja yʉ. To bajiri, yucʉrema, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yiboacatire yitʉjacõacajʉ. “ ‘Rojose yʉ yisere masirioato Dios’ yigʉ, yʉre rijabosayumi Cristo”, yitʉoĩaja yʉ, adirʉ̃mʉrirema. To bajiri, “ ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩaja yʉ. 10 “Cristo ĩ ejarẽmorã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, bʉtobʉsa ĩre masirũtuarʉaja yʉ. Tire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ rijato bero, tudicaticõari, ĩ masise rãca ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmo ñagʉ̃mi. Tire, ĩ masise rãca ĩ bojase rĩne yigʉ ñarʉaja yʉ. To yicõari, ĩ jacʉre cʉdirʉagʉ ñari, Cristo, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro rojose tãmʉorʉaja yʉ quẽne. To bajiro bajigʉ, yucʉ́tẽrojʉre ĩre ĩna sĩariarore bajiro yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, quẽnarʉaroja. 11 To bajiro bajirocʉ yʉ ñajama, yʉ rijato bero, yʉre quẽne catiorʉcʉmi Dios.\\n“Quẽnase rĩne yirã ñarãsa mani”, Pablo ĩ yire queti\\n12 “Jediro masigʉ̃ ñari, quẽnase rĩne yigʉ ñaja”, yimasibeaja yʉ. To bajiboarine, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉcʉja” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. “Yʉre bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñato” yigʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉ”, yʉre yicami Jesucristo. 13 Quẽnaro ajiya, yʉ mairã. “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ yʉ yirũgũcatire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉ. Tire tʉoĩabecʉne, quẽnaro yʉ yirotijʉare tʉoĩarũgũaja. 14 “Dios tʉjʉ yʉ ejaro, quẽnaro yʉ yise vaja quẽnaro yʉre yato ĩ” yigʉ, to bajiro rĩne yirũgũaja yʉ. Ĩ tʉjʉ mani ejaro, quẽnaro mani yise vaja, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yiyuju Dios, quẽnase rĩne yirã mani ñarotire yigʉ.\\n15 To bajiri yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja mʉare quẽne, quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, cojo vãme ricati mʉa tʉoĩajama, quẽnaro mʉa masirotire yirʉcʉmi Dios. 16 Dios ĩ bojasere masijeobetiboarine, mani ajimasiro cõro mani yicõa ñajama, quẽnarʉaroja.\\n17 To bajiri, yʉ bajiñarũgũcatore bajiro bajiñaña, mʉa quẽne. 18 Gãjerãjʉama, quẽnasere yibetirũgũama. To bajiro ĩna bajise cojoji me mʉare gotirũgũcajʉ yʉ. Quẽna ĩna bajisere tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ, bʉto sʉtiritiaja yʉ. To bajiro ĩna bajicõa ñajama, “Cristo ĩ rijabosare vaja maja” yirãre bajiro bajicõa ñarãma. 19 To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Dios ĩ bojasere yimena ñari, ĩna masu ĩna bojase rĩne yirã ñaama. To bajicõari, rojose ĩna yijama, bojonemenane, tire gotivariquẽnarãma. Adigodoaye rĩne tʉoĩarũgũrãma. 20 Manijʉama, õ vecajʉ Dios tʉjʉ varona ñaja. Ĩ ñarojʉ ñaja mani ñarũgũrotijʉ. To bajiri tijʉare tʉoĩarũgũaja mani. To yicõari, “Õ vecajʉ ñagʉ̃, vadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire manire yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ Jesucristo”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja mani. 21 To bajiro bajigʉne, quẽnarirujʉ ĩ rujʉ cʉtirore bajirone manire quẽne vasoarʉcʉmi, adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃ ñari.","num_words":658,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 4 BAONT - Jiro, paʉ peti bojoca Jesús're cʉ̃ja - Bible Search\\nSamaria macõ mena Jesús cʉ̃ ca wede penirique\\n1Jiro, paʉ peti bojoca Jesús're cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeerijere, ñucã Juan ametʉenero cʉ̃ ca uwo coerijere queti tʉoupa fariseos. 2(Biigʉpʉa añuro petira Jesús méé cʉ̃jare uwo coewi; jãa, cʉ̃ buerã pee bojocare jãa uwo coewʉ.) 3To biri Jesús teere majiri, Judea yepa ca niiricʉ, Galilea yepa pee jãare jʉo tuacoawi ñucã.\\n4To biro bii tua waagʉ, Samaria yepare cʉ̃ ca waa nʉnʉa waape niiwʉ. 5To biri tii yepare eagʉ, Sicar ca wãme cʉtiri macã, Jacob cʉ̃ macʉ̃ Josére cʉ̃ ca cũu yaiquĩrica yepa pʉto ca niiri macãre jãare jʉo eawi. 6Tii yepare niiwʉ Jacob niiquĩricʉ oco ope. Jesús pea, maa doogʉ ca boga yaicoaricʉ niiri, tii ope pʉtora ea nuucoawi. Muipũ jotoa decomacã ea doogʉ cʉ̃ ca biiri tabe niiwʉ. 7-8Jãa, cʉ̃ buerã pea, macãpʉ baarique jãa wapa tiirã waacoawʉ. To biro jãa ca bii waa ditoyere, jĩcõ nomio, Samaria macõ, tii opere oco waago doogo cõ ca earo, o biro cõre ĩiupi Jesús:\\n—Petoacã yʉ cãare oco tiicojoya —cõre ĩiupi.\\n9Jãa judíos pea, Samaria yepa macãrã mena añuro jãa ca ameri tiitirije ca maniro macã, o biro cʉ̃re ĩiupo Jesús're:\\n—¿Ñee tiigʉ mʉa judío nii pacagʉ, yʉ Samaria macõre mʉ oco jãiti? —cʉ̃re ĩiupo.\\n10To biro cʉ̃re cõ ca ĩiro, o biro cõre ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojorijere mʉ ca majijata, ñucã “Yʉre oco tĩaña,” mʉre ca ĩigʉre, “Cʉ̃ niicumi,” mʉ ca ĩi ĩa majijata, cʉ̃ peere mʉ jãibojacupa. To biri cʉ̃ pea oco catirique ca tiicojorijere mʉre tiicojobojacupi —cõre ĩiupi.\\n11To biro cõre cʉ̃ ca ĩiro, cõ pea o biro cʉ̃re ĩiupo:\\n—Wiogʉ, ati opea ʉ̃cʉ̃a jañu doca, oco waarique ʉno cʉoti pacagʉ, ¿noo maquẽpʉ bʉacãri oco ca catirijere yʉre mʉ tiicojogʉti? 12Mani ñicʉ̃ Jacob niiquĩricʉ ati ope maquẽre oco jini, cʉ̃ puna cãa jini, ñucã cʉ̃ ecaricarã cãare oco tĩa, cʉ̃ ca tiirucurica operena jãare cũuquĩupi. ¿To docare mʉa, cʉ̃ ametʉenero ca nii majuropeegʉ mʉ niiti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupo Jesús're.\\n13To biro cõ ca ĩi jãiñaro, o biro cõre ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Niipetirã ati ope maquẽre ca oco jinirã, to birora oco jinirʉgacõa niirucuma ñucã. 14Oco yʉ ca tiicojorijere ca jinigʉ pea, pʉati oco jinirʉga, biitirucumi. Oco yʉ ca tiicojorije pea, to birora caticõa niirique cʉ̃ yeripʉre, oco ca witi yerijãatirore birora cʉ̃re biicõa niirucu —cõre ĩiupi Jesús.\\n15To biri cõ pea o biro cʉ̃re ĩiupo:\\n—Wiogʉ, to docare tee pee yʉre oco tiicojoya, pʉati oco jinirʉga, ati opepʉre oco waago doorucu, yʉ ca bii nemotipere biro ĩigʉ —cʉ̃re ĩiupo Jesús're.\\n16To biro cʉ̃re cõ ca ĩiro, o biro cõre ĩiupi Jesús:\\n—To docare tua waa, mʉ manʉre jʉo, anopʉra mʉ doowa ñucã —cõre ĩiupi.\\n17To biro cõre cʉ̃ ca ĩiro:\\n—Ca manʉ manigo yʉ nii yʉa —cʉ̃re ĩi yʉʉupo cõ pea.\\nJesús pea o biro cõre ĩiupi:\\n—“Yʉa ca manʉ manigo yʉ nii,” mʉ ca ĩijata, díámacʉ̃ra mʉ ĩi. 18Mʉa, jĩcã amo cõro peti ca manʉ jʉ̃mʉa cʉtirico mʉ nii. To biri mecʉ̃ mʉ mena ca niigʉ cãa, mʉ manʉ majurope méé niimi, díámacʉ̃ra mʉ ĩi, to biro mʉ ca ĩijata —cõre ĩiupi.\\n19To biro cõre cʉ̃ ca ĩiro, cõ pea o biro cʉ̃re ĩiupo:\\n—Wiogʉ, yʉa mʉre yʉ ĩa maji. Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ mʉ nii.+ 20Jãa ñicʉ̃ jʉ̃mʉa Samaria yepa macãrã ca niiquĩricarã ati buuropʉ Ʉmʉreco Pacʉre juu bue nʉcʉ̃ bʉorucuupa. Mʉja judíos pea, “Jerusalén'pʉ wado nii Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉorica tabe,” mʉja ĩirucu —cʉ̃re ĩiupo.\\n21To biro cõ ca ĩiro, o biro cõre ĩiupi Jesús:\\n—Nomio, yʉ ca ĩirijere yʉre tʉo nʉnʉjeeya: Ati buuropʉ doo, ñucã Jerusalén macãpʉ waa, biitirãra Ʉmʉreco Pacʉre mʉja ca jãi juu bue nʉcʉ̃ bʉopa tabe ea. 22Mʉja Samaria macãrã, mʉja ca majitirijerena mʉja ĩi nʉcʉ̃ bʉocã. Jãa judíos pea jãa ca tii nʉcʉ̃ bʉogʉre jãa maji. To biri, jãa judíos jʉori bojocare ametʉenerucumi Ʉmʉreco Pacʉ. 23Mee ea, mecʉ̃ra nii mee, díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉre ca tii nʉcʉ̃ bʉorã, ca niirore biro, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri cʉ̃ ca boorore biro cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉopa tabe, to biirije cʉ̃ja ca tiiro boomi Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃re ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorãra. 24Ʉmʉreco Pacʉa, yeri ca bautigʉ niimi.+ To biri cʉ̃re ca tii nʉcʉ̃ bʉorã, cʉ̃ja yeripʉ, ĩi ditoricaro maniro Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri cʉ̃ ca boori wãmere biro ca tiiparã niima —cõre ĩiupi Jesús.\\n25To biro cõre cʉ̃ ca ĩiro, nomio pea o biro cʉ̃re ĩiupo Jesús're:\\n—Yʉ maji, Mesías, Cristo ca wãme cʉtigʉ cʉ̃ ca eapere. Cʉ̃ eagʉpʉ niipetirije manire wede majiorucumi —cʉ̃re ĩiupo.\\n26To biro cʉ̃re cõ ca ĩiro, o biro cõre ĩiupi Jesús pea:\\n—Mʉ mena ca wede penigʉa, cʉ̃ra yʉ nii yʉa —cõre ĩiupi.\\nJesús buerã cʉ̃ pʉto cʉ̃ja ca tua earique\\n27To biro cõre cʉ̃ ca ĩi niiri tabera jãa, cʉ̃ buerã, macãpʉ baarique ca wapa tiirã waaricarã jãa eawʉ. Cʉ̃ pʉto earã, Jesús pea nomio mena cʉ̃ ca wede peni niirijere ĩarã, do biro pee jãa ĩi majiticãwʉ. Bii pacarã jĩcʉ̃ peera, ¿ñee ʉnore cõ booti? ¿Ñee ʉnore cõ mena mʉ wede peniti? jãa ĩi jãiña majiticãwʉ ñucã. 28Jãa ca eari tabera, nomio pea cõ jotʉre toora piti dopo, macã pee tuacoawo. Toopʉ eari, o biro bojocare cʉ̃jare ĩi wedeupo:\\n29—Ĩarã dooña mʉja cãa. Õo, jĩcʉ̃ bojocʉ niijãwi, yʉ ca tiiriquere ca maji peoticãgʉ. ¿Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojopʉ Mesías cʉ̃ja ca ĩigʉ méé cʉ̃ niicã tiimijapari? —ĩiupo. 30To cõrora tii macã macãrã pea, Jesús cʉ̃ ca niiri tabepʉ ĩarã dooupa. 31To biro cõ ca bii ditoyeacã: “Buegʉ, baaya petopʉra,” cʉ̃re jãa ĩimiwʉ Jesús're.\\n32To biro cʉ̃re jãa ca ĩiro:\\n—Yʉa, mʉja ca majitirije baarique yʉ cʉo —jãare boca ĩiwi Jesús pea.\\n33To biro jãare cʉ̃ ca ĩiro, o biro jãa ameri ĩi jãiñawʉ:\\n—¿Mee jĩcãrã cʉ̃re cʉ̃ja baarique jee doobujapari? —jãa ĩiwʉ.\\n34To biro jãa ca ameri ĩiro, Jesús pea o biro jãare ĩiwi:\\n—Yʉ baariquea, yʉre ca tiicojo cojoricʉ cʉ̃ ca boorore biro tiirique, to biri cʉ̃ ca dotiriquere yʉ ca tii yapanope, nii. 35Mʉja pea: “Bapari muipũa dʉja ména ote ca bʉcʉa yapanopa tabe,” mʉja ĩi. Yʉ pea o biro yʉ ĩi: “Ote wejerire ĩañaaqué, mee bʉcʉa yapanocoa, jeeriquepʉ nii,” yʉ ĩi.+ 36Ote dicare ca jeegʉa, cʉ̃ ca paderije wapare wapa taami. Cʉ̃ ca jeerije pea, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojorije to birora cʉ̃ ca caticõa niipe nii. To biri ote ca otegʉ, ñucã ca dicare ca jeegʉ cãa, cʉ̃ja pʉarãpʉra jĩcãri cõro ʉjea niima. 37O biro ĩirica wãme díámacʉ̃ra nii: “Jĩcʉ̃ niimi ca otegʉ. Apĩpʉ niimi ñucã ca dicare ca jeegʉ,” ĩiriquea. 38Mʉja yʉ buerã ca niirã, to biro cʉ̃ja ca ĩirucuri wãmere birora mʉja bii. Mee aperã cʉ̃ja ca wede majio jʉoricarã pʉtopʉre, yʉ yee añurije quetire mʉjare yʉ wede doti cojowʉ, añuro cʉ̃ja ca tʉo ame wio peoti majiro cʉ̃ja tiijato ĩigʉ. Aperã popiye bii jʉoupa añurije quetire wederã, cʉ̃ja ca pade jʉoriquepʉre ca pade boja yapanorãre biro mʉjare yʉ tii doti cojo. To biri mʉjara popiye méé jañuro nii, yʉ ca wede doti cojorije —jãare ĩiwi Jesús.\\nPaʉ samaritanos cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeerique\\n39Sicar macã macãrã samaritanos, “Yʉ ca tiiriquere, niipetiro yʉre ĩijãwi,” nomio cõ ca ĩirijere ca tʉoricarã, paʉ Jesús're tʉo nʉnʉjeewa. 40To biri Samaria macãrã Jesús pʉto earã, “Waaticãña, jãa mena tuaya ména,” cʉ̃re ĩiwa Jesús're. To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro macã, tii macãre pʉa rʉmʉ niiwi Jesús. 41To biri ñucã Jesús cʉ̃jare cʉ̃ ca wederijere tʉorã, paʉ jañuro cʉ̃re tʉo nʉnʉjee nʉnʉa waawa. 42To biro biirã, o biro cõre ĩiwa:\\n—Mecʉ̃ra yua, jãare mʉ ca ĩijãrije jʉori wado méé jãa tʉo nʉnʉjee, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca ĩijãrijere jãa majuropeera tʉori, díámacʉ̃ra bojocare Ca Ametʉenegʉ cʉ̃ ca niirijere jãa maji —cõre ĩiwa.\\nWiogʉ yeere ca pade bojari majʉ macʉ̃re Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n43Pʉa rʉmʉ jiro Jesús, Samaria yepa ca niiricʉ, Galilea yepa pee waa nʉnʉa waawi ñucã. 44Ména, Jesús majuropeera: “Jĩcʉ̃, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉre cʉ̃ yaa yepa macãrã cʉ̃re nʉcʉ̃ bʉotima,” ĩiwi. 45Galilea yepapʉre Jesús cʉ̃ ca earo, too macãrã bojoca pea añuro cʉ̃re jãi bocawa, Jerusalén'pʉ Pascua boje rʉmʉ ĩarã earã, niipetirije tii boje rʉmʉre cʉ̃ ca tiiriquere ca ĩaricarã niiri.\\n46Jesús, Galilea yepare waa yuju jañucã, ocorena ʉje oco cʉ̃ ca jeeñorica macã Canápʉra tuacoawi ñucã. Tii macãre niiupi jĩcʉ̃, wiogʉ yeere pade nemori majʉ ʉpʉ ca niigʉ Capernaúm'pʉ cʉ̃ macʉ̃ bʉaro ca diagʉre ca cʉogʉ. 47To biri, “Jesús Judea yepapʉ ca niiricʉ, Galilea yepare eajagʉ,” cʉ̃ja ca ĩirijere queti tʉori, Jesús're ĩagʉ eari, “Yʉ macʉ̃ bii yaigʉpʉ ca biigʉre, yʉ yaa wiipʉ waari cʉ̃re catiogʉja,” bʉaro cʉ̃re ĩiwi cʉ̃ pacʉ pea.\\n48To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro:\\n—Ca bii ĩñorijere, ca ĩa ñaaña manirije tii jeeñoriquere, mʉja ca ĩatijata, mʉja tʉo nʉnʉjeeti mʉja —cʉ̃re ĩiwi Jesús.\\n49To biro cʉ̃ ca ĩi pacaro, wiogʉre pade nemori majʉ ʉpʉ pea:\\n—Wiogʉ, yʉ macʉ̃ cʉ̃ ca bii yaitirora yoari méé dooya —cʉ̃re ĩiwi Jesús're.\\n50To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉ yaa wiipʉ tua waagʉja. Mee mʉ macʉ̃ caticoami —cʉ̃re ĩiwi. To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirijere díámacʉ̃ tʉori, cʉ̃ yaa wiipʉ tuacoawi.\\n51To biro cʉ̃ ca bii tua waaro, cʉ̃re pade coteri maja pea cʉ̃re bocarã doori:\\n—¡Mʉ macʉ̃ caticoajãwi mee! —cʉ̃re ĩi bocaupa. 52To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi bocaro tʉogʉ, “¿Di tabe muipũ cʉ̃ ca niiro peti cʉ̃ cati jʉojãri yʉ macʉ̃?” cʉ̃jare ĩi jãiñaupi. To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro:\\n—Ñamica, jotoa decomacã jiroacã muipũ cʉ̃ ca niirije mena cʉ̃re wiorique tatijãwʉ —cʉ̃re ĩiupa. 53To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, cʉ̃ pacʉ pea: “ ‘Mee mʉ macʉ̃ caticoami,’ Jesús yʉre cʉ̃ ca ĩijãri tabe peti biijapa,” ĩi majicãupi. To biri teere cʉ̃jare cʉ̃ ca wedero tʉorã, cʉ̃ yaa wii macãrã niipetirã Jesús're cʉ̃re tʉo nʉnʉjeeupa. 54Ate, Judea yepa ca niiricʉ, Galilea yepare tua eagʉ cʉ̃ ca tiirije pea, pʉati ca ĩa ñaaña manirije Jesús cʉ̃ ca tii bau nii ĩño tʉja waarije niiwʉ.","num_words":1578,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 2\\n☰ 2 CORÍNTIOS 2 ◀ ▶\\n1 Ja yowoogo me deɡ̶ejigo idalitacaɡ̶awatiwaji ade jao makaami agecaɡ̶alodipi. 2 Igaataɡ̶a daɡ̶a jao makaami agecaɡ̶alodipi, aɡ̶ica eledi oko aneo me idinitibeci, igaataɡ̶a akamokakaamitatiwaji makati mawii me idinitibeci. 3 Odaa me jiditibigaɡ̶aji naɡ̶ajo eledi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi jaotibige niɡ̶ina nigejotaɡ̶awa me daɡ̶awii me ee agecaɡ̶alo, leeɡ̶odi jaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji ane domaɡ̶a leeditibige mawii me idinitibeci. Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi niɡ̶ina me idinitibeci makaami leeɡ̶odi, codaa makaamitiwaji akaami inikaɡ̶awepodi. 4 Niɡ̶ijo me jidi naɡ̶ajo eledi notaɡ̶anaɡ̶axi, eliodi me joɡ̶owikomata codaa eliodi me ee agecaɡ̶alo neɡ̶epaaɡ̶icota meliodi me jinoetibece. Ajidikotibigaɡ̶aji daɡ̶a jaote makaami agecaɡ̶alodipi, pida jidikotibigaɡ̶ajitiwaji me jaotibige mowooɡ̶oti meliodi me ɡ̶ademaanitiwaji.\\nIxomaɡ̶ateenitice ane beyagi anowotaɡ̶adomi niɡ̶ina oko\\n5-6 Niɡ̶ijo oko aneo moko agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi loenatagi ane beyagi, eo maɡ̶aɡ̶a ee agecaɡ̶alo, pida ijo niɡ̶ina akaamitiwaji aneliodi magecaɡ̶alodipi. Pida aɡ̶alee jemaa daɡ̶a jiojotece, igaataɡ̶a eliodi niɡ̶ina akaamitiwaji jeɡ̶eliodi maloikatiti niɡ̶ini oko, odaa aɡ̶alee leeditibige daɡ̶aloikatiti. 7 Natigide leeditibige me ixomaɡ̶ateenitice niɡ̶ijo loenatagi ane beyagi. Codaa leeditibige mawii loniciwaɡ̶a niɡ̶ini oko me daɡ̶adiaa agecaɡ̶alo, odaa aika me nakato Ǥoniotagodi. 8 Codaa awii me yowooɡ̶odi mewi memaani. 9 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo me jiditibigaɡ̶ajitiwaji naɡ̶ajo iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi, jaotibige me jowooɡ̶odi migidioka limedi me ɡ̶adigomi me iwaɡ̶ati ane jiiɡ̶etaɡ̶awa. 10 Niɡ̶ina nige ixomaɡ̶ateenitice libeyaceɡ̶egi aneo oko, odaa ee aaɡ̶aɡ̶a jixomaɡ̶ateetice, igaataɡ̶a nige leeditibige me jixomaɡ̶ateetice ane beyagi loenatagi niɡ̶ina oko ɡ̶adiwigotigitiwaji, jaotibige me ɡ̶adaxawani, codaa jao me lodoe Cristo. 11 Jao niɡ̶ida aneji jaotibige me daɡ̶a jika Satanás me dinigaanyetoɡ̶odici, igaataɡ̶a ele me jowooɡ̶otaɡ̶a anodaaɡ̶ee Satanás.\\nPaulo yalaɡ̶ata me agecaɡ̶alo digoida nigotaɡ̶a Trôade\\n12 Niɡ̶ijo mejigo nigotaɡ̶a Trôade me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Cristo. Neɡ̶ejota naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa ja jinadi Ǥoniotagodi me yomoketedomi epoagi midiaa ibakadi. 13 Pida eliodi me ee agecaɡ̶alo leeɡ̶odi aɡ̶ica me jakapetege ɡ̶onioxoa Tito digoida Trôade. Odaa ja jibodenaɡ̶a, jeɡ̶ejigo nipodigi Macedônia.\\nCristo eote me jiɡ̶ekenaɡ̶a ɡ̶odaxakawepodi\\n14 Pida iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a idioka limedi meote me inigaanyaɡ̶a, oko ane ɡ̶odexogotege Cristo. Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odibake meote inatawece oko mowajipata latematigo ane yalaɡ̶atalo Cristo. Niɡ̶ida natematigo liciagi lanigi ladokojegi ane ilaagiteloco inatawece oko. 15 Niɡ̶ijo jotigide sacerdoti judeu ibootalo Aneotedoɡ̶oji ladokojegi me docaɡ̶atalo. Aneotedoɡ̶oji idigotedoɡ̶owa micataɡ̶a niɡ̶ida ladokojegi. Odaa Cristo jiɡ̶iniaa ane ɡ̶odiboote Aneotedoɡ̶oji. Micataɡ̶a niɡ̶ina lanigi edokojegi milaagiteloco oko, jiɡ̶idaaɡ̶ejinaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odiiɡ̶e me jilaagaɡ̶ataɡ̶atedice nibodicetedi anele aneetece Cristo minataɡ̶a inatawece oko, minataɡ̶a oko baaniɡ̶ida lewiɡ̶a, codaa me minataɡ̶a oko analeeɡ̶aniatagigipi. 16 Niɡ̶ina oko analeeɡ̶aniatagigipi ododigotoɡ̶owa micataɡ̶a niɡ̶ina ane beyagitege lanigi ane yeloadi oko. Pida niɡ̶ina oko baaniɡ̶ida lewiɡ̶a boɡ̶ododigotoɡ̶owa micataɡ̶a niɡ̶ina aneletege lanigi aneo lewiɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi aɡ̶ewi ina mica anabotege niɡ̶ida ɡ̶obakedi ane dakake. 17 Niɡ̶ida moko aɡ̶odiciagi eliodi oko anodigota latematigo Aneotedoɡ̶oji mododigo micataɡ̶a okanicodaaɡ̶ica enaanigi. Pida ajeloɡ̶otaɡ̶atibece latematigo Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a joleeɡ̶atibige me inigaanyaɡ̶atece dinyeelo, oɡ̶oa domigetaɡ̶a okanicodaaɡ̶ica ganigetiɡ̶idi. Leeɡ̶odi me Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odimonya, codaa leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo. Odaa jakataɡ̶a me jatematikanaɡ̶a me yapidi ɡ̶odaaleɡ̶ena lodoe Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ina me jeloɡ̶otaɡ̶atibece anodaaɡ̶eeteda Cristo.","num_words":444,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 7 BSNNT - Gotimasiore queti ĩnare - Bible Search\\n1Gotimasiore queti ĩnare gotigajanocõari, Capernaum vãme cʉti macajʉ vasuju Jesús. 2Ti macajʉre ñañuju romano masʉ. Surara ʉjʉ ñañuju ĩ. Ĩre moabosarimasʉ, ĩ maigʉ̃, bʉto rijayuju. Bajirocacʉjʉ yiyuju ĩ. 3To bajiri ti macajʉ Jesús ĩ vadire ajicõari, “Ĩre catiogʉ vadiato Jesús” yigʉ, jud'io masa bʉcʉrãre ĩnare cõañuju ĩ, “Ĩre jiaya” yigʉ. 4To bajiri Jesús tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yisẽniñujarã ĩna:\\n—Yʉa tʉagʉ, romano masʉ, surara ʉjʉ, ĩ queti cõarã bajiaja yʉa. “Vadiato Jesús. Yʉ maigʉ̃, yʉre moabosagʉ, bʉto rijaami. To bajiri rijacʉ yami. Ĩre catiogʉ vadiato” ĩ yijare, bajibʉ yʉa. 5Mani yarã, jud'io masare maiami. To bajiri ĩne Dios ocare yʉa buerotivire bʉaroticami. To yigʉ ĩ ñajare, ĩre sẽnibosarã bajibʉ yʉa. ¿Ĩre moabosagʉre catiogʉ varʉabeati mʉ? —Jesúre yisẽniñujarã ĩna.\\n6To bajiro ĩna yijare, ĩna rãca vacoasuju Jesús. Ĩ cõñatone, gãjerã ʉjʉ ĩ cõariarã ĩre bocayujarã ĩna. Ĩre bocacõari, ado bajise ĩre queti gotiyujarã ĩna:\\n—“Yʉ ʉjʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, mʉre yami romano masʉ. “Yʉma, rojose yʉ yisere tʉoĩabojonegʉ̃ ñari, yʉ ya vire ĩre sãjarotimasibecʉja yʉ. 7To bajiri, ĩre boca bojoneaja yʉ”, mʉre yami. No yigʉ sãjabecʉja mʉ. “Sãjabetiboarine, ĩ ñagõtʉoĩasene catiomasicõagʉ̃mi”, mʉre yami. 8“Gãjerã surara ʉjarã beroagʉ ñaja yʉ. To bajiri, yʉ quẽne, gãjerã surarare rotigʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃re, ‘¡Vasa!’ yʉ yijama, vajami. Gãjire, ‘Vayá’ yʉ yijama, vadiami. To yicõari, yʉre moabosarimasʉre, ‘Tire yiya’ yʉ yijama, yirũgũami. To bajiri, ĩ roque rotigʉ masu ñari, adojʉ sãjadibetiboarine, ĩ ñagõtʉoĩasene caticoarʉcʉmi”, mʉre yami —Jesúre yiyujarã ĩna, romano masʉ ĩ gotirotirã.\\n9To bajiro ĩ yirere ajicõari, no yimasibesuju Jesús. To bajiri, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, jãjarã ĩre sʉyarãre ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yʉ yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, yʉre yirẽmorʉcʉmi” romano masʉ yʉre ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re ĩabetirũgũaja yʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n10To bajiro ĩ yiro bero, romano masʉ ĩ gotirotiriarã, vijʉre sãjacõari, ĩna ĩajama, ĩre moabosagʉre catiquẽnagʉ̃ ñagʉ̃re ĩre ĩañujarã ĩna.\\nBajirocar'ire Jesús ĩ catiore queti\\n11To ĩ yiriaro bero, gaje macajʉ vasuju Jesús, Na'in vãme cʉti macajʉ. Ĩ buerã quẽne gãjerã quẽne, jãjarã masa ĩ rãca vasujarã ĩna. 12Ti macajʉ ĩna ejaro, bajirocar'i rujʉrire gajavayujarã ĩna, ĩre yujeroana. Jãjarã masa ĩna rãca vayujarã ĩna. Ĩ ñaboar'i jaco quẽne, vayuju. Manajʉ rijaveorio ñañuju so. Sĩgʉ̃ne macʉ cʉtirio ñari, bʉto otiyuju. So oti vadone sore bocayuju Jesús. 13Sore ĩamaicõari,\\n—To cõrone otitʉjaya mʉ —sore yiyuju ĩ.\\n14To yicõari, so macʉ rujʉri ĩna gajarijotire ĩ moaĩaejarʉ̃gʉ̃rone, tujarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Ĩna tujarʉ̃gʉ̃rone,\\n—“Vʉ̃mʉrũjuña” mʉre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n15To ĩ yirone, vʉ̃mʉrũjuri, ñagõñuju ĩ yuja, bajirocar'i. To ĩ bajiro ĩacõari, ĩ jacore tʉ̃aĩsiñuju Jesús. 16Ĩre ĩ catiosere ĩacõari, güiyujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajirã ñari,\\n—Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasugʉ̃ mani tʉjʉre ejaami yuja. Ĩ yarã mani ñajare, manire ĩamaicõari, Jesús sʉorine manire ejarẽmoami Dios —Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnañujarã ĩna.\\n17To bajiro Jesús ĩ yisere ajijedicõañujarã ĩna, Judea sitana. Ti sita sojʉana quẽne, tire ajiyujarã ĩna.\\nJuan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ cõariarã, Jesúre ĩna sẽniĩare queti\\n18Jesús ĩ yiñasere masijeocõañuju, Juan, ĩ buerimasa ĩna gotise ti ñajare. 19Tire ĩre ĩna gotiro bero, jʉarã ĩ buerãre sẽniĩaroticõañuju Juan:\\n—Jesúre, “¿Mʉne ñati, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ‘Yʉ bero ejarʉcʉmi’ Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji?”, Jesúre yisẽniĩaaya —ĩnare yicõañuju Juan.\\n20To bajiro ĩ yicõariarã, Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerã ñaja yʉa. “Ĩre sẽniĩaaya” ĩ yicõajare vabʉ yʉa. ¿Mʉne ñati, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, “Yʉ bero ejarʉcʉmi” Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n21To bajiro ĩna yisẽniĩarã ejarone, jãjarã rijaye cʉtirãre catioĩoñuju Jesús. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare quẽne bureaĩoñuju. To yicõari, caje ĩamenare quẽne ĩnare ĩarotiĩoñuju. 22To bajiri, Juan ĩ cõariarã ĩna sẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Ado bajiro Juanre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirãre quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoma ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari. 23To bajiri, “‘Quẽnase bʉjarʉarãma yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Socʉ me yami”, yʉre yitʉoĩarãma’ yimi”, ĩre yigotiaya —ĩnare yiyuju Jesús, Juan ĩ sẽniĩarotiriarãre.\\n24To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna vase rãcane, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ ñare quetire gotiyuju Jesús, jãjarã ĩre ajisʉyarãre:\\n—Yucʉ́ manojʉ vana, ¿ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Masa ĩna bojasere bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃re ĩarã vacati mʉa? “To bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñacami”, yimasiaja mʉa. 25¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩarã vacati mʉa? ¿Quẽnase sudi sãñagʉ̃re tʉoĩa vacati? To bajiro me tʉoĩariarãja mʉa. “Quẽnase sudi sãñarãma, quẽnarivirijʉ, ʉjarã ya virijʉ ñarãma”, yimasiaja mani. 26¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Diore gotirẽtobosarimasʉre tʉoĩa vacatique mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gãjerã Diore gotirẽtobosarimasa rẽtoro ñagʉ̃re ĩariarãja mʉa. 27Juan ĩ bajirotire gotiro, ado bajise gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire:\\n“‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. ‘Ĩ ñarʉcʉmi ado bajise gotirocʉ: “Yoaro mene ejarʉcʉmi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose Dios ĩ bojabetire yitʉjacõari, ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa” yigotirocʉ ñarʉcʉmi’ yami Dios”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n28Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasire rẽtoro ñamasuse ñaja, Juan, Diore ĩ gotirẽtobosasejʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Juan ĩ gotise rẽtoro ñamasuse ñaja yʉ gotiroticõarã ĩna gotise. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” ĩna yigotisere yaja yʉ. Ñamasurã ñaama, “Ñamasurã me ñaama Jesús ĩ gotiroticõarã” mʉa yiĩaboajaquẽne —ĩ rãca ñarãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n29Juan ĩ gotimasiorere ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa. Gãjerã quẽne, jãjarã ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna. “Mʉ gotirore bajirone bajiaja. Rojose yirã ñaja yʉa” yitʉoĩacõari, Juanre bautizarotiyujarã ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã. 30Ĩna bautizarotiboajaquẽne, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Juan ĩ gotisere ajicõari, “Bajibeaja ti”, yitʉoĩañujarã ĩnajʉama. Dios ĩ bojasere yirʉabesujarã. To bajiri Juanre bautizarotibesujarã ĩnama.\\n31Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana: 32Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã, mʉare jutibosaboabʉ yʉa. To bajiro yʉa yiboajaquẽne, basabejʉ mʉa. To bajiri, ‘Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja mʉa, yʉa basañarone’ yiboabʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, otibejʉ mʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare. 33Ĩna rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana. Juan, quẽnase bare babeti, quẽnase idire idibeti bajiñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Vãti sãñagʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacajʉ mʉa, ĩre ajiterã ñari. 34Ĩ bero gotimasiosʉocajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉjʉama, quẽnase bare ba, quẽnase idire idi bajiñaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, “Jairo bagʉ ñaami. Idimecʉgʉ̃ ñaami. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã rojose yirãre quẽne ĩnare baba cʉtiami”, yʉre yiĩajũnisiniaja mʉa, yʉre quẽne ajiterã ñari. 35To bajiro Juanre quẽne, yʉre quẽne mʉa yise ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ masise rãca yʉa yise ti ñajare, berojʉ, “Quẽnaro yirã yiboayuma”, yʉare yimasirʉarãja mʉa —ĩ rãca ñarãre yiyuju Jesús.\\nFariseo masʉ ya vijʉ Jesús ĩ ñare queti\\n36Sĩgʉ̃ fariseo masʉ ñañuju ĩ, Simón vãme cʉtigʉ. “Bare bagʉ vaja”, Jesúre yiyuju ĩ. To bajiro ĩ yijare, ĩ tʉjʉ vasuju Jesús. Sãjaejacõari, barujiyuju ĩ. 37Ti macajʉ rõmio ñañuju rojose yigo. To bajiri, Simón ya vijʉ bare bagʉ Jesús ĩ ejasere ajicõari, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejayuju so. Sʉtiquẽnase sãñaritʉ ñañuju tirʉ. 38Jesús gʉbori veca ejarʉ̃gʉ̃cõari, otiyuju so. So otirone, so caje oco reajeoyuju ti, ĩ gʉborire. To yicõari, so joa ñajone tire vejacaroyuju. Tire vejacarocõari, ĩ gʉborire usuyuju. To yicõari, sʉtiquẽnase so juadirere Jesús gʉbori joere yuejeoyuju. Ĩre rʉ̃cʉbʉogo yiyuju, to bajiro so yijama. 39To bajiro so yiro ĩacõari, ado bajiro tʉoĩañuju Simón, Jesúre, “Bare bagʉaba” ĩre yir'ijʉa: “Diore gotirẽtobosagʉ masu ĩ ñajama, iso rõmiore, ‘Rojose yigo ñaamo’ yiĩamasicõari, sore moaĩarotibetibogʉmi”, yitʉoĩañuju ĩ. 40To bajiro Simón ĩ tʉoĩasere masicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Gotimasiore queti mʉre gotigʉagʉ yaja yʉ.\\n—Yʉre gotiya —Jesúre ĩre yicʉdiyuju ĩ.\\n41To bajiro ĩ yicʉdirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Ʉ̃mʉa jʉarã ñarãma ĩna, gãjijʉare gãjoa vasoariarã. Sĩgʉ̃, jʉa cʉ̃ma moaroto cõro vaja mogʉ̃mi ĩ. Gãjijʉama, jʉarã muijua moaroto cõro vaja mogʉ̃mi. 42Gãjoa tʉorʉaboarãma ĩna, bajirãjʉma. To bajiri ĩna gãjoa mano ĩacõari, “Tone bajicõato. Yʉre mʉa vaja mosere mʉare masiriocõaja yʉ”, ĩnare yigʉmi, ĩnare maigʉ̃ ñari. To bajiri, ado bajiro mʉre sẽniĩaja yʉ: Gãjoa vasoariarãre ĩnare ĩ masiriore ñajare, ¿nijʉa bʉto ĩre maigʉ̃jari? —ĩre yisẽniĩañuju Jesús.\\n43To bajiro ĩre ĩ yisẽniĩarone,\\n—Yʉ tʉoĩajama, jairo ĩre vaja mor'ijʉa, bʉto ĩre maigʉ̃mi —ĩre yicʉdiyuju Simón.\\n—Riojo yaja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n44To yigoticõari, rõmiojʉare sore ĩagʉ̃ne ado bajiro Simónre yiyuju Jesús:\\n—¿Adiore ĩati mʉ? Yʉre jiboarine, mʉ ya vi yʉ ejaro, yʉ gʉborire yʉ coerotire oco yʉre ĩsibejʉ mʉ. To bajiboarine adioma so caje oco rãca yʉ gʉborire coemo soma. To yicõari, so joa ñajone yʉ gʉborire vejacoecaromo so. 45-46Yʉre sẽnigʉ̃ne, ejarãre mani yarã ĩna yirũgũrore bajiro yʉre usubejʉ mʉ. To bajiro mʉ bajiboajaquẽne, sãjaejagone yʉ gʉborire so usurojʉne usutʉjabeticõa ñaamo adioma, yʉre rʉ̃cʉbʉogo. Mʉma, yʉ rʉjoa joere ʉye sʉtiquẽnase yʉre yuejeobejʉ mʉ. Yʉre rʉ̃cʉbʉobecʉ ñari, bajibʉ mʉ. To mʉ bajiboajaquẽne, sojʉama, ʉye sʉtiquẽnase jairo vaja cʉtisere yʉ gʉbori joere yuejeoamo so. 47To bajiri quẽnaro ajiya mʉ. Bʉto yʉre so maisere yiĩomo so. Tire ĩacõari, ado bajiro sore yimasiaja mani: “‘Rojose yijaigo yʉ ñaboajaquẽne, rojose yʉ yisere yʉre masiriogʉmi Dios’ yitʉoĩagõ ñaamo”, yimasiaja mani. To bajiboarine, “Diore maibetibʉsaja” yigʉre ĩacõari, ado bajisejʉa yimasiaja mani: “‘Bʉto rojose yibecʉ yʉ ñajare, Dios mojoroaca yʉre ĩ masiriojare, ĩre maibetibʉsacõaja’ yitʉoĩagʉ̃ ñaami”, ĩre yimasiaja mani —Simónre yiyuju Jesús.\\n48To yicõari, rõmiore ado bajiro sore yiyuju Jesús:\\n—Rojose mʉ yirũgũrere mʉre masiriocõamʉ yʉ —sore yiyuju Jesús.\\n49To bajiro ĩ yirone,\\n—¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ yami. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ti ũnire yimasigʉ̃ma —yitʉoĩañujarã ĩna, gãjerã “Baroaya” yigʉ, Simón ĩ jiriarãjʉa.\\n50To bajiro ĩna yitʉoĩajare, ado bajiro sore yiyuju Jesús:\\n—“Rojose yʉ yirũgũsere yʉre masiriocõañumi Dios” mʉ yitʉoĩase ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre yirẽtobosabʉ yʉ. To bajiri, “Dios ĩ ĩajama, quẽnagõ ñaja yʉ”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.","num_words":1574,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SANTIAGO 5\\n1 Sĩgʉ̃ri, gajeyeũni jairãre mʉare gotigʉ yaja yʉ. Gajerʉ̃mʉ bʉto rojose mʉa tãmʉorotire tʉoĩaotiya mʉa. 2 “Gajeyeũni jairo cʉorã ñaja” mʉa yiboase, bare mʉa quẽnocũse quẽne, mʉare boaveocoarʉaroja. Mʉa sudi quẽnase ñaboase butua ba ecocoarʉaroja. 3 Mʉa ye gãjoa, oro quẽne jairo bʉjacõari mʉa cũboase boacoarʉaroja. Tire ĩacõari, “Maioro bajirãre ejarẽmobesuma”, yiĩarʉarãma gãjerã. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorona ñaja mʉa. Jairo gãjoa cʉtirã ñaboaja mʉa. To bajiboarine, adi macarʉcʉro ti jediroti mojoroaca rʉyaja. 4 Mʉa ote veseri moabosarãre quẽnaro vaja yibesuja mʉa. To bajiro mʉa bajire ñajare, “Yʉa moase vaja yʉare yibeama”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajirimi Dios, ñajediro masijeogʉ. 5 Adi macarʉcʉrojʉ ñarã, mʉa yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũaja mʉa. Ta vecʉare ĩna sĩarotirʉ̃mʉri rĩjoro, “Jacabʉsarã ĩna ñato sĩarãsa mani” yirã, quẽnaro ecatʉsacama. To bajiri, ĩnare bajiro bajiaja mʉa quẽne. No mʉa bojarore bajiro quẽnaro yiñatʉsarũgũaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, “Rojose tãmʉorʉarãma” mʉare yiĩagʉ̃ yigʉmi Dios. 6 Masa rojose yimena ĩna ñaboajaquẽne, “Rojose yima”, ĩnare yigoti yiroyuja mʉa. To bajiri, mʉa sʉorine sĩaecoyuma sĩgʉ̃ri. To bajiro mʉa yigoti yirosere ʉjarã quẽne mʉare ĩna cʉdijare, no bajiro mʉare yimasibesuma ĩna.\\n7 Yʉ mairã, gãjerã sʉorine rojose tãmʉorãre mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Rojose mʉare ĩna yirũgũboajaquẽne, Jesús ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñarũgũña mʉa. Oterimasʉ ĩ bajisere tʉoĩaña mʉa: “Ote, quẽnaro vãnʉcõari, juebʉcʉ bero rica cʉtirʉaroja” yigʉ, yoaro yucõa ñagʉ̃mi oterimasʉ. 8 Ĩre bajiro bajiya mʉa quẽne. Mani ʉjʉ ĩ tudiejarotire yurã, variquẽnase rãca ĩ bojarore bajiro yitʉjabetiroti ñaja. “Yoaro mene tudivadicõari, masa jediro mani yisere ĩabeserʉcʉmi” yirã, quẽnaro ñayuroti ñaja.\\n9 Rojose mʉa tãmʉojama, gãjerãre “Rojose yaja mʉa”, gãmerã yiĩatebesa, “Yoaro mene rojose mani yisere ĩabesecõari, rojose manire yiromi Dios” yirã. 10 Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa: Masa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, gãmemenane, Diojʉare gotirẽtobosacõa ñamasiñujarã ĩna. 11 To yicõari, adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Rojose tãmʉoboarine, “ ‘Manire ejarẽmorʉcʉmi Dios’ yicõa ñarãre quẽnaro yigʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani. To bajiro bajimasiñuju Job vãme cʉtimasir'ire quẽne. Cojo vãme me bʉto rojose tãmʉoboarine, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yicõa ñamasiñuju. Rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yiecomasirere ajiriarãja mʉa. To bajiri, “Manire quẽne ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasirãja mʉa.\\n12 Yʉ mairã, gajeye ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “Yirʉarãja. Dios quẽne masiami yʉa yirotire” mʉa yise ũnire yibeticõaña. “Yirʉarãja” yirã quẽne, “Yirʉarãja” yi, “Yibetirʉarãja” mʉa yijama, “Yibetirʉarãja” yicõa tʉjasa, “Mani socajama, rojose manire yibogʉmi Dios” yirã.\\n13 Rojose mʉa tãmʉojama, “Yʉare ejarẽmoña”, Diore yisẽniroti ñaja. Mʉa variquẽnajama, Diore basavariquẽnaroti ñaja. 14 Sĩgʉ̃ ĩ rijajama, “Diore yʉre sẽnibosato” yigʉ, mʉare ũmato ñarãre jicõaroti ñaja ĩre. To bajiro ĩ yijama, ��mato ñarãjʉa, ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩre sẽnibosarʉarãma ĩna. Sẽnibosañarãne, ʉye ĩre turʉarãma, “Dios ĩre catioato” yirã. 15 To bajiri, “Mani sẽnirore bajiro ĩre catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩajama, rijagʉre catiorʉcʉmi. To yicõari, rojose yir'i ĩ ñajama, rojose ĩ yirere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. 16 To bajiri, rojose mʉa yirere gãmerã gotiya. To bajiro yicõari, Diore gãmerã sẽnibosaya, rojose mʉa yirere mʉare masiriocõari, mʉa rijasere quẽne ĩ catiorotire yirã. To bajiri, Dios ĩ bojarore bajiro yirã mʉa ñajama, mʉa sẽnirore bajirone cʉdirʉcʉmi. 17 Diore gotirẽtobosarimasʉ, El'ias vãme cʉtimasir'i, manire bajiro bajimasiñuju. To bajiboarine, “Oco quedibeticõato” yigʉ, Diore ĩ sẽnijama, ĩ sẽnirore bajirone idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro oco quedibetimasiñuju. 18 Bero, Diore ĩ tudisẽnirone, oco quedimasiñuju quẽna. Tijʉ bero, quẽnaro ote rica cʉtimasiñuju.\\n19-20 Mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉ mairã. Mʉa rãcagʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose yigʉre, “Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã, ĩre mʉa ejarẽmojama, ĩ rijato berojʉ rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose mʉa yisere mʉare quẽne masiriorʉcʉmi Dios.","num_words":569,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 11\\nJʉarã Cristore gotirẽtobosarimasa ĩna bajiroti queti\\n1 To ĩ yiro bero, cõĩariʉre yʉre ĩsicami ángel. Ĩ ĩsirone, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami Dios:\\n—Tiʉ rãca yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavire cõĩaaya. Yʉre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉorijʉre quẽne cõĩama. To yicõari, “¿Nocãrãcʉ masu ñati yʉre rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rẽjarã?” yigʉ, ĩnare cõĩama. 2 Ti vi tʉ ñaritũcurorema cõĩabesa. Yʉre ajimena yatũcuro ñarʉaroja ti tũcuro. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉ ya macajʉre rojose yicudirʉarãma ĩna. 3 To bajiri jʉarã yʉre gotirẽtobosaronare cõarʉcʉja yʉ. Idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉre gotirẽtobosa ñarʉarãma ĩna. “ ‘Sʉtiritiama’ yiĩato” yimasiore sudi sãñacõari, gotiñarʉarãma —yʉre yi ocaruyucami Dios.\\n4 Ĩna jʉarã gotirẽtobosarimasa ĩna ñajama, adi macarʉcʉro ʉjʉ, Dios ĩaro rĩjorojʉa, jʉ olivo vãme cʉtiʉri, to bajicõari, sĩabusuojeoriajʉri, jʉajʉ ti ñarore bajiro ñarã bajicama. 5 Gotirẽtobosarimasare ĩaterã, ĩnare rojose ĩna yirʉaboajama, ĩna riserijʉ jea budicajʉ. Ti rãca ĩnare soereajeocõacama ĩna. 6 Oco quedise ĩna bojabetijama, “Oco quedibeticõato” yirã ñacama. To bajiri, Diore ĩna gotirẽtobosarirodo cõrone “Oco quedibeticõato” yicama. Ocore quẽne, ri'i godoveomasirã ñacama. To yicõari, adi macarʉcʉroanare, no ĩna bojase “Rojose tãmʉoato” yimasirã ñacama. No ĩna bojarore bajiro tire yimasirã ñacama.\\n7 Diore ĩna gotirẽtobosa gajanorone, ĩnare sĩagʉagʉ ĩna tʉjʉ mʉjaejacami tʉsabetigojeagʉ güiogʉ. To bajicõari, ĩnare sĩareacami. 8 Ĩnare sĩareacõari, jairimaca varia maajʉ ĩna rujʉrire cũcami. Mani ʉjʉre ĩna jajusĩacati maca ñacajʉ ti maca. Ti macana bʉto rojose yirã ñari, Sodoma macana ñamasiriarã, to yicõari, Egipto sitana ñamasiriarãre bajiro yicama ĩna. 9 To bajiri güiogʉ ĩ sĩacana idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco maajʉ cũñacajʉ ĩna rujʉri. Masa ñajediro, cojo jũnana rʉyabeto, cojo sitana rʉyabeto, ĩna rujʉrire ĩacama. Sĩgʉ̃ri, ĩacõari, ĩna yujerʉaboajaquẽne, ĩnare matacami güiogʉ. Bʉto ĩna ĩaterã ĩna ñajare,\\n—Ĩnare yujebeticõato —yicama masa. 10 Gotirẽtobosarimasa ĩna rijacoajare, jãjarã masa, bʉto variquẽnacama. Variquẽnarã ñari, vaja manone gajeyeũni gãmerã ĩsicama.\\n—Ĩna jʉarã manire rojose yibetirʉarãma yuja —yivariquẽnacama.\\n11 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco tʉsatone, ĩnare catiocami Dios. To ĩ yijare, tudicaticõari, ĩna vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃sere ĩaʉcacõari, bʉto güicama masa. 12 To ĩna bajirone, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajise ocaruyucajʉ:\\n—Adojʉa mʉjaaya —yi ocaruyucajʉ.\\nTo bajiro yi ocaruyucatire ajicõari, masa ĩnare ĩaterã ĩna ĩarone, buerigaseri vatoajʉ mʉjacoacama ĩna. 13 Ĩna mʉjatone, adi macarʉcʉro bʉto sabecajʉ. Ti saberone, ti macare mil ñariviri ti ñajama, cien ñariviri juriavẽjacajʉ. To ti bajirone, siete mil masa bajireacama. Gãjerã, catirʉyarã, ĩaʉcacoacama ĩna quẽna. Bʉto güirãne Diore rʉ̃cʉbʉocama.\\n14 To bajiro ĩna bajicati, jʉaji bajitʉsacajʉ. Yoato mene rojose tãmʉocama ĩna quẽna.\\nCojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel trompeta rãca ĩ jutitʉsare queti\\n15 Masa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉoro beroacane, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ, Dios tʉagʉ ángel jutitʉsacami. Ĩ jutirone, õ vecajʉ jãjarã masa ĩna oca jedirore bajiro ruyugoaro ado bajiro yi ocaruyucajʉ:\\n—Dios mani ʉjʉ, Cristo quẽne, ñajediro ʉjarã masu ñaama yuja. Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose yirã quẽne, cʉdibetirʉaboarine, ĩna bojarore bajiro rĩne ĩna cʉdirotire yirã, yama. To ĩna yijare, ñimarãjʉa ĩnare cʉdibetirona manirʉarãma yuja. To bajiro rĩne rotirũgũrʉarãma —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n16-17 Ti ocaruyusere ajicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã, Dios rĩjorojʉa, ʉjʉ ya cũmurorijʉ rujiriarã ñari, rũjuqueacõari, sitajʉ muqueacoacama ĩna. To bajiro yicama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. To yicõari, ado bajiro Diore basarʉ̃cʉbʉocama:\\n—Ñajediro masijeogʉ ñaja mʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri quẽnaro rotisʉogʉ yaja mʉ. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja” mʉre yivariquẽnaja yʉa.\\n18 Mʉre masimena bʉto mʉre jũnisiniadicama ĩna. Yucʉrema, mʉjʉa, ĩnare ĩajũnisinicõari, rojose ĩna yise vaja rojose mʉ yirotirʉ̃mʉ ejacoajʉ. Rojose ĩnare yicõari, mʉre gotirẽtobosarimasare, to yicõari, mʉ yarã, mʉre rʉ̃cʉbʉorã ñamasurã, ñamasumena quẽne, ĩna jedirore quẽnaro ĩna yire vaja, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja mʉ. Adi macarʉcʉroanare gãjerãre rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare mʉ rearotirʉ̃mʉ ejacoajʉ yuja —Diore yibasarʉ̃cʉbʉocama, Dios rĩjorojʉa muqueacana.\\n19 To ĩna yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi soje jãnacoacajʉ. To bajirone, ti vi jubeajʉre Dios ĩ rotimasire sãñarijataro ruyucajʉ. Ruyucõari, tijʉne bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ. To bajicõari, yʉsʉjedise oco veta bʉto vẽjacajʉ.","num_words":606,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Daaraba, Jeowaba kãgabʉta mebẽrãra ãba yi jʉrepanamarẽãbʉta mawũã ãya ĩjãbʉta audre wari wãmarẽã, akʉza bia wãmarẽã ãyi deda (Deuteronomio 6:6, 7). Maʉ̃ kʼãrẽa Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara jʉrʉpanʉ ewari semanane Daizezeba jarabʉ oita dayi mebẽrãbawara, akʉza aduaapanʉ, adewara bedʼeabʉ kʼãrẽta nesidabʉta yi mebẽrãba Daizeze kʼaitabaita. Akʉza yi dobabʉbara ewari mejãcha erbaseabʉ Daizeze Bedʼeadebʉ audre jʉrʉita.\\nJeowa kʼaitabaita. «Daizeze kʼaita baidua, mawũãra iyira marã kʼaitabaya» (Santiago 4:8). Dayirãba Jeowa audre ũdu kʼawuabʉrʉde kʼawuadayi sãwũãbʉta iyira, adewara iyi bedʼeade akʉbʉdeba audre ũdu kʼawua wãñi iya kʼãrẽta okĩrãta. Bʉ mebẽrabawara Daizeze Bedʼeade jarabʉ kʼawuaira akʉibara Daizeze Bedʼeata, akʉza akʉibara semanane Kristianoraba Obʉ Kĩrãkʼa akʉza Daizezeita Trajapanʉ kartata mama jarabʉta oibara. Ãyi aba abakaʉba akʉseabʉ Daizeze Bedʼeata, maʉ̃are jõmaʉ̃ba jaradayi ãya kʼawuadata Daizeze Bedʼeadebemata.\\nDayirã mebẽrãbawara ãbabaita. Juwa jidabʉrata, akʉza yibarirata yi wũãwũabawara Daizeze Bedʼeata ãba kʼawuapanʉbʉrʉ audre kʼawuayi. Maʉ̃ obʉrʉdera sobiapanʉ akʉza kʼẽrẽpa opanʉ, mebẽrã jõmaʉ̃ba jũãpanʉ maʉ̃ oira. Yibaribara jaradiakĩrãpanʉ Atalayadebemata akʉza Despertadebemata, mawũãẽbʉrʉ jw.orgdebemata, yi wũãwũara arabiabe kʼawua. Mawũãẽbʉrʉ bedʼeseabʉ yi wũãwũãrabawara nejaradiabarimae bedʼea zroma erbʉ ʉ̃rʉ, akʉza sãwũã ara oita maʉ̃ra. Kʼãrẽa akʉdaẽ JW Broadcasting (tv.jw.org) maʉ̃re bedʼeaidua kʼãrẽta kʼawuasidata, adewara trãseabʉ trãbi aba ãba yi jʉrebarimae zebʉrʉde bia trãita, maʉ̃ jõna tẽãra kʼãrẽ dosebʉ.\\nJeowaba jarabʉ oita ewari jʉrʉbʉ dayirãra, maʉ̃bara kʼarebabʉ dayirã mebẽrãba audre kãgadamarẽã Jeoawata. Akʉza iya kʼarebayi dayirãba obʉra (Salmo 1:1-3).\\n¿Kʼãrẽa ewari jʉrʉpanʉ mebẽrãbawaraʉba Daizezeba jarabʉ oita?\\n¿Kʼãrẽta oibara yibaribara sobiade oita Jeowaba jarabʉta?\\nWidida awuru mebẽrã kongregasionnebema mebẽrãbawaraʉba kʼãrẽta oibarata Jeowaba jarabʉ oira. Akʉza jʉrʉda karta Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabari demaebʉta wũãwũãra jaradiaita Jeowa ʉ̃rʉ.","num_words":241,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 3\\nJesus icilatidi ica ɡ̶oneleegiwa beyagi libaaɡ̶adi me saabado\\n(Mateus 12.9-14; Lucas 6.6-11)\\n1 Jesus dakatacediwece manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. Idiaaɡ̶itice ica ɡ̶oneleegiwa beyagi libaaɡ̶adi. 2 Onidi ica oko anoiwitalo Jesus odoletibige monadi mige icilatidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane beyagi libaaɡ̶adi me saabado, igaataɡ̶a domoɡ̶oyemaa me nilaagedi Jesus niɡ̶ina meote niɡ̶icoa ane yolitoɡ̶odomi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés me jaoɡ̶a niɡ̶ina me saabado. 3 Odaa Jesus meeteta niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, “Anagi digoina lodoe niɡ̶ina oko!” 4 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo oko lakapetedipi, “Amiinoa icoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ane ɡ̶odiiɡ̶e me jaoɡ̶a niɡ̶ina me saabado? Domige jakataɡ̶a me jaoɡ̶a anele, oɡ̶oa domige me jaoɡ̶a ane beyagi? Domige jakataɡ̶a me jaxawanaɡ̶a niɡ̶ina oko me jaoɡ̶a lewiɡ̶a, oɡ̶oa jikanaɡ̶a me yeleo?”\\nOdaa aɡ̶ica anoyatigi ligegi doɡ̶oigidi. 5 Odaa Jesus naɡ̶a iwitediogi, odaa ja yelatetema niɡ̶ijo oko, codaa agecaɡ̶alo leeɡ̶odi laaleɡ̶enali me daɡ̶axa me dakake. Odaa jeɡ̶eeteta niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane beyagi libaaɡ̶adi, “Ixokeni ɡ̶abaaɡ̶adi!” Niɡ̶ijo naɡ̶a ixoketice libaaɡ̶adi, odaa ja icí, ja liciagi niɡ̶ijo eledi libaaɡ̶adi. 6 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi ja noditicoaci, jiɡ̶igotibeci oyotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo lapo anodiotibeci inionigi-eliodi Herodes. Odoletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi moyeloadi Jesus.\\nIca noiigi-nelegi odiotece Jesus\\n7 Odaa Jesus naɡ̶a noditedicogi aneitedice, jiɡ̶igo lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo anodiotibece, igotibeci liniogotibece niweiigi Galiléia. Odaa niɡ̶ica noiigi-nelegi anodiotece. Niɡ̶ica oko oicoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia, codaa me Judéia. 8 Ica eledi oko boɡ̶oicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa me nipodigi Iduméia, codaa ica eledi oko oicoɡ̶oticogi daato akiidi Jordão. Ica eledi oko oicoɡ̶oticogi nigotadi Tiro aniaa Sidom. Niɡ̶idi noiigi-nelegi enagitibeci midoataɡ̶a Jesus niɡ̶ijo noɡ̶odibodicetibige ane loenataka. 9 Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece moilakideti aca niwatece, meetediogi, “Alakideni naɡ̶adi niwatece ayenikamaɡ̶a deɡ̶ejigo jaxoditinigi.” Leeɡ̶odi niɡ̶ijo noiigi-nelegi eneɡ̶egi oiligice. 10 Codaa eliodi oko ane icilatidi, odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo oko eelotaginadi me diniligice, odoletibige moyakadi modibatelogo maɡ̶aɡ̶a icilatidi. 11 Niɡ̶ijo oko anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a noɡ̶onadi Jesus, odaa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a owo menitiniwace lodoe, codaa nacaagaɡ̶a, modi, “Jaɡ̶akamaɡ̶akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji!”\\n12 Odaa Jesus ja noxoɡ̶otediniwace, codaa najoitediniwace me doɡ̶oyatemati niɡ̶ica anijoa.\\nJesus iolatedice icoa dooze ɡ̶oneleegiwadi me liiɡ̶exedi\\n(Mateus 10.1-4; Lucas 6.12-16)\\n13 Jesus dalaɡ̶atetedibigimece aca wetiɡ̶a, odaa jeɡ̶eniditediogi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane yemaa me iolatedicoace, odaa joɡ̶odiitalo. 14 Odaa Jesus ja iolatedicoace icoa dooze ɡ̶oneleegiwadi aneyatedigi me “Iiɡ̶exedipi”. Iolatedicoace midiaaɡ̶i mijoataɡ̶a, codaa me iiɡ̶e moyatematitedibece latematiko. 15 Odaa ja yajigotediogi notoetiigi moicilatidi eelotaginadi, codaa moiticoiticoace niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a.\\n16-17 Digawini liboonaɡ̶atedi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi Jesus ane iolatedicoace: Simão anidokeyatedigi me Pedro, Tiago ijaa João ane lionigipi Zebedeu anidokoyatigi me Boanerges, amina anejinaɡ̶ata, “Lionigipi niximaɡ̶aɡ̶a”. 18-19 Codaa aaɡ̶aɡ̶a iolatedicoace André, Filipe, Bartolomeu, Mateus, Tomé, Tiago ane lionigi Alfeu, Tadeu, Simão ane domaɡ̶a yemaa me nideleɡ̶etiniwace romaanotedi, ijaa Judas Iscariotes ane yajigo Jesus niɡ̶idiaaɡ̶idi mijoataɡ̶a neloɡ̶ododipi.\\nModi Belzebu, ane diaabo, me yajigotalo notoetiigi Jesus\\n(Mateus 12.22-32; Lucas 11.14-23; 12.10)\\n20 Niɡ̶ijo Jesus niɡ̶igo liɡ̶eladi, odaa niɡ̶ica noiigi-nelegi ja dinatecoɡ̶oteetace. Odaa Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece aɡ̶aleeɡ̶oyakadi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a me niodaɡ̶a. 21 Odaa litacepodi Jesus joɡ̶odibodice niɡ̶ica Jesus aneote, odaa ja noditicoaci liɡ̶eladi me lowoogo modigotalo Jesus, domoɡ̶oyadeegitedicogi liɡ̶eladi, leeɡ̶odi ica oko anodi Jesus me yetole.\\n22 Onidiwa icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés anoicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶idi modi, “Belzebu, ane lacilo niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, yajacaɡ̶adi, codaa yajigotalo notoetiigi me iticoitedicoace niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a.”\\n23 Odaa Jesus jeɡ̶eniditediogi niɡ̶ijo noiigi me igotibeci odipegitalo, odaa ibake natematiko anida ane iciaceeketetege me niiɡ̶axitediniwace. Odaa meetediogi, “Igamodaaɡ̶ee Satanás me yakadi mepaa diniticoitice minitaɡ̶a oko? Ayakadi! 24 Nigidi inionigi-eliodi loiigi ane dawalacetiwage, odaa nigidiaa dinideletiwage, odaa loiigi icota me ma. 25 Nigidi dinoiigiwepodi, ane dawalacetiwage, codaa midiaa dakapetiwage, niɡ̶idi noiigi icota me ma. 26 Codaa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a ane iiɡ̶e Satanás nige dawalacetiwage, odaa idiaa dakapetiwage, icota me ma notoetiigi Satanás, odaa aɡ̶alee diiɡ̶enataka.\\n27 Pida aɡ̶ica ane yakadi me dakatiwece liɡ̶eladi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi me doliceta niɡ̶inoa ane nepilidi. Idoka yakadi modolicetalo ane nepilidi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa nigodoejegi moigoetini. Odaa nigaleekoka oyakadi moyadeegi niɡ̶inoa ane nepilidi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa. 28 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aneotedoɡ̶oji yakadi me ixomaɡ̶ateetedice inoatawece ane latopaco libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina oko anowote, codaa lotaɡ̶a ane beyagi modakapetege. 29 Pida Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ina oko ane beyagi modotaɡ̶atibige Liwigo Aneotedoɡ̶oji. Idioka limedi me laagedi niɡ̶ini oko.” 30 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee Jesus me igidi leeɡ̶odi niɡ̶idi oko modi me dakatiogilo niwigo abeyaceɡ̶egi.\\nJoɡ̶ototalo Jesus nioxoadipi ajaaɡ̶ajo eliodo\\n(Mateus 12.46-50; Lucas 8.19-21)\\n31 Niɡ̶icotiobeci Jesus nioxoadipi ajaaɡ̶ajo eliodo. Odaa ideiticoace we niɡ̶ijo diimigi, odaa joɡ̶odienaɡ̶atalo Jesus. 32 Eliodi oko oyawiile Jesus, odaa moditalo, “Ǥadiodo idiaa ɡ̶anioxoadipi etidi wetice, onienaɡ̶ataɡ̶awa.”\\n33 Odaa Jesus ja igiditediogi, meetediogi, “Amaajo aca eiodo? Codaa amiijo ica inioxoadipi?” 34 Naɡ̶a niipetediogi Jesus niɡ̶ijo ane nicotiniwace anoyawiile, odaa jeɡ̶ee, “Digawini! Niɡ̶idi jiɡ̶idiaa inioxoadipi codaa me eiodo. 35 Igaataɡ̶a niɡ̶ina aneo Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, niɡ̶ini jiɡ̶iniaa inioxoa, iniwaalo, codaa me eiodo.”","num_words":700,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Apocalipsis 1\\nTOO SÍROPɄ WÁAADARERE\\nJesucristo Juanrẽ́ quẽẽrṍpʉ tiiróbiro ẽñorígue\\n1 Ate Jesucristore Cõãmacʉ̃ ẽñorígue niiã. “Péerogã siro biiro wáaadacu” jĩĩgʉ̃, ẽñodutíyigʉ cʉ̃ʉ̃rẽ padecoterare. Jesucristope ángelere “Juanrẽ́ ateré ẽñogʉ̃́ wáaya” jĩĩcoyigʉ. 2 Yʉʉ Juan niipetire ángele ẽñoríguere ĩñarigʉ niijĩgʉ̃, Cõãmacʉ̃ wedesere, Jesucristo wederiguecãrẽ diamacʉ̃́ jóaa.\\n3 Atipṹ jóarirobiro wáaadaro péero dʉsaa. Teero tiigʉ́, ate Cõãmacʉ̃ ticorigue maquẽrẽ bʉsʉrómena buegʉ́no ʉsenigʉ̃daqui. Ateré bueri tʉo, ateré tiirá ʉseniãdacua.\\nJuan Jesuré padeoré põnarĩ macãrãrẽ jóarigue\\n4 Yʉʉ Juan mʉ́ã Asiapʉ niirã́ Jesuré padeorá siete põnarĩ macãrãrẽ jóaa. Cõãmacʉ̃ atitóre niirucujãgʉ̃, too sʉgueropʉ niirigʉ, too síropʉ atigʉdʉ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro. Espíritu Santo siete maquẽ ãñuré tiimasĩ́re ticoré cʉogʉ́* Isaías 11.2. Cõãmacʉ̃ duirípĩrõ pʉto niigʉ̃́ teerora tiiáro. 5 Jesucristocã teerora tiiáro. Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃yere wasoró manirṍ wederucugʉ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ niipetira diarira sʉguero masãsʉguerigʉ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco macãrã õpãrãrẽ́ dutigʉ́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ maĩĩ. Cʉ̃ʉ̃ye díimena marĩ ñañaré tiiré wapare netõnéwĩ. 6 Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ õpãrã́, paiá wáari tiiyí, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ Pacʉ dutirére tiiáro jĩĩgʉ̃. Teero tiirá, niipetira ateré jĩĩãrõ: “Cʉ̃ʉ̃ niipetirere dutimasĩqui; cʉ̃ʉ̃ tiidʉgárere tiimasĩ́qui”, jĩĩãrõ. Cʉ̃ʉ̃ niipetira Õpʉ̃ niirucujããrõ. Teerora niiãrõ.\\n7 Cʉ̃ʉ̃ õmebʉrʉáripʉ diiátigʉdaqui.\\nNiipetira cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñaãdacua.\\nCʉ̃ʉ̃rẽ sĩãríracã ĩñaãdacua.\\nNiipetire macãrĩ macãrã cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñarã, utiadacua.\\n8 “Yʉʉrá niisʉguegʉ, niitugʉ niiã”, jĩĩwĩ Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ niipetire tutuare cʉogʉ́. Cʉ̃ʉ̃ atitóre niirucujãgʉ̃, too sʉgueropʉ niirigʉ, too síropʉ atigʉdʉ niiĩ.\\nJuan Jesucristore quẽẽrṍpʉ tiiróbiro ĩñarigue\\n9 Yʉʉ Juan mʉ́ãya wedegʉ tiiróbiro niiã. Yʉʉ mʉ́ã tiiróbiro Jesuré padeóa. Yʉʉ mʉ́ã tiiróbirora ñañarõ netõgʉ̃́, Cõãmacʉ̃ dutiré yʉʉpʉre niirĩ, wãcũtutuajãã. Yʉʉre Patmos nʉcʉ̃rõpʉ, netõnʉcã́ri basocare cṹũri nʉcʉ̃rõpʉ cṹũwã. Cõãmacʉ̃ye queti, Jesuyére wederé wapa ãnopʉ́ cṹũnorigʉ niiã. 10 Sicabʉreco yeerisãri bʉreco niirĩ, cãnirípacari, Espíritu quẽẽrṍpʉ tiiróbiro yʉʉre ẽñowĩ́. Wãcũña manirṍ yʉʉ sucubírope bayiró bʉsʉrómena wedeseri tʉowʉ́. Cʉ̃ʉ̃ wedesere corneta tiiróbiro bayiró bʉsʉwʉ. 11 Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre jĩĩwĩ:\\n—Yʉʉrá niisʉguegʉ, niitugʉ niiã. Mʉʉ ĩñarére sicapũpʉ jóaya. Mʉʉ jóariguere Asiapʉ niirã́ siete põnarĩ yʉʉre padeoré põnarĩ macãrãrẽ ticocoya. Cʉ̃́ã Éfeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia, Laodicea macãrĩ macãrã niiĩya, jĩĩwĩ.\\n12 “¿Noã yʉʉmena wedesei?” jĩĩ, cãmenʉcã́ ĩñawʉ̃. Ĩñacoma jĩĩgʉ̃, siete sĩãwócore pesaré yucʉ oro yucʉre ĩñawʉ̃. 13 Teeyucʉ watoapʉ basocʉ́biro baugʉ́re ĩñawʉ̃. Cʉ��ʉ̃ yoaroca sutiró sãñawĩ. Cutiropʉ suti casero oromena tiirí caserore siatúrigʉ niiwĩ. 14 Cʉ̃ʉ̃ya dupu maquẽ póa ãñurõ butiré niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ capeari pecapõna tiiróbiro asiyáwʉ. 15 Dʉpori asipóapĩrĩ sipioárebiro asiyáwʉ. Cʉ̃ʉ̃ wedesere oco pairó õmasãnʉcõrõbiro bʉsʉwʉ. 16 Diamacʉ̃́ macã wãmorẽ siete ñocõã́ cʉowí. Ʉseropʉ espada pʉaníña asoyóaripĩ súuwitiwʉ. Cʉ̃ʉ̃ya diapóa muĩpũ tiiróbiro bayiró asiyáwʉ.\\n17 Cʉ̃ʉ̃rẽ ĩña, diagʉbiro cʉ̃ʉ̃ye dʉpori pʉtopʉ ñaacũmuwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃pe diamacʉ̃́ macã wãmomena yʉʉre ñaapeó, jĩĩwĩ:\\n—Cuirijãña. Yʉʉrá niisʉguegʉ, niitugʉ niiã. 18 Catigʉ́ peti niiã. Yʉʉ diarigʉ niiwʉ̃. Diarigʉ niipacʉ, catirucujãã. Yʉʉ diarira yeeripũna niirṍpʉ macã sawirire† Españolmena: llave; portuguésmena: chave. cʉoa. 19 Mʉʉ ĩñaãriguere, mecʉ̃tígã ĩñarére, too síro wáaadarere jóaya. 20 Siete ñocõã́ yáa diamacʉ̃́ macã wãmopʉre cʉorí, mʉʉ ĩñaãrigue, teero biiri siete sĩãwócore pesaré yucʉ oro yucʉ maquẽ biiro jĩĩdʉgaro tiia: Siete ñocõã́ siete ángelea jĩĩdʉgaro tiia. Cʉ̃́ã siete yʉʉre padeoré põnarĩ macãrãyara niiĩya. Siete sĩãwócore pesaré yucʉ siete põnarĩ yʉʉre padeoré põnarĩ macãrã jĩĩdʉgaro tiia, jĩĩwĩ.\\n*1:4 Isaías 11.2.\\n†1:18 Españolmena: llave; portuguésmena: chave.","num_words":472,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 14 DES - Irisubure Herode Galilea majagʉ opʉ Jesu - Bible Search\\nÑu waĩyegʉ sĩrirare werera\\n1Irisubure Herode Galilea majagʉ opʉ Jesu ĩgʉ iirare peebeopʉ. 2Eropa peegʉ õpa arĩripʉ:\\n—Ñu waĩyeri masʉ sĩridigʉ dipaturi masa dehyoagʉ iicumi. Eropa masadigʉ árĩgʉ ĩgʉ turarire opami ĩgʉ deyoro moarire iigʉ, arĩripʉ Herode ĩgʉ pohro majarãre. Jesure “Ñu mʉrʉ ta ãhrimi,” arĩ pepiripʉ ĩgʉ Ñure ĩgʉ wejẽdorera pʉhrʉ.\\n3-5Eropigʉ Ñure ĩgʉ wejẽdoreboro core Herode ĩgʉ pagʉ magʉ Felipe marapore ehma igo mera marapocʉpʉ. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ Ñu waĩyegʉ Herodepʉre õpa arĩ wereniguipʉ:\\n—Mʉ pagʉ magʉ marapore marapocʉgʉ Goãmʉ dorerire tarinʉgagʉ iiaa mʉhʉ, arĩripʉ Ñu ĩgʉre. Ĩgʉ eropa arĩra waja Herode ĩgʉre wejẽdiaripʉ. “‘Ñu Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ãhrimi,’ arĩ pepima judio masa,” arĩgʉ erãpʉre güipʉ Herode. “Ñure yʉ wejẽcʉ̃ erã guabocoma,” arĩgʉ erãre güipʉ. Eropa güigʉ Ñure wejẽdiabiriripʉ. Eropa wejẽbiriqueregʉ ta ĩgʉre ñeha diridore, peresu iipʉ. Ĩgʉre eropa iicʉ̃ gamepo ĩgʉ marapo Herodia. 6Eropi Herode ĩgʉ masa dehyoaranʉ árĩcʉ̃ bosenʉ iipʉ ĩgʉ. Ĩgʉ eropa bosenʉ iicʉ̃ ĩgʉ marapo mago bosenʉ eranirã erã ĩhuro baya ĩhmupo igo. Igo eropa baya ĩhmucʉ̃ Herode mucubiripʉ. Eropa mucubirigʉ igore arĩpʉ:\\n7—Goãmʉ mera diaye ta arĩgʉ iiaa. Yʉre mʉ serẽropẽ ta ogʉra yʉhʉ mʉre, arĩpʉ pare Herodepʉ ĩgʉ marapo magore. 8Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ marapo igo magore igo serẽburire werepo igore. Igo eropa werecʉ̃ igo magopʉ õpa arĩ serẽpo Herodere.\\n—Ñu waĩyegʉ dipurure tabetadoreque. Eropigʉ soropa mera ĩgʉ dipurure yʉre oque, arĩpo igo.\\n9Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ Herode bʉrigã bʉjawerepʉ. Masa erã peero “Mʉ serẽro mʉre ogʉra,” arĩtuhapʉ ĩgʉ. Eropigʉ ĩgʉ ĩgʉ eropa arĩrare gʉhyasĩrigʉ “Mʉre osome,” arĩmasibiripʉ igore. Eropigʉ igo ĩgʉre dorero dopa ta Herodepʉ ĩgʉ pohro majarãre Ñure wejẽdorepʉ. 10Eropigʉ Ñu dipurure tabetadorecãpʉ pare peresugue árĩgʉre. 11Tabetatuhaja, soropa mera ĩgʉ dipurure aĩgãriñorã erã. Ĩgʉ marapo magore ĩgʉ dipurure erã ocʉ̃, igopʉ igo pagoguere aĩ taupo.\\n12Erã eropa iira pʉhrʉ Ñu ĩgʉ buhenirã ĩgʉ dʉpʉ mʉrarore aĩgã wañorã. Eropa yaatuhajarã, erã irire Jesure wererã arima.\\nCinco mil masare bari oñumi Jesu\\n13Ñu sĩrirare peegʉ Jesu gʉa mera dohodirugue ñaja, masa marirogue sihu wami. Jesu erogue wacʉ̃ peerã, masa erã ya macarire wiri, marigue waha ĩgʉ core ejatuhañorã. 14Eropiro Jesu ĩgʉ wadiru dohodiru tuhajara pʉhrʉ ĩgʉ bajarã masa árĩcʉ̃ ĩha, mojomoro ĩami erãre. Eropa mojomoro ĩagʉ erã mera bajarã dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iimi. 15Ñamicague gʉa ĩgʉ buherã õpa arĩbʉ:\\n—Ñamicague ãhraa. Ohõ masa marirogue ãhraa. Õgã árĩri macarigue masare wadoreque. Erã baburire asũrã waporo, arĩribʉ gʉa ĩgʉre.\\n16Jesu yʉhrimi gʉare:\\n—Wabiricãporo erã. Mʉa basi ta barire oque erãre, arĩmi gʉare.\\n17—Cinco pan dipurure, perã ta wai sãre iripẽta opaa gʉa, arĩ yʉhribʉ gʉa.\\n18—Irire yʉre aĩgãrique mʉa, arĩmi gʉare.\\n19Gʉa irire ora pʉhrʉ, taa weca masare ĩgʉ doadoremi pare. Erã eropa doarisubu cinco pan dipurure aĩ, perã wai sãre aĩ, ʉmarogue ĩhamuju, ĩgʉ Pagʉre “Õhaa,” arĩmi. Õpa arĩtuhaja iri pan dipurure nuha, gʉare ĩgʉ buherãre omi. Ĩgʉ eropa ocʉ̃ gʉapʉ iri barire masare guerebʉ. 20Eropirã árĩpehrerã õaro baha yapia wama. Erã ba dʉharare doce puiri gohra aĩ gameneo, ʉjʉtu dobobʉ gʉa. 21Ero irire banirã ʉma dihtare queocʉ̃ cinco mil ʉma árĩma. Nome, majirã sã árĩma.\\n22Pʉhrʉ gʉare ĩgʉ buherãre Jesu dohodirugue ñajadore wʉariyague taribuja yuudoremi masare ĩgʉ goerisererisubu. 23Goeriseretuhaja, ĩgʉ basi ʉtãgʉgue mʉria, ĩgʉ Pagʉ Goãmʉ mera serẽgʉ wapʉ ĩgʉ seyaro. 24Irisubure wʉariya deco gohra gʉa taribujacʉ̃ miruñe bʉrigã ahri, pãgúri pagari wahgã, dohodirure deco paa ñajabʉ. 25Eropa wacʉ̃ boyomʉririboro core cãreña wahgãrisubu Jesu deco weca cʉhrapi wahgãrimi gʉa pohrogue arigʉ. 26Gʉa pohrogue ĩgʉ aricʉ̃ ĩarã güibʉ gʉa. Eropa güirã gaguiniguiribʉ.\\n—Sĩridi mʉrʉ watĩ ãhrimi, arĩ gaguiniguibʉ gʉa.\\n27Gʉa eropa güicʉ̃ Jesu õpa arĩmi:\\n—Ne yʉre ĩha ʉcabiricãque. Yʉhʉ ta ãhraa. Güibita, arĩmi gʉare.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro arĩmi ĩgʉre:\\n—Yʉ tĩgʉ, diaye ta mʉhʉ ta árĩgʉ, deco weca curi wahgãdoreque yʉre mʉ pohrogue, arĩmi ĩgʉ.\\n29—Arique, arĩ yʉhrimi ĩgʉpʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ Pedropʉ dohodirugue árĩdigʉ wiria, deco weca Jesu pohrogue niguigãrimi. 30Miruñe iri bʉrigã aricʉ̃ ĩagʉ güimi. Eropa güigʉ diha dija warimi.\\n—Yʉre tauque, arĩ gaguiniguimi ĩgʉ Jesure.\\n31Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta Jesu ĩgʉ mojotore ñeha,\\n—Merogã umupeoa mʉhʉ yʉre. ¿Duhpigʉ yʉre guñaturabeari mʉhʉ? arĩmi ĩgʉ Pedrore.\\n32Eropa arĩra pʉhrʉ dohodirugue ñajama erã. Erã eropa ñajara pʉhrʉ, miruñe taria wabʉ. 33Eropirã gʉa ĩgʉ buherã dohodirugue árĩrã Jesure umupeobʉ.\\n—Diaye ta mʉhʉ Goãmʉ magʉ ta ãhraa, arĩbʉ gʉa ĩgʉre.\\nGenesare majarã dorecʉrãre tauñumi Jesu\\n34Eropi taribujaja, Genesare waĩcʉri yebague ejabʉ. 35Ero majarã Jesure ĩha masima. Eropa masirã erã pohro árĩrãre dorecʉrãre aĩgãridorema. Eropirã erã dorecʉrãre ĩgʉ pohrogue aĩ erama.\\n36—Mʉ suhriro tʉro dihtare gʉare mohmepiñadoreque, arĩ serẽma erã Jesure. Eropirã árĩpehrerã dorecʉrã ĩgʉ suhrirore mohmepiñanirã dihta õarã wama.","num_words":710,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 TIMÓTEO 4\\n☰ 2 TIMÓTEO 4 ◀ ▶\\nPaulo iiɡ̶e Timóteo me iɡ̶enaɡ̶adi me yeloɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a\\n1-2 Eliodi me ɡ̶adajoini lodoe Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo, Niɡ̶ijoa ane iwi anigoteta inatawece oko, niɡ̶ina baɡ̶alee newiɡ̶a codaa me niɡ̶ijo baanaɡ̶a nigo. Leeɡ̶odi Jesus Cristo me dopitedijo odaa iiɡ̶e inatawece niɡ̶ina oko, ɡ̶adajoini me eloɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Ele midioka limedi me ɡ̶adigomi meloɡ̶otitedibece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ina me eni mele, codaa niɡ̶ina makati me daɡ̶a domeɡ̶ele. Eleditace, adinatiita niɡ̶ina oko, codaa iiɡ̶axinitece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina me enitece libeyaceɡ̶eco oko, codaa niɡ̶ina mikeenitiogi libeyaceɡ̶eco, codaa awii loniciwaɡ̶a moika libeyaceɡ̶eco, amanagawini odopitalo Aneotedoɡ̶oji. 3 Igaataɡ̶a icotalo nokododi niɡ̶ina oko me daɡ̶aleeɡ̶owajipatalo niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi. Pida odioteci niɡ̶ica anepaa lidaɡ̶ataka lolaadi. Jeɡ̶epaanaɡ̶a odoletibige niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece aninokina anoyemaa niɡ̶ina oko mowajipata. 4 Oika mowajipata niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, pida owajipatalo latematiko niɡ̶inoa laxokodi laamipi ane deɡ̶ewiteda. 5 Pida akaami baɡ̶a leeditibige madinajacaɡ̶ati niɡ̶ina mida okanicodaaɡ̶ica ane dakaketaɡ̶adomi, codaa madinatiita niɡ̶inoa ane dakaketaɡ̶adomi, codaa mawii ane ɡ̶abakedi meloɡ̶otitedibece nibodicetedi anele aneetece Cristo, codaa magoti ɡ̶abakedi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotedaɡ̶awa mawii.\\nPaulo nibeotege ica noɡ̶eedi anigida noko nige yeleo\\n6 Awii niɡ̶ijo ane jajoitaɡ̶adici, igaataɡ̶a emeɡ̶eeta ja idigo me ideleo leeɡ̶odi Cristo, codaa ja nipegi noko me jopitibigimece ditibigimedi. 7 Idioka limedi me idinoniciwaɡ̶adi me joletibige me jiɡ̶eke loniciwaɡ̶a ane beyagi. Ineliwaɡ̶aditedini inokododi micataɡ̶a niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo anele me walokodi, odaa ja nigotini me walokodi. Joaniɡ̶idaaɡ̶eji idioka limedi me jotete codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶atece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 8 Odaa niɡ̶ina natigide jakadi me inibeotege niɡ̶ica noɡ̶eedi anodibatege niɡ̶ina oko naɡ̶a gaanyaɡ̶a. Niɡ̶ica ɡ̶onoɡ̶eedi one ɡ̶odale ane ikee Ǥoniotagodi me yakadi me ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶a. Ǥoniotagodi ane Ǥoniwinoɡ̶odi ane iɡ̶enaɡ̶a, Joaniɡ̶iniaa najigotediwa naɡ̶aca yale lodoe niɡ̶ica oko, niɡ̶ica noko nige iwi anigotediogi inatawece oko. Ǥoniotagodi aɡ̶emoka najigotediwa naɡ̶aca yale, pida yajigotediogi lale inatawece oko ane daɡ̶axa moyemaa me age meno lanokegi Ǥoniotagodi.\\nPaulo ibodicaxi Timóteo\\n9 Awii ɡ̶adoniciwaɡ̶a me age managi meetaɡ̶a. 10 Igaataɡ̶a Demas daɡ̶axa me yemaa niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o, anepaɡ̶a dinelio, odaa ja idaladi, joɡ̶opiticogi nigotaɡ̶a Tessalônica. Crescente boɡ̶opiticogi macataɡ̶ateloco Galácia, Tito biɡ̶igo macataɡ̶ateloco Dalmácia. 11 Iniokini Lucas biɡ̶ini digoina meetaɡ̶a. Oleetibige Marcos, odaa ɡ̶adixigaɡ̶awa leeɡ̶odi baɡ̶a yakadi me idaxawatece niɡ̶inoa ibaketedi. 12 Ja jimonyaticogi Tíquico manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso. 13 Niganagi, anadeegitatiwa naɡ̶ajo iniwetaɡ̶ajo ane joya minitaɡ̶a Carpo digoida nigotaɡ̶a Trôade. Eledi jipokotaɡ̶awa manadeegi yotaɡ̶anaɡ̶axiidi, pida eneɡ̶egi jopotibige niɡ̶ijoa notaɡ̶anaɡ̶axiidi laamotiidi ewacogo.\\n14 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Alexandre niɡ̶ijo anani laxacoɡ̶onaɡ̶axi lajo ɡ̶apileceɡ̶e, owidi loenatakatomi ane beyagi. Pida Ǥoniotagodi epaa dinilakidetetege leeɡ̶odi niɡ̶ijoa loenatakatomi ane beyagi. 15 Akaami eledi adowetitibige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, leeɡ̶odi eliodi me dakapetege niɡ̶inoa notaɡ̶a ane jeloɡ̶otaɡ̶atedibece.\\n16 Niɡ̶ijo odoejegi me idinikee lodoe ɡ̶oniwinoɡ̶odi me ininiɡ̶odi niɡ̶ijoa notaɡ̶a anodakapetigi, aɡ̶ica ane idinienaɡ̶aneɡ̶e, pida iditawece niɡ̶idi oko etidikatice. Pida ajemaa Ǥoniotagodi daɡ̶a laagetedipi niɡ̶ijo oko leeɡ̶odi metidika. 17 Pida Ǥoniotagodi iniwa meetaɡ̶a, idinienaɡ̶aneɡ̶e, odaa najigotediwa yoniciwaɡ̶a me jeloɡ̶odi nibodicetedi anele aneetece Cristo. Odaa inatawece niɡ̶ina oko ane daɡ̶a judeutedi digoina meetaɡ̶a owajipatalo yotaɡ̶a. Joaniɡ̶idaaɡ̶igotediwa Ǥoniotagodi me idatamaɡ̶ateetetege ane doide, liaon nioladi.\\n18 Ǥoniotagodi idatamaɡ̶ateetetege inoatawece ane beyagi, codaa jowooɡ̶odi me idadeegitedibigimece ninioxadi digoida ditibigimedi. Odaa jemaa midioka limedi minatawece oko onelecaɡ̶atee Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Jiɡ̶idaaɡ̶ee (Amém).\\nOwidijedi lotaɡ̶a Paulo me dibodenaɡ̶a\\n19 Jemaa me idecoaditibige Priscila ijaa Áquila, codaa me loiigiwepodi Onesíforo. 20 Erasto baɡ̶a nenyaɡ̶ati manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Coriinto, Trófimo idiaa jaladite manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Mileto leeɡ̶odi deelotika. 21 Ina baɡ̶awii ɡ̶adoniciwaɡ̶a manootiwa maleedaɡ̶a limedi niwetaɡ̶a. Êubulo, Prudente, Lino, Cláudia, codaa inatawece eledi ɡ̶onioxoadipi oyecoaditibigaɡ̶aji.\\n22 Jemaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi me noiigiwa ɡ̶adiwigo. Codaa jemaa midioka limedi meletedaɡ̶adomitiwaji. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee.","num_words":544,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.144,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 2\\nJesus icilatidi ica ɡ̶oneleegiwa alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e\\n1 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo icoa nokododi, Jesus joɡ̶opitacedicogi nigotaɡ̶a Cafarnaum. Odaa jiɡ̶ilaagitice nibodigi niɡ̶iniwa liɡ̶eladi. 2 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi eliodi oko dinatecoɡ̶otee, codaa aɡ̶aleeɡ̶ica nimedi anipegitege lapoagi liɡ̶eladi. Odaa Jesus yatematitediogi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a niɡ̶idi noiigi-nelegi. 3 Eɡ̶idaaɡ̶ee me datematika Jesus, odaa icoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi oyadeegi ica alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e, odaa joɡ̶oyoyaɡ̶adi waxoditinigi lipe. 4 Pida aɡ̶oyakadi doɡ̶odipegitalo Jesus leeɡ̶odi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa joɡ̶odalaɡ̶atetibigimece diimigi leláɡ̶a, odaa joɡ̶owo lawimaɡ̶ajegi niɡ̶ijo diimigi leláɡ̶a, ditibigimedi niɡ̶ijo aneitedice Jesus. Niɡ̶ijo noɡ̶owo lawimaɡ̶ajegi nelegi, odaa joɡ̶onikatini niɡ̶ijo alejaado. 5 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a nadi niɡ̶ijoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi moyiwaɡ̶adi mida nimaweneɡ̶egi me icilatidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa alejaado, odaa jeɡ̶eete niɡ̶ijo alejaado, “Ionigi, Aneotedoɡ̶oji ja napitaɡ̶adi ɡ̶abeyaceɡ̶eco!”\\n6 Icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés idiaaɡ̶i nicotiniwace. Odaa ja nowookonaɡ̶a, codaa epaa dinige, modi, 7 “Igame leeɡ̶odi idoa ɡ̶oneleegiwa meote ida ligegi? Dotaɡ̶atedibige Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a aɡ̶ica eledi ane yakadi me napitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina oko. Iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yakadi me napitaɡ̶adi nibeyaceɡ̶eco.”\\n8 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus ja yowooɡ̶odi ane lowoogo, odaa jeɡ̶eetediogi, “Igame leeɡ̶odi midaɡ̶a ɡ̶adowoogo catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali? 9 Amigida ica ane daɡ̶a ɡ̶alaɡ̶a mejita niɡ̶idi ɡ̶oneleegiwa alejaado? Domigetaɡ̶a eneɡ̶egi dakake mejita, ‘Aneotedoɡ̶oji ja napitaɡ̶adi ɡ̶abeyaceɡ̶eco’, oɡ̶oa, domigetaɡ̶a eneɡ̶egi dakake mejita, ‘Adabititini, abaata ɡ̶adipe, odaaɡ̶awaligi!’? 10 Pida jikeetaɡ̶awatiwaji, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, mida inimaweneɡ̶egi digoina iiɡ̶o me inapitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco oko.” Odaa Jesus jeɡ̶eete niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa alejaado, 11 “Ǥadiiɡ̶eni, adabititini, abaata ɡ̶aɡ̶elate, odaa opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi!”\\n12 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dabiditini, dibata naɡ̶ajo liɡ̶elate, odaa joɡ̶opi, yakagiditeloco lodoe niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa ijotawece eliodi moyopo, codaa odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa modi, “Aniɡ̶ica me jinataɡ̶a liciagi niɡ̶ida niciagi!”\\nJesus eniditeta Levi me diotibece\\n(Mateus 9.9-13; Lucas 5.27-32)\\n13 Jesus niɡ̶igotace liniogotibece weiigi. Odaa ica noiigi-nelegi jiɡ̶igo midoataɡ̶a, odaa jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me niiɡ̶axitediniwace. 14 Maleeɡ̶idiaa neɡ̶ewaligite, odaa ja nadi Levi, niɡ̶ijo lionigi Alfeu. Levi idiaaɡ̶i nicoteloco nibaanco aneitice me dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi. Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Anagi, aniwitibici!” Odaa Levi ja dabiditini, odaa ja diotece Jesus.\\n15 Jesus igo Levi liɡ̶eladi. Odaa ja nicotedini me ligiiwepodi niɡ̶ijo anodiotibece. Aaɡ̶aɡ̶a ligiiwepodi eliodi niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa meliodi oko ane daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a, igaataɡ̶a eliodi niɡ̶ijo oko anodiotece Jesus. 16 Niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, niɡ̶ijo anida aneetege niɡ̶ijo lapo fariseutedi, onadi Jesus me ligiiwepodi niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa me niɡ̶ijoa eletidi oko aneliodi me abeyacaɡ̶aɡ̶a. Niɡ̶ijo noɡ̶onadi, odaa joɡ̶onigetiniwace niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, moditiogi, “Igame leeɡ̶odi Ǥaniotagodi me ligiiwepodi codaa me lacipaɡ̶awepodi niɡ̶ina anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa me niɡ̶idi oko aninoa libeyaceɡ̶eco?”\\n17 Jesus ja wajipate niɡ̶ijo noɡ̶onigetiniwace niɡ̶ijo anodiotibece. Niɡ̶ijo naɡ̶a wajipatediogi, odaa jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ina oko icileɡ̶egi ayopotibige dotowegi, inokina niɡ̶ina oko ane deelotika baɡ̶a yopotibige dotowegi. Odaa Ee iciagi niɡ̶ina dotowegi. Igaataɡ̶a ajanagi niɡ̶ina iiɡ̶o daɡ̶a jiniditiogi niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji, pida janagi me jiniditiogi niɡ̶ina oko abeyacaɡ̶aɡ̶a, ane liciagi niɡ̶ina oko eelotaginadipi, amaleeɡ̶aɡ̶a odinilaatece libeyaceɡ̶eco.”\\nOige Jesus oigetece niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me daɡ̶a jiniodaɡ̶a meneɡ̶egi jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n(Mateus 9.14-17; Lucas 5.33-39)\\n18 Ica noko niɡ̶ijo anodiotibeci João Batista ijaaɡ̶ijo anodiotibeci fariseutedi odinatita nigigi mepaanoɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Ica oko enagitibeci midoataɡ̶a Jesus, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Niɡ̶ijo anodiotibeci João Batista ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibeci fariseutedi odinatita nigigi mepaanoɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Igame leeɡ̶odi niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici me doɡ̶odinatita nigigi mepaanoɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji?”\\n19 Odaa Jesus ja niniɡ̶oditediogi, meetediogi, “Ina oko nodenigipi midi lalokegi nadoneɡ̶egi, domigodinatita nigigi ina nigini niɡ̶ijo ane wado miditaɡ̶a? Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶oyakadi modinatita nigigi! 20 Pida icota niɡ̶ica noko niɡ̶ini ane wado modibata, odaa onoɡ̶aticogi liwigotigi niɡ̶idi oko. Odaa niɡ̶ica noko niɡ̶idi oko nodenigipi joɡ̶odinatita nigigi.\\n21 Aɡ̶ica ane napade niɡ̶ina nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi daɡ̶a dapadenaɡ̶ata niɡ̶ina lipegeteɡ̶e liwai gela, igaataɡ̶a nige dinabake, odaa niɡ̶ijo lapadenaɡ̶anaɡ̶adi gela dinixigitiwage, odaa ja yaaɡ̶adi niɡ̶idi nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi anonapade, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a eliodi laakajegi. 22 Aɡ̶ica ane iatinigi viinyo gela naɡ̶ana laɡ̶aaɡ̶axi ewacogo opake. Igaataɡ̶a niɡ̶ina viinyo gela beyagi nigoiatinigi naɡ̶ana laɡ̶aaɡ̶axi opake, odaa niɡ̶ica viinyo mina aniadi, codaa naɡ̶ada laɡ̶aaɡ̶axi icota me beyagi. Pida leeditibige moiatinigi viinyo gela naɡ̶ana laɡ̶aaɡ̶axi gela.”\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee modeemitetigi saabado\\n(Mateus 12.1-8; Lucas 6.1-5)\\n23 Ica noko me saabado Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece oyakagiditeloco ica nixoɡ̶otagi leyeema. Noɡ̶oyakagiditeloco, odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶onotegi ligecidi leyeema, onolagilatedi oyeligo. 24 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi moditalo Jesus, “Digawini! Igame leeɡ̶odi niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici mowo ane yolitoɡ̶odomi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi me daɡ̶a jaoɡ̶a niɡ̶ina me saabado?”\\n25-26 Pida Jesus meetediogi, “Ajawienataka me naɡ̶alomeɡ̶enitelocotiwaji niɡ̶ijo Davi aneo niɡ̶ijo jotigide, Abiatar me lacilo-sacerdotitedi. Niɡ̶ijo Davi ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedipi naɡ̶a nigodi nigigi, odaa Davi dakatio minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja yeligo nipaon niɡ̶ijoa sacerdotitedi anoibootalo Aneotedoɡ̶oji. Ǥonajoinaɡ̶aneɡ̶egi ɡ̶odoxoɡ̶o me diɡ̶ica eledi ane yakadi me yeligo niɡ̶ijo paon. Inokinoa sacerdotitedi boɡ̶oyakadi moyeligo niɡ̶ijo paon. Pida Davi baanaɡ̶a yeligo, codaa yajigotiogi niɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedipi maɡ̶aɡ̶a oyeligo.”\\n27 Odaa Jesus meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ina saabado me yaxawa niɡ̶ina oko. Aɡ̶eote niɡ̶ina oko midokida modowediteloco niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane iiɡ̶e modowediteloco saabado. 28 Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ida inaɡ̶atetigi mejitece ane yakadi me jaoɡ̶a niɡ̶ina me saabado.”","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Timoteo 5 BSNNT - Sĩgʉ̃ bʉcʉ, rojose ĩ yiboajaquẽne, - Bible Search\\nCristore ajitirʉ̃nʉrã rãca ñare queti\\n1Sĩgʉ̃ bʉcʉ, rojose ĩ yiboajaquẽne, tud'igʉre bajiro ĩre gotibesa. Ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja: Rʉ̃cʉbʉose rãca mʉ jacʉre mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩre gotiya. To yicõari, mamarãre quẽne, mʉ bederãre mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩnare yiya. 2Rõmia bʉcʉrãre mʉ jacore mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩnare yiya. To yicõari, mamarã rõmiare quẽne, mʉ bederãre mʉ rʉ̃cʉbʉorore bajiro quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya.\\n3Manajʉ rijaveoriarã maioro bajirã masu ĩna ñajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare quẽnaro ejarẽmorũgũña. 4To bajiboarine sĩgõ manajʉ rijaveorio rĩa cʉtigo, to yicõari, jãnerabatia cʉtigo so ñajama, ĩnajʉa ñarãma sore ejarẽmorũgũrona. To bajiro ĩna yisere Dios ĩ ĩavariquẽnase ñajare, to bajiro yirũgũroti ñaja. Mani jacʉa manire ĩamaicõari, mani daquerojʉ manire quẽnaro ĩna yibʉcʉore ti ñajare, ĩnare ejarẽmorũgũroti ñaja, manire. 5Manajʉ rijaveorio maioro bajigo masujʉare, so yarã sore ejarẽmorã manijare, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũgõmo so. Ʉ̃mʉa, ñamire quẽne ĩre sẽnirũgũgõmo. 6Manajʉ rijaveorio, no so bojase rĩne yigojʉama, rojose yigo ñari, Dios ĩ ĩajama, catigo ñaboarine, catibecore bajiro bajicõa ñagõmo, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoco ñari. Sojʉarema ejarẽmobetiroti ñaja. 7Tire mʉre yʉ gotimasiosere mʉ tʉjʉ ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotiya. Ĩna cʉdisere ĩacõari, “Rojose yama”, yirã manirʉarãma. 8Sĩgʉ̃ “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yiboarine, ĩ yarãre ĩnare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnabetoja. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoar'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, ĩna yarãre ejarẽmorã, rojose ĩna yiro rẽtoro rojose yigʉ ñagʉ̃mi.\\n9Cristore ajitirʉ̃nʉrã manajʉ rijaveoriarã, mʉa ejarẽmoronama, ado bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna: Sesenta cʉ̃mari rẽtoro tʉsana ñarʉarãma. To bajicõari, sĩgʉ̃ne manajʉ cʉtiriarã ñarʉarãma. 10To bajicõari, gãjerãre ado bajiro quẽnaro yiriarã ñarʉarãma: Ĩna rĩare quẽnaro bʉcʉoriarã, ejarimasare quẽnaro yiriarã, “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama” gãjerãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre yitʉoĩacõari, ĩnare ejarẽmoriarã, to yicõari, rojose tãmʉorãre ejarẽmoriarã ñarʉarãma.\\n11Ĩnare mʉa ejarẽmoroto rĩjoro, ĩna manajʉ ĩ bajirocaro bero, “Gãji manajʉ cʉtibetirʉocoja yʉ”, Cristore yisẽniriarã ñarʉarãma. Mamarãbʉsa manajʉ rijaveoriarãrema ejarẽmobetiroti ñaja. Mamarãma, to bajiro yiriarã ñaboarine, bʉto manajʉ cʉtirʉa tʉoĩarãma ĩna quẽna. 12To bajiro ĩna bajijama, “Rojose yirã yama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Cristo. 13Gaje vãme quẽne, ado bajiro bajirã ĩna ñajare, ĩnare ejarẽmobetiroti ñaja. Moamenane gãjerã ya virijʉ ñacudirũgũrãma. To bajicudirã, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, gãjerãre yigoticudirũgũrãma. To yicõari, gãjerã ĩna sẽniĩabetiboajaquẽne, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, ĩnare yigõjanabiorũgũrãma. To bajiro ĩna yijama, yibetirotirene yicõarãma. 14To bajiro bajirã ĩna ñajare, quẽna ĩna manajʉ cʉtirotire bojaja yʉ, “Rĩa cʉti, ĩna ya vi ĩatirʉ̃nʉ, yiñacõato” yigʉ. To yicõari, “Gãjerãjʉa ĩnare ñagõmacarʉarã, ĩna yisere ĩacõari, no yimasibeticõato” yigʉ, quẽnaro ĩna ñasere bojaja yʉ. 15Jẽre sĩgõri mamarãbʉsa manajʉ rijaveoriarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Satanájʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyarã ĩna ñajare, to bajiro mʉre gotibʉ yʉ.\\n16Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yarã, manajʉ rijaveoriarã ĩna ñajama, ĩnare ejarẽmorũgũroco ñagõmo. To bajiro so yijama, manajʉ rijaveoriarã maioro bajirãre ejarẽmorimasa ĩna manijare, ĩnare ejarẽmomasirʉarãma ĩna, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã.\\n17Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare quẽnaro ĩna ũmato ñajama, ĩnare rʉ̃cʉbʉocõari, vaja yiroti ñaja. Ĩna rãcana quẽnaro gotimasiorãre bʉtobʉsa rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. 18Dios ocare masa ĩna ucamasire, ado bajiro ti gotijare, tire ĩnare goticõaja yʉ: “Ta vecʉ risere siabibebesa, trigo gasere ĩre mʉa cʉda jãnerotijama, ‘Ĩ quẽne bato’ yirã”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire yigʉ, ta vecʉa rĩne tʉoĩagʉ̃ me, yimasiñumi Dios. Gajejʉ quẽne ado bajiro gotiaja: “Ĩna gotimasiose vajane bacatirʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.f\\n19Bʉcʉre, “Rojose yimi” ĩna yi ocasãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, ĩnare ajiroti ñaja.\\n20To bajiro ĩna yi ocasãjama, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarã jediro ĩna ĩaro rĩjorojʉa tud'igʉre bajiro ĩre gotiba mʉ, “Gãjerã, bʉcʉrã quẽne tire ajicõari, ‘Manire quẽne yiromi’ yimasiato” yigʉ.\\n21To bajiro mʉre yʉ rotisere ajirãma Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne, ángel mesa, Dios ĩ beseriarã quẽne. Mʉ cʉdirotire masirʉarãma ĩna. Mʉ baba rojose ĩ yijaquẽne, yʉ rotirore bajiro cʉdiya. 22Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarocʉre mʉ cũrʉajama, quẽnaro yigʉ ĩ ñasere ĩajeocõari, beseya. To bajiro mʉ yibetijama, rojose yigʉrene besegʉja mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Rojose yigʉrene beseyumi”, mʉre yirãma. “To bajiro bajirobe” yigʉ, quẽnaro ĩnare beseba. To yicõari, quẽnase rĩne yirũgũña.\\n23“Quẽnase rĩne yirũgũña” yigʉ ñaboarine, “Ʉye oco idibetirũgũña”, yibeaja yʉ. Oco rĩ mere idirũgũña. Ʉye oco quẽne, mojoroaca idirũgũña, biyaroaca mʉ gʉdajoa ti jũnirũgũsere “Tʉjato” yigʉ.\\n24Ado bajiro ti bajijare, “Ĩnare quẽnaro masicõari rĩne, beseya”, mʉre yibʉ yʉ: Sĩgʉ̃ri rojose ĩna yisere ĩacõari, masiaja mani. To bajiboarine, gãjerãjʉama, “Rojose yirã ñaama”, yimasiñamana ñaama. Ĩnare quẽnaro masicõari rĩne, rojose yirã ĩna ñasere masiaja mani. 25To bajirone bajiaja quẽnaro yirã ĩna ñase quẽne. Sĩgʉ̃ri quẽnase ĩna yisere ĩacõari, masiaja mani. To bajiri, ĩnare quẽnaro mani masiroto rĩjoro, jẽre “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yimasiaja mani. To bajiboarine, gãjerãjʉama “Quẽnase yirã ñaama”, yimasiñamana ñaama. Ĩnare quẽnaro masicõari, quẽnase yirã ĩna ñasere masiaja mani. To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre, bʉcʉrãre quẽnaro masicõari rĩne, beseya.","num_words":746,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 16 DES - Eropa arĩtuha gʉare õpa arĩ werenemomi: - Bible Search\\n1Eropa arĩtuha gʉare õpa arĩ werenemomi:\\n—Pʉhrʉ yʉ buherire yʉ sãre mʉa cóãbiriburire õpa weregʉra mʉare. 2Mari buheri wirigue mʉa ñajadiacʉ̃ ñajadoresome mʉare yaharã mʉa árĩri dipuwaja. Eropirã mʉare gajisubu wejẽ “Goãmʉ gamerire iirã iiaa,” arĩ pepirãcoma gajirã. 3Yʉ Pagʉre, yʉ sãre erã masibeama. Eropa masibirã mʉare ñero iirãcoma erã. 4Eropirã mʉare erã ñero erã iicʉ̃ ĩarã, “Erã õpa iiboro core ta Jesu gʉare weremʉhtayutuhami,” arĩ guñarãca mʉa. Mʉa eropa arĩ guñaburire dohpaguere ire weremʉhtagʉ iiaa mʉare, arĩ weremi Jesu.\\nEspíritu Santo ĩgʉ iiburire wereñumi Jesu\\nEropa arĩtuha õpa arĩ werenemomi:\\n—Neguere mʉa mera árĩgʉ ire mʉare werebiribʉ. 5Dohpaguepʉre yʉre obeodigʉ pohrogue wagʉca. “¿Nohogue wagʉcuri mʉhʉ?” arĩ ne yujugʉ yʉre serẽpibeaa mʉa yʉre. 6Eropa serẽpibiriquererã ta yʉ waborore mʉare werecʉ̃ mʉa ñero sĩporãcʉa. 7Mʉa ñero sĩporãcʉquerecʉ̃ mʉare õpa diaye ta werea: Yʉ wara pʉhrʉ mʉare õacãroca. Yʉ ʉmarogue wabiricʉ̃ mʉare itamubupʉ aribiribocumi. Eropa wagʉ eja mʉare ĩgʉre obeogʉca yʉhʉ. 8Yʉ eropa obeocʉ̃ ĩgʉ arigʉcumi. Eropa eragʉ i yeba majarãre ñerire iirã erã árĩcʉ̃ masicʉ̃ iigʉcumi ĩgʉ. Eropigʉ õaro árĩricʉburire buhegʉcumi ĩgʉ. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ dipuwaja moaborore weregʉcumi masare itamubupʉ. 9Yʉre umupeobirã ãhrima i yeba majarã. Eropigʉ itamubupʉ masa erã ñero iiricʉrire erãre masicʉ̃ iigʉcumi. 10Yʉ Pagʉ pohrogue wagʉca. Yʉ eropa wara pʉhrʉ masa yʉre ĩanisome. Eropigʉ itamubupʉ arigʉ õaro árĩricʉri sãre buhegʉcumi. 11I yeba majarã opʉre watĩre Goãmʉ dipuwaja moadoretuhami. Eropigʉ Goãmʉ masare ĩgʉ dipuwaja moaburi sãre weregʉcumi itamubupʉ.\\n12“Wʉaro ãhraa mʉare yʉ wereburi. Yʉ eropa werenemodiaquerecʉ̃ ta ire yʉ werecʉ̃ dohparagã masisome mʉa. 13Yʉ eropa werenemobiricʉ̃ Espíritu Santopʉ irire werenemogʉ arigʉcumi. Ĩgʉ ĩgʉ gamero mʉare weresome. Yʉ Pagʉ ĩgʉ weredorerare mʉare weregʉcumi. Eropigʉ mʉare diaye majare werepehogʉcumi. Eropiro pʉhrʉgue waburire mʉare masicʉ̃ iigʉcumi ĩgʉ. 14Eropigʉ ĩgʉ yare mʉare weregʉcumi. Eropa weregʉ yʉre umupeocʉ̃ iigʉcumi mʉare. 15Árĩpehreri yʉ Pagʉ ya sã yaha ãhraa. Eropigʉ “Espíritu Santo yahare weregʉcumi,” arãbʉ mʉare, arĩ weremi Jesu.\\nBʉjawererã árĩquererã ta pʉhrʉ mucubirirãca mʉa, arĩ wereñumi Jesu\\n16Eropa arĩtuha õpa arĩ werenemomi gʉare daja:\\n—Bajamenʉri yʉre ĩasome mʉa. Eropirã pʉhrʉgã ta daja mʉa yʉre ĩarãca, arĩmi Jesu.\\n17Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, gʉapʉ bajamerãgã õpa arĩ wereniguibʉ gʉa basi:\\n—“Bajamenʉri yʉre ĩasome mʉa. Eropirã pʉhrʉgã ta daja mʉa yʉre ĩarãca,” arĩgʉ ¿dohpa arĩgʉ eropa arãri marire? Eropigʉ “Yʉ Pagʉ pohrogue wagʉca,” ¿dohpa arĩronore eropa arãri ĩgʉ? 18“Bajamenʉri pʉhrʉ,” arĩgʉ ¿dohpa arĩgʉ eropa arãri ĩgʉ? Ĩgʉ wererare õaro pee masibeaa mari, arĩbʉ gʉa basi.\\n19Gʉa eropa arĩ wereniguicʉ̃ Jesu ĩgʉre gʉa serẽpidiarire masigʉ gʉare õpa arĩ weremi:\\n—“Bajamenʉri yʉre ĩasome mʉa. ¿Eropirã pʉhrʉgã ta yʉre ĩarãca daja,” yʉ arĩrare serẽpidiari mʉa? ¿Irire yʉ arĩrare masibeari mʉa? 20Diaye mʉare arĩgʉ iiaa: Yʉhʉ sĩricʉ̃ ĩarã mʉa orerãca. Eropirã bʉrigã bʉjawererãca. Yʉre umupeobirinirãpʉ mucubirirãcoma. Mʉapʉ bʉjawerenirã árĩquererã pʉhrʉ mucubirirãca mʉa. 21Õpa ãhraa iri: Nomeo niji wahgũgo igo ñero tariburisubu ãhraa. Eropigo igo turaro bʉjaweremo. Eropa bʉjawerequerego, igo magʉgã dehyoacʉ̃ ĩago mucubirimo. Eropigo igore pũrirare guñabeamo igo pare. 22Eropa ta mʉa dohpaguere bʉjawererãca. Pʉhrʉ mʉa yʉre ĩarãca daja. Eropirã mʉa turaro mucubirirãca. Mʉa eropa mucubiririre gajirã mʉare bʉjawerecʉ̃ iimasisome.\\n23“Irinʉ yʉre mʉa ĩarinʉre yʉre serẽpisome mʉa. Yʉ Pagʉpʉ mʉa serẽrire ogʉcumi. Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Yʉre mʉa umupeocʉ̃ ĩagʉ yʉ Pagʉre yʉ waĩ mera mʉa serẽrire ĩgʉ mʉare ogʉcumi. 24Yʉ õpa waboro core mʉa yʉre waĩpeo Goãmʉre serẽnibiribʉ mʉa. Dohpaguere yʉre waĩpeo Goãmʉre serẽque. Mʉa eropa serẽcʉ̃ mʉare ĩgʉ ogʉcumi mʉa turaro mucubiriburire, arĩmi Jesu gʉare.\\nÑerãre Jesu ĩgʉ tarinʉgarire wereñumi ĩgʉ buherãre\\n25Eropa arĩtuha õpa arĩnemomi:\\n—Werenigui queori mera mʉare weremʉrabʉ. Eropa werequeregʉ ta pʉhrʉ mʉare werenigui queori mera weresome pare yʉhʉ. Yʉ Pagʉpʉre mʉa õaro peeboro dopa weregʉra mʉare. 26Irinʉre mʉa ya árĩburire mʉare serẽbasasome yʉhʉ. Yʉre umupeorã yaha waĩ mera mʉa basi ĩgʉre serẽrãca. 27Mʉa yʉre mahirã ãhraa. Eropirã yʉ Pagʉ pohrogue yʉ aridigʉ árĩcʉ̃ “Diaye ta ãhraa,” arãa mʉa. Eropa arĩrã mʉa árĩcʉ̃ ĩagʉ, yʉre mahirã mʉa árĩcʉ̃ ĩagʉ yʉ Pagʉ sã mʉare mahimi. Ĩgʉ eropa mahicʉ̃ mʉa ĩgʉre serẽrãca. 28Yʉ Pagʉ pohro árĩdigʉ árĩgʉ i yebaguere aribʉ yʉhʉ. Eropigʉ dohpaguere i yebague árĩdigʉ árĩgʉ yʉ Pagʉ pohrogue dujagʉca daja, arĩmi Jesu.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ gʉa ĩgʉ buherã õpa arĩbʉ:\\n—Dohpague tamerare werenigui queori mariro wereniguigʉ õaro diaye wereniguigʉ iiaa mʉhʉ gʉare. 30Mʉhʉ õaro masipehogʉ mʉ árĩcʉ̃ gʉa dohpague ta õaro masia. Eropirã gajirã mʉre buhemasibeama. Eropirã irire gʉa dohpaguere õaro masia. Gʉa irire õaro masirã árĩrã Goãmʉ pohrogue mʉ aridigʉ árĩcʉ̃ “Diaye ta ãhraa,” arãa, arĩbʉ gʉa Jesure.\\n31Gʉa eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi gʉare:\\n—Dohpaguere “Diaye ta ãhraa,” ¿arĩri mʉa pare? 32Pʉhrʉñari mʉa ya wirigue wasirirã yʉre cóãrãca mʉa. Mʉa eropa cóãquerecʉ̃ ta yʉ Pagʉpʉ yʉ mera ãhrimi. Eropigʉ yʉhʉ yujugʉ ta árĩbeaa. 33Ire mʉare wereyubʉ yʉre mʉa guñaturari mera mʉa õaro árĩboro dopa. I yeba árĩrisubu Goãmʉre gamebirã pohrogue mʉa árĩcʉ̃ mʉare ñero iirãcoma erã. Erã eropa iiquerecʉ̃ ta guñaturaque mʉa. I yeba majarã erã ñero iirare tarinʉgagʉ ãhraa yʉhʉ. Eropirã yʉre guñatura mucubirique mʉa, arĩmi gʉare ĩgʉ buherãre.","num_words":781,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 JOÃO 1\\nNIǤITIWATAALE LIWAKATE JOÃO\\nJoão ayemaa me iditini liboonaɡ̶adi niɡ̶ica lapo loiigi Cristo ane didikotibige leeɡ̶odi niɡ̶icoa nokododi oiatetibeci loiigi Cristo. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meyatigi me “Niotagodo” niɡ̶ica lapo loiigi Cristo ane didikotibige.\\nEo loniciwaɡ̶a me dinemaatiwage codaa midioka limedi modiotece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi. Codaa eo leemidi me doɡ̶odibatege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a odibatege diɡ̶idiaaɡ̶i liɡ̶eladi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a.\\n1 Ee ane ee oxiiɡ̶odi lacilo loiigi Cristo, jiditibigaɡ̶aji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, iniotagodo ane ɡ̶adixipenitedice Aneotedoɡ̶oji. Codaa jidikotibige ɡ̶adionigipi ane jemaa leeɡ̶odi ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi anewi. Aɡ̶emokeeta me ɡ̶ademaanitiwaji, pida inatawece niɡ̶ina oko anoyowooɡ̶odi anewi, aaɡ̶aɡ̶etiɡ̶ademaanitiwaji. 2 Ǥademaaneɡ̶egitiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ida ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi anewi, anida mokotaɡ̶a, codaa idioka limedi mida mokotaɡ̶a. 3 Jemaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo, Lionigi Ǥodiodi, midioka limedi mowo aneletaɡ̶adomitiwaji, metiɡ̶adiwikodeni, codaa mowo mele ɡ̶adaaleɡ̶enali. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee idioka limedi me iwaɡ̶atitiwaji anewi, codaa madinemaanitiwage.\\nLeeditibige mejiwaɡ̶ataɡ̶a anewi, codaa me idinemaanaɡ̶atiwage\\n4 Eliodi me idinitibece niɡ̶ijo naɡ̶a jibodice midi ɡ̶adionigipi anodiotece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi, ane niiɡ̶etedoɡ̶owa Ǥodiodi me jaoɡ̶a. 5 Natigide iniotagodo, jipokotaɡ̶awa me idinemaanaɡ̶atiwage okotawece. Ajiditibigaɡ̶aji niiɡ̶enatakaneɡ̶egi gela, pida jiditibigaɡ̶ajitiwaji niɡ̶ijo anakaaɡ̶ida me ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶egi niɡ̶ijo noko maleekoka jinakatonaɡ̶ateda Ǥoniotagodi. 6 Niɡ̶ida moko idinemaanaɡ̶atiwage niɡ̶ina mejiwaɡ̶ataɡ̶a liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa jiɡ̶idaa liiɡ̶enatakaneɡ̶egi anajipaatatiwaji niɡ̶ijo maleekoka anakatoniteda Ǥoniotagodi, midioka limedi madinemaanitiwage.\\n7 Igaataɡ̶a jeɡ̶eliodi niɡ̶ina anoninaaletiniwace oko ilaagiteloco niɡ̶ina iiɡ̶o, niɡ̶ina anodi Jesus Cristo me deɡ̶enagiteda digoina iiɡ̶o me liciagi ɡ̶oneleegiwa. Niɡ̶ina oko anee niɡ̶inoa notaɡ̶a ninaaletiniwace oko, codaa laxakawa Cristo. 8 Adinowetitiwaji adaɡ̶aniadi ɡ̶obakedi, pida amaleeɡ̶aɡ̶a jibaɡ̶atege loojedi ɡ̶obakedi Aneotedoɡ̶oji anicota me najigotedoɡ̶owa.\\n9 Niɡ̶ina oko ane dioteci eletidi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, Cristo ane daɡ̶a ɡ̶odiiɡ̶axitetece anoyalaɡ̶ata ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini niɡ̶ini oko aɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji minitaɡ̶a. Pida niɡ̶ina oko anidioka limedi me diotece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Cristo, odaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Jesus ane Lionigi, iniwa minitaɡ̶a. 10 Diɡ̶icatibece oko anigo makaamitaɡ̶atiwaji diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ijo Cristo ane daɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶atetece, jinaɡ̶abaatege catiwedi ɡ̶adiɡ̶eladi, codaa jinaɡ̶a ɡ̶adecoatitece micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶anioxoa. 11 Igaataɡ̶a nigica oko ane nice, odaa dice lokaaɡ̶edi mowo ane beyagi.\\n12 Eɡ̶inoateda owidi ane domaɡ̶a ejitedaɡ̶awatiwaji, pida ajiditedini, igaataɡ̶a inibeotege me idalitaɡ̶awatiwaji, me eetawece me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi makaami inikawepodi.\\n13 Lionigipi ɡ̶anioxoa, naɡ̶ajo ane ixipetedice Aneotedoɡ̶oji me nebi, iditawece oyecoaditibigaɡ̶aji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).\\n© 2012 WBT","num_words":331,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.135,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti TITO 2\\n“ ‘Ado bajirojʉa ñaroti ñaja manire’ ĩnare yigotiya” yigʉ, Titore Pablo ĩ ucacõare queti\\n1 Mʉjʉama, Dios ocare buecõari, riojo ĩnare gotimasioña, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. 2 Ado bajiro bʉcʉrãre ĩnare gotimasioña: “Rojosere yirʉaboarine, tire yimena ñaña. ‘Quẽnase yirã ñaama’ masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉorã ñaña. Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoña. Cristo yere ajirã ñari, tire ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa”, ĩnare yigotimasioña mʉ.\\n3-4 Bʉcʉrã rõmirire quẽne, ado bajiro ĩnare gotimasioña mʉ: “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro yirã ñaña. Gãjerãre socasere ĩnare gõjabesa. Idimecʉmenane ñaña”, ĩnare yigotiya. “Quẽnase rĩne yirã ñari, mamarã rõmiri mame manajʉa cʉtirãre, ‘Mʉa manajʉare mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiña’ ĩnare yigotiya mʉa”, ĩnare yiya. 5 “Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya. Mʉa ye moarere quẽnaro moaña. Mʉa rãcanare quẽnaro yiya. Mʉa manajʉare ajirʉ̃cʉbʉoya. ‘Tire yimenane, rojosejʉare mani yijama, Jesús ocare ajirãma, “¿To bajise yirã ñañujarique?”, manire yiroma’ yirã, mamarã rõmirire ĩnare gotiya mʉa”, ĩnare yiya, bʉcʉrã rõmirire.\\n6 Mamarã ʉ̃mʉare quẽne, “Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya”, yigotiya mʉ. 7 Mʉ quẽne quẽnase rĩne yiya mʉ. To bajiro mʉ yisere ĩacõari, “Ĩre bajiro yiroti ñaja manire quẽne”, yirʉarãma. Dios ocare mʉ gotijama, “Masa yʉre ĩavariquẽnacõari rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ me, rʉ̃cʉbʉose rãca quẽnaro Dios ocare ĩnare gotiya. 8 Mʉre yʉ gotimasiocatore bajiro riojo ĩnare gotimasioña, “Tire ajicõari, ‘Socʉ yami’ yiroma” yigʉ. To bajiro mʉ yijama, manire ĩaterimasa, riojo mʉ gotijare, tire ajicõari, bojonerʉarãma.\\n9 Ĩna ʉjarãre moabosarimasare Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ado bajiro ĩnare gotiya: “Mʉa ʉjarãre quẽnaro ĩnare cʉdirũgũña, ‘Mani moasere ĩacõari variquẽnato ĩna’ yirã. 10 To yicõari, mʉa ʉjarã yere juarudibesa. Tire ĩacõari, ‘Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñaama ĩna’ mʉare yirʉarãma. To bajiri, rojose mani tãmʉotʉjabetirotire manire yirẽtobosagʉ yere ‘Quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ, quẽnaro moaña”, ĩnare yiya, ʉjarãre moabosarimasare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre.\\n11 “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose mani tãmʉotʉjabetirotire manire yirẽtobosagʉre Dios ĩ cõare ti ñajare, quẽnase rĩne yirã ñaña mʉa”, ĩnare yiya mʉ. 12 Ado bajiro Dios quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare, “Quẽnaro yirã ñaña mʉa”, ĩnare yiya mʉ: Adigodo mani catiro cõro ĩ ĩatesere, ĩre ajimena ĩna yirore bajiro mani yirʉajama, “Quẽnasejʉare tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro quẽnase rĩne yato” yigʉ, manire ejarẽmoami Dios. 13 Jesucristo adigodojʉre tudiejacõari, quẽnaro manire ĩ yirotire tʉoĩayurã ñari, quẽnasere yirũgũroti ñaja. “Quẽnarẽtogʉ̃, ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose rãca tudiejarʉcʉmi. Ĩ ñaami masirẽtogʉ̃, rojose mani yisere Dios ĩ masiriose vaja, manire vaja yibosar'i. 14 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, “ ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo. To bajicõari, “Rojose yirʉaboarine, yibeticõari, quẽnasejʉare yato” yigʉ, manire rijabosayumi.\\n15 To bajiri, mʉre yʉ gotirotisere quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ. “Tire quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ”, ĩnare yigotiya. Mʉ gotisere ĩna ajibetijama, Cristore ñagõbosagʉ ñari, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne gotiya mʉ.","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Sãwũã akʉpanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridera?\\nJõma Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridera erpanʉ, Daizeze trʉ̃ neneẽãbʉta Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara. Maʉ̃ kʼãrẽa jaiguabiẽã erpanaibara, maʉ̃ra audre yibiabaera Daizezeba jarabʉ ũrĩta, maʉ̃ kʼãrẽa jõmaʉ̃ba kʼarebaseabʉ.\\nÃba yi jʉrenʉmana tẽã imaibara Daizeze NoKʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridera. Ãba yi jʉreda tẽã, kongregasionnebema yumakẽrãba akʉza yuwẽrãba imapanʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabarideta. Semanane ewariaba jidapanʉ audre bia zʉgʉita. Zõrãrãba mawũãẽbʉrʉ Zõrãrã kʼarebabariba kʼarebabʉ maʉ̃ trabajo oira, maʉ̃ kʼãrẽa kartadebʉ erpanʉ kʼãrẽta oita. De imaita, kʉda (piso) zʉgʉita, de jareita, jebedabari ara oita, chuwabari de zʉgʉita, bentana jareita akʉza espejo jareita, adewara seanʉmʉ añabʉeita, akʉza ewarade mitianʉmʉ imaita akʉza ara oita. Poagaza programa opanʉ jõmaʉ̃ba ara biʼia zʉgʉtakĩrʉdaita. Warrara de ima jaraira mejãchade biga, maʉ̃ba ãyara wawia ũdubiyi dayirã ãba yi jʉrebaridera (Eclesiastés 5:1).\\nKʼarebapanʉ ara oita. Poagaza Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridera biʼia akʉpanʉ eda akʉza aĩ, kʼãrẽ ara oi nesidabʉ kʼawuaita, biʼia erbaita, mawũã tẽã jʉneãne kʼãrẽ edanʉmaẽbaita (2 Crónicas 24:13; 34:10). Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabarideta neneẽã erbʉbʉrʉ akʉza biʼia erbʉbʉrʉ, maʉ̃ra biga Daizezeba jarabʉ ũrĩta. Dayirãba kʼarebabʉbʉrʉ ara oita, ũdubidayi kʼãrẽãba yibiata dayirãita akʉza mejãcha kãgata Jeowara (Salmo 122:1). Adewara wuabema ẽbẽrarãba biʼia ũdudayi (2 Corintios 6:3).\\n¿Kʼãrẽa bari akʉbabeẽ dayirã ãba yi jʉrebaridera?\\n¿Kʼãrẽ trabajota opanʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaride neneẽã erbaira?","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 19\\n☰ APOCALIPSE 19 ◀ ▶\\n1 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jajipata ijo ane napaawaɡ̶ateloco me notaɡ̶anaɡ̶a, layaagaɡ̶awa niɡ̶ina anelioditiogi oko ane notaɡ̶anaɡ̶ateloco digoida ditibigimedi modi,\\n“Oɡ̶eetetalotiwaji codaa maweniɡ̶ideni Aneotedoɡ̶oji!\\nJiɡ̶iniaaɡ̶iniwa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa gela ɡ̶odewiɡ̶a.\\nJiɡ̶iniaaɡ̶iniwa aneliodi loniciwaɡ̶a,\\ncodaa meliodi me datale.\\n2 Niɡ̶ina me iloikatidi niɡ̶ina oko ikee niɡ̶ina anewi\\ncodaa meote niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a.\\nAneotedoɡ̶oji iloikatidi naɡ̶ajo iwaalo agopeloa ane diɡ̶icaadaɡ̶a yowooɡ̶odi\\nleeɡ̶odi loenataka ane napioi digoida iiɡ̶o me loomatewepodi oko.\\nleeɡ̶odi me nigodi niɡ̶ijoa liotaka Aneotedoɡ̶oji.”\\n3 Odaa ja napaawaɡ̶ataceloco modi,\\nleeɡ̶odi niɡ̶inoa loɡ̶ocilaɡ̶adi naɡ̶ajo nigotaɡ̶a eloodo\\nane yabidi idioka limedi me itedibige!”\\n4 Odaa niɡ̶ijoa 24 lacilodi, ijaaɡ̶ijoa cwaatolo ewikaɡ̶a dakagitiniwace odaa joɡ̶odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji ane nicotedeloco nibaanco ɡ̶oneɡ̶e, modi,\\n5 Odaa ja jajipata ica ane dotaɡ̶a ipegitege naɡ̶ajo baanco ɡ̶oneɡ̶e mee me dotaɡ̶a,\\n“Oɡ̶eetetalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji,\\nakaamitawece anakaami liotaka,\\nakaamitawece anakaami iwikodadipi,\\ncodaa anakaami ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a,\\nakaamitawecetiwaji ane eemiteetibige Aneotedoɡ̶oji!”\\nLalokegi ladoneɡ̶egi Waxacoco\\n6 Odaa ja jajipata ijo ane dotaɡ̶a layaagaɡ̶awa niɡ̶ina elioditiogi oko ane notaɡ̶anaɡ̶a, codaa me layaagaɡ̶awa niɡ̶ina ninyoɡ̶odi nelegi ane daxoɡ̶oke codaa maɡ̶aɡ̶a layagaɡ̶awa niɡ̶inoa naxacoɡ̶onakatedi. Modi me notaɡ̶anaɡ̶a,\\nigaataɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneliodi loniciwaɡ̶a,\\nja iiɡ̶e inoatawece.\\nOdaa jocaɡ̶anaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji.\\nIgaataɡ̶a jiɡ̶icota lakata lalokegi ladoneɡ̶egi Waxacoco,\\ncodaa naɡ̶ani liomaɡ̶ata me lodawa jaɡ̶aɡ̶a dinenyaɡ̶aditege.\\n8 Naɡ̶ani awicije liomaɡ̶ata,\\nAneotedoɡ̶oji yajigote lipegeteɡ̶e ane nipegedi,\\ndalebepe, codaa me yapidi,\\nlajo me dinixo.\\nNaɡ̶ada lipegeteɡ̶e ida ane diitigi,\\none niɡ̶inoa loenataka ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina oko liomaɡ̶ataka Aneotedoɡ̶oji.”\\n9 Odaa jeɡ̶eetiwa niɡ̶ijo aanjo, “Idiitedini niɡ̶inoa ane yotaɡ̶a: Ninitibigiwaji niɡ̶ina oko anonodetibigiwaji migotibeci lalokegi ladoneɡ̶egi Waxacoco.” Codaa eledi meetiwa, “Niɡ̶inoa notaɡ̶a anejitece, Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a.”\\n10 Odaa ja idakagitini lodoe niɡ̶ijo aanjo me domaɡ̶a joɡ̶eteta, pida meetiwa, “Jinoɡ̶oɡ̶eetiwa! Igaataɡ̶a akaami iciagi ee liotagi Aneotedoɡ̶oji, codaa iciagepodi ɡ̶anioxoadipi anoyotete niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi aneetece Jesus. Oɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji! Igaataɡ̶a niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Jesus, latematigo aneo Liwigo Aneotedoɡ̶oji me notaɡ̶anaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.”\\nIjo ane waxoditeloco ica apolicaɡ̶anaɡ̶a lapaceɡ̶egi\\n11 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jinaditace ditibigimedi me domoke. Odaa ja jinaditace niɡ̶ijo apolicaɡ̶anaɡ̶a lapaceɡ̶egi ijaaɡ̶ijo ane waxoditeloco liboonaɡ̶adi, “Niɡ̶iniwa ane jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a”, eledi liboonaɡ̶adi “Niɡ̶iniwa ewi”. Idioka limedi me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina me iloikatidi niɡ̶ina oko, codaa niɡ̶ina me ideleɡ̶e niɡ̶ina ane beyagi. 12 Ligecooɡ̶eli ídi micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶alewaɡ̶a. Codaa owidi laleli nolee lacilo (ikee meliodi naɡ̶atetigi). Idi boonaɡ̶adi ane diniditelogo, aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi ane diitigi. Epoka yowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶ida boonaɡ̶adi. 13 Ajo nicaapa igotigi ɡ̶odawodi. Codaa eledi liboonaɡ̶adi me\\n14 Idiwatawece niɡ̶icoa nideleɡ̶ecajoli digoida ditibigimedi odiotece, owaxoditelogo inoa apolicaɡ̶anadi lapacaɡ̶aɡ̶a, odinixotinigilo lipegeteɡ̶e ane yapacaɡ̶a, codaa me yapidi. 15 Noditicogi nioladi nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a ane dalepe, odaa jiɡ̶idaa datikata me yaaɡ̶adi niɡ̶inoa ane noiika, yoniciwadi me diiɡ̶enataka. Codaa ipoditedeloco niɡ̶inoa lidelaɡ̶awadi iloikatidi micataɡ̶a niɡ̶ina oko me nipodi “uuva”, ane niopaaɡ̶aditedini me noɡ̶a liwagedi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶igotediogi, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, aneliodi loniciwaɡ̶a, eliodi me deliɡ̶ide leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco ina oko. 16 Nicaapa codaa me loxobi diniditeloco,\\n“Ninionigi-eliodi niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli,\\nNiotagodi niɡ̶inoa otagododi.”\\n17 Odaa ja jinadi ijo aanjo ane dabiditeloco aligeɡ̶e. Odaa ja dapaawetiogi inoatawece ilaaɡ̶axodi ane leegitibigimece me wayo, meetiogi, “Anagitiwaji, adinatecoɡ̶oteeniteloco lalokegi Aneotedoɡ̶oji me dilokotaje. 18 Anagitiwaji elici libole niɡ̶ijoa inionaɡ̶a-eloodoli, ijoa iodaɡ̶awadi, ijoa lacilodi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, libole ijoa apolicaɡ̶anadi lajo me niwitidaɡ̶a, codaa ijoa apolicaɡ̶anaɡ̶ademaɡ̶a, codaa me libole inoatawece ɡ̶oneleegiwadi, inoa niotaka, inoa ane daɡ̶a niotaka, inoa iwikodadi, inaaɡ̶inoa ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a!”\\n19 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jinadi niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide, ijaaɡ̶ijoa inionaɡ̶a-eloodolitigi niɡ̶ina iiɡ̶o, ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, dinatecoɡ̶otee moideleɡ̶e niɡ̶ijo ane waxoditeloco apolicaɡ̶anaɡ̶a lapaceɡ̶egi, ijaaɡ̶ijoa aaɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶awadi. 20 Odaa niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide joɡ̶oniwilo, ijaaɡ̶ijo awitakegi anee me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, aneote inoa loenataka ane joxicaɡ̶atema lodoe niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide, aneote me ninaaletiniwace niɡ̶ijo oko anodinanatece nibikotaxete niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi codaa modoɡ̶eteta niwilanigi anowo me liwigo. Odaa niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo ane ninaaletiniwace oko oyokoletinece elagigi nelegi aneite noledi ane daɡ̶a ipe, inaa ɡ̶ocilaɡ̶adi ane lanicaɡ̶awa aligopenaɡ̶aneɡ̶e loɡ̶ocilaɡ̶adi lanigi. 21 Odaa niɡ̶ijo ane yeyaɡ̶aticoace anoyaxawa niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide me didele, niɡ̶idi boɡ̶onigodi oyatitiogi nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a ane noditicogi nioladi niɡ̶ijo ane waxoditeloco apolicaɡ̶anaɡ̶a lapaceɡ̶egi. Odaa inoatawece ane ilaaɡ̶axodi oyeligo liboledi neɡ̶epaa daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi moyeligo.","num_words":594,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.145,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 11 BSNNT - Jerusalén cõñana, Betfagé, - Bible Search\\n1-2Jerusalén cõñana, Betfagé, Betania vãme cʉti macari tʉjʉ ejayujarã ĩna. Ti macari tʉjʉre Olivo vãme cʉti buro ñañuju ti. Ti burojʉ ejagʉagʉne, jʉarã ĩ buerãre ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burro macʉ ĩna siaturʉ̃gõr'ire bʉjarʉarãja mʉa, jesaĩañamagʉ̃re. Ĩre õjacõari, yʉre ãmiadibosaba. 3Ti macagʉ, mʉa õjaro ĩacõari, “¿No yirã ĩre õjati mʉa?” mʉare ĩ yisẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩre bojami. No cõro mene tʉocõarʉcʉmi quẽna”, ĩre yicʉdiba —ĩnare yiyuju Jesús.\\n4-5To ĩ yisere ajicõari, vasujarã ĩna. To ejacõari, maa tʉ ñarivi soje tʉre ĩna siaturʉ̃gõr'ire ĩabʉjayujarã. Ĩabʉjacõari, ĩre ĩna õjarone,\\n—¿No yirã ĩre õjati mʉa? —yisẽniĩañujarã ĩna, burro ʉjarã.\\n6To ĩna yisẽniĩase ñajare, Jesús ĩnare ĩ cʉdirotiriaro bajirone cʉdiyujarã ĩna. To ĩna yirone, ĩnare varotiyujarã burro ʉjarãjʉa. 7To ĩna yijare, burro macʉre ãmivasujarã, Jesús tʉjʉ. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari, burro macʉ joere jeoyujarã. To ĩna yirone, vajejayuju Jesús. 8Jãjarã masa ñañujarã. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉtiyujarã. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yiyujarã, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉtiyujarã. 9To yicõari, “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ’ yiĩocõari, rotisʉorʉcʉmi yuja” Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñari, bʉto variquẽnañujarã ĩna. Ĩre rĩjoro cʉti vana, ĩre sʉyarã quẽne, ĩre ĩavariquẽnarã, ado bajiro avasã vasujarã:\\n—¡“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! 10¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ĩ rotirirodo, “Quẽnarirodo ñarʉaroja” Dios ĩ yiriarodo ejaroado yaja! ¡Diore quẽne, quẽnase ĩre yivariquẽnato mani, ãni yʉa ʉjʉre ĩ cõajare! —yiavasã vasujarã ĩna.\\n11To bajiro ĩna yi vato rĩne, Jerusalénjʉ ejayuju Jesús. Ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjañuju. Sãjaejacõari, jediro ĩabatojeocõari bero, “Rãioato bajiaja” yigʉ, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ũmato tudiasuju, Betania macajʉ.\\nHiguera vãme cʉtiʉre, “Jʉaji rica cʉtibetirʉaroja”, Jesús ĩ yire queti\\n12Gajerʉ̃mʉ Betania maca ñaboa, ĩ buerimasare ũmato vacʉ, ñiorijayuju Jesús. 13To bajivacʉne, sõjʉne higuera vãme cʉtiʉre ĩabʉjacõañuju Jesús. Quẽnaro jũ cʉtiyuju. Ti ricare barʉ ojaboayuju. Rica mañuju, tiʉjʉama. Jũ rĩne ñañuju. Rica mañuju, rica cʉtirodo me ñajare. 14To bajiri tiʉre ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Jʉaji rica maniʉcarʉarãja mʉa —tiʉre yiyuju ĩ.\\nTo bajiro ĩ yisere ajiyujarã ĩna, ĩ buerimasa.i\\n15To bajiro ĩ yiro bero, varũtu ejacoasujarã, Jerusalénjʉ. Ti macajʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjañujarã. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne, tud'iãgõbuyuju Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tujuareayuju. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereayuju. 16To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ gajeyeũni no bojasere masa jedirore juarotibesuju. 17To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, masa jediro yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro Dios ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ado bajiro mʉa yiñase sʉorine juarudirimasa ya vire bajiro bajiaja ti —ĩnare yiyuju Jesús.\\n18Ti vijʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñañujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩacõari, “¿No bajiro yicõari, ĩre sĩarãti mani?”, gãmerã yiñagõñañujarã ĩna, ĩre güirã ñari, ĩ gotimasiosere ajicõari, jãjarã masa ĩna ajirʉ̃cʉbʉose ñajare. 19Ĩnare gotimasiocõari bero, ti rãioatone, ĩ buerimasare ũmato vacoasuju Jesús.\\nHiguera rica mani ti sĩnire queti\\n20Gajerʉ̃mʉ busurijʉ jẽjʉ quẽna maa vana higuera vãme cʉtiʉ, “Rica maniʉcarʉarãja mʉa” Jesús ĩ yiriʉ tʉre ejayujarã ĩna. To ejacõari, higuera sĩniar'ire ĩañujarã. Ti ñemari quẽne sĩnijedicoasuju ti. 21To cõrone Jesús ĩ ñagõrere tʉoĩabʉjacõari, gotiyuju Pedro:\\n—Gotimasiorimasʉ, ĩaña. Higuera vãme cʉtiʉre, “Jʉaji rica maniʉcarʉarãja mʉa” mʉ yimasiricʉ sĩnirocacoasuja ti —Jesúre yiyuju.\\n22To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—“Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja”, yitʉoĩaña mʉa. 23Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, i burore, “Moa riagajʉ mʉa masune rocaroacoasa” ĩ yijama, to bajirone bajirʉaroja, “Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõagʉ̃ja” ĩ yitʉoĩa tʉjabetijama. 24“Yʉa sẽnijama, yʉare ĩsicõagʉ̃mi” yitʉoĩacõari, Diore mʉa sẽnijama, mʉare ĩsirʉcʉmi, ĩnare yiyuju. 25Diore sẽnirã, mʉare rojose yirãre mʉa masiriojama, mani jacʉ õ vecagʉ rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi ĩ quẽne. 26Gãjerãre rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, mani jacʉ quẽne rojose mʉa yisere masiriobetirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.\\n27To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ejayujarã quẽna Jesúrãca. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjañuju Jesús. Sãjaejacõari, ĩ ñacudirone, ĩ tʉ ejarʉ̃gʉ̃ñujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne. 28Ejarãne, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n29To bajiro ĩna yisere ajicõari,\\n—Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ. Yʉre mʉa cʉdicõarojʉ, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yirʉcʉja maji. 30¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩañuju Jesús.\\n31To ĩ yisere ajicõari, ĩna masurione gãmerã ñagõñañujarã ĩna:\\n—“Dios, Juanre oco rãca bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi. 32To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, manire bʉto tud'irʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yiyujarã ĩna. 33To bajiro gãmerã ñagõrã ñari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicõañujarã ĩna.\\nTo ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—To bajiro mʉa cʉdijare, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yigotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":798,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 13 DES - Irisubure Antioquíague Jesu yarã - Bible Search\\nJesu yarã Bernabére Saulo mera Goãmʉ yare buhedore obeoñorã\\n1Irisubure Antioquíague Jesu yarã gamenererã mera majarã, Goãmʉ yare weremʉhtarã árĩñorã. Masare buherã ta árĩñorã erã sã. Bernabé, Simo Negro waĩcʉgʉ, Lucio Cirene majagʉ, Manaén, Saulo mera erã árĩñorã. Manaénpʉ opʉ Herode mʉrʉ mera erã perã yujuro mera ta masanirã árĩñorã. 2Eropirã erã Goãmʉ yare erã buherisubu, erã ba duhurisubu, Espíritu Santopʉ werepʉ erãre:\\n—Bernabére, Saulo mera apique yʉ gamero dopa iimorãre. Irire iimorãre beye apigʉ iiaa erãre, arĩpʉ Espíritu Santo.\\n3Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ ba duhu Goãmʉre serẽ, Bernabé weca Saulo weca erã mojotorire duhpeoñorã. Eropa duhpeorã erãre buhedorerã obeoñorã.\\nChipregue Jesu ĩgʉ apinirã buheñorã\\n4Eropirã erã Espíritu Santo ĩgʉ obeonirã árĩrã, Seleuciague eja, iri macare tarigã, Chipre waĩcʉri nʉgʉrogue ejañorã erã. 5Eropirã Salamina waĩcʉri peramague ejañorã. Iri maca judio masa buheri wirigue Goãmʉ yare werenʉgañorã erã. Eropigʉ Ñu Marco sã erã mera waha, erãre itamupʉ.\\n6Eropirã erã iri nʉgʉro ojogoro maja. Pafo waĩcʉri macague ejarã, yeere bocajañorã erã. Ĩgʉ judio masʉ Barjesu waĩcʉgʉ árĩpʉ. Barjesu griego ya mera Elima erã arĩ piyugʉ árĩpʉ. “Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩ masare gʉyaniguicãgʉ árĩpʉ ĩgʉ. 7Eropigʉ ĩgʉ Sergio Paulo waĩcʉgʉ mera majagʉ árĩpʉ. Sergio Paulopʉ iri nʉgʉro majarã opʉ masipehogʉ árĩpʉ. Eropigʉ Goãmʉ yare peediagʉ erãre Bernabé, Pablo mera bocatĩripʉ ĩgʉ. 8Eropigʉ Elima yeepʉ erãre buhedorebiriripʉ. Ĩgʉ Sergio Paulo Jesu yare ĩgʉ umupeocʉ̃ gamesãbiripʉ yeepʉ. Sergio Paulore Goãmʉ yare ĩgʉ peecʉ̃ cãhmotadiaripʉ. 9-10Ĩgʉ eropa buhedorebiriquerecʉ̃ ta Saulo, Pablo waĩcʉgʉ Espíritu Santore õaro opagʉ árĩgʉ yeere õaro ĩadihupi ĩgʉre werepʉ:\\n—Mʉhʉ gʉyaricʉgʉ, ñegʉ, watĩ ĩgʉ dorerire iigʉ, õarire ĩhaturigʉ ãhraa mʉhʉ. ¿Duhpigʉ mari Opʉ yare “Ñeri ãhraa. Gʉyari ãhraa,” eropa arĩniguicãri mʉhʉ? 11Mʉhʉ eroparĩra waja Jesu mari Opʉ mʉre ĩgʉ pẽhrecʉ̃ cuiri ĩhajabigʉ árĩgʉca mʉhʉ. Eropigʉ bajamenʉrigã mʉhʉ inʉrire ĩarisome, arĩpʉ Pablo.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ yeepʉ imica iro dopa árĩrire ĩamʉhtagʉ, naitĩaro dihtare ĩapʉ ĩgʉ. Eropigʉ ĩgʉre tʉã curibure amapʉ ĩgʉ. 12Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩagʉ, Sergio Paulopʉ Jesu yare “Diaye ta ãhraa,” arĩ masipʉ. Mari Opʉ yare ĩgʉ pee, ʉca wa, Jesure umupeonʉgapʉ.\\nPablo Bernabé mera Antioquía Pisidia yebague árĩri macague árĩñorã\\n13Eropi Pablo sã Pafogue árĩnirã dohodiru mera waha, Pergegue ejañorã. Perge Panfilia yebague ãhraa. Erogue eja, Ñu Marcopʉ erãre cohã wahgã, Jerusaléngue waha wapʉ. 14Erãpʉ Pergegue árĩnirã waha, Antioquíague ejañorã. Antioquía Pisidia yebague ãhraa. Erogue ejarã, Sabadonʉ árĩcʉ̃ erã judio masa buheri wihigue ñajaja, erogue doañorã. 15Eropirã iri wihi majarã oparã Goãmʉ dorerire, Moisegue marire ĩgʉ apirare, Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã gojarare erã buhera pʉhrʉ erã sihubeoñorã Pablo sãre.\\n—Acawererã, ¿masare mʉa werediarã iiri? Irire werediarã wereque dohparagã, arĩñorã iri wihi majarã oparã.\\n16Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ, Pablo wahgãnʉgaja, “Wereniguibiricãque,” arĩgʉ ĩgʉ mojoto mera paatupʉ. Erã ejarimaricʉ̃ ĩha, ĩgʉ õpa arĩpʉ:\\n—Israe masa, mʉa mari Pagʉre umupeorã, peeque. 17Mari ñecʉ sʉmarã mʉra Goãmʉre umupeomʉriñuma. Erã mʉrare Goãmʉ beyemʉriñumi. Eropirã erã mari ñecʉ sʉmarã yoari boje Egiptogue árĩmʉriñuma gajirã árĩquererã. Erogue erã árĩcʉ̃ Goãmʉ õaro iimʉriñumi erãre. Eropirã bajarã masa pore árĩñuma erã. Õpa iiñumi erãre. Erãre Egiptogue árĩrãre ĩgʉ turari mera aĩ wiuñumi Goãmʉ. 18Ĩgʉ eropa wiura pʉhrʉ erã cuarenta bojori gohra masa marirogue curimʉriñuma. Erogue ĩgʉre erã tarinʉgacʉ̃ Goãmʉ eropa ta pepicãñumi. 19Eropigʉ Canaa waĩcʉri yebaguere siete cururi majarãre cóãtuhaja, Goãmʉ iri yebare oñumi Israe masapʉre. 20Iri yebare otuhaja cuatrocientos cincuenta bojori gohra masare doremorãre apimʉriñumi Goãmʉ Israe masare.\\n—“Goãmʉ ĩgʉ apinirã Samue ĩgʉ árĩcʉ̃gue árĩtumʉriñuma. Samuepʉ Goãmʉ yare weremʉhtagʉ árĩmʉriñumi. 21Samue árĩrisubu Israe masapʉ erã opʉ árĩbure amamʉriñuma. Eropirã Goãmʉre serẽmʉriñuma. Erã eropa serẽcʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ Saulore apimʉriñumi. Saulo Cis magʉ árĩñumi. Benjami ya curu majagʉ árĩñumi. Eropigʉ cuarenta bojori gohra erã opʉ árĩbure apiñumi Goãmʉ ĩgʉre. 22Eropigʉ Goãmʉ Saulore ĩgʉ cóãra pʉhrʉ Davire apimʉriñumi ĩgʉ. Õpa arĩñumi Goãmʉ Davire. “Davi Isaí magʉre bocabʉ yʉhʉ. Ĩgʉre mucubiria yʉhʉ. Ĩgʉ yʉ gamerire iipehogʉcumi,” arĩñumi Goãmʉ. 23Ihĩ Davi ĩgʉ pãrami árĩturiagʉ ãhrimi Jesu. Goãmʉ Jesure apidigʉ árĩmi Israe masare itamubure. “Masare õaro iigʉca,” arĩñumi Goãmʉ. Ĩgʉ arĩdiro dopa ta iidi árĩmi ĩgʉ Jesu. 24Ĩgʉ eropa iiboro core Jesu ĩgʉ ariboro core Ñu waĩyegʉ õpa arĩ buhepʉ: “Mʉa ñerire bʉjawereque. Õaripʉre gohrotoque. Eropirã waĩyesũnirã árĩque,” arĩ buhepʉ Ñu árĩpehrerã Israe masare. 25Eropigʉ Ñu ĩgʉ buhetuboro core, ĩgʉ sĩriboro core õpa arĩ weremʉripʉ. “¿Nihino ãhriri yʉhʉ mʉa pepicʉ̃? Iribojegue majagʉ Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ árĩbeaa yʉhʉ. Cristo árĩbeaa yʉhʉ. Gajigʉ ãhraa. Cristo yʉhʉ árĩbiriquerecʉ̃ yʉ pʉhrʉ yʉ tauro turagʉpʉ arigʉcumi. Ĩgʉpʉ õatariagʉ ãhrimi. Ĩgʉ iro dopa árĩbeaa yʉhʉ,” arĩ werepʉ Ñu masare, arĩpʉ Pablo.\\n26“Acawererã, Abrahã pãramerã, árĩpehrerã mari Pagʉre gʉhyadiaro ĩarã, marire i ĩgʉ tauborore wereri buherire obeodi árĩmi mari Pagʉ. 27Jerusalén majarã erã oparã mera Jesu erãre taugʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masibirinirã árĩma. Sabadonʉri árĩcʉ̃ Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã gojarare buhequererã ta Jesure masibirinirã árĩma. Eropa masibirã Jesure wejẽdoreñorã. Eropa iirã Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã gojadiro dopa ta iirã iiñorã. 28Ĩgʉre erã wejẽboro core erã Jesure weresãriñorã. Ĩgʉ ñerire iibiriquerecʉ̃ ta erã Pilatore Jesure wejẽdoremorã serẽñorã. 29Eropirã iribojegue majarã erã gojadiro dopa ta Jesure iituhaja, ĩgʉre crusague árĩgʉre aĩdiju, masa gobegue ʉtãyegue erã seara gobegue apiñorã erã ĩgʉre. 30Eropa erã ĩgʉre wejẽquerecʉ̃ ta Goãmʉ masudi árĩmi ĩgʉre. 31Eropirã Galileague arinirã Jerusaléngue ĩgʉ mera ejanirã bajanʉri ĩgʉre sĩri masa deyodigʉre ĩañorã. Eropirã dohpaguere ĩgʉre erã ĩarare masare werema erã.\\n32-33Eropa masare wereniguigʉ õpa arĩ werenemopʉ daja Pablo:\\n—Eropirã õari buherire werea gʉa mʉare. Goãmʉ mari ñecʉ sʉmarãre “Masare õaro iigʉca,” iribojegue ĩgʉ arĩdiro dopa ta dohpaguere marire erã acawererãre iiami. Irire ĩgʉ wererare õpa iiami ĩgʉ. Goãmʉ Jesure masudi árĩmi. Eropirã Jesure ĩgʉ masurare werea gʉa mʉare. Salmopũgue iribojegue ĩgʉ õpa arĩ gojadiro dopa eropa wayoro Jesure: “‘Mʉhʉ yʉ magʉ ãhraa. Dohpagãre mʉre dehyoacʉ̃ iiabʉ,’ arĩmi Goãmʉ ĩgʉ magʉre,” arĩ gojañumi iribojegue. 34Eropigʉ Goãmʉ Jesure ĩgʉ masuburire dipaturi ĩgʉ sĩribiriborore weregʉ õpa arĩ were gojadoreñumi Salmopũgue: “Davire yʉhʉ mojomoro ĩadiro dopa ta diaye ta õaro iigʉra mʉa sãre,” arĩ gojadoreñumi. 35Eropigʉ gaji Salmo sãre õpa ta arĩ wereñumi: “Goãmʉ mʉ õagʉ ĩgʉ dʉpʉre boadorebirabʉ mʉhʉ,” arĩ gojañumi. 36Eropigʉ Davi Goãmʉ ĩgʉ gamediro dopa ta ĩgʉ árĩrasubu majarãre itamumʉriñumi. Pʉhrʉ ĩgʉ sĩria wañumi. Ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ ĩgʉ pagʉ sʉmarãre erã iidiro dopa ta yaañuma ĩgʉ sãre. Eropigʉ ĩgʉ boa wañumi. 37Eropigʉ ihĩ Jesu Goãmʉ ĩgʉ masudigʉpʉ ne boabiridi árĩmi. 38Eropirã mʉa, yʉ acawererã, ire masique: Goãmʉ mʉa ñerire ĩgʉ cóãborore mʉare ire werea gʉa. Jesupʉ mʉa ñerire cóãbu ãhrimi. 39Eropigʉ ĩgʉre umupeorãre erã ñero iirare cãdijicãgʉcumi ĩgʉ. Moisere ĩgʉ apira dorerire mʉa iira mera Goãmʉ pohrogue wasome mʉa. Eropigʉ iri dorerire iiri mera taridiarãre erã ñerire cóãsome Goãmʉ. 40Eropirã õaro iique. Mʉa õaro iibiricʉ̃ Goãmʉ ya weremʉhtanirã erã gojadiro dopa ta mʉare waroca. Õpa arĩ gojañuma:\\n41Peeque mʉa queoricʉrã. Yʉre ĩhaturirã ãhraa mʉa. Yʉ õpa iicʉ̃ güique mʉa. Eropirã peamegue waque. Mʉa árĩrinʉrire mʉare ii ĩhmugʉra. Yʉ eropa ii ĩhmucʉ̃ ĩaquererã “Diaye ta ãhraa,” arĩsome mʉa. Gajigʉ irire mʉare ĩgʉ õaro werequerecʉ̃ ta “Diaye ta ãhraa,” arĩsome mʉa, arĩ gojañumi Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ, arĩ werepʉ Pablo erãre.\\n42Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ judio masa buheri wihigue erã wiriara pʉhrʉ judio masa árĩbirãpʉ erãre serẽñorã.\\n—Gaji semanague Sabado árĩcʉ̃ ire buheba daja gʉare, arĩ serẽñorã erã Pablore.\\n43Eropirã iri wihigue árĩnirã wiria, judio masa bajarã, judio masa árĩbirã sã Pablo, Bernabé sã mera wañorã. Judio masa árĩbirã judio masa yare buherã árĩñorã. Erã erã mera wacʉ̃ Pablo Bernabé mera õaro wereñorã erãre. “Goãmʉ mʉare mahimi. Eropirã ĩgʉre umupeorã árĩniguicãque,” arĩ buheñorã erã.\\n44Eropirã gaji semanare Sabado árĩcʉ̃ árĩpehrerã Jesu yare peediarã gamenereñorã. 45Eropirã judio masapʉ bajarã masa Jesu yare peediarã gamenerecʉ̃ ĩarã guañorã. Eropa guarã, erã gajiropa arĩ werenigui, Pablore ñero quere goroweoñorã. “Mʉare ĩgʉ buheri diaye árĩbeaa,” arĩñorã erã. 46Erã eroparĩcʉ̃ peerã, Pablo, Bernabé mera erãre quere goroweonirãre güiro mariro wereñorã.\\n—Goãmʉ ĩgʉ dorediro dopa ta mʉare judio masare buhemʉhtarabʉ gʉa. Mʉapʉ irire gamebirituhabʉ. Ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩniguicʉ̃ sãre gamebirituhabʉ mʉa. Eropirã gʉapʉ judio masa árĩbirãpʉre buhenʉgarãca. 47Õpa ta doreñumi mari Opʉ gʉare:\\nMʉa judio masa árĩbirãre buherã erãre Goãmʉ yare õaro masicʉ̃ iirãca mʉa. Eropigʉ mʉa yoarogue árĩrãre mʉa buhecʉ̃ peerãre erãpʉre peamegue wabonirãre taugʉca yʉhʉ, arĩ wereñumi Goãmʉ gʉare ĩgʉ yare gojarapũgue, arĩ werepʉ Pablo, Bernabé mera.\\n48Erã eroparĩcʉ̃ peerã judio masa árĩbirãpʉ mucubiriñorã. “Mari Opʉ yapʉ õari ãhraa,” arĩñorã erã. Eropirã Goãmʉ ĩgʉ gamenirã, ʉmʉri nʉcʉ ĩgʉ mera erã árĩniguiborore ĩgʉ odianirã Jesure umupeonʉgañorã. 49Eropirã mari Opʉ Cristo yare iri yebague werepehoñorã. 50Erã eropa iicʉ̃ ĩarã judio masa sʉabiria wañorã. Erogue mari Pagʉre umupeorã nome, õarã nome árĩñorã. Eropirã judio masa Pablo sãre ñero wereniguiñorã. Erã eropa wereniguicʉ̃ peerã erã nome Pablo mera Bernabé mera guañorã. Eropirã iri maca majarã oparã sã erã mera guañorã. Eropa quarã ero majarã ñero iiñorã Pablo sãre. Erã eropiira, pʉhrʉ Pablo sãre erã ya yebague árĩrãre cohã wiucãñorã. 51Erã eropa iicʉ̃ ĩarã, Pablo Bernabé mera erã guburi maja nicure pasiripiñorã iri maca majarã erã ñeri wajare ĩhmurã. Eropa iituhaja erã Iconiogue waha wañorã. 52Eropirã erã Jesu yarã wʉaro mucubiri, Espíritu Santo wʉaro ĩgʉ dorediro dopa iirã iiñorã.","num_words":1434,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 13 BSNNT - Dione ñagʉ̃mi masa ʉjarã ñaronare - Bible Search\\n1Dione ñagʉ̃mi masa ʉjarã ñaronare ĩnare cũrimasʉ. Ĩ cũriarã ĩna ñajare, ĩna rotirore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãja mʉa. 2Dios ĩ cũrãre cʉdimenarema, ĩna cʉdibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. 3Quẽnase yirãrema güiorã me ñaama ʉjarã. Rojose yirãjʉarema güiorã ñaama ĩna. To bajiri quẽnase rĩne yiya mʉa. Quẽnase rĩne mʉa yijama, “Quẽnaro yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma mʉa ʉjarã. 4“Masa quẽnaro gãmerã ejarẽmoato” yigʉ, ʉjarãre cũgʉ̃mi Dios. To ĩ yiboajaquẽne, rojose mʉa yijama, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yirʉarãma ʉjarã” yimasirã ñari, ĩnare güirʉarãja mʉa. “Rojose yirãre rojose ĩna yise vaja rojose yʉre yibosato” yigʉ, ĩnare cũgʉ̃mi Dios. 5“Rojose mani yise sʉori rojose manire yiroma” yitʉoĩarã ñari, ʉjarãre cʉdirũgũrʉarãja mʉa. Tiaye rĩne, cʉdirã me, Gajeye quẽne, “Mani cʉdisere bojagʉmi Dios” yirã ñari, cʉdirũgũrʉarãja. 6Masa ʉjarã Diore moabosarũgũama, manire “Quẽnaro ñato” yirã. To bajiri manire ĩna moabosase vaja ĩnare vaja yiroti ñaja.\\n7Mʉa ʉjarã jedirore Dios ĩ bojarore bajirone quẽnaro ĩnare yiroti ñaja. Ĩna vaja taro cõrone ĩnare vaja yiya. “Gajeye moare ĩna yise vajare quẽne ĩnare vaja yiya” mʉare ĩna yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa. To yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya.\\n8Gãjerãre mʉa vaja mojama, mʉa vaja mosere vaja yiya. Mʉa rãcanare ĩamaiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja. 9Dios ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Sĩabesa. Juarudibesa. Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. To bajicõari, gajeye ñarẽmoaja Dios ĩ rotimasire. Tire cojo vãme mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Cojo vãme ti ñaboajaquẽne, tire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja mani. Ĩ rotimasire ado bajiro yaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ rãcanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. 10Mani rãcanare mani maijama, rojose ĩnare yimenaja. To bajiro mani yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja mani.\\n11Tirʉ̃mʉjʉ Cristo ĩ bajirere ajisʉorãjʉne, “Tudiejacõari, quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yicõasʉoyuja mani. To bajiri yucʉrema, “Ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ cõñadiaja” yimasirã ñari, tire tʉoĩatʉjamenane, bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yito mani. 12Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñacoajʉ. To bajiri vãti ĩ bojasere ĩna yirirodori jedicoato yaja. To cõrone rojose yirãre rearʉcʉmi Cristo. Tire masicõari, “Cristo manire ejarẽmoato” yirã, ĩre sẽnito mani, “Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, ĩ bojasejʉare yirãsa mani” yirã. 13To bajiro mani bajijama, quẽnase rĩne yirʉarãja mani. Boserʉ̃mʉri ñaro idimecʉcõari, avasãmecʉcudirãre bajiro bajibetiroti ñaja manire. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibetiroti ñaja. Gãmerã oca rẽtobeticõato. Gãjerã ĩna yisere ĩajũnisinibeticõato mani. 14Ado bajirojʉa yirã ñato mani: “Mani ʉjʉ Jesucristo manire ejarẽmoato” yirã, ĩre sẽnirũgũto mani. Ĩne ñagʉ̃mi manire ejarẽmogʉ̃, “Rojose yiroma” yigʉ. To bajiri ĩ ejarẽmose ti ñajare, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja mani.","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 2 TIMOTEO 1\\nJiro Pablo Timoteore cʉ̃ ca owa cojo nemori pũurora, cʉ̃ ca bii yaipe ca cõñacã doorijere majiri, cʉ̃ yeere cʉ̃re cʉ̃ ca cũu yaipere ca owa tʉjagʉre biri wãme owami. Tee tiigʉ cʉ̃re cʉ̃ ca owa cojo jʉori pũuro mena cʉ̃ ca tii niipere cʉ̃re cʉ̃ ca wede majioriquerena jĩcã wãmeri ĩi queno, apeye cʉ̃re ĩi nemo, ĩimi.\\nCa nii jʉori tabere peeto añu doti cojo yapano (1.1-2), Timoteo, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, Pablore bʉaro cʉ̃re mai, cʉ̃ ca biirijere ĩima ĩigʉ, Ʉmʉreco Pacʉre “Añu majuropeecã” cʉ̃re ĩi, ĩimi (1.3-5).\\nTee jiro, tee añurije queti jʉori cʉ̃re cʉ̃ja ca jĩa cõacãpe ca nii pacaro, to birora Pablo cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeecõa niirije añurije quetire bobo jãaricaro maniro to birora tʉo nʉnʉjeecõa niiriquere cʉ̃re wede majiomi. Timoteo cãa jĩcʉ̃ uwamʉ añugʉ Jesucristo yʉʉre birora, tʉgoeña bayirique mena to birora ñañaro cʉ̃ ca tamʉo peera niiro bii (1.6—2.13).\\nDíámacʉ̃ ca niitirijerena ca buerã menare cʉ̃ ca bii niipere cʉ̃re wede majiomi. Wederique ñeeacã pee ca tiitirije jʉorira, ca tʉorã peera añuro nii majiña maniro tii, ameri tutiricaro tii, ca tiirijerena cʉ̃ menara cʉ̃ ca ĩi ñaajua nucũ yujutipere biro ĩigʉ cʉ̃re wede majiomi. To biro ĩicã, añuro cʉ̃ ca biirique cʉti niipere, wimagʉ niigʉpʉra Ʉmʉreco Pacʉ wederique cʉ̃ ca bue ecorique ca ĩirore biro to birora cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeecõa niipere, cʉ̃re wede majiomi. Tee jiro, cʉ̃ ca tii niipere jĩcã wãmeri cʉ̃re wede majio, ñucã cʉ̃re ca biirijere cʉ̃re queti wede, ĩimi (2.14—4.18).\\nCa tʉjari tabepʉra añu doti yapanorique mena ĩi yapano eami (4.19-22).\\nPʉati Timoteore Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro Jesucristo yeere wederi majʉ, Cristo Jesús jʉori catirique bʉarique niirucu cʉ̃ ca ĩirique ca niirore birora, wede dotigʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ, 2 yʉ macʉ̃re biro yʉ ca maigʉ Timoteore, mʉ yʉ añu doti cojo. Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, mani Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ja ca añurijere, cʉ̃ja ca ĩa mairijere, cʉ̃ja yee jĩcãri cõro niiriquere, mʉre cʉ̃ja tiicojojato.\\n3 Ñamiri, ʉmʉrecori, yʉ ca juu buerije cõrora mʉre tʉgoeñari, Ʉmʉreco Pacʉre “Añu majuropeecã,” yʉ ĩi, yʉ ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã cʉ̃ja ca tii niiquĩricarore birora tiigʉ, añuro tʉgoeña yeri cʉtirique mena, yʉ ca tii nʉcʉ̃ bʉogʉre. 4 Mʉ ca otiriquere tʉgoeñari, mʉre yʉ ĩarʉgami, ʉjea niirʉgʉ. 5 Díámacʉ̃ra, díámacʉ̃ mʉ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere yʉ maji. Mʉ ñicõ Loida, to biri mʉ paco Eunice, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo jʉoupa.* Hch 16.1. Mʉ cãare, “To birora biimi” yʉ ĩi.\\n6-7 To biri yʉ amori mʉre yʉ ca ñia peori tabere, mʉ ca tii maji niipere Ʉmʉreco Pacʉ mʉre cʉ̃ ca tiicojoriquere, “Uwitigʉra teere tiicõa niiña,” mʉre yʉ ĩi. Ʉmʉreco Pacʉ uwi tʉgoeña yeri cʉtirique méére, manire tiicojoupi. Mani ca ĩi bayipere, mani ca ameri maipere, tʉgoeña bayiriquere, manire tiicojoupi. 8 To biri mani Wiogʉ yeere wede niigʉ boboeto. Ñucã cʉ̃ yee jʉorira tia cũurica wiipʉ yʉ ca niirije cãare boboeto. Mʉ cãa añurije queti jʉori ñañaro tamʉogʉ, Ʉmʉreco Pacʉ tutuarique mʉre cʉ̃ ca tiicojorije mena, to birora tʉgoeña bayicõa niiña. 9 Ʉmʉreco Pacʉ manire ametʉene, ca ñañarije manirã mani ca niiro manire tiirʉgʉ, manire jʉoupi. Añurije mani ca tii niirije jʉori méé, mee ati ʉmʉrecorire cʉ̃ ca tiiparo jʉgueropʉra Cristo Jesús jʉori, atere to biro manire tii bojaupi. 10 Mecʉ̃ra Cristo Jesús manire Ca Ametʉenegʉ, bii yairiquere tii yaio,† Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, ñañaro bii yairica tabepʉre waatirucuma. añurije queti mena to birora caticõa niirique ca peti nʉcãtirije peere añuro ca boeropʉ ami bau nii, ca tiiricʉ cʉ̃ ca doorique mena bii bau nii eaupa.\\n11 Ate añurije quetire, yʉre wede dotiwi Ʉmʉreco Pacʉ. Cristo yeere wederi majʉ, ñucã bue majiori majʉ, yʉre tiicojo cojowi. 12 Tee jʉorira ate niipetirijere ñañaro yʉ tamʉo. To biro yʉ ca biirijere yʉ boboti, díámacʉ̃ yʉ ca tʉo nʉnʉjeegʉre ca majigʉ niiri. Teere yʉre ca wede dotiricʉ ca tutuagʉ niiri, tii rʉmʉ ca earopʉ yʉre cʉ̃ ca ĩa nʉnʉjee yerijãapere yʉ maji.\\n13 Díámacʉ̃ bue majiorique yʉre mʉ ca tʉoriquere wajoatigʉra, tee ca ĩirore biro tii nʉnʉjeecã nʉnʉa waagʉja. Ñucã Cristo mena niirã díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, ameri mai, mani ca bii niirije mena niiña. 14 To biri Añuri Yeri manipʉre ca niigʉ cʉ̃ ca tii nemoro mena, díámacʉ̃ bue majioriquere mʉre cʉ̃ ca dotiriquere añuro ĩa nʉnʉjeeya.\\n15 Mee niipetirã Asia yepa macãrã, ñucã Figelo, Hermógenes jãa menapʉra yʉre cʉ̃ja ca waa weocoariquere mʉ maji.\\n16 Wiogʉ, Onesíforo yaa wii macãrãre cʉ̃ ĩa maijato. Cʉ̃ pea paʉ tiiri, yʉ ca tʉgoeña tutuaro tii, tia cũurica wiipʉ ñañaro yʉ ca bii duwi yujurije cãare bobo tʉgoeñati, biiwi. 17 To biro biitigʉra, Romare eacãgʉpʉa ama yerijãaricaro maniro yʉre ama, yʉre bʉacãripʉ yerijãawi. 18 To biri Wiogʉ, tii rʉmʉ ca earo, cʉ̃ ca ĩa mairijere cʉ̃ ca bʉa earo cʉ̃re cʉ̃ tiijato. Mee añuro mʉ maji, paʉ tiiri Éfesopʉre manire cʉ̃ ca tii nemoriquere.\\n*1:5 Hch 16.1.\\n†1:10 Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, ñañaro bii yairica tabepʉre waatirucuma.","num_words":785,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti ROMANOS 1\\n1 Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Yʉre besecõari, yʉre cõacami Dios, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ.\\n2-3 Adi quetire Jesucristo ĩ bajirotire quẽnasere ucasʉomasiñuma ĩna tirʉ̃mʉanajʉ Diore gotirẽtobosariarã. To bajiri adigodojʉre masʉre bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuare ti ñajare, tirʉ̃mʉana ĩ bajirotire yirã ĩna ucariarore bajirone bajiyumi. To bajiri, “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñañumi”, ĩre yimasiaja mani. 4 To bajiri ĩ sĩaecoro bero, Dios ĩ masise rãca ĩre catiocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ” ĩre ĩ yire ti ñajare, “Jesucristo mani ʉjʉ, Dios macʉne ñaami”, ĩre yimasiaja mani.\\n5 To bajiri Jesucristo sʉori quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios, “Tocãrãca sitana ĩ macʉ ĩ bajirere ajicõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. 6-7 To bajiri mʉa quẽne Roma ñarã, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa, Jesús yarã. Mʉare bʉto maiami Dios. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩa ñañuja mʉa. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n8 Ñasʉose ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsere gotirũgũama tocãrãca macariana. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Dios ĩ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrãma” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. 9 Tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, mʉare quẽne sẽnibosarũgũaja yʉ. Dios yʉre ĩ rotirore bajiro bʉto cʉdivariquẽnaja yʉ. Ĩ yirore bajiro cʉdigʉ ñari, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yise quetire goticudirũgũaja yʉ. To bajiri, masiami Dios, mʉare yʉ sẽnibosasere. 10 Diore sẽnigʉ̃, “Mʉ bojajama, no bojarirʉ̃mʉ ĩnare ĩacudigʉ varʉcʉja yʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. Mʉa tʉjʉ varʉ, tʉoĩacõa ñarũgũboaja yʉ. 11 “Bʉtobʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉaja yʉ. 12 Mʉa quẽne, yʉ quẽne, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrãsa mani” yigʉ, mani gãmerã ejarẽmosere bojaja yʉ.\\n13 Cojoji me mʉa tʉjʉre yʉ varʉarũgũboasere masiña mʉa, yʉ mairã. “Gaje sitana yʉ gotisere ajicõari, Cristore ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro mʉa rãcana quẽne ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, varʉarũgũboaja yʉ. Mʉa ñarojʉre varʉa tʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa tʉjʉre vamasibeticajʉ yʉ. 14-15 Yʉ moare ñaja Jesucristo ĩ bajire sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiore. Griego ocare ñagõrãre quẽne, ĩna mere quẽne, quẽnaro masirãre, masimenare quẽne gotimasioroti ñaja yʉre. To bajigʉ ñari, Roma macajʉ ejacõari, mʉa rãcanare quẽne bʉto gotimasiorʉaja yʉ.\\n16 Jesucristo ĩ bajire sʉorine masare quẽnaro Dios ĩ yise queti, quẽnase ñaja. Tire ajicõari, Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire ĩnare yirẽtobosami Dios. Quẽnaro ĩ yise ñajare, ti quetire gotibojonebeaja yʉ. Jud'io masa, ti quetire ajisʉocajʉ. Tijʉ bero, ajisʉyarũtuajama jud'io masa me quẽne. 17 Ado bajiro yaja ti queti: “ ‘ “ ‘Ñie rojose mana ñaama’ yato Dios” yigʉ, yʉre rijabosayumi Jesús’ yitʉoĩarãre, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩaami Dios”, yaja ti. Ĩjʉne to bajiro ĩ yire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani. Tirene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiami Dios: “ ‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃ma, ‘Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉ’ yigʉ ñari, ‘Ĩ rijato berojʉ tudirijabeticõato ĩ’ yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsigʉ̃ ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n18-19 “Ado bajiro ti bajijare, ‘Rojose mana ñaama’ Dios manire ĩ yiĩasere bojaja mani jediro”, yigotimasiogʉagʉ yaja yʉ. Dios ĩ rujeorere ĩacõari, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiroti ñaja. To yicõari, “Masa rojose ĩna yisere ĩategʉ ñaami”, ĩre yimasiroti ñaja. “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi” ĩre yimasiroti ti ñaboajaquẽne, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yirã ñari, gãjerã ĩre ĩna masirʉaboasere “Ĩre masibeticõaña” yirã yama. To bajiro ĩna yijare, rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yirʉcʉmi Dios. 20 Ĩabʉjayamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rujeorere ĩacõari, “ ‘To bajiro yir'i ĩ ñajare, ĩ masisere masiaja’ yʉre yato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrore rujeomasiñumi Dios. To bajiri, tire ĩacõari, “Ñagʉ̃mi mani rẽtoro masigʉ̃, adi macarʉcʉrojʉre yirujeosʉor'i”, yire ñacoayuja. To bajiro yire ti ñacoadijare, “Diore masiña manicajʉ ti”, yimasiña maja. To yicõari, “Dios ĩ bojabetire masibecʉ ñari, no yʉ bojarone yirũgũcajʉ yʉ”, yimasiña maja. 21 Tirʉ̃mʉjʉ, Diore masiboarine, quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉobetimasiñujarã masa. Quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yibetimasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, Dios ĩ ĩajama, rojose ti ñaboajaquẽne, “Quẽnasere yirã yaja mani”, yicoayuma ĩna. 22 To bajiro bajica yirãne, “Bʉto masirã ñaja yʉa” yicõarã ñaboarine, ñamasusejʉarema masiriticoayuma ĩna. 23 Dios rijabetirocʉjʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, masa rijarona rujʉre bajirojʉa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yicõari, vʉrãre bajirã, vaibʉcʉrãre bajirã quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.\\n24 To bajiri, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Rojose ĩna yirʉaro cõro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ yijare, bʉtobʉsa bojoneose yirũtuasujarã ĩna. 25 Dios yere ajitirʉ̃nʉbeticõari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrũtuayujarã ĩna. To yica yirã, Diore jediro rujeor'ijʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ĩ rujeorejʉare ĩna masune quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. Diojʉa ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.\\n26 To bajiri gaje vãmejʉa rĩne masa ĩna rʉ̃cʉbʉocõa ñajare, “No ĩna bojaro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. Ado bajiro yirũgũñujarã ĩna: “Rõmia, ʉ̃mʉa rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, rõmia rĩne gãmerã ajeriarã cʉtiyujarã ĩna. 27 Ʉ̃mʉa quẽne, “Rõmia rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, ʉ̃mʉa rĩne bʉto gãmerã yirʉacõari, gãmerã yiyujarã ĩna. To bajiri ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ĩna ñajare, rojose ĩnare yiyuju Dios.\\n28 Ĩre ĩna ajibeti vaja, “No ĩna bojaro bajicõato”, ĩnare yiyuju Dios. 29-31 Rojose ĩna yijama, ado bajiro yirũgũrãma: Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Gãjerãre sĩa, bʉto oca josajai, socajairã ña, bajirãma. Gãjerã rojose ĩna yirere ajicõari, gãjerãre gotirudijairã ñarãma. Masa ĩna ajiro rĩjorojʉa quẽne, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. Diore ĩre terã ñarãma. Gãjerãre tud'irã ñarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yimenama. Rojose ĩna yirotire quẽnaro yimasirã ñarãma. Ĩna jacʉare ocarẽtorã ñarãma. “Quẽnase ñaja. Rojose ñaja”, yimasimena ñarãma. Ĩna gotirore bajiro yirã me ñarãma. Gãjerã ĩna yarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare ĩamaimena ñarãma ĩna. Maioro bajirãre sʉtiritiĩamena ñarãma ĩna. To bajiri, rojose jediro yirã ñarãma. 32 To bajiro yirãrema, “ ‘Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõarʉcʉja yʉ’ yiyumi Dios” yimasicõarã ñaboarine, rojose yitʉjamenama. To yicõari, ĩna yirore bajiro gãjerã ĩna yijama, rojose ĩna yisere ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna.","num_words":964,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 11\\nRʉore oca riasorã Dios ĩ cũana meje ñama, Pablo ĩ yire gaye\\n1 Tʉo masibicʉre bajiro yʉ bʉsibojarocati yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉre ãmoa yʉ. Adi yʉ bʉsirise tʉoya mʉa. 2 Romio gãji rãca ajebeco iso manʉjʉ ñarocʉre riti tʉoĩagõ yigõji. Isore bajiro Cristore riti mʉa tʉorʉ̃nʉre ãmoa yʉ. Yʉ ña cajero mʉare riasosʉocacʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉjaro ĩna, yirocʉ mʉare riasocʉ yʉ. Ito bajiri bʉto mʉare Dios ĩ tʉoĩaro bajiroti tʉoĩa yʉ cʉni. Cristore tʉoĩa jidicãme ĩna, yirocʉ mʉare bʉto tʉoĩa yʉ. 3 Jane mejejʉ rʉ̃mʉ́a ʉjʉ jinona quedi sãjacõri Eva ñayorore rʉoyijʉ ĩ. “Ito bajiroti ĩnare rʉogʉ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. “Bʉto Cristore masirã ñabojarãti rʉ̃mʉ́ ĩ rʉorise tʉorʉ̃nʉcõri Cristo oca jidicãrã yirãji ĩna”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri bʉto tʉoĩa yʉ mʉare. 4 Ado bajirojʉa bajia: Gãjerã ricati riasorã ĩna ejaja, wanʉre rãca ĩnare boca ãmirãji mʉa. Jesús oca yʉ riasoado bajiro meje ĩna riasobojarocati ĩnare tʉorʉ̃nʉrãji mʉa. “Ado bajiro bajiami Espíritu Santo”, yʉ yiado bajiro meje ĩna riasobojarocati ĩnare tʉorʉ̃nʉrãji mʉa. “Ado bajiro masare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yʉ yiado bajiro meje ĩna riasobojarocati ĩnare tʉorʉ̃nʉrãji mʉa. Ito bajiro ĩnare mʉa tʉorʉ̃nʉja quenabea. 5 “Dios ĩ cũana ña gʉa. Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉa”, yirãji ĩna. “Dios ĩ cũrʉ ña yʉama. Ĩna rʉja bʉsaro meje ñagʉ̃ja yʉ ñarea”, yi tʉoĩa yʉ. 6 Queno bʉsi masibitibojagʉti Dios ocare queno masia yʉ. Ito bajiri ĩ ocare queno mʉare goti rẽtobucʉ yʉ. Coji meje yʉre tʉogoana ñari, “Queno Dios ocare masiami Pablo”, yi tʉoĩarãji mʉa yʉre.\\n7 Dios oca quenarise yʉ mʉare riasoja, waja senibiticʉ yʉ. Bojoro bʉjagʉ ñabojagʉti, Dios ocare riti tʉorʉ̃nʉjaro ĩna, yirocʉ mʉare waja senibiticʉ yʉ. ¿Quenabisijari ito bajiro yʉ yija? Meje, queno yicʉ yʉ. 8 Gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrã yʉre niyeru ĩsi ñucañi. Ĩna ejabʉarise boca ãmicõri mʉa tʉ riaso ñacʉ yʉ. Yʉre mʉa ĩsi ãmobejare ĩnajʉa yʉre ĩsi ñucañi. 9 Mʉa tʉ ñagʉ̃ bojoro bʉjacʉ yʉ. Ito bajiro bajibojagʉti mʉa tʉ yʉ ña masitoni, “Yʉre ejabʉaya mʉa”, yibiticʉ yʉ. Macedonia sita gãna ejacõri mʉa tʉ yʉ ña masitoni yʉ bojoro bʉjarise yʉre ĩsicã ĩna. Mʉa tʉ ñagʉ̃, “Yʉre ejabʉaya”, yibiticʉ yʉ. Coji mʉare niyeru senibiticʉ yʉ. Ija cʉni senibicʉja yʉ. 10 Cristo oca yʉ riojo gotiado bajiro mʉare riojo gotigʉ yigʉja yʉ. “Yʉ ña masitoni yʉre niyeru ĩsiña mʉa”, yibicʉja yʉ. “Gʉare niyeru seniĩabeami Pablo”, yi tʉoĩarã yirãji mʉa Acaya sita gãna jeyaro. 11 Ado bajiro yʉ bʉsija, ¿mʉare maigʉ̃ meje yati yʉ? Bajibea. Mʉare bʉto maia yʉ. “Ĩnare bʉto maiami Pablo”, yi tʉoĩaguĩji Dios yʉre.\\n12 Mʉare waja senibicʉti riasosotigʉ yigʉja yʉ. “Pablore bajiro Dios ĩ cũana ña gʉa cʉni”, yirã mʉare ĩna riasoja, waja senirã yirãji ĩna. “Pablore bajiro waja senia gʉa”, ĩna yibe yirocʉ, mʉare waja senibicʉja yʉ. 13 Diore moa ĩsirã meje ñama ĩnaõna. “Dios ĩ cũana ña gʉa”, yibojama ĩna. Rʉo jairã ñama ĩna. “Cristo oca riasotoni ĩ cũana ña gʉa”, yi rʉoama ĩna. 14 Ito bajiro ĩna yija tʉo ʉcabea yʉ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás cʉni cojireama ángel queno yigʉre bajiro godo wediguĩji. 15 Satanásre cʉdirã ĩna ñama ĩ ñarã. “Mʉare ejabʉa ãmoa gʉa”, yi rʉoama ĩna. Ĩna ʉjʉ Satanás masare rʉorocʉ queno yigʉre bajiro ĩ godo wedi rʉoado robo bajiro yirãji ĩna cʉni. Ĩna ñeñaro yire waja yirãonati co rʉmʉ tʉoĩa bʉjatomena yirãji ĩna.\\nCristore moa ĩsigʉ̃ ñari ñeñaro tõbʉjacʉ yʉ, Pablo ĩ yire gaye\\n16 Ito bajiro yʉ yibojarocati, “Queno tʉo masibicʉ ñami Pablo”, yi tʉoĩabesa mʉa yʉre. “Mecʉri masʉ bajiro bʉsiami Pablo”, yʉre yibojarãti, “Bʉsijaro maji”, yiya yʉre, yʉmasi gaye yʉ bʉsitoni. 17 Adocãta yʉ mʉare gotiroti mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ goti rotire meje ña. Yʉ gaye riti bʉsigʉ yigʉja yʉ. Mecʉri masa ñama ĩna ye riti bʉsirã. 18 Mʉa wato gãna coriarã ĩnamasiti, “Queno yirã ña gʉa”, yirãji ĩna. Ĩnare bajiro yigʉ yigʉja yʉ jabeto. 19 “Queno masirã ña gʉa”, yirãji mʉa. Ito yibojarãti mecʉri masa ĩna bʉsirisere tʉorʉ̃nʉrãji mʉa. Ĩna ñarãji, “Dios ĩ cũana ña gʉa”, yi rʉorã. 20 Ĩna josare bajiro mʉare ĩna yibojarocati ĩnare boca ãmirã yirãji mʉa. Mʉa ye rʉcorona mʉare rʉorãji ĩna. Manire moa ĩsijaro ĩna yirona, mʉare rʉorãji. Mʉa ya riojʉ jarãji. Ito bajiro ĩna yibojarocati ĩna yirisere tʉorʉ̃nʉrã yirãji mʉa. 21 Mʉare ñeñaro ĩna yiado bajiro yi masibea yʉ. ¿Ito bajiro mʉare yʉ yibeja quenabeati? Meje, mʉare queno ya yʉ.\\nMʉcana queno tʉo masibicʉre bajiro bʉsigʉ ya yʉ. Yʉmasi gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. “Jaje quenarise yicʉ gʉa”, ĩna yi masija, “Ito bajiro jaje quenarise yicʉ yʉ cʉni”, yi tʉo masia yʉ. 22 “Hebreo oca bʉsirã ñari gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa”, yama ĩna. Hebreo oca bʉsigʉti ña yʉ cʉni. “Israel sita gãna ñari gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa”, yama ĩna. Yʉ cʉni Israel sita gagʉti ña. “Abraham ñayorʉ janerãbatia ñari gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa”, yama ĩna. Abraham ñayorʉ janerãbatia janamiti ña yʉ cʉni. 23 “Cristore moa ĩsirã ñari gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa”, yama ĩna. Ĩna rẽto bʉsaro Cristore moa ĩsigʉ̃ ña yʉ. Yʉmasi gaye bʉsigʉ queno tʉo masibicʉre bajiro bʉsia yʉ. Ito bajibojarocati yʉ gaye yʉ gotija quena. Ĩna rẽto bʉsaro moasotia yʉ. Coji meje yʉre tubiacã masa, Dios oca yʉ riasoja ticõri. Coji meje yʉre bajecã. Coji meje yʉre sĩabocã ĩna. 24 Co rʉmʉ treinta y nueve jiri yʉre bajecã ĩna. Mʉcana yʉre ñiacõri jʉaria rʉmʉri ito bajiro bajecã ĩna. 25 Ʉdiaji yucʉ jãina yʉre jacã ĩna. Yʉre sĩarona coji gʉ̃tana reacã ĩna. Yʉ wabojacati cuma, cuma bʉcʉa ʉdiaji rujacʉ. Coji rujagʉ ʉ̃mʉasaro, ñamiasaro baticʉ yʉ riaca jajosajʉ. 26 Dios oca riasogʉ sõjʉ wa ucucʉ yʉ. Ito bajiro wa ucugʉ guijorise ticʉ yʉ. Riaca guijoro wa ucucʉ yʉ. Riniri masa ĩna guijoro, yʉ ñarã ñabojarãti guijoro, ito yicõri gãjerã masa guijoro wa ucucʉ yʉ. Cʉto jaja cʉto guijori cʉto, cʉto meje cʉni guijoro riaca jajosa cʉni, ito yicõri “Cristore tʉorʉ̃nʉrã ña gʉa”, yibojarãti guijorã wato wa ucucʉ yʉ. 27 Josari moacõri tʉoĩa bʉjatobiticʉ yʉ. Coji meje canibicʉti busuasoticʉ yʉ. Coji meje bare, ide cʉni manicʉ yʉre. Ito yicõri coji meje ñiocõcʉ yʉ. Coji meje ʉsarise tʉoĩa bʉjatobiticʉ yʉ, yutabujuri yʉre iti manijare.\\n28 Iti riti meje tʉoĩa bʉjatobiticʉ yʉ. “¿No bajiro ñarãjida gaje cʉto gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã?” yi tʉoĩacõri ruje tʉoĩasotia yʉ. 29 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñabojarãti ñeñaro yicõri bojori bʉjarãre yʉ ti bʉjaja, ĩna rãca bojori bʉja yʉ cʉni. Jesure tʉorʉ̃nʉgʉ̃re gãjerã ĩ ñeñaro yiroca ĩna yija, bojori bʉja yʉ. Ito bajiro ĩna ĩre yija, ĩna rãca junisinia yʉ. 30 Yʉ gaye masijaro yirocʉ, mʉare bʉsia yʉ. “Bʉto sẽogʉ̃ meje ñami Pablo”, mʉa yi tʉoĩatoni yʉ gaye mʉare bʉsia yʉ. 31 Adi yʉ mʉare gotirise, “Riojo gotiami Pablo”, yi masiami mani Ʉjʉ Jesucristo Jacʉ Dios yʉre. Ĩti ñami mani rʉ̃cʉbʉotĩñarocʉ. 32 Damasco wame cʉtiri cʉto yʉ ñaroca, “Pablore ñiacõri tubiajaro”, yirocʉ iti cʉto tʉnima ñari sojerijʉ surara cũquĩ, iti cʉto ʉjʉ. Iti sita ʉjʉ Aretas wame cʉtigʉ roca gagʉ ñaquĩ ĩ iti cʉto ʉjʉ. 33 Yʉre tubia ãmobojagʉti yʉre ñia masibitiquĩ ĩ. Ito cʉto tʉnima ñari cʉníjʉ ñari sojena jibʉjʉ sãcõri yʉre rujiocã ĩna. Ito bajiro yʉre ĩna ejabʉajare rudicʉ yʉ.","num_words":1112,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 PEDRO 4\\nAnodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a aliciagi lewiɡ̶a niɡ̶ina ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji\\n1 Digo mijoataɡ̶a Cristo me dawikode niɡ̶ijo noɡ̶oyeloadi, adinoniciwaɡ̶atitiwaji mowookoni anodaaɡ̶eeteda me yowo niɡ̶ijo lawikodigi. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane dawikode neɡ̶epaa yeleo aɡ̶aleeɡ̶ica aneetege nibeyacaɡ̶a. 2 Enice, malee ɡ̶adewiki digoina iiɡ̶o, ikanitece Aneotedoɡ̶oji me yajacaɡ̶adi anenitiwaji me ɡ̶adewiki, odaa jiniɡ̶ikani niɡ̶inoa ɡ̶alidaɡ̶atakaneɡ̶eco daɡ̶a yajacaɡ̶adi niɡ̶ina anawii. 3 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo jotigide inoatawece nokododi awiitiwaji liciagi lakataɡ̶a niɡ̶ina ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶adoomatewa okanicodaaɡ̶ica oko, codaa iwitece niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ɡ̶adolaaditiwaji ane beyagi, codaa idioka limedi me ɡ̶ademakitiwaji, codaa aɡ̶adinajacaɡ̶ati miditaɡ̶a nalooɡ̶o, codaa daɡ̶axa macipe mawanitege niɡ̶ijo ɡ̶adokaaɡ̶etedipi. Awiitetetiwaji niɡ̶ijoa nibeyaceɡ̶eco niɡ̶ijo malee oɡ̶eetetalo niwicidi noenataka. 4 Pida niɡ̶idi oko ane doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji, anijo me ɡ̶adokaaɡ̶etedipi niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ina natigide joɡ̶oyopo me daɡ̶adiaa awanitege mowo niɡ̶ina ane beyagi anepaɡ̶alee daɡ̶axa mowo, adinajacaɡ̶adi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me beyagi modotaɡ̶atibigaɡ̶aji. 5 Pida icota modinilakidetege Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a ja igo me iwi anigotediogi niɡ̶ina baɡ̶alee newiɡ̶a, ijaaɡ̶ijo oko baanaɡ̶a nigo. 6 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Cristo maɡ̶aɡ̶a igo yatematitediogi nibodicetedi anele midiwataɡ̶a liwicidi émaɡ̶aɡ̶a ane nigo niɡ̶ijo maleedaɡ̶a yeleoteda Cristo. Aneotedoɡ̶oji akaa iwi anigotediogi niɡ̶ijo oko maleedaɡ̶a nigo, odaa ja yaaɡ̶adi loolatedi niɡ̶ijo oko, anodaaɡ̶ee me yaaɡ̶adi lolaadi inatawece oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Pida Cristo yatematitedibece nibodicetedi anele midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa émaɡ̶aɡ̶a eotedibige niɡ̶ijoa niwicidi moyakadi midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, digo anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji midioka limedi me yewiɡ̶a.\\n7 Pida niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige yaaɡ̶adi niɡ̶ina iiɡ̶o ja nipegi. Enice leeditibige majacaɡ̶atitiwaji ɡ̶adowooko codaa me niɡ̶inoa ɡ̶alidaɡ̶ataka, amaleeɡ̶aɡ̶a akati motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji. 8 Niɡ̶ica ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a niɡ̶ina memaanitiwaji oninitecibeci ɡ̶anioxoadipi manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane yemaa nioxoa ixomaɡ̶ateetedice inoatawece ane beyagi aneotema. 9 Leeditibige mele mabaatege ɡ̶anioxoadipi anoyemaa me limedaɡ̶adi ɡ̶adiɡ̶eladi, pida jinoɡ̶otaɡ̶anitibece niɡ̶ina nigabaatege. 10 Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi ɡ̶onioxoadipi lixaketedi ane daɡ̶a diniciamico. Odaa inatawece leeditibige mele moibake lixakedi moyaxawa eledi oko. 11 Niɡ̶ina oko ane lixakedi me datematika, leeditibige me yatemati Aneotedoɡ̶oji latematiko. Niɡ̶ina oko ane lixakedi me yaxawatiogi eledi oko, leeditibige me ibake niɡ̶ina lixakedi Aneotedoɡ̶oji ane yajigoteta me daxawanataka. Abakenitiwaji ɡ̶adixaketedi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotedaɡ̶awa mawii okanicodaaɡ̶ica, amaleeɡ̶aɡ̶a akaamitawecetiwaji oɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Jesus Cristo. Inatawece oko leeditibige midioka limedi moiweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶iniwa anida loniciwaɡ̶a midioka limedi me iiɡ̶e inoatawece. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. Amém.\\nAnodaa leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ina mejiwaɡ̶ataɡ̶a Cristo\\n12 Yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi, jinaɡ̶anawela leeɡ̶odi ɡ̶adawikodico ane dakake. Niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico anetiɡ̶adicinitiwaji aɡ̶olalaɡ̶a, akaaɡ̶inoa. 13 Pida leeditibige maniniitibecetiwaji leeɡ̶odi mawikodeetiwaji anodaaɡ̶eeteda Cristo me dawikode, amaleeɡ̶aɡ̶a eliodi maniniitibece niɡ̶ica noko nige dopitedijo Cristo. Niɡ̶ica noko inatawece oko onadi niɡ̶ica nelegi nimaweneɡ̶egi Cristo, codaa meliodi notoetiigi. 14 Yakadi maniniitibecetiwaji niɡ̶ina nige etiɡ̶adameni leeɡ̶odi me iwitece Cristo, igaataɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji ini makaamitaɡ̶atiwaji, niɡ̶ini Niwigo ɡ̶odaxawa me jiweniɡ̶idenaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 15 Pida nigawikodee, jiniɡ̶ikani diɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji ane dawikode leeɡ̶odi me aijekegi, oɡ̶oa migetaɡ̶a oliceɡ̶egi, migetaɡ̶a meo ane beyagi, migetaɡ̶a itineɡ̶e eletidi oko lewiɡ̶a, igaataɡ̶a niɡ̶ida makaamitiwaji ayakadi mawiite niɡ̶inoa ane beyagi ane ɡ̶odalaɡ̶atalo. 16 Pida nigawikodee leeɡ̶odi mida anenitege Cristo, jinaɡ̶a aniboliki, pida oɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji awiitibige moyowooɡ̶odi niɡ̶ina eledi oko mida anenitege Cristo.\\n17 Igaataɡ̶a niɡ̶inoa nokododi Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me iwi anigotediogi niɡ̶inoa loenataka loiigi. Idiɡ̶ida nige oko odoejegi me ɡ̶odiwi, odaa iwi anigotediogi, codaa eliodi me iloikatidi niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶adi nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedicogi miniwataɡ̶a. 18 Anodaaɡ̶ee me yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ijo mee,\\n“Nige dakaketigi me dibatetege Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko anele,\\najawienatakanaɡ̶a me daɡ̶axa me daɡ̶a dibatetege niɡ̶ina ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda,\\ncodaa anowo ane beyagi.”\\n19 Odaa niɡ̶ina oko ane nawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ika me nawikodeekawaanigi, pida niɡ̶idi oko leeditibige midioka limedi mowo anele, codaa moyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji me doweditedeloco, igaataɡ̶a jeɡ̶epaa iliidaɡ̶adi oko codaa idioka limedi meote me icotece niɡ̶inoa ane lotaɡ̶a.","num_words":568,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.135,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 15 BSNNT - Tirodore, sĩgʉ̃ri Judea sitana Jesúre - Bible Search\\nJerusalénjʉ rẽjacõari ĩna gãmerã ñagõre queti\\n1Tirodore, sĩgʉ̃ri Judea sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Antioqu'ia macajʉre vasujarã. To ejacõari toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasioñujarã. Ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n—Moisés ñamasir'ire circuncisión yirere Dios ĩ roticũmasirere, mʉa yibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa varotire mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre.\\n2Pablo, Bernabé rãca, to bajiro ĩna yisere ajicõari, bʉto ĩnare jũnisiniñujarã ĩna. To bajiri, “To bajirone bajiroja” ĩna gãmerã yimasibetijare, Jerusalénjʉ Pablore, Bernabére, to yicõari, gãjerã ĩna rãcanare quẽne ĩnare cõañujarã Antioqu'iana. “Jerusalén macanare Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre, to yicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarãre quẽne, circuncisión yirere ĩnare sẽniĩaaya mʉa”, ĩnare yicõañujarã ĩna.\\n3To ĩna yicõariarã, Fenicia sitare, Samaria sitare quẽne ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotibatoyujarã ĩna:\\n—Jud'io masa me ñaboarine, yʉa gotimasiosere ajicõari, ĩna rʉ̃cʉbʉoboarere rʉ̃cʉbʉotʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉcama —ĩnare yigotibatoyujarã ĩna.\\nTire ajicõari, bʉto variquẽnañujarã ĩna.\\n4Jerusalénjʉ Pablo, Bernabé rãca ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare bocaãmiñujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, to yicõari, ĩnare ũmato ñarã quẽne. To bajicõari, Dios sʉorine jediro ĩna yirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca. 5To bajiro ĩna yisere ajicõari, fariseo masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yiyujarã ĩna:\\n—Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre jud'io masa me ñarãre quẽne, ĩnare circuncisión yiroti ñaja ti. Moisére Dios ĩ yiroticũmasiriarore bajirone yiroti ñaja ĩnare quẽne —yiyujarã ĩna.\\n6To bajiro ĩna yijare, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã, rẽjañujarã ĩna, to ĩna yisere gãmerã ñagõrẽtobudirʉarã. 7Yoaro gãmerã ñagõñañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:\\n—Yʉ yarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉre ajiya. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãcagʉre yʉre besecõari, jud'io masa me ñarãre Jesús ĩ bajicatire yʉ gotirotire yigʉ, yʉre cõacami Dios, “Tire ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ. Tire masiaja mʉa. 8Masa ĩna tʉoĩasere masigʉ̃ ñari, jud'io masa me ñarãre quẽne Esp'iritu Santore ĩnare cõacami Dios, manire ĩ cõacatore bajirone. To bajiro ĩnare ĩ yicati ñajare, “Ĩnare quẽne ĩavariquẽnaami Dios”, yimasiaja mani. 9“Jud'io masa me ĩna ñajare, rojose ĩna yisere ĩnare masiriobetirʉcʉja”, yibesumi Dios. Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉorijaʉne, rojose ĩna yisere masiriocõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine “Ñie rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩañumi Dios. 10To bajiro ĩnare ĩ yire ti ñaboajaquẽne, “Mʉare rʉyaja. Dios mʉare ĩ ĩavariquẽnase mʉa bojajama, ado bajiro yiroti ñaja”, ĩnare yaja mʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare mʉa yijama, Jesús ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios manire ĩ yisere ajimenare bajiro yirã yaja mʉa. Circuncisión ĩnare mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdiroti ñaroja ĩnare. Rẽmojʉne mani ñicʉa quẽne yijeobeticoadimasiñuma. Mani quẽne, tire cʉdijeobeticajʉ mani. 11Ado bajirojʉa tʉoĩaroti ñaja manire: “Tire mani cʉdise sʉori me, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosagʉ, Jesucristo manire rijabosayumi”, yiroti ñaja manire. To bajirone bajiaja jud'io masa me ñarãre quẽne —ĩnare yigotiyuju Pedro.\\n12To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, ñagõbesujarã ĩna yuja. To ĩna bajirone, Dios ĩ masise sʉorine ĩaĩañamanire jud'io masa me ñarãre ĩna yiĩorere ĩnare gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca. 13To bajiro ĩna yigajanoro bero, ado bajiro yiyuju Santiago vãme cʉtigʉ:\\n—Yʉ yarã, yʉre ajiya. 14Jud'io masa me ñarã ĩna bajirere manire gotigajanoami Simón. Ĩ gotisere ajicõari, “Jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare besecõari, ‘Yʉ rĩa ñaama ĩna’ yiĩavariquẽnañumi Dios”, yimasiaja mani. 15Ti bajirotire tʉoĩacõari ado bajiro ucamasiñujarã Diore gotirẽtobosamasiriarã:\\n16-18“‘Adirʉ̃mʉri ñarã, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia, ʉjarã me ñaama ĩna. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, berojʉ mʉa jud'io masare ĩamaicõari, David jãnamire, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, ĩre yicõarʉcʉja yʉ. Ĩ rotisʉorone, jud'io masa me ñarã quẽne yʉ rĩa ñarʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩre cõarʉcʉja yʉ’ yami Dios”, yiucamasiñujarã ĩna, mani ʉjʉre Jesúre Dios ĩ cõarotire yirã —yigotiyuju Santiago.\\n19—To bajiri, ado bajiro tʉoĩaja yʉ: Jud'io masa me ñaboarine, ĩna rʉ̃cʉbʉorere rʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre jairo ĩnare rotibetiroti ñaja. 20-21Tirʉ̃mʉjʉne ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiocoayuma ĩna, tocãrãca macarine. To bajiri ñamasuse rĩne ado bajiro ĩnare yiucacõato mani: “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa, ĩnare yiucacõato mani. To yicõari, manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa, ĩnare yiucacõato mani. Vaibʉcʉrã sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa. Ĩna ri'ire quẽne idibesa, ĩnare yiucacõato mani —ĩnare yiyuju Santiago.\\nJud'io masa me ñarãre ĩna ucacõare queti\\n22To bajiro ĩ yisere ajivariquẽnacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Pablo, Bernabé rãca Antioqu'iajʉ mani cõaronare beseto mani”, yiyujarã ĩna. To bajiri, Judas, Barsabás ĩna yigʉ, to yicõari Silas vãme cʉtigʉ ñañujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoajʉre ñamasurã ñañujarã ĩna. 23To bajiri, Pablo, Bernabé rãcare ĩnare cõañujarã ĩna. Ado bajise queti ĩna rãca ucacõañujarã ĩna:\\n“Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩnare ũmato ñarã to yicõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉocana quẽne, mʉa yarã ñaja yʉa, mʉa quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare. To bajiri mʉare, jud'io masa me ñarãre, Antioqu'ia macanare, Siria sitanare, to yicõari Cilicia sitanare quẽne mʉare quẽnaroticõaja yʉa. Cojo masare bajiro bajirã ñari, Jesús bederã rĩne ñaja mani. 24Ado yʉa rãcana sĩgʉ̃ri, ĩnare yʉa cõabetiboajaquẽne, mʉa ñarojʉre vacõari mʉare ĩna gotimavisiocudise quetire ajibʉ yʉa. 25To bajiri, ‘Ĩnare ucacõato mani, tire ĩnare gotiquẽnorã. To yicõari, ado mani rãcanare “Ĩnare ĩarã vajaro” yirã, Pablo, Bernabé rãca ĩnare cõato mani’ yitʉoĩaja yʉa. Pablo, Bernabé, yʉa ĩamairã ñaama ĩna. 26Ĩnare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Jesús mani ʉjʉ ĩ bojasere yicõa ñañuma ĩna, tojʉ ĩna gotimasiocudijaquẽne. 27To bajiri Judare, Silare, mʉare cõaja yʉa, Pablo, Bernabé rãca. Tojʉ ejacõari, mʉare yʉa ucacõasere quẽnaro mʉare gotiquẽnorʉarãma ĩna. 28Esp'iritu Santo yʉare ĩ tʉoĩaejarẽmose rãca, ñamasuse rĩne mʉare yiroticõaja yʉa: 29‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. To yicõari, vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa. Ĩna ri'ire quẽne idibesa. To yicõari, manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Adire mʉa yijama, quẽnase yirã ñarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnarotiaja yʉa”, ĩnare yiucacõañujarã ĩna, Antioqu'ianare, jud'io masa me ñarãre.\\n30To bajiri, Antioqu'ia macajʉ ĩna varotirã, ĩnare vare goti, vacoasujarã ĩna. To ejacõari Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rẽocõari, gotiquẽnorã ĩna ucacõarere ĩnare ĩsiñujarã ĩna. 31Tire ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã ĩna, tʉoĩasʉtiritiñaboariarã. 32Judas, Silas quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa ñañujarã ĩna. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jesús ocare quẽnaro gotimasioñujarã. Tire ajicõari, bʉtobʉsa ajivariquẽnañujarã ĩna. 33Ĩna rãca yoaro ĩna bajiñaro bero, ĩnare queti cõariarã tʉjʉ tudiana, ĩnare ĩna vare gotirone,\\n—Quẽnaro tudiasa mʉa —ĩnare yitʉocõañujarã ĩna.\\n34To ĩna bajirone,\\n—Adone tujagʉ yaja yʉ —yitujacõañuju Silama.\\n35Pablo, Bernabé quẽne, Antioqu'iajʉre tujayujarã ĩna. To ñacõari, gãjerã jãjarã rãca Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocõa ñarũgũñujarã ĩna.\\nJesús ĩ bajirere Pablo ĩ goticudigʉ tudivare queti\\n36Antioqu'iajʉ yoaro bajiñaboana,\\n—Ita. Quẽna ĩnare tudiĩacudito, Jesús ĩ bajirere mani goticudicati macarire, “¿Mani goticudicatore bajirone ajitirʉ̃nʉcõa ñati?” yirã —ĩre yiyuju Pablo, Bernabére.\\n37To bajiri, Juan Marcos vãme cʉtigʉre ĩre jiarʉaboayuju Bernabéjʉama. 38Ĩre ĩ jiarʉaboajaquẽne, bojabesuju Pablojʉama, Panfilia macajʉ Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiocudirore ĩnare ĩ tudiveore ti ñajare. 39To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamasibetica yirã, gãmerã cãmotadicõañujarã ĩna. Bernabéjʉama, Chipre vãme cʉtiyoajʉ Juan Marcore ĩre ũmato vasuju. 40To ĩ bajiro bero, Pablojʉama, Silare ĩre jiyuju. Ĩna varoto rĩjoro, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Diore ĩnare sẽnibosayujarã, Pablore, Silare quẽne, “Ĩna goticudiro ĩnare ejarẽmoato Dios” yirã. To bajiro ĩna yiro bero, vacoasujarã ĩna. 41To bajivana, Siria sitare, Cilicia sitare quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna, “Bʉtobʉsa ajivariquẽnato ĩna” yirã.","num_words":1143,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 9 DES - Yʉ acawererã Israe masare guñagʉ bʉrigã - Bible Search\\nJudio masa Goãmʉ ĩgʉ beyenirã ãhrima, arĩ gojañumi Pablo\\n1-2Yʉ acawererã Israe masare guñagʉ bʉrigã bʉjawerea. Cristore gamebeama erã. Eropigʉ ñero sĩporãcʉ pepia yʉhʉ. Iri yʉ eropa arĩri diaye ta ãhraa. Yʉhʉ Cristo yagʉ ãhraa. Eropigʉ mʉare diaye arĩgʉ iiaa. Espíritu Santo yʉ mera árĩcʉ̃ dohpaguere yʉ acawererãre yʉ arĩri iri diaye árĩcʉ̃ õaro masia yʉhʉ. Ĩgʉ yʉre irire õaro masicʉ̃ iimi. 3Israe masa yʉ acawererã, yaha curu majarã Jesucristore gamebirã peamegue warãcoma, arĩ guñaricʉa. Eropigʉ yʉhʉ erãre peamegue wamorãre taumasigʉ õpa arĩboya Goãmʉre. “Erã ya dipuwajare yʉpʉre peamegue wadoreque,” arĩboya. Eropigʉ “Erã ya dipuwajare yʉpʉre cóãporo Cristo,” arĩboya. Yʉ eropa arĩborañe wajaye masiya mara erã ya dipuwajare. 4Erã yʉ acawererã Goãmʉ yare õarire mata opamʉhtanirã árĩma. Israe mʉrʉ pãramerã árĩturiarã ãhrima. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ porã erã árĩburire mata apiñumi Goãmʉ erãre. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ gosesiriri mera erã watope árĩñumi. Eropiro árĩpehrerire ĩgʉ masare õaro iiburire weremʉriñumi erãre. Eropigʉ Moisere ĩgʉ dorerare mata apimʉhtañumi Israe masare. Eropirã Goãmʉre umupeoburi wihire iimʉhtañuma erã. Eropigʉ erãre ĩgʉ õaro itamuborore weremʉriñumi Goãmʉ. 5Gʉa ya cururi gohra doce cururi ãhraa. Eropirã gʉa ñecʉ sʉmarã Abrahã sã mʉrague, erã pãramerã árĩturiarãgue ãhraa gʉa Israe masa. Eropigʉ Cristo masa dehyoanijagʉ gʉa acaweregʉ Israe masʉ gohra árĩmi Cristo. Ĩgʉ Goãmʉ ta ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉ árĩpehrerã weca opʉ ãhrimi. Árĩpehrerinʉri ĩgʉre õaro umupeorã mari. Eropa ta iirã.\\n6Israe mʉrʉ ĩgʉ pãramerã árĩturiarã árĩquererã árĩpehrerã Goãmʉ yarã gohra árĩbeama. Eropirã árĩpehrerã Goãmʉ õaro oburire opamorã árĩbeama. Eropirã Israe masare “Õaro iigʉra,” arĩdigʉ árĩqueregʉ Goãmʉ erãre árĩpehrerãre õaro iibiricʉ̃ ĩarã “Goãmʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta iibeami,” arĩ pepibiricãro gahmea. 7Õpa ãhraa: Gajirã Israe masa Abrahã pãramerã árĩturiarã erã árĩquerecʉ̃ ta, “Abrahã pãramerã gohra yaharã gohra ãhrima,” arĩ ĩabeami Goãmʉ erãre. Eropigʉ õpa arĩñumi Goãmʉ Abrahãre. “Mʉ magʉ Isaa pãramerã árĩturiarã erã tamera diaye ta mʉ pãramerã árĩturiarã árĩrãcoma,” arĩmʉriñumi Goãmʉ Abrahãre. 8Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ ire masirãca mari: Árĩpehrerã Abrahã pãramerã erã masa dehyoara pʉhrʉ, mata Goãmʉ porã wasome erã. Goãmʉ ĩgʉ arĩ werepirare õaro peerã ĩgʉre umupeorãpʉ erã dihta árĩrãcoma Goãmʉ porã. Eropirã erã ta ãhrima Abrahã pãramerã árĩturiarã gohra. 9Õpa arĩñumi Goãmʉ Abrahãre: “Gaji bojori inosubu ta yʉ dujaricʉ̃ mʉ marapo Sara majigʉgãre opagocumo mʉ magʉre,” arĩñumi Goãmʉ Abrahãre. Eropa ta arĩ werepiñumi ĩgʉre Abrahã magʉ Isaa masa dehyoaborore. Eropigʉ ĩgʉ magʉ Isaa masa dehyoañumi. 10Pʉhrʉ Isaa Rebeca mera marapocʉcʉ̃ igo ʉma perã sʉhrʉanirã porãcʉñumo. Erã pagʉ Isaa gʉa ñecʉ mʉrʉ árĩñumi. 11-12Eropirã erã porã erã masa dehyoaboro core, õarire, ñeri sãre erã iibiricʉ̃ ta Goãmʉ erã pago árĩbore õpa arĩmʉriñumi: “Ĩgʉ pagʉ magʉpʉ ĩgʉ tĩgʉre doregʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ opʉ árĩgʉcumi,” arĩmʉriñumi igore igo porãcʉboro core. Goãmʉ ĩgʉ gamero dopa ta beyemi ĩgʉ. Eropa árĩgʉ, árĩgʉ ĩgʉ dehyoaboro core Jacobore Esaú pagʉ magʉ árĩgʉre opʉ árĩbure beyemʉriñumi. Eropigʉ masa erã iirire ĩaboro core ĩgʉ gamero dopa ta ĩgʉ yarã árĩmorãre beyemi. 13Eropa ta arĩ gojañuma ĩgʉ yare erã gojarapũgue: “Jacobopʉre mahimʉribʉ. Eropigʉ Esaúpʉre mahibirimʉribʉ,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañuma iribojeguere.\\n14¿Irire peerã dohpa arĩ pepibocuri mari? “¿Erã iiricʉrire ĩaboro core yujugʉre eropa beyegʉ Goãmʉ queoro iibeami,” ¿arĩ pepibocuri?” Árĩbeaa. Queoro iigʉ ta ãhrimi. 15Õpa arĩñumi Goãmʉ Moise sãre: “Yʉ gamegʉ dihtare mojomoro ĩagʉra,” arĩmʉriñumi ĩgʉ Moisere. Eropigʉ yujugʉ̃re ĩgʉ gamero beyegʉ queoro iigʉ iimi Goãmʉ. 16Eropirã mari gamero Goãmʉre marire mojomoro ĩadoremasibeaa mari. Eropirã mari õarire iira waja sãre ne mojomoro ĩabeami ĩgʉ. Ĩgʉ gamero dopa ta mojomoro ĩhami. 17Eropigʉ eropa ta ĩgʉ gamero dopa iiñumi Egipto majarã opʉ sãre. Õpa arĩñumi Goãmʉ ĩgʉre faraõre: “Egipto majarã opʉ árĩbure apigʉ iibʉ mʉre yʉ turarire árĩpehrerãre ĩhmubure. Eropigʉ árĩpehreri yeba majarãre, yʉre erã masiborore opʉ acugʉ iibʉ yʉhʉ mʉre,” arĩñumi Goãmʉ ĩgʉre, arĩ gojara ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũgue. 18Eropigʉ ĩgʉ gamerãre mojomoro ĩhami ĩgʉ mari masare. Eropigʉ ĩgʉre erã gamebiricʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ gamero erãre yʉhribiricʉ̃ iimi ĩgʉ. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ gamero dopa ta iimi.\\n19Ĩgʉ eropiigʉ árĩcʉ̃ ĩarã õpa arĩboca mʉa: “¿Goãmʉ erãre ĩgʉre yʉhribiricʉ̃ iidigʉ duhpigʉ ero pʉhrʉ erã ĩgʉre yʉhribirira dipuwaja moayuri erãre?” arĩ papũri serẽpiboca mʉa. 20Eropa arĩbiricãque. Mari masa bu árĩrã ãhraa. Goãmʉ mera papũrimasibeaa. Mátasoro wéagore “¿Duhpigo yʉre eropa iiri mʉhʉ?” iri soro arĩ serẽpimasibeaa. Eropa ta mʉa sã Goãmʉre ĩgʉ gamero iigʉre “¿Duhpigʉ eropa iiri mʉhʉ?” arĩ serẽpimasibeaa. 21Mátasoro wéago máta mera igo gamero dopa iimo. Eropigo õarire dibuburi sorore iimasimo igo. Iri máta mera ta bu árĩri dibuburi soro sãre iimasimo igoa. Igo iiro dopa ta Goãmʉ sã ĩgʉ iidiaro dopa ta iimi.\\n22Eropigʉ Goãmʉ peamegue ĩgʉ cóãmorãre erã ñero iirare ĩha guagʉ, erãre dipuwaja moadiaqueregʉ ta yoari boje erã ñeri iirire eropa ĩacãnimi. Árĩpehrerãre ĩgʉ turarire ĩhmubu, mata erãre dipuwaja moanibirimi. 23Eropa ta iimi marire ĩgʉ mojomoro ĩarãre, ĩgʉ õatariagʉ ĩgʉ árĩrire, ĩgʉ turari sãre marire masidorebu. Matague ta marire, “Erãre mojomoro ĩagʉra yʉhʉ. Yʉ õarire ogʉra erãre,” arĩ apiñumi Goãmʉ marire. 24Eropirã maripʉ ĩgʉ beyenirã árĩrã iiaa. Eropirã ĩgʉ beyenirã judio masa dihta árĩbeama. Judio masa árĩbirã sã ãhrima ĩgʉ beyenirã. 25Eropa ta ãhraa judio masa árĩbirãre Goãmʉ yare Osea waĩcʉgʉ ĩgʉ õpa arĩ gojadiro dopa ta:\\nEro coregue yaharã árĩbirinirãre pʉhrʉ erãre “Yaharã ãhrima,” arĩgʉra. Eropigʉ ero coregue yʉ mahibirinirãre pʉhrʉgue erãre “Yʉ mahirã ãhraa mʉa,” arĩgʉra, arĩpʉ Goãmʉ. 26“Yaharã árĩbeaa mʉa,” Goãmʉ ĩgʉ arĩra yeba majarã Goãmʉ ojocariniguicãgʉ porã ta árĩrãcoma, arĩ gojamʉhtamʉriñumi Osea iribojeguere.\\n27-28Eropigʉ iribojegue majagʉ Isaia Israe masare õpa wereñumi: “Mari Opʉ i yeba majarãre bajarã masare yojaro mera diaye ta dipuwaja moa purumujugʉcumi. Eropirã wʉariya maja imipayeri iro dopa Israe masa bajarã gohra erã árĩquerecʉ̃ ta bajamerãgã tarirãcoma erã,” arĩmʉriñumi Isaia. 29Eropigʉ dipaturi ta wereyugʉ õpa arĩ gojañumi Isaia:\\nMari Opʉ árĩpehrerã weca opʉ bajamerãgã mari mera majarãre taubigʉ, marire judio masare árĩpehrerãre dederecʉ̃ iiboñumi ĩgʉ. Sodoma majarãre, Gomorra majarã sãre ĩgʉ dedeopehocʉ̃ iidiro dopa ta mari sãre dederecʉ̃ iiboñumi ĩgʉ, arĩ gojamʉriñumi Isaia.\\nJudio masa õari buherire gamebirima, arĩ gojañumi Pablo\\n30Eropa ta ãhraa. Eropirã ire masique mʉa: Judio masa árĩbirãpʉ Goãmʉre amabiriquererã ĩgʉre bocama. Jesucristore erã umupeocʉ̃, “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ erãre. 31“Goãmʉ dorerire Moisere ĩgʉ apirare mari iicʉ̃ ĩgʉ marire õarã ĩagʉcumi,” arĩriñorã judio masapʉ. Eropa ĩgʉ dorerire erã iiquerecʉ̃ ta Goãmʉ ĩha sʉabirimʉripʉ erãre. Eropirã õarã árĩdiaquererã bocatĩubirimʉriñorã. 32Erã Jesucristore umupeoro mariro erã gamero Moise dorerire iidiarima Goãmʉ mera õaro árĩdiarã. Eropirã Cristore erã ñeri iirare cóãbure gamebirã Goãmʉ pohrogue ne ejasome. 33Eropa ta arĩ gojamʉhtañuma Goãmʉ ĩgʉ magʉre wereyurire:\\nɄtãye iro dopa árĩgʉre, yʉ beyedigʉre dohpague Jerusaléngue apigʉ iiaa. Ĩgʉre umupeobirã, ĩgʉre tarinʉgarã yʉ pohrogue ne ejasome. Eropirã ĩgʉre umupeorãpʉ ĩgʉ mera õaro mucubiriniguirãcoma. Yʉ pohro warãcoma, arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũguere.","num_words":1065,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 1 BSNNT - “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ - Bible Search\\nJuan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotimasiore queti\\n1-3“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ bajirere mʉare gotigʉ yaja yʉ. Ĩne ñaami Dios macʉ. To bajiri, ado bajiro ñasʉoaja: Jesúre goti rĩjoro cʉtigʉ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ, tirʉ̃mʉjʉ ĩre ĩ goti rĩjoro cʉtirotire yigʉ, Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias vãme cʉtigʉ ado bajiro ĩ yiucamasire ñajare:\\n“‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios.\\nYucʉ́ manojʉ ado bajiro gotimasiorʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi”, yiucamasiñumi Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.\\n4To bajiri, yucʉ́ manojʉ ñacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejariarãre gotimasiocudirũgũñuju ĩ:\\n—Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. To yicõari, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa” yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios —ĩnare yigoticudirũgũñuju ĩ.\\n5-6Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju. Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana quẽne ejayujarã. To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautizayuju Juan. a 7-8Gaje vãme ado bajiro masare gotimasiorũgũñuju ĩ:\\n—Yʉ bero yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine, “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yigotimasiorũgũñuju Juan.\\nOco rãca Juanre Jesús ĩ bautizarotire queti\\n9Tirʉ̃mʉrine Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju. 10Juan ĩre ĩ bautizaro bero, majarʉ̃gʉ̃gʉ̃ne, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje, ti jãnasere ĩañuju Jesús. Ti jãnarone, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere ĩ rocajeosere ĩañuju. 11Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ:\\n—Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃ masu ñaja mʉ. Mʉ rãca bʉto variquẽnaja yʉ —yi ocaruyuyuju.\\nDios ĩ bojabetire vãtia ʉjʉ, Satanás, Jesúre ĩ yirotiĩare queti\\n12Jesús, oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero, yucʉ́ mano, vaibʉcʉrã ĩna ñarojʉ, ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo. 13Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri ñañuju Jesús. Tojʉ ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ rotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. Ĩre cʉdibesuju. To bajicõari, Diore moabosarã ángel mesa ĩre ejarẽmoñujarã ĩna.\\nGalilea sitajʉ Jesús ĩ gotimasiosʉore queti\\n14Tirʉ̃mʉri, tubiberiavijʉ Juan ĩ tubibe ecoro bero, Galilea sitajʉ vacoasuju Jesús. Dios oca quẽnasere gotimasiocudigʉ vasuju. 15Ado bajiro masare gotimasiocudiyuju:\\n—“To cõrone bajirʉaroja yʉre rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti” Dios ĩ yitʉoĩariajʉ ejaja yuja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ĩ oca quẽnasere mʉare yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudiyuju ĩ.\\nVai sĩarimasa babaricãrãcʉ ñarãre Jesús ĩ jire queti\\n16Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna. 17Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Yʉ rãca vayá. Yucʉrema mʉa vai vejese ũnirene masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire gotimasiobosarimasa ñarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n18To ĩ yirirĩmarone, ĩna bajiyucʉrire cũ, ĩre sʉyacoasujarã.\\n19-20To yi varũtu vacʉne, gãjerã jʉarã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús. Ĩna ñañujarã Santiago, ĩ bedi Juan rãca. Ĩna jacʉ Zebedeo rãca cũmuajʉ ĩna bajiyucʉrire siaquẽno sãñañujarã. To ĩ yisere ajicõari, ĩna jacʉre, ĩre moabosarãre quẽne vaveocoasujarã, Jesúre sʉyana.\\n21Capernaum macajʉ ejayujarã ĩna. Ti macajʉ ĩna ejaro bero, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjañuju Jesús. Sãjacõari, masare gotimasioñuju. 22Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna. 23Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Jesús, masare ĩ gotimasiorone, ĩ ʉsʉjʉre sãñacõari ado bajiro Jesúre ĩre yiavasãñuju vãti:\\n24—Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.\\n25To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—¡Ñagõbesa mʉ! ¡To yicõari, ĩ ʉsʉjʉre budigoya! —vãtire ĩre yiyuju Jesús.\\n26To ĩ yirone, rijaquedirotiyuju vãti, masʉre. To yi, bʉto avasãcõari, masʉ ʉsʉjʉre budigocoasuju yuja. To ĩ bajijare, masʉjʉama quẽnaejacoasuju. 27To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:\\n—¿No bajiati? Ajiĩañamani oca manire gotimasiogʉ̃ yami. Bʉto masigʉ̃ ñaami. Vãtia bʉto masirã ĩna ñaboajaquẽne, masa ʉsʉrijʉre sãñarãre ĩnare bureamasiami —gãmerã yiyujarã ĩna.\\n28To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, yoaro mene Galilea sitana tire ajijediyujarã ĩna.\\nSimón ũmañicore Jesús ĩ catiore queti\\n29To bajiro Jesús ĩ yiro berone, Dios ocare ĩna buerivijʉ budiasuju. Santiago, ĩ bedi Juan quẽne, gãjerã Jesús ĩ buerimasa quẽne ĩ rãca vasujarã, Simón ĩ bedi Andrés rãca ĩna ñarũgũriavijʉre vana. 30To ĩna ejarone, Jesúre gotiyujarã ĩna:\\n—Simón ũmañico bʉto asicõari, bʉbʉribʉjaamo —ĩre yiyujarã ĩna.\\n31To bajiro ĩna yijare, Jesús, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirirĩmarone, sore rujʉ asiboase sore tʉjacoasuju. To bajiro ĩ yicatiocõario, bare ĩnare ecayuju so.\\nJãjarã, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore queti\\n32Tirʉ̃mʉ, rãiorijʉne, rijaye cʉtirãre juaejayujarã masa, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã. 33Gãjerã quẽne, ti macana jediro soje tʉ rẽjañujarã. 34Jãjarã ñañujarã rijaye cʉtirã, to yicõari, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. Rijaye cʉtirãre catioyuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju. Vãtia, ĩre ĩna ĩamasisere ĩacõari, ĩnare ñagõrotibesuju Jesús.b\\nDios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús ĩnare ĩ gotimasiocudire queti\\n35Gajerʉ̃mʉ busujedibetibʉsarojʉne, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. 36To ĩ bajiboajaquẽne, Simón ĩ babarã rãca ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna. 37Ĩre ĩabʉjacõari,\\n—Masa jediro mʉre macaama —ĩre yiyujarã ĩna.\\n38To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Ita. Gaje macarianare quẽne quẽnase quetire gotimasiocudirocʉ ñaja yʉ. Tire yigʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.\\n39To bajiri Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju.\\nGase boagʉre Jesús ĩ catiore queti\\n40To bajiri sĩgʉ̃ gase boagʉ, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —ĩre yisẽniñuju ĩ.\\n41-42To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,\\n—Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. 43-44To ĩre yigajanocõari,\\n—Gãjerãre gotibetimasucõama —ĩre yiyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩre rotiyuju:\\n—Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. Mʉ rujʉre ĩre ĩogʉ̃ne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajiro vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩre ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.\\n45Ĩre ĩ gotirotibetiboajaquẽne, masa jedirore gotibatoyuju, “Yʉ gase boasere yacõami Jesús” yigʉ. To bajiro ĩ gotibatojare, macari Jesús ĩ vacudijama, yayioro vacudirũgũñuju ĩ. To bajiri, masa manojʉ ñacudirũgũñuju. To ĩ bajiñaboajaquẽne, macariana ñajediro ĩre ĩarã ejarũgũñujarã ĩna.","num_words":1109,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 12 DES - Goãmʉ marire turaro mojomoro ĩhami. - Bible Search\\nGoãmʉ gamerire marire iiniguicãdoreñumi Pablo\\n1Goãmʉ marire turaro mojomoro ĩhami. Ĩgʉ eropa mojomoro ĩagʉ árĩcʉ̃ ĩarã, yʉ acawererã, mʉa basi ta Goãmʉ gamerire iiniguicãrã árĩque. “Mʉhʉ yʉ opʉ ãhraa,” arĩque ĩgʉre. Eropirã õaripʉre gohrotonirã, ñeri marirã árĩque. Eropa ta iiro gahmea marire Goãmʉre umupeorãre. Mʉa eropa árĩrã árĩcʉ̃ ĩgʉ mucubirigʉcumi. Eropigʉ mʉare irire bʉrigã iidorea. 2I yeba majarã erã gamero dopa ta pepibiricãque mʉa. Eropirã mʉa pepiriguere Goãmʉ gamerire gohrotoque mʉa. Eropirã õaripʉre gohrotonirã árĩrãca mʉa. Eropa gohrotorã Goãmʉ mʉare ĩgʉ iidorerire masirãca mʉa.\\n3Goãmʉ yʉre mojomoro ĩagʉ mʉare buhedoregʉ beyemi yʉre. Eropigʉ árĩpehrerãre mʉare õpa dorea yʉhʉ. “Õatariagʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩ pepibiricãque. Eropa pepicãque. Jesucristore mʉa umupeorã “Goãmʉ yʉre ĩgʉ itamuro mera iimasia yʉhʉ ĩgʉ yare,” arĩ pepique. 4Õpa arĩ werenemogʉra yʉhʉ: Mari mojotori, guburi, cuiri, árĩpehreri mari dʉpʉ árĩri baja ãhraa. Mari dʉpʉ árĩri sã yuju dʉpʉ árĩquerero gajiropa árĩri mohmeri opaa. Mari dʉpʉ mari Jesu yarã iro dopa ãhraa. Cristo dʉpʉ iro dopa árĩrã yuju curu ta ãhraa mari. 5Mari eropa árĩcʉ̃ ĩagʉ gajiropa árĩri dihta mohmerire apimi Goãmʉ marire. Eropirã bajarã masa árĩquererã ta Cristore umupeorã árĩrã ĩgʉ dʉpʉ iro dopa yuju curu ãhraa mari.\\n6Eropigʉ marire mari nʉcʉre gajiropa árĩri mohmerire mari iimasiburire ĩgʉ turari mera apidigʉ árĩmi. Ĩgʉ eropiicʉ̃ maripʉ ĩgʉ apirare õaro iiro gahmea. Eropirã Jesu yarã õpa game itamuporo: Yujurãyerire Goãmʉ ĩgʉ yare weretau­masimorãre apidi árĩmi. Eropirã erã Cristore erã masiropẽ ĩgʉ yare õaro weretauporo gajirãre. 7Gajirãre Goãmʉ yarãre erã itamumasimorãre apidi árĩmi. Eropirã erãpʉ masare õaro mera itamuporo. Gajirãpʉre Goãmʉ yare buhemorãre apidi árĩmi. Eropirã erã masare õaro buheporo. 8Gajirãre masare mucubiricʉ̃ iimorãre apidi árĩmi. Eropirã irire õaro iiporo. Gajirãre erã ya erã gamerire omorãre apidi árĩmi. Eropirã gajinore orã, õaro mera mucubiriri mera oporo. Eropirã gajirãre doremasimorãre apimi. Erã dorerã õaro mera doreporo. Eropigʉ daja mojomorocʉrãre itamumasimorãre apidi árĩmi. Erãre itamurã mucubiriri mera itamuporo, arĩ werea mʉare.\\nJesu yarã árĩrã õpa iirã ãhrima, arĩ gojañumi Pablo\\n9Gajirãre mahi umupeorã, diaye ta mahi umupeoque. Eropirã ñero iirire doorã árĩque mʉa. Eropirã õaripʉre gameniguicãque. 10Mʉa pagʉ porãre mʉa umupeoro dopa ta Jesu yarã mʉa mera majarã sãre umupeoque. Eropirã mʉa mera majarã erã gameripʉre itamumʉhtaque. Pʉhrʉ mʉ yare iique.\\n11Goãmʉ gamerire iirã ne tebiricãque. Eropirã mari Opʉ ĩgʉ dorediro dopa ta õaro mucubiriri mera iique.\\n12Goãmʉ mʉare peamegue wabonirãre ĩgʉ taunirã ãhraa mʉa. Irire masirã mucubirique mʉa. Eropirã ñero tarirã Cristo yare duhuro mariro yujuro bojeque mʉa. Eropirã Goãmʉre eropa serẽniguicãque.\\n13Gajino Jesu yarãre dʉhyacʉ̃ ĩarã oque erãre. Eropirã mʉa ya wirigue masa erã ejacʉ̃ õaro sĩporãcʉ erãre bocatĩrique.\\n14Mʉare ñero iirãpʉre erã õaro árĩburire serẽque Goãmʉre. Eropa õadorerã erãre ujapeobiricãque.\\n15Gajirã mucubiricʉ̃ ĩha erã mera mʉa sã mucubirique. Gajirã orecʉ̃ ĩha erã mera oreque.\\n16Mʉa mera majarã mera õaro árĩque mʉa. Eropirã “Gajirã tauro õagʉ ãhraa,” arĩ pepibiricãque. Bu árĩrã mera sãre õaro árĩque. Eropirã “Masitarinʉgarã ãhraa gʉa,” arĩ pepibiricãque.\\n17Gajirã mʉare ñero iiquerecʉ̃ ta, erãre ñero ii gamebiricãque. Eropirã õarire iique. Eropirã õarã mʉa árĩrire árĩpehrerã masa ĩha masirãcoma. 18Mʉa masiropẽ turaro mera õarire iique árĩpehrerã mera mʉa õaro árĩcãboro dopa. 19Mʉa yʉ mahirã, yʉ acawererã, gajirã mʉare erã ñero iiquerecʉ̃ ta erã iro dopa ñero ii gamebiricãque. “Erã ñero iira dipuwaja Goãmʉpʉ dipuwaja moagʉcumi,” arĩ guñarã ñero ii gamebiricãque erãre. Goãmʉ yare erã gojarapũgue eropa ta arĩ gojañuma: “Yʉpʉ masa erã ñero iira dipuwaja moagʉ ãhraa. Eropigʉ diaye ta dipuwaja moagʉra, arĩmi mari Opʉ,” arĩ gojara ãhraa. 20Eropirã õpa iique mʉa: Mʉare ĩhaturidigʉ ĩgʉ oaboacʉ̃ ĩarã ejoque ĩgʉre. Ĩgʉ ñemesibucʉ̃ deco tĩaque ĩgʉre. Eropa iirã mʉare ĩhaturidigʉ ĩgʉ ñero iirare gʉhyasĩricʉ̃ iirãca. 21Eropirã gajirã mʉare erã ñero iiquerecʉ̃ mʉapʉ erãre ñero ii gamebiricãque. Eropirã erãre õaro iique. Eropa iirã ñeripʉre tarinʉgarã iirãca mʉa.","num_words":600,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 19 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Saulba idji warra Jonataʌ̃a, idjiare b̶eaa bid̶a jarasia Davira bead̶amãrẽã. Baribʌrʌ Jonataʌ̃ba Davira bio quĩrĩã b̶ʌ bẽrã maʌ̃gʌd̶ebemada idjía jũma nẽbʌrʌsia. Nãwã jarasia: –Mʌ̃ zeza Saulba bʌra bea quĩrĩã b̶ʌa. Maʌ̃ bẽrã quĩrãcuita b̶adua. Nu diaped̶a puru dajada mĩrũ b̶edua.\\n3Maʌ̃ne mʌ̃ zeza ume pʌrrʌad̶e wãnia bʌ mĩrũ b̶ʌ caita. Mʌ̃a bʌd̶ebemada idji ume bed̶eaya. Idjia oi crĩcha b̶ʌda cawasira mʌ̃a bʌ́a jaraya.–\\n4Nurẽma Jonataʌ̃ba David̶ebemada idji zezaa nãwã bia jarasia: –Mʌ̃ boro, bʌ nezoca Davira biẽ́ orãdua. Acʌdua, idjia bʌra ni cãrẽ cadjirua sid̶a oẽ́ b̶ʌa ãtebʌrʌ bio careba b̶ʌa.\\n5Idji bead̶i adua Goliára beasia. Maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽba pilisteorãra jũma dadji israelerãa poyabisia. Maʌ̃ unusid̶e bʌra bio b̶ʌsrid̶asia. Baribʌrʌ id̶i ¿cãrẽ cãrẽã idjira biẽ́ o quĩrĩã b̶ʌ? Idjia ni cãrẽ cadjiruada oẽ́ b̶ʌa bʌa idjira beai carea.–\\n6Jonataʌ̃ba jara b̶ʌ ũrĩbʌrʌd̶e Saulba panusia: –Warra, Ãcõrẽ quĩrãpita wãrãneba jaraya: mʌ̃a Davira beabiẽ́a.–\\n7Saul wãnacarea Jonataʌ̃ba Davira trʌ̃ped̶a idji zeza ume bed̶ead̶ara jũma nẽbʌrʌsia. Maʌ̃be Jonataʌ̃ba Davira Saulmaa edeped̶a Davira Saul ume b̶esia naẽna b̶ad̶a quĩrãca.\\n8Maʌ̃ ewarid̶e israelerãra wayacusa pilisteorã ume djõsid̶aa. Davira djõne wãped̶a zocãrã quenabʌrʌ carea pilisteorãra memenesid̶aa.\\n9Baribʌrʌ Ãcõrẽba jaira waya Saulmaa idu zebisia. Saulora mĩãsu catʌ chũmasia Daviba arpa zá b̶ʌd̶e.\\n10Cawaẽ́ne Saulba Davira mĩãsuba su jidai basía baribʌrʌ Daviba bera aubuesia. Maʌ̃ bẽrã mĩãsura ded̶aa su nũmane wãsia. Ara maʌ̃ diamasi Davira mĩrũ wãsia.\\n11Maʌ̃ bẽrã Saulba sordaorãda Davi ded̶aa diabuesia acʌ pananamãrẽã idjab̶a nurẽma diaped̶a Davi bead̶amãrẽã. Baribʌrʌ idji quima Micalba Davia nãwã jarasia: –Bʌda naʌ̃ diamasi mĩrũ wãẽ́bʌrʌ nu bʌra bead̶ia.–\\n12Maʌ̃ bẽrã dji dajadaa acʌbadad̶eba Micalba Davira jʌ̃carad̶eba ud̶aa b̶ʌped̶a Davira mĩrũ wãsia.\\n13Maʌ̃be Micalba jʌwaba od̶a ãcõrẽ waib̶ʌada Davi cʌd̶ad̶e b̶ʌsia. Maʌ̃ boroare chiwatu carada b̶ʌped̶a borob̶aba ãnẽb̶ari cob̶ʌsia.\\n14Diaped̶a Saulba sordaorãa Davi jidabisid̶e Micalba jarasia idjira cacua biẽ́ b̶ʌ bẽrã cʌd̶ad̶e b̶ʌda.\\n15Sordaorãra Saulmaa jẽda wãnaped̶a maʌ̃ra nẽbʌrʌsid̶aa. Baribʌrʌ Saulba ãdjira wayacusa Davi jidad̶e wãbisia. Nãwã jarasia: –¡Cʌd̶ad̶e b̶ʌ sid̶a idjira jidad̶aped̶a mʌ̃maa enenadua beai carea!–\\n16Ara maʌ̃da sordaorãba Davira jidad̶e wãsid̶aa. Idji ded̶e ed̶a wãnaped̶a idji cʌd̶ad̶e jʌwaba od̶a ãcõrẽda chiwatu cara bara tab̶ʌda unusid̶aa.\\n17Maʌ̃ carea Saulba idji cau Micalea jarasia: –¿Cãrẽ cãrẽã mʌ̃ra jãwã cũrũgasi? ¿Cãrẽ cãrẽã mʌ̃ dji quĩrũra mĩrũ wãmãrẽã carebasi?– Micalba panusia: –Idjia jarasia carebaẽ́bʌrʌ mʌ̃ra beaida.–\\n18Davi mĩrũ wãsid̶e Ramá purud̶aa Samuel acʌd̶e wãsia. Mama Daviba jũma nẽbʌrʌsia sãwã Saulba idjira osida. Maʌ̃be Davira, Samuel sid̶a Nayo abadad̶aa panane wãsid̶aa.\\n19Baribʌrʌ ʌ̃cʌrʌba Sauloa jarasid̶aa Davira Nayod̶e b̶ʌda Ramá puru caita.\\n20Ara maʌ̃da Saulba sordaorãda Davi jidad̶e diabuesia. Ãdjirã jũẽsid̶ad̶e Ãcõrẽneba bed̶eabadarãda unusid̶aa Ãcõrẽneba bed̶ea duanʌda. Samuelera ãdji nocoare b̶asia. Maʌ̃ne cawaẽ́ne Ãcõrẽ Jaurera Saulba diabued̶arãmaa zesia. Maʌ̃be ãdjirã sid̶a Ãcõrẽneba bed̶ea duanesid̶aa.\\n21Saulba maʌ̃ cawasid̶e dewara sordaorãda diabuesia. Jũẽsid̶ad̶e maʌ̃gʌrã sid̶a Ãcõrẽneba bed̶ea duanesid̶aa. Maʌ̃ bẽrã Saulba dewararãda diabuesia. Baribʌrʌ maʌ̃gʌrã sid̶a Ãcõrẽneba bed̶ea duanesid̶aa.\\n22Maʌ̃ carea ara idjida Ramá purud̶aa Davi jidad̶e wãsia. Secú abadad̶e baido juebada uriama jũẽsid̶e iwid̶isia Davida idjab̶a Samuelda sãma panʌ cawaya. Maʌ̃ne ẽberãrãba jarasid̶aa ãdjira Nayod̶e panʌda Ramá puru caita.\\n23Maʌ̃ bẽrã Saulora Nayod̶aa wãsia. Wãbʌrʌd̶e Ãcõrẽ Jaurera idjimaa zeped̶a idji sid̶a Ãcõrẽneba bed̶ea b̶esia. Mãwã bed̶ea wãbʌrʌda Nayod̶e jũẽsia Ramá puru caita.\\n24Mama idjia jʌ̃ b̶ʌra ẽrãped̶a Samuel quĩrãpita ãsa diamasi bid̶a Ãcõrẽneba bed̶ea b̶asia. Maʌ̃ carea ab̶aʌba ne oca bad̶ada cawaẽ́ne o b̶eibʌrʌ israelerãba nãwã jarabadaa: –Saul sid̶a ¿Ãcõrẽneba bed̶eabarica?–","num_words":515,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 6 DES - Eropigʉ ero árĩdigʉ waha wa, ĩgʉ buherã - Bible Search\\nJesu ya maca majarã Nazare majarã Jesure umupeobiriñuma\\n1Eropigʉ ero árĩdigʉ waha wa, ĩgʉ buherã mera ĩgʉ ya yebague ejapʉ. 2Eropigʉ Jesu Sabado árĩcʉ̃ judio masa erã buheri wihigue buhenʉgapʉ. Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ masa bajarã ĩgʉre ĩha masirã ĩgʉre pee ʉca wañorã. Õpa arĩñorã:\\n—¿Dohpa ii masiyuri ihĩ i buherire? ¿Dohpa ii ĩgʉ deyoro moarire ii masiri? 3Ihĩ taboa mohmeri masʉ María magʉ ãhrimi. Santiago, José, Juda, Simo, erã tĩgʉ ãhrimi. Eropirã ĩgʉ pagʉ porã nome i maca ãhrima. Eropigʉ ĩgʉ mari iro dopa árĩgʉ ãhrimi, arĩñorã erã Jesure peenijarã. Eropirã Jesure umupeobiriñorã. 4Erã umupeobiricʉ̃ ĩagʉ õpa arĩpʉ Jesu:\\n—Árĩpehrerogue Goãmʉ yare weremʉhtadigʉre gajirã umupeoma. Erã eropa umupeoquerecʉ̃ ta ĩgʉ ya maca majarã, ĩgʉ acawererã, ĩgʉ ya wihi árĩrã dihta umupeobeama ĩgʉre. Eropirã yʉre umupeobeaa mʉa ohõ yʉhʉ masadigʉ árĩcʉ̃ ĩarã, arĩpʉ Jesu erãre.\\n5Eropigʉ iri maca árĩgʉ Jesu Goãmʉ turari mera baja deyoro moarire iimasibiripʉ. Dorecʉrã bajamerãgã dihtare ĩgʉ mohmepi taupʉ erã dorere. 6Eropigʉ ero majarã Jesure erã umupeobiricʉ̃ ĩagʉ, “¿Dohpa árĩrono mera yʉre gamebeari erã?” arĩgʉ ʉca wapʉ ĩgʉ. Eropigʉ Jesu ero pohro árĩri macarigue buhegʉ waha wapʉ.\\nJesu ĩgʉ buherãre buhedore obeoñumi\\n7Eropi Jesu doce ĩgʉ buherãre sihubeo perãyeri dihta obeopʉ erãre macariguere buhedoregʉ. Eropigʉ ĩgʉ dorerire ópʉ erãre watẽare masa ñajanirãre erã cóãburire. 8Erãre obeogʉ gajinore aĩadorebiripʉ. Doberire, barire, niyerure aĩgãdorebiripʉ erãre. Erã tuari yucʉ dihtare aĩgãdorepʉ erãre. 9Eropigʉ gaji zapaturire aĩdorebiripʉ erãre. Yujuñe ta suhrirore sañadorepʉ. Peñe sañadorebiripʉ erãre. 10Eropigʉ õpa arĩ werepʉ erãre:\\n—Árĩpehreri macarigue erã mʉare carĩro ocʉ̃, iri wihi ta carĩque. Ne warãgue wiriaque iri wihire. 11Eropirã gaji macari majarã mʉare erã gamebiricʉ̃, erã mʉa buherire peediabiricʉ̃ ĩha iri macare tari wahgã waque. Eropa warã, mʉa guburi maja nicure moje siripique mʉa erã ya dipuwajare masicʉ̃ iimorã erãre, arĩpʉ Jesu erãre.\\n12Eropirã erã doce buherã waha masare buherã, erã ñero iirare bʉjaweredoreñorã. Õaripʉre iidoreñorã erãre. 13Eropirã bajarã watẽare masare ñajanirãre cóãñorã. Dorecʉrãre ʉyʉ mera sũrã õarã wacʉ̃ iiñorã.\\nÑu waĩyegʉre gajirã wejẽñuma\\n14Eropirã Jesu ĩgʉ õaro iirare masa bajarã masiñorã. Eropigʉ opʉ Herode sã irire peebeopʉ. Eropa peebeogʉ õpa arĩ guñapʉ ĩgʉ Jesure:\\n—Ñu waĩyemʉridigʉ sĩridigʉ mʉrʉ dipaturi masa dehyoagʉ iicumi daja ihĩ Jesu. Eropa masadigʉ árĩgʉ ĩgʉ turarire opami ĩgʉ deyoro moarire iigʉ, arĩ pepiripʉ Herode. Jesure “Ñu mʉrʉ ta ãhrimi,” arĩ pepiripʉ ĩgʉ Ñure wejẽdorera pʉhrʉ.\\n15Gajirã õpa arĩ pepiriñorã:\\n—Elia ãhrimi, arĩ pepiriñorã. Gajirãpʉ:\\n—Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ iribojegue majarã dopa ãhrimi ĩgʉ, arĩ pepiñorã Jesure.\\n16Erã eropa arĩ pepiquerecʉ̃, Herodepʉ Jesu ĩgʉ iirare peegʉ õpa arĩ pepipʉ:\\n—Jesu Ñu mʉrʉ ta árĩcumi. Ñu dipurure yʉ tabedigʉ masa dehyoagʉ iicumi daja, arĩ pepipʉ.\\n17-18Ero core Herode ĩgʉ pagʉ magʉ marapo Herodia waĩcʉgore ehma igo mera marapocʉpʉ. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ Ñu Herodepʉre õpa arĩ wereniguipʉ:\\n—Mʉ pagʉ magʉ marapore marapocʉgʉ Goãmʉ dorerire tarinʉgagʉ iiaa mʉhʉ, arĩpʉ Ñu Herodere.\\nĨgʉ eropa arĩra dipuwaja Herode Ñure ñeadore peresugue acumʉripʉ. Ĩgʉre eropa iicʉ̃ gamepo ĩgʉ marapo Herodia. 19Eropigo Herodiapʉ Ñure ĩhaturinijago ĩgʉre wejẽ­dore­diaripo. Eropiidiaquerego ta wejẽdoremasibiripo Herode opʉpʉ gamebiricʉ̃. 20Herodepʉ “Ñu õarire iigʉ õagʉ ãhrimi,” arĩ pepi Ñure güipʉ. Eropigʉ Herode Ñu wereniguirire ĩgʉ peegʉ guñaturabiripʉ. Eropa guñaturabiriqueregʉ ta mucubiriri mera ĩgʉre peegʉ wejẽdorebiripʉ ĩgʉ Ñure. 21Irisubu ta Herodia igo ĩgʉre wejẽdorera ejayoro. Irisubure Herode ĩgʉ masa dehyoaranʉ árĩcʉ̃ ĩgʉ gobierno majarãre, ĩgʉ surara oparãre, Galilea majarã oparã sãre sihu bosenʉ iipʉ ĩgʉ. 22Eropigo ĩgʉ marapo mago bosenʉ ĩago erago erã ĩhuro baya ĩhmupo. Igo baya ĩhmucʉ̃ ĩarã Herode ĩgʉ sihunirã mucubiriñorã. Erã eropa mucubiricʉ̃ ĩagʉ õpa arĩpʉ Herode igore:\\n—Mʉ gamerire serẽque yʉre. Eropigʉ mʉ serẽrire mʉre ogʉra. 23Goãmʉ mera diaye arãa mʉre. Mʉ serẽropẽ yahare deco mera ogʉra mʉre, arĩpʉ ĩgʉ igore.\\n24Ĩgʉ eropa arĩcʉ̃ peego igo pago pohrogue waha serẽpipo:\\n—¿Ñehenore serẽgocuri yʉhʉ? arĩ serẽpipo igo pagore.\\n—Ñu waĩyegʉ dipurure serẽque, arĩpo pagopʉ.\\n25Igo eroparĩcʉ̃ peego ʉmʉdiaro mera opʉ Herode pohrogue eja arĩpo:\\n—Dohparagã Ñu waĩyegʉ dipurure tabetadoreque. Eropigʉ soropa mera ĩgʉ dipurure oque yʉre, arĩpo igo.\\n26Igo eroparĩcʉ̃ opʉ Herode bʉrigã bʉjawerepʉ. Ĩgʉ masa erã peero, “Mʉ serẽrire mʉre ogʉra,” arĩtuhapʉ ĩgʉ. Eropigʉ ĩgʉ ĩgʉ eropa arĩrare gʉhyasĩrigʉ “Mʉre osome,” arĩmasibiripʉ igore. Ĩgʉ sihunirã ĩhuro “Iibeaa,” arĩmasibiripʉ. 27Eropigʉ mata surarare peresu árĩrãre coregʉre Ñu dipurure tabeta aĩgãridorepʉ. 28Ĩgʉ eropa dorecʉ̃ peegʉ surarapʉ waha, ĩgʉ dipurure tabeta, soropa mera aĩgãripʉ. Aĩgã nómeore ĩgʉ marapo magore ópʉ. Eropigo igo iripare ñeha igo pagore o taupo daja.\\n29Eropirã Ñu buherã irire peenijarã erogue waha, ĩgʉ dʉpʉre aĩ masa gobegue aĩgã apiñorã.\\nJesu cinco mil masare barire oñumi\\n30Eropi Jesu ĩgʉ buhedore obeonirã ĩgʉ pohrogue dujajañorã daja. Erã iirare erã buherare wereñorã erã ĩgʉre. 31Irisubure masa bajarã eropa majiniguirã erãre ne baro iibiriñorã. Eropigʉ õpa arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre:\\n—Masa marirogue mari seyaro soonirã warã, arĩpʉ erãre.\\n32Eropirã erã seyaro gasiru mera masa marirogue wariñorã. 33Erã eropa wacʉ̃ ĩarã masa bajarã erãre masiñorã. Eropa masirã baja macari majarã mague waha, Jesu ĩgʉ ejaborogue omajatuhañorã. 34Erã eropa ejacʉ̃ Jesu tuhajapa, gasirugue sañadigʉ majanʉgajagʉ ĩgʉ bajarã masare ĩapʉ. Oveja ĩhadibugʉ moorã iro dopa árĩñorã erã Jesu ĩgʉ ĩacʉ̃. Eropigʉ erãre mojomoro ĩagʉ baja buhepʉ erãre. 35Ñamicague doce ĩgʉ buherã Jesu pohrogue eja õpa arĩñorã ĩgʉre:\\n—Ohõ maca marirogue ãhraa. Ñamicague ãhraa. 36Õgã árĩri macarigue masare wadoreque. Erã baburire asũrã waporo, arĩriñorã erã Jesure.\\n37—Mʉa basi ta barire oque erãre, arĩpʉ Jesu erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peerã õpa arĩ yʉhriñorã:\\n—¿Wʉaro niyerupũri mera gʉa dohpa ii asũbocuri panre masa bajarã erã baburire? arĩñorã erã Jesure.\\n38—¿Di nʉcʉ pan ãhriri õguere? Ĩarã waque, arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ barire boca õpa arĩñorã:\\n—Cinco dipuru ãhraa pan. Wai perã ãhrima, arĩñorã.\\n39Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu masare dipa cururi ero taa árĩro weca doadorepʉ masare. 40Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã dipa cururi doañorã. Yuju curure cien gohra árĩñorã. Gaji curure cincuenta gohra árĩñorã. 41Erã doapehrecʉ̃ ĩha Jesu cinco dipuru pan dipurure aĩ, erã perã waire aĩ, ʉmarogue ĩhamemuju Goãmʉre “Õhaa,” arĩpʉ. Eropa arĩ serẽtuha iri pan dipurure nuha ĩgʉ buherãre ópʉ masare gueredoregʉ. Eropigʉ wai perãre gueredorepʉ árĩpehrerãre. 42Eropirã árĩpehrerã baha yapia wañorã. 43Erã ba dʉarare doce puiri gohra sea gameneo ʉjʉtu doboñorã erã wai sãre eropa ta. 44Eropirã panre banirã ʉma dihtare queocʉ̃ cinco mil gohra árĩñorã.\\n45Irisubu ta Jesu ĩgʉ buherãre dohodirugue ñajajadore, gajipʉ masegue Betsaida yebague ĩgʉ core taribuja yudorepʉ. Eropigʉ erã taribuja wara pʉhrʉ Jesupʉ masare goeriserepʉ. 46Goeriseretuhaja ʉtãgʉgue mʉria ĩgʉ seyaro Goãmʉre serẽgʉ waha wapʉ. 47Pʉhrʉ ñamicague árĩcʉ̃ dohodirupʉ ĩgʉ buherã wadiru ditaru deco árĩyoro. Erã ero payacʉ̃ Jesu yujugʉ ta erã taribujaridirogue árĩpʉ. 48Miruñe dʉrʉro weã dujuyoro erãre. Eropigʉ erã ñero tari wejacʉ̃ ĩhabeopʉ Jesu erãre. Eropigʉ boyo mʉririboro core cãreña wahgãrisubu erã pohro wagʉ deco weca cʉhrapi wahgã wapʉ. Erãre ĩgʉ tarigãripʉ. 49Ĩgʉ tarigãquerecʉ̃ ta, ĩgʉ deco weca aricʉ̃ ĩarã ĩha ʉca wañorã. “Sĩridigʉ mʉrʉ watĩ ãhrimi,” arĩ pepi gaguiniguiñorã. 50Erã árĩpehrerã ĩgʉre ĩarã ĩha bʉrigã ʉca wañorã. Erã eropa ĩha ʉcacʉ̃ ĩagʉ Jesu werepʉ erãre:\\n—Ne yʉre ĩha ʉcabiricãque. Yʉhʉ ta ãhraa. Güibita, arĩpʉ erãre.\\n51Eropa arĩtuha ĩgʉ erã mera dohodirugue ñaja wapʉ. Ĩgʉ ñajara pʉhrʉgã ta miruñe taria wayoro. Eropa wacʉ̃ erãpʉ ʉcataria wañorã. 52Ĩgʉ pan dipurure baja iirare guñabiriñorã erã. Ĩgʉre õaro masibiriniñorã.\\nJesu Genesare majarãre dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iiñumi\\n53Eropi erã taribujaja, Genesare yebague eja, tʉrogãgue payañorã. 54Eropirã erã dohodirugue árĩnirã erã majacʉ̃ ta masapʉ Jesure ĩha masiñorã. 55Eropa ĩha masirã árĩpehrerogue erã ya yebague omaja, dorecʉrãre erã pũyucʉ mera aĩgãriñorã. “Jesu erogue ãhrimi,” masa erã arĩcʉ̃ pee eroguere aĩ ejañorã. 56Eropirã árĩpehrero ĩgʉ waroguere paga macariguere, mʉta macarigãguere, campogue, erã wari mariguere erã masa dorecʉrãre aĩ apiñorã Jesure coremorã. Eropirã Jesu erã pohro ĩgʉ ejacʉ̃ mohmepiñadiarã turaro serẽñorã ĩgʉre.\\n—Mʉ suhriro ojogoro dihtare mohmepiñadoreque gʉare, arĩ serẽñorã erã.\\nEropirã ĩgʉ suhrirore mohmepinirã nʉcʉ õarã wañorã.","num_words":1210,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 San Juan 2\\nCristo cʉ̃ʉ̃ Pacʉre marĩrẽ wedesebosaqui\\n1 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́rẽ teeré jóaa, ñañarére tiiríjããrõ jĩĩgʉ̃. Jesucristo diamacʉ̃́ tiirucúgʉ niiqui. Teero tiigʉ́ niijĩgʉ̃, marĩ ñañaré tiirí, cʉ̃ʉ̃ Pacʉre marĩrẽ wedesebosaqui. 2 Cʉ̃ʉ̃ diariguemena marĩ ñañaré tiirére acabóre bʉamasĩ́ã. Marĩ ñañaré tiiré dícʉre diabosaririgʉ niiwĩ; niipetira atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirécãrẽ diabosarigʉ niiwĩ.\\n3 Marĩ Cõãmacʉ̃ dutirére tiirá, “diamacʉ̃́rã Cõãmacʉ̃rẽ masĩtoaa” jĩĩmasĩã. 4 Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ dutirére tiirípacʉ, “yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ masĩtoaa” jĩĩboqui. Teero jĩĩgʉ̃́ jĩĩditorepigʉ niiqui; cʉ̃ʉ̃ wãcũré diamacʉ̃́ niiricu. 5 Cõãmacʉ̃ dutirére tiirucúgʉno Cõãmacʉ̃ booróbirora cʉ̃ʉ̃rẽ maĩmasĩ́qui. Teeména “diamacʉ̃́rã Cõãmacʉ̃mena niijãã” jĩĩmasĩqui. 6 “Yʉʉ cʉ̃ʉ̃mena niijãã” jĩĩgʉ̃́no Jesucristo tiirécʉtirirobirora tiinʉnʉ́searo.\\n7 Yʉʉ maĩrã́, yʉʉ mʉ́ãrẽ jóare apeyé mama dutiré mee niiã; bʉcʉ dutiré mʉ́ã sicatopʉ cʉoríguera niiã. Mʉ́ã tee bʉcʉ dutirére tʉotóajĩyu. 8 Teero niipacari, yʉʉ mʉ́ãrẽ jóare mama dutiré tiiróbiro wáaa. Yʉʉ jóare diamacʉ̃́ maquẽ niiã. Jesucristo basirora teeré ẽñowĩ́; mʉ́ãcã teeré ẽñorã́ tiia. Mʉ́ã ñañarére tiijĩ́rã, naĩtĩãrõpʉ niirira tiiróbiro niimiwʉ̃. Ãñurépere tiijĩ́rã, bóeropʉ niirã wáara tiia sáa.\\n9 Sĩcʉ̃ biiro jĩĩboqui: “Yʉʉ bóeropʉ niigʉ̃́ tiiróbiro niiã”. Teero jĩĩpacʉ, Jesuré padeoráre ĩñatutiqui. Teero tiigʉ́, naĩtĩãrõpʉ niigʉ̃́ tiiróbiro niijãqui ména. 10 Jesuré padeoráre maĩgʉ̃́nopeja bóeropʉ niigʉ̃́ tiiróbiro niiqui. Tee bóeremena ñañarére ĩñasʉguemasĩjĩgʉ̃, “tee ñañarére tiiría” jĩĩqui. 11 Jesuré padeoráre ĩñatutigʉno naĩtĩãrõpʉ niigʉ̃́ tiiróbiro niirecʉtiqui. Teero biiri naĩtĩãrõpʉ niigʉ̃́ tiiróbiro tiirécʉtiqui. Cʉ̃ʉ̃ ñañaré tiiré wapa capeari baunóhẽgʉ̃ tiiróbiro niiqui. Teero tiigʉ́, ãñurépere besemasĩriqui.\\n12 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́rẽ jóagʉ tiia. Cõãmacʉ̃ Jesucristo diabosarigue wapa mʉ́ã ñañaré tiirére acabótoajĩyi.\\n13 Mʉ́ã bʉtoáre jóagʉ tiia. Cristo sicatopʉ niirigʉre mʉ́ã ãñurõ masĩcu.\\nMʉ́ã mamarã́rẽ jóagʉ tiia. Satanárẽ mʉ́ã netõnʉcã́rira niiwʉ̃.\\n14 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́rẽ jóaawʉ̃. Marĩ Pacʉre mʉ́ã masĩtoacu.\\nMʉ́ã bʉtoáre jóaawʉ̃. Sicatopʉ niirigʉre mʉ́ã masĩtoacu.\\nMʉ́ã mamarã́rẽ jóaawʉ̃. Mʉ́ã padeotutúa niicu; Cõãmacʉ̃ wedeserere mʉ́ã wãcũrucucu; wãtĩãrẽ dutigʉ́re mʉ́ã netõnʉcã́rira niiwʉ̃.\\n15 Atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirucúrenorẽ, teero biiri atibʉ́recopʉ niirére maĩríjãña. Sĩcʉ̃ atibʉ́reco macãrã tiiróbiro tiigʉ́no Cõãmacʉ̃pere maĩríqui. 16 Atibʉ́reco macãrã tiiré biiro niiã: Noo booró tiidʉgáre, bayiró ʉgaripéare, “ãpẽrã́ nemorṍ niigʉ̃́ niiã yʉʉja” jĩĩré niiã. Tee Cõãmacʉ̃ye mee niiã. Tee niipetire atibʉ́reco macãrã tiirépe niiã. 17 Atibʉ́reco, atibʉ́reco macãrã ñañaré tiidʉgáre petijṍããdacu. Cõãmacʉ̃ boorére tiigʉ́nopeja niirucujãgʉ̃daqui.\\nJesuyé queti jĩĩditore mee niiã\\n18 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́, niiture bʉrecori jeatoacu. Atibʉ́reco petiádari sʉguero, sĩcʉ̃ Cristore ĩñatutinetõjõãgʉ̃ atigʉdaqui. Mʉ́ã teeré tʉotóarira niiwʉ̃. Atitóre paʉ Cristore ĩñatutira jeatoawa. Teero tiirá, “niiture bʉrecori jeatoaa” jĩĩmasĩã. 19 Cristore ĩñatutira marĩ menamacãrãrã niimirira niipacara, marĩrẽ cõãjãwã. Cʉ̃́ã marĩ menamacãrã peti mee niiwã. Marĩ menamacãrã peti niirãjã, marĩmenarã niibocua ména. “Marĩrẽ cõãjãwã” jĩĩrã, ateré masĩã: Cʉ̃́ã niipetira marĩ menamacãrã mee niiwã.\\n20 Cristo mʉ́ãrẽ Espíritu Santore ticorigʉ niiwĩ. Teero tiirá, mʉ́ã niipetira diamacʉ̃́ maquẽrẽ masĩtoacu. 21 Mʉ́ã diamacʉ̃́ maquẽrẽ masĩriatã, mʉ́ãrẽ jóaribocu. Mʉ́ã Jesucristoyere diamacʉ̃́ masĩcu. Teero tiigʉ́, mʉ́ãrẽ jóaa. Mʉ́ã ateré masĩtoacu: Cʉ̃ʉ̃ye queti jĩĩditore mee niiã. 22 Jĩĩditorepira biiro jĩĩcua: “Cõãmacʉ̃ beserigʉ Jesús mee niiĩ”, jĩĩcua. Teero jĩĩrã́ Cristore ĩñatutira niiĩya. Cʉ̃́ã marĩ Pacʉ Cõãmacʉ̃rẽ, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristomenarã sũnacúa. 23 Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ sũnarã́no marĩ Pacʉmena niiricua. “Jesús Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ” jĩĩrã́nopeja marĩ Pacʉmena niicua.\\n24 Teero tiirá, mʉ́ã sicato tʉoríguere wãcũrucujãña. Mʉ́ã sicatopʉ tʉoríguere wãcũrucura, Cõãmacʉ̃ macʉ̃mena niirucujããdacu; cʉ̃ʉ̃ Pacʉmenacãrẽ niirucujããdacu. 25 Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ jĩĩrirobirora tiigʉ́daqui: Marĩrẽ catiré petihére ticogʉdaqui.\\n26 Mʉ́ãrẽ jĩĩditodʉgaraye quetire jóaa, mʉ́ãrẽ ãñurõ masĩãrõ jĩĩgʉ̃. 27 Espíritu Santo Jesucristo ticorigʉ mʉ́ãpʉre niiqui. Teero tiirá, ãpĩ mʉ́ãrẽ “nemorṍ buegʉda” jĩĩgʉ̃́rẽ booríjãña. Espíritu Santo mʉ́ãrẽ niipetirere buequi. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩditoro manirṍ diamacʉ̃́ maquẽrẽ buequi. Cʉ̃ʉ̃ bueróbirora Jesucristomena niijãña.\\n28 Mecʉ̃tígãcãrẽ mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́, cʉ̃ʉ̃mena niirucujãña. Marĩ teero tiirá, cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiri, boborícu. “Marĩ Cõãmacʉ̃ boorére tiirá niiã”, jĩĩmasĩãdacu. 29 Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ diamacʉ̃́ tiirucúrere masĩtoaa. Teero tiirá, “niipetira diamacʉ̃́ tiiráno Cõãmacʉ̃ põnarã niiĩya” jĩĩrére masĩnoã.","num_words":557,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 12\\nNiɡ̶ica noɡ̶oiatetacibeci niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi\\n1 Niɡ̶ijoa nokododi niɡ̶ijo inionigi-eliodi Herodes jiɡ̶idaaɡ̶eyatigi me iatetibeci onateciɡ̶idi niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi. 2 Odaa ja diiɡ̶enatakata moyeloadi Tiago niɡ̶ijo nioxoa João, oyatita nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a moyeloadi. 3 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes ja nadi judeutedi moyemaatibigo niɡ̶ijo me diiɡ̶enatakata Tiago moyeloadi. Igaanaɡ̶a nadi moyemaatibigo, odaa ja diiɡ̶enatakata Pedro moniwilo. Pida niɡ̶ijoa nokododi ja nakatio ica nalokegi anodita “Paon ane diɡ̶ica labookojegi” naɡ̶a niwilo Pedro. 4 Igaanoɡ̶odibata Pedro, odaa joɡ̶oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi, odaa Herodes jeɡ̶eote cwaatolo lapoli iodaɡ̶awadi anoyowie Pedro. Oninitecibeci niɡ̶idiwa lapoli idiwa cwaatolo iodaɡ̶awadi. Herodes one domaɡ̶a lowoogo me iwi anigota Pedro lodoe judeutedi, daɡ̶a ixomaɡ̶atice nalokegi Páscoa. 5 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee Pedro noɡ̶oniwilo, pida niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi eliodi modipokoteloco niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.\\nAneotedoɡ̶oji noɡ̶atedice Pedro me diniwilo\\n6 Niɡ̶ijo enoale maleediɡ̶icatibige Herodes daɡ̶a yadeegiticogi Pedro lodoe loiigi judeutedi me iwi anigota, Pedro moniwilo odoyatice liwigotigi itoataale iodaɡ̶awadi, codaa oigoetece itoataale galeenatedi. Pida Pedro diote niɡ̶ijo aneitice. Midiwataɡ̶a lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi idiwa eletidi iodaɡ̶awadi nowienoɡ̶ododi. 7 Pida codaanoɡ̶onida noɡ̶one dinikee ica niaanjo Ǥoniotagodi idiaa dabidite liwai Pedro. Codaa ica natalaɡ̶a jona nalotigi le niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa niɡ̶ijo aanjo ja yojogo Pedro liwai me yojieteloco, meeta, “Adinageni madabititini!” Odaa niɡ̶ijoa galeenatedi ja nakagi, dapocetedice me ideite Pedro libaaɡ̶atedi. 8 Odaa niɡ̶ijo aanjo jeɡ̶eeta, “Ipiciati ɡ̶anigoenaɡ̶adi, adinixomitinigi ɡ̶awelatedi!” Odaaɡ̶idaaɡ̶ee Pedro, odaa niɡ̶ijo aanjo jeɡ̶eeta, “Adinixomitinigi ɡ̶anicaapa, odaaɡ̶anagi, aniwitici!” 9 Pedro naɡ̶a diotece, odaa ja noditice niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Pida ayowooɡ̶odi mewi niɡ̶ijo aanjo naɡ̶a ikatice, diletibige doɡ̶oka ligeedi. 10 Odaa joɡ̶onaɡ̶axateloco niɡ̶ica odoejegi lapo iodaɡ̶awadi, noɡ̶onaɡ̶axateloco niɡ̶ica eledi lapo iodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶otota niɡ̶ica epoagi-nelegi ɡ̶apileceɡ̶e, ane diiɡ̶etege ladigodi nigotaɡ̶a. Niɡ̶ica epoagi-nelegi epaa domoke, aɡ̶ica ane yomoke, odaa ja noditicoaci we. Odaa joɡ̶oyakagiditeloco ica ladigodi, pida codaaɡ̶ida niɡ̶ijo aanjo noɡ̶opi, odaa jiɡ̶idiaa yaladite Pedro.\\n11 Odaa Pedro naɡ̶aleeka yowooɡ̶odi mewi naɡ̶a dinikatice, odaa mee mepaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, “Niɡ̶ina natigide ja jowooɡ̶odi mewi Ǥoniotagodi me niwakatee niaanjo me idoɡ̶atice mejoteloco loniciwaɡ̶a Herodes, odaa aika meote anigotiwa niɡ̶ijo ane domoɡ̶oyemaa modigotiwa judeutedi.”\\n12 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Pedro mewi naɡ̶a dinikatice, odaa jiɡ̶igo liɡ̶eladi Maria, eliodo João Marcos. Niɡ̶ini diimigi idiaaɡ̶ite eliodi oko yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 13 Pedro naɡ̶a yatoke epoagi, odaa aca niota ane liboonaɡ̶adi Rode jiɡ̶igo iwi ica ane natoketice epoagi. 14 Niɡ̶ijo naɡ̶a yowooɡ̶oditege Pedro lotaɡ̶aneɡ̶egi, odaa eliodi me ninitibece, odaa jiɡ̶igo dakatacio walokodi, pida aɡ̶ica daɡ̶a yomoketema epoagi. Odaa ja yatematitiogi niɡ̶ijo oko Pedro mida digoida we. 15 Pida modita naɡ̶ajo awicije, “Niɡ̶ida makaami jaɡ̶akaami yetole!” Pida dotigimade idokee mee me Pedro niɡ̶ijo anidiaa dabidite we. Odaa modita, “Ejime niaanjo ane dowediteloco.”\\n16 Eɡ̶idaa diitigi me dinotaɡ̶aneɡ̶e, idaa Pedro malee natoketice epoagi. Odaa noɡ̶oyomoke epoagi, joɡ̶onadi Pedro, odaa eliodi moyopo niɡ̶ida niciagi. 17 Pida Pedro ja yatitiogi libaaɡ̶adi iiɡ̶e me notokotiniwace, odaa ja yeloɡ̶oditiogi anodaaɡ̶ee Ǥoniotagodi me noɡ̶atedice me idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa jeɡ̶eetiogi, “Atematiitatiwaji Tiago ijaaɡ̶ijo eledi ɡ̶onioxoadipi niɡ̶ida aneji.” Igaanaɡ̶a noditice, odaa jeɡ̶eledi ane diiticogi.\\n18 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, ja dibatotiogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, eliodi me dinotigimade, leeɡ̶odi aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Pedro. 19 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes ja domaɡ̶a diiɡ̶enataka modoletibige, pida aɡ̶ica moyakadi. Odaa ja nigetiniwace niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diiɡ̶enatakatiogi monigodi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes naɡ̶a noditicogi nipodigi Judéia, odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Cesaréia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i.\\n20 Herodes, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi judeutedi eliodi me yelatema niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Tiro codaa me Sidom. Odaa ica lapo niɡ̶idi noiigi jiɡ̶igotibeci oyotaɡ̶aneɡ̶e Herodes. Pida odoejegi oyakadi Blasto me nicaajo. Niɡ̶ica Blasto joniɡ̶iniaa nowienoɡ̶odi ica diimigi-nelegi Herodes liɡ̶eladi. Odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a Herodes, igotibeci modoletibige modinilakidetege domoɡ̶oyemaa me nokaaɡ̶edi, leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi idioka limedi modinoojeteta anoyeligo digoida niiɡ̶otedi Herodes.\\n21 Igaaniɡ̶icota niɡ̶ijo noko lakatagi niɡ̶ijo noiigi, odaa Herodes ja dinixotinigilo lowoodi me ikee me ɡ̶oneɡ̶egi, odaa ja nicoteloco aca nibaanco ɡ̶oneɡ̶e. Odaa jeɡ̶eo ligegitiogi niɡ̶ijo noiigi. 22 Odaa niɡ̶ijo noiigi ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Niɡ̶ini ane dotaɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶odi, idiɡ̶ida aɡ̶oneleegiwa!” 23 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi niaanjo Ǥoniotagodi jeɡ̶eote anigota Herodes, odaa icoa nigojokodi joɡ̶oyeliotigi le, odaa Herodes ja yeleo, leeɡ̶odi me daɡ̶a iweniɡ̶ideteda Aneotedoɡ̶oji. Pida yemaatibige niɡ̶ijo noiigi miniaaɡ̶ini odoɡ̶eteta.\\n24 Pida lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji idapaɡ̶a diitedicogi milaagitedibeci, codaa niɡ̶ijoa lapoli loiigi Ǥoniotagodi jaɡ̶aɡ̶a ili. 25 Barnabé ijaa Saulo noɡ̶oigodi libakedi moyadeegi dinyeelo digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ja noditicoaci Jerusalém, odaa joɡ̶oyadeegi João Marcos me lixigaɡ̶awepodi.","num_words":645,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 SAN PEDRO 1\\n1 ¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pedro, adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire “Gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉre cũcami. Jesucristone ñaami Dios, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosar'i. “To bajiro ĩ bajire ñajare, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaro cõrone, quẽnaro yiecorona ñaja mani. 2 Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, to yicõari, Jesús mani ʉjʉre quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Bʉtobʉsa mʉa ocare ajimasicõari, quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmorũgũña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n3 Ĩ yarã ñacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yimasirotire yigʉ, manire beseyumi Cristo. Masijeogʉ ñari, ĩre mani ajitirʉ̃nʉjama, manire quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi.\\n4 To bajiri, masijeogʉ ñari, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yicũmasiriarore bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yiroti jairo vaja cʉtire bajiro bajise ñañuja. Ti sʉori rojose mani tʉoĩasere “Yitʉjato” yigʉ, manire yiyumi, ĩre bajiro yirã mani ñarotire yigʉ.\\n5 To bajiri, quẽnaro manire ĩ yire ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa yimasiro cõro quẽnasere yirũgũña, “Diore quẽnabʉsaro masito mani” yirã. 6 Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yirã, rojose tãmʉoboarine, quẽnaro yicõa ñarũgũroti ñaja. 7 To yicõari, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne mairũgũroti ñaja.\\n8 Ti vãme jedirore yirã ñacõari, bʉtobʉsa mʉa yirũtu vajama, Jesucristo mani ʉjʉre quẽnaro masirã ñarʉarãja mʉa. Ĩre quẽnaro masirã mʉa ñajama, ĩ bojasere quẽnaro yirʉarãja. To bajiro mʉa yibetijama, ĩre masirã ñaboarine, ĩre ejarẽmomenare bajiro bajirãja mʉa. 9 Ti vãme jedirore yimena, Dios ĩ bojasere quẽnaro ajimasimena ñarãma. To bajicõari, “Rojose yʉ yisere masirioyumi”, yimasiriticoaborãma. 10 To bajiri, ĩnare bajiro bajibesa mʉa. Ado bajirojʉa yirũgũña: “Cristo yarã ñato” yigʉ, Dios beseriarã ñari, mʉa yimasiro cõro ñajediro yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. 11 To bajicõari, mʉa rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosagʉ, õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ variquẽnase rãca mʉa ejarotire yigʉ yirʉcʉmi mani ʉjʉ, Jesucristo.\\n12 Mʉare yʉ gotisere masirã ñari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. Tire mʉa masiboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ, “Masiritiroma” yigʉ. Gãjerã socabeti quetire mʉare ĩna gotiriaro bero ti ñaboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ.\\n13 Yʉ catiñaro cõro mʉare gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ. 14-15 “Jesucristo mani ʉjʉ, ‘Yoaro me rijacoarʉcʉja mʉ’ yʉre ĩ yigoticatore bajiro bajirʉaroja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ rijato berojʉ ti vãmere mʉa masiritibetirotire yigʉ, yʉ yimasiro cõro mʉare gotimasiorũgũrʉcʉja yʉ.\\n16 “Mani ʉjʉ Jesucristo, masigʉ̃ ñaami. Adi macarʉcʉrojʉ tudiejarʉcʉmi”, mʉare yigoticajʉ yʉa. “Masirẽtogʉ̃ ñaami Cristo”, mʉare yicajʉ yʉa. Yʉa masune tʉoĩacõari me, mʉare goticajʉ. Cristore ĩre ĩacana ñari, mʉare goticajʉ. 17 Mani jacʉ Dios, Cristore quẽnaro ĩ yirʉ̃cʉbʉocatire, to yicõari, “ ‘Ñamasugʉ̃ ñaami’ yimasiato” yigʉ, Cristo ĩ godovedicatire yʉare ĩocami Dios. To yigʉne, ado bajise yʉare yi ocaruyucami: “Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ”, yʉare yi ocaruyucami. 18 To bajise Dios ĩ ocaruyucatire, buro joejʉ Cristo rãca ñarã, ajicajʉ yʉa.a Mt 17.1-5, Mr 9.2-7, Lc 9.28-35.\\n19 Diore gotirẽtobosamasiriarã Cristo ĩ bajirotire ĩna gotimasiriarore bajiro bajicajʉ. Mʉa quẽne yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socabeti ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ quẽnase queti Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasirema, rẽtiarojʉre mani sĩabusuorore bajiro bajise ñañuja. Yʉa gotimasiose quẽnaro mʉa buejama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, ĩ ejarẽmose rãca mʉa masiojeobetire quẽnaro masijeocõarʉarãja mʉa. 20-21 Dios ocare masa ĩna ucamasirere mʉa buejama, ado bajise ñamasusere quẽnaro masiña: Diore gotirẽtobosariarã, ĩna masune tʉoĩamasicõari, ucabetimasiñujarã ĩna. Esp'iritu Santo ĩna masirotire ĩ ĩsise sʉori ucamasiñujarã.\\na1:18 Mt 17.1-5, Mr 9.2-7, Lc 9.28-35.","num_words":536,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 20\\n1-3 Tijʉ bero, õ vecajʉ ángel ĩ rujiadore ĩacajʉ yʉ. Cõmema, jairima, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ĩ siarotimare, to yicõari, tʉsabetigoje jãnariaro llave cʉocõari rujiadicami. Rujiejacõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ñiacami. Ĩ ñacami vãtia ʉjʉ Satanás tirʉ̃mʉjʉma ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i. Ĩre ñiacõari, cõmema rãca ĩre siacami ángel, tʉsabetigojejʉ ĩre rocasãgʉ̃. To yicõari, ĩre bibetocũcami, mil ñari cʉ̃mari cõro masare yitobecʉne ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. To yicõari, “Gãjerã ĩna jãnasere ĩamasigʉ̃sa” yigʉ, ti goje tususe jediro bibejeocõacami. Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero, ĩre burocʉ ñacami. To bajiboarine yoaro meaca ñarocʉ ñacami.\\n4 Tijʉ bero, rotirã ĩna rujiri cũmurorire ĩacajʉ yʉ. Ti cũmurorijʉ rujirãre quẽne ĩacajʉ yʉ. Ĩna ñacama masa rojose ĩna yisere ĩacõari, “Ado bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja” ĩnare yirona. “To bajiro yirʉarãja mʉa”, ĩnare yicũñumi Dios. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ ocare ĩna gotimasio tʉjabetijare, ĩna ãmʉarire jasurereacama. To bajiro yiecorã ñacama güiogʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre quẽne rʉ̃cʉbʉobeticana. To yicõari, ĩ vãmere ĩna riovecarire, ĩna ãmorire quẽne ucatu ecobeticana ñacama. Ĩna ãmʉari jasurereacana ñaboarine, tudicaticõari, õ vecajʉ mil cʉ̃mari Cristo rãca rotirona ñacama ĩna. 5 Ĩna ñacama tudicatisʉorona. Gãjerã ĩna masu bajireariarãjʉama, mil ñari cʉ̃mari ĩ rotiro bero, tudicatirona ñacama. 6 To bajiri Dios ĩ catiosʉorona, bʉto variquẽnarona ñacama. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca ñarona ñari, tudirijabetirona ñacama. To bajiri Dios ĩ bojasere paia ĩna yirũgũrore bajiro yirona ñacama. Cristore quẽne ĩ bojasere yirũgũrona ñacama. To bajiri mil ñari cʉ̃mari Cristo rãca rotiñarũgũrona ñacama.\\n7 Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero vãtia ʉjʉ Satanás tʉsabetigojejʉ sãñar'i, jãnabu ecorocʉ ñacami. 8 Ĩre ĩna jãnaburo bero, Gog vãme cʉti sitanare, to yicõari, Magog vãme cʉti sitanare quẽne yitocudirocʉ ñacami. To bajiro yʉ yijama, “Masa adi macarʉcʉro ñarã jedirore yitocudirocʉ ñacami” yigʉ yaja. Ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarona ñacama ĩna, Dios yarã rãca gãmerã quẽarʉarã. Jãjarã masu ñarona ñacama ĩna. Cõĩajama, cõĩajeobetiroti ñacajʉ.\\n9 Dios yarãre sĩarʉarã, adi macarʉcʉro ñaro cõrone ñarona ñacama. To bajicõari, Dios ĩ mairimacare gãnibiarona ñacama. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõarocʉ ñacami Dios. 10 To ĩ yiro bero, vãti ĩnare yitor'ire azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩre rocarocʉ ñacami Dios. Timene ñacajʉ rĩjorore quẽne, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, ĩnare ĩ cõacato. Tojʉ ñacõari, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne rojose tãmʉorũgũrona ñacama ĩna.\\n11 Tijʉ bero, ĩ ya cũmuro botiri cũmurore rujigʉre ĩacajʉ yʉ. To rujigʉ ĩ ĩase jediro, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne, yayijedicoacajʉ. To bajicõari, tudiruyuabeticajʉ. 12-13 Adi macarʉcʉro bajireariarã, tudicaticõari tojʉ rujigʉ tʉre ĩna ñasere ĩacajʉ yʉ. Ñamasurã, ñamasumena quẽne ñacama. To ĩna ñarone, paperatutiri jãna ecocajʉ. Titutirijʉ masa jediro ĩna yire ucature ñacajʉ. To bajiri, tire ĩacõari, “To bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja” bajireariarãre ĩnare yicami to rujigʉ. To yicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucaturiatuti quẽne jãna ecocajʉ. 14-15 Tijʉ bero, adi macarʉcʉroaye, rojose mani tãmʉose, rijaye jediro juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ tire reajeocõacami Dios. To ĩ yijare, ĩ rãca ñarũgũrona, jʉaji rijarona me ñacama. To ĩ yiro bero, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucabetiriarãre quẽne juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacami Dios.","num_words":506,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SAN LUCAS 1\\nSan Lucas ĩ gotisʉore gaye\\n1 Ñati mʉ yʉ baba Teófilo. Adi mʉre papera cõa yʉ. Adi rʉmʉri Jesure rẽtagore oca ucari masa jãjarã ñama ĩna ĩja. 2 Mani robo bajiroti cajero Jesús rãca riasotigoana ĩna gotija, tʉogoanati ñama ĩna cʉni. Ito bajiri ĩna ucarise ticõri, “Jesús rãca riasotigoana ĩna gotiro bajiroti ucama ĩna cʉni”, yi tʉoĩa mani. 3 Ito bajiro yi masibojagʉti jeyaro Jesure rẽtare oca queno riasoticõri, “Yʉ baba Teófilore yiari, yʉmasiti itire ucacʉja yʉ”, yi tʉoĩacʉ yʉ. 4 Ito bajiro tʉoĩacõri, “Jeyaro yʉ tʉogore bajiroti bajiyija Jesure cʉni”, mʉ yi tʉo masitoni adi mʉre uca yʉ.\\nJuan ĩ rujearoto riojʉa ángel ĩ goti yure gaye\\n5 Herodes, Judea sita ʉjʉ ĩ ñaroca, sĩgʉ̃ ñayijʉ pai Zacarías wame cʉtigʉ. Pai Abías gãna rãca gagʉ ñayijʉ Zacarías. Ĩ manojo Elisabet wame cʉtigo ñayijo iso. Pai Aarón ñajacʉ janeño ñayijo iso. 6 Dios ĩ tija queno yirã ñayijarã ĩna jʉ̃arã, Zacarías ĩ manojo rãca. Ito yicõri Dios ĩ rotirise queno cʉdirã ñayijarã ĩna. Ito bajiri, “Ĩnare seti ña”, yi masibisijarã gãjerã. 7 Ito bajibojarocati rĩa mañijarã ĩna. No yicõri rĩa cʉti masibisijo Elisabet. Ĩna jʉ̃arã bʉcʉrã riti ñayijarã ĩja.\\n8-9 Co rʉmʉ Zacarías rãca gãnare pai ye moare ñayijʉ Dios ya wijʉ. Paia ĩna yisotire yicõri Zacaríasre bese masiyijarã gãjerã paia. “Mʉti ña Dios ya sõa sãjarocʉ, Diore queno sʉtirise soe ĩsirocʉ”, yi ti masiyijarã ĩna Zacaríasre. 10 Ito ĩna yija tʉocõri, Diore queno sʉti quenarise soe ĩsirocʉ, Dios ya sõa sãjayijʉ Zacarías. Ito ĩ soe ñaroca riti macʉ̃jʉa Diore bʉsi ñayijarã masa jeyaro. 11 Iti ĩ soeroca riti Dios ñaro gagʉ ángel goaĩoyijʉ Zacaríasre. Diore soe ĩsirajʉ riojocadʉjajʉa goa rʉ̃gʉ̃yijʉ ĩ. 12 Ángelre ti bʉjacõri, no yi masibisijʉ Zacarías. Bʉto güiyijʉ ĩ. 13 Ito bajiro ĩ güija ticõri, ado bajiro ĩre gotiyijʉ ángel:\\n—Güibesa Zacarías mʉ. Mʉ bʉsirisere tʉoami Dios. Ito bajiri mʉ manojo Elisabet macʉ cʉtigo yigõji. Ito yicõri Juan ĩre wame wõgʉ̃ yigʉja mʉ. 14-15 Mʉ macʉ Dios ĩ tiro riojo queno yigʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiri queno wanʉgʉ̃ yigʉja mʉ. Ito yicõri ĩ rujeaja tʉocõri, masa jãjarã wanʉrã yirãji ĩna. Mʉ macʉ ʉyé ide idibiquĩji, sibiore cʉni. Ito yicõri ĩ rujearoto riojʉa Espíritu Santo quedi sãjagʉ̃ yiguĩji ĩre. 16 Mʉ macʉ ĩ riasorise tʉocõri Israel sita gãna jãjarã mani Ʉjʉ Dios rãca tʉdi ʉsi cʉtirã yirãji ĩna. 17 Jane mejejʉ Elías wame cʉtigʉ, Diore goti ĩsiri masʉ ñayijʉ. Ĩre bajiro queno oca sẽoro masare riasogʉ yiguĩji mʉ macʉ. Dios ĩ cõarʉ Cristo ĩ ejaroto riojʉa, Dios oca queno masare riasogʉ yiguĩji mʉ macʉ. Ito bajiri Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena jacʉsabatia ĩna rĩa rãca corocõ ʉsi cʉtiroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri Diore cʉdimena ĩna cʉdiroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiro yigʉ, Cristore masa ĩna boca ãmi ñacãroca yigʉ yiguĩji mʉ macʉ, yiyijʉ ángel Zacaríasre.\\n18 Ito ĩ yija tʉocõri, ado bajiro ĩre seniĩayijʉ Zacarías:\\n—¿Mʉ yirise rẽtaro yiroja, no bajiro yi tʉoĩa ñagʉ̃ yigʉjada yʉ? Bʉcʉgʉ ña yʉ. Ito yicõri yʉ manojo cʉni bʉco ñamo, yiyijʉ Zacarías.\\n19 Ito ĩ yija ĩre cʉdiyijʉ ángel:\\n—Gabriel ña yʉ. Ito yicõri Diore moa ĩsigʉ̃ ña yʉ. Mʉre iti oca quenarise yʉ gotitoni yʉre cõami Dios. 20 Ito bajibojarocati yʉ bʉsirise mʉ tʉorʉ̃nʉbejare bʉsi masibiticõri, bʉsibicʉ ñagʉ̃ yigʉja mʉ. Ito bajiri mʉ macʉ ĩ rujearoto riojʉa bʉsibicʉ riti ñagʉ̃ yigʉja mʉ maji. Ito bajiroti rẽtaro yiroja, Dios ĩ ãmori rʉmʉjʉ, yiyijʉ ángel Zacaríasre.\\n21 Ito ĩ yiroca macʉ̃jʉ ñarã ruje tʉoĩayijarã masa Zacaríasre yurã. ¿No yija Dios ya wijʉ yoari sejati Zacarías? yi tʉoĩayijarã ĩna. 22 Ĩ budija bero no yi bʉsi masia mañijʉ Zacaríasre. Ĩ ito bajija ticõri, “Dios ya sõajʉ ñasarise tiñi ĩ”, yiyijarã masa. Ĩjʉa bʉsibicʉ ñacõri no bajiro yi bʉsi masibisijʉ ĩnare. Ito bajiri bʉsigʉõcʉ̃ti ĩ ya ãmona sõju quesoĩayijʉ ĩ.\\n23 Dios ya wijʉ ĩ moa tĩoja bero ĩ ya wijʉ tʉdi wayijʉ Zacarías. 24 Ĩ ya wijʉ ĩ tʉdi ejaja bero ĩ manojo Elisabet macʉ sãñagõ ñayijo iso ĩja. Ito yicõri wijʉ ñagõ, budibisijo iso co dʉjamocõ ũmacañicõ. 25 Ado bajiro tʉoĩayijo iso. “Ito bajiro yʉ macʉ sãñaroca yiñi Dios yʉre. Gãjerã yʉre ĩna ti tudibe yigʉ, ito bajiro queno yiñi Dios yʉre”, yi tʉoĩayijo iso.\\nJesús ĩ rujearoto riojʉa ángel ĩ goti yure gaye\\n26 Co ãmojeno ũmacañi macʉ sãña tʉjago Elisabet iso ñaroca, Dios ñaro gagʉ ángel Gabriel wame cʉtigʉre cõayijʉ Dios, Nazaret wame cʉtiri cʉtojʉ. Galilea sitajʉ ñayijʉ iti cʉto. 27 Itojʉ sĩgõ María wame cʉtigore oca gotirocʉre cõayijʉ Dios Gabrielre. Manʉjʉ maco ʉ̃mʉgʉ̃ rãca ajeĩabeco ñayijo iso. Ito yicõri José manojo ñaroco ñayijo iso. Masa ʉjʉ ñayorʉ janami macʉ ñayijʉ José. Ĩ ñicʉjʉ David wame cʉtiyoyijʉ, jane mejejʉ masa ʉjʉ ñayorʉ. 28 María tʉjʉ ejacõri ado bajiro isore gotiyijʉ ángel:\\n—¿Ñati mʉ? Mʉre oca gotigʉ wadibʉ yʉ. Dios ĩ tija, queno ʉsi cʉtigo ñayijʉ mʉ. Ito bajiri mʉ rãca ñami Dios. Gãjerã romia rẽto bʉsaro queno yiñi Dios mʉre, yiyijʉ ángel Maríare.\\n29 Ito ĩ yija tʉocõri, bʉto tʉoĩa jaiyijo iso ĩja. “¿No yija ito bajiro yʉre seniĩati ĩ?” yi tʉoĩayijo iso. 30 Ito yija mʉcana isore bʉsiyijʉ ángel:\\n—Güibesa María mʉ. Mʉre wanʉami Dios. Ito bajiri mʉre queno yiñi ĩ. 31 Macʉ sãñagõ ñasʉogo yigoja mʉ, ito yicõri macʉ cʉtigo yigoja mʉ. Ĩre macʉ cʉticõri, Jesús wame yigo yigoja mʉ, mʉ macʉre. 32 Masa rẽtoro masi rẽtocũgʉ̃ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito yicõri, “Dios Macʉ”, wame cʉtigʉ yiguĩji ĩ. Dios ũmacʉ̃jʉ gagʉ Macʉ ñari ito bajiro wame cʉtigʉ yiguĩji ĩ. Ĩ ñicʉjʉ David ñayorʉ robo bajiro Ʉjʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ cʉni. Ito bajiro ĩ ñaroca yigʉ yiguĩji Dios. 33 Israel sita gãna jeyaro ʉjʉ ñagʉ̃ yiguĩji mʉ macʉ. Ito yicõri ĩ rotirise sʉsabeto yiroja ĩja, yiyijʉ ángel Maríare.\\n34 Ito ĩ yija tʉocõri, ĩre seniĩayijo María:\\n—¿Ʉ̃mʉgʉ̃ rãca yʉ ñabitibojarocati yʉre macʉ rujeagʉ yiguĩjida? yiyijo iso ĩre.\\n35 Iso ito yija tʉocõri, ado bajiro isore cʉdiyijʉ ĩ:\\n—Ĩ ya ʉsiti mʉre queo sãgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito yicõri ĩ masirise mʉ rãca ñaro yiroja. Ito bajiro Dios ĩ yija ĩ ya ʉsiti mʉ macʉ sãñarise bajiro yiroja mʉre. Ito bajiri macʉacã mʉ rʉcorocʉ Dios ĩ ãmorise riti yigʉ yiguĩji ĩ. “Dios Macʉ ñami ĩ”, yirã yirãji masa. Gaje ado bajiro mʉre gotia yʉ. 36 Mʉ gajego Elisabet bʉco ñabojagoti macʉ cʉtigo yigõji iso. “Rĩa cʉtiado mamo iso”, yibojacã masa. Ito ĩna yibojarocati co ãmojeno ũmacañi tʉja iso macʉ sãñaja bero. 37 “Diore disejʉa bʉto josarise manoja”, yiyijʉ ĩ Maríare.\\n38 Ito ĩ yija tʉocõri, ado bajiro cʉdiyijo iso:\\n—Dios ĩ rotirise moa ĩsiri maso ña yʉ. Ito bajiri mʉ yiro bajiroti yire ãmoa yʉ, yiyijo María.\\nIso ito yija tʉocõri, ũmacʉ̃jʉ tʉdi mʉjacoayijʉ ángel mʉcana.\\nElisabetre María iso tigo ware gaye\\n39 Ito bajiro ĩ yira rʉmʉri bero ʉsirio wayijo María, Judea sitajʉ gʉ̃ta yucʉri ñari cʉtojʉ Elisabetre tigo waco. 40 Ito ejacõri Zacarías ya wijʉ sãjayijo iso. Ito sãja ejacõri, “¿Ñati mʉ?” yi seniĩayijo iso Elisabetre. 41 María iso seniĩaja tʉocõri, Elisabet jeraga totijʉ macʉ sãñagʉ̃ wãreyijʉ. Ito yicõri Espíritu Santo isore quedi sãjayijʉ. 42 Ito bajicõri oca sẽoro ado bajiro yi gotiyijo Elisabet Maríare:\\n—Gãjerã romia rẽtoro queno yiñi Dios mʉre. Ito yicõri mʉ macʉ rʉcorocʉre cʉni queno yiñi Dios. 43 ¿Ñasari maso meje yʉ ñabojarocati yʉ Ʉjʉ jaco ñaroco yʉre tigo wadiri mʉ? 44 Yʉre mʉ seniĩaja tʉocõri, yʉ ya jeraga totijʉ sãñagʉ̃, yʉ macʉ wanʉgʉ̃ wãremi ĩ. 45 “Dios ĩ bʉsiado bajiroti itire yicõgʉ̃ yiguĩji”, yiroco bʉto wanʉa mʉ, yiyijo Elisabet Maríare.\\n46 Ito yija ado bajiro yiyijo María:\\nYʉ ya ʉsina mani Ʉjʉre bʉto rʉ̃cʉbʉoa yʉ. Ito bajiri, “Queno ya mʉ”, ya yʉ ĩre.\\n47 Dios ñami yʉre masorʉ. Ito bajiri ĩre queno wanʉa yʉ.\\n48 Ĩre moa ĩsiri maso ñasago meje yʉ ñabojarocati yʉre ãcabojabiticõri queno yiquĩ Dios yʉre. Ito bajiri ĩre bʉto wanʉa yʉ. Ado bajiro bʉsirã yirãji yʉ bero gãna. “Isore queno yiñi Dios”, yirã yirãji ĩna.\\n49 Ito bajiro tʉoĩarã yirãji ĩna, rẽtoro masigʉ̃ Dios yʉre queno ĩ yija ticõri. Queno yigʉ ñami Dios. Ñeñarise yiĩabicʉ ñami ĩ.\\n50 Ĩre rʉ̃cʉbʉorãre ĩnare ti maitĩñagʉ̃ yiguĩji Dios.\\n51 Bʉto sẽogʉ̃ ñami Dios. Ito bajiri jaje tiyamani ĩocãyijʉ ĩ. Ito yicõri, “Rẽtoro masirã ña gʉa”, yi tʉoĩabojarãre, rẽtocũyijʉ Dios.\\n52 Ʉjarã ñasabojarã ĩna ñasabitiroca yiyijʉ Dios. Ito yicõri, “Gãjerã rẽtoro masigʉ̃ ña yʉ”, yi tʉoĩamenare ĩna ñasarã ñaroca yiyijʉ Dios.\\n53 Ñio jogarãre quenarise ecayijʉ Dios. Ito yicõri gajeoni jairã ñabojarãre cʉni ñe manoti ĩnare bucõayijʉ Dios.\\n54-55 Mani ñicʉsabatia Abraham ñayorʉ mesare ado bajiro gotiyijʉ Dios. “Mʉare cʉni, mʉa janerãbatiare cʉni ti maicõri queno yi ñacʉja yʉ”, yiyijʉ Dios. Itire ãcabojabeami Dios. Ito bajiri ĩ gotiado bajiroti, mani Israel sita gãna ĩ rĩa mani ñajare, queno yi ñami Dios manire. Ito bajiri ĩ Macʉ yʉ rʉcoroca yigʉ yiguĩji Dios, yiyijo María Elisabetre.\\n56 Ito yi, Elisabet ya wijʉ ʉdiarã ũmacañi ñacõayijo María ĩja. Ito iso ñaja bero tʉdi wayijo mʉcana iso ya wijʉa ĩja.\\nJuan idé guri masʉ ĩ rujeare gaye\\n57 Elisabet iso macʉ rʉcori rʉmʉ ejaroca macʉ rʉcoyijo iso ĩja. 58 Dios isore queno yija, tʉoyijarã iso ñarã ito yicõri iso tʉ ñarã cʉni. Ito bajiri isore wanʉrã ejayijarã ĩna, iso tʉjʉ. 59 Macʉacã ĩ joeaja bero ʉdia ãmojeno rʉmʉri tʉjaroca ejayijarã ĩna mʉcana. Macʉacãre ĩna yisotire bajiro ĩre wiro tarona ejayijarã ĩna. Ito yicõri ĩ jacʉ Zacarías wamere wõ ãmobojayijarã ĩna. 60 Ito yibojarocati ĩ jaco ãmobisijo:\\n—Juan wame cʉtigʉ yiguĩji, yiyijo iso.\\n61 Iso ito yija tʉocõri, ado bajiro seniĩayijarã ĩna isore:\\n—¿No yija ito bajiro ĩre wame wõ ãmoati mʉ? Mani ñarã sĩgʉ̃ ito bajiro wame cʉtirã mama, yiyijarã ĩna isore.\\n62 Ito yicõri macʉacã jacʉre seniĩarona ãmona ĩre sõju quesoĩayijarã ĩna, “¿Dise wame ãmoati mʉ?” yirona. 63 Ito bajiro ĩna yija ticõri, macʉacã wame uca wõrocʉ ucara jãi ĩnare seniyijʉ Zacarías. Ito yija, “Juan wame cʉtigʉ yiguĩji”, yi uca wõyijʉ ĩ. Ito bajiro ĩ yija ticõri, “¿Ito bajiro wame ãmoati ĩ?” yirã, ruje tʉoĩayijarã ĩna. 64 Ito bajiro ĩna yiroca riti bʉsi masibitirʉ ñabojagʉti bʉsisʉoyijʉ Zacarías mʉcana. “Queno ya Dios mʉ. Rẽtoro quenagʉ̃ ña mʉ”, yi bʉsisʉoyijʉ Zacarías Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. 65 Ito ĩ yija tʉocõri, ĩ tʉjʉ ñarã ti ʉcayijarã ĩna. Ito Judea sitajʉ, gʉ̃ta yucʉrijʉ ñarã cʉni iti oca rẽtagore tʉoyijarã ĩna. Ito bajiri iti oca goti batoyijarã ĩna. 66 Masa iti oca tʉocõri ruje tʉoĩayijarã ĩna. Ito yicõri gãmeri seniĩayijarã ĩna: “¿Ñimʉ ñasagʉ yiguĩjida ĩ bʉcʉaja? Mani Ʉjʉ Dios queno yiyijʉ ĩre”, yi masi jediyijarã ĩna ĩja.\\nZacarías Diore ĩ basare gaye\\n67 Ito bajiro ĩna yi ñaroca Espíritu Santo quedi sãjayijʉ macʉacã jacʉ, Zacaríasre. Ĩre Espíritu Santo quedi sãjaja ticõri, ado bajiro Dios oca gotiyijʉ Zacarías:\\n68 Mani Israel gãna, mani Ʉjʉ Diore rʉ̃cʉbʉorʉja manire. Ĩti ñami rẽtoro masigʉ̃. Ito yicõri ĩ ñarã ña mani. Mani ñari tutijʉ ejacõri manire masorʉ ñami Dios.\\n69 Manire masorocʉ, sĩgʉ̃ rẽtoro masigʉ̃re cõagʉ̃ yiguĩji Dios. Mani ñicʉ David ñayorʉ Diore queno cʉdigʉ janami ñagʉ̃ yiguĩji ĩ.\\n70 Jane mejejʉ ĩre goti ĩsiri masana sʉoriti ado bajiro goticãñi Dios manire:\\n71 “Mʉa wajanare rẽtocũcʉja yʉ. Ito yicõri mʉare ti terãre cʉni camotacʉja yʉ.\\n72 Mʉare ti maicõri yʉ goticato bajiroti yicʉja yʉ”, yiñi Dios, yi gotiyijʉ Zacarías masare.\\n73 Mani ñicʉ Abraham ñayorʉre ado bajiro goticãyijʉ Dios:\\n74 “Mʉare masocʉja yʉ, mʉa wajana ĩna mʉare ruyuriobe yirocʉ. Ito bajiro yicʉja yʉ, güimenati yʉre mʉa cʉditoni.\\n75 Mʉa catirocõ mʉa queno yi ñatoni, ito yicõri yiro robo yʉre mʉa cʉdi ñatoni, ito bajiro mʉare masocʉja yʉ”, yiñi Dios, mani ñicʉ Abraham ñayorʉre, yi gotiyijʉ Zacarías masare.\\n76-77 Ito ĩ yija bero ado bajiro yiyijʉ Zacarías macʉacãre gotigʉ: “Cristo, Dios ĩ cõarʉre masa ĩre boca ãmi ñacãtoni Dios oca ĩnare gotigʉ yigʉja mʉ. ‘Mʉa ñeñaro yirise mʉa jidicãja bero, itire ãcabojocõri mʉare masogʉ̃ yiguĩji Dios’, yi gotigʉ yigʉja mʉ masare. Ito bajiro mʉ gotija tʉocõri, ‘Dios ũmacʉ̃jʉ gagʉre goti ĩsiri masʉ ñami’, yirã yirãji masa mʉre”, yiyijʉ Zacarías, ĩ macʉacãre gotigʉ.\\n78 Manire ti maicõri sẽoro yibeami Dios. Ito bajiri manire masorocʉ, Cristore cõagʉ̃ yiguĩji Dios mani ñari sitajʉ.\\n79 Ado ejacõri Diore masimenare ĩ oca gotigʉ yiguĩji jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩna wabe yirocʉ. Ito yicõri ĩ rãca mani queno ʉsi cʉtitoni, Cristore cõagʉ̃ yiguĩji Dios, yiyijʉ Zacarías masare gotigʉ.\\n80 Bʉcʉa mʉja wacʉti bʉto Diore tʉorʉ̃nʉ mʉja wayijʉ Zacarías macʉ, Juan wame cʉtigʉ. Dios gayere queno tʉoĩacõri ĩre bajiro ʉsi cʉtigʉ ñayijʉ Juan. Jai tujacõri yucʉ manojʉ ña ucuyijʉ ĩ. Israel sita gãnare Dios oca ĩ goti ucuroto riojʉa, itojʉ riti ña ucuyijʉ Juan maji.","num_words":1948,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 2 | BAONT Bible | YouVersion\\nCanápʉ ocorena ʉje oco Jesús cʉ̃ ca jeeñorique\\n1Itia rʉmʉ ca nii waaro, Galilea yepa macã macã Canáre amo jiarica boje rʉmʉ niiwʉ. Jesús paco cãa toopʉ niiwo. 2Jesús, to biri jãa cʉ̃ buerã, tii boje rʉmʉre cʉ̃ja ca jʉo cojoricarã niiri, toopʉ jãa niiwʉ. 3To biri yua, tii boje rʉmʉre ʉje oco ca petiro, cʉ̃ paco pea o biro cʉ̃re ĩiwo Jesús're:\\n—Ʉje oco peticoajãwʉ. Cʉotima yua —cʉ̃re ĩiwo.\\n4To biro cõ ca ĩiro Jesús pea, o biro cõre ĩiwi cʉ̃ pacore:\\n—¿Nomio, ñee tiigo teere yʉre mʉ wedeti? Yʉ ca niirije cʉtirijere yʉ ca tii bau niipa tabe eati ména —cõre ĩiwi.\\n5To biro cʉ̃ ca ĩimijata cãare, cõ pea, ʉje oco tĩa coteri majare o biro cʉ̃jare ĩiwo:\\n—Niipetiro mʉjare cʉ̃ ca tii dotirore biro tiiya —cʉ̃jare ĩiwo.\\n6Toore niiwʉ, jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga penituaro ca niirije jotʉ bʉcʉrʉʉri, pacarʉʉri, ʉ̃tã mena cʉ̃ja ca tiirique. Tee pea to cãnacãrʉʉpʉra 75 to biri 115 litros cõro ca oco jeerirʉʉri niiwʉ; judíos're ca dotirore biro tiirã, cʉ̃ja ca uwa coerirʉʉri niiwʉ. 7Jesús pea o biro ĩiwi, ʉje oco ca tĩa coterãre:\\n—Atirʉʉrire oco waa jãa dadocãña —cʉ̃jare ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea tiirʉʉrire añuropʉ pio jãa dadocãwa. 8To biro cʉ̃ja ca tii yapanoro, o biro cʉ̃jare ĩiwi ñucã Jesús:\\n—Peeto tii rʉʉ maquẽre jeeri ami waarãja yua, boje rʉmʉ ca jʉo tii niigʉ pʉtopʉ —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\nCʉ̃ja pea cʉ̃ ca ĩirore biro tiiwa. 9Boje rʉmʉ ca jʉo tiigʉ pea, ocora, ʉje oco ca jeeñariquere jini ñaawi, “To biro ca biirique niicu,” ĩi majiri méé. Ca tĩa coterã wado majiwa, ca oco waaricarã niiri. To biri teere jini ñaacãri, boje rʉmʉ ca jʉo tiigʉ pea, ca amo jiaricʉre cʉ̃re jʉo cojori, 10o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Niipetirãpʉra ʉje oco añurije peere tĩa jʉoma. Mee, jʉo cojoricarã cʉ̃ja ca jini yapicoaro jiropʉ docare ca pãmʉti jañurije peere tĩa yapano cojoma. Mʉ pea, ʉje oco añurije peere mʉ dʉajapa —cʉ̃re ĩiupi.\\n11Ate, Galilea yepa macã macã Caná ca wãme cʉtiri macãre Jesús cʉ̃ ca tiirique pea, ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ ca tii bau nii jʉorije niiro biiwʉ. Tee mena ĩñowi Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ ca tutua majuropeegʉ cʉ̃ ca niirijere. To biri jãa, cʉ̃ buerã pea, díámacʉ̃ cʉ̃re jãa tʉo nʉnʉjee jʉowʉ.\\n12Ate jiro waacoawi ñucã Jesús Capernaúm ca wãme cʉtiri macã pee. Cʉ̃ paco, cʉ̃ bairã, jãa cʉ̃ buerã cãa, cʉ̃ mena jãa waawʉ. Tii macãpʉre no cãnacã rʉmʉ mééra jãa niiwʉ.\\nɄmʉreco Pacʉ yaa wiipʉre ca noni wapa taa niirãre Jesús cʉ̃ ca cõa wienerique\\n(Mt 21.12-13; Mc 11.16-18; Lc 19.45-46)\\n13Judíos boje rʉmʉ Pascua ea waaro ca biiro, Jerusalén macãpʉ maa waawi Jesús. 14Toopʉ ea, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉre jãa waagʉ, wecʉa, ovejas, búáá, noni wapa taari maja to biri wapa tiirica tiirire ca wajoarã cʉ̃ja ca duwiri taberi ca duwirãre, cʉ̃jare bʉa eawi. 15To biro ca tii niirãre ĩari, Jesús pea upa daari jeeri, baperica daa quenori, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉre ca niirã niipetirãre cʉ̃ja wecʉa, cʉ̃ja oveja niipetiro menara cʉ̃jare bape ãcũ wiene peoticã cojowi. Wapa tiirica tiiri ca wajoarã yee wapa tiirica tiiri cãare maa dee batecã, ñucã cʉ̃ja ca peori pĩiri cãare tuu puu cũu bate peoticãwi Jesús. 16To biro tiicã, buare ca noni wapa taarãra:\\n—¡Atere to cõrora jee witi waarãja! Yʉ Pacʉ yaa wiire apeye noni wapa taarica wii jeeñoticãña —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\n17To biro cʉ̃ ca tiiro ĩarã, jãa, cʉ̃ buerã pea, Ʉmʉreco Pacʉ yee wederiquere cʉ̃ja ca owarica pũuropʉre: “Mʉ yaa wiire yʉ ca mai uwa jeorijera yʉre yaiocãrucu,”#2.17 “Mʉ yaa wiire cʉ̃ja ca nʉcʉ̃ bʉotirijere cʉ̃ja mena bʉaro ajiarucu. To biro yʉ ca biirije jʉori yʉre jĩa cõarucuma,” ca ĩirijere jãa tʉgoeña bʉawʉ. Sal 69.9. cʉ̃ja ca ĩi owa cũuriquepʉre jãa tʉgoeña bʉawʉ. 18To biro Jesús cʉ̃ ca tiiro ĩarã, judíos pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa:\\n—O biro mʉ ca tiirijera ca doti majigʉ mʉ ca niirijere jãa ca majipere biro ĩigʉ, ¿ñee ʉno jãare mʉ tii bau nii ĩñogʉti? —cʉ̃re ĩiwa.\\n19To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Ati wii Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire wee batecãña, yʉ pea itia rʉmʉ jirora yʉ queno yapanocãrucu ñucã —ĩiwi.\\n20To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro judíos pea o biro cʉ̃re ĩiwa ñucã:\\n—Cuarenta y seis cʉ̃mari peti waawʉ ati wiire quenoricaro. ¿Mʉ pea do biro tiicãri itia rʉmʉ jirora mʉ queno yapanocãgʉti? —cʉ̃re ĩiwa Jesús're.\\n21Jesús pea Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire cʉ̃ ca ĩijata, cʉ̃ upʉri majuro ca biiperena ĩigʉ cʉ̃jare ĩimiwi.#2.21 Cʉ̃rã cʉ̃ ca biiperena ĩigʉ cʉ̃jare ĩimiwi. 22To biri jãa cʉ̃ buerã pea, cʉ̃ ca cati tuari tabepʉ o biro cʉ̃ ca ĩiriquere tʉgoeña bʉa, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere, to biri ñucã Jesús cʉ̃ ca ĩiriquere, díámacʉ̃ jãa tʉo nʉnʉjeewʉ yua.\\nJesús mani ca biirique cʉtirijere maji peoticãmi\\n23Ména Jesús, Jerusalén'pʉ Pascua boje rʉmʉ niigʉ, ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ ca tiirijere ĩari, paʉ bojoca cʉ̃re tʉo nʉnʉjeewa. 24To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca biimijata cãare, Jesús pea “Díámacʉ̃ra yʉre tʉo nʉnʉjeerã tiima,” cʉ̃jare ĩitiwi, niipetirãpʉrena cʉ̃ja yeripʉ cʉ̃ja ca tʉgoeña niirijepʉre ca majigʉ niiri. 25To biri jĩcʉ̃ ʉno peera, bojoca cʉ̃ja ca bii niirijere, aperã cʉ̃re cʉ̃ja ca wedero bootiwi, mee cʉ̃ majuropeera cʉ̃ja yeripʉ cʉ̃ja ca tʉgoeña niirijepʉre ca ĩa maji peoticãgʉ niiri.","num_words":839,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 3 BAONT - Jĩcã rʉmʉ, Pedro, Juan, yucʉ jotoa - Bible Search\\nCa bʉʉricʉre Pedro cʉ̃ ca catiorique\\n1Jĩcã rʉmʉ, Pedro, Juan, yucʉ jotoa muipũ cʉ̃ ca tʉja duwi waaro+ juu buerica tabe ca niiro, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ juu buerã waaupa. 2Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii jope, Añuri Jope+ ca wãme cʉtiri jope pʉtore, baʉagʉpʉra ca bʉʉricʉ ca niiricʉre to cãnacã rʉmʉra cʉ̃re ami waari, tii wii ca jãa waarãre wapa tiirica tiiri cʉ̃ jãijato ĩirã, cʉ̃ja ca cũuricʉ niiupi. 3Cʉ̃ pea Pedro, Juan, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉre jãa waarã doorã cʉ̃ja ca biiro ĩari, wapa tiirica tiire cʉ̃jare jãiupi. 4To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea añuro cʉ̃re ĩa ãpõtĩo, o biro cʉ̃re ĩiupi Pedro:\\n—Jãare ĩaña —ĩiupi.\\n5To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, ca bʉʉricʉ pea: “Apeye ʉno yʉre tiicojorã doorã tiicuma,” ĩigʉ, cʉ̃jare ĩaupi. 6To cõrora Pedro pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Wapa tiirica tiiri ʉnora, oro ʉnora, yʉ cʉoti. Biigʉpʉa, yʉ ca cʉorijera mʉre yʉ tiicojorucu: “Jesucristo, Nazaret macʉ̃ cʉ̃ ca dotiro mena, ‘Wãmʉ nʉcã waagʉja,’ mʉre yʉ ĩi” —cʉ̃re ĩiupi.\\n7To biro cʉ̃re ĩigʉra, cʉ̃ amo díámacʉ̃ nʉñare ñeeri, cʉ̃re tʉ̃a wãmʉo nʉcõcãupi. To biro cʉ̃re cʉ̃ ca tiirije menara, cʉ̃ ñicãri, cʉ̃ aña tĩigaari+ cãa, tutuacoaupa. 8To cõrora ca bʉʉricʉ pea bupu wãmʉ nʉcã waari, waa jʉo waaupi. Jiro, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ cʉ̃ja mena jãa waagʉ cʉ̃ majurope bupurique mena jãa nʉnʉa waa, Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo, ĩi jãa waaupi. 9Niipetirã, ca waatimiricʉra waa, Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo baja peo, cʉ̃ ca tiiro ĩarã:\\n10—Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii jope, “Añuri Jope” ca wãme cʉtiri jope pʉto wapa tiirica tiiri ca jãi duwirucujãgʉra niimi —ĩi ĩa majiri, bʉaro ĩa ʉcʉa do biro pee ĩi majiticãupa, to biro cʉ̃re ca biirique jʉori.\\nPedro cʉ̃ ca wederique\\n11Ca bʉʉricʉre cʉ̃ja ca catioricʉ pea, Pedro, Juan're camotatiitiupi. Niipetirã bojoca to biro ca biirijere ĩa ʉcʉa niirãra, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii, Salomón yaa tabe Pórtico de Salomón Pedro, Juan, cʉ̃ja ca niiri tabe cʉ̃ja pʉto pee ũmaa nea poo waaupa. 12To biro cʉ̃ja ca biiro ĩari, o biro cʉ̃jare ĩiupi Pedro:\\n—Mʉja israelitas, ¿ñee tiirã mʉja ĩa ʉcʉati? ¿Ñee tiirã jãa majuropeera jãa ca yeri tutuarije mena, ñucã cʉ̃re mai ĩama ĩirã ani ca bʉʉricʉre cʉ̃ ca waa majiro jãa ca tiirore biro, jãare mʉja ĩati? 13Abraham, Isaac, Jacob jãa, Ʉmʉreco Pacʉ, mani ñicʉ̃ jãa Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ paderi majʉ Jesús, ʉparãpʉre mʉja ca tiicojo cõagʉre, ñucã Pilato pee cʉ̃ ca wienerʉga pacaro mʉja ca bootigʉre ca nii majuropeegʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃re tiijapi. 14Ca añugʉ, ca ñañarije manigʉ, ca niigʉ peere junacãri, bojoca ca jĩagʉ peere mʉja wiene dotiwʉ. 15To biro tiiri mʉja jĩa cõawʉ, catirique manire ca tiicojogʉre. To biro mʉja ca tiimijata cãare, Ʉmʉreco Pacʉ pea cʉ̃re catiocãwi, to biro cʉ̃ ca tiirijere ca ĩaricarã, “Jãara jãa nii.” 16Ano mʉja ca ĩagʉ, mʉja ca majigʉre, cʉ̃ upʉri ca tutuaro ca tiirijea, Jesucristore díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoriquera to biro tii. Ate Jesucristore díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique ca doorijera, añuro diarique manigʉpʉ cʉ̃ ca niiro tii, ano mʉja niipetirã mʉja ca ĩarore birora.\\n17”Yʉ yaarã, mee yʉ maji. Mʉja, mʉja wiorã, Jesús're jĩarã, to biro mʉja ca tiirijere majiti pacarã to biro cʉ̃re mʉja tiicãwʉ. 18Biiropʉa, ate mena, mee tĩrʉmʉpʉra cʉ̃ yee quetire wede jʉgueri maja niipetirã mena, “Yʉ ca tiicojo cojogʉ Mesías bii yaicoarucumi,” Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩi jʉguericarore birora bii earo biiupa. 19To biri ñañarije mʉja ca tiirijere to cõrora tii yerijãa tʉgoeña wajoa, Ʉmʉreco Pacʉre tʉo nʉnʉjeeya, mʉja ca ñañarijere cʉ̃ acobojato ĩirã. To cõro docare Ʉpʉ, añuro niirica yʉteari tiicojorucumi, 20mʉjare ĩima ĩigʉ mee jĩcãtopʉra cʉ̃ ca ami dica wooricʉ Mesías're cʉ̃ra Jesús ca niigʉre mʉjare tiicojori. 21Ména mecʉ̃ra Jesucristo, ʉmʉreco tutipʉra cʉ̃ ca niipera niicãro bii, tĩrʉmʉ macã yʉtearipʉre ca dooquĩricarã, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ yeere wederi maja ca ñañarije manirã mena, “To biro yʉ tiirucu” cʉ̃ ca ĩiricarore birora, niipetirijepʉrena añuro ca nii earo cʉ̃ ca tiiri tabepʉ. 22Mani ñicʉ̃ jʉ̃mʉare o biro ĩi wedequĩupi Moisés: “Ʉpʉ mʉja Ʉmʉreco Pacʉ, jĩcʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ, yʉre biro ca biigʉre mʉja watoare cʉ̃ ca nii earo tiirucumi. Mʉjare cʉ̃ ca wederije niipetirije cʉ̃re tʉo nʉnʉjeeya. 23Cʉ̃, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ cʉ̃ ca ĩirijere ca tʉo nʉnʉjeetigʉra, jĩa cõacãrique niirucu” ĩiquĩupi Moisés.+\\n24”Ñucã niipetirã Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja niiquĩricarã, Samuel jiro macãrã niipetirãpʉra ati rʉmʉri o biro ca biiperena wedequĩupa cʉ̃ja cãa. 25Mʉjara mʉja nii, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ yee quetire wede jʉgueri maja mena: “To biro yʉ tiirucu” cʉ̃ ca ĩiriquere cʉo nʉnʉjee, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ mʉja ñicʉ̃ jʉ̃mʉa niiquĩricarãpʉre: “O biro mani tii niijaco” cʉ̃ ca ĩiriquere cʉo nʉnʉjee, ca tiirã. Ʉmʉreco Pacʉ o biro ĩiupi Abraham're: “Mʉ pãrami jʉori niipetirã ati yepa macãrã bojoca poogaari añuro tii ecorucuma,” ĩiupi.+ 26To biro ca ĩiricʉ niiri, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ Macʉ̃re cʉ̃ ca cati tuaro tiiri, mʉjare tiicojo jʉoupi, añuro mʉjare tii, mʉja cõrorena ñañaro mʉja ca tiirucuriquere to cõrora tii yerijãa, tʉgoeña wajoa mʉja ca biipere biro ĩigʉ —cʉ̃jare ĩi wedeupi Pedro.","num_words":818,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti FILIPENSES 1\\nFilipos macanare, Pablo, Timoteo rãca ñacõari, ĩ quẽnarotire\\n1 ¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, Filipos macana? Yʉ, Pablo, yʉ baba Timoteo rãca adi papera mʉare ucaja yʉa. Jesucristo ĩ bojasere yirã ñaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ũmato ñarãre, ĩnare moabosarimasare quẽne, to yicõari, mʉa jedirore quẽnarotiaja yʉa. 2 Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.\\nJesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore Pablo ĩ yire queti\\n3 Tocãrãcajine mʉare tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉ. 4 Tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, mʉare yʉ tʉoĩajama, variquẽnarũgũaja yʉ. 5 Tirʉ̃mʉjʉne Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Ti ocare ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne” yirã, quẽnaro yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yicati ñajare, mʉare tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉ. 6 Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmosʉoyumi Dios. “To bajiro yicõa ñarũgũrʉcʉmi, ‘Jesucristo mʉare juagʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja yʉ. 7 Mʉare maigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare tʉoĩaja yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gãjerãre yʉ gotimasirotire yigʉ, yʉre ejarẽmorũgũami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmorore bajiro mʉare quẽne ejarẽmorũgũgʉ̃mi, yʉre mʉa ejarẽmorotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, tubiberiavijʉ yʉ ñajama, yʉ ñabetijaquẽne yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. To yicõari, ʉjarãre riojo ĩnare yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. 8 Jesucristo mʉare ĩ mairore bajirone bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. Bʉto mʉare yʉ maisere masiami Dios quẽne. 9 To bajiri, Diore sẽnigʉ̃, mʉare tʉoĩacõari, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “ ‘Bʉtobʉsa gãmerã mairũtuajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. To bajiro m��a yijama, quẽnaro Diore masirʉarãja mʉa. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaroja”, yimasirʉarãja. 10 Tire masirã ñari, josase ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ bojasere yitʉjabetirʉarãja. To bajiri quẽnaro yirã mʉa ñajare, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩabetirʉcʉmi. 11 To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã. To bajiro mʉa yirotire bojagʉ ñari, mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ, Diore.\\n“Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñaama”, Pablo ĩ yire queti\\n12 Yʉ mairã, quẽna adire mʉa masisere bojaja yʉ: Yʉre ĩna tubibecũse, “Gãjerã quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna” yiro, yʉre ejarẽmoaja. To bajiri, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Cristo ocare yʉ gotisere jãjarã ajirũgũama. 13 “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre tubibeyujarã ĩna”, yimasiama adi macagʉ ʉjʉ ya vi, coderimasa. To bajiro rĩne yijedicoaama adi macana. 14 “Tubibe ecogʉ ñaboarine, Pablo quẽne, Cristo yere gotimasio tʉjabeami” yitʉoĩacõari, adoana mani mairã, jãjarã, “Tire mani gotijare, rojose manire yirãma” yigüimenane, bʉtobʉsa Cristo ocare gotimasioama ĩna quẽne.\\n15 Gãjerãma, “Cristo ocare yʉ gotimasiojama, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yitʉoĩacõari gotirãma. To bajiro yirã ñari, “Quẽnaro gotimasiobeami Pablo. Riojo mʉare gotimasioaja yʉama”, yigotirãma. Gãjerãjʉama, rojose tʉoĩamenane, jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarotire bojarã ñari, gotirãma. 16 “Cristo ocare Pablo ĩ gotimasiorotire bajiro yigʉ, tubiberivijʉ ĩ ñasere bojayumi Dios”, yimasirã ñarãma. To bajiri, yʉre mairã ñari, Cristo ocare gotimasiorãma ĩna quẽne. 17 Gãjerãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiosere ĩajũnisinirã ñari, “Pablore ĩna ĩavariquẽnaro rẽtoro manire ĩavariquẽnato masa” yitʉoĩarã, Cristo ocare gotimasiorãma. To bajicõari, “ ‘Ĩna gotimasiosere quẽnaro ajivariquẽnaama masa’ ĩna yigotisere ajicõari, ‘Rojose bajiyuma yʉre ajitirʉ̃nʉboacana’ yisʉtiritiato Pablo” yirã, gotirũgũboarãma. 18 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no yibeaja yʉre. “Sʉtiritiato Pablo” yirã ñaboarine, Cristo ocare gotimasiorã ñarãma ĩna quẽne. To ĩna yijare, bʉto variquẽnaja yʉ.\\n19 Gajeyere quẽne tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉ: Diore, yʉre mʉa sẽnibosarũgũsere, to yicõari, Jesucristo ĩ cõar'i, Esp'iritu Santo yʉre ĩ ejarẽmorũgũsere quẽne masiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yʉ tãmʉose, to cõrone tãmʉo tʉjarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩa variquẽnaja yʉ. 20 Berojʉ, Jesucristo ĩ ĩaro rĩjoro, yʉ yirere ĩre gotibojonerʉabeaja yʉ. Cristo yʉre ĩ ejarẽmosere tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ ocare riojo gotimasiorũgũaja yʉ. Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re yʉre ĩna bujama, yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, no yibeaja yʉre. Cristore yʉ tʉoĩavariquẽnarore bajiro ĩna quẽne, ĩna tʉoĩasejʉare bojaja yʉ. Tijʉa ñaja ñamasuse. 21 To bajiri, yʉre ĩna bucõajama, ñajediro yʉ yirũgũrore bajiro yicõa ñarʉcʉja, “Cristore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ. Yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, rẽtoro yʉre quẽnarʉaroja. To cõrojʉma, Cristo tʉjʉ quẽnaro ñacõarũgũrʉcʉja yʉ. 22 To bajiboarine, yʉre ĩna bucõajama, yʉ gotimasiose sʉorine jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩarotire bojaja yʉ. Yʉ caticõa ñarotire quẽne bojaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Jʉa vãmejʉne quẽnacõaja yʉre. 23 To bajiri, jʉa vãmejʉne bojacõagʉ̃ ñari, no yimasibeaja. “Cristo rãca yʉ ñarotijʉa ñaja rẽtoro quẽnase” yʉ yitʉoĩajama, “Yʉre sĩacõato ĩna”, yitʉoĩarũgũaja yʉ. 24 Quẽna gaje vãme yʉ tʉoĩajama, mʉare yʉ gotimasioroti ti rʉyajare, mʉare gotimasiocõa ñarʉaja yʉ. 25 “To bajirone bajirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari mʉa variquẽnarotire yigʉ, mʉa rãca yʉ ñarotire bojaja yʉ. 26 To bajiri quẽna mʉa rãca yʉ ñacudisere variquẽnarʉarãja mʉa. To bajicõari, rojose yʉ tãmʉoro Cristo yʉre ĩ yirẽtobosarere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa.\\n27 Cristo oca ti gotirore bajiro mʉa cʉdirotijʉa ñaja ñamasuse. Mʉa tʉjʉ yʉ vajama, yʉ vabetijaquẽne, ado bajiro mʉa yisere ajirʉaja yʉ: “Cristo ocare ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaama ĩna. To yicõari, ‘Cristore ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne’ yirã, ĩ ocare tocãrãcarʉ̃mʉne gotimasioama ĩna” yʉre ĩna yigotisere ajirʉaja yʉ. 28 To yicõari, “Ĩnare ĩaterãre quẽne güimenane Cristo ocare gotimasiorũgũama” yʉre ĩna yigotisere quẽne ajirʉaja yʉ. Mʉare ĩaterãjʉama, ĩnare güimenane mʉa gotimasiocõa ñasere ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. To bajiboarine, mʉajʉama, “Rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãja mʉa, ĩnare güibetiriarã ñari. 29 Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare güimenane, Cristo oca ti gotirore bajiro goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare. Mʉare ĩamaicõari, ĩ yarã mʉa ñarotire mʉare yiyumi Dios, “Yʉ macʉre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo ñato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ yiyumi. 30 Rojose yʉ tãmʉocatore bajiro rojose tãmʉorãja mʉa quẽne. “Adirʉ̃mʉri quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñagʉ̃mi Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa.","num_words":905,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 11 BSNNT - Tʉoĩamasibecʉre bajiro yʉ - Bible Search\\n“Socase gotimasiorã, Dios ĩ gotiroticõariarã me ñaama”, Pablo ĩ yire queti\\n1Tʉoĩamasibecʉre bajiro yʉ gotiroti ti ñaboajaquẽne, mʉa ajisere bojaja yʉ. 2Diore bajiro bʉto mʉare tʉoĩamaiaja yʉa. Ado bajiro bajiaja: Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñaĩabeco so manajʉ ñarocʉ rĩrene tʉoĩagõmo. Sore bajiro yirã mani quẽne, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉaja mani. Yʉ ñaja “Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasiosʉocacʉ. To bajiri, Dios mʉare ĩ mairore bajiro bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Ãnoa ñaama yʉ gotimasiocati sʉorine mʉre ajitirʉ̃nʉrã” Cristore ĩre yʉ yiĩoroto rĩjoro, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerãjʉare ajitirʉ̃nʉroma” yigʉ, quẽnaro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũaja yʉ. 3Tirʉ̃mʉjʉ vãtia ʉjʉ, Eva ñamasiriore quẽnase sore yitomasiñuju. To bajirone bajirãma gãjerã, socase oca gotimasiorã. Ĩna gotimasiose sʉorine mʉare yitogʉmi. “Vãtia ʉjʉ quẽnaro ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo yejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarãma”, mʉare yitʉoĩarejaiaja yʉ. 4Gãjerã mʉa tʉjʉ ejacõari, “Jesucristo, ado bajiro bajigʉ masu ñagʉ̃mi” ĩna yisocasere ajicõari, “To bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩnare yicʉdicõari, ajitirʉ̃nʉ variquẽnarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Esp'iritu Santo mere ajitirʉ̃nʉrã yirãja mʉa. To yicõari, Cristo ocare, yʉa gotimasiocati mere, ricati gotimasiorejʉare ajitirʉ̃nʉrã yirãja mʉa. To bajiro ĩna yisejʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabetoja. 5“Dios ĩ cõariarã gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, mʉare yisocarãma ĩna. Dios ĩ cõar'i, ĩnare bajiro socagʉ me ñaja yʉ. “Yʉ rẽtoro masirã me ñarãma ĩna”, yitʉoĩaja yʉ. 6Ĩna gotimasiorore bajiro yimasibetiboarine, Dios ocare quẽnaro masigʉ̃ ñaja yʉma. To bajiri, ĩ ocare quẽnaro mʉare gotirẽtoburũgũcajʉ yʉ. Cojoji me yʉre ajicana ñari, “Dios ocare quẽnaro masiami Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa.\\n7¿Mʉa tʉ ñagʉ̃jʉ, “Ñamasurã ñaja yʉa” yirãre bajiro yirocʉ ñaboayujari, yʉre? ¿Cristo ocare quẽnase mʉare gotimasiogʉ̃, vaja sẽnirocʉ ñaboayujari? Bajibeaja. “Ñamasugʉ̃ me ñaja” yigʉre bajiro bajirũgũcajʉ yʉ, “Yʉre tʉoĩamenane, Dios oca rĩne ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã, ñamasurã ñato” yigʉ. 8Gajeroana Cristore ajitirʉ̃nʉrã gãjoa yʉre ĩsicama ĩna, “Corinto maca tʉjʉ ñacõari, ĩnare gotimasioato” yirã. Yʉre mʉa ĩsiroti ñaboacati, ĩnajʉa, yʉre ĩsicama. 9Mʉa tʉjʉ yʉ ñajaquẽne, gãjoa magʉ̃ ñaboarine, “Yʉre ejarẽmoña”, mʉare yibeticajʉ yʉ. Macedonia vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ejacõari, yʉ bojaro cõro yʉre ĩsicama. Gãjoa mʉare sẽnibetirũgũcajʉ yʉ. Bero quẽne sẽnibetirũgũrʉcʉja. 10Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, riojo ĩ gotirore bajiro, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Gãjoa sẽnibecʉne, Dios ocare gotimasiorũgũaja”, yivariquẽna tʉjabetirʉcʉja yʉ. Mʉa, Acaya sitana jediro, “Dios ocare ĩ gotimasiose vaja, vaja sẽnibetirũgũami Pablo”, yimasirʉarãja mʉa. 11Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, to bajise mʉare gotiaja yʉ. “Ĩnare bʉto maiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios quẽne.\\n12“Pablore bajiro Dios ĩ cõariarã ñaja yʉa quẽne” yisocarã, mʉare ĩna gotimasiose vaja, vaja sẽnirũgũñujarã ĩna. To bajiri, “‘Pablore bajiro vaja sẽniaja yʉa’ yimasibeticõato ĩna” yigʉ, mʉare vaja sẽnibetirʉcʉja yʉ. 13Socase gotimasiorimasa, Dios ĩ cõariarã me ñarãma. 14Ĩnare bajiro bajirũgũama Dios ocare ajiterã. Vãtia ʉjʉ Satanás quẽne, cojojirema Dios tʉagʉ ángel quẽnaro yigʉre bajiro bajitorũgũami. 15To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Ĩre cʉdirã quẽne ĩre bajiro bajirũgũama”, yimasiaja yʉ. “Quẽnase rĩne yirã ñaama” ĩnare mʉa yiĩasere bojarã ñari, to bajiro bajirãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Rojose tãmʉorũgũrʉarãja mʉa”, ĩnare yirotirʉcʉmi Dios.\\n“Cristo ĩ cõacacʉ ñari, bʉto rojose tãmʉoaja yʉ”, Pablo ĩ yire\\n16Ado bajise mʉare tudigotiaja yʉ: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotiami Pablo” mʉa yitʉoĩasere bojabeaja yʉ. To bajiboarine, to bajiro mʉa yitʉoĩajama, tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉre mʉa ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirã. 17Yucʉne mʉare yʉ gotiroti mani ʉjʉ Jesucristo ĩ gotirotise me ñaja. Yʉ masune yʉ bajisere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. 18Mʉa rãcana, socase gotimasiorã, jãjarã adigodoaye rĩne tʉoĩarãre bajiro gotirãma, ĩnare mʉa ajirʉ̃cʉbʉorotire yirã. To bajiri “Yʉ quẽne, ĩna gotirore bajiro gotivariquẽnarʉcʉja” yitʉoĩacõari, mojoroaca mʉare gotirʉcʉja yʉ, “Yʉre ajirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. 19Mʉajʉama, “Masirã ñaja yʉa”, yiboarãja, tʉoĩamasimena ĩna gotisere ajisʉyarã ñari. 20Ĩna rotiajerãre bajiro bajirã ñaboarine, ĩnare ajiquejemenaja mʉa. “Ĩna sʉorine gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, mʉare ĩna yitosere ajiquejemenaja. “Yʉare ĩarʉ̃cʉbʉoya” yirãre bajiro ĩna bajirũgũsere ĩaquejemenaja. “Ajirʉ̃cʉbʉobeaja mʉa” yirã, mʉare ĩna jaboajaquẽne, ĩnare ajiquejemenaja mʉa. 21Yʉjʉama, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yigʉre bajiro yʉ bajijare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenaja mʉa. Mʉare ĩna yirore bajiro yʉ yijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ” yitʉoĩacõari, bojonebogʉja yʉma.\\nTo bajiboarine, “Ado bajiro bajirã yʉa ñajare, yʉare ajirʉ̃cʉbʉoya” mʉare ĩna yise ñajare, yʉ quẽne, tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare gotirʉcʉja yʉ. 22“Hebreo oca ñagõrã ñari, ñamasurã ñaja yʉa”, mʉare yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, Hebreo oca ñagõgʉ̃ ñaja yʉ. “Yʉa, israelita masa, gãjerã rẽtoro Diore masirã ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, israelita masʉ ñaja yʉ. “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja’ Dios ĩ yimasir'i, Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, Abraham ñamasir'i jãnami ñaja yʉ. 23“Cristo ĩ cõariarã ĩre moabosarã ñaja yʉa”, mʉare yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yire ñajare, “Ĩna rẽtobʉsaro Cristore moabosagʉ ñaja”, mʉare yaja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare goticõa ñaja yʉ. Ado bajiro ti bajijare, “Ĩna rẽtobʉsaro ĩre moabosagʉ ñaja”, mʉare yaja yʉ: Cojoji me bʉto ĩre yʉ moabosajare, tubiberiavijʉ yʉre tubibecama masa. Cojoji me yʉre bʉto bajecama. Cojoji me yʉre sĩarʉaboacama. 24Cojomocãrãcaji yʉre ñiacõari, bʉto rojose yirãre ĩna bajerore bajiro yʉre bajecama masa. Tocãrãcajine treinta y nueve ñarijiri yʉre bajecama. 25Idiaji yʉre ñiacõari, yucʉ́ne bʉto yʉre jacama ĩna. Yʉre sĩarʉarã, cojoji gʉ̃tane bʉto yʉre reaejoboacama. Idiaji moa riagare yʉ vaboacati cũmuari rujacajʉ. Cojoji cũmua rujacõari, ʉ̃mʉa ñarʉ̃mʉ cʉti, quẽna ñamire quẽne, ña ñami cʉtibusuocajʉ yʉ, moa riagajʉ. 26Cojoji me Dios ocare gotimasiogʉ̃, sõjʉ josari vacudirũgũcajʉ yʉ. Riaga güiorojʉ vacajʉ. Juarudirimasa güiorojʉ vacajʉ. Cojo macana me yʉ yarã rojose yicama. To bajicõari, gãjerã masa vatoajʉ güiorojʉ vacajʉ. Jairimaca ñagʉ̃, masa ĩna ñabetojʉ quẽne, güiorojʉ vacajʉ. Moa riaga güiorojʉ quẽne vacajʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yitocõari, rojose yʉre yirʉarã vatoajʉ vacajʉ yʉ. 27Bʉto josari moadicajʉ yʉ. Cojoji me cãnibecʉne moabusuoarũgũcajʉ yʉ. Cojoji me bare babecʉ, ocore quẽne idibecʉ, tãmʉorũgũcajʉ. Cojoji me ñiorijarũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, bʉto ʉsarũgũcajʉ, sudi yʉre ti manijare.\\n28Yʉ rujʉaye rĩ me rojose tãmʉorũgũaja yʉ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Cristore ajitirʉ̃nʉrã, cojo macana me yʉ gotimasiocana, quẽnarobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrũtuatire bojagʉ ñari, ĩnare bʉto tʉoĩarejairũgũaja yʉ. 29Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, rojose yicõari, sʉtiritirãre, yʉ bʉjajama, yʉ quẽne, ĩna rãca sʉtiritiaja. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gãjerã ĩnare rojose ĩna ũmato yijama, ĩnare bʉto jũnisiniaja yʉ. 30Yʉ bajicatire yʉ gotijama, “‘Masigʉ̃ me ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, yʉ bajicatire mʉare gotivariquẽnaja yʉ. 31Tire mʉare yʉ gotivariquẽnasere, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi mani ʉjʉ Jesucristo jacʉ, Dios. Ĩ ñaami “Ñajediro rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. 32Tirʉ̃mʉjʉ Damasco vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, “Pablore ñiacõari, tubiberotirʉcʉja” yigʉ, ti maca matariacʉ̃ni ñarisojerijʉ surara mesare cũñumi, ti maca ʉjʉ, Areta vãme cʉtigʉre rotibosacacʉ. 33Yʉre tubiberʉaboarine, yʉre ñiamasibeticami. Ti maca matariacʉ̃ni vecajʉ ñarivijʉ, jibʉ jairibʉne sãcõari, sojeacajʉ yʉre rujiocama ĩna, yʉre ejarẽmorimasa. To bajiro yʉre ĩna ejarẽmojare, rudicajʉ yʉ.","num_words":1036,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 1, Dios oca gotirituti (BSNNT) | Chapter 1 | The Bible App | Bible.com\\nBible LanguageBarasana-EduriaChange Language\\nBSNNT Dios oca gotirituti\\n1Dios macʉ Jesucristo sʉorine Diore masiama masa. Rẽmojʉne jẽre ñie manojʉrene ñacõamasiñuju Jesús, ĩ jacʉ rãcane. Jesúne, Dios ñacoadimasiñuju. 2Macarʉcʉro, õ vecayere quẽne, tire Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ jẽre ĩ rãcane ñacõamasiñuju ĩ macʉ. 3Macarʉcʉrore, õ vecayere quẽne ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉ ĩ manone Dios ĩ rujeoroti maniboriaroja. 4Mani rijato berojʉma, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsigʉ̃, ñacoadimasiñuju Dios macʉ. Ĩ jacʉ ĩ catisere ĩ macʉ ĩ ĩsise sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã yuja. 5Diore ajimenajʉama, rojose yirã ñari, “Riojo ñamasusere masiaja yʉama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñaboarine, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, Jesucristo ĩ ĩsisere masa jediro ĩna ajibetirotire yirã, yimasimenama Diore ajiterã.\\n6-7Sĩgʉ̃ ñacami Juan vãme cʉtigʉ. Masare, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñacami. Ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios, ĩ macʉ ĩ bajiroti quetire. Ĩ bajiroti quetire ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩ macʉre masa jediro ĩna yitʉoĩarotire bojagʉ ñari, to bajiro ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios. 8-9Riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocatima ĩ masune tʉoĩaquẽnocõari, ĩ goticati me ñacajʉ ti. Dios macʉ adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉ yejʉa ñacajʉ ti, riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocati. “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ ñaami” Dios macʉre masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩre goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñacami Juanma.\\n10Jesúma, adi macarʉcʉrojʉre manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõañuju ĩ. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeomasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ĩacõari, “Ãni, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasibeticama ĩna, adi macarʉcʉroana masa. 11Jud'io masa, “Yʉ rĩa ñaja mʉa” Dios ĩ yigoticũboariarã tʉjʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, ĩna rãca ĩ ñarũgũboajaquẽne, ĩre ĩatecama ĩna. 12Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre yʉa ajitirʉ̃nʉjare, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, yʉare yiĩañumi Dios. 13“Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa”, yimasiña manoja. Gãjerã masa quẽne, to bajiro yimasibeama. To yicõari, “Mani masune mani tʉoĩase sʉorine Dios rĩa ñaja mani”, yimasiña manoja. Ado bajirojʉa bajiaja: “‘Yʉ rĩa ñaja mʉa’ ĩ yiĩamaijare, ĩ rĩa ñacoajʉ”, yirejʉa ñaja.\\n14Dios macʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, yʉa rãca bajiñarũgũcami. Yʉare ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũcami. To yicõari, Dios yere gotigʉ, riojo gotimasiorũgũcami. “Ĩ ñacami Dios macʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉre bajiro ñamasugʉ̃ ñacami”, ĩre yimasiaja yʉa, ĩre ĩacana. 15Ĩrene goticami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Jesús ĩ ejarone, ado bajiro masare goticami:\\n—Ãnine ñaami mʉare yʉ goti rĩjoro cʉtigʉma. Ĩ bajirotire gotigʉ, ado bajiro mʉare yigotiadicajʉ yʉ: “Yʉ bero sĩgʉ̃ ejarʉcʉmi. Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacõañumi. To bajigʉ ĩ ñajare, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” mʉare yigotiadicajʉ yʉ —yicami Juan, Jesús ĩ bajirotire gotigʉ.\\n16Masare maimasucõagʉ̃ ñari, mani ñajedirorene quẽnaro manire yirũgũami Dios macʉ. 17Moisés ñamasir'i sʉorine masare Dios ĩ rotimasirere masire ñaja. Jesucristo sʉorine Dios manire ĩ maisejʉarema masire ñaja. Ĩ ocare quẽne, riojo ñamasusere, Jesucristo sʉorine tire masire ñaja. 18Nijʉane Diore ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉ rãcagʉ ñari, ĩ jacʉre bajirone tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ jacʉ ĩ bajisere riojo manire gotimasiocami.\\nJuan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, Jesucristore ĩ goti rĩjoro cʉtibosare queti\\n19To bajiri paiare, ĩnare ejarẽmorãre quẽne cõañuma ĩna ʉjarã, Jerusalén macana. “‘¿Ñimʉ ñati mʉ?’ masare oco rãca bautizagʉre Juanre ĩre yisẽniĩama” yirã, ĩnare cõañuma. 20To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Juan:\\n—Yʉma, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ —ĩnare yicami Juan.\\n21To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩaquẽnocama ĩna:\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñatique mʉ, to yijama? ¿El'ias, Diore gotirẽtobosamasir'i, gãme tudicaticõari, bajiatique mʉ? —ĩre yisẽniĩacama.\\n—Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna.\\nTo bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩacama quẽna:\\n—¿Mʉne ñatique Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ? —Juanre yisẽniĩacama.\\n22To bajiro ĩ yise ñajare:\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna. —Yʉare sẽniĩaroticõarãre, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotirʉaja yʉa. ¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñaja yʉ, yatique mʉ, mʉ masune mʉ yijama? —ĩre yisẽniĩacama quẽna, Juanre, masare oco rãca bautizagʉre.\\n23To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami:\\n—Yʉne ñaja, yucʉ́ manojʉ masare gotimasiocudirũgũgʉ̃ma. Ado bajiro yigotirũgũaja yʉ: “Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya, ĩre yurã”, yirũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yigotirotire jẽre tirʉ̃mʉjʉne, “To bajiro yirʉcʉmi ĩ”, yiuca rĩjoro cʉticõamasiñumi Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i —yicʉdicami Juan, ĩre sẽniĩarãre.\\n24Fariseo masa ĩna cõariarã ñacama ĩna, Juanre sẽniĩacana. 25Quẽna ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n—To bajise yigʉ ñaboarine, Cristo me ñaboarine, El'ias ñamasir'i me ñaboarine, Diore gotirẽtobosarimasʉ “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ me ñaboarine, ¿no yigʉ oco rãca masare bautizatique mʉ? —Juanre yisẽniĩacama.\\n26To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami:\\n—Yʉma, masa rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñaja yʉ. To bajiboarine mani ñarigodojʉ jẽre ñagʉ̃mi, “To ñagʉ̃mi” mʉa yimasibecʉ. 27Yʉ bero masare gotigʉ ñaboarine, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare —ĩnare yicʉdicami Juan.\\n28To bajiri, adi ñajediro bajicajʉ Betania vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñacajʉ Juan, masare oco rãca ĩ bautizacatiya Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ.\\n29Gajerʉ̃mʉ, yʉa tʉjʉ Jesús ĩ vadone ĩre ĩacami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩre ĩacõari ado bajiro masare yigoticami:\\n—Ĩaña mʉa yuja. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ. No bojarãre “Rojose yʉ yise vaja yʉre rijabosayumi” ĩre yironare rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosarocʉ. 30Ĩ yirotirene goti rĩjoro cʉtigʉ ado bajiro mʉare yigoticajʉ yʉ: “Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ gotimasioro bero gotimasiorʉcʉmi gãji” mʉare yicajʉ yʉ. “Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacoayumi ĩma. To bajiri yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” mʉare yicajʉ yʉ. 31Yʉ quẽne, “Ĩ ñagʉ̃mi” yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mani yiĩamasirotire bojagʉ ñari, oco rãca masare bautizadicajʉ yʉ —yʉare yicami Juan.\\n32-34Quẽna gajeye ado bajiro yʉare yigoticami:\\n—Ĩre ĩaboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine Dios ado bajiro yʉre yi ocaruyucami ĩ, “Masare oco rãca bautizarʉcʉja mʉ” yʉre yi ocaruyucõari: “Yʉ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere rocajeorʉcʉmi. Ĩne ñarʉcʉmi, ‘Rojose ĩna yisere quẽnaro masicõari, tʉoĩavasoatĩmato ĩna’ yigʉ, Esp'iritu Santore cõarocʉ”, yʉre yi ocaruyucami Dios. To bajiro yʉre ĩ yicatore bajirone ĩamʉ yʉ yuja. To bajiri, “Dios macʉ ñaami”, yimasiaja yʉ yuja —yigoticami Juan, yʉare gotigʉ.\\nJesúre ĩre ajisʉyasʉoriarã queti\\n35Gajerʉ̃mʉ oco rãca masare ĩ bautizacatojʉ ñacami Juan quẽna. Ĩ rãca ñacajʉ yʉa, jʉarã, ĩ buerã. 36To yʉa ñaro, Jesús ĩ rẽtoato ĩre ĩacõari, ado bajiro yʉare goticami Juan:\\n—Ĩaña. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ —yʉare yicami Juan.\\n37To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre sʉyacajʉ yʉa yuja. 38To ĩre yʉa sʉyatone, jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari,\\n—¿Ñiere bojarã bajiati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.\\nTo bajiro ĩ yisẽniĩarone:\\n—Gotimasiorimasʉ, ¿nojʉ ñari mʉ ñaro? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n39To bajiro ĩre yʉa yirone,\\n—Ĩarã vayá —yʉare yicʉdicami.\\nTo bajiro ĩ yijare, ĩre sʉyaejacoacajʉ yʉa, ĩ ñarojʉre. Muiju ĩ rocasãroto rĩjoro ejacajʉ yʉa, tojʉre. To bajiri ĩ rãca bajiña, tojʉne cãnicoacajʉ yʉa yuja.\\n40Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotisere ajicõari, yʉ rãca Jesúre ĩre sʉyacacʉ ñacami Andrés. Simón Pedro vãme cʉtigʉ bedi ñacami. 41Jesúre ĩre ĩamasicõari, guaro ĩ gagʉ Simónre ĩre jigʉ vacoacami. Ĩre bʉjacõari ado bajiro ĩre gotiyuju:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Cristo mani yitʉoĩayuñarũgũgʉ̃re ĩamʉ yʉ yuja —ĩre yiyuju Andrés.\\n42To bajiro ĩre yi, yʉa cʉtojʉa ĩre jicoayumi Andrés. Simónre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Simón ñaja mʉ, Jonás macʉ. To bajiboarine Pedro vãme cʉtirʉcʉja mʉ yuja —Simónre ĩre yicami Jesús. (Gʉ̃ta yire ũni ñaja ti, “Pedro” yire.)\\n43Gajerʉ̃mʉ Galilea vãme cʉti sitajʉare yʉare ũmato vacami Jesús. To bajiri tojʉre ejacõari, Felipe vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacami yuja. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Yʉ rãca vayá. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —ĩre yicami.\\n44Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Ti macanane ñacama Pedro, ĩ bedi Andrés quẽne. 45Jesúre ĩamasicõari, Natanael vãme cʉtigʉre ĩre gotigʉ vacoacami Felipe. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ:\\n—“Bajirʉcʉmi” Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Diore ĩre gotirẽtobosarimasa quẽne, “To bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Ĩ ñaami Nazaret vãme cʉti macagʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, José vãme cʉtigʉ macʉ —Natanaelre ĩre yigotiyuju ĩ.\\n46To bajiro ĩ yirone,\\n—¿Ĩma Nazaret vãme cʉti macagʉ ñaboarine, quẽnagʉ̃ ñaguĩda? —Felipere ĩre yisẽniĩañuju Natanael.\\n—Vayá. Ĩre ĩaĩatoque mani —ĩre yiyuju Felipejʉama.\\nTo bajise gãmerã yicõari, yʉa tʉjʉ vadicoayuma ĩna yuja.\\n47Natanael ĩ vadore ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:\\n—Õ tʉsagʉ, Israel ñamasir'i jãnami Dios ĩ bojasere yigʉ vadiami. Masare yitogʉ me ñaami —yicami Jesús.\\n48To bajiro ĩ yirone,\\n—¿No bajiro yicõari yʉre ĩamasiati mʉ? —ĩre yicami Natanael.\\nTo bajiro ĩ yirone,\\n—Felipe mʉre ĩ jiroto rĩjorojʉne higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ —ĩre yicami Jesús.\\n49To bajiro ĩ yisere ajicõari:\\n—Gotimasiorimasʉ, Dios macʉ ñaja mʉ, yʉare Israel ñamasir'i jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrocʉ —ĩre yicami Natanael.\\n50To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:\\n—“¿Higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ” mʉre yʉ yiserene ajicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiati mʉ? Adi rẽtoro ĩaĩañamanire mʉre yiĩorʉcʉja yʉ —ĩre yicami Jesús.\\n51Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje ti jãnarone, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre, to yicõari, Diore moabosarãre ĩna mʉjatore, ĩna rujiadore quẽne ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.","num_words":1443,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Sãwũã kʼarebabʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã mebẽrã kristianorabawara bedʼeabʉba?\\nDayirã oi zromane wãimina, akʉza ewari kayiruabʉde wãimina, Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebarima wãira wãmaẽ. ¿Kʼãrẽa bedʼea zroma erbuidu akʉza mapaesidu wãpanʉ mebẽrãbawara ãba yi jʉreita?\\nYibia dayirãita. Pablobara jarasi kʼãrẽa yibiata ãba yi jʉrebarima wãira «krĩchaidua mayirai k’arebaita, akʉza kãgaita» (Hebreos 10:24). Naʉ̃ bedʼeabara jarabʉ dayirãi audre biʼia ũdu kʼawuabaita. Mawũã jarasi pablobara, akʉza krĩchaita wuabemarata. Dayirãba ũdu kʼawuabʉrʉde mebẽrã awuru kongregasionnebemata, kʼawuapanʉ ãyisida abʼarika dayirã kĩrãkʼa bedʼea zroma erbasita, akʉza maʉ̃ba kʼarebaseabʉ audre dayirã bia wãita.\\nErpanʉ neũdukʼawuara jõkata. Ãba yi jʉrebarimaera mawũãbari ũdubariawa nʉmʉẽ, awuarabʉrʉ bʉ neũdukʼawuarata. Adewara maʉ̃rabawara ewari abaʉde wãpanʉ jemene. ¿Sãwũã kʼarebabʉ dayirãra maʉ̃bara? kʼarebabʉ audre ãba yi kãgapanaita. Maʉ̃ba dayirã neũdukʼawua bedʼea zroma erbʉdera jʉrʉpanʉ ãyi kʼarebaita, audre dayi neũdukʼawuabaera (Proverbios 17:17). Jõma kongregasionnebemara bedʼeabʉba «zhi kʉãgʼa bʼeaudua» mawũã ũdubidua (Romanos 12:10, DB).\\nKãgapanʉ neũdukʼawuara jʉrʉmarẽã Daizezeba kãgabʉ obʉbawara. Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãne eda ũduyi maʉ̃ra. Akʉza iduaribirãra ãba yi jʉrebaita daibawara.\\n¿Kʼãrẽa yibia ãbabaira mebẽrãbawara kongregasionne?\\n¿Sõbede ũdukʼawuakĩrãi dai kongregasionra?\\n¿Sãwũãchu Jeowa ʉ̃rʉ K’awuabipanʉrã ãba yi jʉrebarira?\\nJʉrʉda sãwũã yiwid’ipanʉta Daizeze’a.","num_words":166,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Efesios 6 BSNNT - Rĩamasare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa jacʉare - Bible Search\\n1Rĩamasare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa jacʉare quẽnaro ĩnare ajiya. Cristo mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere bojaami. 2“Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yire rãcaye Dios ĩ roticũmasire ado bajiro yaja: “Mʉ jacʉ, mʉ jacore quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. 3To bajiro mʉa yijama, variquẽnaro yoaro adigodojʉre catiñarʉarãja mʉa”, yiyuja ti.\\n4Rĩamasa jacʉare, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Mʉa rĩare ĩnare yijũnisiniomenane, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ĩnare gotimasiobʉcʉoya.\\n5Moabosarimasare quẽne gotiaja yʉ: Mʉa ʉjarãre rʉ̃cʉbʉocõari, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare cʉdiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Cristorene cʉdirã yaja mʉa. 6“Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Yʉare ĩavariquẽnato ĩna’ yirã”, yitʉoĩabeticõaña mʉa. Ĩna ĩaro mʉa moarore bajirone, ĩna ĩabetijaquẽne moacõaroti ñaja. “Cristore moabosarãre bajirone moarã yaja mani” yirã, quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa. 7To bajiri, “Cristo ĩ bojasere yirã yaja mani” yirã, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa. 8Moabosarimasa mʉa ñajama, ñabetijaquẽne, quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios.\\n9Moare rotirãjʉare quẽne gotiaja yʉ: Ado yʉ gotise ũni, mʉa moarimasa Cristore ĩna tʉoĩarore bajirone mʉa quẽne tʉoĩarona ñaja. Mʉare moabosarimasare, “Rojose mʉare yirʉarãja, mʉa moabosabetijama” yimenane, quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. “Ĩna ñaama ñamasurã” yigʉ me ñaami. Quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi mani ʉjʉ. Tire masiritibesa mʉa.\\n“Vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yibeticõato ĩna” yigʉ Dios manire ĩ yirẽmose queti\\n10Ñajedirore, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ʉjʉ Dios, jediro masijeogʉ ñaami. To bajigʉ ĩ ñajare, “‘Vãtia ĩna bojasere cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, vãtiare cʉdibeticõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarũtuarʉarãja mʉa. 11Surara, sĩagʉacʉ, ĩ rujʉre “Sareejoroma” yigʉ, cõme sudiro sãñatoogʉmi. To bajiri mʉa quẽne, Dios ĩ masisere ʉjoecoriarã ñari, vãtia ʉjʉ mʉare “Yitoromi” yirã, tire tʉoĩatʉjabesa. To bajiro mʉa bajijama, no bajirojʉane mʉare yitobecʉmi vãtia ʉjʉ. 12Manire bajiro bajirãrene quẽarã me yaja. Rojose manire yirotiajerã, ruyumena vãtia rãcajʉa gãmerã quẽarã yaja. “Ĩnare cʉdibetiroti ñaja”, yimasiña mʉa. Bʉto masirã ñaama vãtia. Ñimʉjʉane vãtiare cʉdibecʉ magʉ̃mi, Dios ĩ yirẽmobetijama. 13To bajiri, Dios mʉare ĩ ʉjose jedirore tʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa tʉoĩajama, vãtiare cʉdibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarʉarãja.\\n14To bajiri, Dios ĩ yirẽmose rãca ado bajiro yirã ñaña mʉa: Dios ocare masa ĩna ucamasirere tʉoĩatʉjabesa mʉa. Tire quẽnaro mʉa masijama, mʉare yitomasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ. To yicõari, quẽnaro yirũgũña. 15“‘Jesucristo ĩ rijabosare ti ñajare, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ’ manire yiĩavariquẽnaami Dios” yire quetire masiritibesa mʉa, gãjerãre gotimasiorʉarã. 16To yicõari, “‘Vãtiare cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yirʉaboasere yimena ñarʉarãja mʉa. 17“Vãtiare reajeocõari, ĩ tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ, ĩ macʉre manire rijabosaroticõañumi Dios”, yitʉoĩa tʉjabetirũgũña mʉa. Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca Dios ocare tʉoĩacõari, vãtiare ĩnare cʉdibetirʉarãja mʉa. 18Ĩnare cʉdibeticõari, tocãrãcajine Esp'iritu Santo mʉare ĩ yirẽmose rãca quẽnaro tʉoĩacõari, Diore sẽnirũgũña. To yicõari, “Vãtiare cʉdibeticõato ĩna” yirã, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sẽnibosarũgũña mʉa. 19Yʉre quẽne sẽnibosarũgũña mʉa. “Ĩre ĩaterãre güibecʉne, to yicõari jud'io masa mere quẽne Dios oca ĩna masibeticatire quẽnaro gotimasiocõa ñato ĩ” yirã, yʉre sẽnibosarũgũña mʉa, Dios rĩa ĩna ñarotire yirã. 20Ti quetire yʉre goticudirotiyumi Dios. Tire masare yʉ gotimasiose sʉorine tubibe ecoaja yʉ. “Dios ĩ bojarore bajiro güibecʉne gotiato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa.\\nPablo, ĩnare ĩ quẽnaroticõare queti\\n21-22Yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, ñaami T'iquico vãme cʉtigʉ. Mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉa bajiñase quetire mʉare gotirʉcʉmi. Tire ajicõari, variquẽnarʉarãja mʉa.\\n23Mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Bʉtobʉsa mʉare ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Mʉa rãca quẽnaro ĩna ñarotire’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. ‘Mʉare ajitirʉ̃nʉrũtuanane, bʉtobʉsa gãmerã ĩamaito’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. 24Mani ʉjʉ Jesucristore ĩre maitʉjamenare quẽnaro mʉare yato Dios.","num_words":613,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 1 CORINTIOS 16\\n1 Apeyera, marĩ yarã, marĩrẽ bairo Jesucristo mena catʉ̃goñatutuari maj��rẽ mʉjãã cadinero neñobojapeere mʉjãã yʉ quetibʉjʉpa: Bairi Galacia yepa macããna ñubueri majã poari dinero neñorã na caátipeere yʉ caátiroticũrĩcãrõrẽ bairo mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã ápa. 2 Yerijãrĩcã rʉ̃mʉ caãno mʉjãã mena macããna jĩcãʉ̃ jeto cʉ̃ jericawoáto, cʉ̃ cawapataátajere ĩñacõñarĩ yua. Bairo cʉ̃ dinerore jericawori bero, cʉ̃ qũẽnocũ yucoteáto. Bairo mʉjãã caátimasĩata, yʉ pʉame etari, dinerore mʉjãã neñorotiricaro mano caroaro yʉ jemasĩbujioʉ. 3 Bairo yʉ pʉame mʉjãã tʉpʉ etaʉ, Jerusalẽpʉ tie mʉjãã caneñoataje dinerore na yʉ jeárotigʉ mʉjãã cabeseatana, mʉjãã cajogarãrẽ yua. Na pʉame marĩ yarã catʉ̃goʉsari majãrẽ tie dinerore na jeábojagarãma. Bairi cartaari cʉ̃ãrẽ na mena yʉ woajogʉ marĩ yarãrẽ. 4 Yʉ cʉ̃ã Jerusalẽpʉ yʉ caápée cañuata, na mena jĩcãrõ jãã ágarã.\\n5 Yʉ caátí yʉtea caãno Macedonia yepa macããnarẽ na ñiña netõájʉ̃gogʉ. Bairo topʉ etari bero netõácʉ́pʉ roque, mʉjãã Corinto macããnarẽ ñiñaʉ etagʉ. 6 Bairo mʉjãã tʉre etari yoaro jĩcã yʉtea ũno yʉ ãnibujioʉ. O ape watoa yʉ cabaiata, mʉjãã tʉpʉa puere yʉ netõõbujioʉ. Bairo yʉ cabaiata, mʉjãã pʉame noo mʉjãã cajʉátie mena yʉre mʉjãã jʉátijogarã, cabero noo yʉ caátópʉ tunu yʉ caátó yua. 7 Baipʉa, yoaro mee mʉjããrẽ ĩñanetõrĩqũẽ jeto yʉ átigaetiya. Yoaro jĩcã yʉtea cãrõ mʉjãã mena yʉ tuagatʉ̃goñaña, marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ cabooata. 8 Mai, Efeso macãpʉa yʉ tuacõãgʉ Pentecostés bose rʉ̃mʉ caetaparo jʉ̃goye. 9 Bairo ti rʉ̃mʉ caetaparo jʉ̃goye marĩ Quetiupaʉ yaye quetire caroaro majũ camasãrẽ yʉ caquetibʉjʉmasĩpee nigaro ti yʉteare. Yʉ paarique yasietigaro. Capããrã niñama atopʉre marĩ Quetiupaʉ yayere bʉtioro catʉ̃goʉsagarã. Bairo na cabaimiatacʉ̃ãrẽ, capããrã niñama aperã, yʉ pesuare bairo caãna, yʉ caquetibʉjʉrijere caboena cʉ̃ã.\\n10 Apeyera, mʉjãã tʉpʉ Timoteo cʉ̃ caetaata, caroaro mʉjãã mena cʉ̃ tʉ̃goña ʉseanio joroque ĩrã, caroaro jãñurĩpʉa cʉ̃ mʉjãã bocáwa. Cʉ̃ cʉ̃ã yʉrea bairo marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽrẽ paanucũñami. 11 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjãã mena macããcʉ̃ cʉ̃ boeticõã cʉ̃ baieticõãto. Atore bairo pʉame cʉ̃ mʉjãã ápa: Caroaro ʉseanirĩqũẽ mena yerijõrõã cʉ̃ jʉátinemo joya, noo cʉ̃ caátópʉ cʉ̃ caátóre. Bairo mʉjãã caáto, yʉre ĩñaʉ atígʉmi atopʉre yua. Yʉ pʉame cʉ̃rẽ cʉ̃ coteãcʉ̃ yʉ átiya aperã marĩ yarã catʉ̃goʉsari majã mena.\\n12 Apei, marĩ yaʉ Apolos pʉamerã bʉtioro marĩ yarã mena mʉjããrẽ cʉ̃ ñiñañesẽã rotijomiwʉ̃. Bairo yʉ caárotimiatacʉ̃ãrẽ, ãmeacã majũrã mʉjãã tʉre ágaetiyami. Baipʉa, ape watoa cʉ̃ caágari rʉ̃mʉ yoaro meea mʉjãã tʉpʉ atígʉmi.\\n13 Bairi yʉ yarã, caroaro tʉ̃goña masacatiri ãña. Caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tocãnacã rʉ̃mʉa Jesucristo mena tʉ̃goñatutuacõã ninucũña. Yeri tutuarique mena tocãnacã rʉ̃mʉa caroa wãme jeto áticõã ninucũña. 14 Bairo nipetirije mʉjãã caátinucũrĩjẽrẽ mʉjãã caápata, caroaro ãmeo mairĩqũẽ mena átiãninucũña.\\n15 Yʉ yarã, merẽ mʉjãã masĩña Estéfanas ya poa, Acaya yepa macããna cajʉ̃goye tʉ̃goʉsajʉ̃gowã Jesucristo yaye quetire. Na pʉame ãmerẽ marĩrẽ bairo catʉ̃goʉsarã marĩ yarãrẽ na jʉátinemo ãninucũñama. 16 Bairi mʉjãã cʉ̃ã na ũna na carotirore bairo caroaro átiãña. O aperã to caãna, jãã capaarore bairo caána, cajʉátinucũrã na caĩrõrẽ bairo jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã caáto yʉ boya.\\n17 Marĩ yarã Estéfanas, Fortunato, apei Acaico yʉ tʉpʉ na caetaro ĩñarĩ na mena yʉ ʉseaniña, mʉjãã pʉame yʉ mena mʉjãã caãmerĩmiatacʉ̃ãrẽ. 18 Na pʉame mʉjãã yʉre yeri ñuo joroque mʉjãã caátinucũrõrẽã bairo na cʉ̃ã yʉ tʉ̃goña ʉseanio joroque yʉ átiyama, yʉ tʉpʉ etari yua. Na ũna camasã tore bairo caátinucũrãrẽ caroaro na caĩroanucũparã mʉjãã ãniña.\\n19 Ñubueri majã poari Asia yepa macããna mʉjããrẽ ñurotijoyama. Aquila, cʉ̃ nʉmo Prisca bairi aperã cʉ̃ ya wiipʉ cañubueneñanucũrã cʉ̃ã marĩ Quetiupaʉ mena bʉtioro mʉjãã ñurotijoyama. 20 Ato macããna marĩ yarã ñubueri majã cʉ̃ã nipetiro mʉjãã ñurotijoyama. Bairi mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã mena macããnarẽ caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena ãmeo bocári tocãnacãʉ̃pʉa ãmeo jẽninucũña.\\n21 Yʉ, Pablo, yʉ majũpʉa atie catʉsarijere mʉjãã yʉ ñuroti woatujoya.\\n22 Bairi ni ũcʉ̃ Jesucristore camaiecʉ̃ cʉ̃ caãmata, roro popiye Dios cʉ̃ caátipaʉ cʉ̃ tuacõãto. ¡Marĩ Quetiupaʉ, tãmurĩ cʉ̃ apáro!\\n23 Marĩ Quetiupaʉ Jesucristo nipetiro mʉjããrẽ caroare cʉ̃ jonemoáto. 24 Nipetiro mʉjãã Jesucristo yarã mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã caãno jʉ̃gori bʉtioro mʉjãã yʉ maiña.","num_words":612,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique GÁLATAS 1\\nPablo escribe a las iglesias de Galacia\\n1-2 Yʉ Pablo, yʉ mena macana mena mʉjaare jã uca joo Galacia yepapʉ cãna jã yarã Jesucristore caapiʉjarãre. Mʉjaare jã uca joo ati pũurore. Caroaro mʉjaare jã ñuu roti. Jesucristo ye quetire cʉ cabuio teña rotiricʉ yʉ ã. Cʉ Pacʉ Dio quena cʉ ye quetire buiori majocʉ yʉre cacũwĩ. Camaja mee yʉ queti buio rotima. Dio cʉ Macʉre catunu catioricʉna yʉ cabuio teña rotiwĩ. 3 Caroaro wariñuurique mʉjaare cʉ joato mani Pacʉ Dio. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare. 4 Caroorije mani cátie wapa mani cabai yajibojayupi Cristo. Ati yepa macana caroorije na cátinucurijere na átinemoqueticõato ĩi manire cabai yajibojayupi Jesu. To bairo ácʉ cʉ Pacʉ Dio cʉ carotirore bairona cájupi. 5 To bairi Diore, “Caroaʉ majuu mʉ ã,” cʉ̃re mani ĩcõa aninucugarã.\\n6 Mani Pacʉ Dio mʉjaare maii mʉja quenare cacũñupi cʉ yarã cãniparãre. To bairo caroaro mʉjaare cʉ cátibato quena mʉja maca yoaro mee rooro mʉja áa. Caroa quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgobatajere mʉja janañupa. Caĩ jocarije macare mʉja api nʉcʉbʉgoyupa ape wamere. 7 Ape wame maca manire canetoorije queti cariape caĩri wame majuu maa. Jĩca wamena manire canetoorije queti ã. To bairo to cãnibato quena aperã tiere mʉja caapi nʉcʉbʉgobatajere rooye tuuyupa. Jesucristo ye queti cãniquẽtiere ricati maca mʉja catʉgooñaro ájupa. 8 Jã maca mʉja tʉpʉ ãnaa caroaro cariape jã cabuionucuwʉ camajare Dio cʉ canetoorije quetirena. To bairi ricati maca mʉjaare caĩ buiorã unare caroorãre Dio na cʉ careri paʉpʉ nare cʉ joato. Yʉ ũcʉ o Dio tʉ macacʉ ángel ũcʉ ricati mʉjaare caĩ buiorã una na cãmata nare cʉ reato Dio. 9 Cajʉgoye mʉja tʉpʉ ãcʉpʉ mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ. Mʉjaare yʉ ĩ buionemo tunu: Noa mʉjaare jã cabuioriquere camajare Dio cʉ canetoorije queti cãniquẽtierena ricati maca mʉjaare na caĩ buioata peropʉ nare cʉ reato Dio. 10 To bairi ricati caĩtorã na cãniere tutuaro mʉjaare yʉ ĩ buio. Camaja yʉ mena na wariñuato ĩ mee yʉ ĩ. Dio maca yʉ mena cʉ wariñuato ĩi mʉjaare yʉ ĩ buio. Camaja yʉ mena na wariñuato ĩi yʉ caĩ buioata Cristo cʉ carotii yʉ aniquetiboʉ.\\n11 Yʉ yarã, atiere tʉgooña majiña. Jesu ye quetire mʉjaare yʉ cabuiorije camaja na majuuna na catʉgooñari wame me ã. 12 Camaja majuuna ti wamere yʉ camajioquẽma. Cʉ̃ Jesucristo majuuna yʉ camajiowĩ. 13 Jesu ye quetire apiʉjaquẽcʉpʉ yʉ cabairiquere mere mʉja queti apiricarã. Caroaro majuu yʉ caapiʉjanucuwʉ judío maja na cáti wamere, na cáti rotirijere. To bairi, “Judío maja ye jeto cariape wame ã,” tʉgooñabacʉ Jesure caapiʉjarãre rooro na yʉ capopiyeyenucuwʉ. Jĩcaʉ maca Jesure caapiʉjaʉ cʉ manicõato ĩi na yʉ cajĩa peocõagabapʉ. 14 Judío maja na cáti rotirijere caroaro yʉ cáti peocõawʉ. Jã ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere yʉ cáti netocoapʉ, aperã yʉ mena macana netoro. 15 To bairo Jesucristore caapiʉjarãre rooro na cátipaʉ yʉ cãnibato quena tirʉmʉpʉ yʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna yʉ cabejeyupi Dio, yʉ yere cabuioʉ anigʉmi ĩi. Seeto yʉre mairi yʉ cabejeyupi Dio cʉ Macʉre camajipaʉre. 16 To bairi yʉre cʉ cabejericarore bairona cʉ Macʉre yʉ camajiowĩ Dio. Cʉ Macʉre yʉ majiori judío maja cãniquẽnare yʉ cabuio teña rotiwĩ Dio Jesu ye quetire. To bairo yʉre cʉ carotiro aperãre, “¿Dope bairo yʉ ácʉati Jesu ye quetire buio teñaʉ?” na yʉ caĩ jeniñaquẽpʉ. 17 Yʉ jʉgoye Jesucristo yere cabuio teña jʉgoricarã quenare Jerusalẽpʉ cãnare na yʉ cajeniñaʉ aáquẽpʉ. Cariapena apero maca Arabia na caĩropʉ yʉ cáaápʉ. Cabero yʉ catunucoapʉ Damascopʉ tunu. 18 Cabero itia cʉma beropʉ yʉ cáaápʉ Jerusalẽpʉ yua. Pedrore cʉ tʉjʉgʉ topʉ yʉ cáaápʉ. Pʉga semana cʉ tʉpʉ yʉ cãmʉ. 19 Pedro tʉpʉ ãcʉ mani Ʉpaʉ Jesu bai Santiago cawamecʉcʉ quenare cʉ yʉ catʉjʉwʉ. Aperã Jesucristo cʉ cabuerã cãnana macare na yʉ catʉjʉquẽpʉ. 20 Jocʉ mee mʉjaare yʉ ĩ buio. Cariape mʉjaare yʉ buio. Dio majiimi cariape mʉjaare yʉ caĩ ucarijere. 21 To bairi pʉga semana Pedro tʉpʉ ani, cabero yʉ cáaápʉ tunu Siria, Cilicia na caĩri paʉripʉre. 22 To bairi Judea yepapʉ cãna Jesucristore caapiʉjarã na majuuna yʉ catʉjʉquẽma. To bairi yʉre catʉjʉ majiquẽma. 23 Aperã yʉ cabairijere camajirã maca na caqueti buionucuñupa. “Cajʉgoye manire cajĩa peogabatacʉ quena manire bairona Jesucristore apiʉjari Jesu ye quetire cabuio teñaʉ ãmi yucʉra,” caĩnucuñupa. To bairi aperã tiere na cabuioro caqueti apiyupa Judea yepa macana Jesure caapiʉjarã yʉ cabairijere. 24 To bairo Jesucristore yʉ caapi nʉcʉbʉgorijere queti apirã Diore caĩ wariñuuñuparã.","num_words":688,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 2 BSNNT - Dios macʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩ ocare - Bible Search\\n“Ĩ macʉ sʉorine quẽnaro manire Dios ĩ yirotire ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yire queti\\n1Dios macʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩ ocare bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉto mani, tire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “Quẽnaro manire Dios ĩ yirotire masiriticõari, rojose yirobe” yirã. 2Tirʉ̃mʉjʉ ángel mesa sʉorine, Dios ĩ rotimasire Moisére ejamasiñuju ti. Tire, “Dios ye masu ñañuja”, yimasiaja mani. Tire cʉdibetimasiriarã ñaboarine, rojose Dios ĩ yirotire masicõari, bojabetimasiñujarã. To bajiro bajirã ñaboarine, rojose tãmʉo jedicõamasiñujarã ĩna. 3-4To bajiri Dios ĩ yirere masiboarine, ĩ rotimasire rẽtoro quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “No bajirojʉa yicõari rojose manire yibeticõato Dios”, yimasibetirʉarãja. Rẽmojʉne mani ʉjʉ Jesús ñañuju, adirodori Dios ĩ yarãre quẽnaro ĩ yirotire gotisʉor'i. Ĩre ajiriarã, ti ocare manire gotirẽtocama ĩna. To yicõari, Dios sʉorine jairo ĩaĩañamanire manire yiĩocama. To yicõari, Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire yigʉ, tocãrãcʉrene ricati rĩne ĩ masisere ĩnare ʉjoyumi Esp'iritu Santo. To ĩ yijare, manire quẽnaro gotimasiocama ĩna. To bajiri, “Cristo oca socase mene bajiaja ti”, yimasicoacajʉ mani quẽne.\\nJesucristo manire bajigʉ ĩ ñare queti\\n5Diore moabosarã, ángel mesarema, “Adi macarʉcʉro jedirore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yibesuju Dios. 6Masajʉarema, “Adi macarʉcʉrore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju. Sĩgʉ̃, Diore ĩ sẽnirere ucagʉ, ado bajise ucamasiñumi:\\n“Dios, ¿no yigʉ ñamasurã me yʉa ñaboajaquẽne, yʉare masiritibeati mʉ?\\n7‘Ángel mesare bajiro bajibeticõato’ yigʉ, ‘Ñamasurã me ñarʉarãma’, yʉare yiyuja mʉ. To bajiro yʉare yicũr'i ñaboarine, ‘Ñamasurã ñato’ yʉare yicũñuja mʉ quẽna.\\n8‘Adi macarʉcʉro ñase jediro mʉ cũrere rotimasiato’ yigʉ, yʉare cũñuja mʉ”, yiucamasiñuju sĩgʉ̃, Diore sẽnigʉ̃.\\n“Noajʉane masare cʉdimena manirʉarãma” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ñajediro manire cʉdijedibeama maji. 9To bajiboarine, sĩgʉ̃ adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃re masiaja mani, Jesús vãme cʉtigʉre. Ĩ bajirere ado bajiro masiaja mani: Ángel mesa rẽtoro ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Yoaro meaca ñamasugʉ̃ mere bajiro bajirʉcʉmi” yigʉ, adigodojʉre ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, manire rijabosayumi Jesús. Rojose tãmʉocõari, ĩ rijabosare ñajare, “Jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi Dios.\\n10Adi macarʉcʉro ñase jediro Dios ĩ rujeore ñaja. Quẽnaro ĩ rotimasijare, adi macarʉcʉro bajise jediro bajiñarũgũaja. Jediro Jesucristo sʉorine, “Yʉ yarã ñaama” Dios ĩ yiĩarã, “Yʉ tʉjʉ ejamasirʉarãma”, ĩnare yiyumi Dios. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiroticõajare, rojose tãmʉocõari, manire rijabosayumi Jesucristo. 11To bajiri, Jesúrãca ñarã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñaja mani. Mani quẽne, Dios rĩa mani ñajare, bojonebecʉne, “Yʉ bederã ñaama”, manire yigʉmi Jesús. 12To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Mʉ bajisere yʉ bederãre ĩnare gotirʉcʉja yʉ. Ĩna rãca rẽjacõari, mʉre variquẽnarã, basarʉarãja yʉa”, yigotiaja.\\n13Quẽna gajeye ado bajise gotiaja, Jesús Diore ĩ yirotire yiro:\\n“‘Yʉre ejarẽmorʉcʉmi’ Diore ĩre yitʉoĩaja yʉ”, yigotiaja.\\nQuẽna gajeye, ado bajiro gotiaja:\\n“‘Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama’ Dios ĩ yicana rãca adojʉ ñaja yʉ”, yigotiaja, Jesús ĩ yirotire yiro.\\n14Mani, Dios rĩa, sĩgʉ̃re bajirone rujʉ cʉti, ri'i cʉti bajiaja mani. To bajiri, Jesús quẽne, Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rujʉ cʉticõari, manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajijama, ĩ rijabosase sʉorine rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare vãti ĩ varotiboasere tire tegʉ bajiyumi. 15Adi macarʉcʉro ñarã rojose yirã ñari, bajireacõari bero, “Rojose yiecorʉarãja” mani yitʉoĩagüiboarere “To cõrone güitʉjato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi. 16To bajiri, “Ángel mesare ejarẽmogʉ̃ bajiyumi Jesús”, yibeaja mani. Ado bajirojʉa yimasiaja mani: “Diore Abraham ñamasir'i ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩarãjʉare manire ejarẽmogʉ̃ bajiyumi”, yaja mani. 17To bajiri manire bajiro rujʉ cʉticõari rojose tãmʉoñumi Jesús. Adi macarʉcʉro ñagʉ̃ paia ʉjʉ ĩ ñagõbosaro rẽtoro ĩ jacʉ ĩ ñarojʉ ĩ rijabosariarãre “Ñagõbosagʉsa” yigʉ bajiyumi Jesús. Dios ĩ ĩajama, masa ĩna bajisere quẽnaro gotirẽtobosagʉ, to yicõari masa rojose tãmʉorãre ĩnare ĩamaigʉ̃ ñañumi. Ĩne ñañumi masa rojose ĩna yise vajare “Ĩnare masirioato Dios” yigʉ, rojose tãmʉocõari, ĩnare yirẽtobosar'i. 18Cojojirema Dios ĩ bojarore bajiro ĩ yise, bʉto josarũgũñuju ti, Cristore. To bajiri rojose tãmʉoñuju ĩ. To bajirone bajiaja manire quẽne. Manire bajiro bajir'i ñari, Diore mani cʉdiroti ti josajama, manire ejarẽmomasiami Jesús, “Yʉre bajiro ĩna quẽne, Dios ĩ bojasere yato” yigʉ.","num_words":622,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 17\\nGãjerã rãca ajeriarã cʉtirio rojose so tãmʉore queti\\n1 To yicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ orobaja cʉocacʉ yʉ tʉjʉ ejacami. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami:\\n—Adojʉa vayá. Riaga jairisa tʉjʉ ñagõ, jãjarã ʉ̃mʉa rãca ajeriarã cʉtigo rojose so tãmʉorotire mʉre ĩorʉ yaja. 2 To bajiro rojose yigo ñari, adi macarʉcʉroanare, ĩna ʉjarãre quẽne, rojose ĩnare yimecʉorũgũamo —yʉre yicami ángel.\\n3 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ masise sʉorine ado bajise ĩacajʉ yʉ: Masa manojʉ yʉre ãmiacami ángel. Tojʉ ejacõari, güiogʉ sũagʉ̃re ĩacajʉ. Ĩ joere jesacamo rõmio. So jesagʉre Dios ĩ ĩateri vãme ucature tuyacajʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. 4 Ĩ joe jesago, sũariase sudiro sãñacamo. Gajeyeũni jairo vaja cʉti cʉocamo so. Ti ñacajʉ oro, to yicõari gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla vãme cʉti quẽne. To yicõari, orobaja cʉocamo. Tibajare rojose so yise sãñacajʉ. 5 So riovecare masa ĩna masibeti vãme ucatu ecorio ñacamo. Ado bajiro goticajʉ ti vãme: “Jairimaca Babilonia vãme cʉtigo ñaamo adio. So sʉorine jediro rojose masa ĩna yijare, ‘Ajeriarã cʉtirã jaco’ to yicõari, ‘Rojose jediro jaco ñaamo’ ” yirivãme ñacajʉ so rioveca tuyari vãme. 6 To bajicõari, “Adione ñaamo Dios yarãre sĩario, to yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare sĩavariquẽnagõ”, yiĩamasicajʉ yʉ.\\n“Rojogo masu ñaamo” yiĩamasicõari, no yimasibeticajʉ yʉ. 7 To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n—Sore mʉ ĩase, masa ĩna masibeticatire, mʉ masirotire yigʉ, mʉre gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Güiogʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticõari, jʉaãmocãrãca jotari cʉtigʉ, sore ĩ ãmisere mʉ ĩajama, ado bajiro yire ũni ñaja: 8 Güiogʉ, mʉ ĩagʉ̃, tirʉ̃mʉjʉ ñacami maji. Adirʉ̃mʉrirema ruyubeami yuja. To bajiboarine, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩre ĩ rocaroto rĩjoro, tʉsabetigojejʉ ñar'i joe jeamʉjadirʉcʉmi. Ĩ joe jeasere ĩacõari, ĩre ĩaʉcarʉarãma masa. Ĩna ñarʉarãma adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ paperatuti ucagʉ, “Ado cõro ñarʉarãma catirona” ĩ yiucabetiriarã.\\n9 Quẽnaro ajigʉrema, ajimasirene ñaja. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉtigʉ mʉ ĩagʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca burori ñasere ĩoro bajiaja. Ti burori ñaja, ajeriarã cʉtigo so ñariburori. Gajeye cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari ti ñajama, tiari ñaro cõrone ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. 10 Jẽre cojomo cõro bajireacoariarãma ʉjarã ñaboariarã. To bajiboarine jʉarã rʉyaama. Sĩgʉ̃ adirʉ̃mʉrire rotigʉ ñaami. Ĩ bero rotirocʉ, ruyubeami maji. To bajiboarine yoaro rotibetirʉcʉmi. 11 Tirʉ̃mʉjʉre ñaboar'i güiogʉ sũagʉ̃, yucʉrirema ñabetiboarine, rotigʉ ñarʉcʉmi. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ʉjarã ñarã rãcagʉne tudicaticõari, Dios ĩ rocaroto rĩjoro, rotitʉsarʉcʉmi.\\n12 Jʉaãmo cõro jotari mʉ ĩase, jʉaãmocãrãcʉ ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. Masare rotisʉobeama maji. Bero güiogʉ sũagʉ̃ ĩ rotirirʉ̃mʉrire ĩna quẽne yoaro meaca rotirã ñarʉarãma. 13 Jʉaãmo cõro ʉjarã ñarã, ĩna jedirone “Güiogʉ sũagʉ̃ manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma. 14 To bajiri, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yarã rãca gãmerã quẽarʉarãma. To bajiboarine, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ yarã rãca, ĩna rẽtoro quẽarʉarãma. Gãjerã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami. To yicõari, ʉjarãre quẽne ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami. To bajiri, Dios ĩ masise sʉori ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñaama ĩna, ĩ yarã —yʉre yigoticami ángel.\\n15 To yicõari, gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n—Ajeriarã cʉtigo so ñarojʉ riagari mʉ ĩase, masa ñaama ĩna. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñaama ĩna. 16-17 Diojʉama, “Ado bajiro yito mani” ĩna yitʉoĩarotire ĩnare yirʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, jʉaãmo cõro ñarã ʉjarã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, güiogʉ sũagʉ̃re, “Manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma ĩna. Ĩ rãca ñacõari, ajeriarã cʉtigore ĩaterʉarãma ĩna. So ye jedirore ẽmarʉarãma. To yicõari, so rujʉre barʉarãma. So gõarema, jeamejʉ soerearʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro yirã yirʉarãma. 18 Ajeriarã cʉtigo mʉ ĩase, jairimaca Babilonia vãme cʉti maca ti ñasere ĩoro bajiaja. Ti macana ʉjʉ, gaje macariana ʉjarãre rotirʉcʉmi —yʉre yigoticami ángel.","num_words":579,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 10 BSNNT - Tijʉ bero, gajeye ado bajise - Bible Search\\n1Tijʉ bero, gajeye ado bajise bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, õ vecajʉ buerigaseri vatoajʉ rujiacami. Ado bajiro bajicami: Ĩ rʉjoa vecare buerimamʉ ñacami. Ĩ riogama, muiju ʉ̃mʉagʉre bajiro busucajʉ. Ĩ ñicʉgʉ̃ri quẽne, jeare bajise yaacajʉ. 2Papera tũnariajotiaca õjacõari cʉocami. Rujiejacõari, ĩ gʉbo riojojacatʉajʉa, moa riagajʉ cʉdarocaroacami. Gãcojacatʉa gʉbo boejʉa cʉdacũcami. 3To yicõari, ruyugoaro avasãcami. Yai, león vãme cʉtigʉ ĩ avasãrore bajiro ruyucajʉ, ĩ avasãcati. Ruyugoaro ĩ avasãrone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ bʉjoa ñarã ĩre cʉdi ocaruyucama. 4Ĩna cʉdi ocaruyusere ajicõari, ucagʉagʉ yiboacajʉ yʉ. Tire ucagʉagʉ yʉ yirone,\\n5To bajise ti yi ocaruyuro bero, cojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari, ĩ ãmo riojojacatʉa ĩ ñumʉosere ĩacajʉ yʉ. 6-7“‘Yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja’ ĩre mani yimasirotire” yigʉ, ado bajise yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n8To ĩ yiro bero, õ vecajʉ yʉ ajicati quẽna ado bajiro yʉre gotirẽmo ocaruyucajʉ:\\n9To bajiro ti ocaruyusere ajicõari, ángel tʉjʉ vacajʉ yʉ. Ĩ tʉjʉ ejacõari,\\n10To ĩ yijare, tijotire ãmicõari, bacajʉ yʉ. Beroa ocore bajiro ibisiticajʉ. To bajiboarine yʉ baro bero, yʉ gʉdajoajʉ bʉto sʉ̃ecajʉ. 11Yʉ baro bero, ado bajiro yʉre goticami ĩ quẽna:","num_words":184,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 SAN JUAN 1\\nJane mejejʉti Dios oca goti rẽtoburocʉ ĩ ñacãre gaye\\n1 Ñati yʉ ñarã mʉa. Mʉare papera cõa yʉ. Macãrʉcʉ̃ro iti rujearoto riojʉajʉ, Dios oca goti rẽtoburocʉ ñacãyijʉ. Gʉamasiti ĩre ticõri, ĩre tʉocõri, ĩre moaĩacõri mʉare gotia yʉ. Ĩti ñami mani catitĩñaroca yi masigʉ̃. 2 Dios oca goti rẽtoburocʉ ĩ goaroca ticʉ gʉa. Ĩti ñami Jesucristo catitĩñare rʉcogʉ. Ito bajiri gʉa tigore mʉare gotia yʉ. Gʉare goaĩocacʉti, mani Jacʉ Dios rãca ñayijʉ. Ĩre gʉa tiroca yiñi Dios. Ĩ gayere mʉare bʉsia yʉ. 3 Gʉa tigore mʉare gotia yʉ. Gʉa tʉogore cʉni mʉare gotia yʉ. Gʉa rãca sĩgʉ̃ robo bajiroti mʉa ʉsi cʉtitoni mʉare gotia yʉ. Dios ĩ ʉsi cʉtiro bajiroti ʉsi cʉtia gʉa. Ĩ Macʉ Jesucristo rãca cʉni ito bajiroti ʉsi cʉtia gʉa. Dios ĩ ʉsi cʉtiro bajiroti mʉa ʉsi cʉtitoni mʉare gotia yʉ. Ito yicõri ĩ Macʉ rãca mʉa ʉsi cʉtitoni mʉare gotia yʉ. 4 Adi mʉare gotia yʉ sĩgʉ̃ robo bajiro mani wanʉ quenatoni.\\nBusurise rʉcogʉ ñami Dios, yire gaye\\n5 Busurise rʉcogʉ ñami Dios. Rãitĩarise ma ĩre. Ito bajiroti gotiquĩ Jesús gʉare. Ito bajiri iti tʉocõri mʉare gotia yʉ. 6 “Dios ĩ ʉsi cʉtiro bajiroti ʉsi cʉtia yʉ”, mani yibojaja cʉni, ito yicõri ñeñaro mani yirise jidicãbeja, manimasiti rʉoa mani. Ito yicõri riojo gotire gaye cʉni cʉdirã meje ña mani. 7 Dios ĩ queno yi ñaro bajiro mani yi ñaja, sĩgʉ̃ robo bajiro ʉsi cʉtirã yirãji mani. Ito yicõri ĩ Macʉ Jesucristo ya rínati mani ñeñaro yirise coe jeoroja.\\n8 “Ñeñaro yirise ma yʉre”, mani yibojaja, manimasiti rʉoa mani. Ito bajiri riojo gotirã meje ña mani. 9 Yiro robo yigʉ ñami Dios. Ito bajiri ĩre mani gotija, ñeñaro mani yirise coe jeogʉ yiguĩji. Ito yicõri mani ñeñaro yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios. 10 “Ñeñaro yigʉ meje ña yʉama”, mani yibojaja cʉni, “Rʉore jaigʉ ñami Dios”, yiado bajiro ya mani. Ito bajiro mani yija, Dios oca mani ya ʉsijʉ manoja manire.","num_words":305,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Filipenses 1\\n1 Yʉʉ Pablo, teero biiri Timoteo mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeorá Filipospʉ niirã́rẽ ãñudutia. Ʉ̃sã Jesucristore padecotera mʉ́ãrẽ niipetira cʉ̃ʉ̃mena niirã́rẽ, mʉ́ãrẽ sʉonírãrẽ,* Pecasãyemena: obispos. teero biiri cʉ̃́ãrẽ tiiápuracãrẽ† Pecasãyemena: diáconos. jóaa.\\n2 Mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, Jesucristo marĩ Õpʉ̃ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nJesuré padeoráre Pablo sãĩbosárigue\\n3 Yʉʉ mʉ́ãrẽ wãcũrecõrõ yʉʉ Õpʉ̃ Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. 4-5 Sicato mʉ́ã padeonʉcã́rito, tée atitópʉcãrẽ ãñuré queti maquẽmena mʉ́ã yʉʉre tiiápua. Teero tiigʉ́, yʉʉ sãĩrécõrõ mʉ́ã niipetirare ʉseniremena sãĩbosárucua. 6 Mʉ́ã Jesuré padeonʉcã́rĩ, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñurõ tiigʉ́, wasorí tiirígʉ niiwĩ. Yʉʉ ateré masĩã: Teero mʉ́ãrẽ wasomʉ́ãnʉcãrĩ tiigʉ́daqui, tée Jesucristo pʉtʉaatiripʉ. 7 Mʉ́ã niipetirare yʉʉ teero wãcũpadeori, ãñuniã. Yʉʉ mʉ́ãrẽ maĩjĩ́gʉ̃, teero wãcũã. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ sĩcãrĩbíro tiiápurigʉ niiwĩ. Yʉʉ peresuwiipʉ duiri, teero tiiápurigʉ niiwĩ. Teero biiri yʉʉ queti beserí basoca pʉtopʉ niirĩ, ãpẽrã́ Jesuyé quetire ñañarõ jĩĩdʉgari, “diamacʉ̃́rã niiã” jĩĩ yʉʉ wederi, teerora tiiápurigʉ niiwĩ. 8 Cõãmacʉ̃ yʉʉ mʉ́ãrẽ bayiró maĩrére masĩqui. Jesucristo cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ maĩrṍbirora yʉʉcã maĩã. 9 Yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ mʉ́ãye maquẽrẽ sãĩgʉ̃́, “cãmerĩ́ maĩnemóãrõ” jĩĩã. “Masĩrémena cʉ̃́ã maĩrére ẽñoã́rõ” jĩĩã. 10 Teero maĩrã́, ãñurére besemasĩãdacu. Cristo pʉtʉaatiri, ñañaré manirã́, wapa cʉohéra bʉajeánoãdacu. 11 Jesucristo mʉ́ãrẽ ãñurére tiirucúra niirĩ tiiáro. Basocá mʉ́ã teero tiirí ĩñarã, Cõãmacʉ̃rẽ “ãñunetõjõãĩ” jĩĩãdacua.\\nYʉʉ catigʉja, Cristomena niiã\\n12 Yáa wederabiro niirã́, ateré mʉ́ãrẽ masĩrĩ boogá: Yʉʉre wáaremena ãñuré queti nemorṍ sesajõãã. 13 Teero tiirá, niipetira romanuã õpʉ̃ye wiseripʉ coterí basoca “cʉ̃ʉ̃ Cristoyere wederé wapa peresuwiipʉ niiĩ” jĩĩĩya. Ãpẽrã́ ãnopʉ́ niirã́cã teeré masĩĩya. 14 Paʉ Jesuré padeorá yʉʉ peresuwiipʉ duirére tʉojĩ́rã, marĩ Õpʉ̃rẽ padeotutúanemocua. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ye quetire cuiro manirṍ, wãcũtutuaremena wedecua.\\n15 Sĩquẽrã yʉʉre ĩñatutira, yʉʉre netõnʉcã́dʉgara, Cristoyere wedeayira. Ãpẽrãpé ãñurõ tiidʉgáremena cʉ̃ʉ̃yere wedeayira. 16-17 Cʉ̃́ãjã yʉʉre maĩĩ́ya. Ateré masĩĩya: Cõãmacʉ̃ yʉʉre ãno cṹũrigʉ niiwĩ, ãñuré queti “diamacʉ̃́rã niiã” jĩĩ wedearo jĩĩgʉ̃. Yʉʉre ĩñatutirape yʉʉ nemorṍ niidʉgara, Cristoyere wedeayira. Basocá padeoáro jĩĩrã mee buecua. Yʉʉ peresuwiipʉ duiri, yʉʉre ñañarõ wãcũrĩ tiidʉgára tiicúa. 18 Ãñujããdacu. Yʉʉre ñañarõ tiidʉgápacara, o apeyé diamacʉ̃́ maquẽrẽ wededʉgara, Cristoyerena wedecua. Cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽ wederi tʉogʉ́, ʉseniã.\\nTeero ʉsenirucujãgʉ̃dacu. 19 Ateré masĩjĩgʉ̃, ʉseniã: Mʉ́ã sãĩbosáremena, teero biiri Espíritu Santo Jesucristo ticorigʉ yʉʉre tiiápuremena niipetire yʉʉre wáare ãñurõ yapacʉtíadacu. 20 Yʉʉ Jesucristoyere wedehegʉ, bobobócu. Biirope booa: Cuiro manirṍ, tutuaremena cʉ̃ʉ̃yere wederucudʉgaga. Yʉʉ tiirucúrobirora tiidʉgága. Teero tiigʉ́, mecʉ̃tígãrẽ, too síropʉcãrẽ yʉʉ catigʉ o diagʉ, yʉʉ tiirémena “Cristo ãñuniĩ” jĩĩrĩ tiigʉ́dacu. 21 Yʉʉ catigʉja, Cristomena niiã; cʉ̃ʉ̃yere tiirucújãgʉ̃dacu. Diari, ãñuãdacu yʉʉre; cʉ̃ʉ̃mena niirucujãgʉ̃dacu. 22 Yʉʉ catirí bʉrecori dʉsarí, Cristoye maquẽrẽ pademasĩã ména. Teero tiigʉ́, yʉʉ diari, o yʉʉ catiri, ¿deerope tiigʉ́dari? jĩĩmasĩriga. 23 Ate pʉawãmé beseri, wisió niiã. Ateré wãcũsʉguea: Diadʉgaga Cristomena niigʉ̃dʉ. Yʉʉre nemorṍ ãñuãdacu. 24 Too síro ateré wãcũã: Yʉʉ catigʉpe, mʉ́ãrẽ nemorṍ tiiápugʉdacu. 25 Teero tiigʉ́, “diaria ména” jĩĩ wãcũgʉ̃, catigʉdacu, mʉ́ã niipetirare tiiápugʉdʉ. Mʉ́ã yʉʉ tiiápuremena jõõpemena nemorṍ padeó, ʉseniãdacu. 26 Yʉʉ mʉ́ãmena niirĩ sũcã, mʉ́ã Jesucristore bayiró ʉsenire ticoadacu.\\n27 Ateré ãñurõ tʉoyá: Cristoye queti ãñuré queti jĩĩrõbirora tiirécʉtiya. Mʉ́ã teero tiirí, yʉʉ mʉ́ã pʉto o aperopʉ́ niigʉ̃, atequetiré tʉodʉgáa: Filipos macãrã sĩcãrĩbíro padeorá tiiáyira; sĩcãrĩbíro ãñuré quetire padeorére “diamacʉ̃́ maquẽ niiã” jĩĩ wedera tiiáyira; 28 “cʉ̃́ãrẽ cãmotárare cuiriayira” jĩĩré quetire tʉodʉgáa. Mʉ́ã teero tiirí, mʉ́ãrẽ cãmotára pecamepʉ wáaadarere tʉomasĩ́ãdacua; mʉ́ã Cõãmacʉ̃ netõnéãdara niirépere ĩñamasĩãdacua. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ teeré masĩrĩ tiiquí. 29 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñurõ tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiirémena pʉaró cṹũrigʉ niiwĩ. Sicaró ate niiã: Mʉ́ã Cristore padeocú. Aperó ate niiã: Mʉ́ã Cristore padeoré wapa ñañarõ netõã́dacu. 30 Mʉ́ã Jesuré padeoré wapa yʉʉ tiiróbiro ñañarõ netõã́yiro. Yʉʉ ñañarõ netõrĩ́, mʉ́ã ĩñawʉ̃. Teerora sũcã mecʉ̃tígã yʉʉre wáarecãrẽ tʉocú.\\n*1:1 Pecasãyemena: obispos.\\n†1:1 Pecasãyemena: diáconos.","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti GÁLATAS 4\\n1 Gotimasiore mʉare gotiaja yʉ quẽna: Sĩgʉ̃, ĩ macʉ ñasʉogʉ, ĩ jacʉ ye jediro cʉorocʉ ñaboarine, ĩ daquecõajama, ĩ jacʉre moabosarimasare bajiro bajiami. Ĩna rotijama, ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja ĩre. 2 Daquegʉ ĩ ñaro, ĩ jacʉre moabosarimasa ĩre coderãma. To yicõari, ĩ cʉorotire quẽne coderãma. “Yʉ macʉre yʉ cʉose jediro ĩre ĩsiaja yʉ yuja” ĩ jacʉ, ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, moabosarimasʉre bajiro me bajigʉmi yuja. Ĩre rotimasimenama. 3 Mani quẽne Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, to bajirone bajiboacajʉ mani maji. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, ĩna ajirʉ̃cʉbʉore ti rotirore bajirone rotiecocajʉ mani. 4 To bajiro mani bajiñaboajaquẽne, “To cõrone yʉ macʉre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ejayumi. To bajiri Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rõmio sʉorine ruyuayumi. Jud'io masʉ ruyuar'i ñari, Dios ĩ rotimasire rotiecoyumi. 5 Tirʉ̃mʉaye rotimasire ajitirʉ̃nʉboariarã, rojose mani yisere ĩ masiriose vaja, ĩ macʉ ĩ vaja yibosarotire yigʉ, ĩre cõañumi Dios. Ĩ rĩa mani ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. 6 To bajiri Dios rĩa mani ñajare, ĩ macʉ Jesucristo rãcagʉ, Esp'iritu Santore, manire cõañumi Dios. Manire quẽne ĩ ñajare, “Cacʉ”, ĩre yivariquẽnaja mani. 7 To bajiri, adirʉ̃mʉrirema, Dios Moisére ĩ roticũmasirere rotiecorã me ñaja, Dios rĩa ñari. To bajiri, “ ‘Yʉ rĩare quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.\\n“Jud'io masare bajiro bajibesa”, Pablo ĩ yire queti\\n8 Tirʉ̃mʉjʉma Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masibeticajʉ mʉa maji. Ĩre masimena ñari, “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoboayuja mʉa maji. 9 Adirʉ̃mʉrirema Diore masirã ñaja mʉa quẽne. To bajiri, “Yʉ rĩa ñaama” mʉare yiĩarʉ, mʉare beseyumi Dios. Diore masirã ñaboarine, ¿no yirã Diore masimena ĩna rotirere mʉa rotiecoriarore bajiro Dios ĩ rotimasirere rotiecorã ñarʉati mʉa? To bajiro mʉa yirʉaboase vaja maja. 10 Jud'io masa me ñaboarine, jud'io masa ye Moisére Dios ĩ roticũmasire ti rotirore bajiro mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. “Adirʉ̃mʉ rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja. Ado cõro ñamiagʉ ĩ tʉsatone, ado cõro juebʉcʉ ti tʉsatone, to yicõari, ado cõro cʉ̃ma ti tʉsatone, rʉ̃cʉbʉoroti ñaja” yicõari, mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. 11 Tire ajicõari, “¿Yʉ gotimasioboacati vaja mañujari?”, yitʉoĩa sʉtiritiaja yʉ.\\n12 Yʉ mairã, ado bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ: Dios ĩ rotimasirere mʉa rotiecosere bojabeaja yʉ. Yʉjʉama, jud'io masʉ ñaboarine, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Rojose maja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yibeaja yʉ. Yʉ yitʉoĩarore bajiro mʉa quẽne, mʉa tʉoĩajama, quẽnarʉaroja. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ yʉ ñaro, quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa maji. 13 Tire masiritimenaja mʉa. Rijagʉ ñari, mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉare gotimasiosʉocajʉ. 14 Rijagʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩatebeticajʉ mʉa. Ángel bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. To yicõari, Jesucristore bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. 15 Adirʉ̃mʉrirema, “Vaja magʉ̃ ñaami” yiĩarãre bajiro yʉre yaja mʉa yuja. To bajiri, “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, bʉto ĩna variquẽnacatire masiriticoariarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma, variquẽnacõari, bʉto yʉre ĩamaicana ñari, mʉa yimasijama, mʉa caje juacõari, yʉre ĩsiboriarãja mʉa, “Ĩamasiato” yirã. 16 Adirʉ̃mʉrirema yʉre ĩateaja mʉa. ¿No bajiro bajicõari, yʉre ĩateati? Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire quẽnaro riojo mʉare yʉ goticõa ñajare, ¿yʉre ĩateati mʉa?\\n17 Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, mʉare baba cʉtirũgũrãma ĩna. To bajiboarine, mʉare quẽnaro yirʉarã me, to bajiro bajirãma. “Pablore ajitecõari, mani rĩrene ajitirʉ̃nʉato” yirã, to bajiro bajirãma. 18 Gãjerã manire mairã, bʉto manire ĩna tʉoĩajama, quẽnaja. To bajiboarine, manire yitorʉarã, socarãne manire ĩna maijama, quẽnabeaja. Gajeyerema, mani tʉjʉ gãjerã ĩna ñaro rĩne, ĩnare mairoti me ñaja manire. To bajiro mʉare yirũgũroti ñaboaja, yʉre. 19 Yʉ mairã, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉare bʉto tʉoĩacõa ��aja yʉma. Rõmia ĩna macʉ cʉoroto rĩjoro, bʉto tʉoĩacõari, rojose ĩna tãmʉorore bajiro yʉ quẽne, mʉare tʉoĩacõari, rojose tãmʉoaja. To bajiro rĩne rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉcʉja yʉ. Gajeye tʉoĩavʉomenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” mʉa yitʉoĩarojʉ, rojose tãmʉo tʉjarʉcʉja. 20 Mʉa tʉjʉ bʉto ñarʉaboaja yʉ. Tojʉ yʉ ñajama, quẽnabʉsaro mʉare gotibogʉja yʉ. Sõjʉ ñari, mʉare tʉoĩarejaicõari, adi papera rãca quẽnaro mʉare gotimasibeaja yʉ.\\nSara, Agar ĩna bajire queti\\n21 Mʉa sĩgʉ̃ri, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirʉa tʉoĩaja mʉa. “Dios ĩ rotimasire” yʉa yijama, Moisés ĩ ucamasirere yirã yaja. To bajiri Moisés ĩ ucamasirere mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajimasiña mʉa. 22 Abraham ñamasir'i, jʉarã ʉ̃mʉa rĩa cʉtimasiñuju. Ĩ manajore moabosarimaso Agar vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju sĩgʉ̃. Gãjijʉa, ĩ manajo Sara vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju. 23 Sarare moabosarimasorene manajo cʉti, yi macʉ cʉtimasiñuju Abraham. Gãjijʉama, ĩ manajo cʉtisʉorio macʉ ñamasir'ima, “Macʉ cʉtirʉocomo” Abrahamre Dios ĩ yimasir'ire macʉ cʉtimasiñuju. 24 To bajiro ĩna bajimasirere ado bajiro gotiaja: Moabosarimaso, so rĩa cʉtijama, so ʉjʉre moabosarimasa ñarãma ĩna quẽne. To bajiro rĩne bajicoayuja ti. To bajiri, Sarare moabosarimaso, Agar vãme cʉtimasirio, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉjʉ Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiyumo so. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire cʉdirã, ado bajiro so rĩare bajiro bajiama ĩna: Ĩna quẽne, moabosarimasare bajiro bajiama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeobetiboarine, “ ‘Manire ĩavariquẽnato Dios’ yirã, cʉdiroti ñaja” yirã ñari. 25 Gajeyerema, ado bajiro ti bajijare, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiamo Agar”, yimasiaja mani: Cojojirema, “Agar” ĩna yijama, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉre yirã yama masa. To bajicõari, Agar macʉ jãnerabatia, árabe masa ĩna ñarojʉ ñaroja tiʉ. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macare bajiro bajiamo so, Agar. Moabosarimasa jacore bajiro bajiaja Jerusalén, ti macana, Dios ĩ rotimasire cʉdirã ĩna ñajare. 26 Õ vecajʉ quẽne, Dios ya maca “Jerusalén vãme cʉti maca ñaroja”, yicama. Tojʉma, moabosarimasa jacore bajiro me bajiaja. Sarare bajiro bajiaja, ti maca ñarona, so rĩare bajiro bajirã, “Dios ĩ rotimasire cʉdiroti me ñaja” yicõari, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare. 27 Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, “Sarare bajiro bajiaja õ vecajʉ, Jerusalén maca”, yaja yʉ. Sarare gotigʉre bajiro ucamasiñuju:\\n“Rĩa magõ, ajiya. Rĩa magõ ñaboarine, quẽnaro variquẽnaña. Macʉ cʉtigoago rojose tãmʉoĩabeco ñaboarine, ‘Jãjarã rĩa cʉtirʉocoja’ yimasigõ ñari, variquẽnaña mʉ. ‘Jãjarã rĩa cʉtiato’ yigʉ yirʉcʉja yʉ. Yʉ rãca ñagõ rẽtoro rĩa cʉtirʉocoja mʉ”, yiucamasiñuju Isa'ias.a Is 54.1. Adirʉ̃mʉrirema, “Yʉ rãca ñagõ” ĩ yijama, adi macarʉcʉro Jerusalén macare yigʉ yimasiñuju. “Rĩa magõ ñaboario” ĩ yijama, õ vecajʉ Jerusalén macare yigʉ yimasiñuju.\\n28 Yʉ mairã, quẽnaro ajiya. “Macʉ cʉtirʉocoja mʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, macʉ cʉtimasiñuju Sara, Isaac vãme cʉtigʉre. Ĩ jãnamijʉa ñañumi Cristo, “Ĩ sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Abrahamre Dios ĩ yigotimasir'i. To bajiri, manijʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mani yuja. Dios ĩ rotimasire cʉdirã, to bajiro me bajiaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, bajiaja mani. 29 Gajeyerema, ado bajiro manire gotiaja Moisés ĩ ucamasire, “Dios ĩ rotimasire” yʉa yise: “Ĩ manajore moabosarimaso macʉjʉa, Esp'iritu Santo sʉorine Sara so macʉ cʉtir'ire rojose yimasiñuju”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire. Adirʉ̃mʉri quẽne, to bajirone bajiaja manire quẽne. Cristo sʉori Abraham jãnerabatiare bajiro bajirãre, manire rojose yirũgũama Abraham jãnerabatia, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirã. 30 Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Moisés ĩ ucamasirere mani buejama, Dios ye mani cʉoroti gotisere ĩabʉjarãja mani. Ado bajiro gotiaja: “Mʉ manajore moabosarimasore, so macʉre quẽne ĩnare varoticõaña. So macʉ ñari, mʉ rijato berojʉ mʉ cʉosere cʉosʉyabetirʉcʉmi. Jediro Sara macʉ ye ñarʉaroja”, yigotiaja, Dios ocare Moisés ĩ ucamasire. To bajiro ti gotijare, “Moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñarãma ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yimasiriarã”, yimasiaja mani. 31 To bajiri, yʉ mairã, “Ado bajise tʉoĩamasiato” yigʉ, Moisés ĩ ucamasire mʉare gotibʉ yʉ: “Dios ĩ rotimasire mani cʉdijeobetijama, manire ĩavariquẽnabetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa güirã me ñari, moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩavariquẽnarã ñaja” yirã ��ari, Sara ñamasirio rĩare bajiro bajirã ñaja mani.\\na4:27 Is 54.1. Adirʉ̃mʉrirema, “Yʉ rãca ñagõ” ĩ yijama, adi macarʉcʉro Jerusalén macare yigʉ yimasiñuju. “Rĩa magõ ñaboario” ĩ yijama, õ vecajʉ Jerusalén macare yigʉ yimasiñuju.","num_words":1202,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique ROMANOS 2\\nDios juzga conforme a la verdad\\n1 Mʉjaa aperã na cátiere tʉjʉri, “Caroorije cána ãma,” nare mʉja ĩ. To bairo nare caĩrã anibana quena nare bairona caroorije mʉja áa. To bairi, “Caroorije cána ãma, nare cʉ popiyeyeato Dio,” mʉja caĩata, “Jã quenare cʉ popiyeyeato,” caĩrãre bairona mʉja ĩ. 2 To bairona caroorije cánare nipetiro na cátiere tʉjʉ majimi Dio. Na cátie nipetirijere caroaro tʉjʉ majiri cariapena na popiyeyegʉmi Dio na ye wapa. Cariapena capopiyeyei ãmi Dio. 3 To bairi mʉja quena nare bairona anibana quena, “Caroorã ãma naa, nare popiyeyegʉmi Dio,” mʉja ĩrã. To bairo ĩcõarina, “Jã macare popiyeyequetigʉmi,” jocarãna mʉja ĩ tʉgooñarã. 4 Caroorije mʉja cátie wapare mʉja popiyeyega patowãcaquẽcʉmi Dio. To bairi nemoona mʉjaare cʉ capopiyeyequẽtiere tʉjʉrã, “Manire popiyeyequetigʉmi,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Mʉjaare mai tʉjʉri, caroorije mʉja cátiere mʉja catʉgooña jʉtiritipe boomi. To bairi cʉ̃re mʉja caapiʉjapere yuʉmi Dio. To bairi popiyeyega patowãcaquẽcʉmi. 5 Cʉ̃re mʉja caapiʉjapere mʉjaare cʉ cayuubato quena Diore mʉja apiʉjagaquẽe. Caroorije mʉja cátiere mʉja jʉtiriti yeri wajoagatee. To bairi netobʉjaro mʉja popiyeyegʉmi Dio. Cariapena cʉ̃re cabooquẽnare caroorije na cátaje wapa nare cʉ capopiyeyeri rʉmʉ cãnopʉ mʉja átigʉmi. 6 Camaja nipetirãre caroorije na cátaje wapa cõona cariapena na popiyeyegʉmi Dio. To bairi caroa cátana quenare caroaro na átibojagʉmi Dio cariapena caroa na cátaje cõona. 7 To cãnacãʉna caroa, Dio yere, cʉ catʉjʉ wariñuurijere cáticõa aninucurãre na joogʉmi Dio cʉ tʉpʉ caroa cãnicõa aninucurijere. 8 Aperã na majuuna na caboorije cána macare na popiyeyegʉmi Dio. Cariape macaje Dio ye quetire apiʉjagaquẽema. Cañuuquẽtie macare átinucuma. To bairi na popiyeyegʉmi Dio, na cáti aniere booquẽcʉ. 9 Camaja nipetirã caroorije cána tʉgooñarique pai jʉtiriti popiye tamʉogarãma. Judío maja to bairona, judío maja mee quena nare bairona tamʉogarãma. 10-11 Nipetirã caroare cána macare na tʉjʉ wariñuumi Dio. Camaja quena to bairona caroa cánare na tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma. Caroa ãnajere na joogʉmi Dio. Judío majare, judío maja mee quenare to bairona na joogʉmi Dio, jĩcarore bairo jeto camajare catʉjʉʉ aniri.\\n12 To bairi caroorije na cátaje wapa na popiyeyegʉmi Dio, Moisépʉre cʉ carotiriquere camajibatanare tiere na cabai netoo nʉcarije wapa. Aperã quenare cʉ carotirique camajiquẽna quenare na popiyeyegʉmi Dio caroorije na cátie wapa. 13 Cʉ carotiriquere caapiricarã anibana quena tiere cátiquẽnare, “Cañuurã ãma,” na ĩquẽemi Dio. Cʉ carotiriquere cána macare, “Cañuurã ãma,” na ĩ tʉjʉmi. 14 To bairi judío maja cãniquẽna Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere cacʉgoquẽna aniri, tiere camajiquẽna ãma. Majiquetibana quena na majuuna caroare cána na cãmata Dio cʉ carotirique to caĩrore bairona cána ãma. Dio cʉ carotiriquere camajiquẽna anibana quena caroare cána na cãmata na majuuna na yeripʉre, “Caroare cátipe ã,” caĩ majirã ãnama. 15 To bairi na majuuna na yeripʉre caroare cáti majirã aniri Dio cʉ carotirique cʉ caĩ cũricarore bairona cáti majirã ãnaa baima. To bairi na yeripʉre caroare cáti majirã anibana quena caroorije áama na majuuna. To bairo na majuuna caroorije áti, nemoona, “Atie caroorije ã. ¿Nope ĩrã tiere jã ájupari?” ĩ tʉgooña majirãma. Cañuurije macare na cápata, “Atie caroare jã ápʉ́,” ĩ tʉgooña majirãma, na yeripʉre caroa cáti rotirijere camajirã aniri. 16 To bairi camaja caroorije na cátajere na tʉjʉ cõoñari na popiyeyegʉmi Dio caroorãre na cʉ capopiyeyeri rʉmʉ cãnopʉ. Caroorije na cátajere catʉjʉ cõoñapaʉre cʉ cũgʉmi Dio Jesucristore. To bairi na cabuiogaquẽtie quenare tʉjʉ maji peticõagʉmi Jesu. Ti wamere yʉ buionucu Jesu ye quetire buio teñaʉ.\\nLos judíos y la ley de Moisés\\n17 Mʉjaa judío maja cãna, “Moisépʉre Dio cʉ cáti rotiriquere cʉ cacũricarã aniri cʉ yarã majuu jã ã,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. 18 Dio cʉ carotiriquere camajirã aniri cʉ caboorijere camajirã mʉja ã. To bairi, “Caroa cátipere jã tʉjʉ beje maji,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. 19 To bairo ĩ tʉgooñarã, ocõo bairo mʉja ĩ tʉgooñabapa: “Dio yere camajiquẽnare camajiorã jã ã. Caroare cáti majiquẽnare na jã buio maji caroa macaje macare. 20 To bairi aperãre camajiorã jã ã. Camajiquẽnare, cawimarã quenare cabuerã jã ã. To bairi Dio cʉ carotiriquere cacʉgorã aniri camajiriorijere cariape cãni wamerire jã maji peticõa,” mʉja ĩ tʉgooñabapa. 21 To bairi mʉjaa aperãre camajiorã anibana quena ¿nope ĩrã mʉja majuuna aperãre mʉja cabuiorore bairona mʉja átiquetinucuti? Aperãre, “Jee rutiquẽja,” caĩ buiorã anibana quena ¿nope ĩrã mʉja majuuna mʉja jee rutinucuti? 22 To bairi, “Áti epericarã cʉtiqueticõaña,” caĩrã anibana quena mʉja majuuna ¿nope ĩrã mʉja áti epericarã cʉtinucuti? Aperã na majuuna na cawericarãre Dio cãniquẽnarena jeni nʉcʉbʉgoma. Na cajeni nʉcʉbʉgorijere tʉjʉteebana quena ¿nope ĩrã na wericarãre na cáti nʉcʉbʉgori wiiri macajere mʉja jee rutiti? 23 “Moisépʉre Dio cʉ carotiriquere camajirã majuu jã ã,” caĩrã anibana quena tiere mʉja bai netoo nʉcanucu. To bairo mʉja cabai netoo nʉcarijere tʉjʉrã aperã maca ocõo bairo mʉja ĩrãma: “Nare bairona cabairã jã anigatee. Diore canʉcʉbʉgorã na cãmata jã maca Diore cáti nʉcʉbʉgorã jã anigatee.” To bairona ĩrãma to bairo jocarãna Diore mʉja canʉcʉbʉgotorijere tʉjʉrã. 24 To bairona ĩrique ã Dio Wadariquepʉ: “Mʉjaa judío maja Dio cʉ carotiriquere cacʉgorã anibana quena caroorije cána mʉja ã. To bairo mʉja cãno tʉjʉrã aperã judío maja cãniquẽna maca Diore booquetiri, cʉ ĩ epe tutima. Cʉ nʉcʉbʉgogaquẽema,” ĩ ucarique ã.\\n25 Dio cʉ carotiriquere mʉja cápata caroaro mʉja baigaro judío majare, circuncisión na caĩrije cánare. To bairi cʉ carotiriquere mʉja cátiquẽpata judío maja cãniquẽna circuncisión cátiquẽnare bairona cabairã mʉja ã, Diore camajiquẽnare bairona. 26 Noa Dio cʉ carotiriquere caapiʉjarã, “Yʉ yarã ãma,” nare ĩ tʉjʉʉmi Dio, judío maja mee quenare circuncisión cátiquẽna na cãnibato quena. Judío majare Dio na cʉ caĩ tʉjʉboricarore bairona na ĩ tʉjʉʉmi Dio cʉ carotiriquere cánare. 27 Mʉjaa judío maja Dio cʉ carotirica wame cõo cacʉgorã, circuncisión cána anibana quena Diore mʉja apiʉjaquẽe. To bairi aperã maca circuncisión cátiquẽna maca Dio cʉ carotirique caĩrore bairona na cápata ocõo bairo mʉja ĩgarãma: “Jocarãna Dio cʉ carotiriquere cacʉgorã ãma. Tiere apiʉjaquẽema,” mʉja ĩgarãma. 28 Judío maja ocõo bairo mʉja ĩ mʉjaa: “Judío maja jã ã. Circuncisión jãre cájupa, Dio yarã majuu anigarãma ĩrã.” To bairo caĩricarã anibana quena judío maja majuu mee mʉja ã, Dio yarã majuu cãniquẽna mʉja ã Diore mʉja caapiʉjaquẽpata. 29 Judío maja majuu, Dio yarã ocõo bairo ãma: Na yeripʉre caroorije na cátajere cajana rericarã ãma, Dio yarã jã anigarã ĩrã. To bairi Dio cʉ carotirique caĩrore bairona cána ãma. Na ãma judío maja majuu, Dio yarã. “Caroarã ãma,” na ĩ tʉjʉ wariñuʉmi Dio nare. Camaja maca nare to bairo na caĩ tʉjʉ wariñuuquẽtie to cãnibato quena to bairona na ĩ tʉjʉ wariñuʉmi Dio na unare. “Judío majocʉ cabuiaricʉ, circuncisión cátacʉ yʉ ã, to bairi Dio yaʉ yʉ ã,” caĩi ũcʉ anibacʉ quena judío majocʉ majuu me ãmi Diore cʉ caapiʉjaquẽpata.","num_words":1039,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 14 BSNNT - To bajiri gãjerãre mani maise - Bible Search\\nGajeye oca masiñamani ñaboasere ĩna ñagõre queti\\n1To bajiri gãjerãre mani maise ñamasuse ti ñajare, mani yimasiro cõro gãjerãre mairũgũto mani. To yicõari, gajeye Dios ĩ masise ĩ yarãre ĩ ʉjosere bʉto bojarã ñari, ĩre sẽnirũgũroti ñaja. Tire bojarã, gajeye mʉa bojaro rẽtoro Diore gotirẽtobosarotire mʉare ĩ ʉjosere mʉa bojajama, quẽnaja. 2Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare yaja yʉ: Sĩgʉ̃, masiñamani oca ĩ ñagõjama, masare ñagõgʉ̃ me yigʉmi. Diore ñagõgʉ̃ yigʉmi, Esp'iritu Santo ĩ ʉjose rãca. Ĩ rãcanajʉama, ĩre ajimasimenama, “To bajirone bajiato” yigʉ, Dios ĩ yise ti ñajare. 3Gãjijʉama, Diore gotirẽtobosagʉ, masare gotigʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrãma. 4Masiñamani oca ñagõgʉ̃rema, ĩ sĩgʉ̃rene quẽnaja ti. Gãji, Diore gotirẽtobosagʉjʉama, ĩ rãca rẽjarãre ejarẽmogʉ̃ yigʉmi.\\n5To bajiri sĩgʉ̃ rʉyabeto oca masiñamanire mʉa ñagõjama, quẽnaroja. To bajiboarine, Diore mʉa gotirẽtobosajama, rẽtobʉsaro quẽnarʉaroja. To bajiboarine, masiñamani oca ñagõgʉ̃ ĩ ñagõrone, “Mani rãca rẽjarã ajimasicõari, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, gãji tire ĩ gotirẽtobujama, ñamasuse moagʉ̃ yigʉmi, ĩ quẽne. 6Ado bajiro bajiaja: Yʉ mairã, mʉare ĩagʉ̃ ejagʉ, masiñamani oca yʉ ñagõjama, ¿no bajiro mʉare ejarẽmogʉ̃ yigʉada yʉ? Mʉare yʉ ejar���morʉajama, ado bajirojʉa yiroti ñaja: Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ ocare buecõari mʉare gotiroti ñaja. To bajiro yʉ yibetijama, ĩ ocare buebetiboarine, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari mʉare gotiroti ñaroja.\\n7Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja: Tõroare quẽnaro ĩ jutibetijama, “Ti basare jutigʉ yami”, yimasiña manoja. To bajirone bajiroja arpa vãme cʉtijʉre quẽne. Quẽnaro ĩ yibʉsiomasibetijama, “Ti basare yami”, yimasiña manoja. 8Surarare jigʉ, trompeta vãme cʉtijʉ quẽnaro ĩ jutibetijama, “Sĩarotigʉ yiromi”, ĩre yiajimasimenama, quẽnaro ĩ jutibeti ti ñajare. 9To bajirone bajiaja, gãjerã, oca masiñamani mʉa ñagõboajama. Mʉa ñagõboasere ajimasibeticõari, “To bajiro yire ũni ñaja”, yimasibetirʉarãma ĩna. To bajiro bajica yiro, masa mano ñagõriarore bajiro bajicõaroja. 10Adi macarʉcʉrore jãjarã masa ñarãma ricati rĩne ñagõrã. Ĩna cojo masama, gãmerã ajicõarãma. 11To bajiboarine, yʉ ocare ajibecʉ rãca, yʉa ñagõboajama, gãmerã ajimasimenaja. To bajiro ti bajijama, gãmerã ejarẽmomasiña manoja. 12To bajirone bajiroja mʉare quẽne, masiñamani oca mʉa ñagõjama. Gãjerãre ejarẽmomasimenaja. To bajiri, Esp'iritu Santo ĩ masise mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarã ñari, gãjerãre ejarẽmorotijʉare sẽniña, “Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã.\\n13Gãjerãre ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, masiñamani oca ñagõrã quẽne, Diore sẽniña mʉa, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gãjerãre gotirẽtobumasirã ñarãsa” yirã. 14Diore sẽnigʉ̃, oca masiñamani yʉ ñagõjama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca to bajiro ñagõgʉ̃ja yʉ. “To bajiro yirʉaro yaja” yimasibetiboarine, ñagõgʉ̃ja yʉ. To bajiri gãjerãma yʉre ajimasimenama. 15To bajiro ti bajijare, ado bajiro yiroti ñaja: Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca Diore sẽniroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, ĩre sẽniroti ñaja. Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca basaroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, basaroti ñaja. 16To bajiro mani yibetijama, Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjose rãca Diore mani yirʉ̃cʉbʉojama, “Tire ñagõrã yama”, manire yimasimenama ĩna. To bajiri, mani rãca Diore yirʉ̃cʉbʉomasimenama. 17“Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yiboajaquẽne, manire ajimasibeticõari, quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉmenama gãjerã. 18Mʉa rẽtoro masiñamani oca ñagõaja yʉ. To bajiri, yʉ masibeti oca ñaboasere yʉ ñagõmasise yʉre ĩ ʉjose ti ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. 19To bajiboarine, cojomocãrãca vãme cõro gotimasiorʉarũgũaja, quẽnaro ĩna ajimasirotire yigʉ. Diez mil ñari vãme ñase oca gãjerã ĩna ajimasibeti yʉ gotijama, ajimasibetiborãma.\\n20Yʉ mairã, rĩamasare bajiro tʉoĩabesa mʉa. Bʉcʉrã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro tʉoĩamasiña, yʉ gotimasiosere. Rojosere rĩamasa ĩna tʉoĩamasibetore bajiro mʉa quẽne rojosejʉarema yibeticõaña. 21Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Ĩna tʉjʉ gajeye oca ñagõrãre cõarʉcʉja. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajibeticõa ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. 22Ado bajiro manire yaja ti: “Masiñamani oca, Esp'iritu Santo ĩ masisere manire ĩ ʉjose rãca mani ñagõjama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre masimena ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja”, yaja ti manire. To yicõari, Diore mani gotirẽtobosajama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja, “Quẽnabʉsaro Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã. 23To bajiro mʉare gotiboarine, ado bajise mʉare yicõa ñaja yʉ: “Masiñamani oca mani ñagõjama, ñie vaja manoja. Tire ajimasimenama gãjerã”, mʉare yicõa ñaja yʉ. Mani jediro rẽjacõari, masiñamani oca mani ñagõjama, gãjerã Cristo ĩ bajirere ajimena, to yicõari ocare ajimena, sãjaejacõari, “Mecʉrã yama”, manire yiĩarʉarãma. 24To bajiboarine, Diore mani gotirẽtobosañarone, sãjaejacõari, Dios oca ti ñajare, “‘Rojose yirã ñaama’ yʉare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasirʉarãma Cristo ĩ bajirere ajimena. 25“Yʉa ʉsʉrijʉ rojose yʉa tʉoĩasere masicoami Dios”, yirʉarãma. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tueturʉarãma ĩna. To yicõari, “Socarã me yaja mʉa. Mʉa rãcane ñagʉ̃mi Dios”, yirʉarãma.\\n“Rẽjacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro yirũgũroti ñaja”, yire\\n26Yʉ mairã, rẽjacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. Sĩgʉ̃ri basa, gãjerãma, Dios ocare buecõari gotimasio, gãjerãma, Dios ĩnare ĩ ñagõrotisere goti, gãjerãma, masiñamani oca ñagõ, to yicõari, gãjerãma, masiñamani ocare ajimenare, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yirʉarãja mʉa. “Quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã, ti jediro gãmerã ejarẽmorʉarãja mʉa. 27Masiñamani oca mʉa ñagõrʉajama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Jãjarã ĩna ñagõjama, quẽnabetoja. Sĩgʉ̃ ĩ ñagõro bero, ñagõrʉcʉmi gãji. Ĩ bero ñagõrʉcʉmi ñagõtʉsagʉ. Ajimasimena ñaboarine, masiñamani oca ĩna ñagõro bero, gãjerã ti ocare ajimenare ĩna gotisere, “Ado bajiro yirʉaro yaja” ĩnare yigotimasiorimasʉ quẽne ñarʉcʉmi. 28“Ado bajiro yirʉaro yaja” yigotirimasʉ ĩ manijama, ĩna ĩaro rĩjoro mʉa masibeti ocare ñagõbetiroti ñaja. Ñagõbumenane, mʉa tʉoĩase rãca Diore mʉa ñagõjama, quẽnaja. 29Dios ocare mʉa gotimasiojama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Gãjerã mʉa ñagõsere ajicõari, “Socabeama”, yiajimasirʉarãma. 30Sĩgʉ̃, ĩ gotiñarone, ĩ gotisere ajigʉjʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ĩ quẽne ĩ gotirʉajama, gotisʉogʉjʉa gotitʉjato, “Ĩjʉa gotiato” yigʉ. 31To bajiri, sĩgʉ̃ ĩ gotiro bero, gotirʉcʉmi gãji. Ĩ bero gotirʉcʉmi gãji. To bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yivajama, sĩgʉ̃ rʉyabeto Dios ocare ajivariquẽnarʉarãma ĩna. 32Diore gotirẽtobosarã, ado bajiro bajirã ñari to bajiro quẽnaro gotirũgũarʉarãja mʉa: Mʉa gotirẽtose Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjosere, “Ado cõrone tire yʉ gotijama, quẽnaja”, yimasirãja mʉa. 33Ñie oca mano mani rẽjasere ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios. Rẽjacõari, gãjerã ĩna gotirʉaro rʉ̃cʉbʉomenane mani ñagõjama, ĩavariquẽnabecʉmi.\\nTo bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarore bajiro, rojose oca mano mʉa rẽjajama, quẽnaja. 34Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna rẽjaro, rõmiama ñagõbetirona ñaama, to bajiro ĩna yibetirũgũre ti ñajare. Ĩna manajʉa ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 35Ĩna masirʉajama, ĩna ya vijʉ tudiejacõari, ĩna manajʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaroja. “Rẽjariavijʉre ñagõbetirʉarãma rõmia” yire ti ñajare.\\n36¿No yirã yʉ gotirore bajiro yibeticõa ñati mʉa maji? “Ĩ oca yʉare cũñumi Dios, ‘Gãjerã masare quẽnaro riojo gotibosato’ yigʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? “Yʉa rĩne Dios ocare masa ĩna ucamasirere masirã ñaja yʉa”, ¿yitʉoĩaboati? Mʉa rĩ me ñaja Dios ocare ajicana. 37Sĩgʉ̃, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaja yʉ” ĩ yijama, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Dios ĩ rotirore bajirone gotiami Pablo”, yimasirʉcʉmi. To bajirone yirʉarãma gãjerã quẽne, “Esp'iritu Santo ĩ masise yʉare ĩ ʉjose rãca gãjerãre ejarẽmoaja yʉa” yirã. 38Yʉ gotimasiosere, “Socase ñaja” sĩgʉ̃ ĩ yigotijama, ĩre ajibeja.\\n39Yʉ mairã, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Diore gotirẽtobosaroti, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarũgũña. Rẽjacõari, gãjerã masiñamani oca ĩna ñagõjama, “Ñagõbesa”, ĩnare yibeja. 40To bajiboarine, gãmerã rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉ gotirore bajiro yirũgũña.","num_words":1125,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cohãcjʉ̃ Yere Yahuducuri Tju 1 Tesalonicenses 1\\nPablo ojoa ohoahye Jesu yequinare Tesalónica cjẽnare\\n1 Yʉhʉ Pablo, Silvano, Timoteo gʉ̃hʉ mʉsare quehnoa dutiaja. Sa yegʉ ahrire mʉsare ojoa ohoaja yʉhʉ, Pablo. Mʉsa pehe Tesalónica cjãna mari Pacʉ Cohãcjʉ̃ yequina ijire. Mari pʉhtoro Jesucristo yequina gʉ̃hʉ ijire mʉsa. Sa yena Cohãcjʉ̃ mari Pacʉ, mari pʉhtoro Jesucristo mehna mʉsare quehnoa dutiaja. Tiquina yedohoye mehna quehnoano ijiya mʉsa.\\nJesu yequina Tesalónica cjẽna pehe Jesure quehnoano wacũ tutuahye\\n2 Cohãcjʉ̃re sinina ijipihtiyequina Jesure mʉsa wacũ tutuayere wacũna, “Quehnoa yʉhdʉare ʉsãre”, niducuaja ʉsã mʉsare. Cohãcjʉ̃re sinina, mʉsa ye ijiatire sa sini basaducuna niaja ʉsã. 3 Mʉsa pehe Jesucristore quehnoano wacũ tutuañohti. Sa wacũ tutuana, Jesu yere yeñohti mʉsa. Jesucristore, apequina gʉ̃hʉre mʉsa cahĩñohti. Sa cahĩna, Jesu yere tutuaro yena niaga mʉsa. Jesucristore mari pʉhtorore wacũ tutuaducuñohti mʉsa. Sa wacũ tutuaducuna mʉsare tiquiro yʉhdʉoatire masina, tire cohtena niñohti mʉsa. Sa yena tiquirore wacũ tutua duhuerañohti mʉsa. Cohãcjʉ̃ mari Pacʉre sinina, tire mʉsa sa yerire wacũaja ʉsã. 4-5 Ʉsã acaye, Cohãcjʉ̃ cahñona ijire mʉsa. Mʉsare tiquiro beserire masiaja ʉsã. Sohõ ijiri pje mʉsare quehnoañe buheyere buhena sa yahu cãna niedʉ mʉsare. Espíritu Santo tiquiro tutuaye mehna quehnoañe buheyere buhena nii mʉsare. Sa buhena ti buheye poto ijigʉ̃ quehnoano masii ʉsã. Sa yena mʉsa watoa ʉsã ijina, ʉsã yerire masine mʉsa. Mʉsare yedohona sa yei ʉsã. Mʉsare buherina ijina, Cohãcjʉ̃ beserina mʉsa ijigʉ̃ masiaja ʉsã.\\n6 Sohõ ijiri pjepʉre mʉsa ñano yʉhdʉna, quehnoañe buheyere cahmedi mʉsa. Mʉsa sa cahmegʉ̃, Espíritu Santo pehe mʉsare quehnoano bucuegʉ̃ yeri. Tiquiro sa yegʉ̃ mʉsa pehe ʉsãre ihña cũ, ʉsã yeriro sahata yeri. Sa yena Jesu gʉ̃hʉre ihña cũri mʉsa. 7 Sa ye Jesu yequina Macedonia yehpa cjẽna, Acaya yehpa cjẽna gʉ̃hʉ Jesu yere mʉsa yerire masidi. Sa masiñe tiquina gʉ̃hʉ mʉsare ihña cũ, mʉsa yeriro sahata yeri. 8 Macedonia yehpa cjẽna, Acaya yehpa cjẽna gʉ̃hʉ mari pʉhtoro yere mʉsa buhegʉ̃ tʉhooñohti. Cohãcjʉ̃re mʉsa wacũ tutuarire tʉhoriquina pehe tiquina dihita ijierare. Ijipihtiro cjẽna mʉsa wacũ tutuarire tʉhooñohti. Sa ye ʉsã tiquinare yahuerapegʉ̃ta tire masi tuhasari tiquina. 9 Sa ye mʉsa cahapʉ ʉsã tinidire, ʉsãre mʉsa quehnoano piti carire yahuri tiquina ijipihtiro cjẽnare. Sa yena Cohãcjʉ̃ pehere wacũ tutuana, “Cohãcjʉ̃ ijire”, ni mʉsa ño peoye queoyere cohã cãri mʉsa Cohãcjʉ̃ ye pehere yena tana. Tiquiro Cohãcjʉ̃ pehe catiriquiro, Cohãcjʉ̃ waro ijire. 10 Sa ye “Cohãcjʉ̃ macʉnore ʉhmʉsepʉ ahtatiquirore Tesalónica cjẽna cohteye nine”, ni yahuri masa mʉsare. Tiquiro macʉnore yariariquirore Cohãcjʉ̃ masoahye. Tiquiro sa masogʉ̃ tiquiro macʉno Jesu pehe marine ña yʉhdʉaro tiquiro buhiri dahreborinare yʉhdʉori jiri.","num_words":400,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti HEBREOS 13\\n1 To bajiri adi mʉare gotitʉsaja yʉ: Ado bajiro yiñaña mʉa, “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã. Cristo yarã ñari, gãmerã ĩamaitʉjabesa mʉa. 2 Gajeroana mʉa masimena Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa tʉ ĩna ejajama, quẽnaro ĩnare yirʉarãja mʉa. Mani ñicʉa quẽne, gajeroana ĩna masimena ĩna ejaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirũgũmasiñujarã ĩna. To yirã ñari, cojojirema ángel mesare “Dios ĩ cõariarã ñarãma” yimasibetiboarine, quẽnaro yimasiñujarã ĩna.\\n3 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre tubibe ecorãre masiritibesa mʉa. Mani quẽne mani tubibe ecojama, “Quẽnabetoja” yitʉoĩarã ñari, ejarẽmoña. Gãjerãre quẽne, rojose ĩnare ĩna yijama, mʉa quẽne ĩna rãca rojose tãmʉorãre bajiro ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉa.\\n4 Gãmerã mʉa bojasere quẽnaro rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose tãmʉorʉarãma”, mʉare yirʉcʉmi Dios.\\n5 Jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩabesa mʉa. Mojoroaca cʉorã ñaboarine, “Jẽre ñacõaja”, yitʉoĩacõaña mʉa. Ado bajiro Dios ĩ yirejʉare tʉoĩaña: “Mʉre vaveobecʉne, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yiyumi Dios, manire. 6 To bajiro ĩ yirere mani ajijama, “Socʉ me yiyumi” yimasicõari, Dios oca ti gotirore bajiro ado bajiro yimasiaja mani:\\n7 Cristo ocare mʉare gotimasiosʉocana ĩna bajicatire masiritibesa mʉa. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Cristo” yitʉoĩarã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, bajireacoacama ĩna. Ĩna bajicatore bajiro, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa mʉa quẽne.\\n8 Jesucristo ñagʉ̃mi tʉoĩavasoabecʉ, cojojire bajiro quẽnaro yirũgũgʉ̃. To bajiri mʉare gotimasiosʉocanare quẽnaro ĩnare ejarẽmor'i, manire quẽne to bajirone ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi. 9 Mʉare ĩna gotimasiosʉocatire bajiro me, ricati ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉbeticõaña mʉa. Ado bajiro mʉare gotirũgũrãma ĩna: “ ‘Babetirʉarãja mʉa’ mani ñicʉa ñamasiriarã ĩna yimasirere mʉa ajirʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja”, mʉare yirãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yigotise me, ado bajiro mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase: “Dios manire ĩamaicõari, manire ejarẽmorʉcʉmi” mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase. To bajiro mʉa tʉoĩajama, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirã ñarũtuarʉarãja mʉa.\\n10 Cristo manire ĩ rijabosare sʉori Moisére Dios ĩ roticũmasirore bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã, rojose ĩna yisere “Masirioato Dios” yirã, “Vaibʉcʉrã soemʉocõa ñaroti ñaja” yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabecʉmi Dios. Manijʉarema, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉose ũnirene yigʉ, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mani. 11 Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ma, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'i ẽoriabajare ãmisãjacʉmi, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉ, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yigʉ. Ĩ sãjatoye, vaibʉcʉ rujʉjʉarema ti maca sojʉajʉ ãmivacõari, soerocacõarãma ĩna, ĩre ĩaterã ñari. 12 To bajiro vaibʉcʉre ĩna ĩaterore bajiro bajiyumi Jesús quẽne. Jerusalén maca sojʉajʉ yucʉ́tẽrojʉ jajusĩa ecoyumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ. To bajiro bajiyumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ. 13 To bajiro Jesús ĩ bajibosare ñajare, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajirʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, mame Dios ĩ vasoarejʉare ajitirʉ̃nʉroti ñaja mʉare. 14 To bajiro bajirʉarãja mʉa, adigodoayere tʉoĩabeticõari, “Dios ĩ ñarimaca ñaja mani ñacõa ñarũgũroti maca” yitʉoĩarã ñari. “Adi macarʉcʉrojʉrema manoja mani ñacõa ñarũgũroti maca”, yimasirãja mʉa. 15 To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉori, Diorãca mani ñacõa ñarũgũroti ti ñajare, vaibʉcʉrãre sĩacõari, ĩna soemʉose ũnirene yirã, “Quẽnamasucõaja mʉ” Diore yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. 16 To yicõari, “Quẽnaro gãmerã yiroti ñaja manire” yirere masiritibeticõaña mʉa. To yicõari, mʉa tʉana maioro ĩna bajisere masicõari, mʉa cʉose ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ ĩavariquẽnase yirã, yirʉarãja mʉa.\\n17 Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “ ‘¿No bajiro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcati mʉa?’ manire yisẽniĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tocãrãcarʉ̃mʉne, “Diorãca quẽnaro ñato ĩna” yirã, mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũrãma ĩna. To bajiri, quẽnaro ĩnare mʉa cʉdijama, to bajiro mʉa yisere, “Ado bajiro quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Diore ĩre yivariquẽnarʉarãma ĩna.\\n18 To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajirone yato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosaya. Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ. 19 To yicõari, yoaro mene quẽna mʉa tʉ yʉ varotire yirã, yʉre sẽnibosaya mʉa, Diore.\\n20 “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ manire ejarẽmogʉ̃mi Dios. Ĩne ñagʉ̃mi, mani ʉjʉ Jesús manire ĩ rijabosaro bero, ĩre catior'i, ĩre catiocõari, “Ovejare ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro, yʉ yarãre quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉrʉcʉja mʉ” ĩre yir'i. Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja. To bajiro ĩ yise jedibetirʉaroja. 21 Ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “ ‘Mʉ bojarore bajiro yato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉ, Diore. “ ‘Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yaja mʉa’ yivariquẽnato” yigʉ, Diore mʉare sẽnibosaja yʉ. Quẽnarẽtogʉ̃ Cristo ĩ ñajare, “Quẽnamasucõaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajicõa ñarũgũato.\\n22 Mojoroaca mʉare papera ucacõaja yʉ. To bajiri, “Bʉtobʉsa, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Cristore ĩre yitʉoĩato ĩna” yigʉ, mʉare yʉ gotisere quẽnaro tire ajimasiña mʉa, yʉ mairã. 23 Mani maigʉ̃ Timoteore ĩna tubiber'ire jẽre ĩre bucõañujarã. To bajiri, yoaro mene ĩ ejajama, ĩ rãca mʉa tʉjʉ varʉcʉja yʉ.\\n24 Mʉare ũmato ñarimasa, to yicõari, mʉa rãcana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Quẽnato”. “Quẽnato”, mʉare yama Italia sitana quẽne.\\n25 Dios, mʉare ĩamaigʉ̃ ñari, quẽnaro mʉare yato ĩ.","num_words":769,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"ROMANOS 4 BAONT - To docare ¿mani ñicʉ̃ Abraham cʉ̃ ca - Bible Search\\nAbraham cʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorique\\n1To docare ¿mani ñicʉ̃ Abraham cʉ̃ ca biirique peera, do biro mani ĩirãti? 2Yee mééra Abraham cʉ̃, cʉ̃ ca tiirije jʉorira, añugʉ cʉ̃ ca tii ecojata, “O biro ca biigʉ yʉ nii,” cʉ̃ ca ĩi ʉjero bayirijere díámacʉ̃ra ĩibojacupi, biigʉpʉa Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojoro méére. 3Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi: “Ʉmʉreco Pacʉre tʉo nʉnʉjeeupi Abraham, tee jʉori, ‘Añugʉ niimi,’ ĩi ecoupi,” ĩi.+ 4Jĩcʉ̃ cʉ̃ ca padejata, cʉ̃ ca wapa taarije wapa manirora cʉ̃ ca tiicojo ecorije méé nii, cʉ̃ ca paderique wapapʉ cʉ̃ ca wapa taarije nii. 5To ca bii pacaro, jĩcʉ̃ ʉno, Ʉmʉreco Pacʉ, ñañarãre, ca ñañarije manirã cʉ̃ja ca niiro ca tiigʉre cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeejata, díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije jʉorira, “Añugʉ niimi,” ĩi ecomi, teere bʉarʉgʉ cʉ̃ ca pade bʉa ñaati pacaro. 6David cãa to birora ĩiupi, bojocʉ cʉ̃ ca tii niirije jʉori méé, Ʉmʉreco Pacʉ añugʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃ ca tiigʉ ca ʉjea niigʉ yee maquẽre, o biro ĩigʉ:\\n7“Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ja ca ñañarijere ametʉene, ñañarije cʉ̃ja ca tiirijere to birora ĩa ametʉa, cʉ̃ ca biirã, ʉjea niima.\\n8Ca ñañarije manigʉre biro wiogʉ cʉ̃ ca ĩagʉ, ʉjea niimi,” ĩiupi.+\\n9¿To docare ate ʉjea niiriquea, jeyua quejero yapare wide taaricarã wadore ĩiro to ĩiti? ¿Ca wide taaya manirã cãare ĩiro méé to ĩiti? To birira Ʉmʉreco Pacʉ, Abraham're “Añugʉ niimi,” ĩirʉgʉ, díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijepʉre ��aupi, mani ĩijãwʉ mee. 10¿No cõropʉ, “Añugʉ,” cʉ̃re cʉ̃ ĩaupari? Cʉ̃ jeyua quejero yapare cʉ̃ ca wide taa ecoro jiro pee, ¿jʉgueropʉra añugʉ cʉ̃re cʉ̃ ĩaupari? Jiro méé, jʉgueropʉra añugʉ cʉ̃re ĩaupi. 11Cʉ̃ jeyua quejero yapare wide taaya manigʉpʉra, díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije jʉori, “Añugʉ niimi,” ĩi ecoupi Ʉmʉreco Pacʉre. Añugʉ cʉ̃ ca niirijere to bii ĩñojato ĩigʉ, jiropʉ cʉ̃ jeyua quejero yapare wide taa ecoupi Abraham. To biri Abraham, cʉ̃ja jeyua quejero yapare ca wide taaya manirã nii pacarã, ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirã pacʉ niimi. O biro cʉ̃ja ca biiro macã cʉ̃ja cãare cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori, “Añurã niima,” ĩimi Ʉmʉreco Pacʉ. 12Ñucã, cʉ̃ja jeyua quejero yapare ca wide taaricarã nii pacarã, mani ñicʉ̃ Abraham cʉ̃ jeyua quejero yapare ca wide taaya manigʉ niigʉpʉra cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeericarore biro ca tʉo nʉnʉjeerã cãare cʉ̃ja pacʉra niimi.\\nDíámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉori, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩiricarore biro ca bii earique\\n13Doti cũurique jʉori méé, Abraham're, cʉ̃ pãramerãre, “Ati yepare mʉ cʉo earucu,” Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩiriquere ñeeupa. Tʉo nʉnʉjeerique jʉori, añugʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃ ca tiirique jʉori pee, to biro ĩiupi Ʉmʉreco Pacʉ. 14Doti cũuriquere ca tii nʉnʉjeerã pee teere ca cʉo eaparã cʉ̃ja ca niijata, tʉo nʉnʉjeerique pea watoa maquẽ nii, Ʉmʉreco Pacʉ, “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩirique cãa wapa mani, biicãbojacupa. 15Doti cũuriquea, ñañaro tii ecoricaro tii. Ñucã doti cũurique ca manicãjata, teere bii ametʉene nʉcãrique cãa mani.\\n16To biri Ʉmʉreco Pacʉ, “O biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiriquere díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjeerique jʉori bʉa earique nii, Abraham pãramerã niipetirãpʉre to biro wapa manirora bʉa earique to niicõa niijato ĩiro. “Yʉ tiicojorucu,” cʉ̃ ca ĩiriquea, doti cũuriquere ca tii nʉnʉjeerã yee wado méé nii, ñucã niipetirã Abraham're biro ca tʉo nʉnʉjeerã cãare to birora biicã. Cʉ̃a to biro biima ĩigʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore mani niipetirã pacʉ niimi. 17Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ca ĩirore birora: “Paʉ bojoca poogaari pacʉ mʉre yʉ tii.” Cʉ̃ niimi Ʉmʉreco Pacʉ, Abraham díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeericʉ, ca bii yaicoaricarãpʉrena cʉ̃ja ca catiro tii, ca manirijerena tii jeeño, ca tiigʉ.+\\n18Abraham, cʉ̃ ca yue niirije+ ca peticoa pacaro, to birora tʉo nʉnʉjee yuecã niiupi. O biro biima ĩigʉ, paʉ bojoca poogaari pacʉ nii eaupi, “Mʉ pãramerã ano cõro paʉ niirucuma,” Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiricarore birora. 19Mee, Abraham cien cʉ̃mari peti ca cʉogʉ niiri cʉ̃ upʉrire ca bii yaicoariquere biirijepʉ ca niirijere ĩa maji, ñucã Sara cõ ca macʉ̃ cʉtiborique ʉno cãa peticoa, ca biicã pacaro, cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiriquere cʉ̃ ca tʉgoeña yue niirije pea daquecoa, cʉ̃re biiticãupa.\\n20Ʉmʉreco Pacʉ “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiriquere, ca tʉo nʉnʉjeetigʉ cʉ̃ ca biirore biro “Yeera yʉre ĩicãjacupi,” ĩitiupi. To biro ĩitigʉra, cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiriquere bʉaro jañuri díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, Ʉmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉo, tiiupi, 21“Ʉmʉreco Pacʉa ‘To biro yʉ tiirucu,’ cʉ̃ ca ĩiriquere cʉ̃ ca ĩiricarore birora ca tii tutuagʉ niicumi,” ĩi majiri. 22Tee jʉori Ʉmʉreco Pacʉ, to biro cʉ̃ ca biirijere ĩa, “Añugʉ niimi,” cʉ̃re ĩiupi.\\n23Ate to biro cʉ̃ ca biirijere Ʉmʉreco Pacʉ, “Añugʉ niimi,” cʉ̃ ca ĩiriquere, Abraham yee wado méére owarique niiupa. 24Mani yee maquẽpʉ cãare owarique niiupa. Mani cãare, cʉ̃ ca ĩiriquere díámacʉ̃ mani ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije jʉorira, añurãre biro manire ĩarucumi Ʉmʉreco Pacʉ, mani Wiogʉ Jesús're ca bii yairicarã watoare cʉ̃ ca cati tuaro ca tiiricʉre díámacʉ̃ mani ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori. 25Cʉ̃ra mani ca ñañarije wapare manire bii yai bojarʉgʉ, wedejãa buiyee cõa eco, jĩcãti ʉno peera ñañarije ca tiitiricarãre biro mani ca niipere ĩigʉ cati tua, biiupi.","num_words":822,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 5 DES - Eropi erã sipʉ masegue Gerasa majarã ya - Bible Search\\nMarcos 4 Marcos 6\\nWatẽa ñajasũdigʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi Jesu\\nMt 8.28-34; Lc 8.26-39\\n1-2Eropi erã sipʉ masegue Gerasa majarã ya yebague taribujajañorã. Eropigʉ Jesupʉ dohodirugue sañadigʉ majanʉgajapʉ. Ĩgʉ majanʉgajara pʉhrʉ, watẽa ñajasũdigʉ masa goberi ʉtã goberi watopegue árĩdigʉ wiriri ĩgʉ pohrogue aripʉ. 3Ĩgʉ watẽa mera goroweregʉ masa goberi watope árĩgʉ árĩmʉripʉ. Gajirãpʉ ĩgʉre ñeha comeda wʉarida mera dirimasibirimʉriñorã. 4Ĩgʉ bʉrigã gorowerecʉ̃ ĩha bajasuburi masa ĩgʉre guburi diriri berori mera comedari mera dirimʉririñorã. Eropigʉ ĩgʉpʉ comedarire nuha tʉãtasiricãmʉripʉ. Eropirã ĩgʉ turagʉ árĩro mera masapʉ ĩgʉre ñeha dirirã bocatĩubiriñorã. 5Eropigʉ ñami árĩcʉ̃, ʉmʉ sãre masa goberi watopegue, ʉtã yucʉgue sãre, eropa gaguinigui curicãmʉripʉ ĩgʉ. Eropigʉ ʉtã mera ĩgʉ basi dotemʉripʉ. 6Eropigʉ yoarogue Jesure ĩhabeo ĩgʉ pohrogue omagãripʉ. Eraa merejapʉ Jesu core umupeobu.\\n7-8—Watẽa, duhuque ĩgʉre, arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ õpa arĩcʉ̃ peegʉ, watẽa ñajasũdigʉ õpa arĩ gaguiniguipʉ:\\n—¿Jesu Goãmʉ turagʉ magʉ, ñehenore iibu iiri mʉhʉ yʉre? Goãmʉ ĩgʉ ĩaro serẽa yʉhʉ mʉre. Yʉre ñero iibiricãque, arĩ gaguiniguipʉ watẽa ñajasũdigʉ Jesure.\\n9—¿Dohpa waĩcʉri mʉhʉ? arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n—Gʉa bajarã ãhraa. Eropirã “Bajarã watẽa” waĩcʉa, arĩpʉ Jesure.\\n10Eropigʉ Jesure turaro serẽpʉ:\\n—I yeba árĩrãre gʉa watẽare gajipʉgue wadorebiricãque, arĩñorã watẽa masʉ mera árĩnirã.\\n11Irisubure bajarã yesea árĩñorã erã pohrore. Ʉtãgʉ gubuye ahma barã iiñorã. 12Ero erã baniguicʉ̃ ĩarã õpa arĩ serẽñorã watẽa:\\n—Soã yesea pohrogue wadoreque gʉare. Erã mera árĩdoreque gʉare, arĩ serẽñorã watẽa masʉre ñajanirã.\\n13Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ yesea pohrogue wadorepʉ Jesu erãre. Ĩgʉ eropa dorecʉ̃ watẽa masʉre duhu yesea dos mil gohra árĩrãpʉre ñajañorã. Erã pohrogue erã ejara pʉhrʉ yeseapʉ gorowere árĩpehrerã dipatʉrʉgue oma buha, ditarugue yuriñajaa sĩripehrea wañorã.\\n14Yesea erã eropa wacʉ̃ ĩarã, erãre ĩhadibunirãpʉ güi omagã wañorã. Macague eja, iri maca majarãre campo majarã sãre erã ĩarare weresiripehocãñorã. Erã eropa werecʉ̃ peerã masapʉ bajarã Jesu ĩgʉ iirare ĩarã ariñorã. 15Eropirã Jesu pohrogue erarã, watẽa ñajasũdigʉre, suhri saña, pee masigʉ ĩgʉ ero õaro doacʉ̃ ĩarã ĩha ʉca wañorã erã. 16Eropirã watẽa ñajasũdigʉre, yesea sãre erã eropa warare ĩanirã gajirãre werepehocãñorã. 17Erã eropa werepehocʉ̃ peerã ero majarã Jesure turaro mera wadoreñorã.\\n18Eropigʉ Jesu ĩgʉ dohodirugue ĩgʉ ñajacʉ̃ ĩagʉ “Mʉ mera wadiaca,” arĩ bʉrigã serẽripʉ watẽa ñajasũdigʉpʉ Jesure. 19Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ Jesu ĩgʉre werepʉ:\\n—Yʉ mera aribita. Mʉ ya wihigue waha, mʉ pohro árĩrãre yʉhʉ mʉ opʉ mʉre õaro iirare weregʉ waque. Mʉre yʉ mojomoro ĩarare wereque erãre, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n20Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee watẽa ñajasũdigʉpʉ Decapoli waĩcʉri macague Jesu ĩgʉre õaro iirare werenʉgapʉ. Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ peerã, masa árĩpehrerã pee ʉca wañorã.\\nJairo magore õago ii, ne behrego sãre õago iiñumi Jesu\\nMt 9.18-26; Lc 8.40-56\\n21Eropi dipaturi ta Jesu gajipʉ masegue ĩgʉ taribujajacʉ̃ masa bajarã ĩgʉ pohrogue wʉariya tʉrogue gamenereñorã. 22Eropigʉ judio masa erã buheri wihire ĩhadibugʉ Jairo waĩcʉgʉ erapʉ. Jesure ĩha, ĩgʉ guburi pohro mereja õpa arĩ serẽpʉ:\\n23—Yʉ mago sĩrigo iiamo. Eropigʉ igore mʉ mojoto mera duhpeogʉ, igore dore taugʉ arique. Mʉhʉ eropiicʉ̃ igo masagocumo, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n24Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee Jesu ĩgʉ mera wapʉ. Ĩgʉ wacʉ̃ masa bajarã nʉrʉsiagãñorã ĩgʉre. 25Eropigo nomeo doce bojori gohra eropa ʉmʉri nʉcʉ behreniguigo ero árĩpo. Ero core bajarã duhturua igore ñero taricʉ̃ iiñorã igore ocoyerã. 26Eropigo duhturuare igo niyeru árĩpehrerire wajayepituhapo igo ocoyedorego. Erã eropa ocoyequerecʉ̃ igo mʉraro ta árĩniguicãpo. Eropigo igo ero core igo árĩdiro tauro ñero wapo. 27Igo eropa ñero taririsubu Jesu ĩgʉ masare õarã iirire peerã gajirã wereñorã igore. Eropigo igo Jesu pʉhrʉ ta masa bajarã watope aripo. Ahri Jesu suhrirore mohmepiñapo. 28“Yʉhʉ ĩgʉ suhriro dihtare mohmepiñago õago dujagoca,” arĩ pepipo igo. 29Eropi igo mohmepicʉ̃ mata igo di wirira purumujudija wayoro. Igo dʉpʉre õari dʉpʉ wacʉ̃ pepipo. 30Eropigʉ Jesu ĩgʉ turari mera dorere ĩgʉ taurare masigʉ, masa watope maji ĩapʉ.\\n—¿Noa yaha suhrirore mohmepiari? arĩpʉ.\\n31Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ĩgʉ buherãpʉ õpa arĩñorã.\\n—Cʉ̃hña ãhraa. Eropirã masa bajarã mʉre pẽhregãma. “¿Noa yʉre mohmepiñari?” arĩgʉ, ¿dohpa arĩgʉ iiri mʉhʉ? arĩ serẽpiñorã ĩgʉre.\\n32Eropigʉ Jesu ĩgʉre mohmepidigore amapʉ. 33Ĩgʉ amaro watope igopʉ igo dʉpʉ õaro wacʉ̃ pepigo güi, naragã merejapo ĩgʉ pohro. 34Eropigo igo diaye ta werepehopo ĩgʉre. Igo eropa arĩ werera pʉhrʉ Jesu werepʉ igore:\\n—Mahgo, mʉhʉ yʉre umupeori mera õago dujaa dohpaguere. Mucubiriri mera waque. Dore mariro árĩque, arĩpʉ Jesu igore.\\n35Erã õpa arĩ wereniguiro watope ta Jairo ya wihi majarã erañorã,\\n—Mʉ mago sĩria wahámo. Eropigʉ buhegʉre sihubita pare, arĩñorã.\\n36Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta Jesu Jairore õpa arĩ werepʉ:\\n—Bʉjawere pepibita. Yʉre guñaque. Umupeoque iri dihtare, arĩpʉ ĩgʉre.\\n37Eropa arĩtuha, Santiago, ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu, Pedro, erã dihtare “Yʉ mera arique,” arĩpʉ Jesu. 38Eropigʉ Jairo ya wihigue ejapʉ. Iri wihiguere masa bajarã bʉrigã ñehamere orerã iiñorã. Erã eropa orecʉ̃ ĩha erãre arĩpʉ Jesu:\\n39—¿Ñero arĩ ñehamere orebiricãque mʉa. Igo majigo sĩribeamo. Carĩgo iimo, arĩpʉ Jesu erãre.\\n40Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã “Eroparĩcãgʉ iimi ihĩ,” arĩrã ĩgʉre ĩayeñorã. Ĩgʉpʉ erãre disiporogue wiupehocãpʉ. Majigo pagʉ sʉmarã mera, Jesu ĩgʉ mera majarã igo pohrogue sihuñajajapʉ. 41Eropigʉ Jesu igo mojotore ñeha arĩpʉ igore:\\n—Talita cumi, arĩpʉ ĩgʉ. Talita cumi mari ya mera “Majigo wahgãque,” arĩdiaro iiaa.\\n42Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta igo majigo sĩridigo mʉro wahgãnʉgaja curipo. Doce bojori opago árĩpo igo. Igore ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã ʉcataria wañorã. 43Eropigʉ Jesu irire ĩgʉ iirare weresiridorebiripʉ. Eropiituha igore bari ejodorepʉ.\\nWycliffe Bible Translators, Inc.\\nGoãmʉ Yare Wereripʉ","num_words":810,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Hechos 2\\nEspíritu Santo ʉ̃i edaino Jesúre jʉ aipõevare\\n1 Pentecostés ãmicʉrijãravʉ eaiyede, caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva cójijidejaimad̶a cũinád̶ami cʉ̃rami jívʉi. 2 Cũiná jápiarejaimad̶a ʉrarõ bʉjinore yópe ũmevʉ parʉrõ japuinope. No bʉjino darejavʉ̃ya cavarõre jocarĩ. Aru caivʉ ina dobarivʉ diñami jívʉi jápiarejaimad̶a no bʉjinore. 3 No yóboi, jã́rejaimad̶a ʉre toa quĩ́jino uruino yópe jemedope. Tubarejavʉ̃ya caivʉre, náre coapa. 4 Caivʉ ina põeva cʉvarejaimad̶a ñai Espíritu Santore. Náre yávaicõjenejamed̶a. Aru yávarejaimad̶a apecamua yávaicamua ne majibecamuare, yópe ñai Espíritu Santo yávare d̶aiyepe náre coapa.\\n5 Nore Jerusalén ãmicʉriĩmaroi judíova caino joborõcavʉ cʉrejaimad̶a dijãravʉare. Ina judíova cainʉmʉa jídejaimad̶a mearore Jʉ̃menijicʉre. 6 Ne jápiaiyede iye vaiyede, obedivʉ ina judíova cójijidejaimad̶a. Aru jápiarejaimad̶a caivʉ na coapa Jesúre jʉ aipõeva yávaivʉre ne yávaicamuaque. Que baru pare cuecumarejaimad̶a na. 7 Cuecumari, pare dápiaivʉ arejaimad̶a na:\\n—Jã́rijide apa. ¿Galileacavʉ ãmeni caivʉ ina yávaivʉ? 8 ¿Aipe teni caivʉ ñʉja jápiaivʉba náre yávaivʉre ñʉje yávaicamua coapa? 9-10 Yui cʉrivʉbu apevʉ Partiacavʉ, aru apevʉ Mediacavʉ, apevʉ Elãcavʉ, apevʉ Mesopotamiacavʉ, apevʉ Judeacavʉ, apevʉ Capadociacavʉ, apevʉ Pontocavʉ, apevʉ Asiacavʉ, apevʉ Frigiacavʉ, apevʉ Panfiliacavʉ, apevʉ Egiptocavʉ, apevʉ Áfricacavʉ, aru apevʉ Cirenecavʉ máre. Aru apevʉ Romacavʉ máre cʉrivʉbu yui. Apevʉ majacavʉ judíovabu, ne põeteiye báque boje nópe, ne cʉvae boje nébʉcʉva judíova. Aru apevʉ majacavʉ judíova ãmevʉ, ʉbenita jʉ aivʉbu judíovai bueiyede. 11 Cʉrivʉbu apevʉ Cretacavʉ aru apevʉ Arabiacavʉ máre. Ʉbenita maja jápiaivʉbu náre yávaivʉre maje yávaicamua coapa. Coyʉivʉbu majare Jʉ̃menijicʉi ʉrarõ mearo d̶ainore ʉ̃i parʉéque, arejaimad̶a ne bajumia.\\n12 Cuecumaivʉ aru jápiarĩ eabevʉ cãreja, jẽniari jã́re cuivʉ barejáimad̶a ne bajumia:\\n—¿Aipe d̶arĩ jápiarĩ earãjidica maja caiye iyede? arejaimad̶a na.\\n13 Ʉbenita apevʉ yʉrivʉ arejaimad̶a ina Jesúre jʉ aipõevare:\\n—¡Ina ʉ̃mʉva pacovatamu! arejaimad̶a.\\nPedro ʉ̃i yávaino põevare\\n(Mt 22.44; 27.35; 28.5-6; Mr 12.36; 15.24; 16.6; Lc 20.42-43; 23.33; 24.5; Jn 19.18; 1 Co 15.25; He 1.13)\\n14 Dinʉmʉma Pedro nacajari, núri apevʉ once paivʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaraque parʉrõreca coyʉrejamed̶a caivʉ ina obedivʉ põevare, ne jápiarĩ earãjiyepe ayʉ iye ne jã́iye báquede aru ne jápiaiye báquede máre.\\n—Mʉja, judíova, jívʉ, caivʉ mʉja Jerusalẽ́cavʉ, caride coreóvajarã diede, ñʉje majiéde. Jápiajarã yʉre. Aru me jápiarĩ ad̶ajarã ji coyʉquiyede mʉjare. 15 “Pacovabebu”, arĩ dápiaivʉbu apevʉ mʉjacavʉ ñʉjare. Ʉbenita javejĩnamu, nueve baji caride. Que baru pacova ãmevʉ ñʉja. 16 “Pacovabebu”, arĩ dápiabejarã mʉja ñʉjare. Que baru põecʉ cʉbebi pacoteyʉ javejĩnare. Quénora ñʉje d̶aiyede yópe coyʉcarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ, ʉ̃i ãmiá Joel.\\n17 Jʉ̃menijicʉ arejaquemavʉ: “Yópe d̶acʉyʉmu yʉ ãnijãravʉa bʉojaquijãravʉa baquiyéna. Darocʉyʉmu ji Espíriture caivʉ põevare. Mʉjemara, aru mʉjemaromiva máre, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarãjarama. Mʉjacavʉ ʉ̃mʉva bojʉvʉ apʉrivʉre yópe decoboainope majide d̶acʉyʉmu yʉ. Aru mʉjacavʉ ʉ̃mʉva bʉcʉvare majide d̶acʉyʉmu yʉ decoboainoque. 18 Jãve ãnijãravʉa baquiyéna darocʉyʉmu ji Espíriture yʉre memecaipõevare, ʉ̃mʉvare aru nomivare máre, ne coyʉcarãjiyepe ayʉ ji yávaiyede. 19 D̶acʉyʉmu yʉ põeva ne jã́mene cavarõi aru ne d̶arĩ majibede joborõi. Aru põeva jã́rajarama jivede, toare, aru bicore máre, caino jidojarõ, ji jã́d̶ovaquiye jipocare náre. 20 Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinó jipocare põevare, ne ãmeina teiye boje, ñai aviá pẽomecʉyʉme. Quédata ñemitecʉyʉme ʉ̃. Aru aviá ñamicacʉ máre jũatecʉyʉme yópe jivepe. Yópe vaiquíyebu maje jabocʉ Cristo ʉ̃i daquijãravʉ baquinó jipocare. Põeva jã́rajarama ʉrarõ ne d̶arĩ majibede. Aru ne jã́iyede diede pare cuecumarajarama na. 21 Dijãravʉa baquiyéna mead̶acʉyʉmu caivʉ ina órejaivʉre yʉre ji cad̶atequiyepe aivʉre náre. Ĩcʉyʉmu náre abujuvai jabocʉi parʉéde jocarĩ”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ, coyʉcarejaquemavʉ Joel bácʉ.\\n22 ’Mʉja, Israecavʉ, me jápiajarã ji coyʉquiyede mʉjare. Jʉ̃menijicʉ jãve jã́d̶ovaquemavʉ mʉjare ʉ̃i daroimʉ mácʉre, ʉ̃i me jã́imʉre, Jesús Nazarecacʉre. Que baru Jesús d̶áme ʉ̃i d̶aiye báquede Jʉ̃menijicʉi parʉéque, põeva ne jã́mene, aru ne d̶arĩ majibede, aru ape parʉéque d̶aiyede máre mʉje jẽneboi. Que baru mʉjavacari majidivʉbu caiye iye jãvene. 23 Ñai Jesúre Jʉ̃menijicʉ javede jẽni jícõjenejaquemavʉ, yópe ʉ̃i ʉrõpe aru ʉ̃i majiéque máre. Que baru jẽni jíquemavʉ ʉ̃́re mʉjare. Aru mʉja boarĩ́ jarʉvaicõjeavʉ ʉ̃́re, ãmeina teivʉre ne pẽvarajiyepe aivʉ ʉ̃́re jocʉcʉjaravena. 24 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ nacovaquemavʉ ʉ̃́re yainore jarʉvarĩ. Jesús yaiyʉ́ bácʉvacari, mautebeteame yaiyʉ́ bácʉpe. Que baru Jʉ̃menijicʉ jebequemavʉ ʉ̃i ñájiye báquede ʉ̃i yainore. 25 Javede ñai jabocʉ David bácʉ, yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ Jesúrã:\\nCainʉmʉa jã́cacʉ yʉ ji jabocʉre ji jipocai. Ʉ̃ cʉbi ji yebai. Que baru apevʉ cãrijovari bʉojabenama yʉre. 26-27 Mʉ, Jʉ̃menijicʉ, dajocabecʉbu mʉ ji ũmene ina yaivʉ bácavʉ ne cʉrõi. Pojeicõjemecʉbu mʉ ji bajure, ji meacʉ baju boje, aru ji memecaiye boje mʉre. Que baru torojʉvʉ yʉ ji ũmei. Aru torojʉrĩ yávaivʉ yʉ. Caivʉ põevape páyʉ, yʉ máre yaicʉ́yʉmu. Ʉbenita apʉcʉ jabʉóvaivʉ yʉ, ji coreiye boje mi mearo d̶acaquiyede yʉre. 28 Mʉ jã́d̶ovaivʉ yʉre ye d̶aiye jaʉrõre cʉcʉyʉre mʉ́que. Aru mi cʉe boje yʉ́que cainʉmʉa, ʉrarõ torojʉvʉ yʉ mʉre, arĩ coyʉcarejaquemavʉ David bácʉ Jesús ʉ̃i coyʉiye báquede Jʉ̃menijicʉre.\\n29 ’Mʉja, jívʉ, jãve coyʉiyʉvʉ mʉjare majeñecu mácʉ David bácʉi borore. Ʉ̃ mácʉ yaidéjaquemavʉ. Aru jarʉvarejaquemavʉ ʉ̃i baju bácarõre cʉ̃racobei. Maja cari cʉrivʉbu joabenoi dicobede. 30 Ñai David bácʉ apʉcʉ cãreja, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ barejaquémavʉ. Majidejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ jãve d̶acʉyʉre yópe ʉ̃i aiye báquepedeca ʉ̃́re. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ David bácʉre, “Yópe jãve d̶acʉyʉmu” arĩ: “Mʉ, David, yópe mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉre. Cũinácʉ mipãramenacacʉre jaboteicõjecʉyʉmu yʉ, yópe ji jaboteicõjeiyepedeca mʉre”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ David bácʉre. 31 David bácʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ barejaquémavʉ. Que baru majidejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aquiyede. Die majiéque coyʉrejaquemavʉ ñai Cristoi borore, yópe arĩ: “Jʉ̃menijicʉ dajocabecʉbe ʉ̃́re yaivʉ bácavʉ ne cʉrõi. Ʉ̃i bajure máre pojeicõjemecʉbe ʉ̃́re”, arĩ coyʉcarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede David bácʉ. 32 Ñaineca Jesúre Jʉ̃menijicʉ nacovaquemavʉ yainore jarʉvarĩ. Aru caivʉ ñʉja ʉ̃́re jã́carã apʉcʉre cojedeca ʉ̃i yainíburu yóbore. 33 Jʉ̃menijicʉ nacovari Jesúre epequemavʉ ʉ̃́re ʉ̃i meapũravʉi. Ñai meapũravʉi cʉcʉ parʉéde cʉvabi. Aru jípacʉ Jʉ̃menijicʉ daroquemavʉ ʉ̃́re ñai Espíritu Santore, yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. “Darocʉyʉmu mʉre ñai Espíritu Santore”, jipocamia aquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Jesúre. Aru Jʉ̃menijicʉ Jesúre daroicõjeimi ñai Espíritu Santore ñʉjare máre. Que baru Jesús d̶aibi caiye iye mʉje jã́iyede, mʉje jápiaiyede máre cari jãravʉre. 34 Ʉbenita David bácʉ mʉri nʉmenejaquemavʉ cãreja cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi yópe Jesús ʉ̃i mʉiye báquepe. Que baru David bácʉ arejaquemavʉ yópe:\\nJʉ̃menijicʉ aquemavʉ ji jabocʉre: “Dobajacʉ ji meapũravʉi mi cʉvae boje parʉéde yʉpedeca. 35 Aru yʉ epecʉyʉmu mi mauvare mi cʉboba cãchinoi. Que teni mʉre vainí jarʉvare d̶acʉyʉmu yʉ náre, mi jabotequiyepe ayʉ náre”, arejaquemavʉ David bácʉ Cristorã.\\n36 ’Caivʉ mʉja Israecavʉ jãve majijarã iyede: Ñai Jesúvacaribe mʉje jocʉcʉjaravena pẽvaicõjeimʉ mácʉ, ji coyʉimʉ mʉjare. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ epeibi ñai Jesúre maje jabocʉva. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ, arejamed̶a Pedro ina põevare.\\n37 Aru ina põeva, ne jápiaiyede caiye ʉ̃i coyʉiyede náre, cãrijinejaimad̶a. Que baru arejaimad̶a Pedrojãre:\\n—Mʉja, ñʉjevʉ, ¿aipe d̶arãjidi ñʉja? arejaimad̶a na.\\n38 Pedro arejamed̶a náre:\\n—Caivʉ mʉja jarʉvajarã mʉje ãmeina teiyede. Aru oatʉvajarã mʉje d̶aiyede. Jã́d̶ovajara Jʉ̃menijicʉre ocoque mʉje Jesúre jʉ aiye boje, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i ãrʉmetequiyepe aivʉ mʉje ãmeina teiyede, aru ʉ̃i daroquiyepe aivʉ mʉjare ñai Espíritu Santore. 39 Mʉjare, mʉjemarare, mʉjepãramenare máre, aru caivʉ ina joai cʉrivʉre máre darocʉyʉme cãreja Jʉ̃menijicʉ ñai Espíritu Santore yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Caivʉ ʉ̃i cutuiyʉmarare mead̶acʉyʉme ʉ̃, arejamed̶a Pedro.\\n40 Aru Pedro coyʉre nʉrejamed̶a náre parʉrõreca, ʉrarõ ʉ̃i coyʉiyede, ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesúre.\\n—Ina ãmeina teivʉ pare ñájinajarama. Jʉ̃menijicʉ mead̶ajacʉrĩ mʉjare, mʉje ñájimenajiyepe ayʉ ne ñájinajiyepe, arĩ coyʉrejamed̶a Pedro.\\n41 Que ayʉre jápiarĩ, obedivʉ ina põevacavʉ jʉ arejaimad̶a iye ʉ̃i coyʉiyede. Aru Pedrojã jã́d̶ovarejaimad̶a náre Jʉ̃menijicʉre ocoque. Que teni, dijãravʉre cójijidejaimad̶a apevʉ yóbecʉrimil paivʉ baju Jesúre jʉ aipõevaque. 42 Yópe d̶are cuivʉ barejáimad̶a jãravʉa coapa. Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara bueivʉ barejáimad̶a náre. Cad̶ateivʉ barejáimad̶a ne bajumia. Ne cʉvaede jívʉ barejáimad̶a ne bajumia. Caivʉ ãivʉ barejáimad̶a cũináromia. Aru caivʉ jẽniaivʉ barejáimad̶a Jʉ̃menijicʉque máre cũinátʉrʉ.\\nJesúre jʉ aipõeva mamarʉmʉcavʉ ne d̶aino\\n43 Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara d̶are cuivʉ barejáimad̶a ʉre põeva ne jã́mene, ne d̶arĩ majibede máre. Aru iye ne jã́d̶ovaiyede jã́ri, caivʉ cuecumarejaimad̶a pare. 44 Caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva, cũinátʉrʉ ne ũme, cad̶ateivʉ barejáimad̶a ne bajumia. Nácavʉ cʉve cʉvarivʉ jívʉ barejáimad̶a apevʉ nácavʉre jaʉéde, cʉbenajiyepe aivʉ cõmaje ãrojarivʉ ne jẽneboi. 45 Cũinácʉ nácacʉre jaʉru, apevʉ nácavʉ bojed̶arĩ ne cʉvaede, jívarejaimad̶a ñai cʉvabecʉre jaʉéde. 46 Caijãravʉa cójijivarejaimad̶a Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami. Aru cójijivarejaimad̶a ne cʉ̃ramia coapa, ãrajivʉ. Torojʉrĩ ã́varejaimad̶a na ne ũme méque. 47 Jívarejaimad̶a mearore Jʉ̃menijicʉre. Que baru caivʉ apevʉ põeva me jã́rejaimad̶a náre. Pued̶arejaimad̶a náre, ina Jesúre jʉ aipõevare. Aru caijãravʉa Jʉ̃menijicʉ cójijovarejaquemavʉ apevʉ ʉ̃i mead̶aimarare.","num_words":1254,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.03,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 3\\nCõãmacʉ̃rẽ padecoteraye maquẽ\\n1 Yáa wedera, mʉ́ãrẽ Jesuré ãñurõ padeorápʉre tiiróbiro wedemasĩriwʉ. Atibʉ́reco macãrãrẽ tiiróbiro wedewʉ. Cristoyere wĩmarãrẽ wedegʉbiro wedewʉ. 2 Mʉ́ãrẽ wĩmarãbiro wisióheregãrẽ wedewʉ. Mʉ́ã wisiórere tʉomasĩ́hẽrã niiwʉ̃ ména. Sĩcʉ̃ wĩmagʉ̃ õpẽã ũpũgʉ̃́rẽ yaaré ecaróno tiirá, õpẽcóre tĩ́ãcua. Teerora mʉ́ãrẽ tiiwʉ́. Teerora yʉʉ mecʉ̃tígãrẽ wisiórere wederi, tʉoríbocu. 3 Mʉ́ã atibʉ́reco macãrãbiro niicu ména. Mʉ́ã cãmerĩ́ ʉgora, cãmerĩ́ ĩñadʉgahera atibʉ́reco macãrãbiro niicu; cʉ̃́ã booró tiidʉgárabiro tiicú. 4 Mʉ́ã sĩquẽrã biiro wedesea: “Yʉʉ Pablomena niiã”, ãpẽrã́ “yʉʉ Apolomena niiã” jĩĩã. Teero jĩĩrã, atibʉ́reco macãrãbiro wedesera tiia.\\n5 ¿Noã niiĩ Apolos? ¿Noã niiĩ yʉʉ? Ʉ̃sã Cõãmacʉ̃rẽ padecoteri basoca niiã. Ʉ̃sã wederiguemena mʉ́ã marĩ Õpʉ̃rẽ padeowʉ́. Ʉ̃sãcõrõ Cõãmacʉ̃ tiidutírere tiiwʉ́. 6 Yʉʉ sicato otegʉ́ tiiróbiro mʉ́ãrẽ wedenʉcãwʉ̃. Apolos yʉʉ oteriguere oco píogʉ tiiróbiro mʉ́ãrẽ buenemoyigʉ. Cõãmacʉ̃pe teeré bʉcʉári tiiquí. 7 Oteré otegʉ́, oco píogʉ ʉpʉtí macãrã mee niiĩya; Cõãmacʉ̃peja ʉpʉtí macʉ̃ niiqui. Cʉ̃ʉ̃rã́ ʉ̃sã oteriguere bʉcʉári tiigʉ́ tiiróbiro basocáre padeonemórĩ tiiquí. 8 Oterí basoca, oco píori basoca sĩcãrĩbíro niiĩya. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ cʉ̃́ã paderiguecõrõ wapatígʉdaqui. 9 Ʉ̃sã Cõãmacʉ̃rẽ padecoteri basoca sĩcãrõména padea. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ye oteré cʉorí dita tiiróbiro niiã.\\nTeero biiri mʉ́ã sicawií Cõãmacʉ̃ tiinʉcã́ri wii tiiróbiro niiã. 10 Cõãmacʉ̃ yʉʉre buemasĩre ticorémena wii nʉcõmenígʉ̃ tiiróbiro mʉ́ãrẽ ãñurõ buenʉcãwʉ̃. Ãpĩ mʉ́ãrẽ buenemogʉ̃, wiiré tiinemómʉãgʉ̃ tiiróbiro tiigʉ́ tiii. Wiiré padeapura ãñurõ tiiró booa. 11 Botarí nʉcõã́ri siro, ãpĩ nʉcõquẽnómasĩriqui. Jesucristo botarí nʉcõrígue tiiróbiro niiĩ. 12 Jesucristoyere ãñurõ diamacʉ̃́ buerá oro, plata, apeyé ʉ̃tãperi wapapacáremena wii tiinemómʉãrã tiiróbiro tiicúa. Ãpẽrã́ merẽã buerápe yucʉ páaremena, táamena, muĩmena tiinemómʉãrã tiiróbiro tiicúa. 13 Atibʉ́reco petirí, pecame atiadacu. Tii pecamerã niipetira basocá tiiríguere baurocá ẽñoã́dacu. Cõãmacʉ̃ basocá tiiríguere jʉ̃ʉ̃rĩ ĩñagʉ̃, besegʉ́ tiiróbiro bese, wapatígʉdaqui. 14 Sĩcʉ̃ ãñurõ tiigʉ́, wii wapapacáremena tiinemómʉãgʉ̃ tiiróbiro niiqui. Cʉ̃ʉ̃ paderigue jʉ̃ʉ̃ricu. Netõã́ri siro, wapatínogʉ̃daqui. 15 Ãpĩ cʉ̃ʉ̃ paderigue jʉ̃ʉ̃ãdacu. Teero wáari, niipetire cʉ̃ʉ̃ tiirígue ditipetijõããdacu. Cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã pecamerẽ dutiwitíwarigʉ tiiróbiro netõgʉ̃́daqui.\\n16 ¿Mʉ́ã masĩrii? Mʉ́ã Cõãmacʉ̃wii tiiróbiro niiã. Espíritu Santo mʉ́ãpʉre niiĩ. 17 Sĩcʉ̃ Cõãmacʉ̃wiire ñañorĩ́, Cõãmacʉ̃ basirora cʉ̃ʉ̃ya wiire ñañoã́rigʉre ñañarõ tiigʉ́daqui. Cõãmacʉ̃wii ãñunetõjõãri wii niiã. Mʉ́ãrã tiiwií niijãrã tiia.\\n18 Wisiríjãña. Sĩcʉ̃ biiro wãcũboqui: “Yʉʉ atibʉ́reco macãrãye masĩré masĩpetijãã”, jĩĩ wãcũboqui. Teero wãcũgʉ̃no masĩhẽgʉ̃biro niijããrõ. Cʉ̃ʉ̃ teero niirĩ, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ masĩgʉ̃́ pʉtʉári tiigʉ́daqui. 19 Atibʉ́reco macãrãye masĩré Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre teero jĩĩãmajãre niiã. Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ teero jóanoã: “Cõãmacʉ̃ atibʉ́reco macãrãrẽ cʉ̃́ã tiiditómeniremena ñañarõ pʉtʉári tiiquí”,* jĩĩ jóanoã. 20 Aperopʉ́re Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉre ate jóanemonoã: “Marĩ Õpʉ̃ ateré masĩqui: Masĩrí basoca wãcũré bʉ́ri niiré niiã”,† jĩĩ jóanoã.\\n21 Teero tiirá, “ĩ́nimena niiã; cʉ̃ʉ̃ biiro tiigʉ́ niiĩ” jĩĩ wãcũrijãrõ booa. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñurõ wáari boogʉ́, niipetirere, niipetirare tiiápudutigʉ ticocoyigʉ. 22 Yʉʉ Pablo, Apolos, Pedro, ʉ̃sã mʉ́ãrẽ tiiápura niiã. Atibʉ́reco maquẽ, catiré, diaadare, atitó maquẽ, too síro maquẽ mʉ́ãrẽ tiiápure niiã. Niipetire mʉ́ãye niiã. 23 Mʉ́ãpe Cristomena niiã. Cristope Cõãmacʉ̃mena niiĩ.\\n* 3:19 Job 5.13. † 3:20 Salmo 94.11.","num_words":428,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 13 BSNNT - Cojo oca rʉyabeto mani - Bible Search\\n“Gãjerãre mani maise ñaja ñamasusema”, yire queti\\n1Cojo oca rʉyabeto mani ñagõmasiboajaquẽne, to yicõari, ángel mesa yere quẽne ñagõmasijoecõaboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. Ñagõre me ñaroja. Bʉto bʉsisere yibʉsiorãre bajiro yirãja mani, gãjerãre mani maibetijama. 2Diore gotirẽtobosarã, to yicõari, Dios ye masa ĩna masibetire masijeorã ñaboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” Cristore yitʉoĩarã ñari, gʉ̃taʉre, “Gajerojʉ vʉrʉrʉ̃gʉ̃coasa mʉa masune” yimasiboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. 3“Masare ĩnare maibetiboarine, maioro bajirãre jediro yʉ cʉosere ĩnare ĩsijeocõari, yʉ masu rujʉ quẽne ĩnare rijabosacoarʉcʉja” yʉ yijama, “Quẽnaro yigʉ ñaami” yʉre ĩna yivariquẽnasere bojagʉ yʉ yijama, Dios tʉjʉ ñie vaja bʉjabecʉja yʉ.\\n4Gãjerãre mani maijama, ado bajiro bajirʉarãja mani: Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinimenane, quẽnasejʉare ĩnare yirʉarãja. Quẽnaro ĩna ñajama, “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã me ñarʉarãja. “Ñamasurã ñaja yʉa” yirã me ñarʉarãja. 5Quẽnaro mani ñase rĩ mere tʉoĩarãja mani. Gãjerã quẽnaro ĩna ñasere quẽne tʉoĩarãja. Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, yoaro mene jũnisini tʉjacoarʉarãja. 6Gãjerã rojose ĩna yisere ĩavariquẽnamenaja. Quẽnaro ĩna yisejʉare ĩavariquẽnarãja. 7Gãjerã rojose ĩna yijare, bʉto rojose mani tãmʉose ti ñaboajaquẽne, ĩnare maitʉjamena ñari, ĩnare ñagõmacamenaja. Rojose ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro ĩna yirotire tʉoĩacõa ñarʉarãja.\\n8Gãjerãre mani maise, jedise me ñaja. Diore gotirẽtobosarejʉama, jedise ñaja. Masa ĩna masibeti oca ñagõre, mani masise quẽne, jedise ñaja. 9Ado bajiro ti bajijare, “Jedise ñaja”, mʉare yaja yʉ: Adirodori Dios ĩ masise manire ĩ ʉjose ti ñaboajaquẽne, jediro masibeaja mani. Ĩre gotirẽtobosare Dios ĩ ʉjose ti ñaboajaquẽne, ñajediro ajimasibeaja mani. 10To bajiboarine, ĩ tʉjʉ mani ejaro, ĩ masisere manire ĩ ʉjojare, jediro ajimasijeocõarʉarãja mani. To cõrone adirodoriaye mani masise, vaja manirʉaroja.\\n11Ado bajiro bajiaja: Daquegʉaca yʉ ñajama, ñagõjeomasibeticajʉ yʉ maji. To bajicõari, quẽnaro tʉoĩabeticajʉ. Bʉcʉacʉjʉ, to bajiro yʉ bajicatire yitʉjacajʉ yʉ. 12Tire bajirone bajiaja adi quẽne: Quẽnaro ruyubetiase ẽoro ĩariarore bajiro Dios yere quẽnaro ajimasijeobeaja mani maji. To bajiboarine, Dios tʉjʉma ẽoro quẽnaro ruyubetiase ĩarãre bajiro me Diore ĩarʉarãja mani. To cõrojʉma quẽnaro ajimasijeocõarʉarãja mani yuja.\\n13To bajiri idia vãme ñaja, adirʉ̃mʉriaye ñamasuse mani yirũgũroti: Diore ajitirʉ̃nʉrũgũroti ñaja. Gaje vãme, “Dios ĩ gotiriarore bajiro ĩ masise manire ʉjojeocõarʉcʉmi”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. To bajicõari, tʉsari vãme ñaja ñamasuri vãme, “Gãjerãre mairũgũroti ñaja” yiri vãme.","num_words":360,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo San Judas 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Judas bácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede paperayocare Jesúre jʉ aipõevare (1-3). Ʉbenita ã́rocavʉ ʉ̃i toivacaimara mácavʉre aru ã́ri ʉ̃i cʉede ʉ̃i toivacaiyede diyocare máre caivʉ majibevʉ. Judas bácʉ judíovacacʉ barejaquémavʉ. Jesucristoi yócʉ barejaquémavʉ. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 66-90 d.C.\\nToivacarejaquemavʉ Jesúre jʉ aipõeva, ne me jã́rajiyepe ayʉ, Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne jʉjovabenajiyepe ayʉ náre ne bueiye jãve ãmeque, ne vainí tʉrĩ bíjabenajiyepe ayʉ ne jʉ aiyede jarʉvarĩ (4-16). Coyʉrejaquemavʉ náre aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare (17-23). Aru ʉ̃i toivacarĩ bʉojaiyede, jídejaquemavʉ mearore Jʉ̃menijicʉre, majare mead̶ayʉre Jesucristoi d̶aiye báque boje (24-25).\\nJudas ʉ̃i meaicõjeino Jesúre jʉ aipõevare\\n(Mt 13.55; Mr 6.3)\\n1 Yʉ́bu Judas, Santiagoi yócʉ, Jesucristore memecayʉ. Toivacaivʉ yʉ mʉjare, Jʉ̃menijicʉi cutuimara mácavʉre. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi jecʉmaramu mʉja. Aru Jesucristoi coreimaramu mʉja máre. 2 Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ mʉjare, me cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva, aru jecʉjacʉrĩ mʉjare.\\nIna borocʉede bueivʉre coyʉino\\n(He 11.4; 2 P 2.1-7; 1 Jn 3.12; Ap 2.14; 12.7)\\n3 Mʉja, ji ʉmara, yʉ toivacarĩduivʉ mʉjare iye ména maje cʉvaede caride, Jʉ̃menijicʉi mead̶aiye báque boje majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ. Ʉbenita jaʉvʉ yʉre ji jẽniaiye parʉéque mʉjare, mʉje corenajiyepe ayʉ iye yávaiye méne maje jʉ aiyede, Jʉ̃menijicʉ cũinára ʉ̃i jíye báquede ʉ̃i põevare. Que baru apevʉ ne ãmeina yávaru diede aru apevʉ ne oatʉvaiyʉru diede, parʉrõreca coyʉjarã mʉja iye yávaiyede jãvene. 4 Apevʉ jʉjovaivʉ cʉrivʉbu maje jẽneboi, yavenina ecoivʉ bácavʉ maje cójijiñamia jívʉi. Ina yópe teivʉ ʉbenina dápiare d̶aiyʉrĩduyama mʉjare. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, ãmeno d̶ad̶ama. Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyedeca ina põevare bojecʉbeda ʉ̃i me boje, ʉrarõ ãmenore d̶aivʉ, “Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetecʉyʉme caiye iyede”, arĩ dápiarĩduyama na. Aru jʉ abenama Jesucristore, majare upacʉre aru maje jabocʉre cũinácʉra. Que baru yópe arĩ, “Jesucristo jabocʉ cũinácʉra ãmemi”, borocʉrĩ ad̶ama na. Javede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, põeva nópe aivʉ ñájinajivʉre, ne ãmeina teiye boje.\\n5 Iye ji coyʉiyede mʉjare caride jave majivʉ mʉja. Ʉbenita ãrʉre d̶aiyʉvʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ayʉre ãmeina teivʉre, ne ãmeina teiye boje. Ina Israecavʉ bácavʉre, maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i etavarĩburu yóboi mead̶acʉyʉ na mácavʉre Egipto ãmicʉrijoborõre jocarĩ, bíjare d̶arejaquemavʉ nácavʉ bácavʉ jʉ abevʉ bácavʉre ʉ̃́re. 6 Aru ina ángelevare máre, d̶abevʉre iye ne memeiyede Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede náre, Jʉ̃menijicʉre ne ʉbeni jarʉvarĩburu yóboi aru ne cʉrõ mearore jocarĩ etarĩburu yóbore máre, Jʉ̃menijicʉ bʉorĩ epedejaquemavʉ náre ñeminitucubʉi. Noi bʉoimara mautenajarama tãumeaque cainʉmʉa pʉ dijãravʉ Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóita. 7 Aru quédeca ina Sodoma aru Gomorra ãmicʉriĩmaroacavʉ bácavʉre, aru apenoa ĩmaroa joabenoacavʉ bácavʉre máre, Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶arejaquemavʉ na mácavʉre toabo cũiméboque, ne ʉrarõ ãmeno d̶aiye báque boje ne bajumia. Dajocarejaquemavʉ na mácavʉ ne d̶aiye báquede ne baju yópe Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báquepedeca põevare ʉ̃i ʉrõpe, ne d̶arãjiyepe ayʉ ʉrarõ cʉyojarõ ne d̶aiye báquede ne baju ʉ̃mʉva matʉivʉ bácavʉ. Jʉ̃menijicʉ ẽ́icõjenejaquemavʉ na mácavʉre, apevʉ ne majinajiyepe ayʉ aipe vaiquíyede põeva nópe ãmeno d̶aivʉre.\\n8 Aru napedeca ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, maje jẽneboi jʉjovad̶ama ne baju. “Jãvemu no” aru “Mearomu yo”, arĩ dápiarĩduyama na. Ʉbenita ãmeina d̶ad̶ama ne bajumia. Jʉ abenama jabovare. Aru ãmeina yávad̶ama ina pʉeno parʉrivʉre máre. 9 Ʉbenita Miguevacari, ñai ángelevai jabocʉ, ʉ̃i jaraiye báquede ñai abujuvai jabocʉre ne jijateiye báquede ʉ̃i ĩ́ye báqueda Moisés bácʉi baju bácarõre pued̶ayʉ ãmeina yávabedejaquemavʉ ʉ̃́re. “Ñájicʉyʉmu mʉ”, abedejaquemavʉ, ʉ̃i pued̶aiye boje ʉ̃́re. Quénora “Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ajacʉrĩ mʉre”, arejaquemavʉ Miguecapũravʉ. 10 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávad̶ama iye ne coreóvabede. Aru iye ne coreóvaiyede coreóvabenama ne majiéque yópe põeva dápiaivʉpe. Quénora coreóvad̶ama diede ne dápiaiyeque jĩ́cua yópe ãimara dápiabevʉpe. Aru bíjarãjarama na no boje.\\n11 ¡Chĩorajarama na! D̶ad̶ama yópe Caín mácʉpe, ñai ĩmacʉ bácʉre boarĩ́ jarʉvayʉ bácʉpe. Aru ãmeina ted̶ama, earãjivʉ tãutʉrare yópe Balaam mácʉpe. Ʉbenita bíjarãjarama, ne jʉ abe boje jabovare yópe Coré bácʉpe. 12 Yópe cuitótecajede mʉje docʉ jacorĩ ãmed̶aiyepe, nopedeca ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmetede d̶ad̶ama mʉjacavʉre, ne cʉyoje tede d̶aiye boje pued̶abevʉva apevʉre mʉje ãranʉiyede torojʉve teinoai. Yópe ovejavare coreipõeva ne baju me ãiyepe ʉbenita jíbevʉva ãiyede ovejavare, nopedeca ina jʉjovaivʉ ãri ũcuñama apevʉ pʉeno. Aru yópe ocopeniboa ũmevʉque japuino ʉbenita ocabeni cad̶atebenope põevare ne ocainore coreniduiyede, nopedeca ina borocʉede bueivʉ, cad̶atebenama põevai ũmene ne bueiyeque. Aru yópe jocʉcʉ jẽidʉa cʉbecʉ jẽijãravʉre meamecʉpe, nopedeca ina jʉjovaiyede bueivʉ yaivʉ bácavʉpe paivʉbu na, ne meame boje. Aru yópe pʉeno baju meamecʉpe dicʉre ĩniburu yóbore caino nʉoque jobore jarʉvarĩ, nopedeca pʉeno baju meamema na. 13 Aru yópe pãcaiboa ʉraboa jia ʉrad̶ai jarʉvaiboape ẽcarʉi caivʉ ne jã́inoi yaore aru pojeiyede máre, ãme ʉ̃rojʉede, nopedeca ina jã́icõjed̶ama caivʉre ne d̶aiye cʉyojeda. Aru yópe abiácova tʉivʉ bácavʉpe ne nʉimare jocarĩ pʉ ñeminitucubʉi, nopedeca ina jʉjovaivʉ cʉrãjarama cainʉmʉa ñeminitucubʉ pʉeno baju ñeminoi, no Jʉ̃menijicʉi náre d̶acaino mácarõi.\\n14 Ina jʉjovaivʉre, borocʉede bueivʉre, Enoc Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ javede nápe paivʉ ne borore. Ñai Enoc yaibécʉ, Jʉ̃menijicʉi nʉvaimʉ mácʉ apʉcʉra ijãravʉre jocarĩ, Adán mácʉi pãramecʉ bácʉi pãramecʉ bácʉi pãramecʉ barejaquémavʉ ʉ̃, Enoc. Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ ʉ̃: “Me jã́jara. Maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ dacʉyʉme. Aru obedivʉ baju ʉ̃i ángeleva meara baju darãjarama ʉ̃́que. 15 Bojed̶acʉyʉme caivʉ põevare, ne d̶aiye báque boje ijãravʉi. Ñájine d̶acʉyʉme caivʉ ina ãmeno d̶aivʉre ne ãmeina teiye báque boje ne jʉ abe báquede ʉ̃́re, aru ne ãmeina yávaiye báque boje copʉ ʉ̃́re”, arejaquemavʉ Enoc. 16 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávad̶ama caiyede. Ye apeno ne jã́ino ye baquinó ãmevʉ náre. Aru ãmecorod̶ama caivʉ apevʉre máre. Ne ãmeina d̶aiyʉepe d̶ad̶ama na. Ne baju “Ñʉja apa mearo d̶aivʉbu apevʉ pʉeno”, ʉbenina arĩ coyʉyama. Aru “Mʉja máre mearo d̶aivʉbu apevʉ pʉeno”, borocʉrĩ coyʉyama apevʉre. Que arĩ, mamarʉmʉre vorĩ ead̶ama náva méne apevʉ pʉeno.\\nJudas ʉ̃i majicaino Jesúre jʉ aipõevare\\n(2 Ti 3.1-5; 2 P 3.3)\\n17 Mʉja, ji ʉmara, ãrʉjara iyede Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara ne coyʉiye báquede mʉjare jipocamia. 18 Coyʉivʉ barejaquémavʉ mʉjare, yópe arĩ: “Ãnijãravʉa bʉojaquijãravʉa baquiyéde, Cristoi copaidaquijãravʉ jipocare, darãjarama põeva Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, yʉrivʉ, aru ne ãmeina d̶aiyʉepe d̶aivʉ”, arĩ coyʉrejaquemavʉ na. 19 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, nárecabu coatede d̶aiyʉrivʉ mʉjacavʉre mʉje baju. D̶aivʉbu ne ãmeina d̶aiyʉepe yópe ãimara dápiabevʉpe. Aru cʉrivʉbu ñai Espíritu Santore cʉvabevʉva.\\n20 Ʉbenita mʉja, jívʉ, ji ʉmara, parʉre d̶ajarã mʉje ũmei mʉje Jesucristore jʉ aiyeque me, Jʉ̃menijicʉi majide d̶aiye báquede majare ʉ̃i yávaiye méne, maje meara marajiyépe ayʉ jaʉbevʉva ʉ̃i jã́inoi. Aru jẽniajara Jʉ̃menijicʉre ñai Espíritu Santoi cad̶ateinoque. 21 Cainʉmʉa d̶ajarã mʉja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe ʉ̃i ʉe boje mʉjare, mʉje napini coreiyedeca Jesucristoi cʉvare d̶aquiyede jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye boje.\\n22 Cõmaje ãroje jã́jara mʉja ina jʉ abevʉre cãreja yávaiyede jãvene. 23 Apevʉre mead̶ajarã maumena yópe mʉje ĩ́yepe põecʉre toabore jocarĩ. Corebevʉva coyʉjarã náre Cristoi yávaiye méne. Aru apevʉre cõmaje ãroje jã́jara, ne ãmeina teiye boje. Coyʉjarã náre máre Cristoi yávaiye méne. Ʉbenita me d̶ajarã, mʉje d̶abenajiyepe aivʉ ãmenore nápe. Nácapũravʉ ne pare ãmeina teiye boje cuitótecaje docʉcʉricajede doivʉpe paivʉbu na. Que baru ʉbejarã ne ãmeina teiyede yópe mʉje ʉbepe dicajede.\\nMearore jíni bʉojaino\\n24-25 Jʉ̃menijicʉ cũinácʉrabe majicʉ aru parʉcʉ mead̶acʉyʉ mʉjare, mʉje vainí tʉbenajiyepe ayʉ ye ãmeno cʉbevʉva. Ʉ̃́vacari núre d̶aibi mʉjare ʉ̃i jã́inoi torojʉrivʉre mʉje ũmei. Jʉ̃menijicʉ meacʉ baju mead̶aibi majare, Jesucristoi d̶aiye báque boje. Mearore jínajarevʉ ʉ̃́re. Ʉ̃́tame meacʉ baju, majicʉ ʉrarõ, pʉeno parʉcʉ, aru caivʉ pʉeno jabocʉ jãravʉ jipocare aru caride aru cainʉmʉa. Quédecabu. Quénoramu.","num_words":1121,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.045,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 4 DES - Mari ñecʉ árĩmʉhtadigʉ Abrahã Goãmʉre - Bible Search\\nAbrahã Goãmʉre ĩgʉ umupeorare were gojañumi Pablo\\n1Mari ñecʉ árĩmʉhtadigʉ Abrahã Goãmʉre “Diaye iigʉ ãhrimi,” arĩ umupeomʉriñumi ĩgʉ sã. Ĩgʉ eropa umupeori mera õañumi Goãmʉ mera. 2Abrahã õaro ĩgʉ iiquerecʉ̃ “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩanibirimʉriñumi Goãmʉ ĩgʉre. Ĩgʉ Goãmʉre umupeocʉ̃ tamerare “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩamʉriñumi ĩgʉre. Eropigʉ ĩgʉ ejatuharo õarire iiqueregʉ ta ñegʉ árĩnigʉ “Yʉ tamera õagʉ ãhraa,” arĩmasibiriñumi Abrahã Goãmʉ ĩgʉ ĩacʉ̃. 3Goãmʉ yare gojarapũ õpa ãhraa: “Abrahã Goãmʉ ĩgʉre arĩrare õaro ĩgʉ peecʉ̃, ĩgʉre ĩgʉ umupeocʉ̃ ĩha Goãmʉ ĩgʉre ‘Õagʉ ñeri iira dipuwaja moogʉ ãhrimi ĩgʉ,’ arĩ ĩañumi ĩgʉre,” arĩ gojara ãhraa. 4Õpa ãhraa: Mari masare yuju diaye wajayebeama. Mari õaro mohmera waja marire wajayema. Goãmʉpʉ eropa iibeami. 5Mari gamero õarire iiro mariro mari Jesucristore umupeocʉ̃ ĩha marire yuju diaye ĩgʉ õarire ocãmi. Eropigʉ marire “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami marire Jesucristore umupeorãre. Ñerire iinirãre erã ñeri iira dipuwaja maricʉ̃ iigʉ ãhrimi. Eropirã masa Jesucristore umupeocʉ̃ ĩagʉ “Dipuwaja moorã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ erãre. 6Masa erã gamero mera õaro iirare Goãmʉ ĩabeami. Erã ĩgʉre umupeocʉ̃ tamerare ĩhami. Ĩgʉre umupeorãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami. Ĩgʉ eropa arĩ ĩadigʉpʉ ĩgʉ mucubiririre õpa arĩ gojañumi Davi mʉrʉ iribojegue majagʉ:\\n7Erã ñerire ĩgʉ cãdijinirã tauro mucubirima.\\n8“Õarã ãhrima. Erã ñero iirare guñasome\\nyʉhʉ,” arĩmi Goãmʉ erãre. Eropirã bʉrigã\\nmucubirima, arĩ gojañumi Davi.\\n9Judio masare merogã gasirogãre wiri aĩsũnirã dihtare erã ñero iirare cãdijibeami Goãmʉ. Judio masa árĩbirã sãre erã ñero iirare cãdijimi ĩgʉ. Dipaturi Abrahãre guñaque mʉa. Ĩgʉ Goãmʉre umupeocʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ ñero iirare cãdiji, “Õagʉ ãhrimi,” arĩñumi Goãmʉ. 10¿Dohpárĩcʉ̃ eropa arĩyuri Goãmʉ Abrahãre mʉa pepicʉ̃? Ĩgʉ merogã gasirogãre ĩgʉ wiri aĩboro coregue ta ĩgʉre “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩañumi Goãmʉ. Eropigʉ gasirogãre wiri aĩgʉ ĩgʉ ñerire cóãtuhadigʉgue wiri aĩñumi. 11Eropigʉ gasiro merogã wiri aĩboro coregue Goãmʉre umupeonʉgatuhañumi Abrahã. Ĩgʉ eropa umupeocʉ̃ “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩañumi Goãmʉ ĩgʉre. Eropa ĩgʉ umupeorire, ĩgʉ yagʉ ĩgʉ árĩrire ĩhmudoregʉ Goãmʉ ĩgʉ dʉpʉre merogã gasirore wiri aĩdoreñumi. Eropigʉ Abrahã ĩgʉ gasirogã wiri aĩboro core Goãmʉpʉ “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩatuhañumi ĩgʉre. Eropigʉ Abrahã Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” ĩgʉ arĩ umupeodiro dopa ta árĩpehrerã Goãmʉre eropa arĩ umupeorãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ. Eropigʉ judio masa árĩbirãre gasirogã wiri aĩsũya marirã sãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ. Eropirã erã Abrahã pãramerã iro dopa ta dujama. 12Erã iro dopa ta judio masa sã gasirogã wiri aĩsũnirã sã, Goãmʉre erã umupeorã árĩrã Abrahã pãramerã diaye ta ãhrima. Ĩgʉ gasirogã wiri aĩboro coregue, Goãmʉre umupeo ĩgʉ mera õañumi. Eropirã ĩgʉ umupeodiro dopa Goãmʉre umupeorã õaro ãhrima Goãmʉ mera.\\nGoãmʉ Abrahãre ĩgʉ werepira diaye ta árĩcʉ̃ masiñume Abrahã, arĩ gojañumi Pablo\\n13Iribojegue õpa arĩñumi Goãmʉ Abrahãre: “I yebare mʉre, mʉ pãramerã árĩturiarã sãre ogʉca,” arĩ werepiñumi Goãmʉ Abrahãre. Moise dorerire Abrahã õaro iira waja eropa arĩbiriñumi Goãmʉ ĩgʉre. Abrahãpʉ Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” arĩ umupeora pʉhrʉ eropa arĩ werepiñumi. Ĩgʉ eropa arĩ umupeocʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ ĩgʉre “Õagʉ ãhrimi,” arĩ ĩañumi. 14Goãmʉ oburire Moise dorerire iirã dihta aĩbeama. Erã dihta aĩcʉ̃ mari Goãmʉre umupeori ñehe árĩburi árĩbiriboya maripʉre. Eropiro Goãmʉ ĩgʉre umupeorãre “Mʉare ogʉra,” ĩgʉ arĩ werepira duhpiburi árĩbiriboya. 15Goãmʉ Moisere ĩgʉ apira dorerire iirã bocatĩubeaa mari. Ĩgʉ dorerire mari pee tarinʉgara waja, dipuwaja moasũmorã ãhraa mari. Iri doreri maricʉ̃ tamera ĩgʉ dorerire tarinʉgaro mariboya.\\n16Eropirã Goãmʉre umupeorã dihta ĩgʉ oburire aĩrãcoma. Abrahã Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” arĩ umupeomʉriñumi. Eropirã árĩpehrerã Abrahã Goãmʉre umupeodiro dopa ta umupeorã ĩgʉ pãramerã iro dopa dujama. Eropigʉ “Ire mʉre mʉ pãramerã sãre ogʉca,” Goãmʉ Abrahãre arĩgʉ árĩpehrerãre ĩgʉre umupeorãre arĩgʉ iiñumi. Eropirã Moise dorerire iirã dihta Goãmʉ ĩgʉ oburire aĩsome. Árĩpehrerã Abrahã iidiro dopa Goãmʉre umupeorã erã ĩgʉ oburire waja mariro aĩrãcoma. 17Irire Abrahãre ĩgʉ arĩdiro dopa ta arĩ gojañuma iribojeguere: “‘Baja yebari majarã ñecʉ árĩbu apibʉ mʉre,’ arĩ, apipʉ Goãmʉ Abrahãre,” arĩ gojañuma iribojegue ta. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” arĩ umupeomʉriñumi. Ĩgʉ eropa umupeocʉ̃ Goãmʉre umupeorã ñecʉ iiñumi Goãmʉ ĩgʉre. Goãmʉpʉ sĩrinirãre masugʉ, árĩpehrerire ĩhacũnugudigʉ ãhrimi.\\n18“Baja macari majarã mʉ pãramerã árĩturiarã árĩrãcoma,” arĩmʉriñumi Goãmʉ Abrahãre. Goãmʉ ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Abrahãpʉ porã marigʉ árĩqueregʉ, “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepimʉriñumi. 19Eropigʉ cien bojori opagʉ árĩqueregʉ, ĩgʉ marapo sã bʉro ne porã marigo árĩquerecʉ̃, “Porãcʉsome gʉa,” arĩ ne pepibiriñumi Abrahã. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉre arĩ werepira “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepiñumi Abrahã. 20“Goãmʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta ne iisome,” arĩ ne pepibiriñumi Abrahã. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ ĩgʉre werepirare õaro peeñumi. Ĩgʉ eropa arĩrare peenijagʉ, “Goãmʉ turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeogʉ iiñumi. Eropigʉ Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” arĩ umupeonemoñumi ĩgʉ. 21“Goãmʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta õaro iigʉcumi,” arĩ pepi õaro masiñumi Abrahã. 22Ĩgʉ eropa masicʉ̃, Goãmʉre ĩgʉ umupeocʉ̃ ĩha Goãmʉpʉ “Dipuwaja moogʉ ãhrimi,” arĩ ĩañumi Abrahãre. Eropa ta arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\n23Abrahã Goãmʉre ĩgʉ umupeora pʉhrʉ Goãmʉ õaro ĩañumi ĩgʉre, arĩ gojañuma. Eropa gojarã “Mʉa sãre Goãmʉre umupeorãre õaro ĩagʉcumi,” arĩ mari sãre gojayuñuma. 24Irire mari masiburire gojañuma. Eropigʉ Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” mari arĩ umupeocʉ̃ “Dipuwaja moorã ãhrima,” arĩ ĩagʉcumi Goãmʉ mari sãre. Ĩgʉ tamera mari Opʉ Jesu ĩgʉ sĩricʉ̃ masudigʉ ãhrimi. 25Jesupʉ mari ñeri iira dipuwaja sĩridigʉ árĩmi. Ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ masa mʉriadigʉ árĩmi ĩgʉ Goãmʉ marire “Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,” arĩ ĩgʉ marire ĩaburire.","num_words":830,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 1\\nNIǤITIWATAALE NIWAKATE CORIINTIOTEDI\\nOnidi ica oko anida aneetege loiigi Cristo digoida Coriinto ane anaɡ̶axakeneɡ̶egipi. Aɡ̶oniwoditema Paulo me domaɡ̶a yoxoɡ̶otece lakataɡ̶a ane beyagi. Onidi ica ane agecaɡ̶alodipi, pida ica eledi boɡ̶odakapetege Paulo liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, idaaɡ̶ida me micataɡ̶a deɡ̶eniodi, leeɡ̶odi jeɡ̶epaa yaxawatiogi monakato Ǥoniotagodi. Onidi ica ane daɡ̶a oniwoditema Paulo mida naɡ̶atetigiteloco, digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji.\\nPaulo yalaɡ̶ata niɡ̶ica ane leeɡ̶odi me ɡ̶onitiadi niɡ̶ijoa odoejedi lotaɡ̶atiogi. Yalaɡ̶ata niɡ̶ica gela nimaweneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji me dinilakidetacetege oko, codaa yalaɡ̶ata niɡ̶ina ɡ̶odolaadi me diɡ̶ica loniciwaɡ̶a. Codaa yalaɡ̶ataca niɡ̶icoa liboonaɡ̶a me yaxawa madewetedi miditaɡ̶a loiigi Ǥoniotagodi digoida Jerusalém, codaa eo libodigi anodaaɡ̶igotalo me iwakatee niɡ̶icoa liboonaɡ̶a dinyeelo. Yalaɡ̶ata ane leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jaoɡ̶a ɡ̶oboonitalo Aneotedoɡ̶oji. Paulo yalaɡ̶ataca mewi me liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji, codaa yalaɡ̶ata niɡ̶ijo ane deɡ̶ewi me liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji. Aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata meliodi me dawikode me yaxawatiogi modiotece Ǥoniotagodi, noɡ̶owidijedi lotaɡ̶a iditedini owidi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco.\\nAne liwakate naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi\\n1 Ee Paulo. Ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo, leeɡ̶odi joaniɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Ǥonioxoa Timóteo ini meetaɡ̶a naɡ̶a jidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi. Jidikotibigaɡ̶aji anakaami lapo loiigi Aneotedoɡ̶oji ane ɡ̶adiɡ̶eladi nigotaɡ̶a Coriinto, codaa me iditawece loiigi Aneotedoɡ̶oji ane idei nipodigi Grécia. 2 Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi codaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo meliodi meletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo mele ɡ̶adaaleɡ̶enali.\\nPaulo diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶idi oko codaa yatemati icoa lawikodico\\n3 Jemaanaɡ̶a me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji, ane Eliodi Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa Ǥodiodi aneliodi me ɡ̶odiwikode, codaa idioka limedi me ɡ̶odaxawa niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a. 4 Ǥodaxawatetece inoatawece ane dakaketoɡ̶odomi, eotedibige me jakataɡ̶a me jaxawanaɡ̶a niɡ̶ina eledi aninoa lawikodico, digo anigotedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odaxawa. 5 Igaataɡ̶a jawikodeeɡ̶a digo mijoataɡ̶a Cristo me dawikode leeɡ̶odi me lakapetegi ane beyagi digoina iiɡ̶o. Odaa anigote Aneotedoɡ̶oji me yaxawa Cristo niɡ̶ijo me dawikode, jiɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odaxawa leeɡ̶odi Cristo, niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi mejiwaɡ̶atece. 6 Niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a, jawikodeeɡ̶a me ɡ̶adaxawaneɡ̶egitiwaji, codaa me jikeenaɡ̶ataɡ̶awa anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yewikatiditace oko. Odaa niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odaxawa, ɡ̶odaxawa eotedibige me jakataɡ̶a me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi madinatiitalo inoa ɡ̶adawikodico odaa aɡ̶adinalomeɡ̶eni, niɡ̶ina mawikodeetiwaji digo mokotaɡ̶a me jawikodeeɡ̶a. 7 Odaa ɡ̶adinakatoneɡ̶egitiwaji, codaa aɡ̶adawieneɡ̶egi matitetelocotiwaji ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ina mawikodeetiwaji liciagi me jawikodeeɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adaxawanitetiwaji anigotedoɡ̶owa me ɡ̶odaxawa.\\n8 Inioxoadipi, jemaanaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji ane ɡ̶odawikodico niɡ̶ijo me idejonaɡ̶a nipodigi Ásia. Niɡ̶ijoa ɡ̶odawikodico eliodi me dakaketoɡ̶odomi, codaa jiɡ̶icota me daɡ̶adiaa inibeoonaɡ̶atege me ɡ̶odewiɡ̶a. 9 Jileɡ̶atibige daantaɡ̶a ɡ̶odeleo, micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane diiɡ̶enatakata ɡ̶oniwinoɡ̶odi moyeloadi. Pida jiɡ̶inaa ane jixomaɡ̶ateenaɡ̶atedijo eotibige me ɡ̶odiiɡ̶axi me doɡ̶okomaɡ̶a idinaɡ̶aaɡ̶a, pida niɡ̶ijoa ɡ̶odawikodico owotibige mepaanaɡ̶a jinakatonaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yewikatiditace oko baanaɡ̶a nigo. 10 Aneotedoɡ̶oji eote me ɡ̶odiwoko niɡ̶ijo ane domaɡ̶a ɡ̶oninyaagi, codaa eɡ̶eote me ɡ̶odiwoko aniginoa eletidi ane doidetedoɡ̶odomi. Codaa jinakatonaɡ̶a, codaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me inibeoonaɡ̶atege me ɡ̶odatamaɡ̶ateetacetege okanicodaaɡ̶ica ane doidetoɡ̶odomi. 11 Ǥodatamaɡ̶ateetetege ɡ̶oninyaco leeɡ̶odi mipokitoɡ̶olocotiwaji, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me ɡ̶odaxawaneɡ̶egi. Enice ipokitoɡ̶olocotiwaji miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji amaleeɡ̶aɡ̶a eliodi oko odiniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina nige nibodicaɡ̶a me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege ane domaɡ̶a ɡ̶oninyaco, codaa ɡ̶odibinie.\\nPaulo iigi icoa lowooko midokida me yaxawa Coriintiotedi\\n12 Digawini ane leeɡ̶odi me idinanenaɡ̶atibece. Niɡ̶ina ane jeemiteeɡ̶atece catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena aneo me jowooɡ̶otaɡ̶a me jaoɡ̶a niɡ̶ina ane beyagi, oɡ̶oa domige niɡ̶ina anele, aaɡ̶aɡ̶a nikeetoɡ̶owa anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a ɡ̶adodoetiwaji midioka limedi mele. Niɡ̶ijo me jaoɡ̶a ɡ̶obakedi ɡ̶adiwigotigi me ɡ̶adaxawaneɡ̶egitiwaji, jibaaɡ̶atema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odaxawa midioka limedi me jowooɡ̶a inokina ane iɡ̶enaɡ̶a. Ajibakenaɡ̶a lixakedi niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Pida Aneotedoɡ̶oji eliodi meletedoɡ̶odomi, codaa najigotedoɡ̶owa ɡ̶odoniciwaɡ̶a me jaoɡ̶a ɡ̶obakeditema ɡ̶adiwigotigitiwaji. 13-14 Igaataɡ̶a inoka jidiiɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji niɡ̶inoa notaɡ̶a anakati malomeɡ̶enitelogo codaa mowooɡ̶oti ane diitigi. Codaa inibeotegetiwaji mowooɡ̶oti inoatawece ane jiditibigaɡ̶ajitiwaji, codaa micota mowooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijoa analee doɡ̶owooɡ̶otiteda niɡ̶ina natigide, amanagawini akatitiwaji madinanenitibece oko leeɡ̶odi, digo mokotaɡ̶a maɡ̶aɡ̶a jakataɡ̶a me idinanenaɡ̶atibece akaami leeɡ̶oditiwaji niɡ̶ica noko nige dopitedijo Ǥoniotagodi Jesus me iwi anigoteta inatawece oko.\\n15 Jowooɡ̶odi niɡ̶ida makaamitiwaji mele mabaatege niɡ̶inoa yotaɡ̶a, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me domaɡ̶a jemaa me idalitacaɡ̶awatiwaji, domaɡ̶a jaotibige mitoataale me jakadi me ɡ̶adaxawani, codaa me jaote maniniitibecetiwaji. 16 Igaataɡ̶a domaɡ̶a yowoogo me idalitaɡ̶awatiwaji me ɡ̶adoxiwici me iniwiajeticogi nipodigi Macedônia. Eleditace ja domaɡ̶a yowoogo me idalitaɡ̶awatiwaji naɡ̶a idopitijo ane jicoɡ̶oticogi, domaɡ̶a jaotibige makatitiwaji madaxawani me iniwiajeticogi nipodigi Judéia. 17 Niɡ̶ijo me yowoogo me idalitaɡ̶awatiwaji, adomaɡ̶atooa niɡ̶ijo yowoogo. Niɡ̶ina me jowo me jaote okanicodaaɡ̶ica, aɡ̶emokee me idinowo, micataɡ̶a niɡ̶ina oko anee, “Jao”, oɡ̶oa domige ee, “Ajao”, pida me notaɡ̶anaɡ̶a mina etiɡ̶odinaale. 18 Ajakadi me idalitaɡ̶awatiwaji. Pida niɡ̶ijo meji mejigo idalitaɡ̶awatiwaji, ayowoogo daɡ̶a ɡ̶adinaalenitiwaji, digo mijoataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji midioka limedi meetetece anewi. 19 Niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejonaɡ̶a makaamitaɡ̶atiwaji ee, Silas, iniaa Timóteo, jeloɡ̶otaɡ̶ataɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶eeteda Jesus Cristo, Lionigi Aneotedoɡ̶oji. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ica oko anidioka limedi meetetece anewi, codaa aɡ̶ica daɡ̶a diwitaka. Idioka limedi meote ane ligegi. 20 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji mee me niwakatee Lionigi meote me ɡ̶odewiɡ̶atace, Jesus Cristo ikee Aneotedoɡ̶oji mewi meote me icotece ijoatawece niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ina mejinaɡ̶a, “Amém”, jikeenaɡ̶a me ɡ̶odiwoditema Aneotedoɡ̶oji midioka limedi micota inoatawece ane lotaɡ̶a, leeɡ̶odi Cristo. Joaniɡ̶idaa me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. 21 Natigide, iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji aneote akaamitiwaji matiteteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi codaa moko, codaa meote me daɡ̶ajikanaɡ̶a me jinakatonaɡ̶a Cristo. Codaa jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa ane najigotedoɡ̶owa ɡ̶onaɡ̶atetigi me jibaaɡ̶atema. 22 Nikeetedoɡ̶owa moko nepilidi, niɡ̶ijo naɡ̶a niwakatee Liwigo me diɡ̶eladetioɡ̶oji, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me nikeetedoɡ̶owa micota me najigotedoɡ̶owa inoatawece anele, ane ligegi me najigotedoɡ̶owa.\\n23 Jemaa Aneotedoɡ̶oji me ikee mejitece anewi, igaataɡ̶a yowooɡ̶odi ane yowoogo catiwedi yaaleɡ̶ena. Ja jiigi yowoogo, odaa aɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Coriinto daɡ̶a ilaagetedipi niɡ̶idi oko anowo ane beyagi idoitibige daɡ̶a ɡ̶adelatomitiwaji. 24 Igaataɡ̶a ajemaa daɡ̶a ideloɡ̶o daɡ̶a jao liciagi niɡ̶ina oko ane domoɡ̶oyemaa metiɡ̶adiiɡ̶enitatiwaji niɡ̶ica ane leeditibige me iwaɡ̶ati, igaataɡ̶a niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶atiteteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Pida boɡ̶oko ɡ̶abakawepodi, jaoɡ̶atibige maniniitibecetiwaji.","num_words":840,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.134,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti COLOSENSES 1\\n1-2 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ, Dios yʉre cʉ̃ cabeserique jʉ̃gori cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ, apóstol yʉ ãniña ati cartare caquetibʉjʉwoajoʉ. Marĩ yaʉ, Timoteo mena mʉjãã, Colosas macã macããna Jesucristo yaye quetire catʉ̃goʉsacõãninucũrã, Dios cʉ̃ caĩroari poa mena macããnarẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉ woajoya ati carta mena. Bairi caãnijʉ̃goro atore bairo mʉjããrẽ ñiña: Marĩ Pacʉ Dios mʉjããrẽ caroare cʉ̃ jonemoáto. Tunu bairoa caroa yericʉtaje cʉ̃ãrẽ cʉ̃ jonemoáto, ñiña.\\n3 Tocãnacã rʉ̃mʉ Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo Pacʉre jẽnirã, mʉjãã caátiãnierẽ tʉ̃goñarĩ, “Jãã mena mʉ ñujãñuña,” jãã ĩ jẽninucũña. 4 Mai, jãã tʉ̃goapʉ caroaro mʉjãã caátiãnierẽ. Jesucristo mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarijere, bairi nipetiro Dios cʉ̃ caĩroari poa macããnarẽ na mʉjãã camairĩjẽ cʉ̃ãrẽ jãã tʉ̃goapʉ. 5 Mʉjãã pʉame caroa cariape queti, Dios camasãrẽ cʉ̃ canetõõgarijere cariape tʉ̃gorã, Dios cʉ̃ caĩrĩcãrõrẽã bairo mʉjããrẽ ʉmʉrecóopʉ caroaro cʉ̃ caátipeere mʉjãã cotejʉ̃goyupa. Bairo coteãna, Dios cʉ̃ caĩroari poa macããnarẽ na mʉjãã jʉátinemoñupã. 6 Atie caroa queti mʉjãã catʉ̃gorique pʉamerẽ nipetiropʉre tʉ̃gorã átiyama camasã aperã cʉ̃ã. Bairo tʉ̃gorã yua, jĩcããrã tʉ̃goʉsarã átiyama. Na, catʉ̃goʉsari majã pʉame caroaro ãnimasĩrã baiyama tie queti jʉ̃gori. Dios camasãrẽ cʉ̃ camairĩjẽrẽ tʉ̃gori, “Cariape queti niña,” mʉjãã caĩtʉ̃goñarĩ rʉ̃mʉ bero, caroaro mʉjãã caãnimasĩrõrẽ bairo na cʉ̃ã caroaro ãnimasĩrã baiyama. 7 Marĩ yaʉ, marĩ camai, Epafra cawãmecʉcʉ pʉame tie quetire mʉjããrẽ quetibʉjʉ jʉ̃goyupi. Cʉ̃ roque caroʉ́ jãã mena capaanucũʉ̃ ãnirĩ Jesucristo cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ bairo átinucũñami. Mʉjãã cʉ̃ãrẽ cajʉátinemonucũʉ̃ niñami. 8 Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ yua, cʉ̃ pʉame jããtʉ etari bero, jãã quetibʉjʉwĩ mʉjãã cabairijere. Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori mʉjãã caãmeomairĩjẽrẽ jãã quetibʉjʉwĩ.\\n9 Bairi caroaro mʉjãã caátiãnierẽ jãã catʉ̃gojʉ̃gorica rʉ̃mʉ bero Diopʉre jãã jẽnibojajãnaẽtĩña, mʉjãã caátipee Dios cʉ̃ caborijere mʉjããrẽ caroaro cʉ̃ camasĩõparore bairo ĩrã. Tunu bairoa Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ tocãnacã wãme mʉjããrẽ cʉ̃ cajoparore bairo ĩrã, jãã jẽnibojanucũña Diopʉre. 10 Bairo mʉjãã pʉame cʉ̃ camasĩõrĩjẽ cʉ̃gori yua, marĩ Quetiupaʉ yarãrẽ bairo caroaro mʉjãã átimasĩãnigarã. Bairo ána, mʉjãã caátie cʉ̃ caĩñajesorije ũnie jetore mʉjãã áticõã ninucũgarã. Caroa átaje tocãnacã wãmerẽ mʉjãã átigarã. Tunu bairoa Diore cʉ̃ mʉjãã masĩnemogarã. 11 Apeyera tunu mʉjããrẽ jãã jẽnibojaya Diopʉre, cʉ̃ camasĩrĩjẽ ñe ũnie carʉsaetie mena mʉjããrẽ cayeritutuarãrẽ bairo cʉ̃ áparo ĩrã. Bairo mʉjãã pʉame tʉ̃goñatutuari yua, dope bairo ricaati mʉjããrẽ cabaibujiopeere caroaro mena mʉjãã nʉcãcõãgarã. 12 Tunu bairi marĩ Pacʉre, “Mʉ ñujãñuña jãã mena,” ʉseanirĩqũẽ mena cʉ̃ mʉjãã ĩgarã. Cʉ̃ pʉame mʉjãã yerire wasoari bero cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ caroaro cabusuropʉ cajããmasĩparã majũ mʉjãã ãnio joroque mʉjãã átiyami. Bairo jeto nipetiro marĩ, cʉ̃ ya poa macããnarẽ marĩ átinucũñami. 13 Wãtĩ cʉ̃ carotirore bairo caána cʉ̃ mena canaitĩãrõpʉ caãnarẽ bairo marĩ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ cawiyoricarãrẽ bairo marĩ ãnio joroque marĩ ásupi Dios. Bairo marĩrẽ netõõrĩ yua, cʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ camai, cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ macããnarẽ bairo marĩ ãnio joroque marĩ ásupi. 14 Cʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ cariarique jʉ̃gori marĩ netõõñupĩ. Roro marĩ caátajere marĩ masiriyobojayupi.\\n15 Dios marĩ caĩñaecʉ̃ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo cʉ̃ caátajere tʉ̃goñarĩ, cʉ̃ marĩ masĩmasĩña Dios cʉ̃ caãnajẽ cʉtiere. Na, pʉgarãpʉa jĩcãrõ tʉ̃ni niñama. Jesús pʉame nipetirije Dios cʉ̃ caqũẽñorĩqũẽ upaʉ niñami. 16 Jesús jʉ̃gori qũẽnoñupĩ Dios ati ʉmʉrecóo macããjẽ nipetirijere. Ati yepa macããna, jõbui macããna cʉ̃ã, cabauena, cabaurã cʉ̃ã nipetirore na qũẽnoñupĩ. Bairi jõbui macããna carotimasĩrã cʉ̃ãrẽ na qũẽnoñupĩ. Jesucristo jʉ̃gori nipetiro caãnarẽ na qũẽnoñupĩ Dios, cʉ̃rẽ na caĩroaparore bairo ĩ. 17 Nipetirije ati yepa macããjẽrẽ cʉ̃ caqũẽnoparo jʉ̃goyepʉa Jesucristo merẽ ãñupĩ. Tunu bairoa cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori ati ʉmʉrecóo macããjẽ ricaati baietiya. Jĩcãrõ tʉ̃ni ãnijʉ̃goyecʉtiya cʉ̃ caátimasĩrĩjẽ jʉ̃gori. 18 Marĩ nipetiro Jesucristore caĩroarã, jĩcã rupaʉre bairo, jĩcã poa macããna marĩ ãniña. Jesucristo pʉame marĩ rʉpoare bairo niñami, marĩ Quetiupaʉ majũ. Cʉ̃, nipetiro netõrõ caãnimajũʉ̃ cʉ̃ caãnoi, marĩ, cʉ̃ caĩroari poa macããnarẽ cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori caroa tʉ̃goñarĩqũẽrẽ marĩ jomasĩñami. Cariacoatacʉ nimicʉ̃ã cacatijʉ̃goricʉ majũrẽ cʉ̃ cũñupĩ Dios, nipetiro Jʉ̃gocʉ cʉ̃ caãniparore bairo ĩ. 19 Dios, bairo tʉ̃goñañupĩ: “Yʉ macʉ̃ cʉ̃ã yʉrea bairo cʉ̃ ãnajẽ cʉparo. Nipetirije cʉ̃ cʉ̃ã yʉ caãnierẽ bairo cʉ̃ ãmarõ,” ĩ tʉ̃goñañupĩ. 20 Jesús jʉ̃gori ati ʉmʉrecóo macããna nipetiro, jõbui macããna, ati yepa macããna cʉ̃ã cʉ̃rẽ roro na caĩñaterijere na jãnao joroque átigayupi. Jĩcãʉ̃ yeri pũnarẽ bairo cʉ̃ mena na ãnio joroque na átigayupi, Jesús yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariarique jʉ̃gori.\\n21 Mʉjãã, cajʉ̃goyepʉre Dios yarã mee, cʉ̃ pesuare bairo caãna mʉjãã ãñupã. Roro mʉjãã caátaje jʉ̃gori, tunu mʉjãã yeripʉ roro mʉjãã catʉ̃goñarĩjẽ jʉ̃gori cʉ̃rẽ cateerãrẽ bairo mʉjãã ãñupã Dios cʉ̃ caĩñajoro. 22 Bairo mʉjãã cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ popiye cʉ̃ cabairiarique jʉ̃gori mʉjãã qũẽnoñupĩ. Bairi ãmerẽ caroaro cʉ̃ mena mʉjãã ãniña. Cʉ̃ yarã majũ, cʉ̃tʉ caápárã carorije cawapamoenarẽ bairo mʉjãã tuao joroque mʉjãã ásupi. 23 Carorije cawapamoenarẽ bairo mʉjãã tuagarã, Jesucristo mena caroaro mʉjãã catʉ̃goñatutuacõãmata. Tunu bairoa caroa quetire mʉjãã catʉ̃goriquere mʉjãã cajãnaeticõãta, torea bairo mʉjãã tuagarã. Atie quetire nipetiropʉre tʉ̃gorã átiyama camasã aperã cʉ̃ã. Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ cʉ̃ã atie quetirea caquetibʉjʉri majõcʉ yʉ ãniña.\\n24 Bairo mʉjããrẽ caquetibʉjʉãninucũʉ̃ ãnirĩ popiye yʉ baiya. Yʉ ʉseaniña baipʉa. Jesucristo yarã cʉ̃ rupaʉre bairo caãnarẽ popiye cʉ̃ cabaibojaricarorea bairo yʉ cʉ̃ã popiye mʉjããrẽ yʉ baibojaya, nemojãñurõ cʉ̃ yaye quetire mʉjãã camasĩparore bairo ĩ. 25 Dios pʉame mʉjãã cʉ̃ caĩroari poa macããnarẽ cajʉpaaʉ majũ yʉ cũwĩ. Bairo yʉ cũrĩ yua, cʉ̃ yaye quetire caroaro cariape mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉ peyorotiwĩ. 26 Caãnijʉ̃goripaʉpʉre mai, capee tutiri bero macããna camasãrẽ na masĩõẽsupi Dios, cʉ̃ caátipeere. Tiere ati rʉ̃mʉrĩ roquere marĩ, cʉ̃ yarãrẽ marĩ masĩõwĩ. 27 Atore bairo niña Dios cʉ̃ catʉ̃goñajʉ̃goyetirique: Tirʉ̃mʉpʉre camasã na camasĩẽtãjẽrẽ cʉ̃ yarã ati yʉtea macããna roquere na masĩõgayami. Atie niña caroaro cariape ãme cʉ̃ camasĩõgarije: Jesucristo pʉame judío majã jeto mee, judío majã caãmerã mena cʉ̃ãrẽ ãnicõã nigʉmi. Bairo cʉ̃ yarã ãnirĩ Dios caroaro majũ cʉ̃ caãnierẽ bairo caãna na ãnio joroque na átigʉmi judío majã caãmerã cʉ̃ãrẽ.\\n28 Bairi jãã quetibʉjʉnucũña Jesucristo yaye quetire nipetiro camasãrẽ. Na jãã beyoya. Na jãã quetibʉjʉya nipetirijere jãã camasĩrõ cãrõ, Jesucristo yarã pʉame carorije wapa mánarẽ bairo cʉ̃tʉ na caetaparore bairo ĩrã. 29 Bairo carorije wapa mána cʉ̃tʉ na caetapeere boʉ, nipetirije yʉ catutuarije, Jesucristo yʉre cʉ̃ cajorije mena y�� paãninucũña.","num_words":931,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 22\\n1 Tire yʉre ĩ ĩoro bero, quẽna riaga oco ʉeri maniya catirũgũrotiayere oco cʉtiyare yʉre ĩocami ángel. Tiya, ʉeri mani botise oco cʉticõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro quẽnaro ruyurisa ñacajʉ tiya. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ jode cʉticajʉ tiya riaga. 2 Ti maca ñari maa gʉdarecore ñacajʉ tiya. Tiya veca ñaricʉ riagare jʉajacatʉajʉne saari cʉticõari catirũgũrotiayere rica cʉtiricʉ ñacajʉ. Tocãrãcarodorine rica cʉtirũgũroti ñacajʉ tiʉ. To bajiri cojo cʉ̃mare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãcaji rica cʉtirũgũroti ñacajʉ. Tiʉ jũ quẽne, “Jʉaji rijabeticõato” yirã, masare ĩna ʉco yiroti ñacajʉ. 3 Ti macajʉ Dios ĩ ĩatese maniroti ñacajʉ. Ñajediro quẽnase rĩne ñarũgũroti ñacajʉ. Ti macajʉ Dios, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rãca rotirã ĩna rujiri cũmuro ñaroti ñacajʉ. Ti macana jediro Dios ĩ bojasere yirã ĩre rʉ̃cʉbʉorona ñacama. 4 Adi macarʉcʉrojʉ Diore ĩabetirũgũriarã ñaboarine, tojʉrema ĩre ĩarona ñacama. To yicõari, Dios vãme ĩna riovecarijʉre ucatu ecorona ñacama. 5 Tojʉ ñami maniroti ñacajʉ. Ti macana sĩabusuore bojamena ñarona ñacama. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bususe rãca busuroti ñacajʉ, ti macare. To bajiri, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere bojamena ñarona ñacama. To bajicõari, Diorãca roticõa ñarũgũrona ñacama.\\n“Yoaro mene vadirʉcʉja yʉ quẽna”, Jesús ĩ yire queti\\n6 Bero, quẽna ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n—Jediro mʉ ĩase, to yicõari, mʉre yʉ gotise, riojo gotise ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna gotirẽtomasire ʉjomasir'i ñaami mani ʉjʉ Dios mʉre yʉ ĩosere rotigʉ —yʉre yigoticami ángel.\\n7 Gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n—Ado bajiro gotiami Jesús: “Yoaro mene varʉcʉja yʉ” yigotiami. To bajiri, adi quetire Dios ĩ cõarere cʉdirã, quẽnase bʉjarona ñarãma —yʉre yigoticami ángel.\\n8 Yʉ ñaja Juan, adi quetire ucagʉ. Jediro yʉre bajiĩocatire ĩacõari, ángel ĩ goticati ñaro cõrone ajicajʉ yʉ. Tire yʉ ajiro bero, yʉre ĩocacʉ ángel rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. 9 To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre yicami ángel:\\n—To bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Yʉ quẽne, mʉre bajirone Dios ĩ bojasere yigʉ ñaja. Diore gotirẽtobosarãre, to yicõari, adi paperatuti ucare ajitirʉ̃nʉronare bajirone bajigʉ ñaja yʉ quẽne. To bajiri, Diore mʉ rʉ̃cʉbʉorore bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Diojʉare to bajiro mʉ rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja —yʉre yigoticami ángel.\\n10 Gajeye ado bajiro yʉre goticami:\\n—Ti oca mʉ ucasere no bojarone tire yiyayiobeja, bero bajiroti ti cõñajare. 11 To bajiroti mojoroaca ti cõñajare, masa ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñato. Rojose tʉoĩacõari yirũgũrãma, to bajirone yicõa ñato. To yicõari, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã quẽne, ĩ ĩavariquẽnase rĩne yicõa ñato —yʉre yigoticami ángel.\\n12 To yicõa, quẽna Jesús ĩ gotisere yʉre goticami ángel:\\n—“Riojo ñamasusere gotiaja yʉ. Yoaro mene varʉcʉja yʉ quẽna. Ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna yirere masigʉ̃ ñari, ‘Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yirʉcʉja yʉ. 13 Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, ‘Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja’ yigʉ yaja yʉ”, yigotiami Jesús —yʉre yigoticami ángel.\\n14 Quẽna ado bajiro yʉre goticami:\\n—“Rojose yʉa yirere yʉare masiriobosacõañumi Cristo” yitʉoĩarã rĩne ñaama yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye ricare barona. To bajiri ĩna ñaama ti maca sojerire sãjamasirona. To bajirona ñari, variquẽnato ĩna. 15 Adocãrãca vãme rojose yirã ñaama ti macare sãjabetirona: Gãjerãre rojarã, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirã, sĩarimasa quẽne, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne sãjabetirʉarãma. To yicõari, socase yirã quẽne sãjabetirʉarãma ti macare —yʉre yigoticami ángel.\\n16 To yicõari, gajeye Jesús ĩ gotisere gotigʉ, ado bajiro goticami ángel:\\n—“ ‘Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ti oca gotiato ĩ’ yigʉ, ángel vãme cʉtigʉre cõamʉ yʉ. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaja yʉ. Busuriñoco, busuroto rĩjoro ĩ busumʉjadore bajiro bajirocʉ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajisere ĩacõari, ‘Mame macarʉcʉro Dios ĩ vasoaroti ejacoajʉ’, yimasirʉar��ma masa”, yigotiami Jesús —yigoticami ángel.\\n17 Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajicõari, mani rãcagʉ Esp'iritu Santo quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniaja mani:\\n—Yʉa tʉjʉ vayá quẽna —ĩre yaja mani.\\nGãjerã adi queti yʉ ucasere ajirã quẽne,\\n—Yʉa tʉjʉ vayá —Jesúre yirʉarãma.\\n—Yʉre sẽniña —yigʉmi, ĩre masirʉarãre.\\nBʉto oco idirʉarãre bajiro ĩre masirʉarã, ĩre ĩna sẽnijama, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi. Dios ĩ bojabetire mani yiboajaquẽne, rojose mani yisere manire vaja yibosayumi Jesús.\\n18 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, adi quetire ajirãre ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: No bojarã adi queti yʉ ucasere ti gotiro bajiro me ĩna ucarẽmojama, “Rojose tãmʉorʉarãma” ángel yʉre ĩ yigotirore bajirone rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. 19 Adi queti ti gotise, “Socase ñaja” yitʉoĩagʉ̃re, “Socagʉ ñaami. Yʉ tʉ ñarocʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios. To ĩ yijare, yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye rica cʉtiʉ ricare ĩ baborotire ĩre barotibetirʉcʉmi Dios. To bajicõari, Dios ĩ ñarimacare sãjabetirʉcʉmi.\\n20 Adi quetire gotigʉ, ado bajiro gotiami:\\n—Yʉ gotirore bajirone yigʉ, yoaro mene tudivadirʉcʉja —yami.\\n—To bajirone bajiato. Yoaro mene tudivayá, yʉ ʉjʉ —ĩre yaja yʉ.\\n21 Mani ʉjʉ, Jesús, mani jedirore quẽnaro yato.","num_words":762,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Colosenses 3 BSNNT - Cristore ĩna sĩaboajaquẽne ĩre - Bible Search\\n1Cristore ĩna sĩaboajaquẽne ĩre catioyumi Dios. To bajiro ĩre yicõari, õ vecajʉ, “Yʉ rãca rotirʉcʉja mʉ”, ĩre yiyumi. Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masimena ñari, rojose yirã ñañuja mani maji. To bajiro mani yirũgũboarere yitʉjacõari, Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, “Yʉ tʉjʉ varʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiri, quẽnaro manire ĩ yirotire tʉoĩarũgũroti ñaja. 2Adigodoaye rojose tʉoĩamenane, Dios yejʉare tʉoĩarũgũroti ñaja. 3-4Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Ĩ rãca ñarũgũrʉarãja mʉa” Dios ĩ yiriarã ñañuja mʉa. To bajiri, rojose tʉoĩabetiroti ñaja. Cristo sʉorine mʉa rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mʉa. To bajiri mʉa rãca ñagʉ̃mi Cristo. To bajiro ĩ bajisere ĩamasibetiboarine, adigodo ĩ tudiejaro, “Ñajediro ʉjʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma masa ñajediro. To cõrojʉ mʉare quẽne ĩ rãca mʉa ñasere ĩacõari, “Ĩ yarã ñañuma”, mʉare yirʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna yuja.\\n“Rojose yibesa mʉa”, Pablo ĩ yire queti\\n5Rojose mʉa yirũgũsere yitʉjaya mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Rojose yirʉa tʉoĩabesa. To yicõari, Diore mʉa mairo rẽtoro, gajeyeũnire maibesa. Diore mʉa mairo rẽtoro, gajeyeũnire mʉa maijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãja mʉa. 6Rojose yirãre Dios rojose ĩnare ĩ yiroti ti ñajare, rojose yibesa mʉa. 7Tirʉ̃mʉjʉ rojose yimasiriarãja mʉa maji. 8Adirʉ̃mʉrirema ñajediro rojose mʉa yirũgũrere to cõrone tire yitʉjaya. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa mʉa. Gãjerãre ĩatebesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. 9-10Mʉa socarũgũriarore bajiro socabesa mʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, mʉare ejarẽmosʉoyumi. To bajicõari, quẽnabʉsaro Diore mʉa masirotire yigʉ, mʉa rãca ñacõa ñagʉ̃mi. To bajiri ñajediro rojose yibetiroti ñaja. 11To bajiro ti bajijare, jud'io masa mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Circuncisión yiriarã mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Gãjerã masa ñaboarine, mʉa rãcana yere ajimasirã mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Moabosarimasa mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Cristo ñaami mani jediro ʉjʉ. Manire ejacõari, mani rãca ĩ ñase rĩne ñaja ñamasusema.\\n12“Yʉ yarã ñaña mʉa” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñarãja mʉa quẽne. To bajiri ĩ ĩamairã ñarãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũroti ñaja mʉare. “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja. Gãjerã mʉare rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibetiroti ñaja mʉare. 13Ĩnare jũnisinibeticõari, rojose mʉare ĩna yisere masiriorʉarãja mʉa. Mani ʉjʉ rojose mʉa yisere ĩ masirioriarore bajirone rojose mʉare yirãre masirioya mʉa quẽne. 14Ti jediro yiroti ti ñaboajaquẽne, rẽtoro ñamasuse ñaja gãmerã ĩamaire. Mʉa gãmerã ĩamaijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mʉa. 15Cristo sʉorine quẽnaro ñarã ñari, mʉa yirotire tʉoĩacõari, “To bajiro yʉ yijama, ĩna rãca quẽnaro ñacõarʉcʉja” yimasicõari rĩne, yirʉarãja mʉa. Quẽnaro mʉa ñarũgũsere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũrʉarãja mʉa. Ĩ sʉorine quẽnaro ñarã ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũrʉarãja mʉa.\\n16Cristo ocare masirã ñari, quẽnaro tʉoĩacõari, tire gãmerã gotimasiorũgũrʉarãja mʉa, “Ti ocare bʉtobʉsa masirãsa mani” yirã. To yicõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore tʉoĩarã basare quẽne, basaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare quẽnaro Dios ĩ yisere tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũrʉarãja. 17To yicõari, tocãrãcajine mʉa gotijama, mʉa moajaquẽne, mani ʉjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore yivariquẽnarũgũrʉarãja mʉa.\\nCristore ajitirʉ̃nʉrã mani bajise queti\\n18Rõmiare, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa manajʉare quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉorũgũña. 19Ʉ̃mʉajʉare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉa manajoare quẽnaro maiña. To yicõari, quẽnaro ĩnare gotiya.\\n20Rĩamasajʉare, ado bajise mʉare quẽne gotiaja yʉ: Tocãrãcajine mʉa jacʉa ĩna rotirore bajirone cʉdirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, variquẽnarʉcʉmi mani ʉjʉ. 21Ĩna jacʉajʉare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉa rĩare tud'ibesa, “Ajisʉtiriticõari, quẽnasere yitʉjaroma” yirã.\\n22Moabosarimasare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Cojoji rʉyabeto variquẽnase rãca mʉare moare rotirãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Manire ĩavariquẽnato’ yirã”, yitʉoĩabetirʉarãja mʉa. Ĩna ĩaro, ĩna ĩabeto quẽne, quẽnaro ĩnare moabosarũgũrʉarãja mʉa, “Ĩnare quẽnaro mani moabosabetijama, rẽtoro masigʉ̃, mani ʉjʉ, Cristo, manire ĩavariquẽnabecʉmi” yitʉoĩa güirã ñari. 23Mʉa yimasiro cõro Cristore mʉa moabosarore bajirone mʉare rotirãre quẽnaro ĩnare moabosarʉarãja mʉa. 24Cristo sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiri, ñajediro ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire. To bajiro tʉoĩacõari, mani moajama, ĩre moabosarã yirãja mani. Tire masiritibesa. Mani ʉjʉ ñari, ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire vaja yirʉcʉmi. Ti ñaja ĩ ñarojʉ ejacõari, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca quẽnamasuse manire ĩ ĩsiroti. 25To bajiboarine rojose mʉa yirũgũjama, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiri, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yigʉ me ñaami.","num_words":705,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"☰ 2 San Juan 1 ◀ ▶\\n1 Yʉʉ mʉʉ Cõãmacʉ̃ beserigore, teero biiri mʉʉ põnarẽ ãñudutia. Yʉʉ bʉtoá dutirá* menamacʉ̃ mʉ́ãrẽ niirṍrã maĩã. Yʉʉ dícʉ mʉ́ãrẽ maĩgʉ̃́ tiiría; niipetira diamacʉ̃́ maquẽrẽ masĩrã́ mʉ́ãrẽ maĩĩ́ya. 2 Diamacʉ̃́ maquẽrẽ cʉoa marĩ. Tee marĩmena niirucujããdacu.\\n* 1:1 Ĩñaña “bʉtoá dutirá” glosariopʉre.","num_words":42,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 13 BAONT - O biro cʉ̃ ca ĩi niiri taberirena, - Bible Search\\nTʉgoeña yeri wajoarique\\n1O biro cʉ̃ ca ĩi niiri taberirena, jĩcãrã Jesús're ĩarã waari, Pilato, jĩcãrã Galilea macãrã waibʉcʉrã jĩari, Ʉmʉreco Pacʉre ca tiicojo nʉcʉ̃ bʉo niirãre jĩari, cʉ̃ja díire waibʉcʉrã díi mena cʉ̃ ca ayiariquere cʉ̃re wedeupa.+ 2Teere tʉogʉ, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—¿“Mʉja, aperã cʉ̃ja yaa yepa Galilea macãrã ametʉenero ñañarije ca tiirã niima ĩirã, to biro tamʉojacupa,” mʉja ĩi tʉgoeñati? 3“Biitijacupa,” mʉjare yʉ ĩi. Mʉja cãa, tʉgoeña yeri wajoari ñañarije mʉja ca tii niirijere mʉja ca tii yerijãatijata, cʉ̃jare birora mʉja bii yairucu. 4Ñucã, Siloére cʉ̃ja ca wee nʉcõrica tutu pee ñaawaaro, dieciocho niirã ca tãni yairicarã, Jerusalén macãrã ametʉenero ñañarije cʉ̃ja ca tii bui cʉtirique jʉori, tãni yaijacupa, ¿mʉja ĩi tʉgoeñati? 5“Biitijacupa,” mʉjare yʉ ĩi. Mʉja cãa, tʉgoeña yeri wajoari ñañarije mʉja ca tii niirijere mʉja ca tii yerijãatijata, cʉ̃jare birora mʉja bii yairucu —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nHigueragʉ ca dica maniricʉre cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n6To biro cʉ̃jare ĩi, ati wãme ĩi cõoñari wedeupi ñucã Jesús:\\n—Jĩcʉ̃ cʉ̃ ʉje wejepʉre higueragʉ cʉ̃ ca otericagʉre cʉoupʉ. “Mee dica cʉticoacu,” ĩigʉ, ĩagʉ waamiupʉ. Jĩcãga ʉnora bʉaticãupʉ. 7To biri, cʉ̃ ʉje wejere ca ĩa nʉnʉjeegʉre o biro cʉ̃re ĩiupʉ: “Mee, itia cʉ̃ma waa, atigʉ dicare jeerʉgʉ yʉ ca amagʉ doorucu niimirije, jĩcãga ʉnoacãra bʉarucu, yʉ tiiti. Queti cõacãña. Ñee tiiro cõro watoa petira nucũ cotero niiticu,” cʉ̃re ĩiupʉ.\\n8”To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ ʉje wejere coteri majʉ pea o biro cʉ̃re ĩiupʉ: “Wiogʉ, ati cʉ̃mara mani quetiticãjaco ména. Jita ca jʉti añurije mena ayiari, tiigʉ pʉtore yʉ jita coa tuu ñaarucu. 9Ape tabera tee mena dica cʉticãbocu. To ca dica manicãjata docare mʉ queti cõacãrucu yua,” cʉ̃re ĩiupʉ —ĩi wedeupi Jesús.\\nCa tʉ̃a mutĩaricore Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n10Jĩcã rʉmʉ yerijãarica rʉmʉ ca niiro, nea poo juu buerica wiipʉ bojocare buegʉ tiiupi Jesús. 11Toopʉre niiupo jĩcõ nomio, dieciocho cʉ̃mari peti ca diarique cʉti niigo. Wãtĩ cõre cʉ̃ ca tʉ̃a mutĩarico niiri, petoacã wãmʉ poo majiri méé ca biigo niiupo. 12Jesús pea cõre ĩari, cõre jʉo cojo, o biro cõre ĩiupi:\\n—Nomio, mee diarique manigo mʉ tua —ĩiupi.\\n13To biro ĩigʉra cʉ̃ amori mena cõre cʉ̃ ca ñia peorije menara, cõ pea díámacʉ̃ wãmʉ poocoaupo. To biro biigora, Ʉmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉoupo. 14Yerijãarica rʉmʉrena, ca diarique cʉtigore Jesús cʉ̃ ca catiorijere ĩari, nea poo juu buerica wii wiogʉ pea ajiacoaupi. To biri bojocare o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga penituaro niiri rʉmʉrira nii paderica rʉmʉri. Tii rʉmʉri ʉnore mʉja diariquere ametʉene dotirã dooya. Yerijãarica rʉmʉ petira to biro tiiticãña —ĩiupi.\\n15To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Watoara ca bii dito pairã, ¿mʉja jĩcʉ̃ ʉno peera yerijãarica rʉmʉrena, mʉja burrore, mʉja yʉʉ buey're, mʉja ca jia tuu nʉcõricʉre cʉ̃re popiori mʉja oco tĩarã waatirucuti? 16Atio, Abraham pãrameore, Satanás dieciocho cʉ̃mari peti ate diarique mena cʉ̃ ca jia nʉcõ epego peera, ¿yerijãarica rʉmʉrena cõ popio ecotibogajati? —cʉ̃re ĩiupi.\\n17O biirije Jesús cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃re ca ĩa tutirã pea boboro tamʉoupa. To ca bii pacaro, niipetirã to cõro do biro ca tiiya manirije Jesús cʉ̃ ca tiirijere bʉaro ĩa ʉjea niiupa.\\nMostaza apega mena cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n18O biro ĩi nʉnʉa waaupi Jesús:\\n—¿Ñeere biro to biiti, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotirije? ¿Ñee mena yʉ ĩi cõoñagʉti? 19Jĩcãga mostaza apegaacãre jĩcʉ̃ cʉ̃ yaa wejepʉ ote, cʉ̃ ca tiiro jiro wii mʉa waaro, jĩcãgʉ yucʉgʉ pairicʉ bʉcʉa, to ca biiro tiigʉ dʉpʉripʉre minia yerijãa peja cʉ̃ja ca biirore biro bii —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nBaariquere ca wauorije mena cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n20Ñucã o biro ĩiupi:\\n—¿Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirijere ñee mena yʉ ĩi cõoñagʉti? 21Jĩcõ nomio harinare itia bapa cõori, niipetiri bʉrʉapʉra to wauacoajato ĩigo, ca wauaro ca tiirijere cõ ca ayiarore biro bii —ĩiupi Jesús.\\nCa ejatiri jope\\n22Jesús, Jerusalén'pʉ waa nʉnʉa waagʉ, cʉ̃ ca ametʉa waari tabe macã macãri macãrãre bue ametʉa waaupi.\\n23To biro cʉ̃ ca ĩi nʉnʉa waaro, jĩcʉ̃ Jesús're o biro ĩi jãiñaupi:\\n—Wiogʉ, ¿ca ametʉarã petoacã cʉ̃ja niiti? —cʉ̃re ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n24—“Ca ejatiri jope peere jãa waarʉga niiña. Paʉ jãa waarʉgamirucuma. To bii pacarã jãa majitirucuma,” mʉjare yʉ ĩi. 25Tii wii wiogʉ wãcãri, jopere cʉ̃ ca biaro jiro, mʉja macãpʉ ca niirã pea, “Wiogʉ, jãare jope pãaña,” cʉ̃re mʉja ĩi jʉomirucu. To biro mʉja ca ĩiro cʉ̃ pea, “Baa, mʉjare yʉ majiti. Noo macãrã niirã mʉja niicu,” mʉjare ĩi yʉʉrucumi. 26To biro cʉ̃ ca ĩiro, mʉja pea: “Mʉ menara baa, jini, jãa tiiwʉ. Jãa macã yeparira bojocare mʉ bue yujurucuwʉ,” cʉ̃re mʉja ĩimirucu.\\n27”To biro mʉja ca ĩiro, “ ‘Mee mʉjare yʉ majiti,’ mʉjare yʉ ĩijãwʉ. Yʉre camotatiya mʉja, ñañarije ca tiirã,” mʉjare ĩirucumi.\\n28”To cõrora otirique, bʉaro tʉgoeña pairique, mʉjare niirucu, Abraham, Isaac, Jacob, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja niiquĩricarã niipetirã, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉ cʉ̃ja ca niicãro, mʉja pea macãpʉ cõa wiene ecoma ĩirã. 29Bojoca niipetiropʉ macãrã, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña macãrã, cʉ̃ ca ñaa jãari nʉña macãrã, jõcʉ̃ jiro macã yepa macãrã, ñucã díámacʉ̃ macã yepa macãrã doorucuma, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉ baa duwirã doorã. 30To biri mecʉ̃rire watoa macãrã ca niirã, ca nii majuropeerã niirucuma. Ñucã mecʉ̃rire ca nii majuropeerã ca niirã, watoa macãrã tuarucuma —ĩiupi.\\nJerusalén're ĩari Jesús cʉ̃ ca otirique\\n31Tii rʉmʉrena jĩcãrã fariseos eari, o biro ĩiupa Jesús're:\\n—Anore waacoagʉja. Herodes mʉre jĩacãrʉgami —cʉ̃re ĩiupa.\\n32To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Waari, o biro ĩirãja, ca bojoca ñañagʉre: “Mecʉ̃, boero ca diarique cʉtirãre catio, wãtĩare cõa wiene, yʉ tiirucu. Boero ape rʉmʉra yʉ paderiquere yʉ yapanorucu. 33Mecʉ̃, boero, boero ape rʉmʉ, yʉ waa nʉnʉa waarucu. Jĩcʉ̃, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ, Jerusalén ca niitiropʉra cʉ̃ ca bii yaijata añuti.”\\n34”Jerusalén, Jerusalén, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majare jĩa, mʉre Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca wede doti cojorãre ʉ̃tã mena dee jĩa, ca tiiri macã mʉ nii. Jĩcãti méé, ãboco cõ punare cõ quedʉpʉ doca cõ ca jee neorore biro yʉ tiirʉgamiwʉ mʉ bojocare. Mʉja pea mʉja bootiwʉ. 35To biri, mʉja ca niiri tabe, bojoca maniri tabe tuarucu. Yʉre mʉja ĩa nemotirucu, “ ‘Añuro ca biigʉ niimi, Ʉmʉreco Pacʉ wãme mena ca doogʉ,’ mʉja ca ĩiri rʉmʉ ca earopʉ,” mʉjare yʉ ĩi+ —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.","num_words":1018,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 10\\n☰ 2 CORÍNTIOS 10 ◀ ▶\\nIca Paulo naɡ̶atetigi\\n1-2 Ee Paulo, eemoda iwikodaɡ̶a niɡ̶ina me idejo ɡ̶adiwigotigitiwaji, codaa aɡ̶ee loidenigi. Pida niɡ̶ina me leegitaɡ̶awa me ɡ̶adotoniticoace, aidoi me jidikotibigaɡ̶aji me ɡ̶adoxoki. Ideɡ̶eji leeɡ̶odi Cristo me daɡ̶a loidenigiteda mijoa, pida dinatite niɡ̶ina oko anodakapetege, jipokotaɡ̶awatiwaji me daɡ̶awii daɡ̶a leeditibige me ɡ̶adoxoki nigejigo makaamitaɡ̶a. Igaataɡ̶a ajawienataka mabo yaaleɡ̶ena me joxoɡ̶o niɡ̶idi oko anodi me ɡ̶odiciagi me jowookonaɡ̶a niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. 3 Ewi minaaɡ̶ejonaɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o, pida niɡ̶ina me jideleɡ̶enaɡ̶a ane beyagi, ajowookonaɡ̶a liciagi anoyowo niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o. 4 Niɡ̶ina me jideleɡ̶enaɡ̶a ane beyagi, ajibakenaɡ̶a likanaɡ̶anaɡ̶adi niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Pida jibakenaɡ̶a ɡ̶odikanaɡ̶anaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa. Odaa jibakenaɡ̶a ɡ̶odikanaɡ̶anaɡ̶atedi loniciweɡ̶enaɡ̶a me jiɡ̶ekenaɡ̶a ɡ̶odaxakawa ane yoniciwadi. 5 Jiɡ̶ekenaɡ̶a nowooko ane domeɡ̶etiɡ̶odinaale, inaaɡ̶inoa lotaɡ̶a niɡ̶ina oko anaɡ̶axakeneɡ̶egipi, anowote lotaɡ̶a modakapetege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneo me jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Micataɡ̶a daɡ̶a jigoenaɡ̶atedini niɡ̶inoa lowooko ane daɡ̶a ilaaɡ̶atedice niɡ̶ina oko, jaoɡ̶atibige moyakadi moyiwaɡ̶adi Cristo. 6 Odaa nigidiaaɡ̶idi nige ikeenitiwaji me iwaɡ̶ati inoatawece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Ǥoniotagodi, odaa ja ɡ̶odigo me jiloikatitaɡ̶a okanicodaaɡ̶ica oko ane deɡ̶eyiwaɡ̶adi niɡ̶idiwa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco.\\n7 Niɡ̶ida makaamitiwaji inokaniwinita oko anele. Niɡ̶ina oko ane diletibige Cristo daɡ̶a imonya, niɡ̶ini leeditibige me yowo moko eledi Cristo liiɡ̶exedi, digo miditaɡ̶a me iiɡ̶e. 8 Idaaɡ̶ee me idinanetece meji Ǥoniotagodi me najigotedoɡ̶owa ɡ̶onaɡ̶atetigi, aidiboliɡ̶a. Ǥoniotagodi najigotedoɡ̶owa ɡ̶onaɡ̶atetigi me ɡ̶adaxawaneɡ̶egitiwaji me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, idiɡ̶ida ajaoɡ̶a maniitiniwace. 9 Ajemaatiwaji daɡ̶aleetibige daɡ̶a jemaa me jao madoii niɡ̶ina me jidikotibigaɡ̶aji. 10 Igaataɡ̶a idi oko anodi, “Niɡ̶ina Paulo me didiko, iditedini niɡ̶inoa notaɡ̶a ane dakaketoɡ̶odomi codaa me ɡ̶onitiadi. Pida niɡ̶ina mini digoina ɡ̶odiwigotigi, liciagi niɡ̶ina oko ane aɡ̶amaleɡ̶egi, codaa anotaɡ̶aneɡ̶ecajo.” 11 Niɡ̶idi oko leeditibige moyowooɡ̶odi niɡ̶inoa ɡ̶odotaɡ̶a ane jidiiɡ̶atibigaɡ̶aji niɡ̶ina me leegitaɡ̶awatiwaji, ida ane jaoɡ̶ate niɡ̶ina naɡ̶a idejonaɡ̶a ɡ̶adiwigotigitiwaji.\\n12 Niɡ̶ida moko aɡ̶aca ɡ̶odaaleɡ̶ena daɡ̶a idiniciaceekenaɡ̶atege, deɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odiciagi niɡ̶ina oko anodiletibige daɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. Niɡ̶ina midiaa diniciaceeketiwage, aɡ̶ica lowooɡ̶otakaneɡ̶egi, yetoledi! 13 Pida niɡ̶ida moko aidinanenaɡ̶atibece caticedi Aneotedoɡ̶oji ane ika me idinanenaɡ̶atece. Aneotedoɡ̶oji epaaɡ̶eote liniogo ane ɡ̶obakadi, odaa ayakadi daɡ̶a inaɡ̶axaɡ̶ateloco niɡ̶idi liniogo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶obakedi ɡ̶adiwigotigitiwaji. 14 Leeɡ̶odi etakaamitiwaji catiwedi nipodigi Aneotedoɡ̶oji ane nibikota me ɡ̶obakadi. Niɡ̶ijo neɡ̶ejoɡ̶otaɡ̶awatiwaji me jadeegaɡ̶ataɡ̶awa nibodicetedi anele anoditece Cristo, oko odoejegipi mejoɡ̶otaɡ̶awa, odaa ainaɡ̶axaɡ̶ateloco niɡ̶idi nipodigi libikotanigi Aneotedoɡ̶oji. 15 Odaa jinaɡ̶a idinaɡ̶axakenaɡ̶a leeɡ̶odi libakedi eledi oko aneo monaɡ̶axateloco ɡ̶onipodigi me jibaaɡ̶a. Pida inibeoonaɡ̶atege ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi me ili amanagawini Aneotedoɡ̶oji yeliodaɡ̶atee nipodigi ane ɡ̶obakadi ɡ̶adiwigotigitiwaji. 16 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee jakataɡ̶a me jatematiiɡ̶atedibece nibodicetedi anele minoataɡ̶a eletidi nipodaɡ̶a ane leegita moyototice ɡ̶anipodigi me diɡ̶icata daɡ̶a idinanenaɡ̶atibece leeɡ̶odi libakedi eledi oko.\\n17 Digo aneeta lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, “Nigica ane dinanetibece, ele me dinanetece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji.” 18 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji adibatetege oko anepaa diniweniɡ̶ide, pida dibatetege niɡ̶ina oko aniniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji ele me yowotedibige.","num_words":411,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 13 BSNNT - To bajiri adi mʉare gotitʉsaja yʉ: - Bible Search\\n“Ĩavariquẽnato Dios” yirã, quẽnaro mani yiroti queti\\n1To bajiri adi mʉare gotitʉsaja yʉ: Ado bajiro yiñaña mʉa, “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã. Cristo yarã ñari, gãmerã ĩamaitʉjabesa mʉa. 2Gajeroana mʉa masimena Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa tʉ ĩna ejajama, quẽnaro ĩnare yirʉarãja mʉa. Mani ñicʉa quẽne, gajeroana ĩna masimena ĩna ejaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirũgũmasiñujarã ĩna. To yirã ñari, cojojirema ángel mesare “Dios ĩ cõariarã ñarãma” yimasibetiboarine, quẽnaro yimasiñujarã ĩna.\\n3Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre tubibe ecorãre masiritibesa mʉa. Mani quẽne mani tubibe ecojama, “Quẽnabetoja” yitʉoĩarã ñari, ejarẽmoña. Gãjerãre quẽne, rojose ĩnare ĩna yijama, mʉa quẽne ĩna rãca rojose tãmʉorãre bajiro ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉa.\\n4Gãmerã mʉa bojasere quẽnaro rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose tãmʉorʉarãma”, mʉare yirʉcʉmi Dios.\\n5Jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩabesa mʉa. Mojoroaca cʉorã ñaboarine, “Jẽre ñacõaja”, yitʉoĩacõaña mʉa. Ado bajiro Dios ĩ yirejʉare tʉoĩaña: “Mʉre vaveobecʉne, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yiyumi Dios, manire. 6To bajiro ĩ yirere mani ajijama, “Socʉ me yiyumi” yimasicõari, Dios oca ti gotirore bajiro ado bajiro yimasiaja mani:\\n“Dios ñaami rojose yʉ tãmʉoro, yʉre ejarẽmogʉ̃. To bajiro rojose yʉre yirãre güibeaja yʉ”, yaja mani.\\n7Cristo ocare mʉare gotimasiosʉocana ĩna bajicatire masiritibesa mʉa. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Cristo” yitʉoĩarã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, bajireacoacama ĩna. Ĩna bajicatore bajiro, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa mʉa quẽne.\\n8Jesucristo ñagʉ̃mi tʉoĩavasoabecʉ, cojojire bajiro quẽnaro yirũgũgʉ̃. To bajiri mʉare gotimasiosʉocanare quẽnaro ĩnare ejarẽmor'i, manire quẽne to bajirone ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi. 9Mʉare ĩna gotimasiosʉocatire bajiro me, ricati ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉbeticõaña mʉa. Ado bajiro mʉare gotirũgũrãma ĩna: “‘Babetirʉarãja mʉa’ mani ñicʉa ñamasiriarã ĩna yimasirere mʉa ajirʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja”, mʉare yirãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yigotise me, ado bajiro mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase: “Dios manire ĩamaicõari, manire ejarẽmorʉcʉmi” mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase. To bajiro mʉa tʉoĩajama, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirã ñarũtuarʉarãja mʉa.\\n10Cristo manire ĩ rijabosare sʉori Moisére Dios ĩ roticũmasirore bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã, rojose ĩna yisere “Masirioato Dios” yirã, “Vaibʉcʉrã soemʉocõa ñaroti ñaja” yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabecʉmi Dios. Manijʉarema, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉose ũnirene yigʉ, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mani. 11Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ma, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'i ẽoriabajare ãmisãjacʉmi, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉ, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yigʉ. Ĩ sãjatoye, vaibʉcʉ rujʉjʉarema ti maca sojʉajʉ ãmivacõari, soerocacõarãma ĩna, ĩre ĩaterã ñari. 12To bajiro vaibʉcʉre ĩna ĩaterore bajiro bajiyumi Jesús quẽne. Jerusalén maca sojʉajʉ yucʉ́tẽrojʉ jajusĩa ecoyumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ. To bajiro bajiyumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ. 13To bajiro Jesús ĩ bajibosare ñajare, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajirʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, mame Dios ĩ vasoarejʉare ajitirʉ̃nʉroti ñaja mʉare. 14To bajiro bajirʉarãja mʉa, adigodoayere tʉoĩabeticõari, “Dios ĩ ñarimaca ñaja mani ñacõa ñarũgũroti maca” yitʉoĩarã ñari. “Adi macarʉcʉrojʉrema manoja mani ñacõa ñarũgũroti maca”, yimasirãja mʉa. 15To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉori, Diorãca mani ñacõa ñarũgũroti ti ñajare, vaibʉcʉrãre sĩacõari, ĩna soemʉose ũnirene yirã, “Quẽnamasucõaja mʉ” Diore yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. 16To yicõari, “Quẽnaro gãmerã yiroti ñaja manire” yirere masiritibeticõaña mʉa. To yicõari, mʉa tʉana maioro ĩna bajisere masicõari, mʉa cʉose ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ ĩavariquẽnase yirã, yirʉarãja mʉa.\\n17Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “‘¿No bajiro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcati mʉa?’ manire yisẽniĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tocãrãcarʉ̃mʉne, “Diorãca quẽnaro ñato ĩna” yirã, mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũrãma ĩna. To bajiri, quẽnaro ĩnare mʉa cʉdijama, to bajiro mʉa yisere, “Ado bajiro quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Diore ĩre yivariquẽnarʉarãma ĩna.\\n18To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajirone yato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosaya. Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ. 19To yicõari, yoaro mene quẽna mʉa tʉ yʉ varotire yirã, yʉre sẽnibosaya mʉa, Diore.\\n“Quẽnaro mʉare yato Dios”, yire queti\\n20“Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ manire ejarẽmogʉ̃mi Dios. Ĩne ñagʉ̃mi, mani ʉjʉ Jesús manire ĩ rijabosaro bero, ĩre catior'i, ĩre catiocõari, “Ovejare ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro, yʉ yarãre quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉrʉcʉja mʉ” ĩre yir'i. Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja. To bajiro ĩ yise jedibetirʉaroja. 21Ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ bojarore bajiro yato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉ, Diore. “‘Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yaja mʉa’ yivariquẽnato” yigʉ, Diore mʉare sẽnibosaja yʉ. Quẽnarẽtogʉ̃ Cristo ĩ ñajare, “Quẽnamasucõaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajicõa ñarũgũato.\\n22Mojoroaca mʉare papera ucacõaja yʉ. To bajiri, “Bʉtobʉsa, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Cristore ĩre yitʉoĩato ĩna” yigʉ, mʉare yʉ gotisere quẽnaro tire ajimasiña mʉa, yʉ mairã. 23Mani maigʉ̃ Timoteore ĩna tubiber'ire jẽre ĩre bucõañujarã. To bajiri, yoaro mene ĩ ejajama, ĩ rãca mʉa tʉjʉ varʉcʉja yʉ.\\n24Mʉare ũmato ñarimasa, to yicõari, mʉa rãcana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Quẽnato”. “Quẽnato”, mʉare yama Italia sitana quẽne.\\n25Dios, mʉare ĩamaigʉ̃ ñari, quẽnaro mʉare yato ĩ.","num_words":787,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 11 BSNNT - Yʉare, ĩ buerãre jʉaãmo cõro, gʉbo - Bible Search\\n1Yʉare, ĩ buerãre jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉare ĩ gotimasioro bero, ti sita ñarimacarianare ĩnare gotimasiocudirã vacajʉ yʉa, Jesúrãca.\\n2Tirodo Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tubiberiavijʉ ñañuju ĩ. Tojʉ ĩ ñarone, Jesús masare ĩ gotimasiocudicati, to yicõari, ĩaĩañamani ĩ yiĩocati queti ĩre ejayuju. Tire ajicõari, jʉarã ĩ buerimasare cõañumi, “Jesúre sẽniĩaaya” yigʉ. 3Yʉa tʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩacama ĩna:\\n—¿Mʉne ñati “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, “Yʉ bero ejarʉcʉmi” Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.\\n4To ĩna yisẽniĩarone, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:\\n—Vasa mʉa. Juan tʉjʉ tudiasa. Ĩ tʉ ejacõari, mʉa ĩasere, mʉa ajisere quẽne ĩre gotiba. 5Ado bajiro ĩre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirã quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoama ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari. 6To bajiri, “‘Quẽnase bʉjarʉarãma yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Socʉ me yami” yʉre yitʉoĩarãma’ yimi”, ĩre yigotiba —ĩnare yicami Jesús, Juan buerimasare.\\n7To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna vase rãcane, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ ñare quetire goticami Jesús, jãjarã ĩre ajisʉyarãre:\\n—Yucʉ́ manojʉ vana, ¿ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Masa ĩna bojasere bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃re ĩarã vacati mʉa? “To bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñacami”, yimasiaja mʉa. 8¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩarã vacati mʉa? ¿Quẽnase sudi sãñagʉ̃re tʉoĩa vacati? To bajiro me tʉoĩariarãja mʉa. “Quẽnase sudi sãñarãma, quẽnarivirijʉ, ʉjarã ya virijʉ ñarãma”, yimasiaja mani. 9¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Diore gotirẽtobosarimasʉre tʉoĩa vacatique mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gãjerã Diore gotirẽtobosarimasa rẽtoro ñagʉ̃re ĩariarãja mʉa. 10Juan ĩ bajirotire gotiro, ado bajise gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire:\\n“‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. ‘Ĩ ñarʉcʉmi ado bajise gotirocʉ: “Yoaro mene ejarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose Dios ĩ bojabetire yitʉjacõari, ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa” yigotirocʉ ñarʉcʉmi’, yami Dios”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n11Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasire rẽtoro ñamasuse ñaja, Juan, Diore ĩ gotirẽtobosasejʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Juan ĩ gotise rẽtoro ñamasuse ñaja yʉ gotiroticõarã ĩna gotise. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” ĩna yigotisere yaja yʉ. Ñamasurã ñaama, “Ñamasurã me ñaama Jesús ĩ gotiroticõarã” mʉa yiĩaboajaquẽne —yicami Jesús, ĩre ajisʉyarãre.\\n12Quẽna ado bajiro yicami Jesús:\\n—Juan ĩ gotimasiosʉorijʉne, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yirere ajicõari, ti josaboajaquẽne, yʉre ajisʉya variquẽnasʉoadicama masa. 13Juan ĩ gotimasiosʉoroto rĩjorojʉne, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõarocʉre goticoayuma ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. Moisére Dios ĩ roticũmasire quẽne, tire gotiaja ti. 14“Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro bajigʉ ejarʉcʉmi”, yigotiyujarã ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. To bajiro ĩna yimasirere, “Riojo ucamasiñuma ĩna” mʉa yitʉoĩajama, “Juan ĩ ejarotire gotirã yimasiñuma”, yimasiaja mʉa. 15Mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉa —ĩre ajisʉyarãre yicami Jesús.\\n16-17Quẽna ado bajiro ĩre ajisʉyarãre goticami Jesús:\\n—Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana: Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã, mʉare jutibosaboabʉ yʉa. To bajiro yʉa yiboajaquẽne, basabejʉ mʉa. To bajiri, ‘Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja mʉa, yʉa basañarone’ yiboabʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, otibejʉ mʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare. 18Ĩna rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana. Juan, quẽnase bare babeti, quẽnase idire idibeti bajiñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Vãti sãñagʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacajʉ mʉa, ĩre ajiterã ñari. 19Ĩ bero gotimasiosʉocajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉjʉama, quẽnase bare ba, quẽnase idire idi bajiñaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, “Jairo bagʉ ñaami. Idimecʉgʉ̃ ñaami. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã rojose yirãre quẽne ĩnare baba cʉtiami”, yʉre yiĩajũnisiniaja mʉa, yʉre quẽne ajiterã ñari. To bajiro Juanre quẽne, yʉre quẽne mʉa yise ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ masise rãca yʉa yise ti ñajare, berojʉ, “Quẽnaro yirã yiboayuma” yʉare yimasirʉarãja mʉa —yicami Jesús, ĩre ajisʉyarãre.\\n20Tijʉ bero, ĩaĩañamani ĩ yiĩoboacana ya macarire tʉoĩacõari, Dios ĩ bojabetire ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, ĩna yitʉjabetijare, rojose ĩna tãmʉorotire yigʉ, ado bajiro goticami Jesús:\\n21—Coraz'in macana, to bajicõari, Betsaida macana quẽne, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Ti macarianare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Tiro vãme cʉti macanare, Sidón vãme cʉti macanare quẽne ĩaĩañamani yʉ ĩojama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjacoaboriarãma ĩnama. “Rojose yʉa yisere yirʉabeaja” yisʉtiritirã ñari, sʉtiritirã ĩna sãñasejʉa sudi vasoacõari, to yicõari, ĩna rʉjoarijʉ õja majeoboriarãma. 22Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. 23Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma. Toanare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Sodoma macanare quẽne yʉ yiĩojama, rojose ĩna yisere yitʉjaboriarãma ĩnama. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõaboriaroja ti maca maji. 24Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana yʉre ĩna ajirʉabeti vaja, Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —yitʉoĩa goticami Jesús.\\n“Quẽnaja” Diore Jesús ĩ yivariquẽnare queti\\n25-26Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, ���Mʉ sʉorine ajitirʉ̃nʉama” yigʉ, “Quẽnaja” Diore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Cacʉ, õ vecagʉ ʉjʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉrore quẽne, ñajediro ʉjʉ ñaja mʉ. “Jẽre masiaja yʉa” yitʉoĩaboarãre, “Yʉ ocare ajimasibeticõato ĩna” yigʉ, ĩnare masirioaja mʉ. To yicõari, “Masimena ñaja yʉa” yirãjʉare, “Ajimasiato” yigʉ, ĩna ajimasirotire yirẽmorũgũaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, mʉ bojarore bajiro yigʉ yaja mʉ —Diore yicami Jesús.\\n27To yicõari, ĩre ajisʉyarãjʉare ado bajiro goticami Jesús:\\n—Yʉ jacʉ ĩ ejarẽmose sʉorine jediro yimasijeogʉ ñaja yʉ. “Tire yimasiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami yʉ jacʉ. To bajiro yicacʉ ñari, yʉ yisere masijeocõami yʉ jacʉ. Yʉ quẽne, ĩ yisere masijeocõaja. “Ĩre masiato” yigʉ, yʉ beserã rĩne yʉ jacʉre masiama —ĩnare yicami Jesús.\\n28-29Quẽna ado bajiro yicami Jesús:\\n—Cojo vãme me ĩna rotise ti ñajare, jairo gajacõari, ñarãre bajiro bajiaja mʉa. “Tire cʉdijeomasimenaja mani” yisʉtiritirã ñari, yʉjʉare ajirã vayá mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rʉ̃cʉse gajacõari, ñamenare bajiro variquẽnarã ñarʉarãja mʉa. Masare maitʉoĩagʉ̃ ñaja yʉ. “Ñamasugʉ̃ ñari, ĩnare ajirʉ̃cʉbʉobeaja yʉ” yigʉ me ñaja yʉ. No bojarãre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmogʉ̃ ñaja. 30Mʉare yʉ rotise josari me ñaja. To bajiri yʉ rotisere mʉa cʉdijama, variquẽnarʉarãja mʉa —yicami Jesús.","num_words":994,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano JONÁS 1\\nAꞌti pũrĩ Joná, Israe curuacjʉ̃, Õꞌacʉ̃ yere weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ ye cjasere wereꞌe. Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ ape diꞌtapʉ Nínive wãmetiri macãpʉ cʉ̃ buꞌiri daꞌreatje cjasere weredutigʉ oꞌómicʉ niwĩ. Cʉ̃ peꞌe waꞌasĩꞌrĩtigʉ, aperopʉ duꞌtiamicʉ niwĩ. Cʉ̃ duꞌtiari cura Jonárẽ waꞌiwʉ̃ pajigʉjo baꞌacʉ niwĩ. Waꞌiwʉ̃ cʉ̃rẽ eꞌocũuca beꞌro Joná Nínivepʉ aꞌtiro ni weregʉ waꞌacʉ niwĩ: “Mʉsãrẽ cuarenta nʉmʉrĩ beꞌro Õꞌacʉ̃ buꞌiri daꞌregʉsami”, nicʉ niwĩ. Beꞌro Õꞌacʉ̃ na ñaꞌarõ weeꞌquere bʉjaweti, dʉcayucã ĩꞌagʉ̃, acobojocʉ niwĩ. Joná peꞌe cʉ̃ tojo weecã ĩꞌagʉ̃, ua waꞌacʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo uacã ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃ “Masãrẽ pajañaꞌrõʉaꞌa” nisere werecʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩ Õꞌacʉ̃ masã na ñaꞌarõ weeꞌquere acobojose sẽrĩcã, pajañaꞌsami nisere wereꞌe.\\nJoná Õꞌacʉ̃rẽ duꞌtiaꞌque queti niꞌi\\n1 Niꞌcã nʉmʉ Õꞌacʉ̃ Joná Amitai macʉ̃rẽ aꞌtiro nicʉ niwĩ: 2 “Pajiri macã Nínivepʉ waꞌa weetjĩagʉ̃, aꞌtiro weregʉ waꞌaya. Na ñaꞌarõ weesetise yʉꞌʉpʉre ejaꞌa. Tojo weegʉ yʉꞌʉ narẽ buꞌiri daꞌregʉti”, nicʉ niwĩ.\\n3 Joná peꞌe Õꞌacʉ̃rẽ yʉꞌtironojõ oꞌogʉ, Õꞌacʉ̃rẽ duꞌtigʉ, Jope nirĩ petapʉ buꞌacʉ niwĩ. Topʉ yucʉsʉ Tarsis wãmetiri macãpʉ waꞌapjʉre bocaejacʉ niwĩ. Cʉ̃ ti macãpʉ waꞌagʉti nígʉ̃, topʉ waꞌase wapare wapayecʉ niwĩ. Wapayetoja, tiwʉpʉ mʉjãsãjãcʉ niwĩ. 4 Cʉ̃ tojo weecã, Õꞌacʉ̃ ti maajo decopʉ ʉpʉtʉ wĩꞌrõ wẽe, bʉpo paacã weecʉ niwĩ. Tojo waꞌacã, tiwʉpʉ nirã́ “Yucʉsʉ batarotiro weeꞌe”, nicãrã niwã. 5 Tiwʉre daꞌracoꞌterã ʉpʉtʉ uirã, nanʉcʉ̃ na ẽjõpeorãnojõrẽ “Weetamuña”, ni sẽrĩcãrã niwã. Beꞌro tiwʉ nʉcʉ̃tipjʉ tojato nírã, na miase nʉcʉ̃sere ti maajopʉ doqueñopeꞌocãrã niwã. Joná peꞌe tojo waꞌari curare na apeyenojõ nʉrõrĩ tucũpʉ dijaa, cãrĩyʉꞌrʉqueꞌa waꞌacʉ niwĩ. 6 Cʉ̃ tojo weecã ĩꞌagʉ̃, tiwʉre dutigʉ cʉ̃ tiropʉ dijaa, cʉ̃rẽ nicʉ niwĩ:\\n—Mʉꞌʉ wʉjabʉcʉ, ¿deꞌro weegʉ cãrĩsãñati? Wãꞌcãña. Mʉꞌʉ ẽjõpeogʉre sẽrĩña. Apetero weegʉ cʉ̃ marĩrẽ ĩꞌa, yʉꞌrʉogʉsami, nicʉ niwĩ.\\n7 Tojo waꞌari curare tiwʉpʉ daꞌrarã na basu aꞌmerĩ ucũcãrã niwã:\\n—¿Marĩrẽ noa ye buꞌiri tojo waꞌamitito? nírã, marĩ ẽjõpeorãrẽ besedutirã, mejõ níbocarã, nicãrã niwã. Na tojo weecã, Joná buꞌiritigʉ wijacʉ niwĩ. 8 Tojo waꞌacã ĩꞌarã, cʉ̃rẽ nicãrã niwã:\\n—Ʉ̃sãrẽ wereya. ¿Deꞌro weero marĩrẽ tojo ñaꞌarõ waꞌamitito? ¿Mʉꞌʉ ñeꞌenojõrẽ daꞌrati? ¿Noꞌopʉ níꞌcʉ aꞌtiati? ¿Di diꞌtacjʉ̃ niti? ¿Di curuacjʉ̃ o ñamʉnojõ masʉ̃ niti mʉꞌʉ? ni sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã.\\n9 Joná narẽ yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉ hebreo masʉ̃ niꞌi. Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsecjʉ̃, dia pajiri maa, diꞌtare weeꞌcʉre ẽjõpeoꞌo.\\n10-11 Joná tiwʉ daꞌrarãrẽ “Õꞌacʉ̃rẽ duꞌtigʉ weeꞌe”, ni werecʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo nisere tʉꞌorã, ʉpʉtʉ uicãrã niwã. Siapeꞌe meꞌrã wĩꞌrõ ʉpʉtʉ wẽe, pãꞌcõrĩ pacase wãꞌcãcã ĩꞌarã, cʉ̃rẽ sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã:\\n—¿Deꞌro weegʉ mʉꞌʉ tojo weeati? Ʉ̃sã aꞌti maajore diꞌtamarĩacã ʉarã, ¿mʉꞌʉrẽ deꞌro weerãsari? nicãrã niwã.\\n12 Cʉ̃ narẽ yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉre dia pajiri maapʉ doqueñoña. Mʉsã tojo weecã, maa diꞌtamarĩarõsaꞌa. Ye buꞌirita wĩꞌrõ wẽe, bʉpo ʉpʉtʉ paami, nicʉ niwĩ.\\n13 Cʉ̃ tojo nimicã, tiwʉre na tutuaro põtẽorõ sumutopʉ waꞌarã, wajanʉjãmicãrã niwã. Ne põtẽoticãrã niwã. Dia siapeꞌe meꞌrã nemorõ pãꞌcõrĩ wãꞌcãcaro niwʉ̃. 14 Tojo waꞌacã ĩꞌarã, Õꞌacʉ̃rẽ ʉpʉtʉ sẽrĩcãrã niwã: “Õꞌacʉ̃, ʉ̃sãrẽ ãꞌrĩ ye buꞌiri wẽrĩcã weeticãꞌña. Cʉ̃ buꞌiri moocãma, ʉ̃sãrẽ ‘Na buꞌiritima’, niticãꞌña. Õꞌacʉ̃, mʉꞌʉ weesĩꞌrĩrõ weeya”, nicãrã niwã.\\n15 Tojo nitoja, Jonárẽ maapʉ doqueñocãrã niwã. Na tojo wééca beꞌro pãꞌcõrĩ diꞌtamarĩa waꞌacaro niwʉ̃. 16 Tojo weecã ĩꞌarã, tiwʉ daꞌrarã Õꞌacʉ̃rẽ wiopesase meꞌrã tʉꞌoñaꞌcãrã niwã. Tojo weerã cʉ̃rẽ waꞌicʉre wẽjẽ, ʉ̃jʉ̃amorõpeocãrã niwã. Tojo weetoja, “Mʉꞌʉ meꞌrã aꞌtiro weerãti” ni, apocãrã niwã.\\n17 Õꞌacʉ̃ peꞌe na tojo weeri cura niꞌcʉ̃ waꞌiwʉ̃ pajigʉ Jonárẽ baꞌadutigʉ oꞌócʉ niwĩ. Joná cʉ̃ poꞌpeapʉre ʉmʉco, ñami iꞌtia nʉmʉ sãñacʉ niwĩ.","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 TESALONICA 5\\nDadjirã Boroba cawa oi ewari\\n1 Djabarã, mʌ̃a naʌ̃ cartad̶e b̶ʌẽ́a sãʌ̃be dadjirã Borora zeida. 2 Bãrãba bio cawa panʌa dadjirã Boroba cawa oi ewarira cawaẽ́ne zeida diamasi ne drʌabari zebari quĩrãca. 3 Ẽberãrãba nãwã jara panania: “Jũma necai nũmʌa, dauperad̶ira neẽ́a.” Mãwã panʌne cawaẽ́ne ãdjirã jũma ãrĩ ewarira zeya wẽrã b̶iogoa b̶ʌ cawaẽ́ne puabari quĩrãca. Maʌ̃ne ãdjirãra ni ab̶aʌda ẽdrʌd̶aẽ́a.\\n4 Baribʌrʌ djabarã, bãrãra pãĩmane b̶eaẽ́a. Maʌ̃ bẽrã dadjirã Boroba cawa od̶e zebʌrʌ ewarid̶e bãrãra dauperad̶aẽ́a ne drʌabari zebʌrʌd̶e dauperabada quĩrãca. 5 Jũma bãrãra ʌ̃naanebemaa, ãsabemaa. Dadjirãra diamasibemaẽ́a, pãĩmanebemaẽ́a. 6 Maʌ̃ bẽrã dadjirãra cãĩ b̶ead̶aẽ́a dewararã cãĩ b̶ea quĩrãca, ãtebʌrʌ dau ʌb̶ʌa b̶ead̶ia, quĩrãcuita jipa b̶ead̶ia. 7 Cãĩ b̶eara diamasi cãĩ b̶eaa, beu nĩmira diamasi beu nĩa. 8 Baribʌrʌ dadjirãra ãsabema bẽrã quĩrãcuita jipa b̶ead̶ida panʌa. Critora ĩjã pananida panʌa, dji quĩrĩã b̶ead̶ida panʌa, idjab̶a Ãcõrẽba cawa oid̶ebema ẽdrʌd̶ira jʌ̃ã pananida panʌa. Mãwã ara dadjida cadjiruad̶ebemada jũãtrʌ b̶ead̶ia sordaoba idji jãare ne zareaba jũãtrʌbari quĩrãca, idji boro sid̶a ne zareaba jũãtrʌbari quĩrãca. 9 Ãcõrẽba dadjirãra trʌ̃ẽ́ basía cawa oi carea, ãtebʌrʌ trʌ̃sia dadjirã Boro Jesucritod̶eba ẽdrʌd̶amãrẽã. 10 Idjira dadjirã carea beusia. Maʌ̃ bẽrã dadjirãda zocai b̶ead̶ibʌrʌ wa beud̶ibʌrʌ, idji zebʌrʌd̶e idji ume ãbaa zocai panania. 11 Maʌ̃ carea dji sobiabid̶adua. Idjab̶a dji carebad̶adua biara ĩjãni carea bãrãba o panʌ quĩrãca.\\nPauloba djabarãa jĩrũare jaradiad̶a\\n12 Maʌ̃ awara djabarã, daiba bed̶ea djuburiad̶ia djabarã bãrã tãẽna Ãcõrẽ traju o panʌda bio wayad̶amãrẽã. Ãdjirãra dadjirã Boro Jesucritod̶eba bãrã bororãa. Bãrãra sãwã nĩbad̶ida panʌda jaradiabadaa. 13 Ãdjid̶ebemada bia crĩchad̶adua. Ãdjia o panʌ carea bio quĩrĩãnadua. Jũmarã ume bia duananadua.\\n14 Djabarã, daiba jarad̶ia bãrã tãẽna djuburia b̶eara quẽãnamãrẽã. Sod̶e b̶ʌsrid̶aẽ́ b̶eara sobiabid̶adua. Sod̶e ʌb̶ʌaẽ́ b̶eara carebad̶adua. Jũmarã ume droad̶adua. 15 ¡Ũrĩnadua! Ab̶aʌba bãrãda biẽ́ osira idjida ab̶arica biẽ́ orãnadua. Ãtebʌrʌ ewariza bãdjiza biadrʌ od̶adua. Jũmarã ume bia od̶adua.\\n16 Ne jũmane b̶ʌsrid̶a b̶ead̶adua. 17 Ʌ̃nãũnaẽ́ Ãcõrẽa iwid̶i pananadua. 18 Ne jũma carea Ãcõrẽa bia b̶ʌad̶a ad̶adua. Maʌ̃drʌ Ãcõrẽba quĩrĩã b̶ʌa, bãrãra Jesucrito ĩjã b̶ea bẽrã.\\n19 Ãcõrẽ Jaureba o b̶ʌra idu obi ama b̶earãnadua.* Griego bed̶ead̶e maʌ̃ versículoda nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “Ãcõrẽ Jaure uruada quiarãnadua.” 20 Ãcõrẽneba bed̶eabariba jara b̶ʌra igararãnadua. 21 Jũma maʌ̃ra quĩrãcuita ũrĩnadua, maʌ̃be ab̶abe dji wãrãdrʌ ĩjãnadua. 22 Ni maãrĩ bid̶a cadjiruara orãnadua.\\n23 Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa dadji necai b̶ai diabari Ãcõrẽba bãrãra biara o wãida ne jũmane idji itea bia b̶ead̶amãrẽã. Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa Ãcõrẽba bãrã jaureda, bãrã crĩchada, bãrã cacua sid̶a jũma wagaida. Mãwã dadjirã Boro Jesucrito zebʌrʌd̶e bãrãra ni maãrĩ bid̶a biẽ́ jarad̶i neẽ́ b̶ead̶ia. 24 Bãrã Trʌ̃nara bed̶ea ab̶a b̶ʌ bẽrã jũma maʌ̃gʌra oya.\\nPauloba jĩrũare b̶ʌd̶a\\n25 Djabarã, dai carea Ãcõrẽa iwid̶id̶adua.\\n26 Wãrã quĩrĩãneba jũma djabarãa nãwã jarad̶adua: daiba quĩrĩã panʌa bãrãra bia duananida.† Wãrã quĩrĩãneba. Griego bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa: “Isõ bia quirud̶eba.”\\n27 Mʌ̃a dadjirã Borod̶eba jaraya: naʌ̃ cartara jũma djabarã quĩrãpita led̶adua.\\n28 Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa dadjirã Boro Jesucritoba idji biad̶eba bãrãra careba b̶aida.\\n*5:19 Griego bed̶ead̶e maʌ̃ versículoda nãwã b̶ʌ́ b̶ʌa: “Ãcõrẽ Jaure uruada quiarãnadua.”\\n†5:26 Wãrã quĩrĩãneba. Griego bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa: “Isõ bia quirud̶eba.”","num_words":466,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.212,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 9\\nMani ñarã bojoro bʉjarãre ejabʉaja quena, yire gaye\\n1 “Mani ñarã bojoro bʉjarãre ejabʉarona niyeru miojuja quena”, yi tʉoĩarã ña mʉa. Ito bajiri, “Masicãrãji ĩna”, yibojagʉti uca yʉ mʉare. 2 “Bojoro bʉjarãre ejabʉa ãmoama ĩna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Ado Macedonia sita yʉ wa ucuja, “Iti rʉmʉca rodo bojoro bʉjarãre ejabʉarona niyeru miojusʉoñi Corinto cʉto gãna”, ya yʉ masare. Mʉare wanʉgʉ̃ ito bajiro masare ya yʉ. Ito bajiro yʉ yija tʉo oca sẽocõri, “Mani cʉni ito bajiroti bojoro bʉjarãre yiari niyeru miojuto mani”, yama adi cʉto gãna cʉni. 3 Yʉ waroto riojʉa Tito mesare cõa yʉ. “Yʉ ejari rʉmʉ niyeru rãca minijua yucãrã yirãji ĩna”, yirocʉ cõa yʉ ĩnare. “Niyeru mioju yucãrãji ĩna”, ya yʉ ado gãnare. Ito bajiri mʉa tʉ ejacõri, “Niyeru mioju tĩobeama ĩna maji”, ĩna yire tʉo ãmobea yʉ. “Niyeru mioju yucãrã yirãji”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. 4 Ado gãna Macedonia sita gãna yʉre ĩna baba cʉti waja, niyeru manoti mʉare ĩna ti bʉjare ãmobea. “Corinto cʉto gãna bojoro bʉjarãre ejabʉarona niyeru mioju tĩocãrã yirãji ĩna”, ya yʉ ado gãnare. Ito bajiri mʉa rʉco yubeja, bojori bʉjagʉ yigʉja yʉ. Mʉa cʉni bojori bʉjarã yirãji mioju tĩobiticõri. 5 Ito bajiri mani ñarã Tito mesa yʉ waroto riojʉa mʉa tʉ ĩna waja quena yʉre. “Adocõ ĩsiana gʉa”, mʉa yire mioju tĩo masitoni mʉare ejabʉarã yirãji ĩna. Ito bajiri yʉ ejaroca tĩjacãre ñaro yiroja iti mʉa miojure. Ito bajiri yʉ ejaroto riojʉa sĩgʉ̃ rʉyabeto mʉa ĩsi ãmorocõ ĩsirã yirãji mʉa. Ito bajiri, “Pablo ĩnare ĩ josajare ĩsiñi ĩna”, yi tʉoĩamenaji gãjerã.\\n6 Ado yʉ bʉsirise tʉoya mʉa. No jabeto otegʉ ĩ oterocõti bʉjagʉ yiguĩji. Jairo otegʉama jairo bʉjagʉ yiguĩji. No jabeto ĩsigʉ̃ itocõti boca ãmigʉ̃ yiguĩji. Jairo ĩsigʉ̃ jairo bʉjagʉ yiguĩji. 7 “Adocõ ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ”, mʉa ya ʉsijʉ yi mʉa tʉoĩadocõ mʉa ĩsija quena. Maibojarãti mʉa ĩsija quenabea. Ĩsi ãmobitibojarãti gãji ĩ josaja tʉocõri, mʉa ĩsija quenabea. Mʉamasiti ĩsi ãmorã mʉa ĩsija quena. Wanʉ quenaro ĩsirãre ti wanʉami Dios. 8 Ito bajiro mʉa yija ticõri, mʉare queno yigʉ yiguĩji Dios. Mʉa ãmoro rẽto bʉsaro ĩsi remogʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri ñejʉa rʉyabetoja mʉare. Ito bajiro mʉare yigʉ yami Dios, bojoro bʉjarãre mʉa ejabʉatoni. 9 Ado bajiro gotia Dios oca tuti:\\nMaibicʉti bojoro bʉjarãre ĩsigʉ̃ yiguĩji Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. Ito bajiri ĩ queno yigore ãcabojobicʉ yiguĩji Dios, yi gotia Dios oca tuti.\\n10 Dios ñami, otejaro yirocʉ, aje ĩsigʉ̃. Ĩti ñami, bajaro yirocʉ, bare ĩsigʉ̃. Mʉa ãmorise ñarocõti mʉare ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios. Gãjerãre mʉa ejabʉatoni mʉare ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios. 11 Jairo mʉare ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios, bojoro bʉjarãre mʉa ejabʉatoni. Ito bajiro mʉa yijare, “Queno ya Dios mʉ”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji masa ĩre. Jerusalén gãna Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre mʉa miojure yʉ ãmi ejaja ticõri, “Queno ya Dios mʉ”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna ĩre. 12 Mani ñarã bojoro bʉjarãre adi mʉa ĩsija, queno ejabʉaro ya ĩnare ĩna queno ñatoni. Ito bajiro mʉa yija, “Queno ya Dios mʉ”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna. 13 Ĩnare mʉa ĩsijare, “Cristo ocare queno cʉdiama Corinto cʉto gãna”, yirã yirãji ĩna mʉare. Ito yicõri Diore rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna. “Manire ejabʉacõri gãjerãre cʉni bʉto ejabʉama ĩna”, yirã yirãji ĩna. Ito bajiri Diore rʉ̃cʉbʉorã yirãji ĩna. 14 “Manire ĩna queno ejabʉaroca yiñi Dios”, yirã yirãji mʉare tʉo wanʉcõri. Ito mʉa yire tʉoĩacõri mʉare yiari bʉto Diore seni ĩsirã yirãji ĩna. 15 “Queno ya Dios mʉ”, yirʉja manire. Rẽtoro quenarise manire ĩsiñi Dios. Ĩna ñeñaro yirise waja yi ĩsijaro yirocʉ, ĩ Macʉre cõañi Dios. Iti ña rẽtoro ñasarise. Ito bajiri, “Queno ya Dios mʉ”, yirʉja manire.","num_words":561,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Sãwũã kʼawuadai religion wãrĩnuarãra? | Bedʼea biata\\n1. Ababʉ religion wãrĩnuarãra\\n«Kĩrãkuita bʼeaudua sewata Daizezeba bedʼeata jarabibaridʼe bʼe kʼarea.» (MATEO 7:15, DB)\\nJesuba akʉza iyi kʼaidubemabawaraʉba religion wãrĩnuarata opanasi, iya jarasi maʉ̃ra okĩrãkʼabʉta ewari jõmaʉ̃nẽbaita, mamina ẽbẽrarã wiñabʉ maʉ̃ o ũdubʉra (Mateo 7:14). Daizezebara abapai akʉbʉ iyi odebʉraba iyi bedʼeadeba jarabʉ jõma obʉtrʉ, Daizeze Bedʼea. Yi ẽbẽrarã maʉ̃ba jarabʉ obʉra ãbapanʉ iyabaʉ religionne. Akʉra Juan 4:23, 24; 14:6, DB akʉza Efesios 4:4, 5.\\n2. ¿Kʼãrẽta jarasi Jesubara kristianora zeriẽã ʉ̃rʉra?\\n«Ãyara jarapanʉ Daizezera ũdu kʼawuapanʉta, mamina ãya nemitia obʉdeba ũdubipanʉ juradeta.» (TITO 1:16)\\nJesubara jarasibaita Kristiano wãrĩnu jaradiabʉẽãta, akʉza maʉ̃raba jaradiaita sewanebʉrʉta wuabemara. Maʉ̃ra ẽbẽrarã trʉ̃gapanʉ ãyi iglesiadera Kristianota. Mamina ãyikʉza religion wãrĩnuarata jarapanʉmina, wãrĩnubaira sewapanʉ ẽbẽrarãta. Mawũẽra ¿sãwũã ũdu kʼawuai religion wãrĩnuarãra? maʉ̃ra kristianorãra ũdu kʼawuayi ãya nekʼãrẽ obʉdeba. Akʉra Mateo 7:13-23, DB.\\n3. ¿Sãwũã ũdu kʼawuai saʉ̃ta religion wãrĩnuarata?\\nAkʉdaya kĩrã juesoma sãwũã ũdu kʼawuadaita.\\nDaizeze Bedʼeata wawia ũdubipanʉ. Maʉ̃ba ẽbẽra krĩchaba jaradiabʉta ũrĩnaẽ, awuarabʉrʉ, ũrĩpanʉ Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉta (Mateo 15:7-9). Adewara, opanʉ ãya jaradiapanʉta. Akʉra Juan 17:17, DB akʉza 2 Timoteo 3:16, 17.\\nWawiapanʉ Daizezetrʉ̃, Jeowata. Mawũã ũdubisi Jesubara yi zeze trʉ̃ jaradiaside. Akʉza jaradiasi ẽbẽrarã Jeowa ʉ̃rʉ, adewara jaradiasi yiwidʼibʉrʉde jaradamarẽã bʉ trʉ̃ra neneẽãbaide bʉa. Maʉ̃ bedʼeabara jarakĩrãbʉ sewanebʉrʉdeba jaigʉabiẽbaita Daizeze trʉ̃ra (Mateo 6:9). ¿Saʉ̃ religionba jaradiabʉ Daizeze trʉ̃ra bʉ bʉmaera? Akʉra Juan 17:26, DB akʉza Romanos 10:13, 14, DB.\\nJaradiapanʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ. Jesura zokʼabʉesi naʉ̃ drʉa eda jaradiamarẽã bedʼea biata Nokʼo ʉ̃rʉ. Maʉ̃neba ẽbẽrarã ẽdrʉdamarẽã. Maʉ̃ra osi Jesubara iyi beuyeda (Lucas 4:43; 8:1; 23:42, 43). Adewara jarasi iyi kʼaidubʉrabara jaradiadaibasita maʉ̃ Nokʼora. Mawũẽra ẽbẽra abaʉba bʉ deda jaradia jũẽra Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ ¿saʉ̃ religionnebʉta kʼawuai bʉara? Akʉra Mateo 24:14, DB.\\nNaʉ̃ drʉade kayirua opanʉta odaẽ. Jesu kʼaidubʉrãra politikadera edawaẽ, mia yõẽ ãyibawara bʉme (Juan 17:16; 18:36). Akʉza naʉ̃ drʉade nemitia opanʉta odaẽ. Akʉra Santiago 4:4.\\nÃyirainʉ yi kãga ũdubipanʉ. Daizeze Bedʼeaba jaradiasibera wuabema ẽbẽrarã jõma wawiadaibarata, sãmabema ẽbẽra krĩchadaẽã. Religion zeriẽãbara audreẽãde kʼarebabʉ yõra. Mamina kristiano wãrĩnuarabara odaẽ maʉ̃ra (Miqueas 4:1-3). Awuarabʉrʉ ãyi ewari erbʉra akʉza nekʼãrẽ erbʉra, erbʉ wuabema ẽbẽrarã kʼarebaita. Akʉra Juan 13:34, 35, DB akʉza 1 Juan 4:20.\\n4. ¿Bʉara ũdu kʼawuaseabʉka religion wãrĩnuarãra?\\n¿Kʼãrẽ religionba jõma Daizeze Bedʼeadeba jaradiabʉ, akʉza Daizeze trʉ̃ta wawia ũdubipanʉ, adewara jaradiapanʉ Daizeze Nokʼobʉrʉ ẽdrʉbita ẽbẽrarã? ¿saʉ̃ religionba wãrĩnu ãyiranʉ yi kãga ũdubipanʉ, akʉza yõ kʼarebaẽ? ¿bʉa kʼãrẽta krĩchabʉ? Akʉra 1 Juan 3:10-12.","num_words":343,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 3 BSNNT - Ĩna masurione, “Quẽnaro - Bible Search\\n“‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarodo ti ejajare, ado bajiro bajiaja”, Pablo ĩ yire queti\\n1Ĩna masurione, “Quẽnaro gotimasiorã ñaja”, yama Pablo mesa. Papera jũro, “‘Quẽnaro gotimasioama’ yirijũro gãjerã ĩnare ĩna ucabosariajũrore ĩoroti ñaja” yirere yiboarãja mʉa. Bajibeaja. Gãjerã gotimasiorimasajʉama, to bajiro yiriajũrore ĩna ĩorore bajiro ĩoroti me ñaja yʉarema. 2Mʉa ñaja “Dios ocare quẽnaro gotimasioama” yʉa yiĩorijũrore bajiro bajirã. Mʉare ĩacõari, “Pablo mesa, ĩnare ĩamaicõari, Dios ocare quẽnaro gotimasioñuma”, yʉare yimasirãma masa jediro. Rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnaro mʉa yisejʉare ĩarã ñari, to bajise yirãma. 3“Cristo ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiama”, mʉare yimasire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ gʉ̃tajãirijʉ ucatucũmasiriarore bajiro mʉare yibesumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi: Mʉa ʉsʉjʉ Esp'iritu Santore cõañumi. To yicõari, quẽnasejʉare tʉoĩarotire yiyumi, “Cristo yarã ñaama” gãjerã mʉare ĩna yirotire yigʉ.\\n4“Cristo sʉorine manire ejarẽmoami Dios” yirã ñari, “Ti quetire quẽnaro gotimasioaja”, yaja yʉa. 5“Yʉa masurio yʉa masise rãca masare gotimasioaja”, yibeaja yʉa. Ñajediro quẽnase yʉa yise, Dios ĩ masise rãca yaja. 6To bajiri Dios oca tirʉ̃mʉayere ĩ vasoarere gotirẽtobumasiaja yʉa. “Yʉ roticũsere cʉdijeobecʉne, ĩ bajirocajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi”, yigotiyuja tirʉ̃mʉaye. Mameayejʉama, tirʉ̃mʉayere bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: “Esp'iritu Santore cʉorã rĩne yʉre cʉdirʉarãma. To bajiri, Diorãca ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yigotiaja Dios oca.\\n7Tirʉ̃mʉjʉ ĩ rotirere gʉ̃tajãirijʉ ucacõari, Moisés ñamasir'ire ĩsimasiñuju Dios. Tire ĩna cʉdijeobeti sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñamasiñuju. Tire ĩ ĩsirone, bʉto yaase rãca ejayuju, “Dios ye ñaja” yiro. Ado bajiro bajimasiñuju ti: Dios ĩ ucarijãirire ĩ boca juarone, bʉto ĩ rioga yaamasiñuju, Moisére. Bʉto yaarica rioga cʉtigʉ ĩ ñajare, ĩre ĩamasibetimasiñujarã israelita masa. To bajiboarine yoaro mene quẽna yaabeticoamasiñuju. 8Adirodorirema, mameaye oca, Dios ĩ vasoare ñajare, Esp'iritu Santo, mani ʉsʉrijʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose sʉorine Diorãca mani ñacõa ñarũgũrotire masiaja mani. To bajiri “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja mameaye oca Dios ĩ vasoare”, yitʉoĩaja mani. 9Tirʉ̃mʉaye oca Moisére cũgʉ̃, “Ñamasuse ñaja”, yiĩomasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ti ñaboajaquẽne, gãjerã tire cʉdijeomena ñari, “Rojose tãmʉorʉarãja”, yitʉoĩamasiñujarã masa. Yucʉrema mameaye oca Dios ĩ vasoare sʉorine, “Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja”, yimasiaja mani. To bajiri, “Tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani. 10Mameaye oca, Dios ĩ vasoare, tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ti ñajare, “Ñamasuse me ñariaroja tirʉ̃mʉayema”, yitʉoĩavasoare ñaja, adirodorirema. 11Dios ĩ vasoare, jʉaji ĩ vasoabetiroti ti ñajare, “Tirʉ̃mʉaye ocama yoaro ñabesuja”, yimasiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja”, yitʉoĩaja mani.\\n12“Ñamasuse ñaja Dios ĩ vasoare” yitʉoĩarã ñari, bojonemenane tire gotimasiocudirũgũaja yʉa. 13Moisés ñamasir'ire bajiro bajirã me ñaja yʉa. Moiséma, Dios ĩre ĩ ñagõro bero, ĩ rioga yaase yayirũtuasere, “Israelita masa ĩaroma” yigʉ, ĩ rʉjoa jeoriaro jeotoomasiñuju. Yʉama, ĩ yimasiriarore bajiro yayior'i, masare gotimasiobetirũgũaja. 14Tirʉ̃mʉjʉre quẽne Dios ocare ajitirʉ̃nʉrʉabetimasiñujarã israelita masa. To bajiri ĩ ocare ajiboarine, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibetimasiñujarã. Adirʉ̃mʉri quẽne to bajirone bajicõa ñaama ĩna. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne, Dios ocare ĩacõari, ajimasiama ĩna. 15Tire mʉare tudigotiaja yʉ. Israelita masa, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõari, Moisés ĩ ucamasire ajimasibeama maji. 16To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, mani ʉjʉre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉojama, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi, “Tire ajimasiato ĩna” yigʉ. 17Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ejami Esp'iritu Santo. To bajiri, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñari, “Dios ĩ rotimasire mani yijeobeti vaja, rojose manire yirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeaja mani. 18Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩamasiaja mani. To bajiri, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani. To yirã rĩne, bʉtobʉsa ĩre bajiro bajirʉarãja mani, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñari.","num_words":538,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 14\\nÃpẽrãyére máata wedesemasĩrã biiro tiiró booa\\n1 Ãpẽrãrẽ́ maĩrucújãña. Cõãmacʉ̃ Espíritu Santomena tiimasĩ́re ticorécãrẽ bayiró booyá. Cõãmacʉ̃ wededutirere wedemasĩrere boonetṍnʉcãña. 2 Ãpẽrãyére máata wedesemasĩgʉ̃no Cõãmacʉ̃ dícʉre wedesequi. Basocáre wedeseriqui. Cʉ̃ʉ̃ wedeserere tʉorícua. Espíritu Santo tutuaromena masĩña manirére wedesequi. 3 Cõãmacʉ̃ wededutirere wedegʉ́pe basocáre wedesequi. Cʉ̃ʉ̃ wederi tʉoráre Cõãmacʉ̃rẽ padeonemórĩ tiiquí. Cʉ̃ʉ̃rã́ wãcũtutuari, ãñurõ tʉgueñarĩ tiiquí. 4 Ãpẽrãyére máata wedesemasĩgʉ̃no cʉ̃ʉ̃ basiro Cõãmacʉ̃rẽ padeonemógʉ̃ tiiquí. Cõãmacʉ̃ wededutirere wedegʉ́pe Jesuré padeorí põna macãrãrẽ padeonemórĩ tiiquí.\\n5 Mʉ́ã niipetira ãpẽrãyére máata wedesemasĩrĩ boomíga. Tee nemorṍ mʉ́ã Cõãmacʉ̃ wededutirere wederi bayiró boosã́miã. Cõãmacʉ̃ wededutirere wederépe ãpẽrãyére máata wedesere nemorṍ wapacʉtía. Sĩcʉ̃ ãpẽrãyére máata wedeseari siro, cʉ̃ʉ̃ wedeseariguere ãpĩ wederi, ãñunicu. Teero wedegʉ, niipetira Jesuré padeorí põna macãrãrẽ padeonemórĩ tiiquí. 6 Teero tiigʉ́, yáa wedera, yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉ, ãpẽrãyére máata wedeseri, tee wedesere mʉ́ãrẽ tiiápuricu. Cõãmacʉ̃ yʉʉre wederére mʉ́ãrẽ bueripereja, tiiápucu. Cõãmacʉ̃yere yʉʉ ãñurõ tʉomasĩ́rere mʉ́ãrẽ wederi, tiiápucu. Cõãmacʉ̃ yʉʉre wededutirere wederi, tiiápucu. Yʉʉ apeyeré buenemorĩ, tiiápucu.\\n7 Queorémena mʉ́ãrẽ wedegʉda: Tõõrṍriwʉ noo booró putiã́majãrĩ, “¿ñeenó basaré niigari?” jĩĩmasĩña maniã. Bʉ́apʉ̃tẽrõcã noo booró bʉ́apʉ̃tẽãmajãrĩ, “¿ñeenó basaré niigari?” jĩĩmasĩña maniã. 8 Surara cãmerĩ́sĩãrã wáara, cornetare ãñurõ putihéri, cʉ̃́ãyere quẽnorícua. 9 Mʉ́ãcã teerora niicu. Mʉ́ã tʉomasĩ́hẽre wedeseri, “biiro jĩĩdʉgara tiiíya” jĩĩmasĩña maniã. Teero wedeseãmajãre niicu. 10 Atibʉ́recopʉre pee merẽã dícʉ wedesere niicu. Niipetire tee wedeserecõrõ tʉomasĩ́noã. 11 Yʉʉ ãpẽrã́ wedeserere tʉohégʉ, aperó macʉ̃biro niiã. Yʉʉ wedeseri tʉohégʉ, cʉ̃ʉ̃cã aperó macʉ̃biro niiqui. 12 Mʉ́ãcã ãpẽrãyére tʉorícu. Teero tiirá, mʉ́ã Espíritu Santo tutuaromena tiimasĩ́re ticorére boorá, Jesuré padeorí põna macãrãrẽ ãñurõ padeonemórĩ tiimasĩ́repere boonetṍnʉcãña.\\n13 Teero tiigʉ́, ãpẽrãyére máata wedesemasĩgʉ̃no Cõãmacʉ̃rẽ biiro sãĩrṍ booa: “Yʉʉ wedesere ‘biiro jĩĩdʉgaro tiia’ jĩĩ wedemasĩrere ticoya” jĩĩ sãĩã́rõ. 14 Yʉʉ ãpẽrãyére máata wedeseremena súubusegʉ, yeeripũnamena súubusea. Yʉʉ wãcũrémenape “biiro jĩĩgʉ̃ tiia” jĩĩmasĩricu. 15 Too docare ¿deero tiigʉ́dari yʉʉ? Biirope tiigʉ́da: Yʉʉ súubusegʉ, yeeripũnamena súubusegʉda; teerora yʉʉ wãcũrémenacãrẽ súubusegʉda. Yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ basapeogʉ, yeeripũnamena basagʉda; teerora yʉʉ wãcũrémenacãrẽ basagʉda. 16 Mʉʉ yeeripũnamena dícʉ Cõãmacʉ̃rẽ “ãñunetõjõãgʉ̃ niiĩ” jĩĩrĩ, ãpĩ mʉʉ wedeserere tʉoríqui. Tʉoríjĩgʉ̃, “teerora niiã” jĩĩapumasĩriqui. 17 Mʉʉ teero ʉsenire ticori, ãñuniã, ãñurõpeja. Cʉ̃ʉ̃pere Cõãmacʉ̃rẽ padeonemórĩ tiirícu. 18 Ãpẽrãyére máata wedeserere yʉʉrá mʉ́ã niipetira nemorṍ wedesea. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. 19 Teero jĩĩpacʉ, Jesuré padeorá neãrṍpʉ yoari ãpẽrãyére máata wedesegʉ, bʉ́ri peti wedesecu. Too niirã́ tʉorícua. Basocáre buedʉgagʉ, cʉ̃́ã tʉorémena wederipereja, péerogã wedepacari, nemorṍ ãñuniã.\\n20 Yáa wedera, wĩmarãbiro wãcũrijãña. Mʉ́ã wĩmarã ñañaré wãcũhẽrãbiro wãcũpacara, apeyepére bʉtoábiro wãcũña. 21 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ ateré jóanoã: “Marĩ Õpʉ̃ Cõãmacʉ̃ biiro jĩĩĩ: ‘Yʉʉ atiditá macãrãrẽ ãpẽrãyémena wedesegʉda. Teeménacãrẽ nemorṍrã padeoríadacua’, jĩĩyigʉ”,* jĩĩ jóanoã. 22 Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ ãpẽrãrẽ́ ãpẽrãyére máata wedeseri tiiquí, Jesuré padeohéra “Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãmena niiqui” jĩĩãrõ jĩĩgʉ̃. Jesuré padeorápe teeré masĩtoacua. Cõãmacʉ̃ ãpẽrãrẽ́ cʉ̃ʉ̃ wededutirere wederi tiiquí, Jesuré padeorá “Cõãmacʉ̃ marĩrẽ wedesequi” jĩĩãrõ jĩĩgʉ̃. Jesuré padeohérape teeré tʉomasĩ́ricua. 23 Mʉ́ã niipetira neãrṍpʉ neãrã, niipetira ãpẽrãyére máata wedeseri, Jesuyé maquẽrẽ masĩhẽrã o Jesuré padeohéra sããjeabocua. Mʉ́ã wedeserere tʉorá, “mecʉ̃rã́ tiiíya” jĩĩbocua. 24 Mʉ́ã niipetira Cõãmacʉ̃ wededutirere wederipereja, Jesuré padeohégʉ o Jesuyé maquẽrẽ masĩhẽgʉ̃ sããjeaboqui. Mʉ́ã wederére tʉogʉ́, “yʉʉ ñañagʉ̃́ niiga” jĩĩ tʉgueñaboqui. Mʉ́ã niipetira wederi tʉogʉ́, cʉ̃ʉ̃ tiiríguere wãcũboqui. 25 Cʉ̃ʉ̃ popeapʉ ñañaré wãcũrére wãcũboqui. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃rẽ padeogʉ́ cʉ̃ʉ̃ díamacʉ̃pʉ ñicãcoberimena jeacũmugʉ̃daqui. “Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́rã mʉ́ãmena niiqui”, jĩĩgʉ̃daqui.\\nMʉ́ã neãrṍpʉ ãñurõ tiiyá\\n26 Yáa wedera, mʉ́ãrẽ ateré wedea: Mʉ́ã neãrã, mʉ́ã sĩquẽrã Cõãmacʉ̃rẽ basapeocu; ãpẽrã́ Cõãmacʉ̃yere buecua; ãpẽrã́ Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ wederére mʉ́ãrẽ buecua; ãpẽrã́ ãpẽrãyére máata wedesecua; cʉ̃́ã wedeseariguere ãpẽrãpé wedecua. Teeména niipetira Jesuré padeorí põna macãrãrẽ cãmerĩ́ Cõãmacʉ̃rẽ padeonemórĩ tiiáro. 27 Ãpẽrãyére máata wedeseri, pʉarã́ o ĩtĩã́rã wedesearo. Sĩcʉ̃ wedesesʉgue, too síro ãpĩ wedesearo. Cʉ̃́ã wedeseariguere ãpĩ wedearo. 28 “Biiro jĩĩdʉgaro tiia” jĩĩ wedegʉ́ manirĩ́, wedeserijããrõ. Cʉ̃́ã basiro wãcũrépʉ Cõãmacʉ̃rẽ wedesearo. 29 Cõãmacʉ̃ wededutirere wederácã pʉarã́ o ĩtĩã́rã wedearo. Ãpẽrã́ cʉ̃́ã wederére besearo, “¿diamacʉ̃́rã niiĩ?” jĩĩrã. 30 Sĩcʉ̃ wedeseri, Cõãmacʉ̃ ãpĩrẽ́ toopʉ́ duigʉ́re wededutiri, wedesesʉguearigʉ ditamaníãrõ. 31 Teero tiirá, niipetira Cõãmacʉ̃ wededutirere wederá wedesemasĩcua. Sĩcʉ̃ wedesesʉgue, too síro ãpĩ, ãpĩ wedesewacua. Teero tiirí, niipetira too niirã́ masĩãdacua; niipetira wãcũbayiadacua. 32 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ wededutirere wederá “aterá basocáre mecʉ̃tígã wederi, ãñutu niiã” jĩĩ wãcũsʉgue, wedeya. Ãpẽrã́ wederitabe, wederijãña. 33 Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ tiirí booquí; noo booró tiirére booríqui.\\nNiipetira Jesuré padeoré põnarĩ macãrã neãrã, cʉ̃́ã tiirére tiinʉnʉ́seya: 34 Mʉ́ã neãrṍpʉre numiã́ wedeserijããrõ. Cʉ̃́ãrẽ wedesedutirijãña. Cʉ̃́ã manʉsʉ̃mʉãrẽ ãñurõ yʉʉaro Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ dutirobirora. 35 Cʉ̃́ã tʉoríariguere masĩdʉgara, wiipʉ́ cʉ̃́ã manʉsʉ̃mʉãrẽ sãĩñáãrõ. Mʉ́ã neãrṍpʉ numiã́ wedeseri, ñañaniã.\\n36 Mʉ́ã niipetira ateré masĩcu: Cõãmacʉ̃ye queti mʉ́ãmena nʉcãríriro niiwʉ̃. Mʉ́ã dícʉ teeré padeorá niiria. 37 Sĩcʉ̃ mʉ́ã menamacʉ̃ “yʉʉ Cõãmacʉ̃ wededutirere wedegʉ́ niiã; Espíritu Santo wãcũré ticorémena wedea” jĩĩboqui. Teeré jĩĩgʉ̃́no yʉʉ jóariguere tʉoári siro, biiro jĩĩgʉ̃daqui: “Marĩ Õpʉ̃ dutiré ticoré niiã”, jĩĩ masĩgʉ̃daqui. 38 Yʉʉ jóariguere “teerora niiã” jĩĩ padeohégʉnorẽ padeoríjãña mʉ́ãcã.\\n39 Yáa wedera, Cõãmacʉ̃ wededutirere wedemasĩrere booyá. Mʉ́ã menamacãrã ãpẽrãyére máata wedeseri, “wedesera mee tiiyá” jĩĩrijãña. 40 Niipetire mʉ́ã tiirére quioníremena tiiyá. Teeré ãñurõ tiiyá; noo booró tiiríjãña.\\n* 14:21 Isaías 28.11-12.","num_words":742,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Santiago 1 BSNNT - ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã, Jesucristore - Bible Search\\nJud'io masa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, Santiago ĩ ucacõare\\n1¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, jud'io masa? Adi papera rãca mʉare ucacõaja yʉ, Santiago. Mani jacʉ Dios, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, ĩna bojasere yigʉ ñaja yʉ. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro masa jũnari ñaja mani, adi macarʉcʉro jediro ñabatorã. Mʉare quẽnarotiaja yʉ.\\n“Diore mani sẽnijama, ĩ masisere manire cõarʉcʉmi”, yire\\n2Ajiya yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã. Gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, sʉtiritimenane, variquẽnama. 3Ado bajiro ti bajijare, “Variquẽnama”, mʉare yaja yʉ: “Rojose tãmʉorã ñaboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja”, yimasirãja mʉa. 4Rojose mʉa yibetire tʉoĩavariquẽnacõari, berojʉ quẽna rojose tãmʉorã, “Rojose yibetiroti ñaja” mʉa yirere masiritibeja mʉa. Tocãrãcajine rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa.\\n5“¿No bajiro yʉ yirotire bojarojari Dios?” mʉa yitʉoĩajama, ĩre sẽniña. “¿No yirã yʉre sẽniĩati mʉa?” yigʉ me ñaami Dios. Ĩre sẽnirã jedirore, “Yʉ masisere ĩnare cõarʉcʉja” yigʉ ñaami. To bajiri ĩre mʉa sẽnijama, mʉa masirotire mʉare ʉjorʉcʉmi. 6Diore mʉa sẽnijama, “Yʉa masirotire yʉare ʉjobetirʉcʉmi”, yitʉoĩabesa. Diore sẽnigʉ̃, “Yʉre ʉjogʉmi” yigʉ ñaboarine, “Yʉre ʉjobecʉmi” ĩ yitʉoĩajama, oco sabesere bajiro bajiroja ĩ tʉoĩase. Gajerojʉ sabe, quẽna gajerojʉ sabe, bajiñarore bajiro bajiroja ĩ tʉoĩaboase. 7-8To bajiri, cojojʉ ñamasibetore bajiro bajiroja, ĩ tʉoĩase. Jairo tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Dios ĩ bojarore bajiro yirʉcʉmi”, yimasiña manoja. “Ĩre bajiro mani bajijama, mani sẽnisere cõabetirʉcʉmi Dios”, yimasiña.\\n9Maioro bajirã ñaboarine, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩare bajiro bajirã ñaja yʉa” yimasicõari, variquẽnaro ñaroti ñaja mʉare. 10Gajeyeũni jairã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, variquẽnaro ñaroti ñaja ĩnare quẽne, “Ñamasuse me ñaja yʉa cʉose” ĩna yitʉoĩajama. Go yoaro mene sĩnirore bajiro bajiaja mani. To bajiro yʉ yijama, “Yoaro meaca catirʉarãja mani” yigʉ yaja. 11Bʉto muiju ĩ asijama, quẽnase ruyuboasene sĩnirea bajicoacajʉ, ta, to yicõari, go quẽne. To bajiri ĩariaro quẽnase ruyuboase manicajʉ. Tire bajiro bajirãma gajeyeũni jairo cʉoboariarã quẽne. “Jaibʉsaro gajeyeũnire bʉjarãsa mani” yirã, moa vaja tañarã rĩne, bajireacoarʉarãma.\\n“Rojose rĩne mani yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani”, yire queti\\n12Rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, mani rijato berojʉ, Dios tʉjʉ ĩ rãca variquẽnacõa ñarʉarãja mani. “To bajirone bajirʉarãma yʉre mairã”, yiyumi Dios. To bajiro mani bajiroti ñajare, rojose mani yirʉaboasere mani yibetijama, variquẽnarʉarãja mani. 13Rojose mani tʉoĩase, “Dios sʉorine to bajiro tʉoĩaja”, yiroti me ñaja. Rojose tʉoĩagʉ̃ me ñagʉ̃mi Dios. To bajiri, “Dios sʉorine rojose yaja”, yimasiña maja. 14Ado bajirojʉa bajiaja: Mani masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, yirũgũaja mani. 15Rojose rĩne mani yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios.\\n16Yʉ mairã, quẽnaro tʉoĩamasiña: 17“Jediro quẽnase, Dios manire ĩ cũre ñaja. Ĩ ñagʉ̃mi ʉ̃mʉagʉ muijure, ñamiagʉre, to yicõari, ñocoare quẽne rujeomasir'i. To bajicõari, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami, quẽnase rĩne tʉoĩagʉ̃”, yitʉoĩaroti ñaja. 18Ĩ oca quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, ĩ rãca mani caticõa ñarũgũrotire manire ĩsiñumi. To bajiro ĩ yire ñajare, ĩ rĩa ñasʉorãre bajiro bajirã ñaja mani. Tirʉ̃mʉjʉne to bajiro mani bajirotire bojayumi Dios.\\n“Dios oca ti gotirore bajirone cʉdiroti ñaja”, yire queti\\n19Yʉ mairã, mʉare yʉ gotirotire masiritibeja mʉa: Mʉa rãcana mʉare ĩna gotisere quẽnaro ajiroti ñaja. Mʉajʉa quẽne, mʉa rãcanare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, ĩnare gotiba. Mʉare ĩna ajirʉabetijama, guaro jũnisinibetiroti ñaja. 20Gãjerãre mani jũnisinijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mani. 21Mani ajirũgũse, to yicõari, mani gotirũgũse quẽne, ñamasuse ti ñajare, rojose mʉa yirũgũse jedirore yitʉjacõaña mʉa. To yicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Tire mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.\\n22Dios ocare ajicõari, ti yirore bajiro cʉdiroti ñaja. Tire ajiboarine, ti gotirore bajiro mʉa yibetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩaboase socase ñaroja. 23-24Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama, mʉare ejarẽmobetoja. Mʉa cʉdibetijama, sĩgʉ̃ ẽoro ãmiĩacõagʉ̃ ñaboarine, ẽorore ĩ cũrirĩmarone, “To bajigʉ ñamʉ yʉ” ĩ yimasibetore bajiro bajirãja mʉa. To bajiri ẽorojʉ quẽnaro ĩ ĩaboase ĩre ejarẽmobetoja. Ĩre bajiro bajirãja mʉa, Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama. 25Gãjerãma, rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere tʉoĩacõari tire masiritimenama. Masiritimena ñari, Dios ĩ rotisere variquẽnase rãca yicõa ñarʉarãma.\\n26“Diore yʉ yirʉ̃cʉbʉose sʉorine ĩ bojasere yigʉ yaja yʉ”, yitʉoĩarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarã ñaboarine, rojose ĩna ñagõsere ĩna yitʉjabetijama, ĩna masune socarã yirãma. Diore ĩna yirʉ̃cʉbʉoboase, vaja manoja ti. Dios ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. 27Mani jacʉ, Dios ĩ ĩajama, socʉ me ĩ bojasere yigʉma, ado bajiro yigʉ ñagʉ̃mi: Jacʉa rijaveoriarã, to yicõari, manajʉa rijaveoriarãre quẽne, maioro ĩna bajijare, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, gãjerã rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibecʉ ñagʉ̃mi ĩma.","num_words":695,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 4 BSNNT - To bajiri, “Juan rẽtobʉsaro masare - Bible Search\\nJesús, Samaria sitago oco vago ejagore “Yʉre ioya”, ĩ yire queti\\n1To bajiri, “Juan rẽtobʉsaro masare oco rãca bautizarũgũñuju Jesújʉa. To bajiri Juan buerimasa rẽtobʉsaro ñañujarã Jesús ĩ buerimasajʉa” yire quetire ajiyujarã fariseo masa. 2(Quẽnaro masuma, masare oco rãca bautizabetirũgũcami Jesús. Yʉajʉa, ĩ buerimasajʉa masare oco rãca ĩnare bautizarũgũcajʉ.) 3To bajiri, “Jesús masare oco rãca bautizagʉ yigʉmi” fariseo masa ĩna yitʉoĩasere masicõari, Judea sitare ñacana vacoacajʉ yʉa Jesúrãca, Galilea sitajʉ tudiana yuja.\\n4To vana, Samaria sitare rẽtoaroti ñacajʉ yʉare. 5To bajiri tojʉre ejacoacajʉ yʉa, Sicar vãme cʉti macajʉre. Ti macama Jacob ñamasir'i, ĩ macʉ Josére ĩ ĩsimasire sita tʉjʉ ñacajʉ ti. 6Tojʉre ñacajʉ oco goje, Jacob ñamasir'i ya goje. Bogagʉ ñari, ti goje tʉre ejarũju ejacami Jesús. Ʉ̃mʉrecaji cõro muiju tʉsacami. 7-8Yʉa ĩ buerãjʉama gaje macajʉ bare vaja yirã vacoacajʉ yʉa. Tojʉre Jesús ĩ rujirone, sĩgõ Samaria sitago oco vago ejayumo so. So oco vago ejaro ĩacõari, sore oco sẽniñuju Jesús:\\n—Oco yʉre ioya —sore yiyuju ĩ.\\n9Sore ĩ oco sẽnirone, ado bajiro ĩre yiyuju so, Samaria sitago:\\n—¿No yigʉ jud'io masʉ ñaboarine, Samaritana yʉ ñaboajaquẽne, yʉre oco sẽniati mʉ? —Jesúre yiyuju so. Samaritano masa, jud'io masa rãca gãmerã terã ñacoayuja yʉa. To bajiri, to bajiro Jesúre ĩre yiyuju so.\\n10To bajiro so yisere ajicõari:\\n—Dios ĩ ĩsirotire mʉ masijama, “Ĩ ñaami yʉre oco sẽnigʉ̃” mʉ yimasijama, yʉjʉare oco sẽnibogoja mʉ. Yʉre mʉ oco sẽnijama, oco catireayere mʉre iobogʉja yʉ —sore yiyuju Jesús.\\n—Ñiene oco vabecʉja mʉ. Ʉ̃mʉarigoje ñaja adi goje. ¿Nojʉayere yʉre catiorotirema yʉre oco iogʉada mʉ? 12Mani ñicʉ Jacob ñamasir'i adi gojere cũmasiñumi ĩ. Ĩ quẽne idimasiñuju, adi goje ocore. Ĩ rĩa quẽne idiyujarã. Ĩ yarã vaibʉcʉrã ecariarã quẽne idiyujarã. Mʉma, ¿“Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ yatique mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju so.\\n13To bajiro so yijare, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—No bojarã adi goje ocore idiboariarã, quẽna gãme oco idirʉacõarʉarãma. 14No bojarã oco catireayere masare yʉ iorãma, quẽna gãme oco idirʉabetirʉarãma. Ĩnare yʉ oco iose sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma —sore yigotiyuju Jesús.\\n15To bajiro ĩ yisere ajicõari:\\n—Tijʉare idirʉaja yʉ quẽne, “Quẽna adi gojeayere tudi oco vacõari, idirobe yʉ” yigo —Jesúre ĩre yiyuju so.\\n16To bajiro so yirone,\\n—Vasa. Mʉ manajʉre ĩre jiaya. Ĩre ji, vaba quẽna adojʉ —sore yiyuju Jesús.\\n17To bajiro ĩ yijare,\\n—Manajʉ magõ ñaja yʉ —yicʉdiyuju so.\\nTo so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús:\\n—“Manajʉ magõ ñaja yʉ” mʉ yiserema soco me yaja mʉ. 18Cojomocãrãcʉjʉ manajʉa cʉtirio ñaja mʉ. Quẽna yucʉ mʉ rãca ñagʉ̃ quẽne, mʉ manajʉ masu me ñaami. To bajiri, “Manajʉ magõ ñaja yʉ” mʉ yiserema soco me yaja mʉ —sore yiyuju Jesús.\\n19To bajise sore ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju so:\\n—Diore gotirẽtobosagʉ ñaja mʉ, mʉre yimasiaja yʉ —yiyuju so, so bajisere ĩ gotise ñajare. 20—Mani ñicʉa, adi burojʉ ejacõari, vaibʉcʉre soemʉomasiñujarã, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorã. To bajiboarine mʉama, jud'io masama, “Jerusalénjʉ rĩne yirũgũroti ñaja”, yirũgũaja mʉa —Jesúre yiyuju so.\\n21To bajiro so yijare, ado bajiro sore yiyuju Jesús:\\n—Mʉre yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉña mʉ: Cojorʉ̃mʉ adi burore quẽne, to yicõari Jerusalénjʉre quẽne Diore, mani jacʉre, ĩre yirʉ̃cʉbʉorã vabetirʉarãma masa. 22Mʉama, Diore quẽnaro mʉa masibecʉrene rʉ̃cʉbʉoaja mʉa. Yʉajʉama, mʉa rẽtoro ĩre masiaja yʉa. Yʉa, jud'io masa sʉorine masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 23“Cojorʉ̃mʉ Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorã vabetirʉarãma” mʉre yʉ yigotiserema yoato mene bajirotirene mʉre gotiaja yʉ. Masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã masuma, Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro tʉoĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro ĩre yirʉ̃cʉbʉosere bojaami mani jacʉ. 24Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaami Dios. To bajiri, masa ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉomasucõarʉajama, socarã mene Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro tʉoĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorãma —sore yiyuju Jesús.\\n25To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yiyuju so:\\n—“Diore gotirẽtobosagʉ ejarʉcʉmi, Cristo ĩna vãme yigʉ”, yimasiaja yʉ. Ejacõari, yʉare quẽnaro gotiquẽnojeorʉcʉmi —Jesúre yiyuju so.\\n26To bajiro so yirone,\\n—Ĩne ñaja yʉ, mʉre ñagõgʉ̃ma —sore yicami Jesús.\\n27To bajiro sore ĩ yiñarone, tudiejacajʉ yʉa, ĩ buerã. To rõmio rãca ĩ ñagõñajare, no yimasibeticajʉ yʉa, tiũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiboarine, “¿Ñie ũnire bojati mʉ? ¿No yigʉ so rãca gãmerã ñagõri mʉa?”, ĩre yisẽniĩabeticajʉ yʉa. 28Yʉa tudiejarone oco varia sotʉre ãmibecone, so ñariarojʉ vacoacamo so. So ñariarojʉ tudiejacõari, ado bajiro masare ĩnare yigoticudiyuju so:\\n29—Jediro yʉ yiadirere, “Ado bajiro yicajʉ mʉ” yʉre yigotigʉre ĩarã vayá mʉa quẽne. ¿Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo me ñagʉ̃ yiguida ĩ? —ĩnare yiyuju so.\\n30To bajiro so yirere ajicõari, Jesúre ĩarã, yʉa tʉjʉre vayuma ĩna. 31Ĩna ejaroto rĩjoro ado bajiro Jesúre yiboacajʉ yʉa:\\n—Gotimasiorimasʉ, baya —ĩre yiboacajʉ yʉa.\\n32To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—Jẽre yʉrema yʉ bare ñacõaja mʉa masibeti —yʉare yicõacami.\\n33To bajiro ĩ yirone,\\n—¿Sĩgʉ̃ ĩre bare cũgʉ̃ ejarida ĩ? —yʉa masune gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n34To bajiro yʉa gãmerã yiñagõsere ajimasicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Yʉre cõacacʉ ĩ bojasere yʉ yijama, ti moarere yʉ yigajanojama, tine ñaja yʉ barere bajiro bajise. Masama bare bavariquẽnarũgũama. Yʉma yʉre cõacacʉ ĩ bojasere bajiro yicõari, variquẽnarũgũaja yʉ. 35“Babari muijua rʉyaja maji, ote ti bʉcʉaroti, tire mani juarẽoroti”, tocãrãca cʉ̃mari yirũgũaja mʉa. Dios ocare masare gotimasior��jʉama, ti ũnire yitʉoĩabesa. “Masare Dios ocare mani gotimasiorotijʉ ejabeaja maji”, yitʉoĩabesa mʉa. Yʉma ado bajiro yaja: Jẽre ote bʉcʉacoajʉ yuja. Yucʉacane tire juaroti ñaja. Ĩaĩasaque. Jãjarã masa yʉre ajitirʉ̃nʉrona vadiama ĩna. Ado cõrone ĩnare mʉa gotimasiojama, quẽnamasucõaja, mʉare yaja yʉ. 36-37Socaro me bajiaja bʉcʉrã ĩna gotimasire: “Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi otegʉ. Gãji ñagʉ̃mi ti rica cʉtiro boca juarẽogʉ̃”, yiyujarã bʉcʉrã. To bajiro masune bajiaja ti, yʉ ocare gotimasiorãre quẽne. Tʉoĩasaque mʉa: Sĩgʉ̃ri ñaama yʉ ocare masare gotimasiosʉorã. Oterimasare bajiro bajirã ñaama. Ĩna bero ĩnare gotimasiorã, ti rica cʉtiro boca juarẽorãre bajiro bajirã ñaama gãjerã. Ĩnajʉa ĩna gotimasiorone, ĩnare ajitirʉ̃nʉama masa yuja. To bajiri goti rĩjoro cʉtiriarã ña, bero gotimasiorã ña, bajiama ĩna. No bojagʉ otericare juarẽogʉ̃, vaja bʉjagʉ yigʉmi. To bajirone bajirãma yʉ ocare masare gotimasiorã quẽne, variquẽnarere bʉjarã. Ĩna gotimasiose ti ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉama masa. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãma, ĩna rijato berojʉ quẽne. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩnare gotimasiosʉoboariarã, bero ĩnare gotimasiorã rãca bʉto variquẽnarʉarãma ĩna. 38Tirʉ̃mʉjʉ quẽne mʉare cõacajʉ yʉ, mʉa gotimasiose sʉorine masa ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ. Yʉ ocare ĩnare gotimasiosʉoriarã me ñaja mʉa, bajirãjʉma. To bajiri, gãjerã ĩna gotimasioboariarã ñaama, mʉajʉa mʉa gotimasiorone, yʉre ajitirʉ̃nʉrona —yʉare yigoticami Jesús, ĩ buerimasare.\\n39To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, “Jediro yʉ yiadirere, ‘Ado bajiro yicajʉ mʉ’ yʉre yigotimi ĩ” rõmio so yigotisere ajicõari, jãjarã ti macariana Samaria sitana, ado bajiro Jesúre tʉoĩacama ĩna: “Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo ñaami”, Jesúre yitʉoĩacama ĩna. 40To bajiro yitʉoĩarã ñari, Jesús tʉ vadieja, ĩre ĩavariquẽnacõari, yʉare tujaroticama ĩna. To bajiri, ĩna rãca jʉarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa. 41Ĩna rãca ñacõari, Jesús ĩ masune ĩnare ĩ gotimasiosere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo ñaami”, yitʉoĩacama jãjarãbʉsa. 42Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, ado bajiro sore yicama ĩna, rõmiore:\\n—Jẽre, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa, mʉ gotise rĩne me. Yucʉne yʉa masune ĩre ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja. “Ĩne ñaami adi macarʉcʉroana rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ”, yimasiaja yʉa yuja —sore yicama ĩna, ti macana.\\nÑamasugʉ̃ macʉre Jesús ĩ catiore queti\\n43To yiro bero jʉarʉ̃mʉ bajiña, vacoacajʉ yʉa quẽna, Jesúrãca, Galilea sitajʉare vana. 44Ado bajiro yʉare yigoticami Jesús, ĩna gotimasirere gotigʉ:\\n—“Diore gotirẽtobosarimasare ĩna ye sitana ĩnare rʉ̃cʉbʉobeama” yise socaro mene yigotiaja ti —yʉare yigoticami Jesús.\\n45Galilea sitajʉre Jesús ĩ ñariarojʉre ĩ rãca yʉa ejatone quẽnaro yʉare yicama toana. Ĩna quẽne Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ñaro ĩarã variarã tudiejariarã ñacama ĩna. To bajiri jediro Pascua ñaro Jesús ĩ yicatire ĩariarã ñañuma ĩna quẽne.\\n46To bajiro bero Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa quẽna, Jesúrãca. To ñacajʉ, ocorene ʉye oco ĩ godoveocato. Tojʉre ñacami sĩgʉ̃ masʉ ʉjʉre rotibosagʉ. Ĩ macʉ, Capernaum vãme cʉti macajʉ bʉto rijañañuju ĩ. 47To bajiri, Judea sitajʉ ñar'i Galilea sitajʉare Jesús ĩ vadisere ajicõari, ĩre ĩagʉ̃ ejacami ʉjʉre rotibosagʉ. Jesús tʉjʉre ejacõari ado bajiro ĩre yicami:\\n—Yʉ ya vijʉ vayá. Yʉ macʉ bajirocacʉ yimi. Ĩre catiogʉ vayá —Jesúre, ĩre yicami.\\n48To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere mʉa ĩabetijama, “Dios ĩ masise rãca yigʉ yami”, yʉre yiajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa —ĩre yicami Jesús.\\n49To bajiro ĩ yiboajaquẽne:\\n—Yʉ rãca mʉ vadibetijama, bajirocacoarʉcʉmi yʉ macʉ —Jesúre ĩre yicami.\\n50To bajiro ĩ yijare yuja:\\n—Mʉ ya vijʉ tudiasa. Jẽre ĩre catiocõaja yʉ —ĩre boca yicõacami Jesújʉama.\\nTo bajise ĩre ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcami. To bajiri ĩ ya vijʉ tudicoacami yuja. 51Ĩ ya vire ĩ cõñarũtuatone, ĩre moabosarimasa bocacõari, ado bajiro ĩre yigoti bocayujarã ĩna:\\n—Jẽre mʉ macʉ quẽnacoami yuja —ĩre yiyujarã ĩna.\\n52To bajiro ĩna yirone,\\n—¿No cõro masune tudiquẽnasʉori ĩ, yʉ macʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n—Ñamica, ʉ̃mʉrecaji ñaro masune ĩre tʉjamasimʉ ti —ĩre yiyujarã ĩna, ĩna ʉjʉre.\\n53To bajiro ĩre ĩna yibocarone, “To cõro muiju ĩ tʉsatone, ‘Jẽre mʉ macʉre catiocõaja yʉ’ yʉre yimasimi Jesús”, yitʉoĩamasiñuju ĩ. To bajiri ĩ quẽne, ĩ yarã quẽne, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ Dios ĩ yicõagʉ̃, manire ejarẽmorocʉ ñaami”, Jesúre ĩre yiajitirʉ̃nʉñujarã ĩna.\\n54Ti ñacajʉ quẽna gaje ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩobabocati, Judea sitare ñacõari, Galilea sitajʉ tudiejacõari, ĩ yiĩocati.","num_words":1406,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 CORINTIOS 2\\n1 Dios oca masa ĩna masibetirere mʉare yʉ gotimasiocatire tʉoĩaña mʉa, yʉ mairã. “ ‘Masigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ me, mʉare goticajʉ yʉ. 2 “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo ĩ rijabosare rĩne ĩnare gotirʉcʉja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro mʉare goticajʉ. 3 Mʉa tʉ ejagʉ, gotimasiobetirocʉre bajiro mʉare bojonecajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ñari, nanacajʉ yʉ. 4 Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotigʉadijama, “Masirã ñaja yʉa” yirã ĩna yirore bajiro me mʉare goticajʉ yʉ. “ ‘Pablo quẽnaro ĩ gotijare, Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ me, mʉare goticajʉ. Mʉare yʉ gotimasioro, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ ejarẽmojare, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yiajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. 5 To bajiri, masa ĩna masise rãca me ajimasicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. Dios ĩ masise mʉare ĩ cõajare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa.\\n6 Jesucristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajama, yʉa gotimasiorotire Dios ĩ cõajare, josabʉsase ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. Yʉa gotimasiose, adigodoana, masirã, to yicõari, ʉjarã ĩna masise me ñaja. Ĩna masiboase rãcane ĩna rijato, yayicoarʉaroja tijʉama. 7 Yʉa gotimasiosejʉama, Dios ye, ĩ masise, ĩ cõase ñaja. Ti oca, masa ĩna masibeticati ti ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Masare quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yimasire ñaja. 8 Adigodoana ʉjarã tire ajimasirã manicama. Tire ĩna ajimasijama, mani ʉjʉ Cristo quẽnamasugʉ̃re, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutu sĩacõaña”, yibetiboriarãma ĩna. 9 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n10 Yucʉrema, mani masibetirũgũrere Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Dios ĩ ʉjosere masiaja mani. Ñajediro masiami Esp'iritu Santo. Dios ĩ tʉoĩasere quẽne masigʉ̃ ñaami.\\n11 Gãjerã ĩna tʉoĩasere, “To bajiro tʉoĩama”, yimasiña maja. Mani masu mani tʉoĩase rĩne masire ñaja. To bajirone bajiaja, Dios ĩ tʉoĩase quẽne. Mani masibetiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sĩgʉ̃ne masiami, Dios ĩ tʉoĩasere. 12 To bajiboarine, adigodoana Diore masimena ĩna tʉoĩase ũni mere manire cõañumi Dios. Esp'iritu Santojʉare manire cõañumi, manire ĩ ʉjosere quẽnaro mani ajimasirotire yigʉ. 13 To bajiri yʉa gotimasiojama, gãjerã yʉare ĩna gotimasiore mere gotimasiorũgũaja. Esp'iritu Santo yʉare ĩ ejarẽmojare, quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉa.\\n14 Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ejarẽmose rãca yʉa gotimasiosere ajicõarã ñaboarine, ajimasimena ñari, “Tʉoĩamasimena ye ñaja”, yicõama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Dios yere quẽnaro ajimasire ñaja. Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ocare ajimasimenama. 15 Esp'iritu Santore cʉorãjʉama, masa ĩna yise jedirore ĩacõari, “Quẽnaro yama. Rojose yirã yama”, yimasiama. To bajiro yirã ĩna ñajare, Esp'iritu Santore cʉomenajʉama, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama”, ĩnare yimasibeama. 16 Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Esp'iritu Santore cʉorã ĩna yisere ĩacõari, ‘Socarã yama’ ĩnare yimasibeama Esp'iritu Santore cʉomena”, mʉare yaja yʉ: “Mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. To bajiro ti gotiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Cristo ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani.","num_words":417,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 13 BAONT - Antioquíare Jesucristore ca tʉo - Bible Search\\nBernabé, Saulo añurije quetire cʉ̃ja ca wede yujurã waa jʉorique\\n1Antioquíare Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, ca biipere wede jʉgue, bue majio, ca tii niirã, Bernabé, “Ca ñiigʉ” cʉ̃ja ca ĩigʉ Simón, Cirene macʉ̃ Lucio, Galilea yepa wiogʉ ca niiricʉ Herodes ména ca bʉcʉaricʉ Menahem, to biri Saulo, niiupa. 2Jĩcã rʉmʉ betiri, Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo juu bue, cʉ̃ja ca tii niiri rʉmʉre:\\n—“Tee ca tiiparã niirucuma” ĩigʉ, yʉ ca jʉojãrã Bernabére to biri Saulore, yʉre jee dica woo bojaya —cʉ̃jare ĩiupi Añuri Yeri.\\n3To biri betiri juu bue yapano, cʉ̃ja amori mena cʉ̃jare ñia peo, cʉ̃jare waarique uwicã cojoupa.\\nChiprepʉ cʉ̃ja ca earique\\n4Añuri Yeri cʉ̃ ca doti cojorã, Bernabé, Saulo, Seleucia pee bua waa, too menara cũmua mena Chipre yucʉ poogapʉ waaupa. 5Salamina macãre earã, judíos cʉ̃ja ca nea poo juu bueri wiijeripʉ Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire cʉ̃jare wede jʉo waaupa. Juan Marcos cãa cʉ̃jare tii nemo yujurʉgʉ, cʉ̃ja mena waaupi.\\n6Tii yucʉ poogare waa yuju peticã, Pafos cʉ̃ja ca ĩiri macãpʉ eaupa. Tii macãre bʉa eaupa jĩcʉ̃ majiri majʉ judíos bojocʉ, watoara “O biro biirʉga,” ĩi ditori majʉ Barjesús ca wãme cʉtigʉre. 7Cʉ̃, cũmu pea, wiogʉ Sergio Paulo ca wãme cʉtigʉ, bʉaro ca tʉgoeña majigʉ mena niiupi. Wiogʉ pea, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire tʉorʉgʉ, Bernabé, Saulore jʉo doti cojoupi. 8Cũmu, griego wederique mena peera Elimas ca wãme cʉtigʉ pea, “Cʉ̃ja ca wederijere wiogʉ tʉo nʉnʉjeeremi” ĩigʉ, cʉ̃jare ĩi camotaupi. 9To biro cʉ̃ ca ĩiro, Saulo, romano wederique mena peera Pablo ca wãme cʉtigʉ pea Añuri Yerire ca cʉogʉ niiri, añuro cʉ̃re ĩa ãpõtĩo, 10o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—¡Ca ĩi dito paigʉ, ñañagʉ, Satanás macʉ̃, niipetirije añurijere ca junagʉ! ¿Ñee tiigʉ Ʉmʉreco Pacʉ díámacʉ̃ cʉ̃ ca wederijere mʉ ĩi maa wijio niiti? 11Mecʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ ñañaro mʉ ca biiro mʉre tiirucumi. Ca ĩatigʉ mʉ tuarucu. Jĩcã cuu cõro muipũ cʉ̃ ca boerijere mʉ ĩatirucu —cʉ̃re ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirije menara, cũmu Elimas pea díámacʉ̃ra ca ĩatigʉpʉ tuacãupi. To biri ca ĩatigʉ niima ĩigʉ, cʉ̃re ca tʉ̃a waapʉre amaupi. 12To biro ca biirijere ĩari, Wiogʉ yee maquẽre cʉ̃ ca buerijere tʉo ʉjea nii, díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjeeupi wiogʉ Sergio Paulo.\\nPisidia yepare ca niiri macã Antioquíapʉ cʉ̃ja ca biirique\\n13Pablo cʉ̃ mena macãrã mena, Pafos ca niiricarã bua jãa, waarã, Panfilia yepare ca niiri macã, Perge cʉ̃ja ca ĩiri macãpʉ eaupa. Cʉ̃ja mena ca waamiricʉ Juan Marcos pea, toora cʉ̃jare camotati, Jerusalén pee tuacoaupi. 14Cʉ̃ja pea, Perge ca niiricarã waarãra, Pisidia yepa macã macã Antioquíapʉ eaupa. Yerijãarica rʉmʉ ca niiro, nea poo juu buerica wiipʉ jãa waa, ea nuu waaupa. 15Doti cũuriquere, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca owariquere bue yapano, nea poo juu buerica wii wiorã pea o biro cʉ̃jare ĩi jʉo cojoupa:\\n—Jãa yaarã, bojoca cʉ̃ja ca tʉgoeña bayiro tiirʉgarã mʉja ca wederʉgajata, mecʉ̃ra ĩiña —cʉ̃jare ĩiupa.\\n16To biro cʉ̃ja ca ĩiro Pablo wãmʉ nʉcã, “Wedeticãña,” ĩigʉ, cʉ̃ amori mena tii cõoña, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Mʉja, israelitas, ñucã judíos ca niitirã Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorã, tʉoya. 17Israel yaa pooga macãrã mani ñicʉ̃ jãaripʉre beje jeeupi Ʉmʉreco Pacʉ. Ména Egiptopʉre ape yepa macãrãre biro cʉ̃ja ca niiro, paʉ cʉ̃ja ca bojoca bʉʉro tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ. Jiro, cʉ̃ ca tutuarije mena, tii yepa ca niiricarãre jʉo witiri, 18ñañari wãme cʉ̃ja ca biirique cʉti nii pacaro, ca yucʉ maniri yepapʉre cuarenta cʉ̃mari peti cʉ̃jare ĩa nʉnʉjee nʉcã niiupi. 19Canaán yepare jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro niiri poogaari tii yaiori jiro, cʉ̃ yaarãre tii yepare cʉ̃jare tiicojoupi. 20Ate niipetirije cuatrocientos cincuenta cʉ̃mari peti, to biro bii niiupa. Jiro ñucã cʉ̃jare ca jʉo niiparãre cʉ̃jare tiicojoupi. Cʉ̃ja pea Samuel, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ cʉ̃ ca niiri rʉmʉripʉ cʉ̃jare jʉo nii eyoupa. 21Cʉ̃ja pea jĩcʉ̃ cʉ̃jare ca jʉo niipʉ wiogʉre jãiupa. Ʉmʉreco Pacʉ pea, Quis+ macʉ̃ Saúl, Benjamín yaa puna macʉ̃ cuarenta cʉ̃mari peti cʉ̃jare ca jʉo niiricʉre cʉ̃jare tiicojoupi. 22Jiro Ʉmʉreco Pacʉ, Saúl're, wiogʉ cʉ̃ ca niirijere ẽmari, David peere cʉ̃ja wiogʉ cʉ̃re jõeneupi, o biro cʉ̃ ca ĩiricʉre: “Isaí macʉ̃ David're yʉ bʉa, yʉre birora ca yeri cʉtigʉre, cʉ̃, yʉ ca boorije niipetirore tiirucumi,” cʉ̃ ca ĩiricʉre.\\n23”Ani David niiquĩricʉ pãramirena, “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiricarore birora Ʉmʉreco Pacʉ, Israel bojocare ca ametʉenepʉre tiicojoupi Jesucristore. 24Jesús cʉ̃ ca dooparo jʉguero, Juan, niipetirã Israel bojocare, “Ñañarije mʉja ca tii niirijere tii yerijãa tʉgoeña wajoa, Ʉmʉreco Pacʉ peere tʉo nʉnʉjee, uwo coe dotiya,” cʉ̃jare ĩi wedeupi. 25Cʉ̃ ca bii yaipa tabe ca ea nʉnʉa waaro, o biro ĩiupi Juan: “¿Mʉja, ‘Ñiru niicumi,’ yʉre mʉja ĩiti? ‘Cʉ̃ niicumi,’ mʉja ca ĩi tʉgoeñagʉ méé yʉ nii. Ĩaña. Yʉ jiro doomi jĩcʉ̃, yʉa cʉ̃ dʉpo juti ʉnorena ca tuu weepʉ méé yʉ nii,” ĩiupi.\\n26”Yʉ yaarã Abraham pãramerã, mʉja judíos ca niitirã Ʉmʉreco Pacʉre ca nʉcʉ̃ bʉorã, ate ametʉarique queti mani yee nii. 27Jerusalén macãrã, to biri cʉ̃ja wiorã, Jesús're ĩa majitiupa. To biri cʉ̃re jĩa cõarã ca biipere wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca ĩirique, yerijãarica rʉmʉri cõrora cʉ̃ja ca buerije ca ĩirore birora tiirã tiiupa. 28Jĩcã wãme ʉnora ca jĩa ecopʉ cʉ̃ ca niipe ñañaro cʉ̃ ca tii bui cʉtiriquere bʉati pacarã, Pilato cʉ̃re cʉ̃ ca jĩa cõa dotiro booupa. 29Cʉ̃ yee maquẽ niipetiro cʉ̃ja ca owarique ca ĩirore biro cʉ̃ja ca tii yapano peotiro jiro, yucʉ tenipʉ cʉ̃ja ca paa pua tuu cõaricʉre ami duwio, cʉ̃re yaa cõacãupa. 30Ʉmʉreco Pacʉ pea ca bii yairicarã watoare cʉ̃re catiocãupi. 31Galilea ca niiricʉ, Jerusalén pee cʉ̃ ca dooro cʉ̃re ca bapa cʉti dooricarãre paʉ rʉmʉri cʉ̃jare baua ea ĩño niiupi. Mecʉ̃ra, cʉ̃jara niima, “To birora biiwʉ,” bojocare ca ĩi wederã.\\n32”To biri ate añurije quetire mʉjare jãa wede, mani ñicʉ̃ jãapʉre, “O biro yʉ tiirucu,” Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩi cũurique maquẽrena. 33Ʉmʉreco Pacʉa, mani, cʉ̃ja pãramerãre, cʉ̃ ca ĩiricarore birora tiimi, Jesús cʉ̃ ca cati tuaro tiigʉ. Salmos ca nii jʉori pũuro jiro macã pũuro o biro ĩi owarique ca ĩirore biro:\\n“Mʉa, yʉ macʉ̃ mʉ nii, mecʉ̃ra mʉre yʉ macʉ̃ jãa,” ca ĩirore biro.+\\n34Jĩcãti ʉno peera cʉ̃ upʉri ca boa yaitipere biro ĩigʉ ca bii yairicarã watoare cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃ ca tiipe peera o biro ĩiupi:\\n“David're, ca ñañarije manirije, díámacʉ̃ ca niirijere, mʉre yʉ tiicojorucu yʉ ca ĩiriquere, yʉ ca ĩiricarore biro yʉ tiirucu,” ĩiupi.+\\n35To biri ape tabe o biro ĩi owarique nii:\\n“Cʉ̃re pade bojari majʉ, ca ñañarije manigʉ upʉrire, ca boa yairo tiitirucumi,” ĩi.+\\n36”Díámacʉ̃ petira David, cʉ̃ ca niiri cuu macãrãre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca dotiricarore biro cʉ̃jare jʉo niiri jiro bii yai, cʉ̃ ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã mena yaa cõa eco, cʉ̃ upʉri pea boa, biicã yai waaupa. 37Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃ ca tiiricʉ upʉri pea boatiupa. 38To biri yʉ yaarã, Jesucristo jʉori, ñañarije tiirique wapare acobo ecoriquere mʉjare jãa ca wederijere majiña. 39Cʉ̃ jʉori, niipetirã cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã, ca ñañarije manirã tii ecoma, niipetirije Moisés cʉ̃ ca doti cũurique jʉori, ca ñañarije manirã mʉja ca tii ecotiriquere. 40Ca biipere wede jʉgueri maja o biro cʉ̃ja ca ĩirique, mʉjarena ca biitipere biro ĩirã, bojoca catiri niiña:\\n41“Tʉoya mʉja, boborije ca ĩi bui tutirã.\\nĨa ʉcʉa yaicoa, yai nʉcãcoarãja.\\nAti rʉmʉrire, jĩcã wãme tiigʉ doogʉpʉ yʉ tii, jĩcʉ̃ mʉjare cʉ̃ ca wedemijata cãare, díámacʉ̃ mʉja ca tʉotipere,” ĩi+ —cʉ̃jare ĩiupi Pablo.\\n42Pablo, cʉ̃ mena macãrã mena, nea poo juu buerica wiire cʉ̃ja ca witi waaro, “Ano jiro macã rʉmʉ yerijãarica rʉmʉ cãare ate maquẽrena jãare mʉja wedewa ñucã,” cʉ̃jare ĩiupa. 43Nea poo juu buerica wiipʉ cʉ̃ja ca nea poo juu buerije ca petiro, paʉ judíos, to biri judíos cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉorijere ca tii nʉnʉjeerã, Pablo, Bernabé jãare nʉnʉ waaupa. Cʉ̃ja pea:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairije jʉori ca jʉo ecoricarã mʉja ca niirijere, to birora tʉo nʉnʉjeecõa niiña —cʉ̃jare ĩi wede majioupa.\\n44Ñucã tii semana yapare yerijãarica rʉmʉ ca niiro, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire tʉorʉgarã tii macã macãrã niipetirã jañuripʉra neaupa. 45To cõro paʉ bojoca cʉ̃ja ca nearo ĩarã, judíos pea bʉaro ĩa ajiari, Pablo cʉ̃ ca ĩirijere ĩi camota, cʉ̃re acaro bui tuti, ĩi jʉo waaupa.\\n46To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉo, Pablo, Bernabé jãa pea cʉ̃jare uwi tʉgoeñaricaro maniro wede, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupa:\\n—Mʉja judíos'rena, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire jãa ca wede jʉopera niimiwʉ. Teere booti, to birora caticõa niirique ca cʉorʉgarã ʉno méé nii, mʉja ca biirije jʉori, mecʉ̃ra judíos ca niitirã peere jãa wederã waarucu. 47Mee, to birora jãare doti cojowi Wiogʉ o biro ĩiri:\\n“Bojoca poogaarire ca boeparã mʉjare yʉ cũu, ati yepa niipetiropʉ yʉ ca ametʉenerije quetire mʉja ca wedepere biro ĩigʉ, jãare ĩiwi”+ —ĩiupa.\\n48To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉorã, judíos ca niitirã pea, “Wiogʉ yee queti añurije nii,” ĩi ʉjea niiupa. “Caticõa niiriquere ca bʉa eaparã niirucuma,” cʉ̃ ca ĩiricarã niipetirã tʉo nʉnʉjeeupa.\\n49To biri tii yepa macãrã niipetirãpʉre, Wiogʉ yee quetire wedeupa. 50Judíos pea cʉ̃ja ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeerã romirire, cʉ̃ja ca ĩa nʉcʉ̃ bʉorã romirire, to biri tii macã macãrã ʉmʉa ʉparã ca niirã mena wede peniri, Pablo, to biri Bernabére ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ja ca tiirʉga nʉnʉjeero cʉ̃jare tiiupa. To biro tiicãri, tii yepare cʉ̃jare cõa wienecãupa. 51Cʉ̃ja pea, “Mʉja yee wapa ñañaro mʉja tamʉorucu,” ĩirã, cʉ̃ja dʉporire jita ca ea tuariquere paa bate cũu, Iconio pee waacoaupa. 52Jesús yee quetire ca tʉo nʉnʉjeericarã pea, Añuri Yerire cʉo, bʉaro ʉjea nii, bii niiupa.","num_words":1506,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Timoteo 1 BSNNT - - Bible Search\\n1 Timoteo 6 2 Timoteo 2\\nTimoteore, Pablo ĩ quẽnaroticõare queti\\n1-2¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ macʉre bajiro yʉ maigʉ̃ mʉ ñajare “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.\\n“‘“Manire rijabosayumi Jesucristo” yirãre ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja”, yicũmasiñumi Dios. To bajiro ĩ yicũmasire ti ñajare, “Ti quetire Jesucristore gotibosagʉ, to bajise gotimasiocudirʉcʉja mʉ”, yicõañumi Dios, yʉre.\\n“Jesucristo ĩ bajirere masare gotimasio tʉjabesa”, Pablo ĩ yire\\n3Yʉ ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajirone ĩre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ quẽne. Ʉ̃mʉare, ñamire quẽne ĩre yʉ sẽnijama, “Dios ĩ ejarẽmojare, ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami Timoteo” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. 4To bajiro yʉ yijama, mʉre yʉ vadiveocatirʉ̃mʉ mʉ oticatire tʉoĩacõari, mʉre bʉto ĩarʉaja yʉ, mʉ rãca ñavariquẽnarʉ. 5Mʉ ñico Loida, mʉ jaco Eunice quẽne, Cristore mʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñacama ĩna. “Ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ĩ quẽne quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja.a\\n6To bajiro mʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise mʉ tuditʉoĩarotire bojaja yʉ: Mʉre yʉ ãmo ñujeorone, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” Diore yʉ yigotibosarone, quẽnaro mʉ yirotire mʉre ʉjoyumi Dios. To bajiro mʉre ĩ yire ti ñajare, tire masiritibecʉne, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yicõa ñarʉcʉja mʉ. 7Mani tʉoĩabojonerotire yigʉ me manire ʉjoyumi Dios. Ado bajirojʉa mani yirotire yigʉ manire ʉjoyumi: Jesús ĩ bajirere mani gotijama, gotigüibetirotire, masare mani mairotire, to yicõari rojosere yirʉaboarine, tire mani yibetirotire yigʉ, manire ʉjoyumi Dios. 8To bajiri, mani ʉjʉ Cristo ĩ bajirere gotigüibesa. Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, tubibe ecocajʉ yʉ quẽne. “Cristo sʉorine tubibe ecoyumi Pablo” yigüibecʉne, ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉ: “Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire ĩ ejarẽmose rãca gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩaña. 9Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To yicõari, “Yʉ yarã ñari, quẽnaro yirã ñaña”, manire yiyumi. Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ĩnare mairʉcʉja” yimasir'i ñari, quẽnase mani yibetiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. 10“Ĩnare mairʉcʉja yʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, adigodojʉ Jesucristore cõañumi, manire ĩ rijabosarotire yigʉ. To bajiri Dios manire ĩ yire sʉorine mani masibetiborotire, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristo manire rijabosayumi” mani yitʉoĩajama, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere manire ĩ ĩsire quetire ajirã ñari, mani bajirotire güibeaja mani.\\n11“Ti quetire ajitirʉ̃nʉato masa” yigʉ, gotimasiocudirocʉre yʉre cõañumi Dios. 12To bajiri, ĩ bojarore bajiro gotimasiocudigʉ ñari, tubibe ecocõari, rojose tãmʉoaja yʉ. To bajiro bajigʉ ñaboarine, yʉre ejarẽmogʉ̃re Cristore quẽnaro masigʉ̃ ñari, ti quetire gotigüibeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiorore bajirone ‘Gotimasiocõa ñato’ yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉmi”, ĩre yimasiaja yʉ. To bajiro ĩ yirã ñari, Jesucristo ĩ tudiejajaquẽne, gotimasiocõa ñarʉarãma.\\n13To bajiri, mʉre yʉ gotimasiocatire bajirone gotimasiocõa ñaña. To bajiro mʉ yijama, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre manire maiami Dios” yimasigʉ̃ ñari, “Manire ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne yʉ mairotire yigʉ ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩacõari, mʉ gotimasiorãre ĩnare maiña. 14Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, “Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorocʉ ñaja yʉ”, yicajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioato” yigʉ, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉ yimasiro cõro yirũgũña. Gãjerã mʉ gotimasiorore bajiro me ĩna gotijama, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotirʉcʉja mʉ.\\n15Asia sitajʉ vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ babarã ñaboacana yʉ tʉjʉ vadiboarine, ejadimenane, tudicoarere jẽre masigʉ̃ja mʉ. Ĩna ñañuma Figelo, Hermógenes, to yicõari gãjerã quẽne. 16-18To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, Ones'iforo vãme cʉtigʉjʉama, “Yʉ baba ñacami Pablo” yitʉoĩagüibecʉ ñari, tubibe ecocõari yʉ ñarimacare ejacõagʉ̃jʉma, macasʉoasumi, yʉre bʉjacõarijʉ “Tʉjagʉsa” yigʉ. Yʉre bʉjacõari, cojoji me quẽnaro yʉre ĩ yijare, variquẽnacajʉ yʉ. Ĩ ñarimaca Efeso vãme cʉti macajʉ yʉ ejajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũcami. Tire masigʉ̃ja mʉ. To bajiro yicacʉ ĩ ñajare, “Ĩ ya vianare ĩamaicõari, quẽnaro yiba mʉ, masare mʉ beserirʉ̃mʉ ti ejaro”, ĩre yisẽniĩaja yʉ, mani ʉjʉre.","num_words":640,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji FILIPENSES 4\\nPaulo yajacaɡ̶aditibigiwaji filipeensitedi codaa diiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶ee me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n1 Inioxoadipi, eliodi me ɡ̶ademaanitiwaji, codaa me ɡ̶adiatitiwaji. Idinitibeci leeɡ̶odi akaamitiwaji, codaa leeɡ̶odi naɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji niɡ̶ica inoɡ̶eedi me jiba, iciagi niɡ̶ina ane dinigaanyetece lale me walokodi. Inioxoadipi yemaanigipi ina baɡ̶atiteti manakatoni Ǥoniotagodi.\\n2 Jipokotaɡ̶awa Evódia aniaa Síntique me daɡ̶adiaa adinapeteɡ̶enitacetiwaji, pida okanicodaaɡ̶adinadeegi makaami dinioxomigi leeɡ̶odi mida anenitege Ǥoniotagodi. 3 Yokaaɡ̶edi, anidokee madaxawani, jipokotaɡ̶awa maxawani niɡ̶idi itoataale iwaalepodi. Igaataɡ̶a niɡ̶idi itoa iwaalepodi, ijaa Clemente, codaa me iditawece niɡ̶ijo eletidi yokaaɡ̶etedipi, eliodi me yaxawepodi me jibaaɡ̶a, me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece ɡ̶obodicetedi anele ane icoɡ̶otedicogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Aneotedoɡ̶oji ja iditedini liboonaɡ̶atedi niɡ̶idi oko maditaɡ̶a naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi anidiwa liboonaɡ̶atedi oko anicota me yewikatiditace odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i miniwataɡ̶a.\\n4 Ele midokee maniniitibecitiwaji leeɡ̶odi mida anenitege Ǥoniotagodi. Ejitacaɡ̶awatiwaji, aniniitibeci!\\n5 Oleetibige makaami niɡ̶ina ane niɡ̶iwatece okanicodaaɡ̶ica oko. Igaataɡ̶a Ǥoniotagodi ayajebi, dopitacedijo. 6 Jiniɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini ane ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni! Pida niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶enitedibece Aneotedoɡ̶oji, ipokitalo niɡ̶ica anopootibige. Idioka limedi maniotagodeetalo catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena, niɡ̶ina mipokitalo. 7 Odaa amanagawini, Aneotedoɡ̶oji eote ɡ̶adaaleɡ̶enali mele, codaa yotete ɡ̶adowooko leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Jesus Cristo. Ajakataɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me yotete ɡ̶odaaleɡ̶ena, codaa me ɡ̶odowooko.\\n8 Digawini owidijegi anejitaɡ̶awa inioxoadipi. Ele midokee mowoo inoatawece aneneɡ̶egi ele, codaa ane leeditibige me jiweniɡ̶idenaɡ̶a, niɡ̶ina anewi, niɡ̶ina ane leeditibige me jeemiteeɡ̶atibige, ina ane iɡ̶enaɡ̶a, ina ane diɡ̶ica lapioyaɡ̶ajegi, niɡ̶ina ane libinienigi, codaa niɡ̶ina aninatawece oko oyakadi mele. 9 Awii niɡ̶ijo ane jajigotaɡ̶awa me oenitiwaji, baanaɡ̶a jiiɡ̶axitaɡ̶adicitiwaji. Awii niɡ̶ijo anejitaɡ̶awa, codaa iwitece anodaaɡ̶eji. Odaa Aneotedoɡ̶oji eote ɡ̶adaaleɡ̶ena mele, codaa ideite makaamitaɡ̶atiwaji.\\nPaulo diniotagodetiogi leeɡ̶odi noɡ̶eedi anoiwakateetibige\\n10 Leeɡ̶odi me idewiɡ̶a me idexogotege Ǥoniotagodi, odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi me idinitibeci, ja domaɡ̶a leegi, naɡ̶akatitacetiwaji me ikeeni moleetibige madaxawani. Jowooɡ̶odi niɡ̶ida makaamitiwaji midokee me domeɡ̶emaani madaxawani, pida aɡ̶epecica ɡ̶animaweneɡ̶egi maniwakateenitiwa ane ɡ̶adaxawanatakaneɡ̶egi. 11 Aɡ̶ica daɡ̶a jotaɡ̶atibece leeɡ̶odi minoa iɡ̶alanaɡ̶a. Igaataɡ̶a ja jowooɡ̶odi me idinitibeci leeɡ̶odi niɡ̶ina anigidida anidi meetaɡ̶a. 12 Idatecibece minoa ane jopotibige, codaa midatibece me iiɡ̶otice ane jakadi. Codaa ja jowooɡ̶odi me idinitibeci okanicodaaɡ̶ica anejotice, ina mowidi iweenaɡ̶a, oɡ̶oa, domige ina me idigicile; ina me inoa ane jopotibige, oɡ̶oa, domige ina me diɡ̶ica ane jopotibige. 13 Jakadi me idinatitalo inoatawece niɡ̶inoa ganicinoa, leeɡ̶odi Cristo najigotediwa yoniciwaɡ̶a me jakadi me idinatitalo.\\n14 Pida niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi mawii anele niɡ̶ijo madaxawani minoa ane jopotibige. 15 Akamaɡ̶akaamitiwaji, filipeensitedi, eliodi mowooɡ̶oti niɡ̶ijo naɡ̶a idoditicogi nipodigi Macedônia, me gela me idinojogotini me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele makaamitaɡ̶atiwaji, akamokakaamitatiwaji madaxawanitece niɡ̶ijoa ane jopotibige. Aɡ̶ica eledi lapo loiigi Cristo ane idaxawa. Akamokakaamitatiwaji madediani, pida jaɡ̶aɡ̶ica anabaatege niɡ̶ijo naɡ̶aniboloiteeni ibakedi me ɡ̶adiiɡ̶axini. 16 Niɡ̶ijo me idiaaɡ̶ejo mani nigotaɡ̶a Tessalônica, eliodi me jawikode leeɡ̶odi minoa ane jopotibige. Pida idatibece maniwakateenitibigiji dinyeelo madaxawanitiwaji. 17 Pida aɡ̶idiɡ̶ida daɡ̶a joletibige midokee maniwakateenitibigiji niɡ̶inoa ɡ̶aboonaɡ̶atiwaji. Odaa jemaa Aneotedoɡ̶oji me yajigotedaɡ̶awa ane naɡ̶axateloco caticedi niɡ̶ijoa ananiwakateenitibigiji.\\n18 Ja jibatege niɡ̶ijoa ɡ̶adiwakatedi idiwatawece anakaa jopotibige, codaa iiɡ̶otedice. Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane jopotibige, leeɡ̶odi Epafrodito jeɡ̶enoodi ane aniwakateenitibigijitiwaji. Niɡ̶ijoa ane aniwakateenitibigijitiwaji liciagi niɡ̶ina aneletege lanigi anoibootalo Aneotedoɡ̶oji, odaa dibatetege leeɡ̶odi yemaa. 19 Aneotedoɡ̶oji Inoenoɡ̶odi yajigotedaɡ̶awa inoatawece anopootibige leeɡ̶oditiwaji mida anenitege Jesus Cristo. Odaa yakadi me yajigotedaɡ̶awa inoatawece, leeɡ̶odi jeɡ̶epaa iiɡ̶e inoatawece liicaɡ̶ajetecidi anele. 20 Jemaanaɡ̶a me inatawece oko odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi nigepaa ganigicatibige. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém.)\\nOwidijedi lotaɡ̶a Paulo me yecoaditibige filipeensitedi\\n21 Idecoaditece ijotawece niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice mepoka nepiliditeda, niɡ̶idi anida aneetege Jesus Cristo. Codaa ɡ̶onioxoadipi aninaa digoina meetaɡ̶a eledi oyecoaditibigaɡ̶ajitiwaji. 22 Inatawece niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice, aninaa digoina, joaniɡ̶inaa oyecoaditibigaɡ̶ajitiwaji, codaa niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ane nibaaɡ̶atigi liɡ̶eladi César, ninionigi-eliodi romaanotedi, iditawece eliodi moyemaa moyecoaditibigaɡ̶ajitiwaji.\\n23 Natigide jemaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meliodi meletedaɡ̶adomitiwaji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém.)","num_words":548,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.135,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique GÁLATAS 5\\n1 Jã judío maja jã ñicʉ jãa na cáti roti cũrique mani cáti peo majiquetibajupa. Tiere átigabana popiye majuu mani cáticõa anibajupa. Áti peo ocabʉtiquetibana mani majuu mani caneto majiquẽjupa. To bairo mani cabairo Cristo maca mani canetoobojawĩ Dio manire cʉ capopiyeyebopere. To bairi, “Moisé cʉ carotiriquere ána caroaro Dio mena mani anigarã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa.\\n2 Yʉ Pablo cariape mʉjaare yʉ ĩgʉ. Caroaro apiya. “Circuncisión átaje jʉgori caroaro Dio mena mani anigarã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. To bairi circuncisión mʉja cáti rotiata ñuuquẽe. “Caroorije mani cátajere cabai yaji wapaye peoquẽjupi Cristo,” caĩrãre bairo mʉja átiborã circuncisión mʉja cáti rotiata. 3 Ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ tunu: “Dio mena caroaro anigʉ circuncisión yʉ áti rotigʉ,” caĩi ũcʉ judío maja na cáti rotirica wameri nipetirije cáti peopaʉ ãmi. Dio mena caroaro anigʉ rʉjaricaro mano nipetirije cʉ áti peocõato to bairo caĩi ũcʉ. 4 To bairi, “Moisé cʉ cáti rotiriquere jã cáto, ‘Caroorije cátiquẽna ãma,’ jã ĩ tʉjʉgʉmi Dio,” ĩ tʉgooñabana Jesucristore canʉcʉbʉgoquẽnare bairona mʉja ã. Dio manire cʉ camairijere, manire cʉ cátibojariquere cabooquẽnare bairona mʉja ã, Moisé cʉ carotirique macare tʉgooñabana. 5 Jã maca Espíritu Santo jãre cʉ cátinemoro mena Jesucristore jã tʉgooña nʉcʉbʉgo. To bairo cʉ̃re jã catʉgooña nʉcʉbʉgoro, “Caroarã ãma,” jã ĩ tʉjʉgʉmi Dio, “Yʉ Macʉ nare cʉ cátibojarique jʉgori.” To bairo Dio jãre cʉ caĩrijere jã tʉgooña nʉcʉbʉgo wariñuu. 6 To bairi Jesucristore canʉcʉbʉgorã aniri circuncisión mani cáti rotibato quena wapa maa. O circuncisión mani cáti rotiquẽto quena wapa maa. Circuncisión macaje jʉgori Jesucristo yarã mani cãnipa wame me ã. Jesucristore mani catʉgooña nʉcʉbʉgoro maca cʉ yarã mani ã. Cʉ̃re tʉgooña nʉcʉbʉgori mani ame mai maji. Ti wame maca mani caame mairije caroaro wapacʉ Dio cʉ catʉjʉro.\\n7 Jesucristore cawama mʉja caapiʉja jʉgori paʉ caroaro mʉja cátinucubapʉ. Yucʉ roque cariape cãniere mʉja tʉgooñaquẽe. Caĩtorã maca cariape Jesucristo yere mʉja caapiʉja janaro mʉja átanama. 8 To bairo mʉjaare caĩtorã Dio cʉ cabuio roti jooricarã me ãma. Dio maca cariape cãnie macare mʉja caapiʉjaro boomi. 9 Ocõo bairo mʉjaare yʉ buio majiopa: Ʉgarique pan átigarã levadura na caĩrije mena ajuri átinucuma camaja, to wauato ĩrã. To bairo na caajuro ti bʉrʉa nipetiro jeja peticoapa, petoacã cawauorije anibato quena. To bairi paibʉjaro bʉcʉa ti bʉrʉa. To bairona bairãma ricati cabuioto teñarã quena. Petoacã ĩtobana quena mʉja nipetirãre mʉja catʉgooña mawijiaro áama. 10 To bairo mʉjaare catʉgooña mawijiaro na cátibato quena caroaro cariape queti buiorique macare mʉja cajanaquẽto roque mʉja átigʉmi Jesucristo, yʉ tʉgooña. Topʉ caĩtorã ejarã mʉjaare catʉgooña mawijiaro cána macare na popiyeyegʉmi Dio.\\n11 Yʉa, “Circuncisión ája, caroaro Dio mena anigarã,” camajare na yʉ caĩqueti buionucuata judío maja yʉ teequetiborãma. To bairi, “Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesu rooro manire cʉ capopiye tamʉo yajibojarique jʉgori jeto mani netoo catiomi Dio,” yʉ caĩrijere apigateema. 12 Aperã ricati mʉjaare caĩ buiorã maca mʉja mena na aniqueticõato. Aperopʉ na aáparo.\\n13 Yʉ yarã, apeye mʉjaare yʉ ĩ buio tunu. Dio cʉ yarã cãnare mʉja cacũñupi mʉja quenare. Cʉ yarã mʉja cãno Moisé cʉ carotirique mʉja ya wame, mʉja cátipe me ã. To bairo ti wame mʉja ye, mʉja cátipe to cãniquetibato quena, “Baiyupa mani majuuna noo mani cabooro, caroorije quenare mani áti anicõato,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. “Noo mani cabooro caroorije mani cátibato quena mani popiyeyequetigʉmi Dio,” ĩ tʉgooñaqueticõaña. Cʉ caboorije macare ája, caroaro mani maimi Dio ĩrã. To bairi manire cʉ camairore bairona ame mairi, ame átinemocõa aninucuña. 14 Mʉja ye cãniere mʉja camairore bairona aperã quenare na maiña. To bairo aperãre camairã mʉja cãmata mere Moisé cʉ carotirique cáti peorã mʉja aniborã. Apeye cʉ carotirique, “Jĩaquẽja, aperã yere jee rutiquẽja,” carotirica wameri unore nipetiri wame cáti peorã mʉja aniborã aperãre na mairã. 15 Caame ĩ punijinirã, caame wada pairã, caame awajarã maca mʉja cãmata caroaro mʉja ani majiquetiborã.\\n16 To bairi caroaro ája. Espíritu Santo mʉjaare cʉ cáti rotirore bairona áticõa aninucuña. To bairo maca mʉja cáto rooro mʉja caʉgari pearijere mʉja átiquetigarã. 17 Mani majuu mani cabooro rooro átigarique mani catʉgooñaro átaje ã. Dio Espíritu Santo cʉ caboorije me ã tie. Espíritu Santo cʉ cáti rotirije maca cañuurije ã. Rooro átiga ʉgari pearique me ã. To bairi pʉga nʉgoa ame quẽriquere bairona ã. To bairi caroare átigabana quena mani majuuna mani áti ocabʉti majiquẽe. 18 To bairi Dio Espíritu Santore mani caapiʉjaro cʉ cátinemoro mena caroare mani áti maji. To bairo cʉ caboorijere átinucu anicõari Moisé cʉ carotiriquere catʉgooñaparã mani aniquẽe.\\n19 Caroorije mani majuuna mani caʉgari pearijere mani majitʉga, ati yepa macana Dio Espíritu Santore caapiʉjaquẽna maca caroorijere na cátinucurije: Áti epericarã cʉtinucuma. Caroorije tʉgooñanucuma. Noo caroorije na cátigarije jetore átinucuma. 20 Apeye na cawericarã Dio cãniquẽnarena jeni nʉcʉbʉgonucuma. Cumu ãnaje quenare áti nʉcʉbʉgonucuma. Ame tutinucuma. Ame peju cʉtinucuma. Aperãre na catʉjʉ ʉgoorã ãma. Ame ĩ punijini awajama. Na majuuna apeye unie na cacʉgope jetore tʉgooñama. Na yarã mena caroaro aniquẽema. Na yarã na caame ricawatiro átinucuma, ame tutibana. 21 Aperã yere boo tʉjʉma, emagarã. Aperãre cajĩarã ãma. Caeti cumu pairã ãma. Eti cumubana caroorije áti netonucuma. Capee to bairije cátinucurã ãma ati yepa macana Espíritu Santore caapiʉjaquẽna. Na caʉgari pearije jetore cátinucurã ãma. To bairi tiere cáticõana mani Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aáquetigarãma naa. Mere tiere tirʉmʉpʉ mʉjaare yʉ caĩ buiotʉgawʉ. Yucʉ quenare to bairona mʉjaare yʉ ĩ buio tunu.\\n22 Diore caapi nʉcʉbʉgorã maca cʉ caboorije macare átinucuma Espíritu Santo cʉ catutuarije jʉgori. Caroare átinucuma. Aperãre na maima. Wariñuunucucõama. Patowãcooña mano aperã mena caroaro aninucuma. Aperã rooro nare na cátibato quena na ame ĩ punijiniquẽema. To bairona nʉcacõama. Aperãre na nʉcʉbʉgori na átinemonucuma. Aperãre na caĩrore bairona cariape átinucuma, ĩtoquẽnana. 23 Na majuuna, “Caroti majirã majuu jã ã,” caĩ tʉgooñarã me ãma. Sataná, “Caroorije ája,” nare cʉ cawadajãrijere api netoo nʉcanucuma. To bairona cãna ãma Jesure caapiʉjarã, Dio Espíritu Santo cʉ catutuarije jʉgori. To bairije caroa na cátinucurije, “To bairo cátiquetipe ã, caroorije ã tie,” ĩ majiña maa. 24 Jesucristo yarã aniri cʉ̃re mani api nʉcʉbʉgo. Caroorije mani cátaje wapa yucʉ tẽorica pãipʉ manire cabai yajibojayupi Jesu. To bairo manire cʉ cabai yajibojarique tʉgooñari caroorijere mani cáti janawʉ caroorije mani cátigabatajere. Rooro mani caʉgari pearijere mani átiquẽe yua. 25 To bairi Jesu yarã aniri cawama yericʉna mani ã. Caroa mani cãniere mani cajooyupi Espíritu Santo Jesure mani caapiʉja jʉgori paʉ. To bairi Espíritu Santo manire cʉ cáti rotirijere mani ána.\\n26 Mani majuuna, “Cãni majuʉ yʉ ã, aperã netoro caroti majii yʉ ã,” caĩ tʉgooñaqueticõape ã. To bairo caĩ tʉgooñarã mani cãmata aperã na caĩ punijiniro roque mani átiborã. To bairi caame tʉjʉ ʉgooqueticõape ã.","num_words":1040,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Efesios 6\\n1 Wĩmarã, mamarã́, Jesuré padeorá niijĩrã, mʉ́ã pacʉsʉ̃mʉã dutirére ãñurõ yʉʉya. Teero tiiré ãñuniã. 2 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ tee dutiré biiro jóanoã: “Mʉʉ pacʉ, mʉʉ pacore padeoyá”, jĩĩ jóanoã. Cõãmacʉ̃ pʉamóquẽñe dutiré watoapʉ tee dutiré tiigʉ́norẽ “ãñurõ tiigʉ́da” jĩĩrigʉ niiwĩ. Tee “ãñurõ tiigʉ́da” jĩĩré biiro jóanoã: 3 “Mʉʉ ʉsenigʉ̃dacu; atibʉ́recopʉre yoari catigʉdacu”,* jĩĩ jóanoã.\\n4 Põnacʉtíra, mʉ́ã põnarẽ bayiró tuti, cúari tiiríjãña. Ãñurõ tiirére buemasõña. Cʉ̃́ã ñañaré tiirére quẽnojeári tiiyá. Cʉ̃́ãrẽ marĩ Õpʉ̃ boorére wedeya.\\n5 Dutiapenori basoca, ãno atibʉ́recopʉ mʉ́ãrẽ dutiaperare yʉʉya. Padeorémena, quioníremena, tiiditóro manirṍ cʉ̃́ãrẽ yʉʉya. Cristo dutirére yʉʉrobiro cʉ̃́ãcãrẽ yʉʉya. 6 “Cʉ̃́ã ĩñacoropʉ dícʉ ãñurõ padeada”, jĩĩ wãcũrijãña. Sĩquẽrã cʉ̃́ãmena ãñurõ pʉtʉádʉgara teero tiicúa. Mʉ́ãpe Cristore padecoteri basoca niijĩrã, Cõãmacʉ̃ booróbiro ãñurõ tʉsarémena padeya. 7 Ʉseniremena marĩ Õpʉ̃rẽ padebosarabiro tʉgueñaña. Basocá dícʉre padebosarabiro tʉgueñarijãña. 8 Marĩ Õpʉ̃ ãñurõ tiirírare wapatígʉdaqui. Dutiapenori basocare, dutiapenoña manirã́rẽ teerora wapatígʉdaqui. Mʉ́ã teeré masĩtoacu.\\n9 Basocáre dutiapera, mʉ́ãcã teerora mʉ́ã dutiaperare ãñurõ tiiyá. “Mʉ́ãrẽ ñañarõ tiigʉ́da”, jĩĩnemorijãña. Mʉ́ã masĩcu: Cʉ̃́ã Õpʉ̃ mʉ́ã Õpʉ̃cã niiqui; cʉ̃ʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ niiqui. Cʉ̃ʉ̃ niipetira basocáre batoro manirṍ, sĩcãrĩbíro ĩñaqui.\\nCristore padeorá wãtĩãrẽ cãmotáre\\n10 Ate tiidutíremena wedeyaponogʉ̃da: Mʉ́ã marĩ Õpʉ̃mena niiã. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃ tutuanetõremena wãcũbayiya. 11 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ cãmotáre ticoriguere cʉoyá. Teero tiirá, teeré cʉorá niijĩrã, wãtĩãrẽ dutigʉ́ jĩĩditorere cãmotámasĩãdacu. 12 Marĩ surara tiiróbiro niipacara, basocámena cãmerĩ́quẽria; wãtĩã ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́menape cãmerĩ́quẽã. Cʉ̃́ã niicua: Wãtĩã dutiré tutuare cʉorá, cʉ̃́ã doca macãrã dutirá, atibʉ́reco maquẽ naĩtĩãrõpʉ tiiróbiro niirére dutirá, basocáre wãcũrépʉre ñañaré tiidutíra niicua. 13 Teero tiirá, niipetire Cõãmacʉ̃ marĩrẽ wãtĩãrẽ cãmotáre ticoriguere cʉoyá. Teeré cʉorá, niipetire wãtĩ mʉ́ãrẽ ñañaré tiidutíri, netõnʉcã́jããdacu. Mʉ́ã teeré cʉopetíra, wãcũtutuara niiãdacu.\\n14 Ãñurõ wãcũtutuara niiña. Surara cʉ̃ʉ̃yaro sutiroré wéemʉõco, siatúqui sitũrṹdamena. Tiidá sitũrṹda diamacʉ̃́ maquẽ marĩ padeorébiro niiã. Surara cʉ̃ʉ̃ cutirore cõmequiména cãmotáqui. Tiiqui cõmequí marĩ ãñuré tiirébiro niiã. 15 Surara sapature sãñaqui, wáagʉda jĩĩgʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ tiiróbirora mʉ́ãcã ãñuré quetire wedeadara quẽnoyúeya. Tee queti “Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre ãñurõ niirecʉtirere ticoqui” jĩĩré queti niiã. 16 Surara cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃rẽ cãmotáriquire wãmopʉ cʉoquí. Cʉ̃ʉ̃rẽ bʉedʉgari, bʉereyucʉ jʉ̃ʉ̃atiri, tiiquimena cãmotáqui. Mʉ́ãpe wãtĩãrẽ dutigʉ́ mʉ́ãrẽ ñañarõ tiidʉgári, Cõãmacʉ̃rẽ padeorémena cãmotámasĩcu. 17 Surara cʉ̃ʉ̃ya dupure cãmotágʉ, cõmecororé pesaqui. Cʉ̃ʉ̃ya dupure cãmotárirobirora wãtĩ mʉ́ã wãcũrére ñañodʉgári, “Cõãmacʉ̃ netõnénorira niiã” jĩĩrémena cãmotáya. Surara espada pairípĩrẽ néewaqui. Cʉ̃ʉ̃ tiipĩmena cãmerĩ́quẽmasĩrõbirora mʉ́ãpe Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ wedeseremena wãtĩrẽ cãmotáya. Cõãmacʉ̃ye wedesere espada Espíritu Santo mʉ́ãrẽ ticoripĩbiro niiã. 18 Noo mʉ́ã niirṍ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrucújãña. Espíritu Santo masĩré ticorémena sãĩñá. Ãñurõ tʉomasĩ́ña. Sãĩdúrijãña. Niipetira Cõãmacʉ̃rẽ padeoráre sãĩbosárucujãña. 19 Yʉʉcãrẽ sãĩbosáya. Ãñuré quetire yʉʉ wederécõrõ Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ wedeserere yʉʉre ãñurõ wedeseri tiiáro. “Cuiro manirṍ ãñuré quetire basocá masĩña maniríguere wedearo”, jĩĩ sãĩbosáya. 20 Tee quetire wederé wapa peresuwiipʉ niiã. Cõãmacʉ̃ yʉʉre tee quetire wededutigʉ ticocorigʉ niiwĩ. Yʉʉre tee quetire cuiro manirṍ wedearo jĩĩrã, sãĩbosáya.\\n21 Tíquico mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ menamacʉ̃, yʉʉ maĩgʉ̃́, marĩ Õpʉ̃rẽ padecotegʉ ãñurõ tiigʉ́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ niipetire yée maquẽrẽ wedegʉdaqui. 22 Mʉ́ãrẽ ʉ̃sãye maquẽrẽ masĩãrõ jĩĩgʉ̃, ticocoa. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ wãcũtutuari tiiáro jĩĩgʉ̃, ticocoa.\\n23 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, teero biiri marĩ Õpʉ̃ Jesucristo mʉ́ã Jesuré padeoráre ãñurõ niirecʉtire ticoaro; mʉ́ã Cristore padeonemórĩ, cãmerĩ́ maĩnemórĩ tiiáro. 24 Cõãmacʉ̃ niipetira marĩ Õpʉ̃ Jesucristore maĩrucúrare ãñuré ticoaro.\\n* 6:3 Éxodo 20.12; Deuteronomio 5.16.","num_words":488,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 TESALONICENSES 1 - U̶mʉreco pacʉ wederique\\n1Pablo, Silvano, Timoteo, mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ yee queti ca tʉo nʉnʉjeerã, mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ mena, ñucã Wiogʉ Jesucristo mena ca niirã Tesalónica macã macãrãre jãa añu doti cojo.\\n2Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, to biri Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ja yee añurije, añuro niirique, pairo mʉjare cʉ̃ja tiicojojato.\\n3Yʉ yaarã, mʉja yee jʉori to cãnacã tiira Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã,” jãa ca ĩirije nii. To biro jãa ca ĩiro añujañu, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉo niirijere bʉaro jañuri tʉgoeña bayi nʉnʉa waa, ñucã mʉja ca niiro cõrora aperãre bʉaro jañuro mai nʉnʉa waa, mʉja ca bii nʉnʉa waaro macã.\\n4To biri, niipetirije ñañaro mʉjare cʉ̃ja ca tiirʉga nʉnʉjeerije, ñañaro mʉja ca tamʉorije watoara to birora tʉgoeña tutuacõa nii, to birora díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo tutuacõa nii, mʉja ca biirijere, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã nea poo juu bueri majare bʉaro ʉjea niirique mena, “O biro ca biirã niima,” cʉ̃jare jãa ĩi wede.\\n5Ate niipetirije, Ʉmʉreco Pacʉ, díámacʉ̃ra ca niirore biro cʉ̃ ca ĩa bejerijere mani ca ĩa majiro manire tii. To biri mecʉ̃ ñañaro mʉja ca tamʉo niirije jʉori, cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre ca niiparã peti cʉ̃ ca cʉorã mʉja nii.\\n6Ʉmʉreco Pacʉ añugʉ ca niigʉ, ñañaro mʉjare ca tiirãre ñañaro tamʉorique menara cʉ̃jare tii amerucumi.\\n7Mʉja ñañaro ca tamʉorã peera, jãare birora añuro mʉja ca yerijãa niiro mʉjare tiirucumi. Ate to biro biirucu, Wiogʉ Jesucristo, ʉmʉreco tutipʉ pecame ca ʉ̃ʉrije watoapʉ, cʉ̃re ca pade coterã ca tutuarã mena bau ea,\\n8Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirãre, mani Wiogʉ Jesucristo yee añurije quetire ca tʉo nʉnʉjeetirãre, ñañaro cʉ̃ja ca biiro cʉ̃ ca tiigʉ doori rʉmʉre.\\n9Cʉ̃ja, to birora ñañaro cʉ̃ja ca tamʉo yaicãpere ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ ca tiirijere ñañaro tamʉo, Wiogʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niiri tabe, cʉ̃ ca boe baterije, cʉ̃ ca doti tutuarije ca niiri tabe õo peepʉ cõa eco,\\n10cʉ̃ yaarã ca ñañarije manirãre ĩi nʉcʉ̃ bʉo eco, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeericarã niipetirãre ĩa ʉjea nii eco, cʉ̃ ca biigʉ doori rʉmʉre to biro tamʉorucuma. Mʉja cãa, cʉ̃ja watoapʉra mʉja nii, añurije queti jãa ca wederiquere díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeericarã niiri.\\n11Atere ĩima ĩirã, to birora mʉjare jãa jãi bojacõa niirucu, mani Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca jʉoricarãre birora mʉjare ĩa, ñucã cʉ̃ ca tutuarije mena cʉ̃ ca tii nemorije jʉori, niipetirije añurije mʉja ca tiirʉga tʉgoeñarore biro to ca biiro cʉ̃ tiijato, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique mena mʉja ca pade niirijere ĩirã.\\n12O biro ca biiro, mani Wiogʉ Jesucristo mʉja jʉoripʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉo eco, ñucã mʉja pee cãa, mani Ʉmʉreco Pacʉ, to biri Wiogʉ Jesucristo yee añurije ca niirore biro cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉo eco, mʉja biirucu.","num_words":419,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 18\\nPaulo eo ane libakeditema Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Coriinto\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo naɡ̶a nigotini me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo lapo anodita Areópago, odaa ja noditicogi nigotaɡ̶a Atenas, jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Coriinto. 2 Joaniɡ̶idiaa dakapetege ica ɡ̶oneleegiwa ane judeu liboonaɡ̶adi Áquila, ane lanikadi nipodigi Ponto. Áquila ajaaɡ̶ajo lodawa ane liboonaɡ̶adi Priscila, aniɡ̶ica doɡ̶owidi nokododi moyaladi Itália leeɡ̶odi Cláudio, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi, me iiɡ̶e iditawece niɡ̶idi noiigi ane judeutedi me noditicoaci nigotaɡ̶a Roma. 3 Odaa Paulo jiɡ̶igo dalitiogi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i miditaɡ̶a, ja libakawepodi, leeɡ̶odi minaaɡ̶ina noenatagodi nopecetiidi digo miditaɡ̶a moyoe nopecetiidi. 4 Odaa inoatawece saabadotedi Paulo igo liiakanaɡ̶axi judeutedi doletibige me ikeetiogi judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me diiɡ̶axinaɡ̶atece anewi.\\n5 Niɡ̶ijo Silas ijaa Timóteo noɡ̶oiwidatece Paulo, moicoɡ̶oticogi nipodigi Macedônia, odaa Paulo ja ika me yoe nopecetiidi, jeɡ̶eo nimeditema me datematika. Ikeetiogi judeutedi me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Jesus Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 6 Pida niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶odakapetege Paulo, odaa joɡ̶oniwotibige. Niɡ̶ijo noɡ̶odakapetege, odaa Paulo ja iticoɡ̶o inoa lowoodi me iticoɡ̶o amoɡ̶o lodoe niɡ̶idi oko, me ikee daɡ̶adiaaɡ̶ica aneetege, odaa jeɡ̶eetiogi, “Nige ɡ̶adiloikatititetiwaji Aneotedoɡ̶oji, aɡ̶aleeɡ̶ica anejitaɡ̶agi, igaataɡ̶a ja jatematitaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶etediwa mejitaɡ̶awa, pida aɡ̶emaanitiwaji mabaatege yotaɡ̶a. Natigide jeɡ̶ejigo jatematitiogi niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi ane niiɡ̶etediwa Aneotedoɡ̶oji me jao.” 7 Odaa ja yototicoace, jiɡ̶igo noiigiwa Tício Justo ane daɡ̶a judeu, pida doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ica liɡ̶eladi one idiaaɡ̶i liwai liiakanaɡ̶axi judeutedi. 8 Odaa ica Crispo ane dowediteloco liiakanaɡ̶axi judeutedi nakato Ǥoniotagodi, codaa iditawece loiigiwepodi eledi onakato Ǥoniotagodi. Eliodi eledi oko ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Corinto owajipatalo niɡ̶ijoa Paulo lotaɡ̶a, odaa eledi onakato Ǥoniotagodi, codaa ja dinilegetibigiwaji.\\n9 Ica enoale Paulo jiɡ̶ijo ica lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, Ǥoniotagodi ja dinikeeteta, meete, “Jinaɡ̶adoii! Codaa jinaɡ̶anotokitini, idioka limedi matematikani! 10 Igaataɡ̶a ite Ee makaamitaɡ̶a, odaa aɡ̶ica ane yakadi me ɡ̶adatacilotiti. Igaataɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a eliodi oko ane jiniditiogi me inepilidi.” 11 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i Paulo onidateci nicaaɡ̶abi niɡ̶igo meeya, iiɡ̶axitece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶idi noiigi.\\n12 Niɡ̶ijo Gálio noɡ̶oixotio me lacilo romaanotedi me iiɡ̶e nipodigi Grécia, odaa icoa judeutedi ja dinatecoɡ̶otee modibata Paulo, odaa joɡ̶oyadeegiticogi minitaɡ̶a ijo diimigi-nelegi aneitice Gálio me iwi anigotiogi niɡ̶ina oko. 13 Odaa joɡ̶odita Gálio, “Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa niiɡ̶axitiniwace noiigi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ida lakatigi lakapetegi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco.”\\n14 Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a domaɡ̶a igidi niɡ̶ijoa notaɡ̶a modakapetege, odaa Gálio jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa judeutedi, “Digawini akaami judeutedi! Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa daɡ̶a ninaaletiniwace oko me dinigaanyetece dinyeelo, oɡ̶oa domigetiɡ̶ica loenatagi ane daɡ̶axa me beyagi, odaa daɡ̶anagawini jajipataɡ̶awatiwaji. 15 Pida natigide jaɡ̶adinotigimadenitiwaji enitece icoa boonaɡ̶atedi, icoa notaɡ̶a, inaaɡ̶inoa ɡ̶anajoinaɡ̶aneɡ̶eco. Enice akamaɡ̶awinitiwaji, baadaɡ̶a jiwi anejigota ane ɡ̶adileenigitema niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa.” 16 Odaa ja diiɡ̶enatakatiogi monoɡ̶aticoace niɡ̶ijoa judeutedi wetice diimigi-nelegi. 17 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶odibata Sóstenes niɡ̶ijo gela nowienoɡ̶odi liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa joɡ̶onalaketibige lodoe niɡ̶ijo diimigi-nelegi. Pida Gálio aɡ̶ica meo niɡ̶ijo niciagi.\\nPaulo opitacicogi nigotaɡ̶a Antioquia\\n18 Paulo owidi nokododi midiaaɡ̶i nigotaɡ̶a Coriinto. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ibode ɡ̶onioxoadipi, odaa digoida nigotaɡ̶a Cencréia ja dibata aca etogo-nelegi mopiticogi nipodigi Síria. Odaa Priscila ijaa Áquila jiɡ̶igotibeci mijotaɡ̶a Paulo. Maleediɡ̶icatibige daɡ̶a waxoditinigi naɡ̶aca etogo, odaa Paulo ja noxotegi lamodi me ikee meo ligegitege Aneotedoɡ̶oji. 19 Igaanoɡ̶otota nigotaɡ̶a Éfeso, odaa jiɡ̶idiaa yoyate Priscila ijaa Áquila. Paulo naɡ̶a dakatiwece liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa ja dinotigimadetege icoa judeutedi. 20 Odaa joɡ̶odipokota Paulo midiaaɡ̶inawaanigi miditaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi. Pida adibatege nodeneɡ̶egi. 21 Odaa niɡ̶ijo naɡ̶a nibodetiniwace, meetiogi, “Jopotibige mejigo jixomaɡ̶ateetijo nalokegi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Pida nige yemaa Aneotedoɡ̶oji, odaa baɡ̶a idopitacijo makaamitaɡ̶atiwaji.” Odaa ja waxoditinigi naɡ̶aca etogo-nelegi, odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Éfeso.\\n22 Igaaniɡ̶icoticogi nigotaɡ̶a Cesaréia, naɡ̶a waxoditice, odaa aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yecoaditece loiigi Ǥoniotagodi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Antioquia. 23 Odaa Paulo jiɡ̶idiaaɡ̶i onateciɡ̶ijoa nokododi, niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa joɡ̶opi. Odaa jiɡ̶igotece nipodaɡ̶a Galácia, Frígia, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i meo loniciwaɡ̶a idiwatawece lapoli loiigi Ǥoniotagodi.\\nIca niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a anodita Apolo\\n24 Ini ica judeu ane liboonaɡ̶adi Apolo ane lanikadi nigotaɡ̶a Alexandria. Odaa Apolo jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Éfeso. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ele me dotaɡ̶a, codaa eliodi me yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi. 25 Apolo yowooɡ̶odi owidi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece Ǥoniotagodi, codaa eliodi me yoniciwadi niɡ̶ina naɡ̶a datematika codaa me diiɡ̶axinaɡ̶atece Jesus. Idioka limedi me diiɡ̶axinaɡ̶atece anewi. Pida idoka yowooɡ̶odi ane leeɡ̶odi João me nilegetiniwace oko. 26 Odaa Apolo abo laaleɡ̶ena me dotaɡ̶a manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. Odaa Priscila ijaa Áquila joɡ̶owajipa Apolo me dotaɡ̶a, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyadeegiticogi liɡ̶eladi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i neɡ̶epaanaɡ̶a oyenikamaɡ̶aditema Apolo moyeloɡ̶odita liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. 27 Apolo ja lowoogo me dibata etogo-nelegi migo nipodigi Grécia. Odaa ɡ̶onioxoadipitigi Éfeso joɡ̶owo lidietibige niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi digoida nipodigi Grécia owotibige mele modibatege Apolo. Igaaniɡ̶icotiogi odaa eliodi ane yaxawatibigiwaji niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi leeɡ̶odi Ǥoniotagodi meliodi meletetema niɡ̶idi ɡ̶onioxoadipi. 28 Apolo mina ida loniciwaɡ̶a me dinotigimadetege judeutedi lodoe niɡ̶ina oko, codaa aɡ̶oyakadi moiɡ̶eke, codaa ikee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi me eetece Jesus Niɡ̶ijaaɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace.","num_words":723,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.145,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Colosenses 4\\n1 Basocáre dutiaperacãrẽ ate dutia: Mʉ́ã basocá dutiaperare ãñurõ cʉoyá. Mʉ́ã masĩcu: Mʉ́ã Õpʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́pecã mʉ́ã tiirére ĩñaqui.\\n2 Cõãmacʉ̃rẽ naĩrõ sãĩrucújãña. Ãñurõ tʉgueñasʉgueremena sãĩrucúya. Sãĩrã́, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujãña. 3 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrã́, ʉ̃sãcãrẽ sãĩbosáya. “Paʉ Cristoye quetire masĩhẽrãrẽ tʉodʉgári tiiáro”, jĩĩ sãĩbosáya. Cʉ̃ʉ̃ye queti too sʉguero macãrãpʉ cʉ̃́ã masĩña manirígue ãñuré queti niiã. Tee queti yʉʉ wederé wapa peresuwiipʉ duiga. 4 Cristoye quetire basocá ãñurõ tʉomasĩ́ãrõ jĩĩrã, sãĩbosáya, Cõãmacʉ̃ yʉʉre wededutirirobirora wedearo jĩĩrã.\\n5 Mʉ́ã Jesuré padeohéra watoapʉre ãñuré tiiẽ́ñorecʉtiya. Mʉ́ã teero tiirí, ãñuré quetire mʉ́ã wederi, tʉoádacua. 6 Cʉ̃́ãmena wedesera, ñañarõ wedesero manirṍ, ãñurére wedeseya. Teeré tiirá, mʉ́ãrẽ cʉ̃́ã sãĩñárĩ, niipetirare yʉʉmasĩãdacu.\\n7 Ʉ̃sã menamacʉ̃ Tíquico ʉ̃sã maĩgʉ̃́ mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉmena Cristore padecotegʉ, marĩ Õpʉ̃ye maquẽrẽ ãñurõ padeapugʉ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ niipetire yʉʉre wáare quetire mʉ́ãrẽ wedegʉdaqui. 8 Yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ mʉ́ã pʉtopʉ ticocogʉdʉ tiia, ʉ̃sãye maquẽrẽ masĩãrõ jĩĩgʉ̃. Ʉ̃sã niirecʉtire quetire tʉorá, wãcũtutuare bʉanemóãdacu. 9 Ʉ̃sã menamacʉ̃ Onésimo ʉ̃sã maĩgʉ̃́ cʉ̃ʉ̃mena wáagʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãya macã niirucurigʉ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩrécõrõ ãñurõ tiinʉnʉ́segʉ niiĩ. Cʉ̃́ã niipetire ãnopʉ́ wáarere mʉ́ãrẽ wedeadacua.\\n10 Aristarco mʉ́ãrẽ ãñudutii. Cʉ̃ʉ̃cã yʉʉmena peresuwiipʉ duii. Marcos (Bernabé tẽñʉcã) mʉ́ãrẽ ãñudutii. Apetó tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ mʉ́ã pʉtopʉ wáanetõboqui. Cʉ̃ʉ̃ jeari, yʉʉ mʉ́ãrẽ too sʉgueropʉ jĩĩcorirobirora cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ bocawa. 11 Ãpĩ Jesús, cʉ̃́ã “Justo” jĩĩgʉ̃́, mʉ́ãrẽ ãñudutii. Paʉ judíoa Jesuré padeorá watoapʉre cʉ̃́ã ĩtĩã́rãrã yʉʉre padeapuya. Cʉ̃́ãcã “Cõãmacʉ̃ dutiré basocápʉre jeatoaa mée” jĩĩré quetire wederá niiĩya. Cʉ̃́ã yʉʉre wãcũtutuari tiiíya. 12 Epafras mʉ́ãya macã niirucurigʉ mʉ́ãrẽ ãñudutii. Cʉ̃ʉ̃ Cristore padecotegʉ niiĩ. Mʉ́ãrẽ bayiró sãĩbosárucui. Mʉ́ãrẽ Jesuré padeorucújãrĩ booquí; teero biiri mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃ booré dícʉre tiirí booquí. 13 Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ, Laodicea macãrãcãrẽ, teero biiri Hierápolis macãrãcãrẽ bayiró wãcũrucui. Teero tiigʉ́, yʉʉmena niigʉ̃, naĩrõ mʉ́ãrẽ sãĩbosárucugʉ tiii. 14 Lucas ʉcotiri basocʉ ʉ̃sã bayiró maĩgʉ̃́ mʉ́ãrẽ ãñudutii. Ãpĩ Demas ãñudutire ticoi.\\n15 Laodicea macãrã Jesuré padeorá ãñuãrõ. Ninfacã ãñuãrõ. Teero biiri cooya wiipʉ neãrucura Jesuré padeorí põna macãrã ãñuãrõ. 16 Mʉ́ã atipũrẽ́ buepetiari siro, Laodicea macãrãpʉre ticocoya sũcã. Cʉ̃́ãcã cʉ̃́ã neãrí wiipʉ tiipũrẽ bueẽñoãrõ. Laodicea macãrãrẽ yʉʉ jóaripũrẽ mʉ́ãcã bueya. 17 Arquipore biiro jĩĩña: “Marĩ Õpʉ̃ padedutigʉ cṹũriguere ãñurõ padeyaponoña”, jĩĩña.\\n18 Yʉʉ Pablo ate niituredarire mʉ́ãrẽ ãñudutire ticogʉ, yʉʉ basirora jóaa. Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrã́, wãcũña yʉʉ peresuwiipʉ niirére. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro.","num_words":348,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 12 BSNNT - Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo - Bible Search\\nɄsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, Jesús buerimasa trigo ajere tũnejuacõari ĩna bare queti\\n(Mr 2.23-28; Lc 6.1-5)\\n1Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo ĩna oteriavese cʉtore vacajʉ, Jesúrãca. To bajivanane ñiorijacajʉ yʉa. To bajirã ñari, trigo ricare tũnejuacõari, yʉa ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bacajʉ yʉa. 2Tire yʉa basere ĩacõari, fariseo masa ado bajiro Jesúre ĩre yicama ĩna:\\n—¡Ĩaña mʉ! Mʉ buerimasa, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yama ĩna —Jesúre ĩre yicama.\\n3To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—¿David ñamasir'i ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa? 4Ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã gãjerã pan ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios. 5¿“Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ paia ĩna moatʉjabetiboajaquẽne, rojose yirã me yirãma ĩna”, Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasirere masiritiatique mʉa? 6Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére ĩ roticũmasire, Diore yirʉ̃cʉbʉoriaviaye ñase rẽtobʉsaro ñamasuse ñaja mame yʉ rotise. 7Dios oca masa ĩna ucamasire ajimasibetibʉsaja mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre ĩna soemʉosere bojabetibʉsaja yʉ. Masa gãjerãre quẽnaro ĩna ĩamaisejʉare bojamasucõaja yʉ”. To bajiro yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire, “Ado bajiro yirʉaro yaja” yiajimasirã masu mʉa ñajama, Dios ĩ bojabeti rojose ĩna yibetiboajaquẽne, “Rojose yama” yʉ buerimasare ĩnare yiĩabetiboriarãja mʉa. 8Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdicami Jesús, fariseo masare.\\nÃmo ñujobecʉre Jesús ĩ ñujorotire queti\\n(Mr 3.1-6; Lc 6.6-11)\\n9To yi vacʉne, Dios ocare ĩna buerivijʉ yʉare ũmato sãjacami Jesús. 10Ti vijʉ ñacami sĩgʉ̃, cojojacatʉa ãmo ñujobecʉ. Fariseo masa quẽne ñacama. “Jesús, rojose yimi” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, ado bajiro Jesúre sẽniĩatocama ĩna:\\n—Dios, Moisére ĩ roticũmasirere mʉ tʉoĩajama, “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rijaye cʉtirãre mani catiojama, quẽnacõaroja”, ¿yitʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩatocama ĩna.\\n11To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami:\\n—Oveja mʉa ecar'i, gojejʉ ĩ quedirocasãjama, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja” yirã, ¿ãmirã vamenada mʉa? 12¿Masʉ rẽtobʉsaro maiĩogʉ̃ ñatique, ovejajʉa? To bajiri, ¿ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ quẽne, no bojagʉ masʉre quẽnaro mani yijama, quẽnabetojarique? —ĩnare yicʉdicami Jesús.\\n13To yicõari, ãmo ñujobecʉjʉare:\\n—Mʉ ãmore ñujoya —ĩre yicami.\\nTo ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoacajʉ yuja, gaje ãmore bajirone. 14To ĩ yisere ĩacõari, budicoacama fariseo masa. Budiacõari, “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?” gãmerã yiñagõñujarã ĩna.\\nDiore gotirẽtobosarimasa Jesús ĩ bajirotire yirã, ĩna ucamasire queti\\n15To bajiro ĩre ĩna tʉoĩa ñagõjaisere masicõari, gajerojʉ vacami Jesús quẽna. Jesús ĩ vato ĩacõari, ĩre sʉyacajʉ yʉa, jãjarã masa. Tojʉ ñajediro masa rijaye cʉtirãre catiocami. 16To yicõari, ĩnare ĩ catiosere gotirotibeticami ĩ. 17To bajiro ĩ yijama, “Isa'ias ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ, ‘To bajiro bajirʉaroja’ ĩ yiucamasiriarore bajiro bajiato” yigʉ, yicami, ado bajiro yise ti ñajare:\\n18“Ãni ñaami, yʉre moabosarimasʉ yʉ besecacʉ, yʉ ĩavariquẽnagʉ̃. Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉja yʉ, ‘Ĩ ejarẽmose rãca yʉ bojasere yimasiato ĩ’ yigʉ. To bajiri, ‘Ado bajiro riojo yiroti ñaja’ yigotibatorʉcʉmi, masa ñajedirore.\\n19Masa rãca oca josabecʉ ñarʉcʉmi ĩ. To yicõari, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, ‘Yʉre ajiya mʉa. Masigʉ̃ ñaja yʉ’ yiavasã gotibecʉ ñarʉcʉmi.\\n20Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare, yʉ bojarore bajiro yimasibeticõari, tʉoĩasʉtiritirãre quẽne mairʉcʉmi. Ĩnare ĩamaicõari, ‘Quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉmi.\\n21Jud'io masa me ñarã rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire, ‘Manire yirẽtobosarʉcʉmi. To bajiri rojose tãmʉobetirʉarãja’ yivariquẽna yuñarʉarãma”, yiucamasiñumi Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ.\\n“Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca yigʉ yami Jesús” ĩna yire queti\\n(Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10)\\n22Sĩgʉ̃ ñacami vãti sãñagʉ̃. “Ĩabeticõato; ñagõbeticõato” yigʉ, ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ñañumi. To bajiri Jesús tʉjʉ ĩre ãmiejacama masa. To ĩna yirone, ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocacami Jesús. To bajiri vãtire ĩ burocajare, ĩamasi, ñagõmasi, bajicoacami yuja. 23Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa jediro:\\n—¿Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani tʉoĩa yuñarũgũgʉ̃ ñatique ĩ? —yicama.\\n24To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicama fariseo masajʉa:\\n—Vãtiare ĩ bureajama, vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca vãtiare bureagʉ yami —yicama ĩna.\\n25To bajiro ĩna tʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús:\\n—Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. To bajirone bajiroja cojo macanare quẽne, cojo vi ñarãre quẽne. 26To bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa. 27To bajiro yʉre mʉa yitʉoĩaboajama, mʉa buerã quẽne masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureasere, “Vãti ĩ masise rãca burearãma ĩna quẽne” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Tʉoĩamavisiaja mʉa”, mʉare yirʉarãma ĩna, mʉa buerã. 28Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare.\\n29“To bajiro yimasiroti ñaboaja” yigʉ ñari, “Quẽnabʉsaro yimasiato” yigʉ, quẽna gajeye gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, gãji guamʉ ya vi sãjacõari, ĩre ĩ siabetijama, gajeyeũni ẽmamasibecʉmi. Ĩre siacõari, ĩ gajeyeũnire ẽmamasigʉ̃mi yuja. To bajirone bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ.\\n30No bojarã yʉ gotiboasere ajitirʉ̃nʉmenama, yʉre ajitirʉ̃nʉboronare matarã yirãma. No bojarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yʉre yigoticudibosamenama, “Ĩre ajibesa” yirãre bajiro bajirã ñarãma.\\n31To bajiri, riojo mʉare gotiaja yʉ. Masa jediro rojose ĩna yijama, jediro rojose ĩna ñagõjaquẽne, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santojʉare rʉ̃cʉbʉomena rojose ĩre ĩna yitud'ijama, tirema masiriobetirʉcʉmi. 32No bojarã, Dios ĩ roticõacacʉre rojose yʉre ĩna ñagõro bero, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca moagʉ̃re, “Satanás ye rãca moami” ĩna yitud'ijama, Esp'iritu Santojʉare rojose yirã yirãma. Tirema gajerodo ti ñacoaboajaquẽne, masiriobetirʉcʉmi Dios —ĩnare yicami Jesús.\\n“Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n33Quẽna ado bajiro goticami Jesús:\\n—Yucʉ́ quẽnase ti rica cʉtijama, “Quẽnaricʉ ñaja”, yaja mani. Yucʉ́ rojose ti rica cʉtijama, “Rojoricʉ ñaja”, yaja mani. Ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉaye, rojoricʉaye ñaja”, yiĩamasiaja mani. To bajirone bajiaja mani yise quẽne. “Quẽnagʉ̃ ñaami. Rojogʉ ñaami” yimasirʉarã, ĩ yisere ĩaĩarãja mani. 34Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. Rojorã ñari, no yirã quẽnasere ñagõmenaja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉ rojose mʉa tʉoĩasãñasere ñagõburũgũaja mʉa. 35Quẽnagʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiri quẽnase ñagõgʉ̃mi. Rojogʉjʉama, rojose tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiri rojose ñagõgʉ̃mi. 36Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ejarʉaroja masa jedirore Dios ĩ beserirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre tocãrãca vãme, mʉa ñagõria vãmere, “Ado bajiro ti bajijare, to bajise ñagõcajʉ yʉa”, Diore yigotirʉarãja mʉa. 37To bajirone bajirʉaroja. Mʉa ñagõrere ĩacõari, “Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja”, yirotirʉcʉmi Dios —ĩnare yicami Jesús.\\n“Ĩaĩañamani mʉ yiĩosere bojaja yʉa”, ĩna yire queti\\n(Mr 8.12; Lc 11.29-32)\\n38To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩre yicama fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne:\\n—Gotimasiorimasʉ, ĩaĩañamani mʉ yiĩosere bojaja yʉa —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n39To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Mʉa adirodoriana, rojose yirã jãjarã ñaja mʉa. Yʉre ajiterã ñari, ĩaĩañamani mʉare yʉ yiĩosere bojaboaja mʉa. To bajiro mʉa bojaboajaquẽne, to bajise mʉare yiĩobetirʉcʉja yʉ. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro bajiĩoroti ñaroja. 40N'inive vãme cʉti macana ñamasiriarã, ĩna tʉjʉ Jonás ĩ ejaroto rĩjoro idiarʉ̃mʉ, idia ñami vai jaigʉ gʉdajoajʉ ĩ ñamasirere ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna, N'inive macana. To bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ quẽne. Idia ñami, idiarʉ̃mʉ sita ẽñerocajʉ yʉ ñarere ajicõari, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi”, yimasirʉarãma ĩna, masa. 41N'inive macana ñamasiriarã, Jonás ñamasir'i Dios oca ĩ gotisere ajicõari, rojose ĩna yisere sʉtiriticõari, yitʉjamasiñujarã ĩna. Jonás rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, rojose mʉa yisere yitʉjabeaja mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja: N'inive maca ñamasiriarã, tudicatirʉarãma ĩna. Tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja��, mʉare yiĩarʉarãma. 42Sabá sitana ʉjo ñamasirio, “Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare —fariseo masare ĩnare yicami Jesús.\\nVãti, masʉ ʉsʉjʉre sãñar'i, budicõari, ĩ tudisãjare queti\\n43Quẽna ado bajiro yicami Jesús:\\n—Vãti, masʉ ʉsʉjʉre budicõari, oco manorijʉ vacudigʉmi. Tujariajaʉ bʉjabecʉ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: 44“Yʉ budiriarojʉne vacoarocʉ ñagʉ̃ja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. Masʉ ʉsʉjʉre ĩ budigoriarore tudiejagʉ ĩ ĩajama, gõjanabiose mano, quẽnarivire bajiro masʉ ʉsʉjʉre ĩaejagʉmi. 45To bajiro ĩ ʉsʉjʉre ĩaejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ vãtia ĩ rẽtoro rojose yirãre ũmato ejagʉmi. To yicõari, ĩna ñaro cõrone masʉ ʉsʉjʉre sãjarãma ĩna. To bajiri, rẽtorobʉsa rojose yigʉ ñagʉ̃mi masʉ yuja. To bajirone bajirʉaroja mʉare adirodoriana rojose yirãre quẽne. Vãtiare yʉ bureacõaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, bʉtobʉsa rojose yirã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n“Yʉ yarãma ado bajiro bajirãjʉa ñaama”, Jesús ĩ yire queti\\n(Mr 3.31-35; Lc 8.19-21)\\n46-47Jesús, masare ĩ gotimasio ñarone, sĩgʉ̃, ado bajiro Jesúre ĩre yicami ĩ:\\n—Mʉ jaco, mʉ bederã rãca macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yicami.\\n48To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:\\n—¿Ñimo ñati yʉ jacoma? ¿Ñimarã ñati yʉ bederãma? —ĩre yicami Jesús. 49To yigʉne, yʉajʉare, ĩ buerimasare ĩacõari,\\n—Mʉa ñaja yʉ bederãma, yʉ jacore bajiro bajirãma. 50No bojarã yʉ jacʉ õ vecagʉ ĩ rotirore bajiro yirã, ĩna ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirãma, yʉ jacore bajiro bajirãma —yʉare yicami Jesús.","num_words":1493,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 6\\n1 Diore moa ĩsigʉ̃ ñari ado bajiro goti josa yʉ: Mʉare ti maicõri mʉare maso ãmoami Dios. Mʉare ĩ maso ãmoja rẽobesa. “Yʉre masoña”, mʉa yijaro yirocʉ ito bajiro mʉare goti josa yʉ. 2 Ĩ oca tutijʉ ado bajiro gotiami Dios:\\nMʉare yʉ maso ãmori rʉmʉ yʉre mʉa senija, cʉdicʉja yʉ. Ito bajiri yʉre mʉa senija, mʉare masocʉja yʉ. Ito yicõri mʉare ejabʉacʉja, yi gotiami Dios ĩ oca tutijʉ.\\nTʉoya yʉ ñarã mʉa. Adocãta ña mʉare Dios ĩ maso ãmori rʉmʉ. Ito bajiri mʉa ĩre senija, mʉare masogʉ̃ yiguĩji ĩ.\\n3 Quenarise riti yiĩasotia yʉ. Dios oca riasogʉ ñabojagʉti ñeñarise yʉ yija, yʉre tʉorʉ̃nʉmena yirãji masa. Ito bajiri ñeñarisere yi ãmobiticõri quenarise riti yiĩasotia yʉ. 4 Ado bajirojʉa ya yʉ. “Diore queno moa ĩsigʉ̃ ñami Pablo”, yʉre masa yijaro yirocʉ quenarise riti yiĩasotia yʉ. Ito bajiri tʉoĩa bʉjatobitibojagʉti ñemecʉtia yʉ. Yʉre masa ĩna ñeñaro yi codebojarocati ñemecʉtia yʉ. Diore tʉorʉ̃nʉcõri ĩ ocare jidicãbea yʉ. 5 Coji meje yʉre bajecã ĩna. Coji meje yʉre tubia, yʉre tudi yicã ĩna. Bogabojagʉti ito bajiroti moa ñacõa yʉ maji. Cojireama ñami canibicʉti, busuasoticʉ yʉ. Ito yicõri coji meje ñiocõsoticʉ yʉ. 6 Yʉ queno yirise ticõri, “Diore queno moa ĩsigʉ̃ ñami Pablo”, yirãji masa yʉre. Quenarise tʉoĩagʉ̃ ñari ñeñaro yibea yʉ. Dios ocare riasoticõri ñasarisere masia yʉ. Masa ĩna yʉre ñeñaro yibojarocati tudibea yʉ ĩnare. Masare ʉsirioro yigʉ meje ña yʉ. Gãjerãre ejabʉa yʉ. Espíritu Santo quedi sãjacõri yʉre ejabʉami ĩ, Diore yʉ cʉdi masitoni. Gãjerãre bʉto maia yʉ. 7 Oca ñasarise riasogʉ ña yʉ. Quenarise yʉ yija, Dios ĩ ejabʉarisena ya yʉ itire. Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri quenarise riti yiĩasotia yʉ. Yʉ ñeñaro yijaro yirocʉ rʉ̃mʉ́ ĩ yibojarocati yʉ ñeñaro yiroca yi masibeami ĩ. 8 Coriarã ñama yʉre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerãma rʉ̃cʉbʉobeama. Yʉre queno bʉsirã ñama coriarã. Gãjerãma yʉre bʉsiturã ñama. “Socari masʉ ñami Pablo”, masa ĩna yʉre yitubojarocati, oca ñasarise riti riasoa yʉ. 9 “¿Ñimʉ ñaguĩjida Pablo? Ĩre masibea gʉa”, yama coriarã. “Ñasagʉ ñami Pablo. Ĩre masia gʉa”, yirã ñama gãjerã. Coji meje yʉre masa ĩna sĩaboroca, catia yʉ maji. Jãjarã yʉre ñeñaro ĩna yi codebojarocati, Dios yʉre ĩ ejabʉarisena catia yʉ maji. 10 Cojireama bʉto bojori bʉja yʉ. Ito bajibojarocati Jesucristore yʉ tʉorʉ̃nʉjama wanʉsotia yʉ. Bojoro bʉjagʉ ña yʉ. Ito bajibojarocati masare Dios oca yʉ riasoja, ĩna queno ñaroca ya yʉ. “Ñe macʉti ñami Pablo”, yama gãjerã yʉre. Ito bajibojarocati yʉ wanʉ quenaroca yami Dios yʉre. Ititi ña yʉ ãmorise. Ito bajiri disejʉa gaje yʉ ãmorise rʉyabea yʉre.\\n11 Corinto cʉto gãna tʉoya yʉ ñarã mʉa. Yʉ ya ʉsijʉ yʉ tʉoĩarise goti jeoa yʉ mʉare. Mʉare bʉto tʉo maia yʉ. 12 Mʉare yʉ bʉto tʉo maibojarocati mʉajʉama yʉre tʉo maimenaji. Sĩgʉ̃ robo bajiro mani baba cʉtibeja yʉre seti ma. Mʉajʉa yʉre tʉo maimenaji. Yʉama bʉto mʉa baba ña ãmoboja. 13 Jacʉ ĩ rĩare maigʉ̃ bʉsiado bajiro mʉare bʉsia yʉ. Mʉare yʉ tʉo mairo bajiroti yʉre tʉo maiña mʉa cʉni.\\nMani ya ʉsijʉ Dios ĩ ñajare ĩ ya wi robo bajirã ña mani, yire gaye\\n14 Cristore tʉorʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibesa mʉa. Diore tʉorʉ̃nʉrã bajiro meje tʉoĩama Diore masimena. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã meje ñama ĩna. Quenaro yirã, ñeñaro yirã ĩna tʉoĩaro bajiro meje tʉoĩama ĩna. Busurise robo bajirise meje ña rãitĩarise. Iti bajiroti Diore tʉorʉ̃nʉrã cʉni Diore tʉorʉ̃nʉmena bajiro tʉoĩarã meje ñama ĩna. 15 Cristo, Satanás rãca coro bajiro tʉoĩarã meje ñama. Ito bajiro bajiama Cristore tʉorʉ̃nʉrã. Ĩre tʉorʉ̃nʉmena rãca coro bajiro tʉoĩabeama ĩna. Ito bajiri coro bajiro tʉoĩabiticõri gãmeri baba cʉti masimenaji ĩna. 16 Dios catitĩñagʉ̃ ya wi ejacõri ĩre riti rʉ̃cʉbʉorã yirãji. Ito bajiri masa ĩna meni rujeoanare mani rʉ̃cʉbʉoja quenabetoja. Masa ĩna meni rujeoanare Dios ya wijʉ mani ãmi sãjaja bʉto quenabetoja. Ito bajiroti Diore tʉorʉ̃nʉmena rãca mani baba cʉtija quenabetoja. Mani ya ʉsijʉ Dios ĩ ñajare ĩ ya wi bajiro bajia mani. Ito bajiroti gotiami Dios ĩ oca tutijʉ. Ado bajiro gotia iti:\\nYʉ ñarã ya ʉsijʉ ñasotigʉ yigʉja yʉ. No ĩna ñarijʉ ĩna ñaja, ĩna rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Yʉ ñarã ñarã yirãji ĩna, yi gotiami Dios ĩ oca tutijʉ.\\n17 Gaje ado bajiro gotiami mani Ʉjʉ:\\nÑeñaro yirãre baba cʉtibesa. Ĩna tʉ ñabojarãti sõ bʉsa ñacõaña. Ĩna ñeñaro yiro robo yibesa mʉa. Yʉ yiro bajiro mʉa yija, mʉare boca ãmigʉ̃ yigʉja yʉ, yi gotiami mani Ʉjʉ.\\n18 Mʉa Jacʉ ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Yʉ rĩa ñarã yirãji mʉa, yi gotiami rẽtoro masigʉ̃ mani Ʉjʉ, ĩ oca tutina.","num_words":703,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 8 BAONT - Ate jiro Jesús paʉ macãripʉre - Bible Search\\nJesús're ca tii nemorucuricarã romiri\\n1Ate jiro Jesús paʉ macãripʉre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽ añurije quetire wede yujuupi. Cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã, 2ñucã nomia jĩcãrã ca wãtĩa jãa ecoricarãre cʉ̃ ca catioricarã romiri, cʉ̃re bapa cʉti yujuupa. Cʉ̃ja watoare waaupo María, ñucã cõra Magdalena ca wãme cʉtigo, jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro ca niirã peti wãtĩa cʉ̃ja ca witirico. 3Apeo, wiogʉ Herodes yeere ĩa nʉnʉjee bojari majʉ ca niiricʉ Cuza nʉmo Juana, to biri apeo Susana niiupa. Aperã paʉ romiri cʉ̃ja ca cʉorije mena cʉ̃re ca tii nemorucuricarã niiupa.\\nOteri majʉre ĩi cõoñari cʉ̃ ca wederique\\n4Paʉ bojoca macãri macãrã cõrora Jesús're ĩarʉgarã waaupa. To biri paʉ cʉ̃ja ca nea pooro ati wãme ĩi cõoñari, cʉ̃jare wedeupi Jesús:\\n5—Jĩcʉ̃ oteri majʉ cʉ̃ otere otegʉ waaupʉ. Cʉ̃ ca dee bate otero jĩcãgaari maapʉ ñaaupe. To biri bojoca teere ʉta yaio batecã, ñucã minia cãa doo, teere baacã, tiicãuparã. 6Apeye ñaaupe ʉ̃tã watoapʉ. Wiiñami, jita ʉje meniroacã ca niiro macã, oco manima ĩiro jinicoaupe. 7Ape gaari pota watoapʉ ñaaupe. Pota mena jĩcãrira bʉcʉañami, pota pee teere bʉcʉa ametʉa biato yaiocãupe. 8Apeye pea añuri jitapʉre ñaacũmuupe. Tee añuro bʉcʉa, jĩcã jati cien apegaari peti dica cʉtiupe —ĩiupi.\\nAtere o biro ĩi yapano, tutuaro wederique mena o biro ĩiupi Jesús:\\n—¡Ca amoperi cʉtirã tʉoya yʉ ca ĩirijere!\\n¿Ñee tiiro ĩi cõoñarique to niiti?\\n9Cʉ̃ buerã pea, “¿Ate ĩi cõoñarique, do biro ĩirʉgaro to ĩiti?” cʉ̃re ĩi jãiñaupa.\\n10Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Mʉjara Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽ ca majiña maniriquere mʉja ca majiro mʉjare tiimi. Aperã peera ĩi cõoñarique mena cʉ̃jare yʉ wede,\\n“Yʉ ca tiirijere ca ĩarã nii pacarã ĩa majiti,\\nyʉ ca wederijere tʉo pacarã tʉo majiti, cʉ̃ja biijato ĩigʉ,” ĩiupi.+\\nOteri majʉre ĩi cõoñari cʉ̃ ca wederiquere Jesús cʉ̃ ca wede majiorique\\n11”Ate nii ĩi cõoñari yʉ ca wedejãrijere ca ĩirʉgarije: Ote apegaaria, Ʉmʉreco Pacʉ wederique nii. 12Ote ape ca ñaarica maa pea, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca tʉorã niima. Jiro Satanás doo, añurije queti cʉ̃ja ca tʉomiriquere ẽmacãcumi, teere díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjeeri ametʉarema ĩigʉ.+ 13Ca ʉ̃tã cʉtiri yepa pea añurije quetire tʉorã, ʉjea niirique mena ca tʉorã niima. Bʉcʉarucu ñami, nʉcõri manima ĩiro ca jiniriquere birora, tee jʉori ñañaro cʉ̃jare to ca bii earora, cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeemiriquere yerijãacãma. 14Ote ape ca ñaarica yepa ca pota yucʉ cʉtiri yepa pea, añurije quetire ca tʉorã niima. Tʉo pacarã tʉgoeñarique pai, pairo apeye cʉorʉga tʉgoeña, ati yepare cati niirã cʉ̃ja upʉri ca boorore biro cʉ̃ja ca tii ʉjea niirije mena teere tii yaio batecãma. To biri dica manirora ca yairicarore birora biicãma. Bʉcʉa yapanotirora ca bii yairijere biro biima. 15Ote ape ca ñaarica yepa ca jita añuri yepa pea, bojoca añuro yeri tʉgoeñarique cʉtiri, añurije quetire tʉo, tee ca ĩirore biro tii nʉnʉjee, to birora tʉgoeña bayicõa nii, ca biirã niiri añuro ca dica cʉtiricarore biro biima —cʉ̃jare ĩi wedeupi Jesús.\\nJĩa boericagare ĩi cõoñari cʉ̃ ca wederique\\n16—Jĩcʉ̃ peera jĩa boericagare jotʉ mena bʉato dopo, ñucã cãni pejarica tabe doca pee dopo, tiirʉgʉ méé jĩa boemi. Emʉaro pee peorʉgʉ, ca jãa doorãre to boejato ĩigʉ pee doca, jĩa boemi. 17Teere birora yaioropʉ ca niirije, majiña manirijera biicã yerijãa waa, biiti. Ñucã jĩcãrãra majirique cãa niipetirãpʉ majiña manirijera niicã nʉnʉa waa, biiti.+ 18To biri añuro tʉoya: Yʉ yee quetire aperãre ca wede majiogʉra, bʉaro jañuro cʉ̃ ca majipere tiicojorucumi Ʉmʉreco Pacʉ. To biro ca tiitigʉa, cʉ̃ ca majirʉga tʉgoeñamirijepʉra ẽma ecocoarucumi —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nJesús paco, cʉ̃ bairã\\n19Jesús paco, cʉ̃ bairã cʉ̃re ĩarã waamiupa. Paʉ bojoca cʉ̃ja ca niiro macã, cʉ̃ pʉtopʉ ea waa majitiupa.\\n20To biri to ca niirã mena macʉ̃ jĩcʉ̃:\\n—Mʉ paco, mʉ bairã mʉre ĩarʉgarã, macãpʉ mʉre yue niima —cʉ̃re ĩiupi.\\n21To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Yʉ paco, yʉ bairã, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire tʉori, tee ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeerã niima —ĩiupi.\\n22Jĩcã rʉmʉ Jesús cʉ̃ buerã mena cũmua pairicapʉ ea jãa, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Jamʉ. Ʉtabʉcʉra ape nʉñapʉ mani tĩa waaco —ĩiupi. To biri tĩa waaupa. 23Cʉ̃ja ca tĩa nʉnʉa waaro, Jesús pea cãnicoaupi. To biro cʉ̃ ca bii ditoye tiirare, bʉaro ca wino paa puu cõa pooro oco jabe nʉnʉa dooupe. To biro ca biiro, cũmua peera pairo oco ñaajãa duuropʉ tiicãupe. 24To cõrora cʉ̃ buerã pea Jesús're wãcõrã, o biro ĩiupa:\\n—¡Buegʉ, Buegʉ dua waarã mani bii nija! —cʉ̃re ĩiupa.\\nTo biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea wãcã, winore, ca jaberijere, yerijãa dotiupi. To cõrora wino, oco ca jaberije añuropʉ yerijãa peticoaupa.\\n25To biro ca biiro cʉ̃ buerãre o biro ĩiupi Jesús:\\n—¿“Manire ametʉenecãrucumi” mʉja ca ĩi tʉgoeña bayirije do biro to biijãri? —ĩiupi.\\nCʉ̃ja pea to biro ca biirijere ĩa ʉcʉa, ñee pee ĩi majiticã, o biro ameri ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ñiru ʉno peti cʉ̃ niibuti ania, winopʉra, oco ca jaberijepʉra, cʉ̃ ca dotirore biro añuro cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeero ca tiigʉa? —ĩiupa.\\n26Biirique peti Gerasa yepa, ʉtabʉcʉra ape nʉña peere Galilea yepa ãpõtĩñaro ca niiri yepapʉre tĩa ea waaupa. 27Jesús cʉ̃ ca maa nʉcãrije menara, jĩcʉ̃ bojocʉ, tii macã macʉ̃, ca wãtĩa jãa ecoricʉ cʉ̃re ũmaa bocaupi. Mee, yoaro juti jãñati, wiipʉre niiti, maja operi watoaripʉ nii, ca biigʉ niiupi. 28Jesús're ĩacãgʉpʉa, cʉ̃ ãjʉro jupeari mena cʉ̃ jʉguero ñaanuu waari, o biro ĩi acaro buiupi:\\n—“¡Yʉre pato wãcõticãña Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉ Macʉ̃! ¡Ñañaro yʉre tiiticãña,” mʉre yʉ ĩi! —cʉ̃re ĩiupi.\\n29Wãtĩ atere to biro ĩiupi, “To cõrora cʉ̃re witi waagʉja,” Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro macã. Paʉ tiiri wãtĩ cʉ̃pʉre ñaajãa nʉcã earucuupi. To biri no ca booro biiremi ĩirã, cʉ̃ dʉporire, cʉ̃ amorire, come daari mena cʉ̃ja ca jiacãmijata cãare, teere tʉ̃a jude batecã, ca yucʉ maniri yeparipʉ cʉ̃ ca ũmaa duticã yai waarucuro, cʉ̃re tiirucuupi wãtĩ.\\n30Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Do biro mʉ wãme cʉtiti? —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, cʉ̃ pea:\\n—Yʉa, Legión yʉ wãme cʉti —cʉ̃re ĩi yʉʉupi. Atere o biro ĩiupi, paʉ wãtĩa cʉ̃pʉre cʉ̃ja ca jãarique ca niiro macã.\\n—Ca ʉ̃cʉ̃ari opepʉ jãare tiicojoticãña —ĩi jãiupa Jesús're.\\n32Tii tabe macã buuro peere paʉ ecaricarã yejea baa niiupa. To biri wãtĩa pea:\\n—Cʉ̃japʉre jãare jãa dotiya —ĩiupa. Jesús pea cʉ̃japʉre cʉ̃jare jãa dotiupi. 33To cõrora wãtĩa pea bojocʉpʉre ca niiricarã witi waa, yejea peere ñaajãa nʉcã eaupa. Cʉ̃ja ca jãarora, yejea pea tii buuro macã tʉdipʉ ũmaa mecʉ̃ bua waa, tiirapʉ ñaañua, dua yaicoaupa.\\n34Yejeare ca cotemiricarã pea to biro ca biirijere ĩari, ũmaa duti tua waa macã macãrãre, macã tʉjaro macãrãpʉ cãare teere cʉ̃jare wedeupa. 35Bojoca pea to biro ca biiriquere ĩarã waaupa. Jesús pʉto earã, wãtĩa cʉ̃ja ca witi weoricʉ peera juti jãñacãricʉpʉre, ñucã añuro bojoca cati añugʉpʉ, Jesús pʉto ca duwigʉre cʉ̃re ĩaupa. To biro cʉ̃ ca biiro ĩarã, bʉaro uwiupa. 36Ca wãtĩa jãa ecoricʉre Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca catioro ca ĩaricarã pea:\\n—O biro tii catio ecojãwi —cʉ̃jare ĩi wedeupa. 37Teere tʉorã, Gerasa yepa macãrã niipetirãpʉra uwima ĩirã:\\n—Waacoagʉja. Anore niiticãña —ĩiupa. To biri Jesús cũmuapʉ ea jãa, waacoaupi.\\n38To biro cʉ̃ ca biiro, ca wãtĩa jãñagʉre cʉ̃ ca catioricʉ pea:\\n—Yʉ cãa, mʉ mena yʉ waarucu —bʉaro Jesús're ĩi jãimiupi.\\n39To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉogʉ, o biro cʉ̃re ĩiupi Jesús:\\n—Dooticãña. Mʉ yaa wii pee tua waari, Ʉmʉreco Pacʉ añuro mʉre cʉ̃ ca tiirije niipetirore mʉ yaarãre wedeya —cʉ̃re ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro waa, macã macãrã niipetirãre Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca catioriquere cʉ̃jare wede peticãupi.\\nJairo macõ, to biri Jesús jutirore ca padeñarico\\n40Jesús, ʉtabʉcʉra ape nʉña peere cʉ̃ ca tua tĩa earo, bojoca pea ʉjea niirique mena cʉ̃re bocaupa, niipetirã cʉ̃re ca yue niiricarã niiri. 41To biro cʉ̃ ca bii tĩa eari tabera jĩcʉ̃, nea poo juu buerica wii wiogʉ Jairo ca wãme cʉtigʉ, Jesús pʉto eari, cʉ̃ dʉpori pʉto cʉ̃ ãjʉro jupea mena ea nuu waari:\\n—Yʉ yaa wiipʉ dooya —cʉ̃re ĩiupi. 42Cʉ̃ macõ jĩcõra ca niigo, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niiri cʉ̃mari ca cʉogo bii yaigopʉ biiupo.\\nToopʉ waagʉ cʉ̃ ca bii nʉnʉa waaro Jesús mena paʉ bojoca ʉta bijaroacã tuutu nʉnʉa waaupa. 43Cʉ̃ja watoare niiupo jĩcõ, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niiri cʉ̃mari peti ca díi waa yerijãatirije ca diarique cʉtigo. Cõre ʉco tiiri majare wapa tiima ĩigo, cõ ca cʉomirique niipetirije tiicojo peoticãupo. Jĩcʉ̃ peera cõre ʉco tii catioticãupa. 44To biri Jesús jiro pee doo, cʉ̃ jutiro yapare padeñaupo. Cõ ca padeñarora, cõre ca díi waa niirije jĩcãto díi taticoaupe.\\n45To cõrora o biro ĩi jãiñaupi Jesús:\\n—¿Ñiru yʉre cʉ̃ padeñajãri? —ĩiupi.\\nNiipetirãpʉra: “Jãa padeñatijãwʉ,” cʉ̃ja ca ĩiro macã, o biro cʉ̃re ĩiupi Pedro pea:\\n—Buegʉ, paʉ bojoca mʉre ca nʉnʉrã, ʉta bijaroacã cʉ̃ja ca tuumicõa nʉnʉa waa pacaro, “¿Ñiru yʉre cʉ̃ padeñajãri mʉ ĩi jãiñati?” —cʉ̃re ĩiupi.\\n46To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩi pacaro Jesús pea:\\n—Yee méé yʉ ĩi nija, jĩcʉ̃ yʉre padeñabujãwi. Yʉ ca tʉgoeña tutua maji niirije to ca waa ũmaa waaro yʉ tʉgoeñajãwʉ —ĩiupi.\\n47Nomio pea to biro cʉ̃ ca ĩiro, do biro bii duti majitima ĩigo, nanagora cʉ̃ pʉto pee waa, cʉ̃ dʉpori pʉtopʉ cõ ãjʉro jupeari mena tuetuu ea nuu waari, niipetirã cʉ̃ja ca tʉoropʉ:\\n—O biirije diarique cʉtima ĩigo, mʉ jutirore yʉ padeñajãwʉ. Yʉ ca padeñarora, yʉ ca diarique cʉtirije yʉre ametʉacoa —ĩi wedeupo.\\n48To biro cõ ca ĩiro, Jesús pea o biro cõre ĩiupi:\\n—Macõ, “Yʉre catiocãrucumi,” mʉ ca ĩi tʉgoeña bayirijera mʉ ca diarique cʉtirijere mʉre ametʉene. Tʉgoeñarique paitigora waagoja —ĩiupi.\\n49Ména, Jesús to biro cʉ̃ ca ĩi niiri tabera, nea poo juu buerica wii wiogʉ Jairo yaa wii macʉ̃ ea, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Mee, mʉ macõ bii yaicoajãwo. Buegʉre pato wãcõ nemoticãña —cʉ̃re ĩiupi.\\n50Jesús pea teere tʉori, o biro ĩiupi Jairore:\\n—Uwiticãña. Díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjeeya, mʉ macõ ametʉacãrucumo —cʉ̃re ĩiupi.\\n51Jairo yaa wiipʉ eagʉ, ca bii yairico pacʉ, cõ paco menare, Pedro, Juan, Santiago jãari wadore jãa waa dotiupi Jesús. 52Niipetirã bʉaro tʉgoeñarique pairique mena cõre oti niiupa. Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Otiticãña. Daquego bii yaigo méé biimo. Cãnigo tiimo —ĩiupi.\\n53To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, niipetirã cʉ̃re boca buicãupa Jesús're:\\n—Mee, bii yaicoajãwo —ĩima ĩirã. 54To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi bui pacaro, cõ amore ñeeri, tutuaro wederique mena o biro ĩiupi Jesús:\\n—Daquego, wãmʉ nʉcãña —cõre ĩiupi.\\n55To biro cʉ̃ ca ĩirora, cõ pea cati tua eaupo; cati tua eagora wãmʉ nʉcã cõ ca biiro Jesús pea:\\n—Cõre baarique ecaya —cʉ̃jare ĩiupi. 56Ca bii yaicoaricopʉra cõ ca cati tuaro ĩarã, cõ pacʉa pea ĩa ʉcʉa yaicoa, ñee pee ĩiticãupa. Jesús pea, to biro ca biiriquere: “Jĩcʉ̃ peerena wedeticãña,” cʉ̃jare ĩiupi.","num_words":1684,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS Introduction BAONT - Bible Search\\nSAN MATEO 28 SAN MARCOS 1\\nSAN MARCOS int\\nAñurije Queti, Marcos cʉ̃ ca owarique, aperã ape pũurori cʉ̃ja ca owaparo jʉguero cʉ̃ ca owarique nii. To biri Mateo, Lucas jãa pea, Marcos cʉ̃ ca owariquere ĩari, cʉ̃ja cãa ñucã cʉ̃ja ca niiro cõro owaupa. Bapari Añurije Queti watoare, pairo ca ĩi mani waarije méé nii atea.\\nPairo ĩi mani waatirora, “Añurije Queti bojoca niipetirã yee ca niipe o biro bii jʉoupa Jesucristo mena,” ĩi wedecã jʉo.\\nAte Añurije Quetia, bojocare Uwo Coeri majʉ Juan ca yucʉ maniri yepapʉ cʉ̃ ca tii niirique mena (1.1-8), Jesús cʉ̃ ca uwo coe ecorique, tee jiro Satanás cʉ̃re cʉ̃ ca ĩi buiyee ñaamirique mena, wede jʉo (1.9-13).\\nBojocare wãtĩa cʉ̃ja ca doti tutua niirijere tii yaio bate (1.27, 34, 39; 5.1-20; 7.24-30; 9.14-29), ca diarique cʉtirãre cʉ̃jare diarique ametʉene (1.29-34), ca aʉa boarãre cʉ̃jare baarique eca (6.30-44; 8.1-10), cʉ̃ buerãre uwiorije cʉ̃jare ca biiro cʉ̃jare ametʉene (4.35-41), tiimi. Jesús cʉ̃ ca doti maji niirije pea bojorica wãme bii ĩño: doti majirique mena bojocare bue (1.27), ñañarije tiiriquere acobo (2.5), yerijãarica rʉmʉre doti majicã (2.28), doti cũurique ca ĩirʉgarijere díámacʉ̃ wede majio (7.1-23; 10.1-12; 12.18-34), jiropʉ ca biipere wede majio jʉguecã (13.1-37), ca tiigʉ niimi.\\nJesús cʉ̃ paderiquere bau niiro cʉ̃ ca tii jʉoriquera Galileapʉ Añurije Quetire cʉ̃ ca wede jʉoriquere (1.14—9.50), Jesús, Galilea ca niiricʉ Jerusalén'pʉ cʉ̃ ca waariquere (11.1-52), Jesús cʉ̃ ca nii tʉjari semanare ca biiriquere, cʉ̃ ca bii yairiquere, cʉ̃ ca cati tuariquere (12—16) wede yapano ea.\\nAte añurije quetira, Jesús cʉ̃ majuropeera, “CA NII MAJUROPEEGɄ MACɄ̃ YɄ NII” ĩi wedemi. Ʉmʉreco Pacʉ pea, “YɄ MACɄ̃ YɄ CA MAIGɄ NIIMI,” ĩimi. Wãtĩa pea, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ niimi,” cʉ̃re ĩi ĩa majima. Paia ʉpʉ pea, cʉ̃ja ca ñeericʉpʉre, “¿Mʉa, MESÍAS, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ niiti?” Jesús're cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, “Ʉ̃jʉ. Cʉ̃ra yʉ nii,” cʉ̃re ĩi yʉʉmi (14.61, 62).\\nJesucristo yee Añurije Quetire Marcos cʉ̃ ca Owarique","num_words":290,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.28,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 13\\n☰ ATOS 13 ◀ ▶\\nOixipetice Barnabé ijaa Saulo odaa joɡ̶oimonyatibigiwaji mowote libaketedi Ǥoniotagodi\\n1 Onidiwa icoa ɡ̶oneleegiwadi anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, icoa eletidi boɡ̶one niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi idi liwigotigi loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Ini ica ane liboonaɡ̶adi Barnabé, ica eledi Simão anoyatigi me “Nabideɡ̶egi”, ica Lúcio anelatibige nigotaɡ̶a Cirene, ica Manaém ane niliidaɡ̶atagiwa niɡ̶ijo inionigi-eliodi Herodes, ijaa Saulo. 2 Ica noko jonoɡ̶oikanawaanigi me niodaɡ̶a, aɡ̶ica anoyeligo gaantokaaɡ̶ini owotibige mepaanaɡ̶a yoniciwaditibigiwaji moyotaɡ̶aneɡ̶e Ǥoniotagodi. Noɡ̶odoɡ̶etetalo Ǥoniotagodi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eetiogi, “Iomaɡ̶atitomi Barnabé ijaa Saulo mowote ibakedi ane leeɡ̶odi me jiniditiogi.” 3 Odaa joɡ̶oikatace me niodaɡ̶a me diɡ̶icata gaantokaaɡ̶icata anoyeligo, odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶etace Aneotedoɡ̶oji, oipeketeloco libaaɡ̶atedi Barnabé ijaa Saulo, odaa joɡ̶oibodetibigiwaji.\\nBarnabé ijaa Saulo owote libakedi Ǥoniotagodi digoida Chipre, lidelogo-nelegi\\n4 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja imonya Barnabé ijaa Saulo, aneledi liboonaɡ̶adi me Paulo. Odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Selêucia, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite noɡ̶owaxoditinigi aca etogo-nelegi, odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi anodita Chipre. 5 Igaanoɡ̶otota nigotaɡ̶a Salamina ane idei minitaɡ̶a lidelogo, odaa joɡ̶oyatematitedibece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji midiwataɡ̶a liiakanaɡ̶axiidi judeutedi. Odaa João Marcos ini miditaɡ̶a me yaxawatiogi.\\n6 Igaanaɡ̶a noɡ̶ototicogi eledi liwai niɡ̶ijo lidelogo-nelegi, odaa joɡ̶otota aca nigotaɡ̶a Pafos. Odaa digoida nigotaɡ̶a Pafos jiɡ̶idiaaɡ̶otota ica judeu ane liboonaɡ̶adi Barjesus, niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa one oxikoneɡ̶egi. Odaa oneetibece ica minaaɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, pida diwitaka. Codaa eledi liboonaɡ̶adi me Elimas me diboonaɡ̶atedetigi ioladi greego. 7 Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa lokaaɡ̶edi niɡ̶ijo lacilo-nelegi romaanotedi ane iiɡ̶e niɡ̶ini lidelogo-nelegi. Niɡ̶ini lacilo romaanotedi liboonaɡ̶adi Sérgio Paulo, ɡ̶oneleegiwa anowidi lixaketedi. Niɡ̶ini lacilo romaanotedi ja dienaɡ̶ata Barnabé ijaa Paulo, leeɡ̶odi yemaa me wajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 8 Pida Elimas niɡ̶ijo oxikoneɡ̶egi eliodi me lakapetegi Barnabé ijaa Paulo, odaa adomaɡ̶a yemaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi daɡ̶a dibatege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 9 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e Paulo, naɡ̶a iwita Elimas, odaa jeɡ̶eeta, 10 “Niɡ̶ida makaami akaami lionigi diaabo, codaa akaami lakapetegi inoatawece niɡ̶inoa ane iɡ̶enaɡ̶a. Niɡ̶ida makaami inokoleetibige maninaalenitiniwace oko abakeni ɡ̶adoxikoneɡ̶eco. Awitakatibece, codaa idioka limedi moleetibige me iigi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi anoditece Ǥoniotagodi. 11 Natigide Ǥoniotagodi ibake loniciwaɡ̶a meote anigotedaɡ̶awa. Eote makaami ɡ̶olaɡ̶a, odaa owidi nokododi me daɡ̶akati manati aligeɡ̶e!” Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa Elimas ja deemiteta ica nexocaɡ̶a ane yapoɡ̶oditedini ligecooɡ̶eli, odaa aɡ̶alee yatetibece. Odaa jiɡ̶idiaanaɡ̶adii dawakadetibece domaɡ̶a doletibige oko ane dibatigi libaaɡ̶adi me nibatege. 12 Odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi naɡ̶a nadi ane ninyaagi Elimas, eliodi me yopo leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Ǥoniotagodi, odaa jeɡ̶eyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\nPaulo idiaa libakadi nigotaɡ̶a Antioquia aneite nipodigi Pisídia\\n13 Odaa Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi joɡ̶owaxoditinigi aca etogo-nelegi, odaa joɡ̶oyaladi nigotaɡ̶a Pafos. Odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Perge aneite nipodigi Panfília. Pida jiɡ̶idiaaɡ̶i João Marcos naɡ̶a dawalacetege, odaa joɡ̶opiticogi nigotaɡ̶a Jerusalém. 14 Odaa Paulo ijaaɡ̶ijo lokaaɡ̶etedi noɡ̶oyaladi nigotaɡ̶a Perge, odaa joɡ̶otota nigotaɡ̶a Antioquia digoida nipodigi Pisídia. Odaa naɡ̶a saabado jiɡ̶igotibeci odakatiwece aca liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nicotiniwace. 15 Odaa jiɡ̶ijo ica ɡ̶oneleegiwa ane yalomeɡ̶eteloco lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, one yalomeɡ̶eteloco ica liwai notaɡ̶anaɡ̶axiidi ane idí Moisés niɡ̶ijo naɡ̶a iditedini najoinaɡ̶aneɡ̶eco, ijaaɡ̶ijoa liwailidi lotaɡ̶anaɡ̶axiidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide. Igaanaɡ̶a nigotini me yalomeɡ̶eteloco, odaa niɡ̶ijoa lacilodi niiakanaɡ̶axi joɡ̶onidita Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi onodetiogi mowote ligegi, moditiogi, “Akaami ɡ̶onioxoadipi, nigemaani motaɡ̶ani mawii ɡ̶odoiigi loniciwaɡ̶a, yakadi motaɡ̶anitiwaji.” 16 Odaa Paulo naɡ̶a dabiditini, ja yatitiogi libaaɡ̶adi eotibige me watacotibigiwaji, odaa jiɡ̶idaa diiticogi me dotaɡ̶a, mee,\\n“Akaami yoiigi ɡ̶oneleegiwaditigi Israel, inaaɡ̶ina anakaami eledi noiigi anoɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji, jemaa matacolitece yotaɡ̶a! 17 Aneotedoɡ̶oji ane Noenoɡ̶odi ɡ̶odoiigi Israel iomaɡ̶aditedice ɡ̶odaamipi me loiigi niɡ̶ijo jotigide. Iomaɡ̶aditedicoace niɡ̶ijo malee liɡ̶eladi digoida niiɡ̶o Egito, iomiɡ̶igipi midiaaɡ̶i niɡ̶idi nipodigi. Odaa jeɡ̶eote me noiigi-nelegi codaa me ibake loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a noɡ̶atedicoace me ideiticoace nipodaɡ̶a Egito. 18 Aneotedoɡ̶oji eliodi me dinatitediogi niɡ̶ijo midiaaɡ̶i midi nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Idiaaɡ̶i niɡ̶icoatigilo cwareenta nicaaɡ̶ape me doweditedeloco. 19 Odaa Aneotedoɡ̶oji yaaɡ̶adi seete noiika digoida niiɡ̶otedi Canaã, nawalacetedigi niɡ̶idi iiɡ̶o, odaa ja yajigoteta loiigi me nebi niɡ̶icoa iiɡ̶otedi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee moixomaɡ̶ateetedijo 450 nicaaɡ̶ape. 20 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote ninionaɡ̶a anoiɡ̶eke niɡ̶ica laxakawepodi neɡ̶epaa niɡ̶icoa nokododi naɡ̶aɡ̶ijo Samuel, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 21 Niɡ̶ijo Samuel malee yewiɡ̶a, loiigi Israel joɡ̶odipokota meo ane dibata oko meo me inionigi-eliodi. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotediogi Saul me ninionigi-eliodi, niɡ̶ijo lionigi Quis, anida aneetege licoɡ̶egi loiigiwepodi Benjamim. Odaa cwareenta nicaaɡ̶ape Saul mijo me inionigi-eliodi. 22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja noɡ̶atedice Saul, odaa ja ixotedio Davi. Aneotedoɡ̶oji akaaɡ̶ijo me eetetece Davi niɡ̶ijo mee, ‘Idioka limedi me jakadi Davi, lionigi Jessé, me niɡ̶ina oko aneo me idinitibeci, codaa jiɡ̶iniaaɡ̶eote inoatawece ane jemaa.’ 23 Jesus eledi ida aneetetege licoɡ̶egi Davi. Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote Jesus me Newikatitoɡ̶odi ɡ̶odoiigi Israel, codaa akaa ligegi meote. 24 Maleediɡ̶icatibige Jesus meote niɡ̶ijo libakedi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete, João Batista ja yatematitiogi ɡ̶odoiigi Israel me leeditibige me odinilaatece libeyaceɡ̶eco, codaa me leeditibige me dinilegetibigiwaji moikee noɡ̶oika libeyaceɡ̶eco. 25 Niɡ̶ijo João naɡ̶a nipegi me igodi niɡ̶ijo libakedi ane yajigote Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo noiigi, ‘Ame eni me eetiwaji? Aneɡ̶emeɡ̶ee Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji anicota me niiɡ̶e aneote me ɡ̶odewiɡ̶atace, analiitibigegetetiwaji. Pida digawini! Etinoa jeɡ̶enagi nige jigodi ibake. Daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, codaa ajakadi daɡ̶a jipegitege oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a daɡ̶a jowileceteda liwelatedi.’ ”\\n26 Odaa Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Inioxoadipi, anida anenitege licoɡ̶egi Abraão, codaa akaamitiwaji anakaami eletidi noiika, anoɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji. Aneotedoɡ̶oji niwakateetedibigoɡ̶oji okotawece niɡ̶ida natematigo, niɡ̶inoa lotaɡ̶a aneetece Aneotedoɡ̶oji anodaaɡ̶ee meote me ɡ̶adewikitace. 27 Niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém, ijaaɡ̶ijoa lacilodi aɡ̶oyowooɡ̶odi Jesus nijaaɡ̶ijoa ane nimonya Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Codaa aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo moditece Jesus, idaaɡ̶ida melioditibece moyalomeɡ̶etelogo niɡ̶idiwa notaɡ̶a inoatawece saabadotedi catiwedi niiakanaɡ̶axiidi. Pida aɡ̶oyowooɡ̶odi noɡ̶owote micotece niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo modi me leeditibige moyeloadi Jesus. 28 Odaa idaaɡ̶ida me diɡ̶icata anoyakaditece Jesus loenatagi ane beyagi, pida idokee modipokota Pilatos niɡ̶ijo lacilo romaanotedi me diiɡ̶enatakatalo moyeloadi Jesus. 29 Odaa joɡ̶owo micotece ijoatawece niɡ̶ijoa aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo meetece ane lawikodico Jesus. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶onikatini lolaadi me dinototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa joɡ̶oixotiwece lolaadi niɡ̶ijo wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi. 30 Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace. 31 Odaa niɡ̶ijoatigilo owidi nokododi Jesus me dinikeetediogi niɡ̶ijo oko ane lixigaɡ̶awepodi me icoɡ̶otedicogi nipodigi Galiléia odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém maleediɡ̶icatibige doɡ̶oyeloadi. Odaa natigide niɡ̶ijo oko jiɡ̶idiaa nakataɡ̶anadi moikeetiogi ɡ̶odoiigi naɡ̶a yewiɡ̶atace Ǥoniotagodi.\\n32-33 Odaa oko jaɡ̶aɡ̶a jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa nibodicetedi anele anoditece Jesus. Natigide Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote micotece niɡ̶ijo ane ligegitediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶ijo jotigide, neɡ̶eote Jesus me yewiɡ̶atace. Jiɡ̶idiaa ane iditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo liwai midiwataɡ̶a Enaco. Niɡ̶ijo niɡ̶itiwataale liwai naɡ̶ajo lotaɡ̶anaɡ̶axi Enaco iwoteloco ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee,\\nNiɡ̶ina noko jao me Ee Ǥadiodi.’\\n34 Aneotedoɡ̶oji eote Jesus me yewiɡ̶atace, codaa lolaadi aɡ̶ica daɡ̶a neladi. Joaniɡ̶idaa aneeteta Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, mee,\\n‘Jaotaɡ̶adomi ane daɡ̶axa mele ane emokee me jakadi me jao.\\nJoaniɡ̶idaa ane igegita Davi anijo mejita me jao.’\\n35 Miditaɡ̶a eledi Enaagi, Davi meetalo Aneotedoɡ̶oji,\\n‘Niɡ̶ida makaami aɡ̶ikani daɡ̶a neladi lolaadi ɡ̶aotagi\\nniɡ̶ijo anakamokakaami me dibataɡ̶adomi.’ ”\\n36 Odaa Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me datematika, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶idiaaɡ̶idi Davi naɡ̶a igodi ijoatawece libaketedi, Aneotedoɡ̶oji ane yajigoteta meote me yaxawa ɡ̶odaamipi niɡ̶ijoa nokododi, odaa ja yeleo. Odaa joɡ̶onaligitini miditaɡ̶a anonaligite laamipi, odaa lolaadi ja neladi. 37 Pida Niɡ̶ijoa ane yewikatiditace Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a neladi lolaadi.\\n38-39 Inioxoadipi, jemaa makaamitawecetiwaji owooɡ̶oti, codaa ajemaa daɡ̶awienatakani, me jatematiiɡ̶ataɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji me yakadi me ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶abeyaceɡ̶eco leeɡ̶odi niɡ̶ijo Jesus aneote. Odaa Aneotedoɡ̶oji yakadi me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina oko ane nakato. Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés baadiɡ̶ica loniciwaɡ̶a mowo me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina oko. 40 Adinowetitiwaji adiɡ̶icaa ɡ̶aninyaagi, diɡ̶icotece niɡ̶ijo ane ligegi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo moditece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, neɡ̶ee,\\nakaamitiwaji ane amenaɡ̶anitibece!\\ncodaa makaami ma!\\nIgaataɡ̶a niɡ̶inoatigilo ɡ̶anokododi jao yoenatagi ane daɡ̶a iwaɡ̶atitiwaji,\\nicaaɡ̶ica diɡ̶ica oko aneo ɡ̶adeemidi micota niɡ̶ida ɡ̶aninyaagi.’ ”\\n42 Niɡ̶ijo Paulo ijaa Barnabé naɡ̶a noditicoaci niiakanaɡ̶axi, onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo oko odipokotiogi migotacibeci nigeledi saabado moditacece ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo baanaɡ̶a oyeloɡ̶odi. 43 Igaanaɡ̶a ilaagitibece me yatecoɡ̶o, odaa eliodi judeutedi inaaɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi anodioteci ane lakataɡ̶a judeutedi, niɡ̶idi noiigi joɡ̶odioteci Paulo ijaa Barnabé. Odaa niɡ̶ijoa itoataale liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji joɡ̶onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi, owo loniciwaɡ̶a me doɡ̶oika moyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji aneliodi meletetema.\\n44 Igaanaɡ̶a nakatio eledi saabado, odaa jona domaɡ̶a iditawece niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a yatecoɡ̶o mowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. 45 Pida niɡ̶ijoa judeutedi noɡ̶onadi niɡ̶ijo lapo-nelegi me yatecoɡ̶o, odaa eliodi monocetema Paulo, codaa me notaɡ̶anaɡ̶ateloco modakapetege lotaɡ̶a, codaa me beyagi modotaɡ̶atibige. 46 Odaa Paulo ijaa Barnabé joɡ̶oyeloodaɡ̶atee laaleɡ̶ena, odaa moditiogi niɡ̶ijoa judeutedi, “Mina leeditibige makaami odoejedipi me jeloɡ̶otaɡ̶ata��̶awa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Pida aɡ̶emaanitiwaji me iwaɡ̶ati niɡ̶inoa notaɡ̶a, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee mikeenitiwaji Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaaɡ̶eote makatitiwaji midioka limedi me ɡ̶adewiki miniwataɡ̶a. Enice digawinitiwaji! Natigide jatematiiɡ̶atiogi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶inoa nibodicetedi anele. 47 Igaataɡ̶a Ǥoniotagodi ɡ̶odimonya, codaa meetedoɡ̶owa,\\n‘Ee ɡ̶adixomitio makaami macataɡ̶a lokokena\\nmiditaɡ̶a noiigi ane daɡ̶a judeutedi jao me jakadi me ɡ̶adibakeni\\namaleeɡ̶aɡ̶a ikeenitiogi inatawece ane noiigitigi niɡ̶ina iiɡ̶o\\nanodaaɡ̶ejigotiogi oko me jao me newiɡ̶atace.’ ”\\n48 Odaa niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi noɡ̶owajipatalo niɡ̶inoa notaɡ̶a, odaa eliodi me ninitibigiwaji, codaa moiweniɡ̶ide lotaɡ̶a Ǥoniotagodi. Odaa joɡ̶onakato Ǥoniotagodi ijotawece niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane ixipetedicoace meote me newiɡ̶atace.\\n49 Odaa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi jiɡ̶ilaagiteloco iditawece niɡ̶idi nipodigi. 50 Pida idiwa icoa judeutedi joɡ̶odeletiogi ijo iwaalepodi liicotedi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, ijaaɡ̶ijoa lacilodi niɡ̶idi noiigi, joɡ̶odoletibige mowo lacilo. Odaa joɡ̶oiatetibeci Paulo ijaa Barnabé, odaa joɡ̶oiticoiticoaci me noditicoaci niɡ̶idi nipodigi. 51 Odaa Paulo ijaa Barnabé joɡ̶oiticoɡ̶o liwelatedi monoɡ̶a amoɡ̶o oikee me daɡ̶adiaaɡ̶ica aneetege niɡ̶ijoa judeutedi. Odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Icônio. 52 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia eliodi me ninitibigiwaji, codaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yoniciwaɡ̶aditibigiwaji.","num_words":1420,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti HEBREOS 1\\nDios ha hablado por medio de su Hijo\\n1 Tirʉ̃mʉpʉre marĩ ñicʉ̃jããrẽ Dios quetibʉjʉyayupi tocãnacã nia na cʉ̃ caĩmasĩrĩ wãmerẽ bairo. Profeta majã jʉ̃gori cʉ̃ yaye quetire na quetibʉjʉyayupi. 2 Bairi ati yʉtea catʉsari yʉteapʉ cʉ̃ãrẽ cʉ̃ macʉ̃ jʉ̃gori marĩ quetibʉjʉyupi. Cʉ̃ macʉ̃ jʉ̃gori ati ʉmʉrecóo nipetirore qũẽnoñupĩ Dios. Bairi nipetiro cʉ̃ caátajere cacʉ̃gopaʉre bairo cʉ̃ cũñupĩ Dios cʉ̃ macʉ̃rẽ. 3 Dios macʉ̃ cʉ̃ã, cʉ̃ pacʉ cʉ̃ caasiyabatorije nipetirijere bairo jĩcãrõ tʉ̃nia niñami. Cʉ̃ pacʉ Dios cʉ̃ caãnorẽ bairo jĩcãrõ tʉ̃nia niñami cʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ã. Bairi nipetirije ati ʉmʉrecóo macããjẽ baiãnimasĩña cʉ̃ caátirotimasĩrĩjẽ jʉ̃gori. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ, marĩ carorije wapare cose yaparori bero ʉmʉrecóopʉ ásúpi, cʉ̃ pacʉ Diotʉ cariape nʉgõã carotimasĩruiricaropʉ ruiácʉ́.\\n4 Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃rẽ ángelea majã netõrõ caãnimajũʉ̃ cʉ̃ cũñupĩ. Na netõjãñurõ caãnimajũrĩ wãmerẽ cacʉ̃goʉ cʉ̃ cũñupĩ Dios cʉ̃ macʉ̃rẽ. 5 Noa ũna aperãrẽ atore bairo ĩẽsupĩ Dios cʉ̃ ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ:\\n“Mʉ, yʉ macʉ̃ majũ mʉ ãniña.\\nAti rʉ̃mʉi yʉ macʉ̃ mʉ ãnijʉ̃gogʉ.”\\nÁngelea majã ũnarẽ na ĩẽsupĩ. Cʉ̃ macʉ̃ jetore bairo qũĩñupĩ. Bairi tunu noa ũna aperãrẽ atore bairo ĩẽsupĩ Dios:\\n“Cʉ̃ pacʉa yʉ ãniña yʉa.\\nCʉ̃ã niñami yʉ macʉ̃ majũ,” na ĩẽsupĩ.\\nCʉ̃ macʉ̃ jetore tore bairo qũĩñupĩ. 6 Apero cʉ̃ caquetibʉjʉropʉ cʉ̃ macʉ̃ jĩcãʉ̃ caãcʉ̃ ati yepapʉ cʉ̃ caetarore atore bairo na ĩñupĩ:\\n“Yʉ yarã ángelea majã nipetiro qũĩroagarãma yʉ macʉ̃rẽ.”\\n7 Ángelea majã pʉamerẽ atore bairo caãna na cũñupĩ:\\n“Yʉ yarã ángelea majã wĩnorẽ bairo na ãnio joroque na yʉ átiya.\\nTunu bairoa peero caʉ̃rõrẽ bairo na ãnio joroque na yʉ átiya, yʉre cajʉána pʉamerẽ,”\\n8 Cʉ̃ macʉ̃ pʉame roquere bairo pʉame qũĩñupĩ:\\n“Mʉa, yʉ macʉ̃ Dios, tocãnacã rʉ̃mʉa carotimasĩ mʉ ãninucũgʉ.\\nCariape caroa wãme jeto carotimasĩ mʉ ãnigʉ.\\n9 Caroa macããjẽ ũnie jetore caĩroaʉ mʉ ãniña.\\nTorecʉ, carorije macããjẽ pʉamerẽ miroaetiya.\\nBairo caãcʉ̃ mʉ caãnoi, yʉ, mʉ pacʉ Dios pʉame mʉ yʉ besewʉ.\\nTunu bairi aperã netõrõ caroa yericʉtajere mʉ yʉ jowʉ,” qũĩñupĩ.\\n10 Tunu apero cʉ̃ caquetibʉjʉropʉ bairo ĩñupĩ:\\n“Mʉ, ati ʉmʉrecóo quetiupaʉ, mʉ camasĩrĩjẽ mena mʉ qũẽnowʉ̃ ati yepa caãnijʉ̃goripaʉpʉina.\\nMʉna, mʉ qũẽnowʉ̃ ati ʉmʉrecóo cʉ̃ãrẽ.\\n11 Atie mʉ caqũẽnorĩqũẽ nipetirije peticoagaro.\\nAti ʉmʉrecóo pʉame jutii camasã na cajãñarĩjẽ caboapetirorea bairo peticoagaro.\\nCabaimiatacʉ̃ãrẽ, mʉ pʉame mʉ petietigʉ.\\nTocãnacã rʉ̃mʉa mʉ ãnicõã ninucũgʉ.\\n12 ¡Camasã na jutii cabʉcʉre cũcõãrĩ apeye cawãmarẽ wasoaricarore bairoa nipetirije mʉ wasoacõãgʉ ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ!\\nMʉ pʉame mʉ petietigʉ. Bairoa mʉ ãnicõã ninucũgʉ” qũĩñupĩ Dios cʉ̃ macʉ̃rẽ.\\n13 Noa ũna ángelea majãrẽ atore bairo na ĩẽsupĩ Dios:\\n“Yʉtʉ cariape nʉgõã pʉame ruiya caãnimajũrõpʉ.\\nTopʉ mʉ caruiro, yʉ pʉame mʉ pesuare na yʉ netõnʉcãcõãgʉ,”\\nna ĩẽsupĩ Dios.\\nCʉ̃ macʉ̃ jetore tore bairo qũĩñupĩ. 14 Ángelea majã pʉame ati rupaʉ caãna mee niñama. Cabauena niñama. Diore cajʉána caãna ãnirĩ cʉ̃ carotirijere caáticoteri majã niñama. Bairi Dios yarã cʉ̃ canetõparãrẽ cajʉátinemonucũrã niñama.","num_words":421,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji TIAGO 3\\n☰ TIAGO 3 ◀ ▶\\nLeeditibige me jajacaɡ̶ataɡ̶a ɡ̶onioladi\\n1 Inioxoadipi, jiniɡ̶ikani deɡ̶eliodi niɡ̶ina akaamitiwaji doɡ̶owote me niiɡ̶axinaɡ̶anadi niɡ̶ina mateciɡ̶itiwaji. Igaataɡ̶a owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji nige iwi anigoteta oko, daɡ̶axa me dakaketoɡ̶odomi anigotedoɡ̶owa niɡ̶ina ane jiiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 2 Okotawece idioka limedi minoa ɡ̶obatico. Pida niɡ̶ina oko ane diɡ̶icata me dibatá me dotaɡ̶a, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini niɡ̶ica oko ane diɡ̶icata libatiigi, odaa yakadi me yajacaɡ̶adi lolaadi. 3 Niɡ̶ida moko jaoɡ̶ate lowacaɡ̶a apolicaɡ̶anaɡ̶a jaoɡ̶atibige me jajacaɡ̶ataɡ̶a, odaa jakataɡ̶a me jadeegaɡ̶aticogi niɡ̶ini eijeeɡ̶agi nelegi okanicodaaɡ̶ica ane jemaanaɡ̶aticogi. 4 Digowootiwaji naɡ̶ana etogo-nelegi. Niɡ̶ina niocodi ane yoniciwadi yamaɡ̶a, pida jakataɡ̶a me jadeegaɡ̶a etogo-nelegi jibakenaɡ̶a nolaakanaɡ̶atawaanigi. Odaa naɡ̶ana etogo igo niɡ̶ica ane yemaa meyaticogi niɡ̶ina nawaligenatakanaɡ̶a. 5 Jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ida ɡ̶odoceligi catiwedi ɡ̶onioladi. Jiɡ̶idaaɡ̶ee me lionicawaanigi me iteloco ɡ̶odolaadi, niɡ̶ida ɡ̶odoceligi catiwedi ɡ̶onioladi eote me idinanenaɡ̶atece niɡ̶inoa anicinoa ane nelecoli.\\nDigawinitiwaji! Niɡ̶ina ɡ̶alewakawaanigi yakadi meo me yabidi eliodi nialigi. 6 Niɡ̶ida ɡ̶onioladi liciagi noledi. Eetece inoatawece ane latopaco ane beyagi digoina iiɡ̶o. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ida ɡ̶onioladi eote inoatawece codaa eo ɡ̶odolaadi me napioyaɡ̶adi nibeyacaɡ̶a. Micataɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶onioladi daɡ̶a noledi, niɡ̶ina noledi ane daɡ̶a ipe, ane diiticogi oko abeyacaɡ̶aɡ̶a me nawikodeeɡ̶a. Niɡ̶ini noledi yaaɡ̶adi idatawece ɡ̶odewiɡ̶a, inatawece ɡ̶odolaadi, inoatawece ɡ̶odowooko, codaa ane ɡ̶odoenataka. 7 Niɡ̶ina oko ida loniciwaɡ̶ateloco inoatawece ane newiɡ̶ateloco niɡ̶ina iiɡ̶o. Joɡ̶oyokaaɡ̶atidi niɡ̶inoa eijedi ane doide, ilaaɡ̶axodi, inoa anigotinigi iiɡ̶o, codaa me noɡ̶ojedi. 8 Pida baadiɡ̶ica ane yakadi me yajacaɡ̶adi niɡ̶ida ɡ̶odoceligi. Abeyaceɡ̶egi niɡ̶ida ɡ̶onioladi, aɡ̶ica ane yakadi daɡ̶a yajacaɡ̶adi, codaa nolee weneeno ane ɡ̶odeloadi. 9 Yakadi me jibakenaɡ̶a ɡ̶onioladi me joɡ̶eeɡ̶atalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi. Pida eledi jibakenaɡ̶a ɡ̶onioladi me beyagi me jotaɡ̶anaɡ̶atibige eledi oko Aneotedoɡ̶oji loenataka ane latopiwadi. 10 Idaaɡ̶ida ɡ̶onioladi noditicogi notaɡ̶a anodoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji, codaa me notaɡ̶a ane beyagi ane dakapetege eledi oko. Inioxoadipi, ayakadi diɡ̶ideɡ̶ejinaɡ̶a, niɡ̶ida aiɡ̶enaɡ̶a. 11 Ina ninyoɡ̶odi gate, inaaɡ̶ina lidi ninyoɡ̶odi, domigidokidata ane icoɡ̶otiwece? Aɡ̶idokida ane noditicogi! 12 Inioxoadipi, domige yakadi ana itiiɡ̶adixaɡ̶a me yajigo azeitona? Domige yakadi ana libatadi uuva me yajigo fiigo? Ayakadi! Codaa niɡ̶ina lacilotibige ninyoɡ̶odi gate ayakadi daɡ̶a yajigo lidi ninyoɡ̶odi.\\nIca ɡ̶odixakedi anewi\\n13 Domigica ɡ̶adiwigotigitiwaji oko aninoa lixaketedi, ane yowooɡ̶odi inoatawece? Niɡ̶ini oko leeditibige me dineɡ̶enaɡ̶adi mewaligi me ikee mida lixakedi. Codaa niɡ̶ina meo loenatagi anele, odaa leeditibige me ibake lixakedi me diniwikodetibece lodoe eledi oko. 14 Nigida anigida ɡ̶adoceeɡ̶egi, codaa nige eliɡ̶idee catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena, codaa migoleetibige me iiɡ̶eni eledi oko madinelecaɡ̶ateeni, jinaɡ̶a adinaɡ̶axakenitibece leeɡ̶odi mida ɡ̶adixakedi. Igaataɡ̶a nigadinaɡ̶axakenitibece, niɡ̶ida makaami awitaka, jaɡ̶akapetege niɡ̶ijo liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji anewi. 15 Odaa Aneotedoɡ̶oji aniɡ̶iniaa yajigotedaɡ̶awa niɡ̶ida ɡ̶adixakedi, pida niɡ̶ida ɡ̶adixakedi liciagi lixakedi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Niɡ̶ida nixakedi ikatece ɡ̶odolaadi meo ane yemaa, codaa icoɡ̶oticogi minitaɡ̶a diaabo. 16 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko me daɡ̶axa loceeɡ̶egi catiwedi laaleɡ̶ena, codaa niɡ̶ina me doletibige me yakadi naɡ̶atetigi, odaa niɡ̶ina oko ailaɡ̶atiwage, owote lakataɡ̶a ane beyagi.\\n17 Pida niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me yajigote lixakedi oko, odaa niɡ̶ica anee me yewiɡ̶a niɡ̶ini oko aɡ̶ica lapioyaɡ̶ajegi. Codaa niɡ̶ini oko doletibige meo niɡ̶ina eledi oko me ilaɡ̶atiwage. Niɡ̶ini oko inoka doletibige meo aneletema eledi oko, codaa doletibige me lokaaɡ̶edi okanicodaaɡ̶ica oko. Codaa eliodi me iwikode eledi oko, codaa eo inokina niɡ̶ina ane yaxawa eledi oko. Niɡ̶ina meo niɡ̶ina anele, eotema inatawece oko, aɡ̶ica ane dinetetema. Aɡ̶okeo me daɡ̶axa meletema eledi oko. 18 Niɡ̶ina anodoletibige mowo eledi oko me daɡ̶a nidelaɡ̶a, codaa niɡ̶ina mowo me daɡ̶alee dinotigimadetiwage niɡ̶ina oko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nidelaɡ̶a, liciagi enanaɡ̶anaɡ̶a. Odaa niɡ̶ina anonopilaɡ̶aditio baɡ̶a anee me newiɡ̶a niɡ̶ina eledi oko moyaxawa me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji.","num_words":531,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.148,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 1\\n☰ MATEUS 1 ▶\\nNOTAǤANAǤAXI ANE IDÍ MATEUS\\nJesus eledi enidite Mateus niɡ̶ijo maleekoka iolatedicoace niɡ̶ijoa dooze ɡ̶oneleegiwadi modiotibece. Jesus maleedaɡ̶a eniditeta, Mateus libakedi me dibatibigege dinyeelo anoyajigota ninionigi-eliodi romaanotedi, idaaɡ̶ida me judeu. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me neleɡ̶edi eletidi judeutedi. Mateus eledi oyatigi me Levi. (Awiniteloco miditaɡ̶a Mateus 9.9; Marcos 2.14).\\nMateus me idí naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi didikotibige noiigi judeu me ikeetiogi mewi Jesus niɡ̶ijaaɡ̶ijoa niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me Ǥonewikatitoɡ̶odi. Elioditibece me yalaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji ane lotaɡ̶a miditaɡ̶a liwai oxiiɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi ane yalaɡ̶ate Jesus, midiwataɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶axiidi ane iditedini Moisés, maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi enaco, codaa midiwataɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶axiidi anoidí niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji.\\nMateus iditedini liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus aneneɡ̶egi ida ane jaoɡ̶ate. Liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus ane yalaɡ̶ata:\\n(1) Ane leeditibige me ee lewiɡ̶a niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji baanaɡ̶a iiɡ̶e laaleɡ̶enali, codaa niɡ̶ica ane yajigotediogi Aneotedoɡ̶oji.\\n(2) Niɡ̶ica ane iiɡ̶ete Jesus niɡ̶ijo anodiotibece mowo niɡ̶ijo me imonya moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus, codaa me iiɡ̶e moicilatidi eelotaginadi.\\n(3) Natematiko Jesus anida ane iciaceeketetege me ɡ̶odiiɡ̶axi.\\n(4) Liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus anoyalaɡ̶ata gela loiigi Aneotedoɡ̶oji.\\n(5) Liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus anoyalaɡ̶ata niɡ̶icoa owidijedi nokododi, codaa niɡ̶ica anodaaɡ̶ee nige dopitedijo.\\nMateus eledi yalaɡ̶ata lanikegi Jesus, codaa me loenataka anoikee anijoa. Eledi yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee neloɡ̶ododipi noɡ̶oyakadi moyeloadi, codaa eledi yatemati niɡ̶ica anodaaɡ̶ee naɡ̶a yewiɡ̶atace.\\n1 Niɡ̶idi noiigi joaniɡ̶idiaa jotigide laamipi Jesus Cristo. Jesus ida aneetetege licoɡ̶egi Davi, ane licoɡ̶egi Abraão.\\n2 Abraão jiɡ̶ijaa eliodi Isaque,\\n3 Judá ijoa itoataale lionigipi ɡ̶oneleegiwadi, onijoteci liboonaɡ̶adi Peres ijaaɡ̶eledi Zera, ajaa eliodo Tamar.\\n4 Arão jiɡ̶ijaa eliodi Aminadabe,\\n5 Salmom jiɡ̶ijaa eliodi Boaz, Boaz eliodo liboonaɡ̶adi Raabe.\\n6 Jessé jiɡ̶ijaa eliodi Davi, Davi anijo me inionigi-eliodi.\\n7 Salomão jiɡ̶ijaa eliodi Roboão,\\n8 Asa jiɡ̶ijaa eliodi Josafá,\\n9 Uzias jiɡ̶ijaa eliodi Jotão,\\n10 Ezequias jiɡ̶ijaa eliodi Manassés,\\n11 Josias jiɡ̶ijaa eliodi Jeconias ijaaɡ̶ijo nioxoadipi. Niɡ̶ijo malee yewiɡ̶a Josias, odaa niɡ̶ijo laxakawepodi loiigi Israel joɡ̶oyadeegi loiigi Israel digoida niiɡ̶otedi Babilônia midiaaɡ̶i me niwilogojedipi.\\n12 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶oyadeegiticogi Babilônia,\\n13 Zorobabel jiɡ̶ijaa eliodi Abiúde,\\n14 Azor jiɡ̶ijaa eliodi Sadoque,\\n15 Eliúde jiɡ̶ijaa eliodi Eleazar,\\n16 Jacó jiɡ̶ijaa eliodi José,\\n17 Jiɡ̶idaaɡ̶ee jiɡ̶ijoa catooze noiigi ixomaɡ̶atijo anida aneetege licoɡ̶egi Abraão neɡ̶epaaɡ̶icota Davi, odaa idaaɡ̶ee ijoa catooze noiigi ixomaɡ̶atijo anida aneetege licoɡ̶egi Davi neɡ̶epaaɡ̶icota Jeconias anoyadeegiticogi Babilônia. Idaaɡ̶ee ijoa catooze noiigi ixomaɡ̶atijo anida aneetege licoɡ̶egi Jeconias neɡ̶epaaɡ̶icota José, niɡ̶ijo lodawa Maria eliodo Jesus.\\n18 Jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶enitedini Jesus. Maria, ane eliodo Jesus, eka doletibige me lodawa ica José. Pida anaɡ̶a lodawa niɡ̶ipileɡ̶e, codaa Maria aniɡ̶ica daɡ̶a nadi ɡ̶oneleegiwa. Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo me ipileɡ̶e. 19 José, niɡ̶ijo ane doletibige me lodawa Maria, ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa mele. Ja domaɡ̶a lowoogo me ika Maria, pida adomaɡ̶a yemaa me ibolikatidi Maria lodoe niɡ̶idi noiigi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me domaɡ̶a lowoogo me ika Maria me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶ica oko. 20 Niɡ̶ijo naɡ̶a lowoogo me daɡ̶adiaa lodawa Maria, odaa ja dige. Igee ica niaanjo Aneotedoɡ̶oji me dinikeeta. Odaa oneeta, “José, anida anenitege licoɡ̶egi Davi, jinaɡ̶a domaɡ̶a adoiita me ɡ̶adodawa Maria. Igaataɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji aneo nigaanigi catiwedi Maria le. 21 Odaa Maria dinigajetece nigaanigawaanigi, odaa awii me liboonaɡ̶adi Jesus, leeɡ̶odi jiɡ̶ijaa napitaɡ̶adi loiigi libeyaceɡ̶eco.”\\n22 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica niciagi eo me icotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo naɡ̶a yalaɡ̶ata aneeteta Ǥoniotagodi, mee, 23 “Digawini! Ani awicije anicota me ipileɡ̶e, pida aniɡ̶ica me nadi ɡ̶oneleegiwa. Odaa jiɡ̶idi lionigi, odaa joɡ̶owo me liboonaɡ̶adi ‘Emanuel’.” “Emanuel” niɡ̶ina anejinaɡ̶a iniwa “Aneotedoɡ̶oji mokotaɡ̶a”.\\n24 Naɡ̶a nioodi José, odaa jeɡ̶eo niɡ̶ijo niaanjo Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶eta meo. Odaa José ja lodawa Maria. 25 Pida aniɡ̶ica daɡ̶a loomatewa Maria neɡ̶epaa dinigajetece odoejegi lionigi. Odaa José jeɡ̶eo me liboonaɡ̶adi Jesus.","num_words":545,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 9 BSNNT - To yicõari, gajeye ĩnare - Bible Search\\n1To yicõari, gajeye ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. g\\n2Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, to yicõari Juanre quẽne, ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ĩnare ũmato ejacõari, ĩna ĩaro rĩjorojʉa ricati ruyugʉ godovedicoasuju Jesús. 3Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To bajise botise ĩabetirũgũñujarã ĩna. 4To bajicõari, El'ias ñamasir'i, Moisés ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa.\\n5-6To bajiro ĩna bajisere ĩacõari bʉto güiyujarã. Bʉto güigʉ ñari, “To bajiro yigʉ yigʉja” yiri mene, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare quẽnobosarʉarãja yʉa. Mʉ yajãi, Moisés yajãi, to yicõari, El'ias yajãi bʉabosarʉarãja —Jesúre yiboayuju Pedro.\\n7To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju:\\n—Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.\\n8Ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne, ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.\\n—Jẽjʉ mʉa ĩasere gãjerãre gotibeja maji, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ rijato bero, quẽna yʉ tudicatiroto rĩjorore —ĩnare yiyuju Jesús. 10To bajiro ĩna bajirere gãjerãre gotimenane, ĩna masune tʉoĩacõa ñañujarã ĩna. Tire tʉoĩacõa ñarã ñari, ado bajiro gãmerã yisẽniĩañujarã:\\n—¿No bajiro yire ũnire yigʉ yati, “Rijacoaboarine tudicatirʉcʉja” ĩ yijama? —gãmerã yisẽniĩañujarã Pedro mesa. 11To bajiro yirã ñari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿No yirã, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ ejaroto rĩjoro ejarʉcʉmi El'ias ñamasir'i”, yati ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n12To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Riojo yiyuma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, “El'ias ñamasir'i ejasʉorʉcʉmi”, ĩna yijama. “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ ejaroti ñajare, jediro Dios ĩ bojarore bajiro yirã quẽnaro ñayuto mani” yigʉ ejasʉorʉcʉmi. “To bajiro yaja” yimasirã ñaboarine, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre ĩatecõari, cojo vãme me rojose ĩre yirʉarãma masa, Dios oca ĩna yiucamasirejʉarema ajimasibeama. 13Riojo mʉare gotiaja yʉ. El'ias ñamasir'ire bajiro bajigʉ jẽre ejaboayumi. Dios oca masa ĩna ucamasiriarore bajiro yirã, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús, Pedro mesare.\\n14Burojʉ ejariarã, ĩna rãcana ĩna ñarojʉre tudiejayujarã. Tudiejacõari, ĩna ĩajama, Jesús buerimasa rãca jãjarã masa ñañujarã. To bajicõari, ĩna rãca, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca ĩna gãmerã oca josasere ĩañujarã. 15Jesús ĩ vadisere ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã. Variquẽnarã ñari, ĩ tʉ ũmasujarã ĩre sẽnirã vana. 16Ĩre ĩna sẽnigajanoro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿No bajise ĩna rãca gãmerã oca josari mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.\\n17To ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ�� ado bajiro Jesúre cʉdiyuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, yʉ macʉ ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃ ñaami. To bajiro bajica yigʉ, ñagõbecʉ ñaami. To bajiri “Jesús, vãtire burocagʉmi” yigʉ, yʉ macʉre ãmivabʉ yʉ. 18Tocãrãcajine yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ĩre rojose ĩ yijama, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budi, guji põguẽ, ĩ rujʉ tutuajedicoarũgũami. To bajiro ĩ bajijare, mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.\\n19To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masisere mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —ĩnare yiyuju Jesús. To yigʉne, —Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ãmiaya —yiyuju Jesús.\\n20To ĩ yisere ajicõari, Jesús tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. To ĩna yirone, vãtijʉa, Jesúre ĩacõari, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ ñari, rojose yiyuju, masʉjʉare. To bajiro ĩ yijare, rijaquedigʉne, ĩ risejʉ sõmo budiyuju. 21To ĩ bajirone, rijaquedigʉ jacʉre ado bajiro sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿Nocãrãcarodori ado bajiro bajitʉsajari mʉ macʉ? —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ:\\n—Daquegʉaca ñagʉ̃jʉne to bajiro bajisʉocami. 22Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũmi. To yicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi. To bajiro yirũgũmi, yʉ macʉre sĩarʉ. Yʉare mʉ ejarẽmomasijama, yʉare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ —Jesúre yiyuju ĩ.\\n23To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—“Yimasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩabeati mʉ? To bajiro yʉre mʉ yitʉoĩajama, ñiejʉa josase manoja —ĩre yiyuju Jesús.\\n24To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju ĩ:\\n—“Yʉ macʉre catiomasigʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩamasicõaja, bajigʉjʉma. To bajiro tʉoĩavʉogʉ, “Ñabeticõato” yigʉ, yʉre ejarẽmoña —Jesúre yiavasãñuju ĩ, rijaquedigʉ jacʉ.\\n25To bajiro ĩ yiavasãsere ajicõari, jãjarãbʉsa masa ũmarẽjañujarã, Jesús tʉjʉ. To ĩna bajisere ĩacõari, tutuase rãca ado bajiro vãtire yiyuju Jesús:\\n—Vãti, yʉre ajiya. “Masa ñagõbeticõato”, to yicõari, “Ajibeticõato” yigʉ ñaja mʉ. ¡To bajiri ãni ʉsʉre budiya! ¡Quẽna ĩre tudisãjabeja! —vãtire yiyuju Jesús.\\n26To ĩ yirone, avasãcõari, rijaquedirotiyuju vãtijʉa. To yicõari, ĩ ʉsʉjʉ sãñaboagʉ, budicoasuju yuja. Ĩ budirone, rijar'ire bajiro bajicoasuju masʉjʉa. To bajise ĩacõari, “Rijacoajami”, yiyujarã masa. 27To ĩna yiboajaquẽne, Jesús ĩ ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃a vʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirone, rʉ̃gõcoasuju yuja.\\n28To yicõari bero, to ñarivijʉ sãjañuju Jesús. Ti vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa:\\n—¿No yirã vãtire burocamasibeti yʉa? —ĩre yiyujarã ĩna.\\n29To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Jẽjʉ yʉ burocagʉre bajiro bajirãre mʉa burocarʉajama, Diore sẽnicõari rĩne burocamasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n30-31Cesarea de Filipo ñar'i, vacʉ, Galilea sitare ĩ buerimasare ũmato rẽtoasuju Jesús. Jãjarã masa ĩna ajisere bojabesuju, ĩ buerimasare goticudigʉ ñari. Ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. To bajiro ĩ yijama, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n32To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajimasibesujarã ĩ buerã. To bajirã ñaboarine, ĩre sẽniĩabesujarã, ĩre güirã ñari.\\n“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, Jesús buerimasa ĩna gãmerã yire queti\\n33Capernaum vãme cʉti macajʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. To bajivana, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi vasujarã Jesús buerimasa. To bajiro ĩna yi vare ñajare, ĩna ya vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—Maa vana, ¿no bajise gãmerã oca josa vadi mʉa? —ĩnare yiyuju.\\n34To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajiboarine, cʉdibesujarã ĩna, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?” gãmerã yi oca josa vadiriarã ñari. 35Ĩna cʉdibetire, ĩa, ejarũjucoasuju Jesús. To bajicõari, ĩ buerimasare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽoñuju. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—No bojagʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñarʉajama, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩacõari, masa jedirore moabosarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.\\n36To yigʉne, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩna rĩjorojʉa ĩre ãmijeoyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n37—Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãma, Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama. To bajiro ti bajijare, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne, quẽnaro yirã yirãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n38Ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan:\\n—Gotimasiorimasʉ, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureagʉre ĩamʉ yʉa. “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajise mʉare rotimasiaja yʉ: ‘Budiya’ ”, yiñaami, vãtiare bureagʉ. Mani rãcagʉ me ĩ ñajare, “Tire yibesa”, ĩre yibʉ yʉa —Jesúre yigotiyuju Juan.\\n39To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—“Tire yibeticõaña”, ĩre yibeja. Quẽnaro yirimi. No bojagʉ yʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩaĩañamani ĩ yiĩoro bero, rojose yʉre ñagõbecʉmi. 40No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi. 41Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉre ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n(Mt 18.6-7; Lc 17.1-2)\\n42Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—Ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna ũmato yijama, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n43“‘Rẽtoro rojose tãmʉorobe’ yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa” yigʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—“Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo ãmo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉaãmo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja. 44Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi. 45“Yʉ gʉbo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo gʉbo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉa gʉbo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja. 46Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi. 47“Yʉ cajea sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja. 48Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi. h\\n49“Rojose ñaja” yimasiboarine, rojose mʉa yijama, quẽnabetoja. To bajiri, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. Rojose yiterã ñari, bʉto mʉa bojase ti ñaboajaquẽne, tire mʉa yibetijama, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajirotire bojagʉmi Dios.\\n50Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã. Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. Moa ocabetire bajiro bajiama sĩgʉ̃ri. Ĩna sʉorine quẽnaro yimasibeami Dios. Moa ocatʉjabetijʉare bajiro bajiya mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajama, mʉa sʉorine quẽnaro yimasigʉ̃mi Dios. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, rojose yibetibʉsarʉarãma gãjerã. Gãjerã quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mʉare bajiro quẽnaro yirʉarãma ĩna quẽne. To bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yiñaña —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.","num_words":1394,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 10 DES - Pʉhrʉ doce gʉare ĩgʉ buherãre Jesu - Bible Search\\nJesu doce gohra beyeñumi ĩgʉ buhedoregʉ obeomorãre\\nMr 3.13-19; Lc 6.12-16\\n1Pʉhrʉ doce gʉare ĩgʉ buherãre Jesu sihubeo, turarire omi gʉare. Watẽare gʉa cóãmasiburire, árĩpehreri dorere gʉa taumasiburire omi gʉare.\\n2Õpa waĩcʉrã árĩbʉ gʉa Jesu ĩgʉ apinirã: Simo árĩmi. Ĩgʉre ta Pedro arĩ piyumi Jesu. Simo pagʉ magʉ Andre árĩmi. Santiago ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu mera árĩmi. Erã pagʉ Zebedeo waĩcʉmi. 3Felipe, Bartolomé, Toma, yʉhʉ Mateo árĩbʉ gʉa. Yʉpʉ oparã ya árĩburire masare wajaseabasa coredigʉ árĩribʉ. Gʉa mera gajigʉ Santiago árĩmi. Ĩgʉ Alfeo magʉ árĩmi. Eropigʉ Lebéo sã árĩmi. Ĩgʉpʉ Tadeo erã arĩ piyudigʉ árĩmi ĩgʉ. 4Simo celote ya curu majagʉ, Juda Iscariote sã árĩma. Judapʉ Jesure ĩhaturirãre ĩhmubu árĩmi.\\nJesu ĩgʉ buherãre buhedoregʉ obeoñumi\\nMr 6.7-13; Lc 9.1-6\\n5Eropi gʉare ĩgʉ buherãre docere obeogʉ, “Õpa iique,” arĩ wereseremi gʉare:\\n—Judio masa árĩbirã pohroguere wabiricãque. Ne Samaria yeba maja macarigue sãre wabiricãque. 6Israe yeba majarã pohroguepʉre waque. Goãmʉre masibirã ��hrima erã. 7“Ʉmaro majagʉ opʉ árĩboro merogã dʉhyaa,” arĩ buheque erãre. 8Eropirã cami boarãre, gaji baja gajiropa árĩri dore oparã sãre õarã wacʉ̃ iique. Sĩrinirãre masuque. Watẽa ñajasũnirãre cohã wiuque erã watẽare. Mʉare iri turarire ogʉ iiaa. Eropirã mʉa sã yʉ eropa odiro dopa ta masare wajasearo mariro õarã wacʉ̃ eropa iicãque.\\n9“Mʉa warã ne niyerure aĩbiricãque. 10Ne mʉa ajure, ne peñe camisare, ne peba zapaturi sãre aĩgãbiricãque. Mʉa buheroguere ero majarãpʉ mʉare barire oporo.\\n11“Iri macariguere ejarã, mʉa carĩborore masa õaro umupeogʉ pohrogue amaque. Eropirã ĩgʉ ya wihi ta dujanique. Ne warãgue wiriaque iri wihire. 12Eropirã wihigue ñajarã “Ãhriri,” arĩque iri wihi majarãre. 13Mʉare erã gamecʉ̃, “Goãmʉ mera õaro árĩque mʉa,” arĩque erãre. Mʉare erã gamebiricʉ̃, “Goãmʉ mera õaro árĩque,” mʉa arĩbiricãque erãre. 14Eropirã mʉare erã gamebiricʉ̃, erã mʉa buherire peediabiricʉ̃ ĩarã iri wihire wiria waque. Eropa wiriarã, guburi maja nicure moje siripique erã ĩaro, erã ya dipuwajare ĩhmumorã. Iri maca majarã mʉare gamebiricʉ̃ eropa ta iique erã sãre. 15Diaye ta mʉare arĩgʉ tiiaa. I ʉmʉ pehrecʉ̃guere Sodoma majarã Gomorra majarã mʉra bʉrigã dipuwajacʉrãcoma. Erã eropa dipuwajacʉro tauro mʉare gamebirãpʉ dipuwajacʉrãcoma. arĩ weremi Jesu gʉare.\\nJesu yarãre gajirã erã ñero iiborore wereñumi Jesu\\nEropa arĩtuha õpa arĩnemomi gʉare ĩgʉ buherãre:\\n16—Yʉre peeque mʉa. Oveja iro dopa árĩrãre mʉare yeea guarã iro dopa ta ñerã árĩrã watopegue obeogʉ iiaa. Eropirã mʉapʉ õaro pee masirã árĩque. Eropirã gariboro mariro õaro árĩque erã mera. 17Õaro iique mʉa. Masa mʉare erã oparãre orãcoma mʉare dipuwaja moadorerã. Erã buheri wirigue sãre parãcoma mʉare. 18Eropirã mʉa yaharã mʉa árĩri dipuwaja macari majarã oparã pohrogue erã tauro oparã pohrogue sãre aĩgãrãcoma mʉare dipuwaja moadoremorã. Eropirã mʉare erogue erã aĩgãcʉ̃ judio masa árĩbirã oparã sãre õari buherire wererãca mʉa. 19-20Mʉare oparã pohrogue erã aĩgãcʉ̃ erãre mʉa wereniguiburire wʉaro pepibiricãque. Mʉare erã serẽpicʉ̃ ta mʉa erãre yʉhriburire masirãca Goãmʉ mera. Eropa masirã mʉa irire mʉa gamero wereniguisome. Goãmʉpʉ mari Pagʉ ĩgʉ Espíritu Santo mera mʉare wereniguicʉ̃ iigʉcumi.\\n21“Irisubure erã tĩrã erã pagʉ porã Jesu yarã árĩcʉ̃ ĩha wejẽdore wiarãcoma oparãre. Erã pagʉ sʉmarã erã porã Jesu yarã erã árĩcʉ̃ ĩha wejẽdore wiarãcoma oparãre. Erã porãpʉ erã pagʉ sʉmarã erã Jesu yarã erã árĩcʉ̃ ĩha wejẽdore wiarãcoma oparãre. 22Eropirã masa árĩpehrerã yʉre mʉa umupeora dipuwaja ĩhaturirãcoma mʉare. Erã mʉare erã ñero iiquerecʉ̃ ta mʉare erã ñero iirare yujuro bojerã yʉre duhubiricʉ̃ Goãmʉ mʉare taugʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ pohrogue mʉare opagʉcumi. 23Yuju maca mʉare erã ñero iicʉ̃ gaji macague duhri wahgãque. Diaye ta mʉare arĩgʉ tiiaa. Israe yeba árĩri macarire mʉa buhepehoboro core, yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ i yebague dujarigʉra.\\n24“Buherã erãre buhegʉre masi taribeama. Eropigʉ pohro majagʉ sã ĩgʉ opʉ weca árĩbeami. 25Yujugʉ buhegʉre ĩgʉre weredigʉ iro dopa dujaro gahmemi ĩgʉ. Pohro majagʉ sãre ĩgʉ opʉ iro dopa ta dujami. Mʉapʉ yʉ buherã ãhraa. Eropirã yʉre iidiro dopa ta mʉa sãre iirãcoma. Eropirã yʉre “Watĩ Beelzebú ãhrimi,” arĩ weresãrã, mʉa sãre yaharãre ñero arĩ wereniguirãcoma erã, arĩ weremi Jesu gʉare.\\n¿Nihinore güicʉ̃ õhari? arĩ wereñumi Jesu\\n26Eropa arĩra pʉhrʉ Jesu õpa arĩnemomi gʉare:\\n—Eropirã mʉare erã ñero iidiarãre güibiricãque. Masa erã yayasãrare pʉhrʉ gajirã masirãcoma. Erã dibura sãre gajirã masirãcoma. 27Eropirã mʉare yayarogã yʉ wererare bajarã masa watope wereturiaque mʉapʉ. 28Mʉare wejẽrã mʉa dʉpʉ dihtare wejẽmasima. Mʉa sĩporãpʉ sĩribeaa. Eropirã mʉare wejẽdiarãre güibiricãque. Goãmʉpʉre güique. Ĩgʉ mʉa dʉpʉ mʉa sĩporãri sãre peamegue dedeomasimi mʉare. Eropirã ĩgʉpʉre güique.\\n29“Perã mirua wajamarima. Erã eropa wajamariquerecʉ̃ ta Goãmʉ õaro mahi ĩhadibumi erãgãre. Goãmʉ dorebiricʉ̃ ne sĩribeami yujugʉgã. 30Eropigʉ mʉa poarire ne yuju poadagã dʉhyaro mariro masipehomi Goãmʉ. Eropa ta mʉa árĩricʉri sãre masipehomi Goãmʉ. Eropa masigʉ mʉare ĩhadibuniguicãmi. 31Miruare ĩgʉ ĩhadiburo tauro mʉapʉre ĩhadibumi Goãmʉ. Eropirã wʉaro bʉjawere guñaricʉbiricãque mʉa, arĩ weremi Jesu.\\nJesure mʉa umupeorire wereque masare, arĩ wereñumi\\n32Eropigʉ gʉa sãre werenemomi:\\n—Yujugʉ “Jesucristo yagʉ ãhraa,” masare ĩgʉ arĩ werecʉ̃ yʉ sã ĩgʉre “Yahagʉ ãhrimi,” arĩ weregʉra yʉ Pagʉ ʉmaro majagʉguere. 33Yujugʉ masare güigʉ “Jesucristo yagʉ árĩbeaa,” masare ĩgʉ arĩ werecʉ̃ yʉ sã “Yahagʉ árĩbeami ĩgʉ,” arĩ weregʉra yʉ Pagʉguere ʉmaro majagʉguere, arĩ weremi Jesu.\\nJesu yʉ buhecʉ̃ masa erã basi game dʉca warirãcoma, arĩ wereñumi\\n34Eropa arĩtuhaja õpa werenemomi masare:\\n—¿Dohpa arĩ pepiri mʉa yʉre? ¿Yʉhʉ masare yʉ buhegʉ aricʉ̃ yʉ buheri mera masa ĩhaturisome, arĩ pepiri mʉa? Eropa árĩbeaa. Masa yʉ buherire peerã pe curu erã basi dʉca warirãcoma. Yujurãyeri yʉ buherire peerãcoma. Gajirãpʉ irire gamebirã erãre ĩhaturirãcoma. Eropirã yujuro mera árĩsome masa. 35Mʉrã yʉ buherire erã peera dipuwaja erã porã erãre ĩhaturirãcoma. Mʉrã nome erã yʉ buherire peera dipuwaja erã porã nome erãre ĩhaturirãcoma. Erã mʉñecosã nome yʉ buherire erã peera dipuwaja erã beposã nome erãre ĩhaturirãcoma. 36Eropirã masa erã acawererãre yʉ buherire peecʉ̃ ĩarã erãre ĩhaturirã árĩrãcoma.\\n37“Yʉre erã mahibodiro tauro erã pagʉ sʉmarãpʉre mahitarinʉgarã yaharã árĩsome erã. Yʉre erã mahiborono tauro erã porãpʉre mahitarinʉgarã yaharã árĩsome erã. 38Eropirã crusague yʉ sĩridiro dopa ta yaharã erã árĩra waja ñero tarirãcoma erã sã. Eropa ñero taridiabirã yaharã árĩsome. 39Masa yʉre guñaro mariro erã gamero iirã peamegue warãcoma erã. Yaha árĩburipʉre erã guñarã árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera õaro árĩniguicãrãcoma, arĩ weremi Jesu.\\nMari wajataburire wereñumi Jesu\\n40Eropa arĩtuhaja õpa werenemomi gʉa sãre:\\n—Mʉare yaharãre yujugʉ õaro mera bocatĩrigʉ, yʉ sãre bocatĩrigʉ iimi ĩgʉ. Eropigʉ yʉre õaro bocatĩrigʉ yʉre obeodigʉ sãre bocatĩrigʉ iimi. 41Eropigʉ Goãmʉ yare weredigʉ wajatagʉcumi. Ĩgʉre õaro iigʉcumi Goãmʉ. Eropigʉ ĩgʉ yahare ĩgʉ weregʉ árĩcʉ̃ ĩagʉ yujugʉ ĩgʉre õaro bocatĩrigʉ weredigʉ iro dopa ta wajatagʉcumi ĩgʉ sã. Eropi gajigʉ õaro iidigʉ wajatagʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ õaro iigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩagʉ yujugʉ ĩgʉre õaro bocatĩrigʉ õaro iidigʉ dopa wajatagʉcumi ĩgʉ sã. 42“Jesu yagʉgã ta ãhrimi,” mʉa arĩ ĩarã ĩgʉgãre itamudiarã deco yʉsari mera dihta tĩaquerecʉ̃, diaye ta mʉa sãre õaro iigʉcumi Goãmʉ, arĩ weremi Jesu.","num_words":1054,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 22 BSNNT - Tire yʉre ĩ ĩoro bero, quẽna - Bible Search\\n1Tire yʉre ĩ ĩoro bero, quẽna riaga oco ʉeri maniya catirũgũrotiayere oco cʉtiyare yʉre ĩocami ángel. Tiya, ʉeri mani botise oco cʉticõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro quẽnaro ruyurisa ñacajʉ tiya. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ jode cʉticajʉ tiya riaga. 2Ti maca ñari maa gʉdarecore ñacajʉ tiya. Tiya veca ñaricʉ riagare jʉajacatʉajʉne saari cʉticõari catirũgũrotiayere rica cʉtiricʉ ñacajʉ. Tocãrãcarodorine rica cʉtirũgũroti ñacajʉ tiʉ. To bajiri cojo cʉ̃mare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãcaji rica cʉtirũgũroti ñacajʉ. Tiʉ jũ quẽne, “Jʉaji rijabeticõato” yirã, masare ĩna ʉco yiroti ñacajʉ. 3Ti macajʉ Dios ĩ ĩatese maniroti ñacajʉ. Ñajediro quẽnase rĩne ñarũgũroti ñacajʉ. Ti macajʉ Dios, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rãca rotirã ĩna rujiri cũmuro ñaroti ñacajʉ. Ti macana jediro Dios ĩ bojasere yirã ĩre rʉ̃cʉbʉorona ñacama. 4Adi macarʉcʉrojʉ Diore ĩabetirũgũriarã ñaboarine, tojʉrema ĩre ĩarona ñacama. To yicõari, Dios vãme ĩna riovecarijʉre ucatu ecorona ñacama. 5Tojʉ ñami maniroti ñacajʉ. Ti macana sĩabusuore bojamena ñarona ñacama. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bususe rãca busuroti ñacajʉ, ti macare. To bajiri, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere bojamena ñarona ñacama. To bajicõari, Diorãca roticõa ñarũgũrona ñacama.\\n6Bero, quẽna ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n7Gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n8Yʉ ñaja Juan, adi quetire ucagʉ. Jediro yʉre bajiĩocatire ĩacõari, ángel ĩ goticati ñaro cõrone ajicajʉ yʉ. Tire yʉ ajiro bero, yʉre ĩocacʉ ángel rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. 9To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre yicami ángel:\\n10Gajeye ado bajiro yʉre goticami:\\n—Ti oca mʉ ucasere no bojarone tire yiyayiobeja, bero bajiroti ti cõñajare. 11To bajiroti mojoroaca ti cõñajare, masa ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñato. Rojose tʉoĩacõari yirũgũrãma, to bajirone yicõa ñato. To yicõari, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã quẽne, ĩ ĩavariquẽnase rĩne yicõa ñato —yʉre yigoticami ángel.\\n12To yicõa, quẽna Jesús ĩ gotisere yʉre goticami ángel:\\n—“Riojo ñamasusere gotiaja yʉ. Yoaro mene varʉcʉja yʉ quẽna. Ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna yirere masigʉ̃ ñari, ‘Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yirʉcʉja yʉ. 13Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, ‘Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja’ yigʉ yaja yʉ”, yigotiami Jesús —yʉre yigoticami ángel.\\n14Quẽna ado bajiro yʉre goticami:\\n—“Rojose yʉa yirere yʉare masiriobosacõañumi Cristo” yitʉoĩarã rĩne ñaama yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye ricare barona. To bajiri ĩna ñaama ti maca sojerire sãjamasirona. To bajirona ñari, variquẽnato ĩna. 15Adocãrãca vãme rojose yirã ñaama ti macare sãjabetirona: Gãjerãre rojarã, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirã, sĩarimasa quẽne, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne sãjabetirʉarãma. To yicõari, socase yirã quẽne sãjabetirʉarãma ti macare —yʉre yigoticami ángel.\\n16To yicõari, gajeye Jesús ĩ gotisere gotigʉ, ado bajiro goticami ángel:\\n—“‘Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ti oca gotiato ĩ’ yigʉ, ángel vãme cʉtigʉre cõamʉ yʉ. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaja yʉ. Busuriñoco, busuroto rĩjoro ĩ busumʉjadore bajiro bajirocʉ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajisere ĩacõari, ‘Mame macarʉcʉro Dios ĩ vasoaroti ejacoajʉ’, yimasirʉarãma masa”, yigotiami Jesús —yigoticami ángel.\\n17Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajicõari, mani rãcagʉ Esp'iritu Santo quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniaja mani:\\n18Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, adi quetire ajirãre ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: No bojarã adi queti yʉ ucasere ti gotiro bajiro me ĩna ucarẽmojama, “Rojose tãmʉorʉarãma” ángel yʉre ĩ yigotirore bajirone rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. 19Adi queti ti gotise, “Socase ñaja” yitʉoĩagʉ̃re, “Socagʉ ñaami. Yʉ tʉ ñarocʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios. To ĩ yijare, yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye rica cʉtiʉ ricare ĩ baborotire ĩre barotibetirʉcʉmi Dios. To bajicõari, Dios ĩ ñarimacare sãjabetirʉcʉmi.\\n20Adi quetire gotigʉ, ado bajiro gotiami:\\n21Mani ʉjʉ, Jesús, mani jedirore quẽnaro yato.","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 CORINTIOS 2\\nYucʉtẽojʉ godañi Cristo, yire gaye\\n1 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Dios gaye mʉare goti ãmogʉ̃, tʉo seyore oca rãca meje mʉare bʉsi ucucʉ yʉ. Ito yicõri bʉto masire ocana meje Dios oca mʉare goticʉ yʉ. 2 Mʉa tʉ yʉ ejacati coji gaye ñasarise mʉare goti ãmocʉ yʉ. “Yucʉtẽojʉ godañi Cristo masare yiari”, yire gaye riti mʉare goti ãmocʉ yʉ. 3 Ñasagʉ meje bajiro mʉa tʉ ejacʉ yʉ. Mʉa tiro riojo güigʉ nʉrʉo bʉsicʉ yʉ. 4 Mʉare yʉ bʉsija, yʉ masirisena meje mʉare bʉsicʉ yʉ. Ito yicõri Dios oca mʉare yʉ riasoja, yʉ masirisena meje mʉare riasocʉ yʉ. Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉre ãmogʉ̃, masa ĩna masirisena meje mʉare bʉsicʉ yʉ. Ado robojʉa bajicʉ: Ĩ oca mʉare yʉ riasoroca ĩ masirisena mʉa tʉorʉ̃nʉroca yiñi Espíritu Santo. 5 Ito bajiri masa ĩna masirise tʉo seyocõri meje Jesure tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Ĩ ocare mʉa tʉo masiroca yiñi Dios. Ito bajiri ĩ masirisena sʉoriti Jesucristore tʉorʉ̃nʉyija mʉa.\\nEspíritu Santona sʉoriti Diore masia mani, yire gaye\\n6 Jesucristore rʉ̃cʉbʉocõri queno ĩre tʉo rẽtoburãre yʉ bʉsija queno masire ocana ĩnare bʉsia yʉ. Ito bajiro yʉ bʉsija, adi sita gãna ĩna masirisena meje bʉsia yʉ. Ito yicõri adi sita gãna ʉjarã ĩna masirisena meje bʉsia yʉ. Adi sita gãna ʉjarã ñabojana ĩna masibojare rãcati godarã yirãji ĩna. 7 Yʉ bʉsija, Dios ĩ masirisena bʉsia yʉ. Ito bajiro yʉ bʉsija, masa ĩna tʉo masiroti gaye ña iti. Adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeoroto riojʉa, “Ado bajiro masare masogʉ̃ yigʉja yʉ”, yi masicãñi Dios. Iti oca masa ĩna masibitire Dios ĩ masirisena masare riasoa yʉ. 8 Sĩgʉ̃jʉa adi sita gãna ʉjarã itire tʉo masirã mama. “Cristona sʉoriti masare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi ĩna tʉo masija, mani Ʉjʉ ñasagʉre yucʉtẽojʉ sĩabitiboana ĩna. 9 Dios oca tuti iti gotiado bajiroti bajia. Tʉote mʉa:\\nĨre tʉo mairãre yiari quenarise queno yucãñi Dios. Masa ĩna tiĩabiti, ĩna tʉobiti, ĩna tʉoĩabiti cʉni quenarise queno yucãñi Dios, yi gotia Dios oca tuti.\\n10 Espíritu Santo manire queo sãcõri, “Quenarise queno yicãñi Dios”, yi mani tʉo masiroca yami Dios. Dise rʉyabeto masiami Espíritu Santo. Dios ĩ tʉoĩarise masi jeoami Espíritu Santo.\\n11 Mani masamasiti, “Ĩ ito bajiro tʉoĩami”, gãmeri yi masibea mani. Ĩmasiti, “Ito bajiro tʉoĩa yʉ”, yi masiguĩji ĩ. Ito bajiroti Espíritu Santo sĩgʉ̃ti Dios ĩ masirisere masiguĩji. 12 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari adi sita gãna ĩna masirise boca ãmiana meje ña mani. Espíritu Santo Dios ĩ cõarʉreama boca ãmiana ña mani. Dios queno manire ĩ yire gaye mani tʉo masitoni Espíritu Santore cõañi Dios manire yiari. 13 Ito bajiri mani bʉsija, mani tʉoĩa rujeorisena meje bʉsia mani. Espíritu Santo manire ĩ riasorise bʉsia mani. Mani tʉoĩa rujeorisena meje bʉsia mani. Espíritu Santore boca ãmigoana ñari, gãjerã ĩre boca ãmigoanare ĩ gayere goti rẽtobu masia mani.\\n14 Adi sita gãna Espíritu Santore boca ãmimena Dios gayere tʉo masimenaji ĩna. “Bʉroti bajia, mecʉre oca ña”, yi tʉoĩarãji ĩna. Ito bajiri itire tʉo ãmomenaji ĩna. Espíritu Santore boca ãmimena ñari Dios gayere tʉo masimenaji ĩna. Ĩna tʉo masiroca Espíritu Santo ĩ yibeja tʉo masimenaji ĩna. 15 Espíritu Santore boca ãmianama Dios gayere tʉo masirãji ĩna. Ito bajiri, “Dios gayere tʉo masirã meje ñama ĩna”, sĩgʉ̃jʉa yigʉ maquĩji ĩnare. 16 Dios oca tuti iti gotija, ado bajiro gotia: “Mani Ʉjʉ ĩ tʉoĩarise masigʉ̃ maquĩji. Ñimʉjʉa Diore riasogʉ maquĩji”, yi gotia Dios oca tuti. Ito bajibojarocati Espíritu Santo quedi sãja ecoana mani ñajare, Cristo tʉoĩarise mani tʉo masitoni manire ejabʉami ĩ.","num_words":542,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 16\\n☰ MARCOS 16 ◀ ▶\\nJesus naɡ̶a yewiɡ̶atace\\n(Mateus 28.1-8; Lucas 24.1-12; João 20.1-10)\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a ixomaɡ̶atijo saabado, odaa Maria Madalena, Salomé ajaa Maria ane eliodo Tiago joɡ̶odinoojetetalo nadokojetedi me domoɡ̶oyatita Jesus lolaadi. 2 One nigoitijo niɡ̶ijo odoejegi noko semaana, aligeɡ̶e ja doletibige me nodi, odaa jiɡ̶igotibeci midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anoyatice Jesus lolaadi. 3 Naigitece ja dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Amigetiɡ̶ijo ane noɡ̶owatoɡ̶odomi naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi ane noxoco niɡ̶ijo wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi?” 4 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me dinotaɡ̶aneɡ̶e igaataɡ̶a naɡ̶ajo wetiɡ̶a daɡ̶axa me nelegi. Pida niɡ̶ijo naɡ̶a icotiobece, noɡ̶oiwita, odaa joɡ̶onadi naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi joɡ̶onoɡ̶aticogi midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. 5 Niɡ̶ijo noɡ̶odakatiwece niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, odaa joɡ̶onadi ica lioneeɡ̶a ane dinixotinigilo nowoodi ane yapacaɡ̶a. Nicoti diɡ̶eticogi liwai libaaɡ̶adi niɡ̶ijo anoyatice lolaadi Jesus. Niɡ̶ijo noɡ̶onadi, odaa eliodi me nawelatibigiwaji.\\n6 Pida niɡ̶ijo lioneeɡ̶a meetiogi, “Jinaɡ̶a anawelatiwaji! Jowooɡ̶odi me domoɡ̶oleetibige Jesus anelatibige nigotaɡ̶a Nazaré. Owooɡ̶oti moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa ja yeleo. Pida aɡ̶aleeɡ̶icoa digoina, ja yewiɡ̶atace. Digawini anoyatice lolaadi. 7 Pida niɡ̶ina natigide emiitiwaji, eloɡ̶otitiogi niɡ̶ijo anodiotibece codaa me Pedro. Enitiogi migo Jesus dinewadetedicogi digoida nipodigi Galiléia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶itice manatitetiwaji, niɡ̶ijo ane ligegitedaɡ̶awatiwaji.”\\n8 Odaa ja yediiɡ̶a me noditicoaci midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, odaa ja daleditibige, nawigicaɡ̶ateloco, leeɡ̶odi meliodi me doitibigiwaji. Odaa aɡ̶ica gaantiɡ̶ijo anoyatematita.\\nJesus dinikeeteta Maria Madalena\\n(Mateus 28.9-10; João 20.11-18)\\n9 Jesus yewiɡ̶atace niɡ̶ijo naɡ̶a domiingo me nigoitijo. Odoeje me dinikeeteta Maria Madalena, naɡ̶ajo anijo mijoa seete niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a ane iticoitedice Jesus. 10 Odaa Maria Madalena jiɡ̶igo, yatematitiogi niɡ̶ijo lokaaɡ̶etedi Jesus aneliodi magecaɡ̶alodipi codaa noenaɡ̶ateloco. 11 Odaa niɡ̶ijo naɡ̶a nibodicaɡ̶a Jesus naɡ̶a yewiɡ̶atace, codaa Maria mee me nadi, aɡ̶oyiwaɡ̶adi.\\nJesus jaɡ̶aɡ̶a dinikeetediogi icoa itoataale anodiotibece\\n12 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus dinikeetediogi niɡ̶ijo itoataale anodiotibece maleeɡ̶idaa diiticogi mewaligitibigiwaji miditaɡ̶a ica nipodigi wetice nigotaɡ̶a. Ica ane latopagi diniigi niɡ̶ijo naɡ̶a dinikeetediogi. 13 Niɡ̶ijo naɡ̶a dopitiobece, odaa joɡ̶oyatematitiogi niɡ̶ijo eledi anodiotibece modakapetege Jesus. Pida niɡ̶ijo eledi aɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo latematigo.\\nJesus dinikeetediogi niɡ̶ijo oonze anodiotibece\\n(Mateus 28.16-20; Lucas 24.36-49; João 20.19-23; Atos 1.6-8)\\n14 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja dinikeetediogi niɡ̶ijo oonze anodiotibece niɡ̶ijo me niodaɡ̶a. Odaa ja napeteɡ̶etediniwace leeɡ̶odi laaleɡ̶enali daɡ̶axa me dakake, codaa leeɡ̶odi me doɡ̶oyiwaɡ̶adi naɡ̶a yewiɡ̶atace noɡ̶oyatemati niɡ̶ijo anonadi naɡ̶a yewiɡ̶atace. 15 Odaa Jesus meetediogi, “Emiitecetiwaji inatawece ane noiigi niɡ̶ina iiɡ̶o, atematiitedibecetiwaji nibodicetedi anele aneetici. 16 Aneotedoɡ̶oji eote gela lewiɡ̶a niɡ̶ina oko aneyiwaɡ̶adi nibodicetedi anele, codaa leeditibige me dinilege. Pida niɡ̶ina oko ane deɡ̶eyiwaɡ̶adi, Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a laagedi codaa me iloikatidi. 17 Aneotedoɡ̶oji ikee niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi, codaa eotetema loxiceɡ̶edi niɡ̶ina oko anoyiwaɡ̶adi. Codaa oibake Iboonaɡ̶adi niɡ̶ina moiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa odotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi ane diɡ̶ica modotaɡ̶atigi niɡ̶ica jotigide. 18 Nigodibatalo laketedi ane diniweneene, oɡ̶oa domige owacipeta weneeno me doɡ̶oyowooɡ̶odi, aɡ̶ica ninyaagi. Nigoipeketelogo libaaɡ̶atedi niɡ̶inoa eelotaginadi, odaa ja nicilaɡ̶a.”\\nJesus noɡ̶opitedibigimece ditibigimedi\\n(Lucas 24.50-53; Atos 1.9-11)\\n19 Niɡ̶ijo Ǥoniotagodi Jesus naɡ̶a ika me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yadeegitedibigimece ditibigimedi, odaa ja nicotedi liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji ikee mida naɡ̶atetigi. 20 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶igotibeci oyatematitedibece nibodicetedi inoatawece ane nipodaɡ̶a. Odaa Ǥoniotagodi yaxawatediogi, codaa meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi me ikee niɡ̶inoa latematiko anoyatematitibece mewi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém.)","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"João 1 | KBC Bible | YouVersion\\nJesus oyatedigi me Lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n1Niɡ̶ijoa anoyatedigi me Notaɡ̶a akaaɡ̶iniwa aniɡ̶icatibige daɡ̶a igo inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Odaa iniwa Niɡ̶ijoa anoditalo me Notaɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji. 2Akaaɡ̶iniwa miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji maleediɡ̶icoateda inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. 3Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e meote inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Aɡ̶ica idi ane daɡ̶a loenatagiteda. 4Okanicodaaɡ̶ica ane yewiɡ̶a, yewiɡ̶a leeɡ̶odi Iniaaɡ̶iniwa. Niɡ̶ina meote lewiɡ̶a oko, liciagi naɡ̶ana lokokena ane ikeeta oko anewi. 5Naɡ̶ani lokokena ídi miditaɡ̶a nexocaɡ̶a. Codaa nexocaɡ̶a ayakadi daɡ̶a ipeedi.\\n6Niɡ̶ijo eledi João anodita João Batista. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji. 7Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e João me yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee naɡ̶aca lokokena, eotibige minatawece oko oyakadi moyiwaɡ̶adi naɡ̶aca lokokena, leeɡ̶odi lotaɡ̶a João. 8Pida João aniɡ̶ijaa lokokena, pida enagi me yalaɡ̶ata naɡ̶aca lokokena. 9Niɡ̶ijoa anepeɡ̶ewi me lokokena, ane nalotedeloco inatawece oko, jeɡ̶enagi digoina iiɡ̶o.\\n10Odaa jiɡ̶inaaɡ̶itedice digoina iiɡ̶o. Codaa jeɡ̶epaa eote niɡ̶ina iiɡ̶o, pida niɡ̶ina okotigi digoina iiɡ̶o aɡ̶oyowooɡ̶odi. 11Enagi miditaɡ̶a niɡ̶idi epaa nipodigi, pida niɡ̶idi loiigi aɡ̶odibatege. 12Pida ijotawece niɡ̶ijo anodibatege Niɡ̶ijoa ane lokokena, anonakato, Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yajigote naɡ̶atetigi me lionigipi. 13Aleeɡ̶odi ane licoɡ̶egi eliododipi, codaa aleeɡ̶odi eliododipi moyemaa lionigipi, eleditace aleeɡ̶odi lowooko ɡ̶oneleegiwadi, pida ida aneetetege leeɡ̶odi miniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji eote me gela lewiɡ̶a.\\n14Niɡ̶ijoa anewi me Notaɡ̶a dinanatedigi me ɡ̶oneleegiwa, odaa ja inaaɡ̶ite mokotaɡ̶a. Idioka limedi meletedoɡ̶odomi, codaa me nikeetedoɡ̶owa inoatawece anewi niɡ̶inoa ane ikee anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. Jinataɡ̶a mida loniciwaɡ̶a, leeɡ̶odi mokiniwatece me Lionigi niɡ̶ijoa Eliodi ane ideite ditibigimedi.\\n15João Batista ijo me yalaɡ̶atalo, mee, “Joaniɡ̶iniaaɡ̶iniwa anejitece niɡ̶ijo meji, ‘Odaa nigidiaaɡ̶idi nige leecawaanigi me jano, enagi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, leeɡ̶odi akaaɡ̶iniwa jotigide maleedaɡ̶a janitini’”.\\n16Idioka limedi mokotawece jibaɡ̶atege ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a ane daɡ̶axa mele, leeɡ̶odi daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi. 17Moisés najigotedoɡ̶owa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, pida Jesus Cristo baɡ̶a nikeetedoɡ̶owa me ɡ̶odemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa eleditace nikeetedoɡ̶owa anewi niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji. 18Aɡ̶ica ini oko baanaɡ̶a nadi Aneotedoɡ̶oji. Pida oniniwatece Lionigi anidioka limedi me ipegitetege Eliodi, baaniɡ̶iniaa nikeetedoɡ̶owa anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji.\\nLatematigo João Batista\\n19Joaniɡ̶idaaɡ̶ee João eetece anodaaɡ̶eeteda Jesus, niɡ̶ica naɡ̶a oniiɡ̶e icoa lacilodi judeutedi midataɡ̶a João niɡ̶ijoa sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa leviitatedi. Niiɡ̶exedi oicoɡ̶oticogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶ijo noɡ̶otota João, odaa joɡ̶oige modita, “Amakaami ida makaami?” 20João iɡ̶enaɡ̶a me dineloɡ̶odi, adiwitaka, neɡ̶eetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee Cristo, Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi”. 21Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Enice, amakaami? Akaami Elias?” Naɡ̶a niniɡ̶odi meetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee”. Noɡ̶oigetace, modita, “Anaɡ̶akamaɡ̶akaami ica ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane yalaɡ̶ata Moisés?” Odaa ja niniɡ̶odi meetiogi, “Aneɡ̶emeɡ̶ee”. 22Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Enice igame eni makaami? Jopooɡ̶atibige me jowooɡ̶otaɡ̶a anakaami me ininiɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijo anetiɡ̶odiiɡ̶e”.\\n23Igaanaɡ̶a niniɡ̶oditiogi João, eetece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Isaías, niɡ̶ijo liotagi Aneotedoɡ̶oji ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa jeɡ̶ee,\\n“Ee niɡ̶ina ane datematika midi nipodigi ane yadilo,\\nane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, anee,\\n‘Niɡ̶ina boɡ̶oenitiwaji naigi ane igotetece Ǥoniotagodi’”.\\n24Niɡ̶idi ane igotibeci liiɡ̶exedi fariseutedi joɡ̶oige João, 25Modita, “Meni daɡ̶akaami Cristo, niɡ̶icoa liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami Elias, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, ane yalaɡ̶ata Moisés. Enice, igaamee manilegenitiniwace oko?” 26Naɡ̶a igidi João, meetiogi, “Ee baɡ̶a jilegenaɡ̶ata ninyoɡ̶odi. Pida digoina ɡ̶adiwigotigitiwaji ini ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica mowooɡ̶otitiwaji. 27Nige leecawaanigi me jano, odaa jaɡ̶aɡ̶enagi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jakadi daɡ̶a ee liotagi me jowilece leejetedi liwelatedi”. 28Niɡ̶ica noko monigetice João idei digoida manitaɡ̶a aca nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Betânia, ane ideitice daato akiidi Jordão, aneite João me nilegetiniwace oko.\\nWaxacoco ane niwakatee Aneotedoɡ̶oji\\n29Neɡ̶eledi noko João ja naditege Jesus migo midataɡ̶a. Odaa João jeɡ̶ee, “Digawinitege! Niɡ̶inoa joaniɡ̶inaaɡ̶inoa Waxacoco ane niwakateetedigi Aneotedoɡ̶oji, ane noɡ̶a libeyaceɡ̶eco inatawece oko digoina iiɡ̶o. 30Jiɡ̶ijo me idalaɡ̶atalo, niɡ̶ijo meji, ‘Nige leecawaanigi me jano, odaa jaɡ̶aɡ̶enagi ɡ̶oneleegiwa ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi, leeɡ̶odi akaaɡ̶iniwa maleediɡ̶icatibige me janitini’. 31Emeɡ̶eeta aɡ̶epece jowooɡ̶odi aniniwa. Pida janagi inilegetiniwace oko jatitiogi ninyoɡ̶odi, jaotibige loiigi Israel moyakadi moyowooɡ̶odi anijoa”.\\n32-33João eɡ̶idaa diitigi me yalaɡ̶atalo Cristo, mee, “Ee ajowooɡ̶odi niɡ̶ica anijoa. Pida Aneotedoɡ̶oji, ane idiiɡ̶e me jinilegetiniwace oko, jatita ninyoɡ̶odi, neloɡ̶otediwa, meetediwa, ‘Icota manati Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikateloco lacilo ɡ̶oneleegiwa. Odaa niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶idaaɡ̶idoa ane ixotediwece oko Aneotedoɡ̶oji Liwigo me yajigota loniciwaɡ̶a’. Ee jinadi Liwigo Aneotedoɡ̶oji me dinikatelogo Jesus icoɡ̶otibigimece ditibigimedi macataɡ̶a yotibi. 34Ewi me jinadi niɡ̶ida niciagi, odaa ewi niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Lionigi Aneotedoɡ̶oji”.\\nOdoejedi anodiotibece Jesus\\n35Neɡ̶eledi noko, idiaaɡ̶itace João icaaɡ̶icoa itoataale anodiotibeci. 36Niɡ̶ica naɡ̶a naditece Jesus me ixomaɡ̶atedijo, odaa jeɡ̶eetiogi João, “Digawinitiwaji. Niɡ̶ijoa digoida, niɡ̶ijoa Waxacoco ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji”. 37Noɡ̶owajipata niɡ̶ijo itoataale anodiotibeci, odaa joɡ̶oigaalatece Jesus. 38Naɡ̶a nilokotetege Jesus, odaa ja naditetege moigaalatece. Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiina ica anoleetibigetiwaji?” Odaa joɡ̶oigidi moditalo, “Rabi, igamei ica ɡ̶adiɡ̶eladi?” (“Rabi” niɡ̶ina anejinaɡ̶a “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi”.) 39Jesus meetediogi, “Anagitiwaji, awini ane yotokaɡ̶adi”. Odaa jiɡ̶igotibeci, joɡ̶onadi ane lotokaɡ̶adi Jesus. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i miniwataɡ̶a niɡ̶ijo noko. Naɡ̶a doletibige me deez lakata me nigoitijo.\\n40Onijoteci niɡ̶ijoa itoataale ane wajipatalo lotaɡ̶a João, ane igaalatece Jesus, liboonaɡ̶adi André, nioxoa Simão Pedro. 41Aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi André jiɡ̶igo doletibige Simão niɡ̶ijo nioxoa. Naɡ̶a yakadi, odaa jeɡ̶eeta, “Ja jakataɡ̶a Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, ane liboonaɡ̶adi Cristo.” 42Odaa André ja yadeegi Simão miniwataɡ̶a Jesus. Naɡ̶a iwiteta Jesus, meete, “Niɡ̶ida makaami akaami Simão, akaami lionigi João. Odaa natigide ja ɡ̶aboonaɡ̶adi Cefas”. (“Cefas” idaaɡ̶ida me “Pedro”, niɡ̶ina anejinaɡ̶ata “wetiɡ̶a”.)\\nJesus eniditeta Filipe ijaa Natanael modiotibece\\n43Neɡ̶eledi noko, Jesus ja lowoogo migo eledi nipodigi ane liboonaɡ̶adi Galiléia. Odaa ja dakapetetege Filipe, odaa jeɡ̶eete, “Anagi, aniwitibici!” 44Filipe elatibige nigotaɡ̶a Betsaida, ane liɡ̶eladi André ijaa Pedro. 45Filipe ja doletibige Natanael, igaanaɡ̶a yakadi, odaa meeta, “Jakataɡ̶a iniwa ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Jesus, niɡ̶ijoa lionigi José, niɡ̶elademigitigi nigotaɡ̶a Nazaré. Moisés akaa idí niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa me niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji oidi anodaaɡ̶eeteda miniwa.” 46Odaa mee Natanael, “Aniɡ̶ica jinadi oko anele anelatibige nigotaɡ̶a Nazaré”. Odaa Filipe ja niniɡ̶odi, meeta, “Anagi, awini”.\\n47Naɡ̶a naditetege Jesus Natanael menagi miniwataɡ̶a, odaa mee, “Digawiniticogitiwaji digoida. Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa yeloɡ̶o melatibige Israel, codaa niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ainaale eledi oko”. 48Natanael ja ige Jesus, meetalo, “Amiica ica madowooɡ̶oti?” Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Aniɡ̶icatibige Filipe deɡ̶eniditaɡ̶awa, jinaditaɡ̶awa midiaaɡ̶oni anicooti libatadi naɡ̶ada niale ‘fiigoigo’”. 49Natanael meetalo Jesus, “Iniotagodi, niɡ̶ida makaami, akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, jaɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi ɡ̶odoiigi Israel”. 50Odaa Jesus meeteta, “Mige adadiwaɡ̶ati leeɡ̶odi mejitaɡ̶awa me jinaditaɡ̶awa libatadi naɡ̶ajo niale? Pida niɡ̶ida makaami icota manati eletidi yoenataka ane daɡ̶axa me libinienaɡ̶a yayoketice niɡ̶ida ananati”. 51Eledi meeteta Jesus, “Ewi mejitaɡ̶awatiwaji, icota manati me domoke ditibigimedi, odaa anatitiwaji niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji igotibeci ditibigimedi, naɡ̶a dinikatiniwace meetaɡ̶a ane Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi”.\\nWycliffe Bible Translators, Inc. 2010\\nLearn More About Kadiwéu New Testament","num_words":982,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Lucas 1\\nLucas ¿deero tiigʉ́ atipũrẽ́ jóayiri? jĩĩrigue\\n1-2 Niipetire ʉ̃sã watoapʉ wáariguere ĩñarira Jesús “wedera wáaya” jĩĩcorira ʉ̃sãrẽ buewa. Paʉ cʉ̃́ã buerirobirora jóanʉcãrira niiwã. 3 Yʉʉcã ate niipetire Jesús sicatopʉ tiinʉcã́riguere masĩpetidʉgagʉ ãñurõ buewʉ. Teero tiigʉ́, Teófilo, yʉʉ teeré jóaa, 4 mʉʉrẽ ãpẽrã́ bueriguere “diamacʉ̃́rã niiã” jĩĩmasĩdutigʉ.\\nÁngele Juan Bautista bauáadarere wederigue\\n5 Herodes Judea dita macãrã õpʉ̃ niiritore, sĩcʉ̃ pai Zacarías wãmecʉtigʉ niiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ Abíaya põna macʉ̃ niiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ nʉmo Isabel wãmecʉtiyigo. Coo Aarón pãrãmeõ niinʉnʉsego niiyigo. 6 Cʉ̃́ã pʉarã́pʉra Cõãmacʉ̃ ĩñacorore basocá ãñurã́ niiyira. Cʉ̃ʉ̃ dutirére ãñurõ tiiyíra. Teero tiirá, basocá cʉ̃́ãrẽ “wapa cʉoóya” jĩĩmasĩriyira. 7 Cʉ̃́ã põnamaníyira. Isabel põnamanígõno niiyigo. Cʉ̃́ã bʉtoá niiyira.\\n8 Sicabʉreco Zacarías pai paderé padegʉ tiiyígʉ Cõãmacʉ̃wiipʉ. Cʉ̃ʉ̃ya põna macãrã paderé bʉrecori niiyiro. 9 Paiá tiirucúrobirora sĩcʉ̃rẽ beseyira sitiaãñúre sóegʉdʉre. Tiibʉrecore Zacaríare beseyira. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃pe Ãñurí Tatia pʉto macã tatiapʉ sóegʉ sããwayigʉ. 10 Sóeritono niirĩ, niipetira basocá sopepʉ́ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrã́ tiiyíra. 11 Sĩcʉ̃ ángele* Portugués: anjo. cʉ̃ʉ̃rẽ bauáyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ sóemʉõcoro diamacʉ̃́pe nucũyigʉ. 12 Zacarías cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñagʉ̃, ʉcʉájõãyigʉ. Bayiró cuiyigʉ. 13 Ángele cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyigʉ:\\n—Cuirijãña, Zacarías. Cõãmacʉ̃ mʉʉ sãĩrére tʉoi. Mʉʉ, mʉʉ nʉmo Isabelmena sĩcʉ̃ põnacʉtíadacu. Cʉ̃ʉ̃rẽ Juan wãme tuuya. 14 Mʉʉ cʉ̃ʉ̃mena bayiró ʉsenigʉ̃dacu. Paʉ cʉ̃ʉ̃ bauári, ʉseniãdacua. 15 Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre bʉ́ri niigʉ̃́ mee niigʉ̃daqui. Vinorẽ,† Portugués: vinho. sibiorére sĩnirígʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ paco páatipʉra Espíritu Santo cʉ̃ʉ̃mena niitoagʉdaqui. 16 Paʉ Israelya põna macãrã Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã Õpʉ̃rẽ padeodúrirare padeorí tiigʉ́daqui sũcã. 17 Marĩ Õpʉ̃ sʉguero jeagʉdaqui. Elías tiiróbiro Espíritu Santo tutuare cʉogʉ́daqui. Teeména pacʉsʉ̃mʉãrẽ cʉ̃́ã põnamena ãñurõ niirecʉtiri tiigʉ́daqui. Netõnʉcã́rãrẽ basocá ãñurã́ tiiróbiro wãcũrĩ tiigʉ́daqui. Basocáre “marĩ Õpʉ̃rẽ ãñurõ niiyueya” jĩĩgʉ̃daqui, jĩĩyigʉ.\\n18 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ, Zacarías sãĩñáyigʉ:\\n—¿Deero tii yʉʉ masĩgʉ̃dari mʉʉ yʉʉre jĩĩrére? Yʉʉ bʉcʉ niiã. Yʉʉ nʉmocã bʉcʉó niiyo, jĩĩyigʉ.\\n19 Ángele cʉ̃ʉ̃rẽ yʉʉyigʉ:\\n—Yʉʉ Gabriel niiã Cõãmacʉ̃ pʉto macʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre ticodiocoawĩ, mʉʉrẽ queti wededutigʉ. 20 Yʉʉ jĩĩrére mʉʉ padeoría. Teero tiigʉ́, wedesemasĩhẽgʉ̃ pʉtʉágʉdacu. Yʉʉ jĩĩrõbirora wáaadacu. Tee niipetire wáari siropʉ, wedesegʉdacu, jĩĩyigʉ.\\n21 Cʉ̃́ã wedesera tiirí, basocápe Zacaríare yuera tiiyíra. Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃wiipʉ pearí, ĩñamanijõãyira. 22 Cʉ̃ʉ̃ witijeagʉ, wedesemasĩriyigʉ. “Cõãmacʉ̃wiipʉ apeyenó cʉ̃ʉ̃rẽ bauáajĩyu”, jĩĩyira. Wãmorĩmena cʉ̃́ãrẽ wẽ́ẽtuyigʉ. Wedesemasĩhẽgʉ̃ pʉtʉáyigʉ.\\n23 Paiá paderé bʉrecori petirí, cʉ̃ʉ̃ya wiipʉ coecópʉtʉayigʉ. 24 Too síro cʉ̃ʉ̃ nʉmo Isabel niipacó niinʉcãyigo. Sicamoquẽñe muĩpũrã “wiipʉ́ niijãgõda” jĩĩyigo. 25 Coo wãcũyigo: “Cõãmacʉ̃ yʉʉ põnamanígõ niiãrigore tiiápuawĩ. Basocá teero ĩñacõãrĩ jĩĩgʉ̃, yʉʉre ãñurõ tiii”, jĩĩyigo.\\nÁngele Jesús bauáadarere Maríare wederigue\\n26 Seis muĩpũrã Isabel niipacó niirṍ netõyíro. Cõãmacʉ̃ ángele Gabrielre Nazaretpʉ ticodiocoyigʉ. Nazaret Galilea ditapʉ niiã. 27 Sĩcõ ʉ̃mʉmena niiñahẽgõrẽ queti wededutiyigʉ. Õpʉ̃ David pãrãmi niinʉnʉsegʉmena José wãmecʉtigʉmena wãmosíagodo tiiyígo. Coo wãmecʉtiyigo María. 28 Ángele coo niirṍpʉ sããwa, ãñudutiyigʉ:\\n—Sã́ã. ¿Niiĩ mʉʉ? Marĩ Õpʉ̃ mʉʉrẽ “ãñurõ tiigʉ́da” jĩĩãwĩ. Cʉ̃ʉ̃ mʉʉmena niiĩ, jĩĩyigʉ.\\n29 Ángele jĩĩrére tʉogó, bayiró wãcũyigo. “¿Deero jĩĩdʉgaro tiigári cʉ̃ʉ̃ ãñudutire?” jĩĩ wãcũyigo. 30 Ángele jĩĩyigʉ:\\n—Cuirijãña, María. Mʉʉ Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiirére bʉaa. 31 Teero tiigó, mʉʉ niipacó pʉtʉágodacu. Sĩcʉ̃ põnacʉtígodacu. Cʉ̃ʉ̃ wãmecʉtigʉdaqui Jesús. 32 Cʉ̃ʉ̃ ãpẽrã́ nemorṍ ʉpʉtí macʉ̃ niigʉ̃daqui. “Cõãmacʉ̃ ʉ̃mʉã́se niigʉ̃́ macʉ̃ niiĩ”, jĩĩnogʉ̃daqui. Õpʉ̃ David cʉ̃ʉ̃ ñecʉ̃ niisotoapeogʉre tiirírobiro Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ Õpʉ̃ cṹũgʉ̃daqui. 33 Israelya põna macãrãrẽ dutirucujãgʉ̃daqui. Cʉ̃ʉ̃ dutiré petirícu, jĩĩyigʉ.\\n34 María ángelere sãĩñáyigo:\\n—¿Deero wáabogari ate? Yʉʉ manʉ manigṍ niiã, jĩĩyigo.\\n35 Ángele coore yʉʉyigʉ:\\n—Espíritu Santo mʉʉpʉre diijeágʉdaqui. Cõãmacʉ̃ ʉ̃mʉã́se macʉ̃ tutuare mʉʉpʉre õmebʉrʉá tiiróbiro diiáti, tuubiáadacu. Teero tiigʉ́, mʉʉ macʉ̃ ãñugʉ̃́ “Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiĩ” jĩĩnogʉ̃daqui. 36 Mʉʉya wedego Isabel sĩcʉ̃ põnacʉtígodaco, bʉcʉó niipaco. “Põnamanígõno niiyo”, jĩĩmiwã basocá. Seis muĩpũrã wáaa, coo wĩmʉ bʉaári siro. 37 Cõãmacʉ̃rẽ tiimasĩ́hẽreno maniã, jĩĩyigʉ.\\n38 María jĩĩyigo:\\n—Yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ padecotego niiã. Cõãmacʉ̃ mʉʉ jĩĩrõbirora yʉʉre tiiáro, jĩĩyigo.\\nÁngele coo pʉto niiãrigʉ wáajõãyigʉ.\\nMaría Isabelre ĩñagõ wáarigue\\n39 Teebʉrecorire María boyeromena wáajõãyigo Judea ditapʉ. Ʉ̃tãyucʉ watoa niirí macãpʉ jeayigo. 40 Toopʉ́ jea, Zacaríaya wiipʉ sããwa, Isabelre ãñudutiyigo. 41 Tee ãñudutire tʉorí, coo macʉ̃ páatipʉ sãñagʉ̃́ cãmeñayigʉ. Isabelmena Espíritu Santo niiyigʉ. 42 Teero tiigó, coo bayiró bʉsʉrémena wedeseyigo:\\n—Niipetira numiã nemorṍ Cõãmacʉ̃ mʉʉrẽ ãñurõ tiii. Mʉʉ macʉ̃cãrẽ ãñurõ tiii. 43 Yʉʉ bʉ́ri niigṍ niipacari, mʉʉ yʉʉ Õpʉ̃ paco yʉʉre ĩñagõ atiayu. 44 Yʉʉ mʉʉ ãñudutirere tʉorí, yʉʉ macʉ̃ páatipʉ sãñagʉ̃́ ʉseniremena cãmeñaãti. 45 Cõãmacʉ̃ mʉʉrẽ jĩĩrirobirora “wáaadacu” jĩĩ padeoyú mʉʉ. Ateména Cõãmacʉ̃ mʉʉrẽ ʉsenirĩ tiiquí, jĩĩyigo.\\n46 María jĩĩyigo:\\n“Yʉʉ Õpʉ̃rẽ ‘ãñuniã mʉʉ’ jĩĩ, ʉsenire ticoa.\\n47 Cõãmacʉ̃ yʉʉre netõnégʉ̃mena bayiró ʉsenigõ niiã.\\n48 Yʉʉ bʉ́ri niigṍrẽ Cõãmacʉ̃ beseyi.\\nMecʉ̃ãmena niipetira yʉʉre ‘Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiiyí coore’ jĩĩãdacua.\\n49 Cõãmacʉ̃ niipetire tiimasĩ́gʉ̃ yʉʉre ãñurére tiiyí.\\nCʉ̃ʉ̃ ãñuré dícʉre tiiquí.\\n50 Cʉ̃ʉ̃rẽ quioníremena ĩñarã́rẽ bóaneõrucujãgʉ̃daqui.\\n51 Cʉ̃ʉ̃ tutuaremena pee ãñuré tiii.\\nBasocá ‘ʉ̃sã ãpẽrã́ nemorṍ niiã’ jĩĩ wãcũrã́rẽ cõãjãqui.\\n52 Õpãrã́ duirépĩrĩpʉ duiráre cõãjãqui.\\nBʉ́ri niirã́pere ʉpʉtí macãrã niirĩ tiiquí.\\n53 Jʉabóarare pee ãñuré ticoqui.\\nPee cʉoráre ticoripacʉ, pʉtʉawadutiqui.\\n54 Israelya põna macãrã cʉ̃ʉ̃rẽ padecoterare tiiápuqui.\\nCʉ̃́ãrẽ wãcũjĩgʉ̃, bóaneõqui.\\n55 Marĩ ñecʉ̃ Abrahamrẽ,\\nteero biiri niipetira cʉ̃ʉ̃ pãrãmérã niinʉnʉserare\\n‘tiiápugʉda’ jĩĩrigʉ niiwĩ”,\\n56 María ĩtĩã́rã muĩpũrã coo pʉtopʉ pʉtʉáyigo. Too síro cooya wiipʉ coecópʉtʉayigo.\\nJuan Bautista bauárigue\\n57 Isabel põnacʉtírito jeari, coo macʉ̃ bauáyigʉ. 58 Cooya wii pʉto niirã́, cooya wedera Cõãmacʉ̃ coore ãñurõ bóaneõrigue quetire tʉorá, coore ʉseniapuyira. 59 Ocho‡ Portugués: oito. bʉrecori cʉ̃ʉ̃ bauári siro, cʉ̃ʉ̃ cõnerígʉ yapa macã caseróre widecõã́rã jeayira.§ Levítico 12.3. Cʉ̃ʉ̃ pacʉ tiiróbiro Zacarías tuudʉgamiyira. 60 Cʉ̃ʉ̃ paco cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigo:\\n—Niiria. Cʉ̃ʉ̃ Juan wãmecʉtigʉdaqui, jĩĩyigo.\\n61 Cʉ̃́ãpe: —Mʉʉya wedera teero wãmecʉtira maniĩ́ya, jĩĩyira.\\n62 Cʉ̃ʉ̃ pacʉre wãme sãĩñárã, wẽ́ẽtuyira. 63 Cʉ̃ʉ̃pe sicapĩ jóaripĩ sãĩyígʉ. Tiipĩpʉ “Juan wãmecʉtigʉdaqui” jĩĩ jóayigʉ. Niipetira teeré ĩñamanijõãyira. 64 Máata Zacarías wedesejõãyigʉ sũcã. Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoyigʉ. 65 Cʉ̃ʉ̃ teero tiirí, cʉ̃́ãya macã pʉto niirã́ cuipetijõãyira. Niipetiro too Judea dita ʉ̃tãyucʉ watoapʉ macãrã teero wáariguere wedeseyira. 66 Niipetira teeré tʉorá bayiró wãcũyira.\\n—Cʉ̃ʉ̃ wĩmagʉ̃ bʉcʉ niigʉ̃, ¿deero niigʉ̃́no niigʉ̃dari? jĩĩyira.\\nCõãmacʉ̃ tutuare Juanména niiyiro.\\nZacarías Cõãmacʉ̃rẽ basapeorigue\\n67 Cʉ̃ʉ̃ pacʉ Zacaríamena Espíritu Santo niiyigʉ. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ wededutirere wedeyigʉ. Biiro jĩĩyigʉ:\\n68 “Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoco. Cʉ̃ʉ̃ marĩ Israelya põna macãrã Õpʉ̃ niiĩ.\\nMarĩ cʉ̃ʉ̃ beserirare netõnégʉ̃ atii. Marĩrẽ tiiápurucujãĩ mée.\\n69 Marĩrẽ netõnégʉ̃dʉ tutuagʉre ticodiocoqui.\\nDavid cʉ̃ʉ̃rẽ padecotegʉ pãrãmi niinʉnʉsegʉ niiqui.\\n70 Tíatopʉ ‘teero tiigʉ́da’ jĩĩyigʉ.\\nTeeré profetas ãñurã́ jóarira niiwã.\\n71 Cõãmacʉ̃ niipetira marĩ wãpãrãrẽ, marĩrẽ ĩñatutirare cãmotá,\\n72 Marĩ ñecʉ̃sʉ̃mʉãrẽ ‘mʉ́ãrẽ bóaneõgʉ̃da’ jĩĩyigʉ.\\nCʉ̃́ãrẽ ‘ãñurõ tiigʉ́da mʉ́ãrẽ’ jĩĩrigue ãñurére acabóriqui.\\n73 Cõãmacʉ̃ too síro tiiádarere wedeyigʉ Abraham marĩ ñecʉ̃rẽ.\\n‘Biiro tiigʉ́da’ jĩĩyigʉ:\\n74 ‘Mʉ́ãrẽ ĩñatutirare cãmotá, mʉ́ãrẽ netõnébosagʉdacu.\\nYʉʉ teero tiirí, mʉ́ã cuiro manirṍ yʉʉ dutirére tiimasĩ́ãdacu.\\n75 Bʉ́recoricõrõ yʉʉ ĩñacoropʉ ãñuré tiiádacu’, jĩĩyigʉ Cõãmacʉ̃.\\n76 Macʉ̃, mʉʉrẽ basocá ‘Cõãmacʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́yagʉ profeta niiĩ’ jĩĩãdacua.\\nMʉʉ marĩ Õpʉ̃ atiadari sʉguero, maarẽ quẽnosʉguérobirora quẽnosʉguégʉ niigʉ̃dacu.\\n77 Mʉʉ Cõãmacʉ̃ beserirare cʉ̃́ã ñañaré tiirére Cõãmacʉ̃rẽ acabóre sãĩdutígʉdacu.\\nTeeména Cõãmacʉ̃ netõnérere cʉ̃́ãrẽ masĩrĩ tiigʉ́dacu.\\n78 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ bóaneõremena ĩñagʉ̃́ niijĩgʉ̃,\\nmarĩrẽ netõnégʉ̃dʉre ticodiocogʉdaqui.\\nMuĩpũ mʉãatiro tiiróbiro niigʉ̃daqui cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ.\\n79 Marĩ naĩtĩãrõpʉ niirã́biro niiã.\\nPecamepʉ wáaborira niiã.\\nCʉ̃ʉ̃ bóecoremena marĩrẽ ãñurõ niirecʉtire ẽñogʉ̃́daqui”,\\n80 Wĩmagʉ̃ bʉcʉájõãyigʉ. Jõõpemena Cõãmacʉ̃rẽ padeomʉ́ãnʉcãyigʉ. Basocá manirṍpʉ niisodeaatiyigʉ. Toopʉ́re niituyigʉ, tée Israelya põna macãrãrẽ cʉ̃ʉ̃ wedenʉcãritopʉ.\\n*1:11 Portugués: anjo.\\n†1:15 Portugués: vinho.\\n‡1:59 Portugués: oito.\\n§1:59 Levítico 12.3.","num_words":1002,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Colosenses 4 BSNNT - Moarimasa ʉjarãre, mʉare quẽne - Bible Search\\n1Moarimasa ʉjarãre, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉare moabosarimasare quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. Ĩne ñaami mʉa yise jedirore sẽniĩarocʉ.\\n2Mʉa jedirore gotigʉ yaja yʉ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽnirũgũroti ñaja. To yicõari, ĩ yirẽmosere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yirũgũroti ñaja. 3Yʉare quẽne ado bajiro sẽnibosarũgũña mʉa: “‘Cristo oca masa ĩna masibeticatire Pablo mesa gãjerãre gotimasiocudiato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, ĩre yisẽnirũgũña mʉa. Tire gotimasiogʉ̃ ñari, tubibe ecoaja yʉ. 4Quẽnaro riojo yʉ gotimasiorotire yirã, Diore sẽnirũgũña mʉa. To bajirone yicõa ñaroti ñaja yʉre.\\n5Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca mʉa ñajama, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiñarã, cojorʉ̃mʉ gotimenane, ñabesa. Tocãrãcarʉ̃mʉ Cristo ocare ĩnare gotimasiocõa ñaña. 6Ĩnare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, gotiya. To bajiro yicõari, mʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaro cʉdimasirʉarãja mʉa.\\n7Adojʉ yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, T'iquico vãme cʉtigʉ ñaami. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉ bajise queti mʉare gotirʉcʉmi. Yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃, to yicõari, mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami. 8To bajiro yigʉ ĩ ñajare, mʉa tʉjʉ ĩre varotibʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, yʉa bajise quetire gotirʉcʉmi. Tire ajivariquẽnarʉarãja mʉa. 9Ĩ rãca, mani maigʉ̃, Onésimo vãme cʉtigʉ mʉa ya macagʉre quẽne, varotibʉ yʉ. Quẽnaro yʉare ejarẽmorũgũmi ĩ quẽne. Ĩ rãca ñacõari, yʉa bajirũgũse jedirore gotirʉarãma.\\n10Adojʉ tubiberiavijʉ yʉ rãca ñagʉ̃ Aristarco vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Bernabé tẽñʉ, Marcos vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami. “Mʉa tʉjʉ ĩ ejacoajama, ĩre quẽnaro yiba”, mʉare yiucacõacajʉ yʉ, jẽre. 11Jesús Justo vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami. Jud'io masa vatoajʉre adocãrãcʉne ñaama, yʉ yarã, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Cristo ocare yʉ rãca gotimasiocudirã. Yʉre bʉto ejarẽmorũgũama. 12Mʉa ya macagʉ, Cristo ĩ bojasere yigʉ, Epafras vãme cʉtigʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro rĩne mʉa yirotire yigʉ, cojoji me Diore mʉare sẽnibosarũgũami. 13Mʉare, mʉa tʉanare quẽne, Laodicea macanare, Hierápolis macanare quẽne bʉto tʉoĩamaigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare sẽnibosarũgũami. To bajiro ĩ yirũgũsere ĩagʉ̃ ñari, mʉare gotiaja yʉ. 14Ʉco yirimasʉ, Lucas vãme cʉtigʉ, yʉa maigʉ̃ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Demas vãme cʉtigʉ quẽne, to bajirone yami.\\n15Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Laodicea macana, “Quẽnato ĩna”, yaja yʉ. Ninfa vãme cʉtigore quẽne “Quẽnato”, yaja. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, so ya vijʉ rẽjarũgũrãre quẽne, “Quẽnato”, yaja yʉ. 16Adi papera rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ĩajeoro bero, Laodicea macana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩsirã vaja mʉa, “Ĩna quẽne ĩato” yirã. To yicõari, ĩnare yʉ papera cõacatijʉare juacõari, ĩama mʉa quẽne. 17Arquipo vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre gotiya: “Mani ʉjʉ Jesucristo mʉre ĩ rotirere quẽnaro yijeoroti ñaja”, ĩre yigotiya.\\n18Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ. Adojʉ yʉ tubibe ecosere masiritibeticõari, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa. Yʉ quẽne, Diore sẽnigʉ̃, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnase ĩnare cõarũgũña mʉ”, ĩre yisẽniaja yʉ.","num_words":435,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 2 | Bible.is\\n1Herodes wãĩkʉgʉ, Judea nikũ marã opʉ ããrĩripoe Jesús iri nikũma makã Belẽ́gue deyoayupʉ. Ĩgʉ̃ deyoadero pʉrʉ, abe mʉrĩriro gapʉ marã neñukãrẽ õãrõ masĩrĩmasã Jerusalẽ́gue ejañurã. 2Irogue eja, iri makã marãrẽ sẽrẽñañurã: —Sugʉ majĩgʉ̃ deyoadi judío masaka opʉ ããrĩbu, ¿noógue ããrĩ́rĩ? Gʉaya nikũgue gʉa ããrĩmakʉ̃, abe mʉrĩriro gapʉ neñukãmʉ ĩgʉ̃ deyoarire ĩmugʉ̃ boyopʉrorimakʉ̃ ĩãbʉ́. Irasirirã ĩgʉ̃rẽ bʉremurã aarirã́ iriabʉ, ãrĩñurã.\\n5Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃, ãsũ ãrĩ yʉjʉñurã:\\n6Belén wãĩkʉri makãgue sugʉ Opʉ deyoagʉkumi. Ĩgʉ̃ Marĩpʉyarã Israel bumarãrẽ korebu ããrĩgʉkumi. Irasiriro Belén Judea nikũ ããrĩrĩ́ makãrĩ watope ubu ããrĩrĩ́ makã ããrĩkerero, gaji makãrĩ nemorõ ããrĩrokoa, ãrĩ gojadi ããrĩmí, ãrĩ wereñurã Herodere.\\n8“Irinʉgue deyoami”, ãrĩ yʉjʉmakʉ̃ pégʉ, ĩgʉ̃sãrẽ Belẽ́gue ãsũ ãrĩ iriuyupʉ: —Iro marãrẽ: “¿Noógue ããrĩ́rĩ, majĩgʉ̃ deyoadi?” ãrĩ sẽrẽñarã waaka! Ĩgʉ̃rẽ bokajarã, õõta goedujarika, yʉre ĩgʉ̃ ããrĩrṍrẽ weremurã! Yʉde ĩgʉ̃rẽ bʉremugʉ̃ waadʉakoa, ãrĩyupʉ ĩgʉ̃sãrẽ.\\n9- 10Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pé, Belẽ́gue waakõãñurã. Maague waamakʉ̃, neñukãmʉ, abe mʉrĩriro gapʉ boyoadi ĩgʉ̃sã dupuyuro waadupuyuyupʉ, ĩgʉ̃sã waarí maarẽ́ ĩmugʉ̃. Ĩgʉ̃sã neñukãmʉrẽ ĩãrã, bʉro ʉsʉyañurã. Neñukãmʉ ĩgʉ̃sã dupuyuro waa, majĩgʉ̃ ĩgʉ̃ ããrĩrĩ́ wii weka dujanʉgãjayupʉ.\\n11Irasirirã iri wiigue ñajãrã, majĩgʉ̃rẽ, ĩgʉ̃ pago María merã ããrĩgʉ̃́rẽ bokajañurã. Ĩgʉ̃rẽ ĩã, ĩgʉ̃ pʉro ñadʉkʉpuri merã ejamejã: “Õãtarimi”, ãrĩ bʉremuñurã. Ĩgʉ̃sã ãĩadea kũmarĩrẽ tũpã: oro, incienso, mirra wãĩkʉri sʉ̃rõrĩ wajaparire ĩgʉ̃rẽ sĩñurã. 12Pʉrʉ ĩgʉ̃sã kãrĩripoe Marĩpʉ kẽrõgue wereyupʉ: —Mʉsãya makãgue goedujáarã, Herodes pʉro waarí maarẽ́ dujáabirikõãka! Gaji maa gapʉ dujáaka! ãrĩ wereyupʉ. Irasirirã gaji maa gapʉ goedujáañurã.\\n13Masĩrĩmasã goedujáadero pʉrʉ, Marĩpʉre wereboegʉ Josére kẽrõgue deyoa, ãsũ ãrĩ wereyupʉ: —Yobeka! Majĩgʉ̃rẽ, ĩgʉ̃ pago merã Egipto nikũgue ãĩduriwãgãka! Yʉ mʉrẽ: “Dujarika!” ãrĩ weremakʉ̃gue dujarika! Herodes majĩgʉ̃rẽ ãmabu yámi ĩgʉ̃rẽ wẽjẽbu, ãrĩ wereyupʉ.\\n16Herodes, masĩrĩmasã ĩgʉ̃ pʉro goedujáabirimakʉ̃ ĩãgʉ̃, guatariakõãyupʉ. Irasirigʉ Belén marãrẽ, iri makã tʉro ããrĩrã́dere ʉ̃ma pũrãgãrẽ wẽjẽpeokõãdoreyupʉ. Masĩrĩmasã ãrĩdeare gũñagʉ̃: “Õõpãta majĩgʉ̃ masãkumi”, ãrĩ gũñayupʉ. Irasirigʉ pe bojori oparãrẽ, pe bojori doka oparãrẽ wẽjẽbéodoreyupʉ. 17Ĩgʉ̃ irasiriri Jeremías Marĩpʉya kerere weredupuyudi gojaderosũta waayuro. Ãsũ ãrĩ gojadi ããrĩmí: 18Ramá wãĩkʉrogue bʉro bʉjawereri merã dʉjaritua, orerãkuma. Raquel parãmerã ããrĩturiarã Israel bumarã nome ĩgʉ̃sã pũrãrẽ bʉro orerãkuma. Ĩgʉ̃sã pũrãrẽ wẽjẽmakʉ̃ ĩãrã, bʉjawereduúbirimakʉ̃, gajerã ĩgʉ̃sãrẽ gũñaturamakʉ̃ irimasĩbirikuma, ãrĩ gojadi ããrĩmí.\\nContinue to SAN MATEO 3 »","num_words":331,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti EFESIOS 2\\nManire ti maicõri manire Dios ĩ masore gaye\\n1 Iti rʉmʉjʉ Diore tʉorʉ̃nʉbiticõri, ñeñaro yirã ñacʉ mani maji. Ito bajirã ñari jeame ʉ̃jʉrojʉ warona ñabojacʉ mani. Ito bajiri godacãna robo bajirã ñacʉ mani maji, Diore masibiticõri. 2 Iti rʉmʉ adi macãrʉcʉ̃ro gãna ñeñaro yirã bajiro yibojacʉ mani cʉni maji. Ito yicõri rʉ̃mʉ́a ʉjʉre cʉdibojacʉ mani maji. Ĩti ñami Diore cʉdimena ʉjʉ, Satanás wame cʉtigʉ. Ĩ ñami ñeñaro ĩna yiroca yigʉ. 3 Iti rʉmʉ Diore cʉdibitiana ñeñaro ĩna yiado bajiro yibojacʉ mani cʉni maji. Mani tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yicʉ mani maji, Diore masibiticõri. Manimasiti mani ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiro ñeñaro yibojacʉ mani maji. Diore cʉdirã meje ñacʉ mani. Mani ñeñaro yirise waja Diore waja ruyuriocʉ mani maji. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ warona ñabojacʉ mani maji. 4 Ito bajibojarocati manire bʉto ti maicõri, manire ãmosacõyijʉ Dios. Ito bajiri manire yiari queno yiñi ĩ. 5 Ñeñaro yirã mani ñaja, Dios ĩ tija, godacãna bajiro bajirã ñacʉ mani. Ito bajibojarocati Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, Cristore mʉcana tʉdi ĩ catiroca Dios ĩ yiado bajiroti, tʉdi mani catiroca yiyijʉ Dios. Mani queno yirise ticõri meje manire masoñi Dios. Manire ti maicõri, “Yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna”, yicõri manire masoñi Dios. 6 Cristo ĩ godaja bero mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiyijʉ Dios. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ ĩre ãmi mʉja wacõri ĩ tʉjʉ rʉ̃cʉbʉorajʉ Cristore ruji rotiyijʉ Dios. Ito bajiri Cristo ñarã ñacõri rʉ̃mʉ́a ʉjʉre cʉdirã meje ña mani ĩja. Ũmacʉ̃jʉ Cristo rãca rujirã bajiro tiguĩji Dios manire. 7 Ito bajiro yiyijʉ Dios, queno ĩ yirise manire ĩorocʉ. “Jesucristo ñarã mani ñajare, manire ti maicõri quenoguti yiñi Dios”, mani yi tʉoĩatĩñatoni, manire ĩ queno yirise ĩoñi Dios. 8 Manire ti maicõri quenoguti yiñi Dios. Ĩ Macʉ Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, manire masoñi Dios. Mani queno yigorise waja yirocʉ meje manire masoñi ĩ. Manire ti maicõri rocati waja senibicʉti manire masoñi Dios. 9 Mani queno yigorise ticõri meje manire masoñi Dios. Ito bajiri, “Yʉ queno yigorise ticõri, yʉre masoñi Dios”, yi masibea mani ĩja. 10 Dios ĩ rujeoana ña mani. Jane mejejʉ ĩ tʉoĩa yucãdo bajiroti meniñi Dios manire. Ĩ Macʉ Jesucristo ñarã mani ñatoni manire rujeoñi Dios. “Yʉ Macʉre ĩna tʉorʉ̃nʉja, ĩ ejabʉarisena quenarise riti yirãji ĩna”, yi tʉoĩacõri, manire rujeoñi Dios.\\nDios rãca mani oca cʉtirise quenoñi Cristo, yire gaye\\n11 Iti rʉmʉ Diore masirã meje ñayija mʉa maji. Ito bajiri mʉare ti tudicʉ gʉa masa. “Judio masa meje ñama ĩna. Ito bajiri Diore cʉdibiticõri, gʉa yisotiado bajiro wiro tabeama ĩna”, yicʉ gʉa masa mʉare. “Diore cʉdirã ñari wiro tagoana ña gʉama”, yi ti tudicʉ gʉa mʉare. “Ito bajiro yi tʉoĩayijarã judio masa gʉare”, yi ãcabojabesa mʉa. 12 Iti rʉmʉjʉ Jesucristore masirã meje ñayija mʉa maji. Dios ñarã meje ñari ĩ rãca sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabisija mʉa maji. Ito bajiri, “Ĩ ñami mani wajacʉ”, yiado bajiro tʉoĩayija mʉa maji, ĩre masibiticõri. “Dios ñarã mani ñajare ĩ yiado bajiroti manire masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩa yurã meje ñayija mʉa maji. “Ito bajiro yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩabisija mʉa. Adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñaro yire tʉoĩa wanʉcõri, Diore masirã meje ñayija mʉa maji. “Ito bajirã ñabojacʉ gʉa maji”, yi tʉoĩaña mʉa. 13 Adi rʉmʉriama Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari Dios ñarã ña mʉa ĩja. Manire goda ĩsicõri, Dios ñarã mani ñaroca yiyijʉ Cristo. Ito bajiri ĩ rãca sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ña mani ĩja. 14 Cristo ñami oca quenori masʉ. Iti rʉmʉjʉ sĩgʉ̃re bajiro meje tʉoĩacʉ mani maji. Iti rʉmʉjʉ gʉa judio masa rãca oca ñacʉ maji. Ito bajibojarocati mani jeyarore goda ĩsicõri oca quenoñi Cristo. Ito bajiri sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ña mani ĩja. Cristo oca ĩ quenoja bero wajana robo bajirã meje ña mani ĩja. 15 Manire Cristo goda ĩsijare, “No Moisés ñayorʉ rotirisere cʉdi jeobicʉti jeame ʉ̃jʉrojʉ wacʉ yiguĩji”, yire ma ĩja. Manire goda ĩsicõri mani gãmeri ti tudirise jediroca yiñi Cristo. Jʉa butu mani ñabojarocati, co masa bajiroti mani ñaroca yiñi Cristo. Ito bajiri gãmeri mani ti tudirise ma ĩja. Oca quenoñi Cristo ĩja. 16 Yucʉtẽojʉ manire goda ĩsicõri, Dios rãca mani queno ñaroca yiyijʉ Cristo. Ito bajiri, “Ñe seti ma ĩnare. Yʉre waja ruyuriobeama ĩna ĩja”, yi tiguĩji Dios manire. Manire goda ĩsicõri, mani gãmeri ti tudirise jediroca yiñi Cristo. Ito bajiri jʉa butu gãna mani ñabojarocati, Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, co masa bajiroti ña mani ĩja.\\n17 Oca quenarise gotirocʉ adi macãrʉcʉ̃rojʉ wadiyijʉ Cristo. Dios ñarã meje mʉa ñabojarocati Dios rãca mʉa oca cʉtirise quenorocʉ adi sitajʉ wadiyijʉ Cristo. Gʉa judio masa, Dios ñarã ñabojarãti ĩ rãca oca cʉticʉ gʉa cʉni. Ito bajiri Dios rãca gʉa oca cʉtirise quenorocʉ adi sitajʉ wadiyijʉ Cristo. 18 Mani ñajedirore goda ĩsiyijʉ Cristo. Ito bajiri judio masa mani ñaja, mani ñabeja cʉni, Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena Diore bʉsi masia mani ĩja. 19 Ito bajiri judio masa meje mʉa ñabojarocati, “Yʉ ñarã ñama ĩna”, yigʉ yiguĩji Dios mʉare. “Yʉ Macʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri yʉ ñarã ñama ĩna ĩja”, yi tiguĩji Dios mʉare. Ito bajiri Cristore tʉorʉ̃nʉcõri co masa ña mani ĩja. Dios ñarã riti ñacõri cojʉti ñatĩñarona warã ya mani. 20 Gʉ̃ta wi masa ĩna meni ãmoja, sita bʉtirise ãmarã yirãji ĩna, wi iti jujabe yirona. Sita quenarise bʉjacõri, gʉ̃ta ajeri quenarise ãmarã yirãji ĩna, yoari iti wi ñatoni. Jesucristo ĩ cũana ito yicõri Diore goti ĩsiri masa, sita queno bʉti quenarise robo bajirã ñama ĩna. Ĩna riasorisere tʉocõri, Cristore tʉorʉ̃nʉ jidicãmenaji mani ĩja. Gʉ̃ta wi meniroti bajiro bajirã ña mani. Ito yicõri gʉ̃tagã ñasarica ĩna cõĩaraga robo bajigʉ ñami Jesucristo. Ĩ ñami manire ũmatã ñagʉ̃. Ĩre mani tʉorʉ̃nʉja, catitĩñarã yirãji mani. 21 Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, sĩgʉ̃ robo bajiro riti tʉoĩarã yirãji mani. Ito bajiri Dios ñarã ñari queno ĩre moa ĩsirã yirãji mani. Ito bajiro mani yija ticõri, gãjerã cʉni Diore rʉ̃cʉbʉorã yirãji. Jesure tʉorʉ̃nʉcõri, ĩ rãca Diore wi meni ĩsirona bajiro bajirã yirãji mani. Mani ya ʉsijʉ Dios ĩ ñaja, ĩ ya wi robo bajiro yiroja mani ya rujʉ. Ito bajiri Jesure riti mani tʉorʉ̃nʉja, quenari wi Diore meni ĩsiado bajiro bajirã ñarã yirãji mani. 22 Gʉa masa meje ñabojarãti Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri Dios ñarã ña mʉa cʉni ĩja. Ito bajiri cocati ĩre moa ĩsicõri, ĩ ñarã riti ña mani. Ĩ ya Ʉsi manire ĩ queo sãjare, ĩ ya wi robo bajirã ña mani ĩja.","num_words":992,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique EFESIOS 1\\nAti pũurore ca wede majuropeerijea, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiipe ca wajoa nʉcãtipe cʉ̃ ca cõorica cuu ca earo, cʉ̃ ca jeeñorique niipetirijepʉrena Cristo wado cʉ̃ ca doti niirije ca nii earo cʉ̃ ca tiipere wede. Ate o biro Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiipe aperã peera ca majiña manirije ca niicãrijere cʉ̃ yaarã wadore teere cʉ̃ja ca majiro tiimi.\\nAti pũurore cʉ̃ ca owa jʉorique ape pũurorire biro biiti (1.1-2).\\nPʉa wãme nii ca nii majuropeerije: Ca nii jʉori wãme (1.3—3.21), jĩcãri mena añuro niiriquere, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yaarãre beje jeegʉ cʉ̃ ca tiirica wãmere, cʉ̃ Macʉ̃ Jesucristo jʉori ñañarije cʉ̃ja ca tiiriquere acobo, teere cʉ̃jare ametʉene, cʉ̃ ca tiirica wãmere, Cristo bojocare cʉ̃ ca mairije do biro ca tiiya manirijepʉ ca niirijere, wede.\\nJiro macã wãme pea (4.1—6.20): Añuri Yeri jʉori jĩcãri mena añuro niiriquere, Cristo jʉori wãma wãme cati niiriquere, Ʉmʉreco Pacʉ puna ca niirã “O biiri wãme ca bii niiparã niima” cʉ̃ ca ĩi wederiquere, wede.\\nCa yapanori tabepʉra Tíquicore cʉ̃ ca tiicojo cojopere wede yapano ea (6.21-24).\\nCristore ca tʉo nʉnʉjeerã jĩcãri mena añuro cʉ̃ja ca niirijere ĩi cõoñagʉ cʉ̃ ca ĩirique pea itia wãme nii: Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ upʉ nii, Cristo pea cʉ̃ja dʉpʉga, cʉ̃jare ca jʉo niigʉ niimi; wii ca emʉari wiire cʉ̃ ca ĩi cõoña wederije peera, Cristo niimi tii wiire ca jʉo tuu ñeerica ʉ̃tãga ca nii majuropeerica; nʉmo cʉtirique mena cʉ̃ ca ĩi cõoñarije peera Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã niima, Cristo nʉmore biro ca niirã.\\nAñu doti yapanorʉgʉ jʉguero, bojoca cati añurã, ca tʉgoeña bayirã, niirique maquẽre wede majiomi tii yʉtea macãrã uwamarã romanos beju cʉti, bojoca tooye cʉti, cʉ̃ja ca biirique mena ĩi cõoñari, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere “Teere biro bojoca tooye cʉtiya” cʉ̃ ca ĩirije mena (6.10-20).\\nÉfeso macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro, Cristo Jesús yee quetire wederi majʉ, mʉja Éfeso macãrã, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã ca ñañarije manirã, Cristo Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerãre, mʉjare yʉ añu doti cojo.\\n2 Ʉmʉreco Pacʉ mani Pacʉ, mani Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ja ca ĩa mairije, añuro niirique, mʉjare cʉ̃ja tiicojojato.\\nɄmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉorique\\n3 Baja peo nʉcʉ̃ bʉoricʉ cʉ̃ niijato Ʉmʉreco Pacʉ, mani Wiogʉ Jesucristo Pacʉ, Cristo jʉori, ʉmʉreco tutipʉ ca niirije niipetirije añurije mena, “Añuro cʉ̃jare to biijato” manire ca ĩiricʉ. 4 Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare cʉ̃ ca tiiparo jʉgueropʉra, mani Cristore ca tʉo nʉnʉjeeparãre beje yerijãaupi, cʉ̃ ca ĩa cojorore ca ñañarije manirã, ñañarije ca tiitirã mani ca niipere biro ĩigʉ. 5 Maima ĩigʉ, Jesucristo jʉori cʉ̃ punare biro manire cʉ̃ ca tiipere jʉgueropʉra: “To biro yʉ tiirucu,” ĩiupi mee, cʉ̃ ca boorore biro, “Añuri wãme yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiricarore birora. 6 Atere to biro tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca añu majuropeerije mena, cʉ̃ Macʉ̃ cʉ̃ ca maigʉ jʉori, añuro manire cʉ̃ ca tii bojariquere to birora mani ca baja peo nʉcʉ̃ bʉocõa niipere biro ĩigʉ. 7 Cristo mani yee jʉori bii yaigʉ cʉ̃ ca díi bate yairique jʉorira, do biro tiiya maniropʉ bʉaropʉra ca añu majuropeegʉ cʉ̃ ca niirije ca niiro biro, ñañarije mani ca tii niirijere cʉ̃ ca ametʉene bojariquere mani cʉo, 8 Ʉmʉreco Pacʉ niipetiro majirique, tʉo puorique, manire cʉ̃ ca tiicojoriquere. 9 Cʉ̃a, cʉ̃ ca boorore biro ca majiña maniriquere, mee jʉgueropʉra Cristo jʉori añuri wãme “O biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiriquere mani ca majiro tiiupi, 10 tii cuu ca earo, niipetirije emʉaropʉ ca niirije, ati yepa maquẽre Cristo yee wado nii earucu, cʉ̃ ca ĩiricarore birora.\\n11 Ñucã Cristo jʉorira, cʉ̃ yeere ca cʉo nʉnʉa waaparã jãa ca niiro jãare tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ; mee jãarã jʉgueropʉra niipetirijepʉrena cʉ̃ ca boorore biro ca tiigʉ, cʉ̃ ca tiipa wãme ca niirore biro jãare beje ami yerijãaupi. 12 Cʉ̃ pea jãa, cʉ̃re ca yue jʉo niirucuricarã, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjee jʉorã jãa ca niiro booupi, cʉ̃ ca añu majuropeerijere niipetirã mani ca baja peo nʉcʉ̃ bʉopere biro ĩigʉ. 13 Ñucã mʉja cãa, díámacʉ̃ ca niirije queti manire cʉ̃ ca ametʉenerique añurije quetire tʉo nʉnʉjeema ĩirã, “Yʉ tiicojorucu,” cʉ̃ ca ĩiricʉ Añuri Yerire mʉjare cʉ̃ ca tiicojorique mena Ʉmʉreco Pacʉ yaarã peti mʉja ca niiro tiiupi. 14 Añuri Yerira, Ʉmʉreco Pacʉ: “Yʉ tiicojorucu,” manire cʉ̃ ca ĩiriquere, mani cʉ̃ yaarãre cʉ̃ ca ametʉene yapanori tabere teere ca cʉo eaparã mani ca niirijere ca bii jʉguegʉ niimi, cʉ̃ ca añu majuropeerijere mani ca baja peopere biro ĩigʉ.\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre cʉ̃ ca juu bue bojarique\\n15 To biri yʉ, Wiogʉ Jesús're díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ yaarã niipetirã mena añuro mʉja ca ameri mai niirijere, yʉ ca tʉorica tabepʉra, 16 juu buegʉ cõro mʉja jʉori, “Añu majuropeecã,” yʉ ĩi yerijãati Ʉmʉreco Pacʉre. 17 Mani Wiogʉ Jesucristo Ʉmʉreco Pacʉ, ca añu majuropeerije Pacʉre, añuro cʉ̃re mʉja ca majipere biro ĩigʉ, añuro majirique, cʉ̃ yee maquẽre majirique ca tiicojogʉ Añuri Yerire mʉjare cʉ̃ tiicojojato ĩigʉ, yʉ jãi. 18 Ñucã Ʉmʉreco Pacʉre, mʉja ca tʉgoeñarijepʉre cʉ̃ majiojato, yʉ ĩi jãi boja, mʉja ca yue niirijere “Ate maquẽre ĩirã jãa jʉo ecojapa,” ĩi maji, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yaarãre cʉ̃ ca tiicojorije bʉaropʉra ca añu majuropeerije ca niirijere, 19 ñucã cʉ̃ ca yeri tutuarije ca peti nʉcãtirije, mani, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã menare ca bii bau nii niirijere mʉja ca majipere biro ĩigʉ. Ate yeri tutuariquea Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutuarije do biro ca tiiya manirije mena, 20 Cristore, ca bii yairicarã watoare cʉ̃ ca cati tuaro tii, ʉmʉreco tutipʉre cʉ̃ díámacʉ̃ nʉña pee cʉ̃ ca duwiro tiiri, 21 niipetirije ca yeri tutuarije, doti majirique, ĩa nʉnʉjeerique, doti niirique, ñucã ĩi nʉcʉ̃ bʉorica wãmeri ca niirije cõrorena ati cuu cãare, jiro macã cuupʉ cãare, 22 niipetirijepʉre ca doti niigʉ cũuupi Cristore. Ñucã cʉ̃rena, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niigʉ cʉ̃re cũuupi. 23 Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, Cristo upʉ ca niirã pea, niipetiropʉ ca niigʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niirijere ñee dʉjaricaro maniro ca bii bau nii ĩñorã niima.","num_words":945,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 15 BSNNT - —Ʉyebʉ ñamasuribʉre bajiro bajigʉ - Bible Search\\n“Ʉyebʉ ñamasuribʉre bajiro bajigʉ ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n1—Ʉyebʉ ñamasuribʉre bajiro bajigʉ ñaja yʉ. Tibʉre ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami yʉ jacʉ. 2To bajiri tibʉ rʉjʉri ti rica manijama, jasurereacõarʉcʉmi. Ti rica cʉtijama, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi. “Jairobʉsa rica cʉtiato” yigʉ, sĩnirirʉjʉrirema, tire bejareacõarʉcʉmi. 3Rica cʉti rʉjʉrire bajiro bajirã ñaja mʉa, mʉare yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine jẽre rojose mana ñacoadicajʉ mʉa. 4Quẽnaro yʉ rãca ñacõarũgũma mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãcane ñacoarũgũrʉcʉja yʉ. Ʉyebʉ rʉjʉ tibʉjʉre ti tuyabetijama, rica manoja ti. To bajirone bajirʉarãja mʉa. Yʉ rãca mʉa ñabetijama, quẽnase yimasibetirʉarãja mʉa yuja.\\n5Yʉ ñaja ʉyebʉre bajiro bajigʉma. Tibʉ rʉjʉrire bajiro bajirã ñaja mʉa. No bojarã yʉ rãca ñarãma, ĩna rãca yʉ ñajare, quẽnase rĩne yirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajijama, jairo rica cʉtirãre bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna. Yʉ manijama, ĩna masurione Dios ĩ ĩavariquẽnasere yimasibetirʉarãma ĩna. 6No bojagʉ yʉ rãca ñabecʉrema ĩre rocacõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Sĩnirirʉjʉre ãmicõari, jeamejʉ tĩarocagʉre bajiro ĩre yicõarʉcʉmi yʉ jacʉ.\\n7Yʉ rãcane ñacõari, mʉare yʉ gotimasiosere masiritibeticõari, mʉa bojasere yʉre mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉja yʉ. 8Quẽnase rĩne mʉa yirũgũsere ĩacõari, yʉ jacʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma masa. To bajiri, “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, mʉare yimasirʉarãma ĩna. 9Yʉ jacʉ yʉre ĩ mairore bajirone mʉare quẽne maiaja yʉ. Yʉ mairã ñaja mʉa. To bajiri quẽnase rĩne yirũgũña mʉa, yʉ bojarore bajirone yirã. 10Yʉ rotisere mʉa cʉdirũgũjama, yʉ mairã ñarũgũrʉarãja mʉa. To bajirone yaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ yʉre ĩ rotisere cʉdirũgũaja yʉ. To bajiri yʉre mairũgũami yʉ jacʉ.\\n11“Yʉre bajirone quẽnaro variquẽnaro ñato ĩna” yigʉ mʉare gotiaja yʉ. 12Ado bajiro mʉare rotiaja yʉ: Mʉare yʉ maiadicatore bajirone gãmerã maiña mʉa. 13Sĩgʉ̃ ĩ babare maigʉ̃ ñari, ĩ rijabosajama, tijʉa ñaja ñamasuse gãmerã maireayema. 14Yʉ rotirore bajiro mʉa cʉdijama, yʉ babarã ñarʉarãja mʉa. 15To bajiri, “Yʉre moabosarimasa ñaja mʉa”, mʉare yibeaja yʉ yuja. Moabosarimasama ĩna ʉjʉ ĩ yisere masimenama ĩna. “Yʉ babarã ñaja mʉa”, mʉare yaja yʉ yuja. Jediro yʉ jacʉ yʉre ĩ gotiadicatire mʉare gotimasiocoadicajʉ yʉ. To bajiri yʉ babarã ñaja mʉa. 16Yʉre besecana me ñaja mʉama. Yʉjʉa mʉare besecajʉ yʉ. “Quẽnase rĩne yato ĩna” yigʉ, mʉare besecajʉ yʉ. To bajiro mʉa yijama, gãjerã mʉare ĩacõari, mʉare ajicõari yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna quẽne. To bajiri Dios ĩ catisere cʉorʉarãma ĩna quẽne. To bajiri, quẽnase mʉa yijama, yʉre mʉa sẽnirore bajirone mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ. 17Ado bajiro mʉare rotiaja yʉ: Gãmerã ĩamaiña mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n“Diore ajimena, mʉare ĩatud'irʉarãma”, Jesús ĩ yire queti\\n18Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús:\\n—Diore ajimena mʉare ĩna ĩatud'ijama, “Yʉa rĩrene ĩatud'irã me yirãma ĩna. Jesúre quẽne ĩre ĩatud'icoadicama ĩna”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa. 19Diore ajimenama, ĩnare bajiro tʉoĩarãre maiama ĩna. To bajiri ĩnare bajiro mʉa tʉoĩajama, mʉare quẽne maiboriarãma ĩna. Diore ajimena rãca mʉa ñarore mʉare besecajʉ yʉ, “Tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãjaro” yigʉ. To bajiri mʉare ĩatud'iama Diore ajimena yuja. 20Mʉare yʉ gotisere masiritibesa mʉa: “Moabosarimasʉma, ñamasugʉ̃ me ñaami. Ʉjʉjʉama ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” yigʉ, mʉare gotibʉ yʉ. Diore ajimenama, mʉa ʉjʉre, yʉre rojose yisʉyarũgũama. To bajiri mʉare quẽne rojose yisʉyarʉarãma. To bajiboarine tʉoĩavasoacõari, yʉ gotimasiosere cʉdirũgũama. To bajiri mʉare quẽne mʉare cʉdirʉarãma. 21Yʉre cõacacʉre quẽne masibeama Diore ajimena. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽne rojose yisʉyarʉarãma ĩna.\\n22Masare gotimasiogʉ̃ yʉ vadibetijama, “Rojose yirã ñaja mani. Dios ĩ rotiriarore bajirone cʉdibeaja”, yimasibetiboriarãma, Diore ajimena. Ĩnare yʉ gotimasioro bero ñajare, “Rojose mana ñaja”, yimasibeama ĩna yuja. 23No bojarã yʉre ĩatud'irã, yʉ jacʉre quẽne ĩatud'irã yama ĩna. 24Ĩna ĩaro rĩjorojʉa Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉ yiĩobetijama, “Yʉare Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire ĩ yiĩobetijare, ‘Dios ĩ cõar'i, Cristo ñaami’ ĩre yimasibeaja yʉa”, yiboriarãma ĩna. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉ yiĩoro ĩacana ñaama ĩna. Tire ĩacana ñaboarine ĩna ĩatirʉ̃nʉbeti vaja rojose ĩnare ñacõa ñaja. To bajiri, yʉre ĩateama ĩna. Yʉ jacʉre quẽne ĩre teama ĩna. 25Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone bajiaja ti yuja, yucʉrirema. Ado bajise gotiaja ti: “Ñie manone yʉre ĩateama ĩna”, yigotiaja ti —yʉare yicami Jesús.\\n26To bajiro yicõari, gajeyere quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús:\\n—Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore socabecʉre mʉare cõarʉcʉja yʉ, yʉ gotimasirũgũsere “Ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorocʉre. 27Yʉ gotimasiosʉorojʉne yʉ rãcane ñacoadicajʉ mʉa. To bajiri, yʉ gotimasiocatire ajicana ñari, ĩaĩañamanire yʉ yiĩocatire ĩacana ñari, masare gotimasiomasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.","num_words":685,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 17 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ewarid̶e pilisteo sordaorãda Soco purud̶e Judad̶eba yõped̶ad̶arã ẽjũãne ãbaa dji jʌred̶aped̶a Epes-damiʌ̃ abadad̶e duanesid̶aa. Maʌ̃ ẽjũãra Soco puru idjab̶a Azecá puru ẽsi b̶asia.\\n2Maʌ̃ne Saulora israelerã sordaorã ume Ela do caita b̶ʌ jewed̶ad̶e dji jʌresid̶aa. Mama chãwẽ duanasid̶aa pilisteorã ume djõni carea.\\n3Pilisteorãra eya ab̶aʌd̶e duanasid̶aa. Maʌ̃ne israelerãra dewara eyad̶e panasid̶aa. Jewed̶ada ãdjirã ẽsi b̶asia.\\n4Maʌ̃ne pilisteorã duanʌmaʌba ẽberã bio mẽsrã b̶ʌda jewed̶ad̶aa zesia. Maʌ̃ ẽberãra Goliá abadjid̶aa. Goliára Gat purud̶ebema basía. Idji drasoara sei bicaca aud̶u b̶asia.\\n5Idji borod̶e ne zarea bronce od̶ada jʌ̃ b̶abadjia. Idji jãare bronce cad̶aba jũãtrʌ jʌ̃ b̶abadjia. Dji zʌgʌara cien libra aud̶u b̶asia.\\n6Idji jĩrũ epanane bronce od̶aba jũãtrʌ jʌ̃ b̶abadjia. Maʌ̃ awara mĩãsu zaque bronce od̶ada ẽcarrad̶e awa b̶abadjia.\\n7Idji mĩãsu waib̶ʌada bio omoa b̶asia. Dji quid̶ara jiorro od̶a basía. Dji quid̶a zʌgʌara quince libra b̶asica b̶ʌa. Idji djõi careabema eronĩbabarida idji nocoare nĩbasia.\\n8Goliára jewed̶ad̶e nũmeped̶a israelerã sordaorãa nãwã b̶iasia: –¿Cãrẽ cãrẽã jãwã chãwẽ duanʌ? Mʌ̃ra pilisteoa. Jũma bãrãra Sauloare djõbadaa. Mʌ̃dub̶a pilisteorã carea djõya. Maʌ̃ bẽrã ẽberãda ab̶a edad̶adua bãrã carea mʌ̃ ume djõne zemãrẽã.\\n9Idjia mʌ̃da poya beaibʌrʌ jũma dairãra bãrã nezocarãda panenia. Baribʌrʌ mʌ̃a idjida beasira bãrãra dai nezocarãda panenia.\\n10Id̶i mʌ̃a bãrã israelerãa orra bed̶ea b̶ʌa: ẽberãda ab̶a namaa diabued̶adua mʌ̃ ume djõmãrẽã.–\\n11Maʌ̃ ũrĩbʌdad̶e Saulora, idji sordaorã sid̶a bio ne wayasid̶aa. Ab̶ed̶a sãwã od̶ida cawa crĩchad̶aẽ́ basía.\\n12Davira Jesé warra basía. Jeséra Epratad̶eba yõna basía. Juda druad̶e Beleʌ̃ purud̶e b̶abadjia. Saul israelerã boro basid̶e Jeséra bio drõãda b̶asia. Idjia warrarãda ocho erob̶asia.\\n13Idji warrarã drõãara panʌda ũbea Sauloare djõ panasid̶aa. Dji nabemara Eliá basía. Idjiarebemara Abinadá basía. Maʌ̃arebemara Samá basía.\\n14Maʌ̃ ũbeabema warrarãra Sauloare djõ panasid̶aa. Davira Jesé warra dji jĩrũarebema basía.\\n15Davira Saul b̶ʌmaa wãped̶a jẽda Beleʌ̃naa zebadjia idji zeza oveja waga b̶ai carea.\\n16Maʌ̃misa pilisteo Goliába diaped̶a, quewara bid̶a israelerãa orra bed̶eabadjia. Cuarenta ewari mãwã osia.\\n17Ewari ab̶a Jeséba idji warra Davia jarasia: –Warra, bʌ djabarã itea naʌ̃ die paʌ̃da, naʌ̃ trigo jututiad̶a sid̶a ẽ ab̶a ededua.\\n18Maʌ̃ awara sordaorã boro itea naʌ̃ die quesoda ededua. Maʌ̃be bʌ djabarã sãwã panʌda iwid̶iped̶a ãdjía jaradua ne diabued̶amãrẽã. Maʌ̃neba mʌ̃a cawaya ãdjira bia panʌda.\\n19Maʌ̃misa Saulora, Davi djabarãra, waabema sordaorã sid̶a Ela jewed̶ad̶e pilisteorã ume djõni carea panasid̶aa.\\n20Diaped̶ed̶a Daviba idji ovejara dewara ume b̶eesia wagamãrẽã. Maʌ̃be idji zezaba jarad̶ara edaped̶a wãsia. Davi jũẽne wãsid̶e israelerã sordaorãra djõne wãbʌda bẽrã b̶ʌga duanasid̶aa.\\n21Maʌ̃ne israelerãra pilisteorã chãwẽ duanʌ quĩrãpe chãwẽ duanesid̶aa.\\n22Daviba eded̶ara ne wagabari jʌwad̶e ameped̶a idji djabarã chãwẽ duanʌmaa pira wãsia ãdji sãwã panʌda iwid̶i carea.\\n23Ãdji ume bed̶ea b̶ʌd̶e Gat purud̶ebema mẽsrã b̶ʌ Goliára pilisteorã chãwẽ duanʌmaʌba jewed̶ad̶aa zeped̶a israelerãa orra bed̶easia idjia obari quĩrãca. Maʌ̃gʌra Daviba jũma ũrĩsia.\\n24Israelerãba Goliá unubʌdad̶e bio ne wayad̶aped̶a jẽda pirasid̶aa.\\n25Ãdjidub̶a jarasid̶aa: –¿Bãrãba jãʌ̃ ẽberãra unusid̶aca? Idjia dadjirãa orra bed̶ead̶e zebaria. Bariduaba jãʌ̃ pilisteoda beaibʌrʌ dadji boroba maʌ̃ ẽberãra ne bara b̶ʌya. Idji cau sid̶a diaya. Maʌ̃ awara idjia parata diabi b̶ʌra dji zeza ẽberãrãa waa diabiẽ́a.–\\n26Daviba idji caita duanʌ ẽberãrãa nãwã iwid̶isia: –Jãʌ̃ pilisteo cacua wẽãgoẽ́ tab̶ʌra ¿cai jãwã Ãcõrẽ zocai b̶ʌ sordaorãda orra bed̶eai carea? Jãwã dadji israelerã biẽ́ jara b̶ʌda ab̶aʌba beaibʌrʌ, ¿cãrẽda idjía diad̶i?–\\n27Ãdjia naẽna jaraped̶ad̶ara wayacusa jarasid̶aa.\\n28Davi djaba dji nabema Eliába ũrĩsia Davira dewararã ume nẽbʌrʌ b̶ʌda. Maʌ̃ carea quĩrũped̶a Davia nãwã jarasia: –¿Cãrẽ cãrẽã zesi? ¿Jãʌ̃ oveja zocãrãẽ́be tab̶ʌda ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e ãdub̶a b̶eesica? Mʌ̃a cawa b̶ʌa bʌra sãwã b̶ʌda. Bʌra namaa ze b̶ʌa ab̶abe dairã djõ duanʌda acʌi carea.–\\n29Daviba panusia: –Mʌ̃a ¿cãrẽ cadjiruada osi? ¿Ab̶abe iwid̶i b̶ʌẽ́ca?–\\n30Ara maʌ̃da idji djaba caitabemada ãyã wãsia. Maʌ̃be dewara ẽberãrãa Goliá beaid̶ebemada iwid̶isid̶e ãdjia bid̶a ab̶arida panusid̶aa.\\n31Daviba mãwã iwid̶i b̶ʌda ũrĩsid̶ad̶e ʌ̃cʌrʌba Saulmaa jarad̶e wãsid̶aa. Maʌ̃ carea Saulba idjira trʌ̃bisia.\\n32Maʌ̃be Daviba Sauloa jarasia: –Mʌ̃ boro, ni ab̶aʌba jãʌ̃ pilisteora wayaiẽ́ b̶ʌa. Mʌ̃, bʌ nezocara idji ume djõne wãya.–\\n33Saulba panusia: –Bʌdub̶a jãʌ̃ pilisteo ume poya djõne wãẽ́a. Acʌdua bʌra wad̶i cũdrada b̶ʌda. Maʌ̃ne idjira drõãda b̶ʌa. Idjira cũdra ed̶aʌba djõ b̶abaria.–\\n34Daviba panusia: –Mʌ̃ boro, mʌ̃ zeza oveja waga b̶ʌd̶e imamada wa wida zeped̶a ovejada ca edesira mʌ̃ra caid̶u wãped̶a idjia ca erob̶ʌra jãrĩbaria. Idjab̶a maʌ̃ animarãba mʌ̃da orraibʌrʌ idji quid̶atrʌd̶e jidaped̶a u jidabaria ab̶a beabʌrʌd̶aa.\\n36Wida imama sid̶a mãwã obaria. Mʌ̃a jãʌ̃ pilisteo cacua wẽãgoẽ́ tab̶ʌra ara maʌ̃ quĩrãca oya, Ãcõrẽ zocai b̶ʌ sordaorãda orra bed̶ea b̶ʌ bẽrã.\\n37Ãcõrẽba mʌ̃ra imama jʌwad̶ebemada idjab̶a wi jʌwad̶ebemada ẽdrʌ edasia. Ara maʌ̃ Ãcõrẽba mʌ̃ra jãʌ̃ pilisteo jʌwad̶ebemada ẽdrʌ edaya.– Maʌ̃ne Saulba idjía jarasia: –Mãẽteara wãdua. Ãcõrẽra bʌ ume b̶aya.–\\n38Ara maʌ̃da Saulba idjia djõi careabema jʌ̃barida Davia jʌ̃bisia. Ne zarea bronce od̶ada Davi borod̶e jʌ̃biped̶a jã jũãtrʌbari sid̶a Davia jʌ̃bisia.\\n39Maʌ̃be Daviba Saul necoda cʌrrʌd̶e jʌ̃ped̶a arima pʌrrʌa zasia. Baribʌrʌ jʌ̃ca bẽrã poya wãẽ́ basía. Daviba Sauloa jarasia: –Naʌ̃ra jʌ̃ca bẽrã mʌ̃ra poya wãẽ́a.– Ara maʌ̃da Daviba jũma ẽrãcuasia.\\n40Maʌ̃be idjia eronĩbabari bacurura edaped̶a do zaqued̶aa wãped̶a mõgara borogoa qued̶eada juesuma idji buchacad̶e pe edasia. Mõgara tab̶aribarida idji jʌwad̶e edaped̶a pilisteo Goliá ume djõne wãsia.\\n41Maʌ̃ne Goliára Davimaa pĩãca zebʌrʌ basía. Idji djõi careabema eronĩbabarida idji nocoare nĩbasia.\\n42Goliába bio acʌbʌrʌd̶e unusia Davira cũdra quĩrãwãrẽã b̶ʌda idjab̶a cacua dowa b̶ʌda. Maʌ̃ bẽrã siriẽ́ b̶ʌ quĩrãca unusia.\\n43Maʌ̃ carea nãwã jarasia: –¿Cãrẽ cãrẽã jãwã bacuru catʌ zebʌrʌ? ¿Mãwãra mʌ̃ra usaca?– Maʌ̃ne idji ãcõrẽ b̶ea trʌ̃neba Davira biẽ́ jarasia.\\n44Maʌ̃ awara nãwã jarasia: –Zedua, mʌ̃a bʌ djarara diaya ãgosoba, mẽãbema animarã bid̶a cod̶amãrẽã.–\\n45Baribʌrʌ Daviba panusia: –Bʌra mʌ̃ ume djõne ze b̶ʌa neco bara, mĩãsu bara, idjab̶a mĩãsu zaque bara, baribʌrʌ mʌ̃ra bʌ ume djõne ze b̶ʌa Ãcõrẽ ne jũma poya b̶ʌ trʌ̃neba. Idjira dai israelerã sordaorã Ãcõrẽa. Bʌa idjíabʌrʌ orra bed̶easia.\\n46Id̶i ara maʌ̃ Ãcõrẽba bʌra mʌ̃́a poyabiya. Mʌ̃a bʌra beaped̶a ob̶ʌá tutaya. Bʌ djarara, waabema pilisteorã djara sid̶a mʌ̃a diaya ãgosoba, mẽãbema animarã bid̶a cod̶amãrẽã. Mãwã jũmarãba cawad̶ia wãrã Ãcõrẽda dai israelerã tãẽna b̶ʌda.\\n47Maʌ̃ awara nama duanʌba cawad̶ia Ãcõrẽba ẽdrʌ edacada necoba ni mĩãsuba. Nama Ãcõrẽdrʌ djõya. Maʌ̃ bẽrã idjia bãrãra dairãa poyabiya.–\\n48Maʌ̃ne Goliára Davi beai carea caitaara wãbʌrʌ basía. Ara maʌ̃da Davira idji ume djõne pira wãsia.\\n49Idji jʌwara buchacad̶e berajuped̶a mõgarada edaped̶a Goliámaa tab̶arisia. Maʌ̃ mõgarara pilisteo dratud̶e jou dogosia. Maʌ̃ba Goliára b̶arrub̶ari b̶aesia.\\n50Mãwã Daviba mõgara tab̶aribariba Goliára poyasia. Neco neẽ́ idjira beasia.\\n51Davira Goliá tab̶ʌmaa pira dogoped̶a Goliá necoda ẽũta edasia. Maʌ̃ba ab̶ed̶a beataped̶a ob̶ʌá tutasia. Waabema pilisteorãba ãdjid̶ebema mẽsrãara b̶ʌra beu tab̶ʌda ununaped̶a memenesid̶aa.\\n52Ara maʌ̃da Judad̶ebema sordaorãra, waabema Israel sordaorã sid̶a djõni carea b̶ʌga duanenaped̶a araa pira wãsid̶aa. Maʌ̃be caid̶u quena wãsid̶aa Saaraiʌ̃ purud̶eba ab̶a Gat purud̶aa idjab̶a Ecroʌ̃ purud̶e ed̶a wãbada daucha. Maʌ̃ ora ab̶ed̶a jũma bira b̶asia pilisteorã beaped̶ad̶aba.\\n53Mãwã ẽpẽ wãped̶ad̶acarea israelerã jẽda zebʌdad̶e pilisteorãba ne b̶eeped̶ad̶ara jũma edacuasid̶aa.\\n54Maʌ̃ne Daviba Goliá borora edaped̶a Jerusaleʌ̃ purud̶aa edesia. Baribʌrʌ Goliába djõi careabema erob̶ad̶ara idji wua ded̶e wagasia.\\n55Maʌ̃ naẽna Saulba Davira Goliá ume djõne wãbʌrʌda unusid̶e idji sordaorã boro Abne abadaa nãwã iwid̶isia: –Abne, jãʌ̃ warra zezara ¿cai?–\\n56Abneba panusia: –Ay, mʌ̃ boro, mʌ̃a wãrãda adua b̶ʌa.– Maʌ̃ carea Saulba idjía jarasia: –Mãẽteara iwid̶id̶e wãdua idji zezara cai cawaya.–\\n57Daviba Goliá beaped̶a jẽda zebʌrʌd̶e Goliá borora jʌwad̶e erob̶asia. Abneba idjira unuped̶a Saulmaa edesia.\\n58Maʌ̃ne Saulba iwid̶isia: –Warra, ¿bʌ zezara cai? Daviba panusia: –Mʌ̃ra bʌ nezoca Beleʌ̃nebema Jesé warraa.–","num_words":1116,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 4 BSNNT - To bajiri Pedro, Juan rãca, ado bajiro - Bible Search\\nPedrore, to yicõari, Juanre tubiberiavijʉ masa ʉjarã, ĩna tubibere queti\\n1-2To bajiri Pedro, Juan rãca, ado bajiro masare gotimasioñujarã ĩna:\\n—Jesús, sĩaecogʉ ñaboarine, quẽna tudicaticoasumi. To bajiri mani quẽne tudicatirʉarãja, yimasiaja mani —yiyujarã Pedro, Juan rãca.\\nTo ĩna yiñarore paia, to yicõari, saduceo masa quẽne ejayujarã ĩna. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne ejayuju ĩ. Bʉto jũnisiniejayujarã ĩna, Pedro, Juan rãca to bajiro ĩna gotimasiosere ajicõari. 3To bajiri Pedrore, Juanre quẽne ĩnare ñejecõari, tubibe, vaveocoasujarã ĩna, rãiorijʉ ti ñajare. 4To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, Jesús ocare ajicõari, jãjarã ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajiri ʉ̃mʉa cinco mil ñañujarã ĩna.\\n5To bajiri busurijʉ tudirẽjañujarã ĩna quẽna, jud'io masa ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne. 6Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anás, to yicõari, ĩ yarã Caifás, Juan, Alejandro ñañujarã ĩna quẽne. 7To bajiri, Pedro, Juan rãca tubibe ecoriarãre, jirotiyuju Anás. To ĩ yijare, ĩ rĩjorojʉare ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã Pedro, Juan rãca. To ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Anás:\\n—¿Ñimʉ masare mʉare gotimasiorotimasiri? ¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Anás.\\n8-9To bajiro ĩ yisẽniĩaro, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca cojo vãme rʉyabeto quẽnaro cʉdiyuju Pedro:\\n—Yʉa ʉjarã, bʉcʉrã quẽne, quẽnaro yʉre ajiya. “¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa?” yʉare mʉa yisẽniĩasere cʉdirʉcʉja yʉ. 10“Quẽnaro masiato” yirã, adi macana, to yicõari, “Israel sitana ñaro cõrone masiato” yirã, ñamasusere mʉare gotiaja yʉa. Jesucristo Nazaret macagʉ sʉorine micagʉ̃ ñaboar'i catimasimi. Jesús, yucʉ́tẽrojʉ mʉa sĩar'ine, Dios ĩ tudicatior'ine, micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre catiomasimi. 11Tirʉ̃mʉjʉ David ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yiucamasiñumi. “Ado bajiro bajiaja” yire ũni ñaja adi: Mʉa jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩre bojabesuja mʉa. To bajiboarine ñamasugʉ̃ ñaami. 12Jesús rĩne ñaami adi macarʉcʉroana masa, ĩna rijato berojʉ, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cõar'i. Gãji to bajiro manire yirẽtobosagʉ maami —yiyuju Pedro.\\n13To bajiri Pedro, Juan rãca quẽnaro masirãre bajiro ĩna ñagõsere ajimasicõañujarã ʉjarã. “Papera buebetiriarã ñaboarine, quẽnaro ñagõama ĩna. Jesúrãca ñarũgũriarãne ñaruyuama ĩna. To bajiri ĩre bajirone gotimasioama”, yitʉoĩañujarã ĩna, ʉjarã. 14To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩ ñajare, “Rojose yiyuja mʉa”, yimasibesujarã ʉjarã. 15-16To yi, budiarotiyujarã ʉjarã, Pedrore, to yicõari Juanre quẽne. To yicõari ado bajiro ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna:\\n—¿No yirãti mani ĩnare, Pedrore, Juanre quẽne? Jerusalén macana ĩna ñaro cõrone masiama micar'ire ĩna catiorere. To bajiri, “Socarã yama”, yimasiña maja. 17To bajiri ado bajiro ĩnare gotiroti ñaja: “Jesús yere quẽna mʉa ñagõrẽmojama, rojose tãmʉorã vana yaja mʉa”, ĩnare yiroti ñaja, “To cõrone Jesús yere gotibatobeticõato yuja” yirã —yitʉoĩañujarã ʉjarã. 18To yi, quẽna ĩnare jisõñujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. Ĩna sãjaejarone:\\n—Jesús yere masare gotimasiobesa mʉa —yiboayujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. 19To bajiro ʉjarã ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyujarã Pedro, Juan rãca:\\n—Mʉare yʉa cʉdijama, Diore cʉdimena yirãja yʉa. To bajiri, mʉa tʉoĩajama, mʉajʉare yʉa cʉdijama, ¿riojo yirã yirãjari yʉa? 20Jesúre yʉa ĩacati, yʉa ajicatire quẽne, tire gotitʉjamasimenaja —yiyujarã Pedro, Juan rãca.\\n—Gotimasiobeticõaña, Jesús yere. Jesús yere mʉa gotijama, rojose tãmʉorʉarãja mʉa —yiyujarã ʉjarã quẽna.\\nMicagʉ̃ ĩ catisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami Dios”, yiyujarã masa. To ĩna yisere ajirã ñari, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne rojose ĩnare yimasibesujarã ĩna. To bajiri ĩnare budiroticõañujarã ʉjarã. 22Micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩna catior'i, cuarenta cʉ̃mari rẽtobʉsaro tʉsacʉ ñañuju ĩ.\\n“‘Jesús yere gotimasiocõa ñato ĩna’ yigʉ, yʉare ejarẽmoña”, Diore ĩna yisẽnire queti\\n23Budicoanajʉma, ĩna babarã tʉjʉ vacoasujarã Pedro, Juan rãca. Tojʉ ejacõari paia ʉjarã, to yicõari, bʉcʉrã quẽne, ĩnare ĩna yirere gotiyujarã ĩna. 24Tire ajicõari, sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, ado bajiro Diore sẽniñujarã ĩna:\\n—Dios, yʉa jacʉ, mʉ rĩne ñajediro masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. Mʉne, ʉ̃mʉagaserore quẽnoñuja, sitare quẽne, riagarire quẽne jediro. Adi macarʉcʉroayere jediro rujeoyuja mʉ. 25Tirʉ̃mʉjʉ yʉa ñicʉ mʉ bojarore bajiro yimasir'i David ñamasir'i, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro ucamasiñumi:\\n“¿No yirã ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re jũnisiniati jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me ñarã quẽne? ¿No yirã Diore rojose yirʉaboati ĩna?\\n26‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re, to yicõari, Diore quẽne rojose yirʉarã, adi macarʉcʉroana ʉjarã rẽjacõari, ñayurʉarãma”, yiucamasiñumi David.\\n27Socʉ me yimasiñumi David. Ĩ gotimasiriarore bajirone bajicajʉ. Ʉjʉ Herodes, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ quẽne, jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me quẽne, rẽjacama ĩna. Mʉ bojase rĩne yigʉre, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉ cõar'ire Jesúre rojose ĩre yirʉarã rẽjacama ĩna. 28“Ado bajirone bajirʉaroja” mʉ yiriarore bajiro yirã, to bajiro yicama ĩna. 29To bajiri Dios yʉa jacʉ, yʉare ajiya. “Rojose tãmʉorʉarãja mʉa” yʉare ĩna yisere masiritibesa mʉ. Mʉ yirore bajiro mʉre cʉdirʉaja yʉa. To bajiri yʉare yirẽmoña mʉ, “Ñie güimenane Jesús ĩ goticatire quẽnaro gotiato ĩna” yigʉ. 30Mʉ masise rãca masa rijarãre catioya mʉ. Ĩaĩañamanire quẽne yiya mʉ, “‘Jesús, Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, ĩ macʉ sʉorine to bajiaja ti’ yato ĩna masa” yigʉ —yiyujarã ĩna, Diore sẽnirã.\\n31Diore ĩna sẽnigajanoro, sita nʉrʉañuju. Tirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo, ĩ masisere ĩnare ĩsiñuju. To ĩ yijare, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone güimenane, Dios ocare masare gotiyujarã ĩna.\\nJesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna gãmerã yirẽmore queti\\n32Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna. Ĩna cʉosere, “Yʉ sĩgʉ̃ ye ñaja”, yibesujarã ĩna. Ñajedirore, “Mani ye ñaja” yirã, ĩna babarãre ĩsiñujarã ĩna. 33Jesús ĩ bajireayere gotimasio tʉjabesujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. “Jesús, rijacoaboarine, tudicaticõari ñaami quẽna”, yigotiyujarã ĩna, masare. To bajiro quẽnaro ĩnare yigoticõari, ĩaĩañamanire ĩnare yiĩoñujarã. “To bajirone quẽnaro yiñato ĩna” yigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñaro cõrone quẽnaro ĩnare yirẽmoñuju Dios. 34-35Sita cʉorã, viri cʉorã, gãjerãre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã. Gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñujarã ĩna, “Maioro bajirãre ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiri ĩna rãcana nijʉa maioro bajigʉ mañujarã yuja. 36To bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoare, sĩgʉ̃ jud'io masʉ levita jũnagʉ ñañuju ĩ. José vãme cʉtigʉ ñañuju. Chipre vãme cʉtiyoajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Josére gajeye ĩre vãme yiyujarã, Bernabé. Griego ocama, “Quẽnase gãjerãre oca cʉtigʉ” yire ũni ñañuju ti vãme. 37Sita cʉoyuju José. Tire gãjire ĩsiñuju ĩ. Ti vajane gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñuju, “Maioro bajirãre ĩsiato” yigʉ. Quẽnaro yigʉ ñañuju José.","num_words":975,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN PEDRO 1\\n1-2 ¿Ñati mʉa, Dios ĩ beseriarã? ¿Ponto sitajʉ, Galacia sitajʉ, Capadocia sitajʉ, Asia sitajʉ, Bitinia sitajʉ ñabaterã jediro, ñati mʉa? Adi queti mʉare ucaja yʉ. Gajerorijʉ mʉa ñabateboajaquẽne, Dios ĩ ñarojʉ ñaja mʉa ñarotijʉ. To bajiri ĩ ocare bʉto tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉroana rãca ñaboarine, ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñarãja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ, “Ĩna ñarʉarãma yʉ rĩa bajiro bajirã” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiaja mʉa. To bajiri, “Rojose mana ñaama” mʉare yiĩarʉ, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi. To bajicõari, Jesucristo ocare cʉdirãja mʉa. To bajiro yiyumi, rojose mʉa yisere ĩ macʉ sʉorine ĩ masiriorũgũrotire yigʉ.\\n3 Mani ʉjʉ, Jesucristo jacʉ, bʉto manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yisere “Yirẽtobosato” yigʉ, manire rijabosarotiyumi. Ĩ rijato bero, ĩre tudicatioyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Esp'iritu Santo sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. To bajicõari, mani rijato bero ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yito mani. 4 To yicõari, ĩ gotiriarore bajiro õ vecajʉ bʉto quẽnase manire Dios rĩare bajiro bajirãre yayiroti me manire ĩ ʉjorotire tʉoĩavariquẽnaja mani. 5 Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, ĩ masise rãca manire quẽnaro coderũgũgʉ̃mi, ĩ ñarojʉ ejacõari, ĩ rãca quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ. To yicõari, adi macarʉcʉro ti jedirirʉ̃mʉ ti ejaro, ĩ tʉoĩariarore bajiro yigʉ, jediro quẽnaro manire ĩ yirũgũsere, to yicõari, õ vecaye manire ĩ ʉjorotire quẽne masiojeocõarʉcʉmi.\\n6 Tire tʉoĩacõari, adigodojʉ rojose tãmʉorã ñaboarine, Dios tʉjʉ quẽnase mani bajirotire tʉoĩa yurã ñari, bʉto variquẽnaroti ñaja manire. 7 Rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu ñaja” yiĩorã yaja mani. Oro vaja cʉtiro rẽtoro vaja cʉtiaja Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉse. Orojʉama, jedise ñaja. “¿Oro masu ñati?” yirã, asioĩama ĩna. Tire bajiro bajiaja Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉse quẽne. “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna” yiĩarʉ, rojose mani tãmʉosere yirẽtobosabecʉmi Dios. To bajiri rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, “To cõrone tudivarʉcʉmi yʉ macʉ” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne, “Yʉ ejarẽmose rãca quẽnaro yicajʉ mʉa”, manire yivariquẽnarʉcʉmi Dios. To bajiro yigajanocõari, rʉ̃cʉbʉoriajʉ manire rojorʉcʉmi.\\n8 Jesucristore ĩabetiriarãja mʉa. To bajiboarine ĩre mairãja mʉa quẽne. Adirʉ̃mʉri quẽne ĩre ĩamena ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro variquẽnarãja mʉa. Dios tʉana ĩna variquẽnarore bajiro bʉto variquẽnarã ñari, mʉa variquẽnasere rẽtobʉsaro gotirʉaboarãja mʉa. To bajiboarine, gotmasimenaja. 9 Quẽnase mʉare ĩ ʉjorotire, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, to bajirone bajirãja mʉa.\\n10 To bajiro quẽnaro Dios manire ĩ yirotire gotiyuma tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosariarã. Quẽnagʉ̃ ñari, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire gotiboarine, bʉtobʉsa tire masirʉaboayujarã ĩna. To bajiri Diore ĩna gotirẽtobosarere quẽnaro buecõari, bʉto tʉoĩarũgũñujarã ĩna. 11 Esp'iritu Santore sʉorine Cristo ĩ bajirotire tʉoĩa gotimasiñuma. Bʉto rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yirotire tʉoĩa gotiyuma. Tire gotiriarã ñaboarine, “To cõro ñaro bajirʉaroja ti. To bajiro bajicõari, bajirʉaroja” yimasirʉarã, ĩna gotisere buecõari, tʉoĩarũgũboayujarã ĩna. 12 Tire quẽnaro masibetiboarine, Dios sʉorine ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Tire ĩamenaja mani. Mani beroana ĩarʉarãma”, yitʉoĩañujarã ĩna. “Mani beroana” ĩna yijama, manirene gotirã yiyuma. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti goticudirimasa, yʉa gotimasiosene ñaja Diore ĩna gotirẽtobosare. Tire yʉa gotimasiorotire yigʉ, Esp'iritu Santore cõañumi Dios. Ti oca quẽnase ti ñajare, bʉto ajimasirʉarũgũrãma ángel mesa.\\n“Quẽnase rĩne yiroti ñaja”, Pedro ĩ yire queti\\n13 Ti ocare quẽnaro ajimasirã ñari, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre quẽnaro Dios ĩ yirotire tʉoĩa tʉjamenane, tocãrãcajine mani yirotire quẽnaro tʉoĩarũgũroti ñaja. 14 Dios rĩare bajiro bajirã ñari, Cristo ocare mʉa masiroto rĩjoro, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro yibeticõari, ĩ bojarore bajirojʉa yirũgũroti ñaja. 15 Dios, quẽnase rĩne yigʉ, “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yire ñajare, ĩre bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja. 16 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnase rĩne yirũgũña mʉa quẽne”, yigotiaja.\\n17 Gajeyerema, ado bajiro mani yigʉ ñaboarine, masa jediro mani yisere ĩabeserocʉ ñaami. Ĩ ĩabesejama, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. To bajiri, Diore “mani jacʉ” mʉa yijama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre yicõari, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja. 18 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa ñicʉa rojose ĩna yimasiriarore bajiro yirũgũriarã ñaboayuja mʉa maji. “Tire yitʉjacõari, quẽnaro Dios ĩ yirona ñato” yigʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo. Jẽre Cristo manire ĩ vaja yibosarere masirãja mʉa. Gajeyeũni yoaro ñabeti, gãjoa rãca me vaja yibosayumi. 19 Rojose yiĩabecʉ ñari, ĩ rijare sʉorine, jediro rojose mani yire, mani yirotire quẽne manire vaja yibosayumi Cristo. 20 Adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, tire manire ĩ vaja yibosarotire tʉoĩacõari, ĩ macʉre ĩ cõarotire tʉoĩamasiñuju Dios. To bajiri adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri manire rijabosagʉ ejayumi Cristo. 21 “Manire rijabosayumi Cristo” yirã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉaja mani. Cristore catiocõari, ĩ tʉ rʉ̃cʉbʉoriajʉre ĩre rojoyuju Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩavariquẽnarãja mʉa.\\n22 “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, tirʉ̃mʉjʉ rojose mʉa yirũgũre, mʉa yitʉjabetire yitʉjacõari, socamenane sĩgʉ̃ rĩare bajiro quẽnaro gãmerã mairoti ñaja. To bajiri bʉtobʉsa mʉa gãmerã mairotire bojaja yʉ. 23 Adirʉ̃mʉrirema, quẽnasejʉare mani tʉoĩarotire Dios ĩ ĩsiriarã ñari, quẽna gãme ruyuarãre bajiro bajirãja mʉa. Gajerodori ĩ oca ti vasoabetirotire bajiro mʉa quẽne bajireacõari bero mʉa caticõa ñarotire yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñarãja mʉa. 24 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro yaja yʉ:\\n“Muiju ĩ jiado, bʉto asirone, ta sĩnicoacajʉ. Go quẽne, sĩniyayicoacajʉ. To bajiri quẽnase ruyuboacati manicajʉ. Tire bajirone bajirãma masa quẽne. Yoaro mene bajireacoarʉarãma.\\n25 To bajiboarine, mani ʉjʉ ocajʉama ñacõa ñarũgũrʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n“Mani ʉjʉ oca” ti gotise, Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire, mʉare gotimasiore ñaja.","num_words":872,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 25 BSNNT - - Bible Search\\nɄjʉ Festo rãca Pablo ĩ ñagõre queti\\n1Cesarea macajʉ ʉjʉ ĩ sãjariaro bero, idiarʉ̃mʉ ñacõari, Jerusalén macajʉare vasuju Festo. 2-3Tojʉ ĩ ejaro ĩacõari, paia ʉjarã, gãjerã jud'io masa ñamasurã quẽne,\\n—Rojose yicami Pablo —Festore ĩre yi ocasãñujarã ĩna. To yicõari, —Pablore yʉare mʉ jiroticõabosajama, quẽnarʉaroja —Ʉjʉ Festore ĩre yisẽniñujarã ĩna. To bajiro ĩna yijama, “Maa ĩ vadojʉne Pablore ĩre sĩacoarãsa mani” yirã, yiboayujarã ĩna.\\n4To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Festo:\\n—Cesarea macajʉne ĩre codecõa ñarʉarãma ĩna. To bajiri, yoaro mene tojʉre tudiarʉcʉja yʉ quẽna. 5To yʉ bajirone, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri yʉ rãca tojʉre vaejacõari, rojose Pablo ĩ yirere yʉre gotirʉarãma ĩna —ĩnare yicʉdiyuju Festo.\\n6To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Jerusalénjʉre jʉaãmocãrãcarʉ̃mʉ cõro ñacõari, Cesarea macajʉre tudiasuju Festo. Ĩ ejabusuorirʉ̃mʉne oca ĩna ñagõquẽnorijʉjʉ rujicõari, Pablore ĩre jicõañuju ĩ. 7Pablo ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Cojo vãme me rojose yicami”, Festore ĩre yigotiyujarã ĩna, jud'io masa, Jerusalénjʉ vadiriarã. “Rojose yicami” yicõarã ñaboarine, “Ado bajise rojose yicami”, yimasibesujarã ĩna. 8To ĩna yiro bero, “‘Rojose yibesumi’ yʉre yato” yigʉ, ado bajiro yiyuju Pablo:\\n—Ñie rojose yibeticajʉ yʉ. Jud'io masa ĩna rotisere, to yicõari, Ʉjʉ César ĩ rotisere quẽne cʉdirũgũcajʉ yʉ. To yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire quẽne, rʉ̃cʉbʉorũgũcajʉ yʉ —yiyuju Pablo.\\n9To ĩ yirone, “Jud'io masa yʉre tud'iroma” yigʉ, ado bajiro Pablore ĩre sẽniĩañuju Festo:\\n—¿Jerusalénjʉ ejacõari, rojose mʉ yirere mʉre yʉ sẽniĩajama, quẽnati? —ĩre yisẽniĩaboayuju.\\n10To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo:\\n—Bajibeaja. No yigʉ vabecʉja. Ʉjʉ César “Masa rojose ĩna yisere ĩacõĩaña” ĩ yiriavine ñaja yʉ. To bajiri adone yʉre sẽniĩacõaroti ñaja. Yʉ yarã jud'io masare rojose ĩnare yibeticajʉ yʉ. Tire quẽnaro masiaja mʉ. 11Rojose yʉ yire sʉori ĩnare mʉ sĩarotijama, “Yʉre sĩabesa”, yibecʉja yʉ. To bajiri, socarãne “Rojose yicami” yʉre ĩna yi ocasãjare, “Ĩre sĩaña” yigʉ, yʉre ĩsirocagʉ magʉ̃mi. “Rojose yiyujari yʉ” yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ —ĩre yicʉdiyuju Pablo.\\n12To bajiro Pablo ĩ yijare, ĩre ñagõejarẽmorãre, “¿No bajiro yiroti ñati ĩre?” ĩnare yisẽniĩacõari bero, ado bajiro yiyuju Festo:\\n—“‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” mʉ yijare, ĩ tʉjʉ mʉre cõarʉcʉja yʉ —Pablore ĩre yiyuju Festo.\\nɄjʉ Agripa rãca Pablo ĩ ñagõre queti\\n13To ĩ yiriarʉ̃mʉri bero, Ʉjʉ Festore ĩagʉ̃ ejayuju Ʉjʉ Agripa, Berenice vãme cʉtigo rãca. 14Cojorʉ̃mʉ me ĩ rãca ñacõañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone Pablo ĩ bajisere Agripare ĩre gotiyuju Festo:\\n—Sĩgʉ̃ ñaami ado, Pablo vãme cʉtigʉ, Ʉjʉ Félix ĩ tubiber'i. 15Jerusalénjʉ yʉ ñaro, “Rojose yicami”, yʉre yigoticama bʉcʉrã jud'io masa, paia ʉjarã quẽne. “Rojose ĩ yicati vaja ĩre sĩarotiya mʉ”, yʉre yiboacama ĩna. 16To bajiro yʉre ĩna yiboajaquẽne, “Yibeaja yʉ. Yʉa, romano masama, rojose masa ĩna yirere ĩacõĩamenane, sĩarotire manicoadimasiñuja. ‘Rojose yimi’ yigotiyirorã, to yicõari, rojose yir'i rãca ĩnare jirẽocõari, sẽniĩare ñacoadimasiñuja”, ĩnare yicajʉ yʉ. 17Adojʉre ĩna rãca yʉ ejabusuocatirʉ̃mʉne, Pablore ĩre jicõacajʉ yʉ. 18“Ĩre gotiyirorã, ‘Bʉto rojose masu yimasimi’ yʉre yigotirʉarãma ĩna”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ. “Rojose yigʉ yiyumi” yiajiyamanirene goticõacama. 19“Yʉa rʉ̃cʉbʉosere rʉ̃cʉbʉobeami. ‘Jesús vãme cʉtigʉ, rijacoaboarine tudicatiami quẽna’ yisocarũgũami Pablo”. “‘Rojose yigʉ yimi’ yirã yaja”, yirã, ti rĩne yʉre goticama. 20To bajiro ĩna yijare, “Rojose yiyumi”, yimasibeticajʉ yʉ. To bajiri, “¿Jerusalénjʉ ejacõari, rojose mʉ yirere mʉre yʉ sẽniĩajama, quẽnati?”, ĩre yisẽniĩaboacajʉ yʉ. 21To yʉ yirone, ado bajiro yʉre yicʉdicami: “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ”, yʉre yicami. To ĩ yijare, surarare ĩnare coderoticajʉ yʉ, Ʉjʉ César ĩ ñarojʉre ĩre cõarʉ —Agripare ĩre yigotiyuju Festo.\\n—Yʉ quẽne, ĩ gotisere ajirʉaja yʉ —Festore ĩre yiyuju Agripa.\\nTo ĩ yijare, —Busiyʉ ajirʉcʉja mʉ, ĩ gotisere —ĩre yiyuju Festo.\\n23To bajiri gajerʉ̃mʉ masa ĩna rẽjarivijʉ Pablore ajigʉ ejayuju Agripa, Berenice rãca. “Manire ĩacõari, ‘Ñamasurã ñaama ĩna’ manire yato” yirã, rʉ̃cʉbʉoro ejayujarã ĩna. Ĩna rãcana, surara ʉjarã, gãjerã Cesarea macana ñamasurã quẽne ejayujarã ĩna, Pablore ajirã. Ĩna ejaro bero, Pablore ĩre jiyuju Festo. 24Pablo ĩ ejarone ado bajiro gotiyuju Festo:\\n—Ʉjʉ Agripa, ado rẽjarã jediro, ĩaña mʉa. Ãni ñaami Pablo. Bʉto ĩre sĩarʉarũgũama jud'io masa. Jerusaléana, adi macana quẽne, “Ĩre sĩacõaroti ñaja”, yiavasãboacama ĩna. 25“Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩaña manoja ti”, yicajʉ yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” yʉre ĩ yijare, “Ʉjʉ César ĩ ñarojʉ ĩre cõarʉcʉja”, yicajʉ yʉ. 26-27To bajiro yitʉoĩaboarine, rojose ĩ yirere ucamasibeaja yʉ, mani ʉjʉre, Césare gotigʉ. Rojose ĩ yirere gotibecʉne ĩre yʉ ucacõajama, tʉoĩamasibecʉre bajiro yigʉ yigʉja yʉ. Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, Pablore ĩre jicõamʉ yʉ, mʉa ajiro rĩjorojʉa, “Ʉjʉ Agripa ĩre sẽniĩato” yigʉ. Ĩre sẽniĩacõari, “Rojose yiyumi Pablo” mʉ yisere ajicõari, “Ʉjʉ Césare ĩre ucacõarʉcʉja”, ĩre yibʉ yʉ —ĩnare yiyuju Festo.","num_words":719,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 14 BSNNT - To bajiro Pedrore ĩre yigajanocõari - Bible Search\\n“Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejamasire ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n1To bajiro Pedrore ĩre yigajanocõari ado bajiro yʉare yigoticami Jesús quẽna:\\n—Bʉto tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Diore ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉña. 2Yʉ jacʉ ya vijʉre jairo mʉa ñarotijaʉri ñaja ti. To ti bajibetijama, mʉare gotibetibogʉja yʉ. Tojʉ mʉa ñarotire mʉare quẽnoyugʉ varʉ bajiaja yʉ. 3Tojʉ mʉa ñarotijaʉrire quẽnogajanocõari, quẽna gãme vadirʉcʉja yʉ. “Tojʉre yʉ ñaro yʉ rãca ñarãjaro” yigʉ mʉare juagʉ ejarʉcʉja yʉ quẽna. 4Yʉ vaejarotore masiaja mʉa. To bajiri tojʉ vaejaria maare masiaja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n5To bajise ĩ yiboajaquẽne, ado bajirojʉa ĩre yicami Tomás:\\n—Yʉa ʉjʉ, mʉ varotore masibeaja yʉa. ¿No bajiro yicõari, to varia maare masirʉarãda yʉa? —Jesúre ĩre yicami.\\n6To bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:\\n—Yʉne ñaja varia maare bajiro bajigʉma. Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejare ñaja ti. Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masire ñaja ti. “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere masare ĩnare ĩsigʉ̃ ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩne yʉ jacʉ tʉjʉre ejarʉarãma. 7Yʉre mʉa masijama, yʉ jacʉre quẽne ĩre masirʉarãja mʉa. Yʉre ĩarã ñari, “Ĩ jacʉre masiaja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n8To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Felipejʉama:\\n—Yʉa ʉjʉ, mʉ jacʉre yʉare ĩoña mʉ. To mʉ yicõarojʉ, “Riojo gotiami yʉare”, yimasirʉarãja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicami Felipe.\\n9To bajiro Felipe ĩ yijare,\\n—Tirʉ̃mʉjʉne mʉa rãca ñacõa sʉoadicajʉ yʉ. ¿No yigʉ to yʉ bajiboajaquẽne yʉre ĩamasibeati mʉ maji? No bojagʉ yʉre ĩagʉ̃ma, yʉ jacʉre ĩagʉ̃ ñaami. To bajiri, “Mʉ jacʉre yʉare ĩoña”, yibeticõaña mʉ. 10“Yʉ jacʉ rãcane ñacõaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãca ñaami”, mʉare yaja yʉ. Tire ajicõari, ¿“Riojone gotiami”, yʉre yibetimasucõati mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrã? Mʉare yʉ gotirũgũserema yʉ masune yʉ tʉoĩase mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉ rãcane ñacõarũgũgʉ̃ ĩ yise ñajare, jediro yicoadicajʉ yʉ. 11“Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yisere yʉre ajitirʉ̃nʉña. Yʉ gotisere ajicõaboarine yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, ĩaĩañamanire yʉ yiĩoadirũgũcatire tʉoĩacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉa. 12Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, yʉ yirore bajirone yirʉc��mi. Yucʉacane yʉ jacʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ. Dios tʉ yʉ tudiajare, ĩaĩañamani yʉ yiĩocati rẽtobʉsaro ĩaĩañamanire yiĩorʉarãja mʉa quẽne. 13Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane sẽnirũgũma mʉa. To bajiro mʉa yijama, no mʉa bojasere mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirũgũrʉcʉja yʉ, “‘Quẽnamasugʉ̃ ñaami’ yʉ jacʉre yimasiato ĩna” yigʉ. 14Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane yʉre mʉa sẽnijama, no mʉa sẽnirore bajirone mʉare cʉdirʉcʉja yʉ —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.\\n“Esp'iritu Santore cõarʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti\\n15To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús quẽna:\\n—Yʉre mʉa maimasucõajama, yʉ rotisere cʉdirʉarãja mʉa. 16To bajiro mʉa yijama, yʉ jacʉre ĩre sẽnirʉcʉja yʉ, “Yʉre ñavasoarocʉre ĩre cõato ĩ” yigʉ. Ĩ cõarocʉ ñaami Esp'iritu Santo riojo gotigʉ. Mʉa rãca ñacõarũgũrʉcʉmi, mʉare yirẽmogʉ̃. 17Diore ajimena Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore masibeama ĩna. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉre ĩre sãjarotimasibeama. Mʉa rãca ĩ ñajare, ĩre masirã ñaja mʉama. Mʉa ʉsʉrijʉre ñacõarũgũrʉcʉmi.\\n18Vagʉagʉ yaja yʉ. Mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. 19Yucʉacane vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ajimenama, yʉre ĩabetirʉarãma. Mʉa rãca yʉ ñarũgũrotire masirʉarãja mʉama. Yʉ rijato bero quẽna gãme caticõarocʉ yʉ ñajare mʉa quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, mʉa rijato berojʉ quẽna gãme caticõari ñacõarũgũrʉarãja mʉa quẽne. 20Yʉ jacʉ rãca ñacõaja yʉ. Mʉa rãca quẽne ñacõaja yʉ. Mʉajʉa quẽne, “Yʉ rãcane ñacõaja mʉa” yʉ yirore bajirone, yʉ tudicatirirʉ̃mʉ, “Socʉ mene yiyumi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa yuja. 21Yʉ rotisere cʉdigʉma, yʉre maigʉ̃ ñaami. Yʉre maigʉ̃rene ĩre mairʉcʉmi yʉ jacʉ quẽne. Yʉ quẽne ĩre mairʉcʉja yʉ. Ĩre maicõari, ĩ rãca ñagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To yʉ bajiro yʉre ĩabetiboarine ĩ rãcane yʉ ñasere “Masiato” yigʉ ĩre rotirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, Judas Iscariote me, gãji Judas vãme cʉtigʉ, ado bajiro ĩre sẽniĩacami:\\n—Yʉa ʉjʉ, ¿no yigʉ gãjerãre ĩnare yiĩobecʉne, yʉa rĩrene yʉare yiĩorʉcʉada mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Judas.\\n23To bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—No bojarã yʉre mairã, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri yʉ jacʉ ĩnare mairʉcʉmi. To bajiri yʉ quẽne, yʉ jacʉ quẽne, ĩna tʉ ñarã vadirʉarãja yʉa. 24No bojagʉ yʉre maibecʉma, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbecʉmi. Mʉare yʉ gotisema yʉ masune yʉ tʉoĩarujeose mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotisere gotiaja yʉ.\\n25Maji mʉa rãca ñagʉ̃ ñari, tire mʉare gotiaja yʉ. 26Yʉre ñavasoarocʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Ñajediro mʉare yʉ gotiadicatire, “Masiritiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.\\n27Gajeye quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—Mʉare vare gotigʉagʉ yaja yʉ. Mʉare yʉ rijabosaroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Yʉre ajimenajʉama, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani” yiboarine, Diorãca quẽnaro ñamasibetirʉarãma. To bajiri, tʉoĩarejaibesa mʉa. To bajicõari, güibesa. 28“Vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiboarine mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna” yʉ yisere ajibʉ mʉa. Socarã mene yʉre mʉa maijama, “Yʉ jacʉ tʉjʉre vagʉagʉ yaja yʉ” yʉ yisere ajicõari, quẽnaro variquẽnaboriarãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ rẽtobʉsaro ñagʉ̃. 29Yʉ bajiroto rĩjoro tire mʉare gotiaja yʉ. To bajiri to ti bajiro ĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa.\\n30Gajeye jairo mʉare ñagõrẽmobetirʉcʉja yʉ. Diore ajimenare rojose yirotigʉ, vãtia ʉjʉ, jẽre vadicoagʉmi. To bajiboarine, yʉre rotimasigʉ̃ me ñaami ĩma. 31Yʉ jacʉ ĩ rotirore bajirone yaja yʉ. To bajiro yʉ yisere ĩacõari, “Ĩ jacʉre maigʉ̃ masune ñacõaami”, yimasirʉarãma masa —yʉare yicami Jesús.\\nTo bajiro yigajanocõari,\\n—Ita. Vajaro mani —yʉare yicami Jesús yuja.","num_words":847,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 8\\nEspíritu Santore cʉorá niirecʉtire\\n1 Teero tiirá, marĩ Jesucristomena niirã́jã ñañaré tiinóricu; pecamepʉ wáaricu. 2 Espíritu Santo marĩrẽ mama catirére Jesucristomena cʉorí tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ catiré ticoriguemena marĩ ñañaré tiirécʉtirere tiidúmasĩã sáa. Diadoaborere netõrírapʉ niiã sáa. 3 Marĩ ñañarépere tiisʉguénʉcãrira niijĩrã, Moisére dutiré cṹũriguepere ãñurõ tiimasĩ́hẽrã niijĩyu. Tee dutirépeja marĩrẽ netõrĩ́ tiimasĩ́ria. Cõãmacʉ̃ dícʉ netõrĩ́ tiimasĩ́qui. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ ticodiocorigʉ niiwĩ, marĩ ñañaré tiirére dia wapatíbosadutigʉ. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ marĩ ñañarére tiisʉguénʉcãrira õpʉ̃ʉ̃cʉtiro tiiróbirora õpʉ̃ʉ̃cʉtiyigʉ. Tiiõpʉ̃ʉ̃mena diagʉ, marĩ ñañaré tiiré wapare wapatípetijãbosarigʉ niiwĩ. 4 Teeré wapatígʉ, marĩrẽ Cõãmacʉ̃ dutiróbiro tiiáro jĩĩgʉ̃, teero tiibosáyigʉ. Teero tiirá, marĩ ñañarére tiisʉguénʉcãriguere tiinʉnʉ́sera mee niiã sáa; Espíritu Santo tutuaromena cʉ̃ʉ̃ booróbiro tiirécʉtirape niiã.\\n5 Basocá cʉ̃́ã ñañarére tiisʉguénʉcãriguere tiinʉnʉ́seraja tee dícʉre wãcũnʉnʉsecua. Basocá Espíritu Santo boorére tiirécʉtirapeja tee dícʉre wãcũnʉnʉsecua. 6 Basocá cʉ̃́ã ñañarére tiisʉguénʉcãrigue dícʉre wãcũnʉnʉserapeja diará tiiróbiro niitoacua. Espíritu Santo boorénorẽ wãcũnʉnʉserapeja catiré petihére cʉoádara niitoacua; ãñurõ niirecʉtirere cʉoádara niitoacua. 7 Basocá cʉ̃́ã ñañarére tiisʉguénʉcãrigue dícʉre wãcũnʉnʉserapeja Cõãmacʉ̃rẽ ĩñadʉgahera tiiróbiro niicua. Cʉ̃ʉ̃ dutirére tiidʉgárijĩrã, tiimasĩ́hẽrã niicua. 8 Cʉ̃́ã ñañarére tiisʉguénʉcãrigue dícʉre tiirucújĩrã, Cõãmacʉ̃pere ʉsenirĩ tiimasĩ́ricua.\\n9 Mʉ́ãpe mʉ́ã ñañarére tiisʉguénʉcãriguere tiirécʉtiricu. Espíritu Santo mʉ́ãpʉre niigʉ̃́ cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ tiidutírenorẽ tiirécʉticu sáa. Sĩcʉ̃norẽ Espíritu Santo cʉ̃ʉ̃pʉre manirĩ́, Jesucristomena niiriqui. 10 Cristo mʉ́ãpʉre niiãtã, mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ bóaadari õpʉ̃ʉ̃rĩ niipacari, mʉ́ãye yeeripũnarĩpe catiré petihére cʉotóacu. Ñañaré tiiré wapa mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ bóaadacu. Cõãmacʉ̃pe mʉ́ãrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩnoremena catiré petihére cʉotóacu. 11 Cõãmacʉ̃ Jesuré diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ. Espíritu Santo mʉ́ãmena niirĩ ĩñagʉ̃, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ bóaadare õpʉ̃ʉ̃rĩ niipacari, catiri tiigʉ́daqui. Teeré tiigʉ́daqui Espíritu Santo mʉ́ãpʉre niigʉ̃́mena.\\n12 Teero tiirá, yáa wedera, Espíritu Santo marĩrẽ tiidutírobirora tiirucúro booa. Marĩ ñañarére tiisʉguénʉcãriguere tiiríjãrõ booa sáa. 13 Marĩ ñañarére tiisʉguénʉcãriguere tiirája, diadoaadara niiãdacu. Tee ñañarére tiisʉguénʉcãriguere Espíritu Santo tiiápuremena tiidúrapeja catirucuadacu.\\n14 Niipetira Espíritu Santo dutirobiro tiinʉnʉ́serano Cõãmacʉ̃ põna niiĩya. 15 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ Espíritu Santore ticorigʉ niiwĩ. Espíritu Santo marĩmenarã niigʉ̃, marĩrẽ cuiri tiiríqui; ñañarõ netõã́darape cuiremena niirucucua. Espíritu Santo marĩrẽ “diamacʉ̃́ Cõãmacʉ̃ põnabiro pʉtʉára tiia” jĩĩmasĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃menarã Cõãmacʉ̃rẽ “Pacʉ” jĩĩmasĩã. 16 Espíritu Santora marĩ wãcũrépʉre “Cõãmacʉ̃ põna niitoaa” jĩĩ tʉgueñarĩ tiiquí. 17 Cõãmacʉ̃ cʉoré cʉ̃ʉ̃ macʉ̃mena pʉtʉáadacu. Marĩ Cõãmacʉ̃ põna niirĩ, Cristore pʉtʉaréno marĩcãrẽ pʉtʉáadacu. Teeré ñeeãdari sʉguero, Jesucristo ñañarõ netõrírobirora ñañarõ netõápuro booa ména. Too síropʉcãrẽ sĩcãrõména Cõãmacʉ̃ ãñuré cʉorére Cristomena cʉoádacu marĩ.\\nMarĩ Cõãmacʉ̃ ãñuré cʉorémena niiãdacu\\n18 Marĩ atibʉ́recopʉ ñañarõ netõã. Too síropʉ Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ʉ̃mʉã́sepʉ ãñurére ticoadarere wãcũrã, mecʉ̃tígã marĩ ñañarõ netõré “bayiró niiré mee niiã” jĩĩ wãcũã. 19 Too síro Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “yʉʉ põna niiĩya” jĩĩgʉ̃, cʉ̃ʉ̃ ãñuré cʉorére ticogʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ teeré ticoadari bʉrecore niipetire cʉ̃ʉ̃ bauanérigue cotero tiicú. 20 Niipetire Cõãmacʉ̃ bauanérigue cʉ̃ʉ̃rẽ netõnʉcã́ripacaro, bóaadare pʉtʉáyu. Cõãmacʉ̃ “bóaditire pʉtʉádoaricu tiirópʉja” jĩĩgʉ̃, teeré teero wáari tiijã́rigʉ niiwĩ. 21 Too síropʉreja cʉ̃ʉ̃ bauanérigue bóaadare mee niiãdacu; netõnénoãdacu sáa. Cõãmacʉ̃ põna cʉ̃ʉ̃ ãñurére cʉoróbirora cʉ̃ʉ̃ bauanériguecã cʉoádacu. 22 Marĩ ateré masĩã: Atitóre niipetire Cõãmacʉ̃ bauanérigue pũnirére tʉgueñacu ména. Sĩcõ numiṍ wĩmagʉ̃ apagodo pũnirére tʉgueñarõbiro tʉgueñacu. 23 Tee bauanérigue dícʉ pũniré tʉgueñarõ mee tiia. Marĩ Espíritu Santore cʉorácã pũniré tʉgueñarãbiro niijãã. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ Espíritu Santore ticosʉguerigʉ niiwĩ ména. Teero tiirá, ateré cotera tiia sũcã: Too síropʉ Cõãmacʉ̃ niipetira tʉocóropʉ marĩrẽ “yʉʉ põnabirora pʉtʉájãrã tiiíya” jĩĩãdarere cotea. Teero biiri “Cõãmacʉ̃ marĩrẽ niirucujããdare õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ ticogʉdaqui” jĩĩrã cotea. 24 “Teeré ñeejããdacu” jĩĩ wãcũremena padeosʉguéjĩrã, netõnénowʉ̃. Sĩcʉ̃norẽ “ticogʉda” jĩĩriguere ñeetoarigʉpʉja cotenemoriqui sáa; diiyenópere cotemasĩña manicú. 25 Marĩpe too síropʉ ñeeãdarere cotea. Potocṍrõ manirṍ cotea.\\n26 Apetó marĩ wãcũbayiripacari, Cõãmacʉ̃rẽ diamacʉ̃́ ãñurõ sãĩmasĩ́ripacari, Espíritu Santo tiiápuqui. Marĩ ñañarõ netõrĩ́, Cõãmacʉ̃rẽ ãñurõ sãĩmasĩ́rõ mee wáacu. Teero tiigʉ́, Espíritu Santope marĩrẽ tiiápugʉ marĩ sãĩbóariguere sãĩbosáqui. Marĩ sãĩmasĩ́ña manirére sãĩmasĩ́qui. 27 Cõãmacʉ̃pe marĩ boorére tʉgueñamasĩgʉ̃ niijĩgʉ̃, Espíritu Santo sãĩbosárere ãñurõ masĩtoaqui. Espíritu Santo Cõãmacʉ̃ basiro cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre boosã́renorẽ bayiró sãĩbosáqui.\\nÑañarére ãñurõ netõnʉcã́jããdacu\\n28 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ booróbiro tiiáro jĩĩgʉ̃, beseyigʉ. Teero tiirá, marĩ ateré masĩã: Marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ maĩrã́rẽ tiiápurucujãqui; niipetire marĩrẽ noo niiréno wáapacari, Cõãmacʉ̃ ãñurére marĩrẽ wáari tiiquí. 29 Cõãmacʉ̃ sicatopʉra cʉ̃ʉ̃rẽ padeoádarare masĩpetitoayigʉ. Cʉ̃́ã niiãdare maquẽrẽ biiro jĩĩyigʉ: “Cʉ̃́ãrã yʉʉ macʉ̃ niirirobirora niiãdacua; cʉ̃ʉ̃ niirecʉtirebirora niimʉãnʉcããdacua”, jĩĩyigʉ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ “niipetira yʉʉre padeorá sõwʉ̃ tiiróbiro niigʉ̃́ pʉtʉágʉdaqui” jĩĩtoayigʉ. 30 Cõãmacʉ̃ “yʉʉ macʉ̃ niirecʉtirebirora niimʉãnʉcããdacua” jĩĩnorirarena cʉ̃ʉ̃ põna tiiróbirora pʉtʉári tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ põna tiiróbiro pʉtʉaráre “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrigʉ niiwĩ. “Ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrã́rẽ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃biro pʉtʉári tiirígʉ niiwĩ.\\n31 Teero tiirá, marĩ tee niipetirere wãcũjĩrã, “marĩrẽ Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́rã tiiápujãgʉ̃daqui” jĩĩmasĩã. Cʉ̃ʉ̃ tiiápuri, ãpẽrã́ marĩrẽ ñañarõ tiipacári, wãcũpatiria. Cʉ̃́ã ñañarõ tiiré niidoaricu. 32 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ peticãrẽ maĩpacʉ́, marĩye wapare diabosadutigʉ, basocá cʉ̃ʉ̃rẽ sĩãrĩ́ tiijã́rigʉ niiwĩ. Teero cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ ticorigʉ niijĩgʉ̃, niipetire marĩrẽ tiiápurecãrẽ ticogʉdaqui. 33 Sĩcʉ̃no Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ beserirapʉre “ñañarã́ niiĩya” jĩĩmasĩriqui. Cõãmacʉ̃ basirope “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩtoarigʉ niiwĩ. 34 Sĩcʉ̃no marĩrẽ “ñañarõ tiiró booa” jĩĩsʉguemasĩriqui. Jesucristope marĩrẽ diabosarigʉ niiwĩ. Diatoa, masãrigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, mecʉ̃tígãrẽ cʉ̃ʉ̃ Pacʉ diamacʉ̃́pe duijĩgʉ̃, marĩrẽ sãĩboságʉ tiiquí. 35 Sĩcʉ̃no Cristo marĩrẽ maĩrécãrẽ cãmotámasĩriqui. Marĩ ñañarõ netõpacári, marĩ ñañarõ tʉgueñarucupacari, marĩrẽ ñañarõ tiipacári, marĩrẽ jʉabóare wáapacari, marĩ suti cʉorípacari, marĩ quioré watoapʉ niipacari, marĩrẽ sĩãpacári, Cristope maĩrucújãqui. 36 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉcã teerora jĩĩ jóanoã:\\nMʉʉrẽ padeoré wapa wãcũhẽrõ sĩãnóãdarapʉra niiã.\\nOvejare sĩãã́dara tiiróbiro ʉ̃sãrẽ tʉgueñaya,*\\n37 Marĩpʉre noo niiré wáapacari, Jesucristo marĩrẽ maĩgʉ̃́ tiiápuremena ãñurõ netõnʉcã́jããdacu. 38 “Cõãmacʉ̃ marĩrẽ maĩrére apeyenó cãmotámasĩricu”, jĩĩ padeomasĩ́jãã yʉʉja. Diarénocã, teero biiri catiré; ángelea, teero biiri wãtĩãrẽ dutirá; atitó wáarecã, teero biiri too síropʉ wáaadare; tutuare cʉorácã, 39 teero biiri ʉ̃mʉã́rõpʉ wáarecã, ʉ̃cʉ̃ã́rõpʉ wáare; teero biiri dee biiré Cõãmacʉ̃ bauanériguenocã cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ maĩrére cãmotámasĩricu. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ maĩrére ẽñogʉ̃́rã, marĩ Õpʉ̃ Jesucristore marĩye wapare diabosadutirigʉ niiwĩ.\\n* 8:36 Salmo 44.22.","num_words":846,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN MARCOS 3\\n1 Cabero Jesu cajãañupʉ ape wii judío maja na caneñapo buenucuri wiipʉ tunu. Topʉ cãñupʉ jĩcaʉ cawamo rooye tuaricʉ. 2 Aperã fariseo maja topʉ cãna Jesure catʉjʉ coteyuparã, ¿yerijãrica rʉmʉ cãno cʉ̃re cʉ netoʉati? ĩrã. Cʉ̃re cʉ canetoata ʉparãre cʉ mani wadajãgarã ĩrã to bairo cʉ catʉjʉ coteyuparã. 3 Jesu yua cawamo rooye tuaricʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:\\n—Adʉja yʉ tʉ maca, cʉ caĩñupʉ.\\n4 To bairo cʉ tʉpʉ cʉ cáató tʉjʉʉ fariseo majare ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu yua:\\n—¿Yerijãrica rʉmʉ cãno cañuurije cátipe to ãti? o ¿caroorije macare cátipe to ãti que? ¿Camajare na cacatiope to ãti? o ¿nare cajĩape to ãti?\\nTo bairo cʉ caĩro na maca dope bairo caĩquẽjuparã. 5 Cʉ̃re na cayʉgaquẽto, cʉ̃re na caapigaquẽtore jʉtiritiri ocõo bairo cawamo rooye tuaricʉre cʉ caĩñupʉ Jesu:\\n—Mʉ wamore ñujoya.\\nTo bairo cʉ caĩro cʉ wamore cañujoyupʉ. Cʉ cañujorona cañuucoajupe cʉ wamo yua. 6 To bairo Jesu cʉ̃re cʉ canetoo catioro tʉjʉrã fariseo maja cabuticoajuparã. Buti, Herode ya poa macana mena cawadapeni jʉgoyuparã, ¿dope bairo Jesure cʉ mani áti rocarãati? ĩrã.\\n7-10 Cabero Jesu neñapo buerica wiipʉ cãnacʉ cʉ buerã mena ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaájupʉ yua. Capãarã Galilea yepa macana, Judea yepa macana quena cʉ caʉja aájuparã, capee caroa cʉ cáti iñoorije queti apirã. Jerusalén maca macana, Idumea macana, Jordán na caĩri ya ape nʉgoa macana quena, Tiro, Sidón cawamecʉtie macana Jesu tʉpʉ caejayuparã camaja capãarã majuu, cʉ cáti iñoorijere queti apirã. Cʉ tʉpʉ caejarãre na cacatioyupʉ Jesu cariarãre. Capãarã cʉ cacatioro maca nipetirã cariarã cʉ tʉacã jeto caneñapoyuparã, cʉ pañagarã. Cʉ̃re pañari mani netogarã ĩrã to bairo cájuparã. Capãarã majuu na caʉtabijaro tʉjʉʉ cʉ buerãre jĩca cumua na caquenoo yuu rotiyupʉ Jesu, camaja yʉ tuperema, tiapʉ jañari na yʉ buiogʉ ĩi. 11 Cawãtia jaña ecoorã cʉ tʉjʉrã cʉ tʉpʉ rʉpopatuaripʉ catuatu ejacumuñuparã. Ejacumuri,\\n“¡Dio Macʉ majuuna mʉ ã!” cʉ caĩ awajayuparã.\\n12 Jesu maca Dio Macʉ cʉ caniere na buio rotiquetiri na cajana rotiyupʉ.\\nJesús escoje a los doce apóstoles\\n13 Cabero Jesu ʉ̃taʉpʉ wamʉ aá, cʉ buerã cãniparãre cʉ cabejeparãre na pijo, na cabejeyupʉ. 14 To bairi na cabejeyupʉ cʉ mena cabue teñanucuparãre doce majuu. Na beje, cʉ ye quetire na cabuio roti jooyupʉ. 15 Cariarãre catio majirique quena, to bairi wãtiare cabuu roti majirije quenare na cajooyupʉ. 16 Ato cãnacãʉ na cabejeyupʉ: Simón, Pedro cʉ cawame wajoaricʉre cʉ cabejeyupʉ. 17 Jacobo, cʉ bai Juan Sebedeo punaare na cabejeyupʉ Jesu. Boanerges na cawameyeyupʉ Jesu, “Bʉpo Punaa” ĩrica wame. 18 Aperã André, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacobo Alfeo macʉ, Tadeo cãñuparã. To bairi Simón cananista poa macacʉ quena cãninemoñupʉ na mena. 19 Judas Iscariote caberopʉ Jesure catʉjʉ tutirãre cawadajãpaʉ quenare cʉ cabejebajupʉ Jesu. To cãnacãʉna cãñuparã Jesu cʉ cabejericarã, cʉ ye quetire cabuio teñanucuparã.\\n20 Cabero Jesu cʉ buerã mena cʉ cãni wiipʉ cajãañupʉ, na mena ʉgagʉ. Topʉ cʉ cãno camaja capãarã caneñapoyuparã. To bairi ti wii cajira netoro caʉga majiquẽjuparã. 21 To bairo na cabairo Jesu yarã caqueti apiyuparã. Queti apirã, “Jã yaʉ mecʉ bairicʉmi,” ĩ tʉgooñari cʉ capira aájuparã.\\n22 Aperã Jerusalẽpʉ cáatána judío majare cabuerã ocõo bairo caĩñuparã:\\n—Sataná Beelsebú cawamecʉcʉ, wãtia ʉpaʉ cʉ jãaricʉmi Jesure. To bairi wãtia ʉpaʉ cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi, caĩñuparã.\\n23 To bairo na caĩro apii Jesu na pijo, ocõo bairo na caĩ buio majioñupʉ:\\n—Sataná cʉ majuurena dope bairo roca buu majiquẽcʉmi. 24 Jĩca maja ame quẽrã na majuuna ame reborãma. 25 To bairi jĩca wii macana ame tutirã jĩca wiina ani majiquetiborãma. 26 To bairi Sataná cʉ majuuna cʉ carocaata cʉ majuuna bai yajicoaboʉmi. Cʉ yarã mena cʉ caamequẽata cʉ yarã aniquetiborãma.\\n27 ’Jĩcaʉ seeto catutuaʉ caquẽ ocabʉti majii yere emagarã aperã maca cʉ ya wiipʉre jãa majiquẽnama, cʉ uwibana. Cʉ quẽ netogarã, cʉ yere emagarã jʉgoye cʉ̃re jia tu cũborãma, na caĩñupʉ Jesu, yʉ maca Sataná netoro catutuaʉ majuu yʉ ã ĩi.\\n28 —Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Camaja caroorije na cátie, Diore rooro na caĩrije quenare na majiriogʉmi Dio. 29 Dio Espíritu Santore caroorije caĩ ũcʉ maca camajiriobojaya mácʉ aninucucõagʉmi. To cãnacã rʉmʉna cabui pacoʉ anicõagʉmi, Espíritu Santo macare caroorije caĩ ũcʉ.\\n30 Espíritu Santo cʉ catutuarije mena Jesu cʉ cátibato quena, “Cawãti cʉgoʉ ãmi Jesu, Sataná cʉ catutuarije mena áami Jesu,” na caĩrijere apii to bairo na caĩ buioyupʉ Jesu.\\n31 To bairo cʉ caĩri paʉ Jesu paco, cʉ bairã cʉ camacarã ejayuparã. Jope tʉpʉna ejanʉcari jope tʉ catʉjʉnucurãre Jesure cʉ capi rotiyuparã. 32 To bairi Jesu tʉ caruirã:\\n—Mʉ paco, mʉ bairã mʉ mena wadapenigarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ caĩ buioyuparã.\\n33 Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ:\\n—¿Noa na ãti yʉ paco, yʉ bairã ãma, yʉ caĩ tʉgooñarã majuu? 34 Cʉ tʉacã caapi ruirãre na ñu puari:\\n—Ati maja maca ãma yʉ paco, yʉ bairã majuu yʉ catʉgooña tʉjʉrã. 35 Noa Dio cʉ caboorijere cátinucurã maca yʉ bairã, yʉ bairã romiri, yʉ pacore bairona yʉ catʉgooña tʉjʉrã ãma.","num_words":757,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 9 BAONT - O biro ĩi nemoupi ñucã: —Yee méé - Bible Search\\n1O biro ĩi nemoupi ñucã:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Jĩcãrã ano ca niirã mena macãrã, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe, cʉ̃ ca tutuarije mena ca earo ĩatirãra bii yaitirucuma —ĩiupi.\\n2Jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga penituaro niiri rʉmʉri jiro, Jesús, cʉ̃ buerã Pedro, Juan, Santiago jãa wadore, ʉ̃tãgʉ ca emʉaricʉpʉ jʉo waaupi. Toopʉ, cʉ̃ja ca ĩa cojoro cʉ̃ ca baurije wajoacoaupi. 3Cʉ̃ juti cãa bʉaro boti ajiyaarije biicoaupe. Jĩcʉ̃ ʉno peera bʉaro coecã pacagʉ, añuro botiritopʉ cʉ̃ ca tii majitiro ametʉeneropʉ botiupe. 4Ñucã Elías, Moisés baua eari, Jesús mena wede peni niiupa. 5To biro cʉ̃ja ca biiro ĩagʉ, Pedro pea o biro ĩiupi Jesús're:\\n—Buegʉ, anopʉ mani ca niiro añu majuropeecã. Itia wii, wii pĩiri jãa quenorucu. Mʉ yaa wii, Moisés yaa wii, Elías yaa wii, jãa tiirucu —ĩiupi. 6Cʉ̃ ca wederijere, “To biirije yʉ ĩicu,” ĩi majiticãupi, niipetirãpʉra ʉcʉa yaicoama ĩirã. 7To biro cʉ̃ja ca bii niirora, bueri bʉrʉa doo, cʉ̃jare paa ũmaa nʉcõcãupe. To biro ca biirora bueri bʉrʉapʉ wederique o biro ca ĩirije wedeoupe: “Ania, yʉ Macʉ̃, yʉ ca maigʉ niimi. Cʉ̃re tʉo nʉnʉjeeya,” ĩiupe. 8To biro ca ĩiri nimarora ĩa cojorã, Jesús jĩcʉ̃rena ĩaupa.\\n9Ʉ̃tãgʉpʉ ca niiricarã duwi nʉnʉa doorã, Jesús pea: “Mʉja ca ĩajãrijere jĩcʉ̃ ʉno peerena wedeticãña, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ ca bii yairicarã watoare yʉ ca cati tuaro jiropʉ mʉja wederucu,” cʉ̃jare ĩiupi. 10Tee jʉori, cʉ̃ja wadora atere majicõa niirucuupa, biirãpʉa cʉ̃ja majurope, “Do biro ĩirʉgaro to ĩibuti, ca bii yairicarã watoare cati tuarique,” ameri ĩi jãiña nii pacarã. 11To biri o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ñee tiirã doti cũuriquere ca jʉo buerã pea: “Elías doo jʉorucumi,” cʉ̃ja ĩirucuti? —ĩiupa.\\n12To biro cʉ̃ja ca ĩi jãiñaro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Yee méé ĩima, Elías'ra doo jʉgue, cʉ̃ra niipetirijere queno, tiirucumi. To docare, ¿ñee tiiro Ʉmʉreco Pacʉ wederique, “Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, ñañaro tamʉo, ĩa juna eco biirucumi,” ĩi owarique to niiti? 13Yʉ pea, “Mee, Elías doo yerijãaupi,” yʉ ĩi. Cʉ̃ja pea niipetiro cʉ̃re cʉ̃ja ca tiirʉgari wãmeri cõro cʉ̃re tiiupa. Cʉ̃re ca biipere to biro tii ecorucumi, cʉ̃ja ca ĩi owa tuuricarore birora —ĩiupi.\\n14Aperã cʉ̃ buerã pʉto peere tua earã, paʉ bojoca watoapʉ nii, ñucã jĩcãrã doti cũuriquere ca jʉo buerã cʉ̃ja mena cʉ̃ja ca wede peni niiro bua eaupa. 15Jesús're ĩacãrãpʉa, ʉjea niirique mena cʉ̃re ũmaa boca jãiupa. 16To biro cʉ̃ja ca biiro, cʉ̃ pea o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—¿Ñee ʉnore cʉ̃ja mena mʉja wede peniti? —ĩiupi.\\n17To biro cʉ̃ ca ĩiro, jĩcʉ̃ too cʉ̃ja watoa ca niigʉ, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Buegʉ, yʉ macʉ̃re wãtĩ cʉ̃re ñaajãa nʉcã eari, ca wedetigʉ cʉ̃ ca tuaro cʉ̃ ca tiigʉre, mʉ yʉ ami doojãwʉ. 18Noo cʉ̃ ca niiri tabe ñaajãa nʉcãri, cʉ̃ ca ñaacũmu yugui mecʉ̃ro tii, cʉ̃ ʉjeropʉ jopo witi, upi baca dʉpo tuu, tutua pʉyʉacoa, cʉ̃ ca biiro cʉ̃re tiimi. Mʉ buerãre, “Wãtĩre cõa wieneña,” cʉ̃jare yʉ ĩimijãwʉ. Do biro tii majitijãwa —ĩiupi.\\n19To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—¡Agó nija, díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeetirã! ¿No cõro yoaro mʉja mena yʉ niigʉti? ¿No cõro yoaro to biro mʉja ca biirijere yʉ nʉcã niigʉti? Ano pee cʉ̃re ami dooya —ĩiupi.\\n20To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pʉto cʉ̃re ami waaupa. Wãtĩ pea Jesús're ĩagʉra, wãmʉ yepapʉ ñaacũmu waa, yugui mecʉ̃, cʉ̃ ʉjeropʉ jopo witi, cʉ̃ ca biiro cʉ̃re tiiupi. 21To biro cʉ̃ ca biiro, Jesús pea o biro ĩi jãiñaupi cʉ̃ pacʉre:\\n—¿No cõropʉ atere to biro cʉ̃ bii jʉori? —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ pacʉ pea:\\n—Wimagʉ niigʉpʉra to biro bii jʉowi. 22Paʉ tiiri cʉ̃re jĩarʉgʉ, pecamepʉ tii cõa joe, ñucã diapʉ cʉ̃ ca ñaañuaro cʉ̃re tii, tii mecʉ̃orucumi. No jĩcã wãme ʉno mʉ ca tii majijata, jãare boo paca ĩari, jãare tii nemoña —ĩiupi Jesús're.\\n23To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro tʉogʉ:\\n—¡Níjá! ¿Ñee tiigʉ mʉ ca tii majijata, mʉ ĩiti? Díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeegʉra niipetirije tii majirique wado nii —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n24To cõrora cʉ̃ pacʉ pea o biro ĩi acaro buiupi:\\n—¡Bʉaro jañuri yʉ ca tʉo nʉnʉjeero yʉre tii nemoña! —ĩiupi.\\n25Bojoca paʉ cʉ̃ja ca nea poo nʉnʉa dooro ĩari, wãtĩ yerire o biro ĩi tuti cõa wieneupi:\\n—“Wãtĩ, wedeti, tʉoti, ca biigʉ yoari méé witi waagʉja. Pʉati cʉ̃re ñaajãa nʉcã nemoticãña,” mʉre yʉ ĩi —ĩiupi.\\n26To cõrora wãtĩ pea bʉaro acaro bui, ñañaropʉ cʉ̃re tii wẽe yaye cõa cũu cojo, witicoaupi. Cʉ̃ pea ca dia waaricʉre biropʉ biicã cũmu waaupi. To biri paʉ, “Dia yaicoami,” ĩiupa. 27Jesús pea cʉ̃ amopʉ ñee, cʉ̃re tʉ̃a wãmʉoupi. To biro cʉ̃ ca tiirora, cʉ̃ pea wãmʉ nʉcãcoaupi.\\n28Jiro Jesús wiipʉ cʉ̃ ca jãa waaro, cʉ̃ buerã pea cʉ̃ja wado niirã, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ñee tiirã jãa pea wãtĩre jãa cõa wiene majitijapari? —ĩiupa.\\n29To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea:\\n—Wãtĩa anija ʉnoa, betirique mena juu buecãripʉ wado cõa wienericaro ca witirã niima —ĩiupi cʉ̃ buerãre.\\nCʉ̃ ca bii yaipere pʉati cʉ̃ ca wederique\\n30Too ca niiricarã waarã, Galilea yepa pee ametʉa waaupa. Jesús pea jĩcʉ̃ ʉnora cʉ̃ja ca majiro bootiupi, 31cʉ̃ buerãre buema ĩigʉ. O biro cʉ̃jare ĩi wedeupi:\\n—Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, aperãpʉre yʉre tiicojorucuma. Cʉ̃ja pea yʉre jĩa cõacãrucuma. To biro cʉ̃ja ca tii cõacãmijata cãare, itia rʉmʉ jiro yʉ cati tuacoarucu ñucã —cʉ̃jare ĩiupi.\\n32Cʉ̃ja pea to biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉo majitiupa. Cʉ̃re jãiñarʉgarã cãa uwi jañuupa.\\n33Too ca waaricarã, Capernaúm macãpʉ eaupa. Wiipʉ niigʉ, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi Jesús cʉ̃ buerãre:\\n—Maapʉ doorã, ¿ñeere mʉja wede pai nʉnʉa doojãri? —ĩiupi.\\n34Cʉ̃ja pea maapʉ doorã, “¿Ñiru pee cʉ̃ niiti, ca nii majuropeegʉ?” ca ameri ĩi nʉnʉa dooricarã niiri, wedetiupa. 35To biro cʉ̃ja ca biiro ĩa, Jesús pea ea nuu waa, cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirãre jʉo cojo, o biro ĩiupi:\\n—Jĩcʉ̃, ca nii majuropeegʉ ca niirʉga tʉgoeñagʉ ʉnoa, niipetirã jiro macʉ̃pʉ nii, niipetirãre pade coteri majʉ nii, cʉ̃ biijato —cʉ̃jare ĩiupi.\\n36To biro ĩi, jĩcʉ̃ wimagʉre cʉ̃ja watoa cʉ̃re nʉcõ, cʉ̃re ami apa, o biro cʉ̃jare ĩiupi Jesús:\\n37—Yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉ, jĩcʉ̃ ani wimagʉre+ biro ca biigʉre ca ñeegʉa, yʉrena ñeegʉ tiimi. Ñucã yʉre ca ñeegʉa, yʉre ca tiicojoricʉre ñeegʉ tiimi —ĩiupi.\\nManire ca junatigʉa mani mena macʉ̃ niimi\\n38Juan pea o biro ĩiupi Jesús're:\\n—Buegʉ, jĩcʉ̃ mʉ wãme mena ĩicãri, wãtĩare ca cõa wiene niigʉre jãa ĩajãwʉ. Jãa pea mani mena macʉ̃ méé cʉ̃ ca niiro macã, “Teere tiiticãña,” cʉ̃re jãa ĩijãwʉ —ĩiupi.\\n39To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Camotaaticãña. Jĩcʉ̃ ʉno peera yʉ wãme mena ĩicãri, ca ĩa ñaaña manirije ca tii bau niigʉa, ñañaro yʉre ĩi majitimi. 40Manire ca junatigʉa, mani mena pee ca niigʉ niimi. 41No ca boorã, mʉja Cristo yaarã ca niirãre, oco bapa ʉnoacãra mʉjare ca tĩarã, to biro cʉ̃ja ca tiirique jʉori, cʉ̃ja yee ca niipere bʉarucuma.\\nÑañaro ca bii buiyeerije\\n42”No ca boogʉ, anija mena macʉ̃ wãmaacã yʉre ca tʉo nʉnʉjee jʉo doogʉre ñañarije cʉ̃ ca tiiro ca tiigʉra, ʉ̃tãga pairica mena cʉ̃ amʉtuture jia tuuri, dia pairi yaapʉ cõañua cõacãjata, añucãbocu. 43Mʉ amo ñañarije mʉ ca tiiro to ca tiijata, tii amore paa taa cõacãña. Amo dʉcara caticõa niirica tabepʉre mʉ ca earo añujañu. 44Pʉa amo menapʉra ñañaro bii yairica tabe pecame jĩcãti ʉno peera yaticoa, becoa cãa diacoa, cʉ̃ja ca biitiri tabepʉre mʉ ca waaborica tabe ʉnorena. 45Mʉ dʉpo ñañarije mʉ ca tiiro to ca tiijata, paa taa cõacãña. Dʉpo manigʉra to birora caticõa niirica tabepʉre mʉ ca earo, añujañu. 46Pʉa dʉpo menapʉra ñañaro bii yairica tabe pecame jĩcãti ʉno peera yaticoa, becoa cãa diacoa, cʉ̃ja ca biitiri tabepʉre mʉ ca waaborica tabe ʉnorena. 47Ñucã mʉ capega ñañarije mʉ ca tiiro to ca tiijata, jade wee amiri cõacãña. Jĩcãga capega manigʉra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre mʉ ca earo, añujañu. Pʉa capega menapʉra ñañaro bii yairica tabe:\\n48“Too macãrã becoa diati,\\npecame cãa yatiti, ca biiri tabepʉre mʉ ca cõa joe ecopa tabe ʉnorena.”+\\n49”Niipetirã, ñañaro tamʉo ametʉari jiro bʉaro jañuri ca tʉgoeña bayirã nii nʉnʉa waarucuma.+ 50Moa añurije nii. To biro bii pacaro to ca oca yerijãacoajata, ¿do biro pee tiicãri ñucã, ca ocarije ca nii earo mʉja tii majibogajati? Mʉja majuropeera moare biro niiña. Niipetirã mena añuro niirique cʉti niiña —ĩiupi Jesús.","num_words":1318,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 18 DES - - Bible Search\\nPablo Corintogue árĩpʉ\\n1Eropigʉ Pablo Atenague árĩdigʉ waha Corinto waĩcʉri macague ejapʉ. 2Erogue ejagʉ judio masʉ Aquila waĩcʉgʉre bocajapʉ ĩgʉ. Arĩpehrerã weca opʉ Claudio waĩcʉgʉ judio masare Romague árĩrãre ĩgʉ cóãcʉ̃ Aquilapʉ ĩgʉ marapo Priscila mera waha, Corintogue ejapʉ. Aquilapʉ Ponto waĩcʉri yeba masa dehyoadigʉ árĩpʉ. Eropirã erã Corintogue árĩcʉ̃ Pablo erã pohrogue ejapʉ. 3Aquila sã suhri wirire iirã árĩñorã. Pablo sã suhri wirire iigʉ ta árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ erã mera mohme ero dujapʉ. 4Eropigʉ Pablo Sabado árĩcʉ̃ semanari nʉcʉ judio masa erã buheri wihigue judio masare, judio masa árĩbirã sãre Goãmʉ yare werepʉ.\\n—Ihĩ ĩgʉ wereniguiri diaye ta ãhraa, arĩñorã masapʉ erã peera pʉhrʉ.\\n5Eropigʉ Sila, Timoteo mera Macedoniague árĩnirã Pablo pohrogue ejañorã. Erogue erã ejara pʉhrʉ, Pablo suhri wiri mohmerire duhucã ʉmʉri nʉcʉ judio masare buhemʉripʉ.\\n—Jesucristo marire taubu mari coredigʉ ta ãhrimi, arĩ werepʉ erãre.\\n6Ĩgʉ eropa arĩ buhequerecʉ̃ ta judio masapʉ ĩgʉre peediabiriñorã. Eropirã erã ñero quere goroweoñorã ĩgʉre. Erã eropa iicʉ̃ Pablo erãre ĩgʉ turibodiro dopa ta, ĩgʉ suhri maja mera pasiri mehpipʉ.\\n—Mʉa ya dipuwaja peamegue warãca. Goãmʉ ĩgʉ dorediro dopa ta mʉare buherabʉ yʉhʉ. Mʉapʉ yʉre peediabirabʉ. Dohpaguere yʉpʉ judio masa árĩbirãre buhegʉ wagʉra, arĩpʉ Pablo judio masare.\\n7Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ ĩgʉ erogue árĩdigʉ waha, Tito Justo waĩcʉgʉ ya wihigue ejapʉ. Justo Goãmʉre umupeogʉ árĩpʉ. Ĩgʉ ya wihipʉ judio masa buheri wihi pohro árĩyoro. 8Eropirã Crispo waĩcʉgʉ iri buheri wihi opʉ, ĩgʉ marapo, erã porã mera mari Opʉ Jesure umupeoñorã. Eropirã gajirã Corinto majarã bajarã Goãmʉ yare peerã, Jesure umupeoñorã. Erã eropa umupeorã árĩcʉ̃ erãre waĩyepʉ. 9-10Yuju ñami Goãmʉ quẽrogue werepʉ Pablore. Ĩgʉre õpa arĩpʉ:\\n—Mʉ mera ãhraa. I macare yaharã bajarã ãhrima. Eropirã gajirã masa mʉre ñero iimasibeama. Eropigʉ güibita mʉhʉ. Eropigʉ yahare bʉrigã wereque. Eropa pepibiricãque, arĩ werepʉ Goãmʉ Pablore.\\n11Eropigʉ yuju bojori õaro gaji bojori deco gohra ero majarãre Goãmʉ yare buhe, árĩmʉripʉ Pablo.\\n12Ĩgʉ eropa árĩrisubu Galiõ waĩcʉgʉ Acaya yeba majarã opʉ ĩgʉ árĩcʉ̃, judio masa árĩpehrerã yujuropa ta Pablore ñero weresãrã erañorã. Ĩgʉre ñeha dipuwaja moadorerã pohrogue aĩgãñorã erã Galiõ pohrogue. 13Aĩgã õpa arĩ weresãñorã ĩgʉre:\\n—Ihĩ masare Goãmʉre umupeodoregʉ i yeba maja doreripʉre cóãdoremi, arĩ weresãñorã judio masa dipuwaja moadorerãre.\\n14Erã eropa arĩ weresãcʉ̃ peegʉ Pablopʉ erãre werediaripʉ. Eropigʉ Galiõ opʉpʉ judio masare werepʉ.\\n—Ihĩ ñerire iidigʉ árĩcʉ̃ gʉa Romano majarã ya dorerire tarinʉgagʉ árĩcʉ̃, mʉare yʉhriboaya yʉhʉ. 15Mʉa ya doreripʉre ihĩ tarinʉgagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ mʉa basi ire amuque. Ire masibeaa yʉhʉ mʉa mera, arĩ werepʉ ĩgʉ judio masare.\\n16Eropa arĩgʉ ta erãre Pablore weresãnirãre ĩgʉ ya taribugue árĩrãre cohã wiucãpʉ ĩgʉ. 17Ĩgʉ eropa cohã wiura pʉhrʉ árĩpehrerã iri wihi árĩrã Sóstenere judio masa buheri wihi opʉre Jesu yagʉre ñeha, dipuwaja moadorerã pohrogue pañorã ĩgʉre. Erã eropa pacʉ̃ ĩagʉ Galiõ eropa ĩacãpʉ.\\nPablo Antioquíague dujaa wapʉ daja\\n18Eropigʉ Pablo Corintogue yoari boje árĩdigʉ “Wagʉ iiaa,” arĩ goeriserepʉ ĩgʉ Jesu yarãre.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ ĩgʉ Priscila, Aquila mera Siria yebague árĩri macague taribuja wapʉ. Cencrea waĩcʉri macague erã taribujara pʉhrʉ Pablo Goãmʉre “Õpa mʉre iibasagʉra,” ĩgʉ arĩrare iituhajagʉ árĩpʉ. Eropigʉ eropa iigʉ judio masa erã iiro dopa ta ĩgʉ poarire wʉapehocãdorepʉ. 19Eropirã erã Efeso waĩcʉri macague eja, Priscilare, Aquila sãre apipʉ Pablopʉ. Erãre ero api, ĩgʉpʉ judio masa erã buheri wihigue wapʉ. Iri wihigue eja, Goãmʉ yare werepʉ. Eropa weregʉ judio masa mera dʉyaso wereniguipʉ. 20Ĩgʉ eropa werera pʉhrʉ ĩgʉre erã mera dujadoreriñorã erã. Erã eroparĩquerecʉ̃,\\n—Dujabeaa mʉa mera, arĩpʉ Pablo erãre. 21Eropa arĩgʉ ta,\\n—Jerusaléngue yʉre waro gahmea. Bosenʉre ĩagʉ wabu iiaa. Eropigʉ wagʉ iiaa. Goãmʉ gamecʉ̃ dipaturi dujariboca, arĩpʉ erãre.\\nĨgʉ eropa arĩtuhaja Efesogue árĩdigʉ taribuja wapʉ. 22Eropigʉ Cesareague taribujaja tarigã, Jerusaléngue ejapʉ. Erogue eja, ero majarã Jesu yarãre “¿Ne ãhriri mʉa?” arĩ, erãre ĩha taria Antioquíague ejapʉ daja. 23Ero bajamenʉri árĩpʉ. Ero árĩdigʉ tariapʉ. Galacia yeba árĩri macarigue, Frigia yeba árĩri macarigue dipaturi eja, iri macari majarãre Jesu yarãre buhe õaro mucubiricʉ̃ iipʉ.\\nApolo waĩcʉgʉ Efesogue buhepʉ\\n24Irisubure, judio masʉ Apolo waĩcʉgʉ, Alejandría maca majagʉ Efesogue ejapʉ. Ĩgʉ õaro weremehregʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ gojarare õaro masipʉ. 25Gajigʉ ĩgʉre Goãmʉ yare weretuhamʉripʉ. Eropigʉ ĩgʉ Ñu waĩyegʉ ĩgʉ buheri dihtare masipʉ. Eropa árĩqueregʉ ĩgʉ bʉrigã mucubiriri mera Jesu yare õaro buhepʉ. 26Eropigʉ judio masa erã buheri wihigue ĩgʉ güiro mariro erãre buhenʉgapʉ. Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ erã peera pʉhrʉ Priscila Aquila mera ĩgʉre erã mera aĩgãñorã. Goãmʉ yare õaro diaye õaro ĩgʉ werepehobiricʉ̃ ĩarã diaye werepehocãñorã erã ĩgʉre. 27-28Eropigʉ ĩgʉ Apolopʉ Acaya yebague ĩgʉ wadiacʉ̃ Jesu yarã ĩgʉre “Õaro waque,” arĩ, erã gojarapũrire oñorã ĩgʉre. Iripũri Acayague árĩrã Jesu yarãre Apolore õaro bocatĩridoreripũri árĩyoro. Eropigʉ Apolo erogue ejagʉ ero majarãre Jesure umupeorãre Goãmʉ mahiri mera õaro itamupʉ. Judio masare iri maca árĩrãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ mʉa coredigʉ ãhrimi Jesu. Cristo gohra ãhrimi, arĩ werepʉ judio masare gajirã masa erã ĩaro.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃, Goãmʉ wereniguiri gojarapũre õaro queroro werecʉ̃ erã pee “Diaye árĩbeaa,” arĩmasibiriñorã erã. Eropigʉ Jesu mahiri mera Jesure umupeorãre ĩgʉ õaro itamupʉ erãre Apolo.","num_words":783,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Numero 25 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Israelerã Sitiʌ̃ne duanasid̶ad̶e ʌ̃cʌrʌ umaquĩrãrãba moabitarã wẽrãrã ume cadjiruada o duanesid̶aa.\\n2Maʌ̃ wẽrãrãba dji umaquĩrãrãra ed̶obadjid̶aa moabitarãba ãdji ãcõrẽa animarã babue diabʌdad̶e. Maʌ̃ne umaquĩrãrãra ne cod̶aped̶a maʌ̃ ãcõrẽ quĩrãpita chĩrãborod̶e copanenaped̶a bia bed̶eabadjid̶aa.\\n3Mãwã israelerãba moabitarã ãcõrẽ Baal-peor abadada ẽpẽ panesid̶aa. Maʌ̃ carea Ãcõrẽra israelerã ume bio quĩrũped̶a quinibibʌrʌ basía.\\n4Maʌ̃ne Ãcõrẽba Moisea jarasia: –Jũma Baal-peor ẽpẽ panʌ dji bororãda jidad̶aped̶a bead̶adua. Mʌ̃ quĩrãpita ãsa ãdjirãra bacuru cũmiane ʌ̃tʌ su jira b̶ʌd̶adua jũmarãba acʌd̶amãrẽã. Mãwãbʌrʌ mʌ̃ quĩrũbira bãrã israelerã ume b̶ʌda tumaya.–\\n5Ara maʌ̃da Moiseba israelerã bororãa jarasia: –Bãrã jʌwaed̶a b̶earã dji Baal-peor ẽpẽ b̶eada jũma bead̶adua.–\\n6Maʌ̃ne Moisera puru sid̶a Ãcõrẽ wua ded̶e ed̶a wãbada caita sopuaba jĩã duanasid̶aa. Moiseba acʌ b̶ʌd̶e, puruba acʌ b̶ʌd̶e bid̶a Israeld̶ebema ab̶aʌba madianita wẽrãda diguid̶aa edesia.\\n7Maʌ̃ unusid̶e Eleaza warra Pinéra israelerã ãbaa dji jʌre panʌmaʌba idji mĩãsu edad̶e wãsia. (Pinéra sacerdote Aaroʌ̃ wiuzaque basía.)\\n8Idji mĩãsura edaped̶a dji ẽberã caid̶u wãsia. Maʌ̃ ẽberã wua ded̶e ed̶a wãped̶a dji umaquĩrãra dji wẽrã ume ãbaa b̶id̶e su beasia. Mãwã bead̶a bẽrã israelerã quini nũmanara waa quininaẽ́ basía.\\n9Mãwãbʌrʌbara 24,000 ẽberãrãra quininoasid̶aa.\\n10Maʌ̃be Ãcõrẽba Moisea jarasia:\\n11–Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa israelerãba ab̶abe mʌ̃drʌ ẽpẽnida. Maʌ̃ carea Baal-peor ẽpẽsid̶ad̶e mʌ̃ quĩrũbid̶eba ãdjirãra jũma quinibi basía. Baribʌrʌ Eleaza warra Pinéba mʌ̃ quĩrũbira tumabisia. Idjia od̶ad̶eba unubisia idjia bid̶a quĩrĩã b̶ʌda ẽberãrãba ab̶abe mʌ̃drʌ ẽpẽnida. Idjia od̶a carea mʌ̃a israelerãra jũma quinibiẽ́ basía. (Pinéra sacerdote Aaroʌ̃ wiuzaque basía.)\\n12Pinéa jaradua idjia od̶a carea mʌ̃ra idji ume bed̶ea b̶ʌbʌrʌda idji ume necai b̶ai carea.\\n13Mʌ̃a bed̶ea b̶ʌbʌrʌba jara b̶ʌa idjira, idjid̶eba yõbʌdarã sid̶a id̶iba ʌ̃taa mʌ̃ sacerdoterãda b̶ead̶ida. Mãwã obʌrʌa idjia quĩrĩã b̶ʌ bẽrã ẽberãrãba ab̶abe mʌ̃drʌ ẽpẽnida. Mʌ̃ igara b̶ʌda bead̶a bẽrã israelerãba cadjirua oped̶ad̶ara mʌ̃́a quĩrãdoabisia.–\\n14Ẽberã madianita wẽrã ume ãbaa beud̶ara Zimri abadjid̶aa. Idjira Salu warra basía. Simeoʌ̃neba yõna purud̶ebema dji droma basía.\\n15Dji madianita wẽrã trʌ̃ra Cozbi abadjid̶aa. Idjira Zu cau basía. Zura Madiaʌ̃nebema dji droma basía.\\n16Maʌ̃be Ãcõrẽba Moisea jarasia:\\n17–Madianitarãda quenane wãnadua.\\n18Mãwã od̶ad̶ua ãdjirãba bãrãra quinibisid̶a bẽrã. Cũrũga panʌneba bãrãa ãdji ãcõrẽ Baal-peor abadada ẽpẽbisid̶aa mʌ̃a bãrãra quinibimãrẽã. Cozbiba od̶a carea bid̶a mʌ̃a bãrãra quinibibʌrʌ basía. Baal-peor ẽpẽ panʌ carea bãrã quinibʌda basid̶e Pinéba maʌ̃ wẽrãra beasia.– (Cozbira Madiaʌ̃nebema dji droma cau basía.)\\nNumero 27 >","num_words":344,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.166,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 19 DES - Erã eropa arĩ gaguiniguira pʉhrʉ Pilato - Bible Search\\n1Erã eropa arĩ gaguiniguira pʉhrʉ Pilato Jesure tãradorepʉ. Eropirã ĩgʉ yarã surarapʉ ĩgʉre tãrañorã. 2Tãratuha pora bero iituha, Jesure ĩgʉ dipuru weca duhpeoñorã. Duhpeotuha, oparã ya suhrirore ĩgʉre sãñorã. 3Eropirã ĩgʉ pohro nʉgaja õpa arĩñorã erã õpa arĩ wereyarã:\\n—Õaro árĩporo. Judio masa opʉ õaro árĩporo, arĩ wereya erã mojotori mera ĩgʉre pañorã.\\n4Eropigʉ Pilato dipaturi waha, judio masare weremi:\\n—Peeque mʉa. Ĩre ñeri dipuwaja mara. Eropigʉ irire mʉa masiburire ĩgʉre mʉa pohro aĩgãribu iiaa, arĩmi Pilato.\\n5Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu pora berore peyadigʉ, oparã ya suhrironore sañadigʉ wihigue árĩdigʉ wiririmi. Ĩgʉ wiriricʉ̃ Pilato õpa arĩmi:\\n—Ĩaque. Ihĩ ta ãhrimi ĩgʉ, arĩmi Pilato.\\n6Ĩgʉ eropa arĩtuhacʉ̃ peerã pahia oparã, surara Goãmʉ wihi ĩhadibu corerã sã Jesure ĩarã gaguiniguima:\\n—Crusague wejẽque ĩgʉre. Crusague pabia wejẽque ĩgʉre, arĩ gaguiniguima erã.\\n—Ĩgʉre ne ñeri dipuwaja mara. Eropirã mʉa basi ta ĩgʉre aĩgãque. Eropirã mʉa basi ta ĩgʉre crusague pabia wejẽque, arĩmi Pilato erãre.\\n7—Ĩgʉ, ĩgʉ basi “Goãmʉ magʉ ãhraa,” arĩmʉrami. Ĩgʉ eropa arĩra waja gʉa doreripʉ ĩgʉre wejẽdorea, arĩma erã Pilatore.\\n8Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ ʉcataria Pilatopʉ. 9Eropigʉ dipaturi ĩgʉ wihigue Jesure aĩ majiñajagʉ Jesure serẽpipʉ daja:\\n—¿Nohogue majagʉ ãhriri mʉhʉ? arĩpʉ Pilato Jesure.\\nĨgʉ eropa arĩ serẽpiquerecʉ̃ ta Jesu ĩgʉre ne yʉhribiripʉ:\\n10Ĩgʉ yʉhribiricʉ̃ ĩagʉ Pilato ĩgʉre serẽpinemopʉ:\\n—¿Yʉre yʉhribeari mʉhʉ? Yʉhʉ mʉre peresu árĩgʉre wiumasia. Eropigʉ mʉre crusague pabia wejẽdoremasia yʉhʉ. ¿Irire masibeari mʉhʉ? arĩpʉ Pilato Jesure.\\n11Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ daja:\\n—Goãmʉ mʉre dorebiricʉ̃ ne iimasibiriboaya mʉhʉ. Eropigʉ yʉre ĩhaturirãre wiadigʉpʉ mʉ tauro ñero dipuwajacʉgʉcumi, arĩpʉ Jesu Pilatore.\\n12Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pilatopʉ ĩgʉre wiudiaripʉ. Ĩgʉ eropa wiudiaquerecʉ̃ ta dipaturi judio masapʉ gaguiniguima:\\n—Jesu “Opʉ ãhraa,” arĩgʉ mari tauro opʉ árĩgʉre Roma majagʉre ĩhaturigʉ iimi ĩgʉ. Eropigʉ ĩgʉre wiugʉ mʉ sã mari tauro opʉ árĩgʉre ĩhaturigʉ ãhraa, arĩ gaguiniguima judio masa Pilatore.\\n13Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesure wihigue árĩgʉre aĩ wiriri, ĩgʉ dipuwaja moadoregʉ ĩgʉ doari pẽro doajami Pilatopʉ. Ĩgʉ dipuwaja moadorero judio masa ya mera gabata waĩcʉro empedrado waĩcʉbʉ. 14Irinʉ Pascuanʉ bosenʉ árĩcʉ̃ gʉa baburi gʉa amurinʉ árĩbʉ. Irisubu goeri boje core árĩbʉ. Doajatuha Pilato masare õpa arĩ weremi:\\n—Ihĩ ta ãhrimi mʉa opʉ, arĩmi ĩgʉ.\\n15Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masa gaguiniguima daja:\\n—Sĩriporo ĩgʉ. Sĩriporo ĩgʉ. Crusague pabia wejẽque ĩgʉre, arĩ gaguiniguima erã.\\n—¿Mʉa opʉ árĩquerecʉ̃ ta ĩgʉre crusague pabia wejẽdiari mʉa? arĩmi Pilato erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ õpa arĩ yʉhrima pahia oparã:\\n—Mari árĩpehrerã tauro opʉ Roma majagʉ ãhrimi. Gajigʉ opʉ marimi marire, arĩ yʉhrima pahia oparã.\\n16Erã eropa arĩ wereniguira pʉhrʉ Pilato Jesure crusague pabia wejẽdoregʉ wiami erãre pare.\\nJesure pabia wejẽñuma erã\\nEropirã surara Jesure aĩ wiriama. 17Erã aĩ wiriacʉ̃ Jesupʉ crusare ĩgʉ basi aĩ coã, dipu pero waĩcʉrogue ejami. Gʉa judio masa ya mera Gólgota waĩcʉbʉ. 18Erogue eja erã Jesure crusague pabiama. Eropirã gajirã perã sãre yujugʉ ĩgʉ diayepʉ, gajigʉre ĩgʉ copʉ pabiama erã. Eropigʉ Jesu erã deco árĩmi. 19Pilato taboamijire goja, crusague Jesu weca pabia tuudorepʉ ĩgʉ gojaramijire. Õpa arĩ gojara árĩbʉ: “Ihĩ Jesu Nazare majagʉ, judio masa tauro opʉ ãhrimi,” arĩ gojara árĩbʉ irimijire. 20Irimijire gojagʉ judio masa ya mera, Roma majarã ya mera, Griego ya mera gojara árĩbʉ. Eropiro Jesure crusague erã pabianugudiro maca pohrogã árĩbʉ. Eropirã bajarã judio masa Pilato ĩgʉ gojarare ĩha buhema. 21Eropirã pahia oparã iri buhetuhaja õpa arĩrã wañorã Pilatore:\\n—“Ihĩ judio masa opʉ ãhrimi,” arĩ gojabita. Gʉa opʉ árĩbeami ĩgʉ. Eropigʉ õpa arĩ goja amuque mʉhʉ. Ihĩ “Judio masa opʉ ãhraa,” arĩ yujugʉ ta ĩgʉ basi ta eropa arĩ pepigʉ ãhrimi, arĩ goja amuque, arĩñorã pahia oparã.\\n22Pilatopʉ yʉhripʉ erãre:\\n—Yʉ gojarare ne yʉ goja amusome, arĩpʉ Pilato erãre.\\n23Jesure erã pabiara pʉhrʉ wapicʉrã surarapʉ Jesu suhri mʉrare erã basi game gueremorã iima. Erã eropa guerediaquerecʉ̃ ta ĩgʉ suhriro yoari suhriro dohori mariri suhriro árĩbʉ. Iri suhriro suara suhriro árĩbʉ. 24Iri suhriro eropa árĩcʉ̃ ĩarã õpa arĩma erã basi:\\n—Iñe suhrirore yeguesiribiricãrã. Yujugʉ dihta aĩporo. Eropirã iñe suhriro aĩbure masimorã deabirarã mari, arĩma erã basi.\\nEropa deabirarã Goãmʉ yare erã gojarapũ erã gojadiro dopa ta eropa iirã iima erã. “Yʉ suhrirore erã basi guerema. Eropirã yaha suhrirore aĩbure masidiarã deabirama erã,” arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue. Erã gojadiro dopa ta eropa iima erã.\\n25Jesu pago, Jesu bʉamo María Cleofa marapo, María Magdalena mera Jesu crusa pohrogã ĩha niguima. 26Eropigʉ ĩgʉ pago, yʉhʉ ĩgʉ mahigʉ sã ĩgʉ pohrogã gʉa niguicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ pagore yʉre weremi:\\n—Dohpaguere ihĩ mʉ magʉ árĩbu ãhrimi, arĩmi Jesu ĩgʉ pagore.\\n27Eropa arĩtuha yʉre õpa arĩ weremi ĩgʉ:\\n—Dohpaguere igo mʉ pago árĩbo ãhrimo, arĩmi Jesu yʉre.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu pagore yaha wihigue aĩ opamʉribʉ.\\n28Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ árĩpehreri Goãmʉ ĩgʉre mohmedoregʉ ĩgʉ apirare iipehogʉ árĩgʉ masipʉ Jesu. Eropa masigʉ Goãmʉ yare erã gojarapũ iribojegue erã arĩ wereyudiro dopa ta õpa arĩmi Jesu:\\n—Ñemesibuca yʉre, arĩmi Jesu.\\n29Ero vino sʉ̃iri deco dicʉri sorobu ero doabʉ. Eropirã ero árĩrã Jesu eroparĩcʉ̃ pee mimi aĩri yʉsʉre deco mera erã yosora yʉsʉre yucʉgʉ hisopo waĩcʉdigʉ ojogoro dirituma. Eropirã aĩ muju Jesu disiro sĩtuma. 30Iri decore Jesu mimituha õpa arĩmi:\\n—Iripẽta árĩca, arĩgʉ ta ĩgʉ dipurure muhmusiudija sĩria wami.\\nYujugʉ surara Jesu patore gubuye gohra ñoseñumi ñoserimiji mera\\n31Irinʉ Pascua bosenʉ core árĩbʉ. Iri bosenʉ gʉa baburire gʉa amurinʉ árĩbʉ. Eropirã gajinʉ Sabado árĩcʉ̃ iri õari bosenʉ árĩcʉ̃ crusarigue sĩrinirãre judio masa apidiabirima. Irinʉ ta bosenʉ gʉa judio masa bosenʉ wʉari bosenʉ árĩro iibʉ. Eropirã erã sĩrinirã mʉra irinʉ crusarigue árĩcʉ̃ gamebirima. Eropirã pabianirã mʉrare erã ñigagʉ gõarire panuadorerã judio masa serẽñorã Pilatore erãre sĩri purumujudorerã. Erã eropa iira pʉhrʉ erã dʉpʉ mʉrare aĩdijumorã iima. 32Erã eropa dorecʉ̃ surarapʉ crusari pohrogue eja, yajaricʉgʉre copʉ árĩgʉ ñigagʉre panuama: Gajipʉ árĩgʉ sãre eropa ta iima erã. 33Eropa iiquererã Jesu ñigagʉre panuabonirã ĩgʉ pohro eja ĩgʉ sĩridigʉ árĩcʉ̃ ĩha panuabirima.\\n34Eropa panuabirã yujugʉ surara ĩgʉ patore gohra gubuye ĩgʉre ñosemi. Ĩgʉ eropa ñosecʉ̃ mata ĩgʉ di, deco mera wiribʉ. 35Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩabʉ yʉhʉ. Yʉhʉ ipũre gojagʉ diaye mʉare werea. Diaye yʉ wereri árĩcʉ̃ masia yʉhʉ. Mʉare irire werea mʉa sã Jesure mʉa umupeoburire. 36Goãmʉ yare erã gojarapũ werediro dopa ta eropa wabʉ. “Ĩgʉ gõare ne yuju gõare panuabirima,” erã arĩ gojadiro dopa ta Jesu ñigagʉ gõare ne yuju gõa panuabirima. 37Eropiro gajipũ sã Goãmʉ yare erã õpa arĩ gojayudiro dopa ta wabʉ: “Ĩgʉre erã ñosedigʉ mʉrʉre ĩarãcoma erã,” erã arĩ gojadiro dopa ta gʉa Jesure erã ñosedigʉ mʉrʉre ĩabʉ.\\nJesu dʉpʉre masa gobegue yaañuma\\n38Ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ José Arimatea majagʉ Jesu dʉpʉ mʉrarore aĩ dijubu Pilatore serẽgʉ ejapʉ. Josépʉ gajirã judio masare güigʉ, Jesure umupeogʉ ĩgʉ árĩrire werebiridigʉ árĩmi. Eropigʉ ĩgʉ dʉpʉ mʉrarore ĩgʉ serẽra pʉhrʉ Pilatopʉ ĩgʉ dʉpʉre aĩdorepʉ. Ĩgʉ aĩdorecʉ̃ José crusa pohro eraa Jesu dʉpʉ mʉrarore aĩgã wami. 39Nicodemo sã ĩgʉ poresurire mohmorerare treinta kilo nʉcʉrire aĩgãrimi Jesu dʉpʉ ĩgʉ amuburire. Yucʉgʉ di pohga, mirra waĩcʉri poresuri, yucʉgʉ pohga mera árĩyoro ĩgʉ mohmorera. Ĩgʉ Jesu mera ñami weretamudigʉ árĩmi. 40Eropirã erã perã Jesu dʉpʉ mʉrarore aĩma. Judio masa sĩrinirãre yaaro dopa ta ĩgʉ dʉpʉ mʉrarore poresuri sũra pʉhrʉ suhri gasiri mera omama. 41Crusague Jesure erã pabia wejẽdiro pohro pohe árĩbʉ. Iri pohegue masa gobe ʉtãyegue erã seara gobe árĩbʉ. Iri gobere ne yujugʉ sĩridigʉre cóãnibirima dohpa. 42Pascuanʉ bosenʉ maja gʉa judio masa baburire amurinʉ árĩbʉ. Eropirã iri gobe pohrogã crusa árĩcʉ̃ ero apima erã Jesu dʉpʉ mʉrarore.","num_words":1144,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano EFESIOS 1\\nPablo Éfesocjãrãrẽ ojáca pũrĩ niꞌi\\nPablo aꞌti pũrĩrẽ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nígʉ̃, ojacʉ niwĩ. Apetero weegʉ Romapʉ nígʉ̃, ojagʉ ojapĩ.\\nAꞌti pũrĩrẽ Õꞌacʉ̃ cʉ̃ weesĩꞌrĩꞌcaronojõta cʉ̃ ʉaritero nicã, nipeꞌtirãrẽ, nipeꞌtisere Jesucristo doca tojacã weegʉsami nisere ojacʉ niwĩ. Tojo nicã judío masã, judío masã nitirãrẽ Jesucristo meꞌrã niꞌcã upʉta nima nisere ojacʉ niwĩ. Mʉsã weesetisere niꞌcã wiꞌicjãrã Õꞌacʉ̃ ya curuacjãrã weronojõ weeroʉaꞌa nisere ojacʉ niwĩ. Ñaꞌarõ weesere cãꞌmotaꞌaroʉaꞌa nisere ojacʉ niwĩ.\\nPablo Jesucristore ẽjõpeori curuacjãrã Éfesopʉ nirãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Pablo Jesucristo besecṹúꞌcʉ niꞌi. Cʉ̃ yʉꞌʉre Õꞌacʉ̃ ʉaꞌcaronojõta cʉ̃ ye quetire weredutigʉ cũuwĩ. Mʉsã Õꞌacʉ̃ yarãrẽ, Éfesopʉ nirãrẽ añudutiꞌi. Mʉsã Jesucristore ẽjõpeonuꞌcũꞌu.\\n2 Mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ, Jesucristo marĩ wiogʉ añurõ weeato. Mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nCristo meꞌrã Õꞌacʉ̃ marĩrẽ añurõ weeꞌque niꞌi\\n3 Õꞌacʉ̃, marĩ wiogʉ Jesucristo pacʉre eꞌcatise oꞌorã. Cristo yarã niyucã, Õꞌacʉ̃ marĩrẽ añurõ weecʉ niwĩ. Marĩrẽ maꞌígʉ̃, nipeꞌtise ʉꞌmʉsepʉ ejeripõꞌrã cjase añusere oꞌocʉ niwĩ.\\n4 Aꞌti turi weese dʉporo cʉ̃ marĩrẽ beseyutojacʉ niwĩ. Cristore ẽjõpeorã cʉ̃ yarã sãjãrã́sama ni wãcũgʉ̃, tojo besecʉ niwĩ. Marĩrẽ cʉ̃ ĩꞌorõpʉre añurã, buꞌiri moorã niato nígʉ̃ tojo weecʉ niwĩ. 5 Dʉporopʉ cʉ̃ marĩrẽ maꞌígʉ̃, cʉ̃ põꞌrã waꞌarãsama, nitojacʉ niwĩ. Jesucristore ẽjõpeoato nígʉ̃ marĩrẽ tojo weecʉ niwĩ. Tere wéégʉ, cʉ̃ weesĩꞌrĩꞌcaronojõta weecʉ niwĩ. 6 Cʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ ʉpʉtʉ maꞌigʉ̃ meꞌrã marĩrẽ añurõ weecʉ niwĩ. Tojo weerã cʉ̃ marĩrẽ añurõ weeꞌquere wãcũrã, cʉ̃rẽ eꞌcatipeonuꞌcũꞌu. 7-8 Õꞌacʉ̃ marĩrẽ ʉpʉtʉ maꞌígʉ̃, cʉ̃ macʉ̃rẽ oꞌocʉ niwĩ. Cʉ̃ curusapʉ wẽrĩse meꞌrã, cʉ̃ ye dí oꞌmabʉrose meꞌrã marĩ ñaꞌarõ weeꞌque wapare wapayecʉ niwĩ. Te meꞌrã Õꞌacʉ̃ marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere acobojocʉ niwĩ. Marĩrẽ añurõ wéégʉ, tojo weecʉ niwĩ. Cʉ̃ marĩrẽ añurõ weesere masĩato nígʉ̃ masĩsere, tʉꞌomasĩsere marĩrẽ oꞌoyʉꞌrʉmajãcʉ niwĩ. 9 Marĩrẽ cʉ̃ weesĩꞌrĩꞌque, todʉporo masĩnoꞌña marĩꞌquere masĩcã weecʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesucristo wẽrĩse meꞌrã cʉ̃ yarãrẽ “Añurõ weetuꞌajanʉꞌcõgʉ̃ti” níꞌquere masĩcã weecʉ niwĩ. 10 Aꞌti ʉmʉco peꞌticã, nipeꞌtise Õꞌacʉ̃ “Aꞌtiro waꞌarosaꞌa” níꞌcaronojõta waꞌarosaꞌa. Tojo waꞌacã, cʉ̃ ʉaꞌcaronojõta weegʉsami. Aꞌtiro weegʉsami. Cʉ̃ nipeꞌtirã ʉꞌmʉsepʉ nirã́, aꞌti nucũcãpʉ nirãrẽ Cristore na dʉpoá sõrõgʉ̃sami.\\n11 Õꞌacʉ̃ marĩrẽ Jesucristo meꞌrã niꞌcãrõ meꞌrã nidutigʉ dʉporopʉ beseyucʉ niwĩ. Marĩrẽ cʉ̃ “Oꞌogʉti” níꞌquere ñeꞌedutigʉ tojo weecʉ niwĩ. Aꞌte nipeꞌtise cʉ̃ “Weegʉti” nise cʉ̃ wãcũyuꞌquepʉ niꞌi. Cʉ̃ nipeꞌtise añutʉꞌsaꞌa nisere weesami. 12 Cʉ̃ aꞌtiro wéégʉ, ʉ̃sã Cristore ẽjõpeomʉꞌtãrãrẽ añurõ weecã ʉagʉ besecʉ niwĩ. Ʉ̃sã añurõ weese meꞌrã masã cʉ̃ Õꞌacʉ̃ nise pacare añurõ wãcũato nígʉ̃ tojo besecʉ niwĩ. 13 Cristo curusapʉ wẽrĩꞌque meꞌrã mʉsã quẽꞌrã Õꞌacʉ̃ yarã waꞌawʉ. Mʉsã diacjʉ̃ cjase Cristo ye quetire tʉꞌorã, cʉ̃rẽ ẽjõpeowʉ. Cʉ̃ ye queti aꞌtiro niꞌi. Marĩ pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉweticã weecʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ ẽjõpeocã, Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ cʉ̃ yarã tojacã weecʉ niwĩ. Yarã nima nisere ĩꞌosĩꞌrĩgʉ̃, mʉsãrẽ Espíritu Santure oꞌócʉ niwĩ. Espíritu Santu Õꞌacʉ̃ “Mʉsãrẽ oꞌógʉti” níꞌcʉta nimi. 14 Õꞌacʉ̃ Espíritu Santure marĩrẽ oꞌotojacʉ niwĩ. Tojo weerã marĩ masĩꞌi. Diacjʉ̃ta nipeꞌtise cʉ̃ “Oꞌogʉti” níꞌquere oꞌogʉsami. Cʉ̃ oꞌoatjere yucuerã weeꞌe. Cʉ̃ yarã nipeꞌtirã ñaꞌarõ weeseti nimiꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉwetipeꞌticã weegʉsami. Tojo wééca beꞌro cʉ̃ “Oꞌogʉti” níꞌquere oꞌogʉsami. Cʉ̃ tojo weecã ĩꞌarã, masã Õꞌacʉ̃rẽ “Añubutiagʉ nimi”, nirãsama.\\nPablo Éfesocjãrãrẽ sẽrĩbosase niꞌi\\n15-16 Yʉꞌʉ mʉsã añurõ weesere masĩꞌi. Mʉsã marĩ wiogʉ Jesure ẽjõpeoꞌo. Tojo nicã nipeꞌtirã Õꞌacʉ̃ yarãrẽ maꞌiꞌi. Mʉsã tojo weecã wãcũgʉ̃, yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosasetirinʉcʉ̃ cʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌonuꞌcũꞌu. 17 Õꞌacʉ̃, marĩ wiogʉ Jesucristo pacʉ añubutiagʉ nimi. Cʉ̃rẽ mʉsã ye niatjere aꞌtiro sẽrĩbosaꞌa: “Õꞌacʉ̃, Espíritu Santu tʉꞌomasĩse oꞌoato narẽ. Mʉꞌʉ ye cjasere añurõ ĩꞌoato. Nemorõ mʉꞌʉrẽ masĩdutigʉ tojo weeato. 18 Õꞌacʉ̃, na tʉꞌoñaꞌrõpʉ mʉꞌʉ ye cjasere masĩcã weeya. Mʉꞌʉ narẽ añurõ weesĩꞌrĩgʉ̃ besecʉ niwʉ̃. Nipeꞌtirã mʉꞌʉ yarãrẽ añubutiasere oꞌogʉsaꞌa. Aꞌtere narẽ añurõ masĩcã weeya. 19-20 Mʉꞌʉ tutuayʉꞌrʉgʉ niꞌi. Mʉꞌʉ tutuase ne peꞌtisome. Te meꞌrã ʉ̃sã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ dʉcayugʉ weeꞌe. Mʉꞌʉ tojo weesere narẽ masĩcã weeya”, ni sẽrĩbosaꞌa. Õꞌacʉ̃ tutuase aꞌtiro niꞌi. Cʉ̃, cʉ̃ tutuase meꞌrã Cristo wẽrĩꞌcʉpʉre masãcã weecʉ niwĩ. Cʉ̃ masãmʉjã́áca beꞌro cʉ̃rẽ cʉ̃ tiro ʉꞌmʉsepʉ wiogʉ dujiri cũmurõ diacjʉ̃ peꞌe dʉpocʉ niwĩ. Cʉ̃ tutuase meꞌrãta cʉ̃ ʉaronojõ marĩrẽ dʉcayugʉ weemi. 21 Õꞌacʉ̃ Cristore aꞌtiro weecʉ niwĩ. Nipeꞌtirã aꞌti nucũcãpʉ nirã́, ʉꞌmʉsepʉ nirã́, na wiorãrẽ, noꞌo ãpẽrãrẽ dutirãnojõrẽ na buꞌipʉ tojacã weecʉ niwĩ. Aꞌti ʉmʉcopʉ, ape ʉmʉcopʉre tojota weenuꞌcũcʉ̃sami. 22 Õꞌacʉ̃ nipeꞌtisere, nipeꞌtirãrẽ Cristo doca tojacã weecʉ niwĩ. Tojo nicã nipeꞌtirã Cristore ẽjõpeose cururicjãrã dʉpoá sõrõcʉ niwĩ. 23 Nipeꞌtirã cʉ̃rẽ ẽjõpeose cururicjãrã niꞌcã curua nima. Ti curuacjãrã cʉ̃ upʉ weronojõ nima. Tojo nicã Jesucristota nipeꞌtiropʉ nibiꞌacãꞌsami. Cʉ̃rẽ ẽjõpeose cururicjãrã cʉ̃ ʉaro weemasĩma. Tojo weero narẽ añurõ weemasĩse dʉꞌsaweꞌe.","num_words":681,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 14\\nJesus naigi anigo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n1 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Jinaɡ̶akaami agecaɡ̶alodipi, codaa jinaɡ̶a aɡ̶owikomataatiwaji. Pida anakatoni Aneotedoɡ̶oji. Ee eledi adinakatoni. 2 Igaataɡ̶a digoida liɡ̶eladi Eiodi idiwa owidi diimaɡ̶a. Daɡ̶aleetiɡ̶idaaɡ̶ee daɡ̶anagawini akaaɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji. Odaa ejigo jilakidetaɡ̶adomitiwaji ane onite. 3 Igaanige ejigo jilakidetini ane onitetiwaji. Odaa nige jigodi, odaa ja idopitacijo me ɡ̶adadeegitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a anejote, jiɡ̶idiaaɡ̶aɡ̶a onitetiwaji. 4 Joɡ̶owooɡ̶otitiwaji ane jiiticogi, codaa joɡ̶owooɡ̶oti naigi ane ɡ̶adadeegiticogi digoida ane jiiticogi”.\\n5 Odaa jeɡ̶eetalo Tomé, “Iniotagodi, ajowooɡ̶otaɡ̶a ica ane aaticogi. Codaa, igamaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jowooɡ̶otaɡ̶a ica naigi?” 6 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Ee jeɡ̶emeɡ̶ee naigi ane ɡ̶adadeegitalo Aneotedoɡ̶oji, Ee anewi aneetece Aneotedoɡ̶oji, codaa jeɡ̶emaɡ̶a jao lewiɡ̶a oko. Aɡ̶ica ane yakadi micotalo Eiodi, nige daɡ̶a Ee jadeegitalo. 7 Nigadowooɡ̶otitiwaji, odaa Eiodi aaɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti. Odaa niɡ̶ina natigide joɡ̶owooɡ̶oti codaa jaɡ̶anati Eiodi.”\\n8 Odaa Filipe jeɡ̶eetalo Jesus, “Ǥoniotagodi, enice anikeenitedoɡ̶owa icoa Ǥadiodi. Odaa joɡ̶okomoda ele”. 9 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Filipe. Ja jotigide me Ee makaamitaɡ̶atiwaji. Anaɡ̶adowooɡ̶oti? Niɡ̶ina ane idadi, odaa nadi Eiodi. Enice, igaamee ina menitiwa, ‘Anikeenitedoɡ̶owa icoa Ǥadiodi’? 10 Aɡ̶iwaɡ̶atakani mejotelogo Eiodi, codaa Eiodi miniwa meetaɡ̶a?” Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus niɡ̶ijo anodiotibece, “Niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awatiwaji, aɡ̶ejitece emeɡ̶ee. Pida Eiodi aniniwa meetaɡ̶a, joaneɡ̶epaaɡ̶eote libaketedi. 11 Leeditibige me iwaɡ̶atitiwaji me idejo miniwataɡ̶a Eiodi, codaa Eiodi miniwa meetaɡ̶a. Nige daɡ̶a iwaɡ̶atakanitatiwaji leeɡ̶odi niɡ̶inoa yotaɡ̶a, enice iwaɡ̶atakani leeɡ̶odi niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane jaote.\\n12 Natigide atacolitecetiwaji niɡ̶ida igegi. Niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi icota meote niɡ̶inoa ane jaote, codaa icota meote loenataka ane daɡ̶axa me eloodoli, igaataɡ̶a ja jopitalo Eiodi. 13 Odaa jao okanicodaaɡ̶ica ananipokitiwatiwaji niɡ̶ina mabakeni Iboonaɡ̶adi, amaleeɡ̶aɡ̶a ane Ee, Lionigi Aneotedoɡ̶oji, inelecaɡ̶atidi Liboonaɡ̶adi Eiodi. 14 Niganipokitiwa mabakeni naɡ̶atetigi Iboonaɡ̶adi okanicodaaɡ̶ica, odaa jajigotaɡ̶awatiwaji ane ɡ̶adipoketegi.\\nAneotedoɡ̶oji niwakatee Liwigo\\n15 Nigademaanitiwaji, enice iwaɡ̶ati niɡ̶inoa iiɡ̶enatakaneɡ̶eco. 16 Jipokotalo Eiodi me yajigotedaɡ̶awa eledi Ǥanaxawanatitoɡ̶odi, anidioka limedi mini makaamitaɡ̶atiwaji. 17 Joaniɡ̶iniaa Niwigo ane ikee anewi niɡ̶ina moyalaɡ̶atiwa. Niɡ̶ina okotigi digoina iiɡ̶o ayakadi doɡ̶odibatege, igaataɡ̶a aɡ̶oyakadi doɡ̶onadi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oyowooɡ̶odi. Pida akaamitiwaji boɡ̶owooɡ̶oti igaataɡ̶a ini makaamitaɡ̶a, codaa icota me diɡ̶eladetiwaɡ̶aji.\\n18 Aɡ̶adalatitiwaji doɡ̶odaa micataɡ̶a daɡ̶akaami exiijigipi. Pida idopitacaɡ̶awatiwaji. 19 Aɡ̶alee leegi nige ideleo, odaa niɡ̶ina okotigi digoina iiɡ̶o aɡ̶aleeɡ̶etidadi. Pida aɡ̶ica daɡ̶a leegi akaamitiwaji baɡ̶adati. Leeɡ̶odi nige idewiɡ̶atace, odaa jaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adewikitace. 20 Nigicota noko nige idewiɡ̶atace, odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji me emoka Ee me idexogotege Eiodi, codaa akamokakaamitatiwaji me ɡ̶adexocitigi, codaa me emoka Eeta me idexogotaɡ̶agitiwaji.\\n21 Niɡ̶ina ane dibatege codaa meyiwaɡ̶adi iiɡ̶enatakaneɡ̶eco, joaniɡ̶iniaa idemaa. Odaa Eiodi aaɡ̶aɡ̶a yemaa niɡ̶ina ane idemaa. Codaa Ee aaɡ̶aɡ̶a jemaa, codaa me idinikeeta ane Ee.”\\n22 Odaa Judas, aɡ̶ijiɡ̶ijo Judas Iscariotes, pida eledi Judas, ige Jesus, meetalo, “Ǥoniotagodi, igamodaaɡ̶eeta ica madinikeenitoɡ̶owa, nige daɡ̶adinikeenitiogi ina eledi oko digoina iiɡ̶o?” 23 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ina ane idemaa eyiwaɡ̶adi niɡ̶inoa yotaɡ̶a, codaa Eiodi yemaa niɡ̶ina ane idemaa. Ee iniaa Eiodi janagaɡ̶a me ɡ̶onoiigiwa. 24 Niɡ̶ina ane daɡ̶a idemaa, aɡ̶eyiwaɡ̶adi yotaɡ̶a. Codaa niɡ̶inoa notaɡ̶a anajipaatalotiwaji, aɡ̶emaɡ̶a yotaɡ̶a, pida lotaɡ̶a Eiodi ane idimonya.\\n25 Ejitedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a maleeɡ̶eetibige makaamitaɡ̶a. 26 Pida Niɡ̶ina Ǥanaxawanatitoɡ̶odi, Aneotedoɡ̶oji Liwigo, ane niwakatee Eiodi leeɡ̶odi Iboonaɡ̶adi, ɡ̶adiiɡ̶axinitecetiwaji inoatawece, codaa eo manalakitibige ijoatawece niɡ̶ijoa anejitedaɡ̶awatiwaji.\\n27 Jaote mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji. Joaniɡ̶idaa ane jaotaɡ̶adomi. Aneji me jaotaɡ̶adomitiwaji aliciagi anee niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa jinaɡ̶akaami agecaɡ̶alodipi, jinaɡ̶aɡ̶owikomataa, codaa jinaɡ̶adoiitiwaji. 28 Jaɡ̶ajipaatatiwaji niɡ̶ijo mejitaɡ̶awa mejigo, pida idopitaɡ̶awatiwaji. Niɡ̶ina nigademaanitiwaji enice aniniitibeci leeɡ̶odi mejitaɡ̶awa me jopitalo Eiodi. Eiodi daɡ̶axa meliodi nimaweneɡ̶egi, aiciagi. 29 Ejitedaɡ̶awa niɡ̶inoa yotaɡ̶a, maleedaɡ̶a icotalo niɡ̶inoa anejitece, amaleeɡ̶aɡ̶a adadiwaɡ̶atitiwaji nige limedi me icotece niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa. 30 Aleegi me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji, igaataɡ̶a niɡ̶ijo ane iiɡ̶e oko digoina iiɡ̶o jiɡ̶ina menagi. Enagi me dakapetigi, pida aɡ̶ica nimaweneɡ̶egitici. 31 Pida amaleeɡ̶aɡ̶a oyowooɡ̶odi niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o me jemaa Eiodi, odaa jaote inoatawece ane niiɡ̶etediwa. Xebatiwaji, adabititiniwace, jopilaɡ̶a!”","num_words":550,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti LOS HECHOS 2\\nEspíritu Santo ĩ quedi sãjare gaye\\n1 Pentecostés ñari rʉmʉ ejaroca Diore masirã ñarocõti cojʉti minijua ñayijarã. 2 Ñajasaroti oca sẽoro ruyuyijʉ ũmacʉ̃jʉ. Bʉto mino iti wẽaro bajiro bajiyijʉ. Ĩna ñari wijʉ sãjacõri bʉto bʉsiyijʉ iti. 3 Ito yicõri jea ʉ̃jʉ mʉjarise bajirise goayijʉ. Ito yicõri sĩgʉ̃ rʉyabeto quedi jeayijʉ iti. 4 Ito yija, Diore riti tʉorʉ̃nʉjaro ĩna yirocʉ, Espíritu Santo quedi sãjayijʉ ĩnare. Itijʉnati ricati riti ĩna masibiti oca ñabojareti bʉsisʉoyijarã ĩna, Espíritu Santo ĩ rotiro bajiroti.\\n5 Iti rʉmʉriti Jerusalénjʉ judio masa gaje cʉtori gãna wadiana ñayijarã ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉorona wadiana ñayijarã ĩna. 6 Ĩna bʉsirise iti ruyuja tʉocõri, minijuayijarã masa. Sĩgʉ̃ rʉyabeto ĩnarioti ĩna oca tʉoyijarã ĩna. Ito bajiri, no yi masia mañijʉ ĩnare. 7 Ito bajicõri mano ʉcayijarã ĩna. Ito yicõri ado bajiro ĩnamasiti gãmeri bʉsiyijarã ĩna:\\n—¿Galilea sita gãna meje ñati, mʉa tija? 8 Jeyaro ricati ĩna bʉsija, ¿no yija mʉa oca, yʉ oca cʉni jeyaro oca ĩna bʉsija tʉoati mani? Gaje cʉtori gãna ña mani. 9 Jeyaro gãna ña mani. Tite mʉa. Ado ñama Partia gãna, Media gãna, Elam gãna, Mesopotamia gãna, Judea gãna, Capadocia gãna, Ponto gãna, Asia gãna, 10 Frigia gãna, Panfilia gãna, Egipto gãna, ito yicõri Cirene cʉto sõjʉa Africa gãna, ito yicõri adijʉ gãna Roma gãna. Adijʉ rujeanati ñama judio masa coriarã. Gãjerãma judio masa ĩna tʉoĩare gayere boca ãmigoana ñama ĩna. 11 Ito yicõri Creta gãna, ito yicõri Arabia gãna, adocõ jãjarã ña mani. ¿No yija mani jeyaro gãna ñabojarãti, Dios ĩ queno yirise ĩna bʉsija tʉoati mani? yiyijarã ĩna.\\n12 Mano ĩna rujʉ ʉcaja, no yi masia mañijʉ ĩnare. Ĩnamasiti gãmeri seniĩayijarã:\\n—¿No yireoni ñati adi? yiyijarã ĩna.\\n13 Coriarã ado bajiro bʉsiyijarã:\\n—Mecʉrã yama, yi aja tudiyijarã ĩna, Espíritu Santo sãjagoanare.\\nMasare Pedro ĩ gotire gaye\\n14 Ĩna aja tudija tʉocõri, ĩ baba mesa apóstol mesa rãca wʉmʉ rʉ̃gʉ̃yijʉ Pedro. Ĩna ito yija ticõri, oca sẽoro bʉsiyijʉ Pedro, minijua ñarã jeyaro ĩna tʉotoni:\\n—Queno tʉoya yʉ ñarã mʉa, yʉ bʉsirise. Adijʉ Jerusalén gãna mʉa, queno tʉoya mʉa cʉni. 15 “Mecʉrã ya mʉa”, yibojarãji mʉa gʉare. Mecʉrã meje ya gʉa. Busuri jĩjʉ ña maji. Mecʉrajʉ meje ña maji. 16 Ado robojʉa bajia. Gʉare mʉa tirise, “Ito bajiro rẽtaro yiroja”, yiyijʉ Dios oca goti ĩsiri masʉ, Joel wame cʉtigʉ. Jane mejejʉ ado bajiro ucayoñi Joel, Diore yiari:\\n17 Sʉsari rʉmʉri Espíritu Santo masa jãjarãre queo sãgʉ̃ yigʉja yʉ. Yʉ yerioti bʉsirã yirãji mʉa rĩa masa. Yʉ ye gaye tireti goaro yiroja mamarãre cʉni. Bʉcʉrãreama cãirijʉ ĩnare bʉsicʉja yʉ.\\n18 Sʉsari rʉmʉri Espíritu Santo sãcʉja yʉ, yʉre ejabʉari masare. Ito bajiri yʉ yerio bʉsirã yirãji ĩna.\\n19 Ũmacʉ̃jʉ macãrʉcʉ̃rojʉ tiyamani mʉare ĩogʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉa ñari tuti, adi sita cʉni, tiyamani ĩogʉ̃ yigʉja yʉ. Rí ñaro yiroja, ito yicõri jea ʉ̃jʉrise, ito yicõri bueri bue dajaro yiroja.\\n20 Ũmacañi cʉni yaticoagʉ yiguĩji. Ũmacañi ñami gagʉ cʉni, rí robo bajiro sũagʉ̃ yiguĩji. Iti jeyaro baji jediroca, Jesús ñeñaro yiri masare waja seniri rʉmʉ ejaro yiroja. Ñasari rʉmʉ ñaro yiroja Jesús ĩ ito bajiro ĩ ĩori rʉmʉ. Guijori rʉmʉ ñaro yiroja.\\n21 “Yʉ Ʉjʉ, ñeñaro yigʉ ña yʉ. Yʉ ñeñaro yirisere ãcabojoya mʉ”, yʉre yirãreama jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩna wabore ñaroca ĩnare masogʉ̃ yigʉja yʉ, yiyijʉ Dios, Joelre gotigʉ, yiyijʉ Pedro masare.\\n22 Ito yija mʉcana tʉdi bʉsi remoyijʉ ĩ:\\n—Tʉoya yʉ ñarã ado yʉ gotiroti. Nazaret gagʉ Jesús ĩ masiro robo yicõri mʉare ĩoñi. “Dios ĩ rotiro bajiroti yiñi Jesús”, yi masiarãji mʉa itire tigoana ñari. 23 Ito bajibojarocati, Jesure ñiacõri, masa quenamenare ĩsiyija mʉa yucʉtẽojʉ ĩna jajutoni. Iti mʉa yiroto riojʉajʉ masi yucãrʉ Dios. Ito bajibojarocati mʉare camotabitirʉ Dios. Jesure sĩatoni gãjerãre mʉa ĩsire waja mʉareti seti ña. 24 Dioama Jesús ĩ godaja bero mʉcana tʉdi ĩ catiroca yicõñi. Ito bajiri godagoana ʉjʉ Satanás, Jesure ñiacũ masibisijʉ. Ito bajiri mʉcana tʉdi caticoañi ĩ. 25 Jane mejejʉ mani ñicʉ David ñayorʉ Jesús ĩ Jacʉre ĩ bʉsigore ucañi. Tite mʉa. Ado bajiro bʉsiyijʉ Jesús Diore:\\nCʉna yʉ rãcati ña mʉ. Ito bajiri ñejʉa güire ma yʉre.\\n26 Yʉ tʉoĩaja queno sosa yʉre. Ito bajiri bʉto wanʉcõri mʉre bʉsia yʉ. Ito bajiri yʉ ya rujʉ godaja bʉjatobiti yibicʉja yʉ.\\n27 Cʉna yʉ masia godarã watojʉ yʉre wagobicʉja mʉ. Mʉ Macʉ ña yʉ. Mʉre rʉ̃cʉbʉoa yʉ. Ito bajiri yʉ ya rujʉ jogaroca yibicʉja mʉ.\\n28 Ito bajiri mʉcana tʉdi yʉ catiroca yigʉ yigʉja mʉ. Bʉto wanʉ quenagʉ̃ yigʉja yʉ, mʉ rãca yʉ ñaja mʉcana, yiyijʉ Jesús Diore, yi ucañi David ñayorʉ, yiyijʉ Pedro masare.\\n29 ’Ito yicõri gaje ña. Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mani ñicʉ David ñayorʉ ĩ cõja adoti yuje ecoñi. “Ado ña ĩre yujeado”, ya mani. Ito bajiri ĩ tʉoĩarise gaye meje bʉsiyorʉ ĩ. 30 David catigʉjʉ, ija bajirotire goti yuri masʉ ñayoyijʉ. “Ija yʉ janerãbatia Dios ĩ cõarʉ sĩgʉ̃ ñagʉ̃ yiguĩji. Yʉ robo Ʉjʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩayijʉ David, Dios ĩ gotija tʉocõri. Tite mʉa. 31 Ado bajiro ucañi David: “Cristo mʉcana tʉdi catigʉ yiguĩji. Ito yicõri ĩ ya rujʉ godana watojʉ jogabeto yiroja”, yiñi David. Ito ĩ yirisere, ija bajirotire gotigʉ yiñi ĩ, yiyijʉ Pedro.\\n32 Mʉcana tʉdi bʉsi remoyijʉ Pedro:\\n—Jesús ĩ godaja bero, mʉcana tʉdi ticʉ gʉa. Ito bajiri, “Ĩre tʉdi catioñi Dios”, ya gʉa. 33 Dios ũmacʉ̃jʉna ñacõri Jesure jiyijʉ. Dios tʉ ejacõri ĩ ya riojocadʉja, rʉ̃cʉbʉorajʉ, rujiguĩji Jesús. Dios ĩ goticãdo bajiroti Jesure cũñi, Espíritu Santore gʉare ĩ queo sãtoni. Jĩjʉ mʉa tirise, ito yicõri mʉa tʉorise, Espíritu Santo ĩ ejaja ito bajiro rẽtamʉ. Ititi ña ĩ wadire gaye. 34 David ñayorʉ ĩmasire rẽtaroti meje ucayoñi ĩ. Jesús ĩ mʉjado bajirogoroama, ĩ ya rujʉ rãca ñarocõti ũmacʉ̃jʉ mʉjabitiyoyijʉ David. Ito bajiri ado bajiro ucayoñi David:\\nMani Ʉjʉ Cristore ado bajiro yiñi Dios: “Yʉ tʉ riojocadʉja rujiya, rʉ̃cʉbʉorajʉ.\\n35 Mʉ wajana queno mʉre ĩna cʉdiroca yigʉ yigʉja yʉ”, yiyijʉ Dios mani Ʉjʉre. Ito bajiro ucayoñi David, yiyijʉ Pedro.\\n36 ’Yʉ ñarã, ito bajiri ĩja, “Riti ña”, yi masitoni mʉare bʉsia yʉ. Cristore, yucʉtẽojʉ mʉa sĩarʉreti, mani Ʉjʉ ñarocʉre, manire masorocʉre cũñi Dios. Ĩti ñami mʉcana, yiyijʉ Pedro masare.\\n37 Ito bajiro ĩ yija tʉocõri, bʉto tʉoĩa ʉsi bata bʉjatobisijarã ĩna. Ito bajiri Pedro mesare seniĩayijarã ĩna:\\n—¿No yirʉjati gʉa ĩja? yiyijarã ĩna.\\n38 Ĩna ito yija tʉocõri, Pedro ado bajiro cʉdiyijʉ ĩnare:\\n—Ñeñaro mʉa yirise jidicãña, mʉa ñeñaro yirisere Dios ĩ ãcabojotoni. Ito yicõri, “Jesucristore masirã ñama”, gãjerã ĩna yi masitoni, idé gu rotiya mʉa. Ito yija Espíritu Santo queo sãgʉ̃ yiguĩji Dios mʉare. 39 Dios, Espíritu Santo sã ãmoguĩji mʉare, ito yicõri mʉa rĩare, mʉa janerãbatiare, ito yicõri sõjʉ gãnare cʉni. Ĩ beserã ñajedirore Espíritu Santo sã ãmoguĩji Dios, yiyijʉ Pedro.\\n40 Iti riti bʉsigʉ meje yiyijʉ Pedro. Ito yicõri masare riaso bʉsiyijʉ ĩ. Gaje ado bajiro ĩnare riaso bʉsiyijʉ Pedro:\\n—Masa ñeñarã rãca wʉsabesa mʉa. Camotadiya mʉa, ĩna rãca jeame ʉ̃jʉrojʉ mʉa wabe yirona, yiyijʉ Pedro.\\n41 Ito bajiro Pedro ĩ gotija tʉo wanʉcõri, ʉdiaji mil masa ñarã Jesure boca ãmiyijarã. Ito yicõri yoari mejeti idé gu rotiyijarã ĩna. 42 Ito bajiro yicõri apóstol mesa rãca ĩna riasorise tʉorona ĩna tʉ minijuasotiyijarã. Ĩna riasorisere tʉo ñiacõri itire tʉorʉ̃nʉ jidicãbisijarã ĩna. Ito bajiri sĩgʉ̃ bajiro riti ʉsi cʉtiyijarã ĩna ĩja. Ito bajiro tʉoĩacõri ĩna rʉcorisere maimenati bojoro bʉjarãre ĩsiyijarã ĩna. Coji rʉyabeto minijuacõri Diore bʉsiyijarã ĩna. Ito yicõri, “Iti ña Jesús ya rujʉ robo bajirise”, yi tʉoĩacõri naju bato bayijarã ĩna. Manire yiari Jesús ĩ goda ĩsire tʉoĩarã ĩ rotiro bajiro najure bato bayijarã.\\nCajero Jesure tʉorʉ̃nʉsʉoana ĩna ñare gaye\\n43 Apóstol mesa jaje tiyamani ĩoyijarã, Dios ĩna rãca ĩ ñajare. Itire ticõri mano ʉcayijarã masa ito gãna. 44-45 Sĩgʉ̃ rʉyabeto Jesure masirãma sĩgʉ̃ bajiro riti ʉsi cʉtiyijarã ĩna. Gãjerã bojoro bʉjaja ticõri, ĩna ya gajeoni ĩsicõri waja ãmiyijarã ĩna, bojoro bʉjarãre niyeru ĩsirona. 46-47 Co rʉmʉ rʉyabeto, sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ñari, Dios ya wijʉ minijuasotiyijarã ĩna Diore bʉsirona. “Ñasagʉ ña Dios mʉ”, yi bʉsiyijarã ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉor��. Ito yi tʉdi wacõri ĩna ya wirijʉ naju bato bayijarã ĩna. Bʉto wanʉ quenayijarã ĩna, ĩna baba mesa rãca bare bato barona. “Gãjerã rẽtoro tʉoĩa masirã ña mani”, yi tʉoĩabisijarã ĩna. Queno ĩna yirise ti masicõri, “Queno yirã ñama”, yiyijarã cʉto gãna. Co rʉmʉ rʉyabeto iti cʉto gãna coriarã Jesure boca ãmiyijarã. Jesure boca ãmicõri Jesure masirã tʉ minijuayijarã ĩna. Ito bajiri jãjarã bʉsa Jesure masirã bʉjʉ wayijarã ĩna.","num_words":1299,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 San Pedro 1\\n1 Yʉʉ Pedro Jesucristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃ beserirare ãñudutia. Mʉ́ã yʉʉ jóacora mʉ́ãya ditare cõã, aperopʉ́ wáabaterira niiwʉ̃. Teero tiigʉ́, mʉ́ã Ponto, Galacia, Capadocia, Asia, Bitinia dita niirã́pʉre jóacoa. 2 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ too sʉgueropʉ cʉ̃ʉ̃ boorírobirora mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ põna niiãrõ jĩĩgʉ̃, besetoarigʉ niiwĩ. Espíritu Santomena mʉ́ãrẽ ñañaré manirã́ niirĩ tiirígʉ niiwĩ, cʉ̃ʉ̃ dutirére tiiáro jĩĩgʉ̃. Jesucristoye díimena mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yara niirĩ tiirígʉ niiwĩ.\\nCõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñunemore ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiinemóãrõ.\\nCõãmacʉ̃ ticoadarere yueré\\n3 Cõãmacʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃ Pacʉre ʉsenire ticoada. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ bayiró bóaneõ ĩñaqui. Teero tiigʉ́, Jesucristo diarigʉpʉ masãriguemena marĩrẽ bauánemorira tiiróbiro tiiyígʉ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirí, marĩ “too síropʉ cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñaãda” jĩĩmasĩã. 4 Teeré masĩjĩrã, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ticoadarere yuea. Cʉ̃ʉ̃ ticoadare petirícu; ñañaré maniré niicu; teero biiri cʉ̃ʉ̃ ticoadare coori tiiróbiro sĩnirícu. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ ticoadarere ʉ̃mʉã́sepʉ quẽnocṹbosaqui marĩrẽ. 5 Mʉ́ã Jesuré padeocú. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ tutuaremena mʉ́ãrẽ cotequi. Mʉ́ãrẽ ãñurõ tiiádare quẽnoríguepʉ niicu. Atibʉ́reco petirí, teeré ẽñogʉ̃́daqui.\\n6 Teeré wãcũrã, ʉsenicu. Atitópere mʉ́ã merẽã ñañarõ netõrã́ tiia ména. 7 Mʉ́ã Jesucristore padeoré oro tiiróbiro niicu. Basocá ¿orora niiĩ? jĩĩrã, pecame sotoapʉ asiopéocua. Ocoáari siro, ñañaré poca merẽã jeapeacu; ãñuré oro dícʉ pʉtʉácu. Ate tiiróbiro mʉ́ãrẽ ¿Jesucristore diamacʉ̃́rã padeomíĩ? jĩĩrõ, ñañarõ netõrĩ́ tiicú ména. Mʉ́ã ñañarõ netõjĩ́rã, tee oro basiro tiiróbiro pʉtʉáadacu. Teero tiirá, ãñurõ padeonemórã niiãdacu sáa. Jesucristore padeodúheri ĩñarã, basocá mʉ́ãrẽ “cʉ̃ʉ̃rẽ diamacʉ̃́rã padeoóya” jĩĩ ĩñaãdacua. Oro wapapacá niiã. Wapapacáre niipacaro, petijṍãcu. Mʉ́ã Jesucristore padeorépe oro nemorṍ wapacʉtía. Tee doca petirícu. Teero tiigʉ́, Jesucristo mʉ́ãrẽ atibʉ́recopʉre pʉtʉaatigʉ, “yʉʉre ãñurõ padeowʉ́” jĩĩgʉ̃daqui.\\n8-9 Mʉ́ã Jesucristore ĩñaririra niipacara, cʉ̃ʉ̃rẽ maĩcú. Atitóre cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñaripacara, padeocú. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí, mʉ́ãrẽ pecamepʉ wáaborirare netõnéqui. Teero tiirá, mʉ́ã Cõãmacʉ̃ pʉtopʉ wáaadarere wãcũrã, bayiró ʉsenicu. Mʉ́ã ʉsenire diamacʉ̃́rã niijãrõ tiicú. Teero tiirá, “teero ʉseniãmajãrã tiia” jĩĩmasĩña manicú.\\n10 Profetas cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoadarere wedesʉguetoayira. Basocáre netõnéãdarere tʉomasĩ́ãda jĩĩrã, cʉ̃́ãcã ãñurõgã buemiyira. 11 Cristo cʉ̃́ãmena niiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ Espíritu Santo tiiápuremena cʉ̃́ãrẽ too síropʉ wáaadarere masĩrĩ tiitóamiyigʉ: “Cristo ñañarõ netõgʉ̃́daqui; too síro Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ pee dutirére ticogʉdaqui” jĩĩrére masĩrĩ tiitóamiyigʉ. Cʉ̃́ã “¿deero biiri niiãdari? ¿Ñeenó wáaadari?” jĩĩrã, bayiró masĩdʉgamiyira. 12 Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã masĩdʉgari ĩñagʉ̃, cʉ̃́ãrẽ biiro masĩrĩ tiiyígʉ: “Mʉ́ã wederé queti mʉ́ã niiritopʉ wáaricu ména” jĩĩrére masĩrĩ tiiyígʉ. Mʉ́ã atitópʉ niirã́pe ĩñaãdare niiyiro. Cʉ̃́ã wederé queti mʉ́ã tʉotóacu. Atitóre tee quetire wederá Espíritu Santo ʉ̃mʉã́sepʉ ticodiocorigʉ tutuaremena mʉ́ãrẽ wedeyira. Jesucristoye queti ãñuré queti niiã. Ángelea tee queti basocáre netõnére quetire “¿deero peti niiĩ?” jĩĩ tʉomasĩ́dʉgamicua.\\nÑañaré manirã́ niidutire\\n13 Teero tiirá, “Cõãmacʉ̃ boorére tiirucújããda” jĩĩ wãcũyueya. Mʉ́ã tiiádarere ãñurõ wãcũtoarapʉ tiiyá. “Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñuré ticogʉdaqui Jesucristo pʉtʉaatiri” jĩĩ wãcũrã, ʉseniremena coteya. 14 Mʉ́ã Jesuré masĩãdari sʉguero, cʉ̃ʉ̃ boorére masĩririra niiwʉ̃. Bayiró ñañarére tiidʉgájĩyu. Atitóre mʉ́ã Cõãmacʉ̃ põna niijĩrã, too sʉgueropʉ mʉ́ã ñañaré tiiríguenorẽ tiiríjãña. 15 Biirope tiiyá: Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ beserigʉ ñañaré manigʉ̃́ niiqui. Teero tiirá, mʉ́ãcã niipetire mʉ́ã tiirémena ñañaré manirã́ niiña. 16 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ tee maquẽ jóanoã: “ ‘Yʉʉ ñañaré manigʉ̃́ niiã. Yʉʉ tiiróbiro mʉ́ãcã ñañaré tiiríjãña’, jĩĩyigʉ Cõãmacʉ̃”,* Levítico 11.44-45. jĩĩ jóanoã.\\n17 Cõãmacʉ̃ niipetirare sĩcãrĩbíro bese, queoró wapa tiiquí; sĩcʉ̃rẽ dʉaríqui. Teero tiirá, mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ “Pacʉ” jĩĩjĩrã, mʉ́ã catiré bʉrecorire cʉ̃ʉ̃rẽ quioníremena ĩñaña. 18 Mʉ́ã ñecʉ̃sʉ̃mʉã tiirécʉtiriguere mʉ́ãcã tiimʉ́ãatirira niimiwʉ̃. Cʉ̃́ã tiirécʉtirigue bʉ́ri niiré niiã. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ teero tiirécʉtimirirare netõnérigʉ niiwĩ. Mʉ́ã ateré ãñurõ masĩã: Mʉ́ãrẽ netõnégʉ̃ petirénomena (oromena, niyerumena) wapatíririgʉ niiwĩ. 19 Cristoye díimenape wapatírigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ye díi wapapacáre niicu. Cʉ̃ʉ̃ye díi cordero posarigʉ niihẽgʉ̃, cãmimanigʉ̃ye díi tiiróbiro niicu.† Israelya põna macãrã Egiptopʉ witiadari sʉguero macã ñami, wisericörõ sĩcʉ̃ corderore sĩãyíra. Cʉ̃́ãye díimena tuusĩã́yira sopepãmarĩ wesarire. Tiiñami ángele sĩãgʉ̃́ wáagʉ, tee díire ĩñagʉ̃, tiiwií macãrãrẽ sĩãríyigʉ. 20 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco tiiádari sʉguero, “Cristo basocáre netõnégʉ̃daqui” jĩĩtoayigʉ. Teero jĩĩpacʉ, máata ticodiocoririgʉ niiwĩ. Atitópʉ marĩye niiãdarere netõnégʉ̃dʉre ticodiocorigʉ niiwĩ. 21 Mʉ́ã Cristo tiiríguere masĩjĩrã, Cõãmacʉ̃rẽ padeocú. Cʉ̃ʉ̃rã́ Cristo diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ; cʉ̃ʉ̃rẽ ʉ̃mʉã́sepʉ pee ãñuré ticoyigʉ. Teero tiirá, mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeocú. “Diari siropʉ, cʉ̃ʉ̃mena niiãdacu”, jĩĩcu.\\n22 Mʉ́ã diamacʉ̃́ niirére yʉʉjĩrã, Jesucristore padeorá tiiríra niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃rẽ padeojĩ́rã, mʉ́ã ñañaré tiirére tiidúrira niiwʉ̃. Teero tiirá, mʉ́ã atitóre Jesuré padeoráre ãñurõ cãmerĩ́ wéepeomasĩcu. Jĩĩditoro manirṍ maĩcú. Cãmerĩ́ maĩrã́, wedeseremena dícʉ maĩríjãña. Niipetire mʉ́ã tiirémena maĩñá. 23 Mʉ́ã ateré masĩcu: Mʉ́ã bauánemorira tiiróbiro niirã́ niicu. Cõãmacʉ̃ ticoré catiré petihére cʉocú. Tee petirícu. Marĩ pacʉsʉ̃mʉã catiré ticoriguepe bóadiacu. Cõãmacʉ̃ye queti ãñuré quetipe mʉ́ãrẽ catiré petihére cʉotóari tiicú. Tee queti diamacʉ̃́ maquẽ niirucujããdacu. 24 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ tee maquẽrẽ jóanoã:\\nBasocá táa tiiróbiro niicua.\\nCʉ̃́ã ʉpʉtí maquẽ cʉoré macãnʉcʉ̃ maquẽ coori tiiróbiro niicu.\\n25 Marĩ Õpʉ̃ wedesere doca petirícu. Diamacʉ̃́ maquẽ niirucujããdacu,‡ Isaías 40.6-8.\\njĩĩ jóanoã. Tee wedesere Jesuyé ãñuré queti niiã. Tee queti mʉ́ãrẽ wedenoriro niiwʉ̃.\\n*1:16 Levítico 11.44-45.\\n†1:19 Israelya põna macãrã Egiptopʉ witiadari sʉguero macã ñami, wisericörõ sĩcʉ̃ corderore sĩãyíra. Cʉ̃́ãye díimena tuusĩã́yira sopepãmarĩ wesarire. Tiiñami ángele sĩãgʉ̃́ wáagʉ, tee díire ĩñagʉ̃, tiiwií macãrãrẽ sĩãríyigʉ.\\n‡1:25 Isaías 40.6-8.","num_words":746,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.046,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Romanos 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede paperayocare Roma ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Roma ãmicʉriĩmaroi Hch 28:14-31. Javede Pablo bácʉre toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre, aru pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉre, aru ʉ̃i paperayocare Galacia ãmicʉrijoborõcavʉre máre, ʉ̃i toivaicõjequiye jipocai Tercio bácʉre iyoca paperayocare Roma ãmicʉriĩmarocavʉre (16:22). Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 56-57 d.C., yóbecʉe ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Majidivʉ ne dápiaiyepe, cʉrejaquemavʉ Grecia ãmicʉrijoborõi, Corinto ãmicʉriĩmaroi, o apeno ĩmaro dijoborõcaĩmaroi ʉ̃i toivaicõjeiyede diyocare.\\nDiyocaque Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ caivʉ põeva ne boropateiyede Jʉ̃menijicʉi jã́inore, Jesucristoi boropatebede Jʉ̃menijicʉi jã́inore, põeva ne boropatebede Jʉ̃menijicʉi jã́inore jʉ aivʉ baru Jesucristore, aru Jesucristoi boropatebede d̶aimarare d̶aiye jaʉrõre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe Espíritu Santoi cad̶ateiyeque.\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Romacavʉre\\n(Mt 1.1; 12.23)\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare mʉja Roma ãmicʉriĩmarocavʉre. Jesucristore memecayʉbu yʉ. Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi yʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉre, ji coyʉquiyepe ayʉ ʉ̃i yávaiye méne, mead̶aiyede caivʉ põevare.\\n2 Javede iye yávaiye méne Jʉ̃menijicʉ, “Yópe jãve d̶acacʉyʉmu yʉ põevare”, arejaquemavʉ. Aru toivaicõjenejaquemavʉ ina ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre diede, ʉ̃i yávaiyede. 3 Iye yávaiye méque Jʉ̃menijicʉ coyʉibi mamacʉi borore. Ʉ̃i mácʉ, ñai cʉcʉ cainʉmʉa, põetedejaquemavʉ ʉ̃mʉvape ijãravʉi. Jʉ̃menijicʉi mácʉ, maje jabocʉ Jesucristo, ñai jabocʉ David bácʉi pãramecʉbe ʉ̃. Que baru Jesucristo põecʉbe, ʉ̃i ʉ̃mʉvape ãrojae boje. 4 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi parʉrõreca caivʉ põevare maje jabocʉ Jesucristo mamacʉre. Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ diede jãveneca ʉ̃i nacovaiye báquede Jesucristore yainore jarʉvarĩ. Que baru Jesucristo Jʉ̃menijicʉi mácʉbe, ʉ̃i ũmepe me cʉe boje. 5 Jʉ̃menijicʉ Jesucristore epede d̶aibi ñʉjare Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare, ʉ̃i mearo d̶acaiye boje bojecʉbeda, ñʉje coyʉrãjiyepe ayʉ caino joborõcavʉre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ne d̶arãjiyepe ayʉ ʉ̃i ʉrõpe, apevʉ máre ne jínajiyepe ayʉ mearore ʉ̃́re. 6 Aru mʉja máre nácavʉbu. Jesucristo ʉ̃i beoimaratamu mʉja. Ʉ̃ jinamu mʉja.\\n7 Caivʉ mʉjare, Jʉ̃menijicʉi ʉmarare, Romacavʉre, Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ mʉjare ʉ̃ jina márajivʉre. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\nPablo ʉ̃i jã́cʉnʉiyʉrõ Romacavʉre\\n8 Mamarʉmʉre coyʉiyʉvʉ mʉjare yópe: Caivʉ ijãravʉcavʉ jápiaivʉbu mʉje borore, mʉje jʉ aiye boje Jesucristore. Que baru yʉ jíyʉbu torojʉede Jʉ̃menijicʉre ñʉje baju ʉrõque mʉje jʉ aiye boje ʉ̃́re. Jesucristobe cad̶ateni, “Pʉeno baju meacʉbu mʉ”, Jʉ̃menijicʉre yʉre are d̶ayʉ, obedivʉ põeva ne jápiaiye boje mʉje jʉ aiyede Jesucristore. 9 Yʉ memecayʉbu Jʉ̃menijicʉre ji ũmei ji bueiyede põevare ʉ̃i yávaiye méne Jesucristorã. Cainʉmʉa ji coyʉiyede Jʉ̃menijicʉque jẽniacavayʉbu mʉjare. Jʉ̃menijicʉvacari majibi jãve ji coyʉiyede. 10 Javemiareca jã́cʉnʉiyʉrĩduivʉ yʉ mʉjare. Que baru jẽniavayʉbu Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jã́re d̶acʉnʉre d̶aquiyepe ayʉ mʉjare. Aru ʉ̃i ʉrĩburu, jã́cʉnʉcʉyʉmu mʉjare. 11 Pare jã́iyʉvʉ mʉjare, cad̶atecʉyʉ mʉjare yópe ñai Espíritu Santoi cad̶ateiyepe yʉre, mʉje pʉeno parʉriũme cʉvarãjiyepe ayʉ mʉje jʉ aiyede Jesúre. 12 Yópe ayʉbu yʉ: Mʉja máre yʉre cad̶atenajaramu. Aru mʉjare máre yʉ cad̶atecʉyʉmu. Aru cũinátʉrʉ torojʉrivʉ cad̶atenajarevʉ maje bajumia.\\n13 Mʉja, jívʉ, majijarã iyede: Obedinʉmʉa jã́cʉnʉiyʉrĩducacʉ yʉ mʉjare, buecʉyʉ mʉjacavʉre máre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesúre nópe ji bueiyepedeca apenoa ĩmaroai apeyajuboacavʉre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ napedeca. Ʉbenita nʉri bʉojabevʉ yʉ mʉje yebare cãreja. 14 Coyʉiye jaʉvʉ yʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne caivʉ põevare, ina yávaivʉre ñʉje yávaicamuare aru ina apecamuare yávaivʉre máre, aru majidivʉre aru majibevʉre máre. 15 Que baru yʉ́capũravʉ ʉetʉbevʉ bueiyʉcʉ iye yávaiye méne mʉjare, Romacavʉre, máre.\\nPablo ʉ̃i coyʉino Jʉ̃menijicʉi yávaiye me parʉéde\\n(Mr 8.38; 1 Co 1.18; Gá 3.11; He 10.35)\\n16 Cʉyebevʉ yʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉyʉ. Jãve majivʉ yʉ caivʉ põeva ne jápiaru diede, aru ne jʉ aru Jesúre, Jʉ̃menijicʉ mead̶acʉyʉre náre ʉ̃i parʉéque. Mamarʉmʉre Jʉ̃menijicʉ mead̶aiyʉrejaquemavʉ judíovare caivʉ jipocamia. Ʉbenita caride ʉ̃ mead̶aiyʉbi judíova ãmevʉre máre. 17 Jʉ̃menijicʉi yávaiye méque coreóvaivʉbu aipe d̶arĩ Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ʉ̃i aiyede majare. Jʉ̃menijicʉ yópe d̶acaibi ina Jesúre jʉ aivʉre. Cũinájãravʉ ne jápiaiyede ʉ̃i yávaiyede jʉ ad̶ama ʉ̃́re. Aru no yóboi caijãravʉa jʉ ad̶ama ʉ̃́re cainʉmʉa. Javede yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Ina Jʉ̃menijicʉi boropatebede d̶aimara mácavʉ ne jʉ aiye boje ʉ̃́re, apʉrãjivʉbu cainʉmʉa. Que baru coatede d̶abemara márajivʉbu na Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ”, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\nPablo ʉ̃i coyʉino põeva ne ãmeina d̶aiyede\\n18 Jʉ̃menijicʉ cavarõ mearocacʉ jorojĩni jã́imi põevare ne pued̶abe boje ʉ̃́re aru ne ãmeina teiye boje apevʉque. Que baru Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶aibi náre ne ãrʉmetede d̶aiye boje ne bajumia Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene. 19 Põeva coreóvarĩ bʉojad̶ama apejĩnore aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre. Ʉ̃́vacari jã́d̶ovaimi náre aipe coreóvarĩ bʉojarãjivʉre aipe ãrojacʉre ʉ̃́re. Que teni cʉed̶aibi náre, ne coreóvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re. 20 Jʉ̃menijicʉre ñame bʉojarĩ jã́mema. Ʉbenita jã́inomu ʉ̃i parʉéde cũiméne. Que baru Jʉ̃menijicʉi caiyede cʉed̶aijãravʉ bácarõmata pʉ caride máre, caivʉ põeva coreóvarĩ bʉojad̶ama aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre aru ʉ̃i parʉéde máre, ʉ̃i cʉed̶aiye boje. Jʉ̃menijicʉi d̶aiye báquede jã́ri, caivʉ coreóvaivʉbu ʉ̃́re. Que baru ʉ̃i põevare ñájine d̶aiyede ñame “Jʉ̃menijicʉre coreóvabetecacʉ yʉ” arĩ bʉojabenama na.\\n21 Põeva coreóvad̶ama ñai Jʉ̃menijicʉ parʉcʉ baju cʉcʉre. Ʉbenita mearore jíbenama ʉ̃́re pʉeno baju meacʉpe. Aru torojʉede máre jíbenama ʉ̃́re. “Meacʉbu mʉ”, aru “Meavʉ mi d̶acaiyede ñʉjare”, ye abenama ʉ̃́re. Quénora ʉbenina dápiad̶ama na. Aru jápiarĩ coreóvabenama na. Aru ãme matʉiye dápiad̶ama na ãrʉmevʉpe. 22 “Me coreóvaivʉbu ñʉja”, arĩduyama na. Ʉbenita que aivʉvacari ãrʉmevʉ tede nʉñama na. 23 Dajocad̶ama na ne mearore jíyede Jʉ̃menijicʉre, ñai cainʉmʉa cʉcʉre. Quénora mearore jíyama na pẽpeimarare, ne pʉrʉáque d̶aimara mácavʉre, yópe yainájivʉre majapedeca, apevʉ ʉ̃mʉvape, aru apevʉ míjinape, apevʉ ãimarape, aru apevʉ papeivʉpe paivʉre máre.\\n24 Ne Jʉ̃menijicʉre dajocaiye boje, Jʉ̃menijicʉ máre dajocaibi náre, ne d̶arãjiyepe ayʉ yópe ne ãmeina d̶aiyʉepe. Que teni põeva cʉyojarõ vaiye báque boje ʉrarõ ijetede d̶ad̶ama na ne bajure. 25 Jʉ aiyʉbenama iye yávaiyede jãvene Jʉ̃menijicʉrã. Quénora jʉ ad̶ama borocʉede. Mearore jíyama aru pued̶ad̶ama Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báquede. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉre, caiyede d̶ayʉ bácʉre, pued̶abeni mearore jíbenama na. Aru d̶arĩ jã́d̶ovamenama ne pued̶aiyede ʉ̃́re. Ʉbenita mearore jíye jaʉvʉ Jʉ̃menijicʉre caivʉ, aru cainʉmʉa. Quédecabu.\\n26 Que baru Jʉ̃menijicʉ dajocaibi náre, ne cʉvarãjiyepe ayʉ ne ãmeina d̶aiyʉede aru ne cʉyojarõre máre d̶arãjiyepe ayʉ. Que teni nomiva ãmeina d̶ad̶ama ne bajure. Dajocarĩ ʉ̃mʉvaque ne d̶ájʉroede, d̶ad̶ama ne bajumia apevʉ nomivaque. 27 Aru ʉ̃mʉva máre nopedeca ãmeina d̶ad̶ama ne bajure. Parʉrõreca ʉma apevʉ ʉ̃mʉvare. Dajocarĩ nomivaque ne d̶ájʉroede, d̶ad̶ama ne bajumia apevʉ ʉ̃mʉvaque. Cʉyojarõ bajubu nópe ne d̶aino. Que baru ijetede d̶ad̶ama na ne bajure, ne ãmeina d̶aiye boje.\\n28 Põeva majibenama Jʉ̃menijicʉre. Ne Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene coyʉiyede jápiaiyʉbe báque boje, Jʉ̃menijicʉ dajocaibi náre, ne d̶arãjiyepe ayʉ yópe ne ãmeina pʉeno baju d̶are nʉiye ʉrõpe, ãmeno vainájiyepe ayʉ. 29 Quédata cainʉmʉa ãmeina baju d̶ad̶ama na. Ãmeina d̶arĩ, apevʉre máre d̶are d̶aiyʉma na. Jecʉma na pʉeno ʉrarõ ne cʉvaede. Ãmeina dápiad̶ama apevʉre, d̶aiyʉrivʉ náre ãmenore. Jorojĩñama na. Põevare boarĩ́ jarʉvad̶ama na. Jararĩ pare, ãd̶amateiyʉma na. Jʉjovad̶ama na. Ãmeina ãrojama ne baju. Yávad̶ama jápiabenoi ãmenore apevʉi borore. 30 Coyʉyama ãmenore caivʉ ne jápiainoi apevʉi borore. Ãmeina jã́d̶ama Jʉ̃menijicʉre, aru Jʉ̃menijicʉ máre náre ãmeina jã́imi. Ye baju ãmema apevʉre. Dápiad̶ama ne baju “¿Meara márica apevʉ pʉeno?” Aru, “Mearatamu ñʉja apevʉ pʉeno”, ad̶ama na. Mamae ãmeina teiyede cʉed̶ad̶ama na. Jʉ abenama nébʉcʉvare. 31 Jápiarĩ majibenama na. D̶abenama nópe “D̶arãjivʉ”, ne aiye báquepe. Apevʉre jã́iyʉbenama na, aru névʉ bajure, ne cʉ̃ramicavʉre máre ʉbema na. Apevʉ ne ãmeina d̶aiyede náre, pʉeno bajura d̶arĩ ãrʉmeteiyʉbenama na. Aru apevʉre máre cõmaje ãroje jã́iyʉbenama na. 32 Majima me bajureca Jʉ̃menijicʉ ñájicõjeñʉre ʉ̃i d̶aicõjeiyeque caivʉ yópe ãmeina d̶aivʉre. Coavacʉyʉme náre ʉ̃́re jarʉvarĩ, ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita pʉeno ʉrarõ d̶are nʉñama na. Aru torojʉrivʉ me jã́d̶ama apevʉ ãmeina teivʉre nápe ãmeina d̶aivʉre. Aru, “Me d̶ad̶ama”, ad̶ama na ne borore.","num_words":1208,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 4 BSNNT - Jordán ĩna yirisajʉ Juan oco rãca - Bible Search\\nDios ĩ bojabetire vãtia ʉjʉ Satanás, Jesúre ĩ yirotiĩare queti\\n1Jordán ĩna yirisajʉ Juan oco rãca ĩre ĩ bautizaro bero, Esp'iritu Santo bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoejagʉne, ĩre ejarẽmosʉoyuju, Dios ĩ bojarore bajiro Jesús ĩ yicõa ñarũgũrotire yigʉ. To bajivagʉre yucʉ́ manojʉ ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo. 2Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro vacudiyuju Jesús. To ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. To bajiro ĩ bajicudirirʉ̃mʉrire babesuju Jesús. To bajigʉ ñari, bʉto ñiorijayuju. 3To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro ĩre yirotiboayuju Satanás:\\n—Dios macʉne mʉ ñajama, adia gʉ̃tare, pan godoveoya mʉ —ĩre yirotiboayuju.\\n4To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne,\\n—Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare mani cʉdisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, rijarere Dios ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. Catiñarotire rotigʉ ñaami”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús.\\n5To bajiro ĩ yiro bero, gʉ̃taʉ joejʉ Jesúre ũmato vasuju Satanás. Tojʉ ũmato ejacõari, adi macarʉcʉro ñarimacari jediro guaro ĩre ĩojeocõañuju. 6-7Ĩre ĩogajanocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Satanás:\\n—“Masa ñajedirore rotiya” yigʉ, yʉre cũcami Dios. Ĩna gajeyeũni quẽne, yʉ ye ñaja. To bajiri, yʉ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yʉre mʉ yirʉ̃cʉbʉojama, adi sita ñajediro mʉre ĩsirʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju Satanás.\\n8To bajiro ĩre ĩ yigotiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Yibeaja yʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdire ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yicʉdiyuju Jesús.\\n9-11To ĩ yiro bero, Jerusalén macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás quẽna. Tojʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju. Ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás:\\n—Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire:\\n“Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeogʉ, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiro Dios oca ti gotijare, Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne yʉre jatiquedi rujiaĩoña mʉ —Jesúre yiboayuju Satanás.\\n12To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yimasirʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩarã, ‘¿Yirʉ masu yiyujari?’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre.\\n13Rojose ĩre yirotijeoboa, vacoasuju Satanás, “Bero ĩre yirotiĩagʉ̃sa” yigʉ.\\nJesús, Galilea sitajʉ tudiejacõari, ĩ gotimasiosʉore queti\\n14Satanás ĩ vato bero, quẽna Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús. Tudiejacõari, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñari, ĩ ejarẽmose rãca disejʉa rʉyariaro mano quẽnaro yiyuju Jesús, tojʉre. To bajiro ĩ yijare, ĩ bajise quetire gotibatoyujarã masa, toana jediro, gajeroana quẽne. 15Dios ocare ĩna buerivirijʉ masare gotimasiocudirũgũñuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaami”, ĩre yiyujarã ĩna, ĩre ajirã jediro.\\nNazaret vãme cʉti macajʉ Jesús ĩ tudiejare queti\\n16Nazaretjʉ, ĩ bʉcʉariarojʉ tudiejayuju Jesús. Daquegʉ ñagʉ̃jʉne jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Dios ocare ĩna buerivire sãjarũgũr'i ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro sãjasuju. Sãjacõari, ejarũju ejayuju. To bajiñaboa, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju, Dios ocare ĩagotigʉagʉ. 17Ĩ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃rone, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasire ñaritutire ĩre ĩsiñuju ti viagʉ. To bajiro ĩ yirone, titutire jãnacõari, ĩ ĩagotirotijʉre ĩabʉjayuju. Ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩnare ĩagotiyuju Jesús:\\n18—“Esp'iritu Santore cʉogʉ ñari, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, mʉare gotiaja yʉ. ‘Maioro bajirãre quẽnaro yʉ yiroti quetire ĩnare gotirʉcʉja mʉ’ yigʉ, ‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, yʉre cõacami. Sĩgʉ̃ri yʉre masimena, ĩamenare bajiro bajirã, ‘Yʉre masiato ĩna’ yigʉ, yʉre cõacami. Gãjerãma, tubibe ecoriarãre bajiro bajirãre, rojose yisejariarãre, ‘Rojose ĩna yisere yitʉjato’ yigʉ, yʉre cõacami.\\n19‘“Adirodone ñaja Ʉjʉ Dios, masare rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotirodo”, ĩnare yigotiaya mʉ’ yigʉ, yʉre cõacami”.\\n“To bajiro bajirʉaroja ti”, yiucamasiñumi Isa'ias, Dios ocare gotirẽtogʉ̃ —ĩnare yiĩagotiyuju Jesús.\\n20To bajiro yiĩagoti gajanocõari, ĩ ĩaritutire bʉacõari, ti viagʉre tʉoyuju. To yicõa, ejarũjucoasuju yuja, ĩnare buegʉagʉ. To ĩ bajirone bʉto ĩre ĩañujarã ĩna jediro, ĩnare ĩ gotisere ajirʉarã ñari. 21To bajiro ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Jẽre adirodone ñaja, “Bajirʉaroja” Isa'ias ĩ yiucamasiriarore bajirone bajirirodo —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna:\\n—¿No bajiro bajicõari, quẽnaro gotimasiomasiati ĩ? ¿Adi macagʉ José macʉ me ñatique? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.\\n23To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Yʉre rʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. Ado bajiro yʉre yitʉoĩaja mʉa: “Capernaum vãme cʉtojʉ ĩaĩañamani ĩ yirere ajicajʉ mani. Riojo gotigʉ, ĩaĩañamani ĩ yisere manire quẽne yiĩoato ĩ”, yitʉoĩaja mʉa. Mani gotise queti, ado bajiro gotiaja: “Sĩgʉ̃, ʉco yigʉ, ĩ rijajama, ĩ masune ʉco yi, caticoacʉmi. To bajiro ĩ bajisere ĩacõari, ‘Ʉco yigʉ masune ñaami’ yimasirãja mani”, yigotiaja. Ti ũnire yʉre gotirʉa tʉoĩaja mʉa, ado bajiro yʉ yisere bojarã ñari: “Ĩaĩañamani yigʉ masu mʉ ñajama, Capernaumjʉ ĩaĩañamani mʉ yiĩorere bajiro mʉ ya macanare quẽne yiĩoroti ñaja”, yʉre yiboarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n24To yigajano, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Diore gotirẽtobosarimasʉ gajerojʉ Dios ocare ĩ gotimasiocudijama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉorãma. To bajiboarine, ĩ ya macanare Dios ocare ĩ gotimasiojama, ĩre ajiterãma. To bajirone bajiaja yʉre quẽne —ĩnare yiyuju Jesús. 25—To bajirone bajimasiñuju ti, mani ñicʉare quẽne. Diore gotirẽtobosamasir'i, El'ias vãme cʉtigʉre, ĩ yarã ñamasiriarã, ĩre ajitemasiñujarã ĩna. El'ias ĩ ñarirodori yoaro oco quedibetimasiñuju. Idia cʉ̃ma jediro gaje cʉ̃ma gʉdareco oco quedibetimasiñuju. To bajiro bajica yiro, bare manimasiñuju. Manajʉa rijaveomasiriarã, tirodori jãjarã ñamasiñujarã ĩna. 26To bajiri El'ias ĩ ejarẽmorotire bojarã, jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩna tʉjʉare cõabecʉne, “Sidón vãme cʉti maca tʉ ñarimaca, Sarepta vãme cʉti maca ñagõjʉare sore ejarẽmoaya” yigʉ, ĩre cõamasiñuju Dios. 27Eliseo vãme cʉtigʉ, Diore gotirẽtobosamasir'ire quẽne, to bajirone bajimasiñuju. Ĩ ñarirodori, mani ñicʉa ñamasiriarã, gase boarã jãjarã ñamasiñujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare catiobetimasiñuju ĩ. Ĩnare catiobetiboarine, gãjerã masʉjʉare, Siria sitagʉre Naamán vãme cʉtigʉre catiomasiñuju Eliseo —ĩnare yigotiyuju Jesús, Dios ocare ĩna buerivi rẽjarãre.\\n28To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, ĩna jedirone bʉto jũnisiniñujarã. 29To bajiro bajirã ñari, Jesúre ñiacoasujarã ĩna. Gʉ̃taʉ ñañuju ti, ĩna ñarimaca tʉjʉ. “Tiʉ gʉ̃taʉ joejʉ ĩre turocaqueoto mani” yirã, Jesúre ñia vaboayujarã ĩna. 30Ĩre ĩna ñia vaboajaquẽne, no yimasiña manone ĩna vatoane vacoasuju Jesús.\\n31-32Galilea sitare ñarimaca, Capernaum vãme cʉti macajʉ vasuju Jesús. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ ĩnare gotimasioñuju ĩ. Ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna.\\n33Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Ĩ ʉsʉjʉ sãñacõari, ado bajiro Jesúre ĩre avasãñuju vãti:\\n34—Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.\\n35To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\nTo ĩ yirone, rijaquedirotiyuju vãti, masʉre. To yicõari, rojose ĩre yirʉagʉ ñaboarine, rojose ĩre yibecʉne, ĩre budigocoasuju yuja. To ĩ bajijare, masʉjʉama quẽnaejacoasuju. 36To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:\\n37To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, Galilea sitana tire ajijedicõañujarã ĩna.\\nPedro ũmañicore Jesús ĩ catiore queti\\n38Dios ocare ĩna buerivijʉ ñar'i, budiasuju Jesús, Simón Pedro ya vijʉ vacʉ. Ti vijʉ sãjaejacõari, Pedro ũmañicore ĩañuju. So rujʉ bʉto asicõari, bʉbʉribʉjayuju so. To bajiro so bajijare, Jesús sore ĩ catiosere bojayujarã ĩna. 39To bajiro ĩna yirone, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari,\\n—So rujʉ asise, tʉjaya —yiyuju ĩ. To bajiro ĩ yirone, sore rujʉ asiboase sore tʉjacoasuju. To bajiro sore ĩ yicatiorirĩmarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bare ĩnare ecayuju so.\\n40Tijʉ bero, rãiorijʉ Jesús tʉjʉ juaejayujarã, rijaye cʉtirãre. To ĩna bajisere ĩacõari, tocãrãcʉre ĩ ãmori ñujeocõari, ĩnare catioyuju Jesús. 41Vãti sãñarãre quẽne juaejayujarã. Ĩnare quẽne, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayuju Jesús. To ĩ yirone, “Dios macʉne ñaami” yimasirã ñari,\\n—Dios macʉ ñaja mʉ —v��tia ĩna yiavasãjare, ĩnare ñagõrotibesuju Jesús, “‘Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús’ masare yiajioroma” yigʉ.a\\n“Gaje macarianare quẽne, quẽnase quetire goticudirocʉ ñaja yʉ”, Jesús yire queti\\n42Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. To ĩ bajiboajaquẽne, ti macana, ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna. Tojʉ ĩre ĩabʉjacõari,\\n—Yʉa rãca tudiaya mʉ. Gãjerã ĩna ñarojʉ vabesa mʉ —ĩre yiboayujarã ĩna. 43To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdiyuju Jesús:\\n—Tudiabeaja yʉ. Gaje macarianare quẽne, quẽnase quetire goticudirũgũrocʉ ñaja yʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare quẽne yigotimasioroti ñaja. “To bajiro yicudiato” yigʉ, yʉre cõacami Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.\\n44To bajiri, gaje macariana jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjacõari, quẽnase quetire gotimasiocudirũgũñuju Jesús.","num_words":1369,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SAN MATEO 1\\nMateo Jesucristo ye quetire ojaꞌque niꞌi\\nÃꞌrĩ romano masã wiogʉre wapaseebosari masʉ̃ nicʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ Jesú Capernaupʉ nigʉ̃rẽ cʉ̃ buꞌesere sirutudutigʉ pijicʉ niwĩ.\\nAꞌte añuse quetire ojagʉ, cʉ̃ tʉꞌoñaꞌrõnojõ, cʉ̃ ojasĩꞌrĩrõnojõ ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ queoro nʉꞌcãꞌque meꞌrã ojanʉꞌcã, tʉꞌota basioro, queoro ojayapadaꞌreocʉ niwĩ.\\nÕꞌacʉ̃ dʉporocjãrãpʉre “Niꞌcʉ̃ masãrẽ yʉꞌrʉoacjʉre oꞌógʉti”, nicʉ niwĩ. Aꞌti pũrĩ meꞌrã cʉ̃ tojo níꞌquere “Diacjʉ̃ta weepĩ”, ni masĩnoꞌo.\\nTojo weegʉ Mateo aꞌtiro ojapĩ. Ne waro dʉporocjãrãpʉre ojanʉꞌcãmʉjãtipĩ. Beꞌro Jesú cʉ̃ bajuaꞌquere ojapĩ. Jesú treinta cʉ̃ꞌmarĩ bʉcʉari cura Juã wãmeyeri masʉ̃ ye cjasere ucũpĩ. Jesú wãmeyenoꞌsere, beꞌro Galileapʉ werecusiaꞌquere, cʉ̃ masãrẽ yʉꞌrʉomʉjãꞌquere téé Jerusalẽ́pʉ wẽrĩgʉ̃ waꞌatʉoꞌquere ojapĩ. Beꞌro Jesú masã́ca beꞌro cʉ̃ buꞌerã cʉ̃rẽ sirutuꞌcãrãrẽ “Nipeꞌtiro aꞌti ʉmʉcopʉ buꞌecusiarã waꞌaya” cʉ̃ níꞌquere ojayapatipĩ.\\nAꞌti pũrĩ Jesú masãrẽ buꞌemeꞌrĩyʉꞌrʉapĩ nisere, Õꞌacʉ̃ cʉ̃ dutise cũuꞌquere aꞌtiro nisĩꞌrĩrõ weeꞌe, ni werepĩ. Tojo nicã Jesú wiogʉ sãjãtjere werepĩ, ni ojanoꞌo.\\nJesucristo ñecʉ̃sʉmʉa na nituriamʉjãtiꞌque niꞌi\\n1 Aꞌti pũrĩ Jesucristo ñecʉ̃sʉmʉa wãme meꞌrã ojanʉꞌcãnoꞌo. Jesucristo Õꞌacʉ̃ macʉ̃ masʉ̃ bajuaꞌcʉ Abrahã judío masʉ̃ nimʉꞌtãꞌcʉ pãrãmi nituriagʉ nicʉ niwĩ. Tojo nicã dʉporocjʉ̃pʉ judío masã wiogʉ Davi pãrãmi nituriagʉ nicʉ niwĩ.\\n2 Abrahã Isaa pacʉ nicʉ niwĩ. Isaa quẽꞌrã Jacob pacʉ nicʉ niwĩ. Jacob Judá, tojo nicã cʉ̃ maꞌmisʉmʉa, cʉ̃ acabijirã pacʉ nicʉ niwĩ. 3 Judá Fares, Zara sʉꞌrʉaꞌcãrã pacʉ nicʉ niwĩ. Na paco Tamar wãmetico niwõ. Fares Esrom pacʉ nicʉ niwĩ. Esrom Aram pacʉ nicʉ niwĩ. 4 Aram Aminadab pacʉ nicʉ niwĩ. Aminadab Naasón pacʉ nicʉ niwĩ. Naasón Salmón pacʉ nicʉ niwĩ. 5 Salmón Booz pacʉ nicʉ niwĩ. Booz paco Rahab wãmetico niwõ. Booz Obed pacʉ nicʉ niwĩ. Cʉ̃ paco Rut wãmetico niwõ. Obed Isaí pacʉ nicʉ niwĩ. 6 Isaí judío masã wiogʉ Davi pacʉ nicʉ niwĩ. Davi Urías nʉmo níꞌco meꞌrã Salomórẽ põꞌrãticʉ niwĩ.\\n7 Salomó Roboam pacʉ nicʉ niwĩ. Roboam Abías pacʉ nicʉ niwĩ. Abías Asa pacʉ nicʉ niwĩ. 8 Asa Josafat pacʉ nicʉ niwĩ. Josafat Joram pacʉ nicʉ niwĩ. Joram Uzías pacʉ nicʉ niwĩ. 9 Uzías Jotam pacʉ nicʉ niwĩ. Jotam Acaz pacʉ nicʉ niwĩ. Acaz Ezequías pacʉ nicʉ niwĩ. 10 Ezequías Manasés pacʉ nicʉ niwĩ. Manasés Amón pacʉ nicʉ niwĩ. Amón Josías pacʉ nicʉ niwĩ. 11 Josías Jeconías, tojo nicã cʉ̃ acabijirã pacʉ nicʉ niwĩ. Titapʉre Babilonia wãmetiri diꞌtacjãrã Israe curuacjãrãrẽ ñeꞌe, na ya diꞌta Babiloniapʉ miamʉjãcãrã niwã.\\n12 Tojo waꞌáca beꞌro ãpẽrã bajuacãrã niwã. Jeconías Salatiel pacʉ nicʉ niwĩ. Salatiel Zorobabel pacʉ nicʉ niwĩ. 13 Zorobabel Abiud pacʉ nicʉ niwĩ. Abiud Eliaquim pacʉ nicʉ niwĩ. Eliaquim Azor pacʉ nicʉ niwĩ. 14 Azor Sadoc pacʉ nicʉ niwĩ. Sadoc Aquim pacʉ nicʉ niwĩ. Aquim Eliud pacʉ nicʉ niwĩ. 15 Eliud Eleazar pacʉ nicʉ niwĩ. Eleazar Matán pacʉ nicʉ niwĩ. Matán Jacob pacʉ nicʉ niwĩ. 16 Jacob José pacʉ nicʉ niwĩ. José María marãpʉ nicʉ niwĩ. Co Jesú masãrẽ yʉꞌrʉoacjʉ Cristo na nigʉ̃́ paco nico niwõ.\\n17 Tojo weero Abrahã me��rã dʉꞌpocã́ti, téé Davi wiogʉ nirĩ curapʉ catorce turiricjãrã waꞌacãrã niwã. Beꞌro Davi meꞌrã ticʉseta tja nicaro niwʉ̃. Israe curuacjãrãrẽ Babilonia diꞌtapʉ na miacateropʉ nitʉocaro niwʉ̃. Beꞌro Israe curuacjãrãrẽ Babiloniapʉ miáca beꞌrore tja ticʉseta nicaro niwʉ̃. Téé Cristo cʉ̃ bajuari curapʉ nitʉocaro niwʉ̃.\\nJesucristo bajuaꞌque niꞌi\\n18 Jesucristo bajuaꞌque aꞌtiro waꞌacaro niwʉ̃. María cʉ̃ paco José meꞌrã omocã dʉꞌtegotigo weeco niwõ. Na niꞌcãrõ meꞌrã nise dʉporo co nijĩpaco nitojaco niwõ. Espíritu Santu cʉ̃ tutuaro meꞌrã core tojo waꞌacã weecʉ niwĩ. 19 José co marãpʉ niacjʉ añurõ ẽjõpeori masʉ̃ nicʉ niwĩ. Co nijĩpaco nisere masĩmigʉ̃, core maꞌi cõꞌasĩꞌrĩtigʉ, “Wiorãpʉre weresãweꞌe”, nicʉ niwĩ. Aꞌtiro peꞌe wãcũcʉ niwĩ. “Yaꞌyioropʉ core duꞌugʉti”, nicʉ nimiwĩ. 20 Cʉ̃ tojo wãcũrĩ cura cʉ̃rẽ quẽꞌerõpʉ niꞌcʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—José, Davi pãrãmi nituriagʉ, Maríare ñaꞌarõ wãcũticãꞌña. Espíritu Santu cʉ̃ tutuaro meꞌrã co upʉpʉ sãjãnʉꞌcã, core nijĩpaco waꞌacã weecʉ niwĩ. Tojo weegʉ bopoyaro marĩrõ core mʉꞌʉ nʉmotiya. 21 Co wĩꞌmagʉ̃rẽ wʉagosamo. Cʉ̃, cʉ̃ yarã masãrẽ na ñaꞌarõ weeꞌquere yʉꞌrʉoacjʉ nigʉ̃sami. Tojo weegʉ Jesú wãmeyeya, ni werecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ. Jesú nírõ, “Masãrẽ yʉꞌrʉogʉ” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe.\\n22 Todʉporopʉ cʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ meꞌrã Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ucũꞌquere queoro waꞌadutigʉ tojo weecʉ niwĩ. 23 Aꞌtiro ni ojaduticʉ niwĩ:\\nNiꞌcõ numio ʉmʉ meꞌrã nitimigõ, nijĩpaco ni, beꞌro põꞌrãtigosamo.\\nCʉ̃ Emanuel wãmetigʉsami, ni ojanoꞌcaro niwʉ̃.\\nEmanuel “Õꞌacʉ̃ marĩ meꞌrã nimi”, nisĩꞌrĩrõ weecaro niwʉ̃.\\n24 Beꞌro José wãꞌcãgʉ̃, Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ dutiꞌquere weecʉ niwĩ. Maríare cʉ̃ ya wiꞌipʉ nʉmotigʉti nígʉ̃ miacʉ niwĩ. 25 Tojo weemigʉ̃, co macʉ̃ wʉati dʉporo co meꞌrã niticʉ niwĩ. Co macʉ̃ bajuáca beꞌro cʉ̃rẽ Jesú wãmeyecʉ niwĩ.","num_words":688,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 14 BSNNT - Cojorʉ̃mʉ Galilea sitana ʉjʉ, - Bible Search\\nSan Mateo 13 San Mateo 15\\nJuan vãme cʉtigʉre, masare oco rãca bautizarimasʉre ĩ rʉjoare ĩna jatarocare queti\\n(Mr 6.14-29; Lc 9.7-9)\\n1Cojorʉ̃mʉ Galilea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩose quetire ajiyuju. 2To ĩ yiñasere ajicõari, ĩre moabosarimasare ado bajiro yiyuju:\\n—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne, ñagʉ̃mi quẽna. Rijacoaboarine, tudicaticoarimi. To bajiri ĩaĩañamani yiĩoñagʉ̃mi ĩ —yitʉoĩaboayuju Herodes.\\n3-4Juan ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro bajire ti ñajare, to bajiro tʉoĩañuju Herodes: Ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ẽmacõari, manajo cʉtiyuju Herodes.\\nTo bajiro ĩ yire ñajare, ado bajiro ĩre gotirũgũñuju Juan:\\n—Herod'iare mʉ manajo cʉtise quẽnabeaja. Dios ĩ rotimasirere ajibeaja mʉ —ĩre yirũgũboayuju Juan.\\nTire ajirʉabesuju ĩ manajo Herod'ias. To bajiri Juanre cõmemane siacõari, tubiberotiyuju Herodes. 5To yicõari, ĩre sĩarotirʉaboayuju. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami Juan” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉosere ajigʉ ñari, bʉto güiyuju. To bajiri ĩre sĩarotimasibesuju.\\n6Herodes ĩ ruyuariarʉ̃mʉ ejayuju. To bajiri, masare jirẽoñuju ĩ, “Boserʉ̃mʉ yito” yigʉ. To yicõari, ĩna rẽjaro bero, Herod'ias maco, ĩna ĩaro rĩjorojʉare basaĩoñuju. So basasere ĩacõari, bʉto variquẽnañuju Herodes. 7To bajiri,\\n—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Tʉoĩavasoabetirʉcʉja. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja —sore yiyuju ĩ Herodes. 8To bajiro ĩ yisere ajicõari, so jacojʉa, “Ado bajiro ĩre yicʉdiya” so yi ocasãjare, ado bajiro Herodere cʉdiyuju so:\\n—Yucʉacane Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, yʉre ĩsigʉ̃ vayá —ĩre yiyuju so.\\n9To bajiro so yisere ajicõari, sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ti ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju. 10Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re, “Juanre rʉjoa jataya”, ĩnare yiyuju. 11To bajiri, ĩ rʉjoare bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, Herod'ias macore ĩsiñujarã ĩna. To yicõari, sojʉa, jacore ĩsirẽtoñuju so yuja.\\n12Ti queti ajicõari, Herodes tʉjʉ ejayujarã, Juan buerimasa. Ejacõari, ĩ rujʉri ñaboarere ãmivacõari, yujeyujarã. To ĩna yiro bero, yʉa tʉ ejacama ��na, Jesúre gotirã.\\nMasa, cinco mil ñarãre Jesús ĩ bare ecare queti\\n(Mr 6.30-44; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14)\\n13Juan oco rãca bautizarimasʉre ĩna sĩare quetire ajicõari, jãjarã masa yʉare ĩna sʉyajare, ĩna rãca ñarʉabecʉ ñari, cũmuajʉ vasãja, yʉare ũmato jẽacoacami, masa ĩna manibʉsarojʉ yʉare ũmato vacʉ. To bajiri ti macariana Jesús ĩ vasere ajicõari, boejʉ jãjarã variarãma, Jesús ĩ ejarotijʉre vana. 14To bajiri rocatu ejarãne, jãjarã masa ñarãre ĩacajʉ yʉa, boejʉ vacõari ejariarãre. Ĩnare ĩamaicõari, rijaye cʉtirãre ĩna juaejarãre catiocami Jesús. 15Rãioroto rĩjoro, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yicajʉ yʉa, ĩ buerã:\\n—Jẽre rãioato yaja. Masa manojʉ ñaja. To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboacajʉ yʉa.\\n16To yʉa yisere ajicõari, ado bajirojʉa yʉare yicami Jesús:\\n—No yirã vamenama. Mʉane ĩnare bare ecaya —yʉare yicami Jesús.\\n17To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdicajʉ yʉa:\\n—Bare maja yʉare quẽne. Cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa —ĩre yicajʉ yʉa.\\n18To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yicami:\\n—Adojʉa tire juaya maji —yʉare yicami.\\n—Masare tatũcurojʉ ĩnare rujirotiya —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.\\nTo yicõari, cojomo cõro ñaricari pan, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocami. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami. To yicõari, tire iguesurebatecõari, ĩ buerãre yʉare ĩsicami. To bajiri yʉajʉa, rujirãre ĩsibatocajʉ yʉa yuja. 20Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama ĩna. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere, yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ. 21Tire bacana cinco mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa.\\nOco joene Jesús ĩ vare queti\\n(Mr 6.45-52; Jn 6.16-21)\\n22Cũmuajʉ yʉare vasãjaroticami Jesús. “Yʉre jẽadiyuya. Maji masare tudirotigʉ yaja yʉ”, yicami. 23Ĩnare tudirotigajano, burojʉ majacoasuju, tojʉ Diore sẽnirʉ. Ti rãioato bero, tojʉ ĩ sĩgʉ̃ne ñacõañuju ĩ maji. 24Yʉajʉama, ʉtabʉcʉra jẽana, sõjʉ tira gʉdareco tʉsacajʉ yʉa. To yʉa tʉsatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, sabetʉocõacajʉ ti. To bajiri jẽatĩmabeticajʉ. 25To yʉa bajiñarone, busurocaroarijaʉ yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús. 26Oco joejʉ ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa.\\n—¡Bajirocar'i vãti ñaami! —yiavasãcajʉ yʉa.\\n27To yʉa yiboajaquẽne,\\n—Güibesa. Variquẽnaña mʉa. Yʉne ñaja —yʉare yicami Jesús.\\n28To ĩ yisere ajicõari, yʉa rãcagʉ Pedro ado bajiro ĩre yicʉdicami:\\n—Yʉ ʉjʉ, mʉne mʉ ñajama, oco joene mʉ tʉjʉ yʉre varotiya —ĩre yicami Pedro.\\n29To ĩ yisere ajicõari,\\n—Vayá mʉ —ĩre yicami Jesús.\\nTo ĩ yisere ajicõari, vãgã, oco joejʉ vacami Pedro, Jesús tʉ ejagʉacʉ. 30To bajiboarine, mino bʉto ti vasere ĩacõari, güicami. To bajicõari, rujacõa sʉoacami yuja. To bajigʉne,\\n—Yʉ ʉjʉ, rujacʉ yaja yʉ. Yʉre ejarẽmogʉaya —yiavasãcami.\\n31To ĩ yirone, ĩ ãmore ñiacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús, Pedrore:\\n—¿No yigʉ, “Ĩ ejarẽmose rãca vamasirʉcʉja yʉ”, yʉre yitʉoĩa tʉjacoajari mʉ? —Pedrore ĩre yicami Jesús.\\n32To yicõari, cũmuajʉ ĩna vasãjarone, mino vatʉjacoacajʉ yuja. 33To yicõari, cũmuajʉ Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucajʉ yʉa, ĩre rʉ̃cʉbʉorã:\\n—Socagʉ me ñaja mʉ. Dios macʉne ñaja —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa.\\nGenesaret sitanare rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore queti\\n34To baji jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ ejacajʉ yʉa. 35Ti macariana Jesús ĩ ejasere ĩamasicõari, masa jedirore gotibatoriarãma. To bajiri, masa rijaye cʉtirãre juaejacama Jesús tʉjʉ. 36To ĩna yirã, ado bajiro Jesúre yicama ĩna:\\n—Mʉ ye sudi gaja yʉare moaĩarotiya. Ti rĩne bojaja yʉa. To bajiro yʉa yijama, caticoarʉarãja yʉa —ĩre yisẽnicama.\\nTo bajiri, ĩ sudi gajare moaĩarãma, caticoacama.","num_words":791,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 1 TIMOTEO 1\\n1-2 Yʉ, Pablo ati pũuro mʉ yʉ uca joo Timoteore. Dio caroorije mani cátie wapare manire canetoobojaʉ ãmi. Camajare cʉ caqueti buio teña rotii yʉ ã. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona yʉ caqueti buio teña rotiwĩ. Cʉ̃ Jesucristo mani catʉgooña nʉcʉbʉgoʉ ãmi. To bairi petoacã mʉ yʉ queti buiopa ati pũuro jʉgori. Caroaro mʉre yʉ ñuu roti, Timoteo. Jesu ye quetire mʉ yʉ cabuiorije apiri mʉ caapiʉja jʉgowʉ. To bairi yʉ macʉ majuure bairo cãcʉ mʉ ã. Mani Pacʉ Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo mena caroare mʉre cʉ joato. Mʉre cʉ mai tʉjʉato. Caroaro ani yeri wariñuurique mʉre cʉ joato.\\nAdvertencia contra enseñazas falsas\\n3 Efesopʉ mani cãno, Macedoniapʉ aágʉ jʉgoye topʉna mʉ yʉ catua rotiwʉ, ricati cabuiorãre na mataya ĩi. Apeye Jesu ye queti cariape cãniqueti wamere caĩ buiorãre, “Aperãre caĩtorijere, cañuuquẽtiere na ĩ buioqueticõato ĩi, caroaro nare ĩ buioya,” mʉ yʉ caĩwʉ Timoteo. 4 “Na ñicʉ jãa na cãnaje cʉtajere buiorica wamere na cawada jana majiquẽtiere api nʉcʉbʉgoqueticõaña,” na mʉ ĩgʉ ĩi, mʉ yʉ cacũwʉ Efesopʉre. Camaja to cãnacãʉna ricati, “Ocõo bairo ãnato,” ame ĩbana ame wada netoborãma na majuuna. Tie cañuuquẽtie ã. To bairi tiere apiʉjarã Dio cʉ caboorije majuu macare áti majiquetiborãma. Dio yere api nʉcʉbʉgo nutuaquetiborãma. 5 To bairi cañuuqueti wamere na caapiʉjaro booquẽemi Dio. Na ame maiato ĩi, cariape quetire na camajiro boomi Dio. Cariape wamerire majirã caroorije na yeri catʉgooñarijere janari, caroa wame macare áti jʉgogarãma yua. To bairo áti jʉgorã cariape Jesucristore tʉgooña ocabʉtiri, caroaro ame maigarãma. To bairo maca camajare na mani caĩ buioro boomi Dio. Ricati wame booquẽemi. 6 Jĩcaarã to macana maca ricati maca queti buionucuma camajare. Dio yere cariape macajere cajanarãre bairo ape wame macare queti buionucuma. Ñee cátipe máni wamere queti buionucuma. 7 Dio cʉ carotiriquere aperãre cabuiorã anigabapa. To bairo baigabana quena tiere maji peoquetinucuma ricati cabuionucurã maca. To bairo baicõari catʉgooña mawijiori wame buionucuma, na majuuna majiquetibana. 8 Mani maji, Dio cʉ carotirique, Moisé cʉ caucarique caroa wame ã, manire Dio cʉ caboorore bairo tiere mani cáto. 9-10 Ape wame quenare camajipe ã manire. Caroaro cána macare na yʉ popiyeyegʉ ĩi mee cacũñupi Dio cʉ carotiriquere. Caroorije cána maca caroorijere áti janari caroa macare na áparo ĩi, cacũñupi Diore cʉ carotiriquere. Na maca cʉ̃re caneto nʉcarã ãma. Cʉ carotirore bairo cátiquẽna ãma. Diore cʉ cáti nʉcʉbʉgoquẽna ãma. Caroorije cáti pairã ãma. Diore booquẽema. Cʉ ye quenare booquẽema. Aperã na pacʉarena na jĩama. Aperã cajĩa pairã ãma. Aperã na nʉmoa romiri cãniquẽna mena cáti epericarãcʉna ãma. Aperã caʉmʉa na majuuna cãromia na cátore bairo cáti eperã ãma. Aperã camajare na ñe, aperãpʉre na joo netori wapa jeema. Aperã caĩto pairã ãma. Aperã, “Cariape jã ĩ,” jocarãna ĩtonucuma. Aperã noo cabooro cariape cãniquẽtiere cáti pairã ãma Dio to bairo ája cʉ caĩquẽtiere. To cãnacã wame caroorije cáti pairã tiere áti janari, Dio cʉ caboorije macare na áparo ĩi, cacũñupi Dio cʉ carotirijere. 11 Dio cañuu majuʉ cariape cãnie, caroa quetire yʉ cabuio teña rotiwĩ cʉ ye quetire.\\n12-13 Tirʉmʉpʉre mani Ʉpaʉ Jesucristo ye quetire yʉ cabooquẽpʉ. Cʉ catʉjooquẽtiere yʉ caĩ wadanucuwʉ. Cʉ̃re caapiʉjarãre na jĩa peogabacʉ rooro na yʉ cátinucuwʉ. Caroaʉ Dio cʉ cãniere yʉ camajiquẽpʉ, cʉ̃re apiʉjaquetibacʉ. To bairo cabaii yʉ cãnibato quena yʉ camai tʉjʉwĩ mani Ʉpaʉ Jesucristo. Yʉre mai tʉjʉri yʉre canetoobojawĩ caroorije yʉ cátajere. “Caroaro yʉre caapi nʉcʉbʉgoʉ anigʉmi,” yʉ caĩ tʉjʉwĩ Jesucristo. To bairo yʉre ĩ tʉjʉri, cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre yʉ cacũwĩ. To bairo yʉ cũri yʉ cabuio teña ocabʉtipere yʉ cajoowĩ. To bairo cʉ ye quetire cʉ cabuio teña rotiricʉ aniri, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩ. 14 Caroaro majuu yʉre cátibojawĩ mani Ʉpaʉ Jesu. To bairi Jesucristo jʉgori Diore yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgo yucʉra yua. Seeto cʉ̃re yʉ mai.\\n15 Ati wame cariape yʉ queti buio. Camaja nipetirã atiere na caapiʉjape boo. Jesucristo caroorije cánare na netooʉ acʉ́ caejayupi ati yepapʉre. Yʉna yʉ ã nipetirã netoro cáti netoo nʉcaricʉ. 16 To bairo nipetirã netoro cáti netoo nʉcaricʉ yʉ cãnibato quena yʉ cabopacoo tʉjʉwĩ Jesucristo. Yʉre bopacoo tʉjʉri, “Caroorije yʉ cátajere majirioya,” yʉ caĩpere yoaro yʉ cacoteyupi Jesucristo, patowãcaquẽcʉna. Camajare na bopacoo tʉjʉri caroorije na cáti janape, cʉ̃re na caapiʉjapere patowãcaquẽcʉna yoaro nare cʉ cacoterijere na majiato ĩi, “Caroorije yʉ cátajere majirioya,” cʉ̃re yʉ caĩpere cacotewĩ Jesucristo. To bairi noa una camaja caroaro Jesucristo yʉre cʉ cátiere tʉjʉrã, “Mani quenare mani netoo majimi Dio,” ĩ tʉgooña majigarãma yua. Na quena Jesucristore apiʉjari cʉ mena anicõa aninucugarãma. 17 To bairi, “Caroaʉ majuu ãmi Dio,” nʉcʉbʉgorique mena cʉ mani ĩnucurã. Caʉpaʉ majuu cãnicõa aninucuʉ ãmi. Cabai yajipaʉ me ãmi. Cabauquẽcʉ jĩcaʉna cãcʉ camaji netoʉ ãmi. To bairona ãmi. 18-19 Timoteo, yʉ macʉre bairo cãcʉ, ocõo bairo mʉre yʉ queti buionemogʉ: “To bairo ája,” mʉre yʉ caĩrijere caroaro ája. Caroaro tʉgooñaña mani yarã cajʉgoye Dio cʉ carotiro mena mʉre na caĩriquere. “Jesure caapiʉjarãre caroaro na jʉgo anigʉmi Timoteo,” mʉ caĩwã mani yarã mʉ cabaipere. Tiere caroaro tʉgooñaña tunu. To bairi popiye baibacʉ quena caroa jetore ája. Cariape queti buioriquere janaqueti majuucõaña. Cariape macaje jetore ája, cabui mácʉ anigʉ. Aperã maca cariape na cátibopere majibana quena cátiquẽjupa. To bairo cariape macaje átiquetibana Jesure na catʉgooña nʉcʉbʉgobatajere camajiritiyupa. 20 To bairona cabaiyupa Imeneo, Alejandro quena. Rooro ĩ buioma naa. To bairi, “Diore rooro mani caĩrijere cajanaparã mani ã,” na ĩato ĩi, Sataná maca dope bairo nare cʉ cátigaro cʉ áparo ĩi, na yʉ cabuio janawʉ yua.","num_words":867,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 10\\n☰ MATEUS 10 ◀ ▶\\nIcoa dooze liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi\\n1 Jesus eniditediogi dooze ɡ̶oneleegiwadi modiotibece. Odaa ja yajigotediogi loniciwaɡ̶a moiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi niɡ̶ina oko, codaa moicilatidi okanicodaaɡ̶ica ane latopagi neelotagi codaa me nibeyacaɡ̶ajegi. 2-4 Digawini ane liboonaɡ̶atedi niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus: odoejegi Simão, aneledi oyatigi me Pedro, ijaaɡ̶ijo nioxoa ane liboonaɡ̶adi André; Tiago ijaa João dinioxomigipi ane lionigipi Zebedeu; Filipe, Bartolomeu, Tomé ijaa Mateus anijo me dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi; Tiago lionigi Alfeu, Tadeu, ijaa eledi Simão ane domaɡ̶a lowoogo me iticoiticoace romaanotedi me noditicoaci nipodaɡ̶a judeutedi; ijaa Judas Iscariotes aneyaa Jesus mijotaɡ̶a neloɡ̶ododipi.\\nJesus iiɡ̶e niɡ̶ijoa dooze liiɡ̶exedi mowo ica libakedi\\n5 Jesus iiɡ̶e niɡ̶ijoa dooze ɡ̶oneleegiwadi, odaa ja najoitediniwace, meetediogi, “Jineɡ̶emiitiwaji liɡ̶eladi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi, codaa jinaɡ̶akaatiwece nigotadi samaritaanotedi. 6 Pida oleetibige oko miditaɡ̶a ɡ̶odoiigi Israel, niɡ̶ijo ane aniatagigipi, ane liciagi niɡ̶inoa waxacocoli aneyamaɡ̶aticoace, odaa jaɡ̶aniadi. 7 Emiitiwaji atematikani, eni, ‘Niɡ̶ina natigide Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko.’ 8 Icilatititiwaji eelotaginadi, codaa awii émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace. Codaa awii niɡ̶ina oko ane dawace-loolatedi me nicilaɡ̶a. Iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi oko. Inoatawece niɡ̶inoa anabaategetiwaji aɡ̶ica loojedi, odaa jinaɡ̶a domaɡ̶a abanoonaɡ̶ani mawii niɡ̶ida ɡ̶abakeditiwaji. 9 Codaa jinaɡ̶awii adeegi dinyeelo catinedi ɡ̶aninyeelaɡ̶axi. 10 Codaa jinaɡ̶adeegi ɡ̶aniboco maniwiaje, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a anigetaɡ̶ani eledi ɡ̶anoecaɡ̶axi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eletidi ɡ̶awelatedi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶agiilaɡ̶adi. Igaataɡ̶a ewi niɡ̶ina modi, ane diba leeditibige me dibatege ane yopotibige me yewiɡ̶a.\\n11 Nigakaatiwecetiwaji anigani nigotaɡ̶a domige nigotakawaana, odaa oleetibige liɡ̶eladi niɡ̶ina oko anodeemitetibige, odaa idiaaɡ̶onitetiwaji nigepaa limedi manotiticogi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 12 Nigakaatiwecetiwaji diimigi, odaa anicenitiniwace niɡ̶ica oko niɡ̶eladimigipi. 13 Nigele modibataɡ̶agitiwaji niɡ̶idi oko ane liɡ̶eladi niɡ̶ica diimigi, odaa ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me ibinietediogi. Pida nige deɡ̶ele modibataɡ̶agi, odaa jiniɡ̶ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me ibinietediogi. 14 Codaa nige deɡ̶ele modibataɡ̶agi anigini diimigi, domige anigani nigotaɡ̶a, codaa nige doɡ̶oyemaa mowajipatalo ɡ̶adatematiko, odaa niganotiticogi niɡ̶ini diimigi, domige naɡ̶ani nigotaɡ̶a, iticiɡ̶i ɡ̶awelatedi me ikeeni me daɡ̶adiaaɡ̶ica anenitege. 15 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi niɡ̶idi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, odaa daɡ̶axa me beyagi niɡ̶ica anigotediogi niɡ̶idi oko caticedi me liciagi anigotediogi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi Sodoma ajaa Gomorra niɡ̶ijo naɡ̶a yaaɡ̶adi niɡ̶ijo jotigide, leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lakataɡ̶a ane beyagi.\\nIcoa lawikodico niɡ̶ijo anodiotibece Jesus\\n(Marcos 13.9-13; Lucas 21.12-17)\\n16 Digawinitiwaji! Ǥadiiɡ̶eni micoataɡ̶a niɡ̶inoa waxacocoli memii liwigotigi oko ane liciagi diwilecoɡ̶oni. Enice ecoɡ̶otace owookoni nigepaa nige awii ane ɡ̶abakedi. Nigawii, odaa abakeni ɡ̶adacilo, me daɡ̶a beyagi ɡ̶adowoogo. 17 Anidakitiogi niɡ̶ina oko. Igaataɡ̶a etiɡ̶adiwilotiwaji codaa etiɡ̶adadeegiticogi midiwataɡ̶a lacilodi moiwi anodigotaɡ̶awa, codaa icota metiɡ̶adalakenitibige catiwedi liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, oyatitaɡ̶awa lalakenaɡ̶anaɡ̶atedi. 18 Leeɡ̶odi maniwitici, odaa etiɡ̶adadeegiticogitiwaji midiwataɡ̶a lacilodi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, codaa me midiwataɡ̶a inionaɡ̶a-eloodoli, odaa joɡ̶oiwi anigotaɡ̶awa, codaa odiiɡ̶enatakataɡ̶awa metiɡ̶adiloikatiti. Odaa jeɡ̶eniticitiwaji midiwataɡ̶a lacilodi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, codaa me miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi. 19 Nigetiɡ̶adadeegiticogi lodoe ɡ̶oniwinoɡ̶odi, jinaɡ̶a ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni ane alitigi ɡ̶agegi. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eote mowooɡ̶otitiwaji niɡ̶ica ane alitigi ɡ̶agegi nigicota naɡ̶aca lakata nige limedi motaɡ̶ani. 20 Igaataɡ̶a nige limedi motaɡ̶anitiwaji, ɡ̶adotaɡ̶a aicoɡ̶otedigi makaamitaɡ̶a, pida icoɡ̶otedigi mijotaɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane Ǥadiodi anini makaamitaɡ̶atiwaji.\\n21 Niɡ̶ina oko icota moyajigo epaa nioxoadipi monigodi, codaa eniododipi oyajigo lionigipi, odaa nionigipi ja lakapetedi eliododipi, odaa joɡ̶owo monigodi. 22 Leeɡ̶odi maniwiticitiwaji, inatawece oko icota moyelataɡ̶adomi. Pida niɡ̶ina ane daɡ̶a ika me niotici, codaa me daɡ̶a ika me idinakato, biɡ̶ida lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo. 23 Nigetiɡ̶adiatenitibece anigani nigotaɡ̶a, odaa ialeticogi manitaɡ̶a eledi nigotaɡ̶a. Ejitaɡ̶awatiwaji anewi, midioka limedi mani eledi nigotaɡ̶a anei makati mawii niɡ̶ida ibakedi nigepaaɡ̶icota me idopitijo, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.\\n24 Aɡ̶ica niiɡ̶axinigi ane naɡ̶axateloco niiɡ̶axinoɡ̶odi daɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi. Codaa aɡ̶ica niotagi ane naɡ̶axateloco niotagodi daɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi. 25 Enice niɡ̶ina niiɡ̶axinigi leeditibige me ninitibece niɡ̶ina mododigo digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo niiɡ̶axinoɡ̶odi, codaa niɡ̶ina niotagi leeditibige maɡ̶aɡ̶a ninitibece niɡ̶ina mododigo digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo niotagodi. Nigoditalo niɡ̶ijoa ane nebi diimigi me Belzebu (ane liboonaɡ̶adi Satanás), odaa eledi owote liboonaɡ̶atedi ane daɡ̶axa me beyagi niɡ̶idi loiigi niɡ̶ijoa ane nebi diimigi.\\nNiɡ̶ica anepaɡ̶a leeditibige me idoiiɡ̶a\\n26 Jinaɡ̶adoiitiogi niɡ̶ina oko. Igaataɡ̶a inoatawece ane dinapoɡ̶oditedini icota moyowiegi, codaa inoatawece anoyowiegitelogo, icota moyowooɡ̶odi. 27 Niɡ̶inoa anejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina me enoale, eloɡ̶otitiogi niɡ̶ina oko me noko. Codaa niɡ̶ina anajipaata ane dinaɡ̶aditi, eloɡ̶oti anei eliodi oko moyakadi mowajipata. 28 Jinaɡ̶adoiita niɡ̶ina anoyakadi mowo anodigo ɡ̶adolaadi, leeɡ̶odi aɡ̶ica loniciwaɡ̶a doɡ̶oyeloadi ɡ̶adiwigo. Pida adoiitalo Aneotedoɡ̶oji anepaɡ̶a yakadi me yaaɡ̶adi ɡ̶adewiɡ̶a minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. 29 Niɡ̶ina oko adakake loojedi moyaa iniwataale ilaaɡ̶axodawaanaɡ̶a, loojedi onaniteci beexo. Pida niɡ̶ina ilaaɡ̶agi inoka enitinigi iiɡ̶o, nige yemaa Aneotedoɡ̶oji ane Ǥadiodi. 30 Codaa Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi ane liwokodi ɡ̶adamodi aneitigi ɡ̶adacilo. 31 Enice jinaɡ̶adoii! Igaataɡ̶a daɡ̶axa mida ɡ̶aniwaló caticedi niɡ̶inoa ilaaɡ̶axodi.\\nIca oko anida aneetege Cristo icaaɡ̶ica ane daɡ̶a onigecaɡ̶atema\\n32 Niɡ̶ina ane dineloɡ̶odi lodoe niɡ̶ina eledi oko mida aneetigi, odaa Ee aaɡ̶aɡ̶a jeloɡ̶oditalo Eiodi ane ideite ditibigimedi mida anejitege. 33 Pida niɡ̶ina anee me diɡ̶ica aneetigi lodoe niɡ̶ina oko, odaa Ee eledi eji me diɡ̶ica anejitege lodoe Eiodi ane ideite ditibigimedi.\\nOko dawalacetiwage leeɡ̶odi Jesus\\n34 Jinaɡ̶aleetibige daɡ̶a janagi digoina iiɡ̶o daɡ̶a jao me ilaɡ̶atiwage inatawece niɡ̶ina oko. Ajanagi daɡ̶a jao me ilaɡ̶atiwage, pida janagi micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane nadeegi lodaajo, odaa niɡ̶ina oko idiokiditiwage, pida dawalacetiwage. 35 Leeɡ̶odi janagi me jao niɡ̶ina nionigi me lakapetegi eliodi, niona lakapete eliodo, codaa me niiɡ̶ate lakapete loxiiɡ̶ate. 36 Odaa dinaxakawepodi niɡ̶idi oko, idaaɡ̶ida me domaɡ̶a dinoiigiwepodi.\\nLeeditibige me jemaanaɡ̶a Jesus caticedi niɡ̶ina eledi oko\\n37 Niɡ̶ina oko ane yemaa eliodi codaa me eliodo caticedi me idemaa, niɡ̶ini oko ayakadi diɡ̶ida aneetigi, codaa niɡ̶ina ane yemaa lionigi codaa me liona caticedi me idemaa, niɡ̶ini ayakadi diɡ̶ica aneetigi. 38 Inoka yakadi mida aneetigi niɡ̶ina baanaɡ̶a igo me dawikode nigepaa yeleo leeɡ̶odi me niotibici. 39 Niɡ̶ina aninoka doletibige me dowediteloco epaa lewiɡ̶a, codaa epaa dinowedi adinigaanyetece lewiɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane domaɡ̶a yajigote. Niɡ̶ina ane daɡ̶a yewiɡ̶atema epaa lakataɡ̶a, pida ja igo me yeleotomi, joaniɡ̶iniaa dinigaanyetece lewiɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yajigo.\\nIca laɡ̶ajegi Aneotedoɡ̶oji ane yajigo\\n40 Niɡ̶ina anele me dibataɡ̶agitiwaji, odaa aaɡ̶aɡ̶a ele me dibatigi. Niɡ̶ina anele me dibatigi, odaa ele me dibatege Aneotedoɡ̶oji ane idimonya. 41 Niɡ̶ina anele me dibatege niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi ane libakegitema Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ini oko dibatege icaaɡ̶ica niɡ̶ica laɡ̶ajegi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotediogi niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko. Codaa niɡ̶ina ane dibatege niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶a, niɡ̶ini oko dibatege icaaɡ̶ica naɡ̶ajegi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotediogi niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. 42 Codaa niɡ̶ina ane yacipeɡ̶eta ninyoɡ̶odi ane diwete anigepidiɡ̶ijo niɡ̶ina anoniotici ane daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a, pida leeɡ̶odi me iiɡ̶exegi, ajawienatakanaɡ̶a niɡ̶ini oko me dinigaanyetece naɡ̶ajegi anele ane yajigote Aneotedoɡ̶oji.”","num_words":976,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 7\\n☰ ATOS 7 ◀ ▶\\nEstêvão yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi\\n1 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja ige Estêvão, meeta, “Ijo me notaɡ̶anaɡ̶a ijoa ɡ̶oneleegiwadi modakapetaɡ̶agi, domigewi ijoa lotaɡ̶a?”\\n2 Odaa ja niniɡ̶odi Estêvão, mee, “Inioxoadipi noiigi judeutedi, codaa makaamitiwaji anakaami lacilodi ɡ̶odoiigi, atacolitece yotaɡ̶a! Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e inoatawece codaa eliodi me datale. Niɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji dinikeeteta ɡ̶onelokodi Abraão niɡ̶ijo malee liɡ̶eladi nipodigi Mesopotâmia, maleediɡ̶icatibige daɡ̶alatiticogi nigotaɡ̶a Harã. 3 Odaa Aneotedoɡ̶oji meeteta, ‘Anotiticogi ɡ̶aniiɡ̶o, alati ɡ̶aditacepodi, odaaɡ̶emii miditaɡ̶a nipodigi ane jikeetaɡ̶awa.’ 4 Odaa Abraão ja noditicogi niiɡ̶o Caldéia, odaa jiɡ̶igo liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Harã. Niɡ̶idiaaɡ̶idi digoida Harã, ja yeleo eliodi Abraão, odaa Aneotedoɡ̶oji ja imonyatedicogi miditaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi analee ɡ̶adiɡ̶eladetiwaji natigide. 5 Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica daɡ̶a yajigote Abraão oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a liwaiawaanigi niɡ̶idi nipodigi. Pida Aneotedoɡ̶oji beɡ̶eote ligegiteta Abraão micota me yajigoteta iditawece niɡ̶idi nipodigi me nebi anida aneetege licoɡ̶egi, idaaɡ̶ee maleediɡ̶icata lionigi Abraão. 6 Odaa Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶idaa ligegiteta Abraão niɡ̶ijo neɡ̶eeteta, ‘Niɡ̶ijo anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi igotibeci liɡ̶eladi miditaɡ̶a eledi nipodigi, odaa micataɡ̶a daɡ̶a iomiɡ̶igipi. Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶idi nipodigi joɡ̶oiotagetibigiwaji, odaa joɡ̶oyametibigo catiwedi cwaatolo taalia nicaaɡ̶ape. 7 Odaa Ee ane Ee Ǥanoenoɡ̶odi icota me jiloikatidi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶idi nipodigi ane oiotage niɡ̶ijo noiigi anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi. Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶ica oko anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi icota me noditicoaci niɡ̶idi nipodigi, odaa joɡ̶odoɡ̶etetiwa digoina analeeɡ̶onite niɡ̶ina natigide.’ 8 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e Abraão me dinakagidi analee lakatigi ɡ̶odoiigi natigide. Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e Abraão me dinakagidi eotedibige midioka limedi me nalaɡ̶atibige niɡ̶ijo ane ligegitetege me eotetema. Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo oito nokododi menitini Isaque, odaa Abraão idaaɡ̶igota me yakagidi lolaadi lionigi liciagi anee me dinakagidi. Isaque eledi yakagidi lolaadi Jacó ane lionigi. Odaa Jacó eledi yakagidi lolaadi niɡ̶ijo dooze lionigipi, ane ɡ̶odaamipi.\\n9 Niɡ̶ijo ɡ̶odaamipi jotigide eliodi monocetema niɡ̶ijo ioxoa ane liboonaɡ̶adi José, odaa joɡ̶oyaa micataɡ̶a daɡ̶a niotagi. Odaa niɡ̶ijo anodinoojeteta joɡ̶oyadeegiticogi niiɡ̶o Egito. Pida Aneotedoɡ̶oji idioka limedi miniwa mijotaɡ̶a. 10 Codaa Aneotedoɡ̶oji elioditibece me yaxawa niɡ̶ina minoa ane dakaketema. Niɡ̶ijo noɡ̶oyadeegiticogi lodoe Faraó, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi Egito, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigote José mele anee, odaa jeɡ̶eo me ninitibece Faraó, codaa Aneotedoɡ̶oji yajigote lixakedi José. Odaa Faraó ja iiɡ̶e José me doweditelogo niiɡ̶o Egito, codaa midiwatawece anidiwa catiwedi liɡ̶eladi Faraó. 11 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶icota ica nigigi nelegi digoida niiɡ̶o Egito codaa me nipodigi Canaã. Odaa niɡ̶ica oko eliodi me nawikodeeɡ̶a. Codaa me jotigide ɡ̶odaamipi aɡ̶aleeɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi anoyeligo. 12 Igaanaɡ̶a dibodice Jacó mina leyeema digoida niiɡ̶o Egito, odaa ja imonya jotigide ɡ̶odaamipi ane lionigipi. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijotigi odoejegi noko migotibeci Egito, pida aɡ̶aleeɡ̶oyowooɡ̶odi José. 13 Niɡ̶ijo niɡ̶icota mitoataale migotibeci Egito, odaa José ja dinatematitiogi me niɡ̶iniaaɡ̶ini. Odaa Faraó ja wajipatibece moyalaɡ̶atiogi loiigiwepodi José. 14 Odaa José ja iwakateetigi ligegi Jacó ane eliodi, odaa ja node codaa miditawece loiigiwepodi malatiticogi Egito. Niɡ̶ica loiigiwepodi onidiwa seteenta ciinco oko. 15 Odaa Jacó jiɡ̶igo midiaa liɡ̶eladi Egito. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idiaa lemaɡ̶adi, ijo lionigipi ane ɡ̶odaamipi, eledi idiaaɡ̶aɡ̶a lemaɡ̶adi. 16 Odaa niɡ̶ijo anida aneetege licoɡ̶egi joɡ̶oyadeegitedicogi ijoa libitaka manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Siquém, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶onaligite minitaɡ̶a apiiɡ̶o ane noojedi Abraão. Akaa dinilakidetege loiigi Emor, codaa me yediatece ane lica loojedi moyaa nipodigi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Siquém.\\n17 Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi micota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji meote ane ligegiteta Abraão meotetema niɡ̶ica anida aneetege licoɡ̶egi. Niɡ̶ijoatigilo nokododi midiaaɡ̶ite ɡ̶odoiigi Egito eliodi me ili. 18 Odaa digoida Egito ja diiɡ̶enataka ica inionigi-eliodi ane diɡ̶ica me dibodicetigi ane loenataka José. 19 Odaa niɡ̶ica inionigi-eliodi ja ninaaletiniwace ɡ̶odaamipi, codaa eote ane beyagitema neɡ̶epaaɡ̶icota me iedeɡ̶e moyaladi niɡ̶inoa lionaɡ̶a baɡ̶alee nigaanigipawaanigi, eotibige me nigo. 20 Odaa niɡ̶icoa nokododi jaɡ̶aɡ̶enitini Moisés. One nigaanigawaanigi libinienigi. Odaa joɡ̶oiliidaɡ̶adi catiwedi epaa liɡ̶eladi neɡ̶epaaɡ̶icota meote iniwatadiɡ̶ini nepenaitedi. 21 Igaanaɡ̶a daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi moyaɡ̶aditini, odaa ja yakadi me leeditibige moyaladi, pida aca liona Faraó ja liodagi, odaa ja iliidaɡ̶adi micataɡ̶a deɡ̶ewi lionigi. 22 Odaa joɡ̶oiiɡ̶axitece Moisés inoatawece ane lixaketedi noiigi Egípcio, yowooɡ̶odi me dotaɡ̶a, codaa yowooɡ̶odi me diba.\\n23 Igaanaɡ̶a iwida Moisés me cwareenta nicaaɡ̶ape, odaa ja lowoogo migo dalitiogi loiigi, israelitatedi. 24 Igaaniɡ̶icotiogi, odaa ja nadi ica Egípcio ane yametibigo ica ɡ̶oneleegiwa israelita. Odaa Moisés ja nienaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa israelita ane nalaketibige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa Egípcio, odaa Moisés ja yeloadi niɡ̶ijo Egípcio. 25 Moisés diletibige niɡ̶ijo noiigi israelitatedi doɡ̶oyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ibake Moisés me noɡ̶aticoace me nawikodeeɡ̶a, pida aɡ̶oyowooɡ̶odi. 26 Neɡ̶eledi noko, Moisés ja nadi itoataale ɡ̶oneleegiwadi israelitatedi ane nidelaɡ̶a. Odaa ja domiɡ̶igo yoxoɡ̶otiogi, meetiogi, ‘Diganajipaatiwatiwaji akaami yokaaɡ̶etedipi! Niɡ̶ida makaami, akaami dinioxomigi. Odaa igame leeɡ̶odi ina me adinideleɡ̶enitiwaji?’ 27 Pida niɡ̶ijo anepaa icoɡ̶ota naɡ̶a nidelaɡ̶a ja yamaɡ̶atice Moisés, odaa meeta, ‘Aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni daɡ̶akaami ɡ̶onowienoɡ̶odi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶akaami ɡ̶oniwinoɡ̶odi. 28 Oɡ̶oa, domoɡ̶oleetibige madeloati digo mijotaɡ̶a meloati niɡ̶ijo Egípcio jotigi-noko?’ 29 Niɡ̶ijo Moisés naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa jiɡ̶iale, noditicogi Egito, odaa jiɡ̶igo midiwa niiɡ̶otedi Midiã idiaaɡ̶i iomiɡ̶igitigi miditaɡ̶a niɡ̶ica noiigi. Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijoa itoataale lionaɡ̶a.\\n30 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo cwareenta nicaaɡ̶ape, odaa ica aanjo ja dinikeeta Moisés digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi ipegitege aca wetiɡ̶a anodita Sinai. Niɡ̶ica aanjo idiaaɡ̶ite liwigotigi aca nialawaana, naɡ̶ada nialawaana one ídi. 31 Igaanaɡ̶a nadi Moisés eliodi me yopo, odaa jiɡ̶igo ipegitege eotibige me yenikamaɡ̶atece me nadi. Odaa ja wajipatalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dotaɡ̶a, meeteta, 32 ‘Jeɡ̶emeɡ̶ee Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶adaamipi. Ee Noenoɡ̶odi Abraão, Ee Noenoɡ̶odi Isaque, codaa me Ee Noenoɡ̶odi Jacó.’ Moisés eliodi me doi, codaa me dawigice. Codaa aɡ̶aca laaleɡ̶ena daɡ̶a iwita niɡ̶ijo lakatigi. 33 Odaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meeteta Moisés, ‘Anoɡ̶aa ɡ̶awelatedi ikeeni me eemiteetibigiji, leeɡ̶odi niɡ̶ina nipodigi anipoditeloco jiɡ̶inaa jiomaɡ̶aditomi. 34 Eliodi me jinadi yoiigi me nawikodeeɡ̶a digoida Egito, codaa jajipatiogi me natiataɡ̶ateloco. Odaa ja idaxoditini me inoɡ̶aticogi aneiticoace me nawikodeeɡ̶a. Natigide, ɡ̶adiiɡ̶eni memii digoida Egito.’\\n35 Ijaaɡ̶ijo Moisés ane daɡ̶a domoɡ̶oyemaa niɡ̶ijo loiigi Israel, ijo modita, ‘Aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni daɡ̶akaami ɡ̶onowienoɡ̶odi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶akaami ɡ̶oniwinoɡ̶odi!’ Aneotedoɡ̶oji ibake aanjo me yotaɡ̶aneɡ̶e Moisés, niɡ̶ijo aanjo ane dinikeeta Moisés madataɡ̶a naɡ̶ajo nialawaana ane ídi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e ijaaɡ̶ijo Moisés me lacilo loiigi Israel, jiɡ̶ijaa noɡ̶aticoace miditaɡ̶a ane lawikodadi. 36 Jiɡ̶ijaaɡ̶ijo Moisés ane noɡ̶aticoace loiigi Israel meite niiɡ̶o Egito, codaa owidi loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a digoida niiɡ̶o Egito, miditaɡ̶a akiidi-eliodi anodita ‘Lixagoteɡ̶egi’, codaa me digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me iiɡ̶e niɡ̶idi noiigi cwareenta nicaaɡ̶ape. 37 Ijaaɡ̶ijo Moisés meetiogi loiigi Israel, ‘Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji nimonyatedaɡ̶awatiwaji oko digo meetaɡ̶a me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶adoiigitiwaji, odaa leeditibige matacolitecetiwaji ane lotaɡ̶a.’ 38 Ijaaɡ̶ijo Moisés idiaaɡ̶i miditaɡ̶a loiigi Israel niɡ̶ijo me yatecoɡ̶o digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo. Awatege jotigide ɡ̶odaamipi, codaa idiaaɡ̶itice mijotaɡ̶a niɡ̶ijo aanjo ane yotaɡ̶aneɡ̶e digoida maditaɡ̶a wetiɡ̶a anodita Sinai. Odaa ja dibatege liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anida loniciwaɡ̶a mowo me ɡ̶odewiɡ̶atace.\\n39 Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi adomoɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi Moisés, nakapetegi, codaa catiwedi laaleɡ̶enali domaɡ̶aleeɡ̶oyemaa mopitacicogi niiɡ̶o Egito. 40 Igaanaɡ̶a yajebi Moisés me dopitijo, odaa modita Arão, ‘Awii oenitedoɡ̶odomi ɡ̶oniwicidi micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶ododi amaleeɡ̶aɡ̶a jilokaɡ̶ateloco. Igaataɡ̶a ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica analeeɡ̶ee Moisés ane ɡ̶odoɡ̶aticogi niiɡ̶o Egito.’ 41 Joaniɡ̶ijaaɡ̶ijoatigilo niɡ̶ijoa nokododi noɡ̶oibake oolo mowo ica wacawaanigi anowo me noenoɡ̶odi, odaa joɡ̶onigoditema eijedi modoɡ̶eteta niɡ̶ijo wacawaanigi, codaa owo nalokegi moiweniɡ̶ide niɡ̶ijo niwigo anepaa loenatagi. 42 Pida Aneotedoɡ̶oji ja ikanawaanigitedicoace, odaa ja ika modoɡ̶etetalo yotetitedi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icotece niɡ̶ijoa anoditece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, anoidi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, oiditini, mee Aneotedoɡ̶oji,\\n‘Akaami loiigi Israel,\\nniɡ̶ijo midiaaɡ̶onitetiwaji cwareenta nicaaɡ̶ape miditaɡ̶a nipodigi nelegi ane yadilo,\\npida aɡ̶oleetibigetiwaji daɡ̶a oɡ̶eetetiwa manigoti niɡ̶ijoa eijedi.\\n43 Oyaɡ̶atitibece niɡ̶ijo lopegedi niwigo anodita Moloque anenita me ɡ̶anoenoɡ̶oditiwaji,\\ncodaa adeegitibece niɡ̶ijo niwigo ane liciagi yotedi anodita Renfã aneledi enitatiwaji me ɡ̶anoenoɡ̶odi.\\nJoaniɡ̶idiaaɡ̶idiwa ɡ̶aniwiciditiwaji ɡ̶adoenataka anoɡ̶eetetiogi.\\nJoaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ɡ̶adadeegiticogitiwaji caticedi nigotaɡ̶a Babilônia.’\\n44 Jotigide ɡ̶odaamipi ijo miditaɡ̶a niɡ̶ica nopegedi ane ikee Aneotedoɡ̶oji miniwa liwigotigi niɡ̶ijo midiaaɡ̶i miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo. Oyoe niɡ̶ijo nopegedi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶ete Moisés. Aneotedoɡ̶oji ikeete Moisés ica nopegedi liwinigi. 45 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jotigide ɡ̶odaamipi joɡ̶odibatege mijotaɡ̶a eliododipi niɡ̶ijo nopegedi, odaa joɡ̶onadeegiticogi minataɡ̶a niɡ̶ina nipodigi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icota Josué ijaaɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi noɡ̶odinigaanyetece niɡ̶ina iiɡ̶o. Aneotedoɡ̶oji noɡ̶atedicoace eliodi eledi noiigi, odaa ja yajigotediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶idi iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ijo nopegedi idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a neɡ̶epaaɡ̶icota ijoa nokododi naɡ̶aɡ̶a diiɡ̶enataka Davi. 46 Aneotedoɡ̶oji iniwa mijotaɡ̶a Davi, odaa Davi ja dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ikatetece meo dabiteɡ̶etini diimigi me liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi Jacó. 47 Pida Salomão ane lionigi Davi jiɡ̶ijapaɡ̶a dabiteɡ̶etini niɡ̶ijo diimigi, liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji.\\n48 Pida Aneotedoɡ̶oji anida loniciwaɡ̶atedeloco inoatawece adiɡ̶eladetedigi diimigi ane loenatagi oko. Joaniɡ̶idaa ane yalaɡ̶ata me iditini niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo naɡ̶a iditini ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, mee,\\n49 ‘ “Digoida ditibigimedi jiɡ̶idiaaɡ̶ejo me jiiɡ̶e inoatawece,\\nodaa niɡ̶ina iiɡ̶o micataɡ̶a daɡ̶a ipodaɡ̶aladi ane lajo me inipeneɡ̶etedini iɡ̶onaka”,\\nmee Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji.\\n“Odaa ica diimigi anakati me oenitomitiwaji?\\nCodaa igamejo me inipetini?\\n50 Niɡ̶ida me Ee jeɡ̶emaɡ̶a joe inoatawece aninoa.” ’ ”\\n51 Estêvão eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, mee, “Niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi me dakake ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a emaani mowooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ajipaata ane domaɡ̶a yemaa. Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ijo jotigide ɡ̶adaamipi igaataɡ̶a idioka limedi maɡ̶aɡ̶a odakapetege Liwigo Aneotedoɡ̶oji. 52 Liwigotigi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko aɡ̶ica ini ane daɡ̶a oiatetibeci ɡ̶adaamipi. Onigodi niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane imonya migotibeci oyeloɡ̶odi lotaɡ̶a, niɡ̶ijo anoyatematitibece Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Liotagi anepaɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a. Pida jaɡ̶ajicitetiwaji mijotaɡ̶a neloɡ̶ododipi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶eloatitetiwaji. 53 Jaɡ̶abaategetatiwaji niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco niɡ̶ijoa niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji anoyajigota Moisés. Pida aɡ̶iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco.”\\nEstêvão oyeloadi monigidatice\\n54 Niɡ̶ijoa seteenta lacilodi noiigi noɡ̶owajipatalo Estêvão lotaɡ̶a, odaa eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a, codaa me oyacigice loweli, leeɡ̶odi lélaɡ̶atema Estêvão. 55 Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dowediteloco Estêvão, odaa naɡ̶a iwitibigimece ditibigimedi, odaa jona nadi latalaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa nadi Jesus me dabiditedini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. 56 Odaa Estêvão jeɡ̶ee me dotaɡ̶a, “Digawini! Jinadi ditibigimedi me domoke, codaa jakadi me jinadi niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, dabiditini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a nimedi ane ɡ̶oneɡ̶egi.”\\n57 Pida niɡ̶ijoa lacilodi ja dinigetaɡ̶atee me napaawaɡ̶ateloco, onoxoco napaaɡ̶atedi owotibige me daɡ̶adiaa owajipatalo lotaɡ̶a. Odaa ijotawece joɡ̶owalokoditeloco. 58 Odaa joɡ̶oyamaɡ̶aticogi we nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶oixipetedice niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anakaa beyagi modotaɡ̶atibige Estêvão monigidatice. Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyoyato nicaapatedi ica lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Saulo me yowie. 59 E��̶idaa diiticogi monigidatice, odaa Estêvão ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, meetalo, “Iniotagodi Jesus, abaatege iwigo.” 60 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja dapaawe, mee, “Iniotagodi, jipokotaɡ̶awa jinaɡ̶a domaɡ̶a ɡ̶alaagetedipi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi leeɡ̶odi niɡ̶ida libeyaceɡ̶egi.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yeleo.","num_words":1535,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti EFESIOS 6\\n1 Rĩaca tʉoya mʉa cʉni, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa jacʉsabatiare yiro robo cʉdiya. Mani Ʉjʉ Jesucristo ñarã ñari, mʉa jacʉsabatiare queno cʉdirʉja mʉare. Ito bajiro mʉa yija Cristo ãmoro bajiro queno yirã yirãji mʉa. 2-3 “Yʉre mʉa cʉdija ado bajiro yicʉja yʉ”, yi tʉoĩa wacʉ ado bajiro rotisʉoyijʉ Dios. “Mʉa jacʉ, mʉa jacore cʉni rʉ̃cʉbʉoya”, yi gotiyijʉ Dios. Ito bajiro ĩ rotija bero, gaje ado bajiro goticãyijʉ Dios: “Mʉa jacʉsabatiare mʉa queno rʉ̃cʉbʉoja, adi sita ñarã yoari wanʉ quena cati ñarã yirãji mʉa”, yi goticãyijʉ Dios.\\n4 Rĩa cʉtirã tʉoya mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Biyaro mʉa rĩa junisiniroca yibesa. Ado bajirojʉa mʉa yija quena. Mani Ʉjʉ ĩ ãmoro bajiro ĩnare ti maicõri, queno ĩnare masoña. Ñeñaro ĩna yija, ĩnare gotiya ĩna tʉo masitoni. Ito yicõri queno ĩnare riasoya mʉa, Cristore queno ĩna tʉorʉ̃nʉtoni.\\n5 Gãjerãre moa ĩsiri masa tʉoya mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Wanʉre rãca mʉa ʉjarãre queno cʉdiya mʉa. Ito yicõri ĩnare güi rʉ̃cʉbʉoya. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, ĩre queno cʉdia mʉa. Ito bajiroti mʉa ʉjarãre cʉni queno cʉdija quena. 6 “Yʉ ʉjarã yʉre ĩna wanʉtoni ĩna tiroca riti queno moagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩabesa mʉa. Ĩna tiroca, ĩna tibeja cʉni queno ĩnare moa ĩsija quena. Cristore mʉa moa ĩsiro bajiroti queno mʉa ʉjarãre cʉni moa ĩsija quena. Mʉa ya ʉsina Diore maicõri, ĩ ãmoro bajiro queno moa ĩsiña mʉa ʉjarãre. 7 Wanʉre rãca queno mʉa ʉjarãre moa ĩsiña mʉa. “Ĩnare yʉ queno cʉdija, Cristore cʉni queno cʉdia yʉ”, yi tʉoĩacõri, mʉa ʉjarãre cʉni queno moa ĩsiña. 8 “Mani yiro bajiroti, manire waja yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani. Moa ĩsiri masa mani ñaja, moa ĩsiri masa meje mani ñaja cʉni, mani queno yiro bajiroti manire waja yigʉ yiguĩji Dios.\\n9 Moari masa ʉjarã tʉoya mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉare moa ĩsiri masare queno yiya mʉa. Ĩnare cʉni queno mʉare cʉdi rotibʉ yʉ. Mʉare moa ĩsiri masare ʉsirioro yicõri, ĩna güiroca yibesa. Sĩgʉ̃ ñami ũmacʉ̃jʉ gagʉ mani Ʉjʉ. Mʉare moa ĩsiri masa Ʉjʉ cʉni ñaguĩji ĩ. “Mani yigore ti cõĩacõri, ito bajiroti manire waja senigʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa masiña mʉa.\\nRʉ̃mʉ́re mani rẽtocũtoni manire ejabʉagʉ yiguĩji Cristo, yire gaye\\n10 Yʉ ñarã sʉsari mʉare ado bajiro gotisʉsa yʉ. Mani Ʉjʉ rãca sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩacõri, ĩ masirisena bʉto bʉsa ĩre tʉorʉ̃nʉña mʉa. Ito bajiro yicõri bʉto oca sẽoña mʉa. 11 Surarare tʉoĩate mʉa. Ĩna ya rujʉre camotarona ĩna sãñarise gaye sãñarã yirãji ĩna. Mʉa cʉni ito bajiroti Dios ocare queno tʉorʉ̃nʉcõri, tʉoĩa oca sẽoña, rʉ̃mʉ́a ʉjʉ mʉare rʉobe yirona. Ito bajiro mʉa yija, mʉare rʉo masibiquĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. 12 Mani bajiro rujʉ cʉtirã rãca meje gãmeri tãrã ya mani. Rʉ̃mʉ́a tiyamana rãca gãmeri tãrã ya mani. Ĩnati ñama adi macãrʉcʉ̃ro rãitĩarojʉ ñeñaro yirã ʉjarã. Ĩna ñama ñeñaro mani yitoni manire ʉsirioro yi coderã. 13 Ija bʉto ñeñari rʉmʉri ejaro yiroja. Mani ñeñaro yitoni, ruje manire ʉsiriogʉ yiguĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. Manire ĩ ʉsirio codebojarocati, mani oca sẽotoni ado bajiro yirʉja manire. Ñeñari rʉmʉ iti ejaroto riojʉa, Dios ocare queno riasotirʉja manire iti ejaroca oca sẽorona. Ito bajiri oca sẽocõri, Jesure jidicãmenaji mani. Ito bajiro mani yija, surara ĩna ya rujʉri ĩna camotado bajiro bajirã yirãji mani ĩja.\\n14 Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri, oca sẽoña. Ito yicõri ñasarise riti bʉsisotiba. Ito bajiro mʉa yija, sĩgʉ̃ surara masʉ wecʉ wiro wẽñucõri, ĩ ñacãdo bajiroti ñacãrã yirãji mʉa cʉni. Quenarise riti yisotiba. Ito bajiro mʉa yija, surara masʉ ʉsi riojo camotaro bajiro bajirã yirãji mʉa. 15 “Dios rãca mani oca cʉtirise quenoñi Cristo. Iti ña oca quenarise”, yi masare gotirona masi yucãña. Ito bajiro mʉa yija, surara masʉ ĩ ya gʉboco sãñacõri, ĩ ñacãro bajiro ñarã yirãji mʉa. 16 Queno Jesucristore tʉorʉ̃nʉña mʉa. Iti ña ñasarise. Ito bajiro mʉa yija, camotare gaye rʉcorã bajiro ñarã yirãji mʉa. Mani tʉoĩa oca sẽome yirocʉ, yirugʉ ʉ̃jʉricʉ manire jatucõagʉ̃ bajiro yami rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. Ito bajiro manire ĩ yi codebojarocati Cristore mani tʉorʉ̃nʉja manire rẽtocũ masibiquĩji rʉ̃mʉ́. 17 “Jesucristore yʉ tʉorʉ̃nʉja ticõri, yʉre masoñi Dios”, yi tʉoĩacõri, oca sẽoña mʉa. Ito bajiro mʉa oca sẽoja, surara masʉ ĩ jesari coro jesarã bajiro ñarãji mʉa cʉni. Dios oca Espíritu Santo mani masiroca ĩ yirisere queno tʉo masiña mʉa. Ito bajiro mʉa tʉoĩaja, sĩgʉ̃ sarera jãi rʉcogʉ bajiro ñarã yirãji mʉa. Ito bajiri rʉ̃mʉ́a ʉjʉ mʉare ĩ ʉsirioro yi codebojarocati Dios ocare masicãcõri ĩjʉare rẽtocũrã yirãji mʉa. 18 Ito bajiro yirona Diore bʉsisotiya mʉa. Coji rʉyabeto Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena, Diore bʉsisotiya mʉa. Ĩ ãmoro bajiro yirona queno oca sẽoro ña yucãña. Ito yicõri ĩre bʉsi jidicãbesa. Ito bajiro yicõri ĩ ñarãre yiari, Diore senisotiya mʉa. 19 Yʉre yiari cʉni Diore senisotiya. Dios oca yʉ gotiroca, Diore bʉsiya mʉa, ĩ oca queno yʉ goti masitoni. “Masa jeyarore maso ãmoguĩji Dios”, yi masibisijarã masa maji. Güibicʉti iti oca masare yʉ gotitoni yʉre yiari Diore bʉsiya mʉa. 20 Iti oca yʉ gotitoni yʉre cũñi Dios. Iti oca masare yʉ gotija ticõri, ado tubiara wijʉ yʉre tubiacã ĩna. Dios ĩ ãmoro bajiro güibicʉti iti oca yʉ gotitoni, yʉre yiari Diore seniña mʉa.\\nQueno ñaña mʉa, Pablo ĩ yi ñucare gaye\\n21 Tíquico, mani yagʉ, mʉa tʉ wacʉ yami. Ĩ ñami mani Ʉjʉ gaye yʉ moaroca queno ejabʉagʉ. Mʉa tʉ ejacõri, yʉ gaye, yʉre rẽtagore, mʉare goti jeogʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri ado yʉ moarise gaye mʉare gotigʉ yiguĩji ĩ. 22 Ito bajiri ĩre cõa yʉ, yʉ gaye mʉare ĩ gotitoni. “Queno ñaguĩji Pablo”, yi tʉo masicõri mʉa ya ʉsijʉ tʉoĩa oca sẽorã yirãji mʉa. Ito bajiro mʉa oca sẽotoni mʉa tʉjʉ ĩre cõa yʉ.\\n23 Mani Jacʉ Dios, ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni queno tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa. Ito bajiri mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenaroca yijaro ĩna. Ito yicõri mʉa gãmeri ti mairoca yijaro ĩna. 24 Mani Ʉjʉ Jesucristore mai jidicãmenare queno yijaro Dios mʉare. Itocõ ña.","num_words":928,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 18\\nIca Jesus noɡ̶oniwilo\\n(Mateus 26.47-56; Marcos 14.43-50; Lucas 22.47-53)\\n1 Igaanaɡ̶a nigotedini Jesus me yotaɡ̶aneɡ̶e Eliodi, odaa ja noditedice nigotaɡ̶a ijaaɡ̶ijo anodiotibece igotibeci daato niɡ̶ijo natoaɡ̶a anodita “Cedrom”. Ini lapo nialeli enanigijedi, odaa joaniɡ̶idiaa dakatediwece Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece. 2 Judas, niɡ̶ijo ane yajigo Jesus modibatalo neloɡ̶ododi, eledi yowooɡ̶odi anei niɡ̶ini nialicawaanigi, leeɡ̶odi elioditibece midiaaɡ̶itedibige Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece. 3 Odaa Judas jiɡ̶igo niɡ̶ijo aneite Jesus, yadeegi ijoa iodaɡ̶awadi romaanotedi ijaaɡ̶ijoa onateciɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, liiɡ̶exedi fariseutedi ijaaɡ̶ijoa lacilodi sacerdotitedi. Oyadeegi noledaɡ̶axiidi inaa laloɡ̶onaɡ̶atedi, codaa me likanaɡ̶anaɡ̶atedi.\\n4 Jesus akaa yowooɡ̶odi inoatawece niɡ̶inoa analeeɡ̶icotece modigotalo. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶igo dakapetetege, odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiijo ica anoleetibigetiwaji?” 5 Noɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Joleeɡ̶atibige Jesus anelatedibige Nazaré”. Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Niɡ̶ida me Ee, Ee ane Ee!” Judas, niɡ̶ijo aneyaa Jesus eledi ida me lixigaɡ̶awepodi. 6 Niɡ̶ijo neɡ̶ee Jesus, “Niɡ̶ida me Ee, Ee ane Ee!”, odaa jaɡ̶anojiceticoace, enitinigi iiɡ̶o. 7 Odaa ja nigetacediniwace Jesus, meetediogi, “Amiijo ica anoleetibigetiwaji?” Odaa moditacalo, “Joleeɡ̶atibige Jesus anelatedibige Nazaré”. 8 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Geneɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji jeɡ̶emeɡ̶ee. Nige neɡ̶emaɡ̶a oleetibigijitiwaji, enice ikaniticoace niɡ̶ina anoniotibici mopitibeci”. 9 Eote niɡ̶ida ligegi eote micotece niɡ̶ijo ligegiteta Eliodi, “Eiodi, aɡ̶ica ane aniaditibige otiɡ̶initece niɡ̶idi ananajicitiwa”.\\n10 Simão Pedro idatace lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a, naɡ̶a nixigitice, odaa ja yakagiditice napaaɡ̶ate ijo ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Malco, ane liotagi lacilo-sacerdotitedi. Naɡ̶ajo napaaɡ̶ate diiɡ̶eticogi libaaɡ̶adi. 11 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta Pedro, “Ixomitiwece ɡ̶adodaajo laɡ̶aaɡ̶axi! Aleetibige daaditaɡ̶a jibatege yawikodigi ane najigotediwa Eiodi?”\\nIca noɡ̶oyadeegitedicogi Jesus liɡ̶eladi Anás\\n12 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi romaanotedi, ijo lacilo, ijaaɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi joɡ̶odibatalo Jesus, joɡ̶oniwilo. 13 Odaa odoejegi oyadeegitedicogi Jesus liɡ̶eladi Anás, loxiiɡ̶adi Caifás, ane lacilo-sacerdotitedi. Joaniɡ̶iniaa diiɡ̶enataka niɡ̶ijo nicaaɡ̶abi. 14 Caifás, joaniɡ̶iniaa niɡ̶ijo ane yajoitiogi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi me daɡ̶axa mele mokinitece ɡ̶oneleegiwa ane yeleotema noiigi.\\nPedro diwitaka me diɡ̶icoateda me yowooɡ̶odi Jesus\\n(Mateus 26.57-58, 69-70; Marcos 14.53-54, 66-80; Lucas 22.54-62)\\n15 Odaa Simão Pedro ijaaɡ̶ijo eledi ane-diotibece Jesus joɡ̶odiotece lowidi noɡ̶oyadeegi Jesus, dinixigaɡ̶awamigi. Niɡ̶ijo lixigaɡ̶awa Simão Pedro lowooɡ̶otagi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me yakadi me diotiwece Jesus naɡ̶a dakatediwece niogó liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. 16 Pida Pedro biɡ̶idiaaɡ̶itice we, ipegitege ijo epoagi nelegi. Odaa niɡ̶ijo lixigaɡ̶awa Pedro ane lowooɡ̶otagi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja noditice, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e naɡ̶ajo awicije ane yowie niɡ̶ijo epoagi nelegi. Odaa ja ikatio Pedro me dakatio. 17 Odaa naɡ̶ajo awicije jeɡ̶eeta Pedro, “Ica ina daɡ̶a-aami eledi niɡ̶ina ane do-ootibece niɡ̶idoa aaginaɡ̶a.” Naɡ̶a niniɡ̶odi, meeta, “Oɡ̶oa, aɡ̶ica anejitege!” 18 Niɡ̶ijoa niotaka ijaaɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi owo noledi nelegi aninoa ligoli, leeɡ̶odi me diwete niɡ̶ijo enoale. Odaa jiɡ̶idiaa dabidite me dinitotibigiwaji. Pedro eledi ida mawatiogi aaɡ̶aɡ̶a dilowate.\\nAnás nigetedice Jesus\\n(Mateus 26.59-66; Marcos 14.55-64; Lucas 22.66-71)\\n19 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja igetece Jesus niɡ̶ijo anodiotibece, icaaɡ̶ica ane iiɡ̶axitetece, onidaaɡ̶ida me doletibige ane leeɡ̶odi mowo anodigota. 20 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Idioka limedi me jiiɡ̶axinaɡ̶a lodoe noiigi-nelegi. Codaa elioditibece me jiiɡ̶axinaɡ̶a catiwedi niiakanaɡ̶axiidi, codaa me catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, aneitibige ɡ̶odoiigi judeutedi me yatecoɡ̶o. Aɡ̶ica daɡ̶a idinaɡ̶aditini me jiiɡ̶axinaɡ̶a. 21 Natigide, igaamee ina madigee? Anigeetiniwace niɡ̶ijo anonajipatiwa, igaataɡ̶a oyowooɡ̶odi niɡ̶inoa ane jiiɡ̶axitece”.\\n22 Niɡ̶ijo neɡ̶ee Jesus niɡ̶ijo ligegi, odaa ica nowienoɡ̶odi lapoagi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ja yabaketigi latobi, meetalo, “Ayakadi mideɡ̶emii magiti niɡ̶ini lacilo-sacerdotitedi”. 23 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Nige beyagi niɡ̶ijo igegi, enice anikeenitiwa ica ibatiigi. Pida nigele niɡ̶ijo igegi, igatime leeɡ̶odi madabakeni?” 24 Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee moigoetedi, odaa Anás ja diiɡ̶enatakatalo moyadeegitedicogi minitaɡ̶a Caifás, niɡ̶ijo eledi lacilo-sacerdotitedi.\\nPedro ja diwitakatace me diɡ̶icoateda me yowooɡ̶odi Jesus\\n(Mateus 26.71-75; Marcos 14.69-72; Lucas 22.58-62)\\n25 Eɡ̶idiaa dabidite Pedro me dilowate, noɡ̶oigetace, modita, “Akaami eledi iwitibece idoa ɡ̶oneleegiwa?” Odaa Pedro ja diwitakatace, meetiogi, “Ee oɡ̶oa!”\\n26 Onijoteci niɡ̶ijoa niotaka ane litaagi niɡ̶ijo Pedro ane yakagiditice napaaɡ̶ate, meeta Pedro, “Ica ina daɡ̶a ɡ̶adati digoida aneite enanigijedi nialeli.” 27 Odaa Pedro jiɡ̶ijaa naɡ̶a inaaletace mee me diɡ̶icoateda me yowooɡ̶odi Jesus. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi jaɡ̶anoe okoɡ̶okoodi.\\nPilatos iwi anigotalo Jesus\\n(Mateus 27.1-2, 11-14; Marcos 15.1-5; Lucas 23.1-5)\\n28 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶onotaɡ̶ateetedice Jesus liɡ̶eladi Caifás, odaa joɡ̶oyadeegitedicogi liɡ̶eladi-nelegi ninionigi romaanotedi ane liboonaɡ̶adi Pilatos, jeɡ̶epaa iiɡ̶e iditawece niiɡ̶o noiigi judeu. Naɡ̶a yeloɡ̶otibige, joɡ̶oyooditedicogi Jesus minitaɡ̶a Pilatos. Odaa aɡ̶odakatiwece liɡ̶eladi Pilatos, leeɡ̶odi lakatigi judeutedi yoli doɡ̶odakatiwece liɡ̶eladi eledi oko ane daɡ̶a judeu. Odoitibige diɡ̶ica lapioyaɡ̶ajegi lodoe Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a leeditibige me yapiditibigiwaji odaa joɡ̶oyakadi moyeligo liweenigi lalokegi Páscoa. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi midiaaɡ̶iticoace we niɡ̶ijo diimigi-nelegi, liɡ̶eladi Pilatos. 29 Odaa Pilatos ja noditice liɡ̶eladi, jiɡ̶igo dakapetege, odaa jeɡ̶eetiogi, “Amiini ica ananatitecetiwaji me libeyaceɡ̶egi idoa ɡ̶oneleegiwa?” 30 Noɡ̶oigidi, modita, “Ajinadeegaɡ̶atedaɡ̶awa niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa daaditiɡ̶icata loenatagi ane beyagi”.\\n31 Odaa jeɡ̶eetiogi Pilatos, “Enice adeegitetiwaji, akamaɡ̶a awini niɡ̶ica anemiitalo, iwitece ane ɡ̶anajoinaɡ̶aneɡ̶eco”. Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi modi, “Aɡ̶ica ɡ̶onaɡ̶atetigi daɡ̶a jeloataɡ̶a oko, akamokakaami mida ɡ̶anaɡ̶atetigi”. 32 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee, jeɡ̶eo micotece niɡ̶ijo Jesus ligegi, me yalaɡ̶ate anodaaɡ̶ee me yeleo. (Leeɡ̶odi ijokijo romaanotedi moyakadi moyeloadi oko oyototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate.)\\n33 Odaa Pilatos ja dakatiwece liɡ̶eladi, odaa jeɡ̶eniditalo Jesus, naɡ̶a ige, meetalo, “Ewi makaami ninionigi-eliodi judeutedi?” 34 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Ida anadigeetece akamaɡ̶a ɡ̶adowoogo? Oɡ̶oa, eledi oko yeloɡ̶oditaɡ̶awa ane Ee?” 35 Naɡ̶a niniɡ̶odi Pilatos, meetalo, “Niɡ̶ida me ee, aɡ̶ee judeu! Niɡ̶ina akamaɡ̶a ɡ̶adoiigi inaaɡ̶ina anoiiɡ̶e sacerdotitedi joaneɡ̶epaa etiɡ̶adajici meetaɡ̶a. Enice amiini ica ɡ̶adoenatagi?”\\n36 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Ininioxigi aɡ̶ica aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Diɡ̶ica aneetege ininioxigi niɡ̶ina iiɡ̶o, daɡ̶anagawini niɡ̶inoa iotaka odideletomi me doɡ̶oika modibatiwa judeutedi. Pida ininioxigi aɡ̶ica aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o”.\\n37 Odaa Pilatos ja igetace Jesus, meetalo, “Enice, ida makaami, akaami inionigi-eliodi?” Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Ee inionigi-eliodi, diganaleeɡ̶alitigi ɡ̶agegi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me janitini, odaa ja janagi digoina iiɡ̶o mejitece anewi. Niɡ̶ina oko anida aneetege anewi, joaniɡ̶iniaa wajipatalo yotaɡ̶a”. 38 Odaa jeɡ̶ee Pilatos, “Amiijo ica anewi?”\\nAɡ̶oyemaa moikatedice Jesus\\n(Mateus 27.15-31; Marcos 15.6-20; Lucas 23.13-25)\\nOdaa Pilatos ja noditacicogi we me notaɡ̶aneɡ̶etaciniwace judeutedi, meetiogi, “Aɡ̶ica jakaditece ane leeɡ̶odi daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa moyeloadi. 39 Pida geme ɡ̶adakatigitiwaji manipokitiwa me jikatice oniniteci niwilogojegi niɡ̶ina me nakatio ɡ̶adalokegitiwaji anodita Páscoa. Emaani me jikatedice idoa ninionigi-eliodi judeutedi?”\\n40 Odaa iditawece ja napaawaɡ̶ataceloco modi, “Baadeɡ̶ele daɡ̶a ikanitedice. Biɡ̶ida ikanitice Barrabás!” Barrabás one niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane doide, ɡ̶onematagodi. (Codaa joniɡ̶ica me ideleɡ̶e niodaɡ̶awadi ninionigi-eliodi romaanotedi.)","num_words":897,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 CORINTIOS 1\\nCorinto cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Corinto cʉto gãna mʉa. Yʉ ña Pablo. Sóstenes mani yagʉ rãca, “Quenajaro”, ya gʉa. Dios ĩ ãmoro bajiroti Jesucristo ocare yʉ riaso ucutoni yʉre cũñi ĩ. 2 Mʉa Corinto cʉto gãna cʉni Dios ñarã ña mʉa. Ito bajiri adi papera cõa yʉ mʉare. Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari Dios ñarã ña mʉa. Dios mʉare beseñi ñeñarise yimenati mʉa ñatoni. No mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãti ito bajiroti ĩna ñare ãmoguĩji Dios. Mani Ʉjʉ ñami Jesucristo. No ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩna Ʉjʉ ñami Jesucristo. 3 Mani Jacʉ Dios, ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni seni ĩsia yʉ mʉare yiari. Mʉare ĩna queno yijaro yirocʉ ĩnare senia yʉ. Mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenatoni mʉare yiari ĩnare senia yʉ.\\nCristore tʉorʉ̃nʉrãre Dios ĩ queno yire gaye\\n4 Jesucristo ĩ goda ĩsirajʉna sʉoriti queno yami Dios mʉare. Ito bajiro ĩ yijare, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ ĩre. 5 Cristore tʉorʉ̃nʉrã mʉa ñajare queno mʉare ejabʉami Dios. Ĩ gayere queno mʉa tʉo rẽtobutoni ito bajiro yami Dios. Ito bajiri mʉa bʉsirise, mʉa masirise cʉni queno mʉa masi rẽta budiroca yami ĩ. 6 “Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉja, mama ʉsi mʉare wasoagʉ yiguĩji ĩ”, yʉ yiado bajiroti bajia mʉare. 7 Ito bajiri Jesucristo mani Ʉjʉ ĩ ejari rʉmʉ mani bocatiroca queno yi ñagʉ̃ yiguĩji Dios manire. Ito bajiro manire queno ĩ yijare ñejʉa rʉyabeto yiroja manire, ĩre mani moa ĩsi masitoni. 8 Macãrʉcʉ̃ro iti jediroto riojʉa Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉ jidicãbititoni manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri Jesucristo mani Ʉjʉ ĩ tʉdi ejari rʉmʉ, “Seti cʉtirã ñama ĩna”, sĩgʉ̃jʉa yi masimena yirãji ĩna manire. 9 “Ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ”, ĩ yiado bajiroti yigʉ yiguĩji Dios. Dios ĩti ñami manire beserʉ. Ĩ Macʉ Jesucristo mani Ʉjʉ rãca sĩgʉ̃re bajiro mani queno ñatoni manire beseñi Dios.\\nCorinto cʉto gãna ricati riti ĩna tʉoĩare gaye\\n10 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mʉare yʉ gotitoni yʉre cũñi mani Ʉjʉ Jesucristo. Ĩre tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa. Ito bajiri sĩgʉ̃re bajiro mʉa tʉoĩaja quena. Ricati riti tʉoĩabesa mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yija quena. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri oca manoti queno mʉa ñaja quena. 11 “Ricati riti tʉoĩama ĩna”, Cloé mesa ĩna yija tʉocõri, iti mʉare bʉsia, yʉ ñarã yʉ. 12 Ado bajiro yʉre goticã Cloé mesa: “Ricati riti tʉoĩama Corinto cʉto gãna. Tite mʉ. ‘Pablore tʉo sʉyarã ña gʉama’, yama gãjerã. ‘Apolosre tʉo sʉyarã ña gʉama’, yama gãjerã. ‘Pedrore tʉo sʉyarã ña gʉama’, yama gãjerã. ‘Cristore tʉo sʉyarã ña gʉama’, yama gãjerã”, yi goticã Cloé mesa yʉre. 13 Ricati riti masa ĩna tʉoĩaroca yigʉ meje ñami Cristo. Mʉare yiari yucʉtẽojʉ goda ĩsibiticʉ yʉ. Yʉre tʉorʉ̃nʉcõri meje idé gu rotiyija mʉa. Cristojʉare tʉorʉ̃nʉcõri idé gu rotiyija mʉa. 14-15 Mʉa wato gãnare jãjarã meje idé gucʉ yʉ. Crispore ito yicõri Gayore ĩna jʉ̃arãreti idé gucʉ yʉ. Ito bajiri, “Pablore tʉorʉ̃nʉcõri idé gu roticʉ gʉa”, yi tʉoĩamenaji mʉa. Mʉa jãjarãre idé gubitigorʉ ñari, “Queno ya Dios mʉ”, yi tʉoĩa yʉ. 16 Baʉ, gãjerã Estéfanas ñarãre idé gucʉ yʉ. “Iti cʉto gãna gãjerãre idé gucʉ yʉ”, yi masibea yʉ. 17 Masare yʉ idé gutoni meje yʉre cũñi Cristo. “Masare masogʉ̃ yiguĩji Cristo”, yire oca yʉ gotitoni yʉre cũñi ĩ. Bʉto masirena masa ĩna tʉo seyotoni bʉsibea yʉ. Bʉto tʉo seyore oca yʉ bʉsija, yʉjʉare tʉorʉ̃nʉcõri Cristore tʉorʉ̃nʉbitiboana masa. “Masare yiari yucʉtẽojʉ godañi Cristo”, yi yʉ masare gotija, iti ña ñasarise.\\nDios ĩ masirise rʉcogʉ ñami Cristo, yire gaye\\n18 Adi oca iti gotija, “Manire masorocʉ yucʉtẽojʉ godañi Cristo”, ya iti oca. “Bʉroti bajia iti, mecʉre oca ña iti”, yama jeame ʉ̃jʉrojʉ warona. Mani Dios ĩ masoanareama oca wanʉ quenare gaye ña. Sẽorise ña Dios oca. Ito bajiri ĩ oca tʉorʉ̃nʉcõri, “Cristo ĩ godarena sʉoriti manire masogʉ̃ yiguĩji”, yi tʉoĩa mani. 19 Dios oca tuti iti gotija ado bajiro gotia:\\n“Adi sita gãna ĩna masirise bʉto masire gaye meje ña”, masa ĩna yiroca yigʉ yigʉja yʉ. “Queno masirã ña gʉa”, yibojarãre, “Queno masirã meje ñama ĩna”, gãjerã ĩna yi ti masiroca yigʉ yigʉja yʉ, yi gotiami Dios ĩ oca tutina.\\n20 “Queno masirã ña gʉa”, yama coriarã adi sita gãna. “Queno riaso masia gʉa”, yama gãjerã. “Adi macãrʉcʉ̃ro gayere queno tʉoĩa bʉsi masia gʉa”, yama gãjerã. Ito bajiro ĩna yibojarocati, “Queno masirã meje ñama ĩna”, gãjerã masa ĩna yi ti masiroca yigʉ ñami Dios. 21 Jeyaro ñejʉa rʉyabeto tʉo masi jeogʉ ñami Dios. Adi sita gãna ĩna tʉo masirena meje ĩre masire ãmoñi Dios. Ĩ ocare tʉorʉ̃nʉrena sʉoriti ĩre masire ãmoñi Dios. Ito bajiri ĩ oca tʉorʉ̃nʉrãre riti masoami Dios. “Ito bajiro masare masoami Dios”, yire oca tʉocõri, “Bʉroti bajia, mecʉre oca ña”, yama Diore masimena.\\n22 Tiyamani Dios ĩ ĩore ti ãmoama judio masa. Masa ĩna masirisejʉare tʉo sʉya ãmoama griego masa. 23 “Masare yiari yucʉtẽojʉ godañi Cristo”, yire oca gotia maniama. Iti gayere mani gotija tʉo ãmobiticõri, junisiniama judio masa. Judio masa meje cʉni iti oca tʉocõri, “Bʉroti bajia, mecʉre oca ña iti”, yama ĩna cʉni. 24 Maniama Dios ĩ beseana ñari Cristore tʉorʉ̃nʉa mani. Mani judio masa, ito yicõri judio masa meje cʉni Cristore mani tʉorʉ̃nʉja Dios ĩ beseana ña mani. Ito bajiri ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, “Rẽtoro sẽogʉ̃ ñami Dios ito yicõri jeyaro masigʉ̃”, yi tʉoĩa mani. Ito bajigʉ ñari jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca Cristona sʉoriti manire masogʉ̃ yiguĩji Dios. 25 “Masare yiari goda ĩsi rotiñi Dios Cristore”, yire oca tʉocõri, “Queno masigʉ̃ meje ñami Dios”, yi tʉoĩama ĩre masimena. Ito bajibojarocati Dios ĩ masirise masa ĩna masirise rẽto bʉsaro ñasarise ña. “Yucʉtẽojʉ godañi Cristo”, yire oca tʉocõri, “Queno sẽogʉ̃ meje ñañi Dios”, yi tʉoĩama ĩre masimena. Ito bajibojarocati masa ĩna sẽorise rẽto bʉsaro sẽogʉ̃ ñami Dios. 26 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Bʉto masirã meje ñabojarãti Dios ĩ beseana ña mani. Diore masimena ĩna tija bʉto masirã meje ña mani. Mani wato coriarãti ñama gãjerãre rotiri masa. Mani wato coriarãti ñama ñasari masa rĩa. Bʉto ñasarã meje mani ñabojarocati manire beseñi Dios. 27 “Bʉto masirã meje ñama ĩna”, Diore masimena ĩna yianare beseñi Dios. Ito bajiro yiñi Dios, masimenare ĩ beseja ticõri, “Masirã ña gʉa”, yirã ĩna bojo bʉjatoni. “Queno sẽorã meje ñama”, Diore masimena ĩna yianare beseñi Dios. Ito bajiro yiñi Dios, sẽomenare ĩ beseja ticõri, “Sẽorã ña gʉa”, yirã ĩna bojo bʉjatoni. 28 “Ñasarã meje ñama ĩna”, Diore masimena ĩna yianare beseñi Dios. Ĩre masimena ĩna ti tudianare beseñi Dios. Ito bajiro yiñi Dios, “Ñasarã ña gʉa”, yirã, “Ñasarã meje ña gʉa”, ĩna yi tʉoĩa masitoni. 29 Ito bajiro Dios ĩ yijare, ĩ tiro riojo, “Ñasagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩa masigʉ̃ mami. 30 Cristore mani tʉorʉ̃nʉre ãmoñi Dios. Ito bajiri ĩre bajiro mani tʉoĩaroca yiñi Dios manire. Jesucristona sʉoriti ĩ oca mani tʉo masiroca yiñi Dios. Jesucristona sʉoriti manire boca ãmicõri mani queno yiroca yiñi Dios. Mani ñeñaro yirisere Cristo ĩ waja yi ĩsicãjare, ñe seti mana ña mani Dios ĩ tija. Ĩ ñarã ña mani ĩja. Cristona sʉoriti manire masoñi Dios. 31 Ito bajiri ĩ oca tuti iti gotija ado bajiro gotia: “ ‘Ñasarã ña gʉa’, yi tʉoĩabitirʉja manire. Ado bajirojʉa yirʉja: ‘Manire queno yiñi Cristo. Ĩjʉa ñami ñasagʉ’, yi wanʉ quenarʉja manire”, yi gotia Dios oca tuti.","num_words":1130,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 3 DES - Ñamicague tres árĩcʉ̃ Goãmʉre serẽrisubu - Bible Search\\nCurimasibigʉ õagʉ wapʉ\\n1Ñamicague tres árĩcʉ̃ Goãmʉre serẽrisubu árĩcʉ̃ Pedro, Ñu mera Goãmʉ wihigue warã iiñorã. Iri wihi disiporo yujugʉ ʉmʉ doapʉ. 2Ʉmʉri nʉcʉ iri wihi disiporo õari disiporo waĩcʉri disiporo gajirã ĩgʉre aĩgãri duhudoboñorã. Ĩgʉ ʉmʉpʉ ne masa dehyoagʉgue ta curimasibigʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ iri disiporo pohro doagʉ niyerure serẽmʉripʉ iri wihire ñajarãre. 3Eropii Pedro, Ñu iri wihigue erã ejanʉgajacʉ̃ curimasibigʉpʉ erãre ĩha, niyerure serẽpʉ. 4Eropirã erã Pedro, Ñu mera ĩgʉre ĩha, Pedropʉ õpa arĩpʉ:\\n—Gʉare ĩaque mʉhʉ, arĩpʉ Pedro ĩgʉre.\\n5Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ erãre ĩha “Niyerure orãcoma yʉre,” arĩ pepiripʉ. 6Ĩgʉ eropa arĩ pepiquerecʉ̃ ta Pedro ĩgʉre õpa arĩ werepʉ:\\n—Niyerure opabeaa yʉhʉ. Opabiriqueregʉ ta ire iigʉra yʉhʉ mʉre. Jesucristo Nazare majagʉ ĩgʉ turari mera curique mʉhʉ, arĩpʉ Pedro curimasibigʉre.\\n7Eropa arĩgʉ ta ĩgʉ mojotore diayepʉ maja mojotore ñeha, ĩgʉre tarawahgũ nugupʉ. Irisubu ta curimasibigʉ ĩgʉ guburire, ĩgʉ ñigarire turari ñajayoro. 8Iri eropa ñajara pʉhrʉ ĩgʉ wahgãnʉgajapʉ. Eropigʉ ĩgʉ waha buhrima mʉria “Goãmʉ turagʉ õagʉ ãhrimi,” ĩgʉ arĩ mucubiridiro mera erã mera Goãmʉ wihigue ñajaapʉ pare. 9Ĩgʉ eropa curicʉ̃, “Goãmʉ õagʉ ãhrimi,” arĩ gaguiniguicʉ̃ masa árĩpehrerã ĩgʉre ĩañorã. 10Eropirã masa ĩgʉre ĩha masiñorã. “Ihĩ iri wihi maja disiporo õari disiporo pohro ĩgʉ niyerure serẽ doagʉ ãhrimi,” arĩñorã erã. Eropirã ĩgʉ eropa curicʉ̃ ĩarã ĩhamaria wañorã.\\nPedro Goãmʉ wihigue masare buhepʉ\\n11Eropii curimasibiridigʉ Pedro sãre ĩgʉ duhubirisubu, masa árĩpehrerã ĩhamaria warã Pedro sã pohro omagã, gamenereñorã. Erã Goãmʉ wihigue árĩrã Salomo waĩcʉripʉgue árĩñorã. 12Erã eropa gamenerera pʉhrʉ Pedropʉ werepʉ erãre.\\n—Mʉa Israe masa, ¿duhpirã ĩre ĩha ʉcari? ¿Duhpirã gʉare mʉa ĩhanʉrʉri? Gʉapʉ gʉa ya turari mera, Goãmʉre gʉa umupeori mera, gʉa ejatuharo ĩre curicʉ̃ iibirabʉ gʉa. Jesu irire iiami. 13Mari ñecʉ sʉmarã mʉra Abrahã, Isaa, Jacobo mʉra Goãmʉre umupeomʉriñorã. Erã umupeodigʉpʉ Goãmʉpʉ ĩgʉ magʉre Jesure turagʉ, õagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩhmumʉrimi. Mʉa Jesure ĩhaturirãre ohabʉ. Eropigʉ Pilato ĩgʉre ĩgʉ peresugue wiudiacʉ̃ mʉapʉ ĩgʉre ĩgʉ wiucʉ̃ gamebirabʉ. Pilatore Jesure ohabʉ mʉa. 14Pilato ĩgʉre wiudiarami. Mʉapʉ Jesure õagʉre, õaro iigʉre gamebirã gajigʉre masa wejẽdigʉpʉre wiudoreabʉ mʉa. 15Eropirã Jesure mari ojocaricʉ̃ iigʉre wejẽabʉ mʉa. Ĩgʉ sĩricʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre masuami. Ĩgʉre masudigʉre gʉa ĩabʉ. 16Eropirã gʉa ĩgʉre umupeorã ãhraa. Gʉa eropa umupeocʉ̃ ĩagʉ ĩre mʉa dohpague ĩagʉre mʉa ĩha masigʉre Jesupʉ ĩgʉ turari mera ĩgʉ curicʉ̃ iiami.\\n17“Yʉ acawererã, mari oparã mera Jesure õaro masibiriquererã ĩgʉre wejẽabʉ mʉa. Irire masia yʉhʉ. 18Iribojegue majarã Goãmʉ yare weremʉhtanirã Goãmʉ erãre ĩgʉ weredorediro dopa ta wereñuma erã sã. “Cristo ñero tarigʉcumi,” arĩ wereyuñuma erã. Erã eropa arĩ werediro dopa ta eropa wabʉ dohpaguere. 19Eropirã dohpaguere mʉa ñero iirare bʉjawererã árĩque. Õaripʉre gohrotoque. Cristore umupeoque. Mʉa eropa iicʉ̃ mʉa ñerire cãdijigʉcumi Goãmʉ. Eropigʉ mʉare mucubiririnʉrire apigʉcumi ĩgʉ. Eropirã õaro sĩñajarãca. 20Eropigʉ Goãmʉ Cristore ĩgʉ beyedigʉre mʉare obeogʉcumi daja. Cristo Jesu ta ãhrimi. 21Ĩgʉ Jesu Goãmʉ pohrogue árĩcumi dohpa. Iribojegue Goãmʉ ĩgʉ yare weremʉhtanirãre wereyudoreñumi ĩgʉ iiburire. Ĩgʉ werediro dopa ta árĩpehrero amugʉ iicumi. Ĩgʉ amutuhaja Cristore obeogʉcumi daja. 22Moise irire weregʉ õpa arĩñumi: “Mari mera majagʉre mari acaweregʉre Goãmʉ yare weremʉhtagʉre Goãmʉ mari Opʉ obeogʉcumi mʉare. Yʉre ĩgʉ obeodiro dopa ta obeogʉcumi ĩgʉ sãre. Eropirã mʉare ĩgʉ werecʉ̃ peepehrecãrãca mʉa. 23Õpa árĩroca. Árĩpehrerã ĩgʉre peebirã, ĩgʉ dorerire iibirã ĩgʉ cóãnirã árĩrãcoma. Goãmʉ yarã mera majarã árĩsome erã,” arĩmʉriñumi Moise iribojeque.\\n24“Árĩpehrerã Goãmʉ yare weremʉhtanirã nʉcʉ, Samue ĩgʉ pʉhrʉ árĩrã sã i dohpague warire wereyuñuma. 25Mari ñecʉ sʉmarãre iribojegue majarãre “Masare õaro iigʉra,” arĩ weremʉriñumi. Ĩgʉ erãre werediro dopa iimi marire dohpaguere. Eropigʉ Abrahãre ĩgʉ arĩdiro dopa ta mari sãre arĩ weregʉ iiñumi. Õpa arĩ wereñumi Goãmʉ Abrahãre: “Árĩpehreri yeba majarãre õaro iigʉra. Õpa irire iigʉra: Mʉ acaweregʉ pʉhrʉ árĩgʉpʉ masare õaro iibasagʉcumi yʉre,” arĩñumi Goãmʉ Abrahãre. 26Maripʉre Goãmʉ Jesure ĩgʉ magʉre ĩgʉ masudigʉre mari pohrogue obeomʉhtami mari ñero iirare cóãbure. Eropa iigʉ ĩgʉ mʉare õaro iiami, arĩpʉ Pedro erãre.","num_words":609,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti ROMANOS 1\\nCarta de San Pablo a los\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ Jesucristore capaabojari majõcʉ yʉ ãniña ati cartare cawoajoʉ. Yʉ beseri, yʉ piijowĩ Dios, cʉ̃ yaʉ apóstol yʉ caãnipeere boʉ. Cʉ̃ yaye queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire yʉ quetibʉjʉ rotijowĩ Dios.\\n2 Merẽ baipʉa, cʉ̃ caquetibʉjʉrotijorã cʉ̃ yarã profeta majã ãnana mena jʉ̃gori quetibʉjʉcũñañupĩ camasãrẽ cʉ̃ ya tutipʉ atie caroa quetire. 3 Atie yʉ caquetibʉjʉpee pʉame marĩ Pacʉ Dios macʉ̃ Jesucristo marĩ Quetiupaʉ yaye queti, caroa queti niña. Mai, cʉ̃ pʉame ati yepapʉre buiaʉ, ati rupaʉ cʉtiri buiayupi rey David ãnacʉ̃ pãrãmirẽ bairo. 4 Cabero cʉ̃ cariacoamiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori cʉ̃ catioyupi Jesure. Bairi marĩ camasã pʉame tiere ĩñarĩ, “Jesús, Dios macʉ̃ catutuaʉ majũ ñe ũnie carʉsaecʉ niñami,” marĩ caĩmasĩparore bairo ĩ, cʉ̃ catioyupi. Tunu bairoa, “Cʉ̃ cʉ̃ã Dios cʉ̃ caãnajẽ cʉtie nipetirijere cacʉ̃goʉ majũ niñami,” marĩ caĩmasĩparore bairo ĩ, cʉ̃ catioyupi Dios Jesure.\\n5 Dios pʉame Jesucristo jʉ̃gori yʉ besewĩ. Cʉ̃ yaʉ apóstol paarique, caroa macããjẽ paarique majũrẽ yʉ cũwĩ. Bairo yʉ quetibʉjʉ rotijowĩ ati ʉmʉrecóo macããna nipetiropʉ cʉ̃ yaye nocãrõ caroa quetire tʉ̃goʉsari, cʉ̃ carotirore bairo na caátiparore bairo ĩ. 6-7 Bairi mʉjãã, Roma macã macããna cʉ̃ãrẽ Jesucristo yarã mʉjãã ãnio joroque mʉjãã ásupi Dios, tie caroa quetire mʉjãã catʉ̃goʉsaro jʉ̃gori. Bʉtioro mʉjãã maiñami. Cʉ̃ ya poa cʉ̃ cabeserica poa macããna mʉjãã ãnio joroque mʉjãã ásupi. Bairi mʉjããrẽ ñiña: Marĩ Pacʉ Dios, bairi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroare mʉjããrẽ na jonemoáto. Tunu bairoa caroa yericʉtaje cʉ̃ãrẽ na jonemoáto, ñiña.\\n8 Caãnijʉ̃goro atiere mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉjʉ̃goya mai: Nipetiropʉ macããna ʉseanirĩqũẽ mena tʉ̃gonucũñama Jesucristo mena caroaro mʉjãã catʉ̃goñatutuãnierẽ. Bairo tocãnacãʉ̃pʉa mʉjãã cabaiãnierẽ tʉ̃gori, yʉ pʉame, “Jãã Pacʉ, mʉ ñujãñuña jãã mena,” ñinucũña Diopʉre. Jesucristo jʉ̃gori bairo ñi jẽninucũña. 9 Nipetirije yʉ catutuarije mena Dios cʉ̃ carotirore bairo yʉ átinucũña, cʉ̃ macʉ̃ yaye caroa quetire quetibʉjʉ. Bairi Dios pʉame masĩñami tocãnacãnia cʉ̃rẽ mʉjãã yʉ cajẽnibojanucũrĩjẽrẽ. 10 Apeye cʉ̃ãrẽ atore bairo cʉ̃ ñi jẽninucũña: “Mʉ caborije caãmata, yʉre Roma macãpʉ yʉ mʉ árotigʉ. Mʉrẽ catʉ̃goʉsarãrẽ na ñiñagaya,” cʉ̃ ñi jẽninucũña tocãnacãnia. 11 Yoaro mʉjãã tʉpʉ yʉ ágatʉ̃goña ãninucũmiña. Mʉjãã, to macããnarẽ nemojãñurõ Jesucristo mena catʉ̃goñatutuarã mʉjãã caãnipeere boʉ, mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉnemogaya. Bairi mʉjãã tʉpʉ yʉ ágatʉ̃goñanucũmiña bʉtioro. 12 Bairo mʉjããrẽ ĩgʉ ñiña: Yʉ, mʉjãã cʉ̃ã, pʉga nʉgõãpʉa Jesucristo mena marĩ tʉ̃goñatutuaya. Bairo marĩ catʉ̃goñatutuarijere caroaro yerijõrõ marĩ caãmeoquetibʉjʉparore bairo ĩ, mʉjãã tʉpʉ yʉ áganucũmiña bʉtioro.\\n13 Yʉ bairãrẽ bairo caãna, atiere mʉjãã camasĩrõ yʉ boya: Ape yepaa macããna judío majã caãmerãrẽ na yʉ caquetibʉjʉro tʉ̃gori bero, jĩcããrã cʉ̃ tʉ̃goʉsanucũñama Jesure. Torea bairo mʉjããtʉ macããna cʉ̃ã na catʉ̃goʉsaparore bairo ĩ, mʉjãã tʉpʉ yʉ áganucũmiña. Bairo áganucũmicʉ̃ã, mʉjãã tʉpʉ yʉ ámasĩẽtĩña mai. 14 Tocãnacãʉ̃pʉrea camasãrẽ besericaro mano caroaro mena yʉ quetibʉjʉ rotiwĩ Dios: Marĩ yaye cabʉsʉrã, aperã marĩ yayere cabʉsʉena, bueri majã camasĩrã, aperã camasĩẽna cʉ̃ãrẽ nipetirore yʉ quetibʉjʉ rotijowĩ. 15 Bairi mʉjãã ya macã macããna Jesucristore catʉ̃goʉsaenarẽ cʉ̃ yaye quetire bʉtioro na yʉ quetibʉjʉganucũña.\\n16 Noa ũna camasã tie caroa quetire na catʉ̃goʉsaata, na netõõgʉmi Dios peeropʉ na caábujiopeere. Bairi tie caroa quetire di rʉ̃mʉ ũno yʉ quetibʉjʉboboetiya. Caãnijʉ̃goro tie caroa quetire nipetiro judío majãrẽ na quetibʉjʉjʉ̃goyupa Jesujãã. Bairi ãmerẽ yua judío majã caãmerã cʉ̃ãrẽ quetibʉjʉrã jãã átiya. 17 Atie queti bairo marĩ masĩõña: “Jesucristo mena na catʉ̃goñatutuari wãme mena jeto jʉ̃gori carorije cawapa cʉ̃goenarẽ bairo na ĩñañami Dios,” marĩ ĩ masĩña. Torea bairo na ĩñañami cʉ̃ mena catʉ̃goʉsajʉ̃gorãrẽ. Atiere torea bairo ĩ quetibʉjʉ woatuyayupa tirʉ̃mʉpʉre: “Cañuʉrẽ, cʉ̃ mena catʉ̃goñatutuaʉ cʉ̃ caãnie jʉ̃gori, ‘Ñe ũnie carorije cawapa cʉ̃goecʉ niñami,’ qũĩ ĩñagʉmi Dios,” ĩ woatuyupa Dios ya tutipʉ.\\n18 Bairi bairo baiya: Marĩ Pacʉ Dios ʉmʉrecóopʉ caãcʉ̃ ati yepa macããna cañuena, cariape caátiãmerãrẽ roro popiye na tãmʉo joroque na átimasĩñami. Na pʉame roro na caátie mena aperãrẽ caroa cariape quetire na tʉ̃goʉsaetio joroque na átiyama aperã camasãrẽ. 19 Bairo na caátimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame nipetiro camasãrẽ cʉ̃ caátiãnierẽ na camasĩrõ boyami. Merẽ cʉ̃ camasĩrĩjẽrẽ na ĩñoñupĩ. Na, cañuena cʉ̃ãrẽ tiere na ĩñoñupĩ. 20 Caãnijʉ̃goripaʉpʉa nipetiro camasã ĩñajʉ̃goasúpa ati yepa, ati ʉmʉrecóo, caãno cãrõ Dios cʉ̃ caqũẽnorĩqũẽrẽ. Tiere caĩñarã majũ ãnirĩ Diore ĩñaetimirãcʉ̃ã, “Ati ʉmʉrecóore caqũẽnorĩcʉ̃ Dios niñami. Cʉ̃ catutuarije petietiya,” na caĩpea niña. Bairi, “ ‘¿Dios, cʉ̃ ãnicʉti? Yʉra mácʉ̃mi,’ ĩ tʉ̃goñarĩ mʉrẽ jãã ĩroaepʉ,” Diore na caĩpee mee niña.\\n21 Bairo ĩrĩcãrõ mano merẽ caroaro majũ cʉ̃ caãnierẽ masĩñama. Bairo cʉ̃ masĩmirãcʉ̃ã, “Ãniñami Dios ati ʉmʉrecóore caqũẽnorĩcʉ̃,” qũĩ nʉcʉ̃bʉgoetinucũñama. Diore qũĩroagaetiyama. Tunu bairoa tocãnacã rʉ̃mʉ camasãrẽ na cʉ̃ caĩñaricanʉgõmiatacʉ̃ãrẽ, “Jãã mena mʉ ñujãñuña,” qũĩ basapeogaetinucũñama Diore. Nemojãñurõ cañuena ãnirĩ ricaati majũ tʉ̃goñarĩqũẽ jetore tʉ̃goñanucũñama. Torena, caroa macããjẽ cariape quetire tʉ̃gomasĩẽtĩñama. 22 “Jãã, camasĩrã majũ jãã ãniña,” caĩrã nimirãcʉ̃ã, catʉ̃gomasĩẽna majũ niñama. 23 Bairo caãna ãnirĩ Dios tocãnacã rʉ̃mʉa caãnicõãninucũʉ̃rẽ qũĩroaetiyama. Bairo qũĩroaetiri yua, yucʉ, ʉ̃tã ũnie mena camasã bauriquere bairo cabaurãrẽ na qũẽnonucũñama. Camasã cayasiparã na caãnimiatacʉ̃ãrẽ, na bauriquere bairo cabaurãrẽ na ĩroanucũñama. Tunu macãnʉcʉ̃ macããna minia, ãña, aperã waibʉtoa bauriquere bairo cabaurã cʉ̃ãrẽ na qũẽnorĩ na ĩroanucũñama.\\n24 Bairo cʉ̃rẽ na caĩroaetie wapa Dios cʉ̃ã na piticõãñami. Na caboro carorije nipetirije na caátigarijere na áparo ĩ, na piticõãñami. Bairo na cʉ̃ capitiro yua, na pʉame netõjãñurõ roro caboborije ũnierẽ ãmeo átinucũñama. 25 Cariape macããjẽ quetibʉjʉriquere tʉ̃goʉsaricaro ũnorẽã, ricaati roro ĩtorique majũrẽ tʉ̃goʉsanucũñama. Tunu Diore qũĩroaricaro ũnorẽã, ati ʉmʉrecóo macããna cʉ̃ caqũẽnorĩcãrã bauriquere bairo cabaurãrẽ na ĩroanucũñama. Bairo na caĩroamiatacʉ̃ãrẽ, Dios roque nipetirijere caátacʉ cʉ̃ caãnoi tocãnacã rʉ̃mʉa cʉ̃ marĩ cabasapeocõã ninucũrõ ñuña. Bairoa to baiáto.\\n26 Bairo cʉ̃rẽ na caĩroatie wapa Dios cʉ̃ã na piticõãñami, na rupaʉ caborore bairo carorije nipetirije na caátigarije caboborijere na áparo ĩ. Bairo na pitiri yua, carõmia, caʉ̃mʉa mena na caãmeo átiparo ũnorẽã, ricaati na majũ carõmia pʉgarãpʉa roro ãmeo átiepenucũñama. 27 Caʉ̃mʉa cʉ̃ã na majũ roro ãmeo átinucũñama. Roro átaje caboborije ũnie majũrẽ átinucũñama. Carõmia mena na caãmeo átiparo ũnorẽã, na majũ caʉ̃mʉa pʉgarãpʉa roro ãmeo átiepenucũñama. Bairo roro ána yua, na majũ na rupaʉre rorije riaye to baio joroque átinucũñama.\\n28 Nipetirije cʉ̃ caátajere ĩñamirãcʉ̃ã, Diore qũĩroagaetiyama. Bairo cʉ̃ na caĩroagaetie wapa, Dios cʉ̃ã na piticõãñami. “Na caboro roro ricaati na catʉ̃goñarĩjẽ mena na tʉ̃goña ãmarõ,” ĩ, na piticõãñami. Bairo cʉ̃ caáto, na pʉame nemojãñurõ roro átinucũñama. 29 Nipetiri wãme carorijere caátinetõmajũcõãrã niñama. Bairo caána ãnirĩ bopaca ĩñarĩcãrõ mano roro átiganucũñama camasãrẽ. Tunu carõmia mena roro átiepepainucũñama. Tunu bairoa apeye ũnierẽ cacʉ̃gorã nimirãcʉ̃ã, netõjãñurõ cʉ̃gonemoganucũñama. Nipetirije carori wãmerẽ átinucũñama. Aperã yayere ĩñaʉgaripeanucũñama. Ãmeo pajĩãganucũñama. Roro ãmeo tutinucũñama. Camasãrẽ na ĩtoepenucũñama. Aperã cʉ̃ã roro bʉsʉpainucũñama. 30 Aperã cʉ̃ãrẽ roro na átigarã, na caáperimiatacʉ̃ãrẽ, roro na bʉsʉjãnucũñama. Diore cateerã majũ niñama. Aperãrẽ na tʉ̃goña yapapuao joroque na átinucũñama. “Jãã roque caãnimajũrã jãã ãniña aperã netõrõ,” ĩnucũñama. Na majũ na catʉ̃goñarĩjẽ mena roro na caátipeere tʉ̃goñabócari roro átinucũñama. Na pacʉa cʉ̃ãrẽ na baibotionucũñama. 31 Cariape tʉ̃gogaetimajũcõãñama. “Bairo jãã átigarã,” na caĩrĩjẽ cʉ̃ãrẽ na caĩrõrẽ bairo áperinucũñama. Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃rẽ cʉ̃ maiẽtĩñama. Tunu apeyera roro aperã na na caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori, na masiriyobojagaetinucũñama. Aperã cʉ̃ãrẽ na bopaca ĩñagaetinucũñama. 32 Bairo cabaiãnarẽ cabero na recõãgʉmi Dios peeropʉ. Tiere ati yepapʉ Dios cʉ̃ caĩcũrĩqũẽrẽ masĩmirãcʉ̃ã, na pʉame carorijere áticõã ninucũñama. Bairo caána ãnirĩ aperã narẽ ĩñacõrĩ roro na caátiere ĩñarã, “Marĩ caátorea bairo na cʉ̃ã roro átiyama,” ĩ ʉseaninucũñama.","num_words":1131,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 4 BSNNT - Quẽna ʉtabʉcʉra tʉ ejacõari, - Bible Search\\nOterimasʉ ĩ bajirere Jesús ĩ gotimasiore queti\\n1Quẽna ʉtabʉcʉra tʉ ejacõari, masare gotimasioñuju Jesús. Masa jãjarãbʉsa ĩna rẽjaquearo ĩacõari, cũmuajʉ vasãjacõari, rujiyuju Jesús. Masajʉama, ʉtabʉcʉra tʉ ñañujarã ĩna. 2To bajicõari, cojo queti me tʉoĩacõari, “Ado bajiro bajisere bajiro bajiaja” ĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise gotiyuju:\\n3—Adi queti mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa. Sĩgʉ̃ oterimasʉ vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi. 4Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna. 5-6Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. Tijʉ, mojoroaca sita ti ñajare, guaro ti judidaboajaquẽne, muiju, asisĩocõagʉ̃mi. To bajicõari, oco manijare, sĩnireacoatoja ti. 7Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. To bajiri rica cʉtibetoja ti. 8Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, treinta ñaricari rica cʉtiroja. Gajetõ, sesenta ñaricari, gajetõ, cien ñaricari rica cʉtiroja. 9Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Ado bajiro yigʉ, gotimasiore queti gotirũgũaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n10Tijʉ bero, Jesús sĩgʉ̃ne ĩ ñaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩre ajisʉyarã rãca ĩ tʉ rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã:\\n—¿Gotimasiore queti yʉare mʉ gotise, no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n11To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:\\n—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona, yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios sʉorine ajimasiaja mʉama. To bajiboarine gãjerãjʉama, Dios ĩ bojabetijare, tire ajimasibeama. 12To bajiri, gotimasiore queti rãca gotimasioaja yʉ, ado bajiro bajirã ĩna ñajare: Adi macarʉcʉroaye rĩrene tʉoĩarã ñari, yʉ yiĩosere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, manire yimasibeama. To bajiro bajirã ñari, rojose ĩna yisere tʉoĩavasoacõari, “Yʉare masirioya”, Diore yisẽnibeama. To bajiri yirẽto ecobosabetirʉarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Ado bajiro yirʉaro yaja oterimasʉ ĩ bajire queti”, Jesús ĩ yigotirẽtobure queti\\n13Bero, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Oterimasʉ ĩ bajire quetire mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasibetijama, gajeye yʉ gotirotire quẽne ajimasimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n14To yigʉne, ado bajiro ti quetire ĩnare gotirẽtobuyuju Jesús:\\n—Oterimasʉma, yʉ gotimasisere gotimasiocudirimasʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. 15Ote aje, maajʉ vẽjaquearere, minia ĩna barere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere ĩna ajiboasere, vãtia ʉjʉ ejacõari guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ —yiyuju.\\n16-17—Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere, muiju ĩ asisĩorere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ĩna ñajare, gãjerã rojose ĩnare ĩna yijama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ. 18-19Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotajʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, adi macarʉcʉro ti bajisejʉare tʉoĩarejairã ñari, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjacõari, yʉ bojarore bajiro yimenare yigʉ yibʉ yʉ. 20Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere cojotõ treinta ñaricari, gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ cien ñaricari rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ gotmasiosere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã yʉ ocare ĩna gotimasiose sʉori, gãjerã masa quẽne yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\nSĩabusuoriare tʉoĩacõari, Jesús ĩ gotimasiore queti\\n21Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato masa” yigʉ, gotirũgũaja. 22Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma. 23Tire, mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n24To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa. Mʉa ajitirʉ̃nʉrũtuatore bajirone “Bʉtobʉsa ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. Rẽtobʉsaro mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, variquẽnarʉarãja mʉa. 25To bajiri, no bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, Dios ĩ rotise sʉorine ĩ ajimasiboasere masiriticõarʉcʉmi ĩ. To bajiri Diore masibetimasucõarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.\\nOte aje judibʉcʉare tʉoĩacõari Jesús ĩ gotimasiore queti\\n26Quẽna ado bajiro masare gotimasioñuju Jesús:\\n—No bojarã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma, yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉñarã rĩne, ĩ sʉorine bʉtobʉsa ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarũtuarʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, ote aje ti judibʉcʉatore bajiro bajiama. Oterimasʉ otegʉmi. 27Otecõari, tocãrãca ñamiri, ʉ̃mʉari quẽne, ĩ cãnijaquẽne, ĩ cãnibetijaquẽne, no yibetoja ĩ otere. Ĩ codetirʉ̃nʉcõa ñabetiboajaquẽne, ti masurione judicõari, bʉcʉatoja. Ti bʉcʉamʉjasere, “Ado bajiro bʉcʉatʉsajʉ ti” yimasibetiboajaquẽne, bʉcʉamʉjacoatoja ti. 28Ĩ otere ti masurione judiroja ti. Rĩjoro rujasaviaca judisʉoroja. Bero, bʉcʉamʉjacõari jũ cʉtiroja. To bajicõari rica cʉtiroja. 29Ti bʉcʉaro ĩacõari, juagʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Mostaza vãme cʉtiʉ rica, ajeare bajiro bajiaja”, Jesús ĩ yire queti\\n30Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja: e 31Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉre mostaza ajea otegʉmi. Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti, mostaza ajeaca. 32To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasioñuju Jesús.\\n33-34Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũñuju Jesús, “Ĩna ajimasiro cõro ajimasiato” yigʉ. To bajiro yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, quẽnaro ĩnare gotirẽtobujeocõañuju.\\nMino vatone, oco sabesere Jesús ĩ tʉjore queti\\n35Tirʉ̃mʉ muiju ĩ rocasãro, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús. 36To bajiri jãjarã masa Jesúre ajirã ejarãre, ĩ sãñaricũmuajʉne ĩ buerimasa rãca ĩnare jẽaveocoasujarã. To bajiri, gaje cũmuariana quẽne, ĩnare jẽasʉyasujarã. 37To ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju. 38To ti bajiboajaquẽne, rʉjoa tutuoriajʉ rãca ĩ rʉjoare tutuocõari, cãnisãñañuju Jesús, cũmua gʉdejʉ. Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! ¿“To bajiro ti bajijama, quẽnacõaroja”, yati mʉ? —ĩre yiyujarã ĩna.\\n39-40To bajiro ĩna yirone,\\n—¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩabeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. To yigajanocõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja.\\n41To bajiro ĩ yiboajaquẽne, bʉto güicõa ñañujarã ĩna. To bajiri, ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã Jesús buerimasa.","num_words":981,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti GÁLATAS 1\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ, Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ apóstol majũ yʉ ãniña. Camasã aperã ũna beseri na caquetibʉjʉrotijoricʉ mee yʉ ãniña. Jesucristo, cʉ̃ pacʉ Dios mena roque na caquetibʉjʉrotijoricʉ majũ yʉ ãniña. Mai, Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ Jesucristore cʉ̃ catioyupi, cariacoatacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ. 2 Bairi marĩ yarã Jesucristore catʉ̃goʉsarã yʉ mena caãna mena, mʉjãã yʉ woajoya, mʉjãã Galacia yepa macããna ñubueri majãrẽ. 3 Bairi mai, marĩ Pacʉ Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroa yeri cʉtajere mʉjãã na jonemoáto. Caroaro yeri jõrõ ãnajẽ cʉtaje cʉ̃ãrẽ mʉjãã na jonemoáto. 4 Mai, Jesucristo pʉame yucʉpãĩpʉ uwiricaro mano riayupi marĩ carorije wapa. Tunu bairoa roro ati ʉmʉrecóo macããna marĩ caátiãnie wapare netõõgʉ riayupi. Tore bairo baiyupi, marĩ Pacʉ Dios, Jesucristo pacʉ cʉ̃ caboro jʉ̃gori yua. 5 Bairi yʉ pʉame tiere masĩrĩ, atore bairo ñi basapeoya: “¡Nocãrõ cañuʉ cʉ̃ ãniñati marĩ Pacʉ Dios! Tocãnacã rʉ̃mʉa cañuʉ nicõã ninucũgʉmi. Bairoa to baiáto,” ñiña yua.\\n6 Ãmerẽ bʉtioro yʉ tʉ̃goña yapapuaya, Diore catʉ̃goʉsaricarã nimirãcʉ̃ã, cʉ̃rẽ yoaro mee mʉjãã cajãnarĩjẽ jʉ̃gori yua. Dios pʉame Jesucristo jʉ̃gori mʉjããrẽ maiwĩ. Bairo mʉjããrẽ cʉ̃ camaimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ yaye caroa queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩjẽ quetire jãnarĩ, apeye queti pʉamerẽ mʉjãã tʉ̃goʉsaya. Tiere masĩrĩ, bʉtioro yʉ tʉ̃goña yapapuaya. 7 Cariape majũrã, apeye quetibʉjʉrique camasã na canetõpee ũnie maniña. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, aperã jĩcããrã mʉjããrẽ quetibʉjʉ mawijiorã átiyama. Jesucristo yaye caroa quetire quetibʉjʉ mawijiobuipeogarã átinucũñama mʉjããrẽ. 8 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ Dios camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ caroa queti ũnie meerẽ cʉ̃ caquetibʉjʉata, peero caʉ̃petietopʉ cʉ̃ ápáro. Yʉ ũcʉ̃, o ʉmʉrecóo macããcʉ̃ ángel ũcʉ̃ cʉ̃ caãmata cʉ̃ãrẽ, popiye cʉ̃ baiáto, roro ricaati cʉ̃ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori yua. 9 Merẽ cajʉ̃goyepʉ cʉ̃ãrẽ tore bairo mʉjããrẽ ñi quetibʉjʉwʉ. Bairi ãmerẽ tunu mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉnemoña: Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ Dios camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ caroa queti mʉjãã catʉ̃gojʉ̃gorique ũnie meerẽ mʉjãã cʉ̃ caquetibʉjʉata, peero caʉ̃petietopʉ cʉ̃ ápáro.\\n10 Camasã, yʉ caquetibʉjʉrijere na ĩñajesoáto ĩ mee, tiere yʉ quetibʉjʉnucũña. Dios pʉame roque yʉ caátiere qũĩñajesoáto ĩ, mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉnucũña atie cʉ̃ yaye quetire. Camasã ricaati caquetibʉjʉrã mena caroaro tuagʉ mee yʉ átiãniña. ¡Narẽ tutuaro mena yʉ caquetibʉjʉeticõãta, Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ mee yʉ ãnibujioʉ!\\n11 Yʉ yarã, atiere masĩña mʉjãã cʉ̃ã: Caroa queti camasãrẽ Dios cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire mʉjãã yʉ quetibʉjʉnucũña. Ati ʉmʉrecóo macããna camasã na catʉ̃goñarĩjẽ mena na caĩquetibʉjʉrije ũnie meerẽ yʉ quetibʉjʉnucũña. 12 Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ camasocʉ yʉ quetibʉjʉ rotijoemi. Tunu bairoa ni ũcʉ̃ camasocʉ yʉ bueemi atie mʉjãã yʉ caquetibʉjʉrijere. Jesucristo pʉame roque cʉ̃ majũpʉa yʉ masĩõwĩ nipetirije mʉjãã yʉ caquetibʉjʉrijere.\\n13 Bairãpʉa, mʉjãã tʉ̃goricarã mai cajʉ̃goyepʉ judío majã na carotirore bairo ãcʉ̃ yʉ caátajere. Tutuaro mena Dios ya poa macããnarẽ popiye na baio joroque na yʉ átiʉsanucũwʉ̃. Bairo ácʉ, Dios ya poa macããna na petio joroque yʉ átigamiwʉ̃. 14 Baipʉa judío majã yayere yʉ capaa ãniwatoare merẽ aperã yʉ yarã, yʉ tʉ̃nii cabʉtoa caãna netõjãñurõ camasĩ majũ yʉ ãmʉ. Mai, judío majã na carotirije pʉame netõjãñurõ yʉ ñicʉ̃jãã ãnana na caátiãnajẽrẽ yʉ áticõã niganucũwʉ̃. Tie quetibʉjʉrique jeto caãnicõãninucũrõ yʉ bootʉ̃goñanucũwʉ̃. 15 Bairo cabai yʉ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, merẽ Dios pʉame yʉ cabuiaparo jʉ̃goyepʉa yʉ besecõãñupĩ. Bairo yʉ beseri yua, nocãrõ yʉre camai ãnirĩ, cʉ̃ yaʉ yʉ ãnio joroque yʉ ámi. Cʉ̃ majũ cʉ̃ caborore bairo yʉ beseyupi. 16 Bairo yʉre camai ãnirĩ yua, cʉ̃ caborore bairo ácʉ, cʉ̃ macʉ̃ Jesucristore yʉ masĩõ joroque yʉ ámi. Bairo cʉ̃ macʉ̃rẽ yʉ masĩõrĩ yua, cʉ̃ yaye caroa queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire yʉ quetibʉjʉ rotijowĩ judío majã caãmerãrẽ. Bairo cabairipaʉre ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ camasocʉ mena jẽniñarĩ yʉ masĩjʉ̃goepʉ. 17 Tunu bairoa Jerusalẽpʉ átí, yʉ jʉ̃goye apóstolea majã caãnijʉ̃goricarã cʉ̃ãrẽ na yʉ jẽniñaepʉ̃ yʉ cabairijere. Bairo átiri mee, jicoquei yoworicaro mano Arabia yepapʉ yʉ acoápʉ́. Cabero Damasco macãpʉ yʉ tunuetawʉ tunu.\\n18 Yoaro itia cʉ̃ma beropʉ roque yua, Jerusalén macãpʉ yʉ ápʉ́. Bairo ti macã etaʉ, Pedrore cʉ̃ yʉ masĩjʉ̃gowʉ. Cʉ̃ mena yua pʉga wãmo peti jĩcã rʉpo petiro cãnacã rʉ̃mʉ majũ yʉ tuawʉ. 19 Bairo topʉ ãcʉ̃, noa ũna aperã apóstolea majãrẽ na yʉ bocáepʉ. Santiago, marĩ Quetiupaʉ bai jetore cʉ̃ yʉ bocáwʉ. 20 Bairi cariape Dios cʉ̃ caĩñajoro mʉjããrẽ ñiña: Atie mʉjãã yʉ cawoajorije cabʉgoro macããjẽ mee niña. Cariape macããjẽ majũ niña.\\n21 Tie bero yua, yʉ pʉame Siria, bairi Cilicia yepaapʉ yʉ acoápʉ́. 22 Mai, bairãpʉa marĩ yarã Cristore catʉ̃goʉsari poari, Judea yepa macããna yʉ majũpʉ̃rã yʉ bocáema. 23 Atore bairo na caĩquetibʉjʉrije jetore tʉ̃gonucũñupã: “Marĩrẽ roro capajĩãga ʉsamirĩcʉ̃ ãmerẽ yua tʉ̃goñatutuarique caroa quetire camasãrẽ na quetibʉjʉ átiupʉ. Ji yʉteapʉre mai marĩrẽ cayasioregamirĩcʉ̃ camasãrẽ caroa quetire na quetibʉjʉ átiupʉ,” na caĩquetibʉjʉnucũrĩjẽ jetore tʉ̃gonucũñupã. 24 Bairo yʉ cabairijere tʉ̃gori, bʉtioro Diopʉre cʉ̃ basapeonucũñupã.","num_words":719,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 11 DES - Gʉare ĩgʉ buherãre ĩgʉ eropa arĩ werera - Bible Search\\nÑu waĩyegʉ ĩgʉ buherãre Jesure serẽpidoregʉ obeoñumi\\n1Gʉare ĩgʉ buherãre ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ ero pohro árĩri macarigue buhegʉ waha wami ĩgʉ.\\n2Eropigʉ Ñu peresugue árĩgʉ Jesu ĩgʉ iiricʉrire peebeopʉ. Eropa peegʉ Ñu ĩgʉ buherãre Jesure serẽpidoregʉ obeopʉ. 3Eropirã gʉa pohrogue eja, Jesure serẽpima erã Ñu buherã.\\n—Ñu õpa arĩ serẽpidoreami mʉre: “‘¿Yʉ pʉhrʉ gajigʉ ĩgʉ arigʉcumi,’ yʉ eropa arĩdigʉ ta ãhriri mʉhʉ? ¿O gajigʉre corerãcuri gʉa?” arĩ serẽpi doreami Ñu, arĩma erã Jesure.\\n4Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu yʉhrimi:\\n—Dohpaguere mʉa peerare, mʉa ĩarare Ñure wererã waque. 5Õpa arĩque: “Jesu mera cuiri ĩhajabirã ĩhama. Curimasibirã cuhrima. Cami boanirã õarã wahama. Peejabirinirã peea wahama. Sĩrinirã masa wahama,” arĩ wereque. Eropirã mojomorocʉrãre õari buherire yʉ wererare wereque ĩgʉre. Eropa arĩ weretuhaja õpa arĩ wereque Ñure. 6“Yʉre peegʉ ‘Diaye ta ãhraa,’ arĩgʉ ĩgʉ mucubirigʉ ãhrimi,” arãmi Jesu, arĩ, Ñure wererã waque, arĩmi Jesu.\\n7Ñu buherã erã wara pʉhrʉ, Jesu Ñu árĩricʉrire werenʉgami masa bajarãre.\\n—Masa marirogue Ñu pohrogue warã ero majare taare miru weãcʉ̃ ĩarã ejabiribʉ mʉa. 8Õari suhricʉgʉ sãre ĩabiribʉ mʉa. Õari suhricʉrã oparã ya wirigue ãhrima. 9Masa marirogue ejarã Goãmʉ yare weremʉhtadigʉpʉre ĩarã ejabʉ mʉa. Diaye ta Ñu Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ãhrimi. Gajirã Goãmʉ yare weremʉhtanirã tauro árĩgʉ ãhrimi Ñupʉ. 10Iribojegue Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa arĩ wereyuyoro Ñure.\\nMari Pagʉ ĩgʉ magʉre õpa arĩpʉ. “Mʉ core mʉre wereyubure obeogʉ iiaa,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañuma Ñure.\\n11Mʉare diaye ta arĩgʉ iiaa. Masa árĩpehrerã tauro ãhrimi Ñu waĩyegʉ. Irisubure ĩgʉ eropa árĩquerecʉ̃ ta ʉmaroguere Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere árĩpehrerã docanʉgagʉpʉ Ñu tauro árĩgʉcumi.\\n12-13“Ñu waĩyegʉ ĩgʉ eraboro core Moisere ĩgʉ apira doreri mera Goãmʉ marire doremi. Goãmʉ ya weremʉhtanirã mʉra erã gojara sã eropa ta árĩribʉ marire dorera. Dohpaguepʉre Ñu õari buherire, Goãmʉ opʉ ĩgʉ árĩrire buhemi. Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ pee masa erã ejatuharo erã turari mera Goãmʉ erã opʉ árĩcʉ̃ bʉrigã gahmema. 14“Elia arigʉcumi,” iribojegue erã arĩdigʉ ta Ñupʉ ãhrimi. “Iribojegue majarã erã arĩrare diaye ta ãhraa,” arĩdiarã Ñu ĩgʉ erã eropa arĩdigʉ árĩcʉ̃ masirãca mʉa. 15Õaro peeque mʉa ire, arĩmi Jesu.\\n16Eropigʉ õpa arĩnemomi masare:\\n—¿Mʉa dohpague majarã masa ñehmarano iro dopa ãhriri mʉa pepicʉ̃? Mʉa majirã iiro dopa õpa ãhraa. Doberi duarogue bira doarã, õpa arĩ dʉyasoma erãgã erã basi: 17“Mʉa bayaburire tarisu purirabʉ gʉa. ¿Duhpirã mʉa mucubiri bayarã aribirari? Eropirã gʉa bʉrigã ñehamere orerabʉ. ¿Mʉapʉ duhpirã gʉa mera orebirari?” arĩma dʉyasorã. Erã majirã arĩ dʉyasorã iro dopa ta iirã õpa iiaa mʉa dohpague majarã. 18Ñu waĩyegʉ Goãmʉ ya árĩburire ba duhugʉ vinore ihribirimi. Ĩgʉ eropa ihribiricʉ̃ ĩarã “Pee masibigʉ ãhrimi,” arĩribʉ mʉa ĩgʉre. 19Yʉpʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩgʉ yʉhʉ baha, ihria. Yʉ eropa iicʉ̃ ĩarã õpa arãa mʉa yʉpʉre. “Ĩaque. Ihĩ wʉaro bagʉ, merericʉgʉ sã ãhrimi. Wajasea corerã ñero iirã erã wapicʉgʉ ãhrimi ĩgʉ,” arãa mʉa yʉre. Mʉa gamero dopa gʉa iibiricʉ̃ ero wabeaa mʉare. Mʉa masibiriquererã ta gʉa iirare ĩarã, Goãmʉ masirire gʉa opacʉ̃ masirãca mʉa, arĩmi Jesu erãre.\\nIri macari majarãre turiñumi Jesu erã ñerire bʉjawerebiricʉ̃ ĩagʉ\\n20Pʉhrʉ ero maja macari majarãre turipʉ Jesu. Iri macarire gaji macari sãre Goãmʉ turari mera tauro deyoro moarire ii ĩhmudi árĩrimi ĩgʉ. Ĩgʉ eropa ii ĩhmuquerecʉ̃ ta erã ñero iirire duhubirinirã árĩma erã. Eropigʉ erãre õpa arĩpʉ ĩgʉ.\\n21—Corazín maca majarã mʉa ñero tarirãca. Betsaida majarã mʉa sã ñero tarirãca. Mʉa ya macaguere yʉhʉ Goãmʉ turari mera deyoro moarire iirabʉ. Mʉa peebirabʉ. Iribojegue Tiro waĩcʉri macare, Sidón waĩcʉri maca sãre yʉ deyoro moarire yʉ iicʉ̃ ĩarã ero majarãpʉ erã ñerire bʉjawereboañuma. Eropa iirã õaripʉre gohrotoboañuma. Bʉjawererã bʉjawereri suhrire saña, erã basi peame witũ mera mohsiripeoboañuma erã ñero iirare bʉjawere ĩhmumorã. Mʉapʉ eropa iibeaa. 22Eropigʉ mʉare arĩgʉ tiiaa. Dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃, Goãmʉ Tiro majarã mʉra, Sidón majarã mʉra tauro ñerã mʉa árĩri waja mʉare ñero gohra dipuwaja moagʉcumi ĩgʉ. 23Mʉa Capernaum majarã, mʉa ejatuharo Goãmʉ pohrogue wadiarabʉ. Mʉa Goãmʉ yare iidiabiricʉ̃ mʉare Goãmʉ peamegue cóãgʉcumi. Mʉa ya macague Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmurabʉ. Mʉa yʉre peebirabʉ. Iribojegue Sodoma waĩcʉri macare deyoro moarire yʉ eropa iicʉ̃ iri macapʉ dohpaguere árĩboca. 24Eropigʉ mʉare arĩgʉ tiiaa. Dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃ Goãmʉ Sodoma maca majarã mʉra tauro, mʉapʉre mʉa ñeri dipuwaja dipuwaja moagʉcumi, arĩpʉ Jesu iri macari majarãre.\\nYʉ pohrogue soorã arique, arĩñumi Jesu\\n25Irisubu ĩgʉ Pagʉ mera wereniguigʉ õpa arĩmi Jesu.\\n—Ahʉ, mʉhʉ ʉmaro majarã tauro opʉ, i yeba majarã tauro opʉ ãhraa. I mʉ buherire “Masituhaja gʉa,” arĩrãre masicʉ̃ iibeaa. Mʉ yare masipehobirãpʉre masicʉ̃ iiabʉ mʉhʉ. Mʉhʉ eropa iicʉ̃ “Õhaa,” arãa yʉhʉ mʉre. 26Eropa ta ãhraa, Ahʉ. Erã masibirãpʉre erã masicʉ̃ gahmeabʉ mʉhʉ, arĩmi Jesu ĩgʉ Pagʉre.\\n27Eropigʉ masare gʉa sãre õpa arĩ werenemomi:\\n—Yʉ Pagʉ árĩpehreri yʉ iiborore apimi yʉre. Ĩgʉ dihta yʉre õaro masimi. Yʉ sã ĩgʉre masia. Yʉ beyenirã sã ĩgʉre masima yʉ ĩgʉre masidorerã árĩrã. Erã nʉcʉ ta yʉ Pagʉre masia gʉa. 28Goãmʉ mera õaro árĩdiarã baja dorerire iiraa mʉa. Iri doreri nʉcʉrire omaro iro dopa ta ãhraa. Eropirã gariborea wahaa mʉa iri dorerire iirã. Eropa gariborerã yʉre serẽque. Mʉare soocʉ̃ iigʉra. 29Yʉhʉ pũriro mera doregʉ árĩbeaa. Nijiyajaro doregʉ ãhraa. Eropirã yʉ doreripʉre iique. Eropa iirã dipuwaja marirã õaro árĩrãca mʉa. 30Eropiro yʉ itamuri mera yahare iicʉ̃ diasabeaa. Eropirã yʉ dorerire iirã nʉcʉrire pepiro mariro õaro árĩrãca, arĩmi Jesu.","num_words":834,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SANTIAGO 2\\n1 Ajiya yʉ mairã. Mani ʉjʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani. Quẽnamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto rʉ̃cʉbʉoaja mani. To bajiro yirã ñari, mani rãcanare quẽne gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉoroti ñaja. 2 Mʉa rẽjarone, sĩgʉ̃ quẽnase sudi sãñacõari, ãmo sãriabedori sãcõari ejagʉmi. To yicõari, gãjijʉa sudi bʉcʉ sãñacõari ĩ ejajama, ado bajiro yirãja mʉa: 3-4 Quẽnase sudi sãñacõari, sãjaejagʉrema, “Ado ñaja rujiriaro quẽnarito”, ĩre yirãja mʉa. Maioro bajigʉjʉarema ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Tone rʉ̃gõcõaña. Mʉ bajirʉabetijama, rʉ̃cacane rujicõaña mʉ” ĩre mʉa yijama, quẽnaro gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉomena yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mʉa.\\n5 Ado bajiro mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa: “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã, maioro bajirã jãjarã ñaama. “Maioro bajirã ñaama” Diore ajimena ĩna yiĩarã ñaboarine, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ, quẽnaro Dios ĩ yirã ñaama. To bajicõari, ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉ ejarona ñaama. 6 To bajiboarine, maioro bajirãre ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉare rʉ̃cʉbʉorũgũaja mʉa. “Ĩna sʉorine rojose tãmʉorãja mani”, ¿yimasibeatique mʉa? Ĩna ñaama mʉare gotiyirorʉarã, ʉjarã tʉjʉ, mʉare juavarũgũrã. 7 “Jesús yarã ñaja yʉa” yicõari, bautiza ecoriarã ñaja mʉa. To bajiri, ĩ ocare ajicõari, quẽnaro variquẽnaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉama ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarũgũama. ¿Tire masibeatique mʉa?\\n8 Mani ʉjʉ, Dios ñamasusere ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa cʉdijama, quẽnaro yirã yirãja mʉa. 9 Tire ajirã ñaboarine, masa jedirore mʉa ĩarʉ̃cʉbʉobetijama, rojose yirã yirãja mʉa. To bajiri, “Mʉa ye sʉorine rojose ñaja”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios. 10 Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeomenare, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro yiĩagʉ̃ ĩ ñajare, ĩ rotirere cojo vãme mani cʉdibetijama, ñajediro ĩ rotirere cʉdibetijeocõarãre bajiro bajirãja mani, Dios ĩ ĩajama. 11 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro rotiyumi Dios: “Manajoa cʉtirã quẽne, manajʉa cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Gãjerãre sĩabesa”, manire yiyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manajoa cʉtirã gãjerãre ajeriarã cʉtibetiboarine, gãjire mani sĩajama, Dios ĩ rotimasire cʉdimena yirãja mani. 12 To bajiri, “Rojose mani yirʉasere yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, quẽnaro mani yibetijama, rojose mani yisere masicõari, rojose manire yirʉcʉmi Dios, yimasirã ñari, quẽnase rĩne yiroti ñaja manire. 13 To bajiri gãjerãre mani ĩamaijama, manire quẽne ĩamairʉcʉmi Dios. Gãjerãre mani ĩamaibetijama, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, manire quẽne ĩamaibetirʉcʉmi Dios, rojose mani yire vaja.\\n14 Adire quẽne quẽnaro ajiya yʉ mairã: “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios” yirã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi Dios. 15-16 Cojojirema, ado bajiro bajiroja: Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, bʉto ñiorijagʉ, to yicõari, sudi magʉ̃ maioro bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnaro vasa. Bare quẽnase bʉjaba. To bajicõari, sudi bʉjaba” ĩre yigotiboarine, ĩ bojasere mani ĩsibetijama, socarãne ĩre yigotiboarãja mani. Ĩre mani ñagõboase ñie vaja manoja. 17 Tire bajiro bajiaja Diore mani ajitirʉ̃nʉse. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ yarã ñaja mani” yiboarine, gãjerãre mani ejarẽmobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. Dios yarã me ñarãja mani.\\n18 “Yʉ gotisere ajimasimenama” yigʉ, ado bajiro gotiaja: “Gãjerãre quẽnaro maiaja yʉa” mʉa yisere yʉre mʉa yiĩobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, mʉare yigʉja yʉ. Yʉjʉarema, gãjerãre quẽnaro yʉ ejarẽmosere ĩacõari, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami”, yimasirʉarãja mʉa. 19 “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” mʉa yitʉoĩase quẽnaja. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, quẽnaro mʉa yibetijama, “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios” mʉa yitʉoĩase ñie vaja manoja. Vãtia quẽne “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” yitʉoĩarã ñari, güirã nanarãma. To bajiboarine rojosere yitʉjamena ñarãma. 20 “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yitʉoĩarã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, quẽnaro tʉoĩamasimenare bajiro bajirãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” mʉa yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. 21 Mani ñicʉ, Abraham ñamasir'i ĩ yimasirere mʉare gotiaja yʉ. Dios ĩ rotijare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajaʉ joejʉ ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉre sĩagʉagʉ yimasiboayuju Abraham. Ĩre ĩ sĩagʉadone, “Ĩre sĩabeticõaña”, ĩre yimasiñuju Dios. To yicõari, ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abrahamre. 22 To bajiri, Dios ĩ rotiriarore bajiro yimasir'i ĩ ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasiñumi”, yimasiaja mani. 23 Dios ĩ rotiriarore bajirone Abraham ĩ cʉdire ñajare, “ ‘Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yimasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Dios baba ñaami”, ĩre yimasiñujarã masa.\\n24 To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yicõari, quẽnaro mani yijama, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. 25 Rahab vãme cʉtimasirio jãjarã ajeriarã cʉtigo ñaboarine, quẽnaro so yimasirere quẽne tʉoĩaña: Jud'io masa ʉjʉ ĩ cõamasiriarã ĩna ejaro ĩacõari, “Mʉare ĩaterã mʉare sĩaroma” yigo, “Yʉ ya vijʉ sãjarudiya mʉa”, ĩnare yimasiñuju. To yicõari, “Mʉa rudiarotire mʉare gotirʉocoja”, yimasiñuju so. To bajiro ĩnare so yirẽmomasire ti ñajare, “Rojose magõ ñaamo”, sore yiĩamasiñuju Dios. 26 Mani rujʉ catise ti manijama, vaja manoja ti. To bajirone bajiaja “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãjerãre quẽnaro mani yibetijama. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja.","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 28 DES - Eropii iri nʉgʉrogue gʉa árĩpehrerã - Bible Search\\nPablo Malta waĩcʉri nʉgʉro árĩpʉ\\n1Eropii iri nʉgʉrogue gʉa árĩpehrerã majajanʉgajara pʉhrʉ iri nʉgʉro waĩre masibʉ. Malta waĩcʉri nʉgʉro árĩbʉ. 2Iri nʉgʉro majarã masa õarã árĩrã, õaro iima gʉare. Eropirã deco gʉa weera pʉhrʉ yʉsatariabʉ gʉare. Eropirã ero majarãpʉ peame dihutuhaja, gʉare sõhmadorema. 3Pablo peare aĩgãri aĩtĩami. Ĩgʉ aĩtĩara pʉhrʉ iri pea pohecague árĩdigʉ aña coñorpore wirigʉ, Pablo mojoto curĩtuhajami yahawearo mariro. 4Ĩgʉ curĩtuhajacʉ̃ ĩarã, iri nʉgʉro majarã erã basi wereniguima:\\n—Ihĩ masa wejẽdigʉ árĩbocumi. Eropigo mari turago dipuwaja moago ʉmaro majago ĩgʉre dipuwaja moago, ojocaridorebeamo. Ĩgʉ wʉariyague mirigʉ tarituhajadigʉ árĩrami. Dohpaguere igopʉ ĩgʉre ojocaridorebeamo, arĩrima erã basi.\\n5Eropigʉ Pablo añare peamegue wejẽsiri mehpeomi. Ĩgʉ aña pũribirimi. 6“Bijiroca,” arĩrã, corerima erã. Ne bijibiribʉ ĩgʉre. “Ĩgʉ sĩria wagʉcumi,” arĩrã erã ĩha corerima. Ĩgʉre pũribirimi. Yoari boje ero bijibiricʉ̃ ĩarã, ĩgʉre pũribiricʉ̃ ĩarã, gajiropa pepirima erã. “Ihĩ goãmarã mera majagʉ árĩbocumi,” arĩrima erã.\\n7Erã baa tuhajadiro pohro Publio waĩcʉgʉ ya poeri árĩbʉ. Ĩgʉ iri nʉgʉro majagʉ opʉ árĩmi. Eropirã ĩgʉ gʉare õaro iicʉ̃ ʉhrenʉ gohra ĩgʉ ya wihigue árĩbʉ gʉa. 8Publio pagʉ yojorocʉ, nimacʉricʉgʉ árĩmi. Eropigʉ ĩgʉ camague oyami. Eropigʉ Pablo dorecʉgʉ ya taribugue ñaja, Goãmʉre serẽ, ĩgʉ mojotorire ĩgʉ weca duhpeo, õagʉ wacʉ̃ iimi ĩgʉre. 9Ĩgʉ õagʉ wacʉ̃ ĩarã árĩpehrerã gajirã iri nʉgʉro majarã dorecʉrãre Pablo pohrogue aĩgãrima. Erã eropa aĩ eracʉ̃ ĩagʉ Pablo erãre õarã wacʉ̃ iimi erã sãre. 10Pʉhrʉ erã baja sãre waja mariro oma. Gʉa waboro coregã árĩpehreri gʉa gamerire, gʉa warã gʉa baburire dohodirugue durisãbasama erã.\\nPablo Romague ejapʉ\\n11Ʉrerã abe iri nʉgʉrogue gʉa árĩra pʉhrʉ dohodiru mera wabʉ gʉa daja. Iriru dohodiru ĩguiru perã goãmarã Cástro, Pólux waĩcʉrã erã wéanirã niguima. Alejandríague aridiru árĩbʉ iriru. Puhirópẽ iri nʉgʉrogue iriru dohodiru payabʉ. 12Waha, Siracusa waĩcʉri macague ejarã, ʉhrenʉ gohra iri macare árĩbʉ gʉa. 13Iri macare wiri waha, Regio waĩcʉri macague ejabʉ gʉa. Gajinʉ surgue miruñe ahri gʉare weãbeobʉ. Penʉ pʉhrʉ Puteoli waĩcʉri macague ejabʉ. 14Erogue Jesu yarã bajamerãgã gʉare bocatĩrima.\\n—Yuju semana gohra gʉa mera dujaque, arĩma erã gʉare.\\nErã eroparĩcʉ̃ peerã yuju semana gohra erã mera dujanibʉ. Pʉhrʉ mague majaa, Romague ejabʉ gʉa pare. 15Ero majarã Jesu yarãpʉ gʉa ejarare peerã, Apio waĩcʉrogue doberi duarogue gʉare bocatĩrima. Gajirã Jesu yarã “Ʉhre wihi” waĩcʉrogue gʉare bocatĩrima erã sã. Erã eropa bocatĩricʉ̃ ĩagʉ Pablo mucubiriri mera Goãmʉre “Õhaa,” arĩ, õaro sĩñaja wami. 16Romague gʉa ejara pʉhrʉ erã peresu erã iinirãre ero majagʉ peresu corerã opʉre weremi. Eropirã Pablopʉre yujugʉ ta apima ero majarã oparã. Eropigʉ ĩgʉre yujugʉ surara coremi.\\nPablo Romague buhepʉ\\n17Ʉhrenʉ pʉhrʉ Pablo judio masa buherã mera gamenerebu, erãre sihumi. Erã gamenerera pʉhrʉ ĩgʉ erãre weremi:\\n—Acawererã, mari acawererãre, mari ñecʉ sʉmarã erã iimʉrirare, marire erã buhera sãre tarinʉgabirimʉrabʉ yʉhʉ. Yʉ eropa tarinʉgabiriquerecʉ̃ ta Jerusalén yʉre ñehama Asia majarã judio masa. Erã eropa iira pʉhrʉ Roma majarãre yʉre peresu iidorema erã. 18Erã eropa iicʉ̃ Roma majarã yʉre serẽpi, yʉhʉ ñero iibigʉ yʉ árĩcʉ̃ yʉre “Dipuwajacʉgʉ ãhrimi,” arĩmasibirama. “¿Ñehe dipuwaja dipuwaja wejẽbocuri mari ĩgʉre?” arãma erã yʉre. Eropirã yʉre serẽpirãpʉ yʉre wiudiarama. 19Judio masapʉ yʉre wiudorebirama. Eropigʉ yʉ acawererãre judio masare weresãdiabiriqueregʉ ta, “Árĩpehrerã weca opʉre yʉ iirare diaye werediaca yʉhʉ,” arĩ serẽabʉ. Judio masa yʉre erã wiudorebiricʉ̃ ĩagʉ “Roma majagʉ opʉre weregʉ waro gahmea yʉre,” arãbʉ. 20Eropii mʉare ire werediagʉ sihuabʉ. Cristo marire taubu judio masa erã coredigʉ ĩgʉ yare yʉ wereri waja yʉhʉ peresugue ãhraa. Eropigʉ irire mʉare werebu sihuabʉ, arĩmi Pablo judio masa oparãre.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erãpʉ ĩgʉre werema.\\n—Judio masa mʉre quere wereripũrire gʉare ne obeobirama. Eropirã erogue arinirã sã gʉa acawererã gʉare mʉ eropa warare werebirimʉrama. Erã “Ĩgʉ ñero iigʉ ãhrimi,” arĩ mʉre werebirimʉrama. 22Mʉa ya curure árĩpehrerogue masa erã ñero wereniguicʉ̃ gʉa masia. Eropa masirã mʉ buherire mʉ werecʉ̃ peediaa gʉa, arĩma erã ĩgʉre.\\n23Eropa arĩtuhaja, “Gajinʉ árĩrã,” arĩma erã. Gajinʉgue Pablo mera gameneremʉhtanirã tauro masa bajarã ĩgʉ árĩroguere erama. Ñamiñarigã Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrare õari buherire ĩgʉ buhenʉga, pʉ ñamigue buhe duhúmi. Goãmʉ dorerire Moisegue ĩgʉ apirare, Goãmʉ ya weremʉhtanirã erã gojarare buhemi. Eropa buhegʉ, erãre Jesure masicʉ̃ iidiagʉ iirimi Pablo. 24Yujurãyeri ĩgʉ buherire gamema. Eropirã gajirãpʉ peediabirima. 25Eropirã erã basi pe curu game dʉca wari wama. Erã wiriaboro core Pablo Isaia ĩgʉ wereniguirare weremi. Õpa arĩmi erãre:\\n—Isaia Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ ĩgʉ werera diaye ta ãhraa. Mari ñecʉ sʉmarãre weregʉ árĩgʉ Espíritu Santo Isaiare õpa arĩ were gojadoreñumi:\\n26-27Ire oãre weregʉ waque: “Dipu bʉrirã ãhraa mʉa. Eropirã yahare peediabeaa mʉa. Gamiri toyobirã dopa ta peediabeaa mʉa. Eropirã yahare peequererã peesome mʉa. Mʉa eropa árĩbirã õaro peeboaya mʉa. Eropirã õaripʉre gohrotoboaya mʉa. Eropigʉ mʉare peame wabonirãre tauboaya yʉhʉ,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañumi Isaia, arĩmi Pablo erãre.\\n28Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Pablo werenemomi:\\n—Ire masique mʉa. Goãmʉ buherire masare ĩgʉ õaro taurire judio masa árĩbirãre buherãca gʉa. Erãpʉ peerãcoma, arĩmi Pablo judio masare.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masa irire erã basi bʉrigã game dʉyaso wiriama.\\n30Pe bojori gohra Pablo ĩgʉ eropa wajayeniguiri wihigue árĩpʉ. Ero árĩgʉ, árĩpehrerã ĩgʉ ya wihigue warãre mucubiriri mera bocatĩrimʉripʉ ĩgʉ. 31Eropigʉ ĩgʉ güiro mariro Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrare, mari Opʉ Jesucristo ya sãre buhemʉripʉ. Ĩgʉ eropa buhequerecʉ̃ ta ne gajirã ĩgʉre “Buhebiricãque,” arĩbiriñorã.","num_words":816,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti LOS HECHOS 1\\nEspíritu Santo mʉare queo sãgʉ̃ yiguĩji Dios, Jesús ĩ yire gaye\\n1 Yʉ baba Teófilo, ñati mʉ. Iti rʉmʉjʉ mʉre papera yʉ cõasʉocati Jesús ĩ yigore, ito yicõri ĩ riasore gaye mʉre papera cõacʉ yʉ. 2 Ñajediro ĩ yigore mʉre gotigʉ macãrʉcʉ̃ro ĩ mʉja warajʉna ucasʉsacʉ yʉ. Ũmacʉ̃jʉ ĩ mʉjaroto riojʉa ĩ oca goti ucuronare beseyijʉ Jesús. Apóstoles wame cʉtiyijarã ĩna. Espíritu Santore tʉocõri, “Adi ña mʉa moaroti”, yiyijʉ Jesús ĩnare. 3 Jesús ĩ godaja bero mʉcana tʉdi caticõri ĩ oca goti ucutoni ĩ cũanare goaĩoyijʉ Jesús. Jʉ̃arã masacõ rʉmʉri goa ñayijʉ Jesús, coji meje. Ĩ tʉdi catire gaye queno ĩna masisatoni biyaro goaĩoyijʉ Jesús, ĩ cũanare. Ĩnare goaĩocõri, “No ĩre tʉorʉ̃nʉrãreti ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios”, yire oca riasoyijʉ Jesús ĩnare.\\n4 Ĩna rãca ñagʉ̃jʉ, ado bajiro gotiyijʉ Jesús ĩnare maji:\\n—Ado Jerusalénre wagobeja mʉa. Mani Jacʉ Dios ĩ gotiado bajiroti Espíritu Santo ĩ ejarotire bocatiya mʉa, yiyijʉ Jesús ĩnare. Ito yicõri, coji meje mʉare goticʉ yʉ itire, yiyijʉ Jesús ĩnare. 5 Iti rʉmʉjʉ ñeñaro mʉa yirise jidicãja bero mʉare idé guñi Juan. Ito bajiri nocõ mejeti Espíritu Santo queo sãgʉ̃ yiguĩji Dios mʉare, yiyijʉ Jesús ĩ cũanare.\\nMacãrʉcʉ̃rojʉ Jesús ĩ mʉja ware gaye\\n6 Jesús rãca minijuacõri ado bajiro seniĩayijarã ĩna ĩre:\\n—Jane mejejʉ romano masa gʉa ya sita ẽmacõri gʉare moa rotiyoñi ĩna. ¿Adocãta ĩnare bucõagʉ̃ yigʉjada mʉ? Ito yicõri, ¿ado gʉa rotigorajʉ mʉcana gʉare jʉdacõa rotigʉ yigʉjada mʉ? yiyijarã ĩna Jesure.\\n7 Ĩna ito yija tʉocõri, ado bajiro cʉdiyijʉ Jesús ĩnare:\\n—No yicõri masire ma mʉare. Mani Jacʉ Dios, ĩ masirisena ĩ yirotire, ĩ sĩgʉ̃ti masiami itire. Masibea mʉa. Di rʉmʉ, di rodo, di ʉ̃mʉa, yi masibea mʉa. Dios sĩgʉ̃ti masiami ĩ yirotire. 8 Adijʉa ña mʉa masiriseoni. Espíritu Santo ĩ wadiroca, oca sẽorise ejaro yiroja mʉare. Ito yicõri gãjerã cʉtorijʉ wacõri, ĩnare yʉre bʉsirã yirãji mʉa. Jerusalénjʉ, Judea sitajʉ cʉni, Samaria sitajʉ cʉni, macãrʉcʉ̃ro ñarocõjʉti, yʉre bʉsirã yirãji mʉa, yiyijʉ Jesús apóstol mesare.\\n9 Iti ĩnare goti tĩocõri, ĩre ĩna tibojaroca riti ũmacʉ̃jʉ mʉja wasʉoyijʉ Jesús. Ito bero ide bueri iti ejarocati, ruyubiticoayijʉ Jesús ĩja. Ito bajiri tʉdi tibisijarã ĩna Jesure. 10 Ĩ mʉjagorajʉ macãrʉcʉ̃rojʉ ti mʉo ñayijarã ĩna. Ito bajiro ĩna ti mʉo ñaroca ñajasaroti Dios ñaro gãna jʉ̃arã ángel mesa goa rʉ̃gʉ̃yijarã ĩna tʉ. Yutabuju bʉto yorise sãñarã ñayijarã ĩna. 11 Ado bajiro gotiyijarã ĩna:\\n—Mʉa Galilea gãna, macãrʉcʉ̃rojʉ ti mʉo rʉ̃gõbesa. Ãni Jesuti, macãrʉcʉ̃rojʉ mʉja wacʉ, mʉcana ĩ mʉja waja, mʉa tiado bajiroti mʉcana tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩja, yiyijarã ángel mesa Jesús ĩ cũanare.\\nJudas ñajacʉre wasoarona Matíasre ĩna besere gaye\\n12 Olivos wame cʉtiri tʉriajʉ ñayijarã Jesús ĩ cũana. Ito bero Jerusalénjʉ tʉdicoayijarã ĩna ĩja. Sõjʉ meje ñayijʉ iti cʉto. Coji cõrecõ ñayijʉ iti cʉto. 13 Cʉtojʉ ejacõri ĩna ñari wijʉ mʉja wacõri, co sãnimʉ weca sãjayijarã ĩna. Ĩna ñayijarã ado bajiro wame cʉtirã: Pedro, Juan, Santiago, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, ito yicõri Alfeo macʉ Santiago. Ito bero gãjerã ñayijarã Simón celote gaye tʉoĩagorʉ, ito yicõri Santiago macʉ Judas. Itocõ ñayijarã ĩna. 14 Sĩgʉ̃re bajiro ʉsi cʉticõri minijuasotiyijarã ĩna Diore bʉsirona. Jesús ocabajirã, ito yicõri Jesús jaco María, gãjerã romia cʉni cojʉti minijuacõri Diore bʉsiyijarã ĩna.\\n15 Iti rʉmʉriti Jesure masirã minijuayijarã. Co ãmojeno masa ñayijarã ĩna. Ĩna wato wʉmʉ rʉ̃gʉ̃cõri, ado bajiro gotiyijʉ Pedro ĩnare:\\n16 —Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Jane mejejʉ mani ñicʉ David ñayorʉ, Espíritu Santo ĩ rotija ucayoñi, Judas ĩ ñarotire. “Jesure ĩna ñiatoni gotigʉ yiguĩji Judas wame cʉtigʉ”, yi tʉoĩa yugʉ ito bajiro ucañi David ñayorʉ. Iti ĩ ucayore bajiroti rẽtacʉ. Ado bajiro rujeayijʉ Dios ĩ bʉsire. Tʉote mʉa, yiyijʉ Pedro ĩnare.\\n17 ’Judas cʉni mani rãca cocati Jesús rãca riasotiquĩ. Ito yicõri mani rãca moaquĩ. 18 Mani rãca moacacʉ ñabojagʉti Jesure ĩna ñiatoni oca meniñi ĩ. Ito bajiro ñeñaro ĩ yija bero yucʉgʉ ũmacʉ̃jʉ mʉja wacõri ĩ ya ãmʉmajʉ jũgʉbo siayijʉ. Ito bajiro yicõri bubu quedi yojayijʉ. Ito bajicõri godacoayijʉ ĩja. Ito bero ũmacʉ̃jʉ wada yojacõri ĩ ya jeraga joto watojʉ ĩ ya gʉdamisi budi yojayijʉ. Ĩ ñajacʉ ñeñaro yire wajana sʉori ĩ ñajacʉ ya niyeru ãmicõri cojʉ sita waja yiyijarã gãjerã. 19 Jerusalén gãna itire tʉobʉjacõri, “Acéldama”, wame yiyijarã iti sitare. Ĩna ocanama, “Sĩare waja ĩna waja yira sita ña”, yireoni ñayijʉ. 20 Jane mejejʉ David ñayorʉ ado bajiro ucañi:\\nWagoado ñaro yiroja ĩ ya wi. Masa ñamenaji ĩ ya wire. Ito yicõri gãji moa wasoagʉ yiguĩji ĩ ya moare, yi ucañi David ñayorʉ, yiyijʉ Pedro ĩnare.\\n21-22 ’Ito bajiri Judasre wasoato mani. “Jesús ĩ godaja bero mʉcana tʉdi catiami”, yi masigʉ̃re mani beseja quena. Ito yicõri Juan Jesure ĩ idé guroca tirʉ, ito yicõri Jesús ĩ mʉjaja tigorʉre mani beseja quena. Gãjire beserʉja manire, mani rãca ñacacʉre. Ito yicõri Jesús ĩ wa ucuroca wa ucurʉre beserʉjarãji mani. Ito bajigʉre ãmarʉjarãji mani, yiyijʉ Pedro ĩnare.\\n23 Pedro ĩ bʉsija bero, ito ñarã jʉ̃arã ʉ̃mʉare beseyijarã ĩna. “José Justo Barsabás wame cʉtigʉ quenami”, yiyijarã ĩna. “Matías ĩ cʉni quenami”, yiyijarã ĩna. 24 Ito bajiro yicõri, Diore ado bajiro seniyijarã ĩna:\\n—Dios gʉa Ʉjʉ, mʉ masia masa jeyaro ĩna tʉoĩarise gaye. Ito bajiri gʉare ĩoña mʉ beserʉre. 25 Judasre wasoarocʉ ito yicõri gʉa rãca riasotirocʉre ĩoña gʉare. Judas gʉare wagoquĩ ñeñaro yi ãmogʉ̃. Ito bajiri adocãta ñeñaro yirise waja, waja yiadojʉ ñaguĩji ĩ, yiyijarã ĩna Diore senirã.\\n26 Ito yija José Justo wame gʉ̃tagãjʉ uca wõyijarã ĩna, ito yicõri Matías wame gajegajʉ. Itigari gʉ̃tagãri queocõri, “Tito maji, ñimʉ ñati Dios ĩ beserʉ”, yiyijarã ĩna. Gʉ̃tagã iti quedija ticõri, “Matías ñami Dios ĩ beserʉ”, yi masiyijarã ĩna. Ito bajiro bajicõri ĩna rãca ñasʉoyijʉ Matías coga gʉbojeno ñarã tʉ. Jʉa gʉbojeno ñarocʉ ñayijʉ ĩ.","num_words":889,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Timoteo 6 BSNNT - Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã gãjerãre - Bible Search\\n1Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã gãjerãre moabosarã, ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉobetire ĩacõari, “Rojose yirã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã; vaja maja ĩna gotimasiose”, yirʉarãma gãjerã. 2Sĩgʉ̃ri ĩna ʉjarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñarãma. Ĩnare rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. “Mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ĩ mairã ñarãma ĩna quẽne. To bajiri quẽnaro ĩnare yibosato mani” yitʉoĩacõari, bʉtobʉsa ĩna moabosajama, quẽnaja.\\n3Mani ʉjʉ Jesucristo ocare buerẽtobuboarine, ricati gotimasiorã ĩna bajisere gotiaja yʉ: Dios ĩ bojase mani yisere riojo gotimasiomena ñarãma. 4“Bʉto masirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, masimena ñarãma. Cristo ocare, “Ado bajirojʉa yirʉaro yaja ti”, gãmerã yi oca josarũgũrãma. To bajiro ĩna yise sʉorine, “Yʉ rẽtoro masirã ñaama” yiĩajũnisinire, gãmerã rʉ̃cʉbʉobetire, “Socarã yama”, gãmerã yitʉoĩare ñaroja. 5Rojose tʉoĩarã ñari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãti ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajiro yirũgũrãma. “Dios ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãjoa bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. 6To bajiro ĩna tʉoĩamavisiaboajaquẽne, mani cʉoro cõro mani variquẽnajama, Dios ĩ bojarore bajiro mani yise sʉorine bʉto quẽnase bʉjarũgũaja mani. 7Adigodo mani ruyuajama, ñie cʉomenane ruyuariarãja mani. To bajirone mani rijajaquẽne, ñie ãmi vamenaja mani. 8To bajirona ñari, adigodojʉ ñarã, bare cʉti, sudi cʉti, mani yijama, variquẽnaja mani. 9Gãjerãjʉama, jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩarũgũrãma ĩna. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose yisejarũgũrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉmi vãti. To bajiro yirã rĩne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. 10Gãjoare bojarã ñari, tocãrãca vãmene rojosere yirũgũama sĩgʉ̃ri. Diore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, gãjoare bojaca yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacama. To bajiri, yuja, ĩna masune rojose tãmʉorũgũama.\\n11To bajiro ĩna yiboajaquẽne, mʉjʉama, Dios yʉ ñari, ĩnare bajiro yibesa. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña. Bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. Gãjerãre rʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirũgũña. 12Vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja, “Yʉ macʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere cʉdicacʉ ñari. Tire mʉ cʉdicatirʉ̃mʉre, jãjarã ñacajʉ yʉa, güibecʉne, “Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉ” mʉ yigoticatire ajicana. 13Dios, adi macarʉcʉro catiñasere rujeor'i, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉre yʉ rotisere ajirãma. Jesucristo ñaami güibecʉne, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ ĩ ĩaro rĩjoro, gãjerãre quẽnaro mani gotirũgũrore bajiro gotir'i. Ado bajiro mʉre rotiaja yʉ: 14Mʉre yʉ rotise ñaro cõrone quẽnaro cʉdiya, “‘Rojose yami’ mʉre yiroma” yigʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo adigodojʉ ĩ tudiejaroto rĩjoro to bajiro rĩne yicõa ñarũgũma. 15Mani ʉjʉ, Dios, “To cõrone varʉcʉmi” ĩ yiriarʉ̃mʉne tudieja rotirʉcʉmi. Ĩne ñaami gãjerãre mani rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Masirẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi. Ñimʉ gãji ĩre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. 16Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñar'i, to yicõari, rijabetirocʉ. Bʉto busurojʉ masa ĩna ejamasibetojʉ ñarũgũgʉ̃mi. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre ĩarocʉ quẽne magʉ̃mi. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũroti ñaja manire. To bajiro rĩne bajirũgũato.\\n17Adigodoaye gajeyeũni jairo cʉorã ñacõari, “‘Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre yibesa”, ĩnare yigotiya. “ ‘Jairo gãjoa cʉorã ñari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yitʉoĩabesa mʉa”, ĩnare yiya. Yoaro mene jedise ñaja gãjoa. Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare ajitirʉ̃nʉcõari, “Ĩ ñaami manire quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃”, yirũgũroti ñaja, ĩnare. “ ‘Quẽnaro variquẽnañato’ yigʉ, manire quẽnaro yirũgũami Dios”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. 18To yicõari, “Jairo cʉorã ñari, ti rãca cojoji me quẽnase yirũgũña”, ĩnare yirotiya mʉ. “Ĩsivariquẽnarũgũña”, ĩnare yiya. Ĩna gãjoare maimenane, gãjerãre ejarẽmorã ĩna ĩsijama, quẽnaja. 19To bajiro ĩna yijama, quẽnaro ĩna yise vaja õ vecajʉ gajeye cũrẽmorãre bajiro yirã, yirʉarãma ĩna. Quẽnaro ĩna yise vaja, õ vecajʉ quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma yuja.\\n20Ajiya Timoteo. “Cristo ocare quẽnaro gotimasioato” yigʉ, mʉre cũñumi Dios. To bajiri quẽnaro gotimasiorũgũña. Socasere ĩna gotimasiorũgũsere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja, “Masirã ye ñaja” ĩna yitʉoĩaboase.g 21“Bʉto masirã yere gotimasioaja yʉa” yirãre ajisʉyacõari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna yuja.","num_words":577,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 6 BSNNT - To bajiri Capernaum macanare ĩnare - Bible Search\\n1To bajiri Capernaum macanare ĩnare gotimasio gajanocõari, ĩ buerimasare ũmato vacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ, Nazaret vãme cʉti macajʉ. 2Tojʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarone Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjaejacõari, masare gotimasio ñañuju Jesús. Quẽnaro ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna:\\n—¿No bajicõari, to bajise gotimasiomasiati ĩ? ¿No bajiro yicõari, ĩaĩañamanire yati? —Jesúre yiyujarã ĩna, ĩ ya macana. 3Gajeye ado bajiro yiyujarã ĩna:\\n—¿Adi macagʉ yucʉ́ moarimasʉ me ñatique ĩma? ¿Mar'ia macʉ me ñatique? ¿Santiago, José, Judas, Simón mesa gagʉ me ñatique ĩ? To yicõari, mani vatoajʉ ñarã, ¿ĩ bederã rõmiri me ñatique ĩna? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna, ĩ ya macana.\\nTo bajiri, “Ñamasugʉ̃ me ñaami. Mani ya macagʉ, mani masigʉ̃ ñaami” yirã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna. 4To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Diore gotirẽtobosarimasʉ gajerojʉ Dios ocare ĩ gotimasiocudijama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉorãma. To bajiboarine, ĩ ya macanare, ĩ ya vianare quẽne, Dios ocare ĩ gotimasiojama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉomenama —ĩnare yiyuju Jesús.\\n5To bajiri ĩ ya macana, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩaĩañamani yiĩomasibesuju ĩ. Mojoroaca ñañujarã ĩ ãmo ñujeocõari ĩ catioriarã. 6Ĩ yarã ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire ĩacõari, no yimasibesuju Jesús, ĩnare bajiro tʉoĩarãre ĩabetirũgũr'i ñari. To bajiri, gaje macarijʉ vasuju, masare gotimasiocudigʉ vacʉ.\\n7Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerãre jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãca macarire jʉarãri cõañuju. Ĩnare cõagʉ̃ne, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, ĩna bureamasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ. 8To yicõari ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—Mʉa bare sãriajoari, gãjoare quẽne juaábesa. No bojase mʉa cʉose juaábesa. Tueriayucʉ́ri rĩne juaása. 9Gʉbo sudi mʉa sãñasene sãñacõari, sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vasa —ĩnare yiyuju Jesús. 10Gajeye ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine c��nima. Ti vine ñacõari, ti macanare ĩnare gotimasio ñama maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro. 11Mʉa ejarimacana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari, mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n12To bajiro ĩ yijare, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigotimasiocudirã vasujarã. 13Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayujarã ĩna. Jãjarã rijaye cʉtirãre quẽne, ʉye yuejeoyujarã ĩna. To ĩna yijare, quẽnaejacoasujarã ĩna.\\n14Jesús ĩ bajiñasere, ajijedicõañujarã Galilea vãme cʉti sitana. To yicõari, ĩna ʉjʉ Herodes quẽne ajiyuju, ado bajiro ĩna yisere:\\n—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne sĩaecoboarine, tudicaticoarimi. To bajiri ĩaĩañamani yiĩoñagʉ̃mi —yiyujarã ĩna, Jesúre.\\n15Gãjerãma, ado bajiro yiyujarã:\\n—Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'ire bajiro bajigʉ ñaami —yiyujarã.\\n16Herodes quẽne, ado bajiro yiyuju:\\n—Juan ñagʉ̃mi quẽna. Ĩ rʉjoare ĩre jatarocaroticõacajʉ yʉ. To bajiro yʉ yirotiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarimi —yiyuju Herodes.\\n17-18Juan ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro bajire ti ñajare, to bajiro tʉoĩañuju Herodes: Ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ẽmacõari, manajo cʉtiyuju Herodes. To bajiro ĩ yire ñajare, ado bajiro ĩre gotirũgũñuju Juan:\\n19-20To bajiro ĩ yigotisere ajitego ñari, ĩre sĩarotirʉaboayuju Herod'ias. To bajiro so yitʉoĩaboajaquẽne, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñaami Juan” yigʉ, ĩ gotisere ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñari, Herod'ias, Juanre so sĩarʉaboasere matayuju Herodes. Juan ĩre ĩ gotisere quẽnaro ajivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, “To bajiro yirʉcʉja yʉ”, yimasibesuju Herodes. 21To bajiñarũgũboa, cojorʉ̃mʉ, “Ado bajiro yʉ yijama, yʉre matamasibecʉmi”, yitʉoĩañuju Herod'ias yuja. Tirʉ̃mʉ, Herodes ĩ ruyuariarʉ̃mʉ ñañuju ti. To bajiri ĩre moabosarimasa ʉjarãre, surara ʉjarãre, toana Galilea sitana ñamasuri masare quẽne jirẽoñuju ĩ, “Boserʉ̃mʉ yito” yigʉ. 22To yicõari, ĩna rẽjaro bero, Herod'ias maco, ĩna ĩaro rĩjorojʉare basaĩoñuju. So basasere ĩacõari, variquẽnañuju Herodes, ĩ jicõariarã quẽne. To bajiri, ado bajiro sore gotiyuju Herodes:\\n—No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja —sore yiyuju. 23To yicõari, ado bajiro sore gotirẽmoñuju:\\n—Riojo mʉre gotiaja. Tʉoĩavasoabetirʉcʉja. Yʉ cʉose, “Gʉdareco bojaja” mʉ yisẽniboajaquẽne, mʉre ĩsicõarʉcʉja —Herod'ias macore yiyuju Herodes. 24To ĩ yisere ajicõari, so jacore sẽniĩagõ vasuju so, “¿Ñiere ĩre sẽnigõti yʉ?” yigo.\\nTo so yisere ajicõari, ado bajiro sore yi ocasãñuju so jaco:\\n—“Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare bojaja”, ĩre yiya —so macore yicʉdiyuju Herod'ias.\\n25To so yijare, guaro Herodes tʉjʉ vacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju:\\n—Yucʉacane Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, yʉre ĩsigʉ̃ vayá —ĩre yiyuju so.\\n26To bajiro so yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju. 27To bajiri Juanre sĩarʉabetiboarine,\\n—Juan rʉjoare jatacõari, ãmiaya —yiroticõañuju, ĩ surarare.\\nTo ĩ yijare, tubiberiavijʉ vacõari, Juan rʉjoare jatayuju surara. 28To yicõari, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, Herod'ias macore ĩsiñuju. To yicõari, sojʉa, jacore ĩsirẽtoñuju so yuja.\\n29Ti queti ajicõari, Herodes tʉjʉ ejayujarã, Juan buerimasa. Ejacõari, ĩ rujʉri ñaboarere ãmivacõari, yujeyujarã.\\n30Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa, ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna goticudirere, to yicõari, jediro ĩna yicudirere quẽne gotijeocõañujarã. 31Gãjerã ĩna vato ũnone, gãjerã ejavasoacõarũgũñujarã masa. To ĩna bajicõa ñajare, Jesús, ĩ buerimasa quẽne, ʉsʉsãja, bare ba, yimasibesujarã. To bajiri, ado bajiro ĩ buerimasare yiyuju:\\n—Ita. Õjʉ, masa ĩna manibʉsarojʉ vajaro mani. Tojʉ ʉsʉsãjarʉarãja —ĩnare yiyuju.\\n32To ĩ yijare, cũmua vasãja vacoasujarã ĩna, masa ĩna manibʉsarojʉ vana. 33To bajiro ĩna yi vaboajaquẽne, ti macariana jãjarã masa, Jesús ĩ buerimasa rãca ĩ vasere ĩamasicõari, ũmacoasujarã ĩna, Jesús ĩ ejarotijʉre vana. 34To bajiri Jesújʉa, majaejacõari, jãjarã masa ejacõari ñarãre ĩnare ĩañuju. Ĩ ĩajama, ovejare coderimasʉ ĩnare ĩ codebetore bajiro bajiyujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩamaiñuju. Ĩnare ĩamaigʉ̃ ñari, cojo vãme me ĩnare gotimasioñuju. 35To ĩ yirone, rãioroto rĩjoro, Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yiyujarã:\\n—Jẽre rãioato yaja. Masa manojʉ ñaja. 36To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboayujarã ĩna.\\n37To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\nTo ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiroti ñaboaroja manire, pan ĩna baroti vaja yirã —Jesúre yicʉdiyujarã.\\n38To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—“¿Nocãrãca pan cʉoati mʉa?”, yisẽniĩacudiya maji —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo bajiri sẽniĩabʉjacõari, ĩre gotiyujarã:\\n—Cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa —ĩre yiyujarã.\\n39To ĩna yirone,\\n—Masare tatũcurojʉ rujatubuari rujirotiya —ĩnare yiyuju Jesús.\\n40To ĩ yise ñajare, rujatubuari rujibateyujarã ĩna. Cojojʉri cien ñarirãcʉ, to yicõari, cincuenta ñarirãcʉ rujibateyujarã. 41To bajiro ĩnare rujiroticõari bero, cojomo cõro ñaricari pan, to yicõari, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari bero, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. 42Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã. 43Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere, ĩ buerimasa ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju. 44Tire bariarã, cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã. f\\n45Masa ĩna barʉasere ĩ buerimasa ĩna juarẽogajanorone, cũmuajʉ ĩnare vasãjarotiyuju Jesús:\\n—Betsaida vãme cʉti macajʉ yʉre jẽadiyuya. Maji masare vare gotigʉ yaja yʉ —yiyuju Jesús.\\n46Ĩnare vare gotigajano, burojʉ majacoasuju, tojʉ Diore sẽnirʉ. 47Ti rãioato bero, ʉtabʉcʉra jẽana, tira gʉdareco tʉsasujarã, Jesús buerimasa. Jesújʉama, sĩgʉ̃ne ñacõañuju ĩ maji. 48To bajicõari, ĩ buerimasare ĩacõañuju. To ĩna tʉsatone, bʉto mino vasuju. To bajiri jẽatĩmabesujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, busurocaroarijaʉ ĩna tʉjʉ oco joene vayuju Jesús. To bajivagʉ, ĩnare rẽtocoarocʉre bajiro vayuju. 49-50Oco joejʉ ĩ vadire ĩarãne, ʉcacoasujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yiavasãñujarã. To ĩna yiboajaquẽne,\\n—Güibesa. Variquẽnaña mʉa. Yʉne ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n51To yigʉne, ĩna vaticũmuajʉ vasãjacõañuju Jesús. Ĩ vasãjarone, mino vatʉjacoasuju yuja. To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 52To bajiro ĩna bajijama, cinco mil ʉ̃mʉare Jesús ĩ ecarere ĩariarã ñaboarine, “Ĩaĩañamanire yimasijeogʉ ñaami” ĩre yimasimena ñari, to bajiro bajiyujarã.\\n53To baji, jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ jẽaejayujarã ĩna. Tojʉ cũmuare siatujoyujarã. 54Cũmuare siagajano, ĩna majatone, Jesúre ĩamasicõañujarã ti macana, tijʉana. 55To bajiri masa jedirore gotibatorã ũmacoasujarã ĩna. Tire ajirã ñari, ti macariana rijaye cʉtirãre Jesús tʉjʉ juaejayujarã ĩna. 56Ĩ vacudiri macari cõrone mojorimacajʉ ĩ vajaquẽne, jairimacajʉre ĩ vajaquẽne, masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ĩ vajaquẽne, to yicõari, Jesús ĩ varoti maarijʉre quẽne, rijaye cʉtirãre juaejocũñujarã. To yicõari,\\n—Mʉ sudi gajare ĩnare moaĩarotire bojaja yʉa. To bajiro ĩna yijama, caticoarʉarãma —ĩre yiyujarã rijaye cʉtirãre juaejariarã. To bajiri, ĩre moaĩariarãma, caticoasujarã.","num_words":1257,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cohamacʉ Yare Yahari Tjuel 1 TESALONICENSES 1\\nPaulo cʉ̃hʉ joarocaha Jesu yainare Tesalónica macainare\\n1 Yʉhʉ Paulo, Silvano, Timoteo sã tiaro ahri pũ mehne mʉsare noa dutija. Mʉsa sehe Tesalónica macaina mari Pʉcʉ Cohamacʉ yaina jira. Mari pʉhtoro Jesucristo yaina cʉ̃hʉ jira mʉsa. à jina Cohamacʉ mari Pʉcʉ, mari pʉhtoro Jesucristo ti cahĩa mehne mʉsare noa dutija. Cohamacʉ yoadohoa mehne noano jiga mʉsa.\\nJesu yaina Tesalónica macaina sehe Jesure noano wacũ tuaha\\n2 Cohamacʉre sinina, jipihtina Jesure mʉsa wacũ tuaare wacũna “Noabiara sãre”, nirucuja sã mʉsare. Cohamacʉre sinina, mʉsa ya cjihtire ã sini payorucuna nija sã. 3 Mʉsa sehe Jesucristore noano wacũ tuayuhca. à wacũ tuana, Jesu yare yoayuhca mʉsa. Jesucristore, paina cʉ̃hʉre cahĩyuhca mʉsa. à cahĩna, Jesu yare tuaro yoana niyuhca mʉsa. Jesucristore mari pʉhtorore wacũ tuarucuyuhca mʉsa. à wacũ tuarucuna mʉsare to yʉhdohtore masina, tíre cohtana niyuhca mʉsa. à yoa tirore wacũ tua duhuerayuhca mʉsa ñano yʉhdʉpanahta. Cohamacʉ mari Pʉcʉre sinina, tíre mʉsa ã yoarire wacũja sã. 4-5 Sã coyea, Cohamacʉ to cahĩina jira mʉsa. Mʉsare to beserire masija sã. Sohõ jiri pja mʉsare noaa buheare buhena ã yahunocana nierahi mʉsare. Espíritu Santo to tuaa mehne noaa buheare buhena nii mʉsare. à buhena tí buhea quihõno jichʉ noano masii sã. à jina mʉsa watoi sã jina, sã yoarire masina mʉsa. Mʉsare yoadohona ã yoai sã. Mʉsare buheina jina Cohamacʉ to beserina mʉsa jichʉ masija sã.\\n6 Sohõ jiri pjapʉre mʉsa ñano yʉhdʉina jina, noaa buheare cahmare mʉsa. Mʉsa ã cahmachʉ, Espíritu Santo sehe mʉsare noano wahchechʉ yoare. To ã yoachʉ mʉsa sehe sãre ñʉ cũ, sã yoariro seheta yoare. à yoana Jesu cʉ̃hʉre ñʉ cũre mʉsa. 7 à jia Jesu yaina Macedonia yahpa macaina, Acaya yahpa macaina cʉ̃hʉ Jesu yare mʉsa yoarire masire. à masia tina cʉ̃hʉ mʉsare ñʉ cũ, mʉsa yoariro seheta yoara. 8 Macedonia yahpa macaina Acaya yahpa macaina cʉ̃hʉ mari pʉhtoro yare mʉsa buhechʉ tʉhorocare. Cohamacʉre mʉsa wacũ tuarire tʉhorina sehe tina dihta jierare. Jipihtiro macaina mʉsa wacũ tuarire tʉhoyuhti. à jia sã tinare yahuerapachʉta tíre masi tuhsʉre tina. 9 à jia mʉsa cahai sã tinirire, sãre mʉsa noano piti bocarire yahure tina jipihtiro macainare. à yoa Cohamacʉ sehere wacũ tuana, “Cohamacʉ jira”, mʉsa nia masʉrine mʉsa cohãnocarire, Cohamacʉ ya sehere mʉsa yoarire yahure tina jipihtiro macainare. Tiro Cohamacʉ sehe catiriro, Cohamacʉ waro jira. 10 à yoaa “Cohamacʉ macʉnore mʉanopʉ tahtirore Tesalónica macaina cohtaa nina”, ni yahura masa mʉsare. To macʉnore yariariro cjirore Cohamacʉ masori jire. To ã masochʉ to macʉno Jesu sehe marine ñabiaro to buhiri dahreborinare yʉhdori jire.","num_words":403,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 5 BSNNT - Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari, - Bible Search\\nBuro joejʉ ñacõari, Jesús masare ĩ gotimasiore queti\\n1-3Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari, burojʉ majaejayuju. To ĩ bajirone, ĩ buerã ĩ tʉ rẽjañujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasiosʉoyuju Jesús:\\n4Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare.\\n5“Masimena ñaja yʉa” yirã, Dios ĩ ejarẽmosere sẽnirũgũrã ñari, Dios ĩ goticatore bajirone variquẽnarʉarãma, adi macarʉcʉroana ʉjarã ĩna ñarotire Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ñajare.\\n6Gajeye rẽtoro Dios ĩ bojasere yirʉa tʉoĩarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, “Yʉ bojasere yivariquẽnato” yigʉ, Dios, ĩnare ĩ ejarẽmose ti ñajare.\\n7Gãjerãre ĩamaicõari, quẽnaro yirã quẽne, variquẽnarʉarãma, Dios quẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yiroti ti ñajare.\\n8Dios ĩ bojarore bajiro rĩne quẽnase tʉoĩarã variquẽnarãma ĩna quẽne, berojʉ Diore ĩarona ñari.\\n9Quẽnaro ñarotire oca quẽnorã quẽne, variquẽnarʉarãma, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarona ñari.\\n10Dios ĩ rotirore bajirone ĩna yise sʉorine gãjerãjʉa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, variquẽnarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari.\\n11Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ajatud'icõari, “Rojorã ñaama” mʉare ĩna yisocaboajaquẽne, variquẽnarʉarãja mʉa. 12To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Adi macarʉcʉrojʉre moa ocasere bajiro, to yicõari, busubatosere bajiro bajiroti ñaja mʉare”, ĩ buerãre Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n13Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã. Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri, tire reacõarãja, “Tire masa cʉdavʉoreacõato” yirã. Moa ocatʉjabetire bajiro mʉa bajijama, quẽnaja. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, moa ocatʉjabetire bajiro bajirã ñarʉarãja mʉa. To bajiboarine, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, quẽna yʉre tudiajitirʉ̃nʉbetirʉarãja. Mʉa sʉorine quẽnaro yimenama gãjerã. To bajiri mʉare bojabetirʉcʉja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n14Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Rẽtiarojʉre busubatosere bajiro bajiroti ñaja mʉare. To bajiro mʉa bajijare, busubatose quẽnaro ti ruyurore bajirone mʉare ĩarʉarãma masa. Jairimaca buro joejʉ ñarimaca quẽnaro ti ruyurore bajirone mʉare ĩajedicõarʉarãma. 15Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mʉa. Tiare j���ocõari, “Ñajediro ti vianare busuato” yirã, vecajʉ jeorãja mʉa. 16Tire bajirone quẽnaro yiya mʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama, Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari’ yimasiato masa jediro” yirã, to yicõari, “Mani jacʉ õ vecagʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.\\nMoisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere Jesús ĩ gotimasiore queti\\n17Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere reagʉ vayumi Jesús”, yitʉoĩabesa mʉa. Tire reagʉagʉ me vadicajʉ yʉ. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. 18Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiore ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja. 19No bojagʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasire ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, tire cʉdibecʉ, “No yibeaja, mani cʉdibetijaquẽne” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnabecʉ. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ me ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma. No bojagʉ Moisére Dios roticũmasirere cʉdicõari, “Tire mani cʉdijama, quẽnaja” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnagʉ̃. To bajiri Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi ĩjʉama. 20Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, quẽnaro ĩna yiboase rẽtoro quẽnaro mʉa yibetijama, Ʉjʉ Dios yarã me ñarʉarãja mʉa quẽne.\\n21Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajise ajirũgũaja mʉa: “Sĩabesa. Ĩ sĩajama, ĩ sĩase vaja ĩre sĩaroti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja mʉa. 22Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Jũnisinire quẽne rojose ñaja. No bojagʉ gãjire jũnisinigʉ̃ ĩ jũnisinise vaja rojose ĩre yiroti ñaja. No bojagʉre gãjire jũnisinicõari, rujajine, “Vaja magʉ̃ ñaja mʉ” ĩre yigʉma, rujajine ĩ yise vaja, “Rojose tãmʉorʉcʉmi”, ĩre yirʉarãma ʉjarã. No bojagʉre, gãjire jũnisinicõari, ĩre tud'igʉrema, ĩ tud'ise vaja, jeame yatibetimejʉ ĩre cõacõarʉcʉmi Dios, mʉare yaja yʉ.\\n23Tire masirã ñari, gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajʉ vacʉne, “Rojose ĩre yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩabʉjajama, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩre mʉa soemʉoĩsirotire soemʉobeja maji. 24Tire cũcõari, rojose mʉa yir'i tʉjʉre vasa, ĩre oca quẽnoroana. Ĩre oca quẽnogajanocõari, Diore soemʉoĩsiroana tudivaja yuja, mʉare yaja yʉ. “Rojose mʉa yir'ire oca quẽnocõari rĩne, Diore oca quẽnomasirʉarãja”, mʉare yigʉ yaja.\\n25Gajeye ado bajiro bajiaja: Gãjire rojose mʉa yijama, oca quẽnorimasʉ tʉjʉ mʉa ejaroto rĩjoro, ĩ rãca oca quẽnoroti ñaja mʉa jʉarãjʉne. Oca quẽnorimasʉ tʉ ejamenane, mʉa oca quẽnobetijama, masare coderimasʉre juarotirʉcʉmi, mʉare. Ĩjʉa, mʉare tubiberʉcʉmi. 26Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi, tudibudire manojʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Gãji manajore rʉ̃cʉbʉoya”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n27Quẽna gajeye ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajisere ajirũgũaja mʉa: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa”, yirere ajirũgũaja. 28Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Rõmio, no bojagore yirʉa tʉoĩare quẽne rojose ñaja. No bojagʉ, rõmiore yirʉa tʉoĩagʉ̃, ĩ tʉoĩasene sore ajerio cʉtigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma, mʉare yaja yʉ —yiyuju Jesús.\\n“‘Bʉto mʉa maise ti ñaboajaquẽne, ti sʉorine Dios ĩ bojabeti ñaja’ mʉa yijama, tire reacõaña”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n29Quẽna ado bajiro gotimasioñuju Jesús:\\n—“Yʉ cajea riojojacatʉaga sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩajama, tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja. 30“Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩajama, ti ãmore jatarocacõaña. Mʉare cojo ãmo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine jʉaãmo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Mʉa manajoare reabesa”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n31Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Gajeye ado bajiro gotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. 32Yʉma, ado bajiro mʉare gotiaja: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore ĩ rocajama, bʉto rojose sore yigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yise sʉorine, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Diojʉama, “So manajʉ me rãca ajeri cʉtiamo”, yiĩagʉ̃mi. Ʉ̃mʉre quẽne, gãji ĩ rocario rãca ĩ manajo cʉtijama, “Ĩ manajo me rãca ajerio cʉtiami”, yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri mʉa manajoa gãjerã rãca ĩna ajeriarã cʉtibetijama, ĩnare reabetiroti ñaja —ĩ buerãre yigotimasioñuju Jesús.\\n“Riojo mʉa gotijama, quẽnaja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n33Quẽna gajeye ado bajise ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, ‘Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi’ yirã, ‘Yirʉarãja’ mʉa yirore bajirone yiba”, yirere ajirũgũaja mʉa. 34-36To bajiri cojojirema mʉa gotirore bajiro yiterã ñari, ado bajiro tʉoĩavasoaboaja mʉa: “‘Dios vãme rãca riojo yaja’ mani yijama, rojose manire yibogʉmi” yirã ñari, “Dios vãmere gotivasoarã yaja yʉa” yirã, gaje vãmere õ vecayere gotiboaja mʉa. To bajiro yimena quẽne, gaje vãme rãca, macarʉcʉroayere yiboarãja. Tire yiterã, Jerusalén vãme cʉti macayere yiboarãja. To bajiro mʉa yibetijama, gaje vãme rãca, mʉa rʉjoare quẽne, to yicõari, mʉa joare quẽne yiboarãja mʉa, ñise, botise mʉa joare godoveomasimena ñaboarine. Ti ũnire yibetiroti ñaja. 37“Yirʉarãja” yirã quẽne, “Yirʉarãja” yi, “Yibetirʉarãja” yirã quẽne, “Yibetirʉarãja” yicõa tʉjasa. “Socarã me yaja yʉa” yirã, gajeye mʉa gotirẽmojama, vãtia ʉjʉ ejarẽmose rãca gotirẽmorã yirãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Rojose mʉare yirãre gãmebeja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n38Quẽna gajeye ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉ cajeare ĩ jajama, mʉjʉa quẽne, ĩ cajeare jaroti ñaja. Mʉ gujiare ĩ jajeajama, mʉjʉa quẽne, ĩ gujiare jajearoti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja. 39Yʉjʉama, ado bajiro mʉare gotiaja: Rojose mʉre yigʉre gãmebesa. Ado bajirojʉa yiya: Cojojacatʉa, mʉ vayujuare ĩ jajama, gajejacatʉare quẽne ĩre jarotiya. 40Gãji, mʉre ocasãrʉ, “Rojose yʉre yibʉ mʉ. To bajiri, rojose mʉ yise vaja mʉ sudirore yʉre ĩsiña. Mʉ ĩsibetijama, mʉre ocasãrʉcʉja yʉ” ĩ yijama, ĩre ĩsiña. To yicõari, gajease quẽnabʉsariase ĩre ĩsirẽmocõaña. 41Sĩgʉ̃ ĩ gajeyeũnire mʉre ũmaroticõari, “Adone cũcõaña mʉ” mʉre ĩ yiboajaquẽne, mʉ vadiriacũcõrone gãme varẽmocõarijʉ ĩre cũbosaya. 42No bojarã mʉre gajeyeũni sẽnirãre ĩsiña. Sĩgʉ̃, gajeyeũni magʉ̃ ñari, “Yʉre vasoaya” mʉre ĩ yijama, ĩre vasoaya —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Manire ĩaterãre quẽne, mani ĩamaijama, quẽnaja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n43Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉa babarãre quẽnaro ĩamaiña. To yicõari, mʉare ĩaterãre ĩateya”, yimasirere ajirũgũaja. 44Yʉjʉama, ado bajiro mʉare rotiaja: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Mʉare rojose yirãre quẽne quẽnaro ĩna bajirotire yirã, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa. 45To bajiro mʉa yijama, “Mani jacʉ õ vecagʉ rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa, ĩ bojarore bajiro yirã ñari. Masa jedirore quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. Ĩre cʉdimenare quẽne quẽnaro yirũgũgʉ̃mi. Ĩ ñagʉ̃mi quẽnarãre, rojorãre quẽne, “Busuato” yigʉ, muijure busurotigʉ, to yicõari, ocore quẽne quedirotigʉ. 46Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Rojorã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne. 47Mʉa tʉ ejarãre mʉare bajiro bajirã rĩrene mʉa sẽnijama, ¿“Quẽnaro yaja” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Diore ajimena quẽne, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne. 48To bajiri mʉajʉama, mani jacʉ õ veca ñagʉ̃ quẽnase rĩne ĩ yirore bajiro yirã ñaña mʉa. Mʉare rojose yirãre quẽne, mʉare bajiro bajirã mere quẽne ĩamaicõari, quẽnaro yiroti ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":1466,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 22 BSNNT - —Yʉ yarã, to yicõari, yʉ jacʉare - Bible Search\\n1—Yʉ yarã, to yicõari, yʉ jacʉare bajiro bajirã yʉre ajiya: “Rojose yibesumi” yʉre mʉa yimasirotire yigʉ mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo.\\n2Ĩna oca rãca ĩnare ĩ ñagõjare, ĩre ajirʉarã, ĩna jedirone ñagõbeti jedicõañujarã. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n3—Jud'io masʉ ñaja yʉ quẽne. Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñaja yʉ. Tojʉ ruyuar'i ñaboarine, ado Jerusalénjʉ bʉcʉacajʉ yʉ. To bajicõari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro yʉre buecami Gamaliel. To bajiri, quẽnaro masicajʉ. Tire masigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojase rĩne yirã yaja” mʉa yitʉoĩarore bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñacajʉ yʉ quẽne. 4To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotimasirere rʉ̃cʉbʉobeama” yitʉoĩacõari, ado bajiro rojose ĩnare yicajʉ yʉ: Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩnare ñejecõari, tubiberiavirijʉ ĩnare tubibecũrũgũcajʉ yʉ. To yicõari, ĩnare sĩarotirũgũcajʉ yʉ. 5Socʉ me yaja yʉ. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, to yicõari ĩ rãca rẽjarũgũrã quẽne, tire ĩacana ñari, yʉ bajicatire masiama. “Damasco vãme cʉti macana, mani yarã, tojʉre mʉre yirẽmoato ĩna” yirã, yʉre ucabosacõari, ĩsicama ĩna. To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉacʉ, Damasco macajʉre vaboacajʉ yʉ, “Ĩnare ñejecõari, Jerusalénjʉ yʉ juaejorãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ.\\n“Rojose yicacʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n6Ʉ̃mʉrecaji muiju ĩ tʉsato Damascore yʉ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiadicajʉ ti. 7Yʉre ti busurocaturone, quedicoacajʉ yʉ. Yʉ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ?”, yi ocaruyucajʉ ti. 8To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, Nazaret macagʉ, rojose mʉ yirũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami. 9Yʉ rãca vacana quẽne, bususere ĩacama. To bajiboarine Jesús yʉre ĩ ñagõsere ajibeticama ĩna. 10To bajiro yʉre ĩ yisere ajicõari, “Yʉ ʉjʉ, ¿no bajiro yigʉti yʉ?”, ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, ‘Ado bajiro yiya’ mʉre yirʉarãma”, yʉre yi ocaruyucami. 11Yʉ caje ĩamasibeticajʉ. To yʉ bajijare, yʉ babarã Damascojʉ vana yʉre tʉ̃a vacama ĩna.\\n12Ti macajʉre ñañumi Anan'ias vãme cʉtigʉ. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yicama jud'io masa jediro. 13Yʉre ĩagʉ̃ ejacõari, ado bajiro yʉre yicami: “Yʉ maigʉ̃, Saulo, tudiĩaña mʉ quẽna”, yʉre yicami. To yʉre ĩ yirone, ĩacoacajʉ yʉ. 14To yicõari, ado bajiro yʉre gotirũtuacami: “Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉosʉoadimasir'i Dios, mʉre beseyumi, ‘Rojose yibecʉre, yʉ macʉre ĩacõari, ĩ ñagõsere ajiato’ yigʉ, to yicõari, ‘Yʉ bojasere masigʉ̃jaro’ yigʉ. 15To bajiri Diore gotirẽtobosarimasʉ ñarʉcʉja mʉ. Mʉ ajirere, mʉ ĩarere quẽne, tire gotirʉcʉja mʉ. 16¿No yigʉ yumaniajari? Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. ‘Rojose yʉ yisere yʉre masirioya’ mani ʉjʉ Jesúre ĩre yiya. To yicõari, ‘Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja’ yigʉ, oco rãca bautizarotiya”, yʉre yicami Anan'ias.\\n17-18Ti macajʉ yʉ ñacato bero, Jerusalénjʉre tudiejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, Jesúre sẽnigʉ̃ sãjacajʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone yʉre ruyuaĩocõari, ado bajiro yʉre yicami: “Divatone vasa. Yʉ bajisere adi macanare mʉ gotijama, mʉre ajibetirʉarãma ĩna”, yʉre yicami. 19To yʉre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ: “Yʉ ʉjʉ, tocãrãca vine, Dios ocare ĩna buerivirire sãjacõari, mʉre ajitirʉ̃nʉrãre ñejecõari, ĩnare bajerũgũcajʉ yʉ. To yicõari tubiberiavijʉ ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yʉ yirũgũcana masirãma ĩna. 20Mʉre gotirẽtobosarimasʉre Estebanre ĩre sĩaroana ĩna yiñarone, ‘Ĩre sĩarocacõaña’ yicajʉ yʉ quẽne. To yicõari, ĩna sudi joeayere ĩna vejecũsere ĩnare codebosacajʉ yʉ”, ĩre yicajʉ yʉ. 21To bajiro ĩre yʉ yiboajaquẽne, “Vasa mʉ. Sõjʉ mʉre cõagʉagʉ yaja yʉ, jud'io masa me ĩna ñarorijʉ”, yʉre yicami yʉ ʉjʉ —jud'io masare ĩnare yigotiyuju Pablo.\\nSurara ʉjʉ Pablore ĩ sẽniĩare queti\\n22To cõro ĩ gotitʉsatone, “‘Jud'io masa me ñarã tʉjʉ vasa mʉ’ yʉre yicami yʉ ʉjʉ Jesús” ĩ yisere ajiterã ñari, bʉto avasãtud'icõañujarã ĩna:\\n—Catitegʉ yami. Ĩre sĩarocacõaña —yiavasãñujarã ĩna.\\n23To bajiro yiñarãne, bʉto jũnisinirã ñari, ĩna sudi joeayere vejecõari, ĩ cʉtojʉare reacõañujarã ĩna. To yicõari, sitane mareayujarã ĩna. 24To ĩna yijare, surara ʉjʉjʉa ado bajiro yiyuju, ĩ surarare:\\n—Ĩre ãmisãjacõari, ĩre bajeya mʉa. Ĩre bajecõari, “¿No bajiro mʉ yijare, mʉre avasãjũnisiniati ĩna?”, ĩre yisẽniĩaña mʉa —ĩnare yiyuju.\\n25Ĩre siatucõari, ĩre ĩna bajeroadone, to rʉ̃gõgʉ̃re, surara ʉjʉre rotibosarimasʉre ado bajiro ĩre yiyuju Pablo:\\n—Rojose yʉ yirere ĩacõĩabetiboarine, yʉre mʉa bajejama, ¿quẽnacõarojari ti, Roma macagʉ yʉ ñaboajaquẽne? —ĩre yiyuju Pablo.\\n26To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ ʉjʉre gotigʉ vasuju:\\n—“Roma macagʉ ñaja”, yʉre yimi. ¿No bajiro ĩre yigʉti mʉ? —ĩre yiyuju.\\n27To bajiro ĩ yisere ajicõari, Pablore ĩre sẽniĩagʉ̃ vasuju surara ʉjʉ:\\n—Yʉre gotiya mʉ: ¿Roma macagʉ ñati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ.\\nTo ĩ yisere ajicõari,\\n—Roma macagʉne ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.\\n28To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju:\\n—“‘Roma macagʉ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, jairo vaja yicajʉ yʉma.\\nTo ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo:\\n—Yʉrema, yʉ jacʉjʉne, Roma macagʉ ñacõañumi. To bajiri, Roma macagʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.\\n29To ĩ yisere ajicõari, ĩre bajerʉaboariarã, bʉto güiyujarã. To bajiri ĩre vʉrʉgocoasujarã ĩna. “Pablo, Roma macagʉ ĩ ñaboajaquẽne, ‘Cõmemarine ĩre siaya’ ĩnare yibʉ yʉ” yigʉ ñari, bʉto güiyuju surara ʉjʉ.\\nJud'io masa ʉjarã rãca Pablo ĩ ñagõre queti\\n30To bajiri gajerʉ̃mʉ, “Pablore ĩre jojioya mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ. To yicõari, paia ʉjarãre, jud'io masa ʉjarã ñaro cõro ĩnare jirẽoñuju, “‘Ado bajise rojose yimi Pablo’ yʉre yigotiya mʉa” ĩnare yisẽniĩarʉ. To bajiri, ĩna ejaro ĩacõari, Pablore ĩre jiyuju, “Ĩna rãca ñagõgʉaya mʉ” yigʉ.","num_words":829,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 2 BSNNT - To bajiro ĩ yicudiriarʉ̃mʉri bero, - Bible Search\\n1-2To bajiro ĩ yicudiriarʉ̃mʉri bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ tudiejayuju Jesús quẽna. Ĩ ñarũgũrivijʉre ĩ tudiejasere ajiyujarã masa. Tire ajicõari, ĩ tʉjʉ rẽjañujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñajare, vi jʉ̃mʉcoasuju ti. Nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. Soje tʉ quẽne, nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. To ĩna bajirone, vi jubeajʉ Dios oca ĩnare gotimasio ñañuju Jesús. 3To bajiro ĩ yiñarone, babaricãrãcʉ ñacõari, micagʉ̃re ãmiejayujarã. 4Ĩre ãmiejacõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna. To ĩna yirʉaboarore jãjarã ñabibecõañujarã. To bajiri vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ. 5“Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n6To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, ado bajiro tʉoĩañujarã: 7“¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami ĩ. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ti ũnire yimasigʉ̃ma”, yitʉoĩañujarã ĩna. 8To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. 9“Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami” yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. 10To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, “‘Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: 11“Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n12To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari,\\n—Quẽnaro yaja mʉ —Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.\\nLev'ire Jesús ĩ jire queti\\n13Micagʉ̃re ĩ catioriaro bero, Ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ quẽna tudivasuju Jesús. Tojʉ jãjarã masa rẽjañujarã. Ĩna rẽjasere ĩacõari, Dios oca ĩnare gotimasioñuju ĩ.c 14Gotimasio gajano, vacʉne, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju. Alfeo macʉ ñañuju ĩ, Lev'i. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ yiñaro, ĩacõari,\\n—Yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoasuju ĩ yuja.\\n15Bero, Lev'i ya vijʉ ejacõari, bayuju Jesús. To bajiri Jesúrãca bañañujarã Lev'i ĩ yiriarore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne. To yicõari, Jesús buerimasa quẽne bañañujarã ĩna. To bajiri jãjarã masu ñañujarã Jesúre ĩre ajisʉyarã. 16To ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, rojose yijairã rãca ĩna bañasere ĩacõari, Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã:\\n—¿No yigʉ mʉare buegʉma, ãnoa rojose yirã rãca bañati? —yisẽniĩañujarã ĩna.\\n17To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojose yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri ãnoa, “Rojose yirã ñaama” mʉa yiĩarã rãca bañaja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n18Juan masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ buerã, fariseo masa quẽne, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro bare bamenane Diore sẽniñujarã, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã. To ĩna yirirʉ̃mʉre Jesúre sẽniĩarã ejayujarã sĩgʉ̃ri:\\n—Juan ĩ buerimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore ĩna sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũama. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n19To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja. 20To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.\\n21Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 22To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\nɄsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, Jesús buerimasa trigo ajere tũnejuacõari, ĩna bare queti\\n23Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo ĩna oteriavese cʉtore vasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩ buerimasa. 24Tire ĩna basere ĩacõari, fariseo masa ado bajiro Jesúre ĩre yiyujarã:\\n—¡Ĩaña mʉ! Mʉ buerimasa, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yama ĩna —Jesúre ĩre yiyujarã.\\n25To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—¿David ñamasir'i ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa? 26Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Abiatar vãme cʉtigʉ ĩ ñarore David mesa, ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios. 27“‘Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yiya’ yʉ yisere cʉdirã ñato” yigʉ me, masare rujeoyumi Dios. Masare rujeocõari, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yicũmasiñumi, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ. 28Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.","num_words":944,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 8 BSNNT - - Bible Search\\n“Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca quẽnasere yimasiaja mani”, yire queti\\n1-2Yucʉrema, “Yʉ roticatore bajiro yibeama” Dios ĩ yiĩarã me ñaja mani. Jesucristo yarã ñari, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñaja. To bajicõari, rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, rojosere yimena ñaja mani. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja. 3Ado bajiro bajiyuja manire: Dios Moisére ĩ roticũmasire ti yirore bajiro cʉdijeomasibesuja mani, rojosejʉare yirã ñari. Mani cʉdijeobetijare, rojose magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose yigʉ ñaja mʉ” ĩre yigʉre bajiro ĩ macʉre rijaroticõañumi Dios, “Rojose ĩna yisere ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. Mani rujʉre bajiro rujʉ cʉtigʉ ñaboarine, rojose yibecʉ ñari, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi. 4To bajiro yiyumi Dios, “Yʉ ejarẽmose rãca yʉ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiri, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibeaja mani. To yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Dios ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani.\\n5Rojose yirãma, rojose ĩna yirotire tʉoĩarũgũrãma ĩna. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãma, “Ĩ bojarore bajiro yirãsa” yirã tʉoĩarũgũrãma. 6Rojose yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama ĩna. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãma, ĩna rijato berojʉ, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma. 7Rojose yirãma, Diore terã ñarãma ĩna. To bajirã ñari, ĩ bojarore bajiro yimasimenama. 8To bajiro yirãrema, ĩnare ĩavariquẽnabeami Dios.\\n9Mʉajʉama, rojose yirã me ñaja mʉa, Esp'iritu Santo mʉa rãca ĩ ñajare. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirã ñarãja mʉa. Esp'iritu Santore cʉobecʉ, Jesucristo yʉ me ñaami, ĩ ũgʉ̃ma. 10Rojose mʉare ũmato yirirujʉrima, boacoarʉaroja. Boarotirujʉri ti ñaboajaquẽne, Cristo rãcana mʉa ñajare, “Rojose mana ñaama”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro mʉare ĩ yiĩajare, ĩ rãca quẽnaro ñarãja mʉa. 11Dione ñaami Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre tudicatior'i. Ĩre ĩ catiore ti ñajare, Esp'iritu Santore cʉorã ñaja mʉa. Ĩre cʉorã mʉa ñajare, mʉa rijato berojʉ Cristore ĩ catioriarore bajirone mʉare quẽne tudicatiorʉcʉmi Dios, jʉaji boabetirotirujʉrire mʉare ĩsigʉ̃.\\n12To bajiri yʉ mairã, rojose yirʉaboarine, tire yibetiroti ñaja mʉare. 13Rojose mʉa yiñajama, mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mʉa. Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojosere mʉa yibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere mʉare ĩsirʉcʉmi Dios.\\n14Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca yirãma, Dios rĩa ñarãma ĩna. 15“‘Rojose mani yijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios’ yigüiato ĩna” yigʉ me, manire ejarẽmoami Esp'iritu Santo. Ĩ sʉorine Dios rĩa ñaja mani. To bajicõari, ĩ ejarẽmose rãca, “Dios ĩ macʉre ĩ mairore bajiro manire maiami” yitʉoĩarã ñari, “Cacʉ”, yaja mani, Diore. 16Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Dios rĩa ñaja”, yimasiaja mani. 17To bajiri ĩ rĩa, Cristo yarã mani ñajare, ĩ macʉre ĩ mairore bajirone manire maigʉ̃ ñari, manire quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Adigodojʉ, “Cristo ĩ bojasere yica” yirã, rojose mani tãmʉojama, mani rijato bero Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãja. Ĩ macʉ quẽnaro ĩ ñarore bajirone quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani quẽne.\\nMani rijato bero, quẽnaro mani ñaroti queti\\n18To bajiri adirʉ̃mʉri, “¿No yirã rojose tãmʉoati mani?”, yitʉoĩa sʉtiritibetiroti ñaja manire, rojose mani tãmʉose rẽtoro quẽnaro Diorãca ñarona ñari. 19Adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeore jediro, Dios ĩ rĩare quẽnaro ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejarore ĩarʉaro bʉto yuñaroja ti. 20Rẽmojʉ Dios ĩ rujeorema, adirʉ̃mʉri ti bajirore bajiro me bajimasiñuju. Adán rojose ĩ yise ti ñajare, “Boase rĩne ñacõarʉaroja” Dios ĩ yimasire ñari, adirʉ̃mʉri ñase quẽne, boase rĩne ñacõaja. To bajiboarine, “Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeorere Dios ĩ tudiquẽnorotirʉ̃mʉ ejarʉaroja”, yimasiaja mani. 21To bajiri ĩ rujeore jedirone “Boabeticõari, quẽnase rĩne ñato” yigʉ, tudiquẽnorʉcʉmi quẽna. To yicõari, “Yʉ rĩa quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, tudirijayamanire manire ĩsirʉcʉmi. 22Adirʉ̃mʉri quẽne Dios ĩ rujeore jedirone rojose tãmʉocõa ñaja ti. Tire masiaja mani. Rõmio macʉ cʉtigoago, rojose so tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoaja ti. 23Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñaboarine, rojose yicõa ñarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, tudirijayamanire Dios manire ĩ ĩsirotire bojarã ñari, bʉto tʉoĩacõa ñarũgũaja mani. 24“Tudirijayamanire ĩsirʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũaja mani, rojose mani yise vajare Jesús ĩ vaja yibosariarã ñari. Jẽre quẽnase rĩne yirã mani ñajama, tudirijayamanire manire ĩ ĩsirotire, no yirã yumenaja mani. 25Mani cʉobeti ti ñajare, quẽnaro tire yucõa ñarũgũroti ñaja.\\n26Esp'iritu Santo manire ejarẽmogʉ̃mi, “Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato ĩna” yigʉ. To yicõari, Diore mani sẽnimasibetire masicõari, manire sẽnibosarũgũgʉ̃mi, ĩ masise rãca. 27Dios ĩ bojarore bajiro manire sẽnibosagʉmi. To bajiri, Esp'iritu Santo manire ĩ sẽnibosasere masigʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani tʉoĩasere masigʉ̃ma.\\nCristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Dios ĩ ejarẽmose rãca quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mani”, yire queti\\n28Dios ĩ beseriarã ñari, ĩre maiaja mani. To bajiri, quẽnaro mani ñarotire yigʉ, manire ĩ yirẽmorũgũsere masiaja mani. Rojose tãmʉoboarine, “Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, manire yirẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩacõa ñaroti ñaja. 29Rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉronare manire masicõañumi Dios. “Yʉ macʉ Jesucristore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãma ĩna” yigʉ. To bajiri, “Yʉ bojarore bajiro yirãrema, ĩna gagʉ ñarʉcʉmi Jesucristo”, yicõamasiñumi Dios. 30To bajiri rẽmojʉne, “Cristore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãma” ĩ yiriarã ñaja mani. To bajiro manire yigʉ ñari, “Rojosere yitʉjacõari, ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire ejarẽmoñumi. To yicõari, ĩ macʉre mani ajitirʉ̃nʉjare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi. To bajiri, ĩ macʉ yarã mani ñajare, “‘Ĩre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉja”, yiyumi Dios.\\n31Ti oca quẽnasere masicõari, ado bajiro yirẽmomasiaja mani: “Dios manire ejarẽmoami, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato ĩna” yigʉ. Rojose gãjerã manire ĩna yiboajaquẽne, “Dios manire ĩ ejarẽmojare, no bajiro manire yimasimenama”, yimasiaja mani. 32Ĩ maigʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ macʉre ĩre cõañumi Dios, “Masare rijabosato” yigʉ. To bajiro yir'i ñari, quẽnasere manire ejarẽmocõa ñarʉcʉmi Dios. 33To bajiri, ĩ beseriarãre manire ĩamaicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro ĩ yirã mani ñajare, “Rojose yirã ñaama”, manire yimasimenama. 34Rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ rijayumi Jesucristo. Tudicaticõari, Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujicõari, manire ñagõbosarũgũgʉ̃mi. To bajiri, “Rojose yirã ñaama”, manire yibetirʉcʉmi ĩ quẽne. 35Cristo manire ĩ maisere, “¿No yigʉ ĩnare maiati?” yigʉ magʉ̃mi. Cojoji me rojose mani tãmʉoboajaquẽne, gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ñiorijarã, sudi mana mani ñaboajaquẽne, güiorojʉ mani vaboajaquẽne, gãjerã manire ĩna sĩaboajaquẽne, manire maicõa ñarʉcʉmi Cristo. 36Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare masa ĩna ucamasire mani bajisere gotiro, ado bajiro gotiaja ti:\\n“Mʉ yarã yʉa ñajare, gãjerã yʉare sĩarũgũama ĩna. Ovejare juaácõari, ĩna sĩarojʉ juaejacõari, ĩna sĩarore bajiro yʉare yirũgũama”, yigotiaja Dios oca.\\n37Ñajediro rojose mani tãmʉose ti ñaboajaquẽne, manire ĩ ejarẽmocõa ñajare, “Manire bʉto maicõa ñaami”, yitʉjabetirʉarãja mani. 38-39Dios manire ĩ maisere matase manoja. Mani bajireacoajaquẽne, mani ñacõajaquẽne, manire maitʉjabetirʉcʉmi. Adirʉ̃mʉri rojose mani tãmʉose, to yicõari, gajerʉ̃mʉri rojose mani tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, manire maitʉjabetirʉcʉmi Dios. Ángel mesa, vãtia, adigodo ʉjarã, õ vecana, õ ẽñerocana, ĩañamana quẽne, rojose manire ĩna yiboajaquẽne, manire ejarẽmocõa ñarʉcʉmi Dios, ĩ tʉjʉ mani ejarotire yigʉ. Jesucristo yarã mani ñajare, manire bʉto maigʉ̃mi Dios.","num_words":1042,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 15 DES - Eropi Jerusalén majarã, fariseo masa, - Bible Search\\n1Eropi Jerusalén majarã, fariseo masa, masare buherã mera Jesu pohrogue erarã, serẽpima ĩgʉre:\\n2—¿Duhpirã mari ñecʉ sʉmarã mʉra erã dorediro dopa iibeari mʉ buherãpʉ? Erã mari dorero dopa ta erã baboro core mojo coe ĩhmubeama, arĩma erã Jesure.\\n3Jesu yʉhrigʉ serẽpimi erãpʉre:\\n—¿Mʉapʉ duhpirã Goãmʉ doreripʉre iibeari? ¿Duhpirã mʉa ya doreri dihtare iiri mʉapʉ? 4Õpa arĩmi Goãmʉ: “Mʉa pagʉ sʉmarãre umupeoque,” arĩmi. Eropigʉ “Ĩgʉ pagʉ sʉmarãre ñero werenigui coredigʉre erã dipuwaja moarã wejẽbu árĩgʉcumi,” arĩmi Goãmʉ. 5Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta mʉapʉ õpa arĩdorea masare erã pagʉ sʉmarãre. “‘Mʉare itamumasibeaa. Mʉare yʉ oborare Goãmʉ ya árĩburire opehocãbʉ,’ arĩque mʉa pagʉ sʉmarãre,” arĩ buheraa mʉa. 6Mʉa eropa buherã erã pagʉ sʉmarãre erã umupeobiricʉ̃ iiaa mʉa. Mʉa eropa iirã Goãmʉ buherire tarinʉgarã iiaa mʉa mʉa ya doreri dihtare iirã. 7Masa erã ĩabiropʉre ñero iicorerã ãhraa mʉa. Goãmʉ ya weremʉhtadigʉgue Isaia mʉare diaye ta were gojamʉriñumi iribojeguere:\\n8Oã masa yʉre õaro wereniguiquererã yʉre õaro umupeobeama. Erã ya sĩporãripʉ gajipʉgue ãhraa. 9Goãmʉ ya dorerire arĩbodirore erã ya wereniguiri dihtare buhema erã. Eropirã yʉre umupeo erã sĩbuipeori duhpiburi árĩbeaa, arĩ gojañumi Isaia, arĩmi Jesu fariseo masare, masare buherã sãre yujuropa ta.\\n10Eropa arĩtuhaja ĩgʉ pohrogue masare sihubeo, õpa arĩmi:\\n11—Peeque mʉa. Mʉa disirorire ñajaripʉ mʉa baripʉ masare ñerã masa wacʉ̃ iibeaa. Mʉa wereniguiripʉ mʉa ya disiro wiriripʉ mʉare ñerã árĩcʉ̃ iiaa, arĩmi Jesu.\\n12Ĩgʉ eropa arĩ buhera pʉhrʉ gʉa ĩgʉ buherãpʉ ĩgʉre werebʉ:\\n—Mʉ eroparĩcʉ̃ peerã fariseo masa guama, arĩ werebʉ gʉa ĩgʉre.\\n13Irire pee õpa arĩ yʉhrimi gʉare:\\n—Erã otera iro dopa ãhrima. Yʉ Pagʉ ʉmaro majagʉ árĩpehreri oterare ĩgʉ otebirirare nuguri mera ta cura cóãgʉcumi. 14Erãre eropa ĩacãque. Erã Goãmʉ yare masibirã masa cuiri ĩhajabirã iro dopa ãhrima. Cuiri ĩhajabirã seyaro erã basi game tʉagã erã perãgue ta mehtua yuhridijarãcoma gobegue. Eropa erã Goãmʉ yare masibiriquererã ta gajirãre masibirãre buhediarima. Eropirã erã erã buherã sã peamegue warãcoma, arĩmi Jesu.\\n15Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro arĩmi:\\n—Iñe queoriñere erã disiro wiriri queorire werenemoque gʉare daja, arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n—¿Ne, peenibeari mʉa? 17Masa erã barire bacʉ̃ erã ya disiro ñajaa. Eropiro erã parugue ñajaja, pʉhrʉ erã dʉpʉpʉ ñerire cohãa. Ibu gohra ãhraa. Mari bari marire ñerã wacʉ̃ iibeaa. ¿Ire masibeari mʉa? 18Masa ya disiro wiriri, erã wereniguiripʉ erã pepiri ãhraa. Erã ya pepiripʉ ñeri árĩro masare ñerã árĩcʉ̃ iiaa. 19Erã pepirigue õpa ñeri nʉgaa: Ñeri pepiri, masare wejẽri, gajigʉ marapo mera ñero iiri, ñero iirã nome mera ñero iiri, yajari, gʉyari, masare ñero quere iiri, masa erã pepirigue nʉgaa. 20Iri ñeripʉ masare ñerã árĩcʉ̃ iiaa. Masa erã dorerire mʉrague erã iimʉridiro dopa ta mojoto coebiriquererã ta erã bacʉ̃ iri masare ñerã masa árĩcʉ̃ iibeaa, arĩmi Jesu.\\n21Eropa arĩ buhetuhaja gʉare sihu waha wami daja. Tiro waĩcʉri maca pohrogue Sidón waĩcʉri maca pohrogue ejabʉ gʉa. 22Gʉa erogue ejacʉ̃ Canaa yeba majago ero árĩgo Jesu pohrogue eja, turaro mera wereniguimo:\\n—Opʉ Davi pãrami, masare taugʉ yʉre mojomoro ĩaque mʉhʉ. Yʉ mago watĩ ñajasũdigo ñetariaro tarimo igo, arĩmo.\\n23Igo eropa arĩquerecʉ̃ ta Jesu igore yʉhribirimi. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã gʉa ĩgʉ buherãpʉ ĩgʉre õpa arĩribʉ:\\n—Wadoreque igore. Ñe gariboro bʉsʉcumo, arĩribʉ gʉa.\\n24Gʉa eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ yʉhrimi igore:\\n—Israe majarã oveja dederenirã iro dopa árĩrã dihtare itamudoregʉ obeomi yʉ Pagʉ yʉre, arĩmi ĩgʉ.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta Jesu guburi pohro merejamo igo.\\n—Mʉhʉ eropa arĩqueregʉ itamuque yʉre, arĩmo igo.\\n26Jesu yʉhrimi igore:\\n—Wihi opʉ porã ya barire diayeare ocʉ̃ õabeaa. Eropa arĩgʉ, Israe masa yare gaji yeba majarãre yʉ ocʉ̃ õabeaa, arĩ weremi Jesu igore.\\n27—Eropa ta ãhraa, Opʉ. Eropa árĩquerecʉ̃ barisubu dijarire diayea sã bacohrema. Gaji yeba majago yʉ árĩquerecʉ̃ ta yʉ sãre itamuque mʉhʉ, arĩ yʉhrimo igo.\\n28Igo eroparĩcʉ̃ ĩgʉ yʉhrimi:\\n—Mʉhʉ nomeo, yʉre bʉrigã umupeoa. Mʉ gamero dopa ta eropa waroca, arĩmi Jesu igore.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta igo mago mata õago wapo.\\nBajarã dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n29Eropa arĩtuhaja gʉare sihu waha, Galilea waĩcʉriya tʉro pohrogue sihu ejami daja. Pʉhrʉ ʉtãgʉgue mʉria, erogue doajami. 30Ero ĩgʉ doacʉ̃ masa bajarã erama. Eropirã bajarã dorecʉrãre aĩ erama. Curimasibirãre, cuiri ĩhajabirãre, yujupʉ ñero guburucʉrãre, apayuriri árĩrãre, wereniguimasibirãre, bajarã gajirã dorecʉrãre ĩgʉ pohrogue aĩ erama masa. Eropa aĩ erarã Jesu guburi pohrogã apima erã. Erã eropa duhupira pʉhrʉ õarã wacʉ̃ iimi Jesu erãre. 31Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã masa ĩhamaria wama. Wereniguimasibirinirã erã wereniguicʉ̃ ĩarã, apayuriri árĩnirã erã õarã wacʉ̃ ĩarã, curimasibirinirã erã curicʉ̃ ĩarã, cuiri ĩhajabirinirã erã ĩacʉ̃ ĩarã, ĩhamaria wama erã. Eropirã õpa arĩma:\\n—Mari Israe majarã mari Opʉ Goãmʉ turagʉ õagʉ ãhrimi, arĩ umupeoma erã Goãmʉre.\\nCuatro mil gohrare masa bajarãre barire oñumi Jesu\\n32Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ Jesu gʉare ĩgʉ buherãre sihubeo arĩmi:\\n—Oã masa yʉ mera ʉhrenʉ gohra árĩtuhajama. Erãre bari pehrea waca. Eropigʉ erãre mojomoro ĩhaa. Erã babiriquererã erã ya wirigue dujaacʉ̃ gamebirica. Mague warã erã oaboarã turabiribocoma. Eropigʉ erãre bari ejotudiaca, arĩmi ĩgʉ.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ gʉa ĩgʉ buherã ĩgʉre serẽpibʉ:\\n—¿Duhpii mari õguere masa mariroguere barire bocabocuri erã bajarã masare ejoburire? arĩbʉ gʉa ĩgʉre.\\n34—¿Dinʉcʉ dipuru pan dipurure opari mʉa? arĩmi gʉare.\\n—Siete pan dipuru, bajamerãgã waire opaa, arĩ yʉhribʉ gʉa.\\n35Gʉa eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ masare taa weca doadoremi. 36Tuhajanugu siete pan dipurure, waigã sãre aĩ, ĩgʉ Pagʉre “Õhaa,” arĩ serẽtuhaja, pan dipurure nuha, gʉare ĩgʉ buherãre omi. Eropirã gʉa ĩgʉ buherã iri barire masare guerebʉ. 37Eropirã masa irire baha, yapia wama. Erã ba dʉharare siete puiri gohra aĩ gameneo ʉjʉtu dobobʉ gʉa. 38Ero banirãre ʉma dihtare queocʉ̃ cuatro mil gohra árĩma. Nome, majirãgã sã árĩma. 39Erã eropa batuhajacʉ̃ Jesu masare goerisere, dohodirugue ñaja, Magdala waĩcʉri yebague gʉare sihu ejami.","num_words":865,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti GÁLATAS 5\\n1 “Yʉ sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñari, Dios ĩ rotimasire cʉdirʉa tʉoĩabeticõato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, gajeye tʉoĩamenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã ricati ĩna gotijama, ĩnare ajibetirũgũrʉarãja.\\n2 Quẽnaro ajiya mʉa. Ñamasuse mʉare gotigʉ yaja yʉ: “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa yirotijama, Cristo sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã me ñarʉarãja mʉa. 3 Quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa quẽne, mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeoroti ñaboroja mʉare. To bajiboarine ñimʉjʉa cʉdijeogʉ manirʉcʉmi. 4 “Dios ĩ rotimasire quẽnaro yʉ cʉdijama, yʉre ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñacoarʉarãja mʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ñari, to bajiro bajirʉarãja mʉa. 5 Manijʉama, “Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios ĩ ĩaro rĩjoro mani ejaro, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi”, yitʉoĩa yuñaja mani. Esp'iritu Santo ejaecoriarã ñari, to bajirone yitʉoĩa yuñaja mani. 6 Cristo yarã ñari, circuncisión yiecojama, yiecobetijaquẽne, ñamasuse me ñaja. Ti sʉori me manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. “Manire rijabosayumi Cristo” mani yitʉoĩase, to yicõari gãjerã mani maise sʉorijʉa manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 7 Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti socabetire quẽnaro ajitirʉ̃nʉsʉoboacajʉ mʉa maji. ¿Ñimarã oca sʉori tire ajitirʉ̃nʉ tʉjati mʉa? 8 Dios me to bajiro mʉare bajirotiami. Dione ñaami “Yʉ macʉ Cristore ajitirʉ̃nʉña” yigʉ, mʉare beser'i. 9 Panre ũmato vauvase quetire masiritibesa mʉa. Panre ũmato vauvasere mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti, pan. Tire bajirone bajiaja socase mʉa tʉoĩase. Socase, ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, mʉa tʉoĩacõa ñajama, ñajediro riojo me tʉoĩarã ñacoarʉarãja mʉa. 10 To bajiboarine, “Cristo yarã ñaama ĩna quẽne”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, “Ĩna quẽne yʉ gotirore bajiro yirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo. ‘ “Rojose maja” manire yiĩato Dios’ yirã, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, gajeye yiroti me ñaja”, yitʉoĩarãja mʉa quẽne. Gãjerãjʉama, socase mʉare gotimasiorã, ñamasurã ĩna ñaboajaquẽne, to bajiro ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.\\n11 Ado bajiro yʉre socase ĩna gotisere tʉoĩaña, yʉ mairã: “Yʉa gotimasiosere gotimasioami Pablo quẽne. ‘Diorãca quẽnaro mʉa ñarʉajama, jud'io masare Dios ĩ rotiriarore bajiro circuncisión yirotiya’ yami Pablo quẽne”, yʉre yisocayuma. To bajiro masare yigotimasiobeaja yʉ. To bajiro yʉ yigotijama, yʉ gotimasiosere ajicõari, ¿rojose yʉre yitʉjaboriarãda ĩna, jud'io masa? Yʉma, circuncisión yirere gotibecʉne, ado bajirojʉa gotimasioaja: “Yucʉ́tẽrojʉ manire rijabosayumi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ”, yigotimasioaja. To bajiro yʉ gotimasiosere bʉto ajiteama jud'io masa. 12 To bajiro socase ocare gotirã, circuncisión yire rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩna vejerijoare quẽne ĩna yijetareacõajama, quẽnaboroja.\\n13 Mʉa, yʉ yarã, yʉ bederãre bajiro ñarã, “Quẽnaro ñarona, roticũmasirere rotiecobetirona ñato” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñaja mʉa. To bajiri, quẽnase rĩne yirũgũrona ñaja mʉa. To bajiro ĩ yiriarã ñaboarine, “Mani tʉoĩarore bajiro rojose mani yijama, quẽnaroja”, yitʉoĩabeticõaña. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩna bojasere yirũgũrotijʉa ñaja. 14 To bajiro bajirũgũroti ñaja, Dios ĩ rotimasire ado bajiro ti gotijare: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja. 15 To bajiboarine, gãmerã ĩatecõari, tud'irũgũrãja mʉa. To bajicõari, mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, bʉtobʉsa gãmerã ĩaterũtuarʉarãja mʉa. To bajicõari, ñimʉjʉa Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manirʉcʉmi.\\n16 To bajiri, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisere mʉa cʉdijama, rojose mʉa yirʉa tʉoĩaboasere yibetirʉarãja. 17 Rojose mʉa yirʉa tʉoĩase, to yicõari, Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotise, cojoro cõro me ñaja. Quẽnasejʉa mʉa yisere Esp'iritu Santo ĩ bojaboajaquẽne, ĩ rotisere cʉdibeticõari, mʉa masu rojose mʉa yirʉasejʉare yirũgũrãja mʉa. 18 To bajiboarine Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisejʉare mʉa cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩ rotimasire rotiecomenaja mʉa.\\n19 Rojose ĩnare yirʉa tʉoĩasere yirũgũrã, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. Ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ñarãma. 20 “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna quẽnorãre rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. “Rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yirã ñarãma. Gãmerã ĩaterã ñarãma. “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Guaro jũnisinidarã ñarãma. Ĩna bojarore bajiro rĩne yirã ñarãma. Gãjerã rãca ĩna ñajama, ĩna yise sʉorine sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabeticõari, quẽnaro ñamenama masa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca ricati rujicõari, oca josarã ñaama. 21 Gajeyeũnire gãjerã yere ĩaʉorã ñarãma. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yirã rãca vana ñarãma. Ti ũnire yirã ñarãma, rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere yirã. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ goticatore bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Gãjerã, to bajiro rojose yirũgũrã, õ vecajʉ Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona me ñarãma.\\n22 Esp'iritu Santo rãcanajʉama, ĩ masisere ĩ ʉjoriarã ñari, ado bajirojʉa bajirã ñaja mani: Gãjerãre mairã ñari, ĩna rãca variquẽnarã ñarũgũaja mani. Gãjerã manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja mani. To yicõari, “Yirʉarãja” mani yirore bajirone yirũgũaja. 23 Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã ñari, mani bojabetire ĩna yirʉaboajaquẽne, “Yibesa”, ĩnare yibeaja mani. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibetirũgũaja mani. To bajiro yirã mani ñajama, Dios ĩ rotimasire ti gotirore bajiro yirã yirãja mani. 24 Cristo yarã ñari, ado bajiro tʉoĩaja mani: “ ‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, rojose yibetirʉarãja mani”, yitʉoĩaja mani. 25 Esp'iritu Santo sʉorine, mani rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire.\\n26 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yibetiroti ñaja manire. To bajiro mani yibetijare, manire ĩatemenama gãjerã.","num_words":818,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dibujo obaride (Estado Unido)\\nBetel ebreo bedʼeadera jarabʉ «Daizeze de» (Génesis 28:17, 19). Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara jõmaʉ̃ drʉade erpanʉ Betelta mamaʉ̃ba kʼareba zokʼapanʉ akʉza kʼarebabʉ Daizeze Bedʼea jaradiaita. Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrebʉra bʉ Nuewa Yorde (Estado Unido) mamaʉ̃ba akʉbʉ jõmaʉ̃ drʉadebema Betelde kʼãrẽ opanʉta. Mebẽrã mama ãba trajabʉra ũdu kʼawuapanʉ Betel mebẽrãta. Mebẽrãra kĩrãkʼapanʉ, nekopanʉ, ãbapanʉ, trajapanʉ, akʉza Daizeze Bedʼea ãba kʼawuapanʉ (Salmo 133:1).\\nMama jõma trajabʉbara ãyi zarea jõma diapanʉ. Jõma Betelbʉmaera trajabʉ yumakẽrãta akʉza yuwẽrãta, maʉ̃rãra ewari erbʉ Daizezeba kãgabʉ oita, akʉza Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ jaradiabibʉ (Mateo 6:33). Mia abaʉta pagapanʉẽ, awuarabʉrʉ jõma diapanʉ kʼãĩbarita, akʉza yikota, akʉza wiña diapanʉ platata ãyi nesida edamarẽã. Aba abakaʉba erbʉ ãyi sãma trajaira, ʉ̃kʉrʉ trajabʉ opisinamae, neobarimae, nekobari ara obarimae, akʉza ʉ̃kʉrʉ trajabʉ karta ʉ̃tʉzebibarimae, akʉza karta ãba bʉebarimae, ʉ̃kʉrʉ de imabarimae, akʉza wua tõbabarimae, akʉza ʉ̃kʉrʉ de ara obarimae.\\nMamara mejãcha trajapanʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ kʼareba jaradiaita. Betel aba abakaʉba kʼarebabʉ Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ wãrĩnuta kʼawuadamarẽã ẽbẽra jõmaʉ̃ba. Naʉ̃ kartaba mawũã ũdubibʉ. Akʉza Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrebʉba akʉsida kartara, mõbebʉrʉ diabʉesida korreode jõmaʉ̃ mebẽrã tradusipanʉʼa, akʉza makina zroma karta ʉ̃tʉzebibaride osida, mamaʉ̃ba diabʉesida kongregasion siento die mil (110.000). Audre bʉa ãyi trajapanʉza, mebẽrã Betelbara audre kʼarebabʉ Daizeze Bedʼea bia jaradiaita meserabai (Marcos 13:10).\\n¿Kʼairata Betelde trajapanʉ akʉza kʼãrẽta diapanʉ?\\n¿Betelde trajapanʉrãbara kʼãrẽne audre kʼarebapanʉ?","num_words":207,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 1 BSNNT - ¿Teófilo, ñaboati mʉ? Tirʉ̃mʉ mʉre - Bible Search\\n1-2¿Teófilo, ñaboati mʉ? Tirʉ̃mʉ mʉre papera cõasʉocajʉ yʉ. Ti papera rãca Jesús ĩ yisʉorere masare ĩ gotimasiorere mʉre ucacõacajʉ yʉ. Ĩ bueriarã yʉre ĩna goticato cõro ucajeocõacajʉ yʉ. Ĩ ruyuarere ucasʉocajʉ yʉ. To yicõari, ĩ sĩaecorere, tudicaticõari õ vecajʉ ĩ mʉjarere quẽne ucacajʉ yʉ. Õ vecajʉ ĩ mʉjaroto rĩjoro, ĩ bueriarãre ĩnare gotimasioroticõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro yiba mʉa” ĩnare ĩ yigoticũrere ucacajʉ yʉ. 3Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ cõaronare cojoji me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajicõari, cuarenta ñarirʉ̃mʉri ĩna rãca ñagʉ̃, ĩnare ĩ ũmato yirũgũriarore bajiro ĩnare ũmato yicõa ñañuju, “Ĩne ñaami” ĩna yimasirotire yigʉ. To bajiñagʉ̃, “Yʉ rijabosare sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩavariquẽnaami Dios yuja”, ĩnare yigotimasioñuju.\\n4Ĩna rãca ñagʉ̃jʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús maji:\\n—Adone ñacõama maji, Jerusalénne. Dios mani jacʉ ĩ gotirere bajirone ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejarotire yuba mʉa. Tire mʉare yʉ goticatire ajicajʉ mʉa. 5Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja” mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, “Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato” yirocʉre —ĩnare yiyuju Jesús.\\n6To bajiri, Jesúrãca rẽjarã ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna:\\n—Tirʉ̃mʉjʉ romano masa, mani Israel ñamasir'i jãnerabatia ye sitare ẽmacõari, moarotisʉoadimasiñuma ĩna. ¿Yucʉrema, ĩnare bucõari, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yigotigʉti mʉ? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.\\n7To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—No bajiro yicõari, masimenaja mʉama. Dios mani jacʉma ĩ masise rãca ĩ yirotire, ĩ sĩgʉ̃ne masiami. 8To bajiboarine, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ vado, ĩ masise mʉare ejarʉaroja ti. To bajiri, gãjerã masa tʉjʉ vacõari yʉre gotibosarã varʉarãja mʉa. Jerusalénjʉre, adi maca Judea sita jediro, Samaria sitajʉ quẽne, macarʉcʉro ñaro cõrone yʉre gotibatocudibosarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús ĩ buerãre.\\n9To bajiro ĩnare gotigajanogʉ̃ne, ĩre ĩna ĩañarone mʉjacoasuju Jesús. Buerigasero ejacʉne yayicoasuju. To bajiro ĩ bajiro bero ĩre tudiĩabesujarã yuja. 10Ĩ mʉjaveoro bero to bajirone vecajʉre ĩamʉocõa ñañujarã ĩna maji. To ĩna bajirone ĩna vatoajʉ jʉarã ángeles ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto botise sudi sãñarã ñañujarã ĩna. 11To bajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n12To bajiri, Olivo vãme cʉti buro ñañujarã ĩna, Jesús ĩ bueriarã, ĩ cõarona. To bajiri Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna yuja. Ti buro tʉacane ñañuju ti, ti maca. 13Ti macajʉ ejacõari, vijʉ vecaga sõajʉre ñañujarã ĩna. Ado bajise vãme cʉtiyujarã ĩna: Pedro, Juan, Santiago, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, gãji Santiago Alfeo macʉ ñañuju ĩ. Gãji Simón Celote ĩna yigʉ ñañuju. Gãji, Santiago macʉ Judas ñañuju ĩ. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. 14Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. Jesús bederã, ĩ jaco Mar'ia, gãjerã rõmia quẽne ñañujarã ĩna.\\n15Tirʉ̃mʉrire ĩna rãca rẽjarũgũñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Ciento veinte cõro ñariarãma ĩna. Ĩna vatoajʉ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:\\n16—Ajiya mʉa, yʉ yarã. Tirʉ̃mʉjʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Judas ĩ bajirotire ucamasiñuju, mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesúre ĩre ñiacanare ũmato ejacacʉre. 17To bajiri Judas yʉa rãcagʉ ñaboacami. Ĩ ye moare quẽne ñaboacajʉ ti. 18Judas, ĩ masune rojose yicõari, rijacoasuju ĩ. Ĩ rʉjoajʉane quediruji, tʉ̃asiarocayocõa tʉjasuju. To baji, tuvagʉa potogʉne, ĩ gʉdamisi budibatecoasuju ti. To ĩ bajiro bero, rojose ĩ yire vaja gãjoa ñarãre juacõari, ti sitare vaja yiyujarã ĩna gãjerã. 19To bajiri to ĩna yijare, Jerusalén ñarã, Acéldame vãme yiyujarã ĩna, ti sitare. Ĩna ocarema ri'i vese yire ũni ñañuju ti. 20“To bajiro bajirʉaroja” David ñamasir'i ĩ yimasire socase me ñañuja, ado bajiro ĩ ucamasirema:\\n21-22To bajiro David ñamasir'i ĩ yiucamasire ti ñajare, Judare ĩre vasoagʉ, Jesús ĩ rijato bero quẽna ĩ tudicatiro ĩacacʉre, Juan, Jesúre ĩ tuñĩabiaro ĩacacʉre, yʉa Jesús ĩ cõasʉocana rãca vacudicacʉre macato mani —yiyuju Pedro.\\n23To bajiro ĩ yiro bero, jʉarãre ʉ̃mʉare beseyujarã ĩna. “José vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi” yicõari, “Gãji, Mat'ias vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi”, yiyujarã ĩna. Josére, Justo ĩre yiyujarã gãjerã. Gaje vãmerema, Barsabás ĩre yiyujarã. 24To bajiro yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñujarã ĩna:\\n—Jesús yʉa ʉjʉ, mʉ masiaja ñajediro masa ĩna tʉoĩasere. To bajiri ãnoare, “Nijʉa ñati mʉ besegʉ” yʉare ĩoña mʉ. 25Judare vasoarocʉ yʉa rãca moarocʉre ĩoña yʉare. Rojose yirʉ Judas yʉare vaveocami. To bajiri yucʉrirema rojose ĩ yicati vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñagʉ̃mi —yisẽniñujarã ĩna, Jesúre.\\n26To yigajano, José vãme ucatuyujarã ĩna, gʉ̃tajʉre. To yicõari, gajea gʉ̃tare Mat'ias vãme ucatuyujarã. “Tiarire reacũĩato mani, ¿ñimʉjʉa ñati Dios ĩ besegʉma?”, yiyujarã ĩna. Gʉ̃tarire reacũĩacõari, “Mat'iane ñaami Dios ĩ besegʉma”, yimasiñujarã ĩna. To bajiri, jʉaãmo cõro, coja gʉbo jẽnituarirãcʉ ñañujarã maji. To bajiri, Mat'ias rãca ñarã, jʉaãmo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã yuja.","num_words":711,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 13 BAONT - Mee Pascua boje rʉmʉ ea waaro - Bible Search\\nSAN JUAN 12 SAN JUAN 14\\nCʉ̃ buerã dʉporire Jesús cʉ̃ ca coerique\\n1Mee Pascua boje rʉmʉ ea waaro biiwʉ. Jesús pea, cʉ̃ Pacʉ mena niigʉ waarʉgʉ, ati yepare cʉ̃ ca waa weopa tabe ca ea waarijere majiupi. Cʉ̃a, ati yepa macãrã cʉ̃ yaarã cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerãre to birora ca maicã jʉo dooricʉ niiri, bʉaropʉra cʉ̃ ca mairijere ĩñowi. 2Baarica tabe eacoawʉ yua. Mee Satanás pea, Simón macʉ̃ Judas Iscariote peera, Jesús're cʉ̃ ca wedejãapere cʉ̃ ca tʉgoeñarijepʉre cʉ̃re tʉgoeña cõa jãacãupi. 3Jesús pea, Ʉmʉreco Pacʉ pʉtopʉ cʉ̃ ca dooriquere, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ pʉtopʉra cʉ̃ ca tua waapere, to biri cʉ̃ Pacʉ, niipetirijepʉrena ca doti niigʉ cʉ̃re cʉ̃ ca tiiriquere, majiwi. 4To biri ca baa duwiricʉra wãmʉ nʉcã, cʉ̃ jutiro jotoa macãrore tuu wee cũu, jutiro quejero amiri cʉ̃ wẽñarica daa cʉtiri tabe jia tuuwi. 5To biro tiicã, jotʉ bapapʉ oco waa piori, tee mena jãa, cʉ̃ buerã dʉporire coeri, jutiro quejero cʉ̃ wẽñarica daa cʉtiri tabe cʉ̃ ca jia tuuricaro mena tuu bopo nʉnʉa waawi Jesús.\\n6Simón Pedro dʉporire coegʉ doogʉ cʉ̃ ca tiirora, cʉ̃ pea o biro ĩicãwi Jesús're:\\n—Wiogʉ, ¿mʉ, yʉ dʉporire coegʉ doogʉ mʉ tiiti? —ĩiwi.\\n7To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Mecʉ̃acãra ména o biro yʉ ca tiirijere mʉ tʉo puoti; jiro jañuri mʉ tʉo puorucu ména —cʉ̃re ĩiwi.\\n8Pedro pea o biro cʉ̃re ĩiwi ñucã:\\n—Mʉra, jĩcãti ʉno peera yʉ dʉporire mʉre yʉ coe dotiti majuropeecãrucu —ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi yʉʉwi Pedrore:\\n—Mʉ dʉporire yʉ ca coetijata, yʉ yaarã mena macʉ̃ mʉ niiticãrucu —cʉ̃re ĩiwi.\\n9To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea ñucã o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Wiogʉ, to docare yʉ dʉpori wadorena yʉre coeeto. Yʉ amori, yʉ dʉpʉga cãare coeya —ĩiwi Jesús're.\\n10To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Mee, ca uwa coe yapanoricʉpʉra, õweri manigʉ cʉ̃ ca niiro macã, cʉ̃ dʉpori wadore coerique boo. Mʉja, ca õweri manirãre biropʉ mʉja nii mee. Biirãpʉa, niipetirãpʉra to biro mʉja biiti. Niimi jĩcʉ̃ ñañarije ca tʉgoeñarique cʉtigʉ; cʉ̃ niimi mʉja watoare ca õweri cʉtigʉre biro ca niigʉ —cʉ̃re ĩi yʉʉwi Pedrore. 11Niipetirãpʉra, “Õweri manirã wado mʉja niiti” cʉ̃ ca ĩijata, cʉ̃re ca wedejãa buiyeecõapʉre cʉ̃re majiri to biro jãare ĩiwi Jesús.\\n12Jãa, cʉ̃ buerã dʉporire coe yapano, cʉ̃ jutiro jotoa macãro cʉ̃ ca tuu wee cũuricarore ami jãña, cʉ̃ ca duwirica tabepʉra ea nuu waa, o biro jãare ĩiwi Jesús:\\n—¿Mʉjare yʉ ca tiijãrijere mʉja tʉo puoti? 13Mʉja, yʉre “Jãare Ca Buegʉ,” “Jãa Wiogʉ,” yʉre mʉja ĩi. Díámacʉ̃ra mʉja ĩi: “Cʉ̃ra yʉ nii”. 14To biri yʉ, mʉjare ca Buegʉra, mʉja Wiogʉra, jĩcʉ̃ pade coteri majʉre biro mʉja dʉporire yʉ ca coejãrore birora mʉja cãa, mʉja majurope mʉja dʉporire ca ameri coeparã mʉja nii. 15Jĩcã wãme mʉjare yʉ tii ĩñojãwʉ, mʉjare yʉ ca tiijãrore birora mʉja ca tiipere biro ĩigʉ. 16Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Pade coteri majʉ jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃ wiogʉ ametʉenero niitimi. Ñucã jĩcʉ̃ ca doti cojo ecoricʉ cãa, cʉ̃re ca doti cojogʉ ametʉenero niitimi.+ 17To biri atere tʉo jeeñori teere mʉja ca tii niijata, añuro ʉjea niirã mʉja niirucu.\\n18” “Mʉja niipetirãpʉre ĩigʉ méé” yʉ ĩi, biigʉpʉa. Yʉa, yʉ ca beje jeericarãre yʉ maji. Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere owarica pũuropʉ: “Yʉ mena ca baa duwigʉra yʉre ca ĩa tutigʉ nii eacãmi,” cʉ̃ja ca ĩi owarique ca ĩirore birora ca biipe niiro bii.+ 19Mee, tee ca biiparo jʉguero atere mʉjare yʉ wede majio jʉguecã, yʉ ca ĩiricarore biro ca biiro ĩarã, to birora ca niicõa niigʉ yʉ, yʉ ca niirijere mʉja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩigʉ. 20Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Yʉ yee quetire yʉ ca wede doti cojogʉre añuro ca tʉo nʉnʉjeegʉa, yʉrena tʉo nʉnʉjeegʉ tiimi. Ñucã yʉ ca wederijere ca tʉo nʉnʉjeegʉ cãa, yʉre ca tiicojoricʉrena tʉo nʉnʉjeegʉ tiimi —jãare ĩi wedewi Jesús.\\nJudas cʉ̃re cʉ̃ ca wedejãapere Jesús cʉ̃ ca wederique\\n(Mt 26.20-25; Mc 14.17-21; Lc 22.21-23)\\n21Teere to biro jãare ĩi wede yapanogʉra, Jesús pea cʉ̃ ca cati niirijepʉ bʉaro tʉgoeña yapa pua, díámacʉ̃ o biro jãare ĩi wede majiowi:\\n—Atere díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Jĩcʉ̃ mʉja mena macʉ̃ra yʉre wedejãa buiyee cõacãgʉ doogʉ tiimi —jãare ĩiwi.\\n22To biro cʉ̃ ca ĩiro, jãa, cʉ̃ buerã pea: “Cʉ̃re ĩigʉ ĩicumi” ĩi majitima ĩirã, jãa majuropeera jãa ameri ĩacã duwi yujuwʉ yua. 23Ména yʉ, bʉaro Jesús cʉ̃ ca maigʉ pea, baarica tabere cʉ̃ pʉtoacã yʉ duwiwʉ. 24Simón Pedro pea yʉre ĩa cojori, “ ‘¿Ñirure mʉ ĩiti?’ cʉ̃re ĩi jãiñaña” ĩigʉ, cʉ̃ amori mena tii cõoñari, yaioroacã yʉre jãiña doti cojowi. 25To biro yʉre cʉ̃ ca ĩi jãiña dotiro ĩari, yʉ pea Jesús pʉto jañuriacã waari:\\n—Wiogʉ, ¿nii peti cʉ̃ niiti? —cʉ̃re yʉ ĩiwʉ.\\n26To biro yʉ ca ĩiro, Jesús pea o biro yʉre ĩi yʉʉwi:\\n—Pan tabere weyori yʉ ca tiicojogʉ niimi —ĩiwi. To biro ĩigʉra, pan quire weyori, Simón macʉ̃ Judas Iscariote petire cʉ̃re tiicojocãwi. 27To biro cʉ̃re cʉ̃ ca tiiro, pan quire cʉ̃ ca ñeerije menara, Judas Iscariote yeripʉre Satanás ñaajãa nʉcãcoaupi mee. To biri Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉ ca tiipere yoari méé tiiya —ĩiwi. 28To biro Jesús cʉ̃ ca ĩirijere, jãa, cʉ̃ buerã to ca duwirã pea, jĩcʉ̃ peera jãa tʉo majiticãwʉ. 29Judas pea jãa yee wapa tiirica tiiri ca jãñari poare ca ĩa nʉnʉjeegʉ cʉ̃ ca niiro macã, jĩcãrã jãa mena macãrã pea: “ ‘Boje rʉmʉ maquẽ apeye ʉno wapa tiigʉja,’ ĩigʉ ĩicumi,” ĩiupa. “Ape tabera, ‘Ca boo pacarãre apeye ʉno cʉ̃jare tiicojogʉja,’ ĩigʉ ĩicumi Jesús,” ĩi tʉgoeñacãupa. 30To biri Judas pea, pan quire cʉ̃re cʉ̃ ca joa noniro, ami baa, witicoawi. To biro cʉ̃ ca bii witi waari tabere mee ñamipʉ niiwʉ yua.\\n31Judas cʉ̃ ca witi waaro jiro, Jesús pea o biro jãare ĩiwi:\\n—Mecʉ̃ra yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, yʉ yee ca añu majuropeerijere mʉjare yʉ ĩñorucu. Ñucã yʉ menara mʉjare bii ĩñorucu, Ʉmʉreco Pacʉ yee ca añu majuropeerije cãa. 32Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutua majuropeerijere yʉ ca ĩñorore birora, Ʉmʉreco Pacʉ pee cãa, yʉ ca nii majuropeerijere ĩñorucumi. Yoari mééra teere tiirucumi. 33Yʉ puna yʉ ca mairã, mʉja menare yoaro yʉ niitirucu. Mʉja pea yʉre mʉja amamirucu, judíos're yʉ ca ĩirore birora mʉjare yʉ ĩi mecʉ̃ra: Yʉ ca waari tabepʉre mʉja waatirucu. 34To biri ati wãme wãma wãmere mʉjare yʉ tii doti: “Mʉja ca niiro cõrora ameri maiña.” Mʉjare yʉ ca mairore birora mʉja cãa, mʉja ca niiro cõrora ameri mai niiña. 35Mʉja ca niiro cõrora mʉja ca ameri mairo ĩarã, yʉ buerã mʉja ca niirijere niipetirã ĩa majirucuma —ĩiwi.\\n“ ‘Cʉ̃re yʉ majiti,’ mʉ ĩirucu,” Pedrore Jesús cʉ̃ ca ĩirique\\n(Mt 26.31-35; Mc 14.27-31; Lc 22.31-34)\\n36To biro cʉ̃ ca ĩiro, Simón Pedro pea o biro ĩi jãiñawi Jesús're:\\n—Wiogʉ, ¿noopʉ waagʉ mʉ tiiti? —cʉ̃re ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Mecʉ̃ra, yʉ ca waari tabepʉre yʉre mʉ nʉnʉ waa majiti ména. Jiropʉ docare, yʉ ca waari tabepʉre yʉre mʉ nʉnʉ waarucu —ĩiwi.\\n37To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Wiogʉ, ¿ñee tiigʉ mecʉ̃ra mʉre yʉ nʉnʉ waa majitigajati? Mʉ ca bii yaipa tabe ʉnorena, mʉre ca bii yai bojapʉra niicãgʉ yʉ bii yʉa —ĩiwi Jesús're.\\n38To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Mʉa, ¿díámacʉ̃ra yʉre mʉ bii yai bojagʉti? Díámacʉ̃ mʉre yʉ ĩi: Ãbocʉ cʉ̃ ca wedeparo jʉguero, itiati peti, “Jesús're yʉ majiti,” mʉ ĩi ditorucu —ĩiwi Pedrore.","num_words":1163,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 1\\nNOTAǤANAǤAXI ANE IDÍ MARCOS\\nMarcos judeu codaa onalee lioneeɡ̶a, niɡ̶ijo Jesus maleeɡ̶igotedeloco digoina iiɡ̶o. Marcos lixigaɡ̶awa Barnabé ane nexodi ijaa Paulo niɡ̶ijo odoejegi niwiajeɡ̶egi modigotece eletidi iiɡ̶otedi moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yaxawa Paulo niɡ̶ijo me idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Pedro jiɡ̶ijaa yaxawa Marcos me nakato Ǥoniotagodi, codaa Pedro jiɡ̶ijaa yeloɡ̶odita Marcos ane leeditibige me iditini. (Awiniteloco miditaɡ̶a Atos 12.12,25; 13.5,13; 15.37; Colossenses 4.10; 2 Timóteo 4.11; 1 Pedro 5.13).\\nMarcos eetece naɡ̶atetigi Jesus me icilatidi eelotaginadi, codaa meote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace. Eledi yalaɡ̶ata Jesus mida notoetiigitedeloco inoatawece niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa me ɡ̶odaxakawa Satanás. Eledi yalaɡ̶ata Jesus mida naɡ̶atetigitedeloco niwocotaɡ̶a inaa ebekadi nelecoli. Codaa Marcos yalaɡ̶ata Jesus mida naɡ̶atetigi me ixomaɡ̶ateetedice codaa me napitaɡ̶adi ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Marcos aɡ̶ica daɡ̶a yalaɡ̶ata lanokegi Jesus, pida boɡ̶odaa yalaɡ̶ata niɡ̶idaa dinanatedigi Jesus meote ane iiɡ̶ete Aneotedoɡ̶oji meote, meotedibige me ɡ̶odewiɡ̶atace.\\nNatematigigi João Batista\\n(Mateus 3.1-12; Lucas 3.1-18; João 1.19-28)\\n1 Nibodicetedi anele aneetece Jesus Cristo, Lionigi Aneotedoɡ̶oji.\\n2 Jiɡ̶idaaɡ̶ee maleekoka dinojogotedini nibodicetedi anele. Isaías ijaaɡ̶ijo eledi anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, oyalaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, niɡ̶ijo modi,\\n“Digawini! Jimonyaticogi ɡ̶adodoe niɡ̶ijo aneetece niɡ̶inoa yotaɡ̶a me ilakidetece ɡ̶anaigi.\\n3 Dapaawetibece miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi,\\nmee me dotaɡ̶a,\\n‘Alakidenitema naigi Ǥoniotagodi me ixomaɡ̶atedijo!\\nAwii naicoli me dixoketema!’ ”\\n4 João Batista niɡ̶ijo ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji idiaaɡ̶i miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, odaa nilegetiniwace oko. Yatematitibece latematigo, yalaɡ̶ata niɡ̶ina oko me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa ja dinilege me ikee modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa ja ixomaɡ̶ateetedice Aneotedoɡ̶oji libeyaceɡ̶eco. 5 Ijotawece niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nipodigi Judéia, aniaa nigotaɡ̶a Jerusalém igotibeci midataɡ̶a João me nilegetiniwace midi akiidi Jordão. Niɡ̶ijo noɡ̶odi lodoe eliodi oko me inoa libeyaceɡ̶eco codaa moyemaa moika libeyaceɡ̶eco, odaa ja nilegetiniwace.\\n6 João lowoodi, gameelo lamodi anonibila, codaa nigoenaɡ̶adi ewacogo. Codaa yeligo ɡ̶onipidi inaa napigo. 7 Inoatawece nokododi yalakatiditiogi niɡ̶ica noiigi, meetiogi, “Nigidiaaɡ̶idi enagi eledi oko ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi ee, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jakadi me idakagitini lodoe me jowilece liwelatedi. 8 Jibake ninyoɡ̶odi me ɡ̶adilegenitiwaji me jikee niɡ̶ikani mawiite niɡ̶inoa ɡ̶abeyaceɡ̶eco, pida baɡ̶a ibake Liwigo Aneotedoɡ̶oji me iigi anodaaɡ̶eni me ɡ̶adewiki.”\\nJoão ilege Jesus\\n(Mateus 3.13-17; Lucas 3.21-22)\\n9 Niɡ̶ijoa nokododi me dilegenaɡ̶a João, Jesus noditedice nigotaɡ̶a Nazaré, nipodigi Galiléia. Odaa jiɡ̶igo aneitice João me dilegenaɡ̶a. Odaa João ja ilege Jesus miditaɡ̶a akiidi Jordão. 10 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a doletibige me daxoditedita ninyoɡ̶odi, aɡ̶ica daɡ̶a leegi, ja nadi ditibigimedi me domoke. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikatelogo dinanatigi yotibi. 11 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, meete, “Akaami Ionigi ane daɡ̶axa me jemaa. Eliodi me idinitibeci akaami leeɡ̶odi.”\\nSatanás dineetalo Jesus me domeɡ̶eo meote ane beyagi\\n12 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yadeegitedicogi Jesus miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. 13 Odaa Jesus jiɡ̶idiaaɡ̶itedice cwareenta nokododi. Odaa Ǥodaxakawa jiɡ̶icaaniɡ̶igotalo Jesus me dineetalo, domeɡ̶eotibige deɡ̶eote loenatagi ane beyagi. Codaa niɡ̶idi nipodigi inoa eijedi ane doide, pida aanjotedi odoweditelogo Jesus.\\nJesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi libakedi miditaɡ̶a nipodigi Galiléia\\n14 Niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶oixotiwece João manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi, Jesus jiɡ̶igo nipodigi Galiléia yatematitedibece nibodicetedi anele aneetece Aneotedoɡ̶oji me icota me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. 15 Odaa mee, “Niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji ane nibikota jiɡ̶icota. Ja nipegi Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. Adinilaanitecetiwaji ɡ̶abeyaceɡ̶eco, codaa iwaɡ̶ati nibodicetedi anele.”\\n16 Niɡ̶ijo Jesus me noxiwigi liniogotibece niweiigi Galiléia, odaa ja nadi Simão ijaaɡ̶ijo nioxoa ane liboonaɡ̶adi André. Oyokoletedinigi leelatiidi miditaɡ̶a weiigi leeɡ̶odi mina libakedi me nomiigomigipi. 17 Odaa Jesus meetediogi, “Anagi, aniwitibici! Ǥadiiɡ̶axini anodaaɡ̶emiita oko madeegitalo Aneotedoɡ̶oji, digo anemii madeegi noɡ̶ojegi oko.” 18 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa joɡ̶oikatedice leelatiidi, odaa joɡ̶odiotibece Jesus.\\n19 Odaa niɡ̶igoawaanigi odoe, Jesus ja nadi Tiago ijaaɡ̶ijo nioxoa ane liboonaɡ̶adi João, lionigipi Zebedeu. Ideiticoace catinedi liwatece, oyoetibigo leelatiidi. 20 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi Jesus jaɡ̶aɡ̶a eniditediogi modiotibece. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyaladi niɡ̶ijo eniodi maditaɡ̶a liwatece ijaaɡ̶ijoa liimetedipi, odaa joɡ̶odiotibece Jesus.\\nJesus icilatidi ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi\\n21 Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶otota nigotaɡ̶a Cafarnaum. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, naɡ̶a saabado, Jesus jiɡ̶igo diiɡ̶axinaɡ̶a manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. 22 Niɡ̶idi noiigi ane yatecoɡ̶o eliodi moyopo leeɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda me diiɡ̶axinaɡ̶a. Leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶a, ibake epaa naɡ̶atetigi, aliciagi niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, leeɡ̶odi boɡ̶oibake naɡ̶atetigi niɡ̶inoa eletidi niiɡ̶axinaɡ̶anadi niɡ̶ina modiiɡ̶axinaɡ̶atece najoinaɡ̶aneɡ̶eco.\\n23 Manitaɡ̶a niiakanaɡ̶axi onini ica ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi aneo meote loenataka ane napioi. Odaa niɡ̶ijo Jesus me diiɡ̶axinaɡ̶a, niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi eo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa me dacaage, odaa mee, 24 “Aɡ̶ica anejinaɡ̶ataɡ̶agi, Jesus anicoɡ̶iticogi nigotaɡ̶a Nazaré! Domige naɡ̶anagi me ɡ̶odaaɡ̶ateɡ̶egi? Jowooɡ̶odi anakaami. Akaami Niɡ̶ijoa ane iolatedice Aneotedoɡ̶oji, codaa nimonya miniokiniwateda me dibatema.”\\n25 Odaa Jesus ja yapeteɡ̶e niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, meete, “Anotokiti, codaa anotitice niɡ̶idoda ɡ̶oneleegiwa!” 26 Odaa niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi eliodi meo me dinaxilaketibece niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. Naɡ̶a dinigetaɡ̶atee me dacaage, odaa ja ika niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 27 Ijotawece niɡ̶ijo noiigi nawelatibigiwaji, odaa ja dinigetiwage, modi, “Amiida ica niciagi? Domige niiɡ̶enatakaneɡ̶egi gela? Igaataɡ̶a ida notoetiigi me iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa oyiwaɡ̶adi!” 28 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, nibodigitigi niɡ̶ida aneote Jesus jiɡ̶ilaagiteloco iditawece nipodigi Galiléia.\\nJesus nicilatiditediniwace eliodi oko\\n(Mateus 8.14-17; Lucas 4.38-41)\\n29 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a noditedice liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa dowicetedicogi liɡ̶eladi Simão ijaa André. Ijo maɡ̶aɡ̶a lixigaɡ̶awepodi Tiago ijaa João. 30 Aca Simão loxiiɡ̶ate noɡ̶otota one deelotika. Iwoteloco lipe, eliodi me dapicoɡ̶o-lolaadi. Naɡ̶a dakatedio Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece, odaa joɡ̶oyatematitalo me deelotika Simão loxiiɡ̶ate. 31 Odaa Jesus ja dakatediwece aneitice naɡ̶ajo iwaalo, naɡ̶a dibatedigi libaaɡ̶adi, odaa ja yaxawa me nicotini. Odaa ja ma me dapicoɡ̶o-lolaadi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶eyatigi me yoe liweenigi Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece.\\n32 Niɡ̶ijo naɡ̶a ɡ̶ocidi, naɡ̶a dalimeti aligeɡ̶e, ica noiigi oyadeegitalo Jesus icoatawece niɡ̶icoa neelotaginadi codaa me niɡ̶ica anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. 33 Ijotawece niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a dinatecoɡ̶otee lodoe Simão liɡ̶eladi. 34 Odaa Jesus icilatidi eliodi oko, codaa inoatawece ane latopaco neelotika, codaa iticoitedice owidi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Niɡ̶ijo naɡ̶a iticoitedice, odaa Jesus aika niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a doɡ̶oyalaɡ̶atalo leeɡ̶odi oyowooɡ̶odi Jesus me Aneotedoɡ̶oji Lionigi.\\nJesus dinoɡ̶atedice mokiniwatece me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji\\n35 Niɡ̶ijo maleedaɡ̶a dinici okoɡ̶okoodi, Jesus jiɡ̶itedibige, odaa jiɡ̶igo miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶icata oko. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶itedice me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 36 Simão ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo eledi anodiotibece joɡ̶odoletibige Jesus idiaanaɡ̶adii. 37 Niɡ̶ijo noɡ̶oyakadi Jesus, odaa joɡ̶oditalo, “Inatawece noiigi oyapitibigaɡ̶aji.”\\n38 Pida Jesus meetediogi, “Iniɡ̶a midiwataɡ̶a eletidi nigotadawaanaɡ̶a ane ipegitege niɡ̶ina anejonaɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a idiaa yatematikanaɡ̶adi. Igaataɡ̶a jiɡ̶idaa ibakedi Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶etediwa.” 39 Odaa Jesus jiɡ̶igotedeloco iditawece nipodigi Galiléia, yatematitedibece latematiko midiwataɡ̶a liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, codaa iticoitedicoace niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a.\\nJesus icilatidi ica dawace-lolaadi\\n40 Ica noko ica ɡ̶oneleegiwa dawace-lolaadi igo midoataɡ̶a Jesus, odaa yamaɡ̶atedi lokotidi lodoe, odaa meetalo, “Nigemaani madicilatiti, jowooɡ̶odi mida ɡ̶animaweneɡ̶egi madicilatiti.”\\n41 Jesus eliodi me iwikode, odaa ipeketedeloco libaaɡ̶atedi, odaa ja niniɡ̶odi, meeteta niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, “Jemaa me ɡ̶adicilatiti! Natigide, ja ɡ̶adicili!” 42 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, ja ma niɡ̶ijo leelotagi, jeɡ̶ele lolaadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 43-44 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, Jesus ja iiɡ̶e mopi. Codaa yajoi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, meeteta, “Digawini! Jiniɡ̶ica anatematiita me ɡ̶adicilatiti. Pida emii midiwataɡ̶a sacerdotitedi, odaa ikeeni naɡ̶a ɡ̶adicili. Odaa aboonitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide Moisés ane iiɡ̶e moibootalo mikeenita niɡ̶ina eledi oko Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a ɡ̶adicilatiti.”\\n45 Pida niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a noditice, odaa jiɡ̶idaaɡ̶eyatigi me yatematitiogi niɡ̶ina eledi oko, odaa jiɡ̶ilaagitice nibodigi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Jesus me daɡ̶a domaɡ̶alee yakadi me dakatediwece nigotadi niɡ̶ina me yemaa. Pida jiɡ̶idiaaɡ̶itedice midiwataɡ̶a nipodaɡ̶a ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi, wetice nigotadi. Odaa niɡ̶ina oko jiɡ̶igotibeci miniwataɡ̶a, oicoɡ̶oticogi inoatawece nigotadi.","num_words":1084,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 5 DES - Gajirã sã Bernabé iro dopa iimʉririñorã. - Bible Search\\nAnanía ĩgʉ marapo Safira mera gʉyapʉ\\n1Gajirã sã Bernabé iro dopa iimʉririñorã. Erã Ananía waĩcʉgʉ, ĩgʉ marapo Safira waĩcʉgo árĩñorã. Eropigʉ Ananía erã ya poerire duapʉ ĩgʉ. 2Eropa duaqueregʉ ta ĩgʉ wajasearare ĩgʉ basi aĩpʉ. Ĩgʉ marapo sã ĩgʉ eropa iirare masipo. Eropigʉ erã wajasea dʉharare aĩgãri, Jesu ĩgʉ apinirãre ópʉ Ananíapʉ. Eropa ogʉ, “Opehogʉ iiaa,” arĩripʉ ĩgʉ. 3Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ Pedro ĩgʉre werepʉ.\\n—Ananía, watĩ mʉre gʉyadorecʉ̃ mʉhʉ gʉyabʉ Espíritu Santore. Eropigʉ mʉa ya poerire dua, mʉ wajasearare mʉ basi aĩbu ãhrabʉ mʉhʉ. 4Mʉ duaboro core mʉa ya poeri árĩribʉ. Eropiro mʉ duara pʉhrʉ mʉ ya wajatari ta ãhrabʉ. ¿Eropigʉ dohpa árĩronore eropa gʉyari mʉhʉ? Mʉhʉ gʉa dihtare gʉyabeaa. Goãmʉ sãre gʉyabʉ mʉhʉ, arĩpʉ Pedro ĩgʉre.\\n5Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ta, Ananíapʉ mehmereja, sĩria wapʉ. Eropirã árĩpehrerã ĩgʉ eropa warare masirã, bʉrigã güiñorã. 6Ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ mamarã ahri, ĩgʉ dʉpʉre suhri mera oma, disiporogue aĩgã, yaañorã ĩgʉre.\\n7Eropii ʉhre hora pʉhrʉ Ananía mʉrʉ marapo ĩgʉ sĩrirare masibigo Pedro pohrogue ñajapo. 8Eropigʉ Pedro igore õpa arĩpʉ:\\n—¿Mʉa ya poerire duanijarã dipẽ wajatari mʉa? arĩpʉ ĩgʉ. Eropigo igo igo marapʉ mʉrʉ ĩgʉ arĩrañepẽ ta, “Iripẽta wajatabʉ gʉa,” arĩ wereripo igo sã. 9Eropigʉ Pedro igore werepʉ:\\n—¿Duhpirã mʉa yujuro mera Goãmʉ Espíriture gʉya ĩhadiari mʉa? Peeque dohpaguere. Mʉ marapʉ mʉrʉre yaanirã ta ahrima daja. Mʉ sãre mʉ dʉpʉre aĩrã ahrima, arĩpʉ Pedro.\\n10Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ ta igo mehmereja, sĩria wapo. Eropirã mamarã iri wihire ñajarã, igo ya dʉpʉ mʉrarore aĩ wiria wañorã. Aĩgã, igo marapʉ mʉrʉ dipaba yaañorã. 11Eropirã Jesu yarã árĩpehrerã gajirã irire peerã sã, güitariacãñorã.\\nJesu ĩgʉ apinirã Goãmʉ turari mera ii ĩhmuñorã\\n12Eropirã masa watope Jesu ĩgʉ apinirã bajasuburi Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmumʉriñorã. Eropirã erã Salomo waĩcʉri taribugue õari taribugue gameneremʉriñorã. 13Eropirã gajirã erãre güirã, erã pohrogue wabiriñorã. Eropa güiquererã erãre Jesu ĩgʉ apinirãre, “Õarã ãhrima oã,” arĩñorã masa. 14Eropirã ʉma, nome bajarã Jesure umupeonʉgañorã. 15Eropirã erã dorecʉrãre aĩgãri, omasiariñe mera pũtãpi apigãñorã Pedro waburi mague erãre. Eropirã dorecʉrãre õarã wacʉ̃ gamerã Pedro erãre ĩgʉ ñapeocʉ̃ gameñorã erã aĩgãnirãpʉ. Erãre ĩgʉ ñapeobiricʉ̃ Pedro erã weca ĩgʉ watĩ merejariñe dihtare gameñorã erã. Iri dihtare gameñorã erã erã õarã waboro dopa. 16Eropirã Jerusalén pohro árĩri macari majarã sã, dorecʉrãre, watẽa ñajasũnirã sãre aĩgãriñorã. Eropirã erã árĩpehrerã erã dʉpʉ õaro wañorã.\\nOparãpʉ Jesu ĩgʉ apinirãre ñero iidoreñorã\\n17Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã pahia opʉ, ĩgʉ mera majarã mera Pedro sãre peyocʉpʉ. Pahia opʉ mera majarã saduceo masa árĩñorã. 18Pedro sã iirare peerã erã guatarirã Jesu ĩgʉ apinirãre ñehadore, peresu iiñorã. 19Eropiira pʉhrʉ iri ñami ta Goãmʉ ĩgʉ anyu pãgũpʉ erãre peresugue árĩrãre. Tuhajanugu erãre wiriridore õpa arĩ werepʉ anyu:\\n20—Goãmʉ wihigue waque. Iri wihigue árĩrã Goãmʉ masare ĩgʉ tauburire, iri õari buherire wereque masare, arĩpʉ anyu erãre.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ñamigã ñari Goãmʉ ya wihigue ñaja, masare buheñorã erã.\\nIrinʉ ta pahia opʉ, ĩgʉ mera majarã, Israe masa oparã mera gamenere, Jesu ĩgʉ apinirãre peresugue árĩrãre aĩgãridoreripʉ surara oparãre. 22Eropirã surara oparã peresugue doarãpʉre aĩgãrirã wariñorã. Erãre bocabiriñorã. Bocabiri dujaa wañorã daja. 23Dujaja wereñorã erã oparãre.\\n—Peresugue árĩri disiporori bihara disiporori ãhrabʉ. Eropirã erã iri disiporori pohro peresu iinirãre corerã niguiama. Eropa ĩabʉ gʉa. Eropirã gʉa disiporore pãgũcʉ̃, masa marabʉ, arĩ wereñorã erã.\\n24Erã eroparĩcʉ̃ peerã, surara Goãmʉ wihire corenirã opʉ, pahia oparã mera irire pee ʉca wa, “¿Dohpa waha ojogorocʉrãcuri erã eropa iirã?” arĩ pepiñorã erã. 25Eropigʉ erã pohrogue gajigʉ ahri, erãre werepʉ.\\n—Mʉa peresu iinirã Goãmʉ wihigue ãhrama. Ĩarã waque bu. Iri wihigue masare buherã iiama erã, arĩ werepʉ.\\n26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee, surara opʉ, ĩgʉ surara mera waha, Jesu ĩgʉ apinirãre dipaturi ñeagãriñorã daja. Eropa ñearã erãre surara turibiriñorã. Eropirã erãre pabonirã árĩquererã, masare güirã pabiriñorã erãre. “Oãre mari pacʉ̃ gajirã masapʉ ʉtã mera dearãcoma marire,” arĩ pepiñorã erã surarapʉ. 27Eropirã erãre aĩgãri, oparã core duhudoboñorã erãre. Erã eropa aĩ eraa dobocʉ̃ pahia opʉ erãre turipʉ.\\n28—Mʉare gʉa weretuhabʉ. Jesu yare buhebiricãque, arĩrabʉ gʉa mʉare. Gʉa eropa arĩquerecʉ̃ ta mʉapʉ árĩpehrerã Jerusalén majarãre buhea mʉa. Jesu ĩgʉ sĩrira waja, gʉare dipuwajacʉcʉ̃ iidiarã iica mʉa, arĩpʉ pahia opʉ.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedropʉ gajirã Jesu ĩgʉ apinirã mera yʉhripʉ.\\n—Goãmʉ ĩgʉ dorerapʉre iimʉhtarãra. Eropirã pʉhrʉ Goãmʉ gamecʉ̃ masa erã dorerire iirãra. 30Goãmʉ mari acawererã iribojegue majarã opʉ Jesure masudi árĩmi. Ĩgʉ ta ãhrimi mʉa crusague pabia wejẽdigʉ. 31Jesure masura pʉhrʉ Goãmʉ ĩgʉre “Õagʉ ãhrimi,” arĩ, ĩgʉ diayepʉ doadoremi Jesure ĩgʉ Pagʉpʉ. Eropigʉ Jesu masa opʉ, masare masugʉ árĩgʉ, Israe masare erã ñeri iirare bʉjawererã árĩdoregʉ, erã ñerire cóãdiami Jesu. 32Eropirã gʉapʉ Jesu ĩgʉ iirare ĩanirã árĩrã irire werea gʉa. Espíritu Santo irire ĩhmugʉ árĩgʉ weremi ĩgʉ sã. Ĩgʉre Espíritu Santore Goãmʉ obeoami. Árĩpehrerã Goãmʉ dorerire iirãre ĩgʉ Espíritu Santore ohomi, arĩ werepʉ erãre.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã oparãpʉ guatariacãñorã. Eropirã erã Jesu ĩgʉ apinirãre wejẽdiariñorã. 34Irisubure erore Gamalie fariseo masʉ ero árĩgʉ erãre wejẽdoregʉ iibiripʉ. Ĩgʉ oparã mera majagʉ, dorerire buhegʉ ĩgʉ árĩcʉ̃, masa erã umupeogʉ árĩpʉ. Eropigʉ Ĩgʉ Jesu ĩgʉ apinirãre merogã coredoregʉ gajipʉgue erãre aĩgãdorepʉ surarare. 35Erã eropa aĩgãra pʉhrʉ ĩgʉpʉ werepʉ masare.\\n—Mʉa Israe masa, oãre mʉa iiburire õaro pepique mʉague wejẽri arĩrã. 36Guñaque Teuda mʉrʉre. Ĩgʉ, ĩgʉ basi “Masare tarinʉgagʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩmi masare. Eropirã masa bajarã cuatrocientos masa ĩgʉ mera majarã dujama. Eropirã gajirãpʉ ĩgʉre wejẽnirã árĩma. Ĩgʉ sĩricʉ̃ ĩha ĩgʉ buherire buhenirãpʉ wasiria wanirã árĩma. Eropirã erã dohpaguere marima. 37Pʉhrʉ masare erã queorisubu árĩcʉ̃ Galilea majagʉ Juda waĩcʉgʉ masare ĩgʉ buhecʉ̃ ĩgʉ mera masa bajarã dujama. Ĩgʉ sã sĩria wadi árĩmi. Eropii ĩgʉ yarã árĩpehrerã wasiria wanirã árĩma erã sã. 38Eroparĩgʉ dohpaguere mʉare ire arĩgʉ iiaa. Eropa ĩacãque oãre Jesu yare wererãre. Eropii i buheri oã erã ya buheri Goãmʉ ya buheri árĩbiro, pehrea waroca. 39Goãmʉ ya buheripʉ árĩro, ne pehresome. I buheri Goãmʉ ya árĩcʉ̃ ne ire ne dederecʉ̃ iimasibeaa mʉa. Mʉa ire dederecʉ̃ iidiarã Goãmʉ mera gamequeãrã iiboca mʉa, arĩpʉ Gamalie erãre.\\nĨgʉ eropa arĩ werecʉ̃ peerã, “Diaye ta ãhraa,” arĩ, peeñorã oparã. 40Eropirã erã Jesu apinirãre sihubeo, erã eracʉ̃ ĩarã erãre tãrañorã. “Jesu yare buhebiricãque mʉa,” arĩtuhaja, erãre wadoreñorã.\\n41Eropa wadorecʉ̃ peerã erã oparã pohrogue árĩnirã waha wañorã. Jesu ya árĩburire ñero tarirã bʉrigã mucubiriñorã Jesu ĩgʉ apinirã. 42Eropirã ʉmʉri nʉcʉ erã ya wirigue, Goãmʉ wihigue sãre Jesucristo yare buhe weremʉriñorã erã.","num_words":995,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TESSALONICENSES 3\\n☰ 1 TESSALONICENSES 3 ◀ ▶\\n1-2 Niɡ̶ijo naɡ̶a daɡ̶adiaa jakataɡ̶a miniɡ̶a makaamitaɡ̶atiwaji, aɡ̶alee jiboɡ̶atege me diɡ̶icata ɡ̶obodigitibigaɡ̶ajitiwaji. Odaa ja ɡ̶odowoogo mokokotece me ɡ̶odeyaɡ̶atini manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Atenas, odaa ja jimonyaaɡ̶ataɡ̶awa ɡ̶onioxoa Timóteo. Igaataɡ̶a Timóteo ɡ̶odaxawatece Aneotedoɡ̶oji libakedi digoina anejonaɡ̶a me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece ɡ̶obodicetedi anele aneetece Cristo. Jimonyaaɡ̶ataɡ̶awatiwaji migo me ɡ̶adoniciwaɡ̶ati codaa me ɡ̶adaxawani mepaanaɡ̶a anakatoni Ǥoniotagodi, 3 amaleeɡ̶aɡ̶a aɡ̶ica ane dinalalacetema eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi leeɡ̶odi lawikodico. Igaataɡ̶a akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji mepaa ika me jawikodeeɡ̶a digoina iiɡ̶o. 4 Niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a makaamitaɡ̶atiwaji, eliodi me jaoɡ̶atibiga ɡ̶abodigi micota metiɡ̶adiatenitibecitiwaji. Odaa owooɡ̶otitiwaji micota niɡ̶ida niciagi anejinaɡ̶atibigaɡ̶awa. 5 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi naɡ̶a jakadi me leeditibige me jimonyataɡ̶awatiwaji Timóteo jaotibige me jowooɡ̶odi migaleeɡ̶anakatoni Ǥoniotagodi, leeɡ̶odi aɡ̶alee jibotege me daɡ̶adiaaɡ̶ica ɡ̶obodigitibigaɡ̶ajitiwaji. Yaaditibigaɡ̶ajitiwaji daantiɡ̶ica Satanás me dineetaɡ̶awa, oditaɡ̶a jiɡ̶ikanitiwaji me iwitece Ǥoniotagodi, idoiiɡ̶atibige niɡ̶ijo ɡ̶obakedi ane jaoɡ̶a digoida makaamitaɡ̶atiwaji daatiɡ̶icata aneletema.\\n6 Pida natigide Timóteo neɡ̶eno me icoɡ̶otigi makaamitaɡ̶atiwaji, ica mele ɡ̶obodigitibigaɡ̶ajitiwaji ane nadeegitoɡ̶owa, natematitoɡ̶owa monaleeɡ̶idaaɡ̶eni me iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi, codaa midioka limedi madinemaanitiwaji. Natematitoɡ̶owa midioka limedi mele me ɡ̶adalakitibigoɡ̶oji, codaa meliodi memaani maɡ̶aɡ̶a ɡ̶odateɡ̶egi, digo anejinaɡ̶a me ɡ̶odipegeɡ̶edi me ɡ̶adateɡ̶egitacetiwaji. 7 Inioxoadipi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi naɡ̶a ɡ̶odoniciwaditace leeɡ̶odi maleeɡ̶idaaɡ̶eni me iwaɡ̶atitetiwaji Ǥoniotagodi, idaaɡ̶ida me jakapaɡ̶atege niɡ̶inoa ane dakapetoɡ̶odomi codaa me ɡ̶odawikodico. Idioka limedi me ɡ̶odoniciwadi niɡ̶ina me jowooɡ̶otaɡ̶a maleeɡ̶anakatoni Ǥoniotagodi. 8 Codaa ɡ̶odinitibece me jibaaɡ̶atema Ǥoniotagodi niɡ̶ina matitetiniwace, codaa niɡ̶ina me diɡ̶ikanitiwaji me iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi. 9 Eliodi me iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji akaamitiwaji leeɡ̶odi, codaa iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi meote me ɡ̶odinitibece lodoe, akamaɡ̶akaamitiwaji leeɡ̶odi. 10 Enoale, codaa me noko, eliodi me jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji manitawece ɡ̶odaaleɡ̶ena me jakataɡ̶a me ɡ̶adateɡ̶egitacetiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a jakataɡ̶a me jiiɡ̶axinaɡ̶ataɡ̶adicitiwaji niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoyalaɡ̶ata ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi analee doɡ̶owooɡ̶otiteda, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adaxawaneɡ̶egi mepaanaɡ̶a iwaɡ̶atitetiwaji Ǥoniotagodi.\\n11 Eliodi me jemaanaɡ̶a miniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo meote me jakataɡ̶a me idaliiɡ̶atacaɡ̶awatiwaji. 12 Jemaanaɡ̶a Ǥoniotagodi meote midioka limedi mepaanaɡ̶a adinemaanitiwaji, codaa memaani inatawece oko, liciagi aniniɡ̶ataɡ̶awa me ɡ̶ademaaneɡ̶egitiwaji. 13 Joaniɡ̶idaa Ǥoniotagodi Jesus meote ɡ̶adoniciwaɡ̶a midioka limedi me ɡ̶adewikitema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, me diɡ̶icata ɡ̶abatiigi lodoe Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, niɡ̶ica noko nige dopitedijo Ǥoniotagodi Jesus lixigaɡ̶awepodi ijotawece niɡ̶ijo ane nepilidi, ane iomaɡ̶aditedicoace mepoka nepiliditeda.","num_words":316,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.122,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 12 BSNNT - Yʉ mairã, gajeye Esp'iritu Santo - Bible Search\\n“Yʉ ʉjose rãca gãmerã ejarẽmomasiato” yigʉ, Esp'iritu Santo manire ĩ yire queti\\n1Yʉ mairã, gajeye Esp'iritu Santo ĩ masise manire ĩ ʉjosere gotigʉagʉ yaja yʉ, “Masiato” yigʉ.\\n2Diore mʉa ajirʉ̃cʉbʉoroto rĩjoro, mʉare yitorimi vãtia ʉjʉ, Satanás. To ĩ yijare, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, ñagõmena ĩna ñaboajaquẽne, “Rẽtoro masirã ñarãma” socarãne yirʉ̃cʉbʉorã ñañuja mʉa maji. 3To bajiri, ado bajise mʉa masisere bojaja yʉ: Esp'iritu Santo rãca ñagʉ̃ma, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Jesúre cõaroti ñaja”, yibecʉ ñagʉ̃mi. To bajicõari, “Mani ʉjʉ, Jesúre, Dione ñagʉ̃mi” yigʉma, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yigʉmi.\\n4“Dios ĩ bojarore bajiro yimasiato” yigʉ, ĩ masisere manire ʉjoyumi Esp'iritu Santo. Ĩ sĩgʉ̃ne manire ʉjor'i ĩ ñaboajaquẽne, tocãrãcʉre ricati rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi. 5Dios ĩ bojasere yirã, ricati rĩne mani yimasise ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. 6Ricati rĩne manire ĩ ejarẽmose ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñaami manire ejarẽmogʉ̃ma. 7Ado cõrone Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjosere mʉare gotigʉ yaja: Tocãrãcʉre Esp'iritu Santo ĩ ñajama, “Gãjerãre ejarẽmomasiato” yigʉ, ĩ masisere ʉjogʉmi. “Esp'iritu Santo ĩ ʉjor'i ñari, to bajiro yami”, yimasire ñaja. 8“Quẽnaro tʉoĩacõari gotimasiogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Dios ocare quẽnaro ajimasicõari, ĩnare gotimasiogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. 9Gãjirema, “Dios ĩ masise rãca yʉre ejarẽmorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩarotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, rijaye cʉtirãre ĩ catiorotire ĩre ʉjogʉmi. 10Gãjirema, ĩaĩañamani ĩ yiĩorotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Ĩre yʉ gotisere ajicõari, yʉre gotirẽtobosarimasʉ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, gãjerã ĩna gotisere ajicõari, “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, ĩnare gotiama; vãtijʉa ĩ ejarẽmojare, ĩnare gotiama” ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, gãjerã oca masibecʉ ñaboarine, ĩ ñagõmasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gotirẽtogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. 11Ricati rĩne tocãrãcʉre ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire ĩnare ʉjogʉmi.\\n“Cojo rujʉ ñaboarine, mani rujʉre jairo ñabateaja”, yire queti\\n12Mani rujʉre jairo ñabateaja, cojo rujʉ ��aboarine. To bajirone bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. 13Jediro ñaja mani. Jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne ñaja mani. Sĩgʉ̃ri gãjerãre moabosarã, gãjerãma, moabosamena ñaja mani. Mani jedirore oco rãca mani bautiza ecorone, manire ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiri Esp'iritu Santo sʉorine Cristo yarã, cojo masare bajiro ñaejayuja mani.\\n14Mani rujʉ, cojo rujʉ ñaboarine, jairo vãme cʉtibatoaja. 15Mani rujʉre, gʉbo ti tʉoĩajama, “Ãmo me ñaja yʉ. To bajiri, rujʉaye me ñaja” ti yiboajaquẽne, rujʉayene ñacõa ñaroja. 16Gãmoro ti tʉoĩajama, “Cajea me ñaja yʉ. To bajiri, rujʉaye me ñaja” ti yiboajaquẽne, rujʉayene ñacõa ñaroja. Tire bajirone bajiaja mani quẽne. Sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjire ĩacõari, “Ĩre bajiro yimasigʉ̃ me ñaja yʉ. To bajiri Cristo yʉ me ñagʉ̃ja yʉ” ĩ yiboajaquẽne, Cristo yʉne ñacõa ñagʉ̃mi. 17Mani rujʉ ñaro cõrone, cajea rĩne ti ñacõajama, ¿no bajiro ajimasirãda mani? Mani rujʉ ñaro cõrone, gãmoro rĩne ti ñacõajama, ¿no bajiro vĩnimasirãda mani? Tire bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro, cojo vãme rĩne quẽnaro yimasirã mani ñajama, gaje vãme Dios ĩ bojasere yimasimena ñaborãja mani. 18To bajiri, Dios, manire rujeosʉogʉjʉne, mani rujʉ ñasere, “Adijʉne ti ñajama, quẽnaja” yigʉ, mani rujʉayere rujeoyumi. To bajiri, mani rujʉ, cojo rujʉ ñaboarine, ricati rĩne ti ñabaterore bajirone bajiama Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. 19Mani rujʉaye, cojojʉne jairijʉro ti ñajedicoajama, rujʉjʉama nojʉa ñabetoja. 20To bajiri mani rujʉaye jairo ñabateboarine, cojo rujʉne ñaja.\\n21To bajiro ti bajijare, mani cajea ti yijama, “Ñie vaja maja ãmo”, yimasibetoja. Mani rʉjoa quẽne, “Ñie vaja maja gʉbori”, yimasibetoja. Ñajedirone manire ejarẽmoaja. Tire bajiro bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjire ĩacõari, “Yʉre bajiro yimasigʉ̃ me ñaami. Vaja magʉ̃ ñaami”, yibetiroti ñaja. 22Ado bajirojʉa bajiaja: Mani rujʉ ñasere, “Adijʉma ñamasuse me ñaja” mani yitʉoĩaboasene ñaja ñamasuse. 23-24Mani rujʉ ñasere jediro toobetiboarine, “Ñamasuse me ñaja” mani yisere, “Gãjerã ĩaroma” yirã, sudine sãñatoorũgũaja mani. To bajiro mani yijama, mani ĩorijʉ rẽtoro tijaʉre mairãre bajiro yirã yaja. “To bajirone bajiato” yigʉ, to bajise manire rujeoyumi Dios. 25Mani rujʉ jairo ñabateboarine, cojoro cõro ñamasuse ñaja. Mani Jesúre ajitirʉ̃nʉrã quẽne, to bajirone bajirã ñaja. Jãjarã ñaboarine, ñamasurã rĩne ñaja mani. To bajiri variquẽnase rãca gãmerã mairoti ñaja. 26Mani rujʉ, cojojʉ rojose ti tãmʉojama, mani rujʉ jedirone rojose tãmʉojedicõaja. To yicõari, mani rujʉ, cojojʉ quẽnaro ti yiecojama, mani rujʉ jedirone quẽnaro yiecojedicõaja.\\n27To bajirone bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Tocãrãcʉne ĩ yarã ñaja mani. Sĩgʉ̃ mani rãcagʉ ĩ sʉtiritijama, mani jedirone ĩ rãca sʉtiritiaja. To yicõari, sĩgʉ̃ mani rãcagʉ ĩ variquẽnajama, mani jedirone variquẽnaja mani. 28“Jãjarã ñacõari, ricati yato ĩna” yigʉ, tocãrãcʉre ĩ masisere manire ʉjoyumi Dios. To bajiri ĩ bajirere goticudironare yʉare cõacami Jesús. Gãjerã, ĩre gotirẽtobosaronare cũñumi Dios. Gãjerã, Dios oca gotimasioronare cũñumi. Gãjerã, ĩaĩañamani yiĩoronare cũñumi. Gãjerã, rijaye cʉtirãre catioronare cũñumi. To yicõari, gãjerãrema ejarẽmoronare cũñumi. Gãjerãrema, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare cũñumi. Gãjerãrema, ĩna masibeti oca ñaboasere ñagõronare cũñumi. 29“Ricati rĩne yirʉarãma” ĩ yiriarã ñari, mani jedirone, Jesús ĩ bajirere goticudirã me ñaja. Mani jedirone Diore gotirẽtobosarã me ñaja. Mani jedirone, Dios ocare gotimasiorã me ñaja. Mani jedirone, ĩaĩañamani yiĩorã me ñaja. 30Mani jedirone, rijaye cʉtirãre catiorã me ñaja. Mani jedirone, mani masibeti ocare ñagõrã me ñaja. Mani jedirone, mani masibeti oca ĩna ñagõsere buemena ñaboarine, tire ajimasicõari, gotirẽtoburã me ñaja. 31To bajiri, jedirone masijeobetiboarine, quẽnamasusejʉare ĩ ʉjorotire sẽniña.\\nTo bajiro mʉa yiboajaquẽne, gajeye ñaja rẽtoro ñamasuse. Tire mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ.","num_words":839,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 PEDRO 1\\nNIǤITIWATAALE LIWAKATE PEDRO\\nNaɡ̶adi niwakate niɡ̶icota mitiwataale liwakate Pedro me didikotibige niɡ̶ijo loiigi Cristo anilaagitibece. Pedro yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji me ligegi micota me najigotedoɡ̶owa niɡ̶icoa ane daɡ̶axa mele anigida noko, codaa najigotedoɡ̶owa ɡ̶odoniciwaɡ̶a me jaoɡ̶a niɡ̶ica ane yemaa mele mejinaɡ̶a. Aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji mida loniciwaɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata micota minoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a anodiiɡ̶axinaɡ̶atece ane deɡ̶ewi. Niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a iwi anigotediogi codaa me iloikatidi niɡ̶ijo oko ane abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa icota maɡ̶aɡ̶a iloikatidi niɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi awitakaɡ̶aɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Pedro jaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iwi anigotediogi niɡ̶ina oko, codaa anodaaɡ̶igote me yaaɡ̶adi niɡ̶ina iiɡ̶o, leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco oko. Ele me nalaɡ̶atibigoɡ̶oji Aneotedoɡ̶oji micota me yaaɡ̶adi niɡ̶inoa aninoa me jinataɡ̶a, odaa leeditibige me idineɡ̶enaɡ̶ataɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a.\\nPedro yecoaditibige niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi\\n1 Ee, Simão Pedro, ee liotagi Jesus Cristo, codaa ee liiɡ̶exegi. Jiditibigaɡ̶ajitiwaji naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi, akaamitawece aneote Aneotedoɡ̶oji manakatoni, anaɡ̶aɡ̶a igotedoɡ̶owa. Ǥotiwaɡ̶atakaneɡ̶egi daɡ̶axa me diniwaloe, codaa Aneotedoɡ̶oji yakadi me najigotedoɡ̶owa okotawece niɡ̶ida ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥonewikatitoɡ̶odi Jesus Cristo me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. 2 Jemaa Aneotedoɡ̶oji mepaanaɡ̶a eletedaɡ̶adomitiwaji, codaa meote ɡ̶adaaleɡ̶enali mele, leeɡ̶odi mowooɡ̶otitetiwaji Aneotedoɡ̶oji iniaa Ǥoniotagodi Jesus.\\nAneotedoɡ̶oji eniditedoɡ̶owa, codaa ɡ̶odiolatedice eotedibige ɡ̶odewiɡ̶a meo niɡ̶ica ane yemaa mejinaɡ̶a\\n3 Aneotedoɡ̶oji ibake loniciwaɡ̶a me najigotedoɡ̶owa inoatawece ane jopooɡ̶atibige mele me ɡ̶odewiɡ̶atema digo mijoataɡ̶a mele, leeɡ̶odi me jowooɡ̶otaɡ̶a. Aneotedoɡ̶oji eniditedoɡ̶owa mida anejinaɡ̶atege leeɡ̶odi ikee anodaaɡ̶eeteda me daɡ̶axa mele, codaa midioka limedi meote aneletoɡ̶odomi. 4 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ijo ane ligegitedoɡ̶owa, odaa niɡ̶ijo ligegi daɡ̶axa me diniwaloe, codaa daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a. Eote niɡ̶ida ligegitedoɡ̶owa me ɡ̶odaxawa me ɡ̶odewiɡ̶a digo mijoataɡ̶a, codaa eote me ɡ̶odiwoko loniciwaɡ̶a nibeyaceɡ̶eco ane yaaɡ̶adi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o leeɡ̶odi owo niɡ̶inoa epaa lidaɡ̶ataka lolaadi ane beyagi.\\n5 Enice jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji me iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi, pida ele maɡ̶aɡ̶akaami niɡ̶ina oko anidioka limedi meo anele. Pida jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji mawii anele, pida ele maɡ̶aɡ̶a idioka limedi moleetibige mowooɡ̶oti niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yemaa. 6 Codaa jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji mowooɡ̶oti niɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, pida ele maɡ̶aɡ̶a adinajacaɡ̶atitema niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ɡ̶odolaadi. Codaa jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji majacaɡ̶ati ɡ̶adolaadi, pida ele maɡ̶aɡ̶a adinatiitalo niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico odaa aɡ̶eyamaɡ̶atice ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Codaa jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji madinatiitalo ɡ̶adawikodico, pida ele maɡ̶aɡ̶a awii niɡ̶ica aneo Aneotedoɡ̶oji me ninitedibece. 7 Codaa jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji mawii niɡ̶ica aneo Aneotedoɡ̶oji me ninitedibece, pida ele maɡ̶aɡ̶emaani niɡ̶ina ɡ̶anioxoadipi. Codaa jiniɡ̶inoka adinoniciwaɡ̶atitiwaji memaani niɡ̶ina ɡ̶anioxoadipi, pida ele maɡ̶aɡ̶a emaani inatawece oko anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji me yemaa. 8 Nigidioka limedi mawii niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa, odaa aɡ̶akaamitiwaji niɡ̶ina oko abaciɡ̶aɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami niɡ̶ina oko aneo libakedi ane diɡ̶ica jaoɡ̶a, niɡ̶ina mabaatema Ǥoniotagodi. Pida ɡ̶abakedi ida ane jaoɡ̶a leeɡ̶odi mowooɡ̶otitetiwaji Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 9 Pida niɡ̶ina oko ane daɡ̶a dinoniciwaɡ̶adi midaɡ̶aee lewiɡ̶a, niɡ̶ini oko liciagi niɡ̶ina oko ane daɡ̶a leegitece me doletibece. Yaagidi Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a napitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco niɡ̶ijo jotigide.\\n10 Enice niɡ̶ina baɡ̶a adinoniciwaɡ̶ati ɡ̶adakataɡ̶a moikee Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adiolaatedice, codaa meniditedaɡ̶awa mida anenitege. Nigadoniciwaɡ̶ati, odaa niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶aleeɡ̶eyamaɡ̶atice ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 11 Codaa nigadinoniciwaɡ̶atitiwaji, odaa Aneotedoɡ̶oji ele me dibatedaɡ̶agitiwaji midioka limedi midiaaɡ̶onitice minitaɡ̶a ninioxadi, anei midioka limedi me diiɡ̶enataka Ǥoniotagodi Jesus Cristo, ane Ǥonewikatitoɡ̶odi.\\n12 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me joletibige midioka limedi me jao manalakitibige anodaaɡ̶eni me leeditibige me ɡ̶adewiki, icaaɡ̶ica nigowooɡ̶otitiwaji, codaa nigatitetelogo niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco anewi aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 13 Ee yowoogo, malee idewiɡ̶a me ɡ̶adoniciwaɡ̶atitiwaji manalakitibige anodaaɡ̶ee me leeditibige me ɡ̶adewiki. 14 Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi me daɡ̶adiaa leegi, odaa ja ideleo, micataɡ̶a daɡ̶a jilatí, inenyaɡ̶aditi yolaadi, iciagi niɡ̶ina oko ane alatí, odaa nenyaɡ̶aditi nibalaacogo. Igaataɡ̶a jiɡ̶idaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo ane nikeetediwa. 15 Odaa idinoniciwaɡ̶adi me jao midioka limedi manalakitibigetiwaji ane leeditibige midioka limedi me eni me ɡ̶adewiki, nige ideleo.\\nNiɡ̶ijo oko anonadi notoetiigi Jesus ijaaɡ̶ijo anoditece lowooko Aneotedoɡ̶oji\\n16 Ajiwitakaɡ̶a niɡ̶ina me jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶ee Ǥoniotagodi Jesus Cristo meliodi notoetiigi niɡ̶ijo neɡ̶enagi. Igaataɡ̶a okomoɡ̶oko jinataɡ̶a niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a nelecaɡ̶atee. 17 Idejonaɡ̶atice manitaɡ̶a wetiɡ̶a Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a iweniɡ̶ide Jesus. Odaa Aneotedoɡ̶oji ane Eliodi Jesus jeɡ̶eote meliodi me datale Jesus. Odaa Aneotedoɡ̶oji ane datale, anida nimaweneɡ̶egi caticedi inoatawece, mee, “Niɡ̶idoa Ionigi daɡ̶axa me jemaa. Codaa eote me daɡ̶axa me idinitibece.” 18 Okomoɡ̶oko jajipaaɡ̶atalo niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejonaɡ̶atice nebi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a wetiɡ̶a, Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice.\\n19 Jeɡ̶epaanaɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyatematitedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijoa latematiko ewi. Odaa ele matacolitece niɡ̶ijoa latematiko. Igaataɡ̶a latematiko liciagi naɡ̶ana lokokena ane datale miditaɡ̶a nexocaɡ̶a digoina iiɡ̶o nigepaa yeloɡ̶otibige. Odaa datale catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena nigepaa niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji ane nibikota Cristo nige dopitedijo. Odaa niɡ̶ica noko liciagi niɡ̶ina naɡ̶a nodi yotedi-eloodo niɡ̶idatege nigoi. 20 Pida daɡ̶axa mele mowooɡ̶otitiwaji me diɡ̶ica ane yakadi me ibake niɡ̶ica epaa lixakedi me yowooɡ̶odi lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 21 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko aɡ̶oyeloɡ̶oditedibece niɡ̶icoa epaa lowooko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oibake niɡ̶icoa anepaa lixaketedi. Pida niɡ̶ijo moyatematitedibece latematiko, Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajacaɡ̶adi lowooko, codaa ikeetiogi ane yemaa me ligegi Aneotedoɡ̶oji.","num_words":732,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.132,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 11 DES - Eropii judio masa árĩbirã sã Goãmʉ yare - Bible Search\\nPedro Jerusalén majarãre Jesu yarãre werepʉ\\n1Eropii judio masa árĩbirã sã Goãmʉ yare erã õaro gamecʉ̃ Jesu ĩgʉ apinirãpʉ erã acawererã Judeague árĩrã mera peebeoñorã. 2Eropirã Pedro Jerusaléngue ĩgʉ dujajacʉ̃ ĩarã judio masa Jesu yarã bajamerãgã ĩgʉre õpa arĩñorã: 3—¿Judio masa árĩbirã pohro duhpigʉ ejari mʉhʉ? ¿Dohpa árĩronore erã mera bahari mʉhʉ? arĩ turiñorã erã Pedrore.\\n4Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro ĩgʉ iirare werepehopʉ erãre. 5Õpa arĩ werepʉ:\\n—Yʉhʉ Jopegue árĩgʉ Goãmʉre serẽgʉ iibʉ. Eropigʉ yʉre õpa dehyoabʉ. Yʉhʉ ĩacʉ̃ wʉari gasiro wapicʉrisubu pepʉri dirira gasiro ʉmarogue yʉ pohrogue dijaricʉ̃ ĩabʉ. 6Eropigʉ iri gasirore õaro ĩabʉ “¿Ñeheno iri gasiroguere ãhriri?” arĩbʉ. Eropigʉ ĩabʉ iri gasiroguere árĩrãre. Waimʉrã nʉgʉ majarãre, yebague paha curirãre, mirimagʉ porã majarãre ĩabʉ. 7Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ yʉre wereniguirire peebʉ. “Pedro, wahgãnʉgaque. Wejẽ baque oãre,” arĩgʉ carimi yʉre. 8Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩbʉ yʉhʉ. “Opʉ, ne erãre babeaa yʉhʉ. Ñerãre Goãmʉ badorebirinirãre ne babirimʉrabʉ yʉhʉ,” arĩbʉ yʉpʉ. 9Eropigʉ ʉmarogue yʉre dipaturi wereniguigʉ carimi daja. “Goãmʉ ĩgʉ ‘Õarã ãhrima,’ ĩgʉ arĩrãre ‘Ñerã ãhrima,’ arĩbiricãque mʉhʉ,” arĩgʉ carimi yʉre. 10Eropigʉ ʉhresubu ĩgʉ eropa arĩ wereniguira pʉhrʉ iri gasiro dipaturi mʉria wabʉ daja. 11Yʉ eropa ĩarisubu ta ʉrerã ʉma gʉa árĩri wihigue ejanirã árĩma. Erã Cesarea majagʉ ĩgʉ obeonirã árĩnirã árĩma. 12Eropigʉ Espíritu Santopʉ yʉre erã mera wadoregʉ “‘Erã ñerã ãhrima,’ arĩbiricãque erãre,” arĩ weremi ĩgʉ yʉre. Eropirã oã seis mera yʉ acawererã mera Cesarea majagʉ ya wihigue ñajajabʉ gʉa. 13Eropigʉ ĩgʉ gʉare õpa arĩ weremi. “Anyu yaha wihi dehyoacʉ̃ ĩabʉ yʉhʉ. Õpa weremi yʉre. ‘Jopegue Simo waĩcʉgʉre aĩgãridoreque. 14Ĩgʉ mʉre mʉ acawererã mera mʉare árĩpehrerãre peamegue wabonirãre mʉa tariborore weregʉcumi,’ arĩmi anyu yʉre,” arĩ weremi yʉre Cesarea majagʉ. 15Eropii yʉhʉ erãre wereniguirisubu Espíritu Santopʉ erã mera árĩnʉgami marire ĩgʉ iimʉhtadiro dopa ta. 16Eropigʉ Jesu ĩgʉ wererare guñabʉ yʉhʉ. Õpa arĩ weremi ĩgʉ: “Ñu mʉare waĩyegʉ deco mera waĩyemi. Yʉpʉ iri tauro iigʉra mʉare. Pʉhrʉ Espíritu Santore mʉa mera árĩniguicʉ̃ iigʉra,” arĩ weremi. 17Eropigʉ Jesucristo mari Opʉre mari umupeocʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ ĩgʉ Espíritu Santore ohámi marire. Eropigʉ Goãmʉ marire ĩgʉ Espíritu Santore ĩgʉ odiro dopa ta judio masa árĩbirã sãre ĩgʉ ohámi. Goãmʉ ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉre tarinʉgamasibeaa yʉhʉ, arĩpʉ Pedro erãre judio masare Jesu yarãre.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, erã ĩgʉre ne arĩnemobiriñorã. Ĩgʉre erã turimasibiriñorã. Eropirã erã Goãmʉre mucubirirã,\\n—Goãmʉ õagʉ, turagʉ ãhrimi, arĩñorã.\\nÕpa arĩnemoñorã erã:\\n—Judio masa árĩbirã sã erã ñerire bʉjawererã árĩrã Goãmʉ ĩgʉ taunirã árĩrãcoma. Eropa ĩgʉ taunirã árĩrã erã sã ʉmʉri nʉcʉ ĩgʉ mera árĩniguirãcoma, arĩnemoñorã erã.\\nAntioquía gajirã Jesu yarã árĩñorã\\n19Eropii Estebanre erã wejẽra pʉhrʉ masa Jesu yarãre ñero iiñorã. Erã eropa iicʉ̃ ĩarã Jesu yarã duhrisirigã wañorã. Eropirã erã Feniciague, Chipregue, Antioquíague waha, judio masa dihtare Goãmʉ yare wereriñorã erã. 20Gajirãpʉ Jesu yarã mera majarã Chipre majarã, Cirene majarã Antioquíague eja, judio masa árĩbirãre Jesu yare buheñorã Goãmʉ erãre ĩgʉ tauboro dopa. 21Eropigʉ mari Opʉ erãre itamupʉ. Eropirã masa bajarã Jesure umupeo, õaripʉre gohrotoñorã.\\n22Eropii “Antioquía majarãgue Jesure gamecoma,” arĩ peebeoñorã Jerusalén majarã Jesu yarã. Erã eropa peebeora pʉhrʉ Jerusalén majarã Bernabé waĩcʉgʉre Antioguíague obeoñorã. 23Eropigʉ ĩgʉ Antioguíague ejagʉ, Goãmʉ itamuri mera judio masa árĩbirã ĩgʉ yarã erã wacʉ̃ ĩagʉ, bʉrigã mucubiripʉ. Eropigʉ ĩgʉ ero majarãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Jesure eropa umupeoniguicãque. Ĩgʉ yare ne duhubiricãque, arĩ werepʉ ĩgʉ árĩpehrerãre erãre.\\n24Bernabé õagʉ árĩgʉ, Espíritu Santore wʉaro opagʉ árĩgʉ, Jesu dorediro dopa iigʉ árĩgʉ Jesure õaro umupeodigʉ árĩpʉ. Eropirã ĩgʉ buhera pʉhrʉ bajarã masa Jesure umupeoñorã.\\n25Pʉhrʉ ĩgʉ Tarso waĩcʉri macague Saulore amagʉ wapʉ. 26Erogue ĩgʉre bocajapʉ. Ĩgʉ bocajara pʉhrʉ Antioquíague aĩgãpʉ Saulore. Erogue erã ejara pʉhrʉ yuju bojori gohra erã Goãmʉ yarã mera gamenere, bajarã masare buhemʉriñorã erã. Eropirã Antioquíague Cristo yarã Cristiano waĩcʉnʉgañorã.\\n27Irisubure Goãmʉ ya weremʉhtarã Jerusalén árĩnirã waha, Antioquíague ejañorã. 28Eropigʉ erã mera majagʉ Agabo waĩcʉgʉ Jesu yarã watope niguigʉ, Espíritu Santo ĩgʉ turari mera werepʉ erãre. “Árĩpehreri yebaguere bʉrigã oanʉ waroca,” arĩ wereyupʉ ĩgʉ. Irisubure bari maririsubu árĩcʉ̃ árĩpehrerã weca opʉ Claudio árĩpʉ. 29Eropirã Jesu yarã árĩpehrerã erã oparopẽ erã acawererãre odiarã erã basi game wereniguiñorã. “Judea yeba majarãre Jesu yarãre niyerure obeorã,” arĩñorã erã basi. 30Erã eropa arĩra pʉhrʉ Bernabé Saulo mera erã iri niyerure aĩgãbasañorã. Erogue ejarã Judea majarãre Jesu yarãre wiañorã iri niyerure.","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 17\\n☰ JOÃO 17 ◀ ▶\\nJesus yotaɡ̶aneɡ̶e Eliodi\\n1 Naɡ̶a igotedi Jesus niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa ja iwitedibigimece ditibigimedi, odaa jeɡ̶ee, “Eiodi. Naɡ̶ajo lakata me jawikode ja nipegi. Ikeeni me Ee ɡ̶adionigi, odaa alecatinitibigimece Iboonaɡ̶adi lodoe inatawece oko, amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi me joɡ̶etetaɡ̶awa. 2 Leeɡ̶odi manajicitiwa inimaweneɡ̶egiteloco inatawece oko me jao midioka limedi me newiɡ̶a niɡ̶ijo ananajicitiwa. 3 Niɡ̶ina oko idiokaanaɡ̶a limedi me newiɡ̶a makaamitaɡ̶a niɡ̶ina neɡ̶etiɡ̶adowooɡ̶oti, makamokakaami makaami Aneotedoɡ̶oji anewi, codaa niɡ̶ina neɡ̶etidowooɡ̶odi, me Ee, Jesus Cristo anakamaɡ̶a adimonyaa. 4 Ja ɡ̶adinelecaɡ̶ateeni lodoe niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o, igaataɡ̶a ja jigodi ibakedi ananajicitiwa me jao. 5 Eiodi, natigide awii me ideloɡ̶o ɡ̶adodoe liciagi me ideloɡ̶o niɡ̶ijo jotigide maleediɡ̶icatibige daɡ̶a igo niɡ̶ina iiɡ̶o.\\n6 Ja jikeetiogi anodaaɡ̶eni niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane iomaɡ̶atiticoace minataɡ̶a niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o, odaa jaɡ̶anajicitiwa. Ja ɡ̶anepilidi, odaa jaɡ̶anajicitiwa. Codaa oyiwaɡ̶adi ɡ̶adotaɡ̶a. 7 Niɡ̶ina natigide niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyowooɡ̶odi minoatawece niɡ̶inoa ananajicitediwa icoɡ̶otedigi makaamitaɡ̶a. 8 Igaataɡ̶a jeloɡ̶oditiogi ɡ̶adotaɡ̶a ananajicitediwa, odaa joɡ̶odibatege. Codaa joɡ̶oyowooɡ̶odi mewi me jicoɡ̶otibigimece makaamitaɡ̶a, codaa jeɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a mewi naɡ̶akamaɡ̶a adiiɡ̶eni.\\n9 Jipokoteloco makaamitaɡ̶a. Pida baadaɡ̶a jipokoteloco niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o, ijoka jipokotelogo niɡ̶ijo ananajicitediwa, igaataɡ̶a ɡ̶anepilidi. 10 Inoatawece niɡ̶inoa ane inepilidi, ɡ̶anepilidi. Codaa inoatawece niɡ̶inoa ane ɡ̶anepilidi, Ee aaɡ̶aɡ̶a inepilidi. Leeɡ̶odi moniotici, odaa niɡ̶ina oko joɡ̶oilecateetibigimece Iboonaɡ̶adi. 11 Natigidawaanigi jeɡ̶ejigo makaamitaɡ̶a. Aɡ̶aleeɡ̶inaaɡ̶ejo digoina iiɡ̶o. Pida niɡ̶ina anoniotici baɡ̶aleeɡ̶inaaɡ̶i digoina iiɡ̶o. Eiodi, ane diɡ̶ica ɡ̶abatiigi, atikani nimaweneɡ̶egi Ǥaboonaɡ̶adi me otetenitibigiwaji niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ananajicitediwa, amaleeɡ̶aɡ̶a idioka limedi me ilaɡ̶atiwage, digo anejinaɡ̶a me ɡ̶odilaɡ̶atiwage. 12 Niɡ̶ijo maleeɡ̶ejote miditaɡ̶a digoina iiɡ̶o, jotetetibigiwaji jatika nimaweneɡ̶egi Ǥaboonaɡ̶adi. Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ananajicitediwa, ja idoweditelogo. Codaa aɡ̶ica ananiaditice, ijokijo niɡ̶ijo baɡ̶akaa aniatagigi, niɡ̶ijo anakaa dinibikota maniatagigi, eotibige me jinataɡ̶a niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a niɡ̶icota.\\n13 Pida natigidawaanigi jeɡ̶ejigo makaamitaɡ̶a. Ejitece niɡ̶inoa yotaɡ̶a maleeɡ̶eetibige niɡ̶ina iiɡ̶o, amaleeɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina anoniotici eliodi me ninitibigiwaji digo aneji me idinitibeci. 14 Ja jajigotiogi ɡ̶adotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o ja neleɡ̶etedipi, leeɡ̶odi niɡ̶ina anoniotici aɡ̶aleeɡ̶ica aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o, digo aneji me diɡ̶ica anejitege niɡ̶ina iiɡ̶o. 15 Ajipokotaɡ̶awa daɡ̶anoɡ̶aaticogi niɡ̶ina iiɡ̶o, pida jipokotaɡ̶awa motetenitibigiwaji, adowetiteloco, atamaɡ̶ateenitege nimaweneɡ̶egi niɡ̶ijo ane abeyaceɡ̶egi, diaabo. 16 Aɡ̶ica anoditege niɡ̶ina iiɡ̶o, iciagipi me daɡ̶aɡ̶a icata anejitege niɡ̶ina iiɡ̶o.\\n17 Atikani anewi niɡ̶ina me iomaɡ̶atiticoace makamoka ɡ̶anepilidi. Ǥadotaɡ̶a joaniɡ̶inaa anewi. 18 Anemiitiwa madimonyaatinigi niɡ̶ina iiɡ̶o, jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶a ejigotiogi me jimonya. 19 Odaa idiniomaɡ̶aditaɡ̶adomi leeɡ̶odi niɡ̶ina anoniotici. Jao niɡ̶ida anejitaɡ̶awa amaleeɡ̶aɡ̶a odiniomaɡ̶aditaɡ̶adomi makamokakaami me ɡ̶anepilidi. Atiitiogi ɡ̶adotaɡ̶a me iomaɡ̶atiticoace.\\n20 Pida aɡ̶idioka jipokoteloco, aaɡ̶aɡ̶a jipokoteloco niɡ̶ica eledi anicota metidadiwaɡ̶adi leeɡ̶otedi ɡ̶adotaɡ̶a. 21 Eledi jipokoteloco amaleeɡ̶aɡ̶a idiokaaɡ̶a limedi me ilaɡ̶atiwage. Eiodi, jipokotaɡ̶awa amaleeɡ̶aɡ̶a okomokokotege, anejinaɡ̶a mokomokotiwage, codaa emokeetaɡ̶agi, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a eniwaɡ̶atakanaɡ̶a niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o naɡ̶akamaɡ̶a adimonyaa. 22 Ja jajigo yoɡ̶eeɡ̶egitiogi niɡ̶ina anoniotici, liciagi ɡ̶adoɡ̶eeɡ̶egitiwa, amaleeɡ̶aɡ̶a idioka limedi me ilaɡ̶atiwage, digo anejinaɡ̶a me ɡ̶odilaɡ̶atiwage. 23 Idejote miditaɡ̶a, liciagi makaami meetaɡ̶a, amaleeɡ̶aɡ̶a ewi me ilaɡ̶atiwage, amanagawini niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o eniwaɡ̶atakanaɡ̶a naɡ̶akamaɡ̶a adimonyaa, codaa memaani digo anemiitiwa mademaani.\\n24 Eiodi. Jemaa niɡ̶ijo ananajicitiwa odaa anejote jiɡ̶idiaaɡ̶aɡ̶a ite, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a onadi malecatinitibigimece Iboonaɡ̶adi, leeɡ̶odi ademaani maleediɡ̶icatibige me oeni niɡ̶ina iiɡ̶o. 25 Eiodi ane iɡ̶enaɡ̶a. Niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o aɡ̶etiɡ̶adowooɡ̶oti. Pida Ee baɡ̶a ɡ̶adowooɡ̶oti codaa niɡ̶ijo ananajicitiwa oyowooɡ̶odi naɡ̶akamaɡ̶a adimonyaa. 26 Ja jao metiɡ̶adowooɡ̶oti, codaa eɡ̶idaa diitigi me ɡ̶adikeenitiogi, jaotibige me dinemaatiwage digo anemiitiwa mademaani, codaa maɡ̶aɡ̶a idejotice miditaɡ̶a”.","num_words":495,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 8 DES - Jesu ʉtãgʉgue buhe doadigʉ dijaa wapʉ. - Bible Search\\nJesu cami boagʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi\\nMr 1.40-45; Lc 5.12-16\\n1Jesu ʉtãgʉgue buhe doadigʉ dijaa wapʉ. Ĩgʉ dijacʉ̃ ĩarã masa bajarã ĩgʉre nʉrʉsiañorã. 2Ero ĩgʉ wadiro yujugʉ cami boagʉ mague ĩgʉre nʉrʉsiaja eja, mereja, ĩgʉre serẽpʉ.\\n—Gʉa tĩgʉ, mʉhʉ yʉre õagʉ iidiagʉ iique, arĩpʉ.\\n3Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ mojoto mera Jesu ĩgʉre mohmepipʉ.\\n—Áʉ, mʉre õagʉ wacʉ̃ iiaa, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta iri cami boara yarima wayoro. 4Eropa iituhaja Jesu ĩgʉre arĩpʉ daja:\\n—Yʉhʉ mʉre õpa iirare ne gajirãre werebiricãque. Mʉ ya dʉpʉre õarare pahire ĩhmugʉ waque, “Õaro ãhrimi,” arĩdoregʉ. Tuhajanugu Moise dorerire Goãmʉ ĩgʉ apidiro dopa ta iique. Eropigʉ Goãmʉ ya wihigue mirimagʉre asũ wahgã apique mʉ dore tarirare masa árĩpehrerã erã masimaja õaro, arĩpʉ Jesu.\\nSurara opʉ ĩgʉ pohro majagʉ dorecʉcʉ̃ Jesu õagʉ iiñumi ĩgʉre\\n5Ero pʉhrʉ Jesu Capernaum waĩcʉri macague ĩgʉ ejacʉ̃ surara opʉ ĩgʉ pohro eja, ĩgʉre turaro õpa arĩ serẽpʉ:\\n6—Gʉa tĩgʉ, yʉ pohro majagʉ ne bʉhari mera dorecʉgʉ wamasibirinijagʉ, ĩgʉre bʉrigã pũricʉ̃ pepigʉ yaha wihigue oyacumi ĩgʉ, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee:\\n—Áʉ, arĩ, ĩgʉre ĩgʉ dorecʉrire taugʉ wagʉra, arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ õpa arĩpʉ surara opʉ:\\n8-9—Opʉ, õaroca. Aribita. Ñegʉ ãhraa yʉhʉ. Yaha wihire mʉre ñajaridorebuno árĩbeaa yʉhʉ. Yuju diaye ta mʉ turari mera dorebeoque. Mʉ eropa iicʉ̃ yʉ pohro majagʉ õagʉ wagʉcumi. Yʉre yʉ weca árĩrã gajirã oparã dorema. Yʉ sã surarapʉre dorea. Yujugʉre “Waque,” yʉ arĩcʉ̃ ĩgʉ wahami. Gajigʉre “Arique,” yʉ arĩcʉ̃ ahrimi. Yʉ pohro majagʉre “Ire iique,” yʉ arĩcʉ̃ irire iimi. Eropigʉ mʉ ĩgʉre mʉ dorero dopa ta ĩgʉ dorecʉgʉ tarigʉcumi, arĩpʉ ĩgʉ.\\n10Jesu ĩgʉ eroparĩcʉ̃ pee ʉca wa bajarã masa ĩgʉ mera nʉrʉsiarãre õpa arĩpʉ:\\n—Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Ihĩ surara opʉ Israe masʉ árĩbiriqueregʉ Goãmʉre bʉrigã umupeomi. Ĩgʉ pohro majagʉre yʉ õagʉ wacʉ̃ iiburire masituhami. Ne Israe masare ihĩ iro dopa umupeorãre ĩanibeaa. 11Mʉare arĩgʉ iiaa. Bajarã ihĩ iro dopa árĩrã árĩpehrero majarã ʉmaro majagʉ ĩgʉ opʉ árĩrogue eja, erogue árĩrã mera barãcoma. Mʉa ñecʉ sʉmarã mʉra Abrahã, Isaa, Jacobo mera barãcoma erã. 12Masa gajirãpʉ “Opʉ ĩgʉ árĩrogue wamorã ãhraa gʉa,” erã arĩquerecʉ̃ ta ñerogue naitĩarogue cóãgãgʉcumi erãre. Erogue ĩgʉ cóãnirã bʉrigã ore, bʉjawereri mera erã gʉcʉrire cũridihurãcoma, arĩ werepʉ Jesu.\\n13Irire eropa arĩtuhaja surara opʉre arĩpʉ:\\n—Dujaaque mʉ ya wihigue. Mʉ pohro majagʉ tarigʉcumi. “Diaye ta tarigʉcumi,” arĩ mʉ pepidiro dopa ta tarigʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ pohro majagʉ pʉ õha wapʉ.\\nPedro mʉñecore dorecʉgore tauñumi Jesu\\nMr 1.29-31; Lc 4.38-39\\n14Pʉhrʉ Jesu Pedro ya wihigue eja, Pedro mʉñeco dorecʉcʉ̃ ĩapʉ ĩgʉ. Nimacʉri árĩcʉ̃ oyapo igo. 15Igo eropa dorecʉcʉ̃ ĩanijagʉ igo mojotore mohmepipʉ. Ĩgʉ eropa mohmepicʉ̃ ta nimacʉri taria wayoro. Taricʉ̃ pepigo igopʉ wahgã, erãre barire ejopo.\\nJesu bajarã dorecʉrãre tauñumi\\nMr 1.32-34; Lc 4.40-41\\n16Eropi ñamicague bajarã watẽa ñajasũnirãre masa aĩ ejañorã Jesu pohrogue. Erã eropa aĩ ejacʉ̃ ĩagʉ mata ĩgʉ watẽare cóãcʉ̃ masa õha wañorã. Eropigʉ árĩpehrerãre dorecʉrãre erã aĩ ejanirãre taupehocãpʉ Jesu. 17Eropa ta iipʉ ĩgʉ iribojegue majagʉ Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia ĩgʉ arĩdiro dopa ta. Õpa arĩ gojañumi: “Mari dorecʉrire taucãmi ĩgʉ. Marire pũririre cohãmi ĩgʉ,” arĩ gojañumi Isaia Jesu ariboro coregue.\\nYujurãyeri Jesu mera majarã árĩdiariñuma\\n18Jesu masa bajarã ĩgʉ pohro árĩcʉ̃ ĩagʉ,\\n—Wʉariya gajipʉ masegue ina taribujarã, arĩpʉ ĩgʉ buherãre. 19Erã taribujaboro core judio masare buhegʉ Jesu pohrogue eja, õpa arĩpʉ:\\n—Buhegʉ, mʉ mera wadiaa noho mʉ waro, arĩpʉ.\\n20Jesu õpa arĩ yʉhripʉ:\\n—Yʉ mera árĩcʉ̃ diasa ãhraa. Nʉgʉ majarã diayea erã carĩburi toreri opama. Mirimagʉ porã sã erã ya suhri opama. Yʉpʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉpʉre ne yaha wihi mara. Eropirã yʉ mera árĩrã ñero tarirãca mʉa, arĩ yʉhripʉ Jesu.\\n21Eropi gajigʉ Jesu buhegʉ õpa arĩpʉ:\\n—Gʉa opʉ, yʉ pagʉ ĩgʉ sĩricʉ̃ yaatuhajagʉ mʉ mera wagʉra, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n—Yʉre gamebirã sĩrinirã iro dopa ta ãhrima. Erãpʉ sĩrinirãre yaaporo. Eropigʉ mʉpʉ yʉ mera majagʉ árĩbu arique dohparagã, arĩpʉ ĩgʉ.\\nJesu miruñere yʉsʉdoreñumi\\nMr 4.35-41; Lc 8.22-25\\n23Eropa arĩtuhaja dohodirugue ñajapʉ. Eropirã ĩgʉ buherã sã ĩgʉ mera waha ñajañorã. 24Ero erã taribujarisubu iriyague miruñe bʉrigã ariyoro. Eropiro pãgúri dohodirure miucãriyoro. Eropa miruñe weãquerecʉ̃ ta Jesupʉ carĩgʉ iipʉ. 25Eropa wacʉ̃ ĩarã erã ĩgʉre wahgũñorã. Wahgũ õpa arĩñorã:\\n—Opʉ, mirimorã iica mari. Miruñere tauque, arĩñorã.\\n26Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—¿Duhpirã güimaacãri mʉa? Yʉre merogã umupeorã ãhraa mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\nEropa arĩgʉ ta wahgãnʉgaja miruñere pãgúri sãre “Yʉsʉque,” arĩpʉ. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ miruñe, pãgúri sã yʉsʉdijapehrea wayoro. 27Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩha ʉca, õpa arĩ wereniguiñorã erã basi.\\n—¿Ñehmʉno masʉ ãhriri ihĩ? I miruñe, pãgúri sã yʉhrisũgʉ ãhrimi, arĩñorã erã.\\nWatẽa ñajasũnirãre tauñumi Jesu\\nMr 5.1-20; Lc 8.26-39\\n28Erãre eropa wara pʉhrʉ taribujaja, Gerasa majarã ya yebague ejapʉ. Erogue erã ejacʉ̃ perã ʉma Jesure bocatĩriñorã. Masa goberi watopegue árĩnirã árĩñorã. Erã watẽa ñajasũnirã árĩrã gorowererã gʉhyarã árĩñorã. Eropirã erogue masa ne wabiriñorã. 29Ĩgʉre bocatĩri õpa arĩ gaguiniguiñorã:\\n—¿Mʉhʉ Goãmʉ magʉ duhpibu ahriri mʉhʉ gʉa pohroguere? ¿Gʉare Goãmʉ dorero ejabiriquerecʉ̃ ta dipuwaja moagʉ ahriri mʉhʉ? arĩ gaguiniguiñorã erã watẽa mera.\\n30Ero pohro bajarã yesea ahma barã iiñorã. 31Erãre ĩanijarã, watẽapʉ õpa arĩ bʉrigã serẽñorã Jesure:\\n—Gʉare oã ʉmare cóãgʉ soã yesea pohrogue wadoreque gʉare. Erã mera gʉare árĩdoreque, arĩ serẽñorã erã Jesure.\\n32—Áʉ, waque, arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ watẽa perã masa mera árĩnirã waha, yesea pohrogue ejañorã. Erãre ñajacʉ̃ ta yesea gorowere, dipatʉrʉgue oma buha, wʉariyague yuriñaja yuhria, miri sĩripehrea wañorã.\\n33Erã eropa wacʉ̃ ĩarã yeseare ĩhadiburãpʉ güi, omagã wañorã. Macague eja yesea erã mirirare weresiripehocãñorã erã. Watẽa erã ñajasũnirãre Jesu ĩgʉ cóãra sãre werepehocãñorã erã. 34Erã eropa weresirira pʉhrʉ iri maca majarã árĩpehrerã Jesure ĩarã ejañorã. Eropirã ĩgʉre ĩara pʉhrʉ turaro mera wiriadoreñorã ĩgʉre erã ya yebare.","num_words":860,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 1 JUAN 1\\nJuã ojamʉꞌtãca pũrĩ niꞌi\\nÃꞌrĩ judío masʉ̃ Zebedeo macʉ̃ Santiago acabiji nicʉ niwĩ.\\nAꞌtere ojacʉ niwĩ. Jesucristore ẽjõpeorãrẽ nisoose meꞌrã buꞌerãrẽ tʉꞌomasĩdutigʉ ojacʉ niwĩ. Tojo nicã Jesucristore ẽjõpeonuꞌcũdutigʉ, queoro weenuꞌcũdutigʉ ojacʉ niwĩ. Maꞌise peꞌere apeye yʉꞌrʉoro weenuꞌcũdutigʉ ojacʉ niwĩ.\\nCʉ̃́ta ape pũrĩ Jesucristo catiri ʉmʉco cjasere ojacʉ niwĩ.\\nJesucristo ye queti niꞌi\\n1-2 Yʉꞌʉ mʉsãrẽ Jesucristo ye cjasere, cʉ̃ nisetisere ojagʉ weeꞌe. Aꞌtiro niꞌi. Aꞌti turi weese dʉporo cʉ̃, cʉ̃ pacʉ meꞌrã nitojacʉ niwĩ. Beꞌro aꞌti turipʉre bajuacʉ niwĩ. Cʉ̃ catinuꞌcũgʉ̃ marĩrẽ catinuꞌcũcã weegʉ́ nimi. Ʉ̃sã cʉ̃rẽ ĩꞌawʉ̃. Cʉ̃ ucũsere tʉꞌowʉ. Ʉ̃sã basu warota cʉ̃rẽ ĩꞌabutiawʉ. Cʉ̃rẽ añurõ masĩwʉ̃. Tojo weerã cʉ̃rẽ ĩꞌaꞌquere mʉsãrẽ wereꞌe. 3 Ʉ̃sã marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃ meꞌrã, tojo nicã cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo meꞌrã añurõ nicãꞌa. Mʉsã quẽꞌrãrẽ tojota ʉasãsaꞌa. Tojo weerã ʉ̃sã ĩꞌaꞌquere, tʉꞌoꞌquere mʉsãrẽ wereꞌe. 4 Mʉsãrẽ añurõ eꞌcatiato nígʉ̃ aꞌti pũrĩrẽ ojaꞌa.\\nÕꞌacʉ̃ añugʉ̃ nimi nise queti niꞌi\\n5 Jesucristo ʉ̃sãrẽ buꞌeꞌquere mʉsãrẽ wereturiaꞌa. Cʉ̃ aꞌtiro niwĩ: “Õꞌacʉ̃ añugʉ̃ nimi. Cʉ̃pʉre ne ñaꞌase marĩꞌi. Cʉ̃ sĩꞌose weronojõ nimi. Naꞌitĩꞌase weronojõ nitimi”, niwĩ. 6 Marĩ aꞌtiro nibosaꞌa: “Õꞌacʉ̃ meꞌrã añurõ nicãꞌa”, nibosaꞌa. Tojo nimirã ñaꞌarõ wéérã, nisoorã weesaꞌa. Marĩ weesetise, marĩ ye ucũse ʉseri meꞌrã tojo weesaꞌa. 7 Õꞌacʉ̃ añurõ weemi. Marĩ Õꞌacʉ̃ weronojõ añurõ wéérã pũrĩcã, ãpẽrã meꞌrã añurõ nisetimasĩꞌi. Cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo wẽrĩse meꞌrã nipeꞌtise marĩ ñaꞌarõ nisetisere dʉcayunuꞌcũmi.\\n8 Marĩ ñaꞌase cʉomirã ñaꞌase mooꞌo nírã, marĩ basuta nisoorã weeꞌe. Marĩ wãcũse diacjʉ̃ niweꞌe. 9 Õꞌacʉ̃ queoro weenuꞌcũgʉ̃ marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere diacjʉ̃ wereyʉꞌrʉcã, queorota marĩrẽ acobojogʉsami. Nipeꞌtise marĩ ñaꞌarõ weesetiꞌquere coepeꞌocʉ̃sami. 10 Õꞌacʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Masã nipeꞌtirã ñaꞌarã nima”, nicʉ niwĩ. “Marĩ ñaꞌarõ weeweꞌe” nírã, “Õꞌacʉ̃ nisoosepijagʉ nimi”, nirã weebosaꞌa. Cʉ̃ ucũsere ẽjõpeotirã weronojõ nibosaꞌa.","num_words":266,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 Tesalonicenses 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede yóbocayoca paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Tesalónica ãmicʉriĩmaroi Hch 17:1-10, 20:1-5. Javede Pablo bácʉre toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i mamayoca paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre, aru obebeaviava yóbore toivaicõjenejaquemavʉ diyocare, ãniʉjʉa báquede 50-51 d.C. máre, pʉque ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i cʉede Corinto ãmicʉriĩmaroi. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare.\\nPablo bácʉ toivaicõjenejaquemavʉ diyocare napicõjecʉyʉ ina Tesalónicacavʉre ne ñájiyede ne jʉ aiye boje Jesúre (1:3-12, 2:13-3:5), aru coyʉcʉyʉ nurié Jesucristoi copaidaquino maquinóra, ne dápiabenajiyepe ayʉ javede copaidayʉ bácʉre yópe apevʉ borocʉrivʉ ne ʉbenina arĩ coyʉiye báquepe (2:1-12), aru memeicõjecʉyʉ Jesúre jʉ aipõevare (3:6-15).\\n(Hch 17.1; 1 Ts 1.1)\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ iyoca paperayocare. Silvano aru Timoteoque yʉ meaicõjeivʉ mʉjare, Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉ Jesucristore jʉ aipõevare. Mʉja majepacʉ Jʉ̃menijicʉ aru maje jabocʉ Jesucristo jinatamu mʉja. 2 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ maje jabocʉ Jesucristomaque mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\nJʉ̃menijicʉ ʉ̃i ñájine d̶aquino ãmeina teivʉre Cristoi copaidaiyede\\n3 Mʉja, ñʉjevʉ, torojʉede jívʉbu ñʉja Jʉ̃menijicʉre mʉjare cainʉmʉa. Ñʉje nópe d̶aiye jaʉvʉ ñʉjare. Aru mearomu. Mʉja coreóvaivʉbu aipe d̶aiye jaʉrõre mʉjare mʉje cʉede yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, caride jave báque pʉeno. Aru caivʉ mʉja coapa ʉrivʉbu mʉjevʉre caride jave báque pʉeno. 4 Que baru ñʉjacapũravʉ torojʉrĩ coyʉivʉbu mʉje borore apeno ĩmaroacavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Coyʉivʉbu mʉje pare napiyede aru mʉje jʉ aiyede Jesúre, apevʉ ne maucʉvaede mʉjare aru ne ñájine d̶aiyede máre mʉjare.\\n5 Mʉja ñájivʉbu mʉje jʉ aiye boje Jesúre. Aru mʉje dajocabe boje mʉje jʉ aiyede ʉ̃́re ʉetʉbevʉva, Jʉ̃menijicʉ cʉre d̶acʉyʉme mʉjare ʉ̃i jaboteinoi. Yópe acʉyʉme mʉjare coapa: “Bojed̶acʉyʉmu mʉre mi ñájiyede, mi jʉ aiye boje Jesúre”, acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ. Que teni jã́d̶ovacʉyʉme meacʉre ʉ̃i d̶acaiyede põevare yópe ʉ̃́re jaʉépe. 6 Que baru Jʉ̃menijicʉ d̶acʉyʉme yópe jaʉépe. Ñájine d̶acʉyʉme ina caride ñájine d̶aivʉre mʉjare. 7 Aru mʉja caride ñájivʉre, aru ñʉjare máre, Jʉ̃menijicʉ dajocare d̶acʉyʉme maje ñájiyede. Nópe d̶acʉyʉme Jʉ̃menijicʉ maje jabocʉ Jesús ʉ̃i copaidaquijãravʉ baquinóre. Ẽmecʉyʉme cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ ʉ̃i ángeleva ʉ̃i parʉéde cʉvarivʉque. Aru darãjarama toa uruiye jẽneboi. 8 Ñájine d̶acʉdacʉyʉme ina Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉre aru ina jʉ abevʉre máre maje jabocʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 9 Nácapũravʉ ñájinajarama ñájino cũiménoi. Maje jabocʉ Jesús, meacʉ baju, jarʉvacʉyʉme náre ʉ̃́re jocarĩ, ne jã́menajiyepe ayʉ ʉ̃i ʉrarõ parʉéde. 10 Caiye iye vaiquíyebu ãnijãravʉ, maje jabocʉ Jesúi copaidaquijãravʉ baquinóre. Copaidacʉyʉme ijãravʉi, ʉ̃ jina meara ne jínajiyepe ayʉ mearore ʉ̃́re. Que baru caivʉ ina jʉ aivʉ me pued̶arãjarama ʉ̃́re dijãravʉ baquinói. Aru mʉja máre náque cʉrãjaramu, mʉje jʉ aiye báque boje ñʉje coyʉiye báquede mʉjare Jesús ʉ̃i yávaiye méne.\\n11 Que baru jẽniavaivʉbu ñʉja mʉjare ñʉje coyʉiyede Jʉ̃menijicʉque cainʉmʉa, “Mʉja, Tesalónicacavʉ Jesúre jʉ aipõeva, bojed̶acʉyʉmu yʉ mʉjare mʉje cʉrãjino mearoque, ji cutuiye báque boje mʉjare”, ʉ̃i aquiyepe aivʉ. Jʉ̃menijicʉ mʉjare d̶are d̶ajacʉrĩ caiye méne yópe mʉje d̶aiyʉepe ʉ̃i parʉéque. Aru mʉjare bʉojare d̶ajacʉrĩ caiye mʉje mearo d̶acaiyede, mʉje jʉ aiye boje Jesúre ʉ̃i parʉéque. 12 Que teni põeva pued̶arãjarama maje jabocʉ Jesúre, ʉ̃i mearo d̶acaiye báque boje mʉjare. Aru mʉjare máre pued̶acʉyʉme majepacʉ Jʉ̃menijicʉ maje jabocʉ Jesucristomaque bojecʉbeda ʉ̃i me boje.","num_words":522,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.017,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Filipenses 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede paperayocare Filipos ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Filipos ãmicʉriĩmaroi Hch 16:11-40, 20:1-6. Pablo bácʉ toivaicõjenejaquemavʉ iyoca paperayocare ʉ̃i cʉede ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami. Apevʉ ne dápiaiyepe, toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 55 d.C., ʉ̃i cʉede ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami Éfeso ãmicʉriĩmaroi. Ʉbenita apevʉ ne dápiaiyepe, toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 60-63 d.C., ʉ̃i cʉede ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami Roma ãmicʉriĩmaroi. Que baru javede Pablo bácʉre toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre, aru pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉre, aru ʉ̃i paperayocare Galacia ãmicʉrijoborõcavʉre. Aru apevʉ ne dápiaiyepe, javede toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i paperayocare Roma ãmicʉriĩmarocavʉre, aru Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉre, Colosas ãmicʉriĩmarocavʉre, aru Filemón mácʉre máre. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare.\\nDiyocaque Pablo bácʉ torojʉede jídejaquemavʉ ina Filipos ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare ne daroiye báquede tãutʉrare ʉ̃́re (2:25, 4:14-19). Pablo bácʉ jabova ne bʉoimʉvacari torojʉrejaquemavʉ (1:12-26, 2:17-18, 3:20-4:1, 4:10-13). Aru diyocaque jã́d̶ovarejaquemavʉ Jesúre jʉ aipõeva torojʉrivʉre ye baju ãmevʉ ne cʉede, ne cʉede méne o ãmene máre ijãravʉi, yópe Jesucristoi d̶aiye báquepe (2:5-11). Coyʉrejaquemavʉ Timoteo bácʉi borore (2:19-24), aru Epafrodito bácʉi borore (2:25-30), ʉ̃ baju ʉ̃i d̶aiyede (1:3-8, 12-26, 3:4b-14), aru aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare (1:9-11, 27-2:4, 2:12-16, 3:1-4a, 4:2-9).\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Filipocavʉre\\n1 Yʉ, Pablo, aru ñai Timoteo máre Jesucristore memecaivʉ, meaicõjeivʉbu mʉjare, Filipos ãmicʉriĩmarocavʉ Jʉ̃menijicʉi põevare, Jesucristore jʉ aivʉre. Yʉ toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare mʉjare, Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare, aru náre cad̶ateipõevare máre, aru caivʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi põeva cʉrivʉre Jesucristoque cũinávʉpe. 2 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\n3 Cainʉmʉa ji ãrʉéne mʉjare, torojʉede jívʉ yʉ Jʉ̃menijicʉre, ji jabocʉre aru ji mearore jímʉre, mʉjare boje. 4 Aru cainʉmʉa ji jẽniacaiyede Jʉ̃menijicʉque caivʉ mʉjare boje, torojʉvʉ yʉ ji ũmei. 5 Yʉ torojʉrĩ jívʉ torojʉede Jʉ̃menijicʉre, mʉje cad̶ateiye boje yʉre ji coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje mamarʉmʉ Jesúre jʉ aijãravʉ bácarõmiareca pʉ caride máre. 6 Dijãravʉ, mʉje mamarʉmʉ jʉ aijãravʉ bácarõi, Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acarĩ bʉ́rejaquemavʉ mʉjare. Aru coreóvaivʉ yʉ mearo d̶acare nʉcʉyʉre mʉjare pʉ Jesucristoi copaidaquijãravʉ baquinóita. Dijãravʉ baquinóre mʉja meara márajivʉbu yópe Jʉ̃menijicʉi aiye báquepedeca ʉ̃i d̶aquiyede yópe ʉ̃i ʉrõpe. 7 Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i meacʉ baju boje memecare d̶aibi caivʉ majare Jesucristore. Que baru ãrʉvʉ yʉ mʉjare, ji ʉmarare, ji ũmei. Aru ji que ãrʉé métamu, caivʉ mʉja mʉje cad̶ateiye boje yʉre. Mʉja cad̶ateivʉbu yʉre caride bʉoimʉ cʉcʉre, aru ji jã́d̶ovaiyede jãvene Jesús ʉ̃i yávaiye méne aru ji jʉ are d̶aiyede põevare diede. 8 Jʉ̃menijicʉvacari majibi jãve ʉcʉre caivʉ mʉjare ʉrarõreca, yópe Jesucristo ʉ̃i ʉepedeca mʉjare.\\n9-11 Yópe arĩ, jẽniacaivʉ yʉ Jʉ̃menijicʉque mʉjare boje: “Ñʉjepacʉ Jʉ̃menijicʉ, pʉeno baju nʉre d̶ajacʉ náre, jʉ aivʉre ne ʉede ne bajumia, aru ne majiéde mi yávaiyede jãvene, aru ne coreóvaiyede aipe d̶aiye jaʉrõre náre”. Yópe arĩ jẽniaivʉ, mʉje beorãjiyepe ayʉ iye pʉeno baju mearo d̶aiye jaʉrõre mʉjare. Que teni ãmeno cʉbequiyebu mʉjaque aru boropatebenajivʉbu mʉja Jesucristoi copaidaquijãravʉ baquinóre, põeva ne pued̶arãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉre aru ne jínajiyepe aivʉ mearore ʉ̃́re. Que d̶arãjivʉbu na, mʉje mearo d̶aiye boje. Aru Jesucristorecabe cũinácʉra no mearo d̶are d̶ayʉ mʉjare.\\nPablo “Yʉ́capũravʉ cʉvʉ ijãravʉi memecacʉyʉ Cristore” ʉ̃i yávaino\\n(Hch 16.19-40; 28.30; Gá 2.20; Col 3.4)\\n12 Mʉja, jívʉ, coreóvare d̶aiyʉvʉ mʉjare apevʉ obedivʉ jápiaivʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne iye vaiye boje yʉre. 13 Que baru caivʉ ina churarava, jabocʉi cʉ̃ramine coreivʉ, aru caivʉ apevʉ máre, coreóvaivʉbu yʉre jabovai bʉoimʉre, ji memecaiye boje Cristore. 14 Aru obedivʉ ina majevʉ Jesúre jʉ aipõeva, ne jã́iyede yʉre bʉoimʉre, parʉre nʉñama ne jʉ aiyede Jesucristore. Que teni caijãravʉa pʉeno baju parʉrõreca coyʉivʉbu Jesús ʉ̃i yávaiye méne jidʉbevʉva. 15 Apevʉcapũravʉ jorojĩñama yʉre, põeva ne pued̶aiye boje yʉre, ji coyʉiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Que baru coyʉyama Jesús ʉ̃i yávaiye méne pʉeno baju parʉrõreca, põeva ne pued̶arãjiyepe aivʉ me náre, yʉre ne pued̶aiye pʉeno. Que teni ne jorojĩni maucʉvaiyʉe boje yʉre, coyʉivʉbu Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Ʉbenita apevʉcapũravʉ coyʉivʉbu Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ne mearo d̶aiyʉe boje aru ne cad̶ateiyʉe boje yʉre. 16 Aru ina coyʉivʉbu Jesús ʉ̃i yávaiye méne ne ʉe boje yʉre. Coreóvaivʉbu na Jʉ̃menijicʉ cʉre d̶ayʉre yʉre bʉoimʉre, ji coyʉquiyepe ayʉ “Jãvemu” Jesús ʉ̃i yávaiye ména. 17 Ʉbenita apevʉ coyʉivʉbu Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ne jorojĩye boje yʉre ne ãmeno dápiaiyeque. Coyʉbema na meaũmeque. Quénora coyʉyama meara nʉre d̶arãjivʉ apevʉ pʉeno. Nópe d̶aivʉbu pʉeno baju chĩori ñájine d̶aiyʉrĩduivʉ yʉre, ji jápiaiyede ne d̶aiyede ji bʉoimʉ cʉede. 18 Ye baju ãmevʉ ne ñájine d̶arĩduiyede yʉre. Quéda meavʉ ne coyʉiye Cristorã. Ye baju ãmevʉ ina coyʉipõeva ne coyʉino ne dápiaino mearoque o ne dápiaino ãmenoque. Quédata torojʉvʉ yʉ ji ũmei, caivʉ náre ne coyʉiye boje Cristorã.\\nAru torojʉre nʉquijivʉ ji ũmei. 19 Yʉ me majivʉ jod̶enajivʉre yʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñamine jocarĩ, mʉje jẽniacaiye boje yʉre Jʉ̃menijicʉque aru Jesucristoi Espíritu Santoi cad̶ateiye boje yʉre. 20 Pare ʉvʉ yʉ caiye vaiquíyede yópe ji coreiyepe, cʉyoje tebecʉyʉ cainʉmʉa ji d̶aiyeque. Quénora d̶aiyʉvʉ yʉ cainʉmʉa yópe d̶aiye jaʉépe yʉre. Que baru caride aru cainʉmʉa jidʉbecʉva coyʉquijivʉ Cristorã. Que teni pued̶aquijivʉ Cristore caiye ji d̶aiyeque, põeva ne majinajiyepe ayʉ ʉ̃ pʉeno meacʉ bajure. Que d̶aquijivʉ yʉ apʉcʉ baru o yaiyʉ́ baru máre. 21 Yʉ́capũravʉ cʉvʉ memecacʉyʉ Cristore ijãravʉi, põeva ne mearore jínajiyepe ayʉ ʉ̃́re. Aru ji yaiyede pʉeno baju meaquiyebu yʉre, ji cʉquiye boje Cristoque. 22 Ʉbenita cʉrĩ jaroyʉ baru ijãravʉi, apevʉ põevare jʉ are d̶ayʉ bʉojaquijivʉ Jesucristore. Que baru ye majibevʉ yʉ aipe beoiye jaʉrõre yʉre. 23 Pʉcaũmeamu ji ũme. Pare yaiyʉvʉ yʉ, cʉcʉyʉ Cristoque. Que baru ji yaidú, pʉeno mearo baju meajebu yʉre. 24 Ʉbenita pʉeno baju jaʉvʉ mʉjare ji cʉe cãreja ijãravʉi, cad̶atecʉyʉ mʉjare. 25 Que baru yʉ me majivʉ aipe ji beoquiyede. Beocʉyʉmu cʉcʉyʉ cãreja ijãravʉi, cad̶atecʉyʉ caivʉ mʉjare, mʉje jʉ arãjiyepe ayʉ pʉeno baju Jesucristore, aru torojʉre d̶acʉyʉ mʉjare mʉje ũmei, pʉeno baju mʉje jʉ aiye boje ʉ̃́re. 26 Que teni ji cʉede mʉjaque cojedeca pʉeno baju mearore jínajaramu mʉja Jesucristore yʉre boje.\\n27 Yo cũinárore d̶arĩ cõmajide nʉrajino jaʉvʉ mʉjare. Cainʉmʉa d̶ajarã mʉja yópe Jesús ʉ̃i yávaiye me d̶aicõjeiyepe. Que baru yʉ nʉñʉ maru o nʉmecʉ baru mʉje yebai, jápiacʉyʉmu mʉje borore mʉja jʉ aivʉre parʉrõreca iye yávaiye méne, dajocabevʉva diede, cũinátʉrʉ mʉje ũmei aru cũináro mʉje ʉrõre máre. Que teni jápiacʉyʉmu mʉja memeivʉre parʉrõreca cũinávʉpe, põeva ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 28 Cuavaicõjemejara ina maucʉvarivʉre mʉjare. Jidʉbejarã náre. Que teni mʉja jã́d̶ovarajaramu náre, nácapũravʉ bíjarãjivʉre Jʉ̃menijicʉre jocarĩ. Ʉbenita mʉjacapũravʉ jã́d̶ovaivʉbu mʉje d̶aiyeque mead̶arãjimarare. Jʉ̃menijicʉ mead̶acʉyʉme mʉjare. 29 Que baru mʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi mearo d̶aimara, mʉje memecarãjiyepe ayʉ Jesucristore mʉje jʉ aiyede ʉ̃́re aru no pʉenoreca mʉje ñájiyede máre, ʉ̃i yávaiye méne coyʉiye boje. 30 Aru caride mʉja yʉpedeca cũinátʉrʉ ñájini memeivʉbu maja, coyʉrãjivʉ iye yávaiye méne. Javede mʉja jã́vʉ ji ñájiyede. Aru caride máre ji ñájiyede jápiaivʉbuya mʉja.","num_words":1088,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 19 BAONT - Apolos Corinto macã pee cʉ̃ ca - Bible Search\\nPablo Éfesopʉ cʉ̃ ca biirique\\n1Apolos Corinto macã pee cʉ̃ ca nii ditoye, Pablo pea, ca ʉ̃tã yucʉ cʉtiri yepa macã macãrire waa yuju peticã, tẽo taa waa, Éfeso macãre eawi. Tii macãre paʉ Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre bʉa ea, 2o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—¿Jesucristore tʉo nʉnʉjeerã, Añuri Yerire mʉja ñeeri? —ĩiwi.\\n—Jãa ñeetiwʉ; jãa jĩcãti ʉno peera Añuri Yeri yee maquẽre cʉ̃ja ca wedero jãa tʉo ñaati —cʉ̃re ĩi yʉʉwa.\\n3To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Pablo pea o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—To docare ¿ñee ʉno uwo coeriquere mʉja tii dotiri? —ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ja pea:\\n—Juan cʉ̃ ca uwo coerique ʉnore jãa tii dotiwʉ —cʉ̃re ĩi yʉʉwa.\\n4To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩiwi Pablo:\\n—Juan, ñañarije cʉ̃ja ca tii niirijere ca tʉgoeña yeri wajoarãre uwo coeupi. To biro tii pacagʉ, cʉ̃ jiro ca doopʉ, “Jesús peere tʉo nʉnʉjeeya,” cʉ̃jare ĩiupi —cʉ̃jare ĩiwi.\\n5To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, Wiogʉ Jesús wãme mena uwo coe ecowa. 6Pablo cʉ̃ amori mena cʉ̃jare cʉ̃ ca ñia peoro, Añuri Yeri cʉ̃jare ñaajãa nʉcã eawi. To biro cʉ̃ ca biiro, cʉ̃ja pea wederique ca tʉoya manirije wede, ca biipere wede jʉgue, tiiwa. 7Cʉ̃ja niipetirã niirã, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ʉmʉa niiwa.\\n8Pablo pea itiarã muipũa peti nea poo juu buerica wiipʉ waari, uwiricaro maniro añurije quetire wede, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽre wede, ĩirucuwi bojocare, tʉgoeña wajoa tʉo nʉnʉjee, cʉ̃ja ca biiro tiirʉgʉ. 9Jĩcãrã teere junarã, amet��ene nʉcã, tʉo nʉnʉjeerʉgati, biicãri bojoca cʉ̃ja ca tʉo cojoro Wãma Maa maquẽre tʉo nʉnʉjeeriquere ñañaro ĩi tutiwa. To biri Pablo cʉ̃jare camotati, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre buerica wii Tirano ca wãme cʉtigʉ yaa wiipʉ cʉ̃jare jee waari, to cãnacã rʉmʉra cʉ̃jare bue majiocã niirucuwi. 10Pʉa cʉ̃ma peti to biro tii niiwi. To biri niipetirã Asia yepa macãrã, judíos, judíos ca niitirã, Wiogʉ yee quetire tʉo peticãwa. 11Ʉmʉreco Pacʉ pea Pablo menapʉ, do biro ca tiiya manirijepʉ ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii niiwi. 12Tuu coerica quejeri,+ juti cʉ̃ upʉre ca cʉ̃orique menapʉra, ca diarique cʉtirãre teere jee waari, cʉ̃ja ca padeña dotiro cʉ̃ja diarique ametʉa, ñucã wãtĩa cʉ̃japʉre ca niirã cãa witi, biicãwa.\\n13Jĩcãrã judíos, wiije watoa waarica maaripʉ bojocapʉre ca niirã wãtĩare ca cõa wiene amojoderã cãa, bojocapʉre ca niirã wãtĩare cõa wienerʉgarã, Wiogʉ Jesús wãme mena ĩicãri, o biro ĩimiupa: “ ‘Pablo cʉ̃ ca wedegʉ Jesús cʉ̃ ca dotiro mena witi waagʉja,’ mʉre yʉ ĩi,” ĩirucuupa. 14Atere to biro tiirucuupa, jĩcã amo peti, ape amore pʉaga penituaro ca niirã, judío bojocʉ paia ʉpʉ Esceva puna.\\n15To biro cʉ̃ja ca ĩi waarucuro, jĩcã rʉmʉ o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi wãtĩ yeri pea:\\n—Yʉa Jesús're yʉ maji, Pablo cãare yʉ maji, mʉja pea, ¿ñirua ʉno mʉja niiti? —cʉ̃jare ĩiupi.\\n16To biro ĩigʉra, ca wãtĩ jãa ecori pea cʉ̃jare quẽegʉ waa yerijãaupi, bʉaro cʉ̃ ca tutuarije mena, cʉ̃ja niipetirãre quẽe yaiocã, tii wii ca niiricarã juti manirã, ca cami paca waaricarã cʉ̃ja ca duti waari nʉcʉ̃pʉ cʉ̃jare tiicãupi. 17Éfeso macãrã niipetirã judíos, judíos ca niitirã tee quetire tʉorã, bʉaro uwiupa. O biro ca biirije jʉori, Wiogʉ Jesús wãme bʉaro jañuri ĩi nʉcʉ̃ bʉorique nii nʉnʉa waaupa. 18Ñucã paʉ Jesús're ca tʉo nʉnʉjeericarã, jʉgueropʉre ñañarije cʉ̃ja ca tii niirucuriquere paʉ bojoca cʉ̃ja ca tʉo cojoro, wede ametʉenerã eawa. 19Ñucã paʉ majiri maja bajeriquere ca tiirucuricarã cãa, cʉ̃ja ca bue bajeri yaiarica pũurire jee neori, paʉ bojoca cʉ̃ja ca ĩa cojoropʉ teere joe batewa. Tii pũurori ca wapa cʉtirijere cʉ̃ja ca cõoñajata peera yua, wapatirica tiiri plata tiiri cincuenta mil+ niiri tiiri cõro peti ca wapa cʉtirije ca niiriquere majiwa.\\n20O biro bii, Wiogʉ Jesús yee queti õo pee jañuri bii jeja nʉcã nʉnʉa waa, cʉ̃ ca tutuarijere bii ĩño, bii nʉnʉa waawʉ. 21Ate niipetirije ca biiricaro jiro, Pablo, “Macedonia, Acaya yepari macãrãre ĩa ametʉa waa, Jerusalén'pʉ ca waapʉ yʉ niicu,” ĩiwi. Ñucã, “Jerusalén waari jiro Roma cãare ca waapʉ yʉ nii,” ĩiwi. 22To biri cʉ̃ pea jĩcã cuu cõro Asiapʉ tua nʉcã nʉnʉa waagʉ ʉnora, cʉ̃re pade nemori maja pʉarã, Timoteo, Erasto jãare, Macedoniapʉ cʉ̃jare tiicojo cojowi.\\nÉfeso macãrã cʉ̃ja ca wede mecʉ̃rique\\n23Tii rʉmʉrire Éfesopʉre Wãma Maa maquẽre tʉo nʉnʉjeerique jʉori, peetora biiricaro maniro añutiri wãmepʉ cʉ̃ja ca acaro bui wede mecʉ̃ro tiiupa, 24to macʉ̃ jĩcʉ̃ Demetrio ca wãme cʉtigʉ, plata mena paderi majʉ yee jʉori. Ani Demetrio pea plata mena Artemisare+ ĩi nʉcʉ̃ bʉorã cʉ̃ja ca neari wiire biiri wiijeriacã cʉ̃ ca tiirije mena, cʉ̃ mena paderi majare pairo cʉ̃ja ca wapa taaro tiirucuupi. 25To biri cʉ̃ mena ca paderãre, ñucã aperã cʉ̃jare birora ca paderique cʉtirãre jʉo neori, o biro ĩiupi:\\n—Yʉ mena macãrã, ate mani ca paderije mena añuro mani ca wapa taarijere mʉja maji. 26Tʉo, ĩa, mʉja ca tiirora ani Pablo, “Jʉ̃guẽa, bojoca cʉ̃ja ca weericarã, tii nʉcʉ̃ bʉoricarã méé niima,” ĩi wede majiori, paʉ bojocare ano Éfeso wado méére, Asia yepa niipetiro macãrãpʉre cʉ̃ja ca tʉgoeña wajoaro tii yujumi. 27To biri mecʉ̃ra mani paderique wado méé manire yairʉga, do biro ca tiiya manigo jʉ̃guẽo Artemisare ĩi nʉcʉ̃ bʉorica wii cãa, ñucã jʉ̃guẽo, Asia yepa niipetiropʉ macãrã, to biri ati yepa niipetiropʉ ca niirã cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉogo menapʉra, cõre cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorije menapʉra yai nʉcãcoarʉga —cʉ̃jare ĩiupi.\\n28Atere o biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, bʉaro ajia, o biro ĩi acaro buiwa:\\n—Éfeso macãrã yoo Artemisa do biro ca tiiya manigo niimo —ĩiwa.\\n29To cõrora tii macã macãrã niipetirãpʉra, “¿Ñee tiirã cʉ̃ja ĩiti?” ĩi mecʉ̃cãupa. To biri Macedonia macãrã Pablore ca bapa cʉti waaricarã, Gayo, Aristarco jãare ñeeri, bojoca cʉ̃ja ca neari tabepʉ cʉ̃jare wee waawa. 30To biro cʉ̃ja ca tiiro, Pablo pea bojocare wederʉgʉ toopʉ jãa waarʉgamiwi; Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pee bootiwa. 31Ñucã Asia yepa macãrã wiorã Pablo mena macãrã menapʉra, “Cʉ̃ dooticãjato,” cʉ̃re ĩi wede doti cojoupa. 32Too ca nearicarã pea, mecʉ̃cãwa. Cʉ̃ja ca niiro cõrora bojorica wãmeri wado acaro bui biicãri, to ca nearicarã niipetirã jañuripʉra, “Teere ĩirã mani neajacupa,” ĩi majiticãwa. 33To biri judíos pea bojoca watoa ca niigʉ Alejandrore decomacã pee cʉ̃re tumicõa wiene nʉcõwa. Cʉ̃ pea to biro cʉ̃ja ca tii nʉcõgʉ bojoca cʉ̃ja ca tʉo cojoro judíos're wede bojarʉgʉ, cʉ̃ amori mena tii cõoñari, “Wedeticãña,” cʉ̃jare ĩiwi. 34Cʉ̃ja pea cʉ̃ cãa judíos bojocʉra cʉ̃ ca niirijere majiri, niipetirãpʉra jĩcãri cõro pʉa horas cõro peti:\\n—¡Éfeso macãrã yoo Artemisa do biro ca tiiya manigo niimo! —ĩi acaro bui niiwa.\\n35To cõrora tii macã macãrã wiorã cʉ̃ja ca ĩirijere owa coteri majʉ pea cʉ̃ja ca acaro bui yerijãaro tiiri, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Éfeso macãrã, ati yepa macãrã niipetirãpʉra, Éfeso macãrã yoo jʉ̃guẽo do biro ca tiiya manigo Artemisa yaa wii nea poo juu buerica wiire, ñucã cõre biigo ca baugo ʉmʉreco tutipʉ ca duwi dooricore ca ĩa nʉnʉjeerã mani ca niirijere majima. 36Mee atera jĩcʉ̃ ʉno peera, “Yee ĩima,” ĩi majitima. To biri to cõrora yerijãa waarãja. Añuro tʉgoeñati pacarã, to biro tiiticãña. 37Mʉja, anija, mani jʉ̃guẽo Artemisare ñañarije cõre ĩi wede pai, cõre ĩi nʉcʉ̃ bʉorica wii maquẽ cãare ca tiiya manirijera tii, ca tiitirãrena mʉja jee doojapa. 38Demetrio, cʉ̃ mena ca paderã, jĩcãrã mena cʉ̃ja ca ajiarije to ca niijata, mee teerena ĩirã, jãiña bejeri maja, ʉparã macãri jʉo niiri maja, niima. Cʉ̃ja pʉtopʉ waari, mʉja ca ameri wedejãarijere quenorãja. 39Ape wãme mʉja ca ĩirʉgarije to ca niijata, wiorã cʉ̃ja ca nea poori tabepʉ wede quenoña. 40Ano mecʉ̃ ca biijãrije menare, ʉparã cʉ̃ja ca dotirijere junari ca bii ametʉene nʉcãrã niima, manire cʉ̃ja ca ĩi wedejãaro uwioro tiirã mani tii. Manire cʉ̃ja ca jãiñajata, “Tee jʉori to biro jãa tiijãwʉ,” mani ca ĩipe mani majuropeecã —ĩiwi.\\n41To biro cʉ̃jare ĩi yapano, to ca nea pooricarãre: “Waarãja,” cʉ̃jare ĩicãwi.","num_words":1245,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique HECHOS 1\\n1 Teófilo, mʉ yʉ cauca joo jʉgoriquepʉ mere mʉ yʉ cauca buiowʉ Jesu nemoopʉ cʉ cátajere, camajare cʉ cabuiorique nipetirijere. 2 Ʉmʉrecoopʉ cʉ catunu aáparo jʉgoye cʉ buerã cãnanare, apóstol maja na caĩrã na cátipere na carotiyupʉ Jesu. Dio Catirique, Espíritu Santo na cʉ caĩ rotiro mena tiere na caĩ buioyupʉ Jesu apóstol majare. 3 Jesure cʉ na cajĩaricaro bero bai yaji, cabero catí tunu yaparori tunu cuarenta cãnacã rʉmʉri cãñupʉ mai. To cõo cãnacã rʉmʉri aniri capee niri na tʉpʉ cabuia ejanucuñupʉ cʉ buerã cãnanare. “Mere catí tunucoajupi Jesu,” na caĩ majiparore bairo capee wame na catʉjʉrona cájupʉ. Na tʉpʉ buia eja, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnipe quetire na caĩ buioyupʉ.\\n4 To bairi na mena ãcʉpʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu:\\n—Jerusalẽpʉna tuacõaña mai aperopʉ aáquẽnana, na caĩñupʉ. —Jerusalẽpʉ mʉja cayuuro yʉ Pacʉ cajʉgoye cʉ caĩ buioricarore bairona mʉja joogʉmi cʉ Catirique, cʉ Espíritu Santore. Mere mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ ti wamere. 5 Juan oco mena cabautisanucuwĩ, “Dio yʉ catʉgooñarijere yʉ wajoami,” mʉja caĩro. Yucʉacãna Espíritu Santore mʉja joogʉmi Dio mʉja mena cãnipaʉre. To bairo mʉja mena cʉ cãno tʉjʉrã Diore mʉja caapiʉjarijere tʉjʉ majigarãma camaja, na caĩñupʉ Jesu yua.\\n6 Cabairo bero ʉ̃taʉpʉ Olivo na caĩricʉpʉ nare cʉ capi neori paʉ ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã Jesure:\\n—Jã Ʉpaʉ, ¿yucʉacãna aperã Roma macana jã ya yepare carotirãre na mʉ reiati? ¿Jã majuuna Israel maja jã ya yepare jã ʉparã cʉnaati? Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã.\\n7 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro:\\n—Mani Pacʉ Dio jeto rotigʉmi ati yepa cabaipere. Noo cõopʉ cʉ carotipere majioquẽemi mʉjaare. To bairi ati wame catʉgooñaquetiparã mʉja ã, na caĩñupʉ Jesu. 8 —Ape rʉmʉbʉjaacã cáti majirã mʉja anigarã Dio cʉ Espíritu Santore mʉjaare cʉ cajooro. Cʉ Espíritu Santo majirique mʉjaare cʉ cajooro yʉ cabairijere mʉja camajiri wame cõo aperãre mʉja buiora aágarã. Jerusalén maca macanare, Judea yepa macanare, Samaria yepa macanare, ati yepa nipetiro macana quenare na mʉja buiora aágarã, na caĩñupʉ Jesu.\\n9 To bairo na ĩ yaparo cawamʉcoajupʉ na catʉjʉ mʉgorona. To cõona bujeri bʉrʉri cʉ cabuje biayupe. To bairi cʉ catʉjʉ nemoquẽjuparã yua. 10 Mai jõ buipʉ na catʉjʉ mʉgojorona Dio tʉ macana pʉgarã cabotirije cajañarã na tʉna cabuia ejanʉcañuparã. 11 Na tʉna buia ejanʉca, ocõo bairo na caĩñuparã:\\n—Mʉjaa, Galilea macana, ¿nope ĩrã ʉmʉrecoore mʉja tʉjʉ mʉgo tʉjʉnucuti? Cʉ̃ Jesu mʉjaare cáaáweoecʉ, ʉmʉrecoopʉ cawamʉ aáecʉ to bairona tunu atígʉmi. Cʉ cáaátore mʉja catʉjʉetore bairona tunu atígʉmi.\\nSe escoge a Matías para reemplazar a Judas\\n12 To bairi Olivo na caĩricʉ ʉ̃taʉpʉ cãnana catunucoajuparã Jerusalén macápʉ. Yoaroacã mee, jĩca hora rʉgaro aátato ã Olivo na caĩricʉ mena Jerusalẽpʉ ejaricaro. 13 Jerusalén macápʉ tunu aá, na cãni paʉpʉ cajãa ejayuparã, cabui macá arʉapʉre. Cãñuparã Pedro, Jacobo, Juan, André, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacobo (Alfeo macʉ), Simón (cananista majocʉ), Juda (Jacobo yaʉ). To cãnacãʉna cãñuparã. 14 Naa nipetirã jĩcarore bairo tʉgooñari Diore cajeni nʉcʉbʉgorã cãninucuñuparã. Na yarã romiri quena to bairona na mena neñapori Diore cajeni nʉcʉbʉgorã cãninucuñuparã, María Jesu paco mena, Jesu bairã jãa.\\n15 Jĩca rʉmʉ, noo cãnacã rʉmʉ beroacã meena na mena caneñapoyuparã aperã Jesucristore caapiʉjarã capãarã. Noo cõo ciento veinte cõo majuu ãnanama. 16-17 Na caneñapori paʉ Pedro wamʉnʉcari ocõo bairo na caĩñupʉ:\\n—Yʉ yarã, tirʉmʉpʉ Judas cʉ cabaipere mani ñicʉ Ʉpaʉ David cãniñaricʉ caucayupi Dio Wadariquepʉre Dio Espíritu Santo cʉ cauca rotiro mena. David cʉ caĩ ucaricarore bairona cabaiwĩ Judas. Mani mena macacʉ cãnibami. Mani mena Dio yere cátinemoʉ cãnibami. To bairo cabaii anibacʉ quena Jesure cañeparãre na cajʉgo aámi, na caĩñupʉ Pedro. 18 Jesure cañeparãre na cʉ cañe rotirique wapa niyerure cʉ cajooyuparã. Cabero tie rooro cʉ cátaje wapare na catunuocõañupʉ. Nare cʉ catunuo jooro bero jĩca yepa cawapayeyuparã tie mena. Judas cʉ majuuna bai yajigʉ cʉ wamʉ tuture jia, roca yo átiri cabai yajiyupʉ. Bai yaji, cʉ paro wati, cʉ ʉta miji wẽri buti, cabai yajiyupʉ yua. 19 To bairi Jerusalén macana nipetirã ati wame majiri, ti yepa Judas ye niyeru cãnibataje mena na cawapayerica yepare Aquédema cawameyeyuparã na ye mena, Rií Yepa ĩrica wame.\\n20 To bairo na ĩ, ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Pedro:\\n—Dio Wadarique Salmo cawamecʉti pũuripʉ ocõo bairo to caĩrore bairona cabaiyupi Judas:\\nCʉ ya paʉ ãnatore camaja na aniqueticõato. Cʉ cátibatajere apeĩ maca cʉ wajoaato, ĩ Dio Wadarique Judas cʉ cabaipere.\\n21 ’To bairi apeĩ maca Judas ãnacʉre cʉ cawajoape ã jã mena, “Jesu bai yajiri bero catunu catiyupi tunu,” tiere caĩ buio teñapaʉ. Jĩcaʉ mani Ʉpaʉ Jesu mani mena cʉ cãno catʉjʉricʉ, Jesucristo cʉ cabairique nipetiro mani mena catʉjʉricʉre cabejepe ã. 22 Juan Jesure cʉ cabautisaro catʉjʉricʉre cabejepe ã. Apeye nipetiro Jesu cʉ cátajere, pʉ, cʉ Pacʉ Dio ʉmʉrecoopʉ cʉ̃re cʉ cane wamʉ aáto catʉjʉricʉre cabejepe ã mani mena Jesu ye quetire cabuio teñapaʉre, na caĩñupʉ Pedro.\\n23 To bairo cʉ caĩro pʉgarãre cabejeyuparã. José Justo — Barsabá quena cawamecʉjupʉ. Apeĩ Matía, na pʉgarãre na cabejeyuparã. 24-25 Na beje, ocõo bairo Diore caĩ jeni nʉcʉbʉgoyuparã:\\n—Jã Ʉpaʉ, camaja nipetirã na yeripʉre mʉ tʉjʉ maji. Judas jã mena cãnibaepaʉ mʉ yere cáaáweowĩ, cʉ caboori wame macare átigʉ, caroorã na capopiye tamʉori paʉpʉ aácʉ. To bairi jã majioña. Ati maja pʉgarã ¿ni maca mʉ cabejei cʉ ãti Judare cawajoapaʉ, jã mena mʉ yere cabuio teñapaʉ?\\n26 To bairo Diore jeni nʉcʉbʉgo, ʉ̃ta rupaa pʉga ne, Matía, Barsabá na wamerire uca, tiare cañooñuparã. Na cañooriquere tunu tʉjʉquẽnana jĩca caneñuparã. Na catʉjʉro Matía cawame tujarica cãñupe. To bairi Matíare aperã Jesu ye quetire cabuio teñaparã once cãnacãʉ na mena cabuio teñapaʉre cʉ cacũñuparã Matíare yua.","num_words":871,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Filemón 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede paperayocare Filemón mácʉre, Colosas ãmicʉriĩmarocacʉre. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31. Javede toivaicõjenejaquemavʉ pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre, aru pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉre, ʉ̃i paperayocare Galacia ãmicʉrijoborõcavʉre, aru ʉ̃i paperayocare Roma ãmicʉriĩmarocavʉre máre. Apevʉ ne dápiaiyepe, javede toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i paperayocare Filipos ãmicʉriĩmarocavʉre. Toivaicõjenejaquemavʉ yóbecʉriyoca ʉ̃i paperayocare ãniʉjʉ bácarõre 60 d.C., ʉ̃i cʉede ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami Roma ãmicʉriĩmaroi, cũináyocare Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉre, apeyocare Colosas ãmicʉriĩmarocavʉre, aru apeyocare Filemón mácʉre. Tíquico bácʉ nʉvarejaquemavʉ iyoca yóbecʉriyocare cũinátʉrʉ ʉ̃i nʉiyede Roma ãmicʉriĩmarore pʉ Asia ãmicʉrijoborõi. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare.\\nOnésimo mácʉ, Filemón mácʉi yebacacʉ, dupini nʉñʉ mácʉ ʉ̃i jabocʉre jocarĩ, earejaquemavʉ Roma ãmicʉriĩmaroi. Nore ʉ̃i jápiaiyede Pablo bácʉi coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne, jʉ arejaquemavʉ diede. Pablo bácʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ diyocare, jẽniacʉyʉ Filemón mácʉre ʉ̃i copʉ etaquiyepe ayʉ Onésimo mácʉre yópe ʉ̃i copʉ etajʉroepe Pablo bácʉ bajure.\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Filemóre\\n1 Yʉ, Pablo, bʉoimʉ ji coyʉiye báque boje Jesucristoi yávaiye méne, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare mʉre, Filemóre. Yʉ aru Timoteo, majecʉ ʉ̃i jʉ aiye boje Jesúre, meaicõjeivʉbu mʉre, ñʉje ʉmʉre ñʉjape memeñʉre. 2 Meajarari ina Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉ mi cʉ̃rami. Aru Apia máre, ñʉjeco õi jʉ aiye boje Jesúre meajacorĩ õ. Aru Arquipo máre meajacʉrĩ ʉ̃. Ñʉjape coyʉibi Jesús ʉ̃i yávaiye méne apevʉ ne maucʉvaedeca ñʉjare. 3 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\nFilemón ʉ̃i ʉrõ põevare aru ʉ̃i jʉ aino Jesucristore\\n4-5 Mʉ, jícʉ, Filemón, ji coyʉiyede jipacʉ Jʉ̃menijicʉque torojʉede jívaivʉ mʉre boje cainʉmʉa. Jápiaivʉ mi borore mi ʉede Jesúre jʉ aipõevare aru mi jʉ aiyede maje jabocʉ Jesúre. Que baru jívaivʉ mearore Jʉ̃menijicʉre. 6 Aru ina põevare, mi jʉ are d̶aimara Jesúre, mi coyʉiye boje náre ʉ̃i yávaiye méne, yʉ Jʉ̃menijicʉque náre máre jẽniavaivʉ, ne coreóvarãjiyepe ayʉ me caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede majare, maje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe. 7 Mʉ, jícʉ, caride torojʉvʉ yʉ. Mʉ torojʉre d̶aivʉ yʉre mi me cad̶ateiyede ina Jesúre jʉ aipõevare, mi ʉe boje náre.\\nPablo ʉ̃i jẽniaino Filemóre ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ ñai yebacacʉre, Onésimore\\n8 Que baru jẽniaivʉ mʉre mi cad̶atequiyepe ayʉ. Yʉ cad̶ateicõjeiyʉbevʉ mʉre ji parʉéque, Cristoi parʉre d̶aiye báquede yʉre. 9 Quénora jẽniaivʉ mʉre, mi cad̶atequiyepe maje ʉe boje, Cristoi cʉre d̶aiye báquede majare. Bʉcʉcʉbu yʉ. Aru ji bueiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne bʉoimʉmu caride.\\n10 Jẽniaivʉ mʉre mi cõmaje ãroje jã́quiyepe ayʉ ñai Onésimore. Ʉ̃i jápiaiye báquede ji coyʉiye báquede Jesús ʉ̃i yávaiye méne ji cʉedeca yui ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami, jʉ áme Jesúre. Que baru jímacʉpe páyʉbe ʉ̃. 11 Javede ʉ̃i yebacacʉe báquede mʉre, ñai Onésimo cad̶atebetequemavʉ mʉre. Ʉbenita caride cad̶ateibi mʉre aru yʉre máre. 12 Jacopaiyovaquijivʉ ʉ̃́re mi yebai cojedeca. Copʉ etajacʉ ʉ̃́re yópe mi copʉ ĩ́jʉroepedeca yʉre. 13 Yʉ́capũravʉ bʉoimʉmu caride ji coyʉiye báque boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Aru yʉ coreóvaivʉ iyede: Mʉ cʉcʉ baru yui, cad̶atejebu yʉre. Ʉbenita mʉ cʉbevʉ yui. Que baru mautede d̶aiyʉrĩduvʉ Onésimore, ʉ̃i cʉquiyepe ayʉ yore ji yebai, ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ yʉre yópe mi baju cad̶atejʉroepe yʉre.\\n14 Ʉbenita yʉ mautede d̶abevʉ ʉ̃́re ji yebai, mi jʉ aiye jaʉé boje yʉre cãreja. Que baru ʉbevʉ yʉ cad̶atecʉyʉre yʉre ji cõjeiye boje mʉre. Quénora ʉvʉ yʉ cad̶atecʉyʉre yʉre mi baju ʉe boje. 15 Ñai mi yebacacʉ Onésimo apenʉmʉ coateyʉ bácʉ bateichʉame mʉre jarʉvarĩ, mi cʉvaquiyepe ayʉ ʉ̃́re bedióva cojedeca aru cainʉmʉa. 16 Caride yebacacʉ bacʉyʉ́ ãmemi ʉ̃. Ʉ̃ máre, majape, jʉ aibi Jesúre. Que baru majecʉpe, maje ʉmʉme ʉ̃. Ʉ̃ pare cad̶ateibi yʉre. Ʉbenita pʉeno baju cad̶atecʉyʉme mʉre.\\n17 Que baru mʉ coreóvayʉ baru majare cʉrivʉre Jesucristoque cũinávʉpe, copʉ etajacʉ Onésimore nopedeca mi copʉ ĩ́jʉroepe yʉre. 18 Ʉ̃i cʉe báquede mʉ́que, mʉre ãmed̶aru, mead̶acʉyʉmu yʉ mʉre ʉ̃́re boje. Aru ʉ̃i cʉe báquede mʉ́que, mʉre bojecʉbe d̶aru, bojed̶acʉyʉmu yʉ mʉre ʉ̃́re boje. 19 Yʉ́vacari toivaivʉ ji pʉrʉque. Jãve bojed̶acʉyʉmu mʉre. Ʉbenita ãrʉre d̶aiyʉbevʉ mʉre mi baju bojecʉbe d̶ayʉre yʉre, ji coyʉiye báque boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉre. Que baru mʉ́vacari bojecʉbe d̶aivʉ yʉre mi cʉvaquiyede jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. 20 Mʉ, jícʉ, maje jʉ aiye boje cũinátʉrʉ maje jabocʉ Jesucristore, cad̶ateni, torojʉre d̶ajacʉ yʉre.\\n21 Yʉ toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare mʉre, ji majié boje d̶acʉyʉre jãve yópe ji jẽniainope, aru ji jẽniainore mʉ́que pʉeno baju máre. 22 Aru mead̶acajacʉ yʉre cũinátucubʉre, ji cʉquitucubʉva ji jã́cʉnʉquiyede mi yebai. Mʉja jẽniad̶avʉ Jʉ̃menijicʉque, ʉ̃i etavaquiyepe aivʉ yʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñamine jocarĩ. Que baru mʉjare jã́cʉnʉiyʉrĩ, napini coreyʉbu yʉ.\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Jesúre jʉ aipõevare\\n(Hch 12.12, 25; 13.13; 15.37-39; 19.29; 27.2; Col 1.7; 4.10, 12, 14; 2 Ti 4.10-11)\\n23 Épafras meaicõjeimi mʉre. Ʉ̃ máre bʉoimʉme yʉ́que, ʉ̃i coyʉiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 24 Ina apevʉ máre, Marcos, Aristarco, Demas, aru Lucas máre meaicõjed̶ama mʉre. Caivʉ ina yʉ́que memecaivʉbu Jesúre. 25 Maje jabocʉ Jesucristo mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Quénoramu.","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 6 BAONT - —Añurijere tii niirã, bojoca cʉ̃ja - Bible Search\\nSAN MATEO 5 SAN MATEO 7\\nCa boo pacarãre tii nemorique maquẽre cʉ̃ ca buerique\\n1—Añurijere tii niirã, bojoca cʉ̃ja ĩajato ĩirã wado tiiticãña. To biro mʉja ca tiijata, mʉja Pacʉ, ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉ, jĩcã wãme ʉnora añurijere mʉjare tiicojotirucumi. 2To biri ca boo pacarãre tii nemorã mʉja ca tiicojoriquere, bojoca niipetirãpʉre to biro mʉja ca tiirijere wede bate cojoticãña, watoara ca bii dito pairã, “Ca bojoca añurã niima” jãare cʉ̃ja ĩi nʉcʉ̃ bʉojato ĩirã, nea poo juu buerica wiijeripʉ, wiijeri watoa macã yeparipʉ, cʉ̃ja ca ĩi nucũ yujurore biro. Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: To biro ca ĩirãra, mee bojoca to biro cʉ̃jare cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijera niicã, cʉ̃ja ca wapa taarije. 3To biri mʉ, ca boo pacarãre mʉ ca tii nemojata, mʉ mena macʉ̃ ca nii majuropeegʉ cãare wedeticãña. 4Yaioroacã mʉ jĩcʉ̃ra tiicã niiña. To biri mʉ Pacʉ yairopʉ mʉ ca tiirijere ca ĩagʉ, to biro mʉ ca tiirije wapare añurije mʉre tiicojorucumi.\\nJuu buerique maquẽre Jesús cʉ̃ ca buerique\\n5”Ñucã juu buerã, watoara ca bii dito pairã, bojoca jãare cʉ̃ja ĩajato ĩirã, nea poo juu buerica wiijeripʉre, ñucã wiije watoa macã yeparipʉre nucũcãri, cʉ̃ja ca juu bue nucũ yujurore biro biiticãña. Yee méé mʉjare yʉ ĩi: To biro ca tiirãra, mee, bojoca cʉ̃jare cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijera niicã, cʉ̃ja ca wapa taarije. 6Mʉ pea mʉ ca juu buejata, mʉ yaa jawipʉ jãa waa, jope bia, mʉ Pacʉ mʉ mena yaioropʉ ca niigʉ wado cʉ̃ ca majiro juu bueya. To biri mʉ Pacʉ yaioropʉ mʉ ca tiirijere ca ĩagʉ, añurijere mʉre tiicojorucumi.\\n7”Ñucã juu buerã, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã cʉ̃ja ca ĩirore biro, “Jĩcãti méé jãa ca ĩiro Ʉmʉreco Pacʉ jãare tʉorucumi,” ĩi tʉgoeñari, tii wãme wadorena bʉaro jañuro cʉ̃ja ca ĩicã dia waarore biro ĩiticãña. 8Cʉ̃jare biro biiticãña. Mʉjara, mee mʉja Pacʉ mʉja ca jãiparo jʉgueropʉra mʉja ca boorijere maji yerijãami. 9Mʉja o biro ca ĩi juu bueparã mʉja nii:\\n“Jãa Pacʉ, ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉ, mʉ wãme ĩi nʉcʉ̃ bʉorica wãme to niijato.\\n10Mʉ ca dotirije to doojato. Ʉmʉreco tutipʉre mʉ ca boori wãme mʉ ca tiirore birora tiiya ati yepa cãare.\\n11Mecʉ̃ jãare tiicojoya, to cãnacã rʉmʉra jãa ca baapere.+\\n12Ñañarije jãa ca tiiriquere jãare acoboya, aperã ñañaro jãare cʉ̃ja ca tiirijere jãa ca acoborucurore biro.\\n13Ñañarije ca bii buiyeerijere jãa ca tiiro tiiticãña; tiitigʉra ñañarijere jãare ametʉeneña. Ʉpʉ niirique, do biro ca tiigʉ manigʉ niirique, ca añu majuropeegʉ niirique, mʉ yee to birora ca niicõa niirije nii. To biro to biijato,” ĩiña.\\n14”Aperã ñañaro mʉjare cʉ̃ja ca tiiriquere mʉja ca acobojata, mʉja Pacʉ ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉ cãa, ñañarije mʉja ca tiirijere mʉjare acoborucumi. 15Aperã ñañaro mʉjare cʉ̃ja ca tiirijere mʉja ca acobotijata, Ʉmʉreco Pacʉ cãa, ñañarije mʉja ca tiiriquere mʉjare acobotirucumi.\\nBetiri juu buerique maquẽre Jesús cʉ̃ ca wederique\\n16”Betiri juu bue niirã, watoara ca bii dito pairã, bojoca, “Betiri juu buerã tiima,” jãare cʉ̃ja ĩi ĩajato ĩirã, tʉgoeñarique pairã cʉ̃ja ca niirore biro biiticãña. Yee méé mʉjare yʉ ĩi. To biro ca biirãra, “Teere tiirã tiima,” bojoca cʉ̃jare cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijera niicã, cʉ̃ja ca wapa taarije. 17Mʉ pea betiri mʉ ca juu buejata, mʉ poare wʉa peo queno, ca jʉti añurije wada, mʉ diámacʉ̃re waa coe, tiiya, 18bojoca, “Betiri juu bue niigʉ tiimi,” cʉ̃ja ca ĩi ĩa majitipere biro ĩigʉ. To biro mʉ ca tiiro, mʉ Pacʉ yairopʉ ca niigʉ, yairopʉ tiiriquere ca ĩagʉ wado, añurijere mʉre tiicojorucumi.\\nɄmʉreco tutipʉ apeye cʉti niirique\\n19”Õpẽcõarã baa yaiocã, no ca boorora bii yaicã, jee dutiri maja jãa waa jee duticã, cʉ̃ja ca tii niiri yeparena pairo apeye cʉti, jee cũu cʉo, tii niiticãña. 20Apeye mʉja yee ca niipere, ʉmʉreco tutipʉ, õpẽcõa ʉnora baati, boati, jee dutiri maja cãa jãa waari jee dutiti, cʉ̃ja ca biiri tabepʉre queno cũuña. 21To biri mʉja apeye ca niiri tabera niirucu, mʉja yeri cãa.\\nUpʉ maquẽ ca jĩa boerije\\n22”Capegaaria, upʉ maquẽ ca jĩa boericari nii. To biri mʉja cape añurije to ca niijata, mʉja upʉ niipetiro ca boerijere cʉorucu. 23Mʉja cape ñañarije to ca niijata, mʉja upʉ niipetiropʉra ca naitĩaropʉ niicãrucu. Ca boerije mʉjare ca niimiriquera ca naitĩarije to ca bii ñañacoajata, ¿no cõro peti to naitĩagajati, ca naitĩa majuropeerijepʉa?+\\nJĩcʉ̃ ʉno peera pʉarãpʉre pade nʉnʉjee majitimi\\n24”Jĩcʉ̃ ʉno peera, pʉarã ʉparãpʉre pade cote majitimi. To biro cʉ̃ ca biijata, jĩcʉ̃re ĩa tuti, apĩ peere mai, ñucã jĩcʉ̃ cʉ̃ ca dotirijere tii boja, apĩ cʉ̃ ca dotirije peera tiiti, biicãcumi. To biri Ʉmʉreco Pacʉ yeere tii pacagʉ, ñucã apeye cʉti niirique pee cãare tii nʉnʉjee majiña mani.\\nɄmʉreco Pacʉ cʉ̃ punare ĩa cotemi\\n25”To biri o biro mʉjare yʉ ĩi: “Catirʉgarã, baa, jini, mʉja ca tii niiperena, ñucã juti mʉja ca jãñaperena, tʉgoeñarique paiticãña. ¿Mani ca catirijea baarique ametʉenero wapa cʉti, ñucã mani upʉ cãa, juti ametʉenero wapa cʉti, to biititi? 26Minia, ʉmʉreco quejerore ca wʉʉrãre ĩañaaqué: Oteti, ote dicare jeeti, ote dica queno cũurica wiijeripʉ queno cũu cʉoti, biima. To biro cʉ̃ja ca bii pacaro, mʉja Pacʉ ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉ pea, cʉ̃ja ca baapere cʉ̃jare tiicojomi. ¡Mʉja pee doca, minia ametʉenero mʉja wapa cʉti! 27¿To biicãri, mʉja mena macʉ̃ niipe, bʉaro cʉ̃ ca tʉgoeña pato wãcãrije menara, jĩcã cuu cʉ̃ bʉcʉa mʉa nemo majicãgajati?\\n28”¿Ñee tiirã juti mʉja ca jãñaperena to cõro bʉaro mʉja tʉgoeñarique paiti? Ĩañaaqué. Do biro to bʉcʉati oori taa yeparipʉre. Padeti, juti ca jãñapere juati, bii. 29To ca bii pacaro, wiogʉ Salomón peti cãa niipetirije añurije cʉocã pacagʉ, tee ametʉenero añurijepʉra juti jãñatiquĩupi,” mʉjare yʉ ĩi. 30Mecʉ̃re nii, ñucã boero ʉnora joe bate ecocã yaiwa, ca biirije taa cãare ĩaricaro añurije juti jãami Ʉmʉreco Pacʉ. Mʉja docare tee ametʉenero añurije mʉjare juti jãarucumi, petoacã peti díámacʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorã.\\n31”To biri, “¿Ñee mani baarãti? ¿Ñee mani jinirãti? ¿Ñee mani jãñarãti?” ĩi tʉgoeñarique pai, jãiña nucũ yujuticãña. 32Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã niima, ate niipetirije ca ama nucũ yujurã. Mee, mʉja pea ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉre, jĩcʉ̃ mʉja Pacʉ cʉti, mʉja ca boorije niipetirijere ca majigʉre. 33To biri mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirije peere, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore añurije tii niirique peere, ama jʉoya, ñucã ate niipetirije cãare mʉja tiicojo ecorucu.\\n34”To biri boero ca biipere tʉgoeña pato wãcã bʉañaaticãña. Boero cãare niirucu ñucã, apeye mʉja ca boo tʉgoeñarije. To cãnacã rʉmʉra tʉgoeñarique pairique mena wado niicã —ĩi wedewi Jesús.","num_words":1019,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 9\\nJesus icilatidi ica ɡ̶olaɡ̶a\\n1 Ica noko ewaligitedibece Jesus, odaa ja nadi ica ɡ̶oneleegiwa ane lanikoa me ɡ̶olaɡ̶a. 2 Odaa joɡ̶oige Jesus niɡ̶ijo anodiotibece, moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Igaamee ini ɡ̶oneleegiwa me lanikoa me ɡ̶olaɡ̶a? Mige leeɡ̶odi epaa libeyaceɡ̶eco, oɡ̶oa domige libeyaceɡ̶eco eliododipi?” 3 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Aleeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a libeyaceɡ̶eco eliododipi me ɡ̶olaɡ̶a. Pida ɡ̶olaɡ̶a eotibige me yakadi Aneotedoɡ̶oji me ikee mida nimaweneɡ̶egitetece niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa. 4 Leeditibige me jao libakedi Niɡ̶ijoa ane idimonya, malee noko. Igaataɡ̶a nigenoale aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi me diba. 5 Codaa maleeɡ̶inaaɡ̶ejotice digoina iiɡ̶o, Ee ane jajigota nilokokena inatawece oko”.\\n6 Igaanaɡ̶a nigotedini Jesus meote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa ja yawaletedinigi iiɡ̶o, jeɡ̶eote napaloakawaanigi yatite lawale. Naɡ̶a dibate niɡ̶ijo napaloakawaanigi, odaa ja yocelate ligecooɡ̶e niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶olaɡ̶a. 7 Odaa jeɡ̶eeteta niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a, “Emii, anapiladiti manitaɡ̶a ninyoɡ̶otaɡ̶axi niwilana ane liboonaɡ̶adi Siloé”. (“Siloé” amina anejinaɡ̶ata “Niɡ̶ijo anoniiɡ̶e”). Odaa niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a jiɡ̶igo, anapiladiti. Noɡ̶opiticogi liɡ̶eladi, ja yatetibece.\\n8 Ijoa lipecaɡ̶awadi niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a, codaa niɡ̶ijo anelioditibece monadi me dipokotibece, modi, “Aniɡ̶iniaaɡ̶ini ijo ɡ̶olaɡ̶a ane nicoti, dipokotibece?” 9 Odaa onica anodi, “Joaniɡ̶iniaaɡ̶ini”. Pida ica eledi modi, “Aniɡ̶iniaaɡ̶ini, latopiwa”. Pida ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa mee, “Jeɡ̶emeɡ̶ee niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a, pida ja idici”. 10 Odaa joɡ̶oige, modita, “Ame nimaweneɡ̶egi aneo matenitibece?” 11 Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Jesus oneote yatecoɡ̶otee onateciɡ̶ini napaloaɡ̶a, odaa ja yocelate igecooɡ̶e, odaa jeɡ̶eetediwa, ‘Emii manitaɡ̶a niwilana liboonaɡ̶adi Siloé, anapiladiti’. Odaa jeɡ̶ejigo, naɡ̶a inapiladiti, odaa ja jatetibece”. 12 Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Igame diɡ̶etedigi icoa ɡ̶oneleegiwa?” Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Ajowooɡ̶odi analee diɡ̶etedigi”.\\nIcoa fariseutedi onigetice niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anijo me ɡ̶olaɡ̶a\\n13 Odaa joɡ̶oyadeegi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane gela me icí me ɡ̶olaɡ̶a midiwataɡ̶a fariseutedi. 14-15 Odaa joɡ̶oigetece niɡ̶ica ane nimaweneɡ̶egi me yatetibece. Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Yocelate napaloaɡ̶a igecooɡ̶e. Naɡ̶a inapiladiti, odaa ja jatetibece”. Niɡ̶ijo noko saabado Jesus meote lategocawaanigi napaloaɡ̶a, naɡ̶a yateneɡ̶etedibece niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa.\\n16 Ijo onateciɡ̶ijoa fariseutedi anodi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa aneote niɡ̶ida loenatagi aicoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a dibatedigi saabado”. Odaa ica eledi modi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa daɡ̶a agopeloagi doɡ̶owidi libeyaceɡ̶eco daɡ̶anagawini ayakadi deɡ̶eote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi.” Odaa ja dawalace niɡ̶ijo lapo fariseutedi, leeɡ̶odi Jesus.\\n17 Odaa joɡ̶oigetace niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, modita, “Amiida anakatitece ijoa aneote matenitibece?” Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Jakadi minaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko”.\\n18 Niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi oyakadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa me daɡ̶a ɡ̶olaɡ̶a niɡ̶ijo jotigide, analee yatetibece natigide. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi moniditiogi eliododipi. 19 Odaa niɡ̶idiwa lacilodi joɡ̶oige eliododipi, moditiogi, “Ini ɡ̶adionigitiwaji? Meni me ɡ̶olaɡ̶a maleekenitini. Odaa igamodaaɡ̶ee ica naɡ̶a yatetibece natigide?”\\n20 Odaa modi niɡ̶ijo eliododipi, “Ǥodionigi, codaa jowooɡ̶otaɡ̶a me lanikoa me ɡ̶olaɡ̶a. 21 Pida ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica ane nimaweneɡ̶egi naɡ̶a yatetibece niɡ̶ina natigide, codaa ajowooɡ̶otaɡ̶a anigijo ica aneo me yatetibece. Pida aɡ̶alee nigaanigi. Dige ageetiwaji. Iniaaɡ̶ini yakadi me yeloɡ̶odi”. 22 Owote niɡ̶ida ligegi niɡ̶ijo eliododipi leeɡ̶odi odoitiogi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi. Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa lacilodi jiɡ̶ijo modinotaɡ̶aneɡ̶etigi me daɡ̶adiaa oikatio midiwa niiakanaɡ̶axiidi okanicodaaɡ̶ica oko anee Jesus me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a. 23 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi modi niɡ̶ijo eliododipi, “Aɡ̶alee nigaanigi. Ageetiwaji”.\\n24 Odaa joɡ̶oniditace niɡ̶ijo ane icí me ɡ̶olaɡ̶a, modita, “Oleetibige moɡ̶eetetalo iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji ane ɡ̶adicilatiti. Igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa ane ɡ̶adicilatiti minaaɡ̶ina anowidi libeyaceɡ̶eco”. 25 Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Ajowooɡ̶odi migowidi libeyaceɡ̶eco. Baɡ̶a jowooɡ̶odi me ee ɡ̶olaɡ̶a niɡ̶ijo jotigide, pida natigide ja jatetibece”. 26 Odaa joɡ̶oigetace, modita, “Amiini ica aneote? Igamodaaɡ̶igotedaɡ̶awa neɡ̶eote matenitibece?” 27 Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Ja jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji, pida aɡ̶emaani madadiwaɡ̶ati. Igamawii memaani majipaatace? Migakaami eleditetiwaji emaani me iwitibece?”\\n28 Odaa joɡ̶oniwotibige modita, “Akapaɡ̶a iwitece. Pida oko, baɡ̶a jiwaɡ̶atece Moisés. 29 Igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me yotaɡ̶aneɡ̶etedibece Moisés. Pida niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa agopeloagi ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica ane icoɡ̶otedicogi”.\\n30 Naɡ̶a niniɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, meetiogi, “Eliodi me ɡ̶adopootiwaji! Aɡ̶owooɡ̶otitiwaji ane icoɡ̶otedigi, pida baaneɡ̶eote me jatetibece. 31 Jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a wajipatediogi niɡ̶ina anidioka limedi mowo ane beyagi. Pida wajipate niɡ̶ina anoiweniɡ̶ide, codaa anowo ane yemaa. 32 Niɡ̶ijo maleeka yoeteda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o, aɡ̶ica daɡ̶a jajipaaɡ̶ata doɡ̶odi ijoa yateneɡ̶etedibece oko ane lanikoa me ɡ̶olaɡ̶a. 33 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa ane idicilatidi daaditaɡ̶a liiɡ̶exegiteda Aneotedoɡ̶oji, daɡ̶anagawini ayakadi deɡ̶eote loenatagi”. 34 Odaa modita, “Niɡ̶ijo maniitini naɡ̶akaa ɡ̶adoleeni niɡ̶icoa ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Enige ja ɡ̶adeedi me ɡ̶odiiɡ̶axineɡ̶egi?” Odaa joɡ̶oyamaɡ̶atijo, joɡ̶onoɡ̶aticogi wetice liiakanaɡ̶axi judeutedi.\\nIca oko anetoinaɡ̶a catiwedi laaleɡ̶ena\\n35 Odaa Jesus ja wajipatedibece moiticoitice niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane icilatidi. Igaanaɡ̶a dakapetetege, odaa ja ige, meeteta, “Ida makaami iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji Lionigi?” 36 Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetalo, “Iniotagodi. Igoataɡ̶a icoa Aneotedoɡ̶oji Lionigi anikeenitediwa amaleeɡ̶aɡ̶a ejiwaɡ̶adi?” 37 Odaa jeɡ̶eete Jesus, “Jaɡ̶anati. Jeɡ̶emeɡ̶ee ane ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni”. 38 Naɡ̶a igidi, meetalo, “Iniotagodi, ɡ̶adadiwaɡ̶ati”. Odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus me doɡ̶etetalo.\\n39 Odaa jeɡ̶eete Jesus, “Janagi niɡ̶ina iiɡ̶o me jiwi anejigota oko, me inoleketicoace ɡ̶oladi, odaa niɡ̶ina anodi me yatetibigiwaji jeɡ̶etoinadi”. (Ǥoladi niɡ̶ina ane doɡ̶oyowooɡ̶odi ane yemaa Aneotedoɡ̶oji.)\\n40 Niɡ̶ijoa fariseutedi anidiaaɡ̶i midoataɡ̶a Jesus owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Odaa joɡ̶oige, moditalo, “Oko domigoko ɡ̶oladi?” 41 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Daɡ̶akaami ɡ̶oladi, daɡ̶anagawini aɡ̶akaami laagetedipitetiwaji Aneotedoɡ̶oji. Pida menitiwaji matenitibece, codaa mowooɡ̶oti inoatawece. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi makaami laagetedipitetiwaji Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶otedi ɡ̶abeyaceɡ̶eco”.","num_words":740,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Reye 13 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n2 Reye 13\\n14Eliseora cacua biẽ́ b̶eped̶a jaid̶abʌrʌ basía. Mãwã b̶ʌd̶e Israeld̶ebema boro Joasaba idjira acʌd̶e wãsia. Idji carea jĩã b̶ʌd̶e Joasaba nãwã jarasia: –Zeza, zeza, carretad̶eba djõbadarã idjab̶a cawayod̶eba djõbadarã quĩrãca bʌa israelerãra bio carebabaria.–\\n15Eliseoba idjía jarasia: –Enedrʌmada cha bara namaa enedua.– Ara maʌ̃da Joasaba edesia.\\n16Maʌ̃ne Eliseoba nãwã jarasia: –Enedrʌmara jidadua.– Joasaba jidabʌrʌd̶e Eliseoba idji jʌwara Israeld̶ebema boro Joasa jʌwa ʌ̃rʌ̃ b̶ʌsia.\\n17Maʌ̃ne jarasia: –Ʌ̃mãdau odjabariare dajadaa acʌbadada ewadua.– Joasaba ewad̶acarea Eliseoba idjía jarasia: –Chada ab̶a dajadaa drʌtadua.– Ara maʌ̃da Joasaba dajadaa drʌtasia. Maʌ̃ne Eliseoba jarasia: –Jãʌ̃ chaba jara b̶ʌa: Siriad̶ebemarãra Ãcõrẽba bãrãa poyabiya. Apec ẽjũãne bãrãba quenania.–\\n18Maʌ̃be Eliseoba jarasia: –Chara pedua.– Ara maʌ̃da Israeld̶ebema boro Joasaba pesia. Maʌ̃ne Eliseoba jarasia: –Jãʌ̃ chaba dejãda ucuadua.– Ara maʌ̃da Joasaba b̶arima ũbea uped̶a waa uẽ́ basía.\\n19Maʌ̃ carea Ãcõrẽ nezoca Eliseora idji ume bio quĩrũped̶a jarasia: –Bʌa dejãra b̶arima juesuma wa b̶arima sei ud̶abara, bãrãba Siriad̶ebemarãra poyad̶aped̶a jũma quenacasid̶aa. Baribʌrʌ b̶arima ũbeabe ud̶a bẽrã b̶arima ũbeabe poyad̶ia.–\\n20Eliseora jaid̶aped̶a tʌb̶arisid̶aa. Poaza moabitarãba Israel druad̶e ne jãrĩcuad̶e wãbadjid̶aa.\\n21Ewari ab̶a ʌ̃cʌrʌ israelerãba ẽberã jaid̶ad̶ada joud̶e edebʌda basía. Maʌ̃ne unusid̶aa moabitarãba ne jãrĩcuad̶e zebʌdada. Isabe mĩrũni carea bẽwãrãra Eliseo tʌb̶ariped̶ad̶ad̶e ed̶a b̶ʌtasid̶aa. Dji bẽwãrãba Eliseo b̶ʌwʌrʌ warasid̶e ʌ̃rẽbaped̶a piradrʌsia.\\n< 2 Reye 10\\n2 Reye 17 >","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano Glosario\\nAꞌtiro nisĩꞌrĩrõ weeꞌe nise niꞌi\\nÁngel Quetiweredutigʉ oꞌonoꞌcʉ nimi, nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ Õꞌacʉ̃ yere daꞌra, cʉ̃ ye quetire werecoꞌtegʉ nisami. Cʉ̃ marĩ aꞌti turicjãrã weronojõ nitisami.\\nApocalipsis Masĩnoꞌña marĩꞌquere bajuyoropʉ ĩꞌoꞌque niꞌi, nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Quẽꞌese weronojõ ĩꞌoꞌque niꞌi.\\nArameo Jesú aꞌti nucũcãpʉ nícaterore cʉ̃ níꞌcaropʉre aꞌte ucũsereta ucũyʉꞌrʉnʉꞌcãcãrã niwã.\\nAreópago Atena wãmetiri macãpʉre ʉꞌmʉarĩ buꞌa ʉ̃tãperipijarore tojo pisucãrã niwã. Topʉ ti macãcjãrã “Aꞌtiro weeroʉaꞌa” nirĩ masã nerẽwʉacãrã niwã. Tojo nicã topʉ nerẽwʉarãta tja Areópago wãmeticãrã niwã.\\nArca de la alianza Israe curuacjãrãrẽ Egiptopʉ wijáca beꞌro Õꞌacʉ̃ na ʉ̃rʉ̃gʉ̃ Sinaípʉ nicã, Moisére niꞌcã acaro weeduticʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ “Masã meꞌrã añurõ weegʉti” níꞌquere cʉori acaro nicaro niwʉ̃. Ti acaro poꞌpeapʉre Õꞌacʉ̃ diez dutise ojacũuꞌque ʉ̃tãpjĩrĩ, tojo nicã Aarṍ yagʉ tuacjʉ ñasãwijicjʉ sãñacaro niwʉ̃. Apeye niꞌcãrʉ̃ uru meꞌrã weecarʉ maná poseticjʉ sãñacaro niwʉ̃. Ti acaro uru caseri meꞌrã omabiꞌanoꞌcaro niwʉ̃. Ex 40.3; Jos 6.3-15; Heb 9.4-5.\\nArtemisa Éfesocjãrã na ẽjõpeogo queose yeeꞌco nico niwõ. Ãpẽrã core Diana pisucãrã niwã.\\nAsṍ Apetero ti macãrẽ Aso nisama.\\nBeelzebú Wãtĩa wiogʉre tojo pisucãrã niwã.\\nCameyo Waꞌicʉ masã na pesawãꞌcãgʉ̃, apeque oꞌmabosagʉ nisami. Cʉ̃ sẽꞌemarẽ pacase wacupaga paca tuupeosami.\\nCapernau Apetero ti macãrẽ Cafarnau nisama. Ʉꞌmʉarĩ buꞌa, butiwijiri buꞌa nisĩꞌrĩrõ weecaro niwʉ̃.\\nCebada Dʉporocjãrãpʉ pajasecʉorã te meꞌrã pã́ wee, baꞌacãrã niwã.\\nClauda nʉcʉ̃rõ Ãpẽrã Cauda nʉcʉ̃rõ nisama.\\nCoroneta Cõme meꞌrã wéécawʉ puticã ʉpʉtʉ bʉsʉpjʉre tojo nisama.\\nCristo Griego ye meꞌrã “Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ cʉ̃ oꞌóꞌcʉ nimi”, nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Hebreo ye meꞌrã “Mesías” nisama.\\nEpicúreos “Marĩ catiri ʉmʉcore eꞌcatisenojõrẽ weeroʉaꞌa” ni buꞌesere siruturi masã nicãrã niwã.\\nEstoicos “Marĩ nisetironojõta nicãꞌrõʉaꞌa; mejẽcã weesĩꞌrĩsenojõ, eꞌcatisenojõrẽ, pũrĩsenojõrẽ tojo tʉꞌoñaꞌcãꞌrõʉaꞌa” ni buꞌesere siruturi masã nicãrã niwã.\\nFariseo masã Judío masã cururicjãrã wiorãrẽ tojo pisucãrã niwã. Na Moisé dutiꞌquere weepeꞌodutiri masã, na ñecʉ̃sʉmʉa weemʉjãtiꞌquere nemopeori masã nicãrã niwã.\\nGadara Apetero toreta tja Gerasa nisama.\\nGenesare Apetero Galilea wãmetiri ditarareta tojo pisucãrã niwã. Tojo nicã niꞌcã diꞌta, ti ditara majãrõpʉ nirṍrẽ tojo pisucãrã niwã.\\nGriego Aꞌte ucũsere Jesú nícateropʉre nipeꞌtirocjãrã ucũcãrã niwã. Õꞌacʉ̃ yere ucũrĩ turi (Nuevo Testamento) aꞌte ucũse meꞌrãta ojanoꞌcaro niwʉ̃. Tojo nicã Grecia (Acaya) cjãrãrẽ tojo pisucãrã niwã.\\nHebreo masã Abrã “hebreo masʉ̃” pisumʉꞌtãnoꞌcʉ niwĩ. Beꞌro cʉ̃ Isaare põꞌrãtíca beꞌro cʉ̃rẽ, cʉ̃ põꞌrãrẽ, cʉ̃ pãrãmerã nituriarãrẽ mejãrõta “hebreo masã” pisunoꞌcãrã niwã. Na ucũsere “hebreo” pisunoꞌcaro niwʉ̃. Gn 14.13.\\nHermes Griego masã na ẽjõpeogʉ queose yeeꞌcʉ nicʉ niwĩ. Romano masã cʉ̃rẽ Mercurio pisucãrã niwã.\\nHisopo Yucʉsiti judío masã Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeorã na ñaꞌarõ weeꞌquere acobojose sẽrĩrã yoso páásteri siꞌti nicaro niwʉ̃.\\nIglesia Nipeꞌtirã Jesucristore ẽjõpeori curuacjãrãrẽ tojo nisama. Masã wééca wiꞌi mejẽtare tojo nisama.\\nIsabe Apetero coreta Elisabet nisama.\\nIsrae Ne warore Jacob wãmeticʉ niwĩ. Cʉ̃ Isaa macʉ̃ nicʉ niwĩ. Beꞌro Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ meꞌrã aꞌmequẽ́ca beꞌro tojo wãme dʉcayucʉ niwĩ.\\nIsraelita Israe curuacjãrãrẽ, Jacob põꞌrã doce cururicjãrãrẽ tojo nicãrã niwã.\\nJudío masã Israe curuacjãrã Judea diꞌtapʉ nirã́ “judío masã” pisunoꞌcãrã niwã. Siapeꞌe meꞌrã nipeꞌtirã Israe curuacjãrã tojo pisunoꞌcãrã niwã. Na hebreo yere ucũcãrã niwã.\\nLegión Ticʉrã niꞌi, nirṍ marĩrõ, pãjãrã waro niꞌi, nisĩꞌrĩrõ weeꞌe.\\nLevadura Pã́ weerã pãꞌmʉ, bʉcʉato nírã na morẽse niꞌi. Te nipeꞌtise na morẽsepʉre aꞌmesʉꞌapeꞌtia waꞌasaꞌa.\\nLevita Leví ya curuacjãrã nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Leví wãmetigʉ paꞌi ya curuacjʉ̃rẽ tojo pisucãrã niwã. Ti curuacjãrã ãpẽrã paꞌiare Õꞌacʉ̃ ye cjasere weetamucoꞌterã nicãrã niwã.\\nLitro Aco niꞌcãgã borewaria ejatuaro posetisere tojo nisama.\\nMaestros de la ley Moisé ojaꞌquere buꞌeri masã nicãrã niwã. Ne waropʉma narẽ “escriba” pisucãrã niwã. “Escriba” dʉporocjãrã Moisé dutiꞌquere ojaturiari masãrẽ tojo pisucãrã niwã.\\nManá Israe curuacjãrãrẽ na yucʉ marĩrõ, masã marĩrõpʉ waꞌacã, Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ʉꞌmʉse cjase baꞌase oꞌoꞌque nicaro niwʉ̃. Na Egiptopʉ wijarã Canaápʉ waꞌarã, cuarenta cʉ̃ꞌmarĩ tere baꞌacãrã niwã.\\nMateo Apetero cʉ̃rẽ Leví nisama.\\nMesías Hebreo ye meꞌrã “Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ cʉ̃ oꞌóꞌcʉ nimi,” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Griego ye meꞌrã Cristo nisama.\\nNardo Ʉꞌmʉtise niꞌcã yucʉsitipʉ tigʉ nʉꞌcõrĩ meꞌrã weeꞌquere tojo nicãrã niwã.\\nNatanae Apetero cʉ̃rẽ Bartolomé nisama.\\nNicolaíta wãmetiri curuacjãrã Jesucristore ẽjõpeorã nimirã ãpẽrãnojõrẽ ẽjõpeo, aꞌmetãrãsenojõrẽ weesetirãrẽ tojo nicãrã niwã.\\nNiyeru wapaseeri masã Romano masã wiogʉre daꞌratamurĩ masã nicãrã niwã. Na judío masã na acawererãrẽ niyeru wapasee, ape diꞌtacjʉ̃ wiogʉpʉre oꞌocãrã niwã. Apeterore oꞌopeꞌotipã. Tojo weerã judío masã narẽ “Marĩ acawererã nimirãta, ñaꞌarõ weema, yajari masã nima”, nicãrã niwã. Apeterore narẽta tja “publicano” nisama.\\nÕꞌacʉ̃ wiꞌi Jerusalẽ́ cja wiꞌi, niꞌcã wiꞌi nirĩ wiꞌire tojo pisucãrã niwã. Judío masã nerẽ ñubueri wiꞌi nicaro niwʉ̃. Ti wiꞌipʉ Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatipeorã, waꞌicʉrãrẽ wẽjẽ ʉ̃jʉ̃amorõpeocãrã niwã. Ti wiꞌire “templo” nisama.\\nParaíso Ʉꞌmʉse Õꞌacʉ̃ tiropʉre tojo nisama.\\nPascua bosenʉmʉ Judío masã ñecʉ̃sʉmʉa Egiptopʉ níꞌcãrãrẽ ape diꞌtapʉ miiwijaꞌquere wãcũsiruturi bosenʉmʉrẽ tojo nisama.\\nPentecosté Judío masã na oteꞌque (trigore) ñeꞌerĩ bosenʉmʉ nicaro niwʉ̃. Cincuenta nʉmʉrĩ Pascua bosenʉmʉ waꞌáca beꞌro ti bosenʉmʉrẽ weewʉacãrã niwã.\\nPriscila Apetero coreta Prisca nisama.\\nSaduceo masã Ãpẽrãrẽ na buꞌese meꞌrã ẽjõpeocã weerã́ wiori nicãrã niwã. Na judío masã cãꞌcuruacã nicãrã niwã. Na masã wẽ́rĩ́ca beꞌro masãsere, Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã nisama nisere ẽjõpeoticãrã niwã.\\nSauru Judío masã soowʉari nʉmʉ nicaro niwʉ̃. Ti nʉmʉrẽ Õꞌacʉ̃ diaꞌcʉ̃rẽ ñubuepeoduti, ne daꞌradutiticãrã niwã.\\nSilvano Apetero ãꞌrĩrẽ Sila pisucãrã niwã.\\nSinagogas Judío masã nerẽwʉase wiꞌseri nicaro niwʉ̃. Macãrĩnʉcʉ̃ te wiꞌseripʉ Õꞌacʉ̃rẽ ñubuepeo, masãrẽ buꞌemʉjãcãrã niwã.\\nTrigo Arusu weronojõ baꞌase nisaꞌa. Te peri meꞌrã harina wãmetisere weesama. Te harina meꞌrã pã́rẽ weesama. Tere peje apeyenojõ cʉorã baꞌacãrã niwã. Pajasecʉorã peꞌe te weronojõ bajuse cebadare baꞌacãrã niwã.\\nTroa Apeterore ti macãrẽ Troáde nisama.\\nWiꞌseriacã weeri bosenʉmʉ Jerusalẽ́pʉre judío masã cʉ̃ꞌmarĩnʉcʉ̃ niꞌcã bosenʉmʉ na otesere ñeꞌéca beꞌro weewʉacãrã niwã. Na ñecʉ̃sʉmʉa Egiptopʉ wijáca beꞌro cuarenta cʉ̃ꞌmarĩ masã marĩrõ, yucʉ marĩrõpʉ na sijaꞌquere wãcũsiruturi bosenʉmʉ nicaro niwʉ̃.\\nZeus Griego masã na ẽjõpeogʉ queose yeeꞌcʉ nicʉ niwĩ. Romano masã cʉ̃rẽ Júpiter pisucãrã niwã.","num_words":849,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 17 DES - Eropi seis nʉri pʉhrʉ Jesu Pedrore, - Bible Search\\nMr 9.2-13; Lc 9.28-36\\n1Eropi seis nʉri pʉhrʉ Jesu Pedrore, Santiagore, ĩgʉ pagʉ magʉ Ñu sãre ʉmadigʉ ʉtãgʉgue erã dihtare sihumʉriapʉ. 2Ʉmarogue erã mʉrijara pʉhrʉ erã ĩhabeoro ĩgʉ dʉpʉre gohrotopʉ. Ĩgʉ diapo abe ʉmʉ majagʉ iro dopa gohra gosesiriyoro. Eropiro ĩgʉ suhri gosesiriri suhri õaro boreriñe wayoro. 3Mata iribojegue majarã Moise mʉrʉ Elia mʉrʉ sã dehyoañorã. Eropirã Jesu, Moise, Elia mera ĩgʉ weretamucʉ̃ ĩañorã erã ʉrerã ĩgʉ buherã. 4Eropigʉ Pedro Jesure arĩpʉ:\\n—Opʉ, mari ohõ árĩcʉ̃ õadiaa. Mʉ gamecʉ̃ ʉhre wihigã iirã. Mʉ ya wihigã, Moise ya wihigã, Elia ya wihigã iirã mari, arĩpʉ.\\n5Ĩgʉ eropa arĩ wereniguirisubu, imica curu õaro gosesiriri curu erãre cãhmotacãyoro. Eropa wacʉ̃ imica curu pohecague Goãmʉ ĩgʉ wereniguiri bʉsʉyoro:\\n—Ihĩ yʉ magʉ yʉ mahigʉ ãhrimi. Ĩgʉ mera mucubiria. Ĩgʉre peeque, arĩri bʉsʉyoro.\\n6Eropa arĩro caricʉ̃ peerã ĩgʉ buherã ʉca mehmereja wañorã. 7Erã eropa wara pʉhrʉ Jesu erã pohrogue eja, erãre bʉacare ñahpʉ:\\n—Wahgãnʉgajaque mʉa. Güibiricãque, arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\n8Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã ĩhabeo, Jesu dihtare ĩañorã. Gajirãre ĩabiriñorã.\\n9Eropirã ʉtãgʉgue erã dijaricʉ̃ Jesu erãre turaro mera arĩpʉ:\\n—Dohparagã yʉre eropa warare gajirãre ne werebiricãque. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉhʉ sĩri masa mʉriara pʉhrʉ irire gajirãre wereque mʉa, arĩpʉ Jesu.\\n10Ĩgʉ buherãpʉ ĩgʉre serẽpiñorã:\\n—“Cristo Goãmʉ beyedigʉ ĩgʉ ariboro core Eliare arimʉhtaro gahmea,” arĩma masare buherã. ¿Dohpa arĩronore eropa arĩri erã? arĩ serẽpiñorã erã ĩgʉre:\\n—Diaye ta ãhraa. Eliare arimʉhtadoremi Goãmʉ árĩpehrerire amumʉhtabure. 12Õpa arĩgʉ mʉare arĩgʉ iiaa. Elia eratuhajami. Ĩgʉ eropa eraquerecʉ̃ ta erã ĩgʉre ne ĩha masibirima. Eropirã erã gamero dopa ñero iinirã árĩma ĩgʉre. Eropa ta iirãcoma yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre. Erã eropa iicʉ̃ ñero tarigʉca yʉhʉ, arĩpʉ Jesu.\\n13Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ erã peeñorã. “Elia,” arĩgʉ, Ñu waĩyegʉre weregʉ iipʉ. Irire masiñorã pare erã.\\nJesu ñama sĩriri mʉrare dorecʉgʉre tauñumi\\nMr 9.14-29; Lc 9.37-43\\n14Eropirã ʉtãgʉgue mʉrijanirã erã ʉrerã Jesu mera dijararã gʉa pohrogue erama bajarã masa árĩrogue. Erã eracʉ̃ ĩagʉ yujugʉ ʉmʉ Jesu pohrogue eja, merejami.\\n15—Opʉ, yʉ magʉre mojomoro ĩaque. Ĩgʉ ñama sĩriri mʉrare dorecʉgʉ ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉ ñetariaro tarimi. Bajasuburi peamegue mehmerejamʉrimi ĩgʉ. Yujuyerisuburi diaguere yuri ñajamʉrimi. 16Eropigʉ mʉ buherã pohrogue aĩ erarabʉ. Erã ĩgʉre õagʉ wacʉ̃ iimasibirama, arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n17Jesu arĩmi ero árĩrãre:\\n—Dohpague majarã mʉa ñerã ãhraa. ¿Yʉre ne umupeobirigohracãri? Yoari boje mʉare buherabʉ yʉhʉ. ¿Dipẽ yoari boje yʉre mʉa garibori? Ĩgʉre aĩgãrique yʉre, arĩmi Jesu.\\n18Ĩgʉ majigʉre erã aĩ eratuhajacʉ̃ ĩha Jesu watĩre tuhri cóãmi. Eropigʉ mata õagʉ wami ĩgʉ magʉ.\\n19Pʉhrʉ gʉa ĩgʉ buherã gʉa seyaro árĩrã Jesure serẽpibʉ:\\n—¿Duhpirã gʉapʉ ĩgʉ magʉre watĩre cóãmasibirayuri? arĩ serẽpibʉ gʉa.\\n—Yʉre daberogã umupeoa mʉa. Diaye ta mʉare weregʉ iiaa. Goãmʉre “Diaye ta iigʉ ãhrimi,” mʉa arĩ umupeorã miriyegã mostazaye pegã mʉa umupeoquererã irigʉ ʉtãgʉre “Sohõgue waque,” mʉa arĩcʉ̃, waha waroca. Goãmʉre eropa umupeorã árĩpehrerire iimasia mʉa. 21Ino watĩre mʉa cóãdiarã Goãmʉre bʉrigã serẽro gahmea mʉare. Eropirã ba duhuro gahmea Goãmʉre serẽmorã, arĩmi Jesu gʉare.\\nDipaturi Jesu ĩgʉ sĩriburiñere ĩgʉ masa mʉriaburiñe sãre wereñumi\\nMr 9.30-32; Lc 9.43-45\\n22Eropi Galilea yebague gʉa curicʉ̃, Jesu gʉare weremi:\\n—Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Masa yʉre ñeha, gajirãguere yʉre wiarãcoma. 23Eropa yʉre erã wiara pʉhrʉ wejẽrãcoma erã. Eropa erã wejẽdigʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ masagʉca, arĩmi ĩgʉ gʉare.\\nĨgʉ eropa arĩ werecʉ̃ pee bʉrigã bʉjawerebʉ gʉa.\\nGoãmʉ wihi maja wajayeburire serẽpiñuma gajirã\\n24Eropirã Capernaum macague gʉa ejacʉ̃, Goãmʉ wihi maja wajayeburire wajasea corerã Pedro pohrogue eja, ĩgʉre serẽpiñama:\\n—¿Mʉare buhegʉ Goãmʉ wihi maja árĩburire wajayeri ĩgʉ? arĩ serẽpima erã.\\n25—Wajayemi ĩgʉ, arĩ yʉhrimi Pedro.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ wihigue ĩgʉ ñajacʉ̃ ta Jesu Pedrore serẽpimʉhtami:\\n—Simo, ¿dohpa arĩ pepiri mʉhʉ? ¿I yeba majarã oparã ñehmarãpʉre waja aĩri mʉ pepicʉ̃? ¿Erã mera majarãre wajaseari? ¿O gaji yeba majarãpʉre wajaseari? arĩ serẽpimi ĩgʉ Pedrore.\\n26—Gaji yeba majarãpʉre wajaseama, arĩ yʉhrimi Pedro.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu weremi:\\n—Eropigʉ opʉ ĩgʉ ya yeba majarãre wajaseabirimʉririmi. 27Eropa árĩquerecʉ̃ ta wajasea corerãre guacʉ̃ iidiabeaa mari. Eropirã wajayerãca. Ditarugue waque. Erogue eja wejericãrore mehyuque. Eropigʉ waimʉ bamʉhtadigʉre tara suaque. Eropigʉ ĩgʉ waimʉ disirogue niyerusere bocajagʉca mʉhʉ. Irise queoro wajacʉroca. Yʉre, mʉa sãre Goãmʉ wihi maja árĩburire erã wajaseacʉ̃ õaro queoro sihajaroca irise. Irisere bocajagʉ mari wajamoriñere wajayepehogʉ waque, arĩmi Jesu Pedrore.","num_words":642,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano JOSUÉ 2\\nJosué Jericópʉ ĩꞌaduꞌtiri masãrẽ oꞌóꞌque niꞌi\\n1 Beꞌro Josué pʉarã ʉmʉarẽ yaꞌyioropʉ Canaá diꞌtare, Jericópʉre ĩꞌaduꞌtirã waꞌaduticʉ niwĩ. Tojo weerã na Sitĩpʉ níꞌcãrã Jericópʉ waꞌacãrã niwã. Ti ñamirẽ na niꞌcõ ʉmʉarẽ aꞌmetãrãwapataꞌari masõ Rahab wãmetigo ya wiꞌipʉ sãjãa, tojacãꞌcãrã niwã. 2 Jericócjʉ̃ wiogʉ “Niꞌcãcã ñami Israe curuacjãrã marĩ ya diꞌtare ĩꞌaduꞌtirã aꞌtiapãrã” nisere tʉꞌobocacãꞌcʉ niwĩ. 3 Tojo weegʉ cʉ̃ yarã surarare co ya wiꞌipʉ oꞌócʉ niwĩ. Ti wiꞌipʉ waꞌa weetjĩarã, core aꞌtiro nicãrã niwã: “Na ʉmʉa mʉꞌʉ ya wiꞌipʉ nirãrẽ cõꞌawĩrõña. Na ĩꞌaduꞌtiri masã nima”, nicãrã niwã.\\n4 Rahab peꞌe narẽ nʉotojaco niwõ. Na sẽrĩtiñaꞌcã, wiogʉ oꞌóꞌcãrãrẽ aꞌtiro yʉꞌtico niwõ:\\n—Diacjʉ̃ta niꞌi. Mʉsã nírõnojõta aꞌti wiꞌita nimiama. Na “Tocjãrã nima” nisere masĩtiasʉ.\\n5 Mujĩpũ sãjãrĩ cura, aꞌti macã cja sopere biꞌatji dʉporoacã waꞌama. Diapeꞌe waꞌarã waꞌapã. Quero waꞌabaqueꞌoya. Apetero weerã narẽ ẽmʉejábosaꞌa, nico niwõ.\\n6 Co ya wiꞌi buꞌi opa sira nirõpʉ ñocãpũrĩ põꞌrã sĩꞌoꞌque weronojõ nise docapʉ narẽ nʉocũuco niwõ.\\n7 Co tojo nicã tʉorã, surara maata ti wiꞌipʉ wijaa, dia Jordã́ tiropʉ ĩꞌaduꞌtiri masãrẽ aꞌmarã waꞌamicãrã niwã. Na waꞌáca beꞌro maata ti macã cja sopere biꞌanoꞌcaro niwʉ̃. 8 Israe curuacjãrã cãrĩse dʉporo Rahab narẽ nʉoꞌcaropʉ mʉjãa, narẽ nico niwõ:\\n9 —Yʉꞌʉ masĩꞌi. Õꞌacʉ̃ mʉsã Israe curuacjãrãrẽ aꞌti diꞌtare oꞌotojacʉ niwĩ. Cʉ̃ aꞌti diꞌtacjãrãrẽ mʉsãrẽ uicã weecʉ niwĩ. Tojo weerã ʉ̃sã nipeꞌtirã uibutiasaꞌa. 10 Ʉ̃sã tʉꞌowʉ Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ Egiptopʉ níꞌcãrãrẽ miiwijaꞌquere. Maa sõꞌarĩ maarẽ acore mʉsãrẽ pẽꞌato nígʉ̃, dʉcawaanʉꞌcõ, boposãjãcã weecʉ niwĩ. Tojo nicã, pʉarã amorreo masã wiorã maa Jordã́ aꞌti pãꞌrẽ peꞌe nirã́ Og, tojo nicã Sehṍrẽ wẽjẽpeꞌocãrã niwʉ̃. 11 Tojo weerã ʉ̃sã pũrõ uise meꞌrã mʉsãrẽ ĩꞌaꞌa. Õꞌacʉ̃, mʉsã wiogʉ nipeꞌtiro ʉꞌmʉsepʉ, aꞌti nucũcãpʉre wiogʉ nimi. 12 Tojo weego mʉsãrẽ sẽrĩꞌi. Õꞌacʉ̃ wãme meꞌrã “Mʉꞌʉ acawererãrẽ añurõ weerãti”, niña. Yʉꞌʉ mʉsãrẽ añurõ weetamuꞌcaronojõta weeya. “Diacjʉ̃ta tojo weerãti” nírã, 13 yʉꞌʉ pacʉsʉmʉarẽ, yʉꞌʉ maꞌmisʉmʉarẽ, yʉꞌʉ acawererã numiarẽ yʉꞌrʉweticã weeya, nico niwõ.\\n14 Na core aꞌtiro ni yʉꞌticãrã niwã:\\n—Mʉꞌʉ nírõnojõta weerãti. Weeticãma, Õꞌacʉ̃ ʉ̃sãrẽ wẽjẽato. Mʉꞌʉ peꞌe marĩ niꞌcãrõacã ucũsere ne ãpẽrãrẽ wereticãꞌña. Tojo nicã, Õꞌacʉ̃ aꞌti diꞌtare oꞌocãpʉta, ʉ̃sã mʉꞌʉrẽ añurõ wiopesase meꞌrã, añurõ pajañaꞌa, weetamurãsaꞌa, nicãrã niwã.\\n15 Rahab ya wiꞌi, ti macã yeecãꞌmotaꞌaca tʉꞌrʉpʉ wãꞌñacaro niwʉ̃. Tojo weego narẽ ventana sopepʉ pũnʉꞌmo da meꞌrã duꞌudijoco niwõ. 16 Tojo weetoja, narẽ nico niwõ:\\n—Mʉsãrẽ aꞌmarĩ masã bocari nírã, ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ waꞌaya. Noꞌo iꞌtia nʉmʉnojõ tojayá. Téé mʉsãrẽ aꞌmarĩ masã macãpʉ dajatojatica beꞌropʉ mʉsã acawererã tiro tojááya, nico niwõ.\\n17 Co tojo nicã tʉꞌorã, aꞌtiro ni yʉꞌticãrã niwã:\\n—Mʉꞌʉ ʉ̃sãrẽ “Yʉꞌʉre tojo weeapa” níꞌcaronojõta weerãsaꞌa. 18 Ʉ̃sã aꞌti diꞌtare sãjã́ácãrẽ, sõꞌarĩ da pũnʉꞌmo da mʉꞌʉ ʉ̃sãrẽ duꞌudijoca dare ventana sopepʉ yoodijoya tja. Mʉꞌʉ ya wiꞌipʉ mʉꞌʉ pacʉ, mʉꞌʉ paco, mʉꞌʉ maꞌmisʉmʉa, nipeꞌtirã mʉꞌʉ acawererãrẽ neocũuña. 19 Noꞌo niꞌcʉ̃ cʉ̃ ʉaro wijaamaꞌagʉ̃nojõ cʉ̃ basu cʉ̃rẽ wẽjẽsere buꞌiritigʉsami. Ʉ̃sã buꞌiri moorãsaꞌa. Niꞌcʉ̃ ʉ̃sãnojõ mʉꞌʉ ya wiꞌipʉ nirãrẽ mejẽcã weecã pũrĩcãrẽ, ʉ̃sãta buꞌiritirãsaꞌa. 20 Mʉꞌʉ ãpẽrãrẽ werecãma, marĩ ucũꞌque wapamarĩrõsaꞌa, nicãrã niwã Rahare.\\n21 —Jaʉ. Mʉsã nírõnojõta tojota weegosaꞌa, ni yʉꞌtico niwõ.\\nBeꞌro tojo nitojanʉꞌcõ, waꞌa waꞌacãrã niwã. Na waꞌáca beꞌro co na weedutiꞌcaronojõta weeco niwõ. Pũnʉꞌmo da, sõꞌarĩ dare ventana sopepʉ dʉꞌteõꞌodijoco niwõ.\\n22 Beꞌro na pʉarã Israe curuacjãrã ĩꞌaduꞌtiri masã ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ duꞌticãrã niwã. Topʉre iꞌtia nʉmʉ tojacãrã niwã. Narẽ aꞌmarã, surara peꞌe nipeꞌtiropʉ aꞌmacũmí, ne bocaticãrã niwã. Tojo weerã Jericópʉ dajatojaa waꞌacãrã niwã. 23 Beꞌro ĩꞌaduꞌtiri masã ʉ̃rʉ̃pagʉpʉ níꞌcãrã dijaa, maarẽ pẽꞌaa, téé Josué tiropʉ dajacãrã niwã tja. Topʉ daja, cʉ̃rẽ nipeꞌtise narẽ waꞌaꞌquere werecãrã niwã. 24 Aꞌtiro ni werecãrã niwã: “Õꞌacʉ̃ marĩrẽ ‘Nipeꞌtise ti diꞌtare oꞌogʉti’, nitojami. Na masã ti diꞌtapʉ nirã́ marĩrẽ pũrõ uibutiarã weeama”, ni quetiwerecãrã niwã.","num_words":559,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 17\\nJesus diniigi anodaaɡ̶eeteda naɡ̶a dakapetetege Moisés ijaa Elias\\n(Marcos 9.2-13; Lucas 9.28-36)\\n1 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo seis nokododi, Jesus ja yadeegi Pedro, Tiago ijaaɡ̶ijo nioxoa anodita João, idiokidi niɡ̶idi itoatadiɡ̶ida anodiotibece me yadeegi. Odaa ja yadeegitedicogi maditaɡ̶a aca wetiɡ̶a ane leegitibigimece, ane diɡ̶ica oko. 2 Odaa noɡ̶oiwitalo, joɡ̶onadi Jesus me diniigi idoatawece, latobi ja datale macataɡ̶a aligeɡ̶e, lowoodi jaɡ̶aɡ̶a yapacaɡ̶a me datale. 3 Codaaɡ̶ida noɡ̶onadi me dinikee Moisés ijaa Elias, odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Jesus. 4 Odaa Pedro jaɡ̶aɡ̶a dotaɡ̶a, meetalo Jesus, “Ica mele minaaɡ̶ejonaɡ̶a, Ǥoniotagodi. Nigemaani, jaote iniwatadiɡ̶ini nopecetiidi, oniniteci ɡ̶anebi, iniaaɡ̶eledi Moisés nebi, iniaaɡ̶eledi baɡ̶aɡ̶a Elias nebi.”\\n5 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me dotaɡ̶a, ica lolaadi ane datale ja yapoɡ̶oditiniwace Jesus, Moisés ijaa Elias. Odaa joɡ̶owajipata ica notaɡ̶aneɡ̶egi catiwedi lolaadi, anee, “Niɡ̶idoa Ionigi yemaanigi, aneliodi meote me idinitibeci. Atacolitecetiwaji niɡ̶inoa lotaɡ̶a!”\\n6 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipata niɡ̶ijo anodiotibece Jesus niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a, odaa ja dakagitiniwace oyatedini iiɡ̶o latopidi, leeɡ̶odi eliodi me doitibigiwaji. 7 Odaa Jesus ja diitediogi, naɡ̶a dibatedeloco, meetediogi, “Adabititiniwacetiwaji, codaa jinaɡ̶adoii!” 8 Odaa naɡ̶a noletibigimoace, noɡ̶oiwitalo, aɡ̶ica anigetiɡ̶ijo eledi anonadi, idokidoateda Jesus monadi.\\n9 Naɡ̶a daxoditiniwace naɡ̶ajo wetiɡ̶a, Jesus ja yajoi niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, meetediogi, “Jinaɡ̶a domiɡ̶ica aneloɡ̶ititatiwaji ananati maditaɡ̶a wetiɡ̶a nigepaa idewiɡ̶atace, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.”\\n10 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oige, moditalo, “Igaamee ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés modi menagi Elias maleediɡ̶ica meno Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meo me ɡ̶odewiɡ̶atace?”\\n11 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Ewi niɡ̶idaaɡ̶ee Elias menagi maleediɡ̶ica Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meo oko me newiɡ̶atace. Elias enagi me ilakidetedice inoatawece. 12 Pida ejitaɡ̶awatiwaji Elias jiɡ̶ijo menagi, codaa ɡ̶odacilodi aɡ̶oyowooɡ̶odi, odaa joɡ̶owotema niɡ̶ica anoyemaa modigota. Odaa idaaɡ̶odigotiwa owo me jawikode, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.” 13 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oyowooɡ̶odi Jesus me yalaɡ̶ate João Batista niɡ̶ijo naɡ̶a yalaɡ̶ate Elias.\\nJesus icilatidi ica lioneeɡ̶a\\n(Marcos 9.14-29; Lucas 9.37-43)\\n14 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a diitacediogi niɡ̶ica noiigi-nelegi lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa ijo ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶ipegitalo Jesus. Naɡ̶a yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus, odaa meetalo, 15 “Iniotagodi, iwikodeni ionigi! Ǥatiɡ̶alegi, odaa eliodi me dawikode, elioditibece menitibiga, odaa enitiogi noledi, codaa idatibece daxaboketinigi ninyoɡ̶odi. 16 Ja inadeegitiogi niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici, pida joɡ̶oyapi moicilatidi.”\\n17 Odaa Jesus meetediogi, “Jodaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji niɡ̶ica noiigi ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji, codaa akamaɡ̶a adininaalenitiwaji. Niɡ̶ida me Ee aleegi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji, codaa ajakadi deɡ̶eliodi me idinatitaɡ̶awatiwaji. Anadeegitiwa niɡ̶ica lioneeɡ̶a!” 18 Noɡ̶onadeegitalo, odaa Jesus ja yapeteɡ̶e niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi, codaa iiɡ̶e me noditice. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ja noditice mijotaɡ̶a niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, odaa ja icí.\\n19 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶odiitalo noɡ̶okaaniɡ̶idoatece, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Igaamee ina daɡ̶a jakataɡ̶a me jiticodaɡ̶atice ijo niwigo abeyaceɡ̶egi?” 20 Odaa ja igidi Jesus, meetediogi, “Aɡ̶akatitiwaji miticoitice niɡ̶ijo niwigo ane beyagi leeɡ̶odi aɡ̶eliodi manakatoni Aneotedoɡ̶oji. Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Doɡ̶okateciɡ̶ini ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, macataɡ̶a naɡ̶ana lolagi ‘mostaada’ ane daɡ̶axa me lionawaana, taɡ̶akatitiwaji me enita naɡ̶ani wetiɡ̶a, ‘Otonitice, emii digoida!’ Odaa wetiɡ̶a ja alatí. Aɡ̶ica ane apini mawii, nige iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji. 21 Pida okanicodaaɡ̶ica niwigo liciagi niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi noditice idokidata nigotaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, codaa nige ikanawaanigi maniodi moleetibige meneɡ̶egi otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji.”\\nJesus yalaɡ̶atace ica me yeleo pida yewiɡ̶atace nigidiaaɡ̶idi\\n(Marcos 9.30-32; Lucas 9.43-45)\\n22 Niɡ̶ica me yatecoɡ̶o niɡ̶ijo anodiotibece midi nipodigi Galiléia, Jesus meetediogi, “Etidajigota libaaɡ̶adi ɡ̶oneleegiwadi, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 23 Odaa etideloadi, pida nige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.” Niɡ̶ijo anodiotibece eliodi magecaɡ̶alodipi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a.\\nIcoa dinyeelo ane leeditibige me dinajigo mini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n24 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶ototicogi nigotaɡ̶a Cafarnaum, niɡ̶ijo ane oniodatema ninyeelo Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, joɡ̶otota Pedro, odaa joɡ̶oige, modita, “Idoa ɡ̶aniotagodi domige yajigo dinyeelo ane leeditibige me yajigo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi?” 25 Odaa Pedro ja igidi, meetiogi, “Yedia.” Odaa ja dakatiwece diimigi. Pida aniɡ̶icatibige daɡ̶a dotaɡ̶a Pedro, niɡ̶ijapaɡ̶a odoejegi me dotaɡ̶a Jesus, odaa ja ige, meete, “Simão, amiida ɡ̶adowoogo? Etiɡ̶odiiɡ̶e me jajicaɡ̶atiogi dinyeelo niɡ̶inoa ɡ̶odaciloditigi niɡ̶ina iiɡ̶o. Pida amiijo ica ane dedianaɡ̶a? Domigepaa loiigi nedianaɡ̶anaɡ̶a, oɡ̶oa, domigina anokegipi anoicoɡ̶oticogi eletidi nipodaɡ̶a?” 26 Odaa Pedro ja igidi, meetalo, “Niɡ̶inoa icoɡ̶aɡ̶a boɡ̶oyedia.” Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Odaa niɡ̶ida moko anoko loiigi ame leeditibige me jedianaɡ̶a. 27 Pida aɡ̶ele daɡ̶a jaoɡ̶a me neliɡ̶ideeɡ̶a niɡ̶idi anetiɡ̶odipiciadi. Natigide, emii miditaɡ̶a weiigi, odaa okolenitini ɡ̶adomiigo. Odaa okeni niɡ̶ica odoejegi noɡ̶ojegi ane ixigi ɡ̶adomiigo. Odaa catiwedi nioladi akati beexo. Odaa anadeegi naɡ̶ani beexo, ediani niɡ̶ica ane leeditibige me jedianaɡ̶a mini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Naɡ̶ani beexo abotema mediani codaa ane leeditibige maɡ̶aɡ̶a jedia.”","num_words":659,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 3 JOÃO 1\\nNIǤITIWATADIǤIDI LIWAKATE JOÃO\\nNaɡ̶adi liwakate João liwakatetigi Gaio ane lacilo loiigi Cristo.\\nJoão yalaɡ̶ata meliodi me ninitibece naɡ̶a dibodicetibige Gaio midioka limedi me nakato Ǥoniotagodi, codaa mele me dibatibigege lanakepodi anonakato Ǥoniotagodi ane icoɡ̶oticogi eletidi nigotadi. Pida baɡ̶a yapeteɡ̶e Diótrefes anepaɡ̶a anaɡ̶axakeneɡ̶egi, codaa me beyagi me dotaɡ̶atibige eledi ɡ̶onioxoadipi, codaa baadaɡ̶a dibatege eledi ɡ̶onioxoadipi digoida liɡ̶eladi anoicoɡ̶oticogi eletidi nigotadi. João ele me yalaɡ̶atibige Demétrio, codaa João lowoogo migo dalita Gaio.\\nJoão yecoaditibige Gaio\\n1 Ee ane ee oxiiɡ̶odi lacilo loiigi Cristo, jiditibigaɡ̶aji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, yemaanigi Gaio, ane ɡ̶ademaani leeɡ̶odi ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi anewi.\\n2 Yokaaɡ̶edi yemaanigi, jipokotalo Aneotedoɡ̶oji minoatawece eletedaɡ̶adomi, codaa me diɡ̶icata ane dalicetaɡ̶adici, digo anee ɡ̶adiwigo mele. 3 Igaataɡ̶a eliodi me idinitibece niɡ̶ijo mijo ɡ̶onioxoadipi anonotiwa, odaa joɡ̶onatematitiwa midioka limedi moteteni catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi, codaa oyatemati midioka limedi me iwaɡ̶ati anewi. 4 Niɡ̶ina me jibodicetigi ionigipi moyiwaɡ̶adi anewi, idioka limedi me daɡ̶axa me idinitibece.\\n5 Yokaaɡ̶edi yemaanigi, jowooɡ̶odi me jakataɡ̶a me ɡ̶adinakatoneɡ̶egi niɡ̶ina mawii ɡ̶abakedi leeɡ̶odi aɡ̶ica daaditeɡ̶eleta, niɡ̶ina maxawani ɡ̶onioxoadipi, niɡ̶ina ane diɡ̶icata me ɡ̶adowooɡ̶otagipi. 6 Niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi anonotiwa etiɡ̶adatematii anodaaɡ̶eni miditaɡ̶a lapo anonakato Ǥoniotagodi digoina, niɡ̶ica anodaaɡ̶eni memaani eletidi ɡ̶onioxoadipi. Jemaa maxawanitece okanicodaaɡ̶ica anoyopotibige me wiajeeɡ̶a, awii ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. 7 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a noditicoaci liɡ̶elatedi me wiajeeɡ̶a, mowo libakedi Cristo, aɡ̶oyemaa modibatege gaantokaaɡ̶idi moyaxawa me wiajeeɡ̶a miditaɡ̶a niɡ̶ijo oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi. 8 Enice leeditibige me jaxawanaɡ̶a niɡ̶idi ɡ̶onioxoadipi, amaleeɡ̶aɡ̶a jakataɡ̶a me jaxawanaɡ̶atece libakedi moyeloɡ̶oditibece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi.\\nJoão yalaɡ̶ata Diótrefes ijaa Demétrio\\n9 Jiɡ̶ijo me jidikotibige niɡ̶idi lapo anonakato Ǥoniotagodi digoida makaamitaɡ̶atiwaji, pida niɡ̶ijo Diótrefes ane lemaanigi me ɡ̶odacilo, awatacotece niɡ̶inoa ɡ̶odotaɡ̶a. 10 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi nigejoticogi makaamitaɡ̶a, odaa jao niɡ̶idi oko monalaɡ̶atibige niɡ̶inoa lakataɡ̶a Diótrefes. Dotaɡ̶atibigoɡ̶oji, diwitakatibece. Codaa aniɡ̶idokidata me loenatagi, pida eleditace adibatege ɡ̶onioxoadipi anotota, codaa eleditace aika eledi oko modibatege ɡ̶onioxoadipi diɡ̶idiaa lotokaɡ̶adi liɡ̶elatedi, niɡ̶ina oko ane domoɡ̶oyemaa modibatege ɡ̶onioxoadipi. Codaa domaɡ̶a iticoiticoace wetice niiakanaɡ̶axi niɡ̶ina ɡ̶onioxoadipi doɡ̶odibatege eledi ɡ̶onioxoadipi.\\n11 Yokaaɡ̶edi yemaanigi, jinaɡ̶a domaɡ̶a anowiikita niɡ̶ina oko aneo ane beyagi, pida anowiikita niɡ̶ina oko aneo anele. Niɡ̶ina oko anidioka limedi meo anele, joaniɡ̶iniaa nebi Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ina oko anidioka limedi meo ane beyagi, aɡ̶ica daɡ̶a yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji.\\n12 Inatawece oko ele modotaɡ̶atibige Demétrio. Lewiɡ̶a ikee niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anewi. Codaa okomoɡ̶oko ele me jotaɡ̶anaɡ̶atibige, codaa owooɡ̶oti me jeloɡ̶otaɡ̶a anewi.\\nOwidijedi lotaɡ̶a João\\n13 Eɡ̶inoateda owidi ane domaɡ̶a jeloɡ̶oditedaɡ̶awa, pida ajiditedini. 14 Igaataɡ̶a inibeotege me age me ɡ̶adati, codaa me eetawece me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni.\\n15 Jemaa Aneotedoɡ̶oji meote mele ɡ̶adaaleɡ̶ena. Ǥodokaaɡ̶etedipi anina digoina meetaɡ̶a eliodi moyecoaditibigaɡ̶aji. Oko ɡ̶odecoaditibige oninitecibeci ɡ̶odokaaɡ̶etedipi anidi makaamitaɡ̶a. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee.","num_words":393,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti GÁLATAS 1\\n1-2 ¿Ñaboati mʉa, Galacia sitana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pablo adi queti mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, to yicõari, ĩ rijato bero ĩre catior'i, ĩ jacʉ, ĩna ñaama ti quetire yʉre gotiroticõarimasa. Masane, “Goticudiaya” yirã ĩna cõar'i me ñaja. Yʉ sĩgʉ̃ me adi papera mʉare cõaja yʉ. Yʉ rãcana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna. 3 Mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. 4 Rojose mani yisere, “Tire yitʉjato” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro manire rijabosayumi Cristo. 5 Dione ñaami “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. To bajirone ĩre yitʉjabetirʉarãja mani.\\n6 Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Quẽnaro yʉ yisere ajitirʉ̃nʉcõari, yʉ yarã ñaña mʉa” Dios mʉare ĩ yirere cʉdicana ñaboarine, yoaro mene ĩ yere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerã ricati ĩna gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Tire ajisʉtiriticõari, adi queti mʉare ucacõaja yʉ. 7 Cristo oca rĩne ñaja riojo gotimasiore. Gaje oca bʉtobʉsa quẽnase manoja. To bajiro ti bajiboajaquẽne, gãjerã sĩgʉ̃ri, “Cristo oca quẽnasere ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, mʉare gotimavisiorã yirũgũrãma. 8 Mʉa tʉjʉ yʉa ñajama, Cristo ocare riojo mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri, sĩgʉ̃ Cristo ocare ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja. Yʉa quẽne ricati yʉa gotimasiojama, yʉare reacõaroti ñaroja. Õ vecagʉ quẽne, ángel ñaboarine, vadicõari, ricati ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre quẽne rocacõaroti ñaja. 9 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãca ñarã, yʉa goticatore bajirone quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, Cristo ocare yʉa goticati mʉa ajitirʉ̃nʉcati me, ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja.\\n10 To bajiro yʉ yijama, ¿masa yʉre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ yatique yʉ? “Rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ, ĩnare quẽnaro gotiami Pablo”, yiboayuja mʉa. To bajiro yʉ gotijama, Dios ĩ bojarore bajiro me yigʉ, yigʉja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ to bajiro yicacʉ ñaboarine, yucʉrema to bajiro yibeaja yʉ. Dios ĩ ajivariquẽnarotijʉare yigʉ, mʉare gotiaja.\\n11 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jesucristo oca yʉ gotimasiose, masa ĩna tʉoĩarujeore me ñaja. 12 Tire gãjerãne yʉre gotimasiobeticama. Jesucristo ĩ masune yʉre goticõari, tire yʉ ajimasirotire yʉre ʉjocami.\\n13 Yʉ bajicatire ajicana ñari, “Riojo gotiami Pablo”, yimasiaja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉa jud'io masa yere bʉto ajirʉ̃cʉbʉocajʉ yʉ maji. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjato” yigʉ. 14 Gãjerã yʉ cõro ñatʉsana yʉa jud'io masa yere ĩnare masirẽtocoacajʉ yʉ, yʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ĩna rẽtobʉsaro yivariquẽnagʉ̃ ñari. 15 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉ ruyuaroto rĩjorojʉ, “Ãni Pablo, bʉcʉacʉ, yʉ yʉ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañumi Dios. To yicõari, berojʉ, bʉto quẽnagʉ̃ ñari, yʉre ĩamaicõari, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojasere yigʉ ñarʉabeati mʉ?”, yʉre yicami. 16 “Ĩ macʉne ñaami Jesús” yʉ yimasirotire yigʉ, yicami Dios. To bajiro yʉre yicami, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre yʉ goticudirotire yigʉ. To ĩ yirone, “¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿‘Tire quẽnabʉsaro ajimasigʉ̃sa’ yigʉ, gãjerãre sẽniĩaroti ñati?”, yisẽniĩabeticajʉ yʉ. 17 To yicõari, yʉ rĩjoro Cristo ĩ cõariarãre quẽne sẽniĩagʉ̃, vabeticajʉ yʉ, Jerusalénjʉ. Ado bajirojʉa yicajʉ yʉ: Yoaro mene Arabia vãme cʉti sitajʉ masa ñabetojʉ vacajʉ yʉ. Berojʉ Damasco vãme cʉti macajʉ tudiejacajʉ yʉ quẽna.\\n18 To bajiri, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojase yigʉ ñarʉabeati mʉ?” Dios yʉre ĩ yiro bero, idia cʉ̃ma bero, Pedrore ĩagʉ̃ vacajʉ yʉ yuja, Jerusalénjʉ. Tojʉ ejacõari, yoaro me ñacajʉ yʉ, ĩ rãca. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jẽnituaro ñarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉ. 19 Tojʉ ñagʉ̃, gãjerã Jesús ĩ cõariarãre ĩabeticajʉ yʉ. Pedrore, mani ʉjʉ bedi Santiagore quẽne, ĩna jʉarãrene ĩacajʉ yʉ. 20 Socʉ me yaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios.\\n21 Pedrore, Santiagore ĩnare yʉ ĩaro bero, Siria vãme cʉti sitajʉ, to yicõari, Cilicia vãme cʉti sitajʉ ñacudicajʉ yʉ. 22 Judea sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Pablo ñaami”, yʉre yiĩamasibesuma ĩna maji. 23 To bajiboarine, gajeroana ado bajiro yʉre ĩna ñagõre rĩne ajiyuma ĩna: “ ‘Jesucristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajitirʉ̃nʉ tʉjato’ yigʉ, bʉto rojose yʉare yiboacacʉne, adirʉ̃mʉrirema, ti quetirene masare gotimasiocudiami, ‘Ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ” yʉre ĩna yire rĩne ajiyuma Judea sitana. 24 “ ‘Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña’ Dios ĩ yicõare ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi Pablo” yimasicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.","num_words":642,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique HEBREOS 1\\n1 Tirʉmʉpʉ capee mari jʉgoye macanare caqueti joonucuñupi Dio. To cãnacãʉpʉrena ape wameri cʉ ye quetire buiori majare na camajioñupi Dio camajare nare cʉ cabuio majiogari wamerire. 2 Ato cabaiepa rʉmʉripʉre cajooyupi Dio cʉ Macʉrena, camajare na cʉ buioato ĩi.\\nCʉ Macʉi jʉgori ati ʉmʉrecoo nipetirore cájupi Dio. To bairi nipetiro cʉ cátajere cacʉgopaʉre cʉ cacũñupi Dio cʉ Macʉre. 3 Dio ye cʉ caaji baterijere cacʉgoʉ ãmi Dio Macʉ. Dio cʉ cãniere bairona cãcʉ ãmi. To bairi Dio Macʉ cʉ carotiro ati ʉmʉrecoo cabairije bai, catutuaʉ cʉ cãno maca. Mari camaja caroorije mari cátiere wapayebojari tiere majiritioboja, áti yaparo Dio tʉpʉ cáaácoajupi j�� bui macacʉ carotii Dio menare carotii anigʉ.\\n4 Dio tʉ macana cʉ capaa coterã ángel maja cawamecʉna na netoro cãcʉre cʉ cacũñupi Dio cʉ Macʉre. Na netoro carotiire cʉ cacũñupi Dio cʉ Macʉre. 5 Dio ocõo bairi wame cʉ Macʉ jetore cʉ caĩñupi:\\nYʉ Macʉ mʉ ã. Ati rʉmʉ to bairona cãnipaʉre mʉ yʉ cũ, cʉ caĩñupi Dio cʉ Macʉre.\\nCʉ tʉ macana macare ángel majare to bairi wame jĩcani uno na caĩquẽjupi Dio. Ape wame caĩñupi Dio moquena:\\nCʉ Pacʉ yʉ ã. Yʉ Macʉ majuu ãmi, caĩñupi Dio cʉ Macʉre.\\nTo bairi wame cʉ tʉ macana ángel majare ni macare to bairo na ĩñaquẽemi Dio. To bairi cʉ Macʉ maca ángel maja netoro cãcʉ ãñupi.\\n6 Moquena caĩñupi Dio cʉ Macʉ mari jʉgocʉ cãcʉre ati yepapʉ cʉ joʉ:\\nDio tʉ macana nipetirã rʉpopatuapʉ tuatu ejacumuri cʉ̃re na áti nʉcʉbʉgoato.\\n7 Cʉ tʉ macanare ocõo bairi wame macare na caĩñupi Dio:\\nMʉjaare yʉ carotiro yʉ caĩri wame mʉja átigarã. Yʉ carotirije nipetiro uwaro mʉja átigarã. Wino uwaro capapurijere bairo, pero uwaro caʉ̃ peticõarijere bairo uwaro mʉja áti peticõagarã yʉ carotirijere.\\n8 Cʉ Macʉ macare ocõo bairi wame cʉ caĩñupi Dio:\\nMʉa Dio, to cãnacã rʉmʉ carotii mʉ anigʉ. Cariape mʉ yarãre na mʉ roti mʉa.\\n9 Cañuurijere, cariape cãniere caboʉ mʉ ã mʉa. Caʉparã na carotibatiere aperã na cabai botioro macare mʉ tee. To bairo cabaii mʉ cãno tʉjʉri yʉa, Dio mʉ Ʉpaʉ cãcʉ, wariñuuriquere mʉ yʉ joo aperã nipetirã netoro.\\n10 “Ʉpaʉ” cʉ cawameyeyupi Dio cʉ Macʉre moquena ocõo bairi wame cʉ ĩ:\\nɄpaʉ, cãni jʉgori paʉpʉ mʉna ati yepare mʉ cápʉ́. Ati ʉmʉrecoo nipetiro macaje mʉ cátaje jeto ã.\\n11 Atie mʉ cátaje nibaopʉtona nipetiro cayajipe jeto ã. Mʉ maca to cãnacã rʉmʉ cãnicõa ãcʉ mʉ anigʉ mʉa. Atie mʉ cátaje nibaopʉtona cabʉcʉ jutii caboa yajirore bairona yajigaro.\\n12 To bairi jutii cabʉcʉ caboarije wajoaricarore bairona ati ʉmʉrecoo macajere recõari apeye cawama macare mʉ wajoagʉ. Mʉ maca to bairona cãnicõa ãcʉ mʉ anigʉ. Mʉ wajoaquetigʉ, caĩñupi Dio cʉ Macʉre.\\n13 Ape wame ocõo bairo caĩñupi Dio moquena cʉ Macʉre:\\nAto yʉ tʉna ruiri yʉ mena rotiya. Mʉre yʉ netobojagʉ mʉre catʉjʉgateerãre. To bairo nare yʉ canetoro bero na quenare na mʉ rotigʉ. Mʉre capaabojarã anigarãma na quena, caĩñupi Dio cʉ Macʉre.\\nTo bairi wame cʉ tʉ macanare ángel maja ni macare to bairo na ĩquẽemi Dio.\\n14 Naa cʉ̃re capaa coterã ãma. Dio na joomi, “Yʉ yarãre to cãnacã rʉmʉ yʉ mena cãnicõa aninucuparãre yʉ cotebojaya,” na ĩi.","num_words":492,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique SANTIAGO 1\\nHebreos pea, wede majioricarore biro ĩi jʉo nʉnʉa waa, queti owa cojoriquere biro to ca bii yapano eari tabere, ati pũuro pea queti owa cojorica pũurore biro pee ĩi jʉo nʉnʉa waa, wede majiorique pee ĩi yapano ea. Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã ati yepa niipetiropʉ ca waa batericarãre cʉ̃ ca owarica pũuro nii.\\n“Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niirijere añurije cʉ̃ja ca tii ĩño niirije mena ca bii bau niirijere bʉaro peti wedecã. Mani ca tʉo nʉnʉjeerijere añurije mena mani ca tii ĩñotijata, mani ca tʉo nʉnʉjeerije wapa mani,” ĩi wede (2.14-26).\\n“Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca majiorije peere tʉo nʉnʉjeeya, mʉja ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori ñañaro mʉjare to ca bii earo, díámacʉ̃ra ca tʉo nʉnʉjeerã mʉja ca niijata, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijera mʉja ca tʉgoeña tutuaro mʉjare tiirucu,” ĩi wede (1.1-8).\\nTo biro ĩicã, apeye boo pacarique maquẽre, apeye pairique maquẽre, ñañaro manire ca bii earije maquẽre, ca bii buiyeerije maquẽre, díámacʉ̃ Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã mani ca niirije añurije mani ca tii niirije mena ca bii ĩñorije maquẽre, wedemi (2.1-13). Ape wãme bʉaro peti cʉ̃ ca wede majiori wãme nii, “Mani ñemero jʉori to biro bii,” cʉ̃ ca ĩi wederije (3.1-12).\\nTo biro ĩicã, añuro jĩcãri nii majiña maniro ca tii niirãre, ati yepa maquẽre añuropʉ ca tii nʉnʉjeecãrãre, cʉ̃ja yaarãrena ñañaro ca ĩi wede pairãre, to biri ca apeye pairã ñañaro ca tiirãre, tuti jañuri cʉ̃jare wede majiomi (4.1—5.6).\\nCa yapanori tabepʉra, tʉgoeña bayirique maquẽre, juu buerique maquẽre, ñucã ape wãme wede majiorique mena, wede majio yapano eami (5.7-20).\\nSantiago cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Santiago, Ʉmʉreco Pacʉre, to biri Wiogʉ Jesucristore pade bojari majʉ, Israel yaa pooga macãrã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã punaari ati yepa niipetiropʉ ca waa batericarãre yʉ añu doti cojo.\\nMajirique Ʉmʉreco Pacʉ yee ca doorije\\n2 Yʉ yaarã, niipetirije ñañaro mʉjare ca bii earo, añuro ʉjea niirique mena ca niicõa niiparã mʉja nii. 3 Mee mʉja, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉo niirijere ñañaro biirique mena mʉjare ca bii ñaaro, ñañaro tamʉo pacarã, to birora tʉgoeña tutuacõa niiriquere mʉja ca majiro ca tiirijere mʉja maji. 4 Tʉgoeña tutuariquera, añurã mʉja ca niiro tii, ca tʉgoeña majirã mʉja ca niiro mʉjare tiirucu, jĩcã wãme ʉno peera mʉjare dʉjaricaro maniro.\\n5 Jĩcʉ̃ mʉja mena macʉ̃re majirique to ca dʉjajata, Ʉmʉreco Pacʉre jãiña, cʉ̃, cʉ̃re tiicojorucumi. Ʉmʉreco Pacʉa, jĩcʉ̃ peerena ĩa dica wooricaro maniro niipetirãpʉre pairo majirique ca tiicojogʉ niimi. 6 Tee peere “Yeera yʉ ĩicãbocu” ĩitigʉra, díámacʉ̃ tʉgoeña bayirique mena jãiña. “Yeera yʉ ĩicãbocu” ca ĩigʉa, dia pairiya maquẽ oco ca jaberijere apero pee wino paa puu cojo, ñucã apero pee paa puu cojo, ca tiirore biro biimi. 7 To biro ca biigʉa, “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojorijere yʉ bʉarucu,” ĩi tʉgoeñaticãña. 8 To biri mecʉ̃ ʉnore jĩcã wãme tʉgoeña, boerore ape wãme tʉgoeña, ca biigʉa, jĩcã wãmera ca tʉgoeñatigʉ niimi.\\n9 Mʉjare birora Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeegʉ, watoa macʉ̃re biro ca niigʉa, “Ca nii majuropeegʉ yʉ nii” ca ĩi tʉgoeñapʉ niimi, Ʉmʉreco Pacʉ, “Añugʉ niimi” cʉ̃ ca ĩi ĩagʉ niiri. 10 Ca apeye paigʉ pea, Ʉmʉreco Pacʉ, watoa macʉ̃re biro cʉ̃ ca tuaro cʉ̃re cʉ̃ ca tiirije peere, “Ca nii majuropeegʉ yʉ nii” ca ĩipʉ niimi. Ca apeye paigʉa, taa jati oori yoaro ca niitirore birora biicã yerijãa waarucumi. 11 Taa jatia, muipũ bʉaro cʉ̃ ca aji mʉa doorora jini, ca oori pea ñaacoa, ĩaricaro añurije ca niimijãrije, to cõrora peticoa. O biiri wãmera ca apeye paigʉ cãa, pairo cʉ̃ ca apeye cʉti niirije watoara yai nʉcãcoarucumi.\\nÑañaro manire ca bii buiyeerʉgarije\\n12 Ʉjea niimi, ñañaro tiirique ca bii buiyee earo ca tʉgoeña bayi ametʉenegʉa. To biro bii tʉgoeña bayi ametʉene nʉcãgʉ, to birora caticõa niiriquere tiicojo ecorucumi,* La corona de vida. Ʉmʉreco Pacʉ: “Yʉre ca mairãre yʉ tiicojorucu,” cʉ̃ ca ĩiriquere. 13 Jĩcʉ̃ ʉnore ñañaro tiirʉgarique cʉ̃re ca bii earo, “Ʉmʉreco Pacʉ to biro yʉre tiimi,” ĩi tʉgoeñaticãña. Ʉmʉreco Pacʉa, ñañarije tiirʉgarique cʉ̃re ca bii earije ʉnorena tamʉo, ñucã jĩcʉ̃ ʉno peerena ñañarije cʉ̃ ca tiiro cʉ̃re tii buiyee, ca tiigʉ méé niimi. 14 O biirije pee bii, bojoca cʉ̃ja niiro cõro, cʉ̃ja yee ñañarije tiirique cʉ̃jare ca boorijera cʉ̃jare wee waari, cʉ̃jare ca tii ʉgari peoro macã, ñañarije tiirʉgariquere bii buiyee ecoma. 15 Ate ñañarije mani ca tiirʉga tʉgoeñarijera, ñañarije mani ca tiiro manire tii. Ñañarije pee wado bii ametʉa nʉcã waarora, bii yairique manire ea.\\n16 Yʉ yaarã yʉ ca mairã, mʉja majuropeera ĩi ditoticãña. 17 Niipetirije añurije, añurã mani ca niiro ca tiirijea, emʉaropʉ maquẽ, Ʉmʉreco Pacʉ, muipũare, ñocõare, ca jeeñoricʉ cʉ̃ ca tiicojorije doo. Ʉmʉreco Pacʉa cʉ̃ra niicã niimi. Cʉ̃ra cʉ̃ ca wajoarije mani, ñañarije cãa mani, biicã. 18 Cʉ̃ ca boorore biro, cʉ̃ wederique díámacʉ̃ ca niirijere mani ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori catirique manire tiicojoupi, cʉ̃ puna ca nii jʉorã mani ca niipere biro ĩigʉ.\\nɄmʉreco Pacʉ wederique ca ĩirore biro tii niiri maja\\n19 Yʉ yaarã yʉ ca mairã, atere tʉgoeñaña. Mʉja niipetirãpʉra añuro ca tʉoparã mʉja nii. Tee peere jĩcãtora ca wedetirã, ñucã jĩcãtora ca ajiatirã, ca niiparã mʉja nii. 20 Bojocʉ ca ajiagʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore añurije méére tiigʉ tiimi. 21 To biri mʉja, niipetirije ñañarije tiirʉga tʉgoeñarique, ñañarije tiirique cʉti niirique, paʉ ca nii ametʉene nʉcãrijere to cõrora tii yerijãari, añurije queti mʉja ca tʉorique peere añuro yeri cʉtirique mena, teere tʉo nʉnʉjeeya. Tee añurije quetia, mʉja ca catiro jãñarijepʉre ametʉene maji.\\n22 To biri Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire tʉorique wado tʉoticãña. Tee ca ĩirije cãare ca ĩirore biro tiiya. To biro mʉja ca tiitijata, mʉja majuropeera mʉja ĩi ditorucu. 23-24 Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere tʉo pacagʉ, tee ca ĩirore biro ca tiitigʉa, jĩcʉ̃ eñoropʉ cʉ̃ diámacʉ̃re ĩa amojode nʉcãgʉra, to biigʉ cʉ̃ ca niirijere yoari mééra ca acobocoagʉre biro biimi. 25 Cʉ̃ ca tʉorijere acoboti, doti cũurique ñañarije manirã niiricaro ca tiirijere tʉgoeña maji, tee ca ĩirore biro to birora ca tii nʉnʉjeecõa niigʉa, to biro cʉ̃ ca tiirijere añuro ʉjea niirucumi. 26 Jĩcʉ̃ ʉno, “Tii nʉcʉ̃ bʉoriquere ca tii niigʉ yʉ nii,” ca ĩi tʉgoeñacãgʉ nii pacagʉ, ñañarije cʉ̃ ca ĩirijere cʉ̃ ca ĩi yerijãa majitijata, cʉ̃ majuropeera ĩi ditocãgʉ tiimi. To biri cʉ̃ ca tii nʉcʉ̃ bʉo niirije pea wapa mani. 27 Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore tii nʉcʉ̃ bʉo niirique ca ñañarije manirije añurije peti ca niirijea ate nii: Ca pacʉa dia weo ecoricarãre, ca manʉ jʉ̃mʉa dia weo ecoricarã romirire, ñañaro cʉ̃ja ca bii tʉgoeñarique pairo cʉ̃jare tii nemo, ñucã ati yepa macãrã ñañarije cʉ̃ja ca tii niirore biro tiiti, bii niirique nii.\\n*1:12 La corona de vida.","num_words":1054,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽta ũdudai Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã internetʼnera?\\nJesukristobara jarasi iyi kʼaidubemara «aramaʉ̃ kĩrãkʼa ʉ̃nata marãneta ʉ̃nabiudua zhãrã kĩrãbita, aramaʉ̃ne marãba biata obʼeta ũdudʼamarẽã, maʉ̃neba ibia jaradʼamarẽã marã Zeze ʉ̃tre bʼʉta» (Mateo 5:16, DB). Maʉ̃ kʼãrẽa erpanʉ computadorta, interneta. Internetʼne jw.org ũdubibʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãba ĩjãbʉta, akʉza kʼãrẽ obʉta. Mamina ãyara ¿kʼãrẽta diapanʉ?\\nAudreẽãne widibʉta Daizeze Bedʼeadeba panʉbʉta. Ũduyi ẽbẽrarãba audreẽãne bedʼea widibʉ panʉita. Karta zakera ¿Ewari abaʉde neẽbaika zʉbʉriara? akʉza ¿Beudarãra jẽda piradrʉika? maʉ̃ra ʉ̃tʉzebiaseabʉ 600 bedʼea awuara awuaraka. Akʉza ũduyi Traducción del Nuevo Mundo bedʼea 130 audrebʉta, adewara ũduyi sãwũã Daizeze Bedʼea audre biʼia kʼawuaita libro ¿Qué enseña realmente la Biblia?. Akʉza ũduyi kartara Atalayata akʉza Despertata, naʉ̃ra kartarata akʉseabʉ, akʉza ũrĩseabʉ internetʼne. Adewara ʉ̃tʉzebiseabʉ MP3, PDF akʉza EPUB. Bʉa kãgabʉrʉ ʉ̃tʉzebiseabʉ bʉ bedʼeade, ũdubita Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ kʼawuakĩrãbʉa. Adewara bʉ karta akʉza bideo mejãcha bedʼea zeẽbʉ bedʼeadebʉta, akʉza drama Daizeze Bedʼeadeba odata ʉ̃tʉzebiseabʉ, akʉza bʉ trãbi biʼia zakiruta bʉ kʼãrẽ oẽãne ũrĩmarẽã.\\nJeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ʉ̃rʉ wãrĩnu jarabʉta. Naʉ̃ internetʼnera bedʼea yiwidi jaradapeadata bʉ akʉza bideode ũdubibʉ dayirãba naʉ̃ drʉade opanʉta, Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãba kʼãrẽ obʉta, akʉza zʉbʉriaberabaribʉrʉde kʼarebapanʉta. Adewara jarabʉ asamblea arakaitaba ʉ̃rʉ, akʉza sãwũã bedʼeaita Betelme.\\nMaʉ̃ internetʼneba wãrĩnurãra jũẽbipanʉ naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ ẽbẽrarãba kʼawuadamarẽã, akʉza jũẽbʉ pʉwʉrʉ Antartidaidu. Yiwidʼipanʉ «Daizeze bedʼeara wuaabʉrʉ» jara wãnamarẽã naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ Daizeze ʉ̃rʉ ibia bedʼeadamarẽã (Hechos 6:7, DB).\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ jw.org ẽbẽraba Daizeze Bedʼeade wãrĩnu jarabʉ kʼawuamarẽã?\\n¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ jʉrʉ kĩrãi dai internetʼnera?\\nDayirã nejʉrabara internetʼne Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ʉ̃rʉ sewanebʉrʉta jarapanʉ, ẽbẽraba Jeowaba kãgabʉta odaẽmarẽã. Maʉ̃ internerʼnera eda wãrãra. (Salmo 1:1; 26:4; Romanos 16:17).","num_words":241,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 26 BAONT - Ate niipetirije ĩi yapano, o biro - Bible Search\\n1Ate niipetirije ĩi yapano, o biro ĩiwi Jesús, jãa, cʉ̃ buerãre:\\n2—Mee mʉja maji, pʉa rʉmʉ jiro Pascua boje rʉmʉ ca niirijere. Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re noni cõacãrucuma, yucʉ tenipʉ yʉre cʉ̃ja paa pua tuu cõajato ĩirã —ĩiwi.\\n3Tii rʉmʉrirena, paia ʉparã, to biri judíos're ca jʉo niirã, paia wiogʉ Caifás yaa wiipʉ neari, 4watoara jĩcã wãme ĩi dito buiyeeri Jesús're ñeeri cʉ̃ja ca jĩa cõapere ameri wede peniupa. 5Biirãpʉa, “Boje rʉmʉ petira mani tiiticãjaco, bojoca ajiari uwiorije cʉ̃ja ca tiitipere biro ĩirã,” ameri ĩiupa.\\nNomio, ca jʉti añurije Jesús're cõ ca pio peorique\\n6Jesús, Betaniapʉre Simón ca cami boagʉ cʉ̃ja ca ĩigʉ yaa wiipʉ cʉ̃ ca niiro, 7jĩcõ nomio ʉ̃tãga+ mena cʉ̃ja ca quenorica rʉacã dadaro ca jʉti añurije ca wapa pacarijere ca ami doorico jãa eawo. Jãa ea, Jesús baarique peorica pĩi pʉto cʉ̃ ca duwiro, ca jʉti añurijere cʉ̃ dʉpʉga jotoare pio peowo. 8Jãa, cʉ̃ buerã pea, to biro cõ ca tiiro ĩari, ajiama ĩirã:\\n—¡Níjá! ¿Ñee tiigo ca wapa pacarijere to biro peti cõ tii batecãti? 9Ca boo pacarãre tii nemorʉgo wapa pacaro noni wapa jee bojapo cõa —jãa ameri ĩiwʉ.\\n10Jesús pea to biro jãa ca ĩirijere majiri, o biro jãare ĩiwi:\\n—¿Ñee tiirã atiore to biro mʉja ĩi pato wãcõti? Yʉ menare añurijere tiigo tiimo. 11Ca boo pacarãra mʉja watoare to birora mʉja cʉocõa niirucu. Yʉ pee docare yoaro yʉre mʉja cʉotirucu.+ 12Atio, ca jʉti añurijere yʉ upʉre pio peogo, yʉre cʉ̃ja ca yaa cõapepʉre queno yuego tiimo. 13Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Ati yepare noo ca niiri taberipʉ ate añurije quetire cʉ̃ja ca wederi taberipʉ, atio cõ ca tiirije cãare wederucuma. To biro cʉ̃ja ca ĩiro, cõ cãa majirico niirucumo —ĩiwi.\\nJudas, Jesús're cʉ̃ ca wedejãarique\\n14Jĩcʉ̃, jãa cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã mena macʉ̃, Judas Iscariote ca wãme cʉtigʉ, paia ʉparãre ĩagʉ waari, 15o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Jesús're mʉjare yʉ ca tiicojojata, ¿no cõro yʉre mʉja wapa tiirãti? —ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea treinta tiiri, plata tiiri cʉ̃re wapa tiiupa Judas're. 16To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca tiiri tabera, Judas pea Jesús're cʉ̃ ca ñee doti majipa tabe ʉnore ama jʉo waaupi.\\n(Mc 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1Co 11.23-26)\\n17Pascua boje rʉmʉ ca nii jʉori rʉmʉre, pan ca wauarije ca ayiaya manirije baarica rʉmʉ ca earo, jãa cʉ̃ buerã pea cʉ̃ pʉto ea, o biro cʉ̃re jãa ĩi jãiñawʉ:\\n—¿Noopʉ Pascua mani ca baapere jãa ca quenoro mʉ booti? —jãa ĩiwʉ.\\n18To biro jãa ca ĩiro, o biro jãare ĩi yʉʉwi:\\n—Jerusalén macãpʉ waari, jĩcʉ̃ yaa wiire eari, o biro cʉ̃re ĩiña: “Buegʉ o biro ĩimi: ‘Mee, yʉ yaa rʉmʉ cõñacã doo, to biri mʉ yaa wiipʉ yʉ buerã mena Pascua boje rʉmʉre yʉ ametʉenegʉ waarucu,’ ĩimi,” cʉ̃re mʉja ĩirucu —jãare ĩiwi Jesús. 19To biro cʉ̃ ca ĩiro jãa pea, Jesús cʉ̃ ca tii dotirore biro jãa tiiwʉ. To biri tii wiipʉ jãa queno yuewʉ, Pascua boje rʉmʉ jãa ca baapere.\\n20Naiori tabe ca niiro, Jesús pea tii wiipʉ, jãa, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã cʉ̃ buerã mena baarique peorica pĩi pʉto bii duwiwi. 21Jãa ca baa niiro ʉnora, o biro jãare ĩiwi Jesús:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Jĩcʉ̃ mʉja mena macʉ̃ra yʉre wedejãa buiyee cõacãrucumi —ĩiwi.\\n22To biro cʉ̃ ca ĩiro jãa pea, bʉaro tʉgoeñarique pai, jãa ca niiro cõro o biro cʉ̃re jãa ĩi jãiñawʉ:\\n—¿Wiogʉ, yʉra yʉ niicã tiimigʉti? —jãa ĩiwʉ.\\n23To biro jãa ca ĩiro, o biro jãare ĩiwi Jesús:\\n—Jĩcʉ̃, yʉ ca joari baparena cʉ̃ pan're ca weyogʉ niimi, yʉre ca wedejãapʉ. 24Biigʉpʉa yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃a, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere cʉ̃ja ca owarique ca ĩirore birora biigʉ doogʉ yʉ tii. Yʉre ca wedejãa buiyee cõagʉ pea, ñañaro peti biigʉ doogʉ tiimi. Cʉ̃ra, cʉ̃ ca baʉatijata, añucãbojapa —ĩiwi.\\n25To biro cʉ̃ ca ĩirora, Judas, Jesús're ca wedejãa buiyee cõapʉ pea, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawi:\\n—¡Buegʉ! ¿Yʉra yʉ niicãtimiti? —cʉ̃re ĩiwi.\\n—Mee, mʉra mʉ ĩi —cʉ̃re ĩi yʉʉwi Jesús.\\n26Jãa ca baa niirora Jesús pea pan're ami, Ʉmʉreco Pacʉre: “Añu majuropeecã” ĩi yapano, pee bato, jãa cʉ̃ buerãre o biro jãare ĩi tiicojowi:\\n—Amiri baaya. Atea yʉ upʉ nii —ĩiwi. 27Jiro ñucã, ʉje oco bapare ami, Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” ĩi yapano, o biro ĩigʉra jãa peere noni cojowi:\\n—Mʉja niipetirãpʉra ati bapare jiniña. 28Atea yʉ díi nii, Ʉmʉreco Pacʉ “Wãma wãme yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiriquere cʉ̃ ca ĩiricarore biro to biijato ĩiro ca biirije, paʉ bojoca cʉ̃ja ca ñañarije wapare ametʉene bojagʉ yʉ ca bii yaipe. 29O biro mʉjare yʉ ĩi: Ate ote ʉje ocore pʉati yʉ jini nemotirucu, mʉja mena yʉ Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉ wãma ʉje ocore yʉ ca jiniparo jʉguero —jãare ĩiwi Jesús.\\nPedro cʉ̃ ca ĩi ditopere Jesús cʉ̃ ca wederique\\n30Jiro, salmos baja yapano, Olivos buuropʉ jãa waacoawʉ. 31Toopʉ o biro jãare ĩiwi Jesús:\\n—Ati ñamire mʉja niipetirãpʉra yʉre mʉja waa weocoarucu. O biro ĩi owarique nii:\\n“Oveja ca cotegʉre yʉ jĩa cõacãrucu.\\nCʉ̃ yaarã oveja pea no ca boorora waa batecoarucuma,” ĩi.+\\n32Biigʉpʉa, cati tuari jiro, mʉja jʉguero Galileapʉ yʉ waarucu —ĩiwi.\\n33To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—Niipetirã mʉre cʉ̃ja ca waa weocoamijata cãare, yʉa mʉre yʉ waa weotirucu —cʉ̃re ĩiwi.\\n34To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Yee méé mʉre yʉ ĩi: Ati ñamira ãbocʉ cʉ̃ ca wedeparo jʉguero, itiati peti, “¡Cʉ̃re yʉ majiti!” mʉ ĩi ditorucu —ĩiwi Pedrore.\\n35Cʉ̃ pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉ menara yʉ ca bii yaipe to ca niijata cãare, “¡Cʉ̃re yʉ majiti!” yʉ ĩi ditotirucu yʉa —ĩiwi Pedro. To biro cʉ̃ ca ĩiro, jãa Jesús buerã niipetirãpʉra to biro wado jãa ĩiwʉ.\\n36Jiro Jesús jãa mena Getsemaní ca wãme cʉtiropʉ waa, toopʉ eagʉ, o biro jãare ĩiwi:\\n—Õo pee waari yʉ ca juu buegʉ waaro ʉno, anora duwiya ména —ĩiwi. 37To biro ĩi, Pedrore, Zebedeo puna pʉarãre, jʉo waawi. Too waagʉ, bʉaro tʉgoeñarique pai yaja pua bii jʉo waaupi Jesús. 38To biri o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Yʉ ca cati niirijepʉra bii yaicoaricarore biropʉ yʉ tʉgoeña yapa pua. Anora tuari, cãnitirãra yʉ menara ĩacã niiña —ĩiupi.\\n39To biro ĩi yapano, cʉ̃ja jʉguero jañuro waa, yepapʉ muu bia cũmu waari, o biro ĩi juu bueupi:\\n—¡Cáacʉ! Ametʉenerique ʉnora to ca niijata, ñañaro yʉ ca tamʉoro yʉre tiiticãña. Biigʉpʉa, yʉ ca boorore biro tiiticãña. Mʉ ca boorore biro pee to biijato —ĩiupi. 40Juu bue yapano, cʉ̃ buerã pʉto pee tua waagʉ, ca cãnirãpʉre cʉ̃jare bʉa eari, o biro ĩiupi Jesús, Pedrore:\\n—¿Jĩcã nimaro ʉno peera, cãnitirãra yʉ mena mʉja ĩa bayitijãri? 41Cãnitirãra juu bueya, ñañarije ca bii buiyeerijere jãa tiire ĩirã. Añurijere mʉja tiirʉga tʉgoeña biirãpʉa, bʉari mʉja tʉgoeña bayiti majuropeecã —ĩiupi.\\n42Waa, ñucã o biro ĩi juu bueupi Jesús:\\n—¡Cáacʉ! Ano ñañaro yʉ ca biipere do biro tii camota majiña manirije to ca niijata, mʉ ca boori wãme tiiya —ĩiupi. 43Juu bue yapano tua waagʉ, ca cãnirãpʉre bʉa eacãupi ñucã. Bʉaro ca wʉgoa eyoro macã, cʉ̃ja capegaari ĩa pãa bayiri méé bii niiupa.\\n44To biro cʉ̃ja ca biiro ĩa, Jesús pea toora cʉ̃jare cũu, juu buegʉ waacoaupi ñucã. Cʉ̃ ca ĩiricarore birora ĩi juu bueupi. 45To cõrora cʉ̃ buerã pʉto pee tua waa, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—¿Ména to birora cãni, yerijãa, mʉja biicõa niiti? Mee, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, ñañarije ca tiirãpʉre yʉre cʉ̃ja ca noni cõari tabe eacoa. 46¡Wãmʉ nʉcãña! ¡Jamʉ! ¡Mee, ĩirã tʉja doomi, yʉre ca wedejãa buiyee cõagʉ! —ĩiupi Jesús.\\n47Jesús to biro cʉ̃ ca ĩi niirora, Judas, jãa, Jesús buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro mena macʉ̃ra, paʉ bojoca, jaderica pĩiri, yucʉ dʉcari, beju cʉticãri, paia ʉparã, to biri judíos're ca jʉo niirã cʉ̃ja ca tiicojoricarã mena bapa cʉti eawi. 48Ména, wedejãari majʉ Judas pea, o biro cʉ̃jare ĩiupi Jesús're ca ñeeparãre:\\n—Cʉ̃ wajopuare yʉ ca ũpũgʉ niirucumi. Cʉ̃re mʉja ñeerucu —ĩiupi. 49To biri Judas, Jesús pʉto eagʉ:\\n—¡Buegʉ mʉ niimite! —ĩiwi. To biro ĩigʉra, cʉ̃ wajopuare ũpũ, cʉ̃re tii añu doti eawi.\\n50To biro cʉ̃ ca tiiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Yʉ mena macʉ̃, mʉ ca tiirʉga dooriquere jĩcãto tiiya —ĩiwi. To biro cʉ̃ ca ĩirora aperã pea doo, Jesús're cʉ̃re ñeewa. 51To biro cʉ̃ja ca tiirora jĩcʉ̃ jãa mena macʉ̃, cʉ̃ niipĩi tʉ̃a wee amiri, paia wiogʉre pade coteri majʉ amoperore paa taa ñoocã cojowi.\\n52To biro cʉ̃ ca tiiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉ niipĩire ca niiricaropʉra queno cũuña. Niipĩiri mena ca ameri quẽerã niipetirãpʉra, niipĩi menara jĩa ecorucuma. 53Tii nemorique yʉ ca boojata, yʉ Pacʉre yʉ ca jãiro, “Mee, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niiri poogaari peti cʉ̃ pʉto macãrã uwamarãre tiicojo yerijãabocumi,” ¿mʉ ĩi majititi?+ 54To biro to ca biijata, do biro pee biicãri Ʉmʉreco Pacʉ wederique: “To biro biirucu,” ¿cʉ̃ja ca ĩi owa cũuquĩrique cʉ̃ja ca ĩiricarore birora to biibogajati? —ĩiwi Jesús.\\n55Ĩi yapano, o biro ĩi jãiñawi bojocare:\\n—¿Ñee tiirã jee dutiri majʉre ca tiirãre biro niipĩiri, yucʉ dʉcari, jeecãricarã yʉre mʉja ñeerã doojãri? To cãnacã rʉmʉra Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ yʉ bue niirucujãwʉ. Jĩcãti ʉno peera yʉre ñee, mʉja tiitirucujãwʉ. 56Biiropʉa, ate niipetirije Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja “O biro biirucu,” cʉ̃ja ca ĩi owaquĩricarore biro to biijato ĩiro bii —ĩiwi. To cõrora jãa, Jesús buerã pea, jãa niipetirãpʉra cʉ̃re jãa duti weocoawʉ.\\nJesús're ʉparã pʉtopʉ cʉ̃ja ca ami waarique\\n57Jesús're ca ñee waaricarã pea, paia wiogʉ Caifás yaa wii, doti cũuriquere ca jʉo buerã, judíos're ca jʉo niirã, cʉ̃ja ca nea poo niiropʉ cʉ̃re ami waaupa. 58To biro cʉ̃ja ca tiiro, Pedro pea yoaropʉra cʉ̃jare nʉnʉ waa, paia wiogʉ yaa wii macã yepapʉ eacoaupi. Jãa waa, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii coteri maja uwamarã mena ea nuu waaupi, “¿Do biro peti Jesús're cʉ̃ja tii nʉnʉa waamirãti?” ĩi ĩarʉgʉ.\\n59Paia ʉparã, ʉparã ca nii majuropeera niipetirã, Jesús're jĩa dotirʉgarã, watoara ĩi buiyeerica wãmeri ama niiupa. 60To biro ĩi pacarã, watoara paʉ cʉ̃ja ca wedejãa niirije ca nii pacaro, jĩcã wãme ʉno peera bʉaticãupa. Biirique peti pʉarã, 61o biro ca ĩirã eaupa:\\n—Ania o biro ĩiwi: “Yʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire wee batecã, ñucã itia rʉmʉ jirora yʉ queno yapanocã maji,” ĩiwi —ĩi wedejãaupa.\\n62To cõrora paia ʉpʉ pea wãmʉ nʉcã, o biro ĩiupi Jesús're:\\n—¿Ñee tiigʉ mʉ yʉʉtiti? ¿Do biro ĩirʉgaro to ĩiti, ano o biirije mʉre cʉ̃ja ca ĩi wedejãarije? —ĩiupi. 63Jesús pea wedetiupi. To biro cʉ̃ ca biiro, paia wiogʉ pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—“Ʉmʉreco Pacʉ, to birora ca caticõa niigʉ wãme mena díámacʉ̃ jãare wedeya,” mʉre yʉ ĩi. ¿Díámacʉ̃ra mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ Mesías'ra mʉ niiti? —ĩiupi.\\n64To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Mee, mʉra mʉ ĩi: Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, niipetirijepʉre Ca Doti Tutua Niigʉ cʉ̃ ca duwiro díámacʉ̃ nʉña pee ca duwigʉre,+ ñucã ʉmʉreco quejero maquẽ bueri bʉrʉripʉ yʉ ca dooro, mʉja niipetirã yʉre mʉja ĩarucu —ĩiupi.\\n65To biro cʉ̃ ca ĩirora, paia wiogʉ pea ajia ametʉacoama ĩigʉ, cʉ̃ jutirore tʉ̃a yega, o biro ĩiupi:\\n—Ania, Ʉmʉreco Pacʉre ñañarije peti ii tuticãmi. Ñee peere ĩirã cõro ca wede nemoparãre paʉ jañuro mani ama nemotirucu. Mee, mʉjara ñañarije cʉ̃ ca ĩi tutirijere mʉja tʉo, 66atere ¿do biro mʉja ĩi tʉgoeñati? —ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—Ñañarije cʉ̃ ca ĩi tutirije wapa, ca jĩa ecopʉra niimi —ĩi yʉʉupa.\\n67To biro ĩirã, cʉ̃ diámacʉ̃re ʉjeco eo tuu, cʉ̃re ñoje, ñucã aperã cʉ̃re paa, tiirãra, 68o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Mʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ Mesías ca niigʉa ĩi bʉaya, ¿ñiru mʉre cʉ̃ paajãri? —ĩi epeupa.\\n69To biro cʉ̃ja ca ĩi nii ditoye, Pedro pea macã yepapʉra cʉ̃ ca duwirucuro, jĩcõ pade coteri majo cʉ̃ pʉto eari, o biro cʉ̃re ĩiupo:\\n—Mʉ cãa Galilea macʉ̃ Jesús menara mʉ waa yujurucujãwʉ —ĩiupo.\\n70To biro cõ ca ĩiro, Pedro pea niipetirã cʉ̃ja ca tʉo cojoro, o biro ĩi ditoupi:\\n—Yʉ majiti nija, ¿ñee ʉnore mʉ ĩiti? —ĩiupi.\\n71Jiro jope pee cʉ̃ ca witi waaro, ñucã apeo pade coteri majo cʉ̃re ĩari, o biro ĩiupo, aperã to ca niirãre:\\n—Ani cãa, Nazaret macʉ̃ Jesús menara niirucuwi —cʉ̃jare ĩiupo.\\n72Cʉ̃ pea ñucã:\\n—Yee méé yʉ ĩi nija. Yʉ majiti majuropeecã cʉ̃ra —ĩi ditoupi.\\n73Ñucã jiro jañuroacã too ca niirã Pedro pʉto doori, o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Yee méé jãa ĩi. Mʉ cãa, cʉ̃ja mena macʉ̃ra mʉ nii. Mʉ ca wederijepʉra tʉo majiricarora Galilea macãrã cʉ̃ja ca wederijera mʉ wede —cʉ̃re ĩiupa.\\n74To biro cʉ̃ja ca ĩiro, cʉ̃ pea ñañarije cʉ̃jare ĩi tuti jañuripʉ:\\n—Yee méé yʉ ĩi “Yʉ majiti,” mʉjare yʉ ĩijãwʉ —cʉ̃jare ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩi niirora, ãbocʉ wedeupi. 75To cõrora Pedro pea: “Ãbocʉ cʉ̃ ca wedeparo jʉguero, itiati peti ‘¡Cʉ̃re yʉ majiti!’ mʉ ĩi ditorucu,” Jesús cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiriquere tʉgoeña bʉaupi. To cõrora Pedro too ca niiricʉ witi waa, bʉaro tʉgoeñarique pai añuro méé otiupi.","num_words":2023,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 16 BSNNT - Quẽna ado bajiro yʉare - Bible Search\\n1Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiorũtuacami Jesús:\\n—“Yʉre ajiquejeroma” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ: 2Dios ocare mani buerũgũrivijʉ mʉa ñarore mʉare bucõarʉarãma ĩna. To bajiro yicõari mʉare sĩarãne, “Dios ĩ bojasere bajiro ãnoare ĩre sĩabosaja mani”, yitʉoĩaboarʉarãma ĩna. 3To bajiro ĩna yijama, yʉre quẽne, yʉ jacʉre quẽne masimena ñari, yirʉarãma ĩna. 4“‘“To bajiro masune bajirʉaroja ti” yiquĩda ĩ Jesús’ yitʉoĩamasirãjaro ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ.\\nEsp'iritu Santo ĩ ejarẽmorotire Jesús ĩ gotimasiore queti\\nRẽmojʉre mʉare gotisʉogʉ, mʉare gotibeticajʉ yʉ maji, “Ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ maji” yigʉ ñari. 5Yʉre cõacacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. To yʉ bajiboajaquẽne, “¿Nojʉ vagʉagʉ yati mʉ?”, yʉre yisẽniĩabeaja mʉa. 6Sẽniĩamenane, mʉare yʉ yigotiserene tʉoĩasʉtiritiaja mʉa. 7To bajiri, riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ vacoajama, mʉare quẽnarʉaroja. Yʉ vabetijama, mʉare ejarẽmorocʉ, Esp'iritu Santo mʉa rãca ñagʉ̃ vadibetibogʉmi. Yʉ vajama, ĩre cõarʉcʉja yʉ. 8Esp'iritu Santo ĩ vadijama, ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo manire yiyumi Dios. Rojose yirã ñaja mani”, yimasirʉarãma masa. Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase masune yirere masirʉarãma ĩna. Gajeye quẽne, ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro tʉoĩamasirʉarãma masa: “Diore mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. 9Yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãma. 10Yʉ jacʉ ĩ ñarojʉre yʉ varoti ti ñajare, yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. Yʉ jacʉ tʉ ñacõari, yʉ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaro riojo yigʉ ñañumi”, yimasirʉarãja mʉa. 11“Masare rojose yirotigʉre vãtia ʉjʉre rojorojʉ, rojose tãmʉoato” yigʉ, ĩre yʉ cõarotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãja mʉa.\\n12To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare yigotimasiocami Jesús:\\n—Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. To ti bajiboajaquẽne yucʉne mʉare yʉ gotijeocõajama, ajimasimenaja mʉa maji. 13Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉa tʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose rãca riojo masu ajimasijeorʉarãja mʉa. Ĩ sĩgʉ̃ ĩ ejarẽmose rĩne bajibetirʉaroja. Yʉ jacʉ ĩ rotise rãca ejarẽmorʉcʉmi. To yicõari, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yise rãca ajimasirʉarãja. 14To yicõari, mʉa rãca yʉ yiñarũgũcatire mʉa ajimasirotire mʉare ejarẽmorʉcʉmi Esp'iritu Santo, “‘Jesús, quẽnamasugʉ̃ ñaami’ ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. 15Ñajedirone yʉ jacʉ yʉre ĩ rotirore bajirone mʉare gotiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Mʉa rãca yʉ yiadicatire mʉare gotimasiorʉcʉmi Esp'iritu Santo”, mʉare yibʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n16To yigʉne, quẽna ado bajiro goticami Jesús:\\n—Yucʉne yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoaro mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.\\n“Tʉoĩasʉtiritirã ñaboarine, variquẽnarʉarãja mʉa”, Jesús ĩ yire queti\\n17To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri ĩ buerã, ado bajiro gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa:\\n—¿No yire ũnire yigʉ yati ĩ? —gãmerã yicajʉ yʉa. —“Yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa”, manire yami —gãmerã yicajʉ yʉa. 18—“Yoato mene yʉre ĩarʉarãja” manire ĩ yijama, ¿no bajiro bajirʉ yati? “Tire yigʉ yami”, yiajimasibeaja mani —gãmerã yicajʉ yʉa.\\n19To yʉa yiñarone, “Yʉre sẽniĩarʉama ĩna”, yimasicõacami Jesújʉama. To bajiri ado bajiro yʉare yicami:\\n—“Yoaro mene yʉre ĩabetiroana yaja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiro yʉ yiserene, ¿mʉa masune gãmerã sẽniĩati mʉa? 20Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ. Tʉoĩasʉtiritirã ñari, otirʉarãja mʉa. Diore ajimenama, variquẽnarʉarãma ĩna. Mʉama, tʉoĩasʉtiritirã ñaboarine yoaro mene quẽna variquẽnacoarʉarãja mʉa. 21Adire bajiro bajirʉaroja ti: Sĩgõ rõmio, macʉ cʉtigoago, tʉoĩasʉtiritigomo so, “Josari tãmʉorʉocoja” yigo. So macʉ cʉtiro berojʉma, tire tʉoĩasʉtiritibecone, variquẽna masiriocõagõmo so. 22Tire bajirone mʉa quẽne yucʉrema tʉoĩasʉtiritiaja mʉa. To bajiboarine quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ. Yʉre ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja mʉa quẽna. To bajiro mʉa variquẽnasere gãji, “Variquẽnabeticõaña mʉa”, yibetirʉcʉmi.\\n23Tirʉ̃mʉ ti ejarone yuja, ñiejʉare yʉre sẽniĩabetirʉarãja mʉa yuja. Jẽre masicõarʉarãja mʉa. Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ jacʉre mʉa sẽnijama, mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉmi. 24“Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnibeticajʉ mʉa maji, yʉ jacʉre. Ado beroma yuja, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnirũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ, “Quẽnaro variquẽnato ĩna” yigʉ —yʉare yicami Jesús.\\n“Rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, rojosere yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicoadicajʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n25Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yigoticami Jesús:\\n—Mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca mʉare goticoadicajʉ yʉ maji. Bero mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca me mʉare gotirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ jacʉ yere mʉare yʉ gotijare, quẽnaro ajimasirʉarãja mʉa. 26Yʉ jacʉ tʉjʉ yʉ tudiejato berone, “Yʉare sẽnibosaya mʉ”, yʉre yibetirʉarãja mʉa. Mʉa masune, yʉ jacʉre güimenane, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũrʉarãja mʉa. 27Mʉare maiami yʉ jacʉ, yʉre mʉa maijare. “Dios ĩ cõar'i ñaami” mʉa yiajitirʉ̃nʉjare, mʉare maiami ĩ. 28Yʉ jacʉ tʉ ñar'i, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiri adi macarʉcʉroanare vaveocoarʉcʉja yʉ, quẽna yʉ jacʉ tʉ tudiacʉ —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.\\n29To bajiro ĩ yisere ajicõari ĩre cʉdicajʉ yʉa yuja:\\n—Yucʉrema gotimasiore rãca me, mʉ gotisere quẽnaro ajimasiaja yʉa yuja. 30“Ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ”, yiĩamasiaja yʉa yuja. Mʉre yʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne jẽre yʉa sẽniĩarotire masicõaja mʉ. To bajiri, “Dios tʉ vadir'i ñaja mʉ”, mʉre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa.\\n31To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—¿Socarã mene, “Quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yʉre yati mʉa? 32Riojo mʉare gotiaja yʉ: Yucʉne yʉre cãmotadijedicoarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñabetirʉcʉja yʉ. Yʉ rãcane ñacõa ñarʉcʉmi yʉ jacʉ. 33Ti jediro mʉare gotiaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ñacõarʉarãja mʉa” yigʉ. Adi macarʉcʉroana, Diore ajimena, rojose mʉare ĩna yijare, rojose tãmʉorʉarãja mʉa. To bajiboarine, tʉoĩatĩmama: Masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, rojose yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉa quẽne yʉre bajirone yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.","num_words":871,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 5\\n☰ 2 CORÍNTIOS 5 ◀ ▶\\nIca ɡ̶odolaadi gela digoida ditibigimedi\\n1 Niɡ̶ida moko aɡ̶odigecaɡ̶aloɡ̶otidi niɡ̶ida ɡ̶obakegitema Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a nige daa niɡ̶ina ɡ̶odolaadi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja najigotedoɡ̶owa eledi ɡ̶odolaadi gela. Niɡ̶ina ɡ̶odolaadi maleeɡ̶ejonaɡ̶ateloco niɡ̶ina iiɡ̶o liciagi nopegedi ane daɡ̶a leegi odaa ja daa. Pida ɡ̶odolaadi Aneotedoɡ̶oji anicota me najigotedoɡ̶owa digoida ditibigimedi baɡ̶a liciagi diimigi anele ane daɡ̶a daa. Niɡ̶ini diimigi aɡ̶oko loenatagi, pida Aneotedoɡ̶oji loenatagi. 2 Pida digoina iiɡ̶o inikanaɡ̶aticobece ɡ̶odaadi leeɡ̶odi meliodi me jemaanaɡ̶a me age me jibaɡ̶atege ɡ̶odolaadi gela ane liciagi diimigi anele digoida ditibigimedi. 3 Jemaanaɡ̶a me idinixomaɡ̶atinece gela ɡ̶odolaadi, amaleeɡ̶aɡ̶a nige limedi me ɡ̶odeleo, ɡ̶odiwigo adediɡ̶icata lolaadi, micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane diɡ̶icata lowoodaɡ̶agi ɡ̶oboliɡ̶a. 4 Niɡ̶ina maleeɡ̶ejonaɡ̶ateloco ɡ̶odolaadi digoina iiɡ̶o, liciagi nopegedi, odaa inikanaɡ̶aticobece ɡ̶odaadi leeɡ̶odi ɡ̶odolaadi me diɡ̶ica loniciwaɡ̶a. Ainikanaɡ̶aticobece ɡ̶odaadi daɡ̶a leeɡ̶odi me jemaanaɡ̶a mejonaɡ̶ateloco ɡ̶odolaadi ane diɡ̶ica loniciwaɡ̶a anicota me daa. Pida eliodi me jemaanaɡ̶a me idinixomaɡ̶atinece ɡ̶odolaadi gela digoida ditibigimedi, ane daɡ̶a aɡ̶amaleɡ̶egi, codaa ane daɡ̶a daa, pida idioka limedi midi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ina ane daa aɡ̶alee dinikee, pida biɡ̶idioka limedi me dinikee idiokidi niɡ̶ica anidioka limedi me yewiɡ̶a. 5 Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaaɡ̶eote naɡ̶a ɡ̶odigo me idinixomaɡ̶atinigi gela ɡ̶odolaadi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me najigotedoɡ̶owa Liwigo me ikee mewi micota me najigotedoɡ̶owa ɡ̶odolaadi gela.\\n6 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi midioka limedi mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena. Jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ina maleeɡ̶ejonaɡ̶ateloco niɡ̶ina ɡ̶odolaadi ane diɡ̶ica loniciwaɡ̶a, etoko leegitalo me jotonaɡ̶atice aneite Ǥoniotagodi. 7 Pida niɡ̶ida anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a ikee me jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi, idiɡ̶ida ajinakatonaɡ̶a niɡ̶inoa anepiɡ̶inoa me jinataɡ̶a. 8 Odaa eliodi mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena. Odaa eliodi me jemaanaɡ̶a me age me jikanaɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶odolaadi digoina iiɡ̶o, miniɡ̶a digoida miniwataɡ̶a Ǥoniotagodi, codaa me ɡ̶odewiɡ̶a miniwataɡ̶a, codaa jipecaɡ̶atege. 9 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idinoniciwaɡ̶ataɡ̶a me jilenaɡ̶atibigo Ǥoniotagodi, domigina maleeɡ̶ejonaɡ̶ateloco ɡ̶odolaadi digoina, oɡ̶oa, domige niginiɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶a miniwataɡ̶a. 10 Igaataɡ̶a okotawece leeditibige me idejonaɡ̶a lodoe Cristo, nige limedi me iwi anodaaɡ̶igotediogi oko. Odaa najigotedoɡ̶owa okotawece niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶a me loojedi ane ɡ̶odoenataka digoina iiɡ̶o. Ǥoniotagodi iɡ̶enaɡ̶a me ɡ̶odediatediniwace. Odaa ida loojedi ane yediateloco loenataka niɡ̶ina oko anowo ane beyagi, niɡ̶ina oko anowo anele idaɡ̶aɡ̶a loojedi anaɡ̶aɡ̶a oyediatece.\\nJeloɡ̶otaɡ̶atibece anodaaɡ̶ee niɡ̶ina oko me yakadi me ilaɡ̶atege Aneotedoɡ̶oji\\n11 Niɡ̶ida moko jowooɡ̶otaɡ̶a Ǥoniotagodi micota me iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jeemiteeɡ̶atibige codaa me idoiiɡ̶atalo niɡ̶ina me joleeɡ̶atibige me jajacaɡ̶ataɡ̶a niɡ̶ina oko moika mowo ane beyagi. Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi ane ɡ̶odowooko, codaa anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a. Odaa inibeotege makaami eleditetiwaji owooɡ̶oti catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali anodaaɡ̶ee ɡ̶odowoogo codaa anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a. 12 Ajemaanaɡ̶a doɡ̶okomaɡ̶a idinelecaɡ̶ateenaɡ̶a daɡ̶a jaoɡ̶atibige mabaatacoɡ̶ogi. Pida jemaanaɡ̶a me jaoɡ̶a aneo madinanenitibece leeɡ̶odi okomoɡ̶oko. Odaa jiɡ̶idaa makatitiwaji magiti niɡ̶ina oko ane dinanetibigiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ina ane jinataɡ̶atece, idiɡ̶ida aleeɡ̶odi anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a. 13 Nigodi moko yetoledi, pida leeɡ̶odi niɡ̶ida ɡ̶obakegitema Aneotedoɡ̶oji. Nigodiletibige doɡ̶oko aninoa lixaketedi, pida mideɡ̶ejinaɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶adaxawaneɡ̶egitiwaji. 14 Leeɡ̶odi Cristo me ɡ̶odemaa, odaa jikanaɡ̶a mepaa ɡ̶odiiɡ̶e. Igaataɡ̶a jiɡ̶idaaɡ̶ee ane ɡ̶odowoogo. Onijoatece ɡ̶oneleegiwa Cristo yeleotetema inatawece oko, odaa micataɡ̶a daɡ̶a nigo inatawece oko. 15 Yeleotetema inatawece oko eotedibige niɡ̶ina oko baɡ̶alee newiɡ̶a, me daɡ̶adiaa newiɡ̶a mepoka dinemaa, pida moyewiɡ̶atema Niɡ̶ijoa ane yeleotetema, codaa me yewiɡ̶atace meote aneletema.\\n16 Odaa niɡ̶ida moko aɡ̶alee jiwinaɡ̶a aniniɡ̶ata oko leeɡ̶otedi ane nepilidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ane latopagi mini moko. Niɡ̶ijo jotigide jiwinaɡ̶a Cristo leeɡ̶odi ane latopagi codaa me niɡ̶icoa ane nepilidi digoina iiɡ̶o. Pida niɡ̶ina natigide aɡ̶aleeɡ̶idaaɡ̶ejinaɡ̶a me jowooɡ̶atibige Cristo. 17 Niɡ̶ina oko naɡ̶a yexogotege Cristo, odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote me gela oko, micataɡ̶a daɡ̶a gela laaleɡ̶ena. Niɡ̶ijo oxiiɡ̶odi anee me yewiɡ̶a ja ixomaɡ̶atijo, ja ma. Ja gela anee me yewiɡ̶a. 18 Aneotedoɡ̶oji ja iigi ɡ̶odaaleɡ̶ena, codaa najigotedoɡ̶owa gela anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a. Niɡ̶ida moko niɡ̶ijo jotigide oko laxakawepodi Aneotedoɡ̶oji, pida niɡ̶ina natigide Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote moko lokaaɡ̶etedipi leeɡ̶odi Cristo. Odaa najigotedoɡ̶owa ɡ̶obakedi me jeloɡ̶otaɡ̶atibece anodaaɡ̶ee niɡ̶ina eledi oko moyakadi me lokaaɡ̶etedipi Aneotedoɡ̶oji. 19 Joaniɡ̶idaa ɡ̶odatematigo. Ǥodatematigo Aneotedoɡ̶oji me ibake Cristo me yediatedeloco libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina oko, micataɡ̶a niɡ̶ina me jedianaɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶onaalewe. Eotedibige niɡ̶ina oko moyakadi me lokaaɡ̶etedipi, igaataɡ̶a inatawece oko laxakawepodi Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja najigotedoɡ̶owa niɡ̶ida ɡ̶odatematigo.\\n20 Odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odiiɡ̶e me jaxotaɡ̶a Cristo limedi, codaa najigotedoɡ̶owa ɡ̶onaɡ̶atetigi. Niɡ̶ina me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji, odaa micataɡ̶a daɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitetiwaji. Jibakenaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Cristo me jipokaɡ̶ataɡ̶awatiwaji anakaami laxakawepodi Aneotedoɡ̶oji, jipokaɡ̶ataɡ̶awatiwaji mikani Aneotedoɡ̶oji meote makaami lokaaɡ̶etedipi. 21 Igaataɡ̶a Cristo aɡ̶ica deɡ̶eote ane beyagi. Pida Aneotedoɡ̶oji eote Cristo me yeleotetema ɡ̶obeyaceɡ̶eco, odaa ja yaaɡ̶adi moko laagetedipi, eotedibige Aneotedoɡ̶oji meote moko oko ane iɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo.","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 2 CORINTIOS 1\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ, Dios yʉre cʉ̃ caboro jʉ̃gori Jesucristo yaʉ apóstol cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ majũ yʉ ãniña. Bairi marĩ yaʉ, Timoteo mena mʉjãã ñubueri majã Dios ya poa macããna Corinto macã macããnarẽ mʉjãã woajoʉ yʉ átiya. Tunu bairoa aperã Dios ya poa macããna Acaya yepa nipetiropʉ macããna cʉ̃ãrẽ woajoʉ yʉ átiya. 2 Bairi tunu marĩ Pacʉ Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroare mʉjãã na jonemoáto. Caroaro yerijõrõ ãnimasĩrĩqũẽ cʉ̃ãrẽ mʉjãã na jonemoáto.\\n3 Diore cʉ̃ marĩ basapeoto, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo Pacʉ majũrẽ. Cʉ̃ã, marĩ Pacʉ marĩrẽ caĩñamai majũ niñami. Cʉ̃, Dios pʉame tocãnacãnia roro popiye marĩ catʉ̃goñayapapuaro, marĩ yeri ñuo joroque caátinucũʉ̃ niñami. 4 Cʉ̃ pʉame nipetiro roro popiye marĩ catãmʉonucũrõ, marĩ jʉátinemonucũñami. Bairo marĩ cʉ̃ caátiere masĩrĩ, marĩ cʉ̃ã roro popiye cabairãrẽ na marĩ jʉátinemomasĩgarã. Marĩrẽ cʉ̃ cajʉátinemomasĩrõ jĩcãrõ tʉ̃nia marĩ cʉ̃ã aperãrẽ na marĩ jʉátinemogarã. 5 Jesucristo yarã ãnirĩ popiye cʉ̃ cabairicarorea bairo popiye marĩ bainucũña. Bairo nocãrõ popiye marĩ catãmʉorõ cãrõã marĩ catʉ̃goñatutuapee cʉ̃ãrẽ marĩ jonucũñami. 6 Bairi jãã cʉ̃ã popiye jãã tãmʉonucũña. Caroaro netõmasĩrĩ Jesucristo mena mʉjãã catʉ̃goñatutuapeere borã, jãã pʉame roro popiye jãã tãmʉonucũña. Bairo popiye jãã cabaimiatacʉ̃ãrẽ, jãã jʉátinemonucũñami Dios, jãã cʉ̃ã mʉjããrẽ jãã cajʉátinemomasĩparore bairo ĩ. Bairo jããrẽ ĩñacõrĩ yua, mʉjãã pʉame tʉ̃goñaenarẽ bairo tutuaro mena mʉjãã nʉcãnetõmasĩcõãgarã popiye jããrẽã bairo mʉjãã catãmʉonucũrĩjẽrẽ yua. 7 Bairi mʉjãã mena caroaro cariape jãã tʉ̃goñatutuacõãña. Cariape merẽ jãã tʉ̃goñamasĩña: Mʉjãã cʉ̃ã jããrẽã bairo popiye peeto ũno cabairã ãnirĩ, jããrẽã bairo caroaro tʉ̃goñatutuarique cʉ̃ãrẽ cacʉ̃goparã majũ mʉjãã ãniña Dios cʉ̃ cajorije majũrẽ yua.\\n8 Yʉ yarã, nocãrõ popiye Asia yepapʉ ãna, jãã catãmʉorĩqũẽrẽ mʉjããrẽ jãã quetibʉjʉnemoña tunu. Nocãrõ popiye netõõrõ majũ catãmʉorã ãnirĩ, merẽ jãã nʉcãjĩãtieticoabujiowʉ. Cayasicoaparãrẽ bairo jãã tʉ̃goñawʉ̃, ti yepapʉ ãna. 9 Capajĩãecoyasirãrẽ bairo majũ jãã tʉ̃goñawʉ̃. Bairi, “Marĩ majũ rupaʉ mena marĩ catʉ̃goñarõ jʉ̃gori marĩ netõmasĩẽna,” ĩ tʉ̃goñamasĩrĩ yua, Dios mena jeto jãã tʉ̃goñatutuajʉ̃gowʉ. Cʉ̃ roque camasã cariacoana na caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tunu na catinemo joroque caácʉ cʉ̃ caãnoi, cʉ̃ mena jeto cariape jãã tʉ̃goñatutuajʉ̃gowʉ. 10 Dios pʉame roque roro jãã catãmʉorĩjẽrẽ jãã netõõwĩ. Bairi cʉ̃ pʉame nocãrõ roro jãã cayasibujiopeere jãã netõõgʉmi. Caroaro cariape jãã tʉ̃goñatutuacõãña jããrẽ Dios cʉ̃ canetõõcõãnipeere. 11 Tore bairo roro jãã catãmʉorĩjẽrẽ jãã netõõcõã nigʉmi, Diopʉre jãã mʉjãã cajẽnibojaata. Bairi marĩ nipetiropʉa jĩcãrõ Diore cʉ̃ marĩ basapeogarã, nocãrõ caroaro jãã cʉ̃ caátibojarijere ĩñarĩ. Capããrã aperã cʉ̃ã tore bairo cʉ̃ basapeogarãma.\\nPor qué no fue Pablo a Corinto\\n12 Bairãpʉa, jĩcã wãme jʉ̃gori jãã ʉseaniña: Jãã catʉ̃goñaata, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni ati ʉmʉrecóopʉre jãã átiãniña. Mʉjãã watoapʉre ãna, tore bairo majũ jãã átiãninucũwʉ̃. Tiere tʉ̃goñarĩ jãã ʉseaninucũña. Tore bairo jãã caátiãnie pʉame jãã majũ jãã camasĩrĩjẽ jʉ̃gori mee, Dios cañuʉ ãnirĩ tore bairo jãã átiãnimasĩõ joroque átiyami. 13 Jãã cartaaripʉre ricaati wãme bueri mʉjãã tʉ̃gomawijiao joroque jãã woajoetinucũña. Bairi cariape jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã catʉ̃gomasĩrõ yʉ boya jãã caátiãninucũrĩjẽrẽ. 14 Merẽ bairãpʉa peeto mʉjãã tʉ̃gomasĩña jãã caátiãninucũrĩjẽrẽ. Nemojãñurõ mʉjãã camasĩnemorõ boya. Bairi marĩ Quetiupaʉ Jesús ati yepapʉ cʉ̃ catunuatí rʉ̃mʉ caãno, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni jããrẽ masĩpetiri bero jãã mena mʉjãã ʉseanigarã. Jãã cʉ̃ã mʉjãã mena caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni jãã ʉseanigarã, mʉjãã caátiãnajẽ cʉ̃ãrẽ ĩñarĩ yua.\\n15 Tore bairo mai tiere masĩtʉ̃goñarĩ, caãnijʉ̃goro mʉjããrẽ ñiñaʉ ágatʉ̃goñamiwʉ̃. Tore bairo mʉjããrẽ yʉ caĩñaʉápáta, pʉgani cãrõ mʉjããrẽ ñiñañesẽãnemobujioʉ. 16 Mai, caãnijʉ̃goro, Macedonia yepapʉ ácʉ́, mʉjãã ñiñanetõájʉ̃goga tʉ̃goñamiwʉ̃. Tore bero, topʉ caatácʉ tunuácʉ́ mʉjãã ñiñanetõ ánemogamiwʉ̃ tunu. Bairo yʉ cabaiata, mʉjãã pʉame Judea yepapʉ yʉ caátó, yʉ mʉjãã jʉátinemo jobujioricarã. Tore bairo yʉ catʉ̃goñamiatacʉ̃ãrẽ, cariape yʉ baimasĩẽpʉ̃. 17 Bairi mʉjããrã, ¿yʉ caátipeere caroaro cariape tʉ̃goñaecʉ̃ã, tore bairo ñiñuparĩ? ¿Mʉjããrẽ ĩtoʉ, “Yʉ ágʉ,” o “Yʉ ápérigʉ,” pʉgani cãrõ ñinemopeocʉti? Tore bairoa jĩcã riseroa ĩrãana, jãã ĩnemopeoetinucũña.\\n18 Dios cʉ̃ã caroaro cariape masĩñami tiere. “Mʉjããrẽ jãã ĩñarágarã,” o “Jãã ápérigarã,” jĩcã riseroa ĩrãana, jãã ĩnemoetinucũña. Tiere Dios cʉ̃ã masĩñami. 19 Yʉ, Timoteo, bairi Silvano mena, Jesucristo Dios macʉ̃ yaye quetire jãã quetibʉjʉnucũña. Cʉ̃ yaye queti pʉame cariape niña. Jĩcã risero ĩmicʉ̃ã, ricaati ĩrĩqũẽ mee niña. Torea bairo jãã cʉ̃ã jĩcã riseroa jãã bʉsʉnucũña. 20 Jesucristo pʉame Dios cʉ̃ caĩquetibʉjʉjʉ̃goyeticũrĩqũẽ nipetirijere caátipeyoʉ majũ niñami. Bairo caãcʉ̃ cʉ̃ caãnoi, Diore cʉ̃ marĩ cabasapeoripaʉ caãno, “Bairo to baiáto,” marĩ ĩnucũña. 21 Cʉ̃ã niñami Dios mʉjããrẽ, bairi jãã cʉ̃ãrẽ cabesericʉ, Jesucristo yarã marĩ caãnimasĩparore bairo ĩ. Tunu bairoa jããrẽ cʉ̃ yaye quetire cajʉ̃goquetibʉjʉparã majũ jãã cũwĩ. 22 Bairi cʉ̃ yarã cawãmecʉna marĩ ãnio joroque marĩ ásupi. Espíritu Santore marĩ yeripʉ cʉ̃ joyupi Dios, “Nipetirije cʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽã bairo átipeyocõãgʉmi,” marĩ caĩmasĩparore bairo ĩ.\\n23 Baipʉa, yʉ caágatʉ̃goñarĩcãrõrẽ bairo Corinto macãpʉ ápériri, jĩcã riseroa ĩmicʉ̃ã, ricaati ĩ mee yʉ baiya. Mʉjãã, caroaro mʉjãã caãnipeere bori mʉjãã tʉpʉre yʉ ápéwʉ. Tiere Dios cʉ̃ã cariape masĩñami. 24 Bairi tutuaro mena mʉjãã caátipeere mʉjãã átirotigarã mee, tore bairo jãã quetibʉjʉnucũña. Merẽ bairãpʉa Dios mena caroaro catʉ̃goñatutuarã mʉjãã ãniña. Caroaro marĩ nipetiro ʉseanirĩqũẽ mena nemojãñurõ Diore marĩ camasĩparore bairo, mʉjããrẽ jʉátinemorã bairo jãã quetibʉjʉya.","num_words":765,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 20 BSNNT - To bajiro ĩna yiriaro bero, “Ado - Bible Search\\nMacedonia sitanare, Grecia sitanare quẽne Pablo ĩ goticudire\\n1To bajiro ĩna yiriaro bero, “Ado bajiro ñarʉarãja mʉa” ĩnare yigotirʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare jirẽoñuju Pablo. To yigajanocõari, ĩnare vare goti, vacoasuju ĩ, Macedonia sitajʉ vacʉ. 2Ti sitajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire ĩnare goticudiyuju. To yicõari, Grecia sitajʉ vacoasuju ĩ. 3Ti sitajʉ ejacõari, idiarã muijua ñañuju ĩ. To bajiñaboa, Siria sitajʉre varʉaboayuju. Jud'io masa ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, vabesuju. To bajiri, “Macedonia sitare rẽtoarʉcʉja yʉ, Efeso macajʉ vacʉ”, yitʉoĩañuju Pablo. 4Ĩre baba cʉti vacana ado bajiro vãme cʉtirã ñacama ĩna: Berea vãme cʉti macagʉ, Pirro macʉ Sópater v��me cʉtigʉ ñacami. To bajicõari, Segundo, Aristarco ñacama Tesalónica macana. Derbe vãme cʉti macagʉ Gayo quẽne ñacami. T'iquico, Trófimo, to yicõari, Timoteo ñacama ĩna Asia sitana.h 5Troas vãme cʉti macajʉ vana, yʉa rĩjoro vacoacama ĩna, tojʉ yʉare yuroana. 6Boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani bariarʉ̃mʉri bero, vacajʉ yʉa, Filipos vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñariarã, Troas macajʉare vana, cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero, ejacajʉ yʉa, ti macajʉre. Ti macajʉ yʉare yuyuma rĩjoro vacana. Ĩna rãca cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa.\\nTroas macanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ gotire queti\\n7Sábado rãiorijʉ rẽjacajʉ yʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. “Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore idi, to yicõari, pan ba, yirũgũrʉarãja mʉa” Jesús ĩ yiroticũre ñajare, tire yirʉarã rẽjacajʉ yʉa. Yʉa baroto rĩjoro, Jesús ocare ĩnare gotimasiocami Pablo. Busurijʉ varocʉ ñari, goticõa ñacami. Ĩ gotiñaro rĩne, ñami gʉdareco ejacoacajʉ. 8Idiatuti cʉtivi ñacajʉ yʉa rẽjacativi. To bajiri tʉsaritutijʉre ñacajʉ yʉa. Jairo sĩabusuore ñacajʉ ti. 9Mame bʉcʉagʉ Eutico vãme cʉtigʉ, yʉa rãca ñacami. Ĩaburiasojejʉre rujicõari, cãnijuriarujicami. To bajica yigʉ, quedijasĩacoacami. To bajiri rijar'ire tʉ̃avʉ̃mʉoboa yicõacama. 10To ĩna yisere ĩacõari, rujiadicami Pablo. Rujiejacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉogʉ̃ne, jabariocami. To yigʉne,\\n—Ĩaʉcabeticõaña. Rijayayibeami —yʉare yicami.\\n11To yicõari, mʉjacoacami quẽna. Jesús ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, bare ũmato bacami. To yicõa, gotirũtuacʉne gotibusuocoacami. To ĩ yigajanoro bero, vacoacajʉ yʉa. 12Ti macana, variquẽnarãne Euticore ĩre tʉ̃acoacama ĩna, Pablo ĩ catior'ire.\\nMileto macajʉre Pablo ĩ vare queti\\n13Maane Pablo ĩ varoto rĩjoro, cũmuane Aso macajʉ vacajʉ yʉa, “Tojʉ yʉre sãrʉarãja mʉa” ĩ yijare. 14Aso macajʉ yʉa ejaro bero, maajʉ vadicõari, ejacami. Ĩ ejaro bero, Mitilene vãme cʉti macajʉ ĩre sãvacajʉ yʉa. 15Ti macajʉ yʉa ejabusuocatirʉ̃mʉre Qu'io vãme cʉtiyoa cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ, Samos vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ vana, Mileto vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. 16Asia sitajʉre yoaro ñarʉabecʉ ñari, “Efeso macare rẽtocoarʉarãja mani”, yicami Pablo. Jerusalénjʉre Pentecostés boserʉ̃mʉ rĩjoro ejarʉagʉ ñari, guaro varʉacami.\\nEfeso macanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ gotitʉsare queti\\n17Mileto macajʉre ñacõari, Efeso macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre jigʉ, ĩnare ucacõacami Pablo. 18Ĩ jicõarã ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:\\n—Mʉa tʉjʉ ejasʉogʉ, quẽnaro yʉ yirũgũcatire bajirone yʉ yicõa ñasere masiaja mʉa. 19Mani ʉjʉ Jesús ĩ bojasere yʉ yijama, yʉ masune tʉoĩacõari, yigʉ me yirũgũcajʉ yʉ. Yʉ yarã jud'io masa yʉre ĩna sĩarʉajare, bʉto rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojo vãme me rojose tãmʉocõari, otirũgũcajʉ yʉ. 20Mʉa rẽjarivirijʉ, to yicõari mʉa ya virijʉre quẽne, yʉre ĩna sĩarʉasere güibecʉ, mʉare ejarẽmorʉ, yʉ masiro cõro Dios ocare mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉ. 21Jud'io masare, to yicõari, jud'io masa me ñarãre quẽne, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yisere Dios ĩ masiriojare, ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉa’ yitʉoĩaña”, mʉare yigotirũgũcajʉ yʉ. 22Esp'iritu Santo yʉre ĩ rotise rãca, Jerusalén macajʉ vacʉ bajiaja yʉ. Tojʉ yʉre bajirotire masibetiboarine, bajiaja yʉ. 23To bajiboarine masiaja yʉ, bajigʉjʉma. Tocãrãca macari yʉ ejaro, Esp'iritu Santo ado bajise yʉre gotirũgũami: “Tubibe ecorʉcʉja mʉ. To yicõari, gajeye rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, yʉre yigotirũgũami. 24Tire tʉoĩaboarine, yʉ bajirotire güibeaja yʉ. Ñamasuse me ñaja ti. Ado bajisejʉa ñaja ñamasuse: Masare Dios ĩ maisere quẽnase quetire mani ʉjʉ Jesús yʉre ĩ gotiroticatire tire yijeocõarʉaja yʉ.\\n25Dios ĩ bojarore bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrere mʉare gotimasio gajanocõaja yʉ. To bajiri yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa. 26-27Quẽnaro yʉre ajiya mʉa: Güibecʉne, jediro Dios ĩ bojaro cõrone mʉare gotijeocõacajʉ yʉ. To bajiri, “Pablo, quẽnaro yʉare ĩ gotibeticati sʉori rojose tãmʉoaja yʉa”, yibetirʉarãja mʉa. 28“Rojosere yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Mʉa rãcanare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosayumi Jesús, “‘Yʉ yarã ñaama’ yiĩato Dios” yigʉ. To bajiri, Esp'iritu Santo mʉare ĩ roticũriarore bajirone quẽnaro ĩnare ũmato ñarũgũrʉarãja mʉa. 29Yʉ vaveoro bero ejarʉarãma gãjerã, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitorimasa. Mʉa ñaro vatoajʉre ejacõari, ĩna gotitose sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose tãmʉorʉarãma mʉa rãcana. 30Mʉa quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã ñaboarine, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja ti”, yisocarʉarãja mʉa sĩgʉ̃ri, “Yʉajʉare ajisʉyato ĩna” yirã. 31To bajiro bajiroti ti ñajare, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Tocãrãcʉrene, idia cʉ̃ma tire mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, ʉ̃mʉari, to yicõari ñamire quẽne. Tire mʉare gotiñagʉ̃ne, sĩgʉ̃ri mʉa bajirotire tʉoĩacõari, cojoji me otisʉtiritirũgũcajʉ yʉ.\\n32To bajiro mʉare yirũgũcacʉ ñari, “Ĩnare ĩatirʉ̃nʉña”, yisẽniaja yʉ, Diore. Mʉare ĩamaicõari, quẽnaro Dios ĩ yisere, to yicõari mʉare yʉ gotimasiocatire quẽne tire masiritibetirʉarãja mʉa. Tire mʉa masiritibetijama, Jesúre bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuarʉarãja mʉa. To yicõari, Dios rĩa ñari, mʉa rijato berojʉ ĩ gotiriarore bajirone ĩ ñarojʉre quẽnaseayere bʉjarʉarãja mʉa. 33Dirʉ̃mʉ ũnone gãjerã ĩna cʉosere gãjoare, sudire ĩnare sẽnigõjanabiobetirũgũcajʉ yʉ. 34Yʉ masu moacõari, yʉ bojasere, yʉ rãcana ĩna bojasere quẽne tire vaja yirũgũcajʉ yʉ. Tire masiaja mʉa. 35To bajiro yʉ yijama, “Mani bojasere, to yicõari, maioro bajirã ĩna bojasere ĩnare vaja yiĩsirʉarã, quẽnaro moarũgũroti ñaja” yigʉ, yicajʉ yʉ. Ti ũnire ado bajiro manire gotimasioñuju mani ʉjʉ Jesucristo: “Ĩsiecocõari, ĩ variquẽnaro rẽtoro variquẽnagʉ̃mi gãjerãre ĩ ĩsijama”, manire yigotiyuju Cristo. To bajiri, tire masiritibeticõaña mʉa —ĩnare yigoticami Pablo, Efesoana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre.\\n36To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩna rãca gʉsomuniari tuetucõari, “Diore sẽnito mani”, ĩnare yicami Pablo. 37To ĩ yigajanoro bero, otirãne Pablore ĩre jabario, usu, yicama ĩna. 38“Yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa” ĩ yijare, bʉto sʉtiriticama ĩna. To bajirã ñari, cũmua yʉa vasãjavatojʉ yʉare ĩasʉyaejocama ĩna.","num_words":922,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josue 23 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Israelerã dji quĩrũ ume djõ pananada Ãcõrẽba necai b̶ʌd̶acarea dãrãbʌrʌd̶e Josuera drõãda b̶esia.\\n2Maʌ̃ne idjia israelerã dji drõãrãda, dji bororãda, dji cawa obadarãda, dji dromarã sid̶a jũma trʌ̃biped̶a nãwã jarasia: –Mʌ̃ra drõãda b̶ʌ bẽrã dãrã droaẽ́a.\\n3Bãrãba unusid̶aa sãwã dadjirã Boro Ãcõrẽra dadjirãare djõsida. Idjia carebasia naʌ̃ druad̶e b̶ea purura poyad̶amãrẽã.\\n4Mãwãnacarea mʌ̃a ãdji ẽjũãra dadji Israeld̶eba yõped̶ad̶a puru doce panʌ́a jũma jed̶ecasia. Maʌ̃ awara dadjirãba wad̶i edad̶aẽ́ panʌ ẽjũã sid̶a mʌ̃a jarasia sãwã jed̶ecad̶ida panʌda. Jordaʌ̃ dod̶eba ab̶a ʌ̃mãdau b̶aebariare b̶ʌ Pusa Droma Mediterraneo abadad̶aa mʌ̃a jarasia sãwã ẽjũãra jed̶ecad̶ida panʌda.\\n5Dadji Boro Ãcõrẽba maʌ̃ ẽjũãne b̶ea ẽberãrãra bãrã quĩrãpitabemada jũma ãyã jʌrecuaya. Mãwã bãrãba ãdji ẽjũã sid̶a jũma edad̶ia idjia jarad̶a quĩrãca.\\n6Quĩrãcuita b̶ead̶adua. Ãcõrẽ ley Moiseba cartad̶e b̶ʌd̶ara jũma ĩjã o pananadua. Ni maãrĩ bid̶a ãĩ orãnadua.\\n7Ẽberãrã wad̶i naʌ̃ druad̶e b̶ea ume ãbaa b̶earãnadua. Ãdji ãcõrẽ b̶eara ẽpẽrãnadua. Maʌ̃rã quĩrãpita chĩrãborod̶e copanenaped̶a bia bed̶earãnadua idjab̶a iwid̶irãnadua. Wãrãneba jarad̶ibʌrʌ ãdji trʌ̃neba mãwã orãnadua.\\n8Ewariza ab̶a dadjirã Ãcõrẽdrʌ ĩjã pananadua id̶i ĩjã panʌ quĩrãca.\\n9Dadji Ãcõrẽba puru droma mẽsrã b̶eada bãrã quĩrãpitabemada ãyã jʌretacuasia. Ab̶a id̶i bid̶a ni ab̶aʌba bãrãra droad̶aẽ́ panʌa.\\n10Dadjirãnebema ab̶aʌba ãdjirã mil panʌra ãyã mĩrũ pirabibaria Ãcõrẽra dadjirãare djõ b̶ʌ bẽrã idjia jarad̶a quĩrãca.\\n11Maʌ̃ bẽrã quĩrãcuita b̶ead̶adua. Dadji Ãcõrẽra bio quĩrĩãnadua.\\n12Idjira igararãnadua. Maʌ̃ awara naʌ̃ druad̶ebemarã wad̶i dadjirã tãẽna b̶ea ume ãbaa b̶earãnadua. Bãrãba ãdji caurãda edad̶ibʌrʌ wa bãrã caurãda ãdjirãa diad̶ibʌrʌ, bio cawad̶adua dadji Ãcõrẽba ãdjirãra bãrã quĩrãpitabemada waa ãyã jʌretaẽ́da. Ãtebʌrʌ jʌ̃caraba animarã jidabada quĩrãca ãdjirãba bãrãra biẽ́ b̶ʌd̶ia. Soaba bãrã ẽcarrad̶e ubʌda quĩrãca wa ʌrʌ bãrã daud̶e b̶ʌ quĩrãca ãdjirãneba bãrãra bio mĩga panania ab̶a naʌ̃ ẽjũã bio bia b̶ʌ Ãcõrẽba diad̶ad̶e bãrã jũma quinibʌdad̶aa.\\n14Dãrãẽ́ne mʌ̃ra beuya. Mãwãmĩna bãrãba sod̶eba, jaured̶eba bid̶a cawa panʌa dadji Ãcõrẽba dadjirã itea oyad̶a ad̶ara wãrãda jũma osida. Ni maãrĩ bid̶a ãĩ oẽ́ basía.\\n15Dadji Ãcõrẽba dadjirã itea ne bia oyad̶a ad̶ara wãrãda osimĩna idjida igarad̶ibʌrʌ idjia dadjirã biẽ́ b̶ʌi jarad̶a sid̶a wãrãda oya. Mãwã naʌ̃ ẽjũã bio bia b̶ʌ idjia diad̶ad̶e dadjirãra jũma quinibiya.\\n16Ãcõrẽba dadjirã ume bed̶ea b̶ʌd̶ada bãrãba ĩjã od̶aẽ́bʌrʌ, dewara ãcõrẽ b̶eada ẽpẽnaped̶a ãdji quĩrãpita chĩrãborod̶e copanenibʌrʌ, dadji Ãcõrẽra bãrã ume bio quĩrũya. Maʌ̃ba bãrãra dãrãẽ́ne naʌ̃ ẽjũã bio bia b̶ʌ idjia diad̶ad̶e jũma quininia.–","num_words":354,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.15,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 21 BSNNT - Tijʉ bero, quẽna yʉare ruyuaĩocami - Bible Search\\nĨ buerimasa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre Jesús ĩ ruyuaĩore queti\\n1Tijʉ bero, quẽna yʉare ruyuaĩocami Jesús, ĩ buecanare. Tiberias vãme cʉtira tʉsarojʉ yʉare ruyuaĩocami ĩ. Ado bajiro bajicami: 2Adocãrãcʉ ñacajʉ yʉa, rẽjacana: Simón Pedro vãme cʉtigʉ, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ, Natanael, Galilea sitagʉ Caná vãme cʉti macagʉ, yʉa Zebedeo rĩa, gãjerã jʉarã Jesús ĩ buecana ñacajʉ yʉa. 3To yʉa bajiñarone, ado bajiro yicami Pedro:\\n—Vai vayagʉacʉ yaja yʉ —yicami.\\n—Yʉa quẽne mʉ rãca vana yaja —ĩre yicajʉ yʉa.\\nTo yi, ĩ rãca vacoacajʉ yʉa. Va, cũmua vasãjacajʉ yʉa. Ti ñamire vai vaya ñamicʉtiboacajʉ yʉa. 4Ti busumʉjadone ʉtabʉcʉra tʉne yʉare ruyuaĩocõacami Jesús. To ĩ bajiboajaquẽne, “Ĩne ñagʉ̃mi”, yimasibeticajʉ yʉa. 5Ado bajise yʉare yicami:\\n—¿Vai sĩabeati mʉa? —yʉare yicami Jesús.\\n—Vai vayaboaja yʉa. Sãjabeama —ĩre yicajʉ yʉa.\\n6To yʉa yirone,\\n—¡Cũmua riojojacatʉare bajiʉre rocaroaya mʉa! To bajiro mʉa yijama, vai sĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\nTo ĩ yirotirore bajirone yicajʉ yʉa. Jãjarã vai ĩna sãjajare, no yi tʉ̃amʉo sãtĩmabeticajʉ yʉa. 7Tire ĩaboacʉ, yʉ, Jesús ĩ maicacʉ ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ, Pedrore:\\n—Mani ʉjʉne ñaami —ĩre yicajʉ yʉ.\\nTire ajicõari, ĩ sudiro veacũcatiasere guaro sãña, jatirocaroa, bacõa jãjacami ĩ, Jesús ĩ ñarojʉare. 8Cien metros cõro vijariarojʉre jayacajʉ yʉa. To bajiri jabua cʉtojʉre bajiʉre sãjacanare vaire vejajãjacajʉ yʉa. 9Jãjaeja, majacõari, jeame ʉ̃jʉrime vecare vai jesarãre ĩnare ĩacajʉ yʉa. To bajicõari, pan quẽne jesacajʉ ti. 10Yʉa ejaro ĩacõari ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Gãjerã vai juadirẽmoña yucʉacane mʉa vayasĩarãre —yʉare yicami Jesús.\\n11To bajiro ĩ yisere ajicõari, cũmuajʉre ejasãjacami Pedro. To yicõari, bajiʉre boejʉ vejamocũcami, jacarã vai sãñaricʉre. Ciento cincuenta y tres ñarirãcʉ ñacama vai ñajediro. Jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, surebeticajʉ ti, bajiʉ. 12To ĩ yiro bero, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Bayujiroaya —yʉare yicami Jesús.\\n“¿Ñimʉ ñati mʉ?”, ĩre yisẽniĩabeticajʉ yʉa, “Mani ʉjʉne ñaami” yirã ñari. 13To yicõa, yʉa tʉjʉ ejarʉ̃gʉ̃, panre yʉare ĩsibatocami. Vaire quẽne, to bajirone yicami.\\n14Idiaji yʉare ruyuaĩocoacami, ĩ sĩaecocato bero tudicaticõari.\\nSimón Pedro rãca Jesús ĩ ñagõre queti\\n15Yʉa bayujigajanoro bero, Pedrore ĩre sẽniĩacami Jesús:\\n—¿Mʉ rãcana yʉre ĩna mairo rẽtoro yʉre maiati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yisẽniĩacami Jesús.\\n—Yʉ ʉjʉ mʉre maiaja yʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro.\\n—¡Oveja rĩare ĩna ecarũgũriarore bajirone yʉ yarãre yʉre gotimasiobosaba mʉ! —ĩre yicami Jesús.\\n16Quẽna tudisẽniĩacami Jesús, Pedrore:\\n—¿Yʉre maimasucõati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yirone Pedrojʉama:\\n—Yʉ ʉjʉ mʉre maiaja yʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro quẽna.\\n—¡Ovejare coderiarore bajirone yʉ yarãre yʉre codebosaba mʉ! —ĩre yicami Jesús.\\n17To yicõa, quẽna ĩre tudisẽniĩaquẽnocami Jesús:\\n—¿Yʉre maiati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yicami Jesús.\\nIdiaji, “¿Yʉre maiati mʉ?” Jesús ĩ yisere ajicõari, sʉtiriticoacami Pedro yuja. To bajiri ado bajiro Jesúre ĩre yicami Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro.\\n—Ovejare ĩna ecarũgũrore bajirone yʉ yarãre yʉre gotimasiobosaba mʉ. 18Socʉ mene mʉre gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ mamʉ ñagʉ̃jʉma sudi sãñacõari, no mʉ bojarone vacudirũgũcajʉ mʉ maji. Bʉcʉ mʉ ñatone mʉ ãmorire siacõari, mʉ varʉabetojʉre mʉre ãmirʉarãma ĩna —Pedrore ĩre yicami Jesús.\\n19To bajise Pedrore ĩ yijama, ĩ sĩaecoroti vãmere gotimasiogʉ̃ yicami. To bajiro mʉ yiecosere ĩacõari, “Diore rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa” yigʉ, to bajise goticami Jesús, Pedrore. To yigajanogʉ̃ne,\\n—Vayá yʉ rãca. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya —ĩre yicami Jesús.\\n“Jesús ĩ maimasugʉ̃ ñacajʉ yʉ��, Juan ĩ yire queti\\n20Jʉdati ĩacõari ĩnare yʉ sʉyaro yʉre ĩacami Pedro. Yʉ ñacajʉ Jesús ĩ buecacʉ, bʉto ĩ maicacʉ. Yʉne ñaja Jesús, Pascua boserʉ̃mʉ yʉare ĩ ũmato batʉsacatirʉ̃mʉ ĩ tʉbʉsaca ñacõari, “¿Ñimʉ ñati, mʉre ĩaterãre ĩsirocarocʉma?” Jesúre yisẽniĩacacʉ. 21Yʉre ĩacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩacami Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, ãnima, ¿no bajiro bajirijariquĩda? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Pedro.\\n22To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Quẽna yʉ tudivadirotojʉ ĩ catirotire yʉ bojajama, caticõa ñarũgũrʉcʉmi maji. No bajiro mʉre yibeaja ti, mʉ masibetijaquẽne. Mʉma yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.\\n23To bajiro ĩ yirone, yʉjʉarema, “‘Rijabetirʉcʉmi’ yigʉ yigʉmi” yirene masicõacama ĩna. To bajiboarine Jesújʉama, “Rijabetirʉcʉmi”, yibeticami. Ado bajirojʉa yicami ĩ: “Yʉ tudiejarijʉjʉ ĩ catisere yʉ bojajama, caticõarʉcʉmi maji. Tire mʉ masibetijama, no yibeaja mʉre” yigʉ yicami Jesús. Tire quẽnaro ajimasibeticõari, “Rijabetirʉcʉmi Juan” yire queti gotibatoyuma ĩna.\\n24Juan ñaja yʉ, Jesús ĩ buecacʉ. Yʉne ñaja, adi paperare ucagʉ. Yʉ gotisere, “Riojo gotiaja ti”, yimasiaja mani.\\n25Gajeye jairo ñaja Jesús ĩ yiĩocati. Jediro Jesús ĩ yirũgũcatire mani ucajeocõajama, adi macarʉcʉrore tĩjabetiboroja paperatutiri.","num_words":687,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 21 DES - Pʉhrʉ Tiberia waĩcʉri ditaru tʉro - Bible Search\\nJesu siete ĩgʉ buherãre dehyoañumi\\n1Pʉhrʉ Tiberia waĩcʉri ditaru tʉro dipaturi gʉare ĩgʉ buherãre dehyoami daja. Gʉare dehyoagʉ õpa iimi ĩgʉ daja. 2Simo Pedro, Toma sʉhrʉadigʉ erã arĩgʉ, Natanae Galilea yeba árĩri maca Caná waĩcʉri maca majagʉ, gʉa perã Zebedeo porã, gajirã sã perã gʉa oã nʉcʉ gamenere árĩbʉ.\\n3Gʉa eropa gamenerera pʉhrʉ Simo Pedro õpa arĩmi:\\n—Wai wejẽgʉ wagʉ iiaa, arĩmi ĩgʉ.\\n—Gʉa sã mʉ mera warãra, arĩbʉ gʉa ĩgʉre.\\nEropa arĩtuha buha wabʉ. Eropirã dohodiru mera wabʉ. Iri ñamire gʉa õaro boyotahmuquererã ne yujugʉ waimʉre wejẽbiricarabʉ. 4Boyodiji merejacʉ̃ Jesu imiporo ĩgʉ niguicʉ̃ ĩaribʉ gʉa. Eropa ĩaquererã ĩgʉre ĩha masibiricarabʉ gʉa. 5Eropigʉ gʉare õpa arĩ serẽpimi:\\n—Ne, ¿wai wejẽari mʉa? arĩmi Jesu.\\n—Ne wejẽbirabʉ, arĩ yʉhribʉ gʉa.\\n6—Dohodiru diayepʉ wejẽdire mehyuque. Iripʉ mehyurã wai wejẽrãca, arĩbeo niguimi gʉare. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ĩgʉ arĩdiro dopa ta mehyubʉ. Gʉa mehyura pʉhrʉ bajarã wai ñajama. Bajarã wai ñajacʉ̃ ĩarã wejẽdigʉre dohodirugue aĩsã turabiricarabʉ gʉa. 7Eropigʉ yʉhʉ Jesu ĩgʉ mahigʉ Pedrore werebʉ:\\n—Mari Opʉ ãhrimi sihĩ imiporo niguigʉ, arĩbʉ Pedrore.\\nYʉ eroparĩcʉ̃ Jesu ĩgʉ árĩcʉ̃ masigʉ, Simo Pedro ĩgʉ suhrirore sañami. Wai wejẽbu ĩgʉ suhrirore tuweadigʉ árĩmi. Ĩgʉ suhrirore sañatuha diague yuriñajami. 8Eropirã gajirã gʉa buherã dohodirugue árĩbʉ. Cien metro yoaro diaguere payabʉ gʉa. Eropirã wejẽdigʉre wai bajarã ñajadigʉre dohodiru mera taramajaabʉ gʉa. 9Tʉrogue tuhajarã pea niti dihta gose oyari peame weca waire ĩgʉ mupunugupidigʉre ĩabʉ gʉa. Panru sãre ĩabʉ gʉa.\\n10Gʉa eropa ĩacʉ̃ Jesu gʉare õpa arĩmi:\\n—Dohparagã mʉa wejẽnirãre bajamerãgã aĩgãrique, arĩmi gʉare.\\n11Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Simo Pedro Jesu mera árĩgʉ ĩgʉ sã dohodirugue ñaja, wejẽdire tara majaami imiporogue. Pagarã wai ñajanirã ciento cincuenta y tres wai árĩma. Bajarã wai ñajaquererã wejẽdire ne yehguebirima.\\n12—Banirã arique, arĩmi Jesu gʉare.\\n—¿Noano ãhriri mʉhʉ? arĩ serẽpiñabiribʉ gʉa ĩgʉre. Gʉa Opʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masibʉ gʉa. 13Eropigʉ Jesu peame pohrogue eja, panre aĩ gʉare gueremi. Wai sãre gueremi.\\n14Eropigʉ Jesu ĩgʉ masa mʉriara pʉhrʉ imiporo dehyoagʉ ʉhresubu gʉare ĩgʉ buherãre dehyoagʉ iimi.\\nJesu Simo Pedro mera weretamuñumi\\n15Gʉa bara pʉhrʉ Jesu Simo Pedrore serẽpimi:\\n—Simo, Jona magʉ, ¿oãre mʉ mahiro tauro yʉre mahiri mʉhʉ? arĩmi Simo Pedrore.\\n—Opʉ, mʉre mahia yʉhʉ. Mʉre yʉ mahirire masia mʉhʉ, arĩ yʉhrimi Simo Pedro.\\n—Eropigʉ ovejagãre mari ejodiro dopa ta yaharãre buheque mʉhʉ, arĩmi Jesu.\\n16Eropa arĩtuha dipaturi ĩgʉ Simo Pedrore serẽpimi daja:\\n—Simo, Jona magʉ, ¿yʉre mahiri mʉhʉ? arĩmi Jesu.\\n—Opʉ, mʉre mahia yʉhʉ. Mʉre yʉ mahicʉ̃ masia mʉhʉ, arĩ yʉhrimi Simo Pedro.\\nJesu arĩmi daja:\\n—Ovejare ĩhadibugʉ ovejare ĩgʉ õaro ĩhadiburo dopa ta yaharãre õaro ĩhadibuque, arĩmi Jesu Pedrore.\\n17Eropa arĩtuha dipaturi Simo Pedrore serẽpimi:\\n—Simo, Jona magʉ, ¿diaye ta y��re mahiri mʉhʉ? arĩmi Jesu daja.\\nɄhresubu ĩgʉ eropa serẽpicʉ̃ peegʉ Simo Pedro turaro bʉjaweremi.\\n—Opʉ, mʉhʉ masipehoa. Mʉre yʉ mahicʉ̃ masia mʉhʉ, arĩmi Simo Pedro.\\n—Ovejare mari ejodiro dopa ta yaharãre buheque mʉhʉ. 18Diaye mʉre arĩgʉ iiaa. Mʉhʉ mamʉ árĩgʉ mʉ suhrire saña, mʉ gamerogue curimʉribʉ mʉhʉ. Eropa árĩdi árĩqueregʉ ta pʉhrʉ mʉhʉ bʉgʉ árĩcʉ̃, mʉ mojotorire sĩbeocʉ̃ gajigʉ mʉre mʉ suhrire sãgʉcumi. Eropigʉ mʉ wadiabirogue mʉre aĩgãgʉcumi, arĩmi Jesu Simo Pedrore.\\n19Eropa arĩgʉ Simo Pedro dohpa wa ĩgʉ sĩriborore wereyugʉ iimi. Eropigʉ Simo Pedro sĩrigʉ Goãmʉre, “Õagʉ, turagʉ ãhraa,” masa erã arĩcʉ̃ ĩgʉ iiborore wereyugʉ iimi. Eropigʉ Pedro mera weretamutuhagʉ õpa arĩmi Jesu ĩgʉre:\\n—Diaye ta yʉ buhediro dopa iique mʉhʉ, arĩmi Jesu Pedrore.\\nJesu ĩgʉ mahigʉ ipũre gojadigʉ árĩmi\\n20Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pedropʉ yʉre Jesu ĩgʉ mahigʉre erãre yʉ nʉrʉsiacʉ̃ ĩami ĩgʉ. Yʉpʉ ĩgʉ ĩagʉpʉ ero core Jesu pohrogã badoagʉ ĩgʉre õpa arĩdigʉ árĩbʉ. “Opʉ, ¿mʉre ĩhaturirãre wiabupʉ nihino árĩcuri ĩgʉ?” arĩ Jesure serẽpidi árĩbʉ yʉpʉ. Eropa yʉre ĩagʉ Pedro serẽpimi Jesure:\\n21—Opʉ, ¿ihĩ Ñupʉ dohpa wagʉcuri? arĩ serẽpimi:\\n22—Ire mʉre werebeaa. I yebaguere yʉ dujariboro core ĩgʉre árĩniguicʉ̃ yʉ iicʉ̃ irire masibeaa mʉhʉ. Eropigʉ ĩgʉ waborore guñabita mʉhʉ. Diaye ta yʉ buhediro dopa iique mʉpʉ, arĩmi Jesu Pedrore.\\n23Irire ĩgʉ yʉre Ñure wererare peerã árĩpehrerã Jesu yarã weresiririma. Irire weresirirã õpa arĩrima erã: “Jesu ĩgʉ mahigʉ buhegʉ sĩrisome,” arĩ weresiririma yʉre Jesu yarã erã basi. Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta “Ĩgʉ sĩrisome,” arĩgʉ iibirimi Jesu. “I yebaguere yʉ dujaricʉ̃ ĩgʉre árĩniguicʉ̃ yʉ iicʉ̃ irire masibeaa mʉpʉ,” arĩmi Jesu Pedrore.\\n24Jesu buhegʉ ire weregʉ, ipũre gojagʉ ãhraa yʉhʉ. Eropirã i wereri diaye ta árĩcʉ̃ masia mari.\\n25Baja gaji sãre Jesu iimi. Ĩgʉ iirare mari gojapehocʉ̃ iripũri gojarapũri baja tariari pũri waboya. Eropiro iripũrire mari dibucʉ̃ sihajabiriboya i yeba. Ʉjʉtʉria waboya yʉ pepicʉ̃. Iripẽta ãhraa.","num_words":685,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 1 New Testament in Mixe of Mazatlán | The New Bible.com\\n1Je̱'e̱ Dios y'Ung mu̶dyiibu̶ ya naaxwiiñ oy ye̱jku̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt 1Ko je̱'e̱ naaxwiimbu̶ aga'an chondaaky je'emy najty je̱'e̱ tyu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya, y je̱'e̱ tyu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ tu'ugyu̶ najty je̱'e̱ y'ity mu̶u̶d je̱'e̱ Dios y nan Dios najty je̱'. 2Je̱' najty timy'aga'an'ajt yajpaatp mu̶u̶d je̱'e̱ Dios. 3Y mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶ je̱'e̱ Dios yajkojy ku̶xyu̶ tijaty ya naaxwiiñ n'ijxu̶mbyu̶ñ ajku̶xy, y ka'p je̱'e̱ wiingpu̶ yajkoj. 4Y je̱' je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ ye̱jkp ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, y je̱' ko je̱' je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ ye̱jkp ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, du'un je̱' neby tu'ug ju̶u̶n mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ja'ay kudu̶kxp kujajpu̶ñ. 5Adayaaba ju̶u̶n ajajp adu̶kxp adaa ma y'agodzu̶'u̶yu̶ñ, y je̱'e̱ koodzpu̶ ka'p je̱'e̱ mu̶baad myu̶mada'agyii. 6Mu̶'it je̱'e̱ Dios je̱'e̱ ja'ay tu'ug kejxy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Juan, 7mu̶dyiibu̶ tu̶y'ajt ye̱jkpu̶ miinu̶ñ nidu̶y'ajt'ádu̶ch je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ, neby je̱'e̱ ja'ay mu̶baad nigu̶xyu̶ mu̶bu̶jktaaygyu̶xyu̶ñ neby je̱'e̱ Juan najty myu̶na'añu̶ñ. 8Juan ka'p najty je̱'e̱ jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ; je'eyu̶ najty je̱'e̱ tu̶ yajkéxy ko nidu̶y'ajt'ádu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ. 9Ko je̱'e̱ yaa y'ooy ma adayaaba naaxwiiñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶n tu̶y'ajtpu̶ju̶ñ, je̱' je̱'e̱ tu̶y'ajt xymyooyu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ ja'ay ya naaxwiiñ mu̶baad nigu̶xyu̶ paatku̶xyu̶ñ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt. 10Ko je̱'e̱ tu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya y'ooy ma adayaaba naaxwiiñu̶ñ, y oy najty je̱'e̱ Dios je̱'e̱ naaxwiiñ je̱' tu̶ ja'ayajkojy mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶, peru̶ ka'p je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay y'u̶xkajpu̶ ajku̶xy. 11Je̱'e̱ kyu̶'u̶mmu̶gugajpt, je̱'e̱ judío ja'ay, je̱' je̱'e̱ jya'ani'ooy, peru̶ je̱' ka'p je̱'e̱ kyu'ubu̶jku̶ ajku̶xy. 12Peru̶ ku̶xyu̶ mu̶dyiibu̶ ku'ubu̶jku̶ju̶ñ y myu̶bu̶jkku̶xu̶ je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt, je̱'e̱ju̶tz je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ myooy ajku̶xy ko je̱'e̱ Dios wan ung'ajtu̶gu̶xyu̶. 13Ka'p je̱'e̱ du'un xy'ung'ajtu̶m ajku̶xy neby adayaaba teedy xy'ung'ajtu̶mu̶ñ ajku̶xy, nan ka'p dyu'unu̶ch neby je̱'e̱ ja'ay tijyu̶ñ. Peru̶ ko je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt tu̶ nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy, mu̶'it je̱'e̱ du'un xy'ung'ajtu̶nu̶ ajtu̶m ajku̶xy. 14Je̱'e̱ tu̶y'ajtmu̶u̶dpu̶ ya naaxwiiñ je̱'e̱ mya'axung'ajty mu̶u̶d je̱'e̱ ñi'kx kyopt y chu̶naay jyugy'ajty ma u̶u̶ch ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ, je̱' tzojky ju̶wu̶u̶y je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay y nigapxy nimu̶dyaaky je̱'e̱ tu̶y'ajt. Y u̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ y'oy'ajt myu̶k'ajt n'ijxu̶ ajku̶xy, je̱'e̱ oy'ajt mu̶k'ajt mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ Dios y'Ung je̱'e̱ Tyeedy mooyu̶ju̶ñ. 15Juan Bautista ñidu̶y'ajt'ajt je̱'e̱ Dios y'Ung, y myu̶naañ: “Adaa ja'ay je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch nnigapx ma miich ajku̶xyu̶ñ, ko u̶u̶ch du'un nmu̶naañ ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶x'aam miimb ma u̶u̶chu̶ñ, jakmu̶k'ajt mu̶u̶d je̱'e̱ ni'igyu̶ ka'p u̶u̶chu̶ñu̶ba, je̱' ko je'emy najty yu̶'u̶ yaa ko u̶u̶ch nma'axung'ajty.” 16Je̱'e̱ Dios y'Ung xychojku̶mby xyjyu̶wu̶u̶yu̶mby mu̶jku̶je̱e̱, paady je̱'e̱ oy'ajt may'ajtu̶ñ tuñ mu̶jku̶je̱e̱ oymyu̶naaju̶ch. 17Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ Moisés ane̱'e̱mu̶ñ mooy, peru̶ je̱'e̱ Dios xychojku̶mb xyjyu̶wu̶u̶yu̶mb je̱' y tu̶ je̱'e̱ tu̶y'ajtu̶ñ xymyooyu̶m ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Jesucristo kyu̶xpu̶. 18Ka'p je̱'e̱ Dios ni pu̶n ixyñu̶; je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ y'ung, mu̶dyiibu̶ Dios'ajtpu̶ñ#1.18 Mu̶dyiibu̶ Dios'ajtpu̶ñ: adayaaba texto tu'ktúkypyu̶ ka'p je̱'e̱ jaaybyu̶du̶jk nije̱' tu̶ paatku̶xy. y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu'ugyu̶ yajpaatp ma je̱'e̱ Dios Teedy y'ityu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un tu̶ xyajnejwu̶u̶yu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ Dios Teedy yajpaadyu̶ñ.Juan Bautista je̱'e̱ Jesucristo nidu̶y'ajt'áty(Mt 3.11-12; Mc 1.7-8; Lc 3.15-17) 19Chi je̱'e̱ Jerusalenbu̶ judío ja'ay ke̱jxku̶xy je̱'e̱ teedytu̶jk mu̶u̶d je̱'e̱ levitu̶ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ tuungu̶xpu̶ñ ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ ma je̱'e̱ Juan najty yajpaadyu̶ñ, nu̶kxy yajtu̶u̶gu̶xy pu̶n je̱' najtyu̶ñ. 20Y je̱' ñigapx je̱'e̱ oy yajxón, myu̶naañ:—U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch nje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo#1.20 Mesías 21Chi ja'adu'ook yajtu̶u̶gu̶xy:—¿Pu̶n miich? ¿Nej miich je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Elías?Chi je̱'e̱ Juan y'adzooy:—Ka'p je̱'e̱ y'u̶u̶chu̶ch.Chi jaknu̶maay'adu̶u̶tzku̶xy:—¿Nej miich tyú̶mu̶tz je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios ñigapx ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ ko myina'añ ya naaxwiiñ?Chi je̱'e̱ Juan y'adzooy:—Ka'p. 22Chi jaknu̶maaygyu̶xy:—¿Peru̶ pu̶n mixyu̶n miich? Neby u̶u̶ch je̱'e̱ tu̶y'ajt mu̶baad nmu̶nú̶kxku̶xyu̶ñ ma u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ xykye̱jxku̶xyu̶ñ. ¿Ti ko ku̶'u̶m mga'anayñigapxyii pu̶n mixyu̶n miichu̶ñ? 23Chi je̱'e̱ Juan y'adzoowu̶ ajku̶xy:—U̶u̶ch je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk najtzkapxu̶u̶ybyu̶ñ jim adu'ugtuum: ‘Yajtu̶u̶gu̶x je̱'e̱ Windzú̶n Dios ñu̶u̶'aa tyu'u'aa je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ mu̶j aney axu̶guetyu̶ñ’, du'un neby je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Isaías jékyu̶p myu̶naañu̶ñ. 24Mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ fariseotu̶jk najty tu̶ kye̱jxu̶gu̶xyu̶ñ nu̶kxy je̱'e̱ Juan yajtu̶u̶gu̶xy, 25chi nu̶maaygyu̶xy:—Pu̶nu̶ ka'p miich mje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo, ni je̱'e̱ Elías, y ni mga'aje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶, ¿y tiiju̶tz ko mja'ayyajnu̶u̶béty? 26Chi je̱'e̱ Juan y'adzoowu̶ ajku̶xy:—U̶u̶ch yajnu̶u̶be̱jtpu̶ch mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶, peru̶ jii je̱'e̱ ja'ay tu'ug ma miich ajku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ ka'p m'ixy'ajtku̶xyu̶ñ, 27y mu̶dyiibu̶ jak'u̶x'aam miimb ma u̶u̶chu̶ñ. U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch xypyaady nú̶kxyu̶ch je̱'e̱ kyu̶'u̶gwiin ngue̱ju̶yu̶. 28Adaa jim adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶ ma je̱'e̱ kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Betania,#1.28 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: Betábara. jim Jordán mu̶jnu̶u̶'awiimb xu̶u̶bu̶dzu̶my'eemby ma je̱'e̱ Juan najty jya'ayyajnu̶u̶bétyu̶ñ.Jesús, je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng mu̶dyiibu̶ kye̱jxu̶ñ 29Kujaboom je̱'e̱ Juan ijxy je̱'e̱ Jesús ko najty ñimiñyii, y chi myu̶naañ: “¡Ijxku̶x, chi je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng myiñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ kexyu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay ni'o'ktu'udaambu̶ñ neby je̱'e̱ windzu̶gu̶'u̶ñdyu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ pyoky kyu̶xpu̶ ajku̶xy! 30Adaa je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch najty du'un ndijpyu̶ñ ko u̶u̶ch du'un nmu̶naañ: ‘Jak'u̶x'aam je̱'e̱ ja'ay tu'ug myiñ ma u̶u̶chu̶ñ mu̶dyiibu̶ ni'igyu̶ jakmu̶k'ajt mu̶u̶du̶ñ ka'p u̶u̶chu̶ñu̶ba, je̱' ko je'emy najty yu̶'u̶ yaa ko u̶u̶ch nma'axung'ajty.’ 31Ni u̶u̶chpyaad najty je̱'e̱ nga'anejwu̶'u̶y pu̶n najty je̱'e̱ju̶ñ; peru̶ u̶u̶ch, tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnu̶u̶béty mu̶u̶d je̱'e̱ nu̶u̶ neby je̱'e̱ Israel ja'ay mu̶baad nejwu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ pu̶n je̱'e̱ju̶ñ.” 32Nan ñigapx je̱'e̱ Juan nandu'un, myu̶naañ: “Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ Espíritu Santo n'ijxu̶ choñ tzajpjooty; kyu̶daaky neby tu'ug muuxyu̶ñ, y chi yujkwéch ma je̱' kyu'uduuyu̶ñ. 33U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch najty nnejwu̶'u̶yñu̶ pu̶n je̱'e̱ju̶ñ, peru̶ je̱'e̱ Dios Teedy mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch xykye̱jxu̶ñ ko u̶u̶ch nja'ayyajnu̶u̶bé̱du̶ch, je̱' u̶u̶ch xyñu̶maay: ‘Je̱'e̱ ja'ay ma naty m'ixyu̶ñ kyu̶da'agy je̱'e̱ Dios y'Espíritu y yujkweech naty ma je̱' kyu'uduuyu̶ñ, je̱' je̱'e̱ ja'ay yaj'aadu̶gu̶'u̶wu̶p yajjoottu̶gu̶'u̶wu̶p je̱'e̱ Espíritu Santo.’ 34U̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ixy, y u̶u̶ch nidu̶y'ajt'ajtypy ko je̱' je̱'e̱ Dios Ung'ajtu̶p.”Je̱'e̱ timyjyayu̶jpu̶ Jesús dyiscípulotu̶jk ajku̶xy 35Kujaboom najty je̱'e̱ Juan jim ja'adu'ooku̶ñu̶ba mu̶u̶d je̱'e̱ y'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk nime̱tzk ajku̶xy. 36Ko je̱'e̱ Juan ijxy je̱'e̱ Jesús ñaxy najty jim, chi myu̶naañ:—¡Ok'ijxku̶x, yu̶'u̶ je̱' je̱'e̱ Dios byorreegu̶'úng mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ kexyu̶ñ! 37Je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ je̱'e̱ Juan y'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk ajku̶xy myu̶doogu̶x je̱'e̱ du'un ko je̱'e̱ Juan du'un myu̶naañ, y chi je̱'e̱ Jesús padu'ubu̶jkku̶xy. 38Chi je̱'e̱ Jesús y'ijxwimbijty, y ko ijxy ko najty pyamiinu̶gu̶xy, chi yajtu̶u̶gu̶xy:—¿Ti m'u̶xtaaygyu̶xypy?Chi je̱' y'adzoogu̶xy:—Windzú̶n, ¿ma miich mdzu̶na'ay? 39Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶ ajku̶xy:—Miingu̶x, jam ijxku̶x ma u̶u̶ch ndzu̶na'ayu̶ñ.Chi ñú̶kxku̶xy, y ijxku̶xy ma najty chu̶na'ayu̶ñ. Je̱'e̱ mu̶'it xu̶u̶ jim kyudzu'uju̶u̶ygyu̶xy, je̱' ko tu̶ najty chu'uju̶u̶yñu̶ ko jim jya'tku̶xy. 40Nidu'ugtu̶ je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ mu̶doogu̶xu̶ñ neby je̱'e̱ Juan myu̶naañu̶ñ y padzóngu̶xy je̱'e̱ Jesús, je̱' najty je̱' je̱'e̱ Andrés, je̱'e̱ Simón Pedro pyuya'ay. 41Andrés jayu̶jp je̱'e̱ pyuya'ay Simón oy u̶xta'ay, chi nu̶maay:—Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ Mesías nbaatku̶xy (mu̶dyiibu̶ du'un ayuuk wimbu̶dzu̶u̶mbu̶ñ: Cristo.) 42Chi je̱'e̱ Andrés mu̶dnu̶kxy je̱'e̱ Simón ma je̱'e̱ Jesús najtyu̶ñ; ko je̱'e̱ Jesús windu̶kxpejty je̱'e̱ Simón, chi nu̶maay:—Miich Simón, je̱'e̱ Juan y'ung,#1.42 Je̱'e̱ Juan y'ung: nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: je̱'e̱ Jonás y'ung. peru̶ je̱' miich mxu̶u̶'ajtnu̶ch Cefas (mu̶dyiibu̶ du'un ayuuk wimbu̶dzu̶u̶mbu̶ñ: Pedro).Jesús nu̶ma'ay je̱'e̱ Felipe mu̶u̶d je̱'e̱ Natanael: pajaamgu̶ch 43Kujaboom je̱'e̱ Jesús wyinmaay ñu̶kxa'añ Galilea naaxjooty. Chi je̱'e̱ Felipe mu̶dnaybyaattu̶, y nu̶maay:—Pajaamgu̶ch. 44Je̱'e̱ Felipe jim Betsaida je̱'e̱ najty kyugajptu̶ch, ma je̱'e̱ Andrés mu̶u̶d je̱'e̱ Pedro najty nandu'un kyugajptu̶chu̶ñ ajku̶xy. 45Chi je̱'e̱ Felipe oy u̶xta'ay je̱'e̱ Natanael, y chi nu̶maay:—Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nbaatku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Moisés ñigapx ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ, y nan mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk nandu'un ñigápxku̶xu̶ñ. Je̱'e̱ Jesús je̱', je̱'e̱ José y'ung, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ jim Nazaret kugajptu̶ñ. 46Chi je̱'e̱ Natanael myu̶naañ:—Ka'p ndijy oyjya'ay da'a jim mu̶baad y'okpu̶dzu̶my jim Nazaret.—Chi je̱'e̱ Felipe y'adzooy:—Min y jam ku̶'u̶m oktimy'ix. 47Ko je̱'e̱ Jesús ijxy ko je̱'e̱ Natanael ñimiñyii, chi myu̶naañ:—Chaa je̱'e̱ Israel ja'ay tu'ug myiñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt amuumdu'ugjoot kuydyuumbu̶ñ, y ka'p nimu̶naa y'anu̶u̶'áty. 48Chi je̱'e̱ Natanael yajtu̶u̶y je̱'e̱ Jesús:—¿Ma u̶u̶ch miich tu̶ xy'ixy ko u̶u̶ch miich xy'u̶xkapy?Chi je̱'e̱ Jesús adzooy je̱'e̱ Natanael:—Je'emy najty n'ixy'aty, ka'anu̶ je̱'e̱ Felipe najty nej xyñu̶ma'ayñu̶ ko najty jiiby higueeru̶ pa't mdu̶na'ay. 49Chi je̱'e̱ Natanael y'adzooy:—Windzú̶n, ¡miich je̱'e̱ Dios xy'Ung'ajtp, miich mu̶j'ane̱'e̱mbu̶'ajtp ma je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xyu̶ñ! 50Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶:—¿Paady u̶u̶ch miich je̱'e̱ n'ayuuk tu̶ xymyu̶bu̶jku̶ ko du'un tu̶ nnu̶ma'ay ko tu̶ n'ixy higueeru̶ pa't? Peru̶ m'ixe̱e̱mbyñu̶ je̱'e̱ jakmu̶jwinma'añbyu̶ ka'p adaabu̶ñu̶ba. 51Nandu'un je̱'e̱ Jesús myu̶naañ:—Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy ko m'ijxku̶xu̶py miich je̱'e̱ tzajp awa'adz, y pye̱jtku̶xy myu̶najkku̶xy je̱'e̱ Dios y'ángelestu̶jk naty ma u̶u̶chu̶ñ, je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty.#1.51 Hijo del hombre.\\nNew Testament in Mixe of Mazatlán","num_words":1293,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano COLOSENSES 1\\nPablo Colosacjãrãrẽ ojáca pũrĩ niꞌi\\nPablo Colosa, Frigia diꞌtapʉ nirĩ macãcjãrãrẽ ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ ne niꞌcãti na tiropʉre waꞌaticʉ niwĩ. Cʉ̃ meꞌrãcjãrã Jesucristo ye quetire were, cʉ̃rẽ ���jõpeori curuacjãrã sãjãcã weecãrã niwã. Ti curua Colosacjãrãrẽ Epafras Jesucristo ye quetire buꞌe, narẽ sʉꞌori niseticʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩrẽ Pablo buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nígʉ̃, ojacʉ niwĩ.\\nAꞌtere ojacʉ niwĩ. Na añurõ weesere tʉꞌogʉ, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌosere ojacʉ niwĩ. Tojo nicã mejẽcã buꞌeri masãrẽ tʉꞌomasĩña nisere ojacʉ niwĩ. Apeyere, Jesucristo yere mʉsã tʉꞌoꞌcaronojõta queoro weeya nisere ojacʉ niwĩ.\\nPablo Colosacjãrã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ marĩ acaweregʉ Timoteo meꞌrã mʉsãrẽ añudutiꞌi. Õꞌacʉ̃ ʉaꞌcaronojõta yʉꞌʉre Jesucristo cʉ̃ ye quetire weredutigʉ cũuwĩ.\\n2 Mʉsã Colosacjãrã Jesucristo yarã cʉ̃rẽ ẽjõpeonuꞌcũrãrẽ ojaꞌa. Mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ añurõ weeato. Ejerisãjãcã weeato.\\nPablo Colosacjãrãrẽ Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosaꞌque niꞌi\\n3 Õꞌacʉ̃ marĩ wiogʉ Jesucristo pacʉre mʉsãrẽ sẽrĩbosasetirinʉcʉ̃ eꞌcatise oꞌoꞌo. 4-5 Mʉsã ye quetire tʉꞌowʉ. Aꞌtiro niꞌi. Mʉsã Jesucristo masãrẽ yʉꞌrʉomi nise diacjʉ̃ cjasere tʉꞌocãrã niwʉ̃. Tere tʉꞌorã, mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉsepʉ weeatjere eꞌcatiyutojacãrã niwʉ̃. Tojo weerã Jesucristore añurõ ẽjõpeocãrã niwʉ̃. Mʉsã basu Õꞌacʉ̃ yarã nipeꞌtirãrẽ añurõ maꞌiseticãrã niwʉ̃. Ʉ̃sã tere tʉꞌoꞌcãrã nitjĩarã, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌoꞌo.\\n6 Ãpẽrã quẽꞌrã tojota te quetire tʉꞌorã, mʉsã weronojõta weerã weema. Nipeꞌtiropʉ wereturiawãꞌcãrã weema. Mʉsã Õꞌacʉ̃ masãrẽ maꞌisere tʉꞌorã, “Diacjʉ̃ta niꞌi”, nicãrã niwʉ̃. 7 Ʉ̃sã ʉpʉtʉ maꞌigʉ̃ Epafras mʉsãrẽ te quetire werecʉ niwĩ. Cʉ̃ ʉ̃sãrẽ daꞌratamugʉ̃ nimi. Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ Cristo ye cjasere mʉsãrẽ weregʉ nimi. 8 Cʉ̃́ta mʉsã ye quetire miiejawĩ. Mʉsã Jesucristore ẽjõpeotjĩarã añurõ maꞌisetisere werewĩ.\\n9 Tojo weerã Epafras mʉsã ye quetire wéréca nʉmʉta maata ʉ̃sã Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosanʉꞌcãwʉ̃. Aꞌtiro nicã quẽꞌrãrẽ mʉsãrẽ tojo sẽrĩbosanuꞌcũcãꞌa. Aꞌtiro sẽrĩbosaꞌa: “Õꞌacʉ̃, Espíritu Santu tʉꞌomasĩse oꞌoato narẽ. Cʉ̃ tojo oꞌocã, na mʉꞌʉ dutiꞌquere añurõ tʉꞌomasĩrãsama. 10 Mʉꞌʉ yarã weronojõta weesetirãsama”, ni sẽrĩbosaꞌa. Õꞌacʉ̃ mʉsã tojo weecã ĩꞌagʉ̃, eꞌcatigʉsami. Mʉsã cʉ̃ ʉaꞌcaronojõta añurõ weerãsaꞌa. Cʉ̃rẽ masĩnemorãsaꞌa. 11 Cʉ̃ tutuayʉꞌrʉagʉ cʉ̃ tutuasere mʉsãrẽ oꞌogʉsami. Tojo weecã, mʉsã eꞌcatise meꞌrã nipeꞌtise mejẽcã waꞌasere wãcũtutuarãsaꞌa. 12 Mʉsã Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌorãsaꞌa. Cʉ̃ mʉsã ñaꞌarõ weeꞌquere dʉporopʉ acobojo, dʉcayutojacʉ niwĩ. Tojo weerã mʉsã cʉ̃ tiropʉ ãpẽrã cʉ̃ yarã, cʉ̃rẽ ẽjõpeorã meꞌrã nirãsaꞌa. 13-14 Marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃ marĩrẽ, wãtĩ dutinoꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉocʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ macʉ̃ wẽrĩse meꞌrã naꞌitĩꞌarõpʉ weronojõ níꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉocʉ niwĩ. Marĩ ñaꞌase weeꞌquere acobojocʉ niwĩ. Tojo weegʉ marĩrẽ cʉ̃ macʉ̃ ʉpʉtʉ maigʉ̃rẽ oꞌócʉ niwĩ. Marĩ wiogʉ niato nígʉ̃ tojo weecʉ niwĩ.\\nÕꞌacʉ̃ Jesucristo wẽrĩse meꞌrã masãrẽ yʉꞌrʉoꞌque niꞌi\\n15 Õꞌacʉ̃rẽ ĩꞌanoꞌña marĩꞌi. Cʉ̃ macʉ̃ aꞌti nucũcãpʉ aꞌtigʉ, cʉ̃ nisetisere masãrẽ bajuyoropʉ ĩꞌocʉ niwĩ. Jesucristo nipeꞌtise dʉporo nitojacʉ niwĩ. 16 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃ meꞌrã nipeꞌtisere ʉꞌmʉse, aꞌti diꞌta bajurã, bajutirãrẽ weecʉ niwĩ. Apeye quẽꞌrãrẽ bajuse, bajutisere weecʉ niwĩ. Tojo nicã wiorãrẽ ʉꞌmʉsepʉ nirã́, aꞌti nucũcãpʉ nirã́, nipeꞌtirãrẽ weecʉ niwĩ. Tere wéégʉ, “Yʉꞌʉ macʉ̃ ye nirõsaꞌa”, nicʉ niwĩ. 17 Cʉ̃ macʉ̃ ne waropʉta nipeꞌtise cʉ̃ bajurẽse dʉporo nitojacʉ niwĩ. Cʉ̃ meꞌrãta cʉ̃ bajurẽꞌque ninuꞌcũcãꞌa. Queoro dʉcayuro marĩrõ ninuꞌcũꞌu. 18 Jesucristo marĩ dʉpoá cʉ̃rẽ ẽjõpeorã wiogʉ nimi. Cʉ̃́ta marĩ cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ catise oꞌogʉ nimi. Marĩ nipeꞌtirã Jesucristore ẽjõpeorã niꞌcã curua, niꞌcã upʉ niꞌi. Cʉ̃ marĩ masã maꞌmi nimi. Cʉ̃ wẽ́rĩ́ca beꞌro marĩ nipeꞌtirã dʉporo masãcʉ niwĩ. Tojo weegʉ nipeꞌtirã buꞌipʉ nimi. 19 Õꞌacʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Yʉꞌʉ macʉ̃ yʉꞌʉ weronojõta niato”, nicʉ niwĩ. Tojo weero nipeꞌtise Õꞌacʉ̃ nisetise Jesucristopʉreta niꞌi. 20 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃rẽ wẽrĩcã ʉacʉ niwĩ. Nipeꞌtise, nipeꞌtirã, ʉꞌmʉse, aꞌti nucũcã yʉꞌʉ meꞌrã apoato nígʉ̃ tojo weecʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ curusapʉ wẽrĩse meꞌrã apocʉ niwĩ.\\n21 Mʉsã quẽꞌrã ne waro Õꞌacʉ̃rẽ masĩticãrã niwʉ̃. Mʉsã ñaꞌarõ weesetiꞌque buꞌiri Õꞌacʉ̃rẽ ĩꞌatuꞌti, ñaꞌarõ wãcũcãrã niwʉ̃. 22 Mʉsã tojo nisetimicã, Õꞌacʉ̃ niꞌcãrõacãrẽ mʉsã meꞌrã apocʉ niwĩ. Jesucristo marĩ weronojõ upʉtigʉ ti upʉ meꞌrãta cʉ̃ piꞌeti, wẽrĩcʉ niwĩ. Cʉ̃ wẽrĩse meꞌrã Õꞌacʉ̃ yarã buꞌiri marĩrã tojacã weecʉ niwĩ. Cʉ̃ pacʉpʉre mʉsãrẽ wiagʉti nígʉ̃, tojo weecʉ niwĩ. 23 Mʉsã cʉ̃ ye quetire ẽjõpeonuꞌcũcã, cʉ̃ ʉaro weenuꞌcũcã, tojo weegʉsami. Ãpẽrã mʉsãrẽ mejẽcã werecã, cʉ̃ ye quetire ne cõꞌaticãꞌña. Aꞌtere nipeꞌtirocjãrãpʉ tʉꞌorã weema. Yʉꞌʉ quẽꞌrã aꞌte quetire weretamusijagʉta niꞌi.\\nÕꞌacʉ̃ Pablore Jesucristore ẽjõpeorãrẽ weetamudutiꞌque niꞌi\\n24 Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre weredutiꞌquere weregʉ, apetero pũrõ piꞌetiꞌi. Tojo piꞌetimigʉ̃, eꞌcatiꞌi. Jesucristo cʉ̃rẽ ẽjõpeorã ye niatjere piꞌetitojacʉ niwĩ. Tojo weegʉ yʉꞌʉ quẽꞌrã cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ weetamusĩꞌrĩgʉ̃ piꞌetiꞌi. 25 Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre narẽ weetamudutiwĩ. Tojo weegʉ yʉꞌʉ mʉsã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ aꞌtiro weeꞌe. Cʉ̃ ye quetire añurõ tʉꞌomasĩpeꞌoato nígʉ̃ mʉsãrẽ weetamuꞌu. 26-27 Mʉsã Colosacjãrã, judío masã nitirã quẽꞌrãrẽ añubutiase queti niꞌi. Jesucristo mʉsãpʉreta nimi. Cʉ̃ mʉsã meꞌrã niyucã, añuse mʉsã ʉꞌmʉsepʉ niatjere masĩ, eꞌcatiyutojasaꞌa. Õꞌacʉ̃ maata judío masã nitirãrẽ Jesucristo yʉꞌrʉogʉsami nisere wereticʉ niwĩ. Tojo weerã ne warocjãrãpʉa aꞌtere masĩticãrã niwã. Aꞌtocaterore Õꞌacʉ̃ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ masĩcã weemi.\\n28 Ʉ̃sã Jesucristo ye quetire wereꞌe. Nipeꞌtirã masãnʉcʉ̃rẽ cʉ̃ nisetisere masĩdutirã wereꞌe. Cʉ̃ ʉaro weedutirã, cʉ̃ meꞌrã ninuꞌcũdutirã wereꞌe. 29 Aꞌtere weesĩꞌrĩgʉ̃, Jesucristo cʉ̃ tutuase oꞌose meꞌrã yʉꞌʉ masãrẽ ʉpʉtʉ buꞌe, narẽ Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosaꞌa.","num_words":740,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Juan 1\\n1 Sicatopʉra Cõãmacʉ̃ wãcũrére marĩrẽ wedegʉdʉ niitoarigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃mena niirigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ Cõãmacʉ̃ niijãrigʉ niiwĩ. 2 Cʉ̃ʉ̃ sicatopʉra Cõãmacʉ̃mena niitoarigʉ niiwĩ. 3 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃menarã niipetirare, niipetirere tiirígʉ niiwĩ. Niipetira, niipetire cʉ̃ʉ̃menarã tiirígue niiã. 4 Cʉ̃ʉ̃ catiré petihérere ticogʉdʉ niirigʉ niiwĩ. Tee catiré ticogʉ́ra basocáre sĩãwócore tiiróbiro niirigʉ niiwĩ. 5 Basocá niirṍ naĩtĩãrõpʉ tiiróbiro niiriro niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ sĩãwócogʉ toopʉ́re sĩãwócoqui. Naĩtĩãre tee sĩãwócorere cãmotámasĩricu.\\n6 Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃ basocʉ́re ticocosʉguerigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ wãmecʉtiwi Juan. 7 Cʉ̃ʉ̃ sĩãwócogʉye quetire wedegʉ atirigʉ niiwĩ, niipetira tee quetire padeoáro jĩĩgʉ̃. 8 Cʉ̃ʉ̃ sĩãwócogʉ mee niirigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, sĩãwócogʉye quetipere wedegʉ atirigʉ niiwĩ. 9 Sĩãwócogʉ peti atigʉdʉ tiirígʉ niiwĩ atibʉ́recopʉre. Cʉ̃ʉ̃ niipetirare tʉomasĩ́re ticogʉdʉ niirigʉ niiwĩ.\\n10 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃mena atibʉ́recore tiirígʉ niipacari, cʉ̃ʉ̃ ãnopʉ́ niirĩ, atibʉ́reco macãrãpe cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñamasĩririra niiwã. 11 Cʉ̃ʉ̃ya ditapʉ jeawi. Too macãrã cʉ̃ʉ̃ya dita macãrãpe cʉ̃ʉ̃rẽ bocariwa. 12 Sĩquẽrã cʉ̃ʉ̃rẽ boca, padeowá. Cõãmacʉ̃ niipetirare cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre cʉ̃ʉ̃ põna wáari tiiwí. 13 Cõãmacʉ̃ põna niiré marĩ pacʉsʉ̃mʉã põnacʉtíre tiiróbiro niiria. Marĩ pacʉsʉ̃mʉã cʉ̃́ã tiirémena, teero biiri cʉ̃́ã põnacʉtídʉgaremena põnacʉtícua. Cõãmacʉ̃ põna niirépe merẽã niiã. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ boorémena basocáre cʉ̃ʉ̃ põna wáari tiiquí.\\n14 Cõãmacʉ̃ wãcũrére marĩrẽ wedegʉdʉ basocʉ́ bauárigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃sãmena niiwĩ. Basocáre ãñurõ peti tiijã́wĩ. Niipetire cʉ̃ʉ̃ wedeserigue, cʉ̃ʉ̃ tiirígue diamacʉ̃́ niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ asibatérere, cʉ̃ʉ̃ ʉpʉtí macʉ̃ niirecʉtirere ĩñawʉ̃. Tee ʉpʉtí maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ sĩcʉ̃ niigʉ̃́ dícʉ cʉoquí. 15 Juan cʉ̃ʉ̃ye quetire wedegʉ, bayiró bʉsʉrómena biiro jĩĩ wedewi:\\n16 Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ peti tiijã́qui. Teero tiigʉ́, marĩrẽ ãñurére ticorucujãqui. 17 Cõãmacʉ̃ Moisémena cʉ̃ʉ̃ dutirére ticorigʉ niiwĩ. Jesucristomenape cʉ̃ʉ̃ basocáre ãñuré ticorére, teero biiri diamacʉ̃́ niirére masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. 18 Sĩcʉ̃nopera Cõãmacʉ̃rẽ ĩñariqui. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ sĩcʉ̃ niigʉ̃́ cʉ̃ʉ̃mena niirucugʉ cʉ̃ʉ̃ Pacʉre marĩrẽ masĩrĩ tiiwí.\\n19 Jerusalén macãrã judíoare dutirá Juan pʉtopʉ paiaré, teero biiri levita basocare sãĩñádutira ticocorira niiwã. C��̃́ãpeja cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ jeara: —¿Ñiirũno basocʉ niimiĩ mʉʉ? jĩĩwã.\\n20 Cʉ̃ʉ̃pe cʉ̃́ãrẽ yayióro manirṍ, diamacʉ̃́rã wedewi:\\n21 —Too docare ¿ñiirũno niiĩ? ¿Mʉʉ Elías niiĩ? jĩĩwã.\\n22 Teero tiirá, cʉ̃́ãpeja sãĩñánemowã:\\n23 Cʉ̃́ãrẽ cʉ̃ʉ̃pe yʉʉwi:\\n24 Juanrẽ́ sãĩñárã jeaarira fariseo basoca ticocoarira niirira niiwã. 25 Cʉ̃́ãpeja cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñánemowã sũcã:\\n26 —Yʉʉ ocoména wãmeõtia. Ãpĩpé mʉ́ã watoapʉre mʉ́ã ĩñamasĩhẽgʉ̃ niiĩ. 27 Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ siro atigʉdʉpe ãñunetõgʉ̃ niiqui. Yʉʉpeja cʉ̃ʉ̃rẽ sĩcãrĩbíridojãcu, jĩĩwĩ.\\n28 Tee Betania wãmecʉtiro día Jordán apeniñapʉ́ teero wáawʉ. Toopʉ́ Juan basocáre wãmeõtiwi.\\n29 Apebʉ́recope Juan Jesús atiri ĩñagʉ̃, jĩĩwĩ:\\n—¡Ĩñaña! Ãnirã́ Cõãmacʉ̃ ticodiocorigʉ, cordero tiiróbiro niigʉ̃́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃ diarémena atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirére petirí tiigʉ́daqui. 30 Yʉʉ mʉ́ãrẽ ateré wedeawʉ̃: “Sĩcʉ̃ basocʉ́ yʉʉ siro atigʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ bauáadari sʉgueropʉ niitoayigʉ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ yʉʉ nemorṍ niiqui”, jĩĩãwʉ̃. Ãnirẽ́na wedeseawʉ̃. 31 “¿Noã niiĩ?” jĩĩmasĩritʉ ména. Masĩripacʉ, Israelya põna macãrã cʉ̃ʉ̃rẽ masĩãrõ jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ãrẽ ocoména wãmeõtigʉ atiwʉ, jĩĩwĩ.\\n32 Juan wedenemowĩ:\\n—Espíritu Santo sĩcʉ̃ bua tiiróbiro baugʉ́ ʉ̃mʉã́sepʉ diiátiri ĩñawʉ̃. Ãnipʉ́re jeapeawi. 33 “¿Noã niiĩ?” jĩĩmasĩritʉ ména. Yʉʉre ocoména wãmeõtidutigʉ yʉʉre biiro jĩĩti: “Mʉʉ Espíritu Santo diiáti, sĩcʉ̃pʉre jeapeari ĩñagʉ̃dacu. Cʉ̃ʉ̃rã́ Espíritu Santore ticodiocogʉdʉ niiĩ”, jĩĩti. 34 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrirobirora yʉʉ ĩñawʉ̃. Teero tiigʉ́, ateré wedea: Ãnirã́ niiĩ Cõãmacʉ̃ macʉ̃, jĩĩwĩ Juan.\\n35 Apebʉ́reco Juan toopʉ́ niiwĩ sũcã. Ʉ̃sã pʉarã́ cʉ̃ʉ̃ buerá cʉ̃ʉ̃rẽ bapacʉtiwʉ. 36 Juan Jesús netõwári ĩñagʉ̃, ʉ̃sãrẽ jĩĩwĩ:\\n37 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉorá, ʉ̃sã pʉarã́ Jesuré nʉnʉwʉ̃́. 38 Jesús cãmenʉcã́, ʉ̃sã nʉnʉrĩ́ ĩñagʉ̃: —¿Ñeenórẽ ãmaãĩ, yʉʉre nʉnʉrã́? jĩĩwĩ.\\n39 —Jãmʉ, ĩñarã atiya, jĩĩwĩ ʉ̃sãrẽ.\\n40 Yʉʉmena Jesuré nʉnʉgʉ̃́ Andrés wãmecʉtiwi. Cʉ̃ʉ̃cã Juan basocáre wãmeõtigʉ wederiguere tʉowí. Cʉ̃ʉ̃ Simón Pedro bai niiwĩ. 41 Andrés cʉ̃ʉ̃ sõwʉ̃ Simónrẽ máata bʉajeá, cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyigʉ:\\n42 Cʉ̃ʉ̃rẽ Jesús pʉtopʉ sʉojeáwi. Jesús cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñagʉ̃, jĩĩwĩ:\\n—Mʉʉ Simón niiã Jonás macʉ̃. Too síro mʉʉrẽ “Cefas” jĩĩãdacua, jĩĩwĩ. (Cefas ãpẽrãyémena Pedro niiã.)* “Cefas” arameoayemena, teero biiri “Pedro” griegoayemena “ʉ̃tãgã” jĩĩdʉgaro tiicú.\\n43 Apebʉ́reco Jesús “Galileapʉ wáaada” jĩĩ wãcũrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ toopʉ́ wáaadari sʉguero, Felipere bʉajeá: —Jãmʉ yʉʉmena, jĩĩwĩ.\\n44 Felipe Betsaida macã macʉ̃ niiwĩ. Andrés, Pedro too macãrãrã niiwã. 45 Felipe Natanaelre bʉajeá, jĩĩyigʉ:\\n46 Natanael jĩĩyigʉ:\\n47 Jesús Natanael atiri ĩñagʉ̃: —Ãni Israelya põna macʉ̃ peti, tiiditóre manigʉ̃́ niiĩ, jĩĩwĩ.\\n48 Natanael cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñáwĩ:\\n49 —Rabí, mʉʉ Cõãmacʉ̃ macʉ̃ niiã. Israelya põna macãrã õpʉ̃ niiã, jĩĩwĩ.\\n50 —¿“Higueragʉ docapʉ niiãwʉ̃ mʉʉ” yʉʉ jĩĩrére tʉogʉ́, yʉʉre padeói? Too síropʉre mʉʉ tee nemorṍ ãñuré petire ĩñagʉ̃dacu, jĩĩwĩ.\\n51 Jesús jĩĩnemowĩ:\\n—Yʉʉ mʉ́ãrẽ ateréja diamacʉ̃́rã jĩĩã: Too síropʉ mʉ́ã ʉ̃mʉã́se pã́õrĩ ĩñaãdacu. Ángelea Cõãmacʉ̃yara yʉʉ niipetira sõwʉ̃ pʉtopʉ mʉãwa, diiátiri ĩñaãdacu,† Génesis 28.12. jĩĩwĩ.\\n*1:42 “Cefas” arameoayemena, teero biiri “Pedro” griegoayemena “ʉ̃tãgã” jĩĩdʉgaro tiicú.\\n†1:51 Génesis 28.12.","num_words":662,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 REYE 14\\nÃcõrẽba Jeroboaʌ̃ ãyã b̶ʌi Ahíaba jarad̶a\\n1 Maʌ̃ ewarid̶e Jeroboaʌ̃ warra Abíada bio cacua biẽ́ b̶esia. 2 Maʌ̃ carea Jeroboaʌ̃ba idji quimaa nãwã jarasia:\\n–Quĩrã awara djiodua ni ab̶aʌba bʌra mʌ̃ quimada cawarãnamãrẽã. Maʌ̃be Silo purud̶aa wãdua. Ãcõrẽneba bed̶eabari Ahíada mama b̶ʌa. Idjiabʌrʌ mʌ̃ra naʌ̃ druad̶ebema boroda b̶ayad̶a asia.* 1 Reye 11:29-31. 3 Idji itea paʌ̃da die, paʌ̃ poquea b̶ʌda, idjab̶a urrajõda zoco zaque ab̶a ededua. Idjía iwid̶id̶e wãdua dadji warrara sãwãi cawaya.–\\n4 Ara maʌ̃da Jeroboaʌ̃ba jarad̶a quĩrãca idji quimaba osia. Quĩrã awara djioped̶a Silo purud̶aa wãsia. Maʌ̃ne Ahía ded̶e jũẽsia.\\nAhíaba bia unuca basía. Drõãda b̶ʌ bẽrã dau towa b̶asia. 5 Baribʌrʌ naẽna Ãcõrẽba idjía nãwã jarasia:\\n–Jeroboaʌ̃ quimada bʌmaa zebʌrʌa idji warra bio cacua biẽ́ b̶ʌd̶ebemada iwid̶i carea. Quĩrã awara djio b̶ʌda jũẽya idjira cawarãmãrẽã. Idjía jaradua mʌ̃a jarabʌrʌ quĩrãca.–\\n6 Ahíaba Jeroboaʌ̃ quima idji ded̶e jũẽbʌrʌda ũrĩsid̶e nãwã jarasia:\\n–Jeroboaʌ̃ quima, ed̶a zedua. ¿Cãrẽ cãrẽã jãwã quĩrã awara djio b̶ʌ? ¿Mʌ̃a bʌra cawarãmãrẽã jãwã b̶ʌca? Ãcõrẽba mʌ̃́a jarabi b̶ʌ carea bʌra sopuaya. 7 Bʌ quima Jeroboaʌ̃a nãwã jarad̶e wãdua: “Israelerã Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: mʌ̃ puru Israeld̶e mʌ̃a bʌdrʌ edaped̶a ãdjirã boroda b̶ʌsia. 8 Mʌ̃a israelerã David̶eba yõbʌda boro jʌwaed̶abemada jãrĩped̶a bʌ jʌwaed̶a b̶ʌsia. Baribʌrʌ bʌa oẽ́ b̶ʌa mʌ̃ nezoca Daviba o b̶ad̶a quĩrãca. Jũma mʌ̃a jarad̶ara idjia ĩjã obadjia. Sod̶eba mʌ̃ra ẽpẽbadjia. Jũma idjia o b̶ad̶ara mʌ̃ quĩrãpita jipa b̶asia. 9 Baribʌrʌ jũma dji bororã bʌ naẽna b̶ead̶a cãyãbara bʌa cadjiruada wetara o b̶ʌa. Mʌ̃da igaraped̶a bʌ itea jʌwaba od̶a ãcõrẽ orod̶eda obicuasia. Maʌ̃ba mʌ̃ra bio quĩrũbisia.\\n10 Maʌ̃ carea mʌ̃a Jeroboaʌ̃ ẽberãrãra biẽ́ b̶ʌya. Idji ẽberãrãnebema dji umaquĩrãda mʌ̃a jũma quinibiya: nezoca b̶eada, nezocaẽ́ b̶ea sid̶a. Mʌ̃a idji ẽberãrãra ab̶ed̶a jũma jõbiya ãcaca ãyã b̶atabuebʌrʌ quĩrãca. 11 Idji ẽberãrã purud̶e beubʌdara usaba jũma cod̶ia. Idjab̶a puru jĩga beubʌdara ãgosoba jũma cod̶ia. Mʌ̃a mãwã jara b̶ʌ bẽrã wãrãda mãwãya.\\n12 Jãʌ̃be diguid̶aa wãdua. Bʌ purud̶e jũẽbʌrʌd̶e bʌ warrara beuya. 13 Jũma israelerãba idji carea aujĩã panʌne tʌb̶arid̶ia. Jũma Jeroboaʌ̃ ẽberãrãnebemada ab̶abe idjidrʌ tʌb̶arid̶ia mʌ̃a ab̶abe idjidrʌ bia unu b̶ʌ bẽrã. 14 Mʌ̃a dewarada b̶ʌya Israeld̶ebema boroda b̶amãrẽã. Maʌ̃ba jũma Jeroboaʌ̃ ẽberãrãra quenaya. Maʌ̃ra dãrãẽ́ne mãwãya.† Maʌ̃ra dãrãẽ́ne mãwãya. Hebreo bed̶ead̶e maʌ̃ra ebud̶a b̶ʌẽ́a.\\n15 Mãwãnacarea mʌ̃a israelerãra cawa oya. Doba cha urebari quĩrãca ãdjirãra necai b̶ead̶aẽ́a. Chirua ẽũta edaped̶a ãyã b̶atabuebʌrʌ quĩrãca mʌ̃a israelerãra naʌ̃ drua bia quiru ãdji drõã naẽnabemarãa diad̶ad̶ebemada Euprate do wagaa tʌmʌ edeya. Mama ãdjirãra djãrã druaza b̶ead̶ia. Mãwã cawa oya ãdjirãba ãcõrẽwẽrã Aseráda ãdji jʌwaba oped̶ad̶a bẽrã. Maʌ̃ba mʌ̃ra bio quĩrũbisid̶aa. 16 Mʌ̃a ãdjirãra waa carebaẽ́a ãdji boro Jeroboaʌ̃ba cadjirua od̶a carea idjab̶a purua cadjirua obid̶a carea.”–\\n17 Maʌ̃be Jeroboaʌ̃ quimara Tirsa purud̶aa jẽda wãsia. Diguid̶a jũẽbʌrʌd̶e idji warrara jaid̶asia. 18 Jũma israelerãba idji carea aujĩã duanʌne tʌb̶arisid̶aa Ãcõrẽba idji nezoca Ahíad̶eba jarad̶a quĩrãca. Ahíara Ãcõrẽneba bed̶eabari basía.\\n19 Jũma Israeld̶ebema boro Jeroboaʌ̃ba od̶a naʌ̃ cartad̶e b̶ʌẽ́ b̶ʌra, idji djõne wã b̶ad̶ad̶ebemada, idjab̶a sãwã israelerãra pe erob̶ad̶ad̶ebema sid̶a dewara cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌa. Maʌ̃ carta trʌ̃ra “Israeld̶ebema bororãba oped̶ad̶a” abadaa. 20 Jeroboaʌ̃ba 22 poa israelerãra pe erob̶asia. Maʌ̃be jaid̶asia. Idji cacuabari idji warra Nadáda Israeld̶ebema boroda b̶esia.\\nJuda druad̶ebema boro Roboaʌ̃ba od̶a\\n21 Salomoʌ̃ warra Roboaʌ̃ 41 poa b̶ʌd̶e Juda druad̶ebema boroda b̶esia. Idjia 17 poa Juda druad̶ebemarãra pe erob̶asia. Jerusaleʌ̃ne b̶abadjia. (Jũma israelerã puru tãẽna Ãcõrẽba Jerusaleʌ̃da edasia idji de dromada ãdjirã tãẽna b̶amãrẽã.) Roboaʌ̃ papa Naamá abadada amonita wẽrã basía.\\n22 Roboaʌ̃ dji boro basid̶e Juda druad̶ebemarãba Ãcõrẽ quĩrãpita cadjiruada o panesid̶aa. Mãwã ãdji drõã naẽnabemarãba oped̶ad̶a cãyãbara ãdjirãba Ãcõrẽra wetara quĩrũbisid̶aa. 23 Eya boroza, jũma bacuru waib̶ʌa nũmea edre bid̶a ãdjirãba jʌwaba od̶a ãcõrẽda b̶ʌcuasid̶aa bia bed̶ead̶i carea. Mõgara waib̶ʌada ʌ̃ta nũmʌcuasid̶aa idjab̶a ãdji jʌwaba od̶a ãcõrẽ Aseráda ʌ̃ta nũmʌcuasid̶aa. 24 Maʌ̃ awara Juda druad̶e jʌwaba od̶a ãcõrẽ b̶eama umaquĩrãrãda baridua ume cãĩbadjid̶aa. Ab̶ed̶a jũma cadjirua Ãcõrẽba quĩrĩãcada Juda druad̶ebemarãba o panesid̶aa dewara puru b̶eaba naẽna oped̶ad̶a quĩrãca. Maʌ̃ puru b̶eara Ãcõrẽba israelerã quĩrãpita jũma ãyã jʌrecuasia.\\n25 Poa juesuma Roboaʌ̃ Juda druad̶ebema boroda b̶ed̶acarea Egiptod̶ebema boro Sisáda Jerusaleʌ̃naa djõne wãsia. 26 Poyaped̶a nebia Ãcõrẽ de dromane b̶eada, Roboaʌ̃ de dromane b̶ea sid̶a jũma jãrĩ edesia. Salomoʌ̃ba oro od̶a djõi careabema jũãtrʌbada sid̶a jũma jãrĩ edesia. 27 Maʌ̃ carea Juda druad̶ebema boro Roboaʌ̃ba bronced̶eda obicuasia. Maʌ̃gʌra idji wagabada bororãa diacuasia. Ãdjirãba idji de dromane ed̶a wãbadara wagabadjid̶aa. 28 Roboaʌ̃ Ãcõrẽ de dromanaa wãbʌrʌza idji wagabadarãba maʌ̃ djõi careabema jũãtrʌbadara jʌwad̶e edebadjid̶aa. Roboaʌ̃ jẽda zed̶acarea maʌ̃ jũãtrʌbadara ãdji duanabada ded̶e waga b̶ʌbadjid̶aa.\\n29 Jũma Roboaʌ̃ba od̶a naʌ̃ cartad̶e b̶ʌẽ́ b̶ʌra, idjia Juda druad̶ebemarã pe erob̶ad̶ad̶ebema sid̶a dewara cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌa. Maʌ̃ carta trʌ̃ra “Juda druad̶ebema bororãba oped̶ad̶a” abadaa. 30 Roboaʌ̃ ewarid̶e idji druad̶ebemarãra Jeroboaʌ̃ druad̶ebemarã ume ara cadrʌa djõbadjid̶aa. 31 Roboaʌ̃ jaid̶asid̶e Davi puru abadad̶e tʌb̶arisid̶aa idji drõã naẽnabemarã tʌb̶ariped̶ad̶ama. Roboaʌ̃ cacuabari idji warra Abiaʌ̃da Juda druad̶ebema boroda b̶esia.‡ Abiaʌ̃. Ʌ̃cʌrʌ cartad̶e Abías b̶ʌ́ b̶ʌa. (Roboaʌ̃ papa Naamá abadada amonita wẽrã basía.)\\n*14:2 1 Reye 11:29-31.\\n†14:14 Maʌ̃ra dãrãẽ́ne mãwãya. Hebreo bed̶ead̶e maʌ̃ra ebud̶a b̶ʌẽ́a.\\n‡14:31 Abiaʌ̃. Ʌ̃cʌrʌ cartad̶e Abías b̶ʌ́ b̶ʌa.","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 5\\nPaperajotire sʉoñiarere jãnerocʉre, quẽnase rĩne yigʉre, ĩna bʉjare queti\\n1 To bajiro ĩna yicatire yʉ ajiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ ĩ ãmo riojojacatʉa papera tũnariajoti ĩ cʉosere ĩacajʉ yʉ. Tijoti totijʉ, joejʉa quẽne ucare ñacajʉ. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituaro sʉoñiare ñacajʉ, tijotijʉre. 2 To ĩ bajirone, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, ado bajise ruyugoaro sẽniĩacami:\\n—¿Nijʉa ñarojari, tijotire sʉoñiarere jãnecõari, ti ucare manire ĩagotirocʉ, Dios ĩ ĩavariquẽnarocʉ? —yisẽniĩaboacami.\\n3-4 To bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, õ vecana, adi macarʉcʉroana, adi sita ẽñerocana quẽne, sĩgʉ̃jʉama tijotire sʉoñiarere jãnerocʉ Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ manicami. Ĩ manijare, bʉto oticajʉ yʉ. 5 Yʉ otisere ĩacõari, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajiro yʉre goticami:\\n—To cõrone otiya. Adojʉa ĩaña. Adone ñaami sĩgʉ̃, vãtia ʉjʉ ĩ rotimasibecʉ. Vãtia ʉjʉ ĩ bojabeti ti ñaboajaquẽne, masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, rijabosayumi. To bajicõari, rijacoaboarine, tudicatiyumi. Ʉjʉ ñamasugʉ̃, Judá ya jũnagʉ ñaami. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaami. Tijoti cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji sʉoñiarere jãnecõari, manire ĩ ĩagotisere Dios ĩ ĩavariquẽnarocʉ ñaami —yʉre yicami.\\n6 To ĩ yirone, bʉcʉrã vatoajʉ, to yicõari, ĩaĩañamana vatoajʉ, ʉjʉ ya cũmuro gʉdarecojʉ ñacami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarorãca jotari cʉticami. Ĩ cajeari quẽne, to cõrone ñacajʉ. Tire ĩacõari, “Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, adi macarʉcʉro jedirojʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaami”, ĩre yiĩamasicajʉ. 7 Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉ riojojacatʉa ĩ cʉorijotire ãmicami. 8 To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã quẽne, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa muqueacama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Ĩna jediro jabasariarorire arpa vãme cʉtiriaserire cʉocama. Orone quẽnoriabajarire quẽne cʉocama. Tibajarijʉ sʉtiquẽnase soemʉoroti jʉ̃mʉcõacajʉ. Sʉtiquẽnase ti buemʉja vase, masa, Dios yarã ĩre ĩna sẽnisere bajiro bajise ñacajʉ. 9-10 Ĩ rĩjorojʉa muquearãne, ado bajiro basacama ĩna, basaĩañamanire:\\n—Mʉre sĩañuma masa. To ĩna yirone, tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, cojo oca rʉyabeto ñagõrãre, to yicõari, cojo sita rʉyabetoanare Satanás yarã ñaboarãre rijabosacõari, mʉ ri'i sʉori yʉare vaja yibosayuja mʉ, “Dios yarãjʉa ñato” yigʉ. To bajiro mʉ yire sʉorine paiare bajiro mʉ jacʉ, mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja yʉa quẽne. To bajicõari, adi macarʉcʉroanare rotirʉarãja yʉa. Mʉ yire sʉorine to bajiro yʉa bajiroti ñajare, mʉne ñaja, tijoti sʉoñiare jãnecõari, ti ucare yʉare mʉ ĩagotisere Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ma —yibasacama, ĩ rĩjorojʉa muqueacana.\\n11 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã ĩna ñaro sʉyarojʉajʉre ñacõari, basacama ángel mesa. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare cõĩajeobeticajʉ yʉ. 12 Ado bajise ruyugoaro basacama:\\n—Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, ado bajiro bajigʉ mʉ ñajare, quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja: Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro. Ñajediro cʉogʉ ñaja mʉ. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. Rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ. Rẽtoro ñamasugʉ̃, rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja —yibasacama ángel mesa.\\n13 To bajiro ĩna yisere ajicõari, õ vecana, adi macarʉcʉroana quẽne, adi sita ẽñerocana quẽne, moa riagariana quẽne, ñajedirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre quẽne quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉo basacatire ajicajʉ yʉ. Ado bajiro ĩnare yibasacama:\\n—Ado bajiro bajirã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũroti ñaja: Rẽtoro ñamasurã, rẽtoro quẽnarã ñaja mʉa. To bajicõari, rẽtoro masirã ñaja mʉa. To bajirã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñaroti ñaja —yibasacama.\\n14 To bajiro yigajanorãne,\\n—To bajirone yirũgũroti ñaja —yicama babaricãrãcʉ ĩaĩañamana.\\nTo ĩna yirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre, ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, muqueacama ĩna, veinticuatro ñarirãcʉ ñarã, bʉcʉrã.","num_words":541,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TESSALONICENSES 1\\n☰ 1 TESSALONICENSES 1 ◀ ▶\\nODOEJE NIWAKATE TESSALONICEENSITEDI\\nAca nigotaɡ̶a Tessalônica aninoa icoa enaanaɡ̶a manitaɡ̶a. Jiɡ̶idiaaɡ̶itedice niodaɡ̶awadi romaanotedi. Paulo jiɡ̶ijaa odoejegi liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji ane yatematitedibece nibodicetedi anele aneetece Cristo, odaa jeɡ̶eo lapo niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi. Icoa judeutedi ane niɡ̶eladimigipitigi Tessalônica eliodi modakapetege nibodicetedi anele, odaa eliodi moiatetibece Paulo ijaa Silas, codaa ijo moniwilotiniwace. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo ja imonyaticogi Timóteo Tessalônica migo yaxawatiogi loiigi Cristo meo mepaanaɡ̶a ili eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. (Awiniteloco Atos 17.1-10).\\nPaulo yatemati niɡ̶ica anodaaɡ̶ee nige dopitedijo Ǥoniotagodi. Doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi mele moikee me niwinigijedipi eledi niɡ̶eladimigipitigi Tessalônica, leeɡ̶odi meliodi me dinemaatiwage, codaa moyiwaɡ̶adi nibodicetedi anele. Paulo eo monalaɡ̶atacibige niɡ̶ijo anee lewiɡ̶a me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a. Odaa jiɡ̶ijaa niwinigijegi. Paulo yalaɡ̶ata meliodi me yemaa loiigi Cristo, odaa naɡ̶a daɡ̶adiaaɡ̶ica libodigitigi, odaa ja iiɡ̶e Timóteo migo iwi migalee odiotece Jesus. Paulo aaɡ̶aɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ica anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a anepaɡ̶a yocaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa miditawece nigomaɡ̶a monibeotege lanokegi Ǥoniotagodi. Owidijedi lotaɡ̶a Paulo inokinoa niladeeneɡ̶eco.\\nPaulo yecoaditibige Tessaloniceensitedi\\n1 Ee Paulo, Silas, iniaa Timóteo, jiwakateenaɡ̶atibigaɡ̶aji naɡ̶adi ɡ̶odiwakate ane emeɡ̶ee jidi. Jiwakateenaɡ̶atibigaɡ̶aji anakaami ɡ̶onioxoadipi, ane iwaɡ̶atitetiwaji Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Tessalônica, akaami ane ɡ̶adexocitege Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo.\\nJemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo mele ɡ̶adaaleɡ̶enali.\\nPaulo diniotagodetibigimece Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa anodaaɡ̶eeta lewiɡ̶a Tessaloniceensitedi\\n2 Idioka limedi me iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi akaamitawecetiwaji, codaa jipokaɡ̶atalotiwaji niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 3 Niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a idioka limedi me ɡ̶odalaɡ̶atibigaɡ̶aji lodoe Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi. Ǥodalaɡ̶atibigaɡ̶aji niɡ̶ina mawii Aneotedoɡ̶oji ane yemaa leeɡ̶odi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa anodaaɡ̶ee meliodi maxawani eledi oko leeɡ̶odi manemaanitiniwace, codaa me aatege niɡ̶inoa ane dakaketaɡ̶adomitiwaji leeɡ̶odi manibeoonitege lanokegi Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 4 Ǥonioxoadipi, jowooɡ̶otaɡ̶a me ɡ̶ademaanitetiwaji Aneotedoɡ̶oji, codaa me ɡ̶adiomaɡ̶atitedicoace makaami nepilidi. 5 Jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adiomaɡ̶atitedicoace leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶a jeloɡ̶otaɡ̶ataɡ̶awa ɡ̶obodigi anele ane icoɡ̶otigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, ajeloɡ̶otaɡ̶atedaɡ̶awa notaɡ̶a ane ɡ̶oneleegiwa lotaɡ̶a, pida Aneotedoɡ̶oji najigotedoɡ̶owa loniciwaɡ̶a niɡ̶ina me jeloɡ̶otaɡ̶ataɡ̶awa nibodicetedi anele, Aneotedoɡ̶oji Liwigo ɡ̶odiiɡ̶axitece anejalaɡ̶atigi ɡ̶ogegi, codaa iniaaɡ̶ini ikeetaɡ̶awatiwaji niɡ̶ijoa ɡ̶odotaɡ̶a mewi. Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejonaɡ̶a ɡ̶adiwigotigitiwaji me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi. 6 Odaa jaɡ̶anowikitoɡ̶owa anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a, codaa jaɡ̶aɡ̶a iwitece anodaaɡ̶eeteda Ǥoniotagodi malee yewiɡ̶a digoina iiɡ̶o. Niɡ̶ijo naɡ̶abaategetiwaji ɡ̶odatematiko, odaa Aneotedoɡ̶oji Liwigo eo maniniitibecetiwaji, idaaɡ̶ida meliodi mawikodeetiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ijo anodakapetaɡ̶agi. 7 Odaa niɡ̶ida anenitiwaji jaɡ̶akaami niwinigijedipi iditawece niɡ̶idi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ane liɡ̶eladi niiɡ̶otedi Macedônia aniaa Grécia. 8 Igaataɡ̶a aɡ̶idioka adeegiticogitiwaji lotaɡ̶a Ǥoniotagodi niiɡ̶otedi Macedônia aniaa Grécia. Pida jaɡ̶adeegitedicogi inoatawece nipodaɡ̶a, codaa joɡ̶odibodicetibige anodaaɡ̶enitatiwaji meliodi manakatoni Ǥoniotagodi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶adiaa leeditibige daɡ̶a jeloɡ̶otaɡ̶atibece anodaaɡ̶ee ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 9 Igaataɡ̶a iditawece odibodicetibige mele mabaatoɡ̶ogitiwaji, codaa modi niɡ̶ikanitiwaji maɡ̶aatalo niɡ̶inoa niwicidi, odaa jaɡ̶abaatema Aneotedoɡ̶oji ane yewiɡ̶a, codaa anepeɡ̶ewi. 10 Niɡ̶idi oko eledi odibodicetibige manibeoonitibigege lanokegi Jesus, Lionigi Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji aneote me yewiɡ̶atace. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa nigicota me dopitedijo icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi, odaa noɡ̶atedice lélaɡ̶atedoɡ̶odomi Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi ɡ̶obeyaceɡ̶eco niɡ̶ica noko nige iwi anigote codaa me iloikatidi eledi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco.","num_words":440,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.122,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti COLOSENSES 1\\n1-2 ¿Ñati mʉa, Colosas vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉori yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ. Yʉ rãca ñaami mani maigʉ̃, Timoteo.\\n3-4 “Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna. To bajicõari, Dios yarã jedirore quẽnaro mairã ñaama” mʉare masa ĩna yisere ajirũgũaja yʉa. To bajiro ĩna yirũgũsere ajivariquẽnaja yʉa. To bajiri, tocãrãcajine mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre mʉare yʉa sẽnibosajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa. 5 Tirʉ̃mʉjʉne riojo ñamasusere, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉjʉne, “Ĩ oca ti gotirore bajirone õ vecajʉ Dios tʉjʉ ejacõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani”, yivariquẽnacoayuja mʉa. To bajiro yirã ñari, Dios yarãre quẽnaro ejarẽmoñuja mʉa. 6 Cristo ocare ajisʉocõari, “Ti ñaja riojo ñamasuse oca”, yiyuja mʉa. To yicõari, “Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, manire ĩamaicõari, manire quẽnaro yiyumi Dios”, yiajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Ĩ oca quẽnasere mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉrũtuana yirãma masa jediro. To bajicõari, mʉa yirũgũrore bajirone quẽnaro yirũgũrãma ĩna quẽne. 7 Mani maigʉ̃, Epafras vãme cʉtigʉ, ñaami ti ocare mʉare gotimasior'i. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñari, adojʉ quẽnaro yʉare ejarẽmorũgũami. 8 Ĩ ñaami “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca gãjerã Dios yarãre quẽnaro maiama ĩna, Colosas macana” yʉare yigoticacʉ.\\n9 To bajiro ĩ yicatire ajicana ñari, yʉa ajisʉorijʉjʉne, Diore mʉare sẽnibosadicajʉ, Dios ĩ bojasere quẽnaro mʉa yimasirotire yirã. To yicõari, Esp'iritu Santo sʉorine tocãrãca vãme mʉa masirotire quẽne “Ejarẽmoato” yirã, Diojʉare mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa. 10 Mʉare yʉa sẽnibosase sʉorine to bajiro mʉa yijama, mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiñarũgũrʉarãja mʉa. To yicõari, ĩre bʉtobʉsa masirũtuarʉarãja. 11 Ĩre rẽtobʉsaro mʉa masirũtu vajama, masirẽtogʉ̃, Dios, mʉare quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi, jediro rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ. To bajiro mʉare ĩ yijama, rojose tãmʉoboarine, rojose mʉare yirãre jũnisinimenane, variquẽnacõa ñarʉarãja mʉa. 12 Mani jacʉ, Diore tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro ĩre sẽnirʉarãja mʉa: “Quẽnaro yaja mʉ. Quẽnaro mʉ yire sʉorine mʉ yarã ñaja yʉa. To bajiri mʉ ñarojʉ, ejacõari, gãjerã, mʉ yarã quẽnaro ĩna yiecorore bajiro yiecorʉarãja yʉa quẽne”, Diore yivariquẽnarʉarãja mʉa.\\n13 Dios, ado bajiro manire ĩ yire ñajare, to bajiro yivariquẽnarʉarãja mʉa: Satanás yarã, ĩ bojarore bajiro yirã ñaboariarãre manire ejarẽmoñumi Dios, ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. 14 Dios ĩ yire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Ĩ macʉ manire ĩ rijabosare sʉorine Satanás manire ĩ rotiboarere cʉdimena ñacoariarãja mani. To bajicõari, rojose mani yisere Dios ĩ masiriorã ñacoariarãja mani.\\n15 Ñimʉjʉa Diore ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine Cristore masirãjʉama, Diore masiaja mani. Cristo ñaami adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñacoadimasir'i. 16 Ĩ sʉorine adi macarʉcʉro ñase jedirore rujeomasiñuju Dios. Adi macarʉcʉro ñarã, õ vecanare quẽne, ruyumena, ruyurãre quẽne ĩ sʉorine rujeomasiñuju Dios. To yicõari, õ vecana rotimasironare quẽne ĩ sʉorine ĩnare rujeomasiñuju Dios. To bajiro yimasiñuju, “Quẽnaro yiyumi” ĩre gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ. 17 Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne, ñacõadimasiñuju Cristo. To bajicõari, ĩ sʉorine jediro ñaja. 18 Ĩ rijabosare sʉorine ĩ yarã mani ñarotire yiyumi Dios. Cristo ñaami rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajir'i ñari, masa ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩsigʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne jediro ʉjʉ ñagʉ̃ bajigʉmi. 19 Dios, ado bajiro tʉoĩañuju: “Yʉ macʉ, yʉre bajirone bajigʉ ñari, ĩ sĩgʉ̃ne yʉ ye ñajediro quẽnasere cõagʉ̃ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañuju Dios. 20 Adigodoana, õ vecana quẽne rojose yirã ñañujarã. To bajiri, rojose ĩna yisere “Masiriogʉsa” yigʉ, ĩ macʉre rijarotiyumi. To bajiro ĩ yijama, ĩna jediro ĩ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ yiyumi.\\n21 Tirʉ̃mʉjʉrema Dios yarã me ñañuja mʉa maji. Rojose tʉoĩacõari, rojose mʉa yire sʉorine Dios ĩ ĩajama, ĩre terã ñañuja mʉa. 22 To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, ĩ tʉjʉ mʉa ejaro, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire yigʉ, ĩ macʉre rijarotiyuju. 23 To bajiro Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ĩ tʉ mʉa ejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire mʉa bojajama, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yire quetire ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja. Ti quetire masa ñajedirojʉne ajirãma. Yʉ quẽne, tire goticudigʉ ñaja.\\n24 Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiocudigʉ, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, variquẽnaja yʉ. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire bojagʉ ñari, rojose tãmʉoñumi Cristo. To bajiri, yʉre quẽne, to bajiro yʉ bajirotire bojayumi Cristo. 25 “Cristo ocare jud'io masa me ñarãre quẽnaro gotimasiocudirʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajirone Cristo yʉre ĩ yijare, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorimasʉ ñacajʉ yʉ. 26 Yʉ gotimasiosere, tirʉ̃mʉanajʉma tire masibetimasiñuma maji. Adirʉ̃mʉrirema, ĩ yarã ñarona tire ĩna masirotire yiyumi Dios. 27 “Jud'io masa me ñarã, yʉ sʉori quẽnamasuse ĩna yiecorotire masiato ĩna, yʉ yarã” yigʉ yiyumi Dios. Ado bajiro bajiaja ti oca masa ĩna masibeticati: Mʉare ejacõari, mʉa rãca quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri, “Dios tʉjʉ ejacõari, quẽnamasuse yiecorʉarãja mani”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja mʉa.\\n28 No bojaro yʉa vato masa jedirore Cristo ocare gotimasiocudiaja yʉa, “Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa” yirã. To yicõari, tocãrãcʉne Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ ĩna ejarirʉ̃mʉ, “Ñie rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire yirã, yʉa masiro cõro quẽnaro gotimasioaja yʉa. 29 To bajiro ĩna bajirotire bojarã, josase ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ ejarẽmose rãca moarũgũaja yʉa.","num_words":819,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 14 BAONT - Iconiore Pablo, Bernabé, cʉ̃ja ca - Bible Search\\nIconio macãrãre añurije queti cʉ̃ja ca wederique\\n1Iconiore Pablo, Bernabé, cʉ̃ja ca biirucuricarore birora judíos cʉ̃ja ca nea poo juu bueri wiipʉ jãa waari, añurije quetire cʉ̃ ca wedero judíos, judíos ca niitirã, paʉ tʉo nʉnʉjeeupa. 2Judíos Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeetirã pea, judíos ca niitirãre, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã menare cʉ̃ja ca ajiaro cʉ̃jare tiiupa. 3To ca bii pacaro, Pablo, Bernabé jãa pea Wiogʉ cʉ̃ ca tii nemorijepʉre tʉgoeña tutuari uwiricaro maniro, toora yoaro añurije quetire wede, tiicã niiupa. Wiogʉ pea, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairije maquẽre cʉ̃ja ca wede niirijere, “To birora nii,” cʉ̃jare ĩi majiogʉ, cʉ̃ja jʉoripʉ ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii, tii niiupi. 4Tii macã macãrã bojoca pea, jĩcãrã judíos cʉ̃ja ca ĩirijere tʉo nʉnʉjee, aperã Pablo jãa cʉ̃ja ca ĩirije peere tʉo nʉnʉjee, ameri bii dica waticã niiupa. 5To biri judíos, judíos ca niitirã, cʉ̃jare ca dotirã mena neari, Pablo jãare ʉ̃tã mena dee, ñañaro cʉ̃jare tii, tiirʉgarã, ameri wede peniupa. 6Pablo, Bernabé jãa pea teere majiri, Listra, Derbe, Licaonia+ yepa macã macãripʉ, to weja ca niiri macãri pee duticoaupa, 7añurije quetire to birora cʉ̃ja ca wedecã nʉnʉa waaricaropʉre.\\nListrapʉ Pablore ʉ̃tã mena cʉ̃ja ca deerique\\n8Listrare niiupi jĩcʉ̃ ʉmʉ ca waa majitigʉ, upa suquẽro ca baʉaricʉ, waari méé, to birora ca duwi yai waagʉ. 9Cʉ̃ pea Pablo cʉ̃ ca wederijere añuro tʉo duwiupi. Pablo pea, “Jesús yʉre catiocãrucumi,” díámacʉ̃ cʉ̃ ca ĩi tʉgoeñarijere ĩa majiri, 10tutuaro wederique mena o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Wãmʉ nʉcã, díámacʉ̃ ea nʉcã waagʉja —ĩiupi.\\nCʉ̃ pea to biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirije menara bupu wãmʉ nʉcã, waa jʉo waaupi.\\n11Pablo to biro cʉ̃ ca tiirijere ĩarã, bojoca pea Licaonia macãrã wederique mena o biro ĩi acaro bui jʉo waaupa:\\n—¡Jʉ̃guẽa, bojocare biirã jeeñacãri manire ĩarã duwi doojapa yéé! —ĩi acaro buiupa. 12To biri Bernabére cʉ̃ja jʉ̃guẽ Zeus wãmere cʉ̃re wãmeo tii, Pablo peera, bojocare ca wedegʉ cʉ̃ ca niiro macã apĩ cʉ̃ja jʉ̃guẽ Hermes wãmere cʉ̃re wãmeo tii, tiiupa.+ 13Zeus yʉʉ pai, macã piya waarica tabera Zeus're ĩi nʉcʉ̃ bʉorica wiire ca cʉogʉ pea, wecʉa, oori daari jee dooupi. Cʉ̃ pea cʉ̃ bojoca mena, Pablo jãarire tii nʉcʉ̃ bʉogʉ, wecʉare jĩari joe jʉti añu mʉene nʉcʉ̃ bʉorʉgaupi. 14Pablo, Bernabé jãa pea to biro cʉ̃jare cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉorʉgarijere ĩa majiri, cʉ̃ja jutire yega, bojoca watoara o biro ĩi acaro bui jãa waaupa:\\n15—¿Ñee tiirã atere to biro mʉja tiiti? Jãa cãa, mʉjare birora bojoca jãa nii. Ano añurije queti mʉjare jãa ca wederijea, ate ca wapa manirije mʉja ca tii niirijere tii yerijãari, to birora ca caticõa niigʉ Ʉmʉreco Pacʉ, ati yepare, diare, teepʉre ca niirije niipetirije ca tiiricʉ peere cʉ̃ja tʉo nʉnʉjeejato ĩirã, jãa ca wederije nii. 16Ména jʉguero macã cuupʉra, bojoca poogaari cʉ̃ja ca niiro cõrorena cʉ̃ja ca tiirʉgarijere biro cʉ̃ja tiijato ĩicãupi Ʉmʉreco Pacʉ. 17To biro bii pacagʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca niirijere ĩñogʉ, añurije tii yerijãatiupi, ʉmʉreco tutipʉ ca niirijere oco tiicojo, yucʉ ca dica cʉtiri yʉteari tii, baarique tiicojo, ñucã yeri ʉjea niirique tiicojo, cʉ̃ ca tii niirije mena —cʉ̃jare ĩiupa.\\n18Ate niipetirije cʉ̃jare cʉ̃ja ca ĩi wederije mena do biro tii majiña maniro ca bii pacaro, cʉ̃jare cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉorʉgarijere biirique peti cʉ̃jare ĩi camotaupa.\\n19To biro cʉ̃ja ca bii niiri tabere jĩcãrã judíos, Antioquía, Iconio macãrã eari, bojocare cʉ̃ja ca tʉgoeña wajoaro tiiupa. To biri Pablore ʉ̃tã mena dee, “Mee, cʉ̃re mani jĩacãcu” ĩi tʉgoeñari, macã tʉjaropʉ cʉ̃re wee witi waa cõacãupa. 20To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca tiiro, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea, cʉ̃re cʉ̃ja ca nea poo amojoderora, cati wãmʉ nʉcã, macã peera piyacoaupi ñucã. Ape rʉmʉra Bernabé mena Derbe macã pee waacoaupi.\\nSiria yepare ca niiri macã Antioquía pee cʉ̃ja ca tua waarique\\n21Tii macãre añurije quetire wede, paʉ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tiiri jiro, Listra, Iconio, Antioquía macãrire 22Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre cʉ̃ja ca tʉgoeña tutuaro tii, “Díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere to birora tʉgoeña tutuacõa niiña” cʉ̃jare ĩi, ñucã “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre ea waarʉgarã, ñañaro tamʉoriquera niiro bii,” cʉ̃jare ĩi, ĩi tua waaupa. 23Ñucã, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niiri taberi cõrora, cʉ̃jare ca jʉo niiparãre beje, betirique mena juu bue, Wiogʉ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeericʉpʉre cʉ̃jare ĩa nʉnʉjee doti, tii tua waaupa Pablo jãa.\\n24Pisidia yepare ametʉa waarãra, Panfilia yepapʉre eaupa. 25Perge macãrãre añurije quetire wede yapano, Atalía macã pee bua waaupa. 26Tii macãre bua ea, cũmuapʉ ea jãa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairije quetire ca wedeparã niirucuma ĩigʉ, Añuri Yeri cʉ̃jare cʉ̃ ca jee dica woo dotirica macã Antioquía peera, tee añurije quetire wede yuju yapano, tuacoaupa ñucã. 27Antioquíare tua earã, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre neori, niipetirije Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ja mena cʉ̃ ca tiiriquere, ñucã judíos ca niitirã cãa díámacʉ̃ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero cʉ̃ ca tiiriquere, wedeupa. 28Tii macãrã Pablo, Bernabé jãa Jesús yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerã mena yoaro niicãupa.","num_words":792,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti EFESIOS 5\\nDios rĩa mani ñaja ado bajiro ñarʉja, yire gaye\\n1 Dios rĩa, ĩ mairã ñari, queno ĩ yiado bajiroti queno yiĩana mani cʉni. 2 Manire Cristo ĩ mairo bajiro gãjerãre cʉni mairʉja manire. Manire ti maicõri, mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsirocʉ goda ĩsiñi Cristo. Manire Cristo ĩ queno yigore ticõri, bʉto wanʉyijʉ Dios.\\n3 Dios ñarã ña mani ĩja. Ito bajiri mani ʉ̃mʉa romiare ajebitirʉja manire. Ʉ̃mʉare ajebesa romia mʉa cʉni. Ñeñarise ñarocõti yibitirʉja manire. Ito yicõri gãji ya gajeonire ti ʉobitirʉja manire. Ñeñaro yibitirʉja manire, “Ñeñaro yirã ñama ĩna”, gãjerã ĩna yibe yirona. 4 Oca ñeñarise bʉsibitirʉja manire. Tʉoĩamenati bʉsibitirʉja manire. Ito yicõri romia rãca ajere gaye bʉsibitirʉja manire. Quenarise meje ña iti. Ado bajirojʉa bʉsirʉja manire. “Manire queno yami Dios”, yi gãmeri bʉsi wanʉrʉja manire. 5 Tʉoya mʉa. Riti mʉare gotia yʉ. Ñeñaro yirã Cristo ñarã meje ñama ĩna. Ito bajiri Dios ĩ rotirojʉ ejamenaji ĩna. No rocati romiare ajegʉ, Dios tʉjʉ ejabiquĩji ĩ. Coriarã Diore mairo rẽto bʉsaro gajeonire mairãji ĩna. Dios ĩ tija ĩre rʉ̃cʉbʉorã meje ñarãji ĩna. Ito bajiri ĩnaõna Dios ĩ rotirojʉ ejamenaji. 6 “Ñeñarise meje ña iti”, yi rʉorãre tʉobesa mʉa. Ñeñaro yirãre ti tudiguĩji Dios. Ĩna cʉdibitire waja tõbʉjarã yirãji ĩna. 7 Ito bajiri ĩnare bajiro yibe yirona, ĩna rãca baba cʉtibesa mʉa.\\n8 Iti rʉmʉ ñeñaro yisoticõri, rãitĩarojʉ ñarã robo bajiro ñayija mani maji. Adi rʉmʉriama Jesucristore masicõri, busurojʉ ñarã robo bajiro ña mani ĩja. “Iti ña ñeñarise. Iti ña quenarise”, mani yi masiroca yami mani Ʉjʉ Jesucristo. Ito bajiri ĩ ñarã ñari queno yi ñarʉja manire. 9 Mani ya ʉsijʉ Espíritu Santo ĩ ñajare, busurojʉ ñarã bajiro ña mani ĩja. Ito bajiri quenarise riti yirʉja manire. Ñeñarise yimenati, Dios ĩ ãmoro bajiro riti yirʉja manire. Mani bʉsija ñasarise gotirʉja manire. 10 “Ado bajiro yʉ yija, wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios”, yi masirona, quenarise riti yiĩarʉja manire. 11 Diore masimena, rãitĩarojʉ ñarã bajiro ñarãji ĩna. Ĩna ñeñaro yirisere ti wanʉbiquĩji Dios. Ĩ tʉ waja bʉjamenaji ĩna. Ito bajiri ĩna rãca ñeñaro yibesa mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yija quena. Ñeñaro yirãre Dios oca ĩnare goti masioña, “¿Ñeñaro yirã ñayijari gʉa?” ĩna yi tʉo masitoni. 12 Masa gãjerã ĩna tibeto bʉto ñeñarise yirã ñarãji ĩna. Ĩna ñeñaro yigore mani bʉsija, bʉto bojorise ña. Ito bajiri itire bʉsibitirʉja manire. 13 Ado robojʉa mani yija quena. Dios oca ĩnare mani goti masioja, busuro queno ruyurojʉ ñarã bajiro ñacõri, ĩna ñeñaro yirisere ti masirã yirãji ĩna. “¿Ñeñaro yirã ñayijari gʉa?” yi tʉo masirã yirãji ĩna ĩja. Ito bajiro tʉoĩacõri, coriarã Jesucristore boca ãmirã yirãji gajea. 14 Ito bajiri ado bajiro gotia Dios oca:\\nCaniana, godacãna bajiro bajirã ña mʉa. Ñeñaro yibojarãti, “Ñeñaro yirã ña gʉa”, yibea mʉa. Ito bajiri yujiya, Cristore tʉorʉ̃nʉña mʉa. Busurojʉ ñarã bajiro mʉa ñaroca yigʉ yiguĩji Cristo, yi gotia Dios oca.\\n15 Diore masirã ñari, queno tʉoĩaña, Dios ĩ ãmoro bajiro mʉa yi ña masitoni. Diore masimena bajiro yi ñabesa mʉa. Diore masirã ñari ĩ ãmoro bajiro riti yi ñaña mʉa. 16 Adi rʉmʉri bʉto ñeñarise yama masa. Ito bajiro ĩna yibojarocati quenarise yi ñaña mʉama. “Tʉdi ejagʉ yiguĩji Cristo”, yi tʉoĩacõri, Diore moa ĩsiña mʉa. 17 Rocati queno tʉoĩamena bajiro bajibesa mʉa. Dios ocare queno tʉo masiña, ĩ ãmoro bajiro mʉa yi masitoni. 18 “Idire queacõri, wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩabesa mʉa. Ito bajiro mʉa queaja, ñeñaro yirã yirãji mʉa. Ado bajirojʉa yiya. Espíritu Santo mʉa ya ʉsijʉ ĩ ñajare, ĩ robo tʉoĩacõri ĩ ãmoro bajiroti yiya. 19 Espíritu Santo rãca sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩacõri, mani Ʉjʉ Jesucristo ocare gãmeri bʉsi wanʉña mʉa. Ito bajiro bʉsi wanʉcõri, ĩ ocare basa sẽaña. Ito yicõri ĩre wanʉrã, mʉa ya ʉsina ĩre basa rʉ̃cʉbʉoya mʉa. 20 Cristo ñarã mani ñajare, “Queno ya Dios mʉ”, yirʉja manire mani Jacʉre. “Queno ya Dios mʉ. Dise rʉyabeto mʉ yisotirise quenarise riti ña”, mani yija, mani Ʉjʉ Jesucristo wamenati yisotirʉja manire.\\nCristore tʉorʉ̃nʉrã ñari ado bajiro mani ñaja quena, yire gaye\\n21 Cristore rʉ̃cʉbʉorã ñari, gãjerã ĩre masirãre cʉni rʉ̃cʉbʉoja quena. Ito yicõri rʉ̃cʉbʉore rãca gãmeri cʉdiya mʉa.\\n22 Tʉoya romia mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mani Ʉjʉ Cristore mani cʉdiro bajiroti mʉa manʉjʉsabatiare queno cʉdija quena. 23 Mʉa manʉjʉ cʉtija bero, ĩti ñami mʉa ʉjʉ. Ito bajiroti Cristo ñarã mani ñaja, ĩti ñami mani Ʉjʉ. Manire ũmatã ñagʉ̃ ñari mani rijoga bajiro bajigʉ ñami Cristo. Ito yicõri ĩre moa ĩsirã ñari ĩ ya rujʉ robo bajirã ña mani. Manire masorocʉ manire goda ĩsiñi ĩ. 24 Ito bajiri mani Cristo ñarã, ĩre mani cʉdiro bajiroti mʉa manʉjʉsabatiare cʉni cʉdisotiya mʉa.\\n25 Tʉoya ʉ̃mʉa mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa manojosãromiare bʉto maiña mʉa. Manire cʉni bʉto maiguĩji Cristo. Ito bajiri ĩ ñarã mani ñatoni, manire yiari goda ĩsiñi ĩ. Manire ĩ mairo bajiroti mʉa manojosãromiare maiña mʉa cʉni. 26 Manire goda ĩsiñi Cristo mani ñeñaro yirise coerocʉ. Ito yicõri manire beseñi ĩ ñarã riti mani ñatoni. Dios ocare mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, mani ñeñaro yirise coeñi Cristo. Mani ñeñaro yirise jidicãcõri, idé gu roticʉ mani. Ito bajiro ĩre mani tʉorʉ��nʉja ticõri, mani ñeñaro yirise coeñi Cristo. 27 Ito bajiro manire coeñi Cristo, ĩ riojo seti mana mani ejatoni. Ito bajiro manire ĩ yicãre ñajare, ĩ riojo ñeñaro yimena bajiroti ejarã yirãji mani. Ito yicõri seti mana bajiro ejarã yirãji mani, ĩ riojo. “Queno yirã ña mʉa”, yi manire boca ãmigʉ̃ yiguĩji ĩ. 28 Mʉa manojo cʉtirã ito bajiroti mʉa manojosãromiare queno tʉoĩaja quena. Mʉa ya rujʉri mʉa mairo bajiroti mʉa manojosãromiare cʉni maiña. Mʉa manojo cʉtija bero, jʉ̃arã ñabojarãti co rujʉ bajiroti rujʉ cʉtirã ña mʉa. Ito bajiri mʉa manojosãromiare mʉa maija, mʉa ya rujʉri mairo bajiroti maia mʉa. 29-30 Mani ya rujʉre ti tebea mani. Mani ya rujʉre maicõri, itire queno tirʉ̃nʉrã yirãji mani. Ito bajiroti Cristo cʉni queno tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji ĩ ñarãre. Ĩ ñarã ñari, ĩ ya rujʉ robo bajirã ña mani. Ito bajiri manire queno tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji Cristo. 31 Ado bajiro gotia Dios oca: “Sĩgʉ̃ manojo cʉticõri jʉ̃arã ñabojarãti, co rujʉ bajiroti rujʉ cʉtirã ñarãji ĩna. Ĩ manojo cʉtija, ĩ jacʉ ĩ jaco rãca cʉni ñabiquĩji ĩja. Ito yicõri jʉ̃arã ñabojarãti co rujʉ bajiroti rujʉ cʉtirã yirãji ĩna”, yi gotia Dios oca. 32 Iti ocare mani tʉo masi ãmoja, josari ña. Ito bajibojarocati iti oca queno manire goti masioa. “Cristo ñarã ĩ ya rujʉ robo bajirã ñama”, yi riasoa iti oca. 33 Manojo cʉtire gaye cʉni queno riasoa iti oca. Ito bajiri mʉcana mʉare gotia yʉ. Mʉa manojosãromiare queno maiña. Mʉa ya rujʉre mʉa mairo bajiroti queno mʉa manojosãromiare maiña. Romia mʉa cʉni, queno rʉ̃cʉbʉocõri, mʉa manʉjʉsabatiare cʉdiya.","num_words":1042,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 11 DES - Eropi Judea yebague Betania waĩcʉri maca - Bible Search\\nLázaro waĩcʉgʉ sĩria wañumi\\n1Eropi Judea yebague Betania waĩcʉri maca majagʉ Lázaro waĩcʉgʉ árĩmi. Iri maca ĩgʉ pagʉ porã nome María, Marta mera árĩma. 2Maríapʉ Jesure poresuri mera sũbo, igo poari mera ĩgʉre tucoebodigo árĩmo. Igo tĩgʉ Lázaropʉ dorecʉgʉ iipʉ. 3Eropirã erã nome gajirãre Jesure weredorerã obeoñorã.\\n—Opʉ, mʉ mahigʉ dorecʉgʉ iimi, arĩ weredorerã obeoñorã Lázaro pagʉ porã nome.\\n4Erã gʉa pohrogue eraa, iri querere werecʉ̃ peegʉ õpa arĩmi Jesu gʉare.\\n—Dohpaguere Lázaro ĩgʉ dorecʉri sĩriburi árĩbeaa. Goãmʉ turarire masare ĩhmuburire dohpaguere ĩgʉ dorecʉmi. Eropirã yʉ turari opagʉ árĩcʉ̃ sãre masa ĩarãcoma, arĩmi Jesu.\\n5Jesu Martare, igo pagʉ mago, Lázaro sãre turaro mahími. 6Eropigʉ Lázaro ĩgʉ dorecʉrire peequeregʉ ta ero Jesupʉ penʉ dujanimi. 7Penʉ pʉhrʉ Jesu õpa arĩmi gʉare ĩgʉ buherãre.\\n—Dipaturi Judea yebague dujaa warã daja, arĩmi gʉare.\\n8—Buhegʉ, cãrʉgã ta mʉre judio masa ʉtã mera dea wejẽdiama. ¿Duhpigʉ dipaturi dujadiari mʉhʉ? arĩbʉ gʉa ĩgʉre.\\n9Gʉa eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ erã wejẽmasibirirare weregʉ, werenigui queori mera gʉare õpa arĩmi:\\n—Wʉaro guñaricʉbiricãque. Yujunʉre doce horari gohra ãhraa. Abe ʉmʉ majagʉ árĩcʉ̃ õaro ĩhaa mari. Eropirã ʉmʉre curirã ne cohresome mari. 10Naitĩaro curirã cohrema. Abe ʉmʉ majagʉ maricʉ̃ õaro ĩabeama erã, arĩmi Jesu.\\n11Eropa arĩgʉ gʉare werenemomi.\\n—Mari mera majagʉ Lázaro carĩgʉ iicumi. Ĩgʉ eropa carĩquerecʉ̃ ta yʉhʉ ĩgʉre wahgũgʉ wagʉra, arĩmi gʉare.\\n12—Opʉ, Lázaro carĩgʉ árĩgʉ tarigʉcumi, arĩbʉ gʉa.\\n13Gʉa eropa arĩquerecʉ̃ ta Jesupʉ “Carĩgʉ iicumi,” arĩgʉ, “Sĩria wami,” arĩgʉ iidigʉ árĩmi. Ĩgʉ “Lázaro carĩgʉ iicumi,” arĩcʉ̃ peerã “Lázaro soogʉ iicumi,” arĩ pepiribʉ gʉapʉ. 14Gʉa eropa arĩ pepicʉ̃ masigʉ Jesu gʉare diaye weremi.\\n—Lázaro sĩria wañumi. 15Yʉ mariro ĩgʉ sĩricʉ̃ õapũricãa. Eropirã mʉa yʉre umupeonemorãca. Ina ta. Mari ĩarã warã ĩgʉ pohrogue, arĩmi Jesu.\\n16Toma sʉhrʉadigʉ erã arĩgʉpʉ õpa arĩmi gʉare:\\n—Mari sã Jesu mera warã. Ĩgʉre wejẽrã mari sãre wejẽporo, arĩmi Toma.\\nJesu “Eropa árĩniguicãcʉ̃ iigʉ masare masugʉ ãhraa,” arĩñumi\\n17Eropi gʉa erogue ejara pʉhrʉ ero majarã õpa arĩ werema Jesure:\\n—Wapicʉrinʉ taria Lázaro mʉrʉre masa gobegue erã apira pʉhrʉ, arĩ werema ĩgʉre.\\n18Betaniapʉ Jerusalén pohrogã ʉhre kilómetros yoaro dujabʉ. 19Eropirã judio masa bajarã Martare, María sãre ñehamere orerã eranirã árĩma Lázaro ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ. 20Eropigʉ Jesu mera gʉa ejaboro pohro árĩcʉ̃ peego Martapʉ gʉare bocatĩrigo eramo. Igo bocatĩrigo wacʉ̃ Maríapʉ igo ya wihi dujadigo árĩmo. 21Eropa bocatĩrigo Marta õpa arĩmo Jesure:\\n—Opʉ, yʉ tĩgʉ ĩgʉ sĩriboro core mʉhʉ ohõ árĩcʉ̃ ĩgʉ sĩribiriboañumi. 22Dohpague sãre Goãmʉre mʉ serẽcʉ̃ ĩgʉ mʉ serẽro dopa ta iigʉcumi, arĩmo Marta Jesure.\\n23—Mʉ tĩgʉ masagʉcumi, arĩmi Jesu igore.\\n24—I yeba pehrerinʉ ĩgʉ masa mʉriaborore masia yʉhʉ, arĩmo igo.\\n25Igo eroparĩcʉ̃ Jesu weremi daja:\\n—Yʉhʉ sĩrinirãre masacʉ̃ iigʉ ãhraa. Masare yʉ mera eropa árĩniguicʉ̃ iigʉ ãhraa. Yʉre umupeogʉ sĩriqueregʉ ta eropa árĩniguicãgʉcumi. 26Eropirã árĩpehrerã Goãmʉ mera árĩniguirã yʉre umupeorã peamegue wasome. ¿Ire masiri mʉhʉ? arĩmi Jesu igore.\\n27—Opʉ, masia yʉhʉ. “Cristo Goãmʉ magʉ i yebague arigʉcumi,” erã arĩdigʉ mʉ árĩcʉ̃ masia yʉhʉ, arĩmo Marta Jesure.\\nLázaro ĩgʉ masa gobe pohro Jesu oreñumi\\n28Marta eropa arĩtuha igo pagʉ magore Maríare sihugo wamo.\\n—Marire buhegʉ mari ya macare eranijagʉ iiami. Mʉre sihuami, arĩ yayarogã arĩ werepo Maríare.\\n29Igo eroparĩcʉ̃ peego María pobero mera wahgãnʉgaja, gʉa pohrogue árimo Jesure ĩago arigo. 30Erã ya macague ejanibiricarabʉ dohpa. Marta gʉare igo bocatĩridirogue árĩnibʉ gʉa. 31Judio masa iri wihi Maríare ñehamere orerã iinirã árĩma. Eropirã igo pobero mera wahgã wacʉ̃ ĩarã erã igore nʉrʉsiagãnirã árĩma. “Igo tĩgʉ mʉrʉre erã apira gobegue orego wago iicumo igo,” arĩ pepinirã árĩrima erã. Eropa arĩ pepirã igore nʉrʉsiagãnirã árĩma.\\n32Eropigo María gʉa pohrogue erago, Jesure ĩha, ĩgʉ guburi pohro merejamo.\\n—Opʉ, yʉ tĩgʉ ĩgʉ sĩriboro core mʉhʉ ohõ árĩcʉ̃ ĩgʉ sĩribiriboañumi, arĩmo igo ĩgʉre.\\n33Eropigʉ igo judio masa igo mera arinirã sã erã orecʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ turaro bʉjawere ñero sĩporãcʉmi.\\n34—¿Lázaro mʉrʉre nohogue opari mʉa? arĩ serẽpimi Jesu.\\n—Opʉ, ĩagʉ arique, arĩ sihugãma erã.\\n35Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu oremi.\\n36Ĩgʉ orecʉ̃ ĩha judio masa õpa arĩma erã basi:\\n—Lázaro mʉrʉre Jesu bʉrigã mahirañumi, arĩma.\\n37Gajirãpʉ õpa arĩma:\\n—Cuiri ĩhajabigʉre ĩacʉ̃ iigʉ ãhrimi ihĩ Jesu. ¿Eropigʉ Lázaro ĩgʉ sĩriboro core masumasibiriboayuri? arĩma gajirã.\\nLázarore masuñumi Jesu\\n38Eropigʉ Jesu dipaturi turaro bʉjaweremi. Eropirã árĩpehrerã Lázaro mʉrʉ masa gobegue ejabʉ. Ʉtãyegue árĩri gobegue ĩgʉ dʉpʉ mʉraro erã sĩ acura gobegue árĩbʉ. Eropi iri gobegue wʉariye ʉtãye mera erã bihara gobegue árĩbʉ.\\n39—Ʉtãyere aĩ weaque, arĩmi Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peego Marta sĩridigʉ mʉrʉ pagʉ mago õpa arĩmo:\\n—Opʉ, dohpague wapicʉrinʉ wahaa ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ. Eropiro ĩgʉ dʉpʉ mʉraro ʉrĩ árĩca, arĩmo Jesure.\\n40—“Yʉre umupeogo Goãmʉ turarire ĩagoca,” mʉre arĩrabʉ, arĩmi Jesu Martare.\\n41Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ erã ʉtãyere aĩ weama. Erã eropa aĩ weara pʉhrʉ Jesu ʉmarogue ĩha Goãmʉre õpa arĩmi:\\n—Ahʉ, yʉre mʉ peetuhabʉ. Irire mʉ iicʉ̃ masigʉ mucubiria mʉre. 42Yʉre mʉhʉ ʉmʉri nʉcʉ peeniguia. Irire masia. Eropa masiqueregʉ ta yʉhʉ mʉ obeodigʉ árĩcʉ̃ õre niguirã erã masiburire mʉre eropa arĩgʉ iiaa.\\n43Eropa arĩtuha Jesu turaro gaguiniguimi:\\n—Lázaro, arique, arĩ gaguiniguimi ĩgʉ.\\n44Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ sĩridigʉ mʉrʉpʉ ĩgʉ mojotorire ĩgʉ guburi sãre suhri gasiri mera erã diridigʉ, ĩgʉ dipurure suhri gasiri mera erã omadigʉ masa gobegue wiririmi.\\n—Ĩgʉre dirirare pãque ĩgʉre, arĩmi Jesu\\nJudio masa oparãpʉ Jesure ñeadiariñuma\\nMt 26.1-5; Mr 14.1-2; Lc 22.1-2\\n45Ĩgʉ eropa masucʉ̃ ĩarã bajarã judio masa mera majarã María mera árĩnirã Jesure umupeoma. 46Gajirãpʉ erã mera majarã fariseo masa pohrogue eja, Jesu ĩgʉ iirare wereñorã erãre. 47-48Eropirã pahia oparã, fariseo masa oparã sã gamenere, erã basi õpa arĩ wereniguiñorã.\\n—Jesu bajasuburi deyoro moarire ii ĩhmumi. Ĩgʉ eropa iicʉ̃, “Irire iibita,” mari arĩbiricʉ̃ árĩpehrerã masa ĩgʉre umupeo, ĩgʉ mera wabocoma. Eropirã Roma majarã oparã Goãmʉ wihire cóãdorerã obeorãcoma erã yarã surarare. Mari ya yeba sãre emarãcoma erã. Mari ya yeba majarã Jesure erã opʉ erã apicʉ̃ ĩarã Roma majarã oparã guarã ñero iirãcoma marire. ¿Eropa iirã dohpa iirãcuri dohpaguere? arĩ wereniguiñorã erã erã basi.\\n49Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta gajigʉ Caifa waĩcʉgʉ iri bojorire pahia opʉ árĩgʉ erãre werepʉ.\\n—Mʉapʉ ne masibeaa. 50Judio masa árĩpehrerã mari ya árĩburire yujugʉ masʉ ĩgʉ sĩricʉ̃ õhaa. Ĩgʉ sĩribiricʉ̃ mari árĩpehrerã judio masa pehrea waboca. Irire mʉa masibeaa, arĩmi Caifa erãre.\\n51Eropa arĩgʉ ĩgʉ gamero eropa arĩbiriñumi. Pahia tauro opʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ judio masa ya árĩburire Jesu ĩgʉ sĩriborore Goãmʉpʉ Caifare eropa arĩ weredoreñumi. 52Jesu ĩgʉ sĩrigʉ judio masa ya dihta sĩribiriñumi. Sĩrigʉ árĩpehrerã Goãmʉ porã i yeba árĩpehrero árĩrã sãre erã ya árĩburi sãre sĩriñumi Jesu. Erã yuju curu árĩboro dopa sĩriñumi. 53Caifa eroparĩcʉ̃ peerã erã “¿Jesure dohpa ii wejẽrãcuri mari?” arĩ wereniguirã ĩgʉre wejẽmorã iiñorã.\\n54Ĩgʉre erã wejẽdiacʉ̃ masigʉ Jesu bajarã judio masa watope dipaturi curigʉ wabirimi. Eropigʉ masa marirogã Efraín waĩcʉri macague gʉare sihu wami. Gʉare iri maca sihu dujanimi Jesu.\\n55Irisubure Pascua bosenʉ gʉa judio masa bosenʉ árĩboro merogã dʉhyabʉ. Eropirã bosenʉ core masa bajarã gaji macari majarã masa Jerusaléngue gamenerema. Pascua majare erã baboro core Goãmʉ ya árĩburire erã basi coemorã ejanirã árĩma. 56Eropirã erã Jesure amarã iiñorã. Erã eropa amacʉ̃ ĩarã Goãmʉ wihigue árĩrã õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—¿Bosenʉre ĩagʉ aribiribocuri Jesu mʉa pepicʉ̃? arĩ wereniguiñorã erã basi.\\n57Eropirã pahia oparã, fariseo masa sã õpa arĩ weredoreñorã masare:\\n—Jesu ĩgʉ árĩrore mʉa masirã wereque gʉare. Ĩgʉre ñeamorã iiaa gʉa, arĩñorã oparã masare.","num_words":1099,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 1 TESALONICENSES 1\\nPablo y sus compañeros escriben a la iglesia de Tesalónica\\n1 Yʉ Pablo yʉ mena macana mena Silvano, Timoteo mena ati pũuro mʉjaare yʉ queti joo Tesalónica macanare Dio mani Pacʉ yarãre, mani Ʉpaʉ Jesucristo yarãre. Caroaro mʉjaare jã ñuu roti, yeri wariñuuriquere mʉjaare Dio cʉ joato ĩrã.\\nEl ejemplo de fe que daban los de Tesalónica\\n2-4 Mani Ʉpaʉ Jesucristore cʉ̃re apiʉja nʉcʉbʉgorã caroaro mʉja átinucu. Caame mairã aniri aperãre caroaro na mʉja átinemonucu. Mani Ʉpaʉ Jesucristore mʉja tʉgooña janaquẽe. Dio cʉ camairã, cʉ cabejericarã mʉja ã. To bairo mʉja nipetirã mʉja cabairijere tʉgooñari, “Ñuu majuucõa,” jã ĩ wariñuunucu Diore. To bairi to cãnacã ni mani Pacʉ Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgorã jã jenibojanucu mʉjaare.\\n5 Jã yarã, Jesucristo ye quetire mʉjaare buiorã, cawatoana jã majuuna jã cabuiorije jeto meere jã caĩwʉ. Dio Catirique Espíritu Santo tʉgooña tutuariquere jãre cʉ cajooro caroaro jã camajiowʉ mʉjaare. To bairo Jesu ye quetire jã caĩ buioro apirã caroaro mʉja caapiʉjawʉ. “Cariapena buioma,” mʉja caĩ api nʉcʉbʉgowʉ. Mʉja majirã. Mʉja tʉpʉ ãnaa caroaro jã cátinucuwʉ, caroaro na apiʉjaato ĩrã.\\n6 To bairi Jesu ye quetire jã cabuioro caroaro mʉja caapiʉjawʉ aperã mʉjaare na camatagarije to cãnibato quena. Dio Espíritu Santo wariñuurique mʉjaare cʉ cajooro tie quetire mʉja caapiʉjawʉ seeto popiye tamʉobana quena. To bairi jãre bairona cátajecʉna mʉja cãmʉ. To bairi mani Ʉpaʉ Jesu quena cʉ̃re bairona cátajecʉna mʉja cãmʉ. 7 To bairona mʉja cáto tʉjʉrã Macedonia yepa macana, Acaya yepa macana quena Jesucristore caapiʉjarã, “Nare bairo manire cátipe ã,” caĩ tʉgooñañupa mʉjaare. 8-10 To bairi mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire na mʉja cabuio neto jooyupa aperãre Macedonia yepa macanare, Acaya yepa macanare. Nipetiropʉ Diore mʉja caapiʉjarijere caapirã ocõo bairo ĩma mʉjaare: “Pablo jãare caroaro na cãni rotiyupa Tesalónica macana na tʉpʉ na caejaro. Diore apiʉjari na majuuna na cawericarãre Dio cãniquẽnarena na cáti nʉcʉbʉgobatajere cajanañupa. To bairi Diore cajocaquẽcʉ macare, cacatiire áti nʉcʉbʉgoma yucʉra,” ĩma mʉjaare.\\nDio Macʉ cʉ cabai yajiro bero cacati tunucoajupi. Catí tunu, ʉmʉrecoopʉ tunu aá, cabero ati yepapʉ rui atígʉmi tunu. Jõ bui cãnacʉ ati yepapʉ tunu atíri cʉ̃re caapiʉjaquẽnare na popiyeyegʉmi. To bairi mani maca cʉ̃re caapiʉjarã mani cãno manire cʉ capopiyeyeboriquere manire canetoobojaʉ ãmi Jesu.\\n“Dio Macʉ jõ bui cawamʉ aátacʉ cʉ catunu atípere yuuma,” ĩma mʉjaare. Jã maca to bairo mʉja caapiʉjarijere nare jã cabuioquẽtie to cãnibato quena mere to bairona mʉja caapiʉjarijere majima aperori macana mʉjaare.","num_words":385,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"João 3 | KBC Bible | YouVersion\\n1Ica ɡ̶oneleegiwa liboonaɡ̶adi Nicodemus, one fariseu, codaa me lacilo judeutedi. 2Odaa ica enoale, jiɡ̶igo dalitalo Jesus, odaa oneetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Jowooɡ̶otaɡ̶a makaami niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a aɡ̶ica ane yakadi meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi libinienaɡ̶a ane oeni, daaditiɡ̶icoateda Aneotedoɡ̶oji makaamitaɡ̶a”.\\n3Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi, anida ane jaoɡ̶a. Aɡ̶ica ane yakadi me nadi ninioxigi Aneotedoɡ̶oji nige daɡ̶a gela menitacini.” 4Odaa jeɡ̶ee Nicodemus, “Igame nimaweneɡ̶egi ina ɡ̶oneleegiwa oxiiɡ̶odi me yakadi menitacini? Ayakadi mopitaciwece le eliodo oditaɡ̶a jeɡ̶enitacini.” 5Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina ɡ̶ogegi ɡ̶oneɡ̶egi. Niɡ̶ina oko idoka yakadi me dakatiwece ninioxadi Aneotedoɡ̶oji nige dinilaatece niɡ̶icoa loenataka ane beyagi, codaa nigeo Liwigo Aneotedoɡ̶oji me yewiɡ̶atace liwigo. Odaa ini Aneotedoɡ̶oji Liwigo minitaɡ̶a, odaa micataɡ̶a niɡ̶ina oko daɡ̶a gelatace menitini. Nige dinilege, ja ikee me dinilaatibece, codaa ja ika meote loenataka ane beyagi. 6Niɡ̶ina ɡ̶odolaadi dinoe leeɡ̶odi ɡ̶odiododipi. Pida ɡ̶odiwigo aaɡ̶aɡ̶a dinoe leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Liwigo. 7Enice jinaɡ̶a domoɡ̶opoo mejitaɡ̶awa me leeditibige me gelatace maniitiniwace. 8Micataɡ̶a niɡ̶ina niocodi. Igo ane yemaa me diiticogi, codaa akaami akati majipaata layaageɡ̶egi niocodi. Pida aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica ane icoɡ̶oticogi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ica ane diiticogi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee inatawece niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji Liwigo aneo me gelatace menitini liwigo”.\\n9Naɡ̶a ige Nicodemus meetalo, “Igamodaaɡ̶eeta?” 10Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ida makaami akaami niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egitigi ɡ̶odoiigi Israel. Aɡ̶owooɡ̶oti inoa anejitedaɡ̶awa? 11Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi. Ejinaɡ̶atece niɡ̶ina ane jowooɡ̶otaɡ̶a. Codaa jatematiiɡ̶a niɡ̶ina ane jinataɡ̶a. Pida akaamitiwaji aɡ̶abaatege niɡ̶inoa ɡ̶odotaɡ̶a. 12Codaa aɡ̶iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a niɡ̶ina mejitece niɡ̶inoa aninoatigi digoina iiɡ̶o. Odaa amiida ica ɡ̶animaweneɡ̶egitiwaji madadiwaɡ̶ati nigejitece aninoatigi digoida ditibigimedi? 13Aɡ̶ica oko baaniɡ̶ica migo ditibigimedi. Emoka Ee, me Ee, Ǥoneleegiwa midiaaɡ̶ejo digoida ditibigimedi, codaa jiɡ̶idaa jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.\\n14Analakitibige Moisés niɡ̶ijo jotigide me nanyoketi niɡ̶ijo lakeedi ɡ̶apileceɡ̶e noenatagi, nanyoketi ditibigimedi iwoɡ̶o digoida nipodigi ane yadilo. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee leeditibige Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, maɡ̶aɡ̶a etidayoketinece iwoɡ̶o. 15Amaleeɡ̶aɡ̶a inatawece niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi, ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\n16Aneotedoɡ̶oji eliodi me yemaa okotigi digoina iiɡ̶o, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me yajigo niɡ̶ijoa oniniwatece me Lionigi lemaanigi, eotedibige minatawece niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi aɡ̶alee nigo, pida jiɡ̶ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 17Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e Lionigi me yewikatidi inatawece oko. Aniiɡ̶e Lionigi me iwi, oditaɡ̶a iloikatiditeda oko leeɡ̶odi loenataka ane beyagi.\\n18Niɡ̶ina oko aneyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji Lionigi, Aneotedoɡ̶oji aɡ̶alee iwi codaa ailoikatidi niɡ̶ini oko. Pida niɡ̶ina oko ane deɡ̶etiwaɡ̶ataka, baɡ̶a iwi Aneotedoɡ̶oji, codaa baɡ̶a iloikatidi, leeɡ̶odi aɡ̶eyiwaɡ̶adi Liboonaɡ̶adi oniniwatece me Lionigi Aneotedoɡ̶oji. 19Niɡ̶ijoa ane lokokena enagi minataɡ̶a oko digoina iiɡ̶o. Pida niɡ̶ina oko daɡ̶axa moyemaa nexocaɡ̶a, aɡ̶oyemaa lokokena, leeɡ̶odi mowote niɡ̶inoa ane beyagi. Odaa leeɡ̶odi me doɡ̶oyemaa lokokena, Aneotedoɡ̶oji iwi, codaa iloikatidi niɡ̶idi oko. 20Niɡ̶ina oko aneo ane beyagi, ayemaa lokokena. Codaa aɡ̶enagi manitaɡ̶a lokokena, leeɡ̶odi ayemaa diɡ̶ica ane nadi niɡ̶inoa loenataka ane beyagi. 21Pida niɡ̶ina oko aneo niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a, joaniɡ̶iniaaɡ̶enagi manitaɡ̶a lokokena eotibige me yeloɡ̶otelogo loenataka, leeɡ̶odi eo ane yemaa Aneotedoɡ̶oji”.\\n22Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶igotibeci miditaɡ̶a nipodigi Judéia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i onateciɡ̶ijoa semaanatedi, Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece monilegetiniwace oko. 23João baɡ̶a idei digoida Enom, ipegitege Salim, leeɡ̶odi digoida beɡ̶eliodi ninyoɡ̶odi. João aaɡ̶aɡ̶a nilegetiniwace oko anodiita. 24Maleediɡ̶icatibige doɡ̶oniwilo.\\n25Ica eledi anodiotibeci João joɡ̶odinotigimadetege icoa ɡ̶oneleegiwadi judeutedi. Odinotigimadetigi lakatigi judeutedi me dinibinie lodoe Aneotedoɡ̶oji. 26Odaa niɡ̶ijo anodiotibeci João anodinotigimadetege judeutedi jiɡ̶igotibeci midataɡ̶a João, modita, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Niɡ̶ijoa ane ideite makaamitaɡ̶a daato akiidi Jordão, niɡ̶ijoa ane ɡ̶adalakitalo, jiɡ̶idaaɡ̶idoa digoida nilegetediniwace oko, codaa eliodi oko anodiitalo”.\\n27Naɡ̶a niniɡ̶odi João, meetiogi, “Niɡ̶ina oko idoka yakadi ganigica nige Aneotedoɡ̶oji yajigote. 28Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti leeɡ̶odi jiɡ̶ijo mejitaɡ̶awa, ‘Maleedeɡ̶emeɡ̶ee Cristo, Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi. Pida ee baɡ̶a idiiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji maleediɡ̶icatibige menagi Cristo me joetece naigi’. 29Niɡ̶ina ane wado, naɡ̶ani awicije ane liomaɡ̶ata, ja nebi. Niɡ̶ina lokaaɡ̶edi niɡ̶ina ane wado ninitibece niɡ̶ina naɡ̶a yowooɡ̶oditege lotaɡ̶aneɡ̶egi ane wado. Odaa ee idiniciaceeketege niɡ̶ina lokaaɡ̶edi niɡ̶ina ane wado, eliodi me idinitibeci. 30Igaataɡ̶a leeditibige me leegitibigimece naɡ̶atetigi Cristo, odaa eemoda baɡ̶a leeditibige me naxaceti iboonaɡ̶adi”.\\n31Niɡ̶ijoa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aɡ̶ica ane naɡ̶axatelogo. Pida niɡ̶ina anelatibige iiɡ̶o, ida aneetege iiɡ̶o, codaa eetece aninoatinigi digoina iiɡ̶o. Pida Niɡ̶ijoa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi baɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aɡ̶ica liciagi, leeɡ̶odi icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi, aɡ̶elatedibige niɡ̶ina iiɡ̶o. 32Niɡ̶iniwa eetetece niɡ̶inoa ane nadi, codaa ane wajipate. Pida aɡ̶ewi ina mica ane dibatege lotaɡ̶a. 33Niɡ̶ina oko ane dibatege lotaɡ̶a ikee mewi niɡ̶inoa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. 34Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, eetetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica liniogo me yajigote Liwigo. 35Aneotedoɡ̶oji, ane Eniodi, yemaa Lionigi. Odaa yajigoteta naɡ̶atetigi me iiɡ̶e inoatawece. 36Niɡ̶ina aneyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji Lionigi jiɡ̶ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ina ane daɡ̶a dibatege Aneotedoɡ̶oji Lionigi aɡ̶ica lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa Aneotedoɡ̶oji biɡ̶idioka limedi me yelatetema niɡ̶ini oko, codaa iloikatidi.\\nExplore João 3 by Verse","num_words":726,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josue 10 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ewarid̶e Adonisedéda Jerusaleʌ̃nebema boro basía. Adonisedéba ũrĩsia Josueba Haid̶ebemarãra poyaped̶a purura jũma babueped̶a dji borora beasida Jericod̶e od̶a quĩrãca. Maʌ̃ awara ũrĩsia Gabaoʌ̃nebemarãda israelerã ume necai panani carea bed̶ea b̶ʌd̶aped̶a ãdjirãare panesid̶ada.\\n2Maʌ̃ba idjira bio ne waya b̶esia, Gabaoʌ̃ra Hai puru cãyãbara waib̶ʌara b̶ad̶a bẽrã. Dji bororã panabada puru quĩrãca b̶asia. Maʌ̃ awara Gabaoʌ̃nebema sordaorãra bio mẽsrã b̶easia.\\n3Maʌ̃ bẽrã Jerusaleʌ̃nebema boro Adonisedéba bed̶ea diabuesia Hebroʌ̃nebema boro Hohaʌ̃maa, Jarmud̶ebema boro Pireaʌ̃maa, Laquid̶ebema boro Japiamaa, idjab̶a Egloʌ̃nebema boro Debiramaa bid̶a.\\n4Nãwã jarabisia: –Mʌ̃ carebad̶e zed̶adua. Gabaoʌ̃nebemarã ume djõne wãnia. Ãdjira Josue ume idjab̶a israelerã ume necai panani carea bed̶ea b̶ʌsid̶aa.–\\n5Ara maʌ̃da amorreorã bororã juesuma panʌra jũma ãdji sordaorã ume ãbaa wãnaped̶a Gabaoʌ̃ purura jũrã edasid̶aa urad̶i carea. Jerusaleʌ̃nebemada, Hebroʌ̃nebemada, Jarmud̶ebemada, Laquid̶ebemada idjab̶a Egloʌ̃nebema sid̶a wãsid̶aa.\\n6Maʌ̃ unusid̶ad̶e Gabaoʌ̃nebemarãba Gilgald̶aa Josue b̶ʌmaa nãwã jarabisid̶aa: –Eyad̶ebema amorreo bororãra jũma ãbaa dairã ume djõne zesid̶aa. Dairãra bãrã nezocarã bẽrã dadub̶a djõbirãnadua. ¡Isabe dairã carebad̶e zed̶adua!–\\n7Ara maʌ̃da Josuera, idji sordaorã bio mẽsrã b̶eada, waabema sordaorã sid̶a Gilgald̶eba ãdjimaa wãbʌrʌsid̶aa.\\n8Maʌ̃ne Ãcõrẽba Josuéa nãwã jarasia: –Amorreorãra wayarãdua. Mʌ̃a bãrãa ãdjirãra poyabiya. Djõbʌdad̶e ãdjirã ni ab̶aʌba droad̶aẽ́a.–\\n9Gilgald̶eba jũma maʌ̃ diamasi nĩbad̶aped̶a Josuera idji sordaorã ume araa jũẽnaped̶a amorreorãba adua panʌne urasid̶aa.\\n10Israelerãba urabʌdad̶e Ãcõrẽba amorreorãra ne wayabiped̶a memenesid̶aa. Mãwã israelerãba ãdjirãra Gabaoʌ̃ druad̶e zocãrã quenasid̶aa. Amorreorã ʌ̃taa Bet-horoʌ̃naa mĩrũ wãbʌdad̶e israelerãba caid̶u quena wãsid̶aa ab̶a Azecá purud̶aa idjab̶a Maquedá purud̶aa bid̶a.\\n11Amorreorã Bet-horoʌ̃neba ed̶aa Azecád̶aa mĩrũ wãbʌdad̶e Ãcõrẽba hielo waib̶ʌada cue quĩrãca ãdjirã ʌ̃rʌ̃ jurrubisia. Israelerãba necoba quenaped̶ad̶a cãyãbara maʌ̃gʌba zocãrãara quenasia.\\n12Ãcõrẽba israelerãa amorreorã poyabid̶a ewarid̶e Josueba israelerã quĩrãpita nãwã jĩgua jarasia: Ãcõrẽ, ʌ̃mãdaura Gabaoʌ̃ ẽjũãne ipi cob̶ʌdua; jed̶eco sid̶a Ajaloʌ̃ jewed̶ad̶e ipi cob̶ʌdua.\\n13Ara maʌ̃da ʌ̃mãdaura, jed̶eco sid̶a ipi copanesid̶aa ab̶a israelerãba ãdjirã dji quĩrũ jũma quenabʌdad̶aa. Maʌ̃gʌra Jaserba idji cartad̶e jũma b̶ʌsia. Josueba mãwã jarabʌrʌd̶e ʌ̃mãdaura umatipa cob̶ʌda berara ewari ab̶a b̶aeẽ́ b̶asia.\\n14Josueba Ãcõrẽa iwid̶id̶ara ne ununaca droma basía. Maʌ̃ naẽna ẽberãba ne ununaca droma iwid̶id̶ara Ãcõrẽba ĩjã oca basía. Idjab̶a maʌ̃ ewarid̶eba ʌ̃taa ĩjã oẽ́ b̶ʌa. Baribʌrʌ maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽba ĩjã osia israelerãare djõ b̶ʌ bẽrã.\\n15Mãwãnacarea Josuera israelerã sid̶a wayacusa Gilgald̶aa ãdji cãĩbadamaa wãsid̶aa.\\n16Maʌ̃misa amorreo bororã juesuma panʌra Maquedá puru caita uriad̶e m��rũsid̶aa.\\n17Baribʌrʌ mama mĩrũ panʌda ununaped̶a ʌ̃cʌrʌba Josuéa jarad̶e wãsid̶aa.\\n18Maʌ̃ne Josueba idji sordaorãa nãwã jarasia: –Mõgara waib̶ʌada bʌrab̶ari eded̶aped̶a uriara jũãtrʌ nũmʌnadua. Maʌ̃be ʌ̃cʌrʌba mama jʌ̃ã panenadua ãdjirã ẽdrʌrãnamãrẽã.\\n19Waabemarãba dji quĩrũra ẽpẽnaped̶a jẽdaareba quena wãnadua ãdji purud̶e jũẽrãnamãrẽã. Dadji Ãcõrẽba bãrãa ãdjirãra jũma poyabibʌrʌa.–\\n20Mãwã Josueba israelerã ume amorreorãra berara jũma quenasid̶aa. Zocãrãẽ́be ãdji puru mõgaraba jũrã ca b̶ead̶e jũẽnaped̶a mĩrũ panesid̶aa.\\n21Maʌ̃ne israelerã ni ab̶aʌda beud̶aẽ́ basía. Jũmaena bia jẽda zesid̶aa Maquedá purud̶aa Josue b̶ʌmaa. Maʌ̃ bẽrã jũmarãba wayasid̶aa israelerã biẽ́ od̶i carea.\\n22Maʌ̃ne Josueba idji sordaorãa jarasia: –Isabe mõgara uria jũãtrʌ b̶ʌra ãyã b̶ʌd̶adua. Maʌ̃be dji bororã juesuma panʌra dajadaa mʌ̃maa enenadua.–\\n23Ara maʌ̃da dji bororã juesuma panʌra dajadaa enesid̶aa: Jerusaleʌ̃nebema boro, Hebroʌ̃nebema boro, Jarmud̶ebema boro, Laquid̶ebema boro, Egloʌ̃nebema boro sid̶a.\\n24Maʌ̃ bororã Josuemaa enenapeda Josueba idji sordaorãra jũma trʌ̃ped̶a sordaorã bororã idji ume panʌ́a nãwã jarasia: –Nama zed̶aped̶a jĩrũba ãdji ochirud̶e tʌga eronũpananadua.– Ara maʌ̃da zed̶aped̶a ochirud̶e tʌga eronũpanesid̶aa.\\n25Maʌ̃ne Josueba israelerãa jarasia: –Za dadjirãba obʌda quĩrãca Ãcõrẽba jũma dadjirã dji quĩrũ sid̶a oya. Ne wayarãnadua. Ni maãrĩ bid̶a jẽda crĩcharãnadua. Ʌb̶ʌa b̶ead̶aped̶a sozarra b̶ead̶adua.–\\n26Mãwã jaraped̶a Josueba dji bororã juesuma panʌra beasia. Beaped̶a ãdjira bacuru cũmiane su jira b̶ʌcuabisia. Mãwã jira panesid̶aa ab̶a queubʌrʌd̶aa.\\n27Queubod̶od̶e Josueba ãdjira ed̶aa edabiped̶a ãdji mĩrũ panana uriad̶e b̶atacuabisia. Maʌ̃be mõgara waib̶ʌa b̶eaba dji uriara jũãtrʌ nũmʌsid̶aa. Maʌ̃ mõgarara wad̶ibid̶a mama b̶eaa.\\n28Maʌ̃ ewarid̶e Josueba idji sordaorã ume Maquedá purura poyad̶aped̶a jũma babuesid̶aa. Mamabemarãda necoba jũma quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía. Josueba Maquedád̶ebema borora beasia Jericod̶ebema boro bead̶a quĩrãca.\\n29Mamaʌba Josuera idji sordaorã ume Libna purud̶aa djõne wãsid̶aa.\\n30Ãcõrẽba Libna purura, dji boro sid̶a israelerãa poyabiped̶a Josueba jũma quenabisia. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌẽ́ basía. Dji boro sid̶a beasia Jericod̶ebema boro bead̶a quĩrãca.\\n31Mamaʌba Josueba idji sordaorã ume Laqui purura jũrã edad̶aped̶a araa djõne wãsid̶aa.\\n32Ewari umé babʌrʌd̶e Ãcõrẽba israelerãa Laquid̶ebemarãra poyabisia. Ãdjirã sid̶a necoba jũma quenasid̶aa Libnanebemarã quenaped̶ad̶a quĩrãca.\\n33Maʌ̃ne Guezerd̶ebema boro Horaʌ̃ra idji sordaorã ume Laquid̶ebemarã carebad̶e wãsid̶aa. Baribʌrʌ Josueba idjira, idji sordaorã sid̶a poyaped̶a ãdjirãra jũma quenabisia. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌẽ́ basía.\\n34Mamaʌba Josuera idji sordaorã ume wãbʌrʌsid̶aa Egloʌ̃ purud̶aa. Purura jũrã edad̶aped̶a araa djõne wãsid̶aa.\\n35Ara maʌ̃ ewarid̶e Josue sordaorãba poyad̶aped̶a necoba jũma quenasid̶aa Laquid̶e oped̶ad̶a quĩrãca.\\n36Egloʌ̃neba Josuera idji sordaorã ume Hebroʌ̃ purud̶aa djõne wãsid̶aa.\\n37Poyad̶aped̶a necoba jũma quenasid̶aa. Dji borora, puru caita b̶ea ẽberãrã sid̶a quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía. Egloʌ̃ne oped̶ad̶a quĩrãca Hebroʌ̃nebemarãra quenanaped̶a purura jũma babuesid̶aa.\\n38Mamaʌba Josuera israelerã ume Debir purud̶aa djõne wãsid̶aa.\\n39Poyad̶aped̶a dji borora, puru caita b̶ea ẽberãrã sid̶a necoba jũma quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía. Hebroʌ̃nebemarã, Libnanebemarã, idjab̶a maʌ̃ purud̶ebema bororã oped̶ad̶a quĩrãca jũma quenasid̶aa.\\n40Mãwã Josueba maʌ̃ ẽjũãne b̶ead̶arãra jũma poyasia. Eyad̶e b̶ead̶ada, Negue ẽjũãne b̶ead̶ada, jewed̶ad̶e b̶ead̶ada, eya carrad̶e b̶ead̶ada, dji puru bororã sid̶a jũma poyaped̶a quenasia israelerã Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌẽ́ basía.\\n41Josueba jũmarãda poyasia Cadé-barnead̶eba ab̶a Gazad̶aa idjab̶a Goseʌ̃neba ab̶a Gabaoʌ̃naa.\\n42Dãrãẽ́ne Josueba jũma maʌ̃ ẽjũãne b̶ea puru bororãda poyaped̶a ãdji ẽjũãra edasia Ãcõrẽra israelerãare djõna bẽrã.\\n43Mãwãnacarea Josuera idji sordaorã ume Gilgald̶aa jẽda wãsid̶aa.","num_words":813,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.155,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Genesi 2 EMPNTPO - Mãwã Ãcõrẽba bajãra, naʌ̃ ẽjũã sid̶a - Bible Search\\n1Mãwã Ãcõrẽba bajãra, naʌ̃ ẽjũã sid̶a jũma pãrãsia. Jũma bajãne b̶eara, naʌ̃ ẽjũãne b̶ea sid̶a pãrãsia. 2Sietebema ewarid̶e jũma pãrã erob̶asia. Maʌ̃ bẽrã sietebema ewarid̶e ʌ̃nãũsia. 3Jũma pãrãped̶a ʌ̃nãũna bẽrã, sietebema ewarira dji biara b̶ʌda b̶ʌsia jũmarãba idjía bia bed̶ea pananamãrẽã idjab̶a ʌ̃nãũ pananamãrẽã. 4Mãwã Ãcõrẽba bajãra, naʌ̃ ẽjũã sid̶a jũma osia.\\nÃcõrẽba naʌ̃ ẽjũã, bajã sid̶a osi ewarid̶e, 5-6chiruada põãjãrã sid̶a neẽ́ basía Ãcõrẽba naʌ̃ ẽjũãne wad̶ibid̶a cueda zebica bad̶a bẽrã. Baribʌrʌ egorod̶eba ʌ̃taa towaada odjabadjia naʌ̃ ẽjũã jũma b̶eguea oi carea.+ Idjab̶a ẽberãda neẽ́ basía ẽjũã oi carea. 7Maʌ̃ne Ãcõrẽba egoro porad̶eba ẽberãda osia. Maʌ̃ ẽberã quẽbʌd̶e Ãcõrẽba jãrãpuasia ʌ̃yãba edamãrẽã. Mãwã ẽberãra zocai b̶esia.\\n8Mãwãnacarea Ãcõrẽba néu ẽjũãda ʌ̃mãdau odjabariare osia.+ Maʌ̃ néu ẽjũãra Edeʌ̃ abadaa. Ãcõrẽba ẽberã od̶ara néu ẽjũãne b̶ʌsia. 9Mama quĩrãtanoa bacuru bia qued̶eada nejõ bia zaubadada waribisia. Maʌ̃ ẽjũã ẽsi úsia nejõ zocai b̶ai diabarida. Idjab̶a úsia nejõ crĩcha bia, crĩcha cadjirua cawabibari sid̶a.\\n10Edeʌ̃ ẽjũãne doda b̶asia maʌ̃ néu ẽjũãra jũma cũrãsa erob̶amãrẽã. Maʌ̃ dora dji taed̶aa quĩmãrẽ nẽrã b̶asia. 11Do nẽrã b̶ʌra ab̶a Pisoʌ̃ basía. Pisoʌ̃ra Havila druad̶e b̶ʌa. Havila druara oro bara b̶ʌa. 12Dji orora bio bia b̶ʌa. Idjab̶a ónice mõgara sid̶a bara b̶ʌa. Bacuru b̶a tũãpa b̶ʌ bedelio abada sid̶a bara b̶ʌa. 13Dewarabema dora Gihoʌ̃ abadaa. Gihoʌ̃ra Cus druad̶e b̶ʌa. 14Maʌ̃arebema dora Tigri abadaa.+ Maʌ̃ dora Asiria purud̶eba ʌ̃mãdau odjabariare b̶ʌa. Jĩrũarebema dora Euprate abadaa.\\n15Maʌ̃ne Ãcõrẽba ẽberãra edaped̶a Edeʌ̃ néu ẽjũãne b̶ʌsia acʌ b̶amãrẽã. 16Maʌ̃be Ãcõrẽba ẽberãa jara b̶ʌsia:\\n–Jũma naʌ̃ néu ẽjũãne b̶ea nejõra bʌa jõida b̶ʌa. 17Baribʌrʌ crĩcha bia, crĩcha cadjirua cawabibari nejõra jõcara b̶ʌa. Maʌ̃da jõsira ara maʌ̃ ewarid̶e bʌra wãrãda beuya.–\\n18Maʌ̃be Ãcõrẽba jarasia:\\n19Maʌ̃ne Ãcõrẽba egorod̶eba jũma animarã druabemada, jũma ĩbana sid̶a osia. Maʌ̃ animarã b̶eara ẽberãmaa enesia cãrẽ trʌ̃da ãdjiza b̶ʌcuai cawaya. Ara maʌ̃da ẽberã Adaʌ̃ba animarã b̶eara trʌ̃ b̶ʌcuasia. Animarã trʌ̃ra ãdjiza b̶esia Adaʌ̃ba trʌ̃ b̶ʌcuad̶a quĩrãca. 20Mãwã Adaʌ̃ba daupẽbada animarãra, ĩbana bajãne wãb̶aribadara, mẽãbema animarã sid̶a jũma trʌ̃ b̶ʌcuasia. Mãwãmĩna Adaʌ̃ itea carebabari biada wad̶i neẽ́ basía.\\n21Maʌ̃ carea Ãcõrẽba Adaʌ̃ra bio cãĩbisia. Adaʌ̃ cãĩ b̶ʌd̶e Ãcõrẽba idji orro b̶ʌwʌrʌda ab̶a edasia. Edaped̶a waya dji djarara cara b̶ʌsia. 22Maʌ̃be Ãcõrẽba Adaʌ̃ orro b̶ʌwʌrʌ edad̶ara wẽrãda osia. Oped̶a Adaʌ̃maa enesia. 23Maʌ̃ne Adaʌ̃ba jarasia:\\n¡Id̶ibʌrʌ naʌ̃ra mʌ̃ orroa! Idjidrʌ wãrãda mʌ̃ djarad̶eba od̶aa.+\\nMʌ̃a trʌ̃ b̶ʌya “wẽrã”, Ãcõrẽba idjira umaquĩrãneba od̶a bẽrã.+\\n24Maʌ̃ carea umaquĩrãba dji zezara, dji papa sid̶a ameped̶a idji quima ume ãbaa b̶eya. Mãwã cacua ab̶a b̶ʌ quĩrãca panania.\\n25Maʌ̃ne Adaʌ̃ra, dji wẽrã sid̶a ãcad̶a panasid̶aa baribʌrʌ perad̶aca basía.","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.199,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 8 BSNNT - Macajʉ yʉa tujarone, Olivo vãme cʉti - Bible Search\\nRõmio manajʉ cʉtiboarine, gãji rãca ajeri cʉtigo Jesús tʉjʉre so ejare queti\\n1Macajʉ yʉa tujarone, Olivo vãme cʉti burojʉ majacoacami Jesús. 2Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ tudiejacami quẽna Jesús. Ĩ ejaro ĩacõari jãjarã masa ĩ tʉre rẽjacama. To bajiro ĩna bajijare, rujicõari yʉare gotimasiocami Jesús.\\n3To bajiro yʉare ĩ yigotimasio ñarone, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama. Sĩgõ rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca ajeri cʉtigore yʉa ĩaro rĩjorojʉare sore jiaejocama ĩna. 4To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yicama ĩna:\\n—Yʉare masiogʉ̃, adio rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca so ajeri cʉtisere ĩamʉ yʉa. 5Moisés ñamasir'i ĩ rotimasire ado bajiro yirotiaja ti: “To bajiro yirãrema gʉ̃tane ĩnare reasĩaña”, yaja ti. Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yicama.\\n6“Moisés ĩ yiriarore bajirone Jesús manire ĩ cʉdibetijama, ‘Jesús, rojose yimi’ ” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, Jesúre sẽniĩatoboacama ĩna. To bajiro ĩna yisẽniĩatoboajaquẽne, mubiacõari ĩ ãmo vãsoane ucacami Jesús, sita tũcurojʉre. 7Ĩre ĩna sẽniĩatʉjabetijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja:\\n—Mʉa rãcagʉ, “Rojose yibecʉ ñaja yʉ” yigʉ, gʉ̃tane mʉare ũmato rocavasʉoato —ĩnare yicami Jesús.\\n8To bajiro yicõa, quẽna mubiacoacami Jesús. Mubiacõari, sita tũcurore ucacõa ñacami quẽna. 9To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Rojose yibeticajʉ” yigʉ manicami. To bajiri, sore gʉ̃tane rocavamenane, bʉcʉrã vasʉo, tijʉ bero gãjerã vajedicoacama ĩna. To ĩna baji veogo, so sĩgõne Jesúrãca tujacamo so. 10To ĩna bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, so sĩgõne so ñaro ĩacõari, ado bajiro sore sẽniĩacami Jesús:\\n—¿Nojʉ ñati ĩna yuja, “Rojose yimo” mʉre yirãma? ¿Rojose mʉ yise vaja, sĩgʉ̃jʉama mʉre sĩamenane, vacoajari ĩna? —sore yicami Jesús.\\n11To bajiro ĩ yijare,\\n—Yʉre sĩamenane, vacoajama —Jesúre yicamo.\\nTo so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús:\\n—Yʉ quẽne, “Rojose mʉ yire vaja rojose tãmʉorʉocoja”, yibeaja yʉ. Vasa. Quẽna gãme rojose yibeja mʉ yuja —sore yicami Jesús.\\n“Yʉ sʉorine Diore masire ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n12Quẽna ado bajiro masare ĩnare yigoticami Jesús:\\n—Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Yʉre ajitirʉ̃nʉmasurãma, Diore masimenare bajiro bajibetirʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre catioaja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n13To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama fariseo masa:\\n—“To bajiro bajigʉ ñaja yʉ” mʉ yiboajaquẽne, nijʉane gãji mami, “Riojo gotiami” mʉre yigʉma. To bajiri to bajiro mʉ yiboase vaja maja ti. To bajiro yitocõagʉ̃ yaja mʉ —Jesúre ĩre yicama.\\n14To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:\\n—Yʉ vadicatojʉre masiaja yʉ. Yʉ varotore quẽne masiaja yʉ. To bajiri yʉ masune yʉ gotise ñaboarine, socase me ñaja ti. Mʉama, yʉ vadicatojʉre, to yicõari, yʉ varotore quẽne masibeaja mʉa. 15Masa ñari, riojo masimenane, “Rojose yirã ñaama”, gãjerãre yiĩabeserũgũaja mʉa. Yʉma, masa ĩna yisere ĩabesegʉ me yaja. 16To bajiboarine masa rojose ĩna yisere yʉ ĩabesejama, yʉ sĩgʉ̃ne ĩabesebeaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ, yʉ rãcane ĩabeseami. To bajiri, masare, “Rojose yirã ñaama” yʉ yijama, riojo masune ĩnare gotiaja yʉ. 17Mʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ado bajiro yiucamasire ñaja ti: “‘Rojose yimi’ jʉarã ĩna yijama, ĩnare ajiya”, yaja ti, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire. 18To bajiri, “To bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, masare yiĩorũgũaja yʉ, yʉ masu quẽne. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami —ĩnare yicami Jesús.\\n19To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n—¿Nojʉ ñati mʉ jacʉ? —ĩre yicama, Jesúre.\\nTo bajiro ĩna yijare ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Yʉre ĩamasibeaja mʉa. To bajiri yʉ jacʉre quẽne masibeaja mʉa. Yʉre mʉa ĩamasijama, yʉ jacʉre quẽne masiborãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n20Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, masa ĩna gãjoa sãriajʉ tʉjʉre rʉ̃gõcõari, to bajise masare ĩnare yigotimasiocami Jesús. Tojʉ jud'io masa ʉjarã ĩna moarijʉ ti ñaboajaquẽne, Jesúre ñiamasibeticama, ĩre ĩna ñiaroticu maji ti ejabetijare.\\n“Yʉ vatojʉre no bajiro yi vamasibetirʉarãja mʉa”, Jesús ĩ yire\\n21Quẽna ado bajiro masare yigoticami Jesús:\\n—Varʉcʉja yʉ. Yʉ vato bero, yʉre macaboarʉarãja mʉa. Yʉre bʉjamena rĩne rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa. To bajiri yʉ vatojʉre vamasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna, jud'io masa ʉjarã:\\n—¿Ĩ masune sĩayayirʉ yati ĩ, “Yʉ varotojʉre vabetirʉarãja mʉa” ĩ yijama? —gãmerã yicama ĩna.\\n23To bajiro ĩna yisere ajicõari:\\n—Mʉama, adigodoana ñaja. Yʉma, õ vecagʉjʉ ñaja. Adi macarʉcʉroana Diore ajimena ñaja mʉama. Yʉma, adi macarʉcʉroagʉ me ñaja yʉ. 24To bajiri, “Rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. “Ĩne ñaja yʉ” yʉ yirore bajiro yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n25To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna, Jesúre.\\nTo bajiro ĩna yirone, ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Mʉare gotisʉogʉjʉne, “Ĩ ñaja yʉ” mʉare yisʉoadicajʉ yʉ. 26Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. Rojose mʉa yisere ĩacõari, “Ado bajiro rojose yaja mʉa” cojoji me mʉare yʉ yiborotine bajicõaja ti. To bajiboarine masare adi macarʉcʉroanare mʉare yʉ gotijama, yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotirũgũaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n27To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “‘Yʉre cõacacʉ’ yigʉ, ‘Diore, ĩ jacʉre’ yigʉ yami”, yiajimasibeticama ĩna. 28To bajiri ado bajiro ĩnare yigoticami Jesús:\\n—Dios ĩ roticõacacʉne ñaja yʉ. Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajuturo bero bajisere ĩacõari, “Riojo yiyumi. To bajiro masune bajigʉ ñañumi”, yʉre yimasirʉarãja mʉa. “Ĩ masurione ĩ tʉoĩasere me gotirũgũñumi. Ĩ jacʉ ĩre ĩ gotimasiorotisere gotirũgũñumi”, yimasirʉarãja mʉa. 29Yʉre cõacacʉ yʉ rãcane ñacõa ñarũgũami. Ĩ bojase rĩne yaja yʉ. To bajiri yʉre vaveobetirũgũami —masare yigoticami Jesús.\\n30To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jãjarã masa ĩre ajitirʉ̃nʉcama.\\n“Dios rĩa me ñaama rojose yirã”, Jesús ĩ yire queti\\n31To bajiri jud'io masare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro goticami Jesús:\\n—Mʉare yʉ gotimasiorũgũsere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, yʉ buerã masune ñarʉarãja mʉa. 32To bajiro bajirã rĩne Dios ocare socabetire ajimasirʉarãja mʉa. Ti ocare ajimasicõari, rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã —ĩnare yicami Jesús.\\n33To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yicama ĩna:\\n—Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñari, Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri, ¿no bajiro yigʉ, “Rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã”, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n34To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojarã rojose yirãma, rojose yisejarã ñari, rojose yitʉjamasibeama. 35Sĩgʉ̃ ĩ ʉjʉre moabosarimasʉ, “Ado yʉre moarotigʉ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yimasibeami. Ʉjʉ macʉjʉama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiri, Dios rĩama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉarãma. 36To bajiri, rojose mʉa yisejasere yʉ sʉorine “Yitʉjarʉarãja” mʉa yijama, “Rojose maja ĩnare”, mʉare yirʉcʉja yʉ yuja. 37“Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa” mʉa yisere masiaja yʉ. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbeticõari yʉre sĩarʉaja mʉa. 38Yʉ jacʉ yʉre ĩ yiĩocatire mʉare gotiaja yʉ. Mʉama, mʉa jacʉ rojose yigʉ ĩ rotisere cʉdirã ñaja —ĩnare yicami Jesús.\\n39To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama ĩna:\\n—Abraham ñamasir'ine ñañumi, “yʉa jacʉ” yʉa yigʉma —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\nTo bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Abraham ĩ yirũgũriarore bajirone yiborãja mʉa, ĩ rĩa mʉa ñajama. 40Yʉ jacʉ, Dios oca socase mere ĩ gotirotirore bajirone mʉare yʉ gotimasioboajaquẽne, yʉre sĩarʉaja mʉa. Abraham ñamasir'ima ti ũnire yibetirũgũmasiñumi. 41Yʉre sĩarʉarã, mʉa jacʉ masu rojose yigʉ ñadir'i ĩ yirũgũrore bajirone yirã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicama:\\n—Yʉa jacʉ masuma, Dios ñaami. Gãji mami yʉarema. Ĩ rĩa masune ñaja yʉama —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n42To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Mʉa jacʉ masune Dios ĩ ñajama, yʉre maiboriarãja mʉa. Yʉ masu me vadicajʉ yʉ. Dios yʉre ĩ cõajare vadicajʉ yʉ. Dios tʉjʉ vadicõari adone ñaja yʉ. 43¿No yirã yʉ gotisere ajimasibeati mʉa? Yʉ gotimasiosere ajirʉamena ñari, tire ajimasibeaja mʉa. 44Mʉa jacʉma, vãtia ʉjʉ ñaami. Ĩ rĩa ñaja mʉa. To bajiri ĩ bojasere bajirone mʉa quẽne yirʉa tʉoĩaja mʉa. Rẽmojʉne masare sĩarimasʉne ñacoayumi vãtia ʉjʉ. Riojo gotibetirũgũami. Yitorimasʉ, socase jacʉ ñaami. Ĩ gotijama, socarũgũami. Rẽmojʉne to bajirone bajicoayumi. 45Yʉrema socabeti quetire gotigʉ yʉ ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. 46Sĩgʉ̃, “Ado bajise rojosere yicajʉ mʉ”, yʉre yimasigʉ̃ mami. To bajiri, riojo mʉare yʉ gotiboajaquẽne, ¿no yirã yʉre ajitirʉ̃nʉbeati mʉa? 47Dios rĩa mʉa ñajama, ĩ ocare ajiboriarãja mʉa. Ĩ rĩa me ñari yʉre ajirʉabeaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n“Abraham ñamasir'i rĩjorojʉne ñacoadicajʉ yʉ”, Jesús ĩ yire\\n48To bajiro ĩ yirone, cʉdicama jud'io masa ʉjarã:\\n—“Samaria sitagʉ, vãti sãñagʉ̃ ñaja mʉ” mʉre yʉa yirũgũse riojone yiyuja yʉa —Jesúre ĩre yicama jud'io masa ʉjarã yuja.\\n49To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Vãti sãñagʉ̃ me ñaja yʉma. Yʉ jacʉ Diore quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoaja yʉ. Mʉama, yʉre rʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. 50“Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna masa” yigʉ me vadicacʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro masa yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma. Yʉre rʉ̃cʉbʉomenare ĩamasigʉ̃ ñaami. Ĩamasicõari, rojose yʉre ĩna yise vaja rojose tãmʉorotirʉcʉmi. 51Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, bajireabetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.\\n52To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre yicama jud'io masa ʉjarã:\\n—To bajiro mʉ yisere ajicõari, “Vãti sãñagʉ̃ masune ñaami”, mʉre yimasiaja yʉa yuja. Abraham ñamasir'i, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã quẽne, bajireajedicoasuma ĩna. To bajiro ĩna bajire ti ñaboajaquẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajireabetirʉarãma ĩna”, yiboaja mʉ. 53Yʉa ñicʉ Abraham ñamasir'i, ñamasugʉ̃ ñamasiñuju ĩma. ¿Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñatique mʉ? Abraham quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne bajireajedicoasuma ĩna. To yijama, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n54To bajiro ĩna yijare, ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Yʉ masurione, “Quẽnagʉ̃ ñaja yʉ. Quẽnase yigʉ ñaja yʉ” yʉ yiboajama, ñie vaja maja ti. Yʉ jacʉ ñaami quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉogʉ, “Ĩne ñaami yʉa Dios” mʉa yiboagʉ. 55Ĩre masibeaja mʉa. Yʉma, ĩre quẽnaro masiaja. “Ĩre masibeaja” yʉ yijama, mʉare bajirone socagʉ ñabogʉja yʉ. Yʉma, quẽnaro masune ĩre masicõaja yʉ. Ĩ yirore bajirone ĩre cʉdiaja yʉ. 56Mʉa masa ñicʉ, Abraham ñamasir'i, “Cojorʉ̃mʉ ejarʉcʉmi Dios ĩ cõagʉ̃, ñajediro masa ʉjʉ” yigʉ, variquẽna yuñamasiñumi. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre yʉ ejaro ĩacõari, variquẽnamasucõacami —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.\\n57To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Jesúre:\\n—Bʉcʉ me ñaja mʉ. Cincuenta cʉ̃mari cʉobetiboarine, ¿no yigʉ, “Abraham ñamasir'ire ĩre ĩacajʉ yʉ”, yati mʉ? —ĩre yicama ĩna.\\n58To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Abraham ñamasir'i ĩ ñaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõacajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n59To bajiro ĩ yisere ajicõari, gʉ̃tari juacama, ĩre rearʉarã. To bajiro ĩna yirone, ĩnare rudicõa budiacami Jesús, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ñaboacacʉ.","num_words":1590,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 6 | SRINT Bible | YouVersion\\nJesús õãrõ iririkʉrimarẽ buedea\\n1Jesús ãsũ ãrĩ werenemoyupʉ:\\n—“Õãrĩrẽ irirã ããrã”, ãrĩrã, masaka ĩũrõ mʉsã iririre iri ĩmubirikõãka! Mʉsã irire irasirimakʉ̃, Marĩpʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́ mʉsã irasiridea wajare sĩbirikumi. 2Irasirirã boporãrẽ iritamurã, ããrĩpererãrẽ werebirikõãka! Irigatorimasã irirosũ iribirikõãka! Ĩgʉ̃sã boporãrẽ iritamurã, marĩ nerẽrĩ wiirigue nerẽanerã, makã dekogue ããrĩrã́ ĩũrõ: “Õãrã ããrĩ́ma”, ãrĩburo, ãrĩrã, iri ĩmuma. Diayeta mʉsãrẽ werea. Masaka ĩgʉ̃sãrẽ õãrõ ãrĩrĩ merã wajatari opasiama. 3Mʉsã gapʉ boporãrẽ gajino sĩrã, masaka ĩãberogue sĩka! 4Marĩpʉ, mʉsã irasirimakʉ̃ ĩãgʉ̃, mʉsãrẽ õãrõ wajatamakʉ̃ irigʉkumi.\\nJesús Marĩpʉre sẽrẽrĩrẽ buedea\\n5’Marĩpʉre sẽrẽrã, irigatorimasã irirosũ iribirikõãka! Ĩgʉ̃sã marĩ nerẽrĩ wiirigue, makã dekogue masaka ĩãburo, ãrĩrã, sẽrẽ ĩmuma. Diayeta mʉsãrẽ werea. Masaka ĩgʉ̃sãrẽ ĩãrĩ merã wajatari opasiama. 6Mʉsã gapʉ Marĩpʉre sẽrẽrã, mʉsãya taribugue ñajãa, disipʉro bia, gajerã ĩãberogue ĩgʉ̃rẽ sẽrẽka! Ĩgʉ̃ deyomarĩgʉ̃ ããrĩkeregʉ, mʉsã merã ããrĩgʉkumi. Irasirigʉ, gajerã ĩãberogue mʉsã ĩgʉ̃rẽ sẽrẽmakʉ̃ ĩãgʉ̃, mʉsãrẽ õãrõ wajatamakʉ̃ irigʉkumi.\\n7’Marĩpʉre sẽrẽrã, ubu ããrĩrĩ́ werenírĩ merã dupaturi sẽrẽdujabirikõãka! Marĩpʉre masĩmerã irasũ yáma. “Wári werenírĩ merã gʉa sẽrẽmakʉ̃, gʉare pégʉkumi”, ãrĩ gũñama. 8Ĩgʉ̃sã irirosũ iribirikõãka! Mʉsã sẽrẽburo dupuyuro Marĩpʉ mʉsã gããmerĩrẽ masĩsiami. 9Irasirirã ãsũ ãrĩ sẽrẽrõ gããmea Marĩpʉre:\\nGʉapʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́, ããrĩpererã mʉrẽ goepeyari merã bʉremuburo.\\n10Mʉ ããrĩpererãrẽ doreri aariburo. Ʉ̃mʉgasigue marã mʉ gããmerõ irirosũta i nikũ marãde iriburo.\\n11Ʉ̃mʉrikʉ gʉare baari sĩka!\\n12Gajerã gʉare ñerõ irideare gʉa kãtirosũta mʉde gʉa ñerõ irideare kãtika!\\n13Gʉa ñerõ iridʉamakʉ̃ kãmutaka! Ñegʉ̃ gʉare ñerĩ ãrĩmesãrĩrẽ tau kãmutaka! Mʉ sugʉta gʉare doregʉ, turatarigʉ, gʉa bʉremugʉ̃ ããrĩnígʉkoa, ãrĩ sẽrẽka Marĩpʉre!\\n14’Gajerã mʉsãrẽ ñerõ irideare mʉsã kãtimakʉ̃ ĩãgʉ̃, Marĩpʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́ mʉsã ñerõ irideare kãtigʉkumi. 15Gajerã mʉsãrẽ ñerõ irideare mʉsã kãtibirimakʉ̃, Marĩpʉ mʉsã ñerõ irideare kãtibirikumi.\\nJesús bererimarẽ buedea\\n16’Marĩpʉre bʉremurã bererã, irigatorimasã irirosũ iribirikõãka! Ĩgʉ̃sã bererã, ĩgʉ̃sãya diapure bʉjawererã irirosũ iri ĩmuma, masaka ĩgʉ̃sã bererire ĩãmasĩburo, ãrĩrã. Diayeta mʉsãrẽ werea. Masaka ĩgʉ̃sãrẽ ĩãrĩ merã wajatari opasiama. 17Mʉsã gapʉ bererã, mʉsã irinarõsũta irika! Mʉsãya diapure waakoe, õãrõ wʉʉapukõãka! 18Mʉsã irasirimakʉ̃, gajerã mʉsã bererire masĩbirikuma. Marĩpʉ gapʉ deyomarĩgʉ̃ ããrĩkeregʉ, mʉsã merã ããrĩ́mi. Ĩgʉ̃ dita mʉsã gajerã ĩãberogue iririre ĩãgʉ̃, mʉsãrẽ õãrõ wajatamakʉ̃ irigʉkumi.\\nJesús marĩ ʉ̃mʉgasigue wajataburire buedea\\n19’Wári i nikũmarẽ sea neeõ duripíbirikõãka! I nikũma borewiji boakõãrokoa. Boabirimakʉ̃, burua baadediukõãrãkuma. Baadediubirimakʉ̃, yajarimasã ñajãa, yajakõãrãkuma. 20Irasirirã mʉsã ʉ̃mʉgasima opaburi gapʉre gũñaka! Ʉ̃mʉgasima neõ borewiji boabirikoa. Iroguere burua mʉsã opaburire neõ baadediubirikuma. Yajarimasãde neõ ñajãa, yajabirikuma. 21Mʉsã i ʉ̃mʉma direta: “Opadʉakoa”, ãrĩ gũñarã, irire bʉro maĩrãkoa. Ʉ̃mʉgasima gapʉre: “Opadʉakoa”, ãrĩ gũñarã, irire bʉro maĩrãkoa.\\nJesús masakaya koye sĩãgodiru irirosũ ããrĩrĩ́rẽ buedea\\n22’Mʉsãya koye mʉsãya gũñarĩguere sĩãgodiru irirosũ ããrã. Mʉsã õãrĩ koye oparã irirosũ ããrĩmakʉ̃, mʉsãya gũñarĩguere õãrõ sĩãgoro irirosũ ããrã. Irasirirã Marĩpʉyare masĩa. 23Mʉsã ñerĩ koye oparã irirosũ ããrĩmakʉ̃, mʉsãya gũñarĩguere naĩtĩãrõ irirosũ ããrã. Marĩpʉyare masĩbea. I naĩtĩãrĩ, ñetaria. Irire masĩbirimakʉ̃ ñegoráa.\\nJesús: “Niyerure maĩrã, Marĩpʉre maĩbema”, ãrĩ buedea\\n24’Neõ sugʉ moãboerimasʉ̃ pẽrã oparãrẽ moãboemasĩbirikumi. Sugʉ opʉre maĩgʉ̃, gajigʉ gapʉre maĩbirikumi, o sugʉ opʉre bʉremugʉ̃, gajigʉ gapʉre yʉjʉbirikumi. Niyerudere maĩtarigʉ, Marĩpʉ gapʉre maĩbemi.\\nJesús, Marĩpʉ ĩgʉ̃ pũrãrẽ korerimarẽ buedea\\n25’Irasirigʉ mʉsãrẽ ire weregʉra. Mʉsã ããrĩrikʉrire gũñarã, “¿Ñeénorẽ baarãkuri, ñeénorẽ iirírãkuri, ñeénorẽ sãñarãkuri?” ãrĩ gũñarikʉbirikõãka! Marĩ okari gapʉ, baari nemorõ wajakʉa. Marĩya dupʉ, surí nemorõ wajakʉa. 26Mirãrẽ ʉ̃marõgue wʉ́rãrẽ ĩãka! Ĩgʉ̃sã baadʉarã, otebema. Otedea dʉkare seabema. Baari duripíri wiiridere opabema. Marĩpʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́ gapʉ ĩgʉ̃sãrẽ baari sĩmi. Mʉsã gapʉ, mirã nemorõ wajakʉtarinʉgãa. 27Mʉsã bʉro gũñarikʉri merã neõ mérõgã masãnemobirikoa. Mʉsã irasũ gũñarikʉri wajamáa.\\n28’Irire masĩkererã, ¿nasirirã mʉsã surí sãñaburire gũñarikʉri? Makãnʉ́ʉma goori masãrĩrẽ gũñaka! Iri moãbirikerero, suabirikerero õãrĩ surí sãñarõ irirosũ deyoa. 29Mʉsãrẽ werea. Opʉ Salomón surí õãrĩ sãñadero nemorõ iri goori gapʉ õãrĩ deyoa. 30Iri goorire Marĩpʉ õãrĩ goori deyomakʉ̃ irikerepʉrʉ, mérõgã pʉrʉ ñaĩdija pereakõãa. Gajinʉ gapʉ peamegue soebéokõãsũa. Iri mata pereburi ããrĩkerepʉrʉ, Marĩpʉ iri goorire õãrĩ deyomakʉ̃ yámi. Iri goorire õãrĩ ããrĩmakʉ̃ irirosũ nemorõ mʉsãrẽ õãrõ irigʉkumi. Suríre sĩgʉkumi. Mʉsã gapʉ ĩgʉ̃rẽ mérõgã bʉremurĩ opáa. 31Irasirirã: “¿Ñeénorẽ baarãkuri, ñeénorẽ iirírãkuri, ñeénorẽ sãñarãkuri?” ãrĩ gũñarikʉbirikõãka! 32Marĩpʉre masĩmerã bʉro gũñarikʉri merã irire ãmaníkõãma. Marĩpʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́ gapʉ ããrĩpereri mʉsã gããmerĩrẽ masĩsiami. Irire mʉsãrẽ sĩgʉkumi. 33Irasirirã, Marĩpʉ mʉsã Opʉ ããrĩrĩ́rẽ, ĩgʉ̃ gããmerĩrẽ, ĩgʉ̃ dorerire, ããrĩpereri nemorõ gããmepʉrorika! Mʉsã irasirimakʉ̃, ããrĩpereri mʉsã baa, iiríburire, mʉsã surí sãñaburidere sĩwekapeogʉkumi. 34Irasirirã: “¿Naásũ waarokuri ñamigãrẽ?” ãrĩ gũñarikʉbirikõãka! Gajinʉmarẽ mʉsã ñerõ tariburire gũñarikʉdupuyubirikõãka! Dapagãma direta gũñaka! Dapagãrẽ mʉsã ñerõ tariburi ããrĩsiáa, ãrĩ wereyupʉ Jesús.","num_words":657,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo San Juan 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Juan mácʉ ʉ̃i toivaiye báquede Jesucristorã. Juan mácʉ barejaquémavʉ judíovacacʉ, Galilea ãmicʉrijoborõcacʉ, aru Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Ʉ̃i mamicʉ Santiago bácʉque moa boaipõecʉ bácʉ barejaquémavʉ, Jesús ʉ̃i órejaquiye jipocare ʉ̃ mácʉre. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Juan mácʉi borore Hch 3:1-4:22. Majidivʉ ne dápiaiyepe, iye coyʉiyede Jesucristorã toivarejaquemavʉ ʉ̃ mácʉ cʉcʉ bácʉ Éfeso ãmicʉriĩmaroi. Põecʉ cʉbebi majicʉ ye ʉjʉ ʉ̃i toivaiʉjʉ bácarõre diede, ʉbenita obedivʉ majidivʉ ne dápiaiyepe ãniʉjʉa báquede 85-98 d.C. baji, Marcos bácʉ, Lucas bácʉ, aru Mateo bácʉ ne toivarĩburu yóbore. Juan mácʉ toivarejaquemavʉ yóbecʉriyoca ʉ̃i paperayocare ʉ̃i toivaquiye jipocare iye coyʉiyede Jesucristorã. Aru toivarejaquemavʉ Jesucristo ʉ̃i jã́d̶ovaiye báquede ʉ̃ mácʉre ʉ̃i toivarĩburu yóbore iye coyʉiyede Jesucristorã.\\nJuan mácʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ Jesúre, põecʉ bajureca, yópe Jʉ̃menijicʉpe. Ʉ̃i coyʉiye boje judíova ne cõmajiye d̶aiyede, judíova ãmevʉre toivarejaquemavʉ, ne majinajiyepe ayʉ “Jesucristobe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ. Jʉ̃menijicʉi mácʉbe Jesús” (20:31). Que baru Juan mácʉ bʉ́bedejaquemavʉ ʉ̃i coyʉiyede Jesúrã ʉ̃i põeteino mácarõre coyʉiyeque. Quénora bʉ́rejaquemavʉ ʉ̃i coyʉiyede Jesús ʉ̃i cʉed̶aiye báquede caiyede coyʉiyeque. Juan mácʉ apevʉ pʉeno coyʉrejaquemavʉ Jesús ʉ̃i bueiyede jẽvari coyʉiyeque: Jʉ̃menijicʉi ovejajĩcʉpe (cap. 1); cʉre d̶aiocope (caps. 4, 7); apʉre d̶arĩ ãiyepe (cap. 6); pẽoinope (cap. 8); ovejavare coreipõecʉ meacʉpe (cap. 10); aru oteiʉyaimupe (cap. 15). Apevʉ pʉeno coyʉrejaquemavʉ Jesús ʉ̃i coyʉiyede aru ʉ̃i d̶aiyede ãniñami ʉ̃i yaiquíjãravʉ jipocacañamine (caps. 13-17), aru ʉ̃i d̶aiyede ʉ̃i nacajariburu yóboi yainore jarʉvarĩ (caps. 20-21).\\n1 Mamarʉmʉre cãreja jãravʉre cʉed̶aquiye jipocai, cʉrejaquemavʉ majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ. Jʉ̃menijicʉque cʉrejaquemavʉ. Aru Jʉ̃menijicʉ baju barejaquémavʉ ʉ̃. 2 Mamarʉmʉmiata jãravʉre cʉed̶aquiye jipocamiata, Cristorecabe cʉcʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉque. 3 Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi caiyede cʉed̶are d̶aimʉ mácʉ. Ʉ̃́re põevare, ãimarare, aru caijĩe coapa cʉed̶are d̶arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. Ʉ̃i cʉed̶abedu, ye cʉbejebu. 4 Ʉ̃́recabe cʉre d̶ayʉ bácʉ põevare apʉrivʉre, ʉ̃i d̶aicõjeimarare. Yópe pẽoiye jã́re d̶aiyepe põevare, nopedeca Cristo põevare coreóvare d̶arejaquemavʉ jãve baju. 5 Yópe ñami jã́mene d̶aiyepe põevare, nopedeca ijãravʉcavʉ ne ãmeno d̶aiyeque jãvene coreóvabede d̶aimaramu. Ʉbenita Cristo, pẽoinope, darejaquemavʉ ijãravʉi, ñeminitucubʉpe, ãmecʉrijãravʉi, coreóvare d̶acʉyʉ põevare jãve bajure. Aru pẽoiyede cod̶avainope teino coyʉiye jãvene vainí tʉrĩduyama ijãravʉcavʉ ãmeno d̶aivʉ. Ʉbenita ʉ̃i coyʉiye jãvene vainí tʉiye majibenama.\\n6-7 Põevare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉre Cristore jã́d̶ovaiyʉcʉ, Juan Bautistare coyʉicõjenejamed̶a Jʉ̃menijicʉ. Juan Bautista coyʉcʉdarejaquemavʉ ijãravʉi iye coyʉiyede, Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶aiye báquede ʉ̃́re Cristorã, caivʉ põevare ne jápiarĩ jʉ arãjiyepe ayʉ iye yávaiye méne. 8 Ñai Juan Bautista Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ baju, Cristo baju, ãmenejamed̶a ʉ̃. Quéda Cristorã, Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ bajura, coyʉcʉdayʉ barejámed̶a ʉ̃. 9 Cristorecabe dayʉ bácʉ ijãravʉi coreóvarĩ bʉojare d̶acʉyʉ caivʉ põevare Jʉ̃menijicʉi dápiainore jãve bajure.\\n10 Cristo cʉrĩdurejamed̶a ijãravʉi. Jʉ̃menijicʉi cʉed̶are d̶aimʉ mácʉvacari ijãravʉre, ʉ̃́re coreóvabedejaquemavʉ ijãravʉcavʉ. 11 Ʉ̃ jino dijãravʉ ʉ̃i cʉed̶aino mácarõi, darĩdurejaquemavʉ ʉ̃. Ʉbenita ʉ̃́re jacopʉbedejaimad̶a obedivʉ ʉ̃ jina mariduivʉvacari. 12 Ʉbenita apevʉ nácavʉ jãve coreóvarĩ jacopʉrĩ ʉ̃́re jʉ aivʉre Jʉ̃menijicʉi mára teicõjenejaquemavʉ Cristo. 13 “Yʉre jápiarĩ jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi mára tejarãri na”, ʉ̃i que aino, maja põeva maje jʉed̶ocʉvarõpe ãmevʉ no. Aru maja põeva, “Jʉ̃menijicʉi mára teiyʉrĩ, ʉ̃i mára tenajaramu”, maje aiyepe ãmevʉ no. Aru nomiói márepacʉi jʉed̶ocʉvaiyʉepe máre ãmevʉ no. Quénora “Yʉre jãve baju jápiarĩ jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi mára tejarãri na. Jʉ̃menijicʉi mára baju tejarãri na”, arejaquemavʉ ʉ̃.\\n14 Majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ põetedejaquemavʉ dijãravʉi. Majaque cʉrejame ʉ̃, põecʉpe páyʉ. Ʉrarõ baju ʉrĩ majare, d̶acaibi méne. Aru ʉ̃́vacari jã́d̶ovarejame majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve matʉiyede. Meacʉ bajube ʉ̃. Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i parʉéde jímʉ mácʉi parʉéde jã́rejacarã ñʉja. Cũinácʉbe Jʉ̃menijicʉi mácʉ baju. Cũinácʉrabe ʉ̃. 15 Juan Bautista coyʉrejame ʉ̃i borore ʉ̃́re jã́riburu yóboi. Yópe arĩ, cod̶oboborejame põevare:\\n16 Ʉrarõ ʉ̃i ʉe boje, mearo d̶acaibi caivʉ majare. Obedinʉmʉa ména cʉre d̶aibi majare. Obedinʉmʉa bedióva mearo d̶acavaibi, cad̶atecʉyʉ majare. 17 Jʉ̃menijicʉi coyʉrĩburu yóboi Moisés bácʉre ʉ̃i d̶aicõjeiyede põevare, ména cʉre d̶aicõjeino majare buenidurejaquemavʉ Moisés bácʉ. Ʉbenita Jesucristo barejáme majare Jʉ̃menijicʉi ʉede jã́d̶ovañʉ. Majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve jã́d̶ovarejame Jesús. 18 Jã́imʉ ãmemi Jʉ̃menijicʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi mácʉ cũinácʉra, ʉ̃́vacari Jʉ̃menijicʉ baju, majepacʉque cʉcʉ, majare coreóvare d̶acʉdarejame ʉ̃ Jʉ̃menijicʉre. Edarĩ, jípacʉ jiede coyʉcʉedarejame ʉ̃.\\n19 Ina judíova Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ jẽniari jã́icõjeni jarorejaimad̶a Juan Bautistare. Sacerdotevacavʉ aru Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine memeipõevacavʉ, levita ãmicʉriyajubocavʉ, jarorejaimad̶a ina jabova, “¿Ñamenʉ mʉ?” ne arĩ jẽniari jã́rajiyepe aivʉ ʉ̃́re. Que arĩ, yécʉ põecʉpe páyʉre majiyʉrejaquemavʉ na. 20 Juan Bautistacapũravʉ nuriéna coyʉrĩ jebedejame náre.\\n21 —¿Dinʉmʉ ñamenʉ mʉ? Cristo ãmevʉ mʉ. ¿Elíarʉ̃ mʉ? arejaima ina sacerdoteva.\\n22 —¿Dinʉmʉ ácʉpe páyʉrʉ̃ mʉ? Ñʉjare cũiná coyʉjacʉ mʉ, ñʉjare jẽniari jã́icõjeivʉre ñʉje coyʉrãjiyepe. ¿Aipe ayʉrʉ̃ mʉ? ¿Yécʉrʉ̃ mʉ? arejaima ʉ̃́re ina sacerdoteva.\\n23 Ʉ̃́capũravʉ coyʉrejame náre yópe arĩ, ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ, Isaías ãmicʉcʉ bácʉ ʉ̃i toivaiye báqueque:\\n24 Ina fariseovai jaroimara Juan Bautistare are nʉri jẽniari jã́rejaima:\\n25 —Mʉ Cristo ãmevʉ. Elías ãmevʉ mʉ. Aru ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bacʉyʉ́ ãmevʉ mʉ. ¿Dinʉmʉ aipe teni põevare Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovañʉrʉ mʉ ocoque? arejaima ina fariseovai jaroimara.\\n26 Juan Bautista arejame náre:\\n—Yʉrecabu põevare jã́d̶ovañʉ Jʉ̃menijicʉre ocoque. Ʉbenita cũinácʉ cʉbi mʉje jẽneboi, mʉje coreóvabemʉ. 27 Ji yóboi dacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ji pʉeno parʉcʉ bacʉyʉ́me. Caivʉ pʉeno meacʉ bajube ʉ̃. Yʉ́capũravʉ pare ʉ̃i cãchinocacʉbu. Que baru ʉ̃́re cad̶ateni bʉojabevʉ yʉ. Pʉ oarĩ bʉojabevʉ yʉ duayʉ ʉ̃i cʉraidoa bʉoimeare, arejame náre.\\n28 Caiye iye vaidéjavʉ̃ Betania ãmicʉrõi, Jordán ãmicʉriya jia aviá daidʉve ẽcarʉi, Juan Bautista ʉ̃i jã́d̶ovare cuiyede põevare Jʉ̃menijicʉque ocoi nore.\\n29 Cõmiáijãravʉi yópe barejávʉ̃. Juan Bautista jã́rejame Jesúre dayʉre ʉ̃i yebai. Ʉ̃́re jã́ri, arejame ñʉjare:\\n—Jã́jara mʉja. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ijãravʉi, jarʉvacʉyʉ põeva ne ãmeina teiyede. Yópe sacerdoteva ne boaiyepe ovejajĩnare, jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i ãrʉmetequiyepe aivʉ põeva ne ãmeina teiyede, nopedeca ñai Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre boarĩ́ jarʉvarãjarama põevare boje, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe aivʉ põeva ne ãmeina teiyede. Que baru põeva ne ãmeina teiyede mead̶aipõecʉbe ʉ̃. 30 Ñaime mʉjare ji coyʉvaimʉme ji ávaiyepe: “Ʉ̃ ji yóboi dacʉyʉme. Ʉbenita ji põetequiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ. Que baru yʉre vainí tʉibi ʉ̃. Caiyede cʉed̶aquiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ”, mʉjare acacʉ yʉ. 31 Mamarʉmʉre yʉ máre coreóvabetecacʉ ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉi mácʉre. Ʉbenita põevare Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovacʉdacacʉ yʉ ocoque, Israecavʉ ne coreóvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re, Jʉ̃menijicʉi mácʉre, arejame ñʉjare, ʉ̃́cavʉre, Israecavʉre, Juan Bautista.\\n32-33 Yópe arĩ, ʉ̃i majiéde coyʉrejame ʉ̃:\\n—Yʉ máre ʉ̃́re coreóvabecʉ cãreja, “Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ bajʉbí ʉ̃”, abetecacʉ yʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ, yʉre jã́d̶ovaicõjeñʉ mácʉ põeva Jʉ̃menijicʉ jina teiyʉrivʉre ʉ̃́re ocoque, yópe arĩ coyʉáme yʉre: “Jã́cʉyʉmu mʉ ji Espíritu Santo tubacʉẽmeñʉre cũinácʉ ʉ̃mʉra aru cʉcʉre ʉ̃́que. Ñai ʉ̃mʉ, ʉ̃́recabe põeva jina teiyʉrivʉre yʉre jã́d̶ovacʉyʉ Espíritu Santoque”, áme yʉre Jʉ̃menijicʉ. Quédeca ʉ̃i aiye báquepe, Jesúrã ñai Espíritu Santo tubacʉẽmeñʉre jurecope cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ jã́cacʉ yʉ. Aru ñai Espíritu Santo cʉ́teame ʉ̃́que. 34 Yʉ́capũravʉ majivʉ, ji jã́iye báque boje. Que baru coyʉyʉbu mʉjare. Ñai ʉ̃mʉ, mʉjare ji coyʉvacamʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉbe ʉ̃, arejame Juan Bautista.\\n35 Cõmiáijãravʉi Juan Bautista cʉrejame nore cojedeca ñʉja pʉcarã ʉ̃i bueimaraque. 36 Que teni Jesús noi vaiyʉ́re jã́ri, arejame ñʉjare:\\n37 Ʉ̃i que aiyede jápiaivʉ, Jesúque nʉrejacarã ñʉja. 38 Jesús núcʉnʉri, copedini, ñʉjare jẽniari jã́rejame:\\n39 —Yʉ́que jã́radajarã mʉja, arejame ñʉjare Jesús.\\n40 Cũinácʉ ñʉja pʉcarã Juan Bautistare jápiaivʉ bácavʉcacʉ aru Jesúque nʉivʉ bácavʉcacʉ Andrés ãmicʉcʉ barejáme, Simón Pedroi yócʉ. 41 Cũiná, Andrés vocʉnʉrejame ʉ̃i mamicʉ Simóre. Eayʉ bácʉ, arejamed̶a ʉ̃́re:\\nMesías aino, Cristo aiyʉrõtamu. 42 No yóboi Andrés jíbʉcʉre nʉvarejamed̶a Jesús yebai. Jesús, Simóre jã́ri, yópe arĩ coyʉrejame:\\n43 Cõmiáijãravʉi Galilea ãmicʉrijoborõi nʉcʉyʉ barejáme Jesús. Nʉñʉ, Felipede copʉrejame ʉ̃:\\n44 Betsaida ãmicʉriĩmarocacʉ barejáme Felipe. Andrés aru Pedro ne ĩmarocacʉ barejáme. 45 Dinʉmʉre Natanaene vocʉnʉrejamed̶a Felipe. Ʉ̃́re eayʉ, coyʉrejamed̶a:\\n46 Natanaecapũravʉ arejamed̶a:\\nJã́radarejaima ina pʉcarã. 47 Náre edaivʉre jã́ri Jesús, yópe arejame Natanaena:\\n48 —¿Aipe teni yʉre majitecʉrʉ̃ mʉ? arejame Jesúre Natanael.\\n49 —Mʉ, bueipõecʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉbu mʉ. Ñʉja Israecavʉ ñʉje jabocʉbu mʉ, arejame Jesúre Natanael.\\n50 Quénora Jesúcapũravʉ arejame ʉ̃́re:\\n—¿“Jocʉcʉ cãchinoi mʉre jã́vʉ” ji aiyede, “Jʉ̃menijicʉi mácʉbu mʉ”, ayʉrʉ̃ yʉre? Pʉeno ji apejĩe parʉé ji d̶aquiyede jã́cʉyʉmu mʉ. 51 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõ vorĩ nʉinore jã́rajaramu mʉja. Nore Jʉ̃menijicʉi ángeleva, jõd̶aivʉre aru mʉivʉre jã́rajaramu mʉja. Aru ne coricai cʉcʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, arejame ñʉjare Jesús.","num_words":1211,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 2 DES - Bajamenʉri pʉhrʉ Jesu Capernaumgue dujaa - Bible Search\\nJesu dʉpʉ bʉhadigʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi\\n1Bajamenʉri pʉhrʉ Jesu Capernaumgue dujaa wapʉ. Wihigue ĩgʉ árĩcʉ̃ masa masiñorã. 2Eropirã masa ero bajarã gamenere iri wihire ʉjʉtʉria waha disiporogue wirinʉgajañorã. Eropigʉ Jesu erãre õari buherire werepʉ. 3Eropirã gajirã sã Jesu pohro ejariñorã. Erã wapicʉrã ʉma dʉpʉ bʉhadigʉre aĩ ejañorã. 4Eropa ejarã masa bajarã árĩcʉ̃ ĩarã Jesu pohrogue aĩ ñajamasibiriñorã. Eropirã erã dʉpʉ bʉhadigʉre aĩ muju wihi weca aĩ weasiri ñajaa Jesu ĩgʉ niguiro weca pihri dijuñorã. “Jesu ihĩ ĩgʉ dorecʉrire taricʉ̃ iigʉcumi,” arĩ pepiñorã erã. 5Erã eroparĩ pepicʉ̃ masigʉ Jesupʉ dorecʉgʉre õpa arĩ werepʉ:\\n—Mahgʉ, mʉ ñero iirare cóãtuhabʉ, arĩpʉ Jesu dʉpʉ bʉhadigʉre.\\n6Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erogue doarã judio masare buherãpʉ erã basi õpa arĩ pepiñorã: 7“Ihĩ eropa arĩ were­nigui­biricãporo. Goãmʉre ñero wereniguigʉ iimi ihĩ. Ĩgʉ masʉ mari iro dopa árĩgʉ ãhrimi ĩgʉ sã. Eropigʉ ĩgʉ mari ñero iirare cóãmasibeami. Goãmʉ dihta masa erã ñero iirire cóãmasimi,” arĩ pepiñorã erã. 8Erã eropa arĩ pepicʉ̃ ĩagʉ, Jesu erã pepirire masigʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n—¿Duhpirã mʉa eropa arĩ pepiri? 9“Mʉ ñero iirare cóãtuhabʉ,” yʉ arĩcʉ̃ pee “Gʉyaricʉgʉ ãhrimi,” arãa mʉa yʉre masibiriquererã ta. Ihĩ dʉpʉ bʉhadigʉre “Wahgã­nʉgajaque,” yʉ arĩcʉ̃ ĩgʉ wahgãnʉgajacʉ̃ ĩarã yʉ arĩra diaye árĩcʉ̃ masirãca mʉa. 10Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩgʉ i yebaguere masa erã ñero iirire cóãmasia yʉhʉ. Mʉa irire masiboro dopa ĩgʉre wahgãnʉgajacʉ̃ iigʉra, arĩpʉ Jesu judio masare buherãre.\\n11—Mʉre arĩgʉ iiaa: Wahgãnʉgajaque. Curique. Mʉ pũgʉre aĩ waque mʉ ya wihigue, arĩpʉ ĩgʉre Jesu.\\n12Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ dʉpʉ bʉhadigʉpʉ wahgãnʉgaja, ĩgʉ pũgʉre aĩ árĩpehrerã masa erã ĩhuro wiria waha wapʉ. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã erã árĩpehrerã ĩhamaria wañorã.\\n—Goãmʉ õagʉ turagʉ ãhrimi. Ne õpa iirire ĩabirimʉrabʉ mari, arĩñorã erã basi.\\nJesu Levíre ĩgʉ mera majagʉ árĩbure sihuñumi\\n13Eropi dipaturi Jesu ditaru tʉrogue wapʉ. Eropigʉ masa bajarã ĩgʉ pohrogue eja gamenerecʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ erãre buhepʉ. 14Eropa iituha, erogue árĩdigʉ wagʉ, Levíre Alfeo magʉre ĩgʉ mohmeri taribugue bocajapʉ. Gajirã mera oparã ya árĩburire wajasea corerã mera árĩpʉ Leví. Ĩgʉre bocajagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Yʉ mera majagʉ árĩbu arique mʉhʉ, arĩpʉ Jesu Levíre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Levípʉ wahgãnʉgaja Jesu mera waha wapʉ.\\n15Pʉhrʉ ĩgʉ ĩgʉ buherã mera Leví ya wihire mesague ba doacʉ̃ bajarã wajasea corerã “Ñero iirã ãhrima,” masa erã arĩrã erã mera ba doañorã. 16Erogue erã doara pʉhrʉ, gajirã judio masare buherã, fariseo masa sã Jesu ñero iirã mera ĩgʉ bacʉ̃ ĩañorã. Eropa ĩarã õpa arĩñorã:\\n—¿Duhpigʉ ñero iirã wajasea corerã mera bahari Jesu? arĩ serẽpiñorã judio masare buherã Jesu buherãre.\\n17Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhripʉ Jesupʉ:\\n—Dorecʉrã dihta duhturure ahmama. Dorecʉrã duhturure amaro dopa ta “Ñegʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩrã yʉre amarãcoma. Eropigʉ “Ñegʉ ãhraa,” arĩrã dihtare erã ñero iirare bʉjaweredore õaripʉre gohrotocʉ̃ iigʉ aribʉ yʉhʉ. Erã basi “Õarã ãhraa gʉa,” arĩ pepirãpʉre itamugʉ aribiribʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\nBa duhurire serẽpiñuma gajirã Jesure\\n18Irisubure Ñu buherã, fariseo masa sã Goãmʉre umupeomorã ba duhumʉriñorã. Eropirã masa Jesu pohro eraa ĩgʉre serẽpiñorã.\\n—Erã Ñu buherã, fariseo masa buherã sã Goãmʉ ya árĩburire iirã, ba duhumʉrama. ¿Duhpirã mʉ buherãpʉ ba duhubeari? arĩñorã erã Jesure.\\n19Erã eroparĩcʉ̃ pee Jesu erãre õpa arĩ yʉhripʉ:\\n—Õpa ãhraa iri: Mojoto diridigʉ ĩgʉ bosenʉre iicʉ̃ ĩgʉ mera majarã bʉjawererã ba duhurã iibeama. Ĩgʉ mera árĩrã mucubiri barã iima. Eropa ta yʉ buherã sã yʉ mera árĩrã ba duhumasibeama. 20Yujunʉ Goãmʉ yʉre aĩcãgʉcumi. Eropa ĩgʉ aĩgãra pʉhrʉ yʉ buherã mera árĩsome yʉhʉ. Eropirã irisubugue tamerare yʉ buherã ba duhurãcoma, arĩpʉ Jesu.\\n21Erã iribojegue maja buheri mera mama buheri mera erã buhe morediacʉ̃ ĩagʉ õpa arĩ werenemopʉ Jesu werenigui queori mera:\\n—Ne mama gasiro suhri gasiro mera mʉrañe suhrirore seretu masiya mara. Eropiicʉ̃ mama gasiro mari coera pʉhrʉ mʉrañere suhrirore taragameneo, wʉatariaro yehguecʉ̃ iiaa. Eropa ta mama buherire mʉra buheri mera wapi moa buhebiricãro gahmea. 22Eropirã ne igui decore imisĩri decore waibʉgʉ gasiro ajurore mʉra ajurore pisãbiricãro gahmea. Eropiro igui deco pahmutarirogue mʉra ajurore yehgue dija wahaa. Iri ajuro yehguecʉ̃ igui deco sã cohmo, ajuro sã cohmoa wahaa. Eropirã igui decore mama ajuro mera pisãro gahmea. Eropiicʉ̃ igui deco sã cohmobeaa. Ajuro sã cohmobeaa. Eropa ta mama buheri, mʉra buheri mera more buhebiricãro gahmea, arĩ buhepʉ Jesu erãre.\\nSabado árĩcʉ̃ Jesu buherã trigo pororire tʉrĩñuma\\n23Gajinʉ Sabado árĩcʉ̃ Jesu sã trigo pohegue ĩha taria wañorã. Erogue tariarã ĩgʉ buherãpʉ trigo pororire tʉrĩ tari wahgãñorã. 24Erã eropiicʉ̃ ĩarã õpa arĩñorã fariseo masa Jesure:\\n—Peenique gʉare. ¿Duhpirã mʉ buherã Sabadonʉ mari soorinʉ árĩquerecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉ mohmedorebiririnʉre mohmeri erã? Mari dorerire tarinʉgarã iima, arĩñorã erã Jesure.\\n25-26Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ yʉ buherã tarinʉgarã iibeama arĩgʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n—Iribojegue Davi ĩgʉ mera majarã mera oaboagʉ Goãmʉ wihigue ñaja iri wihi árĩri panre Goãmʉ ya panre bañumi. Eropigʉ ĩgʉ mera majarã sãre badoregʉ iri panre oñumi. Iri panre pahia dihtare badorera árĩyoro. Goãmʉ doreri gajirãre iri panre badorebiriyoro. Irisubure Abiata waĩcʉgʉ pahia opʉ árĩñumi. ¿Davi sã irire erã iirare Goãmʉ yare erã gojarare buhebirari mʉa? Davi iri panre bagʉ Goãmʉre tarinʉgagʉ iibiriñumi. Dohpagãre yʉ buherã sã i trigo yerire tʉrĩ barã Goãmʉre tarinʉgarã iibeama, arĩpʉ Jesu.\\n27Eropa arĩtuhaja õpa arĩnemopʉ:\\n—Goãmʉ masare iituhajagʉ soorinʉre doreñumi “Masa sooporo,” arĩgʉ. Eropa iigʉ masa inʉre iiburire weregʉ ãhrimi. Masapʉ inʉre erã iiburire wererã árĩbeama. 28Eropigʉ yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ inonʉ soorinʉ sãre masa erã iiburire doremasia, arĩpʉ Jesu erãre.","num_words":830,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 7 DES - Pʉhrʉ gʉa mera Jesu Galilea yeba curigʉ - Bible Search\\nJesu pagʉ porã ĩgʉre peediabiriñuma\\n1Pʉhrʉ gʉa mera Jesu Galilea yeba curigʉ wami. Judea yeba majarã judio masa ĩgʉre wejẽdiañorã. Erã eropa wejẽdiacʉ̃ masigʉ ĩgʉ iri yebare wabirimi. 2Judio masa mʉta wirigã gʉa iiburinʉ bosenʉ merogã dʉhyabʉ. 3Eropirã Jesu pagʉ porã ĩgʉre werema:\\n—Judeague bosenʉre ĩagʉ waque. Ero mʉ yarãre deyoro moarire ii ĩhmugʉ waque mʉhʉ. 4Masare deyoro moarire ii ĩhmudiagʉ mʉre dibubiricãro gahmea. Deyoro moarire iigʉ árĩgʉ árĩpehrerã erã ĩhuro iique, arĩma erã.\\n5Ĩgʉ pagʉ porã árĩquererã ta Jesure “Goãmʉ magʉ ãhrimi,” arĩbirima. Eropirã eropa arĩma erã ĩgʉre. 6Erã eropa arĩra pʉhrʉ Jesu weremi erãre:\\n—Masa yʉre erã õaro masiburisubu dʉhyania dohpa. Mʉapʉ bosenʉre ĩadiarã waque. 7Ero majarã mʉare ĩhaturibeama. Yʉpʉre erã ñeri iirare yʉ werecʉ̃ yʉre ĩhaturima. 8Mʉa seyaro bosenʉ árĩcʉ̃ waque. Yʉpʉre yʉ waburisubu dʉhyania dohpa. Eropigʉ yʉpʉ bosenʉre ĩagʉ wanibeaa dohpa, arĩmi Jesu erãre.\\n9Eropa arĩgʉ ĩgʉ Galilea dujami.\\nMʉta wirigã erã iirinʉri bosenʉ árĩcʉ̃ wañumi Jesu Jerusaléngue\\n10Bosenʉgue Jesu ĩgʉ pagʉ porã erã wara pʉhrʉ Jesu sã gʉa mera erã pʉhrʉ wami. Eropa wagʉ masa erã ĩabiririsubu wami. 11Bosenʉ árĩrã judio masa gʉa oparã ĩgʉre amañorã:\\n—¿Nohogue árĩcuri ĩgʉ? arĩ serẽpiñorã.\\n12Eropirã masa bajarã Jesure werewʉañorã. Gajirã, “Ĩgʉ õagʉ ãhrimi,” arĩñorã. Gajirãpʉ, “Ĩgʉ ñegʉ ãhrimi. Masare gʉyagʉ ãhrimi,” arĩ werewʉañorã.\\n13Eropa arĩquererã judio masa gʉa oparãre güirã, masa erã ĩabirogue Jesure werewʉañorã.\\n14Gʉa erogue ejara pʉhrʉ bosenʉ deco Jesu Goãmʉ wihigue ñajaja buhemi. 15Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ judio masa ʉca wa õpa arĩma:\\n—¿Ihĩ buherogue buhebigʉ árĩqueregʉ ta duhpigʉ õaro masipehori ĩgʉ? arĩma erã ĩgʉre.\\n16Erã eroparĩcʉ̃ Jesu weremi erãre:\\n—Yʉ buheri yaha wereniguiri árĩbeaa. Yʉre obeodigʉ ya wereniguiripʉ ãhraa i buheri. 17Goãmʉ gamerire iidiarã yʉ buherire “Goãmʉ wereniguiri ta ãhraa,” arĩ masirãcoma. Yʉ buheri yaha wereniguiri dihta árĩbiricʉ̃ sãre masirãcoma. 18Yujugʉ ĩgʉ gamero ĩgʉ masiri mera buhegʉ árĩgʉ “Yʉ dihtare umupeoque,” arĩgʉ ãhrimi ĩgʉ. Yʉre obeodigʉpʉre mʉa umupeocʉ̃ gahmea yʉpʉ. Yʉ eroparĩcʉ̃ peerã, “Diaye ta wereniguimi ĩgʉ. Ne gʉyabeami,” arĩ masirãca mʉa.\\n19“Goãmʉ dorerire Moise mʉrʉpʉ apimʉriñumi mʉare. Ĩgʉ eropa apiquerecʉ̃ ta mʉa árĩpehrerã iri dorerire ne yʉhribeaa. ¿Duhpirã yʉre wejẽdiari mʉa? arĩmi Jesu judio masare.\\n20—Mʉ goroweregʉ ãhraa. Mʉre wejẽdiarã marima, arĩ yʉhrima erã Jesure. Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n21—Yʉhʉ soorinʉ yujusubu Goãmʉ ĩgʉ turari mera dorecʉgʉre ĩgʉ dorere yʉ cóãcʉ̃ mʉa ĩha ʉca wabʉ. 22Mari ñecʉ sʉmarã iribojegue majarãpʉ erã dʉpʉre merogã gasirogãre wiri aĩrã erã árĩdiro dopa ta Moise wiridoreñumi. Ĩgʉ eropa dorecʉ̃ majirãgãre ocho nʉri erã masa dehyoara pʉhrʉ soorinʉ árĩquerecʉ̃ ta erã dʉpʉre merogã erã gasirogãre wiri aĩmʉria mʉa. 23Mari soorinʉ árĩcʉ̃ majirãgãre erã dʉpʉre merogã gasirogãre wihria mʉa Moise doreri iimorã. ¿Mʉa sã soorinʉ irire iiquererã ta irinʉ dorecʉgʉre yʉ taucʉ̃ duhpirã yʉ mera guari mʉa? 24Yʉ iirare mʉa õaro masibiriboro core, yʉre ñero pepibiricãque. Mʉa õaro masira pʉhrʉ yʉre mʉa ñero pepicʉ̃ diaye ta árĩroca, arĩmi Jesu.\\nJesu negohraguere ĩgʉ aridirore wereñumi\\n25Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ bajamerãgã Jerusalén majarã õpa arĩ wereniñorã:\\n—¿Ihĩ mari oparã erã wejẽdiagʉ árĩbeari? 26Eropigʉ ĩgʉre erã wejẽdiaquerecʉ̃ ta árĩpehrerã masare buhegʉ iimi ĩgʉ. Eropirã ĩgʉre wejẽdianirã árĩquererã ta eropa ĩacãma. Eropa ĩacãrã ĩgʉre “Ĩgʉ diaye ta Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhrimi,” ¿arĩ pepibocuri oparãpʉ? Maripʉ masia. Cristo árĩbiribocumi. 27Ihĩ Jesu ĩgʉ aridirore gʉa masia. Cristopʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩgʉ aridirore masiya mara. Eropigʉ Cristo gohra árĩbeami Jesu, arĩ werewʉañorã erã Jerusalén majarã.\\n28Erã eropa arĩrare masigʉ, Jesu õpa turaro bʉsʉro werenigui buhemi Goãmʉ wihi:\\n—Yʉre õpa arĩ pepia mʉa: “Ĩgʉre masia gʉa. Eropirã ĩgʉ aridiro sãre masia,” arĩ pepiraa mʉa yʉre. Mʉa eropa arĩ pepiquererã ta yʉ gamero aribirabʉ. Yʉre obeodigʉ gohrare masibeaa mʉa. Yʉre obeodigʉ diaye árĩgʉ, diaye iigʉ ãhrimi. 29Ĩgʉ ta yʉre obeomi. Eropigʉ ĩgʉ pohrogue aribʉ. Eropigʉ yʉhʉ ĩgʉre masia, arĩmi Jesu judio masare.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ĩgʉre ñeadiarima. Erã eropa ñeadiaquerecʉ̃ ta Jesu ĩgʉ ñero tariburisubu árĩbiriyoro dohpa. Eropirã erã ĩgʉre ñeamasibirima. 31Gajirã masapʉ bajarã ĩgʉre umupeoma. Õpa arĩma:\\n—“Cristo bajasuburi Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmugʉcumi,” erã arĩ werediro dopa ta ihĩ Jesupʉ bajasuburi Goãmʉ turari mera ii ĩhmumi. Árĩpehrerã gajirã tauro Goãmʉ turari mera ii ĩhmumi ĩgʉ. Eropigʉ Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ta ãhrimi Jesu, arĩma Jesure ne umupeonʉgarãpʉ.\\nFariseo masa Jesure peresu iidoreñuma\\n32Masa Jesure eropa arĩ wereniguicʉ̃ peerã pahia oparã, fariseo masa mera Jesure ñeadorerã obeoriñorã surarare.\\n33Eropigʉ Jesu masare õpa arĩmi:\\n—Bajamenʉrigã mʉa mera árĩnigʉca. Eropigʉ pʉhrʉñarigã yʉre obeodigʉ pohro wagʉca. 34Yʉ árĩborore mʉa wamasibeaa. Eropirã yʉre amaquererã ta ne bocasome mʉa, arĩmi Jesu masare.\\n35Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã judio masa õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—¿Ihĩ eropa arĩgʉ nohogue wagʉcuri mʉa pepicʉ̃? ¿Griego masa pohrogue judio masa wasirinirã pohrogue erã árĩri macarigue Griego masaguere buhegʉ wabocuri ihĩ? 36“Yʉ árĩborore mʉa wamasibeaa. Eropirã mʉa yʉre amaquererã ta ne bocasome,” ĩgʉ arĩgʉ ¿dohpa arĩronore ĩgʉ eropa arĩri? arĩ wereniguiñorã judio masa erã basi.\\nOjocaricʉ̃ iiriyarire wereñumi Jesu\\n37Bosenʉ ojogorocʉrinʉ irinʉ gʉhyadiarinʉ gohra árĩro iibʉ. Irinʉ Jesu ero nigui, turaro mera weremi masare:\\n—Ñemesiburã decore turaro gamero dopa árĩrã ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera turaro árĩdiarã yʉre serẽque. Mʉa eropa serẽcʉ̃ ĩgʉ yarã árĩdoregʉra mʉare. 38Yʉre umupeorãre õpa arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Erã sĩporãriguere ojocaricʉ̃ iiri deco eropa árĩniguicãroca,” arĩ gojañuma, arĩ turaro weremi Jesu masare.\\n39“Erã sĩporãriguere ojocaricʉ̃ iiri deco eropa árĩniguicãroca,” arĩgʉ “Yʉre umupeorã Espíritu Santore oparãcoma” arĩgʉ iimi Jesu. Ĩgʉ ʉmarogue ĩgʉ mʉrianibiricʉ̃ dohpa Espíritu Santopʉ arinibirimi dohpa erãre.\\nJudio masa dʉca wariñuma pe curu\\n40Jesu ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, masa bajarã õpa arĩ wereniguima:\\n—Ihĩ diaye ta Goãmʉ yare weremʉhtagʉ mari coredigʉ ta ãhrimi, arĩ wereniguima.\\n41Õpa arĩma gajirã sã:\\n—Ihĩ Cristo marire taubu ãhrimi, arĩma.\\nGajirãpʉ õpa arĩma:\\n—Cristo árĩgʉ Galilea majagʉ árĩsome ĩgʉ. Ihĩ Jesupʉ ero majagʉ ta ãhrimi. 42Cristo Davi mʉrʉ pãrami gajisubu majagʉ arigʉ árĩbocumi. Eropigʉ Davi ya maca mʉraro Belén waĩcʉri maca masa dehyoagʉcumi Cristopʉ. Eropa ta arĩ werea Goãmʉ yare erã gojarapũ. Ihĩ Jesupʉ Belén macague masa dehyoabiripʉ. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ ��gʉ obeodigʉ Cristo gohra árĩbeami, arĩrima erã.\\n43Eropirã Jesure peenirã gajirã umupeo gajirãpʉ umupeobirã árĩnijarã game dʉca warima pe curu. 44Eropirã bajamerãgã Jesure ñeadiarima. Eropa ñeadiaquererã ta ĩgʉre ñeabirima.\\nJudio masa oparã Jesure ne umupeobiriñuma\\n45Eropirã surara pahia oparã pohrogue fariseo pohrogue dujaa wañorã daja. Erã dujajacʉ̃ ĩarã erã surarare serẽpiñorã:\\n—¿Duhpirã Jesure ñeagãribirari mʉa? arĩñorã.\\n46—Ĩgʉ õatariaro wereniguigʉ ãhrami. Gajirã ĩgʉ iro dopa wereniguirã ne marima, arĩ yʉhriñorã surara erãre.\\n47Erã eroparĩcʉ̃ fariseo masapʉ õpa arĩ wereñorã:\\n—¿Mʉare ĩgʉ gʉyacʉ̃, “Diaye ta arĩgʉ iimi,” arãri mʉa sã? 48Mari oparã Jesure ne umupeobeama. Gʉa sã eropirã ĩgʉre umupeobeaa. 49Oã masa Goãmʉ dorerire Moisere ĩgʉ apirare masibeama. Eropa masibirã árĩrã Jesure umupeoma. Erã eropa umupeori dipuwaja mari Pagʉ Goãmʉ erãre dipuwaja moagʉcumi, arĩñorã fariseo masa.\\n50Nicodemo fariseo masʉ Jesure weretamugʉ ejadigʉ ero árĩpʉ erã mera. Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ ĩgʉ erãre:\\n51—Jesu ĩgʉ ñero iirare masibeaa mari. Eropa masibirã ĩgʉ marire wereboro core ĩgʉre dipuwaja moamasibeaa mari. Eropa masibiriquererã ta ĩgʉre dipuwaja moarã, mari ya dorerire tarinʉgarã iiaa mari, arĩpʉ Nicodemo erãre.\\n52Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã õpa arĩ yʉhriñorã erã:\\n—¿Mʉ sã ĩgʉ iro dopa ta Galilea majagʉ ta ãhriri? Goãmʉ ya erã gojarapũre buhepehoque. Eropa buhegʉ, “Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ne yujugʉ Galilea majagʉ marimi,” arĩ masigʉca mʉhʉ, arĩ yʉhriñorã erã Nicodemore.\\n53Erã eropa arĩra pʉhrʉ erã ya wirigue dujaa wañorã.","num_words":1131,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 18 BSNNT - “Diore ĩre sẽnitʉjabeticõato ĩna” - Bible Search\\n“‘Yʉare ejarẽmogʉ̃mi, yʉa sẽnijama’ yitʉoĩarã ñari, Diore sẽnitʉjabetiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n1“Diore ĩre sẽnitʉjabeticõato ĩna” yigʉ ĩnare gotimasioñuju ĩ:\\n2—Cojo macare sĩgʉ̃ masʉ ñagʉ̃mi masa ĩna yisere ĩacõĩarimasʉ. Diore, to yicõari, masare quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ ñagʉ̃mi. 3Ĩ ya macajʉre sĩgõ ñagõmo manajʉ rijaveorio. Biyaroaca ado bajiro ĩre sẽnigõ ejaboagomo: “Yʉre ejarẽmoña mʉ. Rojose yʉre yami”, ĩre yiboagomo. 4To bajiro so yiboajaquẽne, sore yibosadabecʉmi. To bajiboarine, bʉto ĩre so sẽnicõa ñajare, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi yuja: “Diore, to yicõari, masare quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ ñaja yʉ. 5To bajiro bajigʉ ñaboarine, bʉto so sẽnigõjanabiocõa ñajare, sore ejarẽmorʉcʉja yʉ. Sore yʉ ejarẽmobetijama, yʉre gõjanabiocõa ñabogomo”, yitʉoĩagʉ̃mi —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n6Ti quetire gotigajanocõari, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yiyuju:\\n—Masa ĩna yisere ĩacõĩarimasʉ ĩ yirere ajiĩasaque mʉa: 7-8¿Dios, ĩ ejarẽmosere bojarã ĩre sẽnitʉjamenare, ĩ yarãre, yoaro ĩnare ejarẽmobecʉtique ĩ? To bajiro yibecʉmi Diojʉama. Mʉa sẽniro cõrone tocãrãcajine mʉare cʉdimasiami. To bajiri, ¿“Yʉare ejarẽmogʉ̃mi Dios” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnitʉjamenare, tudivagʉ, bʉjarʉcʉada yʉ? —yiyuju Jesús.\\nFariseo masʉ, gãjoa sẽnirimasʉ rãca Diore ĩna sẽnirere Jesús ĩ gotimasiore queti\\n9Quẽna gaje queti ĩnare gotimasioñuju. Ĩre ajirã sĩgʉ̃ri ado bajise yitʉoĩañujarã ĩna: “Quẽnaro yirã ñaja yʉama”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro yicõari, “Rojorã ñaama ĩnama”, gãjerãre yiĩarã ñañujarã ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, ado bajise queti ĩnare gotiyuju Jesús:\\n10—Ʉ̃mʉa jʉarã ñarãma ĩna, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre sẽnirã vana. Sĩgʉ̃ fariseo masʉ ñagʉ̃mi. Gãji, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñagʉ̃mi ĩ. 11Fariseo masʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre sãjaejarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro Diore ĩre yigʉmi, ĩ tʉoĩase rãca: “Dios, mʉre variquẽnaja yʉ, gãjerãre bajiro bajibetir'i. Gãjerãma, juarudirã ña, yitorã ña, gãjerã manajoare ajeriarã cʉtirã ñarãma ĩna. Ado ejagʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ, ĩre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. To bajiri mʉre variquẽnaja yʉ. 12Tocãrãca semana jʉaji bare babeaja yʉ, mʉ rotimasirere cʉdigʉ ñari. Yʉ moase vaja jʉaãmocõro ñaritiiri vaja tagʉ, cojotii mʉ ya vire cũbosarũgũaja yʉ”, Diore ĩre yigʉmi. 13Gãjijʉa gãjoa sẽnibosarimasʉ õjʉne tujacõari, õ vecajʉre ĩamʉobecʉmi, ĩ rojosere bojone, sʉtiritimasucõagʉ̃ ñari, ĩ cotitẽrore jagʉne, ado bajise Diore sẽnigʉ̃mi: “Dios, yʉre ĩamaiña mʉ. Rojose yʉ yisere yʉre masirioya mʉ”, Diore yisẽnigʉ̃mi. 14Yʉre quẽnaro ajiya mʉa: Rojose ĩ yisere sʉtiriticõari, Diore sẽnigʉ̃ma, rojose ĩ yisere masirio ecocõari, ĩ ya vijʉ tudiacʉmi. Gãjijʉama, fariseo masʉ, ĩ ya vijʉ tudiajama, “Rojogʉ ñaami”, Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro ti bajijare, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Quẽnaro yirã mani ñajare, ‘Quẽnarã ñaja mʉa’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarãre, “Quẽnarã me ñaama. Rojorã ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. No bojagʉre, “Quẽnagʉ̃ me ñaja yʉ” Diore yisʉtiritigʉjʉare, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n15Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejayujarã masa, “Ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩ buerimasa:\\n—¡Juadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yiyujarã. 16To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, rĩamasare jirẽocõari, ado bajiro ĩ buerimasajʉare yiyuju Jesús:\\n—Rĩamasare, “Juadibesa” ĩnare yibesa. “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaama rĩamasa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaama Ʉjʉ Dios yarã. 17Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rĩamasa ĩna yiecorore bajiro yiecorã ñarãma Ʉjʉ Dios yarã —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.\\n18Sĩgʉ̃ ʉjʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yiyuju.\\n19To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:\\n—¿No yigʉ, “Quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma. 20Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja. Tire masiaja mʉ. Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise yimasirere yaja yʉ: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Sĩabesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotirobesa. Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yiyuju.\\n21To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicʉdiyuju:\\n—Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadicajʉ yʉ —ĩre yicʉdiyuju.\\n22To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Cojo vãme rʉyaja mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.\\n23To ĩ yigʉ bʉto sʉtiriti vacoasuju ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃. 24Ĩ sʉtiritisere ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasajʉare gotiyuju Jesús:\\n—Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma. 25Vaibʉcʉ camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboajama. To bajiro ĩna bajijare, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n26To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã:\\n27To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n—Yʉ ʉjʉ, jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa —ĩre yiyuju.\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ ye gotiroana, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna manajoa, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire quẽne ĩna vaveojama, ĩna cʉoboare rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, adi macarʉcʉrore. To yicõari, ĩna rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.\\n31Jerusalénjʉ ĩnare ũmato varũtu vacʉne, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩnare gotirʉ, ricati ĩnare jicãmotoyuju Jesús. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ bajirotire jairo ucayuma tirʉ̃mʉana Diore gotirẽtobosamasiriarã. Ñajediro ĩna ucarere bajirone bajijeocõarʉaroja yʉre. 32-33Romano masare yʉre ĩsirʉarãma. To ĩna yijare, yʉre ajatud'irã, gooco yʉre eoreatucõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajurocacõarʉarãma. Yʉre jajurocacõari, yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩarirʉ̃mʉ bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉja yʉ quẽna —ĩnare yiboayuju Jesús.\\n34To bajiro ĩnare ĩ yisere ajimasibesujarã ĩna, ĩna ajimasirotire Dios ĩ cõabetijare.\\nCaje ĩabecʉre Jesús ĩ ĩarotire queti\\n35Jericó vãme cʉti macajʉ ĩ cõñatone, caje ĩabecʉ rujiyuju, maa tʉ. Maioro bajigʉ ĩ barotire, to yicõari, gajeyeũniaca ĩ c��orotire tʉoĩagʉ̃, gãjoa sẽnigʉ̃ bajiyuju. 36Masa jãjarã ĩna rẽtosere ajicõari,\\n—¿No bajiro bajiati ti? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.\\n37To bajiro ĩnare ĩ yisẽniĩarone,\\n—Jesús Nazaret macagʉ, rẽtoacʉ yami —ĩre yiyujarã ĩna.\\n38To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre jiavasãñuju ĩ:\\n—Jesús, yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña mʉ —yiavasãñuju ĩ.\\n39To bajiro ĩ yiavasãrone,\\n—¡Avasãbesa! —ĩre yiyujarã ĩna, Jesúre ĩre rĩjoro cʉti vana.\\n—Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãñuju.\\n40-41To ĩ yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. To bajicõari,\\n—Ĩre jiya mʉa —masare ĩnare yiyuju. To bajiro ĩ yijare, Jesús tʉjʉ ĩre jiejoyujarã ĩna. To ĩna jiejoro ĩacõari, —¿No bajiro mʉre yʉ yisere bojati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús, caje ĩabecʉre.\\n—Yʉ ʉjʉ, tudiĩarʉaja yʉ —ĩre yiyuju.\\n42To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—“Yʉre ĩamaicõari, ĩarotirʉcʉmi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩacoajʉ mʉ. Ñie rojose maja mʉre yuja —ĩre yiyuju Jesús.\\n43To bajiro ĩ yirirĩmarone, caje ĩabecʉ ñaboar'i, ĩacoasuju ĩ yuja. Ĩacõari, ĩ quẽne Jesúre sʉyacoasuju. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ. Masa quẽne tire ĩarã, “Quẽnaro ĩre yami Dios”, yiyujarã ĩna quẽne.","num_words":1107,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 CORINTIOS 16\\n1 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorã gãjoa mʉa juarẽorotire mʉare gotigʉ yaja. Galacia sitana Cristore rʉ̃cʉbʉorã ĩna rẽjaro, ĩnare quẽnaro yʉ roticatore bajiro mʉare rotigʉ yaja. 2 Tocãrãca domingo ñaro, gãjoa mʉa ĩsirʉaro cõro, mʉa ĩsijama, quẽnaja. Tire cojojʉne juarẽocũma. To bajiro mʉa yijama, mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, tire juarẽoroti manirʉaroja. 3 Mʉa tʉjʉ ejacõari, gãjoa mʉa cũsere juavaronare, “Ãnoa ñaama tire juavarona”, yiba. To bajiri, queti ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ. “Ãnoa ñaama quẽnaro yirã. Ĩnare quẽnaro bocaãmiña” yire quetire ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ, “Jerusalén macanare ĩoato” yigʉ. 4 “Pablo rãca varʉarãma” mʉa yitʉoĩajama, yʉ rãca varʉarãma.\\n5 Macedonia sitajʉ varʉcʉja yʉ. Tojʉ ĩacudigʉ vacʉne, mʉa tʉjʉ ejarʉcʉja. 6 Yoaro, juebʉcʉ ñaro cõro mʉa rãca ñarʉcʉja, yʉ bajijama. Mʉa tʉ yʉ ñaro, gãjerã tʉjʉ yʉ ĩacudigʉ varotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãja mʉa. 7 Ado cõrone mʉa tʉ yʉ vajama, yoaro mʉa rãca ñabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉa tʉjʉ vabeaja maji. Mani ʉjʉ ĩ bojajama, yoarobʉsa mʉa rãca ñabogʉja yʉ. 8-9 Efeso macajʉne ñacõarʉcʉja maji, jãjarã yʉre ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajire yʉ gotimasiosere quẽnaro ajirʉarã jãjarã ĩna ñajare. To bajiri Pentecostés boserʉ̃mʉ adoana ĩna yiro bero, varʉcʉja yʉ.\\n10 Timoteo, mʉa tʉ ĩ ejajama, “Manire güibecʉne, quẽnaro riojo gotiato” yirã, quẽnaro ĩre yiba. Yʉre bajirone mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. 11 To bajiri ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoba. Yʉ tʉjʉ vagʉ, mʉare ĩarẽtovagʉmi. To bajiri, yʉ tʉjʉ ejagʉ, “Variquẽnase rãca ejato ĩ” yirã, quẽnaro ĩre ejarẽmoma. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca ĩ ejarotire ñayurʉarãja yʉa.\\n12 Mani maigʉ̃, Apolos ĩ bajisere yʉre sẽniĩacõañuja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca mʉa tʉjʉ ĩre varotirũgũboacajʉ yʉ. Varʉabeticami. No bojarirʉ̃mʉ ĩ vatirʉ̃mʉ, varʉcʉmi, bajigʉjʉma.\\n13 Rojose yirãre güimenane, quẽnaro tʉoĩacõari ñarũgũña mʉa. To bajicõari, mani ʉjʉ Cristore tʉoĩatʉjabesa, “Dios ĩ bojasere yitʉjarobe” yirã. 14 Mʉa yise jediro quẽnaro gãmerã maire rãca yirũgũrʉarãja mʉa.\\n15 Acaya sitagʉ, Estéfanas, ĩ yarã rãca Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉsʉocama. Adirʉ̃mʉri ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoama ĩna. Tire masiaja mʉa. 16 Ĩnare, to yicõari, ĩna rãca moarãre quẽne quẽnaro mʉa cʉdisere bojaja yʉ.\\n17 Estéfanas, Fortunato, Acaico ĩna ejasere bʉto variquẽnaja yʉ. Jediro yʉ tʉjʉ mʉa ejamasibetijare, ĩnajʉa, ejacõari, mʉa gotiroti ñaboasere quẽnaro mʉare gotibosama. 18 Quẽnaro mʉare ĩna gotibosajare, mʉa variquẽnarore bajiro variquẽnaja yʉ quẽne. To bajiri, “Yʉare quẽnaro mʉa gotibosajare, variquẽnaja yʉa” yirã, quẽnaro ĩnare yiba mʉa.\\n19 Asia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõama. Aquila, ĩ manajo Prisca, ĩna ya vi rẽjarã quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉare quẽnarotiama. 20 Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare mairã, “Quẽnato”, mʉare yicõama ĩna quẽne. Gãmerã mairã ñari, rẽjacõari, quẽnaro gãmerã yiba.\\n21 Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ.\\n22 Mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmena, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. Mani ʉjʉ, yoaro mene ĩ tudiejasere bojaja yʉ.\\n23 Mani ʉjʉ, quẽnasere mʉare cõarũgũato. 24 Mʉa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Mʉare bʉto tʉoĩamaiaja”, mʉare yicõaja yʉ.","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN MATEO 28\\n1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado, Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia quẽne, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vacama ĩna. 2 To ĩna vatone, bʉto sita sabeyuju. To ti bajirone, sĩgʉ̃ ángel rujiejayuju. Rujiejacõari, Jesúre ĩna yujeriavire gʉ̃tane ĩna bibeboariare jãnañuju. To yicõari, tia joene rujiyuju. 3 Bʉjo ĩ yabesere bajiro yaayuju ĩ. Ĩ sudi quẽne bʉto botiquẽnañuju. 4 Ĩre ĩacõari, güirã nanañujarã ti vire coderimasa. Nanacõari, rijavẽjarãre bajiro bajireacũcoasujarã. 5 To ĩna bajirone, ángel ado bajiro rõmiajʉare gotiyuju:\\n—Güibesa mʉa. Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajusĩar'ire mʉa macasere masiaja yʉ. 6 Maami adojʉre. Ĩ goticatore bajirone tudicaticoami. Ĩre ĩna yujeriajʉre ĩarã vayá. 7 Tire ĩacõari, guaro ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Quẽna tudicaticoasumi Jesús. To yicõari, mani rĩjoro Galilea sitajʉ varocʉ ñañuju. Tojʉ ĩre tudiĩarʉarãja mani”, ĩnare yigotiaya mʉa. Adire mʉare gotigʉ bajibʉ yʉ —ĩnare yiyuju ángel.\\n8 To ĩ yisere ajicõari, Jesús rujʉri ĩna yujeboariavijʉ budianane, güitʉoĩaboarine, variquẽnase rãca ũmacoayuma ĩna, Jesús buerimasare yʉare gotirã vana. 9 Ĩna ũmavadone ĩnare sẽniĩacãnamua ruyuayuju Jesús. “¿Ñati mʉa?” ĩ yisere ajicõari, ĩre yirʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacõari, ĩ gʉborire ñiañujarã ĩna. 10 To bajiro ĩre ĩna yirone, ado bajiro yiyuju ĩ:\\n—Güibesa mʉa. Yʉ yarã yʉ buecanare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Galilea sitajʉ vajaro. Tojʉ ĩre ĩarʉarãja mani”, ĩnare yiba —rõmiare ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Ado bajiro bajibʉ ti”, surara ĩna yigotire queti\\n11 Rõmia ĩna gotirã vato ũnone, surara quẽne, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire codeboariarã sĩgʉ̃ri, macajʉ tudicoasujarã ĩna. Tudiejacõari, paia ʉjarãre gotiyujarã, ĩna ĩare ñaro cõrone. 12 Ti quetire ajicõari, bʉcʉrã rãca ñagõrã vasujarã paia ʉjarã. “To bajiro bajire ti ñajare, ado bajiro yirʉarãja mani” yimasirʉarã bajiyujarã ĩna. To bajiri, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Jesúre ĩna yujeriavire codeboariarãre jairo gãjoa ĩsiñujarã ĩna. 13 To yicõari, ado bajiro ĩnare socarotiyujarã ĩna:\\n—“Ñami yʉa cãnitoye, ĩ ñaboar'i buerimasane Jesús rujʉrire ãmirudicoasuma ĩna”, yigotibatoya mʉa —masare yiyujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne. 14 —Ʉjʉ Pilato ti quetire ajicõari, mʉare ĩ jũnisinijama, mʉare ñagõbosarʉarãja yʉa, “Rojose ĩnare yibesa” yirã. Yʉare cʉdicõarʉcʉmi —ĩnare yiyujarã.\\n15 To bajiro ĩna yijare, gãjoare boca juacõari, ĩnare ĩna rotiriarore bajirone socase queti goticudiyujarã ĩna, Jesúre ĩna yujeriavire codeboariarã. To bajiri adirʉ̃mʉri quẽne, “Tudicatibesuju Jesús. Ĩ ñaboar'i buerimasane, ĩ rujʉrire ãmirudiyujarã ĩna” yire quetire goticõa ñarũgũama jud'io masa.\\n“Masa jedirore yʉ ocare gotimasiocudirʉarãja mʉa”, ĩ buerãre Jesús ĩ yire queti\\n16 Jesús ĩ tudicatisere, rõmia ĩna gotisere ajicõari, Galilea sitajʉ vacajʉ yʉa, ĩ buerã, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã. “Ti buro joejʉ yʉre ĩarʉarãja mʉa” yʉare ĩ yicatojʉ vacajʉ yʉa. 17 Tojʉ ejacõari, Jesúre ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ yʉa. Sĩgʉ̃ri, “Ĩ me ñaami”, yitʉoĩacama ĩna, bajirãjʉma. 18 To bajiro yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari, õ vecajʉre quẽne, “Rotigʉ ñarʉcʉja mʉ”, yʉre yicũmi yʉ jacʉ, Dios. 19 To bajiri mʉare quẽne masa jedirore yʉ ocare mʉare goticudirotiaja, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. To yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacõari, yʉ jacʉ vãme, yʉ vãme, to yicõari Esp'iritu Santo vãme rãca oco rãca ĩnare bautizaba mʉa. 20 To yicõari, “Jediro yʉ rotisere cʉdiato” yirã, ĩnare gotimasioma. Yʉre mʉa ĩabetiboajaquẽne, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto mʉa rãca ñarũgũrʉcʉja yʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃. To bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ, adi macarʉcʉro ti jedirojʉ —yʉare yicami Jesús.","num_words":498,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 CORINTIOS 16\\nGãjerãre ejabʉarona mani niyeru miojure gaye\\n1 Gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ejabʉarona niyeru mʉa miojuroti gaye mʉare bʉsigʉ ya yʉ adocãta. Jesure rʉ̃cʉbʉorona ĩna minijua ñaroca, Galacia sita gãnare niyeru yʉ mioju rotiado bajiroti mʉare cʉni niyeru mioju rotia yʉ. 2 Ado bajiro mʉare mioju rotia yʉ: Coji tujacãra rʉmʉ rʉyabeto mʉa bʉja sosaro bajiroti jabetacã ĩsija quena. Itire miojucõri cojʉti seoba. Ito bajiro mʉa yija, yʉ ejari rʉmʉ ñacãro yiroja. 3 Mʉa tʉ ejacõri niyeru ãmi warona mʉa beseanare, “Jerusalén gãnare niyeru ĩsitẽña”, yirocʉ ĩnare wa rotigʉ yigʉja yʉ. Ito bajiri mʉa miojure gaye ãmi wacõri ito gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã bojoro bʉjarãre ĩsirã yirãji ĩna. “Ãna ñama queno yirã. Ĩnare boca ãmiña mʉa”, yi papera uca ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ Jerusalén gãnare ĩna ĩo ejatoni. 4 “Ĩna rãca warʉja yʉre”, yʉ yi tʉoĩaja, ĩnare ũmatã wacʉ yigʉja yʉ.\\nWarocʉ Pablo ĩ tʉoĩare gaye\\n5 Adona wacõri Macedonia sitajʉ ejagʉ yigʉja yʉ. Itona wacõri mʉa cʉto Corintojʉ ejagʉ yigʉja yʉ. 6 Yoari mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja gajea yʉ. Juebʉcʉ ñarocõti mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja gajea yʉ. Ito bero gaje cʉto yʉ wa masitoni yʉre mani gaye yʉre mʉa ĩsi ejabʉaja quena ñaroja yʉre. 7 Ejori oca mʉa tʉ ti rẽta ãmobea yʉ. Mani Ʉjʉ ĩ ãmoja, yoari mʉa tʉ ña ãmoa yʉ. 8 Ito bajibojagʉti coji wabea yʉ maji. Adi cʉto Efeso, iti Pentecostés basa iti rẽtaja bero wacʉ yigʉja yʉ. 9 Ado ñacõa ãmoa yʉ maji. Jãjarã yʉre ti tudirã ñabojarãti, Dios oca yʉ riasoja jãjarã ñama queno tʉo ãmorã.\\n10 Timoteo mʉa tʉ ĩ ejaja, queno boca ãmima ĩre. Mʉa rãca ĩ wanʉtoni, ĩ tʉoĩa oca jaibe yirona, queno ĩre boca ãmima. Mani Ʉjʉre moa ĩsigʉ̃ti ñami ĩ cʉni, yʉ robo bajiroti. 11 Ito bajiri ĩre mʉa rʉ̃cʉbʉore ãmoa yʉ. Ĩre bocatia yʉ, ito yicõri Jesure tʉorʉ̃nʉrã ĩ rãca gãnare cʉni. Ito bajiri mʉa tʉ ĩ ejaja, ĩre ejabʉaya, yʉre rẽta tigʉ ĩ ejatoni.\\n12 Mani yagʉ Apolosre gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrã rãca ĩre josabojacʉ yʉ, mʉa tʉ ĩ tigʉ watoni. Ito bajiro yʉ yibojarocati “Adocãta yʉ ware ãmoguĩji Dios”, yi tʉoĩabeami maji. Ito bajiri, “Yʉ ware quena”, ĩ yi tʉoĩari rʉmʉ mʉa tʉ tigʉ wacʉ yiguĩji ĩ.\\n13 Queno tʉoĩacõri ña yucãña mʉa. Ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa mʉa. Ʉ̃mʉa seyoro queno mʉa ʉsi cʉti ñaja quena. Ito yicõri tʉoĩa oca sẽoña mʉa. 14 Dise rʉyabeto Diore mʉa moa ĩsisotirise gãjerãre ti maicõri ĩre moa ĩsija quena.\\n15 Acaya sita gagʉ Estéfanas ĩ ñarã rãca cajero Dios oca yʉ riasocatire boca ãmisʉoquĩ ĩ. “Ito bajiroti bajicʉ”, yi tʉoĩarãji mʉa. Adi rʉmʉri gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ejabʉarona Diore moa ĩsirã yama ĩna. 16 Ĩnare mʉa rʉ̃cʉbʉo cʉdire ãmoa yʉ. Ito yicõri no ĩna bajiro Diore moa ĩsicõri mʉa rãca moarãre mʉa rʉ̃cʉbʉo cʉdire ãmoa yʉ. 17 Mʉa ñarã Estéfanas, Fortunato ito yicõri Acaico ĩna ejaja bʉto wanʉa yʉ. Sõjʉ ñacõri yʉre ejabʉa masibea mʉa. Ito bajiri mʉare yiari yʉ tʉ ejacõri yʉre ejabʉama ĩna. 18 Mʉa oca sẽoroca ĩna yiado bajiroti yʉ tʉ ejacõri yʉ oca sẽoroca yama ĩna. Ito bajiro yirãre mani rʉ̃cʉbʉoja quena.\\n19 Asia sita gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã, “Quenajaro”, yi ñucama mʉare. Aquila ĩ manojo Priscila ĩna ya wi minijuarã cʉni mani Ʉjʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, “Quenajaro”, yi ñucama ĩna mʉare. 20 Ado gãna manire bajiro Jesure tʉorʉ̃nʉrã, “Quenajaro”, yi ñucama mʉare. Diore rʉ̃cʉbʉorã ñari, “¿Ñati mʉa?” yicõri gãmeri mʉa jababare ãmoa yʉ.\\n21 Yʉmasiti, “Quenajaro”, yi uca ñuca yʉ mʉare.\\n22 No mani Ʉjʉ Jesucristore maimena jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji. Mani Ʉjʉ ĩ tʉdi ejare ãmosacõa yʉ.\\n23 Mani Ʉjʉ Jesure senia yʉ mʉare queno ĩ yitoni. 24 “Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare bʉto tʉo maia yʉ”, yi ñuca yʉ mʉare. Itocõ ña.","num_words":585,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea JUECE 2\\nISRAELERà ẼDRɅ B̸ɅBADARÃ\\nJosue jaid̶ad̶acarea israelerãba Ãcõrẽra igarad̶aped̶a dewara ãcõrẽ b̶eada ẽpẽbadjid̶aa. Mãwã obʌdaza Ãcõrẽba ãdjirãra dewara puru jʌwaed̶a b̶ʌbadjia. Israelerã jũmawãyã mĩga panʌne Ãcõrẽa quĩrã djuburiada iwid̶ibadjid̶aa. Maʌ̃ bẽrã idjia ẽberãda b̶ʌbadjia ãdjirã ẽdrʌ b̶ʌmãrẽã. Israelerãra 300 poa aud̶u mãwã panasid̶aa ab̶a Samuel ewarid̶aa. Maʌ̃ ewarid̶e Israel druad̶e dji boroda neẽ́ basía. Jũmarãba ãdjia quĩrĩãbʌdada obadjid̶aa (Juece 21:25).\\nNaʌ̃ cartara Juece abadaa. Dadjirãba ed̶aud̶e crĩchabadaa Juece bed̶eaba jara b̶ʌda cawa obadarãda. Baribʌrʌ hebreo bed̶ead̶e maʌ̃ bed̶eaba biara jara b̶ʌa ẽdrʌ b̶ʌbadarãda. Maʌ̃ carea ẽberã bed̶ead̶e naʌ̃ cartara trʌ̃ b̶ʌsid̶aa “Israelerã ẽdrʌ b̶ʌbadarã.”\\nAdua panʌa caiba naʌ̃ cartara b̶ʌsida. Ãĩbẽrã Samuelba wa Nataʌ̃ba wa Gaba b̶ʌsisicada (1 Cronica 29:29). Dji b̶ʌd̶aba cawabisia sãwã Ãcõrẽba israelerãra ãdji dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌbadjida. Idjab̶a cawabisia israelerãba Ãcõrẽra igarad̶ibʌrʌ biẽ́ pananida.\\nDadji ẽberã bed̶ead̶e Juece cartad̶ebemada naʌ̃da b̶ʌ́ eropanʌa: israelerãba Ãcõrẽ igaraped̶ad̶ad̶ebemada (2:1-23), Deborába, Baraco bid̶a cananeorã poyaped̶ad̶ad̶ebemada (4:1-24), Gedeoʌ̃ba madianitarã poyad̶ad̶ebemada (6:1neba ab̶a 7:25d̶aa), Jepteba amonitarã poyad̶ad̶ebemada (10:1neba ab̶a 12:15d̶aa), idjab̶a Sansoʌ̃ba pilisteorã poyad̶ad̶ebemada (13:1neba ab̶a 16:31d̶aa).\\nÃcõrẽ nezoca bajãnebemaba Boquiʌ̃ne jarad̶a\\n1 Ãcõrẽ nezoca bajãnebemada Gilgald̶eba Boquiʌ̃naa wãped̶a israelerãa nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃a bãrãra Egipto druad̶eba ẽdrʌ edaped̶a mʌ̃a diai jarad̶a ẽjũãnaa enesia. Mʌ̃a bãrã drõãenabemarãa nãwã jarasia: “Mʌ̃a bãrã ume bed̶ea b̶ʌd̶ara ãyã b̶ʌẽ́a. 2 Baribʌrʌ naʌ̃ druad̶e b̶earã ume bed̶ea b̶ʌrãnadua. Mõgara ãdji ãcõrẽ b̶ea itea ʌ̃tʌ pã bueped̶ad̶ada corapetacuad̶adua.” Mãwã jarad̶amĩna bãrãba ĩjãnaẽ́ basía. ¿Cãrẽ cãrẽã mãwã od̶aẽ́ basi? 3 Bãrãba ĩjãnaẽ́ bẽrã mʌ̃a jaraya: puru naʌ̃ druad̶e b̶eara mʌ̃a waa bãrã quĩrãpitabemada ãyã jʌretaẽ́a. Ãtebʌrʌ soaba bãrã ẽcarrad̶e ubʌda quĩrãca ãdjirãneba bãrãra bia mĩga panania. Maʌ̃ awara bãrãba ãdji ãcõrẽ b̶ea ẽpẽnaped̶a bio biẽ́ panenia.–\\n4 Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaba mãwã jarasid̶e jũma israelerãra jĩgua jĩã duanesid̶aa. 5 Maʌ̃ bẽrã mama trʌ̃ b̶ʌsid̶aa Boquiʌ̃.* Hebreo bed̶ead̶e Boquiʌ̃ trʌ̃ba jara b̶ʌa “jĩãbadarã.” Idjab̶a mama animarãda Ãcõrẽa babue diasid̶aa.\\n6 Josueba israelerã wãbisid̶e ãdjia edaped̶ad̶a ẽjũãza wãsid̶aa.† Josue 24:1-28. 7 Josue zocai b̶asid̶e israelerãba Ãcõrẽra ẽpẽ panasid̶aa. Idji jaid̶ad̶acarea dji bororã idji ume panana zocai panasid̶ad̶e bid̶a ãdjirãba ẽpẽ panasid̶aa. Maʌ̃ bororãba jũma unusid̶aa Ãcõrẽba israelerã itea od̶ada.\\n8 Nuʌ̃ warra Josue Ãcõrẽ nezocara 110 poa b̶asid̶e jaid̶asia. 9 Timnat-sera abadad̶e idjia edad̶a ẽjũãne israelerãba idjira tʌb̶arisid̶aa. Maʌ̃ ẽjũãra Epraiʌ̃ eyaid̶a b̶ʌ druad̶e b̶ʌa Gaa eya caita. 10 Josue ewarid̶ebemarã jũma jaid̶aped̶ad̶acarea ãdjid̶eba yõped̶ad̶arãba Ãcõrẽra, idjia israelerã itea o b̶ad̶a sid̶a quĩrãdoasid̶aa.\\nIsraelerãba Ãcõrẽ igaraped̶ad̶a\\n11 Mãwãnacarea israelerãba Ãcõrẽ quĩrãpita cadjiruada osid̶aa. Jʌwaba od̶a ãcõrẽ Baal abadada ẽpẽsid̶aa. 12 Ãcõrẽba ãdji drõã naẽnabemarãra Egiptod̶eba ẽdrʌ edad̶amĩna idjira igarad̶aped̶a ãdji caita b̶earã ãcõrẽda ẽpẽsid̶aa. Mãwã Ãcõrẽra quĩrũbisid̶aa. 13 Ãdjirãba Ãcõrẽra igarad̶aped̶a Baal abadada, Astarte abada sid̶a ẽpẽsid̶aa. 14 Maʌ̃ carea Ãcõrẽra israelerã ume bio quĩrũsia. Maʌ̃ba idjia ne drʌabadarãa ãdjia erob̶eara idu jãrĩbisia. Idjab̶a ãdji dji quĩrũa ãdjirãra idu poyabisia. Djõbʌdad̶e israelerãba waa poyad̶aẽ́ basía. 15 Djõne wãbʌdaza Ãcõrẽra dji quĩrũare djõbadjia. Maʌ̃ bẽrã israelerãba poyad̶aca basía Ãcõrẽba naẽna jarad̶a quĩrãca. Mãwã bia mĩga duanabadjid̶aa.\\nÃcõrẽba ẽdrʌ b̶ʌbadarã diad̶a\\n16 Mãwã bia mĩga panʌne Ãcõrẽba ʌ̃cʌrʌ ẽberãrãda b̶ʌbadjia israelerãra ne drʌabadarã jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌd̶amãrẽã. 17 Baribʌrʌ israelerãba maʌ̃ ẽdrʌ b̶ʌbadarã bed̶eara ĩjãnaca basía. Ãtebʌrʌ dãrãẽ́ne Ãcõrẽra wayacusa igarad̶aped̶a dewara ãcõrẽ b̶eada ẽpẽnaped̶a bia bed̶eabadjid̶aa. Ãcõrẽba obi jarad̶ara ãdji drõã naẽnabemaba ĩjã o pananamĩna ãdjirãba ĩjã od̶aẽ́ basía. 18 Dji quĩrũba ãdjirã biẽ́ o panʌne bia mĩga panʌ bẽrã ãdub̶a mĩã sopua bed̶eabadjid̶aa. Ãcõrẽba maʌ̃ ũrĩbʌrʌza ãdjirãra quĩrã djuburiaped̶a ab̶a b̶ʌbadjia ãdjirã dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌmãrẽã. Ãcõrẽra maʌ̃ ẽberã ume b̶ʌ bẽrã idji zocai b̶ʌmisa israelerãra dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌbadjia. 19 Baribʌrʌ dji ẽdrʌ b̶ʌbari jaid̶ad̶acarea israelerãba wayacusa dewara ãcõrẽ b̶eada ẽpẽnaped̶a bia bed̶eabadjid̶aa. Maʌ̃ cadjirua obʌdaza ãdji djibarirãba oped̶ad̶a cãyãbara aud̶uara obadjid̶aa. Cʌwʌrʌ zaread̶eba ãdjia cadjirua obadara igarad̶aca basía. 20 Maʌ̃ carea Ãcõrẽra israelerã ume bio quĩrũped̶a nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃a israelerã drõã naẽnabemarã ume bed̶ea b̶ʌd̶ara naʌ̃ ẽberãrãba igarasid̶aa. Mʌ̃a jarad̶ara ĩjãnacaa. 21 Maʌ̃ bẽrã puru b̶ea Josueba poyad̶aẽ́ra mʌ̃a israelerã quĩrãpitabemada ni ab̶a bid̶a ãyã jʌretaẽ́a.–\\n22 Ãcõrẽba maʌ̃ puru b̶eara Canaaʌ̃ druad̶e idu b̶ebisia israelerãba idjida ẽpẽni cawaya ãdji drõã naẽnabemaba ẽpẽped̶ad̶a quĩrãca. 23 Josue ewarid̶e Ãcõrẽba maʌ̃ puru b̶eara ãyã jʌretaẽ́ basía. Idjia Josuéa poyabiẽ́ basía, ãtebʌrʌ Canaaʌ̃ druad̶e idu b̶ebisia.\\n*2:5 Hebreo bed̶ead̶e Boquiʌ̃ trʌ̃ba jara b̶ʌa “jĩãbadarã.”\\n†2:6 Josue 24:1-28.","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 SAN PEDRO 3\\n1 Yʉ mairã, tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucasʉocatore bajiro mʉare tudiucaja yʉ, Cristo ocare masiritimenane, quẽnaro mʉa tʉoĩacõa ñarotire yigʉ. 2 Tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna goti rĩjoro yimasirere mʉa masiritibetirotire bojaja yʉ. To yicõari, mani ʉjʉ, rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotire yʉare ĩ gotimasiocatire, mʉare yʉa gotimasiocatire quẽne mʉa masiritibetirotire bojaja.\\n3 Ti oca ñamasuse ado bajiro gotiaja: Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, adigodojʉ ĩ tudiejarotire mani tʉoĩa yuñajare, manire ajatud'irʉarãma gãjerã. Ĩna ñarʉarãma ĩna masune ĩna bojarore bajiro rĩne yirã. 4 Ado bajiro manire ajatud'irʉarãma: “ ‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma, ĩ gotiriarore bajiro me bajiami. Tudiejabeami. Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñaboacana, to yicõari, mani jacʉa ñaboacana quẽne bajireacõa tʉjacama. Ĩnare catiobeticami. Adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasiriarodojʉ ñamasiriarore bajirone bajicõa ñaja adirʉ̃mʉri quẽne. ‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma ĩ gotire, ñie vaja maja ti”, manire yiajatud'irʉarãma. 5 To bajiro tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasirere masimena ñarãma. Mani jacʉ Dios jediro masigʉ̃ ñari, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne rujeomasiñuju. Ĩ rotise sʉorine sita oco vatoajʉ ñare ruyuamasiñuju. To bajiro yicõari, ocore quẽne ricati ti ñarotire yimasiñuju. 6 To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ti vãmere bajirone bajicõa ñabetimasiñuju. Berojʉ, “Oco ñasʉocatore bajiro tudirujiasa quẽna” ĩ yirotimasire sʉorine adi macarʉcʉro jedirone oco ñamʉse rãca ruureajeocõamasiñuju ĩ. 7 To bajiro ĩ yirotimasiriarore bajirone bajimʉorʉ̃gõrʉaroja, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne Dios ĩ soerearotirʉ̃mʉ ti ejaro. Tirʉ̃mʉne mani ʉjʉ, tudiejacõari, rojose yirũgũriarãre ĩabesecõari, “Rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉarãja”, ĩnare yirotirʉcʉmi.\\n8 Yʉ mairã, adi vãme ñamasuri vãmere masiritibetirʉarãja mʉa: Mani ʉjʉ ĩ ĩajama, mil ñaricʉ̃mari ñaja cojorʉ̃mʉ. To bajicõari, cojorʉ̃mʉ ñaja mil ñaricʉ̃mari cõro, ĩ ĩajama. To bajiro yʉ yijama, “Cʉ̃mari mani cõĩarore bajiro cõĩabeami mani ʉjʉ” yigʉ yaja. 9 “Ĩ gotirore bajiro yigʉ ñaboarine, guaro ejatĩmabecʉmi maji. To bajiro ĩ bajisere manire tegʉ bajigʉmi” gãjerã ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. To bajiro me bajigʉmi. Gãjerã quẽne rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩna yirotire yugʉ bajigʉmi maji. Masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vabetirotire bojaami mani ʉjʉ.\\n10 Tire yuboarine, “To cõrone tudivarʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉne ejarʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarore quẽne, “To cõro ñaro juarudigʉ ejarʉcʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉaroja Cristo ĩ ejaroti quẽne. Ĩ tudiejarirʉ̃mʉ õ vecajʉ güioro ocaruyurʉaroja. Ti ocaruyuse rãcane õ vecaye jediro yayicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye jedirore soereajeocõarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja yuja.\\n11 Adi macarʉcʉroaye jediro ʉ̃jʉyayiroti ti ñajare, Dios rĩare bajiro bajirã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. 12 Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ quẽnaro ñayurʉarãja mʉa. To bajiri ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña, yoaro me ĩ ejarotire bojarã ñari. Ĩ ejarirʉ̃mʉne õ vecaye jediro ʉ̃jʉjedicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye quẽne bʉto ti asijare, ocoacoarʉaroja. 13 To bajiro bajiroti ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽna adi macarʉcʉroayere, to yicõari, õ vecayere quẽne reajeocõari, quẽnase rĩne mame rujeovasoarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩavariquẽnaja mani. To bajiro ĩ yiro berojʉre Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã rĩne catirʉarãma.\\n14 To bajiri, yʉ mairã, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña mʉa, “Mani ʉjʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉjʉ, ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’ ĩ yiĩavariquẽnarona ñarãsa” yirã. 15 Mani ʉjʉ, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeami maji, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosagʉsa” yigʉ. Tire bajirone gotiyuja mani maigʉ̃, Pablo manire ĩ ucacõare quẽne. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, quẽnaro ĩre ejarẽmoñumi Dios. 16 Gãjerãre ĩ ucacõare quẽne, tocãrãcajine ĩ ucajama, tire bajiro rĩne gotirũgũñumi. Ĩ ucarere, cojo vãme mani ajimasirʉajama, josari ñaja. Josase ti ñajare, tire ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena. Dios ocare quẽne ĩna buejama, ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani ʉjʉ ĩ cõarona ñarãma.\\n17 Yʉ mairã, socase ĩna gotimasiorotire mʉare yʉ gotisere jẽre masirãja mʉa. Tire masirã ñari, “Diore ajimena, socase ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo oca riojo gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarobe” yirã, quẽnaro tire tʉoĩamasiri ñaña. 18 Jesucristo ñaami mani ʉjʉ. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiro yir'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrũtuasa mʉa, “Quẽnagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yami” yimasicõari, bʉtobʉsa gãmerã maiña mʉa. “Ñamasugʉ̃ ñaami”, Jesucristore yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja.","num_words":672,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 San Pedro 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pedro bácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede yóbocayoca paperayocare. Apevʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ judíova Jesúre jʉ aipõevare, ne joborõare jocarĩ dajocaivʉ bácavʉre, cʉrãjivʉre apenoa joborõai, die ãmiá Ponto, aru Galacia, Capadocia, Asia, aru Bitinia máre (1 P 1:1). Ʉbenita obedivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ caivʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pedro bácʉ judíovacacʉ barejaquémavʉ. Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ. Lucas bácʉ toivarejaquemavʉ Pedro bácʉi borore Hch 1:12-5:42 aru 9:32-12:19 aru cap. 15. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 64 d.C. Ʉbenita ã́ĩmaro Pedro bácʉ ʉ̃i cʉriĩmaro ʉ̃i toivacaiyede diyocare caivʉ majibevʉ. Apevʉ “Babilonia ãmicʉriĩmaroi cʉrejaquemavʉ” arĩ, aru apevʉ “Roma ãmicʉriĩmaroi cʉrejaquemavʉ”, arĩ dápiaivʉbu.\\nToivacarejaquemavʉ Jesúre jʉ aipõeva, ne me jã́rajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne jʉjovabenajiyepe ayʉ náre ne bueiye jãve ãmeque, ne vainí tʉrĩ bíjabenajiyepe ayʉ ne jʉ aiyede jarʉvarĩ (3:17). Coyʉrejaquemavʉ aipe ãrojae jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare (1:1-15), aru aipe ãrojae máquede Jesúi jã́d̶ovaiye báquede meacʉ bajure aru Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõeva mácavʉ ne yávaiye jãvene (1:16-21), aipe ãrojaene borocʉede bueivʉ ne coyʉiyede (cap. 2), aru aipe ãrojaene Jesucristoi copaidaquiyede (cap. 3).\\n1 Yʉ́bu Simón Pedro, Jesucristore memecayʉ aru ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Toivacaivʉ yʉ mʉjare, jʉ aivʉre cũinátʉrʉ ñʉjaque Jʉ̃menijicʉre, majare mead̶aipõecʉ pʉeno meacʉ baju Jesucristore. 2 Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ me cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva pʉeno baju mʉje majiéque maje jabocʉre.\\nJesúre jʉ aipõeva ne mearo d̶aino\\n3 Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶aibi majare Jesucristore, ñai cutuyʉ bácʉre majare, maje ʉ̃ jina marajiyépe ayʉ. Cutuibi majare, maje cʉvarãjiyepe ayʉ me ʉ̃́pe aru maje d̶arãjiyepe ayʉ mearore ʉ̃i d̶aiyepe. Caride maje coreóvaiye boje Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ cʉvare d̶aibi majare caiye jaʉéde majare, maje cʉrãjiyepe ayʉ me ʉ̃i jã́inoi, ʉ̃́re memecaivʉ ʉ̃i parʉéque. 4 Ijãravʉcavʉ ãmena ãmeina dápiad̶ama aru ãmed̶ad̶ama ne ãmeina d̶aiyʉepe. Que teni bíjare nʉñama na. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ pʉeno meacʉ baju me dápiaibi aru me d̶aibi máre. Que teni cʉbi me cainʉmʉa. Aru Jʉ̃menijicʉ “Mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i ʉrarõ mearo aino mácarõque, bíjabede d̶aibi mʉjare, yópe ne bʉoimarare dupini nʉre d̶aiyepe, mʉje cʉrãjiyepe ayʉ me ʉ̃́pe. Que baru mʉja meara, me dápiaivʉ, me d̶aivʉ máre bʉojarãjivʉbu. 5 Que baru jaʉvʉ mʉjare mʉje memenajiye, mʉje cʉrãjiyepe aivʉ me Jʉ̃menijicʉi jã́inoi. Javede jʉ ad̶avʉ̃ Jesucristore. Jʉ arĩ, meara tejarã mʉja. Meara teni, coreóvajarã mearore aru ãmenore máre. 6 Mearore aru ãmenore máre coreóvarĩ, d̶aicõjejara me mʉje dápiaiyede aru mʉje d̶aiyede máre. D̶aicõjeni mʉje baju me, napijara mʉja. Napini, me cʉjarã mʉja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe ʉ̃́re memecaivʉ. 7 Me cʉrĩ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe ʉ̃́re memecarĩ, ʉjarã mʉja apevʉ Jesúre jʉ aivʉre yópe mʉje ʉepe mʉjeyovare. Aru ʉrĩ apevʉ Jesúre jʉ aivʉre, ʉjarã mʉja caivʉre máre.\\n8 Mʉja d̶aivʉ baru diede, aru caijãravʉa pʉeno baju d̶aivʉ baru diede, jũracʉbenamu mʉja. Aru mʉje d̶aiye bojecʉbe ãmequiyebu. Quénora ʉetʉbevʉva memecarãjivʉbu mʉja, mʉje coreóvaiye boje me maje jabocʉ Jesucristore. 9 Ʉbenita ñai d̶abecʉ baru diede aru die jaʉru ʉ̃́re, yópe põecʉpe joarõi jã́ri eabecʉ mimini quĩ́jino jã́ñʉ joabenoi, nopedeca jápiarĩ eabecʉ cavarõ mearoquede, Jʉ̃menijicʉ jinore coreóvabebi. Quénora jápiarĩ eayʉ ijãravʉquede, coreóvaibi diede. Ʉ̃́recabe ãrʉmeteyʉ Jʉ̃menijicʉi ãrʉmeteiye báquede ʉ̃i ãmeina teiye báquede aru Jʉ̃menijicʉi jarʉvaiye báquede ʉ̃i boropatejʉroe báquede. 10 Mʉja, jívʉ, que baru mʉje memecaiye méque, mʉje d̶aiye mearoque máre, coreóvare d̶ajarã jãve Jʉ̃menijicʉi beoiye báquede mʉjare, ʉ̃i cutuiye báquede máre. Que d̶aivʉ baru, mʉja ye vainí tʉrĩ bíjabenamu Jʉ̃menijicʉre jocarĩ. 11 Que baru torojʉrĩ copʉ etaimara márajivʉbu mʉja maje jabocʉ Jesucristo, majare mead̶ayʉ, ʉ̃i jaboteino cũiménoi.\\n12 Que baru ãrʉre cure d̶aiyʉvʉ yʉ mʉjare cainʉmʉa iye yávaiye ji coyʉiyede. Javede mʉja coreóvarejaquemavʉ diede aru jʉ arejaquemavʉ iye yávaiyede jãvene ne bueiye báquede mʉjare. 13 Meavʉ ãrʉre d̶ayʉ mʉjare ji cʉede cãreja ijãravʉi iye yávaiye méne ji coyʉiyede, mʉje dápiare nʉrajiyepe ayʉ diede. 14 Maumejie yaicʉ́yʉmu yʉ yópe maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i majide d̶aiye báquepe yʉre. 15 Que baru d̶aquijivʉ yʉ caiyede ji oainope, mʉje ãrʉri bʉojarãjiyepe ayʉ caiye iye yávaiye méne ji yainíburu yóbore máre.\\nIna Jesucristo meacʉ bajure jã́ivʉ bácavʉ ne coyʉino\\n(Mt 17.1-5; Mr 9.2-7; Lc 9.28-35)\\n16 Borocʉbedejacarã mʉjare ñʉje bueiye báquede maje jabocʉ Jesucristoi parʉéde. Aru borocʉbedejacarã mʉjare ñʉje bueiye báquede dacʉyʉre cojedeca ijãravʉi. Ñʉje bueiye báque ñʉje baju dápiaiye ãmevʉ. Quénora ñʉjavacari jã́rejacarã ñʉje baju ñʉje yacorʉaque Cristoi ʉrarõ parʉéde. 17 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉvacari pued̶arejame Jesúre aru mearore jídejame ʉ̃́re ʉ̃i aiye báquede ʉ̃i yávaino mearoque: “Ñaime jímacʉ, ji ʉmʉ. Torojʉvʉ yʉ ʉ̃́re”, arejame. 18 Aru ñʉjavacari jápiarejacarã ñʉje baju ñʉje cámucobeaque iye yávaino mácarõre cavarõ mearore jocarĩ ñʉje cʉe báquede Jesucristoque dicũ cʉ̃racũ meacũ bajui, Jʉ̃menijicʉi cʉe báque boje nore.\\n19 Ñʉje jã́ino mácarõ aru ñʉje jápiaino mácarõ máre nopedecabu iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaiye báquepe javede. Que baru iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaiye báqueque ʉ̃ jã́d̶ovaimi jãvene ñʉje coyʉiyede iye vaiye báquede ñʉjare. Jápiarĩ ad̶ajarã mʉja iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaiye báquede. Yópe pẽoibʉque põeva ne quĩ́jino jã́ri eaiyepe ñeminoi pʉ miad̶áe tʉiyeta aru aviá ʉ̃i boiyeta ne jã́rajiyepe aivʉ me, nopedeca iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaiye báqueque ʉ̃ coreóvare d̶aibi mʉjare quĩ́jino pʉ Jesucristoi copaidaiyeta, ʉ̃i coreóvare d̶aquiyede mʉjare me caiyede mʉje ũmei. 20 Mamarʉmʉ coreóvajarã mʉja iyede: Põecʉ cʉbebi ʉ̃i baju coyʉrĩ bʉojayʉ aipe aiyʉrõre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaino mácarõre ʉ̃i toivaicõjeino mácarõre ʉ̃i yávaiyede. 21 Que baru ʉ̃i yávaiyede coyʉcayʉ bácʉ cʉbedejaquemavʉ coyʉyʉ bácʉ ʉ̃i baju dápiainore yópe ʉ̃i baju ʉrõpe. Quénora caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaivʉ bácavʉ memecarejaquemavʉ ʉ̃́re. Aru coyʉrejaquemavʉ ʉ̃i dápiaiyede yópe ʉ̃i ʉrõpe. Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo coyʉicõjenejaquemavʉ na mácavʉre.","num_words":848,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.021,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 8\\n☰ JOÃO 8 ◀ ▶\\n1 Odaa Jesus jiɡ̶igo minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi anodita me “Lojotaɡ̶adi Oliveira”.\\nAca iwaalo ane doɡ̶olaɡ̶ataka\\n2 Igaanaɡ̶a eledi noko, naɡ̶a yapacaɡ̶atege nigoi, jiɡ̶igotace Jesus minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Ijotawece niɡ̶ijo oko-nelegi odilapodetelogo. Naɡ̶a nicotedini, odaa ja niiɡ̶axitediniwace. 3 Niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ijaaɡ̶ijoa fariseutedi oyadeegitalo Jesus aca iwaalo, odaa joɡ̶owo me dabidite lodoe niɡ̶idi noiigi-nelegi. Naɡ̶aca iwaalo odibateloco me doɡ̶olaɡ̶ataka. 4 Odaa moditalo Jesus, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a. Naɡ̶ada iwaalo odibateloco me doɡ̶olaɡ̶ataka. 5 Odaa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, Moisés ane iditedini, oniiɡ̶etoɡ̶owa me inigidaaɡ̶atice jatiiɡ̶ata wetiɡ̶a naɡ̶ana iwaalo ane doɡ̶olaɡ̶ataka me jeloataɡ̶a. Pida baɡ̶akaami, amaɡ̶aɡ̶a ida ica anakati me leeditibige me eniɡ̶ata?” 6 Moditalo Jesus niɡ̶inoa lotaɡ̶a onidaaɡ̶ida modineetalo, domoɡ̶odoletibige ane leeɡ̶odi modakapetege. Pida aniniɡ̶odi. Naɡ̶a dakagitedini, odaa ja iditedinigi iiɡ̶o datikate nibedona.\\n7 Odopitibigelogo moige Jesus. Odaa ja dabiditedini, odaa jeɡ̶eetediogi, “Nigica niɡ̶ina akaamitiwaji ane diɡ̶ica meo anigetiɡ̶ida loenatagi ane beyagi, jiɡ̶iniaa leeditibige modoejegi me yokoleteloco wetiɡ̶a naɡ̶ada iwaalo”. 8 Naɡ̶a dakagitacedini, odaa ja iditacedinigi iiɡ̶o. 9 Igaanaɡ̶a owajipatalo niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a, odaa ijotawece opitibeci oninitecibeci dinilotice, leeɡ̶odi odeemitetece maɡ̶aɡ̶a inoa libeyaceɡ̶eco. Odoejedipi niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi me noditicoaci. Odaa yeyaɡ̶atedice iniokaaniɡ̶iniwateda Jesus ajaaɡ̶ajo iwaalo ane dabidite lodoe niɡ̶ijo noiigi-nelegi. 10 Igaanaɡ̶a dabiditedini Jesus, odaa ja nadi naɡ̶ajo iwaalo mokanaɡ̶adatece. Odaa jeɡ̶eeteta, “Igaataɡ̶a ijo anodakapetaɡ̶agi, anetiɡ̶adatameɡ̶enitice? Aɡ̶ica ane nenyaɡ̶ati ijoa anodi me leeditibige metiɡ̶adiloikatiti?” 11 Naɡ̶a niniɡ̶odi meetalo, “Aɡ̶ica ane nenyaɡ̶ati, Iniwa-aagodi”. Odaa jeɡ̶eeteta Jesus, “Ee aɡ̶akaami ilaagete. Emii opili, pida jinaɡ̶aleeɡ̶awii ɡ̶adoenatagi ane beyagi”.\\nJesus nilokokena inatawece oko\\n12 Odaa Jesus jeɡ̶eetacediogi, “Niɡ̶ida mee Ee iciagi macataɡ̶a naɡ̶ana lokokena ane naloteloco inatawece oko digoina iiɡ̶o. Niɡ̶ina oko ane niotici ani nilokokena aneo me yewiɡ̶a oko, aliciagi niɡ̶ina oko anigotigi nexocaɡ̶a”.\\n13 Odaa moditalo niɡ̶ijoa fariseutedi, “Akamaɡ̶a ɡ̶adalaki anakaami. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶adotaɡ̶a aɡ̶ica niwaló.” 14 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Idaaɡ̶ida nige emeɡ̶ejitece ane Ee, pida yotaɡ̶a baɡ̶a diniwaloe, ejitece anewi. Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi ane jicoɡ̶oticogi codaa jowooɡ̶odi ane jopiticogi. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶owooɡ̶oti ane jicoɡ̶oticogi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ica ane jopiticogi aɡ̶owooɡ̶oti. 15 Niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiɡ̶oati oko inokina anee mini me yeloɡ̶o, ane lakatigi, pida Ee aidiɡ̶oadita oko. 16 Anaɡ̶a jiwi oko natigide, pida nige jiwi anodaaɡ̶eeta jao niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa anewi. Igaataɡ̶a aɡ̶oka eetece me jiwi oko anee. Pida Eiodi ane idimonya iniwa meetaɡ̶a. 17 Maditaɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶axi ane iwotelogo ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco diniditeloco niɡ̶ina iniwataale oko me niwoditiwage, odaa niɡ̶ina ane ligegi ewi, leeɡ̶odi niwoditiwage. 18 Ee ejitece ane Ee, codaa Eiodi ane idimonya eledi eetetece anodaaɡ̶eji”.\\n19 Odaa joɡ̶oige, moditalo, “Igame diɡ̶etedigi icoa ɡ̶adiodi?” Naɡ̶a igidi Jesus, meetediogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶adowooɡ̶oti, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icoateda mowooɡ̶oti Eiodi. Daɡ̶adowooɡ̶otitiwaji, daɡ̶anagawini aaɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti Eiodi”.\\n20 Meetetece Jesus niɡ̶inoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo me diiɡ̶axinaɡ̶a catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ipegitetege aca niwokodaɡ̶axi anoyate niɡ̶inoa dinyeelo anoyajigotalo Aneotedoɡ̶oji. Aɡ̶ica ane dibatalo Jesus me niwilo, igaataɡ̶a aniɡ̶icota limedi me yeleo.\\nOdigikatece aniniwa Jesus\\n21 Odaa jeɡ̶eetacediogi Jesus, “Niɡ̶ida me Ee icota me jopi. Domoɡ̶oleetibigijitiwaji. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji idokeeta me ɡ̶ademaɡ̶awadi ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Aɡ̶akatitiwaji deɡ̶emii ane jopiticogi”. 22 Odaa niɡ̶ijo lacilodi judeutedi dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Meetedoɡ̶owa me daɡ̶a jakataɡ̶a miniɡ̶a ica anopitedicogi. Migigo dineloadi?”\\n23 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Akaami niɡ̶eladimigipitedigitiwaji digoina iiɡ̶o. Pida Ee baɡ̶a iɡ̶eladi digoida ditibigimedi. Akaami niɡ̶eladimigipitedigitiwaji niɡ̶ina iiɡ̶o, pida Ee baadaɡ̶a iɡ̶eladi. 24 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitaɡ̶awatiwaji malee ɡ̶ademaɡ̶awadi ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Nige daɡ̶a iwaɡ̶atitatiwaji ane Ee, odaa nige ɡ̶adelewitiwaji ɡ̶ademaɡ̶awadi ɡ̶abeyaceɡ̶eco”.\\n25 Odaa joɡ̶oige, moditalo, “Ida makaami amakaami?” Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Niɡ̶ijo maleeka idinojogotini me jiba neɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji ane Ee. 26 Owidi inoa anejitece me jakapetaɡ̶agitiwaji, codaa akaami ilaagetedipi. Pida jajipatalo lotaɡ̶a Niɡ̶ijoa ane idimonya, codaa jiɡ̶inokinoateda mejitiogi niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o. Igaataɡ̶a Niɡ̶ijoa ane idimonya, ewi”.\\n27 Aɡ̶oyowooɡ̶odi Jesus me yalaɡ̶ate Aneotedoɡ̶oji, ane Eliodi. 28 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meetediogi Jesus, “Nigotoniteditiwaji meloati Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji ane Ee. Icota mowooɡ̶otitiwaji me diɡ̶ica ane jao ane emaɡ̶a inaɡ̶atetigi. Pida ejitaɡ̶awa inokinoateda ane idiiɡ̶axitetece Eiodi. 29 Niɡ̶ijoa ane idimonya etiniwa meetaɡ̶a. Aɡ̶ica daɡ̶a idika doɡ̶oka eetece, igaataɡ̶a idioka limedi me jao ane yemaa”. 30 Niɡ̶ijo neɡ̶ee Jesus niɡ̶inoa lotaɡ̶a, eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi mewi me Aneotedoɡ̶oji ane nimonya.\\nIca niotagi iniaa ica ane daɡ̶a niotagi\\n31 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus niɡ̶ijoa judeutedi anoyiwaɡ̶adi, “Nigidioka limeditatiwaji me iwaɡ̶ati yotaɡ̶a, odaa jaɡ̶akaami niɡ̶ina anewi moniotici. 32 Odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji anewi, codaa niɡ̶ida anewi ɡ̶adikaniticetiwaji”. 33 Odaa joɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Niɡ̶ida moko ida anejinaɡ̶atege licoɡ̶egi Abraão. Aniɡ̶ica daɡ̶a etiɡ̶odiotage. Igame leeɡ̶odi ina menitoɡ̶owa metiɡ̶odikatice? Igaataɡ̶a aɡ̶oko niwilogojegipi.”\\n34 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Ewi mejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ina anidioka limedi meo ane beyagi, joaniɡ̶iniaa liotagi nibeyacaɡ̶a. 35 Niɡ̶ina niotagi aɡ̶idioka limedi me yakadi midiaaɡ̶itigi liɡ̶eladi niotagodi. Pida niɡ̶ina nionigi biɡ̶idioka limedi me itiogi loiigiwepodi. 36 Nige Aneotedoɡ̶oji Lionigi ɡ̶adowilecenitetematiwaji ɡ̶abeyaceɡ̶eco me ɡ̶adikanitedice, odaa beɡ̶ewi madinikaniticoace. 37 Jowooɡ̶oditiwaji mida anenitege licoɡ̶egi Abraão, pida oleetibigetiwaji madeloati, leeɡ̶odi aɡ̶abaategetiwaji iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. 38 Ejitece niɡ̶inoa ane nikeetediwa Eiodi. Odaa akaamitiwaji jaɡ̶aɡ̶a iwitece niɡ̶ina anaɡ̶aɡ̶a iiɡ̶axitaɡ̶adici ɡ̶adiodi”.\\n39 Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Ewi me ɡ̶odiodi Abraão”. Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Daɡ̶akaami lionigipitetiwaji Abraão, daɡ̶anagawini awii liciagi niɡ̶ijoa loenataka. 40 Pida jeɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji anewi, yajipakegitalo Aneotedoɡ̶oji. Pida eɡ̶idaaɡ̶enitiwaji moleetibige madeloati. Abraão aɡ̶ica deɡ̶eo liciagi. 41 Niɡ̶ida makaamitiwaji baɡ̶awii liciagi niɡ̶ijo ɡ̶adiodi”. Noɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Iniwa oniniwatece Ǥodiodi, ane Aneotedoɡ̶oji. Mina oko lionigipi, anewi me lionigipi.”\\n42 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Digawinitiwaji, deɡ̶ewi me Ǥadiodi Aneotedoɡ̶oji, daɡ̶anagawini ademaani, igaataɡ̶a Ee Lionigi, codaa jiɡ̶idaa jicoɡ̶oticogi miniwataɡ̶a. Aneɡ̶emaɡ̶a yoniciwaɡ̶a me janagi, pida jiɡ̶iniaa idiiɡ̶e. 43 Aɡ̶owooɡ̶otitetiwaji ane diitigi niɡ̶inoa yotaɡ̶a, leeɡ̶odi aɡ̶emaani mabaatege iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. 44 Akaami lionigipitetiwaji diaabo, codaa inoka emaani mawii niɡ̶ica ane yemaa. Niɡ̶ijo maleeka igo niɡ̶ina iiɡ̶o, naɡ̶akaa ɡ̶onematagodi. Aɡ̶ica aneetege niɡ̶ica anewi, igaataɡ̶a minitaɡ̶a aɡ̶ica anewi. Niɡ̶ina me diwitaka, eo niɡ̶ica anepaa lakatigi, igaataɡ̶a awitakegi. Codaa eliodi inoatawece niwitakeco. 45 Aɡ̶iwaɡ̶atitiwaji niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa, igaataɡ̶a ejitece niɡ̶ina anewi. 46 Aɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji ane yakadi me nikeetiwa mida ibeyaceɡ̶egi. Nigejitece anewi, igame leeɡ̶odi me daɡ̶a iwaɡ̶atitedatiwaji yotaɡ̶a? 47 Niɡ̶ina ane nebi Aneotedoɡ̶oji, watacotece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶atacolitece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, igaataɡ̶a aɡ̶ica ane enitegetetiwaji”.\\nAniɡ̶icatibige diɡ̶ica Abraão niɡ̶iniwa Jesus\\n48 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi moditalo Jesus, “Ja jowooɡ̶otaɡ̶a mewi niɡ̶ijo anejinaɡ̶ata, makaami elatibige noiigi samaritaano, codaa niɡ̶ida makaami ejime dakatiwaɡ̶aji niwigo abeyaceɡ̶egi”. 49 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Aɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi meetaɡ̶a. Pida joɡ̶etetalo Eiodi, pida akaamitiwaji baadaɡ̶a eemiteetibigiji, leeɡ̶odi otaɡ̶anitibigiji. 50 Aidinabaketibece daɡ̶a emaɡ̶a joletibige me ideloɡ̶o. Pida ini anepaɡ̶a doletibige me doɡ̶etetiwa, codaa me ikee anewi. 51 Ewi mejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ina aneyiwaɡ̶adi yotaɡ̶a, aɡ̶alee yeleo”.\\n52 Odaa moditalo niɡ̶ijoa judeutedi, “Niɡ̶ina natigide aɡ̶alee jawienatakanaɡ̶a me dakatiwaɡ̶aji niwigo abeyaceɡ̶egi. Abraão akaa yeleo, niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko eledi akaa nigo. Pida akaami meni niɡ̶ina aneyiwaɡ̶adi ɡ̶adotaɡ̶a me daɡ̶adiaa yeleo. 53 Domige daɡ̶axa makaami ɡ̶oneɡ̶egi, agodaɡ̶a ɡ̶adiciagi ɡ̶odiodi Abraão anakaa yeleo? Eleditace domige anaɡ̶axaateloco niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko baanaɡ̶a akaa nigo? Meni manaɡ̶axaateloco, pida awitaka!”\\n54 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Deɡ̶emaɡ̶a jao me ideloɡ̶o, aɡ̶ica jao. Pida Eiodi doɡ̶etetediwa. Odaa akaamitiwaji meni me Ǥanoenoɡ̶odi. 55 Pida aɡ̶ica doɡ̶owooɡ̶otitetiwaji. Pida Ee baɡ̶a jowooɡ̶odi. Deɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji me diɡ̶icoateda me jowooɡ̶odi, odaa jeɡ̶ee awitakegi, digo anenitiwaji mawitaka. Pida jowooɡ̶odi Eiodi, codaa mejiwaɡ̶adi lotaɡ̶a. 56 Jotigide ɡ̶anelokoditiwaji Abraão ninitibece naɡ̶a yowooɡ̶odi micota noko me janagi niɡ̶ina iiɡ̶o. Naɡ̶a yowooɡ̶odi niɡ̶ijo noko, odaa ja ninitibece”.\\n57 Pida moditalo, “Niɡ̶ida makaami aniɡ̶icoa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a meya-taalia ɡ̶anicaaɡ̶ape. Igamodaaɡ̶ee ica makati manati Abraão?” 58 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Aniɡ̶icatibige Abraão deɡ̶enitini, naɡ̶a Ee, codaa idioka limedi me Ee”. 59 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶odibatalo wetiadi me domaɡ̶a oyokoletelogo, pida Jesus ja dinaɡ̶aditedi. Igotedigi liwigotigi niɡ̶ijo noiigi-nelegi ane dilapode, odaa ja noditedice Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi.","num_words":1121,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji FILIPENSES 2\\nCristo diniwikodetedibece, odaa ele me jaoɡ̶a liciagi\\n1 Niɡ̶ida moko ɡ̶odoniciwadi leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo, codaa ɡ̶odocaɡ̶aneɡ̶e leeɡ̶odi me ɡ̶odemaa, codaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ini mokotaɡ̶a diɡ̶eladetioɡ̶oji codaa me yotaɡ̶aneɡ̶e ɡ̶odaaleɡ̶ena, eo ɡ̶odowoogo, codaa Aneotedoɡ̶oji daɡ̶axa me ɡ̶odiwikode. 2 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jipokotaɡ̶awatiwaji midokida ɡ̶adowoogo, codaa madinemaanitiwaji oleetibige midokida aneni, codaa jipokotaɡ̶awatiwaji mateciɡ̶iteloco niɡ̶ica ane ɡ̶adowoogo codaa niɡ̶ica anemaanitiwaji. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee nigawii niɡ̶ida anejitaɡ̶awa, odaa eliodi me idinitibeci. 3 Jinaɡ̶a domaɡ̶a ica anawii daɡ̶a leeɡ̶odi memaanitiwaji akamokakaami manigaanye, oɡ̶oa, migetaɡ̶a idoka leeɡ̶odi moleetibige me ɡ̶adelokitiwaji. Pida adiniwikodenitibece lodoe niɡ̶ina eledi oko, ademiita niɡ̶ina eledi oko micataɡ̶a daɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi akaamitiwaji. 4 Jinoɡ̶oleetibige niɡ̶ina anakamokakaamitatiwaji mida anawiite, pida oleetibige niɡ̶ina anaɡ̶aɡ̶ida anowo eledi oko.\\n5 Ele midokee moleetibige ɡ̶adowooko me liciaco Jesus Cristo lowooko.\\n6 Anidioka limedi me liciagi Aneotedoɡ̶oji,\\npida ayecewe me liciagi Aneotedoɡ̶oji.\\n7 Idapaɡ̶a yemaa me ika idiwatawece niɡ̶icoa ane nepilidi digoida ditibigimedi.\\nOdaa ja diniwikodetedibece micataɡ̶a niɡ̶ina niotagi,\\ncodaa niɡ̶ijo menagi liciagi okanicodaaɡ̶ica oko.\\n8 Niɡ̶ijo malee liciagi okanicodaaɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa,\\neliodi me diniwikodetedibece,\\ncodaa idapaɡ̶a noleteta me yeleo,\\njoaniɡ̶idaaɡ̶ee eyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji\\nneɡ̶epaa yeleo madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate.\\n9 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote Cristo me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi naɡ̶axatedeloco inoatawece,\\neledi yajigote Liboonaɡ̶adi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi okanicodaaɡ̶ica eledi boonaɡ̶adi.\\n10 Eotedibige micota minatawece oyamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus,\\nodaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee odoɡ̶etetibigimece nigowajipata Liboonaɡ̶adi,\\niditawece aniditigi ditibigimedi,\\ncodaa aninatigi digoina iiɡ̶o,\\ncodaa minoatawece émaɡ̶aɡ̶a catinedi iiɡ̶o.\\n11 Icota miditawece modi lodoe eledi oko codaa me niwicidi,\\nJesus Cristo me Ǥoniotagodi,\\njoaniɡ̶idaaɡ̶ee nige oiweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi.\\nLeeditibige me ɡ̶odiciagi lokokena digoina iiɡ̶o\\n12 Enice yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi, digo mijoataɡ̶a Cristo meyiwaɡ̶adi Eliodi, codaa akaamitiwaji midokee me iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶ijoa iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji, pida daɡ̶axa mida jaoɡ̶a me iwaɡ̶atitetiwaji iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ina me leegitaɡ̶awatiwaji me ɡ̶adotoniticoace. Ele midokee madinoniciwaɡ̶atitiwaji mawii niɡ̶ica aneni me ɡ̶adewiki me diɡ̶icata ɡ̶abatiigi, madoiitalo, codaa me eemiteetigilo Aneotedoɡ̶oji. 13 Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Niɡ̶ijoa anidokee me diba ɡ̶adiwigotigitiwaji, eotedibige moleetibige, codaa makati mawii niɡ̶ica ane yemaa, aneletaɡ̶adomitiwaji.\\n14 Niɡ̶ina nige awiitiwaji okanicodaaɡ̶ica, jinoɡ̶otaɡ̶anitibece leeɡ̶odi ane ɡ̶abakedi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a apetitiwaji. 15-16 Awii niɡ̶ida anejitaɡ̶awatiwaji amanagawini aɡ̶ica ane yakadi mee mawii ane beyagi, odaa aɡ̶ica ɡ̶abatiigitiwaji. Odaa nigidaaɡ̶eni jaɡ̶akaami Aneotedoɡ̶oji lionigipi, aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini ɡ̶abeyaceɡ̶egi, mawaanitege niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyowooɡ̶odi mowote ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa niɡ̶idi oko beyagi. Niɡ̶ida makaamitiwaji ane ideoni liwigotigi niɡ̶idi oko ɡ̶adiciagi niɡ̶inoa yotetitedi ane datale digoida ditibigimedi ane nexocaɡ̶a, niɡ̶ina nige daɡ̶a ikani me iwaɡ̶atakanitiwaji, codaa nige eloɡ̶otitedibece nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, aneo ɡ̶odewiɡ̶a. Niɡ̶ina nige doɡ̶otaɡ̶anitibecetiwaji codaa nige daɡ̶adinotigimadenitatiwaji, awii me idinitibeci niɡ̶ica noko nige dopitedijo Cristo, leeɡ̶odi aɡ̶ica daɡ̶a atooa me idinoniciwaɡ̶adi, aiciagi niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo ane dinenyaɡ̶adi, codaa me diniciticobece me walokodi, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi aniadi, eledi aiciagi niɡ̶ina aneliodi me diba, pida aɡ̶ica nigaanye.\\n17 Niɡ̶ijo oko ane yediatece Aneotedoɡ̶oji okanicodaaɡ̶ica liboonigi me docaɡ̶atalo, odaa leeditibige me nadooɡ̶oditeloco lawodi eijeeɡ̶agi ditibigimedi niɡ̶idi liboonigitalo Aneotedoɡ̶oji. Natigide jaɡ̶anakatonitetiwaji Ǥoniotagodi, odaa ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi liciagi niɡ̶ijo niboonigi anoyajigotalo Aneotedoɡ̶oji. Ee deɡ̶etideloadi, odaa yawodi taɡ̶anado. Codaa yawodi taɡ̶a liciagi niɡ̶ijoa lawodi eijedi ananadooɡ̶oditeloco ditibigimedi niɡ̶ina noɡ̶eedi anoibootalo Aneotedoɡ̶oji. Deɡ̶enotiwa niɡ̶ida niciagi, daɡ̶axa me idinitibeci, codaa makaami inikaɡ̶awepodi. 18 Odaa akaami eleditiwaji aniniitibeci, codaa makaami inikaɡ̶awepodi.\\nTimóteo iniaa Epafrodito\\n19 Niɡ̶ina nige yemaa Ǥoniotagodi Jesus, jalitege me age me jakadi me jiiɡ̶eticogi Timóteo makaamitaɡ̶atiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a jowooɡ̶odi anodaaɡ̶enitatiwaji, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a idioka limedi me jilidaɡ̶aditace me jiba. 20 Igaataɡ̶a iniokini mini meetaɡ̶a codaa ane lowooko liciaco yowooko, codaa beɡ̶ewi me doweditaɡ̶alocotiwaji. 21 Igaataɡ̶a digoina meetaɡ̶a inatawece eledi oko odoletibige niɡ̶ica anidiokidi meletema, idiɡ̶ida aɡ̶odoletibige Jesus Cristo ane yemaa. 22 Pida akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti Timóteo me ikee me yakadi manakatonitiwaji. Timóteo idejigota micataɡ̶a daɡ̶a ionigi, emeɡ̶ee micataɡ̶a deɡ̶ee eliodi. Eliodi me jibaaɡ̶a micataɡ̶a doɡ̶oko niotagipi me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 23 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me niɡ̶iniaaɡ̶ini ane inibeotege me jiiɡ̶eticogi makaamitaɡ̶atiwaji, niɡ̶ina nige jowooɡ̶odi aneji. 24 Pida jinakato Ǥoniotagodi me daɡ̶a leegi, odaa emeɡ̶eeta jakadi mejigo makaamitaɡ̶atiwaji.\\n25 Pida jakadi ina me leeditibige me jiiɡ̶e mopiticogi makaamitaɡ̶atiwaji ɡ̶onioxoa Epafrodito. Ibakawa, codaa meliodi me idinoniciwaɡ̶ataɡ̶a me jeloɡ̶otaɡ̶a nibodicetedi anele, micoataɡ̶a niɡ̶inoa iodaɡ̶awadi ane dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji. Codaa akamaɡ̶akaamitiwaji aniwakateeni me idaxawa, niɡ̶ijo naɡ̶a inoa ane aniaditibige meetaɡ̶a. 26 Jimonya mopi igaataɡ̶a eliodi me ɡ̶adiatitiwaji, codaa eliodi me iwikodetibigaɡ̶ajitiwaji leeɡ̶odi mabodicetibige me deelotika. 27 Ewi mijo me deelotika, codaa ja domaɡ̶a yeleo. Pida Aneotedoɡ̶oji iwikode, codaa aɡ̶ijokijo Epafrodito, pida ee eledi idiwikode Aneotedoɡ̶oji, aidika me ee agecaɡ̶alo. 28 Joaniɡ̶idaa me eneɡ̶egi jemaa me jiiɡ̶eticogi makaamitaɡ̶atiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a anatitace, odaa jaɡ̶aniniitacibecitiwaji, codaa eemoda aɡ̶aleeɡ̶ee agecaɡ̶alo. 29 Odaa jemaa mele mabaatege Epafrodito, igaataɡ̶a eledi nebi Ǥoniotagodi, codaa jemaa maniniitibecitiwaji. Codaa eemiteetibige inatawece oko ane liciagi Epafrodito. 30 Pida leeɡ̶odi adinowedi, odaa ja domaɡ̶a yeleo leeɡ̶odi libakeditema Cristo. Eo niɡ̶ida libakedi me idaxawatece niɡ̶ijo ane daɡ̶akati madaxawanitecetiwaji.","num_words":713,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 25 DES - - Bible Search\\nFestore Pablo ĩgʉ iirare werepʉ\\n1Eropii Festo iri yebague ʉhrenʉ ĩgʉ opʉ ñajara pʉhrʉ, Cesareague árĩdigʉ waha, Jerusaléngue ejapʉ. 2Ero ĩgʉ ejacʉ̃ ĩha pahia oparã, judio masa oparã mera Pablore erã weresãrare wereñorã Festore. 3Pablo ĩgʉ mague wacʉ̃ iri mague ĩgʉre cohre, wejẽdiariñorã ĩgʉre erã. Jerusalén mague aricʉ̃ gameriñorã ĩgʉre wejẽmorã. Eropirã erã õpa Festore ʉpʉtʉ serẽriñorã:\\n—Pablore õguere Jerusaléngue obeoque, arĩ serẽriñorã erã Festore Pablore wejẽdiarã.\\n4Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ, Festo werepʉ erãre:\\n—Dohpaguere Pablo Cesareague peresu ãhrimi. Dohpaguere yʉhʉ erogue wabu iiaa. 5Pablo ĩgʉ ñero iigʉ árĩcʉ̃, mʉa oparã Cesareague yʉ mera waha, ĩgʉre weresãque, arĩpʉ Festo.\\n6Eropigʉ Festo ocho o diez nʉri erã mera ĩgʉ árĩra pʉhrʉ Cesareague dujaa wapʉ. Gajinʉ ĩgʉ dipuwaja moadoreri wihi doagʉ, Pablore aĩgãridorepʉ. 7Eropirã Pablo Festo pohrogue ĩgʉ eracʉ̃, judio masa Jerusaléngue arinirãpʉ Pablo pohro nigui, ĩgʉre bʉrigã weresãnʉgañorã. Eropa weresãquererã “Ihĩ ĩgʉ ñero iicʉ̃ ĩabʉ,” arĩ weresãmasibiriñorã. 8Erã eropa arĩ weresãra pʉhrʉ Pablo ĩgʉ iirare werepʉ:\\n—Judio masa erã dorerire, Goãmʉ wihi maja dorerire, Roma opʉ ĩgʉ dorerire ne tarinʉgabirabʉ, arĩpʉ Pablo.\\n9Festopʉ judio masare mucubiricʉ̃ iidiagʉ, Pablore serẽpipʉ.\\n—¿Jerusaléngue wadiari mʉhʉ? Mʉ iirare yʉre erogue weregʉca mʉhʉ, arĩpʉ Festo Pablore.\\n10Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pablo yʉhripʉ:\\n—Arĩpehrerã weca opʉ ĩgʉ ya wihi dipuwaja moadoreri wihi ãhraa dohpaguere. I wihino ta ohõ sã ãhraa. Eropigʉ yʉ iirare ohõ ta amu purumujuque. Judio masare yʉ ñero iibirirare õaro masia mʉhʉ. 11Ñerire iigʉ dorerire tarinʉgagʉ árĩgʉ “Yʉre wejẽbiricãque,” arĩbiriboaya. Eropigʉ oã weresãripʉ gʉyari iri árĩcʉ̃ yʉre weresãnirãre yʉre omasibeaa mʉhʉ. Yʉ iirare árĩpehrerã weca opʉre Césare weregʉ wadiaca yʉhʉ, arĩpʉ Pablo.\\n12Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Festopʉ õaro masi wererãre serẽpituhaja, werepʉ Pablore.\\n—Mʉhʉ árĩpehrerã weca opʉre mʉ iirare mʉ werediacʉ̃, ĩgʉ pohrogue Romague obeorãra mʉre, arĩpʉ Festo Pablore.\\nPablo opʉ Agripare ĩgʉ iirare werepʉ\\n13Festo opʉ ñajara pʉhrʉgue opʉ Agripa, Berenice waĩcʉgo mera Cesareague Festore ĩarã ejañorã.\\n—¿Ne, erarari mʉ sã? arĩñorã erã Festore bocatĩri serẽrã. 14Ero bajamenʉrigã erã árĩra pʉhrʉ Festo werepʉ Agripare Pablore erã iirare.\\n—Õre Feli ĩgʉ peresu iidigʉ ãhrimi. 15Eropirã Jerusaléngue yʉ wacʉ̃ judio masa erã pahia oparã, erã mʉrã mera ĩre weresãma. “Ĩgʉ ya dipuwajare wejẽque ĩgʉre,” arĩ serẽama erã yʉre. 16Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ yʉ õpa wereabʉ: “Gʉa Roma majarãpʉ peresu erã iinirãre masare eropa ta ocãbirimʉribʉ. Eropigʉ ĩgʉre osome mʉare. Gʉa ñeadigʉre ĩgʉre weresãnirã gʉare wereniguiboro core ĩgʉre dipuwaja moamasibeaa gʉa. Ĩgʉ basi sã ĩgʉ iirare ĩgʉ werenibiricʉ̃ ĩgʉre dipuwaja moamasibeaa gʉa,” arãbʉ erãre. 17Eropigʉ õre erã weresãrã eracʉ̃ ĩagʉ yoari boje iibirabʉ yʉhʉ. Eropigʉ gajinʉre masa dipuwaja moadoreri wihi yʉ doagʉ, erã weresãdigʉre sihubeoabʉ. 18Eropirã iri wihi ĩgʉ eracʉ̃ ĩarã ĩgʉre ĩhaturirã wahgãnʉgajama. Erã eropa wahgãnʉgajacʉ̃ ĩagʉ ñetariaro arĩ weresãrãcoma arĩ pepirabʉ yʉhʉ erãre. Ĩgʉre weresãdiaquererã weresãmasibirama erã. 19Eropirã ĩre Goãmʉ yare ĩgʉ werera dipuwaja judio masa ĩgʉre ĩhaturiama. “Jesu waĩcʉgʉ ĩgʉ sĩridigʉ masa mʉriadi árĩmi,” arĩ ĩgʉ werera waja weresãma ĩre. I dihtare weresãma. 20Ire masibigʉ ĩgʉre õaro serẽpi ĩabʉ. “¿Jerusaléngue wadiacuri yʉ mera? Erogue wereque mʉ iirare yʉre,” arĩrabʉ ĩgʉre. 21Yʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉpʉ wadiabirami. “Yʉ iirare árĩpehrerã weca opʉre werediaca,” arãmi ĩgʉ yʉre. Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ ohõ ta ĩgʉre coredoreabʉ árĩpehrerã weca opʉ pohro ĩgʉre yʉ obeoboro core, arĩpʉ Festo Agripare.\\n22—Yʉ basi peediaca ĩgʉre, arĩpʉ Agripa Festore.\\n—Ñamigã ta ĩgʉre peegʉca mʉhʉ, arĩ yʉhripʉ Festo.\\n23Eropirã gajinʉ árĩcʉ̃ Agripa, Berenice mera masa dipuwaja moadoreri wihigue eja, “Oparã ãhraa gʉa,” arĩrã gʉhyadiaro ii ĩhmuñorã erã, surara oparã, iri maca majarã oparã mera. Eropa ii ñajarã iri wihiguere ñajañorã. Erã ñajajara pʉhrʉ Pablore sihubeopʉ Festo. 24Eropigʉ Festo õpa werepʉ:\\n—Opʉ Agripa, mʉa árĩpehrerã i wihire gamenererã peeque. Õre ihĩ bajarã judio masa erã weresãgʉ ãhrimi. Jerusaléngue Cesareague sãre erã ĩgʉre weresãma. “Ĩgʉre wejẽque,” eropa arĩniguicãrã iima erã. 25Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta õpa arĩ pepia yʉhʉ. Ihĩ ne ñero iidigʉ árĩbeami. ¿Ñehe dipuwaja mari wejẽbocuri ĩgʉre? Eropigʉ árĩpehrerã weca opʉre César Augustore ĩgʉ iirare ĩgʉ werediacʉ̃ árĩpehrerã opʉ pohrogue obeogʉra ĩre. 26-27Eropigʉ ihĩ ĩgʉ iirare masibirinica yʉhʉ dohpa. Eropa masibirinigʉ mari opʉre were gojamasibirica. Eropigʉ mʉare ĩgʉ werecʉ̃ peedoregʉ iiaa dohpaguere. Opʉ Agripa, dohpague tamerare ihĩ ãhrimi mʉ serẽpi ĩabu. Mʉ serẽpi ĩatuhaja mari masira pʉhrʉ ĩre erã weresãrare õaro were gojagʉra. Ihĩ ĩgʉ ñero iirare yʉ masibiriqueregʉ ta opʉ pohrogue ĩgʉre yʉ obeocʉ̃ õabeaa. Eropigʉ dohpaguere erã weresãrare õaro masidiagʉ iiaa, arĩpʉ Festo erãre.","num_words":680,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 3 BSNNT - To yi vacʉne, Dios ocare ĩna - Bible Search\\n1To yi vacʉne, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasuju Jesús. Ti vijʉ ñañuju sĩgʉ̃, cojojacatʉa ãmo ñujobecʉ. 2Fariseo masa quẽne ñañujarã. “‘Jesús, rojose yimi’ ʉjarãre yigoti, yirorãsa” yirã, Jesúre ĩre ĩacodeyujarã ĩna. “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ãni ãmo ñujobecʉre ĩ masise rãca ĩ ñujorotijama, ‘Dios, Moisére ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ yimi’ yigotirʉarãja mani”, yitʉoĩañujarã. 3To bajiro ĩna yitʉoĩarone, ado bajiro yiyuju Jesús, ãmo ñujobecʉjʉare:\\n4To bajiro ĩre yigajanogʉ̃ne, fariseo masare ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju:\\nTo ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesujarã ĩna. 5To bajiri ĩre ĩna ajitesere ĩajũnisinigʉ̃ ñaboarine, ĩnare ĩasʉtiritigʉne, ãmo ñujobecʉjʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Mʉ ãmore ñujoya mʉ —ĩre yiyuju.\\nTo ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoasuju yuja. 6To ĩ yisere ajicõari, budicoasujarã fariseo masa. Budiacõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarã rãca ñagõrã vasujarã. “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?”, gãmerã yiñagõñujarã ĩna.\\nɄtabʉcʉra tʉjʉ jãjarã masa ĩna ejare queti\\n7To ĩ yiro bero, ĩ buerimasa rãca vacoasuju Jesús ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtirajʉ vana. To ĩna vato, Galilea sitana jãjarã Jesúre sʉyasujarã. 8Gaje macariana quẽne, jãjarã masa, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiñasere ajicõari, ĩ tʉjʉ ejayujarã. Ĩna ñañujarã: Judea sitana, Jerusalén macana, Idumea sitana, Jordán vãme cʉtiya gajejacatʉana, Tiro macana, to yicõari, Sidón macana quẽne ñañujarã ĩna. 9-10Jãjarã rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiosere ajicõari, gãjerã bʉto ĩre moaĩarʉayujarã ĩna, “To bajiro mani yijama, caticoanaja” yirã. To bajiro ĩna yitʉoĩajare, “Rʉ̃gõbibecõarãma” yigʉ ñari, —Cũmua cʉo yuya mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.\\n11Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarã, Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari muquearãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna:\\n—Dios macʉne ñaja mʉ —Jesúre ĩre yiavasãñujarã.\\n12To bajiro ĩna yisere ajicõari, oca tutuase rãca ĩnare ñagõrotibesuju Jesús, vãtiare rotigʉ.\\n13-14Cojorʉ̃mʉ burojʉ majacõari, ĩ buerimasare ĩ bojarãre jirẽoñuju Jesús. To bajiri ĩ tʉjʉ ĩna ejarone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre beseyuju. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Yʉ rãcane ñacõarʉarãja mʉa. To bajicõari, yʉ ocare yʉre goticudibosarã ñarʉarãja mʉa. 15Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, “Budiya” mʉa yijama, budirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n16Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ beseriarã: Simón vãme cʉtiboar'i Pedro vãme cʉtigʉ. 17To yicõari Zebedeo rĩa ñacama Santiago ĩ bedi Juan. Ĩna jʉarãre Boanerges vãme yiyuju Jesús. Ti vãme, Bʉjo rĩa yire ũni ñañuju. d 18Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Tadeo ñañujarã. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i ñañuju. 19Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre ĩsirocar'i. To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã Jesús ĩ beseriarã.\\n20Bero, vijʉ Jesúrãca tudiejayujarã ĩ buerimasa. To ĩna bajiro, jãjarã masa rẽjañujarã. To bajiri, bare bamasibeticõañujarã ĩna, Jesús mesa. 21To bajiro ĩna bajiñase quetire ajicõari, “Mecʉrimasʉ ñacoacʉ yigʉmi”, Jesúre ĩre yiyujarã masa. To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ĩ yarã, ĩre jirã vasujarã ĩna.\\n22Gãjerã Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa Jerusalén maca vadiriarã ado bajiro Jesúre yiyujarã ĩna:\\n—Ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ sãñagʉ̃ ñaami. To bajiri Beelzebú ĩ masise rãca vãtiare bureaami —yiyujarã ĩna.\\n23To bajiro ĩna yise ñajare, ĩnare jiyuju Jesús. To yicõari, ĩ tʉjʉ ĩna ejaro, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Vãtia ʉjʉ, masa ʉsʉrijʉ ĩ yarãre sãjarotigʉ ñaboarine, no yigʉ, “Ĩnare bureaya” yigʉ ñabecʉmi tia. 24Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. 25To bajirone bajiroja cojo vi ñarãre quẽne. 26Tire bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n27To bajiro ĩnare yigoticõari, quẽna gajeye gotimasiore queti ĩnare gotiyuju:\\n—Sĩgʉ̃, gãji guamʉ ya vi sãjacõari, ĩre ĩ siabetijama, gajeyeũni ẽmamasibecʉmi. Ĩre siacõari, ĩ gajeyeũnire ẽmamasigʉ̃mi yuja. To bajirone bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n28To bajiro ĩnare yigoticõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Masa jediro rojose ĩna yijama, jediro rojose ĩna ñagõjaquẽne, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. 29To bajiboarine, Esp'iritu Santojʉare rʉ̃cʉbʉomena rojose ĩre ĩna yitud'ijama, tirema masiriobetirʉcʉmi. To bajiro ĩna yijama, to bajirone rojose ĩnare ñacõa ñarũgũrʉaroja —yiyuju Jesús.\\n30Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ yiboajaquẽne, “Ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃ ñari, bajigʉmi” ĩre ĩna yise ñajare, to bajise ĩnare gotiyuju Jesús.\\n31-32Jesús, masare ĩ gotimasio ñarone, ĩ tʉ rujigãnirã ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—Mʉ jaco, mʉ bederã rãca macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yiyujarã.\\n33To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—¿Ñimo ñati yʉ jacoma? ¿Ñimarã ñati yʉ bederãma? —ĩnare yiyuju.\\n34To yigʉne, ĩ tʉ rujigãnirãre ĩacõari,\\n—Mʉa ñaja yʉ bederãma, yʉ jacore bajiro bajirãma. 35No bojarã yʉ jacʉ õ vecagʉ ĩ rotirore bajiro yirã, ĩna ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirãma, yʉ jacore bajiro bajirãma —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":761,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 TESALONICENSES 3\\nGʉare yiari Diore seni ĩsiña, Pablo ĩ yire gaye\\n1 Sʉsari coji gaye mʉare goti ãmoa yʉ ñarã yʉ maji. Gʉare yiari Diore seniña. Cojʉ rʉyabeto mani Ʉjʉ oca iti bata watoni Diore seniña. Ĩ oca tʉo wanʉcõri mʉa boca ãmiado bajiro jãjarã ĩna boca ãmitoni Diore seniña. 2 Gʉare ñeñaro yi ãmorãre ĩnare camotajaro Dios yirona, ĩre seniña. Gʉa riasorise ocare tʉorʉ̃nʉ ãmomena jãjarã ñama. 3 Ito bajibojarocati gʉare jidicãbicʉ yiguĩji Dios, mʉare cʉni ito bajiroti. Mʉa oca sẽoroca yicõri queno bʉsa Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉroca yigʉ yiguĩji ĩ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ mʉare ñeñaro yibe yirocʉ, mʉare camotagʉ yiguĩji Dios. 4 Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, “Tesalónica cʉto gãnare ĩna queno yi masitoni ejabʉagʉ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩa gʉa. Ito bajiri, “Gʉa rotirise cʉdirã yirãji ĩna. Ito yicõri ñaro bajiroti yisotirã yirãji”, yi tʉoĩa gʉa mʉare. 5 “Queno manire ti maiami Dios”, mʉa yi masijaro yirona, Diore senia gʉa. Tʉoĩa bʉjatobitibojagʉti ñemecʉtiñi Cristo. Ĩ ñemecʉtiado bajiroti mʉare cʉni ñemecʉti masiroca yijaro Dios.\\nSĩgʉ̃ rʉyabeto moaja quena, yire gaye\\n6 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Adi mʉare rotijaro yirocʉ, gʉare cũñi mani Ʉjʉ Jesucristo. Sĩgʉ̃ Jesure tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñabojagʉti ĩ moa ãmobeja, ito gʉa riasoado bajiro ĩ yi ãmobeja ĩ rãca baba cʉtibeja. 7 Mʉa tʉ gʉa ñaja rocati ñacõabiticʉ gʉa, moacʉ. Gʉare tigoana ñari, “Ĩnare bajiro mani yija quena”, yirʉja mʉare. 8 Mʉa tʉ gʉa ñaja waja yimenati mʉa ya najure babiticʉ gʉa. Ado robojʉa yicʉ gʉa. Ʉ̃mʉari ñami cʉni josari moacʉ gʉa. Ito bajiro yicʉ gʉa bare waja yirona. Mʉare ʉsirioro yibe yirona, mʉa gʉare waja yi ĩsire ãmobiticʉ gʉa. 9 Mʉare riasori masa ñari, “Gʉare ejabʉaya mʉa”, gʉa yija quena ñaboadoja. Ito bajibojarocati mʉare josabiticʉ gʉa. Ado robojʉa yicʉ. Moacʉ gʉa, “Ĩna robo bajiro yirʉja manire cʉni”, mʉa yi masitoni. 10 Mʉa rãca ñarã ado bajiro roticʉ gʉa: “No moa ãmobicʉ babitijaro”, yicʉ gʉa mʉare. 11 “Ĩna wato coriarã moamenati ñama”, yire oca tʉoa gʉa mʉare. “Coriarã moamena ĩna wato gãjerã ye oca tʉocõri rocati bʉsi batorã yirãji”, yire oca tʉoa gʉa mʉare. 12 Mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ cũana ñari, ado bajiro rocati moamena ñarãre rotisotia gʉa: “Moaña, queno ñana yirona. Ito yicõri gãjerã ye oca tʉocõri bʉsi batobesa”, yi rotisotia gʉa.\\n13 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Queno yirã ñari queno mʉa yirise jidicãbesa. 14 Sĩgʉ̃ adi papera gʉa ucarise tʉorʉ̃nʉbicʉre ti masicõri ĩre baba cʉtibesa. Ito bajiro mʉa yija ĩ ñeñaro yirise tʉoĩabojogʉ yiguĩji ĩ. 15 Ñeñaro ĩ yibojarocati ĩre ti tebesa. Mani yagʉ ĩ ñajare ĩre goti quenoña mʉa.\\n16 Mani Ʉjʉ ĩ ñami ñe oca manoti mani ñaroca yigʉ. Ñe oca manoti mʉa ya ʉsijʉ queno wanʉ quenaroca yitĩñajaro Dios. Dise rʉyabeto mʉare iti rẽtabojarocati ñe oca manoti mʉa ñaroca yijaro Dios. Mʉa ñarocõ rãca ñatĩñajaro mani Ʉjʉ.\\n17 “ ‘Quenajaro’, yami Pablo”, yi uca yʉ, yʉmasiti. Ito bajiro riti gajanoa papera yʉ ucarise. Ito bajiro ya yʉ, “Riti ucañi Pablo”, mʉa yi masitoni. 18 Mani ñajediroreti queno yitĩñajaro mani Ʉjʉ Jesucristo. Itocõ ña.","num_words":467,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 6 BAONT - Jĩcã rʉmʉ Jesús, yerijãarica rʉmʉ - Bible Search\\nYerijãarica rʉmʉre trigo cʉ̃ja ca tunerique\\n(Mt 12.1-8; Mc 2.23-28)\\n1Jĩcã rʉmʉ Jesús, yerijãarica rʉmʉ ca niiro, ote wejeri watoapʉ cʉ̃ ca waa nʉnʉa waaro, cʉ̃ buerã pea trigo dicare tune jee, cʉ̃ja amori mena ca apere jĩquẽ jeeri, baa nʉnʉa waaupa. 2To biro cʉ̃ja ca tiiro, jĩcãrã fariseos o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ñee tiirã, yerijãarica rʉmʉre ca tii dotitirijere mʉja tiiti? —ĩiupa.\\n3To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—¿Mʉja, jĩcãti David, cʉ̃ mena macãrã ména queyama ĩigʉ cʉ̃ ca tiiriquere, jĩcãti ʉno peera mʉja bue ñaatiti? 4Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ jãa waa, pan, Ʉmʉreco Pacʉ yee cʉ̃ja ca jee dica wooriquerena jee, paia wado cʉ̃ja ca baarijerena baa, cʉ̃ mena macãrã cãare eca, tiiupi —ĩiupi.\\n5O biro cʉ̃jare ĩi nemoupi ñucã:\\n—Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃a, yerijãarica rʉmʉ cãare yʉ doti majicã —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nCa amo bʉʉricʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n6Ape rʉmʉ yerijãarica rʉmʉ ca niiro, nea poo juu buerica wiipʉ jãa waari, bue jʉo waaupi ñucã Jesús. Toopʉre niiupi jĩcʉ̃, díámacʉ̃ nʉña peere ca amo bʉʉricʉ. 7To biri doti cũuriquere ca jʉo buerã, fariseos, cʉ̃re cʉ̃ja ca wedejãapa wãmere amarã, “¿Yerijãarica rʉmʉrena cʉ̃ catiocãgʉti?” ĩirã, cʉ̃ jĩcʉ̃rena boca ĩa cote niiupa. 8Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeñarijere majiri, o biro ĩiupi ca amo bʉʉricʉre:\\n—Wãmʉ nʉcã doori, ano decomacã pee ea nʉcã waagʉja —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, wãmʉ nʉcã doo, cʉ̃ ca ea nʉcã waaro ĩa, 9o biro cʉ̃jare ĩiupi Jesús:\\n—Jĩcã wãme mʉjare yʉ jãiñarucu: ¿Doti cũuriquea, yerijãarica rʉmʉre ñee to tii dotiti, ñañarijere, añurije peere? ¿Bojocare catioriquere, jĩa cõarique peere? —cʉ̃jare ĩi jãiñaupi.\\n10To biro ĩi, cʉ̃ weja ca niirã niipetirãre ĩa, o biro ĩiupi ca amo bʉʉricʉre:\\n—Mʉ amore juu pooya —ĩiupi. Cʉ̃ ca ĩirore biro tiiupi cʉ̃ pea. To cõrora ca bʉʉmirica amo añucoaupa ñucã. 11To biro cʉ̃ ca tiirijere ĩarã, fariseos pea bʉaro ajiari:\\n—¿Do biro peti Jesús're mani tiirãti? —ameri ĩi wede peni jʉo waaupa.\\nCʉ̃ buerãre Jesús cʉ̃ ca beje jeerique\\n(Mt 10.1-4; Mc 3.13-19)\\n12Tii rʉmʉrirena Jesús, ʉ̃tãga jotoapʉ waaupi, juu buegʉ waagʉ. Tii ñamire Ʉmʉreco Pacʉre juu bue ñami cʉti boeocoaupi. 13Ape rʉmʉ boeri tabe, cʉ̃ buerãre jʉo cojori, cʉ̃ja mena macãrãre pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã beje jeeupi, cʉ̃ yee quetire ca wedeparãre. 14To biri anija niiupa: Simón, ñucã cʉ̃rena Pedro cʉ̃ ca wãmeo tiiricʉ, Simón bai Andrés, Santiago, Juan, Felipe, Bartolomé, 15Mateo, Tomás, Alfeo macʉ̃ Santiago, Simón celote puna macʉ̃, 16Santiago macʉ̃ Judas, Judas Iscariote Jesús're ca wedejãa cõapʉ, to cãnacãrã niiupa Jesús cʉ̃ ca beje jeericarã, cʉ̃ yee quetire ca wede nemoparã.\\nPaʉ bojocare Jesús cʉ̃ ca buerique\\n17-18Jiro Jesús ʉ̃tãgʉ jotoapʉ ca niiricʉ, cʉ̃ja mena duwi doo, ca buuri maniri yepare tua nʉcã eaupi. Toore, paʉ cʉ̃re ca nʉnʉrã, paʉ Judea yepa niipetiro macãrã, Jerusalén macãrã, dia pairi yaa buuro jotoa macã macãri Tiro, Sidón, ca wãme cʉtiri macãri macãrã, Jesús cʉ̃ ca wederijere ca tʉorã dooricarã, cʉ̃ja diariquere cʉ̃ ametʉenejato ĩirã ca dooricarã, niiupa. Ñucã wãtĩ yeri jʉori ñañaro ca tamʉorã cãa catio ecoupa. 19To biri bojoca niipetirã Jesús're padeñarʉgamiupa, cʉ̃ ca yeri tutuarije cʉ̃pʉre ca witirijera niipetirã ca diarique cʉtirãre ca ametʉenero macã.\\nɄjea niirique, tʉgoeña pairique\\n20To cõrora Jesús pea cʉ̃ buerã peere ĩa, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n“¡Ʉjea niiña mʉja, ca boo pacarã. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabea mʉja yaa tabera nii!\\n21¡Ʉjea niiña mʉja mecʉ̃re ca queyarã, añuro yapi ʉjea niirã mʉja niirucu!\\n¡Ʉjea niiña mʉja, mecʉ̃re ca otirã. Jiropʉre mʉja bui ʉjea niirucu!\\n22¡Ʉjea niiña mʉja, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ yee jʉori, mʉjare ĩa tuti, mʉjare cõa wiene, mʉjare acaro bui tuti, ñañarãre biro jeeñori, mʉjare cʉ̃ja ca ĩa junaro!”\\n23To biro mʉja ca tamʉori rʉmʉre ʉjea niiña. Bʉaropʉra ʉjea niirique mena niiña, ʉmʉreco tutipʉre añurijere mʉja tiicojo ecorucu. Cʉ̃ja ñicʉ̃apʉ cãa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majare o biri wãmera ñañaro cʉ̃jare tiiupa.\\n24“¡Mʉja ca apeye pairã pea ñañaro mʉja tamʉorucu, mee ʉjea niiriquere mʉja bʉa yerijãa!\\n25¡Mʉja mecʉ̃re añuro yapi añurã ca niirã, jiropʉre mʉja queya nucũ yuju bʉañarucu!\\n¡Mʉja mecʉ̃re ca bui ʉjea nii niirã, jiropʉre ñañaro tʉgoeñarique pai mʉja otirucu!\\n26¡Mʉja mecʉ̃re niipetirã cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorã, ñañaro mʉja tamʉorucu! ¡To birora tiiquĩupa cʉ̃ja ñicʉ̃apʉ cãa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wederi maja jãa nii, ca ĩi dito nucũ yujurã mena cãare!”\\ncʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nCa ĩa tutirãre mairique\\n27—Mʉja yʉre ca tʉorã peera, o biro mʉjare yʉ ĩi: Mʉjare ca ĩa tutirãre maiña; ñañaro mʉjare ca tiirã cãare añuro cʉ̃jare tiiya. 28“Ñañaro mʉja bii bʉa ñaarucu,” mʉjare ca ĩi tutirãre, “Añuro mʉjare to biijato,” cʉ̃jare ĩiña. Ñañaro mʉjare ca tii eperã cãare, juu bue bojaya. 29Jĩcʉ̃, mʉre, jĩcã nʉña wajopuare cʉ̃ ca paajata, ape nʉña cãare cʉ̃re paa dotiya. Jĩcʉ̃ mʉ jutiro jotoa macãrore cʉ̃ ca ẽmajata, “Doca macãro cãare cʉ̃ amicoajato,” ĩicãña. 30No ca boogʉ cʉ̃ ca boorijere mʉre cʉ̃ ca jãiro, cʉ̃re tiicojoya. Mʉ yeere ca ẽmagʉ cãare, “Yʉre tueneña,” cʉ̃re ĩiticãña. 31Aperã añuro mʉjare cʉ̃ja ca tiiro mʉja ca boorore birora, mʉja cãa añuro cʉ̃jare tiiya.\\n32”Mʉjare ca mairã wadore mʉja ca maijata, ¿ñee ʉno pee añurijere tii ametʉene nʉcãrã mʉja tiiti? Ñañarije ca tiirã cãa to birora tiirique cʉtima. 33Añuro mʉjare ca tiirã wadore, añuro cʉ̃jare mʉja ca tiijata, ¿ñee ʉno peere añurije to bii ametʉene nʉcãti? Ñañarije ca tiirã cãa to birora tiirique cʉtima. 34“Apeye ʉnore jãare tiicojorucuma,” mʉja ca ĩi tʉgoeñarã wadore mʉja ca wajojata, ¿ñee ʉno peere añurije tii ametʉene nʉcãrã mʉja tiiti? Ñañarije ca tiirã cãa, “Apeye ʉno jãa tiicojo ecorucu,” ĩi tʉgoeñari ameri wajoma. 35Mʉja pea to biro tiitirãra, mʉjare ca ĩa tutirãre mai, añurijere tii, apeye ʉnore wajorã cãa, “Tee wapa jãare tiicojorucuma,” ĩi yuericaro maniro tiiya. To biro mʉja ca tiiro, pairo niirucu, mʉja yee ca niipe. Mʉja pea Ʉmʉreco Pacʉ ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉ puna mʉja niirucu. Cʉ̃a, añu ca ĩitirã, ca bojoca ñañarã mena cãare, ca bojoca añugʉ niimi. 36Mʉja cãa, ca ĩa mairã niiña, mʉja Pacʉ ca ĩa maigʉ cʉ̃ ca niirore birora.\\nAperãre ĩa bejeticãña\\n37”Aperãre, “To biro biima,” ĩi ĩa bejeticãña. Ʉmʉreco Pacʉ cãa, “To biro biima,” mʉjare ĩi ĩa bejetirucumi. Ñucã aperãre “Ñañaro ca tii ecoparãra niima,” cʉ̃jare ĩi wedejãaticãña. Ʉmʉreco Pacʉ cãa, “Ñañaro ca tii ecoparãra niima,” mʉjare ĩitirucumi. Ñañarije mʉjare cʉ̃ja ca tiirijere acoboya. Ʉmʉreco Pacʉ cãa ñañarije mʉja ca tiirijere acoborucumi. 38Ca cʉotirãre cʉ̃ja ca boo pacarijere cʉ̃jare tiicojoya. Ʉmʉreco Pacʉ cãa mʉjare tiicojorucumi. Mʉjare tiicojorucumi upa poapʉ añuro ʉta bijaro ñia jua dadocãrica poa. Aperãre mʉja ca tiicojoricaro cõrora, Ʉmʉreco Pacʉ cãa mʉjare tuenerucumi —cʉ̃jare ĩiupi.\\n39Ñucã ati wãme ĩi cõoñari cʉ̃jare wedeupi:\\n—Mʉjara, ¿jĩcʉ̃ ca ĩatigʉra, apĩ ca ĩatigʉre cʉ̃ jʉo jʉgue waa majicãgajati? ¿Cʉ̃ja pʉarãpʉra opepʉ cʉ̃ja ñaajãacoatigajati? 40Jĩcʉ̃ bueri majʉ ʉno peera cʉ̃re ca buegʉ ametʉenero maji ametʉenetimi. Biigʉpʉa, cʉ̃ ca buerijere yapanogʉpʉ doca, cʉ̃re ca buegʉre birora bii eacumi.\\n41”¿Ñee tiigʉ mʉ pea mʉ capegapʉre yucʉ dʉcaro mʉ ca cʉorije peera ĩa majiti pacagʉ, mʉ yee wedegʉ capega peere taa daacã ca jãñari daa peere mʉ ĩa nʉnʉjeeti? 42Mʉ capegarena yucʉ dʉcaro mʉ ca cʉorijere ĩa majiti pacagʉ, ¿ñee tiigʉ mʉ yee wedegʉre, “Yʉ yee wedegʉ mʉ capegapʉre taa daa jãña, tii daare yʉre ami cõa dotiya,” cʉ̃re mʉ ĩiti? Watoara ca bii dito paigʉ, mʉ capegare ca niiri dʉcaro peere ami cõa jʉoya. To biro tiicãri jiropʉ docare, añuro mʉ ĩa majirucu, mʉ yee wedegʉ capegapʉre taa daacã ca jãñari daare ami cõarʉgʉ.\\nYucʉgʉre tiigʉ dica mena ĩa majirique nii\\n(Mt 7.17-20; 12.34-35)\\n43”Jĩcãgʉ ʉno peera, yucʉgʉ añuricʉ ñañarije dica cʉtiti; yucʉgʉ ca ñañaricʉ cãa, añurije dica cʉtiti. 44To cãnacã yucʉpʉrena ca dica mena ĩa majirique nii. Higore pota yucʉpʉre ca niirijere jeeya mani. Ʉje cãare pota daaripʉre ca niirijere jeeya mani. 45Bojocʉ ca añugʉ, añurije wedemi, cʉ̃ yeripʉre añurije ca niiro macã. Ñañagʉ cãa, ñañarije wedemi, cʉ̃ yeripʉre ñañarije wado ca niiro macã. To biri yeripʉre ca nii ametʉene nʉcãrijera ʉjerore witi.\\nCa tʉgoeña majigʉ, ca tʉgoeña majitigʉ\\n46”¿Ñee tiirã yʉ ca ĩirijere tiiti pacarã “Wiogʉ, Wiogʉ,” yʉre mʉja ĩiti? 47Yʉ pʉto pee doori, yʉ yee quetire tʉo, yʉ ca ĩirore biro ca tiigʉa, “O biirije ca tiigʉre biro biimi,” mʉjare yʉ ĩirucu. 48Jĩcʉ̃ wii bʉagʉ ʉ̃cʉ̃aro ope coa jʉo, ʉ̃tãga jotoara wii botarire wee ñee peo, ca tiiricʉre biro biimi. Dia pai, duama ĩiro, tutuaro tii wiire oco ca ũmaa cõa tuu pacaro, petoacã yuguirucu tiitiupe, añuro tutua añuro cʉ̃ ca quenorica wii niiri. 49Yʉ ca ĩirijere tʉo pacagʉ, yʉ ca ĩirore biro ca tiitigʉa, jĩcʉ̃ wii bʉagʉ, yepara tii pacagʉ, wii botari ca nucũ ñeepa tabe cũu jʉotigʉra ca tiiricʉre biro biimi. Dia pai, duama ĩiro, tutuaro oco ũmaa cõa tuuma ĩirora, jĩcã bota, wii bota dʉjaricaro maniropʉ ũmaa yuu bate yaiocãupe —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.","num_words":1405,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti FILEMÓN 1\\nFilemónre Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati gʉa baba Filemón mʉ. Mʉ ña gʉa queno maigʉ̃, ito yicõri mʉ ña gʉa robo bajiro Diore moa ĩsigʉ̃. Yʉ Pablo, mani yagʉ Timoteo rãca adi papera mʉre cõa gʉa. Manire bajiro Jesucristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñari mani yagʉ ñami Timoteo. Masare Jesucristo oca yʉ riasojare ado tubiara wijʉ ña yʉ. 2 “Cristore rʉ̃cʉbʉorona mʉ ya wi minijua ñarã, quenajaro”, ya yʉ. “Mani yago Apia, quenajaro. Arquipo cʉni quenajaro”, ya yʉ. Mani bajiroti Diore queno moa ĩsisotigʉ ñami ĩ cʉni. 3 Mʉre yiari mani Jacʉ Diore, mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni seni ĩsisotia yʉ. “Filemónre queno yiya, ito yicõri ĩ ya ʉsijʉ ñe oca mano ĩ ñaroca yiya”, ya yʉ Diore. Ito bajiroti ya yʉ Jesucristore cʉni, mʉre yiari.\\nJesucristore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ Filemón ĩ ñare gaye\\n4 Yʉ baba Filemón mʉre yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. Co rʉmʉ rʉyabeto Diore bʉsisotia yʉ. Ĩre bʉsigʉjʉ, “Filemónre queno yiñi Dios”, yi tʉoĩa bʉjacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ ĩre. 5 “Mani Ʉjʉ Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami Filemón. Dios ñarãre bʉto tʉo maigʉ̃ ñami ĩ”, yama masa mʉre. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, wanʉa yʉ. Ito bajiri, “Queno ya Dios mʉ”, ya yʉ. 6 “Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja quena”, yi masare mʉ riaso masitoni, mʉre yiari Diore senisotia yʉ. Ito yicõri, “Cristore mani tʉorʉ̃nʉja, ĩ ñarãre ĩ queno yiado bajiroti manire cʉni queno yigʉ yiguĩji”, mʉ riasoana ĩna yi masitoni Diore senia yʉ. 7 Dios ñarãre bʉto ti maigʉ̃ mʉ ñajare, yʉ ya ʉsijʉ oca sẽocõri wanʉsacoa yʉ. Dios ñarã jeyaro mʉ queno yirise tʉoĩacõri ĩna ya ʉsijʉ oca sẽoama ĩna cʉni. Itire tʉocõri bʉto wanʉa yʉ mʉre.\\nOnésimore yiari Pablo ĩ bʉsi ejabʉare gaye\\n8 Ito bajigʉ mʉ ñajare yʉre mʉ queno yitoni mʉre senigʉ̃ ya yʉ. Cristo ĩ cũrʉ ña yʉ. Ito bajiri mʉre yʉ roti ãmoja mʉre roti masia yʉ. Mʉre roti masigʉ̃ ñabojagʉti bʉto mʉre roti ãmobea yʉ. 9 Mʉre tʉo maicõri mʉre senia yʉ, yʉre mʉ queno yitoni. Bʉcʉgʉ ña yʉ ĩja. Ito yicõri masare Jesucristo oca yʉ riasojare ado tubiara wijʉ ña yʉ. 10 Ado bajiro mʉre senia yʉ. Queno tʉoya Filemón mʉ. Onésimo mʉ moa ĩsiri masʉ ñabojarʉre tʉdi mʉ ãmire ãmoa yʉ mʉcana. Adojʉ tubiara wi ñagʉ̃re Dios oca goticʉ yʉ ĩre. Dios oca tʉorʉ̃nʉcõri Jesucristore boca ãmiquĩ ĩ ya ʉsijʉ. Ito bajiri yʉ macʉ bajiro bajigʉ ñami ĩ ĩja.\\n11 Iti rʉmʉjʉ mʉre moa ĩsiri masʉ ñabojagʉti mʉre queno moa ĩsibisĩ ĩ. Adi rʉmʉriama mani jʉ̃arãre queno ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. 12 Mʉ tʉ ĩre tʉdi wa rotia yʉ. Ĩ ñami bʉto yʉ maigʉ̃. Mʉ tʉ ĩ waja bero, ĩre tʉoĩagʉ̃ yigʉja yʉ. Yʉre mʉ boca ãmiro bajiroti ĩre boca ãmiña mʉ. 13 Masare Dios oca riasocõri tubiara wijʉ tʉoĩa bʉjatobea yʉ. Yʉre Onésimo ĩ ejabʉatoni ado yʉ tʉ ĩ tujare ãmoboja yʉ. Mʉ tʉ ĩre yʉ cõabeja adojʉ yʉre ejabʉaboguĩji. Sõjʉ ñacõri yʉre ejabʉa masibea mʉ. Onésimore mʉ tʉ yʉ cõabeja ĩjʉa yʉre ejabʉaboguĩji. 14 Ito bajibojarocati, “Quena ña. Mʉ tʉ ĩ tujare ãmoa yʉ cʉni”, mʉ yiroto riojʉa, “Adojʉ tujaya Onésimo mʉ”, yi masibea yʉ. Ito bajiri ĩre ãmogʉ̃ ñabojagʉti, mʉ tʉ ĩre tʉdi wa rotia yʉ. Mʉ tʉ ĩ tʉdi ejaroca, “Pablore ejabʉatẽña”, mʉ yi tʉoĩaja, quena ñaro yiroja yʉre. 15 Iti rʉmʉjʉ Onésimo mʉre ĩ rudire ñabojarocati, quenarise rẽtacʉ. Tite mʉ. Ado bajiro bajia: Adocãta Jesucristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñari tʉdi mʉre rudibiquĩji. Mʉre ejabʉatĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. 16 “Yʉre moa ĩsigorʉ ñami ĩ”, yi tʉoĩabesa mʉ Onésimore ĩja. “Yʉ ocabaji robo bajiro bajiami ĩ”, mʉ yi tʉoĩaja quena. Ĩre bʉto maia yʉ. Mʉre moa ĩsigorʉ ñabojagʉti Jesucristore ĩ tʉorʉ̃nʉjare sĩgʉ̃ rĩa robo bajirã ña mʉa ĩja. Ito bajiri bʉto bʉsa ĩre mʉ maija quena.\\n17 Ĩre mʉ tʉdi boca ãmire ãmoa yʉ. “Yʉ baba ñami Pablo”, mʉ yi tʉoĩaja, yʉre mʉ boca ãmiro bajiroti ĩre boca ãmiña. 18 Iti rʉmʉ mʉre ñeñaro ĩ yija, ito yicõri mʉre ĩ waja ruyurioja cʉni, yʉjʉare waja seniña. 19 Yʉmasiti adi uca yʉ. “Yʉ Pablo, mʉre waja yicʉja yʉ”, ya yʉ. Yʉ ña, “Jesucristore mʉ tʉorʉ̃nʉja, mʉre masogʉ̃ yiguĩji Dios”, mʉre yi gotigorʉ. Mʉre Dios oca riasorʉ ñari, yʉre cʉni waja ruyurioa mʉ. “Itire ãcabojabesa mʉ”, yi josabea yʉ mʉre. 20 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari sĩgʉ̃ rĩa robo bajirã ña mani. Ĩre mʉ tʉorʉ̃nʉjare yʉ ocabaji robo bajigʉ ña mʉ. Mʉ cʉni Cristore cʉdi ãmogʉ̃ ñari yʉre queno yiya mʉ. Wanʉre rãca Onésimore boca ãmiña. Ito bajiro mʉ yija tʉocõri, yʉ ya ʉsijʉ oca sẽo wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ.\\n21 “Yʉ seniro bajiroti cʉdigʉ yiguĩji Filemón”, yi tʉoĩacõri adi papera mʉre cõa yʉ. “Yʉ seniro rẽto bʉsaro yʉre queno yigʉ yiguĩji Filemón”, yi t��oĩa masia yʉ mʉre. 22 Mʉ tʉ warocʉ tʉoĩasotia yʉ. Yʉre yiari Diore mʉ senija mʉ tʉ ejagʉ yigʉja yʉ. Ito bajiri yʉ caniroti sõa queno yuya.\\n23 Mani yagʉ Epafras cʉni ado tubiara wijʉ ñami. Masare Jesucristo oca ĩ riasore waja tubia ecorʉ ñami ĩ cʉni. “Quenajaro”, yami mʉre. 24 Yʉ rãca masare riasorã adocõ jãjarã ñama, Marcos, Aristarco, Demas, ito yicõri Lucas. “Quenajaro”, yama ĩna cʉni.\\n25 Mʉre yiari mani Ʉjʉ Jesucristore seni ĩsisotia yʉ, mʉre ĩ queno yitoni. Itocõ ña.","num_words":819,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 2 DES - Ʉhrenʉ pʉhrʉ Caná Galilea árĩri macague - Bible Search\\nJuan 1 Juan 3\\nCaná waĩcʉri macague erã mojoto diriri bosenʉgue Jesu ĩagʉ wañumi\\n1Ʉhrenʉ pʉhrʉ Caná Galilea árĩri macague mojoto diriri bosenʉ árĩbʉ. Eropigo Jesu pago iri wihigue árĩmo. 2Jesu gʉa ĩgʉ buherã sã erã mojoto dirirogue sihubeonirã árĩbʉ. 3Iri bosenʉ maja vino pehrecʉ̃ Jesu pago ĩgʉre weremo:\\n—Dohpaguere vino pehrea wahabʉ erãre, arĩmo igo Jesure.\\n4Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu õpa arĩmi:\\n—Meho, ¿duhpigo irire yʉre wereri mʉhʉ? Masa erã yʉre masiboro dʉhyania dohpa, arĩmi Jesu ĩgʉ pagore.\\n5Ĩgʉ eroparĩra pʉhrʉ ĩgʉ pagopʉ mohme corerãre weremo.\\n—Yʉ magʉ ĩgʉ dorero dopa ta iique mʉa, arĩmo igo.\\n6Irisubuguere gʉa acawererã judio masa Goãmʉ yare iimorã masare erã dʉpʉre eropa coeniguicãdorema. Eropi iri wihi seis gohra máta sorori, deco dicʉri sorori árĩbʉ. Iri deco Goãmʉ yare iimorã erã coeri deco árĩbʉ. Iri soroburire ochenta o cien litros sihajabʉ decore. 7Eropigʉ erã mohme corerãre doremi Jesu:\\n—I soroburire deco mera pisãnemo ʉjʉtu dobopehocãque, arĩmi Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ õaro ʉjʉtu dobopehocãma iri soroburire.\\n8Erã eropa iira pʉhrʉ Jesu erãre doremi daja:\\n—Dohpaguere iri decore waa aĩ, sihu bosenʉ iigʉre tĩarã waque, arĩmi.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peerã iri decore waa aĩgã, sihu bosenʉ iigʉre tĩama erã.\\n9Erã tĩacʉ̃ ĩgʉpʉ iri decore vino poyara decore ihriñami. Iri vinore “¿Noho majare aĩgãrayuri erã?” arĩ pepipʉ ĩgʉ. Ĩgʉ eropa masibiriquerecʉ̃ ĩgʉre mohme corerãpʉ iri vinore tĩanirãpʉ masima. Sihu bosenʉ iigʉ eropa masibirinijagʉ, mojoto diridigʉre sihubeo 10õpa arĩ weremi:\\n—Gajirã masa õari decore vino decore tĩamʉhtamʉrima. Masa erã õaro ihrira pʉhrʉ ñequeyari vino decopʉre tĩama erã. Mʉpʉ õari vino decore dihbu, pʉhrʉgue gʉare tĩaa, arĩmi sihu bosenʉ iigʉ mojoto diridigʉre.\\n11Caná Galilea árĩri macague decore vino ĩgʉ poyacʉ̃ iira ne Goãmʉ turari mera ĩgʉ deyoro moanʉgara árĩbʉ. Eropa iigʉ gajirãre ĩgʉ turarire ii ĩhmúmi Jesu. Ĩgʉ eropa ii ĩhmura pʉhrʉ gʉa ĩgʉ buherã ĩgʉre umupeobʉ.\\n12Pʉhrʉ Jesu, ĩgʉ pago, ĩgʉ pagʉ porã, gʉa ĩgʉ buherã mera Capernaumgue sihugã wami. Erogue ejarã bajamenʉrigã dujabʉ gʉa.\\nJesu Goãmʉ wihiguere ejañumi\\n13Pascua árĩcʉ̃ gʉa judio masa bosenʉ árĩboro merogã dʉhyanijabʉ. Eropigʉ Jesu gʉa mera Jerusaléngue wami. 14Erogue ejagʉ ĩgʉ Goãmʉ wihigue ñajajagʉ, wecʉare, ovejare, bujare duarãre bocajami. Eropigʉ niyeru gohrotorã erã mesarigue erã doacʉ̃ bocajami. 15Eropa bocajagʉ yuradari mera tãraridari ii, erãre árĩpehrerãre disiporogue tãranʉrʉ wiumi. Eropigʉ niyeru gohrotorã erã ya mesarire yomemuju mehpicãmi. Erã niyeru turi sãre mehsiripicãmi. 16Eropa iituha bujare duarãre õpa arĩmi:\\n—Mʉa yarã bujare aĩgãque. Yʉ Pagʉ ya wihire doberi duari wihi iibiricãque, arĩmi Jesu erãre.\\n17Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã gʉa ĩgʉ buherãpʉ Goãmʉ ya gojarapũ erã arĩrare guñabʉ. Õpa arĩ gojanirã árĩma. “Goãmʉ, mʉ wihire turaro mahia. Eropa mahigʉ mʉ wihire ñero erã iicʉ̃ ĩagʉ turaro bʉjawerea yʉhʉ,” arĩ gojarare guñabʉ gʉa Jesu ĩgʉ buherãpʉ.\\n18Jesu ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ judio masa oparã ĩgʉre serẽpima:\\n—¿Duhpigʉ mʉhʉ oãre Goãmʉ wihigue árĩrãre cohã wiuari? Goãmʉ irire mʉre iidoregʉ árĩcʉ̃ Goãmʉ turari mera ii deyoro moaque gʉa ĩaburire, arĩma erã Jesure.\\n19Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—I wihire mʉa cóãcʉ̃, ʉhrenʉ pʉhrʉ tuhajagʉca yʉhʉ, arĩmi Jesu erãre.\\n20—Ʉhrenʉ i wihire iisome mʉhʉ. Cuarenta y seis bojori gohra erã iira wihi ãhraa i wihi, arĩ yʉhrima erã Jesure.\\n21Jesu ĩgʉ eropa arĩrare erã õaro pee masibirima. Jesu i wihire arĩgʉ ĩgʉ dʉpʉ waburire arĩgʉ iirimi. 22Eropi ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ, ĩgʉ masa mʉriara pʉhrʉ gʉa ĩgʉ buherãpʉ ĩgʉ eropa arĩrare guñabʉ. Goãmʉ yare erã gojarapũre, Jesu ĩgʉ werera sãre guña, “Iri diaye ta ãhraa,” arĩbʉ gʉa.\\nÁrĩpehrerã erã guñarire Jesu masiñumi\\n23Pascua bosenʉ árĩcʉ̃ Jesu Jerusaléngue árĩmi. Ero ĩgʉ árĩcʉ̃ masa bajarã Goãmʉ turari mera ĩgʉ deyoro moarire ii ĩhmucʉ̃ ĩarã ĩgʉre umupeoma. 24Erã eropa umupeoquerecʉ̃ ta Jesu masa erã guñarire õaro masigʉ, “Yʉre eropa umupeoniguicãrãcoma,” arĩ pepibiridi árĩmi. 25Ĩgʉ masa erã guñarire õaro masími. Eropa masigʉ masa ĩgʉre erã pepirire serẽpibirimi.","num_words":590,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 11 DES - ¿Eropigʉ Israe masare Goãmʉ igu - Bible Search\\nYujurãyerire Israw masare taugʉcumi Goãmʉ, ari gojañumi Pablo\\n1¿Eropigʉ Israe masare Goãmʉ igu beyenirãre erã tarinʉgacʉ̃ erãre cóãpehocãyuri igʉ mʉa pepicʉ̃? Áribeaa. Erãre cóãbirimi ĩgʉ. Yʉ sã Israe masʉ, Abrahã pãrami árĩturiagʉ ãhraa. Eropigʉ Benjami ya curu majagʉ ãhraa. 2Iribojegue Goãmʉ Israe masare beyemʉriñumi. Ĩgʉ eropa beyenirãre cóãbeami. Goãmʉ yare erã gojarapũ Elia ĩgʉ iirare werea. Iripũ Israe masare Elia Goãmʉre ĩgʉ arĩ weresãrare masica mʉa. Õpa arĩ weresãñumi ĩgʉ: 3“Opʉ, erã Israe masa mʉ yare weremʉhtanirãre wejẽpehocãma. Eropirã mʉre umupeori mesarire cóãpehocãma. Eropigʉ erã watope yʉ dihta mʉ yagʉ dujaa dohpaguere. Yʉ eropa árĩcʉ̃ ĩarã yʉ sãre wejẽdiama dohpaguere,” arĩñumi Elia Goãmʉre. 4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhriñumi Goãmʉ Eliare: “Mʉhʉ yahagʉ yujugʉ ta árĩbeaa. Siete mil ʉma yaharã ãhrima dohpaguere. Erãre dihbuabʉ yʉhʉ. Erã sã yʉre õaro umupeoma. Baal waĩcʉgʉ wéadigʉre ne umupeobirimʉrama erã sã. Eropigʉ güibita mʉhʉ,” arĩñumi Goãmʉ Eliare iribojeguere. 5Irisubure Elia ĩgʉ árĩrisubure ĩgʉ yarã árĩmorãre Goãmʉ ĩgʉ dibudiro dopa ta dohpague sãre bajamerãgã Israe masare ĩgʉ yarã árĩmorãre dihbumi. Goãmʉ erãre mojomoro ĩagʉ dihbumi. 6Õarire erã iicʉ̃ ĩagʉ dibubirimi. Erãre mojomoro ĩagʉ dibugʉ beyemi. “Õarire mʉa iira pʉhrʉ mʉare beyegʉra,” arĩgʉ, ĩgʉ diaye ta erãre mojomoro ĩagʉ iibiriboñumi. Õarire erã iira pʉhrʉ erãre ĩgʉ beyecʉ̃ erãre wajatari árĩboya. Õarire erã iibiriquerecʉ̃ ta erãre diaye ta mojomoro ĩagʉ Goãmʉ beyemi erãre. 7Eropa iri õpa ãhraa: Israe masare Goãmʉ erãre, “Õarã ãhrima,” ĩgʉ arĩ ĩacʉ̃ gamequererã ta erã yujuro bojebeama. Goãmʉ ĩgʉ basi ĩgʉ beyenirãpʉ õarã wahama ĩgʉ mera. Ĩgʉre yujuro bojebirãpʉ ĩgʉ yare peediabeama. 8Eropa ta arĩyoro Goãmʉ yare erã gojarapũ: “Goãmʉ ĩgʉre gamebirãre ĩgʉ yare peebiricʉ̃ iimi. Eropigʉ diaye árĩrire erã peequerecʉ̃ erãre õaro peebiricʉ̃ iimi Goãmʉ. Eropa ta árĩniguicãma dohpague sãre,” arĩ gojañuma iribojeguere.\\n9Eropigʉ õpa arĩñumi Davi mʉrʉ iribojegue majagʉ Goãmʉre:\\nErã Israe masa erã bosenʉri mucubiririnʉri iirã ñero iima erã. Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ dipuwaja moaque mʉhʉ erãre. 10Erãre õaro peebiricʉ̃ iique mʉhʉ. Eropirã eropa dipuwajacʉrã árĩniguicãporo erã. Eropirã eropa bʉjawereniguicãrãcoma, arĩñumi Davi Goãmʉre.\\nJudio masa árĩbirãre peamegue wabonirãre taugʉcumi Goãmʉ, arĩ gojañumi Pablo\\n11¿Judio masa Cristore erã gamebiricʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ erãre cóãcãyuri mʉa pepicʉ̃? Cóãgohracãbiriñumi. Eropa erã Cristore erã gamebiricʉ̃ dohpaguere judio masa árĩbirãpʉ Goãmʉ ĩgʉ taumorã wahama. Dohpaguere ĩgʉ yarã iimi Goãmʉ erãre. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã yujurãyeri judio masapʉ erãre ĩhacũ erã sã Jesucristore umupeodiama. 12Judio masa erã Goãmʉre tarinʉgacʉ̃ judio masa árĩbirãpʉ Goãmʉ ĩgʉ õari buherire peema. Eropirã árĩpehrero majarã judio masa árĩbirã Goãmʉ taumorã wañorã õaro warã. Pʉhrʉ judio masapʉ Cristore erã umupeonʉgara pʉhrʉ tamerare i yeba majarãre õatariaro waroca.\\n13Dohpaguere mʉare judio masa árĩbirãre werebu iiaa. Cristo apimi yʉre mʉare judio masa árĩbirãre buhebure. Eropa buhegʉ bu gohra iigʉ iibeaa. 14Yʉre eropa buhedoredigʉ árĩgʉ masare weremʉra. Yʉ acawererãre judio masare mʉa Jesucristo umupeorare ĩhacũcʉ̃ iidiagʉ werea. Goãmʉ taunirã mʉa árĩcʉ̃ ĩarã erã sã Cristore gahme ĩgʉ taumorã wabocoma, arĩgʉ werea. 15Dohpaguere judio masare Goãmʉ boje apigʉ, gajirãguere õari buherire Goãmʉ weredoremi ĩgʉ mera erã õaro árĩmorãre. Eropiro judio masare ĩgʉ boje apicʉ̃ õaro wahabʉ i yeba majarãre judio masa árĩbirãre. Ĩgʉ eropiidiro tauro judio masa sãre ĩgʉ yarã árĩmorãre ĩgʉ iicʉ̃ tamerare õatariaro waroca i yeba majarãre. Goãmʉ mera erã õaro árĩcʉ̃ bajarã masa Jesure umupeorãre peamegue wabonirãre taugʉcumi. 16Õpa ãhraa: Abrahã gʉa ñecʉ mʉrʉ Goãmʉ mera õaro ĩgʉ árĩdiro dopa ta ĩgʉ pãramerã árĩturiarãgue sã Goãmʉ mera õaro árĩrãcoma Cristore umupeorã árĩrã.\\n17Yujurãyeri erã eropa árĩrã árĩquerecʉ̃ ta gajirã erã acawererãpʉre judio masare Goãmʉ boje apinimi dohpa. Judio masa Goãmʉ ĩgʉ beyemʉhtanirã olivo waĩcʉdigʉ otedigʉ dʉpʉri iro dopa ãhrima. Mʉa judio masa árĩbirã ĩgʉ beyemʉhtanirã árĩbirã nʉgʉ majagʉ dʉpʉri iro dopa ãhraa. Olivo otedigʉ dʉpʉrire yujuyeri dʉpʉri ĩgʉ tabe cóãdiro dopa ta gajirã judio masapʉre Goãmʉ cóãmi. Eropa cóãgʉ ĩgʉ yarã árĩbirã wacʉ̃ iimi erãre. Ĩgʉ cóãra dʉpʉrire gaji dʉpʉrire nʉgʉ majagʉ dʉpʉrire gohroto tuhboro dopa, Goãmʉ judio masare judio masa árĩbirã mera gohrotomi. Eropa gohrotogʉ mʉare judio masa árĩbirãre ĩgʉ yarã wacʉ̃ iimi. 18Mʉare ĩgʉ eropa gohrotocʉ̃, “Judio masa tauro õarã ãhraa pare gʉa,” arĩ pepibiricãque. Ire guñaque: Judio masapʉre beyemʉhtapʉ Goãmʉ. Mʉapʉ erã pʉhrʉ Goãmʉ yarã árĩrã mʉa sã Goãmʉ õari oburire opaa. Eropirã “Judio masa tauro õarã ãhraa,” arĩ pepibiricãque.\\n19Mʉa judio masa árĩbirãpʉ õpa arĩboca: “Yujurãyeri dʉpʉrire ĩgʉ cóãdiro dopa ta Goãmʉ judio masare cóãmi yujurãyerire. Eropa cóãgʉ ĩgʉ gaji dʉpʉrire gohroto ĩgʉ tuhdiro dopa ta ĩgʉ yarã mari wamorãre apimi,” arĩboca mʉa judio masare tarinʉgadiarã. 20Õpa ãhraa. Erã Jesure umupeobirira dipuwaja cóãpʉ Goãmʉ erãre. Eropigʉ mʉa sãre Jesure mʉa umupeobiricʉ̃ ĩgʉ yarã árĩmorãre mʉare apibiriboañumi. Eropirã “judio masa tauro õarã ãhraa gʉa,” arĩ pepibiricãque mʉa. Eropa arĩbirã ta Goãmʉre õaro umupeoque. 21Mʉhtari dʉpʉri iro dopa judio masa Goãmʉ yarã árĩmʉhtañuma. Iri gohroto tuhra dʉpʉri iro dopa ta erã pʉhrʉ mʉa Goãmʉ yarã wabʉ. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ yarã árĩmʉhtanirã ĩgʉre umupeobiricʉ̃ ĩagʉ cóãpʉ erãre. Ĩgʉ erãre eropiidiro dopa ta mʉa sãre cóãgʉcumi mʉa ĩgʉre umupeobiricʉ̃. Eropirã Goãmʉre õaro umupeoque mʉa. 22Goãmʉ mʉare õaro iigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masique mʉa. Eropirã gʉhyadiaro mera, ĩgʉ dipuwaja moagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ sãre masique mʉa. Ĩgʉre umupeobirãre ĩgʉ dipuwaja moagʉcumi. Eropa árĩqueregʉ ta mʉa ĩgʉre umupeoniguicʉ̃ mʉare õaro iigʉcumi ĩgʉ. Ĩgʉre umupeobiricʉ̃ ñeri dʉpʉrire ĩgʉ tabe cóãdiro dopa ta mʉa sãre cóãgʉcumi Goãmʉ. 23Masapʉ erã tabe cóãra dʉpʉrire tuhumasibeama daja. Goãmʉpʉ árĩpehrero iimasigʉ ãhrimi. Eropigʉ judio masa ĩgʉ cóãnirã Cristore erã umupeodiacʉ̃ Goãmʉ ĩgʉ yarã árĩcʉ̃ iigʉcumi daja erãre. 24Mʉa judio masa árĩbirã Goãmʉ yarã árĩbirimʉriyoro. Eropa árĩbirã mʉa árĩquerecʉ̃ ta Goãmʉ mʉare ĩgʉ yarã arĩcʉ̃ iigʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ beyemʉhtanirã mʉa árĩbiriquerecʉ̃ ta ĩgʉ yarã árĩcʉ̃ mʉare iidiami ĩgʉ. Eropigʉ judio masare ĩgʉ beyemʉhtanirãpʉre ĩgʉ yarã árĩcʉ̃ ĩgʉ tauro iidiagʉcumi.\\nPʉhrʉ Israe masare taugʉcumi Goãmʉ, arĩ gojañumi Pablo\\n25Yʉ acawererã, ire masa erã masibirirare mʉare weregʉra. Mʉa õpa arĩboca: “Dohpaguere gʉa dihtare beyemi Goãmʉ. Gʉapʉ masipehocãa,” mʉa arĩ pepiboca. Mʉa irire arĩ pepibiriboro dopa ire weregʉra mʉare. Õpa ãhraa masa erã masibirira: Dohpaguere bajarã judio masa Goãmʉre peediabirã ãhrima. Eropirã bajarã judio masa árĩbirãre Goãmʉ ĩgʉ queodiropẽ ĩgʉ yarã wacʉ̃ iigʉcumi. Ero pʉhrʉ judio masapʉ ĩgʉre gamerãcoma daja. 26Erã eropa gamecʉ̃ árĩpehrerã Israe masare Goãmʉ taugʉcumi erã peamegue wabonirãre. Goãmʉ yare erã gojarpũgue eropa ta arĩ gojañuma:\\nJerusalén waĩcʉri macague judio masa ya macague erãre taubu arigʉcumi. Eropigʉ Jacobo mʉrʉ pãramerã árĩturiarãre erã ñerire ĩgʉ cóãgʉcumi. 27Eropigʉ erãre taugʉ iribojegue yʉ arĩ erãre werepirare iigʉcumi, arĩmi Goãmʉ, arĩ gojamʉhtañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\n28-29Dohpaguere erã judio masa Cristo yare umupeobirã Goãmʉre gamebeama. Erã eropiicʉ̃ dohpaguere mʉapʉ judio masa árĩbirãpʉ Cristore umupeonʉgabʉ. Judio masapʉre Goãmʉ beyemʉhtañumi. Goãmʉ ĩgʉ arĩ werepidiro dopa ta masare ĩgʉ beyediro dopa ta diaye iimi ĩgʉ. Eropigʉ judio masa ñecʉ sʉmarã mʉra ĩgʉ beyenirã erã árĩcʉ̃ dohpague erã árĩturiarã sãre ĩgʉ mahimi. 30Iribojegue mʉa sã Goãmʉre tarinʉganirã árĩriyoro. Dohpaguere judio masa Goãmʉre erã tarinʉgacʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ mʉapʉre mojomoro ĩagʉ taumi. 31Dohpaguere judio masa ĩgʉre tarinʉgarã ãhrima. Erã eropa árĩquerecʉ̃ ta Goãmʉ dohpamasapʉre Goãmʉ beyemʉhtañumi. Goãmʉ ĩgʉ arĩ werepidiro dopa ta masare ĩgʉ beyediro dopa ta diaye iimi ĩgʉ. Eropigʉ judio masa ñecʉ sʉmarã guere mʉare mojomoro ĩadiro dopa ta erã sãre pʉhrʉ mojomoro ĩagʉcumi. 32Õpa ãhraa: Árĩpehrerã masare Goãmʉ ĩgʉre erã tarinʉgara waja yujuro mera dipuwajacʉdoremi. Eropigʉ árĩpehrerã erã dipuwajacʉrã erã árĩcʉ̃ ĩha árĩpehrerãre yujuro mera mojomoro ĩagʉcumi ĩgʉ.\\n33Õatariagʉ ãhrimi mari Goãmʉ. Turatariagʉ ãhrimi. Õaro masipehogʉ ãhrimi ĩgʉ. Eropiro ĩgʉ guñarire, ĩgʉ iiburire marire õaro masiya mara. 34Õpa arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Goãmʉ mari Opʉ ĩgʉ guñarire ne masa õaro masibeama. Eropirã masa ĩgʉre ‘Õpa iique,’ arĩ weremasibeama. 35Eropirã masa Goãmʉre erã gajino ora pʉhrʉ ‘Ĩgʉ marire wajamomi,’ arĩ masiya mara masa,” arĩ gojañuma iribojeguere. 36Goãmʉ árĩpehrerire iidi árĩmi. Eropigʉ ĩgʉ turari mera árĩpehrerire árĩcʉ̃ iidoredi árĩmi ĩgʉ. Eropiro árĩpehreri ĩgʉ iiburi ãhraa. Eropirã árĩpehrerinʉri ĩgʉre umupeorã mari. Eropa ta iirã mari.","num_words":1256,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 5\\nAnanias aniaa Safira\\n1 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ananias, acaaɡ̶aca lodawa ane liboonaɡ̶adi Safira. Ananias eyaa ica nipodigi. 2 Odaa Ananias acaaɡ̶aca lodawa ja dinilakidetiwage midiokiditiwage me diɡ̶idiwatawece dinyeelo oyajigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa onateciɡ̶ijoa oyajigotiogi, pida icoa eletidi boɡ̶owote nepilidi. 3 Odaa Pedro jeɡ̶eeta Ananias, “Igame leeɡ̶odi madinikanitece Satanás me ɡ̶adiiɡ̶eni? Jeɡ̶eo manakeni minaaleni Liwigo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo me diɡ̶ijoatawece anajici niɡ̶ijoa dinyeelo lojetedi me aani ɡ̶anipodigi. 4 Niɡ̶ijo maleedaɡ̶a aani niɡ̶ijo ɡ̶anipodigi, baɡ̶alee ɡ̶anebi. Codaa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶aani, odaa niɡ̶ijoa dinyeelo ɡ̶anepilidi. Odaa igame leeɡ̶odi mawii ida ɡ̶adowoogo catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena? Niɡ̶ida makaami aɡ̶inaaleni oko, pida domaɡ̶a adineenitalo minaaleni Aneotedoɡ̶oji.” 5 Niɡ̶ijo Ananias naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa jeɡ̶enitini, ja yeleo. Odaa ijotawece niɡ̶ijo anowajipata moyalaɡ̶ata niɡ̶ijo ane ninyaagi Ananias eliodi me doitibigiwaji. 6 Odaa icoa lionekadi jiɡ̶igotibeci oilipadi lolaadi Ananias. Noɡ̶oyadeegiticogi we, odaa joɡ̶onaligitini.\\n7 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo icoa iniwatadaɡ̶ani lakata, odaa jaɡ̶aɡ̶icotio naɡ̶ajo lodawa Ananias. Naɡ̶ajo iwaalo ayowooɡ̶odi niɡ̶ijo ane ninyaagi Ananias. 8 Odaa Pedro jeɡ̶ee, “Jemaa maneloɡ̶otitiwa! Idiwa dinyeelo ane jibatege, idiwatawece icoa dinyeelo anabaategetiwaji me aani ɡ̶anipodigi?” Naɡ̶a niniɡ̶odi, odaa jeɡ̶eeta, “Jiɡ̶idiwatawece!”\\n9 Odaa Pedro jeɡ̶eeta, “Igame leeɡ̶odi akaami ijaaɡ̶ijo ɡ̶adodawa madinilakidenitiwagetiwaji me domaɡ̶a anakeni minaaleni Aneotedoɡ̶oji Liwigo? Natigide etina jeɡ̶enotibeci niɡ̶ijoa lionekadi anonaligitini ɡ̶adodawa. Odaa natigide jaɡ̶aɡ̶etiɡ̶adadeegi.” 10 Odaa aniaaɡ̶ani lakata Safira jaɡ̶aɡ̶enitini, ja yeleo lodoe Pedro. Odaa niɡ̶ijoa lionekadi naɡ̶a dakatiobece, joɡ̶ototeloco naɡ̶ajo iwaalo émeɡ̶e. Odaa jaɡ̶aɡ̶oyadeegi lolaadi, joɡ̶onaligitini liwai niɡ̶ijo lodawa. 11 Ijotawece niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi codaa me ijotawece niɡ̶ijo eledi oko anodibodiceta niɡ̶ida niciagi eliodi me doitibigiwaji.\\nNiɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji owote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa niɡ̶inoa loenataka ane libinienaɡ̶a\\n12 Aneotedoɡ̶oji ibake niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi mowote owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me loenataka libinienaɡ̶a miditaɡ̶a niɡ̶ijo noiigi. Ijotawece niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi yatecoɡ̶otibece minitaɡ̶a le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi anoyatigi me “Liwalaɡ̶axi Salomão”. 13 Aɡ̶ica anigetiɡ̶ijo niɡ̶ijo ane doɡ̶onakatoteda Ǥoniotagodi anabo laaleɡ̶ena me dinawanaɡ̶aditiogi niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi. Pida niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém eliodi mele modotaɡ̶atibige loiigi Ǥoniotagodi. 14 Odaa eliodi ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi anonakato Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶odinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi. 15 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ica oko joɡ̶oyadeegi inoa neelotaginadi midiwataɡ̶a icoa ladicotiidi. Odaaɡ̶idiaaɡ̶oyate minoataɡ̶a inoa limetiidi codaa midiwataɡ̶a icoa liɡ̶elatedi lipegeteɡ̶e. Owotibige liwa Pedro me yakadi me ixomaɡ̶ateloco niɡ̶ina me ixomaɡ̶atijo, minaaɡ̶igotece miditaɡ̶a. 16 Eliodi oko oicoɡ̶oticogi midiwataɡ̶a icoa nigotadawaanaɡ̶a anipegitege nigotaɡ̶a Jerusalém, oyadeegi icoa neelotaginadi, inaaɡ̶inoa anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa ijotawece niɡ̶ijo ane neelotikanaɡ̶a ja nicilaɡ̶a.\\nIcoa lacilodi judeutedi joɡ̶odoletibige mowo anodigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi\\n17 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi anida aneetege niɡ̶ijo lapo saduceutedi eliodi monocetema niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa joɡ̶odoletibige mowo anodigotiogi. 18 Odaa joɡ̶oniwilotiniwace niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a. 19 Pida neɡ̶enoale ica niaanjo Ǥoniotagodi ja yomoke icoa lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi, naɡ̶a ixoticoace, odaa jeɡ̶eetiogi, 20 “Emiitacetiwaji minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaaɡ̶idiaaɡ̶oni atematiitiogi niɡ̶idi noiigi inoatawece ane eetece lewiɡ̶a gela ane yemaa Aneotedoɡ̶oji me yajigotediogi.” 21 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi joɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo aanjo. Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, odaa ja dakataciobece minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa jiɡ̶idaa dinanatacigi moniiɡ̶axitiniwace niɡ̶ijo noiigi.\\nNiɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi jiɡ̶igo minitaɡ̶a eledi le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi lixigaɡ̶awepodi ijoa eletidi lokaaɡ̶etedi, odaa jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijoa seteenta laxokodipi lacilodi niɡ̶ijo noiigi. Odaa joɡ̶oiiɡ̶e icoa iodaɡ̶awadi anoyowie Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi migotibeci manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi me domoɡ̶odigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. 22 Pida noɡ̶otota niwiloɡ̶onaɡ̶axi, aɡ̶aleeɡ̶icoa moyakadi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. Odaa joɡ̶opitiobeci, oyatematitiogi niɡ̶ijoa lacilodi, modi, 23 “Ja jicoɡ̶ojoɡ̶oticogi, ejoɡ̶ota niwiloɡ̶onaɡ̶axi me dinoxoco codaa me dotete. Codaa idiwa iodaɡ̶awadi anoyowie midoataɡ̶a epoaco. Pida naɡ̶a jomokenaɡ̶a epoaco, aɡ̶aleeɡ̶ica jakataɡ̶a oko catiwedi.” 24 Igaanaɡ̶a owajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, ijo lacilo iodaɡ̶awadi anoyowie Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, iditawece aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anodaa diitigi niɡ̶ida niciagi. 25 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶ijo oko anicotio, odaa jeɡ̶eetiogi, “Digawinitiwaji! Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶awilogojedi etiditace digoida Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, codaa joɡ̶oniiɡ̶axitiniwace noiigi.” 26 Odaa niɡ̶ijo lacilo niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoyowie liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji ja lixigaɡ̶awepodi ijoa niodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶onadeegitace niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, pida joɡ̶oyoe monadeegi leeɡ̶odi modoitiogi niɡ̶ijo noiigi doɡ̶onigidatiniwace.\\n27 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶onadeegi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶odoyaticoace lodoe niɡ̶ijoa lacilodi me yatecoɡ̶o moiwi ica anodigotiogi. Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi jeɡ̶eetiogi liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, 28 “Genaɡ̶a ɡ̶adajoineɡ̶egitiwaji codaa me ɡ̶adiiɡ̶eneɡ̶egi me daɡ̶adiaa iiɡ̶axinaɡ̶anitece loniciwaɡ̶a liboonaɡ̶adi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa. Pida digawini anenitiwaji! Ja ɡ̶aniiɡ̶axinitiniwace inatawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém codaa me leedi moko ɡ̶alaagetedipi leeɡ̶odi lemeɡ̶egi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa.”\\n29 Odaa Pedro ijaaɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji joɡ̶oniniɡ̶odi, moditiogi, “Leeditibige mejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶etedoɡ̶owa, idiɡ̶ida aɡ̶ele deɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a ane ligegi oko ane dakapetege Aneotedoɡ̶oji. 30 Aneotedoɡ̶oji ane Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶odaamipi eote Jesus me yewiɡ̶atace, Niɡ̶ijoa ane iiɡ̶enatakanitalotiwaji moyeloadi moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 31 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja ideyate liwai libaaɡ̶adi miditaɡ̶a nimedi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi eote me Ǥodacilo codaa me Ǥonewikatitoɡ̶odi, eotedibige loiigi Israel moyakadi modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yakadi me ixomaɡ̶ateetedice libeyaceɡ̶eco. 32 Niɡ̶ida moko oko nakataɡ̶anadi leeɡ̶odi me jinataɡ̶a niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji aneote, codaa iniaaɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji Liwigo ikee niɡ̶ijo aneote. Aneotedoɡ̶oji yajigote Liwigo niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi.”\\n33 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa Pedro lotaɡ̶a, odaa eliodi moyelatema niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, codaa domoɡ̶odoletibige monigodi. 34 Pida naɡ̶a dabiditini ica lacilo niɡ̶idi noiigi ane liboonaɡ̶adi Gamaliel, one fariseu. Codaa Gamaliel one niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, codaa iditawece niɡ̶idi noiigi odeemitetibige. Odaa Gamaliel ja diiɡ̶enatakatiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji monotaɡ̶ateenawaanigiticoace. 35 Odaa jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa seteenta lacilodi, “Akaamitiwaji ɡ̶oneleegiwaditigi Israel, adowetita niɡ̶ida ane domeɡ̶emaani memiitiogi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi! 36 Igaataɡ̶a anoɡ̶owidi nicaaɡ̶ape ixomaɡ̶atedijo niɡ̶ijo Teudas ane diletibige deɡ̶eliodi me ɡ̶oneɡ̶egi. Odaa ja domaɡ̶a cwaatolo taalia ɡ̶oneleegiwadi anodioteci migo ideleɡ̶e romaanotedi. Pida noɡ̶oyeloadi, odaa niɡ̶ijo anodiotibeci jiɡ̶ilaagitibece, aɡ̶igo odoe libakedi. 37 Igaanaɡ̶a yeleo Teudas, odaa jiɡ̶ijo eledi ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Judas ane elatibige nipodigi Galiléia. Niɡ̶ijoa nokododi, niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi me domoɡ̶oyemaa monilaɡ̶adi ɡ̶odoiigi. Judas eledi yakadi eliodi oko modioteci. Pida eledi oyeloadi, odaa ijotawece niɡ̶ijo anodiotibeci jaɡ̶aɡ̶a ilaagitibece. 38 Odaa jiɡ̶idaa me ɡ̶adiladeenitiwaji. Jinaɡ̶a domaɡ̶awiitiwaji ane beyagitema niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi. Idioki, epaaɡ̶opitibece! Igaataɡ̶a niɡ̶inoa lowooko codaa me libaketedi nigepaa libaketedi niɡ̶ina oko, odaa icota me ma. 39 Pida niɡ̶inoa lowooko inaaɡ̶inoa libaketedi nige icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa aɡ̶akatitiwaji daɡ̶a oliitege. Niɡ̶ida aneni me ɡ̶adakapetegipitiwaji, odaa yakadi maɡ̶aɡ̶a akapetege niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji.”\\n40 Odaa joɡ̶odibatege niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Gamaliel me niladeetiniwace. Odaa joɡ̶oniditaciogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, noɡ̶onalaketiniwace, odaa joɡ̶oiiɡ̶e me daɡ̶adiaa oibake naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Jesus niɡ̶ina me natematikanaɡ̶a. Odaa joɡ̶oikaticoace. 41 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ja noditicoaci me idei lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi noiigi. Odaa ja ninitibigiwaji leeɡ̶odi Ǥoniotagodi me niweniɡ̶idetediniwace niɡ̶ijo me ika me nawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi Liboonaɡ̶adi ijaaɡ̶ijoa Jesus, codaa me nawikodeeɡ̶a digo mijoataɡ̶a anee mowo lawikodigi niɡ̶idiwa lacilodi noiigi. 42 Odaa inoatawece nokododi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi iditibige liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, codaa me liɡ̶elatedi niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi, codaa idioka limedi modiiɡ̶axinaɡ̶atece Jesus, codaa moyatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace.","num_words":1019,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.136,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 7\\n☰ 2 CORÍNTIOS 7 ◀ ▶\\n1 Ǥodokaaɡ̶etedipi ɡ̶odemaanigipi, Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ida ligegitedoɡ̶ogi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idiniwilecaɡ̶atema inoatawece ane beyagi, anowo ɡ̶odolaadi codaa me ɡ̶odowooko me napioi lodoe Aneotedoɡ̶oji. Odaa ele me idinoniciwaɡ̶ataɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶atema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi me jeemiteeɡ̶atibige.\\n2 Jemaa mele mabaatoɡ̶ogi mikeenitiwaji ɡ̶ademaanaɡ̶aneɡ̶egitoɡ̶odomi. Aɡ̶ica daɡ̶a jaoɡ̶a gaantiɡ̶ica ane beyagitema oko. Aɡ̶ica oko ane jiiɡ̶axinaɡ̶atece meo ane beyagi. Codaa aɡ̶ica ane jinaalenaɡ̶a. 3 Aniɡ̶idaaɡ̶ejatigi igegi daɡ̶akaami ilaagetedipi, igaataɡ̶a jiɡ̶ijo mejitaɡ̶awatiwaji me ɡ̶ademaaneɡ̶egi, codaa me jemaanaɡ̶a midioka limedi me idejonaɡ̶a makaamitaɡ̶a, domige ɡ̶odewiɡ̶a, oɡ̶oa, domige ɡ̶odeleo. 4 Eliodi me ɡ̶adinakatonitiwaji, codaa me idinanetibece akaami leeɡ̶odi. Ǥoniotagodi eliodi meote yoniciwaɡ̶a leeɡ̶odi akaamitiwaji. Idaaɡ̶ee minoa owidi ɡ̶odawikodico, pida eliodi me ɡ̶odinitibece.\\n5 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶ejoɡ̶oticogi nipodigi Macedônia, aɡ̶abo ɡ̶onimedi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a me inipeneɡ̶enaɡ̶atini. Inoatawece ane jiiɡ̶aticogi jawikodeeɡ̶a. Ina oko domoɡ̶oyemaa modinotigimadetoɡ̶ogi codaa domoɡ̶oyemaa metiɡ̶odideleɡ̶e. Codaa catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶enali idatecibece idoiiɡ̶a. 6 Pida Aneotedoɡ̶oji eote loniciwaɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶adiaa domaɡ̶a ilidaɡ̶adi meo ane libakedi. Odaa oko eote me ɡ̶odoniciwadi niɡ̶ijo neɡ̶eno Tito. 7 Aneotedoɡ̶oji eote me ɡ̶odoniciwadi aɡ̶idoka leeɡ̶odi Tito meno, pida eledi leeɡ̶odi me ɡ̶adatematiitiwaji meliodi mawii loniciwaɡ̶a. Eledi natematitoɡ̶owa me domeɡ̶eliodi memaani madatitacetiwaji, codaa eledi natematitoɡ̶owa makaami agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi midi oko anowo ane beyagi, codaa neloɡ̶oditoɡ̶owa me ɡ̶odinienaɡ̶aneɡ̶eni. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meneɡ̶egitace idinitibeci.\\n8 Igaataɡ̶a, icaaɡ̶ica nige jao makaami agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi naɡ̶ajo eledi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi, pida aidinilaatibece leeɡ̶odi naɡ̶ajo iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi. Onateciɡ̶ijo me ee agecaɡ̶alo leeɡ̶odi naɡ̶ajo iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi meo makaami agecaɡ̶alodipi. 9 Pida natigide ja idinitibeci. Aidinitibeci daɡ̶a leeɡ̶odi makaami agecaɡ̶alodipi, pida idinitibeci leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶akaami agecaɡ̶alodipi, odaa jaɡ̶adinilaanitecetiwaji niɡ̶ijo ane beyagi anowo onateciɡ̶idi oko ɡ̶adiwigotigitiwaji. Niɡ̶ida anenitiwaji makaami agecaɡ̶alodipi, jiɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee ajibeyacaɡ̶ataɡ̶a ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji. 10 Igaataɡ̶a niɡ̶ina nigecaɡ̶aloɡ̶o ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, eo niɡ̶ina oko me dinilaatece loenatagi ane beyagi. Odaa Aneotedoɡ̶oji yakadi meote niɡ̶ini oko me yewiɡ̶atace, odaa aɡ̶ica oko ane agecaɡ̶alo daɡ̶a leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote me yewiɡ̶atace. Pida niɡ̶ina oko nige agecaɡ̶alo anodaaɡ̶ee niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o magecaɡ̶alo, pida aleeɡ̶odi libeyaceɡ̶egi aneo, odaa Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote me yewiɡ̶atace leeɡ̶odi adinilaatibece. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee idioka limedi me yeleo. 11 Igaataɡ̶a analakitibige niɡ̶ijo anodaaɡ̶enitiwaji makaami agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi nibeyaceɡ̶egi anowo ɡ̶adiwigotigitiwaji. Odaa aɡ̶aleeɡ̶anoxoconi ɡ̶agecooɡ̶elitiwaji awiitibige manati ane beyagi ɡ̶adiwigotigi. Eliodi madinoniciwaɡ̶atitiwaji mikeeni me diɡ̶icata anenitege ane beyagi anowo niɡ̶idi oko ɡ̶adiwigotigitiwaji. Ǥadelatema niɡ̶ijo ane beyagi, odaa jeɡ̶eneɡ̶egitace eemiteetigilo Aneotedoɡ̶oji. Odaa joɡ̶oleetibige madatitace madinilakidenitacigi, codaa jeɡ̶epaanaɡ̶a emaani Aneotedoɡ̶oji. Odaa jaɡ̶ageniteloco maloikatiti niɡ̶ijo oko aneote ane beyagi ɡ̶adiwigotigi. Ijoatawece niɡ̶ijoa anawiitetiwaji ikee me diɡ̶ica anenitege niɡ̶ijoa ane beyagi anowote.\\n12 Odaa jiɡ̶idaa me jiditibigaɡ̶ajitiwaji naɡ̶ajo iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi me ɡ̶adajacaɡ̶atitiwaji, ajidi daɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶idi oko anowo ane beyagi ɡ̶adiwigotigi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶idi oko ane dawikodetema niɡ̶ina ane beyagi. Pida jidikotibigaɡ̶ajitiwaji me jikee Aneotedoɡ̶oji me yowooɡ̶odi meliodi me ɡ̶ademaaneɡ̶egi. 13 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ɡ̶odoniciwadi.\\nAɡ̶odoniciwadi diɡ̶idoka leeɡ̶odi meliodi me ɡ̶odemaaneɡ̶egi, pida eliodi me ɡ̶odinitibece niɡ̶ijo naɡ̶a jibodicaɡ̶a makaamitawecetiwaji axawani Tito mele midiaaɡ̶i ɡ̶adiwigotigi. 14 Eliodi mele me idalaɡ̶atibigaɡ̶aji, apaɡ̶alatoɡ̶o niɡ̶ida makaamitiwaji me daɡ̶awii me idiboliɡ̶a. Idioka limedi mejinaɡ̶ataɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, codaa niɡ̶ina me ɡ̶adiweniɡ̶ideneɡ̶egita Tito, odaa akamaɡ̶akaamitiwaji jaɡ̶aɡ̶ikeeni mewi niɡ̶ijoa ɡ̶odotaɡ̶ata. 15 Odaa Tito eneɡ̶egitace yemaatibigaɡ̶aji niɡ̶ina me nalaɡ̶atibige niɡ̶ijo makaamitawecetiwaji eliodi madinoniciwaɡ̶ati mawii ane dipokotaɡ̶awa, codaa moleetibige ane daɡ̶axa mele memiita mabaatege, codaa me eemiteetibige. 16 Odaa eliodi me idinitibeci me jakadi me ɡ̶adinakatonitiwaji.","num_words":506,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.133,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 San Juan 3\\nCõãmacʉ̃ põna tiirécʉtire\\n1 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ marĩrẽ bayiró maĩrére wãcũñate mʉ́ã. Marĩrẽ bayiró maĩgʉ̃́, “yʉʉ põna niiĩya” jĩĩqui. Teerora niiã marĩ. Atibʉ́reco macãrã Cõãmacʉ̃rẽ masĩrijĩrã, marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá tiirécʉtirere tʉomasĩ́ricua. 2 Yʉʉ maĩrã́, mecʉ̃tígã marĩ Cõãmacʉ̃ põna niiã. Too síropʉ marĩrẽ wáaadarere ãñurõ masĩña maniã ména. Ate dícʉre masĩã: Jesucristo pʉtʉaatiri, cʉ̃ʉ̃ baurére ĩñaãdacu. Cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñajĩrã, cʉ̃ʉ̃ tiiróbiro wáaadacu. 3 Cʉ̃ʉ̃rẽ ñañaré maniã. Marĩcã cʉ̃ʉ̃ tiiróbiro “ãñurã́ wáaadacu” jĩĩrére wãcũã. Teero tiirá, ñañarére tiiríjãrõ booa.\\n4 Ñañaré tiiré Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́re niiã. Teero tiigʉ́, ñañarére tiirucúgʉno Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́gʉ̃ niiqui. 5 Mʉ́ã masĩtoaa: Jesucristo marĩ ñañaré tiirére cõãgʉ̃ atirigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃pʉre péerogã ñañaré maniã. 6 Cʉ̃ʉ̃mena niigʉ̃́no ñañaré tiirécʉtiriqui. Ñañarére tiirécʉtigʉnope Cristore padeoríqui; cʉ̃ʉ̃rẽna masĩhẽgʉ̃ niiqui. 7 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́, mʉ́ãrẽ ãpĩ jĩĩditorijããrõ. Ãñurõ tiirucúgʉno Jesús tiiróbiro ãñurõ tiigʉ́ niiĩ. 8 Sicatopʉra wãtĩãrẽ dutigʉ́ ñañaré tiimʉ́ãatirigʉ niiqui. Teero tiigʉ́, ñañaré tiirécʉtigʉno cʉ̃ʉ̃yagʉ niiqui. Cõãmacʉ̃ macʉ̃ wãtĩãrẽ dutigʉ́ tiirére cõãgʉ̃ atirigʉ niiwĩ.\\n9 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ põnarẽ́ cʉ̃ʉ̃ tiiróbiro niirecʉtiri tiirígʉ niiwĩ. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ põna ñañarére tiirucúricua. 10 “¿Noãpé niiĩ Cõãmacʉ̃ põna?” teero biiri “¿noãpé niiĩ wãtĩãrẽ dutigʉ́ põna?” jĩĩ masĩdʉgara, ateré masĩña: “Ñañaré tiirécʉtira, ãpẽrãrẽ́ maĩhẽ́rãno Cõãmacʉ̃ põna mee niiĩya”, jĩĩnocu.\\n11 “Cãmerĩ́ maĩrṍ booa” jĩĩré queti mʉ́ã sicatopʉ tʉorígue niiã. 12 Caín tiiróbiro niirijããda. Cʉ̃ʉ̃ wãtĩãrẽ dutigʉ́ menamacʉ̃ niijĩgʉ̃, cʉ̃ʉ̃ bai Abel wãmecʉtigʉre sĩãjã́yigʉ. ¿Deero tiigʉ́ cʉ̃ʉ̃rẽ sĩãyíri? Caín tiirécʉtire ñañaré niiyiro; cʉ̃ʉ̃ bai tiirécʉtirepe ãñuré niiyiro.\\n13 Yáa wedera, teeré wãcũrã, atibʉ́reco macãrã mʉ́ãrẽ ĩñatutiri ĩñarã, “¿deero tiirá yʉʉre ĩñatutii?” jĩĩ wãcũrijãña. 14 Marĩ Jesuré padeoráre maĩjĩ́rã, ateré masĩã: Cõãmacʉ̃ marĩ pecamepʉ wáaborirare catiré petihére cʉorí tiirígʉ niiwĩ. Jesuré padeoráre maĩhẽ́gʉ̃no catiré petihére cʉoríqui. 15 Jesuré padeoráre ĩñatutigʉno basocáre sĩãgʉ̃́ tiiróbiro niiqui. Mʉ́ã masĩtoaa: Basocáre sĩãgʉ̃́no catiré petihére cʉoríqui. 16 Ateména cãmerĩ́ maĩrére masĩã: Jesús marĩrẽ diabosarigʉ niiwĩ. Teero tiirá, marĩcã Jesuré padeoráre “diabosagʉda” jĩĩ wãcũrõ booa. 17 Pee apeyé cʉogʉ́no sĩcʉ̃ Jesuré padeogʉ́re bóaneõgʉ̃ niirĩ ĩñapacʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ tiiápuridojãboqui. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirípacʉ, ¿deero tiigʉ́ “Cõãmacʉ̃rẽ maĩã” jĩĩbogari? 18 Mʉ́ã yʉʉ põnabiro niirã́, marĩ wedeseremena dícʉ “cʉ̃́ãrẽ maĩã” jĩĩrijãrõ booa. Marĩ tiiápuremenape cʉ̃́ãrẽ maĩrére diamacʉ̃́rã tiiẽ́ñorõ booa.\\nCõãmacʉ̃rẽ padeorá cuiro manirṍ niimasĩã\\n19-20 Apetó sĩcʉ̃ marĩ menamacʉ̃ biiro wãcũqui: “Yʉʉ ñañanetõjõãgʉ̃ niiga” jĩĩ wãcũpacʉ, cʉ̃ʉ̃ ãpẽrãrẽ́ maĩré wapa Cõãmacʉ̃menape cuiro manirṍ niiqui. Marĩ cʉ̃ʉ̃ põna niiã. Cʉ̃ʉ̃ marĩye maquẽrẽ masĩpetijãqui. Cʉ̃ʉ̃ marĩ ñañaré tiiríguere acabóqui. 21-22 Marĩ yeeripũnapʉ “ãpẽrãména ãñurõ niiã” jĩĩ tʉgueñarã, cuiro manirṍ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩmasĩ́ã. Cʉ̃ʉ̃ dutirére, cʉ̃ʉ̃ boorére tiirí, Cõãmacʉ̃ niipetire marĩ sãĩrére ticogʉdaqui. 23 Cʉ̃ʉ̃ dutiré ate niiã: Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristore padeoáda. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ dutirobirora cãmerĩ́ maĩã́da. 24 Niipetira cʉ̃ʉ̃ dutirére tiiráno cʉ̃ʉ̃mena niicua; cʉ̃ʉ̃cã cʉ̃́ãmena niiqui. Marĩrẽ Espíritu Santore ticorigʉ niiwĩ. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ marĩmena niirére masĩã.","num_words":418,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 5\\nCõãmacʉ̃mena ãñurõ niimasĩã\\n1 Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ marĩ Jesucristore padeorémena “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui. Teero tiirá, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo marĩrẽ diabosariguemena Cõãmacʉ̃mena ãñurõ niirecʉtia sáa. 2 Jesucristo marĩrẽ diabosariguere padeojĩ́rã, diamacʉ̃́ Cõãmacʉ̃mena wedesemasĩã. Teero biiri Cõãmacʉ̃ marĩrẽ tiiápure marĩye niiã. Marĩ cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ ãñuré baurére ĩñaãdara niirã tiia. “Teeré ĩñajããdacu” jĩĩ cotera, tee maquẽrẽ ãñurõmena wedesea. 3 Tee dícʉre wedesericu. Marĩrẽ ñañarõ netõré wáaricãrẽ, ãñurõmena wedesecu. Marĩrẽ ñañarõ netõré wáaricãrẽ, nʉcãjã́rãno niimʉãnʉcãcu sáa. 4 Nʉcãrípora niirã, basocá ãñurã́ niimʉãnʉcãcu. Teero niimʉãnʉcãrã, cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiiádarere wãcũrã, ʉseniyuetoacu. 5 Cõãmacʉ̃ Espíritu Santore marĩpʉre ticorigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃mena Cõãmacʉ̃ marĩpʉre cʉ̃ʉ̃ maĩrére masĩrĩ tiiquí. Teero cʉ̃ʉ̃ maĩrére cʉorá niijĩrã, boboró manirṍ “ ‘Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiigʉ́daqui’ jĩĩrére diamacʉ̃́ tiijã́gʉ̃daqui” jĩĩ ʉseniyuetoacu sáa. Teero tiirá, ãñurõmena wedesemasĩcu sáa.\\n6 Marĩrẽ marĩ basirora deero tii netõmasĩ́ña manimírira niiwʉ̃. Marĩ tee niiríto, Cristo marĩrẽ ñañaré tiiré wapa diabosarito jeayiro. 7 Marĩ doca ãpẽrãrẽ́ diabosadʉgaricu. Sĩcʉ̃ ãñurõ yʉʉgʉ́no niipacari, diabosaricu. Apetó tiigʉ́, sĩcʉ̃ ãpẽrãrẽ́ ãñurére tiibosárucugʉre diabosagʉ diabosaboqui. 8 Cõãmacʉ̃ doca marĩ ñañaré tiirá niipacari, cʉ̃ʉ̃ maĩrére ẽñogʉ̃́, Cristore marĩrẽ diabosari tiiyígʉ. 9 Cʉ̃ʉ̃ye díi õmayudiaremena Cõãmacʉ̃ marĩrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui. Teero tiirá, marĩ nemorṍ ateré masĩmasĩcu: Cõãmacʉ̃ marĩmena bayiró cúagʉ, Jesucristo tiibosáriguere ĩñagʉ̃, cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ñañaré tiimíãdarere netõnéjãgʉ̃daqui. 10 Marĩ Cõãmacʉ̃mena cãmerĩ́ ĩñadʉgahera niirira niipacari, cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ marĩrẽ diabosari tiiyígʉ. Cʉ̃ʉ̃ diabosariguemena marĩ Cõãmacʉ̃mena bapacʉtimasĩã sũcã. Teero tiirá, marĩ mecʉ̃tígãrẽ cʉ̃ʉ̃mena bapacʉtimasĩrã niijĩrã, ateré nemorṍ masĩã: Jesucristo masãmʉãrigʉ niijĩgʉ̃, marĩrẽ ñañaré tiimíãdarere netõrĩ́ tiigʉ́daqui. 11 Netõnénore dícʉre bʉarí tiibosárijĩyi. Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo diabosariguemena Cõãmacʉ̃ marĩ cʉ̃ʉ̃mena bapacʉtimasĩrere bʉarí tiijĩ́yi sũcã. Teero tiirá, marĩ nemorṍ ʉseniremena wedesea sáa.\\nAdán, teero biiri Cristo tiirígue\\n12 Sĩcʉ̃ basocʉ́ Adán wãmecʉtigʉmena ñañaré tiiré pʉʉtocʉtiyiro. Teewapara diaadarecã pʉʉtocʉtiyiro. Adán tiibuyériguemenarã basocá niipetirapʉre ñañaré tiiré pẽnipéapetijõãyiro. Teewapara niipetirapʉre diaadarecã sesapetijõãyu. 13 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ dutiré Moisémena cṹũãdari sʉgueropʉ, basocá ñañarére tiitóayira. Dutiré manirĩ́, basocáre “wapa cʉoóya” jĩĩmasĩña maniã. 14 Teero biipacari, Adán síro macãrã tée Moisés niirito macãrãpʉ teerora diarira niiwã. Cʉ̃́ãjã Adán tiiróbiro Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́ripacara, diarira niiwã.\\nAdán, teero biiri Jesucristo basocá biiadarere tiisʉguérira niiĩya. Adánpe pʉʉtocʉtirigʉ niiwĩ ñañaré tiirére. Jesucristope pʉʉtocʉtirigʉ niiwĩ ãñurõ tiirére.\\n15 Sĩcʉ̃ basocʉ́ netõnʉcã́rigue wapamena paʉ dianʉnʉseyira; Jesucristomenapereja Cõãmacʉ̃ paʉre nemorṍrã ãñuré ticobosarigʉ niiwĩ. Wapaséro manirṍ teero ticojãqui. Teero tiiró, Cõãmacʉ̃ basiro basocáre ticobosariguepe Adán netõnʉcã́rigue wapa tiiróbiro niiridojãcu. 16 Sĩcʉ̃ basocʉ́ cʉ̃ʉ̃ sĩcãrĩrã netõnʉcã́rigue waparena paʉ “wapa cʉorá niiĩya” jĩĩnorira niiwã. Bayiró peti basocá netõnʉcã́jãri siro, Cõãmacʉ̃ basirora ticobosarigue paʉ petire “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩnorĩ tiia. Teero tiiró, sĩcãrĩrã netõnʉcã́rigue wapapeja Cõãmacʉ̃ basocáre ticobosarigue tiiróbiro niiridojãcu. 17 Sĩcʉ̃ basocʉ́ sĩcãrĩrã netõnʉcã́rigue wapamenarã diaré sesajõãyu. Teero wáapacari, nemorṍrã Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiinórãpe ãñurére bʉaádacua. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃ basiro ãñuré ticobosariguere ñeeãdacua. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ “ãñurã́rã niiã mʉ́ã” jĩĩrére tʉoádacua. Sĩcʉ̃ basocʉ́ye tiibosáriguemenape catiré petihére cʉonʉnʉ́seadacua. Cʉ̃ʉ̃rã́ Jesucristo niiĩ.\\n18 Biiro pʉtʉájĩyu sáa: Sĩcʉ̃ basocʉ́ sĩcãrĩrã netõnʉcã́rigue wapamenarã niipetira ñañarõ tiinóãdara pʉtʉári tiiyígʉ. Teerora sĩcʉ̃ basocʉ́ sĩcãrĩrã ãñurõ tiibosáriguemenarã niipetirare “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩmasĩrĩ tiigʉ́ tiirígʉ niiwĩ; catiré petihére bʉamasĩ́rĩ tiigʉ́ tiirígʉ niiwĩ. 19 Sĩcʉ̃ basocʉ́ Cõãmacʉ̃rẽ yʉʉririgue wapamena paʉre ñañaré tiirá pʉtʉári tiiyígʉ. Teerora sũcã sĩcʉ̃ basocʉ́ Cõãmacʉ̃rẽ yʉʉrigue wapamena paʉre “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩgʉ̃daqui.\\n20 Basocá cʉ̃́ã basiro dutiré cʉorí siro niipacari, Moisére dutiré cṹũriguecã jeanemoyiro sũcã. Teeména basocá nemosãñúrõ netõnʉcã́rere ĩñamasĩyira. Tee tiiró, ñañaré tiiré tiinemórõbirora Cõãmacʉ̃pe nemosãñúrõ basocáre ãñuré ticorigʉ niiwĩ. 21 Ñañaré tiirígue wapamena niipetira basocáre diaadare wáayiro. Tee tiiróbirora Cõãmacʉ̃ basiro ãñuré ticorépecã basocáre ãñurã́rã, wapa cʉohéra pʉtʉári tiimasĩ́re wáayiro. Teeména Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ Jesucristomena catiré petihére ticomasĩqui.","num_words":543,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Santiago 5 BSNNT - - Bible Search\\nGajeyeũni jairã rojose ĩna tãmʉoroti queti\\n1Sĩgʉ̃ri, gajeyeũni jairãre mʉare gotigʉ yaja yʉ. Gajerʉ̃mʉ bʉto rojose mʉa tãmʉorotire tʉoĩaotiya mʉa. 2“Gajeyeũni jairo cʉorã ñaja” mʉa yiboase, bare mʉa quẽnocũse quẽne, mʉare boaveocoarʉaroja. Mʉa sudi quẽnase ñaboase butua ba ecocoarʉaroja. 3Mʉa ye gãjoa, oro quẽne jairo bʉjacõari mʉa cũboase boacoarʉaroja. Tire ĩacõari, “Maioro bajirãre ejarẽmobesuma”, yiĩarʉarãma gãjerã. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorona ñaja mʉa. Jairo gãjoa cʉtirã ñaboaja mʉa. To bajiboarine, adi macarʉcʉro ti jediroti mojoroaca rʉyaja. 4Mʉa ote veseri moabosarãre quẽnaro vaja yibesuja mʉa. To bajiro mʉa bajire ñajare, “Yʉa moase vaja yʉare yibeama”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajirimi Dios, ñajediro masijeogʉ. 5Adi macarʉcʉrojʉ ñarã, mʉa yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũaja mʉa. Ta vecʉare ĩna sĩarotirʉ̃mʉri rĩjoro, “Jacabʉsarã ĩna ñato sĩarãsa mani” yirã, quẽnaro ecatʉsacama. To bajiri, ĩnare bajiro bajiaja mʉa quẽne. No mʉa bojarore bajiro quẽnaro yiñatʉsarũgũaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, “Rojose tãmʉorʉarãma” mʉare yiĩagʉ̃ yigʉmi Dios. 6Masa rojose yimena ĩna ñaboajaquẽne, “Rojose yima”, ĩnare yigoti yiroyuja mʉa. To bajiri, mʉa sʉorine sĩaecoyuma sĩgʉ̃ri. To bajiro mʉa yigoti yirosere ʉjarã quẽne mʉare ĩna cʉdijare, no bajiro mʉare yimasibesuma ĩna.\\nSantiago ĩ gotitʉsare queti\\n7Yʉ mairã, gãjerã sʉorine rojose tãmʉorãre mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Rojose mʉare ĩna yirũgũboajaquẽne, Jesús ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñarũgũña mʉa. Oterimasʉ ĩ bajisere tʉoĩaña mʉa: “Ote, quẽnaro vãnʉcõari, juebʉcʉ bero rica cʉtirʉaroja” yigʉ, yoaro yucõa ñagʉ̃mi oterimasʉ. 8Ĩre bajiro bajiya mʉa quẽne. Mani ��jʉ ĩ tudiejarotire yurã, variquẽnase rãca ĩ bojarore bajiro yitʉjabetiroti ñaja. “Yoaro mene tudivadicõari, masa jediro mani yisere ĩabeserʉcʉmi” yirã, quẽnaro ñayuroti ñaja.\\n9Rojose mʉa tãmʉojama, gãjerãre “Rojose yaja mʉa”, gãmerã yiĩatebesa, “Yoaro mene rojose mani yisere ĩabesecõari, rojose manire yiromi Dios” yirã. 10Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa: Masa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, gãmemenane, Diojʉare gotirẽtobosacõa ñamasiñujarã ĩna. 11To yicõari, adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Rojose tãmʉoboarine, “‘Manire ejarẽmorʉcʉmi Dios’ yicõa ñarãre quẽnaro yigʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani. To bajiro bajimasiñuju Job vãme cʉtimasir'ire quẽne. Cojo vãme me bʉto rojose tãmʉoboarine, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yicõa ñamasiñuju. Rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yiecomasirere ajiriarãja mʉa. To bajiri, “Manire quẽne ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasirãja mʉa.\\n12Yʉ mairã, gajeye ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “Yirʉarãja. Dios quẽne masiami yʉa yirotire” mʉa yise ũnire yibeticõaña. “Yirʉarãja” yirã quẽne, “Yirʉarãja” yi, “Yibetirʉarãja” mʉa yijama, “Yibetirʉarãja” yicõa tʉjasa, “Mani socajama, rojose manire yibogʉmi Dios” yirã.\\n13Rojose mʉa tãmʉojama, “Yʉare ejarẽmoña”, Diore yisẽniroti ñaja. Mʉa variquẽnajama, Diore basavariquẽnaroti ñaja. 14Sĩgʉ̃ ĩ rijajama, “Diore yʉre sẽnibosato” yigʉ, mʉare ũmato ñarãre jicõaroti ñaja ĩre. To bajiro ĩ yijama, ũmato ñarãjʉa, ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩre sẽnibosarʉarãma ĩna. Sẽnibosañarãne, ʉye ĩre turʉarãma, “Dios ĩre catioato” yirã. 15To bajiri, “Mani sẽnirore bajiro ĩre catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩajama, rijagʉre catiorʉcʉmi. To yicõari, rojose yir'i ĩ ñajama, rojose ĩ yirere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. 16To bajiri, rojose mʉa yirere gãmerã gotiya. To bajiro yicõari, Diore gãmerã sẽnibosaya, rojose mʉa yirere mʉare masiriocõari, mʉa rijasere quẽne ĩ catiorotire yirã. To bajiri, Dios ĩ bojarore bajiro yirã mʉa ñajama, mʉa sẽnirore bajirone cʉdirʉcʉmi. 17Diore gotirẽtobosarimasʉ, El'ias vãme cʉtimasir'i, manire bajiro bajimasiñuju. To bajiboarine, “Oco quedibeticõato” yigʉ, Diore ĩ sẽnijama, ĩ sẽnirore bajirone idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro oco quedibetimasiñuju. 18Bero, Diore ĩ tudisẽnirone, oco quedimasiñuju quẽna. Tijʉ bero, quẽnaro ote rica cʉtimasiñuju.\\n19-20Mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉ mairã. Mʉa rãcagʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose yigʉre, “Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã, ĩre mʉa ejarẽmojama, ĩ rijato berojʉ rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose mʉa yisere mʉare quẽne masiriorʉcʉmi Dios.","num_words":570,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 1 TESALONICENSES 1\\nPablo Tesalónicacjãrãrẽ ojamʉꞌtãca pũrĩ niꞌi\\nPablo Tesalónica, Macedonia diꞌtapʉ nirĩ macãcjãrãrẽ ojacʉ niwĩ. Aꞌti pũrĩrẽ ojagʉ, Corintopʉ nicʉ niwĩ. Todʉporopʉre cʉ̃ basuta narẽ Jesucristo yere were, cʉ̃rẽ ẽjõpeori curuacjãrã sãjãcã weecʉ niwĩ. Cʉ̃ ẽjõpeocã wééca beꞌro Timoteo añuse quetití ejacã tʉꞌogʉ, maata narẽ aꞌti pũrĩrẽ ojacʉ niwĩ. Na añurõ weesere tʉꞌogʉ, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌocʉ niwĩ. Tojo nicã Jesucristore ẽjõpeosere weenemocã ʉasãgʉ̃ ojacʉ niwĩ. Na cʉ̃rẽ sẽrĩtiñaꞌquere yʉꞌtigʉ ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesucristo apaturi aꞌtiatjere ojacʉ niwĩ.\\nPablo cʉ̃ meꞌrãcjãrã meꞌrã Tesalónicacjãrã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Pablo, yʉꞌʉ meꞌrãcjãrã Silvano, Timoteo meꞌrã mʉsãrẽ aꞌti pũrĩrẽ ojaꞌa. Mʉsã Tesalónicacjãrãrẽ marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃, marĩ wiogʉ Jesucristo yarãrẽ añudutise oꞌoꞌo. Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weeato. Mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nPablo Tesalónicacjãrã na añurõ weesetisere tʉꞌogʉ Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosaꞌque niꞌi\\n2 Mʉsãrẽ ʉ̃sã ñubuesetirinʉcʉ̃ marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌonuꞌcũcãꞌa. 3 Cʉ̃rẽ ñubuerã, aꞌtiro niꞌi. “Õꞌacʉ̃, Tesalónicacjãrã mʉꞌʉ macʉ̃ Jesucristore ẽjõpeorã añurõ weesetisama. Na maꞌisere ĩꞌorã, ãpẽrãrẽ añurõ weetamusama. Jesucristo cʉ̃ apaturi aꞌtiatjere eꞌcatise meꞌrã yucuerã weesama. Tojo weerã cʉ̃rẽ ẽjõpeoduꞌutisama”, ni ñubueꞌe Õꞌacʉ̃rẽ.\\n4 Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ maꞌimi. Cʉ̃, yarã niato nígʉ̃ besecʉ niwĩ. Ʉ̃sã aꞌtere masĩꞌi. 5 Mʉsãrẽ Jesú ye quetire wererã, ��̃sã ye ʉseri meꞌrã diaꞌcʉ̃ weretiwʉ. Espíritu Santu tutuase meꞌrã werewʉ. Ʉ̃sã buꞌese diacjʉ̃ta niꞌi nírã, mʉsãrẽ buꞌewʉ.\\nMʉsã masĩsaꞌa. Ʉ̃sã topʉ nírã, mʉsãrẽ maꞌírã, añurõ weesetiwʉ. 6 Mʉsã ʉ̃sã weeꞌquere ĩꞌacũurã, ʉ̃sã weronojõta weeseticãrã niwʉ̃. Tere wéérã, Jesucristo weesetiꞌcaronojõta weecãrã niwʉ̃. Mʉsãrẽ Espíritu Santu eꞌcatise oꞌocã, ʉpʉtʉ piꞌetimirã, Jesucristo ye quetire ñeꞌewʉ̃. 7 Tojo weerã mʉsã Jesure ẽjõpeosere ĩꞌorã, añuse queose nipeꞌtirã ãpẽrã Jesure ẽjõpeorãrẽ oꞌocãrã niwʉ̃. Mʉsã ya diꞌta Macedoniacjãrãrẽ, tojo nicã ãpẽrã aꞌti diꞌta Acayacjãrãrẽ tojo weecãrã niwʉ̃. 8 Mʉsã meꞌrãta marĩ wiogʉ Jesú ye queti nipeꞌtiropʉ seꞌsa waꞌaꞌa. Macedonia, Acaya diaꞌcʉ̃ mejẽtare seꞌsaro weeweꞌe. Nipeꞌtirocjãrãpʉ mʉsã Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeosere masĩpeꞌtitojama. Tojo weerã tere ãpẽrãrẽ wereweꞌe. 9 Mejõ na peꞌeta mʉsã weesetisere quetiwerema. Ʉ̃sã mʉsã tiropʉ nicã, mʉsã ʉ̃sãrẽ añurõ weeꞌquere werema. Apeyema, mʉsã queose yeeꞌcãrãrẽ ẽjõpeoduꞌuꞌquere werema. Tere duꞌu, niꞌcãrõacãrẽ Õꞌacʉ̃ catigʉ diacjʉ̃ nigʉ̃́ peꞌere ẽjõpeo, cʉ̃ ʉaro weeaporo. 10 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃ Jesú ʉꞌmʉsepʉ nigʉ̃rẽ, cʉ̃ apaturi aꞌtiatjere eꞌcatise meꞌrã yucuerã weeaporo. Aꞌtere ãpẽrã ʉ̃sãrẽ quetiwerema mʉsã weesetisere. Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃ wẽrĩꞌcʉpʉre masõcʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesúta nimi marĩ ʉpʉtʉ buꞌiri bocaboꞌquere yʉꞌrʉoꞌcʉ.","num_words":354,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 3 San Juan 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Juan mácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede iyoca ʉ̃i bʉojaiyoca paperayocare. Juan mácʉ barejaquémavʉ judíovacacʉ, Galilea ãmicʉrijoborõcacʉ, aru Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Ʉ̃i mamicʉ Santiago bácʉque moa boaipõecʉ bácʉ barejaquémavʉ, Jesúi órejaquiye jipocare ʉ̃ mácʉre. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Juan mácʉi borore Hch 3:1-4:22. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ʉ̃ mácʉ cʉcʉ bácʉ Éfeso ãmicʉriĩmaroi, ne coreóvaiye boje ʉ̃ mácʉ Éfesocavʉ Jesúre jʉ aipõevare coreipõecʉ bácʉre. Apevʉ ne dápiaiyepe, ñai Gayo bácʉ, Jesúre jʉ aipõecʉ bácʉ, ʉ̃i toivacaimʉ mácʉ, Partia ãmicʉrijoborõcacʉ barejaquémavʉ. Põecʉ cʉbebi majicʉ ye ʉjʉ ʉ̃i toivacaiʉjʉ bácarõre diyocare, ʉbenita obedivʉ ne dápiaiyepe ãniʉjʉa báquede 87-90 d.C. baji, ʉ̃i toivaquiye jipocare ʉ̃i coyʉiyede Jesucristorã aru Jesucristoi jã́d̶ovaiye báquede ʉ̃ mácʉre, ʉbenita ʉ̃i toivacarĩburu yóbore apeyoca pʉcayoca ʉ̃i paperayocare.\\nToivacarejaquemavʉ “Torojʉvʉ yʉ mʉjaque”, coyʉcʉyʉ ñai Gayo bácʉre aru Demetrio bácʉre máre, ne d̶aiye boje yópe jaʉrõpe Jesúre jʉ aipõevare. Ʉbenita coyʉrejaquemavʉ ʉ̃i ʉbede ñai Diótrefes bácʉi d̶aiyede.\\nGayo mearore jímʉ\\n(Hch 19.29; Ro 16.23; 1 Co 1.14; 2 Jn 4)\\n1 Yʉ, bʉcʉcʉ, Jesucristore jʉ aivʉre coreipõecʉ, toivacaivʉ mʉre, ji yóvaimʉ, ji ʉmʉ, Gayo. Yʉ́vacari jãve ʉvʉ mʉre, maje coreóvaiye boje Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene.\\n2 Mʉ, ji yóvaimʉ, ji ʉmʉ, yʉ Jʉ̃menijicʉque jẽniacaivʉ mʉre, ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ mʉre caiye mi d̶aiyede, aru ʉ̃i me cʉre d̶aquiyepe ayʉ mi bajure duica ijiéde jarʉvarĩ yópe mi ũme cʉepe me ãmeina teiyede jarʉvarĩ. 3 Pare torojʉvʉ yʉ ji ũmei apevʉ majevʉ Jesúre jʉ aipõeva ne coyʉiyede, ne jã́riburu yóboi mʉre, aipe mi cʉede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene jʉ ayʉ. 4 Yʉ́capũravʉ pʉeno baju torojʉvʉ majicʉ mʉje borore jímajinape paivʉre, cʉrivʉre jʉ arĩ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene, yópe ʉ̃i ʉrõpe. Ye apejĩe cʉbevʉ torojʉre d̶aiye yʉre die pʉeno.\\n5 Mʉ, ji yóvaimʉ, ji ʉmʉ, cainʉmʉa mearo d̶aivʉ mʉ yópe d̶aiye jaʉépe mʉre mi cad̶atevaiyede majevʉre Jesúre jʉ aipõevare mi majibemara mácavʉreca. 6 Ina copaivʉ bácavʉ mʉre jocarĩ coyʉyama mi borore yui Jesúre jʉ aipõeva ne jápiaiyede. Coyʉyama aipe mi cad̶ateiyede náre mi ʉe boje. Aru ne copaiyede mi yebai, cad̶atejacʉ náre cojedeca náre jaʉéde. Que teni mʉ me bʉojare d̶aquijivʉ náre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, ne curãnʉiyede. 7 Na etaima coyʉrãjivʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne ina Jesúre jʉ abevʉre cãreja. Aru náque yéde jacopʉbeteimad̶a apejĩene. 8 Que baru cad̶ateiye jaʉvʉ majare máre ina Jesúre jʉ aivʉre ina coyʉivʉre iye yávaiyede jãvene, ne memecarãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉre jãve.\\nDiótrefes ʉ̃i ãmeno d̶aino aru Demetrio ʉ��i mearo d̶aino\\n(1 Jn 2.29; 3.6, 9-10)\\n9 Apeyoca paperayocare toivacavʉ yʉ caivʉ Jesúre jʉ aipõevare mi yebai. Ʉbenita Diótrefes, ñai caivʉre jaboteiyʉcʉ, jápiaiyʉbebiya ji coyʉiye báquede aru jʉ abebiya yʉre. 10 Que baru ji daiyede mi yebai coreóvare d̶aquijivʉ yʉ caivʉre aipe ʉ̃i d̶aiye báquede. Borocʉcʉ ãmeina yávaibiya ñʉjare. Aru pʉeno ãmeno d̶aibiya. Ʉ̃́vacari copʉ etabebiya majevʉre curãnʉivʉre. Pʉeno ãmeno d̶ayʉ, náre copʉ etaicõjememiya ina curãnʉivʉre Jesúre jʉ aipõevacavʉ copʉ etaiyʉrivʉre náre. Pʉeno ãmeno d̶ayʉ, ina curãnʉivʉre copʉ etaiyʉrivʉreca ecoicõjememiya Jesúre jʉ aipõeva ne cójijiñami jívʉi. Que d̶aibiya ñai Diótrefes.\\n11 Mʉ, ji yóvaimʉ, ji ʉmʉ, d̶abejacʉ mʉ nápe, ãmeina d̶aivʉpe. Quénora d̶ajacʉ mʉ nápe, ména d̶aivʉpe. Ñai põecʉ ména d̶ayʉ Jʉ̃menijicʉ jicʉbe ʉ̃. Ʉbenita ñai põecʉ ãmeina d̶ayʉ coreóvabebi Jʉ̃menijicʉre. 12 Demetriocapũravʉ caivʉ ne me yávaimʉme. Ʉ̃́vacari cʉbi me ʉ̃i majié boje Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene. Ñʉja máre coyʉivʉbu ñʉje jã́iye báque boje aipe ʉ̃i mearo d̶aiyede. Aru majivʉ mʉ ñʉje yávaiyede jãvene.\\n(2 Jn 12)\\n13 Apeno ʉrarõ coyʉinore coyʉiyʉvʉ mʉre. Ʉbenita yore toivaiyʉbevʉ yʉ. 14 Quénora napini coreivʉ yʉ jã́cʉdacʉyʉ mi yebai maumejiena, yávaburĩ maje baju ména. 15 Cãrijimenoque cʉjacʉ mʉ. Caivʉ mi yóvaimara yócavʉ meaicõjed̶ama mʉre. Meajarari na, caivʉ ñʉje yóvaimara coapa nócavʉ. Quénoramu.","num_words":563,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.023,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 TIMOTEO 1\\nPrimera carta de San Pablo a\\n1-2 Ñati yʉ baba Timoteo mʉ. “Quenajaro”, ya yʉ mʉre. Yʉ ña Pablo adi papera mʉre uca ñucagʉ̃. “Yʉre masogʉ̃ yiguĩji Jesucristo”, yi mani tʉoĩa yugʉ, ĩ cũrʉ ña yʉ. Dios yʉre ĩ rotijare Jesucristo ocare goti ucuri masʉ ña yʉ. Tʉoya Timoteo mʉ. Jesucristore tʉorʉ̃nʉjaro yirocʉ, mʉre riasocʉ yʉ. Ito bajiri yʉ macʉ robo bajiro bajia mʉ. Mani Jacʉ Diore mʉre yiari senia yʉ. “Ĩ queno ñaroca yiya. Ĩre ti maiña. Ito yicõri ñe oca manoti ĩ ñaroca yiya”, yi Diore seni ĩsisotia yʉ mʉre yiari. Mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni ito bajiroti seni ĩsisotia yʉ mʉre yiari.\\nRʉore oca riasorãre tʉorʉ̃nʉbesa, Pablo ĩ yire gaye\\n3 Macedonia sita wacʉ, “Ado Efeso cʉto tujaya mʉ”, yicʉ yʉ mʉre. Ito gãnare oca riojo riasomenare, “ ‘Jidicãña mʉa’, yiya”, yirocʉ ito mʉ tujare ãmoa yʉ. Ĩna ñama, “Dios oca ñasarise riasorã ña gʉa”, yibojarãti ĩ oca riojo riasomena. 4 “Bʉcʉrã oca riaso jidicãña mʉa”, yiya mʉ ĩnare. Ito yicõri, “ ‘Ado bajiro yiyijarã mani ñicʉsabatia’, mʉa yi gotirisere jidicãña mʉa”, yi gotiya mʉ ĩnare. Iti oca ĩna gotija jaje ñacõri jedirise meje ña. Ito bajiri iti oca masare ĩna riasoja ricati riti ĩna tʉoĩaroca yirãji ĩna. “Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi masare mani riasore ãmoami Dios.\\n5 Ito gãna gãmeri ĩna ti maire ãmogʉ̃ ito bajiro rotia yʉ. Mani ñeñaro yirise jidicãcõri Cristo sĩgʉ̃reti mani bʉto tʉorʉ̃nʉja, “Ñe seti ma yʉre”, yi masirãji mani. Ito bajiro mani yi masija gãmeri ti mairã yirãji mani. 6 Dios oca ñasarisere jidicãrã ñari, ñe waja mani gayejʉare tʉoĩa bʉsiama ĩna. Ito bajiro yicõri tʉoĩa wisama. 7 Moisés ñayorʉ rotirise riasori masa ña ãmoama ĩna. Ito bajibojarãti ĩnamasi ĩna tʉoĩa bʉsirise, ĩna oca riasorise cʉni tʉo masibeama. “Queno riasorã ña gʉa”, yibojarãti ĩnamasi ĩna riasorisere tʉo masibeama ĩna.\\n8 “Moisés ñayorʉ ĩ rotirise quenarise ña”, yi tʉoĩa mani. Ĩ rotirisere masicõri, “Queno Diore cʉdibea yʉ”, yirãji mani. 9 Queno yisotirãre meje ĩ rotirise cũñi Dios. Ñeñaro yirãjʉare ĩ rotirise cũñi. Cʉdimenare, Diore ti terã, ñeñaro yirã, ñeñaro bʉsirã, jacʉsabatiare sĩarã, ito yicõri sĩari masare cʉni ĩ rotirise cũñi Dios. “Ñeñaro yirã ña mani”, ĩna yi masijaro yirocʉ, ĩ rotirise cũñi Dios. 10 Romiare ajerãre, ʉ̃mʉa comasiti ñeñaro yirã, gãjerãre ñiacõri ãmi warãre cʉni, ito yicõri rʉori masa, “Dios ĩ tiro riojo riojo gotia gʉa”, yi rʉorã, ito yicõri oca ñasarise cʉdi ãmomenare cʉni ĩ rotirise cũñi Dios, “Ñeñaro yirã ña mani”, ĩna yi masitoni. 11 Jesucristo oca quenarise iti ña ñasarise. Iti oca yʉ riaso ucutoni yʉre cũñi mani Ʉjʉ Dios. Ĩ sĩgʉ̃ti ñami rẽtoro rʉ̃cʉbʉorʉ.\\nYʉre queno yiñi Cristo, Pablo ĩ yire gaye\\n12 Ĩ oca yʉ riasotoni yʉ oca sẽoroca yami mani Ʉjʉ Jesucristo. “Yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami Pablo”, yicõri “Yʉre moa ĩsijaro”, yirocʉ yʉre cũñi Cristo. Ito bajiri, ���Queno ya mʉ”, ya yʉ ĩre. 13 Iti rʉmʉjʉ yʉ ñeñaro ĩre bʉsibojarocati yʉre beseñi ĩ, ĩre yʉ moa ĩsitoni. Iti rʉmʉjʉ Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ʉsirioro yisoticʉ yʉ maji, ito yicõri Jesure bʉsitusoticʉ. Ito bajiro ĩre yʉ yibojarocati yʉre ti maiñi Dios. “Yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉbicʉ ñari ĩre ĩ ñeñaro yirisere masibeami Pablo maji”, yi masiñi Dios yʉre. Ito bajiro yi masicõri yʉre ti maiñi Dios. 14 Yʉre ti maicõri jaje queno yiñi mani Ʉjʉ yʉre. Ĩre yʉ tʉorʉ̃nʉroca yiñi ĩ. Gãjerãre yʉ ti mairoca yiñi. Riti yʉre queno yiñi ĩ.\\n15 Ado yʉ mʉare gotiroti riti bajia. Ito bajiri mʉa tʉorʉ̃nʉja quena. Ado bajiro bajia. Ñeñaro yirãre masorocʉ adi sita wadiñi Cristo. Yʉ ñacʉ gãjerã ñeñaro yirã rẽtoro ñeñaro yicacʉ. 16 Ito bajiro yʉ bajibojarocati yʉre ti maicõri yʉre masoñi Dios. Ito bajiro yʉre yiñi Dios. “Gãjerã rẽtoro ñeñaro yigʉ Pablo ĩ ñabojarocati ĩre ti mai jidicãbisijʉ Cristo. Ĩre ti maicõri ĩre masoñi ĩ”, masa jeyaro ĩna yi masitoni yʉre masoñi ĩ. Ito bajiro ĩ yijare, “No Cristore tʉorʉ̃nʉrãreti ĩna ñeñaro yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios. Ĩnare masocõri ĩna catitĩñaroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani. 17 Ito bajiri ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Ado bajiro ĩre yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire: “Mʉti ña gʉa Ʉjʉ catitĩñagʉ̃. Godarocʉ meje ña mʉ. Sĩgʉ̃ mʉre tigorʉ maquĩji. Ñimʉ mʉ robo bajigʉ maquĩji. Mʉ sĩgʉ̃ti ña rẽtoro masigʉ̃”, yi rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja mani Diore. “Ito bajiro bajitĩñajaro”, ya yʉ.\\n18 Tʉoya yʉ maigʉ̃ Timoteo mʉ. Yʉ macʉ robo bajiro tʉoĩa yʉ mʉre. Ado bajiro rotia yʉ mʉre: Ñarocõti Dios ĩ mʉre cũre ito bajiroti yiya mʉ itire. “Diore queno cʉdigʉ yiguĩji”, yiyijarã Diore goti ĩsiri masa mʉre tʉoĩa yurã. Ĩna goti yuado bajiroti rʉ̃mʉ́re cʉdibe yirocʉ, Diore queno moa ĩsiña. 19 Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa. Mʉ tʉoĩarise quenarise mʉre iti gotija, tʉorʉ̃nʉña mʉ itire. Coriarã ñama ĩna tʉoĩarise iti gotibojarocati tʉorʉ̃nʉmena. Ito bajiro yicõri Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãma ĩna. 20 Ito bajiro yicã Himeneo ito yicõri Alejandro cʉni. Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãcõri ñeñaro bʉsicã ĩna ĩre. Ito bajiri, Diore ñeñaro ĩna bʉsirise jidicãjaro yirocʉ, rʉ̃mʉ́ ĩnare ʉsirioro ĩ yi codeja camotabiticʉ yʉ.","num_words":783,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 3 San Juan 1\\nGayo ãñurõ tiirígue\\n1 Gayo yʉʉ bayiró maĩgʉ̃́, yʉʉ mʉʉrẽ ãñudutia. Yʉʉ bʉtoá dutirá menamacʉ̃ mʉʉrẽ niirṍrã maĩã.\\n2 Yʉʉ mʉʉrẽ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩboságʉ tiia, niipetire mʉʉrẽ ãñurõ wáaaro jĩĩgʉ̃. Mʉʉ Cõãmacʉ̃mena ãñurõ yeeripũnacʉtirobirora mʉʉrẽ ñañaré, diaré wáari tiiríjããrõ. 3 Yʉʉ bayiró ʉseniã. Sĩquẽrã Jesuré padeorá mʉʉye quetire wedejeawa. Mʉʉ diamacʉ̃́ maquẽrẽ padeorucúayiro. Mʉʉ ãñurõ Cõãmacʉ̃ boorére tiigʉ́ tiiáyiro. 4 Yʉʉ buerira diamacʉ̃́ maquẽrẽ tiirí tʉogʉ́, ʉseniã. Deero tii apeyeména ʉseninemoria.\\n5 Mʉʉ Jesuré padeoráre ãñurõ tiigʉ́ tiiáyiro. Ãpẽrã́ Jesuré padeorá jearácãrẽ mʉʉ ĩñamasĩhẽrã niipacari, teerora tiiáyiro. 6 Cʉ̃́ã ʉ̃sã neãrṍpʉ mʉʉ cãmerĩ́ maĩrécʉtirere wedeeya. Mʉʉ pʉtopʉ jearáre teero tiiápurucujãña Cõãmacʉ̃ booróbirora. 7 Cʉ̃́ã Jesuyé quetire wedenʉcãwara niiĩya. Jesuré padeohéra tiiápurere ñeeririra niiwã. 8 Teero tiirá, cʉ̃́ã tiiróbiro tiiráre marĩrẽ tiiápuro booa. Marĩ teero tiirá, diamacʉ̃́ maquẽrẽ wederáre tiiápura niiã.\\nDiótrefes ñañarõ tiirígue\\n9 Yʉʉ too macãrã Jesuré padeoráre sicapũ jóawʉ. Diótrefes niipetirare dutigʉ́ niidʉgagʉ ʉ̃sã dutirére booríayigʉ. 10 Teero tiigʉ́, yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ mʉ́ã ĩñacoropʉ wedegʉda cʉ̃ʉ̃ ʉ̃sãrẽ wedepatirere, ʉ̃sãrẽ jĩĩditorere. Apeyeré tiiáyigʉ: Jesuré padeorá toopʉ́ jeari, cʉ̃́ãrẽ ñeeriayigʉ. Cʉ̃́ãrẽ ãñurõ ñeedʉgara tiirí ĩñagʉ̃, ñeedutihegʉ, cõãwionecojãrucuayigʉ.\\n11 Yʉʉ bayiró maĩgʉ̃́, ñañaré tiirére ĩñacũrijãña; ãñurõ tiirépere ĩñacũña. Ãñurõ tiiráno Cõãmacʉ̃ põna niiĩya; ñañaré tiiráno Cõãmacʉ̃rẽ masĩricua.\\nDemetrio ãñurõ tiirígue\\n12 Niipetira Demetriore ãñurõ wedeseya. Cõãmacʉ̃ booróbirora diamacʉ̃́ tiiáyigʉ. Ʉ̃sãcã cʉ̃ʉ̃rẽ teerora jĩĩ wedesea. Mʉʉ masĩcu: Ʉ̃sã diamacʉ̃́ maquẽrẽ wedesea.\\n13 Yʉʉ pee peti jĩĩdʉgare cʉomíã, cʉogʉ́peja. Atipũpʉ́re teeré jóaria. 14 Máata marĩ ĩñaãdacu, Cõãmacʉ̃ boorí. Toopʉ́ cãmerĩ́ wedeapuadacu.\\n15 Ãñurõ niirecʉtire wáaaro mʉʉrẽ. Ʉ̃sã menamacãrã mʉʉrẽ ãñudutiya. Marĩ menamacãrã toopʉ́ niirã́cõrõ ãñuãrõ.","num_words":241,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique HECHOS 2\\n1 To cõona Pentecosté na caĩri boje rʉmʉ caejayupe, Pascua caĩri boje rʉmʉ pʉgarã muipua bero macá boje rʉmʉ yua. Ti boje rʉmʉ cãno jĩca paʉ caneñapoyuparã Jesure caapiʉjarã nipetirã. 2 Na caneñapori paʉ majiña mano seeto cabʉjʉyupe ʉmʉrecoopʉre cáatíe. Ti wiipʉ na caneñapo ruiri wiipʉ wino seeto capapurije to cáató cabʉjʉrijere bairo seeto cabʉjʉyupe. 3 To bairo cabairi paʉna na tʉpʉ carupeayupe caʉ̃ bujurijere bairo cabaurije. Na cãno cãnacãʉpʉrena caʉ̃ buju tʉjʉnucuñupe na rʉpoari buiacã. 4 To bairona cabairi paʉ Dio Espíritu Santo na nipetirãpʉre caejayupʉ, na mena ani ejaʉ. Na mena cʉ caejarona cawada jʉgóyuparã aperã ye mena. Cajʉgoyepʉ camajiquetana anibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro apero macana yere capee wadariquere cawadayuparã. Jĩcaʉ ape oca cawadayupʉ. Apeĩ ricati wadarique cawadayupʉ, to cãnacãʉna ricati jeto Espíritu Santo na cʉ cawada majioro yua.\\n5 Ti boje rʉmʉ cãno judío maja Jerusalén macápʉ boje rʉmʉ catʉjʉ teñarã ejaricarã cãñuparã. Diore canʉcʉbʉgorã cãñuparã. Judío maja anibana quena to cãnacãʉ ricati cawadarã cãñuparã, ape macaripʉ cãni batericarã aniri. 6 To bairi na camaja capãarã tie cabʉjʉrijere apirã, catʉjʉra ejayuparã. Tʉjʉra eja, to cãnacãʉna na ye ocare Jesure caapiʉjarã na cawadaro apirã:\\n7-8 —¡Abʉma! caĩñuparã. —¿Dope bairo na baiti? Ati maja to bairo cawadarã Galilea macana anibana quena ¿dope bairo to cãnacãʉna mani cabuiarica macari macanare bairo to cãnacãʉna mani cawadarijere na wada majiti? caĩ api acʉacoajuparã. 9 —Atopʉ mani mena catʉjʉ teñarã ãma Partia macana, Media macana, Erame macana, Mesopotamia macana ãma. Aperã Judea macana quena, Capadosia macana, Ponto macana, Asia macana quena ãma. 10 Aperã Frijia macana, Panfilia macana, Ejipto macana, Libia na caĩri yepapʉ Sirene maca tʉ macana ãma. Aperã quena Roma maca macana mani mena catʉjʉ teñarã ãma judío maja. Aperã ãma Roma macana judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore canʉcʉbʉgorã, na catʉgooñari wamere cawajoaricarã aniri. 11 Aperã Creta macana, Arabia macana quena ãma. To bairo to cãnacã maca macana anibana quena to cãnacãʉna ati maja, “Dio caroare mani átibojami,” na caĩro mani cawadarije mena na cawadaro mani api maji, caame ĩñuparã.\\n12 To bairi seeto caacʉa tʉjʉ tʉgooñañuparã to bairo to cabairije tʉjʉri.\\n—¿Dope bairo to baiti tie? caame ĩñuparã.\\n13 Aperã maca:\\n—Ati maja caeti cumurã ãnama, na caĩ epeyuparã.\\nLo que Pedro dijo a la gente\\n14 To bairo na caĩro Pedro apóstol maja mena wamʉnʉcari baujaro nipetirã na apiato ĩi, ocõo bairo camajare na caĩ buioyupʉ:\\n—Mʉjaa, Jerusalén maca cãna, Judea yepa macana nipetirã, mʉjaare yʉ caĩ buiogari wame caroaro apiya mʉjaa. 15 “Ati maja caeti cumurã ãnama,” jãre mʉja ĩ. Jã mecʉqueti majuucõa. Ato capaʉ cabujuri paʉ beroacã las nueve cãno camaja eti cumuquetinucuma. 16 Ocõo bairo maca bai: Dio ye quetire buiori majocʉ Joe cãniñaricʉ cʉ caĩ ucarica wamere bairona bai, na caĩñupʉ Pedro. —Tirʉmʉpʉ ocõo bairi wame caĩ ucayupi Joe cãniñaricʉ Dio ye quetire buioʉ:\\n17 Ati yepapʉ cãni tʉjari rʉmʉri cãnopʉ yʉ Espíriture seeto tutuarique mena cʉ yʉ joogʉ camaja nipetirãre, mʉja ĩmi Dio. Na yʉ cajooro mʉja punaa yʉ ye quetire buiogarãma. Mʉja mena macana caʉmʉa cawamarã, cabʉcʉrã quena quẽgueriquere bairo tʉjʉgarãma na yʉ caiñoogarijere.\\n18 Ti rʉmʉri cãnopʉ yʉ ye cánare yʉ Espíriture na yʉ joogʉ caʉmʉare, cãromia quenare. To bairo yʉ Espíritu Santore na yʉ cajooro yʉ ye quetire buiogarãma.\\n19 Ʉmʉrecoo ricati cabaurijere caacʉori wamere yʉ iñoogʉ. Ati yepa quena yʉ iñoogʉ camaja cajʉgoyepʉ na catʉjʉñaquẽtiere. Rií, pero, bujeri quena baugaro, mʉja ĩmi Dio, caĩ ucayupi Joe.\\n20 Muipu caajii naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ maca riíre bairo jũagʉmi. To bairona baigaro Dio caroorãre na cʉ capopiyeyeparo jʉgoyeacã. Cãni majuuri rʉmʉ, cauwio bʉgari rʉmʉ anigaro mani Ʉpaʉ Dio to bairo cʉ cáto.\\n21 To bairo cabairi paʉ to cãnacãʉrena mani Ʉpaʉ Jeováre, “Dio, pairo caroorije yʉ átinucu, caroorije yʉ cátiere majirioya,” yʉ na caĩro na yʉ netoogʉ. To bairo caĩrã jetore na yʉ capopiyeyebopere na yʉ netoobojagʉ, mʉja ĩmi Dio, caĩ ucayupi Joe.\\n22 ’To bairi yʉ yarã Israel macana, yʉ apiya, na caĩnemoñupʉ Pedro. —Jesure Nasaré macacʉre cʉ cacũñupi Dio manire canetoopaʉre. “Cʉ cacũricʉ ãmi,” mani caĩ majiparore bairo caacʉori wame cʉ camajirije mena carupeori wame Jesure cʉ cáti rotiyupi Dio. Mani tʉpʉre cáti iñooñupi Jesu. To bairi wame mere mʉja majirã. 23 To bairo Jesu, Dio cʉ cacũricʉ cʉ cãnibato quena caroorãre cʉ̃re na mʉja capapua jĩa rotiyupa yucʉ tẽorica pãipʉ. Dio maca, “To bairona átigarãma,” cajʉgoyepʉna caĩ majiñupi. 24 To bairo Jesure cʉ mʉja cáto bero Dio cʉ cacatioyupi tunu, cabai yajiricʉ cʉ cãnibato quena. Jesu rupaʉ caboaquẽjupe, cabai yajirã mena tua majiquetiri. Catunu catiyupi. 25 Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ Cristo cʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna ocõo bairo caucayupi Cristo cʉ caĩpa wamere:\\nDio yʉ mena anicõa aninucumi to cãnacã rʉmʉ, yʉre átinemoʉ. To bairi yʉ uwiquẽe. Yʉ tʉgooñarique paiquẽe.\\n26 To bairi yeri wariñuʉ cañuuri wame Diore yʉ ĩnucu.\\n27 Cabai yajiricarã ya paʉpʉ yʉ mʉ rocaquetigʉ. Mʉ yaʉ caroaʉ, mʉ cabejericʉ yʉ cãno maca yʉ rupaʉ ãnatore mʉ boa rotiquetigʉ. Bai yajibacʉ quena, yʉ tunu catigʉ.\\n28 To cãnacã rʉmʉ caroa ãnaje yʉre mʉ joogʉ. Yʉ mena mʉ ã. To bairi caroaro yʉ wariñuu, caĩ ucayupi David.\\n29 ’Yʉ yarã, mani ñicʉ David cʉ cabairique mʉjaare yʉ ĩ buiopa, na caĩnemoñupʉ Pedro. —Cʉ cabai yajiropʉ cʉ cayaa rocayayuparã. Cʉ maja ope ati macapʉna ã. To bairi atie cʉ caucariquere cʉ majuu me ĩi caĩ ucayupi David. Apeĩ ye macare ĩi caĩñupi. 30 David ãnacʉ catiipʉ Dio ye quetire cabuioʉ cãñupi. To bairi ati wame cʉ caĩ buioyupi Dio Davire: “Mʉ pãramerãpʉ jĩcaʉ ati yepapʉ Ʉpaʉ anigʉmi. Mʉ carotirore bairona cʉ quena rotigʉmi,” Davire cʉ caĩñupi Dio. 31 To bairo Dio cʉ caĩro Cristo cʉ cabaipere ocõo bairo caĩ buio majiñupi David: “Bai yajigʉmi Cristo. Bai yajibacʉ quena tunu catigʉmi. Cabai yajiricarã ya paʉpʉ tuaquetigʉmi Cristo. Cʉ rupaʉ boaquetigaro,” caĩ buio ucayupi David. Ati wame ucari beropʉ cabai yajiyupi David. Atopʉ mani ya macapʉ cʉ cayaa rocayayupa. Cʉ̃re na cayaa rocaricaro bero cʉ rupaʉ ãnato boaricaro yua. To bairi ati wame ĩ buio ucaʉ Jesu cʉ cabaipe macare ĩ buioʉ caĩñupi David, caĩñupʉ Pedro. 32 —Cʉ̃ Jesurena cʉ catunu catioyupi Dio. Cʉ cabai yajiricaro bero jã nipetirã cʉ̃re jã catʉjʉwʉ catunu catiricʉpʉre. 33 To bairi Jesu cʉ catunu catiro bero Dio maca cʉ tʉpʉ cʉ cane aámi. To bairi Jesu cʉ Pacʉre cʉ carotibojaʉ aniri cʉ Espíritu Santore jã joomi yucʉacãna, cajʉgoyepʉna Dio, “Cʉ yʉ joogʉ,” cʉ caĩ buioricarore bairona. Jãre cʉ cajooro to cõona yucʉra tʉjʉ acʉori wame mʉja tʉjʉ, mʉja api yua. 34 David macare cʉ rupaʉ ãnato boaricaro. To bairi Dio tʉpʉ tunu catí aá majiquetato cʉ rupaʉ. To bairi Jesu maca cʉ cabaipere caĩ ucayupi David ocõo bairi wame ucaʉ:\\nAto yʉ mena ruíya, caĩñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉ Cristore.\\n35 Mʉ caruítoye mʉ wapanare mʉ paabojari majare bairo na yʉ cũgʉ, caĩ ucayupi David, caĩñupʉ Pedro.\\n36 ’To bairo ĩ, ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Pedro:\\n—Yʉ yarã nipetirã Israel macana yʉ apiya. Aperãre na mʉja capapua jĩa rotiwʉ Jesure. Cʉ̃rena Caʉpaʉ majuu, manire cacatiopaʉre cʉ cacũñupi Dio maca cʉ cabejericʉ Jesure, caĩñupʉ Pedro.\\n37 To bairo Pedro na cʉ caĩ buiorije apirã seeto majuu catʉgooñarique paiyuparã. Tʉgooñarique pairã, ocõo bairo caĩñuparã:\\n—¡Ade, rooro majuu jã cáticõarajawʉ! Cʉ̃re jã cajĩa rotiqueticõape cãnibajupa, caĩ tʉgooñarique paiyuparã. —To bairi jã yarã, ¿dope bairo jã cátipe to ãti yua? Pedro jãare na caĩñuparã.\\n38 To bairo na caĩro:\\n—Caroorije mʉja cátaje jʉtiritiri Jesucristore apiʉjaya mʉja nipetirã. Cʉ apiʉjari, “Jesucristo, caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩña. To bairo cʉ ĩri bautisa rotiya. To bairo mʉja cáto Espíritu Santore mʉja joogʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro. 39 —Mani Ʉpaʉ Dio, “Yʉ Espíritu Santore yʉ joogʉ,” tirʉmʉpʉ cʉ caĩ buioricarore bairona cʉ joogʉmi mʉjaare, mʉja bero macanare, aperoripʉ cãni baterã quenare. Nipetirã noa cʉ cabejerãre Espíritu Santore cʉ joogʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro.\\n40 Capee wame na caĩ buionemoñupʉ Pedro:\\n—Ati yepa macana rooro na cátaje wapa na popiyeyegʉmi Dio. To bairi caroorije mʉja cátaje wapa mʉjaare cʉ capopiyeyebopere netogarã Diore, “Caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩ jeniya. To bairo mʉja cáto mʉja popiyeyequetigʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro yua.\\n41 To bairo Pedro cʉ caĩrijere caroaro caapiʉjayuparã capãarã majuu. Apiʉjari cabautisa rotiyuparã. To bairi ti rʉmʉna Jesucristo cʉ buerã cãnana mena macana itia mil majuu cãnacãʉ cãninemoñuparã. 42 To bairo apiʉja, Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã na mena caneñaponucuñuparã. Na mena neñaponucuri, na cabuiorijere caroaro api, na mena caroaro jʉgo ʉga, wadapeni, Diore jeni nʉcʉbʉgo, cátinucuñuparã.\\nLa vida de los primeros cristianos.\\n43 Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã caacʉori wame cáti iñoori wame capee cájuparã Dio Espíritu Santo na cʉ camajiorije mena. To bairo na cáto tʉjʉrã camaja nipetirã catʉjʉ acʉa tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã. 44-45 To bairi Jesucristo ye quetire caapiʉjarã nipetirã caroaro caame bapa cʉjuparã. Caroaro ame bapacʉti, na cacʉgorije mena caame átinemonucuñuparã. Pairo cacʉgorã na yere nuni wapa jeeri cacʉgoquẽnare na caricawonucuñuparã. To bairi na nipetirã jĩcarore bairo cacʉgoyuparã. 46 To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ caneñaponucuñuparã. Na ya wiiripʉ quena ame tʉjʉri caroaro wariñuurique mena caame jʉgo ʉganucuñuparã. 47 To bairo átiri, “Caroaro majuu mani áami Dio,” caĩnucuñuparã. To bairo caroaro na caame áto tʉjʉrã aperã nipetirã, “Cañuurã jeto ãma Jesucristore caapiʉjarã,” caĩ tʉgooñañuparã. To bairi to cãnacã rʉmʉ aperã Jesucristo ye quetire caapiʉjarã cãninemoñuparã. To bairo na caapiʉjaro Dio cʉ yarã cãniparãre na cacũñupʉ nare cʉ capopiyeyeboriquere na netoori yua.","num_words":1480,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 3 BSNNT - Adi mʉare yʉa ucasene - Bible Search\\n“Yʉare sẽnibosaya”, yire queti\\n1Adi mʉare yʉa ucasene gotitʉsarã yaja. Mani ʉjʉ ocare gãjerã ĩna ajirʉ̃cʉbʉosere bojaja mani. To bajiro ĩna bajisere bojarã ñari, ado bajise Diore yʉare sẽnibosarũgũña: “Guarobʉsa cojojʉ rʉyabeto, ti ocare mʉa ajirʉ̃cʉbʉocatore bajiro gãjerã quẽne ajirʉ̃cʉbʉojedicõato” yirã, ĩre sẽnirũgũña mʉa. 2Rojose yʉare yirʉarũgũrãre, “Rojose yʉare yiroma” yirã, Diore sẽniña mʉa. To yicõari yʉa gotimasiosere ajiterã quẽne jãjarã ñaama. 3Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “‘Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato’ yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani. “ ‘Vãtia ʉjʉ Satanás, rojose mʉare yiromi’ yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani, Diore. 4“Jesús mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉcõari, Tesalónica macana, quẽnaro ĩna yirotire yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri, “Yʉa roticõasere ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñarũgũrʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa. 5Ado bajiro mani ʉjʉre mʉare sẽnibosaja yʉa: “‘ “Quẽnaro manire ĩamaiami Dios” yimasiritibeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña mʉ. ‘Cristore rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, yʉre quẽnaro ĩ ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa, mani ʉjʉre.\\nPablo ĩ moarotire queti\\n6Ajiya yʉa mairã. Ado bajise mani ʉjʉ Jesucristo yʉare ĩ gotirotijare, yaja yʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine ĩ moabetijama, ĩre baba cʉtibesa mʉa. Ĩ ũgʉ̃, mʉare yʉa gotimasiocatore bajiro yibeami. 7“Pablo mesa mani rãca ñarã, quẽnaro ĩna moarũgũcatore bajiro yirũgũroti ñaja”, yimasiaja mʉa. 8Mʉa tʉ ñarã, vaja yicõari rĩne mʉa yere bare bacajʉ yʉa. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Mani masune bare vaja ta, barãsa” yirã. 9Mʉare gotimasiorã ñari, “Bare yʉare ecaya” yʉa yijama, quẽnaboriaja, bajirojʉma. To bajiboarine mʉare sẽnibeticajʉ yʉa. Quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Manire ĩacõari, ‘Ĩnare bajiro mani moajama, quẽnaja’ yiĩato” yirã. 10Mʉa rãca ñarã, cojoji me ado bajiro mʉare yiroticajʉ yʉa: “Moarʉamena, babeticõato ĩna. Ĩnare ecabesa”, mʉare yiroticajʉ yʉa. 11“Ĩna vatoajʉ sĩgʉ̃ri moarʉamena ñaama” yire quetire ajiaja yʉa. Ĩna masune moabeticõari, gãjerãre ĩna gõjanabiosere ajiaja yʉa. 12To bajiro ĩna bajise ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rotirore bajirone, ĩnare yiroticõaja yʉa: Gãjerãre gõjanabiomenane, quẽnaro moaña mʉa, ñie cʉomena ñari, mʉa vaja tarotire yirã.\\n13Ajiya yʉa mairã. Quẽnaro yicõa ñarã ñari tire quejebesa mʉa. 14Sĩgʉ̃ adi papera yʉa ucasere ajitirʉ̃nʉbecʉre ĩamasicõari, ĩre baba cʉtibesa, “Bojonecõari, ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã. 15Rojose ĩ yiboajaquẽne, ĩre ĩatebesa mʉa. Ĩre tud'imenane, mʉa bedire bajiro quẽnaro ĩre gotiya.\\n“Quẽnaro ñarũgũato ĩna” yigʉ, Pablo, Diore ĩ sẽnire queti\\n16Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi, “Ñie oca manone quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “‘Ĩna rãca ñacõari, quẽnaro ñacõa ñarũgũato’ yigʉ ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã.\\n17Pablo ñaja yʉ, yʉ masune, “Quẽnato” mʉare yiucacõagʉ̃. Gãjerãre yʉ ucacõajaquẽne, to bajiro rĩne yirũgũaja. 18Mani ʉjʉ Jesucristo, mʉa jedirore quẽnaro mʉare yirũgũato.","num_words":413,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SANTIAGO 1\\n1 Yʉ Santiago cawamecʉcʉ mʉjaare yʉ queti joo. Dio mani Pacʉ yere átibojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire buioʉ. To bairo quena mani Ʉpaʉ Jesucristo yere átibojari majocʉ yʉ ã. Atie queti mʉjaare yʉ uca joo yʉ yarãre judío maja nipetiropʉ cãni baterãre, doce poari macanare. Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti.\\n2 Yʉ yarã, to cãnacã wame cañuuquẽtie tamʉorique manire to cãnibato quena catʉgooña wariñuupe ã. 3 Cañuuquẽtie manire to cãnibato quena Diore apiʉjari tiere mani canʉcaata caroaro cãni tʉgooña patowãcaquẽna mani anicõagarã. 4 To bairi seeto tʉgooña patowãcaquẽja. “Dio caroaro yʉ átibojagʉmi,” ĩ tʉgooñaña. To bairo cãni tʉgooña patowãcaquẽna mani cãmata caroaro cãna Dio cʉ caboorore bairo cãna mani anigarã. To bairo cʉ caboorore bairo cãna aniri cabero to cãnacã wame mani cabaipere caroaro catʉgooña yuurã mani anigarã.\\n5 Caroare mʉja cáti majigaata Diore cʉ jeniya. Cʉ̃re mʉja cajeniro cʉ maca, “¿Nope ĩrã nairoacã yʉre na jeniti?” ĩ tutiquẽcʉna caroare mʉja cáti majipere mʉja joogʉmi. Camaja nipetirã cʉ̃re cajenirãre caroaro na átibojagʉmi Dio. 6 To bairi Diore caroaro cʉ tʉgooña nʉcʉbʉgori cʉ jeniya. “Cʉ yʉ cajeniro tʉgooñaquẽcʉmi, yʉ átibojaquẽcʉmi,” ĩ tʉgooñaquẽnana cʉ jeniya. Jĩcaʉ to bairo Diore caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ ocõo bairo ãmi: Wino capapuro oco jabenucu. To bairona tʉgooña mawijianucumi, “Yʉ átibojaquẽcʉmi Dio,” caĩ tʉgooñaʉ. 7-8 Jĩcaʉ to bairona catʉgooña ajuʉ jĩca wamerena cariape áti majiquẽcʉmi. Tʉgooña mawijiacõaʉmi. To bairona caĩ tʉgooñaʉ ũcʉre cʉ cajenibati wamere átiboja majiquẽcʉmi Dio, to bairo Diore cʉ caĩ tʉgooñaro. 9 Jesure mani caapiʉjaata cayeri wariñuurã cãniparã mani ã caapeye unie mana anibana quena. Dio maca cãni majuurãre bairo mani tʉjʉʉmi ĩrã caroaro cãni wariñuuparã mani ã. 10 To cãnacãʉ Diore caapiʉjarã caapeye unie pairã quena to bairona cãni wariñuuparã ãma. Apeye unie macare camaiquetipe ã. Tie caoó cajini yajirore bairona yajigaro apeye unie quena. 11 Muipu cʉ caajiro ta yoaro mee jinicoapa. Caoó quena yoaro mee jini wẽ boacoapa. To bairi caroa cabaurije anibato quena yajicoapa. Tiere bairona baigarãma caapeye unie pairã. Na ye nipetiro caroa na cátaje to cãnibato quena na menana yajigaro na cabai yajiri paʉ cãnopʉ.\\n12 Ñuuquẽto mani catamʉori paʉ Diore mani caapiʉja janaquẽpata wariñuurique mani joogʉmi Dio. Ñuuquẽto mani catamʉoro bero mani joogʉmi Dio cʉ mena to cãnacã rʉmʉ caroaro mani cãnicõa anipere. “Nipetirã yʉre camairãre na yʉ joogʉ,” cʉ caĩ cũricarore bairona mani joogʉmi Dio. 13 Caroorije noo mʉja caboorona mʉja majuuna mʉja cátigari wamerena, “Diona to bairona yʉ cátipe boʉmi,” ĩ tʉgooñaqueti majuucõaña. Dio caroorije catʉgooñaquẽcʉ ãmi. To bairi, “Caroorije ája,” caĩi me ãmi Dio. 14-15 Ocõo bairo maca ã: Mani majuuna caroori wame mani cátigari wamere tʉgooña neto, to cõona caroorije mani áticõa. To bairi caroorije áti aninucubanana mani yajicoapa yua.\\n16 Yʉ yarã, yʉ camairã, caroaro yʉ apiya. “Caroorije yʉ áti rotiimi Dio,” caĩtori wamere tʉgooñaqueti majuucõaña mʉjaa. 17 Caroorijere cáti rotii me ãmi Dio. Cabujurije macare cacũricʉ ãmi. Dio manire cʉ cajoorije cañuurije jeto ã. Caroa jetore tʉgooñami mani cãnipere. Manire cʉ catʉgooñari wamere wajoaquẽemi. 18 To cãnacã rʉmʉ cʉ mena mani cãnipere mani cajooyupi Dio cajocaquẽtie cʉ ye quetire mani caapiʉja jʉgori paʉpʉ. To bairi aperã Jesure caapiʉjaparã jʉgoye macana cʉ punaa cãnare manire cacũñupi Dio.\\n19 Yʉ yarã, ati wame caroaro majiña mʉjaa. Caroaro Dio Wadariquere caapipe ã manire. Cawatoana tʉgooña majiquetibana quena aperãre ape wamere cabuioquetipe ã manire. Capunijiniquetipe ã. 20 Mani capunijiniata caroa Dio cʉ caboorijere mani átiquetiborã. 21 To bairi caroorije mʉja cátiere áti janacõaña. Caroori wame mʉja catʉgooñari wame quenare tʉgooña janacõaña. To bairi Dio Wadarique manire cʉ cacũri wame cõona caroaro apiʉjaya mʉjaa. Tiere mani caapiʉjaata mani yeri cayajibopere mani netoogʉmi Dio.\\n22 To bairi Dio Wadarique mʉja caapirore bairona ája. Tiere apibana quena mani cátiquẽpata jocarãna mani apiborã. 23-24 Jĩcaʉ Dio Wadariquere apibacʉ quena cʉ cátiquẽpata ocõo bairo ãcʉmi: Eñoropʉ cʉ wãtire tʉjʉba, caroaʉ cʉ cabauparore bairo caroaro átiquẽcʉna tirore cũ, aácoati nemoo caroaro cʉ cátibopere majiriticõaʉmi. To bairona ãcʉmi jĩcaʉ Dio Wadariquere apibacʉ quena to caĩri wamere cáti tʉgooñaquẽcʉ. 25 Jesu jʉgori cawama wame queti ã yucʉra. Tiere manire cʉ cáti rotirica wame maca mani yeri tʉgooña tutuarique joo, tiere yeri wariñuurique mena mani cátiparore bairo. To bairi tiere apiʉjari tiere mani cápata wariñuurique mani joomi Dio.\\n26 “Diore caroaro yʉ nʉcʉbʉgo,” caĩrã anibana quena rooro cawada pairã mani cãmata mani majuuna jocarãna mani tʉgooñaborã. Jocarãna, “Diore yʉ nʉcʉbʉgo,” mani ĩborã. 27 Cariapena Diore canʉcʉbʉgorã ocõo bairo maca ãma: Capacʉa bai yaji weoricarãre átinemonucuma. Aperã cawapearicarã romiri quenare átinemonucuma, ñuuquẽto na cabairijere tʉjʉri. Aperã Diore caapiʉjaquẽna caroorije na cátinucurore bairo cátiquẽna ãma. To bairo cabairã mani cãmata cariapena, “Diore caroaro yʉ áti nʉcʉbʉgo,” mani ĩ maji mania.","num_words":735,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 5 BSNNT - Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa - Bible Search\\n1Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. 2-5To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ budiayuju, Jesúre ĩagʉagʉ. Ti vijʉ ñañuju ĩ ñaro. Vãti sãñagʉ̃ ñañuju. To bajiri no yimasiñamagʉ̃ ñañuju. Cojoji me cõmemane ĩ gʉbori sotorire, ĩ ãmorire quẽne siaboayujarã. To ĩna yiboajaquẽne, tʉ̃asure reacõarũgũñuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ʉ̃mʉa, ñamirire quẽne gʉ̃tayucʉ joejʉ vacudirũgũñuju. To bajicõari, masa yujereariavijʉre ñacõari, avasãmecʉcudirũgũñuju. To bajiro bajicudica yigʉ, gʉ̃tarijʉ quediroca vacudirũgũñuju. 6To bajiro bajiñar'i, sõjʉne Jesúre ĩabʉjacõari, ũmarojayuju. Jesús tʉjʉ ejacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. 7-8To bajiro ĩ yiejasere ĩacõari, ado bajiro ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃jʉare vãtire yiyuju Jesús:\\n—Ãni masʉ ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ budiya mʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yijare,\\n—Jesús, masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ. ¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? “Yʉre gõjanabiobesa”, mʉre yisẽniaja yʉ. Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Rojose mʉ yise vaja, rojose mʉre yibeaja yʉ”, yʉre yiya —Jesúre yisẽniñuju vãti.\\n9To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\nTo ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju vãti:\\n—Legión vãme cʉtiaja, jãjarã ñarã ñari —ĩre yicʉdiyuju.\\n10To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã:\\n—Gaje sitajʉ ĩnare cõabesa mʉ —Jesúre yiyujarã. 11Burojʉ jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. 12Ĩnare ĩacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniñujarã ĩna:\\n—Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —ĩre yisẽniñujarã ĩna.\\n13To bajiro ĩna yijare,\\nTo ĩ yirone, masʉ ʉsʉjʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, ecariarã yesea, dos mil cõro ñarãjʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ rearoderujacõa tʉjasujarã.\\n14Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. Tojʉ ejacõari, ti macanare, to yicõari, ti maca tʉ ñarimacarianare quẽne tire gotibatoyujarã. To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana jediro. 15Ĩ tʉjʉ ejacõari, vãtia sãñaboar'ire ĩañujarã ĩna. Sudi sãñacõari, Jesús tʉ rujiyuju. Ĩna bajirore bajiro bajigʉ ñañuju ĩ yuja. Vãtia ĩna sãñajama, tʉoĩamasibecʉ ñañuju maji. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñañuju yuja. To bajiro ĩ yimasisere ĩacõari, Jesúre bʉto güiyujarã ĩna. 16Vãtia sãñaboar'i ĩ bajisere, to yicõari, yesea ĩna bajirere ĩariarã, gãjerãre gotiyujarã. 17To bajiri Jesúre bʉto güirã ñari,\\n18To ĩna yijare, tudiacʉ, cũmuajʉ vasãjañuju Jesús. To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre yiboayuju vãtia sãñaboar'i:\\n—Mʉ rãca bʉto varʉaja yʉ quẽne —ĩre yiboayuju.\\n19To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—“Yʉ rãca vadibesa. Mʉ ya vijʉ tudiasa. Dios yʉre ĩ ĩamaijare, ĩ masise rãca yʉ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare bureami Jesús”, mʉ yarãre ĩnare yigotiba —ĩre yicʉdiyuju Jesús, vãtia sãñaboar'ire.\\n20To bajiro ĩ yijare, ĩ yarã tʉjʉ tudicoasuju ĩ. Tudiejacõari, Decápolis vãme cʉti sita ñarimacarianare, Jesús ĩ yirere goticudiyuju. To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna masa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari.\\n21Jesús, tudijẽacoasuju quẽna, gajejacatʉajʉ. Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ĩ ñaro jãjarã masa rẽjañujarã. 22To bajirone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ quẽne ejayuju, Jairo vãme cʉtigʉ. Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. 23To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—Yʉ maco bajirocaco yimo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, caticoarʉocomo —Jesúre ĩre yiyuju.\\n24To bajiro Jairo ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyasuju Jesús. Jãjarã masa ĩre sʉyacõari, no bajiro yi vamasiña manojʉ vasujarã ĩna. 25To bajiro ĩna bajiro vatoajʉre sĩgõ, gãmorõmi cʉtigo ñañuju so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari gãmogõre bajiro bajicõarʉ̃mʉri cʉtirũgũñuju so. 26Jãjarã ʉco yirimasa sore ĩna ʉco yire vaja, vaja yigo, gãjoa so cʉoboarere ĩnare ĩsijeocõañuju. To bajiro ĩnare so yiboajaquẽne, bʉtobʉsa bajiyuju so. 27-28To bajiri gãjerãre Jesús ĩ catiore queti ajirio ñari, jãjarã masa vatoajʉ Jesúre sʉyasuju so. “Jesús sudiro moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiyuju so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudirore moaĩañuju. 29So moaĩarirĩmarone, gãmogõre bajiro so bajiñaboare tʉjasuju. To bajiri, “Quẽnaejacoajʉ yʉ”, yimasiñuju so yuja. 30So moaĩarone, “Yʉ masise sʉorine quẽnaejacoajamo”, yimasicõañuju Jesús. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro masare sẽniĩañuju ĩ:\\n31To ĩ yirone, ĩ buerimasa ado bajiro yiyujarã ĩna:\\n—¿No yigʉ, “Ñimʉ yʉre moaĩati”, yati mʉ? Mʉ tʉjʉ jãjarã ñaja yʉa, mʉre moaĩarã —ĩre yiyujarã ĩna.\\n32To ĩna yiboajaquẽne, ĩre moaĩagʉ̃re ĩamacañuju Jesús. 33“Ĩre moaĩagõne, quẽnaejacoajʉ yʉ” yimasigõ ñari, nanagõne, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetuyuju so. To yicõari, ñajediro so bajirere Jesúre gotiyuju. 34To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—Yʉ maigõ, “Ĩ sudi gajare yʉ moaĩajama, ĩ masise sʉorine quẽnaejacoarʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, quẽnaejacoajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaejacoajʉ”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.\\n35To bajiro sore ĩ yiñarone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Jairo vãme cʉtigʉ ya viana ejayujarã. Ejacõari, ado bajiro Jairore gotiyujarã:\\n—Mʉ maco bajirocacoamo. No yirã gotimasiorimasʉ ĩ vasere bojamenaja mani yuja —Jairore yiyujarã ĩna.\\n36To ĩna yiboajaquẽne,\\n—Tʉoĩasʉtiritibesa mʉ. Yʉ masisejʉare tʉoĩacõa ñaña —ĩre yiyuju Jesús.\\n37To yicõari, gãjerãre sʉyarotibesuju Jesús yuja. Pedro, Santiago, ĩ bedi Juan, ĩna idiarãrene sʉyarotiyuju. 38To yi, vanane, Jairo ya vijʉ ejayujarã. Tojʉ ejana, ĩna ĩajama, ĩ maco so bajirocacoajare, bʉto otiñañujarã ĩna, ti vi ejariarã. 39Ĩna otiñarivijʉre sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—¿No yirã otiati mʉa? “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, bajirocabecomo. Cãnigõ yigomo —ĩnare yiyuju Jesús.\\n40To ĩ yisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, “Bajirocacoasumo” yimasirã ñari. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare budirotiyuju Jesús. Ĩnare budiroticõari, bajirocario jacʉare, to yicõari, ĩre sʉyarãre quẽne, ũmato jãjasuju Jesús, bajirocario so ñarisõajʉ. 41Ĩnare ũmato jãjacõari, so ãmore ñiañuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro sore yiyuju:\\n—Talita cumi —sore yiyuju. (“‘Daquego, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña’ mʉre yaja yʉ” yire ũni ñañuju.)\\n42To ĩ yirirĩmarone, quẽna tudicaticõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ vasuju so yuja. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari tʉsaco ñañuju so. So tudicatisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 43Sore catiocõari,\\n—Sore ĩ catiosere gãjerãre gotibetimasucõama —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, —Bare sore ecaya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":875,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Timoteo 3 BSNNT - Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro - Bible Search\\n“Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro ado bajiro bajirʉarãma masa”, Pablo ĩ yire queti\\n1Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro Dios ĩ bojarore bajiro yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma, jãjarã ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: 2-3Gãjerãre maitʉoĩamenane, ĩna masu yejʉare tʉoĩarã ñarʉarãma. Jairo gãjoa cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarʉarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarʉarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yibetirʉarãma. Masare, Dios yere quẽne, rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma. Ĩna jacʉa ĩna rotisere cʉdimena ñarʉarãma. Dios quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yimena ñarʉarãma. Gãjerã rãca quẽnaro ñamena ñarʉarãma. Masa ĩaro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirã ñarʉarãma. Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani”, yimena ñarʉarãma. Quẽnaro yirãre ĩaterã ñarʉarãma. 4“Mʉa babarã ñarʉarãja” yiboarine, ĩnare ĩsirearã ñarʉarãma. “Rojose yibetiroti ñaja” yitʉoĩamenane, guaro rojosere yirã ñarʉarãma. Dios ĩ bojasejʉa yiroti ũnirene yirã, ĩna bojasejʉare yivariquẽnarã ñarʉarãma. 5“Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore rʉ̃cʉbʉoaja” yigotirã ñaboarine, Dios ĩ bajirore bajiro yibetirʉarãma.\\nTo bajiro yirãre ĩacõari, ĩnare baba cʉtibesa. 6-7Ĩna ũna, no bojarone virire sãjacudirã ñari, ado bajise tʉoĩarãre rõmiare bʉjarãma: Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani” yibetiriarã ñari, “Rojose mani yise vaja rojose tãmʉorʉarãja mani”, yitʉoĩarãma. Tire tʉoĩasʉtirititerã ñari, gajeye no bojase mame gotimasiorejʉare ajivariquẽnarʉarã ñarãma. To bajiri, socasere quẽnaro ĩnare gotimasiorãma. To bajiro ĩna yijare, ajimasirã ñaboarine, Dios oca riojo gotimasiorejʉarema masibetirʉarãma. To bajiri, socarãne gotitorimasare ĩnare baba cʉtibetiroti ñaja. 8Ĩnare bajiro yimasiñujarã Janes, to yicõari, Jambres vãme cʉtigʉ. Diore gotirẽtobosagʉ, Moisés ñamasir'i, ʉjʉ, faraónre ĩre ĩ gotisere ajicõari, “Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõato” yirã, ĩaĩañamanire yiĩomasiñujarã ĩna. Ti ũnire yirã, adirʉ̃mʉri ñarã quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉrãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, socasere gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose rĩne tʉoĩarãma. To bajiri, Cristo ocare riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. 9Socase gotimasiorimasare, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama” yimasibetiboarine, yoaro mene, “Socasere gotirũgũama”, ĩnare yiĩamasicoarʉarãma masa. Tire bajirone bajimasiñuja, Janes, to yicõari Jambres mesare quẽne. Ĩna yitosere masibetiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉomena ñari, tʉoĩamasimenare bajiro yiyuma”, ĩnare yiĩamasicoasujarã masa jediro. To bajiri, socase gotimasiorimasare baba cʉtibetiroti ñaja.\\n“Yʉ bajicatire tʉoĩacõari, quẽnaro ñaña”, Pablo Timoteore ĩ yire queti\\n10Mʉ baba cʉtibetironare bajiro me bajiaja mʉjʉama. Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉadicajʉ mʉ. “‘Dios ĩ bojasere yigʉsa’ yigʉ, to bajiro bajiñarũgũami”, yʉre yimasiaja mʉ. “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yʉ yitʉoĩasere, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenare rojose yijũnisinibecʉ, yʉ maicõa ñasere, to yicõari, bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ gotimasiocõa ñarũgũsere masiaja mʉ. 11Antioqu'ia, Iconio, Listra vãme cʉti macarijʉ rojose yʉ tãmʉocatire masiaja mʉ. To bajiro rojose yʉre ĩna yirũgũboajaquẽne, gotimasiocõa ñacajʉ yʉ. Tocãrãcajine rojose yʉ tãmʉocatire yʉre yirẽtobosacami mani ʉjʉ. 12“Yʉ sĩgʉ̃ne rojose tãmʉogʉ̃ me bajiaja”, yitʉoĩaja. Tocãrãcʉne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãma, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñari, rojose yiecorʉarãma. 13Rojose ĩna tãmʉoñarone, socasere gotimasiorimasa quẽne, “Diore gotirẽtobosarã ñaja yʉa” ĩna yisocajama, ĩna masune socasere gotiecorãre bajiro bajirʉarãma. To bajiri, rojose yirã, to yicõari, socasere gotirã quẽne bʉtobʉsa Dios ĩ ĩavariquẽnabetire yirũtuarʉarãma.\\n14To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉjʉama, Cristo ocare ajicõari, “Riojo gotimasiore ñaja” mʉ yiajicatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeja. “Yʉre gotimasiocana riojo gotimasiocama”, yimasiaja mʉ. 15To yicõari, daquegʉ ñagʉ̃jʉne, Dios ocare masa ĩna ucamasirere ajimasiadicajʉ mʉ. Tire mani buejama, “‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yirãre quẽnaro Dios ĩ yise quetire bʉtobʉsa masirã ñarũtuarʉarãja”, yimasiaja mani. 16Dios oca masa ĩna ucamasire ñajediro ĩ ye ñaja. Tire ucamasiriarã, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ucamasiñujarã. Ñajediro ado bajiro manire ejarẽmoaja ti: Riojo ñamasusere manire gotimasioaja. “Rojose yigʉ ñaja mʉ” manire yigotimasiocõari, “Tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja”, manire yigotimasioaja. To bajiro yicõari, quẽnaro mani yirũgũrotire manire gotimasiorũgũaja. 17Dios ocare ajigʉma, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaseayere yimasijeocõato” yiro, to bajiro manire yigotimasiorũgũaja Dios oca masa ĩna ucamasire.","num_words":581,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 11 DES - - Bible Search\\nJesu Goãmʉre serẽburire buhepʉ\\nMt 6.9-15; 7.7-11\\n1Yujunʉ Jesu ĩgʉ Pagʉre Goãmʉre serẽgʉ iipʉ. Ĩgʉ serẽtuhacʉ̃ yujugʉ ĩgʉ buherã mera majagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ, Ñu ĩgʉ buherãre ĩgʉ buhediro dopa ta Goãmʉre serẽrire gʉa sãre buheque mʉhʉ, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n2Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu erãre werepʉ:\\n—Õpa arĩ Goãmʉre serẽque: “Gʉa Pagʉ, ʉmaro majagʉ mʉhʉ õagʉ ãhraa. Dohpaguere árĩpehrerã weca opʉ ãhraa. Ʉmaroguere mʉ dorero erã iiro dopa ta i yeba majarã sã iiporo. 3Eropigʉ ʉmʉri nʉcʉ gʉa baburire oniguicãque gʉare. 4Gajirã erã gʉare ñero iirare gʉa cãdijiro dopa ta mʉ sã gʉa ñero iirare cãdijique. Eropigʉ gʉa ñeri iiborare cãhmotaque. Gʉa ñeri iiborare tauque,” arĩ serẽque Goãmʉre, arĩpʉ Jesu erãre.\\n5Pʉhrʉguere ĩgʉ buherãre õpa arĩ buhepʉ werenigui queori mera:\\n—Yujugʉ ñami deco ĩgʉ acaweregʉ wihigue waha, ĩgʉre serẽpʉ: “Acaweregʉ, ʉreru pan dipure oque yʉre. 6Gajigʉ yʉ acaweregʉ curigʉ aridigʉ dohparagã yaha wihi erami. Eropiro ĩgʉre yʉ oburi mara,” arĩpʉ ĩgʉ ĩgʉ acaweregʉre. 7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ acaweregʉ wihi pohecague árĩgʉ yʉhripʉ: “Yʉre garibobita. Disiporo bihadiro ãhraa. Yʉhʉ, yʉ porã mera carĩgʉ iiaa. Wahgãro bejabirica yʉre mʉre barire obudi,” arĩpʉ ĩgʉ acaweregʉ. 8¿Dohpa warocuri serẽgʉpʉre? Diaye arãa mʉare. Ĩgʉ acaweregʉ árĩqueregʉ ta barire obudigʉ wahgãbiripʉ. Ĩgʉ eropa wahgãdiabiriquerecʉ̃ ta bari serẽgʉpʉ gʉhyasĩribigʉ ĩgʉ yoari boje serẽniguicʉ̃ árĩpehreri ĩgʉ serẽro dopa ta pʉhrʉ wahgã ogʉcumi. 9Eropigʉ ire mʉare weregʉ iiaa: Goãmʉre mari Pagʉre serẽque. Eropa serẽrã mʉa serẽrire bocarãca. Goãmʉre eropa serẽ­niguicãque. Mʉa eropa iicʉ̃ ĩgʉ ogʉcumi. 10Árĩpehrerã Goãmʉre serẽrã aĩrãcoma. Eropirã erã serẽrare bocarãcoma. Eropigʉ árĩpehrerã Goãmʉre eropa serẽniguirãre ĩgʉ erãre ogʉcumi.\\n11“¿Mʉa porã mʉare erã pan serẽcʉ̃ ʉtãyepʉre obocuri mʉa? Obiriboya. ¿Erã mʉare erã waire serẽcʉ̃ añapʉre obocuri erãre? Obiriboya. 12¿Eropirã mʉa porã cãreña diuri serẽcʉ̃ corebapʉre obocuri mʉa? Obiriboya. 13Mʉa ñerã árĩquererã ta mʉa porãre õarire omasia mʉa. Eropigʉ Goãmʉpʉ mʉa tauro õarire ohomi mʉare. Ĩgʉ mari Pagʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ Espíritu Santore ogʉcumi ĩgʉre serẽrãre, arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre.\\n—Jesu watĩ turarire opami, arĩ weresãñorã masa\\nMt 12.22-30; Mr 3.20-27\\n14Irisubure Jesu watĩre cóãgʉ iipʉ. Watĩpʉ were­nigui­masibigʉ árĩcʉ̃ iipʉ masʉre. Eropigʉ watĩ masʉre Jesu cóãcʉ̃ masʉpʉ wereniguinʉgapʉ. Ĩgʉ wereniguicʉ̃ peerã masa bajarã ĩhamaria wañorã. 15Erã eropa ʉcaquerecʉ̃ ta gajirãpʉ õpa arĩñorã:\\n—Ihĩ Jesu watẽare cóãgʉ Beelzebú waĩcʉgʉ watẽa opʉ ĩgʉ turari mera cohãmi, arĩñorã gajirã.\\n16Gajirã “Mʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩgʉ Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmuque gʉare,” arĩriñorã. 17Erã eropa dorecʉ̃ peegʉ erã pepirire masigʉ, erãre õpa arĩ werenigui queori werepʉ Jesu:\\n—Watĩ ya turari mera watẽare cóãbeaa yʉhʉ. Yuju maca majarã erã basi gamequeãrã, iri maca majarã pehrea wabocoma. Eropirã yuju wihi majarã erã basi gamequeãrã, iri wihi majarã pehrea wabocoma. 18Eropigʉ Beelzebú watẽa opʉpʉ ĩgʉ turari mera ĩgʉ watẽare yʉre cóãdoregʉ ĩgʉ basi ĩgʉ yarãre cóãbocumi. Eropirã erã sã wapehrea waboñuma. Mʉa yʉre õpa arãa. “Ĩgʉ Beelzebú turari mera watẽare cohãmi,” mʉa yʉre arĩ weresãa. 19Mʉa mera majarã sã watẽare cohãma. Eropirã erã “Beelzebú ĩgʉ turari mera erãre cohãa,” arĩbeama. “Goãmʉ ĩgʉ turari mera watẽare cohãa,” arĩma. Eropirã mʉa yʉre “Watĩ turari mera watẽare cohãmi,” mʉa arĩra diaye árĩbiricʉ̃ mʉa mera majarã wererãcoma. 20Eropigʉ yʉpʉ watẽare cóãgʉ Goãmʉ ĩgʉ Espíritu Santo turari mera iiaa. Yʉ eropa cóãcʉ̃ ĩarã õpa arĩ masirãca mʉa: “Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩri i yebaguere árĩtuhaja dohpaguere,” arĩrãca, arĩpʉ Jesu.\\n21—Watĩ turagʉ tarinʉgari werediacʉ̃ õpa ãhraa, arĩpʉ Jesu. —Wihi opʉ turagʉ ĩgʉ mojo mera ĩgʉ wihire ĩhadibucʉ̃ ĩgʉ yare gajirã aĩmasibeama. 22Ĩgʉ eropa ĩhadibuquerecʉ̃ ta gajigʉ turatarigʉ ĩgʉre gamequeã, ĩgʉre tarinʉga, ĩgʉ mojore emacã, ĩgʉ yare aĩcã gajirãre gueremi. “Watĩ turagʉ árĩquerecʉ̃ yʉhʉ turatariagʉ ãhraa,” arĩgʉ iipʉ Jesu i queori mera. 23Yujugʉ yʉre gamebigʉ yʉre ĩhaturigʉ ãhrimi. Yujugʉ yʉre itamubigʉ yʉre teboricʉcʉ̃ iigʉ iimi, arĩ buhepʉ Jesu.\\nWatĩ dipaturi masʉguere ñajara queorire werepʉ Jesu\\n24Eropigʉ ĩgʉ dipaturi werenigui queori mera õpa arĩ buhepʉ:\\n—Yujugʉ watĩ masʉ mera árĩdi waha deco mariri yeba cuhri, ĩgʉ sooborore amaripʉ. Eropa bocabigʉ õpa arĩ pepipʉ: “Masʉ yʉ cóãdi mera dipaturi árĩgʉ wagʉra,” arĩ pepipʉ ĩgʉ. 25Eropa arĩgʉ ĩgʉ dujaa waha, ĩgʉ cóãdigʉre ta masʉre bocapʉ daja. Ĩgʉre bocaboro core masʉpʉ õagʉ ñeri marigʉ árĩpʉ. 26Eropigʉ watĩ gajirã siete watẽare ĩgʉ tauro ñerãre sihugʉ wapʉ. Ĩgʉ eropa sihucʉ̃ erã árĩpehrerã watẽa masʉ mera árĩñorã. Eropigʉ masʉpʉ ero core yujugʉ watĩre opagʉ ñetariagʉ árĩripʉ. Dohpaguepʉre bajarã watẽare opagʉ árĩgʉ, ero core ĩgʉ árĩdiro tauro ñegʉ dujapʉ, arĩpʉ Jesu.\\nJesu mucubiririre werepʉ\\n27Irire ĩgʉ eroparĩcʉ̃ masa watope árĩgo Jesure arĩpo bʉsʉro mera:\\n—Mʉre porãcʉdigo, mʉre mihudigo mucubirigo ãhrimo, arĩpo Jesure.\\n28Igo eropa arĩtuhacʉ̃ peegʉ Jesu igore yʉhripʉ:\\n—Goãmʉ wereniguirire peerã ĩgʉ dorerire iirãpʉ erã árĩrãcoma mucubirirã, arĩpʉ Jesu igore.\\nMasa ñerã Jesure Goãmʉ turari mera deyoro moarire iidoreriñorã\\nMt 12.38-42; Mr 8.12\\n29Eropi bajarã masa Jesu pohro erã eracʉ̃, ĩgʉ erãre werenemopʉ:\\n—Dohpague majarã ñerã ãhrima. Yʉ diaye arĩgʉ árĩcʉ̃ mʉa masidiarã Goãmʉ turari mera deyoro moarire iidoreraa yʉre. Mʉa eropa dorequerecʉ̃ ta Jona iribojegue majagʉ ĩgʉ iira dihtare ii ĩhmugʉcumi Goãmʉ masare. 30Jona Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ árĩgʉ ĩgʉ Ninive majarãre ĩgʉ masicʉ̃ iidiro dopa ta yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ masicʉ̃ iiaa dohpague majarãre. 31Dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃ iribojegue majago opo bʉro sur majago bʉro igo bʉro wahgãnʉga mʉare dohpague majarãre weresãgocumo. Igo Salomo opʉ ĩgʉ masirire peediago yoarogue aridigo Salomore peego aripo. Dohpaguere mʉa watopere Salomo tauro masigʉ ãhraa. Yʉhʉ mʉa mera árĩquerecʉ̃ mʉa yʉ masirire peediabeaa. Mʉa eropa peediabirira waja igo opo bʉro mʉare “Ñerã ãhrima,” arĩ weresãgocumo. 32Eropa ta dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃ Ninive maca majarã mʉra sã mʉare dohpague majarãre “Ñerã ãhrima,” arĩ weresãrãcoma erã. Jona erãre Goãmʉ yare ĩgʉ werecʉ̃ peerã, erã ñerire bʉjawere, õarire gohrotonirã árĩñorã erãpʉ. Dohpaguere mʉa watopere Jona tauro árĩgʉ ãhraa yʉhʉ. Yʉhʉ Goãmʉ yare werequerecʉ̃ mʉa ñero iirare bʉjawerebeaa. Eropirã Ninive majarã mʉra mʉare ñerire bʉjawerebirãre weresãrãcoma, arĩ werepʉ Jesu.\\nMasa erã pepiro dopa iima, arĩ werepʉ Jesu\\nMt 5.15; 6.22-23\\n33Eropigʉ buhenemogʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n—Masa sihãgodirure sihãgorã dibubeama. Irirure sihãgorã mátasoro docague dibubeama. Irirure ʉmarogue duhpeomi wihigue ñajarirã erã ĩha ñajama õaro. 34“Mari cuiri mari dʉpʉre sihãgodiru iro dopa ta ãhraa,” arĩ werediacʉ̃ õpa ãhraa. Mʉa pepiro dopa ta iiaa. Mʉa õaro mera pepirã árĩrã õarire iiaa. Mʉa ñero pepirã árĩrãpʉ ñeri dihtare iiaa. 35Eropirã õaro iique. Mʉa pepirigue ñero árĩbiricãporo. 36Tuhaja mʉa pepirigue õari árĩcʉ̃, ñeri ne maricʉ̃ õari dihtare pepirãca. Mʉa pepirigue õari árĩcʉ̃ mʉa õarire iirãca, arĩ buhepʉ Jesu.\\nFariseo masare, judio masare buherã sãre Jesu tuhri werepʉ\\nMt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47\\n37Jesu ĩgʉ buhetuhajacʉ̃ ĩagʉ fariseo masʉ ĩgʉre ĩgʉ ya wihigue badoregʉ sihupʉ. Eropigʉ Jesu ĩgʉ ya wihigue ñaja, erã baro erã mera doajapʉ. 38Ĩgʉ eropa doajacʉ̃ fariseo masʉpʉ Jesure ĩhanʉrʉgʉ judio masa mojo coeniguiro dopa ta ĩgʉ mojo coebiricʉ̃ ĩagʉ õpa arĩ pepipʉ: “Cuena. ¿Ihĩ duhpigʉ gʉa iro dopa mojo coebeari?” arĩ pepipʉ. 39Ĩgʉ eropa arĩ pepicʉ̃ masigʉ Jesu ĩgʉre werepʉ:\\n—Mʉa fariseo masa mʉa dorero dopa ta mʉa ihririparire, soropari sãre mʉa coeweaa mʉa õarire iirire ii ĩhmudiarã. Eropa coequererã ta mʉa sĩporãripʉre coebeaa. Eropirã mʉa árĩricʉri mʉa pepiripʉre ne õarire gohrotobeaa. Mʉa pepiriguere gajirã yare yajadiarire ñeri dihta ãhraa. 40Pee masibirã ãhraa mʉa. Goãmʉ mʉa dʉpʉre iigʉ mʉare pepiri sãre iipʉ. ¿Irire masibeari mʉa? 41Eropirã mʉa Goãmʉ ya árĩburire iidiarã mʉa pepirire õarire gohrotomʉhtaque. Mʉa eropa iira pʉhrʉ õarire iirã árĩrãca.\\n42“Mʉa fariseo masa ñero tarirãca. Bari õaro sʉriburi sarire aĩ deara pʉhrʉ diez quẽri iiaa. Tuhaja yujuquẽ ta Goãmʉ wihigue aĩgã apia Goãmʉ dorero dopa ta. Eropa iri dorerire iiquererã ta diaye iirire, Goãmʉre gamerire mʉa ne guñabeaa. Dʉcare mʉa aĩrare merogã Goãmʉ wihire apicʉ̃ õhaa. Eropa iirã õpa iinemoque: Diaye iirire, Goãmʉre gameri sãre iique mʉa.\\n43“Mʉa fariseo masa ñero tarirãca. Buheri wihigue árĩrã õari doari dihtare gahmea mʉa. Doberi duarogue masa mʉare õaro umupeori mera bocatĩri serẽcʉ̃ gahmea mʉa.\\n44“Mʉa judio masare buherã, fariseo masa sã mʉa gʉyaricʉrã ãhraa. Ñero tarirãca mʉa. Masa gobe dibura gobe iro dopa ta ãhraa mʉa. Iri gobe pohro masa tarigãrã pohecague boanirã árĩcʉ̃ masibeama. Eropa ta masa mʉa pohro árĩrã mʉa pepirigue ñeri árĩcʉ̃ masibeama erã, arĩpʉ Jesu erãre.\\n45Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ judio masare buherã mera majagʉ Jesure werepʉ:\\n—Buhegʉ, irire arĩgʉ, gʉa sãre ñero arĩgʉ iica mʉhʉ, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n46Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Diaye ta ãhraa. Mʉa masare buherã sã ñero tarirãca. Mʉa gajirãre erã bocatĩubiririre iidorea erãre. Eropa dorequererã mʉapʉ erãre ne merogã itamubeaa iri dorerire erã iiboro dopa.\\n47“Eropirã mʉa ñero tarirãca. Goãmʉ yare were­mʉhtanirã mʉra ya masa goberire õaro amuraa mʉa erãre umupeoro dopa ta iirã. Mʉa eropa iiquerecʉ̃ ta iribojegue majarã mʉa acawererãpʉ erãre wejẽñuma. 48Erãpʉ Goãmʉ ya weremʉhtanirãre erã wejẽdiro dopa ta mʉa sã iiboya. Eropirã dohpaguere erã masa goberire amuraa mʉa. Eropa amurã mʉa acawererã erãre wejẽrare guñaa mʉa. Erã eropa wejẽrare guñarã “Õaro iiñuma,” arĩraa mʉa, arĩpʉ Jesu.\\n49“Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ masiri mera õpa arĩ wereyuñumi: “Yahare weremʉhtamorãre yʉ buherire buhemʉhtamorã sãre obeogʉra erãre. Eropirã erã yʉ obeorãre gajirãre wejẽ, gajirãre ñero iirãcoma,” arĩyuñumi Goãmʉ, arĩpʉ Jesu. 50-51I yebare Goãmʉ ĩhacũnugura pʉhrʉ Caínpʉ Abelre wejẽñumi. Ero pʉhrʉ Goãmʉ yare weremʉhtanirãre wejẽñuma. Pʉhrʉ Zacaríare mʉa acawererã mʉra ta ĩgʉre wejẽñuma. Ĩgʉ Goãmʉ wihi pohro Goãmʉ ya árĩburire waimʉrã soeburi mesa pohro árĩcʉ̃ mʉa acawererã ĩgʉre wejẽñuma. Árĩpehrerã erãre erã wejẽra dipuwaja dohpague majarã dipuwajacʉrãcoma. Eropa ta ãhraa. Mʉare ta arĩgʉ iiaa. Árĩpehrerã erãre erã wejẽra dipuwajare dohpague majarãre Goãmʉ dipuwaja moagʉcumi.\\n52“Mʉa masare buherã, mʉa ñero tarirãca. Goãmʉ masirire ĩgʉ gojarare opaquererã ta gajirãre werebeaa mʉa. Mʉa basi Goãmʉ yare peebeaa. Eropirã gajirã ĩgʉ yare erã peediaquerecʉ̃ ta irire mʉa erãre peedorebeaa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n53-54Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masare buherã, fariseo masa sã ĩgʉ mera guarã ĩgʉre ñero wereniguiñorã. Eropirã Jesu ĩgʉ ñero arĩ yʉhricʉ̃ peediarã, erã serẽpinʉrʉñorã ĩgʉre weresãdiarã.","num_words":1520,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 12 BSNNT - “‘Ado bajiro bajigʉ ñari, - Bible Search\\nDios ĩ ñarojʉ Pablo ĩ cãjiriare queti\\n1“‘Ado bajiro bajigʉ ñari, ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ ĩnare yʉ yiñagõjama, ñie vaja manoja ti” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa bojarore bajiro gajeye mʉare gotirẽmorʉcʉja. Yʉ cãjiriarojʉ mani ʉjʉ yʉre ĩ ĩocatire, to yicõari, yʉre ĩ gotimasiocatire quẽne mʉare gotirʉcʉja yʉ. 2-3Tirʉ̃mʉjʉ, jʉaãmo cõro jedi, cojo gʉbo babari jẽnituaro ñaricʉ̃mari rĩjorojʉ, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ yʉre ãmiejarimi Dios. “To bajiro yʉre ãmimʉjarimi”, yimasibeaja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉ rujʉre ĩ ãmimʉjabetijama, yʉ ʉsʉjʉare ãmimʉjarimi. Dios sĩgʉ̃ne masiami tire. 4“To bajiro yʉre ãmiejarimi” yimasibecʉ ñaboarine, “Ejacajʉ”, yimasiaja. Mani ʉjʉ ĩ ñaro, quẽnarigodo ñacajʉ. Tojʉ ñagʉ̃, masa ĩna masibeticatire ajicajʉ. Ĩ goticati, masare ĩ gotirotise me ñacajʉ. 5“Masigʉ̃ ñaja yʉ” yigotivariquẽnagʉ̃ yʉ ñajama, to bajiro Dios yʉre ĩ yicatire mʉare gotibogʉja yʉ. To bajiboarine, “Masibecʉ ñaja yʉ” gãjerãre yʉ yiajiose queti rĩne gotivariquẽnaja yʉ. 6“Yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, gajeye quẽnaro Dios yʉre ĩ yicati mʉare yʉ gotirẽmorʉajama, socʉ mene yigʉja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotigʉ me yigʉja. To bajiboarine, tire ĩabeticajʉ mʉa. To bajiri, “Riojo gotiami Pablo”, yimasimenaja. Yʉ gotisere, to yicõari yʉ bajiñasere ĩacõari, yʉre mʉa rʉ̃cʉbʉosejʉare bojaja. 7Dios yʉre ĩ ĩocati bʉto quẽnase ñacajʉ. To bajiri, tire yʉre ĩoboarine, ĩre yʉ ĩocati ñajare, gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ yʉ ñatʉoĩasere bojabecʉ ñari, vãti rojose yʉre ĩ yisere matabeticami. To bajiri josari jota judicõari, mani ñarore bajiro bajiaja ti, yʉre. 8Rojose yʉ tãmʉose, “Yʉre tʉjato” yigʉ, idiaji Diore sẽniboacajʉ yʉ. 9To bajiro ĩre yʉ sẽniboajaquẽne, ado bajiro yʉre cʉdicami: “Catiobeaja yʉ. Yʉ yarã rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa yʉre sẽnirũgũama, ‘Yʉ bojasere yicõa ñarãsa’ yirã. To bajiro ĩna yijama, ‘Rojose tãmʉoboarine, ĩnare yʉ ejarẽmojare, quẽnaro yama’ yimasiama masa”, yʉre yicami Dios. 10To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose tãmʉoaja” yimasicõari, variquẽnaja yʉ. Cojoji me rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojoji me rojose yʉre yicoderũgũama masa. Cojoji me yʉ bojase rʉyarũgũaja yʉre. To bajirivãme rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, ado bajise tʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ: “Rojose tãmʉoboarine, yʉre ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, ĩ bojarore bajiro yicõa ñarʉcʉja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ.\\nPablo, Corinto macanare ĩ tʉoĩarejaire queti\\n11Yʉ bajisere gotigʉ tʉoĩamasibecʉre bajiro gotibʉ yʉ. “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo” mʉa yibetijare, yʉ masune to bajiro yibʉ yʉ. To bajiboarine, “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo”, yiroti ñaboayuja mʉare. Mʉ tʉjʉ ñarã, Dios ĩ cõariarã ñaja ñamasurã yirã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. 12Rojose tãmʉoboarine, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, Dios ĩ masise rãca jairo ĩaĩañamani mʉare yiĩorũgũcajʉ yʉ, “‘Dios ĩ cõar'i ñaami Pablo’ yʉre yimasiato” yigʉ. 13“Gajeroana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema quẽnabʉsaro yigʉmi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Cojoro cõrone mʉare yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñaboarine, gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema, “Yʉre ejarẽmoña mʉa, ‘Ñamasiato’ yirã”, ĩnare yicajʉ yʉ. Mʉarema, to bajiro yibeticajʉ. To bajiro mʉare yibeticõari, ĩnare yʉ yirore bajiro mʉare quẽne yiroti ñaboayuja ti, yʉre. “To bajiro rojose mʉare yʉ yisere masirioya”, ¿mʉare yigʉada yʉ? Yibecʉja. To bajiro yʉ yibeticati, “Rojose me ñacajʉ”, yimasirãja mʉa.\\n14Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja. Yʉ varoto rĩjoro, quẽnojeocõaja yʉ, jẽre. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã” mʉare yʉ yibeticatore bajiro yibetirʉcʉja yʉ quẽna. Gãjoa mʉa yere bojabeaja yʉ. Yʉre ĩamaicõari, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotijʉare bojaja yʉ. Yʉ rĩare bajiro bajiaja mʉa. Ĩna rĩa me ñaama ĩna jacʉare ĩatirʉ̃nʉrã. Jacʉajʉa ñaama ĩna rĩare ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉre mʉa ĩatirʉ̃nʉsere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ejarẽmoña yʉ ñamasirotire yirã”, mʉare yibetirʉcʉja. 15Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, jediro yʉ cʉose mʉare ĩsicõari, yʉ yimasiro cõro quẽnaro mʉare yirʉa tʉoĩavariquẽnaja yʉ, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ. Bʉto mʉare yʉ maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre maibetibʉsaja.\\n16“‘Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã’ yibeticami Pablo”, yʉre yitʉoĩarãja mʉa. To bajiboarine, “Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, ‘Gãjoa bʉjagʉsa’ yigʉ, manire yitorimi”, ¿yʉre yitʉoĩaboati mʉa sĩgʉ̃ri? 17“Manire ĩ queti cõariarã rãca manire yitorimi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Mʉare yitobeticajʉ yʉ. 18“Ĩnare ĩama” yigʉ, tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ Titore cõacajʉ yʉ, gãji Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ mani maigʉ̃ rãca. “Manire yitorimi Tito”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yitobetirimi. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasirãja mʉa. Yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, mʉa rãca yʉ bajiñacatore bajiro bajiñarimi.\\n19“Ĩnare mani ĩavariquẽnarotire yirã, manire goticõarãma Pablo mesa”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro mʉare goticõarã yaja yʉa. Quẽnaro yʉre ajiya yʉa mairã. Jediro mʉare yʉa goticõase, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉato” yirã, mʉare goticõarã yaja yʉa. 20Mʉare yʉ ĩacudigʉ vatirʉ̃mʉ, quẽnaro yʉre mʉa ñayusere bojaja yʉ. “Cojojirema quẽnaro ñayubetiborãma”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. Gãmerã oca josacõari, mʉa bajiñarore ejarʉabeaja. Mʉa ñarojʉre ado bajiro mʉa gãmerã yise ñaroja: Gãmerã tud'ire, “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisinire, ĩna ajibeto ñagõjaire, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩare, tocãrãcʉne ricati rĩne tʉoĩacõari, ĩna masurione ĩna bojarore bajiro ĩna yirũgũse quẽne ñaroja. To bajiro mʉa gãmerã yiñajama, tʉoĩarejaiborãja mʉa, “Manire tud'igʉagʉ yigʉmi” yirã. 21Mʉa tʉjʉ yʉ vacudiro rojose mʉa yicõa ñajama, Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “‘Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉama ĩna’ yimasibecʉja”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. “Jãjarã mʉa rãcana gãmerã ajeriarã cʉticõa ñarãre yʉ ĩabʉjajama, bʉto otigʉ yigʉja yʉ”, yitʉoĩarejaiaja. “Tʉoĩarejaibeticõato” yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa.","num_words":800,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Pablo sobrinora peraẽbasi | Wũãwũãra jaradiara\\nMʉa jaraya kũraba Pablo bebʉ kʼarebadata. Kʼawuadaẽ kʼaibasita yi trʉ̃ra, mamina kʼawuapanʉ Pablo sobrinobasi. Iyira peraẽbasi. ¿Kãgabʉka jaradiamarẽã iya kʼãrẽta osita?...\\nPablora karselde edabasi Jerusalenne. Iyira jida edesida ẽbẽrarã jaradiabʉ kʼãrẽa Jesu ʉ̃rʉ. Mamina basi ẽbẽrarã Pablo jʉrapanʉta akʉza maʉ̃rabara krĩchasida kayirua odaita. Maʉ̃ kʼãrẽa wãkĩrãpanasi jarade korogoro nokʼoma, zokʼabʉera Pablora bʉ korogororabawara juesma. Ãyira mirunaibasi ode Pablo berabaribʉrʉde beadaita.\\nPablo sobrinobara naara jarasi yi yãbaʼa maʉ̃are korogorora nokʼoʼa\\nMamina Pablo sobrinoba ũrĩsi maʉ̃ ʉ̃rʉ. Mawũẽra ¿Kʼãrẽta oibasi iyira? aramaʉ̃ta wãsi jarade yi yãbaʼa, aramaʉ̃ta Pabloba jarasi, mesera wãra korogorora nokʼoma mõbe jõma jarada. Maʉ̃ jaraira zarebasi, maʉ̃ra korogorora nokʼobasibaera. Mamina ¿Peraẽbasika Pablo sobrinora maʉ̃me bedʼeaira?... Iyira peraẽbasi jõma jarasi.\\nKorogoro nokʼobara ũrĩsi maʉ̃ra. Maʉ̃ kʼãrẽa Pablora merabʉesi pʉwʉrʉ Sesarea eda. Maʉ̃ kʼãrẽa Pablora kopaya diabʉesi kiniento korogorora. Jarasi, edeidua naʉ̃ diamasi, mawũẽra ¿Ẽdrusika Pablora o ẽbẽra kayiruaba beasida? ¿Bʉmara?... Ẽbẽra kayiruarabara beabedaẽbasi.\\n¿Kʼãrẽta kʼawuabʉda Pablo sobrinonebara?... Bʉsida Pablo sobrino kĩrãkʼa peraẽãbaseabʉ. Dayirãra peraẽbaibara Jeowa ʉ̃rʉ jaradiabʉdade ẽbẽrarã. ¿Peraẽ jaradiabaika Jeowa ʉ̃rʉ? mawũã ora kʼarebayi awuru ẽbẽrata.\\nMateo 24:14; 28:18-20\\n¿Kʼãrẽta krĩchasida ẽbẽra kayiruarabara Pablo zʉbʉria oira?\\n¿Kʼãrẽta osi Pablo sobrinobara? ¿Kʼãrẽa peraẽbasi?\\n¿Peraẽ bakĩrãbʉka Pablo sobrino kĩrãkʼa akʉza Jeowa ʉ̃rʉ bedʼeaita ẽbẽrarã?","num_words":187,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Efesios 1\\n1 Yʉʉ Pablo Cõãmacʉ̃ booró Jesucristoyere wededutigʉ beserigʉ niiã. Mʉ́ã Éfeso macãrã Cõãmacʉ̃rẽ padeorá Jesucristore ãñurõ padeoráre ãñuduticoa.\\n2 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nCristomena Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiiré\\n3 Cõãmacʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃ Pacʉre ʉsenire ticoada. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ niipetire ãñurõ yeeripũnacʉtire maquẽrẽ ticodiocorigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ marĩ Cristomena niirã́rẽ ãñurõ tiirígʉ niiwĩ. 4 Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiirígue biiro niiã: Atibʉ́reco tiiádari sʉguero, cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ Cristomena niiãdarare besetoarigʉ niiwĩ. Marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ ĩñacoropʉre ñañaré manirã́, ñañaré tiirírirabiro niirĩ boogʉ́, teero tiirígʉ niiwĩ. 5 Cõãmacʉ̃ too sʉgueropʉ marĩrẽ maĩgʉ̃́, Jesucristomena marĩrẽ “yʉʉ põna niirĩ tiigʉ́da” jĩĩrigʉ niiwĩ. Teeré tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ tiidʉgárirobirora tiirígʉ niiwĩ. 6 Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ʉ̃ bayiró maĩgʉ̃́mena marĩrẽ ãñunetõjõãre ticorigʉ niiwĩ. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃ ãñuré ticoriguere wãcũrã, cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. 7 Marĩ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃mena niiã. Cʉ̃ʉ̃ye díimena marĩ ñañaré tiiré wapare wapatíbosarigʉ niiwĩ. Teeména Cõãmacʉ̃ marĩ ñañaré tiirére acabórigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiidʉgágʉ, teero tiirígʉ niiwĩ. 8 Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ niipetire masĩré, tʉomasĩ́re ticogʉ, cʉ̃ʉ̃ maĩré ẽñorígʉ niiwĩ. 9 Cʉ̃ʉ̃ “tiigʉ́da” jĩĩriguere too sʉguero macãrãpʉ masĩña maniríguere marĩrẽ masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. Cristo tiiríguemena teeré masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ. 10 Cõãmacʉ̃ “teero tiigʉ́da” jĩĩrí bʉreco jeari, cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora wáaadacu. Cristore niipetirere, niipetirare dutiri tiigʉ́daqui. Ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́rẽ, atibʉ́recopʉ niirã́rẽ Cristo dutigʉdaqui.\\n11 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ booróbirora niipetire cʉ̃ʉ̃ “biiro tiigʉ́da” jĩĩrére tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ too síropʉ tiiádarere wãcũtoarigʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, marĩrẽ beserigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ besegʉ, too síro Cristomena cʉ̃ʉ̃ “ticogʉda” jĩĩriguere marĩcãrẽ ticogʉdaqui. 12 Cʉ̃ʉ̃ teero tiigʉ́, ʉ̃sã Cristore padeosʉguérirare ãñurõ niirĩ booquí. Basocá ʉ̃sã ãñurõ niirére ĩñarã, Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiirére ʉsenipeoadacua. 13 Mʉ́ãcã diamacʉ̃́ maquẽ quetire tʉojĩ́rã, netõnére quetire tʉojĩ́rã, Cristore padeojĩ́rã, cʉ̃ʉ̃mena niiã. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ “yáara niiĩya” jĩĩgʉ̃, mʉ́ãrẽ Espíritu Santore ticodiocorigʉ niiwĩ. Espíritu Santo Cõãmacʉ̃ “mʉ́ãrẽ ticodiocogʉda” jĩĩrigʉra niiĩ. 14 Cõãmacʉ̃ Espíritu Santore marĩrẽ ticotoarigʉ niiwĩ. Teero tiirá, marĩ ateré masĩã: Cõãmacʉ̃ niipetira cʉ̃ʉ̃ põnarẽ́ cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ néewagʉdaqui. Toopʉ́ niipetire cʉ̃ʉ̃ “ticogʉda” jĩĩriguere ticogʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirí, basocá cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenipeoadacua.\\nPablo Éfeso macãrãrẽ sãĩbosárigue\\n15-16 Teeré wãcũgʉ̃, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. Yʉʉ mʉ́ã marĩ Õpʉ̃ Jesuré padeorére tʉowʉ́; teero biiri mʉ́ã niipetira Cõãmacʉ̃rẽ padeoráre maĩrécãrẽ tʉowʉ́. Teero tiigʉ́, mʉ́ãrẽ sãĩbosárecõrõ Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. 17 Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ Jesucristo Pacʉ ãñunetõjõãgʉ̃rẽ mʉ́ãye niiãdarere biiro sãĩã: “Cõãmacʉ̃, Espíritu Santo cʉ̃́ãrẽ masĩrére jeari tiiyá; mʉʉ niirecʉtirecãrẽ ãñurõ masĩrĩ tiiyá”, jĩĩã. 18 Atecã́rẽ sãĩã: “Cõãmacʉ̃, cʉ̃́ãrẽ ateré ãñurõ masĩrĩ tiiyá: Mʉʉ cʉ̃́ãrẽ ‘ãñurõ tiigʉ́da’ jĩĩgʉ̃, beserigʉ niiwʉ̃; niipetira mʉʉrẽ padeoráre ãñuré petire ticogʉdacu; 19-20 mʉʉ tutuanetõjõãgʉ̃ niiã; tee tutuaremena ʉ̃sã Cristore padeoráre tiiápua”, jĩĩ sãĩã. Tee tutuanetõjõãremena Cõãmacʉ̃ ateré tiirígʉ niiwĩ: Cristo diarigʉpʉre masãrĩ tiirígʉ niiwĩ; cʉ̃ʉ̃ masãmʉãri siro, cʉ̃ʉ̃rẽ cʉ̃ʉ̃ pʉto ʉ̃mʉã́sepʉ õpʉ̃ duirípĩrõ diamacʉ̃́pe dʉpoyigʉ. 21 Cʉ̃ʉ̃rẽ niipetira Õpʉ̃ peti sããrĩ tiiyígʉ. Teero tiigʉ́, õpãrã́ atibʉ́recopʉ niirã́, ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́ Õpʉ̃ peti niiĩ. Ãpĩ cʉ̃ʉ̃ sotoa macʉ̃ maniĩ. Cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco macãrã sotoa macʉ̃ niiĩ; too síro macãrã sotoa macʉ̃ niirucugʉdaqui. 22 Cõãmacʉ̃ niipetirere, niipetirare Cristo doca pʉtʉári tiiyígʉ. Teero biiri Cõãmacʉ̃ niipetira Jesuré padeorí põna macãrãrẽ dutigʉ́re sõnecorigʉ niiwĩ; cʉ̃ʉ̃ marĩ dupu tiiróbiro niiĩ. 23 Marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí põna macãrã cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃ tiiróbiro niiã. Cʉ̃ʉ̃ marĩ niipetiramena wáaqui. Cʉ̃ʉ̃ niipetiropʉ niiĩ; atibʉ́recopʉ, ʉ̃mʉã́sepʉ teerora niiqui.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SANTIAGO 2\\nCorocõti ti maija quena, yire gaye\\n1 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Jesucristo bʉto masigʉ̃re tʉorʉ̃nʉrã ña mani ĩja. Ito bajiri gajeoni cʉtirã, gajeoni manare cʉni corocõti ti mairʉja manire. 2 Mʉa minijua ñaroca sĩgʉ̃ niyeru jaigʉ quenarise yutabuju sãñacõri, ito yicõri ãmo sãñara bedo sãñacõri ĩ ejaja ticõri, ¿no bajiro ĩre tirãjida mʉa? Gãji bojoro bʉjagʉ yutabuju bʉcʉro sãñacõri ĩ ejaja, ¿no bajiro ĩre tirã yirãjida mʉa? 3 Gajeoni jaigʉre ti rʉ̃cʉbʉorã, “Ado ña cumuro quenaro”, ¿yirãjida mʉa ĩre? Bojoro bʉjagʉ ĩ sãja ejaja, “Itoti rʉ̃gõcõña, jacati rujiya mʉ”, ¿yirãjida mʉa ĩre? 4 Ito bajiro mʉa yija queno corocõ masare ti maimenaji mʉa. Ito bajiro mʉa yija, “Ĩ ñami quenagʉ̃. Ĩ ñami quenabicʉ”, yi beseado bajiro yirãji mʉa. Ñeñaro tʉoĩacõri corocõ masare rʉ̃cʉbʉomenaji mʉa.\\n5 Queno tʉoya yʉ mairã mʉa. Gajeoni mana Diore queno tʉorʉ̃nʉrã jãjarã ñarãji. Ito bajiri ĩnare beseñi Dios ĩ rotirojʉ, quenarise bʉjajaro ĩna yirocʉ. Dios ĩ goticãdo bajiroti ĩre mairã catitĩñare rʉcorã yirãji. 6 Bojoro bʉjarãre queno maiguĩji Dios. Mʉama ĩnare queno ti rʉ̃cʉbʉobea. “Gajeoni jairãti quenabeto mani tõbʉjaroca yama ĩna”, ¿yi masibeati mʉa? Ĩna ñarãji ʉjarã tʉ manire ãmi wacõri seti yirona. 7 Jesure tʉo sʉyarã ñacõri, “Ĩ ñarã ña mani”, yi tʉoĩa mani ĩja. Ito bajiri ĩ wame tʉocõri queno wanʉ quenarãji mani. Niyeru jairãma Jesús wamere tʉo terãji.\\n8 Dios mani Ʉjʉ ado bajiro rotiñi: “Mʉ ya rujʉre mʉ mairo bajiroti gãjerãre cʉni maiña”, yi gotiñi Dios ĩ oca tutina. Dios rotirise mani cʉdija, queno yirã ñarãji mani. 9 Ito bajibojarocati ñasari masare riti mani ti rʉ̃cʉbʉoja ñeñaro yirã ya mani. Ito bajiri, “Yʉ rotirise riojo cʉdirã meje ña mʉa. Ñeñaro ya mʉa”, yigʉ yiguĩji Dios manire. 10 Dios rotirise cʉdi jeobojarãti, coji gaye mani cʉdibeja, Dios ĩ rotiro bajiro cʉdirã meje ñarãji mani. 11 Jane mejejʉ ado bajiro gotiñi Dios: “Manojo cʉtigʉ ito yicõri manojo macʉ cʉni gãjerãre ĩ ajeja quenabetoja. Ito yicõri gãjerãre sĩaja quenarise meje ña”, yiñi Dios manire. Manojo cʉtibojagʉti mani gãjerãre ajebitibojaja cʉni, gãjire mani sĩaja, Dios ĩ rotirise ñarocõti cʉdi jeorã meje ña mani. 12 Manire maso ãmogʉ̃ ĩ rotirise cũñi Dios manire. Dios rotirise yiro robo mani cʉdibeja, mani ñeñaro yirise waja, waja senigʉ̃ yiguĩji ĩ. Iti masicõri mani bʉsirotire queno tʉoĩaja quena, ito yicõri mani ñaroti gaye cʉni queno tʉoĩa masija quena. 13 Gãjerãre mani ti maija ticõri, ñeñaro masa ĩna yirise waja Dios ĩ waja seniri rʉmʉ manire ti maigʉ̃ yiguĩji ĩ. Gãjerãre mani ti maibeja, Dios cʉni manire ti maibicʉ yiguĩji. Ito yicõri ñeñaro yire wajare bʉto senigʉ̃ yiguĩji ĩ manire.\\nMani queno yirise ticõri, “Riti yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñama”, yiguĩji Dios, yire gaye\\n14 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. “Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ña yʉ”, yibojarãti, gãjerãre mani ejabʉabeja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani. Ito bajiro mani yija mani ya ʉsi masobiquĩji Dios. 15 Tʉoĩate mʉa. Ado bajiro bajiroja. Sĩgʉ̃ mani yagʉ ĩ ñiocõja, ito yicõri yutabujuri bojoro ĩ bʉjaja ticõri, ĩre mani ejabʉaja quena. 16 “Queno waja, bare queno bʉjaba, ito yicõri yutabujuri bʉjaba”, yibojarãti bojoro bʉjagʉre mani ejabʉabeja, ñe waja manoja mani bʉsirise. 17 “Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ña yʉ”, yibojarãti gãjerãre mani ejabʉabeja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani. Ito bajiri ĩre rʉ̃cʉbʉobiticõri godacãna robo bajirã ñarãji mani ĩja.\\n18 Yʉ bʉsirisere mʉa aja tudija, ado bajiro mʉare cʉdicʉja yʉ: “Jeyaro queno mʉa yirise yʉre mʉa ĩobeja, ‘Queno Diore rʉ̃cʉbʉorã ñama’ ”, yi masibicʉja yʉ. Yʉama, jeyaro queno yʉ yirise mʉare ĩocʉja. Iti ticõri, “Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñami”, yi masirã yirãji mʉa. 19 ��Dios sĩgʉ̃ti ñami. Nijʉa gãji mami”, yi tʉoĩarã ña mʉa. Ito mʉa yija quena ña itiama. “Dios sĩgʉ̃ti ñami. Nijʉa gãji mami”, yirãji rʉ̃mʉ́a cʉni. Ito yicõri Diore güirã ruje nʉrʉoarãji ĩna. Ito bajibojarocati ĩre cʉdirã meje ñama rʉ̃mʉ́a. 20 Queno tʉoĩabea mʉa. Rocati tʉoĩa mʉa. Ado bajirojʉa bajia. “Diore queno tʉorʉ̃nʉa yʉ”, yibojarãti gãjerãre mani ejabʉabeja, Diore tʉorʉ̃nʉrã meje ña mani. Ito bajiri Diore tʉorʉ̃nʉbiticõri godacãna robo bajirã ñarãji mani. 21 Mani ñicʉ ñayorʉ, Abraham gayere mʉare gotigʉ ya yʉ. Diore queno tʉorʉ̃nʉñi Abraham. Diore yiari ĩ macʉre sĩaboyijʉ Abraham. Dios ĩ rotirise cʉdicõri Diore yiari ĩ macʉre soe ĩsiboyijʉ Abraham. Ito ĩ yija ticõri, “Queno yigʉ ñami Abraham”, yiyijʉ Dios. 22 Queno tʉo masiña mʉa. Dios ĩ rotirise queno tʉorʉ̃nʉcõri quenarise yiyijʉ Abraham. Quenarise jeyaro ĩ yigore Diore queno ĩ cʉdire ito yicõri ĩ yire tʉocõri, “Diore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñañi”, yi tʉoĩa mani. “Diore queno tʉorʉ̃nʉre gaye, ito yicõri jeyaro quenarise yire gaye, jʉaji ñasarise ña iti”, yi tʉoĩa mani iti tʉocõri. 23 Jane mejejʉ Dios oca tuti ucagʉ ado bajiro ucañi Diore goti ĩsiri masʉ: “Diore queno tʉorʉ̃nʉyijʉ Abraham. Ito bajiri, ‘Queno yigʉ ñami’, yi tiyijʉ Dios ĩre. ‘Dios baba ñami Abraham’, yiyijarã gãjerã”, yi ucare ña. Ito bajiri iti tʉocõri, “Diore goti ĩsiri masʉ ĩ gotire rẽtacoajʉ”, yi tʉoĩa mani.\\n24 Ito bajiri adi gayere masirãji mʉa: “Diore mani tʉorʉ̃nʉja, ito yicõri quenarise mani yija, manire boca ãmigʉ̃ yiguĩji Dios. Ĩre tʉorʉ̃nʉbojarãti quenarise mani yibeja, manire boca ãmibicʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa masirãji mʉa. 25 Rahab ñayoro gayere mʉare gotigʉ ya yʉ. Rahab ñayoro wedi maso ñayijo iso. Judio masa ʉjʉ ĩ cõana, ĩna ejaja ticõri, ĩnare queno ejabʉayijo iso. Ĩnare boca ãmiyijo iso. “Mʉa wajana mʉare sĩame, yʉ ya wijʉ sãja rudiya mʉa. Ito yicõri rudi wara ma mʉare goticoja yʉ”, yiyijo iso. Ito iso yija ticõri, “Queno yigo ñamo”, yiyijʉ Dios. 26 Rujʉ ʉsi manija cõrã rujʉ ñaroja. Waja manoja. Ito yicõri, “Diore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ña yʉ”, yibojarãti quenarise mani yibeja, Diore tʉorʉ̃nʉrã meje ña mani. Ito bajiro mani yija, godacãna bajiro bajirãji mani.","num_words":881,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 13 BSNNT - Tirʉ̃mʉne queti gotirã Jesús tʉjʉ - Bible Search\\n“Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mʉa yibetijama, rojose mʉa yise vaja bajiyayirʉarãja mʉa quẽne”, Jesús ĩ yire queti\\n1Tirʉ̃mʉne queti gotirã Jesús tʉjʉ ejayujarã ĩna. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajise ĩre gotiyujarã ĩna:\\n—Galilea sitana, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjaejacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩañujarã ĩna. To ĩna bajirone, Ʉjʉ Pilato ĩ yarãre ĩnare sĩaroticõañuju —Jesúre yigotiyujarã ĩna.\\n2-3To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Galileana ĩna bajiyayirere mʉare gotirʉcʉja yʉ: Bʉto rojose ĩna yise vaja me bajiyayiyujarã ĩna. Gãjerã Galileana rẽtoro rojose yirã me ñaboayujarã ĩna. Mʉa quẽne, rojose mʉa yisere mʉa tʉoĩavasoabetijama, bajiyayicoarʉarãja mʉa. 4-5Siloé vãme cʉti macajʉre cojo vi, juriaquediato, jʉaãmocãrãcʉ, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãcʉ masare sĩañuju ti. Bʉto rojose ĩna yire vaja me bajiyayiyujarã ĩna quẽne. Gãjerã Jerusalén macana rẽtoro rojose yirã me ñaboayujarã ĩna. Mʉa quẽne rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mʉa yibetijama, bajiyayicoarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.l\\nHiguera vãme cʉtiʉ rica manire tʉoĩacõari, Jesús ĩ gotimasiore\\n6Quẽna gaje queti gotimasiore queti ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ masʉ vese cʉtigʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ya vesere higuera vãme cʉtiʉre otegʉmi. Ĩ oter'i, “Bʉcʉa, rica cʉticoatoja ti” yigʉ, ĩagʉ̃ vacʉmi. Vaejacõari, ĩaboagʉmi. Rica manicõaroja. 7To ñagʉ̃mi, ĩ vesere codebosarimasʉ. To bajiri, ĩjʉare ado bajiro gotigʉmi: “Jẽre idia cʉ̃ma tiʉre rica macaboaja yʉ. Rica manirũgũaja ti. Quẽarocacõaña mʉ, tiʉre. Rojoricʉ ñaja ti. Gaji ote vasoaroti ñaja”, ĩre yigotigʉmi. 8-9To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi vese coderimasʉ: “Maji. Quẽarocabeticõato mani. Adi cʉ̃mare quẽne quẽnaro tiʉre ĩacoderʉaja yʉ. Sita quẽnase tu, vaibʉcʉrã gʉda quẽne tu, quẽnaro tiʉre code, gaje cʉ̃ma gãme tudiĩarʉarãja mani quẽna. To cõrone ti rica manicõajama, quẽarocarʉarãja mani”, ĩre yicʉgʉdimi vese coderimasʉ —ĩnare yigotiyuju Jesúsm\\nɄsʉsãjariarʉ̃mʉ rõmiore Jesús ĩ catiore queti\\n10Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro Dios ocare ĩna buerivijʉ masare gotimasio ñañuju Jesús. 11Ĩnare ĩ gotimasio ñarojʉre ñañuju sĩgõ rõmio. Yoaro, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãca ñaricʉ̃mari so ʉsʉjʉ vãti ĩ sãñajare, mubiarine ñacõañuju so. 12-13To so bajiñasere ĩacõari, sore yiyuju.\\n—Jẽre mʉ rijaye cʉtise mʉre jedicoajʉ ti —sore yiyuju Jesús.\\nTo yigʉne, so sʉyarojʉa joere ĩ ãmori ñujeoyuju. Ĩ ñujeorirĩmarone, riojo vʉ̃mʉjocoasuju so yuja. Vʉ̃mʉjogone, ado bajiro gotiyuju:\\n—Jesús sʉorine quẽnaro yʉre yami Dios —yigotiyuju so.\\n14To bajiro so yiboajaquẽne, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ, so quẽnaejasere ĩacõari, Jesúre ĩajũnisiniñuju ĩ. “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre catiorotibeama ʉjarã. To bajiri, ‘Rojose yigʉ ñaami’ ”, Jesúre yijũnisiniñuju ĩ. To bajiro Jesúre ĩre yijũnisinigʉ̃ ñari, ado bajiro masajʉare gotiyuju:\\n—Tocãrãca semana, cojomo cõro coja jẽnituarirãcarʉ̃mʉri, moariarʉ̃mʉri ñaja ti. To cõrojʉ mʉa catirotire sẽnirã vadirũgũroti ñaja. Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ũnorema to bajiro yirã ejabesa mʉa —ĩnare yigotiyuju ĩ.\\n15To bajiro ĩnare ĩ yirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, mʉa ta vecʉare, burroare, bare ecariavijʉ ñarãre ĩnare jojiocõari, ĩna oco idirojʉ tʉ̃a varũgũaja mʉa. 16To bajiro mʉa yirũgũse ñajare, adiore yʉ catiosere ĩacõari, bʉto variquẽnaroti ñaboaja mʉare. Vaibʉcʉ me ñaamo. Mani yo, Abraham ñamasir'i jãneñone ñaamo so. Vãtia ʉjʉ sore siacõari, cʉogʉre bajiro yiyumi. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãca cʉ̃mari to bajiro sore cʉoñañumi. To bajiro sore ĩ yicʉoñajare, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉne sore catiocõaroti ñaroja”, yibʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre bajiro tʉoĩamasiña —ĩre yiyuju Jesús, ti vi ʉjʉre.\\n17To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Riojo gotiami”, yibojoneñujarã ĩna, ĩre tud'iriarã. Gãjerãjʉama, bʉto variquẽnañujarã ĩna, jediro quẽnase rĩne Jesús ĩ yirũgũsere ĩacõari.\\n“Mostaza vãme cʉtiʉ rica, ajeare bajiro bajiaja”, Jesús ĩ yire\\n18Higuera, rica manire sĩgʉ̃ ĩ rocare queti Jesús ĩ gotiro bero, ado bajirone masare gotimasioñuju:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja: n 19Sĩgʉ̃ ĩ ya vese mostaza ajea otegʉmi. To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.\\n“Pan vauvasere bajiro bajiaja” Jesús ĩ yire queti\\n20Quẽna ado bajiro gotimasioñuju Jesús:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja: 21Rõmio, pan quẽnogoago, trigo vetare idiaji vasãcõari, pan ũmato vauvasere vʉogomo so. To so yijare, jairo vauvaroja ti. Tire bajirone bajirʉaroja, Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa mʉa bʉjʉroti —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.\\n“Eyabetisoje ñaja Dios tʉjʉ vana sãjariaro”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n22Jerusalénjʉ vacʉ ñaboarine, tocãrãca maca ĩ rẽtorimacarire ĩnare gotimasiovasuju Jesús. 23To ĩ bajivatone, sĩgʉ̃ ĩ rãcagʉ ĩre sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿Yʉ ʉjʉ, masa rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona Dios ĩ yirẽtobosarona, mojoroaca ñarãti? —ĩre yisẽniĩañuju, Jesúre.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ rãcanare ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n24—Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisojere sãjarãre bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarʉarãma õ vecajʉ eyabetisoje sãjarʉaboarã. 25-26Soje bibero bero ejarʉarãma ĩna. To bajicõari, sojere jãnamasimena ñari, ado bajiro yʉre sẽniĩaboarʉarãma ĩna: “Ʉjʉ, soje jãnaña mʉ” yʉre yiboarʉarãma. To ĩna yirone, “Mʉare masibeaja yʉ”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yisere ajicõari, ado bajiro yʉre yirʉarãma ĩna: “Mʉ rãca bare ba, idi, yicanane ñaja yʉa. Yʉa ya macajʉre ejacõari, yʉare gotimasiocajʉ mʉ”, yiboarʉarãma ĩna. 27To ĩna yirone, “‘Jẽre mʉare masibeaja’ yigotigajanomʉ yʉ. ¡Vasa! Rojorã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. 28To yʉ yirone, ĩna ñicʉa, Abraham, Isaac, Jacob, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ñajediro Dios tʉjʉ quẽnaro ĩna ñasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma ĩna, ĩnare yʉ sãjarotibetijare. To bajicõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna. 29To bajiboarine Dios tʉjʉ ejarʉarãma gãjerã. Muiju ĩ jiado vadiriarã, ĩ rocasãto vadiriarã, to yicõari varuaga soje vadiriarã, gajejacatʉa varuaga soje vadiriarã ñarʉarãma. Tojʉre ĩ rãca barujirʉarãma ĩna.o 30Jãjarã adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ jãjarã ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.p\\n31To bajiro ĩ yigotimasiorone, Jesús tʉjʉ ejayujarã fariseo masa sĩgʉ̃ri. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro gotiyujarã ĩna:\\n—Gajerojʉ vacoasa mʉ. Ʉjʉ Herodes, mʉre sĩarʉ macañañuju ĩ —Jesúre yigotiyujarã ĩna.\\n32To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Herodere quẽnaro tʉoĩagʉ̃re ado bajiro ĩre gotiba mʉa: 33“Moaroti ñaja yʉre maji. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burearoti, to yicõari rijaye cʉtirãre catioroti ñaja yʉre maji. Yʉma, yʉ bajiñarotire quẽnaro masiaja yʉ. To bajiri Jerusalénjʉne vacʉ bajiaja yʉ. To bajiro yʉre varotiami Dios. Tone Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩarearũgũmasiñujarã ĩna, masa. Tone yʉre quẽne sĩarʉarãma ĩna”. To bajiro yʉ gotisere yʉre gotibosaba mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.\\nJerusalén macana ĩna bajirotire Jesús ĩ tʉoĩasʉtiritire queti\\n34To bajiro ĩnare yigajanocõari, Jerusalén macanare ĩre ĩna sĩarocaro bero ĩna bajirotire tʉoĩacõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Jerusalén macana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩamasiriarã jãnerabatia ñacõama ĩna. Dios ĩ cõamasiriarãre ĩ ocare gotimasiorimasare gʉ̃tane ĩnare reasĩamasiriarã jãnerabatia ñaama. Cojoji me gãjaboco so querʉjʉ ẽñeroca so rĩare so juarẽorore bajiro ĩnare yirʉaboacajʉ yʉ, ĩnare coderʉ. To bajiro yʉ yirʉaboajaquẽne, ĩnajʉa yʉre bojabeticama. 35To bajiri jẽre “Ĩna ñarijʉre codetʉjacõaja yʉ yuja”, yitʉoĩami Dios. Riojo gotiaja yʉ: “‘¡Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i vadiami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ ĩ ñajare, ĩre quẽnaro yato Dios!”, yʉre ĩna yiroto rĩjoro, quẽna jʉaji yʉre ĩabetirʉarãma ĩna —ĩnare yitʉoĩa ñagõñuju Jesús, Jerusalén macanare.","num_words":1146,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.039,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 2\\nCõãmacʉ̃ diamacʉ̃́rã wapa tiigʉ́daqui\\n1 Mʉ́ãcã basocára niipacara, ãpẽrãrẽ́ “cʉ̃́ã ñañarã́ niiĩya” jĩĩ ĩñabeserijãña. “Cʉ̃́ã wapa cʉoóya” jĩĩrã, mʉ́ã basiropecã wapa cʉoádarara niirã tiia. Mʉ́ãcã cʉ̃́ã tiiróbirora tiicú. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ deero jĩĩ netõnʉcã́masĩricu; mʉ́ãcã wapa cʉorára niicu. 2 Ateré marĩ masĩã: Cõãmacʉ̃jã ñañaré tiiráre diamacʉ̃́rã wapa tiigʉ́, diamacʉ̃́rã tiigʉ́ tiiquí. 3 Mʉ́ã ãpẽrãrẽ́ “cʉ̃́ã ñañarã́ niiĩya” jĩĩpacara, cʉ̃́ã tiiróbirora tiijã́ã. Teero tiirá, “Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãpereja ‘mʉ́ã ñañarã́ niiã’ jĩĩriqui” jĩĩ wãcũrijãña. “Mʉ́ãcã ñañarã́rã niiã”, jĩĩgʉ̃daqui. 4 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ bóaneõ ĩñagʉ̃́ máata ñañarõ tiiríqui ména. Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ bóaneõ ĩñapacari, mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ teero ĩñajãã. Ateré mʉ́ã tʉomasĩ́ricu: Cõãmacʉ̃ mʉ́ã ñañaré tiirére wãcũpati, wasoáro jĩĩgʉ̃, ãñugʉ̃́ niijĩgʉ̃, máata ñañarõ tiiríqui ména.\\n5 Cʉ̃ʉ̃ teero tiipacári, mʉ́ã ñañaré tiirére wãcũpati, wasodʉgáricu. Mʉ́ã jõõpemena ñañarére tiinemósãjãjĩrã, Cõãmacʉ̃rẽ cúarosãrĩ tiirá tiia. Too síro basocáre wapa tiiádari bʉreco jeari, Cõãmacʉ̃ bayiró cúagʉ mʉ́ãrẽ wapa tiiádarere ẽñogʉ̃́daqui. 6 Basocácõrõ tiiríguepʉre ĩñaco, wapa tiigʉ́daqui. 7 Ãñuré tiirucúranopere cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ catiré petihére ticogʉdaqui. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃mena niirucujãrere boocúa. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ “ãñurõ tiiáwʉ̃” jĩĩrére tʉodʉgácua. 8 Ãpẽrãménapere Cõãmacʉ̃ bayiró cúagʉdaqui. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́rã, cʉ̃́ã booré dícʉre tiidʉgácua. Diamacʉ̃́ maquẽrẽ boohéra, ñañarépere tiinʉnʉ́secua. 9 Niipetira ñañaré tiirécʉtirano ñañarõ netõã́dacua; teero biiri ñañarõ tʉgueñarucujããdacua. Judíoare teero wáaadacu; judíoa niihẽrãcãrẽ teerora wáaadacu. 10 Niipetira ãñurõ tiirécʉtirapere Cõãmacʉ̃ “mʉ́ã ãñurõ tiiwʉ́” jĩĩgʉ̃daqui. Niipetira ĩñacoropʉ cʉ̃́ãrẽ ãñurõ tiigʉ́daqui. Cʉ̃́ãrẽ ãñurõ niirecʉtiri tiigʉ́daqui. Judíoare teero tiigʉ́daqui; judíoa niihẽrãcãrẽ teerora tiigʉ́daqui. 11 Cõãmacʉ̃ sicadita macãrãrẽ “mʉ́ã dícʉ ãñurã́ niiã” jĩĩriqui; niipetire dita macãrãrẽ sĩcãrĩbíro ĩñaqui.\\n12 Niipetirare Moisére dutiré cṹũriguere cʉorípacari, cʉ̃́ã ñañaré tiirécʉtire wapa pecamepʉ wáarora niijããdacu. Tee dutirére cʉorápecãrẽ netõnʉcã́re wapa diamacʉ̃́rã wapa tiinóãdacua tee dutiré jĩĩrõbirora. 13 Tee dutirére tʉorémena dícʉ Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre ãñurã́ mee niiĩya. Tee dutirébirora tiirí siro niiãtã, “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩgʉ̃daqui Cõãmacʉ̃. 14 Judíoa niihẽrã Moisére dutiré cṹũriguere ticonoripacara, cʉ̃́ã basiro ãñurére tiirá, tee dutirénorẽna tiirá tiicúa. Cʉ̃́ã basiro tiirémena tee dutirére masĩrã́ tiiróbiro niiĩya, tee dutirére cʉorípacara. 15 Ãñuré tiirémena cʉ̃́ã diamacʉ̃́ wãcũrére ẽñocúa. Tee dutirére masĩrã́ tiiróbiro niicua. Ãñurõ yeeripũnacʉtira niicua. Teero tiirá, ãñurére tiiárira “ãñuniãwʉ̃” jĩĩmasĩcua; ñañarére tiiárira “ñañaniãwʉ̃” jĩĩmasĩcua. 16 Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jeari, Jesucristore wapa tiidutígʉdaqui. Tiibʉreco jeari, Jesucristo niipetira cʉ̃́ã ñañaré wãcũré wapa, teero biiri cʉ̃́ã ãpẽrã́ ĩñahẽrõpʉ tiirígue wapacãrẽ cʉ̃́ãrẽ wapa tiigʉ́daqui. Yʉʉ Cõãmacʉ̃ netõnére queti cṹũriguere wedegʉ, teeré wederucua.\\nJudíoa, teero biiri Moisére dutiré cṹũrigue\\n17 Apetó tiirá, mʉ́ã judíoa wãcũbocu: “Ʉ̃sã judíoa niiã; Moisére dutiré cṹũriguere cʉoa; Cõãmacʉ̃ ʉ̃sã judíoayagʉra niiĩ; teero tiirá, ʉ̃sã dícʉ Cõãmacʉ̃ põna niiã”, jĩĩ wãcũmicu. 18 “Ʉ̃sã Cõãmacʉ̃ boorénorẽ masĩã. Moisére dutiré cṹũriguere masĩrã́ niijĩrã, ʉ̃sã ãñuré petire besemasĩã”, jĩĩ wãcũmicu. 19 “Capeari bauhérare wéewasʉguera tiiróbiro judíoa niihẽrãrẽ buemasĩjãã. Naĩtĩãrõpʉ niirã́rẽ sĩãwócora tiiróbiro Moisére dutiré cṹũriguere masĩhẽrãrẽ wedemasĩã”, jĩĩ wãcũmicu. 20 “Ʉ̃sã Moisére dutiré cṹũriguere cʉojĩ́rã, diamacʉ̃́ maquẽrẽ masĩã. Teero tiirá, tʉomasĩ́hẽrãrẽ, sicato buemʉõcorare buemasĩã”, jĩĩ wãcũmicu. 21 Mʉ́ã “ãpẽrãrẽ́ buerá niiã” jĩĩrã, mʉ́ã basirope buesʉguero booa ména. Ãpẽrãrẽ́ “yaaríjãña” jĩĩ wedepacara, ãpẽrãyére yaajã́cu. 22 “Mʉ́ã nʉmosã́numiã niihẽrãrẽ, mʉ́ã manʉsʉ̃mʉã niihẽrãrẽ ñeeaperijãña” jĩĩpacara, ñeeapejãcu. Mʉ́ã ãpẽrã́ weerirare, cʉ̃́ã padeoráre doopacára, cʉ̃́ã padeoré wiseripʉ niirére yaajã́cu. 23 “Ʉ̃sã Moisére dutiré cṹũriguere cʉojĩ́rã, ãpẽrã́ nemorṍ niiã”, jĩĩ wãcũmicu. Teero wãcũpacara, tee dutirére netõnʉcã́jãcu. Ãpẽrã́ mʉ́ã netõnʉcã́rĩ ĩñajĩrã, Cõãmacʉ̃pere ñañarõ wedesecua. 24 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ mʉ́ã teero tiirénorẽ biiro jóanowʉ̃: “Mʉ́ã tiibuyére wapa judíoa niihẽrãpe Cõãmacʉ̃rẽ ñañarõ wedesecua”,* jĩĩ jóanowʉ̃.\\n25 Mʉ́ã Moisére dutiré cṹũriguebirora tiiátã, mʉ́ã cõnerígʉ yapa macã caseróre widecõã́recã wapacʉtía. Mʉ́ã tee dutirére netõnʉcã́rã doca, widecõã́noña manirã́ tiiróbiro pʉtʉácu. 26 Apetóre sĩcʉ̃ widecõã́noña manigʉ̃́pe Moisére dutiré cṹũriguere tiiquí. Teeré tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre widecõã́norigʉ tiiróbiro niiqui. 27 Mʉ́ã judíoa Moisére dutiré cṹũriguere cʉomíã. Widecõã́norira niipacara, tee dutirére netõnʉcã́jãcu. Ãpĩ widecõã́noña manigʉ̃́ niipacʉ, tee dutirére masĩripacʉ, tee dutiré jĩĩrõbirora tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirí, niipetira mʉ́ã wapa cʉorére ãñurõ ĩñamasĩjãnoãdacu. 28 “Judíoayʉ peti niiã” jĩĩgʉ̃́no sotoá maquẽ dícʉre tiinórigʉ mee niiqui. Cʉ̃ʉ̃ye õpʉ̃ʉ̃ maquẽ dícʉre widecõã́norigʉ mee niiqui. 29 Judíoayʉ peti niigʉ̃́pe cʉ̃ʉ̃ wãcũrépʉre Cõãmacʉ̃ dutirére ʉseniremena tiiquí. Cʉ̃ʉ̃pe ñañarõ wãcũrére widecõã́norigʉ tiiróbiro niiqui. Espíritu Santo marĩ wãcũrére wasorí tiiquí. Tee dutirére tiirémenape marĩ basiro wasomasĩ́ricu. Basocá teero wasonórirare “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩripacari, Cõãmacʉ̃pe teeré jĩĩgʉ̃daqui.\\n* 2:24 Isaías 52.5.","num_words":633,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 3 SAN JUAN 1\\nQueno yigʉ ñami Gayo, ĩna yire gaye\\n1 Yʉ ña bʉcʉgʉ Juan. Gayo, mʉre adi papera cõa yʉ. Riti mʉre gotia yʉ. Mʉre bʉto maia yʉ.\\n2 Bʉto yʉ maigʉ̃ ña quĩa mʉ. “Diore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami”, yi tʉoĩa yʉ mʉre. Quenarise riti rẽtajaro ĩre yirocʉ, mʉre yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. Ito yicõri, queno cati quenajaro ĩ yirocʉ, mʉre yiari Diore senia yʉ. 3 Gãjerã Jesure masirã, mʉre ticõri mʉ oca ĩna bʉsija bʉto wanʉa yʉ. “Oca ñasarise riojo cʉdigʉ ñami, ito yicõri quenarise riti tʉoĩagʉ̃ ñami”, yima ĩna mʉre. 4 Jesure masirã, yʉ rĩa robo bajirãre Dios oca ñasarise ĩna tʉo sʉyajare, iti bʉto wanʉa yʉ. Ñejʉa gaje oca yʉ tʉo wanʉrise ma yʉre.\\n5 Bʉto yʉ maigʉ̃ ña quĩa mʉ. Mʉ ña queno yigʉ. Gãjerã Jesure masirãre queno ejabʉa mʉ. Ito yicõri gajero gãna ĩna ñabojarocati ĩnare mʉ ejabʉaja queno ya mʉ ĩnare. 6 Mʉ ejabʉagoana adojʉ Dios ya wijʉ ejacõri, “Queno yami gʉare”, yi gotiama ĩna ado minijuarãre. Mʉcana mʉ tʉ ĩna tʉdi ejaroca mʉ ejabʉaja iti ñaroja quenarise. Ito bajiro mʉ yija ticõri, wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. 7 Jesucristore moa ĩsirã ñari ĩ ocare gotirã wacoama ĩna. Diore masimena ejabʉare ãmomenaji ĩna. Diore masirãjʉa ĩna ejabʉare ãmorãji ĩna. 8 Ito bajiri maniama Diore masirã ñari ĩ oca goti ucurãre ejabʉarʉja manire. Ĩnare mani ejabʉaja ĩna robo bajiroti “Masijaro gãjerã cʉni”, yirã robo bajiro ya mani.\\nÑeñaro yigʉ ñami Diótrefes, Demetriojʉa ñami queno yigʉ, yire gaye\\n9 Gaje paperana itire jabeto gotisʉocʉ yʉ Dios ya wi minijuarãre. Ito bajibojarocati, Diótrefes ĩna ʉjʉ ña ãmogʉ̃ yʉ roti ñucarise tʉobisĩ ĩ. 10 Mʉ tʉ ejacõri goticʉja yʉ, Diótrefes ĩ yi ñarisere. Ñeñaro yʉre bʉsituami ĩ. Mani ñarãre ĩ tʉ ejaroca boca ãmibisĩ ĩ. Gãjerã ĩna boca ãmi ãmobojarocati ĩnare rẽoñi Diótrefes. Ito yicõri gãjerãre ĩna boca ãmi ãmoja ticõri, Dios ya wijʉ ñabojarãre bucõañi ĩ.\\n11 Quĩa, yʉ maigʉ̃, ñeñaro yirã robo bajiro yibesa mʉ. Queno ʉsi cʉti ñarã robo bajiro ʉsi cʉtiya mʉ. No quenarise yigʉ, Dios yagʉ ñaguĩji. Ñeñarise yigʉama, Diore masigʉ̃ meje ñaguĩji.\\n12 “Queno yigʉ ñami Demetrio”, yama masa jeyaro. “Ĩ ñami yiro bajiroti cʉdigʉ”, yama ĩna. Ĩre ticõri, “Queno yigʉ ñami”, ya yʉ cʉni. “Riojo gotigʉ ñami Juan”, yi masigʉ̃ja mʉ yʉre.\\nSan Juan ĩ gotisʉsare gaye\\n13 Gaje oca jaje ñacõboja. Adi riti mʉre gotia yʉ adi paperana. 14 Nocõ mejeti mʉre ti ãmoa yʉ, mʉ rãca bʉsirocʉ.\\n15 Queno ʉsi cʉti ñaña. Ado gãna mʉ baba mesa, “Quenajaro”, yi ñucama mʉre. Ito gãna mani baba mesare, “Quenajaro”, yi ñuca yʉ. Itocõ ña.","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 21 BSNNT - Ĩnare vare gotigajano, vasãja, - Bible Search\\nJerusalénjʉre Pablo ĩ vare queti\\n1Ĩnare vare gotigajano, vasãja, vacoacajʉ yʉa, Cos vãme cʉtiyoajʉ. Gajerʉ̃mʉ vana, Rodas vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Tiyoare rẽtoanane, Pátara macajʉ ejacajʉ yʉa. 2“Fenicia sitajʉre vana yaja”, yicama. To bajiri ĩna vatiane ĩna rãca vacoacajʉ yʉa. 3To bajivana, Chipre vãme cʉtiyoare ĩacajʉ yʉa. To bajiri, tiyoa visarore vacajʉ. To baji rẽtoanane, Siria sitajʉ ejacajʉ. Ti sita ñarimaca, Tiro vãme cʉti macajʉ rocatuejacõari, gajeyeũni cũcama ĩna. 4Tone tujacajʉ yʉa quẽne. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa, ĩna rãca. To yʉa bajiñaro Esp'iritu Santo Pablo ĩ bajirotire ĩnare ĩ gotirere masirã ñari, “Jerusalénjʉre vabeticõaña mʉ”, ĩre yiboacama ĩna. 5To ĩna yiboajaquẽne, vacoacajʉ yʉa quẽna. Ĩna manajoa, ĩna rĩa, jediro yʉare ĩasʉyarã vadicama ĩna. Ĩna rãca jabuajʉ rojaejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽnicajʉ yʉa. 6Diore sẽnigajanocõari, ĩnare vare goti, vasãja, vacoacajʉ yʉa. Ĩna quẽne, ĩna ya virijʉ tudicoacama.\\n7Tiro variarã, Tolemaida vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacajʉ yʉa. To bajiri ĩna rãca cojorʉ̃mʉ ñacajʉ. 8Gajerʉ̃mʉ Cesarea vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. To ejacõari, Felipe ya vijʉ vacajʉ. Jesús ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñacami Felipe. Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã rãcagʉ ñacami. 9Babaricãrãco rĩa rõmiri cʉticami. Manajʉa mana ñacama. Diore gotirẽtobosarimasa rõmiri ñacama ĩna. 10Yoaro ĩ tʉ ñacõacajʉ yʉa. To yʉa bajiñaro, Agabo vãme cʉtigʉ ejacami. Judea sitagʉ Diore gotirẽtobosarimasʉ ñacami. 11Yʉa tʉ sãjaejacõari, Pablo ĩ vẽñarigaserore tʉ̃aveaãmicami. To yicõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne siacami, ti gaserone. To yigʉne, ado bajiro yicami:\\n—Esp'iritu Santo ado bajiro yʉre gotiami: “Yʉ ãmori, yʉ gʉbori yʉ siarore bajiro Pablore ĩre siarʉarãma ĩna jud'io masa, Jerusalén macana. Ĩre siacõari, jud'io masa me ñarãre ĩsirʉarãma”, yʉre yigotiami Esp'iritu Santo —yʉare yigoticami Agabo.\\n12To ĩ yisere ajicõari, Cesarea macana, yʉa quẽne, Jerusalénjʉre Pablore ĩre varotibetiboacajʉ. 13To yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami:\\n—¿No yirã otiati mʉa? Yʉre yisʉtiriobeticõaña. Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, jud'io masa Jerusalén macana yʉre ĩna siajama, ĩna sĩajaquẽne quẽnacõarʉaroja. To bajirone mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, “To bajirone bajiato”, yaja yʉ —yʉare yicami Pablo.\\n14To bajiro yʉare ĩ yicʉdijare, “Vabesa”, ĩre yibeticajʉ yʉa.\\n—Dios ĩ bojarore bajiro bajiya mʉ —ĩre yicõacajʉ yʉa yuja.\\n15Tijʉ bero, yʉa gajeyeũnire quẽnosã, Jerusalénjʉ vacoacajʉ yʉa. 16Sĩgʉ̃ri Cesarea macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉare ũmato vacama, Chipreagʉ, Mnasón vãme cʉtigʉ ya vijʉ. Tojʉ yʉare cũ, tudicama ĩna, “Ĩ ya vijʉ cãniato” yirã. Tirʉ̃mʉjʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacoayumi Mnasón.\\nSantiagore Pablo ĩ ĩagʉ̃ vare queti\\n17Jerusalénjʉre yʉa ejato, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, variquẽnase rãca yʉare sẽnicama ĩna. 18Gajerʉ̃mʉ yʉa rãca vacami Pablo, Santiago ya vijʉre. To ñañuma Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã jedirone. 19To bajiri ĩnare quẽnaroti gajanocõari, ĩ gotimasiorere Dios ĩ ejarẽmose rãca jud'io masa me ñarã Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ĩnare gotijeocõacami Pablo. 20To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, “Dios sʉorine to bajiro yiyumi Pablo” yirã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna. To yigajanocõari, Pablore ado bajiro ĩre goticama ĩna:\\n—Adojʉre jãjarã masu ñacõama jud'io masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirã ñaboarine, “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽne yicõa ñarũgũroti ñaja ti” yirã rĩne ñacõama ĩna. 21To yicõari, ado bajiro mʉ yirũgũrere yʉare gotirũgũama: Jud'io masa, gaje sitajʉ ñarãre, “Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere tire yibeticõato mani. Rĩamasare quẽne ĩnare circuncisión yibeticõato mani. Mani ñicʉa ĩna yisʉoadimasirere quẽne tire yibeticõato mani” ĩnare mʉ yirũgũrere ajicõari, yʉare gotirũgũama —ĩre yicama, Pablore.\\n22—Mʉre jũnisinirã ñari, mʉ ejasere ajicõari, ejarʉarãma ĩna. To bajiri, ¿no bajiro yirʉarãda mani? 23Ado bajiro yirʉcʉja mʉ: Adore babaricãrãcʉ ʉ̃mʉa ñaama ĩna, “Tire yirʉarãja yʉa” Diore ĩre yiriarã. 24Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ĩna rãca vaja mʉ. Ti vijʉ ejacõari, ĩna yirore bajiro yiba. “‘Tire yirʉarãja’ yicõari, yʉa yibetirere masirioya Dios” yirã, ĩre ĩna soemʉosere, to yicõari, ĩna joare ĩna suarotisere ĩnare vaja yibosaba mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Socaro bajiyuja ti. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdigʉ ñaami ĩ quẽne”, mʉre yirʉarãma ĩna, jud'io masa, mani yarã. 25Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉare adocãrãca vãmene ĩnare roticajʉ mani: “‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa”, ĩnare yicajʉ mani —Pablore ĩre yigoticama ĩna, Santiago ya vijʉ ñacana.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re Pablore ĩna ñiare queti\\n26To bajiri, gajerʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna rãca vacami Pablo. To ejacõari, “‘“Tire yirʉarãja” yʉre mʉa yicatore bajiro mʉa yibetire mʉare masirioaja yʉ’ manire yato Dios” yirã, ĩ babarã ĩna yirore bajiro yiyuju ĩ quẽne. To yigajanocõari, paia tʉjʉ sãjasuju, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. “Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotirʉ̃mʉ ti ejaro vadirʉcʉja yʉ, ĩna soemʉose vaja ĩnare vaja yibosagʉ”, yigotigʉacʉ bajiyuju ĩ.i\\n27To yir'i ñari, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, vasuju Pablo, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. Ti vijʉ ñagʉ̃re ĩre ĩañujarã jud'io masa Asia sita vadiriarã. Ĩre ĩacõari, “Rojose yirũgũr'i ñaami”, masare yigotiyujarã, “Pablore jũnisiniato” yirã. To ĩna yijare, ĩre jũnisinicõari, “Ĩre ñiato mani”, yiũmasujarã ĩna. 28To yicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna:\\n—Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉare ejarẽmorã vayá. Rojose yigʉ ñaami ãni. “Manire ĩateato” yigʉ, masa ñaro cõrone gotimasiocudirũgũami. To bajiro ĩ yirã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobeama. To bajise ĩnare gotirũgũr'i ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, griego masare ĩnare ũmato sãjañumi —masare yiavasã gotiyujarã ĩna, Pablore ĩre jũnisinirã.\\n29Efeso macajʉ vadir'i, griego masʉ, Trófimo vãme cʉtigʉ rãca Pablo ĩ ñarore ĩre ĩañujarã ĩna. To bajiri, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre ũmato sãjarimi Pablo” yitʉoĩarã ñari, to bajise yiyujarã ĩna.\\n30“Rojose yiyumi Pablo” ĩna yisocasere ajicõari, Jerusalén macana ñajedirone bʉto jũnisinirã ñari, avasã ũmarẽjañujarã ĩna, Pablore ñiaroana. Ĩre ñiacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re ĩre vejabudiasujarã ĩna, ĩre sĩaroana. Ĩre vejabudianane, ti vi sojere tubibe, yicoasujarã ĩna. 31Pablore sĩaroana ĩna yiñarirĩmarone, romano masʉ surara ʉjʉre queti ejayuju, jũnisinirã, masa ĩna avasãñase. 32To bajiri, surarare jirẽocõari ĩnare ũmato vasuju, Pablore ĩna jañarojʉre. Ĩna vado ĩacõari, ĩre jatʉjacõañujarã ĩna. 33Surara ʉjʉ, ejacõari ĩre ñiañuju. To yicõari, “Cõmemarine ĩre siaya”, yiyuju, ĩ surarare. To yicõari, “¿Ñimʉ ñati ĩ? ¿No bajise rojose mʉare yiri?”, ĩnare yisẽniĩañuju ĩ, Pablore jũnisinirãre. 34To ĩ yisẽniĩasere ajicõari, jãjarã ĩre ĩna cʉdimavisiocõajare, “To bajiro rojose yiyumi”, yiajimasibeticõañuju surara ʉjʉ. Tire ajimasibeticõari, “Mani ñarivijʉ ĩre ãmicoaya”, yiyuju, ĩ surarare. 35-36To bajiri Pablore ñiacõari, ĩna ñarivi mʉjariajʉ tʉjʉ ĩre ãmiejayujarã. To ĩre ĩna ãmiejagʉre “Pablore sĩaña” yiavasãcõari, bʉtobʉsa ĩre jayujarã. To ĩna yijare, ĩre ãmimʉjasujarã, ĩna ñarivijʉ.\\nĨre sĩarʉarãre Pablo ĩ ñagõre queti\\n37Ĩre ĩna ãmisãjaroadone,\\n—Mʉ rãca ñagõrʉaja yʉ —surara ʉjʉre ĩre yiyuju Pablo, griego oca rãca.\\n—¿Griego ocare ñagõmasiatique mʉ? 38“Egipto sitajʉ ñar'i, adi sitare ejacõari, ‘Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masune rotirãsa’ ĩnare ũmato yicõari, sĩarimasa cuatro mil ñarãre yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato var'i ñagʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩaboabʉ yʉ —Pablore ĩre yiyuju surara ʉjʉ.\\n39To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pablo:\\n—Jud'io masʉ ñaja yʉ, Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macagʉ. To bajiri, ãnoa yʉre jũnisinirã rãca ñagõrʉaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.\\n40To ĩ yijare, ĩre ñagõrotiyuju surara ʉjʉ. To cõrone Pablojʉa, mʉjariarojʉre rʉ̃gõcõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To ĩ yirone, ñagõtʉjacoa bʉsayujarã. To bajiri, hebreo oca rãca ado bajiro ĩnare ñagõñuju Pablo:","num_words":1126,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 TIMÓTEO 1\\n☰ 2 TIMÓTEO 1 ◀ ▶\\nNIǤITIWATAALE NIWAKATE TIMÓTEO\\nNiɡ̶ijo Paulo naɡ̶a idí naɡ̶adi liwakatetigi Timóteo, idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi digoida nigotaɡ̶a Roma. Paulo ja yowooɡ̶odi moyeloadi niɡ̶icoa nokododi. Diniwilo leeɡ̶odi me diotece Jesus. Naɡ̶adi liwakatetigi Timóteo owidije me lidie maleedaɡ̶a oyeloadi. Paulo didikotibige Timóteo eotibige midioka limedi me dinoniciwaɡ̶adi me nakato Ǥoniotagodi, codaa dipokota Timóteo me dinageticogi minitaɡ̶a maleedaɡ̶a oyeloadi.\\nPaulo yecoaditibige Timóteo, codaa me diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi Timóteo, codaa yeloɡ̶odita midioka limedi me dipokoteloco niɡ̶ina me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Codaa aaɡ̶aɡ̶a eo loniciwaɡ̶a Timóteo me daɡ̶a niboliɡ̶a me diotece Jesus, migetaɡ̶a leeɡ̶odi Paulo me diniwilo. Pida eo loniciwaɡ̶a midioka limedi meliodi me nakato Ǥoniotagodi, codaa midioka limedi me diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ijoa Paulo baanaɡ̶a iiɡ̶axitece. Paulo eo loniciwaɡ̶a Timóteo me dinatitalo lawikodico micataɡ̶a daɡ̶a niɡ̶ina niodaɡ̶awa Cristo anele. Paulo eledi yalaɡ̶ata niɡ̶ica ane leeditibige modaaɡ̶ee Timóteo mijo me nowienoɡ̶odi loiigi Cristo. Eo leemidi Timóteo leeɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda lakataɡ̶a niɡ̶ica oko nigowidijedi nokododi. Paulo yalaɡ̶ata midioka limedi meo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Ǥoniotagodi idaaɡ̶ee mowidi lawikodico, odaa Ǥoniotagodi icota me yajigote ane laɡ̶ajegitetema.\\n1 Ee Paulo, ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo, leeɡ̶odi jiɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Jesus Cristo idiiɡ̶e me jeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji me ligegi me yajigote lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo niɡ̶ina oko anoyexogotege Jesus Cristo. 2 Timóteo, jiwakateetibigaɡ̶aji naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi, akaami ane micataɡ̶a deɡ̶ewi makaami ionigi, eliodi me ɡ̶ademaani.\\nJemaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meletaɡ̶adomi, codaa midioka limedi metiɡ̶adiwikodeni, codaa midioka limedi mowo ɡ̶adaaleɡ̶ena mele.\\nPaulo diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji codaa me iladee Timóteo\\n3 Idioka limedi me iniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji, ane ee liotagi digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo jotigide yaamipi modibatema, idioka limedi me jeemitetece me diɡ̶ica ibatiigi catiwedi yaaleɡ̶ena. Codaa idioka limedi me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji noko, codaa menoale. Niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa jipokotalo me ɡ̶adaxawani. 4 Nalaɡ̶atibigiji meliodi manoenitibece niɡ̶ijo naɡ̶a jawalacaɡ̶atiwage. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi me jemaa me ɡ̶adatitace, amaleeɡ̶aɡ̶a eliodi me idinitibeci. 5 Eledi nalaɡ̶atibigiji mewi me iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi, aɡ̶okawii me iwaɡ̶ati. Anakatoni Ǥoniotagodi digo anee eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi ɡ̶adami Lóide, ajaa ɡ̶adiodo Eunice. Ajawienataka me niɡ̶idaaɡ̶ee ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egitema Ǥoniotagodi, digo mijotaɡ̶a meniwaɡ̶atakanaɡ̶a aɡ̶ica deɡ̶eyamaɡ̶aticoace.\\n6 Leeɡ̶odi midioka limedi manakatoni Ǥoniotagodi, jemaa manalakitibige mabakeni ɡ̶adixakedi ane yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo naɡ̶a jipeketaɡ̶aloco ibaaɡ̶atedi me ɡ̶adiomaɡ̶atitema Aneotedoɡ̶oji libakedi. 7 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji anajigotedoɡ̶owa niwigo aneo moko ageleemagipi, pida najigotedoɡ̶owa Liwigo aneo ɡ̶odoniciwaɡ̶a, codaa meo me jemaanaɡ̶a eledi oko, codaa meo me idinajacaɡ̶ataɡ̶atema niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ɡ̶odolaadi codaa me ɡ̶odowooko.\\n8 Enice jinaɡ̶a aniboliki meloɡ̶otitedibece nibodicetedi anele aneetece Ǥoniotagodi, codaa jinaɡ̶a anibolikitici me ee niwilogojegi leeɡ̶odi me ee liotagi Ǥoniotagodi. Pida leeditibige me ɡ̶adigomi mawikodeetema niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico anenagi leeɡ̶odi me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece ɡ̶obodicetedi anele, digo analeeɡ̶eji me jawikode. Iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a me ixomaɡ̶ateenitedijo niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico midokee matiteti. 9 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odewikatiditace, codaa eniditedoɡ̶owa ɡ̶odiomaɡ̶aditedice moko nepilidi. Aɡ̶odewikatiditace daɡ̶a leeɡ̶odi minoa ɡ̶odoenataka anele, pida ɡ̶odewikatiditace leeɡ̶odi epaa yemaa, codaa idioka limedi meletedoɡ̶odomi. Aneotedoɡ̶oji aniɡ̶ica daɡ̶a yoe niɡ̶ina iiɡ̶o naɡ̶a lowoogo meletedoɡ̶odomi leeɡ̶odi niɡ̶ijo loenatagitedoɡ̶odomi Jesus Cristo. 10 Niɡ̶ina natigide, Aneotedoɡ̶oji ja nikeetedoɡ̶owa meletedoɡ̶odomi leeɡ̶odi niɡ̶ijo menagi Ǥoniotagodi Jesus Cristo ane Ǥonewikatitoɡ̶odi. Ja yaaɡ̶adi niɡ̶ijo loniciwaɡ̶a némaɡ̶a, odaa ja nikeetedoɡ̶owa ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jakataɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo naɡ̶a yeloɡ̶oditedibece ɡ̶obodicetedi anele.\\n11 Aneotedoɡ̶oji eote me ee liiɡ̶exegi, eotedibige me jeloɡ̶oditedibece ɡ̶obodicetedi anele, codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a. 12 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi minoa niɡ̶inoa yawikodico digoina niwiloɡ̶onaɡ̶axi, pida aidiboliɡ̶a me idiniwilo. Leeɡ̶odi eliodi me jowooɡ̶odi Niɡ̶ijoa anejiwaɡ̶adi, odaa leeɡ̶odi me jowooɡ̶odi, ajawienataka me yakadi me yotete ijotawece niɡ̶ijo ane jajigotalo nigepaaɡ̶icota noko nige dopitedijo Cristo. 13 Oleetibige midioka limedi moteteni niɡ̶ijoa iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane jeloɡ̶oditedaɡ̶awa, codaa niɡ̶ina mawinitibigelogo niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, iwitece micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶owinigijegi ane inowikojoɡ̶ota. Odaa oleetibige midioka limedi manakatoni Ǥoniotagodi, me daɡ̶amiɡ̶itice, codaa memaani eledi oko leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Jesus Cristo. 14 Abakeni loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Liwigo ane diɡ̶eladetigi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena moteteni niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anele ane yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji.\\n15 Joɡ̶owooɡ̶oti me daɡ̶aleeɡ̶ica mowootibigiji iditawece ɡ̶onioxoadipi ane niɡ̶eladimigipitigi macataɡ̶ateloco Ásia. Fígelo ijaa Hermógenes eledi idi liwigotigi pida aɡ̶aleeɡ̶aɡ̶ica mowotibigiji. 16 Jemaa Ǥoniotagodi midioka limedi me iwikode Onesíforo loiigiwepodi, leeɡ̶odi elioditibece meo yoniciwaɡ̶a, codaa aɡ̶ica daɡ̶a niboliɡ̶atici me ee niwilogojegi. 17 Pida niɡ̶ijo neɡ̶enoticogi nigotaɡ̶a Roma, odaa aɡ̶ica daɡ̶a dinopaɡ̶adi, odaa ja doletibigiji neɡ̶epaa idakadi. 18 Jemaa Ǥoniotagodi me iwikode Onesíforo niɡ̶ica noko nige dopitedijo Cristo. Eliodi mowooɡ̶oti meliodi me idaxawa midiaaɡ̶ejo digoida nigotaɡ̶a Éfeso.","num_words":657,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.136,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 15 BSNNT - “Cristo yʉare ejarẽmogʉ̃mi” - Bible Search\\n“Mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja”, yire queti\\n1“Cristo yʉare ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩarã ñaboarine, tʉoĩagüirãre, “To bajiro mʉa bajise quẽnabeaja” ĩnare yimenane, ĩnare rʉ̃cʉbʉocõaña. Mʉa ñaroti rĩne tʉoĩamenane, tʉoĩagüirãre ĩnare ejarẽmoroti ñaja. 2Mani rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, tʉoĩagüirã quẽne, ĩnare ejarẽmoroti ñaja, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, variquẽnase rãca quẽnaro ñato ĩna” yirã. 3Cristo adigodo ejacõari, ĩ yiriarore bajiro yito mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ĩ variquẽnarotire bojagʉ me ñañumi. Mani variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari, bʉto rojose tãmʉoñumi, manire ejarẽmogʉ̃. To bajiri, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Rojose yirã, mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉobetijama, yʉrene rʉ̃cʉbʉomena yicama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristo ĩ jacʉre Diore ĩ yirere yiro. 4Jediro Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro manire gotimasioaja ti. To bajiri tire mani buejama, quẽnaro gotimasiocõa ñarʉarãja mani, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã. To bajiri, “Õ vecajʉ manire quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, variquẽnacõa ñarʉarãja mani. 5Dios manire ejarẽmoami, “Ĩna rãcanare gotimasiocõa ñarʉarãma” yigʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mani variquẽnarotire cõaami. To bajiri, bʉtobʉsa mʉare ejarẽmoato Dios, mʉa gãmerã mairotire yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Jesucristo ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa. 6To bajiro manire ĩ ejarẽmojare, mani ñaro cõrone mani ʉjʉre Jesucristo jacʉre ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãja mani.\\nJud'io masa mere Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiore queti\\n7To bajiri, “Yʉ yarã ñaja mʉa” Cristo mʉare ĩ mairiarore bajirone gãmerã maiña mʉa. Mʉa gãmerã maisere ĩacõari, “Dios sʉorine bajiaja” yirã ñari, “Quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉarãma masa. 8Adi macarʉcʉrojʉre jud'io masare ĩnare ejarẽmogʉ̃ vayumi Cristo. Yʉa ñicʉare, “‘“To bajiro bajirʉaroja” ĩnare ĩ yimasiriarore bajirone yigʉ ñaami Dios’ yimasioato ĩna” yigʉ, yʉare ejarẽmoñumi. 9Jud'io masa rĩ mere ejarẽmogʉ̃ vagʉ bajiyumi Cristo. Jud'io masa mere quẽne ejarẽmogʉ̃ bajiyumi. “Masare Dios ĩ ĩamaisere masicõari, ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato jud'io masa, jud'io masa me quẽne” yigʉ, vayumi Jesús. To bajisene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“‘Jud'io masa me, yʉ rãca mʉre yivariquẽnato ĩna’ yigʉ, varʉcʉja yʉ. Yʉ sʉorine mʉre yirʉ̃cʉbʉocõari, basarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristo ĩ jacʉre ĩ gotirere yiro.\\n10Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Mʉa jud'io masa me, Dios yarã jud'io masa rãca cojo masare bajiro variquẽnarʉarãja mʉa”, yigotiaja Dios oca.\\n11Gajeye quẽne ado bajiro gotiaja ti:\\n“Jud'io masa, ĩna me quẽne, masa jediro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãja mʉa”, yigotiaja ti.\\n12Isa'ias ñamasir'i quẽne ado bajiro ucamasiñumi:\\n“Isa'i jãnami sĩgʉ̃ ruyuarʉcʉmi, jediro masa ʉjʉ ñarocʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, ‘Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yirʉarãma ĩna”, yiucamasiñumi Isa'ias.\\n13“Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja” yitʉoĩamasirere manire cõagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios. Ĩrene ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉre ajitirʉ̃nʉrũtuacõari, quẽnaro variquẽnarã, mʉ rãca quẽnaro ñacõa ñato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca bʉtobʉsa tire masiato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, Diore mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n“Diore gotirẽtobosagʉ yʉ ñarotire Dios ĩ cõar'i ñari, mʉare ucacõagʉ̃ yaja”, Pablo ĩ yire queti\\n14Yʉ mairã, “Quẽnaro yirã ñarãma ĩna. Cristo ocare quẽnaro masirã ñari, quẽnaro gãmerã gotimasiorã ñarãma ĩna”, mʉare yimasiaja yʉ. 15To bajiro mʉa bajisere masigʉ̃ ñaboarine, papera rãca quẽnaro riojo mʉare gotiaja yʉ. “Tirʉ̃mʉjʉ mʉa ajirere masiritibeticõato” yigʉ, mʉare ucacõaja yʉ. Dios yʉre ĩamaicõari, ĩ ocare gotirẽtobosagʉ yʉ ñarotire ĩ bojacati ñajare, mʉare ucaja yʉ. 16“Jesucristo ĩ bajirere jud'io masa mere gotimasiato” yigʉ, yʉre cõacami Dios. To bajiro ĩ yicati ñajare, yʉ gotimasiosere ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉama jud'io masa me ñarã. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Rojose mana ñaama”, Dios ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaama.\\n17To bajiri, “Dios ĩ bojasere yigʉ, Jesucristo sʉorine quẽnaro moaja”, yivariquẽnaja yʉ. 18-19Jud'io masa mere yʉ gotimasiojama, yʉ masune tʉoĩacõari, gotigʉ me yaja. Cristo, ĩ ejarẽmose rãca gotimasioaja yʉ. Tire ajicõari, Cristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yʉ yisere ĩacõari, to yicõari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩaĩañamani yʉ yiĩosere ĩarã ñari, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo”, ĩre yitʉoĩasʉocama ĩna. To bajiri, Jerusalénjʉne Cristo ĩ bajirere gotisʉocacʉ, gaje macarire quẽne goticudigʉ rĩne, Iliria sitajʉ gotiejocajʉ yʉ. 20“Cristo ĩ bajirere gotimasioñamana ĩna ñarojʉre, gotimasiogʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩa vadirũgũcajʉ yʉ. Gãjerã ĩna goticõariarojʉrema gotimasiogʉ̃ varʉabeticajʉ yʉ. 21To bajiro yʉ bajirotire yiro, ado bajiro gotiyuja, Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Cristo ĩ bajirere masibetiriarã, gotimasio ecorʉarãma.\\nTo bajiri, tire ajimasirʉarãma”, yigotiyuja ti.\\nRomajʉ Pablo ĩ varʉa tʉoĩare queti\\n22To bajiri, Cristo ĩ bajirere gotimasioñamana ĩna ñarojʉare gotimasiocudigʉ ñari, mʉa tʉre varʉaboarine, vabetirũgũcajʉ yʉ maji. 23Tirʉ̃mʉjʉne mʉa tʉ varʉacõa ñacajʉ yʉ. To bajiro bajirʉarũgũcacʉ ñari, adi sitanare ĩnare gotimasiojeocõari, mʉa tʉjʉa varʉa tʉoĩaja yʉ yuja. 24Españajʉ vacʉ mʉare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. To bajiri mʉa rãca yoaro variquẽnacõa ñarʉagʉ ñaboarine, yoaro mʉa rãca ñabetirʉcʉja yʉ, bajigʉjʉma. To bajiboarine mʉa ejarẽmose bojaja yʉ, España yʉ ejamasirotire yigʉ. 25To bajiro yʉ bajiroto rĩjoro Jerusalénjʉ vacoacʉ yaja maji, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ejarẽmogʉacʉ. 26Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Macedonia vãme cʉti sitana, Acaya vãme cʉti sitana quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Jerusalén macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre gãjoa rãca ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro yitʉoĩariarã, ĩna ĩsirere juacõari, Jerusalén macanare ĩsigʉacʉ yaja yʉ. 27Ĩna masune tʉoĩacõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩañujarã ĩna, jud'io masa me ñaboarine. Jud'io masa sʉorine, jud'io masa mere, Dios yarã ĩna ñase ejayuja ti. To bajiri jud'io masare maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaja. 28To bajiri Jerusalén macanare gãjoa ĩnare yʉ ĩsiro bero, Españajʉ vacʉ, mʉare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. 29“Mʉa tʉ yʉ ejaro, mani ñajediro mani variquẽnarotire cõarʉcʉmi Cristo”, yimasiaja yʉ.\\n30Yʉ mairã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. To bajicõari, Esp'iritu Santo sʉorine gãjerãre ĩamairã ñaja. To bajiri yʉ bajisere tʉoĩacõari, Diore yʉre sẽniejarẽmoña yaja yʉ. 31“Judeana Cristo ĩ bajirere yʉ gotisere ajiterã rojose yʉre yiroma” yirã, Diore yʉre sẽniejarẽmoña. To yicõari, “Jerusalén macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã gãjoa yʉ ĩsirotire variquẽnase rãca boca juato ĩna” yirã, Diore yʉre sẽniejarẽmoña. 32To bajiri Diore yʉre mʉa sẽniejarẽmojama, variquẽnase rãca mʉa tʉjʉ ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ, Dios ĩ bojajama. Mʉa tʉjʉ eja, mʉa rãca quẽnaro ʉsʉsãjarʉcʉja yʉ. 33Dios, quẽnaro mʉa ñarotire mʉare ejarẽmoato ĩ. To bajirone bajiato.","num_words":931,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 10\\n1 Yáa wedera, Israelya põna macãrãrẽ netõnérĩ bayiró boosã́ã. Teero tiigʉ́, bayiró Cõãmacʉ̃rẽ sãĩbosáa. 2 Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃ boorére ãñurõ tiidʉgámicua. Teero tiidʉgápacara, ãñurõ tʉomasĩ́ricua. Yʉʉ masĩã cʉ̃́ã tiidʉgárere. 3 Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ Jesuré padeorémenape “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrére tʉodʉgáricua. Cʉ̃́ãrẽ dutirére yʉʉrémenape ãñurã́rã niidʉgacua Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ “Jesupére padeoyá” jĩĩrére boorícua. 4 Jesuré padeogʉ́no doca “dutirére tiirémenape Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre ãñugʉ̃́rã niiã” jĩĩ wãcũnʉnʉseriqui; “Jesuré padeorémenape Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre ãñugʉ̃́rã niiã” jĩĩ wãcũnʉnʉsequi.\\n5 Ãpẽrã́ Moisés dutirémena Cõãmacʉ̃ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrére tʉodʉgáya. Moisés tee maquẽrẽ biiro jóarigʉ niiwĩ: “Ate dutiré cṹũrigue maquẽrẽ tiirucúgʉ, catiré petihére bʉagʉ́daqui”,* jĩĩ jóarigʉ niiwĩ. 6 Ãpẽrãpé cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeorémena cʉ̃ʉ̃ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrére tʉodʉgáya. Tee maquẽcãrẽ Moisés biiro jóarigʉ niiwĩ: “ ‘¿Noã ʉ̃mʉã́sepʉ mʉãwagʉdari?’ jĩĩ wãcũrijãña”, jĩĩ jóarigʉ niiwĩ. Moisés biiro jĩĩdʉgayigʉ: “ ‘¿Noã ʉ̃mʉã́sepʉ marĩrẽ netõnégʉ̃dʉre sʉogʉ́ wáagʉdari?’ jĩĩ wãcũnemorijãña; atitoarigʉ niiwĩ”. 7 Atecã́rẽ jóarigʉ niiwĩ: “ ‘¿Noã niiditidiari copepʉ diiwágʉdari?’ jĩĩ wãcũrijãña”, jĩĩ jóarigʉ niiwĩ. Biiro jĩĩdʉgayigʉ: “ ‘Cristo diarira watoapʉ niigʉ̃́rẽ ¿noã masãmʉãatiri tiigʉ́dari?’ jĩĩ wãcũnemorijãña; masãmʉãtoarigʉ niiwĩ”. 8 Teenórẽ “wãcũnemorijãña” jĩĩ jóaari siro, ateré jĩĩ jóarigʉ niiwĩ: “Cõãmacʉ̃ basocáre netõnére queti marĩ watoapʉ niitoaa; marĩ teeréna wedea; teeréna sũcã wãcũnʉnʉsea”,† jĩĩ jóarigʉ niiwĩ. (Marĩ tee quetirena wedea; “Jesuré padeoyá”, jĩĩ wedea.) 9 “Jesucristo yʉʉ Õpʉ̃ niiĩ” jĩĩ wedegʉ́no “Cõãmacʉ̃ Jesucristo diarigʉpʉre masõyigʉ” jĩĩ padeó wãcũnʉnʉsegʉ, netõnénogʉ̃daqui. 10 Jesucristore padeó wãcũnʉnʉsegʉnorẽ Cõãmacʉ̃ “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩqui. Cʉ̃ʉ̃rã́ “Jesucristo yʉ�� Õpʉ̃ niiĩ” jĩĩ wederi, Cõãmacʉ̃ netõnégʉ̃daqui.\\n11 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ ateré jóanoã: “Cʉ̃ʉ̃rẽ padeogʉ́no ‘bʉ́ri peti padeotʉ́’ jĩĩriqui”,‡ jĩĩ jóanoã. 12 Cõãmacʉ̃ judíoare, judíoa niihẽrãrẽ sĩcãrĩbíro ĩñaqui. Cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã niipetira Õpʉ̃ niiĩ. Niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ padeorémena sãĩrã́rẽ pee ãñurére ticogʉdaqui. 13 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã sũcã: “ ‘Õpʉ̃, yʉʉre netõnéña’ jĩĩ sãĩgʉ̃́no netõnénogʉ̃daqui”,§ jĩĩ jóanoã.\\n14 ¿Deero tii basocá Jesuré netõnére sãĩã́dari, cʉ̃ʉ̃rẽ padeorípacara? ¿Deero tii cʉ̃ʉ̃rẽ padeoádari, cʉ̃ʉ̃ye quetire tʉorípacara? ¿Deero tii cʉ̃ʉ̃ye quetire tʉoádari, tee quetire wederí basoca manipacári? 15 ¿Deero tii cʉ̃́ã tee quetire wedeadari, sĩcʉ̃no cʉ̃́ã pʉtopʉ “wedegʉ wáaya” jĩĩgʉ̃́ manipacári? Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ tee maquẽrẽ biiro jóanoã: “Marĩrẽ ãñuré quetire wedeadara jeari ĩñarã, bayiró ʉseniã”,* jĩĩ jóanoã.\\n16 Paʉ judíoa ãñuré quetire tʉopacára, niipetira padeoríya. Isaías teeréna biiro jĩĩ jóarigʉ niiwĩ: “Ʉ̃sã Õpʉ̃, noãnópe ʉ̃sã wederére padeorá padeojĩ́ya. Niipetira padeopetíriya”,† jĩĩ jóarigʉ niiwĩ. 17 Ateména pʉtʉáa: Tʉogʉ́no padeoré bʉaquí. Cʉ̃ʉ̃ bʉaquí Cristoye queti wederi tʉorémena.\\n18 Yʉʉpe ateré sãĩñáã: ¿Apetó tiirá, Israelya põna macãrãcã tʉorídojãyiri? Tʉomíjĩya. Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ ate jóanoã:\\nCʉ̃́ã wederé quetire niipetiro macãrã tʉopetíjõãyira.\\nCʉ̃́ã wederé atibʉ́reco niipetiropʉ sesajõãyiro,‡\\n19 Ateré sãĩñánemoã: ¿Apetó tiirá, Israelya põna macãrã ãñuré quetire tʉomasĩ́riyiri? Tʉomasĩ́mijĩya. Yʉʉ teeré Moisés jóariguemena wedesʉguegʉda. Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ wedeseriguere biiro jĩĩ jóarigʉ niiwĩ:\\nJudíoa niihẽrãcãrẽ ãñurõ tiigʉ́da.\\nTeero cʉ̃́ãrẽ tiirí, mʉ́ã ĩñatutiadacu.\\nMʉ́ã “Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́riya” jĩĩré dita macãrãrẽ yʉʉ ãñurõ tiirí,\\n20 Too síro Isaíacã Cõãmacʉ̃ wedeseriguere cuiro manirṍ biiro jĩĩ jóanemorigʉ niiwĩ:\\nÃmaãhẽrãpe yʉʉre bʉawá.\\nYʉʉre “¿deero biirecʉtigari?” jĩĩ sãĩñáhẽrãpere masĩrĩ tiiwʉ́,*\\n21 Isaías Israelya põna macãrãpere Cõãmacʉ̃ wedeseriguere biiro jĩĩ jóarigʉ niiwĩ sũcã: “Bʉ́recori yoaro yée wãmorĩrẽ súunucũmiwʉ̃, ‘sũnarã́rẽ, netõnʉcã́repirare boca ñeegʉ̃da’ jĩĩgʉ̃”,† jĩĩ jóanemorigʉ niiwĩ.\\n* 10:5 Levítico 18.5. † 10:8 Deuteronomio 30.12-14. ‡ 10:11 Isaías 28.16. § 10:13 Joel 2.32. * 10:15 Isaías 52.7. † 10:16 Isaías 53.1. ‡ 10:18 Salmo 19.4. § 10:19 Deuteronomio 32.21. * 10:20 Isaías 65.1. † 10:21 Isaías 65.2.","num_words":474,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 6 BAONT - Jesús, too ca niiricʉ witi, cʉ̃ - Bible Search\\n1Jesús, too ca niiricʉ witi, cʉ̃ yaa yepapʉ waacoaupi cʉ̃ buerã mena. 2Yerijãarica rʉmʉ ca earo, nea poo juu buerica wiipʉ cʉ̃jare bue jʉo waaupi. Paʉ bojoca Jesús cʉ̃ ca wederijere ca tʉorã, do biro pee ĩi majiticã, o biro ameri ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ania noopʉ to cõro paʉ cʉ̃ buejapari? ¿Ate majirique cʉ̃ ca boca amiriquea ñee ʉno to niiti? ¿Do biro pee tiicãri, ca ĩa ñaaña manirijere to cõro cʉ̃ tii bau nii majiti? 3¿Ania yucʉ pĩiri paderi majʉ José macʉ̃, ñucã María macʉ̃, Santiago, José, Judas, Simón jãari jũwʉ méé cʉ̃ niiti? ¿Cʉ̃ bairã romirira ano mani watoa cʉ̃ja niititi? —ĩiupa.\\nTo biro ca ĩirã niiri, cʉ̃ ca wederijere tʉo nʉnʉjeetiupa.\\n4To biri Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Jĩcʉ̃ ca biipere wede jʉgueri majʉre niipetiri taberipʉre cʉ̃re nʉcʉ̃ bʉoma. Cʉ̃ yaa yepa majurope macãrã, cʉ̃ yaarã ca nii cojorã, cʉ̃ yaa wii macãrã majurope pea, cʉ̃re nʉcʉ̃ bʉotima —ĩiupi.\\n5To biri toore jĩcã wãme ʉno peera ca ĩa ñaaña manirijere tiitiupi, jĩcãrãacã ca diarique cʉtirãre cʉ̃ amori mena ñia peo, cʉ̃ ca tii catiorije ca niitirijepʉra. 6Cʉ̃ pea díámacʉ̃ cʉ̃re cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeetirijere ĩagʉ, “Uwiorije ca biirã cʉ̃ja niiti,” cʉ̃jare ĩi ĩaupi. To biri too pʉtori ca niiri macãri pee añurije quetire wede yujurucuupi.+\\n7Jiro Jesús, cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirãre jʉo cojo, wãtĩare cʉ̃ja ca cõa wiene majipere cʉ̃jare upori, pʉarãri wado cʉ̃jare tiicojo cojo jʉo waaupi.\\n8O biro cʉ̃jare ĩi wede majioupi:\\n—Maa waarã pʉgue cʉti waarique ʉnora, wajopoa ʉnora, baarique ʉnora, wapa tiirica tiiri ʉnora, jee waaticãña. Tuericagʉ wado ami waa waarãja. 9Dʉpo jutira jãña waarãja. Bii pacarã, juti mʉja ca wajoa jãñape docare jee waaticãña.\\n10”Ñucã, jĩcã wiire earã, tii wiira niicãña. Apero mʉja ca waari rʉmʉpʉ tii wiire witiya. 11No ca boori tabe macãrã mʉjare booti, mʉja ca wederijere tʉorʉgati cʉ̃ja ca biijata, tii tabere witi waarãra, mʉja dʉporire jita ca tujarijere paa bateya, “Jãa ca wederijere mʉja ca tʉorʉgatirije jʉori mʉja yee wapa ñañaro mʉja tamʉorucu,” cʉ̃jare ĩi majiorã —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n12To biro cʉ̃ ca ĩiro jiro cʉ̃ buerã waari, bojocare: “Tʉgoeña yeri wajoa, Ʉmʉreco Pacʉre tʉo nʉnʉjeeya,” cʉ̃jare ĩi wede majio, 13ñucã bojocapʉre ca niirã wãtĩare paʉ cõa wiene, paʉ bojoca ca diarique cʉtirãre ʉje mena wadari cʉ̃jare diarique ametʉene, tii catio yujuupa.\\nJuan're cʉ̃ja ca paa taa cõarique\\n14Wiogʉ Herodes, Jesús yee maquẽre cʉ̃ja ca wedero queti tʉoupi, cʉ̃ ca tii niirije queti niipetiri taberipʉ ca jeja nʉcã peticoarije ca niiro macã. Jĩcãrã:\\n—Uwo Coeri majʉ Juan cati tuajapi. Tee tiigʉ ate ca ĩa ñaaña manirije tii maji tutuariquere cʉomi —ĩiupa.\\n15Aperã: —Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Elías niimi —ĩiupa.\\n—Tĩrʉmʉpʉ macãrã ca biipere wede jʉgueri maja mena macʉ̃ ʉno niimi —cʉ̃re ĩiupa.\\n16To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉogʉ, Herodes pea o biro ĩiupi:\\n—Juan niicumi. Cʉ̃ dʉpʉgare yʉ ca paa taa dotiricʉ cati tuagʉ biicumi —ĩiupi.\\n17Ména Herodes pea, Herodías jʉori Juan're ñee dotiri, tia cũurica wiipʉ come daari mena cʉ̃re jia cũu dotiupi. Herodías pea, wiogʉ Herodes bai Felipe nʉmo niimiupo. Cõrena cʉ̃re ẽmari, nʉmo cʉtiupi Herodes. 18To biro cʉ̃ ca tiiro Juan pea: Doti cũurique mʉ bai nʉmorena nʉmo cʉti dotiti+ —cʉ̃re ĩiupi.\\n19Tee jʉori Herodías, Juan're bʉaro ĩa tuti, cʉ̃re jĩarʉga coterucuupo. Bii pacago, do biro tii majitiupo. 20Herodes'pʉra Juan're uwi, añuro cʉ̃re ĩa coteupi, ca bojoca añugʉ, ca ñañarije manigʉ cʉ̃ ca niirijere majiri. Herodes, Juan cʉ̃ ca wederijere tʉogʉ, do biro ĩi majiticãrucuupi. To biro bii pacagʉ añuro cʉ̃re tʉorucuupi. 21Biirique peti, Herodías peera cõ ca tiirʉga coterucurique cõ ca tiipa rʉmʉ ea bojaupa. Herodes, cʉ̃ ca baʉarica rʉmʉ ca earo, cʉ̃ mena macãrã wiorã, uwamarã ʉparãre, Galilea yepa macãrã ʉparã ca nii majuropeerãre jʉo nea poori, cʉ̃ja mena baa, boje rʉmʉ tii niiupi. 22Herodías macõ pea Herodes cʉ̃ mena macãrã ʉparã niipetirã mena cʉ̃ ca baa boje rʉmʉ tii niiri tabepʉ jãa waari, bajaupo. Cõ ca bajarijere Herodes, ñucã cʉ̃ mena ca baa bapa cʉti duwirã cãa, bʉaro peti ĩa ʉjea niiupa. To biri Herodes pea o biro cõre ĩiupi:\\n—No mʉ ca boorije yʉre jãiña. Mʉre yʉ tiicojorucu —ĩiupi.\\n23To biro cõre ĩicãri, jĩcãti méé, “Yee méé mʉre yʉ ĩi. No ca boori wãme mʉ ca jãirijere mʉre yʉ tiicojo majuropeecãrucu. Yʉ ca doti niiri yepa cãare decomacã mena yʉ tiicojo maji,” cõre ĩiupi Herodes. 24To biro cõre cʉ̃ ca ĩiro:\\n—¿Ñee ʉno cʉ̃re yʉ jãigoti? —ĩi jãiñago witi waaupo cõ pacore.\\nTo biro cõ ca ĩiro, cõ paco pea:\\n—Uwo Coeri majʉ Juan dʉpʉgare jãiña —ĩi yʉʉupo.\\n25To biro cõ ca ĩiro, uwaro wiogʉ pʉtopʉ jãa waa, o biro cʉ̃re ĩiupo:\\n—Mecʉ̃acãra mee, Uwo Coeri majʉ Juan dʉpʉgare jotʉ bapapʉ jãari, yʉre mʉ ca tiicojoro yʉ boo —cʉ̃re ĩiupo.\\n26To biro cʉ̃re cõ ca ĩirijere tʉogʉ, Herodes pea bʉaro tʉgoeñarique paiupi. To biro bii pacagʉ, paʉ cʉ̃ ca jʉo cojoricarã cʉ̃ja ca tʉo cojoro, “Yʉre mʉ ca jãirijere mʉre yʉ tiicojo majuropeecãrucu” cʉ̃ ca ĩicãrique ca niiro macã, cõ ca jãirijere, “Yʉ tiicojoti” cõre ĩi majitiupi Herodes. 27To biri to biiro cõ ca ĩiro jiroacãra mee, jĩcʉ̃ uwãmʉre Juan dʉpʉgare paa taa ami doo dotiupi. Uwamʉ pea Juan're cʉ̃ja ca tia cũurica wiipʉ waari, cʉ̃ dʉpʉgare paa taa ami, 28jotʉ bapapʉ ami jãa, ami waari tiicojoupi Juan dʉpʉgare ca jãiricopʉre. Cõ pea ñucã cõ pacopʉre tiicojo ametʉeneupo. 29Juan're to biro cʉ̃ja ca tii cõariquere queti tʉori, cʉ̃ buerã pea doo, cʉ̃ upʉri niiquĩriquere ami, yaarã waaupa.\\n30Jiro Jesús buerã tua earã, cʉ̃ mena nea poo, niipetirije cʉ̃ja ca tiiriquere, cʉ̃ja ca bue yujuriquere, cʉ̃re wedeupa. 31Cʉ̃re cʉ̃ja ca wede yapanoro:\\n—Dooya. Jamʉ, ca bojoca maniropʉ mani wado mani yerijãaco petopʉra —cʉ̃jare ĩiupi.\\nPaʉ bojoca waacoarucu, doocã doorucu, biirã, do biro tii baa yeri puna jãña majiña maniro cʉ̃jare biiupa. 32To biri Jesús cʉ̃ buerã mena cũmuapʉ ea jãa waacoaupa, ca bojoca maniropʉ waarã. 33Toopʉ cʉ̃ja ca waaro, paʉ bojoca cʉ̃jare ca ĩaricarã majicãupa. To biri niipetiri macãri macãrã maapʉ cʉ̃ja jʉguero, cʉ̃ja ca tĩa ea waaparopʉre ũmaa eacoaupa. 34Jesús tĩa ea, maa nʉcãgʉ paʉ bojocare ĩa, bʉaro cʉ̃jare ĩa boo pacaupi, oveja cʉ̃jare ca cotegʉ manirãre biro cʉ̃ja ca biiro macã. Jesús pea paʉ wãmeri cʉ̃jare bue jʉo waaupi. 35Ca naio doori tabe ca niiro, cʉ̃ buerã pea cʉ̃ pʉto pee doo, o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Naio waaropʉ bii. Ca bojoca maniropʉ nii anoa. 36Bojocare, “Tua waarãja,” cʉ̃jare ĩiña. Ano pʉtori ca niiri macãripʉ waari, baarique cʉ̃ja wapa tii baarã waajato —cʉ̃re ĩiupa.\\n37To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉo:\\n—Mʉjara cʉ̃jare baarique ecaya —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupa:\\n—¿To docare doscientos rʉmʉri pade wapa taaricaro cõro mena cʉ̃jare ecarʉgarã jãa ca baarique wapa tiirã waaro mʉ booti? —ĩiupa.\\n—Ĩa ñaarãja. ¿No cõro paʉ pan mʉja cʉoti? —ĩiupi.\\n—Pan jĩcã amo cõro niiri caari, wai pʉarã, to cõrora jãa cʉo —cʉ̃re ĩiupa.\\n39To biro cʉ̃ja ca ĩiro Jesús pea, “Bojocare, upa poogaari taa yepapʉ duwi dotiya,” ĩiupi cʉ̃ buerãre. 40To biri cʉ̃ja pea cien, ñucã aperãre cincuenta ca niirã duwi dotiupa. 41Cʉ̃ja ca duwi doti yapanoro jiro, Jesús pea jĩcã amo cõro ca niirije pan're, wai pʉarã ca niirãre ami, emʉaropʉ ĩa mʉene, “Añurije to niijato” ĩi juu bue peo yapano, pan're pee bato, cʉ̃ buerãre tiicojoupi, bojocare cʉ̃ja bato cojojato ĩigʉ. Ñucã wai pʉarã ca niiricarã cãare, cʉ̃ja niipetirãpʉrena bato peoticã cojoupi. 42To biro cʉ̃ ca tiirijere, niipetirãpʉra baa yapicoaupa. 43Cʉ̃ buerã pea ñucã cʉ̃ja ca baa dʉarije pan're, wai menare, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro niiri pijeeri peti jee jãa dadoupa. 44Atere ca baaricarã pea jĩcã amo cõro mil peti ʉmʉa niiupa.\\nOco jotoa Jesús cʉ̃ ca waarique\\n45Tee jiro Jesús bojocare cʉ̃ ca waarique wui ditoye, cʉ̃ buerã Betsaida macã ca niiri tabe pee cʉ̃ja waa yuejato ĩigʉ, cũmuapʉ cʉ̃jare ea jãa dotiupi. 46Bojocare waarique wui yapano, ʉ̃tãgʉ pee juu buegʉ waacoaupi. 47Ca naio ñaacũmuri tabe ca niiro, cʉ̃ buerã pea mee ʉtabʉcʉra decomacãpʉ tʉjacã tĩa waaupa. Jesús pea ména toopʉra niicãupi. 48Ca boe doori tabere cʉ̃ buerã, wino ca paa puu tuenero macã tutuaro ca waa tʉ̃a pua pajarãre ĩaupi. To biro cʉ̃ja ca bii paja yujuro, Jesús pea cʉ̃ja pʉto pee oco jotoara waacã nʉnʉa waaupi. Cʉ̃jare ametʉacoagʉ doogʉ cʉ̃ ca biirora, 49cʉ̃ buerã pea oco jotoa cʉ̃ ca dooro ĩarã, “Wãtĩ niicumi” ĩirã, acaro buicoaupa, 50cʉ̃ja ca ĩarijere bʉaro uwima ĩirã. To cõrora Jesús pea, o biro ĩi cojoupi:\\n—Tʉgoeña bayiya. Yʉra yʉ nii. Uwiticãña —ĩiupi.\\n51To biro cʉ̃jare ĩi, doo, cʉ̃ja pʉto cũmuapʉ cʉ̃ ca ea jãarora, wino ca paa puurique yerijãacoaupe. Cʉ̃ja pea bʉaropʉra ĩa ʉcʉa yaicoa, do biro pee ĩi majiticãupa, 52cʉ̃ja ca tʉo maji niirijepʉre ca boe taatiro macã, pan mena cʉ̃ ca tiiriquere ca tʉo puotiricãrã niiri.\\nGenesaret'pʉ ca diarique cʉtirãre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n53Ʉtabʉcʉrare tĩa ea waarã, Genesaret yepare ea, too maaupa. 54Cʉ̃ja ca maa nʉcãrije menara, bojoca pea Jesús're ĩa majicãupa. 55To biri jĩcãto tii yepa niipetiropʉ waari, “Jesús toopʉ niimi,” cʉ̃ja ca ĩirijere tʉorã, cʉ̃ ca niiri tabepʉra ca diarique cʉtirãre cʉ̃ja ca pejari taberi menara jee waaupa. 56Jesús, õcã macãriacã, paca macãri, macã manirori cʉ̃ ca waari taberi cõro cʉ̃ja yaarã ca diarique cʉtirãre, wije caari watoa macã maaripʉ cʉ̃jare cʉ̃re cũu yueri, “Petopʉra mʉ jutiro yapaacã cʉ̃jare padeña dotiya,” cʉ̃re ĩiupa Jesús're. Niipetirã cʉ̃ jutirore ca padeñarã cõrora, cati peticoarucuupa.","num_words":1500,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 3 JUAN 1\\nAti pũuro cãa jĩcʉ̃ bʉcʉ cʉ̃ ca owarica pũurora nii. Cristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niigʉ Gayore cʉ̃ ca owa cojorica pũuro nii.\\n“Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãre mʉ ca tii nemorije añu majuropeecã,” ĩi cojomi (vv. 1-8). Diótrefes ñañaro cʉ̃ ca biirije cʉtirijere wedemi (vv. 9-10).\\nÑucã Demetrio, Cristore ca tʉo nʉnʉjeegʉ ca bojoca añugʉ yeere wedemi (vv. 11-12). To biro ĩicã, añu doti cojorique mena ĩi yapano eami (vv. 13-15).\\nItiati Juan cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\nGayore ĩi nʉcʉ̃ bʉorique\\n1 Ati pũuro mena, yʉ, bʉcʉ, yʉ mena macʉ̃ Gayore, díámacʉ̃ra yʉ ca maigʉre, yʉ añu doti cojo.\\n2 Yʉ yee wedegʉ yʉ ca maigʉ, mʉ ca yeri jãñarijepʉ añuro ca cati añugʉ mʉ ca niirore birora, mʉ ca tiirije niipetirijepʉra añuro mʉre waa boja, diarique manigʉ nii, mʉ ca bii nʉnʉa waapere biro ĩigʉ, Ʉmʉreco Pacʉre mʉre yʉ jãi boja.\\n3 Jĩcãrã mani yee wederã yʉre ĩarã earã, Jesucristo yee añurije queti díámacʉ̃ ca niirije ca ĩirore biro mʉ ca tii nʉnʉjeecõa niirijere yʉre cʉ̃ja ca wede earo tʉogʉ, bʉaro yʉ ʉjea niiwʉ. 4 Yʉ punaare biro ca niirã, añurije queti díámacʉ̃ ca niirije ca ĩirore biro cʉ̃ja ca tii nʉnʉjeecõa niirijere queti tʉogʉ yʉ ca ʉjea niiro ametʉenero, yʉ ca ʉjea niiro ca tiirije ʉno apeye mani.\\n5 Yʉ yee wedegʉ yʉ ca maigʉ, aperã mani yaarãre,* Mani yaarã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã. añuro petira aperori macãrã ca earãre mʉ ca tii nemo niirijere, añuro peti tiigʉ mʉ tii. 6 Cʉ̃ja pea Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca tʉo cojoropʉ, bʉaro cʉ̃jare ca maigʉ mʉ ca niirijere wedewa. To biri waa nʉnʉa waarã cʉ̃ja ca cʉope, tii nemorique cʉ̃ja ca boorijere cʉ̃jare tii nemoña, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa biijejari wãme ʉnopʉ, mʉre yʉ ĩi. 7 Cʉ̃ja pea Jesucristo yee quetire bue yujurã waarã, Cristore ca majitirã cʉ̃ja ca tii nemorijere ca bootiricarã niima. 8 To biri mani, cʉ̃jare ca tii nemoparã mani nii,† Cãnirica tabe cʉ̃jare ca tiicojoparã mani nii. díámacʉ̃ ca niirije añurije quetire cʉ̃ja ca wede yujuro cʉ̃jare ca tii nemorã mani ca niipere biro ĩirã.\\nDiótrefes cʉ̃ ca ñañarije\\n9 Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre jĩcã pũuro yʉ owa cojomiwʉ. To biro yʉ ca tiiriquere Diótrefes cʉ̃ja watoare ca jʉo niigʉre biro wado ca niirʉga niigʉ pea jãa ca dotirijere tʉo nʉnʉjeerʉgatimi. 10 To biri mʉja pʉtopʉ yʉ ca waajata, cʉ̃re jʉo cojori, to biro cʉ̃ ca biirique cʉtirijere cʉ̃re yʉ tuti bojoca catiorucu; watoara ĩi dito queti pai nucũ yujumi manire. Ñucã tee wado méé ĩimi. Mani yaarã ca earã cãare, “Ano cãniña,” cʉ̃jare ĩiti, ñucã “Ano cãniña,” ca ĩirʉgarã cãare cʉ̃jare camota, cʉ̃ja mena cʉ̃ja ca niimirijere cʉ̃jare cõa wiene, cʉ̃jare tiimi.\\n11 To biri yʉ yee wedegʉ yʉ ca maigʉ, ñañarijere ĩa cõo nʉnʉjeeticãña. Añurije peere ĩa cõoña. Añurije peere ca tiigʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ niimi. Ñañarije ca tiigʉa, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitigʉ niimi. 12 Demetrio yee maquẽ peera niipetirãpʉra añuro wederucuma. Ñucã Ʉmʉreco Pacʉ díámacʉ̃ ca ĩigʉ cãa majimi, Demetrio cʉ̃ ca tii niirijere. Jãa cãa, cʉ̃ yee maquẽre añuro jãa wede, mʉ cãa díámacʉ̃ra jãa ca ĩirijere mʉ maji.\\nAñu doti yapanorique\\n13 Paʉ mʉre yʉ ca ĩirʉgarije nii biiropʉa. Bʉari, owa cojorique mena mʉre yʉ ĩirʉgati. 14 Yoari méé yʉ waarucu biigʉpʉa. To cõropʉ añuro mʉ mena mani wede penijaco.\\n15 Añuro niirique mʉ mena to niijato. Mani mena macãrã mʉre añu doti cojoma. Ñucã mani mena macãrã cãa cʉ̃ja añujato.\\nTo biro to biijato.\\n*1:5 Mani yaarã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã.\\n†1:8 Cãnirica tabe cʉ̃jare ca tiicojoparã mani nii.","num_words":565,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TIMÓTEO 4\\n☰ 1 TIMÓTEO 4 ◀ ▶\\nIcoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece ane deɡ̶ewi\\n1 Aneotedoɡ̶oji Liwigo yenikamaɡ̶a me neloɡ̶oditoɡ̶owa nigicotalo niɡ̶icoa owidijedi nokododi, odaa eliodi oko oika modioteci ɡ̶oniiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Odaa niɡ̶idi oko odioteci niwicidi awitakaɡ̶aɡ̶a, codaa odioteci niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane icoɡ̶otedigi minitaɡ̶a diaabo. 2 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco awitakaɡ̶aɡ̶a codaa me ɡ̶oninaalenoɡ̶ododi. Aɡ̶aleeɡ̶odeemitetece catiwedi laaleɡ̶ena niɡ̶ina mowote ane beyagi, ja micataɡ̶a daantaɡ̶a yeleo laaleɡ̶ena. 3 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi yoli oko me wado, codaa modi minoa niweenaɡ̶a ane deɡ̶eleteda me jelicaɡ̶a. Pida Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶inoa ane ɡ̶oweenaɡ̶a me jelicaɡ̶a, odaa niɡ̶ida moko ane jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi, codaa ane jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica anewi, jakataɡ̶a me jelicaɡ̶a okanicodaaɡ̶ica niweenigi, niɡ̶ina naɡ̶a iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ida niweenigi. 4 Igaataɡ̶a inoatawece Aneotedoɡ̶oji liidaɡ̶atajedi ele, ayakadi diɡ̶ica ane jiligotaɡ̶atice, pida niɡ̶ina me jibaɡ̶atege okanicodaaɡ̶ica niɡ̶inoa ane ɡ̶oweenaɡ̶a, leeditibige me iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. 5 Igaataɡ̶a niɡ̶ina me jalomeɡ̶enaɡ̶atelogo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa Aneotedoɡ̶oji ja ibinie ɡ̶oweenigi.\\nAnodaaɡ̶ee niɡ̶ica Jesus Cristo liotagi anele\\n6 Nige ajoini ɡ̶onioxoadipi me ɡ̶adalaki nadoneɡ̶egi inaa niweenigi, odaa jaɡ̶akamaɡ̶akaami niɡ̶ica Jesus Cristo liotagi anele, leeɡ̶odi midioka limedi mowoo notaɡ̶a aneetece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa me iwitece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, anakaa iwitece. Niɡ̶ina mowoo niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, odaa ja ɡ̶adiciagi niɡ̶ina oko ananiodi inoatawece nokododi me doletibige me yoniciwadi. 7 Pida leeditibige mikani niɡ̶ijoa latematiko niɡ̶ina laxokodipi, igaataɡ̶a aɡ̶ica jaoɡ̶ate niɡ̶inoa lotaɡ̶a, codaa aicoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Adinoniciwaɡ̶ati me ɡ̶adewiki mawii niɡ̶ica ane yocaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji micataɡ̶a niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo ane dinoniciwaɡ̶adi me diniiɡ̶axi. 8 Igaataɡ̶a niɡ̶ina me idinoniciwaɡ̶ataɡ̶a me jaoɡ̶a ɡ̶odolaadi me yoniciwadi aɡ̶ica deɡ̶eliodi me jiniboloiteenaɡ̶a, pida niɡ̶ina me idinoniciwaɡ̶ataɡ̶a me jaoɡ̶a ane yemaa Aneotedoɡ̶oji mejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a, daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a. Igaataɡ̶a ɡ̶odaxawa me jiigaɡ̶a anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a ane yemaa Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina natigide, codaa eledi ɡ̶odaxawa me inibeoonaɡ̶atege niɡ̶ica noko nigidioka limedi me ɡ̶odewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 9 Niɡ̶inoa notaɡ̶a ewi, codaa jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a inoatawece niɡ̶inoa notaɡ̶a. 10 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi me jibaaɡ̶a, codaa me jawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ina oko anodotaɡ̶atibigoɡ̶oji, leeɡ̶odi me jinakatonaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ewikegi. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yemaa me niɡ̶iniaaɡ̶iniwa Newikatitoɡ̶odi inatawece niɡ̶ina oko, codaa ewi me yewikatidi niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi.\\n11 Iiɡ̶axinaɡ̶anitece niɡ̶inoa ane jiiɡ̶axitedaɡ̶adici, codaa iiɡ̶eni niɡ̶ina oko mowo ane leeditibige mowo. 12 Jiniɡ̶ikani diɡ̶ica ane ɡ̶adotani leeɡ̶odi makaami lioneeɡ̶a. Pida awii niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi moyakadi mele moiwi aneni me ɡ̶adewiki mocaɡ̶aneɡ̶eni Ǥoniotagodi, odaa leeditibige modioteci ɡ̶adakataɡ̶a, makaami niwinigijegi niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Ele makaami niwinigijegi niɡ̶ina motaɡ̶ani, codaa anodaaɡ̶emiita eledi oko, anodaaɡ̶eni memaani eledi oko, anodaaɡ̶eni manakatoni Ǥoniotagodi, codaa anodaaɡ̶eni madowetiteloco ɡ̶adaaleɡ̶ena me yapidi. 13 Nigepaaɡ̶ejotaɡ̶awa oleetibige mawii ɡ̶adoniciwaɡ̶a malomeɡ̶enitelogo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a niɡ̶ina me yatecoɡ̶o niɡ̶idi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, eledi ele madinoniciwaɡ̶ati majacaɡ̶ati niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, codaa iiɡ̶axinaɡ̶anitece anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 14 Jinaɡ̶a domiɡ̶ikani niɡ̶ijo ɡ̶adixakedi ane yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo noɡ̶oipeketaɡ̶aloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji lowooko. 15 Ele mowoo niɡ̶inoa yotaɡ̶a, codaa adinoniciwaɡ̶ati mawiite niɡ̶inoa ane yotaɡ̶atedaɡ̶awa amanagawini inatawece oko onadi mewi madowetiteloco Aneotedoɡ̶oji loiigi.\\n16 Akamaɡ̶akaami adinoweti codaa adowetiteloco ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi. Nigidokee mawii niɡ̶ina anejitibigaɡ̶awa, odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adewikatititace, codaa me niɡ̶ina anowajipataɡ̶awa.","num_words":463,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.13,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 9 DES - Irisubure Saulo Jesu yarãre ĩhaturigʉ, - Bible Search\\nSaulo Jesucristore ĩagʉ ĩgʉre umupeonʉgapʉ\\n1Irisubure Saulo Jesu yarãre ĩhaturigʉ, “Erãre wejẽgʉra,” arĩgʉ, ĩgʉ opʉ pohrogue wapʉ. 2Erogue ejagʉ ĩgʉ gojarapũrire serẽpʉ pahia opʉre. Õpa arĩpʉ:\\n—Damasco maca maja wirigue mari buheri wirigue Jesu yarãre, ʉmare, nomere yʉhʉ erãre bocaja, ñeha dihri, Jerusaléngue aĩgãrigʉra. Iri wirigue árĩrãre yʉ erãre ñeaburipũre paperapũre yʉre goja oque, arĩ serẽpʉ pahia opʉre.\\n3Iripũre aĩtuhaja, waha, ĩgʉ Damasco pohro ĩgʉ ejabu iicʉ̃ gohra ʉmaro maja gosesiri medijuyoro ĩgʉre. 4Eropa gosesiri medijucʉ̃ ta ĩgʉ yebague mehmerejagʉ, wereniguicʉ̃ peepʉ.\\n—Saulo, Saulo, ¿duhpigʉ mʉhʉ yʉre ñero iiri? arĩro cariyoro.\\n5—Opʉ, ¿nihino ãhriri mʉhʉ? arĩpʉ Saulo.\\n—Yʉhʉ mʉ ñero iigʉ ta ãhraa arĩpʉ Jesu. Mʉhʉ yʉ mera guagʉ yʉre yʉhribigʉ, mʉ basi ta ñero tariaa, arĩpʉ Jesu Saulore.\\n6Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Saulo güiri mera naragãnijagʉ õpa serẽpipʉ:\\n—Opʉ, ¿dohpa yʉhʉ iicʉ̃ gahmeri mʉhʉ? arĩpʉ Saulo.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ õpa arĩpʉ Jesu ĩgʉre:\\n—Wahgãnʉgajaque mʉhʉ. Macague waque. Iri macague ejacʉ̃ ero majagʉ mʉ iiburire weregʉcumi mʉre, arĩpʉ Jesu Saulore.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Saulo mera majarãpʉ ĩgʉ wereniguiri dihtare peeñorã. Jesupʉre ĩabiriñorã. Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩarã güirã erã wereniguimasibiriñorã. 8Eropigʉ Saulo yebague oyadigʉ wahgãnʉgaja, ĩgʉ ĩacʉ̃ ĩgʉ cuiri deyobiriyoro. Eropirã erã ĩgʉ mojotore ñeha, Damascogue tʉã wahgã wañorã erã ĩgʉre. 9Eropigʉ ĩgʉ ʉhrenʉ gohra ne ĩabiri, babiri, ne ihribiripʉ.\\n10Eropii Jesu ĩgʉ buhegʉ Ananía waĩcʉgʉ Damasco árĩpʉ. Eropigʉ Jesu dehyoapʉ Ananíare. Eropa dehyoagʉ piyupʉ ĩgʉre:\\n—Ananía, ¿ãhriri? arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n—Ãhraa yʉ, arĩ yʉhripʉ Ananía ĩgʉre.\\n11Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu ĩgʉre werepʉ.\\n—Diaye waĩcʉri mague waque. Eropa wagʉ Juda ya wihigue Tarso majagʉre Saulo waĩcʉgʉre amaque. Ĩgʉ Goãmʉre serẽniguigʉ iicumi. 12Eropigʉ quẽro dopa ta ĩgʉ ĩarare ĩagʉ iicumi eroguere. Õpa árĩrire ĩagʉ iicumi. Mʉhʉ mʉ mojotore ĩgʉ weca duhpeo, ĩgʉ cuiri õaro wacʉ̃ ĩagʉ iicumi ĩgʉre dehyoarare, arĩpʉ Jesu Ananíare.\\n13Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Ananíapʉ õpa arĩpʉ:\\n—Opʉ, ĩgʉ mʉ yarãre õarãre Jerusalén majarãre ñero iiapʉ. Bajarã masa yʉre eropa arĩ wereama. 14Eropigʉ õre ĩgʉ árĩpehrerã mʉre umupeorãre peresu iigʉ arigʉ iiapʉ. Pahia oparã ĩgʉre eropa iidoreañorã, arĩpʉ Ananía Jesure.\\n15Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ Jesupʉ werepʉ ĩgʉre.\\n—Ĩgʉ Saulopʉ yʉ beyedigʉ ãhrimi. Ĩgʉ yaha buherire baja macari majarãre, oparãre, Israe masa sãre buhegʉcumi. 16Eropigʉ bajasuburi yahare ĩgʉ buheri waja ĩgʉ ñero tarigʉcumi. Irire ĩgʉre masicʉ̃ iigʉra. Eropigʉ waque mʉhʉ, arĩpʉ Jesu Ananíare.\\n17Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Ananíapʉ, waha eja, Saulo ĩgʉ árĩri wihigue ñaja wapʉ. Ñajaja, ĩgʉ mojotore Saulo weca duhpeo, werepʉ ĩgʉre:\\n—Acaweregʉ Saulo, mari Opʉ Jesupʉ mague mʉre dehyoadigʉ yʉre obeoami mʉ cuiri mʉ ĩaboro dopa. Espíritu Santore mʉ opaboro dopa, ĩgʉ dorediro dopa mʉ iiboro dopa yʉre obeoami mʉ pohrogue, arĩ werepʉ Ananía Saulore.\\n18Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ cuirire wai nʉtʉri dopa bejarire ĩgʉ cuirire cohrodijacʉ̃ ĩapʉ pare Saulo. Ĩgʉ eropa ĩatuhara pʉhrʉ ĩgʉ wahgãnʉgajacʉ̃ gajigʉpʉ waĩyepʉ ĩgʉre. 19Eropigʉ ĩgʉ, ĩgʉ bara pʉhrʉ turagʉ wapʉ.\\nSaulo Damascogue Jesu yare buhenʉgapʉ\\nEropii bajamenʉri Damascogue Jesu yarã mera árĩmʉripʉ Saulo. 20Eropigʉ irisubure ta ĩgʉ judio masa buheri wiri árĩgʉ, Jesu yare buhepʉ masare. “Jesu Goãmʉ magʉ ta ãhrimi,” arĩ werepʉ Saulo. 21Ĩgʉ eropa werecʉ̃ ĩarã árĩpehrerã ĩgʉre peerã ʉca wañorã.\\n—Ihĩ Goãmʉ yarãre Jesure umupeorãre ñero iidigʉ ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉ erãre ñeha, dihri, pahia oparãre odiadigʉ árĩrimi. Eropiidiagʉ õguere aridigʉ árĩrimi, arĩñorã masa ĩgʉre peerã.\\n22Erã eroparĩquerecʉ̃ Saulo güiro mariro turaro mera buhenʉgapʉ. Judio masare Damasco majarãre õaro werepʉ. “Ihĩ Jesu diaye ta Cristo marire taubu ãhrimi,” ĩgʉ arĩ werecʉ̃ erãpʉ ĩgʉre “Gʉyagʉ iimi ihĩ,” arĩmasibiriñorã ĩgʉre.\\nSaulo duhri wahgãpʉ judio masare\\n23Eropirã bajanʉri pʉhrʉ judio masa ĩgʉre wejẽdiañorã. Eropirã erã basi gamenere ĩgʉre erã wejẽburire wereniguiñorã. 24Eropirã ĩgʉre wejẽdiarã, iri maca maja disipororire ʉmʉre ñami sãre coremʉriñorã. Saulo wiricʉ̃ ĩha wejẽmorã coreñorã. Erã eropa wejẽdiaquerecʉ̃ Saulo erã wejẽdiarire masipʉ ĩgʉ mera majarã mera. 25Eropirã ñamigue Saulo buherã ĩgʉre puibu wʉari puibu mera aĩsã, iri maca maja sãriro pʉrʉpʉgue duhudijucãñorã ĩgʉre.\\nSaulo Jerusalén árĩpʉ\\n26Eropigʉ Saulo Jerusaléngue ejagʉ, erogue Jesu yarã mera ĩgʉ árĩdiaripʉ. Ĩgʉ eropa árĩdiacʉ̃ erã ĩgʉre “Jesure umupeogʉ árĩbeami ihĩ,” arĩñorã. Ĩgʉre güi árĩñorã. 27Erã eropa güiquerecʉ̃ ta Bernabépʉ ĩgʉre aĩgãpʉ Jesu ĩgʉ apinirã pohrogue. Eropigʉ Saulo mague Jesure ĩgʉ ĩarare, Jesu mera ĩgʉ wereniguirare, Damascogue güiro mariro Jesu yare ĩgʉ buhenʉgarare werepʉ Bernabépʉ. 28Ĩgʉ eropa werera pʉhrʉ Saulo erã mera ñajagʉ, Jerusaléngue erã mera árĩmʉripʉ. 29Eropigʉ ĩgʉ güiro mariro Jesu yare buhepʉ. Eropigʉ ĩgʉ judio masare Jesu yare weretarinʉgagʉ iipʉ. Erã judio masa griego masa ya wereniguirã árĩñorã. Eropirã Saulo ĩgʉ eropa weretarinʉgari waja ĩgʉre wejẽdiañorã. 30Erã eropa wejẽdiacʉ̃ ĩarã, Saulo mera majarã Jesu yarãpʉ ĩgʉre Cesareague aĩduhrigã waha wañorã. Erogue ĩgʉre sihu árĩniguiri Tarsogue obeoñorã erã ĩgʉre.\\n31Eropi árĩpehrerogue Judea yebague, Galilea yebague, Samaria yebague Goãmʉ yarã õaro árĩmʉriñorã. Irisubure ne masa ñero iibirimʉriñorã erãre. Eropirã õaro buheñorã erã. Eropirã erã Goãmʉre gʉhyadiaro ĩañorã. Espíritu Santo erãre ĩgʉ itamucʉ̃ erãpʉ Jesure umupeorã bajarã wañorã.\\nPedro Eneare õagʉ wacʉ̃ iipʉ\\n32Eropii Pedro árĩpehreri macarigue wagʉ, Jesu yarã Lida majarã pohrogue sãre ejapʉ ĩgʉ. 33Erogue ejagʉ Enea waĩcʉgʉre bocajapʉ. Enea dʉpʉ bʉhadigʉ árĩgʉ, ocho bojori gohra erã pũtãpidi oyamʉripʉ.\\n34Eropigʉ Pedropʉ ĩgʉre õpa arĩpʉ:\\n—Enea, Jesucristo õagʉ árĩcʉ̃ iimi mʉre. Wahgãnʉgajaque. Mʉre pũtãpira gasirore amuque, arĩpʉ Pedro ĩgʉre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ wahgãnʉgaja waha wapʉ. 35Eropirã árĩpehrerã Lida majarã, Sarón majarã ĩgʉre ĩarã, erã erã ñeri iirare duhu, Jesure umupeonʉgañorã.\\nDorca waĩcʉgore masupʉ Pedro Jesu turari mera\\n36Eropii Jope waĩcʉri macague Jesure umupeogo Tabita waĩcʉgo árĩpo. Igo waĩ Tabita griego ya wereniguiri mera Dorca ãhraa. Igo õarire iigo baja omʉripo masare. 37Eropigo irisubure igo dorecʉ wahgũ, sĩria wamʉripo. Igo sĩricʉ̃ ĩarã, erã igo dʉpʉ mʉrarore õaro coe, ʉmaro maja taribugue apiñorã igore. 38Lida waĩcʉri maca Jope pohrogue árĩyoro. Ero eropa árĩcʉ̃ Jesure umupeorã Jope maca majarã Pedro Lidague ĩgʉ árĩcʉ̃ peebeoñorã. Eropa peebeorã perã ʉmare obeoñorã Pedro pohrogue. Ĩgʉ pohrogue ejarã wereñorã Pedrore erã.\\n—Yojaro mera waque gʉa árĩrogue, arĩ wereñorã erã.\\n39Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ erã mera waha wapʉ ĩgʉ. Erogue ĩgʉre erã aĩ ejara pʉhrʉ ʉmaro maja taribugue sĩridigo pohro aĩmʉria wañorã ĩgʉre. Pedro árĩcʉ̃ ĩha árĩpehrerã wapeweyarã nome orerã ĩgʉ pohro ejanʉgamʉriñorã. Tabita erã mera árĩnigogue baja suhrire iibasamʉripo. Eropirã erã igo eabasara suhri mʉrare ĩhmuñorã Pedrore. 40Pedro erãre iri taribugue árĩrãre wiriadorepʉ. Erã wiriara pʉhrʉ ĩgʉ mereja, Goãmʉre igore serẽbasapʉ. Eropigʉ igo dʉpʉ mʉrarore maji ĩha,\\n—Tabita, wahgãque, arĩpʉ ĩgʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta igopʉ ĩha wahgũ, Pedrore ĩha, wahgã doajapo. 41Igo eropa wahgã doajacʉ̃ ĩha, ĩgʉ igo mojotore ñeha tarawahgũ nugupʉ igore. Eropigʉ ĩgʉ ero majarãre Jesu yarãre, wapeweyarãre sihubeo, igore ojocarigore wiapʉ erãre. 42Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ árĩpehrerã Jope majarã irire masirã bajarã masa Jesure umupeonʉgañorã. 43Pʉhrʉ Jopegue Simo waimʉrã gasirire amugʉ mera bajanʉri Pedro ĩgʉ mera árĩpʉ.","num_words":1034,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 11 BSNNT - To bajiri, “Cristo ĩ - Bible Search\\n1To bajiri, “Cristo ĩ bajiñariarore bajiro yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. To bajiri mʉa quẽne, yʉ bajiñarũgũsere tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõro yirũgũroti ñaja.\\nRẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã, rõmia ĩna bajiroti queti\\n2“Jediro yʉ gotimasiocatire masiritimenane, ajitirʉ̃nʉcõa ñarãja mʉa”, yivariquẽnaja yʉ. 3To bajiro yigʉ ñaboarine, gajeye mʉare gotimasioaja yʉ. Rẽjacõari, Diore mʉa rʉ̃cʉbʉose, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, mʉare yigotigʉ yaja yʉ: Tocãrãcʉre rotigʉ ñari, mani rʉjoare bajiro bajiami Cristo. To bajirone bajiaja rõmia manajʉa cʉtirãre. Ĩna manajʉa, ĩna rʉjoare bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rotirã ñari. To bajirone bajiaja Cristore quẽne. Ĩ jacʉ, ĩ rʉjoare bajiro bajigʉmi, ĩre rotigʉ ñari. 4To bajiro ti bajijare, rẽjariavijʉ, rʉjoa jeoriarori jeocõari, Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãma. 5Rõmiajʉama, ĩna rʉjoa jeoriarori jeomenane Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, ĩna manajʉre rʉ̃cʉbʉomena yirãma. Ĩna rʉjoa jeoriarori ĩna jeobetijama, joa suagoriarãre bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rʉ̃cʉbʉomena ñari. 6To bajiro ti bajijare, “Rõmia manajʉa cʉtirã ĩna rʉjoa jeoriarorire ĩna jeorʉabetijama, ĩna joare suagoroti ñaja”, mʉare yaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, “Bojoneose ti ñajare, rʉjoa jeoriarorire jeoato” yigʉ yaja. 7To bajiri ʉ̃mʉa, Diore ĩna sẽnijama, ĩ ocare ĩna gotijaquẽne, rʉjoa jeoriarorire jeobetiroti ñaja, “Yʉre rotibosacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñari. Rõmiajʉama, “Ʉ̃mʉare rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeorio ñaamo. 8Rõmio gõarore ãmicõari, ʉ̃mʉre rujeobesumi Dios. Ʉ̃mʉ gõarojʉare ãmicõari, rõmiore rujeomasiñumi Dios. 9“Rõmiore ejarẽmoato” yigʉ me, ʉ̃mʉre rujeomasiñumi Dios. Rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ejarẽmoato yigʉ, rujeomasiñumi. 10To bajiro bajimasire ti ñajare, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã, rʉjoa jeoriarori ĩna jeojama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Dios ĩ bojarore bajiro yama, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã”, yiĩavariquẽnarʉarãma ángel mesa. 11Ʉ̃mʉare quẽne, rõmiare quẽne rujeoyumi Dios. Rõmia ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama ʉ̃mʉa. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama. 12Ʉ̃mʉ gõarone rõmiore Dios ĩ rujeomasirio so ñaboajaquẽne, ʉ̃mʉa, rõmia sʉorine ĩna ruyuase ti ñajare, “Gãmerã ejarẽmoroti ñaja”, yaja mani. To bajicõari, mani jediro ñaja Dios ĩ rujeoriarã.\\n13Mʉa masune quẽnaro tʉoĩamasiña. “Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã quẽne, rʉjoa jeoriarori jeomenane rõmia ĩna yiñajama, quẽnabeaja”, yimasirãja mʉa. 14“Ʉ̃mʉa yoese ĩna joa cʉtijama, bojoneose ñaja”, yitʉoĩaja mani. 15Rõmiajʉarema, “Yoese joa cʉtirã ñaama”, yitʉoĩaja mani. “Ĩna joa ĩna rʉjoarire bʉase ñato” yigʉ, Dios ĩ cũmasire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani, rõmiare. To bajiri yoese ĩna joa cʉtijama, variquẽnaama rõmia. 16Sĩgʉ̃ri to bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro me bajiaja” ĩna yijama, “Ñajediroana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajise rĩne gotirũgũaja yʉa, mʉare yʉ gotiri vãmere”, ĩnare yigotiroti ñaja.\\nCristo ĩ batʉsare boserʉ̃mʉre bañarã ĩna rʉ̃cʉbʉobetire queti\\n17Rẽjacõari, mʉa basere tʉoĩavariquẽnabeaja yʉ. “Rẽjacõari bato mani” mʉa yibetijama, quẽnacõaboriaroja. 18“Rẽjaboarine, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, ricatitubuari rujicõari, gãjerã rãca oca josaama”, yire queti ajiaja yʉ, mʉare. Ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare, “To bajirone bajirãma”, mʉare yaja yʉa: 19“Mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca mani rujijama, ‘Ĩna ñaama Dios oca quẽnaro masirã’ manire yirʉarãma”, yitʉoĩarãja mʉa. 20Ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Cristo ĩ batʉsarere tʉoĩacõari bato mani” mʉa yiboase, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãja. 21Mʉa juavarere gãjerãre yumenane, bajeocõarãja mʉa. To bajiri jairo barã, to yicõari, idimecʉrã mʉa ñaboajaquẽne, mʉa bero ejarã sĩgʉ̃ri bare mana ñari, ñiorijacõa ñarãma. To bajiro yirã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, mʉa bero ejarã rãca baba cʉtimasiña manoja mʉare. 22Viri cʉtirã ñarãja mʉa. Mʉa ya virijʉne bare ba, idi, mʉa yijama, quẽnaja. To bajiro mʉa yibetijama, gãjerã bare cʉomenare rojose yiĩorã yirãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterã ñari, ¿to bajiro yatique mʉa? “‘Bare cʉomenare quẽnaro yaja mʉa’ yato Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yibeaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, rojose masu yirã yirãja mʉa.\\nMani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti\\n(Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20; Lc 4.1-7)\\n23-24Adi mʉare yʉ gotimasiose, mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti ñaja. Yʉre ĩ goticati, to yicõari, mʉare yʉ gotirẽtocati ñaja. Ado bajiro bajiaja: Mani ʉjʉre Judas ĩre ĩ ĩsirocaroto rĩjoro, panre ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yisẽniñuju Jesús. To yigajano, panre mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajise gotiyuju ĩ: “Ti ñaja yʉ rujʉri. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja”, ĩnare yigotiyuju. 25To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús quẽna: “Adi ñaja tirʉ̃mʉana, ‘Rojose mani yirere masirioato’ yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, ‘Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja”, ĩnare yiyuju Jesús. 26Ĩ rotiriarore bajirone mani bajama, mani idijaquẽne, yiĩorũgũroti ñaja, “Manire rijabosayumi mani ʉjʉ” yirã. Ĩ tudiejarojʉ to bajiro yitʉjarʉarãja mani.\\n27To bajiri, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, panre ba, to yicõari, ʉye ocore idi, yiboarine, rʉ̃cʉbʉobeti rãca ĩ yijama, Cristore rʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi. “Cristo ri'i, ĩ rujʉri quẽne, ñie vaja mani ñaja” yigʉ yigʉmi. 28To bajiri panre mani baroto rĩjoro, to yicõari, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore yigoticõari, panre ba, ʉye ocore idi, yiroti ñaja. 29To bajiro yibecʉrema, Cristo manire ĩ rijabosare quẽnaro ĩ tʉoĩabetijare, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios. 30To bajiro ti bajijare, jãjarã ñarãja mʉa rijaye cʉtirã. Gãjerãma, bajireacoana, bajireamena quẽne ñarãja mʉa. 31Cristo manire ĩ rijabosarere quẽnaro tʉoĩacõari, to yicõari, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore mani yigotijama, rojose manire yibetirʉcʉmi Dios. 32Rojose mani yise sʉori rojose Dios manire ĩ yijama, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ajimena rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãma” yigʉ yigʉmi.\\n33To bajiri yʉ mairã, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare tʉoĩacõari panre barã, to yicõari ʉye ocore idirã mʉa rẽjajama, gãjerãre yucõari, ĩna ejajediro baba. 34Mʉa rẽjaroto rĩjoro, mʉa ñiorijajama, mʉa ya virijʉ mʉa bajama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, no yigʉ rojose mʉare yibecʉmi Dios.\\nMʉa tʉjʉ ejacõari, gajeye quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ.","num_words":915,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 5 BSNNT - To ĩ yiro bero, jud'io masa ĩna - Bible Search\\nMicagʉ̃re Betzata ʉtara tʉjʉ ñagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti\\n1To ĩ yiro bero, jud'io masa ĩna bajimasirere tʉoĩacõari, boserʉ̃mʉ ti ejajare, Jerusalénjʉ yʉare ũmato vacami Jesús. 2Ti macana ĩna vajanare, “Sãjaroma ĩna” yirã, ĩna matagãniriacʉ̃ni soje, Oveja vãme cʉti soje ñacajʉ ti. Ti soje tʉre ñacajʉ masa ĩna guarita. Hebreo ocama Betzata vãme cʉticajʉ tira. Tira tʉre cojomocãrãca viriaca sitane ĩna veariaviriaca ñacajʉ, rijaye cʉtirã ĩna cũñariviriaca. 3Tojʉre jãjarã ñacama rijaye cʉtirã. Caje ĩamena, rujasagueri vana, micarã quẽne, to cũñacama. Tira oco ti saberotire yurã, bajicũñacama ĩna. 4Dios tʉagʉ, ángel, tocãrãcaji tirajʉre ĩ ejarone, tira oco saberũgũñuju ti. To ti bajirone, no bojagʉ rijaye cʉtigʉ, varocaroasʉogʉ rĩne guaro catirũgũñuju ĩ. 5Tojʉ rijaye cʉtirã vatoajʉ ñacami sĩgʉ̃ treinta y ocho cʉ̃mari rijañar'i. 6Ĩ cũñaro ĩacõari, yoaro ĩ cũñarũgũrere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacami Jesús:\\n—¿Quẽna tudicati quẽnaejacoarʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús.\\n7To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami:\\n—Sĩgʉ̃jʉama oco ti saberone yʉre ãmiroñuagʉ̃ maami. Tocãrãcaji oco ti sabero, gãjerãjʉa rĩne yʉ rĩjoro ñuñaveocõarũgũama ĩna —ĩre yicami, Jesúre.\\n8To bajiro ĩ yirone,\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Mʉ cũñaritore ãmiña. To yicõari, vasa —ĩre yicami Jesús.\\n9To ĩ yirirĩmarone, quẽnaro catiquẽnagʉ̃ ñacoacami ĩ yuja. Ĩ cũñaritore ãmi, vasʉocami yuja. Tirʉ̃mʉ ñacajʉ jud'io masa yʉa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ. 10To bajiri ĩ cũñaritore ĩ gaja vato ĩacõari, ado bajiro ĩre yicama jud'io masa ʉjarã:\\n—Yucʉma ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja. To bajiri mʉ cũñaritore gajabesa mʉ. To bajiro mʉ yijama, moare ñaja ti —ĩre yicama sĩgʉ̃ri, Jesús ĩ catiocacʉre.\\n11To bajiro ĩna yiro, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús ĩ catiocacʉ:\\n—Yʉre catiogʉ, “Mʉ cũñaritore ãmiasa”, yʉre yimi —ĩnare yicami.\\n12To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n—¿Ñimʉ ñari, “Mʉ cũñaritore ãmiasa” mʉre yigʉma? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.\\n13To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩaboajaquẽne, tojʉre jãjarã masa vatoajʉ Jesús ĩ vayayicoajare, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotimasibeticami. 14Tijʉ bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉa ñaro, rijarʉ̃mʉri cʉtir'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús quẽna. Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Ajiya. Quẽnaro quẽna tudicaticoajʉ mʉ. Quẽna gãme rojose yibesa, “Bʉtobʉsa rojose tãmʉorobe” yigʉ —ĩre yicami Jesús.\\n15To bajiro ĩ yiro bero micase rijaye cʉtiboacacʉ, ĩre sẽniĩaboariarã tʉjʉ ejacõari, “Jesúne ñaami, yʉre catiogʉ”, ĩnare yigotiyumi ĩ. 16To bajiri ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre micaboacacʉre Jesús ĩre ĩ catiocatore bajiro gãjerãre to bajirone ĩ yirũgũjare, josari ĩ tãmʉorotire yirã, ĩre rojose yisʉyacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. 17“Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, masare ĩ catiose vaja, rojose tãmʉoato ĩ” yirã ĩna ñaboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yicami Jesújʉama:\\n—Masa rijaye cʉtirãre catiotʉjabecʉ ñaami Dios, yʉ jacʉ. To bajiri ĩnare catiotʉjabeaja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús.\\n18“Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre Dios ĩ moarotibetiboajaquẽne, moami Jesús”, ĩre yijũnisinicama jud'io masa ʉjarã, ĩre sĩarʉarã. To yicõari, “Dios ñaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicõari, “‘Diore bajiro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ yigʉ yami”, yicama ĩna. To bajiro yirã ñari, bʉtobʉsa jũnisinirã ñari, ĩre sĩarʉa tʉoĩacama ĩna.\\n“Dios macʉ ñari, ĩ rotirore bajiro yimasiaja yʉ”, Jesús ĩ yire\\n19To bajise ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Dios macʉ ñari, yʉ bojase yibeaja yʉ. Yʉ jacʉ ĩ yisere ĩacõari, ĩ yirore bajirone yaja yʉ. Jediro yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ quẽne ĩ macʉ quẽne, to bajirone yaja. 20Yʉ jacʉ yʉre maiami. Yʉre maigʉ̃ ñari, jediro ĩ yisere yʉre ĩoami. Adirʉ̃mʉriaye rẽtoro josasere yʉre yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yisere yʉ yiĩosere ĩacõari, no yimasibetirʉarãja mʉa quẽne, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 21Bajireariarãre catiorũgũami yʉ jacʉ. To bajiri yʉ, ĩ macʉ quẽne, ĩ yirũgũrore bajirone yirũgũaja yʉ, no yʉ bojarãre. 22Masa rojorãre beserocʉ me ñaami yʉ jacʉ. “Ĩnare beserocʉ ñaja mʉ”, yʉre yicami. 23To bajiro yʉre yicami, ĩre quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajirone yʉre quẽne “Yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉobecʉma, yʉ jacʉre, yʉre cõacacʉre quẽne yirʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.\\n24To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro goticami Jesús:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉ ocare ajicõari, yʉre cõacacʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. Ĩ ũgʉ̃rema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõabetirʉcʉmi Dios. 25Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri bajirotirene mʉare yaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉmenama, bajireariarãre bajiro bajirãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉomena ñari. To bajiboarine Dios macʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri. Ĩnajʉare, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ. 26Masare yʉ jacʉ ĩ catiorũgũrore bajiro yʉre ĩ catioroticati ñajare, ĩ catisere ĩnare ĩsimasiaja yʉ. 27To yicõari, Dios macʉ ñaboarine, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, masa vatoajʉ ñar'i yʉ ñajare, “Masare besemasirʉcʉja mʉ”, yʉre yicami yʉ jacʉ. 28To bajiro yʉ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩabesa mʉa. Bajireariarã jediro ĩnare yʉ jiro, ĩna ajijedirotirʉ̃mʉ ejarʉaroja. 29To cõrone yʉ jisere ajicõari, yʉ tʉjʉ ejajedirʉarãma ĩna, tudicatiana yuja. Yʉ tʉ ejacõari, quẽnaro yirũgũriarãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna. Rojose yirũgũriarãrema rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ yuja —ĩnare yigoticami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.\\n“Ado bajiro yʉre ĩna yire sʉori, ‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami’ yʉre yimasiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti\\n30Quẽna ado bajiro ĩnare goticami Jesús:\\n—Yʉ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉ. Yʉre cõacacʉ ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃ ñari, masare rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre yʉ ĩabesejama, quẽnaro riojo yaja yʉ. 31“To bajiro yigʉ ñaja yʉ” yʉ masurione yʉ yijama, “Socʉ yami”, yʉre yiroti ñaboroja. 32To bajiboarine, ñaami sĩgʉ̃, yʉre gotibosagʉ. Yʉre ĩ gotibosase, quẽnaro riojo ñaja ti. 33Gãji quẽne, “Ĩne ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yʉre yigotibosayumi, Juan, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩ tʉjʉre mʉa ejarẽmorimasare sẽniĩaroticõañuja mʉa. Quẽnaro riojo mʉare cʉdiyumi. 34“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'ire yʉre ĩ gotibosajaquẽne, yʉre ĩ gotibosabetijaquẽne, no yibeaja ti, yʉre, Dios ĩ cõacacʉ ñari. Juan yʉre ĩ gotibosarere mʉare gotiaja yʉ, tire ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vabetirotire bojagʉ ñari. 35Sĩabusuocõari quẽnaro riojo ĩamasire ñaja. Tire bajirone bajicami Juan, quẽnaro riojo yʉre gotibosacacʉ ñari. Ĩre ajivariquẽnañuja mʉa maji. 36To bajiro mʉare yiboarine, “Sĩgʉ̃ ñaami yʉre gotibosagʉ” yʉ yijama, Juanre tʉoĩagʉ̃ me yaja yʉ. Juan yʉre ĩ gotibosacati rẽtoro ñamasuse ñaja. Tima ĩaĩañamanire mʉare yʉ yiĩorũgũse, yʉ jacʉ yʉre ĩ rotise ñaja. Tire ĩacõari, “Socʉ me yami. Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama masa. 37-38Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ, yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami. Ĩ cõacacʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩre ajimena, to yicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉmena ñaja mʉa.a 39-40Dios ocare masa ĩna ucamasirere bʉto buerũgũboaja mʉa, “Ti ocare mani buejama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mani rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” yirã. To bajiboarine yʉ bajiserene mʉare ti gotiboajaquẽne, yʉre ajirʉabeaja mʉa. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mʉa rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũborãja mʉa.\\n41“Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. 42Mʉa tʉoĩasere ĩamasiaja yʉ. To bajiri, “Diore mairã me ñaja mʉa”, mʉare yimasiaja yʉ. 43Yʉ jacʉ yʉre ĩ roticõajare, adojʉ vadicajʉ yʉ, mʉare gotimasiogʉ̃. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. No bojagʉ, Dios ĩ cõabecʉrema, “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ ĩ vadijama, ĩjʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. 44Mʉa masune quẽnase gãmerã yirʉ̃cʉbʉorere bojarũgũaja mʉa. Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. To bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnase manire yato Dios” yirã, no bojase mʉa yirotire yitʉoĩabetirũgũaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. 45Yʉ jacʉ tʉjʉre mʉa ejaro, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbeticama”, mʉare yigotiyirobetirʉcʉja yʉ. Moisés ñamasir'ine ñaami to bajisere mʉare yigotiyirogʉ. “Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere quẽnaro mani ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ varʉarãja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. 46To bajiboarine yʉ bajirotirene ucamasiñumi Moisés. To bajiri ĩ ucamasirere mʉa ajitirʉ̃nʉmasucõajama, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉborãja mʉa. 47Ĩ ucamasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena ñari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.","num_words":1187,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 8 BSNNT - Yʉa mairã, gajeyere mʉare gotigʉ - Bible Search\\n“Maioro bajirãre variquẽnase rãca ejarẽmojama, quẽnaja”, yire\\n1Yʉa mairã, gajeyere mʉare gotigʉ yaja: Adoana, Macedonia sitanare, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, Dios, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yise sʉorine quẽnaro ĩna yicati queti mʉare gotigʉ yaja. 2Bʉto rojose tãmʉoboarine, variquẽnase rãca Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñaama. To bajicõari, jairo gãjoa cʉomena ñaboarine, gãjerãre ejarẽmorʉarã, ĩna cʉose cõro juarẽoñuma. 3Ĩna cʉoro cõro ĩsicama. Bajibeaja. “Ĩsiecorʉarãma ĩna” yiboariaro rẽtobʉsaro ĩsiecocama. Ĩacajʉ yʉ, to bajiro ĩna yiro. 4Ĩnare yʉ sẽnibetiboajaquẽne, ado bajiro yʉre yicama: “Jerusalén macana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre bʉto ejarẽmorʉaja yʉa. To bajiri adi gãjoa yʉare juabosa vacõari, mʉa ĩsijama, bʉto quẽnarʉaroja”, yʉare yicama. 5Yʉa tʉoĩaboacato rẽtoro quẽnaro, ado bajiro yicama: “Mʉ bojarore bajiro yirʉaja yʉa”, Diore ĩre yisẽni gajanocõari, “Ĩ bojarore bajiro mʉare cʉdirʉarãja”, yʉare yicama. 6To bajiri, “Adoana Macedonia sitana ĩna juarẽoriarore bajiro, mʉa, Corinto macana quẽne mʉa yijama, quẽnarʉaroja” yitʉoĩacõari, mʉare gãjoa juarẽorotisʉor'ire Titore tudivarotiaja yʉa. “Tojʉ vacõari, gãjoa ĩna juarẽorere juarẽojeoba mʉ”, ĩre yaja yʉa. 7Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. To bajiri ĩ ocare quẽnarobʉsa gotimasiaja. To bajicõari, ĩna rẽtobʉsaro yʉare mairã ñari, ĩna rẽtobʉsaro Dios ĩ bojarore bajiro yʉare ejarẽmo variquẽnarã ñaja. To bajiri, maioro bajirãre quẽne tʉoĩamaicõari, gãjerã ĩna cõase rẽtoro gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja.\\n8To bajiro mʉare yʉ yijama, rotigʉ me yaja yʉ. “Tire ajicõari, maioro bajirãre gãjerã ĩna ejarẽmo variquẽnase rẽtoro ĩnare ejarẽmo variquẽnato mani” mʉa yirotire bojagʉ, adi sitana quẽnaro ĩna yicatire mʉare gotibʉ yʉ. To bajiro mʉa yijama, “Socarã mene maioro bajirãre mairã ñaja yʉa” yirã, yirãja mʉa. 9Mani ʉjʉ, Jesucristo, ado bajiro quẽnaro manire ĩ yire ñajare, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare: Manire ĩamaicõari, ĩ rijabosarere masiaja mʉa. Diorãca jediro cʉogʉ ñaboarine, manire ĩamaigʉ̃ ñari, adigodojʉre vadicõari, maioro bajigʉ ñacoasuju ĩ. To bajiro bajiyuju, Diorãca quẽnaro ñacõari, ñiejʉa manire rʉyabetirotire yigʉ.\\n10Mʉare rotibetiboarine, quẽnaro mʉa ñarotire bojagʉ ñari, yʉ tʉoĩasere ado bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ: Rĩjoroaga cʉ̃mare quẽne, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmorʉa tʉoĩasʉoyuja mʉa. To yicõari, gãjoa juarẽosʉoyuja mʉa. 11To bajiri, “Maioro bajirãre mani ejarẽmorʉa tʉoĩavariquẽnasʉocatore bajirone juarẽojeocõato mani”, yivariquẽnaña. Ĩna ĩsiro cõrone juarẽocõari, cõaña. 12“Jairo mani ĩsibetijama, ĩavariquẽnabecʉmi Dios”, yitʉoĩabesa. Jairo cʉorã, mojoroaca cʉorã quẽne, mani ĩsimasiro cõro mani ĩsivariquẽnajama, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios.\\n13“Maioro bajirãre ejarẽmoña” yʉ yijama, “Cõajeocõaña” yigʉ me yaja yʉ. “Maioro bajirãre gãjoa cõajeocõari, maioro bajiya mʉa” yigʉ me yaja. 14“Cristore ajitirʉ̃nʉrã, nijʉane maioro bajirã manicõato” yigʉ yaja. Adirʉ̃mʉrirema mʉa ñaja jairo cʉorã. To bajiri, “Maioro bajirã ñaama ĩna” yire quetire ajicõari, gãjoa ĩnare mʉa cõajama, quẽnarʉaroja. To bajiri, ĩna quẽne, maioro mʉa bajise quetire ajicõari, mʉare ejarẽmorʉarãma. To bajiri ñiejʉa rʉyabetoja ĩnare, mʉare quẽne. To bajiro mani yijama, cojoro cõro cʉorã ñarʉarãja mani jediro. 15To bajiro mani yijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro cʉdirã yirʉarãja mani. “To bajirone bajirʉaroja”, yiucamasiñumi Moisés, israelita masa ĩna juarẽoro bero, cojoro cõro cõĩacõari, ĩna ĩsibatomasire ñajare. Ado bajiro gotiaja: “Jairo juarẽoriarã ñaboarine, ĩna bojaro rẽtoro bʉjabeticama ĩna. Gãjerãma, mojoroaca juarẽoriarã ñaboarine, ĩna bojaro cõro bʉjacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire.\\n“Mʉa tʉjʉ Tito mesare cõagʉ̃ yaja”, Pablo ĩ yire queti\\n16Mʉare tʉoĩamaicõari, bʉto yʉ ejarẽmorʉaro cõro mʉare ejarẽmorʉami Tito quẽne. “To bajiro tʉoĩato ĩ” yigʉ, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. 17“Corinto macanare quẽna mʉ ejarẽmogʉ̃ vajama, quẽnarʉaroja” yʉa yisẽniĩasere ajicõari, bʉto variquẽnami Tito. Mʉare bʉto ejarẽmorʉagʉ ñari, “Yʉre mʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne, yʉ masu yʉ tʉoĩase rãca, ‘Yucʉne varʉcʉja’ yitʉoĩamʉ yʉ”, yʉare yimi.\\n18Tito rãca varocʉre, yʉa maigʉ̃re cõaja yʉa. Ĩ ñaami, manire bajirone Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Cristo oca quẽnasere quẽnaro gotirẽtobumasigʉ̃”, ĩna yirʉ̃cʉbʉogʉ ñaami. 19Cristo ocare quẽnaro gotirẽtobugʉ rĩ me ñaami. Adoana, Macedonia sitana, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari rẽjarũgũrã, “Gãjoa manire juabosarãre ejarẽmorʉcʉmi” yirã, ĩna besecacʉ quẽne ñaami. Ti gãjoa, maioro bajirãre yʉa ĩsiroti sʉorine, “Maioro bajirãre quẽnaro ejarẽmo variquẽnarã ñaama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩarʉarãma masa. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore rʉ̃cʉbʉorʉarãma. 20“Pablo mesa ĩna masune ĩna yireajare, gãjoa ejabetoja” ĩna yigõjarotire bojamena ñari, yʉare baba cʉtirocʉre ĩre bojacajʉ yʉa quẽne. 21“Quẽnaro yama” Dios ĩ yiĩavariquẽnase rĩ mere bojaja yʉa. Masa quẽne, to bajise ĩna yiĩavariquẽnasere bojaja.\\n22To bajiri, gãjire cõaja yʉa, Tito mesa rãca. Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mani yʉ ñaami ĩ quẽne. Ĩre ĩamasirã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasiaja yʉa. Cojoji rʉyabeto quẽnaro ejarẽmo variquẽnarũgũami. To bajicõari, “Corinto macana quẽnaro cʉdiama ĩna” Tito ĩ yisere ajicõari, bʉtobʉsa mʉare ejarẽmorʉami. 23To bajiri Tito, to yicõari, ĩ babarã jʉarã ñaama, mʉa tʉjʉ yʉa cõarã. Jẽre Titore ĩre masirãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ baba, “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato” mʉare yigʉ, yʉ rãca moarũgũgʉ̃. Gãjerã jʉarã, Titore baba cʉti vana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ñaama ĩna quẽne. “Quẽnaro yirã ñaama” adi macariana ĩna yiĩarã, mʉa tʉjʉ ĩna cõarã ñaama. Quẽnaro ĩna yise sʉorine Cristore quẽnabʉsaro rʉ̃cʉbʉoama masa, adi macariana. 24Mʉa tʉjʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yiba. “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñaama Corinto macana” yaja yʉa, adi macarianare Tito mesare cõarãre. To bajiri ĩnare quẽnaro mʉa yijama, “Riojo yama Pablo mesa”, yirʉarãma ĩna.","num_words":801,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti COLOSENSES 4\\n1 Moarimasa ʉjarãre, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉare moabosarimasare quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. Ĩne ñaami mʉa yise jedirore sẽniĩarocʉ.\\n2 Mʉa jedirore gotigʉ yaja yʉ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽnirũgũroti ñaja. To yicõari, ĩ yirẽmosere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yirũgũroti ñaja. 3 Yʉare quẽne ado bajiro sẽnibosarũgũña mʉa: “ ‘Cristo oca masa ĩna masibeticatire Pablo mesa gãjerãre gotimasiocudiato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, ĩre yisẽnirũgũña mʉa. Tire gotimasiogʉ̃ ñari, tubibe ecoaja yʉ. 4 Quẽnaro riojo yʉ gotimasiorotire yirã, Diore sẽnirũgũña mʉa. To bajirone yicõa ñaroti ñaja yʉre.\\n5 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca mʉa ñajama, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiñarã, cojorʉ̃mʉ gotimenane, ñabesa. Tocãrãcarʉ̃mʉ Cristo ocare ĩnare gotimasiocõa ñaña. 6 Ĩnare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, gotiya. To bajiro yicõari, mʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaro cʉdimasirʉarãja mʉa.\\nPablo ĩ gotitʉsare queti\\n7 Adojʉ yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, T'iquico vãme cʉtigʉ ñaami. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉ bajise queti mʉare gotirʉcʉmi. Yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃, to yicõari, mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami. 8 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, mʉa tʉjʉ ĩre varotibʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, yʉa bajise quetire gotirʉcʉmi. Tire ajivariquẽnarʉarãja mʉa. 9 Ĩ rãca, mani maigʉ̃, Onésimo vãme cʉtigʉ mʉa ya macagʉre quẽne, varotibʉ yʉ. Quẽnaro yʉare ejarẽmorũgũmi ĩ quẽne. Ĩ rãca ñacõari, yʉa bajirũgũse jedirore gotirʉarãma.\\n10 Adojʉ tubiberiavijʉ yʉ rãca ñagʉ̃ Aristarco vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Bernabé tẽñʉ, Marcos vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami. “Mʉa tʉjʉ ĩ ejacoajama, ĩre quẽnaro yiba”, mʉare yiucacõacajʉ yʉ, jẽre. 11 Jesús Justo vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami. Jud'io masa vatoajʉre adocãrãcʉne ñaama, yʉ yarã, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Cristo ocare yʉ rãca gotimasiocudirã. Yʉre bʉto ejarẽmorũgũama. 12 Mʉa ya macagʉ, Cristo ĩ bojasere yigʉ, Epafras vãme cʉtigʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro rĩne mʉa yirotire yigʉ, cojoji me Diore mʉare sẽnibosarũgũami. 13 Mʉare, mʉa tʉanare quẽne, Laodicea macanare, Hierápolis macanare quẽne bʉto tʉoĩamaigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare sẽnibosarũgũami. To bajiro ĩ yirũgũsere ĩagʉ̃ ñari, mʉare gotiaja yʉ. 14 Ʉco yirimasʉ, Lucas vãme cʉtigʉ, yʉa maigʉ̃ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Demas vãme cʉtigʉ quẽne, to bajirone yami.\\n15 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Laodicea macana, “Quẽnato ĩna”, yaja yʉ. Ninfa vãme cʉtigore quẽne “Quẽnato”, yaja. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, so ya vijʉ rẽjarũgũrãre quẽne, “Quẽnato”, yaja yʉ. 16 Adi papera rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ĩajeoro bero, Laodicea macana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩsirã vaja mʉa, “Ĩna quẽne ĩato” yirã. To yicõari, ĩnare yʉ papera cõacatijʉare juacõari, ĩama mʉa quẽne. 17 Arquipo vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre gotiya: “Mani ʉjʉ Jesucristo mʉre ĩ rotirere quẽnaro yijeoroti ñaja”, ĩre yigotiya.\\n18 Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ. Adojʉ yʉ tubibe ecosere masiritibeticõari, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa. Yʉ quẽne, Diore sẽnigʉ̃, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnase ĩnare cõarũgũña mʉ”, ĩre yisẽniaja yʉ.","num_words":442,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gálatas 2 BSNNT - Jerusalénjʉ yʉ vacato bero, jʉaãmo - Bible Search\\n1Jerusalénjʉ yʉ vacato bero, jʉaãmo cõro, gʉbo babari jẽnituari cʉ̃mari bero, Jerusalénjʉ vacajʉ yʉ quẽna, Bernabé rãca. To yicõari, Tito vãme cʉtigʉre ji vacajʉ yʉ. 2Dios ĩ ejarẽmose rãca, “Tojʉ varoti ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, vacajʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃ri, “Ñamasurã ñaama” ĩna yirʉ̃cʉbʉorã rãca rĩne rẽjacõari, goticajʉ yʉ. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ”, ĩnare yigoticajʉ. “Riojo masu ĩnare gotimasiorũgũgʉ̃mi Pablo” ĩna yiajimasirotire yigʉ, to bajiro ĩnare yicajʉ. “Tire ĩna ajimasibetijama, yʉ gotimasiocana quẽne, quẽnaro Dios ĩ yisere ajimasibetirʉarãma ĩna quẽne” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajise goticajʉ yʉ. 3Tire ajicõari, yʉ gotirore bajirone tʉoĩacama ĩna quẽne. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Dios yarã ñaja yʉa; to bajiri ĩre cʉdirona ñaja” yirã, jud'io masa circuncisión yiadire ti ñaboajaquẽne, yʉ rãcagʉ Titore ĩre yirotibeticama ĩna yuja. To bajiro ĩre yirotibeticama, Tito, jud'io masʉ me ñari, circuncisión yiyamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne. 4Gãjerãma, “¿No bajiro yati Cristore ajitirʉ̃nʉrã? ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdiati ĩna?” yiĩarã, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yʉare yitocõari, rẽjacama ĩna. “Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama. To bajiro ĩna tʉoĩacatore bajiro yʉa yitʉoĩarotire bojaboacama. To bajiri yʉa rãca rẽjacõari, “Titore circuncisión yiya”, yiboacama ĩna. 5To bajiro ĩna yiboajaquẽne, cojo vãme yʉare ĩna goticatore bajiro ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro manire ĩ yise queti, mavisiare mano, riojo Pablore Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone gotimasiocõa ñarũgũato” yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. To yicõari, Galacia sitana, “Quẽnaro Dios manire ĩ yise queti mani ajicatore bajirone bajiyuja” mʉa yimasirotire yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ.\\n6Gãjerãjʉa, “Ñamasurã ñaama” Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro riojo gotimasioami Pablo”, yicama ĩnama. “‘Rojose maja mʉare’ Dios manire ĩ yiĩavariquẽnase mʉ gotimasiorʉajama, gajeye gotimasiorẽmoroti ñaja”, yʉre yibeticama. “Ado bajiro bajiriarã ñari, ñamasurã ñaama ĩna” gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. “‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro masirã ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios quẽne”, yire maja. 7Ado bajirojʉa yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã: “Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ quẽne. ‘Jud'io masa mere quẽne yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise queti gotimasiocudiato’ yigʉ, mʉre cõañumi Dios”, yʉre yicama ĩna. “‘Jud'io masare gotimasioato’ yigʉ, Pedrore Dios ĩ cõariarore bajiro mʉre quẽne cõañumi, ‘Jud'io masa mere gotimasioato’ yigʉ”, yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã. 8To bajiro yʉ yijama, ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Dios ĩ masise Pedrore ʉjoyumi, “Yʉ bojarore bajiro jud'io masare gotimasioato” yigʉ. Pedrore ĩ ʉjoriarore bajiro yʉre quẽne ʉjoyumi Dios, “Jud'io masa mere gotimasioato” yigʉ.\\n9To bajiri ti macana yʉa rãca rẽjacana, ñamasurã ñacama Santiago, Pedro, Juan quẽne. Yʉ gotisere ajicõari, “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, to bajiro Pablore gotimasio roticõañumi”, yimasicama ĩna. To bajiro yirã ñari, yʉre, yʉ rãcagʉ Bernabére quẽne, ado bajiro yʉare goticama ĩna: “Yʉare bajiro Dios ĩ bojasere yirã ñaja mʉa quẽne. Jud'io masare yʉa gotimasiosere Dios ĩ bojarore bajiro jud'io masa mere mʉa gotimasiosere bojaami”, yʉare yigoticama ĩna. 10To yicõari, ado bajise rĩne yʉa yirotire goticama: “Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare gotimasiocudiroti ti ñaboajaquẽne, adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre ĩnare masiritibeticõari, gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja”, yʉre yicama. To ĩna yicatore bajirone masiritibeticõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yicajʉ yʉ.\\n11Pedro, yʉa tʉoĩacatore bajirone gotiboarine, berojʉ Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, ejacõari, rojose yicami. To bajiri ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, ĩre yicajʉ yʉ. 12Ado bajiro rojose yicami Pedro: Rĩjorojʉ Antioqu'iajʉ ejacõari, quẽnaro yicami maji. Jud'io masa me ñarã rãca baba cʉticõari, ĩna rãca bacami. To bajiro ĩ yiñarone, Jerusalén macana Santiago ĩ cõariarã ĩacudirã ejacama ĩna quẽne. “Jud'io masa me ñarã, Dios ĩ rotimasire cʉdimena, circuncisión yibetiriarã ĩna ñajare, ĩna rãca babetiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama ĩna. Ĩna ejasere ĩacõari, “ ‘Rojose yaja mʉ’ yʉre yiroma” yigʉ, güicami Pedro, ĩ quẽne jud'io masʉ ñari. To bajigʉne, babetirũtuacami, jud'io masa me ñarã rãca yuja. 13Ti macana, gãjerã jud'io masa, jud'io masa me ñarã rãca Pedro ĩ babetire ĩacõari, ĩre bajirone babeticama ĩna quẽne, ĩna masune “Ĩna rãca mani bajama, quẽnacõaja” yitʉoĩarã ñaboarine. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Bernabé quẽne, ĩnare bajirone babeticami, jud'io masa me ñarãre bʉto ĩamaigʉ̃ ñaboarine. 14To bajiri, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti ti gotirore bajiro tʉoĩamena ñari, to bajiro yama” yimasicõari, jediro masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ado bajiro ĩre yigoticajʉ yʉ: “Jud'io masʉ ñaboarine, tirʉ̃mʉjʉ Moisés ĩ rotimasirere ajibecʉ ñacoasuja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, quẽnaro tʉoĩañuja mʉ maji. To bajiboarine Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉogʉre bajiro yaja mʉ quẽna. To bajiro mʉ bajijama, jud'io masa me ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare rotigʉre bajiro bajiaja mʉ: ‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu, “Rojose maja mʉare” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã mʉa ñarʉajama, jud'io masa yere Moisés ĩ rotimasiriarore bajiro cʉdiroti ñaja mʉare quẽne’ ĩnare yirotigʉre bajiro bajiaja mʉ. To bajiro mʉ bajise quẽnabeaja”, Pedrore ĩre yigoticajʉ yʉ.\\n15Mani jʉarã jud'io masa ñaja mani. To bajiri gãjerã masa, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdimenare bajiro bajirã me ñañuja mani maji. 16To bajiboarine, berojʉ, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdise sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoasuja mani. To bajiro yimasirã ñari, jud'io masa ñaboarine, mani ñicʉa yere, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mani, “ ‘Rojose maja’ manire yiĩavariquẽnato Dios” yirã.\\n17To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉare ajimenare bajiro bajiaja mani. To bajiro bajirã mani ñajare, “Rojose yaja mʉa”, manire yiĩaama yʉa yarã, Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉorã. Ĩna tʉoĩarore bajiro mani tʉoĩajama, “Cristo sʉorine rojose yaja mani, Moisés ĩ rotimasire cʉdimena ñari”, yitʉoĩaboarãja. ¿Rojose manire yirotiatique Cristo? ¡Yibeami! To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisés ĩ rotimasirejʉare mani ajibetijama, rojose yibeaja mani”, yimasire ñaja. 18Moisére Dios ĩ roticũmasire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjarere mani tudi ajitirʉ̃nʉjama, rojose yirã yirãja mani. 19Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajiro gotiaja: “Adire cʉdijeomena, rojose yirã ñarʉarãma”, yigotiaja ti. Tirʉ̃mʉjʉ tire yʉ yimasijeoboajaquẽne, “‘Rojose maja’ yʉre yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoacajʉ yʉ. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacoacajʉ yʉ. To bajicõari, Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ, “Ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato Dios” yigʉ. Tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. 20To bajiri tirʉ̃mʉjʉ yʉ bajicatore bajiro bajibeaja yʉ yuja. Cristo, yʉ rãcane ñaami. To bajiri, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yʉ yirotire yigʉ. Ĩne ñaami yʉre maigʉ̃, yʉre rijabosar'i. 21Mani jacʉ quẽnagʉ̃ ñari, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro yʉre ĩ yisere tegʉre bajiro bajirʉabeaja. Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere mani ajisʉyase sʉorine rojose mani yise vajare yirẽtoecoriarã mani ñajama, Cristojʉa manire ĩ rijabosare, vaja maniboriaroja.","num_words":1042,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN JUAN 2\\n1 Jʉarʉ̃mʉ bero, Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉre sĩgʉ̃ ĩ manajo cʉtirʉ̃mʉ boserʉ̃mʉ ñasʉocajʉ ti. Jesús jaco quẽne ñacamo so, tojʉre. 2 Jesúre, to yicõari, yʉa ĩ buerãre quẽne, yʉare jicama ĩna. To bajiro ĩna yicana ñari, yʉa quẽne Jesúrãca ñacajʉ tojʉre. 3 Yʉa idiñaro rĩne ʉye oco jedicoacajʉ. To ti bajirone, ado bajiro Jesúre yicamo ĩ jaco:\\n4 To so yirone,\\n5 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicamo so, ʉye oco iorimasare:\\n6 Tore ñacajʉ oco varia sotʉri, gʉ̃tane ĩna vearia sotʉri. Cojomo cõro, coja jẽnituaro ñari sotʉri ñacajʉ ti. “Ado bajiro mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩaami Dios” yirã ĩna coeri sotʉri, oco sotʉri ñacajʉ ti. Ti sotʉri cincuenta, to yicõari, setenta litros cõro juari sotʉri ñacajʉ. 7 To bajiri ado bajiro ʉye oco iorimasare ĩnare yicami Jesús:\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ti sotʉri ñaro cõrone jiojʉ̃mʉocama ĩna. 8 Ĩna jiojʉ̃mʉogajanoro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\nĨnare ĩ yirotirore bajirone iocama ĩna. 9 Tire ĩ idiroto rĩjorojʉne oco jẽre ʉye oco godovedicoasuja ti, ti sotʉ ñaro cõrone. “Toaye ʉye oco ñaroja”, yimasibeticami. Tire iorimasa rĩne masicama ĩna. Tire idicõari, mame manajo cʉtirocʉre jicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ. 10 Ĩ ejarone, ado bajiro ĩre yicami:\\n11 To bajiro Jesús ĩ yicati, ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca ĩ yiĩosʉocati ñacajʉ ti Galilea sita, Caná vãme cʉti macajʉre. Ĩaĩañamanire ĩ yiĩojama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ ñaja yʉ” yigʉ yiĩosʉocami. To bajiro ĩ yiĩosere ĩacõari, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa, ĩ buerã.\\n12 Boserʉ̃mʉ ti jediro bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ ũmato vacami Jesús. Ĩ jaco, ĩ bederã, to yicõari yʉa ĩ buerã quẽne, ĩ rãca vacajʉ yʉa. Yoarobʉsa ñacajʉ yʉa, ti macajʉre.\\n13 Yʉa jud'io masa Pascua boserʉ̃mʉ yʉa yirotirʉ̃mʉri cõñaro Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. 14 Tojʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ta vecʉa ĩsirimasa, oveja ĩsirimasa, buja ĩsirimasa quẽne ñacama. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa quẽne ĩna rujiri cũmurorijʉ rujicama ĩna. 15 To bajiro ĩna yiñasere ĩacõari bajeriamare quẽnocami Jesús. To bajiro yicõari ĩna yarã ta vecʉare, ovejare Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñarãre ĩnare bajeãgõbucami. Gãjoa vasoarimasa ye gãjoatiirire varebatereacõacami. To yicõari ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. 16 To yicõari, buja ĩsirimasare ado bajiro yicami yuja:\\n17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buerã: “Mʉ ya vire quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉobetijare, ĩnare ĩajũnisinirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yise ñajare yʉre sĩarocarʉarãma ĩna”, yirere tʉoĩabʉjacajʉ yʉa.\\n18 To ĩ yirone, to ñacana jud'io masa Jesúre ĩre sẽniĩacama:\\n19 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:\\n20 To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n21 Jesús to bajiro Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ĩ yijama, ĩ masu rujʉrene yigʉ yicõañumi. 22 Ĩ bajirocaro bero gãme ĩ tudicatiato, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yigoticatire tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buecana. Tire tʉoĩabʉjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasirere, Jesús ĩ goticatire quẽne ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa.\\n23 Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñaro, quẽna gajeye ĩaĩañamanire masare yiĩocami Jesús. To bajiro ĩ yiĩojare, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani ʉjʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉcama jãjarã masa. 24-25 Jesújʉama to bajiro ĩna yiajitirʉ̃nʉsere ĩamasicõari, “Socarã mene yama”, yibeticõacami, masa jediro ĩna tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñari.","num_words":489,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 19\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece lalataɡ̶aneɡ̶egi wadonadi\\n1 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a ika me diiɡ̶axinaɡ̶a, odaa ja noditedicogi nipodigi Galiléia, odaa joɡ̶opitacedicogi liwai nipodigi Judéia, daato akiidi Jordão. 2 Eliodi oko anodiotece, odaa nicilatiditedini eelotaginadi.\\n3 Icoa fariseutedi igotibeci midoataɡ̶a Jesus modineetalo meote ligegi ane beyagi. Odaa moditalo, “Ǥonajoinaɡ̶aneɡ̶eco domige oika ina ɡ̶oneleegiwa me yaladi lodawa mokanicodaaɡ̶ica ane leeɡ̶odi?”\\n4 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Ica ina daaditiɡ̶ica malomeɡ̶eniteloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, miditaɡ̶a anee, ‘Maleekoka yoeteda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o, odaa ja yoe oko, ɡ̶oneleegiwa aniaaɡ̶iwaalo.’ 5 Odaa Aneotedoɡ̶oji mee, ‘Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶oneleegiwa me ikaticoace eliododipi, odaa ja noiigiwa lodawa, odaa niɡ̶idi iniwataale ja micataɡ̶a doɡ̶okinitece oko.’ 6 Odaa aɡ̶aleeɡ̶iniwataale, pida oneniɡ̶initeci. Enice aɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ane yakadi me yawalaceticoace niɡ̶ina ane yexocaɡ̶aditediwage Aneotedoɡ̶oji.”\\n7 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi moditalo, “Enice, igame leeɡ̶odi Moisés me iiɡ̶e ɡ̶oneleegiwa me yakadi me iticoitice lodawa nige yajigota naɡ̶ani lodawa notaɡ̶anaɡ̶axi ane ikee naɡ̶a yaladi?”\\n8 Jesus ja igidi, meetediogi, “Moisés ɡ̶adikanitiwaji malati ɡ̶adodawa leeɡ̶odi me dakake ɡ̶adaaleɡ̶enali. Pida niɡ̶ijo maleekoka yoeteda Aneotedoɡ̶oji ɡ̶oneleegiwa aniaaɡ̶iwaalo, aniɡ̶idaaɡ̶ee. 9 Pida ejitaɡ̶awatiwaji nigica ane yaladi lodawa, odaa ja lodawa eledi iwaalo, niɡ̶ini ja doɡ̶olaɡ̶ataka. Codaa ɡ̶oneleegiwa ane lodawa naɡ̶ana baanaɡ̶a dalataɡ̶a jaɡ̶aɡ̶a doɡ̶olaɡ̶ataka. Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa idoka yakadi me yaladi naɡ̶ana lodawa niɡ̶ina nige doɡ̶olaɡ̶ataka naɡ̶ani iwaalo.”\\n10 Niɡ̶ijo anodiotibece Jesus moditalo, “Nige niɡ̶idaaɡ̶ee, dice daɡ̶axa mele niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa me daɡ̶a wado.” 11 Naɡ̶a igidi Jesus, meetediogi, “Aɡ̶inatawece oko oyakadi modibatege niɡ̶ida iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece nadoneɡ̶egi. Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi niɡ̶ida niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi inokina niɡ̶ina ane yakadi modibatege niɡ̶ida niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi. 12 Igaataɡ̶a initibece ɡ̶oneleegiwa awado leeɡ̶odi ida ane ibeyacaɡ̶adi. Inoatecibece ɡ̶oneleegiwadi aɡ̶ica lionigi, leeɡ̶odi mina lakatigi. Pida jiɡ̶inatibece eledi aɡ̶ica lionigi leeɡ̶odi me noɡ̶aligijedi. Pida inatecibece eledi mina aɡ̶oyemaa me nadonaɡ̶a oditaɡ̶a eniododipi, leeɡ̶odi moyemaa mowo libakedi Aneotedoɡ̶oji, moyatematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. Ane yakadi me dibatege niɡ̶ida iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi, ele me dibatege!”\\n(Marcos 10.13-16; Lucas 18.15-17)\\n13 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyadeegitalo Jesus ica nigaanigipawaanigi me ipeketedeloco libaaɡ̶atedi me dipokotedeloco me ibinietediogi Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ijo anodiotibece oyapeteɡ̶e niɡ̶ijo anonadeegi nigaanigipawaanigi. 14 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Ikani menagitibeci meetaɡ̶a niɡ̶inoda nigaanigipawaanigi, jinoɡ̶oliitege menagitibeci meetaɡ̶a, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko ane liciagi nigaanigawaanigi me diniwikodetibece.” 15 Odaa Jesus ja ipeketedeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijo nigaanigipawaanigi me dipokotedibigimece Aneotedoɡ̶oji me ibinietediogi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opi.\\nIca lioneeɡ̶a liico ane domaɡ̶a doletibige lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji\\n(Marcos 10.17-31; Lucas 18.18-30)\\n16 Ica lioneeɡ̶a enotalo Jesus, odaa ja ige, meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi anele, amiida ica ane leeditibige me jao, odaa jiɡ̶idaa yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?”\\n17 Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Igame leeɡ̶odi ina menitiwa me Ee ele? Iniokeleteda Aneotedoɡ̶oji. Pida nigemaani mida ɡ̶adewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, oteteni liiɡ̶enatakaneɡ̶eco.” 18 Niɡ̶ijo lioneeɡ̶a meetalo, “Amiicoa icoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco ane leeditibige me jotete?” Odaa meeteta Jesus, “Jineɡ̶eloati oko, jinaɡ̶a aɡ̶olaɡ̶atakani, jinoɡ̶olice, jinaɡ̶a awitaka deɡ̶eni eledi oko mowo ane beyagi! 19 Eemiteetibige ɡ̶adiodi, aniaa ɡ̶adiodo, codaa leeditibige memaani eledi oko digo aneni madinemaani.”\\n20 Odaa niɡ̶ijo lioneeɡ̶a ja igidi, meetalo, “Idioka limedi me jeemitetibige ijoatawece niɡ̶ijoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. Amaleeɡ̶ida ane leeditibige me jao?” 21 Odaa jeɡ̶eeteta Jesus, “Nigemaani me diɡ̶ica ɡ̶abatiigi, emii, aani idiwatawece ane ɡ̶anepilidi, odaa edianitece ɡ̶aninyeelo niɡ̶inoa madewetedi, amaleeɡ̶aɡ̶a yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji owidi ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi digoida ditibigimedi. Odaaɡ̶anagi, aniwitici!”\\n22 Niɡ̶ijo lioneeɡ̶a naɡ̶a wajipatalo Jesus lotaɡ̶a, odaa joɡ̶opi, eliodi magecaɡ̶alo, leeɡ̶odi me liico laxokegi, owidi niɡ̶icoa ane nepilidi niliicaɡ̶ajetecidi.\\n23 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Daɡ̶axa me dakake niɡ̶ina liico me ikatece Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena. 24 Niɡ̶ina liico dakaketibige me ikatece Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena, eneɡ̶egi diɡ̶ica laɡ̶aliigi me jixomaɡ̶atiwece niɡ̶ina gameelo catiwedi niɡ̶ina etakado libegi.”\\n25 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijo anodiotibece, eliodi moyopo, odaa modi, “Enice, amiijo ica anepaɡ̶a yakadi mida lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?” 26 Naɡ̶a iwitediogi Jesus, odaa meetediogi, “Niɡ̶ina oko aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi deɡ̶eo mida lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yakadi meote inoatawece.”\\n27 Odaa Pedro meetalo, “Niɡ̶ida moko ja jikanaɡ̶atedice ijoatawece ane ɡ̶onepilidi, odaa ja jiwaɡ̶atibigaɡ̶adici. Odaa, amigini ica ɡ̶onoɡ̶eedi?”\\n28 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, icota me jiiɡ̶e inatawece oko jatikata Aneotedoɡ̶oji loniciwaɡ̶a niɡ̶ica noko nige yoe gela iiɡ̶o. Nige jiiɡ̶enataka, jajigotaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶atetigitiwaji, akaami dooze ɡ̶oneleegiwadi, ananiwitici. Odaa jiɡ̶iiɡ̶enitiwaji niɡ̶ijoa dooze licoɡ̶eco Israel. 29 Codaa inatawece niɡ̶ina anoyaladi liɡ̶elatedi, nioxoadipi, niwaalepodi, eliodi, eliodo, lodawa, lionigipi, codaa me niiɡ̶otedi, codaa anoyaladi inoatawece, Ee leeɡ̶odi, Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi caticedi niɡ̶ijoa anoyaladi. Codaa jiɡ̶ida lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 30 Codaa eliodi oko niɡ̶ina ane ɡ̶oneɡ̶egipi niɡ̶inoa nokododi, jiɡ̶idiaa onaxaceti liboonaɡ̶adi. Pida eliodi ane diɡ̶ica naɡ̶atetigi niɡ̶inoa nokododi, niɡ̶idi baaniɡ̶idiaa leegitibigimece liboonaɡ̶atedi.”","num_words":685,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 1 - Marĩpʉya Kerere Wereri Turi\\n1Yʉ Pablo, yʉ merãmarã Silvano, Timoteo merã mʉsã Tesalónica marãrẽ Jesúre bʉremurãrẽ õãdorea. Mʉsã Marĩpʉyarã, marĩ Opʉ Jesucristoyarã ããrã. Irasirigʉ mʉsãrẽ i papera pũrẽ gojáa.\\n2Marĩpʉ ããrĩnígʉ̃, marĩ Opʉ Jesucristo mʉsãrẽ õãrõ iritamu, siuñajãrĩ merã ããrĩrikʉmakʉ̃ iriburo.\\n3Gʉayarã, mʉsã Jesucristore bʉremudero nemorõ ĩgʉ̃rẽ bʉremunemo, gãme maĩnemo iriayuro. Irasirirã gʉa mʉsãrẽ gũñarã, diayema irirã Marĩpʉre ʉsʉyari sĩníkõãrõ gããmea. Gʉa irasirimakʉ̃ õãrokoa.\\n4Gʉa noó waaró, mʉsãyamarẽ gajerãrẽ Marĩpʉyarãrẽ ĩgʉ̃sã nerẽrõgue ʉsʉyari merã werea. Mʉsã Jesúre bʉremurĩ waja masaka mʉsãrẽ ñerõ irikerepʉrʉ, neõ ĩgʉ̃rẽ bʉremuduúbea. Mʉsãrẽ ñerõ waamakʉ̃dere gũñaturakõãa. Irire ĩgʉ̃sãrẽ werea.\\n5I merãta marĩ masĩa. Mʉsã Marĩpʉyarã ããrĩrĩ́ waja gajerã mʉsãrẽ ñerõ irikerepʉrʉ, gũñaturaníkõãa. Irasirigʉ Marĩpʉ diayema irigʉ mʉsãrẽ: “Yaarãrẽ dorerogue aarika! Yaarã, õãrã ããrã”, ãrĩgʉkumi.\\n6Marĩpʉ diayema irigʉ ããrĩsĩã, mʉsãrẽ ñerõ tarimakʉ̃ irinerãrẽ ñerõ tarimakʉ̃ irigʉkumi.\\n7Mʉsãrẽ ñerõ tarinerãrẽ, gʉadere õãrõ siuñajãrĩ bokamakʉ̃ irigʉkumi. Marĩ Opʉ Jesús aarirínʉ ããrĩmakʉ̃ irasirigʉkumi. Jesús ʉ̃mʉgasigue merã aarigʉ́, ĩgʉ̃rẽ wereboerã turarã merã, peame ʉ̃jʉ̃rĩ pũrã watopegue dijarigʉkumi. Ĩgʉ̃ya kerere pédʉamerãrẽ, Marĩpʉre gããmemerãrẽ bʉro wajamoãgʉ̃ aarigʉkumi.\\n9Ĩgʉ̃sã ñerõ iridea waja perebiri peamegue béosũrãkuma. Irasirirã, marĩ Opʉ turagʉ ããrĩrṍgue neõ waabirikuma. Ĩgʉ̃ gosewasiririre neõ ĩãrõ marĩrõgue béodijusũrãkuma.\\n10Ĩgʉ̃ aarirínʉrẽ ĩgʉ̃yarã ĩgʉ̃rẽ bʉremurã ããrĩpererã ĩgʉ̃rẽ ĩãrãkuma. Ĩgʉ̃rẽ ĩãrã: “Diayeta õãtarigʉ, turatarigʉ, ããrĩpererã oparã nemorõ Opʉ ããrĩ́mi”, ãrĩ, ĩãgʉka, bʉro ʉsʉyarãkuma. Mʉsãde, gʉa mʉsãrẽ ĩgʉ̃yare buedeare bʉremusĩã, ĩgʉ̃sã merã ʉsʉyarãkoa.\\n11Gʉa irire gũñarã, Marĩpʉre mʉsãya ããrĩburire ãsũ ãrĩ sẽrẽbosanía: “Gʉapʉ, mʉ ĩgʉ̃sã yʉ gããmerĩ direta irirã ããrĩburo, ãrĩgʉ̃, ĩgʉ̃sãrẽ beyepídi ããrĩbʉ́. Irasirigʉ ĩgʉ̃sãrẽ mʉ gããmerõsũta ããrĩrikʉmakʉ̃ irika! Ĩgʉ̃sã ããrĩpereri mʉrẽ bʉremurĩ merã õãrõ iridʉarire iriyuwarikʉburo. Ĩgʉ̃sãrẽ mʉ turari merã irasirimakʉ̃ irika!” ãrĩ sẽrẽbosáa.\\n12Mʉsã irire irimakʉ̃ ĩãrã, gajerã, marĩ Opʉ Jesúre goepeyari merã ĩãrãkuma. Ĩgʉ̃ mʉsãrẽ: “Yaarã ããrĩ́ma, õãrõ yáma”, ãrĩ ĩãgʉkumi. Marĩpʉ, marĩ Opʉ Jesucristo mʉsãrẽ iritamu, bʉro maĩmakʉ̃, irasũ waarokoa.","num_words":277,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 4 BSNNT - Yʉare ĩamaicõari, ĩ ocare yʉare - Bible Search\\n1Yʉare ĩamaicõari, ĩ ocare yʉare gotimasiorotiyumi Dios, masare. To bajiro yʉare ĩ yijare, tire tʉoĩavariquẽnacõari, ti ocare gotimasiocudirũgũaja yʉa. 2Masa bojoneosere yirã, yayiorojʉ ĩna yirore bajiro yibeaja yʉama. “Manire ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, masare yitobeaja yʉa. Gãjerã, “Quẽnase bʉjarãsa” yirã, ĩna masu ĩna tʉoĩarujeorore bajiro gotimavisiobeaja yʉa, “Manire ĩagʉ̃mi Dios” yirã ñari. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioama Pablo mesa”, yʉare yimasijedirãma masa. 3Quẽnaro gotimasiorã yʉa ñaboajaquẽne, jãjarã ñaama tire ajimasimena. Mani ʉjʉre ajiterã ñari, to bajiro bajiama. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama ĩna. 4“Ajimasibeticõa ñato” Satanás ĩ yise ñajare, yʉa gotimasiosere ajimasibeama. Ĩ ñaami vãtia ʉjʉ, Dios ĩ bojabetire masare ĩnare yirotigʉ. Cristo, Diore bajiro bajigʉ ĩ ñajare, ĩ oca quẽnamasusere ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ĩre masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere bojabeami Satanás. 5“Yʉajʉare rʉ̃cʉbʉoya” yirã me, ti ocare gotimasiorũgũaja yʉa. “Mani ʉjʉ Jesucristojʉare rʉ̃cʉbʉoato” yirãjʉa yaja. Jesúre maicõari, mʉare moabosarãre bajirone bajirũgũaja, tire mʉare gotirã. 6Dios, rẽmojʉne adi macarʉcʉro rẽtiaboarere busurotimasiñuju. Tire ĩ yimasiriarore bajirone ĩ yere mani ajimasibetiboarere mani ajimasirotire yiyumi. To bajiri, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios”, yimasiaja mani yucʉrema yuja, Jesucristo quẽne quẽnamasugʉ̃ ĩ ñasere masirã ñari.\\nCristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ñare queti\\n7Cristo ĩ gotiroticõariarã, ñamasurã me ñaja yʉa. Ĩ ocajʉa ñaja ñamasusema. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene masare gotimasiobeaja. Bʉto tʉoĩamasirã me ñaja yʉa. To bajiro yʉa bajisere bojagʉmi Dios, “Ĩna masise ĩna ye me ñaja. Dios yene ñaja” masa yʉare ĩna yimasirotire yigʉ. 8Gãjerã bʉto rojose yʉare yirũgũama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro gotimasiocõa ñarũgũaja yʉa. Rojose tãmʉoboarine, “¿No bajiro bajirãti?”, yitʉoĩarejaibetirũgũaja. 9Jãjarã yʉare ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Dioma yʉa rãca ñacõa ñarũgũami. Cojoji me bʉto rojose yʉare yiboarine, sĩabetirũgũama. 10No bojaro yʉa vacudirojʉ yʉare sĩarʉarã ñaama ĩna. Jesúre ĩna sĩariarore bajiro yʉare quẽne sĩarʉama. “Yʉare sĩaroma” yigʉ, yʉare quẽnaro coderũgũami Jesús. Tire ĩacõari, “Catigʉ ñaami Jesús”, yitʉoĩarũgũama masa. 11Jesúre ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉare sĩarʉarũgũama masa. Yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, yʉa caticõa ñasere ĩacõari, “Tudicaticõari, ĩnare ĩatirʉ̃nʉrũgũami Jesús”, yiĩamasire ñaja. 12To bajiro rojose tãmʉoboarine, yʉa gotimasiocati ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa. To bajiri, mʉa rijato berojʉ mʉa catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsicana ñaja mʉa.\\n13Masa yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, no yibeaja yʉare. Sĩgʉ̃ Dios ocare ucamasir'i Diore ĩ ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉa quẽne. Ado bajiro gotiaja ĩ ucamasire: “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ĩ ocare masare gotimasioaja yʉ”, yigotiaja Dios oca ĩ ucamasire. To bajiro tʉoĩaja yʉa quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉa catiñaro cõro ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉarãja yʉa. 14Ado bajiro tʉoĩarã ñari, masa yʉare ĩna sĩarʉasere güibeaja yʉa: “Mani ʉjʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri, Jesús yarã mani ñajare, manire quẽne, catiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. “Mʉare quẽne catiocõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ manire jua varʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. 15Ado bajiro tʉoĩarã ñari, “Yʉa rãca varʉarãja mʉa”, yibʉ yʉa: “‘Mani gotimasiosere ajirona quẽnase bʉjato ĩna’ yirã, rojose tãmʉorũgũaja mani”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri mani ʉjʉ ocare gotimasiorã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, tire gotimasiocõa ñaja, “Jãjarãbʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yirã. “Manire ĩamaicõari, quẽnaro yami Dios”, yivariquẽnarʉarãma ĩre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã.\\n16To bajiri, Dios, quẽnaro yʉare ĩ yijare, tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja yʉa. Yʉa rujʉjʉama bʉtobʉsa ti bʉcʉajedi vaboajaquẽne, yʉ tʉoĩasejʉama tocãrãcarʉ̃mʉne bʉtobʉsa quẽnase yirʉa tʉoĩarũtuana yaja yʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca. 17Adigodo ñarã, rojose yʉa tãmʉorũgũse yoaro mene jedicoaroti ñaja. Berojʉ Dios ĩ ñarojʉ, jedibetirotire, quẽnamasusere bʉjarʉarãja yʉa. 18“Mani rujʉaye, mani ĩase jediro, yoaro me jedicoarʉaroja. Mani ĩabʉjabetijʉama, ñacõa ñarũgũroti ñaja”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri yʉa ĩase, tire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉa. Diore, to yicõari, ĩ ye yʉa ĩabʉjabetijʉarema bʉto tʉoĩarũgũaja.","num_words":568,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 12 DES - Eropi Jesu pohro masa bajarã gohra - Bible Search\\nErã gʉyarire Jesu werepʉ\\n1Eropi Jesu pohro masa bajarã gohra gamenereñorã. Cʉ̃hña taricãyoro. Ero Jesu ĩgʉ buherãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Õaro guña masique mʉa. Fariseo masa erã pan bʉgacʉ̃ iiburire ĩarã õaro masique. Erã gʉyarire weregʉ iiaa. 2Masa erã yayasãrare pʉhrʉ masirãcoma. Erã dibura sãre gajirã masirãcoma. 3Eropiro gajirã peebirogue mʉa wereniguirare õaro masicʉ̃ Goãmʉ weregʉcumi. Bihara taribugue gajigʉre erã yayarogã erã arĩrare masa bajarã watope masicʉ̃ iigʉcumi Goãmʉ.\\nMasa erã güibure werepʉ Jesu\\n4Eropigʉ Jesu werenemopʉ erãre:\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Masʉre wejẽrã wejẽtuha dipaturi erã wejẽdigʉre ñero iimasibeama. Eropirã mʉare wejẽdiarãpʉre güibiricãque. 5Dohpaguere mʉa güibure mʉa umupeobure weregʉra. Goãmʉpʉre güi umupeoque. Ĩgʉ mʉa sĩrira pʉhrʉ peamegue cóãmasimi mʉare. Eropa ta ãhraa. Diaye arĩgʉ tiiaa. Goãmʉpʉre güi umupeoque.\\n6Cinco mirua waja marima. Eropa waja mariquerecʉ̃ ta erãgãre Goãmʉ ĩhadibumi. Ne cãdijibeami erãre. Mirua tauro Goãmʉ ĩhadibumi mʉapʉre. 7Eropigʉ mʉa poari sãre ne yuju poadagã dʉhyaro mariro masipehomi Goãmʉ. Eropa ta mʉa árĩricʉri sãre masipehomi. Eropa masigʉ mʉare ĩhadibuniguicãmi. Miruare ĩgʉ mahiro tauro mʉapʉre mahimi Goãmʉ. Eropirã ĩgʉre umupeorã güibiricãque mʉa, arĩpʉ Jesu.\\nJesure mʉa umupeorire wereque masare, arĩpʉ Jesu\\nMt 10.32-33; 12.32; 10.19-20\\n8Eropi Jesu werenemopʉ:\\n—Mʉare arĩgʉ iiaa. Yujugʉ “Jesu yagʉ ãhraa,” masare ĩgʉ arĩ werecʉ̃ ĩagʉ yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ sã “Ĩgʉ yahagʉ ãhrimi,” arĩgʉca Goãmʉ yarã anyuare. 9Yujugʉ masare güigʉ yʉre “Jesucristore masibeaa,” masare arĩ weregʉre yʉ sã “Ĩgʉre masibeaa,” arĩ weregʉca anyuare.\\n10“Yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre ñero arĩ erã wereniguicʉ̃ iri ñerire Goãmʉ cãdijimasimi. Eropa cãdijiqueregʉ ta Espíritu Santopʉre erã ñero arĩ wereniguicʉ̃ irire ne Goãmʉ cãdijisome.\\n11“Mari buheri wirigue oparã pohro gajirã mʉare aĩ ñaja weresãrãcoma. Erã eropa weresãcʉ̃ mʉa arĩ cãhmotaburire ne wʉaro pepibiricãque. 12Irisubu ta Espíritu Santo mʉa wereburire mʉare weregʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\nDoberi opʉ queorire werepʉ Jesu\\n13Eropi masa watope árĩgʉ Jesure õpa arĩ werepʉ:\\n—Buhegʉ, gʉa pagʉ ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ ĩgʉ ya árĩra gʉare dujaa. Eropigʉ yʉ tĩgʉre irire yʉ sãre queoro dʉca wadoreque, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n14Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Ne irinore dʉca wabuno árĩbeaa yʉhʉ, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n15Eropa arĩtuha Jesu árĩpehrerãre werepʉ:\\n—Õaro iique mʉa. Doberire, gajino sãre game­tari­biricãque. Baja opaquererã ta iri mera ta mucubirituhajabeaa mari, arĩpʉ Jesu.\\n16Eropa arĩtuha Jesu erãre i queori mera werepʉ:\\n—Doberi opʉ õari yebare opapʉ. Eropiro iri yebare ĩgʉ oteri õaro dʉcacʉyoro. 17Eropigʉ ĩgʉ, ĩgʉ basi õpa arĩ pepiripʉ: “Iri dʉca yʉhʉ diburi wihire ne sihajasome. 18Dohpaguere õpa iigʉra. I wihi dohpague yʉ dibumʉhtara wihire cóãcã, dohpaguere mʉra wihi tauro mama wihipʉre wʉari wihi iigʉra. Iri wihire yaha oteri dʉcare, árĩpehrerire dibugʉra. 19Yʉ eropa iira pʉhrʉ õpa arĩ pepigʉra yʉ basi: ‘Yʉ árĩpehreri opagʉ ãhraa. Õaro soogʉra. Eropigʉ baha, ihri, mucubirigʉra,’ arĩ pepigʉra yʉ basi,” arĩ pepiripʉ ĩgʉ basi. 20Ĩgʉ eropa arĩ pepiquerecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre werepʉ: “Mʉhʉ ne pee masibigʉ ãhraa. Dohpagã ñami ta mʉhʉ sĩrigʉca. Mʉ eropa wacʉ̃ mʉ ya mʉ mahira dederea waroca mʉre,” arĩpʉ Goãmʉ ĩgʉre, arĩpʉ Jesu masare.\\n21Irire arĩgʉ masare õpa arĩ werepʉ Jesu:\\n—Eropa ta warãcoma doberi oparã erã Goãmʉre guñabirã. Baja doberire, niyerure erã ya árĩburi dihtare diburã, Goãmʉre guñabirã erã mojomorocʉrã iro dopa árĩrãcoma erã Goãmʉ ĩgʉ ĩacʉ̃. Eropigʉ Goãmʉ erãre ĩhasʉabeami, arĩpʉ Jesu.\\nGoãmʉ ĩgʉ porãre ĩhadibumi, arĩpʉ Jesu\\n22Eropi Jesu ĩgʉ buherãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Ire mʉare arĩgʉ iiaa: Mʉa barire, suhri sãre wʉaro guñaricʉbiricãque. 23Goãmʉ mʉare deyoro moagʉ bari dihtare bamorãre suhri sañamorã dihtare iibiriñumi mʉare. Mʉa iri dihtare guñacʉ̃ gamebeami. 24Mirimagʉ porãre Goãmʉ ĩgʉ ĩhadiburire masique. Erã poeri moorã ãhrima. Eropiro erã bari dihburi wiri erãre mara. Goãmʉpʉ erãre erã baburire ohomi. Mirimagʉ porã tauro mʉapʉre mahimi Goãmʉ. Eropigʉ mʉa sãre ĩhadibugʉcumi ĩgʉ. 25Wʉaro mʉa pepiri mera iri mʉare pagarã wacʉ̃ iibeaa. Eropiro mari wʉaro pepiri duhpiburi árĩbeaa. 26¿Eropirã wʉaro mʉa pepiri duhpiburi árĩbiriquerecʉ̃ ta, duhpirã mʉa baburire, mʉa ihriburire, mʉa sañaburire wʉaro guña bʉjawere pepiri mʉa?\\n27“Nʉgʉ maja gorire pepique. Iri gori ne iiro mariro õari goricʉa. Iri gori õari suhri iro dopa õari gori dehyoa. Salomo opʉ mʉrʉ õari suhri opagʉ ĩgʉ árĩquerecʉ̃ ta iri goripʉ ĩgʉ ya suhri tauro õari dehyoa. 28Iri gorire õari gori gocʉ̃ iimi Goãmʉpʉ. Ĩgʉ eropa iiquerecʉ̃ ta iri goripʉ bajamenʉrigã árĩra pʉhrʉ ñaidija pehrea wahaa. Merogã ãhri gajinʉ peamegue soe cóãcãma. Iri eropa mata pehrequerecʉ̃ ta iri gorire iri õari gori árĩcʉ̃ iimi Goãmʉ. Eropigʉ Goãmʉ iri gorire ĩgʉ õari gori árĩcʉ̃ ĩgʉ iidiro dopa ta tauro mʉa sãre õaro iigʉcumi. Suhrire ogʉcumi. Daberogã Goãmʉre umupeoa mʉa. 29Eropirã mʉa baburire, mʉa ihriburire wʉaro guñabiricãque. 30Goãmʉre masibirãpʉ i yeba majarãpʉ irire eropa amaniguicãma. Mari Pagʉ ʉmaro majagʉ árĩpehreri mʉa gamerire masimi. Ĩgʉ eropa masicʉ̃ mʉa ya árĩburire wʉaro guñabiricãque. 31Goãmʉ mʉa opʉ ĩgʉ árĩborore gamemʉhtaque mʉa. Mʉa eropa iira pʉhrʉ Goãmʉpʉ mʉa gameri dʉhyacʉ̃ ogʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\nɄmarogue mari baja opaa, arĩ masia mʉa, arĩpʉ Jesu\\n32Eropigʉ erãre werenemopʉ:\\n—Yʉ mahirã, bajamerãgã árĩquererã güibiricãque mʉa. Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrore ĩgʉ mera mʉa árĩcʉ̃ gahmemi ĩgʉ. 33Eropirã mʉa yare duapehoque. Irire duacã, iri niyerure mojomorocʉrãre oque. Eropirã ʉmaro maja Goãmʉ ya árĩburire mohmeque. Eropa iirã ʉmaro maja mʉa wajatari ne pehresome. Ʉmarogue mʉa ya árĩri ne pehrebeaa. Eroguere mʉa yare aĩmasibeami yajari masʉ. Eropirã mega sã irire tʉamasibeama. 34Ʉmarogue mʉa ya árĩcʉ̃ Goãmʉ ya dihtare pepirãca mʉa, arĩpʉ Jesu.\\nJesu ĩgʉ dujariborore coredorepʉ ĩgʉ yarãre\\n35-36Eroparĩtuhaja erãre werenemopʉ daja:\\n—Mʉa yare amuyunirã iro dopa árĩrã yahare eropa iiniguirã árĩrã coreque yʉ dujariborore. Mohme corerã erã opʉ mojoto diriri bosenʉgue ĩgʉ wacʉ̃ ĩgʉ dujariborore erã cohrema. Erã eropa corero dopa ta yʉ dujariborore coreque mʉa sã. Opʉ ĩgʉ ya wihigue eraa, disiporore ĩgʉ dotecʉ̃ peerã erã mata pãgũ acuma ĩgʉre. 37Mohme corerã erã opʉ eracʉ̃ ĩgʉ gamero dopa ta iiyurã árĩrã mucubirirã árĩrãcoma. Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ erã opʉpʉ mohme coregʉ iro dopa gohrotogʉcumi. Eropigʉ mohme corerãre doadore, ĩgʉ erãre barire duhpeogʉcumi. 38Ĩgʉ erarisubu ñami deco árĩcʉ̃, o boyorogue árĩquerecʉ̃ mohme corerãpʉ ĩgʉ erarisubure ĩgʉre õaro corerã árĩrã, mucubirirã árĩrãcoma erã. 39Ire guñaque mʉa. Wihi opʉ yajari masʉ ĩgʉ eraborore masigʉ, ĩgʉ yajari masʉre coregʉ ñajadorebiriboñumi. 40Eropirã mʉa sã coreque. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ guñaña mariro arigʉca. Eropirã yahare eropa iiniguirã árĩrã yʉre coreque mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\nGajigʉ mohme coregʉ ĩgʉ opʉre ĩgʉ umupeopʉ. Gajigʉpʉ umpeobiripʉ, arĩ werepʉ Jesu\\n41Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pedropʉ serẽpipʉ Jesure:\\n—Opʉ, ¿i queorire weregʉ gʉare arĩgʉ iiri? ¿O árĩpehrerãre eropa arĩri? arĩpʉ Pedro.\\n42Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesu werenigui queoriñe mera õpa arĩ buhepʉ erãre:\\n—Mohme coregʉ ĩgʉ opʉre umupeogʉ pee masigʉ õpa ta ãhrimi. Opʉ curigʉ wagʉ, mohme coregʉre ĩgʉ wihire apimi. Ĩgʉ apigʉpʉ doregʉ árĩgʉcumi. Eropigʉ barisubu árĩcʉ̃ gajirã mohmeri masare barire gueremi. 43Eropigʉ opʉ ĩgʉ ya wihigue dujarami. Ĩgʉ opʉ eracʉ̃ mohme coregʉpʉ ĩgʉ opʉ ĩgʉ dorediro dopa ta iipehodigʉ árĩgʉ, ĩgʉ mucubirigʉ árĩgʉcumi. 44Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ opʉ árĩpehreri ĩgʉ yare ĩhadibugʉ apigʉcumi ĩgʉre daja. 45Ñegʉ mohme coregʉpʉ õpa ta ãhrimi. “Yʉ opʉ yoja deyobeami,” arĩmi. Eropa arĩgʉ gajirã mohme corerãre ʉmare, nome sãre pami. Eropigʉ wʉaro baha, ihri, meremi. 46Ĩgʉ eropa iirisubu guñaña mariro ĩgʉ opʉ dujaragʉcumi. Ĩgʉ dujararinʉre ne masibeami mohme coregʉ. Eropa dujaragʉ ñegʉ ĩgʉ iirare pee ĩgʉre ñero dipuwaja moagʉcumi. Eropigʉ Goãmʉre tarinʉganirãre ĩgʉ cóãdirogue ĩgʉre cóãgʉcumi.\\n47“Eropigʉ mohme coregʉ ĩgʉ opʉ gamerire masigʉ árĩqueregʉ ta irire ĩgʉ iibiricʉ̃, ĩgʉ õaro ĩgʉ mohmebiricʉ̃, ĩgʉ opʉpʉ ĩgʉre bʉrigã dipuwaja moa pagʉcumi ĩgʉre. 48Gajigʉ mohme coregʉpʉ ĩgʉ opʉ gamerire masibigʉ árĩcʉ̃ ĩgʉ opʉpʉ ĩgʉre daberogã ñari ĩgʉ eropa árĩri dipuwajare pagʉcumi. Goãmʉ ĩgʉ gamerire masicʉ̃ iimi masare. Eropiro masigʉre yʉhriro gahmea. Eropiro õaro masigʉre õaro yʉhriro gahmea, arĩpʉ Jesu.\\nJesu masare game dʉca waricʉ̃ iimi\\n49Eropa arĩtuha Jesu erãre werepʉ daja:\\n—Peame soewearo dopa ta yʉhʉ i yebare masa erã ñero iirire cóãgʉ arigʉ iibʉ. Dohpague ta masa árĩpehreri ñeri marirã árĩcʉ̃ bʉrigã gahmea yʉhʉ. 50Yʉhʉ ñero tarigʉca. Yʉ eropa ñero tariburire coregʉ, ñero sĩporãcʉa yʉhʉ. 51¿Dohpa arĩ pepiri mʉa yʉre? Yʉhʉ i yebaguere buhegʉ aricʉ̃ yʉ buheri mera “Masa ĩhaturisome pare,” ¿arĩ pepiri mʉa? Eropa árĩbeaa. Mʉare arĩgʉ iiaa. Masa yʉ buherire peerã, pe curu erã basi game dʉca warirãcoma. Yujurãyeri yʉ buherire peerãcoma. Gajirãpʉ irire gamebirã erãre ĩhaturirãcoma. Eropirã yujuro mera árĩsome masa. 52Eropirã yuju wihi majarã sã cinco masa yʉ buherire peerã, pe curu erã basi game dʉca warirãcoma. Yuju curu ʉrerã, gaji curu perã árĩrãcoma. 53Ĩgʉ pagʉ ĩgʉ magʉre ĩhaturigʉcumi ĩgʉ yaha buherire peecʉ̃. Gajigʉ magʉ sã ĩgʉ pagʉre ĩhaturigʉcumi. Eropigo igo pago igo magore ĩhaturigocumo. Gajigo mago sã igo pagore ĩhaturigocumo. Eropigo igo mʉñeco igo bepore ĩhaturigocumo. Gajigo bepo sã igo mʉñecore ĩhaturigocumo. Eropa warãcoma yaha buherire erã peecʉ̃, arĩpʉ Jesu.\\nJesu “Mʉa yʉ iirire ĩaquererã yʉre masibeaa,” arĩ werepʉ Jesu masare\\n54Eropi Jesu masare bajarãre õpa arĩ werepʉ daja:\\n—Abe ñajarogue imica cururi ĩarã, “Mata deco ariroca,” arãa mʉa. Mʉa eropa arĩra pʉhrʉ deco ahraa. 55Eropirã surgue miruñe aricʉ̃ “Asirinʉ árĩroca,” arãa mʉa. Mʉa eropa arĩra pʉhrʉ irinʉ asia. 56Mʉa gʉyaricʉrã ãhraa. Yebare ĩarã, ʉmarore ĩarã “Õpa waroca,” arĩ masia mʉa. Õarinʉ árĩborore, ñerinʉ árĩboro sãre masia mʉa. ¿Eropa õaro masiquererã ta, duhpirã dohpague yʉ Goãmʉ turari mera yʉ mʉare ĩhmuquerecʉ̃ ta ne irire õaro masibeari mʉa? arĩpʉ Jesu.\\nMʉare ĩhaturigʉ mera mʉa gamequeãrare mʉa basi amuque, arĩ werepʉ Jesu\\n57Eropa arĩtuhaja õpa arĩ werenemopʉ:\\n—¿Mʉa diaye iiburire masibeari mʉa dohpa? 58Gajigʉ mʉre weresãgʉ wagʉ dipuwaja moadoreri wihigue wadorebocumi. Erogue ejaboro core “Dipaturi mʉre eropa iisome,” arĩ game amuque. Mʉhʉ ĩgʉre amubiricʉ̃ mʉre ĩgʉ dipuwaja moadoreri wihigue aĩgãbocumi mʉre. Eropigʉ dipuwaja moadoregʉpʉ mʉre surarare ĩgʉ wiacʉ̃, mʉre surara peresu iirãcoma. 59Mʉre arĩgʉ iiaa. Ne erã wajayedorerare mʉ wajayepehocʉ̃gue wirigʉca mʉhʉ, arĩpʉ Jesu.","num_words":1510,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Galaa nejaradiabaride (Paterson, Nuewa Yor)\\nJeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãitara Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉra yibia. Maʉ̃ba erpanʉ nekʼawuabarita Daizeze Bedʼea ewarineẽã jaradiapanʉrãita. Mawũã biʼia jaradiamarẽã (2 Timoteo 4:5).\\nYi naa edebarira nejaradiabaride. Maʉ̃ra ewari 6bayeda opanʉ yi naara edebari 70 ora obʉrãita, opanʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabarideda. Maʉ̃rãra poaga aba berabaribaibara mama wãira. Maʉ̃ra opanʉ ãyi kʼarebaita Jeowa kʼaitabamarẽã, akʉza Daizeze Bedʼea biʼia jaradiadamarẽã, ãya obʉde jipatakĩrãmarẽã.\\nNejaradiabaride Daizeze Bed’ea jaradiabariraita. Maʉ̃ra jedeko ũmebayeda opanʉ, maʉ̃ra yumakẽrã yuwẽrã dobabʉraita akʉza juwa jidabʉraita. Mamina baibara 23 akʉza 65 poaga, akʉza yi naa edebaribara biʼia kʼawuabaibara, adewara ãyi zokʼabʉdama wãibara Daizeze Bedʼea jaradiade. Jesuba obada kĩrãkʼa oira, jarapanʉ «zachua mʉta, zok’abʉera mʉta» (Isaías 6:8; Juan 7:29). Maʉ̃ba aña wãbʉrʉdera naabada kĩrãkʼa babeẽ, akʉza awuru kulturata ũdu kʼawuaibara, awuru bedʼeata kʼawuaibara. Maʉ̃ba nekʼawuabari dedara kʼawuayi Daizeze nebiata ãyi wãbʉrʉmae kʼarebamarẽã, maʉ̃ba kʼãrẽbayi Jeowaare bedʼeaita akʉza iya daʉcha erbʉ ʉ̃rʉ.\\nGalaa Watchtower nejaradiabaride. Galaabara jarabʉ ebreodera «mõgara ãba jʉrepebʉta, maʉ̃ra biga jaradiaita». Maʉ̃ra ojʉ̃drʉsida poaga 1943de. Maʉ̃neba yẽta 8.000 audre zokʼabʉesida misionerorãra, nekʼawuada tẽã drʉa jõmaʉ̃nẽ (Hechos 13:47). Misionerora, naara jũẽsidade pʉwʉrʉ peruma, neẽbasi ababida kongregasionra, idira bʉ 1.000 audre. Japonma jũẽsidadera neẽbasi 10bida Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra, mamina idira bʉ 200.000 audre. Mamara jedeko 5bayeda biʼia akʉpanʉ Daizeze Bedʼeara, mamaʉ̃ba zokʼapanʉ awuru drʉa eda Daizeze Bedʼea jaradiade. Mama wãira trʉ̃panʉ yi naara edebari 130 ora obarita, akʉza misionerorata, akʉza Kongregasionra akʉbari zõrãrãta akʉza betelde trajabʉrata.\\n¿Kʼãrẽa erpanʉ yi naa edabarira nejaradiabaridera?\\n¿Kʼairata wãseabʉ nejaradiabaride Daizeze Bed’ea jaradiabarimara?","num_words":223,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Génesis 1 | TUOC Bible | YouVersion\\n1Ne waro Õꞌacʉ̃ ʉꞌmʉse, tojo nicã diꞌtare bajurẽcʉ niwĩ. 2Titare diꞌta ne bajuticaro niwʉ̃. Tojo weero ne apeyenojõ marĩcaro niwʉ̃. Aco diaꞌcʉ̃ nipeꞌtiropʉ nicaro niwʉ̃. Tojo nicã naꞌitĩꞌarõ nicaro niwʉ̃. Espíritu Santu aco buꞌipʉ wʉʉcusiacʉ niwĩ.\\n3Õꞌacʉ̃ tere ĩꞌagʉ̃, aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Boꞌreyuse niato”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo nicãta, boꞌreyua waꞌacaro niwʉ̃. 4Te boꞌreyuse añuse nicã ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. To beꞌro boꞌreyusere dʉcawaacʉ niwĩ. 5Tere dʉcawaagʉ, aꞌtiro wãmeyecʉ niwĩ. Boꞌreyusere “ʉmʉco”, naꞌitĩꞌasere “ñami” wãmeyecʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo níca beꞌro ʉmʉco, ñami nʉꞌcãcaro niwʉ̃. Ticʉseta weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ ne nʉꞌcãrĩ nʉmʉrẽ.\\n6Tere wééca beꞌro ape nʉmʉ peꞌe, te acore ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Acore dʉcawaaroʉaꞌa. Apeye ʉꞌmʉsepʉ, apeye nucũcãpʉ tojato”, nicʉ niwĩ. 7Cʉ̃ níꞌcaronojõta acore dʉcawaacʉ niwĩ. Apeye ʉꞌmʉsepʉ, apeye nucũcãpʉ tojacaro niwʉ̃. 8Ʉꞌmʉarõpʉ oꞌmecurari nirõpʉre “ʉꞌmʉse” wãmeyecʉ niwĩ. Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃, niꞌcã nʉmʉ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n9Ape nʉmʉrẽ Õꞌacʉ̃ “Diꞌta boposãjã bajuato nígʉ̃, aco ʉꞌmʉse docapʉ nise niꞌcãrõpʉta nerẽato”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. 10Te boposãjãꞌquere ĩꞌagʉ̃, “diꞌta” wãmeyecʉ niwĩ. Aco niꞌcãrõ meꞌrã nerẽꞌquere “dia pajiri maajo” wãmeyecʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ te cʉ̃ weeꞌquere ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. 11Te nipeꞌtise añurõ bajucã ĩꞌagʉ̃, “Diꞌtapʉre noꞌo nise pĩꞌrĩato. Noꞌo nipeꞌtise otese cape oꞌosenojõ, tojo nicã yucʉpagʉ nipeꞌtise dʉcatise cape oꞌosenojõ pĩꞌrĩato. Tojo weero te dʉcata pĩꞌrĩturiarosaꞌa”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃. Cʉ̃ tojo níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. 12Diꞌtapʉre noꞌo otese cape cʉosenojõ pĩꞌrĩ, dʉcaticaro niwʉ̃. Tojo nicã pacase yucʉpagʉ quẽꞌrã pĩꞌrĩ, dʉcaticaro niwʉ̃. Aꞌte cʉ̃ weeꞌquere ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. 13Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ pʉa nʉmʉ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n14Iꞌtia nʉmʉ beꞌro Õꞌacʉ̃ nicʉ niwĩ tja: “Ʉꞌmʉsepʉre sĩꞌose cũurõʉaꞌa. Tojo weecã, ʉmʉcore, ñamirẽ dʉcawaarosaꞌa. Te meꞌrã ĩꞌamasĩnoꞌrõsaꞌa ʉmʉcori, ñamirĩ, cʉ̃ꞌmarĩ, puꞌecʉri waꞌasere. 15Aꞌte diꞌtare sĩꞌoatje ʉꞌmʉsepʉ nirõsaꞌa”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃. Cʉ̃ níꞌcaronojõta tojacaro niwʉ̃. 16Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ pʉarã mujĩpũa weecʉ niwĩ. Niꞌcʉ̃ mujĩpũ pajigʉ ʉmʉcore sĩꞌoacjʉre, apĩ cãꞌgʉ̃acã ñamirẽ sĩꞌoacjʉre weecʉ niwĩ. Ñocõa quẽꞌrãrẽ weecʉ niwĩ. 17-18Cʉ̃ aꞌti diꞌtare sĩꞌoato nígʉ̃, narẽ ʉꞌmʉsepʉ cũucʉ niwĩ. Boꞌreyusere, naꞌitĩꞌasere dʉcawaagʉ, tojo weecʉ niwĩ. Te sĩꞌose añuse nicã ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ. 19Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ iꞌtia nʉmʉ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n20Baꞌparitise nʉmʉrĩ beꞌrore Õꞌacʉ̃ apeye bajurẽnemocʉ niwĩ tja. Aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Diapʉre waꞌi, noꞌo nirãnojõ nirãsama. Na pãjãrã masãputirãsama. Tojo nicã ʉꞌmʉarõpʉre mirĩcʉ̃a wʉʉrã nirãsama”, nicʉ niwĩ. 21Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. Pacarã dia pajiri maapʉ nirã́, tojo nicã waꞌi, ãpẽrã nipeꞌtirã diapʉ nirãnojõrẽ, nipeꞌtirã waꞌicʉrã wʉʉrãrẽ bajurẽcʉ niwĩ. Tuꞌajatojanʉꞌcõ, “Añuꞌu”, ni ĩꞌacʉ niwĩ.\\n22Narẽ añurõ waꞌato nígʉ̃, aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Põꞌrãti weetjĩarã, nipeꞌtiropʉ ʉꞌmʉarõpʉ, tojo nicã maarĩpʉre tuuseꞌsanʉꞌcãrã waꞌaya”, nicʉ niwĩ.\\n23Aꞌtere weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ baꞌparitise nʉmʉrĩ beꞌro cja nʉmʉrẽ.\\n24Niꞌcãmocʉse nʉmʉrĩ beꞌrore Õꞌacʉ̃ aꞌtiro nicʉ niwĩ tja: “Diꞌtapʉre waꞌicʉrãrẽ cũugʉ̃ti. Na nʉcʉ̃cjãrã, ecarã, bʉarã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarã nirãsama”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃. 25Tojo weegʉ waꞌicʉrã nʉcʉ̃cjãrã, ecarã, bʉarã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarãrẽ daꞌrecʉ niwĩ. Narẽ ĩꞌagʉ̃, “Añuꞌu”, nicʉ niwĩ.\\n26Cʉ̃ nipeꞌtise wééca beꞌro aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Niꞌcʉ̃ masʉ̃ marĩ weronojõ niseti, bajugʉre daꞌrerã. Tʉꞌomasĩse cʉogʉ nigʉ̃sami. Cʉ̃ waꞌi, mirĩcʉ̃a, waꞌicʉrã ecarã, nʉcʉ̃cjãrã, bʉarã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarã, nipeꞌtirã aꞌti nucũcãpʉ nirã́ buꞌipʉ dutigʉ nigʉ̃sami”, nicʉ niwĩ.\\n27Õꞌacʉ̃ masʉ̃rẽ daꞌregʉ, cʉ̃ weronojõ niseti, bajugʉre weecʉ niwĩ.\\n28Narẽ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n29Beꞌro narẽ ninemocʉ niwĩ: “Noꞌo baꞌase otese peri cʉosenojõrẽ, yucʉdʉca dʉcatisenojõrẽ mʉsãrẽ oꞌoꞌo. Te mʉsã baꞌase nirõsaꞌa. 30Apeye quẽꞌrãrẽ, nipeꞌtirã waꞌicʉrã, wʉʉrã, nucũcãpʉ sĩꞌcõsijarã, nipeꞌtirã catise cʉorãnojõ tá, tojo nicã pũrĩ yaꞌsasere baꞌarãsama. Narẽ tere cũuꞌu”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃. Cʉ̃ níꞌcaronojõta waꞌacaro niwʉ̃.\\n31Te nipeꞌtise cʉ̃ weeꞌquere weetuꞌajanʉꞌcõ, “Añubutiaꞌa”, ni ĩꞌacʉ niwĩ. Tocãꞌrõta weecʉ niwĩ Õꞌacʉ̃ niꞌcãmocʉse nʉmʉrĩ beꞌro cja nʉmʉrẽ.","num_words":555,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 2 BSNNT - - Bible Search\\n1To bajiro bajiñarirodojʉre masa ñajediro ʉjʉ, César Augusto vãme cʉtigʉ, ĩ rotirimacarire ñarãre, “Ado cõro ñaama” yimasirʉ, ĩna vãmere ucaturotisʉoyuju ĩ. 2Ĩre rotibosarimasʉ, Cirenio vãme cʉtigʉ Siria sitana ʉjʉ ĩ ñarirodore masa vãmere ucaturotisʉoyuju César. 3To bajiri, masa ñajediro, ĩna ñicʉa ĩna ñamasiriarojʉ vãme ucaturotirã varoti ñañuju.\\n4To bajiri, José quẽne, Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Judea sita Belén vãme cʉti macajʉare vasuju. Ti macajʉ ruyuamasiñuju ĩ ñicʉ ñamasir'i, Ʉjʉ David. To ĩ bajimasire ñajare, tojʉ vasuju, José, Mar'ia rãca ĩna vãmere ucarotigʉacʉ. 5Jẽre so jacʉare sẽnicõañuju ĩ. To bajiro yir'i ñari, so rãca vasuju José. “Macʉ cʉtirʉocomo” Dios ĩ yirio ñari, gʉda ñañuju so. 6To bajiri Belén vãme cʉti macajʉ ĩna ejaro, so macʉ cʉtirotirʉ̃mʉ ejayuju ti. 7To bajiro sore ti bajijare, vacudirã ĩna cãnirivi ĩna ñarotijʉre sẽniboayujarã ĩna. Masa jʉ̃mʉcõañujarã, ti vire. To bajiri, vaibʉcʉrãre bare ecariavijʉ ejayujarã ĩna yuja. Tojʉ Dios macʉre macʉ cʉtiyuju Mar'ia. To yicõari, sũcare sudigaserorine ĩre gũmañuju so, jud'io masa ĩna yirũgũriarore bajiro yigo. To yicõari, cãnijesariaro ti manijare, vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ so macʉre sãñuju so.\\nOveja coderimasare Jesús ĩ ruyuasere ángel ĩ gotire queti\\n8Belén maca tʉ ñañujarã ĩna, oveja coderimasa. Ñamire ĩnare ĩatirʉ̃nʉñañujarã ĩna. 9To ĩna bajirone, ĩna tʉjʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju sĩgʉ̃ ángel, Diore moabosagʉ. To ĩ bajirone, ĩna tʉjʉ bʉto busubatoyuju, “‘Dios macʉ ruyuagʉmi’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ. To bajiro ti bajijare, oveja coderimasa bʉto güiyujarã ĩna. 10To ĩna bajirone, ado bajiro yiyuju ángel:\\n—Güibesa mʉa. Masa ĩna ĩavariquẽnarotire yigʉ, quẽnase queti mʉare gotigʉ bajiaja yʉ. 11Ʉjʉ David ĩ ruyuamasicati macajʉre, masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosarocʉ, yucʉne ruyuami. Ĩ ñaami mani ʉjʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃. 12Ado bajiro bajiñagʉ̃re ĩre bʉjamasirʉarãja mʉa: Vaibʉcʉrãre bare ecariavijʉ ñagʉ̃mi. Tojʉ sudigaserine gũmacoar'i, vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ sãñagʉ̃mi ĩ. Tojʉ ñagʉ̃re ĩre ĩabʉjacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju ángel.\\n13To ĩ yiñarirĩmarone, gãjerã ángel mesa jãjarã ruyuayujarã ĩna. Ruyuacõari, ado bajise Diore ĩre basavariquẽnañujarã ĩna:\\n14—Dios õ vecagʉ quẽnarẽtogʉ̃, to yicõari, masirẽtogʉ̃ ĩ ñajare, quẽnaro ĩre yito mani. Dios ĩ ĩavariquẽnarã ĩ rãca quẽnaro ñato ĩna —yiyujarã ĩna ángel mesa.\\n15To yigajano, tudicoasujarã ĩna, õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ. Ĩna tudiato bero,\\n—Dios manire ĩ queti cõarere ajiaja mani. To bajiri, Belénjʉ vaĩato mani —gãmerã yiyujarã ĩna oveja coderimasa.\\nOveja coderimasa Jesúre ĩna ĩarã vare queti\\n16To bajiro gãmerã yigajano, guaro vacoasujarã ĩna yuja. Tojʉ ejacõari, Josére, Mar'iare ĩnare ĩabʉjayujarã ĩna. Sũcare quẽne vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ sãñagʉ̃re ĩre ĩabʉjayujarã. 17Ĩre ĩabʉjacõari, ángel ĩnare ĩ gotirere to ñarãre ĩnare gotiyujarã. 18To ñariarã jediro, ĩna gotisere ajicõari, no yimasibesujarã, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. 19Mar'iajʉama ñagõbesuju so, oveja coderimasa ĩna gotisere ajicõari. To bajiboarine, sũca ĩ bajisere bʉto tʉoĩañuju so masuriojʉma. 20To bajiri oveja coderimasa ti quetire gotigajano, tudicoasujarã ĩna. Tudianane, ado bajise Diore ĩre yivariquẽna tudiasujarã ĩna:\\n—Dios manire ĩ queti cõare, riojo ñañuja ti. Masirẽtogʉ̃, to yicõari, quẽnarẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi Dios —ĩre yivariquẽna vasujarã ĩna.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, Jesúre ĩna ãmiatone, Simeón vãme cʉtigʉ Jesúre ĩ ĩare queti\\n21Sũca cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ ruyuariaro bero ti tʉsato, circuncisión ĩre yiyujarã. To yicõari, Jesús ĩre vãme yiyujarã ĩna, sũcare. Mar'ia gʉda so ñaroto rĩjorojʉne ángel sore ĩ vãme yirotiriarore bajirone ĩre vãme yirã yiyujarã ĩna.\\n22-24To ĩna yiriaro bero, Jerusalénjʉ vasujarã ĩna. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdirã bajiyujarã ĩna. Ado bajise roticũmasiñuju ĩ: “Sũca ĩ ruyuaro bero, jʉarã masa cõro ñarirʉ̃mʉri bero, buja mʉa ecariarãre ĩsima, paiare. Mʉa cʉobetijama, vaja yicõari, ĩsima, ‘Ĩnare soemʉoato’ yirã. To bajiro yiba, yʉre rʉ̃cʉbʉorã. To bajiro mʉa yijama, sũca ĩ ruyuaroto rĩjoro yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavi mʉa sãjarũgũriarore bajirone sãjamasirʉarãja mʉa quẽna. Mʉa ĩsijama, buja mame bʉcʉarãre ĩsirʉarãja mʉa. Ʉ̃mʉ, rõmio, to cõrone ĩsirʉarãja mʉa. Buja mame bʉcʉarã ĩna manijama, jʉarã bujare bajirã ñarãcare ĩsirʉarãja mʉa”, yirotimasiñuju Dios. Gajeye ado bajiro yirotimasiñuju Dios: “Mʉa macʉ ruyuasʉogʉre, paiare ĩorã, ĩre ãmivarʉarãja mʉa, ‘Dios yʉ ñaami’ yiĩorã”, yirotimasiñuju Dios. To bajise Dios ĩ yirotimasire ñajare, Jesúre ãmivasujarã, paiare ĩoroana.\\n25-26To bajiri Jerusalénjʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre vasujarã ĩna. Tojʉre ñañuju Simeón. Diore quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rotimasirere quẽnaro cʉdigʉ ñañuju ĩ. “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, Cristo, Israel jãnerabatiare, yʉ yarãre ejarẽmorũgũrʉcʉmi ĩ, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ejarotire yugʉ bajicõa ñañuju ĩ. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃ ñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, cojorʉ̃mʉ ado bajise tʉoĩañuju: “Yʉ bajirocaroto rĩjoro, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre Cristore ĩarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Simeón. 27-29Cojorʉ̃mʉ Esp'iritu Santo Dios ĩ cõagʉ̃ ĩre ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩamasicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjaejacoasuju ĩ. Tirʉ̃mʉne Jesúre ãmiejayujarã José, ĩ manajo rãca. To ĩna sãjaejarone, ĩna macʉre bocaãmicõari, ado bajise Diore yigotiyuju ĩ, Diore variquẽnagʉ̃:\\n—Yʉ ʉjʉ, jẽre yʉ ĩarʉarũgũcacʉre yʉre mʉ goticatore bajirone ĩre ĩacõaja yuja. To bajiri, variquẽnaja yʉ. Yʉ bajirocacoajama, quẽnacõaroja yuja.\\n30-31Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosarocʉre mʉ cõar'ire ĩre ĩacõaja jẽre.\\n32Ĩ sʉorine “Israel jãnerabatiare quẽnaro yiyumi Dios” yimasicõari, Diore masirʉarãma Israel jãnerabatia me ñarã quẽne —yiyuju Simeón.\\n33José, to yicõari, Mar'ia quẽne, Jesús ĩ bajirotire Simeón ĩ gotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, “Mani macʉ ĩ bajirotire quẽnaro goti rĩjoro cʉtimasiami” yirã. 34-35To yicõari, quẽnaro Dios ĩnare ĩ yirotire ĩnare ñubuejeoyuju Simeón. To yigajano, Jesús ĩ bajirotire ado bajiro sore gotiyuju quẽna, Mar'iare:\\n—Quẽnaro ajiya mʉ. “Israel ñamasir'i jãnerabatia, Dios ĩ bojasere quẽnaro masiato” yigʉ, ãni sũcare cõañumi Dios. To bajiri ĩ gotimasiosere ajicõari, ĩre tud'irʉarãma jãjarã masa. To bajiro ĩna yijare, ĩnare ĩacõari, “‘Diore rʉ̃cʉbʉorã ñaja yʉa’ yigotiboarine, ĩre terã ñaama”, yimasirʉarãma gãjerãjʉa. Ĩre tud'irãma, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajedicoarʉarãma ĩna. To bajiboarine gãjerãjʉama, jãjarã, ãnire ajitirʉ̃nʉcõari, Dios yarã ñacoarʉarãma ĩna, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona. Mʉjʉama, ãni mʉ macʉ ĩ bajirotire bʉto sʉtiritirʉocoja mʉ —Jesús jacore yiyuju Simeón.\\n36-37To ĩ yiro bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ñañuju Ana vãme cʉtigo. Aser ñamasir'i jãneño ñañuju so, Fanuel maco. Diore gotirẽtobosarimaso ñañuju so quẽne. So manajʉ cʉtiboar'i, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca cʉ̃mari so rãca ñatʉsacʉne, sore bajirocaveocoasuju. To ĩ bajiveorio sĩgõne ñacõarũgũñuju so. To bajiñagõ rĩne, ochenta y cuatro cʉ̃mari cʉotʉsasuju. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, so quẽne Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogo, ĩre so sẽnirirʉ̃mʉri bare babetirũgũñuju so. 38Simeón ĩnare ĩ gotiñarone ĩna tʉjʉ ejayuju so Ana. Ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Quẽnaro yiyuja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañuju so. To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre, “Jerusalén macana quẽnaro ñato” yigʉ, ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩ ejarotire tʉoĩa yuñarãre, “Jẽre ruyuayumi”, ĩnare yigotibatoyuju Ana.\\nNazaret vãme cʉti macajʉ ĩna tudiare queti\\n39José, to yicõari, Mar'ia quẽne Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone yigajanocõañujarã ĩna. To bajiri, Galilea sitare ñarimaca, Nazaret vãme cʉti macajʉ Jesúre ĩre ãmitudiasujarã ĩna. 40To baji tudieja, ti macajʉ ñacõañujarã ĩna. Tojʉ bʉcʉayuju Jesús. Quẽnaro masirũtuasuju, ĩ bʉcʉarũtuatore bajirone. To bajicõari, rujʉ tutuaquẽnagʉ̃ ñarũtuasuju ĩ. To bajiro ĩ bajiñarore ĩre yirẽmorũgũñuju Dios.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Jesús ĩ tujare queti\\n41Nazaretjʉ Jesús ĩ ñatoye, Jerusalénjʉ tocãrãca cʉ̃mane Pascua boserʉ̃mʉ ĩarã varũgũñujarã ĩ jacʉa. 42To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñaricʉ̃mari tʉsacʉjʉ, Pascua boserʉ̃mʉre ĩagʉacʉ, ĩ jacʉa rãca vasuju Jesús. 43-45Boserʉ̃mʉ ĩagajano, ĩna tudirirʉ̃mʉ, “To bajigʉmi” yimasiña manone, tojʉne tujacoasuju Jesújʉama. To ĩ bajiboajaquẽne, “Gãjerã rãca baba cʉtivagʉ bajigʉmi”, yitʉoĩacõañujarã ĩ jacʉajʉama. To bajiro ĩna yitʉoĩa vaboajaquẽne, rãiorijʉ ĩna tʉjʉre ejabesuju. To bajiro ĩ bajijare, ĩna yarãre, ĩna rãca vanare, ĩna masirãre sẽniĩacudiboayujarã ĩna. “Maami”, yicõañujarã ĩnajʉama. To bajiro ĩna yijare, Jerusalénjʉne ĩre macarã tudicoasujarã ĩna.\\n46Tojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩre macatʉsanajʉ ĩre ĩabʉjayujarã ĩna yuja. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñañuju ĩ. Tojʉ Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca rujicõari, gãmerã ñagõñañujarã ĩna. 47Ĩ gotisere ajicõari, “Daquegʉ ñaboarine, josasere yʉa sẽniĩaboajaquẽne, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉare cʉdiami”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna. 48To ĩna yiñarone, Jesús jacʉa ĩna tʉjʉ sãjaejacõari, ĩre ĩaʉcacoasujarã. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju ĩ jaco:\\n—Macʉ, ¿no yigʉ to bajiro yʉare bajiveoati mʉ? Bʉto tʉoĩarejairãne mʉre macamʉ yʉa —ĩre yiyuju so.\\n49To bajiro ĩre so yirone, ĩjʉama ado bajiro sore cʉdiyuju ĩ:\\n—¿No yirã yʉre macari mʉa? ¿Adi vire yʉ jacʉ ĩ bojasere yʉ yirotire masibeti mʉa? —ĩ jacʉare yicʉdiyuju Jesús.\\n50To bajiro ĩ yisere quẽnaro ajimasibesujarã ĩnajʉama. “No bajiro yirʉ yati mani macʉ”, yitʉoĩacõañujarã. 51-52Ĩ jacojʉama, quẽnaro ajimasibetiboarine, so ʉsʉjʉma quẽnaro tʉoĩacõa ñañuju.\\nTo bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ĩ jacʉa rãca tudicoasuju, Nazaretjʉ. Tojʉ bʉcʉarũtuasuju ĩ. Bʉcʉarũtuacʉne, ĩ jacʉa ĩre ĩna rotirore bajiro yirũgũñuju ĩ. To bajicõari, bʉtobʉsa masirũtuasuju ĩ. To bajiro ĩ bajisere ĩre ĩavariquẽnarũgũñuju Dios. Masa quẽne, ĩre ĩavariquẽnarũgũñujarã ĩna.","num_words":1317,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 10 BSNNT - Yʉ, Pablo, ado bajise gotigʉ - Bible Search\\n“Dios yʉre ĩ rotise rãca gotimasioaja yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n1Yʉ, Pablo, ado bajise gotigʉ yaja, sĩgʉ̃ri yʉre ñagõmacarãre: Quẽnabeti masa ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorũgũñuju Cristo, “Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉa tʉoĩato” yigʉ, ĩre bajiro mʉare ejarẽmorʉaja yʉ quẽne. “Mani rãca ĩ ñajama, bojonegʉ̃re bajiro manire gotiami Pablo. Sõjʉ ñacõari, manire ĩ ucacõajama, tud'igʉre bajiro gotirũgũgʉ̃mi”, yiyuja mʉa. 2Rojose yirãre tud'igʉre bajiro gotigʉ ñaboarine, mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro gotirʉabeaja. To bajiri yʉre mʉa ñagõmacasere yitʉjacõaña, “Mani tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro gotiromi” yirã. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri, adigodoaye rĩne tʉoĩarã, “Ĩna masu ĩna bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa” yʉare yiñagõmacarãre tud'igʉre bajiro gotiroti ñaja. 3Adigodoaye rĩne tʉoĩarã rãca ñaboarine, yʉa masu yʉa bojarore bajiro yirã me ñaja yʉa. 4Yʉa masise adigodoaye me ñaja. Dios ĩ masise rãca yʉa gotijama, yʉare ĩna ñagõjaiboajaquẽne, ĩnare gotirẽtobumasiaja yʉa. 5Cristo ocare ajiterã, “Masirã ñaja yʉa” yivariquẽnarãre Diore sẽnibosaja yʉa, “‘Riojo me tʉoĩañuja yʉa’ yato” yirã. No bojasene gãjerã ĩna tʉoĩase, Cristo ĩ bojabeti ti ñajama, tire yitʉjacõari, “Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne tʉoĩato” yirã, Diore sẽniaja yʉa. 6To bajiro mʉare sẽnibosaja yʉa. Mʉa rãcana yʉare bajiro tʉoĩamenare rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirũgũrʉarãja yʉa, “Mʉa jediro Cristo ĩ bojarore bajiro yʉare cʉdirʉa tʉoĩato” yirã.\\n7“To bajigʉ ñaami” yʉre yiĩamasirã ñaboarine, yʉ tʉoĩasejʉarema masibeaja mʉa. Gãji, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja” yigʉ ĩ ñajama, Cristo yarã yʉa ñasere quẽne masirocʉ ñaami. 8“Cristore gotirẽtobosarimasʉ ñari, mʉare rotimasiaja yʉ” yʉ yigotijare, “To bajiro ĩ yijama, ‘Ñamasugʉ̃ ñaja yʉma’ manire yigʉ yami”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, Cristo, to bajiro yirocʉre yʉre ĩ cõacati ñajare, bojonebecʉne tire gotiaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami. 9“Ĩ ucacõase rãca yʉare tud'igʉre bajiro yʉare gotirũgũami Pablo” mʉa yitʉoĩaboasere bojabeaja yʉ. 10Ado bajise yirã, tire bajiro yʉre tʉoĩaboarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Sõjʉ ñacõari, papera rãca goticõajama, tud'igʉre bajiro manire gotiami Pablo. Mani rãca ĩ ñajama, bojonegʉ̃re bajiro manire gotiami. Ñie vaja maja mani rãca ñagʉ̃, ĩ ñagõse”, yʉre yitʉoĩaboarãja mʉa. 11To bajiro yʉre mʉa yiboajaquẽne, to bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. Tud'igʉre bajiro gotiroti ti ñajama, yʉ ucacõase rãca yʉ gotimasirore bajirone gotimasiaja yʉ, masa tʉ yʉ ñajaquẽne.\\n12Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, ĩna tʉoĩa gotirore bajiro yibeaja yʉama. Ado bajiro tʉoĩacõari, gotirãma ĩna: “¿Ñimʉ ñati mani vatoajʉ bʉtobʉsa tʉoĩagʉ̃? Yʉ ñaja bʉtobʉsa tʉoĩagʉ̃” gãmerã yiñagõrãma ĩna. “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja mani”, yitʉoĩarãma ĩna. Tʉoĩamasimena ñarãma ĩna ũnama. Ĩnare bajiro yibeaja yʉama. 13Yʉa masune tʉoĩarujeocõari, gotibeaja yʉama. “Ado bajiro bajirã ñaja yʉa” mʉare yʉa gotijama, Dios, yʉare ĩ rotire ñajare, to bajise mʉare yaja. To bajiri, “Corinto macanare quẽne yʉ ocare gotimasiorʉarãja mʉa”, yʉare yiroticõañumi. 14To bajiri, Dios, yʉare ĩ rotijare, gãjerã rĩjoro vacõari, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mʉare gotimasiocajʉ yʉa. 15Gãjerã ĩna gotimasioriarãre ĩacõari, “Yʉa gotimasiose sʉorine Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yibeaja yʉama. Yʉa masu yʉa moare rĩne mʉare gotiaja yʉa. Quẽnarobʉsa Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉrotire bojarã ñari, bʉtobʉsa mʉare gotimasiocõari, ejarẽmorʉaja yʉa, Dios yʉare ĩ gotiroticõariarore bajirone yirã. 16“Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama” mʉare yimasicõari rĩne, Dios ĩ bojarore bajiro gajerojʉ ñarãre ĩ yere masimenare gotimasiorʉaja. To bajiro yʉa yijama, gãjerã ĩna gotimasiocõariarãrene, “Yʉ gotimasiocana ñaama ãnoa” yigotirʉamena ñari, gotiecomenare gotirã varʉaja.\\n17Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Ñamasurã ĩna bajisere mʉa gotivariquẽnarʉajama, Cristo ĩ bajisejʉare gotivariquẽnaña. Ĩne ñaami ñamasugʉ̃”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 18Ado bajiro ti bajijare, to bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: Gãji ĩ tʉoĩarore bajiro yigʉ, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ” ĩ yiboase, vaja maja ti. Ĩ ũgʉ̃rema “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yivariquẽnabeami Dios. “Quẽnaro yicajʉ mʉ” ĩ yirãjʉa ñaama, quẽnaro yirã.","num_words":596,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 4\\n1 To ĩ yiro bero, gajeye ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ, jãnariasojere ĩacajʉ yʉ. To yʉ ĩamʉorone, jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto, ado bajiro ocaruyucajʉ ti:\\n2 To bajiro ti yirone, Esp'iritu Santo sʉorine õ vecajʉ ejagʉre bajiro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ sĩgʉ̃, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujicami. 3 Ĩ rioga, bʉto yaacajʉ. Gʉ̃ta quẽnase, jaspe vãme cʉtise, to yicõari, gaje gʉ̃ta, cornalina vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ. Ĩ rujiro tʉjʉ buerimamʉre bajiriberua ñacajʉ. Gajea gʉ̃ta, esmeralda vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ tiberua. 4 Ĩ rujiro tʉjʉ veinticuatro cũmurori, ʉjarã ya cũmurori ñagãnibiacajʉ. Ti cũmurorijʉre bʉcʉrã rujicama. Botise sudi sãñarã ñacama ĩna. To bajicõari, oro bedori jeocama.b Bʉcʉrãre ti gotijama, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre gotiaja. 5 Ĩna vatoagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmurojʉne bʉjo ĩ yabese budicajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro, ti bʉsʉrore bajiro bʉsʉcajʉ. Ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ jea ʉ̃jʉricʉri rʉ̃gõcajʉ. Ado bajiro yigotiro bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ĩ ñasere gotiro bajicajʉ.c Ap 1.4, 3.1. 6 Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉane ʉtabʉcʉrare bajirita ñacajʉ. Oco botirita ñacõari, quẽnaro ruyurita ñacajʉ.\\nTo bajicõari, ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ti cũmuro sʉyarojʉa quẽne, riojojacatʉa, gãcojacatʉa quẽne, ĩaĩañamana babaricãrãcʉ ñacama. Ĩna rujʉri jediro cajeari cʉticama. Ĩna riogari ñarijacatʉa quẽne ĩna sʉyarojʉari quẽne cajeari cʉtirã ñacama. 7 Ñasʉogʉ, yai, león vãme cʉtigʉre bajigʉ ñacami. Ĩ beroagʉ, ta vecʉre bajigʉ ñacami. Ĩna beroagʉ, masʉ riogare bajiro rioga cʉticami. Tʉsagʉ, ga jaigʉ, vʉgʉre bajiro bajigʉ ñacami. 8 Tocãrãcʉ, cojomo cõro, coja jẽnituarorãca querʉjʉri cʉticama. Ĩna rʉjʉrijʉ quẽne cajeari cʉticama. Ti joejʉa, ẽñerocajʉa quẽne cajeari cʉtirã ñacama. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro basarũgũcama ĩna:\\n9 Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, ʉ̃mʉari catimʉorʉ̃gõrocʉre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, ado bajiro yirũgũcama:\\n10 Tocãrãcajine to bajiro ĩna yirone, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, ĩ tʉjʉ muquearũgũcama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Muqueacõari, ĩna jeoribedorire, “Rotirimasʉ ñaja yʉ” yimasioriabedorire juacõari, ĩ rujiro rĩjorojʉa cũrũgũcama, “Quẽnaro mʉ yise sʉorine mʉre rotibosamasiaja yʉa” yirã. To yicõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro yicama:\\n11 —Yʉa ʉjʉ, mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ. Ñajediro rujeomasir'i ñaja mʉ. Ti ñarotire mʉ bojatʉoĩamasire sʉorine ruyuacõari, ñacõa ñaja jediro. To bajiro yimasir'i mʉ ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja: “Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro” mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja —ĩre yicama ĩna.\\nb4:4 Bʉcʉrãre ti gotijama, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre gotiaja.\\nc4:5 Ap 1.4, 3.1.","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 7 BSNNT - To bajiro ĩ yiro bero, quẽna Galilea - Bible Search\\nJesús bederã ñaboarine, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti\\n1To bajiro ĩ yiro bero, quẽna Galilea sitajʉ yʉare ũmato vacudicami Jesús. Judea sitajʉ ñarʉabeticami, ti sitana jud'io masa ʉjarã ĩre ĩna sĩarʉajare. 2Yucʉ́ manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩariarʉ̃mʉri, Enramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉ cõñacajʉ. 3To bajiri, Jesús bederã ado bajiro ĩre yicama:\\n—Judea sitajʉ mʉre sʉyaboacana, jãjarã ñarãma. To bajiri adojʉre tujabesa. Tojʉane tudicoasa mʉ, ĩna quẽne, “Ĩaĩañamanire mʉ yiĩorũgũsere ĩato ĩna” yigʉ. 4No bojagʉ, jãjarã masa ĩre ĩna ĩamasirotire ĩ bojajama, masa mojoroaca ñarojʉre yiĩocudibecʉmi. Ĩaĩañamanire yiĩomasigʉ̃ ñari, jãjarã ĩna ñarojʉare yiĩoaya mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesús bederã.\\n5Jesús bederã ñaboarine, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, ĩre yitʉoĩarã me ñacama. 6To bajiri ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Judeajʉ yʉ varoti ejabeaja maji. No bojarirʉ̃mʉ mʉa vajama, mʉarema quẽnacõaja. 7Diore ajimena mʉa ñajare, mʉare ĩatemenama. Yʉrema ĩateama ĩna, “Mʉa yirũgũse, rojose ñaja ti” ĩnare yʉ yijare. 8Enramadas boserʉ̃mʉ ĩarã vasa mʉama. Yʉrema, yʉ varoti ejabeaja maji —ĩ bederãre yicami Jesús.\\n9To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Galilea sitajʉre ñacõacajʉ yʉa maji.\\nEnramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉre Jesús ĩ gotimasiore queti\\n10Ĩ bederã ĩna vato bero, Jesús quẽne, Enramadas boserʉ̃mʉ ũmato ĩagʉ̃ vacami. To bajiboarine, yayioroaca yʉare ũmato ejacami. 11To ñacama jud'io masa ʉjarã quẽne. Ĩre macaboacama.\\n—¿Nojʉ ñati ĩ? —yicudiboacama.\\n12-13Tirʉ̃mʉrire jãjarã masa Jesúre ñagõjai ñacama ĩna. Sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama:\\n—Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi —yicama ĩna.\\n—Quẽnaro yigʉ me ñagʉ̃mi. Masare yitogʉ ñagʉ̃mi —boca yicama. Ʉjarãre güirã ñari, ĩna masune yayioroaca gãmerã ñagõcõa ñacama ĩna, Jesúre gõjarã.\\n14Enramadas boserʉ̃mʉ ĩna yi gʉdareco cʉtiato, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjacõari, masare ĩnare gotimasiocami Jesús yuja. 15Ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibeticama jud'io masa ʉjarã:\\n—Buebetir'i ñaboarine, ¿no yigʉ to bajise gotimasiomasiati ĩ? —yicama ĩna.\\n16To bajiro ĩna yisere masicõari,\\n—Yʉ gotimasiosema yʉ ye me ñaja. Yʉre cõacacʉ ye ñaja ti. 17Dios ĩ bojasere mʉa yirʉajama, “Dios ĩ yerene gotimasioami”, yimasiborãja mʉa. 18No bojagʉ no ĩ tʉoĩasene gotigʉma, masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉmi. No bojagʉ ĩre cõacacʉre Diore masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma, riojo masune gotigʉ ñagʉ̃mi. Ñie ũnijʉare masare ĩnare yitobecʉmi.\\n19¿Moisés ñamasir'i Dios ĩ rotimasirere mʉare cũbesujarique ĩ? Tire cʉorã ñaboarine no bojagʉ mʉa vatoare Dios ĩ rotimasirere cʉdijeogʉ maami. Rojose yʉ yibetiboajaquẽne yʉre sĩarʉaja mʉa —masare yicami Jesús.\\n20To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna masa:\\n—Vãti mʉ ʉsʉjʉre sãjacõari, rojose mʉre yitogʉ yigʉmi. Ñimʉjʉa mʉre sĩarʉagʉ magʉ̃mi —ĩre yicama ĩna, Jesúre.\\n21To bajiro ĩna yijare,\\n—Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catioro ĩacõari ĩaʉcacajʉ mʉa, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne moami” yiĩaterã. 22Moisés ñamasir'i sũcacare circuncisión yirere mʉare rotiyumi ĩ. Ĩ masu me tire rotisʉoyumi. Jẽre ĩ ñicʉajʉne to bajirone yicoadimasiñujarã ĩna. To bajiro rotimasire ñajare, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, sũcare circuncisión yaja mʉa. 23Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere cʉdirã ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sũcare circuncisión yaja mʉa. Yʉjʉarema ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catiojama, ¿no yirã yʉre jũnisiniati mʉa? 24Ñie manone rujajine quẽnaro tʉoĩabetiboarine, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yibesa mʉa. “Rojose ĩre ñaja” mʉa yijama, quẽnaro tʉoĩa rĩjoro yicõari, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús, masare.\\n“Dios ĩ ñarojʉre vadicacʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n25To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna:\\n—¿Sĩarʉarã, ĩna macagʉ me ñaruyuati ĩ? 26Ado mani jediro rĩjorojʉare ñagõñaami ĩ. To ĩ bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ĩre boca yimatagʉ maami. Adoana ʉjarã, “Cristo Dios ĩ cõagʉ̃, mani ʉjʉ ñagʉ̃mi ĩ”, ¿yitʉoĩarãda ĩna? 27“Ti macagʉ vayumi”, yimasiaja mani. Cristorema, “Ĩ ejaro, ‘Toagʉ vayumi’ yimasibetirʉarãja mani”, yiadire ñaja —ĩna masune gãmerã yicama ĩna, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri.\\n28To bajiro ĩna yisere ajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ gotimasio ñacacʉ, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús yuja:\\n—Yʉre ĩacõari, “Ti macagʉ ñaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. To bajiro mʉa yitʉoĩajama, yʉre cõacacʉre riojo yigʉre masibeaja mʉa. 29Yʉma ĩre masiaja. Ĩ cõacacʉne ñaja yʉ. Ĩ ñarojʉne vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n30To bajiro ĩ yijare, bʉto ĩre ajijũnisinirã ñari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama ĩna, “To cõrone ñiaecorʉcʉmi” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejabetijare. 31Gãjerãma jãjarã ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajiri ado bajiro yicama ĩna:\\n—Cristo, Dios ĩ cõar'i ñagʉ̃mi ãni. No bojagʉ ĩ rẽtoro ĩaĩañamanire yigʉ manirʉcʉmi —yicama ĩna, ĩre ajitirʉ̃nʉrã.\\nJesúre ĩre ñiarʉarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ĩna ejare queti\\n32Masa Jesús ĩ bajisere yayioroaca ĩna gotiro ajiyuma fariseo masa. To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare Jesúre ĩre ñiarotiyuma ĩna, paia ʉjarã quẽne. 33Ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:\\n—Yʉre cõacacʉ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. To bajiri yoaro meaca adore masa tʉjʉre ñarʉcʉja yʉ. 34Yʉre macarʉarãja mʉa. To bajiboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. Yʉ ñarojʉre no bajiro yi vamasibetirʉarãja mʉa —masare ĩnare yigoticami Jesús.\\n35To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna:\\n—¿Nojʉre variquĩda ĩ, ĩre mani bʉjabetirotojʉrema? Mani ñaro sojʉajʉ vacõari griego masa rãca vʉsarã tʉjʉ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. Tojʉre vacõari, gãjerã masare, o mani yarãre gotimasiogʉ̃ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. 36“Yʉre macaboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. To bajicõari yʉ ñarojʉre vamasibetirʉarãja mʉa” ĩ yijama, ¿no yire ũnire yati ĩ? —gãmerã yiñagõcama ĩna.\\n“Masa Diorãca quẽnaro ñarʉarã, ado bajiro bajirãma”, Jesús ĩ yire queti\\n37Masa manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩatʉsariarʉ̃mʉ, tirʉ̃mʉ ñacajʉ rujarʉ̃mʉ masuma. Tirʉ̃mʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ĩ oco idirʉajama, oco sẽnigʉ̃mi. Tire bajirone, no bojagʉ Diore ĩ masirʉajama, yʉ tʉjʉre vadicõari ĩre yʉ catiorotire sẽnigʉ̃ ejato ĩ. 38Ajiya mʉa. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema, “Ĩna ʉsʉrijʉ oco masare catiose, riagare bajiro ũmayucõa ñarʉaroja, ‘Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãjaro’ yiro”, yigotiaja Dios oca —masare ĩnare yigoticami Jesús.\\n39To bajiro ĩ yijama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ʉsʉrijʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejacõari quẽnaro ĩnare ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi, ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõari, Diorãca quẽnaro ñaronare” yigʉ yicami Jesús. Õ vecajʉre, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoriajʉjʉre Jesús ĩ tudiejabetijare, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore adi macarʉcʉrore Jesúre ajitirʉ̃nʉcanare cõabesumi Dios maji.\\nRicatiri rĩne masa ĩna tʉoĩare queti\\n40Jesús ĩ ñagõsere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama:\\n—Diore ĩre gotirẽtobosarimasa, Dios ocare ucarã, “To bajirʉcʉmi” masa ĩna yiucamasir'i masune ñaami —yicama ĩna, sĩgʉ̃ri.\\n41Gãjerãjʉama ado bajiro yicama ĩna:\\n—Cristo, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i masune ñacõaami —yicama ĩna.\\nGãjerãma ado bajiro yicama:\\n—Cristo me ñaami. No bajiro yigʉ, Galileagʉne Cristo ñabecʉmi. 42Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro yaja: “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia jãnami ñarʉcʉmi Cristo. To bajiri David ñamasir'ire bajirone Belén macagʉne ñarʉcʉmi ĩ quẽne”, yigotiaja Dios oca —yicama ĩna.\\n43Ado bajise ricatiri rĩne Jesúre ĩre yitʉoĩacama ĩna. 44Sĩgʉ̃ri ĩre ñiarʉaboacama. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama.\\nJud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti\\n45Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa Jesúre ĩre ñiamasibeticõari, fariseo masa, paia ʉjarã tʉjʉre tudiacama ĩna. Ñie manane ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna paia ʉjarã:\\n—¿No yirã ĩre ãmiadibeti mʉa? —ĩnare yiyujarã ĩna.\\n46Ado bajiro ĩnare yicʉdiyujarã Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa:\\n—Ĩre bajiro ñagõrã manicama ĩna —yiyujarã ĩna.\\n47To bajiro ĩna yijare, fariseo masajʉa ado bajiro ĩnare yiyujarã:\\n—¿To yitogʉ ĩ yiserene ĩre ajiri mʉa? 48Mʉa ʉjarã ñaja yʉa. Yʉama sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maja. Mani ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami. 49Adoana masa Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere masibeticõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajijare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yiyujarã ĩna fariseo masa.\\n50Nicodemo ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejar'i, fariseo masʉ ñañuju ĩ quẽne. Ĩ babarãre ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n51—¡Majique! Moisés ñamasir'i manire ĩ rotimasirere yirã, ĩ gotisere ajicõari, ĩre sẽniĩabetiboarine, “Rojose ñaja ti, ĩre”, yimasibeaja mani —yiyuju Nicodemo, ĩ babarãre.\\n52To bajiro ĩ yijare,\\n—¿Mʉ quẽne Galileagʉ ñatique mʉ? Dios ocare masa ĩna ucamasiriatutire ĩaĩasaque mʉ. Tire mʉ buero bero, “Diore gotirẽtobosarimasʉ Galileajʉ vadir'i manirʉcʉmi” yiucaturere masirʉcʉja mʉ quẽne —ĩre yiyujarã ĩna, Nicodemore tud'irã.\\n53To bajiro ĩre yicõa, ĩna ya virijʉ tudijedicoasujarã ĩna.","num_words":1198,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 13 BSNNT - Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ - Bible Search\\nĨaĩañamana güiorã jʉarã ĩna bajire queti\\n1Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sĩgʉ̃ güiogʉ, moa riagajʉ majadicami. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. Tocãrãca jotari joere ʉjarãre rotibosarimasa ye jeoriabedori jeocami. To bajicõari, “‘Dios ñaami’ yʉre yiĩato” yigʉ, tocãrãca rʉjoarijʉ “Dios ñaja yʉ” yisocari vãme ucatu ecoyumi. 2Macarocagʉ yai, leopardo vãme cʉtigʉre bajiro bajigʉ ñacami. Ĩ gʉborima, bʉco gʉborire bajise gʉbori cʉticami. Yai, león vãme cʉtigʉ risere bajiro rise cʉticami. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ĩre bajiro ĩ rotimasirotire yigʉ, ĩ masisere ĩ ʉjocacʉ ñacami. 3Coja ĩ rʉjoare catibetirocʉre bajirojʉ jairicãmiro, cãmiro cʉticami. To bajirojʉ bajicõacacʉ ñaboarine, “Rijabesujari” yitʉoĩacõari, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyacama adi macarʉcʉroana jediro. 4Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore quẽne rʉ̃cʉbʉocama masa, ĩ masise ĩ ʉjocacʉ ĩ ñajare. Gãjijʉare, yaire bajigʉ ñagʉ̃re ado bajiro rʉ̃cʉbʉocama:\\n—Gãji, ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Ĩ rãca ĩna gãmerã quẽajama, ñimʉjʉa ĩre quẽarẽtobecʉmi —ĩre yirʉ̃cʉbʉocama masa.\\n5—Yʉ ñaja rẽtoro ñamasugʉ̃. Ñimʉ gãji yʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi —yigoticami güiogʉ. To yicõari, Dios ĩ ajitese masu ĩre ñagõmacacami. Idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro ĩnare rotiñacami. To bajiri güiogʉ rojose ĩ yiñasere, “Tire yibeticõaña”, ĩre yibeticami Dios. 6“Yibesa” ĩ yibetijare, to bajirone goticõa ñacami: Diore, ĩ ñarojʉre, to yicõari, ĩ tʉanare quẽne rojose ñagõmacacõa ñacami. 7To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrãre sĩareacõari, adi macarʉcʉro jediroanare roticami. “Ĩnare rotibesa” Dios ĩre ĩ yibetijare, to bajiro yicami. 8Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, “Ado cõro ñarʉarãma yʉ tʉjʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiriatutire cʉocami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To bajiro Dios ĩ yibetiriarã rĩne güiogʉre ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma.\\n9To bajiri, adi oca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa:\\n10“Yʉ yarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, adocãrãcʉ tubiberiavijʉ tubibe ecorʉarãma” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajiro bajirʉarãma. To bajiri, sĩaecorona quẽne, “Sĩaecorʉarãma” ĩ yiriaro cõrone bajirʉarãma.\\n“‘To bajirone bajirʉaroja’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja” yitʉoĩarã, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, quẽnarʉaroja.\\n11To bajiro yʉre bajiĩocati bero, quẽna gãji güiogʉ sita tũcurojʉ joe jeaejacami. Oveja macʉ mame jotari bugʉre bajiro jotari cʉtigʉ ñacami. To bajiboarine, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ocare bajiro ñagõcami. 12Gãji, sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉre rotigʉ ñacami güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ. Ĩre rotigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacõari, jediro ĩ masise rãca ĩre rotibosacami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To yigʉne, adi macarʉcʉro ñarã jedirore, ĩ ʉjʉre rʉ̃cʉbʉoroticami. 13To yicõari, ĩaĩañamanire yiĩorũgũcami. To yigʉne, masa ĩna ĩaro rĩjoro õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase yiĩorũgũcami. 14Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ ĩ masise sʉorine ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ñari, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro ĩnare yitocami:\\n—Moa riagajʉ majadicacʉre jariase rãca ĩna jasĩaboajaquẽne, rijabetir'i ĩ ñajare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ĩre bajigʉ quẽnoña. Ĩre bajigʉ quẽnogajanocõari, ĩre rʉ̃cʉbʉoya —ĩnare yitocami, “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ.\\n15To ĩ yitoro bero, ĩna quẽnorujeocacʉre ñagõgʉ̃ ĩre godoveocami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To ĩ yijare, ñagõcõari, ĩre rʉ̃cʉbʉomenare sĩacõacami. 16To yicõari, “Masa jediro ucatu ecorʉarãma”, yiroticami. To ĩ yijare, gajeyeũni jairã, maioro bajirã quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamena quẽne, ĩna ãmo riojojacatʉare vãme ucatu ecocama ĩna. Ĩna ãmore ĩna ucatubetijama, ĩna riovecajʉare vãme ucatu ecocama. 17To bajiro ĩna yiecocati, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ ya vãme ñacajʉ. To bajiro ti bajibetijama, ĩ ya númerojʉa ñacajʉ. Ti vãme ucatu ecomena, ĩsicõari, vaja sẽnimasibeti, ĩna bojasere vaja yimasibeticama.\\n18To bajiri, ĩ ya número, 666 ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉ vãme yire ũni ñacajʉ ti número. “To bajirivãme yire ũni ñaja” yimasirʉarã, quẽnaro ĩnare bueroti ñaja.","num_words":535,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN LUCAS 1\\n1-3 Mʉ, Teófilo, nocãrõ majũ caãnimajũʉ̃rẽ, ati carta mena mʉ yʉ quetibʉjʉ woatujopa mai, Jesucristo cʉ̃ caátiãnajẽrẽ caroaro cõñarĩcãrõrẽ bairo. Mai, capããrã camasã tiere, Jesús cʉ̃ caátiãnajẽrẽ merẽ quetibʉjʉ woajomiñupã. Bairo na caátimiatacʉ̃ãrẽ, yʉ cʉ̃ã tiere yʉ quetibʉjʉ woajogʉ. Mai, Jesús cʉ̃ caátiãnajẽrẽ caĩñarĩcãrã pʉame na caquetibʉjʉnetõrĩqũẽrẽ jãã cʉ̃ãrẽ jãã quetibʉjʉwã. Caãnijʉ̃goripaʉ Jesús cʉ̃ caátiãnajẽrẽ na caĩñarĩqũẽrẽ jãã cʉ̃ãrẽ jãã quetibʉjʉwã. Bairo tiere tʉ̃gori yua, caroaro cõñarĩcãrõrẽ bairo mʉ yʉ quetibʉjʉ woatujoya ati carta mena. 4 Teófilo, merẽ Jesús cʉ̃ caátiãnajẽ jĩcã wãme ũnorẽ mʉ tʉ̃goyupa. Bairo cʉ̃ caátiãnajẽ nipetirije caroaro cariape cʉ̃ masĩnemoáto ĩ, mʉ yʉ quetibʉjʉ woajoya ati carta mena.\\n5 Bairo baiyupa: Herodes cawãmecʉcʉ ãnacʉ̃ Judea yepa macããnarẽ quetiupaʉ rey cʉ̃ caãni yʉteare jĩcãʉ̃ sacerdote ãñupʉ̃. Abías ya poa macããcʉ̃ jĩcãʉ̃ ãñupʉ̃. Cʉ̃ pʉame Zacarías wãmecʉsupʉ. Cʉ̃ nʉmo Isabel wãmecʉsupo. Cõ pʉame Aarón ãnacʉ̃ pãrãmeo majũ ãñupõ. 6 Bairi na, pʉgarãpʉa Dios cʉ̃ caroticũrĩqũẽ nipetirijere tʉ̃goʉsayuparã. Bairo bairã, carorije wapa mánarẽ bairo baiyuparã, Dios cʉ̃ caĩñajoro. Tunu bairoa nii ũcʉ̃, “Roro ásuparã na,” ĩ masĩẽsuparã narẽ. 7 Na pʉame tiwatoare capũna mána ãñuparã. Isabel pʉame pũnaa bomiocʉ̃ã, yoaro pũnacʉti masĩẽsupo. Tunu bairoa cabʉtoa ãnirĩ na capũna cʉtigamirĩcãpaʉ merẽ netõcoásúparo.\\n8 Bairo na cabairipaʉ jĩcã rʉ̃mʉ Zacarías templo wiipʉ paaʉ ásúpʉ, cʉ̃ ya poa macããna mena cʉ̃ cajʉpaari rʉ̃mʉ caetaro ĩñarĩ. 9 Bairo topʉ eta, jʉpaa yua, jĩcã rʉ̃mʉ cʉ̃ yarã pʉame cʉ̃ beseyuparã. “Templo wii pupeapʉ werea cajʉtiñurĩjẽrẽ cʉ̃ joeáto,” qũĩñuparã cʉ̃ yarã Zacaríare. 10 Bairo Zacarías, “Jaʉ,” ĩ, ti wii pupea ape arʉapʉ jãásúpʉ. Ti hora Zacarías cajʉtiñurĩjẽrẽ cʉ̃ cajoeri hora majũ Diore cʉ̃ jẽnirã baiyuparã camasã pʉame. 11 Bairo Zacarías tiere cʉ̃ cajoeãno yua, cʉ̃ tʉpʉ ángel pʉame buiaetayupʉ. Altar, cajʉtiñurĩjẽrẽ cʉ̃ cajoemʉgõrĩ mesa cariape nʉgõã pʉame buiaetanʉcãñupʉ̃. 12 Bairo ángel cʉ̃ cabairo, Zacarías pʉame qũĩña acʉacoasupʉ. Qũĩña uwijãñuñupʉ̃. 13 Bairo cʉ̃ cabairo ĩña, ángel pʉame qũĩñupʉ̃ Zacaríare:\\n—Yʉ uwieticõãña Zacarías. Caroa quetire mʉ quetibʉjʉ acʉ́ yʉ atíapʉ. Dios, mʉ cajẽnirĩjẽrẽ tʉ̃goyami. Bairo bairi mʉ caborore bairo mʉ nʉmo, macʉ̃ cʉtimasĩgomo. Bairi mʉ macʉ̃ caãnipaʉ cʉ̃ cabuiaro yua, “Juan” cʉ̃ mʉ wãmetigʉ. 14 Ti rʉ̃mʉ, cʉ̃ cabuiari rʉ̃mʉrẽ mʉ ʉseanigʉ bʉtioro. Mʉ mena macããna cʉ̃ã capããrã ʉseanigarãma, cʉ̃ cabuiaro ĩñarĩ yua. 15 Tunu bairoa mʉ macʉ̃ caãnipaʉ pʉame Dios yaye quetire catʉ̃gomasĩ ãnirĩ caãnimajũʉ̃ nigʉmi Dios cʉ̃ caĩñajorore. Bairi tunu ʉse oco cacũmuorĩjẽrẽ cʉ̃ etieticõáto. Bairi tunu Espíritu Santo, Dios Yeri cʉ̃ camasĩõrĩjẽ carʉsaecʉ majũ ãnicõãgʉmi. Cʉ̃ cabuiaparo jʉ̃goyepʉa merẽ cʉ̃ mena ãnicõãgʉmi. 16 Bairo mʉ macʉ̃ caãnipaʉ bʉtiácʉ́ yua, Israel yepa macããna capããrã cʉ̃ caquetibʉjʉrijere tʉ̃goʉsagarãma. Bairo bairã, marĩ Quetiupaʉ Diore cʉ̃ bogarãma tunu, na cʉ̃ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori yua. 17 Tunu bairoa marĩ Quetiupaʉ ati yepapʉ cʉ̃ caetaparo jʉ̃goye camasãrẽ na quetibʉjʉgʉmi mʉ macʉ̃ caãnipaʉ pʉame. Elías cawãmecʉcʉ ãnacʉ̃ Espíritu Santo jʉ̃gori caroaro cʉ̃ caquetibʉjʉmasĩrĩcãrõ cãrõ cʉ̃ cʉ̃ã Dios Yeri jʉ̃gori camasãrẽ caroaro na quetibʉjʉ masĩgʉmi. Bairo cʉ̃ caquetibʉjʉro, capũnacʉna pʉame na pũnaa mena na asiajãnao joroque na átigʉmi. Tunu bairoa Dios yaye quetire catʉ̃gogaena cʉ̃ã cariape tʉ̃goʉsagarãma tunu, mʉ macʉ̃ caãnipaʉ caroaro cʉ̃ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori yua. Bairo bairi mʉ yarã Israel yepa macããna marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caetaparore caroaro yugarãma mʉ macʉ̃ caãnipaʉ caroaro na cʉ̃ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori yua —qũĩ quetibʉjʉyupʉ ángel Zacaríare.\\n18 Bairo cʉ̃ caĩmiatacʉ̃ãrẽ, Zacarías pʉame cariape cʉ̃ tʉ̃goesupʉ:\\n—¿Ñe jʉ̃gori, “Cariape mʉ bʉsʉya,” ñi masĩcʉti? Merẽ cabʉtoa majũ jãã ãniña yʉ, yʉ nʉmo cʉ̃ã. Torena, jãã pũnacʉti masĩẽtĩña —qũĩñupʉ̃ Zacarías ángel pʉamerẽ.\\n19 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, ángel pʉame Zacaríare qũĩñupʉ̃ tunu:\\n—Yʉʉ, Gabriel, Diotʉ macããcʉ̃ yʉ ãniña. Cʉ̃ majũã yʉ joámi mʉ tʉpʉ, caroa quetire cʉ̃ masĩáto, ĩ. 20 Baipʉa, cabʉsʉmasĩẽcʉ̃ mʉ tuagʉ ãmerẽ. Yʉ caĩrĩjẽrẽ cariape mʉ catʉ̃goetie wapa bairo mʉ tuagʉ. Cabero mʉ macʉ̃ caãnipaʉ cʉ̃ cabuiaropʉ roque tunu mʉ bʉsʉmasĩgʉ. Yʉ yaye quetire mʉ caĩroaetimiatacʉ̃ãrẽ, tore bairo nipetirije baipeticoagaro ti yʉtea caetaro —qũĩ quetibʉjʉyupʉ ángel Zacaríare.\\n21 Bairo ángel mena Zacarías cʉ̃ cabʉsʉãnitoye yua, to macããna cañubueri majã pʉame Zacarías ti arʉa cʉ̃ cawitietoi, yoaro coteyuparã. Na pʉame: “¿Nopẽĩ yoaro cʉ̃ baiyati?” ãmeo ĩ jẽniñañuparã na majũ. 22 Cabero Zacarías witietaʉ, na quetibʉjʉ masĩẽsupʉ. Cʉ̃ wãmo mena jeto na quetibʉjʉmiñupʉ̃. Bairo cʉ̃ cabairo ĩña, atore bairo ãmeo ĩñuparã: “Qũẽguericarore bairo apeye ũnierẽ ĩñaatacʉmi Zacarías,” ãmeo ĩ bʉsʉyuparã cañubueri majã macãpʉ cacoterã pʉame. Bairo bʉsʉmasĩẽcʉ̃ã, ãnicõãñupʉ̃ yua.\\n23 Bairo Zacarías nocãnacã rʉ̃mʉ bero templo wii coterique cʉ̃ capaari rʉ̃mʉrĩ capetiro ĩña, tunucoásúpʉ cʉ̃ ya wiipʉ. 24 Bairo topʉ eta, ãni yua, tocãrõã cʉ̃ nʉmo Isabel pʉame bairirupaʉ ãñupõ merẽ. Bairi wii pupeapʉ ãnicõã ninucũñupõ. Jĩcã wãmo cãnacãʉ̃ muipʉa, aperã tʉpʉ átáto mano ãnicõãnucũñupõ cõ ya wiipʉ. 25 Cõ pʉame bairo ĩ tʉ̃goñañupõ: “Ãmerẽ yʉ átinemoñami Dios, camasã pʉame, ‘Capũna mácõ niñamo Isabel,’ yʉre na caĩbʉsʉpaietiparore bairo ĩ. Bairi, ñujãñuñami Dios yʉ mena,” ʉseanirĩ ĩ tʉ̃goñanucũñupõ Isabel.\\n26 Cabero Isabel jĩcã wãmo peti jĩcã pẽnirõ cãnacãʉ̃ muipʉa majũ bairirupaʉ cõ caãno, ángel Gabriel cawãmecʉcʉre cʉ̃ joyupʉ Dios tunu. Galilea na caĩrĩ yepapʉ, Nazaret cawãmecʉti macãpʉ cʉ̃ joyupʉ. 27 “María cawãmecʉcore mʉ quetibʉjʉápá,” ĩ, cʉ̃ joyupʉ. Mai, María pʉame camanapʉ mácõ ãñupõ. Caʉ̃mʉ mena ãmeñupõ. José cawãmecʉcʉ nʉmo caãnipao ãnirĩ apei mena ãmeñupõ. José pʉame David ãnacʉ̃ pãrãmi ãñupʉ̃. 28 Bairo bairi Gabriel pʉame Maríare cõ buiaetayupʉ. Bairo cõtʉ buiaetari yua, cõ ĩñupʉ̃:\\n—¡María, Dios cʉ̃ caĩroao majũ, mʉ ãnimiñati! Marĩ Quetiupaʉ mʉ mena ãniñami. Tocãnacãõ camasã rõmirĩ netõrõ caroaro mʉ átinemoñami —cõ ĩ quetibʉjʉ etayupʉ ángel Maríare.\\n29 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go yua, cõ pʉame tʉ̃go acʉacoasupo: “¿Dope bairo ĩgʉ qũĩñati, yʉre bairo cʉ̃ caĩjẽniata?” ĩ tʉ̃goñañupõ. 30 Bairo cõ caĩtʉ̃goñarõ yua, ángel pʉame cõ ĩñupʉ̃ tunu:\\n—Yʉ uwieticõãña María. Caroa quetire mʉrẽ quetibʉjʉ acʉ́ yʉ atíapʉ. Caroaro mʉ caátiãnierẽ ĩñajesoyami marĩ Quetiupaʉ Dios. Bairi mʉ beseami. 31 Bairi bairirupaʉ mʉ ãnigo. Cawĩmaʉaca mʉ cʉ̃gogo. Bairi mʉ macʉ̃ caãnipaʉ cʉ̃ cabuiaro yua, “Jesús” cʉ̃ mʉ wãmetigo. 32 Tunu bairoa mʉ macʉ̃ caãnipaʉ pʉame caátirotimasĩ nigʉmi. Bairi nipetiro camasã, “Dios jõbui macããcʉ̃ macʉ̃ majũ niñami,” qũĩgarãma camasã cʉ̃rẽ. Cʉ̃, marĩ Quetiupaʉ Dios pʉame mʉ macʉ̃ caãnipaʉre quetiupaʉre bairo cʉ̃ cũgʉmi. Cʉ̃ ñicʉ̃ ãnacʉ̃ David ãnacʉ̃rẽ bairo cʉ̃ cũgʉmi mʉ macʉ̃ caãnipaʉre. 33 Bairo cʉ̃ cacũrõ yua, mʉ macʉ̃ caãnipaʉ pʉame rotimasĩgʉmi. Israel yepa macããnarẽ tocãnacã rʉ̃mʉa na rotimasĩ ãnigʉmi yua. Cʉ̃ carotiãnie petietigaro —cõ ĩ quetibʉjʉyupʉ ángel Maríare.\\n34 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, María pʉame atore bairo qũĩ jẽniñañupõ:\\n—Yʉ pʉame, ¿dope bairo yʉ baioati? Caʉ̃mʉ mena yʉ ãmerĩnucũña —qũĩñupõ María ángel pʉamerẽ.\\n35 Bairo cõ caĩrõ, cʉ̃ pʉame cõ ĩñupʉ̃:\\n—Espíritu Santo, Dios Yeri majũ buseriwo ruiatí, catorore bairo baiñajãetagʉmi mʉpʉre. Bairo Dios, nipetiro netõrõ caátimasĩ, cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori cawĩmaʉaca mʉ cʉ̃gogo. Bairo bairi nipetiro camasã, “Caroʉ́ cañuʉ, Dios macʉ̃ majũ niñami,” qũĩgarãma camasã cʉ̃rẽ, mʉrẽ cabuiapaʉ pʉamerẽ. 36 Apeyera tunu mʉ yao Isabel cawãmecʉco cʉ̃ã cabʉcʉo ãnimiocʉ̃ã, ãmerẽ bairirupaʉ ãniñamo cõ cʉ̃ã. Jĩcã wãmo peti jĩcã pẽnirõ cãnacãʉ̃ muipʉa merẽ cʉ̃goyamo capũna mácõ na caĩmirĩcõ pʉame. 37 Dise ũnie Dios cʉ̃ caátimasĩẽtĩẽ maniña. Nipetiro cʉ̃ caátimasĩrĩjẽ jeto niña —cõ ĩ quetibʉjʉ yaparoyupʉ ángel Maríare.\\n38 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, María pʉame qũĩñupõ:\\n—Mʉ caĩrõrẽ bairo to baiáto toroque. Dios cʉ̃ carotio yʉ ãniña. Bairi cʉ̃ caborore bairo yʉ cʉ̃ áparo —qũĩñupõ María.\\nBairo cõ caĩyaparoro, ángel pʉame acoásúpʉ yua.\\n39 Cabero nocãnacã rʉ̃mʉ bero caãno, María pʉame Judea caʉ̃tãyucʉ pairi yepapʉ, cariape acoásúpo. 40 Topʉ eta, Zacarías, bairi Isabel ya wiipʉ jããñupõ. Bairo jããrĩ yua, Isabere cõ ĩ jẽniñupõ: “¡Mʉ ãnimiñati!” 41 Bairo María cõ caĩrõ, Isabel macʉ̃ãcã pʉame cõ paropʉ yuguiyupʉ. Bairo cʉ̃ cabairo, Espíritu Santo Isabel yerire jããñupʉ̃. 42 Bairo cʉ̃ cajããrõ, Isabel pʉame Maríare ʉseanirĩqũẽ mena atore bairo cõ ĩñupõ:\\n—¡Yʉ yao, camasã rõmirĩ tocãnacãõ netõrõ caroare mʉ joyami marĩ Pacʉ Dios! Mʉ macʉ̃ caãnipaʉ cʉ̃ãrẽ caroare cʉ̃ joyami. 43 Cabʉgoro macããcõ yʉ ãniña. Bairo cabaio yʉ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, mʉ, yʉ Quetiupaʉ paco, yʉ mʉ nʉcʉ̃bʉgoya, bairo yʉre ĩñao acó. ¡Yʉ mena mʉ ñujãñuña! 44 Tʉ̃goya. Yʉre mʉ cajẽnirõ, yʉ macʉ̃ caãnipaʉ pʉame yʉ paropʉ yuguiami. 45 ¡Yʉ yao ʉseanirĩ ãña! Mʉrẽ marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caĩrĩqũẽrẽ cariape mʉ tʉ̃goyupa. Bairi caroare mʉ joupi Dios —cõ ĩñupõ Isabel Maríare.\\n46 Bairo cõ caĩrõ, María pʉame cõ ĩñupõ Isabere:\\n“Yʉ yeri ñujãñuña. Ñe ũnie yʉ rʉsaetiya.\\nYʉ mena ñumajũcõãñami marĩ Pacʉ Dios.\\n47 Dios, yʉre canetõõʉ̃, caroaro cʉ̃ caátiere tʉ̃goñarĩ yʉ ʉseaninetõña yʉ yeripʉ.\\n48 Yʉʉ, cʉ̃ carotio cabʉgoro macããcõ yʉ ãniña.\\nBairo cabaio yʉ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, yʉ beseami.\\nCʉ̃ cajoʉ paco yʉ ãnigo cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori.\\nBairo bairi nipetiro camasã ñiroagarãma.\\n‘Camasã rõmirĩ tocãnacãõ netõrõ ʉseaniñamo María,’ ñigarãma.\\n49 Marĩ Pacʉ Dios nipetiro caátimasĩ ãnirĩ caroare yʉ joami.\\nCʉ̃ caátimasĩrĩjẽ ñujãñuña yʉre.\\n¡Caroʉ́ cañuʉ majũ niñami!\\n50 Tunu bairoa noa ũna cʉ̃rẽ canʉcʉ̃bʉgorãrẽ na ĩñamaiñami Dios.\\nApe tuti, ape tuti macããnarẽ bairo jeto na ĩñamaiñami.\\n51 Tunu cʉ̃rẽ canʉcʉ̃bʉgorãrẽ cʉ̃ caátimasĩrĩjẽrẽ na ĩñoñami Dios.\\n‘Cabʉgoro macããna mee marĩ ãniña,’ caĩtʉ̃goñarã roquere na caátigamirĩjẽrẽ na ẽñotayami.\\n52 Quetiuparã cʉ̃ãrẽ na rotijãnoñami.\\nAperã cabʉgoro macããna roquere caãnimajũrã na ãnio joroque na átiyami.\\n53 Tunu bairoa caqueyarãrẽ ʉgariquere pairo na joyami.\\nAperã capee apeye ũnierẽ cacʉ̃gorã roquere ñe ũnie mánarẽ bairo na átiyami.\\n54-55 Marĩ ñicʉ̃jãã, Abrahãjããrẽ cʉ̃ caĩrĩcãrõrẽ bairo átiyami Dios. Tiere masiritietiyami.\\nBairi marĩ, Israel yepa macããnarẽ marĩ jʉátiyami ãmerẽ caroaro,”\\ncõ ĩñupõ ʉseanirĩ María Isabere.\\n56 Bairo ĩ yaparo yua, Isabejãã mena ãninucũñupõ María. Itiarã muipʉa bero caãno, cõ ya wiipʉ tunucoásúpo tunu.\\n57 Cabero Isabel pʉame cõ macʉ̃ cʉ̃ cabuiari rʉ̃mʉ etayuparo. Bairo caetari rʉ̃mʉ cõ macʉ̃ buiaetayupʉ yua. 58 Bairo cʉ̃ cabuiaro, Isabejãã yarã, bairi natʉ macããna cʉ̃ã cõ macʉ̃ cʉ̃ cabuiaro tʉ̃gori ʉseaniñuparã. “Bairi cõ ĩñamaiñami Dios,” ʉseanirĩ ãmeo ĩñuparã na yarã, bairi natʉ macããna cʉ̃ã. 59 Bairo jĩcã wãmo peti itia pẽnirõ cãnacã rʉ̃mʉrĩ cõ macʉ̃ cʉ̃ cabuiaro bero etayuparã na yarã pʉame. Cʉ̃ãcã rupaʉ macããtõrẽ yisetarã etayuparã. Bairo áti yaparo yua, cʉ̃ pacʉ wãmerẽ bairo, Zacarías cʉ̃ wãmetigamiñuparã cʉ̃ãcã cʉ̃ãrẽ. 60 Bairo na cabomiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ paco pʉame atore bairo ĩñupõ:\\n—Bairo jãã boetiya. “Juan” roque jãã boya. Bairo marĩ wãmetiroa yʉ macʉ̃ãcãrẽ —na ĩñupõ.\\n61 Bairo cõ caĩrõ tʉ̃go, cõ ĩñuparã:\\n—¿Nopẽĩõ “Juarẽ” mʉ boyati? ¿Ni ũcʉ̃ mʉjãã yaʉ Juan cawãmecʉcʉ cʉ̃ ãñuparĩ? Jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mácʉ̃mi —cõ ĩñuparã.\\n62 Bairo cõ ĩ yaparo, Zacarías cabʉsʉmasĩẽcʉ̃rẽ na wãmorĩ mena qũĩ jẽniñañuparã, “¿dise wãme pʉame cʉ̃ boyati?” ĩrã. 63 Bairo na caĩjẽniñarõ, Zacarías pʉame cʉ̃ wãmorĩ mena “Woaturicapãĩ, yucʉpãĩrẽ neasá,” na ĩñupʉ̃. Bairo na canenunirõ bero, Zacarías, “Juan wãmecʉtigʉmi cʉ̃ãcã,” ĩ woatuyupʉ tipãĩpʉre yua. Bairo cʉ̃ caĩwoaturo, to macããna caetari majã pʉame ĩña acʉacoasuparã, “¿Nopẽĩ bairo cʉ̃ boyati?” ĩrã yua. 64 Tocãrõã Zacarías cabʉsʉmasĩẽtĩmiatacʉ jicoquei bʉsʉmasĩcoasupʉ tunu. Bairo bʉsʉmasĩcõã yua, Diore qũĩ basapeoyupʉ. 65 Bairo bairi natʉ macããna tʉ̃go acʉayuparã nipetirã. Tunu bairoa Judea yepa macããna caʉ̃mʉarĩ yepa macããna nipetirãpʉ ãmeo quetibʉjʉyuparã Zacaríajãã na cabairiquere. 66 Bairo ãmeo quetibʉjʉrã yua, na yeripʉ tʉ̃goñañuparã nipetirã bʉtioro. “¿Dope cabaipaʉ cʉ̃ ãnicʉti ãni cawĩmaʉ?” ãmeo ĩñuparã. “Cariape Dios cʉ̃ maitʉ̃goñañupĩ,” ãmeo ĩñuparã.\\n67 Zacarías pʉame cʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ caátipeere quetibʉjʉyupʉ. Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori atore bairo ĩñupʉ̃:\\n68 “¡Marĩ Pacʉ Dios caroʉ́ majũ niñami, marĩ, Israel yepa macããna, marĩ caĩroaʉ!\\nBairi marĩtʉ atíyami. Marĩ netõõʉ̃ acʉ́ atíyami, cʉ̃ yarã majũ marĩ caãnoi.\\n69 Marĩrẽ joʉ átiyami catutuaʉ majũ, marĩrẽ canetõõpaʉre.\\nCʉ̃ carotiricʉ David ãnacʉ̃ pãrãmerã poa watoai marĩrẽ joʉ átiyami marĩrẽ canetõõpaʉ majũrẽ.\\n70 Tirʉ̃mʉpʉre profeta majãrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉ jʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽ bairo baietaro baiya.\\n71 Bairo boyupi Dios: Marĩ wapana roro marĩrẽ caátigarãrẽ marĩ canetõõrõ boyupi.\\nTunu bairoa marĩ pesua roro marĩrẽ caátigarãrẽ marĩ canetõõrõ boyupi.\\n72 Bairo bairi marĩrẽ joʉ átiyami marĩrẽ canetõõpaʉre.\\nMarĩ ñicʉ̃jããrẽ cʉ̃ caĩrĩcãrõrẽ bairo ácʉ, marĩrẽ ĩñamairĩ, marĩ joʉ átiyami cʉ̃rẽ.\\nCʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽ bairo tiere masiritietiyami Dios.\\n73 Marĩ ñicʉ̃ Abraham ãnacʉ̃rẽ cʉ̃ caĩcũrĩcãrõrẽ bairo tiere masiritietiyami.\\n74 Bairi marĩ wapanarẽ cʉ̃ canetõrõ, marĩ pʉame uwiricaro mano cʉ̃ yaye quetire marĩ tʉ̃goʉsagarã.\\n75 Tunu bairoa carorije caáperã, cariape caána majũ marĩ ãnigarã Dios cʉ̃ caĩñajoro tocãnacã rʉ̃mʉ marĩ cacatiri rʉ̃mʉ cãrõ,” ĩ quetibʉjʉyupʉ Zacarías.\\n76 Ĩ quetibʉjʉ yaparo, qũĩñupʉ̃ tunu cʉ̃ macʉ̃ãcãrẽ:\\n“Macʉ̃, atore bairo migarãma:\\n‘Dios jõbui macããcʉ̃ yaʉ niñami Juan.\\nCʉ̃ yaye quetire caquetibʉjʉjʉ̃goyecʉcʉ niñami,’ migarãma.\\nMarĩ Quetiupaʉ camasãrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉparo jʉ̃goye mʉ quetibʉjʉ jʉ̃goyecʉtigʉ.\\nMarĩ Quetiupaʉ yaye quetire caroaro na tʉ̃goáto ĩ, cʉ̃ jʉ̃goye mʉ quetibʉjʉ jʉ̃goyecʉtigʉ.\\n77 Bairo mʉ caquetibʉjʉro, Israel ya poa macããna atore bairo ĩ masĩgarãma:\\n‘Roro marĩ caátiere masiriyogʉmi marĩ Pacʉ Dios.\\nMarĩ netõõgʉmi,’ ĩ masĩgarãma yua.\\n78 Marĩ Pacʉ Dios pʉame cʉ̃ camairĩjẽ mena marĩ netõõñami.\\nTi rʉ̃mʉ marĩrẽ cʉ̃ canetõõrĩ rʉ̃mʉ merẽ etaya.\\nJĩcã rʉ̃mʉ cabusuetarore bairo merẽ etaya.\\n79 Bairi camasãrẽ caroaro na masĩõgʉmi Dios cʉ̃ cajopaʉ.\\nCamasã pʉame canaitĩãrõpʉ ruirãrẽ bairo caãna niñama.\\nBairo caãna nimirãcʉ̃ã, caroaro cabusurore ĩñarãrẽ bairo nigarãma, cʉ̃ caquetibʉjʉrijere tʉ̃gorã.\\nJĩcãrõ tʉ̃nia ãnimasĩgarãma,” qũĩñupʉ̃ Zacarías cʉ̃ macʉ̃ãcãrẽ.\\n80 Bairo cabero Zacarías cʉ̃ caĩrõrẽ bairo baiyupʉ. Cʉ̃ macʉ̃ yeri ñuʉ bʉtiásúpʉ. Bairo bʉtiácʉ́, desierto cayucʉmanopʉ ãninucũñupʉ̃ Juan. Israel ya poa macããnarẽ Dios yaye quetire cʉ̃ caquetibʉjʉparo jʉ̃goye topʉ ãninucũñupʉ̃ Zacarías macʉ̃ pʉame.","num_words":1972,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 2 BAONT - Tii yepa macʉ̃ wiogʉ Herodes cʉ̃ ca - Bible Search\\nCa majirã Jesús're cʉ̃ja ca ĩarã earique\\n1Tii yepa macʉ̃ wiogʉ Herodes cʉ̃ ca niiri cuure, Judea yepa macã macã Belén'pʉ Jesús cʉ̃ ca baʉaricaro jiro, jĩcãrã ca majirã,+ muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña macã yepa macãrãpʉ, ñocõa cʉ̃ja ca biirijere ca buerã, Jerusalén're, 2o biro ĩi jãiña eaupa:\\n—¿Noo cʉ̃ niiti, judíos wiogʉ ca baʉaricʉ? Cʉ̃ ñocõre muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉñapʉ niirã ĩari, cʉ̃re jãa ĩi nʉcʉ̃ bʉorã doojãwʉ —ĩiupa.\\n3To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉogʉ, wiogʉ Herodes pea ñee pee ĩi majiticã, bʉaro tʉgoeña paicoaupi. Ñucã Jerusalén macãrã cãa niipetirãpʉra to birora biiupa. 4To biri wiogʉ Herodes pea, paia ʉparãre, doti cũuriquere jʉo bueri majare, jʉo nea poori:\\n—Mesías, ¿noopʉ cʉ̃ baʉarʉgaupari? —cʉ̃jare ĩi jãiñaupi.\\n5To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro:\\n—Judea yepa macã macã Belén'pʉ. O biro ĩi owaupi Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ:\\n6“Mʉ Belén, Judea yepare ca niiri macã, tii yepa macã macãri ca nii majuropeeri macãri watoare, watoa macã macã méé mʉ nii.\\nMʉre jĩcʉ̃ wiogʉ baʉarucumi, yʉ yaarã, Israel yaa pooga macãrãre ca ĩa nʉnʉjeepʉ,”+ ĩi —ĩiupa.\\n7To cõrora Herodes pea, ca majirã wadore jʉo cojori, ñocõ cʉ̃ ca bau ea jʉorica cuure añuro cʉ̃jare jãiña tʉoupi. 8To biri Herodes Belén'pʉ cʉ̃jare tiicojogʉ, o biro ĩi cojoupi:\\n—Waarãja, wimagʉ yee maquẽre añuro mʉja jãiña tʉo peticãwa. Cʉ̃re bʉarã, yʉ cãare mʉja queti tiicojowa, yʉ cãa, cʉ̃re yʉ ca nʉcʉ̃ bʉogʉ waapere biro ĩirã —cʉ̃jare ĩiupi Herodes.\\n9Wiogʉ to biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩirijere tʉo yapanori jiro, ca majirã pea waacoaupa ñucã. Ñocõ, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña macã yepapʉ niirã cʉ̃ja ca ĩaricʉ pea ñucã cʉ̃jare jʉgue nʉnʉa waa, wimagʉ cʉ̃ ca niiri tabe jotoa tua nʉcã eaupi. 10Ñocõ to biro cʉ̃ ca biiro ĩarã, ca majirã pea bʉaro ʉjea niiupa. 11Tii wiipʉ earã, wimagʉre, cʉ̃ paco María mena ca niigʉre ĩaupa. Cʉ̃re ĩarã, cʉ̃ja ãjʉro jupeari mena ea nuu, cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉoupa. To biro tii, cʉ̃ja acacũmuarire pãa, oro,+ yucʉ díi ca jʉti añurije, mirra, cʉ̃re tiicojo nʉcʉ̃ bʉoupa. 12Jiro quẽñaricaropʉ, “Herodes pʉto peera waaticãña,” ca ĩi wede majio ecoricarã niiri, cʉ̃ja yaa yepapʉ tua waarã, ape maa pee waacoaupa.\\nEgiptopʉ cʉ̃ja ca duti waarique\\n13Ca majirã cʉ̃ja ca tua waaro jiro, jĩcʉ̃, Ʉpʉ yʉʉ cʉ̃re queti wede bojari majʉ Josére cʉ̃ ca quẽñaropʉ cʉ̃re baua eari, o biro cʉ̃re ĩiupi: “Wãcãña. Wimagʉre, cʉ̃ pacore, Egiptopʉ jʉo duti waagʉja. Toopʉ mʉ niicãrucu ména. Jiro mʉre yʉ wederucu ñucã. Herodes wimagʉre cʉ̃re jĩa cõarʉgʉ mʉjare amagʉ doogʉ tiimi,” ĩiupi.\\n14To cõrora José pea wãcã, wimagʉre ami, cʉ̃ pacore jʉo, tii ñamira waacoaupa Egiptopʉ. 15Toopʉ niicãupa, Herodes cʉ̃ ca bii yairopʉ. O biro bii eaupa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yee quetire wede jʉgueri majʉ mena: “Egiptopʉ ca niigʉre yʉ jʉo cojowʉ yʉ Macʉ̃re,” cʉ̃ ca ĩi owa cũu jʉguequĩrique.+\\nWimarãre Herodes cʉ̃ ca jĩa dotirique\\n16Herodes pea ca majirã cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi ditoriquere majiri, ajia ametʉacoari, Belén macãrã, tii macã wejari macãrã niipetirã ʉmʉa wimarãre pʉa cʉ̃ma ca cʉorã, cʉ̃ja jiro macãrã cãare jĩa peoticã dotiupi, ca majirã cʉ̃ja ca wedericarore biro, “To cãnacã cʉ̃ma ca cʉogʉ niicumi,” ĩi majiri.\\n17O biri wãme bii eaupa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Jeremías niiquĩricʉ o biro cʉ̃ ca ĩi owarique:\\n18“Ramápʉre acaro buirique wedeo, yacó, ñañaro tamʉo tʉgoeña pai otirique, wedeo.\\nRaquel ĩimo, cõ punare otigo. ‘Otiticãña,’ ĩiriquere bootimo,\\nmee, cõ puna cʉ̃ja ca bii yaicoarique ca niiro macã,” ĩiupi.+\\n19Herodes cʉ̃ ca bii yairo jiro, jĩcʉ̃ Ʉpʉ yʉʉ cʉ̃re queti wede bojari majʉ, José, Egiptopʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃ ca quẽñaropʉ cʉ̃re baua eari, o biro cʉ̃re ĩiupi: 20“Wãcãña. Wimagʉre, cʉ̃ pacore, jʉo tua waagʉja ñucã Israel yepapʉ. Mee wimagʉre ca jĩarʉgamiricarã bii yai peticoama,” cʉ̃re ĩiupi. 21To biri José wãcã, wimagʉre, cʉ̃ pacore, Israel yepapʉ jʉo tuacoaupi ñucã. 22To biro bii pacagʉ, Herodes macʉ̃ Arquelao, cʉ̃ pacʉ wajoaye Judea yepa macãrã wiogʉ cʉ̃ ca niirijere queti tʉori, toopʉre waarʉgʉ uwi jañuupi. To biri cʉ̃ ca quẽñaropʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca wede majioricʉ niiri, Galilea yepa pee waacoaupi. 23Toopʉ eagʉ, Nazaret macãpʉ niigʉ waaupi. O biro bii eaupa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja, “ ‘Nazaret macʉ̃ niimi,’ ĩiricʉ niirucumi,” cʉ̃ja ca ĩiricarore birora biro.","num_words":679,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti FILIPENSES 4\\nMani Ʉjʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari wanʉ quenatĩñaja quena, Pablo ĩ yire gaye\\n1 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mʉare bʉto tʉo maia yʉ. Mʉare tʉoĩagʉ̃, bʉto ti ãmoa yʉ mʉare. Mʉare tʉoĩacõri bʉto wanʉa yʉ. “Yʉ riasorise tʉocõri Diore cʉdiama ĩna”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ mʉare. Ito bajiri mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari, ito bajiroti ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa mʉa.\\n2 Evodia ito yicõri Síntiquere cʉni bʉsi ãmoa yʉ adocãta. Mani Ʉjʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃ rĩa robo bajiro bajia mʉa. Ito bajiri, “Sĩgõ robo bajiroti mʉa tʉoĩaja quena”, yi goti queno ãmoa yʉ mʉare. 3 Ito gagʉ queno yʉ rãca moare baba cʉtigorʉre bʉsigʉ ya yʉ adocãta. Ĩna romia jʉ̃arãre ĩna ya oca queno ejabʉaya. Ito yʉ ñaroca queno ejabʉacã ĩna Cristo oca yʉ riasoroca. Clemente wame cʉtigʉre cʉni ejabʉacã ĩna. Gãjerã yʉ rãca cocati Jesucristo oca riasorãre cʉni ejabʉacã ĩna. Yʉ rãca moagoanare, “Adocõ ñama yʉ rãca catitĩñarona”, yirocʉ ĩ ya papera tutijʉ ĩna wame wõcãyijʉ Dios.\\n4 Mani Ʉjʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, wanʉ quenatĩñaña mʉa cʉni. “Wanʉ quenaña mʉa”, ya yʉ mʉcana. 5 “Ĩna ñama rʉ̃cʉbʉorã”, gãjerã mʉare ĩna yijaro yirona, quenarise riti gãjerãre yisotiya mʉa. Mani Ʉjʉ yoari mejeti tʉdi ejagʉ yiguĩji. Itire ãcabojabesa mʉa.\\n6 Ñejʉare tʉoĩa ʉsirio yibesa. Mʉare oca iti ñaja, Diore gotiba. Gaje mʉare iti rʉyaja, Diore gotija quena. Ñajediro Diore mʉa gotija, quenaro yiroja. Ito bajiri ĩ cʉdija ticõri, “Queno ya Dios mʉ”, yi jidicãbesa mʉa. 7 Ito bajiro mʉa yija tʉocõri, mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenaroca yigʉ yiguĩji Dios. Mani queno wanʉ quenaroca ĩ yija, iti ña rẽtoro quenarise. “Ito bajiro mani queno wanʉ quenaroca yami Dios”, yi tʉoĩa masibea mani. Jesucristo ñarã mani ñaja ticõri, mani ya ʉsijʉ queno wanʉ quenaroca yami Dios. Ito yicõri mani tʉoĩa güibitiroca yami ĩ.\\nQuenarise riti tʉoĩaja quena, Pablo ĩ yire gaye\\n8 Ado bajiro gotisʉsa, yʉ ñarã yʉ mʉare. Quenarise gaye riti mani tʉoĩaja quena. Rʉ̃cʉbʉore gaye, riojo ñasarise, queno yire gaye, seyorise gaye, ito yicõri gãjerã queno ĩna yigore cʉni mani tʉoĩaja quena. Quenarise riti mani tʉoĩaja quena. Ito yicõri, “Iti ña quenarise”, Dios ĩ yirise, mani yi tʉoĩaja quena.\\n9 Mʉare yʉ riasocato bajiroti yisotiba mʉa. Yʉre mʉa tʉogore, mʉa tigore cʉni ito bajiro mʉa yija quena. Ito bajiro mʉa yija ticõri, mʉa rãca ñatĩñagʉ̃ yiguĩji Dios mani queno wanʉ quenaroca yigʉ.\\nFilipo cʉto gãna Pablore niyeru ĩna ĩsi cõare gaye\\n10 Yʉre tʉdi tʉoĩacõri yʉ ãmorise yʉre cõayija mʉa. Ito bajiri mʉare wanʉcõri, “Queno ya Dios mʉ”, ya yʉ mani Ʉjʉre. Ñejʉa yoari mʉa yʉre cõabitibojarocati, “Yʉre jidicãbeama ĩna maji”, yi masicʉ yʉ. “Ñejʉa yʉre ĩna cõabeja, cõa ãmobojarãti cõa masimenaji ĩna”, yi tʉoĩacʉ yʉ. 11 “Jai bʉsaro ãmoa yʉ”, yigʉ meje ya yʉ. No yʉ ñaro bajiroti yʉ ñaja quena. Yʉ rʉcoja, yʉ rʉcobeja cʉni, “Quena ña”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ. 12 Cojireama bojoro bʉjagʉ ñacʉ yʉ. Cojireama jaje rʉcocʉ yʉ. No yʉ ñaro bajiroti yʉ rʉcoja, yʉ rʉcobeja cʉni, “Quena ña”, yi tʉoĩa wanʉa yʉ. Yʉ yajija, yʉ yajibeja cʉni wanʉsotia yʉ. Jaje yʉ rʉcoja, ñe yʉ rʉcobeja cʉni, “Quena ña”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ. 13 Yʉ sẽoroca Cristo ĩ yijare no ñarijʉti moare yʉre Dios ĩ cũja, moagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito bajiri yʉre rẽtaroti gaye cʉni güibea yʉ. 14 Ito bajibojarocati yʉ bojoro bʉjaroca mʉa yʉre ejabʉaja queno yiyija mʉa.\\n15 Macedonia sita ñacõri Cristo oca yʉ riaso ucugʉ waroca, mʉa Filipos cʉto gãna riti niyeru miojucõri, yʉre ĩsi ñucayija mʉa. Mʉare yʉ riasogore ñajare yʉre wanʉrã, niyeru ĩsi ñucayija mʉa. Gãjerãma Jesure tʉorʉ̃nʉrã ñabojarãti, yʉre ĩsi ñucabisĩ ĩna. “Riti bajia”, yirãji mʉa. 16 Tesalónica cʉto yʉ ñaroca maji, “Pablo ĩ ãmorise bʉjajaro”, yirona coji meje niyeru miojucõri, yʉre ĩsi ñucayija mʉa. 17 Yʉ ãmorise mʉa ĩsi ñucare riti meje mʉare wanʉa yʉ. Ado robojʉa bajia: “Mʉa queno yirise ticõri, bʉto bʉsa queno mʉare waja yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩacõri, wanʉa yʉ mʉare. 18 Epafrodito rãca mʉa yʉre cõare ñarocõti boca ãmicʉ yʉ. Yʉre queno ĩsiyija mʉa. Ito bajiri yʉ ãmorise rẽto bʉsaro rʉcoa yʉ. Yʉre mʉa ĩsi ñucare quenarise ña. Diore rʉ̃cʉbʉorã queno sʉtirise masa ĩna soe mʉore bajiro bajia, ito bajiro mʉa yʉre yija. Yʉre mʉa queno yirise ticõri, mʉare ti wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. 19 Mʉa ãmorise ñajediro ĩsigʉ̃ yiguĩji mani Ʉjʉ Dios. Jeyaro rʉcogʉ ñari, Jesucristo ñarã mani ñaja ticõri, manire queno yisotigʉ yiguĩji Dios. 20 “Mʉ ña rẽtoro masigʉ̃”, yi mani Jacʉ Diore rʉ̃cʉbʉosotirʉja manire. Ijarijʉ cʉni ito bajiroti ñatĩñajaro, yi gotia yʉ mʉare. Itocõ ña.\\nQuenajaro masa, Pablo ĩ yi ñucare gaye\\n21 “Quenajaro Dios ñarã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã”, yi ñuca yʉ. Ado gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã yʉ rãca gãna, “Quenajaro”, yi ñucama mʉare. 22 Ado gãna Dios ñarã ñajediro “Quenajaro”, yi ñucama mʉare. Jesure tʉorʉ̃nʉrã, “Bʉto quenajaro”, yi ñucama Roma cʉto gagʉ ʉjʉre moa ĩsiri masa.\\n23 Queno yijaro ĩna ñajedirore, yirocʉ mani Ʉjʉ Jesucristore mʉare yiari seni ĩsia yʉ. Itocõ ña.","num_words":775,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 17\\n☰ APOCALIPSE 17 ◀ ▶\\nAca iwaalo agopeloa ane diɡ̶icaadaɡ̶a yowooɡ̶odi\\n1 Odaa onijoteci niɡ̶ijoa seete aanjotedi anijo nibaxiawaanigi neɡ̶enagi meetaɡ̶a, odaa jeɡ̶eetiwa, “Anagi, jikeetaɡ̶awa anodaaɡ̶eeta nigoiloikatidi naɡ̶ajo iwaalo agopeloa, ane diɡ̶icaadaɡ̶a yowooɡ̶odi. Naɡ̶ani iwaalo eote me nalaɡ̶atibigoɡ̶oji naɡ̶ajo nigotaɡ̶a eloodo anipegitege owidi akiititedi. 2 Niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli ja noomatewa naɡ̶ani iwaalo, codaa minoatawece ane noiika niɡ̶ina iiɡ̶o nemáɡ̶a mowacipeta niviinyo naɡ̶a loomatewepodi.”\\n3 Odaa ja dakatiwigiji Liwigo Aneotedoɡ̶oji, odaa ijo aanjo ja yadeegi iwigo miditaɡ̶a nipodigi ane yadiloteloco ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. Jiɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶a jinadi ajo iwaalo ane waxoditeloco niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide, lixagoteɡ̶egi. Inatawece lolaadi niɡ̶ini eijeeɡ̶agi dinidi, diniditelogo niɡ̶inoa notaɡ̶a ane beyagi modotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ini eijeeɡ̶agi idiwa seete lacilodi, codaa idiwa deez libiwedi. 4 Naɡ̶ajo iwaalo dinixotinigi lipegeteɡ̶e ane ixagodi, me nolidigo lawoɡ̶o. Anitawece nolee icoa nadinaɡ̶ajetecidi oolo, wetiadi ane diniwaloe, acaaɡ̶aca “pérola”. Ilokadita ijo baxiawaanigi oolo ane nolee, niɡ̶ida laxegi eo me nalaɡ̶atibigoɡ̶oji ijoatawece niɡ̶ijoa loenataka ane napioi niɡ̶ina me loomatewepodi ɡ̶oneleegiwadi. 5 Latocolo diniditeloco boonaɡ̶adi, anida ane diitigi, ane dinaɡ̶aditi, pida aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Ica boonaɡ̶adi one,\\n“Babilônia ane diɡ̶icaadaɡ̶a yowooɡ̶odi me eliodo inatawece iwaalepodi agopeloaɡ̶a,\\ninaaɡ̶ina niɡ̶ina anowo okanicodaaɡ̶ica ane napioi digoina iiɡ̶o.”\\n6 Odaa ja jinadi naɡ̶ajo iwaalo yemáɡ̶a, yemakatidi me wacipetalo lawodi loiigi Aneotedoɡ̶oji, codaa me lawodi niɡ̶ijo ane nigo leeɡ̶odi modiotibece Jesus.\\nNiɡ̶ijo naɡ̶a jinadi, eliodi me idawela. 7 Odaa ja idige niɡ̶ijo aanjo, meetiwa, “Igaamee ina manawela? Natigide ja jeloɡ̶oditaɡ̶awa anodaa diitigi niɡ̶ida ane diɡ̶icata ane yowooɡ̶odi, aneetece naɡ̶ajo iwaalo, ijaaɡ̶ijo nicooɡ̶oladi eijeeɡ̶agi ane doide, anijoa seete lacilodi, idiaa deez libiwedi. 8 Niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide ananati jiɡ̶ijo me yewiɡ̶a, pida niɡ̶ina natigide aɡ̶alee yewiɡ̶a. Odaa icota me noditice icoɡ̶otinece libegi ane diɡ̶ica liniogo, odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. Maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji idiwa liboonaɡ̶atedi niɡ̶ica oko anidiokaanaɡ̶a limedi me newiɡ̶a. Aniɡ̶icatibige Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a yoe niɡ̶ina iiɡ̶o niɡ̶idiwa liboonaɡ̶atedi me diniditedini. Odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi niɡ̶ina iiɡ̶o ane diɡ̶ica liboonaɡ̶adi maditaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi nawelatibigiwaji nigoiwita niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide. Niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi baanaɡ̶a ijo me yewiɡ̶a, niɡ̶ina natigide aɡ̶alee yewiɡ̶a. Pida icotace me dinikee.\\n9 Leeditibige mele ɡ̶odacilo me jowooɡ̶otaɡ̶atece anodaa diitigilo niɡ̶inoa notaɡ̶a ane jiditedi. Niɡ̶idiwa seete lacilodi niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi — one niɡ̶icoa seete lojotaɡ̶atedi-nelecoli aneitice me nicote naɡ̶ajo iwaalo. 10 Eledi one diitigi — me icoa seete inionaɡ̶a-eloodoli. Odaa ciinco jeɡ̶enitiniwace, ja nigo. Pida oniniteci niɡ̶idiwa seete eɡ̶ini me diiɡ̶enataka, icaaɡ̶ica eledi aniɡ̶ica me jinataɡ̶a. Icota maɡ̶aɡ̶a diiɡ̶enataka, pida aɡ̶owidi nokododi. 11 Odaa niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide baaniɡ̶ijo me yewiɡ̶a, pida natigide aɡ̶aleeɡ̶ica me yewiɡ̶a, boɡ̶one eledi inionigi-eliodi ane diiɡ̶enataka nige nigotedice niɡ̶ijoa seete. Nokaaɡ̶edi niɡ̶ijoa seete, codaa eledi igo minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe.\\n12 Niɡ̶ijoa deez libiwedi ananati — one niɡ̶icoa deez inionaɡ̶a-eloodoli analee daɡ̶a niiɡ̶enatakanaɡ̶a, pida icota modibatege loniciwaɡ̶a me niiɡ̶enatakanaɡ̶a odinaxawatege niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide, aleegi, onexaa onaniteci lakata me niiɡ̶enatakanaɡ̶a. 13 Idiwatawece niɡ̶idiwa inionaɡ̶a-eloodoli oniwoditema eledi, idokida ane lowoogo. Odaa oyajigota niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide loniciwaɡ̶a, codaa me naɡ̶atetigi niɡ̶idiwa inionaɡ̶a.\\n14 Odaa icota moideleɡ̶e niɡ̶ijoa anoiciaceeketege Waxacoco, pida Waxacoco dinigaanyetetece, igaataɡ̶a Niotagodi niɡ̶inoa ane ɡ̶oniotagododi, codaa me Ninionigi-eliodi niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli. Laxawepodi niɡ̶ina aneniditediogi, niɡ̶ina ane iomaɡ̶aditedicoace, anidioka limedi modiotece aɡ̶ica deɡ̶eyamaɡ̶aticoace.”\\n15 Odaa niɡ̶ijo aanjo jeɡ̶eetiwa, “Niɡ̶ijo ninyoɡ̶odi baaniɡ̶ijo manati anei naɡ̶ajo iwaalo agopeloa me nicoteloco one inatawece ane noiigi, inoatawece ane noiika, inoatawece ane latopaco oko, codaa inoatawece ane iolatedi. 16 Codaa niɡ̶ijoa deez libiwedi ananati, ijaaɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide oyelatema naɡ̶ani iwaalo agopeloa. Odaa icota monatetibige icoatawece niɡ̶icoa ane nepilidi, codaa oyoladiti anitawece owo mokanitani. Oyeligo liboledi naɡ̶ani iwaalo, odaa nigica ane yeyaɡ̶atice, boɡ̶oyalegi. 17 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ixotediwece laaleɡ̶enali eotedibige mowo niɡ̶ica ane yemaa, codaa eote midokida ane lowoogo. Codaa eote moyemaa moyajigota loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane doide me diiɡ̶enataka nigepaaɡ̶icotece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\n18 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ananati — jonaɡ̶aniaaɡ̶ani naɡ̶ajo nigotaɡ̶a eloodo ane iiɡ̶e inoatawece inionaɡ̶a-eloodoli inatawece iiɡ̶o.”","num_words":593,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 8 DES - Irisubure daja dipaturi masa bajarã erã - Bible Search\\nCuatro mil masare bari oñumi Jesu\\n1Irisubure daja dipaturi masa bajarã erã gamenerera pʉhrʉ, bari moorã erã árĩcʉ̃ ĩagʉ Jesu ĩgʉ buherãre sihubeopʉ:\\n2—Oã masa ʉhrenʉ gohra yʉ mera árĩtuhajama. Erãre bari pehrea waca. Eropigʉ erãre mojomoro ĩhaa yʉhʉ. 3Gajirã erã mera majarã yoarogue arinirã ãhrima. Erã babiriquererã erã ya wirigue dujaacʉ̃ gamebirica. Mague warã erã oaboarã turabiribocoma. Eropigʉ erãre barire odiaca, arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre.\\n4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉ buherã ĩgʉre arĩñorã:\\n—¿Duhpii mari õguere masa mariroguere barire bocabocuri erãre ejomorã? arĩñorã Jesu ĩgʉ buherãpʉ.\\n5—¿Di nʉcʉ dipuru pan dipuru opari mʉa? arĩ serẽpipʉ Jesu erãre:\\n—Siete pan dipuru ãhraa, arĩñorã.\\n6Eropigʉ ĩgʉ masare taa árĩro weca doadorepʉ. Tuhajanugu siete pan dipurure aĩ, Goãmʉre “Õhaa,” arĩ serẽpʉ. Eropa arĩ serẽtuhaja pan dipurure nuha ĩgʉ buherãre ópʉ gueredoregʉ. 7Eropirã waigã sãre bajamerãgã opañorã erã. Eropigʉ waigãre aĩ Goãmʉre “Õhaa,” arĩ serẽ, ĩgʉ buherãre masare gueredorepʉ. 8Masa irire barã yapia wañorã. Erã ba dʉharare siete puiri gohra aĩ gameneo ʉjʉtu doboñorã. Erã masa cuatro mil gohra árĩñorã. 9-10Eropiituha Jesu masare goeriserepʉ wagʉ. Erãre goeriseretuhaja Dalmanuta waĩcʉri maca pohrogue waha wapʉ.\\nFariseo masa deyoro moariñere ĩadiariñuma\\nMt 16.1-4; Lc 12.54-56\\n11Ero pʉhrʉ fariseo masa Jesu mera dʉyasorã erañorã. Erã Jesure Goãmʉ turari mera deyoro moariñere iidoreriñorã. Ĩgʉ ii ĩhmumasibiricʉ̃ ĩadiariñorã. Ĩgʉ iimasibiricʉ̃ “Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩbeami,” arĩdiariñorã. 12Erã õpa dorecʉ̃ peegʉ Jesu turaro bʉjawere sĩñaja õpa arĩpʉ:\\n—¿Mʉa dohpague majarã duhpirã Goãmʉ ĩgʉ turari mera deyoro moarire ĩadiari? Diaye arãa mʉare. Dohpague majarã mʉare ne deyoro moarire ii ĩhmusome yʉhʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\n13Õpa arĩtuha waha dohodirugue ñaja gajipʉ masegue waha wapʉ ĩgʉ buherã mera.\\nFariseo masa, Herode ya curu majarã sã erã ñeri buherire wereñumi Jesu\\n14Eropa warã panre cãdijiñorã. Dohodiruguere yujuru ta panrure opañorã erã. 15Eropigʉ Jesu gʉhyaro mera werepʉ ĩgʉ buherãre:\\n—Õaro iique. Fariseo masa, Herode ya curu majarã sã erã pan bʉgacʉ̃ iiburire õaro iique. Gʉhya ãhraa iri, arĩ werepʉ erãre.\\n16Ĩgʉ fariseo masa sã erã buherire eroparĩcʉ̃ pee, ĩgʉ buherãpʉ peewisirã irire erã basi wereniguiñorã.\\n—Mari panre mari aĩgãribiricʉ̃ ĩagʉ eropa arĩcumi ĩgʉ, arĩñorã erã basi.\\n17Erã eropa arĩrare masigʉ õpa arĩpʉ Jesu erãre:\\n—¿Duhpirã mʉa pan cãdijirare guñari mʉa? ¿Mʉa masibeari? ¿Peenibeari mʉa dohpa? ¿Peediabeari mʉa? 18¿Cuiricʉrã árĩquererã ĩabeari mʉa? ¿Gamiricʉquererã ta peebeari mʉa? ¿Mʉa yʉ iirare guñabeari? 19¿Yʉ cinco mil ʉmare cinco dipuru panre yʉ nuha orare guñabeari mʉa? ¿Erã yapi weorare di nʉcʉ puiri pan dipure mʉa ʉjʉtura puirire aĩari mʉa? arĩ serẽpipʉ Jesu erãre.\\n—Doce puiri, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n20—¿Eropi yʉhʉ siete pan dipurure cuatro mil masare yʉ ora pʉhrʉ di nʉcʉ puiri ʉjʉtura puiri aĩari mʉa? arĩpʉ Jesu erãre daja.\\n—Siete puiri, arĩ yʉhriñorã erã.\\n21—¿Eropa irire ĩaquererã ta masibeari mʉa dohpa? arĩpʉ Jesu erãre.\\nJesu cuiri deyobigʉre ĩacʉ̃ iiñumi\\n22Eropi erã Betsaida waĩcʉri macague erã ejacʉ̃ ĩarã, masapʉ cuiri deyobigʉre aĩgãriñorã.\\n—Ĩgʉre mohmepique, arĩ turaro serẽñorã erã Jesure.\\n23Eropigʉ Jesu cuiri deyobigʉre mojoto ñeha iri maha tʉrogue ĩgʉre taragãpʉ. Aĩ eja ĩgʉ cuirire purimetupʉ disico mera. Eropigʉ ĩgʉ mojoto mera ĩgʉre mohmepipʉ.\\n—¿Mʉhʉ ĩacʉ̃ dehyori? arĩ serẽpipʉ Jesu ĩgʉre.\\n24Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ĩgʉpʉ ĩagʉ õpa arĩpʉ:\\n—Masare ĩhaa. Erãre ĩaquerecʉ̃ erã curicʉ̃ yucʉ iro dopa dehyoma, arĩpʉ ĩgʉ cuiri deyobigʉpʉ.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesupʉ ĩgʉ mojotori mera ĩgʉ cuirire mohmepipʉ daja. Ĩgʉ eropa mohmepira pʉhrʉ cuiri deyobigʉ ĩgʉ turaro ĩacʉ̃ õaro deyoyoro pare. Eropigʉ árĩpehrerire õaro ĩapʉ ĩgʉ. 26Eropigʉ Jesu ĩgʉre ĩgʉ ya wihigue omedijugʉ õpa arĩpʉ:\\n—Macague tamerare wabiricãque. Eropigʉ maca majarãre i yʉ iirare gajirãre weresiribiricãque, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\nJesu ĩgʉ diaye ta Cristo árĩrire wereñumi Pedro\\n27Eropi Jesu ĩgʉ buherã mera Cesarea Filipo waĩcʉri maca pohro árĩri macarigue wanemoñorã. Erogue wagʉ Jesu serẽpiñapʉ ĩgʉ buherãre:\\n—¿Nihino árĩcuri yʉhʉ masa erã yʉre pepicʉ̃? arĩ serẽpiñapʉ ĩgʉ.\\n28Ĩgʉ eropa arĩ serẽpiñacʉ̃ peerã ĩgʉ buherã yʉhriñorã:\\n—“Ñu waĩyegʉ ãhrimi,” arĩma mʉre. Gajirã “Elia ãhrimi,” arĩma. Gajirãpʉ “Goãmʉ yare weremʉhtanirã mera majagʉ ãhrimi,” arĩma, arĩ yʉhriñorã ĩgʉ buherã ĩgʉre.\\n29Erã eropa arĩra pʉhrʉ Jesu serẽpinemopʉ erãre:\\n—¿Mʉapʉ mʉa pepicʉ̃ nihino árĩcuri yʉhʉ? arĩ serẽpipʉ.\\nPedropʉ yʉhripʉ ĩgʉre:\\n—Mʉhʉ Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa, arĩ yʉhripʉ Pedro.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu õpa arĩpʉ:\\n—Yʉre “Cristo ãhrimi ĩgʉ,” ne arĩ weresiribiricãque gajirãre, arĩpʉ erãre.\\nJesu ��gʉ sĩriburiñere ĩgʉ masa mʉriaburiñe sãre weremʉhtañumi\\nMt 16.21-28; Lc 9.22-27\\n31Eropigʉ ĩgʉ erãre buhenʉgapʉ õpa arĩ weregʉ:\\n—Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Eropigʉ bʉrigã ñero tarigʉca. Yʉre eropa ta waro gahmea. Mʉrã, pahia oparã, marire buherã sã yʉre gamebirã yʉre wejẽrãcoma. Erã yʉre eropa wejẽquerecʉ̃, ʉhrenʉ pʉhrʉ masa mʉriagʉca, arĩpʉ Jesu erãre.\\n32Eropa arĩgʉ erã õaro peeboro dopa õaro weregʉ iipʉ erãre. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedropʉ gajipʉ ñarigã Jesure aĩgã ĩgʉre arĩpʉ. “Eropa arĩbiricãque,” turaro mera arĩ werepʉ. 33Ĩgʉ eropa arĩdorebiricʉ̃ peegʉ Jesupʉ ĩgʉ buherãre majinʉgaja, turipʉ Pedrore.\\n—Satana iro dopa wereniguigʉ iiaa mʉhʉ. Eropa arĩbiricãque. Mʉ pepiri masa ya ãhraa. Goãmʉ ya árĩbeaa, arĩpʉ ĩgʉ Pedrore.\\n34Eropa arĩtuha masare ĩgʉ buherã mera sihubeo õpa arĩpʉ:\\n—Yujugʉ yʉ mera majagʉ árĩdiagʉ ĩgʉ gamero iidiarire duhucãgʉcumi. Eropigʉ ĩgʉ yʉ mera majagʉ ĩgʉ árĩri dipuwaja ñero tarigʉcumi. Ñero tariqueregʉ yahare iiniguicãgʉcumi. 35Yujugʉ masʉ ĩgʉ ya árĩburi dihtare pepigʉ ĩgʉ dederea wagʉcumi. Eropigʉ gajigʉ yaha árĩburi dihtare iigʉ, õari buheri sãre iigʉ, árĩpehrerinʉri yʉ mera ʉmarogue õaro árĩgʉcumi. 36Yujugʉ masʉ i yeba majare árĩpehrerire opaqueregʉ, peamegue wagʉ õarire wajatasome. 37Eropigʉ i yebague opaburi dihtare guñagʉ, ĩgʉ sĩrigʉ waburire guñabigʉ ĩgʉ sĩporã mera peamegue dederegʉcumi. 38Dohpaguere ñerã Goãmʉre gamebirã erã ejatuharo iiri árĩro iiaa. Eropirã yujurãyeri yʉre, yʉ buheri sãre masiquererã “Masibeaa,” arĩbocoma gʉhyasĩrirã. Erã eroparĩcʉ̃ ĩagʉ yʉ sã erãre gʉhyasĩrigʉ “Erãre masibeaa,” arĩgʉca. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ õarã anyua mera yʉ Pagʉ gosesiriri mera dujarigʉca. Yʉ dujarigʉ yʉ waĩre arĩdia gʉhyasĩrisãnirãre gʉhyasĩrisãgʉca yʉ sã, arĩ werepʉ Jesu.","num_words":882,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji HEBREUS 1\\nAɡ̶ica ane yowooɡ̶odi ane lidie naɡ̶adi niwakate hebreutedi, idoka oyowooɡ̶odi me judeu niɡ̶ica ane idí. Oditibige me Paulo, oɡ̶oa domige Apolo ane idí. Moidí odidikotibige judeutedi anonakato Ǥoniotagodi me doɡ̶oika monakato Ǥoniotagodi Jesus, oditaɡ̶a opitacelogo lakataɡ̶a laamipi. Yeloɡ̶oditiogi hebreutedi Jesus me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me Ǥonewikatitoɡ̶odi, codaa yeloɡ̶odi niɡ̶ina oko me daɡ̶adiaa yakadi me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji lodoe Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a leeɡ̶odi moyotete liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji ane iditedini Moisés, codaa niɡ̶ina modioteci lakataɡ̶a judeutedi ane daɡ̶adiaaɡ̶ica ane jaoɡ̶ate. Moidí oyalaɡ̶ata niɡ̶ijo jotigide lakatigi judeutedi sacerdotitedi maleeɡ̶onigodi eijedi anoibootalo Aneotedoɡ̶oji mowotibige Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶alee iloikatidi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Eledi yalaɡ̶ata Jesus me ɡ̶onisacerdoti ɡ̶oneɡ̶egi, codaa me nadooɡ̶odi lawodi meotedibige Aneotedoɡ̶oji me dibatacedoɡ̶ogi. Lawodi Jesus ɡ̶odiwilegitema inoatawece ane ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Ikee niɡ̶ida gela anejinaɡ̶a me idinilakidenaɡ̶atege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶axa mele, aliciagi niɡ̶ijo oxiiɡ̶odi domaɡ̶a ɡ̶onimaweneɡ̶egi me idinilakidenaɡ̶atege Aneotedoɡ̶oji. Yalaɡ̶atiogi niɡ̶ijo laamipi judeutedi Aneotedoɡ̶oji ane yakadi me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji leeɡ̶odi monakato, idaaɡ̶ida me nawikodeeɡ̶a.\\nNiɡ̶idiaaɡ̶idi eo loniciwaɡ̶a niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi moyowo anodaaɡ̶eeteda Jesus me dinatiteta ijoatawece lawikodico, odaa leeditibige midaɡ̶aɡ̶aee modinatitalo lawikodico leeɡ̶odi modiotece Cristo. Codaa maɡ̶aɡ̶a onalaɡ̶atibige niɡ̶ica noɡ̶eedi anicota me yajigotediogi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ica ane daɡ̶a daa. Noɡ̶owidijedi lotaɡ̶a jeɡ̶eote ladeenaɡ̶aneɡ̶eco.\\nAneotedoɡ̶oji ibake Lionigi me dinikeetedoɡ̶owa\\n1 Niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji eliodi me notaɡ̶aneɡ̶etedi ɡ̶odoiigi, codaa owidi anigotediogi me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace jotigide ɡ̶odaamipi. Imonyatediogi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko moditece ane yemaa. 2 Pida natigide, niɡ̶inoa owidijedi nokododi, Aneotedoɡ̶oji ibake Lionigi me yeloɡ̶odi niɡ̶ica ane yemaa. Aneotedoɡ̶oji ibake Lionigi meote inoatawece aninoa ditibigimedi, codaa aninoa digoina iiɡ̶o, odaa ja iolatedice Lionigi me yajigoteta inoatawece mepoka nepiliditeda. 3 Lionigi datale digo mijoataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me datale, codaa liciagi Aneotedoɡ̶oji. Ibake lotaɡ̶a loniciweɡ̶enaɡ̶a me doweditedeloco codaa me ika midioka limedi minoa inoatawece niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi neɡ̶eote nimaweneɡ̶egi me napitaɡ̶adi inoatawece ɡ̶obeyaceɡ̶eco, odaa ja nicotedini digoida ditibigimedi nimedi ɡ̶oneɡ̶egi liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e inoatawece.\\n4 Odaa jeɡ̶eote me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi naɡ̶axatedeloco aanjotedi, digo anee Liboonaɡ̶adi ane yajigote Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aɡ̶ica liciagi. Aneotedoɡ̶oji yajigote Liboonaɡ̶adi me “Lionigi”.\\nLotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ikee Lionigi Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi aanjotedi\\n5 Lionigi daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica otiɡ̶idatece daɡ̶a eeteta okanicodaaɡ̶icata aanjo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a aneeteta Lionigi, niɡ̶ijo meeteta,\\n“Akamokakaamita makaami Ionigi,\\namina noko ja jaote me Ee Ǥadiodi.”\\ncodaa akaami Ionigi.”\\n6 Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me nadeegite Lionigi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi niɡ̶ina iiɡ̶o, eledi mee,\\n“Akaamitawecetiwaji anakaami niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji\\n7 Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji me yalaɡ̶ate aanjotedi, mee,\\n“Jaote iniaanjotedi micataɡ̶a daɡ̶a niwocotadi,\\ncodaa niɡ̶idiwa iniaanjotedi ane iotaka dinoe\\nmicataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶alewaɡ̶a.”\\n8 Pida niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji naɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ate Lionigi, mee,\\nidioka limedi makaami ane diiɡ̶enataka.\\nNiɡ̶ina me iiɡ̶eni niɡ̶ina oko,\\nawii ɡ̶animaweneɡ̶egi ane iɡ̶enaɡ̶a me iiɡ̶enatakani.\\n9 Emaani niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a,\\ncodaa ɡ̶adeleɡ̶edi niɡ̶ina ane beyagi.\\nJoaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Ee,\\ncodaa me ɡ̶adiweniɡ̶ideni caticedi niɡ̶ijoa ɡ̶adokaaɡ̶etedipi,\\ncodaa jiɡ̶idaa me jao meliodi me aniniitibeci.”\\n10 Aneotedoɡ̶oji eledi yalaɡ̶ate Lionigi, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\nniɡ̶ijo jotigide aniɡ̶icatibige daɡ̶a jinataɡ̶a inoatawece aninoa,\\njaɡ̶akamaɡ̶akaami ane oeni iiɡ̶o,\\ncodaa abakeni ɡ̶abaaɡ̶atedi me oeni ditibigimedi.\\n11 Odaa ditibigimedi inaa iiɡ̶o icota me ma,\\npida akaami biɡ̶idioka limedi makaami.\\nDitibigimedi inaa iiɡ̶o icota me laxokodi\\nmicataɡ̶a nowoodaɡ̶agi moxiiɡ̶odi.\\n12 Ateciɡ̶itiwage macataɡ̶a wetaɡ̶ajo,\\ncodaa me iikoeɡ̶eni\\nmicataɡ̶a niɡ̶ina me jiikoenaɡ̶a nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi.\\nPida akaami biɡ̶idioka limedi makaami,\\ncodaa aɡ̶akaami oxiiɡ̶odi.”\\n13 Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica deɡ̶eeteta anigetiɡ̶ijo aanjo ane ligegiteta Lionigi, niɡ̶ijo mee,\\n“Anicooti digoina iwai ibaaɡ̶adi\\nnigepaaɡ̶icota me jiiɡ̶eke ɡ̶aneloɡ̶ododipi.”\\n14 Inoatawece aanjotedi niwicidi anodibatema Aneotedoɡ̶oji, ane iiɡ̶e moyaxawa niɡ̶ina oko aneote me newiɡ̶atace.","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.137,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji EFÉSIOS 1\\nPAULO LIWAKATETIGI EFEESIOTEDI\\nNigotaɡ̶a Éfeso aniboonaɡ̶ategemadaɡ̶a leeɡ̶odi aca niwigo nelegi anodita Diana, codaa me niɡ̶ica liɡ̶eladi naɡ̶aca niwigo anodita Diana aneite niɡ̶ica oko modoɡ̶eteta. Eliodi oko dinigaanyetece owidi dinyeelo leeɡ̶odi moyaa niwicidi liciagi naɡ̶ajo niwigo nelegi. Paulo idiaaɡ̶i nigotaɡ̶a Éfeso ja domaɡ̶a itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape me yatematitedibece nibodicetedi anele aneetece Cristo, codaa me diiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. (Awiniteloco Atos 19,20; Apocalipse 2). Niɡ̶idiaaɡ̶idi neɡ̶epaa naɡ̶a oxiiɡ̶odi João, odaa jaɡ̶alatiticogi midiaa liɡ̶eladi, odaa ja yaxawa loiigi Cristo neɡ̶epaa icota midiaa lemaɡ̶adi.\\nPaulo idí naɡ̶adi liwakate me ikee Aneotedoɡ̶oji me lowoogo me yatecoɡ̶otee inoatawece aninoa ditibigimedi codaa me niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o, odaa Cristo jeɡ̶epaa iiɡ̶e inoatawece aninoa. Paulo aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji aneotedoɡ̶odomi Jesus naɡ̶a yeleo codaa naɡ̶a yewiɡ̶atace. Paulo dipokoteloco loiigi Cristo ane liɡ̶eladi Éfeso, eledi yalakatiditiogi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a niɡ̶ijo jotigide, codaa ikeetiogi niɡ̶ica gela anodaaɡ̶ee me newiɡ̶a. Aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata me diniciamico lodoe Aneotedoɡ̶oji judeutedi inaaɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi, codaa yatemati anodaaɡ̶ee libakedi miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi. Paulo iciaceeketege niɡ̶ina oko anonakato Ǥoniotagodi niɡ̶ina ɡ̶odolaadi anowidi liwailidi, pida idiokidi ɡ̶odolaadi. Eledi yalaɡ̶ata ica gela anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo. Eledi najoitiniwace niɡ̶ina wadonadi, eniododipi inaa nionigipi, codaa me niotagipi inaa otagododi. Owidijegi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi Paulo baɡ̶a iciaceeketege lowoodi niodaɡ̶awadi romaanotedi niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji anaɡ̶aɡ̶a najigotedoɡ̶owa me ɡ̶onajoli me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege Ǥodaxakawa, diaabo.\\nPaulo me didikotibige me yecoaditibige loiigi Aneotedoɡ̶oji digoida nigotaɡ̶a Éfeso\\n1 Ee Paulo, ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji yemaa me idiiɡ̶e, jidi naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi, jidikotibige lapo oko Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice mepaa nepilidi ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Éfeso, anidioka limedi monakato Jesus Cristo, codaa moyexogote. 2 Jipokotalo Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi codaa me Ǥoniotagodi Jesus midioka limedi mowo aneletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo mele ɡ̶adaaleɡ̶enali.\\nIca ɡ̶obiniigi ane najigotedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo\\n3 Joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji ane Eliodi Ǥoniotagodi Jesus Cristo, codaa me Noenoɡ̶odi. Joɡ̶eeɡ̶atalo leeɡ̶odi mowidi anele ane najigotedoɡ̶owa leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo. Niɡ̶inoa anele icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi me yaxawa ɡ̶odiwigo. 4 Aniɡ̶icatibige Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a yoe niɡ̶ina iiɡ̶o, naɡ̶a ɡ̶odixipetedice eotedibige me ɡ̶odexogotege Cristo codaa eotedibige moko nepilidi iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, codaa me diɡ̶icata ɡ̶obatiigi. 5 Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odemaa, odaa ja lowoogo meote moko lionigipi leeɡ̶odi niɡ̶ijo aneotedoɡ̶odomi Jesus Cristo. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee, niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji neɡ̶eote niɡ̶ijo ane lowoogotedoɡ̶odici, ninitedibece leeɡ̶odi epaa yemaa meote. 6 Joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji aneliodi meletedoɡ̶odomi. Niɡ̶ica aneletoɡ̶odomi ane najigotedoɡ̶owa caticedi me liciagi ane jowooɡ̶a. Leeɡ̶odi meliodi meletedoɡ̶odomi, odaa ja najigotedoɡ̶owa me ɡ̶onoɡ̶eedi, ɡ̶odewiɡ̶a gela, leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege niɡ̶ijoa Lionigi lemaanigi.\\n7 Leeɡ̶odi Cristo yeleo me nadooɡ̶odi lawodi leeɡ̶otedi ɡ̶obeyaceɡ̶eco, odaa Aneotedoɡ̶oji dibatetege niɡ̶ijo aneote Cristo micataɡ̶a daɡ̶a loojedi ɡ̶onaalewe, odaa aɡ̶aleeɡ̶oko laagetedipi leeɡ̶otedi ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Pida Aneotedoɡ̶oji yakadi me ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶obeyaceɡ̶eco leeɡ̶odi idioka limedi meliodi meletedoɡ̶odomi, codaa aɡ̶ica daɡ̶a dinetetedoɡ̶odomi. 8-9 Leeɡ̶odi meliodi meletedoɡ̶odomi, odaa ja najigotedoɡ̶owa ɡ̶odixaketedi, codaa meliodi ɡ̶odowooɡ̶otakaneɡ̶egi eotedibige me jowooɡ̶otaɡ̶atece niɡ̶ijo ane nikeetedoɡ̶owa, ane lowoogo meote. Niɡ̶ida ane nikeetedoɡ̶owa, niɡ̶ijo eledi oko niɡ̶ijo jotigide aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi, oyaɡ̶aditema. Aneotedoɡ̶oji ibake Cristo meote ane yemaa me loenatagi. 10 Digawini ane lowoogo Aneotedoɡ̶oji. Nigicota niɡ̶ica noko ane nibikota, odaa ja yajigote Cristo loniciwaɡ̶a me iiɡ̶e inoatawece aneite ditibigimedi codaa aneitedinigi iiɡ̶o, odaa jeɡ̶eote me ilaɡ̶atiwage.\\n11 Aneotedoɡ̶oji akaa lowoogo niɡ̶ijo jotigide, meote inoatawece niɡ̶inoa anepaa yemaa meote. Niɡ̶ijo neɡ̶eote lowoogo, odaa ja ɡ̶odixipetedice me jibaɡ̶atege ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a owidi niɡ̶icoa anele leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo. 12 Jiɡ̶idaa aneote Aneotedoɡ̶oji eotedibige modoɡ̶etetalo, aneliodi me datale, leeɡ̶odi oko anoko judeutedi niɡ̶ijo jotigide naɡ̶a inibeoonaɡ̶atege lanokegi Cristo. Joɡ̶okomoɡ̶oko odoejegipi ane inibeoonaɡ̶atege lanokegi.\\n13 Codaa akaamitiwaji ane daɡ̶akaami judeutedi, jaɡ̶anakatoni Cristo, niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶ajipaata natematigo anewi, nibodicetedi anele anoditece niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Cristo me yakadi meote oko midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Codaa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶anakatoni Cristo, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotedaɡ̶awatiwaji Liwigo. Liwigo Aneotedoɡ̶oji liciagi bikotaxete ane ikee me ɡ̶adexocitege Cristo. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji eote manibeoonitege Cristo. 14 Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane itoɡ̶oloco nikeetoɡ̶owa mowidi anele ane jibaɡ̶atege miniwataɡ̶a ane ligegi me yajigote loiigi. Liwigo Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶idaaɡ̶ee me nikeetoɡ̶owa nigepaaɡ̶icota noko niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji nige najigotedoɡ̶owa ijoatawece niɡ̶ijoa ane ligegi me najigotedoɡ̶owa. Niɡ̶ica noko okotawece joɡ̶eeɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji aneliodi me datale, codaa me loniciweɡ̶enigi.\\nPaulo yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji dipokoteloco Efeesiotedi\\n15-16 Niɡ̶ijo maleeka jajipatibece moyalaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji meliodi manakatoni Ǥoniotagodi Jesus, codaa memaani inatawece eledi anonakato Ǥoniotagodi, odaa aniɡ̶ica daɡ̶a jamatini me iniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi inoatawece aneote makaamitaɡ̶atiwaji. Idioka limedi me jipokotaɡ̶alocotiwaji niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 17 Iniaaɡ̶iniwa Noenoɡ̶odi Ǥoniotagodi Jesus Cristo, codaa me Eliodi ane daɡ̶axa me datale. Jipokotalo me yajigotedaɡ̶awa Liwigo meote ɡ̶adixaketedi, codaa me ikeetaɡ̶awa anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji, amaleeɡ̶aɡ̶a daɡ̶axatacice mowooɡ̶oti. 18 Jipokotalo Aneotedoɡ̶oji me yajigotedaɡ̶awatiwaji ɡ̶adowooɡ̶otakaneɡ̶eco, macataɡ̶a lokokena, amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti niɡ̶ica ɡ̶onaɡ̶ajegi anicota me najigotedoɡ̶owa leeɡ̶odi meniditedoɡ̶owa moko nepilidi. Eledi jipokotalo me yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adowooɡ̶otakaneɡ̶egi amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ica ane yajigotediogi inatawece loiigi, ane lionigipi. Niɡ̶ica ane yajigotediogi micoataɡ̶a niɡ̶inoa liicaɡ̶ajetecidi anowidi, codaa me daɡ̶axa mele. 19 Eledi jipokotalo Aneotedoɡ̶oji meote mowooɡ̶oti niɡ̶ida loniciwaɡ̶a ane daɡ̶axa me nelegi. Niɡ̶ida nelegi loniciwaɡ̶a joaniɡ̶idaa ibake catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena ane jinakatonaɡ̶a, me ɡ̶odaxawa mepaanaɡ̶a jinakatonaɡ̶a. 20 Aneotedoɡ̶oji ibake niɡ̶ida loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶eote Cristo me yewiɡ̶atace niɡ̶ijo me yeleo, naɡ̶a yadeegitedibigimece ditibigimedi, codaa neɡ̶eote Cristo me nicotedini liwai libaaɡ̶adi digoida ditibigimedi me ikee Cristo mida naɡ̶atetigi. 21 Aneotedoɡ̶oji eote Cristo me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi niɡ̶inoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, codaa me caticedi niɡ̶inoa aninoa naɡ̶atetico, caticedi aninoa loniciweɡ̶eco, codaa niɡ̶ina ane iniotagodeeɡ̶atiogi. Cristo ida loniciwaɡ̶atedeloco inoatawece ane leegitibigimece liboonaɡ̶atedi digoina iiɡ̶o codaa mida loniciwaɡ̶atedeloco niɡ̶ica eledi iiɡ̶o Aneotedoɡ̶oji anicota me yoe. 22 Aneotedoɡ̶oji yajigote Cristo loniciwaɡ̶atedeloco inatawece neloɡ̶ododipi. Iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji eote Cristo me lacilo inoatawece aninoa eotedibige me yaxawa loiigi anepoka nebiteda. 23 Niɡ̶ica loiigi ane nebi micataɡ̶a daɡ̶a lolaadi Cristo, odaa aɡ̶ica ananiaditibige, liciagi inoatawece ane liidaɡ̶atajedi Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica ananiaditibige, igaataɡ̶a iniwa Cristo inoatawece ane nipodaɡ̶a.","num_words":880,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.135,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Tito 3 BSNNT - Gaje vãme ado bajiro ĩnare gotiya mʉ, - Bible Search\\n“Jesúre ajitirʉ̃nʉrãma, ado bajirojʉa ñaroti ñaja”, Pablo ĩ yire\\n1Gaje vãme ado bajiro ĩnare gotiya mʉ, “Masiritiroma” yigʉ: “Gobierno, to yicõari mʉare ũmato ñarã ĩna rotisere, quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, gãjerãre quẽne quẽnaro yirũgũña mʉa. 2Gãjerãre socarãne rojose ĩnare ñagõbesa. Quẽnase rĩne yirã ñaña. Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Ĩnare ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yiya mʉa”, ĩnare yigotiya mʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre.\\n3Ado bajiro Dios quẽnaro manire ĩ yise ñajare, gãjerãre quẽnaro yirũgũroti ñaja manire: Mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñari, tʉoĩamasimena ñariarãja mani. Diore cʉdimena, socasejʉare ajitirʉ̃nʉriarãja mani. To yicõari, rojose mani yivariquẽnasere rʉ̃gʉ̃mena ñariarãja mani. Gãjerã ĩna cʉosere ʉorã ñariarãja mani. “Teose yirã ñaama” manire ĩna yijare, ĩnajʉare quẽne, “Teose yirã ñaama”, ĩnare yigãmejairã ñariarãja mani. 4-6To bajiro rojose yirã mani ñaboajaquẽne, “To cõrone ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarore bajirone Jesucristore cõañumi, “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosaaya” yigʉ. Ĩre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, quẽnasere mani yibetiboajaquẽne, ĩre cõañumi. Ĩjʉama, manire ĩamaicõari, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yir'i ñari, yiyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosayumi” mani yitʉoĩajare, Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús, manire ejarẽmorocʉre. To bajiro ĩ yijare, Esp'iritu Santo rãca ñarã ñari, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñasʉoyuja. To bajicõari, rojosere yirʉaboarine, tire yibetisʉoyuja mani. 7“Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato bero tudicaticõari, tudirijayamanire mani bʉjarotire, “Tʉoĩavariquẽna ñarʉarãma” yigʉ, to bajiro yiyumi Dios.\\n8Dios yere socabetire mʉre goticõaja yʉ. Dios ye socabeti ti ñajare, quẽnaro Dios ĩ yirere tʉoĩarãre ĩnare mʉ gotimasiosere bojaja yʉ. “Quẽnase rĩne yiñato ĩna” yigʉ, tire mʉre gotimasioroticõaja yʉ. No bojarã tire ajitirʉ̃nʉrãrema ejarẽmorʉaroja. 9Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Ĩna ñicʉa ĩna bajimasirere ĩna masise sʉorine gãmerã oca josabesa. Moisés ñamasir'i ĩ roticũmasirere ajimasibeticõari, ti sʉorine gãmerã oca mavisiabesa. Tima, masare no bajiro yiejarẽmobetoja.\\n10Sĩgʉ̃ mʉa vatoajʉ, Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre ricatine ĩ gotimavisio ñajama, “Tire yibeticõaña”, ĩre yigotiba mʉ. To bajiro ĩre mʉ yigotiboajaquẽne, ĩ ajibetijama, quẽna ĩre gotirẽmoma. Ĩre mʉ tudigotiboajaquẽne, ĩ ajibeti manicõajama, ĩre cãmotadicõama. 11Ĩ masune, “Rojosere yigʉ yaja yʉ” yimasiboarine, bʉtobʉsa rojose ĩ yicõa ñajama, ti sʉorine rojose ĩre yirʉcʉmi Dios. To bajiri, rojose yijaigʉre masigʉ̃ ñari, ĩre cãmotadiba.\\nTito ĩ bajirotire Pablo ĩ goticõare queti\\n12Artemas vãme cʉtigʉre mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩre yʉ cõabetijama, T'iquico vãme cʉtigʉjʉare ĩre cõarʉcʉja. Ĩ ejaro ĩacõari, to ĩ ñaro ũnone mʉ bajitĩmaro cõro yʉre ĩagʉ̃ varʉcʉja mʉ, Nicópolis vãme cʉti macajʉ. “Ti macajʉ juebʉcʉ rẽtorʉcʉja”, yibʉ yʉ. 13Apolos, to yicõari masare rotisere gotimasiorimasʉ Zenas vãme cʉtigʉ mʉ tʉjʉ ejarʉarãma. Mʉ tʉ eja, ñarũgũboa ĩna vato, mʉ ejarẽmoro cõro ĩnare yirẽmoma, “Quẽnaro vajaro” yigʉ. 14Mʉa tʉana quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãjerã ĩna bojase ti rʉyajama, ĩnare ĩna ejarẽmojama, quẽnaja. Ti ñaja quẽnaro ñarema. Gãjerãre mani ejarẽmobetijama, ñie vaja maja.\\n15Mʉre quẽnarotiaja yʉa jediro. Mʉ rãcana quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉare mairã quẽnato. Diore sẽnirã, “Quẽnasere ĩnare cõaña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.","num_words":481,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 24 BSNNT - Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ ti - Bible Search\\nJesús ĩ tudicatire queti\\n(Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10)\\n1Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã rõmia, sʉtiquẽnase ĩna quẽnorere, “Tuto mani” yirã. 2Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju. 3To bajiri ti vi sãjacõari, ĩaboayujarã ĩna. Ĩ rujʉri mañuju. 4To bajiro ti bajiro ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ti?” ĩna yitʉoĩarone, ĩna tʉre ángel mesa jʉarã ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto yaase sudi sãñarã ñañujarã ĩna. 5To bajiro ĩna bajirone, bʉto güirãne, gʉsomuniari tuetucõari, mureacũcoasujarã ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna, ángel mesa:\\n—¿No yirã rijariarã yujeriarojʉ Jesúre macati mʉa? 6Maami adorema. Jẽre caticoami. Mʉa rãca Galileajʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare ĩ goticatire tʉoĩaña mʉa: 7“Dios ĩ roticõacacʉ, rojorãre ĩsiecorʉcʉja yʉ. Yʉre jajutu sĩarʉarãma ĩna. To bajiboarine yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ”, mʉare yicami Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna ángel mesa.\\n8-10To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotirere tʉoĩabʉjacõari, tudicoasujarã ĩna. Tojʉ ñañujarã Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo, coja jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩ rãca ñarã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri ĩna tʉjʉre tudiejacoasujarã ĩna, rõmia. Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã ĩna: Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Bero Juana, bero gajeo Mar'ia, Santiago jaco ñañuju so. To yicõari, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri Jesús buerimasa tʉjʉ ejacõari, jediro ĩnare bajirere gotiyujarã ĩna. 11To bajiro ĩnare ĩna gotiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbesujarã Jesús buerimasa. “Mecʉrã yama ĩna”, yitʉoĩañujarã ĩna.\\n12To bajiboarine, Pedrojʉama, ĩna gotisere ajicõari, ũmacoasuju ĩ. Ũma vaejacõari, sojejʉ mubiar'i, ĩasõñuju ĩ. Jesúre ĩna gũmaboare rĩne ñañuju ti. Tire ĩacõari, “¿No bajiro bajicõari, bajiyujari ti?” yitʉoĩarejaigʉne, tudicoasuju ĩ.\\nEmaús vãme cʉti macajʉ vanare Jesús ĩnare ĩ ruyuaĩore queti\\n13Tirʉ̃mʉne Jesúrãca ñariarã jʉarã vasujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana. Jerusalénjʉ ñacõari, Emaús vãme cʉti macajʉre varia maa, once kilómetros ñañuju ti. 14To vanane, Jesús ĩ bajirocarere gãmerã queti gotivasujarã ĩna. 15To bajiro ĩna yi vatone, ĩnare ẽmʉñuju Jesús. 16Ĩnare ĩ ẽmʉboajaquẽne, “Jesúne ñaami”, yimasibesujarã, Dios, ĩre ĩna ĩamasiborotire ĩnare ĩ masiriocõajare. 17To bajiri ĩ rãca vacõa ñañujarã ĩna. To bajivacʉne,\\n—¿Ñie ũni quetire gãmerã gotiati mʉa? —Jesús ĩnare ĩ yisẽniĩarone, sʉtiritirãne, tujarʉ̃gʉ̃ñujarã ĩna.\\n18To bajicõari, sĩgʉ̃, Cleofas vãme cʉtigʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿Mʉma Jerusalénjʉre vacudigʉ ñaboarine, adirʉ̃mʉri bajiñasere masibeati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩañuju ĩ.\\n19To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—¿No bajiro bajise ũnire yigʉ yati mʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Jesús, Nazaret macagʉre ĩna yimasisere yaja yʉa. Ĩma, Diore gotirẽtobosagʉ ñari, quẽnaro masare gotimasiocõari, ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ĩ ñajare, Dios, to yicõari masa jediro, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩna yiĩagʉ̃ ñaboami. 20To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, paia ʉjarã, mani ʉjarã rãca ĩre sĩaroticõamasiñuma ĩna. Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩarotimasiñuma. 21“Ĩma, Israel sitanare, quẽnaro yʉa ñarotire yiejarẽmorocʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩamasiboabʉ yʉa. Ĩre ĩna sĩamasirirʉ̃mʉ rãca mani cõĩajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉ ñaja. 22-24“Ĩ rujʉrire bʉjabejʉ yʉa”, yima. “To yʉa ĩañarone, yʉare ruyuaĩoma ángel mesa. Yʉare ruyuaĩocõari, ‘Jẽre tudicaticoami Jesús’ ”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. “To bajiro yima” ĩna yigotisere ajicõari, no yimasibetiboana, yʉa rãca ñarã, sĩgʉ̃ri ĩarã vasuma ĩna. Tojʉ vaejacõari, rõmia ĩna gotiriarore bajirone Jesús rujʉri ti manore ĩañujarã ĩna quẽne —Jesúre yigotiyujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana.\\n25To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire ĩna ucamasire ti ñaboajaquẽne, “Riojo gotiriarãma”, yitʉoĩabeaja mʉa maji. 26“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ rotiroto rĩjoro, rojose tãmʉorʉcʉmi”, yiucamasiñuma ĩna jediro —ĩnare yiyuju Jesús.\\n27To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire Moisés ĩ ucamasirere, gãjerã ñajediro Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩnare gotirẽtobuyuju ĩ.\\n28To bajiro ĩnare goti vacʉ rĩne, ĩna vati macare ejacõari, ĩna tujaro ũnone Jesújʉama, rẽtoarocʉre bajiro bajiyuju. 29To ĩ bajiboajaquẽne, ĩre rẽtoarotibesujarã ĩna.\\n—Vabesa mʉ. Adone yʉa rãca tujaya. Rãioato bajiaja —ĩre yiyujarã.\\nTo bajiro ĩre ĩna yijare, ĩna ya vijʉ ĩna rãca sãjasuju ĩ. 30Ĩna sãjaejacõari bero, ĩna rãca barujigʉne, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yigotiyuju Jesús. To yigajanocõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩsibatoyuju ĩ. 31To ĩ yirone, ĩre ĩna ĩamasirotire cõañuju Dios. Ĩre ĩna ĩamasirirĩmarone, yayicõa tʉjasuju Jesús. 32To ĩ bajirone, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:\\n—Manire ẽmʉcõari, quẽnaro ĩ gotirũtu vadisere ajivariquẽnamʉ mani. To bajiri, “Jesúne ñaami”, yiĩamasiroti ñaboabʉ ti —gãmerã yiyujarã ĩna.\\n33To yiñarãne, Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna, Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã, to yicõari gãjerã ĩna rãcana quẽne ĩna ñarojʉ. 34To bajiri, ĩna tudiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n—Mani ʉjʉ tudicaticoasumi. Pedrore ruyuaĩoñuju ĩ —ĩnare yigotiyujarã ĩna.\\n35To bajiro ĩna yigotigajanorone, Jesúrãca ĩna vare quetire, to yicõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩ ĩsibatorone, ĩre ĩna ĩamasirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Emaús maca variarãjʉa.\\nĨ buerã vatoajʉre Jesús ĩ ruyuaĩore queti\\n(Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23)\\n36To bajiro ĩna gotiñarone, ĩna vatoajʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari,\\n—¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.\\n37To bajiro ĩ yiejaro, ĩre ĩaʉcacõari, bʉto güiyujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yitʉoĩagüiyujarã ĩna. 38To ĩna yigüisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—¿No yirã yʉre ĩaʉcati? ¿No bajiro yirã, “Jesús me ñaami”, yitʉoĩati mʉa? 39Yʉne ñaja. Yʉ ãmorire, yʉ gʉborire, ĩna jajumasise godore ĩaĩasaque mʉa. Yʉre moaĩaña mʉa. Bajirocar'i vãtima, gõa maami. Ri'i maami. Yʉma ri'i cʉtijedicõaja yʉ. Ĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n40To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne ĩnare ĩoñuju ĩ. 41To bajiro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Ĩne ĩ ñajama, quẽnamasucõaboroja”, ĩre yitʉoĩacõa ñañujarã ĩna maji. To bajiro ĩre ĩna yitʉoĩacõa ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n—¿Bare cʉoati mʉa? —ĩnare yisẽniñuju ĩ.\\n42To bajiro ĩ yijare, vai sesoriajuria ĩre ĩsiñujarã ĩna. 43Ĩre ĩna ĩsirone, ĩna ĩaro rĩjorojʉa bayuju ĩ. 44Tire bagajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Yʉ bajirocaroto rĩjorojʉa yʉ bajirotire mʉare goticajʉ yʉ. Moisés ĩ ucamasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã Salmo ĩna ucamasire quẽne yʉ bajirotirene yimasiñuma —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n45To bajiro ĩnare yigoticõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩna ajimasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ. 46To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju ĩ:\\n—Ado bajiro yʉ bajirotire gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocacoarʉcʉmi. Bajirocaboarine, ĩ bajirocaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉmi. 47Ĩ tudicatiro bero, Jerusalén macanare gotimasiorʉarãma. Ĩnare ĩna gotimasioro bero, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro gotimasiorʉarãma: ‘Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yise vaja mʉare Cristo ĩ vaja yibosare ñajare, rojose mʉa yisere masirio variquẽnarʉcʉmi Dios’ yigotimasiorʉarãma”, yigotiaja ti, Dios oca masa ĩna ucamasire. 48Mʉama, to bajiro yʉ bajisere ĩarã ñari, “Riojone ñaja. To bajirone bajicajʉ”, gãjerãre yigotimasirʉarãja mʉa. 49Dios ĩ yicatore bajirone mʉa rãca ñarocʉre Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ. To bajiri, adi macane Jerusalénne yuñarʉarãja mʉa maji. Esp'iritu Santo rujiejacõari, Dios ĩ masisere mʉare ʉjorʉcʉmi. To bajiro ĩ yiro bero, yʉ ocare goticudirã varʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\nDios ĩ ñarojʉ Jesús ĩ mʉjare queti\\n50To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Betania vãme cʉti maca tʉjʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju ĩ. Tojʉ ejacõari, ĩ ãmori ñumʉori,\\n—Quẽnaro mʉare yato Dios —yiyuju ĩ.\\n51To bajiro ĩnare ĩ yiñarone, ĩ ñarojʉ ĩre ãmimʉjacoasuju Dios. 52Dios ĩre ĩ ãmimʉjatone, muqueacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yigajanocõari, Jerusalénjʉ quẽnaro variquẽnarã tudicoasujarã ĩna yuja. 53Tudiejacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũñujarã ĩna.\\nTo cõro ñaja.","num_words":1127,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 3 DES - Eropi irisubure Ñu Goãmʉ yarãre waĩyeri - Bible Search\\nÑu waĩyegʉ masare wereñumi\\nMr 1.1-8; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28\\n1Eropi irisubure Ñu Goãmʉ yarãre waĩyeri masʉ árĩpʉ. Judea yeba masa marirogue ĩgʉ Goãmʉ yare werenʉgapʉ. 2Õpa arĩ werepʉ masare ĩgʉ pohro ejarãre.\\n—Mʉa ñero iirare bʉjawere duhucãque. Ʉmaro majagʉ Goãmʉ mʉa opʉ ĩgʉ árĩboro merogã dʉhyaa, arĩ werepʉ ĩgʉ Ñu.\\n3Iribojegue majagʉ Isaia Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Ñu eropa waburire õpa arĩ gojayuñumi:\\nMasa marirogue werenigui gaguiniguigʉ õpa arĩ buhegʉcumi ĩgʉ: “Mari Opʉ ĩgʉ ariburi mare amuro dopa ta ĩgʉ ariboro core õarã árĩyuque mʉa ĩgʉre peemorã,” arĩ wereniguigʉcumi, arĩ gojañumi Isaia.\\n4Ihĩ Ñu camello ya gasirire suhri sañagʉ, waibʉgʉ ya gasirodare tʉãdiudigʉ árĩpʉ. Eropigʉ poreroare bamʉripʉ. Eropárĩcʉ̃ nʉgʉ majarã momere bapʉ. 5Jerusalén maca majarã, árĩpehrero Judea yeba árĩrã, dia Jordán waĩcʉriya pohro árĩrã sã ĩgʉre peerã wañorã. 6Erã eropa pee, erã ñero iirare bʉjawere, Goãmʉre irire weretarimʉriñorã erã. Erã eropa werecʉ̃ peegʉ dia Jordán waĩcʉriyague Ñu erãre waĩyepʉ.\\n7Eropigʉ bajarã fariseo masa, saduceo masa sã ĩgʉre waĩyedorerã ejacʉ̃ ĩagʉ Ñu werepʉ erãre:\\n—Mʉa ñero iiricʉrã ãhraa mʉa. “Goãmʉre gʉa ñeri dipuwaja moabiricãporo,” arĩrã, ¿mʉa yʉre waĩyedorerã ahriri? 8Ĩgʉ mʉa ñero iira dipuwajare moabiricʉ̃ õpa iique mʉa. Diaye ta mʉa ñeri iirare bʉjawererã árĩrã, õarire gohrotorã árĩrã, õarire iique mʉa. 9Õpa arĩ pepibiricãque: “Abrahã mari ñecʉ mʉrʉ árĩmʉripʉ. Eropirã Goãmʉ mera õhaa,” arĩ pepibiricãque mʉa. Mʉare arĩgʉ tiiaa. Abrahã pãramerã mʉa árĩri duhpiburi árĩbeaa. Goãmʉ gamegʉ i ʉtãyeri mera gajirãre iimasimi Abrahã acawererãre. Eropirã Abrahã pãramerã mʉa árĩri bu gohra ta ãhraa. 10Õpa ãhraa: Mari masa yucʉ iro dopa ãhraa. Goãmʉpʉ come opagʉ iro dopa ãhrimi. Eropigʉ ñeri dʉcacʉri yucʉre pa cohã, iri nuguri sãre tabetagʉcumi. Tabetatuhaja, peamegue cóãgʉcumi ĩgʉ iri yucʉre, iri nuguri sãre. Eropa ta iigʉcumi mʉa sãre ĩgʉre gamebirãre. 11Yʉ pʉhrʉ yʉ tauro turagʉ arigʉcumi. Õatariagʉ ãhrimi. Ĩgʉ iro dopa õagʉ árĩbeaa yʉpʉ. Eropigʉ ĩgʉre pepigʉ “Yʉ tamera bu gohra árĩgʉ ãhraa,” arĩ pepia yʉhʉ. Mʉa ñero iirare bʉjawerera pʉhrʉ, yʉpʉ deco mera waĩyea. Yʉ pʉhrʉ arigʉpʉ yʉhʉ tauro iigʉcumi. Espíritu Santore ogʉcumi masa mera árĩniguibure. Eropigʉ peamegue ĩgʉ ñerire soewearo dopa ta ĩgʉpʉ mʉa ñero iirire coegʉcumi. 12Yʉ pʉhrʉ arigʉ trigo gasirire cóãgʉ iro dopa ãhrimi. Gasirire cóãgʉ ĩgʉ sihburu mera árĩpehreri trigo yeri gasirire sʉha weami. Ĩgʉ eropa sʉha weara pʉhrʉ trigo gohra yeripʉre ĩgʉ diburi wihigue dibugʉcumi. Ĩgʉ sʉha weara gasiripʉre ĩgʉ soegʉcumi. Õpa ii beyegʉcumi yʉ pʉhrʉ arigʉpʉ. Õarire gohrotonirãpʉre ĩgʉ mera árĩniguicʉ̃ iigʉcumi. Erã ñerire bʉjawerebirãpʉre peamegue yaribiri peamegue cóãgʉcumi, arĩ werepʉ Ñu.\\nMr 1.9-11; Lc 3.21-22\\n13Pʉhrʉ Jesu Galileague árĩdigʉ wapʉ. Jordán waĩcʉriyague ejapʉ Ñure “Yʉre waĩyeque,” arĩgʉ. 14Negohraguere Ñu ĩgʉre waĩyediabiriripʉ.\\n—Cue, mʉpʉ yʉ tauro turagʉpʉre yʉre mʉ waĩyecʉ̃ õaboaya. Mʉre waĩyebu árĩbeaa yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ Ñu Jesure.\\n15Jesupʉ yʉhripʉ ĩgʉre:\\n—Yʉre waĩyeque. Mari õpa iirã Goãmʉ ĩgʉ dorediro dopa ta iirã iiaa, arĩpʉ Jesu. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ,\\n—Áʉ, arĩ yʉhripʉ Ñu. 16Eropa arĩtuhaja Jesure waĩyepʉ. Waĩyetuhajacʉ̃ Jesu diague niguidigʉ majanʉgajapʉ. Ĩgʉ majanʉgajacʉ̃ ta, ʉmʉsi ĩgʉre pãrima wayoro. Eropigʉ Goãmʉ yagʉ Espíritu Santo buja iro dopa bejagʉ ĩgʉ weca ĩgʉ dijaricʉ̃ ĩapʉ ĩgʉ basi. 17Eropiro ʉmarogue wereniguiro cariyoro:\\n—Ihĩ yʉ magʉ yʉ mahigʉ ãhrimi. Ĩgʉ mera bʉrigã mucubiria, arĩro cariyoro ʉmaroguere.","num_words":502,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN JUDAS 1\\n1 Yʉ, Judas cawãmecʉcʉ Jesucristore paabojari majõcʉ Santiago bai, mʉjããrẽ woajoʉ yʉ átiya. Mʉjãã, nipetiro marĩ Pacʉ Dios cʉ̃ camairã cʉ̃ cabesericarã Jesucristo jʉ̃gori caroaro cʉ̃ caĩñarĩcãnʉgõrã majũrẽ mʉjãã yʉ woajoya. 2 Yʉ yarã, nemojãñurõ mʉjãã qũĩñamainemoáto marĩ Pacʉ Dios. Caroa yericʉtaje, caroaro ãnimasĩrĩqũẽrẽ mʉjãã cʉ̃ jonemoáto. Bʉtioro cʉ̃ maiáto mʉjããrẽ marĩ Pacʉ Dios.\\n3 Yʉ bairãrẽ bairo caãna, yʉ camairã bʉtioro mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉ woajoganucũmiña caroa queti Dios marĩrẽ cʉ̃ canetõrĩqũẽrẽ. Bairi ãmerẽ, “Tore bairo yʉre cawoajopee ãno,” ĩ tʉ̃goñamicʉ̃ã, mʉjããrẽ ape wãme woajoʉ yʉ átiya. Bairi tutuaro mena ñiña mʉjããrẽ: Cʉ̃ yaye quetire jĩcãnia quetibʉjʉcũcõã jãnásúpi Dios cʉ̃ ya poa macããna mena. Torena, mʉjãã cʉ̃ã cʉ̃ yarã ãnirĩ tiere jãnaeticõãña, popiye baimirãcʉ̃ã. Tie queti pʉgani cãrõ wasoamanigaro. 4 Bairi ãmerẽ yua, caĩtopairã cariape caquetibʉjʉena na caquetibʉjʉrije jʉ̃gori jĩcããrã Dios mena tʉ̃goñawẽpʉ̃ẽtĩñama. Na caboro carori wãmerẽ átinucũñama. Merẽ na ũna cañuenarẽ tirʉ̃mʉpʉina Dios ya tutipʉre, “Popiye na baio joroque na yʉ átigʉ. Na yasio joroque na yʉ átigʉ rorije na caátie wapa,” ĩ jʉ̃goyeticũñupĩ Dios. Na, camasã cañuena caĩtopairã majũ niñama. Torena, na, cañuena pʉame Dios cañuʉ yaye quetire masĩmirãcʉ̃ã, ricaati átiãnajẽ cʉtajere quetibʉjʉ ãninucũñama. Bairo ãnajẽ cʉtiri marĩ Quetiupaʉ jĩcãʉ̃ã caãcʉ̃ Jesucristore camasĩẽnarẽ bairo majũ bainucũñama.\\n5 Mʉjããrẽ ñi quetibʉjʉnemoña tunu atiere merẽ mʉjãã camasĩmiatacʉ̃ãrẽ: Marĩ Quetiupaʉ pʉame israelita majã Egipto yepapʉ caãnarẽ cʉ̃ cajewiyoro bero nipetiro cʉ̃rẽ catʉ̃goʉsaenarẽ na repeyocõãñupĩ. 6 Torea bairo ásupi Dios ángelea majã cʉ̃ãrẽ cʉ̃ carotirore bairo caátigaenarẽ. Bairo cʉ̃rẽ cabotiorã ãnirĩ Dios tʉre ãmeñupã. Dios pʉame narẽ canaitĩãrõpʉ na joreyupi. “Topʉ na pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa nicõã ninucũgarãma caãnimajũrĩ rʉ̃mʉ yʉ caĩñabeseri rʉ̃mʉ caetaro cʉ̃ãrẽ. Popiye baigarãma na yaye wapa,” ĩrĩ, topʉ na cũñupĩ marĩ Pacʉ Dios. 7 Na, ángelea majã cañuenarẽã bairo baiyupa Sodoma, bairi Gomorra, bairi ti macããtʉ caãnimacãã macããna cʉ̃ã. Roro átiãñupã. Na majũ na rupaʉ caborore bairo roro majũ ãmeo átiepeyupa. Carõmia mena átato ũnorẽã, na majũ caʉ̃mʉa roro ãmeo átiepe nucũñañupã. Bairo na caátie jʉ̃gori yua, Dios pʉame popiye na baio joroque peero caʉ̃petieti peero mena na joereyupi. Tore bairo cañuenarẽ Dios cʉ̃ caátajere camasĩrã ãnirĩ atore bairo marĩ ĩ tʉ̃goñamasĩña: “Tocãnacãʉ̃pʉrea popiye na baio joroque na átigʉmi Dios, narẽ bairo roro na caápata,” marĩ ĩ masĩña.\\n8 Tie quetire masĩmirãcʉ̃ã, camasĩẽna qũẽguericaropʉ caãnarẽ bairo caãna ãnirĩ roro na rupaʉ caborore bairo átinucũñama. Na majũ na yerire royetunucũñama. Bairo caãna ãnirĩ marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ carotimasĩrĩjẽrẽ cabaibotiorãrẽ bairo ãninucũñama. Tunu bairoa roro na tutirenucũñama nocãrõ catutuarã cabauena cʉ̃ãrẽ. 9 Ángelea majã quetiupaʉ Miguel cawãmecʉcʉ roque caĩtopairã netõõrõ carotimasĩ nimicʉ̃ã, narẽ bairo rorije qũĩ bʉsʉesupi wãtĩrẽ. Mai, wãtĩ pʉame Moisés ãnacʉ̃ rupaʉri ãnajẽrẽ bori yua, Miguere bʉsʉnetõgamiñupĩ. Ti rʉ̃mʉ caãno Miguel pʉame roro qũĩ yʉesupi wãtĩrẽ. Atore bairo jeto ĩñupĩ: “¡Yʉ Quetiupaʉ Dios roque mʉrẽ cʉ̃ tutiáto!” 10 Aperã caĩtopairi majã pʉame roque na caĩñañaetĩẽ ũnie, Diotʉ macããjẽrẽ roro ĩbʉsʉepenucũñama. Apeyera masĩẽtĩmirãcʉ̃ã, waibʉtoa catʉ̃goñarĩqũẽ mána na camasĩrõrẽ bairo na camasĩrĩjẽ ũnie pʉamerẽ na majũã na rupaʉ macããjẽ carorijere átinucũñama. Torena, na majũã yua, cayasiparãrẽ bairo tuanucũñama, roro na caátie jʉ̃gori.\\n11 ¡Roro bopacooro baigarãma caĩtopairi majã! Na pʉame Caín ãnacʉ̃ cʉ̃ cabaiyarica wãmerẽ bairo na cʉ̃ã roro bainucũñama. Tunu apei Balaam ãnacʉ̃rẽ bairo dinero jetore cabonetõrã ãnirĩ yua, Dios cʉ̃ caborore bairo áperinucũñama. Tunu apei Coré ãnacʉ̃rẽ bairo na quetiuparãrẽ na baibotionucũñama. Tore bairo na cabairije wapa jʉ̃gori roro na baiyasio joroque na átigʉmi Dios.\\n12 Apeyera tunu Jesucristo cʉ̃ cariarica rʉ̃mʉrẽ tʉ̃goñarĩ marĩ yarã mena mʉjãã cabose rʉ̃mʉ qũẽnorõ, caĩtopairã cʉ̃ã bobooro mʉjãã mena neñanucũñama. Mʉjãã cañubuerore na cʉ̃ã neñanucũñama, cañuena nimirãcʉ̃ã. Ti rʉ̃mʉ caãno yua, roro na caborore bairo ʉga, eti, nʉcʉ̃bʉgoricaro mano ʉseanirõ bainucũñama. Na rupaʉ jetore maijʉ̃gonucũñama. Tʉ̃gopeoya mai. Atore bairo niñama: Oco poari caocomanierẽ wĩno capapujorore bairo niñama. Otericʉ, otei, tocãnacãnia carícajoetiire bairo caãna niñama. Tii, carícamano jʉ̃gori yua, tiire wããrĩ rocamasĩñama camasã. Torea bairo caĩtopairã cʉ̃ã niñama. Dios yaye caroare marĩ catʉ̃gogamiatacʉ̃ãrẽ, di rʉ̃mʉ ũno marĩ quetibʉjʉetiyama. 13 Tunu bairoa, ria capairiya wĩno jʉ̃gori tutuaro ocoturi caáto, jopo pairo cañuetie witinucũña. Caĩtopairã cʉ̃ã jopo cawitirorea bairo roro bobooro na caĩrĩjẽ cañuetie witinucũña na risero na caĩrĩjẽ. Tunu bairoa ñocõã na caátíwãrẽ mawijiari capetieto nocãrõ canaitĩãrõpʉ cayasiránárẽ bairo niñama caĩtopairi majã cʉ̃ã.\\n14 Enoc cawãmecʉcʉ ãnacʉ̃, Adán berore jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacãã tuti bero macããcʉ̃ ãnacʉ̃ cʉ̃ã atore bairo ĩ quetibʉjʉyayupi caĩtopairãrẽ Dios cʉ̃ caátipeere: “Marĩ Quetiupaʉ capããrã ángelea majã miles netõrõ cãrõ majũ mena caacʉ́re cʉ̃ ñiñajowʉ. 15 Nipetiro ati ʉmʉrecóo macããnarẽ na ĩñabesei acʉ́ baiwĩ. Cañuenarẽ na rei acʉ́ majũ baiwĩ, na carorije wapa. Nipetiri wãme roro na caátie wapa, tunu bairoa roro caána majũ ãnirĩ cʉ̃rẽ roro na caĩbʉsʉeperique wapa roro popiye na baio joroque na átigʉ baiwĩ. Na, cañuenarẽ na rei acʉ́ baiwĩ,” ĩ quetibʉjʉyayupi Enoc ãnacʉ̃ Dios cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori. 16 Na, cañuena cariape tʉ̃goetinucũñama. Nipetiri wãme marĩ quetiuparã na caquetibʉjʉrijere boetiri tiere nipetiro bʉsʉpainucũñama. Na rupaʉ caborore bairo jeto bʉtioro na caátie ũnierẽ bonucũñama. Tie ũnie jetore bʉtioro macãnucũñama. Bairi yua, botiorique mena tutuaro, “Jãã, caãnimajũrã jãã ãniña,” ĩ bʉsʉnetõnucũñama camasãrẽ. Tunu aperã camasãrẽ netõjãñurõ na ĩroanucũñama, ĩtori apeye na cacʉ̃gorije ũnierẽ borã.\\n17 Mʉjãã roque yʉ bairãrẽ bairo caãna, yʉ camairã narẽ bairo baieticõãña. Marĩ Quetiupaʉ Jesucristo yarã apóstolea majã na caĩquetibʉjʉcũrĩqũẽrẽ tʉ̃goñaña mʉjãã cʉ̃ã. 18 Atore bairo mʉjãã ĩ quetibʉjʉyupa mai: “Catʉsari yʉtea caãno ãnigarãma camasã caĩtopairi majã majũ. Dios yaye quetire roro caĩboyetieperã capããrã nigarãma. Na rupaʉ caborore bairo jeto caáti majã ũna nigarãma,” mʉjãã ĩ quetibʉjʉyupa. 19 Na ũna, caĩtopairi majã roque caroaro jĩcãrõ marĩ ãnimasĩẽtĩõ joroque caána niñama. Ati ʉmʉrecóo macããna roro na caátiãnie ũnie jetore átiãninucũñama. Bairo caãna ãnirĩ Espíritu Santo Dios Yeri majũrẽ cacʉ̃goena majũ tuanucũñama.\\n20 Mʉjãã roque, yʉ bairãrẽ bairo caãna yʉ camairã, nocãrõ cañurĩjẽ Dios mena tʉ̃goñatutuariquere jãnaeticõãña. Maijʉ̃goya tocãnacã rʉ̃mʉa Jesucristo mena mʉjãã caãnierẽ. Tunu bairoa Espíritu Santo Dios Yeri majũ mʉjããrẽ cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori Diore cʉ̃ jẽninucũña. 21 Caroaro ãmeo áticõã ninucũña, marĩ Pacʉ Dios caroa cʉ̃ cajorijere marĩ cʉ̃ cajocõãniparore bairo ĩrã. Bairo áticotecõã ninucũña marĩ Quetiupaʉ Jesucristo nocãrõ marĩrẽ camai ãnirĩ yeri capetietiere marĩ cʉ̃ cajopa rʉ̃mʉ caetaparo jʉ̃goye mai.\\n22 Bopacooro na ĩñaña aperã pʉgani cãrõ tʉ̃goñarĩ catʉ̃goñawẽpʉ̃ẽnarẽ. Cariape na quetibʉjʉya na ũnarẽ, caroaro na tʉ̃goñanemo joroque ĩrã. 23 Na ũna peeropʉ caábujiorãrẽ na jʉátinemoña, na yeripʉ Jesucristo mena na tʉ̃goñatutuao joroque ĩrã. Aperã noa ũna rorije caáticõãnigarã cʉ̃ãrẽ na ĩñamaiña. Bairãpʉa, maijʉ̃goya. Mʉjãã yeripʉ roro na caátiere mʉjãã tʉ̃goʉsare mʉjãã cʉ̃ã. Roro na caátiere ĩñajesoetimajũcõãña.\\n24-25 Yʉ yarã, yʉ bairãrẽ bairo caãna, marĩ Pacʉ Dios jĩcãʉ̃ã caãcʉ̃ marĩrẽ canetõõrĩcʉ̃ jeto wãtĩ roro marĩrẽ cʉ̃ caátigarijere ẽñotamasĩñami, roro marĩ catãmʉoetiparore bairo ĩ. Bairo marĩ cʉ̃ caáto, ñe ũnie cawapa mánarẽ bairo cʉ̃tʉ marĩ etagarã. Ʉseanirĩqũẽ mena cʉ̃ caasiyarije cabauro riapepʉ marĩ etagarã. Bairi cʉ̃rẽã to ãmarõ caasiyarije cʉ̃ yaye. Nocãrõ cʉ̃ carotimasĩrĩjẽ cʉ̃ã cʉ̃ jetorea to ãmarõ. Ati ʉmʉrecóo cʉ̃ã cʉ̃ jʉ̃gori to baimasĩáto. Tore bairo to bai ãmarõ marĩ Quetiupaʉ Jesucristo jʉ̃gori. Cajʉ̃goyepʉ cʉ̃ãrẽ, ati yʉtea cʉ̃ãrẽ, bairi tocãnacã rʉ̃mʉa bairo jeto to baicõãninucũ ãmarõ. Bairoa to baiáto, marĩ ĩ basapeoya yua marĩ Pacʉ Dios majũrẽ.","num_words":1129,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TIMÓTEO 2\\n☰ 1 TIMÓTEO 2 ◀ ▶\\nNiɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, leeditibige me jipokaɡ̶ateloco inatawece oko\\n1 Odoejegi nimedi jemaa me ɡ̶adiladeenitece niɡ̶ina oko me leeditibige modipokotalo niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, modipokotalo Aneotedoɡ̶oji me yaxawatediogi inatawece eledi oko, codaa modiniotagodetibigimece Aneotedoɡ̶oji. 2 Leeditibige modipokoteloco niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli, codaa inatawece niɡ̶ina ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, amaleeɡ̶aɡ̶a jakamoɡ̶ojoɡ̶o, aɡ̶ica ane ɡ̶odigecaɡ̶aleɡ̶e, niɡ̶ina me jaoɡ̶a ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa niɡ̶ina me jeemiteeɡ̶atibige eledi oko. 3 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yakadi mele nigidaaɡ̶ejinaɡ̶a, codaa jaoɡ̶a me ninitedibece Aneotedoɡ̶oji Ǥonewikatitoɡ̶odi. 4 Iniaaɡ̶iniwa yemaa me yewikatidi inatawece oko. Codaa eledi yemaa minatawece oko icota moyowooɡ̶odi anewi.\\n5 Igaataɡ̶a oniniwatece Aneotedoɡ̶oji,\\ncodaa ijoa onijoatece anepoka yakaditeda me ɡ̶odatecoɡ̶oteetetege Aneotedoɡ̶oji,\\nniɡ̶iniwa Ǥoneleegiwa, Jesus Cristo.\\n6 Ijaaɡ̶ijoa dinajigo me yeleo me yediatedoɡ̶odomi ɡ̶odoojedi me ɡ̶odewikatidi okotawece.\\nNiɡ̶ijo noko Jesus naɡ̶a yeleo Aneotedoɡ̶oji epaa nibikota niɡ̶ijo noko,\\njoaniɡ̶idaa ikee Aneotedoɡ̶oji me yemaa me ɡ̶odewikatidi okotawece.\\n7 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Ǥoniotagodi meote me ee liiɡ̶exegi. Idiiɡ̶e me jeloɡ̶odi ɡ̶obodicetedi anele, codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶atece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi anewi miditaɡ̶a niɡ̶idi noiigi ane daɡ̶a judeutedi. Niɡ̶ida me ee ajiwitaka, jeloɡ̶odi anewi, leeɡ̶odi mida anejitege Cristo.\\nAnodaa leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jatecoɡ̶ojoɡ̶o me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji\\n8 Jemaa ɡ̶oneleegiwadi moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji okanicodaaɡ̶ica aneitice me yatecoɡ̶o. Odaa niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji leeditibige monawacetibige libaaɡ̶atedi, anoibake mowote inokinoateda libaketedi Aneotedoɡ̶oji. Leeditibige me daɡ̶a neliɡ̶ideeɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oyawieteda Aneotedoɡ̶oji me wajipatediogi niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e. 9 Eledi jemaa iwaalepodi me doɡ̶odinixotinigi nowoodaɡ̶agi aneo me beyagi lowooko ɡ̶oneleegiwadi, niɡ̶inoa ane dakake loojedi, codaa me deɡ̶ewianaɡ̶a oyoigeɡ̶e lamodi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a daɡ̶axa me dinanatece oolo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶inoa eletidi elomaɡ̶ajetecidi. 10 Pida jemaa niɡ̶ina iwaalepodi me libinienigipi leeɡ̶odi mowote loenataka anele, ane ikee manaɡ̶ana iwaalo ane deemitetibige Aneotedoɡ̶oji. 11 Niɡ̶ina iwaalepodi leeditibige me notokotiniwace niɡ̶ina mowajipata modiniiɡ̶axitece anodaaɡ̶ee ica mejiwaɡ̶atakanaɡ̶a, codaa leeditibige modeemitetibige niɡ̶inoa lacilodi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. 12 Eledi ajikatece iwaalo daɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, daɡ̶a iiɡ̶axi ɡ̶oneleegiwadi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yakadi me iiɡ̶e ɡ̶oneleegiwadi. Pida leeditibige me notokotiniwace. 13 Adão ijapaɡ̶a iiɡ̶e Eva, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji odoejegi me yoe Adão, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yoe Eva. 14 Igaataɡ̶a diaabo aniɡ̶ijaa inaale Adão, pida Eva baɡ̶a inaale, odaa Eva aɡ̶eyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji. 15 Pida Aneotedoɡ̶oji eote me yewiɡ̶atace iwaalo, nige dinigaje, codaa nige dowediteloco lionigipi, nigidokee meyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, nigidokee me yemaa eledi oko, nigidokee me yewiɡ̶atema Aneotedoɡ̶oji, nige yajacaɡ̶adi lowooko, codaa nige dinajacaɡ̶aditema niɡ̶inoa anepaa lidaɡ̶ataka.","num_words":347,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei San Mateo 2\\nMasĩrí basoca Jesuré ĩñarã jearigue\\n1 Jesús Judea dita niirí macã Belénpʉ bauáyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ bauárito, Herodes judíoaya dita õpʉ̃ niiyigʉ. Teebʉrecorire ʉ̃mʉã́ masĩrí basoca muĩpũ mʉãatirope macãrã Jerusalénpʉ jeayira. 2 Toopʉ́ jeara, sãĩñáyira:\\n—¿Judíoa õpʉ̃ niigʉ̃dʉ noopʉ́ bauáyiri? Ʉ̃sã pʉtopʉ muĩpũ mʉãatirope cʉ̃ʉ̃yagʉ ñocõãwʉ̃́rẽ ĩñawʉ̃. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá atiawʉ̃, jĩĩyira.\\n3 Tee quetire tʉoríra Õpʉ̃ Herodere wedera jeayira. Teeré tʉogʉ́, bayiró wãcũpatiyigʉ. Niipetira Jerusalén macãrãcã teerora wãcũpatiyira. 4 Herodes niipetira paiaré dutiráre, teero biiri Moisés jóarigue bueráre sʉocó, sãĩñáyigʉ:\\n���¿Cõãmacʉ̃ beserigʉ noopʉ́ bauágʉdari? jĩĩyigʉ.\\n5 Cʉ̃́ã yʉʉyira:\\n—Judea dita niirí macã Belénpʉ bauágʉdaqui. Teeré jĩĩ jóarigʉ niiwĩ profeta. Ateré jóarigʉ niiwĩ:\\n6 Belén Judea ditapʉ niirí macã\\nbʉ́ri niirí macã mee niiã atiditapʉ́re.\\nTiimacã macʉ̃ õpʉ̃ wáagʉdaqui.\\nCõãmacʉ̃yara Israelya põna macãrãrẽ cotegʉdʉ niigʉ̃daqui,* Miqueas 5.2.\\njĩĩ jóarigʉ niiwĩ, jĩĩyira.\\n7 Too síro Herodes yayióremena masĩrí basocare cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ sʉocó, cʉ̃́ãrẽ sãĩñáyigʉ:\\n—¿Deero biiri peti ñocõãwʉ̃́ bauári? Ãñurõ wedeya mʉ́ãcã, jĩĩyigʉ.\\n8 Wedeari siro, Belénpʉ ticoco, cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigʉ:\\n—Wĩmagʉ̃ bauárigʉre sãĩñárã wáaya. Cʉ̃ʉ̃rẽ bʉará, yʉʉcãrẽ wedera atiwa sũcã. Yʉʉcã cʉ̃ʉ̃rẽ padeogʉ́ wáagʉdʉ tiia, jĩĩmiyigʉ.\\n9 Cʉ̃ʉ̃ cʉ̃́ãrẽ wedeari siro, netõjṍãyira sũcã. Maapʉ cʉ̃́ã wáari, ñocõãwʉ̃́ cʉ̃́ãya macãpʉ cʉ̃́ã ĩñarigʉra cʉ̃́ã sʉguero sʉguewayigʉ. Wĩmagʉ̃ niirṍ sotoapʉ jeagʉra, ñocõãwʉ̃́ pʉtʉánʉcãyigʉ. 10 Teero tiirá, ñocõãwʉ̃́rẽ bayiró ʉseniyira. 11 Tiiwiipʉ́ sããjeara, wĩmagʉ̃rẽ, cʉ̃ʉ̃ paco Maríamena niigʉ̃́rẽ ĩñayira. Ñicãcoberimena jeacũmu, cʉ̃ʉ̃rẽ padeoyíra. Too síro cʉ̃́ã néewaretibarire pã́õ, cʉ̃ʉ̃rẽ oro, sĩĩpẽbiro bauré sitiaãñúre, teero biiri apeyé sitiaãñúrecãrẽ “mirra” wãmecʉtirere ticoyira. 12 Too síro Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ quẽẽrṍpʉre “Herodere ĩñarã cãmepʉtʉ́arijãña” jĩĩyigʉ. Teero tiirá, cʉ̃́ãya ditapʉ pʉtʉawara, apemapé pʉtʉajõãyira sáa.\\nEgiptopʉ Jesuré néedutiwarigue\\n13 Masĩrí basoca pʉtʉawari siro, ángele quẽẽrṍpʉ Joseré jĩĩyigʉ sũcã:\\n—Wãcãñá. Wĩmagʉ̃rẽ pacoménarã Egiptopʉ néedutiwaya. Toopʉ́ niijãrã wáaya ména. Yʉʉ “néepʉtʉaatiya” jĩĩrĩpʉ, néepʉtʉaatiwa sũcã. Herodes wĩmagʉ̃rẽ sĩãdʉgágʉ, ãmaãdutigʉdʉ tiii, jĩĩyigʉ.\\n14 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉogʉ́, ñamirã wãcã, wĩmagʉ̃rẽ pacoménarã Egiptopʉ néedutiwayigʉ. 15 Herodes catiró põõtẽ́õrõ niiyira toopʉ́re. Cʉ̃́ã teero tiiríguemena Cõãmacʉ̃ jĩĩrirobirora wáaro tiiyíro. Profetare ateré jóadutiyigʉ: “Yʉʉ macʉ̃ Egiptopʉ niimirigʉre sʉowitíwʉ”,† Oseas 11.1. jĩĩ jóadutiyigʉ.\\nHerodes wĩmarãrẽ sĩãcõã́dutirigue\\n16 Too síro Herodes “masĩrí basoca yʉʉre jĩĩditojãya” jĩĩ, bayiró cúayigʉ. Teero tiigʉ́, ʉ̃mʉã́ wĩmarãrẽ Belénpʉ niirã́rẽ, tiimacã wesapʉ niirã́cãrẽ pʉacʉ̃má dʉaró cʉoráre sĩãcõã́petidutiyigʉ. Masĩrí basoca cʉ̃ʉ̃rẽ wederirobirora “nocõrõrã bʉcʉáqui” jĩĩ wãcũyigʉ. 17 Cʉ̃ʉ̃ teero tiidutíriguemena profeta Jeremías jóare diamacʉ̃́ wáaro tiiyíro. Ateré jóarigʉ niiwĩ:\\n18 Ramá macãpʉre basocá booritua, bayiró utiri tʉonóyira.\\nRaquel pãrãmérã niinʉnʉsera numiãpʉ cʉ̃́ã põnarẽ bayiró utiyira.\\nCʉ̃́ã põnarẽ sĩãrĩ́ ĩñarã,\\n“wãcũtutuaya” jĩĩrĩ booríyira,‡ Jeremías 31.15.\\n19 Herodes diari, José Egiptopʉra niiyigʉ ména. Toopʉ́ ángele quẽẽrṍpʉ cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩyigʉ:\\n20 —Wãcãñá. Wĩmagʉ̃rẽ pacoménarã Israel ditapʉ néepʉtʉawaya. Wĩmagʉ̃rẽ sĩãdʉgámirira diapetijõãwã, jĩĩyigʉ.\\n21 Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ tʉogʉ́, wãcã, wĩmagʉ̃rẽ pacoménarã néepʉtʉaatiyigʉ Israel ditapʉ. 22 Herodes macʉ̃ Arquelao cʉ̃ʉ̃ pacʉre Judea dita õpʉ̃ wasoyígʉ. José tee quetire tʉogʉ́, cuiyigʉ. Judeapʉre wáadʉgariyigʉ. Cõãmacʉ̃ quẽẽrṍpʉ wedenorigʉ niijĩgʉ̃, Galilea ditare netõjṍãyigʉ sáa. 23 Toopʉ́ jeagʉ, Nazaret macãpʉ niigʉ̃ wáayigʉ. Jesús toopʉ́ niiriguemena profetas jóare diamacʉ̃́ wáaro tiiyíro. Ateré jóarira niiwã: “Basocá cʉ̃ʉ̃rẽ ‘Nazaret macʉ̃ niiĩ’ jĩĩãdacua”, jĩĩ jóarira niiwã.","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽa ãba daʉchapanaibara Daizeze odebʉrãra? | Bedʼea biata\\n1. ¿Kʼãrẽa Daizezebara jidasi israelitara iyi pʉwʉrʉbamarẽã?\\nDaizezebara aba osi religion ãba daʉchapanʉta Abraan wũãwũãraneba, akʉza iyi leyta diasi ãya. Naʉ̃ pʉwʉrʉra trʉ̃gasi Israel, ãyira arare bedʼeapanasi, akʉza wagasida, bia akʉsida Daizeze Bedʼeara (Salmo 147:19, 20). Maʉ̃ kʼãrẽa ẽbẽrarã pʉwʉrʉ jõmaʉ̃nẽbemata nebia ũdudaibasi. Akʉra Génesis 22:18.\\nDaizezebara jidasi isrealitarata iyi ʉ̃rʉ kʼawuabipanamarẽã. Naʉ̃ nebʉrabara ũdubibʉ, ẽbẽrarã sãwũã kʼarebaita Daizeze leyta ũrĩbʉbʉrʉ (Deuteronomio 4:6). Ãyideba ẽbẽra wuabemarabida ũdu kʼawuadaibasi Daizeze wãrĩnuarãra. Akʉra Isaías 43:10, 12.\\n2. ¿Kʼãrẽa religion wãrĩnuarãra ãba daʉchapanaibara?\\nMaʉ̃ tẽã jʉneã israelitarabara Jeowaba jarabʉta odaẽbasi, maʉ̃ kʼãrẽa Jeowabara awuru pʉwʉrʉta jidasi maʉ̃rãra kristiano wãrĩnuara (Mateo 21:43; 23:37, 38). Maʉ̃ra kristiano wãrĩnuarãra, idira ũdu kʼawuapanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãta mawũã israelitaraẽ. Akʉra Hechos 15:14, 17, DB.\\nJesubara jaradiasi iyi kʼaidubemara ẽbẽra jõmaʉ̃a jaradiaita Daizeze bedʼeata akʉza buru koebidamarẽã naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽbemata (Mateo 10:7, 11; 24:14; 28:19, 20). Idi maʉ̃ra jõma aripe obarabʉ naʉ̃ ewari jõbodoare. Naʉ̃ ewaride Jeowabara ẽbẽra mejãchaʉta ãba jʉrebʉ jõmaʉ̃ pʉwʉrʉdebemata religion wãrĩnuarade edapanamarẽã (Revelación [Apocalipsis] 7:9, 10). Kristiano wãrĩnuarãra ãba daʉcha yi jʉrepanʉ wuabema ẽbẽrarã kʼarebaita. Ãyi ãba yi jʉrebarimaera jõmaʉ̃ba Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉta kʼawuapanʉ. Akʉra Hebreos 10:24, 25.\\n3. ¿Kʼãrẽa Daizezebara kãgabʉ iyi odebʉrãra ãba yi jʉrepanamarẽã?\\nPoaga mil ochosiento setentade (1870) ãba yi jʉresida Daizeze Bedʼea kʼawuapanʉrãta, ãya kʼawua wãsida wãrĩnu Daizeze Bedʼeaba jarabʉ merakikibaridata. Ãyara kʼawuapanasi Jesuba kongrerasion aba ãba daʉcha oamesita, Daizeze Bedʼea jaradiadamarẽã ẽbẽrarã, maʉ̃ kʼãrẽa ãyara ẽbẽrarã jaradia wãsida Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ, naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ. Poaga mil nowesiento treinta y unone (1931) ãyi trʉ̃ra Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbasi. Akʉra Hechos 1:8; 2:1, 4, 11 akʉza 5:42, DB.\\n4. ¿Sãwũã ãba daʉchapanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra?\\nNabema 100 poagadera, drʉade kongregasion kristiana bʉrãra nebia ũdusida Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉneba, ãya ũdubisidabaera Jesura kongregasion buruta (Hechos 16:4, 5). Idi ewadebida Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã kʼarebabʉ Zõrãrã Burubia ãba yi jʉrepanʉrãba, maʉ̃rãbara krĩcha bia erbʉ wuabemara sãwũã zokʼaita. Ãyara akʉpanʉ de zroma Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã trajabʉta naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ. Mama tradusipanʉ, kartara ʉ̃tʉzebibʉ, Daizeze Bedʼea dedekabʉ seisiento bedʼea awuara awuaraka. Daizeze Bedʼeadeba kʼarebapanʉ maʉ̃rã Zõrãrã Burubiabara naʉ̃ drʉade sien kongregasion audrebʉta, akʉza mama edabʉ yumakẽrãra Daizeze obejara kãgade akʉbʉta. Akʉra 1 Pedro 5:2, 3.\\nJeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra ãba daʉcha yi jʉrepanʉ Daizeze Bedʼeadeba bedʼea bia jaradiaita, akʉza buru koedamarẽã. Dayirãbara deza deza jaradiapanʉ Daizeze Bedʼeata Jesu kʼaidupanʉba jaradiabada kĩrãkʼa (Hechos 20:20). Akʉza jaradiapanʉ Daizeze Bedʼeadeba yi wãrĩnu kãgapanʉrã. Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra mawũãbari ãba daʉcha yi jʉrebʉẽ, awuarabʉrʉ yi mebẽrã kĩrãkʼa ãbapanʉ akʉza erpanʉ zezebiata. Dayirãnerabʉ yumakẽrãta akʉza yuwẽrãta maʉ̃ daʉcha yi kãgapanʉ akʉza yi kʼarebapanʉ (2 Tesalonicenses 1:3). Daizeze odebʉrãra iyi ode jipabʉ akʉza kʼarebabʉ awururata, ãyitrʉ audre sobiabʉ naʉ̃ drʉadera. Akʉra Salmo 33:12 akʉza Hechos 20:35, DB.\\n¿Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra sõbe ũdu kʼawuabʉ bʉara? ¿Kʼãrẽãba ũdu kʼawuabʉ daira?","num_words":405,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cohamacʉ Yare Yahari Tjuel 2 SAN PEDRO 1\\nJesu yainare joarocaha Pedro\\n1 Yʉhʉ Simo Pedro Jesucristo buhe dutiro to cũrirota jija. Tirore dahra cohtariro jija. Jesucristo, Cohamacʉ waro jiro, ñaa buhiri marieriro jiro marine cʉ̃no potorita yʉhdʉchʉ yoariro jira. à jiro tirore mʉsa wacũ tuachʉ, to yaina wahachʉ yoare mʉsare. Mʉsa ã wacũ tuachʉ wiho waro jierara, Cohamacʉ to ñʉchʉ. à to yaina mʉsa wahachʉ mari cʉ̃no potorita to yaina jija. à jicʉ mʉsare joarocaja.\\n2 à yoa Cohamacʉ cʉ̃hʉre mari pʉhtoro Jesu cʉ̃hʉre masi namona ti cahĩa mehne noano jirucunahca mʉsa. à noano mʉsa jihto sehe mʉsare sini payoja. à nicʉ mʉsare noa dutija. Cohamacʉ mʉsare pjíro noano yoa namojaro.\\nÕ sehe jira Cristo yaina\\n3 Cohamacʉ ñaa marieriro jiro, to tuaa mehne marine to yaina jihtinare bese cũ tuhsʉa tiri jire. To ã bese cũchʉ tʉhona, tirore masina to yaina wahaja mari. à wahana Cohamacʉre masi namona, to tuaa mehne to cahmano seheta noaina jinahca mari. 4 Tí to tuaa mehne marine noa yʉhdʉaro yoare. “Õ seheta mʉsare noano yoaihtja”, to niriro seheta marine noa yʉhdʉaro yoara. Marine to ã yoachʉ ñʉna Cohamacʉ to jiro seheta waha namonahca mari. à jina ahri yahpa macaa ñaare, mari ñaare goa pjaare mari duhunocaja. Tí ñaa sehe marine dojomehne yʉhdʉamahre.\\n5 Cristore noano wacũ tuaina ji tuhsʉra mʉsa. à jina õ sehe yoa namoga tjoa: Noaare yoaina jiga m��sa. à jina Cohamacʉ cahmaare noano masiina jiga mʉsa. 6 Ñano yoa duapanahta Cohamacʉ cahmaa sehere yoarucuina jiga mʉsa. à yoa Cristo yaina mʉsa jiri buhiri ñano yʉhdʉpanahta ã cʉ̃no pjarucuga mʉsa. à jina Cohamacʉre ño payoina, to cahmaare yoaina jiga mʉsa. 7 à yoa mʉsa mehne macainare cahma ño payoina, tinare noano yoadohoina jiga mʉsa. à yoa jipihtina paina cʉ̃hʉre cahĩina jiga.\\n8 Mʉsa õ sehe yoa namochʉta noa yʉhdʉara. Mʉsa ã yoa namona, noano yoaina jirucunahca. à jina Cristo to cahmaare noano yoarucuina jinahca mʉsa. Wiho waro jiina jisi mʉsa. à yoa Cristore mʉsa wacũ tuari wiho waro jisi. Yʉ niriro seheta mʉsa yoa namochʉ pinihtare noa yʉhdʉara. 9 Mʉsa ã yoa namoerana Cohamacʉ yare ne masieraputiara mʉsa. à yoa namoeraina jina capari ñʉeraina o capari noano ñʉ bocaeraina yoaro sehe jina, Cohamacʉ cahmaare ne masierara mʉsa. à yoa namoerana Cristo mʉsa ñaa yoari buhirire to cohãri cjirire ne wacũ payoerara mʉsa. Ãta bonoca duara mʉsa. 10 à jina, yʉ coyea, Cohamacʉ to yaina cjihtire mʉsare to ji dutichʉ yʉhtire mʉsa. à yʉhtiina jina, to yare ne wacũ duhuerana to cahmaare tuaro yoarucuga. Mʉsa ã yoarucuna potocãta Cohamacʉ mehne jinahca mʉsa. à yoa potocãta to beserina jinahca mʉsa. à yoana to yare duhuina jisi mʉsa. 11 Mʉsa ã to cahmano sehe yoaina jina mari pʉhtoro marine yʉhdʉchʉ yoariro Jesucristo to sʉho jiropʉ noano wahanahca mʉsa. Tópʉ tiro mari pʉhtoro ã jirucurohca. Potocã to yaina waro mʉsa jichʉ ñʉno “Noano mehne yʉhʉ mehne jiga mʉsa”, ninohca Jesu mʉsare.\\n12 à yoa ahrire mʉsare ã wacũchʉ yoarucuihtja. Ahri mʉsare yʉ yahurire masi tuhsʉhre mʉsa. à masina Cohamacʉ yare mʉsa tʉhoriro seheta noano yoana nina mʉsa. à yoaina mʉsa jipachʉta ahri mʉsare yʉ yahurire ã wacũchʉ yoarucuihtja mʉsare. 13-14 Mahanocã dʉhsara yʉ yariahto. Tíre noano yahure mari pʉhtoro Jesucristo yʉhʉre. à jicʉ catisinicʉ waro ahri yʉ yahurire mʉsare ã wacũchʉ yoarucuihtja. Yʉ ã yoachʉ noa nina. 15 à jicʉ ahri yʉ yahu joari cjirire mʉsare joa cũ pahñoihca yʉ yariari baharo mʉsa noano masihto sehe. à jina ahri yʉ yahurire ã wacũrucunahca mʉsa.\\nCristo to tuariro to jia tiare ñʉha Pedro cʉ̃hʉ\\n16 à yoa Cristo to tuaa cʉ̃hʉre to tahto cʉ̃hʉre mʉsare yahuna, sã mʉ sʉro yahuna nieraja. Masa ti mʉ sʉro ti masia mehne ti yahua jierara mʉsare sã yahua. Tuariro to jiare sã basita ñʉi. 17 Cristo to tua yʉhdʉariro to jiare sãre ñore Cohamacʉ mari Pʉcʉ. To ã ñochʉ tiro sehe noano si siteriro jire. To ã si sitechʉ õ sehe nino coa tare to si sitero watoi: “Ahriro yʉ macʉ, yʉ cahĩriro jira. Tiro mehne tuaro wahcheja”, nino coa tare Cohamacʉ tua yʉhdʉariro. 18 Mʉanopʉ to ã nino coa tachʉ tʉhoi sã. Tʉ̃cʉ buipʉ Cohamacʉ to jiri tʉ̃cʉi Cristo mehne jii sã.\\n19 Tíre ñʉrina jina, Cohamacʉ yare yahu mʉhtaina cjiri panopʉ macaina ti joari cjiri potocã ti jichʉ noano masija sã. Ti joari cjirire noano ñʉ buherucuna noano yoana nina mʉsa. Tí ti joari cjiri Cohamacʉ yare marine noano masichʉ yoara. Ahri yahpai ñaare ti yoari yahpai nahitianoi mari jiboro seheta buhriaro marine to noano ñʉ masichʉ yoaro seheta Cohamacʉ noano masichʉ yoara marine. à jina Cohamacʉ yare ti joarire ã buherucuga. à buherucuna Cristo to tjua tachʉpʉ buhe duhunahca. à tjua taro to yare mari masierarire marine noano masi pahñochʉ yoarohca. 20 Jipihtia ahri yʉ yahuri yʉhdoro ahri sehere noano masiga mʉsa: Cohamacʉ yare yahu mʉhtaina cjiri panopʉ ti joari cjirire mari mʉ sʉro tíre buhena, “Õ sehe nino nica”, ni masieraja. 21 Ne masa ti mʉ sʉro Cohamacʉ yare joaera tiri jire. Panopʉ macaina cjiri Cohamacʉ yare ti joachʉ Espíritu Santo sehe ti joahtore tinare masichʉ yoaa tiri jire.","num_words":810,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 9\\nApóstoles cʉ̃́ã wederémena wapatá, yaamasĩcua\\n1 Yʉʉcã Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ niiã. Ãpẽrã́ cʉ̃ʉ̃ beserira tiiróbiro tiimasĩ́ã. Yʉʉcã marĩ Õpʉ̃ Jesuré ĩñawʉ̃. Mʉ́ãrẽ marĩ Õpʉ̃ye quetire wedewʉ. Mʉ́ã teeré tʉo, padeowʉ́. Teero tiirá, yʉʉ Jesús beserigʉ niirére masĩã. 2 Ãpẽrã́ yʉʉre “cʉ̃ʉ̃ Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ mee niiĩ” jĩĩrã́ niicua. Mʉ́ãpeja teero jĩĩria. Yʉʉ mʉ́ãrẽ Jesuyé maquẽrẽ wederi siro, padeowʉ́. Teero tiirá, mʉ́ã ãpẽrã́ nemorṍ yʉʉre “Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ niiĩ” jĩĩmasĩã.\\n3 Ãpẽrã́ yʉʉre wedepatira, “cʉ̃ʉ̃ Jesús beserigʉ mee niiĩ” jĩĩcua. Cʉ̃́ãrẽ biiro yʉʉa: 4 Yʉʉ Jesús beserigʉ niijĩgʉ̃, yʉʉ buerére tʉoráre “ecayá yʉʉre” jĩĩmasĩã. 5 Y��ʉcã ãpẽrã́ Jesús beserira, Jesús baira, teero biiri Pedrobirora yʉʉ tiirí, ãñubojĩyu. Cʉ̃́ã nʉmosã́numiã Jesuré padeoráre cʉ̃́ãmena néewaya. 6 ¿Deero wãcũĩ mʉ́ã? ¿Ʉ̃sã dícʉ Bernabé, yʉʉ Jesuyé quetire wederá yaacatidʉgara, padedumasĩrigari? 7 ¿Surara cʉ̃ʉ̃ yaarére cʉ̃ʉ̃ basiro wapatígari? Wapatíriqui. ¿Ʉsere oterí basocʉ teedʉcare yaarigari? Yaaqui. ¿Oveja coterí basocʉ oveja õpẽcóre bipegʉ́ sĩnirígari? Sĩniquí. 8 Yʉʉ tee queorémena wederi, yʉʉre “basocá wãcũré dícʉre wedei” jĩĩrijãña. Moisére dutiré cṹũriguecã teeré jóanoã. 9 Tee dutirépʉre biiro jóanoã: “Wecʉ trigore wãñiã́rĩ, ʉseropʉ tuusã́ri betore tuusã́rijãña. Yaadʉgagʉ, yaaaro”, jĩĩ jóanoã. Cõãmacʉ̃ teeré jĩĩgʉ̃, wecʉá dícʉre jĩĩgʉ̃ mee tiiyígʉ. 10 Cʉ̃ʉ̃ teeré jĩĩgʉ̃, ʉ̃sã cʉ̃ʉ̃ye quetire wederáre queorémena wedegʉ tiiyígʉ. Ditare coamʉtṍsʉguegʉ, ãpĩ trigore wãñiãgʉ̃́ “tiidita oteré dʉcare ñeeãdacu” jĩĩrã, padecua. 11 Ʉ̃sã otenʉcãrira tiiróbiro Jesuyé maquẽrẽ mʉ́ãrẽ wedenʉcãwʉ̃. Otegʉ́ tee oteré dʉcare ñeerõbirora mʉ́ãcã ʉ̃sã bueré wapa apeyenó mʉ́ã cʉorére péero ʉ̃sãrẽ ticori, ãñuniã. 12 Mʉ́ã ãpẽrã́ mʉ́ãrẽ bueráre teero ticojãcu. Ʉ̃sãpereja nemocú.\\n“Ʉ̃sãrẽ ticoya” jĩĩmasĩpacara, “ticoya” jĩĩria. Teero jĩĩrõno tiirá, teero nʉcãjã́wʉ̃. Biiro wãcũwʉ̃: “Marĩ sãĩrĩ́, Cristoye quetire booríbocua”, jĩĩ wãcũwʉ̃. 13 ¿Ateré mʉ́ã masĩriite? Cõãmacʉ̃wiipʉ paderí basocá Cõãmacʉ̃rẽ padeorá yaaré néeati cṹũriguere yaacua. Teerora tiiwiipʉ́ wáicʉrare sĩãrṍpʉ paderácã tee diiré yaacua. 14 Cʉ̃́ã tiiróbiro Jesuyé quetire wederácãrẽ “cʉ̃́ã tee wederémena wapatáyaaro” jĩĩrigʉ niiwĩ marĩ Õpʉ̃. 15 Teero jĩĩpacari, yʉʉ sĩcãrĩ “ticoya yʉʉre” jĩĩricu. Mecʉ̃tígãrẽ mʉ́ãrẽ apeyenó ticodutigʉ mee teero jóaa. Bayiró jʉabóarera diadʉgapacʉ, mʉ́ãrẽ yʉʉ wederé wapa yaaré sãĩrícu.\\n16 Yʉʉ Jesuyé quetire wedegʉ́ niijĩgʉ̃, “ãpẽrã́ nemorṍ ãñugʉ̃́ niiã” jĩĩmasĩria. Tee Cõãmacʉ̃ yʉʉre padedutire niiã. Yʉʉ teeré wedeheri, yʉʉre ñañanibocu. 17 Yʉʉ boorémena wedegʉ doca, wapatábojĩyu. Cõãmacʉ̃ yʉʉre wededutiripeja, cʉ̃ʉ̃ yʉʉre cṹũrigue dícʉre tiigʉ́ tiia. 18 Teero tiiró, yʉʉ ãñurõ ʉsenire yʉʉ wede wapatárebiro niicu. Yʉʉ wapaséro manirṍ netõnére quetire basocáre wederémenape ãñurõ ʉseniã. Jesús beserigʉ niijĩgʉ̃, “wederé wapa ticoya yʉʉre” jĩĩmasĩpacʉ, jĩĩria.\\n19 Paʉ Cristore padeorí boosã́gʉ̃, biiro tʉgueñaã: Sĩcʉ̃rẽ padecotegʉ niiripacʉ, yʉʉ basiro niipetirare padecotegʉ tiiróbiro tʉgueñaã. 20 Judíoa pʉtopʉ niigʉ̃, cʉ̃́ãrẽ Cristore padeorí boosã́gʉ̃, cʉ̃́ã tiiróbirora tiia. Yʉʉ Moisére dutiré cṹũriguemena niiripacʉ, tee dutirémena niirã́ pʉtopʉ wáagʉ, cʉ̃́ã tiiróbiro tee dutirére tiia. Cʉ̃́ãrẽ Cristore padeorí boosã́gʉ̃, teero tiia. 21 Tee dutirémena niihẽrã pʉtopʉ wáagʉ, cʉ̃́ãrẽ Cristore padeorí boosã́gʉ̃, tee dutirémena niihẽgʉ̃biro niiã. Teero niipacʉ, “Cõãmacʉ̃ dutirére tiihégʉ niiã” jĩĩgʉ̃ mee tiia. Yʉʉ Cristo boorére tiidʉgágʉ niijĩgʉ̃, Cõãmacʉ̃ dutirémenape niiã. 22 Yʉʉ padeobayíheramena niigʉ̃, cʉ̃́ãrẽ Cristore padeonemórĩ boogʉ́, cʉ̃́ãbirora tiia. Atepére tiinemóã sũcã: Niipetirare “¿deerope yʉʉ tiirí, netõdʉgámiĩ cʉ̃́ã?” jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ã tiirucúrobirora tiia. 23 Tee niipetirere tiia, niipetiro macãrã Jesuyé quetire tʉoáro jĩĩgʉ̃. Teero tiigʉ́, yʉʉcã cʉ̃́ãmenarã Cristo ticoadarere ñeegʉ̃dacu.\\n24 Mʉ́ã masĩã: Cʉtʉrópʉ wáara, niipetira cʉtʉcúa, “¿noãpé cʉtʉbayínemoĩ?” jĩĩrã. Niipetira cʉtʉpacára, sĩcʉ̃rã wapatáqui. Mʉ́ãcã Cõãmacʉ̃ ticoadarere wapatádʉgara, cʉtʉrí basoca tiiróbiro tutuaremena Cõãmacʉ̃ boorépere tiiró booa. 25 Niipetira cʉ̃́ã cʉtʉádari sʉguero, bayiró cʉtʉbuécua. Too sʉgueropʉ cʉ̃́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ ñañoríguere duujã́cua. Cʉ̃́ã pṹũmena tiirí betore wapatádʉgara, teero tiisʉguécua. Tiibeto máata bóajõãcu. Marĩ ñeeãdarepeja petirícu. 26 Teero tiigʉ́, yʉʉ cʉtʉrí basocʉ́ capea ĩñahẽgʉ̃ tiiróbiro noo booró tiiría. Cãmerĩ́quẽri basocʉ ãñurõ cãmerĩ́quẽmasĩhẽgʉ̃ cʉ̃ʉ̃ booró tiijã́qui. Yʉʉpeja cʉ̃ʉ̃biro tiidʉgáhegʉ, yʉʉ tiiádarere ãñurõ wãcũsʉguea. 27 Yáa õpʉ̃ʉ̃rẽ quẽnojeádutigʉ, ñañaré tiidʉgárere nʉcãjã́ã. Yáa õpʉ̃ʉ̃ yʉʉre dutiria; yʉʉ basiro yáa õpʉ̃ʉ̃rẽ dutia. Teero tiiríatã, Jesuyé quetire ãpẽrãrẽ́ wedegʉ́ niipacʉ, Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉre ñañarõ pʉtʉábocu.","num_words":587,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN MARCOS 16\\n1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna moasʉoriarʉ̃mʉ jẽjʉaca Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia, Santiago jaco, to yicõari Salomé vãme cʉtigo quẽne, sʉtiquẽnase vaja yiyujarã ĩna, “Jesús rujʉre turãsa mani” yirã. 2 To yicõari, muiju ĩ busumʉjado, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã ĩna. 3 Vanane,\\n—¿Ñimʉ ñarojari, yujeriavi gʉ̃ta ĩna biberiare manire tũnuogobosarocʉ? —gãmerã yiyujarã ĩna.\\n4 Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuo bibeboariaro mañuju. 5 Jairicaro ñañuju. To bajiri ti vi sãjacõari, sĩgʉ̃ ángel ĩ rujisere ĩañujarã ĩna. Sudiro botiriase yoariase sãñacõari rujiyuju riojojacatʉajʉare. Bʉto güiyujarã ĩna. 6 To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n—Güibesa mʉa. Jesús Nazaret macagʉre, yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajusĩamasigʉ̃re mʉa macasere masiaja yʉ. Maami adojʉre. Tudicaticoami. Ĩre ĩna cũmasirijʉre ĩaña mʉa. 7 Vasa mʉa. Ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Mani rĩjoro Galilea sitajʉ varocʉ ñañuju. Tojʉ ĩre tudiĩarʉarãja mani, ĩ goticatore bajirone”, ĩnare yigotiaya mʉa —ĩnare yigotiyuju ángel.\\n8 To ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩna yujeboariavijʉ budicõari, güirã ñari bʉto nanañujarã. To bajicõari, gãjerãre gotimenane ũmacoasujarã ĩna.\\nMar'ia Magdalenare Jesús ĩ ruyuaĩore queti\\n9 Tirʉ̃mʉ, Jesús ĩ tudicatiriarʉ̃mʉ, ti semana ñasʉorirʉ̃mʉ ñañuju ti. Busurijʉ jẽjʉ quẽna tudicaticõari, Mar'ia Magdalenare rĩjoro ruyuaĩoñuju ĩ. Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ so ʉsʉjʉ sãñariarãre vãtiare ĩ bureario ñañuju so. 10 Jesús ĩ tudicatisere ĩacõari, ĩ buerimasare ĩre tʉoĩasʉtiriti otirãre gotigo vasuju so. 11 Ĩna tʉ ejacõari ado bajiro yiyuju so:\\n—Quẽna catiami Jesús. Ĩre ĩamʉ yʉ —ĩnare yiboayuju so.\\nSo gotisere ajiboarine, “Riojo gotiamo”, yibesujarã ĩna.\\n12 Bero, ĩ buerimasa jʉarã Jerusalénjʉ budicõari ĩna vacudirone, ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús quẽna. Gãjire bajigʉ ñacõari, ĩnare ruyuaĩoñuju. To bajiri, ĩre ĩamasibesujarã ĩna maji. 13 “Jesús ñaami” yiĩamasicõari, tudiasujarã ĩna, gãjerã ĩ buerimasare gotirã vana. Ĩna gotiboajaquẽne, “Riojo gotiama”, yibesujarã ĩna quẽne.\\n“Ado bajiro yʉ oca masare gotimasiorʉarãja mʉa”, Jesús ĩ yire queti\\n14 To yiro bero, cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã ĩna barujirone, ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús quẽna. Ĩnare ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Yʉ tudicatiro bero, gãjerãre yʉ ruyuaĩosere ĩacõari, mʉare ĩna gotiboasere, “Riojo gotiama”, yitʉoĩabejʉ mʉa. “Jẽre masiaja” yirãre bajiro tʉoĩaboabʉ mʉa. Tʉoĩavasoarʉabejʉ mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús. 15 To bajiro yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús:\\n—Masa jedirore yʉ ocare ĩnare goticudirʉarãja mʉa, “Ajitirʉ̃nʉato” yirã. 16 No bojagʉre, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautizarotigʉre, “Rojose maja” ĩre yiĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉja yʉ. To bajiboarine, no bojagʉ yʉ ocare ajitirʉ̃nʉbecʉrema, rojose ñacõarʉaroja ĩre. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma —ĩnare yigotiyuju Jesús. 17 —Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ado bajiro yirʉarãma ĩna: Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ masise sʉorine masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare burearʉarãma. To yicõari, ĩna masibeti oca ñaboaserene ñagõrʉarãma. 18 Ãñare ĩna ñiaboajaquẽne, to yicõari, oco jũnise vʉore ĩna idiboajaquẽne, no bajibetoja ĩnare. Diore sẽnicõari, rijarãre ãmo ñujeorʉarãma. To ĩna yirone, caticoarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n19 To ĩ gotiro bero, Dios ĩ ñarojʉ mani ʉjʉ Jesúre ãmimʉja vasuju Dios. Ĩre ãmimʉja ejacõari, riojojacatʉajʉare ĩre rojoyuju Dios. 20 To ĩ mʉjaro bero, masa ñajedirore Dios oca goticudirã vasujarã ĩna Jesús ĩ buerimasa yuja. To bajiro ĩna goticudisere ĩacõari, mani ʉjʉ Jesús ĩnare ejarẽmoñuju, “Ĩnare quẽnaro ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. To bajiri ĩ ejarẽmose rãca ĩaĩañamani masare yiĩoñujarã ĩna quẽne.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 27 DES - Pablore Italiague árĩpehrerã weca opʉ - Bible Search\\nPablo ĩgʉre weresãrare Romague weregʉ wapʉ\\n1Pablore Italiague árĩpehrerã weca opʉ pohrogue dohodiru mera obeorã, ĩgʉ mera gajirã peresu árĩrã sãre obeoñorã. Eropirã Julio waĩcʉgʉre erãre ĩhadibudorerã obeoñorã erã. Julio cien surara opʉ árĩpʉ. Ĩgʉ ya curu Augusto yarã surara waĩcʉñorã. 2Yʉ sã Pablore wapicʉgãbʉ. Eropirã Adramitio waĩcʉro majaru dohodiru mera ñajabʉ gʉa. Iriru Asiague waburidiru árĩbʉ. Ñajatuhaja, iriru mera wabʉ. Aristarco Tesalónica waĩcʉri maca majagʉ gʉa mera wami. Tesalónica Macedonia yeba árĩbʉ. 3Gajinʉ gʉa Sidóngue ejabʉ. Erogue ejagʉ Julio Pablore õaro iimi. Eropigʉ Pablore ĩgʉ mera majarã pohrogue ĩagʉ wadoremi. Eropigʉ Pablo mera majarã ĩgʉre ĩgʉ gamerire erã ocʉ̃ “Õaroca,” arĩmi Julio. 4Dohodirugue ñajarã daja gʉa taribujacʉ̃ bʉrigã miruñe gʉare gajipʉgue weãtaribujubʉ. Eropirã Chipre waĩcʉri nʉgʉro cãhmotarogue diayepʉ wabʉ gʉa. 5Pʉ Ciliciare taria, Panfilia sãre taria, Mira waĩcʉri macague Licia yebague árĩri macague tuhajabʉ gʉa.\\n6Erogue ejarã, Alejandríague aridirure, Italiague wadirure dohodirure bocabʉ. Eropigʉ surara opʉ gʉare irirugue wadoremi. 7Bajanʉri dabero waro waha, “Ñe yeboca,” arĩ, waha, Gnido waĩcʉri maca diaye ejabʉ gʉa. Erogue eja taria, miruñe bʉrigã weã, gʉa wadiadirore gʉare weãbeobiribʉ. Eropirã gʉa copʉgue majipa wabʉ. Eropirã Creta waĩcʉri nʉgʉro iri nʉgʉro cãhmotari masepʉ gʉa taribuja waha, Salmón waĩcʉri ñorore tariabʉ gʉa. 8Erogue tari, iri nʉgʉro pohro waha, “Ñe yeboca,” arĩ waha, “Õari peramaha” waĩcʉrogue tuhajabʉ. Peramaha Lasea waĩcʉri maca pohrogue árĩbʉ.\\n9Erogue gʉa yoari boje árĩra pʉhrʉ, gʉa waboropʉ gʉhyataribʉ. Eropiro erã ba duhurinʉ bosenʉ tarira pʉhrʉ, Pablo dohodiru majarãre weremi.\\n10—Peeque mʉa. Ba duhurinʉ bosenʉ pʉhrʉ mari wacʉ̃ marire mirimaja gʉhyataria. Iru dohodiru, dohodiru maja, mʉa doberi sã mari mera majarã sã mari dedereboca warã, arĩrimi Pablo.\\n11Ĩgʉ eroparĩquerecʉ̃ surara opʉ dohodiru opʉpʉre peegʉ, autugʉ sãre peegʉ, Pablo ĩgʉ wereripʉre peediabirimi wadiagʉ. 12Erã payari peramaha puhiró árĩcʉ̃ õari payari peramaha árĩbiribʉ. Ero eropa árĩri peramaha árĩcʉ̃ dohodiru majarã bajarã wadiarã, Fenicegue mʉriadiarima puhiró waboro core. Fenice Creta waĩcʉri nʉgʉro maja peramaha árĩro, miruñe ero aridirogue abe mʉririroguepʉ copʉgue diayepʉgue sãre ĩhabeo miruñe aricʉ̃ õaro cãhmotari maca árĩbʉ. Ero eropa árĩri peramaha árĩcʉ̃ masirã erã erogue yuju puhibʉgʉ árĩrisubu árĩdiarima.\\nWʉariyague miruñe, deco wʉaro ariyoro\\n13Eropii docapʉ surgue daberogã miruñe arinʉgabʉ. “Dohpagãre õarinʉ mari waburinʉ ãhraa,” arĩ pepiriñorã erã. Miruñe ero aricʉ̃ erã comeyere tarawahgũ, Creta nʉgʉro pohrogã mʉriabʉ gʉa. 14Eropii pʉhrʉñari miruñe gohroto noreste waĩcʉri miruñe bʉrigã weãbʉ. 15Eropiro dohodirure miruñe bʉrigã weã erabʉ. Miruñe ero weãbeoro wamasibiri, majipa, miruñe mera wabʉ gʉa. 16Clauda waĩcʉri nʉgʉrogã pohrogue docapʉgue waha, iri nʉgʉrogã gʉare merogã cãhmotabʉ. “Marire yebo ãhraa,” arĩrã erore dohodiru majaru miridirugã gasirure õaro tarapeo diribʉ gʉa. 17Irirure dohodirugue gʉa tarasã diripehora pʉhrʉ wʉarida mera erã waĩñea peoma. Libia yeba tʉro pohro árĩri imipororire “Iriru gasiru dohodiru iri mehtuhajari,” arĩrã güi árĩma erã. Eropirã erã miru ñeari suhrire erã aĩdijura pʉhrʉ dohodiru dihtare miruñe weãbeobʉ. 18Miruñe, deco mera bʉrigã aribʉ. Gajinʉ sãre miruñe mʉraro ta daja aricʉ̃ ĩarã erã erã doberire diague duhrimeyura pʉhrʉ taribujabʉ gʉa. 19Gajinʉ dohodiru majare diague cóãma erã erã basi. 20Bajanʉri ñípirinʉri árĩcʉ̃, abe ʉmʉ majagʉ necã sã ne deyobirima. Eropiro bʉrigã miruñe aribʉ. Eropirã “Miria wahaa mari. Eropirã sĩria warãca,” arĩ pepiribʉ gʉa.\\n21Eropigʉ Pablo yoari boje erã ba duhura pʉhrʉ ĩgʉ erã core nʉgaja, weremi erãre.\\n—Mʉare yʉ werecʉ̃ peebirabʉ mʉa. “Cretague árĩrã mari wacʉ̃ gʉhya árĩca,” yʉhʉ arĩcʉ̃ peebirabʉ mʉa. Yʉre peerã, iru maja árĩpehrerire dedeobiriboaya mʉa. 22Eropigʉ dohpague mʉare werea. Guñaturaque. Eropirã güibiricãque. Árĩpehrerã mari tarirãca. Iru dohodiru dihta marire wahribasaroca. 23Dohpagã ñamire Goãmʉ anyu yʉre dehyoami. Goãmʉ yagʉ ãhraa yʉhʉ. Eropigʉ ĩgʉre umupeoa yʉhʉ. Anyupʉ yʉ pohro arigʉ wereami. 24“Pablo, güibita. Árĩpehrerã weca opʉre mʉ iirare mʉre werero gahmea. Goãmʉ õagʉ ãhrimi. Eropigʉ ĩgʉre mʉ serẽro dopa ta dohpague mʉa mera majarã sãre itamugʉcumi,” arãmi yʉre anyu. Eropirã güibirãta mʉa. 25Anyu yʉre ĩgʉ arĩdiro dopa ta eropa waroca. Goãmʉre umupeoa yʉhʉ. Eropigʉ ĩgʉ werediro dopa ta “Diaye ta ãhraa,” arĩ pepia yʉhʉ. 26Marire nʉgʉrogue miruñe weãbeo cóãroca, arĩ weremi Pablo erãre.\\n27Yuju ñami pe semana pʉhrʉ wʉariya Adria waĩcʉriya miruñe gʉare bʉrigã weãbʉ. Irisubure ñami deco dohodiru majarã ʉmapʉ “Tʉrogue ãhraa mari,” arĩ pepima erã. 28Erã eropa arĩ pepirã yurada nʉcʉdiru comerure dihri, duhmiumediju queoñama. Treinta y seis metro gohra ʉ̃hcãbʉ. Mero ta waha, queoma daja. Irisubure veintisiete metro gohra ʉ̃hcãbʉ. 29Eropirã ʉtãre mehtuhajari arĩrã dohodiru auturogue wapicʉriye comeyerire dirimiu dijuma erã diague dabero wacʉ̃ gamerã. Eropirã “Yojaro boyoporo,” arĩrã, bʉrigã serẽma erã. 30Dohodiru majarã ʉmapʉ erã dihta duhririma. Erã miridirugãre dohodiru majarure diague taradijupo dohodiru ĩguiru come dipure erã dijudiro dopa ta iirima erã miridirugã marire ĩhari arĩrã. 31Erã eropa duhridiaquerecʉ̃ Pablo erã eropa iicʉ̃ masigʉ surara opʉre, ĩgʉ surara mera weremi:\\n—Oã, ʉma miridirugã mera erã wacʉ̃ mʉa árĩpehrerã sĩrirãca, arĩmi Pablo.\\n32Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã surarapʉ miridirugãre diriridarire wirita, irirure cóãcãma.\\n33Boyoboro coregã Pablo erãre badoremi.\\n—Pe semana gohra mʉa ne babeaa. 34Eropirã dohpaguere barã arique. Eropigʉ mʉare badorea. Mʉa ojocaridiarã baque. Árĩpehrerã mʉa tarirãca, arĩmi Pablo erãre.\\n35Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Pablo panre aĩ, árĩpehrerã erã pohro Goãmʉre “Õhaa,” arĩ, duhpeo, irire bami ĩgʉ. 36Ĩgʉ eropa bacʉ̃ ĩha erã sĩporã turarã waha, árĩpehrerã erã sã bama. 37Gʉa árĩpehrerã doscientos setenta y seis masa dohodirugue árĩbʉ gʉa. 38Eropirã erã árĩpehrerã yapia waha “Iru dohodiru nʉcʉ árĩca,” arĩ, baja trigo barire diague cóãma daja.\\nDohodiru imiporogue mehbejayoro\\n39Boyocʉ̃ dohodiru majarã ʉma nʉgʉrore ĩarã, “Õpa waĩcʉri nʉgʉro ãhraa i nʉgʉro,” arĩ ĩha masibirima. Eropirã erã dipatũgure imiporo árĩcʉ̃ ĩarã, “Mari iritũgugue warã, erogue mehmejaboca imiporogue,” arĩma erã. 40Eropa arĩrã, come dipure diriridarire wirita medijucãma erã. Erã eropa iira pʉhrʉ dohodiru ĩguiru maja suhriro aĩ wahgũ nuguma diaye miruñe weãbeocʉ̃ gamerã. 41Eropiro dohodirupʉ ĩguirupʉ imiporogue sĩmaja merejamasibiribʉ. Eropiro auturore bʉrigã pãgũri pamehtucʉ̃ iriru auturo wahria wabʉ.\\n42Eropa wacʉ̃ ĩarã õpa arĩma surara.\\n—Iru miricʉ̃ mari peresu iinirã tʉrogue baatuhaja duhricãrãcoma. Eropirã erãre wejẽpehocãrã, arĩrima surara.\\n43Eropigʉ surara opʉpʉ Pablore wejẽdiabigʉ árĩpehrerã peresu árĩrãre wejẽdorebirimi. Eropigʉ árĩpehrerã baamasirãre surara opʉ mata tʉrogue baatujadoremi. 44Eropirã gajirã dohodiru maja wahrira mijiri mera yuuriñaja, iri mijiri weca peya baa majama. Gʉa eropa iirã gʉa árĩpehrerã tʉrogue tuhajabʉ õaro.","num_words":965,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 JOÃO 4\\n☰ 1 JOÃO 4 ◀ ▶\\nAne jowooɡ̶otaɡ̶atece niɡ̶ina oko domigewi me eetece ica Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete me yeloɡ̶odi\\n1 Yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi. Jinaɡ̶a domaɡ̶a iwaɡ̶ati inoatawece niwicidi anowo niɡ̶ina oko me notaɡ̶anaɡ̶a. Pida awinitece lotaɡ̶a niɡ̶inoa niwicidi, amanagawini owooɡ̶oti nigewi me icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a jeɡ̶eliodi oko ilaagiteloco niɡ̶ina iiɡ̶o anodi moyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, pida niwitakaɡ̶a. 2 Joaniɡ̶idaa owooɡ̶otitecetiwaji Aneotedoɡ̶oji Liwigo nige niɡ̶iniaaɡ̶ini iiɡ̶e niɡ̶ina oko me dotaɡ̶a. Niɡ̶ina oko ane yeloɡ̶oditibece Jesus Cristo menagi niɡ̶ina iiɡ̶o mewi me ɡ̶oneleegiwa, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini ini minitaɡ̶a Niwigo, ane niwakatee Aneotedoɡ̶oji. 3 Pida niɡ̶ina oko anee Jesus Cristo me daɡ̶a ɡ̶oneleegiwateda menagi niɡ̶ina iiɡ̶o, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini niɡ̶ini ini minitaɡ̶a niwigo ane daɡ̶a icoɡ̶otigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida ini minitaɡ̶a niwigo ane icoɡ̶otigi mijotaɡ̶a niɡ̶ijo ane laxakawa Cristo. Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶ajipaata modi menagi niɡ̶ica aneneɡ̶egi lakapetegi Cristo, niɡ̶inoa nokododi jiɡ̶initibige niɡ̶ina iiɡ̶o.\\n4 Ionigipi yemaanigipi. Akaami nepilidi Aneotedoɡ̶oji, codaa jeɡ̶etiɡ̶adiwokoni niɡ̶inoa awitakaɡ̶a anodi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Igaataɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane idei catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali daɡ̶axa meliodi loniciwaɡ̶a, aɡ̶abotege niɡ̶ica niwigo ane idei digoina iiɡ̶o. 5 Niɡ̶inoa awitakaɡ̶a anodi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Joaniɡ̶idaa me liciagi me notaɡ̶anaɡ̶a niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o owatacotece, codaa odibatege ane lotaɡ̶a. 6 Pida boɡ̶oko nepilidi Aneotedoɡ̶oji. Codaa niɡ̶ina oko ane yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji najipatoɡ̶owa, codaa watacotoɡ̶odici. Pida niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a najipatoɡ̶owa. Joani��̶idaa jowooɡ̶otaɡ̶atece oko nigewi mini minitaɡ̶a Niwigo anewi, oɡ̶oa, domige ini minitaɡ̶a niwigo awitakegi.\\nLeeditibige me jemaanaɡ̶a eledi oko digo mijoataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me yemaa oko\\n7 Ǥodokaaɡ̶etedipi ɡ̶odemaanigipi. Ele me idinemaanaɡ̶atiwage, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaaɡ̶eote me jemaanaɡ̶a eledi oko. Niɡ̶ina oko ane yemaa eledi, joaniɡ̶iniaa lionigi Aneotedoɡ̶oji, codaa yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji. 8 Pida niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yemaa eledi oko aɡ̶ica daɡ̶a yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odemaa, codaa eote me jemaanaɡ̶a eledi oko. 9 Aneotedoɡ̶oji ikee mewi me ɡ̶odemaa niɡ̶ijo me niiɡ̶e niɡ̶ijoa onijoatece me Lionigi menagi digoina iiɡ̶o eotedibige me jakataɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a, leeɡ̶odi Lionigi me yeleotedoɡ̶odomi. 10 Odaa joaniɡ̶idaa me jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me yemaa inatawece oko. Anoɡ̶okomoɡ̶oko odoejegi me jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida Aneotedoɡ̶oji odoejegi me ɡ̶odemaa, codaa niiɡ̶e Lionigi me yeleo leeɡ̶otedi ɡ̶obeyaceɡ̶eco, odaa yeleo eotedibige Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaa yelatetema ɡ̶obeyaceɡ̶eco.\\n11 Yokaaɡ̶etedi yemaanigipi. Ja jinataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji anigotedoɡ̶owa me ɡ̶odemaa, odaa leeditibige maɡ̶aɡ̶a idinemaanaɡ̶atiwage. 12 Aniɡ̶ica ane nadi Aneotedoɡ̶oji. Pida nige idinemaanaɡ̶atiwage, odaa Aneotedoɡ̶oji iniwa mokotaɡ̶a, codaa jemaanaɡ̶a eledi oko catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena digo anigotedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odemaa.\\n13 Jowooɡ̶otaɡ̶a me ɡ̶odexogotege Aneotedoɡ̶oji, codaa maɡ̶aɡ̶a iniwa catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶enali, leeɡ̶odi me najigotedoɡ̶owa Liwigo. 14 Okomoɡ̶okota jinataɡ̶a codaa me jeloɡ̶otaɡ̶atibece Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi me niiɡ̶e Lionigi meote lewiɡ̶a inatawece oko. 15 Niɡ̶ina oko anee Jesus Cristo me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, iniwa Aneotedoɡ̶oji minitaɡ̶a, codaa yexogotege Aneotedoɡ̶oji. 16 Jowooɡ̶otaɡ̶a, codaa ejiwaɡ̶atakanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odemaa.\\nAneotedoɡ̶oji eliodi me yemaa inatawece oko. Niɡ̶ina oko anidioka limedi me yemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa me yemaa eledi oko, idioka limedi me yexogotege Aneotedoɡ̶oji, codaa Aneotedoɡ̶oji iniwa minitaɡ̶a. 17 Aneotedoɡ̶oji diba catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶enali eotedibige me jemaanaɡ̶a eledi oko digo anigotedoɡ̶owa me ɡ̶odemaa, eotedibige mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena lodoe niɡ̶ica noko nige iwi codaa me iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco. Abo ɡ̶odaaleɡ̶ena leeɡ̶odi anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a liciagi Cristo anodaaɡ̶eeteda maleeɡ̶ijoa me yewiɡ̶a digoina iiɡ̶o. 18 Niɡ̶ina oko ane yemaa eledi oko adoita eledi oko. Igaataɡ̶a niɡ̶ina aneliodi me demaanaɡ̶a, aɡ̶alee yakadi daɡ̶a doi catiwedi laaleɡ̶ena. Niɡ̶ina oko ane doitalo Aneotedoɡ̶oji, doitalo leeɡ̶odi me yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji micota me iloikatidi. Odaa niɡ̶ina oko ane doi, ayemaa Aneotedoɡ̶oji catiwedi laaleɡ̶ena.\\n19 Niɡ̶ida moko jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi odoejegi me ɡ̶odemaa. 20 Nigica oko anee me yemaa Aneotedoɡ̶oji, pida leleɡ̶edi nioxoa, niɡ̶ini awitakegi. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yemaa nioxoa anepiɡ̶ini me nadi, ayakadi daɡ̶a yemaa Aneotedoɡ̶oji anepaɡ̶a diɡ̶icoateda me nadi. 21 Cristo najigotedoɡ̶owa niɡ̶ida niiɡ̶enatakaneɡ̶egi, niɡ̶ina oko ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, leeditibige maɡ̶aɡ̶a yemaa nioxoa.","num_words":588,"character_repetition_ratio":0.139,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 1 BSNNT - ¿Ñati Jesús ocare - Bible Search\\nTesalónica macana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩ babarã rãca Pablo ĩ ucacõare queti\\n1¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvano, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre. 2Ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ, quẽnaro ĩna ñarotire yirã”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.\\nCristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ rojose yiriarãre Dios ĩ beseroti queti\\n3Yʉare ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine mʉa bajisere yʉa tʉoĩajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa. Bʉtobʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuana yaja mʉa. To yicõari, bʉtobʉsa gãmerã ĩamairũtuana yaja mʉa. Dios mʉare ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiaja mʉa. To bajiro ĩ yijare, to bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. 4To bajiro bajirã mʉa ñajare, tocãrãca macajʉ gãjerã Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrãre mʉa bajisere gotirã, “Quẽnamasucõaama Tesalónica macana”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. Ado bajiro ĩnare yirũgũaja yʉa: “Tesalónica cʉtoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, rojose ĩnare yicoderũgũama gãjerã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. 5-6Rojose tãmʉorã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajare, “Yʉ tʉjʉ mʉa vajama, quẽnaja”, mʉare yiĩami Dios. Rojose mʉare yirãjʉarema, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare yʉ reacõajama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yiĩami Dios. To bajiro ĩ yisere tʉoĩarã, “To bajirone ĩnare yiroti ñaja”, yimasire ñaja. 7Ĩna sʉori rojose mʉa tãmʉosere, “To cõrone tʉjato”, yirotirʉcʉmi Dios. Yʉare quẽne to bajiro yirʉcʉmi, mani ʉjʉ Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ ñaro. Tirʉ̃mʉ ñarone õ vecajʉ vadiveocõari, ĩ yarã ángel mesa ĩaĩañamani yimasirã rãca jea ʉ̃jʉbusuosere bajise bʉto bususe vatoajʉ rujiadirʉcʉmi Jesús. 8Tirʉ̃mʉne Diore masimenare mani ʉjʉ Jesucristo oca quẽnasere ajiterãre ĩna ajibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Jesús. 9Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna jʉaji ĩnare vadirotibetirʉcʉmi. To bajiri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñari, ñamasugʉ̃ ñaami” mani yimasigʉ̃re mani ʉjʉre ĩamasibetirʉarãma ĩna yuja. 10To cõrone, ĩre ĩavariquẽnarʉarãma ĩ yarã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro. To yicõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. To bajiri mʉa Tesalónica macana quẽne, Jesús ocare yʉa gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rãca ñarʉarãja mʉa.\\n11To bajiro ĩre mʉa yirotire yirã, cojoji me ado bajiro Diore mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa: “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’, ĩnare mʉ yirere cʉdiriarã ñaama. ‘Quẽnase ĩna yirʉase yimasijeocõato ĩna’ yigʉ, mʉ masise rãca quẽnaro ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã. 12To bajiri, masa jediro quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mani ʉjʉ Cristore quẽnaro ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉama. To bajiri, Dios, mani ʉjʉ Jesús quẽne, mʉare ĩamaicõari quẽnaro mʉare ĩna yiroti ñajare, mʉare quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa.","num_words":390,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 14\\nJesuré ãñurõ masĩrã́, cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ masĩhẽrãye maquẽ\\n1 Sĩcʉ̃ Jesuré ãñurõ masĩhẽgʉ̃ mʉ́ã pʉtopʉ jeari, cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ bocaya. Cʉ̃ʉ̃ Jesuré ãñurõ masĩhẽrĩ ĩñarã, cʉ̃ʉ̃rẽ jĩĩpotocõrõ manirṍ ĩñajãña. 2 Sĩcʉ̃ “yʉʉ niipetirere yaari, merẽã wáaricu” jĩĩ wãcũqui. Ãpĩ Jesuré ãñurõ masĩhẽgʉ̃pe “yʉʉ oteré dʉca dícʉre yaagʉda, Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́rĩ jĩĩgʉ̃” jĩĩ wãcũqui. 3 Niipetire yaagʉ́pe oteré dʉca dícʉ yaagʉ́re “tee tiiã́majãgʉ̃ tiia” jĩĩrijãrõ booa. Teerora sũcã, oteré dʉca dícʉ yaagʉ́pecã niipetire yaagʉ́re “mʉʉ wáicʉ diirore yaari, ñañaniã” jĩĩ wedepaticoterijãrõ booa. Niipetire yaagʉ́re Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ wáari tiitóayigʉ. 4 Marĩ ãpĩrẽ́ padecotegʉre “mʉʉ ñañarõ tiia” jĩĩ wedepaticoterijãrõ booa. Cʉ̃ʉ̃rẽ dutigʉ́ dícʉ “queoró tiiáwʉ̃ o ñañarõ tiiáwʉ̃” jĩĩmasĩqui. Cõãmacʉ̃cã cʉ̃ʉ̃rẽ padecotegʉre queoró tiigʉ́ wáari tiimasĩ́qui. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃mena ʉsenigʉ̃daqui.\\n5 Teerora ãpẽrã́ “sicabʉrecora apeyé bʉ́recori nemorṍ Cõãmacʉ̃rẽ padeoró booa” jĩĩ wãcũcua. Ãpẽrãpé “niipetire bʉrecori sĩcãrĩbíro Cõãmacʉ̃ye niiã” jĩĩ wãcũcua. Teero tiirá, mʉ́ã niipetirapʉra mʉ́ã wãcũrõpʉre “Cõãmacʉ̃ booró tiia” jĩĩrõ booa. 6 Sĩcʉ̃ sicabʉrecore “Cõãmacʉ̃ya bʉreco peti niiã” jĩĩgʉ̃́no Cõãmacʉ̃rẽ padeogʉ́dʉ, teero jĩĩqui. Niipetire yaagʉ́cã cʉ̃ʉ̃ yaarénorẽ “Cõãmacʉ̃ ticoré niiã” jĩĩ, yaaqui. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoqui. Ãpĩ wáicʉ diirore yaahegʉcã cʉ̃ʉ̃ yaarénorẽ “Cõãmacʉ̃ ticoré niiã” jĩĩ, yaaqui. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoqui.\\n7 Marĩ catira, diaracã, marĩ basiro “yʉʉ booró tiigʉ́da” jĩĩrijãrõ booa. 8 Marĩ catiró jeatuaro marĩ Õpʉ̃rẽ “mʉʉ booró tiiyá” jĩĩjãrõ booa. Marĩ diaró pʉtogãpʉ niirã́cã, “mʉʉ booró tiiyá” jĩĩjãrõ booa. Teero tiirá, catirá, diaró pʉtogãpʉ niirã́cã cʉ̃ʉ̃yara niiã. 9 Cristo diarigʉ niipacʉ, catijãwĩ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ catirá Õpʉ̃, teero biiri diarirapʉ Õpʉ̃ niiqui sáa.\\n10 ¿Deero tiirá mʉ́ãya wedegʉ tiiróbiro niigʉ̃́rẽ wedepaticotei? ¿Deero tiirá cʉ̃ʉ̃rẽ “tee tiiã́majãgʉ̃ tiia” jĩĩ besei? Cõãmacʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jeari, marĩ niipetira cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ jeaadacu. Cʉ̃ʉ̃ basiro marĩ tiiríguere besegʉdaqui. 11 Tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóanoã:\\nYʉʉ mʉ́ã Õpʉ̃ catirucugʉ niiã;\\nyʉʉ wedesere diamacʉ̃́ petira niiã.\\nTeero tiigʉ́, ateré jĩĩã:\\nNiipetira yʉʉ díamacʉ̃pʉ ñicãcoberimena jeacũmuãdacua.\\nNiipetirapʉra yʉʉre “Cõãmacʉ̃, mʉʉ diamacʉ̃́ maquẽ dícʉ tiia” jĩĩãdacua,*\\njĩĩ jóanoã. 12 Tee jóariguere tʉorá, marĩ ateré masĩã: Marĩ niipetirapʉra marĩ tiiríguere Cõãmacʉ̃rẽ “teerora tiiwʉ́” jĩĩ wedeadacu.\\nJesuré padeorá padeorére ñañoríjãña\\n13 Teero tiirá, cãmerĩ́ wedepaticoterijããda. Biirope tiiáda: Apeyenómena Jesuré padeoráre ñañaré tiirí tiibuyérijããda. Teero biiri cʉ̃́ã padeorére ñañorĩ́ tiiríjããda. 14 Yʉʉ marĩ Õpʉ̃ Jesuré padeojĩ́gʉ̃, “niipetire yaaré ãñuré niiã” jĩĩmasĩã. Ãpĩpé “ate yaaya maniréno niiã” jĩĩ wãcũrĩ, cʉ̃ʉ̃ basiropereja diamacʉ̃́rã yaaya maniréno niiã. 15 Mʉʉ cʉ̃ʉ̃ yaaherenorẽ cʉ̃ʉ̃ ĩñacoro yaari, cʉ̃ʉ̃cã yaajãboqui. Cʉ̃ʉ̃ yaatoaari siro, “atenórẽ yaahegʉ niimiãwʉ̃rã” jĩĩ, ñañarõ tʉgueñaqui. Cʉ̃ʉ̃ ĩñacoro yaaẽñogʉ̃, cʉ̃ʉ̃rẽ maĩgʉ̃́ mee tiicú. Cristo cʉ̃ʉ̃cãrẽ diabosayigʉ. Mʉʉ yaarémena ãpĩ padeorére ñañorĩ́ tiibuyérijãña. 16 Teero tiirá, mʉ́ã tiiré ãñuré niipacari, ãpẽrãpé “ ‘ñañaniã’ jĩĩbocua” jĩĩ wãcũrã, teeré tiiẽ́ñorijãña. 17 Cõãmacʉ̃ dutiré marĩpʉre niiré yaa, sĩni tiiré mee niiã; ãpẽrãrẽ́ ãñuré tiiré, ãpẽrãména ãñurõ niirecʉtire, cãmerĩ́ ʉsenirepe niiã. Espíritu Santo tiiápuremena teeré tiinóã. 18 Teeré tiigʉ́no Cristo booró tiigʉ́ niiĩ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ tiirére ĩña, ʉseniqui. Teero biiri basocácã cʉ̃ʉ̃rẽ “ãñurõ tiigʉ́ niiĩ” jĩĩcua.\\n19 Teero tiirá, sĩcãrõména ãñurõ cãmerĩ́ wéepeo, ãñurõ niirecʉtirere ãmaããda. Marĩ sĩcãrõména niirecʉtira cãmerĩ́ tiiápuada, Jesuré nemorṍ padeoáda jĩĩrã. 20 Mʉ́ã yaarémena ãpĩ Jesuré padeorére ñañoríjãña. Niirṍrã niipetire yaaré ãñuniã. Teero biipacari, ãpẽrã́ cʉ̃́ã padeorá yaaherenorẽ mʉ́ã yaari ĩñabocua. Cʉ̃́ãcã mʉ́ãrẽ ĩñacũ, yaajãbocua. Teeré yaagʉ́no “ñañaré tiiátʉ; Cõãmacʉ̃ boorére tiihégʉ niiã” jĩĩ wãcũgʉ̃, padeodúboqui. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ teero tiibuyéri, ñañaniã. 21 Marĩ ãpĩ Jesuré ãñurõ masĩhẽgʉ̃rẽ “Jesuré padeodúri tiibócu” jĩĩrã, biiro tiiró booa: Cʉ̃ʉ̃ wáicʉ dii yaaherere yaarijãrõ booa; vino cʉ̃ʉ̃ sĩnihẽ́rere sĩniríjãrõ booa; apeyenó cʉ̃ʉ̃rẽ Jesuré padeodúri tiirénorẽ tiibuyérijãrõ booa. 22 “Cõãmacʉ̃ ĩñacoropʉ yʉʉ tiiré ãñuniã” jĩĩ tʉgueñagʉ̃no cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã teeré wãcũãrõ. Teero tiigʉ́, ãpẽrã́ padeorére ñañoríjĩgʉ̃, wapa cʉohégʉ, ʉsenigʉ̃ niiĩ. 23 “Ateré yaagʉ, Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́gʉ̃ tiibócu” jĩĩ wãcũgʉ̃no teeré yaagʉ, “Cõãmacʉ̃ boorére tiia” jĩĩmasĩriqui. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́qui. Niipetire marĩ tiiré “Cõãmacʉ̃ boorére tiigʉ́ tiia” jĩĩgʉ̃ tiiró booa. “Cʉ̃ʉ̃ booré mee niibocu” jĩĩpacʉ, “tiigʉ́da” jĩĩ, cʉ̃ʉ̃ basirora ñañarõ tiigʉ́ tiiquí.\\n* 14:11 Isaías 45.23.","num_words":594,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 24 New Testament in Mixe of Mazatlán | The New Bible.com\\n24Jesús jyuugypyu̶jky(Mt 28.1-10; Mc 16.1-8; Jn 20.1-10) 1Ko je̱'e̱ sumaan y'u̶xtu̶gu̶u̶y je̱'e̱ Domingo xu̶u̶, janch jopyñu̶ je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk ñú̶kxku̶xy ma je̱'e̱ o'kpu̶ juttu̶ñ#24.1 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: nan panu̶kxu̶ myu̶do'oxyu̶jktu̶jk nije̱' ajku̶xy. mu̶nu̶kxy je̱'e̱ perfume ajku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty tu̶ yaj'oyu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ. 2Ko jim jya'tku̶xy, chi je̱'e̱ tzaa oy paatku̶xy mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ o'kpu̶ jut najty mu̶u̶d y'agu̶'u̶yu̶chu̶ñ, tu̶gu̶'u̶duum najty je̱'e̱ tyu̶gue̱jknaayñu̶. 3Y chi jutjooty tyu̶gu̶u̶ygyu̶xy, ka'p je̱'e̱ Windzú̶n Jesús ñi'kx paattu̶ ajku̶xy. 4Janch tzu̶gu̶u̶ygyu̶xp najty jiiby jutjooty, ka'p najty oknejwu̶u̶ygyu̶xnu̶ tii tyuungu̶xu̶byu̶ñ, peru̶ ko tzojku̶ ñayyajni'igu̶xu̶'ku̶ y tyu̶na'ay ma je̱'e̱ ñamu̶jk ajku̶xyu̶ñ me̱tzk je̱'e̱ ja'ay janch adu̶kxpjaty je̱'e̱ wyit ajku̶xy. 5Chi janchmu̶k chu̶gu̶u̶ygyu̶xy y ñaax'ijxtaaygyu̶xy y chi je̱'e̱ me̱tzkpu̶ ja'ay ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—¿Ti je̱'e̱ juugypyu̶ ko m'u̶xtaaygyu̶xy ma je̱'e̱ tu̶u̶bu̶ y'o'ogyu̶ñ? 6Ka'p je̱'e̱ yaa, tu̶ je̱'e̱ jyuugypyú̶ky; ja'aymye̱jtzku̶x du'un neby jim Galilea xyñu̶maayu̶ñ ajku̶xy ko najty jyímnu̶ju̶ch: 7Ko tzipku̶xp u̶u̶ch je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty, nyajku̶'u̶yé̱gu̶chu̶ch pokyjya'aygyu̶'u̶'aam. Je̱' u̶u̶ch xyajcruutzpé̱du̶p ajku̶xy, chi u̶u̶ch kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ ja'adu'ook njuugypyú̶gu̶ch. 8Mu̶'it je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk oy ja'aymye̱jtzpaatku̶xy neby je̱'e̱ Jesús najty tu̶ myu̶na'añu̶ñ. 9Y ko jim wyimbijttaaygyu̶xnu̶ ma je̱'e̱ o'kpu̶ jutu̶ñ, chi ku̶xyu̶ yajmu̶dmu̶dyaaktaaygyu̶xy du'un neby najty tu̶ ijxku̶xy tu̶ mu̶doogu̶xyu̶ñ je̱'e̱ nimajktu'ugpu̶ apóstolestu̶jk y ku̶xyu̶ je̱'e̱ mayjya'ay mu̶dyiibu̶ najty jim yajpaatku̶xpu̶ñ ma je̱' ajku̶xyu̶ñ. 10Je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ayuuk mu̶ja'tku̶xu̶ñ ma je̱'e̱ apóstolestu̶jk ajku̶xyu̶ñ je̱' je̱'e̱ ajku̶xy: je̱'e̱ María je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty Magdala kugajptu̶ñ, mu̶u̶d je̱'e̱ Juana y mu̶u̶d je̱'e̱ María, je̱'e̱ Santiago tyaj, y jaknaagu̶ñ je̱'e̱ myu̶do'oxyu̶jktu̶jk ajku̶xy. 11Peru̶ je̱'e̱ apóstolestu̶jk ka'p je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk y'ayuuk mu̶jpu̶daaku̶ ajku̶xy; du'un najty je̱'e̱ myu̶naangu̶xy; nigoo ndijy najty je̱'e̱ du'un kyápxku̶xy myu̶dyaakku̶xy, paady najty ka'p mu̶bu̶jkku̶xy. 12Chi je̱'e̱ Pedro tyu'ubu̶jky ñu̶kxy poyu̶'u̶gyu̶ ma je̱'e̱ Jesús najty tu̶ ñaaxtu̶gu̶'u̶yu̶ñ, y ko kyu'ixu̶u̶y ma je̱'e̱ o'kpu̶ jutu̶ñ, chi ijxy ko ka'p jiiby pu̶n; je'eyu̶ je̱'e̱ poob wit ijxy y'oxna'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty mu̶u̶d tu̶ yajmo'oñu̶ñ. Chi wyimbijtnu̶ ma je̱'e̱ tu̶jku̶ñ, y mu̶k yajnú̶kxy yajju̶wu̶u̶y ko du'un ijxy neby najty tu̶ tyuñ tu̶ jyadyii.Ma je̱'e̱ Emaúspu̶ tu'uju̶ñ(Mc 16.12-13) 13Nan je̱'e̱ mu̶'it xu̶u̶ je̱'e̱ discípulotu̶jk najty nime̱tzk ñú̶kxku̶xy ma tu'ug mutzk kajpt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Emaús, jii da'a jyu̶gué̱mu̶ch mu̶u̶d Jerusalén majktu'ug kilómetro. 14Kápxu̶p mu̶dyaaku̶p najty ñú̶kxku̶xy y nigapx nimu̶dyaakku̶xy ku̶xyu̶ neby je̱'e̱ Jesús najty tu̶ jyaty tu̶ y'abetyu̶ñ. 15Y du'un jyajty cham najty kyápxku̶xy myu̶dyaakku̶xy y y'amayu̶u̶ygyu̶xy, chi je̱'e̱ Jesús ku̶'u̶m nimu̶jwa'ky je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ y mu̶dnu̶kxy kipxy ajku̶xy. 16Je̱' ajku̶xy oy najty je̱'e̱ ja'a'ijxku̶xy, peru̶ ka'p najty kweentu̶tuungu̶xy pu̶n je̱' najtyu̶ñ. Du'un je̱'e̱ najty ju̶wu̶u̶ygyu̶xy neby pu̶ndu'umbu̶ y'agapxtugyiiju̶ñ ajku̶xy, ka'pu̶ u̶xkajpku̶xu̶ch. 17Chi je̱'e̱ Jesús yajtu̶u̶wu̶ ajku̶xy:—¿Ti du'un mjanchnimu̶dyaakku̶xypy ma yam mdu'uyo'oygyu̶xyu̶ñ?Chi táju̶p maayu̶p wya'kxu̶jpy ajku̶xy, 18y chi nidu'ugtu̶ mu̶dyiibu̶ najty xu̶u̶'ajtpu̶ñ Cleofas, y'adzooy:—Janch ku̶xyu̶ je̱'e̱ mayjya'ay nejwu̶ydya'ay neby je̱'e̱ ayo'on cham tu̶ tyuñ tu̶ jyadyii. ¿Y miich jim naydyu'um ja'ttaak jim Jerusalén y ti ko mga'anejwu̶'u̶y? 19Chi je̱'e̱ Jesús yajtu̶u̶wu̶ ajku̶xy:—¿Ti tu̶ tyuñ tu̶ jyadyii?Chi y'adzoogu̶xy:—Je̱'e̱ Jesús Nazaretpu̶, mu̶dyiibu̶ ijty ijtp Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶, y je̱' ijty y'ayuuk mu̶j'ijtp ma je̱'e̱ Dios winduuyu̶ñ y ma je̱'e̱ naax kajpt kú̶xyu̶ju̶ñ y mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶jwinma'añ mu̶dyiibu̶ tyuumybyu̶ñ. 20Y je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk y u̶u̶ch je̱'e̱ n'amu̶jja'aydyu̶jk ajtu̶m ajku̶xy tu̶ ku̶'u̶ye̱jkku̶xy ko wan yajcruutzpedyii y yaj'o'ogu̶u̶ju̶ch. 21Je̱'e̱ Jesús najty u̶u̶ch njanchja'ay'e̱jxpu̶py ajku̶xy ko je̱' ndijy je̱'e̱ Israel ja'ay niwa'anu̶p ajku̶xy ma je̱'e̱ myu̶dzip ajku̶xyu̶ñ. Cham myu̶du̶gu̶u̶gxu̶u̶ju̶u̶yñu̶ maabu̶ du'un ku̶xyu̶ tyuñyii jyadyii. 22Cham je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk nije̱' xyjyanch'adzu̶u̶ygyu̶u̶ygyu̶xyu̶ch u̶u̶ch je̱'e̱ nmu̶gu'ugtu̶jk ajku̶xy ko tu̶ y'ooygyu̶xy janch jopyñu̶ ma je̱'e̱ o'kpu̶ jutu̶ñ. 23Y je̱' ko ka'p tu̶ paatku̶xy je̱'e̱ Jesús ñi'kx, chi tu̶ wyimbijtku̶xnu̶; myu̶naangu̶xy ko je̱'e̱ ángelestu̶jk nije̱' tu̶ ñayyajni'igu̶xu̶'u̶gyii ma je̱' ajku̶xyu̶ñ y ko du'un tu̶ ñu̶maayu̶gu̶xy ko je̱'e̱ Jesús jyuugyu̶ch. 24Mu̶'it u̶u̶ch je̱'e̱ nmu̶gu'ugtu̶jk nije̱' u̶x'aam tu̶ y'ooygyu̶xy ma je̱'e̱ o'kpu̶ jutu̶ñ, y nandu'un tu̶ paatku̶xy neby je̱'e̱ to'oxyu̶jktu̶jk tu̶ myu̶naangu̶xyu̶ñ, peru̶ ka'p je̱'e̱ Jesús maa tu̶ ijxku̶xy. 25Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—¡Miich ja'ay ajku̶xy oy mjanchku'ujuuñ mjanchjootjuuñu̶ch ajku̶xy, ka'p du'un ku̶xyu̶ tu̶ mja'amu̶bu̶gaangu̶xy neby je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk myu̶naañu̶ñ ajku̶xy! 26¿Nej ka'p mdijy je̱'e̱ Cristo najty tzipku̶xp jayu̶jp y'ayo'onbaada'añ, y mu̶'itnu̶ tyu̶gu̶'u̶wu̶ch tzajpjooty ma je̱'e̱ oybyu̶ y'ijttaaktu̶ñ? 27Mu̶'it je̱'e̱ Jesús yajmu̶dmu̶dyaaktu̶gu̶u̶yu̶ ajku̶xy ku̶xyu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk kuja'aybyu̶, yajtzondaaky ma je̱'e̱ Moisés ñakyu̶ñ y ku̶xyu̶ je̱'e̱ mayñaky mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk jyaay ajku̶xyu̶ñ, yajxón yajni'ixu̶ydyaayu̶ ajku̶xy neby kyuja'ayu̶chu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ Cristo kyu̶xpu̶. 28Ko oy jya'tku̶xy ma je̱'e̱ mutzk kajpt ma najty ñú̶kxku̶xyu̶ñ, chi je̱'e̱ Jesús du'un ñaybyu̶daaku̶ neby nu̶wu̶'u̶y jayu̶jp jyaknu̶kx'adu̶'u̶dza'añu̶ñ. 29Peru̶ je̱' adzip yajwu̶'u̶mgu̶x, nu̶maay ajku̶xy:—Wu̶'u̶m mu̶u̶d u̶u̶ch ajku̶xy, je̱' ko tu̶ chu'uju̶u̶yñu̶ y koodzu̶u̶y'adu̶u̶tznu̶py yam.Chi je̱'e̱ Jesús kyajpttu̶gu̶u̶y y wyu̶'u̶my mu̶u̶d je̱' ajku̶xy. 30Chi du'un jyajty ko najty tu̶ ñaxwé̱tzku̶xy meesu̶winduuy, chi je̱'e̱ Jesús tzajkaagy tu'ug konu̶'ky, y yejky je̱'e̱ Dioskujuuyu̶p, mu̶'it adugu̶u̶y y mooy je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ ajku̶xy. 31Timymyu̶'ityu̶ je̱'e̱ Jesús oy u̶xkajpku̶xy, chi je̱'e̱ Jesús du'uñyu̶ y'adu̶goyu̶u̶y. 32Y chi ñayñu̶maaydyu̶gu̶u̶yu̶ ajku̶xy amíñ u̶xyu̶py:—Paatyu̶m je̱'e̱ myu̶k'ajt du'un tu̶ xyajju̶wu̶u̶yu̶m ma je̱'e̱ njoot nwinma'añ ajtu̶mu̶ñ ko najty jim tu'u'aam mmu̶dyaaku̶m xymyu̶dmiinu̶m, xyñajtzkapxu̶u̶yu̶ ajtu̶m je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ kuja'ay miimb ma je̱'e̱ Dios ñakyu̶ñ. 33Y timymyu̶'ityu̶ tyu'ubu̶jky ajku̶xy, wyimbijtku̶xnu̶ jim Jerusalén, y jim je̱'e̱ nimajktu'ugpu̶ apóstolestu̶jk oy paatku̶xy najty tu̶ ñayñi'imugu̶u̶yu̶gu̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk ajku̶xy. 34Chi je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ myu̶gu'ug ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—Jaanch je̱' ko je̱'e̱ Windzú̶n Jesús tu̶ jyuugypyú̶ky, tu̶u̶ ñayyajni'igu̶xu̶'u̶gyii ma je̱'e̱ Simongu̶ñ. 35Chi je̱'e̱ Cleofas mu̶u̶d je̱'e̱ myu̶gu'ug du'un myu̶dyaaky ajku̶xy neby najty tu'u'aam tu̶ mu̶dnaybyaattu̶gu̶xy je̱'e̱ Jesús, y neby u̶xkajpku̶xyu̶ñ ko je̱'e̱ tzajkaagy adugu̶u̶y.Jesús ñayyajni'igu̶xu̶'ku̶ ma je̱'e̱ dyiscípulotu̶jku̶ñ(Mt 28.16-20; Mc 16.14-18; Jn 20.19-23) 36Jiiby najty adayaaba ayuuk janch nimu̶dyaakku̶xyñu̶ ko je̱'e̱ Jesús oy ñayyajni'igu̶xu̶'u̶gyii ma je̱' ajku̶xyu̶ñ, ñaybyu̶daaku̶ kujkjooty y yajpókxu̶ ajku̶xy myu̶naañ:—Jootkugu̶u̶ygyu̶x miich ajku̶xy. 37Je̱' mu̶k je̱'e̱ jyanchtzu̶gu̶u̶ygyu̶xy, myu̶naangu̶xy ko aanu̶mu̶ ndijy je̱'e̱ du'un y'ijxku̶xypy. 38Y chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—¿Ti ko mjanchtzu̶gu̶u̶ygyu̶xy? ¿Ti ko mga'amu̶bu̶jkku̶xy ko u̶u̶ch je̱'e̱ du'un? 39Ijxu̶u̶ygyu̶ch ajku̶xy je̱'e̱ ngu̶'u̶ y je̱'e̱ ndékyu̶ch. Je̱'e̱nu̶ch u̶u̶ch. Ni'idoongu̶ch y ijxku̶ch ajku̶xy; je̱'e̱ aanu̶mu̶ ka'p chu'uch pyajk je̱'e̱ mu̶u̶du̶ch du'un neby miich m'ijxku̶xyu̶ñ nmu̶u̶du̶chu̶ñ u̶u̶ch. 40Ko du'un ñu̶maayu̶ ajku̶xy, chi je̱'e̱ kyu̶'u̶ y je̱'e̱ tyeky yaj'ijxu̶ ajku̶xy. 41Peru̶ je̱' ka'p je̱'e̱ mu̶bu̶jky ajku̶xy, je̱' ko najty jyanchjootkujku̶ch ajku̶xy y ko najty mu̶k yajnú̶kx yajju̶wu̶u̶ygyu̶xy, chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—¿Mu̶u̶d ya ajku̶xy ti ii ngaayu̶mu̶byu̶ñ? 42Chi akxtza'ay tu'ktúky mooy ajku̶xy.#24.42 Nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: y tu'kju̶u̶dy seru̶pa'ag. 43Y je̱' kyu'ubu̶jk je̱' chi jim kyaay y'uuky ma je̱'e̱ wyinduuy ajku̶xyu̶ñ. 44Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—Neby u̶u̶ch tu̶ njaty tu̶ n'ayoy mu̶dyiibu̶ miich tu̶ m'ijxku̶xyu̶ñ, je̱' je̱'e̱ du'un mu̶dyiibu̶ nyajmu̶dmu̶dyaaku̶ñ ajku̶xy ko najty nmu̶d'ijtku̶xyñu̶: ko tzipku̶xp du'un ku̶xyu̶ yajkuydyuunda'awu̶ch neby kyuja'ayu̶chu̶ñ mu̶u̶d u̶u̶ch kyu̶xpu̶ ma je̱'e̱ Moisés ñakyu̶ñ y ma je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk ñaky ajku̶xyu̶ñ, y ma je̱'e̱ Salmo nakyu̶ñ. 45Y du'un je̱'e̱ Dios ñaky yajwinju̶wu̶u̶yu̶ ajku̶xy, 46y ñu̶maayu̶ ajku̶xy:—Du'un kuja'ay y'ity ma je̱'e̱ Dios ñakyu̶ñ ko tzipku̶xp je̱'e̱ Cristo y'o'ogu̶ch, y jyuugypyú̶gu̶ch kudu̶gu̶u̶g xu̶u̶ maabu̶ naty y'o'ogyu̶ñ. 47Y wan yajkapxwa'kxy je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶ xyu̶u̶ ma je̱'e̱ naaxwiimbu̶ kú̶xyu̶ju̶ñ, chonda'agu̶ch yaa Jerusalén, ko je̱'e̱ ja'ay wan jootwimbijtku̶xy ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, wan je̱'e̱ pyoky kyu̶dyeey yajwinmé̱kxu̶ch ajku̶xy. 48Miich mnidu̶y'ajt'ádu̶p ajku̶xy du'un neby yam ku̶xyu̶ tu̶ m'ijxku̶xy mdú̶kxku̶xyu̶ñ. 49Y u̶u̶ch ngué̱xu̶py ma miich ajku̶xyu̶ñ je̱'e̱ Dios y'Espíritu Santo mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy tu̶ xyajwinwaanu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ. Peru̶ wu̶'u̶mgu̶x miich yaa ma je̱'e̱ Jerusalén kajptu̶ñ u̶xtu̶ koonu̶ xy'adu̶gu̶'u̶wu̶ch xyjyoottu̶gu̶'u̶wu̶ch ajku̶xy je̱'e̱ Dios myu̶k'ajtu̶ñ mu̶dyiibu̶ tzonaambu̶ñ jiiby tzajpjooty.Jesús pya'ttu̶gu̶u̶yñu̶ tzajpjooty(Mc 16.19-20) 50Mu̶'it xu̶u̶ je̱'e̱ Jesús dyiscípulotu̶jk mu̶dtzoñ, mu̶dkajptpu̶dzu̶u̶my ajku̶xy, y mu̶dnu̶kxy ajku̶xy u̶xtu̶ Betania. Chi je̱'e̱ Jesús kyu̶'u̶ yujkxaju̶'ky kyunukxu̶ ajku̶xy. 51Chi du'un jyajty cham najty kyunúkxu̶gu̶xyu̶, chi y'abu̶kypyu̶dzu̶u̶mnu̶ ma je̱' ajku̶xyu̶ñ y yajpa'ttu̶gu̶u̶yu̶nu̶ tzajpjooty. 52Chi je̱' jim jyakwa'kxu̶jpy ajku̶xy Dios o'owu̶dajtpu̶, y chi wyimbijttaaygyu̶xnu̶ oy Jerusalén jya'tku̶xnu̶ janch jootkujk. 53Y jaboom jaboom najty yajpaatku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, ja'aymye̱jtzku̶xy o'owu̶dajtku̶xy je̱'e̱ Dios. Jaanch adaa du'un.","num_words":1216,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 16 DES - Erã eropa iira pʉhrʉ Pablo sã Derbegue, - Bible Search\\nTimoteo Pablo Sila mera wapicʉgãpʉ\\n1Erã eropa iira pʉhrʉ Pablo sã Derbegue, Listrague ejañorã. Erogue ejagʉ Timoteore bocajapʉ. Timoteo Jesu yagʉ árĩgʉ, judio maso magʉ árĩpʉ ĩgʉ. Ĩgʉ pago sã Jesu yago ta árĩpo. Ĩgʉ pagʉpʉ Griego masʉ árĩpʉ. 2Eropirã Listra majarã, Iconio majarã, Jesu yarã Timoteore masa “Õagʉ ãhrimi,” arĩ weremʉriñorã. 3Eropigʉ Pablo Timoteore aĩgãdiapʉ. Eropirã iri yeba majarã judio masapʉ Timoteo pagʉ griego masʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masiñorã. Eropigʉ Pablo judio masare guari arĩgʉ, Timoteo dʉpʉre miri gasirogã wiri aĩpʉ. Judio masa doreri iri arĩro dopa ta iipʉ ĩgʉre. 4Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ waha erã ejari macari majarãre erã gojabeorapũ majare wereñorã. Iripũ Jesu ĩgʉ apinirã, Jesu yarã oparã mera Jerusaléngue árĩrã erã gojabeorapũ árĩyoro. Eropirã erã iri dorerire õaro wereñorã ero majarã Jesu yarãre. 5Erã eropa werecʉ̃ peerã, Jesu yarãpʉ Jesure umupeonemoñorã. Eropirã Jesu yarã ʉmʉri nʉcʉ bajarã waniguicãñorã.\\nPablo quẽrogue Macedonia majagʉre ĩapʉ\\n6-7Eropigʉ Asia yebaguepʉre õari buherire buherã wadorebiripʉ Espíritu Santo erãre. Eropirã erã Frigia yebare taria, Galacia yebare taria, Misia yeba tʉro pohro ejañorã. Bitinia yebapʉ wadiariñorã erã. Eropigʉ Espíritu Santopʉ erãre eroguere wadorebiripʉ. 8Ĩgʉ eropa dorera pʉhrʉ erãpʉ Misia yebare tarigã, Troague erañorã. 9Erogue ĩgʉ erara pʉhrʉ iri ñamire õpa quẽpʉ Pablo. Macedonia yeba majagʉ ĩgʉ pohro niguicʉ̃ ĩapʉ ĩgʉ. “Gʉare Macedonia yeba majarãre itamugʉ arique,” arĩ, sihupʉ ĩgʉ Pablore. 10Ĩgʉ eropa quẽra pʉhrʉ wahgã, gʉa yare amutuhaja, Macedoniague waha wabʉ gʉa. “Goãmʉ iri yebare õari buherire buhedoregʉ iimi marire,” arĩ pepibʉ gʉa.\\nPablo, Sila mera Filipogue árĩpʉ\\n11Eropirã gʉa Troague árĩrã dohodiru mera Samotracia waĩcʉri nʉgʉrogue taribujajabʉ gʉa. Eropirã gajinʉ Neápoligue wabʉ gʉa. 12Iri macare taria, Filipogue Roma majarã ya macague ejabʉ gʉa. Iri maca Macedonia yeba árĩri maca árĩbʉ. Gʉhyadiari maca árĩro iibʉ. Eroguere bajamenʉrigã gʉa árĩbʉ. 13Eropirã Sabado árĩcʉ̃ gʉa iri maca tʉro pohrogue, dia weca pohrogue ejabʉ. Ero Goãmʉ mera erã wereniguiro árĩbʉ. Ero doarã ero gamenererã nome mera weretamubʉ gʉa. 14Yujugo gʉare peego Tiatira majago Lidia waĩcʉgo árĩmo. Eropigo igo õari suhri wajacʉri suhrire duago árĩmo. Mari Pagʉ Goãmʉ sãre umupeogo árĩmo. Eropigʉ Pablo ĩgʉ wererire õaro peecʉ̃ iimi Goãmʉ igore. 15Eropii igore igo ya wihi majarã mera waĩyemi Pablo. Ĩgʉ eropa waĩyera pʉhrʉ õpa arĩmo igo:\\n—“Jesu yago ãhraa,” arãa mʉa sã yʉre. Eropirã yaha wihi ñajarinique mʉa. Yʉ mera dujanique, arĩmo igo gʉare.\\nIgo eroparĩcʉ̃ peerã igo ya wihi dujanibʉ gʉa. 16Gajinʉ Goãmʉ mera erã wereniguirogue gʉa wacʉ̃ watĩ ñajasũdigo bocatĩrimo gʉare. Igo gajirã pohro majago árĩmo. Eropigo igo masare “Õpa waroca mʉare,” arĩ wereyugo árĩmo. Irire masare werego wʉaro wajatabasamo igo oparãre. 17Eropigo Pablo mera gʉa wacʉ̃, gʉare nʉrʉsia, gaguiniguimo igo.\\n—Oã Goãmʉ turatarigʉ ĩgʉ itumurã ãhrima. Mari sĩrira pʉhrʉ Goãmʉ marire ĩgʉ õaro tauborore werema erã, arĩ gaguiniguimo igo.\\n18Bajanʉri eropa arĩ garibomo Pablore. Igo eropa arĩ gaguiniguicʉ̃ daja Pablo gamebigʉ maji ĩha, õpa arĩmi watĩre:\\n—Jesucristo turari mera dorea mʉre. Igore duhuque. Wanisa mʉhʉ, arĩmi Pablo.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta watĩpʉ waha wapʉ.\\n19Watĩ igore eropa wara pʉhrʉ igo õago dujago masa erã waburire werego árĩbirimo pare. Eropirã igo oparãpʉ niyerure igo wajatabigo igo wacʉ̃ ĩarã, erã Pablo Sila mera ñeama. Ñehatuhaja, erãre taragãma iri maca decogue oparã pohrogue. 20Eropa aĩgãrã, dipuwaja moadorerã pohrogue erãre apima erã õpa arĩrã:\\n—Oã judio masa mari ya macare gariborã iima. 21Erã mari dorerire cóãdorerã, gaji buherire buherã iima. Mari ya dorerire tarinʉgacʉ̃ iidiarã iima. Mari Roma majarã árĩrã oã erã wereripʉre iimasibeaa mari. Eropirã erã buherire mari gamebeaa, arĩma igo oparã dipuwaja moadorerãre.\\n22Erã eroparĩcʉ̃ peerã masa bajarã Pablo sã mera guatariacãma. Eropirã dipuwaja moadorerãpʉ Pablo Sila sã ya suhrire erã yehgue cóãra pʉhrʉ mʉta yucʉgã mera tãradorema erãre. 23Bʉrigã erã tãrara pʉhrʉ peresu iima erãre. Erã eropa peresu iira pʉhrʉ peresure coregʉre õaro ĩhadibudoreñorã erã. 24Erã eropa dorera pʉhrʉ erãre coregʉpʉ iri wihi poheca maja taribugue erãre api, taboamiji goberigue sĩhacu erã guburire bihacãpʉ. 25Ñami deco Pablo, Sila mera Goãmʉre serẽ ĩgʉre bayapeoñorã. Erã eropa bayacʉ̃ peeñorã gajirã peresugue árĩrã. 26Erã eropa bayacʉ̃ ta iri wihi bʉrigã ñohmeyoro. Ero eropa ñohmecʉ̃ yujuro mera árĩpehreri disiporori pãrimaapehrea wayoro. Peresugue árĩrãre erã diriradari sã pãrisiri dija wayoro. 27Eropa wacʉ̃ ĩagʉ, iri wihire coregʉpʉ wahgã, ĩgʉ ñoserimijire aĩbeo, ĩgʉ basi ñosediaripʉ. 28Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ Pablo ĩgʉre bʉrigã gaguinigui õpa arĩpʉ.\\n—Mʉ basi ñero iibiricãque. Árĩpehrerã õre ãhraa gʉa, arĩpʉ ĩgʉ erãre coregʉre.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ erãre coregʉpʉ sihãgodore, erã pohrogue omagã Pablo, Sila guburi pohrogue naragã merejapʉ ĩgʉ. 30Eropigʉ ĩgʉ erãre iri taribugue árĩrãre aĩ wiria, serẽpipʉ erãre.\\n—¿Dohpa iigʉcuri yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ yʉre taucʉ̃ gamegʉ? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ.\\n31—Jesucristore umupeoque mʉhʉ. Mʉ acawererã sã ĩgʉre umupeoporo. Mʉa eropa iicʉ̃ Goãmʉ mʉare taugʉcumi ĩgʉ pohro mʉa waboro dopa, arĩ wereñorã erã.\\n32-33Erã eropa arĩrisubu ñami deco pʉhrʉgã árĩyoro. Erã eropa arĩra pʉhrʉ erãre coredigʉ ĩgʉ ya wihigue aĩgãpʉ erãre. Ĩgʉ ya wihigue aĩja, erã camire coepʉ ĩgʉ. Ĩgʉ eropa coetuhajara pʉhrʉ ĩgʉ acawererã mera Goãmʉ yare buhepʉ Pablo sã. Erãre ĩgʉ buhera pʉhrʉ waĩyepʉ. 34Erãre waĩyetuhajara pʉhrʉ erãre coredigʉ Pablo sãre bari peopʉ. Eropirã ĩgʉ ĩgʉ acawererã mera õari buherire erã peera pʉhrʉ bʉrigã mucubiriñorã. Goãmʉre masinʉgañorã.\\n35Boyodiji merecʉ̃ ĩarã oparãpʉ erã surarare peresugue obeoñorã Pablo sãre wiudorerã. 36Erã eropa wiudorera pʉhrʉ iri wihire coregʉpʉ Pablo sãre werepʉ.\\n—Oparã mʉare wiudoreañorã. Eropirã güiro mariro wirique, arĩpʉ ĩgʉ Pablo sãre.\\n37Eropa erã wiudiaquerecʉ̃ ta Pablo werepʉ surarare:\\n—Gʉa ñero iibirabʉ. Eropirã gʉa ne dipuwaja mara. Bu gohra ta erã oparãpʉ masa bajarã erã ĩhurore yucʉ mera tãrama gʉare. Gʉa Roma majarã gʉa árĩquerecʉ̃ ta gʉare tãrama. Tãratuhaja peresu iiama gʉare. Eropirã dohpaguere masa erã ĩabiro wiudiama gʉare, gʉare erã ñero iirare gʉhyasĩuro tariri, arĩrã. Oparã erã basi ta ahri aĩ wiurã ariporo gʉare, arĩpʉ Pablo surarare.\\n38Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ peerã dujaa wereñorã oparãre surarapʉ. Erã eropa arĩ werera pʉhrʉ Pablo Sila mera Roma majarã erã árĩcʉ̃ masirã oparãpʉ güi árĩñorã. 39Eropirã erã Pablo sã pohro ejarã, õpa arĩñorã:\\n—Ñero iiabʉ gʉa mʉare. Ne eropa dipaturi iisome, arĩñorã oparã Pablo sãre.\\nEropa arĩtuhaja oparã erãre peresugue aĩ wiu, erã ya macare wiridoreñorã. 40Eropirã Pablo Sila mera peresugue árĩnirã wiri, Lidia waĩcʉgo ya wihigue eja, Jesu yarãre bocatĩriñorã. Eropirã erã Jesu yarãre õaro wereñorã. Õaro sĩporãcʉcʉ̃ iiñorã erãre. Erã eropa iira pʉhrʉ Pablo Sila mera waha wañorã.","num_words":1000,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juece 15 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Mãwãnacarea trigo jara Sansoʌ̃ba idji quima bai b̶ad̶ara acʌd̶e wãsia. Idjía diai carea chiwatu zaqueda edesia. Jũẽped̶a dji zãwãrẽ bai b̶ad̶aa jarasia: –Mʌ̃ wẽrã cãĩbarimaa acʌd̶e wãya.– Baribʌrʌ dji wẽrã zezaba idu wãbiẽ́ basía.\\n2Idjia jarasia: –Mʌ̃a crĩchasia bʌa mʌ̃ caura ab̶ed̶a igarasida. Maʌ̃ carea bʌ ume b̶ad̶a ẽberãa idjira diasia. Mʌ̃ cau tẽãbemara biara quirua. Idjidrʌ dji nabema cacuabari edadua.–\\n3Maʌ̃ carea Sansoʌ̃ba jarasia: –¡Bãrãba mãwã oped̶ad̶a bẽrã mʌ̃a bãrã pilisteorã biẽ́ obʌrʌd̶e bed̶ead̶e b̶aẽ́a!–\\n4Maʌ̃be Sansoʌ̃ba usa pãda tresciento jidacuasia. Maʌ̃ra umé uméa ãbaa dji drud̶e jʌ̃cuaped̶a cãdorrona ĩbĩrãda ãdji drud̶e jʌ̃cuasia.\\n5Maʌ̃be ĩbĩrãra coacuaped̶a usa pãra pilisteorã néud̶e buecuasia. Maʌ̃ba ãdji trigora jũma bá wãsia, dji ewaped̶ad̶ada, dji ewad̶aẽ́ panʌ sid̶a. Maʌ̃ awara ãdji uva ẽjũãra, olivo ẽjũã sid̶a jũma bá wãsia.\\n6Maʌ̃ carea pilisteorãba jũmarãa iwid̶isid̶aa caiba mãwã osi cawaya. Maʌ̃ne cawasid̶aa Sansoʌ̃ba mãwã osida idji zãwãrẽ bai b̶ad̶aba idji caura Sansoʌ̃a diai cãyãbara Sansoʌ̃ ume b̶ad̶a ẽberãa diad̶a bẽrã. Maʌ̃ carea pilisteorãba dji wẽrãra, dji zeza sid̶a bá beasid̶aa.\\n7Maʌ̃ne Sansoʌ̃ba jarasia: –Bãrãba mãwã oped̶ad̶a bẽrã mʌ̃a wãrãneba jaraya ʌ̃nãũẽ́ bãrãra biẽ́ o b̶aida ab̶a mʌ̃a quĩrĩãbʌrʌ quĩrãca obʌrʌd̶aa.–\\n8Mãwã jaraped̶a quĩrũbid̶eba pilisteorãra zocãrã quenasia. Maʌ̃be Sansoʌ̃ra Etam eya ʌra jira b̶ad̶aa wãsia. Mama uriad̶e b̶esia.\\n9Sansoʌ̃ mama b̶ʌd̶e pilisteorãra Juda druad̶aa zed̶aped̶a ẽjũã Lehi abada caita duanesid̶aa.\\n10Maʌ̃ne Judad̶ebemarãba ãdjirãa nãwã iwid̶isid̶aa: –¿Cãrẽ cãrẽã dairã ume djõne ze panʌ?– Pilisteorãba panusid̶aa: –Sansoʌ̃da jidad̶e ze panʌa dairãra biẽ́ od̶a bẽrã.–\\n11Maʌ̃ carea Judad̶ebemarãra Etam eya ʌra jira b̶ʌd̶aa tres mil wãsid̶aa. Sansoʌ̃ b̶abari uriama jũẽnaped̶a idjía nãwã jarasid̶aa: –Bʌa ¿cãrẽ cãrẽã dadjirãra nẽbʌrad̶e b̶ʌsi? ¿Adua b̶ʌca dadjirãra pilisteorã jʌwaed̶a panʌda?– Sansoʌ̃ba panusia: –Ãdjirãba mʌ̃da biẽ́ oped̶ad̶a bẽrã mʌ̃a ãdjira ara maʌ̃ quĩrãca osia.–\\n12Maʌ̃ne Judad̶ebemarãba jarasid̶aa: –Dairãra ze panʌa bʌra pilisteorãa jida diad̶i carea.– Maʌ̃ne Sansoʌ̃ba jarasia: –Naãrã wãrãneba jarad̶adua bãrãba mʌ̃ra bead̶aẽ́da.–\\n13Judad̶ebemarãba jarasid̶aa: –Bʌra bead̶aẽ́a. Ab̶abe bʌ jʌwara jʌ̃naped̶a pilisteorãa jida diad̶ia.– Ara maʌ̃da jʌ̃cara djiwid̶i uméba Sansoʌ̃ra jʌ̃naped̶a idji b̶abari uriad̶eba jida edesid̶aa.\\n14Ẽjũã Lehi abadad̶e jũẽbʌdad̶e pilisteorãra b̶ʌsrid̶a b̶ʌga duanʌda idjimaa zesid̶aa. Baribʌrʌ Ãcõrẽ Jaured̶eba Sansoʌ̃ra bio juerza baraped̶a idji jʌwa jʌ̃ b̶ad̶a jʌ̃carada tʌcuasia lino nayãna bá wãna quĩrãca.\\n15Maʌ̃ne burro beud̶a quid̶atrʌda unuped̶a edasia. Maʌ̃ba pilisteorãda mil quenasia.\\n16Quenaped̶a nãwã jarasia: Mʌ̃a burro quid̶atrʌba ãdjira boromea bue nũmʌsia. Burro quid̶atrʌba mʌ̃a ẽberãrãda mil quenasia.\\n17Mãwã jaraped̶a Sansoʌ̃ba quid̶atrʌra b̶atabuesia. Mama trʌ̃ b̶ʌsid̶aa Ramat-Lehi.\\n18Sansoʌ̃ra bio opichia nũmʌ bẽrã Ãcõrẽa quĩrã djuburiada nãwã iwid̶isia: –Bʌa mʌ̃, bʌ nezocaa ãdjirãra poyabisia. Maʌ̃da ¿mʌ̃ra opichiaba idu beubica? ¿Opichiaba cacua norrab̶ariped̶a mʌ̃ra pilisteorã idu jidabica?–\\n19Maʌ̃ne Ãcõrẽba uriad̶eba baidoda ʌ̃taa bogadrʌbisia. Sansoʌ̃ba doped̶a cacua ʌb̶ʌasia. Maʌ̃ baido Lehid̶e ʌ̃taa bogadrʌ b̶ʌra trʌ̃ b̶ʌsid̶aa En-hacore. Maʌ̃ra wad̶i Lehid̶e b̶ʌa.\\n20Israelerã pilisteorã jʌwaed̶a panasid̶ad̶e Sansoʌ̃ra veinte poa ãdji ẽdrʌ b̶ʌbari basía.\\n< Juece 14\\nJuece 16 >","num_words":431,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.128,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 17 BSNNT - To bajivanane, Anf'ipolis, Apolonia - Bible Search\\nTesalónica vãme cʉti macajʉ Pablo mesa rojose ĩna tãmʉore\\n1To bajivanane, Anf'ipolis, Apolonia vãme cʉti macare rẽtoanane, Tesalónica macajʉre ejayujarã Pablo mesa. Tojʉre jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ñañuju ti. 2To bajiri ĩ yirũgũriarore bajiro yigʉacʉ, ti vire sãjañuju Pablo. Idia semana cõro tocãrãcarʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉri ñaro Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩnare bueajiocõari, ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju:\\n3—Tire quẽnaro mʉa buejama, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ rojose tãmʉocõari, ĩ rijarotire, to yicõari, quẽna ĩ tudicatirotire gotiaja ti”, yimasirʉarãja mʉa quẽne. “To bajiro bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'i, “Jesúne ñaami”, mʉare yaja yʉ —ĩnare yigotimasioñuju Pablo.\\n4To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa, griego masa Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarã, to yicõari, rõmia ñamasurã quẽne, “Pablo mesa rãcana ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. 5To bajiro ĩna yisere bʉto ĩajũnisiniñujarã gãjerã jud'io masa. Ĩajũnisinicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejacõari, “Pablore, Silare ĩnare ñejecõari, rojose yito mani” yirã, rojose yirãre ĩnare jirẽoñujarã ĩna. To yicõari, “Jasón ya vijʉ ñarãma” yirã, ĩnare macarã sãjasujarã ĩna. 6Ĩnare bʉjabetica yirã, Jasón to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, ĩnare vejabudiacõari, ti maca ʉjarã tʉjʉ ĩnare juaásujarã. To ejacõari, ado bajiro ĩnare avasãgotiyujarã ĩna:\\n—Ãnoa, macarʉcʉro jediro ñarã masare gõjanabiorã ñaama. To bajiri adojʉre quẽne manire gõjanabiorã ejama ĩna. 7Jasón ĩnare bocaãmiñumi ĩ ya vijʉ. Ĩna jedirone, Ʉjʉ César ĩ rotisere ajirʉ̃cʉbʉomena ñaama. “Gãji ñaami mani ʉjʉ, Jesús vãme cʉtigʉ”, yirũgũama ĩna —yiavasã gotiyujarã ĩna.\\n8To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, maca ʉjarã, gãjerã to rẽjarã quẽne, bʉto avasãjũnisiniñujarã ĩna. 9To yicõari, Jasónre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gãjoa sẽniñujarã ĩna, “Tire mʉa ĩsijama, mʉare burʉarãja yʉa” yirã. To ĩna yijare, gãjoa ĩnare ĩna ĩsirone, ĩnare bucõañujarã ĩna.\\nBerea vãme cʉti macajʉre Pablo mesa ĩna bajire queti\\n10Tirʉ̃mʉ rãioati ñamine, Berea vãme cʉti macajʉ Pablo mesare ĩnare varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tojʉre ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjañujarã ĩna. 11Tesalónica vãme cʉti macanare bajiro tʉoĩabesujarã ĩna, ti macana jud'io masa. Pablo ĩ gotimasiosere bʉto ajivariquẽnañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉrine Pablo ĩ gotisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere buerũgũñujarã ĩna, “¿Pablo ĩ gotisere bajirone gotiati?” yirã. 12To bajiri jãjarã jud'io masa, griego masa rõmia ñamasurã, ʉ̃mʉa quẽne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. 13Berea macajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere Pablo ĩ gotimasio ñasere ajiyujarã Tesalónica macana jud'io masa. Tire ajicõari, Pablo ĩ gotimasio ñarojʉre vasujarã ĩna. Tojʉ ejacõari, “Pablo rojose yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Pablore bʉto ĩre jũnisiniñujarã ĩna, ti macana. 14To ĩna yijare, moa riaga boejʉ Pablore ĩre varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiboarine, Timoteo, Silarãca Berea macane ñacõañujarã ĩnama. 15Pablo rãca variarã, Atenas vãme cʉti macajʉ ĩre cũejoyujarã ĩna. Ĩre cũ, Berea macajʉ ĩna tudiatone, “Guaro yʉ tʉjʉ vayá”, yiucacõañuju Pablo, Silas, Timoteore.\\nAtenas vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti\\n16Pablo, Atenas macajʉ ñacõari, Silas, Timoteore ĩnare yuñañuju ĩ. To bajiñagʉ̃, ti macana, ĩna yiñasere ĩañuju, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere. Tire ĩacõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju. 17To bajiri jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjacõari, ĩnare gotimasioñuju Pablo, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. Griego masare, Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarãre quẽne gotimasioñuju. To yicõari, tocãrãcarʉ̃mʉrine masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejarãre ĩnare gotimasioñuju Pablo. 18Tojʉre epicúreo masa, to yicõari estoico masa ĩ rãca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:\\n—¿Ñie ũnire ñagõrʉ yiboati, ãni tʉoĩamasibecʉ? ¿No bajise gotirʉ yiboati? Ĩ yarã ĩna rʉ̃cʉbʉorãre “Ĩna quẽne rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, manire gotimasiorʉ yiboami —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús rijacoaboarine, quẽna ĩ tudicatirere Pablo ĩ gotisere ajicõari.\\n19To bajiro gãmerã yicõari, ĩre jiasujarã ĩna, masa rẽjacõari ĩna gãmerã gotirojʉ, Areópago vãme cʉtojʉ. To ejacõari,\\n—¿Ñie ũnire ajiĩañamanire yʉare gotirũgũati mʉ?f 20Mʉ gotise ũnire ajibetirũgũmʉ yʉa. Mʉ gotiri vãmere masirʉaja yʉa —Pablore ĩre yiyujarã ĩna.\\n21(Atenas vãme cʉti macana, to yicõari, gãjerã gajerojʉ vadiriarã quẽne, ĩna ajiĩabetirũgũrere ĩna ajijama, Areópagojʉ vacõari, ti rione gãmerã gotirũgũñujarã ĩna.)\\n22-23To bajiri ĩna vatoajʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo:\\n—Atenas vãme cʉti macana, yʉre ajiya mʉa. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉorã jãjarã ñaama adi macare. Ĩnare bʉto rʉ̃cʉbʉorã ñaja mʉa. Mʉa quẽnoriarãre mʉa rʉ̃cʉbʉorivirire, ĩacudica yigʉ, cojojʉ soemʉoriajʉre, ucaturere ĩamʉ yʉ. Ado bajiro yibʉ ti: “Ado ñaja Dios ĩañamagʉ̃re rʉ̃cʉbʉoriajʉ” yibʉ. Ĩre masibetiboarine, mʉa rʉ̃cʉbʉogʉre mʉare gotigʉagʉ vadimasimʉ yʉ.\\n24Ĩne ñaami Dios, ñajediro ʉjʉ, adi macarʉcʉro ʉ̃mʉagaserore, to yicõari, catirã ñajedirore rujeor'i. Masa ĩna bʉariavire ñagʉ̃ ũgʉ̃ me ñaami ĩma. 25Masa ĩre ĩna yibosasere bojagʉ me ñaami. Disejʉa ĩrema rʉyabetoja. Ĩne ñaami ñajediro mani catirotire manire ĩsirũgũgʉ̃ma.\\n26“Macarʉcʉro ti ñaro cõrone jãjarã masa ñarũtuarʉarãma” yigʉ, rẽmojʉre sĩgʉ̃ne ʉ̃mʉre rujeosʉomasiñuju. Mani catirotirodorire, to yicõari, mani ñaroti sitare quẽne manire cũbosamasiñuju. 27“Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaboarine, yʉre ĩna sẽnijama, yʉre masirʉarãma ĩna” yigʉ, to bajiro manire rujeomasiñuju ĩ. Sõjʉ me ñaami. Ado mani rãcane ñacõagʉ̃mi. 28Ĩ sʉorine catiaja mani. Sĩgʉ̃ri mʉa yarã ado bajiro ucamasiñuma ĩna: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ yarã ñaja mani. To bajiri ĩ rĩa ñaja mani”, yiucamasiñuma. 29To bajiri, Dios rĩa ñari, “Orone, cõme vetane, gʉ̃tane masare bajirã ĩna quẽnoriarã ũgʉ̃ ñagʉ̃mi mani rʉ̃cʉbʉogʉ”, ĩre yitʉoĩabeticõato. Masa ĩna quẽnoboasema Diore bajiro bajise me ñaja ti. 30Tirʉ̃mʉjʉrema, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere bojabecʉ ñaboarine, rojose yibetimasiñumi Dios, “Ĩ bojabetire yirã yirãja mani” ĩna yimasibetijare. To bajiboarine yucʉrema, “Yʉ ĩavariquẽnabetire yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yiya”, yami Dios, masa ñajedirore. 31To bajiri, “Cojorʉ̃mʉ masa ĩna yisere riojo ĩabeserocʉre cũrʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ñari, adi macarʉcʉrojʉre ejacõari, ĩ rijato bero Dios ĩre ĩ catiore ñajare, “Masa ĩna yisere ĩabeserocʉ ñaami”, yimasire ñaja —ĩnare yigotiyuju Pablo.\\n32“Bajirocacoaboarine quẽna tudicaticoasuju” Pablo ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, sĩgʉ̃ri. To ĩna yirone, gãjerãjʉama:\\n—To mʉ gotiserema, gajerʉ̃mʉ mʉre ajirʉarãja —ĩre yiyujarã ĩna.\\n33To bajise ĩre ĩna yijare, vacoasuju Pablo. 34Sĩgʉ̃ri, Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. Dionisio, Areópago masʉ ñañuju ĩ. To yicõari, Dámaris vãme cʉtigo, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna.","num_words":921,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 20\\n☰ JOÃO 20 ◀ ▶\\nAɡ̶aleeɡ̶ica lolaadi Jesus midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a\\n(Mateus 28.1-8; Marcos 16.1-8; Lucas 24.1-12)\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a domiingo me nigoitijo, eɡ̶inaa nexocaɡ̶a, odaa Maria Madalena jiɡ̶igo midataɡ̶a wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi anoyatice lolaadi Jesus. Odaa ja nadi naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi ane nibatoo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a aneitice lolaadi Jesus naɡ̶a dawililetice. 2 Odaa ja walokodi migo midataɡ̶a Simão Pedro, ijaaɡ̶ijo ane-diotibece Jesus lemaanigi. Odaa jeɡ̶eetiogi, “Joɡ̶onoɡ̶owa Ǥoniwa-aagodi lolaadi, aɡ̶e-eeɡ̶ica midataɡ̶a wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi, ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica anoyaticogi lolaadi.”\\n3 Odaa Pedro ijaaɡ̶ijo lokaaɡ̶edi jaɡ̶aɡ̶igotibeci midataɡ̶a wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi anoyatice lolaadi Jesus. 4 Niɡ̶ijoa itoa ja waledi, pida niɡ̶ijo eledi daɡ̶axa me dawé, odaa odoejegi me icota anoyatice lolaadi Jesus, ijaa Pedro ja nalatigi. 5 Igaanaɡ̶a dakagitini niɡ̶ijo anodoejegi micotio, iwitiwece niɡ̶ijo anoyatice lolaadi Jesus, odaa ja nadi niɡ̶ijoa lipataɡ̶axiidi Jesus, pida adakatio. 6 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Simão Pedro jaɡ̶aɡ̶icotio, odaa jeɡ̶epaɡ̶a dakatio. Odaa ja nadi niɡ̶ijoa lipegeteɡ̶e anoilipaditigilo Jesus, idiaaɡ̶itedice niɡ̶ijo ane iwote. 7 Eledi nadi naɡ̶ajo leenxo anoilipaditece lacilo Jesus. Naɡ̶ajo leenxo aɡ̶awatege niɡ̶ijoa lipegeteɡ̶e lipataɡ̶axiidi, pida diɡ̶eticogi eledi liwai, dinokomoke. 8 Niɡ̶ijo lokaaɡ̶edi Pedro anodoejegi mico, jaɡ̶aɡ̶a dakatio. Igaanaɡ̶a nadi, odaa jeɡ̶etiwaɡ̶ataka mewi naɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus. 9 Pida eɡ̶idaaɡ̶ee maleedoɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, me leeditibige me yewiɡ̶atace Jesus.\\n10 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo itoataale anodiotibece Jesus joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi.\\nMaria Madalena nadi Jesus\\n(Mateus 28.9-10; Marcos 16.9-11)\\n11 Maria Madalena idiaa dabidite wetice miditaɡ̶a anoyatice lolaadi Jesus, anoetibece. Eɡ̶idaaɡ̶ee manoetibece, naɡ̶a dakagitini me iwitiwece catiwedi. 12 Odaa ja nadi icoa itoataale aanjotedi yapacaɡ̶a lowoodi. Idiaa nicotiniwace miditaɡ̶a anoyatice lolaadi Jesus. Onijoteci nicotini diɡ̶eticogi lakaaɡ̶adi niɡ̶ijo ane iwote Jesus, ijo eledi baɡ̶a nicote ane dojitedicogi loɡ̶onaka. 13 Odaa joɡ̶oige, modita, “Iniotagodawaana. Igaameni ina me anoenitibece?” Naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Jinoetibece le-eeɡ̶odi aɡ̶e-eeɡ̶ica lolaadi Iniwa-aagodi, joɡ̶oyadeegi, ajowooɡ̶odi niɡ̶ica anoyaticogi”.\\n14 Igaanaɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, naɡ̶a nawiilitetijo, odaa ja nadi Jesus, dabiditedi, pida ayowooɡ̶odi niɡ̶idaaɡ̶idoa. 15 Odaa ja ige Jesus, meeteta, “Iniotagodo. Ame leeɡ̶odi me anoenitibece? Amiijo ica anoleetibige?” Maria diletibige diɡ̶ijiɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niale lawoɡ̶o. Odaa jeɡ̶eetalo, “Iniwa-aagodi. Nige naɡ̶a-aamaɡ̶a anoɡ̶owaatice lolaadi Iniwa-aagodi, adiwikodeni aneloɡ̶otitiwa niɡ̶ica ana-aanite, odaa jadeegoda.” 16 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Maria!” Naɡ̶a nilokotijo, odaa ja igidi, yatitalo ioladi hebraico, meetalo, “Raboni!” (Amina anejinaɡ̶a “Iniiɡ̶axinoɡ̶odi”).\\n17 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Jinaɡ̶a domaɡ̶a abaatiloco, igaataɡ̶a anaɡ̶a jopitibigimece Eiodi. Pida emii opilitio, enitiogi inioxoadipi mejigo miniwataɡ̶a Eiodi ane Ǥadiodi, Inoenoɡ̶odi ane Ǥanoenoɡ̶oditetiwaji”.\\n18 Odaa Maria Madalena joɡ̶opitio, odaa ja yatematitiogi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus me nadi Ǥoniotagodi, codaa yatemati ijoatawece niɡ̶ijoa aneeteta.\\nJesus jaɡ̶aɡ̶a dinikeetediogi niɡ̶ijo anodiotibece\\n(Mateus 28.16-20; Marcos 16.14-18; Lucas 24.36-49)\\n19 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo domiingo, naɡ̶a ɡ̶ocidi, niɡ̶ijo anodiotibece Jesus idiaaɡ̶i yatecoɡ̶o catiwedi diimigi, onibatoo lapoaco, leeɡ̶odi odoitibige niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi. Pida codaaɡ̶idoateda Jesus liwigotigi me dilapode, odaa jeɡ̶eetediogi, “Jemaa mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji!” 20 Igaanaɡ̶a nigotini niɡ̶ijo ligegi, odaa ja ikeetediogi libaaɡ̶atedi, liwai ane yapoace apocenigi. Niɡ̶ijo noɡ̶onadi Ǥoniotagodi, odaa eliodi me ninitibigiwaji.\\n21 Odaa jeɡ̶eetacediogi Jesus, “Jemaa mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji! Natigide ane igotediwa Eiodi me idimonya, jiɡ̶idaaɡ̶ejigotaɡ̶awatiwaji me ɡ̶adimonyaa mawii ane jemaa.” 22 Igaanaɡ̶a nigotedini me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace, odaa ja nawetediniwace, codaa meetediogi, “Abaategetiwaji Aneotedoɡ̶oji Liwigo. 23 Odaa nigipokitalo Aneotedoɡ̶oji me napitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco eledi oko, odaa Aneotedoɡ̶oji jaɡ̶aɡ̶a napitaɡ̶adi niɡ̶icoa libeyaceɡ̶eco. Nige deɡ̶emaani Aneotedoɡ̶oji me napitaɡ̶adi oko libeyaceɡ̶eco, odaa Aneotedoɡ̶oji anapitaɡ̶adi niɡ̶icoa libeyaceɡ̶eco.”\\nJesus dinikeeteta Tomé\\n24 Onijoteci niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus ane liboonaɡ̶adi Tomé ane nikoxeedi me “Owaadi”. Tomé aɡ̶ica niɡ̶ijo noko Jesus niɡ̶icotediogi me dilapode niɡ̶ijo eledi anodiotibece. 25 Odaa niɡ̶ijo eledi anodiotibece modita Tomé, “Jinataɡ̶a Ǥoniotagodi”. Pida Tomé dawienataka, meetiogi, “Nige daɡ̶a jinaditeda adotonadi libecoli liwigotigi libaaɡ̶adi, codaa nige daɡ̶a jixotiwece inibedona, codaa nige daɡ̶a jibatiwece niɡ̶ijo elaciledi liwai moyojogotalo apocenigi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ejiwaɡ̶atakanawaanigi.”\\n26 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedice seete nokododi, odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus ja yatecoɡ̶otace ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo aneiticoace, pida Tomé jiɡ̶ini mawatiogi. Idoatawece epoaco dinoxoco. Codaaɡ̶idoataceda Jesus, naɡ̶awatediogi, odaa jeɡ̶eetediogi, “Jemaa mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji!” 27 Odaa jeɡ̶eeteta Tomé, “Dige adeoni ɡ̶anibedona digoina, codaa digawini ibaaɡ̶atedi. Abaatiwece eyaciledi digoina iwai. Ikani mawienatakani, biɡ̶ida iwaɡ̶atakani”. 28 Naɡ̶a niniɡ̶odi Tomé, meetalo, “Iniotagodi, me Inoenoɡ̶odi”. 29 Odaa jeɡ̶eeteta Jesus, “Eka iwaɡ̶atakani leeɡ̶odi naɡ̶adati. Eliodi linikegi niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi, idaaɡ̶ida me diɡ̶icata me idadi”.\\nAne leeɡ̶odi me diniditini naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi\\n30 Owidi eletidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi Jesus aneote lodoe niɡ̶ijo anodiotibece. Pida aɡ̶icoa daɡ̶a diniditelogo naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi. 31 Pida niɡ̶inoa notaɡ̶a diniditedini amaleeɡ̶aɡ̶a iwaɡ̶atakanitiwaji Jesus me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odewiɡ̶a, codaa me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, codaa amanagawini nige iwaɡ̶atakanitiwaji, odaa idiokaanaɡ̶a limedi me ɡ̶adewikitema leeɡ̶odi naɡ̶atetigi Jesus.","num_words":654,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra sõbe ũdu kʼawuabʉ bʉara? ʉ̃kʉrʉ daidebemara, bʉ de kʼaitabʉbaibara mawũãẽbʉrʉ bʉme ãba trajabʉbaibara, nejaradiabari demae ãba nekʼawuabʉbaibara, akʉza edaude bʉme bedʼeabaribaibara Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ. Mawũẽra ¿wãrĩnubaira kʼaipe daira, akʉza kʼãrẽa bedʼeapanʉpe daiba ĩjãbʉ ʉ̃rʉ awuru ẽbẽrarã?\\nDaira wuabema ẽbẽra kĩrãkʼa bʉ. Daidera edabʉ yumakẽrãrata akʉza yuwẽrãrata naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽbemata, plata mejãcha erbʉta akʉza plata mejãcha neẽãta. Ʉ̃kʉrʉ daidebemara religionbarabeasi, ʉ̃kʉrʉbara ĩjãnaẽbasi Daizezera, mawũãsidu Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabibari baina, jõmaʉ̃ba naara biʼia krĩchasida Daizeze Bedʼeaba jarabʉta (Hechos 17:11). Ĩjãsida daiba kʼawuadata, mõbebʉrʉ krĩchasida dayi dobaʉba Daizezeba kãgabʉ oita.\\nNebia ũdupanʉ Daizeze Bedʼea kʼawuabʉdeba. Naʉ̃ drʉade ẽbẽra bʉ kĩrãkʼa daisida bedʼea zroma erbʉ, akʉza krĩcha obe, mamina wãrĩnu Daizeze Bedʼearadebemaba jarabʉta opanʉbaera ewari jõmaʉ̃nẽ, dai bebʉra audre biabʉ (Salmo 128:1, 2). Maʉ̃ kʼãrẽa jarapanʉ ẽbẽrarã Daizeze Bedʼeade bedʼea bia kʼawua wãnata.\\nOpanʉ wãrĩnu Daizeze bedʼearadebemaba jarabʉta. Naʉ̃ bedʼeabara, mejãchade webʉ dayirã biabaita. Adewara awuruta wawia ũdubibʉ akʉza wãrĩnuta jarabibʉ, akʉza awuru kʼarebaita. Naʉ̃ wãrĩnu Daizeze bedʼearadebemabara kʼarebabʉ dayirã biabaita, akʉza ẽbẽrarã dayirã kʼaitabʉ bia oita. kʼarebabʉ mebẽrãbawara ãbabaita, kʼawuaita aripe oita aripe oẽãta. Dayirãbara ĩjãpanʉ «Daizezebara zhãrã awuara eda ẽãta», maʉ̃ba naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ dai ãba yi jʉrebʉra jõma abʼarikabʉ, maʉ̃ba daibara ẽbẽra awuarabe mitia akʉẽ, politika oẽ. Abʼarika wuabema ẽbẽrarã kĩrãkʼabʉmina, dai pʉwʉrʉra awuarabʉ (Hechos 4:13; 10:34, 35, DB).\\n¿Kʼãrẽne abʼarikabʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra wuabemara ẽbẽraʉ̃mera?\\n¿Kʼãrẽne kʼarebabʉ wãrĩnu Daizeze bedʼearadebemabara Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra?\\n¿Kʼaira Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra?","num_words":217,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.009,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 17 BAONT - Pablo, Silas, Anfípolis, Apolonia - Bible Search\\nTesalónicapʉ cʉ̃ja ca biirique\\n1Pablo, Silas, Anfípolis, Apolonia yeparire ametʉa waa, Tesalónica macãre earã, judíos cʉ̃ja ca nea poo juu bueri wii ca niiri tabere eawa. 2Pablo pea cʉ̃ ca biirucuricarore birora nea poo juu buerica wiipʉ waa, yerijãarica rʉmʉri itia rʉmʉpʉrena, cʉ̃ja mena wede peniwi. 3Ʉmʉreco Pacʉ wederique cʉ̃ja ca owarique menapʉ ĩicãri, “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ bii yai, ñucã ca bii yaicoaricʉpʉra cati tua, cʉ̃ ca biipera niiupa,” cʉ̃jare ĩi wede niiwi. O biro ĩiwi:\\n—Ano mʉjare yʉ ca wedegʉ Jesús'ra niimi, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ —cʉ̃jare ĩi wedewi.\\n4Jĩcãrã judíos teere tʉo nʉnʉjeeri, Pablo, Silas jãa mena neawa. Ñucã paʉ griegos Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorucuricarã, to biri aperã ca nii majuropeerã romiri cãa paʉ romiri tʉo nʉnʉjeewa. 5To biro cʉ̃ja ca biiro, judíos ca tʉo nʉnʉjeetirã pea, cʉ̃ja mena bʉaro ajiari, jĩcãrã ca bojoca ñañarã ñee tiiri méé macãre ca bii amojoderãre jʉo neori, macãre acaro bui amojode, bojocare ĩi mecʉ̃o, cʉ̃ja ca tiiro tiiwa. Ñucã Pablo, Silas jãare bojocapʉre cʉ̃jare tiicojorʉgarã, cʉ̃jare amarã, Jasón yaa wiire ũmaa jãawa. 6Tii wiire cʉ̃jare bʉatima ĩirã, Jasón're to biri aperã jĩcãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ñeeri, wiorã pʉtopʉ cʉ̃jare jee waarã:\\n—Anija, ati ʉmʉreco niipetiropʉ waacãri bojocare ca ĩi mecʉ̃o yujurã, anopʉ cãare eacã dooma. 7To biro ca ĩi mecʉ̃o nʉnʉa doorãre, “Yʉ pʉto niiña,” cʉ̃jare ĩijapi Jasón. Cʉ̃ja niipetirãpʉra, wiogʉ apĩ niimi Jesús ca wãme cʉtigʉ ĩicãri, Roma macʉ̃ wiogʉ César cʉ̃ ca dotirijere bii ametʉene nʉcã niima —ĩi acaro bui, cʉ̃jare wee nʉnʉa waawa.\\n8To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉorã, bojoca, wiorãpʉ cãa, tʉo mecʉ̃coawa. 9To cõrora Jasón're, ñucã aperã cãare cʉ̃jare pitirʉgarã wapa tiirica tiiri cʉ̃jare jãiwa.\\nBereapʉ cʉ̃ja ca biirique\\n10Ca naiorije menara Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, Pablo, Silas jãare Berea pee cʉ̃jare tiicojocã cojowa. Tii macãre ea biirã, judíos cʉ̃ja ca nea poo juu bueri wiipʉ waacãwa. 11Berea macãrã pea Tesalónica macãrã ametʉenero añuro ca tʉgoeñarique cʉtirã niiwa. To biri Pablo jãa cʉ̃jare cʉ̃ja ca wederijere añuro tʉo nʉnʉjee, “Cʉ̃ja ca buerije díámacʉ̃ra to niimiti,” ĩirã, to cãnacã rʉmʉra Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere bue niirucuwa. 12To biri paʉ judíos, ca nii majuropeera ca niirã griega romiri, paʉ ʉmʉa, tʉo nʉnʉjeewa. 13Ñucã Tesalónica macãrã judíos, Berea macãrãre Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire cʉ̃jare wedegʉ tiijagʉ Pablo cʉ̃ja ca ĩirijere tʉocãrãpʉa toopʉ waari, too macãrã bojocare cʉ̃jare ĩi mecʉ̃o ajienecãwa. 14To biro cʉ̃ja ca ĩi earo, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea Silas, Timoteo jãa tii macã cʉ̃ja ca tuaro ʉno, yoari mééra, Pablo peera dia pairi yaa pʉto pee cʉ̃re tiicojocã cojowa. 15Pablore ca bapa cʉti waaricarã pea, Atenas macãpʉ cʉ̃re jʉo eacoawa. Jiro “Timoteo, Silas yoari méé jañurira cʉ̃ja doojato,” cʉ̃ ca ĩi cojoriquere queti cʉti tua eawa.\\nPablo Atenas'pʉ cʉ̃ ca biirique\\n16Pablo, Atenas'pʉ, Silas, Timoteo jãare yue niigʉ, tii macãre cʉ̃ja ca weericarã cʉ̃ja ca dadacãrijere ĩari, cʉ̃ yeripʉ bʉaro tʉgoeñarique paiwi. 17To biri nea poo juu buerica wiipʉ, judíos, griegos, Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorã mena bʉaro wede penirucuwi. Ñucã to cãnacã rʉmʉra wiijeri watoa macã yepare ca nearã mena, bʉaro wede penirucuwi. 18Ñucã jĩcãrã filósofos epicúreos, to biri estoicos, Pablo mena wede peni jʉo waawa. Jĩcãrã o biro ĩiwa:\\n—¿Ani ca wederique peti majitigʉa ñee ʉnore ĩirʉgʉ cʉ̃ ĩibuti? —cʉ̃re ĩiwa.\\n—Jʉ̃guẽa apero macãrãpʉre wede boja yujuri yéé majʉ niibumi —cʉ̃re ĩiwa.\\nAtere to biro ĩiwa, Pablo, añurije queti Jesús yee maquẽre, cʉ̃ ca cati tuarique maquẽre, cʉ̃jare cʉ̃ ca wedero macã. 19To biri cʉ̃ja ca nearo Areópagopʉ cʉ̃re ami waari, o biro ĩi jãiñawa Pablore:\\n—¿Ano jãare mʉ ca wederijea, ñee wãma wãme buerique to niiti? ¿Jãa teere jãa majitibogajati?+ 20¿Jãa ca tʉo ñaatirijere mʉ wede, jãa cãa, jãa majirʉga, do biro ĩirʉgaro to ĩiti? —ĩiwa.\\n21Atenas macãrã niipetirãpʉra, ñucã aperori macãrã tii macãre ca niirã cãa, apeyepʉra tiiricaro maniro, wãma queti ca biirijerena tʉo, teerena ameri wede peni, tiicã duwi yujurucuupa. 22Pablo pea, dotiri maja Areópago watoapʉ wãmʉ nʉcã, o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Atenas macãrã, yʉ ca ĩajata, mʉja paʉ wãmerire ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorã peti mʉja niicã. 23Mʉja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉori taberire ĩa waarucugʉ, jĩcã tutu wee nʉcõrica tutupʉre: ɄMɄRECO PACɄ CA MAJIÑA MANIGɄRE ĨI NɄCɄ̃ BɄORICA TABE, ĩi owa tuurique ca niiri tuture yʉ bʉa eajãwʉ. To biri majiti pacarã mʉja ca tii nʉcʉ̃ bʉogʉ yee maquẽrena mʉjare yʉ wedegʉ doo.\\n24”Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare, to biri ati yepare ca niirije niipetiro ca tiiricʉra niimi, ati yepa, ati ʉmʉreco, Ʉpʉ. Bojoca cʉ̃ja ca tiirica wiijerirena niitimi, 25ñucã jĩcʉ̃ ʉno peera jĩcã wãme ʉno peerena cʉ̃re cʉ̃ ca tii bojarije ʉno cãare ama bʉa ñaatimi. Cʉ̃ra niimi, niipetirãpʉrena catirique, yeri jãñarique, ñucã apeye niipetirije manire ca tiicojogʉ.\\n26”Ñucã jĩcʉ̃ bojocʉ menara, bojoca poogaari niipetirãpʉrena tiiupi, ati yepa niipetiropʉre cʉ̃ja niijato ĩigʉ. Ñucã cʉ̃ja ca nii mʉa nʉcãpa yʉtearire cũu, cʉ̃ja yaa yepari ca nii eyopa taberire cũu, tiiupi. 27Atere to biro tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ, niipetirã cʉ̃re ama, ape tabera cʉ̃re padeña jañuripʉ bʉacãbocuma ĩima ĩigʉ. Añuro petira Ʉmʉreco Pacʉa, mani niipetirãpʉrena mani pʉtoacãra niicãmi. 28Cʉ̃ jʉorira cati, cʉ̃ jʉorira ãcũ, cʉ̃ jʉorira nii, mani bii. Jĩcãrã griego mʉja mena macãrã cʉ̃ja ca tʉgoeñarijere ca owarã,+ o biro ĩi owaupa: “Ʉmʉreco Pacʉ pãramerã mani nii,” ĩiupa. 29To biri, Ʉmʉreco Pacʉ pãramerã nii pacarã, “Ʉmʉreco Pacʉa, oro, plata, ʉ̃tã mena, bojoca cʉ̃ja ca tʉgoeñari wãmere biro cʉ̃ja ca tiiricʉ niicumi,” ca ĩi tʉgoeñatiparã mani nii. 30Tĩrʉmʉpʉra Ʉmʉreco Pacʉ, bojoca cʉ̃ja ca majitirije jʉori, to birora cʉ̃jare ĩacãupi. Mecʉ̃ peera, niipetirãre niipetiro macãrãpʉre yeri tʉgoeña wajoari, cʉ̃ peere tʉo nʉnʉjee dotimi. 31Mee jĩcã rʉmʉ ati yepa macãrã niipetirãre ca niirore biro, jĩcʉ̃ cʉ̃ ca beje amiricʉ menapʉ, cʉ̃ ca ĩa bejepa rʉmʉ cãare cũu yerijãaupi. To biro cʉ̃ ca tiipere niipetirãpʉre ĩñoupi, ca bii yaicoaricʉpʉrena cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃re tiigʉ —cʉ̃jare ĩi wedewi.\\n32Ca bii yairicarã cʉ̃ja ca cati tuarije maquẽre cʉ̃ ca wedero tʉorãra, jĩcãrã cʉ̃re buiwa. Aperã pea, “Jiro ate maquẽre mʉ ca wedero tʉorique niirucu ñucã,” cʉ̃re ĩiwa.\\n33To cõrora toopʉ ca niiricʉ witi waacoawi Pablo. 34Jĩcãrã cʉ̃ mena waa, cʉ̃ ca wederijere tʉo nʉnʉjeewa. Cʉ̃ja menare niiwa: Dionisio, Areópago ca nearucurã mena macʉ̃, ñucã jĩcõ nomio Dámaris ca wãme cʉtigo, to biri aperã niiwa.","num_words":1003,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Tito 2 BSNNT - Mʉjʉama, Dios ocare buecõari, riojo - Bible Search\\n“‘Ado bajirojʉa ñaroti ñaja manire’ ĩnare yigotiya” yigʉ, Titore Pablo ĩ ucacõare queti\\n1Mʉjʉama, Dios ocare buecõari, riojo ĩnare gotimasioña, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. 2Ado bajiro bʉcʉrãre ĩnare gotimasioña: “Rojosere yirʉaboarine, tire yimena ñaña. ‘Quẽnase yirã ñaama’ masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉorã ñaña. Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoña. Cristo yere ajirã ñari, tire ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa”, ĩnare yigotimasioña mʉ.\\n3-4Bʉcʉrã rõmirire quẽne, ado bajiro ĩnare gotimasioña mʉ: “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro yirã ñaña. Gãjerãre socasere ĩnare gõjabesa. Idimecʉmenane ñaña”, ĩnare yigotiya. “Quẽnase rĩne yirã ñari, mamarã rõmiri mame manajʉa cʉtirãre, ‘Mʉa manajʉare mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiña’ ĩnare yigotiya mʉa”, ĩnare yiya. 5“Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya. Mʉa ye moarere quẽnaro moaña. Mʉa rãcanare quẽnaro yiya. Mʉa manajʉare ajirʉ̃cʉbʉoya. ‘Tire yimenane, rojosejʉare mani yijama, Jesús ocare ajirãma, “¿To bajise yirã ñañujarique?”, manire yiroma’ yirã, mamarã rõmirire ĩnare gotiya mʉa”, ĩnare yiya, bʉcʉrã rõmirire.\\n6Mamarã ʉ̃mʉare quẽne, “Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya”, yigotiya mʉ. 7Mʉ quẽne quẽnase rĩne yiya mʉ. To bajiro mʉ yisere ĩacõari, “Ĩre bajiro yiroti ñaja manire quẽne”, yirʉarãma. Dios ocare mʉ gotijama, “Masa yʉre ĩavariquẽnacõari rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ me, rʉ̃cʉbʉose rãca quẽnaro Dios ocare ĩnare gotiya. 8Mʉre yʉ gotimasiocatore bajiro riojo ĩnare gotimasioña, “Tire ajicõari, ‘Socʉ yami’ yiroma” yigʉ. To bajiro mʉ yijama, manire ĩaterimasa, riojo mʉ gotijare, tire ajicõari, bojonerʉarãma.\\n9Ĩna ʉjarãre moabosarimasare Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ado bajiro ĩnare gotiya: “Mʉa ʉjarãre quẽnaro ĩnare cʉdirũgũña, ‘Mani moasere ĩacõari variquẽnato ĩna’ yirã. 10To yicõari, mʉa ʉjarã yere juarudibesa. Tire ĩacõari, ‘Dios ocare ajitir��̃nʉrã ñaama ĩna’ mʉare yirʉarãma. To bajiri, rojose mani tãmʉotʉjabetirotire manire yirẽtobosagʉ yere ‘Quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ, quẽnaro moaña”, ĩnare yiya, ʉjarãre moabosarimasare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre.\\n11“Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose mani tãmʉotʉjabetirotire manire yirẽtobosagʉre Dios ĩ cõare ti ñajare, quẽnase rĩne yirã ñaña mʉa”, ĩnare yiya mʉ. 12Ado bajiro Dios quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare, “Quẽnaro yirã ñaña mʉa”, ĩnare yiya mʉ: Adigodo mani catiro cõro ĩ ĩatesere, ĩre ajimena ĩna yirore bajiro mani yirʉajama, “Quẽnasejʉare tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro quẽnase rĩne yato” yigʉ, manire ejarẽmoami Dios. 13Jesucristo adigodojʉre tudiejacõari, quẽnaro manire ĩ yirotire tʉoĩayurã ñari, quẽnasere yirũgũroti ñaja. “Quẽnarẽtogʉ̃, ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose rãca tudiejarʉcʉmi. Ĩ ñaami masirẽtogʉ̃, rojose mani yisere Dios ĩ masiriose vaja, manire vaja yibosar'i. 14Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, “‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo. To bajicõari, “Rojose yirʉaboarine, yibeticõari, quẽnasejʉare yato” yigʉ, manire rijabosayumi.\\n15To bajiri, mʉre yʉ gotirotisere quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ. “Tire quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ”, ĩnare yigotiya. Mʉ gotisere ĩna ajibetijama, Cristore ñagõbosagʉ ñari, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne gotiya mʉ.","num_words":424,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti HECHOS 1\\n“Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n1-2 ¿Teófilo, ñaboati mʉ? Tirʉ̃mʉ mʉre papera cõasʉocajʉ yʉ. Ti papera rãca Jesús ĩ yisʉorere masare ĩ gotimasiorere mʉre ucacõacajʉ yʉ. Ĩ bueriarã yʉre ĩna goticato cõro ucajeocõacajʉ yʉ. Ĩ ruyuarere ucasʉocajʉ yʉ. To yicõari, ĩ sĩaecorere, tudicaticõari õ vecajʉ ĩ mʉjarere quẽne ucacajʉ yʉ. Õ vecajʉ ĩ mʉjaroto rĩjoro, ĩ bueriarãre ĩnare gotimasioroticõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro yiba mʉa” ĩnare ĩ yigoticũrere ucacajʉ yʉ. 3 Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ cõaronare cojoji me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajicõari, cuarenta ñarirʉ̃mʉri ĩna rãca ñagʉ̃, ĩnare ĩ ũmato yirũgũriarore bajiro ĩnare ũmato yicõa ñañuju, “Ĩne ñaami” ĩna yimasirotire yigʉ. To bajiñagʉ̃, “Yʉ rijabosare sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩavariquẽnaami Dios yuja”, ĩnare yigotimasioñuju.\\n4 Ĩna rãca ñagʉ̃jʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús maji:\\n—Adone ñacõama maji, Jerusalénne. Dios mani jacʉ ĩ gotirere bajirone ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejarotire yuba mʉa. Tire mʉare yʉ goticatire ajicajʉ mʉa. 5 Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja” mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, “Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato” yirocʉre —ĩnare yiyuju Jesús.\\nJesús õ vecajʉ ĩ mʉjare queti\\n6 To bajiri, Jesúrãca rẽjarã ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna:\\n—Tirʉ̃mʉjʉ romano masa, mani Israel ñamasir'i jãnerabatia ye sitare ẽmacõari, moarotisʉoadimasiñuma ĩna. ¿Yucʉrema, ĩnare bucõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yigotigʉti mʉ? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.\\n7 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—No bajiro yicõari, masimenaja mʉama. Dios mani jacʉma ĩ masise rãca ĩ yirotire, ĩ sĩgʉ̃ne masiami. 8 To bajiboarine, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ vado, ĩ masise mʉare ejarʉaroja ti. To bajiri, gãjerã masa tʉjʉ vacõari yʉre gotibosarã varʉarãja mʉa. Jerusalénjʉre, adi maca Judea sita jediro, Samaria sitajʉ quẽne, macarʉcʉro ñaro cõrone yʉre gotibatocudibosarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús ĩ buerãre.\\n9 To bajiro ĩnare gotigajanogʉ̃ne, ĩre ĩna ĩañarone mʉjacoasuju Jesús. Buerigasero ejacʉne yayicoasuju. To bajiro ĩ bajiro bero ĩre tudiĩabesujarã yuja. 10 Ĩ mʉjaveoro bero to bajirone vecajʉre ĩamʉocõa ñañujarã ĩna maji. To ĩna bajirone ĩna vatoajʉ jʉarã ángeles ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto botise sudi sãñarã ñañujarã ĩna. 11 To bajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n—Mʉa Galileana, ¿ñiere yirã ʉ̃mʉagaserojʉare ĩamʉocõa ñati? Jesús, mʉa rãca ñar'i, ʉ̃mʉagaserojʉ ĩ mʉjato mʉa ĩarore bajirone tudirujiadirʉcʉmi quẽna —Jesús bueriarãre yiyujarã ángeles.\\nJudare, Mat'ias ĩ ñavasoare queti\\n12 To bajiri, Olivo vãme cʉti buro ñañujarã ĩna, Jesús ĩ bueriarã, ĩ cõarona. To bajiri Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna yuja. Ti buro tʉacane ñañuju ti, ti maca. 13 Ti macajʉ ejacõari, vijʉ vecaga sõajʉre ñañujarã ĩna. Ado bajise vãme cʉtiyujarã ĩna: Pedro, Juan, Santiago, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, gãji Santiago Alfeo macʉ ñañuju ĩ. Gãji Simón Celote ĩna yigʉ ñañuju. Gãji, Santiago macʉ Judas ñañuju ĩ. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. 14 Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. Jesús bederã, ĩ jaco Mar'ia, gãjerã rõmia quẽne ñañujarã ĩna.\\n15 Tirʉ̃mʉrire ĩna rãca rẽjarũgũñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Ciento veinte cõro ñariarãma ĩna. Ĩna vatoajʉ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:\\n16 —Ajiya mʉa, yʉ yarã. Tirʉ̃mʉjʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Judas ĩ bajirotire ucamasiñuju, mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesúre ĩre ñiacanare ũmato ejacacʉre. 17 To bajiri Judas yʉa rãcagʉ ñaboacami. Ĩ ye moare quẽne ñaboacajʉ ti. 18 Judas, ĩ masune rojose yicõari, rijacoasuju ĩ. Ĩ rʉjoajʉane quediruji, tʉ̃asiarocayocõa tʉjasuju. To baji, tuvagʉa potogʉne, ĩ gʉdamisi budibatecoasuju ti. To ĩ bajiro bero, rojose ĩ yire vaja gãjoa ñarãre juacõari, ti sitare vaja yiyujarã ĩna gãjerã. 19 To bajiri to ĩna yijare, Jerusalén ñarã, Acéldame vãme yiyujarã ĩna, ti sitare. Ĩna ocarema ri'i vese yire ũni ñañuju ti. 20 “To bajiro bajirʉaroja” David ñamasir'i ĩ yimasire socase me ñañuja, ado bajiro ĩ ucamasirema:\\n“Masa mano ñato ĩ ya vi. To bajiro bajicõari ĩ ye moare ñaboarere, gãji moavasoato”, Diore yiucabosayuju David ñamasir'i, Judas ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.\\n21-22 To bajiro David ñamasir'i ĩ yiucamasire ti ñajare, Judare ĩre vasoagʉ, Jesús ĩ rijato bero quẽna ĩ tudicatiro ĩacacʉre, Juan, Jesúre ĩ tuñĩabiaro ĩacacʉre, yʉa Jesús ĩ cõasʉocana rãca vacudicacʉre macato mani —yiyuju Pedro.\\n23 To bajiro ĩ yiro bero, jʉarãre ʉ̃mʉare beseyujarã ĩna. “José vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi” yicõari, “Gãji, Mat'ias vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi”, yiyujarã ĩna. Josére, Justo ĩre yiyujarã gãjerã. Gaje vãmerema, Barsabás ĩre yiyujarã. 24 To bajiro yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñujarã ĩna:\\n—Jesús yʉa ʉjʉ, mʉ masiaja ñajediro masa ĩna tʉoĩasere. To bajiri ãnoare, “Nijʉa ñati mʉ besegʉ” yʉare ĩoña mʉ. 25 Judare vasoarocʉ yʉa rãca moarocʉre ĩoña yʉare. Rojose yirʉ Judas yʉare vaveocami. To bajiri yucʉrirema rojose ĩ yicati vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñagʉ̃mi —yisẽniñujarã ĩna, Jesúre.\\n26 To yigajano, José vãme ucatuyujarã ĩna, gʉ̃tajʉre. To yicõari, gajea gʉ̃tare Mat'ias vãme ucatuyujarã. “Tiarire reacũĩato mani, ¿ñimʉjʉa ñati Dios ĩ besegʉma?”, yiyujarã ĩna. Gʉ̃tarire reacũĩacõari, “Mat'iane ñaami Dios ĩ besegʉma”, yimasiñujarã ĩna. To bajiri, jʉaãmo cõro, coja gʉbo jẽnituarirãcʉ ñañujarã maji. To bajiri, Mat'ias rãca ñarã, jʉaãmo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã yuja.","num_words":781,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 1 Corintios 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede mamayoca paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Corinto ãmicʉriĩmaroi 18:1-18. Javede Pablo bácʉre toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 54-55 d.C., yóbecʉe ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Cʉrejaquemavʉ Éfeso ãmicʉriĩmaroi ʉ̃i toivaicõjeiyede diyocare (16:8, Hch 19).\\nDiyocaque Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare. Coyʉrejaquemavʉ Corintocavʉ ne jẽniari jã́iye báquede ʉ̃́re ne paperayocaque pʉrʉbʉoiyede (cap. 7), ãiyede põeva ne jíye báquede pẽpeimarare (cap. 8), Espíritu Santoi majide d̶aiyede Jesúre jʉ aipõevare ʉ̃i majiécarõque (caps. 12-14), aru ne jínajiyede ina Jesúre jʉ aipõeva Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ cʉve cʉvabevʉre (cap. 16). Aru jararejaquemavʉ Corintocavʉre ne yajuboa tede d̶aiyede (caps. 1-3), ne ñájine d̶abe boje nácacʉ ãmeina d̶aipõecʉre (cap. 5), ne coyʉiye boje ne jaraiyede ne bajumia ãmeina teivʉre jẽniari jã́ipõeva Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉ ne jivateinoi (cap. 6), aru ne ãmeina teiyede ne cójijivaiyede (cap. 11). Jã́d̶ovarejaquemavʉ aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare ʉ̃i coyʉiyeque Jesúi daroimarare coyʉrãjivʉre ʉ̃i yávaiye méne (cap. 4), ʉ̃i baju d̶aiyede (cap. 9), aru Israecavʉ bácavʉ ne d̶aiye báquede (cap. 10). Aru ãrʉre d̶arejaquemavʉ náre Jesús ʉ̃i yávaiye méne (cap. 15).\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Corintocavʉre\\n1-2 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare. Meaicõjeivʉ mʉja cójijivaivʉ Corinto ãmicʉriĩmarocavʉ Jʉ̃menijicʉi põevare. Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi yʉre Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉre. Sóstenes máre, majecʉ ʉ̃i jʉ aiye boje Jesúre majapedeca, meaicõjeimi mʉjare. Caivʉ mʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi cutuimara mácavʉ ʉ̃ jinava meara baju. Mʉjarecabu cʉrivʉ Jesucristoque cũinávʉpe, yópe caivʉ põeva cainoa joborõacavʉpe mearore jívʉ maje jabocʉ Jesucristore. Ʉ̃́recabe ne jabocʉ aru maje jabocʉ máre. 3 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\nCristo ʉ̃i mearo d̶acaiyede ʉ̃́re jʉ aivʉre\\n4 Cainʉmʉa Jʉ̃menijicʉre torojʉede jívaivʉ, ji mearore jímʉre, mʉjare boje. Jʉ̃menijicʉ Jesucristore mearo d̶acare d̶aibi mʉjare bojecʉbeda. Que baru ʉ̃́re torojʉede jíyʉbu. 5 Mʉje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe, Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi mʉjare ʉrarõ baju. Caiye ʉ̃ jiede coreóvare d̶aibi mʉjare. Aru diede mʉjare me coyʉre d̶aibi majiéque apevʉre máre. 6 Pʉeno baju mʉje coreóvare nʉiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jãvene Cristorã, pʉeno baju oatʉvaibi mʉjare, mʉje mearo d̶arãjiyepe ayʉ. 7 Que baru caride mʉje napini coreiyede maje jabocʉ Jesucristoi copaidaquiyede, ye jaʉbevʉ mʉjare cũinájino Jʉ̃menijicʉi majiécarõ iye ʉ̃i majide d̶aiye ʉ̃i põevare Espíritu Santoque, ne cad̶atenajiyepe ayʉ apevʉre. 8 Jʉ̃menijicʉ parʉre d̶acʉyʉme mʉjare mʉje ũmei pʉ ijãravʉ cũiyeta, ñame ne bʉojabenajiyepe ayʉ boropad̶aivʉ mʉjare maje jabocʉ Jesucristoi copaidaquijãravʉ baquinóre. 9 Jʉ̃menijicʉ d̶aibi cainʉmʉa yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Ʉ̃́recabe mʉjare cuturĩ epeyʉ maje jabocʉ Jesucristoque cũinávʉpe, “Yóvajarãri na jímacʉ Jesucristoque”, ʉ̃i aiye báquepedeca.\\nCorintocavʉ Jesúre jʉ aivʉ ne yajuboa tede d̶aino\\n(Hch 18.8, 24; 19.29; Ro 16.23; 1 Co 16.15)\\n10 Mʉja, jívʉ, maje jabocʉ Jesucristo yópe coyʉicõjeimi yʉre. Parʉrõreca jẽniaivʉ mʉjare, mʉje dápiarãjiyepe ayʉ cũinátʉrʉ mʉje ũmei. Yajuboa tede d̶abejarã mʉje jẽneboi. Cãrijimenoque cʉjarã mʉja. Cũinátʉrʉ bajad̶éni mʉje ũme, mʉje dápiaino máre. 11 Mʉja, jívʉ, nópe coyʉyʉbu mʉjare ico Cloé õi cʉ̃ramicavʉ, ne coyʉiye boje yʉre mʉje jaraiyede mʉje baju. 12 Mʉja dápiabevʉya cũinátʉrʉ mʉje ũmei. Quénora apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Pabloi bueimara”, ad̶ama. Aru apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Apoloi bueimara”, ad̶ama. Apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Pedroi bueimara”, ad̶ama. Aru apevʉ mʉjacavʉ, “Ñʉjamu Cristoi bueimara”, ad̶ama. 13 ¿Aipe teni nópe dápiaivʉrʉ̃ mʉja, yajuboa tede d̶aivʉ? Caivʉ Jesúre jʉ aipõeva cʉrivʉbu ʉ̃́que cũinávʉpe. Jãve ãmevʉ mʉje ʉbenina arĩ dápiaiyede apevʉ ʉ̃́re jʉ aivʉ cʉrivʉre ʉ̃́que cũinávʉpe, ʉbenita apevʉ ʉ̃́que cʉbevʉre. Aru yʉ ãmevʉ ñai ne pẽvari jẽoimʉ mácʉ jocʉcʉjaravena mʉjare boje. Aru ocoque mʉje jã́d̶ovaiyede Jʉ̃menijicʉque, “Yʉ Pablore jʉ aivʉ”, abeteavʉ̃ mʉja. Quénora “Jesucristore jʉ aivʉ”, ávʉ̃ mʉja.\\n14-15 Mʉjacavʉ obebejĩnare ocoque jã́d̶ovacacʉ yʉ Jʉ̃menijicʉque. Crispore aru Gayore máre quévʉra Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovacacʉ yʉ ocoque. Jʉ̃menijicʉque ji jã́d̶ovaru obedivʉ põevare ocoque, “Pabloi bueimaramu ñʉja”, arãjichʉma na. Que baru torojʉede jívʉ Jʉ̃menijicʉre, ji jã́d̶ovame boje ocoque obedivʉ mʉjare ʉ̃́que. 16 Estéfanare ʉ̃ jivʉque ãrʉvʉ yʉ caride. Náre máre Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovacacʉ yʉ ocoque. Ãrʉmetevʉ yʉ apevʉ ji jã́d̶ovaimara mácavʉre, cʉrivʉ baru. 17 Cristo jarobeteame yʉre, ji jã́d̶ovaquiyepe ayʉ põevare Jʉ̃menijicʉque ocoque. Quénora jaroáme yʉre, ji coyʉquiyepe ayʉ iye yávaiye méne ʉ̃i mead̶acaiyede põevare ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ. Ʉbenita yʉ coyʉbevʉ iye yávaiye méne põeva ne majiéque aru me yávaiyeque máre. Ʉbevʉ yʉ ne jʉ aiyede iye yávaiye méne, die me jápurae boje. Quénora ʉvʉ yʉ ne jʉ aiyede diede Cristoi yaiye báque boje jocʉcʉjaravena. Que baru bojecʉbe tede d̶aiyʉbevʉ yʉ ʉ̃i yaiye báquede ji coyʉiyeque.\\nJʉ̃menijicʉ ʉ̃i jã́d̶ovaino ʉ̃i parʉéde aru ʉ̃i majiéde Cristoque\\n(Ro 1.16; 2 Co 10.17)\\n18 Ina põeva bíjare nʉivʉ Jʉ̃menijicʉre jocarĩ toabo cũiméboi ne jápiaiyede iye yávaiye méne Cristoi mead̶acaiyena põevare ʉ̃i yaiye báque boje jocʉcʉjaravena, “¿Ʉbeni márica?” arĩ dápiad̶ama na. Ãrʉmevʉpe jã́d̶ama caivʉ coyʉivʉre iye yávaiye méne Cristorã. Que baru jʉ abema ʉ̃́re. Ʉbenita majacapũravʉ mead̶are nʉivʉbu cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi ʉ̃i oatʉvare d̶aiye boje majare iye yávaiye méque Cristorã. Coreóvare d̶aibi majare ʉ̃i parʉéde iye yávaiye méque. 19 Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede ina Cristore jʉ abevʉ ne borore:\\nIna majidivʉ ne majiéde jarʉvacʉyʉmu yʉ. Aru ina coreóvaivʉ ne coreóvaiyede bojecʉbe tede d̶acʉyʉmu yʉ, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\n20 Que baru ye baquinó ãmevʉ ina majiniduivʉ ne majié ijãravʉque, aru ina bueniduivʉ ne majié ijãravʉque, aru ina majicarĩduivʉ apevʉre máre ne majié ijãravʉque. Caiye iye ne majiniduiyede ʉbenina bojecʉbe tede d̶aibi Jʉ̃menijicʉ. 21 Jãve caiyede majibi ʉ̃. Aru, “Ijãravʉcavʉ ne majiémia ye coreóvaivʉ bʉojabema yʉre”, arejaquemavʉ ʉ̃. Quénora, “Ina põeva jʉ aivʉ ji yávaiye méne Cristorã ji mead̶acaimara márajivʉbu”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. Iye yávaiye ménecabu Cristorã, ʉ̃i mead̶aiyede põevare, ñʉje coyʉiye.\\nɄbenita, “¿Ʉbeni márica?” arĩ dápiad̶ama ñʉje coyʉiyena ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ. Que baru iye ñʉje coyʉiye bojecʉbevʉ, ne dápiaru. 22 Ina judíova jã́iyʉrivʉbu põeva ne d̶arĩ majibede, ne jʉ arãjiye jipocai apecʉ ʉ̃i coyʉiyede náre. Aru ina griegova jápiaiyʉrivʉbu põecʉ ʉ̃i coyʉiyede ijãravʉque majiéde, jʉ arãjivʉ ʉ̃i coyʉiyede. 23 Ʉbenita ñʉjacapũravʉ quéda cũináene coyʉivʉbu. “Cristo jabovai pẽvari jẽoimʉ mácʉ jocʉcʉjaravena yaidéjaquemavʉ, bojed̶acʉyʉ maje ãmeina teiyede, jarʉvacʉyʉ diede”, arĩ coyʉivʉbu ñʉja. Ʉbenita ina judíova jorojĩñama ne jápiaiyede iye ñʉje coyʉiyede, ñai jabotejʉrocʉre náre. Aru ina judíova ãmevʉ ne jápiaiyede diede, “¿Ʉbeni márica?” arĩ, bojecʉbepeda dápiad̶ama iye ñʉje coyʉiyede. 24 Ʉbenita majacapũravʉ coreóvaivʉbu Cristo Jʉ̃menijicʉi parʉéde cʉvacʉre aru Jʉ̃menijicʉi majiéde máre cʉvacʉre, ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ põevare. Majarecabu Jʉ̃menijicʉi cuturĩ epeimara ʉ̃ jinava, judíova aru judíova ãmevʉ máre, Cristoi mead̶aimara. 25 Põeva aivʉ baru “Jʉ̃menijicʉ majibebi”, nárecabu majibevʉ. Jʉ̃menijicʉ majicʉtame caivʉ pʉeno, majibecʉpe páyʉvacari põeva ne jã́iyede. Põeva aivʉ baru “Jʉ̃menijicʉ parʉbebi”, nácapũravʉ ye majibema. Jʉ̃menijicʉ parʉcʉtame caivʉ pʉeno parʉbecʉpe páyʉvacari põeva ne jã́iyede.\\n26 Mʉja, jívʉ, ãrʉjara iyede. Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia mʉjare, obebejĩna mʉjacavʉ majitequemavʉ ijãravʉque majiéde, obebejĩna parʉrivʉpe cõjequemavʉ apevʉ põevare, aru obebejĩna cʉvatequemavʉ mʉjebʉcʉva parʉrivʉ ne jabovava. 27 Que baru Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi ʉ̃ jinava põeva majibevʉre ijãravʉque majiéde, cʉyoje tede d̶acʉyʉ ina põeva “¿Majidivʉ bárica ñʉja?” arĩduivʉre. Aru Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi ʉ̃ jinava põeva parʉbevʉre ijãravʉque parʉéde, cʉyoje tede d̶acʉyʉ ina põeva “¿Parʉrivʉ bárica ñʉja?” arĩduivʉre. 28 Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi ʉ̃ jinava jabova ãmevʉre, ijãravʉcavʉ ne ʉbemarare, aru parʉbevʉre caivʉ ne cãchinocavʉre. Majarecabu Cristoi mead̶aimara. Que teni Jʉ̃menijicʉ cũiné d̶acʉyʉme caivʉ ina “Parʉrivʉbu ñʉja”, aivʉre ʉbenina. 29 Que baru ñame “¿Meara márica?” aivʉ bʉojabema Jʉ̃menijicʉi jã́inore. 30 Jʉ̃menijicʉrecabe cʉre d̶ayʉ majare cũinávʉpe Jesucristoque. Aru Cristoque majide d̶aibi majare ʉ̃i bueiyede jãvene. Jesucristo boropatebevʉpe d̶aibi majare Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Coatede d̶aibi majare ãmenore jarʉvarĩ, maje d̶arãjiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Aru bojed̶aibi majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ. 31 Que baru yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: “Ñai põecʉ ‘¿Meacʉ bárica?’ arĩ coyʉiyʉcʉ baru, ʉ̃i bajuma nópe arĩ coyʉbejacʉrĩ. Quénora ‘Meacʉ bajube maje jabocʉ cavarõ mearocacʉ’, arĩ coyʉjacʉrĩ ʉ̃”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.","num_words":1231,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SANTIAGO 1\\nWa bateanare Santiago papera ĩ cõare gaye\\n1 Ñati yʉ ñarã mʉa. Yʉ ña Santiago adi papera mʉare cõagʉ̃. Diore moa ĩsiri masʉ ña yʉ. Ito bajiroti mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni moa ĩsia yʉ. Adi macãrʉcʉ̃rojʉ ña bate jedicoajʉ mani. Co masa ñabojanati, jãjarã masa bʉjʉcõri jʉa gʉbojeno masa buturi ña mani ĩja.\\nDiore mani senija ĩ masirise manire jidicãgʉ̃ yiguĩji, yire gaye\\n2 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Bʉto quenabeto mani tõbʉjaja cʉni wanʉ quenarʉja manire. 3 Quenabiti manire ejabojarocati Diore mani tʉorʉ̃nʉjama queno ña masicõri ʉsirio yimenaji mani. 4 Quenabeto mʉa tõbʉjaja cʉni bʉto ʉsiriobeja. Mani ʉsiriobeja bʉto bʉsa Diore masi warã yirãji mani. Ito bajiro ĩre masicõri, “Dise rʉyabea manire”, yi tʉoĩacõri queno wanʉ quenarã yirãji mani ĩja.\\n5 Mʉa masibiti iti rʉyaja Diore seniña. Ito mʉa yija tʉocõri, ĩsigʉ̃ yiguĩji ĩ. Rẽobicʉti masa jeyarore ĩsigʉ̃ yiguĩji Dios. 6 Ito bajibojarocati Diore mʉa senija, “Gʉareama ĩsibiquĩji”, yi tʉoĩabesa mʉa. “Ĩsibiquĩji”, mʉa yi tʉoĩa wʉoja jeyaro tʉoĩarise wisaroja mʉare. Ide jacũrisere bajiro bajiroja mʉa tʉoĩarise. 7-8 Sĩgʉ̃ ito bajiro tʉoĩa wʉogʉ, coji gaye riojo tʉoĩagʉ̃ meje ñami ĩocʉ̃. Jeyaro ĩ tʉoĩarise rocati wisaroja ĩocʉ̃re. Ito bajiri, “Dios yʉre ĩsigʉ̃ yiguĩji”, ĩ yibojaja, ñe boca ãmibiquĩji ĩocʉ̃.\\n9 Gajeoni mana ñabojarãti Jesure mani tʉorʉ̃nʉja queno ʉsi wanʉ quena ñarʉja manire. Dios ĩ tija ñasarã bajiro ñarãji mani. 10 Gajeoni jaigʉ cʉni Jesure ĩ tʉorʉ̃nʉja ĩ ya ʉsi wanʉ quenaroja ĩre cʉni. Diore masicõri, “Ñasarise meje ña gajeoni”, yi tʉoĩaguĩji ĩja. Gajeoni jairã go siniari go bajiro bajirã yirãji. Gajeoni jairã ñatĩñamenaji ĩna. 11 Ũmacañi joejea wadiroca ĩ bʉto asiroca ta cʉni siniacoacʉ. Go cʉni sinia quedicoacʉ. Ito bajicõri quenarise iti ruyuja bero ruyubiticʉ ĩja. Ito bajiroti bajiguĩji gajeoni jaigʉ ñabojarʉ cʉni. Iti gajeoni niyeru wasoa ãmibojagʉ riti godacoagʉ yiguĩji ĩocʉ̃.\\nÑeñarise riti mani yi ʉyaja jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji mani, yire gaye\\n12 Quenabeto tõbʉjabojarãti, Diore mani tʉorʉ̃nʉtĩñaja queno wanʉ quenarã yirãji mani. Quenabeto tõbʉjagoana ñabojarãti catitĩñare gaye boca ãmirã yirãji mani. “Yʉre mairãre catitĩñare gaye ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ”, yicãñi Dios. 13 Ñeñaro yʉ yi ãmoroca, “Ʉsirioro yami Dios yʉre”, yi tʉoĩabesa mʉa. Ñeñarisere tʉorʉ̃nʉbiquĩji Dios. Ito yicõri mani ñeñaro yirisere tʉoĩa ʉsirio yibiquĩji Dios manire. 14 Ado bajirojʉa bajia. Mani ñeñaro yirise mani ñeñaro tʉoĩarise iti tʉoĩa rẽtocũ warã, ñeñaro ya mani. 15 Iti ñeñarisejʉare mani tʉo sʉyaja, ñeñarise yirãji mani. Ñeñarise riti mani yi ʉyaja, jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji mani.\\n16 Queno tʉoya yʉ ñarã mʉa. “Ñeñaro yʉ tʉoĩatoni ʉsirioro yami Dios yʉre”, yi tʉoĩa wʉobesa mʉa. 17 Riojo tʉoĩare gaye quenarise ñarocõti Dios manire ĩ cũre ña. Ĩti ñami ũmacʉ̃jʉ gaye busurise rujeorʉ. Busuriseama ʉ̃mʉa ña, ñami ña, gaje rʉmʉama ide rãitĩari rʉmʉ ña, bajicʉ. Itire bajiro wasoabiquĩji Dios. Ĩ tʉoĩarise gaje tʉoĩa wʉo yibiquĩji Dios. Quenarise riti tʉoĩaguĩji. 18 Ĩ oca quenarise mani tʉorʉ̃nʉsʉocati rʉmʉ catitĩñare gaye ĩsiñi Dios manire. Ito bajiri Dios rĩa ñasʉorãre bajiro bajirã ña mani ĩja. Ito bajiroti manire ãmoñi Dios.\\nDios ocare tʉocõri ñaro bajiroti cʉdirʉja manire, yire gaye\\n19 Adi Dios ocare ãcabojabesa yʉ ñarã mʉa. Jesure masicõri queno Dios ocare tʉo sʉyarã ñaña mʉa. Queno tʉoĩamenati rocati bʉsire ma. Ito yicõri yoari mejeti junisinire ma. 20 Mani junisinija, Dios ĩ tʉo wanʉro bajiro yirã meje ya mani. 21 Ito bajiri ñeñaro mʉa yi ʉyarisere jidicãña mʉa. Ito yicõri ñeñaro mʉa tʉoĩarise cʉni jidicãja quena. Itire jidicãcõri Dios oca mani ya ʉsijʉ ĩ cũcãrere tʉorʉ̃nʉrʉja manire. Ĩ ocare mani tʉorʉ̃nʉja, mani ya ʉsire masogʉ̃ yiguĩji Dios.\\n22 Dios ocare tʉocõri ñaro bajiroti cʉdirʉja manire. Dios oca tʉobojarãti mani cʉdibejama manimasiti rʉoa mani. 23-24 Dios oca riojo tʉobojarãti mani ãcabojaja, sĩgʉ̃ ẽorojʉ ĩ rʉ̃mʉ́ ticõri ĩ jidi jeoja bero ãcabojaguĩji. Ĩre bajiroti bajirãji mani cʉni Dios oca tʉobojarãti mani ãcabojaja. 25 Mani ya ʉsire masorocʉ, quenarise mani tʉoĩatoni ĩ rotirise cũñi Dios manire. Dios ĩ rotirisere mani ãcabojabeja, ito yicõri mani cʉdija, queno mani wanʉ quenaroca yigʉ yiguĩji Dios manire.\\n26 “Diore queno rʉ̃cʉbʉoa yʉ”, yibojarãti mani rocati bʉsi bateja, manimasiti rʉoa mani. Ito bajiro mani yibojaja, ñe waja manoja manire. Ito bajiro mani yija, “Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ña yʉ”, yi masimenaji mani. 27 Jacʉ godagoana, manʉjʉ godagoanare cʉni mani ejabʉaja, ito yicõri adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñarise mani yibeja, Dios ĩ tija queno ĩre rʉ̃cʉbʉorã ña mani.","num_words":671,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 10\\nDios ĩ rotirisena riasoa yʉ, Pablo ĩ yire gaye\\n1 Yʉ ña Pablo. Y��re jabeto ña mʉare yʉ gotiroti. Ado bajiro bajia iti: Masare bʉsigʉ ĩnare ti maicõri quenoti bʉsiyijʉ Cristo. Ĩre bajiro mʉare goti ãmoa yʉ cʉni. Ito gãna coriarã yʉre bʉsituyijarã. “Mani rãca ĩ ñajama quenoti manire bʉsiami Pablo. Sõjʉ ĩ ñajama manire oca sẽoro bʉsiami”, yiyijarã mʉa coriarã yʉre bʉsiturã. 2 Ñeñaro yirãre goti queno masia yʉ. Ito bajibojarocati mʉa tʉ yʉ ejaja, sẽoro bʉsi ãmobea yʉ. Ito bajiri ñeñaro mʉa yirise jidicãña, mʉa tʉ ejacõri yʉ oca sẽoro bʉsibe yirona. “Adi sita ñeñaro yirã robo yigʉ ñami Pablo”, yi yʉre bʉsiturãreama oca sẽoro bʉsicʉja yʉ. 3 Ito bajiroti bajia. Mʉare bajiroti masʉ ña yʉ cʉni. Ito bajibojarocati Dios oca yʉ riasoja ĩ masirisena riasoa yʉ. 4 Yʉmasi tʉoĩarisena yʉ riasojama, queno riasobitibogʉja yʉ. Dios ĩ masirisena riasoa yʉ. Ito bajiro bajigʉ ñari ñeñaro yirãre rẽtocũ masia yʉ. 5 Jesure gãjerã tʉorʉ̃nʉme yirona, “Ñasarise riasobea mʉ”, yʉre ĩna yija, Dios ĩ ejabʉarisena ĩnare bʉsi rẽtocũa yʉ. Cristo oca yʉ riasorise gãjerã ĩna riasobojarise rẽto bʉsaro ñasarise ña. Ito bajiri Cristo oca yʉ riasoja tʉorʉ̃nʉcõri, ĩre cʉdi ãmorãji ĩna ĩja. Dios ĩ masirisena ito bajiro ya yʉ. 6 Ito bajigʉ ñari mʉa wato yʉ riasorisere cʉdimenare goti queno masia yʉ. Sĩgʉ̃ rʉyabeto mʉa cʉdija, gãjerã cʉdimenare riasogʉ yigʉja yʉ.\\n7 Yʉre tibojarãti yʉ tʉoĩarise masibea mʉa. Ito bajiri queno tʉoĩaña mʉa, “Riti Cristo ñarã ña gʉa”, mʉa yijama, “Riti Cristo yagʉ ñami Pablo”, yi ti masiborãji mʉa yʉre. 8 Mʉare yʉ riasotoni yʉre cũñi Dios. Mʉare biyaro yʉ gotija cʉni, bojobea yʉ. “Mani Ʉjʉ, ‘Yʉ oca riasojaro ĩnare’, yirocʉ yʉre cũñi ĩ”, yi tʉoĩa yʉ. Bojori bʉjajaro ĩna, yirocʉ meje yʉre cũñi Dios. Ado bajirojʉa bajia: Oca sẽoro mʉa ñatoni yʉre cũñi Dios. 9 “Manire papera ĩ cõaja, ‘Sẽoro bʉsiami Pablo mani güijaro’, yirocʉ”, yi tʉoĩabitirʉja mʉare. Ito bajiro mʉa tʉoĩare ãmobea yʉ. 10 Mʉa coriarã yʉre bʉsiturã, ado bajiro ya mʉa: “Papera jũjʉna oca sẽoro bʉsibojagʉti mani tʉ ĩ ejajama oca sẽoro bʉsibiquĩji ĩ. Oca sẽogʉ̃ meje ñami ĩ. Rojogʉ ñami. Ñe waja ma ĩ bʉsirise”, yi yʉre bʉsiturãji mʉa coriarã. 11 Ito bajiro yʉre ĩna yibojarocati ito bajiro bajigʉ meje ña yʉ. Papera jũjʉna oca sẽoro yʉ bʉsiro bajiroti bʉsigʉ yigʉja yʉ, yʉre bʉsiturã tʉ ejagʉ cʉni. “Iti masi yuya mʉa”, ya yʉ mʉare.\\n12 Ado bajiro yirãji mʉa rãca gãna coriarã: “¿Ñimʉ ñati mani wato bʉto bʉsa tʉoĩagʉ̃? Yʉ ña bʉto bʉsa tʉoĩagʉ̃”, yi gãmeri bʉsirãji ĩna. “Gãjerã rẽtoro masirã ña mani”, yi tʉoĩarãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija, tʉoĩa wisarã yirãji ĩna. Ĩna robo bajiro tʉoĩagʉ̃ meje ña yʉ. 13 “Masigʉ̃ ña yʉ”, yibea yʉ. Ado bajirojʉa ya yʉ: Mʉa Corinto cʉto gãnare yʉ riasotoni yʉre cũñi Dios. Ito bajiri, “Ĩ masirisena mʉare riasoa yʉ”, yʉ yija, riti mʉare gotia yʉ. 14 Gãjerã riojʉa Cristo oca quenarise mʉare riasocʉ yʉ. Iti oca yʉ mʉare riasotoni yʉre cũñi Dios. Yʉmasi tʉoĩa rujeocõri meje mʉare riasocʉ yʉ. 15 Gãjerã riasoanare, “Yʉ riasoana ñama ĩna”, yibea yʉ. Yʉmasi yʉ moagore riti mʉare bʉsia yʉ. Ado bajiro bajia: Bʉto bʉsa Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉre ãmoa yʉ. Ito bajiri jai bʉsaro mʉare riaso ãmoa yʉ. Riasojaro yirocʉ, Dios yʉre ĩ cũre riti riaso ãmoa yʉ. 16 Ito bajiro yicõri mʉa sõjʉa ñarãre riasogʉ wa ãmoa yʉ mʉcana. Ĩna tʉ ejacõri Jesucristo oca quenarise ĩnare riaso ãmoa yʉ. Gãjerã ĩna riasogobitianare riaso ãmoa yʉ. Ito bajiro yʉ yija, gãjerã riasogoana ñabojarocati, “Yʉ riasoana ñama ãna”, yi goti wanʉ ãmobea yʉ.\\n17 Ado bajiro gotia Dios oca tuti: “Diore rʉ̃cʉbʉojaro masa yirocʉ, ‘Dios ĩ masirisena yicʉ yʉ’ ”, mani yija quena. “Yʉmasi tʉoĩarisena yicʉ yʉ”, yibitirʉja manire, yi gotia Dios oca tuti. 18 Sĩgʉ̃ ĩmasiti “Queno yigʉ ña yʉ”, ĩ yibojaja, waja ma iti. Dios ĩ boca ãmirocʉ meje ñami ĩ. “Ãni ñami queno yigʉ”, Dios ĩ yijama, ĩ ñami ĩ boca ãmirocʉ.","num_words":626,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 2 - Dios Oca Tuti\\n1Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mʉcana mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ tʉdi wadiroti rʉmʉ gaye mʉare bʉsi ãmoa yʉ. Manire miojucõri ĩ rãca mani ñatĩñatoni manire ãmi wadigʉ yiguĩji ĩ.\\n2“Ejacãñi Jesús”, gãjerã ĩna yibojaja, güibesa mʉa. Ĩnare tʉocõri, tʉoĩa wisabesa. “Riti ña, yʉ cãirojʉ ito bajiro gotiquĩ Dios yʉre”, ĩna yibojaja cʉni ĩnare tʉorʉ̃nʉbesa. “Ejacãñi Jesús, yi gotiami Pablo yʉre paperana”, ĩna yibojarocati ĩnare tʉorʉ̃nʉbesa.\\n3Jãjarã ĩna mʉare rʉobojaja cʉni tʉorʉ̃nʉbesa. Jesús ĩ tʉdi wadiroto riojʉa, jʉaji gaye rẽtaro yiroja. Ĩ wadiroto riojʉa Diore bʉto ti tecõri cʉdimenaji masa. Ito bajiro ĩna baji ñaroca rẽtoro ñeñaro yigʉ goaĩogʉ̃ yiguĩji. “Jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩre cõagʉ̃ yigʉja yʉ”, Dios ĩ yicãrʉ ñami ĩ.\\n4Jeyaro masa ĩna rʉ̃cʉbʉorise ti tegʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. Dios gayere ti tegʉ ñari ĩ wajacʉ ñami ĩ. “Yʉ sĩgʉ̃ti ña masa jeyaro ʉjʉ”, yigʉ yiguĩji ĩ. Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna minijuari wijʉ rujigʉ yiguĩji ĩ. Dios robo bajiro ña rʉogʉ yiguĩji. “Dios ña yʉ”, yi rʉogʉ yiguĩji ĩ.\\n5Iti rʉmʉ mʉa rãca ñagʉ̃ iti goti jeocʉ yʉ mʉare. ¿Itire masibeati mʉa?\\n6“Rẽtoro ñeñaro yigʉ ĩ goaĩome yirocʉ, ĩre camotami Dios maji”, yi tʉoĩarã ña mani. Dios ĩ rotibetoti goaĩobiquĩji ĩ.\\n7Jeyaro ñeñaro ĩ yiroti masibitibojarãti, “Masa ĩna ñeñaro yiroca yicãmi ĩ”, yi tʉoĩarã ña mani. Dios ĩre camotagʉ ĩ rotibetoti goaĩobicʉ yiguĩji ĩ.\\n8Dios ĩ camotabeja goaĩogʉ̃ yiguĩji rẽtoro ñeñaro yigʉ. Ito bajibojarocati Jesús ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ĩ jutirisenati sĩacõgʉ̃ yiguĩji ñeñaro yigʉre. Rẽtoro masigʉ̃ ñari josari mejeti ĩre ruyuriogʉ yiguĩji Jesús ĩ tʉdi ejari rʉmʉ. Ito bajiro ĩ yija ticõri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami Jesús”, yi masirã yirãji masa jeyaro.\\n9Rẽtoro ñeñaro yigʉ ĩ goaĩoja rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás ĩ masirise jidicãgʉ̃ yiguĩji ĩre. Ito bajiri bʉto ĩ masirisena ejagʉ yiguĩji ĩ. Tiyamani ĩocõri masare rʉogʉ yiguĩji ĩ.\\n10Wisa godasotianare rʉorocʉ dise rʉyabeto ñeñaro yigʉ yiguĩji ĩ. Ĩnare Dios ĩ maso ãmobojarocati ĩ oca ñasarise boca ãmimenaji ĩna. Ito bajiri wisa godana ñatĩñarã yirãji ĩna.\\n11Ĩ oca riojo ñasarise ĩna boca ãmibitire waja ĩna tʉoĩa wisaroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri rʉore gaye oca tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna.\\n12Ito bajiro yigʉ yiguĩji Dios, ĩ oca ñasarisere tʉorʉ̃nʉbiticõri ñeñarise yi wanʉrãre jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩna watoni.\\n13Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mani Ʉjʉ bʉto manire tʉo maiami. Jane mejejʉ mʉare masorocʉ mʉare beseñi Dios. “Ñeñaro yirã ña mani, mani ñeñaro yirise jidicãrʉja manire”, mʉa yi tʉoĩa masiroca yiñi Dios Espíritu Santona sʉoriti. Ito bajiro ĩ yija, ĩ oca ñasarisere tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Itire tʉoĩacõri “Queno ya Dios mʉ”, yi jidicãbitirʉja gʉare.\\n14Ĩ ñarã mʉa ñatoni ĩ oca ñasarise gʉa mʉare goti rẽtobujaro yirocʉ, gʉare cũñi Dios. Ĩ ocare mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, Cristore ĩ tʉdi catiroca ĩ yiado bajiroti mʉa tʉdi catiroca yigʉ yiguĩji mʉare cʉni.\\n15Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa yʉ ñarã mʉa. Mʉare oca riojo ñasarise gʉa riasogocatire itire jidicãbesa. Iti oca mʉa tiro riojo goticʉ gʉa. Paperana cʉni mʉare goticʉ.\\n16Manire ti maicõri queno yiñi Dios manire. Mani tʉo wanʉjaro yirocʉ, manire baba cʉtitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. “Ĩ rãca catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, mani yi tʉoĩa wanʉ yuroca yigʉ ñami ĩ. Mani Jacʉ Dios, mani Ʉjʉ Jesucristo cʉni queno yitĩñajaro mʉare. Mʉa ya ʉsijʉ oca sẽoroca yijaro Dios. Quenarise riti mʉa bʉsitoni, ito yicõri quenarise riti mʉa moatoni mʉare ejabʉajaro Dios.","num_words":512,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 3 BSNNT - Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre - Bible Search\\nSardis vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti\\n1Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n—Sardis vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉogʉ ñacami. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. To bajiro yʉre ruyuaĩocacʉ ĩ goticatire ĩre ucacõabosagʉ yaja yʉ”, yiucaya —yicami.\\nTo yicõari, ado bajiro mʉare goticami:\\n—Masa ĩna ĩajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaama”, mʉare yirãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Yʉre ajimenare bajiro mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama”, mʉare yaja yʉma. 2Yʉ ĩajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja mʉa. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Yʉre ajiterã masu ñarobe” yirã. 3Tirʉ̃mʉjʉ yʉ ocare mʉare ĩna gotimasiocatire ajicajʉ mʉa. Tire tuditʉoĩacõari, ajitirʉ̃nʉña quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, juarudirimasʉre bajiro mʉa masibetone rojose mʉare yigʉ ejarʉcʉja yʉ. 4To bajiro yirocʉ yʉ ñaboajaquẽne, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja mʉa. To bajiri, sudi botise sãñacõari, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñarũgũrʉarãja.a 5Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, to bajirone bajirʉarãma ĩna. “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucamasicatitutire ĩna vãmere coebetirʉcʉja yʉ. To yicõari, õ vecajʉ yʉ jacʉre, ángel mesare quẽne, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, ĩnare yiĩorʉcʉja yʉ. 6Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\nFiladelfia vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti\\n7Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n—Filadelfia vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñacami. Ĩne ñacami Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ĩre bajiro Dios yarãre rotigʉ. To bajiboarine, Dios tʉjʉarema soje jãnariaro cʉogʉ ñacami ĩma. Masare ĩacõari, “Ãnoa, yʉ tʉjʉ ñarũgũrʉarãma” ĩ yirotijama, to bajirone bajirʉarãma. To bajiro ĩ yirotijama, ñimʉjʉa ĩnare matarocʉ manirʉcʉmi. To bajiro ĩnare yirotirocʉ ñacami. To bajicõari, gãjerãjʉare, “Ãnoama, yʉ tʉ me ñarʉarãma”, yirotirocʉ ñacami. To bajiro ĩ yijaquẽne, ñimʉjʉa, ĩ tʉjʉ ĩnare ñarotirocʉ manirʉcʉmi.\\nTo bajiro yirocʉ ñacami ado bajise mʉare goticacʉ:\\n8—Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Gãjerã mʉare ĩna ĩajama, “Ñamasurã ñaama”, mʉare yibeama. To bajiro ĩna yibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gãjerã ĩna gotimasiocatire bajiro quẽnaro yirũgũaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja. To bajiri, yʉ ocare gãjerãre quẽnaro mʉa gotimasiorotire yigʉ, yibʉ yʉ. Gãjerã mʉare ĩna gotimasio rotibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gotimasiocõa ñarʉarãja. 9To bajiro mʉare yiboarine, gãjerãjʉarema, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasere yirã ñaboarine, socarãne, “Dios rĩa ñaja yʉa” yirãre, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: Gotimasiorã rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Mʉajʉa ñaja Dios ĩ mairã” mʉare ĩna yirotire yirʉcʉja yʉ. 10“Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja” mʉare yʉ yiroticatire bajiro cʉdirũgũaja mʉa, yʉ oca gotimasiorimasa. Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉrire gãjerã, masa jedirore rojose yirʉarãma, “Diore ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã. “Tire yiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉja yʉ. 11Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadirʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõaña. To bajiro mʉa bajicõa ñajama, quẽnaro Dios mʉare ĩ yirotire matarocʉ magʉ̃mi. 12Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare, yʉ jacʉ tʉjʉ ĩna ñarũgũrotire yirʉcʉja yʉ. Ĩ ya vi botari boabeti, ti ñarũgũrore bajiro ñarũgũrʉarãma ĩna. Ĩnare bubetirʉcʉja yʉ. Idia vãme ĩnare vãme ucaturʉcʉja yʉ. Ado bajirivãmeri yirʉcʉja yʉ: Yʉ jacʉ Dios vãme, ĩ ya maca vãme, to yicõari, yʉ vãme mame ñarotire ucaturʉcʉja. Yʉ jacʉ ya maca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ñarʉaroja. Ti maca õ vecajʉ rujiadicõari, ejarʉaroja. 13Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo sʉorine mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\nLaodicea vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti\\n14Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n—Laodicea vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Ĩ sʉorine jediro quẽnase Dios ĩ gotimasiriarore bajirone yirũgũami Dios. Ĩ ñacami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉroaye jedirore rujeomasiñumi Dios”, yiucaya —yicami.\\n15—Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Yʉre tebetiboarine, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiro mʉa bajise, rojose masu ñaja. Ti ũnire bojabeaja yʉ. 16To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ yarã mʉa ñasere bojabeticõari, mʉare reagʉagʉ yaja yʉ. 17Ado bajiro tʉoĩaboaja mʉa: “Gajeyeũni jairã ñaja mani. Mani bojase ñajediro, dise rʉyabeto cʉoaja mani. To bajicõari, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. Yʉ ĩajama, ado bajiro bajirãjʉa ñaja mʉa: Rojose yirã ñari, sudi manare bajiro bajiaja. Yʉ bojarore bajiro yirã me ñari, ñie cʉobetimasucõarãre bajiro bajiaja. To bajicõari, yʉre masimena ñari, ĩamenare bajiro bajiaja mʉa, yʉ ĩajama. 18To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro mʉa yirotire mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Quẽnamasuse ñajediro cʉorã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre sẽniña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnase sudi sãñarãre bajiro bajirã ñato” yigʉ, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriojeorotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Quẽnamasuse ñajediro cʉorã ñato” yigʉ, yʉ bojarore bajiro yirã mʉa ñarotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Ĩarãre bajiro ñato” yigʉ, yʉre quẽnaro mʉa masirotire yigʉ, yirʉcʉja. 19Yʉ mairã jedirore, “Rojose yaja mʉa; tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotimasiorũgũaja yʉ. Riojo ñamasusere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. To bajiri, “Rojose yitʉjaja yʉa”, yisocabeticõaña mʉa. 20Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: Yʉ sʉorine ado bajiro tʉoĩaama masa: “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩre baba cʉtiroti ñaja”, yitʉoĩaama. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre ĩna baba cʉti variquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩna cʉdisere yurũgũaja yʉ. “Ĩre baba cʉtirʉaja” ĩna masune ĩna yicʉdijama, ĩna rãca quẽnaro baba cʉtirʉcʉja yʉ. 21Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, õ vecajʉ yʉ tʉjʉ yʉre ĩna rotibosarotire yirʉcʉja yʉ. Yʉ jacʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ tʉjʉ ĩre yʉ rotibosarũgũrore bajiro yʉre rotibosarũgũrʉarãma ĩna quẽne. 22Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.","num_words":943,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.042,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Filipenses 3 BSNNT - Jesucristo yarã ñari, variquẽnaña - Bible Search\\n1Jesucristo yarã ñari, variquẽnaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucacatire tudiucaja yʉ. To bajiro mʉare yʉ yicõa ñajama, “Gãjerã socase ĩna gotisere ajiroma” yigʉ, yaja. 2Cristo ocare ricati gotimasiorãre roori ñaña mʉa. Ĩna ñarãma rojose ũmato yirorã. “Dios ĩ ĩamairã mani ñarʉajama, circuncisión yiroti ñaja”, yisocarãma ĩna. 3Circuncisión yiecorã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ ĩamairã me ñarãma ĩna. Manijʉama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoaja mani. To yicõari, “‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã mani ñajare, Dios ĩ ĩamairã ñaja”, yitʉoĩa variquẽnaja mani. 4Mani ñicʉa ĩna yimasirere ĩna tʉoĩarore bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩaroti ñaboroja. Ĩna tʉoĩasere bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, ado bajise bajiroja: 5“Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yigʉ ñato” yirã, cojomo cõro gaje ãmo idia jẽnituarirʉ̃mʉri yʉ ruyuaro bero, circuncisión yʉre yiyuma ĩna. To bajiri, jud'io masʉ ñari, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. Yʉ ñicʉa, jud'io masa ñacoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masa rĩne gãmerã manajo cʉticõari ĩna macʉ cʉtir'i ñari, jud'io masʉ masu ñaja yʉ. To bajicõari, fariseo yere tʉoĩagʉ̃ ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñaboacajʉ yʉ maji. 6“Ado bajiro yʉ yisere bojagʉmi Dios” yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca yirũgũboacajʉ yʉ. To bajise tʉoĩagʉ̃ ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrãma, mani ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro yimenama” yitʉoĩacõari, bʉto rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnaro cʉdigʉ yʉ ñajare, “Adi vãme yibeami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃ manicami.\\n7-9Yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yisere, “Ñamasuse ñaroja”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. Adirʉ̃mʉrirema, Cristore ajitirʉ̃nʉca yigʉ, “Vaja maja”, yitʉoĩacõaja yʉ. To bajiri, yucʉrema, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yiboacatire yitʉjacõacajʉ. “‘Rojose yʉ yisere masirioato Dios’ yigʉ, yʉre rijabosayumi Cristo”, yitʉoĩaja yʉ, adirʉ̃mʉrirema. To bajiri, “‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩaja yʉ. 10“Cristo ĩ ejarẽmorã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, bʉtobʉsa ĩre masirũtuarʉaja yʉ. Tire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ rijato bero, tudicaticõari, ĩ masise rãca ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmo ñagʉ̃mi. Tire, ĩ masise rãca ĩ bojase rĩne yigʉ ñarʉaja yʉ. To yicõari, ĩ jacʉre cʉdirʉagʉ ñari, Cristo, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro rojose tãmʉorʉaja yʉ quẽne. To bajiro bajigʉ, yucʉ́tẽrojʉre ĩre ĩna sĩariarore bajiro yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, quẽnarʉaroja. 11To bajiro bajirocʉ yʉ ñajama, yʉ rijato bero, yʉre quẽne catiorʉcʉmi Dios.\\n12“Jediro masigʉ̃ ñari, quẽnase rĩne yigʉ ñaja”, yimasibeaja yʉ. To bajiboarine, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉcʉja” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. “Yʉre bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñato” yigʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉ”, yʉre yicami Jesucristo. 13Quẽnaro ajiya, yʉ mairã. “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ yʉ yirũgũcatire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉ. Tire tʉoĩabecʉne, quẽnaro yʉ yirotijʉare tʉoĩarũgũaja. 14“Dios tʉjʉ yʉ ejaro, quẽnaro yʉ yise vaja quẽnaro yʉre yato ĩ” yigʉ, to bajiro rĩne yirũgũaja yʉ. Ĩ tʉjʉ mani ejaro, quẽnaro mani yise vaja, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yiyuju Dios, quẽnase rĩne yirã mani ñarotire yigʉ.\\n15To bajiri yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja mʉare quẽne, quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, cojo vãme ricati mʉa tʉoĩajama, quẽnaro mʉa masirotire yirʉcʉmi Dios. 16Dios ĩ bojasere masijeobetiboarine, mani ajimasiro cõro mani yicõa ñajama, quẽnarʉaroja.\\n17To bajiri, yʉ bajiñarũgũcatore bajiro bajiñaña, mʉa quẽne. 18Gãjerãjʉama, quẽnasere yibetirũgũama. To bajiro ĩna bajise cojoji me mʉare gotirũgũcajʉ yʉ. Quẽna ĩna bajisere tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ, bʉto sʉtiritiaja yʉ. To bajiro ĩna bajicõa ñajama, “Cristo ĩ rijabosare vaja maja” yirãre bajiro bajicõa ñarãma. 19To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Dios ĩ bojasere yimena ñari, ĩna masu ĩna bojase rĩne yirã ñaama. To bajicõari, rojose ĩna yijama, bojonemenane, tire gotivariquẽnarãma. Adigodoaye rĩne tʉoĩarũgũrãma. 20Manijʉama, õ vecajʉ Dios tʉjʉ varona ñaja. Ĩ ñarojʉ ñaja mani ñarũgũrotijʉ. To bajiri tijʉare tʉoĩarũgũaja mani. To yicõari, “Õ vecajʉ ñagʉ̃, vadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire manire yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ Jesucristo”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja mani. 21To bajiro bajigʉne, quẽnarirujʉ ĩ rujʉ cʉtirore bajirone manire quẽne vasoarʉcʉmi, adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃ ñari.","num_words":640,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Hebreos 13\\nCõãmacʉ̃ tʉsarére tiiyá\\n1 Mʉ́ã Jesuré padeorá sĩcʉ̃põna tiiróbiro cãmerĩ́ maĩrucújãña. 2 Mʉ́ãye wiseripʉ jearáre ãñurõ bocaya. Teeré acabórijãña. Ãpẽrã́ teero tiirá, ángelea jearirare bocayira. “Ángelea niicua”, jĩĩ masĩriyira.\\n3 Peresuwiipʉ niirã́rẽ wãcũña. Cʉ̃́ãmena toopʉ́ niirã tiiróbiro tʉgueñaña. Ñañarõ netõ, cãmitunoriracãrẽ wãcũña. Mʉ́ãcã cʉ̃́ãbirora õpʉ̃ʉ̃cʉtia. Teero tiirá, ñañarõ netõápumasĩã.\\n4 Niipetira wãmosíarirare quioníremena ĩñaña. Mʉ́ã nʉmosã́numiã niihẽrãmena, mʉ́ã manʉsʉ̃mʉã niihẽrãmena ñeeaperijãña. Nʉmomanirã, manʉmanirã noo booró ñeeapecãmesãrãrẽ Cõãmacʉ̃ ñañarõ tiigʉ́daqui. Teero biiri wãmosíarira niipacara, ãpẽrãrẽ́ ñeeaperare ñañarõ tiigʉ́daqui.\\n5 Niyerure bayiró peti ʉgaripéarijãña. Mʉ́ã cʉorémena ʉseniña. Cõãmacʉ̃ biiro jĩĩrigʉ niiwĩ: “Mʉʉrẽ sĩcʉ̃rã duucṹricu; cõãwaricu”,* Deuteronomio 31.6. jĩĩrigʉ niiwĩ. 6 Teero tiirá, wãcũbayiremena biiro jĩĩmasĩã:\\n“Marĩ Õpʉ̃ yʉʉre tiiápugʉ niiĩ. Sĩcʉ̃ yʉʉre ñañarõ tiidʉgári, cuiria”,† Salmo 118.6-7.\\n7 Mʉ́ãrẽ sʉonírirare Cõãmacʉ̃ye queti mʉ́ãrẽ wederirare wãcũrucujãña. Cʉ̃́ã ãñurõ tiirécʉti yapacʉtíriguere wãcũña. Cʉ̃́ã padeorírobiro tiinʉnʉ́seya.\\n8 Jesucristo wasoríqui. Too sʉgueropʉ, mecʉ̃tígãrẽ, too síropʉre teerora niirucugʉdaqui. 9 Teero tiirá, ãpẽrã́ mʉ́ãrẽ merẽã wederi, tʉonʉnʉ́serijãña. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ ãñuré ticorémena marĩrẽ yeeripũnarĩpʉ wãcũtutuari tiiáro. Marĩ yaaré marĩ yeeripũnarĩrẽ wãcũtutuare ticoricu. Teero tiirá, mʉ́ãrẽ “ateré yaaya; teeré yaarijãña” jĩĩrĩ, tʉoríjãña.\\n10 Jesús marĩ ñañaré tiiré wapa sĩãnórigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃wiipʉ paiá wáicʉrare sĩãrã́, teeména Cõãmacʉ̃rẽ acabóre sãĩrã́ tiimícua. Teero tiirá, cʉ̃́ã Jesús acabórere masĩricua. 11 Paiaré dutigʉ́ Ãñunetõjõãri Tatiapʉre wáicʉraye díire néesãwaqui. Tee díire Cõãmacʉ̃rẽ ticoqui, basocá ñañaré tiiárigue wapare acabóre sãĩgʉ̃́. Cʉ̃́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ macã wesapʉ néewa, sóedutiqui. 12 Teero tiirírobiro Jesús macã wesapʉ ñañarõ netõ, diayigʉ. Cʉ̃ʉ̃ye díimena marĩrẽ ãñurã́ pʉtʉári tiigʉ́, teero tiiyígʉ. 13 Cʉ̃ʉ̃ macã wesapʉ diarigue “bobo niiã” jĩĩnoyiro. Cʉ̃ʉ̃ diari, basocá cʉ̃ʉ̃rẽ tuti, doojã́yira. Marĩcãrẽ ãpẽrã́ tuti, doopacári, cʉ̃ʉ̃rẽ nʉnʉã́da. Cʉ̃́ã doorére teero tʉgueñajããda. 14 Atibʉ́recore marĩ niirí macãrẽ niidoaricu. Apemacã́ too síropʉ marĩ niirucuadari macãrẽ yuera tiia. 15 Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujããda Jesucristo marĩrẽ ãñuré tiiríguemena. Tee marĩ Cõãmacʉ̃rẽ ticoré niiã. Cʉ̃ʉ̃mena ʉsenirã niijĩrã, ãpẽrãrẽ́ biiro jĩĩãda: “Cʉ̃ʉ̃ marĩ Õpʉ̃ niiĩ; ãñunetõjõãĩ”. 16 Teero biiri ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiirére acabórijãña. Mʉ́ã cʉorémena ãpẽrãrẽ́ tiiápuya. Mʉ́ã teero tiiré mʉ́ã Cõãmacʉ̃pʉre ticorébiro niiã. Mʉ́ã teero tiirí, ʉseniqui.\\n17 Mʉ́ãrẽ sʉonírãrẽ yʉʉya. Cʉ̃́ã dutirére tiiyá. Cʉ̃́ã mʉ́ãrẽ apeyepére padeorí jĩĩrã, ĩñanʉnʉse, buerucucua. Cʉ̃́ã ateré masĩcua: Too síro Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ “¿diamacʉ̃́ bueri; o merẽã buerite?” jĩĩ sãĩñágʉ̃daqui. Mʉ́ã cʉ̃́ã dutirére yʉʉri, ʉseniremena mʉ́ãrẽ coteadacua. Cʉ̃́ãrẽ bóaneõrã niirĩ tiiríjãña. Mʉ́ã cʉ̃́ãrẽ netõnʉcã́rĩ, cʉ̃́ã mʉ́ãrẽ ãñurõ tiiápumasĩribocua.\\n18 Ʉ̃sãrẽ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩbosárucujãña. Ʉ̃sã ãñurõ diamacʉ̃́ tiijĩ́rã, ãñurõ yeeripũnacʉtia. Niipetirere ãñurõ tiidʉgáa. 19 Mʉ́ã yʉʉre bayiró sãĩbosári booa. Mʉ́ã sãĩrĩ́, Cõãmacʉ̃ boorí, máata mʉ́ã pʉtopʉ niigʉ̃dacu sũcã.\\n20 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñurõ niirecʉtirere ticogʉ́ niiĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ Jesuré oveja cotegʉ́ tiiróbiro niigʉ̃́ ãñugʉ̃́rẽ diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃rã́ marĩ Õpʉ̃ Jesucristoye díimena mama netõnédoare quetire jeari tiirígʉ niiwĩ. 21 Cʉ̃ʉ̃rã́ mʉ́ãrẽ diamacʉ̃́ quẽnojeári tiiáro. Niipetire mʉ́ã tiirémena ãñurã́ niirĩ tiiáro. Teero tiirí, cʉ̃ʉ̃ boorére tiimasĩ́ãdacu. Cʉ̃ʉ̃rã́ Jesucristo tutuaremena marĩ cʉ̃ʉ̃ tʉsarére tiirá niirĩ tiiáro. Cristore ʉsenipeorucuada. Teerora tiiáda.\\n22 Yáa wedera, yʉʉ mʉ́ãrẽ wederére ãñurõmena tʉoyá. Ate yʉʉ mʉ́ãrẽ jóacoripũ yoeripũ niiã. 23 Mʉ́ãrẽ ateré wedea: Marĩya wedegʉ Timoteo peresuwiipʉ niiãrigʉre wionécotoayira mée. Cʉ̃ʉ̃ máata yʉʉ pʉtopʉ jeari, mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ néewagʉda.\\n24 Niipetira mʉ́ãrẽ sʉonírã ãñuãrõ. Niipetira Jesuré padeorácã ãñuãrõ. Italia macãrã mʉ́ãrẽ ãñudutiya.\\n25 Cõãmacʉ̃ mʉ́ã niipetirare ãñuré ticoaro. Teerora tiiáro.\\n*13:5 Deuteronomio 31.6.\\n†13:6 Salmo 118.6-7.","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 24 BAONT - Nomia pea ape semana ca nii jʉori - Bible Search\\n1Nomia pea ape semana ca nii jʉori rʉmʉre ca boerije mena, ca jʉti añurije cʉ̃ja ca quenoriquere jee, waacoaupa maja opepʉ ĩarã waarã. 2Toopʉ earã, maja opere cʉ̃ja ca biaricaga ʉ̃tãga aperopʉ ca niiro bʉa eaupa. 3Tii opepʉre jãa waarã, Wiogʉ Jesús niiquĩricʉ upʉri peera bʉatiupa. 4To biri do biro to biibujapari, cʉ̃ja ca ĩi ameri jãiña niiri tabera, ʉmʉa pʉarã, bʉaro ca ajiyaa boe baterije ca juti jãñarã, cʉ̃ja pʉto baua ea nʉcãcãupa. 5Cʉ̃ja pea ʉcʉa yaicoama ĩirã, yepapʉ muu bia ñaacũmucoaupa. To biro cʉ̃ja ca biiro, cʉ̃ja pea o biro cʉ̃jare ĩiupa:\\n—¿Ñee tiirã mʉja, ca catigʉrena ca bii yairicarã watoapʉ mʉja amaati? 6Manimi anora. Mee, cati tuacoajãwi. Ména, Galileapʉ mʉja mena niigʉ, o biro mʉjare cʉ̃ ca ĩiriquere 7tʉgoeñaña: “Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, ñañarije ca tiirãpʉre tiicojo eco, yucʉ tenipʉ paa pua tuu cõa eco, itia rʉmʉ jiro cati tua, biirucumi,” mʉjare cʉ̃ ca ĩiriquere —cʉ̃jare ĩiupa.\\n8To biro cʉ̃ja ca ĩiropʉ, Jesús cʉ̃ja mena niigʉ cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiriquere tʉgoeña bʉaupa. 9Toopʉ ca niiricarã tua earã, niipetiro cʉ̃ja ca ĩariquere Jesús buerã, pʉa amo peti, dʉpore jĩcãga penituaro ca niirãre, ñucã aperã cãare, cʉ̃jare wedeupa. 10Teere ca queti wedericarã romiri pea: María Magdalena, Juana, Santiago paco María, to biri aperã cʉ̃jare ca bapa cʉti waaricarã romiri niiupa. 11To biro cʉ̃ja ca ĩirije cʉ̃ buerã peera, ĩi mecʉ̃riquere biro cʉ̃jare biicãupa. To biri díámacʉ̃ cʉ̃jare tʉorʉgatiupa. 12To biro cʉ̃jare to ca bii pacaro, Pedro pea, maja opepʉ waagʉ ũmaacoaupi. Toopʉ ea, jagueña jõene cojogʉ, cʉ̃re cʉ̃ja ca ũmaarica quejeri wadore ĩaupi. Jiro wii pee tua waagʉ, to biro ca biiriquere “¿Do biro peti to biibujapari yéé?” ĩi tʉgoeñarique paicã tua waaupi.\\nEmaús waarica maapʉre ca biirique\\n13Tii rʉmʉrena, pʉarã cʉ̃ja mena macãrã, Emaús macã Jerusalén menare, once kilómetros'pʉ ca niiri macãpʉ waarã waaupa. 14Too waarã, niipetirije ca biiriquere wede peni nʉnʉa waaupa. 15Teere wede peni, ameri wede majio cʉ̃ja ca ĩi nʉnʉa waarucuro, Jesús'ra cʉ̃jare ẽmʉri, cʉ̃ja mena waacã nʉnʉa waaupi. 16Cʉ̃ja peera cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩacã pacaro, jĩcã wãmeacã cʉ̃jare ca bii camotaro macã, “Cʉ̃ niicumi,” ĩi ĩa majitiupa.\\n17Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—¿Ñee ʉnore mʉja ameri wede peni nʉnʉa waati? —ĩiupi.\\nCʉ̃ja pea tʉgoeñarique pairãra tua nʉcãupa. 18To biro cʉ̃ ca ĩiro jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃ Cleofas ca wãme cʉtigʉ, o biro ĩi yʉʉupi:\\n—¿Mʉ jĩcʉ̃ra mʉ niiti, Jerusalén'ra nii pacagʉ, tii macãre ati rʉmʉrire ca biijãrijere ca majitigʉ? —cʉ̃re ĩiupi.\\n19To biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—¿Do biro to biijãri? —ĩi jãiñaupi Jesús.\\nCʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupa:\\n—Jesús, Nazaret macʉ̃re ca biijãrijere jãa ĩi. Cʉ̃a, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ, Ʉmʉreco Pacʉ, ñucã bojoca cʉ̃ja ca ĩa cojorore cʉ̃ ca tiirije, cʉ̃ ca wederije ména cãare, do biro ca tiiya manigʉ niimiwi. 20Paia ʉparã, to biri manire ca jʉo niirã, cʉ̃re cʉ̃ja jĩa cõacãjato ĩirã aperãpʉre cʉ̃re noni cõacãjãwa; cʉ̃ja pea yucʉ tenipʉ cʉ̃re paa pua tuu, tii jĩa cõacãjãwa. 21Jãa pea, “Israelitas're ca doti epe niirãre ametʉenerucumi,” jãa ĩi yuemiwʉ. Ate niipetirije ca biijãro jiro, mee itia rʉmʉ ametʉacoa. 22To ca bii pacaro, jĩcãrã jãa mena macãrã romiri ʉcʉeneri wãme jãare wedejãwa tee peere. Meepʉ boeri tabere, meepʉacã maja opepʉ ĩarã waamijapa. 23Cʉ̃ upʉri niiquĩrique peera bʉatijapa. Tua earã, jĩcãrã Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrã baua eari, “ ‘Jesús catimi,’ jãare ĩijãwa,” jãare ĩi wede tua eajãwa. 24Jiro jĩcãrã jãa mena macãrã maja opepʉ ĩarã waamijapa ñucã. Nomia cʉ̃ja ca wedejãrore birora ĩajapa cʉ̃ja cãa, Jesús upʉ peera ĩatijãna —cʉ̃re ĩi wedeupa.\\n25To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉo, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—¿No cõro peti tʉo puoti, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca ĩirique niipetirorena tʉo nʉnʉjee jeeñoti, ca biirã peti mʉja niicãti? 26¿Too docare Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojogʉ Mesías, Wiogʉ cʉ̃ ca niiparo jʉguero, ñañaro cʉ̃ tamʉoricaro maniupari? —ĩiupi.\\n27To biro cʉ̃jare ĩi, Ʉmʉreco Pacʉ wederique cʉ̃ ca biipe maquẽre cʉ̃ja ca owarique niipetirije, Moisés cʉ̃ ca owaquĩrique mena cʉ̃jare wede jʉo waa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca owariquepʉ mena cʉ̃jare wede majio nʉnʉa waaupi.\\n28Cʉ̃ja ca waarica macãre cʉ̃ja ca ea waarora, Jesús pea ca ametʉacoapʉre biro boca biiupi. 29To biro cʉ̃ ca biiro cʉ̃ja pea:\\n—Waaticãña. Anora jãa mena tuaya. Mee, ñamipʉ nii. Naitĩacoaropʉ bii —cʉ̃re ĩiupa. To biro cʉ̃ja ca ĩiro cʉ̃ja mena tuarʉgʉ jãa waaupi. 30Jiro, cʉ̃ja mena baarique peorica pĩi pʉtopʉ duwigʉ, pan're ami, Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” ĩi juu bue, pan're pee batori cʉ̃jare tiicojoupi. 31To biro cʉ̃ ca tiirije menara, cʉ̃re ĩa majiupa. Cʉ̃ pea yaicã ũmaa waaupi.\\n32To cõrora cʉ̃ja pea o biro ameri ĩiupa:\\n—¿To birira maapʉ mani mena wede peni, Ʉmʉreco Pacʉ yee cʉ̃ja ca owa cũuriquere manire wede majio, cʉ̃ ca ĩi nʉnʉa dooro, mani yeripʉre to cõro ʉcʉeneri wãme manire to boca bii niitijapari?+ —ĩiupa. 33To biro ĩi, jĩcãtora tuacoaupa ñucã Jerusalén peera. Toopʉ earã, Jesús buerã pʉa amo peti, dʉpore jĩcãga penituaro ca niirã, aperã cʉ̃ja mena macãrã, ca nea pooricarãre bʉa eaupa. 34Cʉ̃ja pea o biro cʉ̃jare ĩi bocaupa:\\n—Díámacʉ̃ra Wiogʉ cati tuagʉra biijapi. Simón Pedrore baua eajapi —cʉ̃jare ĩiupa.\\n35Cʉ̃ja pee cãa ñucã maapʉ cʉ̃ja ca waaro cʉ̃jare ca biiriquere, ñucã Jesús pan'gare cʉ̃ ca pee batoro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩa majiriquere, cʉ̃jare wedeupa.\\nJesús cʉ̃ buerãre cʉ̃ ca baua earique\\n36Cʉ̃ja pea ména atere cʉ̃ja ca wede niirora, Jesús pea cʉ̃ja watoa baua ea nʉcãri, o biro cʉ̃jare ĩi añu dotiupi: “Añuro niirique mʉjare to niijato,” ĩiupi. 37Cʉ̃ja pea, “Ca bii yairicʉ wãtĩ niicumi” ĩi tʉgoeñari, ʉcʉacã yai waaupa.\\n38To biro cʉ̃ja ca biiro Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—¿Ñee tiirã mʉja ʉcʉacoati? ¿Ñee tiirã “Cʉ̃ra niimi,” yʉre mʉja ĩititi? 39Yʉ amorire, yʉ dʉporire ĩaña. Yʉra yʉ nii. Yʉre padeña, ĩa, tii ñaaqué. Jĩcʉ̃ ca bii yairicʉ wãtĩa, yʉ ca biiro yʉre mʉja ca ĩarore biro díí cʉti, õa cʉti, biitimi —ĩiupi.\\n40To biro ĩigʉra, cʉ̃ amorire, cʉ̃ dʉporire cʉ̃jare ĩñoupi. 41Cʉ̃ja pea bʉaro ʉjea nii, ʉcʉa, biima ĩirã, “Cʉ̃ra niimi,” cʉ̃ja ca ĩitiro macã, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi Jesús:\\n—¿Anore baarique ʉno mʉja cʉoti? —ĩiupi.\\n42To biro cʉ̃ ca ĩiro, wai pʉ̃oricʉ dʉcare cʉ̃re tiicojoupa. 43Cʉ̃ pea tii dʉcare amiri, cʉ̃ja ca ĩa cojorora baaupi.\\n44Baa yapano, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—“Yʉre ca biijãrijea, mʉja mena niigʉ, Moisés niiquĩricʉ cʉ̃ ca owarique, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja, to biri Ʉmʉreco Pacʉre baja nʉcʉ̃ bʉorica pũuripʉ+ yʉ yee maquẽre cʉ̃ja ca owarique ca ĩirore biro biirucu,” mʉjare yʉ ca ĩi wederique biro biijãwʉ —ĩiupi.\\n45To biro ĩi, cʉ̃ja ca tʉgoeña niirijepʉre pãaupi, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere cʉ̃ja ca tʉo majipere biro ĩigʉ.\\n46O biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—O biro ĩi owarique nii: “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ Mesías bii yai, ñucã itia rʉmʉ jiro cati tua, biirucumi. 47Cʉ̃ ca dotirije mena, bojoca poogaari cõrorena, ‘Ñañarije mʉja ca tiirijere tii yerijãa tʉgoeña wajoaya, ñañarije mʉja ca tiirijere Ʉmʉreco Pacʉ mʉjare cʉ̃ acobojato ĩirã,’ ĩi wede jʉorique niirucu Jerusalén ména,” ĩi. 48Mʉjara mʉja nii, atere “To birora biiwʉ,” ca ĩi wedeparã. 49Yʉ pea, yʉ Pacʉ, “Yʉ tiicojorucu” cʉ̃ ca ĩiricʉ Añuri Yerire mʉjare yʉ tiicojorucu. Mʉja pea ména, Jerusalén macãrã niicãña, ʉmʉreco tutipʉ maquẽ yeri tutuarique ca doorijere mʉja ca boca amiparo jʉguero —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\n50Jiro Jesús, Betaniapʉ cʉ̃jare jʉo waa, toopʉ cʉ̃ amorire juu mʉene, añuro cʉ̃jare ca bii mʉa nʉcãpere cʉ̃jare jãi bojaupi. 51Añuro cʉ̃jare ca bii mʉa nʉcãpere cʉ̃jare jãi boja niigʉra, cʉ̃jare camotati, ʉmʉreco tutipʉ amicã mʉa waa ecoupi. 52Cʉ̃ja pea cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉo yapano, bʉaro ʉjea niirique mena Jerusalén'pʉ tuacoaupa. 53Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ to birora Ʉmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉo, tiicõa niirucuupa.","num_words":1228,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 23 DES - Eropa arĩtuha erã árĩpehrerã - Bible Search\\nPilato Jesure serẽpipʉ\\nMt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38\\n1Eropa arĩtuha erã árĩpehrerã wahgãnʉgaja, Jesure Pilato waĩcʉgʉ opʉ pohrogue aĩgãñorã. 2Aĩ ejarã Jesure weresãnʉgañorã:\\n—Ihĩ mari ya yeba majarãre ñero iidorecʉ̃ peeabʉ. Mari opʉre Césare ihĩ wajayedorebeami. Eropigʉ ĩgʉ “Yʉhʉ opʉ ãhraa. Cristo ãhraa yʉhʉ,” arĩ wereniguimi ĩgʉ basi, arĩ weresãñorã erã Jesure.\\n3Erã eropa arĩ weresãra pʉhrʉ Pilato Jesure serẽpipʉ:\\n—¿Diaye ta judio masa opʉ ta ãhriri mʉhʉ? arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n4Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pilato pahia oparãre, masa sãre werepʉ:\\n—Ĩre gajino waja dipuwaja mara, arĩpʉ ĩgʉ.\\n5Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta erã turaro weresãnemoñorã:\\n—Ĩgʉ, ĩgʉ buheri mera masare gamequeãcʉ̃ iimi. Galilea yeba ĩgʉ irire iinʉgami. Eropa iinʉgatuha árĩpehrero Judea yebague irire ĩgʉ iimi, arĩ weresãñorã erã.\\nHerode waĩcʉgʉ opʉ Jesure serẽpipʉ\\n6Erã eropa arĩ weresãcʉ̃ peegʉ Pilatopʉ serẽpipʉ:\\n—¿Ihĩ Galilea majagʉ ãhriri? arĩpʉ ĩgʉ.\\n7—Ero majagʉ ta ãhrimi, arĩ yʉhriñorã gajirã.\\nErã eropa yʉhricʉ̃ peegʉ Pilatopʉ Jesu ĩgʉ árĩri yebare masigʉ opʉ Herode ĩgʉ ya yeba majagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masipʉ. Irire masigʉ Jesure Herode pohro obeopʉ. Irisubure Herode Jerusalén árĩpʉ. 8Ero core Herode Jesure peemʉripʉ. Ĩgʉ eropa peera pʉhrʉ ĩgʉre bʉrigã ĩadiaripʉ. Jesu ĩgʉ deyoro moarire ĩgʉ ii ĩhmucʉ̃ ĩadiaripʉ ĩgʉ. Eropigʉ ĩgʉ Jesure ĩagʉ mucubiripʉ. 9Eropigʉ baja serẽpipʉ Jesure. Ĩgʉ eropa serẽpiquerecʉ̃ ta Jesupʉ ne yʉhribiripʉ ĩgʉre. 10Pahia oparã, judio masare buherã sã Herode pohro nʉgaja turaro Jesure weresãñorã. 11Erã eropa arĩ weresãra pʉhrʉ Herode ĩgʉ surara mera wereya, Jesure ñero iiñorã. Eropa wereyarã, õariñe suhrirore opʉ yañe dopa bejariñere sãñorã erã Jesure. Eropa wereyatuha, iri suhrirore tuwea aĩ Pilato pohro obeoñorã daja. 12Irinʉre Herode, Pilato mera õaro erã basi game iinʉgarã árĩnʉgañorã. Ero corere erã basi game ĩhaturirã árĩriñorã.\\nMasa Jesure wejẽdoreñorã\\nMt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16\\n13Eropi Pilato pahia oparãre, gajirã oparãre, masa sãre ĩgʉ sihubeocʉ̃ gamenereñorã. 14Erã gamenerecʉ̃ ĩagʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n—Ĩre yʉre aĩgãrirã, “Ĩgʉ masare ñero iidoremi,” arĩraa mʉa yʉre. Dohpague mʉa ĩhuro ĩre serẽpipehoabʉ daja. Yʉ eropa serẽpira pʉhrʉ mʉa ĩgʉre weresãcʉ̃ ñeri dipuwaja mara yʉ ĩacʉ̃. 15Herode sã “Ĩgʉre ne ñeri dipuwaja mara,” arãmi. Eropa arĩgʉ dipaturi ĩre ohõ dujuami daja. Eropiro ĩre wejẽdorero mara. Mʉa sã irire ĩha masia. 16Eropigʉ ĩgʉre tãraradari mera tãradoregʉca yʉhʉ. Erã eropa tãrara pʉhrʉ ĩgʉre wiugʉra, arĩripʉ Pilato.\\n17Bojori nʉcʉ Pascua bosenʉri nʉcʉ peresu árĩdigʉre yujugʉre masa gamegʉre Pilato eropa wiubasamʉripʉ. Eropa iiro gameyoro ĩgʉre. 18Eropirã Pilato “Jesure wiugʉra,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã árĩpehrerã masa õpa arĩ gaguiniguiñorã:\\n—Ĩgʉ Jesure wejẽque. Gʉa yagʉ árĩbure Barrabápʉre gʉare wiubasaque, arĩ gaguiniguiñorã masa.\\n19Ero Barrabápʉ Jerusaléngue oparãre ĩgʉ cóãdorera dipuwaja, ĩgʉ gajirãre wejẽra dipuwaja peresu iiñorã ĩgʉre. 20Pilato Jesupʉre wiudiaripʉ. Eropigʉ ĩgʉ masare ĩgʉ wiabure serẽpi ĩapʉ daja. 21Ĩgʉ Jesure eropa wiudiaquerecʉ̃ ta erã ĩgʉre arĩñorã daja:\\n—Crusague pabia wejẽque ĩgʉre. Wejẽcãque ĩgʉre, arĩ gaguiniñorã erã.\\n22Erã eroparĩcʉ̃ Pilato ʉhresubu waro gohra õpa arĩripʉ daja erãre:\\n—¿Ñehenore ñerire iiari ĩgʉ mʉa eropa arĩ gaguiniguicʉ̃? Ne ĩgʉre ñeri dipuwaja mara. Eropigʉ ĩgʉre wejẽ­dore­masibeaa. Ĩgʉre tãraradari mera tãradoregʉca. Iripẽta iidoregʉca. Eropigʉ ĩgʉre wiugʉca, arĩripʉ Pilato.\\n23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta erã turaro mera gaguininemo, Jesure crusague wejẽdoreñorã. Erã eropa arĩ gaguinicʉ̃ peegʉ Pilato erã gamero dopa ta iidorepʉ. 24Eropigʉ erã arĩro dopa ta Pilato Jesure wejẽdorepʉ. 25Eropa doregʉ masa serẽdigʉre wiupʉ. Ĩgʉ peresugue árĩgʉre, masare gamewejẽcʉ̃ iidigʉre, masare wejẽdigʉre Pilato Barrabápʉre wiupʉ. Eropigʉ masa erã gamero dopa ta Pilato Jesure crusague wejẽdorepʉ.\\nErã Jesure crusague pabia wejẽñorã\\nMt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27\\n26Eropirã erã Jesure wejẽrã warã, aĩgãñorã. Erã eropa warisubu Simo waĩcʉgʉ Cirene majagʉ pohegue ejadigʉ erapʉ. Jerusaléngue ĩgʉ eracʉ̃ ĩarã Jesure aĩgãrã ĩgʉre bocatĩri, ñeha, crusare ĩgʉre coãtamudoreñorã Jesu pʉhrʉ.\\n27Eropirã masa bajarã Jesure ĩhanʉrʉsiañorã. Eropirã gajirã nome ĩgʉre erã eropa iicʉ̃ ĩarã turaro ore nʉrʉsiañorã. 28Erã orecʉ̃ peegʉ Jesu erãre maji ĩha õpa arĩpʉ:\\n—Jerusalén majarã nome yʉre orebiricãque. Mʉa basi, mʉa porã ya árĩburire oreque. 29Gajinʉri árĩcʉ̃ masa õpa arĩrãcoma. “Porã marirã nome dohpaguere mari árĩcʉ̃ õatariaboaya,” arĩrãcoma masa. 30Irisubure ʉtãgʉre õpa arĩ wereniguirãcoma masa. “Igʉ ʉtãgʉ gʉa weca yuri bejaporo. Gʉare wejẽcãporo,” arĩrãcoma masa. 31Masa yʉre dipuwaja marigʉre erã õpa iicʉ̃, ñeri dipuwaja oparãpʉ ñetariaro warãcoma, arĩpʉ Jesu.\\n32Gajirã perã dorerire tarinʉgarã erã árĩcʉ̃ erã sãre Jesu mera erã wejẽmorãre aĩgãñorã erã. 33Erã aĩgã dipu pero waĩcʉrogue eja crusague Jesure pabiañorã. Eropirã gajirã perã sãre yujugʉre ĩgʉ diayepʉ gajigʉre ĩgʉ copʉ crusariguere pabiañorã. 34Erã eropa iicʉ̃ Jesu õpa arĩpʉ:\\n—Ahʉ, oã dohparagã erã ñero iirire cãdijique erãre. Erã erã eropa iirire masibeama. Eropigʉ irire cãdijique, arĩpʉ Jesu ĩgʉ Pagʉre.\\nEropirã surara Jesu suhri mʉrare “¿Noa yañe árĩrocuri iñe?” arĩ game bira wajatañorã. 35Eropirã masa ero niguirã erã ĩaro judio masa oparã Jesure wereyañorã:\\n—Ĩgʉ gajirã masare sĩribonirãre taurapʉ. Eropigʉ ĩgʉ Cristo Goãmʉ ĩgʉ beyedigʉ árĩgʉ ĩgʉ basi tariporo, arĩ wereyañorã erã.\\n36Surara sã ĩgʉre wereyañorã. Jesu pohro ejarã, vino sʉĩrire erã oriñorã. 37Irire iirã õpa arĩñorã erã:\\n—Mʉhʉ judio masa erã opʉ árĩgʉ ta, mʉ basi tarique, arĩñorã erã.\\n38Eropi ĩgʉ weca õpa arĩ gojarapũre pabia tuñorã: “Ihĩ judio masa tauro opʉ árĩgʉ ãhrimi,” arĩ gojaturapũ árĩyoro. Griego ya mera, Roma majarã ya mera, judio masa ya mera gojarapũ árĩyoro.\\n39Gajigʉ ĩgʉ mera erã pabia tudigʉ ĩgʉ ñero arĩ wereniguipʉ Jesure:\\n—¿Mʉhʉ Cristo árĩbeari? Mʉ basi, gʉa sãre tauque, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n40Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ mera majagʉpʉ ĩgʉre yʉhripʉ:\\n—Eropa arĩbiricãque. ¿Duhpigʉ Goãmʉre umupeobeari mʉhʉ? Marire yujuro mera dipuwaja moama erã. 41Maripʉre mari ñeri dipuwajare dipuwaja moarã diaye iirã iima erã. Ihĩpʉ ñerire iibiriñumi, arĩpʉ gajigʉ tarinʉgagʉpʉ.\\n42Eropa arĩgʉ ĩgʉ Jesure õpa arĩpʉ:\\n—Jesu, mʉhʉ opʉ árĩrogue árĩgʉ yʉ sãre guñaque, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n43—Mʉre ire arãa. Dohpagãre yʉ mera paraíso waĩcʉrogue yʉ mera árĩgʉca, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\nJesu sĩria wapʉ\\nMt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30\\n44Eropi goeri boje gohra árĩcʉ̃ árĩpehrerogue ʉhre hora gohra naitĩa wayoro. 45Naitĩaro árĩrisubu Goãmʉ wihi majañe suhriro cãhmotara suhriro deco mera yehguea wayoro. 46Eropigʉ Jesu turaro gaguinipʉ:\\n—Ahʉ, yʉ sĩporãre mʉre wiaa mʉ dibuboro dopa, arĩ gaguinipʉ Jesu.\\nEropa arĩtuha sĩria wapʉ.\\n47Eropa wacʉ̃ ĩagʉ surara opʉpʉ “Goãmʉ turagʉ ãhrimi,” arĩ, “Ihĩ Jesu diaye ta õagʉ ãhrañumi,” arĩpʉ ĩgʉ.\\n48Eropirã ero gamenererã iri eropa wacʉ̃ ĩarã, Jesu ĩgʉ sĩricʉ̃ ĩarã, erã ya wihigue dujaa wañorã. Dujaa wa, bʉjawereri mera waha wañorã. 49Árĩpehrerã Jesu mera majarã, Galileague ĩgʉ mera arinirã nome sã yoarogue Jesure ĩhu niguiñorã.\\nJesu dʉpʉre masa gobegue apiñorã\\nMt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42\\n50-51Irisubure José waĩcʉgʉ ero árĩpʉ. Judea yeba Arimatea waĩcʉri maca majagʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ õagʉ, diaye iigʉ árĩgʉ, Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩnʉgaburire coregʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ judio masa oparã mera majagʉ árĩqueregʉ ta Jesure erã wejẽdorecʉ̃ gamebiriripʉ ĩgʉ. 52Eropigʉ Pilato pohrogue eja, Jesu mʉrʉ dʉpʉre serẽpʉ. 53Serẽtuha Jesu dʉpʉre aĩ diju, õari suhriro mera ĩgʉ dʉpʉre omapʉ. Eropa omatuha masa gobegue ʉtãyegue erã seara gobegue apipʉ ĩgʉ dʉpʉre. Iri gobere ne yujugʉ sĩridigʉre yaanibiriñorã dohpa. 54Irinʉ Sabadonʉ maja árĩburire erã amuyurinʉ árĩyoro. Sabado judio masa soorinʉ árĩboro merogã dʉhyayoro.\\n55Eropirã Galileague Jesu mera arinirã nome masa gobegue José wacʉ̃ ĩarã nʉrʉsiañorã. Masa gobegue eja, iri gobere ĩha, Jesu dʉpʉre ĩgʉ apirare ĩañorã. 56Pʉhrʉ erã ya wihigue dujaa wañorã. Poresurire ĩgʉ dʉpʉre sũburire amuñorã erã. Eropirã Sabado árĩcʉ̃ Goãmʉ ĩgʉ dorerire Moisere ĩgʉ apirare iri dorero dopa ta erã sooñorã.","num_words":1109,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 7 BSNNT - To bajiri, paia ʉjʉ, Estebanre ĩre - Bible Search\\n“Ñie rojose yibejʉ yʉ”, Esteban ĩ yire queti\\n1To bajiri, paia ʉjʉ, Estebanre ĩre sẽniĩañuju:\\n—¿“Rojose yimi” mʉre ĩna yise, riojo yati ĩna? —ĩre yiyuju, Estebanre.\\n2To ĩ yirone, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Esteban:\\n—Yʉ yarã, ajiya mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ Abraham ñamasir'i, Mesopotamia ĩ ñarone, Harán vãme cʉti macajʉre ĩ ñagʉ̃ varoto rĩjoro, ĩ rãca ñagõmasiñuju Dios. 3Ado bajiro yimasiñuju: “Mʉ ñarore, to yicõari, mʉ yarãre quẽne vaveoya, gaje sitajʉ mʉre yʉ ĩorotojʉ vacʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire. 4To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, Caldea maca ñar'i, Harán vãme cʉti macajʉre ñagʉ̃ vamasiñuju. To ĩ ñaro, ĩ jacʉ ñamasir'i ĩre rijaveocoamasiñuju. Tijʉ bero, adojʉ mani ñari sitajʉre ĩre ñarotimasiñuju Dios. 5“Adi sitajʉ ñaña” Dios ĩ yiboajaquẽne, ñajediro gãjerã ye sita ñamasiñuju ti maji. To bajiri, “Adi ñaja yʉ ye sita”, yimasibesuju Abraham. Rẽmone, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre: “Ti sitare mʉre ĩsirʉcʉja yʉ. Mʉ rijato berojʉ, mʉ jãnerabatia ye sita ñarʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre, rĩa magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne. 6To yicõari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “Cojorʉ̃mʉ adi sitare vaveorʉarãma mʉ jãnerabatia. Adi sitare vaveocõari, gãjerã sitajʉre ñarʉarãma. Tojʉre ĩna ñaro, cuatrocientos cʉ̃mari ĩnare rotiajerʉarãma ĩna. 7To bajiboarine mʉ jãnerabatiare rojose ĩnare ĩna yise vaja gãmetorʉcʉja yʉ quẽne. Tijʉ bero, mʉ jãnerabatia ti macare tudiveocoarʉarãma. To baji, adi sitajʉre tudiejarʉarãma quẽna. Adojʉ ñacõari yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yiyuju Dios, mani ñicʉre Abraham ñamasir'ire. 8To yicõari, ado bajiro Abrahamre rotimasiñuju Dios: “Yʉ gotisere, ‘To bajirone bajirʉaroja’ mʉ yicʉdijama, mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero, circuncisión ĩre yirʉcʉja mʉ. ‘Dios yʉ ñaami’ yigʉ, to bajiro ĩre yirʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, ĩ macʉ Isaac ĩ ruyuaro cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉre circuncisión ĩre yimasiñuju Abraham. To bajiri Isaac ĩ macʉ Jacob vãme cʉtigʉre circuncisión ĩre yimasiñuju. Jacob quẽne to bajirone yimasiñuju, ĩ rĩare mani ñicʉa ñamasiriarãre. Jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna.\\n9Jacob rĩa, ĩna bedi, José vãme cʉtigʉre bʉto ĩre ĩatemasiñujarã ĩ gagʉ mesa. To bajiri Egipto sita vanare ĩre ĩsicõari, vaja sẽnimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉcõa ñañuju Dios. 10Egiptojʉ José rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiri ʉjʉ, faraón ĩna yigʉ rãca ñamasiñuju José. To ĩ bajiñaro, ĩ masisere ʉjomasiñuju Dios, Josére. Faraón, ĩre ĩavariquẽnacõari, “Rotigʉ ñato, ĩre yicũgʉ̃jaro ĩ” yigʉ yimasiñuju Dios. To bajiri Egipto sitana ñaro cõrone, ĩ ya vianare quẽne, “Ĩnare rotirʉcʉja mʉ”, Josére ĩre yicũmasiñuju faraón.\\n11To ĩ yiro bero, Egipto sitajʉre bare jedicoamasiñuju. Canaán sitajʉre quẽne jedicoamasiñuju. Masa bʉto ñiorijamasiñujarã ĩna. To bajicõari rojose tãmʉomasiñujarã ĩna. Mani ñicʉa, no ũno bare bʉjamasibetimasiñujarã ĩna. 12To bajiri José jacʉ mani ñicʉ ñamasir'i, Jacob, “Egiptojʉ trigo ĩna juacũre ñañuju ti” yirere ajicõari, ĩ rĩare cõamasiñuju “Vaja yirã vajaro” yigʉ. 13Egiptojʉ bare juarã vamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna tojʉne vamasiñujarã ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju José: “Yʉre ĩamasibeaja mʉa. Mʉa bedine ñaja yʉ”, ĩnare yimasiñuju. To bajiro José ĩ yirere ajicõari, “Ĩ yarã ñaama”, yimasiñuju faraón. 14To bajiri José, ĩ yarã ĩna ñaro cõrone ĩ jacʉre quẽne jiroticõañuju, “Egiptojʉ ñato ĩna” yigʉ. Ĩna jediro ñarã, setenta y cinco ñamasiñujarã ĩna. 15To bajiri, Egiptojʉre vamasiñuju Jacob. Egiptojʉ yoaro ñaboacʉjʉ, bajirocacoamasiñuju Jacob. To bajicõari, ĩ rĩa ñariarã, mani ñicʉa ñamasiriarã quẽne, tojʉne bajireamasiñujarã ĩna. 16Jacob ĩ bajirocaro bero, ĩ rujʉrire juamasiñujarã, Siquem vãme cʉti macajʉ. Tojʉ ejacõari, ĩre yujemasiñujarã, gʉ̃tavijʉ. To ñamasiñuju Abraham, Hamor rĩare ĩ vaja yimasiriavi, gʉ̃tavi.\\n17To bajiboarine mani ñicʉa ñamasiriarã, Egiptojʉre jãjarãbʉsa masa bʉjʉmasiñujarã. To ĩna bajiñaro rĩne, cõñamasiñuju mani ñicʉa ñamasiriarãre Dios ĩ sita ĩsiroti, mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire ĩ gotiriarore bajirone ti bajiroti. 18Tijʉ bero, gãji ʉjʉ Egiptojʉre rotisʉomasiñuju. José ĩ ñamasirere masibecʉ, to yicõari, mani ñicʉa ñamasiriarãre rʉ̃cʉbʉobecʉ ñamasiñuju ĩ. 19Ĩne mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yitomasiñuju. To yicõari, rojose yimasiñuju. Mame ruyuarã rĩamasare riagajʉ ĩnare rearotimasiñuju ĩ, “Bʉjʉroma” yigʉ. 20Tirodorene ruyuamasiñuju Moisés quẽne. Dios ĩ ĩajama, quẽnagʉ̃aca ñamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩ jacʉa idiarã muijua ĩre cʉomasiñujarã ĩna. 21To bajiñaboa, so macʉacare vijʉre ĩre yayiomasibeticõari, riagajʉ ĩre jomasiñuju so. To so yir'ire, ʉjʉ Egiptoagʉ maco, ĩre ĩabʉjacõari, so macʉre yigore bajiro ĩre masomasiñuju so. 22To bajiro so yibʉcʉomasir'i, Egiptoana ĩna bajisere quẽnaro masiñuju ĩ, Moisés. Ĩ ñagõjama quẽnaro tʉoĩamasicõari ñagõñuju ĩ, ĩna yere. Quẽnaro ĩ yisere ĩacõari, bʉto ĩre yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.\\n23Cuarenta cʉ̃mari cʉotʉsacʉ, “Yʉ yarãre ĩagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩamasiñuju ĩ. 24To yi va, ĩna tʉjʉ ĩ ejaro, ĩ yʉre egipcio masʉ ĩre ĩ bajero ĩacõari, ĩre gãmetoca yigʉ, ĩre sĩacõamasiñuju Moisés. 25“‘Egipcio masa rojose manire ĩna yisere manire yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cũr'i ñaami Moisés’ yʉre yimasirʉarãma yʉ yarã”, yitʉoĩamasiboayuju Moisés. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, tire tʉoĩabetimasiñujarã ĩnajʉama. 26To bajiri gajerʉ̃mʉ quẽna ĩ yarãre ĩnare ĩagʉ̃ vamasiñuju Moisés. To ejacõari, ĩ yarã jʉarã ĩna gãmerã quẽañarore ĩamasiñuju ĩ. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiboayuju: “Yʉre ajiya maji. ¿No yirã cojo masa ñaboarine, gãmerã quẽati mʉa?”, ĩnare yimasiboayuju. 27To ĩ yirone, ĩ babare quẽagʉ̃jʉa, Moisére ĩre turocacõañuju, ĩre jũnisinigʉ̃: “¿Ñimʉ ‘Ĩna ʉjʉ ñaña’ mʉre yicati? 28¿Ñamica egipcio masʉre mʉ sĩariarore bajiro yʉre quẽne sĩarʉ yatique mʉ?”, ĩre yimasiñuju ĩ, Moisére. 29To bajiro ĩ yisere ajicõari, Egipto sita ñar'i, Madián sitajʉare rudicoamasiñuju Moisés. Tojʉ manajo bʉjacõari, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju ĩ.\\n30To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari bero, cojorʉ̃mʉ Sina'i vãme cʉtiricʉ gʉ̃taʉ tʉjʉ yucʉ́ manojʉre vacudigʉ vamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ bajirone, ĩ tʉjʉre yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ, ʉ̃jʉrʉ̃gõmasiñuju. To bajiro vatoajʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel. 31Tire ĩacõari, ʉcacoamasiñuju Moisés. Quẽnaro ĩarʉ tʉbʉsaca ĩ vatone ado bajiro ĩre ñagõmasiñuju Dios: 32“Yʉne ñaja Dios. Mʉ ñicʉa Abraham, Isaac, Jacob quẽne ĩna rʉ̃cʉbʉocacʉne ñaja yʉ”, yimasiñuju Dios, Moisére. Tire ajicõari, güigʉ nanamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩarʉabetimasiñuju. 33Quẽna tudiñagõñuju Dios: “Adone yʉ ñaro ñaja ti. To bajiri mʉ gʉbo sudi vejeya mʉ, yʉre rʉ̃cʉbʉogʉ. 34Yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia, Egiptojʉ rojose ĩna tãmʉosere ĩarũgũaja yʉ. To bajicõari, ĩna sʉtiritisere ĩaja yʉ. To bajiri, ‘Egiptoanare cãmotadiato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmogʉ̃ vabʉ yʉ. Egiptojʉ quẽna mʉre tudiarotiaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios —yigotiyuju Esteban, ʉjarãre.\\n35To yicõa, quẽna gotirũtuasuju:\\n—Moiséne ñaami, mani ñicʉa ĩna ajirʉabetir'i. “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ. Rojose yʉa yisere ĩacõĩarimasʉ me ñaja mʉ”, ĩre yimasiñujarã mani ñicʉa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, Egiptojʉ ñamasiriarãre ĩnare ũmato varocʉre yigʉ, yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ ʉ̃jʉñaro vatoajʉre ángel sʉorine Moisére gotimasiñuju Dios. 36To bajiri ĩaĩañamanire yiĩomasiñuju Moisés, Egiptojʉ. To yigajano, mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare ũmato vadimasiñuju. To bajivacʉ, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtojʉre, to yicõari, yucʉ́ manojʉre quẽne ĩaĩañamanire ĩnare yiĩomasiñuju Moisés. 37Ĩne ñamasiñumi ado bajiro mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare gotimasir'i: “Dios mani jacʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone, gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Dios ĩ cõarocʉma, mani yʉne ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés mani ñicʉa ñamasiriarãre. 38Moiséne mani ñicʉa ñamasiriarã rãca gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉ veajʉ rẽjamasiñuju. Ĩ sĩgʉ̃ne gʉ̃taʉjʉre mʉjacõari, ángel rãca ñagõmasiñuju. To ĩ yijare, ĩre ĩsimasiñuju, Dios ĩ rotisere, mani jedirone mani ajitirʉ̃nʉ sʉyarotire.\\n39To bajiboarine tire ĩ gotisere ajirʉabetimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. Tire ajiterã ñari, quẽna Egiptojʉre tudiarʉamasiñujarã ĩna. 40To yicõari Moisés gʉ̃taʉ joejʉ ĩ ñatoye rĩne, ĩ gagʉ Aarón vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre yimasiñujarã ĩna: “¿Nojʉ ñati mʉ bedi, Egipto sitajʉ mani ñaro manire ũmato vadicacʉma? Tojʉ ĩ bajiñasere masibeaja mani. To bajiri, Diore bajiro bajigʉre mani rʉ̃cʉbʉorocʉre quẽnoña mʉ. Ĩ ũgʉ̃ rãca mani ñajama, manire quẽnarʉaroja ti. No mani varʉarore manire ũmato varʉcʉmi”, yimasiñujarã, Aarón ñamasir'ire. 41To yirã ñari, ta vecʉ macʉacare bajigʉ quẽnorujeomasiñujarã ĩna. To yicõari, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, soeĩsimasiñujarã. To yicõari, basavariquẽna codemasiñujarã, ĩna quẽnorujeor'i ta vecʉ macʉre bajigʉ ñagʉ̃re rʉ̃cʉbʉorã. 42To bajiri Dios ĩnare ĩatirʉ̃nʉ tʉjacoamasiñuju. Ĩna bojarore bajiro ĩna yirʉajare, ĩnare matabetimasiñuju Dios. To bajiri ñocoare, muijure quẽne, ñamiagʉ muijure quẽne, yirʉ̃cʉbʉomasiñujarã ĩna yuja. To bajiri Diore gotirẽtobosamasir'i, Amós, ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, bajiyuja ti:\\n“Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉre ajiya mʉa: ¿Cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã, vaibʉcʉrã, mʉa sĩarãre yʉre rʉ̃cʉbʉorã, yʉre soeĩsirũgũcati mʉa?\\n43Yʉre rʉ̃cʉbʉomenane, mʉa masu mʉa quẽnorujeoriarãrene rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. Mojoriviaca quẽnocajʉ mʉa. To yicõari, ti vi jubeajʉ Moloc vãme cʉtigʉre ĩre jeocõari gajarũgũcajʉ mʉa. Gãjire quẽne ñocore bajiro bajigʉre mʉa quẽnorujeor'ire, Refán vãme cʉtigʉre ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. To bajiro mʉa yirũgũcati ñajare, Babilonia sojʉajʉ mʉare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios ĩnare —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ.\\n44To yicõa, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Esteban:\\n—To bajiri mani ñicʉa yucʉ́ manojʉ ñarã, cabra vãme cʉtirã gase rãca ĩna quẽnoriavire cʉomasiñujarã ĩna. “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivi ñamasiñuju ti vi. Dios, Moisére ĩ yiĩoriarore bajirone ti vire quẽnorujeomasiñujarã ĩna. No ĩna bojaro vana quẽne ti vire ãmicoarũgũmasiñujarã ĩna. 45Moisés ĩ rijato bero, Josué vãme cʉtigʉ ĩre ñavasoamasiñuju. Moisés rãcana ĩna bajirearo bero, ti vire cʉosʉyayujarã ĩna rĩa, mani ñicʉa. Ti vire ãmicõari, adi sita Canaán vãme cʉti sitajʉre vadimasiñujarã ĩna. To bajiri Dios ĩnare yirẽmoñuju, mani ñicʉare. Adi sita ñaboariarãre ĩnare bucõamasiñuju Dios. To ĩ yiriaro bero, mani ñicʉ David ñamasir'i ĩ ñaro quẽne ñacõamasiñuju ti vi maji, cabra gasene ĩna quẽnoriavi. 46David ñamasir'ire quẽnaro ĩre yimasiñuju Dios. To bajiri Diore variquẽnagʉ̃ ñari, ĩ yarã Jacob jãnerabatia rãca, ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉoroti vire ĩre bʉabosarʉamasiñuju. To ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩre bʉarotibetimasiñuju Dios. 47David macʉ Salomón ñamasir'ijʉa Diore ĩre vi bʉabosamasiñuju yuja —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ.\\n48To yicõa, quẽna gotirũtuasuju ĩ:\\n—To bajiboarine, masa ĩna quẽnoriavire ñabecʉmi Dios, Diore ĩre gotirẽtobosamasir'i, ado bajiro ucamasire ñajare:\\n49“‘Adi macarʉcʉroaye, to yicõari, õ vecaye ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, ¿no bajirivi yʉre bʉabosarʉarãda mʉa? ¿No bajirijʉ quẽnobosarʉarãda yʉ ʉsʉsãjarotijʉrema?\\n50Yʉne ñaja ñajediro rujeocacʉma’ yami Dios”, yiucamasiñumi ĩre gotirẽtobosamasir'i —yigotiyuju Esteban.\\n51To bajiro ĩnare yigajano, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju quẽna:\\n—Dios ocare ajitirʉ̃nʉbetirũgũaja mʉa. “Dios magʉ̃mi” yirãre bajiro ĩ ocare ajiteaja mʉa. Mani ñicʉare bajiro Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉdimena ñaja mʉa. 52Sĩgʉ̃, Diore gotirẽtobosar'i, mʉa ñicʉa quẽnaro ĩna yir'i manicoayumi. To bajiri, Cristo rojose yibecʉre, ĩ ejarotire gotiriarãre quẽne ĩnare sĩamasiñuma mʉa ñicʉa. To yiriarã ñari, cãnʉribʉsane “Jesúre ĩre sĩato” yirã ĩre ĩaterãre ĩsirocayuja mʉa. To bajiro mʉa yijare, ĩre sĩañuma. 53Dios ĩ rotimasirere cʉdibetirũgũaja mʉa, ángel mesa sʉori mʉa ñicʉa ĩna gotiecore ti ñaboajaquẽne —ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban.\\nEstebanre ĩre ĩna sĩare queti\\n54Tire ajicõari, yaia guarãre bajiro guji ĩoñujarã ĩna, Estebanre bʉto jũnisinirã ñari. 55To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ masisere ʉjar'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri, õ vecajʉ ĩamʉogʉ̃ne, Dios ĩ ñasere ĩabʉjayuju. To bajicõari, ĩ riojojacatʉa ñagʉ̃re Jesúre quẽne ĩañuju. 56Tire ĩacõari, ado bajiro ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban:\\n—Ĩaña mʉa quẽne. Ʉ̃mʉagasero soje jãnacoajʉ. Dios ĩ roticõacacʉ, ĩ riojojacatʉajʉare ñaami —yiyuju Esteban.\\n57To ĩ yijare, quẽna ĩ tudiñagõrotire ajiterã, ĩna gãmo gojerire bibeyujarã ĩna. To yi, ĩna jediro bʉto avasãcõari, ĩre ñiarã ũmarẽjañujarã ĩna. 58To yicõari, ti maca sojʉajʉ ĩre vejacoasujarã ĩna, gʉ̃tarine ĩre reasĩaroana. Tojʉ eja, ĩna sudi joeayere vejecõari, Saulo vãme cʉtigʉre ĩre ĩsiñujarã ĩna, “Tire codebosato” yirã. To yicõari, gʉ̃tarine Estebanre ĩre reasʉovasujarã ĩna.\\n59Gʉ̃tane ĩre ĩna reañarone, Jesúre ado bajiro sẽniñuju Esteban:\\n—Jesús, yʉ ʉjʉ yʉ ʉsʉre bocaãmiña mʉ —yiyuju Esteban.\\n60To yi, gʉsomuniari tuetucõari, avasãñuju Esteban:\\n—Yʉre rojose ĩna yisere ĩnare masirioya mʉ —Jesúre ĩre yisẽniñuju Esteban.\\nTo yigajanogʉ̃ne, rijacoa tʉjasuju Esteban.","num_words":1764,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 12\\n☰ 2 CORÍNTIOS 12 ◀ ▶\\nPaulo onica ica lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, codaa dawikode leeɡ̶odi neelotagi\\n1 Ejopotibige me idinabaketibece, idaaɡ̶ee nige diɡ̶icata jaoɡ̶a. Ejitece niɡ̶ina ɡ̶odakatigi, ane micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶odigeedi, Ǥoniotagodi ane najigotedoɡ̶owa, codaa me nikeetedoɡ̶owa. 2 Ini yowooɡ̶otagi ɡ̶oneleegiwa anida aneetege Cristo. Jeɡ̶eote catooze nicaaɡ̶ape me dibate Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa, odaa ja yadeegitedibigimece ditibigimedi, niɡ̶ica ditibigimedi anepaanaɡ̶a ipegitege Aneotedoɡ̶oji. Ajowooɡ̶odi domigoka ligeedi, oɡ̶oa domigewi Aneotedoɡ̶oji me yadeegi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa. Iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me yowooɡ̶odi. 3-4 Ajowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji domige yadeegitedicogi lodoe, liwigo codaa me lolaadi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa, oɡ̶oa domige iniokini liwigo me yadeegi Aneotedoɡ̶oji. Pida baɡ̶a jowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me yadeegi, codaa niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa wajipatalo notaɡ̶a ane doɡ̶oyakadi moyowooɡ̶odi ane diitigilo niɡ̶ina oko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a modotaɡ̶atigi. 5 Enice me idinabaketibece jiɡ̶iniaa leeɡ̶odi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa. Pida aidinabaketibece daɡ̶a leeɡ̶odi emeɡ̶ee. Idoka idinabaketibece leeɡ̶odi niɡ̶ijo ane ikee me ee oko aɡ̶amaleɡ̶egi, ane diɡ̶ica loniciwaɡ̶a. 6 Nigalee jemaa me idinabaketibece, aɡ̶ee yetole, igaataɡ̶a ejitece inokina anewi. Nigica ane deemitetibigiji leeɡ̶odi me nadi ibakedi, codaa me wajipata iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi, ajemaa deɡ̶eneɡ̶egi deemitetibigiji leeɡ̶odi me idinabaketibece. Odaa aɡ̶alee idinabaketibece.\\n7 Domaɡ̶a yakadi deɡ̶eliodi me idinanetibece leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji mowidi ane nikeetediwa niɡ̶inoa ane joxicaɡ̶atema. Pida meotedibige me daɡ̶a idinanetibece, Aneotedoɡ̶oji ika liiɡ̶exegi Satanás meo anigotiwa. Eo yeelotagi ane ɡ̶onitiɡ̶a, aneo me jawikode, micataɡ̶a daɡ̶a iciijegi catiwedi ibole. 8 Itoatadiɡ̶ida me jipokotalo Ǥoniotagodi me noɡ̶atedice meetaɡ̶a niɡ̶ida neelotagi. 9 Odaa naɡ̶a idigidi, meetediwa, “Genaɡ̶a jao me Ee ane daɡ̶axa meletaɡ̶adomi, codaa ja jajigotedaɡ̶awa inoatawece anopootibige madinatiita. Igaataɡ̶a niɡ̶ina me eemiteetece me diɡ̶ica ɡ̶adoniciwaɡ̶a, odaa ja jikeetaɡ̶awa yoniciwaɡ̶a mida makaamitaɡ̶a.” Odaa ja idinitibeci codaa me idinanetibece leeɡ̶odi niɡ̶inoa iɡ̶amaleɡ̶eco, jaotibige midioka limedi me jakadi mini meetaɡ̶a loniciwaɡ̶a Cristo. 10 Odaa idinitibeci niɡ̶ina me leeɡ̶odi Cristo me jeelotika, ina moyametibigiji eledi oko, ina minoa iɡ̶alanaɡ̶a, ina metidiatetibeci oko, codaa minoa ane dakaketomi. Igaataɡ̶a niɡ̶ina me jeemite me idaɡ̶amalaɡ̶a, Aneotedoɡ̶oji najigotediwa loniciwaɡ̶a.\\nPaulo igecaɡ̶aleɡ̶e anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Coriinto\\n11 Jao me iciagi yetole me jotaɡ̶a, leeɡ̶odi me idinabaketibece. Pida akamaɡ̶akaamitiwaji awiitibige me jao niɡ̶ida aneji me jotaɡ̶a. Igaataɡ̶a akamaɡ̶akaamitiwaji domaɡ̶a leeditibige madinienaɡ̶aneɡ̶eni. Igaataɡ̶a jiɡ̶idaa niɡ̶idi oko modiletibige me diɡ̶icata iniwaló, niɡ̶idi oko anoditibige me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶idi adaɡ̶axa meletibigiwaji doɡ̶onaɡ̶axatiloco. 12 Ee aɡ̶ica daɡ̶a idajolitaɡ̶a niɡ̶ijo me jao ibakedi makaamitaɡ̶atiwaji. Joaniɡ̶idaa Aneotedoɡ̶oji me ikee me ee liiɡ̶exegi, leeɡ̶otedi niɡ̶inoa ɡ̶obinico aneote, ane joxicaɡ̶atema, codaa moikee loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 13 Ijoatawece niɡ̶ijo ane jaotema eletidi lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji, ijaaɡ̶ijoa baanaɡ̶a jaotedaɡ̶adomitiwaji. Pida idioka jipokotiogi eletidi lapoli ɡ̶onioxoadipi metidaxawa, pida akaamitiwaji baadaɡ̶a jipokotaɡ̶awa idoitibige daɡ̶a ɡ̶adigiwocitiniwace. Pida nigakatitiwaji me beyagi niɡ̶ida aneji, jipokotaɡ̶awatiwaji me ixomaɡ̶ateenitice ibatiigi.\\n14 Ja idigo mejigo idalitaɡ̶awatiwaji, odaa jeɡ̶eote itoatadiɡ̶ida mejigo. Pida ajipokotaɡ̶awatiwaji madaxawani. Igaataɡ̶a ajoletibige ɡ̶aninyeelotiwaji, pida joletibige dokaaɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a ademaanitiwaji. Igaataɡ̶a leeditibige eniododipi moyajigota lionigipi icoatawece niɡ̶icoa anoyopotibige, idiɡ̶ida anionigipi oyedia eliododipi. Odaa ee jiɡ̶idaaɡ̶eji ee micataɡ̶a ɡ̶adioditiwaji. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶a jemaa me jipokotaɡ̶awa madaxawanitiwaji. 15 Idinitibeci niɡ̶ina me jakadi me jaaɡ̶adi niɡ̶ica anidi meetaɡ̶a, codaa emeɡ̶ee ja idigo me idinaaɡ̶adi me ɡ̶adaxawanitiwaji. Pida niɡ̶ina me jikeetaɡ̶awatiwaji meliodi me ɡ̶ademaani, akamaɡ̶akaamitiwaji jeɡ̶epaanaɡ̶a daɡ̶adiaa ademaani.\\n16 Pida niɡ̶ida makaamitiwaji, icota maniwotitomi me daɡ̶a ɡ̶adigiwoci. Pida aɡ̶aniaditibige anee me ɡ̶adinaalenitiniwace, codaa modi jibake yacilo me inigaanyetece ɡ̶aninyeelotiwaji. 17 Domigica me jibake eledi oko ane jimonyataɡ̶awa me ɡ̶adinaalenitiniwace? Aɡ̶ica, codaa aɡ̶ica daɡ̶a yowoogo! 18 Ja jipokota Tito migo dalitaɡ̶awatiwaji, codaa lixigaɡ̶awa eledi ɡ̶onioxoa ane jimonya. Tito aɡ̶ica daɡ̶a ɡ̶adiboloiteenitiwaji. Ee iniaa Tito idokida anejinaɡ̶a me jibaaɡ̶a, leeɡ̶odi diniciamico ɡ̶odowooko.\\n19 Jakadi maleetibigetiwaji minoatawece niɡ̶inoa ane jidi, jidikotibigaɡ̶aji midokida me jikeetaɡ̶awa me diɡ̶icata ɡ̶obatiigi. Pida Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odadi me jidiiɡ̶atedini inoatawece leeɡ̶odi me ɡ̶odexogotege Cristo, odaa jemaanaɡ̶a me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, anakaami ɡ̶odokaaɡ̶etedipi ɡ̶odemaanigipi. 20 Igaataɡ̶a idoitibige deɡ̶ejotaɡ̶awatiwaji, oditaɡ̶a ja jibataɡ̶awatiwaji maleeɡ̶awiite ɡ̶adoenataka ane daɡ̶a jemaateda mawiite. Odaa jaɡ̶aleetibigetiwaji deɡ̶ee eledi oko, me daɡ̶a iciagi niɡ̶ijo oko ane domeɡ̶emaani leeɡ̶odi me leeditibige me ɡ̶adoxokitiwaji. Idoitibige daɡ̶a jibataɡ̶awatiwaji makamaɡ̶a adinideleɡ̶eni, codaa madinoceetiwage, makaami loidenaɡ̶a, makaami adodigomadadi, me beyagi motaɡ̶anitibige eledi oko, codaa me alaɡ̶ani, madinanenitibece, me daɡ̶a ɡ̶adilakiitiwage. 21 Eleditace idoitibige deɡ̶ejotaɡ̶awatiwaji, oditeɡ̶eote Aneotedoɡ̶oji me idiboliɡ̶ataɡ̶adicitiwaji, codaa daɡ̶a jinoe leeɡ̶odi meliodi oko anowo ane beyagi, ane doɡ̶odinilaatece loenataka ane beyagi. Niɡ̶ina oko ane doɡ̶oika moitineɡ̶e ane daɡ̶a lodawa, codaa me loomatewa oko ane daɡ̶a lodawa, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oyajacaɡ̶aditeda lidaɡ̶ataka lolaadi ane beyagi.","num_words":661,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 21\\n☰ ATOS 21 ◀ ▶\\nPaulo igo nigotaɡ̶a Jerusalém\\n1 Naɡ̶a jibodenaɡ̶a niɡ̶ijo lapo ijo laxokodipi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi, naɡ̶a jaxotaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja iniwiajeeɡ̶a. Odaa ja ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶aticogi minitaɡ̶a lidelogo ane liboonaɡ̶adi Cós. Neɡ̶eledi noko odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Rodes, naɡ̶a jalataɡ̶a, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Pátara. 2 Jiɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶a jibaɡ̶ata ajo eledi etogo-nelegi anopiticogi nipodigi ane liboonaɡ̶adi Fenícia digoida niiɡ̶otedi Síria. Igaanaɡ̶a jaxotaɡ̶atinigi ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice. 3 Niɡ̶ijo me iniwiajeeɡ̶a inoxiwicaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre. Codaa joleeɡ̶ata niɡ̶ijo lidelogo me janagaɡ̶atece ɡ̶onimagijegi, odaa idapaɡ̶a jiiɡ̶aticogi neɡ̶epaaɡ̶ejoɡ̶ota nipodigi Síria. Igaaneɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Tiro, odaa ja jaxotaɡ̶atice naɡ̶ajo etogo-nelegi, leeɡ̶odi moyexaɡ̶atedice ijoatawece niɡ̶ijoa loyaɡ̶aka naɡ̶ajo etogo-nelegi. 4 Manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a ijo jakapaɡ̶atege onateciɡ̶ijo anodiotece Ǥoniotagodi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate miditaɡ̶a seete nokododi. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajigotiogi lowooɡ̶otakaneɡ̶egi mowo libodigi Paulo me deɡ̶ele migo nigotaɡ̶a Jerusalém. 5 Pida niɡ̶icota niɡ̶ijo noko me noditice naɡ̶ajo etogo-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa ja ɡ̶ododitice, ja iniwiajeeɡ̶atace. Odaa jeɡ̶etiɡ̶odilaajo neɡ̶epaa maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi. Ijotawece igotibeci, inoa lodawadi codaa me nigaanigipawaanigi eledi igotibeci neɡ̶epaa we nigotaɡ̶a. Neɡ̶ejoɡ̶oticogi liniogotibece akiidi-eliodi, naɡ̶a jamakajoɡ̶otedini ɡ̶odokotidi, odaa ja jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 6 Naɡ̶a inibodenaɡ̶atiniwace, odaa ja jibaɡ̶ataca naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi.\\n7 Eɡ̶idaaɡ̶ee me iniwiajeeɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja jalataɡ̶a nigotaɡ̶a Tiro, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigota��̶a Ptolemaida. Jiɡ̶idiaaɡ̶i me ɡ̶odecoaditece ɡ̶onioxoadipi codaa idiaaɡ̶ejonaɡ̶a miditaɡ̶a onijoteci noko. 8 Igaaneɡ̶eledi noko naɡ̶a ɡ̶ododitice, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Cesaréia. Odaa jiɡ̶iniɡ̶a liɡ̶eladi Filipe, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a minitaɡ̶a. Filipe yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus, eledi awatege niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi Ǥoniotagodi loiigi anoixipeticoace digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. 9 Filipe idiwa cwaatolo lionaɡ̶a awicijipi analee diɡ̶icata me nadonaɡ̶a. Odaa niɡ̶idi lionigipi ida me lixakedi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 10 Igaaniɡ̶ijoa ixomaɡ̶atedijo nokododi mejonaɡ̶ate Filipe liɡ̶eladi, odaa jiɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anenotoɡ̶owa icoɡ̶oticogi nipodigi Judéia, niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liboonaɡ̶adi Ágabo. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa inaaɡ̶ina ane lixakedi me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 11 Igaaneɡ̶enotoɡ̶owa, ja dibata ijo Paulo nigoenaɡ̶adi. Odaa ja igoetece niɡ̶ijo goenaɡ̶adi libaaɡ̶atedi codaa me loɡ̶onaka, odaa jeɡ̶ee, “Aneotedoɡ̶oji Liwigo nikeetiwa niɡ̶idiwa judeutedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém moigoetini niɡ̶ini ane nebi niɡ̶ida goenaɡ̶adi. Odaa joɡ̶oyajigotiogi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi.”\\n12 Igaanaɡ̶a jajipaaɡ̶atalo niɡ̶ijoa Ágabo lotaɡ̶a, odaa okotawece ja domaɡ̶a inoliiɡ̶atini Paulo, eliodi me jipokaɡ̶ata me diɡ̶igo Jerusalém. 13 Pida Paulo naɡ̶a ɡ̶odigidi, meetoɡ̶owa, “Igaameni ina manoenitiwaji? Jaɡ̶awiitiwaji me jilee yaaleɡ̶ena. Jinaɡ̶anoenitibecetiwaji, igaataɡ̶a ja idigo metidigoetini codaa ja idigo metideloadi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém leeɡ̶odi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus.” 14 Igaanaɡ̶a jinataɡ̶a me daɡ̶a jakataɡ̶a me jiigaɡ̶a lowoogo, odaa ja jikanaɡ̶a, odaa mejinaɡ̶ata, “Jemaanaɡ̶a Ǥoniotagodi meote niɡ̶ica anepaa yemaa meote.”\\n15 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejonaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi manitaɡ̶a Cesaréia, odaa ja joenaɡ̶atedini ɡ̶odowoodi, jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. 16 Codaa ijo anetiɡ̶odilaajo niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Cesaréia. Etiɡ̶odadeegiticogi neɡ̶epaa minitaɡ̶a ijo diimigi ane ɡ̶odotokaɡ̶adi. Niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ini diimigi liboonaɡ̶adi Menasom. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa elatibige lidelogo-nelegi Chipre, ja jotigide mini me diotece Ǥoniotagodi. 17 Igaanaɡ̶a ejoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém, niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi eliodi me ninitibigiwaji niɡ̶ijo noɡ̶odibatoɡ̶ogi.\\nPaulo yotaɡ̶aneɡ̶e Tiago\\n18 Neɡ̶eledi noko Paulo ja ɡ̶odixigaɡ̶awa igo dakapetege Tiago. Idiaaɡ̶i ijotawece niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶o. 19 Odaa Paulo naɡ̶a nicetiniwace, odaa ja yatematitiogi ijoatawece loenataka Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ijo naɡ̶a imonyatedicogi Paulo midiaa libakadi. 20 Noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Paulo, odaa joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Codaa modita, “Ǥonioxoa, akamaɡ̶akaami anati mowidi miilitedi judeutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi. Codaa eliodi moyemaa moyiwaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 21 Codaa odibodicetibige maniiɡ̶axinitiniwace judeutedi ane liɡ̶eladi miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi mone eni me daɡ̶adiaa leeditibige moyotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Eledi odibodicetibige maniiɡ̶axinitiniwace niɡ̶ijo judeutedi me doɡ̶oyakagidi nigaanigawaanigi ane ɡ̶odakatigi, codaa me daɡ̶adiaaɡ̶odioteci eletidi lakataɡ̶a ɡ̶odoiigi judeutedi. 22 Ajawienatakanaɡ̶a niɡ̶ina judeutedi aninatigi digoina anonakato Ǥoniotagodi icota me nibodicaɡ̶a naɡ̶anoo, odaa ja dinatecoɡ̶otee. Odaa ida moko, amiini ica anejinaɡ̶a? 23 Natigide awii niɡ̶ida anejinaɡ̶ataɡ̶awa. Etinoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi ane ɡ̶onioxoadipi anowo ligegitege Aneotedoɡ̶oji modiniomaɡ̶aditema, ane ɡ̶odakatigi. 24 Odaa emii mijotaɡ̶a, adinawanaɡ̶atitege adiniwileci, odaaɡ̶edianiteda laakataka amaleeɡ̶aɡ̶oyakadi moyapitaɡ̶adi lacilo, amanagawini inatawece oko oyowooɡ̶odi me deɡ̶ewi me iiɡ̶axini niɡ̶ina oko me daɡ̶adiaaɡ̶odioteci ɡ̶odakataɡ̶a. Pida amaleeɡ̶aɡ̶a onadi maleeɡ̶eemiteetigi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 25 Pida niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi, jiwakateenaɡ̶atibige ɡ̶odidie notaɡ̶anaɡ̶axi me jeloɡ̶otaɡ̶atiogi ane ɡ̶odowoogo. Jajoinaɡ̶atece me doɡ̶oyeligo niweenigi niɡ̶ina eledi oko anoilokotajeta niwigo, migetaɡ̶a lawodi eijeeɡ̶agi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a okanicodaaɡ̶ica eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola. Eleditace me daɡ̶a noomatewa ane daɡ̶a lodawa.”\\n26 Igaaneɡ̶eledi noko Paulo jiɡ̶igo lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi, odaa jaɡ̶awatiogi niɡ̶idaa dinanatigi me diniwilegitibigiwaji, ane lakatigi judeutedi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa ja dakatiwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi mowo libodigi niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atigi niɡ̶ini diimigi, oyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ica noko nige nigomaɡ̶a me diniwilegitibigiwaji. Igaataɡ̶a niɡ̶ijo noko oninitecibeci yakadi meo lokotajegitalo Aneotedoɡ̶oji, liboonigi ane iiɡ̶eta lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.\\nOdibata Paulo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo niɡ̶ijoa seete nokododi ane yadeegi me diniwilegitibigiwaji, odaa onateciɡ̶ijoa icoa judeutedi ane icoɡ̶oticogi nipodigi Ásia joɡ̶onadi Paulo minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odaa joɡ̶oyetigi lacilo niɡ̶idi noiigi modakapetege Paulo, odaa joɡ̶odibata. 28 Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Akaami ɡ̶onioxoadipi israelitatedi, ɡ̶odaxawaneɡ̶egi! Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa joaniɡ̶idaa diiɡ̶axinaɡ̶atece inoatawece nipodaɡ̶a me nakapetegipi ɡ̶odoiigi Israel, codaa modakapaɡ̶ateetege lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés codaa me liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odaa natigide ja nadeegitiobece catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi ane daɡ̶a domaɡ̶a yakadi me nakatiobece, odaa niɡ̶ida anee joɡ̶onapioyaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi.” 29 Modi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a leeɡ̶odi monadi Paulo manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a lixigaɡ̶awa Trófimo anelatibige nigotaɡ̶a Éfeso. Odaa joɡ̶odiletibige daɡ̶a yadeegiticogi Trófimo catiwedi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji.\\n30 Odaa nibodigitigi niɡ̶ijo ane dibatotiogi jiɡ̶ilaagiteloco anitawece nigotaɡ̶a, odaa ja waledi niɡ̶ijo oko. Noɡ̶odibata Paulo, odaa joɡ̶oixigiticogi we Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi joɡ̶onibatootece epoaco. 31 Niɡ̶ijo naɡ̶a domoɡ̶oyeloadi Paulo, niɡ̶ijo lacilo iodaɡ̶awadi romaanotedi ja wajipatiogi ica me dayaagetiogi anitawece nigotaɡ̶a Jerusalém. 32 Odaa aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi ja lixigaɡ̶awepodi ijoa jajeentexedi ijaaɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa ja walokoditiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa niɡ̶ijo noiigi noɡ̶onaditege niɡ̶ijo goloneegi ijaaɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶oika monaxacoɡ̶otibige Paulo. 33 Niɡ̶icotio niɡ̶ijo goloneegi, odaa ja niwilo Paulo, ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moigoetece Paulo itiwataale galeenatedi ɡ̶apileceɡ̶e. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nigetiniwace niɡ̶ijo noiigi, meetiogi, “Amiini ica ɡ̶oneleegiwa? Codaa amiida ica loenatagi ane beyagi?” 34 Idi ica oko niɡ̶idi lapo-nelegi napaawaɡ̶ateloco ida ica ligegi, idiaaɡ̶eledi jeɡ̶eledi ligegi me napaawaɡ̶ateloco. Eliodi ica me dayaagetiogi neɡ̶epaaɡ̶icota niɡ̶ijo goloneegi me daɡ̶adiaa yowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi. Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moyadeegiticogi Paulo minitaɡ̶a liɡ̶eladi iodaɡ̶awadi ane dotete. 35 Odaa joɡ̶otota neɡ̶epaa midataɡ̶a liwekaladi anigo mida lapoagi niɡ̶ini diimigi ane dotete. Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi odowediteloco Paulo moyoyaɡ̶aditijo, leeɡ̶odi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me domoɡ̶odoletibige monaxacoɡ̶otibige. 36 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi joɡ̶oigaalatece niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, napaawaɡ̶ateloco, modi, “Eloati niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa!”\\nPaulo notaɡ̶aneɡ̶etiniwace ica noiigi-nelegi\\n37 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi naɡ̶a domaɡ̶a oixotio Paulo catiwedi niɡ̶ijo liɡ̶eladi ane dotete, odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ijo goloneegi, “Domigetaɡ̶a yakadi me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni?” Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja ige, meeta, “Ida makaami otaɡ̶anitigi ioladi greego? 38 Ida makaami, anaɡ̶akamaɡ̶akaami ijo ɡ̶oneleegiwa egípcio ane yadeegi ijoa cwaatolo miili oko anodiotibeci miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi? Ijotawece nibo likanaɡ̶anaɡ̶atedi domoɡ̶odoletibige metiɡ̶odideleɡ̶e anoko romaanotedi.” 39 Pida Paulo meeta, “Ee beɡ̶ee judeu, yanikadi nigotaɡ̶a Tarso, nigotaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶e digoida nipodigi Cilícia. Jipokotaɡ̶awa madikani me inotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶idi noiigi-nelegi.”\\n40 Niɡ̶ijo goloneegi ja ika Paulo me dotaɡ̶a. Naɡ̶a dabiditini midataɡ̶a niɡ̶ijo liwekaladi diimigi, odaa ja datikata libaaɡ̶adi dipokotiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me notokotiniwace. Igaanaɡ̶a notokotiniwace, odaa ja notaɡ̶aneɡ̶etiniwace Paulo yatitiogi ioladi hebraico.","num_words":1087,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 21 DES - Eropi Jerusaléngue gʉa ejaboro core - Bible Search\\nMateo 20 Mateo 22\\nJerusaléngue ejañumi Jesu\\nMr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19\\n1Eropi Jerusaléngue gʉa ejaboro core Betfagé waĩcʉri macague ejamʉhtanibʉ gʉa Jesu mera. Betfagé ʉtãgʉ Olivo waĩcʉdigʉ gubuye árĩbʉ. Erogue ejagʉ, gʉare perãre ĩgʉ buherã mera majarãre Jesu ĩgʉ core obeomʉhtami. 2Õpa doremi erãre:\\n—Si macague waque. Erogue ejarã, mata burrore ĩgʉ magʉgã mera erã dirinugudigʉre bocajarãca. Erãre boca, ĩgʉre diriradarire pãa aĩgãribasaque yʉre. 3Mʉa eropa iicʉ̃ ĩagʉ, burro opʉ “¿Duhpimorã burrore pãri mʉa?” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã õpa arĩ yʉhrique: “Mari tĩgʉ burrore gamebeoniami dohpa. Eropigʉ dohparagã wiagʉcumi ĩgʉ,” arĩ yʉhrique ĩgʉre, arĩdore obeomi Jesu perã ĩgʉ buherãre.\\n4Eropa iimi Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ ĩgʉ arĩ gojadiro dopa ta. Õpa arĩ gojañumi iribojegue:\\n5Jerusalén majarãre õpa arĩ wereque: “Ĩaque mʉa. Mʉa Opʉ mʉa pohrogue ahrimi. Ĩgʉ ta masare õaro iigʉ ãhrimi. Burro magʉgã weca arigʉcumi,” arĩ wereque Jerusalén majarãre, arĩ gojañumi iribojeguere.\\n6Jesu ĩgʉ obeonirã perã iri macague eja, ĩgʉ iidorediro dopa ta iiñorã erã. 7Burragore igo magʉgã sãre aĩgãrima. Aĩgãrituhaja gʉa weca maja suhrire tuwea aĩ, erã weca peobʉ gʉa. Gʉa eropa iira pʉhrʉ Jesu ĩgʉgã weca mʉribejami wabu. 8Mʉribejatuha, ĩgʉgã weca Jerusaléngue wami. Ĩgʉ eropa aricʉ̃ ĩarã masa bajarã ĩgʉ wari maha deco erã ya weca maja suhrire tuwea aĩ, sẽopi mʉhtama Jesure umupeorã. Gajirãpʉ pũricʉri dʉpʉrire mare apimʉhtama “Ĩgʉ wari maha õari maha árĩporo,” arĩrã. 9Eropirã ĩgʉ core warã, ĩgʉ pʉhrʉ nʉrʉsiarã mera õpa arĩ gaguiniguima:\\n—Davi mʉrʉ pãramire marire itamubure umupeorã. Ihĩ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ õaro ariporo. Ʉmaro majagʉre “Turagʉ ãhrimi,” arĩ umupeorã, arĩ gaguiniguima masa.\\n10Eropirã Jerusaléngue erã eropa ejacʉ̃ ero majarãpʉ ĩhamaria wama.\\n—Cue, ¿nihino ãhriri ihĩ? arĩ game serẽpima erã basi.\\n11Gajirã masa yʉhrima:\\n—Ihĩ Goãmʉ yare weremʉhtagʉ Nazare majagʉ Jesu waĩcʉgʉ ãhrimi, arĩ werema erã masare.\\nGoãmʉ wihigue ejañumi Jesu\\nMr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22\\n12Pʉhrʉ Goãmʉ wihigue ejami Jesu gʉa mera. Iri wihigue eja ñaja wami. Ñajaja masa duadoarãre asũrã sãre bocajagʉ erãre cohã wiucãmi iri wihigue. Eropigʉ niyerure game gohroto doarã ya mesarire yomemuju, aĩ majipi beomʉrimi. Bujare duarã erã doari pẽrori sãre eropa ta iimi. 13Eropa iigʉ õpa arĩmi:\\n—Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa: Goãmʉ arĩmi: “Yaha wihi Goãmʉ mera wereniguiri wihi waĩcʉroca,” arĩmi Goãmʉ, ãhraa ĩgʉ gojarapũ. Mʉapʉ i wihire Goãmʉ wihire duadoarã game yajarã iiaa, arĩmi ĩgʉ erãre.\\n14Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ cuiri ĩhajabirã, curimasibirã sã Goãmʉ wihiguere ĩgʉ pohrogue erama. Erã eropa eracʉ̃ erãre õarã dujacʉ̃ iimi ĩgʉ. 15Eropa õarire ĩgʉ iicʉ̃ ĩarã, pahia oparã, masare buherã sã guama ĩgʉ mera. Eropirã majirãgã sã Jesure, “Davi mʉrʉ pãrami, masare itamubu, turagʉ ãhraa mʉhʉ,” erã arĩ umupeocʉ̃ peerã guanemoma dipaturi erã. 16Eropa guarã õpa arĩma Jesure:\\n—¿Erã eroparĩcʉ̃ peebeari mʉhʉ? Eropa arĩbiricãporo, arĩ dorema erã Jesure.\\n—Erã eroparĩcʉ̃ peea. ¿Goãmʉ yare erã gojarapũre ire ne buhebiriri mʉa?\\nMajirãgãre Goãmʉre õaro umupeocʉ̃ iibʉ mʉhʉ, ãhraa Goãmʉ yare erã gojarapũ, arĩmi Jesu erãre.\\n17Eropa arĩtuha erãre cóãgã, Betania waĩcʉri macague eja, iri ñamire ero árĩmi.\\nJesu yucʉgʉre higueragʉre sĩridoreñumi\\nMr 11.12-14, 20-26\\n18Gajinʉ boyorogue Jerusaléngue gʉa dujaacʉ̃, oaboami Jesu. 19Eropa oaboagʉ, ma tʉro niguidigʉ higueragʉre ĩhanijagʉ, irigʉ dʉcare omagʉ warimi. Dʉca maribʉ irigʉpʉ. Pũri dihta árĩbʉ. Dʉca maricʉ̃ ĩagʉ Jesu õpa arĩmi:\\n—Irigʉ yucʉgʉ ne dipaturi dʉcacʉsome, arĩmi ĩgʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ irigʉpʉ mata ñaidija wabʉ. 20Irigʉ eropa wacʉ̃ ĩarã, gʉa ĩgʉ buherã ĩhamaria wabʉ.\\n—¿Duhpiro mata irigʉ ñaidija wahári? arĩ serẽpibʉ Jesure.\\n—Ire guñaque mʉa. Goãmʉre õaro guñatura umupeoque. “Diaye ta eropa ta iigʉcumi ĩgʉ,” arĩrã, “Goãmʉ iisome,” arĩbirã, yʉhʉ irigʉre iidiro dopa ta iimasirãca mʉa sã. Eropirã irigʉre yʉ sĩridorediro dopa ta tauro diasarire doremasirãca mʉa Goãmʉre guñatura umupeorã. Irigʉ ʉtãgʉ sãre “Dua aĩ, wʉariyague cóãdigʉ árĩporo,” Goãmʉre mʉa arĩcʉ̃ irigʉ ʉtãgʉ dija waroca. 22Goãmʉ irigʉ diague dijacʉ̃ iigʉcumi. Goãmʉre mʉa umupeocʉ̃,” Yʉ serẽro dopa ta eropa waroca,” mʉa arĩ guñacʉ̃, mʉa serẽdiro dopa ta Goãmʉ iigʉcumi, arĩmi Jesu.\\nJesure doredigʉre serẽpiñuma pahia oparã, masare buherã, mʉrã mera\\nMr 11.27-33; Lc 20.1-8\\n23Eropi Goãmʉ wihigue dujaja buhemi ĩgʉ. Ĩgʉ eropa buhecʉ̃ pahia oparã, masare buherã, mʉrã mera ĩgʉ pohrogue eraa serẽpima:\\n—¿Noa doreri mera ire eropa iigʉ iiri mʉhʉ? ¿Noa mʉre Goãmʉ wihigue árĩnirãre cóãdoreari? arĩ serẽpima erã.\\n24Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhrimi:\\n—Mʉare yʉhʉ sã serẽpigʉra. Õaro mʉa yʉre yʉhricʉ̃ yʉ sã mʉare yʉhri gamegʉra. 25¿Ñu masare ĩgʉ waĩyecʉ̃ noano ĩgʉre waĩyedoremʉriyuri mʉa pepicʉ̃? ¿Goãmʉ doreyuri? ¿O masapʉ doremʉriyuri mʉa pepicʉ̃? arĩ serẽpimi Jesu erãre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ erã basi game wereniguima:\\n—¿Dohpa arĩ yʉhrirãcuri mari? “Goãmʉ Ñure doreñumi,” mari arĩcʉ̃, “¿Goãmʉ Ñure ĩgʉ dorequerecʉ̃ ta duhpirã ĩgʉ wererare peebirari mʉa?” arĩbocumi Jesu marire. 26Oã masapʉ “Diaye ta Ñu Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ árĩmi,” arĩ pepima erã. Erã eropa pepirã “Ñu ĩgʉ waĩyecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre dorebiriñumi,” mari arĩcʉ̃ peerã masapʉ guarãcoma mari mera, arĩma erã erã basi. 27Erã eropa arĩ werenigui amura pʉhrʉ Jesure yʉhrima erã.\\n—Ñure waĩyedoredigʉre gʉa masibeaa, arĩma erã.\\nErã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩmi Jesu:\\n—Irisubu tamerare yʉ sã mʉa serẽpirare werebeaa mʉare. Yʉ iirire doregʉre werebeaa mʉare, arĩmi ĩgʉ erãre.\\nYujugʉ porã iira queorire wereñumi Jesu\\n28Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu queori moa werenemomi erãre:\\n—¿Dohpa arĩ pepirãcuri yʉ õpa arĩ werecʉ̃? arĩmi Jesu erãre. Perã pagʉ árĩñumi. Tĩgʉpʉre õpa arĩñumi erã pagʉ: “Mahgʉ, pohegue mohmegʉ waque,” arĩñumi. 29“Wabeaa,” arĩ yʉhririñumi ĩgʉ magʉ negohrare. Eropa arĩqueregʉ ta pʉhrʉguere pohegue wadiariñe árĩyoro daja ĩgʉre. Eropigʉ wañumi ĩgʉ. 30Eropigʉ erã pagʉ ĩgʉ magʉ dʉhyagʉ pohrogue eja, ĩgʉ tĩgʉre ĩgʉ arĩdiro dopa ta pohegue wadoreriñumi. “Áʉ,” arĩriñumi dʉhyagʉpʉ. Eropa arĩqueregʉ ta wabiriñumi ĩgʉ. 31¿Nihinopʉ ĩgʉ pagʉ ĩgʉ dorediro dopa ta iiyuri? arĩ serẽpimi Jesu.\\n—Ĩgʉ tĩgʉpʉ iiñumi, arĩ yʉhrima erã.\\nErã eroparĩcʉ̃ Jesu weremi:\\n—Mʉare diaye arĩgʉ tiiaa. “Ñetariarã ãhrima,” mʉa arĩnirãpʉ Goãmʉ opʉ ĩgʉ árĩroguere mʉa wabodiro árĩquerecʉ̃ ta erãpʉ warãcoma. 32Ñu waĩyeri masʉ buhegʉ arigʉ mʉare “Õaro iirã árĩque,” arĩ wererimi. Eropa ĩgʉ werequerecʉ̃ ta ĩgʉre peebiribʉ mʉa. Eropirã ĩgʉ dorerire yʉhribiribʉ. Erã ñerã árĩnirãpʉ wajasea corerãpʉ, nome ñero iiricʉnirãpʉ ĩgʉre peenirã árĩma. Erã eropa pee gohrotorare ĩabʉ mʉa. Mʉa eropa ĩaquererã ta mʉapʉ ne gohrotodiabirabʉ. Eropirã peebirabʉ mʉa, arĩmi Jesu pahia oparãre, mʉrã sãre.\\nÑerã mohme corerã queorire wereñumi Jesu\\nMr 12.1-12; Lc 20.9-19\\n33Eropi Jesu dipaturi ĩgʉ pepiri mera õpa arĩ queorire moa erãre buhenemomi:\\n—Gajisubu mʉare werenigui queoriñere yʉ werecʉ̃ peeque daja, arĩmi. Yeba opʉ árĩñumi. Ĩgʉ ya pohere iguidarire oteñumi. Otetuha, sãrirore nugu, iguire erã cʉhra bujuburi gobere seañumi. Pohe decogue ʉmari wihigã sãre iiñumi ĩhadibumaja õaro. Eropigʉ gajirãre ĩgʉ ya pohe deco mera apiñumi erã mohme corera waja. Eropigʉ iri pohere erãre mohme coredoretuhaja gaji yebague waha wañumi ĩgʉ. 34Igui ñirisubu árĩcʉ̃ opʉ ĩgʉ pohro majarãre ĩgʉ ya pohe mohme corerã pohrogue obeoñumi. Pohe maja ĩgʉ oteri dʉcare ĩgʉ ya sero maja dʉcare aĩdoregʉ obeoriñumi. 35Eropirã pohere mohme corerãpʉ ĩgʉ pohro majarãre ñero iiñuma. Yujugʉre turaro paa, gajigʉre wejẽ, gajigʉre ʉtã mera deañuma. 36Pʉhrʉ pohe opʉ dipaturi ĩgʉ pohro majarãre ĩgʉ obeomʉhtanirã tauñariro árĩri curu majarãre obeoriñumi daja. Eropirã pohere mohme corerã mʉraro ta iiñuma erã sãre daja.\\n37“Eropigʉ ĩgʉ obeotudigʉ ĩgʉ magʉ árĩñumi. “Yʉ magʉpʉre umupeorãcoma,” arĩgʉ ĩgʉre obeoriñumi. 38Ĩgʉ eropa arĩ pepiquerecʉ̃ ta pohere mohme corerã ĩgʉ magʉ ĩgʉ aricʉ̃ ĩarã, õpa arĩñuma: “Pohe opʉ magʉ ahrimi ĩgʉ. Ĩgʉre wejẽ cóãcãrã mari. Eropiro i pohe mari ya pohe dujaroca,” arĩriñuma erã basi. 39Eropa arĩrã ĩgʉre ñeha pohe tʉrogue aĩgã, wejẽcãñuma erã ĩgʉre, arĩmi Jesu erãre. Eropa arĩtuhaja Jesu erãre serẽpimi:\\n40—¿Pohe opʉ arigʉ dohpa iigʉcuri ĩgʉ ya pohere mohme corerãre? arĩ serẽpimi Jesu pahia oparãre, mʉrã sãre.\\n41—Ĩgʉ gajirãre pohere mohme coremorãre gohroto­gʉcumi. Árĩmʉhtanirãre ñetarianirãre wejẽgʉcumi. Ĩgʉre dʉcare queoro wiamorãpʉre mohmedoregʉcumi, arĩ yʉhrima erã.\\n42Erã eroparĩcʉ̃ Jesu werenemomi erãre:\\n—¿Goãmʉ yare erã gojarapũ ire yʉre ĩgʉ arĩ gojarare buhebiriri mʉa?\\nIhĩ Cristo ʉtãye iro dopa ta ãhrimi. Masa Cristore gamebirãcoma. Erã gamebiriquerecʉ̃ Goãmʉ ĩgʉre beye opʉ acumi. Goãmʉpʉ irire iimi. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã “Õataria,” arĩ pepia mari, arĩ gojañuma iribojeguere.\\n¿Irire ne buhebiriri mʉa? 43Eropigʉ mʉare arĩgʉ tiiaa yʉhʉ. Goãmʉ ĩgʉ dorerire iirã ĩgʉ õari orire opaboya mʉa. Mʉa iibiricʉ̃ ĩha gajirãpʉre ogʉcumi Goãmʉ. Gajirã masapʉ ĩgʉ dorero dopa ta iirãcoma. 44Yʉre gamebirãpʉ yʉ dipuwaja moamorã ñero tarirãcoma, arĩmi Jesu pahia oparãre, mʉrã sãre.\\n45Iri pohe opʉ queorire ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã, “Ĩgʉ iri queori mera ‘Ñerã mohme corerã iro dopa ãhrima,’ marire arĩgʉ weresãgʉ iicumi ĩgʉ,” arĩ pepiñorã erã. 46Eropa arĩ pepirã, ĩgʉre ñeadiariñorã oparãpʉ. Masapʉ Jesure umupeo “Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ ãhrimi ĩgʉ,” arĩmʉriñorã erã. Erã eropa arĩrã árĩcʉ̃ pahia oparã sã masare güirã, Jesure ñeabiriñorã.","num_words":1314,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 14\\nRojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaboronare Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaro ĩna basaroti queti\\n1 Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sión vãme cʉti buro joe rʉ̃gõcami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Ĩ rãcana ñacama ciento cuarenta y cuatro mil masa. Ĩna riovecarijʉ oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ vãme, to yicõari, ĩ jacʉ vãme ucatu ecoriarã ñacama. 2 Bero, õ vecajʉ oco menirore bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro bʉsʉsere bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, arpa vãme cʉtise rãca jãjarã masa ĩna jabasarore bajiro ocaruyucajʉ. 3-5 Babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, bʉcʉrã, ʉjʉ ya cũmuro tʉre ñacama. Ĩna ĩaro rĩjoro, ciento cuarenta y cuatro mil masa, mame basa basacama. Ĩna rĩne ti basare masicama. Ĩna ñacama adi macarʉcʉroana Satanás bojasere yiboariarã, Dios macʉ ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñato” yigʉ, Dios ĩ yirẽtobosasʉoriarã. To bajicõari, rõmia rãca ajeriarã cʉtiĩamena ñacama. Ĩna vatoagʉ sĩgʉ̃ socagʉ manicami. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉjʉare ĩ bojarore bajiro ĩre ajisʉyariarã ñacama.f Ap 4.2-8; 5.9-10.\\nIdiarã ángel mesa Diore ĩna gotirẽtobosare queti\\n6 Bero, ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami, Dios macʉ sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotigʉ. Tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, ti queti jedibetirotire goticudigʉacʉ bajicami. 7 Ado bajiro ruyugoaro goticami:\\n—Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ejacoajʉ ti. To bajiri, güirãne, “Jediro masigʉ̃ ñaja mʉ” Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉoya. Ĩ ñaami õ vecaye, adi macarʉcʉroaye, moa riagari, oco ũmaburigojeri, ñajediro rujeomasir'i. To bajiro yimasir'i ĩ ñajare, ĩre rʉ̃cʉbʉoya —yigoticami ángel.\\n8 Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ado bajiro goticami:\\n—Babilonia vãme cʉti macana rojose ĩna yirũgũse sʉorine masa jediro rojose yirũgũboama. To bajiri, ti macanare reacõami Dios yuja —yigoticami.\\n9 Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉvacʉne, ado bajiro ruyugoaro goticami:\\n—Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose yirʉcʉmi Dios. Ĩ vãmere ĩna ãmorijʉ, ĩna riovecarijʉ ucatu ecoriarãre ĩajũnisinicõari, ĩnare rojose yirʉcʉmi Dios. 10 Ĩnare ĩamaibecʉne, bʉto rojose ĩna tãmʉorotire yirʉcʉmi Dios. No bojarã güiogʉre rʉ̃cʉbʉorãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reacõarʉcʉmi Dios. Tojʉ, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉñarojʉre rojose tãmʉorũgũrʉarãma ĩna. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ ĩaro rĩjoro, to yicõari, ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rojose tãmʉorʉarãma ĩna. 11 Ĩna ʉ̃jʉrimeaye bueri buetʉjabetirʉaroja. To bajiri, güiogʉre rʉ̃cʉbʉoboariarãre rojose ĩna tãmʉose jedibetirʉaroja. Ĩna quẽnocacʉre rʉ̃cʉbʉorã, to yicõari, güiogʉ vãme ucatu ecocana quẽne, to bajirone rojose tãmʉorʉarãma ĩna. 12 Rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire tʉoĩacõari, Dios ĩ rotisere cʉdirãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja mʉare —yigoticami ángel.\\n13 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ado bajiro yʉre yi ocaruyucajʉ ti:\\n—Mʉre yʉ gotisere ucaya. Variquẽnase rãca ñato, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, bajirearã —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\nTire ajicõari, ado bajiro yi ocaruyucami Esp'iritu Santo:\\n—To bajirone bajirʉaroja. Josari moarũgũboariarã, to cõrone ʉsʉsãjarʉarãma ĩna. Õ vecajʉ ĩna ejarone, josare ĩna tãmʉorere masicõari ĩnare vaja yirʉcʉmi Dios —yi ocaruyucami Esp'iritu Santo.\\n“Adi sita ñarãre beseaya”, Dios ĩ yire queti\\n14 To ĩ yiro bero, buerigaseri quẽnaro botise ĩacajʉ yʉ. Ti joere masʉre bajiro rujigʉre ĩacajʉ. Ĩ rʉjoare oro bedo jeocami. Jariase bʉjariasere cʉocami. 15 Gãji ángel Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ budiro ĩacajʉ yʉ. Buerigaseri joejʉ ñagʉ̃re ruyugoaro ado bajiro goticami:\\n—Ote rica bʉcʉacoajʉ. To bajiri ricare jasurejuaaya —ĩre yigoticami ángel.\\n16 To ĩ yisere ajicõari, buerigaseri joejʉ ñagʉ̃, quẽnase rĩne besecõari, jasurejuacami.g To bajiro ĩ yijama, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ juarotire yiro yaja.\\n17 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ gãji ángel budiadicami quẽna. Ĩ quẽne, jariase bʉjariasere cʉocami. 18 Ĩ bero, vadicami gãji ángel. Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉoriajʉ tʉjʉ ñar'i, jeare codegʉ ñacami. Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ budiadicõari, jariase cʉogʉre ruyugoaro ado bajise goticami:\\n—Macarʉcʉroaye ʉye ñicoajʉ. To bajiri mʉ jariase rãca jasurejuaaya —yigoticami.\\n19 To ĩ yisere ajicõari, ti rica rojosere jasurejuacami. Juacõari, ti oco rijerotijʉjʉ cũcami. “Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yire ũni ñacajʉ ti. 20 Maca sojʉajʉ cʉdaabocama, ʉyere. Ĩna cʉdaaborone, ʉye oco ñaboasene ri'i godovedicõa yujacajʉ. Trescientos kilómetros yoaro ri'i ũmayucajʉ. To bajicõari, caballo rʉjoa tʉsarijʉ cõro ʉ̃cʉaro ũmayucajʉ.\\nf14:3-5 Ap 4.2-8; 5.9-10.\\ng14:16 To bajiro ĩ yijama, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ juarotire yiro yaja.","num_words":634,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 8\\n☰ 2 CORÍNTIOS 8 ◀ ▶\\nAne leeditibige mejinaɡ̶a niɡ̶ina me jaoɡ̶a ɡ̶oboonaɡ̶atalo Ǥoniotagodi dinyeelo\\n1 Inioxoadipi, jemaanaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji aneote Aneotedoɡ̶oji midiwataɡ̶a lapoli loiigi digoida nipodigi Macedônia leeɡ̶odi meliodi meletetema. 2 Eliodi moicitibigiwaji niɡ̶inoa lawikodico. Pida eliodi me ninitibigiwaji, idaaɡ̶ee meliodi me madewetedipi codaa aɡ̶ica gaantiɡ̶idi ane nebi. Odaa niɡ̶ijo moyajigo dinyeelo moyaxawa eledi oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, oyajigo leeɡ̶odi aɡ̶onoliti nimaweneɡ̶egi deɡ̶epoka eletema. 3 Ejitaɡ̶awatiwaji moyajigo niɡ̶ica analogota moyakadi moyajigo, codaa me caticedi ane nimaweneɡ̶egi, epaaɡ̶oyemaa mowo niɡ̶ida anee. 4 Odaa eliodi monipokotoɡ̶owa me jikanaɡ̶a mepaaɡ̶oyaxawa eletidi lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji. 5 Odaa aɡ̶owo niɡ̶ijo ane jileɡ̶atibige doɡ̶owo, pida owo caticedi. Odoejegi modinibootalo Ǥoniotagodi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a odinibootoɡ̶owa, ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. 6 Tito jiɡ̶idaaɡ̶eyatigi me nioda ɡ̶aboonaɡ̶atalo Ǥoniotagodi dinyeelo. Odaa ja jipokaɡ̶ata me idapaɡ̶a diiticogi meo niɡ̶ida nibakedi, codaa me ɡ̶adaxawanitiwaji magoti niɡ̶ida nibakedi ane ikee ɡ̶ademaanaɡ̶aneɡ̶egi. 7 Niɡ̶ida makaamitiwaji anaɡ̶axaateloco eletidi lapoli anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Leeɡ̶odi daɡ̶axa manakatoni Ǥoniotagodi, daɡ̶axa mowooɡ̶oti lowooko Aneotedoɡ̶oji, codaa me daɡ̶axa mowooɡ̶oti niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Eliodi moleetibigetiwaji mawii ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa niɡ̶ida makaamitiwaji daɡ̶axa me ɡ̶odemaaneɡ̶egi caticedi eledi oko anetiɡ̶odemaa. Enice awii caticedi eledi oko niɡ̶ina majicitalo Aneotedoɡ̶oji ɡ̶aninyeelo. Joaniɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ica nibakedi ane ikee ɡ̶ademaanaɡ̶aneɡ̶egi mewi.\\n8 Aɡ̶adiiɡ̶enitiwaji diɡ̶idaɡ̶a eni. Pida jemaa me jikeetaɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶ee niɡ̶ina eledi ɡ̶onioxoadipi me dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji moyaxawa niɡ̶ina eledi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ane madewetedipi, jaotibige mikeenitiwaji mewi me ɡ̶odemaaneɡ̶egi. 9 Igaataɡ̶a owooɡ̶otitiwaji anodaaɡ̶eeteda Ǥoniotagodi Jesus Cristo meliodi meletedoɡ̶odomi. Idaaɡ̶ee me liico digoida ditibigimedi, pida eote me madewedi digoina iiɡ̶o leeɡ̶odi akaamitiwaji. Odaa leeɡ̶odi meote me madewedi, odaa ja yakadi me yajigotedaɡ̶awatiwaji niɡ̶icoa niliicaɡ̶ajetecidi digoida ditibigimedi.\\n10 Digawinitiwaji ane yowoogo. Ejime teɡ̶ele magotitiwaji niɡ̶ijo ɡ̶abakedi baanoɡ̶ojocitini niɡ̶ijo eledi nicaaɡ̶abi. Igaataɡ̶a jaɡ̶akamaɡ̶akaami odoejedipi me ɡ̶adowoogo mawii niɡ̶ida nibakedi. 11 Natigide, ele magotitiwaji niɡ̶ida nibakedi. Anenitiwaji maleekoka emaani mojocitini niɡ̶ida nibakedi, idaaɡ̶enitiwaji madinoniciwaɡ̶ati magoti, codaa awii niɡ̶ida nibakedi abakeni niɡ̶ica anidi makaamitaɡ̶a. 12 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko nige yemaa meo liboonigitalo Aneotedoɡ̶oji, Aneotedoɡ̶oji dibatetege niɡ̶ica liboonigi leeɡ̶odi niɡ̶ini oko iboo anidi minitaɡ̶a. Aneotedoɡ̶oji adipokote niɡ̶ina oko me ibootalo niɡ̶ina ane diɡ̶ica minitaɡ̶a.\\n13 Ajemaa daɡ̶a jaxawa eledi oko adiɡ̶ica jao minoa ɡ̶adaɡ̶alanaɡ̶a. 14 Niɡ̶ina natigide inoa owidi anakatitetiwaji, odaa akati maxawani niɡ̶ina aninoa anoyopotibige. Pida nigakapiɡ̶inoa anopootibigetiwaji, idiɡ̶idi inoa anoyakadi, odaa oyakadi metiɡ̶adaxawani. Odaa jiɡ̶idaa nigakatitiwaji madinaxawanitiwage. 15 Jiɡ̶idaa aneeta lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, “Niɡ̶ina anowidi ane nioda aɡ̶ica ane iiɡ̶otice, pida niɡ̶ina anonateciɡ̶idi ane nioda baadiɡ̶ica ananiaditibige minitaɡ̶a.”\\nPaulo yalaɡ̶ata Tito icaaɡ̶ica lokaaɡ̶etedipi\\n16 Iniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi meote lowoogo Tito me yemaa me ɡ̶adaxawanitiwaji, digo mokotaɡ̶a me jemaanaɡ̶a me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi. 17 Igaataɡ̶a Tito eo niɡ̶ijo ane jipokaɡ̶ata meo, odaa eliodi me yemaa me ɡ̶adaxawanitiwaji neɡ̶epaaɡ̶icota me lowoogo migo makaamitaɡ̶atiwaji aɡ̶ica ane iiɡ̶e migo. 18 Odaa ini eledi ɡ̶onioxoa ane jiiɡ̶enaɡ̶a migo lixigaɡ̶awa Tito. Inoatawece lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji eliodi modeemitetibige niɡ̶ini ɡ̶onioxoa leeɡ̶odi libakedi me yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele ane yalaɡ̶atalo Cristo. 19 Codaa lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji oiolatice niɡ̶ini ɡ̶onioxoa migo ɡ̶odixigaɡ̶awa, niɡ̶ina nige jadeegaɡ̶a ɡ̶aboonaɡ̶atiwaji dinyeelo. Odaa leeɡ̶odi mawiite ɡ̶aboonaɡ̶a dinyeelo, niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi odoɡ̶etetibigimece Ǥoniotagodi, codaa niɡ̶ida ɡ̶obakedi ikee mewi me jemaanaɡ̶a me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi.\\n20 Odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi me jemaanaɡ̶a me idinowetaɡ̶a amanagawini aɡ̶ica ane dinanimaɡ̶atoɡ̶owa leeɡ̶odi niɡ̶icoa ɡ̶aboonaɡ̶a ane jadeegaɡ̶a, owidi dinyeelo. 21 Igaataɡ̶a jemaanaɡ̶a me jaoɡ̶a niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a, aɡ̶idokida me lodoe Ǥoniotagodi, pida lodoe okanicodaaɡ̶ica oko.\\n22 Jimonyaaɡ̶a eledi ɡ̶onioxoa mijotaɡ̶a nigigotibeci. Eliodi me idineenaɡ̶ata, odaa idioka limedi me jinataɡ̶a me dinoniciwaɡ̶aditibece me daxawanataka. Codaa eliodi me ɡ̶adinakatonitiwaji, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi neɡ̶epaanaɡ̶a yemaa me daxawanataka. 23 Iniaaɡ̶ini Tito ane yokaaɡ̶edi, codaa eliodi me jibaaɡ̶a ɡ̶adiwigotigitiwaji. Ǥonioxoadipi ane lixigaɡ̶awepodi Tito, jiɡ̶idiaaɡ̶idi anoiolaticoace lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji moyadeegi liboonaɡ̶a dinyeelo. Oiweniɡ̶idetedibece Cristo leeɡ̶odi niɡ̶ida libakedi. 24 Enice ikeenitiogitiwaji niɡ̶inoa eletidi lapoli Aneotedoɡ̶oji loiigi meliodi memaanitibigiwaji, codaa ikeeni mejinaɡ̶atece niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a, niɡ̶ina me idinanenaɡ̶atibece leeɡ̶odi akaamitiwaji.","num_words":574,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 22 BAONT - —Yʉ yaarã, yʉ pacʉa ca nii - Bible Search\\n1—Yʉ yaarã, yʉ pacʉa ca nii cojorã, ñañarije ca tiitigʉ yʉ ca niirijere mʉja ca majipere biro ĩigʉ, yʉ yee maquẽre mʉjare yʉ ca wederijere tʉoya —ĩiwi.\\n2Arameo wederique mena cʉ̃ ca wedero tʉorã, bʉaro jañuro wederi méé tʉowa. O biro ĩi nʉnʉa waawi Pablo:\\n3—Yʉa, judío bojocʉ, Cilicia yepare, Tarso ca wãme cʉtiri macã ca baʉaricʉ yʉ nii. To biro bii pacagʉ, ati macã ca majaricʉ yʉ nii. Gamaliel cʉ̃ ca buero mena mani ñicʉ̃ jãa cʉ̃ja ca doti cũurique ca niirore biro bue, ñucã yʉ yeri yʉ ca cati tʉgoeñarije niipetiropʉ mena Ʉmʉreco Pacʉre yʉ tii nʉcʉ̃ bʉowʉ, mecʉ̃rire mʉja ca tii niirore birora. 4Yʉa, ate Wãma Maa maquẽre ca tʉo nʉnʉjeerãre nʉnʉri, yʉ jĩacãrucuwʉ; ʉmʉare, nomiare, ñeeri, tia cũurica wiipʉ cʉ̃jare yʉ tia cũurucuwʉ. 5Paia wiogʉ, judíos're ca jʉo niirã niipetirãpʉra atere majicuma. Cʉ̃jara mani yaarã judíos Damasco ca niirãre ñee doti cojorã, cʉ̃ja ca doti cojori pũurore yʉre tiicojowa. Toopʉ yʉ waawʉ, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre amagʉ waagʉ, ano Jerusalén'pʉ cʉ̃jare ñee doori, ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ja ca tiipere biro ĩigʉ.\\nPablo cʉ̃ ca tʉgoeña wajoariquere cʉ̃ ca wederique\\n6”Maapʉ yʉ ca waa nʉnʉa waaro, jotoa decomacã muipũ cʉ̃ ca niiro Damasco ea nʉnʉa waagʉ yʉ ca biirora, ca niiro tʉjarora, ʉmʉreco maquẽ ca boerije yʉ wejare boe ñaacũmu eawʉ. 7To biro ca biiro, yepapʉ ñaacũmu waagʉ, o biro yʉre ca ĩirijere yʉ tʉowʉ: “¡Saulo! ¡Saulo! ¿Ñee tiigʉ yʉre mʉ nʉnʉti?” ca ĩirijere. 8To biro ca ĩiro tʉo, “¿Wiogʉ, ñiru mʉ niiti?” yʉ ĩi jãiñawʉ. Cʉ̃ pea, “Yʉa Jesús, Nazaret macʉ̃, ñañaro mʉ ca tiirʉga nʉnʉjeegʉra yʉ nii,” yʉre ĩiwi. 9Yʉre ca bapa cʉti waaricarã cãa, ca boe ajiyaarijere ĩawa. Biirãpʉa yʉre ca wederije peera tʉotiupa. 10Yʉ pea o biro yʉ ĩi jãiñawʉ, “Wiogʉ, ¿ñee yʉ tiigajati?” yʉ ĩiwʉ. To biro yʉ ca ĩiro: “Wãmʉ nʉcã, Damascopʉ waagʉja. Mʉ ca tiipe niipetirijere toopʉ mʉre wederique niirucu,” yʉre ĩiwi. 11Tee ca boe baterije, ca ĩatigʉ yʉ ca tuaro yʉre ca tiirique jʉori, yʉ mena macãrã yʉ amopʉ ñeeri, Damascopʉ yʉre tʉ̃a waaupa.\\n12”Tii macãre niiupi jĩcʉ̃, Ananías ca wãme cʉtigʉ, Moisés cʉ̃ ca doti cũuriquere tee ca ĩirore biro añuro ca tii nʉnʉjeegʉ, tii macã ca niirã judíos añuro cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉogʉ. 13Yʉre ĩagʉ eagʉ, yʉ pʉto ea nʉcã, o biro yʉre ĩiwi: “Yʉ yee wedegʉ Saulo ĩa pãaña ñucã,” yʉre ĩiwi. To biro yʉre cʉ̃ ca ĩirora ĩa pãa, añuro yʉ ĩacoawʉ ñucã. 14To biro ĩicã, “Mani ñicʉ̃ jãa Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca boori wãmere maji, Ca Añugʉre ĩa, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca ĩirijere tʉo, mʉ ca tiipere biro ĩigʉ mʉre beje amijapi. 15Mʉ, mʉ niirucu cʉ̃ yʉʉ, mʉ ca ĩariquere, mʉ ca tʉoriquere bojoca niipetirãpʉre ca wedepʉ. 16Mecʉ̃ra, ¿ñeere yuegʉ mʉ tiiti? Wãmʉ nʉcã, uwo coe doti Wiogʉ wãmere ĩi nʉcʉ̃ bʉori, mʉ ca ñañarijere coe, tiiya,” yʉre ĩiwi.\\nPablo judíos ca niitirã pʉtopʉ cʉ̃ ca tiicojo cojo ecorique\\n17”Ñucã Jerusalén'pʉ tua ea, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ juu bue niigʉ, jĩcã wãme quẽñaricarore biro yʉre ca bii oto weo ĩñorijere ĩa, 18ñucã Wiogʉ o biro yʉre ca ĩigʉre yʉ ĩawʉ: “Yoari méé Jerusalén're waacoagʉja. Ano macãrã, yʉ yee maquẽre cʉ̃jare mʉ ca wedero mʉre tʉo nʉnʉjeetirucuma,” yʉre ĩiwi. 19Yʉ pea o biro cʉ̃re yʉ ĩiwʉ: “Wiogʉ, nea poo juu buerica wiijeri cõrorena waari, mʉre ca tʉo nʉnʉjeerãre ñee, tia cũurica wiipʉ cʉ̃jare tia cũu, cʉ̃jare quẽe, 20ñucã mʉ yee quetire wederi majʉ Esteban're cʉ̃ja ca jĩaro cãare toora yʉ niiwʉ, cʉ̃re ca jĩarã jutire cʉo cote, cʉ̃re cʉ̃ja ca jĩaro, ‘Añu majuropeecã,’ ĩi niigʉ,” cʉ̃re yʉ ĩiwʉ. 21To biro yʉ ca ĩiro, Wiogʉ pea o biro yʉre ĩiwi: “Waagʉja. Ca yoaroripʉ ca niirã judíos ca niitirã pʉtopʉ mʉre yʉ tiicojo cojorucu” —yʉre ĩiwi.\\nPablo, romano bojocʉ\\n22Bojoca pea ate wãmere cʉ̃ ca ĩi wameo tii wederoa, añuro cʉ̃re tʉo eyowa. To cõrora wede jʉo waa, o biro ĩi acaro buiwa:\\n—Ania ca catitipʉ niimi. Cʉ̃re ca jĩa cõacãpe nii —ĩiwa.\\n23Yerijãari méé acaro bui, cʉ̃ja juti dee bate, jita maa dee bate mʉene, cʉ̃ja ca tii nʉnʉa waaro ĩagʉ, 24uwamarã ʉpʉ pea uwamarã cʉ̃ja ca niiri wiipʉ Pablore ami jãa waa dotiri, cʉ̃re bape dotiupi, “Tee jʉori, bojoca yʉ mena ajiarã to biro ĩi acaro buima,” cʉ̃ ĩi wedejato ĩigʉ. 25Cʉ̃re baperʉgarã come daari mena cʉ̃re cʉ̃ja ca jia niirora, o biro ĩiupi Pablo:\\n—¿Ca dotirijea, romano bojocʉre ñañaro cʉ̃ ca tiiriquere jãiñarʉgarã jʉguero peera mʉjare to bape doticãti? —ĩi jãiñaupi.\\n26To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉo, uwamarãre ca dotigʉ pea, cʉ̃ja ʉpʉpʉre o biro ĩi wedegʉ waaupi:\\n—Pabloa romano niijãwi. ¿Do biro cʉ̃re mʉ tiigʉti? —ĩiupi.\\n27To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉo, uwamarã ʉpʉ pea cʉ̃ pʉto waa:\\n—¿Yee mééra romano mʉ niiti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupi. Cʉ̃ pea:\\n—Ʉ̃jʉ, cʉ̃ra yʉ nii —cʉ̃re ĩiupi.\\n28To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro uwamarã ʉpʉ pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Yʉa, romano niirʉgʉ, pairo yʉ wapa tiiwʉ —cʉ̃re ĩiupi.\\nPablo pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Yʉa baʉagʉpʉra romano ca niiricʉ yʉ nii —cʉ̃re ĩiupi.\\n29To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃re ca bapeboricarã pea camotati, ñucã uwamarã wiogʉpʉ cãa, romano bojocʉrena come daari mena cʉ̃ ca jia dotirique jʉori uwicoaupi.\\nɄparã pʉtopʉ Pablo cʉ̃ ca biirique\\n30Ape rʉmʉ uwamarã ʉpʉ pea, “¿Ñee ʉno jʉori peti judíos Pablore cʉ̃ja wedejãajapari?” ĩi majirʉgama ĩigʉ, come daari cʉ̃ja ca jiariquere popio, paia wiorãre, to biri niipetirã ʉparãre nea dotiupi. To biro tii, Pablore ami wieneri cʉ̃ja pʉtopʉ cʉ̃re ami waaupi.","num_words":877,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 21 BSNNT - Jerusalén cõñana, Betfagé vãme - Bible Search\\n1-2Jerusalén cõñana, Betfagé vãme cʉti maca ejacajʉ yʉa. Olivo vãme cʉti buro jʉdo ñacajʉ ti maca. Tojʉ jʉarã yʉa rãcanare ĩ buerãre ado bajiro ĩnare roticõacami Jesús:\\n—Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burra ĩna siaturʉ̃gõriore bʉjarʉarãja mʉa, so macʉ rãca ñagõre. Ĩnare õjacõari, yʉre juadibosaba. 3Ti macagʉ mʉa õjaro ĩacõari, mʉare ĩ sẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩnare bojami. No cõro mene tʉocõarʉcʉmi quẽna”, ĩre yicʉdiba. To bajiro mʉa yisere ajicõari, sẽniĩarẽmobetirʉcʉmi. “Baʉ. Vasa”, mʉare yirʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús.\\n4To bajiro ĩnare yiroticami Jesús, Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ñajare:\\n5“Jerusalén macanare ado bajiro yirʉarãja mʉa: ‘Ĩaña mʉa. Mʉa ʉjʉ vadiami. “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩagʉ̃re bajiro ejaami. Burra, gajeyeũni ũmagõ macʉ joejʉ jesacõari, vadiami’ yirʉarãja mʉa”, yiucamasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ.\\n6To bajiri Jesús ĩ rotisere ajicõari, ĩ rotirore bajirone yiyuma ĩna. 7Burra to yicõari, so macʉre quẽne ĩnare juaejacama ĩna. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari ĩna joere jeocama ĩna. To ĩna yiro bero, macʉjʉare vajejacami Jesús. 8Jãjarã masa ñacama. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉticama. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yicama, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉticama. 9To yicõari, “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ’ yiĩocõari, rotisʉorʉcʉmi yuja” Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñari, bʉto variquẽnacama ��na. Ĩre rĩjoro cʉti vana, ĩre sʉyarã quẽne, ĩre ĩavariquẽnarã ado bajiro avasã vacama ĩna:\\n—¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! ¡Diore quẽne, quẽnase ĩre yivariquẽnato mani, ãni yʉa ʉjʉre ĩ cõajare! —yiavasã vacama ĩna.\\n10To bajiro Jesús, Jerusalénjʉ, masa rãca ĩ ejasere ĩacõari, bʉto gãmerã ñagõcama ti macana jediro.\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati? —gãmerã yisẽniĩacama, masa ĩna avasã vado vatoajʉ Jesús ĩ vadire ĩacõari.\\n11To ĩna yijare, gãjerã ado bajiro yicʉdicama:\\n—Ĩne ñaami Diore gotirẽtobosarimasʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, Galilea sita Nazaret vãme cʉti macagʉ —yicama masa.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gajeyeũni ĩsiriavire bajiro ĩna yiñajare, Jesús ĩnare ĩ tud'iãgõbure queti\\n12Ti macajʉre ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne tud'iãgõbucami Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereacami. 13To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:\\n—Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ado bajiro mʉa yiñase sʉorine juarudirimasa ya vire bajiro bajiaja ti —ĩnare yicami Jesús.\\n14Ti vijʉ, yʉa ñarone, ĩamena to yicõari rujasagueri vana, ejacama, Jesús tʉjʉ. To bajiro ĩna bajirone ĩnare catiocami. 15Ti vire ñacama paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. To bajiri Jesús, ĩaĩañamani ĩ yiĩosere ĩacõari, “¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani!” rĩamasa ĩna yiavasã ñasere ajicõari, Jesújʉare bʉto jũnisinicama. 16To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩacama:\\n—¿To bajiro mʉre ĩna yisere ajiati mʉ? “To bajise yibesa”, ĩnare yiya —ĩre yicama ĩna.\\nTo ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:\\n—Ajiaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajirone gotiaja rĩamasa ĩna yirotire. ¿Ĩabeticatique ado bajiro yisere? Ado bajiro gotiaja ti:\\n“‘Rĩamasa, to yicõari, ũjurãca quẽne, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna’ to bajiro mʉ yise ñajare”, yigotiaja Dios oca —ĩnare yicami Jesús.\\n17To ĩ yiro bero, ĩnare vaveocõari, Betania vãme cʉti macajʉ ejacõari, cãnicajʉ yʉa.\\nHiguera vãme cʉtiʉre, “Jʉaji rica maniʉcarʉarãja”, Jesús ĩ yire queti\\n18Quẽna busurijʉ Jerusalénjʉ tudiacajʉ yʉa. To yʉa bajiro, Jesús, ñiorijacami. 19Maa tʉ higuera vãme cʉtiʉ ñacajʉ. Tiʉ ricare barʉ, ojaboacami Jesús. Rica manicajʉ, tiʉjʉama. Jũ rĩne ñacajʉ. To bajiri tiʉre ado bajiro yicami Jesús:\\n—Jʉaji rica maniʉcarʉarãja —tiʉre yicami.\\nTo bajiro ĩ yirirĩmarone, sĩnirocacoacajʉ tiʉ. 20To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ĩabetirũgũcana ñari. “¿No yiro guaro sĩnirocacoajari ti?”, yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n21To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami ĩ:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. “To bajiro yirʉcʉmi Dios” ĩre mʉa yiajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, higuera vãme cʉtiʉre yʉ yise ũni rĩrene yimasimenaja mʉa. Gajeye josase ti ñaboajaquẽne, yimasicõarãja. “I burore, moa riagajʉ rocaroacoasa” mʉa yijama, to bajirone bajirʉaroja. 22“Yʉa sẽnijama, yʉare ĩsicõagʉ̃mi” yitʉoĩacõari, Diore mʉa sẽnijama, mʉare ĩsirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.\\n“¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yati mʉ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare queti\\n23To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Jesúrãca sãjacajʉ yʉa. Sãjaejacõari, masare gotimasiocami Jesús. To ĩ yiñarone, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, ejacama ĩna, Jesúre sẽniĩarã:\\n—¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.\\n24-25To bajiro ĩna yisere ajicõari,\\n—Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ. Yʉre mʉa cʉdicõarojʉ, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yirʉcʉja maji. ¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizaya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.\\nTo ĩ yisere ajicõari, ĩna masurione gãmerã ñagõñacama ĩna:\\n—“Dione, Juanre oco rãca masare bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi. 26To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, manire bʉto tud'irʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yicama ĩna.\\n27To bajiro gãmerã ñagõrã ñari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:\\n—Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicõacama ĩna.\\nTo ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—To bajiro yʉre mʉa cʉdijare, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yigotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús.\\nJʉarã rĩa cʉtigʉ, ĩ rĩare ĩ moarotirere Jesús ĩ gotimasiore queti\\n28To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ĩnare goticami Jesús:\\n—¿No bajiro tʉoĩati mʉa, adire, yʉ gotigʉadire? Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi jʉarã rĩa cʉtigʉ. Ĩ macʉ ñasʉogʉre ado bajiro yigʉmi ĩ: “Macʉ, yucʉrema mani ʉye vesere moagʉaja”, ĩre yigʉmi. 29To ĩ yiboajaquẽne, “Varʉabeaja yʉ”, ĩre yicʉdigʉmi. To bajiro yiboarine, berojʉma, tʉoĩavasoacõari, moagʉ̃ vacoacʉmi ĩ yuja. 30To ĩ yiro bero, gãji ĩ macʉre quẽne, to bajirone ĩre yigʉmi. To ĩ yirone, “Baʉ. Moagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, ĩ jacʉre yicʉdigʉmi ĩ. To yiboarine, vabecʉmi. 31To bajiri mʉa tʉoĩajama, ¿nijʉa ñañujari ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajirone cʉdir'i? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.\\nTo ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicama:\\n—Ĩ, moarotisʉor'ijʉa, ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajiro ĩre cʉdiyumi —ĩre yicʉdicama.\\nTo ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, rõmia, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnirã rõmirire, “Rojorã masu ñaama” ĩnare yiĩaterã ñarãja mʉa. Mʉa ĩaterã sĩgʉ̃ri, tʉoĩavasoacõari, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñarãma. Ĩnare bajiro mʉa tʉoĩavasoabetijama, ĩ yarã me ñarʉarãja mʉa. 32Juan, oco rãca masare bautizarimasʉ, “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaroja” mʉare ĩ yigotimasioboajaquẽne, ĩre ajibesuja mʉa. To bajiboarine, “Rojorã masu ñaama” mʉa yiĩaterãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna. To bajiri ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ĩariarã ñaboarine, ĩre ajibeticõari, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro rojose yicõa ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n“Jud'io masa ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, gãjerãjʉare ʉjorʉcʉmi Dios” yigʉ, moarimasa rojose yirã ĩna bajire rãca Jesús ĩ gotimasiore\\n33Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, matagʉmi. To yicõari, ʉye oco juarotijʉ quẽnogʉ̃mi. Tijʉ bero, vecajʉ ñacõari, ĩ ĩatirʉ̃nʉjesarotijʉ quẽnogʉ̃mi. To yigajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja mʉa. To yicõari, mʉa juajama, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ yema’ yicõĩama”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi yuja. 34To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉatoja ti” yigʉ, ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ. 35Ʉye vesejʉ ĩna ejaro ĩacõari, ti vese coderãjʉa, ado bajiro yirãma: Ĩnare ñejecõari, jarãma. Gãjerãre sĩarãma, to yicõari gãjerãre gʉ̃tane reasĩarãma. 36To ĩna yire quetire ajicõari, jãjarãbʉsa ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi vese ʉjʉ, ĩ ye ñarotire juabosaaya yigʉ. Ti vesejʉ ĩna ejarone, ĩatirʉ̃nʉrimasa, to rĩjoro ejariarãre ĩna yiriarore bajirone yirãma, ĩnare quẽne.\\n37To bajiro ĩna yiecore quetire ajicõari, “Yʉ macʉjʉare rʉ̃cʉbʉorãma” yitʉoĩacõari, ĩre cõaboagʉmi. 38To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna. 39To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia vati, ĩre sĩarocacõarãma —ĩnare yicami Jesús.\\n40To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami:\\n—¿Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari, ti vese coderimasare? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.\\n41To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:\\n—Rojorã masu ñarãma ti vese ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri ĩnare ĩamaibecʉne ĩnare sĩareagʉmi. To ĩ yiro bero, gãjerãre ti vesere ĩatirʉ̃nʉronare vasoagʉmi, ĩ ye ñarotire juabosaronare —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n42To ĩna yicʉdisere ajicõari, Jesújʉa, ado bajiro ĩnare yicami:\\n—“Ʉye vese ʉjʉ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone viri bʉarimasa gʉ̃ta ĩna beserocaria ñaboarine, ñamasurica ñarʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. ¿Tire ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja:\\n“Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n43To bajiri ado bajiro yigʉ, ti quetire mʉare gotibʉ yʉ: Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena mʉa ñajare, jud'io masa mejʉare, “Yʉ yarã ñaña” ĩnare yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnajʉama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma. 44No bojarã yʉre, yʉ ocare ajiterã, rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.\\n45Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasicõacama fariseo masa, paia ʉjarã quẽne. 46To bajiri Jesúre ñiarʉaboacama ĩna. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami Jesús” masa ĩna yitʉoĩajare, masare güirã, ĩre ñiabeticama.","num_words":1475,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti TITO 2\\n1 Mʉ roque Tito, camasãrẽ caroaro cariape na mʉ quetibʉjʉgʉ caroa macããjẽ Dios yaye quetire. Dios cʉ̃ caborore bairo caroaro na mʉ quetibʉjʉgʉ. 2 Bairi cabʉtoa camasãrẽ cajʉ̃goñubueparã pʉame cʉ̃ã caroaro caãna, marĩ caĩñanʉcʉ̃bʉgorãrẽ bairo nigarãma. Bairo cariape caána ãnirĩ caroaro mena quetibʉjʉgarãma camasãrẽ. Tunu bairoa caroaro cariape roro átato mano Dios mena tʉ̃goñatutuagarãma. Tunu bairoa Dios narẽ cʉ̃ camairĩjẽrẽ masĩrĩ caroaro tutuaro, popiye baimirãcʉ̃ã, tʉ̃goñaenarẽ bairo tiere tʉ̃goñanetõcõãgarãma.\\n3 Torea bairo cabʉtoa rõmirĩ cʉ̃ã nʉcʉ̃bʉgorique mena na caãnajẽcʉto yʉ boya. Roro caĩbʉsʉpaicoterã ãnirĩ caeticũmupairãrẽ bairo na caãno yʉ boetiya. Aperã camasã na caátiere na caĩñajesopee ũnierẽ na na caáti ĩñorõ ñuña. 4 Bairo caroa macããjẽrẽ caáti ĩñorã ãnirĩ aperã cawãmarã rõmirĩ camanapʉ̃ãcʉnarẽ na manapʉ̃ã, bairi na pũnaa cʉ̃ãrẽ na camaipee ũnierẽ na na quetibʉjʉáto. 5 Tunu caroa macããjẽrẽ na caátiãnimasĩpeere na na quetibʉjʉáto. Bairo na caáto, na pʉame ñe ũnie carorijere áperã nigarãma. Na wii macããjẽ, o na pũnaa cʉ̃ãrẽ caroaro na cotegarãma ñe ũnie rʉsaricaro mano. Camasã cañurã rõmirĩrẽ bairo caãna, na manapʉ̃ã na caĩrĩjẽrẽ jĩcãrõ tʉ̃ni caroaro catʉ̃goʉsarã nigarãma.\\n6 Torea bairo cawãmarã canʉmoa mána cʉ̃ãrẽ caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena na ãnio joroque na quetibʉjʉya. 7 Mʉ majũ cʉ̃ã aperã camasã, nipetirije mʉ caátiere na caĩñajesopee ũnierẽ na áti ĩñoña. Tunu bairoa narẽ mʉ caquetibʉjʉri rʉ̃mʉ caãno, rorije ĩrĩcãrõ mano caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena na mʉ quetibʉjʉwa. 8 Caroaro cariape carorije ĩ asuricaro mano na mʉ quetibʉjʉgʉ, aperã cañuena mʉrẽ roro na caáperiparore bairo ĩ. Tunu bairoa caroaro cariape mʉ caquetibʉjʉrijere tʉ̃goñabobori, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉrẽ roro ĩ bʉsʉgamicʉ̃ã, carorije mʉ caĩrĩjẽrẽ bocaetiri roro mietigʉmi. Bairi roro bʉsʉpaietigarãma yua marĩ caquetibʉjʉrije Dios yaye quetire.\\n9 Tunu torea bairo caroaro na mʉ quetibʉjʉwa ʉ̃mʉa paacoteri majãrẽ: Na quetiuparã na caĩrõrẽ bairo caroaro na tʉ̃goʉsaáto. Camasã caroaro ãnajẽ cʉtajere bairo cañurã na ãmarõ. Na quetiuparãrẽ tʉ̃goʉsaetiri na caĩrĩjẽrẽ cabʉsʉcãnamupairãrẽ bairo na ãmerĩcõãto. 10 Tunu bairo aperã, na quetiuparã na cacʉ̃gorije ũnierẽ cayajapairã na ãmerĩcõãto. Caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena roque na ãnimajũcõãto. Bairo na yeripʉ na caátiãnimajũcõãta, nipetiro camasã pʉame narẽ ĩñarĩ, Dios marĩrẽ canetõõrĩcʉ̃ yaye quetire, “Caroa majũ niña,” ĩ masĩgarãma.\\n11 Dios pʉame jĩcã nʉgõã marĩrẽ camaimasĩ ãnirĩ marĩ ĩñamaijʉ̃goyupi. Bairo marĩ ĩñamairĩ nipetiro ati ʉmʉrecóo macããnarẽ marĩ netõõgayupi cʉ̃ macʉ̃ jʉ̃gori. 12 Tie marĩrẽ Dios cʉ̃ caĩñamaijʉ̃gorique pʉame roro marĩ caátiãninucũrĩjẽrẽ jãnarĩ caroaro átiãnajẽ cʉtaje niña. Tunu bairoa marĩ cabonucũrõrẽ bairo roro marĩ caátiere jãnarĩ caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena Dios cʉ̃ caĩñajoro marĩ caãno ñuña. Bairo átiãna yua, Dios cʉ̃ caborore bairo cariape marĩ ãnimasĩgarã. Diore cariape cʉ̃ marĩ tʉ̃goʉsagarã. 13 Dios yaye queti pʉame cʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽã bairo cʉ̃ caátipa rʉ̃mʉ caetaro, marĩrẽ canetõõʉ̃ Jesucristo nocãrõ cʉ̃ caasiyabatorije mena cʉ̃ caatípa rʉ̃mʉrẽ caroaro marĩ cotemasĩõ joroque marĩ átiya. 14 Cʉ̃, Jesucristo pʉame marĩ yaye wapa jʉ̃gori yucʉpãĩpʉ papuatuecori riayupi. Nipetirije marĩ carorije wapa caãnierẽ marĩ netõõpeyobojari, cʉ̃ yarã caãniparã majũ marĩ ãnio joroque marĩ ásupi. Caroa macããjẽrẽ caátiãnimasĩgarã majũ marĩ tuao joroque marĩ ásupi.\\n15 Atie yʉ caĩquetibʉjʉrijere na mʉ quetibʉjʉgʉ to macããna ñubueri majãrẽ. Caroaro rotimasĩrĩqũẽ mena tutuaro na mʉ quetibʉjʉnemomasĩõgʉ to macããnarẽ, caroaro na camasĩparore bairo ĩ. Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉrẽ cʉ̃ baibotioeticõãto mʉ caquetibʉjʉrije mena jʉ̃gori.","num_words":500,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Colosenses 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede paperayocare Colosas ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31. Ʉbenita Pablo bácʉ aipiyede nʉmecʉvacari Colosas ãmicʉriĩmaroi, toivaicõjeiyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre náre, ʉ̃i ʉe boje náre (2:1-5) aru Épafras bácʉi coyʉiye báque boje Pablo bácʉre Colosacavʉ ne borore (1:7-8). Javede toivaicõjenejaquemavʉ pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre, aru pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉre, ʉ̃i paperayocare Galacia ãmicʉrijoborõcavʉre, aru ʉ̃i paperayocare Roma ãmicʉriĩmarocavʉre máre. Apevʉ ne dápiaiyepe, javede toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i paperayocare Filipos ãmicʉriĩmarocavʉre. Toivaicõjenejaquemavʉ yóbecʉriyoca ʉ̃i paperayocare ãniʉjʉ bácarõre 60 d.C., ʉ̃i cʉede ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami Roma ãmicʉriĩmaroi, cũináyocare Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉre, apeyocare Colosas ãmicʉriĩmarocavʉre, aru apeyocare Filemón mácʉre. Tíquico bácʉ nʉvarejaquemavʉ iyoca yóbecʉriyocare cũinátʉrʉ ʉ̃i nʉiyede Roma ãmicʉriĩmarore pʉ Asia ãmicʉrijoborõi. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare.\\nDiyocaque Pablo bácʉ d̶aicõjenejaquemavʉ Jesúre jʉ aipõevare yópe náre jaʉéde ne cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe (3:1-4:6). Coyʉrejaquemavʉ náre Cristorã, caiyede cʉed̶ayʉ bácʉre aru cʉre d̶ayʉre máre, que baru parʉcʉre caivʉ pʉeno (1:15-23) aru cũinácʉra mead̶aiye majicʉre ʉ̃́re jʉ aivʉre d̶abevʉva yópe bueipõeva borocʉrivʉ ne d̶aicõjeniduiyepe (2:6-23).\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Colosacavʉre\\n1-2 Yʉ, Pablo, aru majecʉ Timoteo máre ʉ̃i jʉ aiye boje Jesucristore meaicõjeivʉbu mʉjare, Colosas ãmicʉriĩmarocavʉ Jʉ̃menijicʉi põevare. Yʉ́bu Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Yʉ toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare mʉjare, ñʉjevʉre, Jesucristore jʉ aivʉre, ʉ̃i ʉrõpe d̶aivʉre, aru cʉrivʉre ʉ̃́que dajocabevʉva cũinávʉpe. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva.\\nPablo ʉ̃i jẽniaino Jʉ̃menijicʉque Jesúre jʉ aipõevare\\n(Ef 1.7; 6.12; Col 4.12; Flm 23)\\n3 Torojʉede jívʉbu ñʉja Jʉ̃menijicʉre, ñai maje jabocʉ Jesucristoi pacʉre, cainʉmʉa ñʉje jẽniaiye coapa Jʉ̃menijicʉque mʉjare boje. 4 Jápiaivʉbu ñʉja mʉje jʉ aiyede Jesucristore aru ʉrivʉre máre caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi põevare. Que baru torojʉede jívʉbu Jʉ̃menijicʉre mʉjare boje. 5 Javede mʉja jápiarejaquemavʉ iye yávaiyede jãvene, Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Mʉje jápiaiyede diede, jápiarejaquemavʉ iye borore Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede mʉjare cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi. Mʉje napini coreiye boje iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede mʉjare, mʉja jʉ aivʉbu Jesucristore aru ʉrivʉbu caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi põevare. 6 Yópe mʉje jápiaiyepe iye Jesús ʉ̃i yávaiye méne, nopedeca obedivʉ põeva apenoa joborõacavʉ máre jápiad̶ama diede. Que baru caijãravʉa apevʉ põeva jʉ ad̶ama diede. Aru pʉeno baju mearo d̶ad̶ama, ne jʉ aiye boje diede. Aru quédeca vaidéjaquemavʉ mʉjare. Mamarʉmʉre mʉje jápiaiyede iye Jesús ʉ̃i yávaiyede jãvene pʉ caride máre, coreóvaivʉbu mʉja jãve Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acayʉre bojecʉbeda, ʉ̃i pʉeno meacʉ baju boje. Que baru caijãravʉa apevʉ mʉjacavʉ jʉ ad̶ama diede. 7 Diede bueibi ñʉje ʉmʉ Épafras. Ñai Épafrarecabe, memecayʉ Jesucristore ñʉjaque, coreóvare d̶ayʉ bácʉ mʉjare iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyede põevare bojecʉbeda. Que teni cad̶ateyʉ ñʉjare memecaibi Jesucristore. 8 Ʉ̃ coyʉibi ñʉjare aipe ñai Espíritu Santo ʉre d̶ayʉre mʉjare caivʉ Jʉ̃menijicʉi põevare.\\n9 Que baru ñʉje jápiaiye boje mʉje borore, coyʉivʉbu mʉjare Jʉ̃menijicʉque máre. Ñʉje jápiaiyede mʉje borore coyʉrĩ bʉ́carã mʉjare Jʉ̃menijicʉque. Aru caride máre coyʉre nʉivʉbu mʉjare Jʉ̃menijicʉque. Jẽniaivʉbu ʉ̃́que ʉ̃i coreóvare d̶aiyede mʉjare jãve caino yo ʉ̃i ʉrõre, mʉje d̶arãjiyepe aivʉ yópe ʉ̃i ʉrõpe. Que baru jẽniaivʉbu Jʉ̃menijicʉque, mʉje cʉvarãjiyepe aivʉ majié caiyede aru coreóvaiye méne mʉje ũmeque. 10 Jẽniaivʉbu diede, mʉje d̶arãjiyepe aivʉ yópe ina Jʉ̃menijicʉ jina ne d̶aiyepe, Jʉ̃menijicʉi torojʉquiyepe aivʉ mʉjaque cainʉmʉa. Pʉeno baju jẽniaivʉbu Jʉ̃menijicʉque mʉje mearo d̶arãjiyepe aivʉ yópe ʉ̃i ʉrõpe aru mʉje coreóvarãnʉrajiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉre pʉeno baju caijãravʉa. 11 Aru pʉeno baju jẽniaivʉbu Jʉ̃menijicʉque, ʉ̃i parʉre d̶aquiyepe aivʉ mʉjare mʉje ũmei ʉ̃i majié pʉeno baju parʉéque ʉ̃i jã́d̶ovaiyede põevare, mʉje napinajiyepe aivʉ mʉje ñájinajiyede cainʉmʉa torojʉrivʉ mʉje ũmei. 12 Aru pʉeno baju jẽniaivʉbu Jʉ̃menijicʉque, mʉje torojʉede jínajiyepe aivʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i cʉvare d̶aiye boje mʉjare iye mʉje cʉvarõ coapa, ʉ̃i mearo d̶acaquiyede ʉ̃i põevare cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõ miad̶ároi.\\nMaje cʉe cãrijimevʉva Jʉ̃menijicʉque Jesúi yaiye báque boje\\n(Jn 1.1–3.18; Hch 26.23; Ef 1.22-23; 2.16; 4.15; 6.12; He 1.2-3; Ap 1.5)\\n13 Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi majare ñai abujuvai jabocʉi jaboteino ñeminore jocarĩ. Que baru epeibi majare maje jabocʉva mamacʉre, ʉ̃i ʉmʉre. 14 Ñai mamacʉre bojed̶are d̶aibi majare, ʉ̃ jina marajiyépe ayʉ. Que baru ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede. 15 Ñai mamacʉ cũinátʉrʉbe jípacʉ Jʉ̃menijicʉque. Aru põeva jã́ri bʉojarejaquemavʉ Jesucristore. Ʉbenita jã́ri bʉojabenama Jʉ̃menijicʉre. Ñai mamacʉ parʉcʉ caivʉ pʉeno cʉrejaquemavʉ jípacʉque caiyede cʉed̶aquiye jipocare. 16 Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi caiyede cʉed̶are d̶aimʉ mácʉ. Ʉ̃́recabe cʉed̶ayʉ bácʉ caijĩene cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõquede, aru joborõquede máre, aru caijĩene maje jã́iyede aru maje jã́mene máre. Que baru cʉed̶arejaquemavʉ caivʉ ina jabovare, aru pʉrʉcʉvarivʉre, cõjeivʉre, aru parʉrivʉre máre cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõcavʉre. Que teni Jʉ̃menijicʉ ʉ̃́re cʉed̶are d̶arejaquemavʉ caiyede. Aru cʉed̶are d̶acarejaquemavʉ caiyede ʉ̃́re boje, ñai mamacʉ caivʉ ne mearore jímʉ maquiyépe ayʉ. 17 Cristorecabe caivʉ ne jipocacacʉ. Ʉ̃́recabe cʉcʉ caiyede cʉed̶aquiye jipocare. Aru ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi caiyede mautede d̶are d̶aimʉ, caiye cʉquiyepe ayʉ me. 18 Maja ʉ̃́re jʉ aivʉ caiyajuboa põeyajuboacavʉ ʉ̃i bajupe paivʉbu. Aru ʉ̃́vacari, maje jipobʉpe páyʉ, maje jabocʉbe, majare d̶aicõjeñʉ. Ʉ̃́recabe cʉre d̶ayʉ jãve caivʉ ina ʉ̃́re jʉ aivʉre ne bajure aru ne ũmene máre, ʉ̃i nacajaiye báque boje yainore jarʉvarĩ caivʉ jipocai, jabotecʉyʉ parʉcʉ caivʉ apevʉ pʉeno cainʉmʉa.\\n19 Jʉ̃menijicʉvacari beorejaquemavʉ cʉcʉre mamacʉque yópe ʉ̃i baju ʉrõpe. Que baru Cristorecabe jã́d̶ovañʉ jãve aipe ãrojacʉre jípacʉ Jʉ̃menijicʉre. Aru Jʉ̃menijicʉpe páyʉ matʉiye cojʉvʉ jípacʉre. 20 Jʉ̃menijicʉ cãrijimene d̶aiyʉrejaquemavʉ caivʉre ʉ̃́que. Aru ména cʉre d̶aiyʉrejaquemavʉ caiyede máre. D̶aiyʉrejaquemavʉ diede mamacʉque, caivʉ ne mearore jímʉ maquiyépe ayʉ. Que baru mamacʉi jive meiye báque boje ʉ̃i yaiye báquede jocʉcʉjaravena, Jʉ̃menijicʉ cãrijimene d̶arejaquemavʉ caivʉre ʉ̃́que, caivʉ ijãravʉcavʉre aru caivʉ cavarõ mearocavʉre máre. Aru caiye ijãravʉquede aru caiye cavarõ mearoquede máre ména cʉre d̶arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\n21 Aru mʉjacapũravʉ javede ãmeina dápiaivʉ barejaquémavʉ aru ãmenore d̶aivʉ barejaquémavʉ. Que baru Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉva maucʉvarivʉ barejaquémavʉ mʉja. 22 Ʉbenita caride Jʉ̃menijicʉ cãrijimene d̶arĩ yóvare d̶aibi mʉjare ʉ̃́que. Nópe d̶arejaquemavʉ mamacʉi yaiye báquede ʉ̃i baju. Nópe d̶acarejaquemavʉ mʉjare, d̶acʉyʉ meara yópe ʉ̃i ʉrõpe, ye ãmeno cʉbequino mʉjare, aru põeva ne boro coyʉrĩ ad̶arĩ bʉojabenajino mʉje borore, ʉ̃i ecovaquiyede mʉjare ʉ̃i yebai. 23 Nópe vaiquíyebu mʉje d̶aiye boje yópe d̶aiye jaʉépe. Jaʉvʉ mʉjare mʉje jʉ are nʉiye Jesús ʉ̃i yávaiye méne, “¿Jãve márica?” arĩ dápiabevʉva. Aru jaʉvʉ mʉjare mʉje napini corede nʉiye maje cʉrãjiyede Jʉ̃menijicʉque cainʉmʉa yópe mʉje napini coreni bʉiye báquepe mʉje mamarʉmʉ jápiaiyede iye Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Iye yávaiye méne obedivʉ põeva cainoa joborõacavʉ jápiad̶ama. Aru yʉ́vacari, Pablo, Jʉ̃menijicʉre memecayʉ, coyʉyʉbu diede.\\nPablo Jesús ʉ̃i memecaicõjeimʉ ʉ̃́re jʉ aipõevare\\n(Ef 3.2; Ap 3.14-22)\\n24 Caride torojʉvʉ yʉ ji ũmei ji ñájiyede mʉjare boje. Que teni bʉojaivʉ yʉ ji ñájiquiye jaʉrõre yʉre ji baju, cad̶atecʉyʉ ina caiyajuboa põeyajuboacavʉ Jesúre jʉ aivʉre. Ji ñájiyebu yópe Cristoi ñájiye báquepe ina caiyajuboacavʉ ʉ̃́re jʉ aivʉre boje. Jesucristoi bajupe paivʉbu na. 25 Yʉrecabu Jʉ̃menijicʉi epeimʉ, corecʉyʉ aru cad̶atecʉyʉ mʉjare. Que baru memecayʉrecabu ina caiyajuboa põeyajuboacav�� Jesúre jʉ aivʉre, coreóvare d̶acʉyʉ mʉjare caiye iye Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne. 26 Javede Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovamenejaquemavʉ iye yávaiye méne, caivʉ ina põeva javecavʉ bácavʉ ne majibenajiyepe ayʉ. Ʉbenita caride jã́d̶ovaimi diede ʉ̃i põevare, ne majinajiyepe ayʉ. 27 Jʉ̃menijicʉ ʉbi mʉje majinajiyepe ayʉ mʉja judíova ãmevʉ ʉ̃i pʉeno baju mearo d̶acaimara márajivʉre ʉrarõ ʉ̃i pʉeno baju mearo d̶aiyeque. Que baru jã́d̶ovaimi diede. Iyebu yávaiye jã́d̶ovame máque põevare jipocamia: Cristo cʉbi cũinávʉpe majaque. Que baru torojʉrĩ maje ũmei napini coreivʉbu maja yo mearo maje cʉvarãjinore cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi.\\n28 Que baru ñʉja coyʉivʉbu Cristoi borore caivʉre. Coyʉivʉbu caivʉre parʉrõreca aipe d̶aiye jaʉrõre náre. Aru caivʉre majicaivʉbu ʉ̃i majiéque. Nópe d̶acaivʉbu ñʉja caivʉ cʉrivʉre Jesucristoque cũinávʉpe, ne cʉrãjiyepe aivʉ meara baju jaʉbeda yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, ñʉje eare darãjiyepe aivʉ náre Jʉ̃menijicʉ yebai. 29 Que baru yʉ pʉeno baju memeñʉmu pʉ ʉetʉyʉvacari. Que d̶are d̶aibi yʉre Cristo ʉ̃i majié parʉéque.","num_words":1209,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 5 BSNNT - To bajiri, “Rojose mani yise vaja - Bible Search\\nRojose mana mani bajise queti\\n1-2To bajiri, “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi mani ʉjʉ Jesucristo” mani yitʉoĩasere masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajirã ñari, “Mani rijato berojʉ, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja”, yivariquẽnaja mani. To yicõari, “‘Yʉre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire yirẽmogʉ̃ yami”, yivariquẽnaja mani. 3To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉoboarine, variquẽnaja mani. Tiaye rĩne variquẽnarã me yirãja mani. Rojose tãmʉoboarine, “‘Jesucristo sʉori Diorãca quẽnaro ñaja’ yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibejʉ yʉa”, yimasiaja mani. 4Cojoji me rojose tãmʉorã ñaboarine, “Jesucristo sʉori Diorãca quẽnaro ñaja” yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñari, “Ĩ ñarojʉ ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja”, yitʉoĩañarʉarãja mani. 5Esp'iritu Santore manire cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriarã ñari, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani. To bajiri, “Ĩ ñarojʉ ĩ rãca ñabetirʉarãja”, yisʉtiritibetirʉarãja mani.\\n6Rojose yitʉjamasimena mani ñajare, rojose mani yisere masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, “Rojose ĩna yise vaja, ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. 7Josari ñaroja ti, gãjire ĩna sĩaroadone, “Yʉjʉa ĩre rijabosarʉcʉja” yirema. Dios ocare ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩre ĩna sĩaroadijaquẽne, ĩre maigʉ̃ ñari, “Yʉjʉare sĩaña”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine quẽnaro ĩre yigʉ ĩ ñajama, “Yʉjʉare sĩaña”, yimasibogʉmi, cojojirema. 8Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, Jesucristojʉama manire rijabosayumi. To bajiri, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani. 9Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩaami Dios. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõabetirʉcʉmi”, yimasiaja mani. 10Rojose mani yisere ĩategʉ ñaboarine, tire masiriorʉ, ĩ macʉre manire cõañumi, “Ĩnare rijabosaaya” yigʉ. To bajiri ĩ macʉ manire ĩ rijabosaro bero ĩre catiocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩajũnisini tʉjayumi Dios. To bajiri, ado bajiro yimasiaja mani: “‘Dios tʉjʉ ĩ rãca quẽnaro ñato’ yigʉ, bʉtobʉsa manire yirẽmorũgũrʉcʉmi Jesucristo”, ĩre yivariquẽnaja mani. 11Ti rĩne yivariquẽna tʉjamenane, “Jesucristo mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare ñajare, Diorãca quẽnaro ñaja mani”, yivariquẽnaroti ñaja.\\nAdán ĩ bajire, to yicõari, Jesucristo ĩ bajire rãca Pablo gotire\\n12Adán ñamasiñuju rojose yisʉor'i. To bajiro ĩ yimasire vaja rijacoamasiñuju. To bajiro ĩ yimasire ti ñajare, jedirone rojose yirã ñari, bajireacoayuja mani quẽne. 13Dios Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, masa jediro rojose yimasiñujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, ĩ roticũre ti manijare, “Yʉ rotirore bajiro yibeama ĩna”, yiĩabetimasiñuju Dios. 14To bajiro ĩ yiĩabetiboajaquẽne, Moisére ĩ roticũroto rĩjoroana quẽne bajireacoadimasiñuma. To bajiro ĩna bajijama, Adán Dios ĩre ĩ roticũsere masiboarine, ĩ cʉdibetimasire vaja bajireasʉoadimasiñuma ĩna. To bajiri Adán manire ĩ yiromasire sʉorine bajireacoarũgũaja mani quẽne. To bajiboarine, “Quẽnase yigʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩ sʉorine quẽnaro ñarʉarãma ĩna”, yimasiñuju Dios.\\n15Adán rojose ĩ yisʉomasire vaja rojose manire ti ñaboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro masu manire yirẽmoami Dios. To bajiri Adán sʉorine “Rojose yirã ñaama” manire ĩ yiĩare ti ñaboajaquẽne, yucʉrema Jesucristo sʉorine “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To yicõari, bʉtobʉsa quẽnaro manire yirẽmocõa ñagʉ̃mi Jesucristo, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ. 16Adán, rẽmojʉne rojose ĩ yisere ĩacõari, “Mʉ yise sʉorine, mʉ quẽne, mʉ jãnerabatiajʉ quẽne, bajireajedicõarʉarãma”, yimasiñuju Dios. To bajiro manire yimasir'i ñaboarine, yucʉrema cojoji me rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, tire masiriocõari, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. 17Sĩgʉ̃ rojose ĩ yisʉomasire sʉorine masa jediro bajireacoayuja mani. To bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, Dios, masijeogʉ ñari, manire ĩamaicõari, quẽnaro masu manire ejarẽmogʉ̃mi. “Jesucristo manire rijabosayumi” yirãre, rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama. Ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.\\n18Adán rojose ĩ yisʉomasire sʉorine, “Masa jediro bajireacoarʉarãma”, manire yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yimasire ti ñacõaboajaquẽne, “Jesucristo yʉare rijabosayumi” yirãre, “Ñie rojose mana ñaama. Ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi Dios. 19To bajiro yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃ Diore ĩ cʉdibetimasire sʉorine rojose yirã ñacoayuja mani jediro, Dios ĩ ĩajama. To bajiro bajiriarã ñaboarine, Jesucristo, Dios ĩ rotirore bajirone ĩ cʉdire sʉorine, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã jãjarã ñarũtuajʉ mani yuja.\\n20Dios cũmasiñumi, ĩ roticũmasirere Moisés ñamasir'i rãca, “‘Ĩ roticũriarore bajiro yibeticõari, rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yigʉ. Ĩ rotimasirere masiboarine, bʉtobʉsa rojose yiyuma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, bʉtobʉsa ĩnare ĩamaiñumi. 21Rojose mani yise vaja, bajireacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñañuja mani. To bajirona mani ñaboajaquẽne, manire ĩamaigʉ̃ ñari, mani ʉjʉre Jesucristore cõañumi Dios, “Mʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosaaya” yigʉ. To bajiri Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama, manire yiĩacõari, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.","num_words":705,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti ROMANOS 16\\n1 Mani yago Febe wame cʉtigo mʉ tʉ ejago yigõji. Queno yigo ñamo iso. Cencrea wame cʉtiri cʉto gãna Jesure masirã rãca Diore yiari moa ĩsiri maso ñamo iso. 2 Jãjarãre ejabʉañi iso. Ito yicõri yʉre cʉni ejabʉacõ iso. Mani Ʉjʉre tʉo mairã ñari, isore queno boca ãmima mʉa. Mani Cristore masirã ñari, gãjerã Cristore masirãre mani gãmeri boca ãmija quena. Ito bajiri isore boca ãmicõri, jeyaro mʉa ejabʉarocõ isore ejabʉaba.\\n3 Quenajaro Aquila, ito yicõri ĩ manojo Priscila cʉni. Jesucristo gaye yʉ riasotoni, queno yʉre ejabʉacã ĩna. 4 Yʉre gãjerã sĩa ãmorã ĩna josaja, yʉre ejabʉabojari godacobocã ĩna. Ito bajiri, “Quenoguti yicã ĩna”, ya yʉ ĩnare. Yʉ sĩgʉ̃ meje, “Queno yicã”, ya yʉ. Judio masa meje cʉni Cristore masirã, ito bajiroti yama ĩna cʉni. 5 Quenajaro, Diore rʉ̃cʉbʉorona Aquila ya wi minijuarã. Quenajaro yʉ rãca gagʉ yʉ baba, Epeneto cʉni. Ĩ ñami cajero Asia sita gagʉ Cristore tʉorʉ̃nʉsʉorʉ. 6 Quenajaro mani yago María cʉni. Yoari mʉa rãca moañi iso. 7 Gʉa comasi ñarã cʉni, Andrónico, ito yicõri Junias cʉni, Quenajaro. Ĩna rãca tubiara wijʉ ñacʉ gʉa. Ito yicõri yʉ riojʉa bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉsʉoñi ĩna. “Queno yirã ñama Andrónico, ito yicõri Junias cʉni”, yama Cristo ĩ cũana.\\n8 Quenajaro yʉ baba Ampliato cʉni. Mani Ʉjʉ yagʉ ĩ ñajare bʉto ĩre maia yʉ. 9 Quenajaro Urbano cʉni. Mani rãca Cristore moa ĩsigʉ̃ ñami ĩ. Quenajaro yʉ baba yʉ maigʉ̃ Estaquis cʉni. 10 Quenajaro Apeles cʉni. Jeyaro ĩ moagore ticõri, “Cristore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami ĩ”, yi tʉoĩa mani. Quenajaro Aristóbulo cʉni, ĩ ya wi gãna ñarocõti. 11 Quenajaro gʉa comasi, Herodión cʉni. Quenajaro Narciso cʉni, ĩ ya wi gãna ñarocõ Cristore masirã cʉni. 12 Quenajaro Trifena, ito yicõri Trifosa cʉni. Ĩna romia jʉ̃arã ruje moacã mani Ʉjʉ Jesure yiari. Quenajaro mani yago Pérsida cʉni. Iso cʉni ruje mani Ʉjʉre yiari moacõ. 13 Quenajaro Rufo cʉni. Masa jeyaro, “Bʉto Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami ĩ”, yama ĩna. Quenajaro ĩ jaco. Yʉ jacoõcõti ñamo iso cʉni yʉre. 14 Quenajaro Asíncrito, Flegonte cʉni, Hermas cʉni, Patrobas cʉni, Hermes cʉni. Ito yicõri ĩna rãca Cristore tʉorʉ̃nʉrã ĩnacõti quenajaro. 15 Quenajaro Filólogo, Julia cʉni, Nereo cʉni, ito yicõri ĩ ocabajio cʉni, Olimpas cʉni. Ito yicõri ĩna rãca Cristore tʉorʉ̃nʉrã ĩnacõti quenajaro.\\n16 Mani comasi Cristore masirãre queno wanʉcõri gãmeri boca ãmima mʉa. Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñarocõti, “Quenajaro”, yama mʉare.\\n17 Yʉ ñarã ado bajiro gaje mʉare gotigʉ ya yʉ. Coriarã ñama masa batatoni oca menirã. Ito yicõri Jesús gayere ĩna riasoja, mʉa tʉogore bajiro meje riasoama ĩna. Ĩnare mʉa tʉoja, “Roya”, yirocʉ mʉare gotia yʉ. Ĩnare camotadiya mʉa. 18 Mani Ʉjʉ Cristore yiari meje moama ĩna. Ĩna tʉoĩaro bajiroti yama ĩna. Ĩna bʉsija, bʉroti quenarise bajiro ruyua. Quenarise meje ña iti. Ito bajiri queno tʉo masimena ĩna bʉsirisere tʉorʉ̃nʉbojama ĩna. 19 “Dios oca queno cʉdirã ñama ĩna”, yama masa jeyaro mʉare. Ito bajiri mʉare wanʉa yʉ. Quenarise gaye riti mʉa yire ãmoa yʉ. Ito yicõri cojirea ñeñarise mʉa yimena ñare ãmoa yʉ. 20 Dioti ñami mani queno corocõ ñaroca yigʉ. Nocõ mejeti rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanásre mʉa rẽtocũroca yigʉ yiguĩji Dios mʉare. Mani Ʉjʉ Jesucristo queno mʉare yijaro.\\n21 Yʉ rãca moagʉ̃ Timoteo, “Quenajaro”, yami mʉare. Ito yicõri gʉa comasi Lucio, Jasón cʉni ito yicõri Sosípater, “Quenajaro”, yama ĩna mʉare.\\n22 Yʉ Tercio, Pablo ĩ rotiro bajiro adi papera menia. Yʉ Jesure masigʉ̃ ñari, mʉa Jesure masirãre, “Quenajaro”, ya yʉ.\\n23 Gayo cʉni, “Quenajaro”, yami mʉare. Ĩ rãca ĩ ya wijʉ ña yʉ. Ado ĩ ya wijʉ Jesure masirã minijuasotiama ĩna. Ĩna cʉni, “Quenajaro”, yama mʉare. Ito yicõri Erasto, adi cʉto gagʉ niyeru seori masʉ, “Quenajaro”, yami mʉare. Ito yicõri mani rãca gagʉ Cristore masigʉ̃ Cuarto wame cʉtigʉ “Quenajaro”, yami mʉare.\\n24 Mani Ʉjʉ Jesucristo, mʉa ñarocõ jeyarore queno mʉa ñaroca yijaro. Ito bajiro riti bajitĩñajaro.\\nDiore rʉ̃cʉbʉorʉja manire, Pablo ĩ yisʉsare gaye\\n25 Diore rʉ̃cʉbʉorã ñari, “Queno yigʉ ñami ĩ. Rẽtoro masigʉ̃ ñami ĩ”, Diore yi rʉ̃cʉbʉorʉja mani. Ĩ ocare queno mʉa tʉorʉ̃nʉja, mʉa tʉoĩa oca sẽoroca yi masiguĩji Dios. Iti oca ña, Cristo masare ĩ masore gaye, yʉ riasorise. Cajerojʉti jane mejejʉ masare riasore meje ñayija iti. 26 Ito bajibojarocati adocãta masirãji masa itire, Dios oca gotiri masa itire ĩna ucajare. Masa jeyaro iti oca tʉorʉ̃nʉcõri ĩna cʉditoni, Dios catitĩñagʉ̃, iti oca riasore gaye cõañi.\\n27 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari, “Bʉto masigʉ̃ ñami Dios. Ĩ sĩgʉ̃ti ñami jeyaro masigʉ̃”, yi rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Itocõ ña.","num_words":691,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 20 BSNNT - To yicõari, ĩ buerimasare yʉare - Bible Search\\nMoabosarimasa ĩna bajire rãca tʉoĩacõari, “Adi macarʉcʉrojʉre ñamasurã, õ vecajʉrema ñamasurã me ñarʉarãma ĩna”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n1To yicõari, ĩ buerimasare yʉare gotimasiorũtuacami Jesús. “‘Adojʉ ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri õ vecajʉ quẽne ñamasurã ñari, quẽnamasuse bʉjarʉarãja’ yitʉoĩabeticõato” yigʉ, ado bajise yʉare gotimasiocami:\\n—Ʉye vese cʉogʉ, ʉye ti bʉcʉaro ĩacõari, busurijʉ jẽjʉ ĩre moabosaronare jigʉ vacʉmi. To bajirone yirʉcʉmi Dios, mʉa ʉjʉ quẽne. 2Ĩnare bʉjacõari, ado bajiro ĩnare gotigʉmi: “Mʉa moase vaja mʉa sẽniro cõrone mʉare vaja yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, ĩnare moaroticõagʉ̃mi, ĩ ya vesejʉ. 3Muiju ĩ asitutuajedirijʉ cõro, moarʉarã ĩna yuritũcurojʉ ĩna ñacõajare, gãjerãre ĩnare ĩabʉjagʉmi. 4“Vasa, mʉa quẽne. Yʉ ʉye vesejʉ moaaya. Mʉa moajama, quẽnaro mʉare vaja yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi. 5To bajiri ĩna quẽne ĩre moabosarã vacoanama. To yicõari, bero ʉ̃mʉrecaji ñaro vacʉ, gãjerãre bʉjagʉmi. Ñamicajʉa ti tʉsato vacʉ, gãjerãre bʉjagʉmi quẽna. Moare manare bʉjacõari, ĩnare moaroticõagʉ̃mi. 6Yucʉ́ veca muiju tʉsato, gãjerã moarʉarã ĩna yuritũcurojʉ ejacõari, moamenane ĩna ñacõajare, “¿No yirã moamenane ñarʉ̃mʉ cʉtiati mʉa?”, ĩnare yigʉmi. 7To ĩ yirone, “Ñimʉjʉa, yʉare moarotibeami. To bajiri ñacõaja yʉa”, ĩre yirãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, “Vasa mʉa quẽne. Yʉ ʉye vesejʉ yʉre moabosaaya”, ĩnare yigʉmi.\\n8Rãiorijʉ, ĩre moabosarimasare coderimasʉre ĩre jigʉmi. “Yʉre moabosarimasare ĩnare jiaya mʉ”, ĩre yigʉmi. “To yicõari, ejatʉsariarãre vaja yisʉoya. Ĩnare vaja yigajanocõari, ĩna rĩjorobʉsa ejariarãre vaja yiya. To bajiro rĩne yicõa vasa. To bajiri, moarã ejasʉoriarãre ĩnare vaja yitʉsaya”, ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasare coderimasʉre. 9To bajiro ĩ yijare, ejatʉsariarãjʉa ejasʉorãma. Ĩna ejaro ĩacõari, cojorʉ̃mʉ vaja tariaro cõro ĩna moare vaja ĩnare vaja yigʉmi. 10To cõro ĩna vaja tasere ĩacõari, “Manima jaibʉsaro bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma ejasʉoriarãjʉa. To bajiro yitʉoĩaboariarãre gãjerã ĩna vaja taro cõrone ĩnare vaja yigʉmi. 11Ʉjʉ ĩ vaja yirotisere ĩacõari, ñagõjairãma ejasʉoriarãjʉa: 12“Vesejʉ ejatʉsariarã, yoaro meaca ĩna moaboajaquẽne, yʉare mʉ ĩsiro cõrone ĩnare ĩsiaja mʉ. Yʉama, cojorʉ̃mʉ jediro, muiju ĩ asicõaro josari moaboabʉ yʉa”, ĩre yitud'irãma, ĩna ʉjʉre. 13To bajiro ĩna yiboajaquẽne, sĩgʉ̃re ado bajiro cʉdigʉmi ĩna ʉjʉ: “Rojose mʉre yibejʉ yʉ. Jẽjʉ, ‘Mʉa vaja sẽniro cõrone mʉare vaja yirʉcʉja’ yigʉ ñari, to cõrone mʉare vaja yibʉ. 14Mʉ moare vaja juacõari, vasa. Mʉre yʉ vaja yiro cõrone, ‘Ejatʉsariarãre quẽne vaja yirʉcʉja’ yitʉoĩamʉ yʉ. 15-16Yʉ ye gãjoa ñamʉ ti. To bajiri yʉ bojarore bajirone yibʉ yʉ. Ĩnare quẽnaro yʉ vaja yisere ĩajũnisiniaja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. To bajiri adi queti mʉare yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —yʉare yicami Jesús.\\n17Jerusalénjʉ yʉare ũmato varũtu vacʉne, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉare gotirʉ, ricati yʉare jicãmotocami Jesús:\\n18—Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Tojʉ mani ejaro, yʉre Dios ĩ roticõacacʉre paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. Ĩnajʉa, “Ĩre sĩaroti ñaja”, yʉre yirʉarãma. 19To yicõari, romano masare yʉre ĩsirʉarãma. To ĩna yijare, yʉre ajatud'icõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajuturʉarãma. Yʉre jajutucõari, yʉ rijato bero, yʉre yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiocõarʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.\\nSantiago mesa jaco Jesúre so sẽnire queti\\n20To ĩ yiro bero, Zebedeo rĩa jaco, so rĩa rãca ejacamo, so rĩa ĩna bajirotire Jesúre sẽnigõ ejago. Adocãrãcʉ ñacama so rĩa: Santiago, Juan ñacama ĩna. Jesúre rʉ̃cʉbʉogo, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucamo so. To yicõari, Jesús quẽnaro so rĩare ĩ yirotire sẽnicamo. 21So sẽnisere ajicõari,\\n—¿No bajiro quẽnaro yʉ yirotire bojati mʉ? —sore yicami Jesús.\\nTo ĩ yijare, ado bajiro cʉdicamo so:\\n—“Ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ” yiĩocõari, mʉ rotisʉorirodo ti ejaro, yʉ rĩare ado bajiro ĩnare mʉ ũmato rujirotire bojaja yʉ: Sĩgʉ̃ mʉ riojojacatʉa, gãjire mʉ gãcojacatʉa ĩnare ũmato rujirʉcʉja mʉ, “Mʉ rotirore bajirone ĩna quẽne rotimasiato” yigʉ —ĩre yicamo so.\\n22To so yisere ajicõari, so rĩajʉare ado bajiro yicami Jesús:\\n—Tʉoĩamasimenane yʉre sẽniboaja mʉa. Yʉ rãca mʉa rotirʉajama, ¿mʉa quẽne yʉre bajirone rojose tãmʉorãtique mʉa? —ĩnare yicami Jesús.\\n—Bajicõarãja —ĩre yicama ĩna.\\n23To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa quẽne, yʉ tãmʉorotire bajiro rojose tãmʉorʉarãja. To bajiboajaquẽne, yʉ riojojacatʉa, yʉ gãcojacatʉa mʉare rojomasibecʉja yʉ. “Ĩna ñarʉarãma yʉ macʉ tʉ rujirona” yʉ jacʉ ĩ yicana rĩne rujirʉarãma —ĩnare yicami Jesús.\\n24Jesús buerimasa jʉaãmo cõro ñarã, yʉa ajibetone, “To bajiro bojaja yʉa” ĩna yirudisere ajicõari, jũnisinicajʉ yʉa. h 25To bajiro yʉa bajijare, yʉa jedirore jirẽocõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. Tire masiaja mʉa —yʉare yicami. 26—Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ñamasurã ñarʉarãma, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmorã. 27To bajiri ñamasurã mʉa ñarʉajama, gãjerãre moabosarʉarãja mʉa. 28Dios ĩ roticõacacʉ quẽne, to bajirone bajiaja yʉ. “Gãjerã yʉ bojasere masicõari, quẽnaro yʉre yato ĩna” yigʉ me vadicajʉ yʉ. “Ĩna bojasejʉare masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yigʉ vadicajʉ yʉ. To yicõari, jãjarã rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vaja, ĩnare vaja yibosagʉagʉ vadicajʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n29Jericó vãme cʉti maca ñacõari, yʉa vatone, jãjarã masa yʉare sʉyacama, Jesúre ĩarã. 30Tojʉ yʉa vatone, jʉarã ĩamena rujicama, maa tʉ. Jesús ĩ rẽtosere ajicõari, ado bajiro ĩre jiavasãcama ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña mʉ —yiavasãcama ĩna. 31To bajiro ĩna yiavasãrone,\\n—¡Avasãbesa! —ĩnare yicama masa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãcama ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãcama ĩna.\\n32To ĩna yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃cami Jesús. To bajicõari, ĩamenare jicami:\\n—¿No bajiro mʉare yʉ yisere bojati mʉa? —ĩnare yisẽniĩacami, caje ĩamenare.\\nTo ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdicama:\\n33—Yʉa ʉjʉ, tudiĩarʉaja yʉa —ĩre yicama ĩna.\\n34To ĩna yisere ajicõari, ĩnare ĩamaigʉ̃ ñari, ĩna cajearire moaĩacami. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩamena ñaboacana, ĩacoacama ĩna yuja. Ĩacõari, ĩna quẽne Jesúre sʉyacoadicama.","num_words":911,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique HECHOS 28\\n1 Nipetirã catʉjaropʉ jã caejaro to macana, “Ati poa Malta cawamecʉti poa ã,” jã caĩ buiowã. 2 Caroaro jã boca tʉjʉri jã cátinemowã. To bairi caocaro maca pero cariobojawã, jumaya mʉjaa ĩrã. 3 Pablo quena nare cape jeenemowĩ jĩca roto. Pere cʉ cajee tĩari paʉna aña cʉ cajeerica roto watoapʉ cãnacʉ caʉ̃ro ruti buti atíbacʉ Pablo wamopʉre cabaque yoawĩ. 4 Ti poa macana Pablo wamopʉre aña cʉ cabaque yoaro tʉjʉrã caame ĩwã:\\n—Camajare cajĩa paii ãcʉmi. Cʉ cajĩa pairije wapa ria capairi yapʉ carua yajiboricʉ cʉ cacatiro maca aña cʉ baque jĩa rocagʉ ácʉmi, caame ĩwã.\\n5 Pablo maca peropʉ cʉ cawẽ yaye roca joewĩ. Cʉ capuniquẽmi. 6 To macana, “Nemoo cʉ bipi o nemoo bai yaji roca cumucoagʉmi,” ĩ tʉgooñari cʉ catʉjʉ cotewã. Yoaro cʉ tʉjʉ coteba, cʉ capuniquẽto tʉjʉrã ricati catʉgooñawã. “Jõ bui macacʉ mani cáti nʉcʉbʉgoʉ jĩcaʉ ãcʉmi. To bairi añare wijio majiquẽcʉmi,” caĩ tʉgooñawã yua.\\n7 Jã caroca turi paʉ tʉacãna cãmʉ ti poa macana ʉpaʉ Publio cawamecʉcʉ ya paʉ. Cʉ tʉpʉ jã ani rotigʉ jã capi amí. To bairi itia rʉmʉ cʉ tʉpʉ jã cãmʉ, caroaro jãre cʉ cáto maca. 8 To bairo jã cabairi paʉna Publio pacʉ bʉgorique mena, paniñañe boaʉ cabaiwĩ. To bairi cʉ cayojaropʉ cʉ catʉjʉ jãa aámi Pablo. Topʉ cʉ tʉjʉri Diore cʉ jeniboja, cʉ cañiga peowĩ. To bairo cʉ cátona cañuucoami Publio pacʉ. 9 To bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã aperã ti poa yucʉ poa macana cariayecʉna cʉ tʉpʉ cáamá na cariaye cʉtiere Pablore cʉ netoo rotira anaa. To bairo bairã cañuucoama na quena. 10 Capee apeye uniere jã cajoowã, jãre nʉcʉbʉgori. Cabero cumuapʉ jã cáaáti paʉpʉ jã caʉgape quenare jã cajoowã.\\n11 Ti poapʉ carua tuaricarã itiarã muipua aniri bero jã cáaápʉ tunu Alejandría cawamecʉti maca macá cumua mena. Puebʉcʉ cãno ti poapʉ cãnicõañupa mai ti cumua macana. Wericarã Dio cãniquẽna camaja na cáti nʉcʉbʉgorã Cástor, Polus cawamecʉna cumua cawe jʉgoropʉre nare bairã na cauca turique catujawʉ. 12 Topʉ cãnana buti aá, ape poa capairi poa majuu jã caejawʉ Siracusa na caĩri macapʉ. Itia rʉmʉ topʉ jã cãmʉ. 13 Cabero ti poa tʉjaro aá, jã cáaápʉ Rejio cawamecʉti macapʉre aána. To bairi topʉ jã caejawʉ. Topʉ eja, ape rʉmʉ jã cáaápʉ tunu. Jã cáaáto jã ʉjaro maca wino caroaro jã capapu joowʉ. To bairi ape rʉmʉna jã caejacoapʉ Puteoli cawamecʉti macapʉre. Topʉ eja, ti cumuapʉ cáatána jã cama aápʉ yua. 14 Tona aperã Jesure caapiʉjarãre jã cabʉgawʉ. Jĩca semana na mena jã cãni rotiwã. To bairi jĩca semana na mena ani, cabero jã caneto aápʉ mapʉ Romapʉ aána. 15 Roma macana Jesure caapiʉjarã Romapʉ jã caejape quetire caapiyupa mere. To bairi mapʉ jãre cabocarã ejawã Foro de Apio na caĩri macapʉ. To jã caneto aáto aperã tunu jã cabocawã aáteñari maja na cacanirã ejanucuro itia wii cãnopʉ. To bairi Pablo na tʉjʉʉ, “Ñuu majuucõa,” Diore cʉ caĩ wariñuuwĩ. To bairo Diore ĩri caroaro cayeri ocabʉtiwĩ. 16 To bairi jã cáaápʉ tunu. Aá, Romapʉ jã caejawʉ yua. Topʉ eja, to cõona Julio polisía maja ʉpaʉ presopʉ cãnare cʉ cajee atánare cajee aámi ti maca macacʉ tʉpʉ, preso wiire cacoterã ʉpaʉ tʉpʉre. Pablo macare ape wiipʉ cʉ cajoowĩ jĩcaʉ polisía cʉ̃re cacotepaʉ mena yua.\\n17 Itia rʉmʉ Romapʉ jã caejaro bero ti maca macana judío maja nare cajʉgo ánare na capijowĩ Pablo. Cabero cʉ tʉpʉ na caejaro ocõo bairo na caĩwĩ Pablo:\\n—Yʉ yarã, caroorije na yʉ cátiquẽpʉ mani yarã judío majare. Mani yarã judío maja mani ñicʉ jãa na cáti jʉgo atájere na cáto, “To bairo cátiquetipe ã,” na yʉ caĩquẽpʉ. To bairi ñee caroori wame yʉ cátiquẽtie to cãnibato quena Jerusalẽpʉ mani yarã yʉre ñe, romano maja ʉparã tʉpʉre yʉre cajoowã. 18 To bairi na maca yʉre jeniña peori, “Ñee unie caroorije cátiquetacʉrena cʉ cajĩaquetipe ã,” ĩri yʉ cabuugabama. 19 Judío maja maca romano maja ʉparã yʉre na cabuuro cabooquẽma. To bairi César romano maja ʉpaʉ cãni majuʉpʉna yʉ cabairi wamere cʉ jeniña bejeato ĩi yʉ apʉ́. “Mani yarã judío maja rooro áama,” ĩ wadajãʉ acʉ́ mee yʉ baiwʉ. 20 To bairi mʉjaare yʉ pijowʉ mʉja mena wadapenigʉ, cariapena na majiato ĩi. Mani judío maja jĩcaʉ Dio cʉ cajoopaʉre yoaro cayuuricarã mani ã. “Jesu cawamecʉcʉ mani cayuuricʉna ãmi,” caĩ buio teñaʉ yʉ ã. Tiere yʉ caĩ buiorije wapa presopʉ cãcʉ come wẽri mena jiaricʉ yʉ ã, na caĩwĩ Pablo.\\n21 To bairo cʉ caĩro:\\n—Queti joorica pũuri judío maja Judea yepa macana mʉ cabairi wamere jã caqueti jooquẽma. To macana Jesure caapiʉjarã Judea macana atopʉ catʉjʉ teñarã rooro jã buioquẽema mʉ cabairijere. To bairi mʉ cabairi wamere jã queti apiquẽe. 22 To cãnacã macapʉ ati wame Jesure na caapiʉjarije, “Ñuuquẽe,” camaja na caĩrijere jã apinucu bairã pʉa. To bairi tiere jã mʉ caĩgari wamere jã mʉ cabuiopere jã boo, cʉ caĩwã Pablore.\\n23 To bairo ĩrã tiere na cawadapenipa rʉmʉre catʉgooña bʉga jʉgoyeyewã. To bairi to cõo mani cawadapenipa rʉmʉ anigaro na caĩrica rʉmʉ caejaro camaja capãarã Pablo cʉ cãni wiipʉ caneñaporã ejawã yua. To bairi na caneñaporã ejaro tʉjʉʉ Dio yere na caĩ buiowĩ Pablo. Cabujuri paʉ na cabuio jʉgoricʉ cabuio naiocoami. Moisé cʉ caucarique, aperã Dio ye quetire cabuiorã tirʉmʉpʉ macana na caucarique nipetiro na caĩ buiowĩ, na quena, “Dio cʉ cajooricʉ ãmi Jesu,” ĩrica wame na canʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. 24 Jĩcaarã cʉ caĩ buiorijere caapiʉjawã. Aperã maca, “Jocʉ ĩmi,” caĩwã. 25 Jĩcarore bairo tʉgooñaquetibana jĩcaarã buti aágarã cabaiwã. Na cabutigari paʉna na caĩwĩ Pablo:\\n—Espíritu Santo cariapena na caĩ buioyupi mani ñicʉ jãapʉre Dio ye quetire cabuioʉ Isaía tirʉmʉpʉ macacʉre cʉ ĩ buio rotii. Ocõo bairo Isaíare cʉ caĩ buio rotiyupi Dio Espíritu Santo to macana Israel macanare:\\n26-27 Mʉjaa Dio ye quetire mʉja apigatee. To bairi mʉja api puoquẽe. Dio ye quetire apiʉjagaquẽna cariape cãniere mʉja apigatee. To bairo cabai netoo nʉcarã aniri Diore, “Caroorije jã cátiere majirioya,” mʉja ĩqueti majuucõa. To bairi aperã mʉjaare na cabuiobato quena mʉja api puoqueti majuucõagarã. Yʉ cátiere tʉjʉbana quena, “Dio caroaro áami,” mʉja ĩ tʉjʉ majiqueti majuucõagarã, mʉja ĩmi Dio, caĩ buio rotiyupi Dio Espíritu Santo Isaíare.\\n28 To bairona mʉja quena mʉja caapigaquẽto maca to cõona judío maja cãniquẽna macare Dio camajare na cʉ canetoo catiorijere nare jã buiogarã. Na maca api wariñuugarãma, na caĩwĩ Pablo.\\n29 To bairo na cʉ caĩro bero judío maja na majuuna ame wada netori cabuti aáma yua.\\n30 Pʉga cʉma aperã cʉ̃re na cawajorica wiipʉre cãmi Pablo. Aperã nipetirã cʉ̃re catʉjʉ teñarã ejanucurãre wariñuuri caroaro na mena cawadapeninucuwĩ. 31 Uwirique manona tʉgooña ocabʉtiri Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire, mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ cãnie quetire nipetiro camajare na cabuionucuwĩ. Aperã, “Na ĩ buioqueticõaña,” cʉ caboca ĩquẽma Pablore yua.\\nTo cõona yʉ Lucas yʉ uca.","num_words":1060,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 3 JUAN 1\\nPʉa pũrĩ beꞌro Juã ojáca pũrĩ niꞌi\\nJuã aꞌti pũrĩrẽ Jesucristore ẽjõpeogʉ Gayo wãmetigʉre ojacʉ niwĩ. Jesucristore ẽjõpeogʉ, mʉꞌʉ ãpẽrãrẽ añurõ weesetiaporo nígʉ̃, cʉ̃rẽ ojacʉ niwĩ. Demetrio wãmetigʉ cʉ̃ queoro weesetiꞌquere ojacʉ niwĩ.\\nDiótrefes wãmetigʉma cʉ̃ ñaꞌarõ weesere ne tʉꞌsaticʉ niwĩ.\\nGayo ye queti niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ sʉꞌori nirĩ masʉ̃ niꞌi. Gayo yʉꞌʉ meꞌrãcjʉ̃ yʉꞌʉ ʉpʉtʉ maigʉ̃rẽ, mʉꞌʉrẽ ojaꞌa. Mʉꞌʉrẽ diacjʉ̃ta maꞌiꞌi.\\n2 Yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosagʉ weeꞌe. “Nipeꞌtise mʉꞌʉ ye cjase añurõ waꞌato. Mʉꞌʉ Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeose añurõ waꞌaronojõta waꞌato. Apeye quẽꞌrã, duti mʉꞌʉrẽ waꞌaticãꞌto”, ni sẽrĩbosaꞌa Õꞌacʉ̃rẽ. 3 Yʉꞌʉ pũrõ eꞌcatiꞌi. Ãpẽrã Jesure ẽjõpeorã mʉꞌʉ ye quetire miiejawã. Mʉꞌʉ añurõ Õꞌacʉ̃ ʉaro weenuꞌcũgʉ̃ weeaporo. 4 Yʉꞌʉ buꞌeꞌcʉ queoro weecã tʉꞌogʉ, eꞌcatiyʉꞌrʉasaꞌa. ¿Deꞌro wee yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ nemorõ eꞌcatimasĩbosaʉ?\\n5 Mʉꞌʉ nipeꞌtirã ãpẽrã mʉꞌʉ tiropʉ ejarãrẽ añurõ weesetigʉ weeaporo. Ʉpʉtʉ waro apesecjãrã mʉꞌʉ ĩꞌamasĩtirãrẽ weetamuaporo. 6 Na ʉ̃sã nerẽwʉaropʉ mʉꞌʉ ye cjasere, ãpẽrãrẽ mʉꞌʉ maꞌisere werewã. Mʉꞌʉ tiropʉ ejarãrẽ narẽ tojo weetamunuꞌcũcãꞌña. Mʉꞌʉ tojo weecã, na añurõ Õꞌacʉ̃ ʉaronojõta apesepʉre yʉꞌrʉamasĩrãsama. 7 Na Jesucristore ẽjõpeotirã weetamusere ñeꞌerõ marĩrõ Jesucristo ye quetire werewãꞌcãrã weema. 8 Tojo weerã Jesucristore ẽjõpeorã marĩ peꞌe narẽ weetamurõʉaꞌa. Marĩ narẽ weetamurã, na meꞌrã daꞌrarã weeꞌe.\\nDiótrefes wãmetigʉ cʉ̃ ñaꞌarõ weeꞌque niꞌi\\n9 Yʉꞌʉ mʉsãrẽ niꞌcã pũrĩ ojawʉ. Diótrefes mʉsã wiogʉ nisĩꞌrĩgʉ̃ weeapʉ. Tojo weegʉ ʉ̃sã dutiꞌquere ʉatiapʉ. 10 Yʉꞌʉ mʉsã tiropʉ waꞌagʉ, cʉ̃rẽ mʉsã ĩꞌorõpʉ weregʉti cʉ̃ ʉ̃sãrẽ ucjaꞌquere, ʉ̃sãrẽ nisooꞌquere. Aꞌte diaꞌcʉ̃ nitiaporo. Ãpẽrã Jesucristore ẽjõpeorã topʉ ejacã, narẽ ñeꞌetiapʉ. Ãpẽrã narẽ añurõ ñeꞌesĩꞌrĩrãrẽ ñeꞌedutitiapʉ. Narẽ ñeꞌecãma, na meꞌrã ninemodutitiacjʉ niapʉ.\\n11 Ñaꞌarã na weesere ĩꞌacũuticãꞌña. Añurõ weerã́ peꞌere ĩꞌacũuña. Añurõ weerã́ Õꞌacʉ̃ yarã nima. Ñaꞌarõ weerã́ Õꞌacʉ̃rẽ masĩtisama.\\nDemetrio cʉ̃ añurõ weese niꞌi\\n12 Nipeꞌtirã Demetriore añurõ ucũma. Õꞌacʉ̃ ʉaronojõta queoro weeapʉ. Ʉ̃sã quẽꞌrã cʉ̃rẽ tojota ĩꞌawʉ̃. Mʉsã masĩꞌi. Ʉ̃sã diacjʉ̃ta ucũꞌu.\\nJuã cʉ̃ añudutise niꞌi\\n13 Yʉꞌʉ peje waro ucũse cʉomiꞌi, cʉogʉ peꞌe. Aꞌti pũrĩpʉre ojasome. 14 Yʉꞌʉ maata topʉ waꞌacã, marĩ aꞌmerĩ utamurãsaꞌa.\\n15 Añurõ waꞌato mʉꞌʉrẽ. Aꞌtocjãrã yʉꞌʉ meꞌrãcjãrã mʉꞌʉrẽ añudutima. Nipeꞌtirã topʉ nirã́ marĩ meꞌrãcjãrã añuato.","num_words":313,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 6\\n☰ ATOS 6 ◀ ▶\\nOixipetedice icoa seete ɡ̶oneleegiwadi moyaxawa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji\\n1 Niɡ̶ijoa nokododi eliodi me ili ane liwokodi anodiotibece Ǥoniotagodi. Odaa jiɡ̶ida ica notigimadigi miditaɡ̶a judeutedi anodotaɡ̶atigi nioladi greegotedi icaaɡ̶ica judeutedi anodotaɡ̶atigi ioladi hebraico. Niɡ̶ijo anodotaɡ̶atigi ioladi greego modi ica wajekalodipi aniditigi miditaɡ̶a me diɡ̶ica modibatege liweenigi anoyopotibige niɡ̶ina modinawalacetibige niweenigi inoatawece nokododi. 2 Odaa niɡ̶ijoa dooze liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji joɡ̶oyatecoɡ̶otee ijotawece anonakato Ǥoniotagodi, odaa moditiogi, “Aɡ̶ele daɡ̶a joyaaɡ̶a ɡ̶obakedi me jiiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a daɡ̶a leeɡ̶odi me jedianaɡ̶anaɡ̶atece niweenaɡ̶a. 3 Enice, inioxoadipi, niɡ̶ina natigide ixipeniticoace seete ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶adiwigotigitiwaji anowooɡ̶oti mini Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iiɡ̶e lewiɡ̶a, codaa niɡ̶ina aninoa lixaketedi. Odaa jajicaɡ̶atiogi modowediteloco niɡ̶ida nibakedi modedianaɡ̶atece niweenaɡ̶a. 4 Odaa okomoɡ̶oko baɡ̶a jibakenaɡ̶a idatawece ɡ̶onimedi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a.”\\n5 Ijotawece niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi oyemaa niɡ̶ijo lowoogo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. Odaa joɡ̶oixipetice Estêvão, ɡ̶oneleegiwa aneliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa iniokini Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iiɡ̶e. Odaa jaɡ̶aɡ̶a oixipeticoace Filipe, Prócoro, Nicanor, Timom, Pármenas, ijaa Nicolau ane elatibige nigotaɡ̶a Antioquia. Nicolau aona judeu, pida baɡ̶a dioteci ane lakataɡ̶a judeutedi. 6 Odaa niɡ̶ijo noiigi jiɡ̶idiaa oikeetibigiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi lodoe niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, oipeketeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi, odipokotalo Aneotedoɡ̶oji me yaxawatediogi.\\n7 Odaa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶epaanaɡ̶a ilaagitedibece. Odaa jiɡ̶idapaɡ̶a diiticogi me ili ane liwokodi niɡ̶ijo oko anodiotece naigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Codaa eliodi niɡ̶ijoa sacerdotitedi joɡ̶oyiwaɡ̶adi nibodicetedi anele anoditece Jesus.\\nIca noɡ̶oniwilo Estêvão niɡ̶ijoa lacilodi niɡ̶ijo noiigi\\n8 Aneotedoɡ̶oji eliodi me ibinie Estêvão codaa eliodi loniciwaɡ̶a ane yajigoteta meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me loenataka ane libinienaɡ̶a liwigotigi niɡ̶idi noiigi. 9 Pida idi ica oko ane nakapetegi, niɡ̶idi oko anida aneetege liiakanaɡ̶axi judeutedi anodita “Liiakanaɡ̶axi ɡ̶oneleegiwadi ane daɡ̶a niotagipi”. Manitaɡ̶a naɡ̶ani niiakanaɡ̶axi idiwa judeutedi ane elatibige nigotaɡ̶a Cirene, Alexandria, nipodaɡ̶a Cilícia codaa me Ásia. Odaa niɡ̶ica oko ane nakapetegi Estêvão jiɡ̶idaa diiticogi modinotigimadetege. 10 Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajigota Estêvão lixakedi, odaa aɡ̶oyakadi moiɡ̶eke niɡ̶ina modinotigimadetibigege. 11 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyajigotiogi dinyeelo icoa ɡ̶oneleegiwadi oiiɡ̶e me niwitakaɡ̶a, modi, “Jajipaaɡ̶ata me beyagi me dotaɡ̶atibige Moisés codaa me lakapetegi Aneotedoɡ̶oji.” 12 Odaa jiɡ̶idaa nimaweneɡ̶egi mowo monigiwogotice niɡ̶ijo noiigi, ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi, ijaaɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa joɡ̶odoliceta modibata Estêvão me diɡ̶icata leemidi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi loiigi judeutedi. 13 Odaa joɡ̶oniditiogi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anoyedia me niwitakaɡ̶a modakapetege Estêvão, odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi modi, “Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa anotokotini beyagi me dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ane diiɡ̶enatakate moyoe mepoka nebiteda, codaa eledi beyagi me dotaɡ̶atibige lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 14 Codaa jajipaaɡ̶ata mee niɡ̶ijoa Jesus ane elatedibige nigotaɡ̶a Nazaré micota me yaaɡ̶adi niɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi codaa one iigi niɡ̶inoa ɡ̶odakataɡ̶a Moisés ane nenyaɡ̶aditema jotigide ɡ̶odaamipi.” 15 Ijotawece niɡ̶ijoa seteenta lacilodi idiaaɡ̶i nicotiniwace, oiwita Estêvão. Aɡ̶odaɡ̶aticoɡ̶otece moiwita Estêvão, odaa joɡ̶onadi latobi me liciagi aanjo latobi.","num_words":428,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.134,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josiabara neũdukʼawua biata jʉrʉsi | Wũãwũãra jaradiara\\n¿Krĩchabʉka Jeowaba jarabʉ oira zareẽãta?... Ẽbẽrarã mejãchaʉ̃ba jarapanʉ zareata. Mamina Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉ mawũãẽãta. Jaradiabʉ Josia ʉ̃rʉ, iyara nekʼãrẽ jõma obasi Jeowaba jarabʉdebaita. Iyira kʼarebasi neũdukʼawua bia jʉrʉdaba. Kʼawuadaya Josia ʉ̃rʉ akʉza iyi neũdukʼawuara bia erbada ʉ̃rʉ.\\nJosia zeze trʉ̃ra Amonbasi akʉza iyira pʉwʉrʉ Juda nokʼobasi. Amonra ẽbẽra kayiruabasi akʉza yiwidʼibasi santora. Amon beibʉrʉde, Josiara pʉwʉrʉ Juda nokʼobasi. ¿Sõbe poagabasi Josiara nokʼobabisidadera? poaga ochobasi. ¿Yi zeze kĩrãkʼa ẽbẽra kayiruabasika?... Mawũãẽ ẽbẽra kayiruaẽbasi.\\nSoponiabara jarasi ẽbẽrarã bigaẽãta daizeze zeriẽã yiwidʼira\\nWiña yiruiduba, Josiara Jeowaba jarabʉta okĩrãbasi. Maʉ̃ kʼãrẽa neũdukʼawua biata jʉrʉsi. Jʉrʉsi ẽbẽra Daizeze kãgapanʉta, akʉza maʉ̃raba kʼarebasida Jeowa bedʼea ũrĩta. ¿Kʼairabasi Josia neũdukʼawuarãra?\\nMaʉ̃ranebema abara propeta Soponiabasi. Iyara jaraibarabasi naʉ̃ta ẽbẽra Judadebemara, daizeze zeriẽã ũrĩẽã yiwidʼipanʉbʉrʉ bia wãẽbaita ¿Kʼãrẽta osi Josiabara? ¿Ũrĩsika propeta bedʼeara? ũrĩsi, maʉ̃ba Jeowaba jarabʉtrʉ osi, mawũã santo daizeze zeriẽãba jarabʉta oẽbasi.\\nJosia neũdukʼawua ababemara Jeremiabasi, ãyira poaga abʼarikapanasi, akʉza ãyi warrarabasidera de arakaitapanasi. Jeremiata Josiaʉ̃mera ãyirai yi kʼarebasida Jeowaba jarabʉ oita. Ãyira neũdukʼawua biabasi, maʉ̃ba Josia beisidera Jeremiabara trãbi bʉsi jaraita kʼãrẽãba krĩcha obʉta.\\nJeremiata Josiaʉ̃mera ãyirai yi kʼarebasida Jeowaba jarabʉ oita\\n¿Bʉmabida nemejãcha kʼawuaseapanʉ Josiadeba?... Iyara wiña yiruiduba ũrĩkĩrãbasi Daizeze bedʼeara. Maʉ̃ oira nesidabasi neũdukʼawua biara jʉrʉita Jeowa kãgapanʉta. ¿Bʉmabi bʉabida okĩrãbʉ Jeowaba jarabʉra? maʉ̃ba yibia neũdukʼawua bʉ kãgadai jʉrʉita.\\n¿Kʼaibasi Josia zeze trʉ̃ra? ¿Ẽbẽra biabasika?\\n¿Kʼãrẽta okĩrãbasi Josiabara wiña yiruiduba?\\nJosiaba neũdukʼawuara ũme erbadara ¿Kʼaibasi maʉ̃ra trʉ̃ra?\\n¿Kʼãrẽta kʼawuaseapanʉ Josiadebara?","num_words":220,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.014,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 11\\n☰ ATOS 11 ◀ ▶\\nPedro yatematitiogi loiigi Ǥoniotagodi digoida Jerusalém icoatawece ane ixomaɡ̶ateetedijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cesaréia\\n1 Niɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji icaaɡ̶ica eledi ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶eladi nipodigi Judéia odibodicetibige moyalaɡ̶atiogi ane daɡ̶a judeutedi modibatege lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 2 Pida niɡ̶ijo Pedro noɡ̶opitacibigimece nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶ijo lapo judeutedi joɡ̶odinotigimadetege Pedro, leeɡ̶odi odiletibige daaditaɡ̶adiaa yotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 3 Odaa modita, “Niɡ̶ida makaami akaatiwece liɡ̶eladi oko ane daɡ̶a dinakagiditibigiwaji ane doɡ̶odioteci lakatigi ɡ̶odoiigi judeutedi, codaa ɡ̶agiiwepodi.”\\n4 Odaa Pedro ja yatematitiogi ijoatawece niɡ̶ijoa ane ixomaɡ̶ateetedijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cesaréia, aɡ̶ica ane yaɡ̶aditema, meetiogi, 5 “Idiaaɡ̶ejotice nigotaɡ̶a Jope, eɡ̶idaaɡ̶ee me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa jiɡ̶ijo yakatigi micataɡ̶a daɡ̶a igeedi. Jinadi ajo niɡ̶elate nelegi ane dinigoe ijoatawece cwaatolo liwailidi. Odaa naɡ̶ajo niɡ̶elate ja dinikatini icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nipegitiwa. 6 Naɡ̶a jiwitinece, odaa ja jinadi inoatawece eijedi cwaatolo loɡ̶onaka, niɡ̶inoa eijedi ane doxice, inoa ane oyawaligeɡ̶etinigi iiɡ̶o le, codaa me ilaaɡ̶axodi. 7 Odaa ja jajipata ijo ane dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, aneetiwa, ‘Adabititini, Pedro! Anigoti niɡ̶idiwa eijedi, odaaɡ̶eliciteda!’ 8 Pida meji, ‘Okoo, ajakadi Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji! Ajao niɡ̶ida anenita. Igaataɡ̶a aniɡ̶ica daɡ̶a jeligo niɡ̶inoa aneeta ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me napioi, codaa me yolitoɡ̶odomi me jelicaɡ̶a.’ 9 Pida niɡ̶ijo nigegi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi jeɡ̶eetaciwa, ‘Jinaɡ̶aleetibige ɡ̶anajoinaɡ̶aneɡ̶eco doɡ̶oyolitaɡ̶adomi melici niɡ̶ijo baanaɡ̶a yapitaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶ee yakadi melici.’ 10 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee, niɡ̶ijo nigegi itoatadiɡ̶ida me dotaɡ̶a, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ijoatawece ane jinadi joɡ̶opitibigimece ditibigimedi. 11 Odaa ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata ijoa itoatadiɡ̶ida ɡ̶oneleegiwadi jiɡ̶icotiobece niɡ̶ini diimigi ane imedaɡ̶adi. Ijo ica ane liiɡ̶exedi icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Cesaréia. 12 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja idiiɡ̶e mejigo mijotaɡ̶a, aɡ̶ica daɡ̶a jawienataka. Codaa ijo me ixigaɡ̶awepoditicogi nigotaɡ̶a Cesaréia seis ɡ̶onioxoadipi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jope, odaa ja jakaɡ̶atiwece liɡ̶eladi Cornélio. 13 Odaa ja natematitoɡ̶owa ica anodaaɡ̶ee maɡ̶aɡ̶a nadi ica aanjo ane dinikeeta digoina liɡ̶eladi. Niɡ̶ica aanjo oneeta, ‘Awii oko ane ieniticogi nigotaɡ̶a Jope modigota ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão, aneledi liboonaɡ̶adi me Pedro. 14 Niɡ̶ini Simão jiɡ̶iniaa yeloɡ̶oditaɡ̶awa anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶adewikitace codaa me iditawece ɡ̶adoiigiwepodi.’\\n15 Odaa eɡ̶idaa diiticogi me jatematikatiogi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikateloco digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a dinikatoɡ̶oloco niɡ̶ijo noko maleeka idinojocaɡ̶atini me jatematiiɡ̶atibece Jesus naɡ̶a yewiɡ̶atace. 16 Odaa ja nalaɡ̶atibigiji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi niɡ̶ijo meetedoɡ̶owa, ‘Ewi João mepaɡ̶a ibake ninyoɡ̶odi me ɡ̶adilegenitiwaji, pida Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a ibake Liwigo me dakatiwaɡ̶ajitiwaji.’ 17 Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi noɡ̶eedi liciagi niɡ̶ijo ɡ̶onoɡ̶eedi ane najigotedoɡ̶owa niɡ̶ijo niɡ̶ijaaniɡ̶ijotigi naɡ̶a jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Odaa ajakadi daɡ̶a jakapetege niɡ̶ica aneote Aneotedoɡ̶oji.”\\n18 Igaanaɡ̶a owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Pedro, odaa joɡ̶oika modinotigimadetege, pida joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji, codaa modi, “Aneotedoɡ̶oji diceledi aaɡ̶aɡ̶a yaxawa niɡ̶ijoa ane daɡ̶a judeutedi modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa jaɡ̶aɡ̶eote me newiɡ̶atace.”\\nIca lapo oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia\\n19 Igaanaɡ̶a yeleo Estêvão, odaa joɡ̶oiatetibeci niɡ̶ijo eledi anodiotibece Jesus, odaa jiɡ̶ilaagitibigiwaji idiaanaɡ̶adiite. Inatibece ototicogi neɡ̶epaa nipodigi Fenícia, codaa me minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre, codaa me manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶oyatematitiogi idiokidi ane judeutedi nibodicetedi anele anoditece Ǥoniotagodi Jesus. 20 Pida niɡ̶ijo eledi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ane icoɡ̶oticogi lidelogo Chipre aniaa nigotaɡ̶a Cirene boɡ̶oyatematitiogi nibodicetedi anele niɡ̶ijo oko ane daɡ̶a judeutedi. 21 Odaa Ǥoniotagodi ja yajigotediogi loniciwaɡ̶a, odaa eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a, codaa monakato Ǥoniotagodi.\\n22 Odaa niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei digoida nigotaɡ̶a Jerusalém joɡ̶odibodicetibige niɡ̶ida niciagi digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶oiiɡ̶e Barnabé migo nigotaɡ̶a Antioquia. 23 Igaaniɡ̶icoticogi Antioquia, odaa ja nadi Aneotedoɡ̶oji meliodi meletetema niɡ̶idi noiigi anidiaa liɡ̶eladi. Igaanaɡ̶a nadi, odaa eliodi me ninitibece codaa meo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo oko modiotece Ǥoniotagodi me daɡ̶a oikata eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 24 Igaataɡ̶a Barnabé ɡ̶oneleegiwa anele, codaa eliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa Aneotedoɡ̶oji Liwigo dowediteloco. Odaa eliodi niɡ̶ijo oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ja dinatecoɡ̶oteetege niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi.\\n25 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Barnabé jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Tarso igota Saulo. 26 Niɡ̶ijo naɡ̶a dakapetege Saulo, odaa ja yadeegiticogi nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶iticoace onidateci nicaaɡ̶abi, codaa idioka limedi modinatecoɡ̶oteetege niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi, oniiɡ̶axitiniwace eliodi oko anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a joaniɡ̶idiaaɡ̶idi odoejedipi moyatigi me “Loiigi Cristo” leeɡ̶odi moyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi.\\n27 Niɡ̶ijoa nokododi ja noditicoaci nigotaɡ̶a Jerusalém onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, odaa jiɡ̶igotibeci manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Antioquia. 28 Liwigotigi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ágabo. Niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi me yatecoɡ̶o, noɡ̶one dabiditini Ágabo me idei liwigotigi, odaa jeɡ̶eetece niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji Liwigo ane ikeeta. Odaa jeɡ̶ee icota meno ica nigigi nelegi minoataɡ̶a inoatawece ane nipodaɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa icota niɡ̶ica nigigi maleeɡ̶iniaaɡ̶ini Cláudio me ninionigi-eliodi romaanotedi. 29 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ágabo, odaa niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi ja dinilakidetiwage moyaxawa eledi ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶eladi nipodigi Judéia. Oninitecibeci yajigo analogota nimaweneɡ̶egi. 30 Igaanaɡ̶a oyatecoɡ̶otee icoa dinyeelo, odaa joɡ̶oiiɡ̶e Barnabé ijaa Saulo moyadeegitiogi niɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém.","num_words":699,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 2\\nCristo curusapʉ diarigue queti\\n1 Yáa wedera, yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ Cõãmacʉ̃ye quetire wedegʉ jeagʉ, biiro tiiwʉ́: Tʉomasĩ́rõrã wedewʉ. Wisióre wãmemena, atibʉ́reco macãrãye masĩrémena wederiwʉ. 2 Yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ niigʉ̃, “Jesucristoye queti, cʉ̃ʉ̃ curusapʉ diarigue dícʉre wedegʉda” jĩĩ wãcũwʉ̃. 3 Mʉ́ãrẽ wedegʉ, tutuhegʉ niiwʉ̃. Bayiró cuigʉ, ñapõpiremena niiwʉ̃. 4 Yʉʉ mʉ́ãrẽ padeorí boogʉ́, atibʉ́reco macãrãye masĩrémena wedeseriwʉ. Teero wedeserono tiigʉ́, yʉʉ wedeseri, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ Espíritumena cʉ̃ʉ̃ tutuarere ẽñorígʉ niiwĩ. 5 Teero tiigʉ́, atibʉ́reco macãrãye masĩrémena mʉ́ãrẽ padeorí tiiríwʉ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ tutuaromenape mʉ́ãrẽ padeorí tiirígʉ niiwĩ.\\nCõãmacʉ̃ masĩrére Espíritu Santomena tʉomasĩ́ã\\n6 Teero niipacari, Jesuré ãñurõ padeorápʉre masĩrére wedea. Tee masĩré atibʉ́reco macãrãye masĩré mee niiã; cʉ̃́ãrẽ dutiráye masĩré mee niiã. Cʉ̃́ã máata petiádacua. 7 Ʉ̃sãpe wedera, Cõãmacʉ̃ye masĩrére wedea. Cʉ̃ʉ̃ masĩré too sʉguero macãrãpʉ masĩña maniríguere wedea. Atibʉ́reco tiiádari sʉguero, Cõãmacʉ̃ tee yayiórere “biiro tiigʉ́da” jĩĩ wãcũtoayigʉ. Marĩrẽ netõnéãdarere, marĩrẽ ʉ̃mʉã́sepʉ ãñurõ tiiádarere wãcũyuetoayigʉ. 8 Sĩcʉ̃no atibʉ́reco macãrã dutigʉ́ teeré tʉomasĩ́riyigʉ. Tʉomasĩ́rã doca, marĩ Õpʉ̃ ãñunetõjõãgʉ̃rẽ curusapʉ sĩãríbojĩya. 9 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ teero jóanoã:\\nCõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ maĩrã́rẽ ãñuré quẽnoyúeyigʉ.\\nSĩcʉ̃no ĩñaririguere, cʉ̃ʉ̃ tʉoríriguere, cʉ̃ʉ̃ wãcũririguere quẽnoyúeyigʉ,* Isaías 64.4.\\njĩĩ jóanoã. 10 Tee ãñuré marĩ masĩririguere Cõãmacʉ̃ Espíritu Santomena marĩrẽ masĩrĩ tiii. Espíritu Santo niipetire wisiónetõnʉcãrere, Cõãmacʉ̃ tiiádarere masĩpetijãĩ.\\n11 Marĩ ãpĩ cʉ̃ʉ̃ wãcũrére masĩria. Cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã cʉ̃ʉ̃ wãcũrére masĩqui. Tee tiiróbiro sĩcʉ̃no Cõãmacʉ̃ wãcũrére masĩriqui; Espíritu Santo dícʉ cʉ̃ʉ̃ wãcũrére masĩĩ. 12 Atibʉ́reco macãrã wãcũrémena Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ticoriguere tʉomasĩ́ria. Espíritu Santo Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ticodiocorigʉ wãcũré ticorémenape tʉomasĩ́ã. 13 Ʉ̃sã teeré wedesera, Espíritu Santo “biiro bueya” jĩĩrémena wedesea. Ʉ̃sã basiro masĩrémena wedeseria. Espíritu Santo buedutirobirora cʉ̃ʉ̃rẽ cʉoráre buea.\\n14 Espíritu Santore cʉohégʉpeja Espíritu Santo buerére booríqui. “Teero jĩĩãmajãrã tiiíya”, jĩĩqui. Espíritu Santo tiiápuremena dícʉ Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́noã; “¿diamacʉ̃́rã niiĩ?” jĩĩ besemasĩnoã. Teero tiigʉ́, Espíritu Santore cʉohégʉ cʉ̃ʉ̃ buerére tʉomasĩ́riqui. 15 Espíritu Santore cʉogʉ́peja niipetire Cõãmacʉ̃yere tʉomasĩ́qui; “¿diamacʉ̃́rã niiĩ?” jĩĩ besemasĩqui. Cʉ̃ʉ̃rẽna Espíritu Santore cʉohégʉpe tʉomasĩ́riqui; “¿diamacʉ̃́rã tiigári cʉ̃ʉ̃?” jĩĩ besemasĩriqui. 16 Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ teero jóanoã:\\nSĩcʉ̃nopera marĩ Õpʉ̃ wãcũrére masĩriqui.\\nSĩcʉ̃nopera Cõãmacʉ̃rẽ “ateré biiro tiiyá” jĩĩ dutimasĩriqui,† Isaías 40.13.\\njĩĩ jóanoã. Marĩpe Cristo wãcũrére tʉomasĩ́ã.\\n*2:9 Isaías 64.4.\\n†2:16 Isaías 40.13.","num_words":317,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 14 BAONT - Jĩcã rʉmʉ, yerijãarica rʉmʉ ca - Bible Search\\nMipĩrique ca diagʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n1Jĩcã rʉmʉ, yerijãarica rʉmʉ ca niiro, ʉpʉ fariseo yaa wiipʉ baagʉ waaupi Jesús. Aperã fariseos pea Jesús're ĩa duti cote niiupa. 2Ñucã toopʉre niiupi jĩcʉ̃ mipĩrique ca diarique cʉtigʉ. 3To biri Jesús pea, doti cũuriquere ca jʉo buerãre, fariseos're, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—¿Doti cũurique, yerijãarica rʉmʉre ca diarique cʉtirãre to catio dotiti? ¿To dotititiqué? —ĩiupi.\\n4To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea wedetiupa. To cõrora ca diagʉre catio yapano, “Tua waagʉja,” cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n5To biro tii yapano, fariseos peera o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—¿Nii mʉja mena macʉ̃, yerijãarica rʉmʉrena cʉ̃ macʉ̃ ʉno, cʉ̃ buey ʉno opepʉ cʉ̃ ca ñaajãaro, yoari méé cʉ̃re cʉ̃ ami wienetiti? —ĩiupi.\\n6Jesús to biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea do biro cʉ̃re ĩi yʉʉ majitiupa.\\nAmo jiarica boje rʉmʉre ca jʉo ecoricarã\\n7Cʉ̃ ca jʉo cojoricarã duwiriquere añuri taberipʉ wado cʉ̃ja ca beje ea nuuro ĩagʉ, o biro cʉ̃jare ĩi wede majioupi Jesús:\\n8—Noo jĩcʉ̃, amo jiarica boje rʉmʉre mʉjare cʉ̃ja ca jʉo cojoro, duwirique añurijepʉ wado beje ea nuuticãña. Mʉja ametʉenero ca nii majuropeegʉ eabocumi. 9To biro cʉ̃ ca biiro, mʉja pʉarãpʉrena ca jʉo cojoricʉ doori: “Mʉ ca duwiri tabere ani peere duwi dotiya,” mʉjare ĩibocumi. To biro cʉ̃ ca ĩiro, aperã cʉ̃ja ca ĩa cojoro, boboro cʉ̃ja jiropʉ mʉja duwirã waabocu yua. 10To biro biitirãra, mʉjare cʉ̃ja ca jʉoro, jiro macã pĩiropʉ ea nuu eaya, to biro mʉja ca biiro mʉjare ca jʉoricʉ pea, “Yʉ mena macʉ̃, ano añuri tabe pee duwigʉ dooya,” mʉjare cʉ̃ ca ĩipere biro ĩirã. To biro biirã, mʉja mena ca baa duwirã cʉ̃ja ca ĩa cojoro, mʉjare ca jʉo cojoricʉre añuro mʉja ĩi ecorucu. 11Cʉ̃ majuropeera, “Ca nii majuropeegʉ yʉ nii,” ca ĩigʉa, watoa macʉ̃ tuarucumi. “Watoa macʉ̃ yʉ nii,” ca ĩigʉ pea, ca nii majuropeegʉ tuarucumi —cʉ̃jare ĩiupi.\\n12Ñucã cʉ̃re ca jʉoricʉ cãare o biro cʉ̃re ĩiupi Jesús:\\n—Baarique jʉo baagʉ, mʉ mena macãrãre, mʉ yee wederãre, mʉ yaarã ca nii cojorãre, ñucã mʉ ca niiri tabe pʉto macãrã ca apeye pairãre, jʉoticãña. Cʉ̃jare mʉ ca jʉojata, ñucã cʉ̃ja pee cãa mʉre jʉorucuma, mʉre amerʉgarã. Mee, to biro mʉre cʉ̃ja ca tiirije menara mʉ wapa taacãrucu. 13To biro tiitigʉra, boje rʉmʉ tiigʉ, ca boo pacarãre, ca waa majitirãre, dʉpo yuririre, ca ĩatirãre, jʉoya. 14To biro tiigʉ, bʉaro mʉ ʉjea niirucu. Cʉ̃ja pea jĩcã rʉmʉ ʉnora, to biro mʉre tii ametirucuma. To biro mʉre cʉ̃ja ca tiiti pacaro, mʉ pea ca añurã cʉ̃ja ca cati tuari rʉmʉre tee wapa mʉ tiicojo ecorucu —cʉ̃re ĩiupi.\\nJʉo baarique mena cʉ̃ ca ĩi cõoña wederique\\n15Atere to biro cʉ̃ ca ĩiro tʉogʉ, jĩcʉ̃ Jesús mena ca duwirã mena macʉ̃, o biro ĩiupi:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre ca baapʉ doca ʉjea niiña —ĩiupi.\\n16To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩiupi:\\n—Jĩcʉ̃, pairo baarique quenori, paʉ bojocare jʉoupʉ. 17Baarica tabe ca earo, cʉ̃re pade coteri majʉre, “Dooya. Mee, baarique queno yapanoriquepʉ nii,” ĩigʉja yʉ ca jʉoricarãre, cʉ̃re ĩi cojoupʉ.\\n18”To biro ĩi cojojãwi, cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro, niipetirãpʉra ate jʉori jãa waati, cʉ̃re boca ĩiuparã. Ca nii jʉogʉ, o biro ĩiupʉ: “Mecʉ̃acãra jĩcã yepa yʉ wapa tii yerijãawa. To biri tii yepare ĩagʉ waagʉ yʉ tii, teere ĩima ĩigʉ yʉ waati,” cʉ̃re ĩiupʉ. 19Apĩ cãa, “Pʉa amo cõro niirã wecʉa yʉ wapa tii yapano. Cʉ̃jare ĩa ñaagʉ waagʉ yʉ bii ména, ‘teere ĩima ĩigʉ yʉ waati,’ ĩijãwi cʉ̃re ĩiña,” ĩicãupʉ. 20Apĩ cãa ñucã, “Mecʉ̃acãra yʉ amo jĩa yapano. To biri yʉ waa majiti,” cʉ̃re ĩiupʉ.\\n21”Cʉ̃re pade coteri majʉ pea tua ea, ate to biro cʉ̃ja ca ĩiriquere wedeupʉ cʉ̃ wiogʉre. Wii ʉpʉ pea teere tʉo ajia, o biro ĩiupʉ cʉ̃re pade coteri majʉre: “Yoari méé, macã macã yeparipʉ, wiije watoa macã maaripʉ waari, ca boo pacarãre, ca waa majitirãre, ca ĩatirãre, upa yuririre, cʉ̃jare jʉo dooya,” ĩiupʉ. 22To biro cʉ̃ ca ĩi cojoricʉ waa tua eagʉ: “Wiogʉ, yʉre mʉ ca dotijãrore birora yʉ tii yerijãajãwʉ mee. To ca bii pacaro, wii pee dadati ména,” cʉ̃re ĩiupʉ. 23To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ wiogʉ pea o biro cʉ̃re ĩiupʉ: “Maaripʉ, metã macãriacãpʉ waari, noo mʉ ca bʉa earãre ca doorʉgatirãrena cʉ̃jare jʉocã dooya, yʉ yaa wii ca dadacoapere biro ĩigʉ. 24‘Jĩcʉ̃ ʉno peera, yʉ ca jʉomiricarã yʉ mena baatirucuma,’ mʉjare yʉ ĩi,” ĩiupʉ —ĩi wedeupi Jesús.\\nCristore nʉnʉrique popiye ca niirije\\n25Bojoca paʉ Jesús're nʉnʉupa. To biro cʉ̃ja ca biiro, cʉ̃ pea cʉ̃ja peere amojode nʉcãri, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n26—Jĩcʉ̃ yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉ, cʉ̃ pacʉre, cʉ̃ pacore, cʉ̃ nʉmore, cʉ̃ punaare, cʉ̃ yaarãre, cʉ̃ yaarã romirire, ñucã cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca mairo ametʉenero yʉre cʉ̃ ca maitijata, yʉ buegʉ nii majitimi. 27Ñucã yʉ yee jʉori, cʉ̃ majuropeera ñañaro tamʉori, yʉre ca nʉnʉtigʉa, yʉ buegʉ nii majitimi.\\n28”¿Jĩcʉ̃ mʉja mena macʉ̃, emʉari wii weerʉgʉ, “¿Wapa tiirica tiiri yʉ ca cʉorije menara yʉ wee yapanocãrʉgamiti?” ĩigʉ, ea nuu waa, tee ca wapa cʉtipere cʉ̃ cõoña jʉotigajati? 29To biro tiitigʉra, tii wii ca niipa yepa wadore wee cũu pacagʉ, peoti majitigʉ cʉ̃ ca bii niiro niipetirã tii tabere ca ĩarã, o biro cʉ̃re ĩi buicuma: 30“Ania, wii queno jʉocãmijapi táá biigʉpʉa. Tii yapano majitimi béé,” ĩi buicuma.\\n31”Ñucã jĩcʉ̃ wiogʉ, apĩ wiogʉ mena cʉ̃ ca ameri jĩagʉ waape to ca niijata: ¿Yʉ uwamarã diez mil menara, veinte mil uwamarã mena yʉre ca jĩagʉ doogʉre yʉ ãpõtĩocãrʉgamiti? ĩigʉ, ea nuu waa, ¿cʉ̃ cõoña jʉotigajati? 32Yʉ ãpõtĩoricaro mani cʉ̃ ca ĩijata, apĩ wiogʉ pea ména yoaropʉra cʉ̃ ca niiro, “Añurucu. Mani ameri jĩaticãjato,” ĩi cojocumi, queti wederi maja mena. 33To biri wãmera no ca boogʉ mʉja mena macʉ̃ cʉ̃ ca cʉorije niipetirore cʉ̃ ca waa weo majitijata, yʉ buegʉ nii majitimi —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nMoa ca oca yerijãarije\\n(Mt 5.13; Mc 9.50)\\n34—Moa añurijera nii. Bii pacaro ca ocarije to ca peticoajata, ¿do biro pee bii, ñucã ca poarije to nii eabogajati? 35Yepa cãare añuti, otepʉre maa tuujata cãare añuti, biicã yua. To biri díámacʉ̃ra cõa cũu batecãma. Ca amoperi cʉtirã tʉoya yʉ ca ĩirijere+ —ĩiupi Jesús.","num_words":969,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 16 BSNNT - To bajivana, Derbe vãme cʉti macare, - Bible Search\\nTimoteo, Pablore, Silare, ĩ baba cʉti vare queti\\n1To bajivana, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari Listra vãme cʉti macajʉre quẽne ejayujarã Pablo mesa. Ti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Timoteo vãme cʉtigʉre ĩre bʉjayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉgõ jud'io maso macʉ ñañuju ĩ. Ĩ jacʉma, griego masʉ ñañuju. 2Listra macana, Iconio macana quẽne, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Timoteore. 3“Ĩ jacʉ griego masʉ ñacami”, yimasijedicõañujarã ti macariana. To bajiri ĩ rãca Timoteo ĩ vacudirotire bojagʉ ñari, “Jud'io masa adi macariana, ‘Circuncisión yiyamagʉ̃ ñagʉ̃mi Timoteo’ yiĩateroma” yimasigʉ̃ ñari, “Circuncisión yirotiya”, yiyuju Pablo. 4To bajiro yicõa, vacoasujarã ĩna, Timoteo rãca. Ĩna ejarimacari ñaro cõrone Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotirũgũñujarã ĩna:\\n—Jerusalén macana Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Adi vãmere yibetiroti ñaja” ĩna yirere —ĩnare gotirũgũñujarã.\\n5To bajiro ĩna yigotirũgũsere ajivariquẽnañujarã ĩna, ti macariana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajicõari, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna.\\nPablore Macedonia sitagʉ ĩ ruyuaĩore queti\\n6Asia sitajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere ĩnare gotirotibesuju Esp'iritu Santo. To bajiri tojʉre vamenane, Frigia, Galacia, to yicõari, Misia sita ñarimacarianare quẽne ĩnare gotimasiocudiyujarã ĩna. 7Misia sita tʉsarijʉ ejacõari, Bitinia sitajʉre varʉaboayujarã ĩna. Ĩnare varotibesuju Esp'iritu Santo. 8To bajiri, Misia sitare varũtu vanane, ti sita ñarimaca Troas vãme cʉti macajʉ ejayuma ĩna. 9Ti macajʉre Pablo ĩ ejarãioati ñamire, Macedonia sitagʉ ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Vayá. Yʉare ejarẽmogʉaya —ĩre yijiyuju.\\n10Ĩre ĩ ruyuaĩojare,\\n—Macedonia sitajʉ vajaro. Tojʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mani gotirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi Dios —yitʉoĩacajʉ yʉa.\\nTo yirã ñari, yʉa gajeyeũnire quẽnosãcajʉ yʉa, Macedoniajʉ varʉarã.d\\nFilipos vãme cʉti macajʉ Pablo mesa ĩna bajire queti\\n11To bajiri, Troas maca ñariarã, cũmuane vacõari, Samotracia vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, gajerʉ̃mʉ Macedonia sita ñarimaca, Neápolis vãme cʉti macajʉre vacajʉ yʉa. 12Romano masa, Macedonia sitare ẽmacõari ĩna ñaro ñacajʉ. Ti maca ejacõari, Filipos vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. Jairimaca, ñamasuri maca ñacajʉ ti maca. Tojʉre yoarobʉsaca ñacajʉ yʉa. 13Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, ti maca tʉsarojʉ vacajʉ yʉa, riaga boejʉ. “Jud'io masa, rẽjacõari Diore ĩre ĩna sẽnirijʉ ñaroja”, yitʉoĩa rojacajʉ yʉa. Rojaejacõari, to rẽjarãre rõmiare ĩnare gotimasiocajʉ yʉa, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. 14Sĩgõ yʉare ajigo, Lidia vãme cʉtigo ñacamo, Tiatira vãme cʉti macago. Sudijãiri, sũarivʉjojãiri ĩsicõari, vaja sẽnigõ ñacamo. Quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉogo so ñajare, “Pablo ĩ gotimasiosere ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere sore cõañumi Dios. To bajiro sore ĩ yijare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocamo so. 15To bajiro so bajijare, sore, to yicõari, so ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizacajʉ yʉa. To yʉa yiro bero,\\n—“Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñamo” yʉre mʉa yijama, yʉ ya vijʉ ñarã vayá mʉa —yʉare yicamo so.\\nTo so yijare, so ya vijʉ ñacajʉ yʉa.\\n16Cojorʉ̃mʉ Diore sẽniriarojʉ vana, gãjerãre moabosarimasore sore bʉjacajʉ yʉa. Vãti sãñagõ ñacamo so. Vãti sʉorine masa ĩna bajirotire tʉoĩacõari, riojo gotigo ñacamo. To bajiro bajigo so ñajare, ĩna bajirotire masirʉarã, sore sẽniĩarũgũñujarã. To so yise vaja jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã so ʉjarã. 17To bajiri yʉare sʉyacõari, ado bajiro yʉare yiavasã sʉyarũgũcamo so:\\n—Ãnoa, masirẽtogʉ̃ Dios ĩ bojasere yirã ñaama. Dios, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotire gotirimasa ñaama —yiavasã sʉyarũgũcamo so.\\n18Tocãrãcarʉ̃mʉne to bajiro so yiavasã sʉyajare, bʉto gõjanabidicami Pablo. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, so ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃re ado bajiro ĩre yicami:\\n—Jesucristo ĩ rotise rãca mʉre budirotiaja yʉ —ĩre yicami Pablo.\\nTo bajiro ĩ yirone, budicoacami vãti.\\n19So ʉsʉjʉre vãti ĩ budicoajare, masa ĩna bajirotire gotimasibeco ñacamo so yuja. To bajiro so bajijare, “So sʉorine gãjoa bʉjarũgũboabʉ mani. No yicõari, gãjoa bʉjariaro maja mani yuja” yijũnisinirã ñari, Pablore, Silare quẽne ĩnare ñejecama so ʉjarã. Ĩnare ñejecõari, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ĩnare juaácama. 20Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro goticama ĩna:\\n—Ãnoa jud'io masa mani ñarimacanare gotigõjanabioama. 21Ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yiroti ñaja, yigotimasioama ĩna. Manima romano masa mani ñajare, ĩna gotisere mani ajijama, Ʉjʉ César ĩ rotisere cʉdimena yirãja mani —ĩnare yigoticama ĩna, vãti sãñaboario ʉjarã.\\n22To bajiro ĩna yisere ajicõari, jãjarãbʉsa ĩnare ĩajũnisinicama ĩna. Ĩnare sudi vejecõari, ĩnare bajeroticama masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa. 23Bʉto ĩnare ĩna bajero bero, tubiberiavijʉ ĩnare tubiberoticama. To yicõari,\\n—Quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉma —ĩre yicama ĩna, ti vire coderimasʉre.\\n24To ĩna yijare, gʉdareco ñari arʉajʉre no yirudimasiña manojʉ ĩnare juacõari, yucʉ́jãi goje cʉtijãine ĩna gʉborire yirẽtobuñiacõari, ĩnare tubibecũcõañuju.\\n25To ĩ yicõariarã, ñami gʉdareco ñaro Diore sẽni, basa, yiñañujarã ĩna, Pablo, Silarãca. Gãjerã, ti vi tubibe ecoriarã, to ĩna yisere ajiyujarã. 26To bajiro ĩna yiñarone, bʉto sita sabeyuju. To bajiro ti bajirone, ti vi ñarisõari sojeri jedirone jãnajedicoasuju. Cõmemarine ĩnare ĩ siaboare jojijedicoasuju, ĩna jedirorene. 27To bajiro ti bajirone, yujicõari, ti vi ñarisõari sojeri ñaro cõrone jãnariasojeri ti ñacõajare, “Budijedicõariarãma ĩna” yigʉ, ĩ masune jariase rãca sĩagʉagʉ yiboayuju ti vi ĩacoderimasʉ. 28To ĩ yigʉadone,\\n—¡Mʉ masune sĩabeticõaña! Yʉa ñaro cõrone adorine ñajedicõaja yʉa —ĩre yiyuju Pablo.\\n29To ĩ yisere ajicõari, sĩabusuorotiyuju ti vi coderimasʉ. To yicõari, ti vijʉre ũmasãjacõari, bʉto güigʉ ñari, nanagʉ̃ne Pablo, Silarãca rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetuyuju, ĩnare rʉ̃cʉbʉogʉ. 30To ĩ yiro bero, ĩnare bucõari, ado bajiro sẽniĩañuju ĩ:\\n—Rojose yʉ tãmʉoborotire Dios yʉre ĩ yirẽtorotire yʉ bojajama, ¿no bajise yiroti ñati yʉre? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.\\n31To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Mani ʉjʉ Jesúre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre, mʉ yarãre quẽne yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩre yiyujarã Pablo, Silarãca.\\n32To bajiro ĩre yicõari, ĩre, ĩ ya vianare quẽne mani ʉjʉ ocare ĩnare gotimasioñujarã ĩna. 33Ti ñamine Pablo mesa cãmire coeyuju ĩ, tubiberiavi coderimasʉ. Ĩnare ĩ coegajanorone, ĩre, ĩ ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizayujarã ĩna. 34To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, ĩ ya vijʉ ĩnare jiacõari bare ĩnare ecayuju. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto variquẽnañujarã ĩna.\\n35Gajerʉ̃mʉ busurijʉ masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa, ado bajiro ĩna surarare ĩnare yiyujarã ĩna:\\n—Tubiberiavi coderimasʉre ĩre gotiaya, “Pablore, Silare ĩnare bucõato” —ĩnare yiroticõañujarã ĩna. 36To ĩna yiroticõare ti ñajare, ado Pablo mesare ĩnare gotiyuju ti vi coderimasʉ:\\n—“Pablore, Silare ĩnare bucõaña”, yʉre yicõañuma ĩna. To bajiri, “Rojose manire yirẽmomenama”, yitʉoĩa variquẽna budiasa mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.\\n37To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa ĩna cõariarãre:\\n—Bajibeaja. Roma macana yʉa ñaboajaquẽne, rojose yʉa yirere ĩacõĩamenane, y��are bajerotimasima ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. To yicõari yʉare tubiberotimasima. To bajiro yʉare yirã ñaboarine, ¿no yirã masa ĩna ĩabetone yʉare burotiati ĩna? Ĩna masune yʉare burã vadiato —ĩna cõariarãre ĩnare yiyuju Pablo.e\\n38To ĩ yijare, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ejacõari, Pablo ĩ gotirere ĩnare gotiyujarã ĩna. To ĩna yisere ajicõari, “Roma macana ñañuma ĩna quẽne” yimasicõari, bʉto güiyujarã ĩna. 39To bajiri tubiberiavijʉ ejacõari, “Rojose mʉare yʉa yimasisere masirioya mʉa”, ĩnare yiyujarã, Pablo mesare. To ĩna yiro bero, ĩnare bucõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare varotiyujarã ĩna, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa. 40To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Lidia ya vijʉ vasujarã ĩna. Ti vijʉ sãjaejacõari, to ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare gotiyujarã ĩna. Ĩnare gotigajanocõari, vacoasujarã Pablo mesa.","num_words":1078,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 5 BSNNT - Cojorʉ̃mʉ Genesaret vãme cʉtira - Bible Search\\nVai sĩarimasare Jesús ĩ jire queti\\n1Cojorʉ̃mʉ Genesaret vãme cʉtira ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñañuju Jesús. To ĩ bajiro ĩacõari, jãjarã masa ejayujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri ĩ gotimasiosere bʉto ajirʉarã ñari, ĩ tʉre jãjarãbʉsa ejayujarã masa. 2To bajiri ĩ rʉ̃gõboarijʉre rʉ̃gõbibecõañujarã. To ĩna bajijare, jʉa cũmuari masa maniari jayasere ĩabʉjayuju ĩ. Vai sĩarimasa ĩna bajiyucʉrire coerã ĩna vãgãgoriari ñañuju. Coja ñañuju Pedro yaga. 3Tia tʉ ñañuju Pedro, vai sĩañar'i ĩ bajiyucʉrire coeñagʉ̃. To bajiri tiare vasãjacõari,\\n—Quẽnaca yʉre ñuviojoya mʉ —Pedrore ĩre yiyuju Jesús. Ĩre ĩ ñuviojoro bero, cũmuajʉ sãñacõari, masare gotimasioñuju quẽna. 4Ĩnare gotimasio gajanocõari, ado bajiro Pedrore ĩre yiyuju:\\n—¡Ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, mʉa bajiyucʉre rearoderuuya mʉa! —ĩre yiyuju. 5To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Pedro:\\n—Yʉa ʉjʉ, jẽjʉ ñami yʉa bajiyucʉre rearoderuu ñamicʉtiboabʉ yʉa. Vai, mama ĩna. To bajiboarine yʉare mʉ rotijare, rearoderuu ĩarʉarãja quẽna —Jesúre yicʉdiyuju Pedro.\\n6To bajiri, ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, ĩna bajiyucʉrire rearoderuucõari, tʉ̃ajãmʉoboayujarã ĩna. Ĩna tʉ̃ajãmʉoboaro, jãjarã ĩna sãjajare, ĩna bajiyucʉri vocoabʉsa bajiyuju. 7-10To ti bajijare, gãjerã vai sĩarimasare jiyujarã ĩna, “Yʉare ejarẽmoroaya” yirã. To ĩna yirã, ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna ya cũmuajʉ vaire juasãñujarã ĩna quẽne. Jʉa cũmuajʉne rujarʉabʉsarojʉ yijʉ̃mʉojocõañujarã. Pedro rãcana ñañujarã Zebedeo rĩa, Juan vãme cʉtigʉ, to yicõari, Santiago vãme cʉtigʉ. Jãjarã vai ĩna sãjaro ĩaʉcajedicoasujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. Tire ĩaʉcacõari, Jesús tʉre gʉsomuniari tuetucõari,\\n—Masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, quẽnaro yigʉ mʉ ñasere masiaja yʉ. Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉma. Yʉre baba cʉtirʉabecʉja mʉ, quẽnagʉ̃ ñari —Jesúre yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Yʉre güibeticõaña mʉa. Vai sĩarimasa mʉa ñaserema jẽre moagajanocõaja mʉa. To bajiri yucʉrema masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotijʉare yʉre moabosarã ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n11To bajiro ĩ yijare, ĩna cũmuarire vejamocũ, to yicõari, ĩna gajeyeũnire quẽne cũcõa, ĩre sʉyacoasujarã ĩna.\\n12Cojorʉ̃mʉ macajʉ Jesús ĩ ñaro, ĩ tʉjʉ ejayuju rijaye cʉtigʉ, ĩ rujʉ jediro gase boagʉ. Jesúre ĩacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n13To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,\\n—Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. 14To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n15To bajiro ĩ yisere masa ĩna masisere ĩ bojabetiboajaquẽne, Jesús ĩ yiñase quetire ajijedicõañujarã. To bajiri, jãjarãbʉsa masa ejarũgũñujarã, Jesús tʉjʉre, ĩ gotisere ajirã, to yicõari, ĩna rijaye cʉtisere ĩre catiorotirã. 16To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, masa manojʉ ĩnare cãmotadiveocoarũgũñuju Jesús, Diore ĩre sẽnigʉ̃ vacʉ.\\n17Cojorʉ̃mʉ Jesús masare ĩ gotimasio ñarore, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ajirujiyujarã ĩna. Ĩna ñañujarã Galilea sita ñarimacariana, to bajicõari, Judea sita ñarimacariana. Gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. To ĩna ajirujirone, Dios ĩ masise rãca rijaye cʉtirãre ĩnare catioĩoñuju Jesús. 18To bajiro ĩ yiñarone, micagʉ̃re ãmiayujarã. Ĩre ãmiadicõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna. 19To ĩna yirʉaboarore jãjarã masa ñabibecõañujarã. To bajiri, vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ. 20“Micagʉ̃re ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi Jesús” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju:\\n21To ĩ yisere ajicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna:\\n—¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi, ti ũnire yimasigʉ̃ma —yitʉoĩañujarã ĩna.\\n22To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. 23“Rojose mʉ yirere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. 24To bajiri, “‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n25To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ. 26To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.\\n27Micagʉ̃re catiocõari bero vacoasuju Jesús. To bajivacʉ, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩañuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ bajiro, ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju.b\\n28To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ yere juabecʉne, Jesúre sʉyacoasuju ĩ yuja.\\n29Bero, ĩ ya vijʉ ejacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ, jairo bare quẽnorotiyuju Lev'i. To yicõari, Jesúre, ĩ buerimasare quẽne jiyuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, gãjerãre quẽne jirẽoñuju ĩ. Ĩna ñañujarã “Rojose yirã ñaama” masa ĩna yiĩarã. To bajiri, jãjarã ñañujarã ĩ jirẽoriarã. 30To bajiri, Jesúrãca ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. To bajiri, ĩna bañarojʉ ejacõari, ado bajiro Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã:\\n—¿No yirã ãnoa rojose yirã rãca bati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna.\\n31To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. 32To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa” yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnase yirãre jigʉagʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojosere yirã, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n33To ĩ yiro bero, Jesúre sẽniĩañujarã sĩgʉ̃ri:\\n—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore ĩna sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũama. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n34To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmocõa ñarãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja. 35To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirũgũrʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.\\n36To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ado bajise ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, sudiro mamasere voãmicõari, tiatumenaja mani, bʉcʉase vorijʉre. To bajiro mani yijama, sudiro mamasere yirojocõarãja mani. To bajicõari, bʉcʉase rãca quẽnaro ruyubetoja mamaseagajʉ rãca mani tiaturijʉ ñari. To bajiri bʉcʉase, mamase rãca mani tiavʉobetore bajiro, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 37To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. 38“To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 39To bajiro mʉare yaja yʉ, ado bajiro ti bajijare: Mani gotise queti ado bajiro bajiaja: “Ʉye oco tirʉ̃mʉjʉ ĩna quẽnorere idirũgũrãma, ʉye oco mame ĩna quẽnose idirʉamenama, ‘Tirʉ̃mʉaye ĩna quẽnorejʉa quẽnaja’ yirã”, yigotiaja mani gotise. To bajirone bajiaja mame oca yʉ gotimasiose quẽne. Jãjarã tirʉ̃mʉaye ocare ajirʉ̃cʉbʉosejarãma, mame oca yʉ gotimasiosere ajiterãma, “Tirʉ̃mʉaye ocajʉa quẽnaja” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":1186,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 16\\n☰ ATOS 16 ◀ ▶\\nTimóteo igo lixigaɡ̶awa Paulo ijaa Silas\\n1 Paulo eɡ̶idaa diiticogi me diniwiaje, odaa jiɡ̶icota nigotaɡ̶a Derbe aniaa Listra. Digoida nigotaɡ̶a Listra onini ica niɡ̶eladimigi aneyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, liboonaɡ̶adi Timóteo. Aca eliodo onida aneetege noiigi judeutedi, pida niɡ̶ica eliodi biɡ̶ida aneetege noiigi greegotedi. 2 Ijotawece ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶elatedi nigotadi Listra codaa me Icônio ele moyalaɡ̶atibige Timóteo. 3 Paulo ja yemaa me yadeegi Timóteo me lixigaɡ̶awa. Odaa ja yakagidi lolaadi Timóteo ane lakatigi judeutedi, eotibige niɡ̶ijoa judeutedi ane liɡ̶eladi niɡ̶idi nipodigi modibatege Timóteo, igaataɡ̶a iditawece niɡ̶idi oko oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo eliodi Timóteo me greego. 4 Niɡ̶ina modigotece niɡ̶idiwa nigotadi niɡ̶idi nipodigi, oyajigotiogi niɡ̶idiwa lapoli loiigi Ǥoniotagodi niɡ̶ijoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco anoyajoitece moyotete niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. 5 Odaa niɡ̶ijoa lapoli loiigi Ǥoniotagodi ja ili eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi codaa inoatawece nokododi jeɡ̶epaaneɡ̶eliodi anonakato Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶odinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo anakaa oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi.\\nAneotedoɡ̶oji ikeeteta Paulo me yemaa me ibake digoida nipodigi Macedônia\\n6 Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi ja diiɡ̶etitacicoace nipodigi Frígia aneite niiɡ̶otedi Galácia. Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji aika me natematikanaɡ̶a digoida nipodigi Ásia. 7 Igaanaɡ̶a odipegita nipodigi Mísia, odaa joɡ̶odoletibige me dakatiobece nipodigi Bitínia, pida Liwigo Jesus aika me dakatiobece. 8 Odaa ja diiɡ̶etita nipodigi Mísia, odaa joɡ̶otota nigotaɡ̶a Trôade. 9 Niɡ̶ijo enoale Paulo jiɡ̶ijo lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, nadi ica ɡ̶oneleegiwa anelatibige nipodigi Macedônia. Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa one dabiditi, odaa ja dipokota Paulo, meeta, “Anagi Macedônia ɡ̶odaxawaneɡ̶egi.” 10 (Odaa ee, Lucas ane jidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi idiaaɡ̶ejote miditaɡ̶a niɡ̶ijo noko.) Igaanaɡ̶a nadi Paulo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, aɡ̶ica ane jopaɡ̶ataɡ̶a, odaa ja joleeɡ̶atibige ɡ̶onimaweneɡ̶egi miniɡ̶a Macedônia, leeɡ̶odi ja jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meniditedoɡ̶owa miniɡ̶a jatematiiɡ̶atedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus.\\nAca iwaalo ane liboonaɡ̶adi Lídia nakato Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Filipos\\n11 Odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice nigotaɡ̶a Trôade, odaa ja ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶aticogi minitaɡ̶a ijo lidelogo-nelegi ane liboonaɡ̶adi Samotrácia. Neɡ̶eledi noko ja jipecaɡ̶ata nigotaɡ̶a Neápolis aneite liniogotibece akiidi-eliodi. 12 Igaanaɡ̶a jalataɡ̶a Neápolis, odaa jiɡ̶iniɡ̶a Filipos, nigotaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶etigi nipodigi Macedônia. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a nebi romaanotedi. Joaniɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a onateciɡ̶ijoa nokododi. 13 Igaanaɡ̶a saabado ja ɡ̶ododiticogi nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶iniɡ̶a liniogotibece akiidi aneitibige niɡ̶ijo oko me yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Jiɡ̶idiaa ɡ̶odicote inotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶atiniwace ijo iwaalepodi anidiaa latecaɡ̶adi. 14 Liwigotigi niɡ̶ijo iwaalepodi anonajipatoɡ̶owa ajo naɡ̶ajo ane liboonaɡ̶adi Lídia. Naɡ̶ajo iwaalo nanaanoɡ̶odo lipegeteɡ̶e ane lolaadaɡ̶awa nolidigo-lawoɡ̶o, naɡ̶aca lipegeteɡ̶e ane daɡ̶axa me dakake loojedi. Lídia doɡ̶etetibigalo Aneotedoɡ̶oji, odaa Ǥoniotagodi eliodi me yaxawa me yowooɡ̶odi ane diitigilo codaa me dibatege Paulo lotaɡ̶a. 15 Lídia codaa me loiigiwepodi ja dinilegetibigiwaji. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Lídia ja ɡ̶odode midiaaɡ̶ejonaɡ̶a liɡ̶eladi, meetoɡ̶owa, “Anagitiwaji, inaaɡ̶o-oonite iɡ̶e-eeladi nigakatitiwaji mewi me jinakato Ǥoniwa-aagodi.” Odaa jiɡ̶idaa nimaweneɡ̶egi me ɡ̶odiedeɡ̶e miniɡ̶a liɡ̶eladi.\\nPaulo ijaa Silas oniwilotiniwace\\n16 Ijo noko miniɡ̶a liniogotibece akiidi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa ja jakapaɡ̶atege ajo awicije ane dakatiogi ica niwigo abeyaceɡ̶egi aneote me nadi niɡ̶ica anicota me jinataɡ̶a. Naɡ̶ani awicije niota, odaa niɡ̶ijo niotagodepodi odinigaanyetece owidi dinyeelo leeɡ̶otedi niɡ̶inoa lotaɡ̶a naɡ̶ajo awicije. 17 Odaa naɡ̶ajo awicije ja niotece ɡ̶odowidi nilokotoɡ̶oloco, odaa naɡ̶ajo awicije ja dapaawetibece, mee, “Niɡ̶ijoa aaginadi liotaka Aneotedoɡ̶oji ane i-iiɡ̶e inoatawece, codaa oye-eematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶adewikitacetiwaji.” 18 Odaa owidi nokododi meo niɡ̶ida anee yopilaɡ̶aditibigeloco niɡ̶ijo ligegi, odaa Paulo eliodi me igecaɡ̶aleɡ̶e, naɡ̶a nilokota, odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi, “Jibake loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo me ɡ̶adiiɡ̶eni manotitice naɡ̶ada awicije.” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ja noditice.\\n19 Odaa niɡ̶ijo niotagodepodi naɡ̶ajo awicije noɡ̶oyowooɡ̶odi me daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi monibeotege modibatege dinyeelo leeɡ̶odi notoetiigi naɡ̶ajo awicije, odaa joɡ̶odibata Paulo ijaa Silas, odaa joɡ̶oixigiticogi miditaɡ̶a ane licooɡ̶adi oko liwigotigi nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyate lodoe niɡ̶ijoa lacilodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 20 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi midiwataɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶ododi romaanotedi, moditiogi, “Niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi judeutedi, codaa eliodi mowo ligecaɡ̶aloɡ̶o niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ana ɡ̶onigotaɡ̶a. 21 Niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi odiiɡ̶axinaɡ̶atece lakataɡ̶a loiigi anodakapetege ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, odaa ajakataɡ̶a daɡ̶a jaoɡ̶a ane liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi, leeɡ̶odi oko romaanotedi.” 22 Odaa ja yatecoɡ̶o ijo noiigi-nelegi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a joɡ̶odakapetege Paulo ijaa Silas. Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi joɡ̶odiiɡ̶enatakatalo moyaaɡ̶adi lowoodi Paulo ijaa Silas, odaa joɡ̶onalaketiniwace oyatitiogi niale-libiwe. 23 Odaa eliodi monalaketibige Paulo ijaa Silas, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa joɡ̶oiiɡ̶e niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi me yowietibigiwaji, codaa me dowediteloco. 24 Niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi naɡ̶a dibatege nigegi, odaa ja yadeegi Paulo ijaa Silas naxogetio niwiloɡ̶onaɡ̶axi, odaa ja niwilo loɡ̶onaka, oyaxapetiwage itiwataale laɡ̶aagetedi niale niɡ̶ina ane iwaaɡ̶adi.\\n25 Igaanaɡ̶a nipegiteloco me liwigo-enoale, Paulo ijaa Silas idiaaɡ̶ite oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa me nigaanaɡ̶anaɡ̶a, odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Odaa icoa eletidi niwilogojedi joɡ̶owajipatiogi. 26 Codaanoɡ̶onida naɡ̶a datalale iiɡ̶o, odaa lipodaɡ̶aladi naɡ̶ani niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja digike. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ijoatawece niɡ̶icoa lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja domoke. Odaa niɡ̶icoa galeenatedi anoigoetece niɡ̶ijoa niwilogojedi ja nakagi. 27 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja niwodi, odaa ja nadi niɡ̶ijoa lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi me domoke. Odaa ja diletibige niɡ̶ijoa niwilogojedi daantaɡ̶a ialetibigiwaji, odaa ja nixigitice lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a me domaɡ̶a dineloadi. 28 Pida Paulo ja dapaaweta, meeta, “Jinaɡ̶a adineloati, okotawece, etoko digoina!”\\n29 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja dienaɡ̶ata monadeegita noledaɡ̶axi, odaa ja dinage me dakatiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Dawigice leeɡ̶odi me doi, odaa ja dinaxoɡ̶otinigiiɡ̶o lodoe Paulo ijaa Silas. 30 Odaa ja yadeegiticogi we, naɡ̶a nigetiniwace, meetiogi, “Akaami iniotagodepodi, amiini ica ane leeditibige me jao me jakadi meote Aneotedoɡ̶oji me idewiɡ̶atace?”\\n31 Noɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Anakatoni Ǥoniotagodi Jesus, odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote me ɡ̶adewikitace akaami codaa miditawece ɡ̶adoiigiwepodi.” 32 Odaa joɡ̶oyatematita lotaɡ̶a Ǥoniotagodi niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa me iditawece oko ane idei liɡ̶eladi. 33 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo enoale codaa me ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja yadeegi Paulo ijaa Silas me iwilegi elaciletedi. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi joɡ̶oilege niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa codaa me iditawece loiigiwepodi. 34 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja yadeegi Paulo ijaa Silas digoida liɡ̶eladi, odaa ja ligiiwepodi me niodaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa codaa me iditawece loiigiwepodi eliodi me ninitibigiwaji leeɡ̶odi noɡ̶onakato Aneotedoɡ̶oji.\\n35 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, icoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi romaanotedi joɡ̶oiiɡ̶e iodaɡ̶awadi modita niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi, “Ikaniticoace niɡ̶ijoa itoa ɡ̶oneleegiwadi.” 36 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi jeɡ̶eeta Paulo, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi etidiiɡ̶e me ɡ̶adikaniticoace. Enice ja yakadi manotiticoace natigide. Jemaa Aneotedoɡ̶oji midioka limedi me ideite makaamitaɡ̶atiwaji niganotiticoace!”\\n37 Pida Paulo jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi odiiɡ̶enatakatoɡ̶owa metiɡ̶odalaketibige lodoe eliodi oko naɡ̶ana nigotaɡ̶a, pida aɡ̶ecoɡ̶otace oiwi migica ɡ̶obatiigi, igaataɡ̶a ɡ̶odiciagi romaanotedi. Pida aɡ̶ododigotoɡ̶owa digo minoataɡ̶a niɡ̶inoa romaanotedi. Odaa joɡ̶odiiɡ̶enatakatoɡ̶owa metiɡ̶odokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa natigide ja leedi metiɡ̶odiiɡ̶e me ɡ̶ododitice, me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Pida ayakadi! Leeditibige mijaaɡ̶ijo enagitibeci etiɡ̶odikatice.”\\n38 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi jiɡ̶igotibeci midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi, odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditiogi aneyatigi Paulo ligegi. Igaanoɡ̶oyowooɡ̶odi Paulo ijaa Silas me liciagi romaanotedi, odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi ja doitibigiwaji. 39 Odaa jiɡ̶igotibeci joɡ̶odipokota Paulo ijaa Silas moixomaɡ̶ateetice niɡ̶ijo libatiigi. Odaa joɡ̶onixoticoace we niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa odipokotiogi me noditicoaci naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 40 Paulo ijaa Silas naɡ̶a noditicoaci niwiloɡ̶onaɡ̶axi, odaa jiɡ̶igotibeci liɡ̶eladi Lídia. Jiɡ̶idiaaɡ̶i noɡ̶odakapetege ɡ̶onioxoadipi, codaa onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace mowo loniciwaɡ̶a, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja noditicoaci naɡ̶ani nigotaɡ̶a.","num_words":1025,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 2 TESALONICENSES 3\\n1 Jã yarã, ape wame mʉjaare jã ĩ buio tʉjagarã: Mani Ʉpaʉ Diore jã jenibojaya cʉ ye quetire jã cabuio teñaro. “Jesu ye quetire caapiʉjarã tiere na buio bateato,” Diore cʉ ĩ jeniya, to cãnacã paʉpʉ cʉ ye quetire caapi nʉcʉbʉgorã na cãninemoparore bairo ĩrã. Caroaro majuu mʉja caapi nʉcʉbʉgo jʉgoricarore bairo aperã quena caapi nʉcʉbʉgoparã ãma. 2 Jĩcaarãacã ãma Jesucristo ye quetire caapi nʉcʉbʉgorã. Aperã maca caroaro catʉgooñaquẽna, Diore cabooquẽna ãma. To bairi nare, caroorã jãre capopiyeyeborãre Dio na cʉ matabojaato ĩrã Diore jã jenibojaya. 3 Mani Ʉpaʉ Dio cʉ caĩ cũriquere bairona manire cátibojaʉ ãmi, ĩtoquẽcʉna. To bairo manire cátibojaʉ aniri mʉja yeripʉre tʉgooña tutuariquere mʉja joogʉmi Dio. Caroorije mʉja cátiquetiparore bairo ĩi tʉgooña tutuariquere mʉja joogʉmi Dio. Caroorije mʉja cátiquetiparore bairo ĩi tʉgooña tutuariquere mʉja joogʉmi. Mʉja tʉjʉ ʉjagʉmi cañuuquẽcʉ majuu Sataná ñe unie rooro mʉjaare cʉ cátiquetiparore bairo ĩi. 4 Caroaro jã maji jãa. Mani Ʉpaʉ Jesu mʉja átinemogʉmi. Mere cʉ cátinemoro mena mʉja átinucu jã cáti rotiri wamere. To bairona tiere mʉja áticõa aninucugarã. 5 To bairi mani Ʉpaʉ Cristo ame mairiquere mʉjaare cʉ joato. Mʉja yeripʉ catʉgooña patowãcaquẽtie quenare cʉ joato.\\n6 Jã yarã, jĩcaarã ãma mʉja tʉ cãna cateeye pairã. “Caroaro paaya,” mʉjaare jã caĩbata wamere cabai botiorã ãma. Na unare bapa cʉtiqueticõaña. Mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ carotiro mena tiere jã ĩ buio mʉjaare. 7 Mʉja tʉpʉ ãnaa teeye mano jã cabaiwʉ. Mere mʉja maji. To bairi jã cabaieparore bairona cabaiparã mʉja ã mʉja quena. 8 Cajeni ʉga pairãre bairo jã cabaiquẽpʉ. Jĩcaʉ ũcʉ cʉ yere wapa manona jã cajeni ʉgaquẽpʉ. Jã majuuna jã capaa popiye cʉtinucuwʉ. Ʉmʉreco, ñami quenare jã capaa popiye cʉtinucuwʉ, mʉjaare patowãcoogateerã. 9 Cristo ye quetire mʉjaare camajiorã aniri mʉja yere cariape caʉgaboparã anibana quena wapa jooquẽnana jã cajeni ʉgaquẽpʉ mʉja yere. Jã majuuna jã capaa popiye cʉtinucuwʉ, mʉja quena, “Pablo jãare bairona caroaro jã paagarã jã quena,” mʉja caĩ tʉjʉparore bairo ĩrã. 10 Mʉja tʉpʉ ãnaa ocõo bairo mʉjaare jã caĩ buionucuwʉ: “Jĩcaʉ ũcʉ capaagatei aperã yere cʉ jeni ʉgaqueticõato,” jã caĩnucuwʉ. 11 Jĩcaarã mʉja mena macana cateeye pairã na cãniere jã queti apinucu. Patowãcoobʉjayuparã. Na majuuna paagaquẽjuparã. 12 To bairo cabairã aperã yere na cátiere na tʉjʉ patowãcooqueticõato. Caroaro na paato. Na majuuna na yere na ʉgaato. To bairo nare jã áti roti, mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ carotiro mena.\\n13 Jã yarã, mʉja maca quepequẽnana caroare áticõa aninucuña. 14 Nii jĩcaʉ atie jã caqueti uca joori wame cabai botioʉ ũcʉre cʉ tʉjʉ majiña. Cʉ tʉjʉ majiri, cʉ bapa cʉtiquẽja. To bairo cʉ mʉja cabairo jʉtiritigʉmi ñuuquẽto cʉ cabairijere. Jʉtiritiri to cõona nʉcʉbʉgogʉmi. 15 Cʉ tʉjʉ tutiquẽja bairã pʉa. Mʉja yaʉrena, “Ñuuquẽto mʉ áa,” caroaro cʉ mʉja caĩrore bairona caroaro cʉ buioya, caroa macare cʉ áparo ĩrã.\\n16 Mani Ʉpaʉ Dio cʉ majuuna caroaro ani wariñuurique mani yeripʉre cajoʉ ãmi. To bairi caroaro ani wariñuurique mʉja yeripʉ cʉ joato nipetiro mʉja cabairi wame cõo. Nipetirã mʉja mena mani Ʉpaʉ Dio cʉ anicõato.\\n17 Yʉa Pablo yʉ majuuna atie ñuu rotiriquere yʉ uca. Atie yʉ ya wame ã. To bairona yʉ ucanucu aperãre queti joʉ. 18 Mani Ʉpaʉ Jesucristo caroaro ani wariñuuriquere nipetirã mʉjaare cʉ joato.\\nTo cõona ã.","num_words":505,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 18 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Saul ume bed̶ead̶acarea Davira Saul warra Jonataʌ̃ ume dji biada panesid̶aa. Jonataʌ̃ba Davira quĩrĩã b̶asia ara idji quĩrĩã b̶ʌ quĩrãca.\\n2Maʌ̃ ewarid̶e Saulba Davira idji ume b̶ebisia. Waa idji zeza ume b̶amãrẽã idu wãbiẽ́ basía.\\n3Jonataʌ̃ba Davira quĩrĩã b̶asia ara idji quĩrĩã b̶ʌ quĩrãca. Maʌ̃ bẽrã bed̶ea b̶ʌsid̶aa dji biada paneni carea.\\n4Jonataʌ̃ba idji djiora Davia ẽrã diasia. Maʌ̃ awara idji djõbada necoda, enedrʌmada, cʌrrʌ trãjʌ̃badada, cacuad̶e jʌ̃bari sid̶a diasia.\\n5Saulba Davi djõne diabuebʌrʌza Daviba poyabadjia. Maʌ̃ carea Saulba idjira idji sordaorã boro dji dromada b̶ʌsia. Maʌ̃ra jũma Saul sordaorãba, idjiare b̶ea bid̶a bia unusid̶aa.\\n6Daviba pilisteo Goliá bead̶acarea israelerã sordaorãra jẽda ãdji puruza wãsid̶aa. Israelerã puruza jũẽne wãbʌdad̶e wẽrãrãba Saulora audiab̶aribadjid̶aa. Maʌ̃ne b̶ʌsrid̶aba trʌ̃ãbadjid̶aa, caribadjid̶aa, idjab̶a tõnõãda, dewara sid̶a zabadjid̶aa.\\n7Mãwã cari panʌne nãwã trʌ̃ãbadjid̶aa: Saulba ẽberãda mil beasia baribʌrʌ Daviba die mil beasia.\\n8Maʌ̃ ũrĩsid̶e Saulora so ãrĩsia. Maʌ̃ carea quĩrũbid̶eba jarasia: –Ãdjirãba jara panʌa Daviba ẽberãda die mil beasida maʌ̃ne mʌ̃a milbe beasida. ¡Cawaẽ́ne idjira ãdjirã boroda b̶ʌd̶ia!–\\n9Mamaʌba ʌ̃taa Saulba Davira quĩrãcuita b̶abadjia.\\n10Nurẽma Ãcõrẽba jaida Saulmaa idu zebisia. Maʌ̃ jaiba idjira quĩrã cawaẽ́ nũmebisia idji de dromane. Maʌ̃ne Daviba Saul carebai carea idji arpara zá b̶asia idjia obari quĩrãca. Saulba mĩãsuda idji jʌwad̶e erob̶asia.\\n11Cawaẽ́ne Saulba maʌ̃ mĩãsuba araa tẽũtasia. Idjia crĩchasia Davira ded̶aa su jidaida. Baribʌrʌ Daviba b̶arima umé aubuesia su bearãmãrẽã.\\n12Saulba cawa b̶asia Ãcõrẽra idji ume b̶ad̶ada ãyã wãsida baribʌrʌ Davi ume b̶ʌda. Maʌ̃ bẽrã idjia Davira waya b̶asia.\\n13Maʌ̃ ewarid̶e Davira mil sordaorã boroda b̶ʌsia idji caita b̶arãmãrẽã. Djõne wãbʌdaza Daviba sordaorãda edeped̶a bia enebadjia.\\n14Ãcõrẽra idji ume b̶ʌ bẽrã ne jũmane bia wãbadjia.\\n15Davira ne jũmane bia wã bẽrã Saulba waya b̶asia.\\n16Baribʌrʌ jũma Judad̶ebemarãba, waabema israelerã bid̶a Davira bio quĩrĩã panasid̶aa djõne wãbʌdaza ãdjirãra edeped̶a bia enebadji bẽrã.\\n17Ewari ab̶a Saulba Davia jarasia: –Mʌ̃ cau dji nabema Meráda bʌ́a diaya bʌ quima bamãrẽã. Mʌ̃a ab̶abe quĩrĩã b̶ʌa bʌra mʌ̃ itea sozarra djõ b̶aida Ãcõrẽba djõbibʌrʌd̶e.– Baribʌrʌ Saulba wãrãda nãwã crĩcha b̶asia: “Mʌ̃a Davi beai cãyãbara biara b̶ʌa pilisteorãba bead̶ida.”\\n18Maʌ̃ne Daviba panusia: –Baribʌrʌ mʌ̃ra dji dromaẽ́a bʌ wigu bai carea. Mʌ̃ ẽberãrã sid̶a dadji Israel druad̶e dji dromarãẽ́a.–\\n19Saulba Davia idji cau Merára diai jarad̶amĩna dji ewari jũẽsid̶e diaẽ́ basía. Ãtebʌrʌ ẽberã Adriel abadaa diasia. Adrielera Mehola purud̶ebema basía.\\n20Maʌ̃ne Saulba dewara cau Mical abadada erob̶asia. Maʌ̃ wẽrãba Davira quĩrĩã b̶asia. Saulba cawaped̶a b̶ʌsrid̶asia.\\n21Nãwã crĩchasia: “Mʌ̃ cau Micalera Davia diaya. Maʌ̃be idjid̶eba mʌ̃a Davira pilisteorã jʌwad̶e b̶aebiya.” Maʌ̃ carea Saulba wayacusa Davia jarasia: –Id̶ibʌrʌ wãrãda bʌra mʌ̃ wigu baya.–\\n22Maʌ̃ ewarid̶e Saulba idjiare b̶eaa nãwã jarasia: –Bãdub̶a Davi ume bed̶eabʌdad̶e jarad̶adua mʌ̃a idjira bio quĩrĩã b̶ʌda idjab̶a bãrã bid̶a idjira bia unu panʌda. Maʌ̃ bẽrã mʌ̃ caura edaduad̶a ad̶adua.–\\n23Sauloare b̶eaba Davia mãwã jarasid̶aa. Baribʌrʌ Daviba panusia: –Mʌ̃ra ne neẽ́ quirua idjab̶a dji dromaẽ́a. ¿Ara jãwã quiruda dadjirã boro wigu baida b̶ʌca?–\\n24Sauloare b̶eara wãnaped̶a Daviba jarad̶ara Sauloa jũma nẽbʌrʌsid̶aa.\\n25Baribʌrʌ Saulba crĩcha b̶asia Davira pilisteorãa beabida. Maʌ̃ bẽrã jarasia: –Davia jarad̶adua mʌ̃ cau carea paratara iwid̶i���́ b̶ʌda. Mʌ̃a ab̶abe quĩrĩã b̶ʌa idjia pilisteorã umaquĩrã cacua wẽãgod̶a eda cien eneida. Idjía jarad̶adua pilisteorãba dadjirã biẽ́ oped̶ad̶a carea mʌ̃a ãdjirãra ab̶ari quĩrãca biẽ́ o quĩrĩã b̶ʌda.–\\n26Sauloare b̶eaba Davia maʌ̃ra jarasid̶aa. Maʌ̃ bed̶eara Daviba bia ũrĩsia dji boro Saul cauda eda quĩrĩã b̶ad̶a bẽrã. Saulba jarad̶a ewari naẽna Davira idji sordaorã ume wãnaped̶a dosciento pilisteorãra quenasid̶aa. Daviba maʌ̃ umaquĩrãra cacua wẽãgocuaped̶a dji era Saulmaa edesia idji cau edai carea. Ara maʌ̃da Saulba idji cau Micalera diasia Davi quima bamãrẽã.\\n28Maʌ̃ne Saulba wãrãda cawasia Ãcõrẽra Davi ume b̶ʌda idjab̶a idji cau Micalba Davira bio quĩrĩã b̶ʌda.\\n29Maʌ̃ carea biara wayasia. Maʌ̃ne Davi ume dji quĩrũda b̶esia ab̶a beubʌrʌd̶aa.\\n30Maʌ̃ awara pilisteorã ãdjirã ume djõne zebʌdaza Daviba dewara sordaorã bororã cãyãbara aud̶uara poyabadjia. Maʌ̃ bẽrã idjira trʌ̃ b̶ʌga b̶esia.","num_words":592,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 PEDRO 5\\nNiɡ̶icoa ane leeditibige me lakataɡ̶a loiigi Aneotedoɡ̶oji\\n1 Anakaamitiwaji laxokodipi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a miditaɡ̶a anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Ee eledi ee oxiiɡ̶odi ane diiɡ̶enataka miditaɡ̶a loiigi Aneotedoɡ̶oji. Codaa ee nakataɡ̶anaɡ̶a niɡ̶ijoa lawikodico Cristo naɡ̶a yeleo. Odaa icota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige ɡ̶odawanaɡ̶aditetege Cristo me ɡ̶odiweniɡ̶ide lodoe niɡ̶ina oko. 2 Enice eliodi me jipokotaɡ̶awatiwaji, akaami anakaami laxokodipi ane iiɡ̶enatakani, madowetiteloco lapo loiigi Aneotedoɡ̶oji, ane yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adowienigipi, micataɡ̶a niɡ̶ina nowienoɡ̶odi waxacocoli anele me doweditelogo codaa mele me niodeɡ̶e lapo niwaxacocoli. Jinaɡ̶adowetiteloco daɡ̶a leeɡ̶odi me leeditibige madowetiteloco, pida leeɡ̶odi memaani madowetiteloco, anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yemaa mawiitiwaji. Jinaɡ̶adowetiteloco doɡ̶oleetibige manigaanyetece dinyeelo, pida leeɡ̶odi mewi memaani madowetiteloco catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena. 3 Niɡ̶ina madowetiteloco niɡ̶idi loiigi Aneotedoɡ̶oji ane yajigotedaɡ̶awa madowetiteloco, odaa jinaɡ̶awii liciagi niɡ̶ina oko anoyemaa me yeloɡ̶otibigiwaji niɡ̶ina me niiɡ̶enatakanaɡ̶a, pida awiitiwaji ɡ̶adewiɡ̶a me niwinigijegi amaleeɡ̶aɡ̶a oyakadi loiigi Aneotedoɡ̶oji modioteci, micoataɡ̶a niɡ̶inoa waxacocoli modioteci niɡ̶ina nowienoɡ̶odi. 4 Odaa nigenagi Cristo, ane liciagi niɡ̶ina lacilo nowienoɡ̶ododi waxacocoli, odaa ja yajigotedaɡ̶awatiwaji niɡ̶ica ɡ̶anoɡ̶eedi. Niɡ̶ica ɡ̶anoɡ̶eedi liciagi naɡ̶ana nale anidioka limedi me datale, codaa meo niɡ̶ina oko midioka limedi metiɡ̶adiweniɡ̶idenitiwaji.\\n5 Akaamitiwaji, lionekadipi, idaɡ̶aɡ̶aeni. Iwaɡ̶atitiwaji niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi laxokodi ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a. Codaa akaamitawecetiwaji leeditibige me adinilioniɡ̶atiti lodoe niɡ̶ina eledi oko, codaa awii liciagi niɡ̶ina niotagipi me dinaxawatiwage. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a mee,\\n“Aneotedoɡ̶oji lakapetedipi niɡ̶ina anaɡ̶axakenaɡ̶aɡ̶a,\\npida eote aneletema niɡ̶ina ane diniwikodetibece.”\\n6 Enice adiniwikodenitibecetiwaji lodoe Aneotedoɡ̶oji aneliodi nimaweneɡ̶egi. Odaa niɡ̶ica noko ane nibikota, odaa ja ɡ̶adiweniɡ̶idenitetiwaji. 7 Ikanitece inoatawece aneo makaami agecaɡ̶alodipi, codaa jinaɡ̶alee aɡ̶owikomataa, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji doweditedaɡ̶alocotiwaji.\\n8 Ele midioka limedi madinajacaɡ̶ati, codaa adinowetitiwaji. Igaataɡ̶a diaabo ane ɡ̶odaxakawa liciagi niɡ̶ina nigediogo midiaanaɡ̶adii, dokoloɡ̶oloke, doletibige okanicodaaɡ̶ica lakaloigo. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee ɡ̶odaxakawa doletibige me yaaɡ̶adi okanicodaaɡ̶ica oko ane daɡ̶a dinowedi. 9 Aatege ɡ̶odaxakawa, codaa adinoniciwaɡ̶atiteloco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Igaataɡ̶a owooɡ̶otitiwaji ɡ̶anioxoadipi ane ilaagiteloco niɡ̶ina iiɡ̶o nawikodeeɡ̶a anodaaɡ̶enitiwaji mawikodee. 10 Pida nige ixomaɡ̶atice mawikodeeawaanigi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja ɡ̶adaxawani. Daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi okotawece, codaa eniditedoɡ̶owa me ɡ̶odexogotege Cristo, codaa icota midiokaanaɡ̶a limedi me ɡ̶odiweniɡ̶ide iniaa Cristo. Iniaaɡ̶iniwa eote me diɡ̶icata gaantokaaɡ̶ini ɡ̶abeyaceɡ̶egitiwaji. Codaa eote me atitetelocotiwaji ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa meote me ɡ̶adoniciwati me iwitece Cristo. Eote me daɡ̶adiaa eyamaɡ̶aticetiwaji ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 11 Jemaa minatawece oko midioka limedi modoɡ̶etetalo, codaa Aneotedoɡ̶oji me ibake epaa nimaweneɡ̶egi me iiɡ̶e inatawece oko. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. Amém.\\nOwidijedi lotaɡ̶a Pedro\\n12 Silas idaxawa me jidi naɡ̶adi iwakatetibigaɡ̶ajitiwaji. Jakadi niɡ̶ini ɡ̶onioxoa me yakadi me jinakatonaɡ̶a. Jidikotibigaɡ̶ajitiwaji me ɡ̶adoniciwaɡ̶ati, codaa me jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji me jidi mewi Aneotedoɡ̶oji meletedoɡ̶odomi. Odaa jiɡ̶iwaɡ̶atitiwaji, codaa aɡ̶awienatakani me daɡ̶axa meletedoɡ̶odomi.\\n13 Niɡ̶ina lapo loiigi Aneotedoɡ̶oji digoina manitaɡ̶a nigotaɡ̶a anejalaɡ̶atigi me “Babilônia” oyecoaditibigaɡ̶ajitiwaji. Aneotedoɡ̶oji iolatedicoace anigotedoɡ̶owa maɡ̶aɡ̶a ɡ̶odiolatedice. Marcos aaɡ̶aɡ̶a yecoaditibigaɡ̶ajitiwaji, Marcos idejigo micataɡ̶a daɡ̶a ionigi. 14 Niɡ̶ina madinicenitiwaji, adinibedoni me ikeenitiwaji mewi memaanitiwaji eledi ɡ̶anioxoadipi.\\nJemaa Aneotedoɡ̶oji meote mele ɡ̶adaaleɡ̶enali, akaamitawece anida anenitege Cristo.","num_words":417,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.129,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 7 DES - Iri queori masare weretuha Jesu sã - Bible Search\\nSurara opʉ pohro majagʉre ĩgʉ dorecʉcʉ̃ Jesu õagʉ iipʉ ĩgʉre\\n1Iri queori masare weretuha Jesu sã Capernaumgue ejañorã. 2Ero árĩgʉ cien surara opʉ árĩgʉ ĩgʉ pohro majagʉre turaro mahipʉ. Ĩgʉ pohro majagʉ dorecʉgʉ árĩgʉ sĩriro pohrogue árĩpʉ. 3Eropigʉ Jesu ĩgʉ iirare peegʉ, judio masa mʉrãre sihu Jesu pohrogue obeopʉ opʉpʉ.\\n—Yʉ pohro majagʉre dorecʉgʉre õacʉ̃ iigʉ arique, arĩ weredoregʉ obeopʉ opʉ mʉrãre.\\n4Erã Jesu pohrogue ejarã, õpa arĩ bʉrigã serẽñorã ĩgʉre:\\n—Surara opʉ gʉare mʉ pohro obeoami. “Yʉ pohro majagʉre dore taubasagʉ ariporo,” arĩ weredoregʉ obeoami. Ĩgʉ opʉ õagʉ ãhrimi. Ĩgʉ eropa árĩcʉ̃ itamuque ĩgʉre. 5Mari ya maca majarãre ĩgʉ mahimi. Eropigʉ ĩgʉ gʉa buheri wihire gʉa iira waja wajayemi, arĩñorã mʉrã Jesure wererã.\\n6Erã eropa arĩ werecʉ̃ peegʉ Jesupʉ erã mera wapʉ. Surara opʉ ya wihi pohro ĩgʉ ejabu iicʉ̃ gohra opʉpʉ ĩgʉ mera majarãre Jesure õpa arĩ weredoregʉ obeopʉ:\\n—Opʉ, õaroca. Aribita. Õagʉ árĩbeaa yʉhʉ. Yaha wihi mʉre ñajaridorebuno árĩbeaa yʉhʉ. 7Eropigʉ mʉ pohro wabirabʉ. Yuju diaye ta mʉ turari mera dorebeoque. Mʉ eropiicʉ̃ yʉ pohro majagʉ õagʉ wagʉcumi. 8Yʉre yʉ weca árĩrã gajirã oparã dorema. Eropigʉ yʉ sã surarare dorea. Yujugʉre “Waque,” yʉ arĩcʉ̃ ĩgʉ wahami. Gajigʉre “Arique,” yʉ arĩcʉ̃ ĩgʉ ahrimi. Yʉ pohro majagʉre “Ire iique,” yʉ arĩcʉ̃ irire ĩgʉ iimi. Eropigʉ mʉ sã mʉ dorero dopa ta ĩgʉ dorecʉgʉ tarigʉcumi, arĩ weredorepʉ surara opʉ.\\n9Jesu irire peegʉ, ʉca wa, bajarã masare ĩgʉ mera nʉrʉsiarãre majinʉga werepʉ:\\n—Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Ihĩ surara opʉ Israe masʉ árĩbiriqueregʉ Goãmʉre bʉrigã umupeomi. Ĩgʉ pohro majagʉre yʉ õagʉ wacʉ̃ iiburire masituhami. Israe masare ne sihĩ iro dopa umupeorãre ĩanibeaa, arĩpʉ Jesu.\\n10Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ surara opʉ Jesu pohro ĩgʉ obeonirã erã opʉ ya wihigue dujaa wañorã. Dujaja dorecʉdigʉre õagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩañorã erã.\\nJesu wapeweyo magʉre masupʉ\\n11Pʉhrʉ ñari Naín waĩcʉri macague Jesu wapʉ. Ĩgʉ buherã bajarã masa sã ĩgʉ mera wañorã. 12Iri macare ñajaro pohro ĩgʉ ejacʉ̃ sĩridigʉre masa aĩ wiririñorã yaarã warã. Sĩridigʉ pago wapeweyo árĩpo. Yujugʉ ta árĩgʉ igo magʉ sĩria wapʉ. Eropirã ero majarã masa bajarã igo mera wañorã. 13Igo eropa wacʉ̃ ĩagʉ Jesu igore mojomoro ĩapʉ.\\n—Orebita, arĩpʉ Jesu igore.\\n14Eropa arĩgʉ sĩridigʉ ĩgʉ masa porere eja mohmepipʉ. Ĩgʉ eropa mohmepicʉ̃ ĩarã iri porere coãrãpʉ nʉgajañorã.\\n—Mahgʉ, yʉhʉ mʉre õpa arãa. Wahgã doajaque, arĩpʉ Jesu.\\n15Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta sĩridigʉ mʉrʉ wahgã doaja, wereniguipʉ. Eropigʉ Jesu ĩgʉre ĩgʉ pagore wiapʉ. 16Eropirã erã árĩpehrerã güirã warã Goãmʉre umupeo õpa arĩñorã:\\n—Goãmʉ yare weremʉhtagʉ masitarigʉ dohpague tamerare mari watope ãhrimi, arĩñorã erã.\\n—Goãmʉ marire ĩgʉ yarãre itamugʉ eratuhami, arĩñorã gajirã.\\n17Eropirã árĩpehrerã Judea yeba majarãre ero tʉro árĩri macari majarãre Jesu ĩgʉ iirare masa weresiripehoñorã.\\nÑu waĩyeri masʉ ĩgʉ buherãre Jesure serẽpidorepʉ\\n18Eropi Jesu ĩgʉ iirare ĩarã Ñure peresu árĩgʉre wereñorã ĩgʉ buherã. Eropa erã werecʉ̃ peegʉ perãre ĩgʉ pohro sihubeo, 19Jesure serẽpidoregʉ obeopʉ Ñu. Õpa arĩ serẽpidorepʉ:\\n—“Yʉ pʉhrʉ gajigʉ arigʉcumi,” ¿Ñu ĩgʉ arĩdigʉ ta ãhriri mʉhʉ? ¿O gajigʉre corerãcuri gʉa? arĩ serẽpidorepʉ Ñu perã ĩgʉ buherãre.\\n20Eropi erã Jesu pohro eja, serẽpiñorã ĩgʉre:\\n—Ñu waĩyeri masʉ mʉre õpa serẽpidoregʉ obeoami gʉare. “Yʉ pʉhrʉ gajigʉ arigʉcumi,” ¿Ñu arĩdigʉ ta ãhriri mʉhʉ? ¿O gajigʉre corerãcuri gʉa? arĩ serẽpiñorã erã Jesure.\\n21Irisubu ta bajarã dorecʉrãre, watẽa ñajasũnirãre, cuiri ĩhajabirãre õarã iipʉ Jesu. 22Eropigʉ Ñu ĩgʉ obeonirãre Jesu yʉhripʉ:\\n—Dohpaguere mʉa ĩarare mʉa peerare Ñure wererã waque: Õpa arĩque: “Jesu mera cuiri ĩhajabirã ĩhama. Curimasibirã cuhrima. Cami boanirã õarã wahama. Peejabirinirã peea wahama. Sĩrinirã masa wahama,” arĩ wereque. Eropirã mojomorocʉrãre õari buherire yʉ wererare wereque ĩgʉre. 23Eropa arĩ weretuhaja õpa arĩ wereque Ñure: “Yʉre peegʉ ‘Diaye ta ãhraa,’ arĩgʉ ĩgʉ mucubirigʉ ãhrimi, arĩmi Jesu,” Ñure arĩ wererã waque, arĩpʉ Jesu.\\n24Ñu buherã erã wara pʉhrʉ Jesupʉ Ñu árĩricʉrire werenʉgapʉ bajarã masare:\\n—Mʉa masa marirogue Ñu pohrogue warã, ero majare taare miru weãcʉ̃ ĩarã ejabiribʉ mʉa. 25Õari suhricʉgʉ sãre ĩabiribʉ mʉa. Õari suhricʉrã waja pagarire suhri sañarã oparã ya wirigue ãhrima. 26Masa marirogue ejarã Goãmʉ yare weremʉhtadipʉre ĩarã ejabʉ. Diaye ta Ñu Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ãhrimi. Gajirã Goãmʉ yare weremʉhtanirã tauro árĩgʉ ãhrimi Ñupʉ. 27Iribojegue Goãmʉ yare erã gojarapũ Ñure õpa arĩ wereyuyoro:\\nMari pagʉ ĩgʉ magʉre õpa arĩpʉ: “Mʉ core mʉre wereyubure obeogʉ iiaa,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañuma iribojeguere Ñure.\\n28“Diaye arĩgʉ iiaa. Masa árĩpehrerã tauro ãhrimi Ñu. Isubure ĩgʉ eropa árĩquerecʉ̃ ta ʉmaroguere Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere árĩpehrerã docanʉgagʉpʉ Ñu tauro árĩgʉcumi, arĩpʉ Jesu masare.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã masa, wajasea corerã mera Ñu ĩgʉ waĩyenirã árĩrã õpa arĩ pepiñorã Goãmʉre: “Goãmʉ diaye iigʉ ãhrimi,” arĩ pepiñorã erã. 30Fariseo masapʉ, judio masare buherã sã Ñu ĩgʉ waĩyenirã árĩdiabirinirã árĩñorã. Eropirã Goãmʉ erãre ĩgʉ itamudiarire erã gamebiriñorã.\\n31Eropigʉ Jesu dipaturi werepʉ:\\n—¿Dohpague majarã masa ñehmarano iro dopa ãhriri mʉa pepicʉ̃? 32Erã majirã iro dopa ãhrima. Erã majirã doberi duarogue bira doarã, õpa arĩ dʉyasoma erãgã erã basi: “Mʉa bayaburire tarisu gʉa purirabʉ. ¿Duhpirã mʉa mucubiri bayarã aribirari? Eropirã gʉa bʉrigã ñehamere orerabʉ. ¿Mʉapʉ duhpirã gʉa mera orebirari?” arĩma dʉyasorã. Erã majirã arĩ dʉyasorã iro dopa ta iirã õpa arãa mʉa dohpague majarã. 33Ñu waĩyeri masʉ Goãmʉ ya árĩburire ba duhugʉ, vinore ihribirimi. Ĩgʉ eropa ihribiricʉ̃ ĩarã “Pee masibigʉ ãhrimi,” arĩrabʉ mʉa ĩgʉre. 34Yʉpʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩgʉ yʉhʉ baha ihria. Yʉ eropa iicʉ̃ ĩarã õpa arãa mʉa yʉpʉre: “Ĩaque. Ihĩ wʉaro bagʉ merericʉgʉ sã ãhrimi. Wajasea corerã ñero iirã erã wapicʉgʉ ãhrimi ĩgʉ,” arãa mʉa yʉre. 35Eropa masibiriquererã ta gʉa iirare ĩarã, Goãmʉ masirire gʉa opacʉ̃ masirãca mʉa, arĩ werepʉ Jesu erãre.\\nFariseo masʉ Simo waĩcʉgʉ ya wihi árĩpʉ Jesu\\n36Fariseo masʉ Simo waĩcʉgʉ ĩgʉ ya wihigue badoregʉ sihupʉ Jesure. Ĩgʉ eropa sihucʉ̃ Jesu ĩgʉ ya wihigue eja, erã bari mesague doajapʉ. 37-38Iri macaguere ñeri iigo árĩpo. Jesu fariseo masʉ ya wihigue ĩgʉ árĩcʉ̃ igo peepo. Eropa peego alabastro mera iidirure poresuri dicʉdirure aĩ, Jesu pʉrʉpʉ eranʉgara pʉhrʉ orepo. Eropa orego, Jesu guburire igo codeco mera webo, igo poari mera niucóãpo. Ĩgʉ guburi bojocʉ̃ ĩha igo ĩgʉ guburire mihmi, iri poresuri mera pipeopo. 39Igo eropa iicʉ̃ ĩagʉ fariseo masʉ Jesure sihudigʉ ĩgʉ basi õpa arĩ pepiripʉ: “Igo ĩgʉre mohmepiñago ñerire iigo ãhrimo. Ihĩ Jesu Goãmʉ ya weremʉhtagʉ árĩgʉ irire masiboñumi,” arĩ pepiripʉ. 40Ĩgʉ eropa arĩ pepirire masigʉ Jesu werepʉ ĩgʉre:\\n—Simo, dohpague tamerare mʉre werediaa, arĩpʉ Jesu.\\n—Buhegʉ, ¿yʉre dohpa arĩ werediari mʉhʉ? arĩ yʉhripʉ Simo.\\n41Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Jesupʉ õpa arĩ buhebu yʉhripʉ:\\n—Opʉre perã wajamorã árĩñuma. Yujugʉ wʉaro wajamogʉ quinientos niyeruseri wajamoñumi. Gajigʉpʉ merogã cincuenta niyeruserire wajamoñumi. 42Eropirã erã wajamorire erã wajayegohrabiricʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ erã wajamorire cãdijicãñumi. ¿Ĩgʉ eropiicʉ̃ dohpague tamerare nihipʉ erã opʉre mahitarinʉgayuri mʉ pepicʉ̃? arĩ serẽpipʉ Jesu.\\n—Õbaa, wʉaro wajamodigʉ merogã wajamodigʉ tauro ĩgʉ opʉre mahibocumi, arĩpʉ Simo.\\n—Diaye yʉhria mʉhʉ yʉre, arĩpʉ Jesu.\\n44Eropa arĩtuha ĩgʉre pipeodigore maji ĩha, Jesu Simore werenemopʉ:\\n—Igore ĩaque mʉhʉ. Mʉ ya wihire yʉhʉ ñajarara pʉhrʉ yʉ guburi coeburi decore obirabʉ mʉhʉ. Igopʉ igo ya codeco mera yaha guburire coemo. Pʉhrʉ igo ya poari mera tucoeamo. 45Mʉpʉ yʉre bocatĩri mimibirabʉ. Igopʉ ohõ yʉ doaropẽ yʉ guburire mihmimo. 46Mʉpʉ yʉ dipurure ʉyʉ mera pipeobirabʉ. Igopʉ yʉ guburire poresuri mera pipeoamo. 47Eropa arĩgʉ mʉre weregʉ ta iiaa. Igo igo ñero iira baja gohra ãhraa. Eropigʉ igo ñero iirare cãdijiabʉ. Yʉ eropa iicʉ̃ igo turaro mahiamo y��re. Erã ñero iirare merogã bʉjawere guñarãpʉ merogã yʉre cãdijidorema. Eropirã erã ñero iirare merogã cãdijisũnirã merogã mahima yʉre, arĩpʉ Jesu Simore.\\n48Eropa arĩtuha ĩgʉ igore werepʉ:\\n—Dohpague tamerare mʉ ñero iirare cohãbʉ, arĩpʉ Jesu.\\n49Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã Jesu mera doarã erã basi õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—Ihĩ diaye ta “Ñerire cóãgʉ iiaa,” arĩmi. ¿Dohpa árĩgʉno ãhriri ĩgʉ ñero iirire cóãgʉ? arĩñorã erã erã basi.\\n50Eropigʉ Jesu nomeore õpa arĩ werepʉ:\\n—Yʉre mʉ umupeocʉ̃ mʉre peamegue wabodigore taua. Güiro mariro waque, arĩpʉ Jesu igore.","num_words":1210,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 7\\n☰ MATEUS 7 ◀ ▶\\nLeeditibige me daɡ̶a ɡ̶olaagedi niɡ̶ina oko ane daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a anee\\n1 Jesus eɡ̶idaa diitigi me diiɡ̶axinaɡ̶a, odaa mee, “Jinaɡ̶awini anee lewiɡ̶a eledi oko oditaɡ̶a adinanimiɡ̶ita, adaɡ̶aɡ̶akaami laagetedipi Aneotedoɡ̶oji. 2 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiwini digo aneni me ɡ̶adiɡ̶oatita eledi oko. Anodaaɡ̶emiita eledi oko, odaa Aneotedoɡ̶oji idaɡ̶aɡ̶a igotedaɡ̶awatiwaji.\\n3 Igame leeɡ̶odi mawini libatiicawaanigi ɡ̶anioxoa, ane micataɡ̶a daɡ̶a laɡ̶amicaɡ̶ajecawaanigi ɡ̶anioxoa, pida akamaɡ̶a ɡ̶abatiigi aɡ̶anati, ane micataɡ̶a daɡ̶a iwoɡ̶o liwai catiwedi ɡ̶agecooɡ̶elitiwaji? 4 Ica mabo ɡ̶adaaleɡ̶ena menita ɡ̶anioxoa, ‘Inoɡ̶ataɡ̶adomi ɡ̶adaɡ̶amicaɡ̶ajegi’, pida idi iwoɡ̶o liwai catiwedi ɡ̶agecooɡ̶e? 5 Ǥadiciagi niɡ̶ina anokeo mele! Odoejegi leeditibige manoɡ̶aa iwoɡ̶o liwai ane idei catiwedi ɡ̶agecooɡ̶e, amanagawini anatiteloco manoɡ̶aa laɡ̶amicaɡ̶ajecawaanigi ɡ̶anioxoa.\\n6 Jinaɡ̶ajicitiogi niɡ̶idi oko abeyacaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ina ane iomaɡ̶aditetema Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶idi oko liciagi necexodi ane diojo, odaa doidetibige deɡ̶etiɡ̶adowacitiwaji. Codaa jineɡ̶enitiogi niɡ̶idi oko niɡ̶inoa notaɡ̶a anele Aneotedoɡ̶oji ane yeloɡ̶oditedaɡ̶awa, igaataɡ̶a niɡ̶inoa notaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yeloɡ̶odi liciagi naɡ̶ana wetiɡ̶a ane daɡ̶axa me dakake loojedi. Codaa niɡ̶idi oko abeyacaɡ̶aɡ̶a aaɡ̶aɡ̶a liciagi nigidagiwadi. Nige okolenitiogi nigidagiwadi naɡ̶ani wetiɡ̶a, odaa joɡ̶onipoditibige naɡ̶ani wetiɡ̶a ane dakake loojedi.\\nJakataɡ̶a me jipokaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica ane jopooɡ̶atibige\\n7 Ipokitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica anopootibige, odaa jaɡ̶abaategetiwaji. Oleetibige miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina anele anepaa yemaa me yajigotedaɡ̶awatiwaji, odaa jaɡ̶akatitiwaji. Atokeni epoagi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yomoke. 8 Igaataɡ̶a inatawece oko anodipokotalo, odibatege lipoketegi, codaa inatawece oko anodoletibige anigidi, oyakadi. Codaa yomoketetema epoagi niɡ̶ina ane yatoke. 9 Ǥadionigi nige dipokotaɡ̶awa paon, domige ajicita wetiɡ̶a? 10 Ina me dipokotaɡ̶awa noɡ̶ojegi, domige ajicita lakeedi? 11 Niɡ̶ida makaami anakaami abeyacaɡ̶aɡ̶a, pida owooɡ̶oti majicita ɡ̶adionigipi niɡ̶ina anele. Apiɡ̶ikoa Ǥadiodi ane ideite ditibigimedi yajigotediogi niɡ̶ina anele niɡ̶ina oko modipokotalo. 12 Awiitema eledi oko niɡ̶ica anemaanitiwaji modigotaɡ̶awa. Igaataɡ̶a jiɡ̶idaaɡ̶ee me diiɡ̶axinaɡ̶a Moisés niɡ̶ijo naɡ̶a idí niɡ̶ijoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji.\\nIcoa itiwataale naicoli\\n13 Adinoniciwaɡ̶ati makaatiwece mida epoacawaanigi. Igaataɡ̶a niɡ̶ida eledi epoagi nelegi codaa me niɡ̶ijo naigi aɡ̶ica laɡ̶aliigi me jiwaɡ̶atece dowiceta miditaɡ̶a ica aneitice niɡ̶ina oko me diɡ̶ica liniogo me nawikodeeɡ̶a. Codaa eliodi oko anodioteci niɡ̶ijo naigi. 14 Pida niɡ̶ida epoacawaanigi ijaa niɡ̶ijo naicawaanigi ane dakake me jiwaɡ̶atece, baɡ̶a dowiceticogi miditaɡ̶a niɡ̶ica aneitice niɡ̶ina oko ane newiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa baadeɡ̶eliodi oko anodioteci niɡ̶ijo naicawaanigi.\\nIca awitakegipi anokowo miniɡ̶ina anoyeloɡ̶oditibece lowooko Aneotedoɡ̶oji\\n15 Anidakitiogi niɡ̶ina anodi moyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, pida niwitakaɡ̶a. Niɡ̶idi oko anokowo moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko oinaale niɡ̶ina oko. Liciagi diwilecoɡ̶oni me doide, odinixotinigi lamodi waxacoco moinaale waxacoco. Odaa niɡ̶idi oko liciagi waxacoco. 16 Pida icota mowooɡ̶oti anidi leeɡ̶odi niɡ̶inoa loenataka, anodaaɡ̶ee mowooɡ̶oti ane latopagi niale leeɡ̶otedi elali. Igaataɡ̶a naɡ̶ana omiigonaɡ̶a ayajigo uuva, codaa niɡ̶inoa lalepiɡ̶igoli aɡ̶oyajigo fiigo. 17 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶ana niale anele yajigo elali anele, codaa naɡ̶ana niale ane deɡ̶ele yajigo elali ane beyagi. 18 Naɡ̶ana niale anele ayakadi daɡ̶a yajigo elali ane beyagi. Codaa naɡ̶ana niale ane beyagi ayakadi daɡ̶a yajigo elali anele. 19 Naɡ̶ana niale ane daɡ̶a yajigo elali anele, oyakagidi, odaa joɡ̶oyokoletiogi noledi. 20 Joaniɡ̶idaa me jakataɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a naɡ̶ana niale leeɡ̶otedi elali ane yajigo. Jiɡ̶idaa maɡ̶aɡ̶a jakataɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶idiwa awitakaɡ̶a anodi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, leeɡ̶odi niɡ̶inoa loenataka.\\nNiɡ̶ica oko Aneotedoɡ̶oji ane dibatetege\\n21 Eliodi oko idoka etidadatigi, ‘Iniotagodi, Iniotagodi!’ Pida aɡ̶iditawece odakatiwece digoida ditibigimedi aneitedice Aneotedoɡ̶oji me diiɡ̶enataka. Pida inokina niɡ̶ina anowo Eiodi ane yemaa, idiokidi baɡ̶a dakatiobece digoida ditibigimedi aneitedice Eiodi. 22 Niɡ̶ica noko nige iwi Aneotedoɡ̶oji anigotediogi inatawece oko, odaa eliodi oko moditiwa, ‘Iniotagodi, Iniotagodi! Eliodi me jibakenaɡ̶a Ǥaboonaɡ̶adi codaa jeloɡ̶otaɡ̶atedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, codaa me jibakenaɡ̶a Ǥaboonaɡ̶adi me jiticodaɡ̶atedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa me jibakenaɡ̶a Ǥaboonaɡ̶adi me jaoɡ̶ate ɡ̶odoxiceɡ̶etedi.’ 23 Pida ejitiogi lodoe eledi oko, ‘Aɡ̶ica daɡ̶a ɡ̶adowooɡ̶oti. Adetecenitice, jaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji anawii ane beyagi!’\\nIcoa itoa latopaco lipodaɡ̶alatedi diimigi\\n24 Niɡ̶ina ane wajipatalo yotaɡ̶a odaa eyiwaɡ̶adi, niɡ̶ini liciagi niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa anida lixakedi odaa dabiteɡ̶eteloco liɡ̶eladi ditibigimedi wetiɡ̶a. 25 Naɡ̶a dinikatini ebici nelegi, odaa neɡ̶enagi abooɡ̶o-ninyoɡ̶odi, codaa niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi jiɡ̶icota niɡ̶ijo diimigi, pida aɡ̶enitini. Leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa dabiteɡ̶etini liɡ̶eladi ditibigimedi wetiɡ̶a, anepeɡ̶ele me diimigi lipodaɡ̶aladi. 26 Niɡ̶ina ane wajipatalo yotaɡ̶a pida aɡ̶eyiwaɡ̶adi, baɡ̶a liciagi niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica lixakedi ane dabiteɡ̶etini liɡ̶eladi midi dotiwadi. 27 Naɡ̶a dinikatini ebici nelegi, odaa neɡ̶enagi abooɡ̶o-ninyoɡ̶odi, codaa niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi jiɡ̶icota niɡ̶ijo diimigi, odaa ja dojitini, codaa aɡ̶ica ane yeyaɡ̶atice.”\\nJesus ibake naɡ̶atetigi me dotaɡ̶a\\n28 Naɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa ica lapo-nelegi joɡ̶oyopo leeɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda me diiɡ̶axinaɡ̶a. 29 Leeɡ̶odi adiiɡ̶axinaɡ̶a daɡ̶a liciagi niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, pida Jesus baɡ̶a ibake epaa naɡ̶atetigi me diiɡ̶axinaɡ̶a.","num_words":668,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.145,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti FILIPENSES 2\\n“Ñamasugʉ̃ ñaboarine, ‘Ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ yibesumi Cristo”, Pablo ĩ yire queti\\n1 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. Esp'iritu Santo quẽne mʉa rãca ĩ ñajare, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorãja mʉa. 2 To bajiri ado bajiro mʉa bajirotire bojaja yʉ: “Quẽnaro variquẽnato Pablo” yirã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaña mʉa. Mʉa rãcana ñajedirore cojoro cõro gãmerã ĩamaiña. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Cristo ĩ bojarore bajiro yirũgũña. 3 Gãjerã ĩna yisere ĩacõari, “Manijʉa, ĩna rẽtoro yimasirãja”, yitʉoĩabesa mʉa. “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ĩnajʉa ñarãma yʉa rẽtoro ñamasurã” yitʉoĩacõari, ĩnare quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña. 4 Quẽnaro mʉa ñaroti rĩne tʉoĩabesa. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũña.\\n5 Ado bajiro Jesucristo ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩaroti ñaja mʉare:\\n6 Õ vecajʉ ñagʉ̃, Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, adigodojʉ vagʉ, “Ĩre bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ”, yibesuju Cristo.\\n7 Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, “Yʉ jacʉ ĩ bojasere yirʉ, ñamasugʉ̃re bajiro ñabetirʉcʉja” yitʉoĩacõari, manire bajirone ruyuayuju Cristo.\\n8 Adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ñamasugʉ̃re bajiro me ñacoasumi. To bajiro bajigʉ ñari, rojose yirãre ĩna sĩarore bajiro yucʉ́tẽrojʉ jaju sĩaecoyumi Cristo.\\n9 To bajiri, “Gãjerãre masa ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñato” yigʉ, ĩre catioyuju Dios. To yicõari, “Ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ”, ĩre yiyuju Dios.\\n10 To bajiro ĩre yiyuju Dios, õ vecana, adigodoana jediro, rijariarã quẽne, ĩ macʉ Jesús vãmere ajicõari, mani yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ.\\n11 To bajicõari, “Jesucristo ñaami ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yijedirʉarãja mani. To bajiro mani yijama, mani jacʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani.\\n“Cristo, ĩ jacʉre ĩ cʉdiriarore bajiro ĩre cʉdicõa ñarũgũroti ñaja manire quẽne”, Pablo ĩ yire queti\\n12 To bajiri, yʉ mairã, Cristo, ĩ jacʉre ĩ cʉdirũgũriarore bajiro cʉdiroti ñaja manire quẽne. Mʉa tʉjʉ ñacõari, Cristo ocare mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajicajʉ mʉa. To bajiri, yucʉre quẽne mʉare yʉ goticõasere bʉtobʉsa Cristo ocare mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaja yʉ. Rojose mʉa yisere Dios ĩ yirẽtobosariarã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja mʉare. 13 “Yʉ bojasere yirʉa tʉoĩacõari, yato” yigʉ, manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios.\\n14 Tocãrãcajine mʉa moare cʉtisere mʉa yijama, gãmerã ñagõjaimenane, variquẽnase rãca yirũgũña mʉa. 15-16 To bajiro yirũgũña, “ ‘Rojose yirã ñaama ĩna’ gãjerã manire yibeticõato” yirã. To bajiri, rojose yirã ĩna ĩaro rĩjoro, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. To yicõari, “Yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja” Dios ĩ yirere ĩnare gotimasiorũgũña, “Tire masicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ bʉto mʉare variquẽnarʉcʉja yʉ. “Yʉ gotimasiocatore bajirone yirã ñaama ĩna”, ĩre yivariquẽnarʉcʉja yʉ, mʉare. 17-18 Jẽre Diore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro yicõa ñarãja mʉa. Mʉare bajirone yʉ quẽne Dios ocare yʉ ajitirʉ̃nʉjare, romano masa yʉre ĩna sĩarotire yʉ tʉoĩajama, sʉtiritiboarine, Dios ocare mʉare yʉ gotimasiocatijʉare variquẽnaja yʉ. To bajirone tʉoĩavariquẽnaroti ñaja, mʉare quẽne, mʉare yʉ gotimasiocatire.\\nTimoteore, Epafrodito vãme cʉtigʉre quẽne Filipos macajʉ Pablo ĩ cõarʉa tʉoĩare queti\\n19 Mʉa tʉjʉ Timoteo ĩ varotire, mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, yoaro mene ĩre cõarʉcʉja yʉ, mʉa ñase quetire ajivariquẽnarʉ. 20 Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mʉare yʉ mairore bajiro tʉoĩagʉ̃. 21 Gãjerãma, quẽnaro ĩna ñaroti rĩne tʉoĩarã ñaama. Jesucristo ĩ bojasere ĩna yirotire tʉoĩabeama ĩna. 22 “Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñacami Timoteo”, ĩre yimasirãja mʉa. “Ĩ macʉre bajiro Pablore quẽnaro ejarẽmocami, ‘Jãjarãbʉsa, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yigʉ”, ĩre yimasirãja mʉa. 23 To bajiri, tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ĩna yirotire masicõari, ĩ rãca mʉare queti cõarʉcʉja yʉ. 24 Tire mʉare gotiboarine, “Mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yʉ bajijama, yʉ quẽne ĩ rãca mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ.\\n25 Yʉre ĩ ejarẽmorotire yirã, mʉa cõar'i mani maigʉ̃, Epafroditore, mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. Ĩ quẽne, Cristo ocare riojo gotigʉ ñari, yʉre bajirone rojose tãmʉorũgũami. 26 Mʉa ñajedirore bʉto ĩarʉami. To bajicõari, ĩ rijacati quetire mʉa ajirere tʉoĩarejaiami. 27 Socase mere ajiriarãja mʉa. To bajirone bajicami. Bajirocacoarocʉre bajirojʉ bajicami. To bajiboarine, ĩre ĩamaicõari, ĩre catiocami Dios. To bajiro ĩ yijama, bʉtobʉsa yʉ sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, ĩre catiocami Dios. 28 To bajiri mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ, catiquẽnagʉ̃ ĩ ñasere mʉa ĩavariquẽnarotire yigʉ. Mʉa tʉjʉ ĩre yʉ tʉocõajama, yʉ quẽne tʉoĩarejaibetibʉsarʉcʉja yʉ. 29-30 Cristo oca yʉ gotimasiosere yʉre ejarẽmobeaja mʉa, sõjʉ ñarã ñari. “Ĩre gotirẽmoato” yirã, mʉa cõar'i quẽne Cristo ocare gotimasiorũgũami. To bajiro yicudigʉne, bʉto rijaye jairo ti ñajare, rijacoabocami. To bajiro bajicacʉ ñaboarine, ĩ caticõajare, mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, variquẽnase rãca ĩre sẽnirʉarãja mʉa. Ĩre bajiro Cristo ocare goticudirãre quẽne, quẽnaro ĩnare yiya.","num_words":701,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Santiago 2\\nBasocáre sĩcãrĩbíro ĩñaña\\n1 Yáa wedera, mʉ́ã marĩ Õpʉ̃ Jesucristo ãñunetõjõãgʉ̃rẽ padeojĩ́rã, basocáre sĩcãrĩbíro tiiyá. 2 Apetó tiigʉ́, ʉ̃mʉ sĩcʉ̃ mʉ́ã neãrí wiipʉ sããatiboqui. Cʉ̃ʉ̃ wãmosṹã tuusã́ri beto oro beto, suti ãñuré sãñagʉ̃́ niiboqui. Toorá ãpĩ apeyenó cʉohégʉ sutiró bʉcʉroniãrõ sãñagʉ̃́ sããatiboqui sũcã. 3 Mʉ́ãpe padeorémena suti ãñuré sãñagʉ̃́rẽ ĩña, cʉ̃ʉ̃rẽ “ãno ãñurṍpʉ duiya” jĩĩbocu. Apeyenó cʉohégʉpereja “jõõ nucũña” o “ãno yepapʉ duijãña” jĩĩjãbocu. 4 Mʉ́ã teero tiirémena basocáre sĩcãrĩbíro tiihéra tiicú. “Suti ãñuré sãñagʉ̃́ bóaneõgʉ̃ nemorṍ wapapacái”, jĩĩ wãcũmicu. Tee wãcũré ñañaré niiã.\\n5 Yáa wedera, yʉʉre tʉoyá: Apeyenó cʉohéranorẽ Cõãmacʉ̃ besequi, cʉ̃́ã padeoré pairó wapacʉtíro wáaaro jĩĩgʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ p��topʉ wáaaro jĩĩgʉ̃, besequi. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩrirobirora cʉ̃ʉ̃rẽ maĩrã́ cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ niiãdacua. 6 Mʉ́ãpe apeyenó cʉohérare doo, bobosã́cu. ¿Noã mʉ́ãrẽ tiiápei? Pee cʉorá tiiápecua. ¿Noã mʉ́ãrẽ ñee, queti beserí basocʉ pʉtopʉ néewadutii? Cʉ̃́ãrã tiicúa. 7 Cʉ̃́ãrã mʉ́ã padeogʉ́ wãmerẽ buijã́cua. Mʉ́ãpe cʉ̃ʉ̃ wãmerẽ padeorémena jĩĩcu.\\n8 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ dutirére ãñurõ tiipetídʉgara, cʉ̃ʉ̃ye queti jóaripũpʉ jĩĩrõbirora tiiyá: “Mʉʉ basiro maĩrṍ tiiróbirora ãpẽrãcã́rẽ maĩñá”.* Levítico 19.18. Teeré tiirá, diamacʉ̃́ tiirá tiia. 9 Mʉ́ã basocáre sĩcãrĩbíro tiihéra, ñañarére tiirá tiia; Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́rã tiia. 10 Sĩcʉ̃no Moisére dutiré cṹũrigue niipetirere tiipetípacʉ, sicawãme tiihérogãmenarã, tee dutiré niipetirere netõnʉcã́gʉ̃ niiqui. 11 “Ãpĩ nʉmorẽ ñeeaperijãña”, teero biiri “basocáre sĩãríjãña” jĩĩrére dutirigʉ niiwĩ Cõãmacʉ̃. Mʉ́ã sĩcʉ̃rẽ sĩãrã́, ãpĩ nʉmorẽ ñeeaperipacara, Moisére dutiré cṹũriguere netõnʉcã́rã tiicú. 12 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ mama dutiré cṹũriguemena† Mama dutiré cṹũrigue “ãpẽrãrë maĩñá” jĩĩré niiã. mʉ́ã tiiríguere ĩña, wapa tiigʉ́daqui. Teero tiirá, ãñurõ wedeserecʉti, ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiirécʉtiro booa. 13 Ãpẽrãrẽ́ bóaneõ ĩñahẽri siro, Cõãmacʉ̃cã bóaneõrõ manirṍ wapa tiigʉ́daqui. Bóaneõ ĩñarirapeja cʉ̃ʉ̃ wapa tiirópʉre cuiro manirṍmena ãñurére ñeerã wáaadacua.\\nÃñuré tiirémena Jesuré padeoró booa\\n14 Yáa wedera, sĩcʉ̃ “yʉʉ Jesuré padeóa” jĩĩboqui. Teero jĩĩpacʉ, ãpẽrãrẽ́ ãñuré tiiẽ́ñoriboqui. Cʉ̃ʉ̃ padeoré ¿ñeenómena wapacʉtíbogari? Teero padeoré cʉ̃ʉ̃rẽ netõrĩ́ tiirícu. 15 Apetó tiirá, Jesuré padeorá suti wasoré cʉohéra, yaaré cʉobayíhera mʉ́ãmena niibocua. 16 Sĩcʉ̃ mʉ́ã menamacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ ateré jĩĩboqui: “Mʉ́ã ãñurõ wáaya; yʉsʉári, asibusúre suti sãñajĩrã niiña; mʉ́ã yaadʉgarecõrõ yaaya”, jĩĩboqui. Cʉ̃ʉ̃ cʉ̃́ã boorére ticoripacʉ, cʉ̃ʉ̃ tee jĩĩré wapamaníã. 17 Marĩ padeoré tee queoré tiiróbiro niiã. Marĩ padeopacára, ãpẽrãrẽ́ tiiápuheri, wapamaníã.\\n18 Apetó tiigʉ́, yʉʉ jĩĩãriguere padeohégʉno ateré jĩĩboqui: “Sĩcʉ̃ ãñurére tiirípacʉ, Jesuré padeoquí. Ãpĩpé ãñurépere tiiquí”. Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrére biiro wedegʉda: “Cʉ̃ʉ̃ ãñuré tiirípacari, ¿deero tii marĩ cʉ̃ʉ̃ Jesuré padeorére ĩñamasĩboataʉ? Cʉ̃ʉ̃ ãñuré tiiẽ́ñoremena cʉ̃ʉ̃ Jesuré padeorére ĩñamasĩbocu”. 19 Cʉ̃ʉ̃pe “Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rã niiqui” jĩĩ padeoquí. Tee ãñuniã ãñurõpeja. Wãtĩãcã padeocúa tiirápʉja. Tee wãcũrã, ñapõpicua cuira. 20 Cʉ̃ʉ̃ tʉomasĩ́ridojãgʉ̃ niiĩ. Yʉʉ jĩĩãriguere wãcũbʉa, ateré masĩrõ booa: Marĩ “Jesuré padeóa” jĩĩpacara, ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiihéri, marĩ padeoré wapamaníã. 21 Marĩ ñecʉ̃ Abrahamye maquẽrẽ wedegʉda. Abraham cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Isaare ʉ̃tãbú sotoápʉ siatúpeomiyigʉ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ tiirére ĩñagʉ̃, cʉ̃ʉ̃rẽ “ãñugʉ̃́rã niiĩ” jĩĩ ĩñayigʉ. 22 Atecã́rẽ tʉomasĩ́rõ booa: Abraham Cõãmacʉ̃rẽ padeoyígʉ. Teeména Cõãmacʉ̃ tiidutírirobirora tiiyígʉ. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ tiirémena cʉ̃ʉ̃ padeorére tiiyapácʉtiyigʉ. 23 Teero cʉ̃ʉ̃ tiiríguemena Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ niiré diamacʉ̃́ wáaro tiiríro niiwʉ̃. Tiipũ biiro jĩĩã: “Abraham Cõãmacʉ̃rẽ padeoyígʉ. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ‘ãñugʉ̃́rã niiĩ’, jĩĩ ĩñayigʉ”,‡ Génesis 15.6. jĩĩ jóanoã. Too síro Cõãmacʉ̃ Abrahamrẽ “mʉʉ yʉʉ menamacʉ̃ niiã” jĩĩrigʉ niiwĩ.\\n24 Tee quetimena ateré ãñurõ masĩnoã sáa: Marĩ Cõãmacʉ̃rẽ padeorá ãñurõ tiirí, Abrahamrẽ tiirírobiro marĩrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui. Ʉserimena dícʉ “Cõãmacʉ̃rẽ padeóa” jĩĩrã́rẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñariqui.\\n25 Teerora wáayiro too sʉguero macõpʉ ʉ̃mʉã́rẽ ñeeape wapatárigore. Coo Rahab wãmecʉtiyigo.§ Josué 2. Judíoa cooya macã macãrã wãpãrã niiyira. Coo Cõãmacʉ̃rẽ padeojĩ́gõ, judíoa jeari, ãñurõ bocayigo. Too síro cʉ̃́ã dutiwáadarimarẽ ẽñocóyigo. Cõãmacʉ̃ coo tiirére ĩñagʉ̃, coore “ãñugṍrã niiyo” jĩĩ ĩñayigʉ.\\n26 Ateména pʉtʉáa: Sĩcʉ̃ Jesuré padeopacʉ́, ãñuré tiihéri, cʉ̃ʉ̃ padeoré wapamaníã. Cʉ̃ʉ̃ padeoré sicaõpʉ̃ʉ̃ yeeripũna duuári siro tiiróbiro niicu; catiricu.\\n*2:8 Levítico 19.18.\\n†2:12 Mama dutiré cṹũrigue “ãpẽrãrë maĩñá” jĩĩré niiã.\\n‡2:23 Génesis 15.6.\\n§2:25 Josué 2.","num_words":571,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti HEBREOS 1\\nĨ macʉ sʉorine ĩ ocare Dios ĩ gotimasiore queti\\n1 Tirʉ̃mʉjʉ cojoji me mani ñicʉare Hebreo masare ĩnare gotimasioñuju Dios. Ĩre gotirẽtobosariarã sʉorine ĩnare gotimasiñuju ĩ. Ĩna gotise rĩ me ĩnare yimasiomasiñuju. Gajeye quẽne, ricati ĩnare ĩ yiroticõamasire rãca ĩnare yimasiomasiñujarã. To bajiri, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. 2 To bajiri yucʉrirema, Dios ĩ macʉre manire ĩ cõajare, quẽnaro Diore masiaja mani. Macarʉcʉro, õ vecaye ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉne ñaami, “Jediro macarʉcʉroayere cʉorʉcʉja mʉ” ĩ yimasir'i. 3 Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩre masirã ñari, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. Diore masirã ñarãma ĩ macʉre masirã. Ĩ macʉre quẽnaro masicõari, “Ĩ jacʉre bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Ĩ macʉne ñaami, “Adi macarʉcʉroaye bajimʉorʉ̃gõato” yirotimasir'i. Ĩne ñaami, Diore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja manire rijabosacõari, Diorãca ñajedirore rotigʉ.* Jn 1.1-3.\\n“Ángel mesa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Dios macʉ”, yire queti\\n4 To bajiri adirʉ̃mʉri Diorãca rotigʉ ñari, Diore moabosarã ángel mesare rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Dios macʉ. 5 Ĩ sĩgʉ̃ne ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ado bajise ĩre yiyumi Dios:\\n“Adirʉ̃mʉne yʉ macʉ ñari, yʉre bajiro rotisʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios.\\nÁngel mesarema, to bajiro ĩnare yibesumi Dios. Gãjerãre quẽne, ti ũnire yibecʉne ĩ macʉ sĩgʉ̃rene tʉoĩagʉ̃, ado bajiro yiyumi Dios:\\n“Ĩ jacʉ ñaja yʉ. To bajiri yʉ macʉ ñaami”, ĩre yiyumi.\\n6 Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re, adi macarʉcʉrojʉre ĩre cõagʉ̃, ado bajise ĩre yiyumi:\\n“Ángel mesa quẽne mʉre rʉ̃cʉbʉo jedicõarʉarãma ĩna”, yiyumi Dios.\\n7 Ĩre moabosarimasa ángel mesare yigʉ, ado bajiro yiyumi Dios:\\n“Ángel mesare yʉ rotijama, yoaro me mino ti vẽatuvasere bajiro yoaro mene yʉre cʉdirʉarãma. To yicõari, jea ʉ̃jʉse guaro ti ʉ̃jʉjẽnirore bajiro yʉre moabosarʉarãma ĩna”, yiyumi Dios, ángel mesa ĩre ĩna moabosarotire yigʉ.\\n8 Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re yigʉ, ado bajirojʉa yiyumi Dios:\\n“Yʉ macʉ ñari, Dios ñaja mʉ. Mʉ rotise jedibetirʉaroja. Masare mʉ rotijama, yʉ bojarore bajirone quẽnaro rotirʉcʉja mʉ.\\n9 ‘Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, rojosejʉarema yibetirʉcʉja’ yitʉoĩarũgũcajʉ mʉ. To bajiro yicacʉ mʉ ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja’ mʉre yaja yʉ. To bajiro mʉre yʉ yijare, bʉto variquẽnaja mʉ”, yiyumi Dios, ĩ macʉre.\\n10 Quẽna gajeye ado bajise yiyumi Dios, ĩ macʉre yigʉ:\\n“Rẽmojʉne adi macarʉcʉrore rujeomasicajʉ mʉ.\\n11 Mʉ rujeomasicati jedirone ti jedicoaboajaquẽne, mʉjʉama, ñacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ, Dios ñari.\\n12 Sudi ĩna sãñasʉosere vejecõari, gajeye quẽnase ĩna vasoasãñarore bajiro, adi macarʉcʉro ñase ti jedirore quẽna gajeye vasoarʉcʉja mʉ. Mʉma, rijabetirocʉ ñari, mʉne ñacõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, ĩ macʉre yiyumi Dios.\\n13 Quẽna, ĩ macʉ sĩgʉ̃rene ado bajise yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios:\\n“Rʉ̃cʉbʉoriajaʉre rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, ‘Rojose yitʉjaya’ ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ”, yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios, ĩ macʉre.\\nÁngel mesarema, to bajiro yibetimasiñuju Dios. 14 Ángel mesama, ruyumena ĩre moabosarã ĩ cõarã ñarãma. To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrã õ vecajʉ quẽnaro ĩ rãca ñaronare ejarẽmorã ñarãma ángel mesa.\\n*1:3 Jn 1.1-3.","num_words":437,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN MATEO 2\\n1 Judea sita ñarimaca, Belén vãme cʉti macajʉ ruyuayuju ĩ. Ĩ ruyuarirodore ti sita ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ñañuju. Jesús ĩ ruyuaro bero, Jerusalén macajʉ ejayujarã, muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã, ñocoa ĩna bajisere buerimasa. 2 Ti maca ejacõari, sẽniĩañujarã ĩna:\\n3 To bajiro ĩna sẽniĩacudisere ajicõari, toagʉ ʉjʉ, Herodes bʉto tʉoĩagüiyuju, “Ĩjʉa, ʉjʉ yʉ ñasere yʉre ẽmarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari. Ĩre bajiro rĩne tʉoĩañujarã ti macana Jerusalén macana quẽne. 4 To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:\\n5 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujarã ĩna:\\n6 “Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa.\\n7 To ĩna yisere ajicõari, quẽna ñocoa ĩna bajisere buerimasare masa ĩna ajibeto ĩnare jiyuju Herodes. To yicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:\\n8 To yigajano, Belénjʉ ĩnare varotiyuju ĩ:\\n9 To bajiro ĩ yirotisere ajicõari, ĩ yirore bajirone vasujarã ĩna. To ĩna vatone, muiju jiadojʉa ñoco, ĩna ĩar'i, ĩnare rĩjoro cʉti vasuju. To bajiva, tujarʉ̃gʉ̃ñuju, sũca ĩ ñaro veca. 10 Ñoco ĩ tujarʉ̃gʉ̃sere ĩacõari, bʉto variquẽna vasujarã ĩna, ñocoa ĩna bajisere buerimasa. 11 Ñoco ĩ ñaro ẽñeroca ñarivi sãjacõari, ĩna ĩajama, to ñañuju sũca, ĩ jaco rãca. Ĩre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayujarã ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉoquẽnariorã. To bajiro yigajano, ĩna juavarere jãnacõari, oro, quẽnase sʉtise to yicõari, mirra vãme cʉtisere quẽne ĩre ĩsiñujarã ĩna. 12 To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tʉ tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ.\\n13 Ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩna tudiato bero, José ĩ cãjiriarojʉ ĩre ruyuayuju ángel quẽna. Ruyuacõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n14 To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne ñamine Egiptojʉ ĩnare ũmato rudicoasuju. 15 Tojʉ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju Ʉjʉ Herodes. “Egipto sitajʉ yʉ macʉ ĩ ñaro ĩre jicõarʉcʉja yʉ”, ĩre gotirẽtobosarimasʉ sʉorine Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiyuju.\\n16 Bajirocabecʉjʉ, ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩre gotimenane, gaje maajʉ ĩna tudiarere ajicõari, bʉto jũnisiniñuju Herodes. To bajiri jũnisinigʉ̃ ñari, Belén ñarãre, ti maca tʉanare rĩamasa jʉa cʉ̃ma tʉsanare ʉ̃mʉare, to yicõari, ĩna bero ruyuariarãre quẽne sĩarotijeocõañuju. Ñocoa ĩna bajisere buerimasa, “Jʉa cʉ̃ma tʉsajʉ” ĩna yirere ajigʉ ñari, ĩnare sĩarotiyuju Herodes. 17 Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ:\\n18 “Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias.\\n19 Egiptojʉ José ĩ ñaro rijacoasuju Herodes. Ĩ rijato bero, José ĩ cãjiriarojʉre sĩgʉ̃ ángel ĩre ruyuaĩoñuju quẽna. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n20 —¡Yujiya! Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato tudiasa. Ĩre sĩarʉaboacana rijajedicoajama ĩna —Josére ĩre yiyuju ángel.\\n21 To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato vasuju José. 22 Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoagʉ Judea sitajʉ ñañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ varʉabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriacõari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitajʉa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju. a Arquelao vãme cʉtigʉ ñaboarine, ĩ jacʉ vãmere bajiro Herodes vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre sẽniĩabʉsaboacʉ, Pilato tʉjʉre Jesúre cõarí. 23 Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju.\\na2:22 Arquelao vãme cʉtigʉ ñaboarine, ĩ jacʉ vãmere bajiro Herodes vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre sẽniĩabʉsaboacʉ, Pilato tʉjʉre Jesúre cõarí.","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.033,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 9\\n1 Odaa Jesus meetediogi niɡ̶ijo noiigi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Inatibece oko digoina anaɡ̶a nigo nigonadi Aneotedoɡ̶oji nigidaaɡ̶eyatedigi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko yatite nimaweneɡ̶egi.”\\nElias ijaa Moisés oyotaɡ̶aneɡ̶e Jesus\\n(Mateus 17.1-13; Lucas 9.28-36)\\n2 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo seis nokododi, odaa Jesus yadeegi Pedro, Tiago ijaa João. Yadeegitedicogi maditaɡ̶a aca wetiɡ̶a ane leegitibigimece ane diɡ̶ica oko anodipegitege. Noɡ̶oiwitalo Jesus, odaa jeɡ̶eledi latopagi. 3 Niɡ̶ijoa lowoodi Jesus ja datale, daɡ̶axa me yapacaɡ̶a, caticedi okanicodaaɡ̶aca lapacoɡ̶ogo ane yabake nabakenaɡ̶anaɡ̶alo. 4 Odaa niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece joɡ̶onadi Elias ijaa Moisés anoicoɡ̶otibigimece ditibigimedi moyotaɡ̶aneɡ̶e Jesus. 5 Odaa Pedro jeɡ̶eetalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, ejimele minaaɡ̶ejonaɡ̶atice digoina. Jaoɡ̶ate idabiteɡ̶enaɡ̶atedi iniwatadiɡ̶ini nopecetiidi, oniniteci ɡ̶anebi, ini eledi Moisés, iniaaɡ̶eledi baɡ̶a Elias nebi.” 6 Pida ayowooɡ̶odi niɡ̶ica lowoogo meo niɡ̶ijo ligegi, leeɡ̶odi niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece eliodi me doitibigiwaji.\\n7 Odaa ja dinikatini ica lolaadi ane yapoɡ̶oditiniwace, odaa joɡ̶owajipatalo Aneotedoɡ̶oji me dotaɡ̶a catiwedi niɡ̶ijo lolaadi, mee, “Niɡ̶idoa jiɡ̶idaa Ionigi yemaanigi. Ajipaatalo niɡ̶inoa lotaɡ̶a!” 8 Codaa noɡ̶onida niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶oiwiteloco niɡ̶inoa liwailidi, odaa joɡ̶onadi idokaaniɡ̶inoateda Jesus miditaɡ̶a.\\n9 Maleeɡ̶idaaɡ̶ee me dinikatiniwace naɡ̶ajo wetiɡ̶a, Jesus najoitediniwace, meetediogi, “Jinaɡ̶a atematiitiwaji niɡ̶ijo ananati nigepaaɡ̶icota me idewiɡ̶atace Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.”\\n10 Odaa oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo Jesus liiɡ̶enatakaneɡ̶egi, aɡ̶ica anoyatematita. Idokida modinotigimadetigi niɡ̶ica ane diitigi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus me yalaɡ̶ate me yewiɡ̶atace. 11 Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Igame leeɡ̶odi niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés modi Elias modoejegi meno, odaa nigidiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶enagi Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me ɡ̶odatamaɡ̶ateetege ɡ̶odaxakawepodi?”\\n12 Jesus ja igidi, meetediogi, “Ewi Elias noɡ̶odoejegi meno me ilakidetema naigi Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e. Pida igame leeɡ̶odi naɡ̶ajo lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji me yalaɡ̶ata niɡ̶ijo Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi meliodi me dawikode, codaa niɡ̶ina oko mododigota micataɡ̶a niɡ̶ina naagogo? 13 Pida ejitaɡ̶awatiwaji Elias jiɡ̶ijo meno, odaa joɡ̶owo ane beyagitema niɡ̶ica anepaaɡ̶oyemaa modigota, anodaaɡ̶ee me yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi maleediɡ̶icota niɡ̶ida niciagi.”\\nJesus icilatidi ica nigaanigi ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi\\n(Mateus 17.14-21; Lucas 9.37-43)\\n14 Niɡ̶ijo noɡ̶odipegitiogi niɡ̶ijo eledi anodiotibece, odaa joɡ̶onadi niɡ̶ijo noiigi-nelegi monawiile. Codaa onidi niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés modinotigimadetege. 15 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶onaditege Jesus, odaa eliodi moyopo, odaa joɡ̶owaleditege moyecoaditece. 16 Odaa Jesus nigetediniwace niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi, meetediogi, “Amiini ica ane adinotigimadenitigitiwaji?”\\n17 Odaa ica ɡ̶oneleegiwa liwigotigi niɡ̶idi noiigi ja igidi, meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, inadeegitaɡ̶awa ionigi ini niwigo abeyaceɡ̶egi aneo me daɡ̶a yakadi me dotaɡ̶a. 18 Codaa niɡ̶ica niwigo idioka limedi me dibata, odaa yokoletinigiiɡ̶o. Codaa natiatigi nioladi, yacigice lowe, codaa me dinawigice. Ja domaɡ̶a jipokotiogi niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici moiticoitice niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, pida joɡ̶oyapi.”\\n19 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Jaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji niɡ̶ica noiigi ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji. Igamige liwokodi nokododi ane leeditibige minaaɡ̶ejotice makaamitaɡ̶atiwaji? Igamige liwokodi nokododi jakadi me idinatitaɡ̶awatiwaji leeɡ̶odi me daɡ̶a adadiwaɡ̶ati? Anadeegitiwa niɡ̶ini nigaanigawaanigi!” 20 Odaa joɡ̶oyadeegitalo niɡ̶ijo nigaanigawaanigi. Niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi naɡ̶a nadi Jesus, odaa ja yaxilaketibece niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, odaa niɡ̶ijo nigaanigawaanigi jeɡ̶enitinigiiɡ̶o, dinawililetibece, natiatigi nioladi. 21 Odaa Jesus ja ige eliodi niɡ̶ijo nigaanigi, meeteta, “Akaaɡ̶idokee?” Odaa ja igidi, meetalo, “Niɡ̶ijo malee nigaanigawaanigi naɡ̶a leelotagi. 22 Jeɡ̶elioditibece niwigo abeyaceɡ̶egi me doletibige me yeloadi, idatecibece eo me dinaxoɡ̶otiogi noledi codaa me ninyoɡ̶odi. Natigide nigakati mawii me icí ionigi, ɡ̶odiwikodeneɡ̶egi, codaa ɡ̶odaxawaneɡ̶egi!”\\n23 Odaa Jesus meeteta, “Aɡ̶eliodi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi alawini menitiwa, ‘Nigakati’. Aneotedoɡ̶oji yakadi meote okanicodaaɡ̶ica loenatagitetema niɡ̶ina oko ane nakato.” 24 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo eliodi niɡ̶ijo nigaanigawaanigi jaɡ̶anoe, dapaawe, meetalo, “Iniotagodi, jinakato Aneotedoɡ̶oji, codaa adaxawani mepaanaɡ̶a jinakato!”\\n25 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a nadi eliodi oko ane odinatecoɡ̶oteetelogo, odaa ja yapeteɡ̶e niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, meeteta, “Niwigo abeyaceɡ̶egi anawii niɡ̶idi nigaanigi me daɡ̶a yakadi me dotaɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a wajipa, ɡ̶adiiɡ̶eni manotiticogi niɡ̶idi nigaanigi, codaa jinaɡ̶aleeɡ̶akaatiogi!” 26 Odaa niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi ja dinigetaɡ̶atee me dacaage, ecoɡ̶otace eo me dinaxilaketibece niɡ̶ijo nigaanigi, odaa ja noditice. Niɡ̶idi nigaanigi ja liciagi niɡ̶ina émeɡ̶egi, odaa eliodi oko modi, “Ja yeleo!” 27 Pida Jesus dibatedigi libaaɡ̶adi niɡ̶ijo nigaanigi, odaa ja yaxawa me dabiditini.\\n28 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja dakatediwece ica diimigi, onijoateci ijaaɡ̶ijo anodiotibece, odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oige, moditalo, “Igamige leeɡ̶odi me daɡ̶a jakataɡ̶a me jiticodaɡ̶atice niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi?” 29 Odaa Jesus ja igiditediogi, meetediogi, “Idoka akati miticoitice liciagi niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi niɡ̶ina mecoɡ̶otace otaɡ̶aneɡ̶enitiwaji Aneotedoɡ̶oji.”\\nJesus yalaɡ̶atace me yeleo, codaa me yewiɡ̶atace\\n(Mateus 17.22-23; Lucas 9.43-45)\\n30 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece ja noditicogi niɡ̶idi nipodigi, odaa ja ixomaɡ̶aticogi miditaɡ̶a nipodigi Galiléia. Jesus adomaɡ̶a yemaa diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi ane diɡ̶etedicogi, igaataɡ̶a domaɡ̶a yemaa me niiɡ̶axitediniwace idiokidi niɡ̶ijo anodiotibece. 31 Niɡ̶ijo naɡ̶a niiɡ̶axitediniwace, meetediogi, “Icota metidajigotiogi niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a, odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi etideloadi, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Pida nige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi me ideleo, odaa ja idewiɡ̶atace.” 32 Pida niɡ̶ijo anodiotibece aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Pida joɡ̶odoitalo doɡ̶oigetece Jesus ica ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a.\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece anodaaɡ̶ee niɡ̶ica ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi\\n(Mateus 18.1-5; Lucas 9.46-48)\\n33 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶icotiobece nigotaɡ̶a Cafarnaum. Niɡ̶ijo naɡ̶a idiaaɡ̶itice liɡ̶eladi, odaa Jesus ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiini ica ane adinotigimadenitigitiwaji naigitece?”\\n34 Pida notokotiniwace, aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ida ligegi niɡ̶ijo anodiotibece, igaataɡ̶a naigitece odinotigimadetigi niɡ̶ica ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi liwigotigi. 35 Jesus nicotedini, odaa jeɡ̶eniditediogi, meetediogi, “Niɡ̶ina oko ɡ̶adiwigotigitiwaji ane yemaa me idei odoejegi nimedi, niɡ̶ini oko leeditibige mowidijegi, codaa me ɡ̶aotagitiwaji.” 36 Odaa ja dibate ica nigaanigawaanigi, odaa ideyatedice liwigotigi. Odaa ja ibedotetece niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, odaa meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, 37 “Niɡ̶ina oko ane dibatege nigaanigawaanigi liciagi niɡ̶ini nigaanigawaanigi me Ee leeɡ̶odi, niɡ̶ini oko dibatigi. Odaa niɡ̶ina oko ane dibatigi, aɡ̶emoka dibatigi, pida aaɡ̶aɡ̶a dibatege Niɡ̶ijoa ane idimonya.”\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece niɡ̶ina oko ane daɡ̶a lakapetegiteda, odaa niɡ̶ini oko anida aneetege\\n38 João meetalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, jinataɡ̶a ijo ɡ̶oneleegiwa ibake Ǥaboonaɡ̶adi me iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa ja joxokojoɡ̶o me ibake Ǥaboonaɡ̶adi, leeɡ̶odi adiotibigaɡ̶adici daɡ̶a ɡ̶odiciagi.” 39 Odaa Jesus meeteta, “Jinoɡ̶oxoki eledi oko me ibake Iboonaɡ̶adi, igaataɡ̶a aɡ̶ica ini ane yakadi me ibake Iboonaɡ̶adi meo ɡ̶odoxiceɡ̶edi, oditaɡ̶a aleegi odaa ja beyagi me dotaɡ̶atibigiji. 40 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane daɡ̶a ɡ̶odakapetegi, niɡ̶ini oko ida anejinaɡ̶atege. 41 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane yajigotaɡ̶awatiwaji goopa ninyoɡ̶odi leeɡ̶odi mida anenitigi, Ee ane idimonya Aneotedoɡ̶oji me jewikatiditace niɡ̶ina oko. Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi, Aneotedoɡ̶oji yajigote noɡ̶eedi anele niɡ̶ini oko.”\\nAnodaa leeditibige miniɡ̶ata ɡ̶obeyaceɡ̶egi\\n(Mateus 18.6-9; Lucas 17.1-2)\\n42 Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa meetediogi, “Nigica aneo oniniteci niɡ̶idi nigaanigipawaanigi meyamaɡ̶atice eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, odaa ejimetaɡ̶a daɡ̶axa mele doɡ̶oigoetece lotoinaɡ̶adi wetiɡ̶a nelegi liciagi naɡ̶ana wetiɡ̶a anoibake monidi leyeema, oditaɡ̶a oyokoletinigi akiidi-eliodi. 43 Ǥabaaɡ̶adi nigeo mabataa, ejimetaɡ̶a daɡ̶axa mele makagiti, oditaɡ̶a onaniɡ̶idatece ɡ̶abaaɡ̶adi, pida akaatiwece aneitedice Aneotedoɡ̶oji midioka limedi makaami miniwataɡ̶a. Aliciagi daɡ̶a idoatawece ɡ̶abaaɡ̶atedi, pida etiɡ̶adokoleniticogi miditaɡ̶a aneite nawikodico minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. 44 Digoida idioka limedi midiwa nigojokodi anoyeligo lolaadi niɡ̶ina émeɡ̶egi, codaa noledi aɡ̶ica daɡ̶a ipe. 45 Ǥadoɡ̶onagi nigeo mabataa, ejimetaɡ̶a daɡ̶axa mele makagiti, oditaɡ̶a akaami alejaado, pida akaatiwece Aneotedoɡ̶oji aneitedice midioka limedi makaami miniwataɡ̶a. Aliciagi daɡ̶a idoatawece ɡ̶adoɡ̶onaka, pida etiɡ̶adokoleniticogi miditaɡ̶a aneite nawikodico minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. 46 Digoida idioka limedi midiwa nigojokodi anoyeligo lolaadi niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, codaa noledi ane daɡ̶a ipe. 47 Ǥagecooɡ̶e nigeo mabataa, ejimetaɡ̶a daɡ̶axa mele manoɡ̶aa onaniteci ɡ̶agecooɡ̶e, oditaɡ̶a onaniteci ɡ̶aneike, pida akaatiwece aneitedice Aneotedoɡ̶oji midioka limedi makaami miniwataɡ̶a. Aliciagi daɡ̶a idiwatawece ɡ̶agecooɡ̶eli, pida etiɡ̶adokoleniticogi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe, aneite nawikodico. 48 Digoida idioka limedi midiwa nigojokodi anoyeligo lolaadi niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, codaa noledi ane daɡ̶a ipe.\\n49 Niɡ̶ina monigodi niɡ̶inoa eijedi anoibootema Aneotedoɡ̶oji, odaa onocie libole me doɡ̶oika me beyagi maleedoɡ̶oyalegi, jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶aee niɡ̶inoa ɡ̶odawikodico, dapicoɡ̶o liciagi niɡ̶ina noledi, odaa eo ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi me daɡ̶a beyagi, pida jeɡ̶epaanaɡ̶a datiteti. 50 Ele me jibakenaɡ̶a yoci, pida niɡ̶ina yoci nige naɡ̶aniaditema libayodaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi daɡ̶a jaoɡ̶atace me bayodi. Micataɡ̶a niɡ̶ina yoci me daɡ̶a ika libole me beyagi, idaɡ̶aɡ̶aeni jiniɡ̶ikani gaantokaaɡ̶ini ane ibeyacaɡ̶adi ɡ̶ademaanaɡ̶aneɡ̶egi anida makaamitaɡ̶atiwaji, jinaɡ̶a adinotigimadeni, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a adinideleɡ̶enitiwagetiwaji.”","num_words":1151,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 1 CORINTIOS 1\\nPablo, Corinto macãrãre, Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niiro cʉ̃ ca tiiricarãre, cʉ̃jare cʉ̃ja ca buerije, cʉ̃ja ca tii niirije cʉtirije, do biro tii majiña maniro cʉ̃jare biiupe. Corinto macã, griegos yaa macã, añuro ca bii nʉnʉa waari macã, pairi macã niiro biiupa. Ñucã ca apeye pairi macã, cʉ̃ja ñicʉ̃a cʉ̃ja ca tii jʉo dooriquere cʉ̃ja ca tii jʉo dooricarore birora ca tii niirã, cʉ̃ja ca nʉcʉ̃ bʉorijere paʉ wãmeri ca cʉorã, nomia eperique maquẽre do biro tiiya maniro ca niiri macã niiro biiupa. Tee niiupa tii macã macãrã Jesucristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeerãre do biro cʉ̃ja ca bii majitiro ca tiirije.\\nOwa cojogʉ cʉ̃ ca tiirucuri wãmera owa jʉo, ñucã too macãrã añurije cʉ̃ja ca tii niirije jʉori añu majuropeecã cʉ̃ ca ĩirije mena ĩi jʉomi (1.1-9)\\nCorinto macãrã bojorica poogaari cʉ̃ja ca ameri dica wati niirije jʉori, tuti jañuri Pablo cʉ̃jare cʉ̃ ca wede majioriquere wede (1.10—4.21).\\nCʉ̃ja watoare, do biro tiiya maniro cʉ̃ja ca nomia eperije jʉori, cʉ̃ja ca ameri tuti niirijere ameri wedejãarã Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirãpʉre cʉ̃ja ca ameri wedejãarijere wede nʉnʉa waa. Ñucã nʉmo cʉti, manʉ cʉti, tiirique maquẽre cʉ̃jare wede majiomi (caps. 5—7). Ñucã apeye Ʉmʉreco Pacʉ méérena tii nʉcã bʉorique pee ca nii ametʉene nʉcãcoaro macã cʉ̃ja ca tʉgoeña maa wijiaro ca tiiriquere cʉ̃jare wede majiomi (8.1—11.1)\\nɄmʉreco Pacʉre tii nʉcã bʉorique maquẽ, to biri Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca tii niipe maquẽ peera, tii maji niirique Añuri Yeri cʉ̃ ca tiicojorijere, Jesucristo cʉ̃ buerã mena cʉ̃ ca baa tʉjariquere tiirã, ñucã bʉorique mena tiirique maquẽre añuro wede majiorique booupa (11.2—14.40).\\nAmeri mairique maquẽra wedemi (cap. 13).\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã pea ñucã, Cristo cʉ̃ ca cati tuarique maquẽre, Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca cati tuape maquẽre, cʉ̃ja ca tʉo maa wijiariquere cʉ̃ ca wede majioriquere wede (cap. 15). Judea macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãre tii nemorique maquẽre cʉ̃jare wede yapano cojo, ñucã cʉ̃ cʉ̃ ca biipere, wede yapano eami.\\nCorinto macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojo jʉorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro, Cristo Jesús yee quetire wederi majʉ cʉ̃ niijato ĩigʉ cʉ̃ ca jʉoricʉ, to biri mani yee wedegʉ Sóstenes mena, 2 Corintos macãrã, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã, Cristo Jesús jʉori ca ñañarije manirã, ñucã cʉ̃ yaarã ca ñañarije manirã cʉ̃ja niijato ĩigʉ cʉ̃ ca jʉoricarã niipetirã, niipetiri taberipʉ mani Wiogʉ Jesucristo, mani Wiogʉ cʉ̃ja Wiogʉ wãmere ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorã niipetirãre, mʉjare jãa owa cojo.\\n3 Ʉmʉreco Pacʉ mani Pacʉ, Wiogʉ Jesucristo añurijere, jĩcãri mena añuro niiriquere, mʉjare cʉ̃ tiicojojato.\\n“Añu majuropeecã,” ĩirique\\n4 Mʉja jʉori, to cãnacã tiira Ʉmʉreco Pacʉre “Añu majuropeecã,” yʉ ĩi, Ʉmʉreco Pacʉ, Cristo Jesús jʉori, añuro mʉjare cʉ̃ ca tiirique jʉori. 5 Cristo jʉorira mʉja ca tʉgoeña niirijepʉre, niipetirije mʉja ca wedepe, niipetirije mʉja ca majipe, mʉjare tiicojoupi Ʉmʉreco Pacʉ. 6 To biro biima ĩiro, Cristo yee queti mʉjare jãa ca wederique ca niirore biro mʉjare bii eaupa. 7 To biri mani Wiogʉ Jesucristo cʉ̃ ca doopa rʉmʉre yue niirã ʉno, Ʉmʉreco Pacʉ yeere añuro mʉja ca pade maji niipa wãmeri mʉjare dʉjati. 8 Ca tʉjari rʉmʉpʉ, to birora mʉja ca tʉgoeña bayicõa niiro mʉjare tii, ĩa nʉnʉjee yapano earucumi Ʉmʉreco Pacʉ, mani Wiogʉ Jesucristo cʉ̃ ca doori rʉmʉre, añurã, ca ñañarije manirã mʉja ca niipere biro ĩigʉ. 9 Cʉ̃ ca ĩirore biro ca tiigʉ niimi Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ Macʉ mani Wiogʉ Jesucristo mena cʉ̃ja niijato ĩigʉ, manire ca jʉoricʉ.\\nCristo yaarã jĩcãri mena cʉ̃ja ca niitirije\\n10 “Yʉ yaarã, niipetirãpʉra jĩcãri mena nii, mʉja watoare ameri dica wati nii biitirãra, añuro jĩcãri mena jĩcã wãmera tʉgoeñari, jĩcã wãmera yeri cʉti bii niiña, mani Wiogʉ Jesucristo cʉ̃ ca dotiro mena,” mʉjare yʉ ĩi. 11 Yʉ yaarã, jĩcãrã Cloé yee wederã mʉja ca ameri ĩarʉgati niirijere yʉre cʉ̃ja ca wedero macã, atere to biro mʉjare yʉ ĩi. 12 Mʉja ca niiro cõrora o biro mʉja ĩi: “ ‘Yʉa, Pablo yʉʉ yʉ nii,’ apĩ pea ‘Yʉa, Apolos yʉʉ yʉ nii,’ apĩ ñucã ‘Cefas* Hch 18.24. yʉʉ yʉ nii,’ apĩ, ‘Yʉa, Cristo yʉʉ yʉ nii,’ mʉja ĩi,” ĩigʉ mʉjare yʉ ĩi.\\n13 ¿To docare Cristo, bojoricarori wado cʉ̃ niiti? ¿Pablo, mʉja yee jʉori yucʉ tenipʉ cʉ̃ paa pua tuu ecoupari? ¿Pablo wãme mena ĩiri, mʉja uwo coe ecori? 14 “Añu majuropeecã,” yʉ ĩi Ʉmʉreco Pacʉre, majigʉra Crispo, to biri Gayo jãa jirore jĩcʉ̃ ʉno peerena mʉjare yʉ uwo coetiwʉ. 15 To biri jĩcʉ̃ ʉno peera, “Pablo wãme mena jãa uwo coe ecowʉ,” ĩi majitima. 16 Estéfanas yaarã cãare, yʉ uwo coewʉ, anija jirore aperã jĩcʉ̃ ʉno peerena yʉ ca uwo coeriquepʉra yʉ majiti. 17 Biigʉpʉa Cristo, “Uwo coe yujugʉja,” yʉre ĩi cojotiwi. Bojoca majiriquerena wede nucũ yujutigʉra, añurije queti, yucʉ tenipʉ Cristo cʉ̃ ca bii yairique ca wapa cʉtirije ca yai nʉcãtipere biro ĩigʉ, teere yʉre wede doti cojowi.\\nɄmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca majirije, cʉ̃ ca tutuarije, niimi Cristo\\n18 Ñañaro ca bii yaiparãra, Cristo yucʉ tenipʉ cʉ̃ ca bii yairique queti, ĩi mecʉ̃riquera niicã, mani, ñañaro biiriquere ca ametʉarã peera, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutuarije niiro bii. 19 O biro ĩi owarique ca niirore birora:\\n“Ca majirã cʉ̃ja ca majirijere yʉ tii yaio nʉcõcãrucu, ca tʉgoeña majirã cʉ̃ja ca tʉgoeña majirijere yʉ maa wijio nʉcõcãrucu,” ĩirique nii.† Is 29.14.\\n20 ¿Ñee ʉno, ca majigʉre, bue majiori majʉre, ati yepa maquẽ ca bii niirijere ca majigʉre, cʉ̃ ca tʉgoeña tua nʉcãro to tiijapari? ¿Ʉmʉreco Pacʉ ati yepa macãrã cʉ̃ja ca maji niirijere ĩi mecʉ̃riquere biro ca biiro cʉ̃ tiitiupari? 21 Ati yepa macãrã, cʉ̃ja ca maji niirije mena, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca majirijere ĩa majitiupa. To biri cʉ̃ ca majirijepʉ, díámacʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorãre cʉ̃ yee añurije queti ĩi mecʉ̃riquere biro cʉ̃ja ca wederije menara cʉ̃jare ametʉenerʉgaupi. 22 Judíos, ca bii ĩñorije ca ĩañaña manirije tii bau niiriquere jãima; griegos pea majiriquere amama. 23 Jãa pea Cristo yucʉ tenipʉ cʉ̃ja ca paa pua tuu cõaricʉ yee queti peere jãa wede. Ate añurije queti judíos peera ĩi tutiriquere biro pee cʉ̃jare biicã, judíos ca niitirã peera ĩi mecʉ̃riquere biro pee cʉ̃jare biicã. 24 Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca jʉoricarã judíos, judíos ca niitirã pea, Cristoa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutuarije, cʉ̃ ca majirije, cʉ̃ ca niirijere majima. 25 Ati yepa macãrã peera Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩi mecʉ̃rijere biro bii pacaro, ati yepa macãrã cʉ̃ja ca majirije ametʉenero majirique nii. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutuatirijere biro cʉ̃ja ca ĩarije pea, ati yepa macãrã cʉ̃ja ca tutuarije ametʉenero ca tutuarije nii.\\n26 Yʉ yaarã, bojoca cʉ̃ja ca ĩirore birora, paʉacã méé mʉja mena macãrã ca majirã, ñucã jĩcãrãacã ca nii majuropeera ʉparã yee wederã, paʉacã méé ca niirãre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca jʉoriquere majiña. 27 Ʉmʉreco Pacʉ, ca majirãre boboro cʉ̃ja ca tamʉoro tiirʉgʉ, ati yepa macãrã “Ca tʉgoeña majitirã niima,” cʉ̃ja ca ĩirãre bejeupi; ñucã ca tutuarãre boboro cʉ̃ja ca tamʉoro tiirʉgʉ, ati yepa macãrã “Ca tutuatirã niima,” cʉ̃ja ca ĩirãre bejeupi. 28 Ñucã cʉ̃ja ca ĩiña manirãre, cʉ̃ja ca ĩarʉgatirãre, watoa macãrã petire bejeupi Ʉmʉreco Pacʉ, ca nii majuropeerã peere, watoa macãrã cʉ̃ja ca tuaro tiirʉgʉ. 29 To biri cʉ̃ ca ĩa cojorore, jĩcʉ̃ ʉno peera “O biro ca biirã jãa nii,” ĩi majitima. 30 Ʉmʉreco Pacʉra, Cristo Jesús mena mʉja ca niiro tiiupi, ñucã Cristora, mani ca majirije nii, añurã mani ca niirije nii, ca ñañarije manirã nii, mani ca ametʉarije nii, cʉ̃re tiiupi. 31 Ʉmʉreco Pacʉ wederiquepʉ o biro ca ĩirore birora: “Jĩcʉ̃ ʉno ‘O biro ca biigʉ yʉ nii’ ca ĩigʉa, Wiogʉ yee jʉori peere ‘O biro ca biigʉ yʉ nii,’ cʉ̃ ĩijato.”‡ Jer 9.24.\\n*1:12 Hch 18.24.\\n†1:19 Is 29.14.\\n‡1:31 Jer 9.24.","num_words":1202,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji TITO 1\\nPAULO LIWAKATETIGI TITO\\nTito eledi micataɡ̶a daɡ̶a lionigi Paulo leeɡ̶odi eledi yaxawa me nakato Ǥoniotagodi. (Awiniteloco 1.4). Tito ida aneetege noiigi greegotedi, codaa me yaxawa Paulo niɡ̶ijo me diniwiajetibece me yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Cristo. (Awiniteloco Gálatas 2.3; 2 Coríntios 2.13; 7.6,13; 8.16-18,23). Paulo idiaa yoya Tito minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Creta me yaxawa loiigi Cristo ane niɡ̶eladimigipitigi niɡ̶ini lidelogo. (Awiniteloco 1.5).\\nPaulo didikotibige Tito me iladeetema codaa me ibodicaxitema anodaaɡ̶ee libakedi me nowienoɡ̶odi loiigi Cristo, codaa me diiɡ̶axinaɡ̶atece Cristo, codaa midioka limedi meo anele. Paulo iiɡ̶axitece Tito anodaaɡ̶ee me iolaticoace lacilodi loiigi Cristo, eledi yalaɡ̶ata ane leeditibige me ee lewiɡ̶a niɡ̶ina laxokodipi, iwaalepodi, lionekadi, codaa me niotagipi. Yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee ɡ̶odewiɡ̶a niɡ̶ijo jotigide, codaa anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iigi ɡ̶odewiɡ̶a. Noɡ̶owidijedi lotaɡ̶a Paulo yalaɡ̶ata me leeditibige loiigi Cristo me dinaxawatiwage.\\nPaulo didikotibige Tito\\n1 Ee Paulo, ane ee liotagi Aneotedoɡ̶oji, codaa me ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo.\\nAneotedoɡ̶oji idiomaɡ̶aditedice, odaa idimonya me jao me ili eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji liomaɡ̶ataka me nepilidi, codaa me jaxawatiogi niɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji liomaɡ̶atagipi moyowooɡ̶odi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, ane nikeetoɡ̶owa anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶atema Aneotedoɡ̶oji ane yemaa. 2 Niɡ̶ida anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a joaniɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji mejinaɡ̶a niɡ̶ina me inibeoonaɡ̶atibigege midioka limedi me idejonaɡ̶a miniwataɡ̶a anigida noko. Aneotedoɡ̶oji aɡ̶odinaale. Aniɡ̶icatibige daɡ̶a yoe niɡ̶ina iiɡ̶o naɡ̶akaaɡ̶ida me ligegitedoɡ̶owa meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 3 Niɡ̶ijo niɡ̶icota noko Aneotedoɡ̶oji ane nibikota, odaa ja ikee niɡ̶ijo ane ligegitedoɡ̶owa meote, niɡ̶ijo noɡ̶oyeloɡ̶oditedibece latematiko. Najigotediwa yatematiko ane leeditibige me jatematitedibece. Aneotedoɡ̶oji ane Ǥonewikatitoɡ̶odi jiɡ̶iniaa idiiɡ̶e me jeloɡ̶oditedibece latematiko.\\n4 Tito, jiwakateetibigaɡ̶aji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi idie, leeɡ̶odi idejigotaɡ̶awa micataɡ̶a deɡ̶ewi makaami ionigi, igaataɡ̶a eliodi me ɡ̶adaxawani mepaanaɡ̶a iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi, digo aneji mejiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi.\\nJemaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo ane Ǥonewikatitoɡ̶odi midioka limedi meletaɡ̶adomi, codaa midioka limedi metiɡ̶adiwikodeni, codaa maɡ̶aɡ̶a owo ɡ̶adaaleɡ̶ena mele.\\nIca libakedi Tito minitaɡ̶a ica lidelogo-nelegi ane liboonaɡ̶adi Creta\\n5 Idiaaɡ̶adoyaa minitaɡ̶a lidelogo Creta jaotibige magoti ane ɡ̶obakedi, codaa me iomaɡ̶atiticoace niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi baanaɡ̶a yaxoɡ̶otibigiwaji me lacilodi Ǥoniotagodi loiigi idiwatawece nigotadi. Codaa genaɡ̶a jeloɡ̶oditaɡ̶awa anodaaɡ̶ee me ixipeniticoace niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi. 6 Niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi ane lacilo Ǥoniotagodi loiigi leeditibige me niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica anoyakaditece anigetiɡ̶ida libatiigi aneo moyakadi moditeloco. Leeditibige mokanitece lodawa, codaa leeditibige lionigipi maɡ̶aɡ̶a oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, codaa me miniɡ̶ina ane dinajacaɡ̶adi, codaa miniɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi eliododipi.\\n7 Igaataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane dowediteloco Ǥoniotagodi loiigi leeditibige me diɡ̶ica ane yakadi mee mida libatiigi. Niɡ̶ina oko ayakadi diɡ̶iniɡ̶ina anaɡ̶axakeneɡ̶egi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yakadi miniɡ̶ina ane daɡ̶a leegitibige me deliɡ̶ide, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a acipeɡ̶egi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ideleɡ̶egi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a adodigomadaɡ̶a. 8 Pida leeditibige me niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane yemaatibigo me dibatege oko anicoticogi liɡ̶eladi, codaa miniɡ̶ina ane yemaa inokina anele, codaa leeditibige miniɡ̶ina anele me dowooko, codaa me iɡ̶enaɡ̶a, ane doletibige minioka yewiɡ̶atema Aneotedoɡ̶oji, codaa me dinajacaɡ̶adi. 9 Niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi leeditibige moyotete codaa moyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa natematiko ane jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a, niɡ̶ijoa natematiko ane itege niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi oyakadi moyoniciwaɡ̶adi eledi oko eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi niɡ̶ina moyeloɡ̶odita niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, codaa moyakadi moikeetiogi libatico niɡ̶idi ane doɡ̶oyemaateda niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi.\\n10 Igaataɡ̶a eliodi oko ane doɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi niɡ̶inoa lacilodi loiigi Ǥoniotagodi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi aɡ̶oyiwaɡ̶adi. Odaa oninaaletiniwace eledi oko niɡ̶ina me niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a. Liwigotigi niɡ̶ijo ane niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a idiwa judeutedi. Niɡ̶idiwa judeutedi jeɡ̶epaanaɡ̶a notigimadaɡ̶a aɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lacilodi loiigi Ǥoniotagodi. 11 Niɡ̶idi oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶inoa lacilodi leeditibige me amakenitiniwace, igaataɡ̶a joɡ̶oibeyacaɡ̶adi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi eliodi dinoiigiwepodi niɡ̶ina modiiɡ̶axinaɡ̶atece ane deɡ̶ewi. Niɡ̶idiwa niiɡ̶axinaɡ̶anadi idokowotibige modinigaanyetece dinyeelo, codaa niɡ̶ida lowoogo ɡ̶oboliɡ̶a. 12 Liwigotigi niɡ̶ijo noiigitigi Creta, ini ɡ̶oneleegiwa anidiaaɡ̶elatibige. Niɡ̶idi noiigi odiletibige niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa deɡ̶ewi me yeloɡ̶oditedibece icoa lowooko noenoɡ̶ododi. Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa mee,\\n“Yoiigi digoina Creta idokee mawitakaɡ̶a,\\nliciagi niɡ̶inoa eijedi ane doide,\\nnigojigipi codaa daɡ̶axa maniodaɡ̶axadi.”\\n13 Niɡ̶inoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ewi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me leeditibige mawiceni motaɡ̶aneɡ̶eni niɡ̶idi noiigi, amaleeɡ̶aɡ̶a oyakadi mepaanaɡ̶a oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. 14 Codaa oxokitiogi me daɡ̶aleeɡ̶owajipata natematigigi jotigide laamipi judeutedi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a najoinaɡ̶aneɡ̶eco ane icoɡ̶oticogi mijoataɡ̶a ɡ̶oneleegiwadi ane doɡ̶odibatege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi.\\n15 Pida niɡ̶ina oko ane yapidi laaleɡ̶ena yeligo okanicodaaɡ̶ica niweenigi, igaataɡ̶a yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ikatetece me yeligo okanicodaaɡ̶ica niweenigi. Pida niɡ̶ina oko ane napioi laaleɡ̶ena, codaa ane daɡ̶a nakatoteda Ǥoniotagodi, niɡ̶ini oko diletibige daatiɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini ane yapiditema. Igaataɡ̶a iniaaɡ̶ini deemitetece laaleɡ̶ena mini lapioyaɡ̶ajegi, codaa lowooko meletidi napioi. 16 Niɡ̶idi oko modi moyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji, pida niɡ̶ida anee lewiɡ̶a ikee me doɡ̶oyowooɡ̶oditeda Aneotedoɡ̶oji. Aneotedoɡ̶oji leleɡ̶etedipi niɡ̶idi noiigi. Aɡ̶oyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, codaa aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi doɡ̶owo gaantokaaɡ̶ini loenatagi anele.","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.136,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 14 DES - Eropirã Iconiogue árĩrã Pablo Bernabé - Bible Search\\nPablo Bernabé mera Iconiogue árĩñorã\\n1Eropirã Iconiogue árĩrã Pablo Bernabé mera judio masa buheri wihigue ñaja, Jesu yare wereñorã. Eropirã judio masa bajarã Jesure umupeonʉgañorã. Eropirã judio masa árĩbirã sã Jesure umupeoñorã. 2Judio masa Jesu yare peediabirãpʉ judio masa árĩbirãre Jesu yarã mera erã guacʉ̃ iiñorã daja. Erã eropa iicʉ̃ judio masa árĩbirã ñero pepiñorã Jesu yarãre. 3Erã eropa pepicʉ̃ ĩarã Jesu yarãpʉ Pablo sã erogue yoari boje árĩrã, güiro mariro mari Opʉ yare õari buherire buheñorã. Goãmʉ masare ĩgʉ mahirire buheñorã. Erã eropa buherisubu Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmuñorã, “I buheri diaye ta ãhraa,” arĩ ĩhmurã. 4Eropirã iri maca majarã deco mera judio masa yare gamerã dujañorã. Deco mera ta Jesu yare gamerã sã dujañorã. Erã pe curu dʉca wariñorã. 5Eropirã Jesu yare gamebirãpʉ judio masa sã árĩbirã, judio masa sã erã oparã mera gamenere Jesu ĩgʉ apinirãre ñero iidiariñorã. Ʉtã mera dea wejẽdiariñorã erãre. 6Erã eropa iidiarire masirã, Pablo, Bernabé mera Licaonia yebague duhrigã waha wañorã. Iri yeba árĩri macari tari wahgã Listra waĩcʉri macare Derbe waĩcʉri maca sãre ejañorã. 7Erogue ejarã, õari buherire buheñorã daja erã.\\nListrague Pablore ʉtã mera deañorã\\n8Eropii Listrague curimasibigʉ doapʉ. Ĩgʉ ne masa dehyoagʉgue ta curimasibiridigʉ árĩpʉ. 9-10Eropigʉ ĩgʉ Pablo ĩgʉ buhecʉ̃ peepʉ. Ĩgʉ peerisubu Pablopʉ ĩgʉ dihtare ĩapʉ. Ĩgʉre ĩanʉrʉ õpa arĩ pepipʉ: “Ihĩ Jesure umupeomi. Eropigʉ ‘Jesu yʉre dʉpʉ õacʉ̃ iimasimi,’ arĩ pepigʉ iicumi,” arĩ pepipʉ Pablo curimasibigʉre. Eropa pepigʉ turaro mera õpa arĩpʉ Pablo ĩgʉre:\\n—Wahgãnʉgajaque, arĩpʉ Pablo ĩgʉre.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ta curimasibigʉpʉ buhrimanʉgaja, wapʉ. 11Pablo ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã masa gaguiniguiñorã. Erã Licaonia ya mera õpa arĩ gaguiniguiñorã:\\n—Goãmarã masa dopa bejarã ʉmarogue árĩrã mari pohrogue dijarama, arĩ gaguiniñorã erã.\\n12Eropirã erã Bernabére “Mari goãmʉ Zeus ãhrimi,” arĩ piyuñorã. Eropirã Pablo buhemʉhtadigʉ opʉ iro dopa ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩarã “Mari goãmʉ Hermes ãhrimi,” arĩ piyuñorã erã ĩgʉre. 13Eropirã Zeure umupeorã ya wihi iri maca tʉro pohro árĩyoro. Eropigʉ Zeus yarã erã pahipʉ iri wihigue árĩgʉ macague ñajariri disiporo pohrogue wecʉare, gori amurare aĩgãripʉ. Iri mera Pablore Bernabére “Mari goãmarã ãhrima,” arĩ umupeodiariñorã. Eropirã erã wecʉare soemuju Pablore, Bernabére umupeodiariñorã. 14Erã eropa iidiacʉ̃ ĩarã Pablo, Bernabé mera erã basi erã ya suhrire yehguenʉgañorã erã bʉjawererire masare ĩhmurã. Erã yehguenʉgara pʉhrʉ masa watope omagã, gaguiniguiñorã erã.\\n15—Mʉa õpa iibiricãque. Gʉa sã mʉa iro dopa ta masa ãhraa. Mʉa õpa iiri ne duhpiburi árĩbeaa. Eropirã mʉare õarire buherã ahrabʉ. Õpa iirire duhudorerã arirã iiabʉ. Oã mʉa goãmarãre mʉa wéanirãre ñerãre cóãcãque. Eropirã Goãmʉre ojocarigʉpʉre umupeoque. Goãmʉpʉ ʉmarore, yebare, wʉariyare, árĩpehrerire, árĩpehrero majarãre iigʉ ãhrimi. 16Eropigʉ ĩgʉ iribojegue árĩpehreri macari majarã erã gamero iirare eropa ĩacãñumi. 17Ĩgʉ eropa ĩacãqueregʉ ĩgʉ árĩricʉrire ĩhmumi marire. Ĩgʉ masare õarire ii, deco aricʉ̃ ii, dʉcare oo, masare barire oniguimi. Ĩgʉ eropa ocʉ̃ masa mucubirima. Eropa ta ĩgʉ árĩricʉrire ĩhmumi masare, arĩpʉ Pablo, Bernabé mera.\\n18Eropirã erã eroparĩcʉ̃ peequererã ta masa wecʉare wejẽ soemuju erãre umupeodiariñorã. Eropa erã umupeodiacʉ̃ ĩarã erãre eropa iidorebiriñorã Pablo sã. Erã eropa iirire duhudiabiriquererã duhuñorã.\\n19Eropii gajirã judio masa Antioquía majarã, Iconio majarã sã Listrague ejañorã. Erogue ejarã, Pablore ñero wereniguiñorã ero majarãre. Erã eropa wereniguicʉ̃ peerã masa ĩgʉ mera guanʉgañorã. Eropa guarã masapʉ ʉtã mera deañorã Pablore. Ʉtã mera ĩgʉre deatuhaja, “Ihĩ sĩria wahámi,” arĩrã, iri maca tʉro pohrogue ĩgʉre taragã mehpicã, waha wañorã. 20Erã eropiiquerecʉ̃ Jesu yarã Pablo pohro erã gamenerenʉgajacʉ̃ gohra Pablo masa wahgãnʉgaja, erã mera macague waha wapʉ. Eropirã gajinʉ ĩgʉ Bernabé mera Derbegue wapʉ.\\n21Eropirã erã erogue erã õari buherire bajarã masare erã werera pʉhrʉ, erã Listrare eja daja iri macare tarigã, Iconiore eja daja iri macare tarigã, Antioquía Pisidia yebague árĩri macare ejañorã daja. 22Iri macarigue ejarã, ero majarã Jesu yarãre õari buherire wereñorã daja. Erãre õaro sĩporãcʉcʉ̃ iiñorã. Eropirã Jesure umupeodoreniguicãrã õpa arĩ wereñorã erãre.\\n—Goãmʉ árĩroguere mari wadiarã, bʉrigã marire ñero tariro gahmea, arĩ wereñorã erã.\\n23Eropirã macari nʉcʉ majarãre Jesu yarãre erã oparã árĩmorãre apiñorã Pablo Bernabé mera. Eropirã erã ba duhura pʉhrʉ Goãmʉre serẽñorã.\\n—Opʉ, oã mʉ yarãre ĩhadibuque, arĩ serẽbasañorã erã Goãmʉre erã umupeogʉre.\\nPablo Bernabé mera Antioquíague erã árĩmʉhtara macague dujaa wañorã\\n24Erã eropa iira pʉhrʉ erã Pisidia yebague tariara pʉhrʉ waha wañorã Panfilia yebague. 25Eropirã Pergeguere erã buhetuhaja Atalia waĩcʉri macague buha wañorã. 26Eropirã iri macague eja, Antioquíague dujaarã, dohodiru mera waha wañorã. Iri maca coregue erã árĩnicʉ̃ Jesu yarã Goãmʉ yare buhedorerã Pablo sãre obeoñorã. Eropa obeorã Goãmʉre õpa serẽñorã:\\n—Goãmʉ, mʉ mahiri mera oãre ĩhadibuque, arĩ serẽ, obeoñorã erã.\\nEropirã erã buhedorerare buhepehonirã árĩrã Pablo Bernabé mera dujaniñorã iri macare. 27Eropirã erã Antioquíague erã dujajara pʉhrʉ Goãmʉ yarã mera gamenere, Goãmʉ ĩgʉ turari mera erã iirare werepehoñorã erã. Judio masa árĩbirã sã Goãmʉ yarã erã warare wereñorã erã. 28Eropirã Pablo sã eroguere Jesu yarã mera yoari boje árĩcãmʉriñorã.","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti FILEMÓN 1\\n1-3 ¿Ñaboati yʉa baba Filemón vãme cʉtigʉ? Mʉ ñaja quẽnaro yʉa maigʉ̃, yʉare bajiro moagʉ̃. Mani maigõ, Apia vãme cʉtigore, to yicõari, yʉare bajiro moagʉ̃, Arquipo vãme cʉtigʉre quẽne adi queti mʉare ucaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, mʉ ya vijʉ rẽjarũgũrã jedirore adi queti mʉare ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ Pablo, mani maigʉ̃, Timoteo rãca adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉa. Masare Jesucristo ocare gotimasiogʉ̃ ñari, adojʉ tubibe ecoaja yʉ.\\n4-5 Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari Dios yarãre quẽne quẽnaro mʉ maisere yʉre gotirũgũama masa. “Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaami. To bajicõari, Dios yarã jedirore ĩamaicõari, quẽnaro yami” mʉre ĩna yisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, “Filemónre quẽnaro yiyuja mʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. 6 Mʉ quẽne, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ñajediro quẽnaro Dios manire ĩ yisere mʉ ajimasirotire yigʉ, mʉre sẽnibosarũgũaja. 7 “Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro mʉ yijare, variquẽnama Jesúre ajitirʉ̃nʉrã” ĩna yisere ajicõari, bʉto variquẽnarũgũaja yʉ quẽne.\\n8-9 Dios yarãre quẽnaro yirũgũgʉ̃ mʉ ñajare, yʉre quẽne quẽnaro mʉ yirotire sẽnigʉ̃ yaja yʉ. Cristo ĩ cõacacʉ ñari, mʉ yirʉabetire rotimasirocʉ ñaboarine, Dios yarãre quẽnaro mʉ maisere masicõari, “Yʉre quẽne maicõari, yʉ sẽnirore bajiro cʉdirʉcʉmi” yigʉ, mʉre sẽniaja yʉ. Yʉ ñaja bʉcʉ Pablo. To yicõari, Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiose sʉori adojʉ tubibe ecoaja yʉ. 10 Ado bajiro mʉre sẽniaja yʉ: Quẽnaro ajiya, Filemón. Onésimo mʉre moabosarimasʉ ñaboar'ire, yʉ macʉre bajiro bajigʉre sẽnibosagʉ yaja. Adojʉ tubiberiavi ñagʉ̃, Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine Jesucristore ajitirʉ̃nʉcami.\\n11 Tirʉ̃mʉjʉ mʉre moabosarimasʉ ñaboarine quẽnaro mʉre moabosabesumi. Yucʉrema quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñaami. To bajiri, mʉre quẽne quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi. 12 Mʉ tʉjʉ ĩre varotiaja yʉ. Ĩ ñaami bʉto yʉ maigʉ̃. To bajiri, quẽnaro ĩre bocaãmiña. 13 Bajigʉjʉma, yʉ rãca ĩ ñasere bojaboaja yʉ, “Tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ejarẽmoato” yigʉ. To bajiro ĩ bajijama, sõjʉ ñacõari, yʉre mʉ ejarẽmomasibetijare, mʉre ĩ moabosaroti ũnirene, yʉjʉare ejarẽmocõa ñabogʉmi. 14 To bajiboarine, “Pablo tʉjʉ ĩ tujasere bojaja yʉ quẽne” mʉ yiroto rĩjoro, “Adojʉ tujaya Onésimo”, yirʉabeaja yʉ. To bajiri, ĩre bojagʉ ñaboarine, mʉ tʉjʉ ĩre varotiaja yʉ. Mʉ tʉjʉ ĩ tudiejasere ĩacõari, “Pablore ejarẽmorocʉ ñaja mʉ” ĩre mʉ yijama, quẽnaroja. 15 Mʉre rudiadicõari, yoaro me adojʉ ĩ ñarotire bojarimi Dios, mʉ tʉjʉ tudiejacõari, quẽnaro ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. “Yucʉrema Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ĩ rijato berojʉ ĩ catirotire Dios ĩ ĩsir'i ñari, õ vecajʉ quẽne mʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ yaja yʉ. 16 Mʉ tʉjʉ ĩ tudiejaro, “Yʉ moarimasʉ tudiejaami” ĩre yigʉ me, ĩre ĩamairʉcʉja mʉ. “Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ maigʉ̃, yʉ bedire bajiro bajigʉ ñaami” yitʉoĩagʉ̃, ĩre ĩamaima. To bajiri ĩre yʉ mairo rẽtoro mʉjʉa, ĩre mairʉcʉja mʉ.\\n17 To bajiri, mʉ tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. “Pablo quẽne, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi” mʉ yitʉoĩajama, yʉrene bocaãmigʉ̃re bajiro Onésimore bocaãmima. 18 Tirʉ̃mʉjʉ rojose yir'i ĩ ñajama, to yicõari, no bojase mʉre vaja mor'i ĩ ñajama, yʉjʉare vaja sẽniña. Ĩre vaja yibosarʉ yaja yʉ. 19 Yʉ masune adire ucaja yʉ: “Onésimo mʉre ĩ vaja more ti ñajama, ĩre vaja yibosarʉcʉja”, yiucaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, ado bajise tʉoĩagʉ̃ja mʉ: “Pablo ĩ gotimasiocati sʉorine Jesucristore yʉ ajitirʉ̃nʉsʉocati ñajare, yʉ rijato berojʉ yʉ catirotire Dios ĩ ĩsir'i ñaja yʉ. To bajiri ĩ gotimasiore vaja yʉre ĩ sẽnijama, ĩre vaja yijeomasibecʉja”, yitʉoĩagʉ̃ja mʉ. 20 To bajiri, Onésimo rojose mʉre ĩ yirere masiriocõari, ĩre quẽnaro mʉ bocaãmijama, “Mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiyumi” mʉre yimasicõari, bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ.\\n21 “ ‘Quẽnaro ĩre bocaãmiña’ yʉ yiro rẽtoro quẽnaro ĩre yirʉcʉmi” mʉre yitʉoĩacõari, adi papera yʉ ucase rãca mʉre sẽniaja yʉ. 22 Gajeye ado bajise mʉre yaja yʉ: Mʉ tʉjʉ yʉ cãnirotisõa yʉre quẽnoyubosaya. “Diore yʉre mʉa sẽnibosarũgũrore bajirone yoaro mene adojʉ tubiberiavire budirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajicõari, mʉare ĩagʉ̃ varʉaja yʉ.\\n23 Mani maigʉ̃, Epafras mʉre quẽnarotiami. Ĩ quẽne, Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñari, adojʉ tubiberiavijʉ yʉ rãca ñaami. 24 Gãjerã, yʉ rãca moarã, Marcos, Aristarco, Demas, Lucas quẽne, mʉre quẽnarotiama ĩna quẽne.\\n25 Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnase mʉare cõarũgũato.","num_words":645,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 9 BSNNT - To bajivacʉne, sĩgʉ̃ rẽmone caje - Bible Search\\nSan Juan 8 San Juan 10\\nCaje ĩabecʉ ruyuar'ire Jesús ĩ ĩarotire queti\\n1To bajivacʉne, sĩgʉ̃ rẽmone caje ĩabecʉ ruyuar'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús. 2To ĩ bajisere ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerimasa, Jesúre:\\n—Gotimasiogʉ̃, ¿no yigʉ rẽmone ĩabecʉ ruyuayujari ĩma? ¿Ĩ jacʉajʉa o ĩ masu ye sʉori bajiyujarique? —Jesúre ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n3To bajiro yʉa sẽniĩarone, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—Ĩ masune rojose ĩ yire vaja me, ĩ jacʉa quẽne rojose ĩna yire vaja me, to bajigʉ ruyuayumi ĩ. “Dios ĩ masisere masirãjaro masa” yigʉ, to bajigʉ ruyuayumi. 4Ʉ̃mʉa ti ñaro moamasiaja mani. Rãioro berojʉma moamasibeaja mani. To bajirone bajiaja mani catise quẽne. Ado ñarãma, moamasiaja mani. To bajiboarine, no bojarirʉ̃mʉ mani bajireacoajama, moamenaja mani. To bajiri, yʉre cõacacʉ ĩ rotirore bajirone quẽnaro yirũgũroti ñaja. 5To bajiri adi macarʉcʉrojʉre masa rujʉre bajiro rujʉ cʉticõari, yʉ ñasere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajicõari, Diore masiama masa. Ti ñaja yʉ moare —yicami Jesús.\\n6To bajiro yigajanogʉ̃ne, sita tũcurojʉre gooco eoreacũcami. To yicõa, ĩ goocone sitare yierocami. To yicõari, ĩabecʉre tine tucami, ĩ cajere. 7To bajiro ĩre yicõari ado bajiro ĩre yiroticami, ĩabecʉre:\\n—Siloé vãme cʉtirita, masa ĩna guarũgũritajʉ vasa. Tojʉ ejacõari, mʉ cajere coeba —ĩre yicami Jesús, ĩabecʉre. (Hebreo oca rãca “siloé” ĩna yijama, “cõar'i” yirã yicama.)\\nTo bajiri Jesús ĩ coerotisere ajicõari, ĩ coerotirore bajirone ĩ cajere coegʉ vacoacami ĩabecʉ. Ĩ cajere coegajanogʉ̃ne, ĩacoasuju. To bajiri ĩ ya vijʉ tudicoasuju. 8Ĩ tudiejaro ĩacõari, ĩ yarã, ĩre ĩarũgũriarã, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—“¿Yʉre ĩamaicõari, yʉre ĩsiña” yirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩma? —yiyujarã ĩna.\\n9To bajiro ĩna yirone,\\n—Ĩne ñaami —yiyujarã ĩna sĩgʉ̃ri.\\n—Ĩ me ñaami. Ĩre bajigʉne ñaami, bajigʉjʉma —yiyujarã gãjerãjʉa.\\nTo bajiro ĩna yisere ajicõari ĩ masune,\\n—Ĩne ñaja yʉ —yigotiyuju ĩ.\\n10To bajiro ĩ yigotijare ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã masa:\\n—¿No bajiro yicõari, ĩacoati mʉ yuja? —ĩre yiyujarã ĩna.\\n11To bajiro ĩna yijare,\\n—Sĩgʉ̃, Jesús vãme cʉtigʉ ĩ goocone sitare yierocõari yʉ cajere tumi. Tire tucõari, ado bajiro yʉre yirotimi: “Siloé vãme cʉtiritajʉ vacõari, mʉ cajere coeba”, yʉre yimi. To bajiri tirajʉ ejacõari, yʉ cajere coebʉ yʉ. To bajiro yigʉne, ĩacoajʉ yʉ yuja —ĩnare yiyuju ĩ.\\n12To bajise ĩnare ĩ yigotijare, ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã masa:\\n—¿Nojʉ ñarojari, to bajiro mʉre yir'ima? —ĩre yisẽniĩaboayujarã ĩna.\\n—Ba. Masibeaja yʉ —yiyuju ĩabecʉ ñaboar'i.\\n13To bajiro ĩ yisere ajicõari, fariseo masa tʉjʉre ĩabecʉ ñaboar'ire ĩre jiasujarã ĩna. 14Ĩ goocone sitare yierocõari ĩabecʉre Jesús ĩ caje ĩaroticatirʉ̃mʉma, jud'io masa ĩna ʉsʉsãjarirʉ̃mʉ ñacajʉ ti. 15To bajiri ĩabetiboacacʉre ĩna ãmiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã fariseo masa:\\n—¿No bajiro yicõari, ĩabetirũgũboagʉne, ĩacoati mʉ yuja? —ĩre yisẽniĩañujarã fariseo masa.\\nTo bajiro ĩre ĩna yirone,\\n—Ĩ goocone sitare yierocõari, yʉ cajere tumi. Tire coegʉne ĩacoajʉ yʉ yuja —ĩnare yigotiyuju ĩ.\\n16To bajiro ĩ yirone,\\n—Mʉre to bajiro yir'ima, Dios ĩ cõar'i me ñagʉ̃mi. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rʉ̃cʉbʉobesumi —yiyujarã ĩna.\\nGãjerãjʉama ado bajiro yiyujarã ĩna:\\n—Rojose yigʉ ĩ ñajama, ado bajiro ĩaĩañamanire yibetiborimi —yiyujarã gãjerãjʉama.\\nTo bajiri ricatiri rĩne tʉoĩañujarã ĩna fariseo masa. 17To yicõari bero, quẽna gãme sẽniĩañujarã ĩna, ĩabecʉ ñaboar'ire:\\n—Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ, “Ĩato” mʉre yir'ire? —yiyujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩna yirone,\\n—“Diore gotirẽtobosarimasʉ ñagʉ̃mi”, yaja yʉma —yiyuju ĩ.\\n18“Ĩabecʉ ruyuar'i ñaboarine, ĩacoasumi yuja”, yirʉabesujarã ĩna maji. To bajiri ĩabetiboar'i jacʉare jicõañujarã ĩna. 19Ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿Mʉa macʉ, ĩabecʉ ruyuacacʉ mʉa yigʉne ñati ãnima? ¿No bajiro yicõari ĩabecʉ ñaboarine, ĩacoasujari ĩ yuja? —yisẽniĩañujarã ĩna, ĩ jacʉare.\\n20To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n—Ĩne ñaami yʉa macʉne, ĩabecʉ ruyuacacʉne. 21To bajiboarine, “Ado bajiro yicõari, ĩaami yuja”, yimasibeaja yʉa. Ĩ cajere ĩarotir'ire masibeaja yʉa. Ĩre sẽniĩaña mʉa. Bʉcʉ ñaami jẽre. Ĩ masu mʉare gotiato —yiyujarã ĩ jacʉa.\\n22Jud'io masa ʉjarãre ĩnare güirã ñari, “Jesúne ñaami ĩre ĩarotir'i” ĩnare yiterã ñari, to bajise yiyujarã ĩ jacʉa. Jud'io masa ʉjarã ado bajiro yitʉoĩañujarã ĩna:\\n—“Jesús ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, mani ʉjʉ” yirãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare ĩna buerivirijʉre —yitʉoĩañujarã ĩna.\\n23To bajiri, “Manire sãjarotibetoma” yirã, “Bʉcʉ ñaami. Ĩre sẽniĩaña”, ĩnare yiyujarã ĩabetiboar'i jacʉa.\\n24To bajiro ĩna yijare, ĩabetiboar'ire ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna quẽna:\\n—Dios sĩgʉ̃rene quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoya, mʉ cajere ĩarotir'i ĩ ñajare. Jesújʉarema, “Rojose yigʉ ñaami”, ĩre yimasiaja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna.\\n25To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju ĩ:\\n—“Rojose yigʉ, quẽnase yigʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yimasibeaja yʉ. “Ĩabecʉ ñaboacacʉ, yucʉrema ĩagʉ̃ ñaja yʉ yuja”, yimasiaja yʉ, tirema —yiyuju ĩ.\\n26To bajiro ĩ yisere ajiboarine, quẽna ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿No bajiro mʉre yiri ĩ, “Ĩato ĩ” mʉre yigʉ? —ĩre yiyujarã ĩna.\\n27To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:\\n—Jẽre mʉare gotiboabʉ yʉ. Yʉre ajibeaja mʉa. ¿No yirʉarã quẽna gãme gotire bojati mʉa? ¿Mʉa quẽne ĩ buerã ñarʉatique? —ĩnare yiyuju ĩ.\\n28To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre tud'iyujarã ĩna:\\n—Mʉma, ĩ buegʉ ñaja mʉ. Yʉama, Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere buerã ñaja yʉama. 29“Moisés ñamasir'ire ñagõñumi Dios”, yimasiaja yʉa. Mʉre catior'irema masibeaja yʉa. “Tojʉ vadir'i ñagʉ̃mi”, yimasibeaja yʉa, ĩrema —yiyujarã ĩna.\\n30To bajiro ĩna yisere ajiʉcacõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:\\n—Yʉ cajere ĩ ĩarotiboajaquẽne, “Tojʉ vadir'i ñañumi”, yimasibeaja mʉa. 31“Rojose yirãrema ajibecʉmi Dios. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ bojasere yirã rĩrene ajigʉmi Dios”, yimasiaja mani. 32“Ĩabecʉ ruyuar'ire sĩgʉ̃ ĩre ĩaroticõañuju” yire ajiyamanicajʉ ti. 33Yʉre ĩarotigʉma, Dios ĩ cõagʉ̃ me ĩ ñajama, yʉre no yimasibetiborimi —ĩnare yiyuju ĩ.\\n34To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—Rẽmone rojose rãca ruyuar'i ñaja mʉ. To bajigʉ ñaboarine, “Ĩnare gotimasiorʉcʉja yʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉ, yʉare? —ĩre yiyujarã ĩna, ĩabecʉ ñaboar'ire.\\nTo yicõa, ĩre bucõañujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñaboagʉre.\\n“Yʉre ajitirʉ̃nʉmenama, caje ĩamenare bajiro bajiama”, Jesús ĩ yire queti\\n35Ĩabecʉ ñaboar'ire ĩre ĩna bucõasere ajicajʉ yʉa, Jesúrãca. To bajiri ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—¿Dios ĩ roticõacacʉre ajitirʉ̃nʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús.\\n36To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami:\\n—Yʉre gotiya. “Ĩ ñaami”, yiya. Ĩre ajitirʉ̃nʉrʉaja —Jesúre ĩre yicami.\\n37To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Jẽre ĩre ĩaja mʉ. Ĩne ñaja yʉ, ado mʉ rãca ñagõgʉ̃ne —ĩre yicami Jesús.\\n38To bajiro ĩ yirone,\\n—Yʉ ʉjʉ, mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉ —Jesúre ĩre yicõa, ĩ rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetucami, “Ñamasugʉ̃ masune ñaja mʉ” ĩre yirʉ̃cʉbʉogʉ.\\n39To ĩ yiro bero, ado bajiro masare yicami Jesús:\\n—Ĩamenare bajiro bajirã ñaama Dios ocare ajitirʉ̃nʉmena. “Quẽnaro Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiboarine Diore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, “ ‘Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna” yigʉagʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n40To bajiro ĩ yijare, to ñacana fariseo masa sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n—¿“Dios ocare masimena ñaama ĩna quẽne” yigʉ, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n41To bajiro ĩna yirone,\\n—“Dios ocare quẽnaro masibeaja yʉa” mʉa yigotijama, rojose maniboriaroja ti, mʉare. “Jẽre Dios ocare masiaja yʉa” yirã ñari, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijare, rojose ñacõa ñaja mʉare —ĩnare yicami Jesús.","num_words":1037,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 2 TESALONICENSES 1\\nSEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS\\n1 Yʉ Pablo, yʉ mena macana mena Silvano, Timoteo jãa mena ati pũuro Tesalónica macanare mʉjaare jã queti joo, mani Pacʉ Diore, mani Ʉpaʉ Jesucristo quenare caapiʉjarãre. 2 Caroaro jã ñuu roti mʉjaare. Mani Pacʉ Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo quena caroare cʉ joato mʉjaare.\\n3 Jã yarã, yucʉra Diore mʉja apiʉja nʉcʉbʉgo majuucõa. Caame mai netorã mʉja ã. To bairo mʉja cabairijere tʉgooñarã ocõo bairo Diore jã ĩ wariñuu: “Dio, Tesalónica macanare caroaro na mʉ ájupa. Ñuu majuucõa na cãnie.” To bairona Diore jã ĩnucugarã to cãnacã ni mʉjaare tʉgooñari. 4 To bairo quena to cãnacã paʉ macana aperã Diore caapiʉjarã tʉpʉre aáteñarã, “Ñuu majuucõama Tesalónica macana,” na jã ĩnucu. “Seeto capopiye tamʉorã anibana quena Diore apiʉjari caroaro anicõama Tesalónica macana,” na jã ĩ buionucu mʉja cabairijere. 5 To bairo apiʉjarã tamʉoriquere mʉja canʉca ocabʉtiro, “Yʉ carotiri paʉpʉ yʉ mena anicõagarãma,” mʉja ĩimi Dio. Caroorã macare na cátie wapa cariape Dio na cʉ capopiyeyepere mani majitʉga.\\n6 To bairi mʉjaare capopiyeyerãre na popiyeyegʉmi Dio to bairo mʉjaare na cátie wapa tunu. 7-9 Mʉja macare yerijãrique mʉja joogʉmi Dio, popiye tamʉorique manona. Jã quenare to bairona caroare jã joogʉmi. Mani Ʉpaʉ Jesu jõ buipʉ cáatácʉ cʉ caejari paʉna to bairona joogʉmi Dio.\\nCʉ tʉ macana mena catutuarã mena seeto caʉ̃rije mena ejagʉmi mani Ʉpaʉ Jesu, cʉ ye quetire caapiʉjaquẽnare, Diore camajiquẽnare na popiyeyei acʉ́. Caroorije na cátie wapa na regʉmi mani Ʉpaʉ Dio. Nare cʉ tʉpʉ ani rotiquetigʉmi. To cãnacã rʉmʉ caroori paʉpʉ anicõa aninucugarãma. To bairi Diore cáti nʉcʉbʉgorã mena, cʉ catutuarijere catʉjʉ wariñuurã mena aniqueticõagarãma rooro mʉjaare cána maca. 10 To bairona na popiyeyegʉmi Dio cʉ̃re caapiʉjaquẽnare. Dio mena aniqueti majuucõagarãma naa. Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ catunu ejari paʉ cʉ̃re caapiʉjarã maca nipetirã, “Cañuu majuʉ mʉ ã,�� Jesure cʉ ĩ nʉcʉbʉgogarãma. Mʉja quena ti paʉpʉ mʉja anigarã, Jesu ye queti jã cabuioriquere caapiʉjaricarã aniri.\\n11 To bairi mʉjaare Diore jenibojarã ocõo bairo jã ĩ jenibojanucu: “Dio, mʉ catutuarijere na mʉ joowa Tesalónica macanare, cañuurije nipetiro mʉ caboori wamere na cáti ocabʉtiparore bairo ĩi. Mʉre caapiʉjarã na cãno caroare na cáti majipere na mʉ joowa, Dio,” cʉ̃re jã ĩ jenibojanucu mʉjaare. To bairi cʉ catutuarije mena caroare mʉja áa. To bairo caroaro mʉja cáto tʉjʉʉ, “Cañuurã majuu ãma,” mʉja ĩ wariñuu tʉjʉgʉmi Dio mʉjaare. 12 Aperã quena caroare mʉja cáto tʉjʉrã mʉja tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma. Na quena mani Ʉpaʉ Jesure áti nʉcʉbʉgogarãma caroarã cʉ yarã mʉja cãno tʉjʉrã. To bairona caroaro mʉja átinemogʉmi Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo mena. Mʉja quena cʉ yarã mʉja cãno maca caroaro mʉja átinemogʉmi Dio.","num_words":418,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 2\\n1 Itire tʉoĩagʉ̃, “Ĩna bojori bʉjabe yirocʉ ĩna tʉ tigʉ wabea yʉ”, yi tʉoĩacʉ yʉ. 2 Mʉa bojori bʉjaroca yʉ yija, mʉa sĩgʉ̃jʉama yʉ wanʉroca yigʉ maniboguĩji. Mʉa ña yʉ queno wanʉ quenaroca yirã. Ito bajiri mʉa bojori bʉjaroca yi ãmobea yʉ. 3 Mʉa bojori bʉjabe yirocʉ mʉa tʉ wabiticʉ yʉ. Papera riti mʉare cõacʉ yʉ maji. Mʉa tʉ yʉ ejaroto riojʉa oca queno ãmogʉ̃, “Ado bajiro mʉa yire ãmoa yʉ”, yi papera cõacʉ yʉ mʉare. Mʉa tʉ ejacõri mʉa bojori bʉjare ti ãmobea yʉ. Mʉa tʉ ejacõri mʉa wanʉre ti ãmoa yʉ. “Yʉ wanʉja ticõri, wanʉrã yirãji ĩna cʉni”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri mʉa tʉ yʉ waroto riojʉa oca quenogʉ̃ mʉare papera cõacʉ yʉ. 4 Iti rʉmʉ iti mʉare papera cõagʉ̃ bʉto tʉoĩacʉ yʉ. Yʉ ya ʉsijʉ bojori bʉjacõri, bʉto oticʉ yʉ. Mʉa bojori bʉjajaro, yirocʉ meje iti mʉare papera cõacʉ yʉ. “Manire ti mai ñañi Pablo”, mʉa yi masitoni mʉare papera cõacʉ yʉ iti rʉmʉ.\\nÑeñaro yire ãcabojoya, Pablo ĩ yire gaye\\n5 Mʉa wato gagʉ ñeñaro ĩ yire tʉoĩacõri bojori bʉjacʉ yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ meje bojori bʉjacʉ. Ĩ ñeñaro yire ticõri bojori bʉjana mʉa cʉni. Bʉto bʉsa ĩ bʉjatobitiroca mʉa yire ãmobea yʉ. 6 Minijuacõri ĩ ñeñaro yire waja ĩ tʉo bʉjatobitiroca yiyija mʉa. Ito bajiro yicõri ĩre bucõayija mʉa. Itocõti ĩ bʉjatobitiroca mʉa yire ãmoa yʉ. 7 Ito bajiri adocãta ĩ ñeñaro yirisere mʉa ãcabojore ãmoa yʉ. “Mʉ ñeñaro yirise mʉre ãcabojoa gʉa. Mʉcana gʉa rãca mʉ ñare ãmoa gʉa ĩja”, ĩre yi mʉa baba cʉtire ãmoa yʉ. Ito bajiro mʉa yibeja, yoari bojori bʉjacõri Cristore sʉya jidicãgʉ̃ yiguĩji gajea. 8 Ito bajiri mʉcana ĩre mʉa ti maire ãmoa yʉ. “Gʉa rãca mʉ ñare ãmoa gʉa”, yi ĩre mʉa baba cʉtire ãmoa yʉ ĩja. 9 Iti rʉmʉjʉ iti gaye mʉare papera cõacʉ yʉ. “Yʉ rotirise ĩna cʉdi jeoja ticʉja yʉ”, yi tʉoĩacõri papera cõacʉ yʉ mʉare. 10 Ĩ ñeñaro yirise mʉa ãcabojoja, yʉ cʉni ĩre ito bajiroti ãcabojogʉ yigʉja yʉ. Iti rʉmʉ ĩ yʉre ñeñaro yibojarocati, ito bajiro yicʉja yʉ, sĩgʉ̃re bajiro mʉa tʉoĩa wanʉtoni. Ito bajiro ya yʉ Cristo ĩ tiro riojo. 11 “Sĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩabitiroca yi ãmoami rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás manire”, yi tʉoĩa mani. Ito bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri mani gãmeri ãcabojoja quena. Ito bajiro mani yija, manire rẽtocũ masibiquĩji Satanás.\\nTroas cʉto ejacõri Pablo ĩ bʉjatobitire gaye\\n12 Gaje gaye mʉare goti ãmoa yʉ. Ado bajiro bajia iti. Troas wame cʉtiri cʉto ejacõri queno Cristo oca masare riasocʉ yʉ. “Gʉare gotibesa”, yibiticã masa. Queno yʉre boca ãmicã ĩna. Ito bajiri Jesucristo ĩ ejabʉarisena sʉoriti masare queno riaso masicʉ yʉ. 13 Masare queno riasobojagʉti yʉ ya ʉsijʉ bʉto tʉoĩacʉ yʉ. Mani yagʉ Titore ti bʉjabiticõri yʉ ya ʉsijʉ bʉto tʉoĩacʉ yʉ. Ito bajiri Titore ãmarocʉ ĩnare ware goticõri Macedonia sitajʉ wacʉ yʉ.\\nCristore mani tʉorʉ̃nʉja rẽtocũrã mani ñaroca Dios ĩ yire gaye\\n14 Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri yʉ ñeñaro yirisere rẽtocũ masia yʉ. Ito bajiro yʉ baji ñaroca Jesucristo rãca yʉ baba cʉti wanʉroca yiñi Dios. Ito bajiro Dios ĩ yijare, “Queno ya Dios mʉ”, ya yʉ ĩre. Adi rʉmʉri no yʉ riaso ucurijʉti, Jesure masa ĩna tʉorʉ̃nʉroca yami Dios. Sʉti quenarise iti sʉti bataro bajiro cojʉ rʉyabeto Dios oca bata ejaro ya. 15 “Masa ĩna ñeñaro yirise waja goda ĩsigʉ̃ yami yʉ Macʉ”, yi ticõri wanʉyijʉ Dios. Jesucristo oca masare mani riasoja ticõri, manire wanʉagʉ̃ yiguĩji Dios. Coji rʉyabeto masare mani Dios oca riasoja, masa jeyaro ĩ oca masirã yirãji. Jeame ʉ̃jʉrojʉ warona cʉni, jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩna wabore ñaroca Dios ĩ masoana cʉni ĩ oca masirã yirãji ĩja. Masare Dios oca mani riasoja queno sʉtiro bajiro bajia ĩre. Ito bajiro masare mani gotija ticõri, wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. 16 Jeame ʉ̃jʉrojʉ waronare Dios oca yʉ riasoja, ʉ̃nirise queno sʉti quenabiti robo bajia ĩnare. Jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩna wabore ñaroca Dios ĩ masoana ĩ oca yʉ riasoja, ĩnareama queno sʉti quenaro robo bajiro bajia. “Dios ocare yʉ tʉorʉ̃nʉja catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩama ĩnama. Yʉre Dios ĩ ejabʉabejama ĩ oca gotiado ma yʉ. 17 Niyeru bʉjarona riti masare Dios oca riasorã jãjarã ñama ĩna. Dios oca ñasarise meje riasoama ĩnaõna. Riojo meje riasoama ĩna. Ĩna ãmoro bajiroti riasobojama. Ĩnare bajiro meje riasoa yʉama. Dios ĩ tiro riojo queno tʉoĩacõri masare riasoa yʉ. Cristo oca yʉ riasotoni Dios ĩ cũrʉ ña yʉ. Ĩ oca queno masare riasoa yʉ. “Queno masare riasoami Pablo”, yi tiguĩji Dios yʉre.","num_words":704,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 PEDRO 1\\nODOEJE LIWAKATE PEDRO\\nPedro libakedi me nomiigomigi niɡ̶ijo neɡ̶enidite Jesus ijaaɡ̶ijo nioxoa anodita André modiotibece. (Awiniteloco Mateus 4.18). Pedro idioka limedi me yeloɡ̶o, icaa ina daɡ̶a lacilo niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, pida dinetetema Jesus niɡ̶ijo noɡ̶oniwilo. Niɡ̶ijo Jesus noɡ̶opitedibigimece ditibigimedi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikateloco me iiɡ̶e lewiɡ̶a Pedro, odaa ja diniigi lakataɡ̶a. Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajigota Pedro mabo laaleɡ̶ena codaa me yajigota lixakedi me dotaɡ̶a niɡ̶ina me yalaɡ̶atalo Jesus lodoe lacilodi judeutedi. (Awiniteloco Atos 2; 4.8). Pedro idí naɡ̶adi liwakate didikotibige niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi anilaagitibece leeɡ̶odi moiatetibece. (Awiniteloco 1.1).\\nPedro idí naɡ̶adi liwakate meo loniciwaɡ̶a niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi me leeditibige me ninitibigiwaji niɡ̶ina minoa ane dakaketema, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji idi me yotetetedoɡ̶odomi ɡ̶onaɡ̶ajegi ane daɡ̶a da. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Pedro ja niladeetiniwace me leeditibige moyiwaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ina anoiiɡ̶e niiɡ̶otedi, codaa aaɡ̶aɡ̶a yajoi niɡ̶inoa niotaka moyiwaɡ̶adi niotagododi me daɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶ateloco, leeɡ̶odi Cristo adotaɡ̶atedibece naɡ̶a dawikodetedoɡ̶odomi. Pedro najoitiniwace wadonadi me leeditibige me dineemitetiwage. Codaa aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata me daɡ̶axa mele me jawikodeeɡ̶a niɡ̶ina me jaoɡ̶a anele, aliciagi niɡ̶ina me jawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi me jaoɡ̶a ane beyagi. Leeditibige me diɡ̶ica me jaoɡ̶ate niwicidi noenataka, pida ele miniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me joɡ̶eeɡ̶atalo. Pedro eo leemidi maleeɡ̶inoa eletidi nawikodico anenagi, pida leeditibige me ninitibigiwaji. Pedro didikotibige lacilodi anoiiɡ̶e lapoli loiigi Ǥoniotagodi me dowediteloco loiigi Cristo, codaa me dinilionigatiditibigiwaji, codaa me dinoweditibigiwaji, leeɡ̶odi Ǥodaxakawa idioka limedi me doletibige me yaaɡ̶adi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.\\nPedro yecoaditibige niɡ̶ijo noiigi Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me loiigi\\n1 Ee Pedro, ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo. Jiwakateetibige naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi miditaɡ̶a niɡ̶idi noiigi Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace, ane ialetibigiwaji midiwataɡ̶a eletidi iiɡ̶otedi, odaa joɡ̶oyaladi epaa nipodaɡ̶a. Odaa jiɡ̶ilaagiteloco midiwataɡ̶a nipodaɡ̶a Ponto, Galácia, Capadócia, Ásia aniaa Bitínia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i makaamitiwaji iomiɡ̶igipi. 2 Aniɡ̶icatibige daɡ̶aniitiniwacetiwaji, Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi, ja ɡ̶adiolaatedicoacetiwaji leeɡ̶odi jiɡ̶idaa ane yemaa. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja ɡ̶adiomaɡ̶atiticoacetiwaji makaami epoka nepiliditeda, codaa eotedibige me iwaɡ̶atitiwaji Jesus Cristo ane nadooɡ̶odi epaa lawodi me ɡ̶adapitaɡ̶atitetema inoatawece ane ɡ̶abeyaceɡ̶eco.\\nJemaa Aneotedoɡ̶oji mepaanaɡ̶a daɡ̶axa meletedaɡ̶adomitiwaji, codaa meote ɡ̶adaaleɡ̶enali mele.\\nAnodaaɡ̶ee me inibeoonaɡ̶atibigege niɡ̶ica ɡ̶onoɡ̶eedi Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa\\n3 Jiweniɡ̶idenaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane Niotagodi codaa me Eliodi Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Leeɡ̶odi daɡ̶axa me ɡ̶odiwikode, odaa jeɡ̶eote gela ɡ̶odewiɡ̶a, codaa eote me inibeoonaɡ̶atege midioka limedi me ɡ̶odewiɡ̶a leeɡ̶odi Jesus Cristo me yewiɡ̶atace niɡ̶ijo me yeleo. 4 Codaa eote me inibeoonaɡ̶atege niɡ̶ica anicota me yajigotediogi lionigipi. Najigotedoɡ̶owa niɡ̶ina ɡ̶onoɡ̶eedi ane daɡ̶a beyagi, codaa aɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi libeyacaɡ̶ajegi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lapioyaɡ̶ajegi, codaa aɡ̶alee ma, ane yotetetedoɡ̶odomitiwaji digoida ditibigimedi. 5 Leeɡ̶odi manakatonitiwaji, odaa Aneotedoɡ̶oji doweditedaɡ̶alocotiwaji. Niɡ̶ina me doweditedaɡ̶alocotiwaji, ibake epaa nimaweneɡ̶egi me ikeetediogi inatawece oko meote ɡ̶adewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo digoida miniwataɡ̶a. Icota meote niɡ̶ida anejitaɡ̶awa niɡ̶ica nigowidijegi noko.\\n6 Leeɡ̶odi niɡ̶ica ɡ̶onoɡ̶eedi anejita, odaa eliodi maniniitibecetiwaji. Pida natigidawaanigi, ejime leeditibige makaami agecaɡ̶alodipitetiwaji, leeɡ̶odi owidi nawikodico anetiɡ̶adicini adiniciamico. 7 Niɡ̶inoa nawikodico enagi moikee mewi manakatoni Ǥoniotagodi. Macataɡ̶a oolo me dinelio, pida oyokoletiogi noledi naɡ̶ana oolo monoɡ̶a icoatawece lapioyaɡ̶ajetedi, owotibige me yapidi naɡ̶ana oolo. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶odigota moibinie naɡ̶ana oolo. Odaa niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico liciagi niɡ̶ijo noledi ane ibinie naɡ̶ana oolo. Ǥatiwaɡ̶atakaneɡ̶egi daɡ̶axa me diniwaloe caticedi naɡ̶ana oolo, odaa Aneotedoɡ̶oji ika niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico moici ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi me noɡ̶a niɡ̶ina ane diɡ̶ica jaoɡ̶a, odaa eo mepaanaɡ̶a yoniciwadi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Odaa nige dopitedijo Jesus Cristo, Aneotedoɡ̶oji doɡ̶etetedaɡ̶awa, codaa ɡ̶adiweniɡ̶idenitiwaji, codaa eote ɡ̶aboonaɡ̶adi me nelegi leeɡ̶odi meliodi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 8 Idaaɡ̶idata me diɡ̶icoateda manati Ǥoniotagodi, pida emaani. Idaaɡ̶idata me diɡ̶icoateda manati niɡ̶ina natigide, pida anakatoni, odaa eliodi maniniitibecetiwaji, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akati meloɡ̶oti anodaaɡ̶ee ɡ̶adinikegi. 9 Eliodi maniniitibecetiwaji leeɡ̶odi jiɡ̶idaa adinanalitigi me ɡ̶adewikitema Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi manakatoni.\\n10 Niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide domeɡ̶eliodi modoletibige moyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji anodaaɡ̶igote meote niɡ̶ina oko me newiɡ̶atace. Oyeloɡ̶oditedibece niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji me ikeetediogi anodaaɡ̶igote me ɡ̶adewikatititetiwaji, micataɡ̶a niɡ̶ina oko naɡ̶a dinigaanyetece noɡ̶eedi. 11 Eledi domoɡ̶oyemaa moyowooɡ̶odi niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige niiɡ̶e Cristo, codaa anodaaɡ̶eeteda me dinikee. Odaa Liwigo Cristo anini miditaɡ̶a ikeetiogi Cristo me dawikode nige dinikatedini, odaa nigidiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji eliodi me iweniɡ̶ide digoida ditibigimedi. 12 Aneotedoɡ̶oji ikeetediogi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko niɡ̶ijoa libaketedi me daɡ̶a yaxawatiogi, pida niɡ̶ijoa libaketedi baɡ̶a ɡ̶adaxawani akaamitiwaji anajipaatalo latematiko, niɡ̶ijo naɡ̶ajipaatalo nibodicetedi anele aneetece Cristo. Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e Liwigo ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi me yajigotediogi nimaweneɡ̶egi niɡ̶ijo anoyatematitedibece niɡ̶ijoa nibodicetedi anele. Codaa me niɡ̶icoa aanjotedi domoɡ̶oyemaa moyowooɡ̶odi niɡ̶inoa nibodicetedi anele ane yalaɡ̶atalo Cristo.\\nAneotedoɡ̶oji eniditedoɡ̶owa miniokiniwateda me ɡ̶odewiɡ̶atema\\n13 Enice adinenyaɡ̶atitiwaji mele mowookoni codaa mowooɡ̶oti anewi. Adinowetitiwaji, codaa ajacaɡ̶ati ɡ̶adakataɡ̶a. Jiniɡ̶ikani me anibeoonitegetiwaji Aneotedoɡ̶oji micota me yajigotedaɡ̶awa niɡ̶ica ane daɡ̶axa mele nigicota me dinikeetace Jesus Cristo. 14 Iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji micataɡ̶a niɡ̶ina nionigi meyiwaɡ̶adi eliodi, odaa jinaɡ̶aleeɡ̶awiite niɡ̶ijoa ɡ̶adakataɡ̶a ane beyagi anawii niɡ̶ijo maleedoɡ̶owooɡ̶otiteda Aneotedoɡ̶oji. 15 Pida awii inokina ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi jiɡ̶iniaaɡ̶eniditedaɡ̶awatiwaji makaami nepilidi, codaa miniwa aɡ̶ica aneetege ane beyagi. 16 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi ikee ane ligegi, niɡ̶ina mee, “Awalacetege inoatawece ane beyagi, leeɡ̶odi aɡ̶ica anejitege niɡ̶ina ane beyagi.”\\n17 Niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, enitalo, “Eiodi”. Niɡ̶ina me iwi anigotediogi inatawece oko, idokida anigotediogi, odaa yedia oninitecibeci leeɡ̶odi niɡ̶icoa epaa loenataka. Odaa ele midioka limedi me eemiteetigi Aneotedoɡ̶oji maleeɡ̶inaaɡ̶onitelocotiwaji niɡ̶ina iiɡ̶o micataɡ̶a niɡ̶ina oko iomiɡ̶igipi. 18 Igaataɡ̶a owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo loojedi Aneotedoɡ̶oji ane yedia me ɡ̶adikanitedicoace me oniteloco niɡ̶ijoa lakataɡ̶a jotigide ɡ̶adaamipi, niɡ̶ijo lewiɡ̶a ane diɡ̶ica jaoɡ̶a. Aneotedoɡ̶oji ayatite oolo me yedia, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a beexo, niɡ̶inoa anepaɡ̶a aniaditema niwaló. 19 Pida niɡ̶ijo neɡ̶eote me ɡ̶adiwokoni niɡ̶ijo jotigide aneni me ɡ̶adewiki, niɡ̶ijo loojedi Aneotedoɡ̶oji ane yedia, lawodi Cristo, ane daɡ̶axa mida niwaló. Cristo liciagi niɡ̶ina waxacoco ane diɡ̶ica libeyacaɡ̶ajegi codaa aɡ̶aca lete anoibootalo Aneotedoɡ̶oji. 20 Maleediɡ̶icatibige daɡ̶a yoe Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o, naɡ̶akaa iolatedice Cristo, odaa Aneotedoɡ̶oji ikee Cristo digoina iiɡ̶o niɡ̶inoa nokododi, meote ane daɡ̶axa meletaɡ̶adomitiwaji. 21 Leeɡ̶odi aneote Cristo, jaɡ̶anakatonitetiwaji Aneotedoɡ̶oji aneote Cristo me yewiɡ̶atace niɡ̶ijo moyeloadi, odaa yajigoteta owidi liweniɡ̶ideneɡ̶eco, codaa me nimaweneɡ̶egi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi manakatonitetiwaji Aneotedoɡ̶oji, codaa manibeoonitege meote me ɡ̶adewikitace.\\n22 Ja ɡ̶adapititecetiwaji ijoatawece ɡ̶abeyaceɡ̶eco niɡ̶ijo naɡ̶a iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a anewi, odaa jiɡ̶idaa memaanitiwaji ɡ̶anioxoadipi me doɡ̶okawii. Odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a emaani oninitecibeci ɡ̶anioxoadipi mele ɡ̶adaaleɡ̶ena. 23 Igaataɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶adewiɡ̶a gela aixomaɡ̶atijo, aliciagi ɡ̶adewiɡ̶a anoyajigotaɡ̶awa ɡ̶adiododipi. Pida ida ɡ̶adewiɡ̶a gela leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ane micataɡ̶a niɡ̶ina anida lewiɡ̶a, odaa aɡ̶ica daɡ̶a ma. 24 Niɡ̶idiwa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a modi,\\n“Inatawece niɡ̶ina oko liciagi niɡ̶ina nadegogo,\\ncodaa libiniigi liciagi niale lawoɡ̶o.\\nIgaataɡ̶a nadegogo aleegi mina odaa ja yadilo,\\nodaa lawoɡ̶o ja niwadetedini.\\n25 Pida lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji biɡ̶idioka limedi midiwa.”\\nNiɡ̶idiwa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a onadeegitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ijo noɡ̶oyatematitaɡ̶awatiwaji nibodicetedi anele anoyalaɡ̶atalo Cristo.","num_words":964,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.135,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 20 DES - Erã eropa wara pʉhrʉ, Pablopʉ Jesu - Bible Search\\nMacedonia yebague sãre, Grecia yebague sãre Pablo ejapʉ\\n1Erã eropa wara pʉhrʉ, Pablopʉ Jesu yarãre sihu gameneo werepʉ. Weretuhaja, mojoto ñeha, goeriserepʉ. Goeriseretuhaja, Macedoniague waha wapʉ. 2Erogue eja were, ero majarã Jesu yarãre mucubiricʉ̃ iipʉ ĩgʉ. Erãre weretuhaja, Greciague ejapʉ ĩgʉ. 3Erore ĩgʉ ʉrerã abe gohra árĩpʉ. Ero árĩgʉ Siria yebague taribuja wadiaripʉ. Eropirã judio masa duhri, ĩgʉre ñeadiariñorã. Irire pee Pablo gaji mague Macedonia wari mague waha wapʉ. 4Eropa wagʉ Asiague ta ejapʉ. Ero Berea majagʉ Sópater waĩcʉgʉ Pablore wapicʉgãpʉ. Eropirã Tesalónica majarã Aristarco, Segundo sã ĩgʉre wapicʉgãñorã. Eropirã Asia majarã Tíquico, Trófimo sã Asiague ĩgʉre wapicʉgãñorã. Derbe majagʉ Gayo waĩcʉgʉ Timoteo sã ĩgʉ mera wañorã. 5Ĩgʉ mera majarã ĩgʉ core waha, Troa waĩcʉri macague ĩgʉre coreñorã. 6Erã eropa corecʉ̃ bʉgabiriri panre bari bosenʉ pʉhrʉ gʉapʉ Filipogue árĩnirã dohodiru mera waha, cinco nʉri taribujarã Troague gʉa ejabʉ. Siete nʉri gohra árĩbʉ gʉa eroguere.\\nTroague Pablo curigʉ wapʉ\\n7Soorinʉ árĩcʉ̃ Jesu yarã gamenere panre duhpeoñorã Goãmʉ yare bocatĩrimorã. Erã eropa iiboro core Pablo erãre buhepʉ. Eropigʉ Pablo gajinʉpʉre wabu árĩgʉ yoari boje ĩgʉ buhepʉ. Ñami deco mera buhe duhubu iiripʉ. 8Eropirã erã ʉmaro maja taribugue baja dipu sihãgori dipu árĩri taribugue gamenereñorã. 9Pablore erã peerisubu mamʉ Eutico waĩcʉgʉ ventana weca mʉribejaja doapʉ. Eropigʉ Pablo erãre yoari boje buhenemocʉ̃ ĩgʉ mamʉre wʉja ariyoro. Eropigʉ ĩgʉ carĩa wa ʉhre caya wecague doadigʉ majimadija wapʉ. Ĩgʉ eropa yuhridijara pʉhrʉ erã ĩgʉre sĩriadigʉguere aĩwahgũ doboñorã. 10Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ Pablo dijari, mamʉre papeopʉ. Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ Jesu yarãre werepʉ ĩgʉ:\\n—Sĩporã ñebiricãque. Sĩribeami ihĩ. Ojocarimi, arĩpʉ Pablopʉ.\\n11-12Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ mamʉpʉ sĩridigʉpʉ masa wapʉ. Ĩgʉ masacʉ̃ ĩha erã mucubiritaria wañorã. Eropa mucubirirã ʉmaro maja taribugue mʉria, panre duhpeoñorã bocatĩrimorã. Erã eropa iira pʉhrʉ yoari boje Pablo erãre buhepʉ daja. Boyoboro coregã erãre buheduhupʉ. Buhetuhajacã waha wapʉ Pablo.\\nPablo Troague árĩdigʉ waha, Miletogue ejapʉ\\n13Pablo core dohodiru mera Asogue gʉapʉ ejamʉhtabʉ. Pablopʉ mague wadiami. Pablo ĩgʉ arĩdiro dopa ta Asogue ĩgʉre gʉa bocatĩribʉ. 14Ĩgʉre gʉa bocatĩricʉ̃, gʉa mera ñajami dohodirugue. Iriru mera waha, Mitilenegue gʉa ejabʉ. 15Eroguere eja taria gajinʉ Quíore tariabʉ gʉa. Gajinʉ Samogue ejabʉ gʉa. Gʉa carĩra pʉhrʉ gajinʉpʉre Miletogue ejabʉ pare gʉa. 16Pablo Pentecostenʉ gohra Jerusalénguere ejadiami. Eropigʉ Asia yebague yoari boje árĩdiabirimi. Eropigʉ Efesore diaye taria, Miletogue ejatuhajabʉ gʉa.\\nPablo Efeso majarã Jesu yarã oparãre werepʉ\\n17Eropigʉ Pablo Miletogue árĩgʉ, Goãmʉ yarã Efeso majarã Jesu yarã oparãre sihubeomi ĩgʉ. 18Eropa ĩgʉ sihubeora pʉhrʉ erã Pablo pohrogue erama. Erã eracʉ̃ ĩagʉ erãre Pablo weremi.\\n—Asiague ne eragʉ mʉa mera yʉ iirare masia mʉa. 19Mʉa mera árĩgʉ ne gajiropa arĩro mariro Jesu mari Opʉ yare iimʉribʉ yʉhʉ. Eropigʉ mʉare mojomoro ĩabʉ. “Mʉare tarinʉgaa,” arĩbirimʉribʉ yʉhʉ. Judio masa erã yʉre ñero iiquerecʉ̃ ta Goãmʉ yare iimʉribʉ yʉhʉ. 20Eropigʉ mʉa õaro waburi dihtare mʉare buhepehocãbʉ yʉhʉ. Masa erã ĩaro mʉa wirigue sãre buhebʉ yʉhʉ. 21Eropigʉ judio masare, judio masa árĩbirã sãre yujuropa ta buhebʉ yʉhʉ. “Mʉa ñerire bʉjawereque. Goãmʉ yare gohrotoque. Eropirã Jesu mari Opʉre umupeoque,” arĩ weremʉribʉ yʉhʉ. 22Eropigʉ Espíritu Santo ĩgʉ dorediro dopa ta dohpaguere Jerusaléngue wagʉ iiaa. Yʉ erogue wagʉ yʉ gajiropa waborore masibeaa yʉhʉ. 23Õpa arãmi Espíritu Santo yʉre: “Jerusaléngue mʉhʉ ñero tarigʉca. Eropirã mʉre peresu iirãcoma,” arãmi Espíritu Santo yʉre. Dohpaguere yʉ ejara macari nʉcʉgue eropa arĩ wereama yʉre. Jerusaléngue wagʉ Espíritu Santo ĩgʉ werera dihtare masia. 24Eropigʉ õari buherire, Goãmʉ ĩgʉ mahiri buherire werebu ãhraa yʉhʉ. Jesu mari Opʉ ĩgʉ ya árĩburire iipehodiaa yʉhʉ. Ire iigʉ árĩgʉ, yʉ sĩriborore güibeaa yʉhʉ.\\n25“Eropigʉ mʉa mera árĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrare weremʉribʉ yʉhʉ mʉare. Mʉa yʉ eropa arĩ buhenirãre ne dipaturi mʉare ĩasome yʉhʉ. Ire masia yʉhʉ. 26-27Eropa masigʉ dohpagãre ire werea mʉare. Árĩpehreri Goãmʉ yare werebʉ yʉhʉ mʉare. Eropirã árĩpehrerã mʉa mera majarã Goãmʉ yare gamebirã erã árĩcʉ̃ yaha dipuwaja árĩbeaa. 28-29Mʉa basi õaro iique. Eropirã mʉa Jesu yarãre Espíritu Santo mʉare ĩgʉ ĩhadibudorerare ĩhadibuque. Ovejare ĩhadiburã ovejare erã ĩhadiburo dopa ta Goãmʉ yarã sãre ĩhadibuque mʉa. Goãmʉ magʉ ĩgʉ sĩrigʉ ĩgʉ di cóãro mera Goãmʉ erãre ĩgʉ yarã árĩmorã iidi árĩmi. Yʉhʉ õre wara pʉhrʉ gajirã ñerãpʉ mʉa pohro ahri erã buheri mera mʉare goroweo dʉca waricʉ̃ iirãcoma. Eropirã Jesu yarãre õaro ĩhadibuque. 30Pʉhrʉguere gajirã mʉa mera majarã ta Jesu yarãre gʉya, gaji buherire peedorerãcoma. Erã eropa peedorecʉ̃ erã peerãcoma. 31Eropirã õaro iique mʉa. Ʉmʉri nʉcʉ, ñamiri nʉcʉ mojomoro ĩari mera buhemʉribʉ yʉhʉ mʉare. Ʉhre bojori gohra õaro buhebʉ mʉa árĩpehrerãre. Irire yʉ buhera õaro guñaniguicãque mʉa.\\n32“Dohpaguere yʉ wara pʉhrʉ Goãmʉ mʉare ĩhadibugʉcumi. Ĩgʉ mahiri buherire mʉa buherã õaro árĩrãca mʉa. Goãmʉ ĩgʉ buheri mera mʉare ĩgʉ yarãre õaro itamumasimi. Eropigʉ ĩgʉ yarã dihtare ĩgʉ iidiadiro dopa ta mʉa tamerare õaro iigʉcumi. 33Mʉa niyeru oparire, mʉa suhri opari sãre “Yʉre oque,” arĩbirimʉribʉ. 34Yʉ basi mohme wajatabʉ yaha árĩburire. Eropigʉ yʉ gamerire, yʉ mera majarã erã gameri sãre yʉ mohme wajatara mera aĩmʉribʉ. Yʉhʉ eropa iirare masia mʉa. 35Mari õpa bʉrigã mohmerã gajino moorãre itamuro gahmea marire. Ire mʉare ii ĩhmumʉribʉ yʉhʉ. Jesu mari Opʉ ĩgʉ arĩrare guñaque mʉa. “Ĩgʉ ocʉ̃ ñeadigʉ tauro odigʉpʉ mucubirimi,” arĩpʉ Jesu ĩgʉ basi, arĩ weremi Pablo Jesu yarãre.\\n36Eropa arĩtuhaja Pablo erã mera mereja, Goãmʉre serẽma. 37Ĩgʉ eropa serẽtuhajacʉ̃ erã árĩpehrerã Pablore pabua wayuporã mimi ore goeriserema. 38“Mʉare dipaturi ĩasome yʉhʉ,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã bʉrigã bʉjawerema erã. Eropirã erã ĩgʉre tuunʉrʉsia buhama peramague. Erogue ĩgʉre ĩhanʉrʉsiama gʉa wacʉ̃.","num_words":861,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 21 BSNNT - Adi macarʉcʉro ti yayiro bero, õ - Bible Search\\n1Adi macarʉcʉro ti yayiro bero, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeosere ĩacajʉ yʉ. 2Quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ti rujiadore ĩacajʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉne rujiadicajʉ ti maca. Rõmio ãmosiagoago quẽnase sudi so sãñayuriarore bajiro quẽnari maca ñacajʉ. Ti macare quẽnoñumi Dios, ĩ tʉjʉ ĩ yarã, masa mani ejarotire yigʉ. 3To bajiro ti bajirone, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro ado bajise ruyugoaro ocaruyucajʉ:\\n—Ĩaña. Masa rãca ñaami Dios. To bajiri, “Õ vecajʉ ñagʉ̃mi Dios” yire maja. Ĩna rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajicõari, masa quẽne ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãma. 4Diorãca ñacõa ñarũgũrona ĩna ñajare, bajireare, sʉtiritire, otire, jũnise, sarese, vʉ̃ase ĩna tãmʉoboare jediro manirʉaroja. To bajiri, variquẽnarũgũrʉarãma ĩna. Tirʉ̃mʉjʉ bajiboacati ti rẽtojedicoajare, to bajirojʉa bajirʉaroja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n5Tijʉ bero, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami:\\n6Bero, quẽna ado bajiro yʉre yigoti ocaruyucami:\\n—Ñajediro vasoajeocõaja yʉ. To bajiri, alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja. Oco bʉto idirʉarãre bajiro yʉre masirʉarã, yʉre ĩna sẽnijama, bajireacõari bero yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja. 7Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãma. To bajicõari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñarũgũrʉarãma. 8Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉmenajʉarema, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacõarʉcʉja yʉ, ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: “Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, gãjerã manire ĩaterãma” yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãre rearʉcʉja. Yʉ ĩatesere yirãre ĩnare rearʉcʉja. Sĩarimasare, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirãre, to yicõari gãjerãre rojarãre quẽne rearʉcʉja. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, socarãre quẽne azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare rearʉcʉja yʉ —yʉre yigoti ocaruyucami.\\n9To ĩ yiro bero, sĩgʉ̃ ángel, vadicõari, yʉ tʉ ejacami. Ĩ ñacami cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ, masa rojose ĩna tãmʉorotire sãñaribajare cʉocacʉ. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami:\\n10To ĩ yirone, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉro joejʉ yʉre jivacami ángel. Tojʉ ejacõari, quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca, Jerusalén ti rujiadore yʉre ĩocami quẽna. To bajiri Dios ĩ ñarojʉne ĩ rãcane rujiadicajʉ ti maca. 11Ti macajʉ ĩ ñajare, ĩ bususe rãca quẽnaro busubatocajʉ ti maca. Gʉ̃ta jairo vaja cʉtia quẽnarica ruyucõari, ĩarẽtoburiare bajiro ruyucajʉ ti maca. 12-13Ti maca matariacʉ̃ni, ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñagãnibiacajʉ. Ĩna matariacʉ̃ni jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca sojeri, sojeri cʉticajʉ. Muiju ĩ jiadojʉa idia soje, ĩ rocasãtojʉa idia soje, varujʉare idia soje, gajejacatʉa varujʉare idia soje ñacajʉ ti. Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnana ĩna ñamasiriarã cõrone ñaro bajicajʉ. To bajiri, tocãrãca sojene ĩna vãme ucatu ecoria sojeri ñacajʉ. To bajicõari, tocãrãca sojere sĩgʉ̃ ángel rʉ̃gõcami. 14“Ticʉ̃ni juriaquedibeticõato” yirã, gʉ̃tari jacase cũsʉoyuma. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari ñagãnibiacajʉ. To bajiri, tocãrãca gʉ̃tarijʉre, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, “Yʉ oca goticudirʉarãja” ĩ yicõacana vãme ucature tuyacajʉ.\\n15Ángel yʉ rãca ñagõcacʉ, macare ĩ cõĩaroti orone quẽnoriʉre cʉocami. Ti macare, matariacʉ̃nire, sojerire quẽne ĩ cõĩaroti ñacajʉ tiʉ. 16Ĩ cõĩajama, ti maca eyase, ti maca ʉ̃mʉase quẽne, cojoro cõrone ñacajʉ. Ĩ cõĩajama, dos mil doscientos kilómetros cõro ñacajʉ eyase, ʉ̃mʉase quẽne. 17Ti maca matariacʉ̃ni ĩ cõĩajama, sesenta y cinco metros ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñacajʉ. Masa ĩna cõĩarore bajirone cõĩacami ángel.\\n18Ti maca matariacʉ̃nire, gʉ̃tari jaspe vãme cʉtise rãca quẽnoriacʉ̃ni ñacajʉ. To bajicõari, orone quẽnoria maca ñacajʉ ti maca. Ẽo sojeri ʉeri manire ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maca. 19Ti maca matariacʉ̃nire ĩna cũsʉoriari jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari jacase tʉre, “Quẽnaro ruyuato” yirã, gʉ̃ta jairo vaja cʉtire cũñuma. Gʉ̃ta ñasʉorica, jaspe vãme cʉticajʉ. Beroaga, zafiro vãme cʉticajʉ. Beroaga, ágata vãme cʉticajʉ. Beroaga, esmeralda vãme cʉticajʉ. 20Beroaga, ónice vãme cʉtirica ñacajʉ. Beroaga, cornalina vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisólito vãme cʉticajʉ. Beroaga, berilo vãme cʉticajʉ. Beroaga, topacio vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisoprasa vãme cʉticajʉ. Beroaga, jacinto vãme cʉticajʉ. Tʉsarica, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñacajʉ amatista vãme cʉtirica. 21Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñarisojeri perla vãme cʉtisene quẽnoria sojeri ñacajʉ. Tocãrãca sojene perla vãme cʉtia rãca quẽnoria sojeri ñacajʉ. Ti maca gʉdareco ñavati maare, orone quẽnoria maa ñacajʉ. To bajicõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maa.\\n22Diore rʉ̃cʉbʉoriavire ĩabʉjabeticajʉ yʉ, ti macare. Jẽre ti macane mani ʉjʉ, Dios, ñajediro masijeogʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriavire bajiro ĩna bajicõajare, ĩnare rʉ̃cʉbʉocama ti macana jediro. To bajiri, gaje vi ĩnare rʉ̃cʉbʉorotivi bojabeticajʉ ti maca. 23To bajicõari, Dios ĩ ñarimaca ti ñajare, ĩ bususe rãca busucajʉ ti maca. To bajicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩre bajirone ĩ busurẽmojare, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe, ñamiagʉ ĩ bususe quẽne bojabeticajʉ ti maca. 24Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, masa rãca Dios ĩ ñajare, ĩre masijedirona ñacama. To bajicõari, “Mʉ sʉorine ñamasurã ñadicajʉ yʉa”, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorona ñacama. 25Ti maca matariacʉ̃ni ñarisojeri rẽtiaroti ti manijare, jãnariasojeri ñacõa ñaroti ñacajʉ. 26Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, ĩna cʉose jairo vaja cʉtise juadicõari, Diore ĩsicama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 27To bajicõari,","num_words":805,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 3\\nAdo bajiro bajia mame oca, Pablo ĩ yire gaye\\n1 Yʉre queno bʉsijaro, yirocʉ meje iti gotia yʉ mʉare. “Ãni ñami queno Dios oca riaso masigʉ̃”, yi gãji ĩ papera ucaja, “Gʉare ĩogʉ̃ yiguĩji Pablo”, ¿yire masiati mʉa? Yʉre masicã mʉa. Ito bajiri mʉare ĩoado ma yʉ. Gãjerã ĩre boca ãmitoni, “ ‘Ãni ñami queno Dios oca riaso masigʉ̃’, manire yi uca rotigʉ yiguĩji Pablo”, ¿yire masiati mʉa? “Queno Dios oca riaso masiami”, yi masicãrãji masa yʉre. 2 Ado bajiro bajia: Mʉa ñeñaro yirisere jidicãcõri gaje mʉa wasoaja ticõri, “Dios oca ĩnare queno riasoñi Pablo”, yi tʉoĩarã yirãji masa jeyaro. “Pablo ĩ riasore tʉorʉ̃nʉcõri gaje wasoañi ĩna”, yi ti masirã yirãji masa mʉare. 3 Mʉa tʉ gãna masa, “Ito bajiro bajirã ñama ĩna”, yi ti masirã yirãji ĩna mʉare. “Pablo ĩ riasore tʉorʉ̃nʉcõri gaje tʉoĩare wasoañi ĩna”, yi masa ĩna tire ãmoguĩji Cristo. Ito bajiro ĩna yi masitoni papera cõabisĩ Cristo ĩnare. Gʉ̃ta jãina ucacõri cʉni ĩnare cõabisĩ ĩ. Ado bajirojʉa bajia: Mʉa ya ʉsijʉ Espíritu Santo queo sãñi Dios catitĩñagʉ̃. Ito yicõri gaje tʉoĩare wasoañi Dios mʉare. Ito bajiro yiñi Dios, “Cristo ñarã ñama ĩna”, yi masa ĩna mʉare ti masitoni.\\n4 Masare Dios oca yʉ riasoja, Jesucristo ĩ ejabʉarisena ito bajiro riasoa yʉ. Ito bajiri, “Masare queno riasoa yʉ”, yi tʉoĩa yʉ Dios ĩ tiro riojo. 5 Ito bajiro yibojagʉti, “Yʉrio yʉ masirise masare riasocʉ yʉ”, yibea yʉ. Ado robojʉa bajia: Dios ĩ ejabʉarisena riti masare queno riaso masicʉ yʉ. 6 Dios ñami ĩ ye yʉ tʉo masiroca yigʉ. Ito bajiri Dios oca ĩ mame wasoare goti rẽtobu masia yʉ. “No yʉ rotirisere cʉdi jeobicʉti ĩ godaja jeame ʉ̃jʉrojʉ wacʉ yiguĩji”, yi gotia bʉcʉ oca. Mame oca ĩ wasoare bʉcʉ oca ucare bajiro meje bajia. Mame oca ĩ wasoareama ado bajiro bajia: “No Espíritu Santore boca ãmirã yʉre cʉdi masirã yirãji ĩna”, yi gotia Dios oca mame ĩ wasoare. “Espíritu Santona sʉoriti catitĩñarã yirãji ĩna”, yi gotia Dios oca.\\n7 Jane mejejʉ ĩ rotirise jidicãyijʉ Dios Moisés ñayorʉre. Ĩ rotirise gʉ̃ta jãirijʉ ucare ñayijʉ. Iti ĩ ĩsiri rʉmʉ bʉto guijorise rãca ejayijʉ. Ado bajiro bajiyijʉ iti: Dios rotirise boca ãmicõri Moisés ya rio bʉto yoyijʉ. Bʉto ĩ ya rio iti yojare ĩ ya rio ti masia mano bajiyijʉ Israel sita gãnare. Ĩ ya rio bʉto yobojagʉti yoari mejeti mʉcana yo jidicãsʉoyijʉ. Dios rotirisere cʉdi jeo masibiticõri bojori bʉjayijarã ĩna. “Goda warã ya mani”, yire masiyijarã ĩna. 8 Espíritu Santo quedi sãja ecoana mani ñajare ñeñaro mani yirisere ãcabojorʉ Dios. Ito bajiri, “Bʉcʉ oca rẽto bʉsaro ñasarise ña mame oca Dios ĩ wasoare”, yi tʉoĩa mani. 9 Bʉto guijorise rãca bʉcʉ oca iti ejabojarocati iti oca queno cʉdi jeo masibisijarã masa. Itire cʉdi jeo masibiticõri, “Godarã ya mani”, yiyijarã ĩna. Bʉcʉ oca rẽto bʉsaro ñasarise ña mame oca Dios ĩ wasoare. Mame oca ĩ wasoarena ado bajiro gotiami Dios: “No Espíritu Santo quedi sãja ecogʉ ñe seti macʉ ñami ĩ”, yi gotiami Dios ĩ ocana. 10 Jane mejejʉ Moisés ñayorʉ ĩ rotirise bʉto rʉ̃cʉbʉoyijarã masa. Bʉto iti rʉ̃cʉbʉore ñabojarocati, rẽtoro rʉ̃cʉbʉore ña mame oca Dios ĩ wasoare. Moisés ñayorʉ ĩ rotigore jedi wayijʉ ĩja. Ito bajiri mame oca Dios ĩ wasoare ña bʉto mani rʉ̃cʉbʉoroti. 11 Moisés ñayorʉ ĩ rotirise bʉto rʉ̃cʉbʉore ñabojaroti yoari sejabisijʉ. Mame oca Dios ĩ wasoareama jedibeto yiroja. Ñatĩñaro yiroja. Mame oca Dios ĩ wasoare mani tʉorʉ̃nʉja, catitĩñarã yirãji mani. Ito bajiri bʉcʉ oca rẽtoro ñasarise ña mame oca Dios ĩ wasoare.\\n12 “Bʉto ñasarise ña Dios oca”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri güigʉ meje Dios oca masare bʉto riasoa yʉ. 13 Moisés ñayorʉ bajiro meje bajia yʉ. Dios rãca ĩ bʉsija bero ĩ ya rio sayana camotayijʉ Moisés ñayorʉ. Ĩ ya rio yorise iti jedi waja tibe yirocʉ camotayijʉ Moisés ñayorʉ. 14 Jane mejejʉ cʉni Dios oca tʉorʉ̃nʉ ãmobisijarã judio masa. Ito bajiri ĩ oca tibojarãti tʉo masibisijarã. Adi rʉmʉri cʉni ito bajiroti bajicõama ĩna. Moisés ñayorʉ ĩ ucare ĩna tibojaja cʉni tʉo masibeama ĩna. Cristore tʉorʉ̃nʉrã riti Dios oca ticõri ti masiama ĩna. 15 Ito bajiri Cristore tʉorʉ̃nʉbiticõri Dios ocare tʉo masibeama judio masa. Ito yicõri Moisés ñayorʉ ĩ ucare riasotibojarãti itire tʉo masibeama ĩna maji. 16 No mani Ʉjʉ Jesucristore boca ãmigʉ̃ti, Dios ocare tʉo masigʉ̃ yiguĩji. 17 Jesucristo mani Ʉjʉ, ito yicõri Espíritu Santo cʉni coro bajiroti bajirã ñama ĩna. Ito bajiri Espíritu Santo quedi sãja ecoana ñari, “Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja, catitĩñarã yirãji”, yi tʉoĩa mani. “Moisés ñayorʉ ĩ rotirise yʉ cʉdija, yʉre masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩabea mani. 18 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari, “Ĩti ñami rẽtoro quenagʉ̃”, yi tʉo masia mani. Itire tʉo masicõri ĩre riti tʉoĩa mani. Ito bajiro ĩre tʉoĩasoticõri co rʉmʉ rʉyabeto bʉto bʉsa ĩre bajiro baji wajʉ mani. Espíritu Santo quedi sãja ecoana ñari Jesucristo bajiro mani baji waroca yami.","num_words":768,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 24 BSNNT - Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, - Bible Search\\n“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire jud'io masa me ñarã caguerocacõarʉarãma”, Jesús ĩ yire queti\\n1Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, budiacami Jesús. Ĩre ẽmʉcõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:\\n—Adi vire ĩaña mʉ —ĩre yicajʉ yʉa.\\n2To bajiro yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—¿Adi vire quẽnaro ĩati mʉa? Mʉa ĩarivi ti bajirotire riojo mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Adi vi mʉa ĩarivi ñaro cõrone cagueroca ecorʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere, gajea jesabeticõarʉaroja —yʉare yicami Jesús.\\n“Macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro ado bajiro bajirʉaroja”, Jesús ĩ yire queti\\n3Tijʉ bero, Olivo vãme cʉti buro joejʉ rujicami Jesús. To ĩ rujirone, gãjerã ĩna mano ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:\\n—¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajisere ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩacajʉ yʉa.\\n4To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã. 5Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma. 6Mʉa tʉana, to yicõari, gajeroana quẽne gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja. 7Cojo sitana gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. Cojo maca me ñioñarʉaroja. To yicõari bʉto sita saberʉaroja. 8To bajiri, rojose tãmʉosʉorʉarãma masa. Ĩna tãmʉose rẽtobʉsaro rojose tãmʉoroana yirãma yuja.\\n9Tirodori, gãjerã, mʉare ñejecõari, ĩsirearʉarãma, gãjerãre, “‘Rojorã ñaama’ yiĩacõari, rojose ĩnare yato” yirã. To bajiri, gãjerãjʉa, rojose mʉare yigajanocõari, mʉare sĩarʉarãma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare ĩaterʉarãma adi macarʉcʉroana jediro. 10To bajicõari, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma ĩna. To yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, sĩgʉ̃ri, gãmerã ĩaterʉarãma. Gãjerã, ĩna rãcanare ĩatecõari, ĩsirearʉarãma ĩna. 11“Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitorã, jãjarã ñarʉarãma. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma. 12Bʉtobʉsa rojose rĩne yirũtu vare ti ñajare, gãmerã maire quẽne manibʉsacoarʉaroja. 13To bajiro ti bajiboajaquẽne yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare, adi macarʉcʉro ti jedirojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 14“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yire queti, adi macarʉcʉro ñarã masa ñaro cõrone gotimasiojeo ecorʉarãma. Ĩna masijedicõaro berojʉ adi macarʉcʉro jedirʉaroja.\\n15Diore gotirẽtobosarimasʉ Daniel ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Adi macarʉcʉro jedirirodo sĩgʉ̃, ‘Diore rʉ̃cʉbʉobeticõato ĩna’ yigʉ, Dios ĩ bojabetire yirʉcʉmi. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ ñasere masirʉarãja mʉa”, yiucamasiñumi Daniel ñamasir'i. (Yʉ, Mateo, adi papera Daniel ĩ ucamasirere Jesús ĩ gotisere yʉ ucasere ĩacõari, ajimasiña.) To bajiri Dios ĩ bojabetire ĩ yisere ĩacõari, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa. 16To bajiro bajirirʉ̃mʉ Judea sitana gʉ̃tayucʉjʉ guaro rudicoajaro ĩna. 17Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi. 18Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ti ñajare. 19Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã. 20“Bʉto oco quedirirʉ̃mʉre, to yicõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre bajibeticõato” yirã, Diore sẽnicõa ñarũgũña. 21To bajiro bajirirʉ̃mʉri bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñasʉoriarʉ̃mʉri masa rojose ĩna tãmʉoadire rẽtoro tãmʉorʉarãma ĩna. Rojose ĩna tãmʉoro bero, to bajise rojose tãmʉobetirʉarãma yuja. 22“Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato masa” Dios ĩ yibetijama, sĩgʉ̃ catirʉyarocʉ manibogʉmi. “Yʉ yarã ñaña mʉa” ĩ yirere cʉdiriarãre ĩamaigʉ̃ ñari, “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato ĩna”, yirʉcʉmi Dios.\\n23To bajiro bajiñarirodorire, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ejayumi” gãjerã ĩna yijama, ĩnare ajibeja mʉa. To yicõari, gãjerãjʉama, “Tone ñagʉ̃mi. Ejayuju” mʉare ĩna yijaquẽne, ĩnare ajibeja mʉa. 24Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã. To bajiro yirã, ĩaĩañamani jairo yiĩorʉarãma, masare yitorã. To bajiro yirʉarãma, “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdirã quẽne, manijʉare ajitirʉ̃nʉato” yirã. 25Tire mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ti bajiroto rĩjoro jediro mʉare gotijeobʉ yʉ. 26To bajiri, “Yucʉ́ manojʉ ñagʉ̃mi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mʉare ĩna yijama, ĩarã vabetirʉarãja mʉa. To yicõari, “Vi jubeajʉ yayiorojʉ ñagʉ̃mi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” ĩna yijama, ĩnare ajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa. 27Macarʉcʉro jediro bʉjo ĩ yabesere masa ĩna ĩarore bajiro Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ vadore yʉre ĩare ñarʉaroja. 28Rijar'i, ĩ boacũñarorema, yuca ejarãma ĩna —yʉare yicami Jesús. i\\n“Dios ĩ roticõacacʉ tudiejarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n29To yicõari, quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Tire rojose ĩna tãmʉo gajanorijaʉne, gaje vãme rojose bajirʉaroja. Muiju ʉ̃mʉagʉ asibetirʉcʉmi yuja. Ñamiagʉ quẽne busubetirʉcʉmi. Ñocoa quẽne vẽjacoarʉarãma. To yicõari, õ vecayere nʉrʉobatorʉcʉmi Dios. 30To bajiro ti bajiro ĩacõari, “Õ vecagʉ Dios ĩ roticõagʉ̃ rujiadigʉagʉ yigʉmi”, yʉre yirʉarãma masa. Yʉ rujiadire ĩacõari, güirã, otirʉarãma. Yʉ masise rãca, oco bueri vatoajʉ bʉto yʉ busubatorujiadire ĩarʉarãma. 31Õ vecajʉ trompeta jutise ocaruyurʉaroja. To cõrone, “ ‘Yʉ yarã ñaña’ Dios ĩ yirere cʉdiriarãre jʉdoaga soje, jũnaga soje, varuaga soje, gajejacatʉa varuaga soje ñarã jedirore juarẽoato” yigʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. To yʉ yijare, yʉ yarã ñaro cõrone juarẽorʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.\\n32To yicõari, quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ. Higuera vãme cʉtiʉre tʉoĩaña mʉa. Higuera vãme cʉtiʉ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa. 33Mʉare yʉ gotisere bajiro bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa. 34Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti. j 35Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama, jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.\\n36“Ado cõrone ejarʉcʉmi Jesús” yimasigʉ̃ magʉ̃mi. Ángel mesa quẽne, masimenama ĩna. Dios macʉ ñaboarine, “To cõro ejarʉcʉja yʉ”, yimasibeaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ sĩgʉ̃ne masigʉ̃mi —yʉare yicami Jesús.\\n37Quẽna ado bajiro yʉare gotirẽmocami Jesús:\\n—Noé ñamasir'i ĩ ñariarodo masa ĩna bajiñamasiriarore bajiro bajiñarʉarãma, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne. 38Adi macarʉcʉro ti rujaroto rĩjoro, bare ba, idi, manajo cʉti, yicõa ñamasiñujarã ĩna. Diore tʉoĩari mene, “¿To bajiroado yatique?” yimenane, jairica cũmua quẽnogajanocõari, Noé ĩ vasãjaro ũnone to bajiro yicõa ñamasiñujarã ĩna. 39“To bajiroado yiroja” ĩna yimasibetone, ĩnare ruureacõamasiñuju Dios. To bajirone bajirʉarãma masa, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne. 40Yʉ ejarirʉ̃mʉ jʉarã ʉ̃mʉa ĩna vesejʉ moañarʉarãma. To ĩna yiñarone, sĩgʉ̃ ãmiecorʉcʉmi. Gãjima, ãmiecobetirʉcʉmi. 41Rõmia jʉarã trigore vãiañarʉarãma. To bajiri, sĩgõ ãmiecorʉocomo. Gajeoma, ãmiecobetirʉocomo.\\n42To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ” yʉre yimasimena ñari. 43Sĩgʉ̃ vi ʉjʉ, “Adi ñami juarudirimasʉ ejarʉcʉmi” ĩ yimasijama, roori ñabogʉmi, ĩre matarʉ. 44To bajiri, “Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ tudiejarotire mani masibetirĩmarone tudiejaromi” yirã, roori ñarũgũrʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n45Quẽna ado bajiro yʉare gotirẽmocami Jesús:\\n—Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃: Ʉjʉ, gajerojʉ ñagʉacʉ, ĩ varoto rĩjoro, “Yʉ ya vianare yʉre codebosaba” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre ĩ cũ var'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. 46Ĩ ʉjʉ, ĩ rotivariarore bajirone ĩ moayurere tudiejacõari, ĩ ĩaejajama, quẽnaro ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasʉre. 47Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉ ĩ bojarore bajirone ĩ yire ti ñajare, ĩ cʉose jedirorene ĩre ĩatirʉ̃nʉ rotigʉmi. 48-49Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉbecʉma: Rojose yigʉ ĩ ñajama, ʉjʉ, ĩ vato bero, “Yoatojʉ tudiejagʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ʉjʉ moabosarimasare rojose yigʉmi. To yicõari, idimecʉrũgũrãre baba cʉticõari, ĩna rãca idirũgũgʉ̃mi ĩ quẽne. 50To ĩ yiñarone, ĩ ʉjʉ, tudiejagʉmi. 51Tudiejacõari, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetire ti ñajare, rojose ĩre yigʉmi. To bajiri “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yimena rojose ĩna tãmʉorore bajirone tãmʉogʉ̃mi. Bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñari, guji põguẽ, oti, yigʉmi —yʉare yicami Jesús.","num_words":1158,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 CORÍNTIOS 6\\n☰ 2 CORÍNTIOS 6 ◀ ▶\\n1 Niɡ̶ida moko ɡ̶odokaaɡ̶edi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina me jaoɡ̶a niɡ̶ida libakedi. Odaa jipokaɡ̶ataɡ̶awatiwaji me daɡ̶adiaaɡ̶ikani manakatoni codaa me iwitece Ǥoniotagodi. Igaataɡ̶a nige daɡ̶adiaa iwitece Ǥoniotagodi, odaa amica mawiite Aneotedoɡ̶oji ja domeɡ̶eliodi meletedaɡ̶adomi. 2 Igaataɡ̶a madi lotaɡ̶anaɡ̶axi, Aneotedoɡ̶oji mee,\\n“Niɡ̶ijo me jemaa me jao aneletaɡ̶adomi,\\nodaa ja ɡ̶adigiti niɡ̶ijo manipokitiwa.\\nNiɡ̶ijo noko me jemaa me jao me ɡ̶adewikitace,\\nodaa ja ɡ̶adaxawanitiwaji.”\\nOdaa digawinitiwaji! Leeditibige mabaatege natigide niɡ̶ica anele Aneotedoɡ̶oji ane yemaa me yajigotedaɡ̶awa. Niɡ̶ina noko jiɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji me yemaa meote me ɡ̶adewikitace.\\nIcoa Paulo lawikodico\\n3 Ajemaanaɡ̶a daɡ̶a jaoɡ̶atibige diɡ̶ica anee me beyagi anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a, jaoɡ̶atibige me diɡ̶icata ane diletibige niɡ̶ida ɡ̶obakedi daɡ̶a beyagi. 4 Pida niɡ̶inoa ane ɡ̶obaketedi ane jaoɡ̶ate, idioka limedi me jikeenaɡ̶a moko liotagipi Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a idinatiiɡ̶atalo inoatawece ane ɡ̶odawikodico, minoa ɡ̶odaɡ̶alanaɡ̶a, codaa minoa ane dakaketedoɡ̶odomi. 5 Idinatiiɡ̶ata niɡ̶ina metiɡ̶odalaketibige, ina metiɡ̶odiwilo, codaa niɡ̶ina noiigi metiɡ̶odaxacoɡ̶otibige. Idinatiiɡ̶ata niɡ̶ina me inigaaxaɡ̶a me jibaaɡ̶a, ina me diɡ̶ica ɡ̶onimedi me jiotaɡ̶a leeɡ̶otedi ɡ̶obaketedi, codaa niɡ̶ina me ɡ̶odigodi nigigi. 6 Jikeenaɡ̶a moko liotaka Aneotedoɡ̶oji igaataɡ̶a ɡ̶odowooko yapidi, codaa jowooɡ̶otaɡ̶a liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Ǥoniotagodi, codaa me idinatiiɡ̶atiogi niɡ̶ina oko anodakapetoɡ̶ogi, odaa oko eletema eledi oko. Eleditace jikeenaɡ̶a moko liotaka Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi Liwigo me ɡ̶odajacaɡ̶adi, codaa ewi me jemaanaɡ̶a eledi oko, aɡ̶oka jaoɡ̶a. 7 Jatematiiɡ̶a anewi, codaa Aneotedoɡ̶oji najigotedoɡ̶owa loniciwaɡ̶a me jibaaɡ̶atema. Aneotedoɡ̶oji eote me ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶a, odaa ɡ̶odewiɡ̶a ane iɡ̶enaɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶odikanaɡ̶anaɡ̶adi ane jatiiɡ̶ata me jideleɡ̶enaɡ̶a ɡ̶odaxakawa, codaa jiɡ̶idaa jibakenaɡ̶a me idinowetaɡ̶a. 8 Inatecibece oko etiɡ̶odiweniɡ̶ide, inaaɡ̶eledi boɡ̶oyakadi ina me diɡ̶icata aneletoɡ̶odomi. Inatecibece beyagi modotaɡ̶atibigoɡ̶oji, pida inaaɡ̶eledi beɡ̶ele modotaɡ̶atibigoɡ̶oji. Inatecibece ododigotoɡ̶owa micataɡ̶a doɡ̶oko awitakegipi, inaaɡ̶eledi boɡ̶oyakadi moko oko anoditece anewi. 9 Inatecibece oko ododigotoɡ̶owa micataɡ̶a doɡ̶oko iomiɡ̶igipi, pida inaaɡ̶eledi ododigotoɡ̶owa micataɡ̶a doɡ̶oko oko aniboonaɡ̶ategimadadipi. Jiɡ̶ijo me doidetibige daɡ̶a ɡ̶odeleo, pida codaa natigide eɡ̶odewiɡ̶a. Idaaɡ̶ee metiɡ̶odiloikatidi, codaa mowote ɡ̶otaciletedi, pida aɡ̶etiɡ̶odeloadi. 10 Idatecibece moko agecaɡ̶alodipi, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ɡ̶odinitibece. Oko madewetedipi, pida ja jaoɡ̶a eliodi oko modinigaanyetece niliicaɡ̶ajetecidi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Aɡ̶ica anigetiɡ̶idi ane ɡ̶onebi digoina iiɡ̶o, pida Aneotedoɡ̶oji idioka limedi me najigotedoɡ̶owa inoatawece ane jopooɡ̶atibige.\\n11 Yokaaɡ̶etedipi yemaanigipi ane ɡ̶adiɡ̶eladi nigotaɡ̶a Coriinto. Ejinaɡ̶atedaɡ̶awatiwaji inoatawece ane jeemiteeɡ̶atece catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena. Ejinaɡ̶atedaɡ̶awatiwaji inoatawece ane ɡ̶odowooko, codaa jikeenaɡ̶ataɡ̶awa meliodi me ɡ̶ademaanaɡ̶aneɡ̶egi. 12 Niɡ̶ida moko ainoxoconaɡ̶ataɡ̶adomitiwaji ɡ̶odaaleɡ̶ena, pida akaamitiwaji baɡ̶a anoxoconitoɡ̶odomi ɡ̶adaaleɡ̶enali, odaa jiɡ̶ikani me ɡ̶odemaaneɡ̶egi. 13 Ǥadotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji micataɡ̶a daɡ̶akaami ionigipi. Awii liciagi ane jaoɡ̶a, codaa ikeeni me ɡ̶odemaaneɡ̶egi.\\nJiniɡ̶iwitibece niɡ̶ina ane doɡ̶onakatoteda Ǥoniotagodi\\n14 Jiniɡ̶iwitibece niɡ̶ina ane doɡ̶onakatoteda Ǥoniotagodi doɡ̶oleetibige midioka limedi madinadeegitibigege me ɡ̶adokaaɡ̶etedipi. Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a ayakadi daɡ̶a dinadeegitege niɡ̶ina aninoa libatico. Igaataɡ̶a lokokena ayakadi daɡ̶a awatege nexocaɡ̶a. 15 Cristo ayakadi daɡ̶a ilaɡ̶atetege diaabo ane abeyaceɡ̶egi. Odaa niɡ̶ina ane nakato Ǥoniotagodi aɡ̶ica aneetege niɡ̶ina ane daɡ̶a nakatoteda Ǥoniotagodi. 16 Codaa liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji ayakadi daɡ̶a yexogotege liɡ̶eladi niwicidi noenataka. Igaataɡ̶a niɡ̶ida moko oko liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji ewikegi. Jiɡ̶idaa ligegi Aneotedoɡ̶oji maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi, mee,\\n“ ‘Jiɡ̶eladetigi yoiigi,\\ncodaa idiaaɡ̶ejo liwigotigi miditaɡ̶a.\\ncodaa jiɡ̶idiaa yoiigi.\\n17 Enice eteceniticoace niɡ̶ina ane deɡ̶etidinakato,\\nmeete Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji.\\n‘Jiniɡ̶ica mawii niɡ̶ina anowooɡ̶oti meo ɡ̶adaaleɡ̶enali me napioi.\\nOdaa ele me jibataɡ̶agitiwaji.\\n18 Codaa jao me Ee Ǥadioditiwaji.\\nJao makaamitiwaji ionigipi’.\\nJoaniɡ̶inaa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji anida loniciwaɡ̶atedeloco inoatawece.”","num_words":468,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.138,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 16 BSNNT - Fariseo masa, saduceo masa quẽne, - Bible Search\\nSan Mateo 15 San Mateo 17\\n“Ĩaĩañamani yʉare yiĩoña”, Jesúre ĩna yiboare queti\\n1Fariseo masa, saduceo masa quẽne, Jesúre ĩarã ejacama ĩna. Ejacõari, ĩre sẽniĩacama, “Cʉdimasibeticõari, rojose tãmʉoato ĩ” yirã:\\n—“‘Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —yisẽniboacama.\\n2To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—Rãiorijʉ, ʉ̃mʉagasero ti sũaro ĩacõari, “Busiyʉ, quẽnarirʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yaja mʉa. 3Busurijʉ ñibiacõari, bueri ti sũayujijama, “Adirʉ̃mʉ, oco quedirʉaroja”, yiĩamasiaja mʉa. No bojarirʉ̃mʉ, ʉ̃mʉagaserore ĩacõari, “Quẽnarirʉ̃mʉ, rojorirʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yiĩamasiaja. To bajiro yiĩamasirã ñaboarine, ñamasusejʉare ĩamasibeaja mʉa. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩarã ñaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja mʉa. 4Mʉa adirodoriana, rojose yirã, Diore mʉa gotirore bajiro yimena ñaja mʉa. To bajirã ñari, “Ĩaĩañamani mʉ yiĩose bojaja”, yʉre yisẽniboaja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, to bajise mʉare yiĩobetirʉcʉja. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro mʉare bajiĩoroti ñaroja —ĩnare yicʉdicami Jesús.\\nTo bajiro ĩnare yicõa, ĩnare jẽaveocoacajʉ yʉa.\\nFariseo masa panre vauvasere bajiro ĩna bajire queti\\n5Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ jẽaejacõari,\\n—Mani baroti pan masiriticoayuja mani —yʉa masune gãmerã yiñacajʉ yʉa.\\n6To yʉa yiro, ado bajiro yʉare goticami Jesús:\\n—Fariseo masa, saduceo masa “Pan vauvato” yirã ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña mʉa —yʉare yicami.\\n7To ĩ yisere ajimasimena ñari, yʉa masune ado bajiro gãmerã yicajʉ yʉa:\\n—Pan mani masiritijare, to bajise gotigʉ yigʉmi —gãmerã yicajʉ yʉa.\\n8To bajiro yʉa yitʉoĩasere masicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—¿No yirã, “Pan maja manire”, yati mʉa? “Pan ti maniboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi Jesús”, ¿yʉre yitʉoĩabeati mʉa? 9¿No yirã ajimasibeati mʉa maji? Cojomo cõro ñaricarire panre bʉjʉocõari, cinco mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, jairo barʉariajibʉri rʉyacajʉ, ¿Tire masiritiati mʉa? 10Tijʉ bero, quẽna cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari panre bʉjʉocõari, cuatro mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, jairo barʉariajibʉri rʉyacajʉ. ¿Tire quẽne masiritiati mʉa? 11No yirã ajimasimena masu ñamenaja mʉa tia. Jẽjʉ, “Fariseo masa, saduceo masa, ‘Pan vauvato’ yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña” yʉ yijama, “Pan juabesuma” yigʉ me yibʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.\\n12To ĩ yijare, ajimasicajʉ yʉa yuja. “‘Fariseo masa, saduceo masa, “Pan vauvato” yirã ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña’ yʉare yigʉ, ‘Ĩna gotimasiosejʉare quẽnaro ajicõĩamasiña, “Ĩnare bajiro bajimavisiarobe” yirã’ yire ũnire yʉare gotimasiogʉ̃ yiboayujari Jesús”, yiajimasicajʉ yʉa yuja.\\n13To yi varũtu vanane, Cesarea de Filipo vãme cʉti sitajʉre ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús:\\n—Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna, masa? —yʉare yisẽniĩacami Jesús.\\n14To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉa:\\n—Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Jerem'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama. Gãjerãjʉama, “Gãji, Diore gotirẽtobosamasir'i ñagʉ̃mi”, mʉre yama ĩna —Jesúre ĩre yicʉdicajʉ yʉa.\\n15To bajiro yʉa yirone,\\n—Mʉama, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.\\n16To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami Simón Pedro:\\n—Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i. Masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ —Jesúre ĩre yicʉdicami.\\n17To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Quẽnaro riojo gotiaja mʉ, Simón, Jonás macʉ. Variquẽnaña mʉ. Tire gotigʉ, masʉ ĩ masise sʉori me tire gotimasiaja mʉ. Õ vecagʉ yʉ jacʉ ĩ masise rãca tire gotimasiaja mʉ. 18Ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Mʉ vãme ñaja Pedro. “Gʉ̃ta” yirʉaro yaja ti “pedro” ti yijama. Mʉ gotimasiose sʉorine jãjarã masa, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, vãti yarã, “Bajireacõa tʉjajaro ĩna” yirã, rojose ĩnare yimasibetirʉarãma ĩna. 19To bajiri, ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje jãnariaro cʉogʉre bajiro mʉre cũrʉcʉja yʉ. To bajiri, masare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasirʉcʉja mʉ: “Ãnoa to bajiro yirã ñari, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñarʉarãma. Ãnoajʉa, to bajiro yirã ñari, Dios yarã me ñaama”, ĩnare yimasirʉcʉja mʉ. Adi sitajʉ yʉre rotibosagʉ ñarʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, “Ado bajiro mʉa yijama, Dios yarã ñarʉarãja mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yijama, Dios yarã me ñarʉarãja mʉa”, yimasirʉcʉja mʉ —ĩre yicami Jesús.\\n20To bajiro Pedrore ĩre yigotigajanocõari, ado bajiro yʉare yicami:\\n—Ĩne ñaami “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, gãjerãre ĩnare yigotibeja —yʉare yicami Jesús.\\n21To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ĩ bajirotire ado bajiro yʉare gotimasiosʉocami Jesús:\\n—Jerusalénjʉ varoti ñaja yʉre. Tojʉ yʉ ejaro, bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —yʉare yisʉocami Jesús. 22To ĩ yisere ajicõari, ricati ĩre jicãmotocõari, ĩre yiboacami Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, to bajiro mʉ bajirotire bojabecʉmi Dios. ¡To bajiro mʉ bajiroti, mʉre bajibeticõato! —ĩre yiboacami Pedro.\\n23To ĩ yisere ajicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃gʉ̃ne, ado bajiro Pedrore ĩre goticami Jesús:\\n—¡Satanás, vasa mʉ! Vãtia ʉjʉre ñagõbosagʉ yaja mʉ. To bajiro yibesa. “Dios ĩ bojarore bajiro yibeticõato” yigʉre bajiro yaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, Dios ĩ tʉoĩarore bajiro me tʉoĩaja mʉ. Masa ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ yaja —Pedrore ĩre yicami Jesús.\\n24To yicõari, ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús:\\n—No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere ĩ ye ñarotire tʉoĩabecʉne, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi. 25No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirãma, adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma. 26Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, gajeyeũni ĩ bʉjaboare, ñie vaja manoja. Ñiere Diore ĩsimasibecʉmi, “Ĩ rijato berojʉma tudirijabeticõato” yigʉ, “Dios ĩ catisere yʉre ĩsiato” yigʉ. Mani rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsise cõro vaja cʉti manoja. 27Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ”, yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca tudiejarʉcʉja yʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa. Tudiejacõari, masa ĩna yisere ĩacõari, “To bajiro yirã ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã bajirʉarãja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. 28Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. g","num_words":938,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 2 CORINTIOS 1\\nAte queti, tʉo ʉjea niirica wãmepʉ, Pablo, cʉ̃ yee maquẽre díámacʉ̃ cʉ̃ ca ĩirique nii. Ména Corinto macãrã pea Pablo bʉaro cʉ̃ ca tʉgoeñarique pairo cʉ̃re tii nʉnʉa waaupa. Jĩcãrã Corinto macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã, Pablo, Jesús yee quetire wede doti cojoricʉ cʉ̃ ca niirijere, “Yee ĩimi,” ĩi jʉo waaupa.\\nTo biro cʉ̃ja ca ĩiriquere tuti jañuri cʉ̃jare cʉ̃ ca wede majiorique nii. To biro cʉ̃jare ĩicã, ñucã mʉjare yʉ mai jañu, cʉ̃ ca ĩirije mena, tʉgoeña ʉjea niiricaro tii ate queti.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi coterique to ca nii pacaro, “Añurucu” ĩi tʉgoeña queno, ñucã Corintios cãa to biro cʉ̃ ca ĩiricarã nii pacarã cʉ̃re cʉ̃ja ca mairiquere wede nʉnʉa waa. Cʉ̃ ca owa jʉorucurore birora tiigʉ (1.1-11), Corinto macãrã Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã mena cʉ̃ ca biiriquere wede yapano, ñucã cʉ̃ yee maquẽre ca wede pairicarãre, “O biirije ca biiro macã to biri wãmepʉ cʉ̃jare ĩi owa cojoupi,” ĩi wede majio.\\nTo biro ñañaro cʉ̃re to ca bii cote pacaro, aperã yee maquẽre cʉ̃ ca tʉgoeña yerijãatiriquere wede. Ñucã “Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãre, Judea macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca boorijere cʉ̃jare tii nemoña,” cʉ̃ ca ĩiriquere wede (caps. 8—9).\\nJĩcãrã Pablore, “Watoara Jesucristo yee quetire wederi majʉ yʉ nii” ĩi dito yujumi, cʉ̃re ca ĩi wede pairicarãre, cʉ̃ ca biirijere díámacʉ̃ wede majio, ñucã cʉ̃ja majuropeera “Cristo, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricarã jãa nii,” ĩi ditocãri, cʉ̃ja ca ĩirije peere Corinto macãrã cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero cʉ̃ja ca tiirʉgariquere wede majio yapano cojomi (10.1—13.10).\\nPʉati Corinto macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca booro mena, Cristo Jesús yee quetire wederi majʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã, Corinto macã macãrãre, ñucã Acaya yepa niipetiro ca nii cojorã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãre, Timoteo mani yee wedegʉ mena,* Timoteo manire birora Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeegʉ. mʉjare jãa añu doti cojo.\\n2 Ʉmʉreco Pacʉ mani Pacʉ, Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ yee añurijere, añuro jĩcãri cõro niiriquere, mʉjare cʉ̃ja tiicojojato.\\nPablo ñañaro cʉ̃ ca tamʉorique\\n3 Ʉmʉreco Pacʉ mani Wiogʉ Jesucristo Pacʉ, mani Pacʉ ca ĩa maigʉ, to birora mani ca tʉgoeña tutuacõa niiro ca tiigʉ Ʉmʉreco Pacʉre mani baja peoco. 4 Cʉ̃ra niipetirije ñañaro mani ca tamʉoro mani ca tʉgoeña bayiro manire tiimi, mani cãa, ñañaro ca tamʉorãre Ʉmʉreco Pacʉ mani ca tʉgoeña bayiro manire cʉ̃ ca tiiricarore birora cʉ̃ja ca tʉgoeña bayiro cʉ̃jare mani ca tiipere biro ĩigʉ. 5 Cristo ñañaro cʉ̃ ca biiricarore biro ñañaro mani ca bii nʉnʉjeerore birora, ñucã to birora cʉ̃ jʉorira tʉgoeña bayirique cãare mani cʉo. 6 Ñañaro jãa ca tamʉojata, tʉgoeña bayi, mʉja ca bii ametʉa nʉcãpere ĩirã jãa bii. Ñucã Ʉmʉreco Pacʉ jãa ca tʉgoeña bayiro cʉ̃ ca tiijata, mʉja cãa, jãa ca biirore biro ñañaro tamʉorã tʉgoeña bayi, nʉcã, mʉja ca biipere ĩiro bii. 7 To biri mʉja yee maquẽre jãa ca tʉgoeña yue niirijea, díámacʉ̃ra nii. “Jãare biro ñañaro cʉ̃ja ca tamʉorore birora, ñucã to birora Ʉmʉreco Pacʉ jãa ca tʉgoeña bayiro, cʉ̃ ca tiirije cãare cʉoma,” mʉjare jãa ĩi maji.\\n8 Yʉ yaarã, Asiapʉre ñañaro peti jãa ca biiriquere mʉja ca majiro jãa boo. Bʉaro peti ñañaro, do biro pee bii tʉgoeña bayiya maniro jãare biiwʉ. “Catirãra mani tua waarucu,” ĩirique maniropʉ jãare biicãwʉ. 9 Cʉ̃ja ca jĩa cõacãparãre biropʉ jãa tʉgoeñawʉ. Ate pea, jãa majuropeera “Ca tʉgoeña bayirã jãa nii,” jãa ca ĩi tʉgoeña niirijere, “Biiti, Ʉmʉreco Pacʉ ca bii yairicarãre cʉ̃ja ca cati tuaro ca tiigʉ peere ca tʉo nʉnʉjeeparã mani nii,” cʉ̃ja ĩi tʉgoeña majijato ĩiro jãare biiwʉ. 10 Ʉmʉreco Pacʉra jãare ametʉenewi. Ñucã jãare ametʉenerucumi, uwiorije ñañaro bii yairiquere, “To birora jãare ametʉenecã nʉnʉa waarucumi, 11 jãare mʉja ca juu bue nemojata,” jãa ĩi tʉgoeña yue. Paʉ jãare cʉ̃ja ca juu bue bojajata, Ʉmʉreco Pacʉ yeere añurije jãa ca ñeerije jʉori, ñucã paʉ “Añu majuropeecã,” cʉ̃re ĩirucuma.\\n¿Ñee tiigʉ Corintopʉre cʉ̃ waatijapari?\\n12 Jãa peera jãa ca ʉjea niirije, jãa ca tʉgoeña niirijepʉ, ati yepare niirã, añuro petira mʉja mena niirã, Ʉmʉreco Pacʉ, añurije díámacʉ̃ ĩirique cʉ̃ ca tiicojorije jʉori, “Añuro mani bii niiupa,” jãa ca ĩi tʉgoeña majiro jãare ca tiirije jʉori, jãa ca ʉjea niirije nii. Jãa ca biirique cʉti niirijea, bojoca majirique jʉori menara ca biirije méé nii, Ʉmʉreco Pacʉ añuro cʉ̃ ca tii bojarije mena pee jãa ca bii niirije nii. 13 Bue majiti, tʉo puoti, mʉja ca biipe ʉnopʉra jãa owa cojoti. Teere añuro mʉja ca tʉo puo peticoapere yʉ yue, 14 mee jĩcã wãmeri jãa ca biirijere mʉja ca tʉo puocoarore birora, mani Wiogʉ Jesús cʉ̃ ca tua doori rʉmʉre, “Cʉ̃ja jʉori to biro ca biirã jãa nii,” mʉja ca ĩirore birora, jãa pee cãa, mʉja yee jʉori to birora jãa ĩi tʉgoeñarucu.\\n15 Atere, “To birora biirucu,” ĩiri, mʉja peere yʉ ĩa jʉogʉ waarʉga tʉgoeñamiwʉ, to biro biigʉ, pʉati mʉjare yʉ ca ĩapere biro ĩigʉ. 16 O biro jĩi, Macedoniapʉ waagʉ mʉjare ĩa ametʉa waa, ñucã Macedonia ca niiricʉ tua doogʉ cãa mʉjare ĩa, yʉ ca biipere biro ĩigʉ. To biro yʉ ca biiro, Judeapʉ yʉ ca waaro, yʉre mʉja tii nemo cojobojacupa. 17 Atere, “To biro yʉ biirucu,” ĩigʉ, ¿añuro tʉgoeñatigʉra yʉ ĩicãbujapari? “To biro yʉ biirucu,” cʉ̃ ca ĩirijere jĩcã wãmera tʉgoeñatigʉra, “ ‘Yʉ waarucu,’ ĩicã pacagʉ ñucã, ‘Yʉ waaticu,’ ĩimi,” ¿mʉja ĩi tʉgoeñati?\\n18 Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩirore biro ca tiigʉ cʉ̃ ca niirore birora, añurije queti mʉjare jãa ca wederique, “O biro nii,” ĩicã pacagʉ, “To biro méé nii,” ĩirique méé nii. 19 Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ Jesucristo, Silvano, Timoteo, to biri yʉ, mʉjare jãa ca wedericʉa ca wajoagʉ méé niimi. “Ʉ̃gjá,” ĩi pacagʉ, “Biiti,” ca ĩigʉ méé niiupi. Cristora to cãnacã tiira, “Ʉ̃gjá” wado niicã.† Jesucristo yee añurije quetire jãa ca wederijere jãa wajoati. 20 To biri, Ʉmʉreco Pacʉ “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩirique, niipetirije Cristorena bii eaupa. Ate jʉori, Ʉmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉorã, “To birora to biijato,” mani ĩi, Cristo jʉori. 21 Ʉmʉreco Pacʉra jãare, mʉjare, Cristo yaarã mani ca nii tutuacã niiro manire tiimi. Cʉ̃ra manire beje, 22 cʉ̃ yaarã mani ca niiro tiiri, Añuri Yerire mani yeripʉ cũuupi, “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiriquere mani ca bʉapere tiicojo jʉguegʉ.\\n23 Ʉmʉreco Pacʉ cãare yʉ ca biirijere cʉ̃ ca majiro tiiri, ca tʉgoeña bayigʉ niiri, “Ñañaro cʉ̃jare ĩigʉre biro yʉ ĩibocu” ĩima ĩigʉ, Corintopʉre yʉ waati ména. 24 Biirãpʉa jãa, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉo niirijere dotirã méé jãa ĩi. Jãa ca boorijea añuro ʉjea niirique mena cʉ̃ja niijato ĩirã pee doca, mʉjare jãa ca tii nemorʉgarije nii. Mee, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique jʉorira, mʉja tʉgoeña bayi nii.\\n*1:1 Timoteo manire birora Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeegʉ.\\n†1:19 Jesucristo yee añurije quetire jãa ca wederijere jãa wajoati.","num_words":1072,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano JUDAS 1\\nJuda cʉ̃ ojáca pũrĩ niꞌi\\nAꞌti pũrĩrẽ Juda, Santiago Jesucristore ẽjõpeorãrẽ sʉꞌori wejepeogʉ acabiji nicʉ niwĩ.\\nQueoro buꞌese Jesucristo ye queti na tʉꞌoꞌquere duꞌusĩꞌrĩcã tʉꞌogʉ ojacʉ niwĩ. Tojo nicã nisoose meꞌrã buꞌerãrẽ tʉꞌomasĩdutigʉ, Jesucristore ẽjõpeonuꞌcũdutigʉ ojacʉ niwĩ.\\nJuda Õꞌacʉ̃ yarãrẽ ojase niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Juda Jesucristore daꞌrawãꞌñacoꞌtegʉ Santiago acabiji mʉsãrẽ añudutiꞌi. Marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ cʉ̃ põꞌrã niato nígʉ̃ besecʉ niwĩ. Cʉ̃ mʉsãrẽ maꞌimi. Jesucristo mʉsãrẽ ẽjõpeonuꞌcũcãꞌto nígʉ̃ coꞌtemi. Aꞌti pũrĩrẽ mʉsãrẽ ojaꞌa. 2 Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ pajañaꞌse, ejerisãjãse, maꞌise cʉoyʉꞌrʉmajãcã weeato.\\nNisoose meꞌrã buꞌese cjase niꞌi\\n3-4 Yʉꞌʉ mairã, Õꞌacʉ̃ marĩ Jesucristo yʉꞌrʉonoꞌcãrãrẽ añurõ weesere mʉsãrẽ pũrõ ojasĩꞌrĩmiwʉ̃. Tojo weesĩꞌrĩꞌcʉ nimigʉ̃, niꞌcãrõacãrẽ “Aꞌte peꞌere ojacã añutʉꞌsaꞌa” ni wãcũꞌu majã. Ãpẽrã nisoose meꞌrã buꞌecã, ẽjõpeoticãꞌña. Õꞌacʉ̃ Jesucristore ẽjõpeodutigʉ cũuꞌque peꞌere wãcũtutua, ẽjõpeonuꞌcũcãꞌña. Cʉ̃ tere niꞌcãti meꞌrãta marĩ cʉ̃ yarãrẽ oꞌodojacʉ niwĩ. Nisoori masã meꞌrĩse meꞌrã mʉsã meꞌrã aꞌmesʉꞌacãrã niwã. Na Õꞌacʉ̃rẽ mooma. Aꞌtiro nisama: “Õꞌacʉ̃ marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere acobojoyucã, noꞌo ʉaro marĩ upʉ ʉaripejasenojõrẽ weemasĩꞌi”, nisama. Õꞌacʉ̃ maꞌígʉ̃ weese peꞌere dojorẽsama. Jesucristo marĩ wiogʉ niꞌcʉ̃ nigʉ̃rẽ ʉatisama. Cʉ̃rẽ “Õꞌacʉ̃ macʉ̃ mejẽta nimi”, nisama. Dʉporopʉ Õꞌacʉ̃ ye queti ojáca pũrĩpʉ na tojo weerãrẽ “Buꞌiri daꞌrenoꞌrãsama”, nitojanoꞌcaro niwʉ̃. Tojo weerã wãcũtutuaya. Nisoori masã dutisere weeticãꞌña. Narẽ aꞌtiro niña: “Õꞌacʉ̃ marĩrẽ ẽjõpeodutise diaꞌcʉ̃ queoro niꞌi. Mʉsã buꞌese pũrĩcã diacjʉ̃ niweꞌe”, niña narẽ.\\n5 Mʉsã masĩꞌquepʉre apaturi wãcũdutigʉ mʉsãrẽ weregʉti. Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãrãrẽ buꞌiri daꞌresami. Dʉporopʉ Õꞌacʉ̃ ʉ̃sã ñecʉ̃sʉmʉa Israe curuacjãrãrẽ yʉꞌrʉocʉ niwĩ. Na Egiptopʉ piꞌetiꞌcãrãrẽ aperopʉ miiwijacʉ niwĩ. Beꞌro cʉ̃ tojo weecã ĩꞌamirã, ãpẽrã cʉ̃rẽ ẽjõpeoticãrã niwã. Tojo weegʉ narẽ buꞌiri daꞌre bajuriobutiacʉ niwĩ. 6 Apeye quẽꞌrãrẽ wãcũña. Dʉporopʉ ãpẽrã ʉꞌmʉsecjãrã Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã nimiꞌcãrã cʉ̃rẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãcãrã niwã. Õꞌacʉ̃ narẽ dutise cũumiꞌquere yʉꞌrʉnʉꞌcãrã, añurõpʉ nimiꞌcãrã cõꞌowijaacãrã niwã. Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ werecoꞌterã nimiꞌcãrãrẽ naꞌitĩꞌarõpʉ cõme dari meꞌrã dʉꞌtecũucõꞌacʉ niwĩ. Cʉ̃ nipeꞌtirãrẽ beseatji nʉmʉ nicã, narẽ buꞌiri daꞌrebutiagʉsami. Narẽ piꞌetinuꞌcũdutigʉ pecameꞌepʉ cõꞌabajuriogʉsami. 7 Sodoma, Gomorra, tojo nicã te pʉꞌto cjase macãrĩ na ñaꞌarõ weeꞌque quẽꞌrãrẽ wãcũña. Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã nimiꞌcãrã weronojõ te macãrĩcjãrã quẽꞌrã ñaꞌarõ weecãrã niwã. Na nʉmosãnumia nitirãrẽ aꞌmetãrãcãrã niwã. Apeye quẽꞌrãrẽ ʉmʉa seꞌsaro numia meꞌrã weewʉasenojõrẽ weecãrã niwã. Numia quẽꞌrã tojota weecãrã niwã. Na ñaꞌarõ weeꞌque wapa Õꞌacʉ̃ buꞌiri daꞌregʉ, narẽ ʉ̃jʉ̃acõꞌacʉ niwĩ. Nipeꞌtirã ñaꞌarã na weronojõta pecameꞌe peꞌtitiri meꞌepʉ buꞌiri daꞌrenoꞌrãsama nisere masĩyudutigʉ narẽ tojo weecʉ niwĩ.\\n8 Aꞌtiro nicã quẽꞌrãrẽ mʉsã waꞌteropʉ nirã́ na nisoori masã todʉporocjãrãpʉ weronojõ ñaꞌarõ weema. Tʉꞌomasĩtirã weronojõ na ñaꞌarõ weesĩꞌrĩsere noꞌo ʉaro weesama. Tere wéérã, na basu na upʉre dojorẽsama. Tojo nicã Õꞌacʉ̃ dutisere yʉꞌrʉnʉꞌcãsama. Ape turicjãrã ʉꞌmʉsepʉ nirã́ tutuarãrẽ bujicãꞌsama. 9 Ʉꞌmʉsecjãrã Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã wiogʉ Miguemarĩcã tojo bujicãꞌticʉ niwĩ. Dʉporopʉ Moisé wẽ́rĩ́ca beꞌro Migue wãtĩ meꞌrã Moisé ya upʉre dʉꞌsasocãrã niwã. Migue cʉ̃ basu wãtĩrẽ ne cãꞌrõ tuꞌti bujicãꞌticʉ niwĩ. Aꞌtiro peꞌe nicʉ niwĩ: “Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉ wiogʉ mʉꞌʉrẽ tuꞌtiato”, nicʉ niwĩ. 10 Nisoori masã pũrĩcã na tʉꞌomasĩtisere noꞌo ʉaro ucũmaꞌasama. Aꞌti turi cjase na noꞌo weerobajuro weese diaꞌcʉ̃rẽ masĩsama. Waꞌicʉrã tʉꞌomasĩtirã weronojõ nima. Na tʉꞌoñaꞌrõbajuro tʉꞌoñaꞌsama. Te meꞌrã na buꞌiri daꞌre bajurionoꞌrãsama.\\n11 Ñaꞌarõ waꞌarosaꞌa narẽ. Dʉporocjʉ̃pʉ Caĩ́ cʉ̃ acabiji Abere ʉogʉ cʉ̃rẽ wẽjẽꞌcaro weronojõ ñaꞌarõ weema. Tojo nicã Balaã wãmetigʉ weeꞌcaro weronojõ weema. Cʉ̃ niyeru ʉayʉꞌrʉagʉ, Õꞌacʉ̃ dutisere yʉꞌrʉnʉꞌcãcʉ niwĩ. Apĩ Coré wãmetigʉ weeꞌcaro weronojõ weema. Cʉ̃, wiorã Õꞌacʉ̃ cũuꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãcʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weeꞌque buꞌiri Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ buꞌiri daꞌregʉ, wẽrĩcã weecʉ niwĩ. Na nisoori masãrẽ Caĩ́, Balaã, Coreré buꞌiri daꞌreꞌcaronojõta Õꞌacʉ̃ narẽ buꞌiri daꞌregʉsami. 12 Nisoori masã, mʉsã Jesucristore ẽjõpeorã nerẽ baꞌari curare bopoyoro weerã weesama. Mʉsã meꞌrã sĩꞌrĩ, baꞌatamurã, na ye cjase diaꞌcʉ̃rẽ wãcũrã, ñaꞌarõ weesama. Narẽ wiopesase marĩsaꞌa. Ãpẽrãrẽ wãcũtimirã, na basu baꞌa yapisĩꞌrĩsama. Aco pejatimirõ, acocurari wĩꞌrõ wẽecã, tuuwãꞌcãrõ weronojõ nisama. Te curari aco pejatiro weronojõ masãrẽ añuse ĩꞌotisama. Yucʉdʉca dʉcatiri cura apeyepagʉ dʉca marĩsepagʉ weronojõ nicoꞌtesama. Na Õꞌacʉ̃ yere buꞌemirã, queoro weetirã, dʉca marĩrã weronojõ nisama. Na, masã dʉca marĩcjʉre paacõꞌanoꞌcʉ weronojõ nisama. Narẽ ne cãꞌrõ añurõ weese marĩsaꞌa. 13 Pãꞌcõrĩ maa pajiri maa cjase ñaꞌase saꞌpori sumutopʉ paaqueõꞌoꞌque weronojõ nima. Na ucũmeꞌrĩmirã, ñaꞌase bopoyase diaꞌcʉ̃rẽ weenuꞌcũsama. Ñocõa bʉrʉbajudutidijarã weronojõ nima. Diacjʉ̃ca maꞌa cjasere duꞌurã, naꞌitĩꞌarõpʉ buꞌiri daꞌre bajurionoꞌrãsama.\\n14 Dʉporocjʉ̃pʉ Enoc wãmetigʉ Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ masĩse oꞌoro meꞌrã na nisoori masãrẽ buꞌiri daꞌreatjere weremʉꞌtãcʉ niwĩ. Marĩ ñecʉ̃ Adã́ pãrãmi nituriagʉpʉ nicʉ niwĩ Enoc. Seis turiri beꞌrocjʉ̃ nicʉ niwĩ. Cʉ̃, beꞌropʉ waꞌatjere aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Marĩ wiogʉ pãjãrã ʉꞌmʉsecjãrã cʉ̃rẽ werecoꞌterã meꞌrã aꞌtigʉsami. 15 Nipeꞌtirã masãrẽ besegʉ aꞌtigʉsami. Ñaꞌarã na ñaꞌarõ weeꞌquere besepeꞌocʉ̃sami. Tojo nicã dicʉse ñaꞌarã cʉ̃rẽ ñaꞌarõ ucũꞌquere besegʉsami. Na tojo weeꞌque wapa, buꞌiri daꞌregʉsami”, ni ojayucʉ niwĩ Enoc. 16 Nisoori masã nipeꞌtisere tʉꞌsatisama; “Ñaꞌa niꞌi”, nisama. Na ʉaro diaꞌcʉ̃rẽ weesĩꞌrĩsama. Masĩrã waro weronojõ ucũmaꞌasama. Na yere ʉasãrã, ãpẽrãrẽ añurõ ucũtaꞌsasama.\\nJesucristore ẽjõpeorãrẽ werecasaꞌque niꞌi\\n17 Yʉꞌʉ mairã, marĩ wiogʉ Jesucristo besecṹúꞌcãrã mʉsãrẽ todʉporopʉ níꞌquere wãcũña. 18 Mʉsãrẽ aꞌtiro nicãrã niwã: “Aꞌti ʉmʉco peꞌtiati dʉporo masã noꞌo ʉaro Õꞌacʉ̃ yere bujicãꞌrãsama. Õꞌacʉ̃rẽ ʉatirã, na ñaꞌarõ ʉaripejasere weerãsama”, nicãrã niwã. 19 Jesucristore ẽjõpeorãrẽ dʉcawaticã weesama. Na ñaꞌase ʉaripejase diaꞌcʉ̃rẽ weesama. Espíritu Santure mooma.\\n20 Mʉsã pũrĩcã yʉꞌʉ mairã, Jesucristore nemorõ ẽjõpeo, wãcũtutuawãꞌcãña. Mʉsã ẽjõpeose diacjʉ̃ nise niꞌi. Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩrã, Espíritu Santu mʉsãrẽ masĩse oꞌose meꞌrã sẽrĩña. 21 Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ maꞌisere wãcũnuꞌcũcãꞌña. Acobojoticãꞌña. Marĩ wiogʉ Jesucristo marĩrẽ pajañaꞌgʉ̃, cʉ̃ meꞌrã catinuꞌcũsere oꞌogʉsami. Cʉ̃ oꞌoatjere eꞌcatise meꞌrã coꞌteyuya.\\n22 Ãpẽrã Jesucristo yere “¿Diacjʉ̃ta nisariba?” nirãrẽ pajañaꞌña. Narẽ añurõ ẽjõpeocã weeya. 23 Ãpẽrã nisoori masã buꞌesere siruturãrẽ diacjʉ̃nʉꞌcõña. Wiꞌi ʉ̃jʉ̃rĩ wiꞌi poꞌpeapʉ nirãrẽ wejewijaarã weronojõ narẽ pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉcã weeya. Ãpẽrã ñaꞌase weepoyʉꞌrʉaꞌcãrãrẽ weetamusĩꞌrĩrã, pajañaꞌña. Mʉsãpʉ na ñaꞌarõ weesere pẽꞌrĩpejari nírã, ne cãꞌrõ na tojo weesere ʉaticãꞌña.\\nÕꞌacʉ̃rẽ eꞌcatitʉose niꞌi\\n24-25 Õꞌacʉ̃ tutuayʉꞌrʉgʉ marĩ ñaꞌarõ weeri nígʉ̃, cãꞌmotaꞌamasĩsami. Tojo nicã cʉ̃ tutuase meꞌrã cʉ̃ tiro, cʉ̃ asisteropʉ marĩrẽ buꞌiri marĩrã nidutigʉ miamasĩsami. Topʉre eꞌcatiyʉꞌrʉarãsaꞌa. Õꞌacʉ̃ niꞌcʉ̃ nigʉ̃́ marĩ wiogʉ Jesucristo wẽrĩse meꞌrã marĩ pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉocʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ nipeꞌtirã “Añuyʉꞌrʉami, nipeꞌtirã buꞌipʉ wiogʉ nimi”, wiopesase meꞌrã ni ẽjõpeoato. “Nipeꞌtirã aꞌti turicjãrãrẽ dutigʉ wiogʉ waro nimi”, niato. “Ne waropʉ, aꞌtiro nicã, beꞌropʉ quẽꞌrãrẽ mejãrõta nimi”, ninuꞌcũato. Tojota nirõʉaꞌa.","num_words":932,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 8 BAONT - Saulo cãa, toora Esteban're cʉ̃ja - Bible Search\\nLOS HECHOS 7 LOS HECHOS 9\\nLOS HECHOS 8\\n1Saulo cãa, toora Esteban're cʉ̃ja ca jĩaro, “Mee añuro tiima,” ĩi cote niiupi.\\nJesús yaarãre Saulo cʉ̃ ca nʉnʉrique\\nTii rʉmʉra Jerusalén macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã menare ñañaro tiirʉgarã, cʉ̃ja ca nʉnʉrije bii jʉoupa. To biri niipetirã Judea, Samaria yeparipʉ waa batecoaupa. Jesús buerã ca niiricarã wado ametʉaupa.\\n2Jĩcãrã ʉmʉa ca bojoca añurã, Esteban niiquĩgʉre bʉaro oti, cʉ̃re yaa cõa, tiicã yerijãa waaupa. 3Saulo pea wiijeri cõro waari Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre cʉ̃ja yaa wiijeripʉra, nomia, ʉmʉare ñee, wee nʉnʉa waari, cʉ̃jare tia cũu doti niiupi.\\nFelipe Samariare añurije queti cʉ̃ ca wederique\\n4Jerusalén ca niimiricarã ca waa batericarã pea, noo cʉ̃ja ca waari taberi cõro añurije quetire wedecã nʉnʉa waaupa. 5Felipe pea, Samaria yepa pee waari, ca nii majuropeeri macãre Jesús yee quetire cʉ̃jare wede jʉo waaupi. 6Felipe cʉ̃ ca ĩirijere tʉo, ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ ca tii bau niirijere ĩari, paʉ bojoca cʉ̃ ca wederijere añuro tʉo nʉnʉjeeupa. 7Paʉ bojoca ca wãtĩa jãa ecoricarã ametʉene eco, wãtĩa cʉ̃japʉre ca niirã, cʉ̃jare witi waarucurã bʉaro acaro bui, ñucã paʉ ca bʉʉricarã, ñicã yuriri cãa catio eco, biiupa. 8Ate jʉori, tii macãre bʉaro ʉjea niirique niiupa.\\n9Tii macãre niiupi jĩcʉ̃, mee, jʉgueropʉra cũmu niiri ca nii majuropeegʉre biro biicãri, Samaria macãrãre ca ĩi dito epe niirucuricʉ Simón ca wãme cʉtigʉ. 10To biri niipetirã, ca nii majuropeerã, ñucã ca nii coterã cãa, cʉ̃ ca ĩirijere añuro cʉ̃re tʉo nʉnʉjeeri, “Ania Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca yeri tutuarije niimi,” cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉorucuupa. 11Cũmu cʉ̃ ca niirije mena paʉ cʉ̃mari cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩi dito niiro macã, cʉ̃ ca ĩirore biro cʉ̃re tii nʉnʉjeerucuupa. 12Felipe, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabe maquẽ, to biri Jesucristo yee añurije quetire cʉ̃ ca wederije peere tʉo nʉnʉjeema ĩirã, ʉmʉa, nomia, uwo coe dotiupa. 13Ñucã Simón cũmupʉra, Felipe cʉ̃ ca wederijere tʉo nʉnʉjee, uwo coe dotiri jiro, ca ĩa ñaaña manirije Felipe cʉ̃ ca tii bau niirijere ĩa ʉjea niiri, cʉ̃re camotatiri méé cʉ̃re bapa cʉti yujuupi.\\n14Jesús buerã Jerusalén ca niirã, Samaria macãrã Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeerijere queti tʉori, Pedrore, Juan're cʉ̃ja pʉtopʉ cʉ̃jare tiicojoupa. 15Cʉ̃ja pea toopʉ earã, Samaria macãrã Cristo yee quetire ca tʉo nʉnʉjeericarã Añuri Yerire cʉ̃ja ñeejato ĩirã, cʉ̃jare juu bue bojaupa, 16ména, jĩcʉ̃ ʉno peerena Añuri Yeri cʉ̃japʉre cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã eatirique ca niiro macã. Wiogʉ Jesús wãme mena wado uwo coe ecoupa ména. 17To biri Pedro, Juan, cʉ̃ja amori mena cʉ̃jare ñia peo, Añuri Yeri cʉ̃japʉre cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo cʉ̃jare tiiupa. 18Ñuc�� Simón pea Jesús buerã cʉ̃ja amorire bojocare cʉ̃ja ca ñia peorora, Añuri Yeri cʉ̃ ca dooro cʉ̃ja ca tiirijere ĩari, wapa tiirica tiiri cʉ̃jare tiicojo, 19o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—To biro tii majiriquere yʉ cãare tiicojoya, niipetirã yʉ amori mena yʉ ca ñia peorã Añuri Yerire cʉ̃ja ca ñeepere biro ĩirã —cʉ̃jare ĩiupi.\\n20To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉogʉ, Pedro pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ wapa maniro cʉ̃ ca tiicojorijere mʉ ca wapa tii amirʉgarije wapa, mʉ yee wapa tiirica tiiri mʉ menara ñañaro to tii yaio ecocãjato. 21Jãa ca majirije ʉnore ca cʉopʉ méé mʉ nii mʉa. Ʉmʉreco Pacʉ ca ĩaro, mʉ yeri añuti majuropeecã. 22Ate ñañarije mʉ ca cʉorijere to cõrora tii yerijãari, Ʉmʉreco Pacʉre jãiña. Ape tabera o biirije mʉ ca tʉgoeñarijere mʉre acobocãbocumi. 23Yʉ ca ĩajata, ñañarije wado tʉgoeña, ñañarije pee wadore tii nʉnʉjeecã yai waa, biirique wado mʉre niicã —cʉ̃re ĩiupi Simón cũmure.\\n24To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉogʉ, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Simón:\\n—Mʉjara Ʉmʉreco Pacʉre yʉre jãi bojaya, ano yʉre mʉja ca ĩirije jĩcã wãme ʉno peera yʉre ca biiticãpere biro ĩirã —cʉ̃jare ĩiupi.\\n25Pedro, Juan, Jesús cʉ̃ ca tiirijere cʉ̃ja ca ĩariquere wede, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere cʉ̃jare bue, tii yapanorã, Jerusalén pee tuacoaupa. To biro bii, tua nʉnʉa waarã Samaria yepare ca niiri macãri paʉ macãripʉre añurije quetire cʉ̃jare wede, ĩi nʉnʉa waaupa.\\nFelipe, Etiopía macʉ̃re añurije queti cʉ̃ ca wederique\\n26Ate jiro jĩcʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ o biro ĩiupi Felipere: “Jõcʉ̃ jiro macã nʉña peere, Jerusalén mena Gaza pee ca nii bua waari maa, ca yucʉ maniri yepare ca nii waari maare waagʉja,” cʉ̃re ĩiupi. 27To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉo, waacoaupi Felipe. Too waa nʉnʉa waagʉ bʉa eaupi jĩcʉ̃ Etiopía macʉ̃, tii yepa macãrã wiogo Candace ca wãme cʉtigo yee wapa tiirica tiirire ĩa nʉnʉjeeri majʉ ca niigʉre. Cʉ̃ pea Jerusalén'pʉ, Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉogʉ earicʉ niiupi. 28To biro bii tua waagʉ, cʉ̃ tunurica caballoa cʉ̃ja ca tʉ̃ari coropʉ duwiri, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías cʉ̃ ca owariquere bue nʉnʉa waaupi. 29Añuri Yeri pea o biro ĩiupi Felipere:\\n—Ii coro, ca tunuri coro pʉto jañuro waagʉja —ĩiupi.\\n30To biro cʉ̃ ca ĩiro Felipe tii coro pʉtoacã eagʉ, Etiopía macʉ̃ pea Isaías cʉ̃ ca owaquĩrica pũurore cʉ̃ ca bue nʉnʉa waarijere tʉori, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Too mʉ ca buerijere mʉ tʉo puoti? —ĩiupi.\\n31To biro Felipe cʉ̃ ca ĩi jãiñaro:\\n—¿Jĩcʉ̃ ʉno peera yʉre cʉ̃ja ca wede majioro cõro, do biro tiicãri yʉ tʉo puobogajati? —cʉ̃re ĩi yʉʉupi.\\nTo biro ĩi, Etiopía macʉ̃ pea cʉ̃ pʉto Felipere ea jãa dotiupi.\\n32Etiopía macʉ̃ cʉ̃ ca bue nʉnʉa waarije pea o biro ĩi owarique niiupa:\\n“Jĩcʉ̃ ovejare biro, cʉ̃ja ca jĩapa tabepʉ ami waa ecowi. Jĩcʉ̃ oveja macʉ̃re cʉ̃ja ca poa juaro, cʉ̃ ca acaro buitirore birora wederucu, tiitiwi.\\n33Ñañaro tii epe ecowi. Ñañaro cʉ̃re ca tiirãre ñañaro cʉ̃jare tiitiwi. ¿Ñiru pee cʉ̃ ca bii jʉo dooriquere cʉ̃ wede peotibogajati? Ati yepare cʉ̃ ca cati niimirije ẽma ecocoawʉ,” ca ĩirijere bue jãñaupi.+\\n34Etiopía macʉ̃ pea Felipere o biro ĩi jãiñaupi:\\n—Yʉre wedeya petopʉra. ¿Atera, ñiru pee cʉ̃ ca biipere cʉ̃ ĩiupari Isaías? ¿Cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca biipere ĩigʉ cʉ̃ ĩijapari? ¿Apĩpʉ cʉ̃ ca biipere ĩigʉ pee cʉ̃ ĩijapari? —cʉ̃re ĩi jãiñaupi.\\n35To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, Felipe pea cʉ̃ ca bue nʉnʉa dooriquere cʉ̃re wede jʉo waa, añurije queti Jesús yeepʉ cʉ̃re wede yapano eaupi. 36To waa nʉnʉa waarã, jĩcã tabe oco ca niiri tabe eagʉra, o biro ĩiupi Etiopía macʉ̃, Felipere:\\n—Ĩaña, anore oco nii. ¿Ca bii camotarije ʉno to niibogajati yʉre mʉ ca uwo coejata? —cʉ̃re ĩiupi.\\n37To biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—Mʉ yeri niipetiro menapʉra mʉ ca tʉo nʉnʉjeejata, mʉre yʉ uwo coe maji —cʉ̃re ĩiupi Felipe.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro:\\n—Jesucristoa, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ra niimi; cʉ̃re yʉ tʉo nʉnʉjee —cʉ̃re ĩi yʉʉupi.\\n38To biro ĩi, cʉ̃ja tunuricare tua nʉcã doti, cʉ̃ja pʉarãpʉra duwi ñaanʉcã, diapʉ wau wia waa, Etiopía macʉ̃re uwo coeupi Felipe. 39Cʉ̃re uwo coe yapano, cʉ̃ja ca maa nʉcãri tabera, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri pea Felipere amicoaupi ñucã. Etiopía macʉ̃ pea pʉati cʉ̃re ĩa nemotiupi yua. To biro bii pacagʉ, bʉaro ʉjea niirique mena waacã nʉnʉa waaupi. 40Felipe pea, Azoto cʉ̃ja ca ĩiri macãpʉ nii yerijãaupi ñucã. To ca niiri macãri cõro añurije quetire wede nʉnʉa waagʉ, Cesarea macãpʉ wede eacoaupi.","num_words":1114,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 26\\n☰ MATEUS 26 ◀ ▶\\nIcoa lacilodi noiigi judeu dinilakidetiwage moyeloadi Jesus\\n(Marcos 14.1-2; Lucas 22.1-2; João 11.45-53)\\n1 Niɡ̶ijo naɡ̶a nigotedini Jesus me yalaɡ̶ate idiwatawece niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, odaa meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, 2 “Joɡ̶owooɡ̶otitiwaji aniaditibige itoataale nokododi, odaa ja nakatio nalokegi ‘Páscoa’. Odaa jiɡ̶icota metidajigo metidototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate metideloadi, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.”\\n3 Odaa ja yatecoɡ̶o niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, icaaɡ̶icoa laxokodi lacilodi judeutedi. Yatecoɡ̶otibigiwaji minitaɡ̶a liɡ̶eladi-nelegi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, anodita Caifás. 4 Odaa joɡ̶odinotaɡ̶aneɡ̶etigi ane nimaweneɡ̶egi moniwilo Jesus codaa odinotaɡ̶aneɡ̶etigi moyeloadi me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶idi noiigi-nelegi. 5 Pida modi, “Ajakataɡ̶a daɡ̶a jibaɡ̶atalo niɡ̶ina malee nalooɡ̶o ade jaoɡ̶a magecaɡ̶alodipi niɡ̶ina noiigi codaa ade jaoɡ̶a metiɡ̶odideleɡ̶e.”\\nAca iwaalo yadotelogo Jesus ica nadokojegi\\n(Marcos 14.3-9; João 12.1-8)\\n6 Niɡ̶ijo Jesus midiaaɡ̶ite manitaɡ̶a nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Betânia, liɡ̶eladi Simão ane nikoxeedi me “Dawace-lolaadi”, 7 jiɡ̶icotalo ajo iwaalo ane yadeegi aca naɡ̶aaɡ̶axi, wetiɡ̶a anodita “alabastro”. Naɡ̶ajo naɡ̶aaɡ̶axi nolee ladokojegi ane dakake loojedi, anoibake moyatita lolaadi émeɡ̶egi. Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a dawaketedeloco nameeja maniodi, odaa naɡ̶ajo iwaalo ja yadotedeloco ladokojegi lacilo. 8 Niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶onadi, ja neliɡ̶ideeɡ̶a, odaa ja dinige, modi me dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, “Igaamee ada iwaalo me yaaɡ̶adi ida nadokojegi? 9 Daɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a eyaa niɡ̶ida nadokojegi me yakakaɡ̶adi loojedi, oditaɡ̶a iboo ninyeelo me yaxawatiogi madewetedipi.”\\n10 Jesus yowooɡ̶oditediwe lowoogo, odaa meetediogi, “Igame leeɡ̶odi ina malomeɡ̶eni ada iwaalo leeɡ̶odi ida aneo? Eotomi niɡ̶ida ane daɡ̶axa me libinienigi. 11 Igaataɡ̶a niɡ̶ina madewetedipi idioka limedi mina makaamitaɡ̶atiwaji, pida Ee baadiɡ̶idioka limedi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji. 12 Niɡ̶ijo me yadoteloco yolaadi niɡ̶ijo ladokojegi, ja ideyaɡ̶aditema nigetidaligitini. 13 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ina oko moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele okanicodaaɡ̶ica aneitice niɡ̶ina iiɡ̶o, oyatemati niɡ̶ina monalaɡ̶atibige niɡ̶ida loenatagi naɡ̶ada iwaalo.”\\nJudas dinilakidetege niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi neloɡ̶ododipi Jesus\\n(Marcos 14.10-11; Lucas 22.3-6)\\n14 Niɡ̶idiaaɡ̶idi onijoteci niɡ̶ijo dooze anodiotibece, niɡ̶ijo ane liboonaɡ̶adi Judas Iscariotes, jiɡ̶igo yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi. 15 Odaa meetiogi, “Igametaɡ̶a liwokodi madedianitiwaji, daɡ̶a jajigotedaɡ̶awa Jesus?” Odaa joɡ̶onilaɡ̶adi triinta beexotedi, moyedia. 16 Ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa nokododi, Judas ja doletibige nimaweneɡ̶egi me yajigo Jesus.\\nJesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece oyeligo liweenigi Páscoa\\n(Marcos 14.12-21; Lucas 22.7-14, 21-23; João 13.21-30)\\n17 Noɡ̶odoejegi noko nalokegi anodita “Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶odiitalo, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Igamemaani mejonaɡ̶a me joenaɡ̶a ɡ̶oweenigi me Páscoa?” 18 Odaa ja niniɡ̶odi, meetediogi, “Emiitiwaji nigotaɡ̶a, oleetibige jiɡ̶icaa ɡ̶oneleegiwa, odaaɡ̶enita, ‘Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi mee, “Jiɡ̶icota noko Aneotedoɡ̶oji ane nibikotatedomi. Jeligo liweenigi Páscoa me igiiwepodi anoniotibici digoina ɡ̶adiɡ̶eladi.” ’ ” 19 Niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶owo ane iiɡ̶ete Jesus, odaa joɡ̶oyoe liweenigi Páscoa.\\n20 Igaanaɡ̶a enoale, Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece ja nicotiniwace me niodaɡ̶a. 21 Eɡ̶idaaɡ̶ee me niodaɡ̶a, Jesus neɡ̶eetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Ini niɡ̶ina akaamitiwaji ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi.” 22 Odaa eliodi magecaɡ̶alodipi, odaa oninitecibeci ige, meetalo, “Iniotagodi, manige emeɡ̶ee ane ɡ̶adajici?” 23 Odaa ja niniɡ̶odi, meetediogi, “Niɡ̶ini ane jibotege me jititinigi liwagedi inipaon, joaniɡ̶iniaa idajigo. 24 Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi akaa yalaɡ̶ata Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi me ideleo. Pida nagoodi niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ewi me iloikatidi. Domaɡ̶a daɡ̶axa mele daaditiɡ̶ica menitini niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa!” 25 Odaa Judas, niɡ̶ijo ane yajigo Jesus, jaɡ̶aɡ̶a ige, meetalo, “Iniiɡ̶axinoɡ̶odi, manige emaɡ̶a ɡ̶adajici?” Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Adomaɡ̶a leeditibige madigee!”\\nAnodaaɡ̶ejinaɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶odalaɡ̶atibige lemeɡ̶egi Jesus\\n(Marcos 14.22-26; Lucas 22.15-20; 1 Coríntios 11.23-25)\\n26 Eɡ��idaaɡ̶ee me niodaɡ̶a, Jesus ja dibate ijo paon, odaa diniotagodetedibigimece Aneotedoɡ̶oji. Odaa ja inoke me yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Abaatege, odaa elici niɡ̶idi paon! Ane micataɡ̶a daɡ̶a yolaadi.” 27 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dibate ajo goopa ane nolee viinyo, odaa ja diniotagodetedibigimece Aneotedoɡ̶oji. Odaa jaɡ̶aɡ̶a yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece naɡ̶ajo goopa, meetediogi, “Acipeta akaamitawecetiwaji! 28 Igaataɡ̶a niɡ̶ida viinyo micataɡ̶a daɡ̶a yawodi ane inadooɡ̶odi, jaotibige Aneotedoɡ̶oji mida gela nimaweneɡ̶egi me dinilakidetetege niɡ̶ina oko. Odaa natigide Aneotedoɡ̶oji yakadi me iwilegi libeyaceɡ̶eco inatawece oko. 29 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Me daɡ̶adiaa jacipe daɡ̶akaami igiiwepoditece niɡ̶ida viinyo. Pida jacipeta niɡ̶ica gela viinyo makaami igiiwepodi nige jatecoɡ̶ojoɡ̶o miditaɡ̶a niɡ̶idi anejonaɡ̶a ane laɡ̶ajegitetema Aneotedoɡ̶oji loiigi.” 30 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶odigaanaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji. Odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a Lojotaɡ̶adi Oliveira.\\nJesus ibodicaxi Pedro\\n(Marcos 14.27-31; Lucas 22.31-34; João 13.36-38)\\n31 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ina enoale akaamitawecetiwaji adalati moka eetece, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi yalaɡ̶ata ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee, ‘Jeloadi nowienoɡ̶odi waxacocoli, odaa idiwatawece niwaxacocoli ilaagitedibece.’ 32 Pida nige idewiɡ̶atace, odaa ejigo idinewade miditaɡ̶a nipodigi Galiléia.” 33 Pida Pedro naɡ̶a niniɡ̶odi, meetalo, “Icaaɡ̶ica niginatawece etiɡ̶adalati, pida ee baadaɡ̶a ɡ̶adalati.” 34 Odaa Jesus meeteta, “Ejitaɡ̶awa anewi. Niɡ̶ina enoale, aniɡ̶icatibige daɡ̶a anoe okoɡ̶okoodi, odaa niɡ̶ida makaami itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.” 35 Pedro meetalo, “Icaaɡ̶ica nige leeditibige makaami yemaɡ̶awa, pida baadaɡ̶a adakatiwece yacilo deɡ̶eji me daɡ̶a ɡ̶adowooɡ̶oti.” Odaa ijotawece niɡ̶ijo eledi anodiotibece idaɡ̶aɡ̶a oyatigi ligegi.\\nJesus igo midiwataɡ̶a enanigijedi “oliveira” ane liboonaɡ̶adi Getsêmani\\n(Marcos 14.32-42; Lucas 22.39-46)\\n36 Odaa Jesus ja lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo anodiotibece midiwataɡ̶a icoa enanigijedi “oliveira” anodita Getsêmani. Odaa meetediogi, “Inaaɡ̶anicootetiwaji digoina. Ejigawaanigi digoida odoe jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.” 37 Odaa ja yadeegi Pedro me lixigaɡ̶awa ijaaɡ̶ijoa itoataale lionaɡ̶a Zebedeu, João ijaa Tiago. Odaa eliodi Jesus magecaɡ̶alo, codaa eliodi me doɡ̶owikomata. 38 Odaa meetediogi, “Eliodi me Ee agecaɡ̶alo codaa jeemitetece mica ina daantaɡ̶a doletibige me ideleo. Inaaɡ̶onitetiwaji digoina codaa adinowetitiwaji.”\\n39 Odaa Jesus jiɡ̶igoawaanigi odoe, naɡ̶a yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, mee, “Eiodi, nige yakadi, jiniɡ̶ikani deɡ̶eliodi me jawikode. Pida ajemaa daɡ̶a jao ane emaɡ̶a jemaa, pida jemaa me jao niɡ̶ina anemaani.”\\n40 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dopitetege niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa jiɡ̶icotediogi me niotaɡ̶a. Odaa meeteta Pedro, “Agodaɡ̶akati doɡ̶okateciɡ̶iniawaanigi maɡ̶aɡ̶a adinowetitiwaji? 41 Adinoweti, codaa otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, bidige aɡ̶ikani madinakatoni leeɡ̶odi ɡ̶adawikodico. Catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali beɡ̶emaani maniwitici, pida ɡ̶adolaadi aɡ̶ica loniciwaɡ̶a otaɡ̶ateciɡ̶ini.”\\n42 Jesus jiɡ̶igotace yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa mee, “Eiodi, nige leeditibige me jixomaɡ̶ateetedijo inoatawece ane yawikodico ane dakake, Ee daɡ̶axa me jemaa mawii anemaani.” 43 Odaa ja dopitacetege niɡ̶ijo anodiotibece, odaa icotacediogi me niotaɡ̶a, leeɡ̶odi eliodi liotaɡ̶a, odaa aɡ̶oyakadi me noleticoace.\\n44 Odaa ja yoyatace, odaa jiɡ̶igotace yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa yopilaɡ̶ateetedeloco ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo ane ligegite Aneotedoɡ̶oji. 45 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja dopitacetege niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Eɡ̶idaaɡ̶enitiwaji me iote, anigaaxe? Digawini! Jiɡ̶icota lakata Aneotedoɡ̶oji ane nibikotatedomi. Natigide, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, jeɡ̶etidajigotiogi libaaɡ̶adi ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a. 46 Adabititiniwacetiwaji, jopilaɡ̶a! Digawinitege! Jiɡ̶inaa niɡ̶ijo ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi.”\\n(Marcos 14.43-50; Lucas 22.47-53; João 18.3-11)\\n47 Jesus eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a niɡ̶icotalo Judas, niɡ̶ijo ane-diotibece Jesus, lokaaɡ̶etedipi niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa Judas lixigaɡ̶awepodi ijo noiigi-nelegi onadeegi nodaajoli-ocaɡ̶atedi inaa laxacoɡ̶onaɡ̶atedi. Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi joaneɡ̶epaaɡ̶oimonya niɡ̶ijo noiigi-nelegi. 48 Niɡ̶ijo ane yajigo Jesus akaa dinilakidetege niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me ikee ane diɡ̶etedigi Jesus. Meetiogi, “Niɡ̶ica ane inapicoɡ̶o me idecoaditece, jiɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa anoleetibigetiwaji. Odaaɡ̶aniwiloteda!” 49 Niɡ̶ijo Judas niɡ̶icotiogi, ja dowicetelogo Jesus, odaa meetalo, “Ele ɡ̶ocidi, iniiɡ̶axinoɡ̶odi?” Odaa ja napicoɡ̶o. 50 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Yokaaɡ̶edi, ageniteloco niɡ̶ica ane ɡ̶abakedi managi!” Odaa joɡ̶ototelogo Jesus, joɡ̶odibatalo moniwilo. 51 Pida anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anodiotibece nixigitice lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a, odaa ja yakagidi napaaɡ̶ate ane diɡ̶eticogi libaaɡ̶adi liotagi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. 52 Pida Jesus meeteta, “Ixomitinece ɡ̶adodaajo ɡ̶anaɡ̶aaɡ̶axi. Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane nixigitice lodaajo me didele, aɡ̶oiwoko moyeloadi oyatita nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a. 53 Agodoɡ̶owooɡ̶oti daɡ̶a jemaa me jipokotalo Eiodi, odaa agotaɡ̶a leegi, taɡ̶a niwakatee anigetaɡ̶a liwokodi miili aanjotedi modoweditiloco? 54 Pida daɡ̶a idoɡ̶atedicogi libaaɡ̶adi niɡ̶ina ineloɡ̶ododipi, agotiɡ̶icotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji anoyalaɡ̶atiwa.”\\n55 Odaa naɡ̶aca lakata, Jesus meetediogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, “Igame leeɡ̶odi manadeegi inoa ɡ̶adodaajoli-ocaɡ̶atedi inaaɡ̶inoa ɡ̶adaxacoɡ̶onaɡ̶atedi managi adiwilotiwaji? Domige Ee ɡ̶oneleegiwa ɡ̶onematagodi? Niɡ̶ijoa nokododi eliodi me idejotibige minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, anei me idicotini odaa jiniiɡ̶axitiniwace noiigi-nelegi, pida aɡ̶adiwilotiwaji. 56 Pida natigide inoatawece niɡ̶inoa ɡ̶adoenatakatiwaji eotibige micotece ane diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi moyalaɡ̶atiwa niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.” Odaa ijotawece niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶oyaladi, jiɡ̶ialetibigiwaji.\\nLacilodi judeutedi oiwi anodigotalo Jesus\\n(Marcos 14.53-65; Lucas 22.54-55, 63-71; João 18.12-14, 19-24)\\n57 Odaa niɡ̶ijo anoniwilo Jesus joɡ̶oyadeegitedicogi minitaɡ̶a diimigi-nelegi liɡ̶eladi Caifás, ane lacilo idiwatawece sacerdotitedi. Jiɡ̶idiaa latecaɡ̶adi niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaaɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi. 58 Pedro diotece Jesus, pida aɡ̶ipegitece. Diotece neɡ̶epaa niogóteloco liɡ̶eladi lacilo-sacerdotitedi. Naɡ̶a dakatio, odaa jiɡ̶idiaa nicotini awatege icoa nowienaɡ̶anadi, yemaa me iwi niɡ̶ica anodigotalo Jesus. 59 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa lacilodi judeutedi idiaaɡ̶idiwa icoa lilokaɡ̶awadi iditawece odoletibige me nilaagedi Jesus. Odoletibige oko ane diwitaka anee mica Jesus loenatagi ane beyagi, domoɡ̶owotibige mida ane leeɡ̶odi moyeloadi. 60 Pida idaaɡ̶ida meliodi oko awitakaɡ̶aɡ̶a anidiaaɡ̶i miditaɡ̶a, pida aɡ̶ica oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a itoataale oko ane itiwage liwitakeco niɡ̶ina modotaɡ̶atibige Jesus. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi anototicogi lodoe. 61 Odaa modi, “Ijo me jajipaaɡ̶atalo mee, ‘Jakadi me jojiketini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa idabiteɡ̶etacini catiwedi itoatadiɡ̶ida nokododi.’ ”\\n62 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja dabiditini, odaa ja ige Jesus, meetalo, “Ida makaami aɡ̶otaɡ̶ani? Niɡ̶idoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi migoyeloɡ̶odi anewi ina modakapetaɡ̶agi?” 63 Pida Jesus aɡ̶ica anigetiɡ̶ida ligegi. Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi meetalo, “Jibake Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adiiɡ̶eni me aneloɡ̶otitoɡ̶owa! Naɡ̶akamaɡ̶akaami icoa Lionigi Aneotedoɡ̶oji, ane niiɡ̶e me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege ɡ̶odaxakawepodi?”\\n64 Jesus naɡ̶a niniɡ̶odi, meeteta, “Analiiki ɡ̶agegi, jeɡ̶emeɡ̶ee. Pida ejitaɡ̶awatiwaji nigidiaaɡ̶idi adati nige idopitijo, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Icota me idicotini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji aneliodi notoetiigi, odaa idaxoditini jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, jiniotinece lolaadi.”\\n65 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi yaawidigidice lowoodi me ikee me yakadi me beyagi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus. Odaa mee, “Beyagi me dotaɡ̶atedibige Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a diniciaceeketetege Aneotedoɡ̶oji. Odaa aɡ̶alee jopooɡ̶atibige eledi oko nakataɡ̶anadi moyeloɡ̶odi minoa loenataka ane beyagi. Igaataɡ̶a jaɡ̶ajipaatalotiwaji lotaɡ̶a me beyagi me dotaɡ̶atedibige Aneotedoɡ̶oji. 66 Enige, amiida ica ane iniɡ̶atalo?” Odaa joɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Niɡ̶idoa idokida me nilaagedi, odaa leeditibige me yeleo.” 67 Odaa joɡ̶oyawaletigi latobi Jesus, codaa onalaketedibige. Odaa niɡ̶ijo anonaxacoɡ̶otedibige moditalo, 68 “Natigide, niɡ̶ida makaami ane eni me ɡ̶adiiɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji. Nigewi me ɡ̶adiiɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, aneloɡ̶otitoɡ̶owa niɡ̶ica ane ɡ̶adaxaciɡ̶i!”\\nPedro mee me diɡ̶icoateda me yowooɡ̶odi Jesus\\n(Marcos 14.66-72; Lucas 22.54-62; João 18.15-18, 25-27)\\n69 Pedro nicote digoida niogóteloco liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Aca awicije liimete lacilo-sacerdotitedi niɡ̶icota Pedro, odaa meeta, “Niɡ̶ida ma-aami icaa ina daɡ̶a ado-ooni mijoataɡ̶a Jesus ane icoɡ̶otedicogi nipodigi Galiléia.”\\n70 Pida Pedro mee me niwitakegi lodoe iditawece niɡ̶ijo oko, mee me dotaɡ̶a, “Aɡ̶ica daɡ̶a jowooɡ̶odi ica ane ɡ̶adalakita.” 71 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igo midataɡ̶a ijo epoagi me jiniiɡ̶atiwece niogó liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Odaa aca eledi awicije niimete meetiogi niɡ̶ijo oko, “Niɡ̶ini aaginaɡ̶a lixigaɡ̶awa Jesus ane icoɡ̶otedicogi nigotaɡ̶a Nazaré.” 72 Odaa Pedro ja diwitakatace mee me daɡ̶a yowooɡ̶oditeda Jesus, odaa mee me dinigetaɡ̶atee, “Aɡ̶icoa daɡ̶a jowooɡ̶odi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa!”\\n73 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anidiaaɡ̶i, niɡ̶ipegita Pedro, odaa meeta, “Icaa ina daɡ̶akaami anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo ane idei mijoataɡ̶a Jesus, igaataɡ̶a ɡ̶adotaɡ̶anaɡ̶awa niɡ̶ina oko ane icoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia.” 74 Odaa Pedro jeɡ̶ee me yakadi Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi nige diwitaka, odaa jeɡ̶ee, “Ewi me diɡ̶icoateda me jowooɡ̶odi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa, ajiwitaka!” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, jaɡ̶anoe okoɡ̶okoodi. 75 Odaa Pedro ja nalaɡ̶atibige niɡ̶ijo ane ligegite Jesus, niɡ̶ijo neɡ̶eete, “Aniɡ̶icatibige daɡ̶a anoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶a adowooɡ̶oti.” Odaa ja noditicogi we niogó niɡ̶ijo diimigi, eliodi magecaɡ̶alo, codaa anoetibece.","num_words":1568,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 1 JUAN 1\\nPRIMERA CARTA DEL APÓSTOL\\n1-2 Yucʉacã Jesucristo cʉ cãniere, cʉ cabairi wamere mʉja queti buiogʉ mʉjaare queti joʉ yʉ áa. Nemoona cãnicõañupi Jesucristo cʉ Pacʉ mena. Cãnicõa aninucuʉ aniri mani quenare cãnicõa aninucupere cajoʉ ãmi. Dio ye quetire cabuio majuʉ aniri caejayupi ati yepapʉ. Ati yepapʉ ejari mani Pacʉ mena mani cãnicõa aninucupere jã caĩ buiowĩ. Jã majuuna cʉ cabuioepere jã caapiwʉ. Cʉ̃re jã catʉjʉwʉ. Jã mena cãmi. Caroaro cʉ̃re jã catʉjʉ maji majuucõawʉ. To bairo cʉ mena cãnana aniri cʉ cátajere jã catʉjʉriquere, cʉ cabuioepe quenare mʉjaare buiorã jã áa.\\n3 Caroaro Dio mena jã ã, cʉ Macʉ Jesucristo mena to bairona caroaro jã ã. To bairi mʉja quena jã mena caroaro Dio mena, cʉ Macʉ Jesucristo mena caroaro mʉja cãniparore bairo ĩrã buiorã jã áa jã catʉjʉriquere, jã caapiriquere. 4 To bairi mʉja cawariñuucõa aninucuparore bairo ĩrã atiere mʉjaare jã queti buiogarã.\\n5 Jesucristo jãre cʉ cabuioepe mʉjaare buio nutuana jã áa. Ocõo bairo jã caĩ buiowĩ: Dio caroaʉ ãmi. Caroorije mácʉ ãmi. Cabujurijere bairona caroaʉ ãmi. Canaitĩarijere bairo baiquẽemi Dio. 6 To bairi, “Dio mena caroaro mani ã,” caĩrã anibana quena, caroorije mani cátinucuata Diore ĩtorã mani ĩ. To bairo ĩrã cariape macaje mani átiquẽe. 7 To bairi Dio cʉ caboori wame maca ána caroaro Dio mena mani ã. Aperã mena quena caroaro mani ã. To bairo Dio cʉ caboori wame cána mani cãmata caroorije mani cátiere mani coje rebojanucumi Jesucristo, manire carií re yajibojaricʉ aniri.\\n8 “Caroorije mácʉ yʉ ã,” mani caĩata mani majuuna ĩtorã mani ĩ. Cariape mani tʉgooña majiquẽe ti wamere mani caĩata. 9 To bairi caroorije mani cátiere Diore mani cabuio peoro majirio peocoagʉmi. “Caroorije mʉja cátajere nipetirijere yʉ rebojagʉ,” cʉ caĩricarore bairona cariape majiriogʉmi. Ʉgueri coje rericarore bairona caroorije mani cátiere átigʉmi. 10 “Camaja nipetirã caroorije cána ãma,” mani caĩ queti buioyupi mani Pacʉ Dio. To bairi, “Caroorije yʉ átiquẽe,” mani caĩata, “Jocʉna caĩñupi Dio,” caĩrãre bairo mani ã. To bairo ĩrã cariape cʉ Wadariquere caapigaquẽnare bairona mani ã.","num_words":321,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti EFESIOS 2\\n1 Mʉa jud'io masa me ñarã, ĩre masimena ñari, rojose yirã ñariarãja mʉa maji. To bajiri, catirã ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, bajireariarãre bajiro bajirã ñariarãja mʉa. 2 Rojose mʉa yijama, vãtia ʉjʉre cʉdirã yiriarãja mʉa. Ĩ ñaami Dios ocare ajimenare rotigʉ. 3 Yʉa jud'io masa quẽne, Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja yʉa. To bajiri, rojosere yisejacõari, ti rione yʉare yirʉamacõrũgũcajʉ ti maji. To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ rearona ñaboayuja yʉa quẽne. 4 To bajiro yiecorona mani ñaboajaquẽne, manire maimasucõagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yiyumi Dios. 5 Rojose yirã ñari, Dios ĩ ĩajama, rijariarãre bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, ĩ macʉ rãcana mani ñajare, ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios. Quẽnamasugʉ̃ ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire ĩ macʉre manire yirẽtobosarotiyumi Dios. 6 To bajiri, ĩ macʉre ĩ tudicatiorone, manire quẽne tudicatiogʉre bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yijama, “Õ vecajʉ ĩ ñarojʉ Jesucristo rãca rujirãre bajiro ñarʉarãma” yigʉ yiyumi. 7 To bajiro ĩ yijama, “Quẽnaro yiyumi Dios” ĩna yirũgũrotire yigʉ yiyumi. 8 Mʉa masune, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” mʉa yiro me, ĩ bojarore bajiro mʉare yigʉ yiyumi Dios. To bajiri, “Quẽnaro manire yibosayumi Dios” mʉa yitʉoĩajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosayumi. 9 Cristo ĩ yirẽtobosare ñajare, “Quẽnaro yirã ñari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja yʉa”, yiroti me ñaja. 10 “Jesucristo yarã ñarʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiro manire yiyumi Dios, gãjerãre quẽnaro mani yirotire yigʉ.\\n11 Tirʉ̃mʉjʉ mani bajirere masiritibesa mʉa. Rĩamasaca mame ruyuarãcare circuncisión yirere mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yirotimasiñumi Dios. “Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩ rotisere cʉdiroti ñaja” yʉa yirotire yigʉ, to bajiro yʉare yiyumi. Mʉajʉama, Diore masirã me ñañuja mʉa maji. Ĩre masimena mʉa ñajare, “Circuncisión yiyamana ñaama ĩna” yirã, mʉare ĩaterũgũcajʉ yʉa. 12 Cristo ĩ bajirotire masimena, to yicõari Dios rĩa me ñañuja mʉa maji. Mani ñicʉa jud'io masarema, “Yʉ rotisere mʉa cʉdijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigoticũmasiñumi Dios. Gajeyere quẽne, ĩna cʉdirotire tʉoĩabecʉne, “Yʉ rĩa mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. To bajiboarine, mʉajʉama, mʉa rijato berojʉ mʉa bajirotire masibesuja mʉa maji. 13 To bajiro bajiriarã ñaboarine, yucʉrema Jesucristo yarã ñari, ĩ rijabosare sʉorine Diore masirã ñaja mʉa yuja. 14-16 Yʉa jud'io masa Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, “Dios rĩa ñaja mani” yitʉoĩacõari, jud'io masa me ñarã rãca gãmerã ĩateyuja mani. Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdijama, ĩ tʉjʉ ejarʉarãja mani” yʉa yitʉoĩaboare vaja maja. Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, cojo masare bajiro Diorãca quẽnaro ñasʉoyuja mani. To bajiro mani ñarotire yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo.\\n17 To bajiri yʉa jud'io masa, Dios ĩ roticũmasire ajirʉ̃cʉbʉocana, to yicõari, ĩ yere masimena quẽne, Diorãca quẽnaro mani ñarotire gotigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. 18 Vadicõari, manire ĩ rijabosare sʉorine Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mani jacʉ Diore sẽnimasiaja mani. 19 Tocãrãcʉne Esp'iritu Santo ĩ ñajare, Diore masirã ñaja mʉa yuja. Dios rĩa ñaja mʉa quẽne. 20-22 Mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gʉ̃tavi Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri ti vijʉre ñagʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami Esp'iritu Santo, mani jediro ĩ rãcana mani ñajare. Gʉ̃ta ñamasuricare bajiro bajigʉ ñaami Jesucristo, ĩ sʉorine Dios rĩa mani ñajare. Ĩ beroana ñaama Diore gotirẽtobosariarã, to yicõari yʉa Jesús ĩ bajirere goticudirimasa, yʉa gotisere ajicõari Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉore ñajare. Yʉa beroana ñaja mʉa.","num_words":526,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TESALONICENSES 3\\n1 Adi mʉare yʉa ucasene gotitʉsarã yaja. Mani ʉjʉ ocare gãjerã ĩna ajirʉ̃cʉbʉosere bojaja mani. To bajiro ĩna bajisere bojarã ñari, ado bajise Diore yʉare sẽnibosarũgũña: “Guarobʉsa cojojʉ rʉyabeto, ti ocare mʉa ajirʉ̃cʉbʉocatore bajiro gãjerã quẽne ajirʉ̃cʉbʉojedicõato” yirã, ĩre sẽnirũgũña mʉa. 2 Rojose yʉare yirʉarũgũrãre, “Rojose yʉare yiroma” yirã, Diore sẽniña mʉa. To yicõari yʉa gotimasiosere ajiterã quẽne jãjarã ñaama. 3 Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “ ‘Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato’ yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani. “ ‘Vãtia ʉjʉ Satanás, rojose mʉare yiromi’ yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani, Diore. 4 “Jesús mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉcõari, Tesalónica macana, quẽnaro ĩna yirotire yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri, “Yʉa roticõasere ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñarũgũrʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa. 5 Ado bajiro mani ʉjʉre mʉare sẽnibosaja yʉa: “ ‘ “Quẽnaro manire ĩamaiami Dios” yimasiritibeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña mʉ. ‘Cristore rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, yʉre quẽnaro ĩ ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa, mani ʉjʉre.\\n6 Ajiya yʉa mairã. Ado bajise mani ʉjʉ Jesucristo yʉare ĩ gotirotijare, yaja yʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine ĩ moabetijama, ĩre baba cʉtibesa mʉa. Ĩ ũgʉ̃, mʉare yʉa gotimasiocatore bajiro yibeami. 7 “Pablo mesa mani rãca ñarã, quẽnaro ĩna moarũgũcatore bajiro yirũgũroti ñaja”, yimasiaja mʉa. 8 Mʉa tʉ ñarã, vaja yicõari rĩne mʉa yere bare bacajʉ yʉa. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Mani masune bare vaja ta, barãsa” yirã. 9 Mʉare gotimasiorã ñari, “Bare yʉare ecaya” yʉa yijama, quẽnaboriaja, bajirojʉma. To bajiboarine mʉare sẽnibeticajʉ yʉa. Quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Manire ĩacõari, ‘Ĩnare bajiro mani moajama, quẽnaja’ yiĩato” yirã. 10 Mʉa rãca ñarã, cojoji me ado bajiro mʉare yiroticajʉ yʉa: “Moarʉamena, babeticõato ĩna. Ĩnare ecabesa”, mʉare yiroticajʉ yʉa. 11 “Ĩna vatoajʉ sĩgʉ̃ri moarʉamena ñaama” yire quetire ajiaja yʉa. Ĩna masune moabeticõari, gãjerãre ĩna gõjanabiosere ajiaja yʉa. 12 To bajiro ĩna bajise ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rotirore bajirone, ĩnare yiroticõaja yʉa: Gãjerãre gõjanabiomenane, quẽnaro moaña mʉa, ñie cʉomena ñari, mʉa vaja tarotire yirã.\\n13 Ajiya yʉa mairã. Quẽnaro yicõa ñarã ñari tire quejebesa mʉa. 14 Sĩgʉ̃ adi papera yʉa ucasere ajitirʉ̃nʉbecʉre ĩamasicõari, ĩre baba cʉtibesa, “Bojonecõari, ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã. 15 Rojose ĩ yiboajaquẽne, ĩre ĩatebesa mʉa. Ĩre tud'imenane, mʉa bedire bajiro quẽnaro ĩre gotiya.\\n16 Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi, “Ñie oca manone quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “ ‘Ĩna rãca ñacõari, quẽnaro ñacõa ñarũgũato’ yigʉ ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã.\\n17 Pablo ñaja yʉ, yʉ masune, “Quẽnato” mʉare yiucacõagʉ̃. Gãjerãre yʉ ucacõajaquẽne, to bajiro rĩne yirũgũaja. 18 Mani ʉjʉ Jesucristo, mʉa jedirore quẽnaro mʉare yirũgũato.","num_words":401,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 11\\n☰ MATEUS 11 ◀ ▶\\nJesus iniaa João Batista\\n1 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a ika me niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo dooze anodiotibece, odaa ja noditedice, jiɡ̶igo diiɡ̶axinaɡ̶a codaa me yeloɡ̶oditedibece ɡ̶obodicetedi anele midiwataɡ̶a nigotadi niɡ̶idi nipodigi.\\nIcoa liiɡ̶exedi João Batista igotibeci oige Jesus\\n2 João Batista idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Naɡ̶a dibodicetibige niɡ̶icoa ane loenataka Cristo, odaa ja iiɡ̶e itoataale niɡ̶ijo anodiotibeci moige Jesus. 3 Noɡ̶ototalo Jesus, moditalo, “Manigakamaɡ̶akaami ica anenagi ɡ̶odewikatidi, oɡ̶oa domigalee jaliiɡ̶atege eledi?”\\n4 Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Opilitijotiwaji, eloɡ̶otita João anajipaata, codaa eloɡ̶otita yoenataka baanaɡ̶a anati. 5 Naɡ̶a yatetacibigiwaji ɡ̶oladi, alejaadotedi jeɡ̶ewaligi, dawace-loolatedi ja nicilaɡ̶a, aticilonadi ja najipaaɡ̶a, émaɡ̶aɡ̶a ja newiɡ̶atace, codaa nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji joɡ̶oyeloɡ̶oditiogi madewetedi. 6 Nige daɡ̶a ikani madinakatoni, odaa niɡ̶ida makaami jaɡ̶aniniitibecitiwaji.”\\n7 Niɡ̶ijo naɡ̶a noditicoaci niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi João, odaa Jesus ja yalaɡ̶ate João, meetediogi niɡ̶ica oko, “Niɡ̶ijo neɡ̶emiitiwaji akapetege João midi nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, amiini ica anemii awinitiwaji? Ejideɡ̶emiitiwaji mawini ɡ̶oneleegiwa aɡ̶amaleɡ̶egi ane diɡ̶ica baɡ̶a lowoogo, micataɡ̶a niɡ̶ina naanyogo ane igiketibece niocodi. 8 Enice, amiini ica anemii awinitiwaji? Ejideɡ̶emiitiwaji mawini ɡ̶oneleegiwa liico, ane dinixotinigilo nowoodi libinienaɡ̶a ane dakake loojedi. Niɡ̶ina oko anodinixotinigilo nowoodi libinienaɡ̶a ane dakake loojedi odiɡ̶eladetigilo diimaɡ̶a nelecoli, liɡ̶eladi ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. 9 Enice, amiini ica anemii awinitiwaji? Ejime emii mawinitiwaji anigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ijo anemii awinitiwaji daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. 10 Igaataɡ̶a lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji jotigide naɡ̶akaa yalaɡ̶ata João, mee, ‘Digawini! Ida iiɡ̶exegi, ane datematika maleediɡ̶icatibige diɡ̶icoo. Yoetaɡ̶adomi ɡ̶anaigi.’\\n11 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. João Batista daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, caticedi inatawece oko aninaa codaa natigide. Pida niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e laaleɡ̶ena oko ane diɡ̶ica naɡ̶atetigi, odaa niɡ̶ini oko daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi João. 12 Niɡ̶ijoa nokododi me yatematitedibece João latematiko, codaa niɡ̶ina noko, niɡ̶ina oko nawikodeeɡ̶a, leeɡ̶odi moikatece Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko loidenaɡ��a odoletibige modinigaanyetece domoɡ̶owotibige me daɡ̶aleeɡ̶oika Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. 13 Pida maleediɡ̶icatibige me yatemati João latematigo, ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, codaa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, oyalaɡ̶ata niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me doletedibige me iiɡ̶e ɡ̶odaaleɡ̶enali. 14 Odaa nigemaanitiwaji me iwaɡ̶ati anoyatemati, João jiɡ̶iniaaɡ̶ini niɡ̶ijo Elias ane leeditibige me dopitijo. 15 Nigemaani majipaatalo yotaɡ̶a, enice atacoli!\\n16 Amigetiɡ̶ini ica ane jiciaceeketege niɡ̶ina noiigi ane newiɡ̶a niɡ̶inoa nokododi? Liciagi nigaanigipawaanigi ane nicotiniwace dinalokowepodi. Odaa ini lapo ane dapaaweta eledi, meeta, 17 ‘Ja jatenaɡ̶anaɡ̶ataɡ̶adomitiwaji nateneɡ̶egi nadoneɡ̶egi jatiiɡ̶a natena, pida aɡ̶emaanitiwaji manibaile. Codaa ja jatenaɡ̶anaɡ̶ataɡ̶adomitiwaji natenaɡ̶aneɡ̶egi lajo monaligitini émeɡ̶egi, pida aɡ̶emaanitiwaji manoeni oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaami agecaɡ̶alodipi.’ 18 Jiciaceeketege nigaanigipawaanigi leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji nimonya João, odaa aɡ̶igo nalokeco daɡ̶a yeligo niweenigi anele, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a wacipeta viinyo. Odaa niɡ̶ina noiigi joɡ̶odi, ‘Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi.’ 19 Odaa Aneotedoɡ̶oji jaɡ̶aɡ̶a idimonya Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, odaa baɡ̶a jiitiogi nalokeco, codaa me jeligo niweenigi anele, jacipe viinyo. Odaa niɡ̶ina noiigi modi, ‘Digawini! Niɡ̶iniwa ɡ̶oneleegiwa olade, codaa me acipeɡ̶egi, lokaaɡ̶edi niɡ̶ina anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa me niɡ̶ina oko ane daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a.’ Pida oko anida lixakedi ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ina oko idioka limedi meo ane iɡ̶enaɡ̶a.”\\nAneotedoɡ̶oji icota me iloikatidi noiigi ane doɡ̶oika mowo ane beyagi\\n20 Odaa Jesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me yotaɡ̶aneɡ̶etediniwace ɡ̶onitiadi inoa lotaɡ̶atediogi niɡ̶eladimigipitigi nigotadi anei meote owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi, leeɡ̶odi niɡ̶ijo oko aɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco. 21 Meetediogi Jesus, “Nagoodi akaamitiwaji, niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Corazim! Codaa nagoodi akaamitiwaji, niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Betsaida! Igaataɡ̶a ijoa jaote owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi anoikee loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji catiwedi ɡ̶anigotaditiwaji, pida idokee aɡ̶ikanitiwaji mawii ane beyagi ane daɡ̶a yemaateda Aneotedoɡ̶oji. Pida daɡ̶a jaote niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi niɡ̶ijo jotigide midiwa nigotadi Tiro aniaa Sidom, aneitice niɡ̶eladimigipi ane daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a, toɡ̶oika mowo ane beyagi, codaa toɡ̶odinixotinigi jaacogo, codaa toɡ̶oyati lojienigi lacilodi moikee me agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco anowote. 22 Pida ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, odaa daɡ̶axa me ɡ̶adiloikatititetiwaji caticedi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi nigotadi Tiro aniaa Sidom. 23 Akaami, niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Cafarnaum. Aneotedoɡ̶oji adoɡ̶etetedaɡ̶awatiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adadeegitedibigimece ditibigimedi aneite. Pida diiɡ̶enatakatedaɡ̶awatiwaji metiɡ̶adokolenitiogi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. Igaataɡ̶a jeɡ̶eliodi me jaote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi anoikee loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida idokee aɡ̶ikanitiwaji mawii ane beyagi ane daɡ̶a yemaateda Aneotedoɡ̶oji. Daɡ̶a jaote niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi niɡ̶ijo jotigide catiwedi nigotaɡ̶a Sodoma, odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi toɡ̶oika mowo ane beyagi, codaa Aneotedoɡ̶oji agotaɡ̶a yaaɡ̶adi naɡ̶ajo nigotaɡ̶a, odaa taɡ̶aleeɡ̶ani codaa ina noko. 24 Ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ica noko nige iloikatidi Aneotedoɡ̶oji oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, odaa daɡ̶axa me ɡ̶adiloikatititetiwaji caticedi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Sodoma.”\\nJesus noɡ̶a ligecaɡ̶aloɡ̶o laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko ane diitalo\\n25 Naɡ̶ajo lakata, Jesus meete Aneotedoɡ̶oji, “Eiodi, ane Niotagodi ditibigimedi, codaa me iiɡ̶o. Iniotagodetaɡ̶awa leeɡ̶odi maɡ̶atiti anodaa diitigilo yotaɡ̶atiogi niɡ̶ina oko anodiletibige diɡ̶inoa lixaketedi codaa doɡ̶oyowooɡ̶odi inoatawece. Pida biɡ̶ikeenitiogi ane diitigilo yotaɡ̶a niɡ̶ina oko ane deɡ̶ewi ina ica lixakedi, micataɡ̶a niɡ̶ina nigaanigawaanigi analeedaɡ̶a diwaxinaɡ̶a. 26 Joɡ̶etetaɡ̶awa Eiodi, leeɡ̶odi jiɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ica anemaani mawii.”\\n27 Jesus meetediogi, “Eiodi ja yajigote ibaaɡ̶adi inoatawece. Aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi Lionigi Aneotedoɡ̶oji, iniokiniwateda Eiodi me idowooɡ̶odi. Codaa aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi Eiodi, emokee ane Ee Lionigi, inaa niɡ̶ina oko ane jao monadi Eiodi.\\n28 Anagi meetaɡ̶a akaamitawecetiwaji baanaɡ̶a anigaaxetema ɡ̶adewiɡ̶a leeɡ̶odi me micataɡ̶a doɡ̶oyaɡ̶atitiwaji noyaɡ̶aka ane iwaaɡ̶adi, odaa jao manipenitema ɡ̶adawikodico. 29 Micataɡ̶a niɡ̶ina ewalaile me yoyaɡ̶adi lotoinaɡ̶atijegi aneo me yakadi me ilakidetice niotagodi me diba, odaa idaaɡ̶eni oleetibige madadiwaɡ̶atitiwaji codaa adiniiɡ̶axinitece iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, igaataɡ̶a Ee okaaɡ̶egi codaa aɡ̶ee anaɡ̶axakeneɡ̶egi, odaa jaɡ̶akatitiwaji ɡ̶anipenaɡ̶adi anele. 30 Igaataɡ̶a ɡ̶adotoinaɡ̶atijegi ane jajigotaɡ̶awa aɡ̶adibeyacaɡ̶ati, codaa ɡ̶adoyaɡ̶agi ane jajigotaɡ̶awa aiwaaɡ̶adi.”","num_words":807,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 1 BSNNT - Adi papera, yoaro mene bajirotire - Bible Search\\nSan Judas 1 Apocalipsis 2\\n1Adi papera, yoaro mene bajirotire gotiaja. Dios, ti quetire, ĩ macʉ Jesucristore gotiyuju, ĩ yarã, ĩ bojasere yirã, ĩna masirotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Yʉ bojasere yigʉre, Juanre, to bajiro bajirotire ruyuaĩocõari, ‘Ado bajiro bajiaja mʉre yʉ ruyuaĩose’ ĩre yigotimasiorʉcʉja mʉ” yigʉ, ángelre cõañumi Jesucristo. 2Yʉ ñaja Juan, yʉre ángel ĩ ruyuaĩoro bajicati cõrone riojo ucagʉ.\\n3To bajiro bajiroti ti cõñajare, ado bajiro yaja yʉ: Adi queti Dios ĩ cõarere ĩagotirona, to yicõari, tire cʉdirona quẽne, quẽnaro variquẽnarona ñarãma.\\n4-5To bajiri, Asia sitana, cojomo cõro jʉa jẽnituaro macarianare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ucaja yʉ, Juan vãme cʉtigʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, ĩ macʉ Jesucristore, to yicõari, Esp'iritu Santore quẽne ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Dios ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa ñagʉ̃ ñaami Esp'iritu Santo. Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ñaami. To bajicõari, Jesucristo ñaami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Rijacoaboarine quẽna tudicaticõari, rijarocʉ me ñasʉocami. To bajicõari, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñarã jediro ʉjʉ ñaami. Ĩ ñaami manire maigʉ̃. Rojose mani yise vajare, ĩ rijacati rãca manire vaja yijeobosacacʉ ñaami. 6To bajiro ĩ yicati sʉorine paiare bajiro, ĩ jacʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja mani quẽne. Ĩ rijacati rãca manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, “Ĩ ñaami ñajediro ʉjʉ. Dise ĩ rotimasibeti rʉyabetoja. To bajirone bajirũgũrʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa variquẽnato mani. To bajirone bajiato.\\n7Adire quẽne tʉoĩaña mʉa: Buerigaseri vatoajʉ vadirʉcʉmi Cristo. Ĩ vadore ĩajedirʉarãma masa, adi macarʉcʉroana. Ĩre sĩarocaroticana jãnerabatia quẽne ĩre ĩarʉarãma. Ĩre ĩacõari, jediro otirʉarãma. To bajirone bajiato.\\n8Ñajediro masijeogʉ, mani ʉjʉ, Dios, ado bajiro gotiami: —Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja —yigotiami Dios.\\n9Yʉ Juan, Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉa yʉ ñaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare bajirone rojose tãmʉoaja yʉ. Gãjerã rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, mʉare bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉ quẽne. Mani ʉjʉre cʉdirã jediro to bajiro rĩne bajirũgũroti ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare yʉ gotimasiojare, “Rojose tãmʉoato” yirã, Patmos vãme cʉtiyoajʉ yʉre cũcama ĩna. 10Domingo ñarirʉ̃mʉ, Esp'iritu Santo sʉorine yʉ sʉyarojʉa ruyugoaro ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto ocaruyucajʉ ti. 11Ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n12Ocaruyusere ajicõari, “¿Ñimʉ yʉre ñagõati?” yigʉ, jʉdarʉ̃gʉ̃cajʉ yʉ, ĩre ĩarʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituaro sĩabusuojeoriajʉri ñacajʉ. Orone ĩna quẽnoriajʉri ñacajʉ ti. 13Sĩabusuojeoriajʉri vatoajʉ masʉre bajigʉ ñacami. Sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariase sãñacami. Ĩ cotitẽrore cõmema, orone quẽnoriama jasãcami. 14Ĩ rʉjoa joa oveja joare bajiro bʉto boticajʉ. To bajicõari, buerigaserire bajiro boticajʉ. Ĩ cajearima, jea ʉ̃jʉsere bajiro yaacajʉ. 15Ĩ gʉbori quẽne, bʉto yaacajʉ. Bronce vãme cʉtise jeamejʉ soecõari, ĩna gosiosere bajiro yaacajʉ ti. Ĩ ñagõjama, oco menirore bajiro ocaruyucajʉ. 16Ĩ ãmo riojojacatʉare, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. Ĩ risejʉ jariase, jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi budicajʉ. Ĩ rioga, muiju quẽnaro ĩ asirore bajiro yaacajʉ.\\n17Ĩre ĩaʉcacõari, ĩ rĩjorojʉa muqueacajʉ yʉ. Muqueagʉne, bajirocar'ire bajiro vãrebeticajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, ĩ ãmo riojojacatʉa yʉre ñiajeocõari, ado bajiro yʉre yicami:\\n—Güibesa mʉ. Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja, yʉre yicami. 18Yʉma ñasʉoadicacʉjʉne ñacõa ñarũgũaja. Rijacoaboarine, tudicaticõari, jʉaji tudirijarocʉ me ñaja yʉ. Rijariarãre quẽne rotigʉ ñaja yʉ. Quẽna ĩna tudicatirotire yimasigʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, rijariarã jediro ĩna ñarojʉre yʉ yarãre ĩnare juabumasiaja yʉ. “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, yʉ ñarojʉa quẽnaro ñarũgũato” yigʉ, ĩnare juabumasiaja yʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.\\n19Quẽna gajeye ado bajiro yʉre yicami:\\n—Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire ucarʉcʉja mʉ. Adirʉ̃mʉriaye, bero bajirotiayere quẽne ĩarʉcʉja mʉ. 20Yʉ ãmo riojojacatʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa mʉ ĩarãre, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibeaja mʉ. Ado bajiro yigʉ yibʉ yʉ, to bajiro yʉ yiĩojama: Ĩna ñaama cojomo cõro, jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca sĩabusuojeore mʉ ĩasema, ado bajiro yire ũni ñaja: Cojomo cõro jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre gotiro yibʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.","num_words":654,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 13 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Saul 30 poa b̶asid̶e israelerã boroda b̶esia. Idjira 42 poa ãdji boro basía.\\n2Saulba sordaorãda mil ũbea edasia. Mil umé idji ume panasid̶aa Micmá purud̶e Betel eyaid̶a b̶ʌ ẽjũãne. Mil ab̶a idji warra Jonataʌ̃ ume panasid̶aa Guibea purud̶e Benjamiʌ̃neba yõped̶ad̶arã ẽjũãne. Saulba waabema sordaorãra ãdji diguid̶aa jũma wãbisia.\\n3Guebá purud̶e Jonataʌ̃ra pilisteorã sordaorã duanabadamaa wãped̶a ãdjirãra quenasia. Maʌ̃da pilisteorãba cawasid̶aa. Maʌ̃ carea Saulba jũma Israel druad̶e cachirura zabisia jũmarãda djõne zed̶amãrẽã. Maʌ̃ne nãwã jarabisia: “Hebreorã, ũrĩnadua.”\\n4Naʌ̃ bed̶eada ãdjirãba ũrĩsid̶aa: “Saulba pilisteorãra quenasia. Maʌ̃ carea pilisteorãba dadji israelerãra quĩrãma panʌa.” Ara maʌ̃da israelerãra Gilgal purud̶aa wãsid̶aa Sauloare djõni carea.\\n5Maʌ̃misa pilisteorãra dji jʌresid̶aa israelerã ume djõni carea. Djõbada carretada treinta mil idjab̶a cawayod̶eba djõbada sordaorãda sei mil edesid̶aa. Waabema sordaorã edeped̶ad̶ara bio cãbana panʌ bẽrã poya juachad̶aẽ́ basía. Ãdjirãra Micmánaa wãnaped̶a Bet-aveʌ̃neba ʌ̃mãdau odjabariare duanesid̶aa.\\n6Israelerãba cawasid̶aa ãdjirãra minijĩchiad̶e panʌda, pilisteorãra ãdji cãyãbara zocãrãara panʌ bẽrã. Maʌ̃ carea uria b̶ead̶e, jogoa b̶ead̶e, mõgara waib̶ʌa cob̶ead̶e, idjab̶a baido juebada uria baido neẽ́ b̶ead̶e bid̶a mĩrũcuasid̶aa.\\n7Idjab̶a Jordaʌ̃ do quĩrãrẽ ʌ̃cʌrʌ mĩrũcuasid̶aa Gad̶eba yõped̶ad̶arã duanʌma Gala druad̶e. Baribʌrʌ Saulora Gilgald̶e b̶esia. Idji ume panʌ sordaorãra bio ne wayaaba cacua ure duanasid̶aa.\\n8Samuelba jarad̶a quĩrãca Saulba domia ab̶a idjira jʌ̃ã b̶asia. Mãwãmĩna Samuelera wad̶ibid̶a Gilgald̶e jũẽẽ́ b̶asia. Maʌ̃ne Saul sordaorãra memenebʌda basía.\\n9Maʌ̃ carea Saulba jarasia: –Animarãda jũma babue diad̶i carea enenadua. Animarã Ãcõrẽ ume necai b̶ead̶i careabema sid̶a enenadua dji dragada babue diad̶i carea.– Maʌ̃be Saulba animarãra Ãcõrẽa jũma babue diasia.\\n10Ara mãwã od̶acarea Samuelera jũẽsia. Ara maʌ̃da Saulba idjira audiab̶arid̶e wãsia.\\n11Maʌ̃ne Samuelba jarasia: –¿Cãrẽ cãrẽã bʌa jãwã animarãra Ãcõrẽa babue diasi?– Saulba panusia: –Mʌ̃a jãwã osia mʌ̃ sordaorãra memenebʌda bẽrã idjab̶a bʌa jarad̶a ewarid̶e bʌra zeẽ́ b̶ad̶a bẽrã. Maʌ̃ awara pilisteorãra Micmáne jʌre duanʌa dadjirã ume djõni carea.\\n12Mʌ̃a crĩchasia nama Gilgald̶e ãdjirãra dadjirã ume isabe djõne zed̶ida. Maʌ̃ne mʌ̃a wad̶ibid̶a Ãcõrẽa diaẽ́ b̶asia carebamãrẽã. Maʌ̃ carea mãwã ocara b̶ad̶amĩna mʌ̃a animarãda babue diasia.–\\n13Baribʌrʌ Samuelba panusia: –Bʌa crĩcha neẽ́ b̶ʌ quĩrãca jãwã osia. Ãcõrẽba jarad̶ara bʌa ĩjãẽ́ basía. Ĩjãnabara idjia bʌda, bʌd̶eba yõbʌdarã sid̶a ewariza israelerã bororãda b̶ʌcasia.\\n14Baribʌrʌ idjia jarad̶ara ĩjãnaẽ́ bẽrã bʌra dãrã israelerã boro baẽ́a. Ãcõrẽba dewara ẽberãda b̶ʌya idji puru boroda b̶amãrẽã. Maʌ̃ ẽberãba oya Ãcõrẽba quĩrĩã b̶ʌ quĩrãca.–\\n15Ara maʌ̃da Samuelera Gilgald̶eba Guibea purud̶aa wãsia Benjamiʌ̃neba yõped̶ad̶arã ẽjũãne. Maʌ̃be Saulba sordaorã wad̶i idji ume panʌda juachasia. Jũma ãbaa seisciento panasid̶aa.","num_words":372,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 9 BSNNT - Cojorʉ̃mʉ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa - Bible Search\\nĨ ocare goticudisʉoronare Jesús ĩ cõare queti\\n(Mt 10.5-15; Mr 6.7-13)\\n1Cojorʉ̃mʉ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureamasirotire, to yicõari, rijaye cʉtirãre ĩna catiomasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ. 2To bajiro yicõari, ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocudirona ñaja mʉa. To bajicõari, rijaye cʉtirãre catiorona ñaja —ĩnare yirotiyuju Jesús. 3To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—No bojase mʉa cʉose juaábeja. Tueriayucʉ́ri, mʉa bare sãriajoari, to yicõari, gãjoare quẽne juaábeja. Gajeye sudi juaámenane, mʉa sãñasene sãñacõari, vaja. 4Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine cãnima. Ti vine ñacõari, yʉ ocare goticudirʉarãja mʉa maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro. 5Mʉa ejarimacana, quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n6To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare goticudirã vasujarã ĩna: “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yirotire gotimasiocudiyujarã ĩna. Rijaye cʉtirãre quẽne catiocudiyujarã, ĩna vati macari ñaro cõrone.\\nJesús ĩ bajiñasere ajicõari, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñarojari?”, Herodes ĩ yitʉoĩare queti\\n(Mt 14.1-12; Mr 6.14-29)\\n7-9Jesús ĩ bajiñasere, to yicõari, ĩ goticudirotiriarã ĩna bajiñasere quẽne ajijeocõañuju Galilea vãme cʉti sita ñarã ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ. To yicõari, Jesús ĩ bajiñasere masa ĩna tʉoĩasere quẽne ajiyuju Herodes. Ado bajiro tʉoĩañujarã sĩgʉ̃ri:\\n—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne sĩaecoboarine, tudicaticoarimi —yitʉoĩañujarã.\\nGãjerãma, ado bajiro yiyujarã:\\n—Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã.\\nGãjerãjʉama, ado bajiro yiyujarã:\\n—Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã rãcagʉ tudicatir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã ĩna, Jesúre.\\nHerodejʉama, ado bajiro yiyuju:\\n—Juan me ñagʉ̃mi. Ĩ rʉjoare jatarocaroticõacajʉ yʉ. To bajiri, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñarojari ĩ? —yiyuju Herodes. To bajiro yigʉ ñari, Jesúre ĩarʉarũgũboayuju ĩ.\\n(Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14)\\n10Ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna yicudirere ĩre gotiyujarã. To bajiro ĩna yiro bero, ĩnare ũmato vasuju Jesús, masa ĩna manibʉsarojʉ, Betsaida vãme cʉti macajʉ. 11To bajiri Jesús ĩ vati quetire ajicõari, ĩre sʉyaejasujarã jãjarã masa. Ĩna ejasere ĩacõari,\\n—Yʉre ajirã, ado mʉa ejase quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo yicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju:\\n—Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre catioyuju.\\n12To bajiro yiñarone, rãioroto rĩjoro, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã:\\n—Masa manojʉ ñaja. To bajiri, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibamasiato ĩna” yigʉ, to yicõari, ĩna cãnirotijʉrire “Vaja yicõari, cãniato ĩna” yigʉ, masare ĩnare varotiya mʉ —Jesúre yiyujarã ĩna.\\n13To bajiro ĩna yiboajaquẽne,\\n—Mʉane ĩnare bare ecaya —ĩnare yiyuju ĩ.\\nTo ĩ yirone,\\n—Jairo bare cʉobeaja yʉa. Bajiboarine, cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa. Ĩna barotire, no bajiro vaja yibosamasimenaja mani —ĩre yiyujarã.\\n14Ĩna tʉjʉre cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare:\\n—Masare rujatubuari ĩnare rujirotiya. Tocãrãcatubuare “Cincuenta ñarirãcʉ rujiya”, ĩnare yiya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare.d\\n15To bajiro ĩ yijare, ĩ rotirore bajirone ĩnare rujirotijeoyujarã ĩna, Jesús buerimasa. 16To bajiro ĩna rujijediro ĩacõari, cojomo cõro ñaricari panre, jʉarã vai ñarãre quẽne juacõari, õ vecajʉa ĩamʉoñuju Jesús. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩnare ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne vẽtʉ̃rebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirã jedirore ĩnare ĩsibatoya” yigʉ. 17Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.\\n“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ”, Jesúre Pedro ĩ yire queti\\n(Mt 16.13-19; Mr 8.27-29)\\n18Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ĩ jacʉre sẽniñuju Jesús. Ĩ jacʉre sẽnigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿Ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna masa? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n19To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩ buerimasa:\\n—Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñaami”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Diore gotirẽtobosamasir'i ñaami”, mʉre yama —Jesúre yicʉdiyujarã.\\n20To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare tudisẽniĩañuju Jesús:\\n—Mʉama, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati mʉa? —ĩnare yiyuju.\\nTo ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro:\\n—Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i —Jesúre yiyuju.\\n21To bajiro Pedro ĩre ĩ yisere ajicõari, gãjerãre gotirotibesuju.\\n“Yʉre sĩarʉarãma”, Jesús ĩ yire queti\\n(Mt 16.21-28; Mr 8.31–9.1)\\n22To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, bʉto rojose tãmʉorʉcʉja. Bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n23To yicõari, ĩ buerimasare gãjerãre quẽne ĩnare jirẽocõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere, ĩ ye ñarotire tʉoĩabetirʉcʉmi. Tʉoĩabeticõari, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi. 24No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirema adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma. 25Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, ĩ gajeyeũni ĩ bʉjaboare ñie vaja manoja. 26Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ”, yibojonebesa. To bajiro yibojonegʉ̃ ñari, yʉ yʉ ĩ ñarʉabetijama, “Yʉ yʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca yʉ vadirʉ̃mʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa. 27Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.e\\nĨ buerimasa ĩna ĩaro rĩjorojʉa Jesús ĩ godovediĩore queti\\n(Mt 17.1-8; Mr 9.2-8)\\n28To bajiro ĩnare ĩ yigotiriaro bero, cojomo cõro, gaje ãmo idia jẽnituaro tʉsatirʉ̃mʉ cõro, Pedro, Juan to yicõari Santiagore quẽne buro joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. 29-32Tojʉ ĩna ejaro bero, Diore sẽnigʉ̃ vasuju Jesús. To ĩ bajitoye, bʉto ĩnare vʉjaejayuju Pedro mesare. To ĩna bajiñarone, Jesújʉa, Diore sẽniñagʉ̃ne, ricati ruyugʉ godovedicoasuju. To ĩ bajisere ĩaʉcacoasujarã ĩna. Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To ĩ bajirone, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñujarã ĩna. Ĩna quẽne, busubatese rãca ruyuayujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macajʉ ĩ sĩaecorotire Jesúrãca ĩna gãmerã ñagõñasere ĩañujarã Pedro mesa. 33To bajiri Jesúrãca ñagõgajanocõari, ĩna cãmotadirirĩmarone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉarãja yʉa. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉarãja —Jesúre yiboayuju Pedro.\\n“To bajiro yigʉ yigʉja” yiri mene yicõañuju. 34To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. To bajiro ĩnare ti bajirone, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa. 35To bajicõari, bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju:\\n—Ãnine ñaami yʉ macʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉ cõagʉ̃. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.\\n36To bajiro ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja. To bajisere ĩariarã ñaboarine, yoaro, gãjerãre tire gotimenane bajicõañujarã ĩna.\\nMasʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire Jesús ĩ burocare queti\\n(Mt 17.14-21; Mr 9.14-29)\\n37Ti burojʉ majariarã, gajerʉ̃mʉjʉ rojaejayujarã ĩna quẽna. Ti buro jʉdojʉ, jãjarã masa ĩre yurã bajiñarãre ĩnare ejayujarã. 38Jesús ĩ ejasere ĩacõari, sĩgʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniñuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, yʉ macʉre ĩamaiña mʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃ ñaami. 39Ĩ ʉsʉjʉre vãti sãñañaami. To bajiro ĩ bajijare, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budirũgũami. 40To bajiri mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ yʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.\\n41To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejariarãre quẽne ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Rojosere tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masise mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, —Adojʉa mʉ macʉre ãmiaya —ĩre yiyuju, vãti sãñagʉ̃ jacʉjʉare.\\n42To bajiro ĩ yijare, ĩ macʉre Jesús tʉjʉ ĩ ãmivatone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ vãti, ĩre rijaquedirotiyuju. To bajiro ĩ yijare, rijarocacũcoasuju. To bajiro ĩ bajirone,\\n—To cõrone ĩre yitʉjaya —yicõari, vãtire ĩre burocacõañuju Jesús.\\nVãti ĩ budirone, catiquẽnagʉ̃ ñacoasuju daquegʉjʉa. To ĩ bajirone, ĩ jacʉre ĩre tʉ̃aĩsiñuju Jesús. 43To bajiro Jesús ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa jediro, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. “Jesús ĩ yiĩose rãca ‘Masirẽtogʉ̃ ñaja yʉ’ manire yiĩogʉ̃ yami Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna jediro.\\n“Yʉre sĩarʉarãma”, Jesús ĩ yigotibabore queti\\n(Mt 17.22-23; Mr 9.30-32)\\nJesús ĩ yisere masa ĩna tʉoĩañarone, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju ĩ:\\n44—Mʉare yʉ gotisere ajicõari, masiritibeja mʉa. Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n45To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ajimasibesujarã ĩna. “Ajimasibeticõato” Dios ĩ yijare, bajiyujarã. To bajicõari, “Yʉare gotiquẽnoña”, yimasibesujarã, ĩre güirã ñari.\\n“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, Jesús buerimasa ĩna yi oca josare queti\\n(Mt 18.1-5; Mr 9.33-37)\\n46“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi oca josayujarã Jesús buerimasa. 47To bajiro ĩna gãmerã yisere ĩamasicõari, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩ tʉjʉ ĩre rʉ̃gõrotiyuju Jesús. 48To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne quẽnaro yirã yirãma. To bajiri, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ ñarʉcʉmi ñamasugʉ̃ma —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.\\n“Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi”, Jesús ĩ yire queti\\n49To bajiro ĩ yigotiro berone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan:\\n—Gotimasiorimasʉ, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureagʉre ĩamʉ yʉa. “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajise mʉare rotimasiaja yʉ: ‘Budiya’ ”, yiñami, vãtiare bureagʉ. Mani rãcagʉ me ĩ ñajare, “Tire yibesa”, ĩre yibʉ yʉa —Jesúre yigotiyuju Juan.\\n50To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—“Tire yibeticõaña”, ĩre yibeja. Quẽnaro yirimi —ĩre yiyuju Jesús. To yicõari, ĩ buerimasa jedirore ado bajiro yiyuju:\\n—Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.\\nSantiagore, to yicõari, Juanre, “Samaria sitajʉ ñarimacanare rojose ĩnare yirʉa tʉoĩabesa”, Jesús ĩ yire queti\\n51Dios õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ĩ ãmimʉjarotirʉ̃mʉ ti cõñarũtuadijare:\\n—Jerusalénjʉ mani varoti ejacoajʉ. To bajiri varũtu vajaro mani —ĩ, buerãre yi vasuju Jesús.\\n52Varũtu vacʉne, ĩ rãcanare ĩ ejaroti quetire, “Goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. To ĩ yicõariarã, Samaria sitajʉ ñarimacajʉ ejacõari, “Jesús ĩ cãnirotijʉre macayurã bajibʉ yʉa”, yiboayujarã ĩna. 53To bajiboarine ti macanajʉa, Jesús ĩ ejasere bojabesujarã ĩna. “Jerusalénjʉ vacʉ bajigʉmi” yimasirã ñari, ĩre ĩaterã bajiyujarã ĩna.f 54To bajiro ĩna bajise ñajare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã, Juan, ĩ gagʉ Santiago rãca:\\n—Yʉa ʉjʉ, ¿“Õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase rãca ĩnare soereacõaña mʉ”, Diore yʉa yisẽnisere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩaboayujarã ĩna.\\n55To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro oca tutuase rãca ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—¿No yirã to bajise tʉoĩati mʉa? To bajiro mʉa yitʉoĩajama, vãti ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã yaja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n56To bajiro ĩnare yigajanocõari, Samaria sitana ĩnare ĩna bojabetijare, gaje macajʉa vacoasujarã ĩna.\\n“Yʉre mʉa ajisʉyarʉajama, josarʉaroja ti”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n57Ĩna varũtuatone, sĩgʉ̃ ĩna rãca var'i, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—No bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ. 58To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Buyairoarema, ĩna gojeri ñacajʉ. Miniare quẽne, ĩna jibʉri ñacajʉ. To ĩna bajiboajaquẽne, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉma, cãniriajʉ magʉ̃re bajiro bajiaja yʉ. To bajiri yʉre mʉ sʉyajama, bʉto mʉre josarʉaroja —ĩre yicʉdiyuju Jesús.\\n59To ĩre ĩ yiro bero, ado bajiro gãjijʉare yiyuju Jesús:\\n—Yʉre sʉyaya mʉ —ĩre yiyuju.\\nTo ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ:\\n—Yʉ ʉjʉ, yʉre yuya mʉ maji. Yʉ jacʉ ĩ bajirocacoajare, ĩre yujegʉacʉ yaja yʉ. Ĩre yujecõari bero, mʉre sʉyarʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiboayuju.\\n60To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Yucʉne yʉre sʉyaya mʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, yigoticudiaya mʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, rijariarãre bajiro bajirã ñarãma. Ĩnajʉa rijariarãre yujeato ĩna —ĩre yicʉdiyuju Jesús.\\n61To bajiro ĩre ĩ yiro bero, quẽna gãji ado bajiro Jesúre yiyuju:\\n—Mʉ rãca yʉ varoto rĩjoro, yʉ ya vianare ĩnare vare gotigʉacʉ yaja yʉ maji —Jesúre ĩre yiboayuju ĩ. 62To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—“Diore rotibosagʉre mʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉcʉja” yiboarine, gaje vãme tʉoĩavʉogʉma, Ʉjʉ Dios yʉ me ñagʉ̃mi —ĩre yicʉdiyuju Jesús.","num_words":1916,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 14\\n☰ ATOS 14 ◀ ▶\\nPaulo ijaa Barnabé oyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele digoida nigotaɡ̶a Icônio\\n1 Digoida nigotaɡ̶a Icônio Paulo ijaa Barnabé igotibeci manitaɡ̶a aca liiakanaɡ̶axi judeutedi ane ligileɡ̶egitibece. Eliodi loniciwaɡ̶a niɡ̶ina me natematikanaɡ̶a, odaa eliodi judeutedi codaa ina ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi. 2-3 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi owidi nokododi midiaaɡ̶iticoace, odaa Ǥoniotagodi ja yajigotediogi mabo laaleɡ̶ena niɡ̶ina me natematikanaɡ̶a. Codaa Ǥoniotagodi yajigotediogi loniciwaɡ̶a mowote loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a anoikee Paulo ijaa Barnabé moditece anewi niɡ̶ina moyeloɡ̶oditibece Ǥoniotagodi meliodi meletetema inatawece oko. Pida niɡ̶ijo judeutedi ane doɡ̶oyemaa meniwaɡ̶atakanaɡ̶a joaniɡ̶idiaaɡ̶owo lacilo niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi owotibige modakapetege Paulo ijaa Barnabé, codaa owotibige mowo ane beyagitema. 4 Pida niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a ja dawalace. Ica lapo one licaajepodi judeutedi, ica eledi lapo baɡ̶a licaajepodi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi.\\n5 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi joɡ̶odinilakidetege niɡ̶ijoa lacilodi me lowoogo mowote ane beyagi modakapetege niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, codaa monigidatiniwace oyatitiogi wetiadi. 6 Pida Paulo ijaa Barnabé noɡ̶odibodice niɡ̶ida lowoogo, odaa ja daleditigi ialeticogi midiwataɡ̶a nigotadi Listra aniaa Derbe aneiteloco nipodigi Licaônia codaa minoataɡ̶a inoa nipodaɡ̶a anodipegitege niɡ̶idiwa nigotadi. 7 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶iticoace noɡ̶oyeloɡ̶oditacedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus.\\nPaulo ijaa Barnabé natematikanaɡ̶a midiwataɡ̶a nigotadi Listra aniaa Derbe\\n8 Digoida nigotaɡ̶a Listra onini ica ɡ̶oneleegiwa alejaado ane deɡ̶ewaligi, idioka limedi me nicotini. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa niɡ̶ica maleekoka enitini naɡ̶a alejaado, aɡ̶ica deɡ̶ewaligi. 9-10 Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa wajipata Paulo naɡ̶a datematika. Odaa Paulo ja nadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa meyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me yakadi me icilatidi. Odaa Paulo ja iwita, odaa jeɡ̶eeta, “Adabititini!” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dabiditini, odaa jiɡ̶idaa diiticogi mewaligi. 11 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶onadi niɡ̶ijo loenatagi Paulo, odaa ja napaawaɡ̶ateloco, odaa joɡ̶odotaɡ̶atigi epaa nioladi, ioladi anodotaɡ̶atigi niɡ̶idi okotigi niɡ̶idi nipodigi, modi me notaɡ̶anaɡ̶a, “Niɡ̶inoa ɡ̶onoenoɡ̶ododi odinanatigi me ɡ̶oneleegiwadi, odaa ja dinikatiniwace mokotaɡ̶a!” 12 Odaa Barnabé joɡ̶owo me liboonaɡ̶adi me Júpiter, ijaa Paulo boɡ̶onowo me liboonaɡ̶adi me Mercúrio. (Ica Júpiter icaaɡ̶ica Mercúrio one noenoɡ̶ododi greegotedi.) Oyatigi Paulo me Mercúrio leeɡ̶odi Paulo jiɡ̶ijaa datematikatiogi. 13 Ica liɡ̶eladi ica niwigo Júpiter one ideitice we nigotaɡ̶a, ipegitege ica lapoagi-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa ica sacerdoti ane dibatigi niɡ̶ini diimigi ja nadeegi ɡ̶odinadi icaaɡ̶icoa niale-lawoɡ̶o anonanyoketinece niɡ̶idiwa ɡ̶odinadi. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ijaaɡ̶ijo noiigi ja domaɡ̶a onigodi niɡ̶ijoa ɡ̶odinadi me domoɡ̶oiweniɡ̶ide Paulo ijaa Barnabé.\\n14 Odaa Barnabé ijaa Paulo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi noɡ̶owajipata niɡ̶ica ane domoɡ̶owote niɡ̶idi noiigi, odaa joɡ̶oyaaɡ̶adi inoa lowoodi moikee me agecaɡ̶alodipi, odaa ja waleditiobece miditaɡ̶a ica noiigi-nelegi, odaa jona napaawaɡ̶a, modi, 15 “Akaami iniotagodepodi, igaamee ina me ɡ̶adeeditiwaji me ɡ̶odiweniɡ̶ideneɡ̶egi? Niɡ̶ida moko oko ɡ̶oneleegiwadi digo makaamitaɡ̶atiwaji, codaa ja jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji me leeditibige mikani manakatoni niɡ̶inoa eletidi ane eni me ɡ̶anoenoɡ̶ododi, odaaɡ̶anakatoniteda Aneotedoɡ̶oji ane yewiɡ̶a, Niɡ̶ijoa aneote ditibigimedi, iiɡ̶o, codaa me akiidi-eliodi, codaa me inoatawece aninoa. 16 Niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji ikatetece inatawece ane noiigi modioteci anepaa lakataɡ̶a. 17 Pida idioka limedi me ikee mewi miniwa, niɡ̶ina meote aneletema inatawece oko, niɡ̶ina me niwakateetedibigoɡ̶oji ebici, odaa jeɡ̶eote me inopilaɡ̶ataɡ̶atedio ɡ̶odawodigijedi niɡ̶ina micota limedi. Yajigotedaɡ̶awatiwaji anelici, codaa meote me aniniitibecitiwaji.”\\n18 Idaaɡ̶ee moditece niɡ̶inoa notaɡ̶a, Paulo ijaa Barnabé oyakadi me dakake mowote niɡ̶idi noiigi me doɡ̶onigodi ɡ̶odinadi moiweniɡ̶idetibigiwaji micataɡ̶a daɡ̶a noenoɡ̶ododi.\\n19 Pida jiɡ̶ijo onateciɡ̶ijoa judeutedi anicotiobece oicoɡ̶oticogi nigotadi Antioquia aniaa Icônio. Odaa joɡ̶oyakapaɡ̶ateetacege niɡ̶ijo noiigi Paulo ijaa Barnabé. Odaa joɡ̶onigidatice Paulo, oyatita wetiadi, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oixigitice neɡ̶epaa we nigotaɡ̶a, leeɡ̶odi odiletibige daantaɡ̶a yeleo. 20 Pida oyawiile Paulo niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ja dabiditini, codaa ja dakataciwece nigotaɡ̶a. Igaaneɡ̶eledi noko Paulo ijaa Barnabé ja noditicoaci naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Derbe.\\nPaulo ijaa Barnabé igotacibece nigotaɡ̶a Antioquia ane idei nipodigi Síria\\n21 Paulo ijaa Barnabé oyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus digoida nigotaɡ̶a Derbe. Odaa joɡ̶oyakadi mowo eliodi oko monakato Jesus. Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo itoataale jiɡ̶igotacibece midiwataɡ̶a nigotadi Listra, Icônio, codaa me Antioquia digoida nipodigi Pisídia. 22 Odaa inoatawece nigotadi anototalo oyaxawa niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi me ili eliwaɡ̶atakanaɡ̶a codaa mowo loniciwaɡ̶a midioka limedi monakato Ǥoniotagodi, moditiogi, “Niɡ̶ida moko leeditibige me jixomaɡ̶ateenaɡ̶atedijo owidi nawikodico digoina jaoɡ̶atibige me nigidiaaɡ̶idi jakaɡ̶atiwece ninioxadi Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi.” 23 Odaa joɡ̶oixipeticoace icoa ɡ̶oneleegiwadi laxokodi me lacilodi odowediteloco inoatawece lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Codaa Paulo ijaa Barnabé odinatita nigigi mowotibige mepaanaɡ̶a oyakadi meliodi moyotaɡ̶aneɡ̶e Ǥoniotagodi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Ǥoniotagodi, odipokotalo me doweditedeloco niɡ̶ijo anidioka limedi monakato.\\n24 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶igotece nipodigi Pisídia, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶otota nipodigi Panfília. 25 Oyatematitedibece nibodicetedi anele digoida nigotaɡ̶a Perge, niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Atália. 26 Jiɡ̶idiaaɡ̶i noɡ̶odibata aca etogo-nelegi, odaa joɡ̶opiticogi nigotaɡ̶a Antioquia, aneiticoace niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi anoimonya Paulo ijaa Barnabé, codaa odipokotalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedeloco Paulo ijaa Barnabé, codaa me yaxawatetece mowote libaketedi Ǥoniotagodi analeeɡ̶oigodi.\\n27 Niɡ̶ijo noɡ̶ototicogi nigotaɡ̶a Antioquia, Paulo ijaa Barnabé joɡ̶oyatecoɡ̶otee niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyatematita niɡ̶ijo lapo ijoatawece ane libaketedi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete mowote, codaa oyatematitiogi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me dibatetege niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi, micataɡ̶a daɡ̶a yomoketetege epoagi odaa ja dakatiobece. 28 Odaa Paulo ijaa Barnabé owidi nokododi midiaaɡ̶iticoace miditaɡ̶a niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Antioquia.","num_words":759,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 8\\nJesus niodeɡ̶etedini ica cwaatolo miili oko\\n1 Niɡ̶ijoa nokododi dinatecoɡ̶oteetace niɡ̶ica noiigi-nelegi, codaa aɡ̶aleeɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini anoyeligo. Odaa Jesus jeɡ̶eniditediogi niɡ̶ijo anodiotibece migotibeci midoataɡ̶a, odaa meetediogi, 2 “Ja jiwikode niɡ̶ina noiigi, igaataɡ̶a jeɡ̶eote itoatadiɡ̶ida nokododi mina meetaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi anoyeligo. 3 Daɡ̶a jiiɡ̶eticogi liɡ̶elatedi me diɡ̶icata anoyeligo, odaa daɡ̶a yemaa idi anenitiniwace naigitece leeɡ̶odi nabocaɡ̶a, igaataɡ̶a idi ane icoɡ̶oticogi ditigedi.”\\n4 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oigidi, moditalo, “Igamigetiɡ̶ida ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jakataɡ̶a paontedi me jiniodeɡ̶enaɡ̶atiniwace niɡ̶idi noiigi-nelegi? Igaataɡ̶a niɡ̶ina nipodigi aɡ̶ica niɡ̶eladimigipi.” 5 Odaa Jesus ja nigetediniwace, meetediogi, “Igame liwokodi ɡ̶anipaontedi?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Idiwa seete paontedi.”\\n6 Odaa Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo noiigi-nelegi monicotinigiiɡ̶o. Odaa ja dibate niɡ̶ijoa seete paontedi, odaa diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. Odaa naɡ̶a inoketedigi liwigotigi niɡ̶ijoa paontedi, odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece monediatiniwace niɡ̶idi noiigi-nelegi. 7 Codaa aaɡ̶aɡ̶a idiwa onateciɡ̶idiwa noɡ̶ojedawaanaɡ̶a. Odaa Jesus diniotagodete Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijoa noɡ̶ojedawaanaɡ̶a, odaa jaɡ̶aɡ̶a iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece moyajigotiogi niɡ̶idi noiigi-nelegi. 8 Odaa ijotawece niɡ̶ijo noiigi niodaɡ̶a, codaa nitiminaɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶onioda niɡ̶ijoa liwailidi ane iiɡ̶otedice liwai paontedi ijaaɡ̶ijoa noɡ̶ojedawaanaɡ̶a, odaa joɡ̶onoleenaɡ̶adi seete etacanitedi nelecoli. 9 Ejime cwaatolo miili oko ane niodaɡ̶a.\\n10 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja iiɡ̶e mopitibeci niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja waxoditedinigi naɡ̶ajo niwatece ijaaɡ̶ijo anodiotibece, odaa jiɡ̶igotibeci nipodigi Dalmanuta.\\nIcoa fariseutedi odipokotalo Jesus meote ica ɡ̶odoxiceɡ̶edi\\n(Mateus 12.38-42; 16.1-4)\\n11 Icoa fariseutedi igotibeci midoataɡ̶a Jesus, odaa jiɡ̶idaaɡ̶oyatigi modinotigimadetege. Odineetalo Jesus, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi modipokotalo meote ɡ̶odoxiceɡ̶edi ane ikee mida nimaweneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji midoataɡ̶a. 12 Odaa Jesus nikatedice laadi leeɡ̶odi yopo laaleɡ̶enali me daɡ̶axa me dakake, odaa meete, “Igame leeɡ̶odi niɡ̶ina oko ane newiɡ̶a niɡ̶inoa nokododi monipokotiwa me jao ɡ̶odoxiceɡ̶edi me jikee me idimonya Aneotedoɡ̶oji? Ejitaɡ̶awatiwaji ajao ɡ̶odoxiceɡ̶edi lodoe niɡ̶ina oko me jikee Aneotedoɡ̶oji me idimonya.”\\n13 Odaa Jesus ja yetecetedicoace niɡ̶ijoa fariseutedi. Ja waxoditacedinigi naɡ̶ajo niwatece, odaa jiɡ̶igotace daato weiigi.\\nJesus yalaɡ̶ate lakatigi fariseutedi ijaa inionigi Herodes, iciaceeketetege labookojegi aneo me ili leyeema moyoe paon\\n14 Niɡ̶ijo anodiotibece Jesus oyaagiditece doɡ̶oyadeegi paon. Pida onidi oniditeci paon mijotaɡ̶a catinedi naɡ̶ajo niwatece. 15 Odaa Jesus jeɡ̶eote leemidi, meetediogi, “Digawinitiwaji! Adinowetitege nabookojegi fariseutedi ijaa inionigi Herodes!”\\n16 Odaa jiɡ̶idaa diiticogi me dinotigimadetiwage, modi, “Eote niɡ̶ida ligegitedoɡ̶owa leeɡ̶odi me daɡ̶a inadeegaɡ̶ateda paontedi.” 17 Jesus yowooɡ̶odi niɡ̶ijo anodinotigimadetigi, odaa meetediogi, “Igame leeɡ̶odi madinotigimadenitiwage me diɡ̶icoa ɡ̶anipaonteditiwaji manadeegi? Icaaɡ̶ina daɡ̶alee doɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijoa ananati. Codaa icaaɡ̶ina daɡ̶a akakaɡ̶ati ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji me daɡ̶a adinakatoni. 18 Idiwa ɡ̶agecooɡ̶eli, pida agodoɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶inoa ananati. Codaa idiwa ɡ̶anapaaɡ̶atedi, pida agodoɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶inoa anajipaatalo. Aɡ̶analakitibigetiwaji niɡ̶ijoa yoenataka. 19 Niɡ̶ijo naɡ̶a ininoketedini niɡ̶ijoa ciinco paontedi, odaa ja jiniodeɡ̶etedini niɡ̶ijoa ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi, igame liwokodi etacanitedi nelecoli ane nolee liwailidi ane iiɡ̶otedice ananiodaatiwaji?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Niɡ̶ijo noko jenaɡ̶atigilo dooze etacanitedi nelecoli.”\\n20 Odaa Jesus ja nigetacediniwace, meetediogi, “Codaa niɡ̶ijo naɡ̶a ininoketedini niɡ̶ijoa seete paontedi me jajigotiogi niɡ̶ijoa cwaatolo miili oko, igame liwokodi etacanitedi nelecoli ane nolee liwailidi ane iiɡ̶otedice ane aniodaa?” Odaa joɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Niɡ̶ijo noko baɡ̶a jenaɡ̶atigilo seete etacanitedi niɡ̶inoa nelecoli.” 21 Odaa Jesus meetediogi, “Pida ica ina daɡ̶alee doɡ̶owooɡ̶otitedatiwaji niɡ̶ijoa ananati.”\\nJesus icilatidi ica etoinaɡ̶a ane icoɡ̶oticogi nigotakawaana Betsaida\\n22 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶ototicogi manitaɡ̶a nigotakawaana Betsaida. Ijo ica oko anonadeegitalo ica etoinaɡ̶a, odaa joɡ̶odipokotalo me dibatedeloco me icilatidi niɡ̶ijo etoinaɡ̶a. 23 Odaa Jesus ja dibatedigi libaaɡ̶adi niɡ̶ijo etoinaɡ̶a, odaa noɡ̶atedicogi naɡ̶ani nigotakawaana. Odaa Jesus yawaletediwece ligecooɡ̶eli niɡ̶ijo etoinaɡ̶a, odaa ja dibatedeloco ligecooɡ̶eli, odaa ja ige, meeteta, “Niɡ̶ica ananati?” 24 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a nawacetibige lacilo me dole, odaa mee, “Jinadi niɡ̶ina oko midiaanaɡ̶adi, pida liciagi niɡ̶inoa nialeli.” 25 Odaa Jesus ja dibatacetedeloco ligecooɡ̶eli niɡ̶ijo etoinaɡ̶a, odaa iiɡ̶etaceda me doletibece. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ligecooɡ̶eli niɡ��ijo ɡ̶oneleegiwa ja icí, odaa yakadi mepaanaɡ̶a doletibece. 26 Odaa Jesus ja iiɡ̶e mopiticogi liɡ̶eladi, codaa meeteta, “Jinaɡ̶akaatiwece naɡ̶ani nigotakawaana, codaa jiniɡ̶ica anatematiita manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotakawaana niɡ̶ida ane jaotaɡ̶adomi.”\\nPedro yeloɡ̶odi anijoa Jesus\\n(Mateus 16.13-20; Lucas 9.18-21)\\n27 Ica noko Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶igotibeci midiwataɡ̶a nigotadawaanaɡ̶a miditaɡ̶a nipodigi ane liboonaɡ̶adi “Cesaréia Filipe ane dabiteɡ̶etini”. Odaa naigitece mewaligitibigiwaji, Jesus nigetediniwace, meetediogi, “Ina oko, amigida ica anodiletibige ane Ee?”\\n28 Odaa joniɡ̶ica anoigidi, moditalo, “Inatecibece oko modi makaami João Batista, pida inatecibece eledi modi makaami Elias, codaa ina eledi boɡ̶oditibige makaami anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide.”\\n29 Odaa jaɡ̶aɡ̶a nigetediniwace, meetediogi, “Pida baɡ̶akaamitiwaji, amakati me Ee?” Odaa Pedro ja niniɡ̶odi, meetalo, “Akaami Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e ɡ̶odatamaɡ̶ateeneɡ̶egitege ɡ̶odaxakawepodi.” 30 Odaa Jesus ja najoitediniwace me doɡ̶oyatematitibece anijoa.\\nJesus yatemati micota me dawikode, codaa yalaɡ̶ate me leeditibige me yeleo\\n(Mateus 16.21-28; Lucas 9.22-27)\\n31 Odaa Jesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo anodiotibece me leeditibige meliodi me dawikode, mijoa me Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi. Codaa me leeditibige niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi niɡ̶idi noiigi, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, miditawece aɡ̶odibatege Jesus. Codaa me leeditibige me yeleo, pida yewiɡ̶atace nige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi. 32 Jesus iɡ̶enaɡ̶atece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Odaa Pedro ja yadeegitedice me ideite liwigotigi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa jiɡ̶idaaɡ̶eyatigi me yapeteɡ̶e Jesus. 33 Pida Jesus nilokotediogi, me niipetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa ja yapeteɡ̶e Pedro, meeteta, “Otonitice yodoe, Satanás! Niɡ̶ida makaami mowookoni ɡ̶adiciagi niɡ̶ina eledi oko me nowookonaɡ̶a, pida aɡ̶owookoni daɡ̶a ɡ̶adiciagi Aneotedoɡ̶oji me dowooko.”\\n34 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus eniditediogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi ijaaɡ̶ijo anodiotibece me enagitibeci midoataɡ̶a. Odaa meetediogi, “Nigica oko ane yemaa me niotici, leeditibige me ika me dioteci niɡ̶ica anepaa yemaa, codaa leeditibige me igotema me dawikode nigepaa yeleo inoatawece nokododi, codaa me igotema moyametibigo leeɡ̶odi me niotici, odaa baɡ̶a yakadi me niotici. 35 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko aninoka doletibige me dinowedi, niɡ̶ini oko icota me yeleo nigepaa ganigicatibige. Pida niɡ̶ina oko ane yeleo leeɡ̶odi me niotici, codaa me leeɡ̶odi me yatematitedibece nibodicetedi anele anoyalaɡ̶atiwa, niɡ̶ini oko baɡ̶a yewiɡ̶atace nigidiaaɡ̶idi. 36 Nigica oko ane yakadi inoatawece aninoa niɡ̶ina iiɡ̶o, pida nige yeleo, odaa aɡ̶ica aneletema ijoatawece niɡ̶ijo ane yakadi. 37 Niɡ̶ina oko aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini ane yakadi me yajigotalo Aneotedoɡ̶oji me yakadi lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo. 38 Odaa niɡ̶ina oko ane dinibolikatiditici, codaa me dinibolikatiditece niɡ̶inoa yotaɡ̶a niɡ̶ina mini liwigotigi niɡ̶ina oko ane diɡ̶ika mowo doɡ̶onakato Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa nokododi, codaa aneliodi me abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa aaɡ̶aɡ̶a idinibolikatiditece niɡ̶ina oko ane dinibolikatiditici nige idopitacijo me ixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijoa aanjotedi anodibatema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji. Odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, jikee inaɡ̶atetigi me iciagi Eiodi naɡ̶atetigi.”","num_words":948,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 27\\n☰ MATEUS 27 ◀ ▶\\nOyadeegitedicogi Jesus lodoe Pilatos\\n1 Naɡ̶a yeloɡ̶otibige, ijotawece anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi joɡ̶odinilakidetigi niɡ̶ica ane nimaweneɡ̶egi moyeloadi Jesus. 2 Oigoe libaaɡ̶atedi Jesus, odaa joɡ̶oyadeegi, oyajigotalo Pilatos, lacilo romaanotedi ane iiɡ̶e nipodigi Judéia.\\n3 Judas, niɡ̶ijo ane yajigo Jesus miditaɡ̶a neloɡ̶ododipi, nadi naɡ̶a nilaagedi Jesus niɡ̶ijoa lacilodi codaa moyemaa moyeloadi, odaa jaɡ̶agecaɡ̶alo, odaa jiɡ̶igo miditaɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi, odaa ja yopilaɡ̶adi niɡ̶ijoa triinta beexotedi. 4 Odaa meetiogi, “Ica me jao ica ibeyaceɡ̶egi me jajigo ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica loenatagi ane beyagi odaa natigide ja leedi moyeloadi.” Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Aɡ̶ica anejinaɡ̶ataɡ̶agi. Akamaɡ̶a ɡ̶abeyaceɡ̶egi.”\\n5 Odaa Judas ja yokoletedinigi iiɡ̶o niɡ̶ijoa beexotedi mini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Naɡ̶a noditice, odaa jiɡ̶igo dineloadi, diniɡ̶iwoola.\\n6 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi odibatalo niɡ̶ijoa beexotedi, odaa modi, “Ǥonajoinaɡ̶aneɡ̶eco etiɡ̶odoli me jokolenaɡ̶atinigi ɡ̶oniwokodaɡ̶axi, leeɡ̶odi loojedi ɡ̶odawodi.” 7 Odaa ja dinilakidetiwage modinoojeteta nipodigi, oibake niɡ̶ijoa dinyeelo. Niɡ̶ica nipodigi liboonaɡ̶adi “Nipodigi ica niwilanaɡ̶anaɡ̶a”. Niɡ̶idi nipodigi owo me napiiɡ̶o niɡ̶inoa icoɡ̶aɡ̶a. 8 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi codaa me niɡ̶inoa nokododi idokoyatigi, “Nipodigi ɡ̶odawodi”.\\n9 Odaa jiɡ̶icotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jeremias, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo mee,\\n“Odibatalo niɡ̶ijoa triinta beexotedi,\\nane lica me dinilakidetiwage loiigi Israel me loojedi modinoojetetalo.\\n10 Oibake niɡ̶idiwa dinyeelo modinoojeteta nipodigi niwilanaɡ̶anaɡ̶a.\\nJoaniɡ̶idaa ane niiɡ̶etediwa Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji me jao.”\\nPilatos iwi ica anigotalo Jesus\\n(Marcos 15.2-5; Lucas 23.3-5, 13-25; João 18.33-38)\\n11 Jesus idiaa dabidite lodoe Pilatos, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ane iiɡ̶e niɡ̶idi nipodigi. Odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ja ige Jesus, meetalo, “Akaami ninionigi-eliodi judeutedi?” Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Jiɡ̶idaaɡ̶ee digo analeeɡ̶enita.” 12 Pida aɡ̶ica daɡ̶a igiditediogi Jesus, niɡ̶ijo noɡ̶odakapetege niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi lacilodi niɡ̶idi noiigi, 13 Odaa Pilatos jeɡ̶ee, “Aɡ̶ajipaatalo inoa ɡ̶anotaɡ̶a? Igaataɡ̶a owidi lotaɡ̶a modakapetaɡ̶agi makaami nilaagedi.” 14 Pida Jesus aniniɡ̶odi, otiɡ̶idatece ligegi, odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi eliodi me yopo.\\n15 Niɡ̶ina me lalokegi Páscoa, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ligileɡ̶egi me ikatice okanicodaaɡ̶ica niwilogojegi anodipokota niɡ̶idi noiigi. 16 Niɡ̶ijoa nokododi onini ica niwilogojegi aniboonaɡ̶ategimadaɡ̶a, liboonaɡ̶adi Barrabás. 17 Niɡ̶ijo me yatecoɡ̶o niɡ̶ijo noiigi, Pilatos ja nigetiniwace, meetiogi, “Amiijo ica anemaani me jikataɡ̶adomitiwaji, Barrabás oɡ̶oa Jesus, niɡ̶idoa anodi me niiɡ̶e Ǥanoenoɡ̶oditetiwaji?” 18 Igaataɡ̶a Pilatos yowooɡ̶odi niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi moyadeegi Jesus minitaɡ̶a leeɡ̶odi monocetema.\\n19 Niɡ̶ijo Pilatos naɡ̶a nicotini aneitice me iwi anigota niɡ̶ina oko, odaa naɡ̶ajo lodawa ja dajoinaɡ̶ata, meeta, “Jinaɡ̶a domaɡ̶awii ane beyagitema niɡ̶idoa aaginaɡ̶a anele. Le-eeɡ̶odi jotigenoale idigee, meliodi me jawikode le-eeɡ̶odi niɡ̶ica ane ninyaagi niɡ̶idoa aaginaɡ̶a.”\\n20 Odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi lacilodi judeutedi joɡ̶odinigaanyetece niɡ̶ijo noiigi modipokota Pilatos me ikatice Barrabás, pida baɡ̶a diiɡ̶enatakatalo Jesus moyeloadi. 21 Odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi nigetiniwace, meetiogi, “Apiɡ̶ijo inoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi anemaani me jikaticetiwaji?” Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Ikanitice Barrabás!” 22 Odaa Pilatos jeɡ̶eetiogi, “Enice, amiida ica anejigotalo Jesus, ane enitalotiwaji me liwaaɡ̶aditedibigaɡ̶aji Aneotedoɡ̶oji?” Odaa ijotawece oigidi, modita, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate meloati!” 23 Odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ja nigetiniwace, meetiogi, “Amiida ica loenatagi ane beyagi?” Pida dinigetaɡ̶ateetibigiwaji, modi, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate meloati!”\\n24 Niɡ̶ijo Pilatos naɡ̶a nadi me daɡ̶a yakadi meo ane domaɡ̶a yemaa, codaa niɡ̶ijo noiigi naɡ̶a domaɡ̶aɡ̶a odakapetege, odaa ja dibata ninyoɡ̶odi, ja iwilegi libaaɡ̶atedi lodoe niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa jeɡ̶eetiogi, “Ajemaa deɡ̶ee nilaagedi leeɡ̶odi lemeɡ̶egi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa anele. Pida akapaɡ̶akaamitiwaji nilaagetedipi.” 25 Ijotawece niɡ̶ijo noiigi oigidi, modita, “Anikanitoɡ̶odici yakadi moko nilaagetedipi, codaa me ɡ̶odionigipi leeɡ̶odi lemeɡ̶egi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa.” 26 Odaa Pilatos ja ikatice Barrabás. Odaa ja diiɡ̶enatakatalo monalaketedibige Jesus, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yajigo midiwataɡ̶a niodaɡ̶awadi moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi.\\nIodaɡ̶awadi oyametibigo Jesus\\n27 Odaa niɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi niɡ̶ijo lacilo romaanotedi joɡ̶oyadeegitedicogi Jesus minitaɡ̶a diimigi-nelegi, liɡ̶eladi lacilo romaanotedi. Odaa ja yatecoɡ̶o ijoatawece iodaɡ̶awadi onawiile Jesus. 28 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶onoɡ̶a Jesus lowoodi, odaa joɡ̶onixomeɡ̶etedinigi aca caapa lixagotoɡ̶ogo. 29 Codaa joɡ̶owo aca lale, anitawece lalepiɡ̶igo, joɡ̶onixotinece Jesus lacilo. Odaa owo me nolitedini ligiilaɡ̶adi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi onowo moyamaɡ̶atedini lokotidi lodoe, odaa joɡ̶oyame, modi, “Viiva, Niɡ̶idoa one ninionigi-eliodi judeutedi!” 30 Odaa joɡ̶oyawaletigi latobi, noɡ̶oibanootece niɡ̶ijo ligiilaɡ̶adi, odaa joɡ̶oyaxacoɡ̶otigi lacilo. 31 Noɡ̶oika moyametibigo Jesus, odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶onoɡ̶a naɡ̶ajo caapa lixagotoɡ̶ogo, odaa joɡ̶onixomeɡ̶etacedinigi niɡ̶ijoa epaa lowoodi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyadeegi Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi.\\nJesus oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate\\n32 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoyadeegi Jesus naɡ̶a noditicoaci nigotaɡ̶a Jerusalém, joɡ̶odakapetege ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão, ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Cirene. Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oiedeɡ̶etege Simão me yoyaɡ̶adi naɡ̶ajo nicenaɡ̶anaɡ̶ate. 33 Odaa joɡ̶otota ijo lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi Gólgota. Niɡ̶ida boonaɡ̶adi amina anejinaɡ̶ata, “Ǥodacilo libitagi”. 34 Niɡ̶idiaaɡ̶idi domoɡ̶oyacipeɡ̶etalo Jesus viinyo awatege ligiti. Pida naɡ̶a napi, odaa ayemaa me wacipete.\\n35 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyototedeloco Jesus nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa joɡ̶oiwi anepaɡ̶a dinetetece niɡ̶ijoa lowoodi. Joaniɡ̶idaa niɡ̶icotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo mee, “Odinawalacetigi yowoodi, codaa joɡ̶oiwi anepaɡ̶a dinetetece inicaapa.” 36 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nicotiniwace moyowie. 37 Odaa joɡ̶oyototi taaboa-liwai ditibigimedawaanigi lacilo Jesus ane diniditeloco ane leeɡ̶odi moyeloadi. Diniditeloco niɡ̶ica taaboa,\\n“NIǤIDOA JESUS, NINIONIGI-ELIODI JUDEUTEDI.”\\n38 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi eletidi oyototedi itoataale ɡ̶oneleegiwadi olicaɡ̶aɡ̶a, onidateci diɡ̶etege nimagijegi idaaɡ̶eledi diɡ̶etege libaaɡ̶adi Jesus.\\n39 Niɡ̶ina oko ane ixomaɡ̶ateloco aneite Jesus me dinototedi, oyame. Nabalenaɡ̶anaɡ̶a, odaa modi, 40 “Niɡ̶ida makaami geemeni makati mojikenitini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa meni me domaɡ̶a adabiteɡ̶enitacini catiwedi itoatadiɡ̶ida nokododi! Axotitice naɡ̶ada nicenaɡ̶anaɡ̶ate! Nigewi makaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, odaaɡ̶axotitice!”\\n41 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijoa laxokodi lacilodi judeutedi idaɡ̶aɡ̶a lamenaɡ̶aneɡ̶egitema Jesus, modi, 42 “Eliodi meetedibece me yakadi meote eledi oko me newiɡ̶atace, pida Idaaɡ̶idoa ayakadi me dinatamaɡ̶ateetetege lemeɡ̶egi! Daantiɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶icoa ninionigi-eliodi Israel, taɡ̶a waxoditedice naɡ̶ada licenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa teɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a. 43 Codaa nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa natigide jiwinaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji nige yemaa me noɡ̶atedice me daɡ̶a yeleoteda. Igaataɡ̶a mee me Lionigi Aneotedoɡ̶oji.” 44 Niɡ̶ijoa olicaɡ̶aɡ̶a anoyototelogo nicenaɡ̶anaɡ̶ate anodipegitege Jesus, idaɡ̶aɡ̶aee, oditibigelogo.\\n45 Igaanaɡ̶a yaxoɡ̶o-noko, ja nexocaɡ̶a neɡ̶epaa iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, odaa inatawece iiɡ̶o nexocaɡ̶a. 46 Naɡ̶a iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, Jesus ja dinigetaɡ̶atee me dapaawe, mee me dotaɡ̶a,\\n“Eli, Eli, lemá sabactani!”\\nNiɡ̶idiwa notaɡ̶a amina anejinaɡ̶a, “Inoenoɡ̶odi, Inoenoɡ̶odi, igame leeɡ̶odi madikanitice?”\\n47 Niɡ̶ijo oko anowajipatalo lotaɡ̶a Jesus, modi, “Dapaawetedigi Elias.” 48 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi anigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo anowajipatalo ja walokodi, odaa ititinigi lawaadi ica viinyo ane daɡ̶a dakake loojedi. Naɡ̶a igoetece iwoɡ̶o, odaa ja domaɡ̶a ilipeɡ̶etece Jesus niɡ̶ijo lawaadi. 49 Pida ica eledi oko modi, “Ikani! Jiwinaɡ̶a Elias migenagi noɡ̶atedicogi aneite.”\\n50 Jesus naɡ̶a dinigetaɡ̶ateetace me dapaawe, odaa ja yeleo.\\n51 Odaa naɡ̶aca lipegeteɡ̶e nelegi ane nanyoti minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ane iomaɡ̶adi niɡ̶ica aneite Aneotedoɡ̶oji, naɡ̶aca lipegeteɡ̶e ja daawidigidicetigi liwigotigi icoɡ̶otibigimece ditibigimedi neɡ̶epaa natinedi me daa. Codaa datalale iiɡ̶o, odaa wetiadi dawalace. 52 Libecoli émaɡ̶aɡ̶a domoke, odaa eliodi oko baanaɡ̶a nigo anida aneetege Aneotedoɡ̶oji ja newiɡ̶atace. 53 Noditicoaci niɡ̶inoa libecoli. Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus, niɡ̶ijoa émaɡ̶aɡ̶a ane newiɡ̶atace joɡ̶odakatiwece nigotaɡ̶a Jerusalém, nigotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice mepoka nebiteda. Odaa joɡ̶odinikeetiogi eliodi oko.\\n54 Niɡ̶ijo jajeentegi ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi anoyowie Jesus noɡ̶onadi me datalale iiɡ̶o ijaaɡ̶ijoa eletidi loanico niɡ̶ijo noko, odaa eliodi me doitibigiwaji, odaa modi, “Dicewi, niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa me Lionigi Aneotedoɡ̶oji!”\\n55 Idiaaɡ̶i eliodi iwaalepodi aneite Jesus, anoniotece, oicoɡ̶oticogi Galiléia anelioditibece moyaxawa. Pida leegitiogi moiɡ̶oaditalo. 56 Liwigotigi niɡ̶ijo iwaalepodi ani Maria Madalena, ajo eledi Maria ane eliodo Tiago ijaa José, ajaaɡ̶ajo eliodo lionigipi Zebedeu.\\n57 Niɡ̶ijo naɡ̶a doletibige me dalimeti aligeɡ̶e, jiɡ̶icotio ica ɡ̶oneleegiwa liico liboonaɡ̶adi José, ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Arimatéia. Inaaɡ̶ina ane-diotibece Jesus. 58 José igo minitaɡ̶a Pilatos, dipokota lolaadi Jesus. Odaa Pilatos ja diiɡ̶enataka moyajigota. 59 Odaa José ja yadeegi Jesus lolaadi, ilipaditigi niɡ̶elate gela, lipegeteɡ̶e anodita nigitikonaɡ̶adi. 60 Odaa ja ixotediwece Jesus niɡ̶ijo anepaa domaɡ̶a libegi José ane nenyaɡ̶adi, lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, gela moigodi me diiɡ̶enatakata José. Odaa ja yawililetio wetiɡ̶a nelegi me noxoco lapoagi niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. Odaa joɡ̶opitio. 61 Idiaa nenyaɡ̶ate Maria Madalena ajaaɡ̶ajo eledi Maria. Nicotiniwace lodoe niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a.\\nIcoa iodaɡ̶awadi anoyowie anonaligite Jesus\\n62 Naɡ̶a saabado, ja ixomaɡ̶atijo onijoteci noko modinenyaɡ̶aditege lalokegi Páscoa. Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa fariseutedi jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a Pilatos. 63 Odaa modita, “Iniotagodi, nalaɡ̶atibigoɡ̶oji niɡ̶ijo malee yewiɡ̶a niɡ̶ijoa awitakegi, meetedibece, ‘Nige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.’ 64 Odaa iiɡ̶eni iodaɡ̶awadi modowediteloco lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anoyatice lolaadi nigepaa ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, adoɡ̶odoliceta niɡ̶ijo anodiotibece lolaadi, oditaɡ̶a oditiogi niɡ̶ina noiigi, ‘Ja yewiɡ̶atace!’ Igaataɡ̶a doɡ̶oyakadi mowo, tiɡ̶ida eledi niwitakegi daɡ̶axa me beyagi caticedi niɡ̶ijo odoejegi niwitakegi mijaaɡ̶ee me yewiɡ̶atace.” 65 Odaa Pilatos jeɡ̶eetiogi, “Awii adeegitetiwaji iodaɡ̶awadi. Emii, odaa adowetiteloco libegi, codaa awii niɡ̶ica aneneɡ̶egi akati mele me ɡ̶animaweneɡ̶egi.” 66 Odaa jiɡ̶igotibeci, joɡ̶oyatitaɡ̶aditi naɡ̶ajo wetiɡ̶a ane noxoco niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, owo me diɡ̶icata ane yakadi me itineɡ̶e naɡ̶ajo wetiɡ̶a. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyoyate iodaɡ̶awadi me nowienaɡ̶anadi.","num_words":1245,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Timoteo 2 BSNNT - Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, ado bajise - Bible Search\\n“Cristo ĩ bojasere yibosagʉ ñarʉcʉja mʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n1Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, ado bajise yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: “Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉ yirotire yʉre ʉjoyumi Jesucristo” yimasigʉ̃ ñari, ĩ bojase rĩne yicõa ñaña mʉ. 2Mʉre yʉ gotimasiocatire gãjerãre quẽne gotimasiocajʉ yʉ. To bajiri, jãjarã ñacama “Riojo gotiami Pablo” yirã. Tire riojo gotimasioronare gãjerãre gotimasiorotirʉcʉja mʉ, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñato ĩna quẽne” yigʉ.\\n3Surara masʉ, rojose ĩre tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, ĩ ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yigʉmi. Ĩre bajirone bajiroti ñaja mʉre quẽne. Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, “Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ” yitʉoĩacõari, gotimasiorũgũña. 4Surara ĩ moajama, ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩ rotise rĩne moagʉ̃mi. 5To bajiro bajiaja ajerimasʉre quẽne, “Gãjerãre ajerẽtogʉ̃sa” yiboagʉre. Ajere vãmere bajiro ĩ ajebetijama, ĩ ajeboase vaja, vaja bʉjabecʉmi. 6Gajeyere quẽne ado bajiro yaja mani: “Vese moagʉ̃ma, ĩjʉa ñaami ti vese ti rica cʉtiro, juasʉorocʉma”, yaja mani. 7Mʉre yʉ gotisere quẽnaro tʉoĩaña. Quẽnaro mʉ tʉoĩajama, gãjerãre mʉ gotimasiorotire “Tʉoĩamasiato” yigʉ, mʉre ejarẽmorʉcʉmi mani ʉjʉ.\\n8Cristo ĩ bajirere masiritibeticõaña: Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, rijacoaboarine Dios sʉorine quẽna tudicatir'i ñaami Jesús. To bajiri, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami. To bajiri, tirene gotirũgũaja yʉ, masare gotimasiogʉ̃. 9Tire gotimasiogʉ̃ ñari, rojose yir'ire bajiro cõmemarine sia ecocõari, tubibe ecoaja yʉ. Yʉre ĩna tubibeboajaquẽne, Dios ocajʉama gotitʉja ecobetirʉaroja. 10To bajiri, “Ĩna ñarʉarãma yʉ yarã” Dios ĩ yiĩariarã quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, rojose tãmʉoaja yʉ. Cristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ĩna rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, gotimasiocõa ñaja yʉ.\\n11Ado bajiro gotire riojo ñaja:\\nCristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose yirʉaboarine, tire mani yibetijama, mani rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja.\\n12Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, õ vecajʉ ĩ rotirojʉ ĩ rãca ñarʉarãja mani quẽne. To bajiboarine, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” mani yijama, ĩ quẽne, õ vecajʉ ĩ jacʉ ĩaro rĩjorojʉa, “Ĩnare masibeaja”, manire yirʉcʉmi.\\n13Mani yirore bajiro yimena ñaboarine, “To bajirone bajigʉmi Dios quẽne”, yitʉoĩaroti me ñaja. Socagʉ me ñaami ĩma. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami.\\n“Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yiya”, Pablo ĩ yire queti\\n14To bajiro mʉre yʉ gotisere, Cristo ĩ bajirere gotimasiorimasare ĩnare gotiya, “Tire masiritibeticõato” yigʉ. To yicõari, gaje vãme ado bajiro ĩnare gotirẽmoña: “Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Tire mʉa yijama, masare no bajiro yiejarẽmobetoja. To bajiri, socase ĩna yisere ajianane, quẽnasejʉare ĩna ajirʉaboasere ajimavisia tʉjacõarãma”, ĩnare yigotiya mʉ. 15To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiogʉ̃ ñari, Dios mʉre ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yirũgũña. To bajiro yigʉ ñari, bojonebecʉne, mʉ yirũgũsere ĩre gotirʉcʉja mʉ. 16Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa. Tire tʉoĩavariquẽnarã ñari, Diojʉare ajibeticõari, rojosejʉare bʉtobʉsa yirũtuana yirãma.b 17Socase ĩna gotimasiosejʉare ajisʉyacõari, Dios ocare ajiboariarã, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma socasejʉare ajirã. To bajiro bajiyuma, Himeneo, to yicõari Fileto vãme cʉtigʉ quẽne, Cristore ajisʉyaboariarã. 18Cristo ĩ bajirere riojo ajisʉyaboariarã, socasejʉare ajisʉyacõari, ĩna gotimasiojama, “Jẽre rijariarãre Dios ĩ catioriarʉ̃mʉ rẽtocoasuja”, yisocarãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, Dios ocare ajitʉjacõari, socasejʉare ajisʉyacoasuma sĩgʉ̃ri. 19Socasere ĩna ajisʉyacoaboajaquẽne, Dios ocare ajisʉyarã masujʉa, socasere ajisʉyabetirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajirotire yiro, ado bajiro gotiaja ti: “Ĩ yarãre ĩamasiami mani ʉjʉ”, yigotiaja. To yicõari, gajejʉ ado bajiro gotiaja: “ ‘Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose ĩna yisere yitʉjajama, quẽnaja”, yigotiaja ti.\\n20Gotimasiore queti mʉre gotigʉ yaja yʉ: Gajeyeũni jairo ti ñarivima, oro rãca, to yicõari, plata vãme cʉti rãca ĩna quẽnoria sotʉri rione ñabetoja. Yucʉ́ rãca, riri rãca ĩna quẽnoria sotʉri quẽne ñaroja. Jairo vaja cʉti sotʉrire ĩacõari, gãjerã ĩre ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire masigʉ̃ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi ti vi ʉjʉ: “Ñamasurã ĩna ejajama, ĩnare bare ecagʉ, jairo vaja cʉti sotʉri rãca bare jeorʉcʉja”, yitʉoĩagʉ̃mi, “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. “‘Yucʉ́ rãca, to yicõari, riri rãca quẽnoria sotʉrine bare yʉ jeojama, yʉre rʉ̃cʉbʉomenama’ yigʉ, yʉ cʉose ñarʉaroja”, yigʉmi. Ti sotʉrire bajirone bajiaja mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã. 21Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine rojose yirãma, tire yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩna yijama, “Rojose mana ñaama. Ĩna sʉorine yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã quẽne” yigʉ ñari, ĩre ĩna yibosarotire rotirʉcʉmi Dios.\\n22To bajiri, ado bajiro yirũgũña mʉ: Mamarã, Diore ajimena, no ĩna bojase ĩna yise ũnire yibeticõari, ado bajirojʉa yirũgũña: “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami” Cristore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirũgũña. Diore, to yicõari “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yisocamenare quẽne, maicõari, mʉ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, quẽnaro ĩnare yirũgũña. 23Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa, “Tire mani gãmerã ñagõboajama, quẽnabetoja” yimasigʉ̃ ñari. 24Mani ʉjʉ bojasere yigʉma, oca josabecʉ ñagʉ̃mi. Ado bajirojʉa bajigʉ ñagʉ̃mi: Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yigʉ ñagʉ̃mi. “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, quẽnaro gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi. 25Dios ocare riojo gotimasiomenare, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉagʉ ñari, ĩnare ĩamaicõari, “Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotimasiogʉ̃mi. Dios sʉorine ricatijʉa tʉoĩacõari, ĩ oca riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, to bajiro gotigʉmi. 26Ĩ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami” ĩre ĩna yiajijama, “Satanás sʉorine masare yitorũgũñuja mani”, yirã ñari, ĩ rotiboasere yitʉjarʉarãma ĩna.","num_words":800,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 21\\nJesus dinikeetediogi niɡ̶ijo anodiotibece digoida nipodigi Galiléia\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja dinikeetacediogi niɡ̶ijo anodiotibece liniogotibece weiigi anodita “Tiberíades” (eledi oyatigi me Galiléia). Digawini anodaaɡ̶ee me dinikeetediogi. 2 Ini Simão Pedro, Tomé ane nikoxeedi me “Owaadi”, Natanael anelatibige nigotaɡ̶a Caná nipodigi Galiléia, ijoa itoataale lionaɡ̶a Zebedeu, ijaaɡ̶ijoa eletidi itoataale anodiotibece Jesus. 3 Odaa jeɡ̶eetiogi Simão Pedro, “Ejigo jomiige”. Odaa niɡ̶ijo eledi modita, “Oko, iniɡ̶a akaami ɡ̶odixigaɡ̶awa”. Odaa jiɡ̶igotibeci, joɡ̶owaxoditinigi ajo niwatece, odaa ijotawece niɡ̶ijo enoale aɡ̶ica libakajetegi otiɡ̶iditece noɡ̶ojegi.\\n4 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, naɡ̶a nodi aligeɡ̶e, Jesus idiaa dabidite liniogotibece weiigi, miditaɡ̶a ijo dotiwadi. Pida niɡ̶ijo anodiotibece aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶idaaɡ̶idoa. 5 Odaa ja dapaawetediogi, mee, “Ionigipi. Aɡ̶ica ɡ̶abakajetegi noɡ̶ojegi?” Noɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Amitiɡ̶ica ica ɡ̶obakajetegi”. 6 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Okoleniticogi ɡ̶adeladitiwaji eledi ɡ̶awai, ane diɡ̶eticogi ɡ̶obaaɡ̶adi, odaa baɡ̶abaatalotiwaji noɡ̶ojedi”. Odaa joɡ̶oyokoletace leladi. Aɡ̶ica daɡ̶a leegi, aɡ̶alee domoɡ̶oyakadi niɡ̶ijo leladi moixigitinigi catinedi liwatece, leeɡ̶odi owidi noɡ̶ojedi anodibatalo.\\n7 Odaa niɡ̶ijo ane-diotibece Jesus ane daɡ̶axa me yemaa, joaniɡ̶ijaaɡ̶eeta Pedro, “Niɡ̶idoa jiɡ̶idaa Ǥoniotagodi”. Igaanaɡ̶a wajipata Simão Pedro modi Ǥoniotagodi, odaa ja dinixotinigi nicaapa, leeɡ̶odi noɡ̶a lowoodi me domiige. Naɡ̶a dinixotinigi lowoodi, odaa ja ipoditinigi ninyoɡ̶odi, igo midi dotiwadi. 8 Niɡ̶ijoa eletidi lokaaɡ̶etedi baɡ̶a owaxoditinigi niwatece, onixigitita neladi nolee noɡ̶ojedi, leeɡ̶odi aleegita moyototice liniogotibece, onexaa onaniteci taalia meetilo moyetecetice niɡ̶ijo dotiwadi ane dabidite Jesus.\\n9 Igaanaɡ̶a diɡ̶etitacicoace daato, odaa ja waxoditicoace liwatece, odaa joɡ̶onadi ini noledi jiɡ̶inoa ligoli, idiaa noɡ̶ojedi ditibigimedi, idiaaɡ̶idi paon. 10 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Awiite manadeegi niɡ̶idiwa noɡ̶ojedi ane geladi mabaatalotiwaji”.\\n11 Odaa Simão Pedro ja waxoditacinigi naɡ̶ajo niwatece, odaa ja ixigitijo niɡ̶ijo neladi, yadeegiticogi lipenaɡ̶adi. Nolee niɡ̶ijo neladi, 153 noɡ̶ojedi nelecoli. Diganee me nolee niɡ̶ijo neladi, pida adawalace. 12 Odaa jeɡ̶eetediogi Jesus, “Anagitiwaji, aniodi”. Pida aɡ̶ica anabo laaleɡ̶ena daɡ̶a ige deɡ̶eetalo, “Amakaami?” Leeɡ̶odi joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶iniaaɡ̶iniwa Ǥoniotagodi. 13 Odaa Jesus jeɡ̶enagi miditaɡ̶a, naɡ̶a dibate ijo paon, odaa ja nediatediniwace. Odaa niɡ̶ijoa noɡ̶ojedi idaaɡ̶igote.\\n14 Jiɡ̶itoatadiɡ̶ida Jesus me dinikeetediogi anodiotibece niɡ̶ijo naɡ̶a yewiɡ̶atace.\\nJesus yotaɡ̶aneɡ̶e Pedro\\n15 Igaanaɡ̶a niataɡ̶a me niodaɡ̶a, odaa Jesus jeɡ̶eeteta Simão Pedro, “Simão lionigi Jonas, ademaani caticedi niɡ̶ina eledi metidemaa?” Naɡ̶a niniɡ̶odi meetalo, “Jiɡ̶idaaɡ̶ee Iniotagodi, ɡ̶ademaani. Codaa owooɡ̶oti me ɡ̶ademaani”. Odaa jeɡ̶eete Jesus, “Enice, owieni iniwaxacocoli!” 16 Odaa Jesus ja igetace, meeteta, “Simão, lionigi Jonas, ida makaami ademaani?” Naɡ̶a niniɡ̶odi meetalo, “Iniotagodi owooɡ̶oti me ɡ̶ademaani”. Odaa jeɡ̶eete Jesus, “Enice, adowetitelogo iniwaxacocoli!” 17 Odaa jiɡ̶icota me itoatadiɡ̶ida me ige, meeteta, “Simão, lionigi Jonas, ida makaami ademaani?” Odaa Pedro jaɡ̶agecaɡ̶alo leeɡ̶odi jiɡ̶itoatadiɡ̶ida Jesus me ige meeteta, “Ida makaami ademaani?” Odaa Pedro jeɡ̶eetalo, “Owooɡ̶oti inoatawece, Iniotagodi. Owooɡ̶oti me ɡ̶ademaani”. Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Enice, adowetitelogo iniwaxacocoli! 18 Codaa atacolitece niɡ̶ida anejitaɡ̶awa. Niɡ̶ina maleeɡ̶akaami lioneeɡ̶a, adinoeni, odaa jeɡ̶emii anemaani me aaticogi. Pida nigakaami oxiiɡ̶odi, odaa jiɡ̶ixokenitedice ɡ̶abaaɡ̶atedi. Nigenagi eledi, odaa ja igoe ɡ̶abaaɡ̶atedi, ɡ̶adadeegiticogi ane daɡ̶a domeɡ̶emaani me aaticogi.” 19 Jesus eote niɡ̶ida ligegi me ikee anodaaɡ̶ee Pedro lemeɡ̶egi, me ilecatiditibigimece Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. Odaa jeɡ̶eeteta Pedro, “Aniwitici!”\\nJesus yalaɡ̶ate niɡ̶ijo ane-diotibece ane daɡ̶axa me yemaa\\n20 Igaanaɡ̶a noletijo Pedro, odaa ja naditege niɡ̶ijo ane-diotibece Jesus ane daɡ̶axa me yemaa, ina me dilokotiogi. Joaniɡ̶ijaa dawaketeloco elipije Jesus, niɡ̶ijo me niodaɡ̶a me Páscoa me ige Jesus, meetalo, “Iniotagodi, amiijo ica ane ɡ̶adajicitiogi ɡ̶aneloɡ̶ododipi?” 21 Igaanaɡ̶a naditege Pedro niɡ̶ijo ane-diotibece Jesus lemaanigi, odaa jeɡ̶eetalo, “Iniotagodi, igamaɡ̶aɡ̶odaaɡ̶eeta lewiɡ̶a ina ɡ̶oneleegiwa?” 22 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Aɡ̶ica anenitege nige jemaa me yewiɡ̶a nigepaaɡ̶icota me idopitijo. Pida akaami leeditibige maniwitici!”\\n23 Odaa jiɡ̶igotice enalaɡ̶aneɡ̶egi miditaɡ̶a niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi, modi me daɡ̶a yeleo niɡ̶ijo lemaanigi Jesus. Pida aniɡ̶idaaɡ̶eyatedigi ligegi Jesus, onexaaɡ̶eeteda, “Aɡ̶ica anenitege nige jemaa me yewiɡ̶a nigepaaɡ̶icota me idopitijo.” 24 Niɡ̶ijo ane-diotibece Jesus lemaanigi joaneɡ̶epaa yeloɡ̶odi niɡ̶inoa notaɡ̶a, codaa jeɡ̶epaa iditedini, codaa jowooɡ̶otaɡ̶a mewi niɡ̶inoa aneetalo.\\nIjoa owidi eletidi Jesus loenataka\\n25 Ijoa owidi eletidi Jesus loenataka. Diɡ̶idiwatawece diniditedini, ejitibige me daɡ̶a domaɡ̶abo niɡ̶ina iiɡ̶o niɡ̶icoa notaɡ̶anaɡ̶axiidi daɡ̶a diniditedini ijoatawece loenataka. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).","num_words":586,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN JUAN 5\\n1 “ ‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús” yirãma, Dios rĩare bajiro bajirã ñaama. “Jacʉre mani maijama, ĩ rĩare quẽne mairʉarãja mani”, yigotise ñaja. To bajiri, mani jacʉ Diore mani maijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairoti ñaja. 2 Diore maicõari, ĩ rotirore bajiro mani cʉdijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairã yirãja mani. 3 Diore mani maijama, ĩ rotirore bajiro cʉdirʉarãja mani. Ĩ rotise josase me ñaja. 4 Ado bajiro ti bajijare, “Ĩ rotise josase me ñaja”, mʉare yibʉ yʉ: Jãjarã masa rojose tʉoĩacõari, tire yirãre bajiro yirã me ñaja mani, Dios rĩare bajiro bajirã ñari. To bajiri, “Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yibetirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, rojose yibetirũgũaja. 5 “Dios macʉ ñaami Jesús” yitʉoĩarã rĩne ñaama Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojose yimena.\\n6 Jesús, ĩ bautiza ecocati sʉorine, to yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ sĩaecocati sʉorine, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “ ‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ĩ macʉ ñaja yʉ”, yiĩoñumi. To bajiri, “Dios macʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Mani masune to bajise tʉoĩacõari, yimasibeaja mani. Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca socabetire tʉoĩacõari, to bajiro yaja mani. 7 To bajiri idia vãme masiaja mani, Dios macʉ, Jesús ĩ bajirere: 8 Ĩ bautiza ecocati, ĩ sĩaecocati quẽne, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Dios ĩ cõar'i ñaami”, yimasiaja mani. 9 Masa ĩna queti gotisere mani ajijama, quẽnaja. To bajiboarine, “Ãnine ñaami yʉ macʉ” Dios ĩ yi ocaruyucacʉ ocajʉare roque socabeti ti ñajare, rẽtobʉsaro ajiroti ñaja.a Jn 5.32-37; 8.18. 10 “Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socase me ñañuja Dios ĩ yire”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajicõari, “Dios macʉ me ñarimi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socagʉ ñaami Dios” yitʉoĩagʉ̃re bajiro yigʉmi. 11 Ado bajiro mani masirotire bojami Dios: “Socase me ñañuja Dios ĩ yire” yitʉoĩarã mani ñajare, “Mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios” mani yimasisere bojami Dios. 12 No bojarã ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecoriarã ñarãma. Ĩ macʉ yere ajiterãma, Dios ĩ catisere ĩsiecomena ñaama.\\n13 “ ‘Mani rijato berojʉ Dios tʉjʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani’ yimasiato” yigʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãre, adi papera mʉare ucacõaja yʉ.\\n14 Dios ĩ bojasere mani sẽnijama, ajirʉcʉmi. Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnijama, ajirʉcʉmi”, yimasiaja mani. 15 Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnise cõro manire cʉdigʉmi”, yimasiaja.\\n16 Mʉa rãcagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose ĩ yijama, Diore ĩre sẽnibosaya. To bajiro mʉa yijama, rojose ĩ yisere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, quẽna gajeye rojose masu ñaja. Tire yirãrema, “Diore sẽnibosaya”, yibeaja yʉ. 17 Rojose mani yise jediro, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti ñaja. Jediro rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose ĩ yiro bero, sʉtiriticõari ĩ yitʉjajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉcʉmi. To bajicõari, quẽna gajeye ñaja rojose masu, ĩ masiriobeti.\\n18 Adire masiaja mani: Dios rĩare bajiro bajirãma, rojosere yibeama. Dios macʉ Jesús manire yirẽmorũgũgʉ̃mi. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotisere yibeaja mani. 19 “ ‘Yʉ rĩa ñaama’ Dios ĩ yirã ñaja mani”, yimasiaja mani. Gãjerãma, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã ñaama ĩna. 20 Gajeyere ado bajise masiaja mani: “Diore masiato” manire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Dios macʉ. To ĩ bajire ñajare, Diore quẽnaro masirã ñaja mani. To bajicõari, ĩ macʉ Jesucristo rãca ñaja mani. “Ĩne ñaami Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñagʉ̃mi mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsigʉ̃. 21 Diore mani rʉ̃cʉbʉorore bajiro, disejʉa gajeye mani rʉ̃cʉbʉose manoja. To bajiro ti bajijare, quẽnaro tʉoĩamasiña mʉa, “Gãjerã socase ĩna gotimasiosere ajisʉyarobe” yirã.\\na5:9 Jn 5.32-37; 8.18.","num_words":567,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 10 DES - Pʉhrʉ queoriñe mera werenigui queogʉ - Bible Search\\nOveja ĩhadibugʉ queoriñere wereñumi Jesu\\n1Pʉhrʉ queoriñe mera werenigui queogʉ buhebu õpa arĩmi Jesu gʉare gajirã masa sãre:\\n—Diaye ar��gʉ iiaa mʉare. Oveja diburi sãriro disiporo ñajabigʉpʉ gajipʉgue ñajagʉpʉ yajari masʉ ãhrimi. 2Disiporo ñajagʉpʉ ovejare ĩhadibugʉ ãhrimi. 3Disiporo coregʉ disiporo pãgũmi ovejare ĩhadibugʉ ĩgʉ ñajariborore. Ovejare ĩhadibugʉ eracʉ̃ ĩgʉ wereniguirire peerã ãhrima ĩgʉ oveja. Erãre sihugʉ, erã waĩ mera sihubeomi ĩgʉ. Eropigʉ erãre sãrirogue árĩrãre sihu wiuniguimi disiporogue. 4Ĩgʉ yarãre árĩpehrerãre sihu wiu erãre mʉhtanʉgajami. Ovejapʉ ĩgʉ wereniguirire masirã, ĩgʉre nʉrʉsiama. 5Gajigʉre erã masibigʉre nʉrʉsiabeama erã. Eropirã gajirã erã wereniguirire peerã, güi omagã wahama, arĩmi Jesu masare.\\n6Iri ĩgʉ werequerecʉ̃ ta irire peerã masibirima erã.\\nJesu ovejare õaro ĩhadibugʉ iro dopa ĩgʉ yarãre õaro ĩhadibumi\\n7Eropigʉ dipaturi Jesu erãre gʉa sãre weremi daja:\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Ovejare diburi sãriro disiporo iro dopa ãhraa yʉhʉ. 8Árĩpehrerã yʉ core arinirã gʉyarire buherã yajari masa iro dopa ãhrima. Erã eropa árĩquerecʉ̃ ta oveja iro dopa árĩrã yaharãpʉ gajirãre ne pee wahgãbeama. 9Yʉ ovejare diburi sãriro disiporo iro dopa ãhraa. Iri disiporo ñajarã iro dopa ta ãhrima yʉre umupeorã. Eropigʉ erãre peamegue wabonirãre taugʉra. Ovejare cãhmotari sãriro erã cãhmotaro dopa ta yʉ taunirãre cãhmotagʉca. Eropirã erã gamerire oparãcoma, arĩmi Jesu.\\n10Eropa arĩtuha õpa arĩnemomi:\\n—Mʉare gʉya buherã ovejare yajari masa iro dopa ãhrima. Gajirã yajadiarã wejẽdiagãrima. Oveja iro dopa árĩrã yaharã árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩcʉ̃ iigʉ aribʉ yʉpʉ. Eropigʉ yaharã ʉmʉri nʉcʉ erã õaro árĩcʉ̃ iibu aribʉ yʉpʉ. 11Ovejare õaro ĩhadibugʉ iro dopa árĩgʉ ãhraa yʉhʉ. Ovejare õaro ĩhadibugʉ sĩribu árĩqueregʉ ta ĩgʉ ovejare cãhmotaniguigʉcumi. Yaharã Goãmʉ mera erã eropa árĩniguiburire sĩrigʉca. 12Ĩgʉ mohmeri masʉpʉ õaro ovejare ĩhadibugʉ árĩbeami. Eropirã oveja ĩgʉ yarã árĩbeama. Eropigʉ nʉgʉ majagʉ diaye ovejare ñeagʉ ĩgʉ aricʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ mohmeri masʉpʉ ovejare cóãcã güi omagã wahami. Ĩgʉ eropa cohãpigãra pʉhrʉ, nʉgʉ majagʉ diaye ĩgʉ ovejare ĩgʉ ñeacʉ̃ ĩarã ovejapʉ omasirigã wahama. 13Ĩgʉ mohmeri masʉpʉ ĩgʉ wajatari dihtare gahmemi. Eropigʉ ĩgʉ ovejare õaro ĩhadibudiabeami, arĩmi Jesu.\\n14Eropa arĩtuha õpa arĩnemomi queoriñe mera:\\n—Ovejare õaro ĩhadibugʉ iro dopa ãhraa yʉhʉ. Eropigʉ yaharãre masia yʉhʉ. Eropirã yaharã sã yʉre masima. 15Eropa ta yʉ Pagʉ sã yʉre masimi. Eropigʉ yʉ sã yʉ Pagʉre masia. Yaharã Goãmʉ mera erã árĩniguiburire sĩrigʉca. 16Gajirã oveja gaji sãriro majarã iro dopa árĩrã gajirã masa sã yaharã árĩrãcoma. Erã sãre aĩgʉca. Eropirã yʉ wereniguirire pee wahgãrãcoma erã sã. Eropirã yaharã árĩpehrerã yuju curu ta árĩrãcoma. Eropigʉ yʉ dihta yaharãre ĩhadibugʉca, arĩmi Jesu.\\n17Eropa arĩtuha õpa arĩnemomi daja:\\n—Yaharã Goãmʉ mera erã árĩniguiburire sĩrigʉca yʉhʉ. Yʉ sĩrira pʉhrʉ masa mʉriagʉca. Yʉ eropa iibu árĩcʉ̃ yʉ Pagʉ yʉre mahimi. 18Yʉ wejẽdorebiricʉ̃ yʉre wejẽmasibiriboñuma erã. Yʉ gamero mera yʉre wejẽrãcoma. Eropigʉ yaharã Goãmʉ mera erã ya árĩburire sĩrigʉca. Sĩrimasia yʉhʉ. Eropigʉ masa mʉriamasia. Yʉ Pagʉ yʉre irire ta iidoremi, arĩmi Jesu.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masa pe curu dʉca warima daja. Gajirã gajiropa pepi, gajirã sã gajiropa pepinirã árĩma.\\n20—Ĩgʉ watĩre opami. Eropigʉ goroweregʉ ãhrimi. ¿Duhpirã ĩgʉre dipaturi peeri mʉa? arĩma gajirã bajarã judio masa.\\n21Gajirãpʉ õpa arĩma:\\n—Watĩ mera goroweregʉ árĩgʉ eropa õaro arĩ wereniguibiriboñumi. Cuiri ĩhajabigʉre ĩacʉ̃ iimasibiriboñumi watĩre opagʉ. Eropa árĩgʉ árĩgʉ ĩgʉ watĩre opabeami, arĩma gajirã judio masa.\\nJudio masa Jesure gamebiriñuma\\n22Gajinʉ Jerusaléngue bosenʉ iirã iima dipaturi judio masa. Goãmʉ wihire erã Goãmʉ ya árĩburire erã apiri bosenʉ árĩbʉ. Irisubu yura wahgũro árĩbʉ. 23Irinʉ Salomo waĩcʉri taribugue Goãmʉ wihigue árĩri taribure Jesu gʉa mera ĩhacurigʉ iimi. 24Iri taribugue ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩarã judio masa ĩgʉ pohrogue gamenere ĩgʉre serẽpima daja:\\n—Yoatariari boje gʉare õaro werebeaa mʉhʉ. Diaye gʉare õaro were purumujuque. ¿Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ta ãhriri mʉhʉ? arĩma erã ĩgʉre.\\n25Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhrimi Jesu:\\n—Mʉare weretuhabʉ yʉhʉ. Yʉ eropa werequerecʉ̃ ta yʉre peebeaa mʉa. Yʉ Pagʉ ĩgʉ dorero dopa ta ĩgʉ turari mera ii ĩhmurabʉ mʉare. Eropa iigʉ yʉ Cristo árĩrire ta mʉare ĩhmugʉ iirabʉ. 26Yʉ eropa ii ĩhmuquerecʉ̃ ta yʉre peebeaa mʉa. Mʉapʉ yaharã árĩbeaa. Eropirã gajigʉ yarã oveja iro dopa árĩrã yʉpʉre peebeaa mʉa. 27Oveja erãre ĩhadibugʉre erã peediro dopa ta yaharã yʉre peema. Eropigʉ erãre masia yʉhʉ. Eropirã erã yʉ mera wahama. 28Eropigʉ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩcʉ̃ iiaa erãre. Eropirã erãpʉ peamegue wasome. Eropigʉ yaharãre yʉ ĩhadibucʉ̃ gajirãpʉ ne yʉre emamasibeama erãre. 29Yʉ Pagʉ yaharãre yʉre odigʉ yʉ tauro turami. Eropirã yʉ Pagʉ sã yaharãre ĩgʉ ĩhadibucʉ̃ gajirã ĩgʉ sãre ne emamasibeama. 30Yʉhʉ, yʉ Pagʉ mera yujugʉ ta ãhraa, arĩmi Jesu judio masare.\\n31Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masapʉ ĩgʉre deaburi ʉtãre dipaturi aĩma daja. 32Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ Jesu erãre serẽpimi:\\n—Yʉ Pagʉ ĩgʉ turari mera baja deyoro moarire ii ĩhmurabʉ mʉare. ¿Ñehenore iira dipuwaja ʉtã mera deadiari mʉa yʉre? arĩ serẽpimi.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã õpa arĩma erã:\\n—Goãmʉ turari mera mʉ ii ĩhmuri dipuwaja mʉre ʉtã mera dea wejẽdiabeaa gʉa. Goãmʉre mʉ ñero wereniguiri dipuwaja mʉre ʉtã mera dea wejẽdiaa gʉa. Masʉ árĩqueregʉ ta mʉhʉ “Goãmʉ ãhraa yʉhʉ,” mʉ arĩri dipuwaja mʉre ʉtã mera dea wejẽdiaa gʉa, arĩ yʉhrima erã.\\n34Erã eropa arĩ yʉhricʉ̃ peegʉ Jesu erãre weremi:\\n—Mʉa sãre “Goãmarã,” arĩ piyumi Goãmʉ. Eropa ta arĩ gojañuma ĩgʉ dorerire erã gojarapũgue. 35Goãmʉ yare erã gojarapũ queoro árĩcʉ̃ mari masia. “Gʉyari ãhraa,” iripũre arĩmasibeaa mari. Eropigʉ ĩgʉ yare pepirãre diaye ta ĩgʉ “Goãmarã,” arĩ piyumi. 36Goãmʉ yʉre beyenijagʉ i yebaguere obeomi. Eropigʉ “Yʉhʉ Goãmʉ magʉ ãhraa,” yʉ arĩra dipuwaja “Goãmʉre ñero wereniguigʉ iimi Jesu,” arãa mʉa yʉre. ¿Duhpirã yʉre eropa arĩri mʉa? 37Yʉ Pagʉ ĩgʉ gamero dopa ta ĩgʉ turari mera yʉ ii ĩhmubiricʉ̃ tamerare yʉ buherire “Diaye ta ãhraa,” arĩbiriboya mʉa. 38Yʉ Pagʉ ĩgʉ turari mera yʉ ii ĩhmuquerecʉ̃ ta yʉpʉre umupeodiabiriboca mʉa. Eropa umupeodiabiriquererã ta ĩgʉ turari mera yʉ ii ĩhmucʉ̃ ĩarã yʉ iirare “Diaye ta ãhraa,” arĩque mʉa. Mʉa eropa arĩrã, yʉ Pagʉ mera gʉa yujuro mera árĩcʉ̃ masirãca mʉa. Eropirã yʉhʉ, yʉ Pagʉ mera yujuro mera yʉ árĩcʉ̃ masirãca mʉa. Eropirã peerãca mʉa, arĩmi Jesu erãre.\\n39Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã ĩgʉre dipaturi ñeadiarima. Erã eropa ñeadiacʉ̃ ĩgʉ duhri wiria wami.\\n40Eropa wiriadigʉgue ta Ñu masare ĩgʉ waĩyemʉhtadirogue Jordán waĩcʉriya sipʉ majasegue gʉa dipaturi wabʉ daja. Erogue dujacãbʉ. 41Eropirã masa bajarã ĩgʉre ĩarã erama. Õpa arĩma erã erã basi:\\n—Ñu waĩyegʉpʉ Goãmʉ turari mera deyoro moarire ii ĩhmubirimi. Eropa ii ĩhmubiriquerecʉ̃ ta árĩpehreri Jesure ĩgʉ wererapʉ diaye ta ãhraa, arĩma masa erã basi.\\n42Eropirã masa erogue bajarã umupeoma Jesure.","num_words":1001,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 San Pedro 3\\n☰ 2 San Pedro 3 ◀ ▶\\nMarĩ Õpʉ̃ pʉtʉaatiadare\\n1 Yʉʉ maĩrã́, mʉ́ãrẽ sicapũ jóatoawʉ. Ate pʉapṹmena mʉ́ãrẽ bueriguere acabórijããrõ jĩĩgʉ̃ jóaa, diamacʉ̃́ wãcũãrõ jĩĩgʉ̃. 2 Too sʉguero macãrãpʉ profetas ãñurã́ cʉ̃́ã jóasʉgueriguere wãcũña. Teero biiri marĩ Õpʉ̃ marĩrẽ netõnégʉ̃ dutirére wãcũña. Teeré ʉ̃sã Jesucristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira mʉ́ãrẽ wedewʉ.\\n3 Ateré masĩsʉgueya: Atibʉ́reco petiádari sʉguero, basocá Cõãmacʉ̃yere buijã́ãdacua. Cʉ̃́ã ñañaré tiidʉgárere tiiádacua. 4 Biiro jĩĩãdacua: “Cristo cʉ̃ʉ̃ ‘atigʉda’ jĩĩrigue ¿deero wáamiĩto?” jĩĩãdacua. Biiro jĩĩ buijã́ãdacua: “Marĩ ñecʉ̃sʉ̃mʉã diapetitoaya. Atibʉ́reco tiinʉcã́riro tiiróbiro teerora niirucujãã. Atiriqui”, jĩĩãdacua. 5 Biiro wáariguepere wãcũdʉgaricua: Too sʉgueropʉ Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ wedeseremena ʉ̃mʉã́se, atiditá bauári tiirígʉ niiwĩ. Oco watoa atiditaré bauári tiiyígʉ. Teero biiri ocoména atiditaré bʉcʉári tiirígʉ niiwĩ. 6 Ocoménarã sũcã Cõãmacʉ̃ atiditaré duari tiiyígʉ.* Cʉ̃ʉ̃ teero tiirémena atiditá niimirigue petijṍãyiro. 7 Cõãmacʉ̃ wedeseremenarã atitó niirécã ʉ̃mʉã́sepʉ niiré, atiditá pecamemena sóenoãdare niiã. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jeari, sóegʉdaqui; tiibʉrecora ñañarã́ pecamepʉ cõãnoãdacua.\\n8 Yʉʉ maĩrã́, ateré wãcũña: Marĩ tʉgueñarĩ, mil cʉ̃marĩ yoanetõjõãã. Cõãmacʉ̃pere mil cʉ̃marĩ sicabʉreco tiiróbiro niicu. Sicabʉreco cʉ̃ʉ̃rẽ teerora mil cʉ̃marĩ tiiróbiro niicu. 9 Basocá sĩquẽrã marĩ Õpʉ̃ pʉtʉaatiadare “pea niicu” jĩĩ wãcũpacari, pearícu. Cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiadare sʉguero basocáre bóaneõrere ẽñogʉ̃́ tiiquí. Sĩcʉ̃rẽ pecamepʉ wáari booríqui. Niipetira cʉ̃́ã ñañarére wãcũpati, wasorí booquí. Teero tiigʉ́, atiriqui ména.\\n10 Marĩ Õpʉ̃ pʉtʉaatiadari bʉreco marĩ wãcũhẽritabe, jeaadacu. Sĩcʉ̃ yaarépigʉ wãcũña manirṍ jeagʉ́ tiiróbiro jeaadacu. Tiibʉrecopʉre biiro wáaadacu: Bayiró bʉsʉrómena niipetire ʉ̃mʉã́se maquẽ petijṍããdacu. Niipetire sóenoãdacu. Atiditá, teero biiri atiditá maquẽ jʉ̃ʉ̃petijõããdacu.\\n11 “Niipetire petijṍããdacu” jĩĩrére masĩ, ¿deerope tiiádari marĩ? Ñañaré tiirére duu, Cõãmacʉ̃ boorépere ãñurõ tiiáda. 12 Teerora tiiáda, marĩ Õpʉ̃ pʉtʉaatiadarere cotera. Máata pʉtʉaatiaro jĩĩrã, ãñurõ tiirucúada. Cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiadari bʉreco jeari, niipetire ʉ̃mʉã́se maquẽ jʉ̃ʉ̃petijõããdacu. Teero biiri atiditá maquẽ jʉ̃ʉ̃, sipipetiadacu. 13 Marĩpeja mama ʉ̃mʉã́se, mama dita cotea. Cõãmacʉ̃ “mama ʉ̃mʉã́se, mama dita tiigʉ́da” jĩĩtoayigʉ. Toopʉ́re niipetira Cõãmacʉ̃ booré dícʉre tiiádacua.\\n14 Teero tiirá, yʉʉ maĩrã́, teero wáaadarere mʉ́ã cotera, niipetire mʉ́ã põõtẽ́õrõ ãñurõ niirecʉtiya. Biiro tiirí, Jesucristo pʉtʉaatigʉ, mʉ́ãrẽ ãñurã́, ñañaré manirã́, Cõãmacʉ̃mena ãñurõ niirã́rẽ bʉajeágʉdaqui. 15 Ateré wãcũña: Marĩ Õpʉ̃ marĩrẽ bóaneõ ĩñajĩgʉ̃, basocá netõã́rõ jĩĩgʉ̃, cotequi ména. Marĩya wedegʉ Pablo marĩ maĩgʉ̃́cã teerora mʉ́ãrẽ jóarigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ masĩré ticorémena teero jóarigʉ niiwĩ. 16 Niipetire cʉ̃ʉ̃ jóarepũrĩcõrõ teeréna jóarigʉ niiwĩ. Apeyé sĩquẽ cʉ̃ʉ̃ jóarigue wisió niiã. Masĩhẽrã, teero biiri padeotutúhera tee cʉ̃ʉ̃ jóariguere wedewisiojãcua. Teerora tiicúa apeyé Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóariguecãrẽ. Teero tiirá, cʉ̃́ã basiro ñañarõ tiirí tiinóãdacua.\\n17 Yʉʉ maĩrã́, cʉ̃́ã wedewisioremena wedeadarere mʉ́ã masĩtoaa. Ñañarã́ cʉ̃́ã jĩĩditoremena wederére tʉonʉnʉ́serijãña, cʉ̃́ã tiiróbiro pʉtʉári jĩĩrã, mʉ́ã padeotutúarere ditiri jĩĩrã. 18 Teero ditiri tiiróno tiirá, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo marĩrẽ netõnégʉ̃pere masĩnemoña. “Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ maĩĩ” jĩĩrére masĩrã, cʉ̃ʉ̃rẽ nemorṍ padeoyá. “Ãñunetõjõãĩ”, jĩĩrucujããda. Teerora jĩĩrucujãrõ booa.\\n* 3:6 Génesis 7.11-24.","num_words":416,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 9 DES - Jesu gʉa ĩgʉ buherã mera mague tariarã - Bible Search\\nCuiri ĩhajabigʉre õaro ĩagʉ wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n1Jesu gʉa ĩgʉ buherã mera mague tariarã gajigʉre cuiri ĩhajabigʉre bocajabʉ. Ĩgʉ ne masa dehyoagʉgue ta cuiri ĩhajabigʉ árĩpʉ. 2Gʉa sã ĩgʉre ĩarã serẽpibʉ Jesure.\\n—Buhegʉ, ¿ihĩ duhpigʉ cuiri ĩhajabigʉ masa dehyoayuri? ¿Ñerire iimʉriyuri eropa wagʉ? ¿O ĩgʉ pagʉ sʉmarã erã ñero iira dipuwaja eropa wayuri ĩgʉ? arĩ serẽpibʉ gʉa Jesure.\\n3Gʉa eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhrimi:\\n—Ihĩ ĩgʉ pagʉ sʉmarã sã erã ñerire iira sã ĩgʉre cuiri ĩhajabiricʉ̃ iibeaa. Goãmʉpʉ ĩgʉre cuiri ĩhajabiricʉ̃ iimi. Ĩgʉre ĩacʉ̃ iibu masare ĩgʉ turarire ii ĩhmuburire apimi Goãmʉ. 4Yʉre obeodigʉ ĩgʉ apirare yʉre iiro gahmea dohpaguere. Ñamiguere mari mohmemasibiro dopa ta pʉhrʉgue yʉre obeodigʉ ĩgʉ apirare iimasibeaa yʉhʉ. 5I yebaguere i yeba majarãre Goãmʉre masicʉ̃ iiaa, arĩmi Jesu.\\n6Eropa arĩtuha yebague disico ehomepimi. Ĩgʉ disico ehomepirare nicu mera mohmore nijagʉ, cuiri ĩhajabigʉre ĩgʉ cuirire sũmi. 7Eropa sũgʉ õpa arĩmi Jesu:\\n—Siloé waĩcʉri gobegue mʉ cuirire coegʉ waque, arĩmi Jesu. Siloé ero majarã ya mera arĩrã obeora gobe arĩrã iima.\\nJesu ĩgʉ cuiri coedoredigʉpʉ waha, coetuhaja, cuiri ĩagʉgue dujajapʉ ĩgʉ ya wihigue. 8Ĩgʉ dujajacʉ̃ ero majarã ĩgʉre ĩañorã. Ero core niyeru serẽdigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩanirã ĩgʉre õpa arĩñorã erã basi:\\n—¿Ihĩ sohõ árĩdigʉ niyeru serẽdoadigʉ árĩbeari? arĩñorã erã.\\n9—Ĩgʉ ta ãhrimi, arĩñorã gajirã.\\n—Ĩgʉ árĩbeami. Eropa árĩbiriqueregʉ ta ĩgʉ iro dopa ta bejagʉ ãhrimi, arĩñorã gajirã.\\nErã eroparĩcʉ̃ peegʉ cuiri ĩhajabiridigʉpʉ õpa arĩpʉ:\\n—Ĩgʉ ta ãhraa yʉhʉ, arĩpʉ erãre.\\n10Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ masa ĩgʉre serẽpiñorã:\\n—¿Cuiri ĩhajabiridigʉ árĩdigʉ dohpa ii ĩhari mʉhʉ? arĩ serẽpiñorã erã ĩgʉre.\\n11—Jesu waĩcʉgʉ disicore nicu mera mohmore yʉ cuirire sũami. Yʉre sũtuhaja “Siloé waĩcʉri gobegue mʉ cuirire coegʉ waque,” arãmi yʉre. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ coegʉ ejabʉ yʉhʉ. Eropa yʉ coera pʉhrʉ yʉ cuiri õaro dehyoabʉ yʉre, arĩ werepʉ ĩgʉ masare.\\n12—¿Mʉre eropa iidigʉ nohogue árĩcuri ĩgʉ? arĩñorã erã.\\n—Ũba. Noho árĩgʉ árĩcumi, arĩpʉ ĩgʉ\\nCuiri ĩhajabiridigʉre fariseo masa serẽpiñuma\\n13Eropa arĩ wereniguituha erã cuiri ĩhajabiridigʉre fariseo masa pohrogue aĩ ejañorã. 14Irinʉ Jesu dihta nicure mohmore cuiri ĩhajabigʉre õagʉ iiranʉ Sabadonʉ árĩbʉ. Irinʉ gʉa soorinʉ árĩbʉ. 15Eropirã fariseo masapʉ ĩgʉre serẽpiñorã daja.\\n—¿Dohpa ii ĩhari mʉhʉ? arĩ serẽpiñorã erã.\\n—Nicu mera yʉ cuirire sũami. Eropigʉ yʉ cuirire coera pʉhrʉ ĩhaa yʉhʉ, arĩ werepʉ ĩgʉ erãre.\\n16—Ĩgʉ mari soorinʉ mari mohmedorebiririnʉre mohmeami. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ yagʉ árĩbeami, arĩñorã gajirã fariseo masa.\\nGajirãpʉ õpa arĩñorã:\\n—Ñerire iigʉ árĩgʉ õpa ĩre õagʉ wacʉ̃ iimasibeami. Eropigʉ ĩgʉ õagʉ árĩbocumi, arĩñorã gajirã Jesure.\\nEropirã erã, erã basi pe curu dʉca wariñorã. 17Eropirã dipaturi erã cuiri ĩhajabiridigʉre serẽpinemoñorã daja.\\n—¿Mʉre mʉ cuirire õaro iidigʉre dohpa arĩ pepiri mʉhʉ Jesure? arĩñorã erã ĩgʉre.\\n—Ĩgʉ diaye ta Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ãhrimi, arĩpʉ cuiri ĩhajabiridigʉpʉ.\\n18Negohraguere judio masa õpa arĩ pepiriñorã. “Ihĩ cuiri ĩhajabiridigʉ árĩbeami,” arĩ pepiriñorã. Eropa arĩ pepirã cuiri ĩhajabigʉ pagʉ sʉmarãre sihubeoñorã erã. 19Sihubeo ĩgʉ pagʉ sʉmarãre serẽpiñorã fariseo masa oparã.\\n—¿Ihĩ diaye ta mʉ magʉ ãhriri? ¿Mata ĩgʉ cuiri ĩhajabigʉ masa dehyoari? ¿Diaye ta cuiri ĩhajabiridigʉ árĩqueregʉ dohpa ii ĩhari dohpaguere? arĩ serẽpiñorã erã ĩgʉ pagʉ sʉmarãre.\\n20—Ihĩ gʉa magʉ ta ãhrimi. Eropigʉ mata cuiri ĩhajabigʉ masa dehyoami ĩgʉ. 21Irire masiquererã ta ĩgʉ ĩarare, ĩgʉre ĩacʉ̃ iidigʉ sãre masibeaa gʉa. Gʉa magʉre serẽpique. Bʉgʉ ãhrimi ĩgʉ. Ĩgʉ basi weremasimi ĩgʉ, arĩñorã ĩgʉ pagʉ sʉmarã.\\n22Judio masa oparã ero coreguere õpa arĩtuhañorã:\\n—“Jesu ta Cristo mari taubu ãhrimi,” arĩrãre mari buheri wirigue ñajadoresome gʉa, arĩmʉriñorã judio masa gʉa oparã.\\nErã eroparĩcʉ̃ peenirã cuiri ĩhajabigʉ pagʉ sʉmarãpʉ judio masa oparãre güi árĩñorã. 23Eropa güirã “Bʉgʉ ãhrimi ĩgʉ. Ĩgʉre ta serẽpique,” arĩñorã erã judio masa oparãre.\\n24Pʉhrʉ judio masa oparã dipaturi cuiri ĩhajabiridigʉre sihubeoñorã. Sihubeo õpa arĩñorã ĩgʉre:\\n—Goãmʉ mera diaye wereque mʉhʉ. Jesure ĩgʉ ñeri iigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ gʉa masia. Eropigʉ diaye wereque gʉare, arĩñorã judio masa cuiri ĩhajabiridigʉre.\\n25Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhripʉ ĩgʉ:\\n—Jesure ĩgʉ ñeri iigʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masibirica yʉhʉ. Yujuñe ta masia yʉhʉ. Iribojeguere cuiri ĩhajabigʉ árĩmʉribʉ yʉhʉ. Dohpaguepʉre ĩhaa yʉhʉ. Iri dihtare masia yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ cuiri ĩhajabiridigʉpʉ erãre.\\n26—¿Dohpa iiari ĩgʉ mʉre? Mʉ cuirire ĩhajadoregʉ dohpa iiari ĩgʉ mʉre? arĩ serẽpiñorã erã daja.\\n27—Irire ta mʉare weretuharabʉgʉ yʉhʉ. Yʉ eropa arĩ werequerecʉ̃ ta mʉa ne peediabeaa yʉre. ¿Dohpa iidiarã yʉ dipaturi werecʉ̃ peediari mʉa? ¿Mʉa sã ĩgʉ buherã árĩdiari? arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã ĩgʉre turiñorã.\\n—Mʉhʉ Jesu buhegʉ ãhraa. Gʉapʉ Moise buherã ãhraa. 29Diaye ta Goãmʉ Moisere wereniguimʉriñumi. Jesure obeodigʉre gʉa masibeaa, arĩñorã erã cuiri ĩhajabiridigʉre.\\n30Erã eroparĩcʉ̃ yʉhripʉ ĩgʉ:\\n—¿Ĩgʉre obeodigʉre mʉa masibiricʉ̃, yʉre ĩacʉ̃ iidigʉ árĩgʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩbiribocuri ĩgʉ? 31Goãmʉ ñeri iigʉre ĩgʉ serẽrire peebeami. Iri tamerare mari masia. Ñerire iigʉre peebiriqueregʉ ta Goãmʉre umupeogʉre, ĩgʉ dorerire iigʉre ĩgʉ serẽrire peemi Goãmʉ. 32Negohraguere i yeba árĩnʉgacʉ̃guere, mata masa dehyoagʉgue ta cuiri ĩhajabigʉre ne yujugʉpʉre ĩhajacʉ̃ iigʉ marimʉripʉ. 33Eropigʉ Jesu Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩbigʉ yʉre ĩacʉ̃ iibiriboñumi, arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\n34Erãpʉ õpa arĩ yʉhriñorã:\\n—Mʉhʉ mata ñegʉ árĩmʉriya. ¿Eropa árĩqueregʉ ta gʉare buheri mʉhʉ? arĩñorã judio masa oparã.\\nEropa arĩtuha erã ĩgʉre cohã wiuñorã.\\nJesu yare gamebirã cuiri ĩhajabirã iro dopa ãhrima, arĩ wereñumi Jesu\\n35Eropigʉ cuiri ĩhajabigʉre erã cohã wiurare Jesu peemi. Eropa peegʉ cuiri ĩhajabiridigʉre gʉa bocajacʉ̃, ĩgʉre serẽpimi.\\n—¿Masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre umupeori mʉhʉ? arĩmi Jesu.\\n36—Opʉ, ¿noa ãhriri ĩgʉ? Ĩgʉre masigʉ umupeogʉra, arĩmi cuiri ĩhajabiridigʉpʉ Jesure.\\n37—Ĩgʉre ĩhatuhabʉ mʉhʉ. Dohpaguere mʉ mera wereniguigʉ ĩgʉ ta ãhraa yʉhʉ, arĩmi Jesu cuiri ĩhajabiridigʉre.\\n38—Opʉ, mʉre umupeoa yʉhʉ, arĩmi cuiri ĩhajabiridigʉpʉ.\\nEropa arĩgʉ ĩgʉ Jesu pohro mereja ĩgʉre umupeomi.\\n39Ĩgʉ eropa umupeocʉ̃ ĩagʉ õpa arĩmi Jesu masare:\\n—Õarã, ñerã sã erã iirare masicʉ̃ iibu aribʉ yʉhʉ. Cuiri ĩhajabirã erã ĩabiro dopa ta yʉ Pagʉre masibirã ãhrima. Eropa masibirãre yʉ Pagʉre masicʉ̃ iigʉ aribʉ yʉhʉ. “Gʉa õaro masia,” arĩ pepinirã sãre õaro erã masibirirare masicʉ̃ iigʉ aribʉ yʉhʉ, arĩmi Jesu.\\n40Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã bajamerãgã fariseo masa ĩgʉre õpa arĩma:\\n—“Cuiri ĩhajabirã erã ĩhamasibiro dopa ta masibeaa mʉa sã,” ¿arĩri mʉhʉ gʉare? arĩma fariseo masa Jesure.\\n41Erã eroparĩcʉ̃ Jesu õpa arĩmi:\\n—“Cuiri ĩhajabirã erã ĩha masibiro dopa ta diaye õaro masibeaa gʉa,” mʉa arĩcʉ̃ dipuwaja mariboya. “Gʉa õaro masirã ãhraa,” mʉa arĩrã ãhraa. Eropirã yʉre peediabirira dipuwaja mʉare dipuwaja ãhraa dohpaguere, arĩmi Jesu erãre.","num_words":945,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Timoteo 3 BSNNT - Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato - Bible Search\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã ĩna bajire queti\\n1Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarʉarãre gotigʉ yaja yʉ. Socʉ me yaja yʉa. Ĩna moarʉasema, quẽnase ñaja. 2Tire ĩ moare cʉtirʉajama, quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yigʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Quẽnaro masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, manajo cʉticõari, gajeore ajerio cʉtibecʉ, ejarimasare quẽnaro yigʉ, to bajicõari, quẽnaro gotimasiomasigʉ̃ ĩ ñajama, quẽnaja. 3Mecʉose idimecʉbecʉ, quẽabecʉ, gãjerãre ajijũnisinicõari, oca josabecʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Rojose gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi, “Quẽnasejʉa tʉoĩato ĩna” yigʉ. Gãjoare bojatʉoĩabecʉ ñagʉ̃mi. 4Ĩ ya vianare quẽnaro rotigʉ, ĩ rĩa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre quẽnaro ĩna cʉdirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi. 5Ĩ ya vianare quẽnaro ĩ rotimasibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre no bajiro rotimasibecʉmi. 6Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃ ĩ ñarʉajama, Cristore mame ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. Cristore mame ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajama, “Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Satanás ĩ tʉoĩamasiriarore bajiro tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Rojose tãmʉorʉcʉja” Satanáre Dios ĩ yirotimasiriarore bajiro yiecorʉcʉmi, ĩ quẽne. 7To bajiri, quẽnaro yirũgũroti ñaja ĩre, “Cristore ajitirʉ̃nʉmena quẽne, yʉre ĩarʉ̃cʉbʉoato” yigʉ. To bajiro ĩ yibetijama, “Quẽnaro yigʉ me ĩ ñajare, Cristo ocare ajirʉabeaja yʉa”, yirãma masa. “To bajiro yato ĩna” yigʉ, rojosere yigʉ ñaami Satanás.\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasa ĩna bajire\\n8To bajicõari Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare quẽne, gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorãre bojaja mani. To bajicõari, ĩna bajirore bajirone bajirã ñarãma ĩna quẽne. Mecʉose idimecʉmena, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, gãjerãre yitomena ñarãma. 9Dios oca socabetire mani gotimasiosere Dios ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnase ñaja” ĩna yimasise rĩne yirã ñarãma ĩna. 10Ĩnare mʉa beseroto rĩjoro, “Ãnoa ñaama quẽnase yirã, Cristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã” yimasirʉarã, ĩnare ĩatirʉ̃nʉña maji. “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama” ĩnare mʉa yimasijama, ĩnare beserʉarãja mʉa yuja. 11Rõmiare quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorãre bojaja mani. Socarãne, “Ado bajise rojose yima”, gãjerãre yigotirã me ñarãma. Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirã ñarãma. “Yirʉarãja” ĩna yirore bajiro yirã ñarãma. 12Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare, ʉ̃mʉare gotigʉ yaja yʉ. Manajo cʉticõari, gajeore ajerio cʉtibecʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Ĩ rĩa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre quẽnaro ĩna cʉdirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasiogʉ̃, to yicõari, ĩ ya vianare quẽnaro rotigʉ ñagʉ̃mi. 13Quẽnaro ĩna moajama, gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorã ñarʉarãma. To bajicõari, Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ocare ĩna gotimasiojama, quẽnaro gotirʉarãma.\\nCristo sʉorine manire quẽnaro Dios ĩ yire queti\\n14Yoaro mene mʉ tʉjʉ varʉa tʉoĩaboarine, adi paperare mʉre ucacõaja yʉ. 15“Varʉa tʉoĩaboarine, yoaro me mʉa tʉjʉ yʉ ejatĩmabetijama, ‘Catimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios yarã ñari, ado bajiro yiroti ñaja’ yimasiato” yigʉ, adi paperare mʉre cõaja yʉ. Dios yarã ñari, “Ĩ oca, socabeti gotimasiore ñaja”, yigotiaja mani. 16Cristo sʉorine manire quẽnaro Dios ĩ yire queti quẽnamasuse ñaja. Masa ĩna masibeti ĩ ejarẽmose rãca mani masise ñaja. Ado bajiro bajiaja ti:\\nAdi macarʉcʉrojʉ vadicõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Cristo. To bajicõari, Esp'iritu Santo sʉorine, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, yiĩañujarã masa. Ángel mesa quẽne, ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju. Masa jedirore ĩ ocare gotimasioñujarã. To bajicõari, tocãrãca sitana ĩ ocare ajitirʉ̃nʉñujarã. Manire rijabosacõari, ĩ tudicatiro bero, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ãmicoasuju Dios.","num_words":485,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN MATEO 28\\n1 Judío maja na yerijãrica rʉmʉ bero macá rʉmʉ, cabujuri paʉacã cãno, ape semana cãni jʉgori rʉmʉ majuu cãñupe yua. To bairi Jesu rupaʉre na carocarica paʉpʉ catʉjʉra ejayuparã María Magdalena, apeo María cawamecʉco mena. 2 To bairo na cabairi paʉna yepa seeto cananaañupe. To bairo cabairo watoana Dio tʉ macacʉ rui atí, ʉ̃taa joroa Jesure cʉ na carocarica ope bui na cabipebata joroare cane woocõañupʉ ángel. Ti joroare ne woo yaparo ti joroa bui caruiyupʉ. 3 Bʉpo cʉ cayaberije cõo caajiyayupʉ. Cʉ jutii seeto majuu cabotirije cãñupe. 4 To bairi polisía rocarica paʉre cacotebatana cʉ̃re tʉjʉrã seeto cauwiyuparã. Uwibana, seeto nanaa, cariaricarãre bairo cabaicõa nʉcañuparã polisía maja. 5 To bairi cãromia catʉjʉra ejaricarãre ocõo bairo na caĩñupʉ ángel:\\n—Uwiquẽja. Jesure, na capapua jĩaricʉre macarã ejarã mʉja bairã, na caĩñupʉ. 6 —Maami atore. Catí tunucoami mere, “Yʉ catí tunugʉ,” mʉjaare cʉ caĩ buioricarore bairona. Adʉja. Cʉ̃re na cañujo roca cũbata paʉre tʉjʉya, na caĩñupʉ. 7 —Tʉjʉ yaparo uwaro aáti cʉ buerã cãnanare ocõo bairo na ĩ buiorãja: “Cabai yajiricʉ ãnacʉ tunu catiyupi mere. Mʉja jʉgoye aágʉmi Galilea yepapʉ, mʉja yuʉ aácʉ. Topʉ cʉ mʉja boca tʉjʉgarã,” na ĩ buiorãja, caĩñupʉ ángel na romirire.\\n8 To bairo na cʉ caĩro apirã rocarica paʉpʉ catʉjʉrã ejabatana romiri caatʉcoajuparã, Jesu buerã cãnanare na buiora aána. Tʉgooña uwibana quena seeto cawariñuuñuparã. 9 Na caatʉ aátopʉ Jesu na cabocayupʉ. Na boca, na cañuu rotiyupʉ. To bairo na cʉ caĩro cʉ tʉacã atí, rʉpopatua tuatu cumu eja, seeto nʉcʉbʉgorique mena cʉ rʉporire cañeñuparã. 10 To bairo na cáto ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu:\\n—Uwiquẽja. Yʉ yarãre ocõo bairo na ĩ buiorãja: “Galileapʉ aánaja. Topʉ Jesure mʉja tʉjʉgarã,” na ĩ buiorãja. To bairo na cʉ caĩro cabuiora aájuparã na romiri.\\n11 Cãromia na cáaátoye polisía maja rocarica paʉre cacotebatana macapʉ aá, sacerdote maja ʉparãre nipetiro cabairiquere nare caĩ buioyuparã. 12-14 To bairo na caĩ buiorije apirã aperã cabʉcʉrã carotirã nipetirãre na pi, na mena neñapo, jĩcaro mena camaja na caĩ buiopere cawadapeniñuparã. To bairo camajare na caĩ buiopere wadapeni yaparo Jesure cʉ na carocabata paʉre cacotebatanare polisía majare ocõo bairo na caĩñuparã:\\n—“Jesu ãnacʉ cʉ buerã cãnana ñamipʉ jã cacanitoye atí, cʉ rupaʉ ãnatore ne ruti aájupa,” na ĩ buiotoya camajare. To bairo na mʉja caĩ buiorijere Ʉpaʉ Pilato cʉ caqueti apiata cʉ̃re jã wadapenigarã, mʉja cacaniriquere queti apiri mʉjaare cʉ tutiqueticõato ĩrã.\\nTo bairo na ĩ buio rotirã, niyerure na cawapayeyuparã, to bairo jeto camajare na ĩ buioya ĩrã, polisía majare na caĩñuparã sacerdote maja ʉparã jãa.\\n15 To bairo na caĩro to bairo jeto camajare na caĩ buiope wapa jee, sacerdote maja ʉparã nare na caĩ rotirore bairona caĩtoyuparã polisía camajare. To bairi yucʉ quenare ti wame polisía maja nare na caĩtoriquere ame buionucuma judío maja yua.\\nEl encargo de Jesús a los apóstoles\\n16 Cabero Galileapʉ Jesu buerã cãnana jã cáaápʉ jĩcaʉ ʉ̃taʉpʉ, “Topʉ mʉjaare yʉ boca tʉjʉgʉ,” jãre cʉ caĩricʉpʉ. Topʉ cʉ̃re jã catʉjʉwʉ. 17 To bairo cʉ tʉjʉrã rʉpopatua tuatu cumu ejari seeto cʉ̃re jã cáti nʉcʉbʉgowʉ. Jĩcaarã cʉ tʉjʉbana quena, “¿Cʉ majuuna cacati tunuricʉ cʉ ãti? jã caĩ tʉgooñawʉ. 18 To bairo jã caĩ tʉgooñari paʉna Jesu jã tʉacãna atí, ocõo bairo jã caĩwĩ:\\n—Ati ʉmʉrecoo, ati yepa nipetiro carotipaʉre yʉ cũmi Dio. 19 To bairi camaja nipetiri poari macanare yʉ ye quetire nare mʉja buio teñarã aágarã. Na quena yʉre caapiʉjarã na ãmaro ĩrã na mʉja buio teñarã aágarã. Na caapiʉjaro nare mʉja bautisagarã mani Pacʉ cʉ carotiro mena, yʉ, cʉ Macʉ yʉ carotiro mena, Dio Espíritu Santo cʉ carotiro mena. 20 To bairo átiri nipetiro mʉjaare yʉ cáti rotiepere, “To bairona ája,” nare mʉja ĩ buio teñarã aágarã. To bairo mʉja cáto mʉja mena yʉ anicõa aninucugʉ ati ʉmʉrecoo capetiropʉ, jã caĩwĩ Jesu.","num_words":595,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josue 8 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃be Ãcõrẽba Josuéa nãwã jarasia: –Bʌ sordaorãda jũma trʌ̃cuaped̶a waya Haid̶ebemarã ume djõne wãnadua. Ne wayarãdua. Jẽda crĩcharãdua. Mʌ̃a Haid̶ebemarãda, ãdji boro sid̶a bʌ́a poyabiya. Ãdji ẽjũãra, ãdji puru sid̶a bʌ jʌwaed̶a b̶ʌya.\\n2Bãrãba Jericod̶ebemarã quenaped̶ad̶a quĩrãca Haid̶ebemarãra, ãdji boro sid̶a quenanadua. Baribʌrʌ ãdjia erob̶eara, ãdji animarã sid̶a bãrãba edad̶ida panʌa. Bãrãra puru jẽdaare wãnaped̶a ãdjia adua panʌne quenane wãnadua.–\\n3Ara maʌ̃da Josuera jũma idji sordaorã sid̶a Haid̶ebemarã ume djõne wãsid̶aa. Josueba sordaorã bio mẽsrã b̶eada treinta mil awara b̶ʌped̶a diamasi Hai purud̶aa na diabuesia.\\n4Diabuei naẽna nãwã jarasia: –Bio ũrĩnadua. Bãrãra Hai puru wagaa wãnaped̶a mĩrũnadua. Jẽda Haid̶aa djõne zed̶i carea pananadua.\\n5Maʌ̃misa waabemara mʌ̃ ume wãnia puru quĩrãpe. Maʌ̃ne Haid̶ebemarã dairã ume djõne zebʌdad̶e sewada dairãra jẽda pira wãnia naãrã mĩrũ wãped̶ad̶a quĩrãca. Mãwã unubʌdad̶e ãdjia crĩchad̶ia wayacusa ãdji waya panʌneba mĩrũ wãbʌdada. Maʌ̃ bẽrã dairãra ẽpẽnia.\\n7Ãdjirãba dai ẽpẽbʌdad̶e bãrãra mĩrũ pananada purud̶e ed̶a wãnaped̶a poyad̶adua, Ãcõrẽba bãrãa poyabi bẽrã.\\n8Purura poyad̶aped̶a jũma babued̶adua dadji Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca. Mʌ̃a jara b̶ʌra od̶adua.–\\n9Mãwã jaraped̶a Josueba dji treinta mil panʌra Hai purud̶aa diabuesia. Ãdjirãra puru wagaa wãnaped̶a ʌ̃mãdau b̶aebariare Betel yagaa mĩrũsid̶aa. Maʌ̃misa Josuera waabema sordaorã panʌma cãĩsia.\\n10Nurẽma diaped̶a piradrʌped̶a Josueba idji sordaorãra ãbaa jʌreped̶a Haid̶aa wãsid̶aa. Josuera israelerã bororã ume sordaorã na nĩbasid̶aa.\\n11Jũma sordaorã idji ume panʌra Hai quĩrãpe jũẽnaped̶a mama panesid̶aa. Puru quĩrãpe jewed̶ada b̶asia.\\n12Maʌ̃ne Josueba idji sordaorãnebemada cinco mil edaped̶a Hai puru wagaa ʌ̃mãdau b̶aebariare Betel yagaa mĩrũbisia. Mãwã osia Haid̶ebemarãba adua panʌne ãdjirã ume djõne zed̶amãrẽã.\\n13Mãwã Hai wagaa mĩrũ panʌne waabemada Hai quĩrãpe panesid̶aa. Maʌ̃ diamasi Josuera idji sordaorã ume dji jewed̶a ẽsi jũẽne wãsid̶aa.\\n14Diaped̶ed̶a Haid̶ebema boroba unusia israelerãra djõne zebʌdada. Maʌ̃ bẽrã idji sordaorãda isabe edesia Arabá ẽjũãare israelerã ume djõni carea. Baribʌrʌ Haid̶ebema boroba adua b̶asia idji puru wagabe dewara israelerãra mĩrũ panʌda.\\n15Josueba Haid̶ebemarã zebʌda unubʌrʌd̶e ne wayabʌda quĩrãca idji sordaorãra ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶aa wãbada óare pira wãbisia.\\n16Maʌ̃ bẽrã Haid̶ebema boroba jũma idji sordaorãra trʌ̃cuasia israelerã ẽpẽnamãrẽã. Jũma Beteld̶ebema sid̶a israelerã caid̶u wãbʌrʌsid̶aa Haiare djõ panʌ bẽrã. Ni ab̶aʌ sordaoda purud̶e b̶eẽ́ basía. Mãwã ẽpẽ panʌne ãdjirã purud̶eba tʌmʌ wãsid̶aa. Maʌ̃ awara isabe wãped̶ad̶a bẽrã dji puru ed̶a wãbadara jũãtrʌd̶aẽ́ basía.\\n18Maʌ̃ne Ãcõrẽba Josuéa jarasia: –Hai purura mʌ̃a bãrãa poyabibʌrʌa. Maʌ̃ bẽrã bʌ mĩãsura purud̶aa ʌ̃taa wadua.– Ara maʌ̃da Josueba idji mĩãsura Hai purud̶aa ʌ̃taa wasia.\\n19Mãwã obʌrʌd̶e dji puru wagabe mĩrũ pananara isabe purud̶e ed̶a wãsid̶aa. Poyad̶aped̶a ara maʌ̃da babuesid̶aa.\\n20Josueba idji sordaorã bid̶a Hai purura cowaga nũmʌda unusid̶aa. Maʌ̃ba cawasid̶aa dji mĩrũ pananaba purura poyad̶aped̶a babuebʌdada. Maʌ̃ carea ãdjirãra waya jẽda pirasid̶aa Haid̶ebemarã ume djõni carea. Haid̶ebema sordaorãba ãdji purud̶aa jẽda acʌbʌdad̶e cowaga nũmʌda unusid̶aa. Idjab̶a unusid̶aa israelerã mĩrũ pira wãped̶ad̶ara waya jẽda ãdjirã ume djõne zebʌdada. Maʌ̃ bẽrã neẽ́ basía sãmaa ẽdrʌd̶ida.\\n22Mãwã panʌne dji puru poyaped̶ad̶ara Haid̶ebema sordaorã caid̶u zesid̶aa. Mãwã israelerãba Haid̶ebemarãra jũrã edad̶aped̶a quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda idu mĩrũ wãbid̶aẽ́ basía ni zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía.\\n23Ab̶abe Haid̶ebema borodrʌ zocai jidad̶aped̶a Josuemaa edesid̶aa.\\n24Israelerãba Haid̶ebemarã ãdjirã caid̶u zeped̶ad̶ara ãdji ẽjũãne idjab̶a ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌare necoba quenanaped̶a wayacusa Haid̶aa wãsid̶aa dji wad̶i zocai b̶eara bead̶i carea.\\n25Josueba sordaorãa jarad̶oasia djõnamãrẽã ab̶a Haid̶ebemarã jũma beabʌdad̶aa. Maʌ̃ ewarid̶e Haid̶ebema umaquĩrãrãda wẽrãrã sid̶a doce mil quenasid̶aa.\\n27Maʌ̃be israelerãba Haid̶ebema animarãra, purud̶e b̶ʌ nebia sid̶a ãdjirã itea jũma edasid̶aa Ãcõrẽba Josuéa jarad̶a quĩrãca.\\n28Mãwãnacarea Josueba Hai purura jũma babuesia. Ni cãrẽ sid̶a b̶eẽ́ basía. Wad̶ibid̶a ni cãrẽ sid̶a neẽ́ b̶ʌa Hai puru b̶ad̶ama.\\n29Maʌ̃be Josueba Haid̶ebema borora beaped̶a bacuru cũmiane ʌ̃tʌ su jira b̶ʌbisia ab̶a queubʌrʌd̶aa. Queud̶acarea ed̶aa edad̶aped̶a Hai purud̶e ed̶a wãbadama tab̶ʌsid̶aa. Maʌ̃be idji ʌ̃rʌ̃ mõgarada boromea buesid̶aa. Maʌ̃ mõgarara wad̶ibid̶a boromea nũmʌa.\\n30Mãwãnacarea Josueba Ebal eyad̶e mõgarada ʌ̃tʌ pã buesia animarã israelerã Ãcõrẽa babue diai carea.\\n31Josueba maʌ̃ra osia Ãcõrẽ nezoca Moiseba israelerãa jarad̶a quĩrãca. Ãcõrẽ ley Moiseba cartad̶e b̶ʌd̶aba nãwã jara b̶ʌa: “Animarã babue diabada obʌdad̶e mõgarada ʌ̃tʌ pã bued̶ibʌrʌ, maʌ̃ mõgarara daucha chĩ orãnadua.” Maʌ̃ mõgara pã bued̶a ʌ̃rʌ̃ israelerãba ʌ̃cʌrʌ animarãda Ãcõrẽa jũma babue diasid̶aa. Idjab̶a Ãcõrẽ ume necai b̶ead̶i carea animarã dragada Ãcõrẽa babue diasid̶aa.\\n32Mama Josueba israelerã quĩrãpita Ãcõrẽ ley Moiseba b̶ʌd̶ara mõgarad̶e jaya b̶ʌsia.\\n33Maʌ̃ne israelerã ẽsi levitarã dji sacerdoterãba Ãcõrẽ baurudera equiad̶e eronũpanasid̶aa. Israelerãra, ãĩbemarã ãdjirã tãẽna panabada sid̶a arima panasid̶aa. Dji bororãra, dji dromarãra, dji cawa obadarã sid̶a panasid̶aa. Guerizim eya orroare ãdjirã ẽsidra panasid̶aa, idjab̶a Ebal eya orroare ẽsidra panasid̶aa. Ãcõrẽ nezoca Moiseba naẽna jarad̶oasia mãwã od̶amãrẽã. Mãwã jarasia sacerdoterãba israelerã bia jara b̶ʌd̶amãrẽã.\\n34Mãwã panʌne Josueba israelerã quĩrãpita Ãcõrẽ ley cartad̶e b̶ʌd̶ada jũma jĩgua lesia. Idjia lesia israelerãba maʌ̃ leyda ĩjã od̶ibʌrʌ Ãcõrẽba careba b̶aida baribʌrʌ ĩjãnaẽ́bʌrʌ Ãcõrẽba biẽ́ b̶ʌida.\\n35Moiseba b̶ʌd̶ara Josueba israelerã dji umaquĩrãrã, wẽrãrã, warrarã, drua ãĩbema ãdjirã tãẽna panʌ quĩrãpita jũma jĩgua lesia.","num_words":738,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.153,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 2 BSNNT - Dios oca masa ĩna masibetirere - Bible Search\\n“Masigʉ̃ ñaja yʉ” masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, yibecʉne, Cristo ĩ bajirere Pablo ĩ gotimasiore queti\\n1Dios oca masa ĩna masibetirere mʉare yʉ gotimasiocatire tʉoĩaña mʉa, yʉ mairã. “‘Masigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ me, mʉare goticajʉ yʉ. 2“Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo ĩ rijabosare rĩne ĩnare gotirʉcʉja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro mʉare goticajʉ. 3Mʉa tʉ ejagʉ, gotimasiobetirocʉre bajiro mʉare bojonecajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ñari, nanacajʉ yʉ. 4Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotigʉadijama, “Masirã ñaja yʉa” yirã ĩna yirore bajiro me mʉare goticajʉ yʉ. “‘Pablo quẽnaro ĩ gotijare, Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ me, mʉare goticajʉ. Mʉare yʉ gotimasioro, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ ejarẽmojare, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yiajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. 5To bajiri, masa ĩna masise rãca me ajimasicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. Dios ĩ masise mʉare ĩ cõajare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa.\\n“Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore masire ñaja”, Pablo ĩ yire queti\\n6Jesucristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajama, yʉa gotimasiorotire Dios ĩ cõajare, josabʉsase ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. Yʉa gotimasiose, adigodoana, masirã, to yicõari, ʉjarã ĩna masise me ñaja. Ĩna masiboase rãcane ĩna rijato, yayicoarʉaroja tijʉama. 7Yʉa gotimasiosejʉama, Dios ye, ĩ masise, ĩ cõase ñaja. Ti oca, masa ĩna masibeticati ti ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Masare quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yimasire ñaja. 8Adigodoana ʉjarã tire ajimasirã manicama. Tire ĩna ajimasijama, mani ʉjʉ Cristo quẽnamasugʉ̃re, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutu sĩacõaña”, yibetiboriarãma ĩna. 9To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Dios, ĩre mairãre, ‘Quẽnase ĩnare ʉjorʉcʉja’ yi goti rĩjoro yiyumi. Masa ĩna ĩabetirũgũre, ĩna ajiĩabetirũgũre, to yicõari ĩna tʉoĩabʉjabetirũgũre quẽne ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n10Yucʉrema, mani masibetirũgũrere Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Dios ĩ ʉjosere masiaja mani. Ñajediro masiami Esp'iritu Santo. Dios ĩ tʉoĩasere quẽne masigʉ̃ ñaami.\\n11Gãjerã ĩna tʉoĩasere, “To bajiro tʉoĩama”, yimasiña maja. Mani masu mani tʉoĩase rĩne masire ñaja. To bajirone bajiaja, Dios ĩ tʉoĩase quẽne. Mani masibetiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sĩgʉ̃ne masiami, Dios ĩ tʉoĩasere. 12To bajiboarine, adigodoana Diore masimena ĩna tʉoĩase ũni mere manire cõañumi Dios. Esp'iritu Santojʉare manire cõañumi, manire ĩ ʉjosere quẽnaro mani ajimasirotire yigʉ. 13To bajiri yʉa gotimasiojama, gãjerã yʉare ĩna gotimasiore mere gotimasiorũgũaja. Esp'iritu Santo yʉare ĩ ejarẽmojare, quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉa.\\n14Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ejarẽmose rãca yʉa gotimasiosere ajicõarã ñaboarine, ajimasimena ñari, “Tʉoĩamasimena ye ñaja”, yicõama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Dios yere quẽnaro ajimasire ñaja. Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ocare ajimasimenama. 15Esp'iritu Santore cʉorãjʉama, masa ĩna yise jedirore ĩacõari, “Quẽnaro yama. Rojose yirã yama”, yimasiama. To bajiro yirã ĩna ñajare, Esp'iritu Santore cʉomenajʉama, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama”, ĩnare yimasibeama. 16Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Esp'iritu Santore cʉorã ĩna yisere ĩacõari, ‘Socarã yama’ ĩnare yimasibeama Esp'iritu Santore cʉomena”, mʉare yaja yʉ: “Mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. To bajiro ti gotiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Cristo ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani.","num_words":467,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN LUCAS 2\\n1 Mai, tiwatoapʉre quetiupaʉ emperador Augusto cawãmecʉcʉ ti yepa nipetiro caroti ãñupʉ̃. Bairo ãcʉ̃, na cõñarotiyupʉ nipetiro camasãrẽ. Na wãmerĩrẽ woatu rotiyupʉ. 2 Mai, tiere, Siria cawãmecʉti yepa macããnarẽ, Cirenio cawãmecʉcʉ na quetiupaʉ cʉ̃ caãnipaʉ camasãrẽ na cõñajʉ̃go rotiyupʉ. 3 Torena, nipetiro camasã na ñicʉ̃jãã na caãni macãrĩpʉ ásúparã, na wãmerĩrẽ woatu rotiráná.\\n4 José cʉ̃ã Galilea cawãmecʉti yepa, Nazaret macã macããcʉ̃ caãniatacʉ ásúpʉ. Quetiupaʉ rey David ãnacʉ̃ pãrãmi ãnirĩ, David cʉ̃ cabuiaricaropʉ ásúpʉ, Belén cawãmecʉti macã Judea yepapʉ. 5 María cʉ̃ nʉmo caãnipao mena ásúpʉ José, na wãmerĩrẽ woaturoti ácʉ́. María pʉame merẽ macʉ̃ jãñañupõ cõ parore. 6 Bairi Belén macãrẽ na caetaro bero, cõ macʉ̃ãcã cʉ̃ cabuiari rʉ̃mʉ etayuparo. 7 Mai, ti macãpʉ camasã cañesẽãrĩ majã na cacãnirĩ wii jiranetõcoasuparo merẽ. Torecʉ, ti wii upaʉ wecʉa cʉ̃ canurã na cacãnirĩ wiipʉ yosarotiyupʉ Maríajããrẽ. Bairi topʉa macʉ̃cʉsupo, cõ macʉ̃ caãnijʉ̃goʉre. Bairo macʉ̃cʉti, jutii aseri mena cʉ̃ ũmañupõ. Cʉ̃ ũmarĩ yua, wecʉa, na caʉgari coropʉ cʉ̃ cũñupõ, topʉ cʉ̃ cãniáto, ĩõ.\\n8 Bairo ti ñamirẽ waibʉtoa nurĩcãrã oveja cawãmecʉnarẽ cacoteri majã ãñuparã. Topʉ Belén macãtʉre na coteyuparã. 9 Bairo na cacoteãno caãnoa yua, ángel Dios mena macããcʉ̃ natʉ buiaetayupʉ. Bairo cʉ̃ cabuiaetaro, na tʉpʉ bʉtioro asiwoyuparo Dios yaye mena cʉ̃ caasiyarije. Bairi ovejare cacoteri majã pʉame bʉtioro uwitʉ̃goñañuparã, bairo cabairoi. 10 Bairo na cauwitʉ̃goñarõ ĩña, ángel pʉame atore bairo na ĩñupʉ̃: “Mʉjãã, ovejare cacoteri majã yʉ uwieticõãña. Caroa quetire mʉjããrẽ quetibʉjʉ acʉ́ yʉ atíapʉ. Nipetiro camasã tiere tʉ̃gorã bʉtioro ʉseanigarãma. 11 Bairo baiya queti: Ãme ñami David ãnacʉ̃ cʉ̃ caãna macãpʉre buiámi mʉjããrẽ canetõõpaʉ. Mʉjãã Quetiupaʉ, Mesías, Dios cʉ̃ cajoʉ majũ merẽ buiámi,” na ĩñupʉ̃ ángel oveja cacoteri majãrẽ. 12 Bairo na ĩ yaparo, atore bairo ĩnemoñupʉ̃: “Wecʉa wiipʉ na caʉgarique nurĩcã coro buipʉ pesayami. Jutii aseri mena ũmarĩcʉ̃ topʉ pesayami. Bairo mʉjãã cʉ̃ãcãrẽ bócarã yua, ‘Cʉ̃ã niñami,’ mʉjãã ĩ masĩgarã,” na ĩ quetibʉjʉyupʉ ángel ovejare cacoterãrẽ.\\n13 Bairo cʉ̃ caĩãno, ángelea majã capããrã buiaetayuparã jõbui macããna. Diore cʉ̃ basapeorã etayuparã. Atore bairo ĩ basayuparã:\\n14 “¡Dios jõbui macããcʉ̃ cañunetõʉ̃ niñami!\\n¡Bairi jĩcãrõ tʉ̃ni tʉ̃goñarĩqũẽrẽ cʉ̃ joáto narẽ cʉ̃ mena caroaro caãnarẽ!”\\nĩ basapeoyuparã ángelea majã.\\n15 Bairo ĩ basapeo yaparori bero, tunucoásúparã jõbuipʉ tunu. Bairo na caátó bero, ovejare cacoterã pʉame ãmeo ĩñuparã:\\n—Jito, marĩ átóca Belẽpʉ. Marĩ Quetiupaʉ ãme ñami cʉ̃ caquetibʉjʉrijere bairo cabaiatajere marĩ ĩñaráróa —ãmeo ĩñuparã na majũ.\\n16 Bairo ĩ yaparo, tãmurĩ ásúparã Belẽpʉ. Topʉ eta, Maríare, bairi Josére na bócayuparã. Cawĩmaʉacarẽ, wecʉa nurĩcã coro buipʉ capesaʉre cʉ̃ bócayuparã cʉ̃ cʉ̃ãrẽ. 17 Bairo qũĩñarĩ, bairo ángel narẽ cʉ̃ caĩatajere na quetibʉjʉ netõñuparã Maríajããrẽ. “ ‘Mʉjãã Quetiupaʉ buiámi,’ jãã ĩãmi ángel,” na ĩñuparã. 18 Bairi nipetiro camasã ovejare cacoteri majã na caĩquetibʉjʉnetõõrĩjẽrẽ tʉ̃gorã, bʉtioro tʉ̃goñañuparã na yeripʉ. 19 María pʉame capee majũ tʉ̃goñanucũñupõ cõ yeripʉ ovejare cacoteri majã na caĩrĩjẽrẽ. 20 Cabero ovejare cacoteri majã pʉame ʉseanirĩqũẽ mena tunucoásúparã. Bairo áná, Diore qũĩ basapeoyuparã: “Jãã Pacʉ Dios, mʉ roque caroʉ́ mʉ ãniña,” qũĩ basapeoyuparã. Nipetirije na caĩñaatajere, bairi na catʉ̃goataje cʉ̃ãrẽ tʉ̃goñarĩ bairo qũĩ basapeoyuparã. “Ángel marĩrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉatatore bairo baiapʉ,” ĩñuparã oveja cacoteri majã, tunu áná yua.\\n21 Bairo na caátó bero, jĩcã wãmo peti itia pẽnirõ cãnacã rʉ̃mʉrĩ canetõrõ, cʉ̃ãcãrẽ cʉ̃ rupaʉ macããtõrẽ yiseta rotiyuparã cʉ̃ pacʉa pʉame. Bairo áti yaparorã, “Jesús” cʉ̃ wãmetiyuparã. María bairirupaʉ cõ caãniparo jʉ̃goye ángel cʉ̃ cawãmeti rotiricarorea bairo cʉ̃ wãmetiyuparã.\\n22 Cabero nocãnacã rʉ̃mʉ María cõ cacatipetiro bero, Jesús pacʉa ásúparã Jerusalẽpʉ, Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩcãrõrẽ bairo átiráná. “Merẽ ñucoayamo María,” to templo wii macããnarẽ na ĩ quetibʉjʉgarã ásúparã. Bairo áná, Jesuacarẽ cʉ̃ neásúparã, Diore qũĩñogarã. 23 Tore bairo camasãrẽ na átirotiyupa. Dios yaye woaturica tutipʉ bairo ĩ quetibʉjʉyupa: “Mʉjãã pũnaa tocãnacãʉ̃ caʉ̃mʉa cabuiajʉ̃gorãrẽ yʉre mʉjãã ĩñogarã,” ĩ quetibʉjʉyupa Dios yaye woaturica tutipʉ. 24 Tunu bairoa ape wãme Dios yaye cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ bairo átiráná baiyuparã. Bairi buare pʉgarã, o buaaca cawĩmarã majũrẽ Diore ĩroari joemʉgõjoráná baiyuparã.\\n25 Bairo áná, Dios ya wii, templo wiipʉre etayuparã. Mai, tiwoatore ti macã Jerusalẽpʉre Dios yaʉ jĩcãʉ̃ Simeón cawãmecʉcʉ ãñupʉ̃. Diore caroaro caĩroaʉ, carorije wapa cacʉ̃goecʉ ãñupʉ̃. Bairo ãcʉ̃, Israel yepa macããnarẽ canetõõpaʉ cʉ̃ caetaparore ĩñagayupʉ. Tunu bairoa Espíritu Santo, Dios Yeri majũ Simeón mena ãñupʉ̃. 26 Bairo cʉ̃ mena cʉ̃ caãnoi, cʉ̃ masĩõñupʉ̃ cʉ̃ cariaparo jʉ̃goye Mesías, marĩ Quetiupaʉ Dios cʉ̃ cajoʉre cʉ̃ caĩñapeere. 27 Bairo ti rʉ̃mʉ, Joséjãã templo wiipʉre na caetari rʉ̃mʉ, Espíritu Santo cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori Simeórẽ cʉ̃ joyupʉ ti wiipʉ. Bairo ti wiipʉ cʉ̃ caãno, Jesús pacʉa pʉame ti wiire jããñuparã na cʉ̃ã, Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ carotiricarore bairo átiráná. 28 Bairo na cajããtõ ĩña, Simeón pʉame natʉ atí, Jesuacarẽ ʉseanirĩ cʉ̃ neñupʉ̃. Bairo cʉ̃ ne yua, atore bairo Diore qũĩ basapeoyupʉ:\\n29-30 “Yʉ Quetiupaʉ Dios, yʉre mʉ caĩrĩcãrõrẽ bairo ãmerẽ baiya.\\nÃniacarẽ mʉ cajoʉre ñiñaña.\\nCamasãrẽ canetõõpaʉ majũrẽ ñiñaña.\\nBairi ʉseanirĩqũẽ mena yʉ riacoagʉ.\\n31 Cʉ̃ã niñami nipetiro camasãrẽ canetõõpaʉ mʉ cacũjʉ̃goyetiricʉ.\\n32 Cabusuatípaʉ caetaro, camasã ĩñamasĩñama.\\nTore bairo ãniaca bʉtiácʉ́pʉ cʉ̃ caquetibʉjʉro, judío majã caãmerã cʉ̃ã masĩgarãma.\\nTunu jããrẽ, mʉ yarã Israel yepa macããna cʉ̃ãrẽ jãã ĩroagarãma,\\ncamasãrẽ canetõõpaʉ jãã ya poa macããcʉ̃ jĩcãʉ̃ cʉ̃ caãno jʉ̃gori yua,”\\nqũĩ basapeoyupʉ Simeón Diore.\\n33 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gorã, José, bairi María bʉtioro tʉ̃goñañuparã, Simeón na macʉ̃ãcãrẽ cʉ̃ caĩrĩjẽrẽ. 34-35 Bairo na catʉ̃goñarõ, Simeón pʉame atore bairo na ĩñupʉ̃: “Marĩ Pacʉ Dios caroare cʉ̃ jonemoáto mʉjããrẽ,” na ĩñupʉ̃. Bairo na ĩ yaparoʉ, tunu cõ ĩñupʉ̃ Simeón Maríare:\\n—Yʉ yao, tʉ̃goya. Mʉ macʉ̃ãcã pʉame caroaro cariape Israel yepa macããnarẽ caquetibʉjʉpaʉ Dios cʉ̃ cacũjʉ̃goyetiricʉ niñami. Bairo bʉtiácʉ́, cʉ̃ caquetibʉjʉroi, Israel yepa macããna jĩcããrã netõgarãma. Aperã yasicoagarãma. Nipetiro camasã na yeripʉ na catʉ̃goñarĩjẽ pʉame baujaro na ĩñamasĩõ joroque átigʉmi, cʉ̃ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori. Torena, jĩcããrã mʉ macʉ̃rẽ cʉ̃ tejãñugarãma. Mʉ pʉame tiere na cateero ĩñao, bʉtioro mʉ yapapuajãñugo —cõ ĩñupʉ̃ Simeón Maríare.\\n36 Mai, ti wiipʉ ãñupõ Ana cawãmecʉco cʉ̃ã. Fanuel ãnacʉ̃ macõ, Aser ãnacʉ̃ ya poa macããcõ majũ ãñupõ. Cõ pʉame profeta ãñupõ. Bairi jĩcãõã ãninucũñupõ Ana. Mai, cawãmao ãcõ, manapʉcʉsupo. Jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã cʉ̃marĩ majũ cõ manapʉ mena ãnimiñupõ. 37 Bairo cõ manapʉ cʉ̃ cariaro bero yua, jĩcãõã ãninucũñupõ. Apei boesupo. Bairo bairi templo wiipʉre ãninucũñupõ Ana. Topʉre ãcõ, Diore cʉ̃ jẽninucũñupõ. Ʉmʉrecóo, ñami cʉ̃ãrẽ cʉ̃ jẽninucũñupõ. Ʉgarique betiri Diore cʉ̃ jẽni ñubuenucũñupõ. Bairo áti ãcõ yua, cabʉcʉo ãñupõ. Ochenta y cuatro cʉ̃marĩ majũ cʉ̃goyupo. 38 Bairo bai yua, Simeón Maríare cʉ̃ caquetibʉjʉ yaparoripaʉa cõ cʉ̃ã natʉ etayupo. Bairo etanʉcã, cʉ̃ãcãrẽ qũĩñarĩ, “Dios mʉ ñujãñuña jãã mena,” qũĩñupõ. Bairo ĩ yaparo, narẽ canetõõpaʉre cacoteri majãrẽ atore bairo na ĩ quetibʉjʉyupo: “Ʉseanirĩ ãña yʉ yarã Jerusalén macããna. Merẽ etayami marĩrẽ canetõõpaʉ,” na ĩ quetibʉjʉyupo.\\n39 Cabero, Joséjãã Dios cʉ̃ carotiricarore bairo átipeyori bero, tunucoásúparã Galilea yepapʉ Nazaret macã, na ya macã majũpʉ. 40 To bero Jes��s pʉame caroaro tutuaʉ bʉtiyupʉ. Bairi tunu caroaro tʉ̃goñamasĩcoasupʉ. Torecʉ, Dios caroare cʉ̃ joyupʉ Jesure.\\n41 Tunu tocãnacã cʉ̃ma Jesús pacʉjãã Jerusalẽpʉ ánucũñuparã, Pascua bose rʉ̃mʉrĩrẽ ĩñaráná. 42 Bairi Jesús pʉga wãmo peti rʉpore pʉga pẽnirõ cãnacã cʉ̃marĩ cacʉ̃goʉ cʉ̃ caãno ásúparã Jerusalẽpʉ. Na cabainucũrĩcãrõrẽ bairo baiyuparã. 43 Bairo topʉ eta, ãni, pascua bose rʉ̃mʉrĩ bero yua, tunuásúparã na ya paʉpʉ. Jesús pʉame Jerusalẽpʉ̃ã tuayupʉ. Cʉ̃ pacʉa pʉame masĩẽsuparã cʉ̃ catuarijere. 44 Bairo áná, Jesure qũĩñaetimirãcʉ̃ã, “Marĩ mena macããna mena ãcʉ̃mi,” ĩ tʉ̃goñañuparã. “Marĩ berore ʉsaʉmi,” qũĩ tʉ̃goñañuparã Jesure ti rʉ̃mʉ, na caájʉ̃gori rʉ̃mʉrẽ. Cabero qũĩñaetiri yua, cʉ̃ macãjʉ̃goyuparã. “¿Jãã macʉ̃rẽ mʉjãã ĩñaetiati?” ĩ jẽniñañuparã. Na yarã, na bapa cʉ̃ãrẽ na ĩ jẽniñamiñuparã. 45 Bairo cʉ̃ bócaetimirã yua, tunucoásúparã Jerusalẽpʉ, cʉ̃ macãráná.\\n46 Bairo ti macãpʉ etarã, itia rʉ̃mʉ bero cʉ̃ bócayuparã Dios ya wii templo wiipʉ. Mai, Jesús pʉame to macããna cajʉ̃goñubueri majã mena ruiyupʉ. Na caquetibʉjʉrijere tʉ̃goʉ baiyupʉ. Tunu bairoa narẽ, “¿Dope bairo ĩgaro to ĩñati tie?” na ĩ jẽniñanucũñupʉ̃. 47 Bairi nipetiro camasã cʉ̃ caĩmasĩrĩjẽrẽ tʉ̃gorã, narẽ cʉ̃ cayʉrije cʉ̃ãrẽ tʉ̃gorã, cʉ̃ tʉ̃gocõã maniásuparã. “Cawĩmaʉ nimicʉ̃ã, masĩjãñuñami,” ĩñuparã na pʉame, Jesure. 48 Bairi yua, cʉ̃ pacʉa topʉ cʉ̃ bócayuparã. Cʉ̃ bóca, qũĩña acʉacoasuparã. Cʉ̃ paco pʉame atore bairo qũĩñupõ:\\n—Macʉ̃, ¿nopẽĩ jããrẽ, bairo mʉ baiyati? Yʉ, mʉ pacʉ mena mʉrẽ yoaro jãã macãmiapʉ̃. Bairi jãã tʉ̃goñarĩqũẽ paiapʉ —qũĩñupõ María Jesure.\\n49 Bairo cõ caĩrõ tʉ̃go, cõ ĩñupʉ̃:\\n—¿Nopẽĩrã yʉre mʉjãã macãati? Yʉ Pacʉ yʉre cʉ̃ carotirijere yʉ caátigaro, ¿mʉjãã masĩẽtĩati? —cõ ĩñupʉ̃ Jesús Maríare.\\n50 Bairo cʉ̃ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽsuparã cʉ̃ pacʉa pʉame. “¿Dope bairo ĩgʉ qũĩñati marĩ macʉ̃?” ĩcõãñuparã.\\n51 Cabero yua, na mena tunucoásúpʉ Jesús Nazaret macãpʉ. Bairo topʉ eta, ãcʉ̃ yua, cʉ̃ pacʉa na caĩrõrẽ bairo caroaro yʉyupʉ. Mai, cʉ̃ paco pʉame cʉ̃ caátiãnierẽ caroaro tʉ̃goña qũẽnocõã ãninucũñupõ cõ yeripʉ. 52 Jesús pʉame cʉ̃ catʉ̃goñarĩjẽ, cʉ̃ rupaʉ mena bʉticõã ʉsaásupʉ. Bairi Dios pʉame cʉ̃ caátiãnierẽ caroaro qũĩñajesoyupʉ. Camasã cʉ̃ã caroaro qũĩñajesoyuparã Jesure.","num_words":1348,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 6 BSNNT - Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare - Bible Search\\n“Gãjerã mʉare ĩacõari, ‘“Quẽnaro yirã ñaama” mʉare yiĩarʉ̃cʉbʉoato’ yirã me, quẽnaro yiya”, Jesús ĩ yigotimasiore\\n1Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Quẽnaro mʉa yijama, “‘Quẽnaro yama ĩna’ yato gãjerã” yirã me, quẽnaro yiya mʉa. Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rĩne, “‘Quẽnaro Diore cʉdirã ñaama’ yʉare yiĩato ĩna” yirã, mʉa yiĩoboajama, ñie vaja bʉjamenaja mʉa, õ vecajʉ mani jacʉ Dios tʉjʉ ejarã. 2Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajirojʉa yirã ñarãma: Maioro bajirãre ejarẽmorã, ĩnare ĩna ĩsijama, masa jedirore gotibatorãma. Dios ocare ĩna buerivijʉre rẽjarãre quẽne, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, ĩnare gotibatorãma, “‘Quẽnarã ñañuma’ yʉare yiĩarʉ̃cʉbʉoato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. 3Mʉajʉama, maioro bajirãre mʉa ejarẽmojama, “‘Quẽnaro yirã ñaama ĩna’ yʉare yiĩato” yirã me, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, mʉa baba ñamasugʉ̃re quẽne, “To bajiro yibʉ yʉa” yigotimenane, ĩnare ejarẽmoña. 4To bajiro maioro bajirãre quẽnaro mʉa yijama, masa ĩabetore bajiro yirã yirʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mani jacʉ, masa ĩabetojʉ ĩamasigʉ̃ ñari, quẽnaro mʉa yise vaja, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n5Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajiro yirã ñarãma: Diore ĩna sẽnijama, Dios ocare ĩna buerivirijʉ rʉ̃gõcõari, sẽnirãma. To yicõari, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, Diore ñagõrãma. To bajiro yirãma, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã ñari. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere jẽre bʉjacõarãma ĩna. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. To bajiri, mʉama, Diore mʉa ñagõjama, ĩna yirore bajiro Diore ñagõbesa mʉa. 6Mʉama, Diore mʉa sẽnijama, gãjerã mʉare ĩna ĩabeto sẽnirʉarã ñari, mʉa ya sõajʉ tubibesãjacõari, ĩre sẽniña. To bajiro yicõari, mani jacʉ ruyubecʉre ĩre sẽniña. Masa ĩna masibeto Diore mʉa sẽnijama, to bajiro mʉa yise vaja, mʉare vaja yirʉcʉmi mani jacʉ, masa ĩna ĩabetiboajaquẽne mani tʉoĩasere masigʉ̃ ñari —ĩnare yiyuju Jesús.\\n7Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Dios yarã me ñarã, ĩna rʉ̃cʉbʉogʉre sẽnirã, cojoji me sẽniajerãma ĩna, “Cojoji me tire mani sẽnijama, manire ajigʉmi” yitʉoĩarã ñari. 8Ĩnare bajiro yibesa mʉama. Mʉa bojase mʉa sẽniroto rĩjorojʉne jẽre masicõagʉ̃mi Dios. 9To bajiri Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽniña:\\n“Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna.\\n10Adi macarʉcʉroana, mʉ bojase rĩne yʉa yirotire tʉoĩa yurũgũaja yʉa. Jẽre õ vecajʉ mʉ ñarojʉ mʉ yarã mʉ rotirore bajirone yiñarãma. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre quẽne mʉ rotirore bajiro rĩne yirere bojaja yʉa.\\n11Adirʉ̃mʉ yʉa barotire cõaña mʉ.\\n12‘Rojose yʉa yisere masirioya’ mʉre yisẽniaja yʉa, yʉare rojose yirãre quẽne masiriorã ñari.\\n13Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. To bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.\\n14Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Mʉare rojose yirãre mʉa masiriojama, mani jacʉ õ vecagʉ rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi ĩ quẽne. 15Gãjerãre rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, mani jacʉ quẽne rojose mʉa yisere masiriobetirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.\\nDiore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamenane mani sẽniroti queti\\n—Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma. Bare bamenane Diore ĩna sẽnijama, “ ‘Sʉtiritiama’ yiĩato ĩna” yirã, sʉtiritirãre bajirã ñaĩorãma ĩna. To bajiro yirãma, “‘Ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamena bajirãma’ masa yʉare yiĩato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. 17-18Mʉajʉama, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamenane ĩre mʉa sẽnijama, sʉtiritirãre bajiro bajibesa. Mʉa yirũgũrore bajiro mʉa joare quẽne quẽnaro siroa, riogare quẽne quẽnaro coe, yiya, “Masa yʉare ĩacõari, bare yʉa babetire masibeticõato” yirã. To bajiro mʉa yijama, mani jacʉ gãjerã ĩna ĩamasibetiboajaquẽne, ĩamasigʉ̃ ñari, mʉare vaja yirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.\\n19Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Adi macarʉcʉrojʉ, “Gajeyeũni jairo juarẽocũrʉarãja” yirã me moaña mʉa. Gajeyeũni mʉa juarẽocũboasere barearʉarãma gajeyeũni barimasa. Gajeyema, boarʉaroja ti. To yicõari, gajeyerema juarudirʉarãma juarudirimasa. 20Ado bajirojʉa yirã ñaña mʉa: “Õ vecajʉ mani jacʉ tʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yise vaja, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña. Õ vecayejʉarema, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama. Boabetirʉaroja tima. To yicõari juarudirimasa quẽne, ejabetirʉarãma. Dios manire quẽnaro ĩ yise jedibetirʉaroja. 21Mʉa vaja tarere mʉa quẽnocũ vajama, ti rione tʉoĩarejaicõa ñarãja mʉa. Tire yimenane, “Quẽnaro yʉa yise vaja õ vecajʉ vaja tacũrã yaja” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirũgũña mʉa.\\n22-23Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarʉarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩarã ñaja” yisocañarã rĩne, bʉtobʉsa tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Diore mani rʉ̃cʉbʉojama, gãjoare bʉto bojatʉoĩaña manoja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n24Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Diore yirʉ̃cʉbʉorãma, adi macarʉcʉroayere bʉto bojatʉoĩamenama, “Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃” yitʉoĩarã ñari.\\n25To bajiri, “Dios ñaami ñamasugʉ̃” yitʉoĩarã ñari, ĩre cʉdirãma, adi macarʉcʉrojʉre mʉa bajirotire tʉoĩarejaibesa mʉa. “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa. Quẽnamasuse mani ʉsʉre, to yicõari, mani rujʉre manire ĩsiñumi Dios. To bajiri mani baroti, mani idiroti, to yicõari sudi mani sãñarotire quẽne cõarũgũrʉcʉmi ĩ. 26Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, Dios, ĩnare bare cõarũgũami. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa? 27“Adi macarʉcʉrojʉre ñarã yoaro catirʉarãja” mʉa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro, mʉare ejarẽmomasibeaja ti.\\n28Sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti. 29To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti. 30Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, tire tĩarãma masa, bare roariajaʉjʉre. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire maigʉ̃mi Dios. To bajiri, “Manire sudi cõarʉcʉmi”, yimasiroti ñaja. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa. 31To bajiri, “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibetiroti ñaja. 32Dios yarã me ñarãma, tire bʉto tʉoĩarejairãma. Manijʉarema, mani jacʉ õ vecagʉ ñagʉ̃mi, “Ti rʉyaja, ĩnare” yimasigʉ̃. 33To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa. 34To bajiro ti bajijare, adirʉ̃mʉ mʉa bajise rĩne tʉoĩaroti ñaja. Busiyʉ mʉa bajirotire tʉoĩarejai rĩjoro cʉtibesa mʉa. Tocãrãcarʉ̃mʉrine ricati bajirũgũaja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":1085,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.047,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 13\\n1 Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sĩgʉ̃ güiogʉ, moa riagajʉ majadicami. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. Tocãrãca jotari joere ʉjarãre rotibosarimasa ye jeoriabedori jeocami. To bajicõari, “ ‘Dios ñaami’ yʉre yiĩato” yigʉ, tocãrãca rʉjoarijʉ “Dios ñaja yʉ” yisocari vãme ucatu ecoyumi. 2 Macarocagʉ yai, leopardo vãme cʉtigʉre bajiro bajigʉ ñacami. Ĩ gʉborima, bʉco gʉborire bajise gʉbori cʉticami. Yai, león vãme cʉtigʉ risere bajiro rise cʉticami. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ĩre bajiro ĩ rotimasirotire yigʉ, ĩ masisere ĩ ʉjocacʉ ñacami. 3 Coja ĩ rʉjoare catibetirocʉre bajirojʉ jairicãmiro, cãmiro cʉticami. To bajirojʉ bajicõacacʉ ñaboarine, “Rijabesujari” yitʉoĩacõari, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyacama adi macarʉcʉroana jediro. 4 Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore quẽne rʉ̃cʉbʉocama masa, ĩ masise ĩ ʉjocacʉ ĩ ñajare. Gãjijʉare, yaire bajigʉ ñagʉ̃re ado bajiro rʉ̃cʉbʉocama:\\n5 —Yʉ ñaja rẽtoro ñamasugʉ̃. Ñimʉ gãji yʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi —yigoticami güiogʉ. To yicõari, Dios ĩ ajitese masu ĩre ñagõmacacami. Idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro ĩnare rotiñacami. To bajiri güiogʉ rojose ĩ yiñasere, “Tire yibeticõaña”, ĩre yibeticami Dios. 6 “Yibesa” ĩ yibetijare, to bajirone goticõa ñacami: Diore, ĩ ñarojʉre, to yicõari, ĩ tʉanare quẽne rojose ñagõmacacõa ñacami. 7 To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrãre sĩareacõari, adi macarʉcʉro jediroanare roticami. “Ĩnare rotibesa” Dios ĩre ĩ yibetijare, to bajiro yicami. 8 Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, “Ado cõro ñarʉarãma yʉ tʉjʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiriatutire cʉocami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To bajiro Dios ĩ yibetiriarã rĩne güiogʉre ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma.\\n9 To bajiri, adi oca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa:\\n10 “Yʉ yarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, adocãrãcʉ tubiberiavijʉ tubibe ecorʉarãma” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajiro bajirʉarãma. To bajiri, sĩaecorona quẽne, “Sĩaecorʉarãma” ĩ yiriaro cõrone bajirʉarãma.\\n“ ‘To bajirone bajirʉaroja’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja” yitʉoĩarã, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, quẽnarʉaroja.\\n11 To bajiro yʉre bajiĩocati bero, quẽna gãji güiogʉ sita tũcurojʉ joe jeaejacami. Oveja macʉ mame jotari bugʉre bajiro jotari cʉtigʉ ñacami. To bajiboarine, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ocare bajiro ñagõcami. 12 Gãji, sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉre rotigʉ ñacami güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ. Ĩre rotigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacõari, jediro ĩ masise rãca ĩre rotibosacami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To yigʉne, adi macarʉcʉro ñarã jedirore, ĩ ʉjʉre rʉ̃cʉbʉoroticami. 13 To yicõari, ĩaĩañamanire yiĩorũgũcami. To yigʉne, masa ĩna ĩaro rĩjoro õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase yiĩorũgũcami. 14 Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ ĩ masise sʉorine ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ñari, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro ĩnare yitocami:\\n15 To ĩ yitoro bero, ĩna quẽnorujeocacʉre ñagõgʉ̃ ĩre godoveocami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To ĩ yijare, ñagõcõari, ĩre rʉ̃cʉbʉomenare sĩacõacami. 16 To yicõari, “Masa jediro ucatu ecorʉarãma”, yiroticami. To ĩ yijare, gajeyeũni jairã, maioro bajirã quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamena quẽne, ĩna ãmo riojojacatʉare vãme ucatu ecocama ĩna. Ĩna ãmore ĩna ucatubetijama, ĩna riovecajʉare vãme ucatu ecocama. 17 To bajiro ĩna yiecocati, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ ya vãme ñacajʉ. To bajiro ti bajibetijama, ĩ ya númerojʉa ñacajʉ. Ti vãme ucatu ecomena, ĩsicõari, vaja sẽnimasibeti, ĩna bojasere vaja yimasibeticama.\\n18 To bajiri, ĩ ya número, 666 ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉ vãme yire ũni ñacajʉ ti número. “To bajirivãme yire ũni ñaja” yimasirʉarã, quẽnaro ĩnare bueroti ñaja.","num_words":493,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 19 DES - Irire ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ ĩgʉ - Bible Search\\nErã marasã nomere erã cóãcʉ̃ õabeaa, arĩ wereñumi Jesu\\nMr 10.1-12; Lc 16.18\\n1Irire ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ ĩgʉ Galilea árĩdigʉ Judea yebague gʉare sihu wami. Dia Jordán waĩcʉriya gajipʉ masegue ejabʉ. 2Erogue gʉa wacʉ̃ bajarã masa gʉare nʉrʉsiagãma. Erã mera majarãre dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iimi ĩgʉ.\\n3Eropi yujurãyeri fariseo masa gʉa pohro erama. Jesure weresãdiarã, ñero ĩgʉ wereniguicʉ̃ peediarã, ĩgʉre õpa serẽpima:\\n—¿Mari marapore mari gamero cóãcʉ̃ õhari? ¿Mari doreripʉ eropa ta iidoreri mʉ pepicʉ̃? arĩ serẽpima erã.\\n—¿Goãmʉ yare erã gojarapũgue ne ire buhebiriniari mʉa? Õpa arĩ gojara ãhraa: “Negohraguere i yebare ĩhacũnugudigʉ ʉmʉ, nomeo sãre iipʉ,” arĩ gojañumi Moise. 5Õpa ãhraa ĩgʉ arĩ gojanemora: “Eropigʉ ʉmʉ ĩgʉ pagʉ sʉmarãre cohã wiria, ĩgʉ marapo mera árĩgʉcumi. Eropirã erã perã árĩquererã ta yuju dʉpʉ iro dopa ta árĩrãcoma,” arĩ gojañumi. 6Eropirã erã perã iro dopa árĩbeama. Yuju dʉpʉ iro dopa ta árĩrã iima. Goãmʉ doreri mera mojoto dirima. Eropirã duhubiricãro gahmea erãre, arĩmi Jesu erãre.\\n7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ fariseo masa serẽpima daja:\\n—Mʉhʉ eropa werequerecʉ̃ ta õpa arĩ gojañumi Moisepʉ: “Mʉ marapore cóãdiagʉ paperapũgue irire gojaque. Eropa gojagʉ iripũre mʉ marapore mʉ ora pʉhrʉ igore cóãmasia mʉhʉ,” arĩ gojañumi Moise. ¿Mʉ arĩro dopa arĩquerecʉ̃ ta duhpigʉ Moisepʉ eropa arĩ gojayuri? arĩ yʉhrima erã ĩgʉre.\\n8Jesu yʉhri gamemi erãre:\\n—Goãmʉ dorerire mʉa ñecʉ sʉmarã erã iidiabiricʉ̃ ĩagʉ “Eropa ta wacuraporo,” arĩgʉ, “Mʉa marapore cóãmasia,” arĩ gojañumi Moise. Ĩgʉ eropa arĩ gojara árĩquerecʉ̃ ta negohraguere mʉa marasã nomere cóãcʉ̃ gamebiripʉ. 9Mʉare arĩgʉ tiiaa: Masʉ ĩgʉ marapo igo gajigʉ mera ñero iibiriquerecʉ̃ ta igore cóãgʉ, gajigo mera marapocʉgʉ, ĩgʉ gajigo mera ñero iigʉ iimi. Eropigʉ ihĩ cóãdigo mera marapocʉgʉ sã igo mera ñero iigʉ iimi, arĩmi Jesu.\\n10Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã, gʉa ĩgʉ buherãpʉ õpa arĩbʉ:\\n—Eropa ʉmʉ ĩgʉ marapo mera erã game cóãbiricʉ̃, maripʉre ne marapo marirã árĩcʉ̃ õaboca gʉare, arĩbʉ gʉa.\\n11Jesu yʉhrimi gʉare:\\n—Mʉa arĩro dopa ta árĩpehrerã árĩmasibeama. Goãmʉ marapocʉdorebirinirã dihta eropa árĩmasima. 12Ʉma marapocʉmasibirã yujurãyeri ãhrima. Yujurãyeri ʉma ero ta poyari masa mata nomere gamebirã masa dehyoama. Gajirã masa erã ãpiritõ diuri erã weanirãpʉ marapocʉmasibeama. Gajirã ʉma ʉmaro majagʉ erã Opʉ yare itamudiarã marapocʉbeama. Eropirã oã marapocʉdiabirã eropa ta pepicãrã, eropa ta erã árĩ ojogorocʉcʉ̃ õhaa, arĩmi Jesu gʉare.\\nMajirãgã ya árĩburire Goãmʉre serẽbasañumi Jesu\\nMr 10.13-16; Lc 18.15-17\\n13Eropi masa majirãgãre Jesure mohmepiñadoremorã Jesu pohrogue aĩ erama. Eropa aĩ erarã, erã Jesure ĩgʉ mojotore erãgãre mohmepidorediama. Eropirã erãgãre erã õaro árĩburire Goãmʉre serẽbasadorediama Jesure. Erã eropa iicʉ̃ ĩarã gʉa ĩgʉ buherã erãre turiribʉ. 14Gʉa eropa turicʉ̃ ĩagʉ, gʉare Jesu õpa arĩmi:\\n—Majirãgã yʉ pohrogue ariporo. “Waque,” arĩbiricãque erãgãre. Erãgã Goãmʉre erã opʉ pepima. Eropirã ĩgʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere oãgã iro dopa pepirã ãhrima eroguere, arĩmi Jesu.\\n15Eropa arĩtuhaja erã majirãgãre mohmepituhaja waha wami.\\nDoberi opagʉ Jesu mera weretamuñumi\\nMr 10.17-31; Lc 18.18-30\\n16Ĩgʉ eropa iira pʉhrʉ yujugʉ masʉ mamʉ Jesu pohrogue eraa, serẽpimi ĩgʉre:\\n—Ne mʉhʉ õagʉ buhegʉ ãhraa. ¿Yʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩdiagʉ, õarire iidiagʉ dinopʉre iibocuri yʉhʉ? arĩmi ĩgʉ.\\n17—¿Dohpa arĩronore yʉre õagʉ arĩ piyuri mʉhʉ? Goãmʉ dihta õagʉ ãhrimi. Árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩdiagʉ ĩgʉ dorerire iique, arĩmi Jesu.\\n18—¿Di doreripʉre arĩgʉ iiri? arĩ serẽpinemomi ĩgʉ.\\n—Masare wejẽbiricãque. Gajigʉ marapo mera árĩbita. Yajabita. Gʉyabita. 19Mʉ pagʉ sʉmarãre umupeoque. Mʉ basi mahiro dopa ta mʉ pohro árĩgʉ sãre mahique. I dorerire iiro gahmea, arĩmi Jesu.\\n20—I dorerire ne tarinʉgabirimʉrabʉ yʉhʉ. ¿Ñeheno dʉhyari yʉ iinemoburi yʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩdiagʉ? arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu werenemomi:\\n—Mʉhʉ Goãmʉ mera õaro árĩdiagʉ mʉ yare árĩpehrerire duagʉ waque. Eropa duagʉ árĩpehreri niyerure mʉ wajatarare mojomorocʉrãre oque. Mʉ eropa iicʉ̃ wʉaro mʉ ya ʉmaroguere Goãmʉ pohroguere árĩyuroca. Mʉ eropa iira pʉhrʉ yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩ weremi Jesu.\\n22Ĩgʉ wʉaro opagʉ árĩpʉ. Eropigʉ Jesu ĩgʉre eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ oparire mojomorocʉrãre odiabigʉ, turaro bʉjawere sʉabiri waha wami.\\n23Ĩgʉ eropa wacʉ̃ Jesu gʉare ĩgʉ buherãre werenemomi:\\n—Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Doberi oparã Goãmʉre ĩgʉ opʉ árĩroguere erã wadiacʉ̃ diasa ãhraa. 24Mʉare werenemogʉra: Camellopʉ awiru gobegãgue ĩgʉ ñajatariwereadiacʉ̃ masiya mara ĩgʉre. Eropa ta doberi opagʉ Goãmʉ opʉ ĩgʉ árĩroguere wacʉ̃ diasataria, arĩmi ĩgʉ.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ gʉa ĩhamaria wa gʉa basi õpa arĩbʉ:\\n—Yaho. Ĩgʉ arĩro dopa ta diaye árĩcʉ̃, ne yujugʉ masʉre Goãmʉ taubiribocumi ĩgʉ pohro waborore, arĩbʉ gʉa gʉa basi.\\n26Gʉa eroparĩcʉ̃ Jesu gʉare ĩhabeo, õpa weremi:\\n—Masa erã bocatĩuro erã õaro iira mera Goãmʉ pohroguere wamasibeama. Goãmʉpʉ masare peamegue wabonirãre taumasimi. Ĩgʉ árĩpehrerire õaro iimasipehocãmi, arĩmi ĩgʉ gʉare.\\n27Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pedro ĩgʉre arĩmi:\\n—Peenique. Gʉapʉ gʉa ya árĩpehrerire apipehocãbʉ mʉ mera warã. ¿Gʉa õpa iirã dohpa árĩrire wajatarãcuri gʉa? arĩmi ĩgʉ.\\n28—Mʉare diaye arĩgʉ tiiaa: Pehrerinʉ pʉhrʉ árĩpehreri mama gohrotoroca. Irisubuguere yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ opʉ doaro gosesiriro doagʉca yʉhʉ. Yʉhʉ ero doacʉ̃ mʉa sã doce gohra árĩnirã oparã árĩri mera doarãca. Eropirã Israe masare doce cururi majarãre beyerãca õarã sãre ñerã sãre. 29Eropirã mʉa árĩpehrerã õari buherire yaha árĩburire iimorã, mʉa wirire, mʉa pagʉ porãre, mʉa pagʉ sʉmarãre, mʉa porãre, mʉa poerire apicãnirã wʉaro wajatarãca. Eropirã árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera õaro árĩrãca. 30Dohpaguere bajarã oparã árĩnirã mʉra irisubuguere bu árĩrã dujarãcoma. Eropirã dohpaguere bajarã bu árĩnirã mʉra irisubure oparã gohrotorãcoma daja, arĩ weremi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.","num_words":813,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 TIMOTEO 1\\nSegunda carta de San Pablo a\\nTimoteore Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1-2 Ñati yʉ baba Timoteo mʉ. “Quenajaro”, ya yʉ mʉre. Yʉ ña Pablo. Adi papera mʉre cõa yʉ. Jesucristo ĩ cũrʉ ña yʉ. Jane mejejʉ ado bajiro yicãyijʉ Dios: “No yʉ Macʉre tʉorʉ̃nʉrãreti ĩna catitĩñaroca yigʉ yigʉja yʉ”, yicãyijʉ Dios. Iti oca yʉ riaso ucutoni yʉre cũñi Dios, ĩ ãmoro bajiroti. Tʉoya Timoteo mʉ. Mʉre bʉto tʉo maicõri yʉ macʉre bajiro mʉre tʉoĩa yʉ. Mani Jacʉ Diore mʉre yiari seni ĩsisotia yʉ. “Ĩ queno ñaroca yiya. Ĩre ti maiña ito yicõri ñe oca manoti ĩ ñaroca yiya”, yi Diore seni ĩsisotia yʉ mʉre yiari. Ito bajiroti mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni seni ĩsisotia yʉ mʉre yiari.\\nMasare Cristo oca goti batoya, Pablo ĩ yire gaye\\n3 Yʉ ñicʉsabatia Diore ĩna rʉ̃cʉbʉoado bajiroti rʉ̃cʉbʉoa yʉ cʉni. “Yʉ ñeñaro yirisere coe jeoñi Dios”, yi tʉoĩacõri ĩ tiro riojo queno ĩre moa ĩsia yʉ. Ʉ̃mʉa ñami cʉni mʉre yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. Mʉre tʉoĩa bʉjacõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ ĩre. 4 Yʉ wacati rʉmʉ mʉ oticati masia yʉ. Mʉcana mʉre bʉto ti ãmoa yʉ queno wanʉ quenarocʉ. 5 “Cristore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami Timoteo”, yi tʉoĩa yʉ mʉre. Mʉ ñico Loida, mʉ jaco Eunice cʉni mʉ riojʉajʉ ito bajiro Cristore tʉorʉ̃nʉyijarã ĩna. “Mʉ cʉni ito bajiroti Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃ja mʉ”, yi tʉoĩa yʉ mʉre.\\n6 Ito bajiri yʉ ãmo mʉre moa jeocati rʉmʉ mʉcana mʉ tʉdi tʉoĩare ãmoa yʉ. Ito bajiro yʉ yicati rʉmʉ Diore mʉ moa ĩsi masiroca yiñi ĩ. Itire ãcabojabesa. Wanʉcõri queno bʉsa ĩre mʉ moa ĩsire ãmoa yʉ. 7 Mani ya ʉsijʉ mani tʉoĩa güi ñatoni meje yiñi Dios. Ado bajirojʉa yiñi. Mani tʉoĩa oca sẽoroca yiñi ĩ. Espíritu Santo manire queo sãcõri queno mani ĩre moa ĩsiroca yiñi. Gãjerãre mani ti mairoca yiñi. Ito yicõri ñeñarise mani ñemecʉti masiroca yiñi Dios. 8 Mani Ʉjʉ Jesucristore bʉsi ejabʉagʉ, “Masare masogʉ̃ ñami ĩ. Ĩre riti tʉorʉ̃nʉa yʉ”, yibojobesa. Masare Jesucristo oca yʉ riasore waja ado tubia ecorʉ ña yʉ. Ito bajiro yʉ bajibojarocati, “Pablo ñami yʉ baba”, yibojobesa. “Pablo ĩ tʉoĩa bʉjatobitiro bajiro bʉjagʉ yigʉja yʉ cʉni”, yi tʉoĩa güibesa. Jesucristo oca quenarise mʉ masare riasobojarocati co rʉmʉ mʉ tʉoĩa bʉjatobitiroca yirã yirãji gãjerã. Ito bajiro ĩna yibojarocati mʉ ñemecʉti masitoni mʉre ejabʉagʉ yiguĩji Dios. 9 Manire masoñi Dios. Ĩ ñarã queno yirã mani ñatoni manire beseñi ĩ. Mani queno yirise ticõri meje manire masoñi Dios. Ñeñaro yirã mani ñabojarocati manire masoñi ĩ. Manire ti maicõri ĩ ãmoro bajiroti manire masoñi Dios. Adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeoroto riojʉa manire masi yucõri manire ti maiyijʉ Dios. “Yʉ Macʉ Jesucristo ĩ godarotina sʉoriti ĩnare masogʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa yucãyijʉ Dios. 10 Adi sitajʉ wadicõri mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ manire goda ĩsirena sʉoriti, “Manire ti maiami Dios”, yi tʉoĩa masia mani, adi rʉmʉri ĩja. Godabojagʉti tʉdi Jesucristo catijare, ija mani godarotire güibea mani. “Cristo oca quenarise mani tʉorʉ̃nʉja mani catitĩñaroca yigʉ yiguĩji”, mani yi masiroca yami ĩ.\\n11 Iti oca yʉ masare goti rẽtobutoni yʉre cũñi Dios. Judio masare meje Cristo oca yʉ riaso ucutoni yʉre cũñi ĩ. 12 Iti oca yʉ riasore waja ado tʉoĩa bʉjatobiti ña yʉ. Yʉ tʉorʉ̃nʉgʉ̃re ĩre queno masia yʉ. Ito bajiri ado tubia ecobojagʉti bojori bʉjabea yʉ. Yʉre tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito yicõri, “Masa ñeñaro yirise waja ĩ seniri rʉmʉ yʉre masogʉ̃ yiguĩji”, yi masia yʉ.\\n13 Oca ñasarise mʉare riasocʉ yʉ. Iti oca yʉ mʉare riasocati riaso jidicãbesa masare. Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãbesa. Jesucristo ñarã ñacõri ĩre tʉo mairʉja manire. Ito bajiroti gãjerã ĩre tʉorʉ̃nʉrãre cʉni mani maija quena. 14 Ĩ oca masare mʉ riasotoni mʉre cũñi Dios. Mani ya ʉsijʉ quedi sãjarʉ Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena masare riasoya.\\n15 “Asia sita gãna Pablore jidicãñi ĩna”, yi masigʉ̃ja mʉ. Ĩna wato ñama yʉre jidicãrã Figelo ito yicõri Hermógenes. 16 Yʉre ĩna jidicãbojarocati Onesíforo wame cʉtigʉama yʉre ejabʉaquĩ. Ito yicõri yʉ oca sẽoroca yiquĩ ĩ. Tubiara wi yʉ ñabojarocati “Ĩre ti ãmobea yʉ”, yibitiquĩ yʉre. Ito bajiri ĩre mani Ʉjʉ Dios queno ĩ yire ãmoa yʉ. Ĩ ñarãre cʉni ito bajiroti Dios ĩ yire ãmoa yʉ. 17 Ado Roma wame cʉtiri cʉto ejacõri yʉre bʉjarocʉ ãma jidicãbisĩ ĩ. 18 “Ado Efesojʉ Pablo ĩ ñaroca queno ejabʉaquĩ Onesíforo”, yi masigʉ̃ja mʉ. Yʉre ĩ queno yire waja ĩre queno yijaro mani Ʉjʉ. Masa ĩna ñeñaro yirise waja ĩ seniri rʉmʉ ĩre ti maijaro Dios.","num_words":702,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 9 BSNNT - “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre maioro - Bible Search\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ejarẽmore queti\\n1-2“Cristore ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ejarẽmorã, gãjoa juarẽocõari mani cõajama, quẽnarʉaroja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa. To bajiri, mʉa cõarʉa tʉoĩase quetire masigʉ̃ ñari, “To bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, mʉare yiucabetiroti ñaboaja. Adoana, Macedonia sitanare, ado bajiro ĩnare goticajʉ yʉ: “Acaya sitana, Corinto macana, mani mairã, jẽre i cʉ̃ma ‘To bajiro yiroti ñaja’ yisʉoyujarã”, ĩnare yicajʉ yʉ, mʉare. Tire ajicõari, “Mani quẽne to bajirone yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, jãjarã gãjoa ĩsicama. 3To bajiro yisʉoriarã mʉa ñaboajaquẽne, yʉ varoto rĩjoro Tito mesare cõaja yʉ. “Gãjoa juarẽocõari, yʉre yuato” yigʉ, ĩnare cõaja yʉ. Adoanare gotirã, “Yʉ ejaroto rĩjoro gãjoa juarẽocõari, yurʉarãma”, yaja yʉa, mʉare. To bajiri mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, “Gãjoa juarẽojeobeaja maji” mʉa yisere ajirʉabeaja yʉ. Adoanare ĩnare yʉ gotirore bajiro mʉa bajirotire bojaja. 4Adoana Macedonia sitana sĩgʉ̃ri yʉre ĩna baba cʉti vajama, gãjoa manone mʉare ĩna ĩarotire bojabeaja. “Corinto macanare quẽnaro masiaja. Yʉa ejaroto rĩjorojʉne, gãjoa juarẽojeocõarʉarãma ĩna”, yaja yʉa, adoanare gotirã. To bajiri, mʉa cʉo yubetijama, bojonerʉarãja yʉa. Mʉa quẽne, bojonerʉarãja. 5Mani bojonerotire bojabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro, Tito mesare mʉa tʉjʉ ĩna vasere bojaja. “Ĩsirʉarãja” mʉa yigotiriarore bajirone mʉa ĩsirotire yirã, mʉare ejarẽmorʉarãma ĩna. To bajiri yʉ ejarone, ĩsicõarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Pablo, ejacõari, ĩnare ĩ ĩsirotijare, ĩsiterã ñaboarine, ĩsiñujarã”, yire manirʉaroja. “Pablo ĩ ĩsirotibetiboajaquẽne, ĩna masune maioro bajirãre tʉoĩamaicõari, ĩsivariquẽnañujarã”, yirejʉa ñarʉaroja.\\n6Gãjoa ĩsiroana, gotimasiore quetire masiritibeja: “Oterimasʉ, mojoroaca ĩ otejama, mojoroaca ti ricare bʉjarʉcʉmi. Jairo otegʉma, jairo bʉjarʉcʉmi”.b 7To bajiri tocãrãcʉ, “Ado cõro ĩsirʉcʉja yʉ” mʉa yitʉoĩaro cõro mʉa ĩsijama, quẽnarʉaroja. Gãjoa maiboarine, mʉa ĩsijama, quẽnabetoja. Mʉa ĩsiteboajaquẽne, gãji ĩ ĩsirotijare, mʉa ĩsijama, quẽnabetoja. Mʉa masune ĩsirʉarã, mʉa ĩsijama, quẽnarʉaroja. Ĩsivariquẽnarãre ĩamaiami Dios. 8To bajiro mʉa yisere ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. Mʉa bojaro rẽtobʉsaro cõarẽmorʉcʉmi. To bajiro manire yami, “Gãjerãre ejarẽmorã, ñajediro quẽnaro ĩna yiro bero, ñiejʉa rʉyabeticõato” yigʉ. 9“To bajiro quẽnaro mani yisere bojaami Dios”, yimasiaja mani, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro yigʉre ado bajiro ti gotijare:\\n“Maioro bajirãre jairo ĩsirũgũami. To bajiro quẽnaro ĩ yirũgũsere masiritibeticõari, quẽnaro ĩre yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n10Dios ñaami “Ote aje cʉoato” yigʉ, manire cõagʉ̃. Ti ote aje sʉorine bare rĩ mere bʉjaja mani. Quẽna gajeye ote aje mani oterotire quẽne bʉjaja mani. Tire bajiro bajiaja Dios quẽnaro manire ĩ yise. “Ado bajiro bajiato” yigʉ, quẽnaro manire yami: Quẽnaro manire ĩ yise sʉorine, cojoji me quẽnaro yaja mani. Quẽna gajerʉ̃mʉrema gãjerãre quẽnaro yimasiaja mani. Gãjerã quẽne, quẽnaro mani yirã, gãjerãre quẽnaro yimasiama ĩna quẽne. “To bajiro bajiato” yigʉ, quẽnaro manire yami Dios. 11Jairo mʉare ĩsirũgũrʉcʉmi Dios, “Maioro bajirãre ejarẽmoato” yigʉ. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirʉarãma jãjarã masa. To bajirone yirʉarãma Jerusalén macana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Gãjoa mʉa juarẽorere yʉ juaejasere ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirʉarãma ĩna. 12To bajiri, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, maioro bajirãre gãjoa mʉa cõaroti, ĩna rĩ mere quẽnarʉaroja. Tire ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ” ĩre ĩna yiroti ti ñajare, Diore quẽne quẽnarʉaroja. 13Gãjoa ĩnare mʉa cõasere ĩacõari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñarãma Corinto macana. Manire ejarẽmocõari, gãjerãre quẽne ejarẽmoama” mʉare yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca Diore rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna. 14“Manire ĩna ejarẽmose Dios sʉorine bajiaja” mʉare yitʉoĩamaicõari, Diore bʉto mʉare sẽnibosarʉarãma ĩna. 15“Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiroti ñaja manire. Quẽnamasusere manire yibosayumi Dios. Rojose mani yise vajare “Yirẽtobosato” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi.","num_words":540,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 TIMOTEO 4\\nTimoteore Pablo rotisʉsare gaye\\n1 Tʉoya Timoteo mʉ. Yʉ mʉre rotirise tʉoami Dios. Cristo masa jeyarore ti beserocʉ cʉni yʉ mʉre rotirise tʉoami. Jesucristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ catirãre, godanare cʉni ti besegʉ yiguĩji. Ñeñaro yigoana tʉoĩa bʉjatomena yirãji ĩna. Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãma ĩ rotirojʉ ĩ rãca ñatĩñarã yirãji mani. Itire masigʉ̃ja mʉ. Ito bajiri ado bajiro mʉre rotia yʉ. 2 Dios oca masare riaso ñasotiya. Masa ĩna tʉo ãmoja, ĩna tʉo ãmobeja cʉni oca ñasarise riaso jidicãbesa. “Ñeñaro yirã ña gʉa”, masa ĩna yi masitoni ĩnare riasoya. Ĩna ñeñaro yirise jidicã ãmomenare goti quenoña. Dios oca masare riasocõri ĩna oca sẽoroca yiya. Coji Dios ocare ĩna tʉo masibitibojarocati ĩnare junisinibesa mʉ. Ʉsiriobicʉti ĩnare Dios oca riasosotiya. 3 Oca riojo ñasarisere ti tecõri itire masa ĩna tʉo ãmobiti rʉmʉ ejaro yiroja co rʉmʉ. Ĩna ñeñaro yi ãmorise riti yirã yirãji ĩna. Ito bajiri ĩna tʉo ãmorise riasorãre riti ãmarã yirãji ĩna. Oca riojo ñasarise riasorãjʉare tʉo ãmomenaji ĩna. 4 Oca riojo ñasarisere jidicãrã yirãji ��na. Masa ĩna rʉo gotirisereama tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna. 5 Mʉáma ĩna bajiro yibeja mʉ. Queno tʉoĩarise jidicãbesa mʉ. Tʉoĩa bʉjatobitibojagʉti ñemecʉtiya mʉ. Cristo oca tʉoĩamenare riaso ucuya mʉ. Mʉ moaroti Dios ĩ cũre ñaro bajiroti yiya.\\n6 Yʉre ĩna sĩaroti rʉmʉ jabeto rʉya. Jesucristo oca masare yʉ riasojare yʉre sĩarã yirãji ĩna. Ito bajiri yoari mejeti Dios tʉ wacʉ yigʉja yʉ. 7 “Ĩna ñeñaro yirise jidicãjaro”, yirocʉ Cristo oca masare riaso josacʉ yʉ. Jeyaro moare yʉre Dios ĩ cũre ito bajiroti jeoa yʉ. Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãbiticʉ yʉ. 8 Ito bajiri ĩre yʉ tʉorʉ̃nʉ jidicãbitire waja yʉre queno yigʉ yiguĩji Dios. Queno yigoana ĩna jesari bedo bʉjagʉ yigʉja yʉ cʉni. Masare ĩ ti beseri rʉmʉ yʉre waja yigʉ yiguĩji ĩ. Masa ĩna yigoado bajiroti ĩnare ti besegʉ yiguĩji ĩ. Yʉre riti meje waja yigʉ yiguĩji ĩ. No Jesucristore tʉo maicõri ĩ tʉdi ejari rʉmʉ bocatirãre cʉni queno waja yigʉ yiguĩji ĩ.\\nTimoteore Pablo ĩ ti ãmore gaye\\n9 Tʉoya Timoteo mʉ. Yoari mejeti yʉre tigʉ waya. Sejabesa mʉ. 10 Yʉ rãca ñabojagʉ yʉre jidicãquĩ Demas wame cʉtigʉ. Dios gaye rẽtoro adi sita gayejʉare ãmoquĩ ĩ. Ito bajiri yʉre jidicãcõri Tesalónica wame cʉtiri cʉtojʉ waquĩ ĩ. Galacia sita gãnare Dios oca riasogʉ waquĩ Crescenteama. Ito yicõri Dalmacia sita gãnare riasogʉ waquĩ Tito cʉni. 11 Lucas sĩgʉ̃ti ñami yʉ rãca. Ito bajiri Marcosre ãmacõri ĩre ãmi waya. Yʉ moarise yʉre ejabʉa masiguĩji ĩ. 12 Tíquico wame cʉtigʉre Efeso cʉtojʉ cõacʉ yʉ. 13 Wadigʉ joe sãñado yʉ yaro ãmi wadiba. Troas gagʉ Carpo wame cʉtigʉ ya wijʉ cũcʉ yʉ. Ãmi wadi ĩsiña yʉre. Papera tutiri cʉni ãmi wadiba. Yʉ ya papera tunare mʉ ãmi wadisacõre ãmoa yʉ.\\n14 Alejandro come moari masʉ jaje ñeñaro yiquĩ yʉre. Yʉre ĩ ñeñaro yiadocõti ĩre waja senigʉ̃ yiguĩji mani Ʉjʉ. 15 Roya ĩre, mʉre cʉni ñeñaro yigʉ yiguĩji gajea. Oca ñasarise mani riasorisere bʉto ti teami ĩ.\\n16 Oca quenori masa tiro riojo, “Ñe seti ma yʉre”, yʉ yi ejasʉocati rʉmʉ sĩgʉ̃ yʉre bʉsi ejabʉagʉ maniquĩ. Yʉ rãca ñabojarã yʉre jidicãcã. Ito bajiro yʉre ĩna ñeñaro yibojarocati, “Ĩnare waja senibitijaro Dios”, yi tʉoĩa yʉ. 17 Yʉ baba mesama ĩna yʉre jidicãbojarocati mani Ʉjʉama yʉre jidicãbisĩ. Yʉ oca sẽoroca yiñi. Ito bajiro yʉre ĩ yijare judio masa meje ñarãre oca riojo ñasarise goti rẽtobu jeocʉ yʉ. Yʉre ĩna sĩa ãmobojarocati camotañi Dios. 18 Ũmacʉ̃jʉ Dios ĩ rotirojʉ yʉ ejare ãmoami ĩ. Ito bajiri ñeñarise yʉ yibe yirocʉ yʉre ejabʉagʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri yʉre masa ñeñaro yi ãmobojarocati yʉre codegʉ yiguĩji ĩ. Ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami”, yirã. Ito bajiro riti ñatĩñajaro.\\n19 Quenajaro Aquila ĩ manojo Priscila cʉni. Quenajaro Onesíforo ñarã cʉni. 20 Mani yagʉ Erasto Corinto cʉtojʉ tujacoami. Mileto wame cʉtiri cʉtojʉ mani yagʉ Trófimore cũcʉ yʉ, ĩ cõja ticõri. 21 “Juebʉcʉ riojʉa bʉsa ĩ tʉ ejacʉja”, yirocʉ ejori bʉsa waya. Eubulo, Pudente, Lino ito yicõri Claudia cʉni, “Quenajaro”, yi ñucama mʉre. Ado gãna mani ñarã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã cʉni, “Quenajaro”, yi ñucama.\\n22 Mʉ rãca ñatĩñajaro Jesucristo. Mʉ ya ʉsijʉ oca sẽoroca yijaro ĩ. Mʉ rãca ñarã ñarocõreti queno yijaro Dios. Itocõ ña.","num_words":651,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 2 TESALONICENSES 1\\nTesalónica macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojo jʉori pũuro pea bojorica wãmera cʉ̃ja ca tʉgoeñaro tiicãupa: “Mee Cristo cʉ̃ ca doopa tabe eacoaro biicu,” ĩi pato wãcã niiupa. Cʉ̃jare cʉ̃ ca wede majio cojorijepʉre ĩajata cãare, jĩcãrã cʉ̃ja paderiquere pade yerijãacãri, Wiogʉre yue niirã ʉno aperã cʉ̃ja ca paderijepʉre baa nʉnʉjeeupa (3.6-12). To biri Pablo, teere tʉo maa wijia, pato wãcã, cʉ̃ja ca bii niiriquere añuro cʉ̃jare wede majio quenorʉgʉ cʉ̃jare owa cojo nemoupi ati pũurora.\\nTesalónica macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, ameri mai, cʉ̃ja ca tii niirijere bʉaro jañuri cʉ̃ja ca tii nʉnʉa waaro macã bʉaro ʉjea nii, Ʉmʉreco Pacʉre “Añu majuropeecã” cʉ̃re ĩi yapano (1.1-12), Ʉmʉreco Pacʉ, bojoca cʉ̃ja ca tii niirique ca niirore biro cʉ̃jare cʉ̃ ca tiipe díámacʉ̃ra ca niirijere, ñucã Jesucristo nemo cʉ̃ ca doope díámacʉ̃ra ca biipere, cʉ̃jare wede nʉnʉa waami. Ména tee ca biiparo jʉguero, “Bojocʉ ñañagʉ,” Pablo cʉ̃ ca ĩigʉ cʉ̃ ca doti niirije mena ati yepare bojoca ñañarije cʉ̃ja ca tii niirije pee ca nii ametʉene nʉcãcoapere wede majiomi. Ñucã, ��Jesucristo nemo cʉ̃ ca doopa rʉmʉ ea yerijãa,” ca ĩirãre, jĩcʉ̃ ʉno peerena ĩi dito ecoeto, cʉ̃jare ĩi wede majio cojomi (2.2).\\nOwa yapano waagʉ, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre birora añuro niirique cʉti niirique maquẽre cʉ̃jare cʉ̃ ca wede majiorije watoare (cap. 3), “Yʉre, ñucã yʉ mena macãrã cãare, juu bue bojaya” cʉ̃jare ĩi yapanori, cʉ̃ majuropeera cʉ̃jare cʉ̃ ca tii ĩñoricarore biro, mani ca boorijere jeerʉgarã añuri wãme pade wapa taa niirique maquẽre bʉaro cʉ̃jare wede majiomi. Teere ĩigʉ, cʉ̃, cʉ̃ ca ĩirique nii, ati pũurore owagʉ: “Ca paderʉgatigʉa, baarique cãare cʉ̃ baaticãjato,” (3.10) cʉ̃ ca ĩirique.\\nPʉati Tesalónica macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Pablo, Silvano, Timoteo, mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ yee queti ca tʉo nʉnʉjeerã, mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ mena, ñucã Wiogʉ Jesucristo mena ca niirã Tesalónica macã macãrãre jãa añu doti cojo. 2 Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, to biri Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ja yee añurije, añuro niirique, pairo mʉjare cʉ̃ja tiicojojato.\\n“Añu majuropeecã” ĩirique, to biri jãi juu bue bojarique\\n3 Yʉ yaarã, mʉja yee jʉori to cãnacã tiira Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã,” jãa ca ĩirije nii. To biro jãa ca ĩiro añujañu, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉo niirijere bʉaro jañuri tʉgoeña bayi nʉnʉa waa, ñucã mʉja ca niiro cõrora aperãre bʉaro jañuro mai nʉnʉa waa, mʉja ca bii nʉnʉa waaro macã. 4 To biri, niipetirije ñañaro mʉjare cʉ̃ja ca tiirʉga nʉnʉjeerije, ñañaro mʉja ca tamʉorije watoara to birora tʉgoeña tutuacõa nii, to birora díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo tutuacõa nii, mʉja ca biirijere, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã nea poo juu bueri majare bʉaro ʉjea niirique mena, “O biro ca biirã niima,” cʉ̃jare jãa ĩi wede.\\n5 Ate niipetirije, Ʉmʉreco Pacʉ, díámacʉ̃ra ca niirore biro cʉ̃ ca ĩa bejerijere mani ca ĩa majiro manire tii. To biri mecʉ̃ ñañaro mʉja ca tamʉo niirije jʉori, cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre ca niiparã peti cʉ̃ ca cʉorã mʉja nii. 6 Ʉmʉreco Pacʉ añugʉ ca niigʉ, ñañaro mʉjare ca tiirãre ñañaro tamʉorique menara cʉ̃jare tii amerucumi. 7 Mʉja ñañaro ca tamʉorã peera, jãare birora añuro mʉja ca yerijãa niiro mʉjare tiirucumi. Ate to biro biirucu, Wiogʉ Jesucristo, ʉmʉreco tutipʉ pecame ca ʉ̃ʉrije watoapʉ, cʉ̃re ca pade coterã* Ángeles. ca tutuarã mena bau ea, 8 Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirãre, mani Wiogʉ Jesucristo yee añurije quetire ca tʉo nʉnʉjeetirãre, ñañaro cʉ̃ja ca biiro cʉ̃ ca tiigʉ doori rʉmʉre. 9 Cʉ̃ja, to birora ñañaro cʉ̃ja ca tamʉo yaicãpere ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ ca tiirijere ñañaro tamʉo, Wiogʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niiri tabe, cʉ̃ ca boe baterije, cʉ̃ ca doti tutuarije ca niiri tabe õo peepʉ cõa eco, 10 cʉ̃ yaarã ca ñañarije manirãre ĩi nʉcʉ̃ bʉo eco, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeericarã niipetirãre ĩa ʉjea nii eco, cʉ̃ ca biigʉ doori rʉmʉre to biro tamʉorucuma. Mʉja cãa, cʉ̃ja watoapʉra mʉja nii, añurije queti jãa ca wederiquere díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeericarã niiri. 11 Atere ĩima ĩirã, to birora mʉjare jãa jãi bojacõa niirucu, mani Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca jʉoricarãre birora mʉjare ĩa, ñucã cʉ̃ ca tutuarije mena cʉ̃ ca tii nemorije jʉori, niipetirije añurije mʉja ca tiirʉga tʉgoeñarore biro to ca biiro cʉ̃ tiijato, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique mena mʉja ca pade niirijere ĩirã. 12 O biro ca biiro, mani Wiogʉ Jesucristo mʉja jʉoripʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉo eco, ñucã mʉja pee cãa, mani Ʉmʉreco Pacʉ, to biri Wiogʉ Jesucristo yee añurije ca niirore biro cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉo eco, mʉja biirucu.","num_words":719,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 5 | SRINT Bible | YouVersion\\nJesús buúrugue masakare buedea\\n1Jesús, masaka wárã ĩgʉ̃ pʉro ejamakʉ̃ ĩãgʉ̃, buúrugue mʉrĩa, eja doayupʉ. Ĩgʉ̃ irogue doamakʉ̃, ĩgʉ̃ buerã ĩgʉ̃ pʉro nerẽnʉgãjañurã. 2Ĩgʉ̃sã nerẽnʉgãjamakʉ̃ ĩãgʉ̃, Jesús ĩgʉ̃sãrẽ ãsũ ãrĩ buepʉroriyupʉ:\\n“Ãsũ irirãno ʉsʉyama”, ãrĩ buedea\\n3—“Marĩpʉ iritamubirimakʉ̃, ĩgʉ̃ gããmerĩrẽ irimasĩña marĩbokoa”, ãrĩ gũñarãno, ʉ̃mʉgasigue Marĩpʉ ĩgʉ̃yarãrẽ dorerogue waarãkuma. Iroguema ĩgʉ̃sãya ããrã. Irasirirã ʉsʉyama.\\n4’Bʉjawereri merã ããrĩrã́rẽ Marĩpʉ ĩgʉ̃sãrẽ gũñaturamakʉ̃ irigʉkumi. Irasirirã ʉsʉyama.\\n5’“Gajerã nemorõ ããrã”, ãrĩ gũñamerã, Marĩpʉ ĩgʉ̃sãrẽ: “I nikũrẽ sĩgʉra”, ãrĩdeare oparãkuma. Irasirirã ʉsʉyama.\\n6’Marĩpʉ gããmerĩrẽ iridʉarã, ʉaboarã baadʉarã, ñemesiburã iirídʉarã irirosũ ããrĩ́ma. Marĩpʉ ��gʉ̃sãrẽ iritamugʉkumi, ĩgʉ̃ gããmerĩrẽ iriburo, ãrĩgʉ̃. Ĩgʉ̃sãrẽ iritamugʉ̃, iirí, baayapianerã irirosũ ããrĩmakʉ̃ irigʉkumi. Irasirirã ʉsʉyama.\\n7’Gajerãrẽ bopoñarĩ merã ĩãrãrẽ Marĩpʉ ĩgʉ̃sãrẽ bopoñarĩ merã ĩãgʉkumi. Irasirirã ʉsʉyama.\\n8’Ñerĩ opamerã Marĩpʉre ĩãrãkuma. Irasirirã ʉsʉyama.\\n9’Gajerãrẽ õãrõ siuñajãrĩ merã ããrĩmakʉ̃ iridʉarãrẽ Marĩpʉ ĩgʉ̃sãrẽ: “Yʉ pũrã ããrĩ́ma”, ãrĩgʉkumi. Irasirirã ʉsʉyama.\\n10’Marĩpʉ gããmerĩrẽ iriri waja, gajerã ĩgʉ̃sãrẽ ñerõ tarimakʉ̃ irisũrã ʉ̃mʉgasigue Marĩpʉ ĩgʉ̃yarãrẽ dorerogue waarãkuma. Iroguema ĩgʉ̃sãya ããrã. Irasirirã ʉsʉyama.\\n11’Yʉre mʉsã bʉremurĩ waja gajerã mʉsãrẽ ñerõ wereníkerepʉrʉ, mʉsãrẽ ñerõ irikerepʉrʉ, ããrĩpereri gajerosũperi ñerĩ kere ãrĩkerepʉrʉ, ʉsʉyaka! 12Marĩpʉya kerere weredupuyunerãrẽ mʉsã dupuyuro ããrĩnerãrẽ ãsũta ñerõ irinerã ããrĩmá. Irasirirã mʉsãrẽ ñerõ irikerepʉrʉ, õãrõ ʉsʉyari merã ããrĩrikʉka! Pʉrʉguere wáro õãrĩ oparãkoa ʉ̃mʉgasiguere, ãrĩyupʉ Jesús.\\nI ʉ̃mʉguere Marĩpʉyare irirã moã, sĩãgori irirosũ ããrĩ́ma, ãrĩ buedea\\n13Irasũ ãrĩ odo, Jesús ãsũ ãrĩ buenemoyupʉ:\\n—Mʉsã i ʉ̃mʉguere Marĩpʉyare irirã moã okari irirosũ ããrã. Moã okadea okabirimakʉ̃, dupaturi okamakʉ̃ irimasĩbirikoa. Béokõãkoa. Béoadero pʉrʉ, masaka kʉrawasiribéokõãkuma. Irasirirã mʉsã moã okari irirosũ Marĩpʉyare iriníkõãka!\\n14’Mʉsã i ʉ̃mʉ marãrẽ sĩãgori irirosũ ããrã. Irasirirã Marĩpʉyare mʉsã irimakʉ̃ ĩãrã, ĩgʉ̃rẽ masĩrãkuma. Buúru wekague ããrĩrĩ́ makãrẽ duúmasĩña máa. 15Masaka sĩãgodirure sĩãgorã, dupa kũma dokague píbirikuma. Sĩãgo, wii dekogue siukuma, iri wii marã ããrĩpererã õãrõ boyorogue ããrĩburo, ãrĩrã. 16I irirosũ mʉsãde Marĩpʉyare õãrõ iriri merã masakare mʉsã ĩgʉ̃yarã ããrĩrĩ́rẽ masĩmakʉ̃ irika, ĩgʉ̃rẽ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́rẽ: “Õãtarigʉ ããrĩ́mi”, ãrĩ bʉremuburo, ãrĩrã!\\nJesús Moisés doredeare buedea\\n17’Mʉsã yʉre ãsũ ãrĩ gũñabirikõãka: “Marĩpʉ Moisére doreri pídeare, irasũ ããrĩmakʉ̃ Marĩpʉya kerere weredupuyunerã gojadeare béogʉ aarigʉ́ irikumi”, ãrĩ gũñabirikõãka! Irire béogʉ aarigʉ́ meta iribʉ. Iri ããrĩpererire keoro iriyuwarikʉgʉ aarigʉ́ iribʉ. 18Diayeta mʉsãrẽ werea. Ʉ̃mʉgasi, i nikũ ããrĩrṍpãta Marĩpʉ neõ mérõgã su wãĩ ĩgʉ̃ doreri pídeare béobirikumi. Ããrĩpereri ĩgʉ̃: “Ãsũ irigʉra”, ãrĩdeare keoro iriyuwarikʉgʉkumi. 19Iri dorerire su wãĩrẽ tarinʉgãrãno, gajerãrẽ: “Gʉa irirosũ irika!” ãrĩ buerã, ʉ̃mʉgasigue Marĩpʉ ĩgʉ̃yarãrẽ dorerogue ĩgʉ̃ ĩãmakʉ̃ ubu ããrĩrã́ ããrĩrãkuma. Gajerã gapʉ iri dorerire õãrõ irirã, gajerãrẽ ĩgʉ̃sã irirosũ iridorerã, ʉ̃mʉgasigue ĩgʉ̃yarãrẽ dorerogue ĩgʉ̃ ĩãmakʉ̃ oparã irirosũ ããrĩrãkuma. 20Ire mʉsãrẽ werea. Mʉsã, Moisés doredeare buerimasã, fariseo bumarã nemorõ Marĩpʉ gããmerĩrẽ iribirikererã, Marĩpʉ ĩgʉ̃yarãrẽ doreroguere neõ waabirikoa.\\nJesús masaka guarimarẽ buedea\\n21’Marĩpʉ mʉsã ñekʉ̃sãmarãrẽ doredeare mʉsã pénerã ããrĩbʉ́. Ĩgʉ̃sãrẽ ãsũ ãrĩdi ããrĩmí: “Masakare wẽjẽbirikõãka! Gajigʉre wẽjẽdinorẽ wajamoãka, ĩgʉ̃ wẽjẽdea waja!” 22Yʉ gapʉ mʉsãrẽ werea. Sugʉ ĩgʉ̃yagʉ merã guagʉ, wajamoãsũgʉkumi. Ĩgʉ̃yagʉre: “Mʉ wajamáa”, ãrĩ bʉridagʉnorẽ marĩ oparã wajamoãrãkuma. Ĩgʉ̃yagʉre: “Waibʉ irirosũ pémasĩrĩ opabea mʉ”, ãrĩgʉ̃norẽ peamegue waamagoegoráa.\\n23’Irasirirã Marĩpʉya wiima soepeorogue ĩgʉ̃rẽ bʉremurã gajino pírã waamurã: “Yaagʉ yʉ merã guami”, ãrĩ gũñabokarã, 24Marĩpʉre sĩburire píkõã, mʉsãyagʉ pʉrogue waa: “Yʉ mʉrẽ ñerõ irideare kãtika!” ãrĩ sẽrẽka ĩgʉ̃rẽ! Mʉsã gãme ãmuadero pʉrʉ, dupaturi Marĩpʉya wiigue mʉsã sĩdʉadeare ĩgʉ̃rẽ sĩrã waaka!\\n25’Sugʉ mʉsãrẽ weresãdʉagʉ, weresãrĩrẽ beyerimasʉ̃ pʉrogue mʉsãrẽ ãĩdʉamakʉ̃, mata maague ĩgʉ̃ merã waarã́, ĩgʉ̃ mʉsãrẽ weresãrĩrẽ ãmuka! Ĩgʉ̃ merã õãrõ ãmubirimakʉ̃, beyerimasʉ̃guere mʉsãrẽ weresãgʉkumi. Ĩgʉ̃ mʉsãrẽ weresãmakʉ̃ pégʉ, beyerimasʉ̃ mʉsãrẽ suraraguere wia, peresu iridoregʉkumi. 26Diayeta mʉsãrẽ werea. Beyerimasʉ̃ mʉsãrẽ wajaridoredeare wajaripeobirimakʉ̃, neõ mʉsãrẽ wiubirikumi.\\nJesús: “Gajigʉ marãpo merã ñerõ iribirikõãka!” ãrĩ buedea\\n27’Iripoegue marã weredeare mʉsã pénerã ããrĩbʉ́. Ãsũ ãrĩnerã ããrĩmá: “Gajigʉ marãpo merã ñerõ iribirikõãka!” 28Yʉ gapʉ mʉsãrẽ werea. Sugʉ nomeõrẽ ñerõ iridʉari merã ĩãgʉ̃, ĩgʉ̃ gũñarĩgue igo merã ñerõ irisiami.\\n29’Irasirirã mʉsãya koyeru diaye gapʉmarũ merã ĩã, ñerõ irirã, irirure goreweabéorosũ iri ñerõ iririre pirika! Mʉsã koyerure béomakʉ̃, iriru dita dediria. Ñerõ iririre pirimerã ããrĩpereri mʉsãya dupʉ merã peamegue béosũrãkoa. 30Mʉsãya diayema mojõ merã ñerõ irirã, iri mojõrẽ dititá béorosũ iri ñerõ iririre pirika! Mʉsãya mojõrẽ béomakʉ̃, iri mojõ dita dediria. Ñerõ iririre pirimerã ããrĩpereri mʉsãya dupʉ merã peamegue béosũrãkoa.\\nJesús masakare: “Mʉsã marãposã nomerẽ béobirikõãka!” ãrĩ buedea\\n(Mt 19.1-12; Mr 10.11-12; Lc 16.18)\\n31’Iripoegue marã idere ãrĩnerã ããrĩ́ma: “Sugʉ ĩgʉ̃ marãpore béodʉagʉ: ‘I waja merã mʉrẽ béoa’, ãrĩ gojari pũrẽ sĩrõ gããmea”, ãrĩnerã ããrĩmá. 32Yʉ gapʉ mʉsãrẽ werea. Sugʉ, ĩgʉ̃ marãpo gajigʉ merã ñerõ iribirikerepʉrʉ igore béogʉ, igore gajigʉ merã marãpʉkʉmakʉ̃ irigʉ, igore ñerõ irimakʉ̃ irikumi. Irasũ ããrĩmakʉ̃, ĩgʉ̃ béodeo merã marãpokʉgʉde ñerõ irigʉ irikumi.\\nJesús: “Ãsũ irigʉra”, ãrĩrĩmarẽ buedea\\n33’Iripoegue marãrẽ weredeare mʉsã pénerã ããrĩbʉ́. Ãsũ ãrĩ werenerã ããrĩmá ĩgʉ̃sãrẽ: “‘Marĩpʉ wãĩ merã ãsũ irigʉra’, ãrĩderosũta marĩ Opʉ ĩũrõ keoro irika!” 34Yʉ gapʉ mʉsãrẽ werea. Mʉsã gajerãrẽ: “Ãsũ irigʉra”, ãrĩrã, Marĩpʉre wãĩpeobirikõãka! “Ʉ̃mʉgasima merã ãsũ irigʉra”, ãrĩbirikõãka! Ʉ̃mʉgasi, Marĩpʉ doaro ubu ããrĩrṍ meta ããrã. 35I nikũma merãdere wãĩpeobirikõãka! I nikũ Marĩpʉya nikũ ããrã. Irasirio ĩgʉ̃ kʉraña doanírõ irirosũ ããrã. Jerusalén merãdere wãĩpeobirikõãka! Jerusalén marĩ Opʉ turatarigʉya makã ããrã. 36“Yaa dipuru merã ãsũ irigʉra”, ãrĩ wãĩpeobirikõãka! Mʉsã irasũ ãrĩrĩ merã neõ mʉsãya dipuruma poarire ñírĩda, o borerida waamakʉ̃ irimasĩbirikoa. 37“Ãsũ irigʉra”, o “Ãsũ iribirikoa”, ãrĩrã, wãĩpeoro marĩrõ su diayeta wereka! Wãĩpeori merã: “Ãsũ irigʉra”, ãrĩrã, wãtĩ gããmerĩrẽ irirã yáa.\\nJesús masaka ñerõ iri gãmirĩmarẽ buedea\\n38’Iripoegue marã weredeare mʉsã pénerã ããrĩbʉ́. Ãsũ ãrĩnerã ããrĩmá: “Mʉrẽ gajigʉ mʉya koyerure pátĩãderosũta mʉde ĩgʉ̃ya koyerure pátĩã gãmika! Mʉya guikarure ĩgʉ̃ pánuaderosũta mʉde ĩgʉ̃ya guikarure pánua gãmika!” ãrĩnerã ããrĩmá. 39Yʉ gapʉ mʉsãrẽ werea. Mʉsãrẽ ñerõ iridire irasũ ĩãkõãka! Ĩgʉ̃rẽ ñerõ iri gãmibirikõãka! Sugʉ mʉsãya wayupãrã diaye gapʉre pámakʉ̃, kúgapʉma wayupãrãdere pádoreka! 40Sugʉ mʉrẽ weresãrĩrẽ beyerimasʉ̃ pʉro ãĩa: “Ĩgʉ̃ya surírore sĩdoreka, ĩgʉ̃ yʉre ñerõ iridea waja”, ãrĩ weresãmakʉ̃, iriñerẽ sĩka! Irasũ ããrĩmakʉ̃, mʉya wekamañedere sĩnemoka ĩgʉ̃rẽ! 41Sugʉ surara gajinorẽ su kilómetro mʉrẽ ãĩwãgãdoremakʉ̃, gaji kilómetro ãĩwãgãnemobosaka doja! 42Sugʉ mʉrẽ gajinorẽ sẽrẽmakʉ̃, sĩka ĩgʉ̃rẽ! Gajino mʉrẽ wayumakʉ̃ sĩka ĩgʉ̃rẽ! “Wayubirikoa”, ãrĩbirikõãka!\\nJesús: “Mʉsãrẽ ĩãturirãrẽ maĩka!” ãrĩ buedea\\n43’Gaji iripoegue marã weredeare mʉsã pénerã ããrĩbʉ́. Ãsũ ãrĩnerã ããrĩmá: “Mʉsã merãmarãrẽ maĩka! Mʉsãrẽ ĩãturirã gapʉre ĩãturi doo, gãmika!” ãrĩnerã ããrĩmá. 44Yʉ gapʉ mʉsãrẽ werea. Mʉsãrẽ ĩãturirãrẽ maĩka! Mʉsãrẽ ñerõ werenírãrẽ: “Õãrõ ããrĩburo”, ãrĩka! Mʉsãrẽ ĩãturi doorãrẽ õãrõ irika! Mʉsãrẽ ñerõ ãrĩ bʉridamakʉ̃, mʉsãrẽ ñerõ irimakʉ̃, ĩgʉ̃sãya ããrĩburire Marĩpʉre sẽrẽbosaka! 45Irasirirã Marĩpʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́ pũrã ããrĩrãkoa. Marĩpʉ ñerãrẽ, õãrãdere abe asimakʉ̃ yámi. Ĩgʉ̃ dorerire irirã pʉro, irimerã pʉrodere deko merẽmakʉ̃ yámi. Irasirirã mʉsãde ĩgʉ̃ irirosũta masakare sʉrosũ õãrõ irika! 46Mʉsãrẽ maĩrã direta maĩrã, ¿ñeénorẽ ʉ̃mʉgasigue wajatabokuri? Romano marã opʉre niyeru wajaseabosarimasãde ñerã ããrĩkererã, ĩgʉ̃sãrẽ maĩrãrẽ maĩma. 47Mʉsãyarã direta õãrõ bokatĩrĩñeãrã, ¿ñeéno õãrĩrẽ gajerã nemorõ iribokuri? Marĩpʉre masĩmerãde ĩgʉ̃sãyarãrẽ õãrõ bokatĩrĩñeãma. 48Irasirirã, Marĩpʉ ʉ̃mʉgasigue ããrĩgʉ̃́ neõ ñerĩ marĩgʉ̃ ããrĩrṍsũta mʉsãde neõ ñerĩ marĩrã ããrĩka! ãrĩ wereyupʉ Jesús.","num_words":1030,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Samadogo dayirã beibʉrʉrʉdera? ¿Beida tẽãra jẽda baika?\\n¿Samadogo dayirã beibʉrʉrʉdera?\\n1-3. (1) ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ krĩchabada ẽbẽra beibʉrʉdera? (2) ¿Kʼãrẽta jaradiapanʉ ʉ̃kʉrʉ religionbara?\\nDAIZEZE Bedʼeabara jarabʉ: «Beira wuara neẽbayi» (Apocalipsis 21:4). Yi 5de kʼawuasida Jesu dayirãbari beisita, maʉ̃neba dayirãra ewari jõmaʉ̃nẽ baseapanʉ. Mamina idi ewadera dayirãra beipanʉ (Eclesiastés 9:5). Maʉ̃ kʼarea dayirãbara krĩchaseapanʉ naʉ̃ta, «¿samadogo dayirã beibʉrʉdera?».\\n2 Dayirãbara biʼia kʼawuaibara maʉ̃ ʉ̃rʉ. Bari jaraita, dayirã mebẽrãta beibʉrʉdera akʉza neũdukʼawuata, dayirãba krĩchaseabʉ naʉ̃ta: «¿Samabʉba? ¿Zʉbʉrianʉmʉka? ¿Dayirãra akʉbʉka? ¿Sõbede zeiba?».\\n3 Ʉ̃kʉrʉ religionbara aña jaradiapanʉ dayi beida ʉ̃rʉ. Ãya jarapanʉ ẽbẽra biabʉrʉ ʉ̃ta wãita, ẽbẽra kayiruarabasibʉrʉ tʉbʉde bawãita. Ʉ̃kʉrʉba jarapanʉ dayi beidogodera jaurede bidata akʉza yi mebẽrã beidabawara ãba yi ũdukuadata. Adewara ʉ̃kʉrʉba jarapanʉ beidara nedʉwʉrʉde aribadogota.\\n4. ¿Kʼaseabʉ ʉ̃kʉrʉ religionbara beida ʉ̃rʉra?\\n4 Religionraba kĩrãbio jaradiapanʉ beida ʉ̃rʉ, mamina jõmaʉ̃ba iyabaʉta krĩchapanʉ. Dayi beibʉrʉdera jaurede zokʼaibidata. ¿Maʉ̃ra mawũãka?\\n5, 6. ¿Samadogo dayirã beibʉrʉrʉdera?\\n5 Jeowabara biʼia kʼawuabʉ dayirã beibʉrʉdera samadogota. Iya jaradiabʉ iyi Bedʼeade dayirã beibʉrʉdera jõma taʉdogota. Dayirã beibʉrʉdera, ũdu ẽ, ũrĩ ẽ, mia krĩcha ẽ. Dayirãba krĩchabadara akʉza kĩrãbe badara jõma taʉdogo. Dayi kakuara jaure neẽ. *\\n6 Salomonbara bʉsi: «Beidabara mia kʼãrẽsida krĩcha ẽ». Maʉ̃ba kãga ẽ adewara yãrã jʉra ẽ mama jõma taʉdogo. Akʉza Salomonba jarasi: «Egoro zobeadera neẽ trajaira, mia krĩchaita, mia kʼawuaita, mia bʉrʉbiata, bʉ wãmara (Seol)» (akʉra Eclesiastés 9:5, 6, 10). Daizeze Bedʼeaba Seol jarabʉbʉrʉdera, maʉ̃bara jarakĩrãbʉ ẽ mainʉ wãseabʉta, awuarabʉrʉ Seolbara jarakĩrãbʉ beidarata enaʉ̃bʉta, Daizeze Bedʼeaba jarabʉ Salmo 146:4de, ẽbẽra abaʉta beisibʉrʉ, iyi krĩchara jõma taʉdogota.\\nJESUBA JARADATA BEIDA Ʉ̃RɄ\\nJeowabara parãsi ẽbẽrara ewari jõmaʉ̃nẽpanamarẽã naʉ̃ drʉade.\\n7. ¿Kʼãrẽta jarasi Jesubara beida ʉ̃rʉra?\\n7 Iyi neũdukʼawua Lazaro beiside, Jesubara jarasi iyi kʼaidubemara: «Dazhirã bawara zhibiara Lázaro kʼãĩ nʉmʉã, mawũãmina mʉrã wãña ʉ̃rʉ̃mane». ¿Kʼãrẽa jasi kʼãĩnʉmʉta? Tẽãne iya jarasi, Lazarora beisita (Juan 11:11-14). Jesubara dayirã beidogora kʼãĩara kʼãĩbʉ kĩrãkʼa akʉbasi, iya jara ẽ basi Lazarora ʉ̃ta wãsita, mia iyi mebẽrã beidabawara yi ũdusidata akʉza jara ẽ basi Lazarora tʉbʉde zʉbʉria osidata, mia nedʉwʉrʉde aribasita. Awuarabʉrʉ jarasi kʼãĩara kʼãĩnʉmʉ kĩrãkʼabasita. Daizeze Bedʼeaba jarabʉ, Jesu kʼaidubema Estebanra kʼãĩsita (Hechos 7:60). Adewara apostol Pablobida jarasi, ʉ̃kʉrʉ kristianorarã kʼãĩsidata, maʉ̃ba jarakĩrãbʉ beisidata (1 Corintios 15:6).\\n8. ¿Dayirãbara sãwũã kʼawuapanʉ Daizezebara parã ẽ basita beipanamarẽã?\\n8 ¿Daizezebara dayirãra parãsika beipanamarẽã? Mawũã ẽ. Jeowabara dayirãra parãsi ewari jõmaʉ̃nẽ panamarẽã akʉza kayakata, adewara osi ewari jõmaʉ̃nẽ bʼaita krĩchapanamarẽã (Eclesiastés 3:11). Mia abaʉ yibariraba kãga ẽ yi wũãwũã kayakʉaira akʉza beita. Maʉ̃ kĩrãkʼa Jeowabida kãga ẽ dayirã kayakʉaira akʉza beinʉmaira. Mamina dayirãta ewari jõmaʉ̃nẽ bʼaita osibʉrʉ, ¿kʼãrẽa bei wã?\\n9. ¿Daizezeba Adan Ebaʼa jaradara zarebasika?\\n9 Ẽjũã kĩrãwareãnẽ Jeowaba jarasi Adaʼa: «Neta drʉa kĩrawãrẽanẽbʉra jõma koseabʉta jãwuañena. Mamina neta, nebia nemitia kʼawũãbibʉra, maʉ̃ra kobe ẽãsi, maʉ̃ kobʉrʉ ewaridera beibaribayasi» (Génesis 2:9, 16, 17). Maʉ̃ bedʼea ũrĩra zare ẽ basi, adewara Jeowaba parãna baera jaradiabasi saʉ̃ta yibiata akʉza saʉ̃ta kayiruata. Maʉ̃ba Adanba Ebaʉ̃meba Jeowa bedʼeata ũrĩsidabʉrʉ, wawiabʉta ũdubikasida adewara biga diakasida ãyaʼa nekʼãrẽ jõma diasi baera.\\n10, 11. (1) ¿Sãwũã sewasi Diarubara Adan Ebaʉ̃mera? (2) ¿Kʼãrẽa mawũã oda ẽ baibarabasi?\\n10 Mamina Adan Ebaʉ̃mebara ũrĩna ẽ basi Daizeze Bedʼeata. Diaruba (Ãtomĩa) jarasi: «¿Wãrĩnuka Daizezeba jaradara mara, neta ko ẽ marẽã ẽjũã kĩrãwãreãnẽ jõmabʉra?». Aramaʉ̃ta, yuwẽrãba jarasi damaʼa: «Neta ẽjũã kĩrãwãreãnẽbʉra koseapanʉ. Mamina ẽjũã kĩrãwãreã ẽzadra bakurude netabʉra, Daizezeba jarasi, maʉ̃ nebemara kobe ẽ, mia kʼãrẽsida tõbaribe ẽ bei ẽ marẽã» (Génesis 3:1-3).\\n11 Aramaʉ̃ta Diaruba jarasi Ebaʼa: «Wãrĩnubaira bʉra bei ẽ baya. Daizezebara kaʉbʉ maʉ̃ kobʉrʉ ewaridera daʉ ogadrʉtotoita, akʉza Daizeze kĩrãkʼa bʼaita, ũdukʼawuaita saʉ̃ta yibiata akʉza saʉ̃ta yibia ẽãta» (Génesis 3:4-6). Diarubara kãgabasi Ebaba krĩchamarẽã, iyima bʉta yibiata akʉza yibia ẽãta. Adewara Diaruba Ebaʼa jarasi maʉ̃ neta kora bei ẽ baita, mawũã sewasi. Maʉ̃ tẽã yikimaʉ̃me daʉcha zebʉrʉde diasi komarẽã. Adan Ebaʉ̃mebara biʼia kʼawuabasi Jeowaba maʉ̃ neta ko ẽ marẽã jaradara. Mamina ũrĩna ẽ basi mawũã ũdubisida Jeowa wawiabʉ ẽãta, Jeowaba zokʼadara zare ẽ basi akʉza aripebasi.\\n12. ¿Kʼãrẽa sobia ẽ basi Jeowara?\\n12 Jeowara sobia ẽ basi Adanba akʉza Ebaʉ̃meba oda kʼarea iyira ãyi Zezebasi baera, mamina ãya wawiada ẽ basi. Krĩchara bʉa wũãwũã dapʉe nʉmʉta. Mamina ãyi zõnababʉrʉde ũrĩkĩrãna ẽ bayi bʉ bedʼeara, ãya kãgabʉta okĩrãpanañi. Bʉmabida pʉbayi mawũã berabarira.\\nAdanra egoro oma baera akʉza egorobaya.\\n13. ¿Kʼãrẽa Jeowabara jarasi Adanra egorobaita?\\n13 Adanba akʉza Ebaʉ̃meba ũrĩ ẽ basi baera ewari jõmaʉ̃nẽ bʼaibadara aduasida. Jeowaba jarasi Adanʼa: «Egoro oma baera akʉza egorobaya» (akʉra Génesis 3:19). Maʉ̃ba jarabasi Jeowabara jẽda egorobaita, naʉ̃ drʉade neẽ bada kĩrãkʼa, iyi beiside jõma taʉsi (Génesis 2:7).\\n14. ¿Kʼãrẽa beipanʉpe?\\n14 Adanba akʉza Ebaʉ̃meba ũrĩsidabʉrʉ Daizeze Bedʼeata, idi basidu ãyira zokʼaipanakasi. Mamina ãya ũrĩna ẽ basi baera zokʼaipanape beisida. Nemitia, kaya kayirua kĩrãkʼabʉ, maʉ̃ra dayirã yibari Adanba Ebaʉ̃meba amaesi. Maʉ̃ kʼarea jõmaʉ̃ta beipanʉ (Romanos 5:12). Jeowabara kãga ẽ dayirã bei wãnaira. Daizeze Bedʼeaba jarabʉ dayirã nejʉrata bei bʼaira (1 Corintios 15:26).\\nBEIDA Ʉ̃RɄ WÃRĨNU KʼAWUAIBA ẼDRɄBIBɄ\\n15. ¿Kʼãrẽ sewadeba ẽdrʉi beida ʉ̃rʉ biʼia kʼawuara?\\n15 Ʉ̃kʉrʉ religionbara jaradiabʉ beidara zokʼaibʉta akʉza dayirãba kʼarebaseabʉta. Maʉ̃ba ẽbẽra abaʉta beisibʉrʉ, yi mebẽrãbara nokʼo religionra plata diabʉ, ãyibari yiwidʼimarẽã akʉza kʉlto omarẽã. Mamina Daizeze Bedʼeabara jaradiabʉ beidara zʉbʉria ẽãta, adewara kʼareba ẽãta, dayiʉ̃me bedʼea ẽãta akʉza neida oẽãta. Maʉ̃ kʼarea perarãra. Dayirãba biʼia kʼawuara beida samagodota, maʉ̃ba yi sewabida ẽ bayi.\\n16. ¿Kʼãrẽ sewata jaradiabʉ ʉ̃kʉrʉ religionbara?\\n16 Diarubara religion zeri ẽãneba sewabʉ, dayirãʼa krĩchabibʉ beidara zokʼaibʉta. Ʉ̃kʉrʉ religionbara jaradiabʉ ẽbẽrarã jaure barabʉta, maʉ̃ba beidara zokʼaibʉta. ¿Mawũã jaradiabadaka bʉ religionbara? Mawũã ẽ bʉrʉ ¿Daizeze Bedʼeade jarabʉta jaradiabʉka? Diarubara mawũã sewanʉmʉ ẽbẽrarã Daizeze bedʼea ĩjã ẽ wãnamarẽã akʉza orrada ẽ marẽã.\\n17. ¿Kʼãrẽta jaradiapanʉ religionrabara ẽbẽra kayiruata beisibʉrʉ?\\n17 Religionraba aña jaradiapanʉba, Jeowa ʉ̃rʉ ikayirua bedʼeapanʉ. Ãya jaradiapanʉ ẽbẽra kayirua beibʉrʉdera tʉbʉde eda wãita. Mamina maʉ̃ra wãrĩnu ẽ, Jeowabara ẽbẽrarã zʉbʉria oẽ (akʉra 1 Juan 4:8). Bʉa sãwũã krĩchaiba yibari abaʉba yi wũãwũãta tʉbʉ pʉrʉade juwa ba u jirbʉta ũdʉra. Bʉmabida bʉa krĩchayi maʉ̃ yibarira jipa ẽbẽrã kayiruata. Mawũã krĩchamarẽãbʉ Diarʉbara Jeowa ʉ̃rʉ.\\n18. ¿Kʼãrẽa dayirãra beida kʼarea perabe ẽ?\\n18 Ʉ̃kʉrʉ religionbara jaradiabʉ beidarãra jaurede zokʼaibidata. Maʉ̃ kʼarea jarapanʉ dayirãbara wawiaibarata, ãyi kʼarea peraibarata mejãcha zareabarachʉ baera akʉza dayirã nejʉrata. Ẽbẽra mejãchaʉba maʉ̃ta wãrĩnu ĩjãpanʉ baera, perapanʉ maʉ̃ra kʼarea akʉza ãyaʼa yiwidʼibʉ Jeowaʼa yiwidʼikʼaʉde. Mamina kĩrãbeibara dayirãbara beidabara neida oẽãta. Maʉ̃ba dayirãra perabe ẽ. Awuarabʉrʉ Jeowatrʉ abapai kãgadaibara dayirã parãna baera (Apocalipsis 4:11).\\n19. ¿Kʼãrẽne kʼarebabʉ beida ʉ̃rʉ biʼia kʼawuaibara?\\n19 Dayirãba biʼia kʼawuara beida samagodota, maʉ̃ba yi sewabida ẽ bayi ʉ̃kʉrʉ religionra. Adewara kʼarebayi dayirãba ũduita Jeowaba nebia ʉ̃rabʉrʉ weita.\\n20. ¿Kʼãrẽta panʉnai yi 7dera?\\n20 Ewariaba ẽbẽra bia Daizeze odebʉba yi trʉ̃ Joba, widisi Daizezeʼa: «Ẽbẽra abaʉta beira ¿jẽda piradrʉseabʉka?» (Job 14:14). Yi 7de kʼawuadaya kʼaseapanʉbʉta Daizeze Bedʼeaba Maʉ̃ ʉ̃rʉ.\\n^ par. 5 Ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrabara krĩchapanʉ dayi kakuara jaurebarabʉta, maʉ̃ba beida tẽãra jaurera zokʼaibʉta. Bʉa audre kʼawuaita akʉra nota 17, 18de.\\n1: BEIBɄRɄDERA, BEBɄRA JÕDOGO\\n«Beidabara mia kʼãrẽsida krĩcha ẽ» (Eclesiastés 9:5).\\n¿Samadogo dayirã beibʉrʉdera?\\nDayirã beibʉrʉdera, ũdu ẽ, ũrĩ ẽ akʉza krĩcha ẽ\\nJesubara jarasi beidara kʼãĩnʉmʉ kĩrãkʼabʉta.\\n2: JEOWABARA KÃGA Ẽ BASI DAYIRà BEIDAMARẼÃRA\\n«Mamina neta, nebia nemitia kʼawũãbibʉra, maʉ̃ra kobe ẽãsi,maʉ̃ kobʉrʉ ewaridera beibaribayasi» (Génesis 2:17).\\nDiarubara sewa nebʉrʉta jarasi Ebaʼa Daizezeba bedʼea jarada ʉ̃rʉ. Adan Ebaʉ̃meba Daizeze bedʼea ũrĩna ẽ baside, nemitia osida akʉza maʉ̃ tẽã jʉ̃nea beisida.\\nAdan beiside, neẽãnʉmesi.\\nNemitiara dayi kaya kayirua kĩrãkʼabʉ maʉ̃ra dayirã yibarira nabemaba amaesi. Jõmaʉ̃ta kayiruade topanʉ akʉza maʉ̃ba beipanʉ.\\nDaizeze Bedʼeabara jarabʉ dayirã beibʉra dayirã nejʉrata.\\n3: BEIDA Ʉ̃RɄ WÃRĨNU KʼAWUABɄBA ẼDRɄBIBɄ\\n«Ẽbẽra abaʉta beira ¿jẽda piradrʉseabʉka?» (Job 14:14).\\n¿Kʼãrẽ sewa nebʉrʉdeba ẽdrʉbibʉ beida ʉ̃rʉ kʼawuabʉdadera?\\nTʉbʉeda bʉei jaradia panʉbara Jeowata kĩrʉbibʉ. Iyara mawũã zʉbʉria bibʉ ẽ baera.\\nẼbẽra mejãchaʉba wawiapanʉ bewãrãra, Jeowa wawiaikaʉde. Jeowatrʉ Daizezeara, maʉ̃ kʼarea iyi abaʉʼabʉrʉ yiwidʼibara.","num_words":1150,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 JOÃO 1\\n☰ 1 JOÃO 1 ◀ ▶\\nODOEJE LIWAKATE JOÃO\\nJoão anakaaɡ̶ijo me idítini anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a Jesus, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶ijoa itiwatadiɡ̶idi eletidi liwakatedi.\\nJoão yalaɡ̶ata Jesus me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, codaa midioka limedi miniwa miniwataɡ̶a Eliodi. Aneotedoɡ̶oji liciagi lokokena, odaa leeditibige mejonaɡ̶ateloco latalaɡ̶a, codaa me joleeɡ̶atibige me jaoɡ̶a ane iɡ̶enaɡ̶a. Nige jeloɡ̶otaɡ̶atalo ane ɡ̶obeyaceɡ̶eco, jaigo me ɡ̶odapitaɡ̶aditetema. Niɡ̶ina oko aneiteloco lokokena ailigoitice nioxoa. João yalaɡ̶atiogi niɡ̶ina ane micataɡ̶a daɡ̶a laxokodi, lionekadi, nigaanigipawaanigi leeɡ̶odi anodaaɡ̶ee meniwaɡ̶atakanaɡ̶a, odaa noxoɡ̶otiniwace me deɡ̶eneɡ̶egi oyemaateda oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a odioteci lakataɡ̶a niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Eo leemidi micota mina ane dakapetege Cristo, pida Aneotedoɡ̶oji Liwigo yakadi me nikeetoɡ̶owa anewi. Eo leemidi me doɡ̶oika diɡ̶ica ane ninaaletiniwace. Codaa yeloɡ̶oditiogi anodaaɡ̶ee moyowooɡ̶odi niɡ̶ica niwigo ane yaxawa oko me dotaɡ̶a domige icoɡ̶oticogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, oɡ̶oa domige aicoɡ̶oticogi. Yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee niɡ̶ica lemaanaɡ̶aneɡ̶egitedoɡ̶odomi Aneotedoɡ̶oji. Eledi yalaɡ̶ata niɡ̶ina oko ane nakato Jesus, Lionigi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ida gela lewiɡ̶a. Noɡ̶owidijedi lotaɡ̶a João yalaɡ̶ata niɡ̶ina oko ane nakato Ǥoniotagodi me iɡ̶eke loniciwaɡ̶a niɡ̶ina ane beyagi, ane dineetoɡ̶owa, codaa yalaɡ̶ata me leeditibige me joxaxinaɡ̶a niɡ̶inoa niwicidi noenataka.\\nNotaɡ̶a aneote ɡ̶odewiɡ̶a\\n1 Jidikonaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji, ɡ̶odalaɡ̶atalo Niɡ̶ijoa anoditalo me “Notaɡ̶a”, aneote ɡ̶odewiɡ̶a, Niɡ̶ijoa anakaaɡ̶iniwa niɡ̶ijo maleekoka dinoe niɡ̶ina iiɡ̶o. Niɡ̶ida moko jajipaaɡ̶atalo Niɡ̶ijoa aneote ɡ̶odewiɡ̶a, codaa ijoa me jinataɡ̶a. Jatacoloɡ̶ojoɡ̶otece me jiwinaɡ̶a, codaa me jibaɡ̶atelogo. 2 Niɡ̶ijo naɡ̶a dinikee Niɡ̶ijoa aneote ɡ̶odewiɡ̶a, odaa ja jinataɡ̶a. Odaa jeloɡ̶otaɡ̶atibece Niɡ̶ijoa ane jinataɡ̶a, Niɡ̶ijoa aneote oko midioka limedi me newiɡ̶a, ane ideite miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane Eliodi, Niɡ̶ijoa ane dinikeetedoɡ̶owa. 3 Jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji niɡ̶ijoa ane jinataɡ̶a, codaa ane jajipaaɡ̶atalo, amaleeɡ̶aɡ̶a akaami eleditetiwaji ɡ̶adexocitoɡ̶ogi. Odaa ewi me ɡ̶odexogotege Ǥodiodi, codaa me Lionigi ane Jesus Cristo. 4 Jidiiɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi jaoɡ̶atibige meliodi maniniitibecetiwaji.\\nLeeditibige me idejonaɡ̶a manitaɡ̶a nilokokena Aneotedoɡ̶oji\\n5 Natematigo ane natematitedoɡ̶owa Jesus, jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji. Niɡ̶ida natematigo yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji me liciagi lokokena, codaa aɡ̶ica nexocaɡ̶a miniwataɡ̶a. 6 Nigejinaɡ̶a me ɡ̶odexogotege Aneotedoɡ̶oji, pida eidejonaɡ̶a nexocaɡ̶a miditaɡ̶a nibeyacaɡ̶a, odaa jiwitakaɡ̶a, ajaoɡ̶a niɡ̶ica anewi. 7 Pida nige idejonaɡ̶a manitaɡ̶a lokokena liciagi Aneotedoɡ̶oji me ideite manitaɡ̶a lokokena, odaa okotawece ɡ̶odilaɡ̶atiwage, codaa lawodi Jesus, Lionigi Aneotedoɡ̶oji, napitaɡ̶adi inoatawece ɡ̶obeyaceɡ̶eco.\\n8 Nigejinaɡ̶a me diɡ̶ica ɡ̶obeyaceɡ̶egi, odaa okomoɡ̶okota idininaalenaɡ̶a, codaa aɡ̶ica mokotaɡ̶a niɡ̶ica anewi. 9 Pida nige idineloɡ̶otaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina mida ɡ̶obeyaceɡ̶egi, odaa eote micota niɡ̶ijo ane ligegi, codaa leeɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶a, odaa aɡ̶alee ɡ̶odiloikatidi leeɡ̶odi ɡ̶obeyaceɡ̶egi, pida iwilegitetema ɡ̶odaaleɡ̶ena inoatawece ane beyagi. 10 Nigejinaɡ̶a me diɡ̶ica ɡ̶obeyaceɡ̶egi, odaa jeɡ̶ejinaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji me awitakegi (igaataɡ̶a Ijaaɡ̶ijoa yeloɡ̶odi minoa ɡ̶obeyaceɡ̶eco), odaa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aɡ̶icoa mokotaɡ̶a.","num_words":375,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 1 | BAONT Bible | YouVersion\\nɄmʉreco Pacʉ Macʉ̃ manire biigʉ cʉ̃ ca doorique\\n1Mee, jĩcãtopʉra, Ʉmʉreco Pacʉ Wederiquera niicã jʉoupi Cristo. Ʉmʉreco Pacʉ menara niicãupi; ñucã Ʉmʉreco Pacʉra niicãgʉ biiupi. 2Cristoa, mee jĩcãtopʉra Ʉmʉreco Pacʉ mena nii yerijãaupi. 3Cristo menara niipetirije tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ. Jĩcã wãme ʉno peera cʉ̃ ca manirora cʉ̃ ca tiirique mani. 4Cʉ̃ menara catirique bii jʉoupa. Tee catiriquera ati yepa macãrã bojocare Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca majiro ca tiipe niiupa. 5Cristo, ca boerije ca biirore birora, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã, ca naitĩaropʉ ca niirãre biro ca niirãre, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca majiro ca tiigʉ niiupi. To biri ca naitĩaropʉ ca niirãre biro ca niirã pea, ca boerijere ametʉa nʉcã majitima.\\n6Niiwi jĩcʉ̃ ʉmʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ, Juan ca wãme cʉtigʉ. 7Cʉ̃a, ca boegʉ Cristore cʉ̃ ca ĩariquere ca wedegʉ dooricʉ niiwi, cʉ̃ ca wederijere tʉori, niipetirã díámacʉ̃ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩigʉ. 8Biigʉpʉa, bojocare Uwo Coeri majʉ Juan, ati yepa macãrãre ca boegʉ dooricʉ méé niiwi. Juan, ca boegʉ Cristore cʉ̃ ca ĩariquere cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ niiwi. 9Cristo ca boerije ca nii majuropeegʉ, bojoca niipetirãre ca boegʉra dooupi, ati yepapʉre.\\n10Cristo, wederique ca niiricʉra, ati yepapʉre niiwi. Cristo menara Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare cʉ̃ ca jeeñorique to ca niicã pacaro, ati yepa macãrã pea cʉ̃re ĩa majitiwa. 11Cʉ̃ yaarã pʉtore doomiupi. Cʉ̃ja pea cʉ̃re bootiwa. 12To biro cʉ̃ja ca bii pacaro, añuro cʉ̃re ñee, cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, ca tiirã peera, Ʉmʉreco Pacʉ puna peti cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiiwi. 13Ʉmʉreco Pacʉ puna niiriquea, bojoca cʉ̃ja ca boorije jʉori méé, mani pacʉa manire cʉ̃ja ca puna cʉtirije ʉno méé, nii. Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ puna cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiimi.\\n14Ʉmʉreco Pacʉ Wederique ca niiricʉra manire biigʉ bojocʉ jeeñari, mani watoare niiwi. Cʉ̃ ca doti tutua niirijere, cʉ̃ macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉ niiri doti tutuarique cʉ̃ Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca tiicojorijere cʉ̃ ca ñeeriquere, jãa ĩawʉ. Bʉaropʉra mairiquere cʉocã, díámacʉ̃ ca niirijere cʉocã, ca biigʉ niiwi. 15To biri cʉ̃re cʉ̃ ca ĩariquerena wedegʉ, o biro ĩi acaro bui wedewi Juan: “Anira niimi: ‘Yʉ jiro ca doogʉ pea, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ niimi, yʉ jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niiri,’ yʉ ca ĩi wedericʉa,” ĩiwi.\\n16Cristo niipetirije cʉ̃ ca añu majuropeerijere, mani niipetirãpʉrena bʉaro jañuro añurijere manire tii boja nʉnʉa waami. 17Doti cũuriquea Moisés'pʉre tiicojo ecoupa. Ʉmʉreco Pacʉ añuro manire cʉ̃ ca tii bojarique, to biri díámacʉ̃ ca niirije, Jesucristo mena pee manire bii bau nii eawʉ. 18Ʉmʉreco Pacʉra jĩcʉ̃ ʉno peera jĩcãti ʉnora cʉ̃re ĩa ñaatiupa. Cʉ̃ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉ, Ʉmʉreco Pacʉra ca niigʉ, cʉ̃ Pacʉ menara ca niicõa niigʉ wado, cʉ̃re mani ca majiro manire tiiwi.\\nBojocare ca uwo coegʉ Juan, Jesucristo yee maquẽre cʉ̃ ca wederique\\n19Ate nii, Jerusalén macãrã judíos ʉparã, paia, to biri levitare, “¿Ñiru mʉ niiti?” Juan're ĩi jãiña dotirã cʉ̃ja ca tiicojoricarã cʉ̃ja ca jãiña earo, cʉ̃ ca niirijere Juan cʉ̃jare cʉ̃ ca wederique. 20Cʉ̃re cʉ̃ja ca jãiñaro, ĩi ditoricaro maniro o biro cʉ̃jare ĩi wedewi Juan:\\n—Yʉa, Mesías méé yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi.\\n21Cʉ̃re jãiña nemowa ñucã:\\n—¿To docare ñiru peti mʉ niiti? ¿Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Elías mʉ niiti? —cʉ̃re ĩi jãiñawa. Cʉ̃ pea:\\n—Cʉ̃ méé yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi Juan.\\nCʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa ñucã:\\n—Too docare, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ doorucumi cʉ̃ja ca ĩiricʉ mʉ niitiqué —cʉ̃re ĩiwa.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi jãiñaro, Juan pea:\\n—Yʉ niiti —cʉ̃jare ĩiwi.\\n22To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi jãiña nemowa ñucã:\\n—¿Too docare, ñiru peti mʉ niiti? Jãare ca jãiña doti cojojãrãre jãa ca wedepere jãa majirʉga, ¿mʉ majurope pea “Ñiru yʉ nii,” mʉ ĩiti? —cʉ̃re ĩiwa.\\n23To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi Juan:\\n—Yʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías niiquĩricʉ:\\n“Ca yucʉ maniri yeparipʉ, ‘Wiogʉ cʉ̃ ca doopa maare díámacʉ̃ maa queno yueya,’#1.23a “Wiogʉ cʉ̃ ca eaparo jʉguero ñañarije mʉja ca tiirijere tii yerijãa, tʉgoeña yeri wajoa nii yueya” ĩirʉgaro ĩi. ĩi acaro bui wedeorucumi,” cʉ̃ ca ĩiricʉ yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi.#1.23b Is 40.3.\\n24Fariseos cʉ̃ja ca jãiña doti cojoricarã pea ñucã Juan're, 25o biro cʉ̃re ĩi jãiña nemowa:\\n—Too docare Mesías méé nii, Elías méé nii, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca wede jʉgueri majʉ méé nii, bii pacagʉ, ¿ñee tiigʉ bojocare mʉ uwo coeti? —cʉ̃re ĩi jãiñawa.\\n26Juan pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Yʉa, bojocare oco mena yʉ uwo coe. Ména apĩ niimi mʉja watoare, mʉja ca majitigʉ. 27Cʉ̃ niimi, yʉ jiro ca doopʉ. Cʉ̃a, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ niigʉ biimi, cʉ̃ dʉpo juti jiarica daa cãare ca popiopʉ méé yʉ nii yʉa —cʉ̃jare ĩiwi Juan.\\n28Ate niipetirije biiwʉ Betaniapʉre#1.28 Ape wãme Betábara., dia Jordán ape nʉña muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña peere bojocare Juan cʉ̃ ca uwo coe niiri tabere.\\nJesús, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃\\n29Ape rʉmʉ peere Juan, cʉ̃ pʉto pee Jesús cʉ̃ ca doo nʉnʉa dooro ĩari, o biro ĩiwi: “Ĩaña. Ĩira niimi Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃re biro bojoca cʉ̃ja ca ñañarije wapare ametʉenegʉ ca bii yai bojapʉ. 30Anirena ĩigʉ: ‘Yʉ jiro doorucumi jĩcʉ̃, yʉ jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niiri, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ,’ mʉjare yʉ ĩi wedewʉ. 31Yʉ majurope cãa, ‘Cʉ̃ niicumi Mesías,’ yʉ ĩi majitiwʉ. To biro bii pacagʉ, Israel yaa pooga macãrã cʉ̃re cʉ̃ja majijato ĩigʉ, oco mena bojocare yʉ uwo coewʉ,” ĩiwi Juan.\\n32Cʉ̃ ca ĩariquere o biro ĩi wede majio nemowi ñucã Juan: “Yʉ majuropeera yʉ ĩawʉ. Añuri Yeri, ʉmʉreco tutipʉ buare biigʉ bau duwi doori, Jesús jotoare cʉ̃ ca ñaapea earo. 33Yʉ cãa ména, Mesías'ra cʉ̃ ca niirijere yʉ majitiwʉ. Oco mena yʉre ca uwo coe doti cojoricʉ pee o biro yʉre ĩiwi: ‘Añuri Yeri, buare biigʉ bau duwi doori, cʉ̃ jotoapʉre cʉ̃ ca ñaapea earo mʉ ca ĩagʉ niirucumi, bojoca yeripʉre, Añuri Yeri cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo ca tiipʉ,’ yʉre ĩi wedewi. 34To biri yʉ majuropeera ca ĩaricʉ niiri, díámacʉ̃ra: ‘Anira niimi Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃,’ mʉjare yʉ ĩi wedewʉ,” ĩi wedewi Juan.\\nJesús buerã ca nii jʉoricarã\\n35Ape rʉmʉre, cʉ̃ buerã pʉarã mena tii tabera niiwi ñucã Juan. 36Jesús, too cʉ̃ ca ametʉa waaro ĩari, o biro ĩiwi:\\n—Ĩaña, ĩira niimi Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃ —ĩiwi Juan. 37To biro Juan cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, pʉarãpʉra cʉ̃ buerã ca niimiricarã Jesús're jãa nʉnʉcoawʉ.\\n38Cʉ̃ jiro jãa ca nʉnʉ waaro, jãare amojode nʉcã ĩari, Jesús pea o biro jãare ĩi jãiñawi:\\n—¿Ñeere mʉja amaati? —jãare ĩiwi.\\nTo biro jãare cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, o biro cʉ̃re jãa ĩi yʉʉwʉ:\\n—Buegʉ, ¿noopʉ mʉ ca cãniri tabe to niiti? —cʉ̃re jãa ĩiwʉ.\\n39To biro cʉ̃re jãa ca ĩiro:\\n—Doori, ĩarã dooya —jãare ĩiwi Jesús.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ mena waa, cʉ̃ ca niirica tabepʉre earã, toopʉra cʉ̃ mena jãa niicã naio waawʉ yua, mee naiori tabeacãpʉ ca niiro macã.\\n40Jĩcʉ̃, Juan cʉ̃ ca wedero tʉori, pʉarã Jesús're ca nʉnʉ waaricarã mena macʉ̃ pea Simón Pedro yee wedegʉ Andrés niiwi. 41To biri Andrés pea cʉ̃ yee wedegʉ Simón'rena bʉa ea jʉori, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Mesías're jãa bʉajãwʉ —ĩiupi. (Mesías ĩiro, “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ Ca Beje Amiricʉ,” ĩirʉgaro ĩi.)\\n42Jiro Andrés pea, cʉ̃ yee wedegʉ Simón're Jesús pʉtopʉ jʉo dooupi. Jesús pea Simón're ĩari, o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉa, Juan macʉ̃ Simón mʉ nii; mecʉ̃ra Cefas mʉ wãme cʉtirucu yua. (Cefas ĩiro, Pedro,#1.42 Arameo wederique menara “Ʉ̃tãga” ĩirʉgaro ĩi; ñucã griego mena peera “Pedro” ĩiro ĩi. ĩirʉgaro ĩi.)\\nFelipere, Natanael're Jesús cʉ̃ ca jʉorique\\n43Ape rʉmʉ peere ñucã, Jesús pea, “Galilea yepa pee ca waape niicu,” ĩiwi. To biri toopʉ cʉ̃ ca waaparo jʉguero, Felipere bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús:\\n—Dooya yʉ mena —cʉ̃re ĩiwi.\\n44Felipe cãa, Pedro, Andrés jãari cʉ̃ja ca niirica macã Betsaida macʉ̃ra niiwi cʉ̃ cãa. 45To biri Felipe pea, Natanael're amagʉ waa, cʉ̃re bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Moisés niiquĩricʉ, cʉ̃ yee maquẽre doti cũuriquepʉ owa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cãa cʉ̃ yee maquẽre owa, cʉ̃ja ca tiiricʉ Jesús, Nazaret macʉ̃, José macʉ̃re jãa bʉajãwʉ —cʉ̃re ĩiupi.\\n46To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro Natanael pea, o biro cʉ̃re ĩiupi Felipere:\\n—¿Mʉ ca tʉgoeñajata, Nazaret macãre jĩcʉ̃ añugʉ ʉno cʉ̃ nii baʉabogajati? —cʉ̃re ĩiupi.\\nFelipe pea Natanael to biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Dooya. Mʉ majurope doori ĩagʉ doo ñaaqué —cʉ̃re ĩiupi.\\n47Jesús pea, Natanael cʉ̃ ca doo nʉnʉa dooro ĩari, o biro ĩiwi:\\n—Ani doomi, israelita bojocʉ peti, jĩcã wãme ʉnora ĩi ditorique ʉnore ca cʉotigʉ —ĩiwi.\\n48To biro Jesús cʉ̃ ca ĩiro:\\n—¿Do biro biicãri to cõro añuro yʉre mʉ majiti? —cʉ̃re ĩi jãiñawi Natanael.\\n—Felipe mʉre cʉ̃ ca jʉoparo jʉguero, higueragʉ doca mʉ ca niiro mʉre yʉ ĩajãwʉ —cʉ̃re ĩiwi Jesús pea.\\n49To biro cʉ̃ ca ĩiro, Natanael pea o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús're:\\n—Buegʉ, Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ nii; Israel yaa yepare ca dotipʉ Wiogʉ peti mʉ nii —cʉ̃re ĩiwi.\\n50To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi nemowi Natanael're:\\n—¿“Higueragʉ doca mʉ ca niiro mʉre yʉ ĩajãwʉ,” yʉ ca ĩirijere tʉorira, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ nii,” yʉre mʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉoti? Jiropʉ docare o biro yʉ ca ĩirije ametʉenero añurijere mʉ ĩarucu —cʉ̃re ĩiwi Jesús.\\n51To biro cʉ̃re ĩi, o biro ĩi nemowi ñucã Jesús:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Ʉmʉreco quejero pãa nʉcãcoa, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrã, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ jotoare duwicã doorucu, mʉacoarucu, cʉ̃ja ca biirijere mʉja ĩarucu —ĩiwi Jesús.\\nLearn More About U̶mʉreco pacʉ wederique","num_words":1497,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 10 BSNNT - Tijʉ bero, Jesús ĩ buerimasare ĩ - Bible Search\\nSetenta y dos ñarirãcʉre ĩ ocare Jesús ĩ goticudiroticõare queti\\n1Tijʉ bero, Jesús ĩ buerimasare ĩ goticudirotisʉoriarã mere, gãjerãre beseyuju Jesús. Setenta y dos ñarirãcʉ beseyuju. Ĩnare besecõari, “Yʉ ocare goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. Ĩ goticudiroti macari ñaro cõrone jʉarãri cõañuju.\\n2Ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—Ote jairo bʉcʉaroja. To bajiro ti bajijare, ote ʉjʉre sẽniña, “Moabosarimasa cõato ĩ” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.g\\n3To bajiro ĩnare yigoticõari, ado bajiro ĩnare yiyuju quẽna:\\n—Ovejare, buyairoa vatoajʉ güiorojʉ ĩnare cõagʉ̃re bajiro mʉare gotimasiocudirotiaja yʉ —ĩnare yiyuju. 4—No bojase mʉa cʉose juaábeja. Gãjoare, barere quẽne juaábeja. Gʉbo sudi juaámenane, mʉa cʉdasene cʉdacõari, vaja. Maajʉ masare mʉa bocajama, ĩnare sẽniĩa, rẽtocoarʉarãja mʉa, yoaro ĩnare queti gotimaniamenane —ĩnare yiyuju Jesús.\\n5—Vijʉ ejacõari, “¿Ñati mʉa?” ĩnare yigajanocõari, “ ‘Quẽnaro ñaña mʉa’ mʉare yaja yʉa”, ĩnare yiba, ti vianare. 6To mʉa yirone, ti viana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmijama, mʉa yirore bajiro quẽnaro ñarʉarãma. Quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, “‘Quẽnaro ñaña’ yʉa yibetiriarãre bajirone ñacõaña mʉa” ĩnare yi, vacoaja mʉa. 7No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Quẽnaro mʉare bocaãmirã tʉne ñacõari, ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩna basene ba, ĩna idise idi yicõa ñarʉarãja mʉa. Mʉa ejarivine ñacõarʉarãja mʉa, gaje viri cãnicudimenane. 8Macajʉ mʉa ejariviana, no bojase bare mʉare ĩna ecasene ba variquẽnama. 9Rijaye cʉtirãre catioba. To yicõari, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, ti macanare yigotimasioma. 10To bajiboarine yʉ cõarimacajʉre mʉa ejaro, mʉare quẽnaro ĩna bocaãmibetijama, ti maca gʉdarecojʉ jãjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiba mʉa: 11“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarotire gotirã bajiboabʉ yʉa. To bajiri, ‘Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios’ yirã, adi macaye sitare yʉa gʉbo sudi tuyasere varereaja yʉa”, ĩnare yigotiba mʉa. 12Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —ĩnare yiyuju Jesús.\\nĨre ajitirʉ̃nʉbeti macariana ĩna bajisere to yicõari, ĩna bajirotire tʉoĩacõari, Jesús ĩ gotire queti\\n13To bajiro ĩnare yigoticõari, macariana ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire gotiyuju Jesús:\\n—Coraz'in macana, to bajicõari, Betsaida macana quẽne, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Ti macarianare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Tiro vãme cʉti macanare, Sidón vãme cʉti macanare quẽne ĩaĩañamani yʉ ĩojama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjacoaboriarãma ĩnama. “Rojose yʉa yisere yirʉabeaja” yisʉtiritirã ñari, sʉtiritirã ĩna sãñasejʉa sudi vasoacõari, to yicõari, ĩna rʉjoarijʉ õja majeoboriarãma. 14Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. 15Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma. 16Mʉa gotisere ajicõari, “Riojo yama” mʉare ĩna yijama, yʉrene, “Riojo yami” yirã yirʉarãma. Mʉare ĩna ajitejama, yʉre ajiterã yirʉarãma. To bajiro ĩna yijama, yʉre cõacacʉre, yʉ jacʉre, ajiterã yirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ gotiroticõarãre.\\nJesús ĩ gotiroticõariarã ĩna tudiejare queti\\n17Tijʉ bero, ĩ gotiroticõariarã, setenta y dos ñarirãcʉ Jesús tʉ tudiejayujarã quẽna. Variquẽnase rãca tudiejarãne, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩna:\\n—Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, “Jesús ĩ rotise rãca mʉare budirotiaja” yʉa yijama, cʉdima ĩna —Jesúre yigotiyujarã ĩna.\\n18To ĩna yirone,\\n—Yʉ rotise rãca vãtia ʉjʉ, Satanás yarãre mʉa burearone, õ vecajʉ bʉjo ĩ yabesere bajiro Satanás ĩ quedirujiasere ĩamʉ. 19“Ãñare, cotibajare ĩnare cʉdaboarine, rojose tãmʉobetirʉarãja mʉa” yigʉ, yʉ masisere mʉare ʉjocajʉ yʉ, “Rojose yirã jediro, to yicõari, vãtia quẽne rojose mʉare yibeticõato” yigʉ. 20Yʉ ejarẽmose rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, mʉa burearere tʉoĩa variquẽnaboarine, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucatu ecocana ñari, tijʉare bʉtobʉsa tʉoĩa variquẽnaroti ñaja —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Quẽnaja”, Diore Jesús ĩ yivariquẽnare queti\\n21To yigajanocõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaja”, Diore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Cacʉ, õ vecagʉ ʉjʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉrore quẽne, ñajediro ʉjʉ ñaja mʉ. “Jẽre masiaja yʉa” yitʉoĩaboarãre, “Yʉ ocare ajimasibeticõato ĩna” yigʉ, ĩnare masirioaja mʉ. To yicõari, “Masimena ñaja yʉa” yirãjʉare, “Ajimasiato” yigʉ, ĩna ajimasirotire yirẽmorũgũaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, mʉ bojarore bajiro yigʉ yaja mʉ —Diore yiyuju Jesús.\\n22To yicõari, ado bajiro ĩ rãca ñarãjʉare gotiyuju Jesús:\\n—Yʉ jacʉ ĩ ejarẽmose sʉorine jediro yimasijeogʉ ñaja yʉ. “Tire yimasiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami yʉ jacʉ. To bajiro yʉre yicacʉ ñari, yʉ yisere masijeocõami yʉ jacʉ. Yʉ quẽne, ĩ yisere masijeocõaja. “Ĩre masiato” yigʉ, yʉ beserã rĩne yʉ jacʉre masiama —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n23-24To yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Variquẽnaña mʉama. Yʉ yiĩosere tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoariarã ñari, tire yʉ gotimasiosere ajimasiaja mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ jãjarã Diore gotirẽtobosamasiriarã yucʉ mʉare yʉ yiĩosere ĩarʉamasiboayuma. Yʉ gotimasiosere mʉa ajisere ajirʉamasiboayuma. To bajiri mʉama, jairo yʉ yiĩosere masirã ñari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajirã ñari, variquẽnaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.\\nDios ĩ rotimasirere gotigʉne, samaritano masʉ ĩ yirere Jesús ĩ gotire queti\\n25To bajiro Jesús ĩ yiñarone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ, ĩre sẽniĩarʉ, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju. “Ado bajiro yʉ sẽniĩajama, josase ti ñajare, cʉdimasibeticõari bojoneose tãmʉorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise ĩre sẽniĩañuju:\\n—Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —ĩre yisẽniĩañuju.\\n26To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:\\n—¿No bajiro yati ti, Dios ĩ rotimasire, tire buegʉ mʉ ĩajama? —ĩre boca yisẽniĩacõañuju Jesús.\\n27To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ:\\n—Dios ĩ rotimasire, ado bajiro yaja ti: “Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, to yicõari, mani bojatʉoĩase rẽtoro Diore mairoti ñaja”. To yicõari, “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña” yigotiaja Dios ĩ rotimasire ñamasuse —Jesúre yicʉdiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.\\n28To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—Riojo cʉdiaja mʉ. To bajiro mʉ yirũgũjama, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉre ĩ ĩsisere bʉjarʉcʉja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n29To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Ti vãme ñaro cõrone cʉdijeobeami” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Quẽna gaje vãme yʉ sẽniĩajama, gotimasibeticõari, bojoneoro tujarʉcʉmi” yigʉ, Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ quẽna:\\n—¿Ñimarã ñati yʉ tʉana, yʉ maironama? —ĩre yisẽniĩañuju.\\n30To bajiro ĩ yisẽniĩajare, gotimasiore queti gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ jud'io masʉ, Jerusalénjʉ rojacʉmi Jericójʉ ejagʉ vacʉ. Maa ĩ vatone, ĩre ñiarãma juarudirimasa. Ĩre ñiacõari, sudi ĩ sãñasere, to yicõari, ĩ gajeyeũni ñajediro ĩre ẽmajeocõarãma ĩna. To yicõari, masacatibecʉjʉ ĩre quẽasĩacõarãma ĩna. To yi, vacoanama ĩna. 31To ĩna yi vato bero, vagʉmi pai. Ĩre ĩarʉabecʉ ñari, ĩre gãnirẽtocoacʉmi. 32Ĩ bero, paire moabosarimasʉ vagʉmi. Ĩ quẽne ĩre ĩacõari, gãnirẽtocoacʉmi. 33-34Ĩna rẽtoro bero, samaritano masʉ vagʉmi. Ĩre ĩamaicõari, ĩ tʉre tujarʉ̃gʉ̃ ejagʉmi. To bajicõari, ĩ cãmire ĩre ʉco yigʉ, olivo ʉyene, to yicõari, ʉye oco rãca ĩ cãmire ĩre tugʉmi. To yicõari, sudigase rãca ĩ cãmire ĩre dʉreagʉmi. Dʉreagajanocõari, ĩ yʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ ĩre ãmijeo, vacoacʉmi samaritano masʉ. Vacudirimasa ĩna cãnirivijʉ ĩre ãmiejocõari, ĩre codegʉmi.h 35To bajiro ĩre yicodeñaboa, gajerʉ̃mʉ ti vi ʉjʉre ĩre gãjoa ĩsigʉ̃mi, jʉarʉ��mʉ moare vaja yire cõro. To yicõari, ado bajiro gotigʉmi: “Rojorã ĩna quẽasĩaecor'ire ĩre vaja yibosagʉ yaja yʉ, ado ĩre mʉ coderoti vaja. ¡To bajiri quẽnaro ĩre codeba mʉ! Ĩre mʉ codero bero, yʉ vaja mojama, ado quẽna gãme vagʉ, mʉre vaja yicõarʉcʉja yʉ” ĩre yigʉmi, ti vi ʉjʉre —yigotiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.\\n36To bajiro ĩre yigotigajanocõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju Jesús:\\n—Ti quetire, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? Ĩna idiarã ñariarã, ¿nijʉa ĩre ĩamaiñujari ĩ? —ĩre yisẽniĩañuju Jesús.\\n37To bajiro ĩ yisẽniĩarone,\\n—“Maioro bajigʉ ñaami” yiĩasʉtiriticõari, quẽnaro ĩre yir'ijʉa ñarimi ĩre mair'ima —Jesúre yicʉdiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.\\nTo bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:\\n—Riojo yʉre cʉdiaja mʉ. To bajiri, mʉ quẽne to bajirone yiya. Maioro bajirãre mʉ ĩajama, ĩnare ejarẽmoña —ĩre yiyuju Jesús.\\nMarta mesa ya vijʉ Jesús ĩ ejare queti\\n38-39Ĩ buerimasa rãca Jerusalénjʉ varũtu vacʉne, gaje macajʉ ĩnare ũmato ejayuju Jesús. Tojʉre Marta vãme cʉtigo, so bedeo, Mar'ia rãca ñañuju so. To bajiri ĩna ya vijʉ Jesús ĩ ejarone, ĩre bocacõari, ĩre sẽniñuju Marta. Sãjaejacõari, Jesús ĩ gotimasio ñaro tʉre rujiyuju so bedeo, Mar'ia, ĩre ajirujigo. 40To bajiro so bajijare, Martajʉa, “Jairo moare ti ñajare sĩgõne ñari, moatĩmabeaja yʉ” yigo, Jesúre ado bajiro ĩre yiboayuju so:\\n—Yʉ ʉjʉ, yʉ sĩgõne yʉ moasejʉarema tʉoĩabeaja mʉ. Yʉ bedeo, yʉre ejarẽmobeamo so. To bajiri, “Mʉ gagore sore moaejarẽmoña”, sore yiya mʉ —Jesúre ĩre yiboayuju Marta.\\n41To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—Marta, yʉ maigõ, moarere tʉoĩarejaibesa mʉ. 42Mʉ bedeo, quẽnasejʉare tʉoĩamasiamo so. To bajiri yʉ gotisere ajigo yamo. To bajiro so bajijare, sore moarotire maja —sore yicʉdiyuju Jesús.","num_words":1362,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SANTIAGO 5\\nGajeoni jairãre Santiago ĩ goti quenore gaye\\n1 Tʉoya gajeoni jairã mʉa. Ija ñeñaro mʉa tõbʉjaroti gayere tʉoĩa oti yuya mʉa. 2 Gajeoni mʉa rʉcobojarise joga jedicoaro yiroja mʉare. Mʉa ya yutabujuri quenarise ñabojare cʉni butua ba ecocoaro yiroja. 3 Mʉa ya oro, mʉa ya niyeru ñabojare cʉni gʉda wiacoaro yiroja. Mʉa ya niyeru ito bajiro iti gʉda wiaja ticõri, “Bojoro bʉjarãre ejabʉabisĩ ĩna”, yi tirã yirãji gãjerã. Mʉa ya gajeonire ito yicõri mʉare cʉni jea soero yiroja. Jairo niyeru cʉtirã ñaboja mʉa. Ito bajibojarocati jabetacã rʉya Dios masare ñeñaro yirise waja ĩ seniroti rʉmʉ ejaroto. 4 Mʉa ya ote weseri moa ĩsibojanare cʉni queno waja yibisija mʉa. Mʉa ya moari masare queno mʉa waja yibitire masiguĩji Dios. Mʉa ya moari masa ĩna otija ito yicõri ĩna awasãja cʉni tʉoñi Dios ũmacʉ̃jʉ rotigʉ. 5 Adi macãrʉcʉ̃ro ñarã dise rʉyabeto rʉcoyija mʉa. No mʉa ãmoriseti yi ñayija mʉa. Wecʉre ĩna sĩaroto riojʉa jairo ĩre ecarãji ĩ ʉcʉtoni. Ĩre bajiroti ʉcʉyija mʉa cʉni. Ito bajiri sĩarajʉ ejacoajʉ ĩja. Ñeñaro yirise waja seniroti rʉmʉ eja wajʉ ĩja, ya yʉ mʉare. 6 Masa quenarãreti tubiara wijʉ cõayija mʉa. Ito yicõri quenarãreti sĩa rotiyija mʉa. No yi masibisijarã ĩna mʉare.\\nDiore mani senija bero ʉsiriobitirʉja manire, yire gaye\\n7 Jesús ĩ wadiroto riojʉa queno tʉoĩa yuya yʉ ñarã mʉa. Ado bajiro tʉoĩaña adire: No otegʉti ʉsiriore mejeti ricare yuguĩji. Iti ĩ oteja bero cʉma ide quediro yiroja. Ito yicõri juebʉcʉ ide cʉni quediro yiroja. Iti bero rica quenarise bʉjagʉ yiguĩji ĩocʉ̃. 8 Ĩre bajiroti tʉoĩa ʉsiriobesa mʉa cʉni. Diore mʉa tʉorʉ̃nʉrise jidicãbesa. Tʉoĩa oca quedi yibesa. Mani Ʉjʉ ĩ ejaroto jabeto rʉya.\\n9 Gãjerã rãca gãmeri junisinibesa Dios mʉa ya ʉsire ĩ ruyuriobe yirona. Dios manire waja senirocʉ nocõ mejeti ejagʉ yiguĩji. 10 Dios oca gotiri masare tʉoĩate mʉa. Ado bajiro bajiyijʉ ĩnare: Diore bʉsi ĩsiyijarã ĩna. Ito yicõri quenabeto tõbʉjabojarãti tʉoĩa ʉsirio yibisijarã ĩna. Ĩnare bajiroti mani tʉoĩa ʉsiriobeja quena. 11 “Ñeñaro tõbʉjabojarãti Diore jidicãmena queno wanʉ quenarã ñama”, yi tʉoĩa mani. Job ñayorʉ, ĩ tʉoĩa oca jaibitirere masia mani. Quenabeto tõbʉjabojagʉti Diore jidicãbisĩ Job ñayorʉ. Quenabeto ĩ tõbʉjaja bero Dios queno ejabʉayijʉ ĩre mʉcana. Quenabeto mani tõbʉjaja manire tʉo maiguĩji Dios. Ito yicõri manire ti maiguĩji ĩ.\\n12 Oca ñasarise mʉare gotigʉ ya, yʉ ñarã yʉ. “Ado bajiro yicʉja yʉ”, mani yija bero ito bajiroti yija quena. “Yʉ goticato bajiroti yicʉja yʉ”, mani yija bero, “Riti gotia yʉ Dios ĩ tʉoro riojo”, yibitirʉja manire. Riojo mani gotija quena. Mani cʉdibeja cʉni riojo gotija quena, manire Dios ĩ waja senime yirona.\\n13 Mani ñeñaro tõbʉjaja, Diore bʉsirʉja manire. Mani wanʉ quenaja Diore rʉ̃cʉbʉorã basaja quena manire. 14 Sĩgʉ̃ ĩ cõja Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarãre jirʉja manire. Cõgʉ̃ tʉ ejacõri Diore bʉsirãji ĩna. Ito yicõri cõgʉ̃re ʉ́ye tucõri Diore senirãji ĩna ĩ tujatoni. 15 “Ĩre yisioguĩji”, yi tʉoĩacõri Diore ĩna senija, cõgʉ̃ tujacoagʉ yiguĩji. Ito yicõri ñeñaro yire waja ĩ cõja ñeñaro ĩ yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios. 16 Ito bajiri ñeñaro yicõri mʉa cõja, gãjire mʉa gotija quena. Ito bajiro mʉa yija tʉocõri, mʉare yiari Diore seni ĩsigʉ̃ yiguĩji ĩ, mʉa tujatoni. Queno yigʉ bʉto Diore ĩ senija jaje quenarise rẽtaroja. 17 Diore goti ĩsiri masʉ Elías wame cʉtigʉ, manire bajigʉti ñayoñi ĩ cʉni. Diore tʉorʉ̃nʉcõri ĩre seniyijʉ ide quedibe yirocʉ. Ĩ senija bero ʉdia rodo gʉdarecocõ ide quedibisijʉ. 18 Mʉcana tʉdi Diore ĩ senirocajʉ ide quedisʉoyijʉ mʉcana. Ito bajija bero queno bare rica cʉtiyijʉ.\\n19-20 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Sĩgʉ̃ Jesure ĩ jidicãja ticõri, mʉcana tʉdi Jesure ĩ tʉoĩatoni ĩre mani ejabʉaja quena. Ito bajiri ĩ ñeñaro yirise jaje ñabojarocati ĩ jidicãja ticõri, ĩ ñeñaro yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios. Ito yicõri ĩ ya ʉsi ruyuriobicʉ yiguĩji ĩ. “Sĩgʉ̃ Jesure ĩ tʉoĩaroca mani yija, iti ña ñasarise”, yi tʉoĩa masia mani. Itocõ ña.","num_words":602,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 22\\n☰ APOCALIPSE 22 ◀\\n1 Odaa niɡ̶ijo aanjo ja nikeetiwa akiidi ane yapidi ninyoɡ̶odi aneo oko me newiɡ̶a aɡ̶ica liniogo. Niɡ̶idi akiidi icoɡ̶otiwece nibaanco Aneotedoɡ̶oji iniaa Waxacoco. 2 Codaa niɡ̶idi akiidi yakagiditeloco liwigotigi niladigodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Liniogotibece niɡ̶idi akiidi, idiwa nialeli etaye aneo oko lewiɡ̶a. Yajigo dooze latopaco elali inoatawece nicaaɡ̶ape, oniniteci epenai ida ane latopagi elali. Codaa laamotiidi naɡ̶ada niale lajo me icilatidi noiigi. 3 Aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini ane beyagi catiwedi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Leeɡ̶odi nibaanco Aneotedoɡ̶oji iniaa Waxacoco idei manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa liotaka odoɡ̶etetalo leeɡ̶odi niɡ̶inoa libaketedi anowotema. 4 Odaa onadi Aneotedoɡ̶oji latobi, codaa Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji diniditeloco latocolo niɡ̶ina oko. 5 Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica enoale, codaa aɡ̶aleeɡ̶oyopotibige noledaɡ̶axiidi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a aligeɡ̶e, leeɡ̶odi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaa lokokena. Codaa liotaka aaɡ̶aɡ̶a niiɡ̶enatakanaɡ̶a oyaxawa Aneotedoɡ̶oji. Idioka limedi me niiɡ̶enatakanaɡ̶a, aɡ̶ica liniogo.\\nIca lanokegi Jesus\\n6 Odaa meetiwa niɡ̶ijo aanjo, “Niɡ̶inoa notaɡ̶a ewi, codaa me yakadi me jinakatonaɡ̶a. Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, anepaa iomaɡ̶aditetema mepoka nepiliditeda niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko, iiɡ̶e niaanjo me ikeetiogi liotaka niɡ̶ica anicota micota anigida noko aɡ̶alee leegi.”\\n7 Jesus meetediwa, “Diganajipaatiwa! Janagi aɡ̶ica daɡ̶a leegi. Odaa ninitibigiwaji niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi ane ikee niɡ̶ica anicota anigida noko.”\\n8 Ee João jajipata codaa me jinadi niɡ̶icoa anicotalo anigida noko. Naɡ̶a ixomaɡ̶atice me jajipatiogi codaa me jinadi niɡ̶ijoa anica ina daɡ̶a igeedi, odaa ja idakagitini lodoe niɡ̶ijo aanjo ane nikeetiwa anicota anigida noko, odaa ja domaɡ̶a joɡ̶eteta. 9 Pida meetiwa, “Jinoɡ̶oɡ̶eetetiwa, akaami iciaceekawa ee liotagi Aneotedoɡ̶oji, codaa me ee ɡ̶adokaaɡ̶edi mabaa, codaa me ee lokaaɡ̶edi ɡ̶anioxoadipi anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa minatawece anoyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi. Oɡ̶eetetalo iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji!”\\n10 Meetiwa niɡ̶ijo aanjo, “Jinaɡ̶aɡ̶atitedini ane lotaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi anoditece niɡ̶ica anenagi, leeɡ̶odi niɡ̶ica noko nigicotece niɡ̶inoa ananati ja nipegi. 11 Niɡ̶ina oko ane beyagi, dioki epaaɡ̶eo ane beyagi, niɡ̶ina aneo ane napioi, dioki epaaɡ̶eo ane napioi. Niɡ̶ina oko anele, dioki epaaɡ̶eo anele, codaa niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice mepoka nebiteda, dioki epaa diniomaɡ̶aditice.”\\n12 Jesus mee, “Digawini! Aleegi odaa janagi. Jinadeegi ane iɡ̶enaɡ̶a me dibatege oninitecibeci oko, loojedi niɡ̶icoa ane loenataka. 13 Ee odoejegi codaa mowidijegi. Leeɡ̶odi jeɡ̶emaɡ̶a joe niɡ̶ijoa odoejedi aninoa, codaa jigodi inoatawece.\\n14 Ninitibigiwaji niɡ̶ina anowote ane liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi yajigotediogi moyakadi moyeligo ela naɡ̶ajo niale aneo oko lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo, codaa yajigotediogi moyakadi modakatiwece lapoaco naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 15 Pida ideiticoace wetice nigotaɡ̶a, niɡ̶inoa abeyacaɡ̶aɡ̶a ane daɡ̶a nepiliditeda Aneotedoɡ̶oji, inoa oxikonaɡ̶aɡ̶a, inoa ane noomatewa ane daɡ̶a nodawa, inoa ɡ̶onematagododi, codaa niɡ̶ina anodoɡ̶eteta niwicidi, codaa niɡ̶ina anoninaaletiniwace eledi oko leeɡ̶odi lotaɡ̶a codaa ane loenataka.\\n16 Ee Jesus, jiniiɡ̶e iniaanjo me yeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a anewi, anakaami seete lapo loiigi Aneotedoɡ̶oji ane ɡ̶adiɡ̶eladitiwaji nipodigi Ásia. Ee Niɡ̶ijoa anida aneetege licoɡ̶egi inionigi-eliodi Davi. Iciagi naɡ̶ajo yotedi nigoiije ane datale.”\\n17 Aneotedoɡ̶oji Liwigo aniaa naɡ̶ajo anicota me wado modi, “Anagi!” Odaa niɡ̶ina anowajipata niɡ̶ida ligegi eledi modi, “Anagi!”\\nAne ɡ̶adeloati ecibi, anagi! Codaa anemaani macipe, acipe ninyoɡ̶odi ane ɡ̶anoɡ̶eedi, ninyoɡ̶odi aneo oko lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji!\\n18 Ee João jao ɡ̶adeemiditiwaji anajipaatalo lotaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi ane ikee anicota anigida noko. Nigica ane ixotiwece eletidi notaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, Aneotedoɡ̶oji yajigote lawikodico, nawikodico aneetece naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi. 19 Nigica ane noɡ̶atedice notaɡ̶a aniwoteloco naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, notaɡ̶a anoikee anicota ganigida noko, Aneotedoɡ̶oji noɡ̶a me yakadi me yeligo naɡ̶ajo niale ela aneo oko lewiɡ̶a ane diɡ̶icata liniogo miniwataɡ̶a, codaa me noɡ̶a me yakadi me dakatiwece nigotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji anepoka nebiteda, domaɡ̶a nimaweneɡ̶egi me yakadi diniditeloco naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi.\\n20 Niɡ̶ijoa ane yeloɡ̶odi niɡ̶inoa notaɡ̶a anewi aniwoteloco naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi mee, “Ewi me daɡ̶a leegi, odaa ja janagi.” Jiɡ̶idaaɡ̶ee! (Amém).\\nAnagi Ǥoniotagodi Jesus!\\n21 Jemaa Ǥoniotagodi Jesus meliodi meletedaɡ̶adomitiwaji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee! (Amém).","num_words":559,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 6 DES - Gajinʉ Sabado árĩcʉ̃ Jesu ĩgʉ buherã sã - Bible Search\\nSabado árĩcʉ̃ Jesu buherã trigo pororire tʉrĩñorã\\n1Gajinʉ Sabado árĩcʉ̃ Jesu ĩgʉ buherã sã trigo pohegue ĩha tariañorã. Erogue tariarã, ĩgʉ buherãpʉ trigo pororire tʉrĩ, gasiri cohro bañorã iriyerire. 2Erã eropa iicʉ̃ ĩarã bajamerãgã fariseo masa erãre serẽpiñorã:\\n—¿Duhpirã mʉa Sabado mari soorinʉ árĩquerecʉ̃ ta mohmeri? Mari dorerire tarinʉgarã iiaa, arĩñorã fariseo masa.\\nErã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesupʉ “Yʉ buherã iri dorerire tarinʉgarã iibeama,” arĩgʉ õpa arĩpʉ erãre:\\n3-4—Iribojegue Davi ĩgʉ mera majarã mera oaboagʉ Goãmʉ wihigue ñaja, iri wihi árĩri panre bapʉ. Eropa bagʉ ĩgʉ mera majarã sãre badoregʉ iri panre ópʉ. Iri pan pahia dihtare badorera árĩriyoro. Goãmʉ doreri iri panre gajirãre badorebiriyoro. ¿Davi irire ĩgʉ eropa iirare Goãmʉ yare erã gojarapũgue buhebirari mʉa? Davi i panre bagʉ Goãmʉre tarinʉgagʉ iibiriñumi. Dohpagãre yʉ buherã sã i trigo yerire tʉrĩ barã Goãmʉre tarinʉgarã iibeama. 5Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ inonʉ soorinʉ sãre masa erã iiburire doremasia, arĩpʉ Jesu.\\nMojoto bʉhadigʉ õagʉ wapʉ\\n6Gajinʉ Sabado árĩcʉ̃ Jesu judio masa buheri wihigue ñaja buhepʉ masare. Ero mojoto diayepʉ bʉhadigʉ árĩpʉ. 7Ero árĩrã sã bajamerãgã masare buherã, fariseo masa sã Jesure ĩhanʉrʉñorã ĩgʉre weresãdiarã. Õpa arĩ pepiñorã: “Sabadonʉ árĩcʉ̃ ihĩ masʉre õagʉ iibocumi Jesu. Ĩgʉ eropiicʉ̃ ‘Mari soorinʉ Jesu mohmegʉ iimi,’ arĩ weresãrãra,” ari pepiñorã. 8Jesu erã pepirire masigʉ, mojoto bʉhadigʉre õpa arĩpʉ:\\n—Wahgãnʉgajaque. Ohõ arique, arĩpʉ ĩgʉre.\\nĨgʉ eropa arĩra pʉhrʉ mojoto bʉhadigʉpʉ wahgãnʉgaja, ero niguipʉ. 9Eropigʉ Jesu erãre serẽpipʉ.\\n—Mʉare serẽpigʉra: ¿Mari soorinʉ árĩcʉ̃ õarire iicʉ̃ õabeari? ¿Ñerire iicʉ̃pʉre õhari? ¿Soorinʉ árĩcʉ̃ masʉre masucʉ̃ õhari? ¿O soorinʉ árĩcʉ̃re masʉre wejẽcʉ̃pʉre õhari? arĩpʉ Jesu erãre.\\n10Eropa arĩgʉ Jesu erãre ĩhametupeho, mojoto bʉhadigʉre õpa arĩpʉ daja:\\n—Mʉ mojotore sĩsirãbeoque, arĩpʉ ĩgʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ ta mojoto bʉhadigʉpʉ sĩsirãbeo, õari mojoto wayoro. 11Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã erã ĩgʉ mera turaro guañorã.\\n—¿Dohpa iirãcuri mari ĩre? arĩñorã erã basi.\\nJesu ĩgʉ buherãre doce gohra ĩgʉ apimorãre beyepʉ\\n12Irinʉrire Jesu ʉtãgʉgue Goãmʉre serẽgʉ mʉria wapʉ. Erogue árĩgʉ, ñamire Goãmʉ mera werenigui butahmua wapʉ. 13Boyorogue ĩgʉ buherãre ĩgʉ pohro sihubeopʉ. Sihubeotuha erã mera majarãre doce gohra ĩgʉ apimorãre beyepʉ. 14Oã árĩñorã Jesu ĩgʉ beyenirã: Simore Jesu Pedro piyudigʉ, Simo pagʉ magʉ Andre, Santiago, Ñu, Felipe, Bartolomé, 15Mateo, Toma, Santiago árĩñorã. Santiagopʉ Alfeo magʉ árĩpʉ. Eropirã Simo celote ya curu majagʉ árĩgʉ, 16Juda Santiago pagʉ magʉ sã, Juda Iscariote sã árĩñorã ĩgʉ beyenirã. Juda Iscariotepʉ Jesure ĩhaturirãre ĩhmubu árĩpʉ.\\nJesu bajarã masare buhepʉ\\n17Eropii Jesu ĩgʉ buherã mera ʉtãgʉ weca árĩnirã dijaricʉ̃, bajarã gajirã ĩgʉ buherã mera õari pʉʉgue niguiñorã erã. Gajirã masa sã bajarã árĩñorã. Erã árĩpehrero Judea yeba macari majarã, Jerusalén majarã, Tiro waĩcʉri maca majarã, Sidón waĩcʉri maca majarã, wʉariya tʉro árĩri macari majarã ĩgʉ pohrogue eranirã árĩñorã. 18Erã Jesu buherire peerã erarã, erã dorecʉrire taudorerã erarã árĩñorã. Watẽa ñajasũnirã sã ĩgʉ pohrogue eraa, õarã wañorã. 19Jesu ĩgʉ turari mera õarã wacʉ̃ iipʉ erãre. Eropirã erã árĩpehrerã ĩgʉre mohmepiñarã erañorã.\\nJesu mucubiririre, bʉjawereri sãre buhepʉ\\n20Pʉhrʉ Jesu ĩgʉ buherãre ĩha, werepʉ:\\n—Mʉa mojomorocʉrãpʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩroguere warãca mʉa. Eropirã mʉa mucubirirãca.\\n21“Dohpaguere mʉa oaboarãpʉ yapirã árĩrãca. Eropirã mucubirirãca.\\n“Mʉa dohpaguere bʉjawere orerãpʉ mucubirimorã ãhraa. Eropirã pʉhrʉguere ĩayerãca. Eropirã mucubirirãca.\\n22“Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Eropirã yaha árĩburire mʉa iiri dipuwaja gajirã mʉare ĩhaturicʉ̃ mʉapʉ mucubirirãca. Mʉare erã cóãcʉ̃ sãre mucubirirãca. Mʉare erã ñero wereniguiquerecʉ̃ ta, “Ñerã ãhrima,” mʉare arĩquerecʉ̃ ta mʉapʉ mucubirirãca. 23Mʉare erã eropa iinirãre ʉmarogue mʉa ejacʉ̃gue Goãmʉ mʉare wʉaro õaro iigʉcumi. Eropirã turaro mucubirirã árĩque. Õaro sĩporãcʉrã árĩque. Mʉare ĩhaturirã ta erã acawererã mʉra iribojegue majarã eropa ta ñero iimʉriñuma Goãmʉ yare weremʉhtanirãre.\\n24“Eropirã mʉa dohpaguere baja oparãpʉ i yebaguere mʉa õaro árĩtuhabʉ. Eropirã ñero tarirã árĩrãca mʉa.\\n25“Dohpaguere yapirãpʉ mʉa oaboarãca. Mʉa eropa árĩrã ñero tarirãca.\\n“Dohpaguere mʉa mucubirirã árĩrãpʉ pʉhrʉguere bʉjawere orerãca. Eropirã ñero tarirãca.\\n26“Goãmʉ yare weremʉhtarã ãhraa,” arĩ gʉyarãre “Õarã ãhrima,” arĩriñuma bajarã iribojegue majarã. Mʉa mera majarãre eropa ta “Õarã ãhrima,” arĩbocoma masa. Eropa arĩnirã árĩrãpʉ ñero tarirãca mʉa sã, arĩ buhepʉ Jesu.\\nMʉare ĩhaturirã erã árĩquerecʉ̃ erã sãre mahique\\n27Eropigʉ õpa arĩ buhenemopʉ Jesu:\\n—Yʉre peediarãre, mʉare arĩgʉ tiiaa. Mʉare ĩhaturirã erã árĩquerecʉ̃ erã sãre mahique. Mʉare ĩhaturirãre õaro iique. 28Mʉare ñero árĩdorerã erã árĩquerecʉ̃ ta õadoreque erãre. Mʉare ñero iirã erã árĩquerecʉ̃ ta, “Erã sã õaro árĩporo,” arĩ serẽbasaque Goãmʉre. 29Yujugʉ mʉa wayuporã pacʉ̃, “Gajipʉ sãre padiagʉ paque,” arĩque ĩgʉre. Mʉa weca majañe suhrirore ĩgʉ emacʉ̃ mʉa camisa sãre ocãque ĩgʉre. 30Mʉare serẽgʉre ĩgʉ serẽropẽ ta oque ĩgʉre. Mʉa yare ĩgʉ aĩcʉ̃ ĩgʉre dipaturi serẽpibita irire. 31Gajirã mʉare õaro iicʉ̃ gahmea mʉa. Erãre mʉa õaro iicʉ̃ gamero dopa ta õaro iique erã sãre. Erã õaro iibiriquerecʉ̃ ta mʉapʉ erãre õaro iique.\\n32“Mʉare umupeorã dihtare mʉa umupeocʉ̃ iri ne duhpiburi árĩbeaa. Ñerã sã eropa ta iima. 33Eropirã mʉare õaro iinirã dihtare mʉa õaro iicʉ̃ iri sã ne duhpiburi árĩbeaa. Irire ñerã sã iima. 34Eropiro gajirãre wayurã “Yʉre wiaque,” arĩcʉ̃ mʉa wayuri sã ne iri duhpiburi árĩbeaa. Ñerã sã gajirãre wayurã ero pʉhrʉ wiapehodorerã ohoma. 35Eropirã mʉapʉ mʉare ĩhaturirãre mahi umupeoque. Eropirã erãre õaro iique. Eropirã mʉa yare mahibirã ta wayuque erãre. Mʉa eropa iicʉ̃ Goãmʉ mʉare õaro iigʉcumi. Goãmʉpʉ ĩgʉre umupeobirã sãre, ñerã sãre õaro iimi. Eropa ta iique mʉa sã. Mʉa eropa iirã wʉaro wajatarãca. Eropirã Goãmʉ turatarigʉ ʉmaro majagʉ porã árĩrãca. 36Mari Pagʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ mojomoro ĩadiro dopa ta mʉa sã masare mojomoro ĩaque.\\nGajirãre “Ñerã ãhrima,” arĩbiricãque, arĩpʉ Jesu\\n37Eropigʉ erãre werenemopʉ:\\n—Gajirãre “Ñerã ãhrima,” arĩrã erã iirare were­wʉa­biricãque. Mʉa eropa arĩ werewʉabiricʉ̃ Goãmʉ mʉa sãre “Ñerã ãhrima,” arĩsome. Gajirã mʉare erã ñero iirare, erã ñero arĩra sãre cãdijique. Mʉa eropa cãdijicʉ̃ ĩagʉ Goãmʉ mʉa sãre mʉa ñero iirare cãdijigʉcumi. 38Gajinore oparã gajirãre oque. Mʉa eropa ocʉ̃ Goãmʉ mʉare ogʉcumi. Eropa ogʉ mʉare õaro queoro wʉaro ogʉcumi. Õaro wajayegʉcumi. Gajirãre mʉa orañepẽ ta mʉa sãre Goãmʉ ogʉcumi, arĩpʉ Jesu erãre.\\n39Eropa arĩtuha Jesu buhenemogʉ õpa arĩpʉ werenigui queori mera:\\n—Cuiri ĩhajabirã erã seyaro erã basi game tʉagãrã erã perãgue ta mehtuha yuriñaja warãcoma gobegue. Eropa ta erã cuiri ĩhajabirã iro dopa ta Goãmʉ yare masibirã sã gajirãre buhediarima. Eropirã erã erã buherã sã peamegue warãcoma. 40Buherã erãre buhegʉre masitarinʉgabeama. Eropirã árĩpehrerã buherã erãre õaro buhepehora pʉhrʉ erãre buhegʉ iro dopa ta masirãcoma. Eropirã erãre buherã masibirã árĩbiricãporo, arĩpʉ Jesu.\\n41Eropa arĩtuha gaji buheri mera buhepʉ daja:\\n—Mari werenigui queori mera buhecʉ̃ õpa iirã ãhraa mʉa: Mʉa acaweregʉ ĩgʉ cuirugue miri pogañegã mehñajacʉ̃ iri pogañegãre õaro ĩhaa mʉa. Mʉ yaru cuirupʉre wʉarimijiro árĩquerecʉ̃ irimijipʉre ne pepibeaa mʉa. Eropirã miri pogañegãre mʉa ĩaro dopa ta mʉa acaweregʉ ĩgʉ ñero iiripʉre õaro ĩhaa mʉa. Mʉapʉ mʉa ñero iirire turaro iiquererã ta irire eropa pepicãa. ¿Dohpa árĩrono eropa ãhriri mʉa? 42Õpa arĩ wereniguia mʉa acawererãre: “Acaweregʉ, mʉ ñerire iigʉ iica. Eropigʉ iri ñerire duhucãque,” arĩ wereniguia mʉa. Eropa ĩgʉ ñerire duhudorequererã mʉapʉ iri ñerire iirã duhubeaa. ¿Duhpirã mʉa ñerire iiquererã ta irire eropa pepicãri mʉa? Masa erã pʉrʉpʉpʉre ñero ii corerã ãhraa mʉa eropa iirã. Mʉa ñero iiripʉre duhumʉhtaque. Mʉa eropa iira pʉhrʉ mʉa acaweregʉre “Mʉ ñero iirire duhucãque,” arĩ weremasia, arĩ buhepʉ Jesu.\\nMasa erã wereniguirire peerã erã árĩricʉrire masia mari, arĩ werepʉ Jesu\\n43Eropigʉ buhenemogʉ õpa arĩ werenemopʉ erãre werenigui queori mera:\\n—Yucʉgʉ õadigʉ ñerire dʉcacʉbeaa. Eropiro ñedigʉ sã õarire dʉcacʉbeaa. 44Yucʉgʉ dʉcare masirã “Irigʉ dʉca ta ãhraa,” arĩ masia mari. Poracʉdigʉ higuera dipure dʉcacʉbeaa. Eropiro aña poragʉ igui tõrire dʉcacʉbeaa. 45Eropa ãhrima masa sã. Õagʉ ĩgʉ pepiri õari ãhraa. Eropigʉ ĩgʉ õarire wereniguimi yucʉgʉ õadigʉ irigʉ õarire dʉcacʉro dopa ta. Ñegʉre ĩgʉ pepirigue ñeri ãhraa. Eropigʉ ĩgʉ ñerire wereniguimi yucʉgʉ ñedigʉ irigʉ ñerire dʉcacʉro dopa ta. Mari pepirigue iri árĩro dopa ta wereniguia mari, arĩpʉ Jesu.\\nPe wihi iira queori werepʉ Jesu\\n46Eropigʉ erãre werenemopʉ:\\n—Mʉa yʉre “Opʉ,” arãa. Eropa arĩquererã ta yʉ dorerire iibeaa mʉa. ¿Duhpirã eropa iibeari mʉa? 47Árĩpehrerã yʉre gamerã yʉ wereniguirire peema. Eropirã yʉ dorerire tarinʉgabeama. Õpa ãhrima yʉre tarinʉgabirã: 48Wihi õaro nugudi iro dopa ta ãhrima erã. Ĩgʉ ʉ̃hcãri goberire seha, wihire nugunʉgami. Iri wihi õaro ĩgʉ ʉ̃hcãro nugura wihi árĩro dia miricʉ̃ turaro deco turaquerecʉ̃ iri wihi õaro turaniguia. 49Eropirã yʉ wereniguirire peenirã árĩquererã ta yʉ dorerire iibirãpʉ wihire õaro nugubigʉ iro dopa ãhrima. Iri wihire wecagã nugu, õaro iinʉgabeami. Ĩgʉ eropa iira wihi árĩro dia miricʉ̃ deco turacʉ̃ iri wihi mata cohro yuhria wahaa. Eropiro iri wihi cohmopehrea wahaa, arĩpʉ Jesu.","num_words":1312,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique TITO 1\\nTito, judío bojocʉ ca niitigʉ, Cristore ca tʉo nʉnʉjeericʉre Cretapʉra cʉ̃re cũu waaupi Pablo, too macãrã Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã añuri wãme cʉ̃ja ca tii niipere cʉ̃ quenojato ĩigʉ. Ati pũurora paʉ wãmeri wede majio cojogʉ cʉ̃ ca owarique nii.\\nCa nii jʉori tabere cʉ̃re añu doti cojorique mena ĩi jʉomi (1.1-4).\\nTee jiro, Cretare cʉ̃ ca tii niipere cʉ̃re wede majio cojomi. Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niirã yee maquẽre cʉ̃ ca ĩijata, “O biirije ca biirã,” ca jʉo niirã nii majima ĩi wedemi; jiro, díámacʉ̃ ca niitirijerena ca buerã menare cʉ̃ ca bii niipere cʉ̃re wede majiomi; jiro, bojoca mena cʉ̃ ca bii niipere cʉ̃re wede majiomi (1.5—2.15).\\nTee jiro, paʉ wãmeri cʉ̃re wede majio nʉnʉa waa (2.16—3.11), cʉ̃ ca tii niipere cʉ̃re wede majio (3.12-14), cʉ̃re añu doti, ĩi yapano eami (3.15).\\nTitore Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ paderi majʉ, Jesucristo yeere wederi majʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca bejericarã, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoriquere bʉa ea, mani ca nʉcʉ̃ bʉorijepʉre ca niirije díámacʉ̃ ca niirijere maji, cʉ̃ja ca biiro cʉ̃ tiijato ĩigʉ, cʉ̃ ca tiicojoricʉ yʉ nii. 2 Mani ca yuerijea, to birora caticõa niirique, Ʉmʉreco Pacʉ ca ĩi ditotigʉ, ati yepare cʉ̃ ca tiiparo jʉgueropʉra “Mʉjare yʉ tiicojorucu,” cʉ̃ ca ĩirique nii. 3 Mecʉ̃ra, “To biro yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩirica tabe ca earo, cʉ̃ ca ĩiricarore birora mani ca majiro tiimi Ʉmʉreco Pacʉ manire Ca Ametʉenegʉ, yʉre cʉ̃ ca tii dotiriquere cʉ̃ ca dotiricarore birora añurije quetire yʉ ca wederije jʉori. 4 Tito, yʉ macʉ̃re biro ca niigʉ, yʉre birora díámacʉ̃ ca tʉo n��cʉ̃ bʉogʉre: Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, manire Ca Ametʉenegʉ Jesucristo, cʉ̃ja yee ca añu majuropeerijere, añuro niiriquere, mʉre cʉ̃ja tiicojojato.\\nCretapʉ Tito cʉ̃ ca tiipe\\n5 Creta yucʉ poogapʉre mʉre cũugʉ, yʉ ca quenorique ca dʉjarijere queno peti, ñucã to cãnacã macãripʉrena Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niiparãre joene, mʉre yʉ ca dotiricarore biro cʉ̃ tiijato ĩigʉ, mʉre yʉ cũuwʉ. 6 Ca jʉo niigʉa,* Anciano. ñañarije ca tiitigʉ, jĩcõ manʉra ca niigʉ, cʉ̃ puna cãa Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, ñañarije ca tiirã niima, ca ametʉene nʉcãrã niima, ca ĩi wedejãaña manirã ca niiparã niima. 7 Bojocare ca ĩa nʉnʉjee niigʉa,† Obispo: Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niigʉ. Ʉmʉreco Pacʉ yeere ca ĩa nʉnʉjee niigʉre birora ñañarije ca tiitigʉ ca niigʉ niimi; cʉ̃ jĩcʉ̃ra ca majigʉre biro ca nii tʉgoeñatigʉ, ca ajiarique manigʉ, ca cũmutigʉ, ca ameri quẽerã mena macʉ̃ ca niitigʉ, ñañaro tii wapa taariquere ca bootigʉ, ca niipʉ niimi. 8 Biitigʉra bojoca ca earãre cʉ̃ yaa wii ca cãni dotigʉ, añurije mena macʉ̃, ca bojoca catigʉ, añugʉ, ca ñañarije manigʉ, añuro ca niirique cʉtigʉ, ca niipʉ niimi. 9 Díámacʉ̃ ca niirije añurije queti cʉ̃ ca tʉoriquere cʉ̃ ca bue ecoricarore birora ca tʉo nʉnʉjeecã niipʉ niimi, aperã cãare añurije bue majiorique mena cʉ̃ja ca ʉjea niiro tii, teere ca junarãre cʉ̃ja ca tʉgoeña wajoaro tii, cʉ̃ ca tiipere biro ĩigʉ.\\nĨi dito bueri maja\\n10 Paʉ ametʉene nʉcãri maja, noo ca boorora ca ĩi wede mecʉ̃orã, ca ĩi ditori maja, niima, añuro petira judíos cʉ̃ja ca tii niirijere ca tii nʉnʉjeerã. 11 Cʉ̃jara do biro cʉ̃ja ca ĩi majitiropʉ cʉ̃jare ca ĩicãpe nii.‡ Cʉ̃jara, cʉ̃ja ʉjerore ca paa biatocãpe nii. Mee jĩcʉ̃ puna niipetirãpʉre ñañaro cʉ̃jare ĩi mecʉ̃oma, ca bue majioña manipe ʉnorena cʉ̃jare buecãri. Ñañaro cʉ̃ja ca tii niirije menara wapa taarʉgarã to biro tiima. 12 Jĩcʉ̃, tii yucʉ pooga macʉ̃ ca biipere wede jʉgueri majʉ, cʉ̃ yee wederã cʉ̃ja ca biipere o biro ĩiquĩupi: “Creta macãrã ca ĩi dito pairã, waibʉcʉrãre biro ca biirã, ca baa pacarã, ca junañe pairã, niima,”§ Epimenides cʉ̃ ca ĩirique. ĩiquĩupi. 13 Díámacʉ̃ra ĩiquĩjapi. To biri tuti jañuri cʉ̃jare wede majioña, ñañarije tiiricaro maniro, ñañarije maniro díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, 14 judíos cʉ̃ja majuropeera tʉgoeña jeeñori cʉ̃ja ca wederijere tʉo nʉnʉjeeti, díámacʉ̃ maquẽre ca junarã cʉ̃ja ca tii dotirijere tʉo nʉnʉjeeti, cʉ̃ja ca biipere biro ĩigʉ.\\n15 Añurãra, niipetirijepʉra añurije wado niicã. Bii pacaro, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoriquere ca bootirã peera, jĩcã wãme peera añurije mani, niipetirijepʉra ñañarije wadora niicã, cʉ̃ja ca tʉgoeñarije, cʉ̃ja yeripʉ cãare ñañarije wado ca niicãro macã. 16 Ñucã “Ʉmʉreco Pacʉre ca majirã jãa nii” ca ĩirã nii pacarã, cʉ̃ja ca tii niirije mena pee ĩñoma, to biro ĩicãrã cʉ̃ja ca ĩirijere. Ca ĩa tutirique pairã, ametʉene nʉcãri maja niicãri, jĩcã wãme ʉnoacã añurijere tii majitima.\\n†1:7 Obispo: Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niigʉ.\\n‡1:11 Cʉ̃jara, cʉ̃ja ʉjerore ca paa biatocãpe nii.\\n§1:12 Epimenides cʉ̃ ca ĩirique.","num_words":725,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Tesalonicenses 2 BSNNT - Yʉa mairã, mʉa tʉ yʉa - Bible Search\\n1 Tesalonicenses 1 1 Tesalonicenses 3\\nTesalónica macana rãca Pablo ĩ bajiñarere ĩ gotire queti\\n1Yʉa mairã, mʉa tʉ yʉa bajiñacatire tʉoĩacõari, “Bʉto quẽnacajʉ”, yimasiaja mʉa. 2Mʉa tʉjʉ yʉa ejaroto rĩjoro, Filipos ĩna yirimacajʉ ñacajʉ yʉa. Tojʉ yʉa ñaro rojose yʉare yicama. Mʉa ya macana quẽne yʉare gotirotibetiboacama. Jẽre tire masiaja mʉa. Yʉare ĩna gotirotibetiboajaquẽne, Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare goticõacajʉ, Dios oca Jesús sʉori quẽnaro ĩ yise quetire. 3Socasere ajirʉ̃cʉbʉorã me ñari, tire mʉare goticajʉ yʉa. Rojose yirʉarã me, mʉare goticajʉ. Mʉare yitorʉabeticajʉ. 4“¿Yʉ bojarore bajiro yirã ñati?” yigʉ, yʉare rotiĩacõari, variquẽnañumi Dios. To bajicõari, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gotirʉarãja mʉa”, yʉare yirotiyumi. To bajiri ĩ gotirotirore bajirone gotirũgũaja yʉa. “Masa ajivariquẽnato” yirã me, gotirũgũaja. “Dios ajivariquẽnato” yirãjʉa, gotirũgũaja. 5“Oca quẽnase rãca yʉare yitorã me yama”, yʉare yimasicajʉ mʉa. “Gãjoa manire ĩsiato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Tire masiaja mʉa. Dios quẽne, tire masiami. 6“‘Ñamasurã ñaama’ yʉare yato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Noajʉane, “Manire rʉ̃cʉbʉoato��� yirã yʉa goticana manicama. 7Mʉare rotibeticajʉ yʉa. Cristo ĩ cõarã ñari, yʉa rotijaquẽne, quẽnacõaboariaroja. To bajiboarine, sĩgõ rõmio so rĩacare so ĩatirʉ̃nʉrore bajiro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũcajʉ yʉa. 8To bajiro mʉare ĩamairã ñari, “Cristo ye quetire ĩnare gotimasiorʉarãja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũcajʉ yʉa. Ti rĩ mere yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa. “Manire ĩaterã manire ĩna sĩaroti ti ñaboajaquẽne, ĩnare gotimasiorʉarãja”, yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa, mʉare ĩamairã ñari. 9Yʉa mairã, mʉa tʉ ñarã, bʉto josari yʉa moarũgũcatire masiritimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa, ñami quẽne moarũgũcajʉ yʉa. Tojʉ mʉa tʉjʉ yʉa ñase vaja, yʉa base vaja quẽne yʉare mʉa vaja yibosajama, josaboriaroja ti, mʉare. Tire masirã ñari, “Vaja yibeticõato ĩna” yirã, Dios oca gotirã ñaboarine, gajeye moare yʉa masune moacõari, bare vaja yibarũgũcajʉ yʉa.\\n10Mʉa tʉjʉ ñarã Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũcajʉ yʉa. Tojʉre quẽnaro riojo yirũgũcajʉ yʉa. To bajiri socamenane, “Rojose yicama” yirã manama mʉa tʉ ñarã. To bajiro yʉa bajicatire ĩacana ñari, “Ĩna yicatore bajiro yirũgũcama ĩna”, yʉare yiñagõbosa masiaja mʉa quẽne. Dios quẽne tire yʉare yiñagõbosa masigʉ̃mi ĩ. 11“Rĩa cʉtigʉ ĩ rĩare maigʉ̃, tocãrãcʉre quẽnaro ĩ yirore bajiro manire yirũgũcama ĩna”, yʉare yimasiaja mʉa. 12Rojose mʉa tãmʉojama, mʉa tãmʉobetijaquẽne, quẽnaro mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉa, “‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Cristore ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato” yirã. “Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yisere bʉto bojaja yʉa”, mʉare yirũgũcajʉ yʉa. Dios ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, quẽnaro rotigʉ, “Yʉ tʉjʉ ñarʉarãja” mʉare yigʉ.\\n13Gajeye ado bajiro mʉa bajicatire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽnirũgũaja yʉa. Dios oca mʉare yʉa gotimasiocatire ajicõari, “Ĩna masune tʉoĩacõari, gotirã me yama” yimasicõari, yʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri socase me ñaja Dios ye yʉa gotimasiorũgũse. To bajiri, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉjama, Dios ĩ bojasere yirã ñarʉarãma. 14Yʉa mairã, ti ocare ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yiyuma mʉa yarã. Mʉa yiecorore bajirone yiyuma jud'io masa quẽne, ĩna yarã Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre. 15Ĩna yarãne ñaama Cristore sĩariarã. Rĩjorojʉ Diore gotirẽtobosariarãre quẽne ĩnane sĩariarã ñaama ĩna. Yʉare quẽne tud'irã, varoticana ñaama. To bajiro yirã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnamena ñaama. Jediro masare ĩaterã ñaama. 16Jud'io masa me rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire bojamena ñari, Dios ocare gotimasiorʉaboacajʉ yʉa. Yʉare gotimasio rotibetirũgũama. Rẽmojʉne, rojose rĩne ĩna yicõasʉoadire ñajare, to bajirone bajiaja adirodore quẽne. Rojose ĩna yitʉjabetijare, rojose ĩnare yicõagʉagʉ yami Dios yuja.\\nTesalónica macajʉre Pablo ĩ tudivarʉa tʉoĩare queti\\n17Yoaro mene quẽna mʉa tʉjʉ yʉa tudivarotire gotirʉaja yʉ. Yʉa mairã, mʉare yʉa vadiveocato bero, mʉare ĩabetiboarine, tocãrãcarʉ̃mʉre mʉare tʉoĩacõa ñarũgũaja. To bajiri, mʉare bʉto tʉoĩarã ñari, mʉare ĩarã varʉarũgũboacajʉ yʉa. 18Yʉ masu quẽne cojoji me mʉare ĩagʉ̃ varʉarũgũboacajʉ yʉ. Tocãrãcajine mʉa tʉjʉ ĩarã yʉa varʉacõarore, “Ejabeticõato” yigʉ, rojose yʉare yirũgũñumi vãtia ʉjʉ Satanás. 19Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivado yʉa ĩorona mʉa ñajare, mʉare ĩarã varʉacajʉ yʉa. “Mʉ oca ĩnare yʉa goticati ñajare, mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Cristore ĩre yiĩovariquẽnarʉarãja yʉa. To bajiro yʉa yiroti ti ñajare, Jesús ĩ tudivadirotire bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Gãjerãre yʉa tʉoĩaro rẽtoro mʉare tʉoĩavariquẽnaja. 20Socarã me yaja yʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Tire ĩre gotivariquẽnarʉarãja.","num_words":630,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji COLOSSENSES 3\\n☰ COLOSSENSES 3 ◀ ▶\\n1 Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me yewikatiditace Cristo, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee micataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a ɡ̶adewikatititacetiwaji ɡ̶adawanaɡ̶atitetege Cristo. Odaa ele midioka limedi moleetibigetiwaji niɡ̶ica ane idei ditibigimedi, aneite Cristo moiweniɡ̶ide, nicote liwai libaaɡ̶adi Eliodi. 2 Idioka limedi mowoo codaa memaanitibige niɡ̶ica ane idei ditibigimedi, idiɡ̶ida jineɡ̶emaanitibige niɡ̶inoa aninoa niɡ̶ina iiɡ̶o. 3 Igaataɡ̶a micataɡ̶a daantaɡ̶a ɡ̶adelewitiwaji (odaa aɡ̶aleeɡ̶ica anenitege niɡ̶ijo jotigide anenitiwaji), pida ja ɡ̶adewikitiwaji awanitege Cristo me yewiɡ̶a. Pida Aneotedoɡ̶oji anaɡ̶a ikee niɡ̶ica gela ɡ̶adewiɡ̶atiwaji. 4 Leeɡ̶odi Cristo naɡ̶a yewiɡ̶atace, odaa nige dinikeetace, oko eledi, Aneotedoɡ̶oji eote me ɡ̶odeloɡ̶o codaa ɡ̶odiweniɡ̶ide ɡ̶odawanaɡ̶aditetege Cristo.\\nNiɡ̶ijo jotigide anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a icaaɡ̶ica gela ɡ̶odewiɡ̶a\\n5 Jinaɡ̶awii ane beyagi ane yemaa ɡ̶adaaleɡ̶enali, pida awii micataɡ̶a niɡ̶ina oko baanaɡ̶a yeleo aɡ̶alee yakadi meo ane beyagi. Enice jinaɡ̶a ɡ̶adoomatewa ane daɡ̶a ɡ̶adodawa. Jinaɡ̶a domaɡ̶a emaanitibige niɡ̶ina ane napioi, jinaɡ̶awii, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a owoo niɡ̶ina ane napioi ane ilidaɡ̶aditigi ɡ̶adoolatedi. Jineɡ̶emaanitibige midioka limedi meliodi niɡ̶ina anakati, igaataɡ̶a nigidaaɡ̶eni ja daɡ̶axa maweniɡ̶ideni niɡ̶ica anakamaɡ̶a emaani, odaa aɡ̶alee oɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji. 6 Jinaɡ̶awiitetiwaji niɡ̶inoa ane beyagi, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yelatetema codaa eliodi me iloikatidi niɡ̶ina oko ane deɡ̶eyiwaɡ̶aditeda. 7 Niɡ̶ijo jotigide akamaɡ̶akaamitiwaji jaɡ̶awiite niɡ̶inoa ane beyagi, codaa inoka awiite niɡ̶inoa ane beyagi ɡ̶adaaleɡ̶enali ane yemaa.\\n8 Pida niɡ̶ina natigide ele mikani mawiite niɡ̶inoa ane beyagi, jinaɡ̶a eliɡ̶idee, codaa jinoɡ̶oteteni ɡ̶adelaɡ̶a catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa jinaɡ̶awii ane beyagitema eledi oko. Jinaɡ̶abeyacaɡ̶ati ɡ̶agegi motaɡ̶ani, codaa jineɡ̶eni inoa notaɡ̶a ane napioi. 9 Codaa jinaɡ̶adininaalenitiwaji, igaataɡ̶a jiɡ̶ikani niɡ̶ijo jotigide aneni codaa jiɡ̶ikani niɡ̶ijoa ɡ̶adakataɡ̶a laxokodi. 10 Niɡ̶ida makaamitiwaji jiɡ̶ida gela aneni Aneotedoɡ̶oji ane yajigotedaɡ̶awa, anidioka limedi me ili, eote micota me ɡ̶adiciagi, digo miniwataɡ̶a, codaa eote mepaanaɡ̶a owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji. 11 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶alee ibeyacaɡ̶adi niɡ̶ina oko mige judeu, oɡ̶oa domige ajudeu; domige yakagidi lolaadi, oɡ̶oa domige ayakagidi lolaadi; migetaɡ̶a iomiɡ̶igi; domige nialigipijegi; domige niotagi, oɡ̶oa domige aniotagi. Pida okotawece iniokiniwateda Cristo mida ane jaoɡ̶ate, codaa ina me yewiɡ̶a catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali.\\n12 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiolaatedicetiwaji, ɡ̶adiomaɡ̶atitedice makaami loiigi, codaa me ɡ̶ademaani. Enice adiniwikodenitiwaji, oleetibige makaami eletema eledi oko, adiniwikodenitibece lodoe eledi oko, codaa ocaɡ̶aneɡ̶eni eledi oko, codaa adinatiitalo niɡ̶inoa anicinoa. 13 Adinatiita eledi oko. Nigicatibece ina ɡ̶adileenigitema eledi oko, dioki ixomaɡ̶ateenitice anowotaɡ̶adomi ane beyagi. Mijoataɡ̶a Cristo me ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶adoenataka ane beyagi, awii digo mijoataɡ̶a anee. 14 Odaa ane daɡ̶axa me leeditibige madinemaanitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adilakiitiwage, codaa me ɡ̶adeɡ̶enakitiwaji.\\n15 Jemaa Aneotedoɡ̶oji midioka limedi meote mele ɡ̶adaaleɡ̶enali, amanagawini owooɡ̶otitiwaji mawii niɡ̶ica anewi. Igaataɡ̶a ɡ̶adixipenitedicoace eote makaami lapo oko ane ilaɡ̶atiwage, codaa eotedibige mele ɡ̶adaaleɡ̶enali. Codaa midioka limedi maniotagodeetalo. 16 Oleetibige mele mowookonitiwaji codaa midioka limedi me nalaɡ̶atibigaɡ̶aji niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoyalaɡ̶atalo Cristo, codaa mele me iiɡ̶axinaɡ̶ani, codaa niɡ̶ina me aladeeni eledi oko, abakeni initawece ɡ̶adixakedi ane yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji. Codaa agaani Enaco ane diniditelogo lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, codaa eletidi Enaco, codaa agaani noɡ̶eeɡ̶eco ane ɡ̶adiiɡ̶axinitece Aneotedoɡ̶oji Liwigo. Agaanaɡ̶anitibigimece Ǥoniotagodi, codaa oleetibige midioka limedi maniotagodeetalo manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena.\\n17 Enice okanicodaaɡ̶icoateda ane ɡ̶adotaɡ̶a, codaa mokanicodaaɡ̶ica anawii, oleetibige manelecaɡ̶ateeni Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus. Codaa niɡ̶ina maniotagodeetalo Aneotedoɡ̶oji, Ǥodiodi, abakeni Liboonaɡ̶adi Jesus.\\nAnodaa leeditibige me eni madiniwaxinaɡ̶anaɡ̶atiti lodoe eledi oko leeɡ̶odi naɡ̶a gela ɡ̶adewiɡ̶a\\n18 Akaamitiwaji, iwaalepodi, iwaɡ̶ati ɡ̶adodawadi, igaataɡ̶a jiɡ̶idaa leeditibige me eni leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Ǥoniotagodi. 19 Akaamitiwaji, ɡ̶oneleegiwadi, emaani niɡ̶inoa ɡ̶adodawadi, codaa jinaɡ̶akaami aojokomatadipi.\\n20 Akaamitiwaji anakaami nionigipi, oleetibige midioka limedi me iwaɡ̶ati ɡ̶adiododipi, igaataɡ̶a Ǥoniotagodi jiɡ̶idaa yemaa me eni, akaamitiwaji ane iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi. 21 Akaamitiwaji anakaami eniododipi, jinaɡ̶awii ɡ̶adionigipi me neliɡ̶ideeɡ̶a leeɡ̶odi anemiitiogi moxoki, adaɡ̶awiitibige midioka limedi magecaɡ̶alodipi.\\n22 Akaamitiwaji anakaami niotagipi, ele midioka limedi me iwaɡ̶ati ane ɡ̶aniotagodi digoina iiɡ̶o. Odaa jinaɡ̶a iwaɡ̶ati inokina niɡ̶ina mida me ɡ̶adiwini doɡ̶oleetibige mocaɡ̶anita, ane lakatigi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. Pida oleetibige me iwaɡ̶ati ɡ̶aniotagododipi inoatawece anoiiɡ̶etedaɡ̶awa, mele ɡ̶adaaleɡ̶ena, leeɡ̶odi me eemiteetigilo Aneotedoɡ̶oji. 23 Niɡ̶ina mawiitiwaji okanicodaaɡ̶ica nibakedi, adinoniciwaɡ̶ati mawii nibakedi anele, micataɡ̶a daɡ̶a Ǥoniotagodi iiɡ̶etedaɡ̶awa mawii niɡ̶ida nibakedi, jiniɡ̶idoka ixomitiwece ɡ̶adacilo meledi ɡ̶oneleegiwa ɡ̶adiiɡ̶eni mawii. 24 Igaataɡ̶a owooɡ̶otitiwaji Ǥoniotagodi micota me yajigotedaɡ̶awa niɡ̶ica laɡ̶ajegitedaɡ̶agitiwaji digoida ditibigimedi. Igaataɡ̶a Cristo jiɡ̶iniaa ane Ǥoniotagodi ane jibaaɡ̶atema. 25 Odaa niɡ̶ina anidioka limedi meo ane beyagi aibeyacaɡ̶adi anini niɡ̶ini oko, pida Aneotedoɡ̶oji yajigote loojedi ane iɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ina ane beyagi aneo. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji idokidata anigotediogi niɡ̶ina oko micataɡ̶a doɡ̶oko diniciamico. Aɡ̶ica ini aneote me iomiɡ̶igi idatawece ɡ̶odiciaceeketediwage niɡ̶ina me leeditibige me ɡ̶odiloikatidi.","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 23\\nJesus yalaɡ̶ate niɡ̶ijoa fariseutedi ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés\\n(Marcos 12.38-40; Lucas 11.45-53; 20.45-47)\\n1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, ijaaɡ̶ijo anodiotibece, 2 “Niɡ̶ina anodiiɡ̶axinaɡ̶atece Moisés lajoinaɡ̶aneɡ̶eco inaaɡ̶inoa fariseutedi ida naɡ̶atetigi modiiɡ̶axinaɡ̶atece codaa moyeloɡ̶odi ane diitigilo niɡ̶inoa ane diiɡ̶enatakatalo Moisés mowote. 3 Enice, okanicodaaɡ̶ica anodiiɡ̶enatakata, iwaɡ̶atitiwaji codaa awii. Pida jinaɡ̶awii liciagi ane lakataɡ̶a, igaataɡ̶a odiiɡ̶enatakata moyiwaɡ̶adi ane diiɡ̶enatakata najoinaɡ̶aneɡ̶eco, pida idiaaɡ̶idi baadoɡ̶oyiwaɡ̶adi. 4 Odiiɡ̶enatakata mowote niɡ̶inoa ane dakake me jiwaɡ̶atece, micataɡ̶a doɡ̶oyexaɡ̶ateloco leláɡ̶a oko loyaɡ̶agi ane iwaaɡ̶adi, pida aɡ̶oyaxawa moyoyaɡ̶adi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oyadodi! 5 Inoatawece anowote, owote modinikeenaɡ̶aneɡ̶etema niɡ̶ina oko. Oyexocaɡ̶aditeloco libaaɡ̶adi, codaa me latocolodi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a owotibige niɡ̶ina oko modiletibige deɡ̶eliodi moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa oyocaɡ̶atee liniogo niɡ̶inoa nijayogoli owotibige niɡ̶ina oko modiletibige diɡ̶iniɡ̶ina niiɡ̶axinaɡ̶anadi aninoa lixaketedi. 6 Niɡ̶ina me nalooɡ̶o oyemaa monicotelogo niɡ̶icoa ane daɡ̶axa mele nimetiidi, codaa me niɡ̶icoa nibaancotedi ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a midiwataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi. 7 Oyemaatibige niɡ̶ina oko monicetibigiwaji, codaa lemaanigi niɡ̶ina oko moikee modeemitetibige niɡ̶ina modakapetibigege, codaa oyemaatibige niɡ̶ina oko moditiogi me ‘Niiɡ̶axinaɡ̶anadi!’. 8 Pida akaamitiwaji baɡ̶a jinaɡ̶a domiɡ̶ikani doɡ̶oditaɡ̶awa niɡ̶ina oko makaami ‘Niiɡ̶axinaɡ̶anadi’, igaataɡ̶a iniwa oniniwatece ɡ̶aniiɡ̶axinoɡ̶odi ane Cristo. Codaa akaamitawece akaami diniciamico, anakaami dinioxomigipi. 9 Codaa jinaɡ̶a domiɡ̶ica anenita me ɡ̶adiodi digoina iiɡ̶o. Igaataɡ̶a oniniwatece Ǥadiodi, ane ideite ditibigimedi. 10 Jiniɡ̶ikani niɡ̶ina oko doɡ̶oditaɡ̶awa, ‘Iniotagodi’, igaataɡ̶a oniniwatece Ǥaniotagoditiwaji, Cristo ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Codaa jeɡ̶emeɡ̶ee ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 11 Pida niɡ̶ina aneneɡ̶egi ida niwaló ɡ̶adiwigotigitiwaji, jiɡ̶iniaa ɡ̶aotagi. 12 Codaa niɡ̶ina anepaa ilecatiditibigimece liboonaɡ̶adi, Aneotedoɡ̶oji icota meote me diɡ̶ica jaoɡ̶a. Pida niɡ̶ina ane diniwikodetibece, Aneotedoɡ̶oji icota meote me leegitibigimece liboonaɡ̶adi.\\nJesus yapeteɡ̶e niɡ̶ina anokowo me eletibigiwaji\\n(Marcos 12.40; Lucas 11.39-42, 47-52; 20.47)\\n13 Nagoodi akaamitiwaji, anakaami niiɡ̶axinaɡ̶anadi ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, codaa akaami anakaami fariseutedi, anokawii makaami eletetiwaji! Igaataɡ̶a aɡ̶ikanitiwaji diɡ̶ica oko ane ikee anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena. Codaa akamaɡ̶akaamitiwaji aɡ̶emaani Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa aɡ̶ikani niɡ̶ina eledi oko moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji anigote, niɡ̶ina oko anodoletibige Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. 14 Nagoodi akaamitiwaji, anakaami niiɡ̶axinaɡ̶anadi, codaa anakaami fariseutedi, anokawii makaami eletetiwaji! Igaataɡ̶a aniboloiteeni iwaalepodi ane wajekalodipi, odaa abanoonitece niɡ̶inoa liɡ̶elatedi, codaa olicetalo niɡ̶inoa ane nepilidi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ocaɡ̶ateeni motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, pida mina adinikeenaɡ̶aneɡ̶eni. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adiloikatititetiwaji caticedi niɡ̶ina eledi oko ane iloikatidi.\\n15 Nagoodi akaamitiwaji, anakaami niiɡ̶axinaɡ̶anadi codaa anakaami fariseutedi, anokawii makaami eletetiwaji! Igaataɡ̶a aɡ̶eetitatiwaji akiititedi-eloodoli, codaa aniwiajeetelogo owidi nipodaɡ̶a moleetibige mawii mini oko ane dioteci ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. Odaa niɡ̶ina mini anakati mawii me diotaɡ̶adici, jiɡ̶icaaɡ̶awiitibigetiwaji Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi niɡ̶inida oko caticedi anigotedaɡ̶awatiwaji minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe.\\n16 Nagoodi akaamitiwaji! Igaataɡ̶a ɡ̶adiciagitiwaji niɡ̶ina oko ɡ̶olaɡ̶a ane domoɡ̶odoletibige moikeeta naigi niɡ̶ina eledi ɡ̶olaɡ̶a. Meni me iiɡ̶axinaɡ̶anitiwaji, ‘Nigica aneo ligegi meo okanicodaaɡ̶ica me liboonaɡ̶adi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, odaa aibeyacaɡ̶adi nige deɡ̶eote niɡ̶ijo ane ligegi. Pida nige ligegi meo okanicodaaɡ̶ica me liboonaɡ̶adi nioolo Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa baɡ̶a leeditibige meo ane ligegi.’ 17 Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ina oko yetoledi codaa me ɡ̶oladi! Amiida ica aneneɡ̶egi ida ane jaoɡ̶a, oolo ane idei Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, oɡ̶oa iniaaɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi aneo niɡ̶idiwa oolo anidiwa catiwedi liɡ̶eladi me nepilidi Aneotedoɡ̶oji? 18 Codaa eledi meni me iiɡ̶axinaɡ̶anitecetiwaji, ‘Nigica oko aneo ligegi meo okanicodaaɡ̶ica me liboonaɡ̶adi nameeja Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina me dotaɡ̶a, odaa baadaɡ̶a ibeyacaɡ̶adi nige deɡ̶eo niɡ̶ijo ane ligegi. Pida niɡ̶ina nigeo ligegi me liboonaɡ̶adi niɡ̶ijo liboonigi ane idei madi nameeja Aneotedoɡ̶oji, odaa baɡ̶a leeditibige meo niɡ̶ica ane ligegi.’ 19 Ǥadiciagitiwaji yetoledi inaa ɡ̶oladi! Amiida ica aneneɡ̶egi ida ane jaoɡ̶a, mige ɡ̶oboonigi, oɡ̶oa, domige nameeja aneo me dibatetege Aneotedoɡ̶oji ɡ̶oboonigi? 20 Enice oko aneo ligegi me liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji nameeja niɡ̶ina me dotaɡ̶a, niɡ̶ini oko aɡ̶idokida me ibake liboonaɡ̶adi nameeja, pida aaɡ̶aɡ̶a ibake liboonaɡ̶adi okanicodaaɡ̶ica ane liboonigi madi nameeja. 21 Odaa niɡ̶ina oko meo ligegi me liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, niɡ̶ina me dotaɡ̶a, niɡ̶ini oko aɡ̶idokida me ibake liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, pida aaɡ̶aɡ̶a ibake Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji aniniwa catiwedi liɡ̶eladi. 22 Niɡ̶ina oko aneo ligegi me liboonaɡ̶adi niɡ̶ica ditibigimedi, niɡ̶ina me dotaɡ̶a, niɡ̶ini oko ewi me ibake liboonaɡ̶adi naɡ̶aca Aneotedoɡ̶oji nibaanco ɡ̶oneɡ̶e, codaa me Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, ane nicotedeloco.\\n23 Nagoodi akaamitiwaji anakaami niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atema lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés codaa anakaami fariseutedi anokawii makaami eletetiwaji! Igaataɡ̶a aboonitalo Aneotedoɡ̶oji ane nebi, codaa majici liwai niɡ̶inoa anokateciɡ̶inoa me ɡ̶anidiizimo, niɡ̶inoa niale laamotiidi ane jexakajoɡ̶otinigi niweenigi me lanigi. Pida jiɡ̶ikani me iwitece najoinaɡ̶aneɡ̶eco aneneɡ̶egi ida ane jaoɡ̶ate midiwa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Niɡ̶idiwa najoinaɡ̶aneɡ̶eco onikeetoɡ̶owa anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me jaoɡ̶a ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa moko eletema eledi oko, codaa onikeetoɡ̶owa me leeditibige mejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida domaɡ̶a leeditibige me iwitecetiwaji niɡ̶inoa najoinaɡ̶aneɡ̶eco ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶ate, codaa maɡ̶aɡ̶a awiite niɡ̶inoa ane deɡ̶ewi ina mica ane jaoɡ̶ate. 24 Niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiciagi niɡ̶ijo oko ɡ̶oladi anodoletibige moikeetece naigi eletidi ɡ̶oladi. Codaa ɡ̶adiciagi niɡ̶ina oko ane yaago viinyo me noɡ̶a ɡ̶onoodo, pida baɡ̶a yalitini gameelo, igaataɡ̶a adowetiteloco niɡ̶inoa anicinoa ane diɡ̶ica ane jaoɡ̶ate, pida aɡ̶oeni niɡ̶inoa anida ane jaoɡ̶ate ane niiɡ̶etedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji.\\n25 Nagoodi akaamitiwaji anakaami niiɡ̶axinaɡ̶anadi ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece najoinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa makaami fariseutedi, anokawii makaami eletetiwaji! Niɡ̶ida makaamitiwaji ica ina daɡ̶a akaami eletetiwaji, ɡ̶ademaanigitiwaji mele me iwileci wetice ɡ̶anigoopa idaa ɡ̶aniginogo, pida micataɡ̶a daaditaɡ̶a iwileci le ɡ̶anigoopa idaa ɡ̶aniginogo. Codaa micataɡ̶a daɡ̶a nolee ɡ̶anigoopa idaa ɡ̶aniginogo niɡ̶ina ane ɡ̶adolicaɡ̶aditiwaji codaa akaami adodigomadadi, leeɡ̶odi aɡ̶akati madinajacaɡ̶ati. Leeditibige maɡ̶aɡ̶a iwilecitiwaji catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena. 26 Anakaami fariseutedi, akaami ɡ̶oladi! Odoejeeni miwileci catiwedi akaamitiwaji, micataɡ̶a diɡ̶iwileci le ɡ̶anigoopa codaa me ɡ̶aniginogo, odaa jaɡ̶aɡ̶a yapidi wetice.\\n27 Nagoodi akaamitiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece najoinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa anakaami fariseutedi, anokawii makaami eletetiwaji! Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ina émeɡ̶egi libegi, ane libinienigi inokina we, leeɡ̶odi onadineɡ̶eta nadinaɡ̶ajegi ane yapacaɡ̶a niɡ̶idiwa wetiadi. Pida catiwedi niɡ̶ida begi, baɡ̶a nolee ɡ̶obitaka inaa neladaɡ̶a. 28 Niɡ̶ina me ɡ̶adiwineɡ̶egitiwaji ica ina daɡ̶a ɡ̶adeɡ̶enakitiwaji, pida onawiitetiwaji makaami libinienigipi, codaa ɡ̶adaaleɡ̶enali nolee niɡ̶ica ane beyagi.\\n29 Nagoodi akaamitiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece najoinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa anakaami fariseutedi, anokawiitiwaji makaami eletetiwaji! Igaataɡ̶a ipekeniteloco wetiadi libinienaɡ̶a anonaligite niɡ̶ijoa émaɡ̶aɡ̶a, liotagipi Aneotedoɡ̶oji baanaɡ̶a nigo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Codaa awii ɡ̶adiwilanigitiwaji ocaɡ̶ataɡ̶a manalakitibige malee newiɡ̶a niɡ̶ijo oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji niɡ̶ijo jotigide. 30 Odaa menitiwaji, ‘Daɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶a malee newiɡ̶a ɡ̶odaamipi, agotaɡ̶a inigotaɡ̶a liotagipi Aneotedoɡ̶oji anodigotiogi ɡ̶odaamipi niɡ̶ijo liotagipi Aneotedoɡ̶oji.’ 31 Odaa niɡ̶ida anenitiwaji jiɡ̶ikeeni mida anenitege licoɡ̶egi niɡ̶ijo anonigodi Aneotedoɡ̶oji liotaka. 32 Odaa jaɡ̶agotitiwaji niɡ̶ijo nibakedi ane beyagi anoyojogotini ɡ̶adaamipi. 33 Ǥadiciagitiwaji niɡ̶inoa laketedi ane diniweneene. Niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶aleeɡ̶ica ɡ̶animaweneɡ̶egi daɡ̶a ɡ̶adiwokoni Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, codaa nige limedi me imonyatedicogi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe. 34 Codaa Emeɡ̶ee jiiɡ̶eticogi makaamitaɡ̶atiwaji niɡ̶ina anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, inoa aninoa lixaketedi, inaaɡ̶ina anodiiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji mowo niɡ̶ina oko. Pida ijo ananigotitiwaji, ijo anotonitelocotiwaji nicenaɡ̶anaɡ̶ate manigoti. Ica eledi baɡ̶a analakenitiniwace catiwedi ɡ̶adiiakanaɡ̶axiiditiwaji, codaa me iatenitibece, odaa jaɡ̶awii me daleditibigimoace odeletalo eletidi nigotadi. 35 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji makaami laagetedipi leeɡ̶odi lemeɡ̶egi ijotawece niɡ̶ijo oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji anonigodi, odoejegi moyeloadi Abel ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a, lionigi niɡ̶ijo odoejegi ɡ̶oneleegiwa Adão, neɡ̶epaaɡ̶otota moyeloadi Zacarias, lionigi Baraquias, naiigo ɡ̶adoiigitiwaji, anoyeli wetice Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ipegitege Aneotedoɡ̶oji nameeja. 36 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Aneotedoɡ̶oji iloikatidi niɡ̶ina noiigi aninaa niɡ̶inoa nokododi leeɡ̶odi laijedi.\\nJesus eliodi me iwikode niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém\\n37 Eliodi me ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶enitiwaji, anakaami niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém! Leeɡ̶odi manigotitiwaji niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa anigidaatiniwace manigoti niɡ̶ijo ane niiɡ̶etedaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji. Elioditibece me domaɡ̶a jemaa me ɡ̶adatecoɡ̶oteenitiwaji me idoweditaɡ̶aloco, macataɡ̶a naɡ̶ana okoɡ̶okoodi me yatecoɡ̶otee lionaɡ̶a catiwedi labadi, pida aɡ̶emaanitiwaji. 38 Natigide, liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji anini makaamitaɡ̶atiwaji icota moyaladi, leeɡ̶odi me diɡ̶icoateda Aneotedoɡ̶oji ane nebi. 39 Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Icota me daɡ̶adiaaɡ̶ica madatitiwaji nigepaaɡ̶icota niɡ̶ica noko nigenitiwaji, ‘Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me ibinie Niɡ̶inoa anenagi anida naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji.’ ”","num_words":1125,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti TITO 1\\nCarta de San Pablo a\\n1 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ Diore paabojari majõcʉ ãnirĩ Jesucristo camasãrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ apóstol majũ yʉ ãniña. Dios cʉ̃ cabesericarã cʉ̃ yarãrẽ na quetibʉjʉ yʉ átiya cʉ̃ yaye quetire, tie cariape macããjẽrẽ tʉ̃gori bero yua, cʉ̃ mena caroaro na catʉ̃goñatutuaparore bairo ĩ. 2 Bairo tie mena tʉ̃goñatutuari yua, yeri capetietie na cacʉ̃gopee cʉ̃ãrẽ cariapea tʉ̃goñacotegarãma. Mai, Dios cariape caĩ pʉame ati ʉmʉrecóo caãniparo jʉ̃goyepʉa, “Yʉ pũnaa caãniparãrẽ yeri capetietiere na yʉ jogʉ,” ĩ jʉ̃goyeticũñañupĩ. 3 Bairi ãmerẽ yua, cʉ̃ ya yʉtea, cʉ̃ caĩcõñarĩcã yʉtea caetaro ĩñarĩ, Dios marĩrẽ canetõõʉ̃ majũ, cʉ̃ yaye quetire marĩ masĩõñami. Bairo tie quetire masĩõrĩ, yʉ quetibʉjʉ rotijomajũcõãwĩ yua. 4 Mʉ, Tito, yʉ caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero yʉrea bairo mʉ cʉ̃ã Dios mena catʉ̃goñatutuaʉ, yʉ baire bairo caãcʉ̃rẽ mʉ yʉ woajoya ati cartare. Bairi ñiña: Marĩ Pacʉ Dios, cʉ̃ macʉ̃ marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroa yericʉtaje, ãmeo ĩñamairĩqũẽ, yerijõrõ ãnajẽ cʉtajere mʉ cʉ̃ jonemoáto, ñiña.\\n5 Creta cawãmecʉti poa yucʉpoapʉ mʉ yʉ cũwʉ̃. Bairo mʉ cũrĩ, paarique yʉ caátipee carʉsarijere mʉ yʉ átipeyorotiwʉ. Tunu bairoa, “Ñubueri majã quetiuparã rona cabʉtoare na mʉ besewa tocãnacã macãã macããnarẽ caquetibʉjʉparãrẽ,” mʉ ñicũwʉ̃. 6 Mai, na, cabʉtoa camasĩrã pʉame caroaro ñe ũnie roro na caátie jʉ̃gori aperã na cabʉsʉpaiena ũnarẽ na mʉ besegʉ. Tocãnacãʉ̃pʉa jĩcãõ jeto canʉmocʉna ũnarẽ na mʉ besegʉ. Bairi na pũnaa ũna cʉ̃ã Jesucristore catʉ̃goʉsarã, ñe ũnie roro na caátie, o na caasiapairije jʉ̃gori na cabʉsʉjãrã ũna mee na ãmarõ. 7 Bairi ñubueri majãrẽ cajʉ̃goñubuejʉ̃goʉre bairo catuaʉ pʉame, na ñubueri majãrẽ Dios cʉ̃ carotirije cʉ̃ yaye quetire caquetibʉjʉ majũ niñami. Torecʉ, cʉ̃ ũcʉ̃ pʉame caroaro átajere caácʉ, rorije caápei ũcʉ̃ cʉ̃ caãno ñuña. Caroarã ũnarẽ na marĩ boya. Catʉ̃gomasĩẽna, uwarãrẽ bairo caãnarẽ na marĩ boetiya. Tunu bairo eticũmurĩ caãmeo qũẽpairã ũna cʉ̃ãrẽ na marĩ boetiya. Tunu apeyera roro átiri cawapatarã ũna cʉ̃ãrẽ na marĩ boetiya. Bairi na ũnarẽ na mʉ beseetigʉ. 8 Bairo pʉame caãna roque ñuñama: Tocãnacãnia aperã caetarãrẽ caroaro mena na bocári na ya wiipʉ caqũẽnorã ñuñama. Bairi na ũcʉ̃ pʉame caʉ̃mʉ caroa macããjẽrẽ caácʉ, nʉcʉ̃bʉgoro mena caãcʉ̃ cañuʉ niñami. Bairi Dios cʉ̃ caĩñajoro, cʉ̃ caborore bairo jeto caácʉ ñe ũnie roro caápei nigʉmi. 9 Bairi tunu cariape macããjẽ jãã caquetibʉjʉriquere cariape cʉ̃ catʉ̃goʉsaro ñuña. Bairo cariape tiere tʉ̃gori yua, aperã ñubueri majãrẽ na quetibʉjʉ ʉseanionemogʉmi cariape quetibʉjʉrique mena. Tunu bairoa aperã tiere catʉ̃goʉsagaena ricaati caquetibʉjʉrã cʉ̃ã caroaro cariape cʉ̃ caquetibʉjʉro tʉ̃gori, “Caroaro cariape ĩñami. Cʉ̃ marĩ tʉ̃goroa,” ĩ tʉ̃goñagarãma na yeripʉ. Na ũna roquere mʉ cabesero ñuña.\\n10 To mʉ caãnopʉre capããrã niñama cabaibotiopairã. Na ũna pʉame na rupaʉ macããjẽ yisetariquere, aperã cayiseta mánarẽ na cayiserotiro bʉtioro bonucũñama. Caroaro tʉ̃goñarĩ mee roro apeye ũnierẽ bʉsʉpainucũñama. Bairo bʉsʉri yua, aperã camasãrẽ roro na ĩtoeperã átiyama. 11 Na ũna caĩtopairãrẽ na caquetibʉjʉrotietipee niña camasãrẽ. Pajʉ̃goro ána átiyama tocãnacãʉ̃pʉa camasã caãnarẽ. Tunu bairoa na, camasãrẽ na ĩtori, roro átiwapatarã átiyama. Na ũna caquetibʉjʉrãrẽ boetirotiya.\\n12 Mai, Creta yucʉpoa macããcʉ̃ profeta majõcʉ atore bairo ĩ bʉsʉyupi, to mʉ caãno macããnarẽ: “Creta yucʉpoa macããna caĩtopairã niñama. Macãnʉcʉ̃ macããnarẽ bairo caʉgapacarã, cateeyepairã majũ niñama,” cʉ̃ caĩcũrĩqũẽrẽ yʉ tʉ̃gowʉ. 13 Cariapea ĩñupĩ. Na cabainucũrĩjẽrẽ ĩñarĩna, tore bairo cariape na ĩ, ĩñupĩ. Bairi to macããnarẽ tutuaro mena na quetibʉjʉya. Dios yaye quetire nemojãñurõ caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni na catʉ̃goñatutuamasĩparore bairo ĩ. 14 Tunu bairoa, “Judío majã cariape macããjẽ quetire caboena na majũ na catʉ̃goñarĩjẽ mena na caquetibʉjʉrijere na caátirotinucũrĩjẽ ũnie cʉ̃ãrẽ camasã tʉ̃goʉsarema,” ĩrã, tutuaro mena na ũnarẽ na quetibʉjʉya.\\n15 Noa ũna caroa macããjẽ átaje jetore caátitʉ̃goñarã na caãmata, nipetirije na caátie, cañurĩjẽ jeto ninucũña. Aperã caroa macããjẽrẽ catʉ̃goñaena Diore catʉ̃goʉsagaena pʉame roque nipetirije carori wãme jetore átiãninucũñama. Na ũna carorije na yeri na catʉ̃goñarĩjẽpʉ pairo caãno jʉ̃gori carorije jetore átinucũñama. 16 Bairi tunu, “Diore camasĩrã majũ jãã ãniña,” ĩmirãcʉ̃ã, roro na caátie jʉ̃gori Diore camasĩẽnarẽ bairo tuanucũñama. Cabaibotiopairã, aperã yaye na cacʉ̃gorije ũnierẽ caĩñaʉgopairã majũ niñama. Bairo caãna ãnirĩ dise ũnie caroa macããjẽ ũnierẽ petoaca ũno caátijĩãtiena majũ ninucũñama.","num_words":631,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti EFESIOS 6\\n1 Rĩamasare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa jacʉare quẽnaro ĩnare ajiya. Cristo mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere bojaami. 2 “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yire rãcaye Dios ĩ roticũmasire ado bajiro yaja: “Mʉ jacʉ, mʉ jacore quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. 3 To bajiro mʉa yijama, variquẽnaro yoaro adigodojʉre catiñarʉarãja mʉa”, yiyuja ti.\\n4 Rĩamasa jacʉare, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Mʉa rĩare ĩnare yijũnisiniomenane, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ĩnare gotimasiobʉcʉoya.\\n5 Moabosarimasare quẽne gotiaja yʉ: Mʉa ʉjarãre rʉ̃cʉbʉocõari, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare cʉdiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Cristorene cʉdirã yaja mʉa. 6 “Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Yʉare ĩavariquẽnato ĩna’ yirã”, yitʉoĩabeticõaña mʉa. Ĩna ĩaro mʉa moarore bajirone, ĩna ĩabetijaquẽne moacõaroti ñaja. “Cristore moabosarãre bajirone moarã yaja mani” yirã, quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa. 7 To bajiri, “Cristo ĩ bojasere yirã yaja mani” yirã, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa. 8 Moabosarimasa mʉa ñajama, ñabetijaquẽne, quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios.\\n9 Moare rotirãjʉare quẽne gotiaja yʉ: Ado yʉ gotise ũni, mʉa moarimasa Cristore ĩna tʉoĩarore bajirone mʉa quẽne tʉoĩarona ñaja. Mʉare moabosarimasare, “Rojose mʉare yirʉarãja, mʉa moabosabetijama” yimenane, quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. “Ĩna ñaama ñamasurã” yigʉ me ñaami. Quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi mani ʉjʉ. Tire masiritibesa mʉa.\\n10 Ñajedirore, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ʉjʉ Dios, jediro masijeogʉ ñaami. To bajigʉ ĩ ñajare, “ ‘Vãtia ĩna bojasere cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, vãtiare cʉdibeticõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarũtuarʉarãja mʉa. 11 Surara, sĩagʉacʉ, ĩ rujʉre “Sareejoroma” yigʉ, cõme sudiro sãñatoogʉmi. To bajiri mʉa quẽne, Dios ĩ masisere ʉjoecoriarã ñari, vãtia ʉjʉ mʉare “Yitoromi” yirã, tire tʉoĩatʉjabesa. To bajiro mʉa bajijama, no bajirojʉane mʉare yitobecʉmi vãtia ʉjʉ. 12 Manire bajiro bajirãrene quẽarã me yaja. Rojose manire yirotiajerã, ruyumena vãtia rãcajʉa gãmerã quẽarã yaja. “Ĩnare cʉdibetiroti ñaja”, yimasiña mʉa. Bʉto masirã ñaama vãtia. Ñimʉjʉane vãtiare cʉdibecʉ magʉ̃mi, Dios ĩ yirẽmobetijama. 13 To bajiri, Dios mʉare ĩ ʉjose jedirore tʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa tʉoĩajama, vãtiare cʉdibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarʉarãja.\\n14 To bajiri, Dios ĩ yirẽmose rãca ado bajiro yirã ñaña mʉa: Dios ocare masa ĩna ucamasirere tʉoĩatʉjabesa mʉa. Tire quẽnaro mʉa masijama, mʉare yitomasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ. To yicõari, quẽnaro yirũgũña. 15 “ ‘Jesucristo ĩ rijabosare ti ñajare, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ’ manire yiĩavariquẽnaami Dios” yire quetire masiritibesa mʉa, gãjerãre gotimasiorʉarã. 16 To yicõari, “ ‘Vãtiare cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yirʉaboasere yimena ñarʉarãja mʉa. 17 “Vãtiare reajeocõari, ĩ tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ, ĩ macʉre manire rijabosaroticõañumi Dios”, yitʉoĩa tʉjabetirũgũña mʉa. Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca Dios ocare tʉoĩacõari, vãtiare ĩnare cʉdibetirʉarãja mʉa. 18 Ĩnare cʉdibeticõari, tocãrãcajine Esp'iritu Santo mʉare ĩ yirẽmose rãca quẽnaro tʉoĩacõari, Diore sẽnirũgũña. To yicõari, “Vãtiare cʉdibeticõato ĩna” yirã, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sẽnibosarũgũña mʉa. 19 Yʉre quẽne sẽnibosarũgũña mʉa. “Ĩre ĩaterãre güibecʉne, to yicõari jud'io masa mere quẽne Dios oca ĩna masibeticatire quẽnaro gotimasiocõa ñato ĩ” yirã, yʉre sẽnibosarũgũña mʉa, Dios rĩa ĩna ñarotire yirã. 20 Ti quetire yʉre goticudirotiyumi Dios. Tire masare yʉ gotimasiose sʉorine tubibe ecoaja yʉ. “Dios ĩ bojarore bajiro güibecʉne gotiato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa.\\n21-22 Yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, ñaami T'iquico vãme cʉtigʉ. Mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉa bajiñase quetire mʉare gotirʉcʉmi. Tire ajicõari, variquẽnarʉarãja mʉa.\\n23 Mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “ ‘Bʉtobʉsa mʉare ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Mʉa rãca quẽnaro ĩna ñarotire’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. ‘Mʉare ajitirʉ̃nʉrũtuanane, bʉtobʉsa gãmerã ĩamaito’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. 24 Mani ʉjʉ Jesucristore ĩre maitʉjamenare quẽnaro mʉare yato Dios.","num_words":600,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 Corintios 2\\n1 Yʉ nʉñʉ maru mʉje yebai caride, jarajebu mʉjare. Aru jararu mʉjare, chĩojebu mʉja. Ʉbenita nʉiyʉbevʉ yʉ mʉje yebai, mʉjare chĩore d̶acʉyʉ bedióva cojedeca. Que baru copainʉmetevʉ yʉ cãreja nore. 2 Mʉjarecabu torojʉre d̶aivʉ yʉre. Que baru yʉ chĩore d̶ayʉ baru mʉjare, yʉ máre chĩojebu. Caivʉ maja chĩojebu, yʉ nʉñʉ maru mʉje yebai caride. 3 Que baru toivaicõjecacʉ apecʉre mʉjare apeyoca paperayoca bácarõre, jaracʉyʉ mʉjare, mʉje mead̶arãjiyepe ayʉ mʉje d̶aiyede ji nʉquiye jipocamia, ji jaraiyʉbe boje mʉjare mʉje jivateinoi. Ji jaraiyede mʉjare, torojʉbevʉ yʉ. Ʉbenita mʉjarecabu yʉre torojʉre d̶ájʉrorivʉ baju. Que baru yʉre chĩore d̶aiye jaʉbevʉ mʉjare. Me coreóvaivʉ yʉ iyede. Mʉje torojʉbedu, yʉ máre torojʉbevʉ. 4 Chĩoñʉ baju ji orique toivaicõjecacʉ apecʉre no paperayoca bácarõre. Pare ñájicacʉ yʉre jaraiye jaʉé boje mʉjare. Ʉ̃́re toivaicõjemetecacʉ, chĩore d̶acʉyʉ mʉjare. Quénora ʉ̃́re toivaicõjecacʉ, mʉje majinajiyepe ayʉ pare ji ʉede mʉjare.\\nPablo ʉ̃i ãrʉmeteicõjeino Jesúre jʉ aipõevare apecʉ ʉ̃i ãmecoroino mácarõre ʉ̃́re\\n5 Ñai mʉje yebai cʉcʉ ãmecoroyʉ bácʉ yʉre chĩore d̶abeteame yʉre cũinácʉva. Quénora mʉjare máre chĩore d̶aquemavʉ ʉ̃. O, “Apevʉ mʉjacavʉre chĩore d̶aquemavʉ”, aiye jaʉvʉ yʉre, ji cõmaje ãroje jã́iye boje ʉ̃́re. 6 Iye mʉjacavʉ obedivʉ mʉje ñájine d̶aiye báque ʉ̃́re, ʉ̃i ãmeina teiye boje, ʉrarõ bajubu. Ape ñájiye jaʉbevʉ ʉ̃́re. Quénora dajocajarã mʉje ñájine d̶aiyede ʉ̃́re. 7 Que baru caride ãrʉmetejarã ʉ̃i ãmeina teiyede. Ʉ̃́re cad̶ateni, parʉre d̶ajarã ʉ̃i ũmei. Que d̶aru, ʉ̃ dajocabecʉyʉme ʉ̃i jʉ aiyede Jesúre, ʉ̃i pare chĩoiye boje mʉje ñájine d̶aiyede ʉ̃́re. 8 Parʉrõreca jẽniaivʉ mʉjare mʉje coyʉiyede aru mʉje jã́d̶ovaiyede máre bedióva cojedeca ʉ̃́re mʉje ʉmʉre. 9 Toivaicõjecacʉ apecʉre no paperayoca bácarõre, majicacʉyʉ mʉjare ñájine d̶aiye jaʉrõre ñai ʉ̃mʉre. Mʉja cainʉmʉa jʉ aivʉre yʉre majiyʉtecacʉ yʉ. Torojʉvʉ yʉ, majicʉ mʉje d̶aiye báquede yópe ji majicaiye báquepedeca. 10 Mʉje ãrʉmetedu ʉ̃i ãmeina teiyede, yʉ máre ãrʉmetecʉyʉmu ʉ̃i ãmeina teiyede. Yʉre ãrʉmeteiye jaʉéde apecʉi ãmeina teiyede, ãrʉmeteyʉbu diede mʉjare boje, caivʉ mʉja mʉje cʉrãjiyepe ayʉ me mʉje baju, aru Cristore boje, ʉ̃i jã́iye boje caiye ji d̶aiyede, aru ji dápiaiyede máre. 11 Maje ãrʉmetedu apecʉi ãmeina teiyede aru cad̶atedu ʉ̃́re, ñai abujuvai jabocʉ, Satanás, majare ye bʉojabebi dápiaicõjeñʉ aru d̶aicõjeñʉ máre, yópe ʉ̃i d̶ájʉroepe maje ãrʉmetebedu apecʉi ãmeina teiyede aru cad̶atebedu ʉ̃́re. Me majivʉ maja aipe ãrojae ñai jʉjovayʉ ʉ̃i d̶aiyede.\\nPablo ʉ̃i cãrijino ʉ̃i cʉede Troai\\n12 Ji coyʉcʉnʉiyede Cristoi yávaiye méne, eacacʉ Troas ãmicʉriĩmaroi. Obedivʉ nócavʉ jápiaiyʉrĩduima diede. Que baru maje jabocʉ Cristore memecayʉ bʉojarĩducacʉ. 13 Ʉbenita pare cãrijiñʉ batecácʉ mʉjare. Majecʉ Titore, ji jaroimʉ mácʉre mʉje yebai, “Ʉ̃́re copʉcʉyʉmu yui”, arĩ dápiarĩduyʉ batecácʉ. Ʉbenita ʉ̃́re eabetecacʉ nore. Que baru, “Nʉñʉmu” ji arĩburu yóboi nócavʉre, etacacʉ nore jocarĩ, vocʉnʉcʉyʉ Titore Macedonia ãmicʉrijoborõi.\\nCristo ʉ̃i vainí tʉre d̶aino majare maje mauvare\\n14 Torojʉede jínajarevʉ Jʉ̃menijicʉre. Maje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe, cainʉmʉa majare vainí tʉre d̶ayʉbe Jʉ̃menijicʉ maje mauvare, ina majare coyʉicõjemeniduivʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Coyʉre d̶ayʉbe Jesús ʉ̃i yávaiye méne caino maje nʉino, obedivʉ põeva ne coreóvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re, yópe põecʉi bicovaiyepe mumijʉede, eaquiyepe ayʉ cainoi. 15 Jʉ̃menijicʉ me baju jã́ñʉme maje coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne cainoi. Yópe caivʉ põeva ne vĩ́yepe mumijʉede ne bicovaiyede, nopedeca caivʉ põeva jápiaivʉ maje coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne coreóvaivʉbu diede. Apevʉ diede jápiaivʉ mead̶are nʉivʉbu cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi, aru apevʉ bíjare nʉivʉbu Jʉ̃menijicʉre jocarĩ toabo cũiméboi. 16 Ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne jápiarĩ jʉ abevʉ ʉbema maje coyʉiyede yópe põeva ne vĩ́yʉbepe ãme corajʉede. Maje coyʉiye boje, nácapũravʉ coreóvaivʉbu ne baju yainájivʉre aru bíjare nʉrajivʉre Jʉ̃menijicʉre jocarĩ toabo cũiméboi. Ʉbenita ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne jápiarĩ jʉ aivʉ ʉma maje coyʉiyede yópe põeva ne vĩ́yʉepe mumijʉede. Maje coyʉiye boje, nácapũravʉ coreóvaivʉbu ne baju apʉrãjivʉre aru mead̶are nʉrajivʉre cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Põecʉ cʉbebi ʉ̃i baju coyʉiye majicʉ iye yávaiyede, yaidé d̶ayʉ apevʉre aru apʉre d̶ayʉ apevʉre máre. Quénora maja coyʉivʉbu diede, Jʉ̃menijicʉi cad̶ateiye boje majare. 17 Obedivʉ põeva coyʉivʉbu Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ĩnajivʉ tãutʉrare yópe cʉvede jíni bojed̶aipõevape. Apevʉ mʉjacavʉ ʉbenina arĩ coyʉrĩduyama ñʉjare nápe paivʉre. Ʉbenita ne que aiye jãve ãmevʉ. Quénora ñʉja Jʉ̃menijicʉi daroimaramu. Ʉ̃i coyʉicõjeimaramu ʉ̃i yávaiyede ãmeno cʉbevʉva ʉ̃i jã́inore, ñʉje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe.","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.012,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dabira perakabasi | Wũãwũãra jaradiara\\n¿Kʼãrẽta obʉ perabʉrʉdera?... Kʼareba widibʉbaibara bʉ zezeʼa mawũãẽbʉrʉ bʉ papaʼa. Mamina maʉ̃ awuarabʉ bʉ kʼarebaseabʉta. Maʉ̃ra audre zareabarabʉ baduira. ¿Kʼawuabʉka kʼaita maʉ̃ra?... Kʼawuabʉ, maʉ̃ra Jeowa. Ewari jõmaʉ̃nẽ kʼareba widiseabʉ iyaʼa. Mawũã osi Dabibara. Iya Jeowata soiduba ĩjãbasibaera peraẽbasi. Maʉ̃ra Daizeze Bedʼeade jarabʉ.\\nDabira wiña yiruiduba yi barirabara jaradiasi Jeowa kãgaita. Maʉ̃ba peraẽbasi iyira. Dayi daʉperabʉ ũdusimina. Iyara kʼawuabasi Jeowara iyi neũdukʼawuata akʉza iyi kʼarebaseabʉta. Ewariaba Dabira iyi obeja akʉbasi mawũãnʉmʉne degesi imamata mõbe aba erkãtotosi mawũẽra ¿Kʼãrẽta osi Dabibara? aramaʉ̃ta pẽwã wãsi imamara, jarabʉ iyi juwaba beasi kĩrãkʼabʉta. Akʉza uiba iyi obeja koita zesidebida Dabibara beasi. ¿Kʼaiba kʼarebasi Dabi peraẽbaira?... Mawũã, Jeowaba kʼarebasi.\\nAkʉza akʉdaya Dabi peraẽbadata. Maʉ̃ra berabarisi pʉwʉrʉ Israel yõ nʉmaside Pilisteorabawara. Maʉ̃ranebama Pilisteo korogoro aba yi trʉ̃ra Goliabasi maʉ̃ra jipa ẽbẽra zromabasi, iyira drazobasi, akʉza korogorora Israeldebemata imitia jarabasi akʉza Jeowata. Jarabasi, kʼaita mʉme peraẽ yõkĩrãbʉpe. Mamina jõmaʉ̃ta perapanasi akʉza mia abaʉta yõkĩrãẽbasi iyimera. Dabiba ũrĩside Goliaba jaradata, iyara jarasi mʉra yõñi bʉme Jeowaba kʼarebaibaera akʉza mʉa beayi bʉra. ¿Bʉmabida Dabira mia kʼãrẽsida peraẽbasi?... Mawũã, peraẽbasi, ¿Kʼãrẽta berabarisi maʉ̃ tẽãra?\\nDabibara mõgara borokoa kaekaekirʉta juezoma jʉrepedasi akʉza erbasi pãgowata aba, maʉ̃ba wãsi Goliaʉ̃me yõne. Goliaba Dabi warrarata ũdusibaera ipidasi iyi kʼãrẽa. Aramaʉ̃ta Dabiba jarasi, bʉra mʉmara uru espada eda, mamina mʉra bʉmara wã Jeowa trʉ̃ne. Aramaʉ̃ta Dabibara iyi pãgowade mõgara aba kʉbʉpe wũẽbasi Goliama, mõbe jirabatatasi. Maʉ̃ mõgarãra degesi Golia datrʉma, aramaʉ̃ta beitabawãsi Goliara, Pilisteoraba maʉ̃ berabaridogo ũdubʉrʉba, mejãcha perasida maʉ̃ba wũẽba wãsida. Dabira warrarabasimina beasi Goliara ¿Kʼaiba kʼarebasiba?... Jeowaba, iyira audre yi zroma badu ẽbẽrarãira.\\nDabira peraẽbasi kʼawuabasibaera Jeowaba kʼarebaita\\n¿Kʼãrẽta jaradiabʉ Dabi berabaridabara?... Jeowara yi zromata badu ẽbẽrarãira, maʉ̃ba ewaria abaʉde perabʉbʉrʉ kĩrãbera naʉ̃ta, Jeowara bʉ neũdukʼawuata iyara kʼarebaseabʉ peraẽbaita.\\n¿Kʼãrẽta osi Dabibara imamaba uimeba iyi obeja koita zesidera?\\nGoliaba Jeowa ʉ̃rʉ imitia jarasidera ¿Kʼãrẽta panʉsi Dabibara?\\n¿Sãwũã beasi Dabibara Goliara?\\n¿Kʼãrẽa peraẽbasi Dabira imama kʼãrẽa ui kʼãrẽa akʉza Golia kʼãrẽa?\\n¿Kʼãrẽta jaradiabʉ Dabi berabaridabara?","num_words":303,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 5 DES - Masa bajarã ĩgʉ pohro erã ejacʉ̃ ĩagʉ - Bible Search\\nɄtãgʉgue mʉria, ero buheñumi Jesu masare\\n1Masa bajarã ĩgʉ pohro erã ejacʉ̃ ĩagʉ Jesu ʉtãgʉgue mʉriapʉ. Mʉrija, ero doajapʉ. Ero ĩgʉ doacʉ̃ ĩgʉ buherã ĩgʉ pohrogue ejañorã. 2Erã ejacʉ̃ ĩagʉ õpa arĩ buhenʉgapʉ:\\nÕpa árĩrã ãhrima mucubirirã, arĩ buheñumi Jesu\\n3—Erã ñerire bʉjawererã, Goãmʉre gamerã mucubirirã ãhrima. Ʉmaro majagʉ erã opʉ árĩroguere warãcoma erã. Ʉmaro maja erã ya ãhraa. Eropirã bʉrigã mucubirirãcoma.\\n4“Orerã sã mucubirirã ãhrima. Erãre mucubiricʉ̃ iimi mari Pagʉ. Eropirã mucubirirã árĩrãcoma.\\n5“Gajirãre tarinʉgadiabirã eropa árĩca arĩbirã mucubirirã ãhrima. Goãmʉ “Ogʉra,” ĩgʉ arĩrare oparãcoma. Eropirã erã sã mucubirirã árĩrãcoma.\\n6“Goãmʉ ĩgʉ dorero dopa iidiarã, õarire iidiarã mucubirirã ãhrima. Goãmʉ ĩgʉ itamucʉ̃ erã õarire ii ojogorocʉrãcoma. Eropirã mucubirirã árĩrãcoma.\\n7“Gajirãre mojomoro ĩarã mucubirirã ãhrima. Erã eropa mojomoro ĩacʉ̃ Goãmʉ erã sãre mojomoro ĩagʉcumi. Eropirã mucubirirãcoma.\\n8“Erã ñerire cóãnirã, mucubirirã ãhrima erã. Goãmʉre ĩarãcoma erã. Eropirã mucubirirãcoma.\\n9“Gajirãre gamequeãcʉ̃ bosarã mucubirirã ãhrima. Erãre “Yʉ porã ãhrima,” arĩgʉcumi Goãmʉ. Eropirã mucubirirãcoma.\\n10“Goãmʉ dorerire erã iira waja gajirã mera ñero tarinirãpʉ ʉmaro majagʉ erã opʉ árĩroguere ĩgʉ yare oparãcoma erã. Eropirã mucubirirãcoma.\\n11“Yahare mʉa iira waja gajirã mʉare erã turiquerecʉ̃ ta mucubirirã ãhraa mʉa. Mʉare erã ñero iicʉ̃ mucubirirã ãhraa mʉa. Yaharã mʉa árĩri waja mʉare árĩpehreri ñeri quere goroweoquerecʉ̃ ta mucubirirã ãhraa mʉa. 12Goãmʉ yare weremʉhtanirãre mʉa core árĩnirãre erãguere ta ñero iimʉhtañuma. Mʉa sãre erãre iidiro dopa iicʉ̃ mucubirique. Õaro sĩporãcʉque. Eropigʉ ʉmarogue mʉa ejacʉ̃ wʉaro õaro iigʉcumi mʉare Goãmʉ. Eropirã mucubirique mʉa, arĩ werepʉ Jesu.\\nMoa iro dopa, boyoro iro dopa ãhrima Jesu yarã, arĩ buheñumi\\n13Eropi Jesu buhenemopʉ:\\n—Moa waibʉgʉ dihire iri ñero wabiricʉ̃ iiro dopa ta mʉapʉ yaharãpʉ árĩpehrerã gajirãre ñerire erã iidiabiricʉ̃ iiaa. Moa ñeri wacʉ̃ dipaturi õari iimasiya mara. Iri moa ne õabeaa. Iri eropa wacʉ̃ iri moare cóãcãro gahmea. Irire cóãra pʉhrʉ weca ejama. Ne duhpiburi árĩbeaa iri erã cóãra. Iri duhpiburi árĩbiro dopa ta árĩbiricãque mʉa. Goãmʉ yapʉre iiniguicãque, arĩ werepʉ Jesu.\\n14Eropi ĩgʉ buhenemopʉ:\\n—Boyoro marire ĩhamasicʉ̃ iiro dopa ta mʉapʉre yaharãpʉre i yeba majarãre Goãmʉ yare wererã erãre masicʉ̃ iiro gahmea. Ʉtãgʉ weca árĩri macare duhmasiya mara. 15Eropi sihãgodirure masa sihãgorã gajino docague dibubeama. Irure sihãgogʉ ʉmarogue duhpeomi iri wihi majarã árĩpehrerã erã ĩaboro dopa. 16Eropirã mʉa sã mʉa Goãmʉre mʉa umupeorire dibubiricãque. Õaro wereque. Eropirã õarire iique. Mʉa eropa iicʉ̃ ĩarã masa erã mari Pagʉ ʉmaro majagʉre umupeorãcoma. “Ĩgʉ turagʉ, õagʉ ãhrimi,” arĩrãcoma, arĩ werepʉ Jesu.\\nGoãmʉ ĩgʉ dorerire ĩgʉ gojarare wereñumi Jesu\\n17Eropa arĩtuhaja, erãre werenemopʉ:\\n—Ire mʉa masicʉ̃ gahmea yʉhʉ. Goãmʉ ĩgʉ dorerire Moisere ĩgʉ apirare, ĩgʉ yare weremʉhtanirã erã gojara sãre cóãgʉ arigʉ iibiribʉ. Iri dorerire mʉare õaro were amugʉ arigʉ iibʉ. Goãmʉ yare erã werediro dopa ta iigʉ aribʉ. 18Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. I yeba ʉmaro árĩropẽ ta ĩgʉ doreri sã árĩroca. Goãmʉ ĩgʉ dorerare iipehogʉcumi. 19Eropirã iri dorerire yujurãyeri tarinʉgarã, gajirãre eropa ta iidorerã bu árĩrã árĩrãcoma. Ʉmaro majagʉ opʉ ĩgʉ árĩrogue bu árĩrã iro dopa árĩrãcoma. Yujuñe doreriñe árĩquerecʉ̃ ta erã tarinʉgarã bu árĩrã iro dopa árĩrãcoma erã. Gajirãpʉ ĩgʉ dorerire õaro iirã, gajirãre erã iiro dopa iidorerã ʉmaro majagʉ ĩgʉ opʉ árĩrogue oparã iro dopa árĩrãcoma erã. 20Mʉare arĩgʉ tiiaa yʉhʉ. Masare buherã, fariseo masa sã Goãmʉ gamerire queoro iibeama. Erã tauro Goãmʉ gamerire iique mʉa. Mʉa eropa iibirã, ĩgʉ opʉ árĩroguere ne ejasome mʉa, arĩ werepʉ Jesu.\\nPapũrire wereniguirire wereñumi Jesu\\n21Eropa arĩtuhaja erãre werenemopʉ:\\n—Iribojegue majarã õpa arĩ wererare ta peenirã árĩribʉ mʉa: “Masare wejẽbiricãque. Masare wejẽdigʉ erã dipuwaja moabu ãhrimi,” erã arĩrare peenirã árĩribʉ mʉa. 22I erã werera tauñariro mʉapʉre werenemogʉra. Ĩgʉ acaweregʉ mera papũridigʉpʉ masʉre wejẽdigʉ iro dopa ta ãhrimi. Eropigʉ erã dipuwaja moabu ãhrimi ĩgʉ sã. Ĩgʉ acaweregʉre gameturigʉ dipuwaja moadorerã pohro erã aĩgãbu ta ãhrimi ĩgʉ sã. “Ñegʉ pee masibigʉ ãhraa mʉhʉ,” ĩgʉ acaweregʉre arĩgʉre peamegue wama gʉhyataria ĩgʉre.\\n23“Mʉa acaweregʉ mʉare ĩgʉ ĩhaturicʉ̃ ĩgʉ mera amumʉhtaque Goãmʉre serẽboro core. Eropirã Goãmʉ wihigue mʉa Goãmʉre umupeorã waboro core, waibʉgʉre mʉa oboro core õpa iique. 24Goãmʉre mʉa oburire duhucãnique dohpa. Mʉa acaweregʉ pohrogue waha, “Dipaturi ĩhaturibiricãrã. Irire iripẽta duhurã,” irire arĩque ĩgʉre. Mʉa eropa amura pʉhrʉ Goãmʉre umupeorã waque daja ĩgʉ ya wihigue.\\n25“Gajigʉ mʉare weresãdiagʉ, dipuwaja moadoreri wihigue mʉare ĩgʉ aĩgãdiacʉ̃, ĩgʉ mera guaro mariro árĩque. Dipuwaja moadoregʉ pohrogue ĩgʉ aĩ ejaboro core ĩgʉ mera õaro ahmu wereniguique. Mʉa eropa iicʉ̃ ĩagʉ mʉare weresãbiribocumi. Mʉa eropa iibiricʉ̃ eroguere mʉare aĩ ejacʉ̃ ĩgʉpʉ dipuwaja moadoregʉre weresãgʉcumi. Ĩgʉ eropa weresãcʉ̃, beyegʉpʉ peresu iirãguere mʉare ogʉcumi. Eropirã erã mʉare peresu iirãcoma. 26Erogue árĩniguirãca mʉa. Ne erã wajayedorerare mʉa wajayepehocʉ̃gue wirirãca mʉa, arĩ werepʉ Jesu.\\nGajigʉ marapo mera ñero iirire wereñumi Jesu\\n27Õpa arĩ werenemopʉ Jesu:\\n—Iribojegue majarã õpa erã arĩ wererare peenirã árĩribʉ mʉa. “Gajigʉ marapo mera ñero iibiricãque,” erã arĩrare peenirã árĩribʉ mʉa. 28I erã werera tauñariro mʉare ipʉre werenemogʉra: Nomeore ñeabiriqueregʉ ta yujugʉ igo mera árĩdiagʉ igore ñero ʉaribejagʉ ñero guña pepigʉ ñero iituhami igo mera.\\n29“Eropirã mʉa cuiru diayepʉ árĩdiru mera ñero iirã irirure mʉa gorawea cóãbodiro dopa ta iri ñerire duhucãque. Irire duhubirã peamegue warãca. Mʉa cuirure cóãcʉ̃ iri cuiru dihta dederea. Mʉa ñerire duhubirãpʉ peamegue waha ñetariaro tarirãca. Eropirã iri ñerire duhucãque. 30Eropirã mʉa mojoto diayepʉ maja mojoto mera ñero iirã iri mojotore tabeta cóãbodiro dopa ta iri ñerire duhucãque. Irire duhubirã peamegue warãca. Mʉa mojotore mʉa cóãcʉ̃ iri mojoto dihta dederea. Mʉa ñerire duhubirãpʉ peamegue waha ñetariaro tarirãca. Eropirã iri ñerire duhucãque, arĩ werepʉ Jesu.\\nErã marasã nomere cóãrire wereñumi Jesu\\n31Õpa arĩ werenemopʉ Jesu:\\n—Iribojegue i sãre arĩñuma: “Ĩgʉ marapore cóãdiagʉ ĩgʉ cóãburire wereripũ mera igore cóãmasimi,” arĩñuma iribojeguere. 32I erã werera tauñariro mʉapʉre ire weregʉra: Yujugʉ ĩgʉ marapo ʉmʉ mera ñero iibiriquerecʉ̃ ta igore cóãbocumi. Ĩgʉ eropa cóãdigo gajigʉ mera marapʉcʉgo ñero iigo iicumo gajigʉ mera árĩgo. Eropigʉ igo marapʉ igore cóãdigʉ igore gajigʉ mera ñero iicʉ̃ iimi. Eropigʉ ĩgʉ cóãdigo mera marapocʉgʉ igo mera ñero iigʉ iimi ĩgʉ sã, arĩ werepʉ Jesu.\\nWaĩpeo arĩrare wereñumi Jesu\\n33Õpa arĩ werenemopʉ Jesu:\\n—Iribojegue majarãre erã õpa arĩ wererare peenirã árĩribʉ mʉa: “Mʉa arĩdiro dopa ta eropa iique. ‘Goãmʉ mera diaye ta eropa iigʉra,’ mʉa arĩdiro dopa ta iique,” erã arĩ wererare peenirã árĩbʉ mʉa. 34I erã werera tauñariro mʉare weregʉra. “Ʉmaro mera diaye ta arĩgʉ iiaa,” arĩ ʉmaro mera arĩ waĩpeo arĩbiricãque. Ʉmaropʉ mari Opʉ ĩgʉ árĩro ãhraa. Bu árĩro árĩbeaa. Ero eropa árĩro árĩcʉ̃ ĩarã eropa arĩmaabiricãque. 35I yeba mera ne waĩpeo arĩbiricãque. I yeba sã Goãmʉ ya yeba ta ãhraa. Ero eropa árĩro árĩcʉ̃ ĩarã eropa arĩmaabiricãque. Jerusalén mera ne waĩpeobiricãque. Turagʉ mari Opʉ ya maca ãhraa Jerusalén. Bu árĩro árĩbeaa. Eropirã eropa arĩmaabiricãque. 36“Yʉ dipuru mera diaye arĩgʉ iiaa,” arĩ waĩpeobiricãque. Mʉa poari borecʉ̃ iimasibeaa mʉa. Iri ñiri wacʉ̃ sãre iimasibeaa mʉa. Eropa iimasibirã árĩrã “Yʉ dipuru mera diaye arĩgʉ iiaa,” arĩ waĩpeobiricãque. 37“Iirãra,” arĩrã waĩpeoro mariro diaye ta irire arĩniguicãque. “Iisome,” arĩrã sã waĩpeoro mariro arĩniguicãque. Mʉa waĩpeo arĩrã watĩ ñegʉ ĩgʉ dorero dopa ta iirã iica, arĩ werepʉ Jesu.\\nErã basi gamediarire wereñumi Jesu\\n38Õpa arĩ werenemopʉ daja Jesu:\\n—Iribojegue õpa erã arĩ wererare peenirã árĩribʉ mʉa. “Mʉre gajigʉ mʉ cuirure ĩgʉ patĩadiro dopa ta mʉ sã ĩgʉre patĩa gameque. Mʉ gʉcʉrirure ĩgʉ panuadiro dopa ta mʉ sã ĩgʉre ĩgʉ gʉcʉrirure panua gameque,” erã arĩ wererare peenirã árĩribʉ mʉa. 39Erã werera tauñariro weregʉra daja mʉare. Mʉare ñero iidigʉre eropa ĩacãque. Yujupʉ mʉ wayuporãre pacʉ̃, “Gajipʉ sãre padiagʉ paque,” arĩque ĩgʉre. 40Gajigʉ mʉre dipuwaja moagʉre ĩgʉ weresãcʉ̃, ĩgʉ dipuwaja moagʉpʉ mʉhʉ camisa mera mʉre weresãdigʉre wajayedorebocumi. Ĩgʉ eropa wajayedorecʉ̃ ĩgʉre oque. Iriñere otuhaja mʉ weca majañe suhriro sãre onemoque ĩgʉre. 41Yujugʉ surara gajinore yuju kilómetro mʉre aĩgãbasadorecʉ̃, gaji kilómetro aĩgãnemobasaque daja ĩgʉre. 42Mʉre serẽdigʉre ĩgʉ serẽropẽ ta oque ĩgʉre. Eropigʉ gajigʉ mʉre wayudorecʉ̃ wayuque ĩgʉre ĩgʉ wayudorerare, arĩ werepʉ Jesu.\\nMʉare ĩhaturirãre mahique, arĩ wereñumi Jesu\\n43Õpa arĩ werenemopʉ daja Jesu:\\n—Masa õpa arĩmʉrima: “Mʉa mera majarãre mahique. Eropirã mʉare ĩhaturirãpʉre ĩhaturi gameque daja,” erã arĩrare peenirã árĩribʉ mʉa. 44Erã werera tauñariro weregʉra mʉare daja: Mʉare ĩhaturirãre mahi umupeoque. Mʉare ñero iirãre õaro árĩdoreque. Mʉare ĩhaturirãre õaro iique. Eropirã mʉare ñero wereniguirãre mʉare ñero iirã sãre “Erã sã õaro árĩporo,” arĩrã Goãmʉre serẽbasaque. 45Mʉa eropa iirã mari Pagʉ ʉmaro majagʉ Goãmʉ porã ãhraa mʉa. Goãmʉpʉ yujuropa ta iimi masare. Ñerãre, õarã sãre abere asicʉ̃ iimi ĩgʉ. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ dorerire iirã sãre, iibirã sãre deco merecʉ̃ iimi ĩgʉ. Masare yujuropa ĩgʉ iiro dopa ta mʉa sã masare iique. 46Mʉare umupeorã dihtare mʉa umupeocʉ̃ ne duhpiburi árĩbeaa iri. Ñerã masa wajasea corerã sã eropa ta iima. Eropirã árĩpehrerãre umupeoque. 47Mʉa acawererã dihtare mʉa õaro bocatĩricʉ̃ ne duhpiburi árĩbeaa iri. Goãmʉre masibirã sã eropa ta iima. Eropirã árĩpehrerãre õaro bocatĩrique. 48Ñeri marirã árĩque mʉa. Mari Pagʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ ñeri marigʉ ĩgʉ árĩdiro dopa ta mʉa sã ñeri marirã árĩque, arĩ werepʉ Jesu.","num_words":1393,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 4 DES - Jesu Ñu nemoro bajarã ĩgʉ buherã ĩgʉ - Bible Search\\nJesu Samaria majago mera weretamuñumi\\n1Jesu Ñu nemoro bajarã ĩgʉ buherã ĩgʉ opacʉ̃, Ñu nemoro masare ĩgʉ waĩyecʉ̃ fariseo masa peeñorã. 2Erã eropa peebeoquerecʉ̃ ta Jesupʉ ĩgʉ basi masare waĩyebirimi. Gʉa ĩgʉ buherãpʉ masare waĩyebʉ. 3Fariseo masa erã eropa masicʉ̃ peegʉ Jesupʉ Judea yeba árĩdigʉ Galilea yebague sihu dujaa wami gʉare.\\n4Galileague warã gʉa “Samaria yebare tarigã warãca,” arĩbʉ gʉa. 5Eropa tarigã Samaria yebague árĩri macague Sica waĩcʉri macague ejabʉ. Iri maca pohro iribojegue Jacobo mʉrʉ ĩgʉ magʉ José mʉrʉre ĩgʉ ora yeba árĩyoro. 6Ero Jacobo mʉrʉ ĩgʉ deco ihrira gobe árĩbʉ. Eropigʉ Jesupʉ yoarogue aridigʉ, ĩgʉ oẽtaria wagʉ iri gobe pohro doajami. Irisubu ĩgʉ ero doajarisubu goeri boje gohra árĩb��. 7-8Gʉa ĩgʉ buherãpʉ macague gʉa barire asũrã wara pʉhrʉ yujugʉ ta ĩgʉ erore dujadoami. Eropigo Samaria majago iri gobegue igo deco waago eracʉ̃ Jesu igore deco serẽpʉ:\\n—Deco oque yʉre, arĩpʉ.\\n9—Mʉhʉ judio masʉ ãhraa. Yʉpʉ Samaria majago ãhraa. ¿Duhpigʉ yʉre decore serẽri mʉhʉ? arĩpo igo Jesure. Judio masa Samaria majarãre game ĩadiabirã árĩñorã. Eropigo igo eropa arĩpo Jesure.\\n10Igo eropa arĩra pʉhrʉ Jesu igore werepʉ:\\n—Mʉre Goãmʉ ĩgʉ itamudiarire masigo árĩgo, mʉre decore serẽgʉre masigo árĩgo, mʉpʉ yʉpʉre serẽboaya. Mʉ eropa serẽcʉ̃ gaji decore oboaya yʉhʉ mʉre. Iri decopʉ ojocariniguicãcʉ̃ iiri ãhraa, arĩpʉ Jesu igore.\\n11Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peego igo yʉhripo ĩgʉre:\\n—Ne mʉre sorobu mara. I gobe sã ʉ̃hcãri gobe ãhraa. ¿Eropigʉ i ojocaricʉ̃ iiri decore nohogue waabocuri mʉhʉ? 12Gʉa ñecʉ mʉrʉ Jacobo iribojegue majagʉ mʉrʉ i gobere gʉare apimʉripʉ. Ĩgʉ, ĩgʉ porã, ĩgʉ ejorã sã i decore ihrimʉriñorã. “Gaji decore oboaya yʉhʉ,” mʉ arĩgʉ, ¿Jacobo tauro turagʉ ãhriri mʉhʉ eropa arĩ pepigʉ? arĩpo igo.\\n13Igo eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Árĩpehrerã i decore ihrirã dipaturi ñemesiburãcoma. 14Yaha decopʉre ihrirã ne dipaturi ñemesibusome. Eropirã yaha decore ihrirã Goãmʉ mera eropa árĩniguirãcoma. Maʉ dipagãgue eropa deco wiriniguiro dopa ta yaha deco ne pehresome, arĩpʉ Jesu.\\n15Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ nomeopʉ õpa arĩpo:\\n—Ne dipaturi yʉ ñemesibubiriboro dopa iri decore oque yʉre. Eropigo dipaturi õguere ne deco waasome, arĩpo igo.\\n16Igo eroparĩcʉ̃ Jesu igore werepʉ:\\n—Irisubu tamerare mʉ marapʉre sihugo waque. Sihutuha õgue arique ĩgʉ mera, arĩpʉ Jesu igore.\\n17—Marapʉ marigo ãhraa yʉhʉ, arĩpo igo.\\n—Diaye ta arãa mʉhʉ. 18Mʉhʉ cincosuburi marapʉcʉ­tuharibʉ. Eropigʉ dohpague mʉ mera árĩgʉ mʉ marapʉ gohra árĩbeami. Eropigo “Marapʉ marigo ãhraa,” arĩgo, diaye ta arãa mʉhʉ, arĩpʉ Jesu igore.\\n19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peego õpa arĩpo igo:\\n—Ne, Goãmʉ yare weremʉhtagʉ ãhraa mʉhʉ yʉ pepicʉ̃. 20Gʉa ñecʉ sʉmarã mʉra irigʉ ʉtãgʉgue Goãmʉre umupeomʉriñorã. Eropirã mʉapʉ judio masa “Jerusaléngue masare Goãmʉre umupeoro gahmea,” arĩmʉribʉ mʉa judio masa, arĩpo igo.\\n21Igo eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Nomeo, yʉpʉre peenique. Pʉhrʉguere irigʉ ʉtãgʉgue, Jerusaléngue sãre mari Pagʉre umupeosome mʉa. 22Mʉapʉ mʉa umupeorire masibeaa. Masare taubupʉ judio masʉ ãhrimi. Eropirã gʉa judio masapʉ gʉa umupeogʉre masia. 23Dohpaguere pʉhrʉgue sãre Goãmʉre diaye umupeorã erã õaro pepiri mera ĩgʉre umupeorãcoma. Eropa mari umupeocʉ̃ gahmemi Goãmʉ. 24Goãmʉ dʉpʉ marigʉ ta ĩgʉ árĩcʉ̃ masa ĩgʉre ĩabeama. Eropiro ĩgʉre umupeori mera erã õaro pepiri mera ĩgʉre õaro diaye umupeoro gahmea masare, arĩpʉ Jesu igore.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ igo yʉhripo:\\n—Mesia, “Cristo,” erã arĩgʉpʉ, masare taubu ĩgʉ ariburire masia yʉhʉ. Ĩgʉ arigʉ marire árĩpehrerire buhepehogʉcumi, arĩpo igo.\\n26—Yʉhʉ ta ãhraa Cristo, arĩpʉ Jesu igore.\\n27Ĩgʉ eropa arĩ weretamurisubu gʉapʉ ĩgʉ buherãpʉ erabʉ. Jesu nomeo mera ĩgʉ wereniguicʉ̃ ĩarã ʉca wacarabʉ. Eropa ʉcaquererã ta “¿Dohpa gahmeri mʉhʉ? ¿Dohpa arĩri mʉhʉ igore?” arĩ serẽpiñabiribʉ. 28Eropigo nomeo igo sorobure ero duhudobocã, macague waha wamo. Eja masare werego õpa arĩpo:\\n29—Yʉ iirare werepehogʉre ĩarã arique mʉa. ¿Ĩgʉ diaye ta Cristo árĩbocuri? Ĩarã arique mʉa, arĩpo igo.\\n30Igo eroparĩcʉ̃ iri maca majarã Jesure ĩarã arimorã iima. 31Irisubure gʉa Jesu buherã ĩgʉre turaro badoreribʉ.\\n—Buhegʉ, baque, arĩribʉ gʉa.\\n32—Gajiropa árĩri barire opaa yʉhʉ. Irire mʉa masibeaa, arĩmi ĩgʉ gʉare.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã gʉa basi õpa arĩ wereniguibʉ:\\n—¿Gajirã ĩgʉre barire otuhayuri? arĩbʉ gʉa basi. Gʉa eroparĩcʉ̃ Jesu weremi:\\n34—Masapʉ basʉama. Yʉre obeodigʉ ĩgʉ gamerire iigʉ sʉaa yʉpʉ. 35“Wapicʉrã aberi dʉhyaa mari dʉca aĩboro,” pohe opʉ ĩgʉ arĩ pepimi. Mʉapʉ “Goãmʉ yare gʉa masare wereboro dʉhyania,” arĩ pepibiricãque. Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Dohpague tamerare masare wererã waque. Masare ĩaque. Dohpague tamerare yʉ buherire masa erã peeburisubuno árĩro tiiaa. 36Dʉcare aĩrãre erã wajayero dopa ta, yaharã árĩmorãre aĩnirãre yahare buhenirãre wajayegʉra yʉhʉ. Erã eropiira waja õaro wajayegʉra erãre. Erã eropa buhecʉ̃ peerã yʉ buherire peenirã yaharãpʉ Goãmʉ mera ʉmʉri nʉcʉ árĩrãcoma. Eropirã erãre buhemʉhtanirã, pʉhrʉ yaharã árĩcʉ̃ iirã sã yujuropa mucubirima. 37“Yujugʉ otemʉhtagʉ ãhrimi. Gajigʉpʉ dʉcare aĩgʉ ãhrimi,” arĩmʉriñorã iribojeguere. Iri diaye ta ãhraa. Erã eropa arĩdiro dopa ta yujurãyeri yahare weremʉhtarã ãhrima. Gajirã yahare buhe yaharã árĩcʉ̃ iirã ãhrima. 38Pohe opʉ ĩgʉre mohmerã erã otebirinirã árĩquerecʉ̃ ta erãre dʉcare aĩdoregʉ obeomi. Eropa ta masare buhemʉhtabirinirã mʉa árĩquerecʉ̃ ta erã yʉre umupeocʉ̃ iidoremorãre obeoa mʉare. Gajirãpʉ erãre buhemʉtatuhama. Erã buhenirãguere dipaturi buhenemorã, yaharã árĩcʉ̃ iirãca mʉapʉ. Eropirã buhemʉhtarãpʉ erã itamuro mera gajirãre yaharã árĩcʉ̃ iirãca, arĩmi Jesu gʉare.\\n39Irisubure Samaria majago, “Yʉ iira mʉrare ĩgʉ werepehoami,” igo arĩcʉ̃ peerã Samaria majarã bajarã Jesure umupeoma. 40Eropirã Samaria majarã Jesu pohro ejarã, “Gʉa mera dujanique,” arĩma ĩgʉre. Erã eroparĩcʉ̃ gʉa penʉ ĩgʉ mera ero dujanibʉ. 41Gajirã sã bajarã Jesure peerã umupeoma. 42Õpa arĩma masa nomeore:\\n—Nere mʉ arĩrare peerã Jesure umupeonʉgarabʉ. Dohpague tamerare ĩgʉ wereniguirire gʉa basi peerã ĩgʉre õaro umupeoa. Eropirã ĩgʉpʉre peerã i yeba majarãre peamegue wabonirãre taubu diaye ta ĩgʉ árĩcʉ̃, dohpague gʉa masia, arĩma masa Samaria majagore.\\nOpʉ magʉre dorecʉgʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n43Penʉ pʉhrʉ Jesu gʉare Galileague sihu wami daja. 44Neguere õpa arĩmʉrimi gʉare Jesu: “Goãmʉ ya weremʉhtagʉre ĩgʉ ya yeba majarã ĩgʉre umupeobeama,” arĩmʉrimi Jesu. 45Eropirã gʉa Galileague ĩgʉ mera ejacʉ̃ ero majarã ĩgʉre õaro bocatĩrima. Ero core Jerusaléngue bosenʉ árĩcʉ̃ Jesu ĩgʉ iirare ĩanirã árĩma erã.\\n46Eropi Caná Galilea árĩri macague ĩgʉ decore vino wacʉ̃ ĩgʉ iira macague waha wabʉ gʉa ĩgʉ mera daja. Caná pohro árĩri maca Capernaum waĩcʉri maca opʉ magʉ dorecʉgʉ iipʉ. 47Eropigʉ Jesu Judea árĩdigʉ ĩgʉ Galileague ejari querere peepʉ. Irire peegʉ Jesu pohrogue erami.\\n—Yʉ magʉ sĩrigʉ iiami. Eropigʉ ĩgʉre õagʉ wacʉ̃ iigʉ arique, arĩ yojaro mera sihumi ĩgʉre.\\n48Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu yʉhrimi:\\n—Goãmʉ turari mera yʉ deyoro moarire ĩabirã, ne yʉre umupeobeaa mʉa, arĩmi Jesu.\\n49Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ opʉpʉ õpa arĩmi:\\n—Opʉ, yʉ magʉ ĩgʉ sĩriboro core arique, arĩmi ĩgʉ Jesure.\\n50—Dujaaque. Mʉ magʉ ojocarigʉcumi, arĩmi Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ, “Ĩgʉ arĩdiro dopa ta ojocarigʉcumi yʉ magʉ,” arĩgʉ opʉ dujaa wami. 51Eropa dujaniguigʉre ĩgʉ pohro majarã ĩgʉre bocatĩri wereñorã.\\n—Mʉ magʉ masa wahámi, arĩ wereñorã erã ĩgʉre.\\n52—¿Noho gohra abe árĩcʉ̃ õagʉ wahári ĩgʉ? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ pohro majarãre.\\n—Cãrʉre goeri boje pʉhrʉgã ta nimacʉri tahriabʉ ĩgʉre, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n53Erã eroparĩcʉ̃ õpa arĩ pepipʉ ĩgʉ: “Jesu yʉre ‘Mʉ magʉ masa wahámi,’ arĩ werera pʉhrʉ ta nimacʉri tahria waya,” arĩ pepipʉ opʉpʉ. “Diaye ta arãñumi yʉre,” arĩgʉ, ĩgʉ árĩpehrerã ĩgʉ acawererã mera Jesure umupeoñorã.\\n54Jesu Judea árĩdigʉ Galileague ĩgʉ ejara pʉhrʉ opʉ magʉre ĩgʉ õagʉ wacʉ̃ ĩgʉ iira mera mari queocʉ̃ pesubu Goãmʉ ĩgʉ turari mera ii ĩhmúmi Jesu.","num_words":1101,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 8 BSNNT - Tijʉ bero, cojo maca me ejacudiyuju - Bible Search\\nJesúre, ĩ buerimasare quẽne ĩnare ejarẽmorũgũriarã rõmiri\\n1Tijʉ bero, cojo maca me ejacudiyuju Jesús, Dios oca quẽnasere masare gotimasiocudigʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocudiyuju. Ti macarijʉre ĩ rãca vasujarã ĩna, ĩ ocare goticudisʉorona, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã. 2Rõmia quẽne, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureariarã, to yicõari, rijaye cʉtiriarã ĩ catioriarã quẽne ñabajiyujarã ĩna, Jesúre sʉyarã. Sĩgõ, Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ so ʉsʉjʉ sãñariarãre vãtiare ĩ bureario ñañuju so. 3Gajeo, Juana, Cuza manajo, ñañuju so. Cuza, Herodes ya vijʉ codegʉ ñañuju ĩ. Gajeo, Susana vãme cʉtigo ñañuju so. Gãjerã rõmia quẽne, jãjarã ñañujarã ĩna, Jesúre sʉyarã. Ĩna cʉosere Jesúre, ĩ buerimasare quẽne ĩnare ĩsirũgũñujarã ĩna, ĩnare ejarẽmorã.\\n4Jesúre ajirã ĩ tʉjʉ rẽjarũtuasujarã ĩna, gajemacari ñarã quẽne. To ĩna bajiro, ado bajise gotimasiore queti ĩnare gotiyuju ĩ:\\n5—Sĩgʉ̃ oterimasʉ, vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi. Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri tire cʉdarãma masa, maa vana. To yicõari, minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna. 6Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. To bajicõari, judiboarine, oco manijare, sĩnireacoatoja ti. 7Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. 8Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ cien ñaricari rica cʉtiejoroja —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n—Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n9Tijʉ bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa:\\n—Oterimasʉ ĩ bajire queti mʉ gotimasiose, ¿no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n10To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:\\n—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios ĩ masise rãca ajimasiaja mʉama. To bajiboarine, gãjerãjʉama, yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, yimasimenama.\\n11“Ado bajiro yirʉaro yaja” oterimasʉ ĩ bajire quetire yʉ gotise: Ote ajere yʉ yijama, Dios ocare yigʉ yibʉ yʉ. 12Ote aje, maajʉ vẽjaquearere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere quẽnaro ajimasimenare yigʉ yibʉ yʉ. Minia, ejacõari, ote ajere ĩna basere yʉ yijama, vãtia ʉjʉ ejacõari, Dios ocare ĩna ajimasiboasere guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ. To bajiro yami vãtia ʉjʉ, “Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirẽto ecoroma ĩna” yigʉ. 13Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire yigʉ yibʉ. Sĩnirearere yʉ yijama, yʉ yere ajirã ñaboarine, rojose ĩna tãmʉojama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ. 14Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotayucʉ́jʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, tʉoĩarejairã, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjarotire yigʉ yibʉ. To bajiro bajirã, yʉ yere ajisʉoboarine, yʉ bojarore bajiro yimenama ĩna. 15Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ yere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãre yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n16Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato ĩna” yigʉ, gotirũgũaja. 17Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma.\\n18No bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩ ajimasiboasere masiriojeocõarʉcʉmi ĩ. To bajiri ĩre masibetimasucõarʉcʉmi ĩ. To bajiro ti bajijare, mʉare yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajimasirʉajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yimʉorʉ̃gõña mʉa —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.\\n“Yʉ yarãma, ado bajiro bajirãjʉa ñaama”, Jesús ĩ yire queti\\n19Jesús, masare ĩ gotmasio ñarone, ĩ jaco, ĩ bederã rãca ĩre ĩarã ejaboayujarã ĩna. To bajiboarine jãjarã masa ĩna ñajare, ĩ tʉjʉ ejamasibesujarã. 20Ĩ tʉ ĩna ejamasibetijare, sĩgʉ̃, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:\\n—Mʉ jaco, mʉ bederã quẽne macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yigotiyuju.\\n21To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajiñarãjʉare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—No bojarã Dios ocare ajicõari, ĩ rotirore bajiro yirã ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirã, yʉ jacore bajiro bajirã —ĩnare yiyuju Jesús.\\n22Cojorʉ̃mʉ Jesús ĩ buerã rãca cũmuajʉ vasãjacõari,\\n—Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús.\\n23Ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, oco sãjacõari, rujacoarʉayuju. To ti bajiboajaquẽne, cãnigʉ̃ yiyuju Jesús. 24Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna:\\n—Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! —ĩre yiyujarã ĩna.\\nTo ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne sabebesuju yuja. 25To yicõari,\\n—“Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa.\\n—¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã ĩna, ĩre güirã.\\nGerasa vãme cʉti maca tʉagʉre ĩ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureare queti\\n26Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. 27Tojʉ ejacõari, Jesús ĩ majatone, sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ, ti macajʉ ñaboar'i, ĩre bocayuju ĩ. Sudi magʉ̃ne, yoaro masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉ ñarũgũñuju ĩ. Vãtia sãñagʉ̃ ñañuju. 28-29To bajigʉ ñari, cojoji me ĩ masu ĩ bojasere yimasibeticõari, vãtia ĩna bojasejʉare yirũgũñuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, cõmemane ĩre siaboayujarã ĩna. Ĩre ĩna siaboajaquẽne, tʉ̃asure reacõarũgũñuju ĩ. To yicõari, yucʉ́ manojʉ varũgũñuju, ĩre sãñarã vãtia to bajiro ĩre ĩna varotijare. To bajiri Jesúre ĩ bocarone,\\n—Ãni masʉ ʉsʉjʉ sãñarã, budiya mʉa —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yirone, masʉjʉa, vãtia sʉorine avasãcõari, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju. To ĩ bajirone, vãtiajʉa, masʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩaavasãñujarã:\\n—Jesús, masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ. ¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? “Yʉare gõjanabiobesa”, mʉre yisẽniaja yʉa. “Rojose mʉa yise vaja, rojose mʉare yibeaja yʉ”, yʉare yiya —Jesúre yisẽniñujarã.\\n30To ĩna yirone, ado bajiro vãtia sãñagʉ̃re sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿Ñimʉ vãme cʉtiati mʉ? —ĩre yiyuju.\\n31To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju vãtiajʉa:\\n—Legión vãme cʉtiaja yʉa —ĩre yiyujarã. Jãjarã ĩ ʉsʉjʉre sãñarã ñari, to bajiro ĩre yicʉdiyujarã vãtia. To yicõari, bʉto Jesúre sẽniñujarã:\\n—Tʉsabetigoje tubibe ecocõari, josari tãmʉoriarojʉ yʉare cõabesa mʉ —Jesúre ĩre yisẽniñujarã.\\n32Burojʉ jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro Jesúre sẽniñujarã vãtiajʉa:\\n—Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —ĩre yiyujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩre ĩna yijare,\\n33To ĩ yirone, masʉ ʉsʉjʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, yeseajʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ rearoderujacõa tʉjasujarã.\\n34Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. Tojʉ ejacõari, ti macanare, to yicõari, ti maca tʉ ñarimacarianare quẽne, tire gotibatoyujarã. 35To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana. Ĩ tʉjʉ ejacõari, vãtia sãñaboar'ire ĩañujarã ĩna. Sudi sãñacõari, Jesús tʉ rujiyuju. Ĩna bajirore bajiro bajigʉ ñañuju ĩ yuja. Vãtia ĩna sãñajama, tʉoĩamasibecʉ ñañuju maji. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñañuju yuja. To ĩ bajisere ĩacõari, Jesúre bʉto güiyujarã ĩna.\\n36Vãtia sãñaboar'i ĩ bajisere ĩariarã, gãjerãre gotiyujarã. 37To bajiri, Gerasa vãme cʉti macana to sojʉa vadiriarã quẽne, Jesúre bʉto güirã ñari,\\n—Vacoasa. Ado mʉ ñasere bojabeaja —ĩre yiyujarã ĩna.\\nTo ĩna yijare, tudiacʉ, cũmuajʉ vasãjañuju Jesús. 38To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre yiboayuju vãtia sãñaboar'i:\\n—Mʉ rãca bʉto varʉaja yʉ quẽne —ĩre yiboayuju. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n39—Yʉ rãca vadibesa. Mʉ ya vijʉ tudiasa. “Dios ĩ masise rãca yʉ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare bureami Jesús”, mʉ yarãre ĩnare yigotiba —ĩre yicʉdiyuju Jesús, vãtia sãñaboar'ire.\\nTo bajiro ĩ yijare, ĩ yarã tʉjʉ tudicoasuju ĩ. Tudiejacõari, ĩ ya maca ñarã jedirore, ti quetire goticudiyuju.\\nJairo macore Jesús ĩ catiore queti\\n40Jesús tudijẽacoasuju quẽna, gajejacatʉajʉ. Tojʉ ĩ ejarotire yucõa ñañujarã ĩna, masa. To bajiri ĩ jẽaeja majatone bʉto variquẽnase rãca ĩre sẽniñujarã ĩna. 41-42To ĩna bajirone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ quẽne ejayuju, Jairo vãme cʉtigʉ. Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñuju:\\n—Yʉ maco sĩgõne ñagõ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari tʉsaco ñaamo so. Bajirocaco yimo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, caticoarʉocomo —Jesúre ĩre yisẽniñuju.\\nTo bajiro Jairo ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyasuju Jesús. Jãjarã masa ĩre sʉyacõari, no bajiro yi vamasiña manojʉ vasujarã ĩna. 43To bajiro ĩna bajivatoajʉre sĩgõ gãmorõmi cʉtigo ñañuju so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. Ʉco yirimasa, sore ĩna ʉco yire vaja, vaja yigo, gãjoa so cʉoboarere ĩnare ĩsijeocõañuju. To bajiro ĩnare so yiboajaquẽne, quẽnaejabesuju so. To bajiri gãjerãre Jesús ĩ catiore quetire ajirio ñari, jãjarã masa vatoajʉ Jesúre sʉyasuju so. 44Ĩ sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩañuju. So moaĩarirĩmarone, sore quẽnaejacoasuju yuja. 45So moaĩarone, ado bajiro masare sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿Ñimʉ yʉ sudirore moaĩari? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n—Mʉre moaĩaña maja —ĩre ĩna yicʉdijedicõajare, ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yiyuju ĩ:\\n—¿No yigʉ “¿Ñimʉ yʉre moaĩati?”, yati mʉ? Mʉ tʉjʉ jãjarã ñaja yʉa, mʉre moaĩarã —ĩre yiyuju Pedro.\\n46To ĩ yiboajaquẽne,\\n—Sĩgõ rõmio, “Quẽnaejagosa” yigo, yʉre moaĩamo so. Yʉre moaĩagõne, “Yʉ masise sʉorine quẽnaejacoajamo”, yimasicõamʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús. 47To bajiro ĩ yijare, “Jẽre ĩre yʉ moaĩasere masicõami” yigo ñari, nanagõne, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetuyuju so. To yicõari, ñajediro so bajirere Jesúre gotiyuju. 48To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—Yʉ maigõ, “Ĩ sudiro gajare yʉ moaĩajama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ” mʉ yitʉoĩase ñajare, “Quẽnaejato”, mʉre yibʉ yʉ. To bajiri, “To bajiro yʉre yimi”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.\\n49To bajiro sore ĩ yiñarone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Jairo vãme cʉtigʉ ya viagʉ ejayuju. Ejacõari, ado bajiro Jairore gotiyuju:\\n—Mʉ maco bajirocacoamo. No yigʉ mʉ ya vijʉ gotimasiorimasʉ ĩ vasere bojabecʉja mʉ yuja —Jairore yiyuju ĩ.\\n50To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jairore gotiyuju Jesús:\\n—Tʉoĩasʉtiritibesa mʉ. Yʉ masisejʉare tʉoĩacõa ñaña. Mʉ tʉoĩacõa ñajama, tudicaticoarʉocomo so —ĩre yiyuju Jesús.\\n51-53To yi vanane, ejayujarã Jairo ya vijʉre. Tojʉ ejana ĩna ĩajama, ĩ maco so bajirocacoajare, bʉto otiñañujarã ĩna, ti vi ejariarã. To bajiro ĩna yiñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Otibesa mʉa. “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, cãnigõ yamo —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yijare, ĩre ajayujarã ĩna, “Bajirocacoamo” yimasirã ñari. To yicõari, bajirocario so jesari sõajʉre ĩnare jãjarotibesuju Jesús. Pedro, Santiago, Juan, to yicõari bajirocario jacʉare quẽne tocãrãcʉne ĩnare jãjarotiyuju Jesús. 54Jãjaejacõari, bajirocario ãmore ñiagʉ̃ne, ado bajiro sore yiyuju Jesús:\\n—Daquego, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —sore yiyuju.\\n55To ĩ yirone, bajirocario cativʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõañuju so yuja. To so bajisere ĩacõari,\\n—Bare sore ecaya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n56So tudicatisere ĩacõari, no yimasibesujarã so jacʉa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna macore ĩ catiosere gotirotibesuju Jesús.","num_words":1622,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽta oibara bedʼea zroma zebʉrʉdera? | Bʉ mebẽrãbawarãra sobiabaseabʉ\\nAkʉra naʉ̃ne abui acholi afrikáans ahanta aimara albanés alemán alemán de Pensilvania aluro amárico armenio asamés ateso aucano ayie azerí azerí (alfabeto cirílico) bajo alemán bali bambara bashkir bassa de Camerún bassa de Liberia batak simalunguno batako karo batako toba baulé becol bengalí biak birmano bislama boulou búlgaro cabilé cakchiquel camboyano catalán cebuano chabacano changana (zimbabue) checo chichewa chin tiddim chino mandarín (simplificado) chino mandarín (tradicional) chitonga chitonga de Malaui chitonga de Zimbabue chitumbuka chiyao chokue chol chopi chuabo chuvash cibemba cinamwanga cingalés congo coreano criollo de Reunión criollo de las Seychelles criollo guineano criollo haitiano criollo inglés de Belice criollo mauriciano croata damara dangme danés dayaco engayú dehu digor diula duala dusún edo efik embera katio endebele endebele de Zimbabue endonga endáu enzema eslovaco esloveno español estonio euskera ewé feroés finlandés fiyiano fon frafra francés ga gallego galés garífuna georgiano gitonga griego groenlandés guaraní guaraní boliviano guerzé gujarati gun guna hausa hebreo herero hiligaynon hindi hiri motu hmong (blanco) holandés húngaro iban ibanag ibinda ibo ilocano indonesio inglés irlandés ishan islandés isoko italiano japonés javanés kachin kannada kaonde kayin sgaw kazajo kekchí khana kikamba kikongo kikuyu kiluba kimbundu kinande kiniaruanda kipende kirguís kiribatiano kirundi kisi kisii kpelle krío kurdo kurmanyí (alfabeto cirílico) kurdo kurmanyí del Cáucaso kurdo soraní kwangalí kwanyama kyangonde lamba lengua de señas argentina lengua de señas boliviana lengua de señas chilena lengua de señas colombiana lengua de señas ecuatoriana lengua de señas mexicana lengua de señas venezolana lenguaje de señas alemán lenguaje de señas americano lenguaje de señas angoleño lenguaje de señas australiano lenguaje de señas checo lenguaje de señas chino lenguaje de señas coreano lenguaje de señas cubano lenguaje de señas eslovaco lenguaje de señas finlandés lenguaje de señas francés lenguaje de señas ghanés lenguaje de señas guatemalteco lenguaje de señas húngaro lenguaje de señas indio lenguaje de señas indonesio lenguaje de señas italiano lenguaje de señas japonés lenguaje de señas malauí lenguaje de señas malgache lenguaje de señas neozelandés lenguaje de señas panameño lenguaje de señas paraguayo lenguaje de señas polaco lenguaje de señas portugués lenguaje de señas ruso lenguaje de señas sueco lenguaje de señas zimbabuense lenie letón lhukonzo lingala lituano lomue luganda lugbara lunda luo macedonio macua malayo malayálam malgache maltés mam mambue-lungu maninkakan oriental manyacú mapudungun maratí maya mazahua mazateco de Huautla mbukushu mendé meru mingreliano mixe mixteco de Guerrero mixteco de Huajuapan mizo mongol more motu nambya nasa yuwe navajo nengone nepalés ngäbere (o guaymí) nias niueano noruego nyungwe náhuatl de Guerrero náhuatl de la Huasteca náhuatl del centro náhuatl del norte de Puebla oromo osético otetela otomí del valle del Mezquital pangasinán papiamento de Aruba papiamento de Curazao persa pidgin camerunés pidgin de las islas Salomón polaco portugués pular punyabí punyabí (alfabeto shahmukhi) purépecha quechua ancashino quechua ayacuchano quechua boliviano quechua cuzqueño quichua de Chimborazo quichua de Imbabura quichua de Pastaza quichua de Santiago del Estero quichua de Tena quiché rarotongués romaní de Bulgaria romaní de Macedonia romaní de Macedonia (alfabeto cirílico) romaní del este de Eslovaquia romaní del norte de Grecia romaní del sur de Grecia rumano runyankore ruso rutoro samoano sango sanguir saracu saramacano sarnami sena sepedi serbio serbio (alfabeto latino) sesoto de Lesoto sesoto de Sudáfrica setsuana shona shuar sidama silozi somalí sranangtongo suajili suajili del Congo suati sueco sundanés susu tagalo tahitiano tai tamil tandroy tankarana tarahumara tayik telugu tetun dili tigriña tivo tlapaneco tojolabal tok pisin tongano toraja totonaco tseltal tshiluba tsonga tsotsil turco turcomano turcomano (alfabeto cirílico) tuvaluano tuviniano twi tártaro tének de San Luis Potosí ucraniano udmurto uhobo uigur (alfabeto cirílico) urdu uzbeko uzbeko (alfabeto latino) valenciano vendal vezo vietnamita wallisiano waray-waray wayuunaiki wichi wolaita xhosa xitshwa yoruba zandé zapoteco de Lachiguiri zapoteco del Istmo zulú árabe árabe de Túnez ñanya\\n¿Kʼãrẽta oibara bedʼea zroma zebʉrʉdera?\\n«Maʉ̃ba marãra mejãcha sobiapanʉ, atia bedʼea zroma erpanʉmina ewari wikaẽda» (1 Pedro 1:6)\\nMara zarea jõma diabʉmina mara juwa jidada sobia erbaita, edaʉde kʼãrẽ jũãbadaẽbʉsida berabariyi, maʉ̃ba jãrĩñi sobiapananara (Eclesiastés 9:11) Mamina Daizezeba diaya kʼãrẽbata bedʼea zroma zebʉrʉde. Obʉbʉrʉ wãrĩnu Daizeze bed’earadebemata, mawũãra bʉra bʉ mebẽrãbawaraʉba audre awuantaseabʉ bedʼea zroma zebʉrʉdera.\\n1 ĨJÃRA JEOWARA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Mara bedʼea zromara jõma jaradua, iyara marata krĩchabʉbaera» (1 Pedro 5:7). Ewari jõmaʉ̃nẽ kĩrãbebara Daizezeba oẽãta bʉ bedʼea zromara (Santiago 1:13). Iyi kʼaitabʉbʉrʉ, iyara kʼarebaya bedʼea zroma awuantaita (Isaías 41:10). «Iyira ewari jõmaʉ̃nẽ ĩjãibara, pʉwʉrʉ, akʉza iyi deidu zarrabidua mara sora» (Salmo 62:8.)\\nDaizezebara marãra kʼarebayi maraba Daizeze bedʼeata akʉbʉbʉrʉ, akʉza kʼawuabʉbʉrʉ nrʉemaza. Maʉ̃ta ora, ũduyi Jeowara «so zarea diabʉ dayirã zʉbʉria zebʉrʉza» (2 Corintios 1:3, 4; Romanos 15:4). «Jarabʉ Daizezebara mara krĩchara neneẽãbabiyi, Daizezedeabara mia kʼaiba kʼawuadaẽ» (Filipenses 4:6, 7, 13).\\nKʼãrẽba widira Jeowa bia krĩchaita kʼawuaẽã oẽbaita\\nNaa jõma krĩchara bʉa kʼãrẽ oseabʉta maʉ̃are aba jidara maʉ̃ ara oita\\n2 BɄYIKɄZA AKɄRA AKɄZA BɄ MEBẼRÃSIDA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. «Yi buru biabara erbʉ k’awuaita, akʉza yi ũrĩbʉbara jʉrʉyi ũdu k’awuaita» (Proverbios 18:15). ¿Kʼãrẽta nesidabʉ mebẽrã aba abakaʉba? krĩchara kʼãrẽta nesidabʉta bʉ mebẽrãba akʉza bedʼeara ãyibawara akʉza ũrĩda ãyi bedʼeara (Proverbios 20:5).\\n¿Bʉa kãgabʉta beira? perarãra bʉa sentibʉ jaraira, kĩrãbera, Jesusida jẽgasita (Juan 11:35; Eclesiastés 3:4). Audre yi bia enaʉ̃ira akʉza kʼãĩra (Eclesiastés 4:6). Maʉ̃ba kʼarebayi bedʼea zroma awuantaita.\\nBʉ mebẽrãbawara bedʼeabara bedʼea zroma zeinaẽna. Maʉ̃ba bedʼea zroma zebʉrʉdera, ãyira bia sentiyi bʉme bedʼeabʉrʉde\\nBedʼeara ẽbẽrarã zʉbʉria berabaridarabawara\\n3 JɄRɄDA KʼAREBA ERBAITA\\nDAIZEZE BEDʼEABA JARABɄTA. Neũdukʼawuarabara ewari jõmaʉ̃ne kãgabʉ, akʉza maʉ̃ mebẽara tosida bedʼea zroma zebʉrʉde kʼarebamarẽã (Proverbios 17:17). Bʉ neũdukʼawuarabara bʉra wãrĩnu kʼarebakĩrãpanʉ, mamina edaʉde kʼawuadaẽbayi sãwũã kʼarebaita. Maʉ̃ba jarada kʼãrẽne kʼarebaseapanʉta (Proverbios 12:25). Akʉza kʼareba widira Daizeze Bedʼea bia kʼawuabʉra, mawũã ãya Daizeze Bedʼeadeba ũrãgʼa bia diabʉdaba kʼarebayi (Santiago 5:14).\\nBʉta ãbabʉbʉrʉ ẽbẽrarã Daizeze wãrĩnu ĩjãbʉrabawara akʉza Daizezeba nebia weita, maʉ̃rabara bʉra kʼarebadayi. Mawũãra bʉsida sobiayi awuru ẽbẽra zʉbʉriabʉ kʼarebabʉrʉde. Jarada bʉa Jeowa ĩjãbʉ ʉ̃rʉ akʉza Jeowaba nebia wei ʉ̃rʉ. akʉza ewari neẽãbara awuru ẽbẽra kʼarebabʉde, adewara aĩ wãrãra ẽbẽrarã bʉ kãgabʉraneba akʉza bʉ krĩchapanʉraneba (Proverbios 18:1; 1 Corintios 15:58).\\nBedʼeara bʉ neũdukʼawuaraʉ̃me, mõbe idu yi kʼarebabira iyaʼa\\nBiʼia jarada akʉza wãrĩnu jarada bʉa nesidabʉ ʉ̃rʉ\\nJÕMA BIʼIA KRĨCHARA\\nEwari jõmaʉ̃nẽ krĩchara Daizezeta, bʉa wua obeẽãta krĩchabʉrʉbʉsida bedʼea zroma erbʉde, Joba jarasi, «Jeowa trʉ̃ra yi zromababidua» (Job 1:21, 22). Jode kĩrãkʼa Jeowa trʉ̃ra yi zroma babidua mara bedʼea zromaira. Bʉa krĩchabada kĩrãkʼa ozeẽbasibʉrʉ, krĩchararã obeẽãta, awuarabʉrʉ ĩjãra Daizezeta. «Mʉyikʉza bia ũdu kʼawuabʉ marãita krĩchabʉra, mawũã jarabʉ Jeowabara. Krĩcha zʉbʉriaẽ neneẽã babita. Adewara jũãbibʉ nebia ũrãbʉrʉ zeita» (Jeremías 29:11.)\\n¿Soiduba ĩjãbʉka Jeowara mʉara, kʼãrẽ wika ũdubʉdebida?\\n¿Kʼãrẽa biga diaibara mʉara Jeowa, iya kʼãre diabʉ kʼãrẽa nruemaza?\\n¿Sãwũã ʉ̃tʉzesi kayiruara? ¿Kʼãrẽa iduaribʉbʉ Daizezebara? ¿Ewari abaʉde wuara zʉbʉriadaẽbaika?","num_words":1040,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.996,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 22\\n☰ MATEUS 22 ◀ ▶\\nNatematigigi lalokegi ica nadoneɡ̶egi\\n1 Jesus yatemati eledi natematigo anida ane iciaceeketetege me dotaɡ̶a lodoe niɡ̶ijo ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, meetediogi, 2 “Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, jiciaceeketege niɡ̶ina inionigi-eliodi ane ilakidetini nalokegi ladoneɡ̶egi lionigi. 3 Odaa ja iiɡ̶e liotaka modigotece lodenigipitema lalokegi. Pida anibetibigiwaji, aɡ̶oyemaa migotibeci nalooɡ̶o. 4 Odaa ja iiɡ̶e eletidi liotaka, meetiogi, ‘Enitiogi ɡ̶ododenigipi, “Digawinitiwaji! Nalokegi ja limedi. Joɡ̶onigodi waca-lioneke, inaa ɡ̶odinadi ajakalodi, codaa inoatawece ja igo. Anagitiwaji midi nalooɡ̶o!” ’ 5 Pida niɡ̶ijo nodenigipi aɡ̶ica mowo, odaa oninitecibeci jiɡ̶igo iwi epaa libakedi. Onica ica anigo nibajeenda, ica eledi biɡ̶igo mani noojetekaxi. 6 Icaaɡ̶ica eledi nodenigipi baɡ̶a odibatiogi niɡ̶ijoa liotaka, odaa joɡ̶onaxacoɡ̶otiniwace, joɡ̶onigodi. 7 Niɡ̶ijo inionigi-eliodi naɡ̶a dibodiceta niɡ̶ica niciagi, eliodi me deliɡ̶ide, odaa ja iiɡ̶e niodaɡ̶awadi monigodi niɡ̶ijoa aijekaɡ̶a, codaa moyalegi nigotaɡ̶a. 8 Niɡ̶idiaaɡ̶idi meetiogi liotaka, ‘Lalokegi nadoneɡ̶egi ja igo, pida niɡ̶ijo oko yodenigipi aɡ̶aleeɡ̶oyakadi menagitibeci, leeɡ̶odi abeyacaɡ̶aɡ̶a. 9 Odaa natigide, emii iwitece ladicotiidi, odaa anodenitema nalokegi okanicodaaɡ̶ica oko anakapetege.’ 10 Odaa niɡ̶ijoa liotaka joɡ̶odioteci ladicotiidi, oyatecoɡ̶otee inatawece oko anodakapetege, inatecibece oko libinienigipi, codaa minatecibece baɡ̶a abeyaceɡ̶egipi. Odaa naɡ̶aca nalokaxi ja nolee oko.\\n11 Pida niɡ̶ijo inionigi-eliodi naɡ̶a dakatiwece nalokaxi me iwitiogi nodenigipi, odaa ja nadi ica ɡ̶oneleegiwa ane daɡ̶a dinixotinigilo icoa nowoodi epoka lajo nalokegi. 12 Odaa niɡ̶ijo inionigi-eliodi ja ige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, meeta, ‘Ǥodokaaɡ̶edi, igame ɡ̶animaweneɡ̶egi manakaatio me diɡ̶icoateda ɡ̶adowoodi anepaa lajo nalokegi?’ Pida aɡ̶ica aneteɡ̶eyatigi ligegi. 13 Odaa niɡ̶ijo inionigi-eliodi meetiogi liotaka, ‘Agoeni libaaɡ̶atedi, loɡ̶onaka, odaa okoleniticogi wetice midi nexocaɡ̶a, aneite oko me noenaɡ̶ateloco, codaa moyacigice lowe, leeɡ̶odi lawikodico.’ 14 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eniditediogi eliodi oko, pida onateciɡ̶idi ane iolatedicoace.”\\nFariseutedi oige Jesus domige leeditibige moyediatece inionigi-eliodi dinyeelo\\n(Marcos 12.13-17; Lucas 20.20-26)\\n15 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi ja noditicoaci me diniikoetiwage lowooko domoɡ̶owotibige Jesus meote ligegi ane daɡ̶a diitigi, domoɡ̶owotibige doɡ̶oyakadi me nilaagedi. 16 Odaa joɡ̶oimonyatalo Jesus niɡ̶ijo anodiotibeci fariseutedi oiwaɡ̶ateetece niɡ̶ijo ane licaajepodi inionigi-eliodi Herodes. Odaa niɡ̶ijoa niiɡ̶exedi moditalo Jesus, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a makaami oko ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa mewi me iiɡ̶axinaɡ̶anitece niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yemaa niɡ̶ina oko mowo. Codaa jowooɡ̶otaɡ̶a me daɡ̶a aniwinita niɡ̶ina oko migida naɡ̶atetigi, oɡ̶oa domige aɡ̶ica naɡ̶atetigi. 17 Natigide, enitoɡ̶owa niɡ̶ica anakati. Domige lakapetegi najoinaɡ̶aneɡ̶egi ɡ̶odoiigi me jedianaɡ̶atece César, ninionigi-eliodi romaanotedi, niɡ̶icoa dinyeelo ane leeditibige me jedianaɡ̶a? Domige lakapetegi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi, oɡ̶oa, adakapetege?”\\n18 Pida Jesus ja yowooɡ̶oditediwe lowooko ane beyagi, odaa meetediogi, “Igame leeɡ̶oditiwaji madineenitiwa? Akaamitiwaji niɡ̶ina anokowo meletibigiwaji. 19 Digawii anadeegitiwatiwaji beexo naɡ̶ana anatikani mediani romaanotedi anetiɡ̶adiiɡ̶eni mediani.” Odaa joɡ̶oyadeegitalo aca beexo. 20 Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Ame liwigo aniwoteloco ani beexo? Codaa ame liboonaɡ̶adi ane diniditeloco ani beexo?” 21 Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “César, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi.” Odaa jeɡ̶eetediogi, “Enice edianitecetiwaji César niɡ̶ica ane nebi, codaa edianitece Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica ane nebi!” 22 Noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, eliodi moyopo. Odaa joɡ̶oyakamaɡ̶adi, joɡ̶opitibeci.\\nOdigikatigi niɡ̶ica noko nige newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a\\n(Marcos 12.18-27; Lucas 20.27-40)\\n23 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko joɡ̶odiitalo Jesus icoa saduceutedi. Niɡ̶icoa saduceutedi baadoɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji micota me yewikatiditace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a anigida noko. 24 Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, Moisés diiɡ̶axinaɡ̶atece nigica ɡ̶oneleegiwa ane yeleo, odaa ja nenyaɡ̶aditi lodawa, maleediɡ̶ica lionigitege, odaa nioxoa leeditibige me lodawa naɡ̶ajo wajekalo eotibige mica lionigipi. Odaa diɡ̶icoa lionaɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a lionigipi ijoolatibige nioxoa. 25 Odaa onica seete dinioxomigipi aninaa liɡ̶eladi digoina. Niɡ̶ica liidaɡ̶a jonaɡ̶a wado. Pida aona niɡ̶ica lionigi naɡ̶a yeleo. Odaa niɡ̶ijo nioxoa ja lodawa naɡ̶ajo wajekalo. 26 Pida jaɡ̶aɡ̶a yeleo maleedaɡ̶aɡ̶ica lionigitege. Odaa ica eledi nioxoa jaɡ̶aɡ̶a lodawa naɡ̶ajo iwaalo. Pida idaaɡ̶ee aniɡ̶ica lionigitege naɡ̶a yeleo. Odaa ijotawece seete dinioxomigipi nigo. Ijotawece nigo maleediɡ̶ica lionigipi. 27 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶ajo iwaalo jaɡ̶aɡ̶a yeleo. 28 Enice, nigicota noko Aneotedoɡ̶oji meote me newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, amigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo seete dinioxomigi anepeɡ̶ewi me lodawa naɡ̶ajo iwaalo? Igaataɡ̶a ijotawece lodawadi naɡ̶ajo iwaalo.”\\n29 Jesus naɡ̶a niniɡ̶odi, meetediogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi mabataa leeɡ̶odi aɡ̶owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji notoetiigi. 30 Igaataɡ̶a nigeotace Aneotedoɡ̶oji me newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, odaa ja liciagi niɡ̶inoa niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji. Aɡ̶alee nadonaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icoa lionaɡ̶a. 31 Pida, niɡ̶ida makaamitiwaji ejiniɡ̶ica malomeɡ̶eniteloco ane ligegi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo neɡ̶eetetece me newikatiditacediniwace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a. Mee Aneotedoɡ̶oji, 32 ‘Ee Noenoɡ̶odi Abraão, codaa Ee Noenoɡ̶odi Isaque, iniaa Jacó.’ Aneotedoɡ̶oji aNoenoɡ̶odi oko émaɡ̶aɡ̶a, pida Noenoɡ̶odi oko ane newiɡ̶a.” 33 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶owajipatalo Jesus lotaɡ̶a, eliodi moyopo leeɡ̶odi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi.\\nLiiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji aneneɡ̶egi ida ane jaoɡ̶a\\n(Marcos 12.28-34; Lucas 10.25-28)\\n34 Niɡ̶ijo fariseutedi noɡ̶odibodicetalo Jesus me yamaketedi saduceutedi. Odaa ja dinatecoɡ̶otee. 35 Odaa onini mawatiogi ica ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa jiɡ̶ijaa dineetalo Jesus, domaɡ̶a dibatalo diɡ̶ica libatiigi me dotaɡ̶a. Ige Jesus, meetalo, 36 “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, amiida ica ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a ane iditini Moisés?”\\n37 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, odaa meete, “ ‘Emaani Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena, midatawece niɡ̶ica ɡ̶alidekegi, codaa minitawece ɡ̶adowoogo.’ 38 Joaniɡ̶idaaɡ̶ida odoejegi liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji, codaa jiɡ̶idaaɡ̶ida ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a. 39 Naɡ̶a lowidi niɡ̶ida ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶egi, ida eledi ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a, liciagi niɡ̶idi odoejegi. Niɡ̶ijo anee, ‘Leeditibige memaani okanicodaaɡ̶ica oko, digo aneni madinemaani.’ 40 Nigoteteni niɡ̶idoa itoataale ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶eco, odaa joɡ̶oteteni ijoatawece eletidi ɡ̶oniiɡ̶enatakaneɡ̶eco ane iditedini Moisés, codaa me niɡ̶idiwa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco aaɡ̶aɡ̶a oiditedini niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.”\\nJesus digikatetece Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meo lewiɡ̶a niɡ̶ina oko\\n(Marcos 12.35-37; Lucas 20.41-44)\\n41 Niɡ̶ijo malee yatecoɡ̶o niɡ̶ijoa fariseutedi, odaa Jesus ja nigetediniwace, meetediogi, 42 “Amiida ica ɡ̶adowoogotece anodaaɡ̶ee Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me yatamaɡ̶ateetege ɡ̶odoiigi lawikodico? Amiida ica licoɡ̶egi?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Ida aneetege licoɡ̶egi Davi.” 43 Jesus ja nigetacediniwace, meetediogi, “Enice, igame leeɡ̶odi ina Davi meeta, ‘Iniotagodi’? Davi mee, ‘Iniotagodi’ niɡ̶ijo naɡ̶a dakatiogi Aneotedoɡ̶oji Liwigo, odaa Aneotedoɡ̶oji Liwigo eo me dotaɡ̶a. Igaataɡ̶a Davi mee me dotaɡ̶a,\\n44 ‘Aneotedoɡ̶oji Inoenoɡ̶odi meete Iniotagodi,\\n“Anicooti iwai ibaaɡ̶adi nigepaaɡ̶icota me jao manigaanyetece ɡ̶aneloɡ̶ododipi.” ’\\n45 Davi nigeyatigi me Niotagodi. Enice, igamodaaɡ̶ee Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji anida aneetege licoɡ̶egi Davi?” (Igaataɡ̶a noiigi judeu aɡ̶ica aneeta lionigi me Niotagodi.) 46 Odaa aɡ̶ica ane yakadi me igidi Jesus. Codaa jiɡ̶ijaaɡ̶ijotigi niɡ̶ijo noko aɡ̶aleeɡ̶ica anabo laaleɡ̶ena me ige Jesus me dineetalo.","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 10\\n☰ APOCALIPSE 10 ◀ ▶\\nIca aanjo acaaɡ̶aca notaɡ̶anaɡ̶axiawaana\\n1 Odaa ja jinadi eledi aanjo loniciweɡ̶enigi, icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Lowoodi ane dinanatece liciagi lolaadi, liniogotibece lacilo adi oxaago. Latobi datale macataɡ̶a aligeɡ̶e, laxaceli ídi micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶alewaɡ̶a ane leegitibigimece me ídi. 2 Nolitini ajo notaɡ̶anaɡ̶axiawaana ixake. Odaa ipodeɡ̶eteloco loɡ̶onagi ditibigimedi akiidi-eliodi, idaa nimagijegi ipodeɡ̶eteloco iiɡ̶o. 3 Odaa ja dapaawe layaagaɡ̶awa niɡ̶ina nigediogo me dokoloɡ̶oloke. Naɡ̶a dapaawe, odaa jeɡ̶eote seete naxacoɡ̶onakatedi (micataɡ̶a daɡ̶a oniniɡ̶odi niɡ̶ijo aanjo me dotaɡ̶a). 4 Niɡ̶ijo naɡ̶a jajipata niɡ̶ijoa seete niximaɡ̶akatedi, odaa ja domaɡ̶a jiditedi ijoa lotaɡ̶a. Pida ja jajipatalo ijo nigegi icoɡ̶otibigimece ditibigimedi aneetiwa me idotaɡ̶aneɡ̶e, “Otetenitedaɡ̶adomi makamokakaami mowooɡ̶oti ane ligegi niɡ̶ijoa seete niximaɡ̶akatedi. Jinaɡ̶a domaɡ̶a idiitedi!”\\n5 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo aanjo ane jinadi me dabiditinigi ninyoɡ̶odi codaa me ditibigimedi iiɡ̶o, nawacetibigimece libaaɡ̶adi ditibigimedi. 6 Odaa jeɡ̶eo ligegi ibake Liboonaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, anidioka limedi me yewiɡ̶a, ane yoe ditibigimedi, iiɡ̶o, codaa me akiidi-eliodi, codaa inoatawece niɡ̶inoa aninoa. Odaa mee niɡ̶ijo aanjo, “Aɡ̶alee leegi odaa Aneotedoɡ̶oji ja yaaɡ̶adi niɡ̶ina iiɡ̶o. 7 Igaanige yatetigi nigoloneeta niɡ̶ijo owidijegi niɡ̶ijoa seete aanjotedi, odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote niɡ̶ijo ane lowoogo ane diɡ̶icata ane yowooɡ̶odi, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditediogi niɡ̶ijoa liotaka anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.”\\n8 Niɡ̶ijo nayaageɡ̶egi ane jajipata ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi ja jajipataca, meetiwa, “Emii, abaata naɡ̶ada notaɡ̶anaɡ̶axiawaana ane ixake me nolitini niɡ̶ida aanjo, niɡ̶ida aanjo ane ipoditeloco akiidi-eliodi, idiaa iiɡ̶o.”\\n9 Odaa jeɡ̶ejigo midataɡ̶a niɡ̶ijo aanjo, odaa ja jipokota naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axiawaana. Odaa jeɡ̶eetiwa, “Abaatege naɡ̶ada notaɡ̶anaɡ̶axiawaana, odaaɡ̶elici! Yalegitigi ɡ̶awokomaɡ̶a, pida baɡ̶a ilidaɡ̶aditigi ɡ̶anioladi micataɡ̶a napigo.”\\n10 Odaa ja jibatege naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axiawaana, odaa ja jeligo. Ilidaɡ̶aditigi inioladi micataɡ̶a napigo. Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a jalitini, odaa ja yalegitigi iwokomaɡ̶a. 11 Odaa jeɡ̶eetiwa niɡ̶ijo aanjo, “Leeditacibige matematii ane ligegi Aneotedoɡ̶oji me ligegitediogi niɡ̶ina ane noiika, inoatawece ane latopaco oko, inatawece oko anodotaɡ̶atigi eletidi iolatedi, codaa me niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli.”","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽta ũdui Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebarimaera?\\nẼbẽrarã mejãchaʉta wãnaẽ ãyi religionmara, ãya widibʉta panʉnaẽbaera, akʉza zʉbʉriabʉrʉde kʼarebadaẽbaera. Mawũẽra ¿bʉra kʼãrẽa wãibara Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebʉmaera? ¿ãyara kʼãrẽta diaiba?\\nÃbabaita ẽbẽrarã sobiapanʉrãbawara, akʉza awuru bia oita krĩchabʉbawara. Nabema Poaga siennera (100), kristianorãra ãba daʉcha yi jʉrebasi kongregasionne akʉza ãba zepanasi Daizezeba jarabʉ oita, Daizeze Bedʼea akʉita akʉza ãyirai yi kʼarebaita (Hebreos 10:24, 25). Ãba yi jʉrepanasi kãgade yi mebẽrãbawara, yi neũdukʼawuara kĩrãkʼa panasi (2 Tesalonicenses 1:3; 3 Juan 14). Idi dayirãbida abʼarika opanʉ akʉza maʉ̃ra kĩrãkʼa sobiapanʉ.\\nKʼawuayi kʼãrẽa yibiata wãrĩnu Daizeze bed’earadebemaba jarabʉ oita. Mebẽrã naarabemaba obada kĩrãkʼa, opanʉ yumakẽrãba, yuwẽrãba akʉza wũãwũãraba, ãba yi jʉrepanʉ ũrĩta yi audre kʼawuabʉba jaradiabʉta, sãwũã kʼarebabʉta wãrĩnu Daizeze bedʼearadebemaba jarabʉta obʉbʉrʉ (Deuteronomio 31:12; Nehemías 8:8). Ẽbẽra jõmaʉ̃ta bedʼeasea-bʉ, widibʉdade panʉita, akʉza trãseabʉ ãyi trãbideba, mawũã kristianorabara ãyi sode erbʉta ʉ̃tʉzebibʉ (Hebreos 10:23).\\nDaizeze audre ĩjãita. Pablobara iyi ewaribasidera bʉ diabʉesi kongregasion abaʉʼa naʉ̃ta «mʉã marã ũdu krĩña bʼʉa, aramaʉ̃nerã zhiya zareabi nʉmeãña Jesúsdʼebema ĩjã bʼedʼeba marãbidʼa mʉãbidʼa» (Romanos 1:11, 12, DB). Mebẽrãbawara ãbabʉbara ãyi ãba yi jʉrebarimaera, kʼarebabʉ dayirãba ĩjãbʉra audre wari wãita, adewara baita kristianora kĩrãkʼa.\\n¿Kʼãrẽa wãẽ bʉra ãyi ãba yi jʉrebʉmae bʉa audre bia ũdu kʼaiwuaita? bʉ mama jũẽbʉrʉde daiba bia akʉdaya. Dai ãba yi jʉrebʉmaera bari eda wãbʉ ak��za mia kʼãrẽsida wididaẽ.\\n¿Kʼaide kĩrãkʼa opanʉ dai ãba yi jʉrebarimaera?\\n¿Sãwũã kʼarebabʉ kristianora ãba yi jʉrebaribara?\\nBʉa kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabari deda sãwũãbʉta, jarada Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã edemarẽã ũdu kʼawuabide.\\n¿Sãwũãbʉ dai ãba yi jʉrebʉmaera?\\nAkʉ wãkʉra dai ãba yi jʉrebarimae kʼãrẽta opanʉta.\\nJeowa ʉ̃rʉ K’awuabipanʉrã ãba yi jʉrebarimae\\nJʉrʉda sãma ãba yi jʉrepanʉta Jeowa ʉ̃rʉ K’awuabipanʉrãra akʉza sãwũã yiwid’ipanʉta","num_words":253,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.012,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 CORINTIOS 15\\nMʉcana tʉdi Cristo catire gaye\\n1 “Masare masorocʉ goda ĩsiñi Cristo”, yi mʉare yʉ riasocatire itire tʉdi mʉa tʉoĩare ãmoa yʉ. Iti ocare iti rʉmʉjʉ boca ãmicãcʉ mʉa. Iti ocare boca ãmicõri Cristore tʉorʉ̃nʉa mʉa. 2 Mʉare yʉ riasocatire mʉa tʉorʉ̃nʉ jidicãbeja, Dios ĩ masoana ña mʉa ĩja. “Dios ocare tʉorʉ̃nʉrã ña gʉa”, yibojarãti iti ocare queno tʉorʉ̃nʉsamena mʉa ñaja, Dios ĩ masoana meje ña mʉa.\\n3 Oca bʉto ñasarise yʉ masiroca Dios ĩ yirere mʉare riasocʉ yʉ. Dios oca tuti iti gotiro bajiroti, “Mani ñeñaro yirise waja goda ĩsiñi Cristo”, yi mʉare riasocʉ yʉ. 4 “Ĩre ĩna yujebojarocati ʉdia rʉmʉ bero mʉcana tʉdi catiñi Cristo”, yi mʉare riasocʉ yʉ. Dios oca tuti iti gotiro bajiroti mʉare riasocʉ yʉ. 5 Tʉdi caticõri Pedrore goaĩoyijʉ Jesús. Ito bero ĩ cũana jʉa gʉbojeno ñarãre goaĩoyijʉ. 6 Ito bero gãjerã quinientos ñarã rẽto bʉsaro ĩre tʉorʉ̃nʉrãre goaĩoyijʉ Jesús. Ĩ goaĩoana jãjarã catiama maji. Gãjerãma godacoañi. 7 Ito bero Santiagore goaĩoyijʉ. Ito bero ĩ oca goti ucutoni ĩ cũanare ñarocõreti goaĩoyijʉ.\\n8 Ĩnare ĩ goaĩoja bero yʉre cʉni sʉsari goaĩoquĩ. Ĩna bajiro ñasagʉ meje ña yʉ. Ñasagʉ meje yʉ ñajare ĩna bero yʉre cʉni goaĩosʉsaquĩ ĩ. 9 Ĩ oca goti ucurona ĩ cũana rãca corocõ ñasagʉ meje ña yʉ. Iti rʉmʉ Cristore tʉorʉ̃nʉrãre queno yibiticʉ yʉ maji. Ĩ ñarãre yʉ ʉsirioro yi codejama ĩ oca yʉ goti ucuroca yibitiborʉ Dios. “Queno yʉ yigʉ ñajare yʉre beseñi Dios”, yi tʉoĩabea yʉ. 10 Yʉre ti maicõri yʉre beseñi Dios, ĩre yʉ moa ĩsitoni. Quenoguti Dios ĩ yʉre yijare ĩre queno moa ĩsia yʉ. Ito bajiri, “Bʉjato bajia. Ĩre besebojacʉ yʉ”, yibeami Dios yʉre. Gãjerã Jesús ĩ cũana rẽto bʉsaro Diore moa ĩsia yʉ. Ito bajibojarocati yʉmasi meje Diore moa ĩsia yʉ. Yʉre ti maicõri ĩre yʉ moa ĩsi masiroca yami Dios yʉre. 11 “Gãjerã rẽto bʉsaro Dios oca mʉare riasocʉ yʉ”, yʉ yija no yibea iti. Ado robojʉa ña ñasarise. Dios ocare tʉocõri Jesure tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Itijʉa ña ñasarise.\\nGodabojarãti mʉcana tʉdi mani catire gaye\\n12 Gʉa Jesús ĩ cũana sĩgʉ̃ rʉyabeto corocõ gotia gʉa. “Godabojagʉti mʉcana tʉdi catiñi Cristo”, yi gotia gʉa. Mʉare ito bajiro gʉa yibojarocati, ¿no yija mʉa coriarã, “Godabojarãti mʉcana tʉdi catiya ma”, yati mʉa? 13 Godabojarãti tʉdi catire iti manija, Cristo cʉni tʉdi catibitiborʉ. 14 Tʉdi ĩ catibeja, ĩ oca gʉa riasobojarise ñe waja manoja. Ĩ tʉdi catibeja, ĩre tʉorʉ̃nʉbojarãti ya mʉa. Ĩ manija ĩ manibojarocati ĩre tʉorʉ̃nʉboana mʉa. 15 Ĩ tʉdi catibeja, bʉrãti Dios oca riasoboyija gʉa. “Tʉdi Cristo ĩ catiroca yiñi Dios”, yicãcʉ gʉa. Godana mʉcana tʉdi ĩna catibeja, Jesure cʉni tʉdi ĩ catiroca yibitiborʉ Dios. 16 Godana mʉcana tʉdi ĩna catibeja, ito bajiroti Cristo cʉni tʉdi catibitiborʉ. 17 Cristo tʉdi ĩ catibeja, ĩre tʉorʉ̃nʉbojarãti ya mʉa. Ĩ manija ĩ manibojarocati ĩre tʉorʉ̃nʉboana mʉa. Mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsirocʉ godacõri ĩ tʉdi catibeja, seti cʉtirã ñaboana mani maji. 18 Ito bajiro iti bajija, Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri godana jeame ʉ̃jʉrojʉ waboana ĩna. 19 Cristore tʉorʉ̃nʉbojarãti tʉdi mani catibeja, ĩre tʉorʉ̃nʉmena rẽtoro bojori bʉjarã ñaboana mani.\\n20 Ado robojʉa bajia: Cristo ĩ godabojarocati mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios ĩja. Ito bajiri ĩ ñami cajero godabojagʉti mʉcana tʉdi catisʉorʉ. Ĩ́na sʉoriti godana ñarocõti mʉcana tʉdi cati jedirã yirãji. 21 Adán ñayorʉ ĩ ñeñaro yirajʉna sʉoriti godasʉoñi adi sita gãna. Ito bajibojarocati Cristo tʉdi ĩ catirajʉna sʉoriti godabojarãti tʉdi catirãji mani cʉni. 22 Adán ñayorʉ janerãbatia ñari goda jedirã yirãji mani. Ito bajibojarocati Cristore tʉorʉ̃nʉrã ñari ĩ́na sʉoriti mʉcana mani catiroca yigʉ yiguĩji Dios. 23 Dios ĩ ãmoro bajiroti mʉcana tʉdi catirã yirãji masa. Cristo ñami cajero godabojagʉti mʉcana tʉdi catisʉorʉ. Ija Cristo ĩ tʉdi ejaroca ĩre tʉorʉ̃nʉgoana mʉcana tʉdi catirã yirãji. 24 Ito baji ñaroca adi ʉ̃mʉari jediro yiroja. Ĩ wajana ñarocõreti rẽtocũgʉ̃ yiguĩji Cristo. Adi sita gãna ʉjarã, ito yicõri ũmacʉ̃jʉ gãna ʉjarãre cʉni rẽtocũgʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito bajiro yicõri ĩre tʉorʉ̃nʉrãre miojugʉ yiguĩji Cristo. “Ĩna Ʉjʉ ñasagʉ ñatĩñama mʉ”, yirocʉ ĩ Jacʉ Diojʉare ĩsigʉ̃ yiguĩji Cristo ĩre tʉorʉ̃nʉgoanare. 25 Ĩ wajanare ĩ rẽtocũroto riojʉa Ʉjʉ ĩ ñaroca yigʉ yiguĩji Dios Cristore. Ito bajiro ĩ baji ñare ãmoguĩji Dios. 26 Ĩ wajana ñarocõreti rẽtocũcõri masa ĩna godarise gaye itocõti gajanoagʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito bajiri mʉcana tʉdi godare mano yiroja. 27 Dios oca tuti iti gotiro bajiroti jeyaro Ʉjʉ ñarocʉre cũñi Dios Cristore. “Ĩ Jacʉ Ʉjʉ ñami Cristo”, yireoni meje ña iti. Ĩ Jacʉjʉa jeyaro Ʉjʉ ñarocʉre cũñi. 28 Co rʉmʉ ĩ wajana jeyarore, ito yicõri ʉjarã jeyarore cʉni ĩnare rẽtocũgʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito bajiro yicõri jeyarore rotigʉ ñagʉ̃ yiguĩji Cristo. Iti rʉmʉti ĩ roti masitoni Dios ĩ jidicãrere tʉdi ĩsigʉ̃ yiguĩji Diore. Ito bajiro ĩ yijare Dios ĩre cũrʉ jeyaro, dise rʉyabeto Ʉjʉ ñagʉ̃ yiguĩji.\\n29 “Godana mʉcana tʉdi catimenaji”, gãjerã ĩna yibojarise gaye mʉare goti masio ãmoa yʉ. ¿No yija, “Godana mʉcana tʉdi catimenaji”, yi tʉoĩabojarãti idé guya mana godanare yiari idé gu ĩsirã yati gãjerã? Godana mʉcana tʉdi ĩna catibejama, rocati bajiro ĩnare idé gu ĩsibojarãji ĩna.\\n30 Dios oca yʉ riasoja, bʉto guijosotia yʉre, jãjarã yʉre sĩa ãmorã ĩna cʉníjare. “Riti godana tʉdi catirã yirãji ĩja”, yi tʉoĩacõri Dios oca riaso jidicãbea yʉ. 31 Riti mʉare gotia yʉ ñarã yʉ. Co rʉmʉ rʉyabeto yʉre sĩa ãmorã cʉnísotiama ĩna. Riti bajia iti. Gaje riojo gotia yʉ mʉare. “Yʉ riasocatire tʉocõri Cristore tʉorʉ̃nʉñi Corinto cʉto gãna”, yi mʉare tʉoĩacõri wanʉa yʉ. 32 Efeso cʉto gãna yaiare bajiro guacõri yʉ tõbʉjaroca yicã ĩna. Godabojarãti mʉcana tʉdi mani catibeja, rocati Diore moa ĩsibocʉ yʉ. Ito yicõri tõbʉjabojagʉti, ñe bʉjabitibogʉja yʉ. Godana mʉcana tʉdi ĩna catibeja, Jesure tʉorʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩado bajiro mani cʉni tʉoĩaja quenaboa. Ado bajiro yi tʉoĩama ĩna: “Yoari mejeti godarã yirãji mani. Ito bajiri mani ãmoro bajiroti wanʉrʉja mani, barʉja mani, idirʉja mani”, yi tʉoĩabojama ĩna.\\n33 Ito bajiro rʉo gotirãre tʉorʉ̃nʉbesa. Ado bajirojʉa ya yʉ mʉare: “Ñeñaro yirã rãca mʉa baba cʉtija, queno yirã ñabojarãti ĩna bajiroti ñeñaro yirã yirãji mʉa cʉni”, ya yʉ mʉare. 34 Tʉdi queno tʉoĩa quenocõri quenarise riti yiya mʉa. Mʉa ñeñaro yirisere jidicãña. Mʉa coriarã Diore masirã meje ña mʉa. Mʉa bojo bʉjatoni ito bajiro ya yʉ.\\nGodabojarãti mʉcana tʉdi ĩna catire gaye\\n35 Ado bajiro yʉre seniĩarã yirãji gajea coriarã: “Godana ñabojarãti, ¿no bajiro tʉdi catirã yirãjida? Ito yicõri, ¿no bajiro rujʉ cʉtirã yirãjida ĩna?” yi yʉre seniĩarã yirãji gajea coriarã. 36 Ito bajiro yʉre seniĩarã queno tʉoĩamena ñama ĩna. Ado robojʉa bajia: Aje mani oteja, joe gayeti jogaro yiroja. Ito bajibojarocati gʉdajubero gaye judi mʉjaroja. 37-38 Trigo ajeri, gaje ote ajeri mani oteja, rujagʉ meje otea mani. Mani oteja bero rujagʉ iti ñatoni Dios ĩ ãmoro bajiroti menigʉ̃ yiguĩji ĩ. Ote ajeri iti ñaro bajiroti iti judiroca yigʉ yiguĩji Dios. Maniama ajerigoti otea mani. Dios ñami iti judiroca yigʉ. 39 Mani catirã jeyaro ricati riti rujʉ cʉtia mani. Tite mʉa. Wai, waibʉcʉrã, wʉtirã, mani masa cʉni ricati riti rujʉ cʉtia. 40 Ito bajiroti ũmacʉ̃jʉ gãna cʉni ricati rujʉ cʉtirãji. Mani adi sita gãna ricati rujʉ cʉtia mani. Mani adi sita ñarã quenari rujʉ, rujʉ cʉtia mani. Ũmacʉ̃jʉ gãna cʉni manire bajiro rujʉ cʉtibitibojarãti quenari rujʉ, rujʉ cʉtirãji ĩna cʉni. 41 Ʉ̃mʉa gagʉ ĩ busurise bajirise meje busuami ñami gagʉ cʉni. Ricati busuami. Ito bajiroti ñocõa cʉni ricati busuama. Ĩna ñocõa comasi cʉni ricati riti busuama. 42 Ito bajiroti bajirã yirãji mani. Godabojarãti mʉcana tʉdi caticõri ricati rujʉ cʉtirã yirãji mani. Sĩgʉ̃ godarʉre mani yujeja, ĩ ya rujʉ jogacoaro yiroja. Tʉdi catiroca Dios ĩ yija, tʉdi godare mano yiroja ĩre. 43 Sĩgʉ̃ godarʉre mani yujeja, jogari rujʉre yujea mani. Ĩ tʉdi catiroca Dios ĩ yija, seyori rujʉ, rujʉ cʉtigʉ yiguĩji. Queno rujʉ sẽogʉ̃re meje yujea mani. Rujʉ sẽobiti rujʉ yujea mani. Ito bajibojarocati tʉdi catiroca Dios ĩ yija, sẽori rujʉ, rujʉ cʉtigʉ yiguĩji ĩ. 44 Adi sita ñarã mani rujʉ cʉtirisere ĩna yujeja, jogari rujʉre yujerã yirãji ĩna. Ito bajibojarocati mani tʉdi catiroca Dios ĩ yija, jogabiti rujʉ bʉjarã yirãji mani. Adi sita ñarã jogari rujʉ, rujʉ cʉtia mani. Mani godabojarocati mani ya ʉsiama godabetoja. Ũmacʉ̃jʉ Dios tʉ ejacõri jogabiti rujʉ, rujʉ cʉtirã yirãji mani.\\n45 Ado bajiro gotia Dios oca tuti: “Cajero ʉ̃mʉgʉ̃ ñasʉorʉ, Adán ñayorʉ Dios ĩ rujeorʉ ñayijʉ. Ĩ catiroca yiyijʉ Dios”, yi gotia Dios oca tuti. Adán bero gagʉ ñabojagʉti ĩ rẽtoro ñasagʉ ñami Cristo. Ĩ ñami mani catitĩñaroca yigʉ. 46 Adocãta mani rujʉ cʉtirise jogari rujʉ ña. Ito bajibojarocati ũmacʉ̃jʉ Dios tʉ ejacõri jogabiti rujʉ bʉjarã yirãji mani. 47 Ʉ̃mʉgʉ̃ ñasʉorʉre sitana rujeoyijʉ Dios. Ito bajiri adi sita gagʉ ñayijʉ ĩ. Ĩ bero gagʉ Cristoama ũmacʉ̃jʉ gagʉ wadirʉ ñayijʉ. 48 Adi sita ñarã cajero ñasʉorʉ sitana rujearʉ robo bajiro rujʉ cʉtia mani. Ũmacʉ̃jʉ Dios tʉ mani waja ito gagʉ wadirʉ Cristo robo bajiro rujʉ cʉtirã yirãji mani. 49 Adi rʉmʉri Adán ñayorʉ bajiro rujʉ cʉtia mani. Ito bajibojarocati Dios tʉ ejacõri Cristo bajiroti rujʉ cʉtirã ñarã yirãji mani ĩja.\\n50 Ado bajiro goti ãmoa yʉ ñarã yʉ mʉare: Adocãta mani ya rujʉ wiro, rí cʉni ña manire. Ito bajiri rujʉ ũmacʉ̃jʉ Dios ĩ rotirojʉ ña masibetoja. Adocãta mani rujʉ cʉtiri rujʉ yoari ñabetoja. Ito bajiri Dios rãca catitĩñarona rujʉ jogabiti rujʉ mani rujʉ cʉtija quena. 51 Gãjerã ĩna masibitire mʉare gotigʉ ya yʉ. Jeyaro meje godarã yirãji. Ito bajibojarocati mani sĩgʉ̃ rʉyabeto rujʉ wasoarã yirãji mani. 52 Cajea mani yabi yiro bajiro ejaroti rujʉre wasoagʉ yiguĩji Dios. Ito bajiro bajiro yiroja sʉsari rʉmʉ. Trompeta wame cʉtirica jutiraga oca ruyuro yiroja. Iti oca ruyuroca godana tʉdi catirã yirãji. Ito yicõri tʉdi godare mano yiroja ĩnare. Iti rʉmʉri cati rʉyarãre ĩna ya rujʉrire wasoagʉ yiguĩji Dios. 53 Mani rujʉ cʉtirise jogarise ña. Ito bajiri Dios rãca mani catitĩñatoni manire rujʉ wasoagʉ yiguĩji Dios. Adocãta mani rujʉ cʉtirise godacoaro yiroja. Ito bajiri tʉdi mani godabititoni mani ya rujʉre wasoagʉ yiguĩji Dios. 54-55 Adocãta mani rujʉ cʉtiri rujʉ godacoaro yiroja. Mʉcana tʉdi godabiti rujʉ Dios ĩ manire wasoaja, Dios oca tuti iti gotiado bajiroti rẽtaro yiroja. Ado bajiro gotia iti: Mani godarise jediroca yami Dios ĩja. Ito bajiri mʉcana tʉdi godamenaji mani. “Tõbʉjacõri goda wacʉ ya yʉ”, yi tʉoĩa güire ma ĩja. 56 Ñeñaro yisotirã ñari godarã yirãji mani. Dios ĩ rotirisere cʉdimena ñari, “Ñeñaro yirã ña gʉa”, yi tʉoĩa mani. Ñeñaro mani yirisere mani coe rotibeja godacõri, bʉto tõbʉjarã yirãji mani. 57 Ito bajibojarocati mani Ʉjʉ Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja, ĩ godarena sʉoriti jeame ʉ̃jʉrojʉ mani waborere rẽtogʉ̃ yiguĩji Dios. Godabojarãti caticoarã yirãji mani. Itire tʉoĩa wanʉcõri, “Queno ya Dios mʉ”, ya mani.\\n58 Ito bajiri Jesucristore tʉorʉ̃nʉ jidicãbitirʉja yʉ ñarã manire. Ito yicõri ĩre moa ĩsi jidicãbitirʉja manire. “Ĩre mani moa ĩsija queno manire waja yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani. Ito bajiri mani Ʉjʉre mani moa ĩsija rocati meje moarã yirãji mani.","num_words":1690,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 10\\nÁngel, papera tũnariajotiaca cʉogʉ ĩ bajire queti\\n1 Tijʉ bero, gajeye ado bajise bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, õ vecajʉ buerigaseri vatoajʉ rujiacami. Ado bajiro bajicami: Ĩ rʉjoa vecare buerimamʉ ñacami. Ĩ riogama, muiju ʉ̃mʉagʉre bajiro busucajʉ. Ĩ ñicʉgʉ̃ri quẽne, jeare bajise yaacajʉ. 2 Papera tũnariajotiaca õjacõari cʉocami. Rujiejacõari, ĩ gʉbo riojojacatʉajʉa, moa riagajʉ cʉdarocaroacami. Gãcojacatʉa gʉbo boejʉa cʉdacũcami. 3 To yicõari, ruyugoaro avasãcami. Yai, león vãme cʉtigʉ ĩ avasãrore bajiro ruyucajʉ, ĩ avasãcati. Ruyugoaro ĩ avasãrone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ bʉjoa ñarã ĩre cʉdi ocaruyucama. 4 Ĩna cʉdi ocaruyusere ajicõari, ucagʉagʉ yiboacajʉ yʉ. Tire ucagʉagʉ yʉ yirone,\\n—Tire ucabesa. To yicõari, gãjerãre gotibesa —yʉre yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n5 To bajise ti yi ocaruyuro bero, cojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari, ĩ ãmo riojojacatʉa ĩ ñumʉosere ĩacajʉ yʉ. 6-7 “ ‘Yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja’ ĩre mani yimasirotire” yigʉ, ado bajise yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:\\n—Catimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro rujeocacʉ, ĩ ĩaro rĩjorojʉa riojo yʉ gotirũgũrore bajirone ado bajise yaja yʉ: Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ jutitʉsarirĩmarone, masa ĩna masibeticati, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” gotirẽtobosarimasare ĩnare ĩ yicatore bajirone yijeocõarʉcʉmi Dios, yicami yʉre ruyuaĩocacʉ. “To cõrone yijeorʉcʉja yʉ” ĩ yitʉoĩariajʉ ejaja —yicami yuja.\\n8 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ yʉ ajicati quẽna ado bajiro yʉre gotirẽmo ocaruyucajʉ:\\n—Ángel riojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari ñagʉ̃ tʉjʉ vasa. Papera tũnariajotiaca ĩ cʉorijotire ãmiaya —yʉre yi ocaruyucajʉ.\\n9 To bajiro ti ocaruyusere ajicõari, ángel tʉjʉ vacajʉ yʉ. Ĩ tʉjʉ ejacõari,\\n—Tijotiacare yʉre ĩsiña —ĩre yisẽnicajʉ yʉ.\\nTo yʉ yisere ajicõari, yʉre ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yʉre yicami:\\n—Ũma. Baya mʉ. Adijotiacare mʉ barone, beroa ocore bajiro ibisitirʉaroja mʉ risejʉ. To bajiboarine, mʉ baro bero, mʉ gʉdajoajʉ sʉ̃ecoarʉaroja —yʉre yicami.\\n10 To ĩ yijare, tijotire ãmicõari, bacajʉ yʉ. Beroa ocore bajiro ibisiticajʉ. To bajiboarine yʉ baro bero, yʉ gʉdajoajʉ bʉto sʉ̃ecajʉ. 11 Yʉ baro bero, ado bajiro yʉre goticami ĩ quẽna:\\n—Masa tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, cojo oca rʉyabeto ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ĩna ʉjarã quẽne ĩna bajirotire goti rĩjoro yiroti ñaja mʉre quẽna —yʉre yicami.","num_words":338,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN JUAN 1\\n1 Tirʉ̃mʉpʉ ati yepa caãniparo jʉ̃goyepʉa merẽ ãnicõã jʉ̃goyupi Cristo, Dios macʉ̃, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ. Cʉ̃ pʉame merẽ Dios mena ãnicõãñupĩ. Cʉ̃ cʉ̃ã Dios ãñupĩ. 2 Caãni jʉ̃goripaʉpʉa cʉ̃ cʉ̃ã merẽ Dios mena ãnicõãñupĩ. 3 Dios, cʉ̃ macʉ̃ jʉ̃gori nipetirijere ásupi. Ati yepapʉre caãnie nipetirije cʉ̃ jʉ̃gori cʉ̃ caátaje jeto niña. Dise ũnie cʉ̃ jʉ̃gori mee cʉ̃ caátaje manimajũcõãña. 4 Yeri capetietiere cajopaʉ majũ niñami Dios macʉ̃. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ ati yepa macããnarẽ na cajĩñawoʉre bairo niñami. Cʉ̃ caquetibʉjʉrique jʉ̃gori camasã, tiere catʉ̃goʉsarã pʉame caroaro ãnimasĩñama. 5 Bairo Dios macʉ̃ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ pʉame carorã canaitĩãrõpʉre bairo caãnarẽ na jĩñawo etaʉ baiyami. Cʉ̃ caquetibʉjʉrijere cateerã canaitĩãrõpʉ caãnarẽ bairo caãna pʉame cʉ̃ bʉsʉnetõ masĩẽtĩñama.\\n6 Ãmi jĩcãʉ̃ camasocʉ Juan cawãmecʉcʉ. Cʉ̃ pʉame Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ ãmi. 7 Dios macʉ̃, ati yepa macããnarẽ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ majũ cʉ̃ caatípeere caquetibʉjʉ jʉ̃goyetipaʉ ãmi Juan. Dios macʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉpeere camasã cariape na tʉ̃goʉsaáto ĩ, Dios cʉ̃ caquetibʉjʉjʉ̃goyetirotijoricʉ ãmi. 8 Baipʉa Juan, ti yepa macããnarẽ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ mee ãmi. Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ cʉ̃ caatípeere cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ ãmi Juan. 9 Bairi Dios macʉ̃, caroaro cariape caãcʉ̃, cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ majũ, ati yepa macããna nipetirore Dios yaye quetire quetibʉjʉacʉ́ asúpi.\\n10 Bairi, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ ati yepapʉre etayupi. Dios mena ati yepare caátacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ati yepa macããna pʉame, “Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,” cʉ̃rẽ ĩ masĩẽma. 11 Cʉ̃ caáta yepa macããna tʉpʉ etayupi. Bairo natʉ cʉ̃ caetamiatacʉ̃ãrẽ, na pʉame jĩcã nʉgõã cʉ̃ boema. Cʉ̃ yarã cʉ̃ boema. 12 Bairo aperã cʉ̃ boeti, jĩcããrã pʉame cʉ̃ bojãñuñupã. Na pʉamerẽ caroa wãme na ãnirotiwĩ. Dios pũnaa majũ na ãnirotiwĩ, cʉ̃ mena catʉ̃goñatutuarã pʉamerẽ. 13 Camasã pũnaa cʉtajere bairo ãmerĩñama. Camasã na caátaje mena na caborije mena pũnaa cʉtiyama. Dios pũnaa pʉame roque cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori cʉ̃ pũnaa caãna niñama.\\n14 Bairi, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ ati yepapʉ buia etayupi. Marĩrẽã bairo ati rupaʉ cacʉ̃goʉ buiaetari, marĩ camasã mena ãmi. Bairo marĩ mena ãni yua, bʉtioro marĩ maiwĩ. Tunu bairoa cariape jeto quetibʉjʉnucũwĩ. Jãã pʉame cʉ̃ caasiyarijere jãã ĩñawʉ̃. Dios macʉ̃ majũ cʉ̃ caãnoi, cʉ̃ pacʉ cʉ̃rẽ cʉ̃ cajorije caasiyarijere jãã ĩñawʉ̃. 15 Juan Bautista pʉame Dios macʉ̃ yaye quetire quetibʉjʉ, atore bairo ĩwĩ: “Ãni niñami mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ: ‘Yʉ bero caetaʉ yʉ jʉ̃goye caãnacʉ̃ ãñupĩ. Bairo cʉ̃ cabairoi, cʉ̃ paarique pʉame, yʉ paarique netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ niña.’ ”\\n16 Dios pʉame capee caátimasĩ ãnirĩ ape wãme, ape wãme caroare cʉ̃ cajorije marĩ nipetirãrẽ marĩ jonucũwĩ. 17 Moisés ãnacʉ̃ pʉame cʉ̃ carotiriquere cũñupĩ marĩ ñicʉ̃jãã ãnana mena. Jesucristo pʉame roque marĩrẽ ĩñamairĩ, marĩtʉ etawĩ, caroaro cariape átiãnajẽrẽ marĩ ĩñogʉ. 18 Ni pʉame Diore caĩñarĩcʉ̃ mácʉ̃mi. Bairo cʉ̃ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios macʉ̃ jĩcãʉ̃ã caroaro cʉ̃ mena ãninucũñupĩ. Cʉ̃ pʉame cʉ̃ pacʉre marĩ masĩõ joroque marĩ átiyami.\\n19 Bairi Jerusalén macã macããna judío majã quetiuparã pʉame Juan Bautista tʉpʉ na joyuparã sacerdote majãrẽ, bairi levita majã cʉ̃ãrẽ. “¿Ñamʉ majũ mʉ ãniñati?” Juarẽ qũĩ jẽniñarotirã, cʉ̃tʉ na joyupa. 20 Juan pʉame cariapea bairo na ĩ quetibʉjʉwĩ:\\n21 Tunu cabero qũĩ jẽniñanemowã:\\n22 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, atore bairo qũĩ jẽniñanemowã tunu:\\n23-24 Bairo na caĩrõ, atore bairo na ĩwĩ Juan:\\n25 Tunu atore bairo qũĩ jẽniña nemowã:\\n26-27 Bairo na caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo na ĩ quetibʉjʉwĩ Juan:\\n28 Bairo bairi atie nipetiro baiwʉ Betania cawãmecʉti macãpʉ. Ti macã pʉame Rio Jordán ape nʉgõã muipʉ cʉ̃ cawãmʉatí nʉgõãpʉ ãmʉ Juan cʉ̃ cabautizaricaro pʉame.\\n29 Ti rʉ̃mʉ busuri rʉ̃mʉ caãno cʉ̃ tʉpʉ Jesús cʉ̃ caetarore qũĩñawĩ Juan. Bairo qũĩña yua, atore bairo jãã ĩwĩ cʉ̃tʉ caãnarẽ: “¡Qũĩñaña cʉ̃rẽ! Ãnia niñami Cordero oveja macʉ̃rẽ bairo Dios cʉ̃ cacũrĩcʉ̃ cawãmecʉcʉ. Oveja na canuʉ cawĩmaʉ Diopʉre na cajoemʉgõjonucũrĩcʉ̃rẽ bairo caãcʉ̃ niñami. Cʉ̃ã, cʉ̃ cariápee jʉ̃gori ati ʉmʉrecóo macããna nipetiro roro na caátiere camasiriyobojapaʉ majũ niñami. 30 Ãni niñami mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ: ‘Yʉ bero caetaʉ yʉ jʉ̃goye caãnacʉ̃ ãñupĩ. Bairo cʉ̃ cabairoi, cʉ̃ capaarije yʉ paarique netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ nigaro.’ 31 Yʉ cʉ̃ã, ‘Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,’ ñi masĩẽpʉ̃ mai. Bairo ĩ masĩẽtĩmicʉ̃ã, Israel yepa macããna cʉ̃rẽ na camasĩparore bairo ĩ, oco mena na yʉ bautizaʉ atíapʉ,” jãã ĩwĩ Juan, jãã, cʉ̃tʉ caãnarẽ.\\n32 Ĩ yaparo, atore bairo jãã ĩnemowĩ tunu: “Espíritu Santo, Dios Yeri majũ ʉmʉrecóo caacʉ́ pʉame buare bairo bau ruiatíri, ãni Jesús buipʉ etapeami. 33 Yʉa, mai cʉ̃ yʉ masĩẽpʉ̃. Bairo yʉ camasĩẽtĩmiatacʉ̃ãrẽ, Dios oco mena yʉre cabautiza rotijoricʉ pʉame atore bairo ñiwĩ: ‘Jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉrẽ miñagʉ yʉ Yeri Espíritu Santo baurui etari cʉ̃ buipʉ caetapeaecoʉre. Cʉ̃ã nigʉmi camasã yeripʉ Espíritu Santore cajomasĩ,’ ñi quetibʉjʉwĩ Dios. 34 Bairo Dios yʉre cʉ̃ caĩquetibʉjʉricarore bairoa ñiñaña ãmerẽ. Bairo caĩñaʉ ãnirĩ mʉjããrẽ cariape ñiña: Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,” jãã ĩ quetibʉjʉwĩ Juan, jãã, cʉ̃tʉ caãnarẽ.\\n35 Ti rʉ̃mʉ cabusuri rʉ̃mʉ caãno, ãmi Juan tunu cʉ̃ cabautiza ãninucũrõpʉ. Jãã, pʉgarã Juan cʉ̃ cabuerã cʉ̃ã jãã ãmʉ cʉ̃ mena. 36 Bairi cʉ̃ mena jãã caãno, Jesús jããrẽ cʉ̃ canetõátó ĩñarĩ, atore bairo jãã ĩwĩ Juan:\\n37 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gorã, Juarẽ cʉ̃ jãã aweyocoápʉ́. Jesús berore jãã ʉsacoápʉ́, jãã pʉgarã, Juan cʉ̃ cabuemiatana pʉame. 38 Bairo jãã caʉsaro, Jesús pʉame jãã ãmejorenʉcã ĩña, atore bairo jãã ĩwĩ:\\n39 Bairo jãã caĩjẽniñarõ tʉ̃goʉ, atore bairo jãã ĩwĩ Jesús:\\n40 Mai, yʉ mena macããcʉ̃ yʉre bairo Juan mena caãnimirĩcʉ̃ cabero Jesús yaye quetire catʉ̃goʉsaʉ Andrés pʉame Simón Pedro bai ãmi. 41 Bairi cʉ̃ pʉame jicoquei cʉ̃ jʉ̃gocʉ Simorẽ cʉ̃ macãʉ̃ ácʉ́ baiwĩ. Bairo cʉ̃ bócaʉ yua, atore bairo qũĩñupĩ:\\n42 Cabero Andrés pʉame cʉ̃ jʉ̃gocʉ Simorẽ cʉ̃ piietawĩ Jesús tʉpʉ. Bairi Jesús, Simorẽ qũĩñarĩ, atore bairo qũĩwĩ:\\n43 Ti rʉ̃mʉ cabusuri rʉ̃mʉ caãno, Jesús pʉame, “Galilea yepapʉ yʉ ágʉ,” ĩ tʉ̃goñawĩ. Bairo topʉ ácʉ́, Felipe cawãmecʉcʉre cʉ̃ bocaetari atore bairo qũĩwĩ:\\n44 Mai, cʉ̃, Felipe pʉame Betsaida cawãmecʉti macã macããcʉ̃ ãmi. Pedro, cʉ̃ bai Andrés mena ti macã macããna ãma. 45 Bairi Felipe pʉame Natanaere cʉ̃ piiámí. Bairo cʉ̃ tʉpʉ etaʉ, atore bairo qũĩñupĩ:\\n46 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo qũĩñupĩ Natanael Felipere:\\n47 Bairo cabero Jesús Natanael cʉ̃ caetaro ĩñaʉ, atore bairo qũĩwĩ cʉ̃tʉ caãnarẽ:\\n48 Bairo Jesús cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo qũĩ jẽniñawĩ Natanael Jesure:\\n49 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, Natanael pʉame qũĩwĩ:\\n50 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, atore bairo qũĩnemowĩ Jesús Natanaere:\\n51 Bairo qũĩ yaparoʉ, atore bairo na ĩnemowĩ Jesús cʉ̃tʉ caãnarẽ:","num_words":984,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 11 BAONT - Niiupi jĩcʉ̃, diarique wai Lázaro - Bible Search\\nLázaro cʉ̃ ca bii yairique\\n1Niiupi jĩcʉ̃, diarique wai Lázaro ca wãme cʉtigʉ, María cõ yee wedego Marta jãari yaa macã Betania macʉ̃. 2Atio María, Lázaro yee wedego pea ména jʉguero peere, Jesús're ca jʉti añurije mena cʉ̃ dʉporire pio peori, cõ poa ñapõ menara ca ñia boporicora niiwo. 3To biri cʉ̃ yaarã romiri pea, Jesús're o biro ĩi cojoupa:\\n—Wiogʉ, mʉ mena macʉ̃, mʉ ca maigʉ, bʉaro diami —ĩiupa.\\n4Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, o biro ĩiwi:\\n—Ate cʉ̃ ca diarique cʉti niirijea, to birora cʉ̃ ca bii yaicã yerijãa waape méé niirucu. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutua majuropeerijere, ñucã yʉ Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ yʉ ca tutua majuropeerijere, yʉ ca ĩñope niiro biirucu —ĩiwi. 5Jesús pea María, Marta, Lázarore bʉaro cʉ̃jare mai pacagʉ, 6“Lázaro bʉaro diajãwi,” cʉ̃ja ca ĩirijere tʉo pacagʉ, toora pʉa rʉmʉ jãare jʉo nii nemocãwi ména. 7Jiro jañuro o biro jãare ĩiwi Jesús:\\n—Jamʉ. Judea yepapʉ mani waaco ñucã —ĩiwi.\\n8To biro cʉ̃ ca ĩiro, jãa, cʉ̃ buerã pea o biro cʉ̃re jãa ĩiwʉ:\\n—Buegʉ, tii rʉmʉ jañuriacãra tii yepa macãrã judíos, ʉ̃tã mena mʉre dee jĩa cõarʉgawa doca. To biro cʉ̃ja ca tiirʉgaricʉ nii pacagʉ, ¿toopʉre mʉ waarʉgati ñucã? —cʉ̃re jãa ĩiwʉ.\\n9To biro jãa ca ĩiro, Jesús pea:\\n—Tʉgoeñarique paiticãña. ¿Jĩcã rʉmʉ doce horas to cʉotiti? Ʉmʉrecora jĩcʉ̃ ʉno peera pʉa taatima, ati yepare ca boerijere ĩari ca waarã niiri. 10Ñami ca waagʉ doca pʉa taacoami, ca boetiro macã —jãare ĩiwi. 11O biro ĩi nemowi ñucã:\\n—Mani mena macʉ̃ Lázaro cãnicoajapi. Cʉ̃ ca cãnicoamijata cãare, cʉ̃re yʉ wãcõgʉ waarucu —ĩiwi.\\n12To biro cʉ̃ ca ĩiro, jãa cʉ̃ buerã pea o biro cʉ̃re jãa ĩiwʉ:\\n—Wiogʉ, cʉ̃ ca cãnijata, cʉ̃ ca catipe biicu —cʉ̃re jãa ĩiwʉ. 13Jesús pea, Lázaro cʉ̃ ca bii yaicoariquere ĩigʉ ĩimiupi. Jãa, cʉ̃ buerã pea, “Ca catirã mani ca cãnirucurore biro cãnigʉ biicumi,” jãa ĩi tʉgoeñacãwʉ.\\n14To biri Jesús pea, jãa ca tʉo majitiro macã o biro jãare ĩi wede majiowi:\\n—Lázaro bii yaicoajapi. 15To biri yʉ pea cʉ̃ pʉtopʉre yʉ ca niitirique ca niiro macã, bʉaro yʉ ʉjea nii. To biro peera añu biiropʉa, mʉjare yʉ ca tii ĩñorijepʉre ĩari díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩiro. Jamʉ, cʉ̃re mani ĩaco —ĩiwi.\\n16To biro jãare cʉ̃ ca ĩiro, Tomás, apeyera ca Sʉ̃rʉaricʉ cʉ̃ja ca ĩigʉ pea, o biro jãare ĩiwi:\\n—Jamʉ, mani cãa cʉ̃ mena jĩcãri bii yairʉgarã —ĩiwi.\\nJesús, cati tuarique, añuro cati niirique, cʉ̃ ca niirije\\n17Jesús pea, Lázarore cʉ̃ja ca yaa cõaricaro jiro bapari rʉmʉ ca nii waaropʉ jãare jʉo eacãwi. 18Betania macã pea, Jerusalén pʉtoacãra itia kilómetros waaricarora niiwʉ. 19Paʉ judíos, Marta, María jãarire ĩarã waaupa, cʉ̃ja yee wedegʉ Lázaro cʉ̃ ca bii yairo cʉ̃ja ca tʉgoeñarique pairijere cʉ̃ja ca tʉgoeña bayiro tiirã waarã. 20Marta pea, “Mee, Jesús doomi,” cʉ̃ja ca ĩiro tʉori, cʉ̃re bocago dooupo. María pea wiipʉra tuacãupo. 21To biri toopʉ jãare bocari, Marta pea o biro ĩiwo Jesús're:\\n—Wiogʉ, anora mʉ ca niijata, yʉ yee wedegʉ bii yaitibojacupi. 22Biigopʉa yʉ maji. Mecʉ̃pʉ cãare cʉ̃ mʉ ca jãirije niipetirijere, mʉre tiicojocãrucumi Ʉmʉreco Pacʉ —ĩiwo.\\n23To biro cõ ca ĩiro, Jesús pea o biro cõre ĩiwi:\\n—Mʉ yee wedegʉ cati tuacoarucumi —cõre ĩiwi.\\n24To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩiwo Marta pea:\\n—Mee yʉ maji. Ca bii yairicarã cʉ̃ja ca cati tuari rʉmʉ, ca tʉjari rʉmʉ ca niiropʉ cati tuarucumi —cʉ̃re ĩiwo.\\n25To biro cõ ca ĩiro, Jesús pea o biro cõre ĩiwi:\\n—Yʉ yʉ nii, cati tuarique, to birora caticõa niirique, ca niigʉ. Yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉa, ca bii yaicoaricʉ nii pacagʉ, caticãrucumi. 26Ca cati niirã, yʉre ca tʉo nʉnʉjeerã cõrora, jĩcãti ʉno peera bii yaicoa, biitirucuma. ¿Atere díámacʉ̃ mʉ tʉoti? —cõre ĩiwi Jesús.\\n27To biro cʉ̃ ca ĩiro, cõ pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwo:\\n—Ʉ̃gjá Wiogʉ, yʉa díámacʉ̃ra, “Cristo, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ ati yepapʉre ca dooricʉ niimi,” mʉre yʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉo —ĩiwo Marta.\\nLázaro maja ope pʉto Jesús cʉ̃ ca otirique\\n28Marta pea, to biro cʉ̃re ĩi yapano, wiipʉ tua waa, cõ yee wedego Maríare jʉo cojori, yaioroacã o biro cõre ĩiupo:\\n—María, manire Ca Buegʉ ea yerijãami. Mʉre jʉomi —ĩiupo. 29To biro cõ ca ĩiro tʉogo, María pea jĩcãtora wãmʉ nʉcã, Jesús're cʉ̃re ĩago doocã dooupo.\\n30Ména Jesús pea tii macãpʉre piya waatigʉra, tii macã tʉjaropʉra, Marta cʉ̃re cõ ca bocarica tabepʉra niicãwi. 31Judíos, cõ yee wedegʉ cʉ̃ ca bii yairo cõ ca tʉgoeñarique pairijere cõ tʉgueña bayijato ĩirã cõ yaa wiipʉ Maríare ca bapa cʉti niiricarã pea, yoari méé wãmʉ nʉcã cõ ca witi waaro ĩari, “Cõ yee wedegʉ niiquĩricʉ maja ope pʉtopʉ otigo waago biicumo” ĩi tʉgoeñari, cõre nʉnʉcã dooupa. 32María pea, Jesús pʉto eago, Jesús ñicãri pʉtoacã cõ ãjʉro jupeari mena ea nuu eari, o biro cʉ̃re ĩiwo:\\n—Wiogʉ, anora mʉ ca niijata, yʉ yee wedegʉ bii yaitibojacupi —cʉ̃re ĩiwo.\\n33Jesús pea yua, María, to biri judíos cõ mena ca dooricarã cʉ̃ja ca otiro ĩari, cʉ̃ yeripʉ bʉaropʉra tʉgoeñarique pai, biima ĩigʉ 34o biro cʉ̃jare ĩi jãiñawi:\\n—¿Noopʉ cʉ̃re mʉja yaajãri? —cʉ̃jare ĩiwi.\\nCʉ̃ja pea o biro ĩiwa:\\n—Wiogʉ, doori ĩagʉ dooya —cʉ̃re ĩiwa.\\n35Jesús pea otiwi. 36To biro cʉ̃ ca biro ĩarã, judíos pea o biro ameri ĩiwa:\\n—¡Ĩañaaqué, no cõro bʉaro peti cʉ̃re cʉ̃ maicãmijapari! —ĩiwa.\\n37To biro cʉ̃ja ca ĩiro, jĩcãrã cʉ̃ja mena macãrã pea o biro ĩiwa:\\n—Ani, ca ĩatigʉre cʉ̃ ca ĩaro ca tiiricʉa, ¿jĩcã wãme ʉnora cʉ̃ tiitibojapari, Lázaro cʉ̃ bii yaiticãjato ĩigʉ? —ĩiwa.\\nLázaro cʉ̃ ca cati tuarique\\n38Jesús pea ñucã cʉ̃ yeripʉ bʉaro tʉgoeñarique paigʉra, cʉ̃ niiquĩricʉ maja ope pʉto pee waawi. Tii ope pea ʉ̃tã ope niiwʉ. Ñucã tii ope jope pee cãa ʉ̃tãga mena biaricaro niiwʉ. 39Tii jope pʉto eagʉra, o biro ĩiwi Jesús:\\n—Ʉ̃tãgare ami wooya —ĩiwi.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩiro, ca bii yairicʉ yee wedego Marta pea, o biro ĩiwo Jesús're:\\n—Wiogʉ, docuoro ʉ̃nicumi, mee bapari rʉmʉ peti ametʉa cʉ̃ ca bii yaijãro jiro —cʉ̃re ĩiwo.\\n40To biro cõ ca ĩiro Jesús pea o biro cõre ĩi yʉʉwi:\\n—Mee, “Díámacʉ̃ yʉre mʉ ca tʉo nʉnʉjeejata, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti tutua majuropeerijere mʉ ĩarucu,” ¿mʉre yʉ ĩitijãri? —cõre ĩiwi. 41Maja ope tiaricaga ʉ̃tãgare cʉ̃ja ca ami wooro ĩa, Jesús pea ʉmʉreco pee ĩa mʉene cojori, o biro ĩiwi:\\n—Cáacʉ, yʉ ca jãirijere mʉ ca tʉoro macã, “Añu majuropeecã,” mʉre yʉ ĩi. 42To cãnacã tiira yʉre mʉ ca tʉorucurijere yʉ maji biigʉpʉa. Atera, anija bojoca ano ca niirãre añurije boojãma ĩigʉ to biro mʉre yʉ ĩi, mʉ, mʉ ca tiicojo cojoricʉ yʉ ca niirijere: “Díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ niimi,” cʉ̃ja ca ĩi ĩa majipere biro ĩigʉ —ĩiwi Jesús. 43To biro ĩi yapanogʉra, bʉaro acaro buirique mena o biro ĩiwi:\\n—¡Lázaro, ano pee witi dooya! —ĩiwi. 44To biro cʉ̃ ca ĩirora, ca bii yaicoamiricʉ pea, cʉ̃ amori, cʉ̃ dʉporire juti quejeri mena dʉdʉaricʉ, ñucã cʉ̃ dʉpʉga peera lienzo quejero mena dʉdʉaricʉ, witicã doowi. To biro cʉ̃ ca biiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Teere cʉ̃re popioya. Cʉ̃ waajato —ĩiwi.\\nJesús're jĩarʉgarã cʉ̃ja ca wede penirique\\n45To biro cʉ̃ ca tiirijere ĩarã, paʉ judíos Maríare ca bapa cʉtirã waaricarã, Jesús're tʉo nʉnʉjeewa. 46To biri, jĩcãrã cʉ̃ja mena macãrã pea fariseos pʉtopʉ waari, niipetirije Jesús cʉ̃ ca tiiriquere cʉ̃jare wedeupa. 47To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, fariseos, paia ʉparã pea, tii macãre ca jʉo nii majuropeerãre neori,+ o biro ĩiupa.\\n—¿Do biro cʉ̃re mani tiirãti? Cʉ̃a, paʉ wãmeri peti ca ĩa ñaaña manirije tii bau niicãgʉ tiimi. 48To birora cʉ̃re mani ca ĩacãjata, niipetirã cʉ̃re tʉo nʉnʉjeerucuma. To biro cʉ̃ja ca biijata, Roma macãrã ʉparã doori, mani Ʉmʉreco Pacʉ wiire, ñucã mani yaa yepa menapʉrena díámacʉ̃ra tii yaiocãrucuma —ĩiupa.\\n49To biro cʉ̃ja ca ĩiro, jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃ Caifás ca wãme cʉtigʉ, tii cʉ̃mare paia wiogʉ ca niigʉ pea, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Mʉja, mʉja majiti majuropeecã. 50“Bojoca niipetirãre jĩcʉ̃ra cʉ̃ ca bii yai bojaro añu, jĩcã yepa macãrã niipetirãpʉra ñañaro mani ca tii yaio ecotipere biro ĩirã,” mʉja ĩi tʉgoeña majiti majuropeecã tee cãare —ĩiupi.\\n51Caifás pea, atera cʉ̃ majurope cʉ̃ ca tʉgoeñarije mena méé to biro ĩiupi. Tii cʉ̃mare paia wiogʉ ca niigʉ niiri, Ʉmʉreco Pacʉ, “To biro ĩiña,” cʉ̃re cʉ̃ ca ĩi cõa jãaro macã, judíos're ametʉenerʉgʉ Jesús cʉ̃ ca bii yai bojapere ĩigʉ to biro ĩiupi. 52Ñucã judíos wadore ametʉenetigʉra, niipetirã Ʉmʉreco Pacʉ puna, ape yeparipʉ ca nii bate cojorãre jĩcã punaarã cʉ̃ja ca nii earo cʉ̃ ca tiipere wede jʉguegʉ ĩiupi Caifás.\\n53To biro cʉ̃ja ca ĩirica rʉmʉra, “Jesús're mani jĩacãjaco,” ĩi yerijãaupa judíos ʉparã. 54To biri Jesús pea judíos watoare bau niiro waa yujutigʉra, Judea yepare ca niiricʉ, jĩcã tabe ca yucʉ maniri yepa pʉtoacã pee, Efraín ca wãme cʉtiri macãpʉ jãare jʉo waacoawi. Toopʉra jãare jʉo niicãwi yua.\\n55Peeto dʉjawʉ yua, judíos yaa boje rʉmʉ Pascua ca earo. To biri tii boje rʉmʉ ca eaparo jʉguerore, paʉ bojoca, macãri macãrã cõrora Jerusalén macãpʉ maa waawa, Ʉmʉreco Pacʉre añuro cʉ̃ja ca tii nʉcʉ̃ bʉo majipere biro ĩirã, Pascua boje rʉmʉ jʉguero cʉ̃ja ñicʉ̃ jʉ̃mʉa cʉ̃ja ca tii jʉo dooricarore biro tiirã, ñañarije cʉ̃ja ca tiiriquere coe jʉguerã waarã. 56To biro biirã, Jesús're ama yujurã, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ niirã cʉ̃ja majurope o biro ameri ĩi jãiña niiupa:\\n—¿Do biro mʉja ĩi tʉgoeñati mʉja? ¿Boje rʉmʉre cʉ̃ doogajati? ¿Cʉ̃ dootigajatiqué? —ĩiupa.\\n57Mee fariseos, to biri paia ʉparã pea:\\n—Jĩcʉ̃ ʉno Jesús're cʉ̃ ca ĩajata, jĩcãto “Too niijãwi,” cʉ̃ ĩi wedejato, cʉ̃re mani ca ñeepere biro ĩirã —ĩi wede majio yerijãaupa.","num_words":1493,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 TESALONICENSES 5\\nJesús ĩ ejarotire mani bocatija quena, yire gaye\\n1 “Iti rʉmʉ ejagʉ yiguĩji mani Ʉjʉ. Itocõ tʉjaroca ejagʉ yiguĩji”, yi ucabea gʉa mʉare. 2 “Iti rʉmʉ ejagʉ yiguĩji Jesús”, yi masibea mani, yi tʉoĩa masirãji mʉa cʉni. “Iti rʉmʉ ejagʉ yiguĩji”, masa ĩna yi masibiti rʉmʉ ejagʉ yiguĩji ĩ. Riniri masʉ ñami ĩ ejaja cʉni, “Itocõ ejagʉ yiguĩji”, yi masibea mani. Ito bajiroti, “Iti rʉmʉ ejagʉ yiguĩji Cristo”, yi masimena yirãji mani. 3 “Ñe oca mano queno ñacã mani”, yi masa ĩna tʉoĩari rʉmʉ ñajasaroti guijorise ejaro yiroja ĩnare. Iti guijorisere sĩgʉ̃jʉa rudi masimena yirãji masa. Cojʉ rudirajʉ mano yiroja ĩnare. Romio macʉ rʉcoroco ñajasaroti iso cõro robo bajiro bajiro yiroja iti. 4 Iti ocare tʉo masimena meje ña gʉa ñarã mʉa. Ito bajiri mani Ʉjʉ ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ti ʉcamena yirãji mani. Riniri masʉ ĩ ejaja masa ĩna ʉcaro bajiro ʉcamena yirãji mani. Mani Ʉjʉ ĩ ejarotire bocaticãrã yirãji mani. 5 Mani ña Dios ñarã. Ito bajiri tʉo masirã ñari quenarise yi ãmoa mani. Mani ñeñaro yirisere jidicãna ñari rãitĩarise ʉjʉ ñarã meje ña mani. 6 Ito bajiri queno tʉoĩacõri mani Ʉjʉ ĩ ejaroti gaye bocaticãrʉja manire. Ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉ canicãna robo bajiro bajibitirʉja manire. 7 Ñamire canicã masa. Ñamijʉati idire idi mecʉcã ĩna. 8 Queno tʉoĩacõri mani Ʉjʉ ĩ tʉdi ejarotire bocaticãrʉja manire. Cristo ñarã mani ñajare mani tʉo masiroca yami ĩ. Ito bajiri ñeñaro yi ãmomena quenaro tʉoĩarʉja manire. Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ito yicõri gãmeri mani ti maija rʉ̃mʉ́a ʉjʉ manire ejabe yirocʉ, manire camotagʉ yiguĩji ĩ. “Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yucãrʉja manire. 9 “Ĩna tʉoĩa bʉjatobitiroca yigʉ yigʉja yʉ”, yirocʉ meje manire beseñi Dios. Ito bajiro meje bajia. Mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ godarisena sʉoriti manire masorocʉ manire beseñi Dios. 10 Manire yiari godañi ĩ, ĩ rãca mani ñatĩñatoni. Ito bajiri tʉdi ĩ ejaja mani catija cʉni, mani godaja bero cʉni manire ãmi wacʉ yiguĩji ĩ, ĩ rãca mani ñatĩñatoni. 11 Itire gãmeri bʉsicõri wanʉ oca sẽoña mʉa. “Ito bajiro yirã yirãji ĩna”, yi tʉoĩa masi ña gʉa mʉare.\\nPablo ĩ goti quenore gaye\\n12 Tʉoya gʉa ñarã mʉa. Mʉa wato gãna Diore moa ĩsirãre queno mʉa rʉ̃cʉbʉore ãmoa gʉa. Mʉare riasorona ito yicõri mʉare goti quenoronare cʉni cũñi Dios. Ito bajiri ĩnare rʉ̃cʉbʉoya mʉa. 13 Queno ĩna mʉare ejabʉaja ticõri, queno rʉ̃cʉbʉoya mʉa ĩnare. Mʉa ya ʉsina ĩnare tʉo maiña mʉa. Ñe oca mano gãmeri baba cʉtiya mʉa.\\n14 Gʉa ñarã gaje ado bajiro mʉare rotia gʉa. Mʉa tʉ gãna moamenare queno ĩnare gotiya. Mʉa tʉ gãna tʉoĩa oca sẽomenare ĩna oca sẽoroca yiya mʉa. Cristore queno tʉorʉ̃nʉsamenare queno ejabʉaya mʉa. Ĩna jeyarore ʉsirioro yimenati ñacõaña mʉa.\\n15 Queno tʉoĩaña mʉa. Gãjerã ĩna mʉare ñeñaro yibojarocati ĩnare gãmebeja mʉa. Ado bajirojʉa yiba. Coji rʉyabeto queno gãmeri yisotiba mʉa. Masa jeyarore ito bajiro riti yiba.\\n16 Diore tʉoĩacõri wanʉsotiba mʉa. 17 Diore bʉsi jidicãbeja. Ĩre bʉsitĩñasotiba. 18 Quenarise, quenabiti cʉni mʉare rẽtaja, “Queno ya Dios mʉ”, yisotiba mʉa. Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉrã ñajare ñajediro mʉare rẽtarise, “Queno ya Dios mʉ”, yire ãmoami ĩ.\\n19 Diore mani cʉdi masitoni manire ejabʉa ãmoami Espíritu Santo. Ito bajiri ĩre tʉo tebesa mʉa. 20 Dios gaye bʉsirã ĩna bʉsija ĩnare tʉo tebesa. 21 “¿Dios gayere bʉsirã ñati ĩna? Ĩnamasi tʉoĩa rujeocõri bʉsirãji gajea”, yirona queno tʉoya maji. Dios gayere ĩna bʉsija itire boca ãmicõri tʉorʉ̃nʉma mʉa. 22 Jeyaro ñeñarisere tʉoĩa jidicãña mʉa.\\n23 Dioti ñami ñe oca mano mani ñaroca yigʉ. “Mʉre riti rʉ̃cʉbʉorã mʉ ñarã ĩna ñaroca yiya mʉ”, mʉare yiari Diore seni ĩsisotia gʉa. “Quenarise riti tʉoĩajaro, Cristore riti tʉorʉ̃nʉjaro, quenarise riti yijaro”, yirona Diore senia gʉa, mʉare yiari. Mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ñe seti mana mʉa ñare ãmoa gʉa. Ito bajiri mʉare yiari Diore seni ĩsisotia gʉa. 24 Ĩ ñarã mani ñatoni manire beseñi Dios. Jidicãre mano manire tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiri ĩ ãmoro bajiro mani yi masitoni manire ejabʉagʉ yiguĩji.\\n25 Gʉare yiari Diore seni ĩsiña gʉa ñarã mʉa cʉni.\\n26 Gʉare yiari gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrãre jababa ĩsiña mʉa.\\n27 Mani Ʉjʉ ĩ cũana ñari ado bajiro mʉare rotia gʉa. Ito gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã ñarocõti minijuacõri adi paperare tiya gʉa ñarã mʉa.\\n28 Mani Ʉjʉ Jesucristo queno yijaro mʉare. Itocõ ña.","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Tesalonicenses 5 BSNNT - “Tirʉ̃mʉ, tirodo ñaro masu - Bible Search\\n1“Tirʉ̃mʉ, tirodo ñaro masu vadirʉcʉmi mani ʉjʉ”, yimasiña maja. Jẽre tire masiaja mʉa. 2“To cõro vadirʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉ vadirʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarotire quẽne, “To cõro juarudigʉ ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉcʉmi Cristo quẽne. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi”, yimasibetirʉarãja mani. 3Ado bajisejʉa yimasiaja mani: Diore masimena, “Ñie oca mano quẽnaro ñaja mani” ĩna yiboaro, ñaro tʉsarone güiose ejarʉaroja. Rõmio quẽnaro gʉda so ñaro gajane, ñaro tʉsarone jũnise sore ejaroja, so macʉ cʉtirijaʉjʉre. Tire bajirone bajirʉaroja Jesús ĩ ejaroti quẽne. Masiñamanone ti bajijare, rudimasimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna masa Diore masimena. 4Mʉajʉama, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã me ñaja mʉa. To bajiri mani ʉjʉ ĩ tudivadisere ĩaʉcabetirʉarãja mʉa. Juarudirimasʉ ĩ ejasere ĩacõari, masa ĩna ʉcarore bajiro ʉcabetirʉarãja. 5Dios ĩ bojase yirã ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaja mʉa. Dios ĩ bojabeti yirũgũrãma, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaama.c 6To bajiri Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩamenare bajiro bajirã me ñaja mani. Tire quẽnaro tʉoĩayurã, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñaja mani. 7Ñamire cãniama masa. Gãjerãma, ñamire idimecʉrũgũama. 8Manima, ĩnare bajiro bajirã me ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajiaja. To bajiri, tocãrãcajine quẽnase rĩne yiñarũgũroti ñaja, mani ʉjʉ ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” mani ʉjʉre mani yitʉoĩase, mani gãmerã maise sʉorine vãti manire rojose ĩ yirotiboasere cʉdibetirʉarãja mani. To yicõari, Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩayu tʉjabetirʉarãja mani, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉcʉmi” yirã. 9“Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉoato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi Dios. Mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉ, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi. 10Manire rijabosayumi Jesús, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. To bajiri tudiejagʉ, mani caticõa ñajama, mani rijacoajaquẽne manire juamʉjarʉcʉmi, “Yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. 11To bajiro ti bajijare, tire gãmerã gotiya mʉa, “Ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã. Jẽre mʉa yiñasere masiaja yʉa. To bajirone yicõa ñarũgũña.\\nPablo ĩ gotiquẽnorotire queti\\n12Yʉa mairã ado bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja: Mʉare ũmato ñarãre Dios ĩ cũriarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. 13Quẽnaro mʉare ejarẽmorũgũama ĩna. To bajiri, “Ñamasurã ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, quẽnaro ĩnare yiya, “‘Manire maiama ĩna’ manire yimasiato ĩna” yirã. To yicõari, ñie oca manone quẽnaro ñaña mʉa.\\n14To yicõari, mʉa tʉana moamenare tud'ibʉsari ĩnare gotiya, “Moato ĩna” yirã. Gãjerã, sʉtiritirãre “Variquẽnato” yirã quẽnaro ĩnare gotiya. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñajediro rojose yimenane, quẽnaro gãmerã gotirũgũña.\\n15Gãji rojose mʉare ĩ yijama, ĩre gãmebeticõaña.\\nTocãrãcajine quẽnaro gãmerã yiba mʉa. Masa jedirore to bajiro rĩne yiba.\\n16Tocãrãcarʉ̃mʉne variquẽnacõa ñarũgũña mʉa. 17Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽniña. 18Tocãrãcajine, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũña. Rojose tãmʉoboarine, to bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã to bajiro ĩna yisere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũña mʉa.\\n19Rojose yibetirũgũña, “Rojose mani yisere ĩacõari bʉto sʉtiritiromi Esp'iritu Santo” yirã. 20Diore gotirẽtobosarã ĩna gotisere ajitebesa. 21Tire quẽnaro ajicõĩaña. Ĩna masune tʉoĩarujeocõari, gotimasiorãma cojojirema. “Dios ye ñaja” mʉa yimasijama, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉña. 22Tocãrãca vãmere rojosere yitʉjacõari, tudiyibeticõaña.\\n23Ado bajise Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ. ‘Tocãrãcajine yʉ bojasere tʉoĩacõari, yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana mʉa ñarotire yirã”, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. 24“Ĩ yarã ñato” yigʉ, manire beseyumi Dios. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne mani rãca ñarũgũami. To bajiri, ĩ bojarore bajiro mani yirotire manire ejarẽmorʉcʉmi.\\nTesalónica macanare Pablo ĩ quẽnaroticõare queti\\n25Diore yʉare sẽnibosarũgũña yʉa mairã.\\n26Mʉa tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro mʉa rãca ĩna rẽjaro, yʉare quẽnarotibosaya mʉa, “Ĩnare yʉa maisere masiato” yirã.\\n27Adi queti mʉare yʉ ucacõasere toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare ĩagotiya mʉa, mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere ĩ bojajare.\\n28Mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro mʉare yato ĩ.","num_words":581,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 4 BSNNT - Jesús, oco rãca Juanre ĩ - Bible Search\\n1Jesús, oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero, yucʉ́ manojʉ ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo, “Satanás ĩ bojarore bajiro rojose Jesúre ĩre yirotiĩato” yigʉ.\\n2To bajiri tojʉ, yucʉ́ manojʉ jʉarã masa cõro ñarirʉ̃mʉri, ñamiri quẽne tocãrãca ñamirine babecʉne ñacõarũgũñuju Jesús. To bajigʉ ñari, bʉto ñiorijayuju ĩ yuja. 3To ĩ bajiro ĩacõari, ado bajiro rojose ĩre yirotiĩaboayuju vãtia ʉjʉ, Satanás:\\n—Dios macʉne mʉ ñajama, adiari gʉ̃tarine pan godoveoya mʉ —ĩre yirotiboayuju, Jesúre.\\n—Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare mani cʉdisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, Dios rijarere ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. ‘Caticõa ñato’ yigʉ yimasigʉ̃ ñaami ĩ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús.\\n5To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ, Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju. 6To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás:\\n—Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja:\\n“Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca.\\nTo bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás.\\n7To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre.\\n8To bajiro ĩ yiro bero, gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉ joejʉ Jesúre ũmato vasuju Satanás quẽna. Tojʉ ũmato ejacõari, adi macarʉcʉro ñarimacari jediro ĩre ĩojeocõañuju. 9Ĩre ĩogajanocõari, ado bajiro ĩre yiyuju Satanás:\\n—Yʉ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yʉre mʉ yirʉ̃cʉbʉojama, adi sita ñajedirore mʉre ĩsirʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju Satanás.\\n10To bajiro ĩ yise ñajare, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Vasa mʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiroti ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yiyuju Jesús.\\n11To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, vacoasuju Satanás yuja. Ĩ vato bero, Jesúre ejarẽmorã ejayujarã ángel mesa.\\n12“Tubiberiavijʉ tubibe ecocoajami Juan” yise quetire ajicõari, Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús. 13To va, ĩ ya maca Nazaret vãme cʉti macajʉ eja, no cõro mene ñaboa, Capernaum vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti maca ñañuju ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ, Zabulón sita, to yicõari, Neftal'i sita tʉ ñarimaca. 14Ti macajʉ Jesús ĩ ñajama, Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i, ado bajiro ĩ yiucamasire ñari, bajiyuju:\\n15-16“Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena.\\nĨnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias.\\nTo bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús.\\n17Ti sitajʉ ejacõari, Dios ocare, ado bajise masare gotimasiocudisʉoyuju Jesús:\\n—Diore rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti mojoroaca rʉyaja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudisʉoyuju ĩ.\\n18Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna. 19Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n20To ĩ yirirĩmarone, ĩna bajiyucʉrire cũ, ĩre sʉyacoasujarã.\\n21To yi varũtu vacʉne, gãjerã jʉarã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús. Ĩna ñañujarã Santiago, ĩ bedi Juan rãca. Ĩna jacʉ Zebedeo rãca cũmuajʉ ĩna bajiyucʉrire siaquẽno sãñañujarã. 22To ĩ yisere ajicõarãjʉma, ĩna jacʉre, to yicõari ĩna cũmuare quẽne vaveocoasujarã, Jesúre sʉyana.\\nMasa jãjarãre gotimasiocõari, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore queti\\n23Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju. 24To bajiri Jesús rijarãre ĩ catiosere masa ĩna gotibatojare, Siria sitana quẽne tire ajicõari, rijaye cʉtirãre juaejayujarã, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã. Rijaquedirãre, to yicõari, micarãre quẽne juaejayujarã, Jesúre catiorotirã. Ĩna ñaro cõrone ĩnare catioyuju.\\n25Jesús ĩ vacudiro cõrone, jãjarã masa ĩre sʉyajojicõañujarã. Galilea sitana, Decápolis macana, Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉana quẽne ĩre sʉyarũgũñujarã ĩna.","num_words":706,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 20 BSNNT - - Bible Search\\nMil ñaricʉ̃mari Jesús ĩ rotiñaroti queti\\n1-3Tijʉ bero, õ vecajʉ ángel ĩ rujiadore ĩacajʉ yʉ. Cõmema, jairima, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ĩ siarotimare, to yicõari, tʉsabetigoje jãnariaro llave cʉocõari rujiadicami. Rujiejacõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ñiacami. Ĩ ñacami vãtia ʉjʉ Satanás tirʉ̃mʉjʉma ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i. Ĩre ñiacõari, cõmema rãca ĩre siacami ángel, tʉsabetigojejʉ ĩre rocasãgʉ̃. To yicõari, ĩre bibetocũcami, mil ñari cʉ̃mari cõro masare yitobecʉne ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. To yicõari, “Gãjerã ĩna jãnasere ĩamasigʉ̃sa” yigʉ, ti goje tususe jediro bibejeocõacami. Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero, ĩre burocʉ ñacami. To bajiboarine yoaro meaca ñarocʉ ñacami.\\n4Tijʉ bero, rotirã ĩna rujiri cũmurorire ĩacajʉ yʉ. Ti cũmurorijʉ rujirãre quẽne ĩacajʉ yʉ. Ĩna ñacama masa rojose ĩna yisere ĩacõari, “Ado bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja” ĩnare yirona. “To bajiro yirʉarãja mʉa”, ĩnare yicũñumi Dios. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ ocare ĩna gotimasio tʉjabetijare, ĩna ãmʉarire jasurereacama. To bajiro yiecorã ñacama güiogʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre quẽne rʉ̃cʉbʉobeticana. To yicõari, ĩ vãmere ĩna riovecarire, ĩna ãmorire quẽne ucatu ecobeticana ñacama. Ĩna ãmʉari jasurereacana ñaboarine, tudicaticõari, õ vecajʉ mil cʉ̃mari Cristo rãca rotirona ñacama ĩna. 5Ĩna ñacama tudicatisʉorona. Gãjerã ĩna masu bajireariarãjʉama, mil ñari cʉ̃mari ĩ rotiro bero, tudicatirona ñacama. 6To bajiri Dios ĩ catiosʉorona, bʉto variquẽnarona ñacama. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca ñarona ñari, tudirijabetirona ñacama. To bajiri Dios ĩ bojasere paia ĩna yirũgũrore bajiro yirona ñacama. Cristore quẽne ĩ bojasere yirũgũrona ñacama. To bajiri mil ñari cʉ̃mari Cristo rãca rotiñarũgũrona ñacama.\\nVãtia ʉjʉre ĩna jãnabure queti\\n7Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero vãtia ʉjʉ Satanás tʉsabetigojejʉ sãñar'i, jãnabu ecorocʉ ñacami. 8Ĩre ĩna jãnaburo bero, Gog vãme cʉti sitanare, to yicõari, Magog vãme cʉti sitanare quẽne yitocudirocʉ ñacami. To bajiro yʉ yijama, “Masa adi macarʉcʉro ñarã jedirore yitocudirocʉ ñacami” yigʉ yaja. Ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarona ñacama ĩna, Dios yarã rãca gãmerã quẽarʉarã. Jãjarã masu ñarona ñacama ĩna. Cõĩajama, cõĩajeobetiroti ñacajʉ.\\n9Dios yarãre sĩarʉarã, adi macarʉcʉro ñaro cõrone ñarona ñacama. To bajicõari, Dios ĩ mairimacare gãnibiarona ñacama. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõarocʉ ñacami Dios. 10To ĩ yiro bero, vãti ĩnare yitor'ire azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩre rocarocʉ ñacami Dios. Timene ñacajʉ rĩjorore quẽne, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, ĩnare ĩ cõacato. Tojʉ ñacõari, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne rojose tãmʉorũgũrona ñacama ĩna.\\nMasa rojose ĩna yise vaja rojose Dios ĩnare ĩ yire queti\\n11Tijʉ bero, ĩ ya cũmuro botiri cũmurore rujigʉre ĩacajʉ yʉ. To rujigʉ ĩ ĩase jediro, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne, yayijedicoacajʉ. To bajicõari, tudiruyuabeticajʉ. 12-13Adi macarʉcʉro bajireariarã, tudicaticõari tojʉ rujigʉ tʉre ĩna ñasere ĩacajʉ yʉ. Ñamasurã, ñamasumena quẽne ñacama. To ĩna ñarone, paperatutiri jãna ecocajʉ. Titutirijʉ masa jediro ĩna yire ucature ñacajʉ. To bajiri, tire ĩacõari, “To bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja” bajireariarãre ĩnare yicami to rujigʉ. To yicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucaturiatuti quẽne jãna ecocajʉ. 14-15Tijʉ bero, adi macarʉcʉroaye, rojose mani tãmʉose, rijaye jediro juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ tire reajeocõacami Dios. To ĩ yijare, ĩ rãca ñarũgũrona, jʉaji rijarona me ñacama. To ĩ yiro bero, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucabetiriarãre quẽne juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacami Dios.","num_words":519,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 16\\nJerusalénpʉ niyeru ticocoadare néõrigue\\n1 Niyeru néõre maquẽrẽ wedegʉda. Mʉ́ã ãpẽrã́ Jesuré padeoráre ticocoadara niyeru néõrã, yʉʉ Galacia macãrãrẽ dutirirobirora tiiyá. Biiro jĩĩwʉ̃: 2 “Semanarĩcõrõ yeerisãri bʉreco niirĩ, mʉ́ãcõrõ mʉ́ã wapatáro jeatuaro péero merẽã ĩñanoña”. Mʉ́ã teero tiiyúera, yʉʉ jearipʉ, néõdʉgara tiirícu. 3 Yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ jeagʉ, mʉ́ã niyeru néõriguere mʉ́ã beseriramena Jerusalénpʉ ticocogʉda. Sicapũ yʉʉ jóaripũrẽ cʉ̃́ãmena ticocogʉda: “Atipṹ néewara Corinto macãrã beserira niiĩya”, jĩĩgʉ̃da. 4 Yʉʉre “wáaro booa” jĩĩãtã, cʉ̃́ã yʉʉmena wáaadacua.\\nPablo “wáagʉda” jĩĩ wãcũrigue\\n5 Macedonia ditapʉ wáasʉgueadacu. Too netõwágʉ, mʉ́ã pʉto jeagʉda. 6 Mʉ́ãmena yoasãñurĩ niibocu. Apetó tiigʉ́, niipetiro púuriro niirĩ, niidiojãbocu. Teero tiirá, mʉ́ã yʉʉ aperó wáadʉgari, yʉʉre tiiápuadacu. 7 Yʉʉ mʉ́ãrẽ bʉ́ri peti ĩñanetõwadʉgariga. Teero tiigʉ́, marĩ Õpʉ̃ boorí, yoari mʉ́ãmena niigʉ̃dacu. 8 Ãno Éfesopʉ niigʉ̃dacu ména, tée Pentecostés bosebʉreco jearipʉ. 9 Ãnorẽ́ pee paderé niiã. Paʉ niiĩya marĩ Õpʉ̃yere tʉodʉgára. Teerora teeré cãmotáracã paʉ niiĩya.\\n10 Timoteo mʉ́ã pʉtopʉ jeari, cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ bocaya. Mʉ́ã teero tiirí, cʉ̃ʉ̃ wãcũpatiro manirṍ, bóaneõrõ manirṍ niigʉ̃daqui. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ tiiróbiro marĩ Õpʉ̃yere padei. 11 Teero tiirá, mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ teero ĩñarijãña. Cʉ̃ʉ̃ ãnopʉ́ atiadare maquẽrẽ tiiápuya. Teero tiirí, cʉ̃ʉ̃ ʉseniremena yʉʉ pʉtopʉ atigʉdaqui. Yʉʉ ãpẽrã́ Jesuré padeorámena cʉ̃ʉ̃rẽ yuegʉ tiia.\\n12 Apoloye maquẽrẽ wedegʉda: Yʉʉ Apolore bayiró peti mʉ́ã pʉtopʉ ĩñagʉ̃ wáadutimiwʉ̃ marĩya wederamena. Cʉ̃ʉ̃ mecʉ̃tígãrẽ wáadʉgarii. Cʉ̃ʉ̃rẽ basiori, wáagʉdaqui.\\n13 Mʉ́ã ãñurõ tʉomasĩ́, niiña. Padeodúrijãña. Cuiro manirṍ niiña. Cõãmacʉ̃ tutuaremena niiña. 14 Niipetire apeyenórẽ tiirá, ãpẽrãrẽ́ maĩrémena tiiyá.\\n15 Yáa wedera, mʉ́ã Estéfanaya wii macãrãye quetire masĩã: Cʉ̃́ã Acaya ditapʉre ãpẽrã́ sʉguero Jesuré padeosʉguérira niiĩya. Teero biiri cʉ̃́ã Jesuré padeoráre bayiró tiiápura niiĩya. 16 Teero tiirá, cʉ̃́ã tiiróbiro niirã́ mʉ́ãrẽ dutiri, yʉʉya. Teero biiri niipetira Jesuyére bayiró paderá mʉ́ãrẽ dutiricãrẽ, yʉʉya.\\n17 Estéfanas, Fortunato, Acaico ãnopʉ́ jearémena bayiró ʉseniã. Cʉ̃́ã mʉ́ã yʉʉre tiiápuboriguere tiiápuya. 18 Yʉʉre wãcũtutuari tiiwá. Mʉ́ãcãrẽ teerora tiijĩ́ya. Teero tiiránorẽ “ãñurõ tiirá tiiíya” jĩĩrõ booa.\\n19 Asia dita macãrã Jesuré padeoré põnarĩ macãrã mʉ́ãrẽ ãñudutiya. Aquila, Priscila, teero biiri Jesuré padeorá cʉ̃́ãya wiipʉ neãrã́ mʉ́ãrẽ bayiró ãñudutiya. 20 Niipetira Jesuré padeorá mʉ́ãrẽ ãñudutiya. Mʉ́ã basiro cãmerĩ́ maĩrémena ãñudutiya.\\n21 Yʉʉ Pablo ate niituredarire mʉ́ãrẽ ãñudutire ticogʉ, yʉʉ basirora jóaa.\\n22 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristore maĩhẽ́gʉ̃norẽ ñañarõ wáaaro. “Ʉ̃sã Õpʉ̃, pʉtʉaatiya”.\\n23 Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro. 24 Mʉ́ã niipetira Jesucristomena niirã́rẽ bayiró maĩã. Teerora niirucujããrõ.","num_words":350,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano FILIPENSES 1\\nPablo Filipocjãrãrẽ ojáca pũrĩ niꞌi\\nPablo Filipo wãmetiri macã Macedonia diꞌtapʉ nirĩ macãcjãrãrẽ ojacʉ niwĩ.\\nTodʉporopʉre ti macãpʉta Jesucristo ye quetire were, cʉ̃rẽ ẽjõpeori curuacjãrã sãjãcã weecʉ niwĩ. Buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nígʉ̃, ojacʉ niwĩ.\\nTi macãcjãrã Jesucristore ẽjõpeorã cʉ̃rẽ niyeru weetamuꞌquere wãcũgʉ̃, narẽ eꞌcatise oꞌocʉ niwĩ. Na te niyerure Epafrodito meꞌrã oꞌocãrã niwã. Cʉ̃ papera miarĩ masʉ̃ nicʉ niwĩ. Beꞌro Pablo tiropʉ dutitia waꞌacʉ niwĩ. Tojo waꞌacã, Pablo cʉ̃rẽ coꞌte, beꞌro Filipopʉ oꞌótõrõcʉ niwĩ tja.\\nPablo ti macãcjãrãrẽ ojagʉ, ne cãꞌrõ mejẽcã ucũmaꞌaticʉ niwĩ. Eꞌcatisere, na añurõ ẽjõpeose peꞌere ucũyʉꞌrʉnʉꞌcãcʉ niwĩ. “Mejõ nirã́ niꞌi nisere wãcũña”, nicʉ niwĩ. Tojo nicã Jesucristore ẽjõpeorã queoro weeya nisere ojacʉ niwĩ.\\nPablo Jesucristore ẽjõpeori curuacjãrãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Pablo, tojo nicã Timoteo Jesucristore daꞌracoꞌterã niꞌi. Ʉ̃sã nipeꞌtirã mʉsãrẽ Jesucristore ẽjõpeorã Filipopʉ nirãrẽ ojaꞌa. Tojo nicã Jesucristore ẽjõpeori curuacjãrã sʉꞌori wejepeorã quẽꞌrãrẽ ojaꞌa. Narẽ weetamucoꞌterã quẽꞌrãrẽ ojaꞌa.\\n2 Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ, Jesucristo marĩ wiogʉ mʉsãrẽ añurõ weeato. Mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nJesucristore ẽjõpeorãrẽ Pablo sẽrĩbosase niꞌi\\n3 Yʉꞌʉ mʉsãrẽ wãcũsetirinʉcʉ̃ yʉꞌʉ wiogʉ Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌoꞌo. Mʉsã añurõ weese buꞌiri tojo weeꞌe. 4-5 Ne waropʉ mʉsã Jesucristo ye quetire tʉꞌorã, yʉꞌʉre weetamunʉꞌcãwʉ̃. Aꞌtiro nicã quẽꞌrãrẽ tojota weenuꞌcũꞌu. Tojo weegʉ mʉsã nipeꞌtirã ye niatjere Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise meꞌrã sẽrĩbosanuꞌcũꞌu. 6 Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weesere yʉꞌʉ masĩyʉꞌrʉcápuꞌticãꞌa. Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ dʉcayunʉꞌcãcʉ niwĩ. Aꞌtiro nicã quẽꞌrãrẽ dʉcayugʉ weemi. Téé Jesucristo aꞌtiri curapʉ tojo dʉcayuyapatigʉsami. 7 Yʉꞌʉ aꞌtiro wãcũꞌu: “Õꞌacʉ̃ narẽ tojo dʉcayunuꞌcũgʉ̃sami”, niꞌi. Yʉꞌʉ tojo wãcũse añu niꞌi. Mʉsãrẽ maꞌígʉ̃, tojo bʉsʉꞌʉ. Aꞌtiro niꞌi. Niꞌcãrõacãrẽ yʉꞌʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nicã, mʉsã yʉꞌʉre buꞌipejatamuꞌu. Wiorãrẽ “Jesucristo masãrẽ yʉꞌrʉomi nise queti diacjʉ̃ niꞌi” werecã quẽꞌrãrẽ, buꞌipejatamuꞌu. Tojo weerã Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre weetamusere mʉsã quẽꞌrã buꞌipejatamuꞌu. 8 Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉ mʉsãrẽ ʉpʉtʉ maꞌisere masĩmi. Yʉꞌʉ mʉsãrẽ maꞌígʉ̃, Jesucristo cʉ̃ pajañaꞌse meꞌrã maꞌiꞌi. 9 Mʉsãrẽ “Nemorõ aꞌmerĩ maꞌinemoato”, ni sẽrĩbosaꞌa. “Nipeꞌtisere añurõ masĩse meꞌrã tʉꞌocasanʉꞌcõpeꞌoato”, niꞌi. 10 Tojo weerã mʉsã “Aꞌtiro weeroʉaꞌa”, nímasĩrãsaꞌa. Ñaꞌarõ weesere moorãsaꞌa. Jesucristo aꞌticã, buꞌiri marĩrã bocaejanoꞌrãsaꞌa. Añuse diaꞌcʉ̃ wéérã bocaejanoꞌrãsaꞌa. 11 Jesucristota mʉsãrẽ nipeꞌtisere añurõ weecã weegʉsami. Mʉsã tojo weecã ĩꞌarã, masã Õꞌacʉ̃rẽ aꞌtiro wãcũrãsama. “Añuyʉꞌrʉami, añuse weemi”, nirãsama.\\nJesucristo nipeꞌtise yʉꞌrʉoro niyʉꞌrʉnʉꞌcãmi nise niꞌi\\n12 Yʉꞌʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nimicã, Jesucristo masãrẽ yʉꞌrʉomi nise queti nemorõ seꞌsa waꞌasaꞌa. Acawererã, mʉsãrẽ tere masĩcã ʉaꞌa. 13 Yʉꞌʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nígʉ̃, surarare Jesucristo masãrẽ yʉꞌrʉomi nisere wereꞌe. Tojo weerã nipeꞌtirã surara, wiogʉ ya wiꞌipʉ coꞌterã aꞌtiro nima: “Cʉ̃ Jesucristore sirutuse wapa, buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nimi”, nima. Ãpẽrã quẽꞌrã masĩpeꞌticãꞌma. 14 Yʉꞌʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ niyucã, pãjãrã marĩ acawererã wãcũtutuama. Te ye buꞌiri na marĩ wiogʉre ẽjõpeonemorã, uiro marĩrõ Õꞌacʉ̃ ye quetire werema.\\n15-17 Ãpẽrã peꞌe yʉꞌʉre ʉorã, Jesucristo yere werema. Na buꞌese peꞌere sirutudutirã tojo weema. Na, na ye cjasere wãcũrã weema. Queoro wãcũtimirã, Jesucristo yere werema. Yʉꞌʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nicã, cʉ̃rẽ bʉjawetise doquepejato nírã tojo weema.\\nÃpẽrã peꞌe Jesucristo ye quetire añurõ weesĩꞌrĩse meꞌrã werema. Yʉꞌʉre maꞌírã, tojo weema. Na aꞌtiro masĩma. “Cʉ̃ Jesucristo ye quetire queoro ucũse buꞌiri cʉ̃ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ nimi”, nima. 18 Ãpẽrã yʉꞌʉre ñaꞌarõ weesĩꞌrĩcã, añurõsaꞌa. Noꞌo yʉꞌʉre maꞌírã, maꞌitirã, Jesucristo yere wererã weema. Na tojo weesere tʉꞌogʉ, eꞌcatiꞌi.\\nTojo eꞌcatinuꞌcũgʉ̃saꞌa. 19 Aꞌtiro niꞌi. Mʉsã sẽrĩse meꞌrã, tojo nicã Espíritu Santu Jesucristo oꞌoꞌcʉ yʉꞌʉre weetamuse meꞌrã nipeꞌtise yʉꞌʉre waꞌase añurõ yapatirosaꞌa. Aꞌtere masĩꞌi. 20 Yʉꞌʉ Jesucristo yere weretigʉ, bopoyabosaꞌa. Aꞌtiro peꞌe ʉasaꞌa. Uiro marĩrõ wãcũtutuase meꞌrã cʉ̃ yere werenuꞌcũsĩꞌrĩsaꞌa. Niꞌcãrõacã quẽꞌrãrẽ yʉꞌʉ weenuꞌcũrõnojõta weesĩꞌrĩsaꞌa. Tojo weegʉ yʉꞌʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ níꞌcʉ wijaacã, o yʉꞌʉre wẽjẽcã, aꞌtiro waꞌacã ʉasaꞌa. Nipeꞌtise yʉꞌʉ weese meꞌrã Jesucristore masã nemorõ masĩcã ʉasaꞌa. Cʉ̃ añubutiasere siape meꞌrã masĩnemocã ʉasaꞌa. 21 Nipeꞌtiro yʉꞌʉ catiro põtẽorõ Jesucristo ʉaro weesĩꞌrĩsaꞌa. Yʉꞌʉ peꞌema cʉ̃ ãpẽrã, apeyenojõ yʉꞌrʉoro niyʉꞌrʉnʉꞌcãmi. Yʉꞌʉ wẽrĩgʉ̃, cʉ̃ meꞌrã nigʉ̃saꞌa. Cʉ̃ meꞌrã nicã, añuyʉꞌrʉaꞌa. 22 Yʉꞌʉ catigʉ, marĩ wiogʉ ye cjasere daꞌramasĩꞌi. Tojo weegʉ yʉꞌʉ wẽrĩcã, o caticã, añu nibosari nímasĩtisaꞌa. 23 Aꞌte pʉaro besecã, diasa niꞌi. Wẽrĩgʉ̃, Jesucristo meꞌrã nibosaꞌa. Tojo weegʉ “Wẽrĩcã, añubosaꞌa”, ni tʉꞌoñaꞌa. 24 “Yʉꞌʉ catigʉ peꞌe, mʉsãrẽ nemorõ weetamubosaꞌa”, ni tʉꞌoñaꞌsaꞌa. 25 Tojo weegʉ yʉꞌʉ masĩꞌi, mʉsã meꞌrã nínigʉ̃ti yujupʉ. Mʉsãrẽ nemorõ weetamugʉ̃ti nígʉ̃, tojo weegʉti. Tojo nicã mʉsã ẽjõpeose meꞌrã nemorõ eꞌcatiato nígʉ̃ tojo weegʉti. 26 Tojo weerã apaturi yʉꞌʉ mʉsã tiropʉ nicã, Jesucristo yʉꞌʉre coꞌtese wapa, nemorõ cʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌorãsaꞌa.\\n27 Nipeꞌtise mʉsã weesetisere Jesucristo ye queti nírõnojõta weeya. Mʉsã tojo weecã, mʉsã tiro nígʉ̃, o yoaropʉ nígʉ̃, mʉsã añurõ weesere tʉꞌogʉti. Mʉsãrẽ niꞌcãrõnojõ añurõ ẽjõpeonuꞌcũcã ʉasaꞌa. Tojo nicã wãcũtutuase meꞌrã niꞌcãrõnojõ Jesucristo ye quetire wereturiacã ʉasaꞌa. 28 Jesucristo ye quetire ʉatirã mʉsãrẽ ñaꞌarõ weecã, uiticãꞌña. Tojo weerã na pecameꞌepʉ waꞌatjere masĩrãsama. Mʉsã peꞌe quẽꞌrã uitirã, mʉsãrẽ yʉꞌrʉonoꞌatjere ĩꞌorãsaꞌa. Õꞌacʉ̃ta mʉsãrẽ yʉꞌrʉo, uiro marĩrõ niseticã weemi. 29 Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ maꞌígʉ̃, Cristore ẽjõpeodutiwĩ. Jesucristore ẽjõpeoꞌque buꞌiri mʉsãrẽ ñaꞌarõ weerãsama. Te quẽꞌrãrẽ Õꞌacʉ̃ cũuwĩ. 30 Jesucristore ẽjõpeose buꞌiri marĩ niꞌcãrõnojõ piꞌetiꞌi. Todʉporopʉ mʉsã ya macãpʉ yʉꞌʉre tãrã, buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ cũucã ĩꞌawʉ̃. Niꞌcãrõacã quẽꞌrãrẽ mejãrõta yʉꞌʉre ñaꞌarõ weesere tʉꞌosaꞌa.","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Zõrãrãba akʉnʉmʉ mebẽata\\nDaizeze Bedʼea jaradianʉmʉ\\nDai ãba daʉcha yi jʉrepanʉrã jedekoza pagapanʉneẽ. Awuarabʉrʉ nabema kristianoraba obada kĩrãkʼa jʉrʉpanʉ zõrãrã biata, «akʉita Daizeze kongregasionta» (Hechos 20:28, DB). Naʉ̃ra zõrãrãbara audre ĩjãbʉ Daizezera, akʉza akʉbʉ mebẽrã kongregasionnebemata, akʉza «oamane opanaraidua awuarabʉrʉ okĩrã oidua, mia jʉrʉraidua plata ũduita, awuarabʉrʉ zarea trajaidua» (1 Pedro 5:1-3). ¿Kʼãrẽta opanʉ dayirã kʼarebaita?\\nDayirã akʉbʉ akʉza kʼarebabʉ. Zõrãrãbara kʼareba edebʉ mebẽrã kongregasionnebʉrãra, akʉza kʼarebabʉ ãya Daizeze ĩjãbʉta audre ĩjãnamarẽã. Ãya kʼawuapanʉ Daizezeba jidasita kongregasion akʉmarẽã, ãya kãgabʉta omarẽã jaraẽ, awuarabʉrʉ kʼarebabʉ dayirã biabaita, akʉza sobiabaita (2 Corintios 1:24). Abʼarika ẽbẽra abaʉba iyi obeja akʉkĩrã akʉbʉ kĩrãkʼa, mawũã akʉbʉ zõrãrãbida krĩchapanʉ audre ũdu kʼawuaita aba abaka jõma Daizeze obejarãra (Proverbios 27:23).\\nJaradiapanʉ Daizezeba kãgabʉ oita. Semanaza kongregasionne nejaradiapanʉ zõrãrãbara, kʼarebaita Daizeze ĩjãbʉra audre ĩjã wãnamarẽã (Hechos 15:32). Akʉza naʉ̃ra zõrãrãbara Daizeze Bedʼea jaradia wãpanʉ, adewara dayirãbawara Daizeze Bedʼeara jaradiapanʉ, maʉ̃daʉcha jaradiapanʉ sãwũã jaradiaibarata Daizeze Bedʼeara.\\nDayirã aba abaka kʼarebabʉ. Dayirãba Daizeze audre ĩjãita nesidabʉbaera, zõrãrãbara akʉdezebʉ dayirã deda, akʉza Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabaridemae bedʼeabʉ dayirãbawara. Adewara maʉ̃daʉcha kʼarebabʉ dayirãra akʉza zarea diabʉ Daizeze Bedʼeadeba (Santiago 5:14, 15).\\nÃyi kongregasionne trajabʉ awuara, bʉ zõrãrã trabajo bio erbeta, akʉza yi mebẽrã akʉita, maʉ̃ kʼãrẽa maʉ̃ra mebẽrã mejãcha trajabʉbaera dayirãbara wawia ũdubibara (1 Tesalonicenses 5:12, 13).\\n¿Kʼãrẽta opanʉ zõrãrã kongregasionnera?\\n¿Sãwũã ũdubibʉ dayirã aba abaka krĩchabʉta?\\n¿Kʼairata zõrãrãbaseabʉ? akʉra Daizeze Bedʼeade sãwũã jarabʉta zõrãrã ʉ̃rʉ akʉza zõrãrã kʼarebabʉ ʉ̃rʉ 1 Timoteo 3:1-10, 12 akʉza Tito 1:5-9.","num_words":213,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 5, Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei (TUENT) | The Bible App\\nJesús ʉ̃tãgʉ̃pʉ́ basocáre buerigue\\n1Jesús paʉ nʉnʉrĩ́ ĩñagʉ̃, ʉ̃tãgʉ̃pʉ́ mʉãwawi. Toopʉ́ cʉ̃ʉ̃ jeanuãrĩ, ʉ̃sã cʉ̃ʉ̃ buerá cʉ̃ʉ̃ pʉto neãwʉ̃. 2Ateré buewi:\\nAteré tiiráno ʉseniya\\n3—“Cõãmacʉ̃ tiiápuremena dícʉ cʉ̃ʉ̃ booré tiimasĩ́ã” jĩĩrã́no ʉseniya. Cõãmacʉ̃ dutiré cʉ̃́ãpʉre jeatoaa.\\n4’Bóaneõrãno ʉseniya. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ yeeripũnapʉ ʉsenire ticogʉdaqui.\\n5’“Ʉ̃sã ãpẽrã́ nemorṍ ʉpʉtí macãrã niiã” jĩĩ wãcũhẽrãno ʉseniya. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃ “ticogʉda” jĩĩri ditare ñeeãdacua.\\n6’Diamacʉ̃́ maquẽ, teero biiri ãñurére bayiró tiidʉgárano ʉseniya. Cõãmacʉ̃ tiiápuremena cʉ̃ʉ̃ boorére tiimasĩ́ãdacua.\\n7’Ãpẽrãrẽ́ bóaneõ ĩñarã́no ʉseniya. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ bóaneõ ĩñagʉ̃daqui.\\n8’Ãñuré wãcũ tʉgueñarãno ʉseniya. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ ĩñaãdacua.\\n9’Ãñurõ niirecʉtire wáari tiiráno ʉseniya. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ “yʉʉ põna niiĩya” jĩĩgʉ̃daqui.\\n10’Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃ boorére tiiré wapa ãpẽrã́ ñañarõ netõrĩ́ tiinórãno ʉseniya. Cõãmacʉ̃ dutiré cʉ̃́ãpʉre jeatoaa.\\n11’Mʉ́ã yʉʉre padeoré wapa ãpẽrã́ mʉ́ãrẽ ñañarõ jĩĩ, ñañarõ netõrĩ́ tiiádacua. Noo ñañarõ niiré jĩĩditoadacua mʉ́ãrẽ. Cʉ̃́ã teero tiirí, mʉ́ã ʉseniãdacu. 12Too síropʉre mʉ́ã ʉ̃mʉã́sepʉ pairó wapatáre bʉaádacu. Teero tiirá, bayiró ʉseniña. Mʉ́ãrẽ tiiróbirora ñañarõ tiiáperucuyira mʉ́ã sʉguero niiriracãrẽ profetare.\\nJesuré padeorá móã, sĩãwócore tiiróbiro niiĩya\\n13’Marĩ yaaré poaaro jĩĩrã, móãrẽ sã́ãã. Mʉ́ã móãbiro niiã atibʉ́recopʉre. Móã ocare petirí, ocanemorĩ tiimasĩ́ña manicú. Tee deero tiiádare mee niicu. Teero tiirá, teeré sopepʉtópʉ cõãjãcu. Basocá cʉtadiyócua.\\n14’Mʉ́ã sĩãwócore tiiróbiro niiã atibʉ́recopʉre. Sicamacã ʉ̃tãgʉ̃́ sotoapʉ niirí macãrẽ yayiómasĩña manicú. 15Basocá sĩãwócorigare sĩãã́ri siro, moocṹriya. Teero tiiróno tiirá, ʉ̃mʉã́rõpe péoya, niipetira tiiwiipʉ́ niirã́rẽ bóebatecoaro jĩĩrã. 16Tiigá sĩãwócorobirora mʉ́ãcã basocá ĩñacoropʉre ãñurõ tiirécʉtiya. Mʉ́ã ãñurõ tiirí ĩñarã, ãpẽrãcã́ mʉ́ã Pacʉ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́rẽ “ãñunetõjõãgʉ̃ niiqui” jĩĩãdacua.\\nMoisére dutiré cṹũrigue maquẽ\\n17’Biiro wãcũrijãña yʉʉre: “Moisére dutiré cṹũrigue, teero biiri profetas jóariguere cõãgʉ̃ atigʉ tiiájĩyi”, jĩĩ wãcũrijãña. Teeré cõãgʉ̃ mee atiwʉ. Teeré “diamacʉ̃́rã biirope niiã” jĩĩgʉ̃ atiwʉ. 18Yʉʉ ateréja diamacʉ̃́rã jĩĩã: Ʉ̃mʉã́se, atibʉ́reco niiritabere Cõãmacʉ̃ péerogã tee dutirére cõãriqui. Niipetire cʉ̃ʉ̃ “biiro wáaadacu” jĩĩrigue diamacʉ̃́ wáaro tiiádacu. 19Tee dutirére péerogã netõnʉcã́gʉ̃no bʉ́ri niigʉ̃́ niigʉ̃daqui Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉre. Ãpẽrãrẽ́ netõnʉcã́rĩ tiigʉ́nocã teerora biigʉdaqui. Ãpĩ tee dutirére diamacʉ̃́ tiigʉ́nope, ãpẽrãrẽ́ teeré tiidutígʉnope õpʉ̃ tiiróbiro niigʉ̃daqui Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉre. 20Mʉ́ãrẽ ate wedea: Moisés jóarigue buerá, teero biiri fariseo basoca “ʉ̃sã Cõãmacʉ̃ boorére ãñurõ tiia” jĩĩmiya. Mʉ́ã cʉ̃́ã nemorṍ Cõãmacʉ̃ boorépere tiihéra, Cõãmacʉ̃ pʉtopʉ wáaricu.\\n21’Tʉojĩ́yu mʉ́ã ñecʉ̃sʉ̃mʉãrẽ wederiguere: “Basocáre sĩãríjãña. Sĩãgʉ̃́no queti beserí basocʉ pʉtopʉ néewa, wedesãnogʉ̃daqui”. 22Yʉʉpeja mʉ́ãrẽ ateré wedea: Cʉ̃ʉ̃ya wedegʉmena cúagʉno besegʉ́ pʉtopʉ néewa, wedesãnogʉ̃daqui. Cʉ̃ʉ̃ya wedegʉre “mʉʉ wapamanígʉ̃ niiã” jĩĩ buijã́gʉ̃no Judíoare Dutirá Peti pʉtopʉ néewa, wedesãnogʉ̃daqui. Cʉ̃ʉ̃ya wedegʉre “wáicʉ tiiróbiro wãcũré cʉoa mʉʉjã” jĩĩgʉ̃́norẽ pecamepʉ sóecõãrĩquio niiã.\\n23’Teero tiigʉ́, mʉʉ Cõãmacʉ̃wiipʉ Cõãmacʉ̃rẽ padeogʉ́, apeyenó ticogʉdʉ tiicú. Ticoadari sʉguerogã, wãcũbʉacu: “Yáa wedegʉ cúa niiqui yʉʉmena; yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ ñañarõ tiiátʉ”, jĩĩ wãcũcu. 24Mʉʉ ticoadarere duupéo, cʉ̃ʉ̃rẽ acabóre sãĩsʉguégʉ wáaya. Teero tiiári siro, “Cõãmacʉ̃rẽ ticogʉda” jĩĩãriguere ticoya sáa.\\n25’Mʉʉrẽ wedesãrigʉmena queti beserópʉ wáarara, boyeromena quẽnosʉguéya. Quẽnosʉguéheri, mʉʉrẽ besegʉ́pʉre ticojãgʉ̃daqui. Cʉ̃ʉ̃ surarapʉre ticojãgʉ̃daqui sáa. Cʉ̃́ãpʉra peresuwiipʉ sõnecoadacua sáa. 26Yʉʉ mʉʉrẽ ateréja diamacʉ̃́rã jĩĩã: Mʉʉ wapatípetihegʉ, witiricu, jĩĩwĩ Jesús.\\nÃpĩ nʉmorẽ ñeeaperijãña\\n—Mʉ́ã ate wederiguere tʉojĩ́yu: “Ãpĩ nʉmorẽ ñeeaperijãña”. 28Yʉʉpeja ateré diamacʉ̃́rã jĩĩã: Sĩcʉ̃ numiṍrẽ ñañaré tiidʉgáremena ĩñagʉ̃́no cʉ̃ʉ̃ wãcũrémenarã coomena ñañarõ tiiárigʉbiro niitoaqui.\\n29’Diamacʉ̃́ macã capea ĩñaré#5.29 “Capea ĩñaré” jĩĩré “marĩ ñañaré tiidʉgáre” jĩĩdʉgaro tiia. mʉ́ãrẽ ñañarére tiirí tiibócu. Teero wáari, tiigaré odewecõãjãña. Teero tiiró, sicaróra mʉ́ãya õpʉ̃ʉ̃ macãrõ cõõrĩ́, ãñujãã. Niipetiri õpʉ̃ʉ̃ pecamepʉ cõõrĩ́peja, ñañanetõjõãcu. 30Diamacʉ̃́ macã wãmo#5.30 “Diamacʉ̃́ macã wãmo” jĩĩré “marĩ ñañaré tiiré” jĩĩdʉgaro tiia. mʉ́ãrẽ ñañarére tiirí tiibócu. Teero wáari, tiiwãmorẽ páatacõãjãña. Teero tiiró, sicaróra mʉ́ãya õpʉ̃ʉ̃ macãrõ cõõrĩ́, ãñujãã. Niipetiri õpʉ̃ʉ̃ pecamepʉ cõõrĩ́peja, ñañanetõjõãcu.\\n31’Mʉ́ã atecã́rẽ tʉojĩ́yu: “Nʉmorẽ́ cõãgʉ̃, ‘atewapá mʉʉrẽ cõãã’ jĩĩrípũrẽ jóa, coore ticoro booa”. 32Yʉʉpeja ateré diamacʉ̃́rã jĩĩã: Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ nʉmo ãpĩména ñeeaperipacari, coore cõãgʉ̃, coore ʉ̃mʉã́mena ñeeapearigo tiiróbiro pʉtʉári tiiquí. Sĩcʉ̃ cõãnorigomena nʉmocʉtigʉcã ãpĩ nʉmoména ñañarõ ñeeapegʉ tiiróbiro pʉtʉáqui.\\n“Teerora tiiáda” jĩĩré maquẽ\\n33’Tʉojĩ́yu sũcã mʉ́ã ñecʉ̃sʉ̃mʉãrẽ wederiguere: “Mʉʉ ‘Cõãmacʉ̃ wãmemena tiigʉ́da’ jĩĩrirobirora jĩĩditoro manirṍ tiiyá”. 34Yʉʉpeja ateré diamacʉ̃́rã jĩĩã: Mʉ́ã ãpẽrãrẽ́ “teerora tiigʉ́da” jĩĩrã, Cõãmacʉ̃ wãmemena jĩĩrijãña. “Ʉ̃mʉã́semena diamacʉ̃́rã jĩĩã”, jĩĩrijãña. Ʉ̃mʉã́sepʉ Cõãmacʉ̃ dutiduiqui. 35“Atibʉ́recomena diamacʉ̃́rã jĩĩã”, jĩĩrijãña. Atibʉ́recocã Cõãmacʉ̃ye dʉpori pesaró tiiróbiro niirõ tiia. “Jerusalénmenacãrẽ diamacʉ̃́rã jĩĩã”, jĩĩrijãña. Tiimacãcã marĩ Õpʉ̃ tutuagʉya macã niiã. 36“Yáa dupumena diamacʉ̃́rã jĩĩã”, jĩĩrijãña. Mʉ́ã teero jĩĩrémena sicadá póadare ñíirida o butirída wáari tiimasĩ́ricu. 37Mʉ́ã tiiádara, “teerora tiiáda” jĩĩña; tiiríadara, “tiirícu” jĩĩjãña. Mʉ́ã jĩĩnemocorepʉja wãtĩ wãcũré niibocu.\\nÑañarõ tiirí, cãmeríjãña\\n38’Mʉ́ã ate wederiguere tʉojĩ́yu: “Sĩcʉ̃ mʉʉrẽ capea páawari, mʉʉcã teerora cʉ̃ʉ̃rẽ páawacãmeña. Upire páaperi, teerora cʉ̃ʉ̃rẽ páapecãmeña”. 39Yʉʉpeja ateré diamacʉ̃́rã jĩĩã: Mʉʉrẽ ñañarõ tiigʉ́norẽ teero ĩñajãña. Cãmeríjãña. Sĩcʉ̃ mʉʉrẽ wasopúro diamacʉ̃́pere páari, apeniñapécãrẽ páaaro. 40Sĩcʉ̃ mʉʉrẽ queti beserí basocʉ pʉtopʉ néewa, besegʉ́re “cʉ̃ʉ̃ yʉʉre ñañarõ tiirígue wapa cʉ̃ʉ̃yaro camisare ticodutiya” jĩĩboqui. Cʉ̃ʉ̃ teero jĩĩrĩ, sotoá macãrõ mʉʉ sãñarṍcãrẽ ticojãña, tooré cʉ̃ʉ̃ booátã. 41Surara apeyenórẽ sicaburo mʉʉrẽ néewadutiri, apeburó néewabosanemoña sũcã. 42Mʉʉrẽ sãĩgʉ̃́norẽ ticoya. Apeyenórẽ mʉʉrẽ wasodʉgari, “wasoria” jĩĩrijãña.\\n43’Mʉ́ã ate wederiguere tʉojĩ́yu: “Mʉʉ menamacãrãrẽ maĩñá; mʉʉrẽ ĩñatutirapere ĩñatuti doocãméña”. 44Yʉʉpeja ateré diamacʉ̃́rã jĩĩã: Mʉ́ãrẽ ĩñatutirare maĩñá. Mʉ́ãrẽ ñañarõ tiiráre Cõãmacʉ̃rẽ sãĩbosáya. 45Mʉ́ã teero tiirá, mʉ́ã Pacʉ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́ põna niiãdacu. Cʉ̃ʉ̃ ãñurã́ pʉtopʉ, teero biiri ñañarã́ pʉtopʉcãrẽ muĩpũ bóeri tiii. Cʉ̃ʉ̃ booré tiirá pʉtopʉ, teero biiri cʉ̃ʉ̃ booré tiihéra pʉtopʉcãrẽ oco peari tiii. 46Mʉ́ãrẽ maĩrã́ dícʉre maĩrĩ́, wapamaníã. Romanuã õpʉ̃rẽ niyeru wapasébosari basoca teeré tiiíya. 47Mʉ́ãya wedera dícʉre ãñurõ tiirá, ¿ñeenó ãñunemore ãpẽrãrẽ́ tiiẽ́ñogari? Cõãmacʉ̃rẽ masĩhẽrã teeré tiiíya. 48Mʉ́ã Pacʉ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́ ãñuré tiirécʉtigʉ tiiróbirora ãñuré tiirécʉtira niiña.","num_words":814,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 21\\n☰ MATEUS 21 ◀ ▶\\nJesus dakatediwece nigotaɡ̶a Jerusalém micataɡ̶a niɡ̶ina inionigi-eliodi\\n1 Niɡ̶ijo Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶odipegita nigotaɡ̶a Jerusalém, joɡ̶otota neɡ̶epaa nigotakawaana Betfagé, anipegitege lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Oliveira”. Joaniɡ̶idiaaɡ̶i Jesus naɡ̶a iiɡ̶e itoataale niɡ̶ijo anodiotibece migotibeci odoe. 2 Meetediogi, “Emiitiwaji manitaɡ̶a nigotakawaana digoida ɡ̶ododoe, odaa maleekokakaatio jaɡ̶aniaa boliico dinigoetini, iniaaɡ̶ini boliicawaanigi manitaɡ̶a. Owileceni, odaa anadeegitediwa! 3 Odaa nigica ane ɡ̶adige ane leeɡ̶odi mowileceni naɡ̶ani boliico, enitatiwaji, ‘Ǥoniotagodi yopotedibige. Aleegi odaa nopilaɡ̶aditedaɡ̶awatiwaji.’ ”\\n4 Niɡ̶ida anee eotibige micotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\n5 “Enitiogi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém,\\ncodaa waxoditedeloco niɡ̶inoda boliicawaanigi.’ ”\\n6 Odaa niɡ̶ijo itoataale anodiotibece jiɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶owo niɡ̶ijo ane iiɡ̶ete Jesus. 7 Joɡ̶onadeegi niɡ̶ijo boliicawaanigi ajaaɡ̶ajo eliodo, odaa joɡ̶oyexaɡ̶ateloco nicaapatedi, odaa Jesus ja waxoditedeloco. 8 Eliodi oko oipecetedice nicaapatedi niɡ̶ijo naigitece, inatecibece boɡ̶onakagidi niale laamotiidi, odaa oilaagaɡ̶aditedinece naigi moiweniɡ̶ide Jesus. 9 Eliodi oko igotibeci lodoe, codaa eliodi eledi oko boɡ̶odilokotelogo, odaa ijotawece napaawaɡ̶ateloco, modi,\\n“Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me iweniɡ̶ide Niɡ̶inoa\\nanida aneetetege licoɡ̶egi Davi!\\nJemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me ibinie Niɡ̶inoa anenagi\\nanida naɡ̶atetigi me Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji!\\n10 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a dakatediwece nigotaɡ̶a Jerusalém, eliodi niɡ̶eladimigipi itaɡ̶atibigiwaji, dinigetiwage, modi, “Amiiniwa icoa ɡ̶oneleegiwa?” 11 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi anijo mijoataɡ̶a Jesus joɡ̶oniniɡ̶odi, modi, “Niɡ̶iniwa joaniɡ̶iniaaɡ̶iniwa Niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, Jesus, anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré midi nipodigi Galiléia.”\\nIca Jesus loenatagi mini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n12 Jesus naɡ̶a dakatediwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ja niticoitedicoace ijotawece niɡ̶ijo ane enaanaɡ̶anaɡ̶a ijaaɡ̶ijo ane oojeteeɡ̶a. Odaa yamaɡ̶atedini nameejatedi niɡ̶ijo anoiikoaɡ̶e dinyeelo, codaa me nibaancotedi niɡ̶ijo anoyaa yotipitedi. 13 Odaa meetediogi, “Maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, iwoteloco ane ligegi, niɡ̶ijo neɡ̶ee, ‘Idokoyatigi iɡ̶eladi me diimigi anei oko modoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji.’ Pida akamaɡ̶akaamitiwaji baɡ̶ademii micataɡ̶a daɡ̶a naɡ̶ataɡ̶adi olicaɡ̶aɡ̶a.”\\n14 Niɡ̶idiaaɡ̶idi icoa ɡ̶oladi icaaɡ̶icoa alejaadotedi enagitibeci midoa Jesus minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja nicilatiditediniwace. 15 Pida niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a, noɡ̶onadi niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi Jesus aneote, codaa noɡ̶owajipatiogi nigaanigipawaanigi me napaawaɡ̶ateloco mini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, modi, “Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me iweniɡ̶ide Niɡ̶iniwa anida aneetetege licoɡ̶egi Davi!” 16 Odaa moditalo Jesus, “Ida makaami ajipaata ida ligegi idi nigaanigipawaanigi?” Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Ja jajipatiogi. Pida ajawienataka naɡ̶alomeɡ̶enitelocotiwaji ane diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, miditaɡ̶a niɡ̶ijo anee, ‘Aneotedoɡ̶oji ja niiɡ̶axitediniwace lionekadawaanaɡ̶a inaa nigaanigipawaanigi anodaaɡ̶ee me joɡ̶eeɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji ane eneɡ̶egi ele mejinaɡ̶a me joɡ̶eeɡ̶atibigimece.’ ” 17 Odaa Jesus ja yototedicoace, ja noditedice Jerusalém, jiɡ̶igo nigotakawaana Betânia. Odaa jiɡ̶idiaa limedi.\\nJesus ixoo ajo fiigo libatadi\\n(Marcos 11.12-14, 20-24)\\n18 Neɡ̶eledi noko me nigoitijo, Jesus joɡ̶opitacedicogi Jerusalém, odaa ja nigicile. 19 Naɡ̶a nadi ajo libatadi “fiigoigo” liniogotibece naigi, odaa ja diiteta. Pida aɡ̶aca yakadi ela, inokinoa laamotiidi. Odaa meeteta naɡ̶ajo niale, “Aɡ̶aleeɡ̶akati majici fiigo!” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi naɡ̶ajo fiigoigo ja yadilo.\\n20 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi niɡ̶ijo anodiotibece niɡ̶ijo niciagi, odaa eliodi moyopo, modi me notaɡ̶anaɡ̶a, “Niɡ̶ica meo me yediiɡ̶a me yadilo naɡ̶ada niale!”\\n21 Jesus ja niniɡ̶odi, meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niganakatonitetiwaji Aneotedoɡ̶oji, codaa nige daɡ̶awienatakani, yakadi mawii liciagi niɡ̶ida anejigota naɡ̶ada fiigoigo, codaa yakadi mawii caticeditace ane jao. Yakadi menitatiwaji naɡ̶adi wetiɡ̶a, ‘Alatii, emii adinokolenitinigi akiidi-eliodi!’ Odaa naɡ̶adi wetiɡ̶a jaɡ̶alatí. 22 Niganakatonitetiwaji Aneotedoɡ̶oji, yakadi mabaategetiwaji okanicodaaɡ̶ica niɡ̶ica anipokitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni.”\\nIcoa lacilodi noiigi oigetece Jesus niɡ̶ica ane yajigotalo naɡ̶atetigi\\n23 Jesus joɡ̶opitacedicogi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja niiɡ̶axitediniwace ica noiigi. Niɡ̶ijo naɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶a, jiɡ̶igotibeci midoataɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi lacilodi niɡ̶idi noiigi. Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Amiida ica ɡ̶anaɡ̶atetigi mawiite inoa ane ɡ̶adoenataka? Amiijo ica ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶atetigi?”\\n24 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Ee aaɡ̶aɡ̶a ida igikaneɡ̶egi. Nigadigititiwaji, odaa jaɡ̶aɡ̶a jeloɡ̶oditaɡ̶awa ane najigotiwa inaɡ̶atetigi. 25 Enice, amiijo ica ane yajigota naɡ̶atetigi João Batista me nilegetiniwace oko? Mige Aneotedoɡ̶oji, oɡ̶oa, domige oko oyajigota naɡ̶atetigi?”\\nOdaa joɡ̶odinotaɡ̶aneɡ̶etigi, modi, “Nigejinaɡ̶a me Aneotedoɡ̶oji ane yajigote naɡ̶atetigi João, odaa jeɡ̶eetedoɡ̶owa, ‘Enice, igaamee ina me diɡ̶iwaɡ̶atiteda lotaɡ̶a João?’ 26 Pida deɡ̶ejinaɡ̶a, ‘Me ɡ̶oneleegiwadi oyajigota naɡ̶atetigi João.’ Odaa niɡ̶ina noiigi joɡ̶oyelatoɡ̶odomi, igaataɡ̶a oyiwaɡ̶adi me Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e João me nilegetiniwace oko, odaa geme idoiiɡ̶atiogi niɡ̶idi noiigi.” 27 Noɡ̶oniniɡ̶odi Jesus, moditalo, “Ajowooɡ̶otaɡ̶a ane yajigota naɡ̶atetigi João.” Odaa Jesus meetediogi, “Enice Ee ajeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji ane najigotiwa inaɡ̶atetigi me jaote niɡ̶inoa yoenataka.\\nNatematigigi icoa itoataale nionaɡ̶a\\n28 Pida amiida ica anakatitecetiwaji? Ica ɡ̶oneleegiwa onidiwa iniwataale lionaɡ̶a. One diita niɡ̶ica lionigi boɡ̶oxiiɡ̶odi, odaa oneeta, ‘Ionigi, niɡ̶ina noko emii abaa midiwa eyanigijedi uuva!’ 29 Naɡ̶a igidi, meeta, ‘Ee aɡ̶ejigo.’ Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dinilaatibece, naɡ̶a iigi lowoogo, odaa jiɡ̶igo diba. 30 Niɡ̶ijo eliodi jaɡ̶aɡ̶a diita niɡ̶ijo eledi lionigi, jaɡ̶aɡ̶a iiɡ̶e migo diba. Odaa jeɡ̶eeta eliodi, ‘Je iniotagodi! Jeɡ̶ejigo.’ Pida aɡ̶igo. 31 Amepidiɡ̶ica ijoa lionaɡ̶a eo ane yemaa eliodi?” Odaa niɡ̶ijoa lacilodi noiigi joɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Niɡ̶ijo lionigi liidaɡ̶a.” Odaa Jesus meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aneotedoɡ̶oji dibatetege codaa me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, inaa ewocomigipi, niɡ̶ina oko anakatitiwaji meliodi me abeyacaɡ̶aɡ̶a, pida Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a iiɡ̶eteda ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji. 32 Igaataɡ̶a João Batista enagi, odaa ikee niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me ejoɡ̶otalo Aneotedoɡ̶oji, pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶iwaɡ̶ati lotaɡ̶a João. Pida niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi ijaaɡ̶ijoa ewocomigipi boɡ̶oyiwaɡ̶adi. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji, naɡ̶anati me eniwaɡ̶atakanaɡ̶a codaa modiotece Aneotedoɡ̶oji, idokee aɡ̶adinilaanitibecetiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a iwaɡ̶ati João.”\\nNatematigigi icoa nawodaɡ̶anadi abeyacaɡ̶aɡ̶a\\n33 Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, meetediogi, “Digajipaatatiwaji niɡ̶ida eledi natematigo anida ane jiciaceeketege! Onini ica ane nebi icoa iiɡ̶otedi aneyatelogo elanigijedi uuva, odaa ja niotaa. Codaa jonaɡ̶a iwila aca nalice lajo monoɡ̶a uuva liwagedi, codaa dabiteɡ̶etini lipe libeoɡ̶adi ica anoyowie elanigijedi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yajigotiogi me niwaiɡ̶awepodi icoa nawodaɡ̶anadi niɡ̶ijoa elanigijedi. Odaa ja diniwiaje. 34 Naɡ̶a nipegi monopilaɡ̶aditedio elali, odaa ja iiɡ̶e icoa liotaka, iiɡ̶etiogi niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi modibatege niɡ̶ica liwai ane nebi. 35 Pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi joɡ̶odibatiogi niɡ̶ijoa liotaka. Onica ica ononaxacoɡ̶otibige, ica eledi boɡ̶odaa oyeloadi, ica eledi boɡ̶onexaa onigidatice. 36 Odaa niɡ̶ica ane nepilidi enanigijedi ja iiɡ̶e eletidi liotaka, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi owo liciagi anodigotiogi niɡ̶ijoa odoejedipi ane iiɡ̶e. 37 Noɡ̶owidijegi ja iiɡ̶e ica epaa lionigi, meetibige le, ‘Ejime odeemitetibige ionigi.’ 38 Pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi noɡ̶onaditege niɡ̶ijo lionigi, odaa modi me dinotaɡ̶aneɡ̶e, ‘Niɡ̶ina anenagi niɡ̶ijo lionigi anicota me nepilidi niɡ̶inoa nawodigijedi eliodaɡ̶ajetecidi. Ele me jeloataɡ̶a, odaa niɡ̶inoa nawodigijedi ja ɡ̶onepilidi!’ 39 Odaa joɡ̶odibata niɡ̶ijo lionigi ane nepilidi nawodigijedi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi wetice niɡ̶idiwa nawodigijedi, odaa joɡ̶oyeloadi.\\n40 Nige limedi menagi niɡ̶ijo ane nepilidi nawodigijedi, amigida ica anigotiogi idiwa nawodaɡ̶anadi?” 41 Noɡ̶oniniɡ̶odi Jesus, moditalo, “Eo meliodi me nawikodeeɡ̶a codaa nigodi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa yadilaɡ̶aneɡ̶eta lawodigijedi eletidi nawodaɡ̶anadi, anepaɡ̶a oyopilaɡ̶adita niwai anida aneetege nigicota noko monopilaɡ̶aditedio.”\\n42 Odaa meetediogi Jesus, “Ajawienataka naɡ̶alomeɡ̶enitelocotiwaji maditaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo anee,\\n‘Naɡ̶ajo wetiɡ̶a ane diɡ̶ica mowo niɡ̶ijo anodabiteɡ̶etini diimigi,\\nnaɡ̶ani wetiɡ̶a jiɡ̶icota me naɡ̶aca ane eneɡ̶egi oyopotibige.\\nPida Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji mina igote,\\ncodaa jakataɡ̶a mele niɡ̶ida loenatagi.’\\n43 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaa iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶enali, pida ja iiɡ̶e laaleɡ̶enali eledi oko anepaɡ̶a oyoe niɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. 44 Nigica oko aneniteloco naɡ̶ani wetiɡ̶a, odaa ja napeegitibige, eote liwailidawaanaɡ̶a. Pida naɡ̶ani wetiɡ̶a niganipaɡ̶a eniteloco oko, iopaaɡ̶adi codaa yeloadi niɡ̶ica oko.”\\n45 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa fariseutedi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa natematiko anida ane iciaceeketege Jesus meyatemati, odaa joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶idiaaɡ̶eetediogi Jesus. 46 Odaa ja domoɡ̶oyemaa moniwilo Jesus, pida aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi leeɡ̶odi odoitiogi niɡ̶ijo noiigi, igaataɡ̶a niɡ̶ijo noiigi oyakadi Jesus miniɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.","num_words":1070,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Filipenses 2 BSNNT - - Bible Search\\n1Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. Esp'iritu Santo quẽne mʉa rãca ĩ ñajare, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorãja mʉa. 2To bajiri ado bajiro mʉa bajirotire bojaja yʉ: “Quẽnaro variquẽnato Pablo” yirã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaña mʉa. Mʉa rãcana ñajedirore cojoro cõro gãmerã ĩamaiña. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Cristo ĩ bojarore bajiro yirũgũña. 3Gãjerã ĩna yisere ĩacõari, “Manijʉa, ĩna rẽtoro yimasirãja”, yitʉoĩabesa mʉa. “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ĩnajʉa ñarãma yʉa rẽtoro ñamasurã” yitʉoĩacõari, ĩnare quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña. 4Quẽnaro mʉa ñaroti rĩne tʉoĩabesa. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũña.\\n5Ado bajiro Jesucristo ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩaroti ñaja mʉare:\\n6Õ vecajʉ ñagʉ̃, Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, adigodojʉ vagʉ, “Ĩre bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ”, yibesuju Cristo.\\n7Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, “Yʉ jacʉ ĩ bojasere yirʉ, ñamasugʉ̃re bajiro ñabetirʉcʉja” yitʉoĩacõari, manire bajirone ruyuayuju Cristo.\\n8Adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ñamasugʉ̃re bajiro me ñacoasumi. To bajiro bajigʉ ñari, rojose yirãre ĩna sĩarore bajiro yucʉ́tẽrojʉ jaju sĩaecoyumi Cristo.\\n9To bajiri, “Gãjerãre masa ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñato” yigʉ, ĩre catioyuju Dios. To yicõari, “Ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ”, ĩre yiyuju Dios.\\n10To bajiro ĩre yiyuju Dios, õ vecana, adigodoana jediro, rijariarã quẽne, ĩ macʉ Jesús vãmere ajicõari, mani yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ.\\n11To bajicõari, “Jesucristo ñaami ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yijedirʉarãja mani. To bajiro mani yijama, mani jacʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani.\\n12To bajiri, yʉ mairã, Cristo, ĩ jacʉre ĩ cʉdirũgũriarore bajiro cʉdiroti ñaja manire quẽne. Mʉa tʉjʉ ñacõari, Cristo ocare mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajicajʉ mʉa. To bajiri, yucʉre quẽne mʉare yʉ goticõasere bʉtobʉsa Cristo ocare mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaja yʉ. Rojose mʉa yisere Dios ĩ yirẽtobosariarã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja mʉare. 13“Yʉ bojasere yirʉa tʉoĩacõari, yato” yigʉ, manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios.\\n14Tocãrãcajine mʉa moare cʉtisere mʉa yijama, gãmerã ñagõjaimenane, variquẽnase rãca yirũgũña mʉa. 15-16To bajiro yirũgũña, “‘Rojose yirã ñaama ĩna’ gãjerã manire yibeticõato” yirã. To bajiri, rojose yirã ĩna ĩaro rĩjoro, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. To yicõari, “Yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja” Dios ĩ yirere ĩnare gotimasiorũgũña, “Tire masicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ bʉto mʉare variquẽnarʉcʉja yʉ. “Yʉ gotimasiocatore bajirone yirã ñaama ĩna”, ĩre yivariquẽnarʉcʉja yʉ, mʉare. 17-18Jẽre Diore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro yicõa ñarãja mʉa. Mʉare bajirone yʉ quẽne Dios ocare yʉ ajitirʉ̃nʉjare, romano masa yʉre ĩna sĩarotire yʉ tʉoĩajama, sʉtiritiboarine, Dios ocare mʉare yʉ gotimasiocatijʉare variquẽnaja yʉ. To bajirone tʉoĩavariquẽnaroti ñaja, mʉare quẽne, mʉare yʉ gotimasiocatire.\\n19Mʉa tʉjʉ Timoteo ĩ varotire, mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, yoaro mene ĩre cõarʉcʉja yʉ, mʉa ñase quetire ajivariquẽnarʉ. 20Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mʉare yʉ mairore bajiro tʉoĩagʉ̃. 21Gãjerãma, quẽnaro ĩna ñaroti rĩne tʉoĩarã ñaama. Jesucristo ĩ bojasere ĩna yirotire tʉoĩabeama ĩna. 22“Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñacami Timoteo”, ĩre yimasirãja mʉa. “Ĩ macʉre bajiro Pablore quẽnaro ejarẽmocami, ‘Jãjarãbʉsa, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yigʉ”, ĩre yimasirãja mʉa. 23To bajiri, tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ĩna yirotire masicõari, ĩ rãca mʉare queti cõarʉcʉja yʉ. 24Tire mʉare gotiboarine, “Mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yʉ bajijama, yʉ quẽne ĩ rãca mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ.\\n25Yʉre ĩ ejarẽmorotire yirã, mʉa cõar'i mani maigʉ̃, Epafroditore, mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. Ĩ quẽne, Cristo ocare riojo gotigʉ ñari, yʉre bajirone rojose tãmʉorũgũami. 26Mʉa ñajedirore bʉto ĩarʉami. To bajicõari, ĩ rijacati quetire mʉa ajirere tʉoĩarejaiami. 27Socase mere ajiriarãja mʉa. To bajirone bajicami. Bajirocacoarocʉre bajirojʉ bajicami. To bajiboarine, ĩre ĩamaicõari, ĩre catiocami Dios. To bajiro ĩ yijama, bʉtobʉsa yʉ sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, ĩre catiocami Dios. 28To bajiri mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ, catiquẽnagʉ̃ ĩ ñasere mʉa ĩavariquẽnarotire yigʉ. Mʉa tʉjʉ ĩre yʉ tʉocõajama, yʉ quẽne tʉoĩarejaibetibʉsarʉcʉja yʉ. 29-30Cristo oca yʉ gotimasiosere yʉre ejarẽmobeaja mʉa, sõjʉ ñarã ñari. “Ĩre gotirẽmoato” yirã, mʉa cõar'i quẽne Cristo ocare gotimasiorũgũami. To bajiro yicudigʉne, bʉto rijaye jairo ti ñajare, rijacoabocami. To bajiro bajicacʉ ñaboarine, ĩ caticõajare, mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, variquẽnase rãca ĩre sẽnirʉarãja mʉa. Ĩre bajiro Cristo ocare goticudirãre quẽne, quẽnaro ĩnare yiya.","num_words":652,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 15\\n☰ ATOS 15 ◀ ▶\\nIca me yatecoɡ̶o lacilodi loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém\\n1 Odaa onateciɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ja noditicoaci nipodigi Judéia, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite naɡ̶a dinojogotiniwace moniiɡ̶axitini loiigi Ǥoniotagodi, odaa moditiogi, “Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote me ɡ̶adewikitacetiwaji nige daɡ̶a iwitece ane lakatigi judeutedi me dinakagiditibigiwaji ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.” 2 Odaa Paulo ijaa Barnabé aɡ̶oniwoditema niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa eliodi me odinotigimadetege. Codaa niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi ja dinotaɡ̶aneɡ̶e, ja dinilakidetiwage me oimonya Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijoa eletidi ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Antioquia migotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém moyotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi digoida Jerusalém odoletibige moyowooɡ̶odi domige leeditibige me dinakagiditibigiwaji ane lakatigi judeutedi.\\n3 Odaa niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia joɡ̶oibode Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijo eledi lixigaɡ̶awepodi, odaa joɡ̶odigotece nipodaɡ̶a Fenícia aniaa Samaria. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i moyatemati Aneotedoɡ̶oji me dibatetege niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi meote me loiigi. Igaanaɡ̶a owajipata niɡ̶ida nibodigi, iditawece niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi eliodi me ninitibigiwaji. 4 Niɡ̶ijo Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijo lokaaɡ̶etedi noɡ̶otota nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi anidiaaɡ̶i, ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi joɡ̶odibatege Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijo lixigaɡ̶awepodi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyatematitiogi ijoatawece niɡ̶ijoa aneote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo naɡ̶a ibake mowo libakedi Ǥoniotagodi. 5 Pida naɡ̶a dabiditiniwace onateciɡ̶ijoa niɡ̶ijoa anida aneetege fariseutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi, odaa modi, “Leeditibige niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi me dinakagiditibigiwaji ane lakatigi ɡ̶odoiigi, codaa leeditibige me jiiɡ̶enaɡ̶a moyotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.”\\n6 Odaa ja yatecoɡ̶o niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi. Yatecoɡ̶o mowo lowoogo domige leeditibige inoa ane daɡ̶a judeutedi me dinakagiditibigiwaji. 7 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a dinotaɡ̶aneɡ̶e codaa jeɡ̶eliodi me dinotigimadetiwage, odaa ja dabiditini Pedro, meetiogi, “Akaami inioxoadipi, owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me idiomaɡ̶aditedice mejote ɡ̶adiwigotigi, me jatematitedibece nibodicetedi anele minataɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi jaotibige moyakadi monakato Ǥoniotagodi. Ja jotigide me idiomaɡ̶aditedice Aneotedoɡ̶oji. 8 Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶oditediwece inoatawece ɡ̶odaaleɡ̶enali. Odaa ja ikee me dibatetege niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ijo naɡ̶aɡ̶a yajigotediogi Liwigo digo anejinaɡ̶a me najigotedoɡ̶owa Liwigo. 9 Aneotedoɡ̶oji idaaɡ̶igotediogi digo anigotedoɡ̶owa. Yapitaɡ̶adi laaleɡ̶enali niɡ̶ijo noɡ̶onakato. 10 Pida natigide niɡ̶ida anenitiwaji jaɡ̶aniweenigeni Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina moleetibige me iiɡ̶enitiwaji niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi mowo ane daɡ̶axa me dakaketema, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco okomoɡ̶okota ajakataɡ̶a me jaoɡ̶ate, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi aɡ̶oyakadi mowote. Ja micataɡ̶a daɡ̶awii niɡ̶ina lotoinaɡ̶atijegi ane iwaaɡ̶adi niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi. 11 Pida niɡ̶ida moko ejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji micota meote me ɡ̶odewiɡ̶atace codaa meledi eote niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me newiɡ̶atace leeɡ̶odi Ǥoniotagodi Jesus Cristo meliodi meletedoɡ̶odomi.”\\n12 Odaa ijotawece niɡ̶ijo ane yatecoɡ̶o daxixetiogi codaa watacotibigiwaji niɡ̶ijo Barnabé ijaa Paulo noɡ̶oyatematitiogi Aneotedoɡ̶oji me ibake mowote loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a liwigotigi noiigi ane daɡ̶a judeutedi.\\n13 Igaanaɡ̶a nigotiniwace me notaɡ̶anaɡ̶a, odaa Tiago ja niniɡ̶odi, meetiogi, “Inioxoadipi, diganajipaatiwa! 14 Simão ja natematitoɡ̶owa anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji maleekoka ikeeteda me iwikode niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ina naɡ̶a iolatedice meote me loiigi. 15 Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶eledi anodita niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo noɡ̶oiditeloco lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ane ligegi, niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\n16 ‘Nigidiaaɡ̶idi idopitijo,\\nodaa inawacetacibige liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji baaneɡ̶enitini.\\nInioda inoa liwailidi niɡ̶ini diimigi,\\nodaa ja idabiteɡ̶etacini.\\n17 Odaa ina eledi noiigi joɡ̶odoletibige Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji,\\nodaa inatawece ane daɡ̶a judeutedi ane jiniditiogi me inepilidi,\\n18 Jiɡ̶idaa ligegi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me ikee niɡ̶ijo jotigide\\nniɡ̶ica ane yemaa meote.”\\n19 Tiago eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Ee jakadi me iɡ̶enaɡ̶a me daɡ̶a jalomeɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi. 20 Pida jaoɡ̶a ɡ̶odidietibige me jajoinaɡ̶a me doɡ̶oyeligo niɡ̶ina niweenigi niɡ̶ina eledi oko anoiboota niwigo, aneeteta Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a yakadi me jelicaɡ̶a. Codaa ele me jajoinaɡ̶atece me doɡ̶oyeligo eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lawodi eijeeɡ̶agi, codaa me daɡ̶a noomatewa niɡ̶inoa ane daɡ̶a lodawadi. 21 Igaataɡ̶a eliodi oko oyowooɡ̶odi niɡ̶ijoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, leeɡ̶odi inoatawece nigotadi oyalomeɡ̶etelogo codaa moyeloɡ̶odi ane diitigilo niɡ̶idiwa najoinaɡ̶aneɡ̶eco minoataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi inoatawece saabado.”\\nOiditibige notaɡ̶anaɡ̶axi ɡ̶onioxoadipi ane daɡ̶a judeutedi\\n22 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji ijaaɡ̶ijoa lacilodi loiigi Ǥoniotagodi codaa me ijotawece lapo oko anonakato Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, iditawece odinotaɡ̶aneɡ̶etigi mowote oixipetedice ɡ̶oneleegiwadi miditaɡ̶a, owotibige moimonya me lixigaɡ̶awepodi Paulo ijaa Barnabé digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶oiolatice Judas Barsabás ijaa Silas, ane lacilodi ɡ̶onioxoadipi. 23 Odaa joɡ̶oidi notaɡ̶anaɡ̶axi anee,\\n“Oko anoko liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi inaaɡ̶inoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi, anoko ɡ̶anioxoadipitiwaji, ɡ̶odecoaditibigaɡ̶aji akaamitawece ɡ̶onioxoadipi ane daɡ̶akaami judeutedi ane ɡ̶adiɡ̶eladitiwaji nigotaɡ̶a Antioquia codaa ane ɡ̶adiɡ̶eladi midiwa nipodaɡ̶a Síria codaa me Cilícia. 24 Jibodicaɡ̶a mica ganigepidiɡ̶idi niɡ̶ina aninaa me jawanaɡ̶atege migotibeci makaamitaɡ̶atiwaji, etiɡ̶adalomeɡ̶eni leeɡ̶odi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa etiɡ̶adibeyacaɡ̶ati. Pida niɡ̶ica oko aɡ̶ica daɡ̶a jiiɡ̶enaɡ̶a migotibeci etiɡ̶adiiɡ̶axinitiwaji. 25 Pida niɡ̶ina natigide okotawece ja idinatecoɡ̶oteenaɡ̶a, odaa idokida ane ɡ̶odowoogo. Codaa ja idinilakidenaɡ̶atiwage me jaoɡ̶a jixipenaɡ̶atedice ɡ̶oneleegiwadi, odaa ja jimonyaaɡ̶ataɡ̶awatiwaji me lixigaɡ̶awepodi ɡ̶onioxoadipi ɡ̶odemaanigipi Barnabé iniaa Paulo. 26 Niɡ̶idi itoataale ɡ̶oneleegiwadi ja domaɡ̶a nigo niɡ̶ijo mowo libakedi Ǥoniotagodi Jesus Cristo. 27 Odaa natigide jimonyaaɡ̶ataɡ̶awa Judas iniaa Silas, odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji niɡ̶ijo ane jidiiɡ̶ateloco ɡ̶odiwakatetibigaɡ̶aji. 28 Aneotedoɡ̶oji Liwigo yakadi mele codaa oko eledi jakataɡ̶a mele me daɡ̶a ɡ̶adiiɡ̶eneɡ̶egi mawiitiwaji ane daɡ̶axa me dakaketaɡ̶adomi, pida jakataɡ̶a mele mawii inokina niɡ̶ina aneneɡ̶egi leeditibige mawii. 29 Enice ja jiwakateenaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji ɡ̶odipoketeditaɡ̶awa me deɡ̶elici niɡ̶ina niweenigi baanaɡ̶a oiboota niwigo oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eijeeɡ̶agi lawodi, migetaɡ̶a niɡ̶ina eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola moyeloadi. Eledi ɡ̶adajoinitecetiwaji me daɡ̶a ɡ̶adoomatewepodi ane daɡ̶a ɡ̶adodawadi. Niɡ̶ida makaamitiwaji akati mawii ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina nige adinowetitema niɡ̶inoa ane beyagi. Jiɡ̶idaa liwokodi ɡ̶odotaɡ̶a.”\\n30 Odaa joɡ̶oimonya niɡ̶ijo anoixipeticoace, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Antioquia. Jiɡ̶idiaaɡ̶i noɡ̶oyatecoɡ̶otee iditawece niɡ̶ica anonakato Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyajigotiogi naɡ̶ajo niwakate notaɡ̶anaɡ̶axi. 31 Odaa niɡ̶ica lapo ɡ̶onioxoadipi noɡ̶oyalomeɡ̶eteloco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi, eliodi me ninitibigiwaji leeɡ̶otedi niɡ̶ijoa notaɡ̶a, codaa meliodi meo loniciwaɡ̶a. 32 Judas ijaa Silas inaaɡ̶ina anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Ǥoniotagodi leegi midiaaɡ̶i Antioquia onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace ɡ̶onioxoadipi, owo me yoniciwaditibigiwaji, codaa moyaxawa me ili eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 33 Naɡ̶a leegi midiaaɡ̶i, odaa ɡ̶onioxoadipi joɡ̶onibodetiniwace mopitacicogi miditaɡ̶a niɡ̶ijo lapo ane ieticogi digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶odipokotalo Aneotedoɡ̶oji meote mele me wiajeeɡ̶a. 34 Pida Silas jeɡ̶eledi lowoogo, odaa aɡ̶aleeɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém, ja nenyaɡ̶ati.\\n35 Paulo ijaa Barnabé idiaaɡ̶iticoaci Antioquia. Niɡ̶ijo iniwataale awatege eliodi ɡ̶onioxoadipi odiiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a Ǥoniotagodi codaa moyatematitedibece nibodicetedi anele.\\nPaulo ijaa Barnabé naɡ̶a dawalacetiwage\\n36 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo owidi nokododi, odaa Paulo jeɡ̶eeta Barnabé, “Iniɡ̶atace idaliiɡ̶ataciogi ɡ̶onioxoadipi idiwatawece nigotadi baaniɡ̶iniɡ̶atece me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece lotaɡ̶a Ǥoniotagodi, codaa me jiwinaɡ̶a anodaaɡ̶ee ɡ̶onioxoadipi, domigeletibigiwaji, domigalee datiteteloco eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.” 37 Barnabé domaɡ̶a yemaa me yadeegi João Marcos me lixigaɡ̶awepodi. 38 Pida Paulo aɡ̶alee yemaa me yadeegi leeɡ̶odi João Marcos mijo me dopitege lowidi, aɡ̶alee dioteci niɡ̶ijo niɡ̶igotibeci nipodigi Panfília, odaa aɡ̶alee yaxawatece niɡ̶ijo libakedi digoida Panfília. 39 Odaa eliodi me dinotigimade, odaa ja dawalacetiwage. Odaa Barnabé ja yadeegi João Marcos me lixigaɡ̶awa, odaa joɡ̶odibata aca etogo-nelegi, odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre. 40 Pida Paulo ixipetice Silas me lixigaɡ̶awa. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi noɡ̶odipokotalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedeloco, odaa Paulo ijaa Silas ja noditicoaci. 41 Odaa ja diiɡ̶etitacicoace idiwatawece nipodaɡ̶a Síria codaa me Cilícia, odaa joɡ̶oyaxawa loiigi Ǥoniotagodi modatiteteloco eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.","num_words":1021,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.135,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 19 BSNNT - Corinto vãme cʉti macajʉ Apolos ĩ - Bible Search\\nEfeso vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti\\n1Corinto vãme cʉti macajʉ Apolos ĩ ñatoyene, Pablojʉa gʉ̃tayucʉ vatoajʉ ñarimacarire rẽtoacõari, Efesojʉ ejayuju. Tojʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire ĩnare bʉjayuju Pablo. 2Ĩnare bʉjacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju:\\n—Jesúre ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉ, ¿Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉare ejacati? —ĩnare yiyuju.\\n—¿Ñimʉ ñati Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉ yigʉma? Ĩre masibeaja yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.\\n3To ĩna yisere ajicõari,\\n—¿Ñie ũnire yirã, oco rãca bautizaroticati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Pablo.\\n—Juan ĩ yirere yirã, oco rãca bautizaroticajʉ yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.\\n4To bajiro ĩna yijare,\\n—“Rojose yirʉabeaja yʉa. Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa” yirãre ĩnare bautizayuju Juan. To yicõari, “Yʉ bero ejarocʉre ĩre ajitirʉ̃nʉma mʉa”, ĩnare yigotiyuju ĩ, Jesús ĩ ejarotire yigʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo.\\n5To yicõari Jesús ĩ gotimasiorere, ĩ bajirere quẽne ĩnare gotiyuju Pablo. Tire ajicõari, “Manire rijabosayumi Jesús mani ʉjʉ. To bajiri ĩ rãcana ñaja yʉa” ĩre ĩna yiajitirʉ̃nʉsʉojare, oco rãca ĩnare bautizayuju Pablo. 6To yigajanocõari, ĩ ãmori rãca ĩnare ĩ ñujeorone, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju. To ĩnare ĩ bajirone, ajiyamani oca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, Diore ĩre gotirẽtobosayujarã ĩna. 7Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna.\\n8Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ tʉoĩagüibecʉne idiarã muijua ado bajiro ĩnare gotimasio ñañuju Pablo:\\n—Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ rãcana ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnaami Dios —ĩnare yigotirũgũñuju.\\n9To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre ajitecoasujarã ĩna. To bajiri, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉ sʉyare socase ñaja”, yigotiyujarã ĩna, ti vi rẽjarãre. To bajiro ĩna yijare, Tirano vãme cʉtigʉ ya vi, bueriavijʉ Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato vacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo. 10Jʉa cʉ̃ma ĩnare gotimasio ñañuju ��. To bajiri Asia sitana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, mani ʉjʉ Jesús ĩ bajirere to yicõari, ĩ gotimasiorere Pablo ĩ gotisere ajijedicoasujarã ĩna. 11Tirodore ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca yiĩoñuju Pablo. 12To bajiri, Pablo ĩ masune rijaye cʉtirãre ĩ moaĩagʉ̃ vabetiboajaquẽne, sudi joeaye, to yicõari ĩna rʉjoa siariarorine Pablore ĩre moaĩaroticõari, juacoarũgũñujarã rijaye cʉtirã tʉjʉ. Tire ĩna juaejasere moaĩarãne, caticoarũgũñujarã. Masa ʉsʉrijʉ sãñarã vãtia quẽne, budicoarũgũñujarã.\\nMasʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire, “Budiya”, Esceva rĩa ĩna yiboare\\n13Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacõari, vaja sẽnicudirimasa ñañujarã ĩna, ĩaĩañamanire Pablo ĩ yiĩorirodore. To yirũgũriarã ñari, “‘Jesús ĩ rotise rãca yaja yʉa’ mani yijama, quẽnaro manire cʉdirʉarãma vãtia”, gãmerã yiyujarã ĩna. To yirã ñari, “Pablo masare ĩ gotimasiorũgũgʉ̃, Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yirũgũñujarã ĩna, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare.\\n14To bajiro yirũgũñujarã jud'io masʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Esceva vãme cʉtigʉ rĩa. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna. 15-16To bajiro yirũgũriarã ñari, vãti sãñagʉ̃ ĩ ñarivijʉre sãjaejacõari, “Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yiboayujarã, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire. To ĩna yirone,\\n—Jesúrema masiaja yʉ. Pablore quẽne ĩre masiaja. To bajiboarine mʉarema masibeaja —ĩnare yicõañuju vãti. To yigʉne, —Ĩnare quẽaña mʉ —yiyuju vãti, ĩ sãñagʉ̃re.\\nTo ĩ yijare, ĩnare quẽacõari, ĩna sudire voreajeocõañuju. To ĩ yiriarã, cãmirori cʉticõari, sudi manane, ũmabudicoasujarã, ĩre rudiana. 17Efeso macana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, to bajiro Esceva rĩa ĩna yiecorere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna. To yicõari, Jesús yere ĩna gotijama, rʉ̃cʉbʉose rãca gotiyujarã ĩna.\\n18To yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ bojabetire ĩna yirũgũrere masa ĩna ajiro rĩjorojʉa gotirã ejayujarã ĩna, “Tire tudiyibetirʉarãja yʉa” yirã. 19“Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yiĩorimasa, ĩna ucariatutirire buerã ñañujarã gãjerãma. To bajiri ĩna buerũgũriatutirire juadicõari, soereayujarã ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. Cincuenta mil ñaritiiri cõro vaja cʉti ñañuju titutiri. 20To bajiri, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna.\\n21To bajiro ti bajiro bero, ado bajiro yiyuju Pablo: “Macedonia sitanare, Acaya sitanare ĩacudigʉ varocʉ ñagʉ̃ja yʉ. To bajigʉne, Jerusalén macajʉre ejacoarʉcʉja yʉ. Ti macajʉre ñacõari, Roma vãme cʉti macajʉre quẽne ejacoarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Pablo. 22To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, Macedonia sitajʉre ĩ varoto rĩjoro, ĩre ejarẽmorãre, Erasto, to yicõari, Timoteore ĩnare cõañuju ĩ. Ĩjʉama, Asia sitajʉre ñacõañuju maji.\\nEfeso macagʉ Demetrio vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩ yirʉare queti\\n23Tirodore Jesús yere ajitirʉ̃nʉmena, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãjʉare bʉto jũnisiniñujarã, Efeso macana rĩne ñaboarine. 24Demetrio vãme cʉtigʉ ñañuju. Masore bajigo ñagõre ĩna quẽnorio Artemisa vãme cʉtigore ĩna rʉ̃cʉbʉorivire bajiriviriaca cõme botisene quẽnocõari ĩsigʉ̃ ñañuju ĩ. Gãjerã quẽne, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa ñañujarã ĩna. Tire quẽnorã ñari, tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã ĩna. 25Ĩre bajiro moare cʉtirãre, to yicõari ĩre moabosarimasare quẽne jirẽoñuju Demetrio. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Mani moase jairo vaja cʉtiaja ti. Tire manire ĩna moarotibetijama, ñie mana ñarʉarãja mani. Tire masiaja mʉa. 26Pablo ĩ gotirũgũsere ajirũgũaja mani. “Masa ĩna quẽnorãma, rʉ̃cʉbʉoriarã me ñaama”, yigotirũgũami. To bajiro ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã, adi macana rĩne ñabeama. Asia sita ñaro cõrone ñarãma, ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã. 27To bajiro ĩ yigoticõa ñajama, mani quẽnosere vaja yibeticõari, Artemisare sore rʉ̃cʉbʉorã ĩna ejarũgũrivijʉre ejabetirʉarãma ĩna. To yicõari, Asia sitana jediro, adi macarʉcʉro ñarã jediro, sore rʉ̃cʉbʉoboariarã sore rʉ̃cʉbʉobetirʉarãma yuja —ĩnare yigotiyuju Demetrio.\\n28To bajiro ĩnare ĩ gotijare, ajijũnisinicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna:\\n—Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasãñujarã ĩna.\\n29To bajiro ĩna yiavasã ñarone, jãjarãbʉsa ĩna tʉjʉre rẽjacõari avasãrẽmoñujarã ĩna. To yiñarãne sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, Gayore, Aristarcore quẽne ĩnare ñejeñujarã. Macedonia sitana ñañujarã ĩna, Pablo rãcana. Ĩnare ñejecõari, ti macana ñajediro ĩna rẽjarũgũriarojʉ ĩnare juaásujarã ĩna. 30“Ĩna rẽjarojʉ ĩnare juacoasujarã” ĩna yisere ajicõari,\\n—Ĩnare juavariarãre ñagõgʉ̃ vacʉ yaja —yiboayuju Pablo.\\nTo ĩ yisere ajicõari, ĩre varotibesujarã gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉa. 31Gãjerã Pablo babarã, Asia sitana ʉjarã sĩgʉ̃ri, ti macare ejariarã, “Tojʉre vabeticõato” Pablore ĩre yire queti cõañujarã, “Ĩre ñiaroma” yirã.g 32Tojʉre rẽjarã, rujajine tʉoĩamecʉcõañujarã ĩna. To bajiri, no ĩna bojarone ricatiri rĩne avasãcõa ñañujarã ĩna. “Tire yirã rẽjamʉ mani”, yimasibeticõañujarã. 33To bajiro ĩna yiñarone, “Yʉare ñagõbosaya; manire quẽne rojose yiroma ĩna” yirã, ĩna yʉ Alejandro vãme cʉtigʉre ĩre turocavioyujarã jud'io masa. To ĩna yijare, “Avasãtʉjaya” yigʉ, ĩ ãmo rãca vãre vãre yiboayuju. 34To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “Jud'io masʉne ñaami ĩ quẽne” ĩre yiĩamasicõari, jʉa hora cõro, ĩna jedirone avasãjedicõañujarã ĩna.\\n—Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasã ñañujarã ĩna.\\n35To ĩna yiñarone, ti macana ʉjʉ,\\n—To cõrone avasãtʉjaya —ĩnare yiyuju.\\nĨna avasãtʉjarone ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Ajiya mʉa, adi macana: Masa jedirone, “Artemisare sore rʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, õ vecajʉ quedirujiadiriajʉre sore bajigo ruyurijʉ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉre coderimasa ñaama”, manire yimasiama ĩna. 36To bajiro ĩna yiñajare, rujajine yibesa. Quẽnaro tʉoĩacõari yiya. 37Mani rʉ̃cʉbʉogore rujajine sore ĩna yibetiboajaquẽne, to yicõari rʉ̃cʉbʉoriaviayere ĩna juarudibetiboajaquẽne, ãnoare ĩnare ñejeayuja mʉa. 38Demetrio, to yicõari, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa quẽne, “Rojose yʉare yama” ĩna yirʉajama, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉre vajaro. Ĩna ñaama, tire yirimasama. 39Gaje vãme mʉa ñagõrʉa tʉoĩajama, ʉjarã ĩna rẽjarojʉ vacõari, quẽnaro tire gotiroti ñaja. 40“¿No yirã rujajine yimasiri mʉa?”, manire yisẽniĩarãma romano masa, mʉa avasãcõa ñajama. To bajiro manire ĩna yisẽniĩarone, “To bajiro ti bajijare, yibʉ yʉa”, ĩnare yigotimasibetirʉarãja mani. To bajiri, “Rujajine mʉa yicudire vaja, rojose tãmʉorʉarãja mʉa” manire yiroma —ĩnare yiyuju ʉjʉ. 41To yigotigajanocõari, —Mʉa ya virijʉ tudiasa —ĩnare yiyuju ĩ.","num_words":1100,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 2 BSNNT - “Rojose ĩna yise vaja Dios rojose - Bible Search\\n“Rojose, quẽnase masa ĩna yisere ĩabeserʉcʉmi Dios”, yire\\n1“Rojose ĩna yise vaja Dios rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yigʉmi” yitʉoĩacõari, “Quẽnarã ñaja yʉa; yʉarema rojose yibecʉmi” mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, “Yʉare quẽne, rojose yʉare yato Dios” yirã yirãja mʉa. Rojose ĩna yirore bajirone rojose yaja mʉa quẽne. To bajiri, “Rojose yimena ñaja yʉa”, yimasimenaja mʉa. 2“Dios ñaami, ‘Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma’ yiĩamasigʉ̃ma”, yimasiaja mani. 3“Rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios” yicõari, “Rojose yibetirʉcʉmi yʉarema”, ¿yitʉoĩaboati mʉa, ĩnare bajiro rojose yirã ñaboarine? 4Rojose mʉa yise vaja guaro rojose mʉare ĩ yibetijama, “Manire maigʉ̃ ñari, rojose yibetirʉcʉmi Dios”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Mʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja guaro rojose mʉare yirʉabeami Dios. Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari, mʉa tʉoĩavasoarotire bojaami. Rojose mʉa yisere “Yitʉjato” yigʉ, mʉare yugʉ bajiami maji. 5-6To bajiri rojose mʉa yise vaja rojose mʉare ĩ yibetijare, “Rojose yirã yaja yʉa” yisʉtiritimena ñari, rojose yitʉjabeaja mʉa. To bajiri, rojosere mʉa yicõa ñarũgũjare, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ cõarotirʉ̃mʉ bʉto mʉare jũnisinigʉ̃ ñari, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. To ĩ yijama, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami”, yimasire ñarʉaroja. 7Sĩgʉ̃ri quẽnasere yitʉjamena ñaama ĩna. “‘Quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa’, manire yato ĩ Dios”, yitʉoĩarã ñaama. Dios tʉjʉ ĩna ñarotire bojarã ñaama. To bajiro ĩna tʉoĩajare, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. 8Gãjerãjʉama to bajise tʉoĩarã me ñaama ĩna. Ĩna bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, Diore ajimena ñaama ĩna. Ĩre ajimena ñari, rojose yirũgũama ĩna. To bajiro ĩna yise ñajare, bʉto jũnisiniami Dios. Ĩnare jũnisinigʉ̃ ñari, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi. 9Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, rojose yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. 10Quẽnasere yitʉjamenajʉarema, “Quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa” ĩnare yicõari, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. To bajiro yirʉcʉmi, jud'io masare, to yicõari jud'io masa mere quẽne.\\n11Masare ĩ ĩabesejama, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, ñamasurã ĩna ñajare, ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ” yigʉ me ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, rojorãre rea, quẽnarãre jua, yirʉcʉmi. 12Jud'io masa me ñarãre, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉomena ĩna ñaboajaquẽne, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉre ĩnare reacõarʉcʉmi. To yicõari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉorãre quẽne, tire cʉorã ñaboarine ĩre ĩna cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi. 13“Dios ĩ rotimasirere cʉorã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, ti rotirore bajiro ĩna cʉdibetijama, ñie vaja maja. “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabetirʉcʉmi Dios. Ĩ rotimasire ti yirore bajiro cʉdirã rĩne ñarʉarãma, “Quẽnase yirã ñaama” ĩ yiĩarã. 14To bajiri jud'io masa me ñarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, quẽnasere ĩna yijama, Dios ĩ rotimasirere ajicõari, cʉdirãre bajiro bajirãma, ĩ bojasere yirã ñari. To bajiro yirã, Dios ĩ ucarotimasirere cʉomena ñaboarine, rojose ĩna yisere masirãma, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõase ti ñajare. 15“Dios ĩ rotise ñaja ti” yimasimena ñaboarine, Dios ĩ bojasere masirãma ĩna. To bajiri rojose ĩna yijama, “Rojose yirã yaja yʉa”, yitʉoĩarãma. To yicõari, quẽnasere ĩna yijama, “Quẽnase yirã yaja yʉa”, yitʉoĩarãma. 16To bajiro masa ĩna yitʉoĩarũgũse ñajare, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro Jesucristore cõarʉcʉmi Dios, masa jediro ĩna tʉoĩarũgũrere ĩacõari, “‘Ado bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yato ĩ” yigʉ. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise quetire yʉ gotimasiojama, tire quẽne gotirũgũaja yʉ.\\n“Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdirã ñari, Dios yarã ñaja yʉa”, jud'io masa ĩna yire queti\\n17Ado bajiro yitʉoĩaboarãja mʉa jud'io masa sĩgʉ̃ri: “Jud'io masa ñari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere rʉ̃cʉbʉoaja yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa, rojose ĩ yibetirona”, yitʉoĩaboarãja mʉa. 18Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉorã ñari, ĩ bojarore bajiro yirere masirãja. To yicõari, “Dios ĩ rotimasire masicõari, quẽnasere yimasirã ñaja yʉa”, yirãja mʉa. 19-20To bajise yitʉoĩarã ñari, ado bajiro tʉoĩaboarãja mʉa: “Dios yere masimenare gotimasiorimasa ñaja mani”, yiboarãja mʉa. “Rojose yirãre Dios ĩ bojasejʉare gotimasioaja mani. To bajiro mani yibetijama, rĩamasare bajiro tʉoĩacõa ñarʉarãma”, yitʉoĩaboarãja mʉa, “Dios rotimasirere cʉorã ñari, Dios ye jediro riojo masijeorã ñaja mani” yitʉoĩarã ñari. 21To bajiri gãjerã masare gotimasioboarine, ¿mʉajʉama gãjerãre mʉa gotimasiorore bajiro yibeati mʉa? Gãjerã masare, “Mʉa juarudijama, quẽnabeaja ti” yigotiboarine, mʉajʉama juarudirãja mʉa. 22“Mʉa manajo me rãca, rõmia quẽne mʉa manajʉ me rãca mʉa ajeriarã cʉtijama, quẽnabeaja ti” yirã ñaboarine, mʉajʉama, ¿no yirã tire yicõarũgũati mʉa? “Gãjerã masa, Diore masimena, ĩna masune ĩna quẽnoriarãjʉare rʉ̃cʉbʉosocarãma. To ĩna yisere ĩaterã ñaja yʉa” yigotiboarine, ¿no yirã ĩna yirʉ̃cʉbʉosocariviriayere ñasere juarudiati mʉa? 23“Moisére Dios ĩ roticũmasirere ñamasusere cʉoaja yʉa” yivariquẽnarã ñaboarine, ti rotirore bajiro yimenaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, Diore terã bajirãja mʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, gãjerã masa quẽne, ĩre terãma. 24Ti ũnire gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Dios yarã ñaja yʉa’ yigotirã ñaboarine, rojose yirũgũrãja mʉa. To bajiri Diore masimena quẽne, ‘Rojosere quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios’ yitʉoĩaama ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n25Circuncisión yiecoriarã ñarãja mʉa. “‘Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩre cʉdirona ñaja yʉa’ yimasiritibeticõato ĩna” yigʉ, to bajiro mani ñicʉare yirotimasiñumi Dios. To bajiro Dios manire ĩ yirotimasire ti ñajare, ĩ rotimasire ñaro cõrone mani cʉdijeocõajama, circuncisión mani yiecore, vaja cʉtiboroja ti. To bajiboarine Dios ĩ rotimasire jediro cʉdijeomena ñari, circuncisión yiecobetiriarãre bajirone bajicõaja mani. 26No bojarã, circuncisión yiecoyamana ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, ti yirore bajiro ĩna yijama, “Yʉ yarã ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. 27Jud'io masajʉama, Dios ĩ rotimasire masa ĩna ucamasirere cʉorã ñaboarine, to yicõari, circuncisión yiecoriarã ñaboarine, Diore quẽnaro cʉdimenaja mʉa. Gãjerã masa circuncisión yiecobetiriarã ñaboarine, Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, ti yirore bajiro yirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, mʉare jud'io masare ĩacõari, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma. 28Jud'io masa quẽnase ĩna gotiboajaquẽne, to yicõari quẽnase ĩna yiboajaquẽne tire ĩacõari, “Jud'io masa masu ñaama”, yiĩabeami Dios. Circuncisión yiecoriarã ĩna ñaboajaquẽne, “Jud'io masa masu ñaama”, ĩnare yiĩabeami Dios. 29Dios ĩ ĩajama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩarã rĩne ñaama ĩ yarã, jud'io masa masuma.","num_words":951,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 3\\nJesus dinotaɡ̶aneɡ̶etetege Nicodemus\\n1 Ica ɡ̶oneleegiwa liboonaɡ̶adi Nicodemus, one fariseu, codaa me lacilo judeutedi. 2 Odaa ica enoale, jiɡ̶igo dalitalo Jesus, odaa oneetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Jowooɡ̶otaɡ̶a makaami niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a aɡ̶ica ane yakadi meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi libinienaɡ̶a ane oeni, daaditiɡ̶icoateda Aneotedoɡ̶oji makaamitaɡ̶a”.\\n3 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi, anida ane jaoɡ̶a. Aɡ̶ica ane yakadi me nadi ninioxigi Aneotedoɡ̶oji nige daɡ̶a gela menitacini.” 4 Odaa jeɡ̶ee Nicodemus, “Igame nimaweneɡ̶egi ina ɡ̶oneleegiwa oxiiɡ̶odi me yakadi menitacini? Ayakadi mopitaciwece le eliodo oditaɡ̶a jeɡ̶enitacini.” 5 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina ɡ̶ogegi ɡ̶oneɡ̶egi. Niɡ̶ina oko idoka yakadi me dakatiwece ninioxadi Aneotedoɡ̶oji nige dinilaatece niɡ̶icoa loenataka ane beyagi, codaa nigeo Liwigo Aneotedoɡ̶oji me yewiɡ̶atace liwigo. Odaa ini Aneotedoɡ̶oji Liwigo minitaɡ̶a, odaa micataɡ̶a niɡ̶ina oko daɡ̶a gelatace menitini. Nige dinilege, ja ikee me dinilaatibece, codaa ja ika meote loenataka ane beyagi. 6 Niɡ̶ina ɡ̶odolaadi dinoe leeɡ̶odi ɡ̶odiododipi. Pida ɡ̶odiwigo aaɡ̶aɡ̶a dinoe leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Liwigo. 7 Enice jinaɡ̶a domoɡ̶opoo mejitaɡ̶awa me leeditibige me gelatace maniitiniwace. 8 Micataɡ̶a niɡ̶ina niocodi. Igo ane yemaa me diiticogi, codaa akaami akati majipaata layaageɡ̶egi niocodi. Pida aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica ane icoɡ̶oticogi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ica ane diiticogi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee inatawece niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji Liwigo aneo me gelatace menitini liwigo”.\\n9 Naɡ̶a ige Nicodemus meetalo, “Igamodaaɡ̶eeta?” 10 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Niɡ̶ida makaami akaami niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egitigi ɡ̶odoiigi Israel. Aɡ̶owooɡ̶oti inoa anejitedaɡ̶awa? 11 Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi. Ejinaɡ̶atece niɡ̶ina ane jowooɡ̶otaɡ̶a. Codaa jatematiiɡ̶a niɡ̶ina ane jinataɡ̶a. Pida akaamitiwaji aɡ̶abaatege niɡ̶inoa ɡ̶odotaɡ̶a. 12 Codaa aɡ̶iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a niɡ̶ina mejitece niɡ̶inoa aninoatigi digoina iiɡ̶o. Odaa amiida ica ɡ̶animaweneɡ̶egitiwaji madadiwaɡ̶ati nigejitece aninoatigi digoida ditibigimedi? 13 Aɡ̶ica oko baaniɡ̶ica migo ditibigimedi. Emoka Ee, me Ee, Ǥoneleegiwa midiaaɡ̶ejo digoida ditibigimedi, codaa jiɡ̶idaa jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.\\n14 Analakitibige Moisés niɡ̶ijo jotigide me nanyoketi niɡ̶ijo lakeedi ɡ̶apileceɡ̶e noenatagi, nanyoketi ditibigimedi iwoɡ̶o digoida nipodigi ane yadilo. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee leeditibige Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, maɡ̶aɡ̶a etidayoketinece iwoɡ̶o. 15 Amaleeɡ̶aɡ̶a inatawece niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi, ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.\\n16 Aneotedoɡ̶oji eliodi me yemaa okotigi digoina iiɡ̶o, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me yajigo niɡ̶ijoa oniniwatece me Lionigi lemaanigi, eotedibige minatawece niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi aɡ̶alee nigo, pida jiɡ̶ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 17 Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e Lionigi me yewikatidi inatawece oko. Aniiɡ̶e Lionigi me iwi, oditaɡ̶a iloikatiditeda oko leeɡ̶odi loenataka ane beyagi.\\n18 Niɡ̶ina oko aneyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji Lionigi, Aneotedoɡ̶oji aɡ̶alee iwi codaa ailoikatidi niɡ̶ini oko. Pida niɡ̶ina oko ane deɡ̶etiwaɡ̶ataka, baɡ̶a iwi Aneotedoɡ̶oji, codaa baɡ̶a iloikatidi, leeɡ̶odi aɡ̶eyiwaɡ̶adi Liboonaɡ̶adi oniniwatece me Lionigi Aneotedoɡ̶oji. 19 Niɡ̶ijoa ane lokokena enagi minataɡ̶a oko digoina iiɡ̶o. Pida niɡ̶ina oko daɡ̶axa moyemaa nexocaɡ̶a, aɡ̶oyemaa lokokena, leeɡ̶odi mowote niɡ̶inoa ane beyagi. Odaa leeɡ̶odi me doɡ̶oyemaa lokokena, Aneotedoɡ̶oji iwi, codaa iloikatidi niɡ̶idi oko. 20 Niɡ̶ina oko aneo ane beyagi, ayemaa lokokena. Codaa aɡ̶enagi manitaɡ̶a lokokena, leeɡ̶odi ayemaa diɡ̶ica ane nadi niɡ̶inoa loenataka ane beyagi. 21 Pida niɡ̶ina oko aneo niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a, joaniɡ̶iniaaɡ̶enagi manitaɡ̶a lokokena eotibige me yeloɡ̶otelogo loenataka, leeɡ̶odi eo ane yemaa Aneotedoɡ̶oji”.\\n22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶igotibeci miditaɡ̶a nipodigi Judéia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i onateciɡ̶ijoa semaanatedi, Jesus ja iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece monilegetiniwace oko. 23 João baɡ̶a idei digoida Enom, ipegitege Salim, leeɡ̶odi digoida beɡ̶eliodi ninyoɡ̶odi. João aaɡ̶aɡ̶a nilegetiniwace oko anodiita. 24 Maleediɡ̶icatibige doɡ̶oniwilo.\\n25 Ica eledi anodiotibeci João joɡ̶odinotigimadetege icoa ɡ̶oneleegiwadi judeutedi. Odinotigimadetigi lakatigi judeutedi me dinibinie lodoe Aneotedoɡ̶oji. 26 Odaa niɡ̶ijo anodiotibeci João anodinotigimadetege judeutedi jiɡ̶igotibeci midataɡ̶a João, modita, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi. Niɡ̶ijoa ane ideite makaamitaɡ̶a daato akiidi Jordão, niɡ̶ijoa ane ɡ̶adalakitalo, jiɡ̶idaaɡ̶idoa digoida nilegetediniwace oko, codaa eliodi oko anodiitalo”.\\n27 Naɡ̶a niniɡ̶odi João, meetiogi, “Niɡ̶ina oko idoka yakadi ganigica nige Aneotedoɡ̶oji yajigote. 28 Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti leeɡ̶odi jiɡ̶ijo mejitaɡ̶awa, ‘Maleedeɡ̶emeɡ̶ee Cristo, Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi. Pida ee baɡ̶a idiiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji maleediɡ̶icatibige menagi Cristo me joetece naigi’. 29 Niɡ̶ina ane wado, naɡ̶ani awicije ane liomaɡ̶ata, ja nebi. Niɡ̶ina lokaaɡ̶edi niɡ̶ina ane wado ninitibece niɡ̶ina naɡ̶a yowooɡ̶oditege lotaɡ̶aneɡ̶egi ane wado. Odaa ee idiniciaceeketege niɡ̶ina lokaaɡ̶edi niɡ̶ina ane wado, eliodi me idinitibeci. 30 Igaataɡ̶a leeditibige me leegitibigimece naɡ̶atetigi Cristo, odaa eemoda baɡ̶a leeditibige me naxaceti iboonaɡ̶adi”.\\nIca ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi\\n31 Niɡ̶ijoa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aɡ̶ica ane naɡ̶axatelogo. Pida niɡ̶ina anelatibige iiɡ̶o, ida aneetege iiɡ̶o, codaa eetece aninoatinigi digoina iiɡ̶o. Pida Niɡ̶ijoa ane icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi baɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, aɡ̶ica liciagi, leeɡ̶odi icoɡ̶otedibigimece ditibigimedi, aɡ̶elatedibige niɡ̶ina iiɡ̶o. 32 Niɡ̶iniwa eetetece niɡ̶inoa ane nadi, codaa ane wajipate. Pida aɡ̶ewi ina mica ane dibatege lotaɡ̶a. 33 Niɡ̶ina oko ane dibatege lotaɡ̶a ikee mewi niɡ̶inoa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. 34 Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, eetetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica liniogo me yajigote Liwigo. 35 Aneotedoɡ̶oji, ane Eniodi, yemaa Lionigi. Odaa yajigoteta naɡ̶atetigi me iiɡ̶e inoatawece. 36 Niɡ̶ina aneyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji Lionigi jiɡ̶ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ina ane daɡ̶a dibatege Aneotedoɡ̶oji Lionigi aɡ̶ica lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa Aneotedoɡ̶oji biɡ̶idioka limedi me yelatetema niɡ̶ini oko, codaa iloikatidi.","num_words":740,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 1 Timoteo 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede mamayoca paperayocare Timoteo bácʉre. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru Timoteo bácʉi borore Hch 16:1-3, 17:13-16, 18:5, 19:22, 20:4. Pablo bácʉi toivaicõjeiyede ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre diyocare, javede toivaicõjenejaquemavʉ apeyoca caipʉcapʉrʉape paiyoca ʉ̃i paperayoca cʉriyocare Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo jívʉi. Diyocare toivaicõjeniburu yójĩboi, toivaicõjenejaquemavʉ Tito bácʉre, aru no yóbore yoca bʉojaiyocare yóbocayocare Timoteo bácʉre. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 63 d.C., ʉ̃i cʉede Macedonia ãmicʉrijoborõi.\\nPablo bácʉ toivaicõjenejaquemavʉ diyocare parʉre d̶acʉyʉ Timoteo bácʉre ʉ̃i ũmei (1:12-19, 4:1-16, 6:11-21), aru dajocare d̶aicõjecʉyʉ ʉ̃ mácʉre Éfesocavʉre ne bueino jãve ãmene (1:3-11, 6:3-10), aru coyʉcʉyʉ ʉ̃ mácʉre aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare aru náre cad̶ateipõevare máre (3:1-16, 5:1-6:2), aru aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare ne mearore jíyede Jʉ̃menijicʉre (2:1-15).\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare. Yʉ́bu Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi majare. Aru Jesucristo napini corede d̶aibi majare caiye iye ʉ̃i mearo d̶acaquiyede. Ne coyʉicõjeimʉmu yʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 2 Mʉ, Timoteo, yʉ meaicõjeivʉ mʉre. Jãve jímacʉpe páyʉbu mʉ, mi jʉ aiye boje Jesúre. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉre bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ mʉre. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉre cãrijimecʉva.\\nPablo ʉ̃i bueicõjemeno boro ãmene\\n3 D̶ajacʉ mʉ yópe ji coyʉiye báquepe mʉre ji nʉiyede Macedonia ãmicʉrijoborõi. Yʉ mauteicõjecacʉ mʉre Éfeso ãmicʉriĩmaroi, mi dajocare d̶aquiyepe ayʉ apevʉ nócavʉre ne bueiyede jãve ãmene maje bueiyede jocarĩ. 4 Coyʉicõjemejacʉ náre ne coyʉino mácarõre aru ne ãrʉriduiyede néñecuva mácavʉ ne ãmiá coapa. Ne nópe d̶aiyede, jẽniari jã́d̶ama ne bajumia ye majibevʉva cainʉmʉa. Ne nópe d̶aiyede, coreóvaivʉ bʉojabema na Jʉ̃menijicʉi ʉrõre náre ne d̶arãjiyede, yópe jaʉrõre náre jʉ aivʉ baru Jesúre.\\n5 D̶aicõjejacʉ náre ji coyʉiyepe, ne ʉrãjiyepe ayʉ apevʉre me ne dápiaiyeque “Boropatebevʉ yʉ”, ne arĩ dápiaiyeque aru jãve ne jʉ aiyeque Jesúre. 6 Ʉbenita ina põeva yópe d̶abema na. Quénora coyʉivʉbu ʉbenina. 7 Bueiyʉrivʉbu na Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Ʉbenita coreóvabema ne baju ne coyʉiyede aru aipe aiyʉede ne bueniduiyede máre majidivʉpe.\\n8 Coreóvaivʉbu maja méne Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, põeva ne coreóvaru aipe teni Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶aiye báquede diede. 9 Coreóvaiye jaʉvʉ põevare aipe teni Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶aiye báquede iye d̶aicõjeiyede. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ iye d̶aicõjeiyede Moisés bácʉre, jã́d̶ovacʉyʉ dieque põeva ne ãmeina teiyede. Que baru ina põeva boropatebevʉre Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ne jʉ aiye boje Jesúre, jaʉbevʉ náre iye d̶aicõjeiye. Quénora ina ãmeina teivʉre iye d̶aicõjeiyeque Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi ne ãmeina teiyede.\\nÃmeina teivʉ ne d̶aiye nópe paiyebu. Námu Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede jʉ abeni d̶abevʉ. Pued̶abevʉbu Jʉ̃menijicʉre, ãmeina d̶aivʉ. Námu Jʉ̃menijicʉi ʉbemara aru yʉrivʉ Jʉ̃menijicʉre máre. Námu boarĩ́ jarʉvaivʉ népacʉre, aru népacore, aru apevʉre máre. 10 Námu cʉrivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, aru ʉ̃mʉva ãmeina d̶aivʉ ne baju apevʉ ʉ̃mʉvaque. Námu ñavaivʉ põevare, jínajivʉ náre yebacavʉpe. Námu borocʉrivʉ aru “Coyʉcʉyʉmu jãve”, ne arĩburu yóbore borocʉrivʉ. Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaimi ʉ̃i d̶aicõjeiyeque caiye iye d̶are d̶aiyede copʉ ãmenore iye bueiye méne jocarĩ.\\n11 Aru bueivʉ yʉ iyede jãvene, coyʉyʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye me pʉeno baju méne, põeva ne majinajiyepe ayʉ aipe Jʉ̃menijicʉ mead̶ayʉre náre. Ñai Jʉ̃menijicʉ meacʉ baju jã́ri coreicõjeimi yʉre aru bueicõjeimi yʉre ʉ̃i yávaiye méne.\\nPablo ʉ̃i torojʉede jíno Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye boje\\n(Hch 8.3; 9.4-5)\\n12 Yʉ torojʉede jíyʉbu maje jabocʉ Jesucristore, ʉ̃i jã́iye boje yʉre yópe ʉ̃i ʉrõre d̶ayʉpe. Que baru epeibi yʉre, ji memecaquiyepe ayʉ ʉ̃́re. Aru parʉre d̶aibi yʉre, ji buequiyepe ayʉ ʉ̃i yávaiye méne. 13 Yópe mearo d̶acaibi yʉre javede, ãmeina ʉ̃́re yávayʉ bácʉreca, cujurĩ ñájine d̶ayʉ bácʉreca ʉ̃́re jʉ aivʉre, aru maucʉvacʉ bácʉreca ʉ̃́re. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́rejaquemavʉ yʉre, ji que d̶aiye boje caiye iyede coreóvabecʉpe, ji jʉ abe boje Jesúre cãreja. 14 Aru Jʉ̃menijicʉ pʉeno ʉrarõ mearo baju d̶acarejaquemavʉ yʉre. Ʉ̃i mearo d̶acaiye boje yʉre bojecʉbeda, caride yʉ jʉ ayʉbu Jesucristore aru ʉvʉ yʉ ʉ̃́re.\\n15 Jãvetamu iye. Que baru jʉ aiye jaʉvʉ caivʉre iyede. Jesucristo darejaquemavʉ ijãravʉi, mead̶acʉyʉ ãmeina teivʉre. Aru yʉrecabu ãmeina teivʉcacʉ bácʉ ãmecʉ baju caivʉ pʉeno. 16 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́rejaquemavʉ yʉre, Jesucristo ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe ayʉ aipe ʉ̃i napino ʉrarõ põevare. Napinejaquemavʉ yʉre, ãmecʉ bajure caivʉ apevʉ ãmeina teivʉ pʉeno, ji jʉ aquiyepe ayʉ ʉ̃́re. Que teni jã́d̶ovaimi ʉ̃i ʉrarõ napinore ina ji yóbocavʉ ʉ̃́re jʉ aivʉ, ne cʉvarãjiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, ne jã́iyede ʉ̃i mead̶aiye báquede yʉre, ãmecʉ bajure.\\n17 Ñai maje jabocʉ, cainʉmʉa jaboteyʉre caivʉre, pued̶arãjarevʉ ʉ̃́re aru mearore jínajarevʉ ʉ̃́re máre. Ʉ̃́recabe apʉcʉ cainʉmʉa. Ʉ̃́recabe maje jã́memʉ. Aru ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉ cũinácʉra. Quédecabu.\\n18 Mʉ, Timoteo, jímacʉpe páyʉbu mʉ. Mʉre coyʉicõjeivʉ yʉ põevare ji bueiyede mʉre. Ãrʉjacʉ apevʉ ne coyʉcaiye báquede mʉra aipe vaiquíyede mʉre. Ãrʉcʉ diede, parʉre d̶ajacʉ mi ũmene, memecacʉyʉ Jʉ̃menijicʉre yópe ʉ̃i ʉrõpe, apevʉ ne maucʉvaedeca mʉre, nopedeca ñai churara ʉ̃i me ãd̶amateiyepe boainoi. 19 Cainʉmʉa jʉ ajacʉ Jesús ʉ̃i yávaiyede méne jãvene. Aru, “Boropatebevʉ yʉ”, arĩ dápiarĩ, cʉjacʉ mʉ. Apevʉ põeva meateiyʉbema ne boropateiyede. Quénora jʉ ad̶ama apeno bueino jãve ãmenore. Aru dajocad̶ama ne jʉ aiye báquede Jesúre. 20 Pʉcarã ʉ̃mʉva cʉma nópe d̶aivʉ, ne ãmiá Himeneo aru Alejandro. Jave jícacʉ náre ñai abujuvai jabocʉ Satanáre, ne coreóvarãjiyepe ayʉ ãmeina yávaiye jaʉbede náre Jʉ̃menijicʉre.","num_words":837,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.042,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 15 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Ewari ab̶a Samuelba Sauloa jarasia: –Ãcõrẽba mʌ̃ra diabuesia bʌra idji puru Israel boroda b̶ʌmãrẽã. Maʌ̃ bẽrã Ãcõrẽba jara b̶ʌra quĩrãcuita ũrĩdua.\\n2Ãcõrẽ ne jũma poya b̶ʌba nãwã jara b̶ʌa: “Mʌ̃a amalecitarãda cawa oya israelerã biẽ́ oped̶ad̶a carea. Israelerã Egiptod̶eba ẽdrʌsid̶ad̶e amalecitarãba ãdjirãra idu wãyã wãbid̶aẽ́ basía.\\n3Maʌ̃ carea ãdjirãra jũma quenane wãnadua. Ãdjirãba ne erob̶ea sid̶a jũma babued̶adua. Ni maãrĩ bid̶a ãdjirãra quĩrã djuburiarãnadua. Umaquĩrãrãda, wẽrãrãda, warrarãda, djiwid̶i toped̶ad̶a sid̶a jũma quenanadua. Ãdji pacada, ovejada, cameyoda, burro sid̶a jũma quenanadua.”–\\n4Ara maʌ̃da Saulba idji sordaorãra Telaiʌ̃ purud̶e ãbaa jʌreped̶a juachasia. Maʌ̃ne Judad̶ebemada die mil panasid̶aa. Waabema sordaorãda dosciento mil panasid̶aa.\\n5Maʌ̃be Saulora idji sordaorã ume Amale purud̶aa wãsid̶aa. Puru caita jũẽnaped̶a do zaque orrocawa mĩrũsid̶aa cawaẽ́ne urad̶e wãni carea.\\n6Maʌ̃ne Saulba quenitarãa nãwã jarasia: –Dairãba amalecitarãra jũma quenania. Maʌ̃ bẽrã ãdjirã tãẽnabemada isabe ãyã wãnadua. Dairãba bãrãra bea quĩrĩãẽ́ panʌa, dai drõã naẽnabemarã Egiptod̶eba ẽdrʌsid̶ad̶e bãrãba carebaped̶ad̶a bẽrã.– Ara maʌ̃da quenitarãra amalecitarã tãẽnabemada ãyã wãsid̶aa.\\n7Mãwãnacarea Saulba idji sordaorã ume amalecitarãra quenane wãsid̶aa Havilad̶eba ab̶a Sur ẽjũãnaa. Sur ẽjũãra Egiptod̶eba ʌ̃mãdau odjabariare b̶ʌa.\\n8Amalecitarãra necoba jũma quenasid̶aa. Baribʌrʌ ãdjirã boro Agá abadada jidasid̶aa.\\n9Ãcõrẽba jũma quenanaduad̶a ad̶amĩna idjab̶a ãdjia erob̶ea sid̶a babued̶aduad̶a ad̶amĩna Saulba idji sordaorã bid̶a mãwã od̶aẽ́ basía. Amalecitarã boro Agára bead̶aẽ́ basía. Idjab̶a dji biara b̶ea ovejada, pacada, paca zaque boreguea b̶eada, oveja zaque sid̶a bead̶aẽ́ basía. Maʌ̃ awara jũma ne bia b̶eada babued̶aẽ́ basía. Ab̶abe dji mãcuaẽ́ b̶eada idjab̶a siriẽ́ b̶eada babuesid̶aa.\\n10Mãwãnacarea Ãcõrẽba Samuelea nãwã jarasia:\\n11–Mʌ̃ra sopua b̶ʌa Saul carea. Idjira bãrã boroda b̶ʌd̶amĩna idjia mʌ̃ra igarasia. Mʌ̃a jarad̶ara ĩjã oẽ́ basía.– Maʌ̃ ũrĩna carea Samuelera biẽ́ b̶esia. Jũma maʌ̃ diamasi Ãcõrẽa bed̶ea b̶asia.\\n12Nurẽma diaped̶ed̶a pirab̶ariped̶a Saulora jʌrʌd̶e wãsia. Maʌ̃ne ʌ̃cʌrʌba jarasid̶aa Saulora Carmel purud̶aa wãped̶a mõgara waib̶ʌada ʌ̃ta nũmʌsida amalecitarã poyad̶ada quĩrãnebabi carea. Mamaʌba idjira jẽda Gilgald̶aa wãsiad̶a asid̶aa.\\n13Samuel Saul b̶ʌma jũẽsid̶e Saulba nãwã jarasia: –Ãcõrẽba bʌra carebaya. Idjia jarad̶ara mʌ̃a jũma ĩjã osia.–\\n14Samuelba panusia: –Mãwã baibʌrʌ ¿mʌ̃a sãwã ovejara, paca sid̶a b̶ia duanʌda ũrĩ b̶ʌ?–\\n15Saulba jarasia: –Mʌ̃ sordaorãba amalecitarãneda jãrĩnaped̶a enesid̶aa. Dji biara b̶ea ovejara, paca sid̶a zocai b̶ʌsid̶aa bʌ Ãcõrẽa babue diad̶i carea. Baribʌrʌ waabemada dairãba jũma quenasid̶aa.–\\n16Maʌ̃ne Samuelba Sauloa jarasia: –Chupea ũrĩdua. Ãcõrẽba id̶i diamasi jarad̶ada mʌ̃a jaraya.– Saulba panusia: –Mãẽteara jaradua.–\\n17Samuelba jarasia: –Naẽna bʌra dji dromaẽ́da crĩcha b̶ad̶amĩna ¿id̶ira bʌra Israeld̶eba doce puru yõped̶ad̶arã boroẽ́ca? ¿Ãcõrẽba bʌra dadji israelerã boroda b̶ʌẽ́ basica?\\n18Ãcõrẽba bʌ́a ebud̶a jarasia jãʌ̃ cadjirua obada amalecitarã ume djõmãrẽã ab̶a jũma quenabʌrʌd̶aa.\\n19Maʌ̃da ¿cãrẽ cãrẽã idjia jarad̶ara ĩjã oẽ́ basi? ¿Cãrẽ cãrẽã ãdjirã ne bia b̶eara babueẽ́ basi? ¿Cãrẽ cãrẽã edacuasi? Mãwã od̶ara Ãcõrẽ quĩrãpita cadjirua basía.–\\n20Saulba panusia: –¡Mãwãẽ́a, mʌ̃a Ãcõrẽba jarad̶ara ĩjãsia! Idjia jarad̶a quĩrãca mʌ̃ra amalecitarã ume djõne wãsia. Ãdjirãra quenaped̶a ãdjirã boro Agára nama enesia.\\n21Mʌ̃ sordaorãbʌrʌ dji biara b̶ea pacara, oveja sid̶a quenanaẽ́ basía. Ãtebʌrʌ nama Gilgald̶e enesid̶aa bʌ Ãcõrẽa babue diad̶i carea.–\\n22Maʌ̃ne Samuelba jarasia: Animarã babue diad̶i cãyãbara Ãcõrẽba biara quĩrĩã b̶ʌa idji bed̶eara ĩjã pananida. Oveja draga babue diad̶i cãyãbara biara b̶ʌa idjia jara b̶ʌra ĩjã od̶ida.\\n23Ãcõrẽba jara b̶ʌ igara b̶ʌba daubara quĩrãca bio cadjiruada o b̶ʌa. Cʌwʌrʌ zarea b̶ʌba jʌwaba od̶a ãcõrẽ ẽp�� b̶ʌ quĩrãca bio cadjiruada o b̶ʌa. Bʌa Ãcõrẽba jarad̶ara igarad̶a bẽrã idjia bʌra israelerã boro bad̶ada igarasia.\\n24Saulba Samuelea jarasia: –Mʌ̃a cadjiruada osia. Ãcõrẽba jarad̶ara, bʌa jarad̶a sid̶a mʌ̃a ĩjã oẽ́ basía. Mʌ̃ sordaorãda wayad̶a bẽrã ãdjia o quĩrĩã panʌda idu obisia.\\n25Baribʌrʌ mʌ̃ quĩrã djuburia mʌ̃ cadjiruara quĩrãdoadua. Sordaorã panʌmaa wãna mʌ̃a Ãcõrẽa bia bed̶eai carea.–\\n26Samuelba panusia: –Mʌ̃ra bʌ ume wãẽ́a. Bʌa Ãcõrẽba jarad̶ara igarad̶a bẽrã idjia bʌra israelerã boro bad̶ada igarasia.–\\n27Mãwã jaraped̶a Samuelera wãbʌrʌ basía. Maʌ̃ne Saulba idjia cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌ id̶e jidabʌrʌd̶e maãrĩ cõã edasia.\\n28Samuelba idjía jarasia: –Bʌa mʌ̃ wua cõã edad̶a quĩrãca Ãcõrẽba bʌ israelerã boro bad̶ada id̶i jãrĩped̶a dewara ẽberãa diasia. Maʌ̃ ẽberãra bʌ cãyãbara biara b̶ʌa.\\n29Israel Ãcõrẽ dji Droma b̶ʌra sewa ocaa idjab̶a bed̶ea ab̶a b̶ʌa. Maʌ̃ bẽrã idjia oyad̶a ad̶ara quĩrã awara ocaa ẽberãba obada quĩrãca.–\\n30Saulba jarasia: –Mʌ̃a wãrãda cadjiruada osia. Baribʌrʌ mʌ̃ quĩrã djuburia israelerã quĩrãpita, dji nocorã quĩrãpita bid̶a mʌ̃ra quĩrã perabirãdua. Sordaorã panʌmaa wãna mʌ̃a Ãcõrẽa bia bed̶eai carea.–\\n31Maʌ̃be Samuelera Saul ume sordaorã panʌmaa wãnaped̶a Saulba Ãcõrẽa bia bed̶easia.\\n32Mãwãnacarea Samuelba jarasia: –Amalecitarã boro Agára namaa enenadua.– Samuelmaa enebʌdad̶e Agára necai b̶asia bead̶aẽ́da crĩcha b̶ad̶a bẽrã.\\n33Baribʌrʌ Samuelba idjía jarasia: –Bʌa necoba zocãrã beaped̶a wẽrãrãda warra neẽ́ b̶ʌsia. Ara maʌ̃ quĩrãca mʌ̃a bʌ papa sid̶a warra neẽ́ b̶ʌya.– Mãwã jaraped̶a Gilgald̶e Ãcõrẽ quĩrãpita Samuelba idjira necoba beataped̶a pichipichia tʌcuasia.\\n34Mãwãnacarea Samuelera idji puru Ramánaa wãsia. Saulora idji puru Guibead̶aa wãsia.\\n35Mamaʌba ʌ̃taa Samuelba waa Saulora acʌd̶e wãẽ́ basía. Baribʌrʌ Ãcõrẽba Saulora israelerã boro bad̶ada igarad̶a bẽrã Samuelera idji carea bio sopua b̶asia.","num_words":739,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Hechos 1\\nESPÍRITU SANTO TIIÁPURIGUE\\nEspíritu Santo atiadarere Jesús wedesʉguerigue\\n1 Teófilo, mʉʉrẽ sicapũ too sʉgueropʉre jóawʉ. Tiipũpʉre niipetire Jesús basocáre buerucuriguere, cʉ̃ʉ̃ tiirucúriguere wedewʉ. Sicato cʉ̃ʉ̃ buenʉcãriguere, 2 tée cʉ̃ʉ̃ bueyapacʉtiriguere wedewʉ. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ mʉãwariguere wedewʉ. Jesús ʉ̃mʉã́sepʉ mʉãwaadari sʉguero, cʉ̃ʉ̃ buerá cʉ̃ʉ̃ beserirare dutiré cṹũyigʉ cʉ̃́ã tiiádarere. Espíritu Santo masĩré ticorémena teeré dutiyigʉ. 3 Cʉ̃ʉ̃ dia masãri siro, Jesús bauáyigʉ. Cuarenta bʉrecorire pee bauáyigʉ cʉ̃́ãrẽ. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñarã, “marĩ ‘diajõããwĩ’ jĩĩãrigʉra catii” jĩĩyira. Cõãmacʉ̃ dutiré basocápʉre niiãdare jeariguere wedenemoyigʉ sũcã.\\n4 Jesús cʉ̃́ãmena niigʉ̃, cʉ̃́ãrẽ Jerusalénpʉ niidutiyigʉ ména. Cʉ̃́ãrẽ jĩĩyigʉ:\\n—Yʉʉ Pacʉ mʉ́ãrẽ too sʉgueropʉ jĩĩrirobirora Espíritu Santore ticodiocogʉdʉre yueya. Teeré wedetoawʉ. 5 Juan mʉ́ãrẽ ocoména wãmeõtiwi. Yʉʉ Pacʉpeja nemorṍ ãñurõ tiigʉ́daqui mʉ́ãrẽ: Péerogã siro Espíritu Santore ticodiocogʉdaqui, jĩĩyigʉ Jesús.\\nJesuré Cõãmacʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ néemʉãrigue\\n6 Cʉ̃ʉ̃mena neããrira cʉ̃ʉ̃rẽ sãĩñáyira:\\n—Ʉ̃sã Õpʉ̃, ¿mʉʉ mecʉ̃tígãrẽ romanuãrẽ cõãjãgʉ̃dari? Teero biiri ¿ãpẽrã́ marĩya wederare diamacʉ̃́rã marĩrẽ dutirá sããrĩ tiigʉ́dari? jĩĩmiyira.\\n7 Cʉ̃ʉ̃ yʉʉyigʉ:\\n—Marĩ Pacʉ sĩcʉ̃rã masĩqui. Cʉ̃ʉ̃ “teerora wáaaro” jĩĩrĩ, teerora wáaadacu. Ate masĩré mʉ́ãye maquẽ niiria. 8 Teero niipacari, marĩ Pacʉ cʉ̃ʉ̃ tutuarere mʉ́ãrẽ ticogʉdaqui, Espíritu Santo mʉ́ãpʉre atiri. Mʉ́ã cuiro manirṍ, wãcũtutuaremena yée quetire basocáre wedera wáaadacu. Jerusalén macãrãrẽ, Judea dita macãrãrẽ, Samaria dita macãrãrẽ, niipetiro atibʉ́recopʉ niirã́rẽ wedera wáaadacu, jĩĩyigʉ.\\n9 Teero jĩĩ wedetoaari siro, cʉ̃ʉ̃rẽ cʉ̃ʉ̃ Pacʉ néemʉãwayigʉ ʉ̃mʉã́sepʉ. Cʉ̃ʉ̃ mʉãwari, cʉ̃ʉ̃ buerá ĩñanʉnʉseyira. Cʉ̃ʉ̃rẽ õmebʉrʉá tuubiácojãyiro. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñanemoriyira sáa. 10 Cʉ̃́ã Jesús mʉãwari ĩñanucũrĩ, cʉ̃́ã decopʉ ʉ̃mʉã́ pʉarã́ suti butiré sãñarira bauánʉcãjeayira. 11 Cʉ̃́ãrẽ jĩĩyira:\\n—Mʉ́ã Galilea macãrã, ¿deero tiirá ʉ̃mʉã́sepʉ ĩñamʉõconucũĩ? Ãni Jesús mʉ́ãmena niiãrigʉ mecʉ̃tígã ʉ̃mʉã́sepʉ mʉãwaarigʉra atibʉ́recopʉre atigʉdaqui sũcã. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ mʉãwari ĩñaãrirobirora atigʉdaqui, jĩĩyira.\\nJudare wasogʉ́dʉre beserigue\\n12 Teero tiiári siro, Jesús beserira Ʉ̃tãgʉ̃́ Olivopʉ niiãrira diiwá, Jerusalénpʉ coepʉtʉ́awayira. Tiimacã pʉtogã niiã tiigʉ́ sica kilómetro wáaro. 13 Jerusalénpʉ pʉtʉajeara, cʉ̃́ã cãnirí wiipʉ wáayira. Tiiwií casacʉtiri wii niiyiro. Sicatatia ʉ̃mʉã́rõ macã tatiapʉ sããwayira. Cʉ̃́ã niiyira: Pedro, Santiago, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Santiago (Alfeo macʉ̃), Simón (romanuã dutiráre cõãdʉgara menamacʉ̃ niimirigʉ), Judas (Santiago macʉ̃) niiyira. 14 Cʉ̃́ã sĩcãrõména neã, Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrucúyira. Jesús baira, cʉ̃ʉ̃ paco María, ãpẽrã́ numiã́cã cʉ̃́ãmena neãyira.\\n15 Teebʉrecorire Jesuré padeorá neãyira sũcã. Ciento veinte watoa niiyira. Pedro wʉ̃mʉnʉcã, cʉ̃́ãrẽ wedeyigʉ.\\n16 —Yáa wedera, too sʉgueropʉ marĩ ñecʉ̃ David Espíritu Santo masĩré ticorémena Judare wáaadarere jóasʉguerigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ maquẽ diamacʉ̃́rã wáaadare niirõ tiiwʉ́. Teero tiigʉ́, ãpẽrãrẽ́ Judas néewa, cʉ̃́ãrẽ Jesuré ẽñowĩ́. Cʉ̃́ãpe Jesuré ñee, néewawa. 17 Judas ʉ̃sã menamacʉ̃rã niimiwĩ. Jesús cʉ̃ʉ̃cãrẽ basocáre buerére cṹũmiwĩ. 18 Cʉ̃ʉ̃ ñañarõ tii wapatáriguemena sicadita sãĩnóyiro. Too síro dupupe ñaacũmu, cʉ̃ʉ̃ páaga podo, cʉtamisĩ witibatejõãyigʉ. 19 Niipetira Jerusalén macãrã teeré tʉoyíra. Cʉ̃́ã tiiditare Acéldama jĩĩyira. Acéldama “Díi Dita” jĩĩrõ tiicú cʉ̃́ãyemena.\\n20 ’Tíatopʉ Salmopũpʉre jóagʉ teeré biiro jóarigʉ niiwĩ:\\nCʉ̃ʉ̃ye niimirigue cõãjãnoãrõ.* Salmo 69.25.\\nCʉ̃ʉ̃ jóarigʉ niiwĩ sũcã:\\nÃpĩ cʉ̃ʉ̃ pademiriguere wasoáro,† Salmo 109.8.\\n21-22 ’Marĩmena sĩquẽrã niipetiropʉ wáanetõrira niiĩya, marĩ Õpʉ̃ Jesús marĩmena niirĩ. Juan Jesuré wãmeõtiri, tée Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ʉ̃mʉã́sepʉ néemʉãrĩ, ĩñarira niiĩya. Ãniãpʉre sĩcʉ̃ besero booa ʉ̃sã oncemena niigʉ̃dʉre. Cʉ̃ʉ̃ ʉ̃sã tiiróbiro Jesús diarigʉpʉ masãrigue quetire wedegʉ́ wáagʉdaqui, jĩĩ wedeyigʉ Pedro.\\n23 Tiitatiapʉ niirã́ pʉarã́rẽ beseyira. Sĩcʉ̃ José Barsabáre beseyira. Cʉ̃ʉ̃ wãmesotoapeore griegoayemena Justo niiyiro. Ãpĩ Matíare beseyira. 24-25 Too síro marĩ Õpʉ̃rẽ sãĩrã́, biiro jĩĩyira:\\n—Ʉ̃sã Õpʉ̃, mʉʉ niipetira basocá wãcũrére masĩã. Judas wasogʉ́dʉre besetoajĩyu. Ʉ̃sãrẽ ẽñoñá. ¿Nii niigari? Judas mʉʉ dutiré cṹũriguere duujã́wĩ, ñañarã́ cʉ̃́ã ñañarõ netõrṍpʉ wáagʉ, catigʉ cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiirírigue wapa, jĩĩ sãĩyíra.\\n26 Too síro pʉapé ʉ̃tãpepʉ Matías, Barsabás wãmerẽ jóayira. ¿Nii marĩ Õpʉ̃ beserigʉ niiĩ? jĩĩrã, piipʉ sã́ã, sicape née, ĩñayira. Matías wãme jóaturipe niiyiro.\\n—Jã́ã, ãni Matías Judas wasogʉ́ niiĩ, jĩĩyira.\\nCʉ̃ʉ̃ ãpẽrã́ oncemena Jesucristoye quetire wedegʉ́ wáayigʉ.","num_words":557,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 5 BAONT - Jĩcã rʉmʉ Jesús, Genesaret - Bible Search\\nCʉ̃ja ca wai wajarique\\n1Jĩcã rʉmʉ Jesús, Genesaret ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cʉ̃ ca niiro, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire cʉ̃ ca wedero ca tʉorʉgarã paʉ bojoca do biro tii majiña maniro, ʉta bijaroacã ameri tuutu nea poo nʉnʉa dooupa. 2To biro cʉ̃ja ca bii nea poo dooro, Jesús pea cũmua pʉaga, wai jĩari maja cʉ̃ja bapi yucʉre coerã waarã jita dupari yepapʉ cʉ̃ja ca maa weoricagaarire ĩa bʉaupi. 3Tiigaarire, jĩcãga, Simón yaa cũmuare ea jãa, õo jañuroacã juu wiyo dotiupi. Jiro tii cũmuapʉ ea nuu waari, toopʉ menara bojocare Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire cʉ̃jare bueupi. 4Cʉ̃jare bue yapano, o biro ĩiupi Simón're:\\n—Wai ñeerʉgarã, atira ca ʉ̃cʉ̃ari tabe pee cũmua mena wia waari, toopʉ mʉja bapi yucʉre cõañuaña —ĩiupi.\\n5To biro cʉ̃ ca ĩirora Simón pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi Jesús're:\\n—Buegʉ, meepʉ macã ñamire jãa waja boecoamijãwʉ mee. Jĩcʉ̃ ʉnora jĩarucu, jãa tiitijãwʉ. Mʉ, yʉre mʉ ca dotiro macã mʉ ca dotirore biro yʉ tiirucu —ĩiupi.\\n6To biro tiirã, paʉ cʉ̃ja bapi yucʉ yegaboropʉ wai waja bʉaupa. 7To biro cʉ̃ja ca biiro, cʉ̃ja mena macãrã ape cũmuapʉ ca niirãre, “Jãare wai jee nemorã dooya” ĩirã, cʉ̃jare bʉa jʉo cojoupa. To biro cʉ̃ja ca tiiro ea, waire cʉ̃jare jee nemorã, pʉagapʉrena cũmu duucãboupa.\\n8To biro ca biiro ĩagʉ Simón Pedro pea, Jesús pʉto cʉ̃ ãjʉro jupeari mena tuetuu ea nuu waari, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Wiogʉ, yʉre camotati waagʉja. Ñañarije ca tiigʉ yʉ nii yʉa —ĩiupi. 9Atere to biro ĩiupi, Simón, to biri cʉ̃ mena macãrã cãa, to cõro pairo cʉ̃ja ca wai jĩarijere cʉ̃ja ca ĩa ʉcʉacoarije ca niiro macã. 10Ñucã Zebedeo puna Santiago, Juan, Simón mena macãrã cãa to birora biiupa.\\nTo biro cʉ̃ja ca biiro, Jesús pea o biro ĩiupi Simón're:\\n—Uwiticãña. Mʉa mecʉ̃ mena, waire mʉ ca waja majirore birora mʉ tiirucu bojoca cãare+ —cʉ̃re ĩiupi. 11To cõrora cʉ̃ja cũmuarire waa pãa waa, wee moene cũu, cʉ̃ja yee niipetirore cũu peticã, waacoaupa Jesús mena.\\n12Jĩcã rʉmʉ Jesús jĩcã macãpʉ cʉ̃ ca niiro, jĩcʉ̃ ca cami boa diarique cʉtigʉ cʉ̃ pʉto eaupi. Jesús're ĩagʉra, yepapʉ muu bia cũmu waa, o biro cʉ̃re ĩi jãiupi:\\n—Wiogʉ, mʉ ca boojata, yʉ ca diarique cʉtirijere yʉre ametʉeneña —cʉ̃re ĩiupi.\\n13To biro cʉ̃ ca ĩiro Jesús pea, cʉ̃ amo mena cʉ̃re ñia peo, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Yʉ boo, diarique manigʉ tuaya —ĩiupi.\\nTo biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirora, cʉ̃ ca cami boa diarique cʉtimirique jĩcãto peticoaupe.\\n14Cʉ̃re catio yapano:\\n—Jĩcʉ̃ ʉno peerena wedeticãña. Pai pʉtopʉ wado waari, mʉre ca cami yatiriquere ĩñoña. Ñucã diarique manigʉ mʉ ca tuarije jʉori, Moisés cʉ̃ ca tii dotiriquere, mʉ ca tiicojo nʉcʉ̃ bʉope jee waagʉja, mee mʉ ca diarique manirijere paia cʉ̃ja ca majipere biro ĩigʉ —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n15To biro cʉ̃ ca ĩicã pacaro, Jesús cʉ̃ ca tii niirije pea, bʉaro jañuro queti jeja nʉcã waaupe. To biri, cʉ̃ ca wederijere tʉo, cʉ̃ja ca diarique cʉtirijere ametʉene doti, tiirʉgarã paʉ nearucuupa. 16To biro cʉ̃ja ca bii pacaro, Jesús pea ca bojoca maniri taberi pee waari, juu buegʉ waacoarucuupi.\\n17Jĩcã rʉmʉ, Jesús bojocare cʉ̃ ca bue niiro, jĩcãrã fariseos, Moisés cʉ̃ ca doti cũuriquere ca jʉo buerã, niipetirije Galilea yepa, Judea yepa, macã macãri macãrã, to biri Jerusalén macãrã ca dooricarã too duwi cojoupa. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tutuarije pea Jesús mena ca diarique cʉtirãre cʉ̃ ca catiorije mena bii ĩño niiupa. 18Too cʉ̃jare cʉ̃ ca bue niiro, jĩcãrã ca bʉʉricʉre, pũugʉ quejero mena cʉ̃re ca yoo dooricarã cʉ̃re ami eaupa. To earã, wiipʉ ami jãa waa, Jesús jʉguero cʉ̃re cũurʉgamiupa. 19Paʉ bojoca cʉ̃ja ca niiro macã, do biro tii, cʉ̃re ami jãa waa majitiupa. To biri wii jotoa pee mʉa waa, jĩcã jope jee woo tiicãri, paʉ bojoca watoara, cʉ̃ ca yojaricaro menara, Jesús cʉ̃ ca niiri tabe díámacʉ̃ cʉ̃re yoo duwio cojoupa.\\n20Jesús pea, “Jesús cʉ̃re catiocãrucumi,” cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeña bayirijere ĩari, o biro ĩiupi ca bʉʉricʉre:\\n—Yʉ mena macʉ̃, ñañarije mʉ ca tiiriquere yʉ acobocã —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n21To biro cʉ̃ ca ĩirora, Moisés cʉ̃ ca doti cũuriquere ca jʉo buerã, to biri fariseos: “¿Ania ñiru ʉno cʉ̃ niiti, Ʉmʉreco Pacʉre ñañarije ca ĩi tutigʉa? Bojocʉ jĩcʉ̃ ʉno peera ñañarije tiiriquere acobo majitimi; Ʉmʉreco Pacʉ wado niimi ñañarije tiiriquere ca acobo majigʉ,” ĩi tʉgoeñaupa.\\n22Jesús pea to biro cʉ̃ja ca ĩi tʉgoeñarijere majiri, o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—¿Ñee tiirã to biirije mʉja tʉgoeñati? 23¿Di wãme pee to niiti popiye méé ĩirica wãme: “Ñañarije mʉ ca tiirique acoboriquepʉ tua,” ĩirique, ñucã to biro ĩitigʉra: “Wãmʉ nʉcã, waagʉja,” ĩirique pee? 24Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, bojoca ati yepapʉre ñañarije cʉ̃ja ca tii niirijere ca acobo majigʉ yʉ ca niirijere mʉja ca majipere biro ĩigʉ mʉjare yʉ ĩñorucu —ĩiupi Jesús.\\nTo biro ĩi, ca bʉʉricʉre o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—“Wãmʉ nʉcã, mʉ yojaricarore ami, mʉ yaa wiipʉ tua waagʉja” mʉre yʉ ĩi —cʉ̃re ĩiupi Jesús.\\n25To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirije menara, niipetirã cʉ̃ja ca ĩa cojoro wãmʉ nʉcã, cʉ̃ ca yojarica quejerore ami, cʉ̃ yaa wii pee Ʉmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉo, ĩicã tua waaupi. 26Teere niipetirãpʉra do biro pee ĩi majiticã, Ʉmʉreco Pacʉre baja peo nʉcʉ̃ bʉo, bʉaro uwi tʉgoeñarique mena o biro ĩiupa:\\n—Mecʉ̃ra añurije ca ĩa ñaaña manirijere mani ĩajãwʉ —ameri ĩiupa.\\n27Ate jiro Jesús witi waagʉ, jĩcʉ̃ Roma maquẽre wapa jee bojari maja mena macʉ̃ Leví ca wãme cʉtigʉ, wapa jãirã cʉ̃ja ca duwiri tabepʉ ca duwigʉre ĩa:\\n—Yʉ mena dooya —cʉ̃re ĩiupi.\\n28Leví pea to biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirora wãmʉ nʉcã, niipetirije cʉ̃ yee paderiquere toora cũu waacoaupi Jesús mena.\\n29Jiro jañuro Leví, cʉ̃ yaa wiipʉ pairi boje rʉmʉ Jesús're boje rʉmʉ tii peoupi. To biro cʉ̃ ca tiiri tabere, paʉ Roma maquẽre wapa jee bojari maja, aperã, cʉ̃ja mena baa bapa cʉti niiupa. 30To biro cʉ̃ja ca biiro, fariseos, doti cũuriquere ca jʉo buerã, tii wãme wadorena ca tʉo nʉnʉjeerã, Jesús buerãre o biro cʉ̃jare ĩi wede pai jʉo waaupa:\\n—¿Ñee tiirã mʉja, ñañarije ca tiirã, wapa jee bojari maja mena, baa, jini, mʉja tii niiti? —ĩiupa.\\n31To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—Añurã ca niirã, ca diarique manirã, ʉco tiiri majʉre bootima. Ca diarique cʉtirã wado booma. 32Yʉa, añurã, ca ñañarije manirãre jʉogʉ doogʉ méé yʉ doowʉ. Ñañarã peere jʉogʉ doogʉ yʉ doowʉ, ñañarije cʉ̃ja ca tiirijere cʉ̃ja tʉgoeña yeri wajoajato ĩigʉ —ĩiupi.\\n33To biro cʉ̃ ca ĩiro, jĩcãrã o biro ĩiupa Jesús're:\\n—Juan're ca nʉnʉrã, to biri fariseos're ca nʉnʉrã, paʉ tiiri baarique beti, to birora juu bue, tiicã niima. Mʉ buerã pea, to biro tiitirãra jinirã, baarã, tiicã niirucuma —cʉ̃re ĩiupa.\\n34To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—To docare mʉja, ¿amo jiarica boje rʉmʉre cʉ̃ ca jʉo cojoricarãre, ca amo jiagʉ cʉ̃ja mena cʉ̃ ca niirora, cʉ̃ja ca betiro mʉja tiicãbogajati? 35Earucu jĩcã rʉmʉ ca amo jiagʉre cʉ̃ja ca ami weo waari rʉmʉ. Tii rʉmʉri docare betirucuma —ĩiupi.\\n36To biro ĩi, ati wãme cʉ̃jare ĩi cõoña wedeupi ñucã:\\n—Jĩcʉ̃ ʉno peera, jutiro bʉcʉrore sere tuurʉgʉ, jutiro wãmarore taa amitimi. To biro cʉ̃ ca tiijata, wãma quejerore to birora tii yaiocãgʉ tiimi. Wãma quejero, bʉcʉ quejero menare añuro ãpõtĩoti. 37Ñucã jĩcʉ̃ ʉno peera ʉje oco wãmare, waibʉcʉ quejero poari, bʉcʉ poaripʉre pio jãatimi. To biro cʉ̃ ca tiijata, ʉje oco wãma, tii poarire tii yega batecãcu. To biri ʉje ocoa jite batecoa, tii poari cãa yega yaicoa, biicãcu. 38To biri ʉje oco wãmarã, wãma poaripʉ pio jãaricaro añu. 39Jĩcʉ̃ ʉno peera ʉje oco ca pãmʉrijepʉre ca jinirã, wãma biperique peera jinitima, “Ca pãmʉrijepʉ wado añu” ca ĩirã niiri —ĩiupi Jesús.","num_words":1208,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 TIMOTEO 2\\n1 Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, ado bajise yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: “Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉ yirotire yʉre ʉjoyumi Jesucristo” yimasigʉ̃ ñari, ĩ bojase rĩne yicõa ñaña mʉ. 2 Mʉre yʉ gotimasiocatire gãjerãre quẽne gotimasiocajʉ yʉ. To bajiri, jãjarã ñacama “Riojo gotiami Pablo” yirã. Tire riojo gotimasioronare gãjerãre gotimasiorotirʉcʉja mʉ, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñato ĩna quẽne” yigʉ.\\n3 Surara masʉ, rojose ĩre tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, ĩ ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yigʉmi. Ĩre bajirone bajiroti ñaja mʉre quẽne. Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, “Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ” yitʉoĩacõari, gotimasiorũgũña. 4 Surara ĩ moajama, ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩ rotise rĩne moagʉ̃mi. 5 To bajiro bajiaja ajerimasʉre quẽne, “Gãjerãre ajerẽtogʉ̃sa” yiboagʉre. Ajere vãmere bajiro ĩ ajebetijama, ĩ ajeboase vaja, vaja bʉjabecʉmi. 6 Gajeyere quẽne ado bajiro yaja mani: “Vese moagʉ̃ma, ĩjʉa ñaami ti vese ti rica cʉtiro, juasʉorocʉma”, yaja mani. 7 Mʉre yʉ gotisere quẽnaro tʉoĩaña. Quẽnaro mʉ tʉoĩajama, gãjerãre mʉ gotimasiorotire “Tʉoĩamasiato” yigʉ, mʉre ejarẽmorʉcʉmi mani ʉjʉ.\\n8 Cristo ĩ bajirere masiritibeticõaña: Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, rijacoaboarine Dios sʉorine quẽna tudicatir'i ñaami Jesús. To bajiri, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami. To bajiri, tirene gotirũgũaja yʉ, masare gotimasiogʉ̃. 9 Tire gotimasiogʉ̃ ñari, rojose yir'ire bajiro cõmemarine sia ecocõari, tubibe ecoaja yʉ. Yʉre ĩna tubibeboajaquẽne, Dios ocajʉama gotitʉja ecobetirʉaroja. 10 To bajiri, “Ĩna ñarʉarãma yʉ yarã” Dios ĩ yiĩariarã quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, rojose tãmʉoaja yʉ. Cristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ĩna rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, gotimasiocõa ñaja yʉ.\\n11 Ado bajiro gotire riojo ñaja:\\n12 Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, õ vecajʉ ĩ rotirojʉ ĩ rãca ñarʉarãja mani quẽne. To bajiboarine, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” mani yijama, ĩ quẽne, õ vecajʉ ĩ jacʉ ĩaro rĩjorojʉa, “Ĩnare masibeaja”, manire yirʉcʉmi.\\n13 Mani yirore bajiro yimena ñaboarine, “To bajirone bajigʉmi Dios quẽne”, yitʉoĩaroti me ñaja. Socagʉ me ñaami ĩma. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami.\\n14 To bajiro mʉre yʉ gotisere, Cristo ĩ bajirere gotimasiorimasare ĩnare gotiya, “Tire masiritibeticõato” yigʉ. To yicõari, gaje vãme ado bajiro ĩnare gotirẽmoña: “Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Tire mʉa yijama, masare no bajiro yiejarẽmobetoja. To bajiri, socase ĩna yisere ajianane, quẽnasejʉare ĩna ajirʉaboasere ajimavisia tʉjacõarãma”, ĩnare yigotiya mʉ. 15 To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiogʉ̃ ñari, Dios mʉre ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yirũgũña. To bajiro yigʉ ñari, bojonebecʉne, mʉ yirũgũsere ĩre gotirʉcʉja mʉ. 16 Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa. Tire tʉoĩavariquẽnarã ñari, Diojʉare ajibeticõari, rojosejʉare bʉtobʉsa yirũtuana yirãma.b 1 Ti 1.4; 4.7; 6.20; Tit 1.13-14. 17 Socase ĩna gotimasiosejʉare ajisʉyacõari, Dios ocare ajiboariarã, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma socasejʉare ajirã. To bajiro bajiyuma, Himeneo, to yicõari Fileto vãme cʉtigʉ quẽne, Cristore ajisʉyaboariarã. 18 Cristo ĩ bajirere riojo ajisʉyaboariarã, socasejʉare ajisʉyacõari, ĩna gotimasiojama, “Jẽre rijariarãre Dios ĩ catioriarʉ̃mʉ rẽtocoasuja”, yisocarãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, Dios ocare ajitʉjacõari, socasejʉare ajisʉyacoasuma sĩgʉ̃ri. 19 Socasere ĩna ajisʉyacoaboajaquẽne, Dios ocare ajisʉyarã masujʉa, socasere ajisʉyabetirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajirotire yiro, ado bajiro gotiaja ti: “Ĩ yarãre ĩamasiami mani ʉjʉ”, yigotiaja. To yicõari, gajejʉ ado bajiro gotiaja: “ ‘Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose ĩna yisere yitʉjajama, quẽnaja”, yigotiaja ti.\\n20 Gotimasiore queti mʉre gotigʉ yaja yʉ: Gajeyeũni jairo ti ñarivima, oro rãca, to yicõari, plata vãme cʉti rãca ĩna quẽnoria sotʉri rione ñabetoja. Yucʉ́ rãca, riri rãca ĩna quẽnoria sotʉri quẽne ñaroja. Jairo vaja cʉti sotʉrire ĩacõari, gãjerã ĩre ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire masigʉ̃ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi ti vi ʉjʉ: “Ñamasurã ĩna ejajama, ĩnare bare ecagʉ, jairo vaja cʉti sotʉri rãca bare jeorʉcʉja”, yitʉoĩagʉ̃mi, “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. “ ‘Yucʉ́ rãca, to yicõari, riri rãca quẽnoria sotʉrine bare yʉ jeojama, yʉre rʉ̃cʉbʉomenama’ yigʉ, yʉ cʉose ñarʉaroja”, yigʉmi. Ti sotʉrire bajirone bajiaja mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã. 21 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine rojose yirãma, tire yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩna yijama, “Rojose mana ñaama. Ĩna sʉorine yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã quẽne” yigʉ ñari, ĩre ĩna yibosarotire rotirʉcʉmi Dios.\\n22 To bajiri, ado bajiro yirũgũña mʉ: Mamarã, Diore ajimena, no ĩna bojase ĩna yise ũnire yibeticõari, ado bajirojʉa yirũgũña: “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami” Cristore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirũgũña. Diore, to yicõari “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yisocamenare quẽne, maicõari, mʉ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, quẽnaro ĩnare yirũgũña. 23 Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa, “Tire mani gãmerã ñagõboajama, quẽnabetoja” yimasigʉ̃ ñari. 24 Mani ʉjʉ bojasere yigʉma, oca josabecʉ ñagʉ̃mi. Ado bajirojʉa bajigʉ ñagʉ̃mi: Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yigʉ ñagʉ̃mi. “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, quẽnaro gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi. 25 Dios ocare riojo gotimasiomenare, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉagʉ ñari, ĩnare ĩamaicõari, “Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotimasiogʉ̃mi. Dios sʉorine ricatijʉa tʉoĩacõari, ĩ oca riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, to bajiro gotigʉmi. 26 Ĩ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami” ĩre ĩna yiajijama, “Satanás sʉorine masare yitorũgũñuja mani”, yirã ñari, ĩ rotiboasere yitʉjarʉarãma ĩna.\\nb2:16 1 Ti 1.4; 4.7; 6.20; Tit 1.13-14.","num_words":774,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 1 BSNNT - Adi quetire mʉare cõagʉ̃, Pablo - Bible Search\\nRomanos 16 1 Corintios 2\\nCorinto vãme cʉti macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucacõare queti\\n1-3Adi quetire mʉare cõagʉ̃, Pablo vãme cʉtigʉ ñaja yʉ. ¿Ñati mʉa, Corinto macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Jesucristo ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama” yicõari, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa. Sóstenes rãca ñacõari, mʉa rĩ mere ucaja yʉa. “Mani ʉjʉre Jesucristore sẽnirã jediro, adi quetire ajiato” yirã, ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉre, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉorine yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudiya mʉ” yigʉ.\\n“Mʉa bajisere tʉoĩacõari, ‘Quẽnaro yaja mʉ’ Diore yaja yʉ”, Pablo ĩ yire queti\\n4Tocãrãcajine Dios, mani jacʉre sẽnigʉ̃, mʉare quẽnaro ĩ yisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirũgũami Dios. 5Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ oca jediro quẽnaro riojo ajimasicõari, mʉa gotimasiorotire, to yicõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yimasirotire yigʉ, mʉare ʉjoyumi Dios. 6To bajiro mʉare ĩ yire ñajare, Cristo ĩ bajirere mʉare yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socase me ñaja”, yicajʉ mʉa. 7Ñajediro mʉa yimasiroti mʉare ĩ ʉjore ti ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarotire yurãre, ñie rʉyabetoja, mʉare. 8“Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi. To bajiri, Jesucristo ĩ ejarirʉ̃mʉre, ñimʉjʉane, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yimasigʉ̃ manirʉcʉmi. 9“‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñaami, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉña” yirere manire cõagʉ̃. To bajiri ĩ ejarẽmose sʉorine mani ʉjʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro gãmerã baba cʉtirũgũaja mani.\\nCorinto macana ricati rĩne ĩna tʉoĩare queti\\n10Yʉ mairã, yʉ gotirore bajiro yirã ñaboarine, gajeye mʉa yise quẽnabeaja. Mani ʉjʉ, Jesucristore yibosagʉ, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Rojose mʉa yijama, “Jʉaji rojose yimenasa mani” yicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaña. 11“To bajiro yama Corinto macana” Cloé yarã ĩna yisere ajicõari, to bajiro mʉare yaja yʉ. 12Ado bajise yʉre gotiama: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉa’ yama. Gãjerãma, ‘Pedrore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Cristore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yama”, yʉre yigotiama Cloé yarã. 13¿No bajiro yirã to bajise ñagõjaiati mʉa? “Mani ʉjʉ Cristo sĩgʉ̃ne ñaami” yirã ñaboarine, “Jãjarã ñaama mani ʉjarã” yisocarãre bajiro yiñaja mʉa. ¿Yʉ, Pablone rojose mʉa yire vajare yirẽtobosagʉ, yucʉ́tẽrojʉ rijabosayujarique yʉ? “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã me, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. 14-15“Crispo vãme cʉtigʉ, to yicõari, Gayo vãme cʉtigʉ, ĩna rĩne ñacama oco rãca yʉ bautizacana”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri mʉa rãcana, “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yimasirã manama. Tire tʉoĩacõari, “Tocãrãcʉne ñacama yʉ bautizacana”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ. 16Estéfanas ya viana quẽne ñacama oco rãca yʉ bautizacana. To cõrone yiriaja yʉ. 17“Oco rãca masare ĩnare bautizacudiaya” yigʉ me, yʉre cõacami Cristo. “Yʉ sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiocudiaya” yigʉjʉa, cõacami. “‘Quẽnaro ĩ gotimasiojare, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ, me yʉre cõacami. To bajiro ĩna yijama, “‘Yucʉ́tẽrojʉ rojose mani yise vajare yirẽtogʉ̃, manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã me ñarʉarãma”, yʉre yicami Jesucristo.\\n“Jesucristo manire ĩ rijabosare, ñamasuse oca ñaja”, yire queti\\n18Yucʉ́tẽrojʉ Cristo ĩ rijabosarere ajicõari, “Socase ñaja”, yitʉoĩaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona. Dios tʉjʉ varonajʉama, ti quetire ajicõari, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarocʉ”, yitʉoĩaama. 19Tire bajirone gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire:\\n“‘Masirã ñaja yʉa’ yirãre masimenare bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, yʉre ĩna masirotire yigʉ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\\n20To bajiri, “Dios ĩ rotimasire riojo gotimasiorã ñaja yʉa” yirãre, to yicõari, gãjerã, “Adi macarʉcʉro ñase jedirore masirã ñaja yʉa” yirãre masimenare bajiro ĩnare yami Dios. 21Masijeogʉ ñaami Dios. To bajiri adi macarʉcʉroana, masa ĩna masune ĩna buese, ĩna tʉoĩase sʉori ĩre ĩna masirotire bojabesumi. Ado bajirojʉa ĩna yisejʉare bojayumi: Ĩ macʉ ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã rĩrene rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosagʉ ñaami Dios. To bajiri ti ocare ajicõari, “To bajiro yimecʉrã yama. Socase ñaja”, yama Diore masimena.\\n22To bajiri, jud'io masa quẽne, ti quetire ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoroto rĩjoro, “Socase me ñaja yʉa yirotire yirã, ĩaĩañamani yʉare yiĩoña”, yirã ñaama. Griego masajʉama, “Quẽnaro ĩna gotijama, ĩnare ajisʉyarʉarãja mani”, yirã ñaama. 23To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, yʉajʉama, yucʉ́tẽrojʉ Cristo manire ĩ rijabosarere gotimasiorũgũaja. Jud'io masa ĩna ajitese, griego masa, “Yimecʉrã yama” yʉare ĩna yisere yirũgũaja yʉa. 24To bajiboarine, Cristo ĩ bajirere yʉa gotimasiosere ajicõari, jud'io masa, griego masare quẽne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere ĩna cʉdijama, ĩ masisere ĩnare cõaami. To ĩ yijare, “Masijeogʉ ñaami Dios”, yirũgũama. 25Gãjerãjʉa, Diore masimena ñari, “Yimecʉrã yama Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩre bajiro yimasigʉ̃ magʉ̃mi”, yimasiaja mani, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãma. 26Yʉ mairã, Dios mʉare ĩ besere tʉoĩaña mʉa. Jãjarã me ñacajʉ mʉa, ñamasurã, masare rotirimasa, to yicõari, “Masirã ñaama” Diore masimena ĩna yiĩarã. 27To bajiro mʉa ñarotire bojayumi Dios. “‘Tʉoĩamasimena ñaama’ masa ĩna yirã, to yicõari ĩna rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã”, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “‘Masirã ñaama’ Diore masimena ĩna yirʉ̃cʉbʉorãre, ‘Masirã me ñañuma’ yato” yigʉ, yiyumi. 28“‘Ñamasurã me ñaama’ to yicõari, ‘No yimasimenama’ masa ĩna yirãjʉa, yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, yiyumi Dios. “ ‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yiĩarã, ñamasurã me ñato” yigʉ, to bajiro yiyumi. 29To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjoro, “Masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, ñamasugʉ̃ ñari, mʉ macʉ ĩ bajirere ajicõari, ‘Riojo gotiaja’ yicajʉ yʉ”, ĩre yirocʉ magʉ̃mi. 30To bajiri Dios sʉorine Jesucristo ĩ bajirere ajicõari, ĩ yarã ñaja mʉa. To bajiri, Dios ocare ñamasusere masirã ñaja mʉa. Rojose mʉa yisere ĩ masiriojama, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñaja mʉa. 31Dios macʉ sʉorine to bajiro mʉa bajise ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Ñamasurã ñaja yʉa’ yitʉoĩamenane, ‘Manire quẽnaro yiyumi Cristo. Ĩjʉa ñaami ñamasugʉ̃’ yivariquẽnaroti ñaja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 12 BAONT - Pascua boje rʉmʉ ca eaparo jʉguero, - Bible Search\\nMaría, ca jʉti añurije Jesús're cõ ca pio peorique\\n1Pascua boje rʉmʉ ca eaparo jʉguero, seis niiri rʉmʉri ca dʉjaro, ca bii yairicʉpʉre cʉ̃ ca catioricʉ Lázaro cʉ̃ ca niiri macã Betaniapʉ jãare jʉo waawi Jesús. 2Toopʉ, Jesús're tii nʉcʉ̃ bʉorã, baarique jãare jʉo baawa. Marta niiwo baarique ca batogo. Jesús mena ca baa duwirã watoare ca baa duwigʉ, Lázaro niiwi. 3Too jãa ca baa duwirucuro, María pea, ca jʉti añurije, nardogʉ maquẽ ca dia peti ca niirije ca wapa pacarijere, pʉa waaga+ oco waa amiricaro cõro Jesús dʉporire pio peori, cõ poa ñapõ menara tuu bopowo. To biro cõ ca tiiro, tii wiire jʉti añu dadacoawʉ.\\n4To biro Jesús're cõ ca tiirijere ĩagʉ, Judas Iscariote, jãa mena macʉ̃, Jesús're ca wedejãa buiyee cõapʉ pea, o biro ĩiwi:\\n5—¿Ñee tiigo ate ca jʉti añurijere jĩcã cʉ̃ma pade wapa taaricaro cõro mʉ noni wapa jeetijãri, ca boo pacarãre tii nemorʉgo? —ĩiwi. 6Judas pea ca boo pacarãrare tii nemorʉgʉ méé to biro ĩiwi. Ca jee duti paigʉ niiri ĩiwi atera. Cʉ̃ pea, wapa tiirica tiiri ca jãñari poare ca ĩa nʉnʉjeegʉ niiri, tii poare jãa ca jãarucurijere jee duticãrucuupi.\\n7To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—To birora cõre ĩacãña. Yʉre cʉ̃ja ca yaari rʉmʉ maquẽpʉre tii yuego tiimo. 8Ca boo pacarã to birora mʉja mena niicõa niirucuma.+ Yʉ pea to cãnacã rʉmʉra mʉja menare yʉ niicõa niitirucu —ĩiwi Judas're.\\nJudíos, Lázarore cʉ̃ja ca jĩarʉgarique\\n9Betaniapʉ Jesús cʉ̃ ca niirijere majiri, paʉ judíos, Jesús wadore ĩarʉgarã méé, Lázaro ca bii yaicoaricʉpʉrena Jesús cʉ̃ ca catioricʉ cãare ĩarʉgarã dooupa. 10To biri paia ʉparã pea, Lázaro cãare jĩarʉgarã 11ameri wede peni yerijãaupa, cʉ̃ jʉorira paʉ judíos cʉ̃jare camotatiri, Jesús peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero macã.\\nJerusalén macãre Jesús cʉ̃ ca piya waarique\\n12Ape rʉmʉ peere, paʉ bojoca Jerusalén'pʉ Pascua boje rʉmʉ ca waaricarã, Jesús tii macãpʉre cʉ̃ ca eapere majiupa. 13To biri ĩiquĩ queeri paa jude jeeri, cʉ̃re bocarã doorã o biro ĩi acaro bui nʉnʉa doowa:\\n—¡Añu majuropeecã, jãare ametʉeneña Wiogʉ David pãrami! ¡Añuro ca biigʉ niimi Ʉmʉreco Pacʉ wãme mena ca doogʉ! ¡Añuro ca biigʉ niimi Israel Wiogʉ! —ĩi ʉjea nii bocawa Jesús're.+\\n14Jesús pea, jĩcʉ̃ burro bʉari, cʉ̃re mʉa peawi, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquepʉ o biro ca ĩirore birora:\\n15“Uwiticãña Sión+ macã macãrã. Ĩaña. Mʉja Wiogʉ burro jotoapʉ pejari doomi,” ca ĩirore birora.+\\n16Ména jĩcãtoacãra, jãa cʉ̃ buerã pea, atere jãa tʉo majitiwʉ. Ca bii yaicoaricʉ nii pacagʉ Jesús cʉ̃ ca cati tuaro jiropʉ docare, ate niipetirije cʉ̃re cʉ̃ja ca tiiriquere, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquepʉ cʉ̃ ca biiperena cʉ̃ja ca owarique ca niirijere jãa tʉo majiwʉ.\\n17Bojoca, Lázarore maja opepʉ ca niigʉre jʉo wiene cojo, ca bii yairicarã watoare cʉ̃ ca cati tuaro cʉ̃re tii, Jesús cʉ̃ ca tiiri tabere cʉ̃ mena ca niiricarã pea cʉ̃ja ca ĩariquere aperãre wederucuwa. 18To biri paʉ bojoca Jesús're bocarã doowa, ca ĩa ñaaña maniri wãme cʉ̃jare cʉ̃ ca tii ĩñoriquere cʉ̃jare cʉ̃ja ca wederiquere ca tʉoricarã niiri. 19To biro cʉ̃ja ca biirijere ĩarã, fariseos pea o biro ameri ĩiupa:\\n—Mee, mʉja ĩati: O biro cʉ̃ja ca biirijere mani ca camotaaticãjata, do biro mani tiiricaro mani. Ĩañaaqué, bojoca niipetirã cʉ̃ jĩcʉ̃rena tʉo nʉnʉjeecãma —ĩiupa.\\nGriegos, Jesús're cʉ̃ja ca amarique\\n20Tii boje rʉmʉre Ʉmʉreco Pacʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorã Jerusalén'pʉ ca maa waaricarã watoare niiupa jĩcãrã griegos. 21Cʉ̃ja pea Galilea yepare ca niiri macã Betsaida macʉ̃ Felipe pʉto eari, o biro cʉ̃re ĩi jãiupa:\\n—Jãa Jesús're jãa ĩacãrʉgamijapa —ĩiupa. 22To biro cʉ̃ja ca ĩiro tʉori, Felipe pea, Andrés peere wedegʉ waaupi. To biri cʉ̃ja pʉarãpʉ Jesús're wederã eawa.\\n23To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Mee, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ bii yairi jiro yʉ ca cati tuapa tabe eacoa. 24Yee méé yʉ ĩi: Trigo apega, oteya maniricara to ca boacoajata, tiiga wado biicã yerijãa waa. Tiigare otejata docare, wii, bʉcʉa, pairo dica cʉti.+ 25Cʉ̃ ca catirijere ca maigʉa, cʉ̃ ca cati niirijere tii yaiocãrucumi. Ati yepare cʉ̃ ca cati niirijere bʉaro ca maitigʉ pea, cʉ̃ ca caticõa niipere bʉarucumi. 26Jĩcʉ̃ yʉ yeere ca tii nʉnʉjeerʉgʉ ʉno, yʉ mena cʉ̃ doojato. Yʉ yeere ca tii nʉnʉjeegʉa, yʉ ca niiri tabera niirucumi cʉ̃ cãa. Yʉ yeere ca tii nʉnʉjeegʉre, yʉ Pacʉ añuro cʉ̃re tii nʉcʉ̃ bʉorucumi —ĩiwi Jesús.\\nCʉ̃ ca bii yaipere Jesús cʉ̃ ca wederique\\n27To biro ĩicã, o biro ĩiwi:\\n—“Mecʉ̃acãre bʉaro peti yʉ tʉgoeñarique paicã,” ¿Do biro yʉ ĩigʉti? ¿“Cáacʉ, ate yʉ ca tʉgoeña pairijere yʉre ametʉeneña,” yʉ ĩigʉti? ¡Yʉ ĩiticu! Aterena ĩigʉ yʉ doowʉ. 28Cáacʉ, do biro ca tiiya manigʉ mʉ ca niirijere bojocare ĩñoña —ĩiwi Jesús.\\nTo biro cʉ̃ ca ĩirora, ʉmʉreco tutipʉ o biro ĩi wedeo cojowʉ:\\n—Mee, do biro ca tiiya manigʉ yʉ ca niirijere yʉ ĩño yerijãawʉ. Yʉ ĩño nemorucu ñucã —ĩi wedeowʉ. 29Bojoca too ca tʉo niirã pea:\\n—Bʉpo niibujãwi —ĩiwa.\\n—Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ Jesús mena wedegʉ ĩibujãwi —ĩiwa.\\n30To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Ano ca wederijere mʉja ca tʉorijea yʉre ĩiro méé ĩi. Mʉjare ĩima ĩiro ĩi. 31Mee mecʉ̃ra nii, ati yepa macãrã Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca ĩa beje ecopa tabe. Ñucã mecʉ̃ra ati yepare ca doti niigʉ Satanás cãa, Ʉmʉreco Pacʉre cõa wiene ecorucumi. 32To biri yucʉ tenipʉ yʉre paa pua tuuri, cʉ̃ja ca ami mʉene nʉcõrije mena, ati yepa macãrã paʉ cʉ̃ja ca ñañarije wapare tʉgoeña wajoari, yʉ peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero yʉ tiirucu —ĩiwi. 33Atere ĩigʉa, “O biri wãme yʉ bii yairucu,” ĩigʉ ĩiwi.\\n34To biro Jesús cʉ̃ ca ĩirijere tʉorã, bojoca pea o biro cʉ̃re ĩiwa:\\n—Jãa, doti cũurique: “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojogʉ Mesías, to birora caticõa niirucumi,” ca ĩirijere jãa maji. ¿Ñee tiigʉ mʉ pea, “Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, yucʉ tenipʉ paa pua tuuri ami mʉene nʉcõ ecorucumi,” mʉ ĩiti? ¿Nii cʉ̃ niiti Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃? —cʉ̃re ĩi jãiñawa.\\n35To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro ĩiwi Jesús:\\n—Ména yʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro niiriquere ca wede majiogʉ, no cõro mééacãra mʉja watoare yʉ ca niiro ʉno, yʉ ca wederijere añuro yʉre tʉo nʉnʉjeeya, “To biro biibocu,” mʉja ca ĩitiri tabere ca naitĩarije mʉjare ca bii ñaapea eatipere biro ĩirã. Ca naitĩaro jĩa boeri méé ca waagʉa, “Too pee yʉ waacu,” ĩi majitimi. 36Yʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro niiriquere ca wede majiogʉ+ yʉ ca niirora, díámacʉ̃ yʉre tʉo nʉnʉjeeya, yʉ yaarã mʉja ca niipere biro ĩirã —ĩiwi. To biro atere ĩi yapano, waa, cʉ̃jare duticoawi Jesús.\\nJudíos, Jesús're cʉ̃ja tʉo nʉnʉjeetirique\\n37Cʉ̃ja ca ĩarora to cõro paʉ ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ ca tii bau niirije ca nii pacaro, Jesús're tʉo nʉnʉjeeticãwa. 38Biiropʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías niiquĩricʉ:\\n“Ʉpʉ, ¿noa pee jãa ca wederijere cʉ̃ja tʉo nʉnʉjeeti? ¿Ʉpʉa, noa peere cʉ̃ ca tutuarijere cʉ̃ tii bau nii ĩñomijapari?” cʉ̃ ca ĩiquĩricarore biro bii earo biiwʉ.+\\n39To biri Jesús cʉ̃ ca wederijere tʉo nʉnʉjee majitiwa. Ñucã teerena ĩigʉ:\\n40“Ca ĩatirãre biro cʉ̃jare tii, ca tʉo jeeño majitirã cʉ̃jare tii, cʉ̃jare tiijapi Ʉmʉreco Pacʉ.\\nĨa maji, tʉo puo, tʉgoeña yeri wajoa, biicãri yʉ peere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero, yʉ pee cãa cʉ̃jare ametʉene, yʉ ca tiitipere biro ĩigʉ,” ĩi owaquĩupi Isaías.+\\n41Isaías, atere to biro ĩiupi, Jesús yee ca añu majuropeerijere ca ĩaricʉ niiri. To biri Jesús cʉ̃ ca biipere wedeupi. 42To biirije to ca ĩicã pacaro, paʉ judíos, to biri jĩcãrã bojocare ca jʉo niirã menapʉra, díámacʉ̃ Jesús're tʉo nʉnʉjeewa. Cʉ̃ja pea Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã niicã pacarã, fariseos're uwima ĩirã bau niiro, “Jesús're ca tʉo nʉnʉjeerã jãa nii,” ĩitiwa, nea poo juu buerica wiijeripʉra cʉ̃jare cʉ̃ja ca cõa wienetipere biro ĩirã. 43Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃jare cʉ̃ ca nʉcʉ̃ bʉorije ametʉenero, bojoca cʉ̃ja ca nʉcʉ̃ bʉorije peere ca boorã niiri, to biro biiwa.\\nJesús wederiquera ñañaro tiicãrucu\\n44Jesús pea tutuaro wederique mena o biro ĩiwi:\\n—Díámacʉ̃ yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉa, yʉ jĩcʉ̃rena tʉo nʉnʉjeegʉ méé tiimi. Yʉ Pacʉ yʉre ca tiicojo cojoricʉ cãare tʉo nʉnʉjeegʉ tiimi. 45Yʉre ca ĩagʉ cãa, yʉre ca tiicojo cojoricʉ cãare ĩami. 46Yʉ, ca boerije ca niigʉra ati yepapʉre yʉ doowʉ, díámacʉ̃ yʉre ca tʉo nʉnʉjeerã, ca naitĩaropʉ cʉ̃ja tuaticãjato ĩigʉ. 47To ca bii pacaro yʉ ca wederijere tʉocã pacagʉ, tee ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeetigʉra, yʉ méé yʉ nii, ñañaro cʉ̃re ca tiipʉ. Yʉa bojocare ñañaro tiigʉ doogʉ méé yʉ doowʉ. Cʉ̃jare ametʉenegʉ doogʉ yʉ doowʉ. 48Yʉre booti, yʉ ca wederijere tʉorʉgati, ca biigʉa mee, ñañaro cʉ̃re ca tiipʉre cʉo yerijãami. Yʉ ca wedejãrijera ca tʉjari rʉmʉ ca niiropʉre ñañaro cʉ̃re tiicãrucu. 49Yʉa, yʉ majurope yʉ ca boori wãmera wedegʉ méé yʉ ĩi. Yʉ Pacʉ yʉre ca tiicojo cojoricʉpʉra, “Ate mʉ wederucu; atere mʉ bue majiorucu,” yʉre ĩi cojowi. 50Yʉa, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca tii dotirijera, to birora caticõa niirique maquẽ ca niirijere añuro yʉ maji. To biri, yʉ ca ĩirije cõrorena yʉ Pacʉ yʉre cʉ̃ ca wede doti cojoricarore birora yʉ wede —ĩiwi.","num_words":1419,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Colosenses 1 BSNNT - ¿Ñati mʉa, Colosas vãme cʉti - Bible Search\\nColosas macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucare queti\\n1-2¿Ñati mʉa, Colosas vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉori yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ. Yʉ rãca ñaami mani maigʉ̃, Timoteo.\\nCristore ajitirʉ̃nʉrãre tʉoĩacõari, Diore Pablo ĩ sẽnibosare\\n3-4“Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna. To bajicõari, Dios yarã jedirore quẽnaro mairã ñaama” mʉare masa ĩna yisere ajirũgũaja yʉa. To bajiro ĩna yirũgũsere ajivariquẽnaja yʉa. To bajiri, tocãrãcajine mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre mʉare yʉa sẽnibosajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa. 5Tirʉ̃mʉjʉne riojo ñamasusere, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉjʉne, “Ĩ oca ti gotirore bajirone õ vecajʉ Dios tʉjʉ ejacõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani”, yivariquẽnacoayuja mʉa. To bajiro yirã ñari, Dios yarãre quẽnaro ejarẽmoñuja mʉa. 6Cristo ocare ajisʉocõari, “Ti ñaja riojo ñamasuse oca”, yiyuja mʉa. To yicõari, “Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, manire ĩamaicõari, manire quẽnaro yiyumi Dios”, yiajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Ĩ oca quẽnasere mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉrũtuana yirãma masa jediro. To bajicõari, mʉa yirũgũrore bajirone quẽnaro yirũgũrãma ĩna quẽne. 7Mani maigʉ̃, Epafras vãme cʉtigʉ, ñaami ti ocare mʉare gotimasior'i. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñari, adojʉ quẽnaro yʉare ejarẽmorũgũami. 8Ĩ ñaami “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca gãjerã Dios yarãre quẽnaro maiama ĩna, Colosas macana” yʉare yigoticacʉ.\\n9To bajiro ĩ yicatire ajicana ñari, yʉa ajisʉorijʉjʉne, Diore mʉare sẽnibosadicajʉ, Dios ĩ bojasere quẽnaro mʉa yimasirotire yirã. To yicõari, Esp'iritu Santo sʉorine tocãrãca vãme mʉa masirotire quẽne “Ejarẽmoato” yirã, Diojʉare mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa. 10Mʉare yʉa sẽnibosase sʉorine to bajiro mʉa yijama, mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiñarũgũrʉarãja mʉa. To yicõari, ĩre bʉtobʉsa masirũtuarʉarãja. 11Ĩre rẽtobʉsaro mʉa masirũtu vajama, masirẽtogʉ̃, Dios, mʉare quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi, jediro rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ. To bajiro mʉare ĩ yijama, rojose tãmʉoboarine, rojose mʉare yirãre jũnisinimenane, variquẽnacõa ñarʉarãja mʉa. 12Mani jacʉ, Diore tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro ĩre sẽnirʉarãja mʉa: “Quẽnaro yaja mʉ. Quẽnaro mʉ yire sʉorine mʉ yarã ñaja yʉa. To bajiri mʉ ñarojʉ, ejacõari, gãjerã, mʉ yarã quẽnaro ĩna yiecorore bajiro yiecorʉarãja yʉa quẽne”, Diore yivariquẽnarʉarãja mʉa.\\n13Dios, ado bajiro manire ĩ yire ñajare, to bajiro yivariquẽnarʉarãja mʉa: Satanás yarã, ĩ bojarore bajiro yirã ñaboariarãre manire ejarẽmoñumi Dios, ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. 14Dios ĩ yire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Ĩ macʉ manire ĩ rijabosare sʉorine Satanás manire ĩ rotiboarere cʉdimena ñacoariarãja mani. To bajicõari, rojose mani yisere Dios ĩ masiriorã ñacoariarãja mani.\\nCristo ĩ rijabosare sʉorine Diorãca quẽnaro mani ñase queti\\n15Ñimʉjʉa Diore ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine Cristore masirãjʉama, Diore masiaja mani. Cristo ñaami adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñacoadimasir'i. 16Ĩ sʉorine adi macarʉcʉro ñase jedirore rujeomasiñuju Dios. Adi macarʉcʉro ñarã, õ vecanare quẽne, ruyumena, ruyurãre quẽne ĩ sʉorine rujeomasiñuju Dios. To yicõari, õ vecana rotimasironare quẽne ĩ sʉorine ĩnare rujeomasiñuju Dios. To bajiro yimasiñuju, “Quẽnaro yiyumi” ĩre gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ. 17Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne, ñacõadimasiñuju Cristo. To bajicõari, ĩ sʉorine jediro ñaja. 18Ĩ rijabosare sʉorine ĩ yarã mani ñarotire yiyumi Dios. Cristo ñaami rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajir'i ñari, masa ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩsigʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne jediro ʉjʉ ñagʉ̃ bajigʉmi. 19Dios, ado bajiro tʉoĩañuju: “Yʉ macʉ, yʉre bajirone bajigʉ ñari, ĩ sĩgʉ̃ne yʉ ye ñajediro quẽnasere cõagʉ̃ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañuju Dios. 20Adigodoana, õ vecana quẽne rojose yirã ñañujarã. To bajiri, rojose ĩna yisere “Masiriogʉsa” yigʉ, ĩ macʉre rijarotiyumi. To bajiro ĩ yijama, ĩna jediro ĩ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ yiyumi.\\n21Tirʉ̃mʉjʉrema Dios yarã me ñañuja mʉa maji. Rojose tʉoĩacõari, rojose mʉa yire sʉorine Dios ĩ ĩajama, ĩre terã ñañuja mʉa. 22To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, ĩ tʉjʉ mʉa ejaro, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire yigʉ, ĩ macʉre rijarotiyuju. 23To bajiro Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ĩ tʉ mʉa ejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire mʉa bojajama, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yire quetire ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja. Ti quetire masa ñajedirojʉne ajirãma. Yʉ quẽne, tire goticudigʉ ñaja.\\nDiore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ejarẽmore queti\\n24Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiocudigʉ, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, variquẽnaja yʉ. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire bojagʉ ñari, rojose tãmʉoñumi Cristo. To bajiri, yʉre quẽne, to bajiro yʉ bajirotire bojayumi Cristo. 25“Cristo ocare jud'io masa me ñarãre quẽnaro gotimasiocudirʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajirone Cristo yʉre ĩ yijare, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorimasʉ ñacajʉ yʉ. 26Yʉ gotimasiosere, tirʉ̃mʉanajʉma tire masibetimasiñuma maji. Adirʉ̃mʉrirema, ĩ yarã ñarona tire ĩna masirotire yiyumi Dios. 27“Jud'io masa me ñarã, yʉ sʉori quẽnamasuse ĩna yiecorotire masiato ĩna, yʉ yarã” yigʉ yiyumi Dios. Ado bajiro bajiaja ti oca masa ĩna masibeticati: Mʉare ejacõari, mʉa rãca quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri, “Dios tʉjʉ ejacõari, quẽnamasuse yiecorʉarãja mani”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja mʉa.\\n28No bojaro yʉa vato masa jedirore Cristo ocare gotimasiocudiaja yʉa, “Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa” yirã. To yicõari, tocãrãcʉne Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ ĩna ejarirʉ̃mʉ, “Ñie rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire yirã, yʉa masiro cõro quẽnaro gotimasioaja yʉa. 29To bajiro ĩna bajirotire bojarã, josase ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ ejarẽmose rãca moarũgũaja yʉa.","num_words":841,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano JUECES 1\\nJosué, tojo nicã bʉcʉrã cʉ̃ nícaterocjãrã wẽ́rĩ́ca beꞌro Israe curuacjãrã Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeoduꞌu, na ʉaro weeseticãrã niwã. Titare Canaá diꞌtacjãrã Israe curuacjãrã yere yaja, ñaꞌarõ weecãrã niwã. Beꞌro Israe curuacjãrã ʉpʉtʉ piꞌeti, bʉjaweti, Õꞌacʉ̃rẽ acobojose sẽrĩcãrã niwã. Tojo weecã ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃ narẽ yʉꞌrʉodutigʉ, sʉꞌori nisetiri masãrẽ cũucʉ niwĩ. Sʉꞌori nisetiri masʉ̃ catiri cura añurõ niseticũcãrã niwã. Cʉ̃ wẽ́rĩ́ca beꞌro masã Õꞌacʉ̃rẽ sirutuduꞌu, noꞌo ʉaro ẽjõpeoseticũcãrã niwã. Na tojo weecã ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃ na meꞌrã ua, narẽ ĩꞌatuꞌtirã dutise doca waꞌacã weecʉ niwĩ. Beꞌro Israe curuacjãrã ʉpʉtʉ piꞌetí, bʉjaweti, Õꞌacʉ̃rẽ acobojose sẽrĩcãrã niwã. Na tojo weecã ĩꞌagʉ̃, Õꞌacʉ̃ narẽ niꞌcʉ̃ sʉꞌori nisetiri masʉ̃rẽ oꞌócʉ niwĩ tja. Sʉꞌori nisetiri masʉ̃ narẽ ĩꞌatuꞌtiri masã doca nirãrẽ aꞌmewẽjẽ wijataꞌacʉ niwĩ. Beꞌro tja todʉporo na ñaꞌarõ weesetiꞌcaronojõta weenuꞌcũcãꞌcãrã niwã.\\nSʉꞌori nisetiri masã waꞌteropʉre nibutiaꞌcãrã Débora, Barac, Gedeṍ, Sansón nicãrã niwã. Ãpẽrã sʉꞌori nisetiri masã quẽꞌrã nicãrã niwã.\\nJudá ya curuacjãrã, tojo nicã Simeó ya curuacjãrã cananeo masã meꞌrã aꞌmewẽjẽꞌque niꞌi\\n1 Josué wẽ́rĩ́ca beꞌro Israe curuacjãrã Õꞌacʉ̃rẽ aꞌtiro ni sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã:\\n—¿Ʉ̃sã waꞌtero nirã́ Israe curuacjãrã dinojõ curuacjãrã cananeo masã meꞌrã aꞌmewẽjẽrã waꞌamʉꞌtãrãsari?\\n2 Õꞌacʉ̃ narẽ aꞌtiro ni yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Judá ya curuacjãrã waꞌamʉꞌtãrãsama. Yʉꞌʉ aꞌti diꞌtare narẽ oꞌotojapʉ, nicʉ niwĩ.\\n3 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, Judá ya curuacjãrã ʉmʉa na maꞌmisʉmʉa Simeó ya curuacjãrãrẽ pijineocãrã niwã. Narẽ aꞌtiro nicãrã niwã: “Teꞌa, ʉ̃sã ya diꞌta niatjopʉ waꞌarã. Cananeo masãrẽ aꞌmewẽjẽtamurã aꞌtia. Beꞌro ʉ̃sã quẽꞌrã mʉsã ya diꞌta niatjore mʉsã meꞌrã aꞌmewẽjẽtamurã waꞌarãsaꞌa”, nicãrã niwã. Na tojo nicã tʉꞌorã, Simeó ya curuacjãrã, “Jaʉ, cananeo masãrẽ mʉsã meꞌrã aꞌmewẽjẽtamurã waꞌarãsaꞌa”, nicãrã niwã. 4 Tojo weerã Judá ya curuacjãrã na acawererã Simeó ya curuacjãrã meꞌrã cananeo masãrẽ, tojo nicã ferezeo masã meꞌrã aꞌmewẽjẽ, na ye diꞌta nimiꞌquere ẽꞌmacãrã niwã. Õꞌacʉ̃ cʉ̃ tutuaro meꞌrã tojo weecãrã niwã. Bezepʉre diez mil ʉmʉarẽ wẽjẽcãrã niwã.\\n19 Õꞌacʉ̃ Judá ya curuacjãrã meꞌrã nicʉ niwĩ. Tojo weerã na diꞌta opa buꞌpapijaro nirãrẽ cõꞌawĩrõ, ẽꞌmacãrã niwã. Tojo weemirã, opa paꞌtiro nirã́ peꞌere cõꞌawĩrõmasĩticãrã niwã. Na cabayua wejesepawʉ cõme meꞌrã weeꞌquepawʉ cʉocã ĩꞌarã, tojo weemasĩticãrã niwã. 20 Moisé Calere níꞌcaronojõta Hebrṍ wãmetirore oꞌocãrã niwã. Cale iꞌtiarã Anac põꞌrãrẽ cõꞌawĩrõcãꞌcʉ niwĩ. 21 Benjamí ya curuacjãrã peꞌe jebuseo masã, Jerusalẽ́pʉ nirãrẽ cõꞌawĩrõmasĩticãrã niwã. Tojo weerã jebuseo masã, tojo nicã Benjamí ya curuacjãrã aꞌtocaterore niꞌcãrõ meꞌrã topʉ nidecotima yujupʉ.\\nJosé pãrãmerã nituriarã Betecjãrã meꞌrã aꞌmewẽjẽ, docaqueꞌacã weeꞌque niꞌi\\n22 José pãrãmerã nituriarã Betecjãrã meꞌrã aꞌmewẽjẽrãtirã, majãcãrã niwã. Na tojo weecã, Õꞌacʉ̃ narẽ weetamucʉ niwĩ. 23 Na ĩꞌaduꞌtiri masãrẽ Betepʉre oꞌócãrã niwã. Todʉporopʉ ti macã Luz wãmeticaro niwʉ̃. 24 Na ĩꞌaduꞌtiri masã ti macãcjʉ̃ niꞌcʉ̃ wijaticã ĩꞌarã, cʉ̃rẽ nicãrã niwã: “¿Ʉ̃sã macãrẽ noꞌo peꞌe sãjãcã añubosari? Ĩꞌoña. Mʉꞌʉ tojo ĩꞌocã, mʉꞌʉrẽ añurõ coꞌterãti”, nicãrã niwã. 25 Tojo weegʉ cʉ̃ macã sãjãrõrẽ ĩꞌocʉ niwĩ. Beꞌro ti macãrẽ sãjãa, nipeꞌtirã topʉ nirãrẽ wẽjẽpeꞌocãꞌcãrã niwã. Ti macã sãjãrõrẽ ĩꞌoꞌcʉma, tojo nicã cʉ̃ acawererãrẽ wẽjẽticãrã niwã. 26 Beꞌro ti macã sãjãrõrẽ ĩꞌoꞌcʉ hitita masã ya diꞌtapʉ waꞌa, topʉ niꞌcã macã pãacʉ niwĩ. Ti macãrẽ Luz wãme õꞌocʉ niwĩ. Tojota wãmetidecotisaꞌa yujupʉ.","num_words":476,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 6\\nJesuré padeorá cãmerĩ́ wedesãre\\n1 Mʉ́ã Jesuré padeorá cãmerĩ́ wedesãrã tiiáyiro. Sĩcʉ̃ ãpĩrẽ́ ñañaré tiiájĩyi. Teero tiiári siro, ¿deero tiirá Jesuré padeohérare queti beserí basocare quẽnodutíi? ¿Deero tiirá Jesuré padeorápere sʉocó, quẽnodutírii? 2 ¿Ateré mʉ́ã masĩriite? Atibʉ́reco petiári siro, Cõãmacʉ̃rẽ padeorá atibʉ́reco macãrãrẽ beseadacua. Mʉ́ã atibʉ́reco macãrãrẽ beseadara niipacara, ¿deero tiirá teegãrẽ mʉ́ã basiro quẽnomasĩ́rii? 3 ¿Atecã́rẽ masĩriite? Atibʉ́reco petiári siro, marĩ ángeleare beseadacu. Cʉ̃́ãrẽ beseadara niijĩrã, mʉ́ãrẽ wáarepere nemorṍ quẽnomasĩ́rõ booa. 4 Mʉ́ã cãmerĩ́ wedesãrã, ¿deero tiirá Jesuré padeohégʉre mʉ́ã quioníremena ĩñahẽgʉ̃rẽ quẽnodutíi? 5 Mʉ́ãrẽ boboáro jĩĩgʉ̃, teero jĩĩã. Mʉ́ã cãmerĩ́ wedesãrĩ, ¿mʉ́ã watoapʉre sĩcʉ̃ Jesuré padeogʉ́ quẽnomasĩ́gʉ̃no manidójãĩte? 6 Cʉ̃ʉ̃rẽ besedutirono tiirá, mʉ́ã Jesuré padeorá niipacara, Jesuré padeohéra pʉtope quẽnodutíra wáacu.\\n7 Mʉ́ã basiro cãmerĩ́ wedesãrã, bayiró ñañaré tiirá tiia; mʉ́ã sĩcãrõména niimiãrigue petimasĩ́rõpejõãcu. Mʉ́ãrẽ ñañaré tiirére teero tʉgueñajãrĩ, nemorṍ ãñubocu. Mʉ́ãyere yaarí, teero ĩñajãrĩ, nemorṍ ãñubocu. 8 Mʉ́ã teero ĩñajãrõno tiirá, mʉ́ã basirora Jesucristore padeorá mʉ́ãya wederare ñañarõ tii, cʉ̃́ãyere yaajã́cu.\\n9 ¿Ateré mʉ́ã masĩriite? Ñañaré tiirá Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉ jearicua. Wisiríjãña. Ñeeapesodeaatira, weerirare padeorá Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉ jearicua. Teero biiri wãmosíarira niipacara ãpẽrãména ñeeapera, ʉ̃mʉã́ sesaro numiã́mena niirã́biro tiirá, numiã sesaro ʉ̃mʉã́mena niirã́biro tiirá Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉ jearicua. 10 Yaarépira, ʉgorepira, cũmurépira, quetipíra, tiiditórepira Cõãmacʉ̃ Õpʉ̃ niirṍpʉ jearicua. 11 Tíatopʉre mʉ́ã sĩquẽrã teerora tiirécʉtimirira niiwʉ̃. Teero tiirí siro niipacari, Cõãmacʉ̃ mʉ́ã ñañaré tiirére coserígʉ niiwĩ; mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ põna niirĩ tiirígʉ niiwĩ. Marĩ Õpʉ̃ Jesuména, Espíritu Santomena Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui.\\nMʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ Cristoya õpʉ̃ʉ̃mena cãmeyioa\\n12 Mʉ́ã sĩquẽrã biiro wedesecu: “Marĩ tiidʉgárere tiimasĩ́ã”, jĩĩcu. Teerora niiã, niirõpeja. Apetó tiiró, marĩ tiidʉgáre marĩrẽ tiiápuricu. “Marĩ tiidʉgárere tiimasĩ́ã” jĩĩré diamacʉ̃́ niipacari, marĩ tiidʉgáre marĩrẽ dutirijããrõ. 13 Apeyé cʉ̃́ã wedesere diamacʉ̃́ niiã: “Yaaré páaga maquẽ tiirígue niiã; páagape yaaré boocú”. Cõãmacʉ̃pe tee pʉarópʉre petirí tiigʉ́daqui. Apeyepé diamacʉ̃́ niiria. Cõãmacʉ̃ õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ tiigʉ́, ñeeapesodeaatiadari õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ tiiríyigʉ. Marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩ Jesús booró tiiádare õpʉ̃ʉ̃rĩ niiã. Jesupé teeõpʉ̃ʉ̃rĩ Õpʉ̃ niiĩ. 14 Cõãmacʉ̃ Jesuré masõrigʉ niiwĩ. Teerora cʉ̃ʉ̃ tutuaremena marĩcãrẽ masõgʉ̃daqui.\\n15 ¿Ateré mʉ́ã masĩriite? Mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩ Cristoya õpʉ̃ʉ̃mena cãmeyioa. ¿Marĩ Cristoya õpʉ̃ʉ̃rẽ ñeeape wapatári basocoya õpʉ̃ʉ̃mena cãmeyioadari? Tiirídojãã. 16 ¿Atecã́rẽ masĩriite? Ʉ̃mʉ ñeeape wapatári basocomena niigʉ̃, cʉ̃́ã pʉarã́ sicaõpʉ̃ʉ̃ tiiróbiro pʉtʉácua. Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ tee maquẽ jóanoã: “Cʉ̃́ã pʉarã́ sicaõpʉ̃ʉ̃ tiiróbiro pʉtʉáadacua”,* jĩĩ jóanoã. 17 Teerora sũcã sĩcʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃mena niigʉ̃, cʉ̃ʉ̃ wãcũrémena cʉ̃ʉ̃mena cãmeyioqui.\\n18 “Ãpẽrãrẽ́ ñeeapedʉgamiga” jĩĩ wãcũrõno tiigʉ́, teeré dutiwáya. Apeyé marĩ ñañaré tiiré marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ ñañorícu. Marĩ ñeeapesodeaatirape, marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩ petire ñañorã́ tiia. 19-20 ¿Mʉ́ã masĩriite? Marĩrẽ Cõãmacʉ̃ Espíritu Santore ticorigʉ niiwĩ. Marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩ Espíritu Santoya wiibiro niiã. Cʉ̃ʉ̃ marĩmena niiĩ. Cõãmacʉ̃ wapapacáremena marĩrẽ wapatírigʉ niiwĩ. Teero tiirá, marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩmena marĩ booró tiimasĩ́ña maniã. Marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩ, marĩ wãcũré Cõãmacʉ̃ye niiã. Marĩye õpʉ̃ʉ̃rĩmena ãñuré tiiáda, ãpẽrã́ Cõãmacʉ̃rẽ ãñurõ wãcũãrõ jĩĩrã.\\n* 6:16 Génesis 2.24.","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 12 BSNNT - Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉri - Bible Search\\nJesús gʉborire sʉtiquẽnasene rõmio so yuejeore queti\\n1Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉri Pascua boserʉ̃mʉ ñaroti ti rʉyarũtuato Betania vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Lázaro ĩ ñarimaca ñacajʉ ti maca Betania. To ñacajʉ Lázarore, bajirocaboar'irene Jesús ĩre ĩ catiocato. 2Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩre bare quẽnoecacama toana rõmiri. Lázaro bedeo, Marta ñacamo, yʉare bare jeogo. Lázaro quẽne ñacami, yʉa rãca bagʉ. 3Yʉa bañarone sʉtiquẽnase nardo vãme cʉtisere ãmiejacamo Lázaro bedeo ñatʉsago, Mar'ia vãme cʉtigo. Trescientos gramos cõro ñacajʉ ti. Jairo vaja cʉtise ñacajʉ. Tine Jesús gʉborire yuetucamo so. Yuetucõari so joa ñajone tire vejacarocamo so. Vi jʉ̃mʉrone sʉtijʉ̃mʉcoacajʉ ti.\\n4Tone ñacami Judas Iscariote quẽne. Ĩ quẽne yʉare bajirone Jesús buegʉ ñacami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩaterãre ĩsirocarocʉ. Jesús gʉborire so yueturo ĩacõari, ado bajiro sore yicami:\\n5—Tire sʉtiquẽnasere ĩsicõari, trescientos ñaritiiri juaroco ñaboayumo so. Ti vaja juacõari, maioro bajirãre ĩnare mani ĩsijama, quẽnaboyuja ti —sore yicami Judajʉama.\\n6Maioro bajirãre maibetiboarine to bajiro yicõacami ĩ. Juarudirimasʉ ñari to bajise yicami ĩ. Ĩ ñarũgũcami yʉa gãjoare juabosarimasʉ. To bajiro yica yigʉne yʉa gãjoare juarudicõarũgũñumi ĩ. 7To bajiri Judas to bajise sore ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Tone yicõato. Yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo so. 8Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja —ĩre yicami Jesús.\\nLázarore ĩna sĩarʉare queti\\n9“Betania macajʉ ñaami Jesús” ĩna yisere ajicõari jud'io masa jãjarã ejacama. Jesús sĩgʉ̃rene ĩre ĩarã ejarã me, bajicama ĩna. Lázarore, Jesús ĩ catior'ire ĩarã rãcane vayuma ĩna. 10-11Lázarore quẽne sĩarʉayujarã ĩna paia ʉjarã, ĩre Jesús ĩ catiore sʉorine, jãjarãbʉsa Jesújʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyacõari, ĩnare ĩna cãmotadise ñajare.\\n“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” yiĩogʉ̃, Jerusalénjʉ Jesús ĩ ejare queti\\n12-13Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñarore ĩarã, jãjarã masa ejayuma ĩna. To bajiri Mar'ia Jesúre so yuetucatirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñacajʉ tirʉ̃mʉma. To bajiri tirʉ̃mʉrene Jesús ĩ ejarotire ajicõari, jejejũ ũni rujañoquerire jasurejuacõari Jesúre bocacama. Ĩre bocarã, ado bajiro yiavasã variquẽnacama ĩna:\\n—¡“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! —Jesúre ĩre yiavasã variquẽnacama ĩna.\\n14To bajiro ĩna yi vatone, burro vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacõari, ĩre vajejacami Jesús, “To bajirone bajirʉcʉmi” Dios oca, masa ĩna yiucamasire ñajare. Ado bajiro yiucamasiñuma ĩna:\\n15“Mʉa Jerusalén macana, güibetirʉarãja mʉa. Mʉa ʉjʉ ñarocʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ jesacõari, vadirʉcʉmi”, yiucamasiñuma.\\n16Maji to bajiro ĩna yiucamasirere ajimasibeticajʉ yʉa, ĩ buerimasa. Jesús masare rijabosacõari Dios ĩ ñarojʉ ĩ tudimʉjato bero, “Dios ocare masa ĩna ucamasire, Jesús ĩ vadirotirene gotiyuja ti”, yimasicajʉ yʉa yuja.\\n17Jẽre ĩna yujerijʉre Lázarore Jesús ĩ catiocatire ĩacana, masa jedirorene gotibatocõañuma. 18To bajiri, ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩocatire ajicõari Jesúre ĩarã ejacama jãjarã masa. 19To bajiro masa ĩna yisere ĩacõari fariseo masa ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna:\\n—Ĩaña. Masa jediro ĩ ocare ĩre ajitirʉ̃nʉama ĩna yuja. No yiriaro maja mani —gãmerã yiyujarã fariseo masa.\\nGriego masa Jesúre ĩna macare queti\\n20Pascua boserʉ̃mʉre Jerusalénjʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã vana rãca sĩgʉ̃ri vʉsacama griego masa. 21Felipere sẽniĩarã ejayujarã ĩna. Galilea sita Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Jesús buegʉ ñacami ĩ quẽne. Ado bajiro Felipere yiyujarã ĩna:\\n—Jesúrãca ñagõrʉaja yʉa —Felipere ĩre yiyujarã ĩna.\\n22To bajiro ĩna yisere ajicõari, Andrére ĩre gotigʉ vasuju Felipe. To bajiri ĩna jʉarã Jesúre gotirã ejacama, yʉa tʉjʉ. 23Ĩna gotisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús, ĩnare:\\n—Yʉ ñaja Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉre ĩna sĩarotirʉ̃mʉ cõñaja ti. Yʉre ĩna sĩaro bero, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaami”, yʉre yimasirʉarãma masa. 24Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ rijabosabetijama, masa ñajediro, Diorãca quẽnaro ñabeticõari, ĩna bajirearo bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Trigo aje oteriarore bajirone bajiaja ti. Trigo ajea, sita ẽñeroca tiare ĩna coacũbetijama, judibetoja ti. Tiare ĩna coacũjama, judicõari, jairo rica cʉtirʉaroja ti. To bajirone bajirʉaroja yʉre quẽne. Yʉre ĩna yujejare, yʉ sʉorine ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrʉarãma jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona. 25No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩ oca yʉa gotise ñajare, yʉare ĩna sĩacõajama, quẽnacõaroja” yirãma, Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma. 26No bojagʉ yʉ bojasere yirʉagʉ, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja. To bajiro bajigʉma, yʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiro bajigʉrema quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉorʉcʉmi yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n“Masare rijabosarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n27To bajiro yicõari, ado bajiro ñagõcami Jesús quẽna:\\n—Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. ¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿“ ‘Cacʉ rojose tãmʉoromi’ yigʉ, yʉre matabosaya”, yigʉti yʉ? To bajiro yibetirʉcʉja yʉ. Tire tãmʉorʉne vadicacʉ ñaja yʉ —yicami Jesús.\\n28To bajiro yicõa, Diojʉare sẽnicami yuja:\\n—Cacʉ, mʉ bojarore bajirone bajiato. Masa mʉre rʉ̃cʉbʉorãjaro —Diore ĩre yicami Jesús yuja.\\nTo bajiro ĩ yirone, õ vecajʉ ocaruyucajʉ:\\n—Mʉ sʉori “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, yirʉcʉja yʉ quẽna, mʉ bajirotire ���yi ocaruyucajʉ õ vecajʉ.\\n—Bʉjo ñaromi —yicajʉ yʉa sĩgʉ̃ri.\\n—Ángel ĩre ñagõgʉ̃ yiromi —yicama ĩna.\\n30To bajiro masa ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús:\\n—“Yʉre yiro me”, yi ocaruyuaja ti. Mʉare “Ajiato” yiro, yaja. 31Yucʉacane rojose yʉre yirãre ĩabesesʉorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yisʉorone masare ĩnare rojose yirotigʉre yirẽtorʉ̃gʉ̃rʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, masare ĩ rotirũgũboasere rotimasibetirʉcʉmi ĩ yuja. 32Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajutuse sʉorine masa ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ yuja. To bajiro yʉ bajise sʉorine, “Dios macʉ, yʉ ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ, mʉ masise rãca yʉre ejarẽmorocʉ”, yirʉarãma jãjarã adi macarʉcʉroana.\\n33To bajiro ĩ yijama, “Ado bajiro sĩaecorʉcʉja” yigʉ yicami. 34To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama masa:\\n—Dios ocare masa ucamasire ti gotijama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocabetirʉcʉmi”, yigotiaja ti. To bajiro ti yigotiboajaquẽne, ¿no yigʉ, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re yʉre jajuturʉarãma ĩna”, yati mʉ? ¿Ñimʉjʉa Dios ĩ roticõar'i masuma ñati? —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n35To bajiro ĩna yijare, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masiama masa, ĩna masirʉajama. Yoaro mene mʉare vaveogʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉtʉsaya mʉa, “Ĩ yirore bajirone yirãsa mani” yirã. To bajise mʉa yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa. Diore masimenajʉama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire masibeama. 36To bajiri, mʉa rãca yʉ ñarone yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Ĩre bajirone Diore masicoarʉarãja mani” yirã —ĩnare yicami Jesús.\\nTo bajiro masare ĩnare yigotigajanocõa, ĩna masibetojʉa vacõari, ĩnare yayicami Jesús.\\nJud'io masa Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti\\n37Jesús, jairo ĩaĩañamanire ĩnare ĩ yiĩoboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉbeticama masa. 38“To bajiro bajirʉaroja ti” Isa'ias ñamasir'i, ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ ti. Ado bajiro yiucamasiñumi:\\n“Yʉa ʉjʉ, mʉre yʉa gotirẽtobosasere ajiboarine, to yicõari, mʉ yiĩosere ĩaboarine, mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.\\n39Dios ĩ cõarocʉre ajitirʉ̃nʉbetironare yigʉ ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i quẽna:\\n40“Ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja ĩna masiboasere ĩnare masiriojeocõarʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yise ñajare, ĩre ajimasibetirʉarãma. Riojo ĩna ajimasijama, rojose ĩna yirũgũsere tʉoĩasʉtiriticõari, tʉoĩavasoaborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.\\n41“Cristo rẽtoro ñamasugʉ̃ maami” Dios ĩ yiĩosere ĩacõari, to bajiro yiucamasiñumi Isa'ias.\\n42“To bajiro bajirʉaroja” Isa'ias ĩ yiucamasire ñaboajaquẽne jãjarã jud'io masa, to yicõari ĩna ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ri Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajirã ñaboarine, masa ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja”, yibeticama ĩna bajirãjʉma, fariseo masa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare mani buerivijʉre” ĩna yire ñajare. To bajiri ĩnare güirã, “Yʉare masiroma” yirã, tire gotibeticama ĩna. 43To bajiro yirã ñari, Dios ye rẽtobʉsaro masa yejʉare rʉ̃cʉbʉorere bojacama ĩna.\\n“Yʉre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩna tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti\\n44Ruyugoaro goticami Jesús:\\n—Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ sĩgʉ̃rene ajitirʉ̃nʉrã me yama. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrã yama. 45Yʉre ĩarãma, yʉ jacʉre quẽne ĩarã yama. 46Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rojose yitʉjato” yigʉ. 47Yʉ ocare ajiboarine yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijama, yʉ me ñaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarocʉma. Adi macarʉcʉroanare rojose yigʉagʉ vadicacʉ me ñaja yʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ñaro cõrone rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosagʉagʉ vadicajʉ yʉ. 48To bajiboarine, yʉre rʉ̃cʉbʉobeticõari, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉmenama, ñatʉsarirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. 49Yʉ masurione tʉoĩacõari, tire gotigʉ me yaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotiaja yʉ. 50“Yʉ jacʉ ĩ rotisere ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ, tudirijabeticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna”, yimasiaja yʉ. To bajiri yʉ gotijama, yʉ jacʉ yʉre ĩ yirotirore bajirone gotiaja yʉ —masare yicami Jesús.","num_words":1275,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Cronica 21 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ewarid̶e diauruba israelerãra biẽ́ osia. Idjia Davia crĩchabisia Israeld̶ebema sordaorãra juachaida.\\n2Maʌ̃ bẽrã Daviba Joáa, waabema sordao bororãa bid̶a nãwã jarasia: –Jũma Israel druad̶e umaquĩrã djõ cawa b̶eada juachad̶e wãnadua Beersebá purud̶eba ab̶a Daʌ̃ purud̶aa. Juachad̶aped̶a mʌ̃́a jarad̶e zed̶adua cawai carea jũmasãwã panʌda.–\\n3Baribʌrʌ Joába jarasia: –Mʌ̃ boro, ¡Ãcõrẽba idji puru Israelda b̶arima cien aud̶u yõbibʌrʌ bio bia b̶aya! ¿Jũma ãdjirãra bʌare panʌẽ́ca? ¿Cãrẽ cãrẽã bʌa mãwã juachabi b̶ʌ? ¿Cãrẽã dadji israelerãra nẽbʌrad̶e b̶ʌ́ quĩrĩã b̶ʌ?–\\n4Joába mãwã jarad̶amĩna Daviba wad̶ibid̶a juachabisia. Ara maʌ̃da Joába jũma Israel druad̶e juachad̶e wãped̶a jẽda Jerusaleʌ̃naa zesia.\\n5Maʌ̃be Davia jarasia Juda druad̶e 470 mil sordaorãda panʌda idjab̶a waabema israelerã druad̶e miyoʌ̃ aud̶u cien mil panʌda.\\n6Baribʌrʌ Joába Levid̶eba yõped̶ad̶ara, Benjamiʌ̃neba yõped̶ad̶arã sid̶a juachaẽ́ basía, Daviba juachabi jarad̶ara bia ũrĩnaẽ́ bẽrã.\\n7Ãcõrẽ bid̶a Daviba juachabid̶ara bia unuẽ́ basía. Maʌ̃ carea israelerãra cawa osia.\\n8Maʌ̃ bẽrã Daviba Ãcõrẽa nãwã jarasia: –Wãrãda mʌ̃a sordaorã juachabid̶ara cadjirua basía. Baribʌrʌ mʌ̃ quĩrã djuburia maʌ̃ cadjirua od̶ara quĩrãdoadua. Mʌ̃a wãrãda crĩcha neẽ́ b̶ʌ quĩrãca osia.–\\n9Maʌ̃ ewarid̶e Ga abadaba Davia Ãcõrẽneba bed̶eabadjia. Ãcõrẽba Gaa nãwã jarasia:\\n10–Davimaa wãped̶a jaradua mʌ̃a cawa oida. Mʌ̃a cawa oi crĩchada ũbea erob̶ʌa. Maʌ̃gʌd̶ebemada idjia ab̶a edaida b̶ʌa.–\\n11Ara maʌ̃da Gara Davimaa wãped̶a nãwã jarasia: –Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: “Mʌ̃a cãrẽneba cawa oida bʌabʌrʌ jaraida b̶ʌa. Naʌ̃nebemada ab̶a edadua:\\n12poa ũbea jarraba zeida, jed̶eco ũbea dji quĩrũba bãrãra poya pananida, wa ewari ũbea Ãcõrẽba bãrãra cacua biẽ́ b̶ʌida. Maʌ̃ ewari ũbead̶e bajãnebema nezocaba jũma Israel druad̶e ẽberãrãda quinibiya.” Maʌ̃gʌd̶ebemada ab̶a edadua mʌ̃a Ãcõrẽa jarai carea.–\\n13Maʌ̃ne Daviba Gaa panusia: –¡Mʌ̃ra nẽbʌra dromane b̶ʌa! Baribʌrʌ Ãcõrẽra quĩrã djuburiaid̶a b̶ʌ bẽrã, biara b̶ʌa mʌ̃ra idji jʌwad̶e b̶aeida ẽberãrã jʌwad̶e b̶aei cãyãbara.–\\n14Daviba mãwã jarad̶a bẽrã Ãcõrẽba israelerãra cacua biẽ́ b̶ʌsia. Maʌ̃ne setenta mil quinisid̶aa.\\n15Maʌ̃be Ãcõrẽba bajãnebema nezocada Jerusaleʌ̃nebemarã quenane diabuesia. Mãwã quena b̶ʌda Ãcõrẽba acʌ b̶asia. Maʌ̃ne sopuaped̶a waa quenabiẽ́ basía. Bajãnebema nezocaa nãwã jarasia: –¡B̸esia! ¡Waa quenarãdua!– Mãwã jarasid̶e bajãnebema nezocara jebuseo Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌbarima b̶asia.\\n16Daviba ʌ̃taa acʌbʌrʌd̶e unusia bajãnebema nezocara ʌ̃tʌ jira b̶ʌda. Djõbada necoda idji jʌwad̶e erob̶asia. Maʌ̃ necora Jerusaleʌ̃ purud̶aa wa nũmasia. Maʌ̃ unubʌrʌd̶e Davira, idjiare b̶ea dji dromarã sid̶a chĩrãborod̶e b̶arru copanesid̶aa. Ãdjirãba sopua careabema jʌ̃badara jʌ̃ panasid̶aa.\\n17Maʌ̃be Daviba Ãcõrẽa nãwã jarasia: –Mʌ̃abʌrʌ sordaorãra juachabisia. Mʌ̃abʌrʌ maʌ̃ cadjiruara osia. Naʌ̃ bed̶ea neẽ́ qued̶eaba ¿cãrẽ cadjiruada osid̶a? Mʌ̃ Boro Ãcõrẽ, mʌ̃ quĩrã djuburia mʌ̃ra, mʌ̃ ẽberãrã sid̶a cawa odua. Waa bʌ puruda quinibirãdua.–\\n18Maʌ̃ne Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaba Gaa nãwã jarasia: –Davia jaradua jebuseo Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌbarima animarã babue diabadada mʌ̃ itea omãrẽã.–\\n19Ara maʌ̃da Gaba Ãcõrẽ trʌ̃neba jarad̶ara Daviba od̶e wãsia.\\n20Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌ b̶ʌd̶e jẽda acʌped̶a bajãnebema nezocara unusia. Idji warrarã quĩmãrẽ panʌ bid̶a ununaped̶a mĩrũsid̶aa.\\n21Davi Ornaʌ̃ma jũẽbʌrʌd̶e Ornaʌ̃ba idjira unusia. Maʌ̃ bẽrã idji trigo cʌrʌbarimaʌba Davimaa wãped̶a chĩrãborod̶e b̶arru cob̶esia.\\n22Maʌ̃ne Daviba Ornaʌ̃a jarasia: –Bʌ trigo cʌrʌbari ẽjũãra mʌ̃́a nẽdobuedua animarã babue diabadada Ãcõrẽ itea oi carea. Mʌ̃a mãwã oibʌrʌ dai israelerãra waa quininaẽ́a. Dji ẽjũã nẽbʌara mʌ̃a jũma diaya.–\\n23Ornaʌ̃ba panusia: –Mʌ̃ boro, ara jãwã bari edadua. Maʌ̃be bʌa quĩrĩã b̶ʌ quĩrãca odua. Mʌ̃a pacada diaya Ãcõrẽa babue diamãrẽã. Maʌ̃ awara tʌbʌ carea dji trigo cʌrʌbari bacuruda diaya. Trigo sid̶a diaya Ãcõrẽa babue diamãrẽã. Maʌ̃gʌra mʌ̃a jũma bari diaya.–\\n24Baribʌrʌ israelerã boro Daviba panusia: –Mãwãẽ́a. Mʌ̃a bari edaẽ́a ãtebʌrʌ dji nẽbʌa daucha diaya. Mʌ̃a bʌreda Ãcõrẽa diai carea bari edaẽ́a. Animarã bari edad̶ara mʌ̃a Ãcõrẽa babue diaẽ́a.–\\n25Maʌ̃ bẽrã Daviba Ornaʌ̃ ẽjũãbari oroda quince libra diasia.\\n26Mama Daviba animarã babue diabadada Ãcõrẽ itea osia. Maʌ̃be Ãcõr��a animarãda jũma babue diacuasia idjab̶a Ãcõrẽ ume necai b̶ai carea animarã dragada babue diacuasia. Maʌ̃ne Ãcõrẽa quĩrã djuburiada iwid̶isia. Ãcõrẽba maʌ̃ra bia ũrĩna bẽrã bajãneba tʌbʌ uruada animarã babue diabada ʌ̃rʌ̃ b̶aebisia.\\n27Maʌ̃be Ãcõrẽba bajãnebema nezocaa jarasia idji djõbari necoda wagamãrẽã.\\n28Maʌ̃ unubʌrʌd̶e Daviba cawasia Ãcõrẽba idji bed̶eara ũrĩsida. Maʌ̃ carea jebuseo Ornaʌ̃ba trigo cʌrʌ b̶ad̶ama animarãda Ãcõrẽa babue diacuasia.\\n29Maʌ̃ ewarid̶e Ãcõrẽ wua de Moiseba ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e od̶ara, animarã babue diabada sid̶a Gabaoʌ̃ puru caita b̶ʌ eyad̶e panasid̶aa.\\n30Baribʌrʌ Daviba Ãcõrẽa iwid̶i carea mamaa poya wãẽ́ basía. Ãcõrẽ nezocara idji djõbada neco bara ununa bẽrã mamaa wãida bio waya b̶asia.\\n< 1 Cronica","num_words":647,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.151,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti SAN JUDAS 1\\nDios ĩ beseanare San Judas ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati yʉ ñarã mʉa. Yʉ ña Judas Jesucristore moa ĩsiri masʉ. Santiago ocabaji ña yʉ. Dios ĩ beseana ña mʉa. Ito bajiri adi mʉare papera cõa yʉ. Mani Jacʉ Dios bʉto maiami manire. Ito bajiri Jesucristo ñarã mani ñatĩñatoni, manire codeami Dios. 2 Mʉare yiari ado bajiro Diore senia yʉ: “Ĩnare ti maicõri ĩnare queno ejabʉaya. Ĩna ya ʉsijʉ queno sajari oca cʉti quenaroca yiya. Ito yicõri ĩna gãmeri ti mairoca yiya”, ya yʉ Diore, mʉare yiari seni ĩsigʉ̃.\\nAdo bajiro riasoama rʉore masa, yire gaye\\n3-4 Yʉ ñarã Dios ĩ masoana ña mani. Manire ĩ masore gaye oca mʉare riaso remorocʉ mʉare papera cõa ãmoboja yʉ. Ito bajiro ãmobojagʉti gaje oca tʉocõri, gaje gaye oca ucarʉjagʉja yʉ mʉare. Mʉa masibitibojarocati rʉore oca riasori masa ñarãji mʉa wato. “Riojo Dios oca riasoa gʉa”, yi rʉorãji ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉobiticõri ado bajiro rʉore oca gotirãji ĩna: “Manire ti maicõri jeyaro mani ñeñaro yirisere ãcabojañi Dios. Ito bajiri mani ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti yiana mani. Manire waja senibiquĩji Dios”, yi rʉorãji ĩna. “Jesucristore mani cʉdibeja, no yibea. Ĩ sĩgʉ̃ meje ñami mani ʉjʉ”, yi rʉorãji ĩna. Ĩnare tʉoĩa yugʉ ado bajiro yiyijʉ Dios: “Rʉori masare ruyuriocʉja yʉ”, yiyijʉ Dios, jane mejejʉ. Ito bajiri ĩnare tʉobesa, yʉ ñarã mʉa. Jane mejejʉ ĩ ocare cũyijʉ Dios, Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉtoni. Ito bajiri ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, Dios ñarã ña mʉa ĩja. Ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãbiticõri bʉto bʉsa Jesure tʉorʉ̃nʉrʉja mʉare. “Ito bajiro yirʉja manire”, mʉa yi tʉoĩa oca sẽotoni adi mʉare papera cõa yʉ.\\n5 Jane mejejʉ Israel sita gãnare Dios ĩ ejabʉarise gaye oca tʉogoana ña mʉa. Ito bajibojarocati mʉcana itire mʉa tʉdi tʉoĩatoni goti ãmoa yʉ. Tʉote mʉa. Jane mejejʉ Egipto sitajʉ ĩna ñaroca Israel sita gãnare masoyijʉ Dios. Ĩna rudi masitoni ĩnare tʉ̃ayijʉ Dios. Queno ĩnare ĩ masobojarocati, coriarã ĩre tʉorʉ̃nʉbisijarã ĩna. Ito bajiri ĩre tʉorʉ̃nʉbitianare ruyurioyijʉ Dios. 6 Ángel mesa bajigore gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. Tʉoĩate mʉa. Jane mejejʉ Diore moa ĩsiri masa ñabojarãti jãjarã ĩre cʉdi ãmobisijarã ángel mesa. Dios rẽtoro masi ãmobojayijarã ĩna. Ito bajirã ĩna ña ãmojare rãitĩarojʉ ĩnare cũyijʉ Dios. Ito bajiri ĩna ñeñaro yirise waja, waja ĩ seniroti rʉmʉ riojʉa itojʉ riti ñarã yirãji ĩna maji. Ĩ waja seniri rʉmʉ ejaroca bʉto bʉsa tõbʉjarã yirãji ĩna. 7 Ĩna robo ñeñaro yiyijarã Sodoma gãna, Gomorra gãna cʉni. Ĩna bajigore gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. Ĩnamasiti ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yi ʉyayijarã ĩna. Romia rãca ĩna yibojare jidicãcõri, ĩna ʉ̃mʉa comasiti yi ʉyayijarã ĩna. Ĩna ya cʉtori tʉ gãna cʉni ito bajiroti ñeñaro yi ʉyayijarã. Ito bajiro ĩna yija ticõri, ĩnare ruyuriorocʉ jea queoyijʉ Dios. Iti oca tʉocõri, “Jeame ʉ̃jʉrojʉ ʉatĩñarã yirãji ñeñaro yi ʉyari masa”, yi tʉoĩarãji masa jeyaro.\\n8 Itire tʉo masibojarãti, jane mejejʉ gãna ñeñaro ĩna yigoado bajiroti yama ĩnaõna, rʉore oca riasori masa. Bʉto ñeñarise ĩna cãija bero, ĩnamasiti ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yama ĩna. Ʉjarãre cʉdibeama ĩna. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ ʉjarã ñasarãre rʉ̃cʉbʉobiticõri, ĩna rotirisere aja tudiama ĩna. 9 Miguel wame cʉtigʉ ĩ bajigore gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. Gãjerã ángel mesa rẽtoro ñasagʉ ñayijʉ ĩ. Ñasagʉ ñabojagʉti rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanásre aja tudibisijʉ ĩ. Tʉote mʉa. Ado bajiro bajia iti oca. Jane mejejʉ Moisés ñayorʉ ĩ godaja ticõri, ĩ ya rujʉre ãmi ãmoyijʉ Satanás. Ito bajiro ĩre ãmocõri Miguel rãca gãmeri bʉsibojayijʉ ĩ. Ito bajiro ĩ senija tʉocõri, “Ñeñaro yi jaigʉ ña mʉ. Jaje seti ña mʉre”, yibisijʉ Miguel Satanásre. Ñeñaro bʉsi ãmobisijʉ Miguel. Ado bajiro riti yiyijʉ ĩ: “Diomasiti mʉre waja senigʉ̃ yiguĩji”, yiyijʉ Miguel rʉ̃mʉ́a ʉjʉre. Miguel robo bajiro bajibeama rʉore oca riasori masa. 10 Ĩnama Dios gayere tʉo masimena ñari itire aja tudiama ĩna. Waibʉcʉrã robo tʉo masibeama ĩna. “Ija ado bajiro rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa masibiticõri, cojisiti ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Ito bajiro ĩna yija ticõri, rʉore oca riasori masare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.\\n11 Bʉjato bajiro yiroja ĩnare ija. Caín ñayorʉ, Diore ĩ cʉdibitiado robo bajiro Diore cʉdibeama ĩna cʉni. Ito yicõri Balaam ñayorʉ niyerure bʉja ãmosacõri, ĩ ñeñaro yiado robo bajiro ñeñaro yama ĩna cʉni. Ito yicõri Coré ñayorʉ ʉjarãre ĩ cʉdibitiado robo bajiro cʉdibeama ĩna cʉni. Coré ñayorʉ ĩ cʉdibejare ĩre ruyurioyijʉ Dios. Ito bajiroti mʉa tʉ rʉore oca riasorãre ruyuriogʉ yiguĩji Dios. 12 Diore rʉ̃cʉbʉorona mʉa minijuaja mʉa rãca cocati minijuabojama ĩna cʉni. “Diore cʉdirã ña gʉa”, yibojarãti ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Mʉa rãca sĩgʉ̃ robo bajiro ʉsi cʉtirã meje ñama ĩna. Ricati tʉoĩacõri ñeñarisere tʉoĩama ĩnaõna. Ñe waja mana ñama ĩnaõna. Tʉote mʉa. Ĩnare tʉoĩagʉ̃ ado bajiro goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Bʉto asiri rʉmʉ ide buerire ti ãmarã yirãji mani, ide ãmorã. Ito bajiro mani ti ãma rʉ̃gõroca ide buerire mino iti wẽa rẽtoja, bojori bʉjarã yirãji mani, ide ãmobojarã. Ito bajiroti manire rʉore oca ĩna riasoja ñe manire ejabʉabetoja iti. Rʉore oca riasori masare tʉoĩagʉ̃ mʉcana goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Yucʉ rica cʉtirijʉ ba ãmorã ãmarã yirãji mani. Yucʉ tʉ ejacõri rica manigʉ̃ iti ñaja bojori bʉjarã yirãji mani. “Ñe waja ma adigʉ”, yicõri quẽarã yirãji mani. Ito bajiri jʉaji rica cʉtibetoja itigʉ ĩja. Ito bajiroti ñe waja mana ñama ĩna rʉore oca riasori masa. Riojo Dios oca gotibeama ĩna. Ito bajiri ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios. 13 Ide bʉto jacũja ʉeri somo ñaro yiroja tʉnimajʉ. Iti robo bajiroti ñama rʉore oca riasori masa. Ñeñarisere bʉto tʉoĩacõri, ñeñarise yama ĩna. Jane mejejʉ ũmacʉ̃jʉ ñocõare cũyijʉ Dios. Ito bajiro ĩ cũana ñabojarãti ĩ cũrajʉ ĩna jidicãja rãitĩarojʉ quedirã yirãji ĩna. Ito bajiroti bajiama rʉore oca riasori masa. Dios oca quenarisere jidicãcõri, rʉore oca riasoama ĩna. Ito bajiri bʉto rãitĩarojʉ cõagʉ̃ yiguĩji Dios ĩnare. Ĩnare tʉoĩagʉ̃ ado bajiro yiyijʉ Dios: “Ñeñaro yiri masare rãitĩarojʉ ĩna ñatĩñatoni ĩnare cõagʉ̃ yigʉja yʉ”, yiyijʉ Dios, jane mejejʉ.\\n14-15 Queno tʉoya yʉ ñarã mʉa. Enoc ñayorʉ ĩ bajigore gaye mʉare gotigʉ ya yʉ. Adán janerãbatia co ãmojeno ñarã bero gagʉ ñayijʉ Enoc. “Ado bajiro rẽtaro yiroja, rʉore oca riasori masare”, yirocʉ ado bajiro gotiyijʉ Enoc ñayorʉ: “Co rʉmʉ mani Ʉjʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji jãjarã ángel mesa rãca. Tʉdi ejacõri masa jeyarore ĩna ñeñaro yirise waja, waja senigʉ̃ yiguĩji ĩ. Diore cʉdibitigoanare ruyuriogʉ yiguĩji, ĩna ñeñaro yirise waja, waja yigʉ. Ito yicõri, ĩre rʉ̃cʉbʉobiticõri ĩna ñeñaro aja tudire waja bʉto tõbʉjarã yirãji ĩna”, yi goti yuyijʉ Enoc ñayorʉ. 16 “Quenabeto”, yisotiama ĩnaõna rʉore oca riasori masa. Mani ʉjarã rotirisere ti tujabeama ĩna. Ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti yama ĩna. Coji meje “Rẽtoro masigʉ̃ ña yʉ”, yisotiama ĩna. Ito yicõri, ĩna ãmoro robo bajiro yirona gãjerãreama queno goti rʉoama ĩna.\\nCristore masirãre goti quenore gaye\\n17 Yʉ ñarã mani Ʉjʉ Jesucristo oca goti ucutoni ĩ cũana ĩna gotirisere ãcabojabesa mʉa. 18 Ado bajiro gotiyijarã ĩna: “Adi macãrʉcʉ̃ro jediroto riojʉa Dios ocare aja tudiri masa ñarã yirãji. Diore rʉ̃cʉbʉobiticõri, ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yi ʉyarã yirãji ĩna”, yiyijarã Jesucristo oca goti ucuri masa. 19 Adi sita ñeñaro yire yi ʉyarã ñama ĩnaõna, rʉore oca riasori masa. Espíritu Santo quedi sãjagoana meje ñama ĩnaõna. Ito bajiro bajirã ñari Jesure tʉorʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃re bajiro ĩna ya ʉsi tʉoĩabitiroca yi codeama ĩna.\\n20 Yʉ ñarã ĩna robo bajiro yibitirʉja manireama. Dios oca quenarisere tʉorʉ̃nʉrã ñari adi sita ñeñaro yirã robo yibitirʉja manire. Maniama Jesucristore bʉto bʉsa tʉorʉ̃nʉ oca sẽorʉja manire. Ito yicõri Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena Diore bʉsisotirʉja manire. 21 Dios rãca sĩgʉ̃ robo bajiro ʉsi cʉticõri ĩ ãmoro bajiroti yirʉja manire. Ito bajiro mani yija, “Yʉre bʉto maiami Dios”, yi tʉoĩasotirã yirãji mani. “Manire ti maicõri, ĩ rãca mani catitĩñaroca yigʉ yiguĩji mani Ʉjʉ Jesucristo”, yi tʉoĩa yucõri güibea mani. “Ĩ yicãdo bajiroti, ĩ rãca catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩacõri wanʉa mani.\\n22 Jesure tʉorʉ̃nʉ sẽomenare Dios oca goti masiorʉja mani ĩnare. Ito bajiro mani gotija tʉocõri, “Aʉ, ito bajiroti ña”, yicõri, bʉto bʉsa Jesure tʉorʉ̃nʉ oca sẽorã yirãji ĩna. 23 Jesure masimenare Dios oca gotirʉja manire. Dios oca tʉocõri ĩna tʉorʉ̃nʉja jeame ʉ̃jʉrojʉ wamenaji ĩna, jeame ʉ̃jʉrojʉ waboana ñabojarãti. Gãjerã ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiro yirãre ti mairʉja manire. Ĩnare ti maibojarãti queno tʉoĩarʉja manire, ĩna robo mani ñeñaro yibe yirona.\\nJudas Diore ĩ rʉ̃cʉbʉore gaye\\n24-25 Itire tʉoĩacõri Diore rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro bʉsirʉja manire: “Dios mʉ sĩgʉ̃ti ña rẽtoro masi rẽtocũgʉ̃. Ñimʉ gãji mʉ robo bajiro masigʉ̃ mami. Gʉa Ʉjʉ Jesucristo ĩ goda ĩsirajʉna sʉoriti gʉare masoyija mʉ. Ito yicõri gʉa ñeñaro yibititoni gʉare ejabʉa masigʉ̃ja mʉ. Mʉ rotirojʉ gʉa ejaroca, ‘Mʉa ñeñaro yirise waja, waja ruyuriobea mʉa’, yi ti gotigʉ yigʉja mʉ gʉare. Ito bajiri mʉ ñarojʉ ejacõri mʉ rãca queno wanʉ quenarã yirãji mani. Rẽtoro quenagʉ̃ ña mʉ. Ito yicõri Ʉjʉ ñasagʉ ña mʉ. Ñe mʉ masibitigore ma mʉre. Ito yicõri ñe mʉ roti masibitigore ma mʉre. Ito bajiro bajiyija mʉ adi macãrʉcʉ̃rore mʉ rujeoroto riojʉa. Adi rʉmʉri cʉni ito bajiro bajigʉti ña mʉ. Ito bajicõri ito bajigʉti ñatĩñagʉ̃ yigʉja mʉ”, yirʉja mani, Diore rʉ̃cʉbʉorã. Itocõ ña.","num_words":1450,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 6 DES - Dipaturi ĩgʉ werenemopʉ: —Goãmʉ ya - Bible Search\\nÕari iirire wereñumi Jesu\\n1Dipaturi ĩgʉ werenemopʉ:\\n—Goãmʉ ya árĩburire õarire iirã árĩrã, “Goãmʉ yare iipehorã ãhraa gʉa,” arĩ werebiricãque gajirãre. Mʉa eropa arĩ wererã mʉa õaro iira ne duhpiburi árĩbeaa. Eropigʉ Goãmʉ ʉmaro majagʉ õarire mʉa iira wajare mʉare osome.\\n2“Eropirã mojomorocʉrãre itamurã, irire masare ii ĩhmubiricãque. Masa erã ĩabiro itamuque erãre. Gajirã iro dopa iibiricãque. Erã masa bajarã watope mojomorocʉrãre itamuma. Mague niguirã watope mari buheri wirigue árĩrã watope sãre ii ĩhmuma. Erã eropa iiquererã erã mari pʉrʉpʉpʉre ñero iicorerã ãhrima. Eropa masa watope õarire ii ĩhmurã erã, “Õarã ãhrima erã,” masare arĩdorerã iima. Erã eropa iirã masa umupeori mera wajatatuhama. Eropigʉ Goãmʉpʉ ne wajayesome erãre. 3Eropirã mojomorocʉrãre itamurã, irire yayarogã iique. Mʉa wapi mera árĩquererã ta ĩgʉ ĩabiro irire iique. 4Masa erã ĩabirogue mojomorocʉrãre itamuque. Masa ĩabirogue mʉa itamuquerecʉ̃ Goãmʉpʉ ĩhami. Eropigʉ mari Pagʉpʉ mʉare wajayegʉcumi, arĩ werepʉ Jesu.\\nGoãmʉre serẽriñere buheñumi Jesu\\n5Dipaturi ĩgʉ werenemopʉ:\\n—Goãmʉre serẽrã, mari pʉrʉpʉ ñero iicorerã iiro dopa iibiricãque mʉa. Erã mari buheri wirigue nigui, mague sãre nigui, Goãmʉre serẽ ĩhmuma erã masare. Eropa serẽ ĩhmurã diaye masa erãre umupeori mera erã mucubirituhama. Eropigʉ Goãmʉ erãpʉre umupeosome. 6Mʉapʉ Goãmʉre serẽmorã mʉa ya taribugue biha ñajaque. Biha ñaja mari Pagʉ ĩasũya marigʉre serẽque. Mʉa eropa iicʉ̃ masa erã ĩabiro árĩquerecʉ̃ ta mari Pagʉpʉ mʉare ĩagʉcumi. Eropa peegʉ mʉare õaro iigʉcumi ĩgʉ.\\n7“Eropirã Goãmʉre serẽrã, pepiro mariro mʉa serẽrare ta dipaturi serẽ maji dujabiricãque. Eropa ta iima Goãmʉre masibirã. “Bajasuburi yuju disiro ta gʉa serẽcʉ̃ gʉare peegʉcumi,” arĩ pepima erã. 8Erã iiro dopa iibiricãque. Mʉa serẽboro core mari Pagʉ mʉa gamerire masituhami. 9Eropirã õpa arĩ serẽro gahmea Goãmʉre.\\nGʉa Pagʉ ʉmaro majagʉ mʉ õagʉ árĩrire árĩpehrerã umupeoporo. 10Dohpaguere árĩpehrerã weca opʉ árĩque. Ʉmaroguere mʉ dorero dopa ta erã iiro dopa ta i yeba majarã sã eropa iiporo. 11Eropigʉ ʉmʉri nʉcʉ gʉa baburire oniguicãque gʉare. 12Gajirã gʉare erã ñero iirare gʉa cãdijiro dopa ta mʉ sã gʉa ñero iirare cãdijique. 13Eropigʉ gʉa ñero iiborare cãhmotaque. Eropigʉ gʉare ñerire iibiricãcʉ̃ iique. Mʉhʉ gʉa Opʉ turagʉ eropa árĩniguigʉca. Árĩpehrerã mʉre eropa umupeoniguicãrãcoma, arĩ serẽque Goãmʉre, arĩ werepʉ Jesu.\\n14“Gajirãre mʉare erã ñero iirare mʉa cãdijicʉ̃ ĩagʉ, mari Pagʉ ʉmaro majagʉ mʉa ñero iira sãre cãdijigʉcumi. 15Gajirã mʉare erã ñero iirare mʉa cãdijibiricʉ̃ mari Pagʉ mʉa ñero iira sãre cãdijisome, arĩ werepʉ Jesu.\\nGoãmʉre umupeomorã ba duhurire buheñumi Jesu\\n16Eropigʉ ĩgʉ erãre werenemopʉ:\\n—Goãmʉre umupeomorã ba duhurã bʉjawererã iro dopa ii ĩhmubiricãque. Eropa iima mari pʉrʉpʉ ñero iicorerã. Erã erã diaporire bʉjawererã iro dopa ãhrima. Erã eropárĩcʉ̃ erã ba duhucʉ̃ ĩha masima masa. Diaye ta mʉare arĩgʉ iiaa. Masa erãre umupeocʉ̃ gahmema erã. Eropirã erãre umupeocʉ̃ ĩarã mucubirituhama. Eropigʉ Goãmʉpʉ erãre õaro iisome. Eropirã erã iiro dopa ii ĩhmubiricãque mʉa. 17Mʉa sã ba duhurã mʉa árĩniguiro dopa ta árĩque. Mʉa ya dipure ʉyʉ mera sũcã õaro wʉapocãque. Mʉa diapori sãre coecãque. 18Mʉa eropa iicʉ̃ mʉa ba duhucʉ̃ ĩha masisome masapʉ. Goãmʉ dihta ĩha masigʉcumi. Mʉa seyaro mʉa árĩcʉ̃ ĩgʉpʉ mʉa mera ãhrimi. Eropa ĩagʉ ĩgʉ mʉare õaro iigʉcumi, arĩ werepʉ Jesu.\\nɄmaro majare guñadoreñumi Jesu\\n19Jesu werenemopʉ daja:\\n—I yeba majare aĩ gameneobiricãque. Õ maja boa waboca. Iri boabiricʉ̃ yajari masʉ aĩbocumi irire. Ĩgʉ yajabiricʉ̃ mega tʉabocoma. Eropiro i yeba maja dederema gʉhya ãhraa. Eropirã i yeba majare bʉrigã gamebiricãque. 20Ʉmaro majapʉre turaro gameque mʉa. Ʉmaro majare mega tʉamasibeama. Erogue mʉa opaburi ne boabeaa. Eroguere yajari masʉ ne aĩmasibeami. 21Erogue mʉa opaburi iri árĩcʉ̃, ʉmaro majare Goãmʉ yare bʉrigã guñarãca mʉa, arĩ werepʉ Jesu.\\nMasa erã pepiro dopa ta iima, arĩ wereñumi Jesu\\n22Eropi buhegʉ õpa arĩ werenemopʉ erãre:\\n—Mʉa cuiri mʉa dʉpʉre sihãgodiru iro dopa ta ãhraa, arĩ werediacʉ̃ õpa ãhraa. Mʉa pepiro dopa ta iiaa. Mʉa õaro mera pepirã árĩrã õarire iiaa. 23Mʉa ñerire pepirã árĩrã ñeri dihtare i mʉa. Ʉmaro majare mega tʉamiaa. Eropirã mʉa ñeri dihtare mʉa pepiniguicãcʉ̃ iri ñeripʉ ñetariari ãhraa, arĩ werepʉ Jesu.\\nNiyerure gamerã, Goãmʉpʉre gamebeama, arĩ wereñumi Jesu\\n24Eropigʉ ĩgʉ erãre werenemopʉ:\\n—Yujugʉ Goãmʉpʉre guñagʉ niyerupʉre guñabeami. Niyerupʉre bʉrigã guñagʉ Goãmʉpʉre guñabeami. Eropigʉ niyeru dihtare gamegʉ árĩgʉ Goãmʉre mucubiricʉ̃ iibeami. Goãmʉ sãre niyeru sãre peñere gametarimaja masiya mara mʉare, arĩ werepʉ Jesu.\\nGoãmʉ ĩgʉ porãre ĩhadibumi, arĩ wereñumi Jesu\\n—Eropigʉ mʉare ire arĩgʉ iiaa. Mʉa árĩricʉrire mʉa barire, ihririre, suhri sãre wʉaro guñaricʉbiricãque. Mʉare deyoro moagʉ bari dihtare bamorãre, suhri sañamorã dihtare Goãmʉ iibiripʉ mʉare. Mʉa iri dihtare guñacʉ̃ gamebeami. 26Mirimagʉ porãre Goãmʉ ĩgʉ ĩhadiburire masique mʉa. Erã poeri moorã ãhrima. Eropiro erã bari dihburi wiri erãre mara. Mari Pagʉpʉ erãre erã baburire ohomi. Mirimagʉ porã tauro mʉapʉre mahimi Goãmʉ. Eropigʉ mʉa sãre ĩhadibugʉcumi ĩgʉ. 27Wʉaro mʉa pepiri mera iri mʉare pagarã wacʉ̃ iibeaa. Eropiro mʉa wʉaro pepiri duhpiburi árĩbeaa.\\n28“¿Eropirã duhpirã mʉa suhri sañaburire wʉaro guña bʉjawere pepicãri? Nʉgʉ maja gori iri gorire pepique. Iri gori ne iiro mariro õari goricʉa. Iri gori õari suhri iro dopa õari gori dehyoaa. 29Salomo opʉ mʉrʉ õari suhri opagʉ ĩgʉ árĩquerecʉ̃ ta iri goripʉ ĩgʉ ya suhri tauro õari gori ãhraa. 30Iri gorire õari gori iimi Goãmʉpʉ. Iri gori bajamenʉrigã árĩra pʉhrʉ ñaidija pehrea wahaa. Mero ãhri, gajinʉ peamegue soe cóãcãma. Iri eropa mata pehrequerecʉ̃ ta iri gori iri õari gori árĩcʉ̃ iimi Goãmʉ. Eropigʉ Goãmʉ iri gorire ĩgʉ õari gori ĩgʉ iidiro tauro mʉa sãre õaro iigʉcumi. Suhrire ogʉcumi. Goãmʉre daberogã umupeoa mʉa. 31Eropirã mʉa baburire, mʉa ihriburire, mʉa suhri sañaburire wʉaro guñabiricãque. 32Goãmʉre masibirãpʉ irire eropa amaniguicãma. Mari Pagʉ ʉmaro majagʉ árĩpehreri mʉa gamerire masimi. Ĩgʉ eropa masicʉ̃ mʉa ya árĩburire wʉaro guñabiricãque. 33Goãmʉ mʉa Opʉ ĩgʉ árĩborore gamemʉhtaque mʉa. Mʉa eropa iira pʉhrʉ Goãmʉpʉ mʉa gameri dʉhyacʉ̃ ogʉcumi. 34Eropirã ñamigãre mʉa dohpa warocuri arĩ wʉaro bʉjawere ne pepibiricãque. Dohpagãre mʉa ñero tariboro árĩtuhaa. Eropirã dohpagã maja dihtare pepique. Gajinʉ majare wʉaro bʉjawere pepinemobiricãque. Goãmʉpʉ mʉare itamugʉcumi, arĩ werepʉ Jesu.","num_words":925,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 Tesalonicenses 1\\nJesús pʉtʉaatiri, Cõãmacʉ̃ ñañarã́rẽ cõããdare maquẽ\\n3 Mʉ́ã ʉ̃sãya wederabiro biirá, marĩ Õpʉ̃ Jesuré padeonemórã tiiáyiro. Cãmerĩ́ maĩnemóãyiro. Teero tiirá, ʉ̃sã tiirucúrobirora Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujãrõ booa. 4 Mʉ́ãye maquẽrẽ ʉ̃sã noo wáaro Cõãmacʉ̃rẽ padeoráre wedea. “Tesalónica macãrã cʉ̃́ãrẽ ñañarõ tiipacári, ñañarõ netõpacára, wãcũtutua, padeorucújããyira”, jĩĩ, ʉseniremena wedea.\\n5 Mʉ́ãrẽ ñañarõ wáapacari, mʉ́ã wãcũtutuaremena Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ tiirére ẽñorã́ tiicú. Cõãmacʉ̃jã basocáre cʉ̃́ã tiirírocõrõ ĩña, wapa tiiquí. Teero tiirá, mʉ́ã cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ jeaadara niiã sáa. Cõ��macʉ̃ dutiré mʉ́ãpʉre jeari, ñañarõ netõrã́ tiiáyiro. 6 Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ maquẽrẽ tiigʉ́ niijĩgʉ̃, mʉ́ãrẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiráre ñañarõ netõrĩ́ tiigʉ́daqui. 7 Mʉ́ã ñañarõ netõrã́pere yeerisãre ticogʉdaqui ʉ̃sãrẽ ticoadarobirora. Tee wáaadacu marĩ Õpʉ̃ Jesús pʉtʉaatiri. Cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatigʉ, cʉ̃ʉ̃yara ángelea tutuaramena ʉ̃mʉã́sepʉ diiátigʉdaqui. Jʉ̃ʉ̃rémena asiyádiatigʉdaqui. 8 Cõãmacʉ̃rẽ masĩhẽrãrẽ, marĩ Õpʉ̃ Jesuyé quetire netõnʉcã́rãrẽ bayiró ñañarõ tiigʉ́ atigʉdaqui. 9 Cʉ̃́ã ñañaré tiiré wapa cõãdiocogʉdaqui. Teero tiirá, cʉ̃́ã cʉ̃ʉ̃ niirṍ berupʉ cõãnoãdacua. Cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiiré, cʉ̃ʉ̃ tutuarere ĩñariadacua. 10 Teeré wáaadacu Jesús pʉtʉaatiri bʉrecore. Tiibʉrecore cʉ̃ʉ̃yara cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenipeoadacua; niipetira cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá petija cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñamanijõããdacua. Mʉ́ãcã ʉ̃sã wederiguere padeojĩ́rã, cʉ̃́ãmena ʉsenipeoropʉ niiãdacu.\\n11 Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ mʉ́ãye maquẽrẽ sãĩbosárucua. Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ beserigʉ niijĩgʉ̃, mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ tiiróbirora niirecʉtiri tiiáro. Mʉ́ã ãñurõ tiidʉgárere tiipetíri tiiáro. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá niijĩrã, cʉ̃ʉ̃ tutuaremena tiirére tiipetíri tiiáro. 12 Mʉ́ã teero tiirémena marĩ Õpʉ̃ Jesús quioníremena ʉsenipeonogʉ̃daqui. Teero biiri basocá mʉ́ãcãrẽ quioníremena ʉsenipeoadacua. Cõãmacʉ̃, marĩ Õpʉ̃ Jesucristo mʉ́ãrẽ ãñuré ticorémena ĩñajĩrã, teero ʉsenipeonoãdacu.","num_words":219,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 9\\n☰ MATEUS 9 ◀ ▶\\n1 Jesus naɡ̶a waxoditedinigi niwatece migo daato weiigi, odaa jiɡ̶icotedicogi manitaɡ̶a epaa nigotaɡ̶a. 2 Odaa icoa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyadeegitalo ica alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e ane iwoteloco aca liɡ̶elate. Naɡ̶a nadi Jesus moyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji me yakadi me icilatidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa jeɡ̶eeteta niɡ̶ijo alejaado, “Jinaɡ̶adoii, ionigi! Ja inapitaɡ̶adi ɡ̶abeyaceɡ̶eco.”\\n3 Odaa icoa onateciɡ̶idiwa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage modi, “Niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa beyagi me dotaɡ̶atedibige Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me yakadi me ligegi.”\\n4 Jesus yowooɡ̶oditediwe lowoogo, odaa meetediogi, “Igaameetiwaji mowoo ane beyagi? 5 Amiida ica ane dakake mejatigi igegita idi alejaado? Domige eneɡ̶egi dakake deɡ̶ejita, ‘Ja ɡ̶adapitaɡ̶atitece ijoatawece ɡ̶abeyaceɡ̶eco’, oɡ̶oa domige ina deɡ̶ejita, ‘Adabititini, odaa awaligi!’? 6 Niɡ̶ida me Ee jikeetaɡ̶awatiwaji me Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ida yoniciwaɡ̶a me inapitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco oko.” Odaa meete niɡ̶ijo alejaado, “Adabititini, odaa anibaatine naɡ̶adi ɡ̶aɡ̶elate, odaa emii digoida ɡ̶adiɡ̶eladi!”\\n7 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a dabiditini, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi. 8 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶onadi niɡ̶ijo niciagi, odaa joɡ̶odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi me yajigotediogi niɡ̶ina oko loniciwaɡ̶a monicilatiditiniwace eelotaginadi.\\nJesus enidite Mateus me diotece\\n9 Jesus ja noditedicogi niɡ̶ica aneite, eɡ̶idaa diitedicogi mewaligi, odaa jiɡ̶icote ica diimicawaanigi balaacogo aneitice me nicoti ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Mateus. Mateus inaaɡ̶ina ane dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi. Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Anagi, aniwitici!” Odaa Mateus ja dabiditini, ja diotece. 10 Odaa Jesus jiɡ̶igo liɡ̶eladi Mateus, odaa ja nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja. Naɡ̶a niodaɡ̶a menoale, jiɡ̶icotiobece eliodi niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, ijaaɡ̶ijo eliodi eledi oko, judeutedi anoyakadi me abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa ja nicotiniwace miniwataɡ̶a Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece maɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶a. 11 Icoa fariseutedi onadi Jesus me ligiiwepodi niɡ̶idi oko anoyakadi me abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa joɡ̶onigetiniwace niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, moditiogi, “Igame leeɡ̶odi ɡ̶aniiɡ̶axinoɡ̶odi me ligiiwepodi idiwa anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, idiaaɡ̶idi idi eledi oko aninoa libeyaceɡ̶eco?”\\n12 Jesus wajipatediogi niɡ̶ijoa fariseutedi monigetiniwace niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Niɡ̶ina oko icileɡ̶egi ayopotibige dotowegi, pida inokina niɡ̶ina ane deelotika baɡ̶a yopotibige dotowegi. 13 Oleetibige mowooɡ̶oti ane diitigi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, anee, ‘Ajemaa niɡ̶ina oko monajigotiwa eijedi monigodi leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. Pida baɡ��a jemaa niɡ̶ina oko mowo aneletema eledi oko.’ Igaataɡ̶a ajanagi jiniditiogi niɡ̶ina anoyakadi meletibigiwaji. Pida janagi jiniditiogi niɡ̶inoa abeyacaɡ̶aɡ̶a modopitalo Aneotedoɡ̶oji, igaataɡ̶a oyopotibige Aneotedoɡ̶oji me napitaɡ̶aditediniwace micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane deelotika odaa yopotibige dotowegi me icilatidi.”\\nIca moikanawaanigi me niodaɡ̶a moikee magecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco\\n14 Icoa nioɡ̶ododi João Batista igotibeci midoataɡ̶a Jesus, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Oko, idiaaɡ̶idiwa fariseutedi baɡ̶a jikanakawaanigi me jiniodaɡ̶a, jikeenaɡ̶a moko agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi ɡ̶obeyaceɡ̶eco. Igaamee idi ɡ̶anioɡ̶ododipi me doɡ̶oikanawaanigi me niodaɡ̶a?”\\n15 Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Domige agecaɡ̶alodipi ina nodenigipi migotibeci lalokegi nadoneɡ̶egi ina mini miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane wado? Aɡ̶agecaɡ̶alodipi! Pida icota noko monoɡ̶atice niɡ̶ijo ane wado miditaɡ̶a. Odaa niɡ̶ica noko jaɡ̶agecaɡ̶alodipi, odaa joɡ̶oikanawaanigi me niodaɡ̶a.\\n16 Aɡ̶ica ane napadeta nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi niɡ̶ina lapadenaɡ̶anaɡ̶adi gela anepaɡ̶alee yexogo, igaataɡ̶a niɡ̶idi lapadijegi gela nige dinixigi, odaa ja daa niɡ̶idi nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi. Odaa niɡ̶ica laakajegi ja daɡ̶axa me nelegi. 17 Codaa aɡ̶ica ane yadotinigi viinyo gela naɡ̶ana laɡ̶aaɡ̶axi ewacogo baanaɡ̶a opake. Nigeo iatinigi viinyo gela, odaa naɡ̶ada laɡ̶aaɡ̶axi opake datope, odaa viinyo jaɡ̶aɡ̶a aniadi. Pida oyatinigi viinyo naɡ̶aca laɡ̶aaɡ̶axi gela, odaa naɡ̶ada laɡ̶aaɡ̶axi abeyagi, codaa me viinyo eledi aɡ̶aleeɡ̶aniadi.”\\nJesus icilatidi aca iwaalo acaaɡ̶aca nigaanawaana\\n18 Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace niɡ̶ijo anodiotibeci João, niɡ̶icotalo ica lacilo judeutedi, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus, meetalo, “Iona ja leedi me yeleo. Anagi ipekeniteloco ɡ̶abaaɡ̶atedi amaleeɡ̶aɡ̶a icí.” 19 Odaa Jesus jiɡ̶igo lixigaɡ̶awa, ijaaɡ̶ijo anodiotibece eledi igotibeci odiotece.\\n20 Eɡ̶idaa diiticogi migotibeci, odaa aca iwaalo ja nowidila Jesus. Joneɡ̶eote dooze nicaaɡ̶ape mawodina. Naɡ̶a iwidatece Jesus, odaa dibatece nijayogo liniogo. 21 Naɡ̶ajo iwaalo eo niɡ̶ida anee, leeɡ̶odi mee me dowooko, “Onexaa jiba-aatece nijayogo liniogo, odaa ja idici.”\\n22 Naɡ̶a nilokotedijo Jesus, odaa ja nadi naɡ̶ajo iwaalo. Odaa jeɡ̶eete, “Iona, jinaɡ̶adoii! Ja ɡ̶adicili, leeɡ̶odi me iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji me yakadi me ɡ̶adicilatiti.” Naɡ̶ajo iwaalo naɡ̶a dibateloco nijayogo Jesus, odaa ja icí.\\n23 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jiɡ̶igo liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo judeutedi. Niɡ̶icotedio, odaa ja naditediogi niɡ̶ijo anoyatetigi natenaɡ̶aneɡ̶egi lajo émeɡ̶egi monaligitini, idiaaɡ̶idi ica oko ane nacaagaɡ̶ateloco. 24 Odaa meetediogi, “Emii anotiticoacetiwaji! Naɡ̶adi nigaanawaana ayeleo, pida diote.” Odaa joɡ̶oilajitedibece. 25 Niɡ̶ijo naɡ̶a noditicoaci niɡ̶ijo oko. Odaa Jesus ja dakatediwece ane liotaɡ̶adi naɡ̶ajo nigaanawaana ane yeleo. Naɡ̶a dibatedigi libaaɡ̶adi, odaa ja nicooɡ̶etedi. 26 Odaa noɡ̶odibodiceta niɡ̶ida Jesus aneote jiɡ̶ilaagiteloco iditawece nipodigi.\\nJesus icilatidi itoataale etoinadi\\n27 Jesus naɡ̶a noditedice niɡ̶ijo aneite. Odaa eɡ̶idaa diitedigi migo, icoa itoataale etoinadi joɡ̶oigaalatece, codaa napaawaɡ̶ateloco, moditalo, “Akaami anida anenitege licoɡ̶egi inionigi-eliodi Davi, ɡ̶odiwikodeneɡ̶egi.”\\n28 Naɡ̶a icotedicogi Jesus ica diimigi, odaa niɡ̶ijoa etoinadi joɡ̶oigaalatiwece. Naɡ̶a dakatiobece, odaa joɡ̶ototalo. Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Domige iwaɡ̶atakani ica me jakadi me ɡ̶adicilatititiwaji?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Ejiwaɡ̶atakanaɡ̶a, Ǥoniotagodi.”\\n29 Odaa Jesus ja dibatedeloco ligecooɡ̶eli, odaa meetediogi, “Enice niɡ̶ina natigide ja ɡ̶adicilitiwaji, leeɡ̶odi me iwaɡ̶atakani!” 30 Odaa ja yatetibigiwaji, jeɡ̶ele ligecooɡ̶eli. Odaa Jesus ja najoitediniwace, meetediogi, “Jinaɡ̶a domaɡ̶a ica anatematiita niɡ̶ida ane ejigotaɡ̶awatiwaji!” 31 Pida noɡ̶opitibeci, joɡ̶oyatematitiogi iditawece niɡ̶idi oko niɡ̶eladimigipitigi niɡ̶idi nipodigi me Jesus nicilatiditediniwace.\\nJesus icilatidi ica ewaloɡ̶onaɡ̶a\\n32 Niɡ̶ijo noɡ̶opitibeci niɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi, odaa ica eledi oko joɡ̶onadeegitalo Jesus ica ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi aneo me ewaloɡ̶onaɡ̶a. 33 Neɡ̶eote Jesus niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi me noditice mijotaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa ja dotaɡ̶a. Ijotawece niɡ̶ijo noiigi-nelegi eliodi moyopo, odaa modi, “Aɡ̶ica me jinataɡ̶a digoina ɡ̶oniiɡ̶o Israel ɡ̶oneleegiwa ane yakadi meo ɡ̶odoxiceɡ̶edi liciagi niɡ̶ida aneote niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa.”\\n34 Pida niɡ̶ijoa fariseutedi modi, “Niɡ̶ijo lacilo niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a jiɡ̶ijaa yajigotalo loniciwaɡ̶a me iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a.”\\nJesus iwikodetediogi ica noiigi\\n35 Odaa Jesus igotetece idiwatawece nigotadi codaa me nigotadawaanaɡ̶a, diiɡ̶axinaɡ̶a midiwa niiakanaɡ̶axiidi, yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele, Aneotedoɡ̶oji me doletedibige me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, codaa icilatidi inoatawece ane latopaco neelotika, codaa me niɡ̶ina oko ane diɡ̶ica loniciwaɡ̶a. 36 Naɡ̶a nadi Jesus niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa ja iwikodetediogi, leeɡ̶odi me nawikodeeɡ̶a, aɡ̶ica ane yaxawatiogi, iciaceeketetege niɡ̶inoa waxacocoli ane diɡ̶ica nowienoɡ̶odi. 37 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Niɡ̶idi oko liciagi niɡ̶ina nixoɡ̶otagi nelegi baanaɡ̶a leeditibige monopilaɡ̶aditio. Pida ane nibaaɡ̶a aɡ̶eliodi. 38 Odaa ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me niwakatee eletidi nibakecajoli moyaxawa eledi oko monakato Aneotedoɡ̶oji, liciagi niɡ̶ijo anodipokota niɡ̶ini ane nebi nixoɡ̶otagi nelegi me niwakatee eletidi ɡ̶oneleegiwadi monopilaɡ̶aditedio lawodigijedi.”","num_words":932,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 13 BSNNT - Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñar'i, - Bible Search\\n“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi cagueroca ecorʉaroja”, Jesús ĩ yire queti\\n1Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñar'i, budiasuju Jesús ĩ buerimasa rãca. To ĩ ũmato bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ buerimasʉ:\\n—¡Gotimasiorimasʉ, ĩaña! Quẽnarivi ñaja. Gʉ̃ta quẽnase rãca quẽnaro quẽnoñuma ĩna —Jesúre ĩre yiyuju. 2To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Jairivi ti ñaboajaquẽne, mʉa ĩarivi ñaro cõrone cagueroca ecorʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere gajea jesabeticõarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús.\\n3-4Tijʉ bero, Olivo vãme cʉti buro joejʉ rujiyuju Jesús. Ti buro riojojʉa ñañuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi. To ĩ rujirone, gãjerã ĩna mano ĩacõari, ĩ buerimasa, Pedro, Santiago, Juan, to yicõari Andrés, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n5To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã. 6Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma.\\n7To bajicõari, mʉa tʉana, to yicõari, gajeroana quẽne, gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja. 8Cojo sitana gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. Bʉto sita saberʉaroja. To yicõari, cojo maca me ñioñarʉaroja. To bajiri, rojose tãmʉosʉorʉarãma masa. Ĩna tãmʉose rẽtobʉsaro rojose tãmʉoroana yirãma yuja. 9Quẽnaro tʉoĩama mʉa: Mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. Tojʉ mʉare bajerʉarãma. To yicõari, yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yijare, yʉ oca quẽnasere ĩnare gotirʉarãja mʉa. 10Tire adi macarʉcʉro ñarã masa ñaro cõrone gotimasiojeo ecorʉaroja. 11Mʉare ñejecõari, ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n12Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Yʉ yere ajiterãre güiose ĩna yisere ĩarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, “Ĩnare sĩato” yirã, ñejerotirʉarãma ĩna. To yicõari, jacʉa quẽne, “Yʉa rĩare sĩato” yirã, ĩna rĩare ñejerotirʉarãma. Ĩna rĩajʉa quẽne, ĩna jacʉare ajijũnisinicõari, gãjerãre sĩarotirʉarãma ĩna. 13Yʉ ocare mʉa goticudijare, jediro masa mʉare ĩaterʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenarema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varoti ñaboarere ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩnare yiyuju Jesús.\\n14Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Adi macarʉcʉro jedirirodo, sĩgʉ̃, “Diore rʉ̃cʉbʉobeticõato ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojabetire yirʉcʉmi. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ ñasere masirʉarãja mʉa. (Yʉ, Marcos, adi paperare Jesús ĩ gotisere yʉ ucasere ĩacõari, ajimasiña.) To bajiri Dios ĩ bojabetire ĩ yisere ĩacõari, “Jerusal��n maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa. To bajiro bajirirʉ̃mʉ Judea sitana gʉ̃tayucʉjʉ guaro rudicoajaro ĩna. 15Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi. 16Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ñajare. 17Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã. 18“Bʉto oco quedirirʉ̃mʉre bajibeticõato” yirã, Diore sẽnicõa ñarũgũña. 19To bajiro bajirirʉ̃mʉri bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñasʉoriarʉ̃mʉri masa rojose ĩna tãmʉoadire rẽtoro tãmʉorʉarãma ĩna. Rojose ĩna tãmʉoro bero, to bajise rojose tãmʉobetirʉarãma yuja. 20“Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato masa” Dios ĩ yibetijama, sĩgʉ̃ catirʉyarocʉ manibogʉmi. “Yʉ yarã ñaña mʉa” ĩ yirere cʉdiriarãre ĩamaigʉ̃ ñari, “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato ĩna”, yirʉcʉmi Dios.\\n21To bajiro bajiñarirodorire, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ejayumi” gãjerã ĩna yijama, ĩnare ajibeja mʉa. To yicõari, gãjerãjʉama, “Tone ñagʉ̃mi. Ejayuju” mʉare ĩna yijaquẽne, ĩnare ajibeja mʉa. 22Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã. To bajiro yirã, ĩaĩañamani yiĩorʉarãma, masare yitorã. To bajiro yirʉarãma, “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdirã, manijʉare ajitirʉ̃nʉato” yirã.\\n23Tire mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ti bajiroto rĩjoro jediro mʉare gotijeobʉ yʉ.\\n24Tire rojose ĩna tãmʉogajanoro berone, gaje vãme rojose bajirʉaroja. Muiju ʉ̃mʉagʉ asibetirʉcʉmi yuja. Ñamiagʉ quẽne busubetirʉcʉmi. 25Ñocoa quẽne, vẽjacoarʉarãma. To yicõari, õ vecaye jediro nʉrʉarʉaroja. 26To bajiro ti bajiro, Dios ĩ roticõagʉ̃ õ vecajʉ yʉ rujiadore ĩarʉarãma masa. Yʉ masise rãca, oco bueri vatoajʉ yʉ busubatorujiadire ĩarʉarãma. 27To cõrone, “Yʉ yarã ñaña” Dios ĩ yirere cʉdiriarãre jʉdoaga soje, jũnaga soje, varuaga soje, gajejacatʉa varuaga soje ñarã jedirore “Juarẽoato” yigʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. To yʉ yijare, yʉ yarã ñaro cõrone juarẽorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.\\n28To yicõari, quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ. Higuera vãme cʉtiʉre tʉoĩaña mʉa. Higuera vãme cʉtiricʉ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa. 29Mʉare yʉ gotisere bajiro bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa. 30Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti. 31Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.\\n32“Ado cõrone ejarʉcʉmi Jesús”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. Ángel mesa quẽne masimenama ĩna. Dios macʉ ñaboarine, “To cõro ejarʉcʉja yʉ”, yimasibeaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ sĩgʉ̃ne masigʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.\\n33—To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi” yʉre yimasimena ñari.\\n34Quẽna yʉ tudiejaroti ado bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãcʉrene ricati ĩna moarotire ĩnare rotigʉmi. To yicõari, soje coderimasʉre quẽne, “Yʉ tudiejarotire yugʉ tocãrãcarʉ̃mʉne quẽnaro bocaĩama”, yigʉmi. 35Ĩre bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne. To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ” yʉre yimasimena ñari. Rãiorijʉ, ñami gʉdareco, gãjabocʉ ñagõrijʉ, busurijʉ yʉ vadirotire masibeaja mʉa. 36Roori ñarʉarãja mʉa, “Mani cãniñarone tudiejaromi” yirã. Yʉre masimenare bajiro bajibeja. 37To bajise yʉ gotijama, mʉa rĩrene gotigʉ me yaja yʉ. Masa jedirore tʉoĩacõari gotiaja yʉ. Roori ñarʉarãja mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":934,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji GÁLATAS 1\\nPAULO LIWAKATETIGI GAALATATEDI\\nGalácia one iiɡ̶o aneledi oiiɡ̶e romaanotedi. Oneliodi lapoli loiigi Cristo mijoataɡ̶a owidi nigotadi Galácia. Liwigotigi niɡ̶icoa nigotadi, ani aca Antioquia da Pisídia, Derbe, Listra, ajaa Icônio. (Awiniteloco Atos 15). Eliodi oko ane loiigi Ǥoniotagodi aona judeutedi, pida onica judeutedi anoditiogi me daɡ̶a dibatetege Aneotedoɡ̶oji nige doɡ̶odioteci ijoatawece ane lakataɡ̶a judeutedi.\\nPaulo ɡ̶onitiadi lotaɡ̶a me dakapetege niɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda, codaa yalomeɡ̶e niɡ̶idi oko anodioteci niɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane diɡ̶ica ane jaoɡ̶ate. Codaa yalaɡ̶ata Abraão, ane nelokodi judeutedi, anodaaɡ̶ee me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa leeɡ̶odi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi Abraão, odaa Aneotedoɡ̶oji ja dibatetege. Abraão akaaɡ̶ijo me yewiɡ̶a maleediɡ̶icatibige Moisés daɡ̶a iditedini liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji codaa ane lakataɡ̶a judeutedi. Paulo mee niɡ̶ina oko anonakato Ǥoniotagodi me daɡ̶adiaa liotagi niɡ̶ijoa lakataɡ̶a laxokodi judeutedi. Paulo aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶inoa ane loenataka niɡ̶ina oko anodioteci laaleɡ̶ena lidaɡ̶ataka ane beyagi, codaa aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata anigota Aneotedoɡ̶oji Liwigo niɡ̶ina oko baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi.\\nPaulo yecoaditibige ica niɡ̶eladimigipitigi niiɡ̶otedi Galácia\\n1 Ee, Paulo, jidi naɡ̶adi iwakate notaɡ̶anaɡ̶axi. Ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo, codaa me Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, aneote Jesus me yewiɡ̶atace niɡ̶ijo me yeleo. Aɡ̶oko anetidiolatice, codaa aɡ̶oko anetidiiɡ̶e me jibatema Aneotedoɡ̶oji. 2 Ee inaa inatawece ɡ̶onioxoadipi aninaa digoina meetaɡ̶a ɡ̶odecoaditibige lapoli loiigi Aneotedoɡ̶oji ane liɡ̶eladi niiɡ̶otedi Galácia. 3 Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, Ǥodiodi, codaa me Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meliodi mowote aneletaɡ̶adomi, codaa mowote ɡ̶adaaleɡ̶enali mele. 4 Jesus ijaa dinajigo me yeleotetema ɡ̶obeyaceɡ̶eco, eote me ɡ̶odiwoko nakataɡ̶a ane beyagi aninoa niɡ̶ina iiɡ̶o. Leeɡ̶odi joaniɡ̶idaa ane yemaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi. 5 Odaa jemaanaɡ̶a niɡ̶ina oko midioka limedi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém.)\\nAɡ̶icoa eletidi nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedicogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida jiɡ̶inokinoateda niɡ̶inoa ane jatematiiɡ̶atedibece\\n6 Ǥadopootiwaji niɡ̶ica me age mikanitedice Aneotedoɡ̶oji aneniditedaɡ̶awa. Leeɡ̶odi Cristo eliodi meletedaɡ̶adomitiwaji, odaa Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awa makaami nepilidi. Pida jiɡ̶iwaɡ̶atitiwaji eledi natematigo anodi niɡ̶ina oko me icoɡ̶otigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 7 Pida anewi, aɡ̶icoa eletidi nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedicogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida inatibece oko anetiɡ̶adigiwocitice, codaa odoletibige moiigi niɡ̶inoa nibodicetedi anele anoditece Cristo. 8 Pida deɡ̶ejinaɡ̶atece eledi natematigo, oɡ̶oa domigetaɡ̶a aanjo ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi daɡ̶a eetece natematigo ane daɡ̶a liciaco nibodicetedi anele baaneɡ̶ejinaɡ̶atece, Aneotedoɡ̶oji eote midioka limedi me nawikodeeɡ̶a niɡ̶ina oko aneetece eledi natematigo, codaa domigokomoɡ̶oko, oɡ̶oa domige aanjo, pida idokee me ɡ̶odiloikatidi. 9 Ejinaɡ̶atacaɡ̶awa niɡ̶ijo baaneɡ̶ejinaɡ̶ataɡ̶awatiwaji. Diɡ̶ica okanicodaaɡ̶ica oko ane yatematitaɡ̶awatiwaji eledi natematigo ane daɡ̶a liciagi niɡ̶ijo natematigo anele baanaɡ̶a abaatege, Aneotedoɡ̶oji iloikatidi niɡ̶ica oko nigepaa ganigicatibige.\\n10 Dawice me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji igaataɡ̶a ajoletibige me jocaɡ̶ata oko. Pida joletibige me jao Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, odaa ninitedibece. Ajoletibige daɡ̶a jocaɡ̶ata oko, igaataɡ̶a daɡ̶a joletibige me jocaɡ̶ata oko, odaa agoteɡ̶ee liotagi Cristo.\\nAnodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iolatedice Paulo me liiɡ̶exegi\\n11 Inioxoadipi, jeloɡ̶oditedaɡ̶awa niɡ̶inoa nibodicetedi anele, niɡ̶inoa ane jatematitedibece, aɡ̶ica aneetege lowooko niɡ̶ina oko. 12 Igaataɡ̶a aɡ̶oko ane najigotiwa niɡ̶ida natematigo anele, codaa aɡ̶ica ane idiiɡ̶axitece niɡ̶inoa nibodicetedi anele. Pida Jesus Cristo jiniaaɡ̶iniwa ane nikeetediwa niɡ̶ida natematigo.\\n13 Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶ajipaatibece ane yoenataka niɡ̶ijo malee jioteci lakatigi judeutedi. Eliodi me jiatetibeci Aneotedoɡ̶oji loiigi, codaa aɡ̶ica daɡ̶a jiwikode. Inoatawece jaote me domaɡ̶a jaaɡ̶adi niɡ̶idi noiigi. 14 Owidi eletidi lionekadi ane inaɡ̶axatelogo me jioteci ane lakatigi yoiigi judeutedi. Codaa eliodi me idinoniciwaɡ̶adi me jotete liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco yaamipi.\\n15 Pida Aneotedoɡ̶oji idiomaɡ̶aditedice me ee liiɡ̶exegi malee idejote catiwedi le eiodo. Odaa leeɡ̶odi meliodi me idiwikode, jeɡ̶eniditediwa me jiotece. 16 Aneotedoɡ̶oji ninitedibece me yakadi me nikeetediwa Lionigi, eotedibige me jatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus, liwigotigi eletidi noiigi ane daɡ̶a judeutedi. Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a nikeetediwa Lionigi, ajoletibige eledi oko deɡ̶etidiiɡ̶axi. 17 Codaa aɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém daɡ̶a jakapetege niɡ̶ijo oko baanaɡ̶a liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji maleediɡ̶icatibige meniditediwa. Pida aɡ̶ica daɡ̶a idinopaɡ̶adi odaa jeɡ̶ejigo nipodigi Arábia, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jopitacicogi nigotaɡ̶a Damasco. 18 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape, odaa jeɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém, domeɡ̶ejigo joletibige me jowooɡ̶odi Pedro. Idiaaɡ̶ejote manitaɡ̶a nigotaɡ̶a ciinze nokododi. 19 Pida aɡ̶ica jinadi otiɡ̶initece eledi liiɡ̶exegi Ǥoniotagodi, onijoteci me jinadi niɡ̶ijo anodita Tiago, nioxoa Ǥoniotagodi.\\n20 Digawinitiwaji! Eji lodoe Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a jiwitaka. 21 Niɡ̶ijo naɡ̶a idoditicogi Jerusalém, odaa jeɡ̶ejigo nipodaɡ̶a Síria aniaa Cilícia. 22 Icoa lapoli loiigi Cristo ane idei nipodigi Judéia aniɡ̶ica deɡ̶etidowooɡ̶odi. 23 Niɡ̶idi noiigi idokida mowajipa moditibece, “Niɡ̶ijo anijo me ɡ̶odiatetibece, natigide jona yatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Cristo. Jotigide geme domaɡ̶a yemaa me yaaɡ̶adi niɡ̶inoa nibodicetedi anele.” 24 Odaa niɡ̶idi noiigi odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi anodaaɡ̶igotediwa me idiigi.","num_words":650,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 2 PEDRO 1\\nCristore ca tʉo nʉnʉjeerã cõrorena cʉ̃ ca owarica pũuro nii. Nea poo juu buerica wiijeripʉre, ca ĩi dito buerã cʉ̃ja mena bii ñaajuacãri tʉoricaro añurije ca ĩi dito yujurã niiupa.\\nTo biri ati pũurore owagʉ, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca tʉgoeña bayiro tii, Wiogʉre ca ĩaricarã majuropeera cʉ̃ja ca wederijere cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeeriquere to birora tʉgoeña bayicã nii, cʉ̃ja ca biiro cʉ̃ ca tiirʉgarije nii.\\nDíámacʉ̃ ca niitirijerena ca buerã cʉ̃ja ca ĩi ditorica wãme jĩcã wãme niiupa: “Wiogʉ nemo doorucumi cʉ̃ja ca ĩirije yee ĩirique nii, ape rʉmʉ, ape rʉmʉ niicã nʉnʉa waa, doorucu biitimi,” cʉ̃ja ca ĩirije.\\nAtere ĩima ĩigʉ, ati pũurore owagʉ: Díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoriquere, añuro niiriquere, tʉo jeeñoriquere, tʉgoeña bayiriquere, ca tʉgoeña pato wãcãtirã niiriquere, Ʉmʉreco Pacʉre nʉcʉ̃ bʉoriquere, ameri ʉjea niiriquere, ameri mairiquere, ca nii majuropeerije ca niiro tiimi (cap. 1).\\nDíámacʉ̃ ca niitirijerena cʉ̃ja ca buerijere “To biro ĩicãrã ĩima,” ĩimi (cap. 2). “Wiogʉ cʉ̃ ca doopea ĩi ditorique méé nii, Ʉmʉreco Pacʉ, niipetirã bojoca cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, ñañarijere tii yerijãa, cʉ̃ja tiijato ĩima ĩigʉ, yoaro cʉ̃ ca bii mani waaro cʉ̃re tiigʉre biro tiimi,” cʉ̃jare ĩi wede majio nemo yapano eami (cap. 3).\\nPʉati Pedro cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Simón Pedro, Jesucristore pade coteri majʉ, cʉ̃ yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ, mani Ʉmʉreco Pacʉ, manire Ca Ametʉenegʉ Jesucristo, cʉ̃ ca añurije jʉori, jãare biro añuropʉ díámacʉ̃ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorãre yʉ añu doti.\\n2 Ʉmʉreco Pacʉre, mani Wiogʉ Jesucristore, mʉja ca majirije jʉori, añuro cʉ̃ ca tii bojarique, jĩcãri cõro niirique, bʉaro jañuro mʉjare to nii nʉnʉa waajato.\\nCristore tʉo nʉnʉjeeri maja cʉ̃ja ca bii niipe\\n3 Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca doti tutuarije jʉori, cʉ̃ ca añu majuropeerije, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ ca tutuarije mena, manire ca jʉoricʉre mani ca majiro tiiri,* 1Ts 2.12. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro mani ca tii niipe niipetirore manire tiicojoupi. 4 Ate jʉori, “To biro yʉ tiirucu” cʉ̃ ca ĩirique ca añurije ca nii majuropeerijere manire tiicojoupi, mʉja pea tee jʉori ati yepa maquẽ ñañarije tii niiriquere camotatiri, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niirijere mʉja ca cʉo eapere biro ĩigʉ.\\n5 Atere ĩima ĩirã, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere tii jotoa peo cojorã, añuro niirique cʉti, añuro niirique cʉtiriquere tʉo puorique, 6 tʉo puoriquere ca bii buiyeerijere tʉgoeña bayirique, tʉgoeña bayiriquere Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉorique, 7 Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉoriquere añuro ameri tiirique, añuro ameri tiiriquere ameri mairique, tii niiña. 8 Ate mʉjapʉre to ca niijata, mani Wiogʉ Jesucristo yee maquẽre bʉaro jañuri mʉja ca maji nʉnʉa waaro tiiri, añurije tiiri méé watoa petira ca nii coterã mʉja ca niiro tiitirucu. 9 Atere ca cʉotigʉa, ca ĩatigʉ, yoaropʉre ca ĩa bʉatigʉre biro nii, jʉguero ñañarije cʉ̃ ca tiirique wapare cʉ̃ ca acobo ecoriquere acobocoa, biimi.\\n10 To biri yʉ yaarã, mee Ʉmʉreco Pacʉ mʉjare jʉo, beje ami, cʉ̃ ca tiiricarãpʉ niiri, bʉaro jañuri ate mʉjapʉre to birora ca niicõa niiro tiiya. Atere mʉja ca tiijata, ñañarijere mʉja tiitirucu. 11 O biro mʉja ca biiro, mani Wiogʉ manire Ca Ametʉenericʉ Jesucristo cʉ̃ ca doti niiri tabe to birora ca niicõa niiri tabepʉre, niipetiro añurije mena añuro mʉja boca ecorucu.\\nɄmʉreco Pacʉ wederique díámacʉ̃ ca niirije\\n12 To biri atere to birora mʉjare yʉ wede majiocõa niirucu, teere añuro majicã, mee díámacʉ̃ maquẽ mʉja ca bue majio ecoriquere to birora tʉgoeña tutuacõa nii, mʉja ca biicã pacaro. 13 Ména yʉ ca cati niiri rʉmʉrire, “Atere to birora cʉ̃jare ca wede majiocõa niipʉ yʉ niicu,” mʉjare yʉ ĩi. 14 Mani Wiogʉ Jesucristo, no cõro meeacãra yʉ ca bii yaipere yʉ ca majiro yʉre tiijãwi. 15 To biro ca bii pacaro, yʉ ca tii bayiro cõro yʉ tiirucu, yʉ ca bii yairo jiro atere mʉja ca tʉgoeña nʉnʉjeepere biro ĩigʉ.\\nJesucristo cʉ̃ ca nii majuropeerijere ca ĩaricarã\\n16 Mani Wiogʉ Jesucristo cʉ̃ ca doti tutua niirije niipetiro mena cʉ̃ ca doope maquẽre mʉjare jãa ca wederiquea, ca biiquĩriquepʉre queti wede bau niirique méére, cʉ̃ ca nii majuropeerijere jãa majuropeera jãa cape mena jãa ca ĩariquere jãa wedewʉ. 17 Cʉ̃ Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, nʉcʉ̃ bʉorique, ca añu majuropeerije, cʉ̃re cʉ̃ ca tiicojorijere, ʉmʉreco tutipʉ o biro ca ĩi wedeo cojorijere boca amiwi: “Ani niimi yʉ Macʉ̃, yʉ ca maigʉ, yʉ ca ĩa biijejagʉ.”† Mt 17.5; Mc 9.7; Lc 9.35. 18 Jãa majuropeera ate wederique ʉmʉreco tutipʉ ca doorijere, cʉ̃ mena ʉ̃tãgʉ ca añuricʉ jotoapʉ niirã jãa tʉowʉ.\\n19 Atea Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cʉ̃ja ca wederiquere cʉ̃ja ca ĩiricarore birora ca niiro tii, añuro mʉja ca tʉo nʉnʉjee niirijere. Tee añurije quetia, jĩa boericaga ca naitĩari tabere boe niiro, ca boeropʉ boeri ñocõ yeripʉre jĩa boe ñaajãa nʉcã ea, cʉ̃ ca tiirijere biro nii. 20 Tee peere atere añuro majiña: Jĩcã wãme ʉno peera ca biipere wede jʉguerique Ʉmʉreco Pacʉ wederiquepʉre owariquea jĩcãrãra cʉ̃ja majuropeera o biro ĩirʉgaro ĩi, cʉ̃ja ca ĩirije méé nii jʉo dooupa. 21 Ca biipere wede jʉgueriquea, bojoca cʉ̃ja ca boorije jʉori méé bii jʉoupa. Ʉmʉreco Pacʉ yeere wederi maja ca ñañarije manirã Añuri Yeri cʉ̃ ca majiorije jʉori wedeupa.\\n*1:3 1Ts 2.12.\\n†1:17 Mt 17.5; Mc 9.7; Lc 9.35.","num_words":812,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 1\\n☰ ATOS 1 ◀ ▶\\nICOA LIBAKETEDI LIIǤEXEDI ANEOTEDOǤOJI\\nLucas me idí naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi didikotacibige niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa anida naɡ̶atetigi ane liboonaɡ̶adi Teófilo. (Awini miditaɡ̶a Lucas 1.1-4). Maditaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi Lucas iditedi icoatawece niɡ̶icoa ane loenataka niɡ̶ijo anodiotibece Jesus niɡ̶ijo noɡ̶opitedibigimece ditibigimedi. Yalaɡ̶ata niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji Liwigo noɡ̶odibatege me iiɡ̶e lewiɡ̶a niɡ̶ijo liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ijo noɡ̶oyatematitedibece nibodicetedi anele, odaa eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus me Niɡ̶ijaa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me Ǥonewikatoɡ̶odi. Lucas yalaɡ̶ata niɡ̶ijoa nibodicetedi anele aneetece Jesus me dinatemati digoida Jerusalém, codaa miditawece niiɡ̶o Judéia, nipodigi Samaria, codaa yalaɡ̶ata milaagitelogo inoatawece ane iiɡ̶otedi. Lucas eetece niɡ̶icoa ane libaketedi Pedro ijaa Filipe. Codaa aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata Paulo mijo me lakapetegi Jesus, codaa eetece anodaaɡ̶ee naɡ̶a dakapetege Jesus, codaa yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee Paulo naɡ̶a diniigi lewiɡ̶a, odaa ja liiɡ̶exegi Jesus. Aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata judeutedi meliodi mowo Paulo me dawikode leeɡ̶odi me yatematitedibece nibodicetedi anele. Yalaɡ̶ata anodaaɡ̶eeteda niɡ̶icoa niwiajeɡ̶eco Paulo migotece owidi iiɡ̶otedi me yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele, codaa me niiɡ̶axitiniwace niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Odaa ijoatawece nipodaɡ̶a anigotece Paulo, idioka limedi moiatetibece. Neɡ̶epaaɡ̶icota moniwilo Paulo, odaa joɡ̶oyadeegiticogi nigotaɡ̶a Roma.\\nOdaa jiɡ̶idaaɡ̶ee Lucas me yalaɡ̶atiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus modigotece eletidi iiɡ̶otedi moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus, codaa owote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi oibake notoetiigi Liwigo Aneotedoɡ̶oji.\\nLucas didikotibige Teófilo\\n1 Jidikotacibigaɡ̶aji, iniotagodi Teófilo. Niɡ̶ijo naɡ̶a jidi naɡ̶ajo odoeje notaɡ̶anaɡ̶axi, jiditini anodaaɡ̶eeteda Jesus, ijoatawece ane loenataka codaa me liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco maleeka dinojogotedini meote ane libakedi. 2 Jiditedini notaɡ̶a aneetece libaketedi Jesus neɡ̶epaa niɡ̶ijo noko Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yadeegitedibigimece ditibigimedi. Maleediɡ̶icatibige doɡ̶opitedibigimece ditibigimedi Jesus ibake loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iiɡ̶e niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi, niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane iolatedicoace. 3 Yeleo pida niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yewiɡ̶atace, odaa icoatigilo cwareenta nokododi elioditibece me dinikeetediogi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, dinikeetediogi mewi naɡ̶a yewiɡ̶atace. Onadi odaa aɡ̶alee yakadi me nawienatakanaɡ̶a naɡ̶a yewiɡ̶atace. Niiɡ̶axitediniwace anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. 4 Ica me yatecoɡ̶o, odaa Jesus ja imonya, meetediogi, “Jinoɡ̶otace anotiticoace we nigotaɡ̶a Jerusalém, pida aliitegetiwaji ane ligegitedaɡ̶awa Eiodi me yajigotedaɡ̶awa, niɡ̶ijo baaniɡ̶ijo mejitaɡ̶awatiwaji. 5 João Batista nilegetiniwace oko datika ninyoɡ̶odi eotibige me ikee noɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco, codaa moyemaa Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Pida nige ixomaɡ̶atedijo onateciɡ̶idiwa nokododi Aneotedoɡ̶oji Liwigo dakatiwece ɡ̶adaaleɡ̶enali, odaa ja ɡ̶adiiɡ̶enitiwaji.”\\nAneotedoɡ̶oji yadeegitedibigimece Jesus ditibigimedi\\n(Marcos 16.19-20; Lucas 24.50-53)\\n6 Ica me yatecoɡ̶o niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus, odaa jonoɡ̶oige, moditalo, “Ǥoniotagodi, domige naɡ̶a natigide ica me ɡ̶odoɡ̶aaɡ̶egitice mejonaɡ̶ateloco loniciwaɡ̶a romaanotedi, odaa jaɡ̶awii okomaɡ̶a ɡ̶oninionigi-eliodi?”\\n7 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, odaa meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji ibake naɡ̶atetigi mepaa nibikota noko codaa me lakata nigeote niɡ̶ida anenita, pida aɡ̶akatitiwaji mowooɡ̶oti niɡ̶ica noko nigicota. 8 Pida nige dinikatini Aneotedoɡ̶oji Liwigo me dakatiwaɡ̶ajitiwaji, odaa yajigotaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a. Odaa akaamitiwaji jaɡ̶akamaɡ̶akaami nakataɡ̶anadi codaa me enitici. Odaa jeɡ̶eniticitiwaji digoina nigotaɡ̶a Jerusalém, digoida nipodigi Judéia, nipodigi Samaria, codaa me niɡ̶inoa eletidi nipodaɡ̶a ane daɡ̶axa me leegitalo.” 9 Igaanaɡ̶a nigotedini niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yadeegitedibigimece ditibigimedi. Odaa ja dakatediwece ica lolaadi, odaa aɡ̶aleeɡ̶icoa monadi.\\n10 Eɡ̶idaa diiticogi Jesus migo ditibigimedi, idiaaɡ̶idi idokee moiwitibigimece ditibigimedi, codaaɡ̶onida noɡ̶onadi icoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ja dinikeetiogi. Niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi one odinixotinigilo nowoodi lapacoɡ̶ogoli, dabiditiniwace liwai niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus. 11 Odaa modi, “Akaamitiwaji, ɡ̶oneleegiwadi anicoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia, igame leeɡ̶odi maleeɡ̶inaaɡ̶oni awinitibigimece ditibigimedi? Aneotedoɡ̶oji ja yadeegi Jesus digoida ditibigimedi, odaa jiɡ̶inaa ɡ̶adoyaatetiwaji digoina. Pida niɡ̶ijoa Jesus icota me dopitedijo digo anodaaɡ̶eeteda mopitedibigimece ditibigimedi.”\\nNiɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus oiomaɡ̶aditice Matias me waxodi limedi Judas\\n12 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus naɡ̶a dopitiniwace moicoɡ̶otibigimece lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém one onadateci ciloomito me yototice niɡ̶ijo lojotaɡ̶adi. 13 Noɡ̶odakatiwece nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a ica dalaɡ̶ate diimigi ane lotokaɡ̶adi. Niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi anidiaaɡ̶iticoace one: Pedro, João, Tiago, André, Filipe, Tomé, Bartolomeu, Mateus, Tiago ane lionigi ica Alfeu, Simão niɡ̶ijo ane domaɡ̶a ideleɡ̶e romaanotedi, icaaɡ̶ica Judas ane lionigi ica eledi Tiago. 14 Elioditibece me yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji awatege niɡ̶ijo nioxoadipi Jesus, ajo eliodo, ijaaɡ̶ijo eledi iwaalepodi.\\n15 Niɡ̶ijoa nokododi yatecoɡ̶o ejime onaniteci taalia niɡ̶igo viinte anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Odaa Pedro ja dabiditini liwigotigi, odaa jeɡ̶ee, 16 “Inioxoadipi, leeditibige micota niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi aneetece analee ninyaagi Judas. Aneotedoɡ̶oji Liwigo eo inionigi-eliodi Davi me eetece analee ninyaagi Judas niɡ̶ijo jotigide. Niɡ̶ijo me ikeetiogi neloɡ̶ododipi ane diɡ̶etedigi Jesus eotibige moyakadi moniwilo Jesus. 17 Judas eledi ijo me ɡ̶odokaaɡ̶edi me jiwaɡ̶atibece Ǥoniotagodi, aaɡ̶aɡ̶a iomaɡ̶aditedice meo libakedi digo mokotaɡ̶a idokida ɡ̶obakedi.”\\n18 Judas dinoojeteta nipodigi. Ibake niɡ̶ijoa dinyeelo ane dinigaanyetece me yajigo Jesus modibatalo neloɡ̶ododipi. Odaa miditaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi, jiɡ̶idiaa lemaɡ̶adi, datope le, icoa liwenadi daxoitedice igotinigi iiɡ̶o. 19 Iditawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém oyowooɡ̶odi ane ninyaagi Judas. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mowo me liboonaɡ̶adi niɡ̶idi nipodigi, “Aceldama”, nioladi hebraico, amina anejinaɡ̶ata “Nipodigi ɡ̶odawodi”. 20 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida ane ninyaagi Judas diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, digoida liwai niɡ̶ijoa enaco, mee niɡ̶ijo nidigo,\\n‘Leeditibige liɡ̶eladi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa micota me dinaladi,\\ncodaa aɡ̶aleeɡ̶ica anigo diɡ̶eladetigi.’\\nCodaa eledi diniditeloco niɡ̶ijo liwai lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji,\\n‘Leeditibige eledi oko me waxodi limedi,\\ncodaa meo niɡ̶ijo ane libakedi.’\\n21-22 Enice leeditibige me jiolaaɡ̶atice eledi oko me waxodi limedi Judas me nakataɡ̶anaɡ̶a me naɡ̶a yewiɡ̶atace Ǥoniotagodi Jesus. Leeditibige me jixipenaɡ̶atice oko minoataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi ane akaaɡ̶ina mokotaɡ̶a niɡ̶ijoa nokododi Ǥoniotagodi Jesus maleeɡ̶iniwa mokotaɡ̶a, niɡ̶ijoa nokododi naɡ̶a nilegetiniwace João Batista niɡ̶ijo oko, neɡ̶epaaɡ̶icota niɡ̶ijo noko Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yadeegitedibigimece Jesus ditibigimedi.”\\n23 Odaa joɡ̶oniboonaɡ̶ateetiniwace itoataale ɡ̶oneleegiwadi, José anoyatigi me Barsabás, codaa nikoxeedi me “Niɡ̶ijo ane iɡ̶enaɡ̶a”, ijaaɡ̶ijo eledi ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Matias. 24-25 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo lapo joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, moditalo, “Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, owooɡ̶otitiwece laaleɡ̶ena okanicodaaɡ̶ica oko. Enice natigide anikeenitoɡ̶owa anigepidiɡ̶ica niɡ̶idoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ane aolaatice meote libakedi me ɡ̶adiiɡ̶exegi, me waxodi limedi Judas me liiɡ̶exegi Ǥoniotagodi, leeɡ̶odi Judas jiɡ̶igo miditaɡ̶a anepaa limedi.” 26 Odaa joɡ̶oiwi anepaɡ̶a dinete modibateloco liboonaɡ̶adi, odaa joɡ̶odibateloco liboonaɡ̶adi Matias. Odaa Matias ja dinawanaɡ̶aditege me lokaaɡ̶etedi niɡ̶ijoa oonze ɡ̶oneleegiwadi liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi.","num_words":868,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 5 BAONT - Ate jiro, judíos boje rʉmʉ cʉ̃ja ca - Bible Search\\nBetzatá macʉ̃ ca bʉʉricʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n1Ate jiro, judíos boje rʉmʉ cʉ̃ja ca quenoro ĩagʉ waawi ñucã Jesús, Jerusalén macãpʉ. 2Jerusalén macãre “Ovejas” ca wãme cʉtiri jope pʉtore nii, arameo wederique menara Betzatá+ ca wãme cʉtiri raa, jĩcã amo cõro niiri wiijeriacã ca nii amojoderi raa. 3Teepʉre, paʉ bojoca ca diarique cʉtirã, ca ĩatirã, ca waa majitirã, ca bʉʉricarã, cũa cojowa, oco ca jaberijere yuerã. 4Ména Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ pea majiña maniro no ca boori tabe eari, tiira maquẽ ocore tii jaberucuupi. Cʉ̃ ca tii jabero jiroacã ca ñaañua jʉogʉ ʉno, no ca boorije cʉ̃ ca diarique cʉtirijere ametʉene ecorucuupi. 5Cʉ̃ja watoare niiupi jĩcʉ̃, treinta y ocho cʉ̃mari peti ca diarique cʉti niigʉ. 6To biri Jesús pea, too ca cũagʉre ĩa, mee yoaro peti cʉ̃ ca diarique cʉti cũa yujurijere majiri, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawi:\\n—¿Mʉ diarique ca ametʉaro mʉ booti? —cʉ̃re ĩiwi Jesús.\\n7Ca diagʉ pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi Jesús're:\\n—Wiogʉ, oco ca jaberi tabere ocorapʉ yʉre ca ami cõañuagʉ ʉno manimi. To cãnacã tiira oco ca jabero jiro tiirapʉ yʉ ca ñaañuarʉgaro, aperã pee wado yʉ jʉguero ñaañua weocãrucuma —cʉ̃re ĩiwi.\\n8To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús:\\n—Wãmʉ nʉcã, mʉ ca cũari quejerore ami, waagʉja —cʉ̃re ĩiwi.\\n9To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩirije menara, diarique manigʉpʉ yua, cʉ̃ ca cũarucurica quejerore ami pʉja, waacã nʉnʉa waawi. Yerijãarica rʉmʉ ca niiro macã, 10judíos ʉparã pea Jesús cʉ̃ ca catioricʉ cʉ̃ ca cũarica quejerore cʉ̃ ca ami waaro ĩari, o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—Mecʉ̃a yerijãarica rʉmʉ nii; paderica rʉmʉ méé nii. Tii quejerore ami waagʉa padegʉ mʉ tii —cʉ̃re ĩiupa.\\n11To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩiupi cʉ̃ pea:\\n—Yʉre ca diarique ametʉenejãgʉ, “Mʉ ca cũari quejerore ami, waagʉja,” yʉre ĩijãwi —cʉ̃jare ĩiupi.\\n12To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ñiru cʉ̃ niijãri, “Mʉ ca cũari quejerore amiri waagʉja,” mʉre ca ĩiricʉa? —cʉ̃re ĩiupa.\\n13Cʉ̃ pea cʉ̃re ca diarique ametʉenericʉre majitiupi, Jesús pea to ca niirã paʉ bojoca watoapʉ waa, cʉ̃ ca yaicoaro macã. 14Jiro ñucã Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ cʉ̃re bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús:\\n—Tʉoya. Mecʉ̃ra diarique manigʉ mʉ nii yua. To biri ñañarijere tii nemoticãña, tee ametʉene jañuro ñañaro mʉ ca tamʉotipere biro ĩigʉ —cʉ̃re ĩiwi Jesús.\\n15To biro cʉ̃ ca ĩiro jiro cʉ̃ pea judíos pʉtopʉ waari, “Yʉre ca diarique ametʉenericʉa, ‘Jesús’ niijapi,” cʉ̃jare ĩi wedeupi. 16Ate jʉori judíos, yerijãarica rʉmʉrena to biirije peti cʉ̃ ca tiicãrije jʉori, Jesús're ĩi pato wãcõ nʉnʉjee, cʉ̃re jĩarʉga cote, biirucuwa. 17To biro cʉ̃ja ca biiro ĩari, Jesús pea o biro ĩiwi:\\n—Yʉ Pacʉ cãa to birora padecõa niimi. To biri yʉ cãa, to birora yʉ padecõa nii —ĩiwi.\\n18Ate jʉori judíos pea, yerijãarica rʉmʉre ca dotirijere cʉ̃ ca ametʉene nʉcãrije jʉori wado méé, ñucã Ʉmʉreco Pacʉre, “Yʉ Pacʉ niimi,” cʉ̃ ca ĩirije mena, Ʉmʉreco Pacʉ jĩcãripʉ cʉ̃ ca biicãrije jʉori, nemo jañuro cʉ̃re jĩarʉga cotewa Jesús're.\\nJesús cʉ̃ ca doti majirije\\n19To biri Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Yʉ, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ nii pacagʉ, yʉ ca boori wãme yʉ tii majiti. Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca tiirijere ĩari wado yʉ tii. Yʉ, cʉ̃ Macʉ̃ cãa, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca tiirije niipetirije yʉ tii. 20Yʉ Pacʉ yʉre ca maigʉ niiri, niipetirije cʉ̃ ca tiirijere yʉre ĩñomi. Ména, ate ametʉene ja��uro do biro ca tiiya manirijepʉ tii bau nii majiriquere yʉre ĩñorucumi, ametʉene jañuro do biro pee mʉja ca ĩiticãpere. 21Ñucã yʉ Pacʉ, ca bii yaicoaricarãre cʉ̃jare catiori, catiriquere cʉ̃jare tiicojo, cʉ̃ ca tiirore birora yʉ, cʉ̃ Macʉ̃ cãa, yʉ ca tiicojorʉgarãre catiriquere yʉ tiicojo. 22Yʉ Pacʉa, jĩcʉ̃ ʉno peerena ĩa bejetimi. Cʉ̃ Macʉ̃ pee docare niipetirije yʉ ca ĩa beje majipere yʉre tiicojowi, 23niipetirã yʉ Pacʉre cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorore birora, yʉ, cʉ̃ Macʉ̃ cãare cʉ̃ja ĩi nʉcʉ̃ bʉojato ĩigʉ. Yʉre ca ĩi nʉcʉ̃ bʉotigʉa, yʉ Pacʉ yʉre ca tiicojo cojoricʉ cãare ĩi nʉcʉ̃ bʉotimi.\\n24”Díámacʉ̃ mʉjare yʉ ĩi: Yʉ ca wederijere tʉo, yʉre ca tiicojo cojoricʉre tʉo nʉnʉjee, ca tiigʉa, to birora caticõa niiriquere cʉomi. Ñañaro tii yaio ecotirucumi, mee cʉ̃ ca bii yaiboriquere ametʉari caticõa niirique peere ca bʉaricʉ niiri. 25Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Tee ca biipa tabe ea dooro bii, mee mecʉ̃ra nii yerijãa, ca bii yairãre biro ca niirã, yʉ, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ wederiquere cʉ̃ja ca tʉopa tabe, yʉ ca wederijere ca tʉo nʉnʉjeerã catirucuma. 26Yʉ Pacʉ, cʉ̃ majuropeera catirique cʉ̃ ca cʉorore birora, yʉ, cʉ̃ Macʉ̃ cãare, yʉ majuropeera catirique yʉ ca cʉoro yʉre tiiwi. 27To biri ñucã, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ yʉ ca niirije jʉori, bojoca niipetirãre yʉ ca ĩa beje majipe cãare yʉre tiicojowi. 28Atere tʉo ʉcʉaticãña. Earucu niipetirã ca bii yaiquĩricarã yʉ wederiquere tʉori, 29maja operipʉ ca niiricarãra cʉ̃ja ca witipa tabe. Añurijere ca tii niiricarã to birora caticõa niirʉgarã cati tuarucuma. Ñañarijere ca tiirucuricarã pea ñañaro tii ecorʉgarã cati tuarucuma.\\nCristo yee maquẽre wede nemori maja\\n30”Yʉa, yʉ majurope yʉ ca boorora yʉ tiiti. Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca dotiro mena yʉ ĩa beje. Yʉ ca ĩa bejerije díámacʉ̃ra nii. Yʉ majurope yʉ ca booro, yʉ ca tiirʉgarijere yʉ tiiti. Yʉ Pacʉ, yʉre ca tiicojo cojoricʉ cʉ̃ ca boorore biro wado yʉ tii.\\n31”Yʉ majuropeera yʉ yee maquẽre yʉ ca wedejata, yʉ yee maquẽre yʉ ca wederijere díámacʉ̃ méére biro yʉre mʉja tʉocãbocu. 32To biri apĩpʉ niimi, yʉ yee maquẽre ca wede bojagʉ. To biri “Yʉ yee maquẽre cʉ̃ ca ĩi bojarije pee doca díámacʉ̃ra nii,” yʉ ĩi maji. 33Mʉja, “Juan're jãiñarãja,” mʉja ĩi cojoupa. Cʉ̃ ca wederique pea díámacʉ̃ra cʉ̃ ca ĩirique nii. 34Yʉa, bojocʉra yʉ yee maquẽre cʉ̃ ca wede bojarijerena “Añu majuropeecã” yʉ ĩi, ĩigʉ méé yʉ ĩi; ñañaro cʉ̃ja ca biiboriquere cʉ̃ja ametʉajato ĩima ĩigʉ mʉjare yʉ ĩi atera. 35Juan, jĩcãga jĩa boericaga ca boe baterore biro ca biigʉ niiupi, añurije quetire ca wedegʉ niiri. Mʉja pea tee cʉ̃ ca wederijere tʉorã, no cõro meeacãra teere mʉja tʉo ʉjea nii niirʉgamiupa. 36Yʉ pea Juan cʉ̃ ca wederique ametʉenero, yʉ yee maquẽre ca wede bojarijere yʉ cʉo. Yʉ ca tiirije, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca doti cojoriquere yʉ ca tiirijera, cʉ̃ ca tiicojoricʉra yʉ ca niirijere ĩa majiricaro tii. 37Yʉ Pacʉ, yʉre ca tiicojo cojoricʉ cãa, yʉ yee maquẽre wede bojami, jĩcãti ʉno peera cʉ̃ ca wederijere tʉo, cʉ̃re ĩa, mʉja ca tiitirije ca nii pacaro. 38Cʉ̃ wederique cãa mʉjapʉre niiticã, yʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉre díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉnʉjeetirije jʉori.\\n39”Mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere cʉ̃ja ca owariquepʉre añuropʉ mʉja buecãrucu, “Teepʉre caticõa niiriquere jãa bʉarucu” ĩi tʉgoeñari. Tee pea yʉ yee maquẽrena to ca wedecãmijata cãare, 40mʉja pea yʉre mʉja tʉo nʉnʉjeerʉgati, caticõa niiriquere cʉorʉga pacarã.\\n41”Yʉa bojocara, “Añuro peti ca tiigʉ niimi,” yʉre cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijere yʉ amaati. 42Apeyera ñucã, yʉa mʉjara yʉ ĩa majicã, Ʉmʉreco Pacʉre mʉja ca maitirijere yʉ maji. 43Yʉa, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoro yʉ doowʉ. Mʉja pea yʉre mʉja booti. Apĩ cʉ̃ majuropeera ca doogʉ ʉno peera añuro mʉja tʉo nʉnʉjeebocu. 44Ʉmʉreco Pacʉ jĩcʉ̃ra ca niigʉ, “Añurã mʉja nii,” mʉjare cʉ̃ ca ĩi nʉcʉ̃ bʉope peera amari méé, mʉja majuropeera “Añurã mʉja nii,” mʉja ca ameri ĩi nʉcʉ̃ bʉorije wado ca amarã, ¿do biro pee tiicãri díámacʉ̃ mʉja tʉo nʉnʉjeebogajati?\\n45” “Cʉ̃ Pacʉpʉre ñañaro manire wedejãa buiyeerucumi,” yʉre ĩi tʉgoeñaticãña, “Moisés cʉ̃ ca doti cũurique niipetiro tii nʉnʉjeerãra catiriquere mani bʉarucu,” mʉja ca ĩi yue niigʉra niimi mʉjare ca wedejãagʉ. 46Moisés niiquĩricʉ cʉ̃ ca ĩiriquere díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉnʉjeejata, yʉ cãare díámacʉ̃ mʉja tʉo nʉnʉjeebocu. Moisés niiquĩricʉa yʉ yee maquẽrena owa cũu jʉguequĩupi. 47Cʉ̃ ca owa cũuriquere díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeetirã nii pacarã, ¿do biro pee biicãri yʉ ca ĩirije peera, díámacʉ̃ mʉja tʉo nʉnʉjeebogajati? —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.","num_words":1253,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 12\\nEspíritu Santo basocácõrõrẽ tiimasĩ́rere ticoré\\n1 Yáa wedera, Espíritu Santo mʉ́ãrẽ tiimasĩ́rere ticoqui, Jesuré padeorí põna macãrãrẽ tiiápuaro jĩĩgʉ̃. Mʉ́ãrẽ teeré masĩrĩ boogá.\\n2 Mʉ́ã ateré masĩã: Mʉ́ã Jesuré padeoádari sʉguero, mʉ́ã menamacãrã weerirare padeorá wáari ĩña, mʉ́ãcã wáarira niiwʉ̃. Weerira cʉ̃́ã padeorá catirá mee niiĩya; wedeseriya. 3 Teero tiigʉ́, yʉʉ mʉ́ãrẽ ateré masĩrĩ boogá: Sĩcʉ̃no Espíritu Santo ticorémena wedesegʉ ateré jĩĩmasĩriqui: “Jesús ñañarõ wáatẽrĩjããrõ”. Ãpĩpéja “Jesús marĩ Õpʉ̃ niiĩ” jĩĩgʉ̃́ Espíritu Santo ticorémena dícʉ teeré wedesemasĩqui.\\n4 Espíritu Santo tiimasĩ́re ticogʉ, merẽã dícʉ marĩrẽ batoqui. Espíritu Santo tee niipetirere ticogʉ́ sĩcʉ̃rã niiqui. 5 Marĩ merẽã dícʉ paderé cʉoa, Jesuré padeorí põna macãrãrẽ tiiápuaro jĩĩrã. Marĩ Õpʉ̃ tee niipetirere cṹũrigʉ sĩcʉ̃rã niiĩ. 6 Marĩ merẽã dícʉ padea. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ paderi tiigʉ́ sĩcʉ̃rã niiqui. Niipetire tee marĩ paderére ãñurõ wáari tiiquí. 7 Espíritu Santo cʉ̃ʉ̃ tiimasĩ́re ticorémena marĩ niipetirare cʉ̃ʉ̃ marĩmena niirére ẽñoquí. Tee tiimasĩ́rere ticoqui, cãmerĩ́ tiiápuaro jĩĩgʉ̃. 8 Cõãmacʉ̃ Espíritu Santomena sĩquẽrãrẽ ãñurõ masĩrémena wedesemasĩrere ticoqui. Ãpẽrãrẽ́ cʉ̃ʉ̃menarã ãñurõ tʉomasĩ́remena wedemasĩrere ticoqui. 9 Ãpẽrãrẽ́ cʉ̃ʉ̃menarã padeorére ticoqui. Ãpẽrãrẽ́ cʉ̃ʉ̃menarã diarecʉtirare netõnémasĩrere ticoqui. 10 Ãpẽrãrẽ́ Cõãmacʉ̃ sĩcʉ̃rã tiimasĩ́rere tiiẽ́ñomasĩrere ticoqui. Ãpẽrãrẽ́ Cõãmacʉ̃ wededutirere wedemasĩrere ticoqui. Ãpẽrãrẽ́ besemasĩrere ticoqui. Tee masĩrémena “ãni wãtĩ tutuaremena biiro tiii” o “Espíritu Santo tutuaremena biiro tiii” jĩĩ besemasĩqui. Ãpẽrãrẽ́ ãpẽrãyére máata wedesemasĩrere ticoqui, cʉ̃́ã tee wedesere tʉohéra niipacari. Ãpẽrãrẽ́ tee wedesere “biiro jĩĩdʉgaro tiia” jĩĩ wedemasĩrere ticoqui. 11 Espíritu Santo basiro tee niipetirere tiiquí. Cʉ̃ʉ̃rã́ basocácõrõrẽ cʉ̃ʉ̃ ticodʉgarere ticoqui.\\nMarĩ sicaõpʉ̃ʉ̃biro niiã\\n12 Marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽ pee niiã. Pee niipacaro, sicaõpʉ̃ʉ̃rã niiã. Cristocã teerora niiĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá paʉ niipacara, sicaõpʉ̃ʉ̃biro niiã. 13 Marĩ niipetira Espíritu Santo sĩcʉ̃mena wãmeõtinowʉ̃. Teero tiigʉ́, marĩ judíoa, griegoa, dutiapenori basoca, dutiapenoña manirã́ sicaõpʉ̃ʉ̃biro niirĩ tiii. Marĩ niipetira sĩcʉ̃rẽna cʉoa Espíritu Santore.\\n14 Sicaõpʉ̃ʉ̃ sicawãme dícʉ niiria; sicaõpʉ̃ʉ̃ pee õpʉ̃ʉ̃ maquẽrẽ cʉoa. 15 Marĩya dʉpo wedeseri dʉpo niirõ, biiro jĩĩbocu: “Wãmo niiria; marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽ niiria”. Teero jĩĩpacaro, toopʉ́ra niijãã. 16 Marĩya cãmopéro wedesebocu: “Capea niiria; marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽ niiria”. Teero jĩĩpacaro, toopʉ́ra niijãã. 17 Marĩya õpʉ̃ʉ̃ capea dícʉ niirĩ, ¿deero tii marĩ tʉobóataʉ? Marĩya õpʉ̃ʉ̃ cãmopéro dícʉ niirĩ, ¿deero tii marĩ wĩniñáboataʉ? 18 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ tiigʉ́, niipetire marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽrẽ cʉ̃ʉ̃ cṹũdʉgaropʉ cṹũrigʉ niiwĩ. 19 Sicaõpʉ̃ʉ̃pʉre niiréno sicawãme dícʉ niiãtã, basocʉ́ya õpʉ̃ʉ̃ niiribojĩyu. 20 Biirope niiã: Sicaõpʉ̃ʉ̃ pee wãme cʉopacári, sicaõpʉ̃ʉ̃rã niiã.\\n21 Capea wãmorẽ “mʉʉrẽ booríga” jĩĩmasĩricu. Dupucã dʉporire “booríga” jĩĩmasĩricu. 22 Teero jĩĩrõno tiirá, marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽ apeyeré “tutuhere niiã” jĩĩpacari, tee manirĩ́, ãñurõ catimasĩricu. 23 Marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽrẽ apeyeré bʉ́ri niiré tʉgueñaã. Teero tiirá, teeré ãñurõ bauáro jĩĩrã, ãñurõ quẽnoã. Apeyeré bobooro tʉgueñarã, teeré yayióra, sutiré sãñaã. 24 Apeyé ãñuré baurépereja quẽnoría. Cõãmacʉ̃ marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽrẽ teero cṹũrigʉ niiwĩ, bʉ́ri niirére wapapacárobiro ĩñaãrõ jĩĩgʉ̃. 25 Cʉ̃ʉ̃ niipetire marĩya õpʉ̃ʉ̃ maquẽ sĩcãrõména paderi booquí; teero biiri sĩcãrõména cãmerĩ́ tiiápuri booquí. 26 Marĩya õpʉ̃ʉ̃pʉre sicatabe pũnirĩ, niipetiropʉ sesajõãã. Ãñurõ wáaricãrẽ, niipetiropʉ ãñurõ tʉgueñaremena ʉseniã.\\n27 Teero jĩĩgʉ̃, biiro jĩĩgʉ̃ tiia: Mʉ́ã Cristore padeojĩ́rã, cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃biro niiã. Basocácõrõ cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃ maquẽbiro niiĩya.\\n28 Cõãmacʉ̃ Jesuré padeorí põna macãrã watoapʉre Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserirare niipetira sotoapʉ cṹũrigʉ niiwĩ.\\nCʉ̃́ã docare cʉ̃ʉ̃ wededutirere wederáre cṹũrigʉ niiwĩ.\\nCʉ̃́ã docare cʉ̃ʉ̃ye quetire bueráre cṹũrigʉ niiwĩ.\\nCʉ̃́ã docare cʉ̃ʉ̃ dícʉ tiimasĩ́rere tiiẽ́ñorãrẽ cṹũrigʉ niiwĩ.\\nCʉ̃́ã docare diarecʉtirare netõnérãrẽ,\\nãpẽrãyére wedeserare cṹũrigʉ niiwĩ.\\n29 Niipetira Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira niiriya. Niipetira Cõãmacʉ̃ wededutirere wederá niiriya. Niipetira Cõãmacʉ̃ye quetire buerá niiriya. Niipetira Cõãmacʉ̃ dícʉ tiimasĩ́rere tiiẽ́ñomasĩriya. 30 Niipetira diarecʉtirare netõnémasĩriya. Niipetira ãpẽrãyére wedesemasĩriya. Niipetira cʉ̃́ã wedesere “biiro jĩĩdʉgaro tiia” jĩĩ wedemasĩriya. 31 Teero tiirá, Espíritu Santo nemorṍ ãñurõ tiimasĩ́re ticorére booyá. Mecʉ̃tígãrẽ yʉʉ mʉ́ãrẽ nemorṍ ãñurére wedegʉda.","num_words":548,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN LUCAS 2\\n1 To bajiro bajiñarirodojʉre masa ñajediro ʉjʉ, César Augusto vãme cʉtigʉ, ĩ rotirimacarire ñarãre, “Ado cõro ñaama” yimasirʉ, ĩna vãmere ucaturotisʉoyuju ĩ. 2 Ĩre rotibosarimasʉ, Cirenio vãme cʉtigʉ Siria sitana ʉjʉ ĩ ñarirodore masa vãmere ucaturotisʉoyuju César. 3 To bajiri, masa ñajediro, ĩna ñicʉa ĩna ñamasiriarojʉ vãme ucaturotirã varoti ñañuju.\\n4 To bajiri, José quẽne, Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Judea sita Belén vãme cʉti macajʉare vasuju. Ti macajʉ ruyuamasiñuju ĩ ñicʉ ñamasir'i, Ʉjʉ David. To ĩ bajimasire ñajare, tojʉ vasuju, José, Mar'ia rãca ĩna vãmere ucarotigʉacʉ. 5 Jẽre so jacʉare sẽnicõañuju ĩ. To bajiro yir'i ñari, so rãca vasuju José. “Macʉ cʉtirʉocomo” Dios ĩ yirio ñari, gʉda ñañuju so. 6 To bajiri Belén vãme cʉti macajʉ ĩna ejaro, so macʉ cʉtirotirʉ̃mʉ ejayuju ti. 7 To bajiro sore ti bajijare, vacudirã ĩna cãnirivi ĩna ñarotijʉre sẽniboayujarã ĩna. Masa jʉ̃mʉcõañujarã, ti vire. To bajiri, vaibʉcʉrãre bare ecariavijʉ ejayujarã ĩna yuja. Tojʉ Dios macʉre macʉ cʉtiyuju Mar'ia. To yicõari, sũcare sudigaserorine ĩre gũmañuju so, jud'io masa ĩna yirũgũriarore bajiro yigo. To yicõari, cãnijesariaro ti manijare, vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ so macʉre sãñuju so.\\n8 Belén maca tʉ ñañujarã ĩna, oveja coderimasa. Ñamire ĩnare ĩatirʉ̃nʉñañujarã ĩna. 9 To ĩna bajirone, ĩna tʉjʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju sĩgʉ̃ ángel, Diore moabosagʉ. To ĩ bajirone, ĩna tʉjʉ bʉto busubatoyuju, “ ‘Dios macʉ ruyuagʉmi’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ. To bajiro ti bajijare, oveja coderimasa bʉto güiyujarã ĩna. 10 To ĩna bajirone, ado bajiro yiyuju ángel:\\n—Güibesa mʉa. Masa ĩna ĩavariquẽnarotire yigʉ, quẽnase queti mʉare gotigʉ bajiaja yʉ. 11 Ʉjʉ David ĩ ruyuamasicati macajʉre, masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosarocʉ, yucʉne ruyuami. Ĩ ñaami mani ʉjʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃. 12 Ado bajiro bajiñagʉ̃re ĩre bʉjamasirʉarãja mʉa: Vaibʉcʉrãre bare ecariavijʉ ñagʉ̃mi. Tojʉ sudigaserine gũmacoar'i, vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ sãñagʉ̃mi ĩ. Tojʉ ñagʉ̃re ĩre ĩabʉjacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju ángel.\\n13 To ĩ yiñarirĩmarone, gãjerã ángel mesa jãjarã ruyuayujarã ĩna. Ruyuacõari, ado bajise Diore ĩre basavariquẽnañujarã ĩna:\\n14 —Dios õ vecagʉ quẽnarẽtogʉ̃, to yicõari, masirẽtogʉ̃ ĩ ñajare, quẽnaro ĩre yito mani. Dios ĩ ĩavariquẽnarã ĩ rãca quẽnaro ñato ĩna —yiyujarã ĩna ángel mesa.\\n15 To yigajano, tudicoasujarã ĩna, õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ. Ĩna tudiato bero,\\n16 To bajiro gãmerã yigajano, guaro vacoasujarã ĩna yuja. Tojʉ ejacõari, Josére, Mar'iare ĩnare ĩabʉjayujarã ĩna. Sũcare quẽne vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ sãñagʉ̃re ĩre ĩabʉjayujarã. 17 Ĩre ĩabʉjacõari, ángel ĩnare ĩ gotirere to ñarãre ĩnare gotiyujarã. 18 To ñariarã jediro, ĩna gotisere ajicõari, no yimasibesujarã, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. 19 Mar'iajʉama ñagõbesuju so, oveja coderimasa ĩna gotisere ajicõari. To bajiboarine, sũca ĩ bajisere bʉto tʉoĩañuju so masuriojʉma. 20 To bajiri oveja coderimasa ti quetire gotigajano, tudicoasujarã ĩna. Tudianane, ado bajise Diore ĩre yivariquẽna tudiasujarã ĩna:\\n21 Sũca cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ ruyuariaro bero ti tʉsato, circuncisión ĩre yiyujarã. To yicõari, Jesús ĩre vãme yiyujarã ĩna, sũcare. Mar'ia gʉda so ñaroto rĩjorojʉne ángel sore ĩ vãme yirotiriarore bajirone ĩre vãme yirã yiyujarã ĩna.\\n22-24 To ĩna yiriaro bero, Jerusalénjʉ vasujarã ĩna. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdirã bajiyujarã ĩna. Ado bajise roticũmasiñuju ĩ: “Sũca ĩ ruyuaro bero, jʉarã masa cõro ñarirʉ̃mʉri bero, buja mʉa ecariarãre ĩsima, paiare. Mʉa cʉobetijama, vaja yicõari, ĩsima, ‘Ĩnare soemʉoato’ yirã. To bajiro yiba, yʉre rʉ̃cʉbʉorã. To bajiro mʉa yijama, sũca ĩ ruyuaroto rĩjoro yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavi mʉa sãjarũgũriarore bajirone sãjamasirʉarãja mʉa quẽna. Mʉa ĩsijama, buja mame bʉcʉarãre ĩsirʉarãja mʉa. Ʉ̃mʉ, rõmio, to cõrone ĩsirʉarãja mʉa. Buja mame bʉcʉarã ĩna manijama, jʉarã bujare bajirã ñarãcare ĩsirʉarãja mʉa”, yirotimasiñuju Dios. Gajeye ado bajiro yirotimasiñuju Dios: “Mʉa macʉ ruyuasʉogʉre, paiare ĩorã, ĩre ãmivarʉarãja mʉa, ‘Dios yʉ ñaami’ yiĩorã”, yirotimasiñuju Dios. To bajise Dios ĩ yirotimasire ñajare, Jesúre ãmivasujarã, paiare ĩoroana.\\n25-26 To bajiri Jerusalénjʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre vasujarã ĩna. Tojʉre ñañuju Simeón. Diore quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rotimasirere quẽnaro cʉdigʉ ñañuju ĩ. “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, Cristo, Israel jãnerabatiare, yʉ yarãre ejarẽmorũgũrʉcʉmi ĩ, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ejarotire yugʉ bajicõa ñañuju ĩ. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃ ñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, cojorʉ̃mʉ ado bajise tʉoĩañuju: “Yʉ bajirocaroto rĩjoro, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre Cristore ĩarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Simeón. 27-29 Cojorʉ̃mʉ Esp'iritu Santo Dios ĩ cõagʉ̃ ĩre ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩamasicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjaejacoasuju ĩ. Tirʉ̃mʉne Jesúre ãmiejayujarã José, ĩ manajo rãca. To ĩna sãjaejarone, ĩna macʉre bocaãmicõari, ado bajise Diore yigotiyuju ĩ, Diore variquẽnagʉ̃:\\n30-31 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosarocʉre mʉ cõar'ire ĩre ĩacõaja jẽre.\\n32 Ĩ sʉorine “Israel jãnerabatiare quẽnaro yiyumi Dios” yimasicõari, Diore masirʉarãma Israel jãnerabatia me ñarã quẽne —yiyuju Simeón.\\n33 José, to yicõari, Mar'ia quẽne, Jesús ĩ bajirotire Simeón ĩ gotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, “Mani macʉ ĩ bajirotire quẽnaro goti rĩjoro cʉtimasiami” yirã. 34-35 To yicõari, quẽnaro Dios ĩnare ĩ yirotire ĩnare ñubuejeoyuju Simeón. To yigajano, Jesús ĩ bajirotire ado bajiro sore gotiyuju quẽna, Mar'iare:\\n—Quẽnaro ajiya mʉ. “Israel ñamasir'i jãnerabatia, Dios ĩ bojasere quẽnaro masiato” yigʉ, ãni sũcare cõañumi Dios. To bajiri ĩ gotimasiosere ajicõari, ĩre tud'irʉarãma jãjarã masa. To bajiro ĩna yijare, ĩnare ĩacõari, “ ‘Diore rʉ̃cʉbʉorã ñaja yʉa’ yigotiboarine, ĩre terã ñaama”, yimasirʉarãma gãjerãjʉa. Ĩre tud'irãma, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajedicoarʉarãma ĩna. To bajiboarine gãjerãjʉama, jãjarã, ãnire ajitirʉ̃nʉcõari, Dios yarã ñacoarʉarãma ĩna, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona. Mʉjʉama, ãni mʉ macʉ ĩ bajirotire bʉto sʉtiritirʉocoja mʉ —Jesús jacore yiyuju Simeón.\\n36-37 To ĩ yiro bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ñañuju Ana vãme cʉtigo. Aser ñamasir'i jãneño ñañuju so, Fanuel maco. Diore gotirẽtobosarimaso ñañuju so quẽne. So manajʉ cʉtiboar'i, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca cʉ̃mari so rãca ñatʉsacʉne, sore bajirocaveocoasuju. To ĩ bajiveorio sĩgõne ñacõarũgũñuju so. To bajiñagõ rĩne, ochenta y cuatro cʉ̃mari cʉotʉsasuju. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, so quẽne Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogo, ĩre so sẽnirirʉ̃mʉri bare babetirũgũñuju so. 38 Simeón ĩnare ĩ gotiñarone ĩna tʉjʉ ejayuju so Ana. Ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Quẽnaro yiyuja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañuju so. To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre, “Jerusalén macana quẽnaro ñato” yigʉ, ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩ ejarotire tʉoĩa yuñarãre, “Jẽre ruyuayumi”, ĩnare yigotibatoyuju Ana.\\n39 José, to yicõari, Mar'ia quẽne Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone yigajanocõañujarã ĩna. To bajiri, Galilea sitare ñarimaca, Nazaret vãme cʉti macajʉ Jesúre ĩre ãmitudiasujarã ĩna. 40 To baji tudieja, ti macajʉ ñacõañujarã ĩna. Tojʉ bʉcʉayuju Jesús. Quẽnaro masirũtuasuju, ĩ bʉcʉarũtuatore bajirone. To bajicõari, rujʉ tutuaquẽnagʉ̃ ñarũtuasuju ĩ. To bajiro ĩ bajiñarore ĩre yirẽmorũgũñuju Dios.\\n41 Nazaretjʉ Jesús ĩ ñatoye, Jerusalénjʉ tocãrãca cʉ̃mane Pascua boserʉ̃mʉ ĩarã varũgũñujarã ĩ jacʉa. 42 To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñaricʉ̃mari tʉsacʉjʉ, Pascua boserʉ̃mʉre ĩagʉacʉ, ĩ jacʉa rãca vasuju Jesús. 43-45 Boserʉ̃mʉ ĩagajano, ĩna tudirirʉ̃mʉ, “To bajigʉmi” yimasiña manone, tojʉne tujacoasuju Jesújʉama. To ĩ bajiboajaquẽne, “Gãjerã rãca baba cʉtivagʉ bajigʉmi”, yitʉoĩacõañujarã ĩ jacʉajʉama. To bajiro ĩna yitʉoĩa vaboajaquẽne, rãiorijʉ ĩna tʉjʉre ejabesuju. To bajiro ĩ bajijare, ĩna yarãre, ĩna rãca vanare, ĩna masirãre sẽniĩacudiboayujarã ĩna. “Maami”, yicõañujarã ĩnajʉama. To bajiro ĩna yijare, Jerusalénjʉne ĩre macarã tudicoasujarã ĩna.\\n46 Tojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩre macatʉsanajʉ ĩre ĩabʉjayujarã ĩna yuja. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñañuju ĩ. Tojʉ Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca rujicõari, gãmerã ñagõñañujarã ĩna. 47 Ĩ gotisere ajicõari, “Daquegʉ ñaboarine, josasere yʉa sẽniĩaboajaquẽne, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉare cʉdiami”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna. 48 To ĩna yiñarone, Jesús jacʉa ĩna tʉjʉ sãjaejacõari, ĩre ĩaʉcacoasujarã. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju ĩ jaco:\\n49 To bajiro ĩre so yirone, ĩjʉama ado bajiro sore cʉdiyuju ĩ:\\n50 To bajiro ĩ yisere quẽnaro ajimasibesujarã ĩnajʉama. “No bajiro yirʉ yati mani macʉ”, yitʉoĩacõañujarã. 51-52 Ĩ jacojʉama, quẽnaro ajimasibetiboarine, so ʉsʉjʉma quẽnaro tʉoĩacõa ñañuju.","num_words":1177,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 5 | TUOC Bible | YouVersion\\nJesú ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ masãrẽ buꞌeꞌque niꞌi\\n1Jesú pãjãrã sirutucã ĩꞌagʉ̃, ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ mʉjãa, ejanujãcʉ niwĩ. Tojo weecã, cʉ̃ buꞌerã cʉ̃ sumuto nerẽnujãcãrã niwã. 2Beꞌro Jesú narẽ aꞌtiro buꞌenʉꞌcãcʉ niwĩ:\\nAꞌtiro weerãnojõ eꞌcatima nise niꞌi\\n3“ ‘Õꞌacʉ̃ weetamurõ meꞌrã diaꞌcʉ̃ cʉ̃ ʉaro weemasĩꞌi’ nirãnojõ eꞌcatirãsama. Tojo nirãnojõ Õꞌacʉ̃ wiogʉ nirõpʉ sãjã́árãsama.\\n4”Bʉjawetirãnojõ eꞌcatima. Õꞌacʉ̃ narẽta weetamugʉ̃sami. Narẽ wãcũtutuacã weegʉsami.\\n5”Noꞌo ‘Yʉꞌʉ basu ãpẽrã yʉꞌrʉoro niꞌi’ nitirãnojõ eꞌcatisama. Tojo weerã na Õꞌacʉ̃ ‘Oꞌogʉti’ níꞌque diꞌtare ñeꞌerãsama.\\n6”Õꞌacʉ̃ ye, diacjʉ̃ nisere masĩsĩꞌrĩrã, ʉjaboa, acowʉoꞌcãrã weronojõ nisama. Tojo ʉjaboa, acowʉorã weronojõ masĩsĩꞌrĩrãrẽ Õꞌacʉ̃ eꞌcatise oꞌogʉsami. Na Õꞌacʉ̃ yere masĩ́ca beꞌro baꞌa, sĩꞌrĩtuurã weronojõ nisama.\\n7”Ãpẽrãrẽ pajañaꞌrã eꞌcatima. Õꞌacʉ̃ quẽꞌrã narẽ pajañaꞌgʉ̃sami.\\n8”Noꞌo ñaꞌase moorãnojõ eꞌcatima. Náta Õꞌacʉ̃rẽ ĩꞌarãsama.\\n9”Noꞌo aꞌmequẽse marĩrõ ninuꞌcũsĩꞌrĩrãnojõ eꞌcatima. Õꞌacʉ̃ narẽ ‘Yʉꞌʉ põꞌrã nima’, nigʉ̃sami.\\n10”Noꞌo Õꞌacʉ̃ ʉaro weecã ñaꞌarõ weesirutunoꞌrãnojõ eꞌcatima. Náta Õꞌacʉ̃ wiogʉ nirõpʉ waꞌarãsama.\\n11”Yʉꞌʉre ẽjõpeose buꞌiri mʉsãrẽ ãpẽrã ñaꞌarõ bujicãꞌa, piꞌetise oꞌorãsama. Noꞌo nise nisoo, nimaꞌarãsama mʉsãrẽ. Na tojo weecã, eꞌcatiya. 12Dʉporocjãrãpʉ Õꞌacʉ̃ ye quetire weremʉꞌtãrĩ masãrẽ mejãrõta weecãrã niwã. Mʉsã ʉꞌmʉsepʉre pajibutiaro eꞌcatise bocarãsaꞌa. Tojo weerã eꞌcatiya”, nicʉ niwĩ Jesú.\\nAꞌti ʉmʉcopʉre Jesure ẽjõpeorã moa, sĩꞌose weronojõ nima nise niꞌi\\n13Jesú aꞌtiro buꞌenemocʉ niwĩ:\\n“Marĩ baꞌarã, ʉꞌsʉato nírã moarẽ sãꞌa. Mʉsã moa weronojõ niꞌi aꞌti nucũcãpʉre. Mʉsã añurõ niseticã ĩꞌarã, ãpẽrã quẽꞌrã ĩꞌacũu, yʉꞌʉre ẽjõpeorãsama. Mʉsã tojo weeticãma, moa ocatiro weronojõ nirãsaꞌa. Moa ocaticã, ʉꞌsʉatisaꞌa. Te tojo nicã, cõꞌacãꞌnoꞌo. ¿Apaturi deꞌro wee moa ocacã weebosari tja?\\n14”Mʉsã yʉꞌʉre ẽjõpeorã sĩꞌose weronojõ niꞌi masãrẽ. Tojo weerã mʉsã ãpẽrã yʉꞌʉre masĩtirãrẽ masĩcã weeꞌe. Niꞌcã macã ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ nirĩ macã bajutiropʉ niticã weetisaꞌa. 15Masã sĩꞌocjare apeyenojõ docapʉ sĩꞌótisama. Tojo weronojõ oꞌorã, nipeꞌtirã ti wiꞌipʉ nirãrẽ bajuato nírã ʉꞌmʉarõpʉ peosama. 16Aꞌte weronojõ bajuyoropʉ yʉꞌʉ ʉaronojõ añurõ weesetiya. Mʉsã añurõ weecã ĩꞌarã, ãpẽrã quẽꞌrã marĩ pacʉ ʉꞌmʉsepʉ nigʉ̃rẽ ‘Añuyʉꞌrʉgʉ nimi’, ni eꞌcatirãsama.\\nJesú Moisé dutiꞌque cjasere ucũꞌque niꞌi\\n17”Aꞌtiro wãcũticãꞌña yʉꞌʉre. ‘Jesú Moisé dutiꞌquere, tojo nicã Õꞌacʉ̃ ye quetire weremʉꞌtãrĩ masã na wereyuꞌquere cõꞌagʉ̃ aꞌtigʉ weepĩ’, niticãꞌña. Tere cõꞌagʉ̃ mejẽta aꞌtiwʉ. Tere queoro weepeꞌogʉ aꞌtigʉ weewʉ. 18Diacjʉ̃ mʉsãrẽ weregʉti. Ʉꞌmʉse, aꞌti turi nirĩ curare Õꞌacʉ̃ ne cãꞌrõacã te dutisere cõꞌasome. Nipeꞌtise cʉ̃ ‘Aꞌtiro weegʉti’ níꞌquere queoro weegʉsami. 19Tojo weegʉ noꞌo cãꞌrõacã te dutisere yʉꞌrʉnʉꞌcãgʉ̃nojõ mejõ nigʉ̃ waro nigʉ̃sami Õꞌacʉ̃ wiogʉ nirõpʉre. Tojo nicã ãpẽrãrẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãcã weegʉnojõ mejãrõta nigʉ̃sami. Apĩ Moisé dutisere weegʉ́ peꞌe, tojo nicã ãpẽrãrẽ tere weedutigʉ peꞌe wiogʉ weronojõ nigʉ̃sami Õꞌacʉ̃ wiogʉ nirõpʉre. 20Mʉsãrẽ aꞌtiro weregʉti. Moisé dutiꞌquere buꞌeri masã, tojo nicã fariseo masã yʉꞌrʉoro Õꞌacʉ̃ dutise peꞌere añurõ weeyʉꞌrʉnʉꞌcãtirã, Õꞌacʉ̃ tiropʉ waꞌasome”, nicʉ niwĩ.\\nJesú uase cjasere masãrẽ wereꞌque niꞌi\\n21Jesú aꞌtiro werenemocʉ niwĩ: “Mʉsã tʉꞌopã mʉsã ñecʉ̃sʉmʉarẽ dutiꞌquere: ‘Masãrẽ wẽjẽcõꞌaticãꞌña. Noꞌo apĩrẽ wẽjẽcõꞌagʉ̃nojõ tenojõ besegʉ tiropʉ besenoꞌo, buꞌiri daꞌrenoꞌgʉ̃sami’, niwʉ̃. 22Yʉꞌʉ peꞌe aꞌtiro weregʉti. Noꞌo cʉ̃ acaweregʉ meꞌrã uagʉnojõ buꞌiri daꞌrenoꞌgʉ̃sami. Noꞌo cʉ̃ acaweregʉre ‘Mʉꞌʉ wapamarĩꞌi’ ni bujicãꞌgʉ̃nojõ wiorã tiropʉ besenoꞌgʉ̃sami. Noꞌo cʉ̃ acaweregʉre ‘Waꞌicʉ weronojõ tʉꞌomasĩse moobutiaꞌa’ nigʉ̃nojõrẽ Õꞌacʉ̃ pecameꞌepʉ buꞌiri daꞌre, cõꞌatawio niꞌi.\\n23”Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ wiꞌipʉ noꞌo Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeoacjʉ apeyenojõ oꞌogʉtigʉ, ‘Yʉꞌʉ acaweregʉre ñaꞌarõ weecãti’ ni wãcũbocagʉ, aꞌtiro weeroʉaꞌa. 24Cʉ̃ oꞌoatjere duꞌupeo, cʉ̃rẽ acobojose sẽrĩmʉꞌtãgʉ̃ waꞌaroʉaꞌa. Beꞌro ‘Õꞌacʉ̃rẽ oꞌogʉti’ níꞌquere oꞌoroʉaꞌa.\\n25”Apeye quẽꞌrãrẽ weregʉti. Niꞌcʉ̃ mʉsãrẽ weresãsĩꞌrĩgʉ̃ besewʉaropʉ miasĩꞌrĩcã, maata topʉ waꞌase dʉporo apoweꞌocãꞌña. Tojo weecã, mʉsãrẽ beseri masʉ̃rẽ oꞌotibosami. Tojo weeticãma, beseri masʉ̃ surarapʉre oꞌo, buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ sõrõbosami. 26Diacjʉ̃ta mʉsãrẽ weregʉti. Buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ sãjãa wapayepeꞌoticã, ne duꞌuwĩrõsome”, ni werecʉ niwĩ Jesú.\\nJesú “Mʉsã nʉmosãnumia, mʉsã marãpʉsʉmʉa nitirãrẽ aꞌmetãrãticãꞌña” nise niꞌi\\n27Jesú aꞌtiro werenemocʉ niwĩ: “Apeyere todʉporopʉ dutiꞌquere tʉꞌopã. ‘Mʉsã nʉmosãnumia nitirãrẽ, mʉsã marãpʉsʉmʉa nitirãrẽ aꞌmetãrãticãꞌña’, niwʉ̃. 28Yʉꞌʉ peꞌe aꞌtiro weregʉti. Noꞌo numiorẽ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩ ʉaripejase meꞌrã ĩꞌagʉ̃nojõ cʉ̃ poꞌpeapʉ co meꞌrã ñaꞌarõ weetojasami.\\n29”Tojo weerã mʉsã caperi meꞌrã ñaꞌarõ weesĩꞌrĩrã, tigare orewee cõꞌaboꞌcaro weronojõ maata ĩꞌaduꞌucãꞌña. Ñaꞌarõ weeduꞌutirã, pecameꞌepʉ waꞌarãsaꞌa. Mʉsã capeare cõꞌarã, ti capea diaꞌcʉ̃rẽ bajuriorãsaꞌa. Nipeꞌtiro mʉsã upʉ pecameꞌepʉ waꞌacã, ñaꞌayʉꞌrʉsaꞌa. 30Mejãrõta buꞌiri bocari nígʉ̃, diacjʉ̃camocã meꞌrã ñaꞌarõ weesĩꞌrĩgʉ̃, weeduꞌucãꞌña. Tojo weecã, nipeꞌtiro upʉ pecameꞌepʉ buꞌiri bocaboꞌcaro buꞌiri daꞌrenoꞌsome”, nicʉ niwĩ Jesú.\\nJesú, marãpʉtirã, nʉmotirã aꞌmerĩ cõꞌase cjasere ucũꞌque niꞌi\\n31Jesú ninemocʉ niwĩ: “Apeye todʉporocjãrãpʉre níꞌquere tʉꞌopã: ‘Noꞌo nʉmorẽ cõꞌagʉ̃, “Aꞌte ye buꞌiri mʉꞌʉrẽ cõꞌaꞌa” nirĩ pũrĩrẽ oja, core oꞌoroʉaꞌa’, niwʉ̃. 32Yʉꞌʉ peꞌe aꞌtiro weregʉti. Niꞌcʉ̃ cʉ̃ nʉmorẽ co apĩ meꞌrã ñaꞌarõ nitimicã cõꞌagʉ̃nojõ core ʉmʉa meꞌrã ñaꞌarõ weeri masõrẽ weronojõ tojacã weesami. Noꞌo marãpʉ cõꞌanoꞌco meꞌrã nʉmotigʉnojõ quẽꞌrã ñaꞌarõ cʉ̃ nʉmo nitigo meꞌrã aꞌmetãrãgʉ̃ weronojõ tojasami”, nicʉ niwĩ Jesú.\\nJesú “Aꞌtiro weerãti” nise cjasere cʉ̃ buꞌeꞌque niꞌi\\n33Jesú aꞌtiro werenemocʉ niwĩ: “Apeyere todʉporocjãrãrẽ níꞌquere tʉꞌopã: ‘Mʉsã “Õꞌacʉ̃ wãme meꞌrã weegʉti” níꞌcaronojõta nisooro marĩrõ queoro weeya’, niwʉ̃. 34Yʉꞌʉ peꞌe aꞌtiro weregʉti. Mʉsã ãpẽrãrẽ ‘Aꞌtiro weerãti’ nírã, Õꞌacʉ̃rẽ wãmepeoticãꞌña. ‘Ʉꞌmʉse meꞌrã weerãti’, niticãꞌña. Õꞌacʉ̃ nirṍ topʉta niꞌi. 35‘Aꞌti nucũcã meꞌrã niꞌi’, niticãꞌña. Õꞌacʉ̃ wééca diꞌta niꞌi. Jerusalẽ́ quẽꞌrã marĩ wiogʉ Õꞌacʉ̃ ya macã niꞌi. Tojo weerã Jerusalẽ́ meꞌrã wãmepeoticãꞌña. 36Tojo nicã ‘Ʉ̃sã ya dʉpoa meꞌrã niꞌi’, niticãꞌña. Mʉsã tojo nise meꞌrã niꞌcã poadare ñirĩ da o butiri da dʉcayumasĩtisaꞌa. 37Aꞌtiro diaꞌcʉ̃ niña. Diacjʉ̃ nicã, wãmepeoro marĩrõ ‘Diacjʉ̃ta niꞌi’, niña. Tojo niticã, ‘Diacjʉ̃ niweꞌe’, niña. Mʉsã ninemopeosepʉa noꞌo wãtĩ wãcũse oꞌose nibosaꞌa.\\nJesú ãpẽrã mejẽcã weecã aꞌmedutitise niꞌi\\n38”Apeyere todʉporocjãrãrẽ níꞌquere tʉꞌopã: ‘Niꞌcʉ̃ mʉsãrẽ capea paatĩꞌacã, mʉsã quẽꞌrã mejãrõta cʉ̃rẽ paatĩꞌaaꞌmeña’, niwʉ̃. Tojo nicã ‘Upicare paapeꞌecã, mejãrõta cʉ̃rẽ paapeꞌeaꞌmeña’, niwʉ̃. 39Yʉꞌʉ peꞌe mʉsãrẽ a���tiro weregʉti. Mʉsãrẽ ñaꞌarõ weecã, tojo tʉꞌoñaꞌcãꞌña. Aꞌmeticãꞌña. Tojo weronojõ oꞌogʉ, mʉꞌʉrẽ niꞌcã peꞌe pãꞌrẽ diapoapʉ paacã, ape pãꞌrẽ dʉꞌsari pãꞌrẽ peꞌere majãminʉꞌcã, paadutiya tja. 40Niꞌcʉ̃ beseri masã tiropʉ mʉꞌʉrẽ weresãꞌcʉ mʉꞌʉ ya camisare sẽrĩbosami. Cʉ̃ tojo weecã, buꞌicjãrõ mʉꞌʉ sãñarõ quẽꞌrãrẽ tuweeoꞌoya. 41Surara mʉꞌʉrẽ niꞌcã kilómetro cʉ̃ yere miabosaya nicã, mʉꞌʉ peꞌe cʉ̃ ʉacã, pʉa kilómetro miabosaya. 42Noꞌo mʉꞌʉrẽ apeyenojõ sẽrĩcã, oꞌoya. Apeyenojõ mʉꞌʉrẽ wasocã, ‘Wasoweꞌe’, niticãꞌña”, nicʉ niwĩ Jesú.\\nMarĩrẽ ĩꞌatuꞌtirãrẽ maꞌidutise niꞌi\\n43Jesú werenemocʉ niwĩ: “Apeye todʉporocjãrãrẽ níꞌque quẽꞌrãrẽ tʉꞌopã: ‘Mʉsã meꞌrãcjʉ̃rẽ maꞌiña. Mʉsãrẽ ĩꞌatuꞌtigʉ peꞌere aꞌpepũrĩña’, niwʉ̃. 44Yʉꞌʉ peꞌe mʉsãrẽ weregʉti. Mʉsãrẽ ĩꞌatuꞌtirãrẽ maꞌiña. Mʉsãrẽ ñaꞌarõ ucũrãrẽ ‘Añurõ waꞌato’, niña. Mʉsãrẽ ñaꞌarõ weecã, ñaꞌarõ bujicãꞌmicã, na ye niatjere Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩbosaya. 45Tojo weerã marĩ pacʉ ʉꞌmʉsepʉ nigʉ̃́ põꞌrã niꞌi nisere ĩꞌorãsaꞌa. Cʉ̃ añurã, ñaꞌarã tiropʉ mujĩpũrẽ boꞌreyucã weemi. Mejãrõta añurõ weerã́, ñaꞌarõ weerã́ tiropʉ aco pejacã weemi. 46Mʉsãrẽ mairã diaꞌcʉ̃rẽ maꞌírã, ¿ñeꞌenojõrẽ mʉsã Õꞌacʉ̃ oꞌoatjere bocabosaʉ? Niyeru wapaseeri masã quẽꞌrã tojota weema. Na ñaꞌarã nimirã, na meꞌrãcjãrãrẽ maꞌisama. 47Mʉsã acawererã diaꞌcʉ̃rẽ añudutirã, ¿ñeꞌenojõrẽ añuse weerã weebosaʉ? Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeotirã quẽꞌrã tojota na acawererã diaꞌcʉ̃rẽ añudutisama. Tojo weerã nipeꞌtirãrẽ aꞌmerĩ maꞌi, añudutiya. 48Marĩ pacʉ ʉꞌmʉsepʉ nigʉ̃́ ñaꞌase moogʉ̃ nimi. Mʉsã quẽꞌrã cʉ̃ weronojõ ñaꞌase moorã ninuꞌcũcãꞌña”, ni werecʉ niwĩ Jesú.\\nLearn More About Õꞌacʉ̃ Yere Ucũrĩ Turi","num_words":1018,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 20 DES - Eropi dipaturi Jesu queorire weremi daja - Bible Search\\nIgui pohe mohmerã queorire wereñumi Jesu\\n1Eropi dipaturi Jesu queorire weremi daja õpa arĩgʉ:\\n—Ʉmaro majagʉ opʉ ĩgʉ árĩri werediacʉ̃ pohe opʉ iro dopa ãhraa. Ĩgʉ pohe opʉ boyo pãri merejacʉ̃ ĩgʉ pohere mohmemorãre sihugʉ wañumi. 2“Yujuse niyerusere yujunʉ mohmeri wajare wajayegʉra yujunʉre,” arĩñumi. “Áʉ,” arĩñuma mohmemorã. Erã eroparĩcʉ̃ pohegue mohmedoregʉ obeoñumi ĩgʉ erãre. 3Eropigʉ ʉmʉgue nueve árĩcʉ̃ doberi duarogue wañumi daja. Erogue ejagʉ, gajirã mohmebirãre ĩañumi. 4Eropa ĩagʉ erãre arĩñumi: “Mʉa sã yaha pohere mohmerã waque. Õaro wajayegʉra,” arĩñumi ĩgʉ. 5Eropirã erã pohegue mohmerã wañuma. Eropi pohe opʉ goeri boje árĩcʉ̃, ñamicague tres árĩcʉ̃ sãre gajirãre mohmedoreñumi daja. 6Eropi ñamicague cinco árĩcʉ̃gue doberi duarogue ĩgʉ wañumi daja. Erogue eja gajirã mohmeri moorãre ĩañumi. Erãre arĩñumi: “¿Ne gajino iibiriquererã yujunʉre ĩaniguineacãri mʉa?” arĩ serẽpiñumi erãre. 7“Ne gʉare mohmeri mara,” arĩ yʉhriñuma erã. “Mʉa sã yaha pohere mohmerã waque,” arĩñumi erãre. Eropirã ĩgʉ arĩdiro dopa ta ĩgʉ ya pohere mohmerã wañuma.\\n8“Eropi ñamicague mohme duhurisubugue árĩcʉ̃ pohe opʉ ĩgʉ mohmerãre coregʉre õpa arĩñumi: “Mohmerãre sihuque. Erã eracʉ̃ erãre wajayeque. Erã pʉhrʉgue mohmedorenirãre wajayemʉhtaque. Erãre wajayetuha, gajirã sãre wajayetuha, yʉ mohmedoremʉhtanirãre wajaye ojogorocʉque,” arĩñumi ĩgʉ. 9Eropigʉ cinco árĩcʉ̃ mohmenʉganirãre yujuse niyeruse wajayeñumi. 10Ĩgʉ eropa wajayecʉ̃ ĩarã, “Gʉare tauñariro wajayegʉcumi,” arĩ pepiriñuma ĩgʉ doremʉhtanirãpʉ. Erã sãre yujuropa ta wajayecãñumi. 11Eropirã erãre niyerure ĩgʉ wajayetuhajacʉ̃ erã opʉ mera papũri ĩgʉre arĩñuma: 12“Oã gʉa pʉhrʉgue mʉ mohmedorenirãpʉ yuju hora ta mohmeama. Gʉapʉ yujunʉ õaro mohmeneacarabʉ. Ñero abe asiami gʉare. Gʉa eropa yoari boje mohmequerecʉ̃ ta gʉa pʉhrʉgue mohmenʉganirã sãre yujuropa wajayecãbʉ mʉhʉ,” arĩ guañuma erã ĩgʉ mera. 13Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ yujugʉ erã mera majagʉre pohe opʉ yʉhriñumi: “Ne acaweregʉ, yujuse niyerusere wajayegʉra, arĩrabʉ mʉare. Yʉ eroparĩcʉ̃ yʉhriabʉ mʉa. Eropigʉ yʉ arĩdiro dopa ta mʉare wajayeabʉ yʉhʉ. Queoro wajayeabʉ mʉare. Ne yajabirabʉ mʉare. 14Eropigʉ yʉ wajayerare aĩ wihigue dujaaque. Ĩre pʉhrʉ yʉ mohmedoredigʉ sãre mʉare yʉ wajayediropẽ ta wajayegʉra. 15Yaha niyeru ãhraa i. Eropigʉ yʉ gamero dopa ta i mera wajayegʉra. ¿Gajirãre tauñariro yʉ wajayecʉ̃ ĩhaturiri mʉhʉ?” arĩñumi ĩgʉ pohe opʉ, arĩ weremi iri queorire Jesu.\\n16Eropa arĩgʉ werenemomi ĩgʉ:\\n—I queori arĩro dopa ta yaharã árĩmʉhtanirãre erã pʉhrʉ yaharã árĩnirã sãre yujuro mera ogʉcumi Goãmʉ ĩgʉ ya õarire. Eropirã árĩmʉhtanirãpʉ “Gʉare onemogʉcumi,” arĩmasibeama, arĩ weremi Jesu.\\nDipaturi Jesu ĩgʉ sĩriburiñere ĩgʉ masa mʉriaburiñere wereñumi\\nMr 10.32-34; Lc 18.31-34\\n17Eropi Jerusaléngue warã yujuro mera ta waniguirã, gʉare ĩgʉ buherãre sihubeotuha, gajipʉgue gʉare gʉa seyarore aĩgãmi Jesu. Gʉa seyaro gʉa árĩcʉ̃ weremi.\\n18—Peeque yʉre. Dohpaguere Jerusaléngue warã iiaa mari. Erogue yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre ñeha, gajirãre orãcoma. Pahia oparãre, masare buherã sãre yʉre orãcoma. Eropirã yʉre wejẽdorerãcoma erã. 19Eropa wejẽdorerã judio masa árĩbirãre yʉre orãcoma. Erã eropa ora pʉhrʉ erãpʉ yʉre wereya, tãrarãcoma. Tuhaja, crusague pabiarãcoma yʉre. Eropigʉ yʉ sĩrira pʉhrʉre ʉhrenʉ waboro gohra masa mʉriagʉca, arĩ weremi Jesu.\\nSantiago, Ñu mera erã pago erãre serẽbasapo Jesure\\n20Eropigo Zebedeo marapo Santiago, Ñu igo porã mera Jesu pohrogue eja, merejapo ĩgʉre serẽbo arigo.\\n21—¿Dohpa yʉ iicʉ̃ gahmeri mʉhʉ? arĩpʉ Jesu igore.\\n—Mʉhʉ opʉ ñajagʉ yʉ porã sãre dorerã acuque. Eropa acugʉ mʉ pepʉri erãre doboque, arĩ serẽpo igo igo porã mera.\\n22Jesu õpa arĩpʉ:\\n—Mʉa ñero tariborore masibiriquererã ta eropa serẽa mʉa. ¿Dohpaguere yʉ ñero tariboro dopa ta mʉa sã ñero tarirã yujuro bojebocuri mʉa? arĩpʉ Jesu igo porãre.\\n—Yujuro bojerãca, arĩ yʉhriñorã Santiago Ñu mera.\\n23—Diaye ta ãhraa. Yʉ ñero taridiro dopa ta ñero tarirãca mʉa sã. Eropa mʉa tarimorã árĩquerecʉ̃ ta yʉ mera doremorãre mʉare yʉhʉ beyemasibeaa. Yʉ Pagʉpʉ amutuhami irire. Eropirã ĩgʉ beyenirã dihta yʉ diayepʉre, yʉ copʉpʉre doarãcoma, arĩpʉ Jesu erãre.\\n24Eropirã gʉa gajirã diez ĩgʉ buherãpʉ erã oparã árĩburire Jesure serẽcʉ̃ Santiago, Ñu sã mera guabʉ gʉa. 25Gʉa eropa guacʉ̃ ĩagʉ Jesu árĩpehrerã ĩgʉ buherãre sihu gameneo, õpa arĩ weremi gʉare:\\n—Goãmʉre masibirã oparãpʉ masare dorerã, pũriro mera dorema. 26Mʉapʉ eropa iisome mʉa basi. Mʉa mera majagʉ opʉ árĩdiagʉ, árĩpehrerã ĩgʉ mera majarãre itamugʉ árĩporo. 27Eropigʉ árĩpehrerãre doregʉ árĩdiagʉ pohro majagʉ iiro dopa ta árĩporo. 28Eropa árĩgʉ ta ãhraa yʉ sã. Masare dorebiragʉ arigʉ iibiribʉ. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩqueregʉ ta i yebaguere masare itamugʉ arigʉ iibʉ. Eropigʉ bajarã masa erã ñero iira dipuwajare sĩribasagʉ arigʉ iibʉ. Eropigʉ masa peamegue wabonirãre taugʉ arigʉ iibʉ, arĩmi Jesu gʉare.\\nPerã cuiri ĩhajabirãre ĩacʉ̃ iiñumi Jesu\\nMr 10.46-52; Lc 18.35-43\\n29Eropi Jericógue árĩnirã gʉa wacʉ̃ bajarã masa Jesure nʉrʉsiama. 30Eropi Jesu ĩgʉ tarigãcʉ̃ perã cuiri ĩhajabirã ma tʉro doanirã peema. Eropa peerã õpa arĩ gaguiniguinemoma:\\n—Opʉ Davi mʉrʉ pãrami, masare taubu, gʉare mojomoro ĩaque, arĩ gaguinima.\\n31Erã eropa gaguiniguicʉ̃ masapʉ erãre turima.\\n—Ejarimaricãque, arĩma masa erãre. Erã eropa arĩquerecʉ̃ ta erã gaguiniguidiro tauro gaguiniguinemoma daja.\\n—Opʉ Davi mʉrʉ pãrami, gʉare mojomoro ĩaque, arĩ gaguiniguima daja.\\n32Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu nʉgaja erãre sihubeo serẽpimi,\\n—¿Dohpa yʉ mʉare iicʉ̃ gahmeri? arĩ serẽpimi.\\n33—Opʉ, gʉare ĩacʉ̃ iique, arĩ yʉhrima erã.\\n34Erã eroparĩcʉ̃ Jesu erãre mojomoro ĩami. Eropa mojomoro ĩagʉ erã cuirire mohmepimi. Ĩgʉ eropa mohmepicʉ̃ ta erã õaro ĩha wama. Eropa ĩanirã ĩgʉre nʉrʉsia wahgãma.","num_words":785,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano ÉXODO 1\\nGénesis beꞌro Éxodo wãmetiri pũrĩ niꞌi. Éxodo nírõ, “wijase” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Éxodo nʉꞌcãrĩ curare Israe curuacjãrã Egipto diꞌtapʉ nicãrã niwã. Israe curuacjʉ̃ Egiptopʉ waꞌanʉꞌcãꞌcʉ José nicʉ niwĩ. Ĩꞌaña Génesis 37. Génesis wãmetiri pũrĩ yapa José wẽrĩꞌquere weresaꞌa. Israe curuacjãrã pãjãrã masãputi, Egiptopʉre seꞌsa waꞌacãrã niwã. Beꞌropʉ Egiptocjʉ̃ wiogʉ faraṍ na ninoꞌgʉ̃ Joseré masĩtiꞌcʉ sãjãcʉ niwĩ. Cʉ̃ narẽ daꞌrawãꞌñacoꞌterã waꞌacã weecʉ niwĩ. Egiptocjãrã narẽ ʉpʉtʉ daꞌraduticãrã niwã. Israe curuacjãrã pũrõ piꞌetirã, Õꞌacʉ̃ cʉ̃ weetamusere sẽrĩcãrã niwã. Na tojo sẽrĩcã tʉꞌogʉ, Õꞌacʉ̃ narẽ Moisére ti diꞌtare sʉꞌori miiwijadutigʉ oꞌócʉ niwĩ.\\nÕꞌacʉ̃ cʉ̃ tutuase meꞌrã Moisé peje ĩꞌa ʉcʉasere weeĩꞌoca beꞌro, Egiptocjʉ̃ wiogʉ Israe curuacjãrãrẽ Egiptopʉre wijaduticʉ niwĩ. Beꞌro na masã marĩrõ, yucʉ marĩrõpʉ sijácaterore Õꞌacʉ̃ Moisé meꞌrã narẽ dutise cũucʉ niwĩ. Tojo nicã narẽ niꞌcã wiꞌi waꞌicʉrã caseri meꞌrã wééca wiꞌi, cʉ̃rẽ ẽjõpeori wiꞌire weeduticʉ niwĩ. Ti wiꞌi poꞌpeapʉ Õꞌacʉ̃ cʉ̃ “Masã meꞌrã añurõ weegʉti” níꞌquere cʉori acaro nicaro niwʉ̃. Ti acaro poꞌpeapʉ diez dutise ojanoꞌque ʉ̃tã pjĩrĩ meꞌrã weeꞌque sãñacaro niwʉ̃.\\nAꞌti pũrĩ Éxodore Moisé ojacʉ niwĩ.\\nIsrae curuacjãrã Egiptopʉ piꞌetiꞌque niꞌi\\n1 Israe curuacjãrã Jacob põꞌrã cʉ̃ meꞌrã Egiptopʉ waꞌaꞌcãrã, aꞌticʉrã nicãrã niwã. Nipeꞌtirã nanʉcʉ̃ na nʉmosãnumia, na põꞌrãrẽ miacãrã niwã. 2-4 Aꞌticʉrã nicãrã niwã: Rubén, Simeó, Leví, Judá, Isacar, Zabulṍ, Benjamí, Dan, Neftalí, Gad, Aser nicãrã niwã. 5 Na nipeꞌtirã Jacob põꞌrã, tojo nicã na pãrãmerã nírã setenta nicãrã niwã. José peꞌe Egiptopʉ nitojacʉ niwĩ.\\n6 Beꞌropʉ José, cʉ̃ maꞌmisʉmʉa, cʉ̃ acabiji, tojo nicã nipeꞌtirã na ya turicjãrã quẽꞌrã wẽrĩa waꞌacãrã niwã. 7 Na Israe curuacjãrã* 1.7 Israe curuacjãrã Jacob pãrãmerã nituriarã nicãrã niwã. Õꞌacʉ̃ Jacore cʉ̃ wãme “Israe” dʉcayucʉ niwĩ. Gn 32.28 peꞌe pãjãrã waro põꞌrãticãrã niwã. Tojo weerã masãputiyʉꞌrʉa, pãjãrã waro waꞌacãrã niwã. Ti diꞌta Egiptopʉre seꞌsa waꞌacãrã niwã.\\n8 Beꞌropʉre Egiptore apĩ wiogʉ sãjãcʉ niwĩ. Cʉ̃ José ye cjasere masĩticʉ niwĩ. Cʉ̃́masãrẽ nicʉ niwĩ: 9 “Israe curuacjãrã marĩ yʉꞌrʉoro pãjãrã waro nima. Tojo nicã marĩ yʉꞌrʉoro tutuarã nima. 10 Tojo weerã na põꞌrãtinemoticãꞌto nírã, ¿deꞌro weeroʉamitito? Marĩ cãꞌmotaꞌaticãma, aꞌmewẽjẽse waꞌa, marĩrẽ ĩꞌatuꞌtirã meꞌrã aꞌmesʉꞌa, marĩ meꞌrã aꞌmewẽjẽ, marĩ ya diꞌtare wijawãꞌcãbosama”, nicʉ niwĩ.\\n11 Tojo weerã faraṍ, Egiptocjãrã wiogʉ, tojo nicã ãpẽrã wiorã Egiptocjãrãrẽ sʉꞌori daꞌrase dutiri masãrẽ sõrõcãrã niwã. Tutuaro meꞌrã Israe curuacjãrãrẽ daꞌradutipecãrã niwã. Narẽ cʉ̃ baꞌase nʉrõatje macãrĩrẽ Pitón, Ramsés wãmetise macãrĩrẽ yeeduticãrã niwã. 12 Narẽ pũrõ daꞌradutipemicã, nemorõ masãputicãrã niwã. Tojo weerã Egiptocjãrã narẽ pũrõ uicãrã niwã.\\n13 Daꞌrase dutiri masã Israe curuacjãrãrẽ pajañaꞌrõ marĩrõ daꞌradutipenemocãrã niwã. 14 Na catiri ʉmʉcore ñaꞌabutiaro piꞌeticã weecãrã niwã. Diꞌta saꞌbeduti, te diꞌta cujirire yeeduti, tojo nicã cãpũ cjasere daꞌradutipecãrã niwã. Aꞌte nipeꞌtise na Israe curuacjãrãrẽ tojo weesere ne pajañaꞌticãrã niwã. 15 Apeyema tja faraṍ numia wĩꞌmarã bajuari cura coꞌterã numia Sifra, Fúa wãmetirãrẽ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n16 —Mʉsã hebreo masã numia põꞌrãticã coꞌterã, ʉmʉ, numio niti nírã, añurõ ĩꞌaña. Numio nicã, cũuña. Ʉmʉ pũrĩcãrẽ wẽjẽcãꞌña, nicʉ niwĩ.\\n17 Cʉ̃ tojo nimicã, coꞌterã numia peꞌe Õꞌacʉ̃rẽ wiopesase meꞌrã tʉꞌoñaꞌrã, wiogʉ cʉ̃ dutisere weeticãrã niwã. Tojo weerã wĩꞌmarã ʉmʉarẽ wẽjẽticãrã niwã. 18 Na tojo wẽjẽticã tʉꞌogʉ, faraṍ na numiarẽ pijiocʉ niwĩ:\\n—¿Deꞌro weerã mʉsã wĩꞌmarã ʉmʉarẽ wẽjẽtiati? ni sẽrĩtiñaꞌcʉ niwĩ.\\n19 Na faraṍrẽ yʉꞌticãrã niwã:\\n—Hebreo masã numia Egiptocjãrã numia weronojõ nitima. Na tutuarã numia niyurã, ʉ̃sã etase dʉporo wʉatojacãrã niama, ni yʉꞌticãrã niwã.\\n20-21 Na wĩꞌmarã ʉmʉarẽ wẽjẽtiyucã, Israe curuacjãrã pãjãrã waro masãputinemo, nemorõ tutuarã waꞌacãrã niwã. Coꞌterã numia Õꞌacʉ̃rẽ wiopesase meꞌrã tʉꞌoñaꞌyucã, na quẽꞌrãrẽ põꞌrãticã weecʉ niwĩ. 22 Beꞌro faraṍ nipeꞌtirã Egiptocjãrãrẽ aꞌtiro duticʉ niwĩ: “Nipeꞌtirã hebreo masã ʉmʉa bajuacã, dia Nilopʉ doqueñocõꞌacãꞌña. Numia diaꞌcʉ̃rẽ dʉꞌaya”, nicʉ niwĩ faraṍ.\\n*1:7 1.7 Israe curuacjãrã Jacob pãrãmerã nituriarã nicãrã niwã. Õꞌacʉ̃ Jacore cʉ̃ wãme “Israe” dʉcayucʉ niwĩ. Gn 32.28","num_words":569,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.021,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Reye 9 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n2 Reye 9\\n1Ewari ab̶a Eliseoba Ãcõrẽneba bed̶eabarida ab̶a trʌ̃ped̶a nãwã jarasia: –Bʌa cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra bio trãjʌ̃ cob̶ʌped̶a Gala druad̶e Ramo purud̶aa isabe wãdua. Naʌ̃ zoco zaqued̶e nedragada ededua.\\n2Mama jũẽped̶a Josapa warra, Nimsi wiuzaque Jehúda acʌd̶e wãdua. Idjira dewararã ume b̶ʌda ãyã trʌ̃ped̶a dewara dejãare ededua.\\n3Maʌ̃be naʌ̃ zoco zaqued̶e b̶ʌ nedragara idji boro ʌ̃rʌ̃ weadua. Weabʌrʌd̶e jaradua: “Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: mʌ̃a bʌra Israeld̶ebema boroda b̶ʌbʌrʌa.” Mãwã oped̶a dji ded̶e ed̶a wãbadara ewaped̶a isabe pira wãdua. Ni maãrĩ bid̶a dãrãrãdua.–\\n4Ara maʌ̃da Ãcõrẽneba bed̶eabari cũdrara Gala druad̶e Ramo purud̶aa wãsia.\\n5Mama jũẽsid̶e Israeld̶ebema sordao bororãda ãbaa dji jʌre duanʌda unuped̶a nãwã jarasia: –Mʌ̃ boro, mʌ̃a bʌ́a ne jaraida erob̶ʌa.– Maʌ̃ne Jehúba iwid̶isia: –¿Caia bed̶ea b̶ʌ?– Cũdraba panusia: –Mʌ̃a bʌ́a bed̶ea b̶ʌa, mʌ̃ boro.–\\n6Maʌ̃be Jehúra piradrʌped̶a cũdra ume dewara dejãare wãsia. Mama panʌne cũdraba nedraga Jehú boro ʌ̃rʌ̃ weabʌrʌd̶e nãwã jarasia: –Israelerã Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: mʌ̃a bʌra mʌ̃ puru Israeld̶ebema boroda b̶ʌbʌrʌa.\\n7Bʌ boro b̶asi Acabo ẽberãrãra jũma quenadua. Idji quima Jezabelba mʌ̃ nezocarã, mʌ̃neba bed̶eabadarã sid̶a quenabid̶a carea mʌ̃a bʌd̶eba cawa oya.\\n8Acabo ẽberãrãra jũma quininia. Ãdjirã dji umaquĩrãra mʌ̃a ab̶ed̶a jũma jõbiya: nezoca b̶eada, nezocaẽ́ b̶ea sid̶a.\\n9Mʌ̃a Nabat warra Jeroboaʌ̃ ẽberãrã jõbid̶a quĩrãca idjab̶a Ahía warra Baasa ẽberãrã jõbid̶a quĩrãca Acabo ẽberãrã sid̶a jõbiya.\\n10Maʌ̃ awara Jezabel sid̶a bead̶aped̶a Jezreel puru caita usaba cod̶ia. Idjira joud̶aẽ́a.– Cũdraba mãwã jaraped̶a dji ded̶e ed̶a wãbadara ewaped̶a pira wãsia.\\n11Jehú wayacusa sordao bororã duanʌma jũẽbʌrʌd̶e ab̶aʌba iwid̶isia: –Mẽrã, jãʌ̃ cũdra quĩrãẽ́ b̶ʌra ¿cãrẽ cãrẽã ze b̶asi? ¿Cãrẽda sãwãsi?– Jehúba panusia: –Bãrãba cawa panʌa jãʌ̃gʌca b̶eara sãwã bed̶eabadada.–\\n12Maʌ̃ne ãdjirãba jarasid̶aa: –Bʌa sewada o b̶ʌa. Idjia jarad̶ara dairãa nẽbʌrʌdua.– Jehúba panusia: –Idjia mʌ̃́a jarasia: “Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: mʌ̃a bʌra Israeld̶ebema boroda b̶ʌbʌrʌa.”–\\n13Maʌ̃ ũrĩnaped̶a ãdjirãba cacuad̶e jʌ̃ panʌra dume quid̶ad̶e isabe tõcuasid̶aa Jehúra maʌ̃ ʌ̃rʌ̃ nĩbamãrẽã. Maʌ̃be cachiru zad̶aped̶a jĩgua jarasid̶aa: –¡Jehúra dadjirã boroa!–\\n30Mãwãnacarea Jehúra Jezreel purud̶aa wãsia. Jezabelba Jehú zebʌrʌda ũrĩsid̶e idji daura soacuasia idjab̶a idji bud̶ara biya erusia. Maʌ̃be dajadaa acʌbadad̶eba ed̶aa acʌ nũmesia.\\n31Jehú dji purud̶e ed̶a wãbadama jũẽsid̶e Jezabelba idjía jarasia: –Mẽrã, Zimri quĩrãca b̶ʌ, bʌ boro bead̶a.–\\n32Maʌ̃ne Jehúba ʌ̃taa dji dajadaa acʌbadamaa acʌped̶a jĩgua jarasia: –¿Jãma ed̶a caida mʌ̃are b̶ʌ?– Ara maʌ̃da nezoca dji droma b̶ea umé wa ũbea panʌba ed̶aa Jehúmaa acʌsid̶aa.\\n33Maʌ̃ne Jehúba ãdjirãa jarasia: –¡Jezabelera ud̶u b̶atabued̶adua!– Ara maʌ̃da idjira ud̶u b̶atabuesid̶aa. Maʌ̃ne cawayoba idji ʌ̃rʌ̃ tʌgabʌdad̶e idji oaba cawayora, puru aud̶u jũrã ca b̶ʌ sid̶a tãũcuasia.\\n34Maʌ̃be Jehúra Jezabel ded̶e ed̶a ne cod̶e wãsia. Ne cod̶acarea nãwã jarasia: –Jãʌ̃ wẽrã cadjiruara joud̶e wãnadua. Idjira Sidoʌ̃nebema boro cau bẽrã joud̶ia.–\\n35Baribʌrʌ joud̶i carea wãsid̶ad̶e ab̶abe dji boroda, dji jʌwada, dji jĩrũ sid̶a unusid̶aa.\\n36Ãdjirãba Jehúa jarad̶e wãsid̶aa. Maʌ̃ne Jehúba jarasia: –Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca mãwãsia. Tisbéd̶ebema Elíad̶eba Ãcõrẽba jarasia: Jezreel puru caita Jezabelera bead̶aped̶a usaba cod̶ia.\\n37Idji cacua ãrĩcuad̶ara ãcaca quĩrãca Jezreel ẽjũãne tab̶ead̶ia. Mãwã ni ab̶aʌba poya jarad̶aẽ́a: naʌ̃gʌra Jezabel basía.–\\n< 2 Reye 6\\n2 Reye 10 >","num_words":459,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.124,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 15\\nMarĩ tʉsaré dícʉre wãcũrijãrõ booa\\n1 Jesuré ãñurõ masĩhẽrã cʉ̃́ã “teeré tiiríjãrõ booa” jĩĩrĩ, marĩ Jesuré ãñurõ masĩrã́pe cʉ̃́ãrẽ maĩjĩ́rã, “jáʉ” jĩĩjãrõ booa. Marĩ tʉsaré dícʉre tiiríjãrõ booa. 2 Cʉ̃́ã tʉsarépere wãcũ, cʉ̃́ãrẽ tiiápuro booa. Cʉ̃́ãrẽ nemorṍ Jesuré masĩãrõ jĩĩrã, teero tiiró booa. 3 Cristo basirocã cʉ̃ʉ̃ tʉsaré dícʉre tiiríyigʉ; ñañarõ netõrécãrẽ, ñañarõ wedeserecãrẽ nʉcãjã́yigʉ. Tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóanoã:\\nMʉʉrẽ ĩñatutira, mʉʉrẽ ñañarõ wedesera, yʉʉpʉre ĩñatutira tiiíya,*\\n4 Niipetire too sʉgueropʉ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ maquẽ marĩrẽ masĩdutiro jóanoyiro. Marĩ ñañarõ netõrã́, tee jóariguere buera, nʉcãjã́ã. Wãcũtutuanemoã. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ tiiádarere ʉseniremena yuea. 5 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ merẽã wáari, wãcũtutuari tiiquí. Marĩrẽ nʉcãjã́rĩ tiiquí. Cʉ̃ʉ̃ Jesucristo booró mʉ́ãrẽ sĩcãrõména niirecʉtiri tiiáro. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ teero tiirí, Jesucristo tiirírobirora tiirá niiãdacu. 6 Teero tiirá, mʉ́ã Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ Jesucristo Pacʉre sĩcãrõména ʉsenire ticoadacu.\\nJudíoa niihẽrãrẽ Jesucristoye quetire wederigue\\n7 Teero tiirá, Cristo marĩrẽ ñeerirobirora cãmerĩ́ ñeeña. Mʉ́ã teero tiirá, Cõãmacʉ̃ ʉpʉtí macʉ̃ peti niirére ẽñonóãdacu. 8 Ateré acabórijãña: Cõãmacʉ̃ marĩ ñecʉ̃sʉ̃mʉãpʉre cʉ̃ʉ̃ “tiigʉ́da” jĩĩriguere diamacʉ̃́ tiirígʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, Cristora judíoare tiiápugʉ atirigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirémena Cõãmacʉ̃ “tiigʉ́da” jĩĩriguere ẽñorígʉ niiwĩ. 9 Atecã́rẽ acabórijãña: Judíoa niihẽrã “Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãrẽ bóaneõ ĩñagʉ̃́ ãñunetõjõãĩ” jĩĩdutigʉ, Cristo atirigʉ niiwĩ. Tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã:\\nTeero tiirá, judíoa niihẽrã watoapʉ mʉʉrẽ ʉsenipeori tiigʉ́da; mʉʉrẽ basapeori tiigʉ́da,†\\njĩĩ jóanoã. 10 Aperopʉ́cãrẽ biiro jóanoã:\\nMʉ́ã judíoa niihẽrã, cʉ̃ʉ̃yaramena ʉseniña,‡\\njĩĩ jóanoã. 11 Aperopʉ́cãrẽ biiro jĩĩnemoã:\\nNiipetira mʉ́ã judíoa niihẽrã, Cõãmacʉ̃rẽ “mʉʉ ãñunetõjõãgʉ̃ niiã” jĩĩña.\\nNiipetiro macãrãpʉra Cõãmacʉ̃rẽ “ãñunetõjõãgʉ̃ niiĩ” jĩĩãrõ,§\\njĩĩ jóanoã. 12 Isaíacã biiro jóarigʉ niiwĩ:\\nIsaí* pãrãmi niinʉnʉsegʉ bauágʉdaqui.\\nCʉ̃ʉ̃ judíoa niihẽrã Õpʉ̃ niigʉ̃dʉ niigʉ̃daqui.\\nCʉ̃́ã cʉ̃ʉ̃rẽ “ʉ̃sãrẽ netõnégʉ̃ niigʉ̃daqui” jĩĩ padeoádacua,†\\n13 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ wãcũbayirere ticogʉ́ mʉ́ãrẽ ʉsenirĩ tiiáro. Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ padeorí, ãñurõ niirecʉtiri tiiáro. Mʉ́ãrẽ Espíritu Santo tutuaromena bayiró wãcũbayirere ticoaro.\\n14 Yáa wedera, mʉ́ãrẽ biiro tʉgueñaã: Mʉ́ã ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiicú; Jesucristoyere ãñurõ masĩcu; cãmerĩ́ wedequẽnomasĩcu. 15 Mʉ́ã masĩrã́ niipacari, atipũpʉ́re mʉ́ãrẽ sĩquẽ apeyé diamacʉ̃́rã jóaawʉ̃, mʉ́ã tʉoríguepʉre acabórijããrõ jĩĩgʉ̃. Cõãmacʉ̃ yʉʉre ãñuré ticogʉ́ yʉʉre sõnecorigʉ niiwĩ, 16 judíoa niihẽrãrẽ Jesucristoye quetire buearo jĩĩgʉ̃. Paiá basocá néeatirere Cõãmacʉ̃rẽ ticoro tiiróbirora yʉʉ judíoa niihẽrãrẽ cʉ̃ʉ̃rẽ ticodʉgaga. Espíritu Santo cʉ̃́ãrẽ Cõãmacʉ̃yara sããrĩ tiigʉ́daqui. Teero tiirí, Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ “yáara niiĩya” jĩĩ ñeegʉ̃daqui.\\n17 Jesucristo tiiápuremena Cõãmacʉ̃ yʉʉre cṹũriguere ãñurõ tiia. Teero tiigʉ́, yʉʉ paderére ãñurõ tʉgueñaã. 18 Cristo yʉʉmena judíoa niihẽrãrẽ Cõãmacʉ̃rẽ yʉʉri tiirígʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉmena tiirígue dícʉre mʉ́ãrẽ wedegʉdacu. Yʉʉ buerémena, teero biiri yʉʉ tiirémena Cristo judíoa niihẽrãrẽ padeorí tiiwí. 19 Apeyecã́rẽ, Cõãmacʉ̃ tutuaremena cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã tiimasĩ́renorẽ tiiẽ́ñowʉ̃. Espíritu Santo tutuaremena buewʉ. Teeré tiigʉ́, Jerusalénpʉ tée Iliria ditapʉ Cristo basocáre netõnére quetire wedetugʉ jeawʉ. 20 “Cristoye quetire ãpẽrã́ buenoña manirṍpʉre wedegʉda” jĩĩ wãcũrigʉ niijĩgʉ̃, tee tiiwʉ́. Ãpẽrã́ cʉ̃́ã buerigue macãrĩpʉre buenʉnʉsedʉgariwʉ. 21 Yʉʉ teero tiirére Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ biiro jóanoã:\\nCʉ̃ʉ̃ye quetire sicato masĩhẽrãrẽ wedenoãdacua.\\nCʉ̃ʉ̃yere cʉ̃́ã tʉoríriguere tʉomasĩ́ãdacua,‡\\nPablo “Romapʉ wáadʉgaga” jĩĩ wãcũrigue\\n22 Yʉʉ teemacãrĩpʉ buewarucujĩgʉ̃, mʉ́ã pʉtopʉ wáamasĩriwʉ ména. 23 Atitóre teemacãrĩpʉre bueyapanoã. Teero tiigʉ́, tiibʉrecopʉ mʉ́ãrẽ ĩñadʉgarigʉ niijĩgʉ̃, 24 Españapʉ wáagʉ, mʉ́ã pʉtopʉ netõwágʉda. Mʉ́ãrẽ ĩña, ʉseni, péero niigʉ̃da. Too síro Españapʉ yʉʉ wáari, mʉ́ã yʉʉre tiiápudʉgari, ãñunetõjõããdacu. 25 Yʉʉ Jerusalénpʉ wáagʉdʉ tiia ména. Too macãrã Jesuré padeoráre tiiápugʉ, niyeru néewabosagʉ tiigʉ́da. 26 Jesuré padeorá Macedonia, Acaya dita macãrã niyeru néõrira niiwã. “Jerusalénpʉ niirã́ bóaneõrãrẽ Jesuré padeoráre ticocoada”, jĩĩrira niiwã. 27 Cʉ̃́ã wãcũrõmena “ticocoada” jĩĩrira niiwã. Ãñurõ tiirá teero jĩĩrira niiwã. Judíoa Jesuyé quetire wederémena judíoa niihẽrãrẽ tiiápuwa. Judíoa niihẽrã Jesuré padeojĩ́rã, cʉ̃́ãcã Cõãmacʉ̃ “ticogʉda” jĩĩriguere ñeerira niiwã. Teero tiirá, cʉ̃́ã cʉorémena judíoapere tiiápuro booa. 28 Yʉʉ tee niyerure Jerusalén macãrãrẽ ticotoagʉ, Españapʉ wáagʉ, mʉ́ãrẽ ĩñanetõwagʉda. 29 Biiro wãcũã: Yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ jeari, Cristo yʉʉmena niijĩgʉ̃, mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiirére ticonemogʉ̃daqui.\\n30 Yáa wedera, mʉ́ãcã Jesucristore padeóa; Espíritu Santo marĩrẽ cãmerĩ́ maĩrĩ́ tiii. Teero tiirá, yʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrṍbirora mʉ́ãcã sãĩápuya. Yée maquẽ niiãdarere bayiró sãĩbosáya. 31 Biiro sãĩbosáya: “Judeapʉ niirã́ Jesuré padeohéra Pablore ñañarõ tiiríjããrõ. Teero biiri Jerusalén macãrã Jesuré padeorá Pablo cʉ̃́ãrẽ néewaadarere ʉseniremena ñeeãrõ” jĩĩ sãĩbosáya. 32 Yʉʉre ãñurõ wáari, Cõãmacʉ̃ boorí, mʉ́ã pʉtopʉ ʉseniremena jeagʉdacu. Toopʉ́ yeerisãgʉ̃dacu. 33 Cõãmacʉ̃ ãñurõ niirecʉtirere ticogʉ́ mʉ́ã niipetiramena niiãrõ. Teerora tiiáro.\\n* 15:3 Salmo 69.9. † 15:9 2 Samuel 22.50; Salmo 18.49. ‡ 15:10 Deuteronomio 32.43. § 15:11 Salmo 117.1. * 15:12 Isaí David pacʉ niirigʉ niiwĩ. 1 Samuel 16. † 15:12 Isaías 11.10. ‡ 15:21 Isaías 52.15.","num_words":631,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 1 CORINTIOS 14\\n1 Bairi mʉjãã pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa ãmeo maicõã ninucũña. Bairo caroaro caãmeomaimasĩrã ãnirĩ yua, caroa wãme mʉjãã caátipee Espíritu Santo jʉ̃gori Dios cʉ̃ cajorijere caroa wãmerẽ bootʉ̃goñarĩ bʉtioro Diore cʉ̃ jẽniña. Ati wãmerẽ Diore mʉjãã cajẽniata roque, ñumajũcõãña: Dios mʉjãã cʉ̃ caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero, Dios yaye quetire camasãrẽ mʉjãã caquetibʉjʉnetõpeere mʉjãã cajẽniata roque, ñuña. 2 Mai, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ pʉame, camasã mena bʉsʉ mee, Dios mena jeto bʉsʉ átinucũñami. Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ camasocʉ apeye bʉsʉrique mena cʉ̃ cabʉsʉrijere tʉ̃gomasĩẽtĩnucũñami. Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori tore bairo bʉsʉnucũñami. Bairi ni ũcʉ̃ tie bʉsʉrique mena cʉ̃ caĩgarijere tʉ̃gomasĩẽtĩñami. 3 Apei Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasã ñubueri majãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ roque, na yeripʉ cariape na tʉ̃goʉsao joroque átimasĩnucũñami. Tunu bairo caroaro na tʉ̃goʉsanemo joroque jĩcãrõ tʉ̃ni na jʉátinemomasĩnucũñami. 4 Apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ pʉame cʉ̃ majũ yeri mena Diore nemojãñurõ cʉ̃ masĩõ joroque ácʉ átiyami. Apei, Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ pʉame roque nemojãñurõ Diore na masĩõ na átimasĩnucũñami Dios yarã ñubueri majãrẽ.\\n5 Baipʉa, yʉ pʉame mʉjãã nipetiro apeye bʉsʉriquere mʉjãã cabʉsʉro bomicʉ̃ã, netõjãñurõ Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasãrẽ caquetibʉjʉnetõrã ũna mʉjãã caãnie roquere yʉ bojããña. Apeye bʉsʉriquere bʉsʉmasĩrĩqũẽ netõjãñurõ ñuña Dios yaye quetire caquetibʉjʉnetõʉ̃ ãnajẽ pʉame roque. Bairopʉa, ñunetõbujioro, apeye bʉsʉrique caĩquetibʉjʉrijere tʉ̃goãmewiyori bero, ñubueri majãrẽ na yeripʉ caroaro na tʉ̃goʉsanemo joroque marĩ caátimasĩata. 6 Bairi yʉ yarã, apeye bʉsʉrique mʉjãã catʉ̃goetie mena bʉsʉmasĩrĩ mʉjãã tʉpʉ yʉ caquetibʉjʉñesẽãta, dope bairo mʉjããrẽ yʉ áperibujioʉ. Dios jããrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere mʉjãã catʉ̃gorije mena bʉsʉri mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉata roque, ñujãñuña. Tunu bairo cariape macããjẽ jãã camasĩrĩjẽrẽ yʉ caquetibʉjʉata, ñujãñuña. Tunu bairoa Dios yaye macããjẽ quetire tʉ̃gori bero mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉnetõrĩjẽ, o caroaro mʉjãã caátiãnipeere yʉ caquetibʉjʉnucũrĩjẽ roque, ñumajũcõãña.\\n7 Tunu apeyera merẽ mʉjãã masĩña basarique macããjẽ cabairijere: Tõrõã, o paricaro arpa ũno ricaati wãme jeto cabʉsʉrique cʉ̃goeticõãta, tie wãmerẽ marĩ wãmeti masĩẽtĩbujiorã. 8 Tunu bairoa camasã na wapanarẽ na capajĩãrátípaʉre, putiricaro trompetare cʉ̃ caputimiatacʉ̃ãrẽ, baujaro wãmecʉto cabʉsʉeticõãta, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cʉ̃ wapanarẽ pajĩãʉ̃ ámasĩẽcʉ̃mi. 9 Torea bairo baiya, mʉjããrẽ apeye bʉsʉrique mena mʉjãã caãmeoquetibʉjʉata. Mʉjãã cabʉsʉrije mʉjãã catʉ̃gomasĩrĩjẽ mena mʉjãã caãmeoquetibʉjʉata roque, nipetirije mʉjãã caĩrĩjẽrẽ caroaro mʉjãã tʉ̃gopeyo masĩcõãña. ¡Tore bairo mʉjãã catʉ̃gorije bʉsʉrique mena mʉjããrẽ na caquetibʉjʉeticõãta, cabʉgoro bʉsʉrecõãrã átibujiorãma! 10 Merẽ marĩ masĩña. Ati ʉmʉrecóore capããrã niñama masapoari ricaati wãme jeto cabʉsʉnucũrã. Bairo capee bʉsʉrique caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tocãnacã wãme bʉsʉrique tiere cabʉsʉrã tʉ̃gomasĩrĩqũẽ niña. 11 Bairo jĩcãʉ̃ cʉ̃ ya poa macããjẽ bʉsʉrique mena yʉre cʉ̃ cabʉsʉro, yʉ catʉ̃gomasĩẽtĩcõãta, yʉ pʉamerẽ apeye bʉsʉri majã ya poa mac��ãcʉ̃rẽ bairo ñiñaʉmi. Tunu bairoa yʉre cabʉsʉ ũcʉ̃ pʉame, yʉ cabʉsʉrijere cʉ̃ catʉ̃gomasĩẽtĩcõãta, cʉ̃ cʉ̃ãrẽ apeye bʉsʉri majã ya poa macããcʉ̃rẽ bairo cʉ̃ ñiñabujioʉ. 12 Mʉjãã pʉame roque caroa wãme mʉjãã caátipee Espíritu Santo cʉ̃ cajogarije macããjẽrẽ bʉtioro cajẽninucũrã mʉjãã ãniña. Bairo caãna ãnirĩ marĩ yarã Diore caĩroari poa macããnarẽ cajʉátinemopee ũnie pʉame roquere netõõrõ bootʉ̃goñanucũña, marĩ Quetiupaʉ mena na catʉ̃goñatutuanemoparore bairo ĩrã.\\n13 Yʉ caĩquetibʉjʉrore bairo cabairo jʉ̃gori ni jĩcãʉ̃ apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ cʉ̃ caãmata, tie cʉ̃ cabʉsʉrijere cʉ̃ catʉ̃goãmewiyomasĩpee cʉ̃ãrẽ cʉ̃ jẽniáto Diore. 14 Ni ũcʉ̃ Diore jẽni, apeye bʉsʉrique mena cʉ̃ cajẽniata, cʉ̃ yeripʉ Espíritu Santo cʉ̃ caãno jʉ̃gori jẽni átiyami. Bairo cʉ̃, Espíritu Santo mena jẽnimicʉ̃ã, cʉ̃ cajẽnirĩjẽ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽtĩñami cʉ̃ majũ rupaʉ pʉame. 15 Bairi, ¿dope bairo cʉ̃ átijẽnibujiocʉti? Bairo pʉame cʉ̃ áparo: Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena apeye bʉsʉriquei jẽnimicʉ̃ã, cʉ̃ cajẽnirĩjẽ cʉ̃ãrẽ tʉ̃goãmewiyomasĩrĩ cʉ̃ jẽniáto. Tunu Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena apeye bʉsʉriquei basamicʉ̃ã, cʉ̃ cabasarije cʉ̃ãrẽ tʉ̃goãmewiyomasĩrĩ Diore cʉ̃ basapeoáto. 16 Bairo Espíritu Santo mena jeto Diore cʉ̃ cajẽnibasapeoata, ni ũcʉ̃ apei tʉ̃gomasĩẽcʉ̃mi, tiere catʉ̃gojeyaetinucũʉ̃ ãnirĩ. Bairo catʉ̃goecʉ ãnirĩ cʉ̃ cʉ̃ã Diore mʉjãã cabasapeoro, mʉjãã jʉbasapeo nemomasĩẽcʉ̃mi. Tunu bairoa, “Dios, jãã mena mʉ ñujãñuña,” ĩ jẽnimasĩẽcʉ̃mi, mʉjãã cajẽnirĩjẽrẽ cʉ̃ catʉ̃goeticõãta. 17 Diore mʉjãã cabasapeorije cañumajũcõãmiatacʉ̃ãrẽ, aperã catʉ̃gorã pʉamerẽ nemojãñurõ na yeripʉ Diore na tʉ̃goʉsao joroque mʉjãã átimasĩẽtĩña, tore bairo apeye bʉsʉrique mena jeto Diore mʉjãã cabasapeoata yua.\\n18 Yʉ pʉame apeye bʉsʉriquere mʉjãã netõjãñurõ yʉ bʉsʉmasĩña. Bairo cabʉsʉmasĩ ãnirĩ bʉtioro Diore, “Yʉ mena mʉ ñujãñuña,” cʉ̃ ñi basapeonucũña. 19 Bairo bʉsʉmasĩmicʉ̃ã, ñubueri majãrẽ quetibʉjʉ ãcʉ̃ pʉame, jĩcã wãmo cãnacã risero ũnoa yʉ quetibʉjʉganucũña, caroaro na catʉ̃gomasĩparore bairo ĩ. Capee risero pʉga wãmo petiro cãnacã mil cãrõ majũ apeye bʉsʉriquere yʉ cabʉsʉata, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gopeyomasĩẽtĩbujiorãma.\\n20 Torena, yʉ yarã, cawĩmarã na catʉ̃gomasĩjĩãtietore bairo baieticõãña. Cabʉtoa tʉ̃goñarĩcãrõrẽ bairo tʉ̃goñarĩqũẽ cʉtiri caroaro tʉ̃gomasĩpeyocõãña yʉ caquetibʉjʉrijere. Carorijere cawĩmarã na catʉ̃goʉsamasĩẽtõrẽã bairo mʉjãã cʉ̃ã carorije macããjẽ pʉame roquere ápericõãña. 21 Mai, Dios cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ na cawoaturica tutipʉ cʉ̃ãrẽ atore bairo ĩ, quetibʉjʉ woatuyupa: “ ‘Ape yepaa macããnarẽ yʉ pʉame na yʉ quetibʉjʉ rotijogʉ apeye bʉsʉrique mena yʉ ya poa macããna camasãrẽ. Bairo aperã jʉ̃gori yʉ caquetibʉjʉmiatacʉ̃ãrẽ, tie apeye bʉsʉriquere catʉ̃goena ãnirĩ nemojãñurõ yʉ yaye quetire tʉ̃goʉsaetigarãma,’ ĩñupĩ marĩ Quetiupaʉ,” ĩ woatuyupa.\\n22 Bairi apeye bʉsʉrique pʉame, aperã Diore camasĩẽnarẽ na yeripʉ cʉ̃ na tʉ̃goñamasacatio joroque átajere bairo ãno baiya. Merẽ Diore camasĩrĩcãrãrẽ nemojãñurõ Dios mena na tʉ̃goñanemo joroque átajere bairo mee niña. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero camasãrẽ quetibʉjʉ netõrĩqũẽ pʉame roque, ñubueri majãrẽ nemojãñurõ Diore na masĩnemo joroque átajere bairo ãno baiya. Diore camasĩgaena pʉamerẽ tore bairo átimasĩã maa marĩ caquetibʉjʉrije ũnie mena. 23 Bairi ni ũcʉ̃ Diore camasĩẽcʉ̃ ñubueri majã ñubuerica wiipʉ neñapori nipetiro apeye bʉsʉrique jeto na cabʉsʉata, na caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽcʉ̃mi. O bairo catʉ̃goʉetaʉ ũcʉ̃ cʉ̃ã cʉ̃ caãmata, tiere tʉ̃gori, “Camecʉ̃rãrẽ bairo bʉsʉyama,” ĩ tʉ̃goñabujioʉmi. 24 Nipetiro mʉjãã Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere cʉ̃ yaye quetire camasãrẽ na mʉjãã caquetibʉjʉnetõata roque, ni ũcʉ̃ Diore camasĩẽcʉ̃, o bairo catʉ̃goʉetaʉ ũcʉ̃ cʉ̃ã, mʉjãã caĩrĩjẽrẽ caroaro tʉ̃gopeobujioʉmi. Bairo mʉjãã caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori yua, roro cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ tʉ̃goñarĩ, cʉ̃ majũ yeripʉ caroa wãme átajere tʉ̃goña besejʉ̃gogʉmi, Diore camasĩẽcʉ̃ pʉame yua. 25 Bairo mʉjãã caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero yua, nocãrõ roro majũ cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ jãnarĩ caroa pʉamerẽ átijʉ̃gogʉmi. Bairo átiri yua, cʉ̃ rʉpopatuuri mena etanumurĩ Diore cʉ̃ basapeogʉmi. Mʉjãã cʉ̃ãrẽ, “Dios yarã niñama. Bairi cʉ̃ yaye macããjẽrẽ cariape quetibʉjʉrã átiyama,” ĩ tʉ̃goñamasĩgʉmi cʉ̃ yerip�� yua.\\nHáganlo todo decentemente y con orden\\n26 Yʉ yarã, atore bairo mʉjããrẽ ĩgʉ ñiña: Mʉjãã cañubueneñanucũrĩpaʉre, jĩcããrã salmos basarique mena Diore na basapeoáto. Aperã Dios yaye quetire na quetibʉjʉáto camasãrẽ. O aperã Dios cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori na camasĩrĩjẽ cʉ̃ãrẽ na quetibʉjʉnetõáto cañubueri majãrẽ. Tunu bairoa aperã cʉ̃ã apeye bʉsʉriquere na bʉsʉáto. O aperãrẽ tie apeye bʉsʉriquere tʉ̃goãmewiyori, tie caĩgarijere na quetibʉjʉáto Espíritu Santo jʉ̃gori. Bairo tie nipetirije tocãnacãʉ̃pʉa mʉjãã caátiãninucũrĩjẽ pʉame mʉjãã yeripʉ Dios yaye quetire nemojãñurõ tocãnacã rʉ̃mʉa mʉjãã masĩnemo joroque to caáto ñuña. 27 Bairi apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩrã na caãmata, pʉgarã, o itiarã cãrõã na bʉsʉnucũáto mʉjãã caneñarõpʉre. Tunu bairoa jĩcãʉ̃ bero jeto ãmeo wasoari na bʉsʉáto tie apeye bʉsʉriquere. Bairo apeye bʉsʉrique mena na cabʉsʉro bero, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ tie caĩgarijere cʉ̃ quetibʉjʉ masĩõáto to caãna ñubueri majãrẽ. 28 Bairo jĩcããrã apeye bʉsʉriquere na cabʉsʉmasĩmiatacʉ̃ãrẽ, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ tie caĩgarijere caquetibʉjʉãmewiyomasĩ cʉ̃ camanicõãta, apeye bʉsʉriquere cabʉsʉrã nipetiro na caneñarõpʉ na bʉsʉeticõãto. Na majũ riape, na yeri mena tʉ̃goñarĩ Dios cʉ̃ caĩñajoropʉ na bʉsʉáto tie apeye bʉsʉriquere.\\n29 Tunu tore bairo aperã Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũrã cʉ̃ã pʉgarã, o itiarã cãrõã na quetibʉjʉáto. Aperã na mena macããna narẽ bairo caquetibʉjʉmasĩrã na caãmata, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena na tʉ̃gobeseáto na caquetibʉjʉrijere, “¿Cariape na ĩñati?” ĩrã. 30 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, tipaʉ caãno Dios pʉame apei cʉ̃ bapa catʉ̃goruire Espíritu Santo jʉ̃gori cʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrotiata, caquetibʉjʉ jʉ̃gomiatacʉ pʉame cʉ̃ quetibʉjʉ jãnacõãto. Bairo cʉ̃ cajãnarõ, cʉ̃ pʉame Dios cʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrotiatajere quetibʉjʉ masĩgʉmi to catʉ̃gori majãrẽ yua. 31 Tore bairo na caátimasĩata, tocãnacãʉ̃pʉa jĩcãʉ̃ bero ãmeo wasoari jeto Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere na quetibʉjʉgarãma camasã cañubueri majãrẽ. Bairo na caátimasĩrõ yua, na, catʉ̃gori majã pʉame nemojãñurõ Dios yayere masĩjʉ̃gogarãma. Tunu bairoa yeri ñajãrĩqũẽ mena tʉ̃goʉsagarãma na caquetibʉjʉrijere. 32 Bairi ni ũcʉ̃ Dios yaye macããjẽrẽ camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ apei pʉame, aperã cʉ̃ baparã na caquetibʉjʉro ũno, caroaro tʉ̃goñatutuarique mena caĩñacotepaʉ niñami. Bairo cʉ̃ caápata, caroaro cʉ̃ cʉ̃ã quetibʉjʉ masĩgʉmi, cʉ̃rẽ quetibʉjʉricaro caetaro ĩñarĩ yua. 33 Mai, Dios pʉame roro mawijioro, o nʉcʉ̃bʉgorique mano marĩ caátie ũnierẽ ĩñajesoetinucũñami. Caroaro yerijõrõ jĩcãrõ tʉ̃ni átiãnajẽ pʉamerẽ ĩñajesonucũñami.\\nDios ya poa macããna na caátiãninucũrõrẽ bairo ãna, atore bairo mʉjãã caáto ñuña: 34 Carõmia mʉjãã cañubueneñarĩpaʉre neñarã bʉsʉena na tʉ̃goáto mʉjãã caquetibʉjʉrijere. Na bʉsʉrotieticõãña mʉjãã caneñarõpʉre nipetiro na catʉ̃gorore. Na manapʉ̃ã na cabairotirore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni na mena na tʉ̃gocõãmarõ. Tore bairo carõmia na cabaiãnipeere roticũñupĩ Dios cʉ̃ ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ. 35 Bairi carõmia pʉame jĩcã wãme ũno na camasĩnemogaata, na manapʉ̃ãrẽ na na jẽniñaáto na wiipʉ etarã na cajẽniñagarijere. Carõmio ũcõ neñarĩ ñubuericaropʉ petiro na catʉ̃goro cõ cajẽniñaata, jesoetiya.\\n36 Bairi merẽ atiere camasĩparã mʉjãã ãniña: Mʉjãã mee Dios yaye quetire mʉjãã masĩjʉ̃goyupa. Tunu bairoa mʉjãã jeto mee tie Dios yaye quetire mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃goyupa. 37 Bairo cabairo jʉ̃gori ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ yʉ ãniña,” caĩ, o “Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori cariape caĩñabesemasĩ yʉ ãniña,” caĩ cʉ̃ã cʉ̃ caãmata, “Marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ carotirijere quetibʉjʉ átiyami Pablo,” ĩ tʉ̃goñamasĩcõãñami. 38 Bairo yʉ caquetibʉjʉjorijere cʉ̃ catʉ̃gogaeticõãta, ñubueri majã pʉame cʉ̃ cʉ̃ãrẽ nemojãñurõ cʉ̃ na ĩroaeticõãto.\\n39 Bairo cabairo jʉ̃gori yʉ yarã, yʉ camairã, mʉjãã pʉame Dios yaye quetire quetibʉjʉmasĩrĩqũẽrẽ netõjãñurõ Diore cʉ̃ jẽniña. Tunu bairoa apeye bʉsʉriquere cabʉsʉrã cʉ̃ãrẽ na bʉsʉjãna rotieticõãña. 40 Bairãpʉa, tocãnacã wãmerẽ ána, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena jĩcãrõ tʉ̃ni qũẽñorĩcãrõrẽ bairo átinutu ánája.","num_words":1461,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 2, Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) | The Bible App\\nJesús ʉ̃i bʉino põeva ne d̶arĩ majibede\\n1Pʉcajãravʉa yóboi, Galilea ãmicʉrõi, Caná ãmicʉriĩmaroi, pʉrʉbʉoivʉ ne torojʉve teino marejávʉ̃. Aru Jesúi paco cʉrejaco noi. 2Jesús aru ñʉja ʉ̃i bueimara ina pʉrʉbʉoivʉ ne cutuimaracavʉ barejacárã. 3Ñʉje ãiye bajure ũcuiye cũinéjavʉ̃ya. Jesúre coyʉcodarejaco jípaco:\\n—Bʉcʉrʉ, javeta ũcuiye, vino ʉ́yaicoro, cũivʉ́ die, arejaco Jesúre.\\n4—Báco, ¿aipe teni yʉre que ad̶orʉ̃? Ji memeinʉmʉ eabevʉ cãreja, arejame jípacore Jesús.\\nÃniñami cʉ̃ramicavʉ ne yebacavʉ yebai nʉri, yópe arejacod̶a õ:\\n5—Jímacʉi cõjeiyepe d̶ajarã mʉja, arejacod̶a Jesúi paco.\\n6Nore cʉrejavʉ̃ seis paibʉa jorobʉa, cʉ̃rajorobʉa. Ʉrabʉa jorobʉa baju, cũinábʉ cincuenta o setenta pailitros baju eaibʉ barejávʉ̃. Dibʉá ocoque buiváibʉare cʉvarejacarã ñʉja judíova, ñʉje cojarãjiyepe aivʉ, ñʉje nópe teni cõmajinope Jʉ̃menijicʉi me jã́quiyepe aivʉ ñʉjare. Que teni iñamicavʉ máre cʉvarejaima dibʉáre.\\n7—Ocore ĩni, davarĩ, dibʉáre buivájarã mʉja, arejame nócacʉi yebacavʉre Jesús.\\nNa jʉ arĩ, dibʉáre yuyeni, buivárejaima.\\n8—Que d̶arĩ quĩ́jinora doarĩ, torojʉve teino upacʉre nʉvajara mʉja. Ʉ̃i ũcuri dápiaquiyepe arĩ, jínanʉjara, arejame ina yebacavʉre.\\nJʉ arĩ, ñai torojʉve teino upacʉre diede nʉvari, jídejaima.\\n9Die oco báquede Jesús oatʉvarĩ, vino ʉ́yaicoro tede d̶arejame. Ñai torojʉve teino upacʉ die ũcuiyede ũcuri jã́rejame. Ʉ̃́capũravʉ majibedejame ã́roi ne ĩ́ye báquede diede. Ʉbenita ina yebacavʉcapũravʉ, ina ocoque dibʉáre yuyeivʉ bácavʉ, me majidejaima. Ũcuri jã́ri, pʉrʉbʉoyʉre cuturejame ñai torojʉve teino upacʉ. 10Dayʉ bácʉre yópe arejame ñai torojʉve teino upacʉ:\\n—Mamarʉmʉre ũcuiye me bajure jíyavʉ̃ maja maje cutuimarare. Aru yóbota, na ũcuri vainí tʉivʉre jã́ri, majiéda meacorore náre jíyavʉ̃ maja. Que d̶abetevʉra mʉ. Mamarʉmʉre meacorore yavedebu mʉ. Aru yóbota, méne ũcuiyede jívʉ mʉ, arejame pʉrʉbʉoyʉre ñai torojʉve teino upacʉ.\\n11Que teni põeva ne d̶arĩ majibenore d̶arejame Jesús, jã́d̶ovacʉyʉ ʉ̃i majiéde. Galilea ãmicʉrõi, Caná ãmicʉriĩmaroi, ʉ̃i ocore oatʉvainoque, Jesús bʉ́rejame põeva ne d̶arĩ majibede ʉ̃i d̶aiyede. “Jʉ̃menijicʉi epeimʉme ʉ̃”, põevare are d̶ayʉ, nópe náre jã́d̶ovarejame Jesús. Aru “Cristo bajube ʉ̃” arĩ, me jʉ arejacarã ñʉja ʉ̃i bueimara.\\n12No yóboi Capernaum ãmicʉriĩmaroi nʉrejame Jesús. Ʉ̃́re yóvarãnʉrejacarã jípaco, ʉ̃i yóva, aru ñʉja ʉ̃i bueimara. Nore obebejãravʉa cʉrejacarã.\\nJesús ʉ̃i mead̶aino Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine\\n(Mt 21.12-13; 26.61; 27.40; Mr 11.15-18; 14.58; 15.29; Lc 19.45-46)\\n13Pascua ãmicʉrijãravʉ torojʉve teijãravʉ baquinó eare nʉino marejávʉ̃. Ñʉja judíova ñʉje torojʉve teinʉmʉ marejávʉ̃ no, Jʉ̃menijicʉi etavaiye báque boje ñʉjeñecuva mácavʉre Egipto ãmicʉrijoborõre jocarĩ. Dinʉmʉre Jerusalén ãmicʉriĩmaroi nʉrejaima obedivʉ judíova. Que baru Jesús máre mʉri nʉrejame. 14Mʉri nʉri, earĩ, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jã́cʉnʉrejame Jesús. Diñami tãibʉrã earĩ, ecorĩ oteivecʉva, ovejava, aru jurevare bojed̶aivʉre jã́rejame. Nácapũravʉ põevare ʉrarõ ne tãutʉrare ĩnejaima. Apenoa joborõacavʉ ne tãutʉrare oatʉvaipõeva dobarivʉre máre jã́rejame nore. 15Que baru cainimea ĩni, ʉ̃i jara boaquímene cãriárejame. Cãriári bʉojarĩ, dimeque jara popeni, diñami cʉrivʉre jaetovarejame Jesús ina tãibʉi cʉrĩ bojed̶aivʉre ne ãimaraque. Tãutʉrare oatʉvaivʉre máre jararĩ, ne jã́d̶ovaivare japʉporĩ, moari najuárejame, jarʉvacʉyʉ ne tãutʉratʉravare joborõi. 16Jurevare bojed̶aivʉre yópe arejame:\\n—Nʉjara mʉja, mʉje bojed̶ajʉromarare ĩni. Jipacʉre mearore jíñamimu yo. Bojed̶aiñami d̶abejarã jipacʉi cʉ̃ramine, arejame náre Jesús.\\n17Jesús ʉ̃i que aiyede, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquede ãrʉrejacarã ñʉja, ʉ̃i bueimara. “Mʉ, Jʉ̃menijicʉ, apevʉ ãmeina d̶arãjivʉbu yʉre. Que baru mi cʉ̃ramine jecʉrĩ vaivʉ yʉ”, apecʉ bácʉ ʉ̃i aiye báquede toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\n18Ina judíova ñʉje jabova yávarãdarejaima Jesúre:\\n—Jʉ̃menijicʉi mʉre que d̶aicõjenu, ñʉjare jã́d̶ovajacʉ põeva ne d̶arĩ majibede mi d̶ainore, arejaima ina jabova.\\n19Jesús arejame náre:\\n—Iñamine bíjarorĩ jarʉvajarã mʉja. Iñamine mʉje jarʉvarĩburu yóbecʉrijãravʉa yóboi, mʉje jarʉvaiñami mácarõre mead̶acʉyʉmu yʉ, arejame Jesús.\\n20Ina judíova arejaima ʉ̃́re:\\n—Cuarenta y seis paiʉjʉa baju diñamine núvari ñájiquemavʉ memeipõeva. ¿Aru mʉ yóbecʉrijãravʉa memeni, diñamine mead̶ayʉ bʉojaje bárica mʉ? arejaima ñʉje jabova Jesúre.\\n21Ʉbenita diñami bajure ayʉ ãmenejame Jesús. Ʉ̃i bajure cʉ̃ramipe ayʉ barejáme ʉ̃. Ʉbenita majibedejaquemavʉ na, jabovacapũravʉ. 22Majibenidurejacarã ñʉja máre, Jesús ʉ̃i que aiyede. Ʉbenita ʉ̃i nacajariburu yóboi yainore jarʉvarĩ, ʉ̃i que aiye báquede dápiarĩ, ãrʉrejacarã ñʉja, ʉ̃i bueimara. Ãrʉrivʉ ʉ̃i coyʉiye báquede aru Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede máre jʉ arejacarã ñʉja ʉ̃i bueimara.\\nJesús ʉ̃i majiéde põeva ne dápiaiyede\\n23Pascua torojʉve teinʉmʉ, Jesús ʉ̃i cʉedeca Jerusalén ãmicʉriĩmaroi, ʉ̃́re jʉ arĩdurejaima põeva obedivʉ. Ne jã́iye boje ʉ̃i jã́d̶ovaiyede põeva ne d̶arĩ majibede, “Jʉ̃menijicʉi epeimʉ Cristobe ʉ̃”, arejaima na.\\n24Ʉbenita Jesúcapũravʉ náre coreóvarĩ, “Jãve abema na”, arĩ dápiarejamed̶a. Me baju põevare coreóvarejaquemavʉ ʉ̃. 25Ʉ̃́re jaʉbevʉ apecʉ ʉ̃i coyʉiye aipe ãrojaene põevare. Me majidejaquemavʉ põeva ne dápiaiyede. Quénora ʉ̃i baju coreóvarejaquemavʉ náre.","num_words":646,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.026,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 1 PEDRO 1\\nAti pũuro cãa ape pũurori queti cʉ̃ja ca owa cojorica pũurorire birora, Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã, cʉ̃re cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeerije jʉori ñañaro cʉ̃jare cʉ̃ja ca tiirʉgaro ca waa batericarã Asia yepare (mecʉ̃ri peera Turquia ca nii yepare) ca niiri macãri Ponto, Galacia, Capadocia, Asia, Bitinia, ca niirãre cʉ̃ ca owa cojorica pũuro nii (1.1-2).\\nTʉgoeña bayi, jʉtirititi, cʉ̃ja ca biiro tiirʉgʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃jare amtʉenegʉ cʉ̃ ca tiirica wãmere, jiropʉ cʉ̃ja ca biipe cãare cʉ̃ja ca majiro cʉ̃ ca tiiriquere, (1.3-12) cʉ̃jare wede quenogʉ, Cristo bii yai, cati tua, cʉ̃ ca biiriquere cʉ̃jare wedemi. “Ñañaro mʉja ca tamʉorijea díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere, díámacʉ̃ra cʉ̃ja biiti ĩiro mʉjare bii ñaaro bii, to biro ca biirije watoara Cristo cʉ̃ ca jee dica wooricarã nii, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã nii, ca biirãre biro bii niiña,” cʉ̃jare ĩi wede majiomi (1.13—2.10).\\nCristo cʉ̃ ca bii iñoricarore birora cʉ̃, cʉ̃ majiorã niiri, “ ‘Ñañarije tiicãri ñañaro tamʉorica tabe ʉnora añurije tii niima ĩirã ñañaro tamʉoricaro pee añu,’ ĩi ĩa majiri, to birora ñañaro tamʉo ametʉenecãña,” cʉ̃jare ĩimi. Tee jiro, pade coteri maja ca cʉorãre, pade coteri majare, ca nʉmo cʉtirãre, to biri niipetirãpʉrena, ameri mairique peere bʉaro tii niiña, cʉ̃jare ĩi wede majio nʉnʉa waami (2.11—4.19). Ca yapanori tabepʉra, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre ca jʉo niirãre, wãmarãre cʉ̃jare wede majio, to biri niipetirãpʉre, ano mecʉ̃re ñañaro mani ca tamʉo niirijere, jiropʉra añuro manire ca bii mʉa nʉcãro Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiipere, añurã peti mani ca nii earo cʉ̃ ca tiipere, cʉ̃jare wede yapano eami (cap. 5).\\nPedro cʉ̃ ca queti owa cojo jʉorica pũuro\\n1 Yʉ, Pedro, Jesucristo cʉ̃ ca queti wede doti cojoricʉ, mʉja yaa yepa ca niitiropʉ ca waa batericarã Ponto, Galacia, Capadocia, Asia, to biri Bitinia yeparipʉ ca bii nucũ yujurãre, 2 Ʉmʉreco Pacʉ mani Pacʉ, mee tĩrʉmʉpʉra mʉjare cʉ̃ ca booricarore birora cʉ̃ ca bejericarãre, mʉjare yʉ añu doti cojo. Añuri Yeri jʉori, ca ñañarije manirã mʉja ca niiro mʉjare tiiupi, cʉ̃ ca boorore biro cʉ̃re tii nʉnʉjee, ñucã Jesucristo díi mena ca ñañarije manirã tii eco, cʉ̃ja biijato ĩigʉ. Jĩcãri cõro añuro niirique, wapa manirora añurije cʉ̃ ca tii bojarique, dʉjaricaro maniro pairo mʉjare to niijato.\\nɄmʉreco Pacʉre baja peorique\\n3 ¡Mani baja peoco Ʉmʉreco Pacʉ mani Wiogʉ Jesucristo Pacʉre! Bʉaro manire ca maigʉ niiri, Jesucristo, ca bii yaicoaricʉpʉra nemo cʉ̃ ca cati tuarique jʉori, nemo baʉarãre biro mani ca biiro manire tiiupi. Atea, “Díámacʉ̃ra ca niirije nii,” mani ca ĩi yue niiro manire tii.* Mani ca yue niirijea, bii yairi jiropʉ cãare Jesucristo mena to birora mani ca caticõa niipe nii. 4 Ʉmʉreco Pacʉ, ʉmʉreco tutipʉ mʉja yee ca niipere cʉ̃ ca queno cũu yue niirijere mʉja ca tiicojo ecoro mʉjare tiirucumi, ñañacoa, õweri tuacoa, to birora biicã yerijãa waa, ca biitirijere. 5 Díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije jʉori, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca doti tutuarije mena mʉjare ĩa nʉnʉjee niimi, mʉja ca ametʉapere cʉ̃ ca queno yueriquere mʉja ca ẽmʉ ea majipere biro ĩigʉ, ca tʉjari yʉtea ca niiropʉ mʉja ca majiro cʉ̃ ca tiipere. 6 Mʉja, ate jʉori bʉaro ca ʉjea niirã mʉja nii, mecʉ̃rire jĩcã cuuri ñañaro mʉjare ca bii earucurije ca nii pacaro. 7 Díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijea, ca wapa pacarije orore biro nii: “Orora to niimiti” ĩirã, pecame menapʉ doa ñaama; to biro tiicãri, ca wetapʉre jeema yua. To biri, to biri wãmera díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉorique, ñañarije ca bii earo ca bii ametʉene nʉcãrijea, oro ametʉenero ca wapa pacarije nii. Biiropʉa oro pea yoaro ca niirije méé nii. Díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije to biri wãme ca bii ametʉa nʉcãrique niiri, Jesucristo cʉ̃ ca earo, “Añu majuropeecã,” cʉ̃ ca ĩi ʉjea nii nʉcʉ̃ bʉorã mʉja ca niiro mʉjare tiirucu.\\n8 Mʉja, Jesucristore ca ĩatiricarã nii pacarã cʉ̃re mʉja mai. Ñucã mecʉ̃ cãare cʉ̃re ĩati pacarã cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, ca biirã niiri, “Tee jʉori ʉjea niirã jãa tii,” ca ĩi wede majiña manirije ʉnopʉ mʉja ʉjea nii, 9 mʉja, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere bʉa ea yapano waarã mʉja tii, ñañaro mʉja yeri ca bii yaiboriquere mʉja ca ametʉarije ca niirijere jĩi.\\n10 Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja, ate ametʉarique maquẽrena bue, añuropʉ ĩa cõoña peoticã, Ʉmʉreco Pacʉ añurije mʉjare cʉ̃ ca tii bojapere wedequĩupa. 11 Cristo yʉʉ Añuri Yeri, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majare, ati yepapʉre Cristore ñañaro cʉ̃re cʉ̃ja ca tii cõapere, ñucã bii yairi jiro cati tua, cʉ̃ ca biiro jiro ca bii nʉnʉa waape cãare, cʉ̃jare wede majio jʉguecãupi. Cʉ̃ja pea, cʉ̃japʉre ca niigʉ Añuri Yeri, “To biro biirucu” cʉ̃ ca ĩirijere, to biro ca biipʉre, tee ca biipa cuure, majirʉgamiupa. 12 Ʉmʉreco Pacʉ pea cʉ̃ja ca wederucurije, “Manira mani ca majipe méé nii, cʉ̃ja yee añuro cʉ̃ja ca niipepʉ niiro bii,” cʉ̃ja ca ĩi majiro cʉ̃jare tiiupi. To biicãri cʉ̃ja, ʉmʉreco tutipʉ ca niigʉre cʉ̃ ca tiicojo duwio cojoricʉ Añuri Yeri cʉ̃ ca tutuarije jʉori, añurije queti mʉjare cʉ̃ja ca wederiquerena wederucuupa. Atea, Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrãpʉra cʉ̃ja ca ĩarʉgamirije peti niiro bii.\\n“Ca ñañarije manirã niiña” ĩirique\\n13 To biri, tʉgoeña majirique mena ca tiiparã nii yueya; ca bii buiyeerijere ca tʉgoeña bayirã niiña; Jesucristo nemo cʉ̃ ca bau eari rʉmʉre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojope wadorena tʉgoeña yue niiña. 14 Ʉmʉreco Pacʉ puna añuro ca tʉo nʉnʉjeerãre birora, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã niirãpʉ mʉja ca boorore biro mʉja ca tii niirucuriquere tii nemoticãña. 15 Ʉmʉreco Pacʉ mʉjare ca jʉoricʉ, ca ñañarije manigʉ cʉ̃ ca niirore birora, mʉja cãa, mʉja ca niirije cʉtirije niipetiro mena ca ñañarije manirã niiña. 16 Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi: “Mʉja cãa, ca ñañarije manirã niiña. Yʉa ca ñañarije manigʉ yʉ nii,” ĩi.† Lv 11.45; 19.2.\\n17 Mʉja, Ʉmʉreco Pacʉre, jĩcʉ̃ ʉno peerena ĩa dica wooricaro maniro cʉ̃ja ca niiro cõrorena, cʉ̃ja ca tiirije ca niirore biro ca ĩa bejegʉre, “Cáacʉ,” cʉ̃re mʉja ca ĩijata, añuro nʉcʉ̃ bʉorique mena cʉ̃re bii ĩño niiña, ca waa nucũ yujuri majare biro ati yepare niirã apeopʉ macãrãre biro mʉja ca bii nucũ yujuri rʉmʉrire. 18 Mʉja maji, “To biro biicu,” ĩi tʉgoeña bojoca catiri méé, mʉja ñicʉ̃a niiquĩricarã cʉ̃ja ca tii niirucuricarore biro ca tii nʉnʉjee niirãre Ʉmʉreco Pacʉ mʉjare cʉ̃ ca ametʉeneriquere. Mʉjare ametʉenegʉ, yoari méé ca boa yairije, oro ʉno mena, ñucã plata ʉno mena, mʉjare wapa tii bojatiupi. 19 Cristo, oveja macʉ̃ ca ñañarije manigʉ díi ca nii majuropeerije mena mʉjare wapa tii boja ametʉeneupi. 20 Mee, Jesucristo pea ati yepa cʉ̃ ca tiiparo jʉgueropʉra, “Bojocare ca ametʉenegʉ niirucumi,” cʉ̃ ca ĩi beje cũuricʉ niiupi. To biro cʉ̃ ca tiiricʉ niiri, añuro mʉja ca niipere ĩima ĩigʉ, ate ca tʉjari yʉtearipʉre baua eaupi. 21 Mʉja, Jesucristo jʉori Ʉmʉreco Pacʉre mʉja tʉo nʉnʉjee, cʉ̃ ca cati tuaro tii, cʉ̃ pʉtopʉ ca nii majuropeegʉ cʉ̃ ca nii earo tii, ca tiiricʉre, díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorije, mʉja ca yuerije, Ʉmʉreco Pacʉ mena pee to nii eajato ĩirã.\\n22 Mʉja, mecʉ̃ peera yua díámacʉ̃ ca niirije quetire tʉo nʉnʉjeema ĩirã, ca ñañarije manirã mʉja tua, to biri ĩi ditoricaro maniro mʉja yaarãre maiña. Mʉja ca niiro cõrora, mʉja ca tʉgoeña tutuarije niipetirije mena ameri maiña. 23 Mʉja mecʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ yaarã pee nii eama ĩirã, nemo ca baʉaricarãre biro mʉja nii. Biirãpʉa ca bii yaiparã punare biro méé, Ʉmʉreco Pacʉ yee wederique ca petitirije, to birora ca niicõa niirije mena, to biro ca biiricarã mʉja nii.\\n24 Ʉmʉreco Pacʉ wederique o biro ĩi:\\n“Bojoca niipetirã taare biro biima.\\nCa nii majuropeerã cʉ̃ja ca niirije cãa taa oorire birora biicã.\\nTaa to ca jinirora, ñucã tee oori cãa jini ñaabatecoa,‡ Bojoca cʉ̃ja ca cati niirijea, taa ca biirore birora biicã.\\n25 Ʉmʉreco Pacʉ wederique pea to birora niicõa nii,” ĩi.§ Is 40.6-8.\\nAte nii, Ʉmʉreco Pacʉ bojocare cʉ̃ ca ametʉenerique añurije queti mʉjare cʉ̃ja ca wederique.\\n*1:3 Mani ca yue niirijea, bii yairi jiropʉ cãare Jesucristo mena to birora mani ca caticõa niipe nii.\\n†1:16 Lv 11.45; 19.2.\\n‡1:24 Bojoca cʉ̃ja ca cati niirijea, taa ca biirore birora biicã.\\n§1:25 Is 40.6-8.","num_words":1278,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Santiago 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Santiago bácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede paperayocare doce paiyajuboacavʉ Israecavʉ Jesúre jʉ aipõevare, ne joborõare jocarĩ dajocaivʉ bácavʉre, cʉrãjivʉre apenoa joborõai. Santiago bácʉ judíovacacʉ barejaquémavʉ. Jesucristoi yócʉ barejaquémavʉ. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 40-60 d.C. Aru apevʉ ne dápiaiyepe Santiago bácʉ toivacarejaquemavʉ diyocare caiyoca apeyoca Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo jívʉi cʉriyoca jipocai ãniʉjʉa báquede 40-50 d.C.\\nDiyocaque napicõjenejaquemavʉ ina judíova Jesúre jʉ aipõevare ne ñájiyede (1:2-4, 12-18). Aru coyʉrejaquemavʉ Jesúre jʉ aipõevare aipe d̶aiye jaʉrõre (1:5-11, 19-27, 2:14-26, 3:13-18, 5:7-20) aru aipe d̶aiye jaʉbenore (2:1-13, 3:1-12, 4:1-17, 5:1-6).\\nSantiago ʉ̃i meaicõjeino Jesúre jʉ aipõevare\\n(Mt 13.55; Mr 6.3; Hch 15.13; Gá 1.19; 1 P 1.1)\\n1 Yʉ, Santiago, toivacaivʉ mʉjare. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉre aru maje jabocʉ Jesucristore máre memecayʉbu yʉ. Meaicõjeivʉ mʉjare, jívʉre, doce paiyajuboacavʉ Israecavʉre, mʉje joborõare jocarĩ dajocaivʉ bácavʉre, cʉrãjivʉre apenoa joborõai.\\nPõevare Jʉ̃menijicʉ majiéde ʉ̃i jíno\\n(Mt 7.7-11; Jn 16.23-24; Stg 3.13-17; 1 P 1.24-25)\\n2 Mʉja, jívʉ, torojʉjarã mʉja mʉje ũmei mʉje ñájiyede apejĩe ãmeque. 3 Que baru coreóvaivʉbu mʉja ñájivʉ baru dajocabevʉva mʉje jʉ aiyede Jesucristore, pʉeno baju napinajivʉre mʉje ñájiyede. Que teni jã́ri corevaivʉbu mʉja mʉje jʉ aiyede. 4 Me napijara mʉje ñájiyede, cʉrãjivʉ meara matʉiye yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe aru ye jaʉbequiyepe aivʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉi jã́inore.\\n5 Apecʉ majacacʉ majibecʉ baru aipe d̶aiye jaʉrõre ʉ̃́re, jẽniajacʉrĩ Jʉ̃menijicʉque ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ ʉ̃́re. Aru Jʉ̃menijicʉ majide d̶acʉyʉme ʉ̃́re aipe d̶aiye jaʉrõre. Que baru cad̶ateiyʉbi põevare jecʉbecʉva aru jarabecʉva náre, ne jẽniaiye boje ʉ̃́re. 6 Ʉbenita ñai jẽniañʉre, “Jãve yʉre cad̶atecʉyʉme Jʉ̃menijicʉ. D̶acacʉyʉme ji jẽniainore ʉ̃́que”, arĩ dápiaiye jaʉvʉ, ʉ̃i jʉ aiye boje Jʉ̃menijicʉre, “Jʉ̃menijicʉ cad̶atequijichʉbi yʉre”, abecʉva. Yópe pãcaiboa nʉ́raiyepe ũmevʉque, nopedeca ñai põecʉbe arĩ dápiayʉ apenʉmʉa “Majivʉ yʉ Jʉ̃menijicʉ cad̶atecʉyʉre yʉre”, aru apenʉmʉa “Majibevʉ yʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cad̶atedu yʉre”, arĩ dápiayʉ. Ʉ̃ nópe dápiayʉ cũináro ʉ̃i dápiaino, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃́re majide d̶acʉyʉre, ye dápiabebi ʉ̃. Que baru pãcaiboapebu ʉ̃i dápiaiye. 7 Ñai põecʉ nópe dápiayʉ ʉ̃i jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque, maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ d̶acabecʉbe ʉ̃́re yópe ʉ̃i jẽniainope. 8 Ñai põecʉ nópe dápiayʉ pʉcaũmea cʉbi. Que baru coreóvaino ãmevʉ aipe d̶aiye jaʉrõre ʉ̃́re cainʉmʉa.\\n9 Jesúre jʉ ayʉ cʉve cʉvabecʉ, apevʉ ne coyʉimʉ, “cõmaje ãrojacʉ aru bojecʉbecʉ”, bojecʉbi Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru torojʉjacʉrĩ ʉ̃ ʉ̃i ũmei. 10 Ʉbenita Jesúre jʉ aipõecʉ cʉve cʉvacʉ torojʉjacʉrĩ ʉ̃i ũmei coreóvayʉ ʉ̃i cʉve bojecʉbede Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Ʉ̃i baju cũiquíyebu yópe cóvʉa cũiyepe. 11 Aviá ʉ̃i cõari, bórĩ, popovaibi cõriáre. Que teni cóvʉa poporĩ, tʉrĩ yaiyebu. Nopedeca ñai cʉve cʉvacʉ bíjacʉyʉme, ʉ̃i vorĩ earĩduiyepedeca pʉeno baju cʉvede. Que baru yópe cóvʉa bíjaiyepe cõriáre, nopedeca ʉ̃i cʉve bíjaquiyebu cʉve cʉvacʉre.\\nMaje ñájiye aru ãmeno d̶aiyʉe\\n(1 P 1.23)\\n12 Torojʉbi ʉ̃i ũmei ñai põecʉ napiñʉ caiye iye ʉ̃i ñájiyede. Ʉ̃i ñájiniburu yóboi dajocabecʉva ʉ̃i jʉ aiyede Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ bojed̶acʉyʉme ʉ̃́re me. Cʉvare d̶acʉyʉme ʉ̃́re jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Que d̶acʉyʉme yópe “D̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca ina ʉrivʉre ʉ̃́re. 13 Ácʉ põecʉ ãmeno d̶aiyede dápiayʉ bácʉ, yópe arĩdurĩ, “Jʉ̃menijicʉ jʉjovaibi yʉre”, abejacʉrĩ. Jʉ̃menijicʉ jʉjovaimʉ ãmemi, d̶acʉyʉ ãmenore. Aru Jʉ̃menijicʉ ye jʉjovabebi põecʉre, ʉ̃i d̶aquiyepe ayʉ ãmenore. 14 Quénora ácʉ põecʉ jʉjovaimʉ d̶acʉyʉ ãmenore, ʉ̃i baju jʉjovaibi. Ʉ̃i baju ãmeina d̶aiyʉede d̶ainomu ʉ̃́re yópe moacʉ ʉ̃i jã́iyepe cũ piaváinore, aru no yóboi nore ʉ̃i vorĩ nʉiyepe, põecʉ ʉ̃i jajovarĩ boaquíyepe aiye ʉ̃́re. 15 Aru yópe jʉed̶oearĩburu yóboi jʉed̶ocʉre põeteiye jaʉépe, aru ʉ̃i bʉcʉrĩburu yóboi ʉ̃́re yaiye jaʉépe, nopedeca põecʉ ʉ̃i dápiarĩburu yóboi ãmenore ãmeina teibi, aru ãmeina teniburu yóboi coatecʉyʉme ʉ̃i baju Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ.\\n16 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, jápiajarã. Mʉje bajumia apecʉre jʉjovaicõjemejara. Dápiabejarã ʉbenina Jʉ̃menijicʉ d̶ayʉre mʉje ãmeno d̶aiyʉede. 17 Quénora me matʉiyede d̶ayʉbe Jʉ̃menijicʉ. Caiye méne aru jaʉbede máre maje cʉvaede jacopʉivʉbu maja cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ, majepacʉ Jʉ̃menijicʉi jíyede majare. Jʉ̃menijicʉ cʉed̶arejaquemavʉ ina cavarõcavʉ miad̶áre d̶aivʉre. Aru nácapũravʉ oatʉvaivʉ bʉojad̶ama aru bótainore d̶ad̶ama. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ye oatʉvabebi ʉ̃. Cainʉmʉa cũinátʉrʉ cʉbi. Aru ʉ̃i yávaiyede máre oatʉvabebi cainʉmʉa. 18 Jʉ̃menijicʉrecabe cʉre d̶ayʉ majare apʉé mamaeva yópe ʉ̃i ʉrõpe ʉ̃i yávaiye jãveque. Que teni yópe jẽidʉa mama jũaidʉa pʉeno mearʉape, nopedeca maja máre Jʉ̃menijicʉi põeva mama cʉrivʉbu aru mearamu máre caivʉ ʉ̃i cʉed̶aimara pʉeno.\\nJʉ aiye Jʉ̃menijicʉre jãve\\n19 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, coreóvajarã iyede: Caivʉ põeva yaʉé jápiajarãri me. Ʉbenita dʉibareca yávarĩ bʉ́jarãri me dápiarĩ ad̶aivʉ ne yávaiyede. Aru dʉibareca jarajarãri. 20 Põecʉ jarayʉ baru, mearore d̶ayʉ bʉojabebi yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. 21 Que baru dajocajarã caiye ãmeina teiyede mʉjare jarʉvarĩ. Aru d̶abejarã ãmenore. Meara põevape jʉ ajarã iye yávaiyede jãvene, iye coiye báquede mʉje ũmei yópe oteiye coiyepe joborõi. Iye yávaiye parʉé boje, mead̶aimara marajáramu mʉja.\\n22 Ʉbenita jʉjovabejarã mʉje baju. Ina jápiaivʉ iye yávaiyede jãvene quéda, d̶abevʉva yópe iye ne bueiye báquepe, jʉjovad̶ama ne baju. Que baru d̶ajarã mʉja yópe mʉje bueiye báquepe iye yávaiyede jãvene. 23 Ñai jápiayʉ diede quéda, d̶abecʉva yópe ʉ̃i bueiye báquepe, ʉ̃́recabe ñai põecʉ jã́ñʉpe páyʉ ʉ̃i jivare jivarʉque. 24 Aru ʉ̃i jã́riburu yóboi, cũiná copedini nʉri jivarʉre jocarĩ ãrʉmetecʉyʉme ʉ̃i jã́ino mácarõre. Nopedeca cũinácʉ jã́ñʉme d̶abecʉva aru apecʉ jápiayʉbe d̶abecʉva. Ne d̶abe boje, ãrʉmeted̶ama cũinácʉ ʉ̃i jã́ino mácarõre aru apecʉ ʉ̃i jápiaino mácarõre. Que teni cũinácʉ ʉ̃i jã́ino mácarõ aru apecʉ ʉ̃i jápiaino mácarõ bojecʉbevʉ náre. 25 Ʉbenita ñai me dápiarĩ buede nʉñʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede aru ãrʉmetebecʉ ʉ̃i jápiaino mácarõre diede, quénora d̶ayʉ yópe ʉ̃i bueiye báquepe, ʉ̃́recabe torojʉcʉ bacʉyʉ́ ʉ̃i ũmei ʉ̃i jʉ aiyeque diede. Aru Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye métamu aru jaʉbebu. Que baru ñai põecʉ ʉ̃i d̶aiyʉe boje diede cõjeimʉpe ãmemi.\\n26 Ácʉ põecʉ dápiayʉ baru ʉ̃i baju jʉ ayʉ Jʉ̃menijicʉre me, ʉbenita ãmeina yávaicõjeñʉ maru ʉ̃i baju, ʉ̃́recabe jʉjovayʉ ʉ̃i baju. Ʉ̃́recabe ʉbenina jʉ arĩduyʉ Jʉ̃menijicʉre. 27 Ʉbenita ñai jʉ ayʉ Jʉ̃menijicʉre jãve, aru meacʉ, aru ãmeina tebecʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i jã́inore, ʉ̃́recabe cad̶ateyʉ ina tẽumarare aru ina nomiópevare máre. Aru ʉ̃́vacari d̶abebi ãmenore yópe ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne d̶aiyepe.","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.012,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 8 BAONT - Ʉ̃tãgʉ ca nii mʉa waari buuropʉ ca - Bible Search\\nCa cami boagʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n1Ʉ̃tãgʉ ca nii mʉa waari buuropʉ ca niiricʉ Jesús cʉ̃ ca duwi dooro, paʉ bojoca cʉ̃re nʉnʉupa. 2Tii tabere jĩcʉ̃ ca cami boagʉ, Jesús pʉto ea, cʉ̃ ãjʉro jupea mena cʉ̃ jʉguero ea nuu waari, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Wiogʉ, mʉ ca boojata, yʉ ca boa diarique cʉtirijere yʉre ametʉeneña —ĩiupi.\\n3To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea cʉ̃ amo mena cʉ̃re padeñari:\\n—Yʉ boo, cami manigʉ tuaya —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩirora, ca cami boamiricʉ jĩcãto cami manigʉpʉ tuacãupi. 4To biro tii yapano, o biro cʉ̃re ĩi nemoupi Jesús:\\n—Tʉoya, jĩcʉ̃ ʉno peerena wedeticãña. Díámacʉ̃ra pai pʉtopʉ waari, ĩñoña mʉ ca biiriquere. Ñucã Moisés niiquĩricʉ cʉ̃ ca tiicojo dotiriquere jee waagʉja, paiapʉ cʉ̃ja ca majipere biro ĩigʉ —ĩiupi.\\nUwamarã ʉpʉre pade bojari majʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n5Jesús, Capernaúm macãre cʉ̃ ca piya nʉnʉa waaro, jĩcʉ̃ romano uwamarã ʉpʉ yʉre tii nemoña ĩigʉ, Jesús pʉto dooupi. 6O biro ĩiwi:\\n—Wiogʉ, wiipʉre yʉ paderi majʉ bʉʉcãri, waa majiri méé, ñañaro peti punirije tamʉo niijãwi —cʉ̃re ĩiwi.\\n—Jaʉ. Cʉ̃re yʉ catiogʉ waarucu —cʉ̃re ĩi yʉʉwi.\\n8To biro cʉ̃ ca ĩiro, uwamarã ʉpʉ pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—Wiogʉ, yʉa, yʉ yaa wiire mʉre ca jãa dotip�� ʉno méé yʉ nii. Yʉre pade bojari majʉ cʉ̃ ca diarique ametʉape wadore doti cojoya. Yʉre pade bojari majʉ caticoarucumi. 9Yʉ cãa, yʉ wiorã cʉ̃ja ca dotirijere ca tiigʉ yʉ nii. Yʉ cãa ñucã, uwamarã yʉ ca dotirije ca tiirãre yʉ cʉo. To biri jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃re, “Waagʉja,” yʉ ca ĩiro, waami. Ñucã apĩre, “Dooya” yʉ ca ĩiro, doomi. Yʉre pade bojari majʉ cãare, “Teere tiiya” yʉ ca ĩiro, yʉ ca ĩirore biro tiimi —ĩiwi Jesús're.\\n10Jesús pea atere tʉogʉ, tʉo ʉcʉacoawi. To biri o biro ĩiwi cʉ̃re ca nʉnʉrãre:\\n—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Ano Israel yepare jĩcʉ̃ ʉno peerena ani to cõro bʉaro “Yʉre tii nemocãrucumi,” cʉ̃ ca ĩi tʉgoeña bayirore biro ca biigʉre yʉ bʉa ea ñaati. 11To biri paʉ, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña macãrã, cʉ̃ ca ñaajãa waari nʉña macãrã, doori, Abraham, Isaac, Jacob jãa mena, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre baa duwirucuma. 12Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre ca niiboricarã pea,+ ca naitĩari yepa pee cõa wiene ecorucuma, oti, cʉ̃ja upi baca dʉpo, cʉ̃ja ca biipa yepapʉre —ĩiwi Jesús.\\n13To biro ĩi, uwamarã ʉpʉ peera o biro ĩiwi:\\n—Tua waagʉja mʉ yaa wiipʉ. “Yʉre catio bojacãrucumi,” mʉ ca ĩi tʉgoeña bayirore birora to biijato —cʉ̃re ĩiwi. Uwamarã ʉpʉre pade coteri majʉ pea to biro cʉ̃ ca ĩiri nimarora caticoaupi.\\nPedro mañicõre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n14Jiro Jesús, Pedro yaa wiipʉ waagʉ, Pedro mañicõ wiorique ca dia yojagore bʉa eaupi. 15To biro cõ ca biiro, Jesús pea cõ amore cʉ̃ ca padeñarora, wiorique jĩcãto yerijãacoaupa. To biri wãmʉ nʉcã, “¿Mʉja doocãjãri?” cʉ̃jare ĩi jãi boca jʉo waaupo.\\nCa diarique cʉtirã paʉre Jesús cʉ̃ ca catiorique\\n16Ca naio doori tabe ca niiro paʉ bojoca ca wãtĩa jãa ecoricarãre jee waaupa Jesús pʉtopʉ. Jesús pea cʉ̃ ca wederije menara yeri ñañarãre cõa wiene, ñucã niipetirã ca diarique cʉtirã cãare cʉ̃jare catio, tiiupi. 17Atea Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías niiquĩricʉ:\\n“Cʉ̃ majuropeera mani ca diarique cʉtirijere jee, puniro mani ca tamʉorijere jee ʉpa, tiiwi,” cʉ̃ ca ĩiquĩrique ca ĩirore biro to biijato ĩiro, bii earo biiupa.+\\n18Paʉ peti bojoca cʉ̃re cʉ̃ja ca nucũ amojodero ĩari, “Ʉtabʉcʉra ape nʉñapʉ mani tĩa waaco,” ĩiwi Jesús. 19To biro cʉ̃ ca ĩiri tabera, jĩcʉ̃ doti cũuriquere bueri majʉ cʉ̃ pʉto doori, o biro ĩiwi Jesús're:\\n—Buegʉ, yʉ cãa, noo mʉ ca waari taberi cõro mʉ mena yʉ waa yujurʉga —ĩiwi.\\n20To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi Jesús:\\n—Buu yairoa+ cʉ̃ja ca cãniri operi cʉoma. Minia cãa cʉ̃ja die batiri cʉoma. Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ pea, yʉ ca cãniri tabe ʉnora yʉ cʉoti —cʉ̃re ĩiwi.\\n21Ñucã apĩ jĩcʉ̃ cʉ̃ buerã mena macʉ̃ o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Wiogʉ, yʉ pacʉre yʉ yaa jʉogʉ waarʉga ména —ĩiwi.\\n22To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—Yʉ mena pee dooya. “Ca bii yairã majuropeera cʉ̃ja yaarã ca bii yairãre cʉ̃ja yaajato,” ĩicãña —ĩiwi.\\nWinore, oco ca jaberijere, Jesús cʉ̃ ca yerijãa dotirique\\n23To biro ĩi yapano, cũmuapʉ ea jãacoawi. Cʉ̃ buerã cãa cʉ̃re jãa nʉnʉ waawʉ. 24Too jãa ca tĩa nʉnʉa waaro, ca niiro tʉjarora, ʉtabʉcʉrare bʉaro wino paa puu, bʉaro oco jabe, biima ĩiro, ca duacoaparo cõropʉ cũmuare oco jabe jãawʉ. Jesús pea cãnicoaupi. 25To biro ca biiro, cʉ̃ buerã pea o biro cʉ̃re jãa ĩi wãcõrã waawʉ:\\n—Buegʉ, jãare ametʉeneña. Dua waarã mani bii —jãa ĩi acaro buiwʉ.\\n26To biro jãa ca ĩiro, cʉ̃ pea o biro jãare ĩi yʉʉwi:\\n—¿Ñee tiirã to cõro bʉaro mʉja uwiti? ¿“Manire ametʉenecãrucumi,” ĩi tʉgoeña bayiriquere no cõro petoacã peti mʉja cʉocãti? —jãare ĩiwi. To biro jãare ĩicã, wãmʉ nʉcãri, winore, oco ca jaberijere to cõrora yerijãa dotiwi. To biro cʉ̃ ca ĩirora, jĩcãto añuropʉ yerijãa peticoawʉ. 27To biro ca biirijere jãa pea ĩa ʉcʉacoari, jãa majurope o biro jãa ameri ĩi jãiñawʉ:\\n—¡Ayó nija! ¿Ñiru ʉno peti cʉ̃ niigajati ania, winopʉra, oco ca jaberijepʉra, cʉ̃ ca dotirore biro añuro ca tʉo nʉnʉjee ecogʉa? —jãa ĩiwʉ.\\nPʉarã Gadara yepa macãrã ca wãtĩa jãa ecoricarã\\n28Ʉtabʉcʉra ape nʉñapʉ Gadara yepapʉre Jesús cʉ̃ ca tĩa earo, pʉarã ca wãtĩa jãa ecoricarã, maja operi watoapʉ ca niiricarã ũmaa witi doori, Jesús pʉto eawa. Bʉaro peti uwioro ca tiirã cʉ̃ja ca niiro macã, jĩcʉ̃ ʉno peera tii maare waatirucuupa. 29Cʉ̃ja pea o biro ĩi acaro buiwa:\\n—Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃, jãare pato wãcõgʉ dooticãña. ¿Tii cuu ca eatirora ñañaro jãare tiigʉ doogʉ anopʉ mʉ doojãri? —ĩiwa. 30To biro cʉ̃ja ca ĩi niiri tabe jʉguero jañuro peere ecaricarã yejea paʉ baa niiwa. 31To biri wãtĩa pea bʉaro Jesús're o biro ĩi jãiwa:\\n—Jãare mʉ ca cõa wienejata, yejeapʉre jãare jãa dotiya —ĩiwa.\\n32To biro cʉ̃ja ca ĩiro, “Waarãja,” cʉ̃jare ĩiwi Jesús. To biro cʉ̃ ca ĩirora, wãtĩa, ʉmʉapʉre ca niiricarã witi waari, yejeapʉre ñaajãa nʉcã eawa. To cõrora yejea pea, niipetirãpʉra upa tʉdipʉ ũmaa bua waa, ʉtabʉcʉrapʉ ñaañua, dua yai peticoawa. 33Yejeare ca cote niiricarã pea to biro ca biirijere ĩa ʉcʉa ũmaa duti tua waa, macãpʉ earã, to biro ca biirique niipetirore, ñucã ca wãtĩa jãa ecomiricarã cʉ̃ja ca biirique cãare wedeupa. 34To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori, tii macã macãrã niipetirã Jesús cʉ̃ ca niiri tabepʉre ĩarã dooupa. To biri cʉ̃re ĩarã, tii yepare cʉ̃ ca niiro bootirã, “Aperopʉ waacoagʉja,” bʉaro cʉ̃re ĩiwa Jesús're.","num_words":1047,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 8 BSNNT - Quẽna gajeye mʉare gotigʉagʉ yaja - Bible Search\\n“Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare yirobetiroti ñaja”, yire queti\\n1Quẽna gajeye mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Vaibʉcʉrãre sĩacõari, “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeoriarã tʉjʉre ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, mojoroaca vaibʉcʉ riire cũrũgũama. To yicõari, rʉyasere barũgũama. To bajiri, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama. Ĩna rʉ̃cʉbʉoboarã manama” yimasirã ñari, “Yʉa quẽne, yʉa bajama, quẽnacõaja”, yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, gãjerã, “Tire babetiroti ñaja manire” yitʉoĩaboarãjʉare ĩnare ĩamaimenane, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro yimenane, ado bajirojʉa yiroti ñaja: “Ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoroti ñaja, ‘Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yirã”. 2Masijeobetiboarine, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaja yʉ” sĩgʉ̃ ĩ yiboajama, rʉyacõaroja ĩre, quẽnaro riojo ĩ masiroti. 3Diore ĩ maijama, ĩ bojarore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasigʉ̃mi Dios.\\n4Yirʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnorujeose ñie vaja maja. “Dios sĩgʉ̃ ñaami, mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Gãjerã ĩre bajiro bajirã manama”, yimasiaja mani. 5Gãjerã ĩna gotijama, “Jãjarã ñarãma mani yirʉ̃cʉbʉorã. Õ vecana, adigodoana quẽne ñarãma”, yitʉoĩaboarãma. 6To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani jacʉ”, yimasiaja mani. Ĩne ñaami ñajediro, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ, manire rujeor'i. To bajicõari, Jesucristo sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. Jesucristo sʉorine ñajediro rujeoyumi Dios. To bajiri ĩ sĩaecore sʉorine Dios yarã ñaja mani.\\n7To bajiro yirã mani ñaboajaquẽne, gãjerã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩamena. Ĩna ñaama, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorũgũriarã. To bajiro yirũgũriarã ñari, ado bajiro tʉoĩarãma: “Vaibʉcʉrãre sĩacõari, ‘Ado bajirã ñarãma’ yiquẽnorujeoriarã tʉjʉre ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, mojoroaca vaibʉcʉ riire ĩna cũsere mani bajama, rojose yirã yaja mani”, yitʉoĩarãma. 8To bajiro ĩna yijama, riojo tʉoĩarã me yama. Mani bajama, mani babetijaquẽne, ñamasuse me ñaja, Dios ĩ ĩajama. “Tire mani babetijama, rẽtobʉsaro manire ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yire maja. 9“Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja” yirã ñaboarine, babetirʉarãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩna basere mani bajama, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma ĩna” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. 10To bajiro yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: “Babetiroti ñaja” gãji ĩ yisere mʉa baro ĩacõari, “Yʉ bajama, quẽnabetoja” yitʉoĩaboarine, bagʉmi ĩ quẽne. 11Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa tʉoĩarore bajiro tʉoĩamenare quẽne rijabosagʉ bajiyumi, “Yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja” mʉa yise sʉorine mʉa mairona ñaboarã ĩna quẽne ĩna bajama, “Rojose yirã yaja yʉa” yitʉoĩarã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vanama. 12Mʉa rãcagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Babetiroti ñaja” ĩ yiĩaboasere mʉa bajama, rojose ĩre yirorã yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, ĩ sĩgʉ̃rene rojose yirã me, yirãja mʉa. Cristore quẽne rojose yirã yirãja. 13To bajiri, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re rojose ĩre yirogʉre bajiro yigʉja yʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari, baĩobetiroti ñaja.","num_words":421,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ�� mecʉ̃ã wedesei San Judas 1\\n1 Yʉʉ Judas Jesucristore padecotegʉ, Santiago bai mʉ́ãrẽ ãñudutia. Mʉ́ã marĩ Pacʉ Cõãmacʉ̃ beserira, cʉ̃ʉ̃ maĩrã́ niiã. Jesucristo mʉ́ãrẽ cotequi.\\n2 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ bóaneõ ĩñanemoãrõ; ãñurõ niirecʉtiri tiinemóãrõ; cãmerĩ́ maĩrĩ́ tiinemóãrõ.\\nJĩĩditoremena buerá tiirécʉtirigue\\n3 Yʉʉ maĩrã́, Cõãmacʉ̃ yʉʉre, teero biiri mʉ́ãrẽ netõnérigʉ niiwĩ. Marĩ netõnére maquẽrẽ mʉ́ãrẽ bayiró wededʉgagʉ, jóagʉdʉ tiimíãwʉ̃. Jóaria ména. Apeyé maquẽ jóaro niirõ tiia. Jesuré padeoré maquẽrẽ wedewisiora mʉ́ã pʉtopʉ jeayira. Teero tiigʉ́, jóaa. Cõãmacʉ̃ marĩ padeoré maquẽrẽ marĩ Jesuré padeoráre cṹũrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ cṹũrigue wasorícu. Teero tiirá, tutuaremena padeoró booa. 4 Mʉ́ã ĩñamasĩripacari, jĩĩditoremena buerá mʉ́ãmena neãnʉcãyira. Cʉ̃́ã ate tiiróbiro jĩĩcua: “Cõãmacʉ̃ marĩ cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre ãñurõ tiijĩ́gʉ̃, marĩrẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiríqui”, jĩĩcua. Teero tiirá, cʉ̃́ã ñañaré tiirére duurícua. Jesucristo marĩ Õpʉ̃ sĩcʉ̃ niigʉ̃́rẽ boorícua. Cõãmacʉ̃ tíatopʉ “cʉ̃́ãno pecamepʉ wáaadacua” jĩĩtoayigʉ.\\n5 Teero tiigʉ́, yʉʉ mʉ́ã masĩpetiriguere wãcũrĩ tiidʉgága sũcã. Ateré wãcũsʉgueya: Marĩ Õpʉ̃ niipetira Israelya põna macãrãrẽ Egiptopʉ wionécoyigʉ. Too síro cʉ̃ʉ̃rẽ padeohérare diari tiiyígʉ. 6 Ángeleare wáariguecãrẽ wãcũña: Cʉ̃́ã ʉ̃mʉã́sepʉ tutuare, dutirére cʉopacára, teeré duu, cʉ̃́ã booró tiirá wáayira. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ cõmedári cʉ̃́ã jõãmasĩ́hẽredarimena siatúcũdutiyigʉ sáa. Naĩtĩãrõpʉ niicua, tée Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ wapa tiiádari bʉreco jearipʉ. 7 Ángelea ñañarõ ñeeaperirobiro Sodoma macãrã, Gomorra macãrã, teemacãrĩ wesari macãrãcã teerora tiiyíra. Ʉ̃mʉã́ dícʉ numiã́mena tiirénorẽ tiiyíra. Cõãmacʉ̃ teemacãrĩrẽ sóecõãyigʉ sáa. “Niipetira ñañarã́ cʉ̃́ã tiiróbirora pecame petihérimepʉ ñañarõ tiinóãdacua” jĩĩrére masĩsʉguedutigʉ, cʉ̃́ãrẽ teero tiirígʉ niiwĩ.\\n8 Mʉ́ãrẽ jĩĩditoremena buerá teerora tiicúa: Cʉ̃́ã booró wãcũãmajãcua. Cʉ̃́ã wãcũrõbirora tii, cʉ̃́ã basiro cʉ̃́ãye õpʉ̃ʉ̃rĩrẽ ñañocúa; Cõãmacʉ̃ dutirére boorícua; ʉpʉtí macãrã ãñurã́rẽ ñañarõ jĩĩcua. 9 Miguel ángeleare dutigʉ́ Satanámena cãmerĩ́ jĩĩrĩ, ate wáayiro: Cʉ̃́ãcõrõ Moisénigʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃rẽ boomíyira. Miguel basiro Satanárẽ ñañarõ jĩĩriyigʉ. “Mʉʉ Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́gʉ̃ peti niiã”, jĩĩriyigʉ. Biirope jĩĩyigʉ: “Yʉʉ Õpʉ̃ mʉʉrẽ mʉʉ ñañaré tiirére wedearo”, jĩĩyigʉ. 10 Mʉ́ãrẽ jĩĩditoremena buerápeja ãñurõ tʉomasĩ́ripacara, ñañarõ wedesecua. Apeyé cʉ̃́ã boorére tiicúa. Wáicʉracã teerora tiicúa. Tʉomasĩ́hẽrãrã cʉ̃́ã tiirémena cʉ̃́ã yeeripũnarĩrẽ ñañorĩ́ tiiádacua.\\n11 Bóaneõrã niiĩya cʉ̃́ã. Caín* Génesis 4.1-16. tiirírobiro ñañaré tiicúa. Balaam† Números 22.1-35; Apocalipsis 2.14. tiirírobiro noo booró tiiádacua niyeru maĩrã́. Coré‡ Números 16.1-35. tiirírobiro Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́rã diajõããdacua. 12 Mʉ́ã Jesucristore padeorá neã, yaaritabe, cʉ̃́ã mʉ́ãrẽ bayiró bobooro wáari tiicúa. Cuiro manirṍ cʉ̃́ã booró yaa, yapijãcua. “¿Yaaré niipetirare jeatuai?” jĩĩ wãcũricua. Cʉ̃́ã õme oco maniré, wĩno néewanore tiiróbiro niicua; basocáre tiiápuricua. Dʉcacʉtirito, cʉ̃́ã dʉcamanire yucʉ tiiróbiro niicua. Nʉcõrĩmena wããrigue yucʉ tiiróbiro niicua. 13 Cʉ̃́ã bobooro tiirécʉtire sobo jũĩrĩpírere ocoturí día wesa páaputucore tiiróbiro niicua. Ñocõã́ noo booró wáa, ditirábiro niicua. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ naĩtĩãrõpʉ cʉ̃́ã niirucuadaropʉ “wáadutigʉda” jĩĩtoarigʉ niiwĩ mée.\\n14 Enoc jĩĩditoremena bueráre wáaadarere wedeyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ profeta niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ Adán pãrãmi niinʉnʉsegʉ niiyigʉ; seis põnarĩ siro macʉ̃ niiyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ biiro wederigʉ niiwĩ: “Marĩ Õpʉ̃ paʉ ángeleamena atigʉdaqui. 15 Cʉ̃ʉ̃ niipetira basocá tiiríguere besegʉdaqui. Ñañarã́ niipetire cʉ̃́ã ñañaré tiiríguere, cʉ̃́ã cʉ̃ʉ̃rẽ ñañarõ jĩĩriguere besegʉdaqui. Cʉ̃́ã ñañaré tiirígue wapa cʉ̃́ãrẽ pecamepʉ cõãgʉ̃daqui”, jĩĩ wedesʉgueyigʉ Enoc. 16 Mʉ́ãrẽ jĩĩditoremena buerá niipetire ãpẽrã́ tiirére ñañarõ wedesecua; wedepatirepira niicua. Cʉ̃́ã tʉsaré dícʉre tiidʉgácua. Cʉ̃́ã tiirére bayiró bʉsʉrómena wedetʉsacua. Cʉ̃́ãrẽ tiiápumasĩrãrẽ jĩĩditoremena ʉsenipeocua, cʉ̃́ãyere cʉodʉgára.\\nJesuré padeoráre wederigue\\n17 Yʉʉ maĩrã́, mʉ́ãpeja marĩ Õpʉ̃ Jesucristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira wedesʉgueriguere wãcũña. 18 Mʉ́ãrẽ ateré wedecowa: ���Atibʉ́reco petiádari sʉguero maquẽ bʉrecoripʉre Cõãmacʉ̃yere buijã́ãdacua. Cʉ̃́ã booró dícʉ tiidʉgára, ñañaré tiirére tiiã́majããdacua”, jĩĩcowa. 19 Cʉ̃́ãrã Jesuré padeoráre batarí tiicúa. Cʉ̃́ã booró tiicúa. Espíritu Santore cʉorícua.\\n20 Yʉʉ maĩrã́, mʉ́ãpeja Jesuré nemorṍ padeó, wãcũtutuarucujãña. Mʉ́ã padeoré diamacʉ̃́ niiré niiã. Cõãmacʉ̃rẽ sãĩrã́, Espíritu Santo masĩré ticorémena sãĩñá. 21 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ maĩrére wãcũrã, maĩṍrãbiro niiña. Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo mʉ́ãrẽ bóaneõ ĩñagʉ̃, cʉ̃ʉ̃mena catiré petihére ticogʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ ticoadarere ʉseniremena coteya.\\n22 Ãpẽrã́ Jesucristoyere “¿diamacʉ̃́rã niigariye?” jĩĩrã́rẽ ãñurõmena wedeya. 23 Ãpẽrã́ jĩĩditoremena buerére nʉnʉrã́rẽ quẽnojeári tiiyá; basocá pecamepʉ jʉ̃ʉ̃rã́rẽ netõnérã tiiróbiro tiiyá. Ãpẽrã́ ñañaré tiiríporare tiiápudʉgara, bóaneõ ĩñaña. Mʉ́ãpʉ cʉ̃́ã ñañaré tiirére pẽnirĩ́ jĩĩrã, cʉ̃́ã teero tiirére bayiró booríjãña.\\n24-25 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ netõnégʉ̃ sĩcʉ̃rã niiqui. Mʉ́ã ñañaré tiirí jĩĩgʉ̃, cotemasĩqui. Tee coterémena mʉ́ã ñañaré manirã́ cʉ̃ʉ̃ pʉtopʉ jeari tiimasĩ́qui. Mʉ́ãrẽ toopʉ́ cʉ̃ʉ̃ ãñurõ asibatéropʉ ʉsenirĩ tiigʉ́daqui. Teero tiirá, Jesucristo marĩ Õpʉ̃ tiiápuremena niipetira Cõãmacʉ̃rẽ ateré jĩĩãrõ: “Mʉʉ niipetirere dutimasĩã; mʉʉ ãñunetõjõãgʉ̃ niiã; mʉʉ tiidʉgárere tiimasĩ́ã; mʉʉ niipetire dutirére cʉoa”, jĩĩãrõ. “Mʉʉ too sʉgueropʉ teero niirigʉ niiwʉ̃; atitóre teerora niiã; too síropʉ teerora niigʉ̃dacu”, jĩĩãrõ. Tee niipetire niiãrõ.\\n†1:11 Números 22.1-35; Apocalipsis 2.14.\\n‡1:11 Números 16.1-35.","num_words":651,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 7 BSNNT - Papera rãca yʉre mʉa - Bible Search\\nĨna manajo cʉtirotire ĩna sẽniĩacõarere Pablo ĩ cʉdire queti\\n1Papera rãca yʉre mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. “Sĩgʉ̃ manajo magʉ̃ ĩ ñacõajama, ¿quẽnati?”, yʉre mʉa yisẽniĩacõarere, “Quẽnaja”, yaja yʉ, tire. 2To bajiboarine, “Manajo mana, rõmia rãca ajeriarã cʉtire ĩna bojajama, manajo cʉtiroti ñaja”, yaja yʉ. Rõmia quẽne, ĩna manajʉ cʉtijama, quẽnaja. 3Manajo cʉticõari, ĩ yirʉaro cõro so cʉdijama, quẽnaja. Ĩjʉa quẽne, ĩ manajo so yirʉaro cõro ĩ cʉdijama, quẽnaja. 4Manajʉ cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro ĩre yirʉocoja yʉ”, yibetirʉocomo. So manajʉ ĩ yirore bajiro cʉdirʉocomo. Ʉ̃mʉ quẽne, manajo cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro sore yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. Ĩ manajo so yirore bajiro cʉdirʉcʉmi. 5To bajiri, ĩna manajoa rãca ĩna yijama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajoajʉa. Ĩna manajoajʉa quẽne, ĩna yirʉajama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajʉa. To bajiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉorã, yibeticõato mani maji” ĩna jʉarãjʉne ĩna yitʉoĩajama, quẽnaja. Diore rʉ̃cʉbʉo gajanocõari, ĩna yirũgũriarore bajiro ĩna yijama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtiya”, yimasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ, Satanás.\\n6Adi jediro mʉare yʉ gotise, mʉare rotigʉ me yaja yʉ. “Yʉ gotirore bajirone mʉa yijama, quẽnaja” yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉ. 7“Yʉre bajiro manajo mana mʉa ñajama, quẽnaboroja”, yitʉoĩaja yʉma. To bajiboarine sĩgʉ̃re bajiro bajirã me ñaja mani. Tocãrãcʉre ricati Dios ĩ masisere manire ʉjoyumi.\\n8Manajo manare, manajʉ manare, manajʉ rijaveoriarãre quẽne ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Yʉre bajiro manajo mana, rõmia quẽne manajʉ mana mʉa ñacõajama, quẽnaja. 9To bajiboarine, manajo magʉ̃ ĩ ajerio cʉtirʉajama, manajo cʉtiato. To bajirone yato rõmia quẽne. Ajeriarã cʉtire bʉto ĩna tʉoĩajama, manajʉ cʉtiato.\\n10Manajʉ cʉtirãre, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉa manajʉare reare maja. Ti ñaja mani ʉjʉ ĩ rotire. Yʉ masu tʉoĩacõari, yigʉ me yaja. 11So manajʉre so rocajama, gãji manajʉ cʉtire manirʉaroja. So manajʉ ñar'i rãca so oca quẽnojama, quẽnaja. To bajirone bajiaja ʉ̃mʉre quẽne. Ĩ manajo cʉtijama, rocare maja.\\n12Mani ʉjʉ yʉre ĩ rotire me, yʉ masune tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja, Cristore ajitirʉ̃nʉbeco rãca manajo cʉtirãre: Mʉ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñaboarine, mʉ rãca so ñacõa ñarʉajama, sore rocabetiroti ñaja. 13To bajirone gotiaja manajʉ cʉtirãre quẽne. Mʉa manajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rãca ĩna ñacõa ñarʉajama, ĩnare reabetiroti ñaja. 14Ado bajiro ti bajijare, tire gotiaja yʉ: Mʉa manajʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rõmiajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami Dios. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉmena rõmirire quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ñaboajaquẽne, mʉare ĩna manajʉa cʉtijare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami. To bajiro ti bajibetijama, mʉa rĩare, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare bajiro ĩnare ĩ ĩaborotire ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiami. 15Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñari, ĩre so rocarʉajama, rocacõato. To bajirone bajiato rõmiojʉare quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, ĩ manajore ĩ rocarʉajama, rocacõato. To bajiro ĩna yijama, quẽnacõaroja. Quẽnaro mani ñase bojaami Dios. 16Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare gotibʉ yʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yʉ ñajare, yʉ manajʉ yʉ rãca ĩ ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi ĩ quẽne”, yimasimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa quẽne, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉa manajoa yʉa rãca ĩna ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉarãma ĩna quẽne”, yimasimenaja mʉa, ĩna bajirotire masimena ñari.\\n17To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna bojarore bajiro ĩna yicõa ñaboajaquẽne, manijʉarema Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne ricati rĩne mani ñarotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja. To bajiro rĩne gotirũgũaja yʉ, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. 18Tire yʉ gotijama, ado bajise tʉoĩacõari yaja: Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne jud'io masa ñari, circuncisión yiecoriarã ñañuja mʉa. To bajiri mʉa rãcana, “‘Jud'io masa ñaama’ yiĩaroma” yirã, circuncisión yiyamanare bajiro ñarʉarũgũrãja mʉa. Ti ũnire yibeticõaña mʉa. Mʉa ñariarore bajiro ñacõaña. Gãjerãma, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, circuncisión yiecobetiriarã ñañuja mʉa, jud'io masa me ñari. Mʉa rãcana, “Jud'io masare bajiro circuncisión mani yirotijama, quẽnaroja”, yitʉoĩarãma. “Ti ũnire yibeticõato ĩna”, yaja yʉ. 19Circuncisión yiecoriarã mani ñajama, mani ñabetijaquẽne, no yibeaja. Dios ĩ bojarore bajiro mani yisejʉa ñaja ñamasusema. 20To bajiri “Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne tocãrãcʉre Dios manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja”, mʉare yaja yʉ. 21Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, gãjerãre moabosarimasa ñañuja mʉa. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne to bajirone mʉa moabosacõa ñajama, tʉoĩarejaibesa. To bajiboarine, mʉa ʉjarã, “Mʉa masune moamasirʉarãja” mʉare ĩna yijama, ĩnare vaveocõari, mʉa masu mʉa bojarore bajiro moarʉarãja mʉa. 22Gãjerãre moabosarimasa ĩna bojase rĩne yiriarã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, Satanás ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios yarãjʉa ñacoasuja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa me ñariarã quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoriajʉne, Cristo yarã ĩ bojasejʉare yirã ñacoasuma ĩna. 23“Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã mʉa ñaboarone, ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiyumi Dios. To bajiri gãjerã, Dios ĩ bojabetire mʉare ĩna yirotisere ĩnare cʉdibetiroti ñaja. 24To bajiri Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne Dios manire ĩ cũrere mani yicõa ñajama, quẽnaja.\\n25Gajeye, manajʉ mana, manajo mana mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. Mani ʉjʉ yʉre ĩ yirotire me ñaja ti. Yʉ masune tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ yaja. Mani ʉjʉ, yʉre ĩamaicõari, yʉre ejarẽmorũgũami, “Quẽnaro riojo tʉoĩagʉ̃ ñato” yigʉ. To bajiro yʉre ĩ yijare, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnaja. 26Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto rojose yiecorã ñaja mani. To bajiri, ado bajiro ñaroti ñaja: Manajo mana, to yicõari manajʉ mana, mʉa ñacõajama, quẽnaja. 27Manajoa cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãmerã reabesa. Manajo mana quẽne, manajo macabesa. Manajʉ mana quẽne, manajʉ macabesa. 28To bajiro yʉ gotisere ajiboarine, ĩ manajo cʉtijama, to yicõari rõmio quẽne, so manajʉ cʉtijama, rojose yirã me yirãma ĩna. To bajiboarine manajoa cʉticõari, rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa josari ñarʉaroja ĩnare. Tire, bʉtobʉsa rojose ĩna tãmʉosere bojabecʉ ñari, “Manajʉ mana, to yicõari manajo mana mʉa ñacõajama, quẽnaja”, mʉare yibʉ yʉ.\\n29Quẽnaro tʉoĩaña yʉ mairã. Ado bajise yigʉ, “Mʉa ñariarore bajirone mʉa ñacõajama, quẽnaroja”, mʉare yibʉ yʉ: Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. To bajiri manajo cʉtirã, rõmia manajʉa cʉtirã quẽne, manajo mana mʉa ñariarore bajirone ñacõari, Cristo ĩ bojasejʉare yiñarũgũroti ñaja mʉare. 30Sʉtiritirã, mʉa sʉtiritisere bʉto tʉoĩabesa. Variquẽnarã quẽne, mʉa variquẽnasere tʉoĩabesa. Gajeyeũni bʉjarã quẽne, mʉa cʉosere tʉoĩabesa. “Adigodojʉ yoaro meaca catirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, to bajiro bajiya. 31Adigodoaye yoaro me jediroti ti ñajare, bʉto tire tʉoĩabesa. Ñamasuse me ñaja ti. Tire mʉa tʉoĩajama, Cristo ĩ bojasejʉare quẽnaro yimasimenaja mʉa.\\n32Adigodoayere bʉto mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉ. Manajo magʉ̃ma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ñajediro ĩ yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari. 33To bajiboarine, manajo cʉtigʉma, adigodoayere bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ĩ manajo so variquẽnarotire bojagʉ ñari. 34To bajiri Cristo ĩ bojasere tʉoĩa, to yicõari, ĩ manajo so bojasejʉare quẽne tʉoĩa, yigʉmi. Jʉa vãme tʉoĩare ñaroja ĩre. To bajicõari, manajʉ magõma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagõmo, ñajediro so yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojago ñari. To bajiboarine, manajʉ cʉtigoma, adigodoayere bʉto tʉoĩagõmo, so manajʉ ĩ variquẽnarotire bojago ñari.\\n35“Manajo cʉtirʉagʉ manajo cʉtibeticõato” yigʉ me, tire mʉare gotiaja yʉ. “Quẽnaro tʉoĩacõari, manajo cʉtiato ĩna” yigʉ, tire gotiaja yʉ. Dios ĩ bojase rĩne mʉa yiñasere bojaja yʉ.\\n36Ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, sore bʉto bojagʉ ñari, manajo cʉtiato. To bajiro ĩ yijama, rojose yigʉ me yigʉmi. 37To bajiboarine, “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉma, manajo cʉtibeticõato. To bajiro bajigʉ ñari, gãjerãre quẽne, ĩ ajeriarã cʉtibetijama, quẽnaja. 38To bajiri ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, manajo cʉtigʉma, quẽnaro yigʉ, yigʉmi. “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉjʉama, ĩ rẽtoro quẽnaro yigʉ, yigʉmi.\\n39Manajʉ cʉtigo, so manajʉ ĩ catiñaro cõro ĩ rãca ñacõa ñaroco ñaamo maji. Ĩ rijato berojʉ, gãjire, no so bojagʉre, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, manajʉ cʉtirʉocomo. 40To bajiboarine, “So manajʉ ĩ rijato bero, gãjire so manajʉ cʉtibetijama, rẽtoro quẽnaro ñagõmo”, yitʉoĩaja yʉ. Yʉ quẽne, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, to bajiro mʉare gotiaja.","num_words":1194,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN MARCOS 2\\n1 Capee rʉmʉri bero meena carupaʉ ajeri boaʉre cʉ cacatioricaro beroacãna Capernaupʉ catunu aájupʉ Jesu tunu. Topʉ cʉ cãno aperã, “Ti wiipʉ ãcʉmi,” caĩ majiñuparã. 2 To bairi nemoo camaja capãarã Jesu tʉpʉ caneñañuparã. Capãarã majuu na caneñaro ti wii cajira netocoajupe. To bairi jope tʉpʉ quenare cajiracoajuparã. To bairi cʉ ye quetire na cabuioyupʉ. 3 To bairi cʉ caĩ buio ani paʉna Jesu tʉpʉ jĩcaʉ cáaá majiquẽcʉre bapari cãnacãʉ caʉmʉa cariaʉre yo nericaro mena cʉ cayo ne ejayuparã. 4 Jesu tʉacã capãarã majuu camaja na cãno Jesu tʉpʉre cajãa eja majiquẽjuparã. Jãa eja majiquetibana wii buipʉ wamʉ aá, Jesu cʉ catʉjʉnucuro bui majuu jĩca ope cajee weyuparã. Ti opepʉ cáaá majiquẽcʉre cʉ̃re na cayo neata yeje menana cayo ruio jooyuparã. 5 To bairo cʉ̃re na cayo ruio jooro tʉjʉʉ, “Caroaro yʉre catʉgooña nʉcʉbʉgorã ãnama,” caĩ majiñupʉ Jesu. To bairo ĩ majiri:\\n—Yʉ yaʉ, caroorije mʉ cátajere mʉ yʉ majiriobojacõa, cʉ caĩñupʉ.\\n6 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro apirã topʉ caruirã Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere cabueri maja ocõo bairo caĩ tʉgooñañuparã: 7 “¿Nope ĩi ani to bairo cʉ ĩti? Diore rooro ĩmi. Dio jĩcaʉna ãmi caroorije átajere camajiritio majii,” caĩ tʉgooñañuparã. 8 Jesu to bairo na caĩ tʉgooñarijere tʉjʉ majiri ocõo bairo na caĩñupʉ:\\n—¿Nope ĩrã to bairo yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? 9-10 —Cáaá majiquẽcʉre, “Caroorije mʉ cátajere majiritioʉ yʉ áa,” cʉ yʉ caĩro, “Jocʉna ĩmi,” mʉja ĩrã. “Wamʉnʉcacoa aácʉja,” cʉ yʉ caĩata cʉ riaye to canetoro yʉ catutuarijere mʉja tʉjʉ majigarã. To bairi mʉja catʉjʉro cʉ riayere yʉ netoogʉ. Cʉ yʉ canetooro camaja caroorije na cátajere na yʉ camajiritioboja majirije quenare mʉja tʉjʉ majigarã. “Dio Macʉ camaja tʉpʉ cʉ cajooricʉ caroorije camaja na cátajere na majiritioboja majimi,” yʉre mʉja caĩ majiparore bairo ĩi, cʉ yʉ netoogʉ, na caĩñupʉ Jesu.\\nTo bairo na ĩi, cáaá majiquẽcʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:\\n11 —Wamʉnʉcaña, mʉ cuñaricarore tune ne, mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja, mʉre yʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ.\\n12 To bairo cʉ̃re cʉ caĩrona cáaá majiquetibatacʉ cawamʉ nʉcañupʉ. Wamʉnʉca, cʉ cuñaricarore tune, camaja nipetiro na catʉjʉro cáaácoajupʉ. To bairo cʉ cabairo camaja nipetiro catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉari Diore cʉ ĩ nʉcʉbʉgorã ocõo bairo caĩñuparã:\\n—To bairije catʉjʉya maninucuwʉ, caame ĩñuparã.\\n13 Jesu cáaá majiquẽcʉre catiori bero, ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaájupʉ tunu. Topʉ cʉ cãno camaja capãarã caneñapoyuparã cʉ tʉpʉ. Cʉ tʉpʉ camaja capãarã na caneñaporo tʉjʉʉ Dio ye quetire na cabuioyupʉ. 14 Topʉ neto aácʉ Leví, Alfeo macʉre cʉ catʉjʉyupʉ. Leví maca gobierno ye cãnipere camaja ye niyeru jeebojari majocʉ cãñupʉ. To bairi cʉ capaari arʉapʉ caruiyupʉ. Jesu topʉ cʉ caruiro cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:\\n—Jitá yʉ mena.\\nTo bairo cʉ caĩrona Leví wamʉnʉca, Jesu mena cáaácoajupʉ. 15 Cabero Jesu Leví mena cʉ ya wiipʉ caʉgaʉ aájupʉ. Capãarã niyeru gobiernore camaja yere jeebojari maja, caroorije cátinucurã quena cãñuparã. To bairo cabairã capãarã Jesu mena cáaáteñarã cãñuparã. To bairi na quena Jesu buerã mena Leví ya wiipʉ caʉga ruiyuparã. 16 To bairo na cabairo catʉjʉyuparã judío majare cabuerã, aperã fariseo maja. Jesu capãarã niyeru gobiernore jeebojari maja, aperã, “Caroorã ãma,” camaja na caĩ tʉgooñarã mena cʉ caʉgaro tʉjʉrã, cʉ buerãre ocõo bairo na caĩñuparã:\\n—¿Nope ĩi mʉjaare cabuei gobiernore camaja ye niyeru jeebojari maja mena, caroorijere cátinucurã mena cʉ bapacʉti ʉganucuti? caĩñuparã.\\n17 Jesu to bairo na caĩro apii ocõo bairo na caĩñupʉ:\\n—Cariaye mana ʉcoyeri majocʉre macaquẽnama. Cariayecʉna maca ʉcoyeri majocʉre macarãma. To bairona, “Caroarã jã ã,” caĩrãre na átinemoʉ acʉ́ mee yʉ cáapʉ́. Caroorã macare caroorije na cátiere jʉtiriti rotii yʉ cáapʉ́. Rooro na catʉgooñarijere na wajoa rotii acʉ́ yʉ cáapʉ́, na caĩñupʉ Jesu.\\n18 Jĩca rʉmʉ Juan camajare bautisari majocʉ cʉ cabuerã, fariseo maja quena ʉgaqueti Diore cajeni nʉcʉbʉgoyuparã. To bairo cabairã jĩcaarã Jesu tʉpʉ aá, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã:\\n—Juan camajare bautisari majocʉ cʉ cabuerã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgonucuma. Fariseo maja na cabuerã quena to bairona átinucuma. ¿Nope ĩrã mʉ cabuerã maca to bairo na baiquẽeti? caĩ jeniñañuparã.\\n19 To bairo na caĩ jeniñaro Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ:\\n—Jĩcaʉ cʉ cawamo jiari boje rʉmʉ cʉ cáto cʉ mena macana tʉgooñarique pai ʉgaqueti baiquẽnama. Nipetiro wariñuurãma cʉ mena ãnaa. 20 Cabero ape rʉmʉ aperã aperopʉ cʉ̃re na cañe aápata to cõona tʉgooñarique pai ʉgaqueti wariñuuquetiborãma, na caĩñupʉ Jesu. Cʉ buerã mena cʉ cãnona na caʉgaqueti tʉgooñarique pai majiquẽtiere na ĩ buioʉ na caĩñupʉ Jesu.\\n21 Ape wame tunu queti buio majiorica wame na caĩ buioyupʉ. Cʉ ye queti fariseo maja jãa jocarãna na caĩ buiorije mena catʉgooña ajuquetipe ã, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ:\\n—Camajoco jutiro cawamaro cajañaña manore woo nequẽcomo cabʉcʉrore e tuugo. To bairo co cápata cawama rʉca rʉgaboro mʉja cacojero. To bairo rʉgari netobʉjaro wooboro, na caĩñupʉ Jesu. 22 —Vino ʉje oco etirique cawama mʉja cátiere cabʉcʉ poa wecʉ ajero erica poare mʉja pio jãa majiquẽna. Cabʉcʉ poapʉrena mʉja capio jãata ti poa woocoaboro. To bairi ʉje oco pio recoaboro yua. To bairi vino cawamare cawama poa mena capio jãpe ã, caĩñupʉ Jesu. To bairo ĩi cʉ ye mena fariseo maja ye mena caajuquetipe ã ĩi, caĩñupʉ Jesu.\\nLos discípulos recogen trigo en el día de descanso\\n23 Jĩca rʉmʉ judío maja na cayerijãri rʉmʉ cãno Jesu cʉ buerã mena trigo wejepʉ caneto aájupʉ. Cʉ buerã ti wejepʉ neto aána trigore catune jee ʉgayuparã. 24 To bairo na cajee ʉga neto aáto tʉjʉrã fariseo maja Jesure cʉ caĩ tutiyuparã:\\n—¿Nope ĩrã mʉ buerã yerijãrica rʉmʉ cãnibato quena capaa rotiya maniere na áati?\\n25 To bairo na caĩro ocõo bairo na cayʉyupʉ Jesu:\\n—Tirʉmʉpʉ macacʉ mani ñicʉ jãa Ʉpaʉ David ãnacʉ cʉ mena macana mena ñigo boabana na cátajere mere mʉja bue tʉgaricarã. 26 Abiatar cawamecʉcʉ sacerdote maja ʉpaʉ cʉ cãni yʉtea cãno David Dio wiipʉ jãa áti, cajawapʉ capejarije ʉgarica rupaare Diore na cajoobatajere jee ʉga átiri cʉ mena macana quenare na canuñupʉ. Sacerdote maja aniquetibana quena tiere caʉgayuparã. Sacerdote maja jetore na caʉga rotirique cãnibajupa.\\n27 Jesu apeye na caĩnemoñupʉ tunu:\\n—Caroaro mani cãnipere yerijãrica rʉmʉre cacũñupi Dio. Ti rʉmʉ maca manire to rotiato ĩi mee cacũñupi. 28 To bairi yʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ caroti majii aniri yerijãrica rʉmʉ cãno cátipe quenare caroti majii yʉ ã.","num_words":969,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano ESTER 1\\nEster wãmetiri pũrĩ Persia diꞌtapʉ core waꞌaꞌquere, co weeseticũꞌquere wereꞌe. Ti diꞌta wiogʉ waro Asuero wãmetigʉ cʉ̃ nʉmorẽ cõꞌáca beꞌro Ester core dʉcayuco niwõ.\\nTojo waꞌáca beꞌro co mʉgʉ̃ Mardoqueo pʉarã surara wiorã Asuerore wẽjẽsĩꞌrĩcã tʉꞌogʉ, Estere werecʉ niwĩ. Co peꞌe wiogʉpʉre wereturiaco niwõ. Mardoqueo, Ester judío masã nicãrã niwã. Tojo waꞌáca beꞌro Asuero Amárẽ cʉ̃ docacjʉ̃ wiogʉ sõrõcʉ niwĩ. Amán judío masãrẽ wẽjẽsĩꞌrĩcũcʉ niwĩ. Tojo weegʉ cʉ̃ wiogʉ dutiro meꞌrã nipeꞌtirã judío masã Persiapʉ nirãrẽ wẽjẽatjere apocʉ niwĩ. Mardoqueo tere tʉꞌogʉ, Estere “Te cjasere wiogʉ meꞌrã ucũbosago waꞌaya”, nicʉ niwĩ. Wiogʉ meꞌrã co ucṹca beꞌro, co acawererã judío masãrẽ yʉꞌrʉweticã weeco niwõ. Tojo weegʉ wiogʉ judío masãrẽ wẽjẽrõnojõ oꞌogʉ, Amán peꞌere wẽjẽduticʉ niwĩ.\\nAꞌtiro wee judío masã yʉꞌrʉweticũcãrã niwã.\\nEster nirĩ pũrĩ dasea ye meꞌrã quetiwerero weronojõ ojanoꞌcaro niwʉ̃. Nipeꞌtise versiculori ojanoꞌña marĩcaro niwʉ̃. “Apeye yʉꞌrʉoro niꞌi” nise peꞌe pejeti ucũse ʉseri meꞌrã ojanoꞌcaro niwʉ̃.\\nWiogʉ Asuero cʉ̃ bosenʉmʉ weeꞌque niꞌi\\nAꞌte queti wiogʉ Asuero wãmetigʉ peje waro ciento veintisiete diꞌta cʉ̃ dutise cʉori cura tojo waꞌacaro niwʉ̃. Te diꞌta India wãmetiropʉ meꞌrã nʉꞌcã, téé Etiopía wãmetiropʉ nitʉocaro niwʉ̃. Cʉ̃ peꞌe Susa wãmetiri macãpʉ nibutiacʉ niwĩ. Tojo weerã surara ti macãrẽ añurõ coꞌtemʉjãcãrã niwã.\\nAsuero iꞌtia cʉ̃ꞌma cʉ̃ wiogʉ sãjã́ca beꞌro cʉ̃ meꞌrã daꞌrarãrẽ, cʉ̃rẽ weetamurãrẽ, nipeꞌtirã wiorãrẽ daꞌratamurãrẽ bosenʉmʉ sʉꞌori weepeocʉ niwĩ. Tojo nicã Persiacjãrã surara wiorãrẽ, Medocjãrã surara wiorãrẽ, nipeꞌtiro cʉ̃ dutise diꞌtacjãrã wiorãrẽ sʉꞌori tojo weecʉ niwĩ. Na topʉ nise nʉmʉrĩrẽ cʉ̃ wiogʉ cʉosere añubutiase nipeꞌtisere ĩꞌocʉ niwĩ narẽ. Ti bosenʉmʉ wéérã, seis mujĩpũrĩ bosenʉmʉticãrã niwã. Ti bosenʉmʉ yapare wiogʉ Asuero cʉ̃ wiogʉ nirĩ wiꞌi wijaaropʉ niꞌcã semana bosenʉmʉ sʉꞌori weenemopeocʉ niwĩ. Nipeꞌtirã Susa wãmetiri macãpʉ nirã́ wiorã, tojo nicã mejõ nirãpʉta ti bosenʉmʉrẽ pijionoꞌcãrã niwã.\\nWiogʉ nʉmo Vasti peꞌe quẽꞌrã wiogʉ Asuero ya wiꞌipʉ na pijioꞌcãrã nʉmosãnumiarẽ sʉꞌori baꞌaco niwõ.\\nSiete nʉmʉrĩ wiogʉ bosenʉmʉ nirĩ nʉmʉ majã wiogʉ ʉꞌsedʉcaco vino sĩꞌrĩtjĩagʉ̃ eꞌcaticʉ niwĩ. Tojo weeri curare siete ʉmʉa cʉ̃rẽ daꞌratamurã cʉ̃ “Añurõ weema” ni, cʉ̃ ĩꞌarãrẽ pijicʉ niwĩ. Na Mehumán, Bizta, Harbona, Bigta, Abagta, Zetar, Carcas wãmeticãrã niwã. Narẽ aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n“Yʉꞌʉ nʉmo, wiogo Vastire yʉꞌʉ tiropʉ pijiwãꞌcãtia. Co wiogo dʉpoapʉ pesari beꞌtore pesawãꞌcãtiato”, nicʉ niwĩ. Co añugõ wiogo nisere masã, tojo nicã wiorã ĩꞌamarĩato nígʉ̃, core pijiocʉ niwĩ. Diacjʉ̃ta co añugõ nico niwõ. Co peꞌe wiogʉ sõꞌoniꞌcãrã cʉ̃ “Añurõ weerã́ nima” ni, cʉ̃ pijidutigʉ oꞌóꞌcãrã pijicã, waꞌasĩꞌrĩtico niwõ. Tojo weegʉ wiogʉ ʉpʉtʉ waro uacʉ niwĩ.\\nCʉ̃ uayʉꞌrʉmajãgʉ̃, añurõ masĩrãrẽ “¿Deꞌro weegʉsari yʉꞌʉ co meꞌrã?” ni sẽrĩtiñaꞌcʉ niwĩ.\\nNa wiorãnojõ dutise masĩbutiarã peꞌe wiogʉre weresãcãrã niwã. “Apego numio aꞌmaña. Mʉꞌʉ tojo weecã, Vasti mejẽta wiogo nigõsamo. Apego nigõsamo. Tojo weese meꞌrã diaꞌcʉ̃ numia nipeꞌtiro mʉꞌʉ dutiri diꞌtacjãrã na marãpʉsʉmʉarẽ wiopesase meꞌrã yʉꞌtirãsama”, nicãrã niwã. Na tojo nisere wiogʉ tʉꞌsayʉꞌrʉacʉ niwĩ majã.","num_words":443,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 24 BAONT - Jesús Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ ca - Bible Search\\n“Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii cõa ecorucu,” Jesús cʉ̃ ca ĩirique\\n1Jesús Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ ca niiricʉ witi waa, mee waagʉ doogʉ cʉ̃ ca biiri tabera, jãa, cʉ̃ buerã pea cʉ̃ pʉto waari, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire cʉ̃ja ca tiirica wiijerire cʉ̃ cãa cʉ̃ ĩajato ĩirã, cʉ̃re ĩñorʉgarã cʉ̃ pʉto jãa waawʉ.\\n2Cʉ̃ pea o biro ĩiwi:\\n—¿Ate niipetirijere mʉja ĩati? Díámacʉ̃ra mʉjare yʉ ĩi: Ano ca niirije jĩcãga ʉ̃tãga peera, apega jotoa pejaricaro maniropʉ tii yaio ecocoarucu —ĩiwi.\\nAti ʉmʉreco ca petiparo jʉguero ca biipe\\n3Jiro Olivos buuropʉ jãa waacoawʉ. Toopʉ ea, Jesús cʉ̃ ca ea nuu waaro ĩa, cʉ̃ pʉto waari, jãa wado o biro cʉ̃re jãa ĩi jãiñawʉ:\\n—Jãare mʉ ca ĩijãrijere jãare mʉ ca wedero jãa boo. ¿Tea no cõropʉ to biiroti? ¿Mʉ ca tua doori rʉmʉre, ñucã ati ʉmʉreco ca petipere, do biirije to bii ĩño jʉgueroti? —jãa ĩiwʉ.\\n4To biro jãa ca ĩiro, Jesús pea o biro jãare ĩi wede majiowi:\\n—Bojoca catiri niiña, jĩcʉ̃ ʉno peera mʉjare cʉ̃ja ca ĩi ditotipere biro ĩirã. 5Paʉ doorucuma. Yʉ wãme mena ĩicãri, o biro ĩirucuma: “¡Yʉra yʉ nii, Mesías!”+ ĩiri, paʉ bojocare ĩi ditorucuma. 6Aperoripʉ cʉ̃ja ca ameri jĩarijere, “Ameri jĩarique niirucu” cʉ̃ja ca ĩirijere, mʉja queti tʉorucu. Biirãpʉa, teere tʉo ʉcʉaticãña. To biirijera ca biipe niiro bii. To bii pacaro ati ʉmʉreco petiro méé biirucu. 7Jĩcã pooga macãrã, ape pooga macãrã mena ameri jĩa, jĩcã yepa macãrã ape yepa macãrã mena ameri jĩa, tiirucuma. Ñucã paʉ taberipʉre aʉa boarique, ca jita jaberije, biirucu. 8Ate niipetirije, ñañaro tamʉorique bii jʉo nʉnʉa waaro biirucu.\\n9”To biri mʉja peera, aperãpʉre mʉjare tiicojorucuma, ñañaro mʉjare tii, mʉjare jĩa bate, cʉ̃ja tiijato ĩirã. Yʉ yee jʉori, niipetirã mʉjare ĩa tutirucuma. 10To biro ca biiri cuure yʉre ca nʉnʉrã paʉ yʉre tʉo nʉnʉjee yerijãa, cʉ̃ja majuropeera ameri ĩa tuti, ameri wedejãa buiyee cõa, tiirucuma. 11Paʉ Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majare biro bii dito eari, paʉre ĩi ditorucuma. 12Ñañarije tiirique bʉaro jañuro ca bii nʉnʉa waaro macã, paʉ bojoca cʉ̃ja ca ameri maimiriquere ameri mai yerijãacãrucuma. 13To biro ca biirije watoara ca tʉgoeña tutua yapanocãgʉa ametʉarucumi. 14Ate añurije queti Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirije maquẽre, ati yepa niipetiropʉre wede bato peoticãrique niirucu, bojoca poogaari cõrora cʉ̃ja ca tʉo peticãpere biro ĩirã. To cõropʉ docare ati ʉmʉreco petirucu.\\n15”Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Daniel niiquĩricʉ, “Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire, ca Ñañarije Maniri Jawipʉre ĩaricaro docuorijere mʉja ĩarucu,” ĩi owaquĩupi.+ Atere ca buegʉ tʉo majiña. 16Teere ĩarã, Judea ca niirã ʉ̃tã yucʉpʉ cʉ̃ja duti waajato. 17Wii jotoapʉ ca niigʉ cãa, cʉ̃ yaa wii maquẽ apeyere jeegʉ duwi waatigʉra cʉ̃ waacoajato. 18Ñucã wejepʉ ca niigʉ cãa, cʉ̃ juti ʉnorena cʉ̃ jeegʉ tua waaticãjato. 19Tii rʉmʉrire ñañaro peti biirucuma nomia, ca puna jãñarã, ñucã ca ũpũrãacã, ca puna cʉtirã romiri. 20To biri Ʉmʉreco Pacʉre jãiña, mʉja ca dutiri rʉmʉri pue bʉcʉ, yerijãarica rʉmʉ, ca niitipere biro ĩirã. 21Tii rʉmʉrire bʉaro peti ñañaro biirique niirucu. Bʉaropʉra ñañaro peti tamʉorique ati yepa ca nii jʉori tabepʉra jĩcãti ʉno peera ca biitirique, ñucã jiro ca bii nemotipe biro biirucu. 22To biirije ca biiri rʉmʉrire Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dʉotijata, jĩcʉ̃ ʉno peera catitibocuma. Cʉ̃ ca beje jeericarãre maima ĩigʉ, dʉorucumi.\\n23”To biri jĩcʉ̃ ʉno mʉjare, “¡Ĩaña! Ani niimi Mesías.” “¡Ĩaña! Ĩi pee niimi,” cʉ̃ja ca ĩimijata cãare, cʉ̃jare tʉo nʉnʉjeeticãña. 24Paʉ mesías're biro ca bii ditorã, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majare biro ca bii ditorã, doorucuma. Paca wãmeri tii bau nii, ca ĩa ñaaña manirije tii jeeño, tiirucuma, ĩi ditorʉgarã. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca beje jeericarã menapʉrena ĩi ditorucuma. 25Mee mʉjare yʉ wede majio jʉguecã.\\n26”To biri: “Ĩaña. ¡Ca yucʉ maniri yepapʉ niimi!” mʉjare cʉ̃ja ca ĩimijata cãare, waaticãña. Ñucã: “¡Ĩaña! Anopʉ duti duwijapi,” mʉjare cʉ̃ja ca ĩimijata cãare, díámacʉ̃ cʉ̃jare tʉoticãña. 27Yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ yʉ ca doori rʉmʉa, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña pee bʉpo cʉ̃ ca yabe cojorije, muipũ cʉ̃ ca ñaajãa waari nʉñapʉ ca boe ãpõtĩocã cojorore biro biirucu. 28Ca bii yairicʉ cʉ̃ ca niiri tabere, yucáá wʉʉ nea poorucuma.\\n29”Ñañaro tamʉorica rʉmʉri ca bii yapano waari tabera:\\nñocõa ʉmʉreco tutipʉ ca niirã cãa ñaabatecoa,\\nñucã ʉmʉreco tutipʉre ca niirã ca tutuarã yugui peticoa, biirucuma.”+\\n30”To biro ca biiri tabera, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re ca bii ĩño jʉguerije ʉmʉreco tutipʉre baua earucu. To cõrora ati yepa macãrã bojoca poogaari niipetirã bʉaro uwirique mena oti, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, bueri bʉrʉri jotoa yʉ ca tutuarije mena, yʉ ca boe baterije mena, yʉ ca dooro ĩarucuma. 31Yʉ pea yʉ yaarã Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrãre,+ putirica wʉʉ+ putiricaro ca bʉjʉrije menara cʉ̃jare yʉ tiicojorucu, yʉ ca beje jeericarã ati ʉmʉreco niipetiropʉ ca niirãre cʉ̃ja neojato ĩigʉ.\\n32”Higueragʉ ca biirijere ĩa cõoña majiña. Tiigʉ dʉpʉri, abari dʉpʉriacã bii, wãma pũu wajoa, ca biirijere ĩarã, “Mee cʉ̃ma jʉguero niicoaro bii,” mʉja ĩi ĩa maji. 33To biri wãmera ate niipetirije ca biiro ĩarã, “Mee Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ ati yepapʉre doogʉpʉ biimi,” mʉja ĩi majirucu. 34Yee méé yʉ ĩi: Ati cuu macãrã cʉ̃ja ca bii yaiparo jʉguero biirucu, niipetirije ano mʉjare yʉ ca ĩirije. 35Ati ʉmʉreco, ati yepa, peticoarucu. Yʉ wederique pea, yʉ ca ĩirore birora biicõa niirucu.\\n“To cõro doorucumi,” ĩi majiña mani\\n36”Biiropʉa tii rʉmʉ ca niiro, too muipũ cʉ̃ ca niiro, “To biro biirucu” ĩiriquepʉra, jĩcʉ̃ ʉno peera majitima. Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrã peti cãa, ñucã yʉ, cʉ̃ Macʉ̃ cãa, yʉ majiti. Ʉmʉreco Pacʉ wado majimi.\\n37”Noé cʉ̃ ca niiri cuupʉre ca biiquĩricarore biro biirucu, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ��, yʉ ca tua doori rʉmʉre. 38Tii cuupʉre, ati yepa ca duaparo jʉguero, baarã, jinirã, amojiarã, ameri nomi cũurã, tii niiquĩupa. Noé, cũmua pairicapʉ cʉ̃ ca ea jãari rʉmʉpʉ bojoca to biro tii eyoupa. 39“To biro biibocu” ĩiri méé cʉ̃ja ca bii niiri tabera ca duurije doo, niipetirãpʉrena duu bate yaio peticãquĩupa. To biri wãmera biirucu yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, yʉ ca tua doori rʉmʉ cãa.+\\n40”To biro ca biiri tabere, pʉarã ʉmʉa wejepʉ ca niirã, jĩcʉ̃ ami waa eco, ãpĩa ami waa ecoti, biirucuma. 41Ñucã pʉarã nomia ca wãñia niirã, jĩcõ ami waa eco, apeo ami waa ecoti, biirucuma. 42To biri mʉja, bojoca catiri niiña, mʉja Wiogʉ cʉ̃ ca doopa rʉmʉre mʉja majiti.\\n43”Biirãpʉa, atere majiña: Jĩcʉ̃ wii ʉpʉ, “Jee dutiri majʉ ñamire to cõro doorucumi,” cʉ̃ ca ĩi majijata, cãniri méé, ca ĩa cotegʉ niiri, jĩcʉ̃ ʉno peerena cʉ̃ yaa wii maquẽre cʉ̃ja ca jee dutirã jãa dooro tiiticumi. 44To biri mʉja cãa, añuro queno yue niiña. Tee jãa, mʉja ca ĩitiri tabere yʉ doorucu, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃.\\nPade coteri majʉ ca añugʉ, to biri ca añutigʉ\\n45”¿Ñiru cʉ̃ niiti pade coteri majʉ, ĩiricarore biro ca tiigʉ, ca tʉgoeña bojoca catigʉ, cʉ̃ wiogʉ cʉ̃ yaa wii macãrãre ĩa cote, baarica tabe ca earo cʉ̃jare baarique eca, cʉ̃ ca tii doti cũugʉ pea? 46Bʉaro ʉjea niimi pade coteri majʉ, cʉ̃ wiogʉ tua eagʉ, cʉ̃ ca tiipe cʉ̃ paderiquerena ca tii niigʉre cʉ̃ ca bʉa eagʉa. 47Yee méé mʉjare yʉ ĩi, wiogʉ pea cʉ̃ yee niipetirijere ca ĩa nʉnʉjeegʉ cʉ̃re tiirucumi. 48Paderi majʉ ñañagʉ cʉ̃ ca niijata, “Yʉ wiogʉ yeto tua eatirucumi,” ĩi tʉgoeñari, 49aperã paderi majare ñañaro cʉ̃jare paa epe jʉowa, ñucã ca jini cũmu pairã mena pee waari cʉ̃ja mena baa, jini, cũmu nucũ yuju, 50“Tii rʉmʉ ca niiro, tii tabe muipũ cʉ̃ ca niiro, earucumi,” cʉ̃ ca ĩi majitiri rʉmʉre cʉ̃ wiogʉ eari, 51ñañaro cʉ̃re tii, cʉ̃re bape, watoara ca bii dito pairã cʉ̃ja ca tii ecorore biropʉ ñañaro ca biipʉ cʉ̃re tiirucumi. To biri toopʉre bʉaro oti, upi baca dʉpo, biirique niirucu.","num_words":1227,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN PEDRO 2\\n1 “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñari, jediro rojose yibetirũgũroti ñaja. Adi ũnire yibetirũgũña mʉa: Gãjerãre yitobesa. Socabesa. Gãjerãre, “Quẽnaro ñaama”, ĩnare yiĩatebesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. 2-3 Bʉtobʉsa Dios ocare ajivariquẽnacõari, ti gotirore bajiro yirʉa tʉoĩarũtuaroti ñaja mʉare. Sũca bʉto ũjurʉagʉre bajiro tire yirʉa tʉoĩarũtuaroti ñaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro manire yami Dios” yimasirã ñari, quẽnabʉsaro ĩ bojarore bajiro yirũtuarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja.\\n4 To bajiri, mani ʉjʉre Jesucristo, mani catirotire manire ĩsigʉ̃re quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaña. Ĩne ñaami masa vi quẽnorã gʉ̃ta ĩna cũsʉorica, ñamasuricare bajiro bajigʉ. Ĩre bʉto ĩatecama masa. Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, Diojʉama, “Ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi. 5 To bajiro yigʉ ñari, mʉare quẽne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rãcana mʉa ñajare, Dios ya vire gʉ̃ta ĩ jeomʉjavasere bajiro bajiaja mʉa. To bajicõari, ti vi ñarã, quẽnase rĩne yirã, paiare bajiro bajiaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉori Dios ĩ ĩavariquẽnasere yiñaña. 6 Isa'ias ĩ ucamasire Dios oca ado bajiro ti gotijare, Jesucristo sʉorine Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajiaja mʉa:\\n7 To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩre bʉto maiaja mani. Gãjerã, ĩre ajimenajʉarema, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajiaja. Ĩnarema, gʉ̃ta ĩna rocariare bajiro bajiami Jesús. Ado bajiro gotiaja ti:\\n8 To yicõari, gajeye Dios ocare masa ĩna ucamasire “Gʉ̃ta masa ĩna jʉata quedirotiare bajiro bajiami Jesús” yigotiro yaja.\\n9 To bajiro bajirona me ñaja mʉajʉama. Dios sʉorine ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã ñaja mʉa. Dios, mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉorã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrã ñaja mʉa. Ĩ sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, ĩ bojasere yirã ñaja. Rojose mʉa yisere ĩ macʉ ĩ vaja yijeobosare ñajare, Dios yarã ñaja mʉa. “Ñajediro quẽnaro yʉ yisere gãjerãre gotiato” yigʉ, “Yʉ yarã ñarʉarãja”, mʉare yiyumi. Diore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, ĩre masimena ñari, vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaboayuja mʉa maji. To bajiro yirã mʉa ñaboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, ĩre masirã ñari, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarãja mʉa. 10 Tirʉ̃mʉjʉ Dios ĩ ĩamaimena ñañuja mʉa maji. To bajiri, sĩgʉ̃ rĩare bajiro ñabesuja mʉa maji. Adirʉ̃mʉrirema ĩ masune quẽnaro ĩ yijare, ĩ yarã ñarãja mʉa yuja.\\n11 Yʉ mairã, adigodojʉ ñarã yoaro me catiñarona ñaja mani. To bajiboarine õ vecajʉ Dios tʉjʉ ñaja mani ñacõa ñarũgũrotojʉama. To bajiro bajirona ñari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibetirũgũña. Rojose mʉa yirũgũjama, Diore mʉa ajitirʉ̃nʉboasere yitʉjarã ñari, rojose yiecorʉarãja. 12 Diore masimena vatoajʉ ñarã ñari, quẽnase rĩne yirũgũña, “ ‘Rojose yama’ gãjerãre yi ocasãroma” yirã. Quẽnase rĩne mʉa yicõa ñasere ĩariarã ñari, “Mʉ sʉorine quẽnaro yirũgũcama”, Diore yirʉarãma, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro.\\n13-14 Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃, ĩre cʉdirũgũña mʉa. Ĩre moabosarãre quẽne cʉdirũgũña. “Rojose yirãre rojose ĩna yise vaja rojose yʉre yibosato” yigʉ, to yicõari, “Quẽnaro yirãre quẽnaro ĩna yise vaja quẽnaro yʉre yibosato” yigʉ, ĩnare cũgʉ̃mi ʉjʉ ñamasugʉ̃. Õ vecagʉ, mani ʉjʉre quẽnaro ĩna rʉ̃cʉbʉorotire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare cʉdirũgũña mʉa. 15 Diore ajimena, mʉare rojose ĩna ocasãrere ajicõari, “Socase ñaja” ʉjarã ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, quẽnase rĩne mʉa yirũgũsere bojaami Dios.\\n16 Ado bajiro ti bajijare, Dios ĩ bojasere yirũgũroti ñaja: Rojose mani yiboajaquẽne, manire masirioyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Rojose mani yijama, no yibeaja”, yitʉoĩaroti me ñaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarũgũroti ñaja: “Manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yirere masirioyumi Dios. To bajiri, mani quẽne, ĩre mairã ñari, ĩ bojasejʉare yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. 17 Masa jedirore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne mairũgũroti ñaja. “Ĩre mani cʉdibetijama, manire ĩavariquẽnabecʉmi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũña. To yicõari, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña.\\n18 Mʉa, gãjerãre moabosarã, mʉa ʉjarãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, ĩna rotisere quẽnaro cʉdirũgũroti ñaja. Quẽnaro yirã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, ĩna rotisere quẽnaro cʉdiroti ñaja. 19 Cojojirema sĩgʉ̃ rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Rojose yiyuja mʉ” ĩre yitʉoĩacõari, rojose ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre moabosarimasʉjʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ĩ gãmebetijama, “Quẽnaroja”, yirʉcʉmi Dios. 20 Rojose mʉa yijama, to bajiro mʉa yise vaja rojose mʉare yigʉmi mʉa ʉjʉ. To ĩ yiro bero, “Rojose mani yijare, to bajiro yimi” yimasirã ñari, ĩre gãmebetirʉarãja. To bajiboarine, quẽnaro mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare ĩ yijama, rojose tãmʉoboarine, gãmebetirʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajise ñaja Dios ĩ ĩavariquẽnase. 21 To bajiro mʉa bajirotire yigʉ, “Yʉ rĩa ñaña”, mʉare yirimi Dios. Cristo quẽne, manire rojose tãmʉobosagʉ ñaboarine, gãmebeticami. To bajiro ĩ bajicati ti ñajare, ĩre bajiro bajiroti ñaja manire quẽne. 22 Cojojirema rojose yiĩabeticami. Ñimʉjʉare yitobeticami. 23 Masa ĩre ĩna tud'iboajaquẽne, ĩnare tud'igãmebeticami. Rojose ĩre ĩna yirone, “Yʉre rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yirʉcʉja”, ĩnare yibeticami. Ado bajirojʉa tʉoĩacami: “Dios ñaami, masa rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yigãmerocʉma. To bajiro ĩ yijama, quẽnaro riojo yirʉcʉmi”, yitʉoĩacami. 24 To bajicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre ĩna jaju sĩarone, rojose mani yise vaja, manire rojose tãmʉobosacami, rojose yibeticõari, quẽnasejʉare mani yirotire yigʉ. 25 Tirʉ̃mʉjʉma Diore ajimena ñari, oveja codeecobeticõari, ĩna mavisiacudirore bajiro bajiyuja mʉa maji. Yucʉrema, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, oveja codeecorãre bajiro bajiaja mʉa.","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 12\\nJesus idiaaɡ̶ite nigotakawaana Betânia\\n(Mateus 26.6-13; Marcos 14.3-9)\\n1 Aniaditibige seis nokododi daɡ̶a nakatio nalokegi Páscoa, niɡ̶igo Jesus mani nigotakawaana Betânia ane liɡ̶eladi Lázaro, niɡ̶ijo ane yewikatiditace Jesus. 2 Odaa joɡ̶oyoe liweenigi Jesus niɡ̶ijo enoale modiniotagodetalo. Marta daxawanataka dedianaɡ̶atece niweenigi. Lázaro eledi ini nameeja miniwataɡ̶a Jesus. 3 Odaa Maria ja dibata aca bootawaana ane nolee ladokojegi, idatawece “nardo”, one dakake loojedi. Odaa ja yadotelogo loɡ̶onaka Jesus, igaanaɡ̶a igodi me yadotelogo, odaa yatita lamodi me iwilegi. Odaa niɡ̶ijo lanigi aneletege niɡ̶ijo ladokojegi jiɡ̶igotigi initawece diimigi.\\n4 Pida Judas Iscariotes, niɡ̶ijo lionigi Simão, aninaaɡ̶ina ane-diotibece Jesus, niɡ̶ijo aneyaa Ǥoniotagodi niɡ̶idiaaɡ̶idi miditaɡ̶a neloɡ̶ododipi, mee, 5 “Naɡ̶ada bootawaana ladokojegi yalitini meyo-liitilo, codaa loojedi iniwatadaɡ̶ani taalia beexotedi. Igaamee doɡ̶oyaa, odaa niɡ̶icoa lojetedi oditoɡ̶onediatiniwace niɡ̶inoda madewetedipi?” 6 Judas eo niɡ̶ida ligegi aleeɡ̶odi daɡ̶a iwikode madewetedipi, pida leeɡ̶odi moliceɡ̶egi. Jeɡ̶epaa dowediteloco dinyeelo, codaa dolicetibigalo dinyeelo.\\n7 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Jinaɡ̶alomeɡ̶eni Maria! Igaataɡ̶a yotete niɡ̶ida ladokojegi lajo niɡ̶ica noko nigonaligiti yolaadi mida lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. 8 Niɡ̶inoa madewetedi biɡ̶idioka limedi mina makaamitaɡ̶atiwaji, pida Ee baadiɡ̶idioka limedi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji”.\\nOdinilakidetigi moyeloadi Lázaro\\n9 Eliodi judeutedi, noɡ̶odibodicetigi Jesus miniwatedigi Betânia, odaa jiɡ̶igotibeci odoletibige. Aɡ̶igotibeci diɡ̶ijoka leeɡ̶oditeda Jesus, pida igotibeci maɡ̶aɡ̶a oiwi Lázaro, niɡ̶ijo ane yewikatiditace Jesus. 10 Odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi joɡ̶odinotaɡ̶aneɡ̶etigi moyeloadi Lázaro. 11 Igaataɡ̶a, leeɡ̶odi Lázaro, eliodi judeutedi aɡ̶aleeɡ̶odeemitetigi niɡ̶ijoa lacilodi, pida jiɡ̶ijapoɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus.\\nJesus dakatediwece nigotaɡ̶a Jerusalém micataɡ̶a inionigi-eliodi.\\n(Mateus 21.1-11; Marcos 11.1-11; Lucas 19.28-40)\\n12 Naɡ̶a nigoi, niɡ̶ijo noiigi-nelegi ane igotibeci lalokegi Páscoa, joɡ̶odibodicetege Jesus naɡ̶a ipegite nigotaɡ̶a Jerusalém. 13 Odaa joɡ̶odibatalo laamotiidi “palmeira”, ja noditicoaci migotibeci odakapetege, napaawaɡ̶ateloco, modi,\\nCodaa jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me ibinie Niɡ̶inoa anenagi\\nane ibake naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji,\\nNiɡ̶inoa ane ninionigi-eliodi ɡ̶odoiigi Israel”.\\n14 Odaa Jesus ja dakapetetege icoda boliicawaanigi, odaa ja waxoditedeloco. Jotigide naɡ̶akaaɡ̶eeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a niɡ̶ida niciagi,\\nanakaami niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém.\\n16 Igaanaɡ̶a onaditege niɡ̶ijo anodiotibece, aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anodaa diitigi niɡ̶ida anee Jesus. Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶opitedibigimece Jesus ditibigimedi, odaa joɡ̶onalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa aaɡ̶aɡ̶a onalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa anodigotalo niɡ̶ijo noiigi.\\n17 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi anidiaaɡ̶ite midoataɡ̶a Jesus niɡ̶ijo neɡ̶eniditedibige Lázaro midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a naɡ̶a yewikatidi, joaneɡ̶epaa oyatematitibece niɡ̶ida niciagi. 18 Codaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo oko naɡ̶a noditicoaci nigotaɡ̶a, migotibeci odakapetege Jesus, leeɡ̶odi modibodicetibige meote niɡ̶ijo ɡ̶odoxiceɡ̶edi nelegi. 19 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi ja dinotaɡ̶aneɡ̶e midiokiditiwage, modi, “Digawini! Aɡ̶ica ica ɡ̶odoenatagi me domaɡ̶a jaoɡ̶a ane beyagitema niɡ̶ida libakedi. Inatawece oko joɡ̶odiotece.”\\nIcoa greegotedi igotibeci oiwi Jesus\\n20 Liwigotigi niɡ̶ijo oko ane igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji midi nalooɡ̶o, idiwa icoa greegotedi. 21 Odaa jiɡ̶igotibeci odakapetege Filipe, anelatibige nigotaɡ̶a Betsaida, nipodigi Galiléia. Odaa joɡ̶odipokota modita, “Ǥoniotagodi, jemaanaɡ̶a me jinataɡ̶a icoa Jesus”.\\n22 Odaa Filipe jiɡ̶igo eeta André, odaa jiɡ̶igotibeci oditalo Jesus. 23 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Jiɡ̶icota noko Aneotedoɡ̶oji me idinelecaɡ̶atee, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 24 Atacolitece anejitaɡ̶awatiwaji! Nige doɡ̶oyokoletinigi iiɡ̶o lolagi leyeema, codaa nige doɡ̶oyati naɡ̶ajo lolagi, odaa lolagi idioka limedi mokanitece. Pida naɡ̶ajo lolagi nigonaligitini, odaa ja yajigo eliodi leyeema. 25 Niɡ̶ina ane daɡ̶axa me yemaa me yewiɡ̶ateloco niɡ̶ina iiɡ̶o, niɡ̶ini baadaɡ̶a yemaa me niotici, codaa icota maniaditema lewiɡ̶a. Pida niɡ̶ina ane daɡ̶a ewianaɡ̶a yecewe me yewiɡ̶ateloco niɡ̶ina iiɡ̶o, baaniɡ̶iniaaɡ̶ini idioka limedi me yewiɡ̶a. 26 Niɡ̶ina ane yemaa me dibatomi, leeditibige me niotici. Odaa anejote jiɡ̶idiaaɡ̶aɡ̶a ite. Odaa Eiodi iweniɡ̶ide niɡ̶ina ane dibatomi”.\\nJesus yalaɡ̶ate ica lemeɡ̶egi\\n27 Eɡ̶idaa diitigi Jesus me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace, meetediogi, “Niɡ̶ina natigide ja joɡ̶owikomata. Ajowooɡ̶odi ica anejatigi igegi. Ajakadi daɡ̶a jipokotalo Eiodi deɡ̶eote me idiwoko yawikodigi anicota, leeɡ̶odi jiɡ̶idaa ibakedi me janagi”. 28 Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Eiodi, ikeenitiogi niɡ̶ina oko meliodi ɡ̶animaweneɡ̶egi”. Odaa jiɡ̶ijo nigegi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, mee, “Jiɡ̶ijo me jikeetiogi meliodi inimaweneɡ̶egi, codaa ejikeetaciogi”.\\n29 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi owajipata niɡ̶ijo nigegi. Odaa ijo anodi me niximaɡ̶aɡ̶a. Idiaa eledi modi me aanjo yotaɡ̶aneɡ̶e Jesus.\\n30 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Niɡ̶ijo nigegi aɡ̶ee leeɡ̶odi, pida leeɡ̶odi akaamitiwaji. 31 Jiɡ̶icota noko Aneotedoɡ̶oji me iwi codaa iloikatidi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, codaa me iticoitedice diaabo, niɡ̶ijo ane iiɡ̶e oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o. 32 Igaataɡ̶a nigetidawacetibige madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa ja jao moniitiwa eliodi oko inatawece iiɡ̶o, jaotibige mida lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.” 33 Jesus eote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a onidaaɡ̶ida me ikee anodaaɡ̶ee me yeleo.\\n34 Noɡ̶oniniɡ̶odi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, moditalo, “Etiɡ̶odiiɡ̶axitece me iwoteloco notaɡ̶anaɡ̶axi midiwataɡ̶a ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, icoa Cristo, ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, midioka limedi miniwa mokotaɡ̶a. Enige igamodaaɡ̶ee ina meni me leeditibige ica Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi monawacetibige mada nicenaɡ̶anaɡ̶ate? Amiijo ica Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi?”\\n35 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Naɡ̶ajo lokokena onateciɡ̶idiwa nokododi minaaɡ̶ite makaamitaɡ̶atiwaji. Awaligitiwaji maleeɡ̶ani lokokena me daɡ̶a nikatiwaɡ̶aji nexocaɡ̶a. Niɡ̶ina anewaligitigi nexocaɡ̶a ayowooɡ̶odi niɡ̶ica ane diiticogi. 36 Niɡ̶ina maleeɡ̶ani lokokena, iwaɡ̶ati lokokena ane Ee, amanagawini akatitiwaji makaami lionigipi Aneotedoɡ̶oji”.\\nJudeutedi aɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus\\nNiɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa joɡ̶opi, ja dinaɡ̶aditetema niɡ̶ijo noiigi-nelegi. 37 Idaaɡ̶ee neɡ̶eliodi monadi Jesus meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi, pida idokee aɡ̶oyiwaɡ̶adi. 38 Joaniɡ̶idaa niɡ̶icotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee,\\nAɡ̶ica aneyiwaɡ̶adi ɡ̶odatematiko.\\nCodaa aɡ̶ica anigetiɡ̶ijo anikeenita ɡ̶animaweneɡ̶egi.”\\n39 Codaa aɡ̶oyakadi deɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, leeɡ̶odi eledi mee Isaías,\\n40 “Aneotedoɡ̶oji ja noxoco ligecooɡ̶eli me daɡ̶adiaa yatetibigiwaji,\\ncodaa yakakaɡ̶adi laaleɡ̶enali me doɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo lotaɡ̶a,\\ncodaa me doɡ̶odopitalo me nicilatiditediniwace.”\\n41 Mee Isaías niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a yowooɡ̶odi Jesus me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, odaa ja yalaɡ̶atalo.\\n42 Idaaɡ̶ida meliodi anoyiwaɡ̶adi Jesus niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi. Pida aɡ̶ica daɡ̶a dineloɡ̶otee moyiwaɡ̶adi leeɡ̶odi odoitiogi fariseutedi doɡ̶oiticogiticoace wetice niiakanaɡ̶axiidi. 43 Domoɡ̶oyemaatibige diɡ̶idioka odeemitetibige niɡ̶ina oko. Odaa agotiɡ̶ica moyocaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.\\nLotaɡ̶a Jesus iwi anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a oko\\n44 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus dinigetaɡ̶atee, mee, “Niɡ̶ina ane idadiwaɡ̶adi, aɡ̶emokee me idadiwaɡ̶adi, pida aaɡ̶aɡ̶a eyiwaɡ̶adi Niɡ̶ijoa ane idimonyatedinigi niɡ̶ina iiɡ̶o. 45 Niɡ̶ina ane idadi aaɡ̶aɡ̶a nadi Niɡ̶ijoa ane idimonya. 46 Janagi niɡ̶ina iiɡ̶o me Ee lokokena, jaotibige minatawece anetidadiwaɡ̶adi aɡ̶ideiticoace nexocaɡ̶a. 47 Nigica ane wajipatalo yotaɡ̶a, pida aɡ̶eyiwaɡ̶adi, aniɡ̶ica anejigota niɡ̶ina natigide. Igaataɡ̶a anaɡ̶a janagi daɡ̶a jiwi anejigota oko, pida janagi me jao lewiɡ̶a oko. 48 Niɡ̶ina ane daɡ̶a dibatigi, codaa ane daɡ̶a dibatege yotaɡ̶a, jiɡ̶ini ane iwi anodaaɡ̶igota. Niɡ̶inoa yotaɡ̶a joaniɡ̶inaa anoiwi anodigota nigicota niɡ̶ica owidijegi noko. 49 Igaataɡ̶a aɡ̶ica deɡ̶emaɡ̶a yolaadi me jotaɡ̶a, pida Eiodi idimonya. Odaa jiɡ̶iniaa idiiɡ̶e meji niɡ̶ina ane leeditibige me igegi. 50 Jowooɡ̶odi niɡ̶ina liiɡ̶enatakaneɡ̶egi me yajigota oko lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a. Ejitece inokinoateda niɡ̶inoa Eiodi ane niiɡ̶etediwa me jeloɡ̶odi”.","num_words":929,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 San Pedro 2 BSNNT - Diore gotirẽtobosarimasa socamena - Bible Search\\n1Diore gotirẽtobosarimasa socamena ĩna ñaboajaquẽne, gãjerã ñamasiñujarã, “Diore gotirẽtobosarã ñaja” yisocariarã. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne, mʉa rãca ñarʉarãma socase gotirimasa. “Socabetire mʉare gotiaja” yirã ñaboarine, rojose tʉoĩarã ñarʉarãma. To bajiro tʉoĩarã ñari, manire yirẽtobosar'ire ĩre terã ñarʉarãma. To bajiro bajirã ĩna ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yoaro mene ĩnare cõacõarʉcʉmi Dios. 2To bajiro Dios ĩ yiroto rĩjoro, mʉa rãcana jãjarã rojose ĩna yirore bajiro yirʉarãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Dios ocare ajiterʉarãma. 3To bajiro socase gotimasiorimasa, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, socase ti ñaboajaquẽne, ĩna gotimasiose vaja mʉare vaja sẽnirʉarãma. Tirʉ̃mʉjʉne “To bajiro rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios.\\n4Dios tʉana, ángel mesa rojose yimasiriarã ĩna bajimasire quetire masirãja mʉa. “Rojose mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare yibecʉja yʉ”, yibetimasiñuju ĩ. “Rojose ĩna yicati vaja rojose ĩnare yʉ yirotire yucõa ñato��� yigʉ, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju. 5Tirʉ̃mʉjʉ Noé ĩ ñamasiriarodojʉ ñamasiriarãre quẽne, “Rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yibetirʉcʉja”, yibetimasiñuju ĩ. Ĩna jedirore oco ñamʉse rãca ĩnare ruureajeocõamasiñuju ĩ. To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja” gãjerãre yigotirũgũboar'i, Noé, ĩ yarã, cojomo cõro jedi, gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãrema ruubetimasiñuju. 6Ĩnare ĩ yiriarore bajirone yiyumi Dios, “Sodoma macana, to yicõari, Gomorra macanare quẽne, rojose ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, yibetimasiñuju. Ti macarianare õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõamasiñuju ĩ. To bajiro ĩ yijama, “Adirodore ñarã rojose yirã, tire masicõari, tʉoĩamasiato” yigʉ, yimasiñumi. 7-8Sodoma macanare, Gomorra macanare soereacõaboarine, Lot vãme cʉtimasir'ire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. Quẽnaro yigʉ ñamasiñuju Lot. Tocãrãcarʉ̃mʉne ti macariana Diore ajimena, rojose ĩna yisere ĩacõari, gãjerã “Rojose yama” ĩna yisere quẽne ajicõari bʉto tʉoĩasʉtiritirũgũmasiñuju Lot. To bajiri, “Ʉ̃jʉromi” yigʉ, ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios.\\n9To bajiri, ti quetire mʉare yʉ gotise jedirore tuditʉoĩacõari, jʉa vãme ado bajise masiaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosamasiami”, yimasiaja mani. To yicõari, “Rojose yirãrema rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, rojose ĩna yijare, ‘Rojose tãmʉoña mʉa’ ĩnare yirũgũami Dios”, yimasiaja mani.b 10“Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeaja maji” Dios ĩ yiĩarãre mani yijama, ado bajiro rojose yirãre yaja mani: Ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirũgũrãre, gãjerã ĩna rotisere ajiterãre quẽne, ĩnare yaja mani. To bajiro yirã ñarãma socase gotimasiorimasa. “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩacõari, güimenane, ángel mesare, to yicõari, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉomenama. 11Socase gotimasiorimasa rẽtoro masirã ñaboarine, ĩnare bajiro yimenama Dios tʉana, ángel mesama. Vãtiare, “Rojose yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja”, ĩnare yimenama.\\n12Socase mʉare gotimasiorimasa, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma. To bajiro rojose ĩna yise ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi mani ʉjʉ. 13Gãjerãre rojose ĩna yire vaja, rojose tãmʉorʉarãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, “Ñamijʉ yirudirãsa mani”, yirã me ñarãma. Bojonemena ñari, ʉ̃mʉane yivariquẽnarã ñarãma. Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, ĩna quẽne mʉa rãca rẽjacõari, “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa yirũgũrãma. To bajiro rojose yirã ñaboarine, “Ado bajiro mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, mʉare yisocarãma. Rojose yirã rãca mʉa rẽjase sʉorine, mʉa jedirorene, “Rojose yirã ñarãma”, mʉare yiñagõjairãma masa.\\n14Rojose yirã ñari, rõmia jãjarãre ajeriarã cʉtirʉa tʉoĩarũgũrã ñarãma. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare quẽnaro ĩna yitose sʉorine rojose ĩnare ũmato yirã ñarãma. To bajicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñari, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, quẽnaro yisocamasirã ñarãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarona ñarãma. 15Cristo ocare ajiriarã ñaboarine, ajitʉjacõari, Dios ĩ bojabetire yirã ñarãma. Beor macʉ, Balaam vãme cʉtimasir'i, gãjoare bʉto ĩ bojariarore bajiro bojarã ñari, ĩ yiriarore bajiro rojose yirã ñarãma ĩna quẽne. 16Balaamjʉa, rojose ĩ yirʉajare, Dios jediro masigʉ̃ ñari, Balaam ĩ jesavacʉ burro vãme cʉtigʉre masʉre bajiro ñagõrotimasiñuju. Ado bajiro ĩre yimasiñuju: “Rojose yigʉacʉ yaja mʉ”, ĩre yitud'itʉjomasiñuju burro. Rojose ĩ yirʉaboarere yibetimasiñuju Balaam ñamasir'i.\\n17Quẽna gaje vãme mʉare gotirẽmoaja yʉ, socase gotimasiorimasa ĩna bajisere: Oco ñaboariagojeri ti oco manore bajiro bajirã ñarãma. To bajicõari, buerigaserire mino vẽarearore bajiro bajirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, Dios oca quẽnasere mani ajirʉaboasere manire gotimasiobetirʉarãma. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajiro ĩnare cõarʉcʉmi Dios. 18“Rojose mani yiboajaquẽne, manire ĩavariquẽnacõa ñarʉcʉmi Dios”, yivariquẽnarãma. Tʉoĩamasimena ñari, to bajiro yirãma, “Gãjerã quẽne, mani yisere ajicõari, mani yirore bajiro rojose yato ĩna quẽne” yirã. To bajiro ĩna yijama, Diore ajimena rãca rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõari, mame Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩnare gotirãma. 19“Socase mere mʉare gotiaja yʉa. Mani bojarore bajiro mani yijama, quẽnaja. Cojorʉ̃mʉ rojose mani yisere yitʉjarʉarãja” yirã ñaboarine, rojosere yisejacoariarã ñari, tire yitʉjamasimenama. To bajiro ĩnare gotirã ñaboarine, ĩna quẽne rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorona ñaboarine, to bajiro ĩnare gotirũgũrãma. 20Ado bajiro bajirãma socase gotimasiorimasa: “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi Jesucristo mani ʉjʉ” yitʉoĩacõari, rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõaboarine, quẽna rojose ĩna yicõa ñajama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yiriaro rẽtoro rojose yirãma. 21To bajiro rojose yirãrema, rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõaroti ñaboayuja. Tire bajimenane, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽna ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, quẽnabeti ñaja. To bajiro bajirã ĩna ñajare, bʉtobʉsa rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. 22Cristore ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjasere ado bajiro gotiaja: “Ecari yai, mʉñocõari, ĩ mʉñosere tudibarʉcʉmi”, yigotiaja. Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja: “Ecari yese ʉeritatare yugui moasĩnir'ire quẽnaro mani guocõaboajaquẽne, titatare tudivacõari, yugui moasĩnirʉcʉmi quẽna, ‘Tudi ʉeri jaigʉ ñagʉ̃sa’ yigʉ”, yigotiaja.","num_words":856,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 25\\n☰ MATEUS 25 ◀ ▶\\nJesus yatemati natematigigi ica deez awicijipi\\n1 Niɡ̶ica noko nige janagi me jiiɡ̶e inoatawece, digawini ane jiciaceeketege. Jiciaceeketege deez awicijipi ane nodenigipi migotibeci ica lalokegi nadoneɡ̶egi, noɡ̶odibatalo loledaɡ̶axiidi, odaa jiɡ̶igotibeci odakapetege niɡ̶ijo ane wado. 2 Ciinco niɡ̶idi awicijipi yetoledi, pida icoa eletidi ciinco baɡ̶a niwaxinaɡ̶anaɡ̶a. 3 Niɡ̶icoa yetoledi oyadeegi loledaɡ̶axiidi, pida aɡ̶oyadeegi lajidi. 4 Pida niɡ̶ijo awicijipi ane niwaxinaɡ̶anaɡ̶a boɡ̶oyadeegi loledaɡ̶axiidi me nolee codaa ida najidi ane iiɡ̶otice. 5 Niɡ̶ijo ane wado naɡ̶a dinopaɡ̶adi meno, odaa ijotawece nibaciɡ̶ateloco, odaa ja niotaɡ̶a.\\n6 Naɡ̶a liwigo-enoale jiɡ̶ida ica ane dapaawe, onee, ‘Digawinitege! Niɡ̶ijo ane wado jeɡ̶eno, anagi akapetetegetiwaji!’ 7 Odaa ijotawece niɡ̶ijo awicijipi ja niwoditibigiwaji, odaa joɡ̶oyalegi loledaɡ̶axiidi. 8 Odaa niɡ̶ijo awicijipi yetoledi moditiogi niɡ̶ijo ane niwaxinaɡ̶anaɡ̶a, ‘Ǥodedianeɡ̶egodi okateciɡ̶ida ɡ̶anajidi, igaataɡ̶a ɡ̶odoledaɡ̶axiidi ja dineliotedini.’ 9 Odaa niɡ̶ijo awicijipi ane niwaxinaɡ̶anaɡ̶a joɡ̶oniniɡ̶odi, moditiogi, ‘Aɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi! Aɡ̶eliodi ɡ̶onajidi, aɡ̶abo-oo me joweenaɡ̶ataɡ̶adomitiwaji. Emiitiwaji manitaɡ̶a oojetekaxi, anoojeteeta ɡ̶anajidi!’ 10 Odaa niɡ̶ijo awicijipi yetoledi jiɡ̶igotibeci odinoojetetigi najidi. Odaa aniɡ̶ica me dopitijo, neɡ̶eno niɡ̶ijo ane wado. Niɡ̶ijo awicijipi ane niwaxinaɡ̶anaɡ̶a baanaɡ̶a nigomaɡ̶a, odaa joɡ̶odiotiwece niɡ̶ijo ane wado midi lalokegi nadoneɡ̶egi. Odaa epoagi ja dinoxoco.\\n11 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶enotibeci niɡ̶ijo eledi awicijipi, odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, ‘Ǥoniwa-aagodi! Ǥoniwa-aagodi! Omokenitoɡ̶odomi epoagi!’ 12 Pida naɡ̶a niniɡ̶odi niɡ̶ijo ane wado, meetiogi, ‘Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ida mee aɡ̶akaami yowooɡ̶otagipi.’ ”\\n13 Odaa meetediogi Jesus, “Enice adinowetitiwaji! Igaataɡ̶a aɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ica noko oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a naɡ̶aca lakata nige idopitijo Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.”\\nNatematigigi icoa itoatadiɡ̶ida niimetedi\\n14 Odaa Jesus eɡ̶idaa diitigi me dotaɡ̶a, meetediogi, “Digawini ane jiciaceeketege nige janagi me jiiɡ̶e inoatawece. Jiciaceeketege ica ɡ̶oneleegiwa ane diniwiajeticogi ditigedi. Odaa maleedaɡ̶a noditice, jeɡ̶eniditiogi liimetedi, odaa ja yajigotiogi modoweditelogo ane nepilidi. 15 Ica odoejegi yajigota ciinco jaaco nolee beexotedi oolo, ica eledi baɡ̶a yajigota itoataale jaaco nolee beexotedi oolo, ica eledi baɡ̶a yajigota onadateci jaaco. Eote niɡ̶ida anigotiogi leeɡ̶odi yowooɡ̶odi onidateci limeedi ida epaa lixakedi adiniciamico. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diniwiaje. 16 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo ane dibatege ciinco jaacotedi ja ibake niɡ̶ijoa dinyeelo meo nigaanye. Odaa ja dinigaanyetece eletidi ciinco jaacotedi dinyeelo. 17 Niɡ̶ijo nimeedi ane dibatege itoataale jaacotedi jaɡ̶aɡ̶a ibake niɡ̶ijoa dinyeelo, odaa ja dinigaanyetece eletidi itoataale jaaco nolee beexotedi oolo. 18 Pida niɡ̶ijo ane dibatege onadateci jaaco baɡ̶a naligitini, odaa jiɡ̶idaaɡ̶igota naɡ̶ajo jaaco ane nolee beexotedi oolo, jiɡ̶idaa nimaweneɡ̶egi me yaɡ̶aditedini me yotete ninyeelo necalailegi.\\n19 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo owidi nokododi, niɡ̶ijo niotagodi niɡ̶ijoa niimetedi ja dopitijo, odaa ja ilakidetedini naalewe. 20 Niɡ̶ijo nimeedi ane dibatege ciinco jaaco beexo niɡ̶icotio, ja yopilaɡ̶adi niɡ̶ijoa dinyeelo ane dibatege, codaa iwaɡ̶ateetece eletidi ciinco jaacotedi ane dinigaanyetece. Odaa mee, ‘Iniotagodi, geme anajicitediwa ciinco jaaco nolee beexotedi oolo. Odaa inigaanyetece eletidi ciinco jaacotedi dinyeelo. Digawini, etinoa idiwatawece!’ 21 Odaa niɡ̶ijo niotagodi meeta, ‘Eliodi mele ɡ̶abakedi! Akaami ɡ̶owotagi anele ane jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a. Jiɡ̶ikeeni me jakadi me ɡ̶adinakatonitema niɡ̶ina anokateciɡ̶ini. Natigide ɡ̶adixomitio madowetiteloco niɡ̶ina aneliodi. Anagi, akaami inikaɡ̶awa!’\\n22 Niɡ̶ijo niotagi ane dibatege itoataale jaaco beexotedi jaɡ̶aɡ̶icotio, odaa mee, ‘Iniotagodi, geme anajicitediwa itoataale jaaco beexotedi oolo, odaa inigaanyetece eletidi itoataale jaaco dinyeelo. Digawini, etinoa idiwatawece!’ 23 Odaa niɡ̶ijo niotagodi jeɡ̶eeta, ‘Eliodi mele ɡ̶abakedi! Akaami niotagi anele ane jakataɡ̶a me jinakatonaɡ̶a. Jiɡ̶ikeeni me jakadi me ɡ̶adinakatonitema niɡ̶ina anokateciɡ̶ini. Natigide ɡ̶adixomitio me iiɡ̶eni anowidi. Anagi, akaami inikaɡ̶awa!’\\n24 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶eno niɡ̶ijo niotagi ane dibatege onadateci jaaco dinyeelo, odaa mee, ‘Iniotagodi, jowooɡ̶odi makaami ɡ̶oneleegiwa ane dakake laaleɡ̶ena, odaa idoitaɡ̶awa. Anoteci codaa matecoɡ̶oteeni niɡ̶ina ane daɡ̶a ɡ̶atanigijegi. 25 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idoi, odaa jeɡ̶ejigo, jaɡ̶aditedini niɡ̶ijoa ɡ̶aninyeelo, inaligitedini. Digawini, etinoa ɡ̶aninyeelo!’\\n26 Odaa niɡ̶ijo necalailegi jeɡ̶eeta, ‘Akaami niɡ̶ica nimeedi ane beyagi codaa me nigojigo! Menitiwa me ee ɡ̶oneleegiwa ane dakake laaleɡ̶ena, codaa me inopilaɡ̶aditedio ane daɡ̶a yawodigijedi, codaa me jatecoɡ̶otee ane daɡ̶a eyanigijedi. 27 Odaa akaami daɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a ixomitiwece baanco ininyeelo, daɡ̶anagawini jibatege ininyeelo codaa me lionaɡ̶a naɡ̶a idopitijo.’ 28 Odaa niɡ̶ijo necalailegi meetiogi icoa eletidi liotaka, ‘Abaatege ninyeelo, odaa ajicita niɡ̶ijo anidiwa deez nijaaco dinyeelo! 29 Igaataɡ̶a jajigota caticedi niɡ̶ijo anidiwa nepilidi, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a owidi ane nepilidi. Pida niɡ̶ijo ane diɡ̶ica nebi, jibanootece, codaa niɡ̶inoa anokateciɡ̶inoa ane nepilidi eletidi jibanootece. 30 Natigide okoleniticogi niɡ̶ini niotagi ane diɡ̶ica aneletema digoida wetice midi nexocaɡ̶a ane lawikodadi oko. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i oko me nacaagaɡ̶ateloco codaa moyacigice lowe leeɡ̶odi lawikodico.’\\nAneotedoɡ̶oji icota me iwi anigotediogi oko codaa me iloikatidi\\n31 Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, janagi me Ee inionigi-eliodi, ixigaɡ̶awepodi iniaanjotedi. Nige janagi, idicoteloco baanco ɡ̶oneɡ̶e me jiiɡ̶e codaa me jiwi anejigota niɡ̶ina oko leeɡ̶odi loenataka. 32 Odaa inatawece oko minoataɡ̶a digawinitelogo ane latopaco noiigi yatecoɡ̶o yodoe. Odaa jiolaticoace oko micataɡ̶a niɡ̶ina nowienoɡ̶odi waxacocoli me iomaɡ̶aditege waxacocoli, waxigidatedi. 33 Odaa idejate niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji ane jiciaceeketege lapo waxacocoli iwai ibaaɡ̶adi, odaa niɡ̶ina oko abeyacaɡ̶aɡ̶a ane jiciaceeketege waxigida baɡ̶a ideja inimagijegi. 34 Odaa Ee, ane Ee inionigi-eliodi, ejitiogi niɡ̶idi ane idei ibaaɡ̶adi, ‘Anagitiwaji ane ɡ̶adibinieni Eiodi! Anakaatiobece miniwataɡ̶a Eiodi, miditaɡ̶a ane ilakidetedaɡ̶adomitiwaji maleediɡ̶icatibige me yoe niɡ̶ina iiɡ̶o. 35 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adibinienitetiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ijo me idigicile, odaa adedianitece ane jeligo. Niɡ̶ijo me ideloadi ecibi, odaa ja adacipeɡ̶eni ninyoɡ̶odi. Niɡ̶ijo me iciagi niɡ̶ina icoɡ̶egi, odaa ele mabaatigitiwaji ɡ̶adiɡ̶eladi. 36 Niɡ̶ijo me daɡ̶adiaaɡ̶ica yowoodaɡ̶agi, odaa jaɡ̶adinixomeɡ̶eni. Niɡ̶ijo me jeelotika, odaa jaɡ̶anootiwatiwaji madaxawani. Codaa niɡ̶ijo me idiniwilo, odaa jaɡ̶adaliitiwatiwaji.’\\n37 Odaa niɡ̶idi oko aneletibigiwaji etidige, moditiwa, ‘Ǥoniotagodi, igaatigi ica me ɡ̶adateɡ̶egi manigicile, odaa ja jajicaɡ̶ataɡ̶awa anelici, codaa igaatigi ica me ɡ̶adeloati ecibi, odaa ja jajicaɡ̶ataɡ̶awa ninyoɡ̶odi? 38 Igaatigi ica me ɡ̶adateɡ̶egi me ɡ̶adiciagi icoɡ̶egi, odaa ele me jibaɡ̶ataɡ̶agi catiwedi ɡ̶odiɡ̶eladi? Codaa igaatigi ica me ɡ̶adateɡ̶egi me diɡ̶icoa ɡ̶adowoodi, odaa ja ɡ̶adinixomeɡ̶eneɡ̶egi? 39 Codaa igaatigi ica me ɡ̶adateɡ̶egi me eelotikani, odaaɡ̶ejoɡ̶otaɡ̶awa me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi? Codaa igaatigi ica me ɡ̶adateɡ̶egi madiniwilo, odaa ja idaliiɡ̶ataɡ̶awa?’ 40 Odaa nige jigidi, ejitiogi, ‘Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ijo maxawanitiwaji niɡ̶ijo ane daɡ̶axa me iwikodadipi liwigotigi inioxoadipi, micataɡ̶a daanteɡ̶emaɡ̶a aniɡ̶iwaatici.’\\n41 Odaa Ee, ane Ee inionigi-eliodi, ejitiogi niɡ̶ijo ane idei iwai inimagijegi, ‘Adeteceniticetiwaji, anakaami laagetedipi Aneotedoɡ̶oji! Emiitiwaji minitaɡ̶a noledi ane yoetetema Aneotedoɡ̶oji diaabo idiaa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a! 42 Aneotedoɡ̶oji yelatedaɡ̶adomi leeɡ̶odi niɡ̶ijo me idigicile, aɡ̶anajicitiwa ane jeligo. Niɡ̶ijo me ideloadi ecibi, aɡ̶anajicitiwa ninyoɡ̶odi me jacipe. 43 Niɡ̶ijo me iciagi niɡ̶ina icoɡ̶egi, aɡ̶ele mabaatigitiwaji catiwedi ɡ̶adiɡ̶eladi. Niɡ̶ijo me daɡ̶adiaaɡ̶ica yowoodaɡ̶agi, aɡ̶ica daɡ̶a adinixomeɡ̶eni. Niɡ̶ijo me jeelotika codaa niɡ̶ijo me idiniwilo, aɡ̶ica daɡ̶adaliitiwatiwaji.’\\n44 Odaa etidige, moditiwa, ‘Ǥoniotagodi, igaatigi naɡ̶a ɡ̶adateɡ̶egi manigicile, codaa me ɡ̶adeloati ecibi? Igaatigi ica me ɡ̶adateɡ̶egi me ɡ̶adiciagi icoɡ̶egi, codaa me diɡ̶icoateda ɡ̶adowoodi, oɡ̶oa migetaɡ̶a eelotikani, oɡ̶oa migetaɡ̶a madiniwilo, odaa aɡ̶adaxawaneɡ̶egi?’ 45 Odaa ejitiogi, Ee, ane Ee inionigi-eliodi, ‘Ejitaɡ̶awatiwaji anewi. Niɡ̶ijo me daɡ̶a axawanitatiwaji niɡ̶ina oko iwikodadipi, odaa micataɡ̶a me daɡ̶a adaxawani.’ 46 Odaa niɡ̶idi oko igotibeci miditaɡ̶a ane lawikodadi oko, aneitice nawikodigi ane diɡ̶ica liniogo, leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco. Pida niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji biɡ̶idioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.”","num_words":1021,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji LUCAS 1\\nNOTAǤANAǤAXI ANE IDÍ LUCAS\\nLucas one dotowegi, Paulo lowooɡ̶otagi, codaa eliodi me lixigaɡ̶atibece niɡ̶ijo Paulo me diniwiajetibece midiwataɡ̶a eletidi iiɡ̶otedi me yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus. (Awiniteloco miditaɡ̶a Colossenses 4.14; 2 Timóteo 4.11, Atos 1.1).\\nLucas aɡ̶ica aneetege noiigi judeu, codaa aɡ̶icoa me nadi Jesus. Pida beɡ̶elioditibece me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece Jesus ajaaɡ̶ajo eliodo Jesus me diniiɡ̶axitece latematiko codaa me liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. Naɡ̶adi liwakate didikotibige ica ɡ̶oneleegiwa anodita Teófilo, ɡ̶oneleegiwa romaano anida naɡ̶atetigi.\\nLucas yalaɡ̶ata lanikegi Jesus neɡ̶epaaɡ̶icota moyeloadi, codaa naɡ̶a yewiɡ̶atace. Yatemati Jesus meliodi me niwikodetediniwace madewetedi, codaa wajekalodipi, inaa niɡ̶ina oko iwikodadipi, inaa nigaanigipawaanigi. Eledi yatemati Jesus me igotedibeci minitaɡ̶a oko abeyacaɡ̶aɡ̶a me yeloɡ̶oditediogi niɡ̶ina natigide Aneotedoɡ̶oji me yemaa me iwilegi laaleɡ̶enali codaa me iigi anee me newiɡ̶a. Lucas eledi yalaɡ̶ata Jesus me yatemati natematiko anida ane iciaceeketetege me ikee Aneotedoɡ̶oji me doletibige oko ananiatagigipi.\\nAne leeɡ̶odi me dinidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi\\n1 Iniotagodi Teófilo. Eliodi oko dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji moiditedini niɡ̶ijoa Jesus Cristo loenataka ɡ̶odiwigotigi. 2 Oidi niɡ̶ijoa baaniɡ̶ijo monatematitoɡ̶owa, niɡ̶idi anonadi niɡ̶ijo maleekoka dinojogoti libakedi, codaa joɡ̶oditece latematiko ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 3 Iɡ̶enaɡ̶a monatematitediwa niɡ̶ijoa odoejedi libaketedi, odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jakadi mele me jidikotibigaɡ̶aji, iniotagodi, ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo, ewi me ilaɡ̶atedice. 4 Jidikotibigaɡ̶aji, iniotagodi, amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti minoatawece ewi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anabaatege.\\nIca aanjo dibodicaxinaɡ̶atece lanikegi João Batista\\n5 Niɡ̶ijo Herodes, malee ninionigi-eliodi niiɡ̶o judeutedi, onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Zacarias, one sacerdoti ane libakadi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Ida aneetege licoɡ̶egi niɡ̶ijo lapo sacerdotitedi ane liboonaɡ̶adi loiigiwepodi Abias. Aca lodawa liboonaɡ̶adi Isabel, loiigiwepodi inaaɡ̶ina sacerdotitedi. 6 Zacarias aniaa Isabel idioka limedi mowo ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa idokee mowo niɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Idioka limedi modeemitetibige ijoatawece ane lajoinaɡ̶aneɡ̶eco codaa me liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. 7 Pida aɡ̶ica lionigi, leeɡ̶odi Isabel gojoloɡ̶o, codaa joɡ̶opake.\\n8 Ica noko Zacarias oneo ica ane libakeditibece minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, leeɡ̶odi icota ica noko maɡ̶aɡ̶a diba. 9 Onowo niɡ̶ica ane lakatigi niɡ̶idiwa sacerdotitedi, oiwi niɡ̶ica anepaɡ̶a dinete me yalegi ica ane liditege lanigi liciagi ɡ̶onadokojegi, ane ligileɡ̶egitibece moyalegi. Odaa Zacarias jiɡ̶ijaa dinete me dakatiwece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. 10 Odaa eɡ̶idiaaɡ̶i Zacarias me yalegi niɡ̶ica aneletege lanigi, idiaaɡ̶idi ica noiigi ideiticoace we, oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.\\n11 Odaa ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ja dinikee lodoe Zacarias, one dabiditi liwai ɡ̶obaaɡ̶adi aca nameeja anei moyalegi niɡ̶ica aneletege lanigi. 12 Niɡ̶ica Zacarias naɡ̶a nadi niɡ̶ijo aanjo, odaa nawela, eliodi me doi. 13 Odaa mee niɡ̶ijo aanjo, “Jinaɡ̶adoii Zacarias! Aneotedoɡ̶oji wajipatedaɡ̶awa niɡ̶ijo me ipokitalo, odaa natigide ɡ̶adodawa jiɡ̶icaa lionigi, odaa awii me liboonaɡ̶adi João. 14 Eliodi maniniitibeci leeɡ̶odi lanikegi, codaa eliodi oko aaɡ̶aɡ̶a ninitibigiwaji. 15 Igaataɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egi lodoe Aneotedoɡ̶oji. Awacipeta viinyo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a anigetiɡ̶ida ɡ̶odacipaɡ̶adi ane yoniciwadi. Nigenitini, odaa ja dakatiogi Liwigo Aneotedoɡ̶oji. 16 Odaa eo meliodi loiigi Israel odopitalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. 17 Niɡ̶ica liwigo codaa me loniciwaɡ̶a liciagi Elias liwigo ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Aniɡ̶icatibige daɡ̶a diba Ǥoniotagodi meote ane libakeditetema Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶idi nigaanigawaanigi yeloɡ̶oditedibece latematiko Aneotedoɡ̶oji, eotibige niɡ̶ina eniododipi me daɡ̶adiaa odinotigimadetege oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oideleɡ̶e lionigipi, codaa eotibige niɡ̶ijo ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me nowookonaɡ̶a liciagi niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. Odaa jiɡ̶idaa libakedi, ilakideticoace niɡ̶idi noiigi modinoweditege lanokegi Ǥoniotagodi.”\\n18 Odaa Zacarias ja ige niɡ̶ijo aanjo, meeta, “Amiida ica ane jowooɡ̶oditece nigewi ida ɡ̶agegi? Igaataɡ̶a jeɡ̶eemoda oxiiɡ̶odi, codaa naɡ̶ajo yodawa jaɡ̶aɡ̶a opake.”\\n19 Niɡ̶ijo aanjo naɡ̶a igidi, meeta, “Ee Gabriel. Idioka limedi me idejotice miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me jibatema. Odaa idiiɡ̶e me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni codaa me jeloɡ̶oditaɡ̶awa niɡ̶ida nibodigi anele. 20 Odaa niɡ̶ina natigide jaɡ̶akaami aticilonaɡ̶a, codaa makaami ewaloɡ̶onaɡ̶a, aɡ̶akati motaɡ̶ani nigepaa icota noko menitini ɡ̶adionigi, leeɡ̶odi me daɡ̶a iwaɡ̶atiteda yotaɡ̶a, igaataɡ̶a niɡ̶inoa yotaɡ̶a ewi micotalo anigida noko.”\\n21 Niɡ̶ijo noiigi anonibeotege Zacarias joɡ̶oyopo me leegi midiaaɡ̶i catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. 22 Niɡ̶ijo naɡ̶a noditice, aɡ̶alee yakadi me dotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo noiigi joɡ̶oyowooɡ̶odi mica lakatigi catiwedi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a daɡ̶a yakadi me dotaɡ̶a, odaa ja yatitiogi libaaɡ̶atedi me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶idi noiigi.\\n23 Niɡ̶ijo naɡ̶a dinelio nokododi me diba digoida Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa Zacarias joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi. 24 Odaa aoniɡ̶ica daɡ̶a leegi Isabel jiɡ̶ipileɡ̶e. Odaa aona noditice liɡ̶eladi niɡ̶icoa ciinco nepenaitedi. Odaa meetigi le, 25 “Joaniɡ̶idaa igotediwa Ǥoniwa-aagodi. Niɡ̶inoa nokododi eletedomi me noɡ̶owa iboliɡ̶a lodoe eledi oko. Igaataɡ̶a idiboliɡ̶a niɡ̶ijo me-ee diɡ̶icata i-oonigi.”\\nIca aanjo dibodicaxinaɡ̶atece lanikegi Jesus\\n26 Niɡ̶ica naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nepenaitedi Isabel me ipileɡ̶e, Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e aanjo Gabriel migo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Nazaré, nipodigi Galiléia. 27 Iiɡ̶etedicogi manitaɡ̶a aca awicije ane liboonaɡ̶adi Maria. Maria aona niɡ̶ica me nadi ɡ̶oneleegiwa, onaleekoka doletibige me lodawa ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi José, anida aneetege licoɡ̶egi Davi. 28 Niɡ̶ijo aanjo niɡ̶icota Maria, nice, odaa meeta, “Iniotagodawaana, Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adinikegi. Aneotedoɡ̶oji yemaa meote ane daɡ̶axa meletaɡ̶adomi. Idioka limedi me ideite makaamitaɡ̶a.”\\n29 Maria eliodi me nawela leeɡ̶odi lotaɡ̶a niɡ̶ijo aanjo, codaa domaɡ̶a yowotece niɡ̶ica anodaa diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, pida ayowooɡ̶odi. 30 Odaa niɡ̶ijo aanjo meeta, “Jinaɡ̶adoii Maria! Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eliodi meletedaɡ̶adomi. 31 Digawini! Icota makaami ipileɡ̶e, odaa jaɡ̶anigajeetece nigaanigawaanigi, odaa awii me liboonaɡ̶adi Jesus. 32 Icota me ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi, odaa idokoyatigi me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e inoatawece. Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji eote me inionigi-eliodi, digo anee licoɡ̶egi Davi. 33 Codaa idioka limedi me inionigi-eliodi ane iiɡ̶e anida aneetege licoɡ̶egi Jacó, odaa niɡ̶ica ninioxigi aɡ̶ica liniogo.”\\n34 Odaa Maria jeɡ̶eeta niɡ̶ijo aanjo, “Igamodaaɡ̶ee ica me yakadi? Aniɡ̶icoda daɡ̶a idina-aaditege aaginaɡ̶a.” 35 Odaa niɡ̶ijo aanjo ja niniɡ̶odi, meeta, “Liwigo Aneotedoɡ̶oji enagi makaamita, odaa Aneotedoɡ̶oji ditibigimedeoodi ikeetedaɡ̶awa nimaweneɡ̶egi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶adionigi anenitini, enitini miniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me nebi, odaa liboonaɡ̶adi ‘Lionigi Aneotedoɡ̶oji’. 36 Digowoo! Moditibece ɡ̶aditaagi Isabel me daɡ̶a yakadi mica lionigi, pida natigide jiɡ̶idiwa ciinco nepenaitedi me ipileɡ̶e, digo anee noɡ̶opake. 37 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica idi ane daɡ̶a yakaditeda meote.” 38 Odaa Maria mee, “Niɡ̶ida meeyo, eeyo liota Iniwa-aagodi Aneotedoɡ̶oji. Anikanitici niɡ̶ica aneeteta Iniwa-aagodi.” Odaa joɡ̶opi niɡ̶ijo aanjo.\\nMaria dalita Isabel\\n39 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedice icoa nokododi, Maria ja dinoe, odaa ja yediiɡ̶aticogi nigotaɡ̶a nipodigi Judéia, midiwa icoa wetiadi. 40 Naɡ̶a dakatiwece liɡ̶eladi Zacarias, odaa ja yecoaditece Isabel. 41 Isabel naɡ̶a wajipata Maria me nice, odaa niɡ̶ijo nigaanigawaanigi catiwedi le ja ditineɡ̶e. Odaa Isabel ja dakatiogi Aneotedoɡ̶oji Liwigo. 42 Odaa ja dinigetaɡ̶atee me dotaɡ̶a, mee, “Aneotedoɡ̶oji eliodi meote aneletaɡ̶adomi, caticedi niɡ̶ina ɡ̶oniwaalowepodi, codaa jeɡ̶eote aneletema niɡ̶idi niga-aanigawaanigi catiwedi ɡ̶ade-ee. 43 Odaa Aneotedoɡ̶oji eliodi me idiwe-eeniɡ̶ide, le-eeɡ̶odi managi adaliitiwa, ano-oota ma-aami eliodo Iniwa-aagodi. 44 Niɡ̶ijo naɡ̶a jajipa-aataɡ̶awa madiceni, niga-aanigawaanigi ninitibece, odaa ja ditineɡ̶e catiwedi ye-ee. 45 Ǥoniwa-aagodi Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adibinieni le-eeɡ̶odi mi-iiwaɡ̶ati mo-oota niɡ̶ijo ane ligegitedaɡ̶awa.”\\nMaria doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji\\n46 Odaa jeɡ̶ee Maria,\\n“Jigaanaɡ̶atibigimece Ǥoniwa-aagodi Aneotedoɡ̶oji,\\n47 Odaa eliodi me idinitibeci le-eeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me idewikatidi.\\n48 Igaataɡ̶a yemaa meotedomi anele,\\neeyo liota ane diɡ̶ica me dinabaketibece,\\nniɡ̶ina oko odi Aneotedoɡ̶oji meliodi me idibinie.\\n49 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aneliodi nimaweneɡ̶egi,\\neotedomi niɡ̶ica ane jopooɡ̶a.\\nAɡ̶ica ane beyagi miniwataɡ̶a.\\n50 Iwikode inatawece niɡ̶ina anode-eemitetibige,\\nniɡ̶ina baaniɡ̶ina me newiɡ̶a,\\ncodaa niɡ̶ina ane-eediɡ̶ica menitiniwace.\\n51 Aneotedoɡ̶oji ja ikee meliodi loniciwaɡ̶a niɡ̶ina meote niɡ̶inoa ane loweenataka.\\nIɡ̶e-eeke niɡ̶inoa anaɡ̶axakenaɡ̶aɡ̶a,\\ncodaa me noɡ̶owa lowooko.\\n52 Niɡ̶ina ane ni-iiɡ̶enatakanaɡ̶a,\\nAneotedoɡ̶oji noɡ̶owa nimaweneɡ̶eco,\\ncodaa eote naɡ̶atetigi niɡ̶ina anodi me diɡ̶ica naɡ̶atetigi.\\n53 Yajigo niɡ̶inoa anele,\\nnediatediniwace niɡ̶ina ane nigiciletibigiwaji,\\ncodaa i-iiɡ̶e moitibece niɡ̶inoa liicotedi me diɡ̶ica anoyadeegi.\\n54 Idioka lime-eedi meote mo-oota niɡ̶inoa ane lotaɡ̶a anigotediogi jotigide ɡ̶odaamipi,\\ncodaa midioka lime-eedi me yaxawa ɡ̶odoiigi Israel,\\n55 Igaataɡ̶a ligegite jotigide ɡ̶onelokodi Abraão,\\ncodaa niɡ̶ina anida aneetege licoɡ̶egi midioka lime-eedi me iwikodetediogi.”\\n(Odaa ja liniogo me dotaɡ̶a Maria).\\n56 Maria ejinaɡ̶a eote iniwatadiɡ̶ini epenaitedi midiaaɡ̶i mani Isabel, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi.\\nLanikegi João Batista\\n57 Niɡ̶icota ica noko me dinigaje Isabel, odaa ja dinigajetece nigaanigawaanigi. 58 Ica lipecaɡ̶awepodi codaa me litacepodi odibodicetibige, odaa modi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji eliodi me iwikode Isabel. Odaa ja linikaɡ̶awepodi.\\n59 Niɡ̶ijo neɡ̶eote oito nokododi menitini nigaanigawaanigi, odaa jiɡ̶igotibeci oyakagidi lolaadogo, ane lakatigi judeutedi (moikee me loiigi Aneotedoɡ̶oji). Odaa ja domoɡ̶owo me liboonaɡ̶atewa eliodi, Zacarias. 60 Pida naɡ̶ajo eliodo mee, “Oɡ̶oa, biɡ̶ida liboonaɡ̶adi João.”\\n61 Odaa modi, “Pida aɡ̶ica ɡ̶aditaagi ane liboonaɡ̶adi João!” 62 Odaa odatikatalo libaaɡ̶atedi moige eliodi ica ane yemaa me liboonaɡ̶adi nigaanigawaanigi.\\n63 Odaa Zacarias ja dipokotibige taaboawaanigi me iditeloco, “Jemaa me liboonaɡ̶adi João.” Iditawece niɡ̶ijo oko oyopo. 64 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja yakaditace me dotaɡ̶a, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji. 65 Niɡ̶ijo lipecaɡ̶awepodi eliodi moyopo niɡ̶ida niciagi, odaa niɡ̶ica nibodigi aneetece niɡ̶ida niciagi jiɡ̶ilaagiteloco idiwatawece nipodaɡ̶a Judéia, ane inoa wetiadi. 66 Odaa inatawece oko anowajipata oyowo niɡ̶ida natematigo, odaa dinigetiwage, modi, “Igamigodaaɡ̶ee ica nigaanigawaanigi? Igaataɡ̶a loniciwaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ewi me idei miditaɡ̶a.”\\nZacarias yatemati anodaaɡ̶ee niɡ̶ica nigaanigawaanigi\\n67 Zacarias, eliodi niɡ̶ijo nigaanigawaanigi one dakatiogi Liwigo Aneotedoɡ̶oji, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi me yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, mee,\\n68 “Joɡ̶eeɡ̶atalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji,\\nNoenoɡ̶odi loiigi Israel.\\nIgaataɡ̶a enagi midi loiigi me yatamaɡ̶ateetetege libeyaceɡ̶eco.\\n69 Niwakateetedoɡ̶owa Ǥonewikatitoɡ̶odi anida nimaweneɡ̶egi,\\nanida aneetege licoɡ̶egi Davi,\\nane liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji.\\n70 Jotigide Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a ligegi me niwakatee niɡ̶ica Ǥonewikatitoɡ̶odi.\\nNiɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko,\\nniɡ̶ijo aniniokiniwateda modibatema,\\noyeloɡ̶odi ane ligegi Aneotedoɡ̶oji.\\n71 Odaa ligegi me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege ɡ̶odaxakawepodi,\\ncodaa me loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo ane deɡ̶etiɡ̶odemaa.\\n72 Codaa ligegi me iwikode ɡ̶odaamipi,\\ncodaa nalaɡ̶atigilo niɡ̶ijo ane dinilakidetetege,\\nleeɡ̶odi aixomaɡ̶atice ane ligegi.\\n73-74 Akaa ligegiteta ɡ̶onelokodi Abraão me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege loniciwaɡ̶a ɡ̶odaxakawepodi,\\neote me jakataɡ̶a me jibaaɡ̶atema me diɡ̶ica ane idoiiɡ̶ata.\\n75 Odaa jakataɡ̶a miniokiniwateda me jibaaɡ̶atema,\\ncodaa me jakataɡ̶a me jaoɡ̶o inokina ane iɡ̶enaɡ̶a inoatawece nokododi.\\n76 Akaami, ionigi,\\netiɡ̶adadalitigi makaami niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji anidioka limedi me diiɡ̶enataka.\\nOdaa eloɡ̶oti latematiko Aneotedoɡ̶oji aniɡ̶icatibige daɡ̶a diba Ǥoniotagodi,\\nanenyaɡ̶ati laaleɡ̶enali niɡ̶idi noiigi modinoweditege lanokegi.\\n77 Awii loiigi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee me yewikatidi,\\nniɡ̶ina me napitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco.\\n78 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eliodi me ɡ̶odiwikode.\\nNiɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane niwakatee me ɡ̶odewikatidi\\nliciagi niɡ̶ina maleekoka daxoditibige aligeɡ̶e.\\n79 Niɡ̶ina nigeno,\\nyajigotediogi lokokena niɡ̶ina ane ideiticoace nexocaɡ̶a anodipegitege némaɡ̶a,\\nɡ̶odadeegitedinece naigi aneo mele ɡ̶odaaleɡ̶enali.”\\n(Odaa ja liniogo me dotaɡ̶a Zacarias).\\n80 Odaa niɡ̶ijo nigaanigawaanigi naɡ̶a ili, odaa jaɡ̶aɡ̶a ili liwaxinigi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i midiwataɡ̶a nipodaɡ̶a ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi neɡ̶epaaɡ̶icota noko migo yeloɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a midi loiigi Israel.","num_words":1454,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 2\\nJesus onode migo ica nadoneɡ̶egi\\n1 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoataale nokododi meniditediogi niɡ̶ijo anodiotibece, jiɡ̶ijo ica nadoneɡ̶egi manitaɡ̶a nigotakawaana Caná, midi nipodigi Galiléia. Naɡ̶ajo eliodo Jesus eledi idiaaɡ̶i miditaɡ̶a niɡ̶idi nalokegi. 2 Odaa Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece eledi onodetiogi me igotibeci miditaɡ̶a nadoneɡ̶egi. 3 Igaanaɡ̶a dinelio viinyo, odaa jiɡ̶igo naɡ̶ajo eliodo Jesus miniwataɡ̶a, meetalo, “Aɡ̶e-eeɡ̶ica viinyo, ja ma”.\\n4 Odaa meeteta Jesus, “Eiodo. Aleeditibige madiiɡ̶eni. Leeɡ̶odi aniɡ̶icota limedi me jikee ane Ee”. 5 Odaa naɡ̶ajo eliodo Jesus jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa niotaka, “Nigica ane i-iiɡ̶etedaɡ̶awatiwaji, odaaɡ̶awii”. 6 Onidiwa icoa seete bootitedi nelecoli, idoatawece oyatita wetiɡ̶a lamoɡ̶o moyoe. Onadatecibeci yalitedini onaniteci taalia liitilo ninyoɡ̶odi. Niɡ̶idi noiigi oibake niɡ̶ida ninyoɡ̶odi niɡ̶idoa bootitedi me diniwilegi lodoe Aneotedoɡ̶oji, mina epaa lakatigi. 7 Niɡ̶idiaaɡ̶idi meetediogi Jesus niɡ̶ijoa niotaka, “Anoleenaɡ̶ati ninyoɡ̶odi niɡ̶idoa bootitedi”. Odaa joɡ̶onoleenaɡ̶adi neɡ̶epaa niolakatedi niɡ̶idiwa bootitedi. 8 Odaa ja iiɡ̶etace Jesus, meetediogi, “Natigide okateciɡ̶ica anoɡ̶aa, adeegita ane dowediteloco nalokegi”. Odaa joɡ̶oyadeegita. 9 Odaa niɡ̶ijo ninyoɡ̶odi ja viinyo. Igaanaɡ̶a ici niɡ̶ijo ane dowediteloco nalokegi, ayowooɡ̶odi niɡ̶ica ane icoɡ̶otigi niɡ̶ida viinyo. Pida ijokijoa niɡ̶ijoa niotaka anonoɡ̶a niɡ̶ijo ninyoɡ̶odi boɡ̶oyowooɡ̶odi ane icoɡ̶otigi niɡ̶ijo viinyo. Odaa niɡ̶ijo ane dowediteloco nalokegi jeɡ̶enidita niɡ̶ijo ane wado. 10 Meeta, “Niɡ̶ida moko ɡ̶odakatigi modoejegi me jacipaɡ̶ata niɡ̶ina viinyo ane daɡ̶axa mele. Igaanaɡ̶a eliodi me nacipaɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶ododenigipi, odaa jaɡ̶aɡ̶a jajicaɡ̶a niɡ̶ina viinyo ane deɡ̶ewi ina mele. Pida akamaɡ̶akaami ja moteteni niɡ̶ida viinyo anele, odaa natigide ekajici.”\\n11 Joaniɡ̶idaa niciagi digoida nigotakawaana Caná, midi nipodigi Galiléia, neɡ̶eote Jesus odoejegi ɡ̶odoxiceɡ̶edi. Ikee nimaweneɡ̶egi ane icoɡ̶otigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Odaa niɡ̶ijo anodiotibece jeɡ̶epaanaɡ̶a oyiwaɡ̶adi.\\n12 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja lixigaɡ̶awa, naɡ̶ajo eliodo, nioxoadipi, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece me dinikatiniwace manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cafarnaum. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i onateciɡ̶ijoa nokododi.\\nJesus igo Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n(Mateus 21.12-13; Marcos 11.15-17; Lucas 19.45-46)\\n13 Naɡ̶a nipegi ica lalokegi judeutedi anodita Páscoa, odaa Jesus joɡ̶opitacedibigimece manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. 14 Igo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Joaniɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶icotediogi ɡ̶oneleegiwadi anoyaa ɡ̶odinadi, waxacocoli, yotipitedi. Eledi icotediogi ica ane nicotiniwace moiikoaɡ̶etema ninyeelo niɡ̶idi noiigi. 15 Odaa Jesus jeɡ̶eote lalakenaɡ̶anaɡ̶adi waca-lolaadi, ja niticoitedice iditawece digoida we niogó Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Eletidi nixotedice niɡ̶ijoa waxacocoli ijaaɡ̶ijoa ɡ̶odinadi. Odaa jaɡ̶aɡ̶a ilaagaɡ̶aditedice niɡ̶ijoa dinyeelo, ninyeelo niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane nicotiniwace moiikoaɡ̶e dinyeelo. Yamaɡ̶atedini ijoa nameejatedi. 16 Odaa meetediogi niɡ̶ijoa nanaanoɡ̶ododi yotipitedi, “Adeegitedicogi niɡ̶idiwa yotipitedi digoida wetice. Jinaɡ̶a domaɡ̶aleeɡ̶awiitetiwaji ɡ̶anoojetekegi digoina catiwedi Eiodi liɡ̶eladi micataɡ̶a daɡ̶a oojetekaxi eloodo.” 17 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶onalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa notaɡ̶a maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijoa notaɡ̶a anee, “Daɡ̶axa me jemaa ɡ̶adiɡ̶eladi, Inoenoɡ̶odi. Niɡ̶ida yemaanaɡ̶aneɡ̶egi ideloadi, micataɡ̶a noledi daɡ̶a yalegi catiwedi yaaleɡ̶ena.”\\n18 Odaa icoa lacilodi judeutedi joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Awii ɡ̶odoxiceɡ̶edi me anikeenitoɡ̶owa ɡ̶anaɡ̶atetigi mawii niɡ̶ida ɡ̶adoenatagi?” 19 Naɡ̶a igidi Jesus, meetediogi, “Niganikanititiwaji liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, odaa inawacetacibige catiwedi itoatadiɡ̶ida nokododi”. 20 Odaa moditalo, “Niɡ̶ini diimigi, liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, yadeegi 46 nicaaɡ̶ape noɡ̶oigodi moyoe. Odaa niɡ̶ida makaami aɡ̶akati daɡ̶anawacenitacibige catiwedi itoatadiɡ̶ida nokododi”. 21 Pida Jesus aɡ̶eetetece niɡ̶ini diimigi, Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Pida eeteta epaa lolaadi ane liciagi niɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. (Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Liwigo me diɡ̶eladetigilo.) 22 Igaanaɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus, odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶onalaɡ̶atibige mijo me yalaɡ̶ate niɡ̶ijoa notaɡ̶a. Odaa jeɡ̶epaanoɡ̶oyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa moyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa notaɡ̶a aneete Jesus.\\nJesus yowooɡ̶odi anee oninitecibeci oko\\n23 Niɡ̶ijo me ideite Jesus digoida Jerusalém midi nalokegi anodita Páscoa, eliodi oko oyowooɡ̶odi me Niɡ̶iniaaɡ̶iniwa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, leeɡ̶odi monadi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi aneote. 24 Pida Jesus anakatotediogi, leeɡ̶odi me yowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee niɡ̶idi noiigi. 25 Leeɡ̶odi miniwa ayopotedibige eledi oko daɡ̶a yeloɡ̶oditalo anodaaɡ̶ee niɡ̶idi noiigi, Iniaaɡ̶iniwa yowooɡ̶odi niɡ̶ica ane lowoogo okanicodaaɡ̶ica oko.","num_words":520,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique SAN JUAN 1\\nAñurije Queti Juan cʉ̃ ca owariquea, jiropʉ cʉ̃ ca owarique nii. Biiropʉa aperã jirore to cõro ca yoa waaro jiropʉ cʉ̃ ca owarique peera majiña mani.\\nCa nii jʉori tabepʉra Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ wederiquera cʉ̃ ca niicãriquere, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉre bojoca díámacʉ̃ cʉ̃re cʉ̃ja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉojata, añuro niirique, catirique, cʉ̃jare cʉ̃ tiicojojato ĩigʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ cʉ̃ ca niirijere, wedecã jʉo.\\nUwo Coeri majʉ Juan cʉ̃re cʉ̃ ca ĩariquere cʉ̃ ca wederije mena wede jʉo nʉnʉa waa. Jesucristo cʉ̃ Pacʉ cʉ̃ ca tii dotiriquere ca ĩa ñaaña manirije do biro ca tiiya manirijepʉ cʉ̃ ca tiirije, paʉ cʉ̃ja ca tʉoropʉ cʉ̃ ca wederije mena jĩcãtopʉra ca nii jʉo dooricʉ cʉ̃ ca niirijere, díámacʉ̃ petira to biro ca biigʉ cʉ̃ ca niirijere, bojocare ametʉenegʉ doogʉ cʉ̃ ca biiriquere, cʉ̃ ca wede nʉnʉa waarijere wede.\\nTo biicãri cʉ̃re boo, cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, ca tiirã, ñucã cʉ̃re ca junarã, cʉ̃ja ca niirije bii bau nii.\\nCʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerãra, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojorijere caticõa niiriquere cʉ̃jare tiicojomi Jesús, jiro macã yʉteapʉ to birora cʉ̃ja ca caticõa niipe wado méére, mee mecʉ̃ o biro ca cati niirãrena caticõa niiriquere cʉ̃jare tiicojo yerijãami.\\nCʉ̃re ca bootirã pea cʉ̃ja majuropeera, mecʉ̃ o biro cati niirãra to birora caticõa niiriquere cʉ̃ja ca ñee booriquere junama.\\nCʉ̃re booti, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ cʉ̃ ca niirijere majirʉgati, cʉ̃re cʉ̃ja ca jĩa cõapere ameri wede peni yerijãa, ca tiirã, ʉparã judíos're ca jʉo niirã niima.\\nJesús peera o biirije cʉ̃re cʉ̃ja ca tii cõarije mena cʉ̃ ca tiigʉ dooriquere tii yapano, cʉ̃ Pacʉ pʉtopʉra tua mʉa waa, cʉ̃ ca biipa wãme pee biro bii.\\nMéna tua waarʉgʉ jʉguero cʉ̃ buerãre añuro cʉ̃jare wede majio jʉocã, Añuri Yerire cʉ̃ ca tiicojo cojopere cʉ̃jare wede, ĩimi.\\nYucʉ tenipʉ cʉ̃ ca bii yairije pea bʉaropʉra do biro ca tiiya manigʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃re tii, cʉ̃ ca cati tuarije pea, catirique pee bii yairiquere ca bii ametʉa nʉcãro tii, tii. Ate añurije quetia, ati yepa maquẽ menarena ĩi cõoñari Ʉmʉreco Pacʉ yeere cʉ̃ ca wede majioriquere wede.\\nCanáre ocorena ʉje oco cʉ̃ ca jeeñoriquea (2.1-11), bojocare añurije Mesías cʉ̃ ca jee doorijere nii cõoñaro bii.\\nSamaria macõre, “Yʉ pee oco mʉre yʉ tiicojorucu” cʉ̃ ca ĩirijea (4.1-42), Añuri Yeri jʉori to birora caticõa niirique ca tiicojorijere nii cõoñaro bii.\\nJesús cʉ̃ ca ecarije pan (6.1-59), Jesús majuropeera ʉmʉreco tutipʉ ca niiricʉ ati yepapʉre duwi nʉcã doori bojocare catirique cʉ̃ ca tiicojorijere nii cõoñaro bii.\\nJesús, ca ĩatigʉre cʉ̃ ca ĩaro tiigʉa (9.1-41), Jesús'ra bojocare ca boegʉ cʉ̃ ca niirijere ĩñogʉ tiimi.\\nJesús, Lázarore ca bii yaicoaripʉrena cʉ̃ ca cati tuaro tiigʉa (11.1-44), Jesús'ra, cati tuarique niicã, catirique niicã, cʉ̃ ca biirijere ĩñogʉ tiimi.\\nYucʉ tenipʉ paa pua tuuri cʉ̃re cʉ̃ja ca ami mʉene nʉc��rije pea, do biro ca tiiya manigʉpʉ nii ea, añuropʉ tii nʉcʉ̃ bʉo eco, cʉ̃ ca biirijere nii cõoñaro bii (3.13-15; 8.28; 12.32).\\nAte Añurije Quetira, Jesús cʉ̃ majurope ĩigʉ “Yʉ yʉ nii” cʉ̃ ca ĩiriquere bʉaro wede: “Yʉ yʉ nii pan,” (6.35) “Yʉ yʉ nii ca boerije,” (8.12) “Yʉ yʉ nii jope,” (10.7) “Yʉ yʉ nii ovejas're añuro ca cotegʉ,” (10.11, 14) “Yʉ yʉ nii cati tuarique, catirique ca niigʉ,” (11.25) “Yʉ yʉ nii maa, díámacʉ̃ ca ĩigʉ, catirique ca tiicojogʉ,” (14.6) “Yʉ yʉ nii ʉje daa ca nii majuropeeri daa,” (15.1) ĩimi Jesús.\\nAte Añurije Queti wado, atere ca buegʉ, “ ‘Díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉra niimi Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ra niimi,’ ca ĩi tʉo nʉnʉjeerã, to birora caticõa niiriquere bʉarucuma,” (20.31) ĩigʉ cʉ̃ ca owarique nii, ĩi wede.\\nJesucristo yee Añurije Quetire Juan cʉ̃ ca owarique\\n1 Mee, jĩcãtopʉra, Ʉmʉreco Pacʉ Wederiquera niicã jʉoupi Cristo. Ʉmʉreco Pacʉ menara niicãupi; ñucã Ʉmʉreco Pacʉra niicãgʉ biiupi. 2 Cristoa, mee jĩcãtopʉra Ʉmʉreco Pacʉ mena nii yerijãaupi. 3 Cristo menara niipetirije tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ. Jĩcã wãme ʉno peera cʉ̃ ca manirora cʉ̃ ca tiirique mani. 4 Cʉ̃ menara catirique bii jʉoupa. Tee catiriquera ati yepa macãrã bojocare Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca majiro ca tiipe niiupa. 5 Cristo, ca boerije ca biirore birora, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã, ca naitĩaropʉ ca niirãre biro ca niirãre, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca majiro ca tiigʉ niiupi. To biri ca naitĩaropʉ ca niirãre biro ca niirã pea, ca boerijere ametʉa nʉcã majitima.\\n6 Niiwi jĩcʉ̃ ʉmʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ, Juan ca wãme cʉtigʉ. 7 Cʉ̃a, ca boegʉ Cristore cʉ̃ ca ĩariquere ca wedegʉ dooricʉ niiwi, cʉ̃ ca wederijere tʉori, niipetirã díámacʉ̃ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩigʉ. 8 Biigʉpʉa, bojocare Uwo Coeri majʉ Juan, ati yepa macãrãre ca boegʉ dooricʉ méé niiwi. Juan, ca boegʉ Cristore cʉ̃ ca ĩariquere cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ niiwi. 9 Cristo ca boerije ca nii majuropeegʉ, bojoca niipetirãre ca boegʉra dooupi, ati yepapʉre.\\n10 Cristo, wederique ca niiricʉra, ati yepapʉre niiwi. Cristo menara Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare cʉ̃ ca jeeñorique to ca niicã pacaro, ati yepa macãrã pea cʉ̃re ĩa majitiwa. 11 Cʉ̃ yaarã pʉtore doomiupi. Cʉ̃ja pea cʉ̃re bootiwa. 12 To biro cʉ̃ja ca bii pacaro, añuro cʉ̃re ñee, cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, ca tiirã peera, Ʉmʉreco Pacʉ puna peti cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiiwi. 13 Ʉmʉreco Pacʉ puna niiriquea, bojoca cʉ̃ja ca boorije jʉori méé, mani pacʉa manire cʉ̃ja ca puna cʉtirije ʉno méé, nii. Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ puna cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiimi.\\n14 Ʉmʉreco Pacʉ Wederique ca niiricʉra manire biigʉ bojocʉ jeeñari, mani watoare niiwi. Cʉ̃ ca doti tutua niirijere, cʉ̃ macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉ niiri doti tutuarique cʉ̃ Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca tiicojorijere cʉ̃ ca ñeeriquere, jãa ĩawʉ. Bʉaropʉra mairiquere cʉocã, díámacʉ̃ ca niirijere cʉocã, ca biigʉ niiwi. 15 To biri cʉ̃re cʉ̃ ca ĩariquerena wedegʉ, o biro ĩi acaro bui wedewi Juan: “Anira niimi: ‘Yʉ jiro ca doogʉ pea, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ niimi, yʉ jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niiri,’ yʉ ca ĩi wedericʉa,” ĩiwi.\\n16 Cristo niipetirije cʉ̃ ca añu majuropeerijere, mani niipetirãpʉrena bʉaro jañuro añurijere manire tii boja nʉnʉa waami. 17 Doti cũuriquea Moisés'pʉre tiicojo ecoupa. Ʉmʉreco Pacʉ añuro manire cʉ̃ ca tii bojarique, to biri díámacʉ̃ ca niirije, Jesucristo mena pee manire bii bau nii eawʉ. 18 Ʉmʉreco Pacʉra jĩcʉ̃ ʉno peera jĩcãti ʉnora cʉ̃re ĩa ñaatiupa. Cʉ̃ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉ, Ʉmʉreco Pacʉra ca niigʉ, cʉ̃ Pacʉ menara ca niicõa niigʉ wado, cʉ̃re mani ca majiro manire tiiwi.\\n19 Ate nii, Jerusalén macãrã judíos ʉparã, paia, to biri levitare, “¿Ñiru mʉ niiti?” Juan're ĩi jãiña dotirã cʉ̃ja ca tiicojoricarã cʉ̃ja ca jãiña earo, cʉ̃ ca niirijere Juan cʉ̃jare cʉ̃ ca wederique. 20 Cʉ̃re cʉ̃ja ca jãiñaro, ĩi ditoricaro maniro o biro cʉ̃jare ĩi wedewi Juan:\\n21 Cʉ̃re jãiña nemowa ñucã:\\n22 To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi jãiña nemowa ñucã:\\n23 To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi Juan:\\n“Ca yucʉ maniri yeparipʉ, ‘Wiogʉ cʉ̃ ca doopa maare díámacʉ̃ maa queno yueya,’* “Wiogʉ cʉ̃ ca eaparo jʉguero ñañarije mʉja ca tiirijere tii yerijãa, tʉgoeña yeri wajoa nii yueya” ĩirʉgaro ĩi. ĩi acaro bui wedeorucumi,” cʉ̃ ca ĩiricʉ yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi.† Is 40.3.\\n24 Fariseos cʉ̃ja ca jãiña doti cojoricarã pea ñucã Juan're, 25 o biro cʉ̃re ĩi jãiña nemowa:\\n26 Juan pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Yʉa, bojocare oco mena yʉ uwo coe. Ména apĩ niimi mʉja watoare, mʉja ca majitigʉ. 27 Cʉ̃ niimi, yʉ jiro ca doopʉ. Cʉ̃a, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ niigʉ biimi, cʉ̃ dʉpo juti jiarica daa cãare ca popiopʉ méé yʉ nii yʉa —cʉ̃jare ĩiwi Juan.\\n28 Ate niipetirije biiwʉ Betaniapʉre‡ Ape wãme Betábara., dia Jordán ape nʉña muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña peere bojocare Juan cʉ̃ ca uwo coe niiri tabere.\\n29 Ape rʉmʉ peere Juan, cʉ̃ pʉto pee Jesús cʉ̃ ca doo nʉnʉa dooro ĩari, o biro ĩiwi: “Ĩaña. Ĩira niimi Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃re biro bojoca cʉ̃ja ca ñañarije wapare ametʉenegʉ ca bii yai bojapʉ. 30 Anirena ĩigʉ: ‘Yʉ jiro doorucumi jĩcʉ̃, yʉ jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niiri, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ,’ mʉjare yʉ ĩi wedewʉ. 31 Yʉ majurope cãa, ‘Cʉ̃ niicumi Mesías,’ yʉ ĩi majitiwʉ. To biro bii pacagʉ, Israel yaa pooga macãrã cʉ̃re cʉ̃ja majijato ĩigʉ, oco mena bojocare yʉ uwo coewʉ,” ĩiwi Juan.\\n32 Cʉ̃ ca ĩariquere o biro ĩi wede majio nemowi ñucã Juan: “Yʉ majuropeera yʉ ĩawʉ. Añuri Yeri, ʉmʉreco tutipʉ buare biigʉ bau duwi doori, Jesús jotoare cʉ̃ ca ñaapea earo. 33 Yʉ cãa ména, Mesías'ra cʉ̃ ca niirijere yʉ majitiwʉ. Oco mena yʉre ca uwo coe doti cojoricʉ pee o biro yʉre ĩiwi: ‘Añuri Yeri, buare biigʉ bau duwi doori, cʉ̃ jotoapʉre cʉ̃ ca ñaapea earo mʉ ca ĩagʉ niirucumi, bojoca yeripʉre, Añuri Yeri cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo ca tiipʉ,’ yʉre ĩi wedewi. 34 To biri yʉ majuropeera ca ĩaricʉ niiri, díámacʉ̃ra: ‘Anira niimi Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃,’ mʉjare yʉ ĩi wedewʉ,” ĩi wedewi Juan.\\n35 Ape rʉmʉre, cʉ̃ buerã pʉarã mena tii tabera niiwi ñucã Juan. 36 Jesús, too cʉ̃ ca ametʉa waaro ĩari, o biro ĩiwi:\\n—Ĩaña, ĩira niimi Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃ —ĩiwi Juan. 37 To biro Juan cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, pʉarãpʉra cʉ̃ buerã ca niimiricarã Jesús're jãa nʉnʉcoawʉ.\\n38 Cʉ̃ jiro jãa ca nʉnʉ waaro, jãare amojode nʉcã ĩari, Jesús pea o biro jãare ĩi jãiñawi:\\n39 To biro cʉ̃re jãa ca ĩiro:\\n40 Jĩcʉ̃, Juan cʉ̃ ca wedero tʉori, pʉarã Jesús're ca nʉnʉ waaricarã mena macʉ̃ pea Simón Pedro yee wedegʉ Andrés niiwi. 41 To biri Andrés pea cʉ̃ yee wedegʉ Simón'rena bʉa ea jʉori, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n42 Jiro Andrés pea, cʉ̃ yee wedegʉ Simón're Jesús pʉtopʉ jʉo dooupi. Jesús pea Simón're ĩari, o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Mʉa, Juan macʉ̃ Simón mʉ nii; mecʉ̃ra Cefas mʉ wãme cʉtirucu yua. (Cefas ĩiro, Pedro,§ Arameo wederique menara “Ʉ̃tãga” ĩirʉgaro ĩi; ñucã griego mena peera “Pedro” ĩiro ĩi. ĩirʉgaro ĩi.)\\n43 Ape rʉmʉ peere ñucã, Jesús pea, “Galilea yepa pee ca waape niicu,” ĩiwi. To biri toopʉ cʉ̃ ca waaparo jʉguero, Felipere bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús:\\n44 Felipe cãa, Pedro, Andrés jãari cʉ̃ja ca niirica macã Betsaida macʉ̃ra niiwi cʉ̃ cãa. 45 To biri Felipe pea, Natanael're amagʉ waa, cʉ̃re bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n46 To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro Natanael pea, o biro cʉ̃re ĩiupi Felipere:\\n47 Jesús pea, Natanael cʉ̃ ca doo nʉnʉa dooro ĩari, o biro ĩiwi:\\n48 To biro Jesús cʉ̃ ca ĩiro:\\n49 To biro cʉ̃ ca ĩiro, Natanael pea o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús're:\\n50 To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi nemowi Natanael're:\\n51 To biro cʉ̃re ĩi, o biro ĩi nemowi ñucã Jesús:\\n*1:23 “Wiogʉ cʉ̃ ca eaparo jʉguero ñañarije mʉja ca tiirijere tii yerijãa, tʉgoeña yeri wajoa nii yueya” ĩirʉgaro ĩi.\\n†1:23 Is 40.3.\\n‡1:28 Ape wãme Betábara.\\n§1:42 Arameo wederique menara “Ʉ̃tãga” ĩirʉgaro ĩi; ñucã griego mena peera “Pedro” ĩiro ĩi.","num_words":1702,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 16 BSNNT - Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre - Bible Search\\nJerusalén macanare ejarẽmorã, gãjoa ĩna juarẽore queti\\n1Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorã gãjoa mʉa juarẽorotire mʉare gotigʉ yaja. Galacia sitana Cristore rʉ̃cʉbʉorã ĩna rẽjaro, ĩnare quẽnaro yʉ roticatore bajiro mʉare rotigʉ yaja. 2Tocãrãca domingo ñaro, gãjoa mʉa ĩsirʉaro cõro, mʉa ĩsijama, quẽnaja. Tire cojojʉne juarẽocũma. To bajiro mʉa yijama, mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, tire juarẽoroti manirʉaroja. 3Mʉa tʉjʉ ejacõari, gãjoa mʉa cũsere juavaronare, “Ãnoa ñaama tire juavarona”, yiba. To bajiri, queti ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ. “Ãnoa ñaama quẽnaro yirã. Ĩnare quẽnaro bocaãmiña” yire quetire ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ, “Jerusalén macanare ĩoato” yigʉ. 4“Pablo rãca varʉarãma” mʉa yitʉoĩajama, yʉ rãca varʉarãma.\\nPablo, Corinto macajʉ ĩ varʉa tʉoĩare queti\\n5Macedonia sitajʉ varʉcʉja yʉ. Tojʉ ĩacudigʉ vacʉne, mʉa tʉjʉ ejarʉcʉja. 6Yoaro, juebʉcʉ ñaro cõro mʉa rãca ñarʉcʉja, yʉ bajijama. Mʉa tʉ yʉ ñaro, gãjerã tʉjʉ yʉ ĩacudigʉ varotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãja mʉa. 7Ado cõrone mʉa tʉ yʉ vajama, yoaro mʉa rãca ñabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉa tʉjʉ vabeaja maji. Mani ʉjʉ ĩ bojajama, yoarobʉsa mʉa rãca ñabogʉja yʉ. 8-9Efeso macajʉne ñacõarʉcʉja maji, jãjarã yʉre ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajire yʉ gotimasiosere quẽnaro ajirʉarã jãjarã ĩna ñajare. To bajiri Pentecostés boserʉ̃mʉ adoana ĩna yiro bero, varʉcʉja yʉ.\\n10Timoteo, mʉa tʉ ĩ ejajama, “Manire güibecʉne, quẽnaro riojo gotiato” yirã, quẽnaro ĩre yiba. Yʉre bajirone mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. 11To bajiri ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoba. Yʉ tʉjʉ vagʉ, mʉare ĩarẽtovagʉmi. To bajiri, yʉ tʉjʉ ejagʉ, “Variquẽnase rãca ejato ĩ” yirã, quẽnaro ĩre ejarẽmoma. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca ĩ ejarotire ñayurʉarãja yʉa.\\n12Mani maigʉ̃, Apolos ĩ bajisere yʉre sẽniĩacõañuja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca mʉa tʉjʉ ĩre varotirũgũboacajʉ yʉ. Varʉabeticami. No bojarirʉ̃mʉ ĩ vatirʉ̃mʉ, varʉcʉmi, bajigʉjʉma.\\n“Estéfanas mesa ĩna rotirore bajiro mʉa yijama, quẽna”, Pablo ĩ yire queti\\n13Rojose yirãre güimenane, quẽnaro tʉoĩacõari ñarũgũña mʉa. To bajicõari, mani ʉjʉ Cristore tʉoĩatʉjabesa, “Dios ĩ bojasere yitʉjarobe” yirã. 14Mʉa yise jediro quẽnaro gãmerã maire rãca yirũgũrʉarãja mʉa.\\n15Acaya sitagʉ, Estéfanas, ĩ yarã rãca Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉsʉocama. Adirʉ̃mʉri ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoama ĩna. Tire masiaja mʉa. 16Ĩnare, to yicõari, ĩna rãca moarãre quẽne quẽnaro mʉa cʉdisere bojaja yʉ.\\n17Estéfanas, Fortunato, Acaico ĩna ejasere bʉto variquẽnaja yʉ. Jediro yʉ tʉjʉ mʉa ejamasibetijare, ĩnajʉa, ejacõari, mʉa gotiroti ñaboasere quẽnaro mʉare gotibosama. 18Quẽnaro mʉare ĩna gotibosajare, mʉa variquẽnarore bajiro variquẽnaja yʉ quẽne. To bajiri, “Yʉare quẽnaro mʉa gotibosajare, variquẽnaja yʉa” yirã, quẽnaro ĩnare yiba mʉa.\\n19Asia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõama. Aquila, ĩ manajo Prisca, ĩna ya vi rẽjarã quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉare quẽnarotiama. 20Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare mairã, “Quẽnato”, mʉare yicõama ĩna quẽne. Gãmerã mairã ñari, rẽjacõari, quẽnaro gãmerã yiba.\\n21Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ.\\n22Mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmena, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. Mani ʉjʉ, yoaro mene ĩ tudiejasere bojaja yʉ.\\n23Mani ʉjʉ, quẽnasere mʉare cõarũgũato. 24Mʉa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Mʉare bʉto tʉoĩamaiaja”, mʉare yicõaja yʉ.","num_words":459,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano HECHOS 1\\nJesucristo besecṹúꞌcãrãrẽ Espíritu Santu weetamuꞌque niꞌi\\nAꞌti pũrĩrẽ Luca ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesucristo besecṹúꞌcãrã na weesetiꞌquere ojacʉ niwĩ. Aꞌti pũrĩ Jesú cʉ̃ buꞌerãrẽ “Tojo weegʉti” níꞌcaronojõta Espíritu Santure oꞌócʉ niwĩ nisere ojanoꞌo. Tojo weerã cʉ̃ buꞌerã Espíritu Santure cʉorã Jesucristo ye quetire uiro marĩrõ Jerusalẽ́pʉre, Judeapʉre, Samariapʉre, nipeꞌtiropʉre werecusiacãrã niwã.\\nLuca aꞌti pũrĩrẽ ojase dʉporo niꞌcã pũrĩ Jesucristo catiri ʉmʉco cjase wereri pũrĩrẽ ojatojacʉ niwĩ. Tojo weero aꞌti pũrĩ Jesucristore ẽjõpeonʉꞌcãꞌquere cʉ̃ ojanemoca pũrĩ niꞌi. Pedrore, Pablore na weesetiꞌquere ojayʉꞌrʉnʉꞌcãnoꞌo.\\nEspíritu Santu aꞌtiatjere Jesú wereyuꞌque niꞌi\\n1 Teófilo, mʉꞌʉrẽ niꞌcã pũrĩ todʉporopʉre ojawʉ. Ti pũrĩpʉre nipeꞌtise Jesú masãrẽ buꞌeꞌquere, cʉ̃ tutuaro meꞌrã weeĩꞌoꞌquere werewʉ. Ne waro cʉ̃ buꞌenʉꞌcãꞌquere, 2 cʉ̃ buꞌe yapadaꞌreoꞌquere werewʉ. Tojo nicã cʉ̃ ʉꞌmʉsepʉ mʉjãꞌquere werewʉ. Jesú ʉꞌmʉsepʉ mʉjãse dʉporo cʉ̃ buꞌerã cʉ̃ besecṹúꞌcãrãrẽ dutiro cũucʉ niwĩ na weeatjere. Espíritu Santu masĩse oꞌoro meꞌrã tere duticʉ niwĩ. 3 Cʉ̃ wẽrĩ masã́ca beꞌro pejetiri Jesú bajuacʉ niwĩ. Cuarenta nʉmʉrĩ bajuacʉ niwĩ narẽ. Tojo weerã cʉ̃rẽ ĩꞌarã, “Marĩ ‘Wẽrĩa waꞌami’ níꞌcʉ catimi”, nicãrã niwã. Narẽ Õꞌacʉ̃ nipeꞌtirã masã wiogʉ nimi nise quetire werecʉ niwĩ.\\n4 Jesú na meꞌrã nígʉ̃, ʉꞌmʉsepʉ mʉjãti dʉporo aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Mʉsã Jerusalẽ́pʉ tojayá. Ne aperopʉ, ape macãpʉ wijaticãꞌña. Yʉꞌʉ pacʉ mʉsãrẽ todʉporopʉ níꞌcaronojõta Espíritu Santure oꞌódijogʉsami. Tojo weerã mʉsã cʉ̃rẽ topʉ yucueya. Yʉꞌʉ mʉsãrẽ tere weretojawʉ. 5 Juã mʉsãrẽ aco meꞌrã wãmeyecʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weecã, mʉsã ñaꞌarõ weesetiꞌquere duꞌu, bʉjaweti dʉcayucã, masã mʉsãrẽ ĩꞌamasĩcãrã niwã. Yʉꞌʉ pacʉ pũrĩcã cãꞌrõacã beꞌro mʉsãrẽ Espíritu Santure oꞌódijogʉsami. Espíritu Santu mʉsã meꞌrã ninuꞌcũcʉ̃sami, nicʉ niwĩ Jesú.\\nJesure cʉ̃ pacʉ ʉꞌmʉsepʉ miimʉjãaꞌque niꞌi\\n6 Jesú cʉ̃ buꞌerã meꞌrã nerẽcaterore cʉ̃rẽ sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã:\\n—¿Jesú, ʉ̃sã wiogʉ, mʉꞌʉ romano masãrẽ wiorã nise dʉcayugʉsari? ¿Dʉcayu, judío masãrẽ wiorã sõrõgʉ̃sari? Marĩ ñecʉ̃ Davi, cʉ̃ macʉ̃ Salomó aꞌti diꞌtacjãrãrẽ duticãrã niwã. ¿Na dutiꞌcaro weronojõ niꞌcãrõacãrẽ judío masã tja apaturi dutirãsari? ni sẽrĩtiñaꞌcãrã niwã.\\n7 Na sẽrĩtiñaꞌcã tʉꞌogʉ, aꞌtiro yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ diaꞌcʉ̃ masĩsami. Cʉ̃ “Tojota waꞌato” nicã, tojota waꞌarosaꞌa. Aꞌte mʉsã ye cjase niweꞌe. 8 Cãꞌrõacã beꞌro marĩ pacʉ tutuasere oꞌogʉsami mʉsãrẽ. Espíritu Santu mʉsã meꞌrã nicã, wãcũtutuase cʉo, yé quetire masãrẽ wererã waꞌarãsaꞌa. Jerusalẽ́cjãrãrẽ, Judea diꞌtacjãrãrẽ, Samaria diꞌtacjãrãrẽ, nipeꞌtiro aꞌti ʉmʉcopʉ nirãrẽ wererã waꞌarãsaꞌa, nicʉ niwĩ Jesú cʉ̃ buꞌerãrẽ.\\n9 Tojo ni weretojaca beꞌro cʉ̃rẽ cʉ̃ pacʉ miimʉjãa waꞌacʉ niwĩ ʉꞌmʉsepʉ. Cʉ̃ mʉjãacã, cʉ̃ buꞌerã cʉ̃rẽ ĩꞌamorõsirutucãrã niwã. Na ĩꞌamorõsirutucã, oꞌmecurua cʉ̃rẽ tuubiꞌacãꞌcaro niwʉ̃. Tojo weerã cʉ̃rẽ ĩꞌanemoticãrã niwã majã. 10-11 Jesure cʉ̃ pacʉ miimʉjã́áca beꞌro cʉ̃ buꞌerã cʉ̃ mʉjãaꞌcaro peꞌe diaꞌcʉ̃ ĩꞌamorõnuꞌcũcãrã niwã. Ne ĩꞌaduꞌuticãrã niwã. Na to peꞌe ĩꞌamorõnuꞌcũrĩ cura wãcũña marĩrõ na decopʉ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã pʉarã suꞌti butise sãñarã bajuacãrã niwã.\\n—Mʉsã Galileacjãrã ¿deꞌro weerã tocãꞌrõ ĩꞌamorõnuꞌcũti? Jesú niꞌcãrõacã ʉꞌmʉsepʉ mʉjãaꞌcʉta aꞌti nucũcãpʉre apaturi aꞌtigʉsami tja. Mʉsã cʉ̃rẽ mʉjãacã ĩꞌaꞌcaronojõta aꞌtigʉsami, nicãrã niwã Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã.\\nJudare dʉcayuacjʉre beseꞌque niꞌi\\n12 Jesure mʉjãacã ĩꞌaꞌcʉ ʉ̃rʉ̃gʉ̃ Olivo wãmeticjʉ nicaro niwʉ̃. Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã narẽ Jesú apaturi aꞌtigʉsami tja nisere wéréca beꞌro cʉ̃rẽ ĩꞌatʉoꞌcãrã Jerusalẽ́pʉ dajatojaacãrã niwã. Tigʉ ʉ̃rʉ̃gʉ̃ ti macã pʉꞌtoacã nicaro niwʉ̃. 13 Jerusalẽ́pʉre tojatarã, na cãjĩrĩ wiꞌipʉ waꞌacãrã niwã. Ti wiꞌi casatiri wiꞌi nicaro niwʉ̃. Niꞌcã tucũ buꞌica tucũpʉ sãjãa, dujicãrã niwã. Aꞌticʉrã nicãrã niwã: Pedro, Santiago, Juã, André. Ãpẽrã Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Santiago Alfeo macʉ̃, Simó celote curuacjʉ̃, Juda Santiago acabiji nicãrã niwã. Ãꞌrã nipeꞌtirã nicãrã niwã ti tucũpʉ nerẽsãjãtjĩarã dujirã. 14 Ti tucũpʉre ñubuerã naꞌirõ nerẽnuꞌcũcãꞌcãrã niwã. Ãpẽrã na meꞌrã nerẽcãrã niwã. Jesú acabijirã, María Jesú paco, co meꞌrãcjãrã numia nicãrã niwã. Na topʉ nerẽꞌcãrã niꞌcãrõnojõ wãcũseticãrã niwã.\\n15 Niꞌcã nʉmʉ Jesure ẽjõpeorã nerẽcãrã niwã ti wiꞌipʉta tja. Ciento veinte waꞌtero nicãrã niwã. Pedro na nerẽrĩ cura wãꞌcãnʉꞌcã, narẽ werecʉ niwĩ. Aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n16 —Dʉporopʉ marĩ ñecʉ̃ Davi Espíritu Santu cʉ̃ masĩse oꞌoro meꞌrã Judare waꞌatjere ojamʉꞌtãcʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ ojadutiꞌque diacjʉ̃ta waꞌapʉ. Judata ĩꞌowĩ Jesure ãpẽrãpʉre. Tojo weerã na Jesure buꞌiri daꞌrerãtirã ñeꞌe miawã. 17 Juda ʉ̃sã meꞌrãcjʉ̃ta nimiwĩ. Jesú cʉ̃ quẽꞌrãrẽ masãrẽ buꞌesere cũumiwĩ ʉ̃sãrẽ weeꞌcaronojõta. Ʉ̃sã doce nimiwʉ̃ cʉ̃ meꞌrã. 18 Ʉ̃sã meꞌrã nimigʉ̃, Jesure ĩꞌowĩ wiorãpʉre. Cʉ̃ Jesure wiorãrẽ ĩꞌoꞌque wapa na cʉ̃rẽ niyerure wapayecãrã niwã. Beꞌro narẽ tere wiacãꞌcʉ niwĩ cʉ̃ ñaꞌarõ weeꞌque wapare. Niyeru cʉ̃ wiaꞌque meꞌrã paꞌia wiorã diꞌta cãꞌrõacã duucãrã niwã. Beꞌro cʉ̃ basu peꞌe bʉrʉqueꞌa, cʉ̃ paaga tʉ̃ꞌrʉ̃ste, cʉ̃ ʉꞌtamisĩ nimiꞌque wijaastea waꞌacaro niwʉ̃. Tojo wee wẽrĩa waꞌacʉ niwĩ Juda. 19 Cʉ̃ tojo waꞌasere nipeꞌtirã Jerusalẽ́cjãrã tʉꞌoseꞌsacãrã niwã. “Tojo wee wẽrĩa waꞌapʉ”, ni ucjacãrã niwã. Na te niyeru meꞌrã duuꞌque diꞌtare wãmeyecãrã niwã “Dí cõꞌáca diꞌta.” Na ye meꞌrã nírõ, Acéldama tojo nirõ weesaꞌa.\\n20 Pedro narẽ werenemocʉ niwĩ:\\n—Dʉporopʉ Salmo wãmetiri pũrĩrẽ ojaꞌcʉ aꞌtiro ojacʉ niwĩ:\\nCʉ̃ ya wiꞌi masã marĩrĩ wiꞌi tojato.\\nTore ne niꞌcʉ̃ niticãꞌto.\\nAꞌte quẽꞌrãrẽ aꞌtiro ojacʉ niwĩ:\\nCʉ̃ daꞌrase nimiꞌque apĩpʉre waꞌato, ni ojacʉ niwĩ.\\n»Salmo pũrĩ ni ojaꞌcaronojõta tojo waꞌapʉ Judare.\\n21-22 »Tojo weerã Juda dʉcayugʉre beseroʉaꞌa. Marĩ beseacjʉ ʉ̃sã meꞌrã sijaꞌcʉre, Juã Jesure wãmeyecã ĩꞌaꞌcʉre beseroʉaꞌa. Nipeꞌtise Jesú cʉ̃ weeꞌquere, téé cʉ̃ pacʉ cʉ̃rẽ ʉꞌmʉsepʉ miimʉjãacã ĩꞌaꞌcʉre beseroʉaꞌa. Cʉ̃ quẽꞌrã ʉ̃sã weronojõta weregʉ waꞌagʉsami Jesú wẽrĩꞌcʉpʉ masãꞌquere, ni werecʉ niwĩ Pedro.\\n23 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, ti tucũpʉ nirã́ aꞌtiro wãmetirã pʉarãrẽ besecãrã niwã. Niꞌcʉ̃ José wãmeticʉ niwĩ. Cʉ̃rẽta ãpẽrã Justo, ãpẽrã Barsabá pisucãrã niwã. Apĩ peꞌe Matía wãmeticʉ niwĩ. 24-25 Tojo wee ti tucũpʉ nirã́ Õꞌacʉ̃rẽ aꞌtiro sẽrĩcãrã niwã:\\n—Õꞌacʉ̃, nipeꞌtirã masã wãcũsere masĩꞌi. Niꞌcʉ̃ mʉꞌʉ besetojapʉ Juda dʉcayuacjʉre. Tojo weegʉ ʉ̃sãrẽ ĩꞌoña. ¿Niꞌí nisari? Juda mʉꞌʉ dutiro cũumiꞌquere duꞌucãꞌmi ñaꞌarõpʉ waꞌagʉ cʉ̃ catigʉ añurõ weetiꞌque buꞌiri, ni sẽrĩcãrã niwã.\\n26 Na tojo ni Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩtoja, pʉa pe ʉ̃tãpe Matía, Barsabá na wãmerẽ ojacãrã niwã. ¿Niꞌí Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ niti? nírã, piꞌipʉ sãa, niꞌcã pe mii ĩꞌacãrã niwã. Matía wãme ojaõꞌoꞌque nicaro niwʉ̃.\\n—Jãa, ãꞌrĩ Matía Juda dʉcayuacjʉ nigʉ̃sami. Cʉ̃ ãpẽrã once meꞌrã Jesucristo ye quetire weregʉ waꞌagʉsami, nicãrã niwã ti pere mii ĩꞌarã.","num_words":903,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 10\\nCornélio dienaɡ̶ata Pedro\\n1 Digoida manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cesaréia oninica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Cornélio. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa one nigoloneegi niodaɡ̶awadi romaanotedi, niɡ̶ica lapo anoyatigi me “Italiano”. 2 Cornélio ɡ̶oneleegiwa ane deemitetibige Aneotedoɡ̶oji, codaa iditawece loiigiwepodi idioka limedi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Codaa owidi dinyeelo ane yajigo me yaxawa madewetedi miditaɡ̶a noiigi judeu, codaa idioka limedi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 3 Ica noko naɡ̶a nipegi me iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, naɡ̶ajo lakata ligileɡ̶egitibece niɡ̶idi noiigi judeutedi moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa Cornélio jiɡ̶ijo lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, codaa yenikamaɡ̶atece me nadi ica niaanjo Ǥoniotagodi migo minitaɡ̶a. Odaa niɡ̶ica aanjo jeɡ̶eeta, “Cornélio!” 4 Cornélio naɡ̶a iwita niɡ̶ijo aanjo, eliodi me doita, naɡ̶a igidi niɡ̶ijo aanjo, meeta, “Amiina, iniotagodi?” Odaa niɡ̶ijo aanjo oneeta, “Aneotedoɡ̶oji wajipatedaɡ̶awa motaɡ̶aneɡ̶eni, codaa ɡ̶adati niɡ̶ina maxawani madewetedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja lowoogo me ɡ̶adibinieni. 5 Natigide awii ieni ɡ̶oneleegiwadi migotibeci nigotaɡ̶a Jope odigota Simão aneledi liboonaɡ̶adi me Pedro. 6 Niɡ̶ini Pedro anejitaɡ̶awa etini idiaa lotokaɡ̶adi liɡ̶eladi niɡ̶ijo eledi Simão ane libakedi me nilike ewacogo, liɡ̶eladi ipegitege akiidi-eliodi.”\\n7 Niɡ̶ijo noɡ̶opi niɡ̶ijo aanjo ane yotaɡ̶aneɡ̶e Cornélio, odaa Cornélio jeɡ̶eniditiogi itoataale liotaka, codaa me onijoteci niɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, eledi deemitetibige Aneotedoɡ̶oji codaa idioka limeditibece me yaxawa Cornélio. 8 Odaa Cornélio ja yatematitiogi ijoatawece niɡ̶icoa ane nadi, odaa ja iiɡ̶eticogi nigotaɡ̶a Jope.\\n9 Neɡ̶eledi noko naɡ̶a yaxoɡ̶o-noko joɡ̶odipegita nigotaɡ̶a Jope. Naɡ̶ajo lakata Pedro jaɡ̶aɡ̶igo ditibigimedi niɡ̶ijo diimigi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 10 Pedro ja nigicile, ja domaɡ̶a yemaa maniodi. Maleeɡ̶idaaɡ̶ee moyoe liweenigi, Pedro jiɡ̶ijo ica lakatigi. 11 Nadi me domoke niɡ̶ica ditibigimedi, odaa ja dinikatini ica lakatigi liciagi naɡ̶ana niɡ̶elate nelegi one dinigoe idiwatawece cwaatolo liwailidi. Odaa naɡ̶aca niɡ̶elate ja dinikatinigiiɡ̶o. 12 Catinedi naɡ̶adi niɡ̶elate onidiwa inoatawece ane latopaco eijedi anidiwa cwaatolo loɡ̶onaka, inoa eijedi anoyawaligeɡ̶etinigi iiɡ̶o le, codaa me ilaaɡ̶axodi. 13 Odaa Pedro ja wajipata ica ane dotaɡ̶a, meeta, “Pedro, adabititini, anigoti niɡ̶idiwa eijedi, odaaɡ̶eliciteda!” 14 Pida Pedro jeɡ̶ee, “Okoo, ajakadi Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji! Aɡ̶ica daɡ̶a jeligo otiɡ̶iditece anoyolitoɡ̶odomi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me jelicaɡ̶a, niɡ̶ina ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco anodita me napioi.”\\n15 Odaa niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a jeɡ̶eetaca Pedro, “Jinaɡ̶aleetibige daaditaɡ̶a akati melici inoatawece aneete Aneotedoɡ̶oji mele melici!” 16 Itoatadiɡ̶ida meeta Pedro niɡ̶ijo nigegi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi naɡ̶ajo niɡ̶elate joɡ̶opitacibigimece ditibigimedi.\\n17 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me yowo codaa me doletibige me yowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶ijo lakatigi, odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane iiɡ̶e Cornélio jiɡ̶icotiobece odaa joɡ̶odigikatigi ica ane diɡ̶etigi liɡ̶eladi Simão, odaa joɡ̶otota lodoe ica lapoagi-nelegi niɡ̶ini diimigi. 18 Odaa jiɡ̶ijo onidita niɡ̶idi niɡ̶eladimigipi, odaa joɡ̶oige, modita, “Aɡ̶ica mina limedi ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão Pedro?”\\n19 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me yowo niɡ̶ijo ane nadi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eeta, “Digawini! Idiwa itoatadiɡ̶ida ɡ̶oneleegiwadi odoletibigaɡ̶aji. 20 Enice adabititini, odaaɡ̶emii digoida natinedi. Emii mijotaɡ̶a, codaa jinaɡ̶awienatakani neɡ̶emaɡ̶a inimonyataɡ̶awa.” 21 Odaa Pedro ja dinikatini, igo midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Jeɡ̶emeɡ̶ee anoleetibigetiwaji. Igame leeɡ̶odi managitiwaji?”\\n22 Naɡ̶a oniniɡ̶odi, modita, “Niɡ̶ijo goloneegi anodita Cornélio ɡ̶odiiɡ̶e me janagaɡ̶ataɡ̶awa. Cornélio ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a, ane doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Codaa inatawece judeutedi odeemitetibige. Ica aanjo ane dibatema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji ibodicaxi Cornélio me leeditibige meniditaɡ̶awa memii digoida liɡ̶eladi eotibige me wajipatalo ɡ̶adotaɡ̶a.” 23 Odaa Pedro ja node niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi me dakatiobece niɡ̶ijo diimigi midiaa limedi niɡ̶ijo enoale.\\nPedro igo liɡ̶eladi Cornélio\\nNeɡ̶eledi noko Pedro ja dinoe, odaa jiɡ̶igo dioteci niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, codaa ijo ɡ̶onioxoadipi niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jope anodioteci. 24 Neɡ̶eleditace noko joɡ̶otota nigotaɡ̶a Cesaréia, Cornélio ja nibeotibigege micotibeci, odaa yatecoɡ̶otee litacepodi inaaɡ̶ina ane daɡ̶axa me lokaaɡ̶etedipi. 25 Igaanaɡ̶a icotio Pedro odaa naɡ̶a domaɡ̶a dakatiwece ijo diimigi, odaa Cornélio ja dakapetege, ja dakagitini lodoe Pedro me domaɡ̶a doɡ̶eteta. 26 Pida Pedro naɡ̶a nawacetibige odaa jeɡ̶eeta, “Adabititi! Igaataɡ̶a ee ɡ̶oneleegiwa digo makaamitaɡ̶a.” 27 Eɡ̶idiaaɡ̶i Pedro me notaɡ̶aneɡ̶etice Cornélio, pida naɡ̶a dakatiwece ica diimigi, odaa jiɡ̶icotiogi eliodi oko ane yatecoɡ̶o. 28 Odaa Pedro jeɡ̶eetiogi, “Jowooɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco metiɡ̶odoli anoko judeu miniɡ̶a jawaligaɡ̶atibecitiwaji liɡ̶eladi niɡ̶ina eledi noiigi ane daɡ̶a judeu, codaa etiɡ̶odoli me idinawanaɡ̶ataɡ̶atege niɡ̶ina me yatecoɡ̶o. Odaa okotawece anoko judeutedi jileɡ̶atibige niɡ̶ina eledi oko ane daɡ̶a judeutedi daɡ̶a daɡ̶axa me napioi laaleɡ̶enali, odaa agotoɡ̶oyakadi mototalo Aneotedoɡ̶oji. Pida Aneotedoɡ̶oji ja nikeetediwa me daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a me jileɡ̶atibige niɡ̶ina eledi oko me daɡ̶axa me napioi laaleɡ̶ena. 29 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶a ienaɡ̶anitiwa me janagi, odaa ja janagi, ajotigimade. Enice jemaa me jowooɡ̶odi anawiitigiji maniditiwa.”\\n30 Odaa Cornélio ja niniɡ̶odi, meeta, “Eji neɡ̶eote itoatadiɡ̶ida nokododi niɡ̶ijo me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji digoina iɡ̶eladi, ejime naɡ̶ani lakata natigide, iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi. Codaaɡ̶ida ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a dinikee yodoe, dinixotinigilo nowoodi lapacoɡ̶ogoli, codaa datale. 31 Odaa jeɡ̶eetiwa, ‘Cornélio, Aneotedoɡ̶oji najipatedaɡ̶awa motaɡ̶aneɡ̶eni. Igaataɡ̶a ɡ̶adati, odaa ja lowoogo me ɡ̶adaxawani leeɡ̶odi maxawani madewetedi. 32 Enice awii oko ieniticogi nigotaɡ̶a Jope modigota Simão, aneledi liboonaɡ̶adi me Pedro. Jiɡ̶iniaaɡ̶ini idiaa lotokaɡ̶adi liɡ̶eladi niɡ̶ijo eledi Simão ane libakedi me nilike ewacogo, codaa liɡ̶eladi ipegitege akiidi-eliodi.’ 33 Odaa aɡ̶ica ane jopaɡ̶adi ja jienaɡ̶ataɡ̶awa, odaa ja ɡ̶odiwikodeneɡ̶egi alawini jaɡ̶anagi. Odaa natigide etoko okotawece jatecoɡ̶ojoɡ̶o lodoe Aneotedoɡ̶oji me jajipaaɡ̶ata niɡ̶ica Ǥoniotagodi ane ɡ̶adiiɡ̶enite me aneloɡ̶otitoɡ̶owa.”\\n34 Odaa Pedro jiɡ̶idaa dinanatigi me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ina natigide ja jowooɡ̶odi mewi Aneotedoɡ̶oji midokidata anigotediogi inatawece oko. 35 Aneotedoɡ̶oji dibatetege inatawece niɡ̶ina anodeemitetigilo codaa mowo ane iɡ̶enaɡ̶a, aniwiteta niɡ̶ica noiigi anelatibige niɡ̶ina oko. 36 Niɡ̶ida makaami owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me iwakateetedibige lotaɡ̶a noiigi Israel, niɡ̶ijo naɡ̶a oyatematitibece Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a domaɡ̶a yemaateda me lakapetedipi niɡ̶ijoa eletidi noiika, codaa moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus Niɡ̶ijoa ane Ǥoniotagodi ane iiɡ̶e inoatawece. 37 Eledi owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo natematigo anoyeloɡ̶oditedibece digoida nipodigi Judéia. Niɡ̶idiaaɡ̶idi João Batista naɡ̶a yeloɡ̶odi niɡ̶ijo latematigo, odaa ja nilegetiniwace oko, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele digoida nipodigi Galiléia. 38 Codaa owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Liwigo me doweditelogo Jesus anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré, codaa me yajigotalo loniciwaɡ̶a. Odaa jiɡ̶idiaa naɡ̶a diite, eote anele, codaa nicilatiditediniwace eliodi oko ane dakatiogi diaabo, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji miniwa mijoataɡ̶a.\\n39 Niɡ̶ida moko oko nakataɡ̶anadi leeɡ̶odi jinataɡ̶a ijoatawece Jesus ane loenataka digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa me niɡ̶inoa eletidi niiɡ̶otedi judeutedi. Odaa idiaaɡ̶idi judeutedi joɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi. 40 Pida naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace, codaa eote me dinikeetedoɡ̶owa. 41 Pida adinikeetediogi inatawece oko, okomokoko me dinikeetedoɡ̶owa, anoko niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji anakaa ɡ̶odiomaɡ̶aditedice moko nakataɡ̶anadi. Codaa ɡ̶ogiiwa me jiniodaɡ̶a, codaa me jacipaɡ̶a niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yewikatiditace. 42 Codaa Jesus ɡ̶odimonya me jatematiiɡ̶atedibece minataɡ̶a niɡ̶ina noiigi codaa mejinaɡ̶atiogi Aneotedoɡ̶oji me iomaɡ̶aditedice Jesus micota me Niwinoɡ̶odi oko baɡ̶alee newiɡ̶a inaaɡ̶ina baanaɡ̶a nigo. 43 Ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide oditece Jesus, codaa oditece Aneotedoɡ̶oji micota me ixomaɡ̶ateetedice libeyaceɡ̶eco inatawece niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi Jesus leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi.”\\nAneotedoɡ̶oji yajigotediogi Liwigo niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi\\n44 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me dotaɡ̶atibece, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikatiogi ijotawece niɡ̶ijo anowajipata me datematika. 45 Niɡ̶ijoa judeutedi anoyiwaɡ̶adi Jesus lixigaɡ̶awepodi Pedro ane icoɡ̶oticogi Jope, eliodi moyopo leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meledi yajigotediogi Liwigo niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. 46 Leeɡ̶odi mowajipata modotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi ane diɡ̶ica modotaɡ̶atigi codaa owajipatiogi modoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi meliodi loniciwaɡ̶a. Odaa Pedro jeɡ̶ee, 47 “Niɡ̶ina oko joɡ̶odibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji digo mokotaɡ̶a me jibaɡ̶atege. Odaa aɡ̶ica ane yakadi me yolitege me dinilegetinigi ninyoɡ̶odi.” 48 Odaa Pedro ja diiɡ̶enatakatiogi monilegetiniwace odatika Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶odipokota Pedro midiaaɡ̶i miditaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi.","num_words":1083,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 2 Corintios 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede yóbocayoca paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Corinto ãmicʉriĩmaroi 18:1-18. Javede Pablo bácʉre toivacaipõecʉ bácʉre toivaicõjenejaquemavʉ pʉcayoca ʉ̃i paperayocare Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉre aru ʉ̃i mamayoca paperayocare Corinto ãmicʉriĩmarocavʉre. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare. Toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 55 d.C., yóbecʉe ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Majidivʉ ne dápiaiyepe, cʉrejaquemavʉ Filipos ãmicʉriĩmaroi ʉ̃i toivaicõjeiyede diyocare (Hch 20:1-2).\\nDiyocaque Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ aipe Jʉ̃menijicʉ “Yópe d̶ajarã mʉja boropatenbenajivʉ ji jã́inore”, ʉ̃i yóboque coyʉiye báquede põevare. Aru coyʉrejaquemavʉ aipe ʉ̃́vacari Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉre, bueipõeva borocʉrivʉ ne cʉe báque boje Corinto ãmicʉriĩmaroi Jesúre jʉ aipõeva jẽneboi. Ina bueipõeva borocʉrivʉ ʉbenina coyʉrejaquemavʉ ape yávaiyede, Jʉ̃menijicʉ “Yópe d̶ajarã” ʉ̃i yávaiye jãve ãmene. Aru “Pablo ãmemi Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ” ʉbenina arĩ coyʉrejaquemavʉ. Diyoca coricai Pablo bácʉ Jesúre jʉ aipõevare jícõjenejaquemavʉ jecʉbevʉva ne cʉvaequede cʉve cʉvabevʉre, ne cad̶atenajiyepe ayʉ náre (caps. 8-9).\\n1 Yʉ, Pablo, toivaicõjeivʉ apecʉre iyoca paperayocare. Meaicõjeivʉ mʉja cójijivaivʉ Corinto ãmicʉriĩmarocavʉ Jʉ̃menijicʉi põevare aru caivʉ apevʉ Acaya ãmicʉrijoborõcavʉ Jʉ̃menijicʉi põevare máre. Jʉ̃menijicʉ beorĩ epeibi yʉre Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉre. Timoteo máre, majecʉ ʉ̃i jʉ aiye boje Jesúre majapedeca, meaicõjeimi mʉjare. 2 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare máre cãrijimevʉva.\\nMaja cad̶ateimara maje ñájiyede\\n(1 Co 15.32)\\n3 Jínajarevʉ mearore Jʉ̃menijicʉre, maje jabocʉ Jesucristoi mearore jímʉre, jípacʉre máre. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́imi majare cainʉmʉa. Aru cad̶ateibi majare cainʉmʉa, ʉ̃i parʉre d̶aiye boje majare maje ũmei. 4 Cainʉmʉa maje ñájiyede, majepacʉ Jʉ̃menijicʉ parʉre d̶arĩ maje ũmei, cad̶ateyʉbe majare, majacapũravʉ maje cad̶atenajiyepe ayʉ apevʉ ñájivʉre. Yópe ʉ̃i parʉre d̶aiyepe majare, nopedeca maja parʉre d̶aivʉbu apevʉre máre. 5 Yópe Cristoi ʉrarõ ñájiye báquepe, nopedeca maja máre ʉrarõ ñájivʉbu. Aru yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrarõ cad̶ateiye báquepe ʉ̃́re, nopedeca ʉrarõ cad̶ateyʉbe majare, maje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe. 6 Ñʉja ñájivʉbu, bʉojarãjivʉ cad̶ateivʉ mʉjare, mʉje parʉrãjiyepe aivʉ mʉje ũmei aru mʉje mead̶aimara marajiyépe aivʉ máre. Jʉ̃menijicʉi cad̶ateiyede ñʉjare ʉ̃i parʉre d̶aiyede ñʉje ũmei, coreóvare d̶aibi ñʉjare aipe d̶aiye jaʉrõre ñʉjare, ñʉje cad̶atenajiyepe ayʉ mʉjare, parʉre d̶arĩ mʉjare mʉje ũmei. Que baru mʉja máre mʉje ñájiyede napini bʉojarãjivʉbu mʉje ñájinajijãravʉ baquinói yópe ñʉje napiyepedeca ñʉje ñájiyede. 7 Majivʉ ñʉja mʉje ñájiyede yópe ñʉje ñájiyepedeca, Jʉ̃menijicʉ cad̶ateni parʉre d̶acʉyʉre mʉjare máre mʉje ũmei, yópe ʉ̃i cad̶ateni parʉre d̶aiyepedeca ñʉjare ñʉje ũmei. Que baru jãve napini coreivʉbu ñʉja me baju vaiquíyepe aivʉ mʉjare.\\n8 Mʉja, ñʉjevʉ, ʉvʉ ñʉja mʉje majinajiyede ñʉje napiye báquede ñájino ʉrarõ bajure no Asia ãmicʉrijoborõi. Pare ãmeno ñʉje ñájiye boje, ye napini majibetecarã ñʉja. “¿Jãve yainájivʉ bárica?” arĩ dápiarĩducarã ñʉja. 9 Jʉ̃menijicʉ nópe arĩ dápiaicõjeñʉme, ñʉje napini corebenajiyepe ayʉ ñʉje baju cad̶atenajiyede. Quénora jãve napini coreiye jaʉteavʉ̃ ñʉjare Jʉ̃menijicʉre, ñai nacovañʉ ina yaivʉ bácavʉre yainore jarʉvarĩ, ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ ñʉjare, yaijʉrorivʉ bácavʉre. 10 Aru Jʉ̃menijicʉ jãve mead̶ame ñʉjare iye ñʉje yaijʉrorõ mácarõre jocarĩ. Aru ñʉjare mead̶acʉyʉme ñʉje ñájiyede jarʉvarĩ. Que baru jãve napini coreivʉbu ñʉja ʉ̃́re. Majivʉ ñʉja jãve mead̶acʉyʉre ñʉjare ñʉje ñájiyede jarʉvarĩ cainʉmʉa. 11 Que baru ʉvʉ ñʉja mʉje cad̶atenajiyepe aivʉ ñʉjare mʉje jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque ñʉjare boje. Obedivʉ põeva ne jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque ñʉjare boje, mearo d̶acacʉyʉme ñʉjare. Aru ne jã́iyede ʉ̃i mearo d̶acaiyede ñʉjare, obedivʉ põeva torojʉede jínajarama ʉ̃́re.\\nAipe teni Pablo ʉ̃i jã́cʉnʉmeno mácarõ Corintocavʉre yópe ʉ̃i aiye báquepedeca\\n(Hch 18.5; 19.21; Ef 1.4)\\n12 Apevʉ mʉjacavʉ ʉbenina arĩ coyʉrĩduyama ñʉjare borocʉrivʉre. Ʉbenita ne que aiye jãve ãmevʉ. “D̶ad̶avʉ̃ maja yópe d̶aiye jaʉrõre majare Jʉ̃menijicʉi jã́inore”, ñʉje arĩ dápiaiyeque torojʉrivʉbu ñʉja. Coreóvaivʉbu ñʉja cainʉmʉa d̶arĩ cõmajivʉre jʉjovabevʉva aru ãmeno cʉbevʉva máre põeva Jesúre jʉ abevʉque aru pʉeno baju mʉja Jesúre jʉ aipõevaque. Ʉbenita nópe d̶arĩ bʉojabevʉ ñʉja ñʉje majiéque. Quénora Jʉ̃menijicʉ nópe d̶arĩ majide d̶aibi ñʉjare bojecʉbeda ʉ̃i parʉé majiéque. 13-14 Cainʉmʉa ñʉje paperayocare, ñʉje toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare, jã́ri boroteni coreóvarĩ bʉojajebu mʉja. Ʉbenita caride caiye ñʉje toivaicõjeiyede apecʉre coreóvabevʉreca cãreja, jãve napini coreyʉbu yʉ, mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ caiye iye ñʉje toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare. Que baru maje jabocʉ Jesúi copaidaquiyede caivʉ maja torojʉrãjaramu. Mʉjacapũravʉ torojʉrãjaramu ñʉje bueiye báque boje mʉjare Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Aru ñʉjacapũravʉ torojʉrãjaramu mʉje jʉ aiye boje ʉ̃i yávaiye méne.\\n15-16 Ji coreóvaiye boje diede, arĩ dápiarĩducacʉ jã́cʉnʉcʉyʉre mʉje yebai mamarʉmʉ, ji nʉiyede Macedonia ãmicʉrijoborõi aru ji copaiyede nore jocarĩ máre, mʉje cad̶atenajiyepe ayʉ yʉre nʉre nʉcʉyʉre pʉ Judea ãmicʉrijoborõita. Pʉque ji jã́cʉnʉiyede mʉjare, pʉque Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acajebu mʉjare. 17 Yʉ nópe arĩ dápiarĩduyʉ bácʉvacari, ape borore ji jápiarĩburu yóboi, oatʉvacacʉ ji dápiainore. Que baru nʉmetevʉ mʉje yebai cãreja. Ji nʉme boje cãreja, apevʉ mʉjacavʉ yópe borocʉma yʉre. “Pablo jʉjovaibi majare. Ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉpe, ʉbenina coyʉibi. Ʉ̃i dápiaiyede ʉ̃i d̶aquiyede ʉ̃i baju cad̶ateiyʉrĩ, apevʉre ye cad̶ateiyʉbebi. Maumena ʉ̃i jʉ aiye báquede oatʉvaibi, bi acʉyʉ. Que baru pʉcaũmea cʉbi ʉ̃”, ʉbenina ad̶ama yʉre. ¿Jʉ aivʉrʉ̃ mʉja ne nópe arĩ coyʉinore yʉrã? 18 Ne nópe arĩ coyʉiye yʉrã jãve ãmevʉ. Jʉ̃menijicʉi jã́inore jãve coyʉyʉbu mʉjare. Jʉ̃menijicʉ pʉcaũmea cʉbecʉ, oatʉvabecʉ, ye ʉbenina arĩ coyʉbebi. Jʉ̃menijicʉ “Yópe d̶acʉy��mu” ayʉ baru, jãve d̶ayʉ apa. Aru ñʉja máre pʉcaũmea cʉbevʉ, oatʉvabevʉ, ye ʉbenina arĩ coyʉbevʉ. Ñʉja “Yópe d̶arãjaramu” aivʉ baru, jãve d̶aivʉ apa. Que baru yʉ jʉ ayʉ baru apede, ye oatʉvabevʉ. 19 Jãvetamu no, ji d̶aiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesucristoi d̶aiyepe. Javede Silvano, Timoteo, aru yʉ máre coyʉcarã mʉjare Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Jesúrecabe pʉcaũmea cʉbecʉ, oatʉvabecʉ, ye ʉbenina arĩ coyʉbecʉ. Cainʉmʉa “Yópe d̶acʉyʉmu” arĩ coyʉyʉ, jãve d̶ayʉbe yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Jʉ ayʉ baru, ye oatʉvabebi.\\n20 Jesucristorecabe jʉ ayʉ caiye Jʉ̃menijicʉ “Yópe d̶acacʉyʉmu põevare”, ʉ̃i aiye báquede. Ʉ̃́recabe d̶ayʉ caiyede yópe Jʉ̃menijicʉi aiye báquepedeca, mearo d̶acacʉyʉ caivʉ majare ʉ̃́re jʉ aipõevare. Que baru cainʉmʉa maje mearore jíyede Jʉ̃menijicʉre, “Cristoi d̶aiye báque jãvemu. Quédecabu”, arĩ coyʉvaivʉbu Jesucristoi parʉéque. Aru Jʉ̃menijicʉ torojʉbi dieque. 21 Jʉ̃menijicʉrecabe parʉre d̶ayʉ ñʉjare aru mʉjare máre maje ũmei, maje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe. Ʉ̃́recabe beoyʉ bácʉ majare ʉ̃ jinava. 22 Ʉ̃́recabe daroyʉ bácʉ majare ʉ̃i Espíritu Santore, ʉ̃i cʉquiyepe ayʉ majaque, jã́d̶ovacʉyʉ majare Jʉ̃menijicʉ jinava. Aru ʉ̃́recabe majide d̶ayʉ majare d̶acacʉyʉre caiye iye méne yópe ʉ̃i aiye báquepedeca, ʉ̃i daroiye báque boje ñai Espíritu Santore.\\n23 Caride yʉ toivaicõjequijivʉ apecʉre mʉjare, coyʉcʉyʉ aipe teni oatʉvayʉ bácʉre “Yópe d̶acʉyʉmu”, ji arĩ dápiaiye báquede. Jʉ̃menijicʉvacari majibi jãve ji coyʉiyede. Ʉ̃́recabe majicʉ caiye ji dápiaiyede ji ũmei. Yʉ nʉmetevʉ cãreja mʉje ĩmaro Corintoi, ji jaraiyʉbe boje mʉjare. 24 Ñʉja jaraivʉ baru mʉjare mʉje d̶aiye boje, yópe jabova parʉrivʉ ne cõjeiyepe, ñʉja jʉ aicõjeiyʉbevʉ mʉjare aipe jʉ aiye jaʉrõre mʉjare. Mʉja me coreóvaivʉbu aipe mʉje jʉ aiyede Jesúre dajocabevʉva, parʉrivʉ mʉje ũmei. Quénora jaraivʉ baru mʉjare, cad̶ateiyʉrivʉbu mʉjare, mʉje torojʉrãjiyepe aivʉ mʉje ũmei.","num_words":1087,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.01,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 22 BAONT - Mee, pan're ca wauarije ca ayiaya - Bible Search\\nJesús're ñeerʉgarã cʉ̃ja ca wede penirique\\n(Mt 26.1-5, 14-16; Mc 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53)\\n1Mee, pan're ca wauarije ca ayiaya manirijere cʉ̃ja ca baari boje rʉmʉ, Pascua ea waaro biiupa. 2Paia ʉparã, doti cũuriquere ca jʉo buerã, bojocare uwima ĩirã, Jesús're cʉ̃ja ca jĩapa wãmere ama niiupa. 3To biro cʉ̃ja ca ĩi niiri tabere, Judas Iscariote, Jesús buerã, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã mena macʉ̃rena, cʉ̃ yeripʉ ñaajãa nʉcãupi Satanás. 4Cʉ̃ pea, paia ʉparãre, to biri Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire ca coterãre ĩagʉ waari, “Jesús're o biro tiiri cʉ̃re mʉja ca ñeero yʉ tiirucu,” ĩi wede peniupi. 5Cʉ̃ja pea teere tʉo ʉjea nii:\\n—Wapa tiirica tiiri mʉre jãa tiicojorucu —cʉ̃re ĩiupa. 6To biri cʉ̃ pea, teere ñeecãri, bojoca cʉ̃ja ca maniri tabe ʉnore ama jʉo waaupi, Jesús're ñee dotirʉgʉ.\\nJesús cʉ̃ ca baa tʉjarique\\n(Mt 26.17-29; Mc 14.12-25; Jn 13.21-30; 1Co 11.23-26)\\n7Pan're ca wauarije ca ayiaya manirije baarica boje rʉmʉre, Pascua macʉ̃ oveja macʉ̃re cʉ̃ja ca jĩari rʉmʉ ca earo, 8Jesús pea Pedrore, Juan're, o biro cʉ̃jare ĩi cojoupi:\\n—Pascua boje rʉmʉ mani ca baapere queno yuerãja —ĩiupi.\\n9To biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiro:\\n—¿Noopʉ jãa ca queno yuero mʉ booti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupa.\\n10To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi Jesús:\\n—Macãre piya waarãra mʉja bʉarucu jĩcʉ̃, ocorʉ ca ami waagʉre. Cʉ̃re nʉnʉ waa, cʉ̃ ca jãa waari wiipʉ eari, 11tii wii ʉpʉre o biro cʉ̃re mʉja ĩirucu: “Buegʉ o biro ĩi jãiñami: ‘¿Dii jawi to niiti, yʉ buerã mena Pascua boje rʉmʉre yʉ ca baapa jawi?’ ĩimi,” cʉ̃re mʉja ĩirucu. 12To biro mʉja ca ĩiro, jotoa macã jawi, pairi jawi, mee queno yuerica jawipʉre, mʉjare ĩñorucumi. Toopʉ mani ca baapere mʉja quenowa —ĩiupi.\\n13To biro cʉ̃ ca ĩi yapanoro waarã, Jesús cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩiricarore birora bʉa eaupa. Toopʉ Pascua cʉ̃ja ca baapere quenoupa.\\n14Baarica tabe ca earo, Jesús, cʉ̃ buerã, baarique peorica pĩi pʉto ea nuu waaupa. 15Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—“¡Yʉ ca bii yaiparo jʉguero bʉaro peti mʉja mena ati Pascua boje rʉmʉre yʉ baarʉgarucuwʉ! 16Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri cuu ca eaparo jʉguero pʉati yʉ baa nemotirucu,” mʉjare yʉ ĩi —ĩiupi.\\n17To biro ĩi, jinirica bapare ami, Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã,” ĩi yapano, o biro cʉ̃jare ĩiupi cʉ̃ buerãre:\\n—“Atere amiri, mʉja majurope ameri bato cojoya. 18Ʉje ocore, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotiri cuu ca eaparo jʉguero yʉ jini nemotirucu,” mʉjare yʉ ĩi —ĩiupi.\\n19To biro ĩicã ñucã, pan'gare ami, Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” ĩi yapano pee bato noni cojogʉra, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Atea yʉ upʉri nii, mʉja yee ca niipere ĩima ĩigʉ, yʉ ca bii yai bojarije. Yʉre tʉgoeñarã atere tiiya —ĩiupi Jesús.\\n20Ñucã baa yapano, cʉ̃ ca tiiricarore birora jinirica bapa cãare amiri, o biro ĩiupi:\\n—Ati bapa, yʉ díi mena, “Ʉmʉreco Pacʉ wãma wãme yʉ tiirucu,” cʉ̃ ca ĩiricarore biro to biijato ĩigʉ, mʉja yee ca niipere yʉ ca bii yai bojape nii. 21Yʉre ca wedejãa buiyee cõapʉ cãa, ano yʉ menara baa duwimi. 22Biigʉpʉa, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃a, “To biro biirucumi,” cʉ̃ ca ĩiricarore birora biigʉ doogʉ yʉ tii. Yʉre ca wedejãa buiyee cõagʉ pea, ñañaro peti biigʉ doogʉ tiimi —ĩiupi Jesús.\\n23To biro cʉ̃ ca ĩirora, cʉ̃ja majurope:\\n—¿Ñiru peti cʉ̃ niigʉti, cʉ̃re ca wedejãa buiyee cõapʉ? —ameri ĩi jãiña jʉo waaupa.\\n¿Ñiru cʉ̃ niiti ca nii majuropeegʉ?\\n24Cʉ̃ buerã pea ñucã:\\n—¿Niipe mani mena macʉ̃ ca nii majuropeegʉ cʉ̃ niigʉti? —ameri ĩi wede pai niiupa. 25To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã watoare, ati yepa macãrã ʉparã, cʉ̃ja bojocare tutuaro mena doti epema, cʉ̃jare ca doti niirã peera, “Añurijere ca tiirã niima,” cʉ̃jare ĩi wãmeo tiima. 26Mʉja pea, to biro ca biitiparã mʉja nii. To biro biitirãra, mʉja watoare ca nii majuropeegʉ ca niigʉa, ca wãma maja doogʉre biro cʉ̃ biijato. Ñucã ca dotigʉ cãa, pade bojari majʉre biro pee cʉ̃ niijato. 27To docare: ¿Ñiru pee cʉ̃ niiti, ca nii majuropeegʉ, ca baa ea nuu waagʉ pee, baariquere ca peo cotegʉ pee? ¿Baariquere peorica pĩi pʉto ca baa duwigʉ pee méé cʉ̃ niiti? Yʉ pea mʉja watoare baarique ca peo cotegʉre biro yʉ nii. 28Mʉja, ñañaro yʉre ca biiri taberi cãare yʉ menara mʉja niicõa niiwʉ. 29To biri yʉ Pacʉ, wiogʉ yʉre cʉ̃ ca tiiricarore birora, yʉ cãa, wiorã mʉja ca niiro mʉjare yʉ tiirucu, 30yʉ ca doti niiri tabepʉ, yʉ mena baa, jini, ñucã Israel yaa pooga macãrã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niiri punaarire jãiña bejerʉgarã, wiorã cʉ̃ja ca duwiri cũmuroripʉ ea nuu waa, mʉja ca biipere biro ĩigʉ —cʉ̃jare ĩiupi Jesús cʉ̃ buerãre.\\n“Mʉ ĩi ditorucu,” Pedrore Jesús cʉ̃ ca ĩirique\\n31Ñucã o biro ĩiupi Jesús:\\n—Simón, Simón, tʉoya. Yʉre mʉja ca tʉo nʉnʉjeerijere mʉja ca yerijãaro tiiri, ñañaro tiirʉgʉ jãijãwi Satanás.+ 32To biro cʉ̃ ca ĩi pacaro, yʉ pea mʉre yʉ juu bue bojajãwʉ, mʉ ca tʉo nʉnʉjee yerijãatipere biro ĩigʉ. Mʉ pea ñucã tʉgoeña yeri wajoa, yʉre tʉo nʉnʉjee, biigʉ, mʉ yaarãre cʉ̃ja ca tʉgoeña bayiro cʉ̃jare mʉ tiiwa —cʉ̃re ĩiupi.\\n33To biro cʉ̃ ca ĩiro, Simón pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Wiogʉ, yʉa mʉ menara tia cũurica wiipʉ waa, mʉ menara bii yai, ca biipʉra niicãgʉ yʉ bii —ĩiupi.\\n34To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Pedro, mecʉ̃ra, ãbocʉ cʉ̃ ca wãcãparo jʉguero itiati peti, “ ‘Jesús're yʉ majiti,’ mʉ ĩi ditorucu,” mʉre yʉ ĩi —ĩiupi.\\nÑañaro biirica tabe ea dooro bii\\n35Jiro Jesús o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupi:\\n—Wajopoari, wapa tiirica tiiri, dʉpo juti, jeericaro maniro mʉjare yʉ ca tiicojo cojoriquere, ¿jĩcã wãme mʉjare to dʉjacãri? —ĩiupi. To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ja pea:\\n—Dʉjatiwʉ —cʉ̃re ĩi yʉʉupa.\\n36To biro cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Mecʉ̃ docare yua, wajopoa ca cʉogʉa, cʉ̃ ami waajato. Wapa tiirica tiiri ca cʉogʉ cãa cʉ̃ jee waajato. Niipĩi ca cʉotigʉa, mʉ jutiro jotoa macãrore noni wapa jeeri, niipĩi wapa tiiya. 37O biro cʉ̃ja ca ĩi owarique, cʉ̃ja ca ĩiricarore birora yʉrena biirucu: Ñañarã watoapʉ biicã yai waawi. Niipetirije yʉ yee maquẽre cʉ̃ja ca owarique tee ca ĩirore biro ca biipe niiro bii —ĩiupi Jesús.+\\n38To biro cʉ̃ ca ĩiro, cʉ̃ja pea o biro ĩiupa:\\n—Wiogʉ, ano pʉa pĩi niipĩiri nii —ĩiupa.\\nTo biro cʉ̃ja ca ĩiro:\\n—To cõrora ĩiña —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nGetsemanípʉ Jesús cʉ̃ ca juu buerique\\n39Witi, cʉ̃ ca biirucuricarore biro, Olivos ca wãme cʉtiri buuropʉ waacoaupi Jesús. Cʉ̃ buerã cãa cʉ̃re nʉnʉ waaupa. 40Toopʉ eagʉ, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Ñañarije ca bii buiyeerijere jãa tiire ĩirã, juu bueya —cʉ̃jare ĩiupi. 41Cʉ̃ pea, ʉ̃tãga dee cojoricaro ca ñaacũmuro cõro yoaro cʉ̃ja jʉguero waa, juu buegʉ doogʉ, cʉ̃ ãjʉro jupea ména tuetuu ea nuu waaupi. 42O biro ĩi juu bueupi:\\n—Cáacʉ, mʉ ca boojata, ano ñañaro yʉ ca tamʉopere yʉre ametʉeneña. Biigʉpʉa mʉ ca boori wãme tiiya. Yʉ ca boorore biro méé tiiya —ĩiupi. 43To biro cʉ̃ ca ĩi juu bue niiri tabera, cʉ̃ ca tʉgoeña tutuaro cʉ̃re tiig�� eagʉ, jĩcʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ cʉ̃re baua eaupi. 44Jesús pea ñañaro cʉ̃ ca bii tʉgoeñarique pairije watoara, bʉaro jañuri juu bueupi. Cʉ̃ ca aji puarije oco pea díire biirije bʉcʉ ñaaupe yepapʉre. 45Juu bue yapano, wãmʉ nʉcã, cʉ̃ buerã pʉto pee waagʉ, bʉaro tʉgoeñarique paima ĩirã ca cãni cũmu waaricarãpʉre eaupi. 46To biro bii, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—¿Ñee tiirã mʉja cãniti? Wãcãri juu bueya, ñañarije ca bii buiyeerijere jãa tiire ĩirã —cʉ̃jare ĩiupi Jesús.\\nJesús're cʉ̃ja ca ñeerique\\n47Ména Jesús to biro cʉ̃ ca ĩi niirora, paʉ bojoca eaupa. Judas ca wãme cʉtigʉ, cʉ̃ buerã, pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirã mena macʉ̃ra cʉ̃jare maa jʉgueupi. Cʉ̃ pea, cʉ̃ wajopuare ũpũrʉgʉ Jesús pʉto waaupi. 48To biro cʉ̃ ca biiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Judas, wajopuare ũpũrique mena, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re mʉ wedejãa cõati? —ĩiupi.\\n49Jesús mena ca niirã pea to biro ca biirije ĩari, o biro ĩiupa:\\n—¿Wiogʉ, niipĩiri mena cʉ̃jare jãa quẽeti? —ĩiupa. 50To cõrora jĩcʉ̃ cʉ̃ja mena macʉ̃, paia wiogʉre pade bojari majʉ amopero díámacʉ̃ nʉña peere paa taa ñoocã cojoupi.\\n51To biro cʉ̃ ca tiiro, o biro ĩiupi Jesús:\\n—Tiiticãña. To cõrora tiiya —ĩiupi. To biro ĩi cʉ̃ amoperore padeña, cʉ̃re yʉjʉo, tiicãupi ñucã. 52To biro tiicã, cʉ̃re ca ñeerã dooricarã paia ʉparã, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii coteri majare, aperã judíos're ca jʉo niirãre, o biro cʉ̃jare ĩiupi Jesús:\\n—¿Ñee tiirã, jĩcʉ̃ jee dutiri majʉre ca ñeerã waarãre biro niipĩiri, yucʉ dʉcari, jeecãri mʉja doojãri? 53Ʉmʉrecori cõro, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ mʉja mena yʉ niirucujãwʉ. Yʉre ñeerʉgarucu mʉja tiitirucujãwʉ. Biiropʉa, mecʉ̃ to biro mʉja ca tiipa tabe ñañarije wiogʉ cʉ̃ ca dotirijere mʉja ca tiiri tabe mʉjare ea —ĩiupi.\\n“Jesús're yʉ majiti,” Pedro cʉ̃ ca ĩirique\\n(Mt 26.57-58, 69-75; Mc 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27)\\n54To cõrora Jesús're cʉ̃re ñee, paia wiogʉ yaa wiipʉ cʉ̃re amicoaupa. Pedro pea yoaropʉ cʉ̃jare nʉnʉupi. 55Jiro cʉ̃ja pea toopʉre, macã yepa decomacãre pecame cʉ̃ja ca dioro tii pecame pʉto juma ea nuu waaupa. Pedro cãa cʉ̃ja watoa juma ea nuu waaupi. 56Too cʉ̃ ca juma duwirucuro, jĩcõ pade coteri majo añuro cʉ̃re ĩa, o biro ĩiupo:\\n—Ani cãa, cʉ̃ menara niirucuwi —ĩiupo.\\n57To biro cõ ca ĩiro, Pedro pea o biro ĩi ditoupi:\\n—Nomio, yʉa cʉ̃re yʉ majiti —ĩiupi.\\n58Ca yoa waatirora ñucã apĩ Pedrore ĩari, o biro ĩiupi:\\n—Mʉ cãa, cʉ̃ja mena macʉ̃ra mʉ nii cã́jí —ĩiupi.\\nPedro pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Cʉ̃ méé yʉ nii nija —ĩiupi.\\n59Peeto ca yoa waaro jiro apĩ ñucã o biro cʉ̃re ĩicãupi:\\n—Yee méé yʉ ĩi jĩi, “Ani cãa cʉ̃ menara niijãwi. Ĩañaaqué. Galilea macʉ̃ra niimi” —ĩiupi.\\n60To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pedro pea o biro ĩiupi:\\n—¡Ñee ʉnore ĩigʉ mʉ ĩiti nija! Yʉ majiti —ĩiupi.\\nPedro, to biro cʉ̃ ca ĩi niirora, ãbocʉ wedeupi. 61To cõrora Jesús pea cʉ̃re amojode ĩaupi Pedrore. Cʉ̃re cʉ̃ ca ĩarora, Pedro pea: “Ati ñami, ãbocʉ cʉ̃ ca wedeparo jʉguero, itia tii, ‘Cʉ̃re yʉ majiti,’ mʉ ĩi ditorucu,” cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiriquere tʉgoeña bʉaupi. 62To cõrora too ca niiricʉ witi waa, bʉaro otiupi.\\nJesús're cʉ̃ja ca bui tutirique\\n63Jesús're ca cote niirã pea, ñañaro cʉ̃re ĩi epe, cʉ̃re paa, tii niiupa. 64Cʉ̃ capere jutiro quejero mena jia biatori, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n—Ĩi bʉaya. ¿Nii mʉre cʉ̃ paajãri? —cʉ̃re ĩi epeupa. 65Ape wãmeri paʉ ñañarije ĩi tutiupa Jesús're.\\nɄparã pʉtopʉ Jesús're cʉ̃ja ca ami waarique\\n66Boeri tabe ca niiro, judíos're ca jʉo niirã, paia ʉparã, to biri doti cũuriquere ca jʉo buerã, nea poori, ʉparã pʉtopʉ Jesús're ami waaupa. Cʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa:\\n67—Jãare wedeya. ¿Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricʉ Mesías mʉ niiti? —cʉ̃re ĩiupa.\\nTo biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—“Cʉ̃ra yʉ nii” yʉ ca ĩimijata cãare, díámacʉ̃ mʉja tʉoticu. 68Mʉjare yʉ ca jãiñamijata cãare, yʉre yʉʉti, yʉre pititi, mʉja biicãcu. 69Biigʉpʉa, mecʉ̃ mena, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, Ʉmʉreco Pacʉ niipetirijepʉre ca doti tutua niigʉ díámacʉ̃ nʉña pee yʉ duwirucu —cʉ̃jare ĩiupi.\\n70To biro cʉ̃ ca ĩiro niipetirãpʉra:\\n—¿To docare mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ niiti? —cʉ̃re ĩi jãiñaupa.\\n—Mee, mʉjara “Cʉ̃ mʉ nii,” mʉja ĩi —cʉ̃jare ĩi yʉʉupi.\\n71To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã:\\n—Ñee peere ĩirã cõro paʉ cʉ̃ja ca wede nemorije mani booticu. Mee mani majuropeera, cʉ̃ ca ĩirijere mani tʉo —ameri ĩiupa.","num_words":1767,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 13 BSNNT - To bajiri, Antioqu'ia vãme cʉti - Bible Search\\nSaulo, Bernabé rãca Dios ocare ĩna gotimasiocudisʉore queti\\n1To bajiri, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãcana, ĩnare gotimasiorã, to yicõari, gãjerã Diore gotirẽtobosarã ñañujarã. Adocãrãcʉ ñañujarã: Bernabé, Simón, Lucio, Cirene vãme cʉti macagʉ, Manaén, Saulo. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. Simónre, Ñigʉ̃ ĩre yiyujarã gãjerã. Manaénjʉa, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i rãcagʉ ñaboayuju ĩ. Cojovata bʉcʉariarã ñañujarã ĩna. 2To ñacõari, bare bamenane, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉo ñañujarã ĩna. To yiñarãne, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajiro yiyujarã ĩna, Bernabére, Saulore quẽne:\\n—Gajerojʉ mʉa gotimasiocudirotire bojami Dios. To bajiri, ĩ bojarore bajirone yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyujarã.\\n3To yicõari, quẽna Diore rʉ̃cʉbʉorã bare bamenane, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, Bernabére, Saulore. To yicõari, ĩna rʉjoari joere ĩna ãmori ñujeoyujarã, Bernabére, Saulore, “Dios ĩ bojarore bajirone gotimasiocudiya” yirã. To bajiro ĩnare yigajanocõari, ĩnare varotiyujarã ĩna.\\nChipre vãme cʉtiyoa ñarimacarire Pablo, Bernabé rãca ĩna gotimasiorã vare queti\\n4To bajiri Esp'iritu Santo ĩnare ĩ cõajare, vacoasujarã ĩna, Bernabé, Saulo, Seleucia vãme cʉti macajʉre. Ti maca moa riaga tʉ ñañuju ti. To bajiri, rojaeja, cũmua jairicajʉ vasãja vacoasujarã ĩna, Chipre vãme cʉtiyoajʉ vana. 5Salamina vãme cʉti maca jetagare rocatuejayujarã ĩna. Ejacõari, tiyoa ñarimacarire jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús bajirere Dios oca gotisere gotimasiocudiyujarã ĩna. Ĩna rãcagʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ.b\\n6-8To bajiri goticudirã rĩne, Pafos vãme cʉti macajʉre ejasujarã ĩna. Tojʉre sĩgʉ̃ Barjesús vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayujarã ĩna. Barjesús ti yijama, griego ocarema Elimas yirʉaro yiyuju ti. Jud'io masʉ ñañuju ĩaĩañamanire yigʉ. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ”, yisocagʉ ñañuju ĩ. Ti macagʉ ʉjʉjʉa, Sergio Paulo vãme cʉtigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽnaro masigʉ̃ ñañuju. To bajigʉ ñari, Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajirʉ, Bernabére, Saulore ĩnare jicõañuju ĩ. To ĩ yire ñajare, ĩre gotimasioñujarã ĩna. Ĩna gotimasio ñarone,\\n—Ĩnare ajibesa —yiyuju Barjesújʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉromi” yigʉ. 9-10To ĩ yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Barjesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Saulo, romano ocarema Pablo vãme cʉtigʉ:\\n—Vãtia ʉjʉre bajiro socajaigʉ ñaja mʉ. Jediro quẽnasere bʉto tegʉ ñaja mʉ. Dios oca quẽnaro riojo ti gotiboajaquẽne, “Tire ajibeticõaña. Socase ñaja”, masare yimavisiogʉ ñaja mʉ. 11To bajiri yucʉne rojose mʉ yise vaja rojose mʉre cõaami Dios. Caje ĩabecʉne ñacõarʉcʉja mʉ, Dios ĩ bojaro cõro —ĩre yigotiyuju Pablo, Barjesúre.\\nTo bajiro ĩ yirone, ĩabecʉ ñacoasuju ĩ yuja. To bajiri, “Yʉ ãmore ñiacõari yʉre tʉ̃ato” yigʉ, masare vare macaboayuju ĩ yuja. 12To ĩ bajisere ĩacõari, “Jesús ĩ bajirere gotimasiorã ñari, to bajiro yama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Jesús ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉñuju ti macana ʉjʉ.\\nPisidia sita ñarimaca Antioqu'iajʉ Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiore queti\\n13To bajiri Pablo rãcana, Pafos vãme cʉti macare ñariarã, cũmua jairica rãca vacoasujarã ĩna, Perge vãme cʉti macajʉ vana. Panfilia sitajʉre ñañuju Perge. Ti macajʉ ĩna rãca ejacõari, Juanjʉama, Jerusalénjʉ tudicoasuju. 14Perge maca ñariarã, Pisidia sita ñarimaca Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ vasujarã. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasujarã ĩna. 15To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ ucamasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩagotiyuju gãji. To bajiro ĩ yiro bero, Pablo rãcanare sẽniĩañujarã ĩna, ti vi ʉjarã:\\n—“Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, quẽnase oca yʉare gotiya mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna.\\n16To bajiro ĩna yijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pablo, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Yʉre ajiya mʉa, Israel ñamasir'i jãnerabatia, to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne: 17Dios, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, Egipto sitajʉ ĩna ñaro ĩnare bʉjʉrotimasiñuju ĩ. To yicõari, ĩ masise rãca yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato vamasiñuju ĩ. 18To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉobetiboajaquẽne, ĩna rãca ñacõa ñarũgũñuju ĩ. 19Bero, ĩ sʉorine Canaán sita ñarimacarianare heteo masare, gergeseo masare, amorreo masare, cananeo masare, ferezeo masare, heveo masare, to yicõari jebuseo masare quẽne ĩnare sĩareacõari, ĩna ñaboaria macarire ñamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijama, “Yʉ yarãjʉa, ti sitare ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajiro bajiyuma ĩna. 20To bajiri, Egipto sitajʉre ĩna ñasʉoriacʉ̃ma, to yicõari Canaán sitajʉare ĩna ñasʉomasiriacʉ̃ma rãca, cuatrocientos cincuenta ñaricʉ̃mari tʉsamasiñuju ti.\\nBero, gãjerã masa rojose ĩnare ĩna yijare, ĩnare ũmato ñaronare cũmasiñuju Dios. Samuel vãme cʉtigʉre ĩre cũtʉsamasiñuju. Diore gotirẽtobosagʉ ñamasiñuju ĩ. 21Samuel ĩ ñarirodore, “Gaje sitare ʉjʉ ĩ ñarore bajiro yʉa quẽne ʉjʉ bojaja”, yimasiñujarã jud'io masa. To ĩna yijare, ĩna ʉjʉ ñarocʉre cũmasiñuju Dios. Ĩ cũsʉomasir'i ñamasiñuju Cis macʉ, Saúl vãme cʉtigʉ. Benjam'in ñamasir'i jãnami ñamasiñuju ĩ. Cuarenta ñaricʉ̃mari rotimasiñuju Saúl. 22Rojose ĩ yisere ĩavariquẽnabeticõari, Isa'i ñamasir'i macʉ David vãme cʉtigʉjʉare ʉjʉ ñarotimasiñuju Dios. “Ñajediro yirʉcʉmi”, yiĩamasiñuju Dios, David ñamasir'ire. 23To bajiri, “David jãnamire, Israel ñamasir'i jãnerabatia rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotiriarore bajirone Jesúre ĩre cõañumi. 24Israel ñamasir'i jãnerabatiare Jesús ĩ gotimasioroto rĩjorojʉne, ĩna jedirore ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju Juan vãme cʉtigʉ: “Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. Tʉoĩasʉtiriticõari, ‘Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa’ yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju ĩ. 25To bajiro ĩ yigotimasiorũgũrere ĩ gotigajanoroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare gotiyuju: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Yʉ bero ejarʉcʉmi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare”, masare yigotiyuju Juan —yiyuju Pablo.\\nTo yicõa, quẽna tudigotiyuju:\\n26—Abraham ñamasir'i jãnerabatiare to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose mani tãmʉoborotire manire ĩ yirẽtobosarʉase quetire manire cõañumi Dios. 27Jerusalén macana, to yicõari, ĩna ʉjarã quẽne, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, mani yurũgũgʉ̃”, Jesúre ĩre yimasibesujarã ĩna. Tocãrãca semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ĩagotirã ñaboarine riojo tʉoĩamasibesujarã. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yirã, Jesúre ĩre sĩarotiyujarã ĩna, “To bajiro bajirʉaroja” Dios ĩ yimasiriarore bajirone yirã. 28Disejʉa rojose Jesús ĩ yise ti maniboajaquẽne, “Ĩre sĩarotiya”, Pilatore ĩre yiyujarã ĩna. 29“To bajiro yirʉarãma ĩna” Dios ĩ yiriarore bajirone ti bajiro bero, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ tuyagʉre ĩ rujʉrire ãmirujiocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavijʉ ĩre cũñujarã ĩna. 30Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, ĩre catiocõañuju Dios quẽna. 31Ĩ sĩaecoroto rĩjoro, Galilea sitajʉ ĩ rãca vadicõari Jerusalénjʉ ejariarãre tudicaticõari cojorʉ̃mʉ me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajiri, ĩ bajirere gotirũgũama ĩna, ĩre ĩariarã ñari.\\n32-33To bajiri, quẽnase quetire mʉare gotiaja: Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉare jud'io masare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajirone yiyumi Dios. Manire, ĩna jãnerabatiare, to yicõari ñajedirore quẽne yibosagʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. Ado bajiro gotiaja ti, Dios ĩ goti rĩjoro cʉtire, Salmo segundo ucare: “Yʉ macʉ ñaja mʉ. Adirʉ̃mʉ yʉre bajirone rotisʉorʉcʉja mʉ yuja”, yimasiñuju Dios, Jesúre ĩre ĩ gotirotire yigʉ. 34“Jesúre ĩ catioro bero, tudirijabetirʉcʉmi” yigʉ, quẽna gajejʉ ado bajiro yimasiñumi Dios: “Davidre yʉ goti rĩjoro cʉticatore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ yuja”, yimasiñumi Dios. 35Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ bojasere yigʉre, ‘Ĩ rijato bero, boayayiromi’ yigʉ, ĩre tudicatiorʉcʉja mʉ”, yaja ti. 36To bajiro ti yijama, David ñamasir'i ĩ bajiroti mere gotiyuja. Dios ĩ bojasere yigʉ ñamasiñuju David. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ bajirocaro bero gʉ̃tavijʉ, ĩ ñicʉare ĩna yujeriavijʉre ĩ rujʉrire yujemasiñujarã masa. Ĩre ĩna yujero bero, ĩ rujʉri ñaboare boayayicoariaroja ti. 37To bajiboarine Jesújʉama, rijacoaboarine, Dios ĩre ĩ catiojare, ĩ rujʉri boayayibesuju. 38-39To bajiri, ado bajiro tʉoĩaña mʉa: “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdijeoroti ñaja manire”, yimasicajʉ mani. “Ñajedirore mani cʉdijeojama, ‘Quẽnarã ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato berojʉ ĩ tʉjʉ ñarʉarãja”, yicajʉ mani. To bajiboarine, “Cʉdijeogʉ magʉ̃mi”, yicoadicajʉ mani. Yucʉrema ado bajirojʉa bajiaja yuja: Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere masiriocõari, Jesús manire ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. 40-41Dios ocare ajiterã, ĩna bajirotire ucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã. Ado bajiro ĩre ucabosamasiñuma:\\n“Yʉ ocare ajiterã, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorotire, ‘Bajibetirʉaroja’ mʉa yiboasere ĩaʉcacõari, bajireacoarʉarãja mʉa”, yiucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã.\\nTo bajiri, “Ĩna bajirotire bajiro bajirʉabeaja yʉa” yitʉoĩacõari, mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa —ĩnare yigotiyuju Pablo.\\n42To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, Pablo, Bernabé rãca ĩna budiatone, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivi ñarã:\\n—Gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro yʉare gotimasiorẽmorã vaba quẽna —ĩnare yiyujarã ĩna.\\n43Jud'io masa, to yicõari gãjerã Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne, Pablo, Bernabé rãca budicõari, ĩnare sʉyasujarã ĩna. To ĩna bajirone,\\n—“Manire maigʉ̃ ñari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios”, yicõa ñarũgũña mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca.\\n44To bajiri, gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro ti macana, jãjarã rẽjañujarã ĩna, Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajirã. 45Jãjarã ĩna rẽjasere ĩacõari, bʉto jũnisiniñujarã jud'io masa. To bajicõari, “Socʉ yaja mʉ”, Pablore ĩre yitud'iyujarã ĩna. 46To ĩna yiboajaquẽne, bojonemenane, ado bajiro gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca:\\n—Dios oca, jud'io masare gotimasiosʉore ñaja ti. To bajiboarine, tire ajiteaja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Mani rijato berojʉ tudicatibetirʉarãja mani” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiri Dios ocare ajiterã mʉa ñajare, gãjerã masare ĩnare gotimasiorũtuana yaja yʉa yuja. 47Ado bajiro yʉare rotiyumi Dios:\\n“Yʉ ocare mʉa gotimasiose sʉori yʉre masirʉarãma jud'io masa me ñarã. ‘Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yʉ yirẽtobosarotire sẽnirãjaro’ yigʉ, mʉare cõagʉ̃ yaja yʉ”, yʉare yiyumi Dios —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca, jud'io masare.\\n48To ĩna yisere ajicõari, “Quẽnaro masu yigʉ ñaami Dios”, yivariquẽnañujarã jud'io masa mejʉa. To bajicõari, “Ĩna rijato berojʉ, quẽna tudirijabetirʉarãma” Dios ĩ yimasiriarã, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. 49To bajiri, Pablo, Bernabé rãca, mani ʉjʉ ĩ bajirere ĩna gotisere ti macana, to yicõari ti maca tʉana quẽne ajijediyujarã ĩna. 50Ĩna gotisere ĩna ajijedicoaboajaquẽne, Pablore, Bernabére gotiyiroyujarã ĩna, jud'io masa, gajeyeũni jairã rõmiri Diore rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari ti macana ñamasurãre quẽne. To bajiro ĩna yijare, jũnisinicõari, Pablo, Bernabére varotiyujarã ĩna. 51To bajiro ĩna yijare, ti macaye sitare ĩna gʉbo sudi tuyasere varerea, vacoasuju Pablo, Bernabé rãca. To bajiro ĩna yijama, “Yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yiyujarã ĩna. To yicõari, Iconio vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna. 52To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, ĩna gotimasiore sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãma, bʉto variquẽnañujarã ĩna. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirũgũñujarã ĩna.","num_words":1552,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Gálatas 1\\nGALACIA DITA MACÃRÃRẼ\\n1-2 Yʉʉ Pablo mʉ́ã Galacia macãrãrẽ Jesuré padeoré põnarĩ macãrãrẽ jóaa. Niipetira yʉʉ menamacãrã wãmemena mʉ́ãrẽ ãñuduticoa. Yʉʉ Jesucristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ niiã. Yʉʉre basocá mee beserira niiwã; Jesucristo basiro cʉ̃ʉ̃ Pacʉmena beserira niiwã. Cõãmacʉ̃rã Jesucristo diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ.\\n3 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, teero biiri Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro. 4 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ boosã́rirobirora Jesucristo marĩ ñañaré tiirére acabóaro jĩĩgʉ̃, diabosarigʉ niiwĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃ teero tiiríguemena atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirucúrere tiidújãmasĩã. 5 Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ “mʉʉrã́ ʉpʉtí macʉ̃ peti niigʉ̃ tiia” jĩĩrucujããda. Teerora tiiáda.\\nCristore padeorémena dícʉ netõnénoãdacu\\n6 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ beserigʉ niiwĩ, Cristo tiibosáremena mʉ́ãrẽ ãñurõ tiiáro jĩĩgʉ̃. Mʉ́ãpe cʉ̃ʉ̃ teero beserira niipacara, máata peti cʉ̃ʉ̃rẽ padeodújãrã tiiáyiro. Ãpẽrã́ buerépere nʉnʉrã́ tiiáyiro. Mʉ́ã teero tiirí tʉogʉ́, yʉʉpe tʉomaníjõãga. 7 Cʉ̃́ã bueré netõnére queti mee niiã. Cʉ̃́ã mʉ́ãrẽ wedewisiora tiiáyira; Cristoye quetire ñañodʉgára tiiáyira. 8 Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ ãñuré queti Cõãmacʉ̃ basocáre netõnére quetire diamacʉ̃́ wedetoawʉ mée. Mʉ́ãrẽ merẽã wedegʉ́norẽ Cõãmacʉ̃ bayir�� ñañarõ tiiáro. Sĩcʉ̃ ʉ̃sãno o ángele ʉ̃mʉã́sepʉ diiátiarigʉno merẽã wedericãrẽ, ñañarõ tiiáro. 9 Ʉ̃sã too sʉgueropʉ wederiguere yʉʉ mecʉ̃tígãrẽ wedenemoã sũcã: Netõnére queti mʉ́ã padeoríguere mʉ́ãrẽ merẽã wedewisiogʉnorẽ Cõãmacʉ̃ bayiró ñañarõ tiiáro.\\n10 Yʉʉ teeré jĩĩ jóagʉ, basocá yʉʉmena ʉseniãrõ jĩĩgʉ̃ mee jóaa; Cõãmacʉ̃pe yʉʉmena ʉseniãrõ jĩĩgʉ̃ jóaa. Yʉʉ too sʉgueropʉre “basocá yʉʉmena ʉseniãrõ” jĩĩ wãcũrucumiwʉ̃. Atitóre teero wãcũgʉ̃jã, Cristore padecoteri basocʉ mee niibocu.\\nCõãmacʉ̃ Pablore wededutigʉ cṹũrigue\\n11 Yáa wedera, yʉʉ mʉ́ãrẽ ateré masĩrĩ boogá: Yʉʉ netõnére queti wederé sĩquẽrã basocá wãcũre mee niiã. 12 Tee quetire basocá mee yʉʉre tʉomasĩ́rĩ tiiwá. Teero biiri basocá mee yʉʉre buewa. Jesucristo basiro tee quetire yʉʉre masĩrĩ tiirígʉ niiwĩ.\\n13 Yʉʉ too sʉgueropʉre niirecʉtiriguere mʉ́ã tʉojĩ́yu: Judíoa tiirécʉtirere nʉnʉgʉ̃́ niirucumiwʉ̃. Atecã́rẽ tʉojĩ́yu: Jesuré padeoré põnarĩ macãrãrẽ bayiró ñañarõ tiirí basocʉ niirucumiwʉ̃; Jesuré padeoráno manijã́ãrõ jĩĩgʉ̃, cʉ̃́ãrẽ cõãpetijãdʉgamiwʉ̃. 14 Yʉʉ mamʉ niigʉ̃, judíoa tiirécʉtirere ãñurõ tiinʉnʉ́serucumiwʉ̃. Ãpẽrã́ yʉʉ menamacãrã nemorṍ ʉ̃sã ñecʉ̃sʉ̃mʉã tiimʉ́ãatiriguere tii, netõnʉcã́rucumiwʉ̃. 15 Yʉʉ teero tiipacári, Cõãmacʉ̃ yʉʉ bauáadari sʉgueropʉ, cʉ̃ʉ̃ tiidutíadarere “tiigʉ́daqui” jĩĩtoatu niirigʉ niiwĩ. Yʉʉre ãñurõ tiigʉ́, beserigʉ niiwĩ. 16 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ yʉʉre “ẽñogʉ̃́da” jĩĩrí bʉreco jeari, ẽñowĩ́. Yʉʉre judíoa niihẽrãrẽ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ye quetire wederi boorígʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, ãpẽrãpʉ́re “¿yʉʉ deero tiigʉ́dari?” jĩĩ sãĩñágʉ̃ wáariwʉ. 17 Teero biiri Jerusalénpʉ Jesús yʉʉ sʉguero besesʉgueriracãrẽ ĩñagʉ̃ wáariwʉ. Teero tiiróno tiigʉ́, diamacʉ̃́ wáajõãwʉ̃ Arabia ditapʉ. Toopʉ́ niiãrigʉ Damascopʉ cãmepʉtʉ́aatiwʉ sũcã.\\n18 Itiácʉ̃ma siro Jerusalénpʉ Pedrore sicato ĩñagʉ̃ jeawʉ. Cʉ̃ʉ̃mena pʉa semana pʉtʉáwʉ. 19 Ãpẽrã́ Jesús cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserirare ĩñaritʉ. Santiago marĩ Õpʉ̃ bai dícʉre ĩñawʉ̃. 20 Yʉʉ mʉ́ãrẽ jóare niirṍ maquẽ niirõ tiia. Yʉʉ mʉ́ãrẽ jĩĩditogʉ mee tiia; Cõãmacʉ̃ teeré masĩqui.\\n21 Too síro Siria ditapʉ, teero biiri Cilicia ditapʉ wáawʉ. 22 Jesuré padeoré põnarĩ macãrã Judeapʉ niirã́ yʉʉre ĩñamasĩriwa ména. 23 Yée quetipʉ dícʉre tʉoyíra. “Marĩrẽ ‘ñañarõ tiigʉ́da’ jĩĩgʉ̃ nʉnʉrucúmirigʉ mecʉ̃tígãrẽ ‘Jesuré padeoyá’ jĩĩ wedewarucugʉ tiiáyigʉ; too sʉgueropʉre marĩ Jesuré padeodúri tiidʉgámirigʉra niiãyigʉ”, jĩĩriguere tʉoyíra. 24 Yʉʉ Jesuré padeorí tʉorá, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoyira.","num_words":453,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique 2 TIMOTEO 1\\n1-2 Yʉ Pablo ati pũuro mʉ yʉ uca joo Timoteore. Jesucristo cʉ caqueti buio joo rotii yʉ ã Dio cʉ caboorore bairo. “To cãnacã rʉmʉ catícõa aninucupere na yʉ joogʉ Jesure caapiʉjarãre,” caĩñupi Dio. Cʉ caĩricarore bairona buio rotii yʉre caqueti buio joo rotiwĩ. To bairi petoacã mʉ yʉ queti buiopa ati pũuro jʉgori. Yʉ macʉre bairona mʉ yʉ mai tʉjʉ. Caroa majuu mʉre cʉ joato mani Pacʉ Dio. Mani Ʉpaʉ Jesucristo mena caroare mʉre cʉ joato. Mʉre cʉ mai tʉjʉato. Caroaro ani yeri wariñuurique quenare mʉre cʉ joato.\\n3 To cãnacã ni Diore jeni nʉcʉbʉgori mʉre yʉ tʉgooñanucu. Mʉre tʉgooñari, “Caroaro jãre mʉ átibojanucu,” Diore cʉ yʉ ĩnucu. Ñami, ʉmʉreco quenare Diore mʉ yʉ jenibojanucu. Yʉ ñicʉ jãa Diore na canʉcʉbʉgoricarore bairo yʉ quena cʉ̃re yʉ nʉcʉbʉgo. To bairi Dio mena yʉ cáti aninucurije tʉgooñarique pairique manona yʉ anicõa. 4 Mʉre yʉ cáaáweori paʉ mʉ cayapapuarore, mʉ caotirore yʉ tʉgooñanucu. To bairi seeto mʉ yʉ tʉjʉgacʉpʉ, cʉ tʉjʉʉ yʉ wariñuu anigʉ ĩi. 5 Diore cariape mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgorijere yʉ tʉgooña. Mʉ ñico Loida, mʉ paco Eunice quena mʉ jʉgoye Diore catʉgooña nʉcʉbʉgoyupa. To bairi, “Cʉ paco jãare bairo Diore tʉgooña nʉcʉbʉgonucumi Timoteo quena,” yʉ ĩ maji.\\n6 To bairi Diore mʉre jeniboja, mʉre yʉ cañiga peoro Jesu ye quetire buio majiriquere mʉ cajooyupi Dio. To bairi mʉre cʉ cabuio majiorica wame tʉgooñari caroaro áticõa aninucuña mʉre cʉ cáti rotirica wamere. 7 Dio maca tʉgooña uwiriquere mani cajooquẽmi. Tʉgooña ocabʉtirique macare mani cajoowĩ. Ame mairique quenare mani cajoowĩ. Maja catirique quenare mani cajoowĩ Dio. 8 To bairi mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire aperãre na buio boboqueticõaña mʉa, Timoteo. Yʉ quenare Jesu ye quetire yʉ cabuio teñarique wapa presopʉ yʉ cãniere bobo tʉgooñaqueticõaña. Mʉ quenare mʉ popiyeyegarãma, Jesu ye queti mʉ cabuioro booquẽna. Mʉre na capopiyeyerije to cãnibato quena Jesu ye quetire buiocõa aninucuña. To bairo mʉ cáto ocabʉtiriquere mʉ joogʉmi Dio. 9 Dio maca manire canetooñupi caroorã ya paʉpʉ mani cayajibopere. Caroaro majuu mani cáti anipere boʉ mani catʉjʉ bejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. Mani majuuna caroare mani cátie wapa mee manire catʉjʉ bejeyupi. Cʉ majuuna manire mai tʉjʉri, yʉ caboorore bairo na ãmaro ĩi, to bairo manire catʉjʉ bejeyupi Dio. Tirʉmʉpʉ ati ʉmʉrecoo átigʉ jʉgoyepʉna Jesucristo mena mani cãnipere catʉgooñañupi. 10 To bairi ati yʉteapʉre manire camajioñupi Dio manire cʉ camai tʉjʉrijere. Cʉ Macʉ Jesucristore ati yepapʉ cʉ cajoorije jʉgori manire camajioñupi Dio manire cʉ camai tʉjʉrijere. To bairi manire canetoo catiopaʉre cʉ cajooyupi Jesucristore. To bairi Jesu maca caroorã na cãnopʉ mani cabai yajibopere canetoobojayupi manire. To bairona rooro cabairã nare cʉ canetoobojapere, cʉ mena mani cãnicõa aninucupe caroa quetire mani cacũñupi. To bairi noa una Jesucristore catʉgooña nʉcʉbʉgorã yajiquetigarãma yua.\\n11 Tie quetire yʉ cabuio teña rotiwĩ Dio. To bairo ácʉ apóstol, Jesu cʉ cabuerã cãnana mena macacʉre yʉre cacũwĩ, cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre. 12 Tie jʉgori popiye yʉ tamʉo. To bairo popiye tamʉobacʉ quena ato presopʉ yʉ cãniere yʉ tʉgooña boboquẽe. Yʉ caapiʉja nʉcʉbʉgoricʉ Jesu cañuu netoʉ ãmi, cáti majii ãmi, yʉ ĩ maji. To bairi yʉre cacote majii ãmi Jesu. To bairo yʉre coteri cʉ catunu atíparo jʉgoye caroaro yʉ cabairo roque yʉre átigʉmi.\\n13 Caroa quetire, mʉre yʉ caqueti buiorica wame jetorena mʉ quena aperãre na buiocõa aninucuña mʉa Timoteo. To cãnacã rʉmʉ Jesucristore cʉ tʉgooña nʉcʉbʉgoya. Cʉ̃re catʉgooña nʉcʉbʉgoʉ aniri camaja quenare na maiña. 14 Dio mʉre cʉ caqueti buio cũriquere caroaro buiocõa aninucuña. Espíritu Santo, mani mena cãcʉ mʉre cʉ cátinemoro mena cariape queti buioriquere caroaro aperãre buiocõa aninucuña.\\n15 Asia yepa macana yʉ mena cãnibatana nipetirã yʉre cáaáweocoama. Tiere mʉ majitʉgaʉ mere. Na mena macana Fijelo, to bairi Emójenes cawamecʉna quena yʉ cáaáweocoama. 16 To bairo yʉre na cáaáweobato quena Onesíforo cawamecʉcʉ maca yʉre cátinemowĩ. Presopʉ yʉ cãniere catʉgooña boboquẽmi. Yʉre catʉgooña ocabʉtiowĩ presopʉ yʉ cãno, yʉre tʉjʉʉ ejaʉ. To bairi caroare cʉ joato mani Ʉpaʉ Dio Onesíforore, cʉ ya wii macana quenare. 17 Onesíforo ati maca Romapʉ ejaʉ nemoona yʉ camacañupi. To bairo yoaro yʉre maca, yʉ cabʉgacõawĩ. 18 To bairi caberopʉ mani Ʉpaʉ Dio camajare na tʉjʉ cõoñari nare cʉ catʉjʉ bejeri paʉ cãnopʉ caroare cʉ joato Onesíforore, caroaro yʉre cʉ cátinemorique jʉgori. To bairona Efeso na caĩri macapʉ mani cãno quena mani cátinemowĩ Onesíforo. Topʉ caroaro cʉ cátajere mʉ quena mʉ majii mere.","num_words":693,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji TIAGO 4\\n☰ TIAGO 4 ◀ ▶\\nNiɡ̶ina ane yemaatibigo ane lakataɡ̶a niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o\\n1 Amiina aneotiwaji makaami dinaxakawamigi, codaa madinideleɡ̶eni? Adinideleɡ̶enitiwaji leeɡ̶otedi niɡ̶inoa lemaanaɡ̶a ɡ̶adaaleɡ̶enali ane beyagi, joaniɡ̶inaaɡ̶owote memaani midele. 2 Domaɡ̶a iatenitibigetiwaji anemaani, pida aɡ̶akati, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi naɡ̶a ɡ̶adigomitiwaji me aijee mawii makati niɡ̶ina anemaani. Alideetiwaji, pida aɡ̶akati ane domeɡ̶emaani. Ideletigi makati ane domeɡ̶emaani, pida Aneotedoɡ̶oji ayajigotedaɡ̶awa leeɡ̶odi atipokitalo. 3 Niɡ̶ina mipokitalotiwaji Aneotedoɡ̶oji, odaa aɡ̶abaatege ane ɡ̶adipoketegi, leeɡ̶odi beyagi ɡ̶adowooko mipoki. Igaataɡ̶a inokemaanitibige Aneotedoɡ̶oji me yajigotedaɡ̶awa ganigidi ɡ̶adolaadi ane yemaa meo.\\n4 Niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiciagi niɡ̶ina ane noɡ̶olaɡ̶atakanaɡ̶a, igaataɡ̶a jiɡ̶ijo makaami nepilidi Aneotedoɡ̶oji, pida natigide jiɡ̶ikani me iwitece. Joɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ina oko ane doletibige niɡ̶inoa ane lemaanaɡ̶a niɡ̶ina okotigi niɡ̶ina iiɡ̶o, niɡ̶ini oko jeɡ̶eo me laxakawa Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ina oko ane doletibige me lokaaɡ̶etedipi niɡ̶ina oko ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ini oko jeɡ̶eo me laxakawa Aneotedoɡ̶oji. 5 Jinaɡ̶aleetibigetiwaji Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi daɡ̶atooa niɡ̶ijo ligegi, anee,\\n“Aneotedoɡ̶oji ixotedioɡ̶oji ɡ̶odiwigo.\\nPida niɡ̶idiaa��̶idi ɡ̶odiwigo ja doletibige niɡ̶inoa aninoatigi niɡ̶ina iiɡ̶o.”\\n6 Pida Aneotedoɡ̶oji eote mida eliodi ɡ̶odoniciwaɡ̶a me jatamaɡ̶ajoɡ̶otege niɡ̶ina ane beyagi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi mee,\\n“Aneotedoɡ̶oji lakapetegi niɡ̶ina anaɡ̶axakeneɡ̶egipi,\\npida baɡ̶a yaxawa\\ncodaa me yajigote loniciwaɡ̶a niɡ̶ina ane diniwikodetibece.”\\n7 Enice, ikanitecetiwaji Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e ɡ̶adewiɡ̶a. Atitetiniwace aatege ɡ̶odaxakawa, odaa jeɡ̶eloditaɡ̶adomi. 8 Ipecitege Aneotedoɡ̶oji, odaa nebi jaɡ̶aɡ̶a ipegitedaɡ̶agitiwaji. Ikani mawii ane beyagi, akaamitiwaji anakaami abeyacaɡ̶aɡ̶a, micataɡ̶a niɡ̶ina oko me iwilegi libaaɡ̶atedi ane napioi. Jinaɡ̶aleeɡ̶oteteni nowooko ane beyagi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali, akaamitiwaji anoleetibige memaani Aneotedoɡ̶oji, pida aɡ̶ikani moleetibige memaani niɡ̶inoa anicinoa aninoa niɡ̶ina iiɡ̶o. 9 Adinigecaɡ̶aloɡ̶otititiwaji, acaagetiwaji, codaa me anoenitibece leeɡ̶odi manati ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Ikani me alajikanitibece, odaa adinigecaɡ̶aloɡ̶otititiwaji. Ikani maniniitibece, odaa agecaɡ̶aloɡ̶otiti ɡ̶adaaleɡ̶ena. 10 Adiniwikodenitibecetiwaji lodoe Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, odaa jaɡ̶adawacenitacedibige.\\nAɡ̶ele me beyagi me jotaɡ̶anaɡ̶atibige eledi oko\\n11 Inioxoadipi, jinaɡ̶adiniliitiwage. Niɡ̶ina ane diliko, oɡ̶oa, domige iɡ̶oadi nioxoa, niɡ̶ini oko ja beyagi me dotaɡ̶atibige liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, codaa me beyagi me yowo liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. Nige beyagi mawinitece liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ida makaami aɡ̶aleeɡ̶oteteni niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco, pida jaɡ̶awii makaami niɡ̶oaɡ̶odi niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco. 12 Iniwa oniniwatece ane yakadi meote niiɡ̶enatakaneɡ̶eco, codaa me iwi oko, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane yakadi meote oko me yewiɡ̶atace, codaa me yakadi meote oko me yeleo. Pida, baɡ̶akaami, amiijo ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶atetigi me ɡ̶adiɡ̶oatita oko? Aɡ̶ica ane yajigotaɡ̶awa!\\nAnodaaɡ̶ejinaɡ̶a me jowooɡ̶a niɡ̶ica ane jaoɡ̶a natiinigoi\\n13 Atacolitecetiwaji niɡ̶inoa yotaɡ̶a, akaami ane adinaɡ̶axakenitibece, niɡ̶ina me eni, “Niɡ̶ina noko, oɡ̶oa, domige natiinigoi, iniɡ̶a manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Idiaaɡ̶ejonaɡ̶a onidateci nicaaɡ̶abi, jaoɡ̶ate ɡ̶onoojetekico, odaa owidi inigaanyaɡ̶atece dinyeelo.” 14 Aɡ̶akatitiwaji midaɡ̶a alitigi ɡ̶agegi leeɡ̶odi aɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ica ane ixomaɡ̶ateenitijo natiinigoi. Igamodaaɡ̶ee ɡ̶adewiɡ̶a? Ǥadewiɡ̶a liciagi niɡ̶ina ewiidi niɡ̶ina me nigoitijo. Aleegi mina niɡ̶ina ewiidi, odaa ja ma. 15 Niɡ̶ida makaamitiwaji leeditibige midaɡ̶a ɡ̶agegi motaɡ̶ani, “Nige yemaa Aneotedoɡ̶oji, eote ɡ̶odoniciwaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a, odaa jaoɡ̶a ane ɡ̶odowoogo me ɡ̶obakedi.” 16 Pida natigide, jaɡ̶adinabakenitibece leeɡ̶odi makaami anaɡ̶axakeneɡ̶egipi. Odaa idokeeta niɡ̶ina madinabakenitibecetiwaji, odaa jaɡ̶awii ane beyagi.\\n17 Enice, niɡ̶ina oko ane domaɡ̶a yakadi meo anigida anele, pida aɡ̶eo, niɡ̶ini oko jeɡ̶eo ane beyagi.","num_words":444,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 1 TIMOTEO 6\\nNezocarã sãwã b̶ead̶ida panʌ\\n1 Crito ĩjã panʌ nezocarãba ãdji borora waya b̶ead̶ida panʌa. Mãwãra dewararãba Ãcõrẽda, dadjia jaradia panʌ sid̶a biẽ́ jarad̶aẽ́a. 2 Ãdjirã boroba Critoda ĩjã b̶ʌbʌrʌ, crĩchad̶iẽ́ panʌa djaba bẽrã wayad̶aẽ́da. Ãtebʌrʌ idji itea biara trajad̶ida panʌa. Ãdji trajud̶eba Crito ĩjã b̶ʌba parata edabari bẽrã quĩrĩãneba idji itea trajad̶ida panʌa. Maʌ̃gʌra jaradia b̶adua. Idjab̶a mãwã od̶amãrẽã ãdjirãa jaradua.\\nParata awua b̶ea\\n3-4 Ab̶aʌba quĩrã awara jaradia b̶aibʌrʌ, dadjirã Boro Jesucritoba jipa jaradiad̶ada ãĩ b̶ʌad̶a aibʌrʌ, idjab̶a dadji jipa nĩbad̶id̶ebema sid̶a quĩrã awara jaradia b̶aibʌrʌ, jũma cawa b̶ʌda crĩcha b̶ʌmĩna wãrãda adua b̶ʌa. Sobiẽ́ b̶ʌd̶eba ijara bed̶ea b̶ebaria. Baridua bed̶ea carea caicaya b̶ebaria. Maʌ̃gʌd̶eba zebaria djãrãba erob̶ʌ carea biẽ́ b̶aida, djãrã ume quĩrũbi jʌrʌ b̶aida, djãrã ẽcarraare biẽ́ bed̶ea b̶aida, idjab̶a djãrã ume biẽ́ crĩcha b̶aida. 5 Maʌ̃ ẽberã crĩcha ãrĩ b̶eara, wãrã bed̶ea adua b̶ea sid̶a baridua ijara bed̶eabadaa. Ãdjirãba crĩchabadaa Ãcõrẽ ĩjã b̶ʌd̶eba parata edad̶ida.* Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e naʌ̃ sid̶a b̶ʌ́ b̶ʌa: “Maʌ̃gʌrã ume ãbaa b̶arãdua.” 6 Wãrãda Ãcõrẽ ĩjã b̶ʌd̶eba nebia waib̶ʌada eropanʌa. Baribʌrʌ ara dadjia naʌ̃ ẽjũãne eropanʌba necai b̶ead̶ida panʌa. 7 Tosid̶ad̶e dadjirãba naʌ̃ ẽjũãnaa ni cãrẽ sid̶a enenaẽ́ basía. Beubʌdad̶e ni cãrẽ sid̶a eded̶aẽ́a. 8 Maʌ̃ bẽrã cod̶ida eropanʌbʌrʌ, cacuad̶e jʌ̃nida eropanʌbʌrʌ, ara maʌ̃ba necai b̶ead̶ida panʌa. 9 Baribʌrʌ parata bara b̶a quĩrĩã b̶eaba ne jũma awua panʌneba cadjiruad̶e b̶aebadaa. Maʌ̃ne ne siriẽ́ b̶ea awua panʌneba, dadji ãrĩda b̶ea awua panʌneba bid̶a cadjiruad̶e panebadaa animarã jʌ̃caraba jidad̶a quĩrãca. Maʌ̃ne ãdjirãra bio ãrĩnaped̶a bio biẽ́ b̶eabaria. 10 Ne jũma cadjiruara parata awua b̶ʌd̶eba zebaria. Ara maʌ̃ awua panʌneba ʌ̃cʌrʌba Crito ĩjã pananara igarasid̶aa. Mãwã ãdjira bio biẽ́ara panesid̶aa.\\nPauloba Timoteoa obid̶a\\n11 Baribʌrʌ bʌa Critora ĩjã b̶ʌ bẽrã jũma maʌ̃gʌd̶ebemada ãĩ nĩbadua.† Critora ĩjã b̶ʌ. Griego bed̶ead̶e “Ãcõrẽ ẽberã” b̶ʌ́ b̶ʌa. Jipa nĩbadua. Ãcõrẽra ẽpẽdua. Sod̶eba wãrãda Critora ĩjã b̶adua. Jũmarãda quĩrĩã b̶adua. Jũma droadua. Jũmarã ume aduá b̶adua. 12 Ne jũmane Critora ĩjã b̶adua bia djõ b̶ʌ quĩrãca. Mãwã bʌra ewariza Ãcõrẽ ume zocai b̶aya. Bʌa Crito ĩjã b̶ʌda zocãrã duanʌ quĩrãpita jarasid̶e Ãcõrẽba bʌra trʌ̃sia maʌ̃ zocai b̶aira erob̶amãrẽã. 13-14 Jũma zocai b̶eara Ãcõrẽneba zocai panʌa. Ara maʌ̃ Ãcõrẽ quĩrãpita mʌ̃a bed̶eada jaraya bʌa ĩjã o b̶amãrẽã. Jesucrito quĩrãpita bid̶a ab̶ari bed̶eada jaraya idjia wãrã bed̶eada Poncio Pilato quĩrãpita jarad̶a quĩrãca. Mʌ̃a naʌ̃gʌda jaraya: mʌ̃a jaradia b̶ʌra quĩrãipa ĩjã o b̶adua biẽ́ jarad̶i neẽ́ ab̶a dadjirã Boro Jesucrito zebʌrʌd̶aa. 15 Ãcõrẽba b̶ʌd̶a ewarid̶e idjira unubiya.\\nÃcõrẽ biya quiruda jũmarã Boroa.\\nIdjira jũma bororã cãyãbara dji dromaara b̶ʌa idjab̶a jũma dji droma b̶ea Boroa.\\n16 Ab̶abe idjida beucaa. Idji b̶ʌma dorrodorroa nũmʌ bẽrã ni ab̶aʌda caita poya wãnaẽ́a.\\nIdjira ni ab̶aʌba ununaẽ́ panʌa idjab̶a poya ununacaa.\\nMʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa ewariza jũmarãba idjía bia bed̶ea pananida idjab̶a jũmarãda poya erob̶aida.\\nBia b̶ʌa mãwã b̶aida.\\nParata bara b̶eaba sãwã od̶ida panʌ\\n17 Naʌ̃ ẽjũãne parata bara b̶earãa jaradua dji dromarãda crĩcharãnamãrẽã. Ãdjia ne eropanʌra dãrã droaca bẽrã jaradua maʌ̃neba bia b̶ead̶ida crĩcharãnamãrẽã. Biara Ãcõrẽdrʌ crĩchad̶ida panʌda.‡ Ãcõrẽ. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “Ãcõrẽ zocai b̶ʌ.” Idjiabʌrʌ dadjirãa ne jũmada ad̶uba dia b̶ʌa necai b̶ead̶amãrẽã. 18 Dji ne bara b̶eaa jaradua jũmarã ume bia od̶amãrẽã. Idjab̶a jaradua ãdjia eropanʌnebemada sobiad̶eba dewararãa diad̶i carea b̶ead̶ida panʌda. 19 Mãwã bia o panʌneba ne waga wãbʌrʌ quĩrãca o panʌa nocoarebema ewarid̶e bia b̶ead̶i carea. Maʌ̃ne ãdjia wãrã zocai b̶aira erob̶ead̶ia.\\nPauloba naʌ̃ cartad̶e jĩrũare b̶ʌd̶a\\n20 Timoteo, jũma Ãcõrẽba jarad̶ara bio wagadua. Ãcõrẽ quĩrãpita biẽ́ b̶ea nẽbʌrʌbadara igaradua. Idjab̶a jũma crĩcha Ãcõrẽ bed̶ea ume quĩrã awara b̶eara igaradua. Ʌ̃cʌrʌba maʌ̃ crĩcha b̶eara necawaad̶a abadaa. Baribʌrʌ necawaẽ́a. 21 Ʌ̃cʌrʌba maʌ̃ necawaara eropanʌana abadaa. Maʌ̃ carea ãdjia Crito ĩjã pananara igarasid̶aa. Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa Ãcõrẽba idji biad̶eba bʌra careba b̶aida.§ Bʌra. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “bãrãra.”\\n*6:5 Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e naʌ̃ sid̶a b̶ʌ́ b̶ʌa: “Maʌ̃gʌrã ume ãbaa b̶arãdua.”\\n†6:11 Critora ĩjã b̶ʌ. Griego bed̶ead̶e “Ãcõrẽ ẽberã” b̶ʌ́ b̶ʌa.\\n‡6:17 Ãcõrẽ. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “Ãcõrẽ zocai b̶ʌ.”\\n§6:21 Bʌra. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “bãrãra.”","num_words":624,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.197,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 2\\n☰ MATEUS 2 ◀ ▶\\nIcoa icoɡ̶aɡ̶a anoicoɡ̶oticogi ane icoɡ̶otigi nigoi\\n1 Jesus lanikadi aca nigotaɡ̶a Belém ane nipodigi Judéia, niɡ̶ijo me inionigi-eliodi Herodes. Niɡ̶ijoa nokododi icoa ɡ̶oneleegiwadi ane libakedi moiɡ̶oaditalo yotetitedi oicoɡ̶oticogi nigoi, igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém. 2 Odaa ja nigikanaɡ̶a, modi, “Igame diɡ̶etigi ica nigaanigawaanigi ane icota me ninionigi-eliodi judeutedi? Jowooɡ̶otaɡ̶a neɡ̶enitini, igaataɡ̶a jinataɡ̶a ajo notedi digoida nigoi. Odaa janagaɡ̶a me joɡ̶eeɡ̶ata.”\\n3 Naɡ̶a wajipatalo Herodes lotaɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, odaa eliodi me doɡ̶owikomata, codaa eliodi okotigi nigotaɡ̶a Jerusalém eledi noɡ̶owikomataaɡ̶a. 4 Odaa ja yatecoɡ̶otee niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa Herodes ja nigetiniwace ica ane lanikadi icoa Cristo, niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. 5 Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Lanikadi Belém nipodigi Judéia, leeɡ̶odi mee anigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko,\\n6 ‘Akaami Belém nipodigi Judéia,\\nakamaɡ̶akaami akaami ɡ̶oneɡ̶e liwigotigi eletidi nigotadi Judéia.\\nIgaataɡ̶a digoina makaamitaɡ̶a lanikadi niɡ̶ica ane icota me lacilo,\\nane dowediteloco yoiigi Israel micataɡ̶a nowienoɡ̶odi waxacocoli’.”\\n7 Odaa Herodes jeɡ̶eniditiogi ica anokegipi anoicoɡ̶oticogi nigoi igo dakapetege me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Odaa ja nigetiniwace niɡ̶ica noko noɡ̶onadi naɡ̶aca yotedi ane nodi. 8 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja imonyatibigiwaji migotibeci nigotaɡ̶a Belém, meetiogi, “Emiitiwaji, odaa oleetibige mowooɡ̶oti ane diɡ̶etigi niɡ̶ica nigaanigawaanigi. Nigakati, odaa awii yeemidi, amaleeɡ̶aɡ̶a jakadi maɡ̶aɡ̶a ejigo joɡ̶eteta.”\\n9 Noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a niɡ̶ini inionigi-eliodi, odaa joɡ̶opitibeci niɡ̶ijoa anokaɡ̶a. Eɡ̶idaa diiticogi me wiajeeɡ̶a, odaa joɡ̶onadi ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo yotedi anonadi diɡ̶etege nigoi. Odaa naɡ̶ajo yotedi jiɡ̶igo lodoe niɡ̶ijoa anokaɡ̶a, odaa ja nicoti ditibigimedi niɡ̶ijo diimicawaanigi aneitice nigaanigawaanigi. 10 Noɡ̶onadi naɡ̶ajo yotedi ane idei ditibigimedi niɡ̶ijo diimicawaanigi, odaa eliodi me ninitibigiwaji. 11 Odaa noɡ̶odakatiwece niɡ̶ijo diimicawaanigi, joɡ̶onadi nigaanigawaanigi manitaɡ̶a Maria ane eliodo nigaanigawaanigi. Odaa joɡ̶oyamaɡ̶atedini lokotidi lodoe niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, odaa joɡ̶odoɡ̶eteta. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyomoke aca lowoodaɡ̶axi anonadeegi, onoɡ̶a icoa liboonaɡ̶a anonadeegita nigaanigawaanigi. Odaa joɡ̶oyajigo icoa liboonaɡ̶a, oolo, ica namoko ɡ̶odatobi ane liditege lanigi niɡ̶ina moyalegi, idaa ica pomaada ane liditece lanigi codaa dakake loojedi. 12 Niɡ̶ijo naɡ̶a niotaɡ̶a, odaa ja nigeeɡ̶a, odaa oigee Aneotedoɡ̶oji me ibodicaxi me daɡ̶adiaaɡ̶idiaa igotinece minitaɡ̶a Herodes. Odaa joɡ̶odioteci eledi naigi mopiticogi niiɡ̶otedi.\\nJosé, Maria ijaa lionicawaanigi ialeticogi Egito\\n13 Niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶opitibeci niɡ̶ijo anokegipi, José ja igee ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dinikeeta, odaa meeta, “Adabititini, abaata nigaanigawaanigi, aniaa eliodo, ialeticogi niiɡ̶o Egito! Idiaaɡ̶oni nigepaa jao ɡ̶adeemidi nige yakadi madopilitijo, igaataɡ̶a Herodes doletibige me yeloadi niɡ̶idi nigaanigawaanigi.” 14 Odaa José jiɡ̶itibigi, ja nibatine nigaanigawaanigi ajaa eliodo, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo enoale José jiɡ̶igo Egito. 15 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i Egito neɡ̶epaaɡ̶icota me yeleo Herodes, odaa joaniɡ̶idaa mewi me icotece ane lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, ganigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane iditedini, “Odaa jiniditalo ionigi me noditicogi Egito.”\\nHerodes diiɡ̶enatakatiogi monigodi nigaanigipawaanigi\\n16 Naɡ̶a nadi Herodes moinaale niɡ̶ijo anokegipi anoicoɡ̶oticogi nigoi, odaa eliodi me deliɡ̶ide. Odaa ja diiɡ̶enatakatiogi monigodi iditawece nigaanigipawaanigi anidiwa itoataale nicaaɡ̶ape, ane niɡ̶eladimigipitigi Belém, codaa me minoataɡ̶a inoa nipodaɡ̶a ane ipegitege nigotaɡ̶a. Eo niɡ̶ida loenatagi leeɡ̶odi yowooɡ̶odi neɡ̶eote itoataale nicaaɡ̶ape naɡ̶ajo yotedi naɡ̶a dinikeetiogi niɡ̶ijo anokegipi. 17 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a icotece niɡ̶ijoa Jeremias lotaɡ̶a, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo mee,\\n18 “Manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Ramá jajipaaɡ̶ata layaageɡ̶egi oko me nacaagaɡ̶ateloco,\\neliodi me agecaɡ̶alodipi.\\nJaɡ̶ajaa Raquel ane dacaagetibece leeɡ̶odi lionigipi.\\nDacaagetibece, odaa aɡ̶ica ane yakadi me yocaɡ̶aneɡ̶e leeɡ̶odi iditawece ja nigo.”\\nJosé ja dopi me icoɡ̶oticogi Egito\\n19 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes naɡ̶a yeleo, odaa José ja dige digoida Egito. Igee ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dinikeeta. 20 Odaa niɡ̶ica aanjo jeɡ̶eeta, “Onitibige, anibaatine nigaanigawaanigi aniaa eliodo, odaaɡ̶opiliticogi nipodigi Israel, leeɡ̶odi niɡ̶ijo ane domoɡ̶oyeloadi niɡ̶ini nigaanigawaanigi aɡ̶aleeɡ̶ica, ja nigo.” 21 Odaa José jiɡ̶itibigi, nibatine nigaanigawaanigi, ajaa eliodo, odaa ja dopiticogi nipodigi Israel. 22 Niɡ̶ijo niɡ̶icoticogi, odaa ja dibodiceta Arquelau, lionigi Herodes, me niɡ̶iniaa diiɡ̶enataka waxodi limedi eliodi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi José me doita midiaaɡ̶i. Odaa José ja dige, igee Aneotedoɡ̶oji meote leemidi. Odaa jiɡ̶igo nipodigi Galiléia. 23 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i mani nigotaɡ̶a Nazaré. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee micotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ica jotigide, niɡ̶ijo mee, “Oyatedigi me Nazareeno.”","num_words":594,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN MARCOS 2\\n1-2 To bajiro ĩ yicudiriarʉ̃mʉri bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ tudiejayuju Jesús quẽna. Ĩ ñarũgũrivijʉre ĩ tudiejasere ajiyujarã masa. Tire ajicõari, ĩ tʉjʉ rẽjañujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñajare, vi jʉ̃mʉcoasuju ti. Nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. Soje tʉ quẽne, nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. To ĩna bajirone, vi jubeajʉ Dios oca ĩnare gotimasio ñañuju Jesús. 3 To bajiro ĩ yiñarone, babaricãrãcʉ ñacõari, micagʉ̃re ãmiejayujarã. 4 Ĩre ãmiejacõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna. To ĩna yirʉaboarore jãjarã ñabibecõañujarã. To bajiri vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ. 5 “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n6 To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, ado bajiro tʉoĩañujarã: 7 “¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami ĩ. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ti ũnire yimasigʉ̃ma”, yitʉoĩañujarã ĩna. 8 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—“ ‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. 9 “Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami” yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. 10 To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, “ ‘Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: 11 “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\n12 To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari,\\n13 Micagʉ̃re ĩ catioriaro bero, Ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ quẽna tudivasuju Jesús. Tojʉ jãjarã masa rẽjañujarã. Ĩna rẽjasere ĩacõari, Dios oca ĩnare gotimasioñuju ĩ.c Leví, jʉa vãme, vãme cʉtigʉ ñañuju. Gaje vãme, Mateo vãme cʉtiyuju. “Leví” ti yijama, hebreo oca rãca yiyuju. “Mateo” ti yijama, romano oca rãca yaja. 14 Gotimasio gajano, vacʉne, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju. Alfeo macʉ ñañuju ĩ, Lev'i. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ yiñaro, ĩacõari,\\n15 Bero, Lev'i ya vijʉ ejacõari, bayuju Jesús. To bajiri Jesúrãca bañañujarã Lev'i ĩ yiriarore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne. To yicõari, Jesús buerimasa quẽne bañañujarã ĩna. To bajiri jãjarã masu ñañujarã Jesúre ĩre ajisʉyarã. 16 To ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, rojose yijairã rãca ĩna bañasere ĩacõari, Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã:\\n17 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n18 Juan masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ buerã, fariseo masa quẽne, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro bare bamenane Diore sẽniñujarã, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã. To ĩna yirirʉ̃mʉre Jesúre sẽniĩarã ejayujarã sĩgʉ̃ri:\\n19 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja. 20 To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.\\n21 Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 22 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n23 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo ĩna oteriavese cʉtore vasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩ buerimasa. 24 Tire ĩna basere ĩacõari, fariseo masa ado bajiro Jesúre ĩre yiyujarã:\\n25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—¿David ñamasir'i ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa? 26 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Abiatar vãme cʉtigʉ ĩ ñarore David mesa, ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios. 27 “ ‘Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yiya’ yʉ yisere cʉdirã ñato” yigʉ me, masare rujeoyumi Dios. Masare rujeocõari, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yicũmasiñumi, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ. 28 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.\\nc2:13 Leví, jʉa vãme, vãme cʉtigʉ ñañuju. Gaje vãme, Mateo vãme cʉtiyuju. “Leví” ti yijama, hebreo oca rãca yiyuju. “Mateo” ti yijama, romano oca rãca yaja.","num_words":855,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.04,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique FILEMÓN 1\\nPablo tia cũurica wiipʉ cʉ̃ ca niiri tabere, Filemón're ca pade cotegʉ ca niimiricʉ Onésimo, Pablore bʉa ea, Jesucristo yee quetire cʉ̃ ca wedero cʉ̃ cãa teere tʉo nʉnʉjee, cʉ̃re tii nemo, cʉ̃ ca tiicã niiriquere wede.\\nTo biro cʉ̃ ca bii pacaro, Roma macãrãre ca dotirore biro tiigʉ Pablo pea, cʉ̃ ʉpʉ Filemón pʉtopʉra Onésimore cʉ̃ ca tuenecojope niiupa.\\nTo biri Pablo Filemón're queti owa cojogʉ, “Onésimore jĩcʉ̃ pade coteri majʉre biro cʉ̃re cʉoeto. Cristore ca tʉo nʉnʉjeegʉre birora, jĩcʉ̃ mʉ yee wedegʉ mʉ ca maigʉre biro pee cʉ̃re cʉoya” ĩi owa cojomi.\\nBiigʉpʉa atere cʉ̃ ca owajata, ca pade coterã yee maquẽre owa cojogʉ méé tiimi, Cristore ca tʉo nʉnʉjeegʉa “O biiri wãme ca biipe nii,” ĩi majiorʉgʉ to biri wãme ĩimi.\\nFilemón're Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Cristo Jesús yee jʉori tia cũurica wiipʉ ca niigʉ, jãa yee wedegʉ Timoteo mena, mʉ, jãa yee wedegʉ jãa ca maigʉre, jãa paderique bapa, 2 ñucã mʉ yaa wiire ca juu bue nea poorã, mani yee wedego Apia, to biri Arquipo manire birora Jesucristo yeere to birora ca padecõa niigʉre, mʉjare jãa añu doti cojo. 3 Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, mani Wiogʉ Jesucristo cʉ̃ja yee ca añurije, jĩcãri cõro niiriquere, mʉjare cʉ̃ja tiicojojato.\\nFilemón mai, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, cʉ̃ ca biirije\\n4 Juu buegʉ mʉre tʉgoeña bʉagʉ cõrora, yʉ Ʉmʉreco Pacʉre, “Añu majuropeecã” cʉ̃re yʉ ĩi. 5 Wiogʉ Jesucristore díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉo, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãre mai, mʉ ca tiirijere yʉ queti tʉo. 6 Ʉmʉreco Pacʉre yʉ jãi, díámacʉ̃ mʉ ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere ca bii bapa cʉtirije, añurije maquẽ Cristo jʉori mani ca cʉorijere mʉja ca majipere biro ĩigʉ. 7 Bʉaro ʉjea nii, tʉgoeña bayi, yʉ biiwʉ, mʉ ca mairije jʉori. Mʉ, yʉ yee wedegʉ, ca ñañarije manirãre cʉ̃ja ca tʉgoeña yeri tutuaro mʉ tiiupa.\\nPablo Onésimore cʉ̃ ca jãi bojarique\\n8 To biri Cristo jʉori uwiricaro maniro mʉ ca tiipere mʉre ca tii dotipʉra niicã pacagʉ, 9 mairique mena pee mʉre yʉ ĩirʉga: Yʉ Pablo, bʉcʉ, mecʉ̃ra Cristo Jesús jʉori tia cũurica wiipʉ ca niigʉ, 10 yʉ macʉ̃ Onésimo,* Onésimo: Ca tii nemogʉ ĩirʉgaro ĩi. tia cũurica wii yʉ ca niiro, yʉ macʉ̃re biro ca bii earicʉ yee maquẽre mʉre yʉ jãi.\\n11 Ména, jʉgueropʉre pade coteri majʉ ñee ʉno mʉre ca tii nemotigʉ niiupi. Mecʉ̃ra, mʉ cãare añuro tii nemo, yʉ cãare tii nemo, ca tiigʉ niimi. 12 Ñucã cʉ̃re mʉre yʉ tuenecojo, cʉ̃ mena yʉ yeripʉ† Yʉ macʉ̃ majuro peere birora waami, yʉ upʉ macã tabe majuro peere birora waa. yʉ ca boo tʉgoeñarije waa. 13 Biigʉpʉa, mʉ wajoaye cʉ̃re yʉ ami tuenerʉgamijapa, Jesucristo yee jʉori tia cũurica wiipʉ yʉ ca niiro ʉno yʉre cʉ̃ tii nemojato ĩigʉ. 14 To biro tiirʉga pacagʉ mʉ ca booti pacaro yʉ tiirʉgati, yʉre mʉ ca tii nemopere dotiya manigʉra, mʉ majuropeera mʉ ca tiipere biro ĩigʉ. 15 Onésimo, jĩcã cuu mʉre cʉ̃ ca camotatijata, to birora cʉ̃re mʉ ca cʉocã niiperena ĩima ĩigʉ biijacupi cʉ̃ ca biijata. 16 To biri mʉre pade coteri majʉre biro méé, ca pade cotegʉ ametʉenero añugʉ, mʉ yee wedegʉ, mʉ ca maigʉre biro pee niirucumi. Bʉaro cʉ̃re yʉ mai. Mʉ pee doca ametʉenero cʉ̃re mʉ maicu. Bojocʉre mairicarore biro wado méé, Wiogʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉre biro pee cʉ̃re mʉ mairucu.\\n17 To biri mʉ bapare biro yʉre mʉ ca cʉojata, yʉrena bocagʉre biro cʉ̃re bocaya. 18 Jĩcã wãme ñañaro mʉre tii, apeye ʉno mʉre wapa moo, cʉ̃ ca biijata, yʉre wapa jãiña. 19 Yʉ Pablo majuropeera, yʉ amo mena atere yʉ owa, “Yʉ, yʉ wapa tii bojarucu, mʉ cãa, mʉ majuropeera mʉ ca niirije mena yʉre mʉ wapa moo,” mʉre ĩirʉgatigʉ. 20 Ʉ̃gjá yʉ yee wedegʉ, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeegʉ mʉ ca niirijere jĩcã wãme yʉre tii bojaya. Jesucristore tʉo nʉnʉjee yaarã cʉtiricʉre birora yʉ ca yeri ʉjea niiro tiiya.\\n21 Ca tʉo nʉnʉjeegʉ mʉ ca niirijere añuro majiri, mʉre yʉ owa cojo. Ñucã mʉre yʉ ca tii dotiro ametʉeneropʉ mʉ ca tiipere yʉ maji. 22 Apeyera ñucã, mʉ pʉto waagʉ yʉ ca cãnipa jawire yʉre queno yueya. Yʉre mʉja ca juu bue bojarije jʉori, Ʉmʉreco Pacʉ mʉja pʉto yʉ ca ĩagʉ waaro cʉ̃ ca tiipere yʉ yue.\\n23 Yʉ mena macʉ̃ Epafras, Cristo Jesús yee jʉori tia cũurica wiipʉ ca niigʉ, mʉre añu doti cojomi. 24 Ñucã yʉre ca pade nemorã Marcos, Aristarco, Demas, Lucas jãa cãa mʉre añu doti cojoma.\\n25 Wiogʉ Jesucristo, cʉ̃ ca añu majuropeerije mʉja ca catiro jãña niirijepʉ mena to niijato.\\n*1:10 Onésimo: Ca tii nemogʉ ĩirʉgaro ĩi.\\n†1:12 Yʉ macʉ̃ majuro peere birora waami, yʉ upʉ macã tabe majuro peere birora waa.","num_words":734,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 4\\n☰ MARCOS 4 ◀ ▶\\nNatematigigi ica enanaɡ̶anaɡ̶a\\n(Mateus 13.1-9; Lucas 8.4-8)\\n1 Jesus naɡ̶a niiɡ̶axitacediniwace noiigi liniogotibece niweiigi Galiléia. Odaa eliodi oko odilapodetelogo. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me waxoditedinigi naɡ̶ajo niwatece nicotedinigi le, odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi idiaaɡ̶i miditaɡ̶a dotiwadi liniogotibece weiigi. 2 Niɡ̶ijo Jesus me niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo noiigi, yatemati owidi natematiko anida ane iciaceeketetege.\\nOdaa meetediogi, 3 “Diganajipaatiwa! Ica ɡ̶oneleegiwa one yadeegi nolacidi meyateloco miditaɡ̶a lixoɡ̶otagi. 4 Niɡ̶ijo naɡ̶a ilaagaɡ̶aditedibece niɡ̶ijoa nolacidi inoatawece liwailidi, odaa onicoa icoa lolacidi aneniteloco naigi liniogotibece. Odaa ilaaɡ̶axodi jeɡ̶enagitibeci, joɡ̶oyelio niɡ̶ijoa lolacidi. 5 Icoa eletidi lolacidi onenite midiwataɡ̶a wetiadi ane deɡ̶ewi ina mica iiɡ̶o. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijoa lolacidi ja nokoloɡ̶o leeɡ̶odi me deɡ̶ewi ina mica iiɡ̶o. 6 Pida naɡ̶a dapicoɡ̶o aligeɡ̶e, odaa ja yalegi ijoatawece niɡ̶ijoa nawodigijedi, odaa ja yadilo, leeɡ̶odi onateciɡ̶ijoa litotitedi. 7 Icoa eletidi lolacidi enitedini miditaɡ̶a ipelakijadi. Odaa ipelaɡ̶a naɡ̶a ili, odaa ja iɡ̶owalaɡ̶adi lawodigijedi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa aneyatedini, odaa aika daɡ̶a etaye. 8 Pida icoa eletidi beɡ̶eniteloco miditaɡ̶a ica iiɡ̶o anele. Naɡ̶a nokoloɡ̶o, odaa beɡ̶ele me ili, codaa etaye. Onidateci ligegi yajigo triinta, seseenta, codaa me onaniteci taalia lolacidi leyeema.” 9 Odaa meetediogi Jesus, “Niɡ̶ina oko ane wajipatalo yotaɡ̶a, leeditibige me watacotece.”\\nJesus yatemati ane diitigi niɡ̶ijo natematigigi niɡ̶ijo enanaɡ̶anaɡ̶a\\n(Mateus 13.10-23; Lucas 8.9-15)\\n10 Niɡ̶ijo noɡ̶opitibeci niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa onaniɡ̶iniwatece Jesus ijaaɡ̶ijo dooze anodiotibece ijaaɡ̶ijoa eletidi lokaaɡ̶etedipi anidiaaɡ̶itice oigetece anodaa diitigi niɡ̶ijo latematigo ane yatemati. 11 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiolaatedicetiwaji me ikeetedaɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶ee me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko. Pida jatematitiogi natematiko anida ane jiciaceeketege niɡ̶ina ane doɡ̶oyemaa Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali.\\n12 ‘Jiɡ̶idaa leeɡ̶odi mideɡ̶ejigotiogi amalee��̶aɡ̶a onadi,\\npida aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica ane jao,\\npida aɡ̶oyowooɡ̶odi iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco.\\nOdaa jiɡ̶idaa me doɡ̶oyakadi modinilaatece libeyaceɡ̶eco,\\nodaa ayakadi Aneotedoɡ̶oji me yapitaɡ̶adi laaleɡ̶enali.’ ”\\n13 Odaa Jesus ja nigetediniwace, meetediogi, “Nige doɡ̶owooɡ̶oti ane diitigitiwaji niɡ̶ijo yatematigo ane jatemati, igame ɡ̶animaweneɡ̶egi mowooɡ̶oti inoa eletidi yatematiko? 14 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane ilaagaɡ̶aditedibece lolacidi liciagi niɡ̶ina ane yatematitedibece nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedicogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 15 Initibece oko ane wajipatalo niɡ̶inoa nibodicetedi anele liciagi naigi liniogotibece. Niɡ̶ina naɡ̶a wajipata, odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Satanás ja noɡ̶a natematiko ane ideite catiwedi laaleɡ̶enali. 16 Odaa ina eledi oko liciagi niɡ̶ina iiɡ̶o aninoa wetiadi. Niɡ̶ina noɡ̶owajipatalo nibodicetedi anele, odibatege niɡ̶ijoa natematiko, codaa me ninitibigiwaji. 17 Pida niɡ̶ijo oko aɡ̶eliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi liciaco niɡ̶ijoa nawodigijedi anokateciɡ̶idiwa litodi, odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi midiaaɡ̶i. Niɡ̶ina niɡ̶inoa ane dakaketema, codaa ina moyalomeɡ̶e niɡ̶ina eledi oko leeɡ̶odi monakato Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶idi oko joɡ̶oika monakato Aneotedoɡ̶oji. 18 Ina eledi oko liciagi niɡ̶ina iiɡ̶o aninaa ipelaɡ̶a. Owajipatalo nibodicetedi anele. 19 Pida oigecaɡ̶aleɡ̶e niɡ̶inoa aninoatigi digoina iiɡ̶o, odaa daɡ̶axa moyemaa dinyeelo, codaa oyemaa niɡ̶inoa anicinoa mepoka oyakadi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee, liciagi niɡ̶inoa nawodigijedi ane yapoɡ̶oditini ipelaɡ̶a, odaa inoatawece niɡ̶inoa anoyemaa mowote aika me ili Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a catiwedi laaleɡ̶enali, odaa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a aiigi ane lakataɡ̶a. 20 Pida ina eledi oko baɡ̶a liciagi niɡ̶ijo iiɡ̶o anele. Niɡ̶idi oko odibatege nibodicetedi anele, odaa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a iigi lakataɡ̶a niɡ̶idi oko, odaa liciagi metaye niɡ̶ijoa lolacidi anoyajigo ligegi anidiwa triinta, seseenta codaa me onaniteci taalia lolacidi.”\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece nilokokena Aneotedoɡ̶oji\\n21 Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, meetediogi, “Domigica ane yalegi noledaɡ̶axi odaa yapoɡ̶oditeloco baalida, oɡ̶oa domigetaɡ̶a ixotiwece nipe le? Aɡ̶ica! Pida oyalegi naɡ̶ana noledaɡ̶axi, odaa onanyoketi ditibigimedi. 22 Odaa aɡ̶ica ane dinaɡ̶aditi ane daɡ̶a yeloɡ̶oteloco. Codaa inoatawece ane dinaɡ̶aditedini, icota monadi niɡ̶ina oko. 23 Niɡ̶ina oko anowajipatalo yotaɡ̶a leeditibige mowatacotece.”\\n24 Meetediogi Jesus, “Niɡ̶ina baɡ̶a owookoni niɡ̶ina majipaatalo yotaɡ̶a. Anemiita niɡ̶ina eledi oko, odaa jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶a igotedaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji, odaa eliodi niɡ̶ica ane yajigote niɡ̶ina oko anowatacotece latematiko. 25 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji daɡ̶axatace meliodi ane yajigote niɡ̶ina oko anoyiwaɡ̶adi. Pida niɡ̶ina oko ane diɡ̶ica eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, Aneotedoɡ̶oji noɡ̶a niɡ̶ijo onateciɡ̶ini anida minitaɡ̶a.”\\nNatematigigi icoa lolacidi\\n26 Jesus mee, “Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, liciagi niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa aneyatedini nolacidi miditaɡ̶a iiɡ̶o ane ibinie. 27 Niɡ̶ina neɡ̶enoale diote, odaa nicotini niɡ̶ina naɡ̶a noko, odaa niɡ̶ijoa nolacidi ja nokoloɡ̶o codaa me ili, pida ayowooɡ̶odi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me ili. 28 Iiɡ̶o eo me ili nawodigijedi. Odoejegi nokoloɡ̶o nawodigijegi, nigidiaaɡ̶idi ja daxoditice ligecidi. Odaa nigidiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a nodi lolacidi. 29 Niɡ̶ina neɡ̶ei niɡ̶inoa ligecidi, odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja nakagidi yatita nodaajo, leeɡ̶odi jiɡ̶icota noko me nopilaɡ̶aditedio lawodigijedi.”\\nNatematigigi aca lolacawaana “mostaada”\\n(Mateus 13.31-32, 35; Lucas 13.18-19)\\n30 Eɡ̶idaaɡ̶ee Jesus me dotaɡ̶a, mee, “Igamigodaaɡ̶ee nige iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko? Amigida ica natematigo ane jiciaceeketege me jakadi me jatemati? 31 Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji niɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko, liciagi naɡ̶ana lolagi mostaada. Niɡ̶ina moyateloco niɡ̶ina iiɡ̶o, naɡ̶ani lolagi daɡ̶axa me lionawaana liwigotigi niɡ̶inoa eletidi lolacidi. 32 Pida nigidiaaɡ̶idi nigoyatini naɡ̶ajo lolagi, odaa ili yayoketicoace niɡ̶ijoa eletidi nawodigijedi. Codaa libiwedi daɡ̶axa me nelecoli, odaa ilaaɡ̶axodi owote libatoli odiwaletigi laamotiidi.”\\n33 Niɡ̶ijo Jesus me yatematitediogi niɡ̶ijo oko nibodicetedi anele, ibake owidi natematiko anida ane iciaceeketetege liciagi niɡ̶ijoa natematiko baanaɡ̶a yatematitediogi. Inoka eetetece niɡ̶ina anoyakadi moyowooɡ̶odi niɡ̶ina oko. 34 Codaa adatematikatediogi me daɡ̶a ibaketeda natematigo anida ane iciaceeketege. Pida niɡ̶ina noɡ̶okiniwatece ijaaɡ̶ijo anodiotibece, odaa Jesus ja yeloɡ̶oditediogi niɡ̶ica ane diitigi ijoatawece niɡ̶ijoa ane diiɡ̶axinaɡ̶atetece.\\nJesus yamaketedini niwocotaɡ̶a\\n(Mateus 8.23-27; Lucas 8.22-25)\\n35 Niɡ̶ijo noko naɡ̶a dawike, Jesus meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Iniɡ̶a daato weiigi.” 36 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyaladi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa joɡ̶oyadeegi Jesus catinedi niwatece niɡ̶ijo aneetedi naɡ̶a ika me datematika, odaa jiɡ̶igotibeci. Odaa ijoa eletidi niwateceli joɡ̶odiotece.\\n37 Pida codaaɡ̶ida noɡ̶onenagi ica niwocotaɡ̶a. Odaa niɡ̶icoa ebekadi nelecoli ja yalaketedibigeloco naɡ̶ajo niwatece, odaa naɡ̶ajo niwatece ja domaɡ̶a nolee ninyoɡ̶odi. 38 Pida idiaa Jesus oneote lakaalaɡ̶adi, odaa ja diote digoida lowiditice naɡ̶ajo niwatece. Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oyojietelogo, odaa moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, aɡ̶ica mawiitioɡ̶oji? Niɡ̶ida moko ja jaaɡ̶a!”\\n39 Odaa Jesus jiɡ̶itedibige, odaa ja yamaketedini niocodi, codaa meetediogi ebekadi, “Anotokitiniwaci!” Odaa niocodi ja damatini, odaa ijoatawece damatiniwace. 40 Odaa Jesus meetediogi, “Igaamee ina madoiitiwaji? Igame leeɡ̶odi me deɡ̶ewi me iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji?”\\n41 Odaa eliodi modoitalo Jesus niɡ̶ijo anodiotibece leeɡ̶odi niɡ̶ijo loenatagi. Odaa dinigetiwage, modi, “Amiidoa icoa ɡ̶oneleegiwa? Igaataɡ̶a codaa me niocodi inaa ebekadi oyiwaɡ̶adi!”","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MARCOS 13 BAONT - Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire cʉ̃ - Bible Search\\nɄmʉreco Pacʉ yaa wii ca cõa ecopere Jesús cʉ̃ ca wederique\\n1Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire cʉ̃ ca witi waaro, jĩcʉ̃ cʉ̃ buegʉ o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Buegʉ, ĩañaaqué, ¿no cõro pairi wii, paca ʉ̃tã mena cʉ̃ja weejapari? —ĩiupi.\\n2To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea:\\n—¿Ati wiijeri bʉcʉ niipetirijere mʉ ĩati? Tii wiijeri maquẽ, ʉ̃tãga jĩcãga ʉno peera jotoa pejaricaro maniro tii yaio ecorucu. Niipetirije tii bate ñoo yaio ecocoarucu —ĩiupi.\\nɄmʉreco ca petiparo jʉguero ca biipe\\n3Jiro Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii ãpõtĩñaro ca niiri buuro Olivos Buuropʉ waacoaupa. Toopʉ Jesús ea, cʉ̃ ca ea nuu waaro, Pedro, Santiago, Juan, Andrés jãa wado bojoricaro o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupa: 4“¿Jãare wedeya, ano mʉ ca ĩirijea no cõropʉ to biiroti? ¿Do biro to biiroti, ano mʉ ca ĩirije niipetiro ca biiparo jʉguero?” ĩiupa. 5To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupi:\\n—Bojoca catiya, jĩcʉ̃ ʉno peerena mʉja ca ĩi dito ecotipere biro ĩirã. 6Paʉ doorucuma, “Yʉra yʉ nii Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojogʉ,” ca ĩi dito yujuparã. To biro ĩicãri, paʉ bojocare ĩi ditorucuma.\\n7”Ñucã, cʉ̃ja ca ameri jĩarije queti, “Ameri jĩarique waarucu,” cʉ̃ja ca ĩirije quetire tʉorã, ʉcʉaticãña. To birora ca biipe niiro biirucu; biiropʉa ati ʉmʉreco petiro méé biirucu ména. 8Jĩcã puna macãrã, ape puna macãrã mena ameri jĩarucuma. Jĩcã yepa macãrã, ape yepa macãrã mena ameri jĩarucuma. Yepa ca jaberije cãa paʉ taberipʉre biirucu. Ñucã aʉa niirucu. Atea ñañaro tamʉorique bii jʉo nʉnʉa waaro biirucu.\\n9”Mʉja pea bojoca catiri ñiiña. Mʉjare ñeeri, jãiña bejeri majapʉre noni, nea poo juu buerica wiijeripʉra mʉjare bape, tiirucuma. Yʉ yee jʉori, wiorã pʉtoripʉ,+ bojocare ca jʉo niirã pʉtoripʉ,+ mʉjare jee waarucuma, cʉ̃ja pʉtoripʉ yʉ yee maquẽre mʉja ca wedepere biro ĩirã. 10Ate añurije quetire, ati yepa ca petiparo jʉguero, bojoca poogaari cõrorena wederique niirucu. 11Mʉjare ñeeri, ʉparã pʉtoripʉ cʉ̃ja ca jee waaro, cʉ̃jare mʉja ca yʉʉpere, “¿Do biro mani ĩirãti?” ĩi tʉgoeñarique paiticãña. To biro mʉjare cʉ̃ja ca tiiri tabere Ʉmʉreco Pacʉ mʉjare cʉ̃ ca ĩi dotirijere cʉ̃jare ĩiña. Mʉja majuropeera wederã méé mʉja ĩirucu. Añuri Yeri wedegʉ ĩirucumi. 12Cʉ̃ja yee wederãra, cʉ̃ja yee wederãre cʉ̃ja ca jĩa cõaro tiirucuma. Cʉ̃ja pacʉara, cʉ̃ja punarena cʉ̃ja ca jĩa cõaro tiirucuma. Cʉ̃ja puna cãa, cʉ̃ja pacʉa menara ameri ĩa juna, cʉ̃jare jĩarucuma. 13Yʉ yee jʉori, niipetirã mʉjare ĩa tutirucuma. To biro ca biirije watoara, to birora ca tʉgoeña bayicõa niigʉa, ametʉarucumi.\\n14”Ñucã Ʉmʉreco Pacʉ yaa wii ca ñañarije maniri jawipʉre ĩaricaro docuorije ca niipa tabe ʉno méérena ca niiro ĩarã, atere ca buegʉ tʉo majiña, Judea yepa ca niirã ʉ̃tã yucʉpʉ cʉ̃ja duticoajato.+ 15Cʉ̃ wii jotoapʉ ca niigʉ cãa, duwi doo, cʉ̃ yaa wii maquẽ apeyere jeegʉ jãa waa, cʉ̃ tiiticãjato. 16Wejepʉ ca niigʉ cãa, cʉ̃ juti ʉnorena cʉ̃ jeegʉ tua waaticãjato. 17Tii rʉmʉrire ñañaro peti biirucuma nomia ca puna jãñarã, ca ũpũrãacã ca puna cʉtirã romiri. 18To biri Ʉmʉreco Pacʉre jãiña, mʉja ca dutiri rʉmʉri pue bʉcʉ rʉmʉri ca niitipere biro ĩirã. 19Ñañaro biirica rʉmʉri, jĩcãti ʉno peera Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare cʉ̃ ca tii jeeñoro jiro ca bii ñaatirique, ñucã jiro ca bii nemotipe, biiro biirucu. 20Ʉmʉreco Pacʉ to biro ca biiri rʉmʉrire cʉ̃ ca dʉotijata, jĩcʉ̃ ʉno peera catitibocuma. Cʉ̃ yaarã cʉ̃ ca bejericarãre maima ĩigʉ, dʉorucumi.\\n21”To biri jĩcʉ̃ ʉno mʉjare, “Ĩaña. Ani niimi Mesías. Ĩaña, ĩi pee niimi,” cʉ̃ ca ĩijata cãare díámacʉ̃ cʉ̃re tʉoticãña. 22“Yʉa, Cristo yʉ nii,” “Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ yʉ nii,” ca ĩi ditorã doorucuma. Paʉ tii bau nii ĩño, ca ĩa ñaaña manirije tii bau nii, tiirucuma ĩi ditorʉgarã. Ñucã Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca bejericarã menapʉrena ĩi ditorucuma. 23Bojoca catiri niiña. Mee, ate niipetiro mʉjare yʉ wede majio jʉguecã.\\nCa Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ cʉ̃ ca tua doope\\n(Mt 24.29-35, 42, 44; Lc 21.25-26)\\n24”Tii rʉmʉrire ñañaro tamʉorica cuu jiro,\\n“muipũ ʉmʉreco macʉ̃ naitĩacoa,\\nñami macʉ̃ cãa boeti,\\n25ñocõa ʉmʉreco tutipʉ ca niirã cãa ñaacoa,\\nʉmʉreco tutipʉre ca niirã ca tutuarã yuguicoa, biirucuma.”+\\n26”To cõrora yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃re, bueripʉ, bʉaro yʉ ca tutuarije mena, yʉ ca boe bate duwi dooro ĩarucuma.+ 27Yʉ ca beje jeericarã ati ʉmʉreco niipetiropʉ ca niirãre cʉ̃ja jee neojato ĩigʉ, yʉre pade bojari majare yʉ tiicojorucu.\\n28”Higueragʉ ca biirijere ĩa majiña. Tiigʉ dʉpʉri, abari dʉpʉriacã bii, wãma pũu wajoa ca biiro ĩarã, “Mee, cʉ̃ma jʉguero niicã doo,” mʉja ĩi ĩa maji. 29To biri wãmera, ate yʉ ca ĩirije ca biiro ĩarã, “Mee, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ ati yepapʉre doogʉpʉ biimi,” mʉja ĩi majirucu. 30Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Ate niipetirije ati cuu macãrã cʉ̃ja ca bii yaiparo jʉguero biirucu. 31Ati ʉmʉreco, ati yepa, peticoarucu. Yʉ ca ĩirije pea yʉ ca ĩirore birora bii nʉnʉa waarucu.\\n32”Biiropʉa, tii rʉmʉ ca niiro, too muipũ cʉ̃ ca niiro, “To biro biirucu,” ĩiriquepʉra, Ʉmʉreco Pacʉre queti wede bojari maja cãa, ñucã yʉ, cʉ̃ Macʉ̃ cãa, yʉ majiti. Ʉmʉreco Pacʉ wado majimi.\\n33”To biri tʉgoeña bojoca catiri, ca cãnirãre biro niitirãra, to birora juu buecõa niiña. Mʉja, to biirije ca biipa rʉmʉre mʉja majiti. 34Atea, jĩcʉ̃ ape yepapʉ waarʉgʉ jʉguero cʉ̃ paderi majare cʉ̃ yaa wiire cote doti, ñucã cʉ̃ja ca niiro cõrorena paderique cũu, jope pãa coteri majʉ peera ĩa cote doti, cʉ̃ ca tiiricarore biro nii. 35To biri bojoca catiri niiña, “Naiori tabe ca niiro, ñami decomacã ca niiro, ãbocʉ cʉ̃ ca wãcãri tabe ca niiro, boeri tabe ca niiro, earucumi wii ʉpʉ,” mʉja ĩi majiti, 36“Doocumi,” mʉja ca ĩitiri tabera doori, ca cãnirãrena mʉjare cʉ̃ ca bʉa eatipere biro ĩirã. 37Mʉjare yʉ ca ĩirijere, niipetirãpʉre ĩigʉ yʉ tii: Añuro tʉgoeña bojoca catiri niiña —cʉ̃jare ĩi wedeupi Jesús.","num_words":900,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Filipenses 2\\nJesucristo tiirírobiro tiidutírigue\\n1 Cristo mʉ́ãrẽ wãcũtutuari tiiquí; cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ maĩjĩ́gʉ̃, ãñurõ yeeripũnacʉtira niirĩ tiiquí; Espíritu Santo mʉ́ãmena niiqui; Cristo mʉ́ãrẽ maĩgʉ̃́, bóaneõ ĩñaqui. 2 Teero tiirá, mʉ́ã tiirécʉtiremena yʉʉre bayiró ʉsenigʉ̃ niirĩ tiiyá. Ateré tiirécʉtiya: Ãñurõ tʉomasĩ́rã niiña; cãmerĩ́ maĩñá; sĩcʉ̃põna tiiróbiro niirecʉtiya; sĩcãrĩbíro wãcũña. 3 Mʉ́ãye dícʉre boosã́rijãña; “ãpẽrã́ nemorṍ niiã” jĩĩ wãcũrijãña. Teero wãcũrõno tiirá, ãpẽrã́ mʉ́ã nemorṍ tiimasĩ́rere wãcũ, cʉ̃́ãrẽ ãñurõ tiiyá. 4 Mʉ́ãye maquẽ dícʉre “ãñurõ wáaaro” jĩĩ wãcũrijãña. Ãpẽrãcã́rẽ “ãñurõ wáaaro” jĩĩrã, tiiápuya.\\n5 Mʉ́ã Jesucristo wãcũrirobirora wãcũña:\\n6 Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃ niirecʉtirere cʉopacʉ́,\\natibʉ́recopʉ jeagʉ, “yʉʉ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃ niirecʉtirere duurícu” jĩĩ wãcũriyigʉ.\\n7 Teero jĩĩrõno tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃ booró cʉ̃ʉ̃ õpʉ̃ niirére duujã́,\\npadecotegʉ tiiróbiro wáayigʉ.\\nMarĩ tiiróbirora bauáyigʉ.\\n8 Teero tiigʉ́, atibʉ́recopʉ niigʉ̃, “yʉʉ booró tiiría” jĩĩ wãcũrucuyigʉ.\\nCʉ̃ʉ̃rẽ sĩãdʉgári, “Cõãmacʉ̃ booró tiigʉ́da” jĩĩyigʉ.\\nCurusapʉ bobooro netõ, diapacʉ, netõnʉcã́riyigʉ.\\n9 Cʉ̃ʉ̃ teero tiiré wapa Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ niipetira sotoapʉ dutigʉdʉre cṹũrigʉ niiwĩ.\\nCõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ ʉpʉtí maquẽ wãmerẽ ticoyigʉ.\\n10 Teero tiirá, niipetira ʉ̃mʉã́sepʉ niirã́, ditapʉ niirã́, dita docapʉ niirã́\\nJesús wãmerẽ tʉorá, cʉ̃ʉ̃ díamacʉ̃pʉ ñicãcoberimena jeacũmuãdacua.\\n11 Teero biiri niipetira biiro jĩĩãdacua: “Jesucristo niipetira Õpʉ̃ niiĩ”.\\nTeero jĩĩrã, Cõãmacʉ̃ Jesús Pacʉre “ãñunetõjõãĩ” jĩĩrã tiiádacua.\\nJesuré padeorá sĩãwócore tiiróbiro niiĩya\\n12 Teero tiirá, yʉʉ maĩrã́, yʉʉ mʉ́ãmena niirĩ, ãñurõ yʉʉrá niiwʉ̃. Mecʉ̃tígãrẽ yʉʉ aperopʉ́ niirĩ, nemorṍ teeré tiiyá. Mʉ́ã netõnénorira niiã. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ cuiremena ĩñaña, cʉ̃ʉ̃rẽ netõnʉcã́rĩ jĩĩrã. Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ “ãñurõ tiirécʉtira niiĩya” jĩĩrĩ tʉodʉgára, ãñurõ tiiyapácʉtiya. 13 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ booré ãñurére tiidʉgári tiiquí. Cʉ̃ʉ̃rã́ mʉ́ãrẽ tiiápuqui, cʉ̃ʉ̃ boorére peotímasĩãrõ jĩĩgʉ̃. Teero tiirí booquí.\\n14 Niipetire apeyenórẽ tiirá, cúaro manirṍ, ñañarõ jĩĩrṍ manirṍ tiiyá. 15 Teero tiirá, ñañaré tiirírirabiro ñañaré tiihéra niiãdacu. Atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirá, ãñurõ tiirére boohéra watoapʉ mʉ́ã Cõãmacʉ̃ põna ñañaré manirã́ niiã. Mʉ́ã ãñurõ tiirémena sĩãwócore tiiróbiro cʉ̃́ãrẽ diamacʉ̃́ tiirére ẽñoñá. 16 Teero biiri cʉ̃́ãrẽ catiré petihére ticoré quetire wedeya. Mʉ́ã teero tiirí, Cristo pʉtʉaatiri bʉreco jeari, yʉʉ bayiró ʉsenigʉ̃dacu. “Bʉ́ri peti Filipos macãrãrẽ bueriyu”, jĩĩmasĩgʉ̃dacu. 17 Basocá mʉ́ãrẽ ñañarõ tiipacári, mʉ́ã Jesuré padeorucúayiro. Mʉ́ã padeoré Cõãmacʉ̃rẽ ãñuré ticoré tiiróbiro niiã. Yʉʉ Jesuyére wederé wapa sĩãbócua. Yʉʉre sĩãrĩ́, yée díi mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ ãñuré ticoré sotoa vino píopeore tiiróbiro niiãdacu. Teero tiipacári, yʉʉ ʉsenigʉ̃dacu. Mʉ́ãcã ʉseniapuya. 18 Mʉ́ãcã yʉʉ tiiróbirora ʉsenirõ booa. Yʉʉre sĩãpacári, yʉʉmena ʉseniña.\\nTimoteo, Epafroditoye maquẽ\\n19 Marĩ Õpʉ̃ Jesús boorí, máata Timoteore mʉ́ã pʉtopʉ ticocogʉda, mʉ́ãye quetire tʉogʉ́, ʉsenigʉ̃da jĩĩgʉ̃. 20 Timoteo dícʉ yʉʉ tiiróbiro wãcũĩ; cʉ̃ʉ̃ yʉʉ tiiróbiro mʉ́ãrẽ ãñurõ wáari boogʉ́, bayiró wãcũrecʉtii. 21 Ãpẽrã́ cʉ̃́ãye dícʉre wãcũrecʉticua; Jesucristoyepere wãcũrecʉtiricua. 22 Mʉ́ãpeja Timoteo diamacʉ̃́ tiirére masĩtoacu. Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ pacʉmena padegʉ́ tiiróbiro yʉʉre ãñuré quetire bueapurucui. 23 Teero tiigʉ́, yʉʉre wáaadarere yʉʉ masĩãri siro, cʉ̃ʉ̃rẽ mʉ́ã pʉtopʉ ticocogʉda. 24 Marĩ Õpʉ̃ yʉʉre wãcũtutuari ticorémena ateré jĩĩã: Yʉʉcã máata mʉ́ã pʉtopʉ wáagʉdacu.\\n25 “Mʉ́ã pʉtopʉ yʉʉ baibiro biigʉ́ Epafroditore ticocoro booa”, jĩĩ wãcũã yʉʉ. Mʉ́ã basiro yʉʉre tiiápudutira, cʉ̃ʉ̃rẽ ticocorira niiwʉ̃. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉ menamacʉ̃, yʉʉre bueapugʉ, surara ñañarõ netõrṍbirora yʉʉmena ñañarõ netõgʉ̃́ niiĩ. 26 Cʉ̃ʉ̃ mʉ́ãrẽ bayiró ĩñadʉgai. Cʉ̃ʉ̃ diarecʉtire quetire mʉ́ã masĩrĩ tʉogʉ́, bayiró wãcũrecʉtiwi. 27 Diamacʉ̃́rã niiã: Bayiró peti wáawi. Diaré pʉtopʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ bayiró diarecʉtipacari, Cõãmacʉ̃ bóaneõ ĩñawĩ. Cʉ̃ʉ̃ dícʉre bóaneõ ĩñariwi; yʉʉcãrẽ bóaneõ ĩñawĩ, yʉʉre nemorṍ boorituari jĩĩgʉ̃. 28 Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ ĩñarã, ʉseniãdacu. Teero tiigʉ́, cʉ̃ʉ̃rẽ boyeromena ticocodʉgaa. Mʉ́ã ʉsenire quetire tʉogʉ́, yʉʉcã ʉsenigʉ̃dacu. 29 Teero tiirá, ʉseniremena cʉ̃ʉ̃rẽ bocaya. Marĩ Õpʉ̃rẽ padeoráre bocarirobirora cʉ̃ʉ̃rẽ bocaya. Niipetira cʉ̃ʉ̃ tiiróbiro niirã́rẽ quioníremena ĩñaña. 30 Cʉ̃ʉ̃ Cristoyere padecotegʉ niijĩgʉ̃, diajõãmiwĩ. Diaró pʉto niipacʉ, mʉ́ã tiiápuboriguere yʉʉre tiiápuwi.","num_words":526,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti EFESIOS 4\\n“Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaroti ñaja”, yire queti\\n1 Jesucristo ocare yʉ gotise sʉorine tubibe ecogʉ, ado bajise mʉare gotimasioaja yʉ: “ ‘Quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire beseyumi”, yitʉoĩaja mʉa. To bajiri, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñaña mʉa”, mʉare yaja yʉ. 2 “Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa mʉa. Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirã ñaña. Gãjerã gõjanabioro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare tud'ibesa. To yicõari, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare maicõa ñaña. 3 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore sẽnirũgũña mʉa, “Cojo masare bajiro quẽnaro ñato mani” yirã. 4 Mʉa jediro, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaja, Esp'iritu Santo rãcana ñari. To bajicõari, “Yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajiro quẽnaro mʉare ĩ yirotire tʉoĩayurã ñaja mʉa jediro. 5 Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ, Jesucristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Cristo yarã ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautiza ecoriarã ñaja mʉa jediro. 6 To bajicõari, mani jacʉ, Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoaja mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mani jedirore rotigʉ. Mani rãca ñacõari, manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ.\\n7 Sĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩaboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi Cristo. 8 Tire bajirone yaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Ĩre ĩaterãre, ‘To cõrone rojosere yitʉjaya’ ĩnare yiroticõari, Dios ĩ ñarojʉ ĩnare tudijuamʉjarʉcʉmi mani ʉjʉ, ‘Ʉjʉ masu ñaja yʉ’ yiĩogʉ̃. To yigajanocõari, adigodoana masare quẽnase rĩne ĩna yimasirotire yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi”, yiucamasire ñaja.\\n9 ¿No yire ũnire “Tudimʉjarʉcʉmi”, yati? Maji, adi macarʉcʉrojʉre rujiayumi, ĩ tudimʉjaroto rĩjoro yirʉaro yaja. Jẽre rujiadicõari, bajirocacoasumi. To bajiri, “Bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'i ñaami”, ĩre yimasire ñaja. 10 Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'ine ñaami, quẽna õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre quẽne mʉjar'i. To bajir'i ñari, dise rʉyabeto rotimasigʉ̃ ñaami. 11 Ĩne ñaami ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjor'i. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo ĩ gotiroticõariarã ñaja yʉa. Gãjerãma, Diore gotirẽtobosarimasa ñaama. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ocare masa ĩna ucamasirere ĩnare gotimasiorimasa ñaama. 12 To bajiro ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Cristo, ĩ bojarore bajiro mani yirotire yigʉ. To bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã ñari, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãja mani. 13 Mani gãmerã ejarẽmocõa ñajama, sĩgʉ̃re bajiro Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mani. 14 To bajicõari, rĩamasare bajiro tʉoĩarã me ñarʉarãja mani. Rĩamasa, socasere ajicõari, “Socarã yama”, yimasibeama ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, josari mene ĩnare yitorãma gãjerã. To bajiri manire yitorãre ajimasirʉarãja mani. 15 Manijʉama, gãmerã ĩamaicõari, socamenane quẽnaro gotirũgũrʉarãja. To bajiro mani yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mani. 16 Cristo ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ. Ĩ bojarore bajiro gãmerã ĩamaicõari mani ejarẽmocõa ñajama, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasere yirũtuarʉarãja mani.\\nCristo ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnasejʉare yire queti\\n17 Mani ʉjʉ Jesucristo yʉre ĩ gotirotijare, ado bajise mʉare yaja yʉ: Dios ocare ajimena, rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibesa mʉa. Dios ĩ ĩajama, vaja manire tʉoĩarã yirũgũama. 18 Dios ocare ajiterã ñari, ñamasusere ajimasibeama ĩna. To bajicõari, ĩ catisere cʉorã me ñaama ĩna. 19 “Bojoneose yirã yaja yʉa” yimasibeticõari, ti rione yisejariarã ñaama. To bajiri rojose rĩne yirũgũama. 20-21 “To bajiro rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibetiroti ñaja”, yimasirã ñarãja mʉa. Jesucristo ĩ bajirere ajiriarã ñari, “Quẽnaro mani yirũgũsere bojaami Dios”, yimasiaja. 22 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, rojose yirũgũñuja mʉa maji. To bajiro mʉa yirũgũriarore bajiro yibesa mʉa. 23 To yicõari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibeticõari, Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca quẽnasejʉare yirʉa tʉoĩarũgũña mʉa. 24 To bajicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña mʉa.\\n25 Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa socasere quẽne to cõrone yitʉjaya. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri, riojo gãmerã gotirũgũña mʉa.a Ro 12.5.\\n26 Gãjire mʉa jũnisinijama, rojose ĩre yibesa mʉa. Yoaro ĩre jũnisinimenane, gãmerã oca quẽnocõari, mʉa jũnisinisere tire masiritiya. 27 Yoaro mʉa jũnisinijama, vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yirã yirãja mʉa.\\n28 Juarudirũgũr'ima, to cõrone juarudi tʉjaya. Juarudimenane, moa, vaja tacõari gãjerã maioro bajirãre ĩnare ĩsiña.\\n29 Gãjerãre rujajine oca rojose ñagõbesa mʉa. Quẽnasejʉare oca cʉtiya, mʉare ajirã, “Bʉtobʉsa quẽnase yirã ñato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, ĩnare ejarẽmorã yirʉarãja mʉa. 30 Rojose mʉa yijama, rojose mʉa yisere ĩacõari bʉto sʉtiritigʉmi Esp'iritu Santo. Ĩne ñaami Dios manire ĩ cõar'i. “Ĩ sʉorine, Jesucristo yarã ñaja mani”, yimasiaja. Ĩre cõa ecorã ñari, rojose yimenane ñacõaña mʉa, Jesucristo “Ĩnare yirẽtobosarʉcʉja” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejarotire yurã.\\n31 Gãjire rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibesa. Gãjerãre ĩatebesa. Jũnisinicõari, avasãtud'ibesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa. To yic��ari, rojose mʉare yirãre gãmebesa. Ñajediro rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa. 32 Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yiroti ñaja mʉare. Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yirere masirioyumi Dios. To bajiro manire ĩ yire ñajare, ĩ yiriarore bajiro yirã, mʉa quẽne, gãjerã rojose mʉare ĩna yisere masirioya.\\na4:25 Ro 12.5.","num_words":770,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Tesalonicenses 1 BSNNT - ¿Ñati Jesús ocare - Bible Search\\n1¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvanoa, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre. Diore mʉare sẽnibosaja yʉa, “‘Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ’, quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”.\\n2Tocãrãcajine Dios mani jacʉre ĩre sẽnirã, mʉa jediro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉa. 3Ado bajiro bajirã mʉa ñajare, to bajiro yirũgũaja yʉa: “Yʉare ejarẽmorʉcʉmi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, quẽnaro yiñaja mʉa. Gãmerã mairã ñari, gãjerãre quẽnaro ejarẽmorũgũaja. “Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejaro bero, ĩ rãca rijamenane ñarũgũrʉarãja”, yitʉoĩa tʉjabeaja mʉa. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, “Yʉare ejarẽmorʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa tʉjabeaja mʉa. To bajiri, to bajiro mʉa bajise Dios sʉori ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉa. 4To bajiro Diore yaja yʉa, mani ʉjʉ yarã ado bajise mʉa bajisere masirã ñari: Dios ĩ ĩamairã, ĩ beseriarã ñañuja mʉa. 5“To bajiro mʉare yiyumi Dios”, yimasiaja, ado bajiro bajicati ti ñajare: “Jesús ĩ rijabosare sʉori manire ĩavariquẽnaami Dios” yire quetire yʉa gotimasiojama, yʉa masune tʉoĩarujeocõari, gotirã me mʉare gotimasiorũgũcajʉ. Dios ĩ rotise rãca mʉare gotimasiocajʉ yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine tʉoĩacõari, “Socase me ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Mʉa rãca yʉa bajiñacatire masicõari, “Quẽnaro mani ñarotire yirã mani tʉjʉ ejayuma”, yʉare yimasirãja mʉa.\\n6To bajiri mʉa quẽne, yʉa yicatire bajirone quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa. To yicõari, mani ʉjʉ Jesús ĩ yiriarore bajirone yirũgũcajʉ mʉa. To bajiri bajicatore bajirone rojose tãmʉoboarine, “Variquẽnato” yigʉ, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ejarẽmocati ñajare, bʉto ajivariquẽnacajʉ mʉa. 7To bajiro mʉa bajiñacatire ajicõari, mʉa ye sitana Macedonia ñarã, adoana Acaya sitana quẽne, “Ĩna bajiñariarore bajiro yiroti ñaja manire”, yama ĩna, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrʉarã jediro. 8To bajiri mʉa gotimasiose sʉorine mani ʉjʉ Jesús ocare ajiyuma Macedonia sitana, Acaya sitana. Ĩna rĩ mere, gajeroana jãjarãre gotimasioñuja mʉa. Quẽnaro mʉa yirere ajicõari, “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama Tesalónica macana”, mʉare yama. To bajiro mʉa bajisere jẽre ĩna masicõajare, gajerojʉ yʉa vacudijama, mʉa bajisere gotibetirũgũaja yʉa. 9Ĩnajʉa roque yʉare quẽnaro mʉa yicatire gotirũgũama. “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉoboarere yitʉjacõari, Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatire gotirũgũama. 10Gajeye ado bajiro mʉa gotisere yʉare gotirũgũama: “Dios macʉ Jesús, ĩ bajirocaro bero, Dios ĩ catior'i, õ vecajʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire Dios ĩ reacõaborotire manire yirẽtobosarocʉ. To bajiro yirocʉ ĩ tudiejarotire yurã yaja” mʉa yiñasere quẽne yʉare yigotirũgũama ĩna.","num_words":387,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Gálatas 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pablo bácʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquede paperayocare Galacia ãmicʉrijoborõcavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Pablo bácʉ judíovacacʉ bácʉvacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ, coyʉcʉyʉ ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre, judíova ne jʉ abe boje ʉ̃i coyʉiyede. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Pablo bácʉi borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ʉ̃i cʉede Galacia ãmicʉrijoborõi Hch 13-14, 16:1-7. Apevʉ ne dápiaiyepe, Pablo bácʉ toivaicõjenejaquemavʉ iyoca paperayocare ãniʉjʉ bácarõre 48 d.C. ʉ̃i cʉede Antioquía ãmicʉriĩmaro Siria ãmicʉrijoborõcarõi. Ʉbenita apevʉ ne dápiaiyepe, ʉ̃ mácʉ toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 52 d.C. pʉque ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i cʉede Corinto ãmicʉriĩmaroi. Aru apevʉ ne dápiaiyepe, ʉ̃ mácʉ toivaicõjenejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉ bácarõre 56 d.C. yóbecʉe ʉ̃i cucʉnʉiyede, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i cʉede Éfeso ãmicʉriĩmaroi. Pablo bácʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re toivacaipõecʉ bácʉre aipe ʉ̃i toivacaquiye báquede diyocare (Gá 6:11).\\nDiyocaque Pablo bácʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ ʉ̃ baju Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉre. Aru coyʉrejaquemavʉ põeva ne boropatebenajiye majibede Jʉ̃menijicʉi jã́inore ne d̶aiye boje yópe d̶aicõjeiyepe. Coyʉrejaquemavʉ põeva yópe boropatebevʉpe Jʉ̃menijicʉi jã́inore ne jʉ aiyeque Jesucristoi d̶aiye báquede ʉ̃i yaiyede jocʉcʉjaravena náre boje. Coyʉrejaquemavʉ põecʉ cʉbecʉre d̶aiye majicʉ yópe boropatebecʉpe ʉ̃i bajure Jʉ̃menijicʉi jã́inore.\\nPablo ʉ̃i meaicõjeino Galaciacavʉre\\n(Mt 20.28; Mr 10.45; 1 Ti 2.6; Tit 2.14)\\n1 Yʉ, Pablo, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉtamu. Põecʉ ãmemi beorĩ daroyʉ yʉre epecʉyʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne coyʉipõecʉva. Quénora Jesucristorecabe, majepacʉ Jʉ̃menijicʉque, ñai nacovañʉ mácʉ Jesucristore yainore jarʉvarĩ, epeyʉ bácʉ yʉre coyʉcʉyʉva ʉ̃i yávaiye méne. 2 Yʉ aru caivʉ majevʉ, Jesúre memecaivʉ yʉ́que cʉrivʉque, meaicõjeivʉbu mʉjare, Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉre cójijiñamiai Galacia ãmicʉrijoborõi. 3 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ, maje jabocʉ Jesucristomaque, mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva. 4 Jesucristo, jʉ arĩ majepacʉ Jʉ̃menijicʉre, d̶arejaquemavʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Que teni ʉ̃i bajuma yaidéjaquemavʉ, maje boropatebenajiyepe ayʉ maje ãmeina teiye boje, mead̶acʉyʉ majare, maje ãmeina tebenajiyepe ayʉ yópe apevʉ ijãravʉcavʉpe. 5 Que baru mearore jínajarevʉ Jʉ̃menijicʉre cainʉmʉa. Quédecabu.\\nCũinárora Jʉ̃menijicʉi mead̶aino põevare\\n(1 Ts 2.4)\\n6 Cuecumari jã́ivʉ yʉ mʉje d̶aiyede. Maumejiena dajocaivʉbuya mʉja Jʉ̃menijicʉre, ñai cutuyʉ bácʉre mʉjare ʉ̃ jina márajivʉva Cristoi mearo d̶acaiye báquede mʉjare ʉ̃i yaiyede majare boje. Ʉ̃́re dajocarĩ, jʉ aivʉbuya mʉja ape yávaiyede, Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne jarʉvarĩ. 7 Ʉbenita ape yávaiye me cʉbevʉ. Cũinároramu cʉvʉ: Jesucristo majare mead̶ayʉbe. Coyʉyʉbu mʉjare diede, apevʉ põeva ne bueiye boje apeno bueinore. Que teni cãrijovaivʉbuya mʉjare. Aru oatʉvaiyʉrĩduivʉbuya iye yávaiye méne, Cristoi mead̶aiyede majare. 8 Ʉbenita ácʉ põecʉi coyʉru mʉjare ape yávaiyede iye yávaiye méne ñʉje mʉjare mamarʉmʉre coyʉiye báquede jarʉvarĩ, aru “Coyʉyʉbu mʉjare Cristoi yávaiye méne” ʉ̃i aru ʉbenina, Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ajacʉrĩ ʉ̃́re toabo cũiméboi cainʉmʉa. Ye baju ãmevʉ yʉ́vacari ji coyʉru o ángele cũinácʉ Jʉ̃menijicʉi cʉrõcacʉvacari ʉ̃i coyʉru ape yávaiyede, ñájine d̶ajacʉrĩ Jʉ̃menijicʉ ñʉjare máre. 9 Javede coyʉcacʉ mʉjare diede. Aru caride máre coyʉyʉbu diede mʉjare, Jesucristore jʉ aivʉre, cojedeca: Ácʉ põecʉi coyʉru mʉjare ape yávaiyede, iye Cristoi yávaiye méne jarʉvarĩ, Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme ʉ̃́re toabo cũiméboi cainʉmʉa. 10 Ji nópe coyʉiye boje, coreóvaivʉbu mʉja jãve põeva ne me jã́iyede vobecʉre. Quénora jãve voyʉbu Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i me jã́iyede yʉre. Jãve buebevʉ yópe põeva ne ʉrõpe. Quénora bueivʉ Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Yʉ bueyʉ baru põeva ne ʉrõpe, memecabejebu Cristore.\\nPablo ʉ̃i coyʉino Jesúi coyʉicõjeiyede ʉ̃́re ʉ̃i yávaiye méne\\n(Hch 8.3; 9.3-6, 26-30; 11.30; 15.2; 22.3-10; 26.9-11, 13-18)\\n11 Mʉja, jívʉ, ʉvʉ yʉ mʉje coreóvaiyede iye Jesús ʉ̃i yávaiye méne ji coyʉiyede põeva ne dápiaiye ãmene. 12 Põecʉ cʉbebi coyʉyʉ bácʉ yʉre diede. Aru põecʉ cʉbebi bueyʉ bácʉ yʉre diede. Quénora Jesucristovacari coreóvare d̶arejame yʉre.\\n13 Javede mʉjavacari jápiad̶avʉ̃ ji borore, ji d̶aiye báquede yópe caivʉ judíovape, ji jʉ aquiye jipocamia Jʉ̃menijicʉre. Jʉ̃menijicʉi põeva Jesúre jʉ aivʉre cujurĩ, boarĩ́, ñájine d̶ayʉ barejacácʉ yʉ cõmaje ãroje jã́mecʉva. Coavaiyʉrĩduyʉ barejacácʉ yʉ ne cójijiyede, ne dajocarãjiyepe arĩduyʉ ne jʉ aiyede Jesúre. 14 Aru ji mearore jíye báquede Jʉ̃menijicʉre yópe caivʉ judíovape, d̶are nʉrejacacʉ yʉ apevʉ judíova pʉeno, ina põeteivʉ bácavʉre yʉ́que. Que baru ne pʉeno jʉ arĩ, d̶are cuyʉ barejacácʉ iye d̶aicõjeiyede ñʉjeñecuva mácavʉ ne bueiye báquede némarare aru népãramenare máre.\\n15 Ʉbenita nópe d̶ayʉ bácʉreca, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ yópe d̶acarejaquemavʉ yʉre. Beorejaquemavʉ yʉre ji põetequiye jipocamia. Aru cuturejaquemavʉ yʉre, ʉ̃i pare ʉe boje põevare, ji memequiyepe ayʉ ʉ̃́que. 16 Coreóvare d̶arejaquemavʉ yʉre mamacʉre, Jesucristore, ji coyʉquiyepe ayʉ ʉ̃i yávaiye méne ina judíova ãmevʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶arĩburu yóboi yʉre mamacʉre, ñamene jẽniari jã́menejacacʉ aipe d̶aiye jaʉrõre yʉre. 17 Cũiná Jerusalén ãmicʉriĩmaroi jã́cʉnʉmenejacacʉ yʉ ina ji jipocai Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare, buecʉyʉ náque. Quénora cũiná nʉrejacacʉ yʉ Arabia ãmicʉrijoborõi, copaidacʉyʉ cojedeca nore jocarĩ Damasco ãmicʉriĩmaroi.\\n18 Ʉbenita yóbecʉriʉjʉa vainíburu yóboita, nʉrejacacʉ yʉ Jerusalẽ́i, Pedrore jã́cʉñʉ. Cʉrejacacʉ ʉ̃́que pʉcasumana bajura. 19 Aru apevʉ ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare jã́menejacacʉ yʉ dinʉmʉre. Quénora jã́rejacacʉ yʉ ñai Santiagore, maje jabocʉi yócʉre. 20 Iye ji coyʉiye jãvetamu. Borocʉbecʉva coyʉivʉ yʉ diede mʉjare Jʉ̃menijicʉi jã́inoi.\\n21 Aru ji nʉriburu yóboi Jerusalẽ́ne jocarĩ, nʉrejacacʉ yʉ Siria aru Cilicia ãmicʉrijoborõai. 22 Ina Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉ ĩmaroa coapa Judea ãmicʉrijoborõcavʉ jã́menejaquemavʉ yʉre cãreja dinʉmʉre. 23 Quénora jápiarejaquemavʉ ji borore, yópe aiyede: “Ñai cujurĩ boarĩ́ ñájine d̶ayʉ bácʉ Jesúre jʉ aipõevare javede, ne dajocarãjiyepe arĩduyʉ ne jʉ aiyede Jesúre, caride coyʉyʉbe Jesús ʉ̃i yávaiye méne, põeva ne jʉ arãjiyepe ayʉ ʉ̃́re”, arejaimad̶a náre yʉrã. 24 Que baru mearore jídejaquemavʉ na Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i mearo d̶are d̶aiye boje yʉre.","num_words":819,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.024,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti COLOSENSES 3\\n1 Cristore ĩna sĩabojarocati tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Ĩre mʉcana tʉdi catiroca yicõri ũmacʉ̃jʉ ĩ ya riojocadʉja rʉ̃cʉbʉorajʉ ruji rotiyijʉ Dios. Cristore mani tʉorʉ̃nʉroto riojʉa Diore masibiticõri godacãna robo bajirã ñacʉ mani maji. Ito bajiri ñeñaro yirise jidicãcõri Cristore mani tʉorʉ̃nʉsʉocati rʉmʉ tʉdi catirã robo bajiro mani bajiroca yiyijʉ Dios manire. Ito bajiri ũmacʉ̃jʉ Dios rãca catitĩñarã yirãji mani. Ito bajiri ĩre wanʉrã ũmacʉ̃jʉ ĩ gaye mani tʉoĩaja quena. 2 Adi sita gayere tʉoĩa wanʉsabitirʉja manire. Ũmacʉ̃jʉ Cristo gaye bʉto bʉsa mani tʉoĩa wanʉja quena. 3 Jesucristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti mani ñeñaro yirise ãcabojoñi Dios. Ito bajiri mʉcana tʉdi ñeñaro yi ʉyabitirʉja manire. Mʉcana tʉdi mani ñeñaro yi ʉyabe yirocʉ, manire tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ Dios rãca mani catitĩñatoni manire tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji Cristo. 4 Mani ya ʉsijʉ Cristo ĩ quedi sãjagoana ñari ĩ́na sʉoriti catia mani. Ĩti ñami catitĩñare ñasarise rʉcogʉ. Tʉdi ĩ goaĩori rʉmʉ masa jeyaro ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãji. Ĩ ñarã ñari, ũmacʉ̃jʉ ĩ rãcati wanʉrã yirãji mani cʉni.\\nCristore boca ãmicõri mama ʉsi wasoare gaye\\n5 Ito bajiri adi macãrʉcʉ̃ro ñeñaro mani yirise jidicãgorʉja manire. Rocati romiare yibitirʉja manire. “Isore ãmoa yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja manire. Mani ya rujʉna ñeñaro mani yirise jidicãrʉja manire. Gãji ya gajeonire ʉobitirʉja manire. Gajeonire mani tʉoĩa wanʉja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani. 6 Ito bajiro ñeñaro yirãre junisinicõri, ĩna cʉdibitire waja, ĩnare bʉto waja senigʉ̃ yiguĩji Dios. 7 Iti rʉmʉjʉ adi sita gãna bajiro tʉoĩacõri ĩnare bajiroti ñeñaro yicʉ mani cʉni maji. 8 Adi rʉmʉri jeyaro mani ñeñaro yirise jidicãja quena. Junisinibitirʉja manire. Ti tebitirʉja manire. Ti tudibitirʉja manire. Gãjerãre bʉsitubitirʉja manire. Mani ya risena oca ñeñarise bʉsibitirʉja manire. 9-10 Ñeñaro mani yi ʉyarise jidicãcõri mama ʉsi wasoana ña mani ĩja. Ito bajiri mʉcana tʉdi gãjerãre socabitirʉja manire. Dios manire rujeorʉ ejabʉasotiami manire ĩ ãmoro bajiro mani yitoni. Bʉto bʉsa ĩre mani masiroca yami Dios, Cristo ĩ queno yiado bajiro mani yitoni. 11 Cristo ĩ quedi sãjana ñari sĩgʉ̃ rĩa ña mani ĩja. Ito bajiri, “Judio masa ña gʉa. Judio masa meje ña mʉama”, yire ma ĩja. “Wiro tagoana ña gʉa. Wiro tagoana meje ña mʉama. Riasotigoana ña gʉa. Riasotigoana meje ña mʉama. Gãjerãre moa ĩsirãona meje ña gʉa. Gãjerãre moa ĩsirãona ña mʉama”, yire ma ĩja. Sĩgʉ̃ti ñami mani Ʉjʉ, ĩ ñami Cristo. Ito bajiri Dios ĩ tija sĩgʉ̃ rĩa bajiro bajirã ña mani.\\n12 Dios ñarã ña mani ĩja. Manire ti maicõri, manire beseñi Dios, ĩ ñarã mani ñatoni. Ito bajiri mani cʉni gãjerãre mani ti maija quena. Ito yicõri ĩnare mani ejabʉaja quena. “Gãjerã rẽtoro quenagʉ̃ ña yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja manire. Gãjerãre sẽoro rotibitirʉja manire. Manire gãjerã ʉsirioro ĩna yibojarocati junisinibitirʉja manire. 13 Mani gãmeri ejabʉaja quena. Manire gãjerã ĩna ñeñaro yibojarocati ĩnare junisinibitirʉja manire. Itire mani ãcabojoja quena. Mani ñeñaro yirise Jesucristo ĩ ãcabojado bajiroti gãjerãre cʉni mani ãcabojoja quena. 14 Gãmeri mani ti maija, iti ña rẽtoro ñasarise. Dise gaje rotire rẽtoro ñasarise manoja. Mani gãmeri ti maija, sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã yirãji mani, Dios ĩ ãmoro bajiroti. 15 Cristo ĩ ãmoro bajiro riti mani yija, ñe oca manoti mani ya ʉsijʉ queno wanʉ quenarã ñarã yirãji mani. “Ĩre cʉdia yʉ”, yi masicõri, mani ya ʉsijʉ queno wanʉ quenarise rãca ñarã yirãji mani. Ito bajiro mani ñatoni ĩ ñarã sĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩaroca yicãñi Dios. Ito bajiri, “Queno ya Dios mʉ”, yitĩñarʉja manire, Diore rʉ̃cʉbʉorã.\\n16 Mani ya ʉsina Cristo ocare tʉorʉ̃nʉcõri wanʉre rãca ĩre cʉdi ñasotirʉja manire. Ĩ ocare queno masicõri gãmeri mani riasoja quena. Ito yicõri mani goti rẽtobuja quena. Diore wanʉrã, ĩre basa sẽato mani. Ĩ oca tutire ticõri sẽato mani. “Queno ya Dios mʉ”, ĩre yi rʉ̃cʉbʉo sẽato mani. 17 Dise rʉyabeto mani bʉsija cʉni, mani moaja cʉni, “Jesucristo ñami yʉ Ʉjʉ”, yi tʉoĩacõri, ito bajiro yirʉja manire. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri ĩ ejabʉarisena, “Queno ya Dios mʉ”, mani Jacʉ Diore yi rʉ̃cʉbʉorʉja manire.\\nCristore tʉorʉ̃nʉrã ñari mani bajire gaye\\n18 Tʉoya romia mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa manʉjʉsabatia yiro bajiroti cʉdiya. Mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari, ito bajiroti mʉa yija quena.\\n19 Tʉoya ʉ̃mʉa mʉa, mʉare cʉni bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa manojosãromiare queno ti maiña. Ito yicõri sẽorise rãca rotibesa mʉa. Quenoti ĩnare rotija quena.\\n20 Tʉoya rĩaca mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa jacʉsabatia yiro bajiroti cʉdisotiba mʉa. Ito bajiro mʉa yija ticõri, wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios.\\n21 Tʉoya rĩa cʉtirã mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa rĩare ʉsirioro tudibesa mʉa. Biyaro ĩnare mʉa tudija tʉocõri, tʉo oca sẽomenaji ĩna. Ito bajiri mʉare cʉdi ãmomenaji ĩna.\\n22 Tʉoya gãjerãre moa ĩsirã mʉa, mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa ʉjarãre queno cʉdiya mʉa. Ĩna tiroca cʉni, ĩna tibeto cʉni ĩnare queno cʉdisotiba mʉa. Mʉa ʉjarã ĩna tiroca riti mʉa moaja, “Gʉare ti wanʉjaro ĩ”, yi tʉoĩa mʉa. Ito bajiro mʉa yija queno moa ĩsirã meje ña mʉa. Mani Ʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari, mʉa ʉjarãre queno moa ĩsija quena. 23 Dise rʉyabeto mʉa ʉjarã ĩna rotirise wanʉre rãca moa ĩsija quena. Temenati moaja quena. “Yʉ moarise tiami Cristo”, yi tʉoĩacõri, ĩre moa ĩsirã robo bajiro mʉa ʉjarãre cʉni queno moa ĩsiña mʉa. 24 Cristo sĩgʉ̃ti ñami mani Ʉjʉ ñasagʉ. Ĩre moa ĩsirã ya mani. Itire ãcabojabesa. Manire queno waja yigʉ yiguĩji. Mani catitĩñaroca yigʉ yiguĩji Cristo. 25 No ñeñaro yigʉreti waja senigʉ̃ yiguĩji Dios. Queno ti bese masigʉ̃ ñari, masa ĩna ñeñaro yigoadocõti waja senigʉ̃ yiguĩji Dios.","num_words":853,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique TITO 1\\nLA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A\\nPablo escribe a Tito\\n1 Yʉ Pablo ati pũuropʉ petoacã mʉ yʉ queti joo mʉre, Tito. Dio cʉ paabojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire buio teñaʉ. Jesucristo ye quetire cʉ cabuio rotiricʉ yʉ ã. Dio cʉ cabejericarãre yʉ buio rotimi Dio, Jesucristo yere na api nʉcʉbʉgoato ĩi. Cʉ ye queti cariape macaje ã, na ĩ majiato ĩi yʉ buio rotimi Dio. Tie quetire api nʉcʉbʉgorã, Dio cʉ caboorore bairo caroaro ani majigarãma. 2 To cãnacã rʉmʉ Dio mena na cãnicõa aninucupe quenare majigarãma. Tirʉmʉpʉre ati yepa átigʉ jʉgoye, “Yʉ mena anicõa aninucugarãma,” caĩñupi Dio. Caĩ jocaʉ mee cʉ cãno to bairona caroaro mari cãnicõa anipere mari tʉgooña wariñuu ani maji, cʉ̃re api nʉcʉbʉgorã. 3 Cayoaro bero cʉ caboori paʉ cãnopʉ mari camajioñupi Dio tirʉmʉpʉ cʉ caĩ cũrica wamere. “Yʉ mena anicõa aninucugarãma yʉre caapipajeerã,” cʉ caĩriquere marire camajioñupi. “Tierena mʉ buio teñagʉ,” yʉ caĩ buiowĩ Dio. Mari caroorijere marire canetoobojaricʉna yʉ caĩ buiowĩ. To bairo yʉre cʉ cabuio teña rotirore bairona yʉ áa yua. 4 Tito, mʉre yʉ cabuiorique apiri Jesucristore mʉ caapipajee jʉgowʉ. To bairi yʉ macʉre bairo yʉ catʉgooñaʉ mʉ ã. Mari Pacʉ Dio caroaro wariñuuriquere mʉre cʉ joato. Jesucristo, caroorije mari cátiere marire canetoobojaʉ cʉ quena to bairona caroa ani wariñuuriquere mʉre cʉ joato.\\nEl trabajo de Tito en Creta\\n5 Tito, yʉ yaʉ, mʉ yʉ cacũwʉ Creta na caĩri poapʉ capairi ya recomaca cãni poa yucʉ poapʉ. Topʉ Jesure caapipajeerãre na yʉ cabuio peoquetajere na buioya ĩi, mʉ yʉ cacũwʉ. “Cristore caapipajeerãre cajʉgo aniparãre na bejeya,” mʉ yʉ caĩwʉ, to cãnacã macapʉ Cristore caapipajeerãre cajʉgo aniparãre. 6 To bairi camaja, “Caroaro cána ãma,” na caĩrãre na mʉ bejegʉ. Jĩcao jeto canʉmoa cʉnare, cáti epericarã cʉtiquẽnare na mʉ bejegʉ. Na punaa Jesu ye quetire caapipajeerã anigarãma. “Roorije cátinucurã, na pacʉare caboca wada canamurã ãma,” aperã na caĩ majiquẽna anigarãma na punaa. To bairona na punaa mena caroaro cãna jetore cabejepe ã Jesure caapipajeerãre cajʉgo aniparãre. 7 Dio yere carotirã cãniparã caroorije cátiquẽnare mari boo. Caroti uwiorãre mari booquẽe. Caroaro mena carotirã macare mari boo. Capunijini tuti pairãre mari booquẽe. Camecʉorijere caeti pairã quenare mari booquẽe Dio yere carotiparãre. To bairona aperãre cauwa pairãre mari booquẽe. Caroorijere capaa wapatarãre mari booquẽe. Caroa macaje macare capaa wapatarã macare mari boo Dio yere carotiparãre. 8 To bairo quena aperã cáaáteñarã na caejaro caroaro na tʉpʉ cãni rotirãre mari boo. Caroa átajere cáti wariñuunucurãre mari boo. Caroaro áti ãnaje jetore cabeje majirãre mari boo. Cariape cána, Dio cʉ catʉjoorijere cána, caroorije cátibopere catʉgooña yajio ocabʉtirã mari boo. To bairo cabairã ñuubʉjama. 9 To bairi Jesucristo ye quetire nemoo cʉ cabuio rotiriquere, cariape macaje jetore cabuiorãre mari boo. To bairo cabairãre mʉ cabejerã cariape macajere buio majigarãma. Aperã ricati cabuiorã quenare, “To bairo me ã, ocõo bairo maca ã cariape wame,” na ĩ buio majiogarãma. To bairo na caĩro ricati cabuiorã maca ñuuquẽto na catʉgooñari wamere buio janagarãma yua. To bairona cãnare caroarãre na cabejepe ã Jesucristore caapipajeerãre cajʉgo aniparãre.\\n10 Capãarã ãma topʉ ti poapʉ Creta yucʉ poapʉre cariape macajere cabai botiorã. Caĩtorije macare buioma. Yoaro wadabaopʉnana cãni majuurijere buioquẽema. To bairona caĩto wadarã aperã netoro to bairije cañuuquẽtiere wadanucuma judío maja jĩcaarã. 11 Cabuioya manipa wamere na buionucuma. Caapiricaro tʉjoorijere jã cabuiorije wapa apeye uniere marire na joato ĩrã, buio teñatonucuma. To bairo na caĩtorije apiri jĩca wiiri macana Jesu ye quetire caapibatana api janacõama yua. To bairi nare caĩtorijere cabuio teñanucurãre na cabuio jana rotipaʉ mʉ ã, Tito. 12 Jĩcaʉ na yaʉna cabero cabaipere cabuio jʉgoyeyei ocõo bairije na caĩñupʉ: “Mʉjaa ati paʉ Creta yucʉ poa macana caĩto pairã mʉja ã. Cañuuquẽna mʉja ã. Ʉga pacabaopʉnana mʉja majuuna mʉja paaquẽe,” caĩñupʉ jĩcaʉ cʉ yarãre ti poa macanare. 13 Cariape na caĩñupʉ Creta poa macanare. To bairona bainucuma. To bairi, “Baiqueticõaña mʉjaa,” seeto na ĩ buioya Tito, Jesu ye quetire. Cariape macaje jetore na apipajeato ĩi tutuaro na ĩ buioya. 14 Ocõo bairo na ĩ buioya: “Judío maja cawatoa cãni wameri na caĩ buiorijere apiqueticõaña. Cariape macaje macare cabai botiorã na majuuna na catʉgooñari wame na cáti rotirijere na apipajeequeticõaña,” na ĩ buioya seeto topʉ Cretapʉ macanare.\\n15 Caroaro tʉgooñariquere catʉgooñacõana caroaro áticõa aninucuma. Diore caapi nʉcʉbʉgoquẽna maca rooro catʉgooñanucurã aniri caroorije jeto átinucuma. Na catʉgooñarijepʉ caroorije jeto tʉgooñanucuma. Cañuurije macare tʉgooña majiquẽema. 16 “Diore camajirã jã ã,” ĩbaopʉnana caroorije átinucuma. To bairo rooro na cátinucurijere tʉjʉrã, “Caĩtorã ãma, Diore camajirã me ãma,” mari ĩ maji. Dio cʉ caboorijere cabai botiorã ãma. Na majuuna na caboorijere Dio cʉ catʉjooquẽtie jetore átinucuma. Caroa macare áti majiquẽema.","num_words":738,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 7\\n1 Mecʉ̃tígãrẽ mʉ́ã jóaripũpʉ sãĩñáriguere yʉʉgʉda. Nʉmocʉtiheri, ãñujãã, ãñurõpeja. 2 Teero niipacari, nʉmocʉtihera noo booró ñeeapesodeaatibocua. Teero tiirá, ʉ̃mʉã́ cʉ̃́ãcõrõ nʉmocʉtiro booa. Numiã́cã cʉ̃́ãcõrõ manʉcʉtiro booa. 3 Ʉ̃mʉ cʉ̃ʉ̃ nʉmoména ãñurõ niiãrõ. Coocã cʉ̃ʉ̃mena teerora niiãrõ. 4 Manʉcʉtigore cooya õpʉ̃ʉ̃ dícʉ niiria; coo manʉ booróbirora cʉ̃ʉ̃mena niirõ booa. Coo manʉcãrẽ cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃ dícʉ niiria; cʉ̃ʉ̃ nʉmo booróbirora coomena niirõ booa. 5 Cʉ̃́ã biiro tiiáro: Numiṍ coo manʉ coomena niidʉgari, yʉʉaro. Cʉ̃ʉ̃cã coore yʉʉaro. Apetó tiirá, cʉ̃́ã biiro cãmerĩ́ jĩĩbocua: “Marĩ tiirucúrobiro tiiríjããda ména; Cõãmacʉ̃pere súubuseada”, jĩĩ wedesebocua. Cʉ̃́ã “noquẽ bʉrecori súubuseada” jĩĩ quẽnoã́ri siro, súubusecua. Súubuseari siro, too sʉguero niirecʉtiarirobirora manʉmena, nʉmoména niiãrõ. Teero tiihéri, cʉ̃́ã wãcũtutuheri, Satanás ñañaré tiidutíboqui. Ãpẽrãména noo booró ñeeaperi tiibóqui.\\n6 Yʉʉ mʉ́ãrẽ teeré dutirébiro jĩĩgʉ̃ mee tiia. “Mʉ́ã teero tiirí, ãñuãdacu” jĩĩgʉ̃, teero jĩĩã. 7 Yʉʉ biiro wãcũã: Yʉʉ mʉ́ã niipetirare yʉʉ tiiróbiro nʉmomanirã niirĩ boomíga. Cõãmacʉ̃pe basocácõrõrẽ cʉ̃́ã tiiádarere cṹũrigʉ niiwĩ. Ãpẽrãrẽ́ nʉmomanidutigʉ, manʉmanidutigʉ cṹũrigʉ niiwĩ. Ãpẽrãpére nʉmocʉtidutigʉ, manʉcʉtidutigʉ cṹũrigʉ niiwĩ.\\n8 Mecʉ̃tígã mʉ́ã nʉmomanirãrẽ, manʉmanirãrẽ, wapewia numiãrẽ jĩĩgʉ̃da. Mʉ́ã yʉʉ tiiróbiro nʉmocʉtiheri, manʉcʉtiheri, ãñuniã. 9 Ʉ̃mʉã́ numiã́mena niidʉgara nʉcãhẽ́rãno nʉmocʉtiaro. Numiã́cã teerora manʉcʉtiaro. Cʉ̃́ã nʉmocʉtiri, manʉcʉtiri, nemorṍ ãñuã. Teero tiirá, cʉ̃́ã numiã́mena, ʉ̃mʉã́mena niidʉgare dícʉre wãcũricua.\\n10 Yʉʉ wãmosíarirare biiro dutia: Ate marĩ Õpʉ̃ dutiré niiã; yʉʉ dutiré mee niiã: Numiṍ coo manʉrẽ cõãrijããrõ. 11 Cõãgõ, sĩcõrã pʉtʉáaro; o coo manʉ niimirigʉmena quẽnoã́rõ; cʉ̃ʉ̃mena niiãrõ sũcã. Ʉ̃mʉcã teerora cʉ̃ʉ̃ nʉmorẽ́ cõãrijããrõ.\\n12 Ãpẽrãrẽ́jã yʉʉ wãcũrére biiro jĩĩgʉ̃da. Ate wãcũré marĩ Õpʉ̃ yʉʉre wederé mee niiã. Apetó tiigʉ́, sĩcʉ̃ mʉ́ã menamacʉ̃ Jesuré padeohégore nʉmocʉtiboqui. Coo cʉ̃ʉ̃mena niirucudʉgari, cõãrijããrõ. 13 Teerora sũcã padeohégʉre manʉcʉtigocã coomena cʉ̃ʉ̃ niirucudʉgari, cõãrijããrõ. 14 Padeohégʉ nʉmo coo Jesuré padeoré wapa coo manʉcã Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiinórigʉ niiqui. Teerora padeohégo manʉ cʉ̃ʉ̃ Jesuré padeoré wapa cʉ̃ʉ̃ nʉmocã Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiinórigo niico. Teero tiirá, cʉ̃́ã põna Jesuré padeohéra põna tiiróbiro niiricua. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã põnarẽ ãñurõ tiiquí. 15 Jesuré padeohégʉno cʉ̃ʉ̃ nʉmorẽ́ cõãdʉgagʉ, cõãjããrõ. Jesuré padeohégocã coo manʉrẽ cõãdʉgago, cõãjããrõ. “Yʉʉre cõãrijãña; yʉʉmena niijãña”, jĩĩmasĩña maniã. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ cãmerĩ́quẽrõ manirṍ niirecʉtiri booi. 16 Jesuré padeogó coo manʉrẽ Jesuré padeohégʉre “yʉʉmena niigʉ̃, padeogʉ́daqui” jĩĩmasĩña maniã. Teerora sũcã Jesuré padeogʉ́cã cʉ̃ʉ̃ nʉmo Jesuré padeohégore “yʉʉmena niigõ, padeogódaco” jĩĩmasĩña maniã.\\n17 Tee biipacari, ateré yʉʉ niipetiro macãrã, Jesuré padeoré põnarĩ macãrãrẽ dutia: Mʉ́ãcõrõ Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ sicato cʉ̃ʉ̃ põna pʉtʉári tiirírobirora atitócãrẽ teerora niirõ booa. 18 Cõãmacʉ̃ ãpẽrãrẽ́ cõnerígʉ yapa macã caseróre widecõã́norirare cʉ̃ʉ̃ põna pʉtʉári tiibóqui. Cʉ̃́ã widecõã́norira niiãrõ. Widecõã́noña manirã́rẽ cʉ̃ʉ̃ põna pʉtʉári tiirícãrẽ, teerora widecõã́noña manirã́ niiãrõ. 19 Widecõã́norigʉ niirĩ, o widecõã́noña manigʉ̃́ niirĩcãrẽ, wapamaníã. Cõãmacʉ̃ booró tiirépe wapacʉtínetõnʉcãã. 20 Niipetira Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ sicato cʉ̃ʉ̃ põna pʉtʉári tiiríto cʉ̃́ã niisʉguerirobirora niirucujãrõ booa. 21 Dutiapenori basocare* Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ põna pʉtʉári tiirí, cʉ̃́ã dutiapenorere wãcũpatirijããrõ. Apetó cʉ̃́ãrẽ dutirá “wáaya” jĩĩrĩ, witijõããrõ. 22 Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ Jesuré padeodutígʉ mʉ́ãrẽ beserigʉ niiwĩ. Teerora sĩcʉ̃ besenʉcãritore, dutiapenori basocʉ niirigʉ niiwĩ. Atitóre biiro niiã: Teero dutiapenori basocʉ niipacʉ, Jesuména niijĩgʉ̃, dutiaperere witirigʉ tiiróbiro niiqui. Jesuyé maquẽrẽ padequi. Ãpĩ cʉ̃ʉ̃ besenʉcãritore, dutiapenoña manigʉ̃́ niirigʉ niiwĩ. Atitóre Cristore padecoteri basocʉ tiiróbiro niiqui sáa. 23 Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ wapapacáremena wapatírigʉ niiwĩ. Teero tiirá, ãpẽrã́ dutiapenori basoca tiiróbiro niirijãña. 24 Cõãmacʉ̃ sicato besenʉcãrito, mʉ́ã niirecʉtirirobirora niijãña. Cʉ̃ʉ̃mena ãñurõ niiña.\\n25 Wãmosíaherare marĩ Õpʉ̃ dutiré maniã. Marĩ Õpʉ̃ yʉʉre bóaneõ ĩñarémena mʉ́ãrẽ yʉʉ wederére tʉorí tiirígʉ niiwĩ. Teero tiigʉ́, yʉʉ wãcũrepere wedegʉda. 26 Biiro wãcũã: Atitóre pee ñañarõ netõré niiã. Teero tiigʉ́, sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ niirõbirora pʉtʉájããrõ. 27 Nʉmocʉtigʉ coore cõãrijããrõ. Nʉmomanigʉ̃ nʉmo ãmaãrijããrõ. 28 Nʉmocʉtigʉ Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́gʉ̃ mee tiii. Numiṍcã wãmosíago, Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́gõ mee tiiyo. Teero niipacari, wãmosíarirare cʉ̃́ã catirí bʉrecorire pee ñañarõ netõré niiã. Yʉʉ cʉ̃́ã ñañarõ netõrére boosã́rimiga.\\n29 Yáa wedera, yʉʉ mʉ́ãrẽ ateré wededʉgaga: Atibʉ́reco petiádaro péero dʉsaa. Teero tiirá, mecʉ̃ãmena nʉmocʉtira nʉmomanirã tiiróbiro niirõ booa. 30 Boorituari basoca boorituahera tiiróbiro niirõ booa. Ʉsenirãcã tʉsahera tiiróbiro niirõ booa. Apeyenó sãĩrã́ cʉ̃́ãye niidoaadarere tiiróbiro tʉgueñarijããr��. 31 Atibʉ́reco maquẽmena ãñurõ netõrã́ tee dícʉre wãcũrijããrõ. Atibʉ́reco maquẽ marĩ ĩñaré ditiwaro tiia.\\n32 Mʉ́ãrẽ wãcũpatiro manirṍ niirĩ boogá. Nʉmomanigʉ̃ marĩ Õpʉ̃ye maquẽrẽ bayiró wãcũqui, Jesucristo ʉsenirĩ boogʉ́. 33 Nʉmocʉtigʉpe atibʉ́reco maquẽrẽ bayiró wãcũqui, cʉ̃ʉ̃ nʉmorẽ́ ʉsenirĩ boogʉ́. 34 Cʉ̃ʉ̃ nʉmo, teero biiri Jesucristo ʉsenirĩ boogʉ́, cʉ̃ʉ̃ tiidʉgáre pʉaró niicu. Numiã́cãrẽ teerora niiã. Manʉmanigõ marĩ Õpʉ̃ye maquẽrẽ bayiró wãcũco. Cooya õpʉ̃ʉ̃mena, coo wãcũrémena Cõãmacʉ̃ booró tiidʉgáco. Manʉcʉtigope atibʉ́reco maquẽrẽ bayiró wãcũco, coo manʉrẽ boosã́gõ.\\n35 Yʉʉ mʉ́ãrẽ ãñuré boosã́gʉ̃ wede, jóacoa. Mʉ́ã tiirére cãmotádʉgariga. Teero tiiróno tiigʉ́, mʉ́ãrẽ ãñurõ niirĩ boogá. Teero biiri marĩ Õpʉ̃ye dícʉre wãcũrĩ boogá.\\n36 Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macõ bʉcʉó wáari ĩñagʉ̃,† biiro wãcũqui: “Yʉʉ macõrẽ ãñurõ tiiríga; coo manʉcʉtiri, ãñubocu”, jĩĩ wãcũqui. Teero jĩĩgʉ̃́no numicũãrõ. Teero tiiré ñañaré tiiré mee niiã. 37 Ãpĩpéja cʉ̃ʉ̃ ãñurõ wãcũãri siro, “yʉʉ macõrẽ numicũricu” jĩĩqui. Cʉ̃ʉ̃ teero tiidʉgáre ãñuniã. Yʉʉ macõ manʉcʉtirijããrõ jĩĩgʉ̃, ãñurõ tiigʉ́ tiiquí. 38 Biiro niiã: Numicũgʉ̃ ãñurõ tiigʉ́ tiiquí. Numicũhẽgʉ̃cã toorá ãñunemorõ tiiquí.\\n39 Marĩrẽ dutiré biiro niiã: Manʉcʉtigo coo manʉ catiri, cʉ̃ʉ̃mena niirucujããrõ. Cʉ̃ʉ̃ diari siro, coore cãmotáre manirĩ́, coo tʉsagʉ́mena manʉcʉtimasĩco. Cʉ̃ʉ̃ Jesuré padeogʉ́ niiãrõ. 40 Yʉʉpe biiro wãcũã: Coo ãpĩména dúutuhego, nemorṍ ʉseniremena niico. Yʉʉcã Espíritu Santore cʉojĩ́gʉ̃, teero wedesea.\\n* 7:21 Pecasãyemena “esclavos” niiĩya. † 7:36 Apepṹ biiro tʉonóã: Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃ nʉmo niigõdo bʉcʉó wáari ĩñagʉ̃, ...","num_words":799,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MATEUS 12\\n☰ MATEUS 12 ◀ ▶\\nJesus ane Ǥoniotagodi baaniɡ̶iniaa niiɡ̶etedoɡ̶owa ane jaoɡ̶a niɡ̶ina me saabado (noko anodeemitetibige judeutedi leeɡ̶odi niiɡ̶enatakaneɡ̶egi)\\n1 Odaa naɡ̶a saabado, Jesus ja yakagiditedeloco ica nixoɡ̶otagi ane dinanateloco leyeema. Niɡ̶ijo anodiotibece ijo mijoataɡ̶a, ja nigodi nigigi. Odaa joɡ̶onotegi ligegi leyeema oyeligo lolagi. 2 Pida ijoa icoa fariseutedi anonadi noɡ̶onotegi ligecidi leyeema. Noɡ̶onadi, odaa moditalo Jesus, “Digawini! Niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici joɡ̶owo ane yolitoɡ̶odomi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi niɡ̶ina me saabado.”\\n3 Odaa Jesus ja igiditediogi, mee, “Ajawienataka niɡ̶ica malomeɡ̶eniteloco ane loenatagi Davi niɡ̶ijo jotigide, Davi icaaɡ̶icoa lokaaɡ̶etedi nigodi nigigi. 4 Davi naɡ̶a dakatiwece liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yeligo niɡ̶ijoa paontedi baanaɡ̶a oibootalo Aneotedoɡ̶oji, ligiiwepodi lokaaɡ̶etedi. Pida ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi ɡ̶odiiɡ̶e me diɡ̶ica ane yakadi me yeligo niɡ̶ijoa paontedi. Ijokijoa sacerdotitedi moyakadi moyeligo niɡ̶ijoa paontedi. 5 Eleditace, midiwa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, idi liwai ane iditini Moisés, iwoteloco sacerdotitedi me yakadi mowo libakedi niɡ̶ina me saabado, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee, aɡ̶oyotete niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane ɡ̶odoli me jibaaɡ̶a niɡ̶ina me saabado, pida anilaagetedipi. Odaa ajawienataka neɡ̶eliodi malomeɡ̶enitibigelogo niɡ̶idiwa notaɡ̶a. 6 Ejitaɡ̶awatiwaji digoina ɡ̶adiwigotigi ini oko ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. 7 Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a mee, ‘Jemaa niɡ̶ina oko moiwikode eledi oko, pida ajemaa niɡ̶ina oko moyeloadi eijeeɡ̶agi monibootiwa.’ Doɡ̶owooɡ̶otitiwaji ane diitigilo niɡ̶inoa notaɡ̶a, agotaɡ̶a ɡ̶alaagetedipi niɡ̶ijo ane diɡ̶ica leemidi. 8 Igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ida inaɡ̶atetigi me idalaɡ̶ata niɡ̶ica ane jakataɡ̶a me jaoɡ̶a niɡ̶ina me saabado.”\\nJesus icilatidi ica ɡ̶oneleegiwa me saabado\\n9 Jesus naɡ̶a noditedice niɡ̶ijo aneite, odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. 10 Odaa ini ica ɡ̶oneleegiwa beyagi libaaɡ̶adi, alejaado. Pida idi niɡ̶ijoa neloɡ̶ododipi Jesus odoletibige me nilaagedi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi moige, moditalo, “Ijo ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi, domige ɡ̶odika me jicilatitaɡ̶a eelotaginaɡ̶a ina me saabado?”\\n11 Odaa ja igidi Jesus, meetediogi, “Diɡ̶ini niɡ̶ina akaamitiwaji anokanitece niwaxacoco, oditaɡ̶a daxaboketinece begi niɡ̶ina me saabado, odaa domigetaɡ̶a dinoniciwaɡ̶aditibece me noɡ̶atice niwaxacoco midataɡ̶a begi. 12 Pida niɡ̶ina oko baɡ̶a daɡ̶axa mida niwaló caticedi waxacoco. Odaa jaɡ̶anatitiwaji ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi me daɡ̶a ɡ̶odoli me jaoɡ̶a anele niɡ̶ina me saabado.” 13 Odaa jeɡ̶eete niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa alejaado, “Ixokenitice ɡ̶abaaɡ̶adi!” Odaa ja ixoketice libaaɡ̶adi, odaa ja icí libaaɡ̶adi, ja liciagi niɡ̶ijo caticedi. 14 Odaa niɡ̶ijoa fariseutedi ja noditicoaci, odaa ja dinatecoɡ̶otee odinotaɡ̶aneɡ̶etigi nimaweneɡ̶egi moyeloadi Jesus.\\nIca liotagi Aneotedoɡ̶oji ane iolatedice\\n15 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a yowooɡ̶odi modoletibige moyeloadi, odaa ja noditedicogi aneite. Eliodi oko odiotece, codaa nicilatiditedi ijotawece neelotaginadi anoyadeegitalo. 16 Pida najoitediniwace me diɡ̶ica anoyeloɡ̶odita. 17 Odaa joaniɡ̶idaa neɡ̶eote micotece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, me yalaɡ̶atalo Jesus, niɡ̶ijo mee,\\nJemaa, codaa eliodi meote me idinitibeci.\\nOdaa ja yatematitediogi niɡ̶ina noiigi niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶a,\\ncodaa me eetetece micota me jiwi anejigotiogi niɡ̶ina noiigi\\n19 Niɡ̶iniwa Iotagi adinotigimadetetege oko,\\noteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yapaawe oko.\\nAdinigetaɡ̶atee me dotaɡ̶a aneitice me yatecoɡ̶o oko minoa nigotadi.\\n20 Doweditedeloco oko ane deɡ̶eliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi,\\nane liciagi naɡ̶ana niale libiwe ane dinoke,\\ncodaa ayaaɡ̶adi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi,\\nniɡ̶ina oko ane liciagi nadegogo anokexaa doɡ̶ocilaɡ̶ade.\\nEote niɡ̶ida libakedi\\nnigepaa iɡ̶eke inoatawece ane beyagi.\\n21 Odaa inatawece ane noiigi onibeotege meote me newiɡ̶atace.”\\nJesus iniaa Belzebu\\n22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶onadeegitalo Jesus ica ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi aneo me ɡ̶olaɡ̶a codaa mewaloɡ̶onaɡ̶a. Odaa Jesus ja icilatidi, ja yakadi me dotaɡ̶a, codaa me yatetacibece. 23 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi joɡ̶oyopo, odaa modi, “Manigidaaɡ̶idoa icoa anida aneetetege licoɡ̶egi Davi ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odaxawa?”\\n24 Pida niɡ̶ijoa fariseutedi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo noiigi, odaa joɡ̶oigidi, moditiogi, “Yakadi me iticoitedice niwigo abeyaceɡ̶egi leeɡ̶odi Belzebu yajigotalo loniciwaɡ̶a, niɡ̶ijo lacilo niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a.”\\n25 Jesus yowooɡ̶oditediwe lowoogo, odaa meetediogi, “Nigidi noiigi ane dawalacetiwage, odaa dinideleɡ̶e, niɡ̶idi noiigi icota me dinaaɡ̶adi. Codaa nigidi niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a, oɡ̶oa domige dinoiigiwepodi, ane dawalacetiwage, codaa dinideleɡ̶e, icota mepaa dinaaɡ̶adi. 26 Odaa niɡ̶inoa ane liotaka Satanás nigoiticoitedice eletidi liotaka Satanás, odaa ja dawalacetiwage, odaa icota me ma loniciwaɡ̶a Satanás. 27 Menitiwaji me jiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a leeɡ̶odi Belzebu, ane Satanás, me najigotiwa yoniciwaɡ̶a. Enice ame yajigotiogi anodiotibigaɡ̶adici loniciwaɡ̶a moiticoitice niwigo abeyaceɡ̶egi? Odaa niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici oikee makamaɡ̶a adininaalenitiwaji. 28 Pida niɡ̶ina me jiticoitice niwigo abeyaceɡ̶egi, jatika loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Liwigo. Odaa joaniɡ̶idaa me jikee Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko ɡ̶adiwigotigitiwaji.\\n29 Digowoo niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi. Aɡ̶ica ane yakadi me dakatiwece liɡ̶eladi, oditaɡ̶a dolicetalo ane nepilidi nige daɡ̶a odoejegi me oigoetini. Idokida nige oigoetini niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi odaa boɡ̶oyakadi moyadeegi ane nepilidi. 30 Niɡ̶ina oko ane daɡ̶a dibatigi, odaa yakapetegi. Codaa niɡ̶ina ane daɡ̶a idaxawa me nadeegitalo Aneotedoɡ̶oji oko, odaa niɡ̶ini oko inibeyacaɡ̶atagodi, codaa eo oko mepaanaɡ̶a leegitalo moyototedice Aneotedoɡ̶oji. 31 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji me ixomaɡ̶ateetedice inoatawece ane latopaco libeyaceɡ̶eco oko, codaa niɡ̶inoa lotaɡ̶a ane beyagi modotaɡ̶atibige. Pida Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ina oko modotaɡ̶atibige Liwigo. 32 Codaa baɡ̶a yakadi me ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ina oko modotaɡ̶atibigiji, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Pida Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ina oko me beyagi modotaɡ̶atibige Liwigo, aixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ina natigide, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nigidiaaɡ̶idi.\\nJowooɡ̶otaɡ̶a niale leeɡ̶odi ela\\n33 Naɡ̶ana niale nigele, odaa elali eletidi ele, pida nige deɡ̶ele naɡ̶ada niale, odaa elali idaaɡ̶ee beyagi. Jakataɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a niale leeɡ̶odi niɡ̶inoa elali ane yajigo. 34 Niɡ̶ida makaamitiwaji ɡ̶adiciagi laketedi ane diniweneene. Akaami abeyacaɡ̶aɡ̶atetiwaji, odaa aɡ̶akati me ɡ̶adalaki anele. Igaataɡ̶a ɡ̶odotaɡ̶a ane icoɡ̶otiwece ɡ̶onioladi, icoɡ̶otiwece ɡ̶odaaleɡ̶ena. 35 Niɡ̶ina oko anele, nolee laaleɡ̶ena niɡ̶inoa anele, codaa lotaɡ̶a inokinoa anele. Niɡ̶ina oko ane beyagi laaleɡ̶ena, odaa yalaɡ̶ata inokina ane beyagi.\\n36 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iwi anigote me iloikatidi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, odaa laagetedipi niɡ̶ina oko anoyalaɡ̶a inokina ane ibeyacaɡ̶adi lewiɡ̶a eledi oko. Codaa leeditibige moyeloɡ̶oditalo Aneotedoɡ̶oji ane leeɡ̶odi modi niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane beyagi. 37 Igaataɡ̶a niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji eetedaɡ̶aloco makaami niɡ̶ica oko anele nige ɡ̶adalakita inokina anele, pida nige inoka ɡ̶adalakita ane beyagi motaɡ̶ani, odaa Aneotedoɡ̶oji eetedaɡ̶aloco makaami oko ane beyagi, odaa ja ɡ̶adiloikatiti.”\\nJudeutedi odipokotalo Jesus meote ɡ̶odoxiceɡ̶edi me ikee mewi me niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji\\n(Marcos 8.11-12; Lucas 11.29-32)\\n38 Niɡ̶idiaaɡ̶idi onidiwa onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, icaaɡ̶icoa fariseutedi igotibeci midoataɡ̶a Jesus, odaa moditalo, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, jemaanaɡ̶a mawii ɡ̶odoxiceɡ̶edi bidige anikeenitoɡ̶owa mewi me Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiiɡ̶eni, codaa me yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a.”\\n39 Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Niɡ̶ina noiigi aninaa niɡ̶inoa nokododi abeyaceɡ̶egipi, codaa me aɡ̶aleeɡ̶oyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. Oyemaa Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odoxiceɡ̶edi ane ikee me najigotediwa yoniciwaɡ̶a, codaa me idiiɡ̶e me jao ibakedi. Pida Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote eledi ɡ̶odoxiceɡ̶edi anakati manatitiwaji. Igaataɡ̶a niɡ̶ijo jotigide akaa ikee Aneotedoɡ̶oji me idiiɡ̶e leeɡ̶odi niɡ̶ijo ninyaagi Jonas, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. 40 Niɡ̶ijo Jonas me idei catiwedi le noɡ̶ojegi nelegi, ane yalitini, odaa idiaaɡ̶i le itoatadiɡ̶ida nokododi, itoatadiɡ̶ida enoaleli. Odaa jiɡ̶idaɡ̶aɡ̶eji Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, etidaligiti itoatadiɡ̶ida nokododi, itoatadiɡ̶ida enoaleli. 41 Niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iwi anigote me iloikatidi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, niɡ̶ijo oko ane niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Nínive nige dabiditiniwace me newiɡ̶atace, odaa jaɡ̶akaami nilaagetedipi, leeɡ̶odi mepaɡ̶a odinilaatece libeyaceɡ̶eco niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a Jonas. Jemaa mejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ida me Ee daɡ̶axa me Ee ɡ̶oneɡ̶egi caticedi Jonas, pida idokee aɡ̶adinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶eco niɡ̶ijo naɡ̶a ajipaatalo yotaɡ̶a. 42 Codaa niɡ̶ica noko naɡ̶ajo iniona, ane icoɡ̶oticogi natinediteloco, nige yewiɡ̶atace, odaa jaɡ̶akaami laagetedipitetiwaji, igaataɡ̶a baɡ̶a leegitece me diniwiaje migo wajipatalo liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Salomão, niɡ̶ijo anowidi lixaketedi. Odaa digawini! Ee, ane daɡ̶axa me Ee ɡ̶oneɡ̶egi caticedi Salomão, ite Ee digoina makaamitaɡ̶atiwaji. Pida aɡ̶emaanitiwaji majipaatalo iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco.\\nAnodaaɡ̶ee niɡ̶ina oko noɡ̶opitaceloco niwigo abeyaceɡ̶egi\\n43-44 Niɡ̶ina niwigo abeyaceɡ̶egi me noditicogi niɡ̶ina oko, odaa jiɡ̶igoteloco nipodaɡ̶a ane yadilo codaa me daxixe, doletibige ane lotokaɡ̶adi. Pida nige diɡ̶ica yakadi lotokaɡ̶adi, odaa mee me dotaɡ̶a, ‘Ejime jopitacicogi iɡ̶eladi ane jicoɡ̶oticogi.’ Nigopitio, odaa jiɡ̶icota liɡ̶eladi me diɡ̶ica ane itidi, yapidi, codaa me ilaaɡ̶atini. 45 Odaa jiɡ̶igotiogi eletidi seete niwicidi ane daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a modiɡ̶eladetigi niɡ̶ini oko. Odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ini oko jeɡ̶epaanaɡ̶a abeyaceɡ̶egi caticedi niɡ̶ijo anee jotigide. Odaa icota midaaɡ̶ee, niɡ̶ina noiigi ane abeyaceɡ̶egipi aninaa niɡ̶inoa nokododi.”\\nIca loiigiwepodi Jesus\\n46 Eɡ̶idaa diiticogi Jesus me notaɡ̶aneɡ̶etediniwace niɡ̶ijo noiigi, odaa naɡ̶ajo eliodo, ijaaɡ̶ijo nioxoadipi joɡ̶ototicogi aneite. Odaa idiaaɡ̶iticoaci we niɡ̶ijo diimigi aneitedice Jesus, odoletibige moyotaɡ̶aneɡ̶e. 47 Odaa ica ɡ̶oneleegiwa meetalo Jesus, “Ǥadiodo, ɡ̶anioxoadipi etidi we. Domoɡ̶oyemaa metiɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni.”\\n48 Odaa Jesus naɡ̶a igidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane ibodicaxi, meeteta, “Amaajo aca eiodo? Codaa amiidi ica inioxoadipi?” 49 Odaa ja dikeenatakatediogi niɡ̶ijo anodiotibece, mee, “Digawini! Naɡ̶ani beɡ̶eiodo, codaa niɡ̶idi beɡ̶ewi me inioxoadipi! 50 Igaataɡ̶a inatawece niɡ̶ina anowo ane yemaa Eiodi ane ideite ditibigimedi, joaniɡ̶inaa beɡ̶ewi me inioxoadipi, iniwaalepodi, codaa me eiodo.”","num_words":1232,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti EFESIOS 3\\n1 To bajiri, jud'io masa me ñarãre, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine tubibe ecoaja yʉ. 2-4 Ti quetire masa ĩna masibeticatire, jud'io masa me ñarãre Jesucristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mojoroaca mʉare goticõaja yʉ. “Jud'io masa me ñarãre ĩnare goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre cõañumi Dios. Tire ajiriarãja mʉa. Tire yʉ ucasere ĩacõari, Cristo sʉorine mʉare quẽnaro ĩ yisere ajimasirʉarãja mʉa quẽne. 5 Tirʉ̃mʉjʉrema masa ĩna masibeticatire, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine gotimasioaja yʉa, Jesucristo ĩ bajirere goticudirã, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasa quẽne. 6 Ti quetire mʉare tudigotiaja yʉ: Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrãre “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne, quẽnaro yami Dios. To yicõari, õ vecajʉre quẽne quẽnaro yirʉcʉmi. To bajiri ĩ yarã ñacõari, cojo masare bajiro ñaja mani ĩre ajitirʉ̃nʉrã.\\n7 Rojose yigʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Tire goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre ʉjoyumi Dios. 8-9 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ mairore bajiro yiecorocʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, ñajedirore rujeor'i ñari, jud'io masa me ñarãre yʉre gotiroticõañumi Dios. “Masa ĩna masibeticatire Cristore ajitirʉ̃nʉronare quẽnaro ĩnare yʉ yirotire goticudirʉcʉja mʉ”, yʉre yicõañumi. To bajiro yʉre ĩ yire ti ñaboajaquẽne, quẽnaro manire ĩ yirotire masijeoyamaja. 10 To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro Dios manire ĩ yisere ĩacõari, “Tʉoĩajeogʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoama ángel mesa, to yicõari gãjerã ĩre rotibosarã quẽne. 11 Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. To bajiro ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro manire yami Dios. 12 “Jesucristo yarã mani ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩre güimenane sẽnirũgũaja mani. 13 To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere jud'io masa mere mʉare yʉ gotimasiocudicati sʉorine tubiberiavijʉ rojose yʉ tãmʉosere ajicõari, sʉtiritibesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa”, yitʉoĩa variquẽnaña mʉa.\\n14 To bajiri, jud'io masare, to yicõari gãjerãre quẽne, mani jacʉ quẽnaro manire ĩ yisere yʉ tʉoĩajama, gʉsomuniari tuetucõari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ. 15 Ĩne ñaami, adi macarʉcʉroana, õ vecana quẽne, mani ñaro cõro jacʉ, manire rujeor'i. 16 Ĩre, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “Quẽnaro yigʉ ñari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩnare ejarẽmoña mʉ, bʉtobʉsa mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ. 17 ‘ “Mani rãca ñagʉ̃mi Cristo manire ejarẽmogʉ̃” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To bajiro ĩna yicõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro gãjerãre quẽne ejarẽmorũgũrʉarãma”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. 18 To bajiro mʉa yijama, Cristo mʉare ĩ maisere bajiro gãjerãre maijeomena ñaboarine, Cristo mʉare ĩ maisere quẽnarobʉsa masirʉarãja mʉa. 19 Masare ĩ maise jediro masijeobetirona ñaboarine, quẽnarobʉsa mʉa masirotire bojaja yʉ. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa.\\n20 Ĩ rĩa mani ñajare, ĩ masise rãca quẽnaro manire yirẽmorũgũami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã mani ñarotire yigʉ. To bajiro manire ĩ yijare, tire tʉoĩacõari, “Ĩre mani sẽniro rẽtoro manire yirẽmomasiami”, yimasiaja mani. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. 21 To bajiri, ĩ rĩa, Jesucristo yarã ñari, Diore quẽnase rĩne ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũto mani.","num_words":478,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 1 CORINTIOS 1\\nPablo Corintocjãrãrẽ ojamʉꞌtãca pũrĩ niꞌi\\nPablo Jesucristore ẽjõpeorã Corintocjãrãrẽ ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ ojacaterore Éfesopʉ nicʉ niwĩ. Cʉ̃́ta Corintocjãrãrẽ ne waropʉre Jesucristo ye quetire were, cʉ̃rẽ ẽjõpeori curuacjãrã sãjãcã weecʉ niwĩ.\\nTitare cʉ̃ Jesucristo ye quetire buꞌesijanʉꞌcãca beꞌro pʉati waꞌaro weecaro niwʉ̃.\\nTopʉre judío masã nerẽwʉaropʉ buꞌecʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ topʉ nigʉ̃rẽ cõꞌawĩrõcãꞌcãrã niwã. Titare Corintocjãrã meꞌrã niꞌcã cʉ̃ꞌma ape cʉ̃ꞌma deco tojacʉ niwĩ.\\nBeꞌro Corintocjãrãrẽ cʉ̃ buꞌeꞌquere queoro weeticã tʉꞌogʉ, aꞌti pũrĩrẽ ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ ojawʉaronojõta añudutinʉꞌcãcʉ niwĩ. Yapatigʉpʉa Judeacjãrã pajasecʉorãrẽ weetamuse cjasere, cʉ̃ basu deꞌro weeatjere ucũyapaticʉ niwã.\\nPablo Corintocjãrãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Pablo, Sóstenes meꞌrã mʉsãrẽ añudutiꞌi. Cʉ̃ quẽꞌrã Jesucristore ẽjõpeogʉ marĩ acaweregʉ nimi. Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ʉaꞌcaronojõta yʉꞌʉre Jesucristo ye quetire weredutigʉ besecṹúcʉ niwĩ. 2 Yʉꞌʉ aꞌti pũrĩrẽ mʉsã Corintopʉ nirãrẽ ojaꞌa. Mʉsã Jesucristore ẽjõpeorã Õꞌacʉ̃ ya curuacjãrãrẽ ojaꞌa. Mʉsã Jesucristo meꞌrã nírã, Õꞌacʉ̃ yarã niꞌi. Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ cʉ̃ yarã niato nígʉ̃ besecʉ niwĩ. Nipeꞌtirocjãrã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ tojo besecʉ niwĩ. Jesucristo nipeꞌtirã cʉ̃rẽ ẽjõpeorã wiogʉ nimi. Tojo nicã marĩ wiogʉ nimi.\\n3 Õꞌacʉ̃ marĩ pacʉ, tojo nicã Jesucristo marĩ wiogʉ mʉsãrẽ añurõ weeato. Mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\nÕꞌacʉ̃ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ weetamuse niꞌi\\n4 Mʉsã Jesucristore ẽjõpeorã niyucã, Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weecʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weesere ĩꞌagʉ̃, cʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌonuꞌcũꞌu. 5 Mʉsã Jesucristo yarã niyucã, Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ cʉ̃ ye cjase nipeꞌtise añusere oꞌocʉ niwĩ. Tere oꞌogʉ, mʉsãrẽ cʉ̃ yere añurõ masĩcã weecʉ niwĩ. Ãpẽrãrẽ mʉsã cʉ̃ ye quetire añurõ wereturiacã weecʉ niwĩ. 6 Yʉꞌʉ “Cristo mʉsãrẽ añurõ weegʉsami”, niwʉ̃. Cʉ̃ yarã sãjãcã, yʉꞌʉ níꞌcaronojõta waꞌawʉ mʉsãrẽ. 7 Tojo weerã mʉsã Õꞌacʉ̃ oꞌosere cʉopeꞌocãꞌa. Marĩ wiogʉ Jesucristo aꞌtiatjere yucueri curare Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ oꞌose dʉꞌsaweꞌe. 8 Cʉ̃ tutuasere mʉsãrẽ oꞌonuꞌcũgʉ̃sami. Cʉ̃rẽ ẽjõpeocã weenuꞌcũgʉ̃sami. Téé aꞌti ʉmʉco peꞌticãpʉ tojo weeduꞌugʉsami. Tojo weerã marĩ wiogʉ Jesucristo aꞌticã, buꞌiri marĩrã nirãsaꞌa. 9 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ níꞌquere queoro weemi. Cʉ̃́ta mʉsãrẽ besecʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo marĩ wiogʉ meꞌrã añurõ nidutigʉ besecʉ niwĩ.\\nPablo Corintocjãrãrẽ “Aꞌmerĩ dʉcawatiticãꞌña” níꞌque niꞌi\\n10 Acawererã, Jesucristo dutiro meꞌrã mʉsãrẽ aꞌtiro nigʉ̃ti. Mʉsã niꞌcãrõnojõ wãcũña. Mʉsã ucũse meꞌrã dʉcawatiticãꞌña. Eꞌcatise meꞌrã aꞌmerĩ ucũña. Niꞌcãrõnojõ wãcũ nisetiya. 11 Yʉꞌʉre Cloé wãmetigo ya wiꞌicjãrã mʉsã aꞌmerĩ ĩꞌasĩꞌrĩtise quetire werewã. 12 Aꞌtiro werewã: “Masãnʉcʉ̃ mejẽcã diaꞌcʉ̃ wãcũsetiama”, niwã. Mʉsã aꞌtiro ucũaporo: “Ʉ̃sã Pablo ya curuacjãrã niꞌi.” Ãpẽrã “Apolo ya curuacjãrã”, “Pedro ya curuacjãrã”, tojo nicã “Cristo ya curuacjãrã niꞌi”, niaporo. Tojo weerã noꞌo ʉaro wãcũmaꞌacãꞌporo. 13 Tojo wãcũticãꞌrõʉaꞌa. Marĩ Cristore ẽjõpeorã niꞌi. Tojo weerã niꞌcã curuata niꞌi. Marĩrẽ dʉcawaase marĩꞌi. Yʉꞌʉ Cristo niweꞌe. Mʉsã ye niatjere curusapʉ wẽrĩbosatiwʉ. “Pablore ẽjõpeorãrẽ wãmeyenoꞌrõsaꞌa”, ninoꞌña marĩwʉ̃. 14 Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌoꞌo. Crispo, tojo nicã Gayo diaꞌcʉ̃rẽ wãmeyegʉ, queorota weewʉ. 15 Pãjãrã mʉsãrẽ wãmeyecã, aꞌtiro nibopã: “Pablo cʉ̃ wãme meꞌrã ʉ̃sãrẽ wãmeyewĩ”, nibopã. Tere nírã, yʉꞌʉre ẽjõpeorã weebopã. Noꞌopʉacã tere weetiwʉ. 16 Estéfanas ya wiꞌicjãrã quẽꞌrãrẽ wãmeyewʉ. Ãpẽrãma wãcũnemotisaꞌa. 17 Yʉꞌʉre Cristo wãmeyedutigʉ cũutiwĩ. Cʉ̃ mʉsãrẽ yʉꞌrʉose queti peꞌere yʉꞌʉre weredutigʉ oꞌówĩ. Tere weredutigʉ, masã añurõ na wãcũmeꞌrĩse paca meꞌrã weredutitiwĩ. Yʉꞌʉ tojo werecãma, Cristo curusapʉ wẽrĩsere wãcũtibopã. Masã yʉꞌrʉonoꞌtibopã.\\nÕꞌacʉ̃ tutuasere, cʉ̃ masĩsere Cristo meꞌrã masĩnoꞌo nise niꞌi\\n18 Jesucristo ye queti aꞌtiro niꞌi. Cʉ̃ marĩrẽ yʉꞌrʉosĩꞌrĩgʉ̃, curusapʉ wẽrĩcʉ niwĩ. Tereta Jesucristore ẽjõpeotirã pecameꞌepʉ waꞌajã aꞌtiro nisama cʉ̃ wẽrĩꞌquere: “Tojo nimaꞌacãrõ weeꞌe”, nisama. Marĩ cʉ̃ yʉꞌrʉonoꞌcãrã peꞌema Cristo curusapʉ wẽrĩꞌque queti añuse niꞌi. Te queti meꞌrã Õꞌacʉ̃ tutuasere ĩꞌanoꞌo. 19 Õꞌacʉ̃ ye queti ojáca pũrĩpʉre aꞌtiro ojanoꞌwʉ̃:\\nÃpẽrã “Ʉ̃sã masĩrã niꞌi”, nirãsama.\\nNa tojo ucũsere peꞌticã weegʉti.\\nNa tʉꞌomasĩsere tuumajãminʉꞌcõcʉ̃ti, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃.\\n20 Tojo weerã “Masĩpeꞌocãꞌa” nirã́ mejõ nirã tojama. Tojo nicã ãpẽrãrẽ na wãcũsere buꞌeri masã quẽꞌrã mejãrõta tojama. Aꞌti ʉmʉco cjasere ucũmeꞌrĩrã quẽꞌrã mejãrõta tojama. Aꞌte, aꞌti ʉmʉco cjase na “Tʉꞌomasĩꞌi” nisere Õꞌacʉ̃ aꞌtiro weesami. Tere mejõ nise waro waꞌacã weesami. 21 Õꞌacʉ̃ nipeꞌtisere masĩmi. Tojo weegʉ cʉ̃ aꞌti turicjãrãrẽ na tʉꞌomasĩse meꞌrã cʉ̃rẽ masĩcã weeticʉ niwĩ. Aꞌtiro peꞌe ʉacʉ niwĩ. Na Jesucristo ye quetire tʉꞌorã, na ẽjõpeocã, “Narẽ yʉꞌrʉogʉti”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ ẽjõpeotirã peꞌe te quetire tʉꞌorã, “Tojo nimaꞌacãrõ weeꞌe”, ni wãcũcãrã niwã.\\n22 Judío masã Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeose dʉporo aꞌtiro nisama: “Õꞌacʉ̃ tutuaro meꞌrã weeĩꞌocã ĩꞌatojarãpʉ diaꞌcʉ̃ ẽjõpeorãti”, nisama. Judío masã nitirã griego masã peꞌe quẽꞌrã aꞌti turicjãrã na wãcũmeꞌrĩsere ẽjõpeoma. 23 Ʉ̃sã pũrĩcã Cristo curusapʉ wẽrĩꞌcʉ ye quetire wereꞌe. Judío masã tere tʉꞌorã, tʉꞌsatisama. Judío masã nitirã quẽꞌrã te quetire tʉꞌorã, “Tojo nimaꞌacãrã weema”, nisama. 24 Marĩ Õꞌacʉ̃ beseꞌcãrãrẽ noꞌo judío masãrẽ, judío masã nitirãrẽ Jesucristo ye queti niꞌcãrõnojõ niꞌi. Marĩ Cristo curusapʉ wẽrĩse meꞌrã aꞌtiro masĩꞌi: “Õꞌacʉ̃ tutuagʉ, masĩyʉꞌrʉagʉ nimi”, niꞌi. 25 Aꞌti ʉmʉcocjãrã Õꞌacʉ̃ weesere tojo weemaꞌasere weronojõ wãcũma. Niweꞌe. Õꞌacʉ̃ weese peꞌeta masã masĩse nemorõ niyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌa. Apeye Õꞌacʉ̃ weeꞌquere tutuatisere weronojõ ĩꞌama. Niweꞌe. Cʉ̃ weeꞌque peꞌeta masã weese yʉꞌrʉoro tutuanemoꞌo.\\n26 Acawererã, mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ beseatji dʉporopʉ nisetiꞌquere wãcũña. Mʉsã pejetirãcã aꞌti turi cjasere masĩrã waro niwʉ̃. Pejetirãcã wiorã niwʉ̃. Pejetirãcã wiorã acawererã niwʉ̃. 27 Cʉ̃ aꞌti turi cjase masĩrãrẽ bopoyadutigʉ na “Tʉꞌomasĩtirã nima” nirãnojõrẽ besecʉ niwĩ. Tojo nicã tutuarãrẽ bopoyadutigʉ tutuatirã peꞌere besecʉ niwĩ. 28 Cʉ̃ mejõ nirã masã yabinoꞌrãrẽ besecʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weecã, wiorã mejõ nirã tʉꞌoñaꞌto nígʉ̃ tojo weecʉ niwĩ. 29 Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉ ne niꞌcʉ̃ “Yʉꞌʉ ãpẽrã yʉꞌrʉoro masĩyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌa”, nímasĩtisami. 30 Mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ basuta Jesucristo yarã sãjãcã weecʉ niwĩ. Tojo nicã Cristo meꞌrãta marĩ masĩse cʉoꞌo. Cʉ̃ meꞌrãta tja Õꞌacʉ̃ marĩrẽ “Na añurã, yʉꞌrʉonoꞌcãrãpʉ nima”, ni ĩꞌasami. Marĩ cʉ̃ yarã niꞌi. Tojo weegʉ marĩ pecameꞌepʉ waꞌaboꞌcãrãrẽ yʉꞌrʉweticã weecʉ niwĩ. 31 Tojo weero Õꞌacʉ̃ ye queti ojáca pũrĩpʉ ojaꞌcaronojõta niꞌi: “Niꞌcʉ̃ ‘Ãpẽrã yʉꞌrʉoro niyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌa’ nisĩꞌrĩgʉ̃, niticãꞌto. Tojo wãcũrõnojõ oꞌogʉ, marĩ wiogʉ peꞌere ‘Tutuayʉꞌrʉgʉ nimi, marĩrẽ añubutiaro weecʉ niwĩ’, niato”, ni ojanoꞌwʉ̃.","num_words":859,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 1 Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti | The New Bible.com\\n1La Palabra de Dios hecha hombre 1Tirʉ̃mʉpʉ ati yepa caãniparo jʉ̃goyepʉa merẽ ãnicõã jʉ̃goyupi Cristo, Dios macʉ̃, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ. Cʉ̃ pʉame merẽ Dios mena ãnicõãñupĩ. Cʉ̃ cʉ̃ã Dios ãñupĩ. 2Caãni jʉ̃goripaʉpʉa cʉ̃ cʉ̃ã merẽ Dios mena ãnicõãñupĩ. 3Dios, cʉ̃ macʉ̃ jʉ̃gori nipetirijere ásupi. Ati yepapʉre caãnie nipetirije cʉ̃ jʉ̃gori cʉ̃ caátaje jeto niña. Dise ũnie cʉ̃ jʉ̃gori mee cʉ̃ caátaje manimajũcõãña. 4Yeri capetietiere cajopaʉ majũ niñami Dios macʉ̃. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ ati yepa macããnarẽ na cajĩñawoʉre bairo niñami. Cʉ̃ caquetibʉjʉrique jʉ̃gori camasã, tiere catʉ̃goʉsarã pʉame caroaro ãnimasĩñama. 5Bairo Dios macʉ̃ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ pʉame carorã canaitĩãrõpʉre bairo caãnarẽ na jĩñawo etaʉ baiyami. Cʉ̃ caquetibʉjʉrijere cateerã canaitĩãrõpʉ caãnarẽ bairo caãna pʉame cʉ̃ bʉsʉnetõ masĩẽtĩñama. 6Ãmi jĩcãʉ̃ camasocʉ Juan cawãmecʉcʉ. Cʉ̃ pʉame Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ ãmi. 7Dios macʉ̃, ati yepa macããnarẽ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ majũ cʉ̃ caatípeere caquetibʉjʉ jʉ̃goyetipaʉ ãmi Juan. Dios macʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉpeere camasã cariape na tʉ̃goʉsaáto ĩ, Dios cʉ̃ caquetibʉjʉjʉ̃goyetirotijoricʉ ãmi. 8Baipʉa Juan, ti yepa macããnarẽ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ mee ãmi. Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ cʉ̃ caatípeere cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ ãmi Juan. 9Bairi Dios macʉ̃, caroaro cariape caãcʉ̃, cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ majũ, ati yepa macããna nipetirore Dios yaye quetire quetibʉjʉacʉ́ asúpi. 10Bairi, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ ati yepapʉre etayupi. Dios mena ati yepare caátacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ati yepa macããna pʉame, “Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,” cʉ̃rẽ ĩ masĩẽma. 11Cʉ̃ caáta yepa macããna tʉpʉ etayupi. Bairo natʉ cʉ̃ caetamiatacʉ̃ãrẽ, na pʉame jĩcã nʉgõã cʉ̃ boema. Cʉ̃ yarã cʉ̃ boema. 12Bairo aperã cʉ̃ boeti, jĩcããrã pʉame cʉ̃ bojãñuñupã. Na pʉamerẽ caroa wãme na ãnirotiwĩ. Dios pũnaa majũ na ãnirotiwĩ, cʉ̃ mena catʉ̃goñatutuarã pʉamerẽ. 13Camasã pũnaa cʉtajere bairo ãmerĩñama. Camasã na caátaje mena na caborije mena pũnaa cʉtiyama. Dios pũnaa pʉame roque cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori cʉ̃ pũnaa caãna niñama. 14Bairi, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ ati yepapʉ buia etayupi. Marĩrẽã bairo ati rupaʉ cacʉ̃goʉ buiaetari, marĩ camasã mena ãmi. Bairo marĩ mena ãni yua, bʉtioro marĩ maiwĩ. Tunu bairoa cariape jeto quetibʉjʉnucũwĩ. Jãã pʉame cʉ̃ caasiyarijere jãã ĩñawʉ̃. Dios macʉ̃ majũ cʉ̃ caãnoi, cʉ̃ pacʉ cʉ̃rẽ cʉ̃ cajorije caasiyarijere jãã ĩñawʉ̃. 15Juan Bautista pʉame Dios macʉ̃ yaye quetire quetibʉjʉ, atore bairo ĩwĩ: “Ãni niñami mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ: ‘Yʉ bero caetaʉ yʉ jʉ̃goye caãnacʉ̃ ãñupĩ. Bairo cʉ̃ cabairoi, cʉ̃ paarique pʉame, yʉ paarique netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ niña.’” 16Dios pʉame capee caátimasĩ ãnirĩ ape wãme, ape wãme caroare cʉ̃ cajorije marĩ nipetirãrẽ marĩ jonucũwĩ. 17Moisés ãnacʉ̃ pʉame cʉ̃ carotiriquere cũñupĩ marĩ ñicʉ̃jãã ãnana mena. Jesucristo pʉame roque marĩrẽ ĩñamairĩ, marĩtʉ etawĩ, caroaro cariape átiãnajẽrẽ marĩ ĩñogʉ. 18Ni pʉame Diore caĩñarĩcʉ̃ mácʉ̃mi. Bairo cʉ̃ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios macʉ̃ jĩcãʉ̃ã caroaro cʉ̃ mena ãninucũñupĩ. Cʉ̃ pʉame cʉ̃ pacʉre marĩ masĩõ joroque marĩ átiyami.Juan el Bautista da testimonio de Jesucristo(Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17) 19Bairi Jerusalén macã macããna judío majã quetiuparã pʉame Juan Bautista tʉpʉ na joyuparã sacerdote majãrẽ, bairi levita majã cʉ̃ãrẽ. “¿Ñamʉ majũ mʉ ãniñati?” Juarẽ qũĩ jẽniñarotirã, cʉ̃tʉ na joyupa. 20Juan pʉame cariapea bairo na ĩ quetibʉjʉwĩ:—Yʉa, Mesías, Dios cʉ̃ cajoʉ mee yʉ ãniña —na ĩwĩ. 21Tunu cabero qũĩ jẽniñanemowã:—Toroque, ¿ñamʉ majũ mʉ ãniñati? ¿Tirʉ̃mʉpʉ macããcʉ̃ profeta Elías cawãmecʉcʉ ãnacʉ̃ tunu catitunurĩ mee mʉ ãniñati? —qũĩ jẽniñawã.Juan pʉame:—Cʉ̃ mee yʉ ãniña —na ĩwĩ.Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, qũĩ jẽniñanemowã tunu:—Toroquere, ¿ñamʉ majũ mʉ ãniñati? “¿Jĩcãʉ̃ profeta Dios cʉ̃ cajopaʉ atígʉmi ati yepapʉre,” marĩ ñicʉ̃jãã ãnana na caĩquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ mee mʉ ãniñati? —qũĩwã Juarẽ.Bairo na caĩjẽniñarõ, Juan pʉame:—Cʉ̃ mee yʉ ãniña —na ĩwĩ. 22Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, atore bairo qũĩ jẽniñanemowã tunu:—Toroquere, ¿ñamʉ majũ mʉ ãniñati? Jããrẽ cariapea quetibʉjʉya, jããrẽ cajoatanarẽ cariapea na jãã caquetibʉjʉnetõmasĩparore bairo. 23-24Bairo na caĩrõ, atore bairo na ĩwĩ Juan:—Yʉa, Isaías ãnacʉ̃ cʉ̃ cawoatu jʉ̃goyecʉtacʉ yʉ ãniña. Atore bairo ĩ woatu quetibʉjʉyayupi: “Bairo ĩgʉmi desierto cayucʉmanopʉ caãnicõãniatacʉ: ‘Marĩ Quetiupaʉ yoaro mee etagʉmi. Torecʉ, caroaro cariape ãnicoteya. Camasã na quetiupaʉ cʉ̃ caetaparo jʉ̃goye cʉ̃ caatípawãrẽ na caqũẽnoyurorea bairo mʉjãã cʉ̃ã caroaro áticoteya,’ ĩ woatu quetibʉjʉ jʉ̃goyetiyayupi Isaías ãnacʉ̃ yʉ caquetibʉjʉpeere,” na ĩwĩ Juan, cʉ̃rẽ Jerusalén macããna fariseo majã na cajẽniñarotijoatanarẽ. 25Tunu atore bairo qũĩ jẽniña nemowã:—Toroquere ñerẽ ácʉ, Mesías Dios cʉ̃ cajoʉ ãmerĩmicʉ̃ã, Elías ãnacʉ̃ ãmerĩmicʉ̃ã, profeta ãmerĩmicʉ̃ã, ¿nopẽĩ camasãrẽ na mʉ bautiza nucũñati? 26-27Bairo na caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo na ĩ quetibʉjʉwĩ Juan:—Yʉ paarique niña camasãrẽ oco mena yʉ cabautizarije. Yʉ bero caetaʉ, mʉjãã watoa caãcʉ̃, mʉjãã camasĩẽcʉ̃ paarique pʉame roque, yʉ paarique to cañumiatacʉ̃ãrẽ, ñunetõgaro. Cʉ̃ roque yʉ netõrõ caãnimajũʉ̃ niñami. Bairi yʉ pʉame jĩcãrõ tʉ̃ni yʉ átipeyo masĩẽtĩña —na ĩ quetibʉjʉwĩ Juan. 28Bairo bairi atie nipetiro baiwʉ Betania cawãmecʉti macãpʉ. Ti macã pʉame Rio Jordán ape nʉgõã muipʉ cʉ̃ cawãmʉatí nʉgõãpʉ ãmʉ Juan cʉ̃ cabautizaricaro pʉame.Jesús, el Cordero de Dios 29Ti rʉ̃mʉ busuri rʉ̃mʉ caãno cʉ̃ tʉpʉ Jesús cʉ̃ caetarore qũĩñawĩ Juan. Bairo qũĩña yua, atore bairo jãã ĩwĩ cʉ̃tʉ caãnarẽ: “¡Qũĩñaña cʉ̃rẽ! Ãnia niñami Cordero oveja macʉ̃rẽ bairo Dios cʉ̃ cacũrĩcʉ̃ cawãmecʉcʉ. Oveja na canuʉ cawĩmaʉ Diopʉre na cajoemʉgõjonucũrĩcʉ̃rẽ bairo caãcʉ̃ niñami. Cʉ̃ã, cʉ̃ cariápee jʉ̃gori ati ʉmʉrecóo macããna nipetiro roro na caátiere camasiriyobojapaʉ majũ niñami. 30Ãni niñami mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ: ‘Yʉ bero caetaʉ yʉ jʉ̃goye caãnacʉ̃ ãñupĩ. Bairo cʉ̃ cabairoi, cʉ̃ capaarije yʉ paarique netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ nigaro.’ 31Yʉ cʉ̃ã, ‘Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,’ ñi masĩẽpʉ̃ mai. Bairo ĩ masĩẽtĩmicʉ̃ã, Israel yepa macããna cʉ̃rẽ na camasĩparore bairo ĩ, oco mena na yʉ bautizaʉ atíapʉ,” jãã ĩwĩ Juan, jãã, cʉ̃tʉ caãnarẽ. 32Ĩ yaparo, atore bairo jãã ĩnemowĩ tunu: “Espíritu Santo, Dios Yeri majũ ʉmʉrecóo caacʉ́ pʉame buare bairo bau ruiatíri, ãni Jesús buipʉ etapeami. 33Yʉa, mai cʉ̃ yʉ masĩẽpʉ̃. Bairo yʉ camasĩẽtĩmiatacʉ̃ãrẽ, Dios oco mena yʉre cabautiza rotijoricʉ pʉame atore bairo ñiwĩ: ‘Jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉrẽ miñagʉ yʉ Yeri Espíritu Santo baurui etari cʉ̃ buipʉ caetapeaecoʉre. Cʉ̃ã nigʉmi camasã yeripʉ Espíritu Santore cajomasĩ,’ ñi quetibʉjʉwĩ Dios. 34Bairo Dios yʉre cʉ̃ caĩquetibʉjʉricarore bairoa ñiñaña ãmerẽ. Bairo caĩñaʉ ãnirĩ mʉjããrẽ cariape ñiña: Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,” jãã ĩ quetibʉjʉwĩ Juan, jãã, cʉ̃tʉ caãnarẽ.Los primeros discípulos de Jesús 35Ti rʉ̃mʉ cabusuri rʉ̃mʉ caãno, ãmi Juan tunu cʉ̃ cabautiza ãninucũrõpʉ. Jãã, pʉgarã Juan cʉ̃ cabuerã cʉ̃ã jãã ãmʉ cʉ̃ mena. 36Bairi cʉ̃ mena jãã caãno, Jesús jããrẽ cʉ̃ canetõátó ĩñarĩ, atore bairo jãã ĩwĩ Juan:—¡Ãnirẽ qũĩñaña! Ãnia niñami Cordero oveja macʉ̃rẽ bairo Dios cʉ̃ cacũrĩcʉ̃ cawãmecʉcʉ —jãã ĩwĩ Juan Bautista. 37Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gorã, Juarẽ cʉ̃ jãã aweyocoápʉ́. Jesús berore jãã ʉsacoápʉ́, jãã pʉgarã, Juan cʉ̃ cabuemiatana pʉame. 38Bairo jãã caʉsaro, Jesús pʉame jãã ãmejorenʉcã ĩña, atore bairo jãã ĩwĩ:—¿Ñerẽ borã, yʉre mʉjãã ʉsayati?Bairo cʉ̃ caĩrõ:—Rabuni, ¿noopʉ mʉ caãnipaʉ to ãniñati? —cʉ̃rẽ jãã ĩ jẽniñawʉ̃. 39Bairo jãã caĩjẽniñarõ tʉ̃goʉ, atore bairo jãã ĩwĩ Jesús:—Tiaya yʉ mena. Yʉ bapa cʉtirásá.Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, cʉ̃ mena jãã acoápʉ́. Bairo cʉ̃ caãnipaʉre etarã, cʉ̃ mena jãã ãnicõã naioapʉ̃, merẽ ñamicããcãpʉ caãno jʉ̃gori yua. 40Mai, yʉ mena macããcʉ̃ yʉre bairo Juan mena caãnimirĩcʉ̃ cabero Jesús yaye quetire catʉ̃goʉsaʉ Andrés pʉame Simón Pedro bai ãmi. 41Bairi cʉ̃ pʉame jicoquei cʉ̃ jʉ̃gocʉ Simorẽ cʉ̃ macãʉ̃ ácʉ́ baiwĩ. Bairo cʉ̃ bócaʉ yua, atore bairo qũĩñupĩ:—Mesías cawãmecʉcʉre jãã bócaapʉ. (Mai, Mesías, atore bairo ĩgaro ĩña: “Cristo, Dios cʉ̃ cabesericʉ ati yepapʉre cʉ̃ cajoricʉ,” ĩgaro ĩña.) 42Cabero Andrés pʉame cʉ̃ jʉ̃gocʉ Simorẽ cʉ̃ piietawĩ Jesús tʉpʉ. Bairi Jesús, Simorẽ qũĩñarĩ, atore bairo qũĩwĩ:—Simón mʉ ãniña Juan macʉ̃. Ãmerẽ Cefas mʉ wãmecʉtigʉ. (Mai, Cefas pʉame, “Pedro” ĩgaro ĩña.)Jesús llama a Felipe y a Natanael 43Ti rʉ̃mʉ cabusuri rʉ̃mʉ caãno, Jesús pʉame, “Galilea yepapʉ yʉ ágʉ,” ĩ tʉ̃goñawĩ. Bairo topʉ ácʉ́, Felipe cawãmecʉcʉre cʉ̃ bocaetari atore bairo qũĩwĩ:—Jito. Yʉ mʉ bapacʉtiroapa. 44Mai, cʉ̃, Felipe pʉame Betsaida cawãmecʉti macã macããcʉ̃ ãmi. Pedro, cʉ̃ bai Andrés mena ti macã macããna ãma. 45Bairi Felipe pʉame Natanaere cʉ̃ piiámí. Bairo cʉ̃ tʉpʉ etaʉ, atore bairo qũĩñupĩ:—Dios yaye quetibʉjʉrica tutipʉ Moisés ãnacʉ̃, bairi profeta majã ãnana na cawoatujʉ̃goyeticũrĩcʉ̃rẽ jãã bócaapʉ. Cʉ̃ã, Jesús cawãmecʉcʉ, José macʉ̃, Nazaret macã macããcʉ̃ niñami —qũĩñupĩ Felipe. 46Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo qũĩñupĩ Natanael Felipere:—¿Mʉ catʉ̃goñaata, Nazarepʉre jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cañuʉ cʉ̃ ãnicʉti?Felipe pʉame Natanaere bairo qũĩñupĩ:—Jito yʉ mena. Topʉ mʉ tʉ̃goñabesegʉ —qũĩñupĩ Felipe Natanaere. 47Bairo cabero Jesús Natanael cʉ̃ caetaro ĩñaʉ, atore bairo qũĩwĩ cʉ̃tʉ caãnarẽ:—Merẽ atíyami Israel macããcʉ̃ majũ jĩcãrõ tʉ̃ni caĩbʉsʉnucũʉ̃ —na ĩwĩ. 48Bairo Jesús cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo qũĩ jẽniñawĩ Natanael Jesure:—¿Dope bairi yʉ mʉ masĩñati?Jesús pʉame bairo qũĩwĩ:—Mʉ ñiñawʉ̃ Felipe mʉrẽ cʉ̃ capiiparo jʉ̃goye, higuera cawãmecʉtii roca mʉ caãno. 49Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, Natanael pʉame qũĩwĩ:—Cabuei, ¡Dios macʉ̃ mʉ ãniña, ati yepa Israel macããna quetiupaʉ Rey majũ mʉ ãniña! 50Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, atore bairo qũĩnemowĩ Jesús Natanaere:—¿“Higuera yucʉ rocapʉ mʉ ñiñawʉ̃,” yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori, “Dios macʉ̃ã niñami,” yʉre mi nʉcʉ̃bʉgoyati? Cabero yʉ caátimasĩrĩjẽ netõjãñurõ caroa macããjẽrẽ miñagʉ —qũĩwĩ Jesús Natanaere. 51Bairo qũĩ yaparoʉ, atore bairo na ĩnemowĩ Jesús cʉ̃tʉ caãnarẽ:—Cariapea mʉjããrẽ ñiña: Cabero ʉmʉrecóo capãnʉcãrõ mʉjãã ĩñagarã. Bairo capãnʉcãrõ ĩñarã, Diotʉ macããna ángelea majã yʉ, Camasã Jʉ̃gocʉ buipʉre ruiatí, bairi tunu wãmʉá na cabairo cʉ̃ãrẽ mʉjãã ĩñajogarã.","num_words":1438,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano 2 PEDRO 1\\nPedro ape pũrĩ ojanemoca pũrĩ niꞌi\\nAꞌti pũrĩrẽ Pedro Asia diꞌtapʉ duꞌtistewãꞌcãꞌcãrãrẽ ojacʉ niwĩ tja.\\nAꞌtiro ojacʉ niwĩ. Jesucristore ẽjõpeosere dojorẽrãrẽ, “Tojo niweꞌe” ni dʉcayusĩꞌrĩrãnojõr�� tʉꞌomasĩdutigʉ ojacʉ niwĩ.\\nPedro Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Simó Pedro Jesucristore daꞌrawãꞌñacoꞌtegʉ cʉ̃ besecṹúꞌcʉ mʉsãrẽ añudutiꞌi. Nipeꞌtirã ʉ̃sã weronojõ ẽjõpeorãrẽ aꞌti pũrĩrẽ ojaꞌa. Marĩ Jesucristore ẽjõpeose añuse waro niꞌi. Jesucristo marĩ wiogʉ marĩrẽ yʉꞌrʉogʉ cʉ̃rẽ ẽjõpeocã weecʉ niwĩ. Marĩrẽ niꞌcãrõnojõ cʉ̃ yarã waꞌacã weecʉ niwĩ. 2 Õꞌacʉ̃, tojo nicã marĩ wiogʉ Jesure masĩnemoña. Mʉsã tojo weecã, na añuse, ejerisãjãsere oꞌoyʉꞌrʉmajãrãsama.\\nJesucristore ẽjõpeorãrẽ “Aꞌtiro weeroʉaꞌa” nise niꞌi\\n3 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃ Jesucristore marĩrẽ masĩcã weecʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ masĩrã, cʉ̃ tutuaro meꞌrã marĩ cʉ̃ ʉaro añurõ nisetimasĩrãsaꞌa. Jesucristo añuyʉꞌrʉagʉ, nipeꞌtise añurõ weegʉ́ marĩrẽ cʉ̃ yarã nidutigʉ pijicʉ niwĩ. 4 Aꞌtiro wéégʉ, cʉ̃ tutuaro meꞌrã marĩrẽ “Peje añurõ weegʉti”, nicʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo níꞌque añuse waro niꞌi. Wapatiyʉꞌrʉaꞌa. Cʉ̃ “Aꞌtiro weegʉti” nise meꞌrã marĩ cʉ̃ weronojõ nisetimasĩrãsaꞌa. Tojo nicã mʉsã aꞌti turi cjase ñaꞌase ʉaripejasere yʉꞌrʉwetirãsaꞌa. 5 Mʉsã Jesucristore ẽjõpeotojaꞌa. Mʉsã tutuaro põtẽorõ aꞌtere weenemopeoya. Wãcũtutua, añurõ nisetiya. Tojo nisetirã, Õꞌacʉ̃ yere tʉꞌomasĩnemoña. 6 Tʉꞌomasĩnemorã, mʉsã basu ñaꞌarõ weesĩꞌrĩrã, nʉꞌcãña. Nʉꞌcãrã, mejẽcã waꞌacã, ẽjõpeoduꞌuticãꞌña. Ẽjõpeoduꞌutirã, Õꞌacʉ̃rẽ queoro ẽjõpeo, cʉ̃ ʉaro weeya. 7 Cʉ̃ ʉaro wéérã, niꞌcʉ̃ põꞌrã weronojõ mʉsã basu aꞌmerĩ weetamuña. Aꞌmerĩ weetamurã, nipeꞌtirãrẽ maꞌiña.\\n8 Mʉsã aꞌtere siape meꞌrã nemorõ weeturiawãꞌcãrã, marĩ wiogʉ Jesucristore añurõ masĩrãsaꞌa. Cʉ̃ ʉaro weenemorãsaꞌa. “Mejõ waro cʉ̃rẽ ẽjõpeopã”, nisome. 9 Mʉsã tere tojo weetirã peꞌe, caperi ĩꞌaejatirã weronojõ nisaꞌa. Õꞌacʉ̃ yere ne masĩtisaꞌa. Mʉsã todʉporopʉ ñaꞌarõ weeꞌquere Jesucristo acobojoꞌquere wãcũtisaꞌa. 10 Yʉꞌʉ acawererã, mʉsã Õꞌacʉ̃ beseꞌcãrã niꞌi. Tojo weerã cʉ̃ beseꞌcãrã weronojõ nipeꞌtise mʉsã weepõtẽorõ añurõ nisetiya. Mʉsã tojo weerã Jesucristore ẽjõpeoduꞌusome. 11 Mʉsã añurõ weenuꞌcũrã, marĩ wiogʉ Jesucristo tiropʉ ejarãsaꞌa. Topʉ marĩrẽ yʉꞌrʉogʉ meꞌrã añurõ ninuꞌcũcãꞌrãsaꞌa.\\n12 Yʉꞌʉ wereꞌquere masĩtojasaꞌa. Tere masĩrã, duꞌucũurõ marĩrõ mʉsã tʉꞌoꞌquere añurõ weenuꞌcũrã weeꞌe. Mʉsã tere masĩmicã, acobojori nígʉ̃, werenuꞌcũcʉ̃ti. 13-14 Cãꞌrõacã dʉꞌsasaꞌa yʉꞌʉ wẽrĩatjo. Marĩ wiogʉ Jesucristo yʉꞌʉre weretojami. Tojo weegʉ yʉꞌʉ catiro ejatuaro yʉꞌʉ ucũꞌquere wãcũato nígʉ̃ wereꞌe. Yʉꞌʉ tojo werecã, “Añu nirõsaꞌa” ni wãcũgʉ̃, tojo wereꞌe. 15 Yʉꞌʉ wẽ́rĩ́ca beꞌro yʉꞌʉ wereꞌquere añurõ wãcũnuꞌcũcãꞌto nígʉ̃ yʉꞌʉ põtẽorõ añurõ weegʉti.\\nPedro Jesucristo ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ dʉcayucã ĩꞌaꞌque niꞌi\\n16 Marĩ wiogʉ Jesucristo apaturi aꞌti turipʉ tutuaro meꞌrã cʉ̃ aꞌtiatjere werenoꞌtojawʉ. Tere wererã, masã na weewʉaronojõ wãcũbajurẽꞌque mejẽtare werewʉ. Ʉ̃sã basu ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ Jesú cʉ̃ tutuasere ĩꞌawʉ̃. 17 Cʉ̃ pacʉ Õꞌacʉ̃ cʉ̃ tutuasere, cʉ̃ asistesere ĩꞌocã ĩꞌawʉ̃. Cʉ̃ tojo weeri cura ʉꞌmʉsepʉ ucũgʉ̃, aꞌtiro niwĩ: “Ãꞌrĩ yʉꞌʉ macʉ̃ yʉꞌʉ maꞌigʉ̃ nimi. Cʉ̃ meꞌrã eꞌcatiꞌi”, niwĩ. 18 Cʉ̃ tojo ucũdijosere ʉ̃sã tʉꞌowʉ. Titare marĩ wiogʉ meꞌrã ʉ̃rʉ̃gʉ̃pʉ niwʉ̃. Cʉ̃ tigʉpʉ nígʉ̃ta asistewĩ.\\n19 Tojo waꞌase meꞌrã ʉ̃sã masĩwʉ̃. “Dʉporocjãrãpʉ Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masã diacjʉ̃ta ojapã Jesú ye cjasere”, niwʉ̃. Na ojaꞌque naꞌitĩꞌarõpʉ sĩꞌocã boꞌreyuse weronojõ niꞌi. Tere buꞌe, wãcũnʉrʉ̃ña. Tojo weerã marĩ Õꞌacʉ̃ ʉaro nisetimasĩrãsaꞌa. Téé Jesucristo apaturi aꞌticãpʉ tere buꞌe, wãcũnuꞌcũcãꞌña. Boꞌreamʉjãticã ñocõawʉ̃ mʉjãtaro weronojõ Jesucristo aꞌti nucũcãpʉ aꞌtigʉ, marĩ masĩtisere masĩcã weegʉsami. 20 Aꞌte pũrĩcãrẽ añurõ tʉꞌomasĩña. Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrã na “Tojo waꞌarosaꞌa” ni ojaꞌquere marĩ basu wãcũse meꞌrã “Tojo nisĩꞌrĩrõ weeꞌe”, nímasĩtisaꞌa. Espíritu Santu cʉ̃ weetamurõ meꞌrã peꞌe marĩ tere tʉꞌomasĩrãsaꞌa. 21 Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masãmarĩcã na ojaꞌquere na wãcũse meꞌrã diaꞌcʉ̃ dʉꞌpocã́titicãrã niwã. Aꞌtiro peꞌe weecãrã niwã. Na Espíritu Santu ĩꞌo, ojadutiro meꞌrã Õꞌacʉ̃ yere ojacãrã niwã.","num_words":520,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Cronica 22 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃be Daviba jarasia: –Naʌ̃ eyad̶e dadjirã Boro Ãcõrẽ de dromada, dadji israelerãba animarã babue diabada sid̶a od̶ia.–\\n2Daviba ãĩbemarã Israel druad̶e panabadada ãbaa jʌrebisia. Maʌ̃be Ãcõrẽ de droma oi carea ʌ̃cʌrʌ b̶ʌcuasia mõgara toawed̶amãrẽã.\\n3Maʌ̃ awara jiorroda waib̶ʌa jʌrʌ pesia dji ed̶a wãbadara cachid̶i carea idjab̶a jira b̶ʌd̶i carea. Bronce sid̶a jʌrʌ pesia. Waib̶ʌa edad̶a bẽrã dji zʌgʌara poya zad̶aẽ́ basía.\\n4Maʌ̃ awara dji biara b̶ʌ bacuru Libano druad̶ebemada waib̶ʌa jʌrʌ pesia. Maʌ̃ra poya juachad̶aẽ́ basía Sidoʌ̃ purud̶ebemarãba, Tiro purud̶ebemarã bid̶a zocãrã eneped̶ad̶a bẽrã.\\n5Daviba mãwã jʌrʌ pesia nãwã crĩcha b̶ad̶a bẽrã: –Mʌ̃ warra Salomoʌ̃ra wad̶ibid̶a cũdrada b̶ʌ bẽrã dera o adua b̶ʌa. Baribʌrʌ Ãcõrẽ de dromara dji waib̶ʌara b̶ʌda idjab̶a dji biara quiruda b̶aida b̶ʌa jũma naʌ̃ ẽjũãne trʌ̃ b̶ʌga b̶amãrẽã. Maʌ̃ bẽrã mʌ̃ warra Salomoʌ̃ba poya omãrẽã mʌ̃a jũma jʌrʌ peya.– Maʌ̃ carea Davi jaid̶ai naẽna jũma jʌrʌ pesia.\\n6Maʌ̃ ewarid̶e Daviba idji warra Salomoʌ̃ra trʌ̃ped̶a jarasia israelerã Ãcõrẽ de dromada omãrẽã.\\n7Nãwã jarasia: –Warra, mʌ̃ Boro Ãcõrẽ itea mʌ̃a de dromada oida crĩcha b̶asia.\\n8Baribʌrʌ idjia mʌ̃́a nãwã jarasia: “Bʌra dewara puru b̶ea ume b̶arima zocãrã djõped̶a ẽberãrãda quenasia. Mʌ̃ quĩrãpita naʌ̃ ẽjũãne zocãrã quenana bẽrã bʌa mʌ̃ itea de dromara ocara b̶ʌa.\\n9Baribʌrʌ bʌa warrada djõ quĩrĩãcada unuya. Mʌ̃a idjira jũma idji dji quĩrũ ume necai b̶ʌya. Maʌ̃ bẽrã idji trʌ̃ra Salomoʌ̃ ad̶ia. Idjira israelerã boroda b̶ʌmisa mʌ̃a israelerãra jũma necai b̶ʌya.\\n10Idjiabʌrʌ mʌ̃ itea de dromada oya. Idjira mʌ̃ warra baya maʌ̃ne mʌ̃ra idji Zeza baya. Idji ewarid̶eba ʌ̃taa mʌ̃a idjida, idjid̶eba yõbʌdarã sid̶a israelerã bororãda b̶ʌya.”\\n11Maʌ̃ bẽrã warra, mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa Ãcõrẽra bʌ ume b̶aida idji de dromara omãrẽã idjia jarad̶a quĩrãca.\\n12Idjab̶a mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa Ãcõrẽba necawaada, crĩcha cawaa sid̶a bʌ́a diaida. Mãwã bʌa israelerã pe erob̶ʌd̶e idji leyra jũma arid̶e ĩjã oya.\\n13Ãcõrẽba Moised̶eba israelerãa ley diad̶ara bʌa quĩrãcuita o b̶aibʌrʌ bʌa obʌrʌra jũma bia odjaya. Ʌb̶ʌa b̶aped̶a sozarra b̶adua. Ne wayarãdua. Jẽda crĩcharãdua.\\n14Mʌ̃a bio traja b̶ʌd̶eba oroda 7 miyoʌ̃ 500 mil libra idjab̶a paratada 75 miyoʌ̃ libra jʌrʌ pesia bʌa Ãcõrẽ de dromada omãrẽã. Bronceda, jiorro sid̶a waib̶ʌa jʌrʌ pesia. Dji zʌgʌara dadjia poya zad̶aẽ́a. Maʌ̃ awara mõgara toawed̶ada, bacuru ʌrrad̶a sid̶a jʌrʌ pesia, baribʌrʌ maʌ̃ aud̶u bʌa jʌrʌ peida b̶ʌa.\\n15Bʌa ne o cawa b̶eada zocãrã erob̶ʌa: mõgara toawe cawa b̶eada, mõgara de o cawa b̶eada, bacuru de o cawa b̶ea sid̶a.\\n16Maʌ̃ awara orod̶ebema ne o cawa b̶eada, paratad̶ebema ne o cawa b̶eada, bronced̶ebema ne o cawa b̶eada, jiorrod̶ebema ne o cawa b̶ea sid̶a zocãrã erob̶ʌa. Jãʌ̃be jʌwa b̶ʌdua Ãcõrẽ de dromara oi carea. Ãcõrẽra bʌ ume b̶aya.–\\n17Maʌ̃be Daviba Israeld̶ebema dji droma b̶eaa jarasia idji warrara carebad̶amãrẽã.\\n18Nãwã jarasia: –Dadji Ãcõrẽra bãrã ume b̶ʌa. Ara maʌ̃ Ãcõrẽba bãrãra necai b̶ʌsia dewara puru b̶eara mʌ̃ jʌwaed̶a b̶ʌd̶a bẽrã. Jũma ãdjirãra Ãcõrẽ jʌwaed̶a panʌa idjab̶a dadji israelerã jʌwaed̶a panʌa.\\n19Maʌ̃ bẽrã sod̶eba, jaured̶eba bid̶a bãrã Ãcõrẽra jʌrʌd̶adua. Jʌwa b̶ʌd̶adua idji de droma od̶i carea. Oped̶ad̶acarea idji baurudera, ne jũma idji ded̶e b̶aida b̶ʌ sid̶a ed̶a b̶ʌd̶adua.–\\n< 1 Cronica 21","num_words":470,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 5 BSNNT - - Bible Search\\nĨ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre Pablo ĩ burocarotire queti\\n1Gaje vãme mʉare gotirʉaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ ĩ jacʉ manajore ĩ ajerio cʉtisere ajibʉ yʉ. To bajiro ĩ yijama, bʉto rojose yigʉ yiyumi. Gãjerãjʉama, Diore ajimena ñaboarine, ti ũnire yimenama ĩna. 2To bajiro yirã ñaboarine, “Dios oca masirã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãja mʉa. Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yisere ĩasʉtiriticõari, ĩre burocaroti ñaboayuja ti. 3-4Mʉa rãca ñabetiboarine, mʉa rãca ñagʉ̃re bajiro tʉoĩaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro ĩre yiroti ñaja”, yimasiaja yʉ, ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre. To bajiri mʉa rẽjarojʉ, mʉa rãca ñabetiboarine, yʉ tʉoĩasejʉma mʉa rãca ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉa rãca ñarʉcʉmi, mʉare ejarẽmogʉ̃. 5Ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre, “Satanás ĩ bojarore bajiro rojose ĩre yato” yirã, ĩre burocaya. “Rojose tãmʉogʉ̃ ñari, ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yirã, to bajiro ĩre yirʉarãja mʉa. Tire ĩ yitʉjajama, mani ʉjʉ Cristo, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose yir'i ĩ ñaboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi.\\n6Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yiñaboajaquẽne, “Dios oca masirã ñaja yʉa” mʉa yivariquẽnase quẽnabeaja. Tire bajiro bajiaja pan ũmato vauvase. Mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti. Tire bajirone bajiaja rojose mani yise. Mani rãcagʉ, rojose ĩ yicõa ñajama, ĩ yisere ĩacõari, mani jediro rojose yijedicoanaja. 7Jud'io masa, Pascua boserʉ̃mʉri quẽnorã, pan ũmato vauvasere ĩna reajeorore bajiro rojose mʉa yisere reajeocõaña mʉa. “Jediro rojose mʉa yise yitʉjacõaña” yigʉ yaja yʉ. “Rojose mana ñato mani” yirã, to bajiro yiya mʉa. Oveja macʉre bajiro masare Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose mani yise vaja manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, to bajiro yiroti ñaja. 8“Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosayumi” yirã, “Yirʉarãja” mʉa yitʉoĩarore bajirone quẽnase rĩne yiroti ñaja.\\n9Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare cõagʉ̃, ado bajiro gotiboacajʉ yʉ: “Gãmerã ajeriarã cʉtirã rãca ñabesa”, mʉare yiucaboacajʉ yʉ. 10To bajiro yʉ yijama, “Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca ñabesa” yigʉ me yicajʉ yʉ. Adigodojʉre jãjarã ñarãma: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirã ñarãma. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Juarudirimasa ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne ñarãma. Cristore ajitirʉ̃nʉmenajʉa jãjarã ĩna ñajare, ĩnare tʉoĩacõari, “Rudiya” mʉare yʉ yiboajama, no bajiro yicõari, rudimasimenaja mʉa. Rijana rĩne ñarãma rudirãre bajiro bajirãma. 11Mʉare yʉ ucacõacatire, “Quẽnaro ajimasiato” yigʉ, ado bajise mʉare papera ucacõaja yʉ quẽna: “Ado bajiro bajirãma” yitʉoĩagʉ̃, “Ĩna rãca ñabesa”, mʉare yiucacõacajʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñarãma. Socarãne gãjerãre, “Rojose yima”, yigotirimasa ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. Idimecʉrã, to yicõari, juarudirimasa quẽne ñarãma. “Ĩna ũna rãca ñabesa” yʉ yiucajama, ĩna rãca mʉa babetirotire quẽne tʉoĩagʉ̃ yaja. 12-13Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna yisere ĩacõari, “Adi quẽnase ñaja; tijʉa rojose ñaja”, yibeseroti me ñaja manire. Dios sĩgʉ̃ne ñaami to bajise yirocʉma. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, rojose ĩna yisere ĩacõari, “Tire yitʉjacõato” yirã, rojose ĩnare yiroti ñaja. To bajiri Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro yiya mʉa. Ado bajiro gotiaja: “Mʉa rãcagʉ rojose yigʉre ‘Yʉa rãca ñabesa’ ĩre yicõaña”, yigotiaja Dios oca.","num_words":503,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 15 DES - Eropi Judea yeba majarã bajamerãgã - Bible Search\\nJerusaléngue Jesu yarã gamenereñorã\\n1Eropi Judea yeba majarã bajamerãgã Antioquíague ejarã, Jesu yarãre õpa arĩ buhenʉgañorã erã.\\n—Goãmʉ ĩgʉ dorerire Moisere apigʉ õpa arĩ apimʉriñumi. Árĩpehrerã erã dʉpʉre miri gasirogã erã wiri aĩborore were apimʉriñumi Moisere. Mʉa irire iibiricʉ̃ Goãmʉ mʉare tausome, arĩ buheñorã erã ero majarãre.\\n2Erã eropa arĩ buhecʉ̃ peerã Pablo Bernabé mera gamebiriñorã. Iri buherire bʉrigã game dʉyasoñorã Judea yeba majarã mera. Erã eropa game dʉyasora pʉhrʉ Jesu yarãpʉ Pablore, Bernabére, gajirã ero majarã sãre Jerusaléngue obeoñorã. Judea yeba majarã erã buherire Jesu ĩgʉ apinirãre Jesu yarã oparã sãre serẽpi ĩadorerã obeoñorã Pablo sãre.\\n3Eropirã Jesu yarã erãre erã obeocʉ̃ waha, Fenicia yebare eja tarigã, Samaria yebague ejañorã. Iri macarigue ejarã, judio masa árĩbirã Goãmʉ yare erã gemenʉgarare wereñorã erã ero majarãre. Erã eropa werecʉ̃ peerã ero majarã Jesu yarã bʉrigã mucubiriñorã.\\n4Eropirã erã Jerusaléngue ejacʉ̃ ĩarã ero majarã Jesu yarã Jesu ĩgʉ apinirã, ĩgʉ yarã oparã mera mucubiriri mera õaro bocatĩriñorã erãre. Eropirã Pablo, Bernabé gajirã mera Goãm�� ĩgʉ turari mera erã iirare wereñorã Jerusalén majarãre. Judio masa árĩbirã Jesu yarã erã wara sãre wereñorã erã. 5Erã eropa werequerecʉ̃ erogue fariseo masa Jesu yarã bajamerãgã árĩñorã. Eropirã erã eroguere wahgãnʉgaja, õpa wereñorã.\\n—Erãre judio masa árĩbirãre erã dʉpʉre miri gasirogãre wiriro gahmea. “Goãmʉ Moisere ĩgʉ dorerare iique mʉa sã,” arĩro gahmea erãre, arĩñorã erã fariseo masa.\\n6Erã eroparĩcʉ̃ pee, Jesu ĩgʉ apinirã, Jesu yarã oparã mera irire amudiarã, gamenereñorã. 7Eropirã erã yoari boje erã wereniguira pʉhrʉ Pedro wahgãnʉgaja, werepʉ erãre.\\n—Acawererã, iribojegue yʉhʉ mʉa mera árĩgʉre Goãmʉ õpa iidoregʉ yʉre apimi. Ĩgʉ yʉre õari buherire judio masa árĩbirãre weredoregʉ apimi. Erãre Jesure umupeodoregʉ yʉre erãre buhedoremi. 8Eropigʉ Goãmʉ masa erã pepirire masimi. Eropigʉ ĩgʉ judio masa árĩbirãre ĩgʉ yarãre ĩgʉ iirare ĩhmubu ĩgʉ Espíritu Santore ohámi erãre marire ĩgʉ iidiro dopa ta. 9Eropa ogʉ ĩgʉ marire erã sãre yujuropa ta õaro iimi. Erã ĩgʉre umupeocʉ̃ erã ñerire cadijimi ĩgʉ. 10Maripʉ Moise dorerire yujuro bojebeaa. Mari ñecʉ sʉmarã mʉra sã irire yujuro bojebirimʉriñuma. ¿Eropa mari yujuro bojebiriquererã duhpirã Jesu yarãre judio masa árĩbirãre irire Moise dorerire iidorediari mʉa? ¿Duhpirã Goãmʉ judio masa árĩbirãre ĩgʉ yarã wacʉ̃ ĩgʉ iirare “Ero wabeaa,” arĩri mʉa? 11Eropa arĩbirã mari õpa pepia. Dohpaguere judio masa árĩbirã iro dopa ta mari sãre mari Opʉ Jesu mahiri mera Goãmʉ taugʉcumi, arĩpʉ Pedro erãre.\\n12Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã árĩpehrerã ejarimaria wañorã. Eropirã Pablo Bernabé mera judio masa árĩbirã watope Goãmʉ turari mera erã ii ĩhmurare wereñorã erãre. 13Eropa erã weretuhajara pʉhrʉ Santiago sã werepʉ.\\n—Acawererã, peeque yʉre. 14Goãmʉ judio masa árĩbirãre ĩgʉ yarã árĩmorãre ĩgʉ ne iirare weretuhajami Pedropʉ. 15Iribojegue Goãmʉ ya weremʉhtanirã erã werediro dopa ta eropa wahabʉ judio masa árĩbirãre. Õpa arĩ Goãmʉ wereniguirire gojañuma erã iribojeguere:\\n16Iribojeque Davi mʉrʉ ya curu majarã erã oparã árĩra pehrea wabʉ. Pʉhrʉ dujarigʉca yʉhʉ. Eropigʉ dipaturi ĩgʉ ya curu majagʉre opʉ acugʉca. 17Yʉ eropa acura pʉhrʉ árĩpehrerã judio masa árĩbirã yʉre erã opʉre gamerãcoma erã. “Yaharã árĩque,” yʉ arĩ sihubeorãpʉ yʉre gamerãcoma. 18Eropa ta arĩmi mari Opʉ. Iribojegue ĩgʉ ire masare weremʉripʉ, arĩ gojañuma Goãmʉ ya weremʉhtanirã.\\n19“Eropigʉ õpa pepia yʉhʉ, arĩpʉ daja Santiago. Judio masa árĩbirãre Goãmʉ yare ne gamenʉgarãre baja iidorebiricãrã mari. 20Eropirã erãre goja, obeorã mari. Õpa arĩ gojabeorã. “Goãmarã wéanirãre erã umupeora barire babiricãque. Eropirã nome mera ñero iibiricãque. Nome sã ʉma mera ñero iibiricãque. Eropirã wʉʉnʉgʉ mohwejẽnirãre waimʉrãre babiricãque. Dire ihribiricãque,” iripẽta arĩ were gojabeorã. Iri doreri Moise apira doreri sã ãhraa. 21Yoari boje judio masa buheri wirigue Sabado árĩcʉ̃ Goãmʉ Moisere ĩgʉ apira dorerire buhemʉrima masa. Eropii árĩpehreri macarigue Moise dorerire buhemʉrima masa. Eropirã yʉ arĩdiro dopa ta judio masa árĩbirãre Jesu yarãre were gojabeocʉ̃, judio masapʉ pee, “Gʉa iiguari ta ãhraa,” arĩrãcoma, arĩpʉ Santiago.\\nJudio masa árĩbirãre erã gojarapũ obeoñorã\\n22Eropirã Jesu ĩgʉ apinirã, Jesu yarã oparã árĩpehrerã Jesu yarã mera Santiago arĩrare peerã, “Eropa ta iirã,” arĩñorã. Tuhajanugu erã mera majarãre beyeñorã erã obeomorã. Antioquíague Pablo, Bernabé mera erã wamorãre erã beyeñorã. Eropirã erã Judare, Sila mera beyeñorã erã obeomorã. Judapʉ Barsabá peñe waĩcʉpʉ. Erã beyerã acawererã Jesu yarã erã umupeonirã árĩñorã. 23Erãre erã beyera pʉhrʉ Jesu yarã gojabeorapũre obeoñorã erã mera. Õpa arĩ gojañorã erã:\\n—Jesu ĩgʉ apinirã, Jesu yarã oparã, mʉa acawererã Jesu yarã mera gʉa õadorea mʉare. Árĩpehrerã judio masa árĩbirã Antioquíague, Siriague, Ciliciague árĩrãre mʉare Jesu yarãre õadorea gʉa. 24Gʉa mera majarã mʉa pohrogue ejarã, mʉare baja dorerire iidoreañorã. Eropirã mʉare gariboañorã. Erã Goãmʉ dorerire Moisere ĩgʉ apiraguere, mʉa dʉpʉ merogã gasirogãre wiriri sãre iidoreañorã. Gʉapʉ erãre irire buhedorerã obeobirabʉ. 25-26Eropirã gʉa árĩpehrerã mʉa pohrogue obeomorãre gʉa beyeabʉ. Mari mera majarãre, mari mahirãre, Pablo, Bernabé mera Cristo Jesu mari Opʉ yare güiro mariro erã buhecʉ̃ bajasuburi gajirã erãre wejẽbocuriñorã. Erã eropa wejẽbocuricʉ̃ merogã mera tarimʉriñorã erã. Erã Pablo, Bernabé mera gʉa beyenirãre dohpaguere obeoa. 27Eropirã Juda, Sila mera mʉa pohrogue obeoa. Gʉa gojabeorare erãpʉ mʉare wererãcoma. 28Espíritu Santo ĩgʉ guñaro dopa ta gʉa sã pepia. Õpa ãhraa iri: Gaji doreriguere apibeaa mʉare. I doreri dihtare apirãca mʉare. 29Goãmarã wéanirãre erã umupeora barire babiricãque. Dire ihribiricãque. Wʉʉnʉgʉ mohwejẽnirãre waimʉrãre babiricãque. Eropirã nome mera ñero iibiricãque. Nome sã ʉma mera ñero iibiricãque. I gʉa eropa dorera iibirã õarire iirã iica mʉa. Iripẽta ãhraa mʉare gʉa werediari, arĩ gojabeoñorã Jesu yarã Jerusaléngue árĩrã.\\n30Iripũre gojatuhaja, wiañorã Antioquíague warãre. Erã wiara pʉhrʉ waha, Antioquíague ejañorã. Erã erogue ejara pʉhrʉ bajarã masare gameneredore, erã gojarapũre wiañorã erãre. 31Iripũre erã buhera pʉhrʉ, iri õarire erã werebeorare peerã, õaro mucubiriñorã. 32Juda, Sila mera Goãmʉ yare weremʉhtarã árĩñorã. Eropirã yoari boje Jesu yarãre Goãmʉ erãre ĩgʉ weredorerare wereñorã. Erã eropa werecʉ̃ peerã, Jesu yarãpʉ mucubiri õaro sĩporãcʉñorã. 33Eropirã Juda, Sila mera erogue bajamenʉrigã erã árĩra pʉhrʉ erã dujaricʉ̃, ero majarã erã goeriserecʉ̃, “Õaro waque mʉa,” arĩñorã Antioquía majarã. Eropirã Juda sãre obeonirãre õadorebeoñorã. Erã eropa arĩra pʉhrʉ Juda waha wapʉ. 34Silapʉ dujapʉ Antioquíague. 35Eropirã Pablo Bernabé sã bajamenʉri dujañorã iri maca ta daja. Eropirã erã gajirã bajarã mera Jesu yare buhe wereñorã.\\nDipaturi Pablo õari buherire buhecurigʉ wapʉ daja\\n36Eropii bajamenʉri pʉhrʉ Pablo werepʉ Bernabére.\\n—Ina, árĩpehrerãre mari buhenʉganirãre ĩhacurirã warã daja, arĩpʉ Pablo.\\n37Eropigʉ Bernabépʉ Ñure erã mera aĩgãdiaripʉ. Ñu Marco peñe waĩcʉpʉ. 38Pablopʉ ĩgʉre aĩgãdiabiripʉ. Ero core ĩgʉ erã mera Panfiliague ejagʉ erãre cohã dujaa wapʉ. Eropigʉ ĩgʉ erã iirire yujuro bojebiri dujaa wapʉ. Ĩgʉ eropa yujuro bojebiricʉ̃ ĩagʉ Pablo dipaturi ĩgʉre aĩgãdiabiripʉ. 39Ĩgʉ aĩgãdiabiricʉ̃ ĩagʉ Bernabé Pablo mera erã basi perã bʉrigã arĩ game erã basi purumujucãñorã. Erã eropa arĩra pʉhrʉ Bernabépʉ Chipre waĩcʉri nʉgʉrogue Marcore aĩtaribuja wapʉ. 40Pablopʉ Sila mera waha wapʉ. Eropirã erã buherã waboro core Jesu yarã erãre obeorã, “Goãmʉ mʉare õaro ĩhadibuporo,” arĩñorã. Erã eropa arĩra pʉhrʉ, Pablo Sila mera waha wapʉ. 41Eropa warã, Siria yeba, Cilicia yeba sãre eja, erogue Jesu yarãre õaro sĩporãcʉ iri erã mucubiricʉ̃ iiñorã erã.","num_words":1092,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 12 BSNNT - Gotimasiore queti masare gotiyuju - Bible Search\\n“Jud'io masa ĩna ajitirʉ̃nʉbeti ñajare, gãjerãjʉare ʉjorʉcʉmi Dios” yigʉ, ĩre moabosarimasa rojose yirã ĩna bajire rãca Jesús ĩ gotimasiore queti\\n1Gotimasiore queti masare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, matagʉmi. To yicõari, ʉye oco juarotijʉ quẽnogʉ̃mi. Tijʉ bero, vecajʉ ñacõari, ĩ ĩatirʉ̃nʉjesarotijʉ quẽnogʉ̃mi. To yigajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja. To yicõari, mʉa juajama, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ ye’ yicõĩama”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi yuja. 2To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉatoja ti” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaya” yigʉ. 3Ʉye vesejʉ ĩ ejarone, ĩre ñiacõari jarãma vese coderimasa. To yicõa, ĩre ʉye ĩsimenane, “Vasa”, yirãma ĩna. To bajiri ʉye juabecʉne tudiejagʉmi, ĩre roticõar'i tʉjʉ. 4To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, gãji ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi quẽna, vese ʉjʉ, “Ʉye yʉre juabosagʉ vasa” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, rujajine ĩre yitud'icõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiri ĩ rʉjoajʉ cãmi cʉtigʉmi ĩ. To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉye ĩsimenane, “Vasa”, ĩre yirãma ĩna. 5To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, quẽna gãji ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi vese ʉjʉ. Ĩre sĩarãma. Bero, jãjarãbʉsa cõarũgũboagʉmi vese ʉjʉ. Ĩnare quẽne to bajirone yirũgũrãma vese coderimasa. Sĩgʉ̃rire bʉto jarãma. Gãjerãre sĩarãma ĩna.\\n6Ĩnare ĩ cõariaro bero, sĩgʉ̃ rʉyagʉmi yuja, ĩ cõarocʉ. Ĩ ñagʉ̃mi ĩ macʉ, ĩ maigʉ̃. To bajiri, “Yʉ macʉjʉare rʉ̃cʉbʉorʉarãma” yitʉoĩagʉ̃, ĩre cõaboagʉmi. 7To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna. 8To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia vati, ĩre sĩarocacõarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.\\n9To bajiro ĩnare gotigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:\\n—��Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari ĩ, ti vese coderimasare? Ado bajiro yigʉmi: Vesejʉ vacõari, ti vese coderãre sĩarʉcʉmi. To yicõari, gãjerãjʉare coderotigʉmi ĩ, ti vesere —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩnare yigotiyuju Jesús, paia ʉjarãre.j\\n“Ʉjarã, gãjoa manire ĩna vaja yirotijama, ĩnare ĩsiroti ñaja”, Jesús ĩ yigotire queti\\n13Bero, fariseo masa, to yicõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarã, Jesús tʉ ĩna rãcanare cõañujarã ĩna, “Ado bajiro josari mʉa sẽniĩajama, cʉdimasibeticõari rojose tãmʉorʉcʉmi Jesús” yirã. 14To ĩna yicõariarã, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—Ajiya gotimasiorimasʉ. “Riojo gotiami”, mʉre yimasiaja yʉa. “Ado bajiro mani yisere bojagʉmi Dios” yigotimasiogʉ̃ ñari, riojo yʉare gotimasioaja mʉ. “Ado bajiro yʉ gotimasiojama, yʉre ajijũnisinirʉarãma” yitʉoĩabecʉne, riojo gotigʉ ñaja mʉ. “Ãnoama, ñamasurã ĩna ñajare, ĩna ajijũnisinibeti vãmejʉare ĩnare gotimasiorʉcʉja”, yitʉoĩabecʉ ñaja mʉ. Masa ñajedirore yʉare riojo gotigʉ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉ tʉoĩasere ajirʉaja yʉa. ¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboayujarã ĩna.\\n15Jesújʉama, “Rojose yʉre yirʉarã, to bajise yʉre sẽniĩatoama ĩna”, yimasicõañuju. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—¿No yirã, “Rojose ĩre yirãsa” yirã, to bajise yʉre sẽniĩatoati mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús. 16—Gãjoatii cojotii yʉre ĩoña —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yijare, gãjoatii ĩre ĩoñujarã. Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿Ñimʉ rioga tuyati? ¿Ñimʉ vãme tuyati? —ĩnare yiyuju Jesús.\\n—Roma macagʉ Ʉjʉ César vãme cʉtigʉ rioga tuyaja. To yicõari, ĩ vãme quẽne ñaja ti —Jesúre yicʉdiyujarã ĩna.\\n17To ĩna yijare, ado bajise yiyuju Jesús:\\n—To bajiri aditiire ĩacõari, “César yatii ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiri ʉjarã ĩna vaja yirotijama, ĩnare vaja yiroti ñaja. To bajirone bajiaja Diore quẽne. Jediro Dios ĩ cõase ti ñajare, “Yʉa cʉose ti ñaboajaquẽne, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirʉarãja”, Diore ĩre yiroti ñaja manire —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, ĩre bajiro quẽnaro gotigʉre ajibetirũgũriarã ñari.\\n“¿Bajirearãma, tudicaticoanajari?”, Jesúre ĩna yisẽniĩatore queti\\n18-19To bajicõari, saduceo masa quẽne ejayujarã, Jesúre sẽniĩatorã. “Masa ĩna rijato bero, ĩna ʉsʉri, ĩna rujʉri ñaro cõrone quẽna tudicatimenama” yirã ñañujarã saduceo masa. Ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã:\\n—Ajiya gotimasiorimasʉ. Moisés ñamasir'i ado bajiro ĩ yiucacũmasire ti ñajare, mʉre sẽniĩarã vabʉ yʉa. “Sĩgʉ̃, manajo cʉtiboa, rĩa magʉ̃ne ĩ bajirocajama, ĩ gagʉ manajo ñariore manajo cʉtirʉcʉmi ĩ bedijʉa. To bajiri ĩ rãca ñacõari, so macʉ cʉtijama, ĩ gagʉ macʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés. 20Sĩgʉ̃ rĩa cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ. 21-22Ĩ rijato bero, gãji ĩ bedi vasoaboacami. Ĩ quẽne rĩa magʉ̃ne rijacoacami. Ĩ bederã quẽne, to bajirone sore manajo cʉtiboacama. Rĩa manane, rijajedicoacama ĩna quẽne. So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja. 23To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatoyujarã ĩna.\\n24To ĩna yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:\\n—Dios oca, masa ĩna ucamasire ajimasimena ñaja mʉa. Dios ĩ masisere quẽne masirã me ñaja. To bajirã ñari, Moisés ĩ ucamasirere tʉoĩacõari, “Riojo me gotiro yaja”, yitʉoĩaboaja mʉa. 25Ado bajirojʉa bajiaja: Bajireariarã, ĩna tudicatiro bero, manajo cʉtire, manajʉ cʉtire quẽne manirʉaroja. Ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna. 26¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja” yirere ĩabeticatique mʉa? ¿Yucʉ́yoa ʉ̃jʉriyoa vatoajʉ Dios Moisére ĩ ñagõmasirere ĩabeticatique? Dios masune ĩre ĩ gotimasirere ado bajiro ucamasiñumi Moisés: “Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios. 27Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñaami. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma” yire ñaja. Bʉto mavisiaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\nDios ĩ rotimasire ñamasuri vãmere Jesús ĩ gotire queti\\n28Sĩgʉ̃, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ ejayuju. Ejacõari, Jesúrãca ĩna ñagõrore ajiñañuju ĩ. To bajiri, “Quẽnaro cʉdiami Jesús” yiajigʉ ñari, ĩre sẽniĩañuju ĩ:\\n—Dios ĩ rotimasire ñamasuse, ¿disejʉa ñati? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ.\\n29To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire ñamasuse ado bajiro gotiaja: “Ajiya mʉa, Israel sitana. Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. 30Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, mani bojatʉoĩase, to yicõari mani moare cʉtise rẽtoro Diore mairoti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire ñamasuse. 31To yicõari, gajeye ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. Disejʉa gajeye Dios ĩ rotimasire rẽtoro ñamasuse maja —ĩre yiyuju Jesús.\\n32To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ:\\n—To bajirone bajiaja. Riojo gotiaja mʉ. “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Ĩre bajiro bajigʉ gãji magʉ̃mi. 33Mani ʉjʉre Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro Diore mairoti ñaja, manire. No bojase mani cʉose mani mairo rẽtoro Diore mairoti ñaja. Diore mairã ñari, mani tʉoĩase, mani yise, jediro quẽnaro yiroti ñaja”, yaja. To yicõari, “Mani masu rujʉre mani mairore bajirone jedirore maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. Gajeye Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, paire mani ĩsijama, quẽnaja. Gajeye no bojase Dios ĩ rotimasiriarore bajiro paire mani ĩsijama, quẽnaja. To bajiboarine to bajiro yirã jediro mani ĩsise rẽtobʉsaro quẽnaja, Diore, to yicõari, masare quẽne mani maijama —Jesúre yiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.\\n34To bajiro quẽnaro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Yʉ ĩajama, Dios yarã ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ajimasiaja mʉ. Ĩ yʉ quẽnaro ĩ yigʉ mʉ ñarʉajama, ñamasiaja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo bajiro Jesús ĩ yiro bero, “Mani rẽtoro masigʉ̃ ñaami” yitʉoĩacõari, “‘Ãnoama masimena ñaama’ yiromi” yirã, ĩre sẽniĩa tʉjacoasujarã yuja. “Mani rẽtoro masigʉ̃ ñaami Jesús” yitʉoĩarã ñari, ĩre sẽniĩarẽmobesujarã yuja.\\n“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ¿ñimʉ ñarʉcʉmi, yitʉoĩati mʉa?”, Jesús ĩ yisẽniĩare queti\\n35-36Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasio ñagʉ̃ne, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, masʉ ñarʉcʉmi. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamine ñarʉcʉmi”, yama Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca yigʉ, Diore yigʉre bajiro, “yʉ ʉjʉ” yimasiñujari Ʉjʉ David ñamasir'i, ĩ jãnami ĩ ñaboajaquẽne, ado bajise ĩ yiucajama:\\n“Yʉ ʉjʉre ado bajiro yirʉcʉmi Dios: ‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.\\n37To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yigotisere ajivariquẽnañujarã jãjarã masa.\\n“Rojose tãmʉorʉarãma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa”, Jesús ĩ yire queti\\n38Masare ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro bajibeja mʉama. Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, sudiro yoaquẽnariase sãñacõari, masa ĩna ĩaro rĩjoro vacudi variquẽnarãma ĩna. To yicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ejarũgũrãma. Gãji ĩnare ĩ bocajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare ĩ sẽnisere ajivariquẽnarãma. Dios ocare ĩna buerivirijʉre quẽne ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma. 39Boserʉ̃mʉri ti ñajaquẽne, ĩna barujijama, ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma ĩna. 40Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, “Yoaro Diore sẽnirã yaja”, yisocarũgũboarãma ĩna. To bajiro ĩna yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —masare ĩnare yiyuju Jesús.\\nManajʉ rijaveorio maioro bajigo ñaboarine, gãjoa so sãre queti\\n41Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gãjoa sãriajʉ riore rujiyuju Jesús. Rujicõari, jãjarã masa tijʉre gãjoa ĩna sãñasere ĩañuju. Gãjoa jairã, jairo sãñujarã. 42To ĩna yiñarone, sĩgõ, manajʉ rijaveorio ejacõari, gãjoatii jʉatiine so sãsere ĩañuju. Mojoroaca vaja cʉtitiiri ñañuju ti. 43Tire so sãro ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adio maioro bajigo, gãjerã rẽtoro sãmo so. 44Gãjoa jairã ĩna sãboajaquẽne, jairo rʉyacõaroja ĩnarema. Soma, so cʉose ñaro cõroacane sãcõamo —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":1538,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 3 BSNNT - Tirodori bero, Juan Bautista vãme - Bible Search\\nJuan Bautista vãme cʉtigʉ, yucʉ́ manojʉ masare ĩ gotimasiore queti\\n1Tirodori bero, Juan Bautista vãme cʉtigʉ, Judea sitajʉ yucʉ́ manojʉ ejayuju. 2Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejarãre gotimasiorũgũñuju ĩ:\\n—Yoaro mene ejarʉcʉmi “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa —ĩnare yirũgũñuju ĩ.\\n3Ĩne ñañuju, “Ado bajiro yirʉcʉmi” Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ĩ yiucamasir'i. Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa'ias:\\n“Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi sĩgʉ̃”, yiucamasiñuju Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.\\n4Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju. 5Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtiya tʉana quẽne ejayujarã, ĩre ajirã. 6To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautiza ñañuju Juan.\\n7To bajiro ĩ yiñarone, fariseo masa, to yicõari saduceo masa quẽne Juan oco rãca ĩ bautizasere bojarã ejayujarã. Ĩna ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan:\\n—Oco rãca mʉare yʉ bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa? 8Rojosere yitʉjacõari, “Quẽnarã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩamasirotire yirã, quẽnasejʉare yirũgũrona ñaja mʉa. 9Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan. 10—Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.\\n11Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan:\\n—Yʉ berore yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yiyuju Juan.\\n12Gaje vãme ado bajiro masare gotiyuju Juan:\\n—Yʉ bero ejagʉjʉama, trigo ajere besegʉre bajiro yirʉcʉmi, masare. To bajiri ti gasere yireacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi, jeame yatibetimejʉ masare cõagʉ̃, to yicõari, quẽnase cõrone juagʉre bajiro yirʉcʉmi, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre juavacʉ —ĩnare yiyuju Juan.\\n13Cojorʉ̃mʉ Galilea sitajʉ ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju. 14To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, oco rãca ĩre bautizarʉabesuju Juan:\\n—Bajibeaja. No yigʉ mʉre bautizamasibecʉja yʉ. Mʉjʉa, yʉ rẽtoro masigʉ̃ ñari, oco rãca yʉre bautizarocʉ ñaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju Juan.\\n15To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Jesús:\\n—Yʉre oco rãca mʉ bautizasere bojaami Dios. Ñajediro Dios ĩ rotirore bajiro cʉdiroti ñaja manire —Juanre ĩre yiyuju Jesús.\\nTo bajiro ĩ yijare,\\n—Baʉ. To bajirone bojaroja —ĩre yicʉdicõari, Jesúre oco rãca ĩre bautizayuju Juan. 16Jesús ĩ majarʉ̃gʉ̃rirĩmarone ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti. Ti jãnarone, õ vecajʉ Jesús ĩ ĩamʉorone, bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoyuju Esp'iritu Santo. 17Jesús joere ĩ rocaejarone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ:","num_words":533,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 1 | CBC Bible | YouVersion\\n1Tirʉ̃mʉpʉ ati yepa caãniparo jʉ̃goyepʉa merẽ ãnicõã jʉ̃goyupi Cristo, Dios macʉ̃, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ. Cʉ̃ pʉame merẽ Dios mena ãnicõãñupĩ. Cʉ̃ cʉ̃ã Dios ãñupĩ. 2Caãni jʉ̃goripaʉpʉa cʉ̃ cʉ̃ã merẽ Dios mena ãnicõãñupĩ. 3Dios, cʉ̃ macʉ̃ jʉ̃gori nipetirijere ásupi. Ati yepapʉre caãnie nipetirije cʉ̃ jʉ̃gori cʉ̃ caátaje jeto niña. Dise ũnie cʉ̃ jʉ̃gori mee cʉ̃ caátaje manimajũcõãña. 4Yeri capetietiere cajopaʉ majũ niñami Dios macʉ̃. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ ati yepa macããnarẽ na cajĩñawoʉre bairo niñami. Cʉ̃ caquetibʉjʉrique jʉ̃gori camasã, tiere catʉ̃goʉsarã pʉame caroaro ãnimasĩñama. 5Bairo Dios macʉ̃ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ pʉame carorã canaitĩãrõpʉre bairo caãnarẽ na jĩñawo etaʉ baiyami. Cʉ̃ caquetibʉjʉrijere cateerã canaitĩãrõpʉ caãnarẽ bairo caãna pʉame cʉ̃ bʉsʉnetõ masĩẽtĩñama.\\n6Ãmi jĩcãʉ̃ camasocʉ Juan cawãmecʉcʉ. Cʉ̃ pʉame Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ ãmi. 7Dios macʉ̃, ati yepa macããnarẽ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ majũ cʉ̃ caatípeere caquetibʉjʉ jʉ̃goyetipaʉ ãmi Juan. Dios macʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉpeere camasã cariape na tʉ̃goʉsaáto ĩ, Dios cʉ̃ caquetibʉjʉjʉ̃goyetirotijoricʉ ãmi. 8Baipʉa Juan, ti yepa macããnarẽ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ mee ãmi. Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ cʉ̃ caatípeere cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ ãmi Juan. 9Bairi Dios macʉ̃, caroaro cariape caãcʉ̃, cajĩñawoʉre bairo caãcʉ̃ majũ, ati yepa macããna nipetirore Dios yaye quetire quetibʉjʉacʉ́ asúpi.\\n10Bairi, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ ati yepapʉre etayupi. Dios mena ati yepare caátacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ati yepa macããna pʉame, “Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,” cʉ̃rẽ ĩ masĩẽma. 11Cʉ̃ caáta yepa macããna tʉpʉ etayupi. Bairo natʉ cʉ̃ caetamiatacʉ̃ãrẽ, na pʉame jĩcã nʉgõã cʉ̃ boema. Cʉ̃ yarã cʉ̃ boema. 12Bairo aperã cʉ̃ boeti, jĩcããrã pʉame cʉ̃ bojãñuñupã. Na pʉamerẽ caroa wãme na ãnirotiwĩ. Dios pũnaa majũ na ãnirotiwĩ, cʉ̃ mena catʉ̃goñatutuarã pʉamerẽ. 13Camasã pũnaa cʉtajere bairo ãmerĩñama. Camasã na caátaje mena na caborije mena pũnaa cʉtiyama. Dios pũnaa pʉame roque cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori cʉ̃ pũnaa caãna niñama.\\n14Bairi, Dios Yaye Quetire Caquetibʉjʉ Majũ cawãmecʉcʉ ati yepapʉ buia etayupi. Marĩrẽã bairo ati rupaʉ cacʉ̃goʉ buiaetari, marĩ camasã mena ãmi. Bairo marĩ mena ãni yua, bʉtioro marĩ maiwĩ. Tunu bairoa cariape jeto quetibʉjʉnucũwĩ. Jãã pʉame cʉ̃ caasiyarijere jãã ĩñawʉ̃. Dios macʉ̃ majũ cʉ̃ caãnoi, cʉ̃ pacʉ cʉ̃rẽ cʉ̃ cajorije caasiyarijere jãã ĩñawʉ̃. 15Juan Bautista pʉame Dios macʉ̃ yaye quetire quetibʉjʉ, atore bairo ĩwĩ: “Ãni niñami mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ: ‘Yʉ bero caetaʉ yʉ jʉ̃goye caãnacʉ̃ ãñupĩ. Bairo cʉ̃ cabairoi, cʉ̃ paarique pʉame, yʉ paarique netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ niña.’”\\n16Dios pʉame capee caátimasĩ ãnirĩ ape wãme, ape wãme caroare cʉ̃ cajorije marĩ nipetirãrẽ marĩ jonucũwĩ. 17Moisés ãnacʉ̃ pʉame cʉ̃ carotiriquere cũñupĩ marĩ ñicʉ̃jãã ãnana mena. Jesucristo pʉame roque marĩrẽ ĩñamairĩ, marĩtʉ etawĩ, caroaro cariape átiãnajẽrẽ marĩ ĩñogʉ. 18Ni pʉame Diore caĩñarĩcʉ̃ mácʉ̃mi. Bairo cʉ̃ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios macʉ̃ jĩcãʉ̃ã caroaro cʉ̃ mena ãninucũñupĩ. Cʉ̃ pʉame cʉ̃ pacʉre marĩ masĩõ joroque marĩ átiyami.\\n19Bairi Jerusalén macã macããna judío majã quetiuparã pʉame Juan Bautista tʉpʉ na joyuparã sacerdote majãrẽ, bairi levita majã cʉ̃ãrẽ. “¿Ñamʉ majũ mʉ ãniñati?” Juarẽ qũĩ jẽniñarotirã, cʉ̃tʉ na joyupa. 20Juan pʉame cariapea bairo na ĩ quetibʉjʉwĩ:\\n—Yʉa, Mesías, Dios cʉ̃ cajoʉ mee yʉ ãniña —na ĩwĩ.\\n21Tunu cabero qũĩ jẽniñanemowã:\\n—Toroque, ¿ñamʉ majũ mʉ ãniñati? ¿Tirʉ̃mʉpʉ macããcʉ̃ profeta Elías cawãmecʉcʉ ãnacʉ̃ tunu catitunurĩ mee mʉ ãniñati? —qũĩ jẽniñawã.\\n—Cʉ̃ mee yʉ ãniña —na ĩwĩ.\\nBairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, qũĩ jẽniñanemowã tunu:\\n—Toroquere, ¿ñamʉ majũ mʉ ãniñati? “¿Jĩcãʉ̃ profeta Dios cʉ̃ cajopaʉ atígʉmi ati yepapʉre,” marĩ ñicʉ̃jãã ãnana na caĩquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ mee mʉ ãniñati? —qũĩwã Juarẽ.\\nBairo na caĩjẽniñarõ, Juan pʉame:\\n22Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, atore bairo qũĩ jẽniñanemowã tunu:\\n—Toroquere, ¿ñamʉ majũ mʉ ãniñati? Jããrẽ cariapea quetibʉjʉya, jããrẽ cajoatanarẽ cariapea na jãã caquetibʉjʉnetõmasĩparore bairo.\\n23-24Bairo na caĩrõ, atore bairo na ĩwĩ Juan:\\n—Yʉa, Isaías ãnacʉ̃ cʉ̃ cawoatu jʉ̃goyecʉtacʉ yʉ ãniña. Atore bairo ĩ woatu quetibʉjʉyayupi: “Bairo ĩgʉmi desierto cayucʉmanopʉ caãnicõãniatacʉ: ‘Marĩ Quetiupaʉ yoaro mee etagʉmi. Torecʉ, caroaro cariape ãnicoteya. Camasã na quetiupaʉ cʉ̃ caetaparo jʉ̃goye cʉ̃ caatípawãrẽ na caqũẽnoyurorea bairo mʉjãã cʉ̃ã caroaro áticoteya,’ ĩ woatu quetibʉjʉ jʉ̃goyetiyayupi Isaías ãnacʉ̃ yʉ caquetibʉjʉpeere,” na ĩwĩ Juan, cʉ̃rẽ Jerusalén macããna fariseo majã na cajẽniñarotijoatanarẽ.\\n25Tunu atore bairo qũĩ jẽniña nemowã:\\n—Toroquere ñerẽ ácʉ, Mesías Dios cʉ̃ cajoʉ ãmerĩmicʉ̃ã, Elías ãnacʉ̃ ãmerĩmicʉ̃ã, profeta ãmerĩmicʉ̃ã, ¿nopẽĩ camasãrẽ na mʉ bautiza nucũñati?\\n26-27Bairo na caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo na ĩ quetibʉjʉwĩ Juan:\\n—Yʉ paarique niña camasãrẽ oco mena yʉ cabautizarije. Yʉ bero caetaʉ, mʉjãã watoa caãcʉ̃, mʉjãã camasĩẽcʉ̃ paarique pʉame roque, yʉ paarique to cañumiatacʉ̃ãrẽ, ñunetõgaro. Cʉ̃ roque yʉ netõrõ caãnimajũʉ̃ niñami. Bairi yʉ pʉame jĩcãrõ tʉ̃ni yʉ átipeyo masĩẽtĩña —na ĩ quetibʉjʉwĩ Juan.\\n28Bairo bairi atie nipetiro baiwʉ Betania cawãmecʉti macãpʉ. Ti macã pʉame Rio Jordán ape nʉgõã muipʉ cʉ̃ cawãmʉatí nʉgõãpʉ ãmʉ Juan cʉ̃ cabautizaricaro pʉame.\\n29Ti rʉ̃mʉ busuri rʉ̃mʉ caãno cʉ̃ tʉpʉ Jesús cʉ̃ caetarore qũĩñawĩ Juan. Bairo qũĩña yua, atore bairo jãã ĩwĩ cʉ̃tʉ caãnarẽ: “¡Qũĩñaña cʉ̃rẽ! Ãnia niñami Cordero oveja macʉ̃rẽ bairo Dios cʉ̃ cacũrĩcʉ̃ cawãmecʉcʉ. Oveja na canuʉ cawĩmaʉ Diopʉre na cajoemʉgõjonucũrĩcʉ̃rẽ bairo caãcʉ̃ niñami. Cʉ̃ã, cʉ̃ cariápee jʉ̃gori ati ʉmʉrecóo macããna nipetiro roro na caátiere camasiriyobojapaʉ majũ niñami. 30Ãni niñami mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉjʉ̃goyetiricʉ: ‘Yʉ bero caetaʉ yʉ jʉ̃goye caãnacʉ̃ ãñupĩ. Bairo cʉ̃ cabairoi, cʉ̃ capaarije yʉ paarique netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ nigaro.’ 31Yʉ cʉ̃ã, ‘Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,’ ñi masĩẽpʉ̃ mai. Bairo ĩ masĩẽtĩmicʉ̃ã, Israel yepa macããna cʉ̃rẽ na camasĩparore bairo ĩ, oco mena na yʉ bautizaʉ atíapʉ,” jãã ĩwĩ Juan, jãã, cʉ̃tʉ caãnarẽ.\\n32Ĩ yaparo, atore bairo jãã ĩnemowĩ tunu: “Espíritu Santo, Dios Yeri majũ ʉmʉrecóo caacʉ́ pʉame buare bairo bau ruiatíri, ãni Jesús buipʉ etapeami. 33Yʉa, mai cʉ̃ yʉ masĩẽpʉ̃. Bairo yʉ camasĩẽtĩmiatacʉ̃ãrẽ, Dios oco mena yʉre cabautiza rotijoricʉ pʉame atore bairo ñiwĩ: ‘Jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉrẽ miñagʉ yʉ Yeri Espíritu Santo baurui etari cʉ̃ buipʉ caetapeaecoʉre. Cʉ̃ã nigʉmi camasã yeripʉ Espíritu Santore cajomasĩ,’ ñi quetibʉjʉwĩ Dios. 34Bairo Dios yʉre cʉ̃ caĩquetibʉjʉricarore bairoa ñiñaña ãmerẽ. Bairo caĩñaʉ ãnirĩ mʉjããrẽ cariape ñiña: Cʉ̃ã niñami Dios macʉ̃,” jãã ĩ quetibʉjʉwĩ Juan, jãã, cʉ̃tʉ caãnarẽ.\\n35Ti rʉ̃mʉ cabusuri rʉ̃mʉ caãno, ãmi Juan tunu cʉ̃ cabautiza ãninucũrõpʉ. Jãã, pʉgarã Juan cʉ̃ cabuerã cʉ̃ã jãã ãmʉ cʉ̃ mena. 36Bairi cʉ̃ mena jãã caãno, Jesús jããrẽ cʉ̃ canetõátó ĩñarĩ, atore bairo jãã ĩwĩ Juan:\\n—¡Ãnirẽ qũĩñaña! Ãnia niñami Cordero oveja macʉ̃rẽ bairo Dios cʉ̃ cacũrĩcʉ̃ cawãmecʉcʉ —jãã ĩwĩ Juan Bautista.\\n37Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gorã, Juarẽ cʉ̃ jãã aweyocoápʉ́. Jesús berore jãã ʉsacoápʉ́, jãã pʉgarã, Juan cʉ̃ cabuemiatana pʉame. 38Bairo jãã caʉsaro, Jesús pʉame jãã ãmejorenʉcã ĩña, atore bairo jãã ĩwĩ:\\n—¿Ñerẽ borã, yʉre mʉjãã ʉsayati?\\nBairo cʉ̃ caĩrõ:\\n—Rabuni, ¿noopʉ mʉ caãnipaʉ to ãniñati? —cʉ̃rẽ jãã ĩ jẽniñawʉ̃.\\n39Bairo jãã caĩjẽniñarõ tʉ̃goʉ, atore bairo jãã ĩwĩ Jesús:\\n—Tiaya yʉ mena. Yʉ bapa cʉtirásá.\\nBairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, cʉ̃ mena jãã acoápʉ́. Bairo cʉ̃ caãnipaʉre etarã, cʉ̃ mena jãã ãnicõã naioapʉ̃, merẽ ñamicããcãpʉ caãno jʉ̃gori yua.\\n40Mai, yʉ mena macããcʉ̃ yʉre bairo Juan mena caãnimirĩcʉ̃ cabero Jesús yaye quetire catʉ̃goʉsaʉ Andrés pʉame Simón Pedro bai ãmi. 41Bairi cʉ̃ pʉame jicoquei cʉ̃ jʉ̃gocʉ Simorẽ cʉ̃ macãʉ̃ ácʉ́ baiwĩ. Bairo cʉ̃ bócaʉ yua, atore bairo qũĩñupĩ:\\n—Mesías cawãmecʉcʉre jãã bócaapʉ. (Mai, Mesías, atore bairo ĩgaro ĩña: “Cristo, Dios cʉ̃ cabesericʉ ati yepapʉre cʉ̃ cajoricʉ,” ĩgaro ĩña.)\\n42Cabero Andrés pʉame cʉ̃ jʉ̃gocʉ Simorẽ cʉ̃ piietawĩ Jesús tʉpʉ. Bairi Jesús, Simorẽ qũĩñarĩ, atore bairo qũĩwĩ:\\n—Simón mʉ ãniña Juan macʉ̃. Ãmerẽ Cefas mʉ wãmecʉtigʉ. (Mai, Cefas pʉame, “Pedro” ĩgaro ĩña.)\\n43Ti rʉ̃mʉ cabusuri rʉ̃mʉ caãno, Jesús pʉame, “Galilea yepapʉ yʉ ágʉ,” ĩ tʉ̃goñawĩ. Bairo topʉ ácʉ́, Felipe cawãmecʉcʉre cʉ̃ bocaetari atore bairo qũĩwĩ:\\n—Jito. Yʉ mʉ bapacʉtiroapa.\\n44Mai, cʉ̃, Felipe pʉame Betsaida cawãmecʉti macã macããcʉ̃ ãmi. Pedro, cʉ̃ bai Andrés mena ti macã macããna ãma. 45Bairi Felipe pʉame Natanaere cʉ̃ piiámí. Bairo cʉ̃ tʉpʉ etaʉ, atore bairo qũĩñupĩ:\\n—Dios yaye quetibʉjʉrica tutipʉ Moisés ãnacʉ̃, bairi profeta majã ãnana na cawoatujʉ̃goyeticũrĩcʉ̃rẽ jãã bócaapʉ. Cʉ̃ã, Jesús cawãmecʉcʉ, José macʉ̃, Nazaret macã macããcʉ̃ niñami —qũĩñupĩ Felipe.\\n46Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo qũĩñupĩ Natanael Felipere:\\n—¿Mʉ catʉ̃goñaata, Nazarepʉre jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cañuʉ cʉ̃ ãnicʉti?\\nFelipe pʉame Natanaere bairo qũĩñupĩ:\\n—Jito yʉ mena. Topʉ mʉ tʉ̃goñabesegʉ —qũĩñupĩ Felipe Natanaere.\\n47Bairo cabero Jesús Natanael cʉ̃ caetaro ĩñaʉ, atore bairo qũĩwĩ cʉ̃tʉ caãnarẽ:\\n—Merẽ atíyami Israel macããcʉ̃ majũ jĩcãrõ tʉ̃ni caĩbʉsʉnucũʉ̃ —na ĩwĩ.\\n48Bairo Jesús cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, atore bairo qũĩ jẽniñawĩ Natanael Jesure:\\n—¿Dope bairi yʉ mʉ masĩñati?\\nJesús pʉame bairo qũĩwĩ:\\n—Mʉ ñiñawʉ̃ Felipe mʉrẽ cʉ̃ capiiparo jʉ̃goye, higuera cawãmecʉtii roca mʉ caãno.\\n49Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃goʉ, Natanael pʉame qũĩwĩ:\\n—Cabuei, ¡Dios macʉ̃ mʉ ãniña, ati yepa Israel macããna quetiupaʉ Rey majũ mʉ ãniña!\\n50Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃gori, atore bairo qũĩnemowĩ Jesús Natanaere:\\n—¿“Higuera yucʉ rocapʉ mʉ ñiñawʉ̃,” yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori, “Dios macʉ̃ã niñami,” yʉre mi nʉcʉ̃bʉgoyati? Cabero yʉ caátimasĩrĩjẽ netõjãñurõ caroa macããjẽrẽ miñagʉ —qũĩwĩ Jesús Natanaere.\\n51Bairo qũĩ yaparoʉ, atore bairo na ĩnemowĩ Jesús cʉ̃tʉ caãnarẽ:\\n—Cariapea mʉjããrẽ ñiña: Cabero ʉmʉrecóo capãnʉcãrõ mʉjãã ĩñagarã. Bairo capãnʉcãrõ ĩñarã, Diotʉ macããna ángelea majã yʉ, Camasã Jʉ̃gocʉ buipʉre ruiatí, bairi tunu wãmʉá na cabairo cʉ̃ãrẽ mʉjãã ĩñajogarã.","num_words":1373,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽta oibara dayi ãba yi jʉrebarima wãinaẽnara Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã?\\nBʉta Daizeze Bedʼea kʼawuabʉbʉrʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbawara, naena akʉbʉbaibara bʉa karta jaradiadaita. Bʉa audre kʼawuakĩrãbʉbʉrʉ abʼarika oibara ãba yi jʉrebarimae kʼawuapanʉsida. Bʉa semanane kʼawuapanʉta kʼẽrẽpa akʉbʉbʉrʉ, mawũãra audre kʼawuayi bʉara.\\nKrĩchara sõbede akʉza sãma kʼawuaita. ¿Kʼãrẽ ewaride Daizeze Bedʼeawa kʼawuaseabʉ? ¿diapeda trajade wãinabeda, diamasi wũawũãra kʼãĩna tẽã? bʉta ewari neẽbʉrʉ, ewari jʉrʉda Daizeze Bedʼea kʼawuaita, akʉza iduaribirãra awuruba jarabʉ kʼãrẽa bʉa krĩchabʉ oita. Jʉrʉda sãma kʼawuaita Daizeze Bedʼeara, mõbe kĩara radiota, telebisorta akʉza teleponota. Daizeze Bedʼea kʼawuai nabeda yiwidʼida Daizezeʼa, maʉ̃ba kʼarebayi daya nekʼãrẽ mejãcha krĩchabʉ krĩchaẽbaita mawũã Daizeze Bedʼeade jarabʉawa kʼawuayi (Filipenses 4:6, 7).\\nEruda yi bedʼea audre jarabʉta akʉza juwa ʉ̃ta wuaita krĩchara. Krĩchara maʉ̃ kartade bedʼeabʉ ʉ̃rʉ. Akʉza akʉra maʉ̃ karta trʉ̃ta, maʉ̃ kartadebʉra jõma abʼarika bedʼeabʉ akʉza akʉra potota, akʉza akʉra jẽda krĩchabibʉ widibʉta mama yi edabʉ audre jarabʉ kʼawuaita. Maʉ̃are akʉra parrapota akʉza jʉrʉda mama widibʉ panʉita. Jʉrʉda Daizeze Bedʼeade testo eda kartade bʉchʉbʉẽãta, akʉza krĩchara sãwũã jarabʉta (Hechos 17:11). Bʉa ũdubʉrʉde widibʉ aripe panʉbʉta, eruda kĩrãduaẽbaita. Mawũã ãba yi jʉrebarimae jũẽbʉrʉdera juwa ʉ̃ta wãseabʉ bʉa kʼawuada jaraita.\\nAkʉra semanaza ãba yi jʉrebarimae jaradiapanʉta, mawũã bʉa audre kʼawuayi «ne biata» Daizeze Bedʼeadebemata (Mateo 13:51, 52).\\n¿Kãrẽta oibara Daizeze Bedʼea kʼawuaira ãba yi jʉrebarima wãinabeda?\\n¿Kʼãrẽta oibara ãba yi jʉrebarimae juwa ʉ̃ta wuaira?\\nɄ̃tre jarabʉ kĩrãkʼa ora, naara kʼawuara Atalayata, maʉ̃are Estudio kongregasionnebemata. Bʉa nejaradiabʉba kʼarebayi akʉza ãba yi jʉrebarimae zebʉrʉde bʉ juwa ʉ̃ta wuamarẽã.\\n¿Kʼãrẽta oibara dayi ãba yi jʉrebarima wãinaẽnara kristianoranemae?","num_words":236,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique SAN LUCAS 1\\n1-2 Teófilo, yucʉ mʉre uca joogʉ yʉ áa. Jesu jã mena ãcʉ cʉ cabaiepere caucabajupa aperã. Jesu nipetiro cʉ cátajere catʉjʉricarã jã cabuiowã. To bairi jãre na caĩ buioepere bairona cauca tuyupa aperã. 3-4 Yʉ quena nemoopʉre Jesu ye quetire na caucariquere yʉ cabue peticõawʉ. To bairi na caucariquere bue peticõaripʉ atiere cariape jĩcaro cõo yʉ ucagʉ. To bairo yʉ cáto ñuuga ĩi mʉ yʉ uca joo, Teófilo. To bairi mʉ quena, “Cariape ã na caĩ buiorique,” mʉ ĩ majigʉ yua.\\n5 Ocõo bairo cabaiyupa, cariapera: Herode, Judea macana ʉpaʉ cʉ cãni yʉteapʉre jĩcaʉ sacerdote Sacaría cawamecʉcʉ cãñupʉ. Abías maja cawamecʉti poa macacʉ cãñupʉ. Cʉ nʉmo Elisabé cawamecʉjupo. Co quena tirʉmʉpʉ macacʉ Aarón cawamecʉcʉ sacerdote ãnacʉ pãrameopʉ cãñupo. 6 Naa pʉgarãpʉna cañuurã cãñuparã Dio cʉ catʉjʉro. Dio Moisépʉre cʉ carotiriquere bairo caroaro cátinucuñuparã. To bairi noa maca, “Caroorã ãma,” na caĩ majiquẽjuparã. 7 Naa capunaa mana cãñuparã. Elisabé ʉta cãni majiquẽco cãñupo. Seeto cabʉcʉrã cãñuparã, mere.\\n8 Jĩca rʉmʉ Sacaría cʉ ya poa macana mena Dio wiipʉre sacerdote maja na cátinucuricarore bairo capaayupʉ yua. 9 To cãnacã yʉtea jĩcaʉre cʉ cabejenucuñuparã Dio wii pupea cãni majuuri arʉapʉre caroa cajʉti ñuurije cajoe buje mʉgopaʉre. Ti paʉna Sacaríare cʉ cabejeyuparã, ti arʉapʉ cajʉti ñuurije cʉ joe jʉti ñuu mʉgoato ĩrã. 10 To bairi caroa cajʉti ñuurijere Sacaría cʉ cajoe buje mʉgotoye camaja capãarã ti arʉa wijaropʉna Diore cajeni nʉcʉbʉgo ãñuparã. 11 To cõona yua, topʉre Sacaría cʉ cajoe buje mʉgo ani paʉna cabuia ejanʉcañupʉ jĩcaʉ ángel Dio tʉ macacʉ, cʉ cajoe buje mʉgo ani cajawa cariape nʉgoa tʉ macare. 12 Topʉ cʉ cabau ejanʉcaro tʉjʉʉ Sacaría maca cʉ catʉjʉ uwi acʉacoajupʉ. 13 To bairo cʉ cabairo cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ maca:\\n—¡Sacaría, uwiqueticõaña! Diore cʉ mʉ cajeni nʉcʉbʉgonucurijere apinucumi Dio. To bairi mʉ nʉmo Elisabé macʉ cʉtigomo. Cʉ cabuiaropʉ Juan cʉ mʉ wameyegʉ, cʉ caĩñupʉ. 14-15 —“Yʉ yaʉ ãmi, cãni majuʉ ãmi,” cʉ ĩ tʉjʉgʉmi Dio mʉ macʉre. To bairi seeto mʉ yeri wariñuugʉ. Cʉ cabuiaro tʉjʉrã capãarã wariñuugarãma aperã quena, cʉ caĩñupʉ ángel. —Ʉje wẽri rica oco jibioriquere, camecʉorijere cʉ etiqueticõato. Cʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna Dio Catirique Espíritu Santo cʉ mena anitʉgagʉmi mere, cʉ caĩñupʉ. 16 —To bairi mʉ macʉ Israel macanare Dio ye quetire na buiori capãarã na Ʉpaʉ Diore na api nʉcʉbʉgoo joroque na átigʉmi moquena. 17 Cristo mari Ʉpaʉ jʉgoye buio majio jʉgoyeyeri majocʉ anigʉmi. Elías cawamecʉcʉ Dio ye quetire cabuioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ Dio Espíritu Santo cʉ catutuarije mena cabuionucuñupi. Cʉ ãnacʉ cʉ cabuio ocabʉtiricarore bairona buio ocabʉtigʉmi mʉ macʉ quena. Capacʉa na punaa mena ame ĩ punijiniricaro mano caroaro na anio joroque na átigʉmi. Dio yere cabai botioricarã quena Diore caroaro apipajeegarãma, mʉ macʉ cʉ cabuiorijere apiri. To bairi mʉ yarã Israel macana na Ʉpaʉ Cristo cʉ caejapere caroaro api nʉcʉbʉgo yuurã baigarãma, mʉ macʉ cʉ cabuiorijere apirã, cʉ caĩñupʉ ángel Sacaríare.\\n18 To bairo cʉ caĩrijere apii Sacaría maca cʉ cajeniñañupʉ Dio tʉ macacʉre yua:\\n—¿Nope ĩi yʉ mʉ caĩri wame, “Cariapena ã,” yʉ ĩ majibocʉti yʉa? Cabʉcʉ majuu yʉ ã. Yʉ nʉmo quena cabʉcʉo ãmo.\\n19 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ ángel Sacaríare:\\n—Gabriel cawamecʉcʉ yʉ ã, Dio tʉ macacʉ. Caroa quetire mʉre yʉ buio rotimi Dio. 20 To bairi yʉre api nʉcʉbʉgoquẽcʉ cawada majiquẽcʉ mʉ anigʉ. Mʉ macʉ cʉ cabuiari paʉpʉ moquena mʉ wada majigʉ. Yʉre mʉ caapi nʉcʉbʉgoquẽtie to nibao joroquena nipetiro mʉ yʉ cabuiori wame cõona baigaro, cʉ caĩñupʉ Sacaríare.\\n21 To bairo cʉ cabairi paʉ aperã Sacaría cʉ cãno wijaro cayuurã caĩ tʉgooñañuparã. “¿Nope ĩi to cõo yoaro ti arʉapʉ cʉ tuacõacʉti?” caĩ tʉgooñañuparã.\\n22 Cabero cʉ wamori mena na cáti buioyupʉ, wada majiquetibacʉ. Cʉ cawada majiquẽtore tʉjʉrã, “Ricati wame cʉ iñooricʉmi Dio,” caĩ tʉgooñañuparã camaja.\\n23 Cabero Sacaría Dio wiipʉ cʉ ye paarica rʉmʉri capetiro catunucoajupʉ cʉ ya wiipʉre moquena. 24 Cʉ ya wiipʉre cʉ catunu ejaro bero cʉ nʉmo Elisabé ʉta cãñupo yua. Jĩca wamo cãnacãʉ muipʉa aperã tʉripʉ aáteñaricaro mano cãnicõañupo co ya wiipʉ. 25 Ocõo bairo caĩ tʉgooñañupo Elisabé: “Yucʉra yʉ átinemomi Dio. ‘Capunaa máco ãmo,’ yʉre ame ĩ wadaquetigarãma yua.”\\n26-27 Cabero seis muipʉa Elisabé ʉta co cãno Dio caqueti jooyupʉ Gabriere cʉ tʉ macacʉre moquena. Galilea na caĩri yepapʉ, Nasaré cawamecʉti macapʉre cʉ cajooyupʉ Dio María cawamecʉco tʉpʉ. Cõa caʉmʉ mena cãniñaquẽco cãñupo. José cawamecʉcʉ nʉmo cãnipao cãñupo María yua. José maca tirʉmʉpʉ macacʉ Israel macana Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami cãñupʉ cʉ̃a. 28 To bairi Gabriel María tʉpʉ buia nʉca eja, ocõo bairo co caĩñupʉ:\\n—Caroa wame mʉre yʉ buio rotimi Dio. Mʉ mena ãmi. Aperã romiri netoro caroa wame majuure mʉ átibojagʉmi Dio, co caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ.\\n29 To bairo cʉ caĩrijere apio caapi acʉacoajupo María. “¿Nope ĩi to bairije cʉ ĩti?” caĩ tʉgooñañupo.\\n30 To bairo co caĩ uwi tʉgooñaro majii:\\n—Uwiqueticõaña, co caĩñupʉ. —Caroaro mʉ cãniere mʉ tʉjʉ tʉjoomi Dio. To bairi mʉ bejemi. 31 Yucʉacã ʉta mʉ anigo. Cawimaʉ mʉ cʉgogo. To bairi mʉ Macʉ cʉ cabuiaropʉ JESU cʉ mʉ wameyego. 32 Pairo cãcʉ anigʉmi cʉ̃a. “Dio jõ bui macacʉ Macʉ ãmi,” cʉ ĩgarãma camaja. Dio cʉ̃re Caʉpaʉ jõogʉmi Israel macana Ʉpaʉ cʉ ñicʉ ãnacʉ, Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉre bairona. 33 To bairi Israel macanare rotinucugʉmi to cãnacã rʉmʉ. Cʉ carotirije petiquetigaro, co caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ.\\n34 To bairo cʉ caĩro apio María maca cʉ cajeniñañupo:\\n—¿Dope bairo yʉre to bairoati, caʉmʉ mena jĩcani uno yʉ cãniquetibao joroquena?\\n35 To bairo co caĩro:\\n—Mʉpʉre ani ejagʉmi Dio Espíritu Santo. Cʉ camajirije mena to bairo mʉre baigaro. To bairi cañuu netoʉ, Dio Macʉ anigʉmi mʉ Macʉ, co caĩñupʉ Gabriel. 36 —Mʉ yao Elisabé quena ʉta ãmo yucʉra cabʉcʉo anibaopʉcona. Seis muipʉa ʉta ãmo capunaa máco na caĩbataco. 37 To bairi Diora jĩca wame unoacã cʉ cáti majiqueti wame maa, co caĩñupʉ ángel Gabriel Maríare.\\n38 To bairo cʉ caĩrije apio:\\n—Diore paabojari majoco yʉ ã. To bairi yʉ mʉ caĩ buiori wamere bairona yʉre to baiato, cʉ caĩñupo María. To bairo co caĩro apii cáaácoajupʉ Dio tʉ macacʉ yua.\\n39 Ángel cʉ cáaáto bero cáaácoajupo María uwaro caʉ̃ta yucʉ cʉti yepapʉ, Judea cawamecʉti yepa. 40 Topʉ ejao Sacaría ya wiipʉ cáaájupo. Cʉ ya wiipʉ jãa, cʉ nʉmo Elisabere cañuu rotiyupo. 41 Cõre co cañuu rotirona Elisabé cawimaʉ cõpʉre cãcʉacã seeto cayuguiyupʉ. Dio Espíritu Santo co yeripʉ cãni ejayupʉ. 42 To bairi Espíritu Santo cʉ cãni ejaroi wariñuurique mena baujaro ocõo bairo caĩñupo Elisabé Maríare:\\n—Aperã romiri netoro caroa wame majuure mʉ joomi Dio. Cañuu majuʉ ãñupi mʉ Macʉacã mʉpʉre cãcʉ. 43 Cawatoa macaco yʉ anibao joroquena yʉ Ʉpaʉ cãnipaʉ paco yʉ mʉ tʉjʉo eja. Yʉre mʉ catʉjʉo ejaro seeto yʉ wariñuu. 44 Yʉ mʉ cañuu rotiri paʉna cawimaʉ yʉpʉre cajañaʉacã wariñuʉ yuguimi, co caĩñupo Maríare. 45 Dio mʉ cʉ caĩricarore bairona cariapena mʉre baigaro. Mʉre cʉ cabuioriquere mʉ caapipajeeroi wariñuuriquere mʉ joogʉmi Dio, co caĩñupo Elisabé.\\n46-47 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩñupo María maca:\\nYʉ Ʉpaʉ Dio ñuu majuucõami. Seeto yʉ yeri wariñuucʉpʉ, yʉre cacatioʉ ãmi Dio ĩo.\\n48 Cawatoa cãco, cʉ paabojari majoco jeto yʉ anibao joroquena yʉ tʉgooña maimi Dio. Yʉ bero macana, “Caroaro co cájupi Dio cõre,” ĩgarãma yʉre.\\n49 Dio nipetiro cáti majii aniri caroaro yʉ átibojami. Cañuu majuʉ, caroorije mácʉ ãmi Dio, caĩñupo María.\\n50 Noa cʉ̃re canʉcʉbʉgorã nipetirore na mai tʉjʉmi Dio. Tirʉmʉpʉ macanare to bairona na camai tʉjʉyupi. Cabero macana quenare to bairona na mai tʉjʉgʉmi Dio cʉ̃re canʉcʉbʉgorãre.\\n51 Cʉ catutuarije mena capee caroare áami Dio. “Aperã netoro camajirã jã ã,” na yeripʉre caĩ tʉgooñarãre na recõami.\\n52 Caʉparã quenare na recõami. Cabopacarã macare caroti majirã na anio joroque na áami Dio.\\n53 Cacʉgoquẽnare na joogʉmi cañuurijere. Caapeye pairã macare caroare jooquetigʉmi. Cabopacarã na anio joroque na átigʉmi Dio, caapeye unie paibatanare.\\n54-55 Mari ñicʉa Abraham jãare na cʉ cabuioricarore bairona átigʉmi Dio. “Mʉja bopaca tʉjʉri caroare mʉjaare yʉ joogʉ,” na cʉ caĩriquere majiritiquetigʉmi. To bairi yucʉra marire Israel macanare mari átinemogʉmi Dio, caĩñupo María yua.\\n56 To bairi itiarã muipʉa cãñupo María Elisabé tʉpʉ. Itiarã muipʉa ani, catunucoajupo co ya wiipʉ moquena.\\n57 Cabero Elisabé macʉ cʉ cabuiari rʉmʉ caejayupe yua. To bairi ti rʉmʉ cãno cabuiayupʉ co macʉ. 58 Co macʉ cʉ cabuiarijere queti apirã co yarã, co ya maca macana co cawariñuunemoñuparã.\\n—Dio caroaro co átibojami, co tʉjʉ maii, caame ĩñuparã.\\n59 Ocho rʉmʉri cʉ cabuiaricaro bero, cawimaʉ cʉ̃re circuncisión na cáti wameyeri rʉmʉ cãno Sacaría, cʉ pacʉ wamere bairo Sacaría cʉ cawameyegabajuparã na yarã. 60 Cʉ pacʉ wamere cʉ na cawameyegaro:\\n—Baiquẽe. Juan wamecʉtigʉmi, caĩñupo cʉ paco.\\n61 To bairo co caĩro:\\n—¿Nope ĩo cʉ mʉ wameyegati ti wamere? Aperã cʉ yarã to bairije cawamecʉna maama, co caĩñuparã na yarã.\\n62 To bairi cʉ pacʉre ocõo bairo caĩ jeniñañuparã na wamori mena áti iñoori cawada majiquẽcʉ cʉ cãnoi:\\n—¿Dope bairo cʉ mʉ wameyegati?\\n63 To bairo cʉ na cáti jeniñaro Sacaría cʉ wamori mena ucarica pũuro jeni, ti pũuropʉ, “Juan wamecʉtigʉmi,” caĩ ucayupʉ. To bairo cʉ caĩ ucaro catʉjʉ acʉa peticoajuparã. 64 Nemoo cʉ caĩ ucari paʉna cawada majiquetibatacʉ cawada maji jʉgoyupʉ moquena Sacaría yua. Wadaʉ, Diore caĩ wariñuuñupʉ.\\n65 To bairije cʉ cabairo na tʉ macana caapi acʉa peticoajuparã. Judea macana, caʉ̃ta yucʉ cʉti yepa macana nipetirã caame queti buionucuñuparã tie cabairijere. 66 Tie cabairijere ame queti buio, seeto catʉgooñañuparã nipetirã. Cʉ̃ cawimaʉ mena caroaro cãñupʉ Dio. To bairi, “¿Dope bairo cabaipaʉ cʉ ãcʉati cabʉcʉ ãcʉpʉ?” caame ĩñuparã to macana.\\n67 Cʉ pacʉ Sacaría cʉ yeripʉre Dio Espíritu Santo cʉ cãni eja netoroi ocõo bairo caĩ buioyupʉ cʉ macʉ cʉ cabaipere:\\n68 Mari Ʉpaʉ Dio Israel macana Ʉpaʉ ãmi. Cʉna caroaro cátinemoñupi marire cʉ yarãre. Marire átinemocõami mere.\\n69 Dio marire joomi catutuaʉ majuu, marire canetoo catiopaʉre. David ãnacʉ, Dio cʉ caboorijere cátacʉ pãramerã watoapʉ cãnipaʉre marire joogʉmi Dio.\\n70 Tirʉmʉpʉ cʉ yarã cʉ ye quetire cabuioricarã ãnana jʉgori cʉ caĩ buioricarore bairona átigʉmi.\\n71 Mari wapanare, marire catʉjʉteerãre marire matabojagʉmi.\\n72 Mari ñicʉ jãapʉre, “Mʉñʉja mai tʉjʉgʉ,” cʉ caĩricarore bairona majiritiquẽemi Dio.\\n73 Mari cãniparo jʉgoye macacʉ Abrahãre, “Mʉ pãramerãpʉre caroaro na yʉ átibojagʉ,” cʉ caĩriquere majiritiquẽemi Dio.\\n74 Noa mari catʉjʉ tutirãre mari matabojagʉmi Dio. Aperãre uwiquẽnana yʉre na áti nʉcʉbʉgoato ĩi na matagʉmi.\\n75 To bairo cʉ cáto caroaro cʉ̃re mari áti nʉcʉbʉgocõa aninucugarã mari cacatiri rʉmʉri cõo. Cʉ catʉjoorijere mari átigarã. Cariape cãna mari anicõagarã, caĩñupʉ Sacaría.\\n76 To bairo ĩ, ocõo bairo caĩñupʉ Sacaría moquena cʉ macʉacãre:\\nCamaja, “Mari Ʉpaʉ jõ bui macacʉ ye quetire buiori majocʉ majuu ãmi,” mʉ ĩgarãma. Mari Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye camajare na mʉ buio jʉgoyeyegʉ. Mari Ʉpaʉ ye quetire caroaro na apiato ĩi, cʉ jʉgoye mʉ buio jʉgoyeyegʉ.\\n77 “Caroorije mʉja cátiere mʉja majiritiobojagʉmi Dio cʉ mʉja cajeniro,” na mʉ ĩ buionucugʉ. To bairo na mʉ cabuiorijere apirã Dio na cʉ careboriquere netogarãma. Cʉ mena caroaro catirique bʉgagarãma.\\n78 Dio marire bopaca tʉjʉri mari joogʉmi cʉ Macʉre. Jĩca rʉmʉ caroa rʉmʉ muipʉ caroaro cʉ caaji atí rʉmʉ cãnore bairona caroaro mari átibojagʉmi Dio yucʉacã. Caroaro cãni majiquẽnare caroaro na cãnipe macare na majiogʉmi Dio.\\n79 To bairo ácʉ jĩa bujuricaro cabujurore bairo caroaro na átibojagʉmi Dio canaitĩaropʉ cãnare bairo cãnibatanare. Cariarã quenare na átinemogʉmi mari Ʉpaʉ. Caroaro ani wariñuuriquere mari joogʉmi Dio, caĩñupʉ Sacaría yua.\\n80 Cabero cʉ macʉ bʉti, seeto catʉgooña maji ocabʉti bʉtiyupʉ. Israel macanare Dio ye quetire cʉ cabuioparo jʉgoye mai camaja manopʉ cañe unie manopʉ cãnicõa aninucuñupʉ Juan yua.","num_words":1783,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 17 BSNNT - Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ - Bible Search\\n1Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, ĩ bedi Juanre quẽne ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vacami Jesús. 2Tojʉ ĩna ejaro, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, Jesús rioga busucoasuju ti. Ʉ̃mʉagʉ muijure ĩacãnamuriarore bajiro cajemose busuyuju ti. To yicõari, sudi ĩ sãñase quẽne bʉto boticoasuju ti. 3To bajicõari, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna gãmerã ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa. 4To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro:\\n—Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉ bojajama, mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉcʉja yʉ. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉcʉja —Jesúre yiboayuju Pedro.\\n5To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju:\\n—Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.\\n6To bajiro yi ocaruyusere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa. Bʉto güirã ñari, muqueacoasujarã ĩna. 7To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna tʉ vacõari, ĩnare moaĩañuju Jesús. Ĩnare moaĩagʉ̃ne, ado bajiro yiyuju:\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Güibesa mʉa —ĩnare yiyuju.\\n8To bajiro ĩ yiro bero, ĩamʉoboayujarã. El'iare, Moisére ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.\\n9To bajiro bajicõari bero, ti buro ĩnare ũmato rojacʉne, ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús:\\n—Jẽjʉ mʉa ĩasere gãjerãre gotibeja maji, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ rijato bero, quẽna yʉ tudicatiroto rĩjorore —ĩnare yiyuju Jesús.\\n10To ĩ yijare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿No yirã, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ ejaroto rĩjoro ejarʉcʉmi El'ias ñamasir'i”, yati ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n11To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Riojo yiyuma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, “El'ias ñamasir'i ejasʉorʉcʉmi” ĩna yijama. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ ejaroti ñajare, “Jediro Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ñayuto mani” yigʉ, ejasʉorʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, ĩna gotiri vãmere bajirone yaja Dios oca masa ĩna ucamasire quẽne. 12“To bajiro yaja” yimasirã ñaboarine, ĩ ejaro ĩre ĩamasibesuma ĩna. Jẽre ejayumi. To ĩ bajiboajaquẽne, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma. Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre quẽne, to bajirone yʉre yirʉarãma —ĩnare yitudiroja vayuju Jesús.\\n13To bajiro ĩ yisere ajimasicõari, “El'ias ñamasir'ire ĩ yijama, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉjʉare gotigʉ yami, ĩre bajiro tʉoĩar'i ĩ ñajare”, yiajimasiñujarã ĩna Pedro mesa.\\n14Ti burojʉ majariarã, yʉa tʉ rojaejacama ĩna quẽna. Jãjarã masa ñacama yʉa rãca. Jesús ĩ tudiejasere ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucami sĩgʉ̃. To yicõari, ado bajiro Jesúre yicami:\\n15—Yʉ ʉjʉ, yʉ macʉre ĩamaiña mʉ. Biyaroaca rijaquedirũgũami. To bajica yigʉ, bʉto rojose tãmʉorũgũami. Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũami. To bajicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi. 16Mʉ buerã tʉ ĩre ãmiejaboabʉ yʉ. Ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocamasimema ĩna —Jesúre yicami.\\n17To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami, yʉare ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejarãre quẽne:\\n—Rojosere tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masisere mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —yʉare yicami Jesús. To yigʉne, —Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ĩre ãmiaya —yicami Jesús.\\n18Ĩre ĩna ãmiejarone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocacõacami Jesús. Vãti ĩ budirirĩmarone, catiquẽnagʉ̃ ñacoacami daquegʉjʉa.\\n19To ĩ yiro bero, ricati cãmotadicõari, Jesúre ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:\\n—¿No yirã daquegʉ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocamasibeti yʉa? —ĩre yicajʉ yʉa.\\n20To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—“Dios ĩ ejarẽmose rãca burocarʉarãja” yitʉoĩamena ñari, vãtire burocamasibesuja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: “Mojoroaca yimasirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja” yirã, i burore, “Gajerojʉ vasa” mʉa yirotijama, to bajirone bajirʉaroja ti. Ñiejʉa mʉa yimasibeti manirʉaroja. 21To bajiboarine, jẽjʉ yʉ burocagʉre bajiro bajirãre mʉa burearʉajama, bare bamenane Diore sẽnicõari rĩne bureamasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n22Galilea sitajʉ vana, gãmerã cãmotadiri mene cojojũnane Jesúrãca vacudicajʉ yʉa. To bajiro yʉare ũmato bajicudigʉne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. 23To bajiro ĩ yijare, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriticajʉ yʉa, ĩ buerã.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavire boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja sẽnirimasa, Pedrore ĩna sẽniĩare queti\\n24To ĩ yiro bero, Capernaum vãme cʉti maca ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ yʉa ñaro, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja sẽnirimasa, Pedrore sẽniĩarã ejayujarã, macajʉ́jʉ:\\n—¿Mʉare gotimasiorimasʉma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi quẽnoroti vaja ĩsibecʉti ĩ? —Pedrore ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n25—Ĩsirʉcʉmi —yicʉdiyuju Pedrojʉama.\\nTijʉ bero, vijʉ sãjaejacõari, vaja sẽnirimasa ĩna sẽniĩarere ĩ gotibetone, Jesújʉa, ado bajiro Pedrore ĩre boca yicõacami:\\n—Simón, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Adigodoana ʉjarã, ñimarãjʉare vaja yirotiati? ¿Ĩna yarãrene gãmerã vaja sẽniatique? ¿Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũatique ĩna? —Pedrore ĩre yisẽniĩacami Jesús.\\n26To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro:\\n—Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũama —yicʉdicami Pedro.\\nTo ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús:\\n—Riojo yaja mʉ. To bajiri Dios macʉ ñari, yʉ ya vi ti ñajare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre vaja yibecʉja yʉma. 27To bajiboarine, “Rojose manire tʉoĩabeticõato” yirã, mani vaja yijama, quẽnaja. Ʉtabʉcʉrajʉ vasa mʉ. Tojʉ vai vejeba. Basʉogʉre ĩre sĩacõari, ĩ risejʉ gãjoatii bʉjarʉcʉja mʉ. Titiine ĩnare vaja yiroti ñaroja, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre. Titiire ãmicõari, ĩnare ĩsima —Pedrore ĩre yicami Jesús.","num_words":788,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 16\\n1 Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti bueñarone, ti vijʉne ocaruyusere ajicajʉ yʉ quẽna. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare ado bajiro goti ocaruyucajʉ ti:\\n2 To ti yirone, ñasʉogʉ ángel ĩ cʉoribajare adi macarʉcʉro joejʉ yuejeocami. To bajiro ĩ yirone, güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ vãme ucatu ecocanare ĩna rujʉrire bʉto jũnise cãmi joe jeacajʉ.\\n3 Quẽna ĩ beroagʉ ángel, ĩ cʉoribajare moa riagajʉ yuerearodecami. Ĩ yuerearoderone, ri'i godovedicoacajʉ oco. To bajicõari rijar'i ri'ire bajise ñacajʉ ti. To bajiro ti bajirone, tiyajʉ ñaboariarã jediro rijajedicoacama.\\n4 Jʉarã berore quẽna gãji ángel ĩ cʉoribajare, riagarijʉ, oco ũmaburigojerire quẽne yuerearodecami. To ĩ yirone, ri'i godovedicoacajʉ, riagari quẽne. 5 To bajise ti bajirone, ángel, oco codegʉ, ado bajiro ocaruyucami, Diore gotigʉ:\\n6 Masare mʉ yarãre sĩacama ĩna. Mʉre gotirẽtobosarimasare quẽne, to bajirone yicama ĩna. To bajiri, “Ri'i idiato ĩna rojose yicana” mʉ yijama, quẽnaja —yi ocaruyucami ángel, oco coderimasʉ.\\n7 To ĩ yi ocaruyusere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ cʉtojʉ quẽne ado bajise ocaruyucajʉ, Diore gotiro:\\n8 Ĩna bero babaricãrãcʉ tʉsacʉ ángel, ĩ cʉoribajare muiju joere yuejeocami. To ĩ yirone, ĩ asise rãca masare soecami muiju. 9 Ĩnare ĩ soeboajaquẽne, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama. To bajicõari, masirẽtogʉ̃re Diore rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose ñagõmacacama ĩna.\\n10 Ĩna bero, cojomo cõro tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro joere yuejeocami. To ĩ yirone, güiogʉ ĩ rotirã ĩna ñari sita jedirone rẽtiacoacajʉ. To bajiri, rojose tãmʉorã ñari, visiorã, ĩna ñemerori cũnicama ĩna. 11 To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama ĩna. “Rojose tãmʉoato” Dios ĩnare ĩ yijare, ĩre rojose ñagõmacacama ĩna.\\n12 Ĩna bero cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, Éufrates vãme cʉtiyajʉ yuerearodecami. To ĩ yirone, oco manicoacajʉ, “Muiju ĩ jiadojʉa vaná, ʉjarã jẽato” yiro.\\n13 To ĩ yiro bero, vãtia tũjare bajirã ñarãre idiarã ĩacajʉ yʉ. Sĩgʉ̃, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro risejʉ budiadicami. Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ, risejʉ budiadicami gãji. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yitogʉ, risejʉ budiadicami gãji. Ĩne ñacami sita tũcurojʉ joe jeadicacʉ. 14 To bajiri, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñajedirore rẽocõari, masirẽtogʉ̃ Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, Dios yarã rãca ĩna gãmerã quẽarotire yirã, vacama. Ĩna ñacama ĩaĩañamani yiĩorũgũrã.\\n15 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro yicami Cristo: “Quẽnaro ajiya mʉa. ‘To cõro ejarʉcʉja yʉ’ juarudirimasʉ ĩ yigotibetire bajiro tudiejarʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ bajirotire ĩ masicõa ñajama, yʉ tudiejaro, variquẽnarʉcʉmi. Masiritigʉjʉama, sudi magʉ̃ gãjerã ĩna ĩaro rĩjorojʉa bojonegʉ̃re bajiro bajirʉcʉmi”, yicami Cristo, ĩ sĩaecoroto rĩjoro.\\n16 To bajiri, Hebreo oca rãca Armagedón vãme cʉtojʉ ʉjarãre rẽocama vãtia.\\n17 To bajiri, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ beroagʉ, ĩ ñacami tʉsagʉ ángel. Ĩ cʉoribajare õ vecajʉ yuebatecami. To ĩ yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ ado bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ:\\n18 To ĩ yirone, bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, güiose ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita bʉto sabecajʉ. Adi macarʉcʉroana ĩna sabe ecoriaro rẽtoro sabecajʉ. 19 Ti saberone, jairimaca, Babilonia vãme cʉti maca, idiajʉ baterʉ̃gʉ̃cajʉ. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye macari jediro sita ti saberone, vẽjajedicoacajʉ. Babilonia macana rojose ĩna yimasirere masiritibeticõari, bʉto rojose ĩnare yicami Dios yuja. 20 To bajicõari, yucʉ́yoari, gʉ̃tayucʉri quẽne yayijedicoacajʉ. 21 To bajicõari, õ vecaye oco vetacujiri vẽjacajʉ. Cuarenta kilos rẽtoro rʉ̃cʉricujiri ñacajʉ ti. Tire tãjo ecocõari, bʉto rojose Diore ñagõmacacama masa.","num_words":511,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 22\\n☰ ATOS 22 ◀ ▶\\nPaulo notaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi-nelegi\\n1 Odaa Paulo jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, “Akaami iniotagodepodi me inioxoadipi, ajipaatatiwaji ane igegitiogi niɡ̶ijo anodakapetigi me notaɡ̶anaɡ̶ateloco.” 2 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶owajipata Paulo me dotaɡ̶atigi ioladi hebraico, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a notokotiniwace.\\nOdaa jeɡ̶ee Paulo, 3 “Ee judeu. Yanikadi nigotaɡ̶a Tarso aneiteloco nipodigi Cilícia. Pida iliidaɡ̶adi digoina nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa iniiɡ̶axinoɡ̶odi Gamaliel. Gamaliel eliodi me idiiɡ̶axitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco codaa ane lakataɡ̶a jotigide ɡ̶odaamipi. Eliodi me joletibige me jao ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, digo makaamitaɡ̶atiwaji, akaamitawece anoleetibige mawii niɡ̶ina noko. 4 Ee ijo me jiatetibece niɡ̶ijo anodiotece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus. Iniwilotiniwace ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi, odaa ja jokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. 5 Niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶odacilodi yakadi moditaɡ̶awatiwaji mejitece anewi. Onajigotediwa notaɡ̶anaɡ̶axiidi me yodoeje anoiwakateetigi ɡ̶onioxoadipi judeutedi metidikeetiogi digoida nigotaɡ̶a Damasco. Odaa jeɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Damasco me domaɡ̶a iniwilotiniwace niɡ̶ijo anodiotece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus codaa me domaɡ̶a inigoetiniwace jatitiogi galeenatedi, odaa domaɡ̶a jinadeegiticogi nigotaɡ̶a Jerusalém moiloikatiditibigiwaji.”\\nǤoniotagodi dinikeeteta Paulo\\n(Atos 9.1-19; 26.12-18)\\n6 Odaa Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, meetiogi, “Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi me yaxoɡ̶o-noko, ja jipegita nigotaɡ̶a Damasco. Codaaɡ̶idata naɡ̶a jinadi ijo natalaɡ̶a ane daɡ̶axa me yoniciwadi me datale icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Odaa niɡ̶ijo natalaɡ̶a ja naloteloco niɡ̶ijo anejotice. 7 Odaa ja janitinigi iiɡ̶o, codaa jajipata ijo ane dotaɡ̶a, meetiwa, ‘Saulo, Saulo, igaamee ina madiatenitibece?’ 8 Naɡ̶a ininiɡ̶odi, mejita, ‘Amakaami, Iniotagodi?’ Odaa jeɡ̶eetiwa, ‘Ee Jesus, anelatibige nigotaɡ̶a Nazaré, Niɡ̶ijoa ane iatenitedibece.’ 9 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ixigaɡ̶awepodi me iniwiaje onadi niɡ̶ijo natalaɡ̶a, odaa eliodi me doitibigiwaji, pida aɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Niɡ̶ijoa ane idotaɡ̶aneɡ̶e. 10 Odaa ja jige, mejita, ‘Iniotagodi, amiini ica ane leeditibige me jao?’ Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶eetediwa, ‘Adabititini, odaaɡ̶akaatiwece nigotaɡ̶a Damasco. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nigoditaɡ̶awa inoatawece Aneotedoɡ̶oji ane yemaa mawiite.’ 11 Odaa aɡ̶alee jakadi me joletibece leeɡ̶odi niɡ̶ijo natalaɡ̶a meo me daɡ̶adiaa jatetibece. Odaa niɡ̶ijoa yokaaɡ̶etedi nenaɡ̶a onibatigi, odaa jeɡ̶etidadeegiticogi catiwedi nigotaɡ̶a Damasco.\\n12 Digoida nigotaɡ̶a Damasco ini ijo ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ananias, anidioka limedi meyiwaɡ̶adi ijoatawece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, codaa me iweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji. Iditawece judeutedi digoida nigotaɡ̶a Damasco ele modotaɡ̶atibige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 13 Odaa Ananias jeɡ̶enagi dabiditi meetaɡ̶a, meetiwa, ‘Inioxoa Saulo, atenitacibece!’ Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ajaaɡ̶ajo lakata, ja jatetacibece, odaa ja jiwita Ananias. 14 Odaa jeɡ̶eetiwa, ‘Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi ɡ̶odaamipi ɡ̶adiomaɡ̶atitedice eotedibige mowooɡ̶oti ane yemaa, eledi eotedibige manati niɡ̶ijoa Liotagi ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa majipaatalo niɡ̶ijoa Liotagi me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni. 15 Odaa jaɡ̶akaami nakataɡ̶anaɡ̶a menitiogi inatawece oko niɡ̶ijoa ananati codaa majipaatalo. 16 Odaa natigide, jinaɡ̶aleeɡ̶adinopaɡ̶ati. Onitibige, odaa adinilegeni! Codaa ipokitalo Ǥoniotagodi me ɡ̶adaxawani me ɡ̶adiwilecitetema ɡ̶abeyaceɡ̶eco.’\\n17 Odaa ja idopitijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa ijo noko idiaaɡ̶ejo Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi me jotaɡ̶aneɡ̶e, odaa jiɡ̶ijo ijo yakatigi me micataɡ̶a daɡ̶a igeedi. 18 Jinadi Ǥoniotagodi, odaa meetediwa, ‘Adinageni manotitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a, igaataɡ̶a niɡ̶ina niɡ̶eladimigipitigi aɡ̶odibatege ɡ̶adotaɡ̶a niɡ̶ina me enitici.’ 19 Odaa ja ininiɡ̶odi, mejitalo, ‘Iniotagodi, idiaaɡ̶idi oyowooɡ̶odi me jakatiwece niɡ̶inoa liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, eliodi me inaxacoɡ̶otiniwace codaa me jokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi niɡ̶ijo anetiɡ̶adinakatoni. 20 Niɡ̶ijo noɡ̶onadooɡ̶odi lawodi Estêvão, niɡ̶ijo ane ɡ̶adadiwaɡ̶ati codaa me eetaɡ̶adici, odaa noɡ̶oyeloadi, ee eledi idiaaɡ̶ejo codaa me jemaatibige niɡ̶ijo anodigota Estêvão. Niɡ̶ijo noko idiaaɡ̶ejo jowie nicaapatedi niɡ̶ijoa aijekaɡ̶a idiaaɡ̶idi maleeɡ̶onigidatice Estêvão moyeloadi.’ 21 Odaa jeɡ̶eetediwa Ǥoniotagodi, ‘Pida emii, ɡ̶adimonyaaticogi ditigedi. Ǥadieniticogi memii miditaɡ̶a noiigi ane daɡ̶a judeutedi.’ ”\\nNiɡ̶ijo nigoloneegi romaanotedi yotaɡ̶aneɡ̶e Paulo\\n22 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi owajipata Paulo neɡ̶epaaɡ̶icota me yalaɡ̶ata me Ǥoniotagodi imonyatediogi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Ageniti niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa! Eloati! Aɡ̶alee yakadi daɡ̶a yewiɡ̶a!” 23 Napaawaɡ̶ateloco oiticoɡ̶o inoa nicaapatedi, codaa olojietibigimece ditibigimedi. 24 Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja iiɡ̶e iodaɡ̶awadi monoɡ̶atice Paulo, odaaɡ̶oixotiwece catiwedi niɡ̶ijo diimigi ane dotete, odaa ja diiɡ̶enatakata monalaketibige domeɡ̶eotibige Paulo me yeloɡ̶odi ane leeɡ̶odi niɡ̶ijoa judeutedi me napaawaɡ̶ateloco modakapetege. 25 Odaa eɡ̶idaa diiticogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moigoetini Paulo monalaketibige, odaa Paulo jeɡ̶eeta niɡ̶ijo jajeentegi anida me ipegitege, “Lakapetegi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco romaanotedi monalaketibige niɡ̶ina oko anida aneetege noiigi romaanotedi, maleediɡ̶ica me dinige minitaɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶odi me iwi anigota.”\\n26 Odaa niɡ̶ijo jajeentegi naɡ̶a wajipata niɡ̶ijo Paulo ligegi, jiɡ̶igo minitaɡ̶a niɡ̶ijo goloneegi, odaa jeɡ̶eeta, “Amina daɡ̶anidakita niɡ̶ida ɡ̶adoenatagi, igaataɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa ida aneetege noiigi romaanotedi.” 27 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jiɡ̶igo midataɡ̶a Paulo, odaa ja ige, meeta, “Jemaa maneloɡ̶otitiwa! Ida makaami ida anenitege ɡ̶odoiigi romaanotedi?” Odaa Paulo ja niniɡ̶odi, meeta, “Ee ida anejitege noiigi romaanotedi.” 28 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eeta Paulo, “Ee ida anejitege noiigi romaanotedi igaataɡ̶a owidi dinyeelo ane jediatece niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi.” Odaa Paulo jeɡ̶eeta, “Ee ida anejitege noiigi romaanotedi leeɡ̶odi yanikadi nigotaɡ̶a romaanexe.” 29 Odaa aɡ̶ica anoyopaɡ̶adi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi ane domoɡ̶onalaketibige Paulo ja dinoɡ̶aticoace. Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja doi leeɡ̶odi me diiɡ̶enatakata moigoetini codaa me domoɡ̶onalaketibige niɡ̶ijo anida aneetege noiigi romaanotedi.\\nPaulo dinige lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi\\n30 Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja doletibige me yowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi me leeɡ̶odi niɡ̶ijoa judeutedi modoletibige me nilaagedi Paulo. Igaaneɡ̶eledi noko ja iiɡ̶e me yatecoɡ̶o niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa seteenta laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi judeutedi. Odaa ja diiɡ̶enatakata monoɡ̶a niɡ̶ijoa Paulo liwixetedi galeenatedi, odaa ja diiɡ̶enatakata moyadeegi me dinige lodoe niɡ̶ijoa lacilodi.","num_words":744,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano GÁLATAS 1\\nPablo Galacia diꞌtacjãrãrẽ cʉ̃ ojáca pũrĩ niꞌi\\nPablo Galacia diꞌtacjãrãrẽ aꞌti pũrĩrẽ ojacʉ niwĩ. Romacjãrãrẽ ojaꞌcaro weronojõ narẽ ojacʉ niwĩ.\\nAꞌtere ojacʉ niwĩ. Masã mejẽta yʉꞌʉre Jesucristo ye quetire buꞌedutirã sõrõwã nisere ojacʉ niwĩ. “Jesucristo basu, marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃ basu sõrõwã”, ni ojacʉ niwĩ.\\nApeyere, “Moisé dutiꞌque meꞌrã marĩ buꞌiri marĩrã tojamasĩtisaꞌa”, nicʉ niwĩ. “Jesucristore ẽjõpeose meꞌrã diaꞌcʉ̃ añurã tojamasĩꞌi”, nicʉ niwĩ.\\nPablo Jesucristore ẽjõpeorãrẽ Galacia diꞌtapʉ nirãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1-2 Yʉꞌʉ Pablo, yʉꞌʉ meꞌrãcjãrã meꞌrã mʉsã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ Galacia diꞌtapʉ nirãrẽ ojaꞌa. Mʉsãrẽ añudutise oꞌoꞌo. Yʉꞌʉ Jesucristo besecṹúꞌcʉ niꞌi. Yʉꞌʉre masã mejẽta Õꞌacʉ̃ ye quetire weredutirã besewã. Na oꞌócã mejẽta tere wereꞌe. Jesucristo, cʉ̃ pacʉ Õꞌacʉ̃ na basu yʉꞌʉre besewã. Õꞌacʉ̃ta Jesucristo wẽrĩꞌcʉpʉre masõcʉ niwĩ.\\n3 Marĩ wiogʉ Jesucristo, marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃ añurõ weeato mʉsãrẽ. Eꞌcatise, mʉsãrẽ ejerisãjãcã weeato.\\n4 Jesucristo cʉ̃ basu cʉ̃ ʉaro meꞌrã marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere wẽrĩbosacʉ niwĩ. Aꞌti ʉmʉco cjase ñaꞌase doca ninemoticãꞌto nígʉ̃ tojo weecʉ niwĩ. Aꞌtere wéégʉ, marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃ dutiꞌcaronojõta weecʉ niwĩ. 5 Tojo weerã marĩ Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌonuꞌcũcãꞌrã. Tojota weeroʉasaꞌa.\\nJesucristore ẽjõpeose meꞌrã diaꞌcʉ̃ yʉꞌrʉrãsaꞌa nise niꞌi\\n6 Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ maꞌígʉ̃, besecʉ niwĩ. Jesucristo cʉ̃ wẽrĩse meꞌrã mʉsãrẽ yʉꞌrʉocʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weemicã, mʉsã peꞌe maata waro cʉ̃rẽ ẽjõpeoduꞌurã weeꞌe. Apeye buꞌese peꞌere siruturã weeꞌe. Mʉsã tojo weecã tʉꞌogʉ, ʉpʉtʉ ʉcʉasaꞌa. 7 Ãpẽrã mʉsã ne waro ẽjõpeoꞌquere dojorẽsama. Mʉsãrẽ Jesucristo ye quetire weresuꞌriasama. Tere dʉcayusĩꞌrĩsama. Jesucristore ẽjõpeose meꞌrã diaꞌcʉ̃ marĩrẽ yʉꞌrʉta basioꞌo. Apeye buꞌesepʉa basiotisaꞌa. 8 Ʉ̃sã mʉsãrẽ Õꞌacʉ̃ masãrẽ yʉꞌrʉose quetire queoro werewʉ. Mʉsãrẽ Jesucristo ye quetire mejẽcã weregʉre Õꞌacʉ̃ ʉpʉtʉ buꞌiri daꞌreato. Noꞌo yʉꞌʉnojõrẽ, o apĩ ʉꞌmʉsecjʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉre ʉ̃sã mejẽcã werecã, buꞌiri daꞌreato. 9 Yʉꞌʉ todʉporopʉ mʉsã tiropʉ nígʉ̃, aꞌtere weretojawʉ. Niꞌcãrõacãrẽ apaturi ninemoꞌo tja. Noꞌo ʉ̃sã buꞌeꞌque Jesucristo ye quetire mʉsãrẽ mejẽcã weregʉnojõrẽ Õꞌacʉ̃ buꞌiri daꞌreato.\\n10 Yʉꞌʉ aꞌtere weregʉ, masã yʉꞌʉre “Añubutiaro weremeꞌrĩmi” niato nígʉ̃ mejẽta wereꞌe. Õꞌacʉ̃ peꞌere “Queoro buꞌemi” nidutigʉ wereꞌe. Yʉꞌʉ todʉporopʉre “Masã yʉꞌʉ meꞌrã eꞌcatiato”, ninuꞌcũwʉ̃. Tojo ninuꞌcũgʉ̃ pũrĩcã, Jesucristo ʉaro weetibosaꞌa. Cʉ̃rẽ daꞌracoꞌtegʉ mejẽta nibosaꞌa.\\nÕꞌacʉ̃ Pablore Jesucristo ye quetire weredutigʉ cũuꞌque niꞌi\\n11 Yʉꞌʉ queoro mʉsãrẽ masĩcã ʉasaꞌa. Yʉꞌʉ buꞌese masã na wãcũse mejẽta niꞌi. 12 Yʉꞌʉre tere ne niꞌcʉ̃ masʉ̃ buꞌetiwĩ. Jesucristo cʉ̃ basu te buꞌesere masĩcã weewĩ.\\n13 Yʉꞌʉ todʉporopʉ judío masã na ẽjõpeosetisere sirutugʉ weecũꞌquere mʉsã tʉꞌopã. Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ñaꞌabutiaro weecũwʉ̃. Ne niꞌcʉ̃ Jesucristore ẽjõpeogʉ marĩato nígʉ̃ na ẽjõpeosere peꞌosĩꞌrĩmiwʉ̃. 14 Yʉꞌʉ maꞌmʉ nígʉ̃, judío masã na ẽjõpeosetisere añurõ weewʉ. Ãpẽrã yʉꞌʉ meꞌrãcjãrã yʉꞌrʉoro ʉ̃sã ñecʉ̃sʉmʉa weesetimʉjãtiꞌquere weeyʉꞌrʉnʉꞌcãwʉ̃. 15 Yʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ñaꞌarõ weewʉ. Tojo weemicã, yʉꞌʉ bajuase dʉporopʉ Õꞌacʉ̃ beseyutojacʉ niwĩ. Ʉpʉtʉ maꞌígʉ̃, cʉ̃ macʉ̃ nidutigʉ besecʉ niwĩ. 16 Cʉ̃ “Besegʉti” níꞌcaronojõta queoro niꞌcã nʉmʉ cʉ̃ macʉ̃rẽ yʉꞌʉre ĩꞌowĩ. Ĩꞌo, yʉꞌʉre judío masã nitirãrẽ Jesucristo ye quetire weredutiwĩ. Cʉ̃ tojo ĩꞌocã, ãpẽrãrẽ “¿Yʉꞌʉ deꞌro weegʉsari?” ni sẽrĩtiñaꞌnemotiwʉ. 17 Apeye quẽꞌrãrẽ “Jesucristo yʉꞌʉ dʉporo besecṹúmʉꞌtãꞌcãrã tiro Jerusalẽ́pʉ maata sẽrĩtiñaꞌbaqueꞌogʉ waꞌagʉti”, nitiwʉ. Tojo weronojõ oꞌogʉ, diacjʉ̃ waꞌa waꞌawʉ Arabia diꞌtapʉ. Beꞌro topʉ níꞌcʉ Damascopʉ majãmitojatiwʉ tja.\\n18 Yʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeoca beꞌro iꞌtia cʉ̃ꞌma yʉꞌrʉwʉ. Ticʉse cʉ̃ꞌmarĩ yʉꞌrʉ́ca beꞌro Jerusalẽ́pʉ Pedrore ĩꞌagʉ̃ waꞌawʉ. Topʉre cʉ̃ meꞌrã pʉa semana diaꞌcʉ̃ tojaqueꞌaniꞌwʉ̃. 19 Jesucristo cʉ̃ besecṹúꞌcãrã nipeꞌtirãpʉre ĩꞌatiwʉ. Pedro, apĩ Santiago marĩ wiogʉ Jesucristo acabiji diaꞌcʉ̃rẽ ĩꞌawʉ̃. 20 Õꞌacʉ̃ tʉꞌoropʉ mʉsãrẽ weregʉti. Aꞌte yʉꞌʉ weresere nisoogʉ mejẽta weeꞌe.\\n21 Yʉꞌʉ Jerusalẽ́pʉre níca beꞌro Siria diꞌtapʉ, tojo nicã Cilicia diꞌtapʉ waꞌawʉ. 22 Yʉꞌʉ Judea diꞌtapʉre yoacã nitiwʉ. Tojo weerã ãpẽrã Jesucristore ẽjõpeorã yʉꞌʉre ĩꞌamasĩtiwã. 23 Yé quetipʉ diaꞌcʉ̃rẽ tʉꞌocãrã niwã. “Sõꞌonícatero marĩrẽ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩgʉ̃ sirutuꞌcʉ niꞌcãrõacãrẽ ‘Jesucristore ẽjõpeoya’, nicusiagʉta weeapʉba. Todʉporopʉre Jesucristore ẽjõpeosere peꞌocãꞌsĩꞌrĩmiꞌcʉta niapʉba”, ni ucjacãrã niwã. 24 Yʉꞌʉ Jesucristore ẽjõpeosere tʉꞌorã, Õꞌacʉ̃rẽ eꞌcatise oꞌocãrã niwã.","num_words":563,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gálatas 6 BSNNT - Yʉ mairã, Esp'iritu Santo rãcana - Bible Search\\nGãmerã ejarẽmore queti\\n1Yʉ mairã, Esp'iritu Santo rãcana ñari, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ rojose ĩ yijama, ĩre ejarẽmoña, “Rojose ĩ yise yitʉjato” yirã. Ĩre tud'imenane, ĩamaicõari, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare. To yicõari, quẽnaro tʉoĩama, “Ĩre bajiro rojose yirobe” yirã. 2Rojose tãmʉorãre ĩamaicõari, ejarẽmoña. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ rotiriarore bajiro yirã, yirãja mʉa.\\n3Sĩgʉ̃, “Rojose yigʉ me ñaja” ĩ yitʉoĩajama, ĩ masune socagʉ yami. 4Tocãrãcʉ, mʉa yisere tʉoĩacõari, “¿Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ yati yʉ?”, mʉa masune yisẽniĩarũgũña. Tire yitʉoĩacõari, “Yʉ yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa. To bajiboarine, “Ĩna rẽtoro quẽnaro yibʉ yʉ” yicõĩabecʉne, to bajiro yirũgũroti ñaja. 5Berojʉ tocãrãcʉ mani yisere, “Ado bajiro yigʉ ñari, to bajiro yicajʉ yʉ” Diore ĩre yigotiroti ti ñajare, to bajiro mani masune yisẽniĩarũgũroti ñaja.\\n6Cristo ocare mʉare gotimasiorimasʉre, ĩ bojase masu ti manijama, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare.\\n7Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. “Rojose yʉ yijama, masibecʉmi Dios” mani yitʉoĩaboajaquẽne, disejʉa ĩ masibeti manijare, mani yisere masijeogʉ ñaami. Gotimasiore ocare mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ote ajere mani otejama, ti ajene judicõari, ti bʉcʉato, ti ricarene juarʉarãja. Gajeye mere juarʉarãja mani. 8Tire bajirone bajiaja gãji rojose ĩ yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yicõa ñajama, õ vecajʉ rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocarʉcʉmi Dios. Esp'iritu Santo ĩ rotisere yirũgũgʉ̃rema, ĩ rãca quẽnaro masu ĩ ñarotire yirʉcʉmi. 9To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro quẽnasere yitʉjabetiroti ñaja manire. Tire mani yitʉjabetijama, “To cõrone quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnaro manire yirʉcʉmi. 10To bajiri mani yimasiro cõro, masa jedirore quẽnaro yirũgũrʉarãja mani. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ĩna ñajare, bʉtobʉsa ĩnare ejarẽmorũgũrʉarãja mani.\\nPablo, Galacia sitanare ĩ gotitʉsare queti\\n11Adi yʉ gotitʉsase, jacase vãme rãca yʉ masune ucaja yʉ. 12Circuncisión yirotirã, gãjerã jud'io masa ĩnare ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirãma. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani ʉjʉ Cristo, yucʉ́tẽrojʉ manire ĩ rijabosare ñajare, ‘ “Rojose maja mʉare”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios’ mani yigotiboajaquẽne, jud'io masa yere quẽne mani gotimasioajama, manire rojose yimenama ĩna”, yitʉoĩarã ñaama. 13Circuncisión yiriarã, Dios ĩ rotimasire cʉdijeomasimena ñaboarine, circuncisión mʉare yirotirãma ĩna. “Galacianare circuncisión yiroticajʉ yʉa” ĩna yarã jud'io masare yigotivariquẽnarʉarã, to bajiro mʉare yirotirãma. 14To bajisere gotimasiobetirʉcʉja yʉjʉama. Yʉ gotimasiosema ado bajise ñaja: “Yucʉ́tẽrojʉ mani ʉjʉ Jesucristore jajusĩañuma masa. To bajiri, manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yami Dios”, yivariquẽnaja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema Cristore tʉoĩamena, “Ñamasuse ñaja ti” ĩna yitʉoĩaboase, ñamasuse me ñaja yʉrema. Cristore tʉoĩamena, “Ñamasugʉ̃ me ñarimi Jesús” ĩna yitʉoĩaboagʉ, ñamasugʉ̃ ñaami yʉrema. 15Circuncisión mani yijama, mani yibetijaquẽne, ñamasuse me ñaja ti. Ñamasuse ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose mani yirũgũrere mani yirʉa tʉoĩabetirũgũse.\\n16Mʉa jediro yʉ yirotisere ajitirʉ̃nʉrãre, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ, Diore: “Ĩnare ĩamaicõari, ‘Ñie rojose mano quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n17Rojose yʉre ñagõmacarãjʉare ado bajiro yaja yʉ: “Rojose yʉre mʉa yirose yitʉjaya yuja. Jesucristo oca yʉ gotimasiocudijare, rojose yʉre yirũgũcama masa. To bajiro ĩna yijare, jairo cãmi godo cʉtigʉ ñaja yʉ. Tire yʉ ĩojama, ‘Socʉ me yami Pablo. Jesucristo oca goticudirimasʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉarãma masa. To bajigʉ yʉ ñajare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉoya mʉa yuja”, ĩnare yaja yʉ, rojose yʉre yirorãre.\\n18Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, yaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato.","num_words":518,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TIMÓTEO 1\\nODOEJE NIWAKATE TIMÓTEO\\nPaulo yaxawa lioneeɡ̶a Timóteo me nakato Ǥoniotagodi. Naɡ̶aca eliodo acaaɡ̶aca laami Timóteo oiiɡ̶axitece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica malee nigaanigawaanigi. (Awiniteloco 2 Timóteo 1.2,5; 3.15). Paulo yadeegi Timóteo me lixigaɡ̶awa niɡ̶ijo niɡ̶icota mitoataale me diniwiaje me yatematitedibece nibodicetedi anele. (Awiniteloco Atos 16.1-4). Timóteo yaxawa Paulo niɡ̶ijo me idí niɡ̶ijoa itiwataale liwakatetigi Coriintiotedi, Filipeensitedi, Colosseensitedi, ijoa itiwataale liwakatetigi Tessaloniceensitedi, codaa me naɡ̶ajo liwakatetigi Filemom. Oixotio Timóteo me nowienoɡ̶odi ica lapo loiigi Cristo. (Awiniteloco 4.12-16; Filipenses 2.19-23).\\nPaulo eo leemidi Timóteo leeɡ̶odi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶ewiteda baanaɡ̶a ilaagiteloco lapoli loiigi Cristo. Eo loniciwaɡ̶a Timóteo me dinoniciwaɡ̶aditeloco libakedi, codaa me daɡ̶a doi leeɡ̶odi me lioneeɡ̶a. Paulo iladeetece niɡ̶ica ane leeditibige modipokoteloco eledi oko niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa aaɡ̶aɡ̶a iladeetece niɡ̶ica anodaa leeditibige me lakatigi niɡ̶ina me yatecoɡ̶o. Codaa aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata niɡ̶ica anodaaɡ̶ee moiolatice niɡ̶inoa lacilodi loiigi Cristo, codaa niɡ̶ica anodaaɡ̶ee niɡ̶ica anepeɡ̶ewi me liotagi Cristo. Aaɡ̶aɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶ica ane leeditibige modigotiogi niɡ̶ina laxokodipi, lionekadi, inaa wajekalodipi. Noɡ̶owidijegi Paulo iladee Timóteo niɡ̶ica ane leeditibige modaaɡ̶ee lewiɡ̶a.\\nPaulo yecoaditibige Timóteo\\n1 Ee Paulo, ee liiɡ̶exegi Jesus Cristo. Aneotedoɡ̶oji ane Ǥonewikatitoɡ̶odi, joaniɡ̶iniaa idiiɡ̶e, iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo, ane inibeoonaɡ̶atibigege niɡ̶ica noko nige dopitedijo. 2 Timóteo, jidikotibigaɡ̶aji leeɡ̶odi me idejigotaɡ̶awa micataɡ̶a deɡ̶ewi makaami ionigi, igaataɡ̶a ee jaotibige me iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi.\\nJemaa Aneotedoɡ̶oji Ǥodiodi, iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi meletaɡ̶adomi, codaa midioka limedi metiɡ̶adiwikodeni, codaa mowo midioka limedi mele ɡ̶adaaleɡ̶ena.\\nIcoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶eleteda\\n3 Jiɡ̶ijo me jao ipoketegitaɡ̶awa niɡ̶ijo naɡ̶a iniwiajeticogi macataɡ̶ateloco Macedônia, pida natigide jipokotacaɡ̶awa midiaaɡ̶oni nigotaɡ̶a Éfeso. Jemaa moxoki niɡ̶idi noiigi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ane deɡ̶eleteda. 4 Codaa anajoinitiniwace niɡ̶ijo ane ɡ̶onioxoadipi me daɡ̶adiaaɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶icoa latematiko ɡ̶adaamipi ane deɡ̶ewi, codaa onixigi lakataɡ̶a niɡ̶ijo baanaɡ̶a ma. Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa latematiko niɡ̶ijo ɡ̶adaamipi inokeo me idinotigimadenaɡ̶atiwage. Aɡ̶etiɡ̶odaxawa me jiwaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a owo mepaanaɡ̶a ejiwaɡ̶ataɡ̶a. 5 Jiɡ̶idaaɡ̶ele memiitiogi manajoinitiniwace ɡ̶onioxoadipi, amanagawini yapidi laaleɡ̶enali me dinemaatiwage, codaa amanagawini odeemitetece catiwedi laaleɡ̶ena me diɡ̶ica libatiigi, codaa amanagawini ewi meniwaɡ̶atakanaɡ̶a, aɡ̶okowo meniwaɡ̶atakanaɡ̶a. 6 Onateciɡ̶ijo oko eyamaɡ̶aticoace, oika eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi anewi, inokaanaɡ̶a odotaɡ̶atigi niɡ̶inoa notaɡ̶a ane diɡ̶ica jaoɡ̶ate. 7 Niɡ̶idi oko domoɡ̶oyemaa modiiɡ̶axinaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶eco, pida idiaaɡ̶idi niɡ̶idi noiigi aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶inoa lotaɡ̶a.\\n8 Jowooɡ̶otaɡ̶a liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji mele, niɡ̶ina nigele me jibakenaɡ̶a. 9-10 Codaa jowooɡ̶otaɡ̶a liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji aɡ̶odakapetege niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶a, pida dakapetege niɡ̶ina oko abeyaceɡ̶egi; niɡ̶ina oko ane daɡ̶a yoteteteda Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶eco, codaa ane deɡ̶eyiwaɡ̶aditeda, ina ane daɡ̶a deemitetibige Aneotedoɡ̶oji, inoa abeyacaɡ̶aɡ̶a, ina oko ane napioi laaleɡ̶ena, ina ane doɡ̶oyemaateda Aneotedoɡ̶oji; niɡ̶ina anonigodi epaa eliododipi, codaa anonigodi eledi oko; ina ane loomatewa ane daɡ̶a lodawa, inaaɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi anopitege inaaɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa, codaa niɡ̶ina iwaalepodi anopitege anaaɡ̶ana iwaalo; ina anodolice oko moiotage; ina oko anidioka limedi me diwitaka; ina ane niwitakaɡ̶a owotibige moibeyacaɡ̶adi eledi oko; codaa niɡ̶ina aneo okanicodaaɡ̶ica loenatagi me doletibige me dakapetege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi anele. 11 Niɡ̶ida niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi ida aneetege nibodicetedi anele anoicoɡ̶oticogi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane datale, codaa aniboonaɡ̶ategimadaɡ̶a. Jiɡ̶iniaa najigotediwa niɡ̶inoa ɡ̶obodicetedi anele me jatematitedibece.\\nAnodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iwikode Paulo\\n12 Iniotagodetibigimece Ǥoniotagodi Jesus Cristo, ane najigotediwa yoniciwaɡ̶a me joe ane libaketedi, leeɡ̶odi me yemaa me idinakato, codaa idiomaɡ̶aditedice me jibatema. 13 Idaaɡ̶ida me beyagi me jotaɡ̶atibige Ǥoniotagodi niɡ̶ijo jotigide, codaa jiatetibece niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, codaa me ee ɡ̶oneleegiwa loidenigi niɡ̶ijo jotigide. Pida Cristo idiwikode leeɡ̶odi niɡ̶ijoa yoenataka ane jaote, leeɡ̶odi maleedaɡ̶a jowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi, igaataɡ̶a anaɡ̶a jinakato Ǥoniotagodi niɡ̶ijo jotigide. 14 Pida niɡ̶ina natigide Ǥoniotagodi eliodi me idibinie, eote mejiwaɡ̶adi codaa me jemaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo leeɡ̶odi me idexogotege.\\n15 Niɡ̶inoa notaɡ̶a yakadi me jinakatonaɡ̶a, codaa inatawece niɡ̶ina oko leeditibige modibatege leeɡ̶odi ele niɡ̶inoa notaɡ̶a. Digawini ane diitigilo niɡ̶inoa notaɡ̶a,\\n“Jesus Cristo enagi digoina iiɡ̶o,\\nenagi me yewikatidi niɡ̶inoa abeyacaɡ̶aɡ̶a.”\\n(Joaniɡ̶idaa meo Paulo niɡ̶ida ligegi). Emeɡ̶ee daɡ̶axa me ee abeyaceɡ̶egi caticedi niɡ̶inoa eletidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. 16 Pida jiɡ̶idaa leeɡ̶odi naɡ̶a idiwikode Aneotedoɡ̶oji, eotedibige Jesus Cristo me nikeetediwa meliodi me dinatitediwa, ane daɡ̶axa me ee abeyaceɡ̶egi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a ikee me yakadi me dinatiteta codaa me iwikode inatawece niɡ̶ina oko anicota monakato, odaa niɡ̶ina oko joɡ̶odibatege lewiɡ̶a ane diɡ̶ica liniogo.\\n17 Natigide jiweniɡ̶idenaɡ̶a codaa idioka limedi mele me jiboonaɡ̶ateenaɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oninionigi-eliodi anidioka limedi me diiɡ̶enataka, Niɡ̶ijoa ane daɡ̶a yeleoteda, ane diɡ̶icoateda me jinataɡ̶a, oniniwatece me Ǥonoenoɡ̶odi, anowidi lixaketedi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee (Amém).\\nIca Timóteo ane leeditibige me iiɡ̶etiogi mowo niɡ̶idi oko\\n18 Timóteo, idejigotaɡ̶awa micataɡ̶a deɡ̶ewi makaami ionigi. Jiiɡ̶etaɡ̶awa mawii niɡ̶ijoa baanaɡ̶a ejitedaɡ̶awa. Niɡ̶inoa yotaɡ̶a liciagi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko anoditaɡ̶adici. Niɡ̶inoa notaɡ̶a etiɡ̶adoniciwaɡ̶ati mele mideleɡ̶eni niɡ̶inoa ane beyagi codaa manigaanyetece, maɡ̶ekeni. 19 Leeditibige moteteni ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, awii inokina anowooɡ̶oti me iɡ̶enaɡ̶a. Inatibece oko aɡ̶owo niɡ̶ida anawii, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi moyaaɡ̶adi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, odaa ja liciagi naɡ̶ana etogo ane domololetini. 20 Mijotaɡ̶a niɡ̶ijo oko, ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi anodita Himeneu, ijaa Alexandre, ane jajigota libaaɡ̶adi Satanás, amaleeɡ̶aɡ̶a oyowooɡ̶odi me deɡ̶ele me jotaɡ̶anaɡ̶atibige Ǥoniotagodi.","num_words":730,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.143,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo Hebreos 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu iyoca paperayocare cũinácʉ põecʉ ʉ̃i toivacaino mácarõ ina judíova Jesúre jʉ aivʉ Hebreos ãmicʉrivʉ bácavʉre. Caivʉ majibevʉ ñamene toivacayʉ bácʉre diyocare. Ʉbenita iyede majivʉ: Ñai toivacayʉ bácʉ diyocare jápiabedejaquemavʉ Jesúre, quénora jápiarejaquemavʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉipõeva mácavʉre (2:3). Ʉ̃i toivacaimara ne cójijinocacʉ ãmenejaquemavʉ (13:7). Copaiyʉrejaquemavʉ ʉ̃i toivacaimara ne yebai (13:19). Pablo bácʉi yóvaimaracacʉ bácʉ barejaquémavʉ (13:23). Italia ãmicʉrijoborõcavʉ Jesúre jʉ aipõeva mácavʉ ne yóvaimʉ marejaquémavʉ (13:24). Obedivʉ majidivʉ ne dápiaiyepe, Apolos bácʉ toivacarejaquemavʉ diyocare (Hch 18:24-28). Apevʉ ne dápiaiyepe, Lucas bácʉ toivacarejaquemavʉ diyocare, diyoca ãrojariyoca boje apeyoca pʉcayoca Lucas bácʉi toivacaiye báquepe. Apevʉ ne dápiaiyepe, Bernabé bácʉ toivacarejaquemavʉ diyocare (Hch 11:22-26, Gá 2:11-21). Ã́ĩmarocavʉ bácavʉre mamarʉmʉre eaiyoca bácarõ diyocare máre, aru ã́ĩmaro ñai toivacayʉ bácʉ ʉ̃i cʉriĩmaro ʉ̃i toivacaiyede diyocare máre caivʉ majibevʉ. Apevʉ “Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉre” arĩ, aru apevʉ “Antioquía ãmicʉriĩmarocavʉre” arĩ, apevʉ “Roma ãmicʉriĩmarocavʉre” arĩ, aru apevʉ “Alejandría ãmicʉriĩmarocavʉre”, arĩ dápiaivʉbu. Toivacarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami Jerusalén ãmicʉriĩmarocad̶ãmi mácarõre churarava ne tʉvarĩ jarʉvarãjiye jipocai, que baru ãniʉjʉ bácarõre 70 d.C. jipocare. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ ãniʉjʉ bácarõre 66 d.C.\\nÑai toivacayʉ bácʉ diyocare toivacarejaquemavʉ ina judíova Jesúre jʉ aivʉ bácavʉre, ne dajocabenajiyepe ayʉ ne jʉ aiyede. Dápiarĩduivʉ barejaquémavʉ oatʉvarãjivʉ, mearore jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre yópe ne jíye báquepedeca ne Jesúre jʉ arãjiye jipocare. Toivacarejaquemavʉ coyʉyʉ na mácavʉre yópe ne oatʉvaiyepe majibevʉre, Jʉ̃menijicʉi bojecʉbede d̶aiye báque boje javede, Jesúi yainíburu nacajaiye báquede, ãniñami javecad̶ãmi ʉ̃́re mearore jíñami mácarõre, aru ãnina ʉ̃́re jícaiyede jípõeva, sacerdoteva bácavʉre, aru ãnina ãimara ʉ̃́re jícaimara mácavʉre máre. Aru ʉ̃i bojecʉbede d̶aiyede caiye iyede epedejaquemavʉ Jesúre cũinácʉra majare jícaiyede jíyʉre, aru epedejaquemavʉ Jesúi jivede cũinárora ʉ̃́re jícaiyede, aru epedejaquemavʉ cavarõ mearore cũinárora maje ʉ̃́re mearore jíñamine. Que baru ñai toivacayʉ bácʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ “Que d̶arãjare”, ʉ̃i aino põevare Jesúque mearore ʉ̃i aino mácarõ Moisés bácʉque pʉeno, aru Jesúvacari meacʉ bajure caivʉ Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõeva mácavʉ pʉeno.\\nJʉ̃menijicʉ ʉ̃i coyʉino mamacʉque põevare\\n(Mt 22.44; Jn 1.1-3; Col 1.15-17)\\n1 Javede Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre coyʉicõjenejaquemavʉ. Majeñecuva mácavʉre coyʉrejaquemavʉ. Obedinʉmʉa yávarejaquemavʉ. Apecʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ apede coyʉrĩ aru apecʉ máre apede, obedivʉ coyʉrejaquemavʉ. Que teni Jʉ̃menijicʉ põevare jã́d̶ovari bʉ́rejaquemavʉ aipe ãrojacʉre. 2 Ʉbenita caride, ijãravʉ bʉojaijãravʉare, maje cʉrijãravʉare, Jesucristoi darĩburu yóbore, Jʉ̃menijicʉ yávarĩ jebeibi majare mamacʉque. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aicõjeimʉ mácʉ ijãravʉre aru caiye ijãravʉquede. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉ pʉrʉcʉvaicõjeimʉ mácʉ caiyede, ʉ̃i cʉed̶aquiye jipocamia. 3 Ʉ̃́recabe jã́d̶ovañʉ Jʉ̃menijicʉ meacʉ bajure. Coreóvaivʉbu aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre mamacʉi d̶aiyeque aru ʉ̃i coyʉiyeque máre. Ʉ̃́recabe cũinátʉrʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉque. Ʉ̃́recabe caiyede cʉre d̶ayʉ, ʉ̃i cõjeiyeque, ʉ̃i yávaiye parʉéque, caiye nʉquiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Ʉ̃́recabe jarʉvayʉ bácʉ maje ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe ayʉ diede, maje cʉrãjiyepe ayʉ yópe docʉcʉbevʉpe maje ũmei. Que teniburu yóboi, ʉ̃́recabe dobacʉ bácʉ jípacʉ Jʉ̃menijicʉ parʉcʉ caivʉ pʉeno ʉ̃i meapũravʉi cavarõ mearoi, ʉ̃i cʉvae boje caiye jípacʉi parʉéde ʉ̃́pe, jabotecʉyʉ caiyede. Aru nore cʉbi caride. 4 Jʉ̃menijicʉ mamacʉre parʉre d̶arejaquemavʉ caivʉ ángeleva pʉeno, ʉ̃i jaboteicõjeiyede ʉ̃́re caiyede. Aru quédeca Jʉ̃menijicʉ ãmidorejaquemavʉ mamacʉre “jímacʉ”, jã́d̶ovacʉyʉ ʉ̃́re parʉcʉre ina ángeleva pʉeno.\\nJʉ̃menijicʉi mácʉ parʉcʉ caivʉ ángeleva pʉeno\\n(Mt 22.44; Mr 12.36; Lc 20.42-43)\\n5 Ácʉ ángele cʉbebi ʉ̃́re, yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeino mácarõre:\\nJímacʉrecabu mʉ. Caride caivʉ ne jápiainoi yʉ́vacari jaboteicõjeivʉ mʉre, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ mamacʉre.\\nQuédeca ácʉ ángele cʉbebi ʉ̃́ra, yópe arĩ, bedióva apeno Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeino mácarõre:\\nYʉ bacʉyʉ́mu ʉ̃i pacʉ. Aru ʉ̃ macʉyʉ́me jímacʉ, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ, ʉ̃i daroquiyede mamacʉre.\\n6 Aru Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i daroquiye jipocamiareca mamacʉ parʉcʉre, caivʉ ne pued̶arãjimʉre, bedióva ijãravʉi, yópe arĩ, coyʉcʉyʉme:\\nCaivʉ ina ji ángeleva mearore jíjarãri ʉ̃́re, Jʉ̃menijicʉ mamacʉrã acʉyʉme.\\n7 Que baru ángelevacapũravʉ ne borore yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ:\\nJʉ̃menijicʉ ʉ̃i daroimara ángeleva ũmevʉpe paivʉre d̶aibi náre. Náre, ʉ̃́re memecaivʉre, toa uruinope paivʉre d̶aibi ʉ̃, ne nʉ́raiye boje ne memecaiyede ʉ̃́re, arĩ coyʉrejaquemavʉ.\\nQue arĩ, jã́d̶ovarejaquemavʉ ángeleva oatʉvaivʉre aru dajocaivʉre ne memecaiyede ʉ̃́re. 8 Ʉbenita mamacʉcapũravʉre yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ:\\nMʉ, Jʉ̃menijicʉ baju, cainʉmʉa põevare jabotecʉyʉmu mʉ. Mʉ́tamu meacʉ baju. Que baru cainʉmʉa põevare jabotecʉyʉmu mʉ ména. Aru náre mearore d̶are d̶acʉyʉmu yópe mi ʉrõpe. 9 Mearo d̶aiyede d̶aiyʉvʉ mʉ. Cainʉmʉa d̶aivʉ mʉ yópe ji d̶aicõjeiyepe. Aru ãmeno d̶aiyede d̶aiyʉbevʉ mʉ. Cainʉmʉa d̶abevʉ mʉ yópe ji d̶aicõjemepe. Que baru yʉ, Jʉ̃menijicʉ, mi mearore jímʉ, beoivʉ mʉre, caivʉ ne pued̶aimʉ macʉyʉ́re, mi jaboteiyede náre. Yʉ epeivʉ mʉre parʉcʉre caivʉ mi yóvaimara, ina ángeleva pʉeno. Aru mʉre ne pued̶arãjimʉ mae boje pare torojʉre d̶aivʉ yʉ mʉre aru ina ángeleva mi yóvaimarare máre, Jʉ̃menijicʉ arĩ coyʉrejaquemavʉ mamacʉre.\\n10 Bedióva cojedeca Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, coyʉrejaquemavʉ mamacʉre:\\nMʉ, caivʉ ne jabocʉ yʉ́que, mamarʉmʉre mʉ́vacari cʉed̶arejavʉ̃ yo põevai cʉrijoborõre. Aru mʉ́vacari cʉed̶arejavʉ̃ cavarõre máre. 11 Caiye iye mi cʉed̶aiye báque cũiquíyebu. Ʉbenita mʉ́capũravʉ cainʉmʉa cũimécʉbu. Quénora cʉcʉyʉmu cainʉmʉa. Caiye iye mi cʉed̶aiye báque yópe cuitótecaje javecacajepe pojequiyebu. 12 Yópe põeva ne pẽpejeiyepedeca ne cuitótecaje javecacajede, ne doiyede mamacaje cuitótecajede, nopedeca mʉ́vacari pẽpejene d̶acʉyʉmu caiye mi cʉed̶aiye báquede, mi epeiyede joborõ mamarore aru cavarõ mamarore máre. Yópe põeva ne oatʉvaiyepe ne cuitótecajede, nopedeca mʉ́vacari oatʉvacʉyʉmu caiye mi cʉed̶aiye báquede. Ʉbenita mʉ́capũravʉ oatʉvabecʉbu cainʉmʉa. Bʉcʉtebecʉbu. Aru yaibécʉbu mʉ, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\n13 Aru ácʉ ángele cʉbebi ʉ̃́re, yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeino mácarõre:\\nDobajacʉ ji meapũravʉi, mi cʉvae boje parʉéde yʉpedeca. Aru yʉ epecʉyʉmu mi mauvare mi cʉboba cãchinoi. Que teni mʉre vainí jarʉvare d̶acʉyʉmu yʉ náre, mi jabotequiyepe ayʉ náre, arĩ coyʉrejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ mamacʉre.\\n14 Ʉbenita caivʉ ina ángelevacapũravʉ torojʉrivʉ memecaivʉbu Jʉ̃menijicʉre aru mearore jívʉbu ʉ̃́re. Námu Jʉ̃menijicʉi daroimara, põeva ne jã́memara, cad̶atenajivʉ maja ʉ̃i mead̶aimara márajivʉre, cʉvarãjivʉre caiye iye méne Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede majare.","num_words":843,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.033,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 2 DES - Erã eropa ñerire iicʉ̃ ĩarã gajirã õpa - Bible Search\\nMasare erã ñero iira dipuwaja moadoregʉ irire diaye ta iigʉcumi Goãmʉ, arĩ were gojañumi Pablo\\n1Erã eropa ñerire iicʉ̃ ĩarã gajirã õpa arĩbocoma: “Erã ñetariarã ãhrima. Goãmʉ erãre dipuwaja moaporo,” arĩbocoma. Eropa arĩrãre õpa arĩ werediaca. Mʉa sã erã iiro dopa ta iiaa. Eropirã “Erã ñetariarã ãhrima,” gajirãre arĩ werewʉabiricãro gahmea mʉare. Eropa arĩ wererã mʉa basi ta erã ñerire iiro dopa ta iirã dipuwajacʉrãca. Iri ñerire masiquererã iirã mʉa ñero dipuwajacʉrãca. 2“Goãmʉ diaye ta dipuwaja moagʉ ãhrimi,” arĩ masia mari. Árĩpehrerãre ñerire iirãre dipuwaja moagʉcumi. 3Eropigʉ mʉa ñero iira dipuwaja árĩcʉ̃ mʉa sãre dipuwaja moagʉcumi. “Gajirã dipuwajacʉrãcoma,” arĩ werewʉarã, “Gʉapʉre dipuwaja moasome,” arĩ pepiboca mʉa. Árĩbeaa. Mʉa sãre mʉa ñero iira pʉhrʉ dipuwaja moagʉcumi. 4Goãmʉ mʉare mojomoro ĩagʉ mata dipuwaja moabeami. Eropirã “Goãmʉ yʉ mera guabeami,” arĩ pepiboca mʉa ñerire iira pʉhrʉ. Árĩbeaa. Goãmʉ mʉare mojomoro ĩagʉ mata mʉa ñero iira pʉhrʉre dipuwaja moabeami. Mʉa ñero iirire bʉjawerecʉ̃ ĩadiagʉ, ĩgʉre mʉa yʉhricʉ̃ gamegʉ mata dipuwaja moabeami. 5Eropa mata dipuwaja moabiriqueregʉ. mʉa Goãmʉre peebiriniguicãcʉ̃, mʉa ñero iirire bʉjawerebiricʉ̃ ĩagʉ dipuwaja moagʉcumi. Mʉa eropa ñero iiniguirãre ĩgʉ dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃ bʉrigã dipuwaja moagʉcumi mʉare Goãmʉ. Irinʉre Goãmʉ masare dipuwaja moacʉ̃ árĩpehrerã ĩarã “Diaye ta erã ya dipuwaja ãhraa,” arĩ masirãcoma. 6Eropigʉ árĩpehrerã nʉcʉ erã ñero iira dipuwajare dipuwaja moagʉcumi Goãmʉ. Eropigʉ erã õarire iirã sãre õarire erãre ogʉcumi. 7Yujurãyeri õarire iima. Erã õarã árĩdiarã, Goãmʉ ĩgʉ gamero dopa iidiarã ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩdiarã ãhrima. Erã tamerare ʉmʉri nʉcʉ ĩgʉ mera erã árĩborore iigʉcumi Goãmʉ. 8Gajirãpʉ erã iro dopa árĩbeama. Erã erã gamero iirã árĩcãma. Diaye majare gamebirã ñerire iiniguirã ãhrima. Goãmʉ erã mera turaro guagʉcumi. 9Árĩpehrerã ñerire iirã ñero tarirãcoma. Judio masare eropa wamʉhtaroca. Eropirã judio masa árĩbirã sãre eropa ta waroca. 10Árĩpehrerã õarire iirãpʉre “Õaro mʉa iiaa,” arĩ ĩagʉcumi Goãmʉ. Eropirã erãpʉ Goãmʉ mera õaro mera árĩrãcoma. Judio masare eropa ta wamʉhtaroca. Eropiro judio masa árĩbirã sãre eropa ta waroca.\\n11Goãmʉ mari iirare ĩagʉ queoro beyemi árĩpehrerãre. Judio masare, judio masa árĩbirãre Goãmʉ yujuropa ĩhami marire. 12Gajirã Moise dorerire erã mooquerecʉ̃ erã ñerire iicʉ̃ erãre dipuwaja moagʉcumi Goãmʉ. Iri doreri oparãpʉ ñerire erã iicʉ̃ erã dorerire erã tarinʉgari waja dipuwaja moagʉcumi Goãmʉ erã sãre. 13Moise dorerire peequererã ta yʉhribirãre “Õarã ãhrima,” arĩbeami Goãmʉ. Ĩgʉ dorerire iirãpʉre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ. 14Judio masa árĩbirã Moise dorerire mooquererã erã pepiro mera õarire iirã Goãmʉ dorerire iirã iima. Eropirã Moise dorerire gojarapũre mooquererã erã, erã pepirigue iri dorerire opama. 15Eropirã Goãmʉ dorerire erã pepirigue diaye opama. Eropa oparã ñerire ii mata erã ñero iirare masima erã basi. Eropigʉ ñerire iidigʉ, “¿Duhpigʉ ñerire iiayuri yʉhʉ?” arĩ pepimi ĩgʉ. Eropigʉ õari sãre ĩgʉ iirare masimi ĩgʉ. 16Eropigʉ Goãmʉ Jesucristore ĩgʉ obeocʉ̃ masa erã iirare ĩagʉcumi. Masa erã iiricʉrire gajirãre werebirirare erã duhrare Jesucristo masipehogʉ ĩgʉ erã iiricʉrare ĩagʉcumi. Eropa ta ĩha beyegʉcumi, arĩ buhea yʉhʉ ĩgʉ ya õari buherire buhegʉ.\\nGoãmʉ Moisere ĩgʉ apira dorerire were gojañumi Pablo\\n17Mʉapʉ judio masa árĩrã, Goãmʉ Moisere ĩgʉ apira dorerire umupeorã árĩrã, “Goãmʉ yarã ãhraa gʉa,” arĩ pepiraa mʉa. 18Eropirã Goãmʉ dorerire masirã árĩrã, ĩgʉ gamerire masia mʉa. Eropa masirã árĩrã “Õarire gʉa iiborore beyemasia,” arĩ pepiraa mʉa. 19Eropa arĩ pepirã õpa arĩ pepinemoa mʉa judio masa: “Gajirã ne masibirãre õaro masicʉ̃ iiaa gʉa. Erãre gʉa buhebiricʉ̃ ne Goãmʉre masibiriboñuma. Eropirã ñerire ne duhubiriboñuma,” arĩ pepiraa mʉa. 20Eropirã “Pee masibirãre õarire buhea gʉa judio masa. Majirãgã sãre buherã ãhraa gʉa,” arĩ pepiraa mʉa. Eropirã “Goãmʉ dorerire oparã diaye árĩrire masipehoa gʉa,” arĩ pepiraa mʉa. 21¿Mʉa eropa arĩ pepirã árĩquererã ta duhpirã mʉapʉ mʉa buhediro dopa ta iibeari? ¿Gajirãre yajadorebiriquererã duhpirã mʉapʉ yajari? 22¿Gajigʉ marapo mera ñero iidorebiriquererã duhpirã mʉapʉ gajigʉ marapo mera ñero iiri? “Goãmʉ ãhrimi,” erã arĩ wéanirãre umupeorire doorã árĩquererã ¿duhpirã Goãmʉ gohrapʉre õaro umupeobeari mʉapʉ? 23“Goãmʉ Moisere ĩgʉ apira dorerire opaa gʉapʉ,” arĩrã árĩquererã ta ĩgʉ dorerire tarinʉgaa mʉa. Eropa tarinʉgarã Goãmʉre erã umupeobiricʉ̃ iirã iica mʉa gajirãre. 24Eropa ta werea Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Judio masa árĩbirãpʉre ñero Goãmʉre wereniguicʉ̃ iiaa mʉa judio masapʉ,” arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\n25Mʉa judio masa Goãmʉ dorerire iiniguirã árĩrã gasiro merogã wiri aĩsũnirã circuncisión iinirã árĩcʉ̃ õapũrica. Ĩgʉ dorerire iibiricʉ̃ mʉa judio masa árĩricʉri duhpiburi árĩbeaa. 26Eropiro judio masa árĩbirã merogã gasirogãre wiri aĩsũbirinirã erã árĩquerecʉ̃ ta Goãmʉ dorerire erã iirã árĩcʉ̃ ĩagʉ, “Yaharã masa ta ãhrima,” arĩ ĩabocumi Goãmʉ erãre. Judio masapʉre ĩgʉ eropa arĩ ĩadiro dopa ta judio masa árĩbirã sãre eropa ta arĩ ĩabocumi. 27Bajarã judio masa Goãmʉ yare gojarapũre Moise dorerire opaquererã irire iibeama erã. Eropirã gajirã judio masa árĩbirãpʉ Moise dorerire opabiriquererã gasiro merogã wiri aĩsũbirinirã árĩquerera Goãmʉ dorero dopa ta iima. Eropa iirã árĩrã judio masare erã ñero iirire masicʉ̃ iirã iima. 28“Gʉa judio masa Goãmʉ yarã ãhraa,” arĩ pepiraa mʉa. Eropigʉ Goãmʉ yagʉ gohra árĩgʉre weregʉra mʉare. Ĩgʉ dʉpʉpʉre merogã gasirogãre wiri aĩsũdigʉ árĩqueregʉ ta Goãmʉre umupeobigʉ árĩgʉ diaye ta Goãmʉ yagʉ árĩbeami. Judio masʉ gohra árĩbeami. 29Espíritu Santore opagʉpʉ, ĩgʉre yʉhrigʉ ĩgʉ ta judio masʉ gohra Goãmʉ yagʉ gohra ãhrimi. Eropirã Goãmʉ yarã gasiro merogã wiri aĩsũnirã dihta árĩbeama. Erã Espíritu Santo mera erã pepirigue õari mera gohrotorã ãhrima Goãmʉ yarã. Eropa árĩrãre “Õarã ãhrima,” arĩ ĩhami Goãmʉ. Masa erãre eropa arĩ ĩabiriquerecʉ̃ ta eropa arĩ ĩhami Goãmʉpʉ erãre.","num_words":858,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 16 BSNNT - Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti - Bible Search\\nRojose sãñaribajari queti\\n1Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti bueñarone, ti vijʉne ocaruyusere ajicajʉ yʉ quẽna. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare ado bajiro goti ocaruyucajʉ ti:\\n—Masa rojose ĩna tãmʉorotire yirã, mʉa cʉoribajarire adi macarʉcʉro joejʉ yuejeoya. Ti ñaja masa rojose ĩna yisere yʉ ĩatese —yi ocaruyucajʉ.\\n2To ti yirone, ñasʉogʉ ángel ĩ cʉoribajare adi macarʉcʉro joejʉ yuejeocami. To bajiro ĩ yirone, güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ vãme ucatu ecocanare ĩna rujʉrire bʉto jũnise cãmi joe jeacajʉ.\\n3Quẽna ĩ beroagʉ ángel, ĩ cʉoribajare moa riagajʉ yuerearodecami. Ĩ yuerearoderone, ri'i godovedicoacajʉ oco. To bajicõari rijar'i ri'ire bajise ñacajʉ ti. To bajiro ti bajirone, tiyajʉ ñaboariarã jediro rijajedicoacama.\\n4Jʉarã berore quẽna gãji ángel ĩ cʉoribajare, riagarijʉ, oco ũmaburigojerire quẽne yuerearodecami. To ĩ yirone, ri'i godovedicoacajʉ, riagari quẽne. 5To bajise ti bajirone, ángel, oco codegʉ, ado bajiro ocaruyucami, Diore gotigʉ:\\n—Mʉ ñaja rojose yiĩabecʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñagʉ̃ ñaja mʉ. Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, “Ocore, ri'i godoveocõaca” mʉ yijama, quẽnaja.\\n6Masare mʉ yarãre sĩacama ĩna. Mʉre gotirẽtobosarimasare quẽne, to bajirone yicama ĩna. To bajiri, “Ri'i idiato ĩna rojose yicana” mʉ yijama, quẽnaja —yi ocaruyucami ángel, oco coderimasʉ.\\n7To ĩ yi ocaruyusere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ cʉtojʉ quẽne ado bajise ocaruyucajʉ, Diore gotiro:\\n—Riojo ñaja. To bajirone bajiaja. Yʉa ʉjʉ, masijeogʉ ñaja mʉ. To bajigʉ ñari, masa rojose ĩna yise vajare, riojo vaja yaja mʉ —yi ocaruyucajʉ.\\n8Ĩna bero babaricãrãcʉ tʉsacʉ ángel, ĩ cʉoribajare muiju joere yuejeocami. To ĩ yirone, ĩ asise rãca masare soecami muiju. 9Ĩnare ĩ soeboajaquẽne, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama. To bajicõari, masirẽtogʉ̃re Diore rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose ñagõmacacama ĩna.\\n10Ĩna bero, cojomo cõro tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro joere yuejeocami. To ĩ yirone, güiogʉ ĩ rotirã ĩna ñari sita jedirone rẽtiacoacajʉ. To bajiri, rojose tãmʉorã ñari, visiorã, ĩna ñemerori cũnicama ĩna. 11To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama ĩna. “Rojose tãmʉoato” Dios ĩnare ĩ yijare, ĩre rojose ñagõmacacama ĩna.\\n12Ĩna bero cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, Éufrates vãme cʉtiyajʉ yuerearodecami. To ĩ yirone, oco manicoacajʉ, “Muiju ĩ jiadojʉa vaná, ʉjarã jẽato” yiro.\\n13To ĩ yiro bero, vãtia tũjare bajirã ñarãre idiarã ĩacajʉ yʉ. Sĩgʉ̃, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro risejʉ budiadicami. Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ, risejʉ budiadicami gãji. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yitogʉ, risejʉ budiadicami gãji. Ĩne ñacami sita tũcurojʉ joe jeadicacʉ. 14To bajiri, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñajedirore rẽocõari, masirẽtogʉ̃ Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, Dios yarã rãca ĩna gãmerã quẽarotire yirã, vacama. Ĩna ñacama ĩaĩañamani yiĩorũgũrã.\\n15Ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro yicami Cristo: “Quẽnaro ajiya mʉa. ‘To cõro ejarʉcʉja yʉ’ juarudirimasʉ ĩ yigotibetire bajiro tudiejarʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ bajirotire ĩ masicõa ñajama, yʉ tudiejaro, variquẽnarʉcʉmi. Masiritigʉjʉama, sudi magʉ̃ gãjerã ĩna ĩaro rĩjorojʉa bojonegʉ̃re bajiro bajirʉcʉmi”, yicami Cristo, ĩ sĩaecoroto r��joro.\\n16To bajiri, Hebreo oca rãca Armagedón vãme cʉtojʉ ʉjarãre rẽocama vãtia.\\n17To bajiri, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ beroagʉ, ĩ ñacami tʉsagʉ ángel. Ĩ cʉoribajare õ vecajʉ yuebatecami. To ĩ yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ ado bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ:\\n—To cõrone ñaja yuja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n18To ĩ yirone, bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, güiose ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita bʉto sabecajʉ. Adi macarʉcʉroana ĩna sabe ecoriaro rẽtoro sabecajʉ. 19Ti saberone, jairimaca, Babilonia vãme cʉti maca, idiajʉ baterʉ̃gʉ̃cajʉ. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye macari jediro sita ti saberone, vẽjajedicoacajʉ. Babilonia macana rojose ĩna yimasirere masiritibeticõari, bʉto rojose ĩnare yicami Dios yuja. 20To bajicõari, yucʉ́yoari, gʉ̃tayucʉri quẽne yayijedicoacajʉ. 21To bajicõari, õ vecaye oco vetacujiri vẽjacajʉ. Cuarenta kilos rẽtoro rʉ̃cʉricujiri ñacajʉ ti. Tire tãjo ecocõari, bʉto rojose Diore ñagõmacacama masa.","num_words":574,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 17 BSNNT - To yicõari, cojomo cõro jʉa - Bible Search\\n1To yicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ orobaja cʉocacʉ yʉ tʉjʉ ejacami. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami:\\n—Adojʉa vayá. Riaga jairisa tʉjʉ ñagõ, jãjarã ʉ̃mʉa rãca ajeriarã cʉtigo rojose so tãmʉorotire mʉre ĩorʉ yaja. 2To bajiro rojose yigo ñari, adi macarʉcʉroanare, ĩna ʉjarãre quẽne, rojose ĩnare yimecʉorũgũamo —yʉre yicami ángel.\\n3To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ masise sʉorine ado bajise ĩacajʉ yʉ: Masa manojʉ yʉre ãmiacami ángel. Tojʉ ejacõari, güiogʉ sũagʉ̃re ĩacajʉ. Ĩ joere jesacamo rõmio. So jesagʉre Dios ĩ ĩateri vãme ucature tuyacajʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. 4Ĩ joe jesago, sũariase sudiro sãñacamo. Gajeyeũni jairo vaja cʉti cʉocamo so. Ti ñacajʉ oro, to yicõari gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla vãme cʉti quẽne. To yicõari, orobaja cʉocamo. Tibajare rojose so yise sãñacajʉ. 5So riovecare masa ĩna masibeti vãme ucatu ecorio ñacamo. Ado bajiro goticajʉ ti vãme: “Jairimaca Babilonia vãme cʉtigo ñaamo adio. So sʉorine jediro rojose masa ĩna yijare, ‘Ajeriarã cʉtirã jaco’ to yicõari, ‘Rojose jediro jaco ñaamo’ ” yirivãme ñacajʉ so rioveca tuyari vãme. 6To bajicõari, “Adione ñaamo Dios yarãre sĩario, to yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare sĩavariquẽnagõ”, yiĩamasicajʉ yʉ.\\n“Rojogo masu ñaamo” yiĩamasicõari, no yimasibeticajʉ yʉ. 7To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n—Sore mʉ ĩase, masa ĩna masibeticatire, mʉ masirotire yigʉ, mʉre gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Güiogʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticõari, jʉaãmocãrãca jotari cʉtigʉ, sore ĩ ãmisere mʉ ĩajama, ado bajiro yire ũni ñaja: 8Güiogʉ, mʉ ĩagʉ̃, tirʉ̃mʉjʉ ñacami maji. Adirʉ̃mʉrirema ruyubeami yuja. To bajiboarine, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩre ĩ rocaroto rĩjoro, tʉsabetigojejʉ ñar'i joe jeamʉjadirʉcʉmi. Ĩ joe jeasere ĩacõari, ĩre ĩaʉcarʉarãma masa. Ĩna ñarʉarãma adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ paperatuti ucagʉ, “Ado cõro ñarʉarãma catirona” ĩ yiucabetiriarã.\\n9Quẽnaro ajigʉrema, ajimasirene ñaja. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉtigʉ mʉ ĩagʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca burori ñasere ĩoro bajiaja. Ti burori ñaja, ajeriarã cʉtigo so ñariburori. Gajeye cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari ti ñajama, tiari ñaro cõrone ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. 10Jẽre cojomo cõro bajireacoariarãma ʉjarã ñaboariarã. To bajiboarine jʉarã rʉyaama. Sĩgʉ̃ adirʉ̃mʉrire rotigʉ ñaami. Ĩ bero rotirocʉ, ruyubeami maji. To bajiboarine yoaro rotibetirʉcʉmi. 11Tirʉ̃mʉjʉre ñaboar'i güiogʉ sũagʉ̃, yucʉrirema ñabetiboarine, rotigʉ ñarʉcʉmi. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ʉjarã ñarã rãcagʉne tudicaticõari, Dios ĩ rocaroto rĩjoro, rotitʉsarʉcʉmi.\\n12Jʉaãmo cõro jotari mʉ ĩase, jʉaãmocãrãcʉ ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. Masare rotisʉobeama maji. Bero güiogʉ sũagʉ̃ ĩ rotirirʉ̃mʉrire ĩna quẽne yoaro meaca rotirã ñarʉarãma. 13Jʉaãmo cõro ʉjarã ñarã, ĩna jedirone “Güiogʉ sũagʉ̃ manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma. 14To bajiri, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yarã rãca gãmerã quẽarʉarãma. To bajiboarine, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ yarã rãca, ĩna rẽtoro quẽarʉarãma. Gãjerã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami. To yicõari, ʉjarãre quẽne ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami. To bajiri, Dios ĩ masise sʉori ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñaama ĩna, ĩ yarã —yʉre yigoticami ángel.\\n15To yicõari, gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel:\\n—Ajeriarã cʉtigo so ñarojʉ riagari mʉ ĩase, masa ñaama ĩna. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñaama ĩna. 16-17Diojʉama, “Ado bajiro yito mani” ĩna yitʉoĩarotire ĩnare yirʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, jʉaãmo cõro ñarã ʉjarã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, güiogʉ sũagʉ̃re, “Manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma ĩna. Ĩ rãca ñacõari, ajeriarã cʉtigore ĩaterʉarãma ĩna. So ye jedirore ẽmarʉarãma. To yicõari, so rujʉre barʉarãma. So gõarema, jeamejʉ soerearʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro yirã yirʉarãma. 18Ajeriarã cʉtigo mʉ ĩase, jairimaca Babilonia vãme cʉti maca ti ñasere ĩoro bajiaja. Ti macana ʉjʉ, gaje macariana ʉjarãre rotirʉcʉmi —yʉre yigoticami ángel.","num_words":571,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 4 | SRINT Bible | YouVersion\\nWãtĩ Jesúre ãrĩmesãdidea\\n1Pʉrʉ Õãgʉ̃ deyomarĩgʉ̃ Jesúre masaka marĩrõgue ãĩayupʉ, wãtĩ ĩgʉ̃rẽ ãrĩmesãburo, ãrĩgʉ̃.\\n2Iroguere Jesús cuarenta nʉrĩ, cuarenta ñamĩrĩgora baabiriyupʉ. Pʉrʉ ʉaboakõãyupʉ. 3Ĩgʉ̃ ʉaboamakʉ̃ ĩãgʉ̃, wãtĩ ĩgʉ̃ pʉro eja, ãsũ ãrĩyupʉ:\\n—Diayeta Marĩpʉ magʉ̃ ããrĩgʉ̃́, mʉ turaro merã i ʉ̃tãyerire pã́ duparu waamakʉ̃ irika! ãrĩyupʉ.\\n4Jesús gapʉ ĩgʉ̃rẽ yʉjʉyupʉ:\\n—Yʉpʉya werenírĩ gojadea pũgue: “Baari dita masakare okamakʉ̃ iribea. Ããrĩpereri Marĩpʉya werenírĩ gapʉ ĩgʉ̃sãrẽ okamakʉ̃ yáa”, ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́, ãrĩ wereyupʉ Jesús wãtĩrẽ.\\n5Pʉrʉ wãtĩ Marĩpʉya makã Jerusalẽ́gue Jesúre ãĩa, Marĩpʉya wii wekague ãĩmʉrĩa, 6ĩgʉ̃rẽ ãsũ ãrĩyupʉ:\\n—Diayeta Marĩpʉ magʉ̃ ããrĩgʉ̃́, yebague parimadijaka! Ĩgʉ̃ya werenírĩ gojadea pũgue:\\nMarĩpʉ ĩgʉ̃rẽ wereboerãrẽ mʉrẽ koredoregʉkumi, neõ ʉ̃tãyegue meébejabirikõãburo, ãrĩgʉ̃, ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́, ãrĩ wereyupʉ wãtĩ Jesúre.#Sal 91.11-12\\n7Jesús ĩgʉ̃rẽ yʉjʉyupʉ:\\n—Yʉpʉya werenírĩ gojadea pũgue: “Bʉremurĩ marĩrõ Marĩpʉre: ‘Mʉ turari merã yʉre gajino iri ĩmuka!’ ãrĩbirikõãka!” ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́, ãrĩ wereyupʉ Jesús wãtĩrẽ.\\n8Pʉrʉ wãtĩ Jesúre ʉ̃marĩ buúru wekague ãĩmʉrĩayupʉ doja. Irogue ããrĩpereri i ʉ̃mʉma makãrĩrẽ, masaka oparidere ĩmupeokõãyupʉ. 9Irire ĩmupeo, Jesúre ãsũ ãrĩyupʉ:\\n—Mʉ ñadʉkʉpuri merã ejamejãja, yʉre: “Mʉ, yʉ Opʉ ããrã”, ãrĩ bʉremumakʉ̃, i ããrĩpererire mʉrẽ sĩgʉra, ãrĩyupʉ.\\n10Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃, Jesús ãsũ ãrĩyupʉ:\\n—Satanás, yʉ pʉrore wirika! Yʉpʉya werenírĩ gojadea pũgue: “Marĩpʉ direta bʉremuka! Ĩgʉ̃ doreri direta irika!” ãrĩ gojasũdero ããrĩbʉ́, ãrĩ wereyupʉ Jesús wãtĩrẽ.\\n11Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pégʉ, wãtĩ waakõãyupʉ. Ĩgʉ̃ waadero pʉrʉ, Marĩpʉre wereboerã Jesúre iritamurã ejañurã.\\nJesús Galilea nikũgue masakare buenʉgãdea\\n12Juãrẽ peresu iridea kerere pégʉ, Jesús Galilea nikũgue waakõãyupʉ. 13Iro ããrĩrĩ́ makã Nazarere tariwãgã, Capernaum wãĩkʉri makãgue ejayupʉ. Galilea wãĩkʉri ditaru tʉro ããrĩbʉ́ Capernaum. Iri makã Zabulón bumarãya nikũ, Neftalí bumarãya nikũ ããrĩunadero ããrĩbʉ́. 14Jesús irogue ejagʉ, iripoeguemʉ Marĩpʉya kerere weredupuyudi Isaías gojaderosũta iriyupʉ. Ãsũ ãrĩ gojadi ããrĩmí:\\n15Zabulón bumarãya nikũ, Neftalí bumarãya nikũ ããrĩunadero, judío masaka ããrĩmerãya nikũ ããrã. Ditaru tʉro, dia Jordán wãĩkʉdiya abe ñajãrõgue Galilea wãĩkʉri nikũ ããrã.\\n16Iro marã, naĩtĩãrõgue ããrĩrã́ irirosũ Marĩpʉyare masĩbema. Ĩgʉ̃sã masĩbiri waja peamegue waabonerã ããrĩ́ma. Irasũ ããrĩkererã, sĩãgorire ĩãrã irirosũ ĩgʉ̃sãrẽ taubure ĩãrãkuma. Ĩgʉ̃ta ĩgʉ̃sãrẽ Marĩpʉre masĩmakʉ̃ irigʉ aarigʉkumi. Irasirirã boyorogue ããrĩrã́ irirosũ ããrĩrãkuma, ãrĩ gojadi ããrĩmí.#Is 9.1-2\\n17Jesús irogue ããrĩgʉ̃́, masakare ãsũ ãrĩ buenʉgãyupʉ:\\n—Mʉsã ñerĩ iririre bʉjawereka! Mʉsã gũñarĩrẽ gorawayuka! Mérõ dʉyáa, Marĩpʉ ĩgʉ̃yarãrẽ doreri ejaburo, ãrĩyupʉ.\\nJesús wapikʉrã waaí wẽjẽrĩmasãrẽ siiudea\\n18Jesús Galilea wãĩkʉri ditaru tʉrogue ejagʉ, Simṍrẽ, ĩgʉ̃ pagʉmʉ Andrére bokajayupʉ. Simṍta “Pedro” wãĩkʉyupʉ. Ĩgʉ̃sã waaí wẽjẽrĩmasã ããrĩñurã. Ditarugue ĩgʉ̃sãya buidire meéyorã iriñurã. 19Jesús ĩgʉ̃sãrẽ:\\n—Náka, yʉ merã! Daporare mʉsãrẽ waaí wẽjẽrĩmasã ããrĩrĩ́rẽ piri, Marĩpʉya kerere wererimasã ããrĩmakʉ̃ irigʉkoa, ãrĩyupʉ.\\n20Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pérã, mata ĩgʉ̃sãya buiriyukure píkõã, Jesús merã waakõãñurã.\\n21Pʉrʉ Jesús yoaweyaro waa, Santiagore, ĩgʉ̃ pagʉmʉ Juãrẽ bokajayupʉ. Ĩgʉ̃sã Zebedeo wãĩkʉgʉ pũrã ããrĩñurã. Ĩgʉ̃sãya doódirugue ĩgʉ̃sã pagʉ merã ĩgʉ̃sãya buiriyukure ãmurã́ iriñurã. Jesús ĩgʉ̃sãrẽ: “Náka, yʉ merã!” ãrĩ siiuyupʉ. 22Ĩgʉ̃ irasũ ãrĩmakʉ̃ pérã: “Jáʉ”, ãrĩ, ĩgʉ̃sãya doódirure, pagʉre píkõã, Jesús merã waakõãñurã.\\nJesús wárã masakare buedea\\n23Jesús ããrĩperero Galilea nikũrẽ judío masaka nerẽrĩ wiirigue buegorenayupʉ. Õãrĩ kerere, Marĩpʉ ĩgʉ̃yarãrẽ doregʉ ããrĩrĩ́rẽ bueyupʉ. Irasũ ããrĩmakʉ̃ pũrĩrikʉrãrẽ ããrĩpereri ĩgʉ̃sã pũrĩrĩrẽ tauyupʉ. 24Ĩgʉ̃ irasiriri kerere ããrĩperero Siria nikũ marã masĩpereakõãñurã. Irasirirã gajerosũperi sĩrĩrĩ oparãrẽ, pũrĩrikʉrãrẽ, wãtẽa ñajãsũnerãrẽ, ñamasĩrĩrĩ oparãrẽ, waamasĩmerãdere Jesús pʉrogue ãĩãñurã. Irasirigʉ ããrĩpererãrẽ tauyupʉ Jesús.\\n25Ĩgʉ̃ irasirimakʉ̃ ĩãrã, wárã Galilea nikũ marã, Decápolis wãĩkʉri nikũma makãrĩ marã, Jerusalén marã, Judea nikũ marã, dia Jordán wãĩkʉdiya abe mʉrĩriro gapʉ marã ĩgʉ̃ merã waañurã.","num_words":503,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 12 DES - Merogã ĩgʉ eropa arĩ buhera pʉhrʉ Sabado - Bible Search\\nJudio masa erã soorinʉ árĩcʉ̃ trigo pororire tʉrĩñuma Jesu buherã\\nMr 2.23-28; Lc 6.1-5\\n1Merogã ĩgʉ eropa arĩ buhera pʉhrʉ Sabado árĩcʉ̃ gʉa Jesu mera trigo otera pohegue ĩha tariabʉ. Erogue tariarã gʉa ĩgʉ buherã oaboarã, trigo pororire tʉrĩ aĩ babʉ gʉa. 2Gʉa eropa iicʉ̃ ĩarã, fariseo masa Jesure õpa arĩma:\\n—Peenique gʉare. ¿Duhpirã erã mari soorinʉ árĩquerecʉ̃ ta mohmeri? Mari dorerire tarinʉgarã iima erã, arĩma erã.\\n3-4Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu “Yʉ buherã tarinʉgarã iibeama,” arĩgʉ õpa arĩmi erãre:\\n—Iribojegue Davi ĩgʉ mera majarã mera oaboagʉ Goãmʉ ya wihigue ñaja, iri wihi árĩri panre bañumi ĩgʉ mera majarã mera. Iri pan pahia dihtare badorera árĩyoro. Goãmʉ doreri gajirãre iri panre badorebiriyoro. ¿Davi irire ĩgʉ iirare Goãmʉ yare erã gojarapũgue buhebirari mʉa? Davi iri panre bagʉ Goãmʉre tarinʉgagʉ iibiriñumi. Dohpagãre yʉ buherã sã trigo yerire tʉrĩ barã Goãmʉre tarinʉgarã iibeama. 5Eropi Goãmʉ ya wihi mohmerã pahia ne soobeama mari soorinʉrire. Eropa soobiriquererã Goãmʉ dorerire tarinʉgarã árĩbeama. ¿Irire buhebirari mʉa Goãmʉ Moisere ĩgʉ apirapũre? 6Mʉare arĩgʉ tiiaa: Goãmʉ wihire umupeorã iri wihi mohmerã erã soobiricʉ̃ ĩarã “Õhaa,” arãa mʉa. Erã tauro yʉpʉre umupeoro gahmea. 7Goãmʉ yare erã gojarapũ õpa ãhraa: “Waimʉrãre wejẽ soerã yʉre mʉa eropa umupeocʉ̃ gamebeaa. Gajirãpʉre mʉa mojomoro ĩacʉ̃ gahmea yʉhʉ,” arĩmi Goãmʉ, arãa ĩgʉ yare gojarapũre. Ĩgʉ eropa arĩrare mʉa õaro masirã, yʉ buherãre erã dipuwaja mariquerecʉ̃ ta erãre weresãmasibiriboya mʉa. 8Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ inonʉ soorinʉ sãre masa erã iiburire doremasia, arĩmi Jesu fariseo masare.\\nMojoto bʉhadigʉ õaro wañumi\\nMr 3.1-6; Lc 6.6-11\\n9Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ waha gʉa judio masa buheri wihigue ejabʉ gʉa Jesu mera. 10Ero mojoto bʉhagʉ árĩmi. Eropirã fariseo masapʉ Jesure weresãmorã, ĩgʉre serẽpima:\\n—Sabadonʉ mari soorinʉre masare õarã wacʉ̃ iidorebeami Goãmʉ. ¿Eropa ta ãhriri mʉ pepicʉ̃? arĩ serẽpima erã.\\n11Jesu yʉhrimi erãre:\\n—Mʉa yagʉ oveja mari soorinʉ árĩquerecʉ̃ gobegue ĩgʉ yuhriñajadigʉre ĩgʉre aĩ wiurãca mʉa. 12Oveja tauro ãhrimi masʉpʉ Goãmʉ ĩacʉ̃. Eropiro mari soorinʉ árĩcʉ̃ masʉre taucʉ̃ õapũrica, arĩ yʉhrimi Jesu erãre.\\n13Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ mojoto bʉhagʉre õpa arĩmi:\\n—Mʉ mojotore sĩsirãbeoque, arĩmi ĩgʉ.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ mojoto bʉhagʉpʉ sĩsirãbeomi. Ĩgʉ eropa sĩsirãbeora pʉhrʉ ta õari mojoto dujabʉ. 14Erã soorinʉ ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã fariseo masa waha, erã basi õpa arĩñorã:\\n—¿Dohpa ii mari Jesure wejẽrãcuri? arĩñorã erã erã basi.\\nIsaia Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ iribojegue majagʉ Jesure wereyuñumi\\n15Jesu erã eropa arĩrire masigʉ waha wami. Ĩgʉ eropa wacʉ̃ bajarã masa ĩgʉre nʉrʉsiama. Eropigʉ ĩgʉpʉ árĩpehrerã erã mera majarã dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iimi. 16Eropigʉ dorecʉnirãre erãre ĩgʉ taurare gajirãre weredorebirimi ĩgʉ. 17Eropa dorecʉrãre õarã wacʉ̃ iigʉ Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia iribojegue ĩgʉ arĩ gojadiro dopa ta iigʉ iimi Jesu. Õpa arĩ gojañumi Isaia mʉrʉ:\\n18Õpa arĩmi Goãmʉ: “Ihĩ yʉ pohro majagʉ ãhrimi. Ĩgʉ yʉ beyedigʉ ãhrimi. Ĩgʉre mahia. Eropigʉ ĩgʉ mera mucubiria. Yʉ Espíriture ĩgʉre ogʉra. Eropigʉ yʉ turari mera árĩpehrerã masare diaye iirire weregʉcumi ĩgʉ. 19Eropigʉ ĩgʉ ne game dʉyasosome. Eropigʉ gaguiniguisome. Eropigʉ masa bajarã watope ĩgʉ bʉrigã gaguinigui weresome. 20Guaro mariro masare mojomorocʉrãre itamugʉcumi ĩgʉ. Daberogã ʉ̃jʉri peamere yaubiro dopa ta masare turabirãre õaro iigʉcumi ĩgʉ. Sĩporã marirãre õaro sĩporãcʉcʉ̃ iigʉcumi. Eropa ta iiniguigʉcumi ĩgʉ watĩre ĩgʉ tarinʉgaboro core. 21Eropirã masa bajarã ĩgʉre umupeorãcoma,” arĩmi Goãmʉ ĩgʉ magʉ iiburire, arĩ gojañumi Isaia.\\nJesu watĩ turarire opami, arĩ weresãñuma masa\\nMr 3.19-30; Lc 11.14-23; 12.10\\n22Yujunʉ watĩ ñajasũdigʉre masa aĩgãrima gʉa pohrogue Jesure taudorerã. Ĩgʉpʉ watĩ ñajasũdigʉ wereniguimasibirimi. Eropigʉ cuiri ĩhajabirimi. Erã ĩgʉre eropa aĩ eracʉ̃ ĩha õagʉ wacʉ̃ iimi Jesu ĩgʉre. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ õaro ĩha, wereniguimi pare. 23Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩarã, masa ĩhamaria wama.\\n—¿Ihĩ Davi mʉrʉ pãrami masare taubu ãhriri? arĩma erã erã basi.\\n24Erã eroparĩquerecʉ̃ Jesu watẽare ĩgʉ cóãrare peerã fariseo masapʉ õpa arĩ pepiñorã:\\n—Beelzebú, watẽa opʉ, ĩgʉ turari mera watẽare cohãmi Jesu, arĩ pepiñorã erã.\\n25Erã eropa arĩ pepicʉ̃ masigʉ, Jesu õpa arĩ weremi erãre werenigui queori mera:\\n—Yuju yeba majarã erã basi gamequeãrã iri yeba majarã pehrea wabocoma. Yuju maca majarã erã basi gamequeãrã iri maca majarã pehrea wabocoma. Yuju wihi majarã sã gamequeãrã eropa ta wabocoma. 26Eropigʉ Beelzebú watẽa opʉpʉ yʉre watẽare cóãdoregʉ ĩgʉ basi ĩgʉ yarãre cóãboñumi ĩgʉ. Eropirã erã sã wapehrea waboñuma. 27Õpa arĩ weresãa mʉa yʉre: “Ĩgʉ Beelzebú itamuri mera watẽare cohãmi,” arĩ weresãa mʉa yʉre. Mʉa mera majarã sã watẽare cohãma. Eropirã erã “Watĩ ĩgʉ turari mera erãre cohãa gʉa,” arĩbeama. “Goãmʉ ĩgʉ turari mera watẽare cohãa,” arĩma. Eropirã mʉa yʉre “Watĩ turari mera watẽare cohãmi,” mʉa arĩra diaye árĩbiricʉ̃ mʉa mera majarã wererãcoma. 28Eropigʉ yʉpʉ watẽare cóãgʉ Goãmʉ ĩgʉ Espíritu Santo turari mera cohãa. Yʉ eropa cóãcʉ̃ ĩarã õpa arĩ masirãca mʉa: “Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩri i yebaguere árĩtuhajaa dohpaguere,” arĩrãca mʉa.\\n29“Õpa ta ãhraa watĩ turagʉ tarinʉgari werediacʉ̃: Wihi opʉ turagʉre diribigʉ yajagʉ ĩgʉ ya wihigue ñajaja yajamasibeami. Ĩgʉre ĩgʉ dirira pʉhrʉ tamerare yajamasimi ĩgʉre, arĩ weremi Jesu.\\nEropa arĩ weremi watĩre ĩgʉ tarinʉgarare weregʉ. Watĩ turagʉ árĩquerecʉ̃ ta Jesu ĩgʉre tarinʉgami watẽare cóãgʉ.\\nEropa arĩtuhaja õpa arĩ werenemomi Jesu masare gʉa sãre:\\n30—Yujugʉ yʉre gamebigʉ, yʉre ĩhaturigʉ ãhrimi. Yujugʉ yʉre itamubigʉ, yʉre teboricʉcʉ̃ ĩgʉ iimi.\\n31“Eropigʉ mʉare diaye arĩgʉ tiiaa yʉhʉ. Árĩpehreri ñerire masa erã iicʉ̃ erã wereniguicʉ̃ sãre Goãmʉ cãdijimasimi. Eropa cãdijiqueregʉ Espíritu Santore erã ñero arĩ wereniguicʉ̃ Goãmʉ iri tamerare ne cãdijisome. 32Yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre erã ñero arĩ wereniguicʉ̃ iri ñerire cãdijimasimi Goãmʉ. Espíritu Santopʉre erã ñero arĩ wereniguicʉ̃ irire ne cãdijisome Goãmʉ. Dohpaguere pehrerinʉ pʉhrʉ sãre erã eropa arĩrare ne cãdijisome ĩgʉ, arĩ buhemi Jesu erãre.\\nYucʉ dʉcare masiro dopa ta masa erã wereniguirire peerã erã árĩricʉrire masia mari, arĩ wereñumi Jesu\\n33Eropigʉ õpa arĩ werenemomi erãre werenigui queori mera:\\n—Õadigʉ yucʉgʉ õarire dʉcacʉa. Ñedigʉ yucʉgʉ ñerire dʉcacʉa. Yucʉgʉ dʉcare masirã “Irigʉ dʉca ta ãhraa,” arĩ masia mari. Mari eropa masiro dopa ta masa erã wereniguirire peerã erã árĩricʉrire masia mari. 34Añaa iro dopa ñerã ãhraa mʉa. Mʉa ñerã árĩrã, õarire wereniguimasibeaa mʉa. Mari guñarigue mari pepidiro dopa ta mari wereniguia. 35Õagʉ õarire pepimi. Eropigʉ õarire wereniguimi. Ñegʉ ñerire pepimi. Eropigʉ ñerire wereniguimi. 36Mʉare arĩgʉ iiaa. Õaro pepi wereniguirã árĩque mʉa. Õaro wereniguibirinirã dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃, mʉa eropa arĩmaacãrare Goãmʉre wererãca. 37Mʉa queoro wereniguirare masigʉ, “Õarã ãhrima,” arĩ beyegʉcumi Goãmʉ. Eropigʉ mʉa ñero wereniguirare masigʉ, “Ñerã ãhrima,” arĩ beyegʉcumi ĩgʉ daja, arĩmi Jesu erãre.\\nMasa ñerã Jesure deyoro moarire iidoreñuma\\nMr 8.12; Lc 11.29-32\\n38Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ masare buherã, fariseo masa sã ĩgʉre õpa arĩma:\\n—Buhegʉ, Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩgʉ Goãmʉ turari mera ii ĩhmuque gʉare, arĩrima erã.\\n—Mʉa dohpague majarã ñerã, Goãmʉre gamebirã ãhraa. Yʉhʉ diaye arĩgʉ ár��cʉ̃ mʉa masidiarã Goãmʉ turari mera deyoro moarire iidoreraa yʉre. Mʉa eropa dorequerecʉ̃ Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Jona iribojegue majagʉ Goãmʉ turari mera ĩgʉ iira dihtare ĩhmumi Goãmʉ mʉare. 40Jona ʉhrenʉ gohra waimʉ wʉagʉ paru pohecaguere árĩñumi. Ĩgʉ iidiro dopa ta yʉ sã masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ʉhrenʉ árĩgʉca yeba pohecaguere. 41Iribojegue majarãpʉ Nínive maca majarã Jona Goãmʉ yare ĩgʉ wererare peerã, erã ñero iirare bʉjawereñuma. Õarire gohrotoñuma. Dohpaguere mʉa watopegue Jona tauro árĩgʉ ãhraa yʉhʉ. Yʉhʉ Goãmʉ yare mʉare werequerecʉ̃ ta mʉa ñero iirare bʉjawerebeaa. Eropirã Nínive majarã mʉrapʉ erã ñero iirare bʉjawerenirãpʉ dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃ mʉa ñerire bʉjawerebirinirãre “Ñerã ãhrima,” arĩ weresãrãcoma mʉare. 42Iribojegue majago, sur majago, opo bʉro igo sã mʉa dohpague majarãre weresãgocumo dipuwaja moarinʉ árĩcʉ̃. Igo Salomo opʉ ĩgʉ masirire peediago yoarogue aridigo Salomo opʉre peego ejañumo. Eropigo õaro iigo iiñumo dohpague majarã tauro. Mʉare arĩgʉ tiiaa. Dohpaguere mʉa watopegue Salomo tauro masigʉ ãhraa yʉhʉ. Yʉhʉ mʉa mera árĩquerecʉ̃ mʉa yʉ masirire peediabeaa. Mʉa eropa peediabirira waja igo opo bʉro mʉare “Ñerã ãhrima,” arĩ weresãgocumo, arĩmi Jesu erãre.\\nWatĩ dipaturi masʉguere ĩgʉ ñajara queorire wereñumi Jesu\\n43Eropigʉ dipaturi Jesu queori moa weremi masare.\\n—Yujugʉ watĩ masʉ mera árĩdigʉ waha, ĩgʉ deco mariri yebague cuhri, ĩgʉ sooborore amariñumi. 44Eropa bocabigʉ õpa arĩ pepiñumi ĩgʉ. “Masʉre yʉ cóãdigʉ mera ta dipaturi árĩgʉ wagʉra,” arĩ pepiñumi ĩgʉ. Eropa arĩ pepigʉ ĩgʉ dujaa waha ĩgʉ cóãdigʉre ta bocañumi daja. Ĩgʉ bocaboro core masʉpʉ õagʉ árĩriñumi. 45Eropigʉ watĩ gajirã siete watẽare ĩgʉ tauro ñerãre sihugʉ wañumi. Ĩgʉ eropa sihucʉ̃ erã árĩpehrerã ĩgʉ mera árĩñuma. Masʉpʉ ero core yujugʉ watĩre opagʉ ñegʉ árĩñumi. Pʉhrʉ bajarã watẽare opagʉ ñetariagʉ árĩñumi. Eropa dohpague majarã Goãmʉre gamebirã, yʉ buherire peediabirã ñetariarã ta warãcoma, arĩmi Jesu erãre.\\nJesu acawererã ĩgʉ pohro erañuma\\nMr 3.31-35; Lc 8.19-21\\n46Masare ĩgʉ eropa arĩ wereniguirisubu ĩgʉ pago ĩgʉ pagʉ porã mera disiporo nigui, ĩgʉre weretamudiañorã. 47Eropigʉ yujugʉ Jesure weremi:\\n—Mʉ pago mʉ pagʉ porã mera disiporo niguima mʉre weretamudiarã, arĩmi.\\n48Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ ero árĩrãre õpa arĩmi Jesu erãre buhebu:\\n—¿Noa ãhriri yʉ pago gohra? ¿Noa ta yʉ pagʉ porã gohra ãhriri mʉa ĩacʉ̃? arĩmi.\\n49Eropa arĩgʉ, gʉare ĩgʉ buherãre sĩpu, õpa arĩmi:\\n—Oã ãhrima yʉ pago yʉ pagʉ porã iro dopa árĩrã. 50Erã yʉ Pagʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ gamerire iima. Eropa iirã yʉ pagʉ magʉ, yʉ pagʉ mago, yʉ pago iro dopa ta ãhrima, arĩmi Jesu erãre.","num_words":1399,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 24 DES - Domingo árĩcʉ̃ boyorogue erã nome erã - Bible Search\\nJesu masa mʉriapʉ\\nMt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10\\n1Domingo árĩcʉ̃ boyorogue erã nome erã poresuri erã amurare aĩ Jesu masa gobe pohrogue aĩgãñorã. 2Iri gobegue ejarã, iri gobere biharaye ʉtãyere erã pãgũ nugurayere ĩañorã. 3Eropa ĩarã erã iri gobegue ñaja wañorã. Jesu dʉpʉpʉre ne bocajabiriñorã erã. 4Ĩgʉ dʉpʉre bocabirã, “¿Dohpa wayuri?” arĩ pepiñorã erã. Erã eropa arĩ pepi erã werenigui amaro gohra perã ʉma gosesiriri suhricʉrã erã pohro niguiñorã. 5Ero erã niguicʉ̃ ĩha, nome güirã merejañorã. Eropirã ʉmapʉ erãre wereñorã:\\n—¿Duhpimorã sĩridigʉ mʉrʉ ĩgʉ árĩdirore ahmari mʉa? Dohpaguere ĩgʉ ojocarigʉ ãhrimi. 6Ĩgʉ õre marimi. Masa mʉriatuhami. ¿Sohõ árĩrasubure Galileague mʉa mera árĩgʉ ĩgʉ arĩrare guñari mʉa? 7“Yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre wiarãcoma ñerãre. Erã yʉre crusague pabia wejẽrãcoma erã yʉre. Eropigʉ yʉ sĩrira pʉhrʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ masa mʉriagʉca yʉhʉ,” ¿mʉare ĩgʉ arĩrare guñari mʉa? arĩñorã ʉmapʉ.\\n8Erã eroparĩcʉ̃ peerã, nomepʉ ĩgʉ arĩrare guñañorã. 9Erã eropa arĩra pʉhrʉ erã dujaa wañorã. Once buherãre gajirã sãre irire werepehoñorã. 10Erã nomepʉ María Magdalena, Juana, María Santiago pago árĩñorã. Erã nome gajirã nome sã árĩñorã Jesu buherãre eropa wererã nome. 11Erã eropa arĩ werequerecʉ̃ ta Jesu buherãpʉ “Erã diaye arĩbiribocoma. Eropa arĩcãrã iima oã nome,” arĩ pepiriñorã. Eropirã erã nomere peediabiriñorã.\\n12Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ, Pedropʉ masa gobegue omagã, ĩagʉ wapʉ. Iri gobegue eja, ĩgʉ muhmereja ĩhame acupʉ. Jesure erã omara gasiro dihtare ĩapʉ. “¿Dohpa wayuri?” ar�� pepigʉ ĩgʉ wihigue dujaa wapʉ.\\nEmaus waĩcʉri maca maja mague Jesu dehyoapʉ\\n13Irinʉre perã Jesu buherã mera majarã Emaus waĩcʉri macague warã iiñorã. Jerusalénre once kilómetros yoaro ãhraa Emaure ejaro. 14Emaugue waha, árĩpehreri Jesure eropa warare wereniguigãrã iiñorã. 15Erã eropa arĩ werenirisubu Jesupʉ erã watope erã mera wapʉ. 16Eropirã ĩgʉre ĩaquererã ta erã ĩgʉre ĩha masibiriñorã.\\n17—¿Mʉa curirã warã dohpa arĩ werenigui bʉjawererã iiri mʉa? arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ erã dujanʉgañorã bʉjawererã. 18Eropigʉ Cleofa waĩcʉgʉpʉ Jesure yʉhripʉ:\\n—¿Dohpaguere Jerusalénre erã iirare mʉ dihta masibeari? arĩ serẽpipʉ ĩgʉ.\\n19—¿Dohpa wahári Jerusalénre? arĩpʉ Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ Cleofa yʉhripʉ:\\n—Jesure Nazare majagʉre erã iirare arĩrã iiaa. Ĩgʉ Goãmʉ yare weremʉhtagʉ árĩrimi. Eropirã ĩgʉ wereniguirire peerã, ĩgʉ iira sãre ĩarã, “Turagʉ ãhrimi,” arĩ pepirima masa. Goãmʉ sã eropa arĩ pepicumi. 20Mari pahia oparã, gajirã oparã mera ĩgʉre wejẽdorerã gajirãre ohama. Erã eropa ocʉ̃ gajirãpʉ ĩgʉre crusague pabia wejẽama. 21“Roma majarãre cóãbu Israe masa opʉ árĩbu ãhrimi,” arĩ pepiribʉ gʉa ĩgʉre. Dohpagã mera ʉhrenʉ wahaa ĩgʉ sĩrira pʉhrʉ. 22Bajamerãgã gʉa mera majarã nome gʉare ʉcacʉ̃ iiama. Boyoro Jesu ĩgʉ masa gobegue erã eja, 23ĩgʉ dʉpʉre erã bocabirañorã. Dʉpʉre bocabiri erã dujara wereama. “Gʉare anyua dehyoama. Jesu ojocariapʉ,” arĩ wereama nomepʉ. 24Erã eroparĩcʉ̃ gajirã gʉa mera majarãpʉ iri gobegue eja nome erã arĩdiro dopa ta ĩañorã. Erã sã Jesu mʉrʉre ĩabirañorã, arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n25Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu werepʉ erãre:\\n—Mʉa ne peebirã ãhraa. ¿Goãmʉ yare weremʉhtanirã mʉra erã arĩrare õaro peebeari mʉa? 26Cristo opʉ árĩboro core ĩgʉ ʉmarogue ĩgʉ mʉriaboro core ĩgʉre ñero tariro gahmeabʉ. ¿Irire masibeari mʉa? arĩpʉ Jesu erãre.\\n27Eropa arĩgʉ Goãmʉ yare erã gojarapũguere erã ĩgʉre gojayurare Jesu werepehocãpʉ erãre. Moise mʉrʉ ĩgʉ gojarare Jesu werenʉgapʉ. Eropigʉ árĩpehrerã Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã gojara sãre erãre werepehocãpʉ.\\n28Erã erã wari macague erã ejacʉ̃ Jesupʉ erãre tarigãgʉ dopa iipʉ. 29Ĩgʉ eropa iiquerecʉ̃ ta erãpʉ ĩgʉre wadorebiriñorã.\\n—Gʉa mera dujaque. Ñamicague ãhraa. Nairo iica, arĩñorã erã Jesure.\\nEropigʉ Jesu erã mera wihigue ñaja wapʉ. 30Pʉhrʉ ĩgʉ erã mera erã bari mesague doaja, panre aĩ, Goãmʉre “Õhaa” arĩpʉ. Eropa arĩgʉ iri panre nuha aĩ erãre ópʉ. 31Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩarã erã Jesure ĩha masiñorã pare. Erã ĩha masira pʉhrʉ ĩgʉ dederea wapʉ. 32Ĩgʉ eropa dederecʉ̃ erã erã basi õpa arĩ wereniguiñorã:\\n—Mague ĩgʉ marire wereniguirisubu Goãmʉ ĩgʉ gojarare ĩgʉ wereniguirisubu mari sĩporã mera õaro mucubiriri mera pepiabʉ mari, arĩñorã erã basi.\\n33Eropa arĩtuha erã mata Jerusaléngue dujaa wañorã. Erogue eja, once buherãre, gajirã mera gamenererãre bocañorã. 34Erã ejacʉ̃, once buherã õpa arĩñorã erãpʉre:\\n—Diaye ta mari Opʉ masa mʉriadi ãhrami. Simo Pedro ĩgʉre ĩapʉ, arĩñorã erã.\\n35Erã eroparĩcʉ̃ peerã Emaus wari maha wanirã sã erã ĩarare wereñorã:\\n—Jesu ĩgʉ panre nuha gʉare ĩgʉ ocʉ̃ ĩha masiabʉ gʉa, arĩñorã gajirãre.\\nJesu ĩgʉ buherãre dehyoapʉ\\nMt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23\\n36Erã eropa arĩ wererisubu mata Jesupʉ erã pohro dehyoanʉgajapʉ.\\n—¿Ãhriri mʉa? arĩpʉ ĩgʉ erãre.\\n37Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã “Sĩridigʉ mʉrʉre ĩarã iiaa mari,” arĩ pepi, turaro güiñorã. 38Erã eropa güicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ erãre werepʉ:\\n—¿Duhpirã güiri mʉa? ¿Duhpirã yʉre ĩarã “I diaye árĩbeaa, arĩri mʉa? 39Yʉ mojotorire yʉ guburi sãre ĩaque. Mʉa irire ĩarã, yʉre ĩha masirãca. Yʉre mohmepique. Mohmepirã masirãca mʉa. Sĩridigʉ mʉrʉ dʉpʉ moomi. Yʉpʉ dʉpʉcʉa, arĩpʉ Jesu.\\n40Eroparĩgʉ ĩgʉ mojotorire, ĩgʉ guburire ĩhmupʉ erãre. 41Ĩgʉ eropa ĩhmuquerecʉ̃ ta erã bʉrigã mucubiri ʉca warã “I diaye árĩbeaa,” arĩ pepiniñorã dohpa. Erã eropa arĩ pepicʉ̃ masigʉ Jesu erãre serẽpipʉ:\\n—¿Õre bari ãhriri? arĩpʉ ĩgʉ.\\n42Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ waimʉ mupudigʉre mome imisĩri sãre oñorã ĩgʉre. 43Irire aĩ erã ĩhuro Jesu bapʉ. 44Batuha Jesu werepʉ erãre:\\n—Sohõ mari árĩrasubu mʉa mera árĩgʉ yʉhʉ mʉare werediro dopa ta dohpaguere yʉre eropa wahabʉ. Goãmʉ doreri Moise marire ĩgʉ apira ĩgʉ eropa arĩ gojadiro dopa ta yʉre eropa wahabʉ. Goãmʉ yare weremʉhtanirã, Salmopũre gojanirã sã iribojegue erã yʉre arĩ were gojayudiro dopa ta dohpague yʉre eropa wahabʉ. Eropa ta waro gahmeabʉ, arĩpʉ Jesu.\\n45Eropa arĩtuha Goãmʉ yare erã arĩ were gojarare ĩgʉ buherãre masicʉ̃ iipʉ Jesu erãre.\\n46—Goãmʉ yare erã gojara õpa arĩyoro: “Cristo ñero tarigʉcumi. Eropigʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ ĩgʉ sĩrira pʉhrʉre ĩgʉ masa mʉriagʉcumi. 47Ĩgʉ masa mʉriara pʉhrʉ árĩpehreri yeba ĩgʉ yarã Goãmʉ yare buherãcoma. ‘Mʉa ñerire bʉjawererã Jesucristo mera mʉa ñerire cãdijirã árĩrãca,’ arĩ wererãcoma masare. Eropa weremorã Jerusalén were­nʉga­rãcoma,” arĩ gojañumi Goãmʉ yare erã gojarapũ, arĩpʉ Jesu.\\n48Eropa arĩtuhaja õpa arĩ werenemopʉ:\\n—Mʉapʉ i árĩpehrerire ĩanirã ãhraa. Eropirã gajirãre wererãca. 49Goãmʉ “Ĩgʉre mʉare obeogʉra,” ĩgʉ arĩdigʉre yʉpʉ mʉare obeogʉra. Eropirã Jerusaléngue ĩgʉ Espíritu Santo mʉare ĩgʉ eraburire coreque mʉa. Ĩgʉ mʉare turarire ogʉcumi, arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre.\\nJesu ʉmarogue mʉria wapʉ\\n50Eropa arĩtuha Jesu erãre Jerusalén árĩrãre Betaniague aĩgãpʉ. Erogue eja, Jesu ĩgʉ mojotori mera sĩmuju, “Õaro árĩque,” arĩpʉ erãre. 51Eropa arĩtuha erãre api, ʉmarogue mʉria wapʉ. 52Ĩgʉ mʉriara pʉhrʉ erã ĩgʉre umupeo, “Õagʉ, turagʉ ãhrimi,” arĩ, Jerusaléngue bʉrigã mucubiriri mera dujaa wañorã. 53Ero ãhri ʉmʉri nʉcʉ erã Goãmʉ wihigue Goãmʉre serẽmʉriñorã. “Mʉhʉ õagʉ ãhraa,” arĩ umupeoniguicãmʉriñorã erã ĩgʉre. Eropa ta árĩporo. Iripẽta ãhraa.","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 2 - Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei\\n1Mecʉ̃tígã marĩ Õpʉ̃ Jesucristo pʉtʉaatiadarere, marĩ cʉ̃ʉ̃mena neããdarere wedegʉda.\\n2“Marĩ Õpʉ̃ pʉtʉaatiadari bʉreco jeatoaa mée” jĩĩré quetire tʉobócu. Mʉ́ãrẽ tee quetire wederá ateré jĩĩbocua: “Ʉ̃sã Espíritu Santore cʉojĩ́rã, tee mʉ́ãrẽ wedea”, jĩĩbocua; o “Pablocã tee jĩĩ wedewa” o “Pablocã tee ʉ̃sãrẽ jóarira niiwã”, jĩĩbocua. Teeré tʉopacára, wãcũsʉgueriguere wasorí tiiríjãña; wãcũpatirijãña.\\n3Cʉ̃́ãrẽ jĩĩditonorijãña. Cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiadari bʉreco sʉguero biiro wáaadacu: Paʉ basocá Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́ãdacua; teero biiri sĩcʉ̃ ñañagʉ̃́ peti bauáẽñogʉ̃daqui. Too síropʉ cʉ̃ʉ̃ pecamepʉ jʉ̃ʉ̃tẽrĩjãgʉ̃daqui.\\n4Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃rẽ, teero biiri niipetire basocá padeoré maquẽrẽ boorígʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ dícʉre padeodutígʉ, “niipetira nemorṍ ʉpʉtí macʉ̃ niiã yʉʉja” jĩĩgʉ̃daqui. Cõãmacʉ̃wii Jerusalén niirí wiipʉre dui, “yʉʉ Cõãmacʉ̃ niiã” jĩĩgʉ̃daqui.\\n5Yʉʉ mʉ́ã pʉtopʉ niigʉ̃, teeré wedewʉ. ¿Mʉ́ã teeré wãcũrii?\\n6Cʉ̃ʉ̃rẽ cãmotárere mʉ́ã masĩcu mée. Cʉ̃ʉ̃ bauáẽñomasĩriqui Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ jĩĩritono jeaheri ména.\\n7“Cõãmacʉ̃rẽ bayiró netõnʉcã́re wáaadacu” jĩĩriro jearipacari, wáaropʉ tiia mée. Ñañarére cãmotágʉ mecʉ̃tígãrẽ cãmotárucujãqui ména. Coterucugʉdaqui, tée aperopʉ́ néewanogʉ̃pʉ.\\n8Toorá ñañagʉ̃́ peti bauáẽñogʉ̃daqui sáa. Cʉ̃ʉ̃rẽ marĩ Õpʉ̃ Jesús cʉ̃ʉ̃ wĩãpũremenarã sĩãjã́gʉ̃daqui; cʉ̃ʉ̃ asibatéremena pʉtʉaatigʉ, cʉ̃ʉ̃rẽ cõãdiocogʉdaqui.\\n9Cʉ̃ʉ̃ ñañagʉ̃́ peti sicato bauáẽñogʉ̃, Satanás tiiápuremena jeagʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ tutuare cʉogʉ́daqui. Cʉ̃ʉ̃ tiiẽ́ñogʉ̃biro tiirémena basocáre jĩĩditogʉdaqui.\\n10Ñañarémena pecamepʉ wáaadarare tiiditóẽñopetijãgʉ̃daqui, cʉ̃́ã diamacʉ̃́ maquẽ maĩrére boorírigue wapa. Cʉ̃́ã netõnérere boorítoaya mée.\\n11Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ diamacʉ̃́ maquẽrẽ ĩñamasĩrĩ tiiríqui, cʉ̃́ã jĩĩditorere padeoáro jĩĩgʉ̃.\\n12Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ maquẽrẽ boohérare, ñañaré tiiʉsénirãrẽ “mʉ́ã wapa cʉoa” jĩĩgʉ̃daqui.\\n13Mʉ́ã marĩ Õpʉ̃ maĩrã́rẽ sicatopʉra Cõãmacʉ̃ beserigʉ niiwĩ, netõnégʉ̃dʉ. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yara sããrĩ tiirígʉ niiwĩ Espíritu Santo tutuaremena, teero biiri mʉ́ã diamacʉ̃́ maquẽrẽ padeorémena. Ʉ̃sã tee niipetirere wãcũrã, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujããda.\\n14Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ Jesuyé quetire wederiguemena Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ netõnérigʉ niiwĩ, mʉ́ãcã marĩ Õpʉ̃ Jesucristo ãñuré cʉoré maquẽrẽ cʉoáro jĩĩgʉ̃.\\n15Teero tiirá, padeó wãcũtutuaya. Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ bueriguere tiinʉnʉ́seya. Tee bueriguere mʉ́ãrẽ wedewʉ; teero biiri tee bueriguere paperapũpʉ jóawʉ.\\n16Jesucristo marĩ Õpʉ̃ basiro, teero biiri marĩ Pacʉ Cõãmacʉ̃ mʉ́ã yeeripũnarĩrẽ wãcũtutuari tiiáro; mʉ́ãrẽ padeorucújãrĩ tiiáro, niipetire mʉ́ã wedesere, mʉ́ã tiiré ãñuré dícʉ niiãrõ jĩĩgʉ̃. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiirémena marĩrẽ maĩquí; marĩrẽ wãcũtutuare niirucujããdare ticoqui; marĩrẽ too síropʉ ãñurõ niiãdarecãrẽ masĩrĩ tiiquí.","num_words":306,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SANTIAGO 1\\nSantiago cʉ̃ ojaꞌque niꞌi\\nAꞌti pũrĩrẽ Jesucristore ẽjõpeorã Israe curuacjãrã noꞌo ʉaro waꞌasteaꞌcãrãrẽ Santiago ojacʉ niwĩ. Cʉ̃́ta Jerusalẽ́cjãrã Jesucristore ẽjõpeori curuacjãrãrẽ sʉꞌori nisetigʉ nicʉ niwĩ. Téé wẽrĩgʉ̃pʉ narẽ sʉꞌori nisetitʉocʉ niwĩ.\\nAꞌtiro ojacʉ niwĩ. Wãcũtutuasere, ñaꞌarõ weeticãꞌña nisere, ucjaticãꞌña nisere ojacʉ niwĩ. Añurõ weese meꞌrã ẽjõpeose wapatiꞌi nisere ojacʉ niwĩ. Tojo nicã Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩnuꞌcũcãꞌña nisere, piꞌetirã wãcũtutuaya nisere, werecasasere ojacʉ niwĩ.\\nNoꞌo ʉaro duꞌtistewãꞌcãꞌcãrãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n1 Yʉꞌʉ Santiago aꞌti pũrĩ meꞌrã mʉsãrẽ añudutise oꞌóꞌo. Marĩ pacʉ Õꞌacʉ̃, tojo nicã marĩ wiogʉ Jesucristo dutisere daꞌrawãꞌñacoꞌtegʉ niꞌi. Mʉsã judío masã doce cururicjãrã Jesucristore ẽjõpeorãrẽ ojaꞌa. Mʉsã apeye diꞌtapʉ duꞌtistewãꞌcãꞌcãrãrẽ ojaꞌa.\\nẼjõpeoꞌcãrãpʉ tojota ẽjõpeoyapaticãꞌña nise niꞌi\\n2 Yʉꞌʉ acawererã, yʉꞌʉ weresere tʉꞌoya. Marĩrẽ apetero wãcũña marĩrõ peje ñaꞌase, mejẽcã bajuse waꞌabosaꞌa. Tojo waꞌacã, eꞌcatiya. 3 Õꞌacʉ̃ marĩrẽ ¿yʉꞌʉre diacjʉ̃ta ẽjõpeomitina? nígʉ̃, mejẽcã waꞌacã weebosami. Tojo waꞌamicã, marĩ cʉ̃rẽ ẽjõpeoduꞌutirã, siape meꞌrã nemorõ wãcũtutuanemorãsaꞌa. 4 Mʉsãrẽ ñaꞌase waꞌari curare tojota wãcũtutuayapaticãꞌña. Tojo weerã siape meꞌrã Jesucristore ẽjõpeonemorãsaꞌa. Añurõ ẽjõpeoyapatituꞌajarãsaꞌa. Õꞌacʉ̃ ʉaronojõ nisetirãsaꞌa. Tojo nicã mʉsãrẽ ne cãꞌrõacã ẽjõpeose dʉꞌsasome.\\n5 Noꞌo masĩse moogʉ̃nojõ Õꞌacʉ̃rẽ sẽrĩña. Cʉ̃ oꞌogʉsami. Cʉ̃ “Oꞌoweꞌe” nitigʉta, tuꞌtiro marĩrõ nipeꞌtirãrẽ marĩ sẽrĩse nemorõ oꞌoyʉꞌrʉnʉꞌcãgʉ̃sami. 6 Tere sẽrĩrã, ẽjõpeose meꞌrã sẽrĩña. “¿Yʉꞌʉre oꞌogʉsariba?” nitirãta, sẽrĩña. Marĩ, apetero weegʉ yʉꞌʉre oꞌosome nírã, dia pajiri maa cjase pãꞌcõrĩ dʉcayumʉjãrõ weronojõ niꞌi. Témarĩcã, wĩꞌrõ wẽeocã, waꞌamʉjã, dijamʉjãsaꞌa. 7 Aꞌte weronojõ tʉꞌoñaꞌgʉ̃, “Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre yʉꞌtigʉsami”, ni wãcũticãꞌña. Yʉꞌtisome. 8 Niꞌcã nʉmʉrẽ mejẽcã, ape nʉmʉrẽ mejẽcã wãcũsami. Queoro niꞌcã́diacjʉ̃ wãcũtisami. Tojo wãcũgʉ̃nojõrẽ Õꞌacʉ̃ oꞌotisami.\\n9 Pajasecʉogʉ Jesure ẽjõpeogʉ eꞌcatiato. Õꞌacʉ̃ ĩꞌorõpʉre mejõ nigʉ̃ nitisami. Cʉ̃rẽ wiogʉ sõrõgʉ̃sami. 10 Noꞌo peje cʉogʉ quẽꞌrã Jesure ẽjõpeogʉ eꞌcatiato. Cʉ̃ ẽjõpeose cʉ̃ cʉose nemorõ wapatiꞌi. Cʉ̃ cʉose oꞌori ñaidijaro weronojõ peꞌtidijarosaꞌa. 11 Na masã peje cʉorãnojõ aꞌtiro waꞌarãsama. Tá mujĩpũ ʉpʉtʉ asicã, ñaia waꞌasaꞌa. Tojo weero te oꞌori añuse nimirõ, ñai, bʉrʉdija waꞌasaꞌa. Aꞌte weronojõ na peje cʉomiꞌque peꞌtidijarosaꞌa. Tojo weerã na daꞌrase meꞌrãta wẽrĩrãsama.\\nMarĩ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩsere Õꞌacʉ̃ mejẽta dutimi nise niꞌi\\n12 Jesucristore ẽjõpeogʉ cʉ̃rẽ ñaꞌarõ waꞌamicã ẽjõpeonuꞌcũgʉ̃, eꞌcatisami. Cʉ̃ wãcũtutuaca beꞌro Õꞌacʉ̃ cʉ̃rẽ “Queoro weemi”, nisami. Tojo weegʉ cʉ̃ meꞌrã ʉꞌmʉsepʉ catinuꞌcũgʉ̃sami. Õꞌacʉ̃ “Yʉꞌʉre ẽjõpeorãrẽ catinuꞌcũsere oꞌogʉti” níꞌcaronojõta oꞌogʉsami. 13 Noꞌo ñaꞌarõ weesĩꞌrĩgʉ̃nojõ “Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre tojo weedutimi”, niticãꞌña. Õꞌacʉ̃rẽ ne ñaꞌarõ weesĩꞌrĩse marĩꞌi. Tojo nicã ne niꞌcʉ̃rẽ “Ñaꞌarõ weeya”, nitisami.\\n14-15 Aꞌtiro peꞌe niꞌi. Marĩ basu ñaꞌarõ weesere wãcũnʉrʉ̃ꞌʉ. Tojo tere wãcũnʉrʉ̃cã, marĩ ñaꞌarõ weesĩꞌrĩse wãꞌcãꞌa. Aꞌte ñaꞌarõ weesĩꞌrĩse meꞌrã ñaꞌase waꞌasaꞌa. Marĩ siape meꞌrã pũrõ weepóca beꞌro deꞌro duꞌumasĩtisaꞌa. Te meꞌrã diacjʉ̃ta wẽrĩdojasere bocarãsaꞌa. Buꞌiri daꞌrese bocarãsaꞌa.\\n16 Yʉꞌʉ acawererã, mʉsã diacjʉ̃ wãcũña. “Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre ñaꞌarõ weedutimi”, niticãꞌña.\\n17 Nipeꞌtise añuse marĩrẽ oꞌose “Õꞌacʉ̃ cʉ̃ oꞌoꞌque niꞌi”, ni wãcũña. Cʉ̃ aꞌti ʉmʉco sĩꞌorã mujĩpũ, ñocõarẽ weeꞌcʉ nimi. Na ʉ̃jʉ̃mʉjã, yatidijamʉjãsama. Õꞌacʉ̃ pũrĩcã na weronojõ nitisami. Ne cãꞌrõ dʉcayutisami. Ʉmʉcorinʉcʉ̃ marĩrẽ añurõ weenuꞌcũcãꞌsami. 18 Õꞌacʉ̃ marĩrẽ cʉ̃ ʉaꞌcaronojõta cʉ̃ ye queti diacjʉ̃ nise meꞌrã cʉ̃ põꞌrã waꞌacã weecʉ niwĩ. Tojo weerã cʉ̃rẽ ẽjõpeotjĩarã, cʉ̃ põꞌrã nimʉꞌtãꞌcãrã weronojõ niꞌi. Siape meꞌrã nemorõ pãjãrã cʉ̃rẽ ẽjõpeonemorãsama.\\nÕꞌacʉ̃ quetire tʉꞌo, cʉ̃ dutironojõta weeya nise niꞌi\\n19 Yʉꞌʉ acawererã, yʉꞌʉ maꞌirã, mʉsãrẽ aꞌtere weregʉti. Ãpẽrã mʉsãrẽ werecã, añurõ tʉꞌoya. Mʉsã na weresere tʉꞌorã, queoro wãcũtojarãpʉ ucũña. Uayeticãꞌña. 20 Marĩ uarã, Õꞌacʉ̃ ʉaro weetisaꞌa. 21 Tojo weerã nipeꞌtise mʉsã ñaꞌarõ wãcũsere, ñaꞌarõ weesetisere duꞌucãꞌña. Õꞌacʉ̃ ye queti marĩrẽ cʉ̃ cũuꞌquere queoro ẽjõpeoya. Te quetire tʉꞌo ẽjõpeorã, mʉsã yʉꞌrʉrãsaꞌa.\\n22 Mʉsã Õꞌacʉ̃ ye quetire tʉꞌorã, tʉꞌoro bajuro tʉꞌoticãꞌña. Mʉsã tʉꞌoꞌquere queoro weeya. Cʉ̃ ye quetire tʉꞌoꞌcãrã nimirã tere weetirã, marĩ basu weesoorã weeꞌe. 23-24 Marĩ Õꞌacʉ̃ ye quetire tʉꞌomirã tere weetirã, aꞌte weronojõ niꞌi. Niꞌcʉ̃ masʉ̃ cʉ̃ diapoare ẽorõpʉ ĩꞌasami. Cʉ̃ ĩꞌáca beꞌro aperopʉ waꞌagʉ, cʉ̃ bajusere acoboja waꞌasami. Õꞌacʉ̃ ye quetire tʉꞌomirã tere weetirã, marĩ quẽꞌrã cʉ̃ weronojõ niꞌi. Maata cʉ̃ ye quetire acobojosaꞌa. 25 Apĩ peꞌe cʉ̃ Õꞌacʉ̃ ye tʉꞌoꞌquere wãcũnuꞌcũ, acobojotisami. Õꞌacʉ̃ dutironojõ marĩ weenuꞌcũcã, cʉ̃ nipeꞌtise marĩ weese meꞌrã eꞌcaticã weegʉsami. Õꞌacʉ̃ ye queti diacjʉ̃ta niꞌi. Te meꞌrã marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere yʉꞌrʉweticã weecʉ niwĩ.\\n26 Marĩ aꞌtiro nibosaꞌa: “Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeoꞌo.” Tojo nimirã, ãpẽrãrẽ ucja, ñaꞌarõ ucũbosaꞌa. Te meꞌrã marĩ ucũsere “Diacjʉ̃ niweꞌe”, ni masĩnoꞌo. “Marĩ Õꞌacʉ̃rẽ ẽjõpeoꞌo” nimiꞌque ne wapamarĩsaꞌa. 27 Marĩ cʉ̃rẽ diacjʉ̃ ẽjõpeorã, aꞌtiro weesetiroʉaꞌa. Pacʉsʉmʉa moorãrẽ, wapewia numiarẽ narẽ mejẽcã waꞌacã, weetamurõʉaꞌa. Apeye quẽꞌrãrẽ aꞌti ʉmʉco cjase ñaꞌasere weeticãꞌrõʉaꞌa.","num_words":659,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN LUCAS 1 BAONT - Paʉ, Ʉmʉreco Pacʉ mani watoare cʉ̃ - Bible Search\\n1Paʉ, Ʉmʉreco Pacʉ mani watoare cʉ̃ ca tii niirique quetire, ca bii nʉnʉa dooricarore birora owa nʉnʉa dooupa, 2jĩcãto cʉ̃ mena ca nii jʉoricarã cʉ̃ ca tiirijere ca ĩaricarã, jiropʉra yua tee quetire cʉ̃ ca wede dotiricarã, manire cʉ̃ja ca wedericarore birora. 3Yʉ cãa, jĩcãtopʉra Jesús cʉ̃ ca bii jʉo doorique niipetirore añuro jãiña bue tʉgoeña maji peticãri, “Añu majuropeecã, to birora biijapa,” ĩi majiri, cʉ̃ ca bii nʉnʉa dooricarore birora mʉre yʉ owa cojo Teófilo, 4mʉre cʉ̃ja ca bueriquere “To birora biijapa,” mʉ ca ĩi majipere biro ĩigʉ.\\nɄmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃, Juan cʉ̃ ca baʉapere cʉ̃ ca wederique\\n5Herodes, Judea yepa wiogʉ cʉ̃ ca niiri cuure niiupi jĩcʉ̃ pai, Zacarías ca wãme cʉtigʉ, Abías niiquĩricʉ yaa puna macʉ̃, cʉ̃ nʉmo Elizabet cãa, Aarón niiquĩricʉ yaa puna macõ niiupo. 6Cʉ̃ja pʉarãpʉra, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojoro ca bojoca añurã niiupa; Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca dotirijere, doti cũurique ca ĩirijere, tee ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeerã, to biri noa pee, “Ñañarã niima,” cʉ̃jare ĩi majitiupa. 7Tee peere cʉ̃ nʉmo Elizabet, ca puna manigo cõ ca niiro macã, ca puna manirã niiupa. Ñucã, cʉ̃ja pʉarãpʉra mee bʉcʉrã peti niiupa.\\n8Jĩcã rʉmʉ Zacarías cʉ̃ mena macãrã paia mena Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niiri jawipʉre cʉ̃jare paderique ca niiro, 9Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niiri jawipʉre, yucʉ díi ca jʉti añurije ca joe mʉenegʉ waapʉre cʉ̃ja ca bejerucuricarore biro tiirã, Zacarías're cʉ̃re beje bʉaupa. 10Ca jʉti añurijere joe jʉti añu mʉenerica tabe ca earo, macã yepa peera bojoca niipetirã boca juu bue cote niiupa.\\n11Zacarías, ca jʉti añurijere cʉ̃ ca joe mʉene niiro, ca jʉti añurijere joe mʉenerica tutu díámacʉ̃ nʉña peere jĩcʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ cʉ̃re baua ea nʉcãupi. 12Cʉ̃ ca baua ea nʉcãro ĩagʉ, Zacarías pea ʉcʉa yaicoa, bʉaro uwi, biiupi. 13To biro cʉ̃ ca biiro, Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃ pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—¡Zacarías, uwieto! Mʉ ca jãi juu buerucurijere tʉomi Ʉmʉreco Pacʉ. To biri mʉ nʉmo Elizabet, jĩcʉ̃ mʉre macʉ̃ cʉti bojarucumo, Juan cʉ̃re mʉ ca wãmeo tiipʉre. 14Bʉaro mʉ ʉjea niirucu. Ñucã paʉ ʉjea niirucuma, cʉ̃ ca baʉaro ĩarã. 15Mʉ macʉ̃, watoa macʉ̃ méé niirucumi Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojorore. Ʉje ocore, jinirique ca niñaarijere, jinitirucumi. Mee, cʉ̃ ca baʉaparo jʉgueropʉra, Añuri Yeri mena niicãrucumi. 16Ñucã paʉ israelitas, Ʉpʉ cʉ̃ja Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeero tiirucumi. 17Cʉ̃ Juan, Wiogʉ cʉ̃ ca dooparo jʉguerore, Elías niiquĩricʉre biro yeri cʉti, cʉ̃re biro tutua, bii jʉgue waarucumi, ca pacʉa cʉ̃ja puna mena añuro cʉ̃ja ca niiro tii, ca ametʉene nʉcãrãre ca ñañarije manirã cʉ̃ja ca majirije pee cʉ̃jare tii majio, tiirʉgʉ. O biro tiiri, cʉ̃jare wede majio jʉguerucumi, Wiogʉ cʉ̃ ca earo añuro cʉ̃ja ca ĩa majipere biro ĩigʉ —ĩiupi.\\n18To biro cʉ̃ ca ĩiro, Zacarías pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Do biro pee biicãri, atere “Yee méé ĩimi,” yʉ ĩi majibogajati? Bʉcʉ peti yʉ nii. Yʉ nʉmo cãa, bʉcʉo niimo —cʉ̃re ĩiupi.\\n19To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:\\n—Yʉa Gabriel yʉ nii, Ʉmʉreco Pacʉ yʉre cʉ̃ ca dotirijere tiigʉ yʉ tii. Cʉ̃ra, mʉ mena wede peni, ate añurije quetire mʉre wede, yʉre tii doti cojojãwi. 20To biri mecʉ̃ra, mʉre yʉ ca wedejãrijere díámacʉ̃ yʉre mʉ ca tʉotirije wapa, ca wedetigʉ mʉ tuarucu, mʉre yʉ ca wedejãrije yʉ ca ĩijãrore biro mʉre ca bii petiropʉ, mʉ wederucu ñucã —ĩiupi Zacarías're.\\n21To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩi nii ditoye, macã peera Zacarías're yue niirã bojoca pea, “¿Ñee tiigʉ to cõro yoaro tii jawipʉre cʉ̃ biicã niigajati?” ameri ĩi jãiña niiupa. 22To biro cʉ̃ja ca ĩi niirucuro witi eagʉ, do biro tii wede majitiupi. To biro cʉ̃ ca biro ĩari, “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca bojoca cʉti niiri jawipʉre jĩcã wãme cʉ̃re ca bii ĩñorijere ĩajacupi,” ĩi majiupa. Ca wedetigʉ niima ĩigʉ, cʉ̃ amori mena tii cõoñarique mena wado wedeupi.\\n23Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ cʉ̃ ca paderi rʉmʉri ca petiro, cʉ̃ yaa wiipʉ tuacoaupi ñucã Zacarías. 24Ate jiro, cʉ̃ nʉmo Elizabet ʉtaaga nii jʉo dooupo. Jĩcã amo cõro niirã muipũa peti wii witiri méé, o biro ĩi tʉgoeñacã niirucuupo: 25“Mecʉ̃ra, Ʉmʉreco Pacʉ o biro yʉre tiimi, ‘Ca puna manigo niimo,’ yʉre cʉ̃ja ca ĩi wede paitipere biro ĩigʉ,” ĩiupo.\\nɄmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃, Jesús cʉ̃ ca baʉapere cʉ̃ ca wederique\\n26Jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga penituaro ca niirã muipũa jiro, Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃re queti wede bojari majʉ Gabriel're, Galilea yepa macã macã Nazaret'pʉ tiicojoupi, 27María, jĩcʉ̃ ʉmʉ mena ca nii ñaatigore wiogʉ David niiquĩricʉ pãrami José ca wãme cʉtigʉ mena ca manʉ cʉtipore wii jãa doti cojogʉ. 28To biri Gabriel, María cõ ca niiri tabepʉ jãa waa, o biro cõre ĩiupi:\\n—Mʉ, Ʉmʉreco Pacʉ añurije cʉ̃ ca tii bojagore yʉ añu doti.+ Wiogʉ mʉ mena niimi. Niipetirã nomia watoare añuro cʉ̃ ca tiigo mʉ nii —cõre ĩiupi.\\n29María pea o biirije cõre cʉ̃ ca ĩirijere tʉori, do biro pee ĩi majiti, “¿Do biro ĩirʉgaro to ĩibuti, to biri wãme yʉre cʉ̃ ca ĩi añu doti jãa earijea?” ĩi tʉgoeñarique paicoaupo.\\n30To biro cõ ca ĩi uwi tʉgoeñaro ĩagʉ, Ʉmʉreco Pacʉre queti wede bojari majʉ pea:\\n—Uwieto María. Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ añuro cʉ̃ ca tii bojarijere ca bii ʉjea niigo mʉ nii. 31To biri ʉtaaga nii, ʉmʉ macʉ̃ cʉti, “JESÚS” cʉ̃re mʉ wãmeo tiirucu. 32Do biro ca tiiya manigʉ nii, ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉ Macʉ̃, cʉ̃ja ca ĩigʉ niirucumi; Ʉpʉ Ʉmʉreco Pacʉ pea, cʉ̃ ñicʉ̃ David niiquĩricʉre wiogʉ ca nii majuropeegʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃ ca tiiquĩricarore birora cʉ̃re tiirucumi. 33Jacob yaa pooga macãrãre to birora ca doticõa niigʉ niirucumi; cʉ̃ ca doti niirije peti nʉcãtirucu —ĩiupi Maríare.\\n34To biro cõre cʉ̃ ca ĩiro tʉo:\\n—¿Ano yʉre mʉ ca ĩirijea, jĩcʉ̃ ʉmʉ mena yʉ ca niiti pacaro, do biro pee biicãri to biibogajati? —cʉ̃re ĩi jãiñaupo.\\n35To biro cʉ̃re cõ ca ĩi jãiñaro:\\n—Añuri Yeri mʉre cotegʉ doorucumi. Ʉmʉreco Pacʉ ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉ cʉ̃ ca tutuarije, mʉre paa ũmaa nʉcã earucu. To biri wimagʉ ca ñañarije manigʉ ca baʉapʉre, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃” ĩiricʉ niirucumi. 36Bʉcʉopʉ nii pacago, mʉ yee wedego Elizabet cãa, “Puna manimo,” cʉ̃ja ca ĩimirico, mee jĩcã amo peti, ape amore jĩcãga penituaro muipũa ʉtaaga niicã tʉja waamo. To biri cõ cãa, macʉ̃ cʉtigo doogo tiimo. 37Ʉmʉreco Pacʉra, jĩcã wãme ʉnoacã cʉ̃ ca tii majitiri wãme mani —ĩiupi Maríare.\\n38To biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉogo:\\n—Ʉmʉreco Pacʉre pade coteri majo yʉ nii. To biro yʉre mʉ ca ĩi wederi wãmere birora, yʉre cʉ̃ tiijato Ʉmʉreco Pacʉ —ĩiupo María. To biro cõ ca ĩirora, waacoaupi Ʉmʉreco Pacʉre queti wede bojari majʉ.\\nElizabet're, María cõ ca ĩago waarique\\n39Tii rʉmʉrira pato wãcãro mena, Judea yepare ʉ̃tã buurori watoa ca niiri macãpʉ waacoaupo María. 40Tii macãpʉre eago, Zacarías yaa wiipʉ jãa ea, cʉ̃ nʉmo Elizabet're añu doti jãa eaupo. 41María cõ ca añu doti jãa earijere cõ ca tʉorora, wimagʉ cõ paa totipʉ ca niigʉra yuguiupʉ, Elizabet're. To biro cʉ̃ ca biiri tabera, Añuri Yeri Elizabet're ñaajãa nʉcã eaupi. 42To cõrora tutuaro wederique mena o biro ĩiupo Elizabet, Maríare:\\n—Nomia niipetirã ametʉeneropʉ añuro mʉre tiijapi Ʉmʉreco Pacʉ; ñucã mʉ macʉ̃ cãare añurije cʉ̃re tiijapi. 43¿Yʉa ñiruo ʉno yʉ niiti, yʉ Wiogʉ paco yʉre mʉ ca ĩago eajata? 44Yʉre mʉ ca añu doti jãa earijere yʉ ca tʉorije menara, yʉ Macʉ̃, yʉpʉre ca jãñagʉacã, ʉjea niigʉ yuguimi. 45Ʉjea niiña mʉ, cʉ̃ ca ĩirijere ca tʉo nʉnʉjeerico, Wiogʉ mʉre cʉ̃ ca ĩirique cʉ̃ ca ĩiricarore biro biirucu —cõre ĩiupo.\\n46To cõrora María o biro ĩiupo:\\n—Yʉ ca cati niirije Ʉmʉreco Pacʉ do biro ca tiiya manigʉ cʉ̃ ca niirijere baja peo nʉcʉ̃ bʉo.\\n47Yʉ yeri, yʉre Ca Ametʉenegʉ yʉ Ʉmʉreco Pacʉpʉre bʉaro ʉjea nii.\\n48Cʉ̃re pade coteri majo watoa macõ yʉ ca nii pacaro, yʉre ĩajapi Ʉmʉreco Pacʉ. To biri mecʉ̃ mena, bojoca ca nii nʉnʉa waarã cõrora, to birora “Ʉjea niirique ca bʉarico niimo,” yʉre ĩicõa niirucuma.\\n49Ʉmʉreco Pacʉ niipetirijepʉre ca doti tutuagʉ, do biro ca tiiya maniri wãmere yʉre tiimi. Cʉ̃a, “Ca Ñañarije Manigʉ,” wãme cʉtimi.\\n50Cʉ̃re ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorãra, bojoca cʉ̃ja ca nii nʉnʉa waaro cõrora cʉ̃jare ĩa maimi Ʉmʉreco Pacʉ.\\n51Cʉ̃ ca tutuarije niipetiro mena añurijere tiiupi. “O biro ca biirã jãa nii,” ca ĩirã cʉ̃ja ca tiirʉgarijere tii acobocãmi.\\n52Wiorã cãare, wiorã cʉ̃ja ca niimirijere ẽma, watoa macãrã peere ca nii majuropeerã cʉ̃jare tiimi.\\n53Ca aʉa boarãra, niipetirije cʉ̃ja ca cʉoro tii, ca apeye pairã peera ñeeja manirã cʉ̃ja ca tuaro cʉ̃jare tiimi.\\n54Israel, cʉ̃re pade coteri majʉ yaa pooga macãrãre, cʉ̃jare tii nemoupi. Ĩa mairique mena cʉ̃jare tii nemo acobotiupi.\\n55Mani ñicʉ̃ jãa niiquĩricarã, Abraham're, to biri cʉ̃ pãramerã ca nii nʉnʉa waaparãpʉ cãare, “O biri wãmera mʉjare yʉ tiirucu,” ĩiquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ —ĩiupo Elizabet're.\\n56María itiarã muipũa Elizabet mena nii, jiro cõ yaa wiipʉ tuacoaupo ñucã.\\nJuan cʉ̃ ca baʉarique\\n57Cõ ca macʉ̃ cʉtiri rʉmʉ ca earo, jĩcʉ̃ macʉ̃ cʉtiupo Elizabet. 58Cõ yaarã, cõ yaa macã macãrã, Ʉmʉreco Pacʉ añuro cõre cʉ̃ ca tii nemoriquere tʉori, cõre ʉjea nii peorã waaupa.\\n59Cʉ̃ ca baʉaricaro jiro, jĩcã amo peti, ape amore itiaga penituaro ca niiri rʉmʉri ca nii waaro, wimagʉ jeyua quejero yapare wide taa dotirã waaupa. Cʉ̃ pacʉ wãmera Zacarías cʉ̃re cʉ̃ja ca wãmeo tiirʉgaro macã cʉ̃ paco pea, 60o biro cʉ̃jare ĩi camotaupo:\\n—Biiticu. Juan, wãme cʉtirucumi —cʉ̃jare ĩiupo.\\n61To biro cõ ca ĩiro tʉorã:\\n—Mʉ yaarã, jĩcʉ̃ peera mʉ ca ĩiri wãme ca wãme cʉtigʉ manimi doca —cõre ĩiupa.\\n62To biro ameri ĩi, cʉ̃ pacʉ pea “¿Di wãme cʉ̃ macʉ̃re cʉ̃ wãmeo tiirʉgati?” ĩirã, ca wedetigʉ cʉ̃ ca niiro macã tii cõoñarique mena cʉ̃re jãiñaupa. 63To biro cʉ̃re cʉ̃ja ĩiro, cʉ̃ pea jĩcã pĩi yucʉ pĩi jãiri, tii pĩipʉre: “Cʉ̃ wãme nii Juan,” ĩi owa tuuupi. To biro cʉ̃ ca tiiro, to ca niirã niipetirã do biro pee ĩi majiticãupa. 64“Cʉ̃, wãme cʉtirucumi,” ĩi owa tuugʉra, ca wedetigʉ ca niimiricʉ wede, Ʉmʉreco Pacʉre ĩi nʉcʉ̃ bʉo baja peo jʉo waaupi. 65Cʉ̃ yaa macã macãrã niipetirã to biro cʉ̃ ca biirijere queti tʉorã, tʉo ʉcʉacoaupa. Ñucã Judea yepa maquẽ ca ʉ̃tã yucʉ cʉtiri yepa niipetiro macãrãpʉra to biro ca biiriquere ameri queti wede bato peoticã cojoupa. 66Teere ca tʉorã niipetirãpʉra, “¿Ani wimagʉa, do biro ca biipʉ peti cʉ̃ niigajati?” ĩi jãiñarucuupa cʉ̃ja majurope, añuro petira, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca tii nemorije ca niiro macã.\\nZacarías cʉ̃ ca bajarique\\n67Wimagʉ pacʉ Zacarías pea, Añuri Yeri cʉ̃pʉre cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo macã, ca biipere o biro ĩi wede jʉgueupi:\\n68—Añuro ĩiricʉ cʉ̃ niijato Ʉpʉ, Israel Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yaa pooga macãrãre ca ametʉenegʉ dooricʉ.\\n69Cʉ̃re pade coteri majʉ ca niiricʉ David pãramire, manire ca Ametʉenepʉ do biro ca tiiya manigʉre manire tiicojomi.\\n70Tĩrʉmʉpʉra atere, cʉ̃ yee quetire ca wede jʉguerã ca ñañarije manirã menapʉra “O biro yʉ tiirucu” ĩiquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ.\\n71Mʉja waparãre, mʉjare ca ĩa junarãre, mʉjare yʉ ametʉenerucu.\\n72Mani ñicʉ̃ jʉ̃mʉapʉre ĩa mai, “ ‘To biro yʉ tiirucu,’ cʉ̃ ca ĩirique ca ñañarije manirijere acoboti, yʉ biirucu” ĩiquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ.\\n73Ñucã, ate nii, mani ñicʉ̃ Abraham niiquĩricʉpʉre, “Yʉ tii majuropeecãrucu,” cʉ̃ ca ĩirique:\\n74-75“Uwi tʉgoeñaricaro maniro, ca ñañarije manirã niirique mena, ca niirore biro tii niirique mena, cʉ̃re tii nʉcʉ̃ bʉo nʉnʉjee, ñucã mani ca catiri rʉmʉri cõrora cʉ̃ ca bojoca cʉti niiri tabere nii, mani ca biipere biro ĩigʉ, waparã manirã cʉ̃ja ca niiro yʉ tiirucu,” ĩiquĩupi Ʉmʉreco Pacʉ, o biro manire cʉ̃ ca tii bojapere —ĩiupi Zacarías.\\n76To biro ĩicã, cʉ̃ macʉ̃ peera o biro ĩiupi ñucã:\\n—Mʉ, yʉ macʉ̃acã pea, “Ʉmʉreco Pacʉ ati ʉmʉreco niipetiropʉre Ca Doti Niigʉ yee quetire ca wede jʉguegʉ niimi,” ĩiricʉ mʉ niirucu. Wiogʉ cʉ̃ ca dooparo jʉguero, bojocare mʉ wede majio jʉguerucu,\\n77Ʉmʉreco Pacʉ, “Cʉ̃ yaa pooga macãrãre, ñañarije cʉ̃ja ca tiiriquere acobo, ametʉene, tiimi,” cʉ̃jare ĩi majiorʉgʉ.\\n78Mani Ʉmʉreco Pacʉ bʉaro ca ĩa maigʉ niiri, jĩcã rʉmʉ muipũ añuro cʉ̃ ca boe bate mʉa doori rʉmʉre biro manire tii bojami,\\n79bʉaro ca naitĩari tabepʉre ca niirãre biro ca niirãre, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro niiriquere wede majio, añuro niiriquere manire ĩño jʉgue, manire tiirʉgʉ —ĩiupi Zacarías.\\n80Wimagʉ bʉcʉa nʉnʉa waagʉra, yeri jãñariquepʉ bʉaro tutua añugʉ bii nʉnʉa waaupi. Ména, israelitas're Ʉmʉreco Pacʉ yee queti cʉ̃ ca wedeparo jʉguero ca bojoca maniro ca yucʉ maniri yepapʉ niicãrucuupi Juan.","num_words":1949,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 TESALONICENSES 5\\n1 “Tirʉ̃mʉ, tirodo ñaro masu vadirʉcʉmi mani ʉjʉ”, yimasiña maja. Jẽre tire masiaja mʉa. 2 “To cõro vadirʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉ vadirʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarotire quẽne, “To cõro juarudigʉ ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉcʉmi Cristo quẽne. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi”, yimasibetirʉarãja mani. 3 Ado bajisejʉa yimasiaja mani: Diore masimena, “Ñie oca mano quẽnaro ñaja mani” ĩna yiboaro, ñaro tʉsarone güiose ejarʉaroja. Rõmio quẽnaro gʉda so ñaro gajane, ñaro tʉsarone jũnise sore ejaroja, so macʉ cʉtirijaʉjʉre. Tire bajirone bajirʉaroja Jesús ĩ ejaroti quẽne. Masiñamanone ti bajijare, rudimasimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna masa Diore masimena. 4 Mʉajʉama, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã me ñaja mʉa. To bajiri mani ʉjʉ ĩ tudivadisere ĩaʉcabetirʉarãja mʉa. Juarudirimasʉ ĩ ejasere ĩacõari, masa ĩna ʉcarore bajiro ʉcabetirʉarãja. 5 Dios ĩ bojase yirã ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaja mʉa. Dios ĩ bojabeti yirũgũrãma, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaama.c Ro 13.12; Ef 5.8-9. 6 To bajiri Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩamenare bajiro bajirã me ñaja mani. Tire quẽnaro tʉoĩayurã, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñaja mani. 7 Ñamire cãniama masa. Gãjerãma, ñamire idimecʉrũgũama. 8 Manima, ĩnare bajiro bajirã me ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajiaja. To bajiri, tocãrãcajine quẽnase rĩne yiñarũgũroti ñaja, mani ʉjʉ ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” mani ʉjʉre mani yitʉoĩase, mani gãmerã maise sʉorine vãti manire rojose ĩ yirotiboasere cʉdibetirʉarãja mani. To yicõari, Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩayu tʉjabetirʉarãja mani, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉcʉmi” yirã. 9 “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉoato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi Dios. Mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉ, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi. 10 Manire rijabosayumi Jesús, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. To bajiri tudiejagʉ, mani caticõa ñajama, mani rijacoajaquẽne manire juamʉjarʉcʉmi, “Yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. 11 To bajiro ti bajijare, tire gãmerã gotiya mʉa, “Ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã. Jẽre mʉa yiñasere masiaja yʉa. To bajirone yicõa ñarũgũña.\\n12 Yʉa mairã ado bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja: Mʉare ũmato ñarãre Dios ĩ cũriarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. 13 Quẽnaro mʉare ejarẽmorũgũama ĩna. To bajiri, “Ñamasurã ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, quẽnaro ĩnare yiya, “ ‘Manire maiama ĩna’ manire yimasiato ĩna” yirã. To yicõari, ñie oca manone quẽnaro ñaña mʉa.\\n14 To yicõari, mʉa tʉana moamenare tud'ibʉsari ĩnare gotiya, “Moato ĩna” yirã. Gãjerã, sʉtiritirãre “Variquẽnato” yirã quẽnaro ĩnare gotiya. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñajediro rojose yimenane, quẽnaro gãmerã gotirũgũña.\\n15 Gãji rojose mʉare ĩ yijama, ĩre gãmebeticõaña.\\n16 Tocãrãcarʉ̃mʉne variquẽnacõa ñarũgũña mʉa. 17 Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽniña. 18 Tocãrãcajine, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũña. Rojose tãmʉoboarine, to bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã to bajiro ĩna yisere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũña mʉa.\\n19 Rojose yibetirũgũña, “Rojose mani yisere ĩacõari bʉto sʉtiritiromi Esp'iritu Santo” yirã. 20 Diore gotirẽtobosarã ĩna gotisere ajitebesa. 21 Tire quẽnaro ajicõĩaña. Ĩna masune tʉoĩarujeocõari, gotimasiorãma cojojirema. “Dios ye ñaja” mʉa yimasijama, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉña. 22 Tocãrãca vãmere rojosere yitʉjacõari, tudiyibeticõaña.\\n23 Ado bajise Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ. ‘Tocãrãcajine yʉ bojasere tʉoĩacõari, yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana mʉa ñarotire yirã”, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. 24 “Ĩ yarã ñato” yigʉ, manire beseyumi Dios. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne mani rãca ñarũgũami. To bajiri, ĩ bojarore bajiro mani yirotire manire ejarẽmorʉcʉmi.\\n25 Diore yʉare sẽnibosarũgũña yʉa mairã.\\n26 Mʉa tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro mʉa rãca ĩna rẽjaro, yʉare quẽnarotibosaya mʉa, “Ĩnare yʉa maisere masiato” yirã.\\n27 Adi queti mʉare yʉ ucacõasere toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare ĩagotiya mʉa, mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere ĩ bojajare.\\n28 Mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro mʉare yato ĩ.\\nc5:5 Ro 13.12; Ef 5.8-9.","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti GÁLATAS 6\\nGãmeri ejabʉaja quena, yire gaye\\n1 Yʉ ñarã, Espíritu Santo ĩ quedi sãjana ña mʉa. Ito bajiri sĩgʉ̃ mʉa rãca gagʉ ĩ ñeñaro yija, ĩre ejabʉaya, ĩ ñeñaro yirise ĩ jidicãtoni. Ĩre ti maicõri, ĩre ejabʉarʉja mʉare. Ito yicõri queno tʉoĩaña mʉa, ĩre bajiro mʉa ñeñaro yibe yirona. 2 Mʉa rãca gãnare oca iti ñaja, ĩnare ejabʉaya mʉa. Ito bajiro mʉa yija, Jesucristo ĩ rotiro bajiroti cʉdirã yirãji mʉa.\\n3 Sĩgʉ̃ “Ñeñaro yigʉ meje ña yʉama. Ñasari masʉ ña yʉ”, ĩ yi tʉoĩaja, ĩmasiti rʉoami ĩocʉ̃. 4 Ado bajiro mani tʉoĩaja quena: “¿Yʉ yirise quena ñarojada? Quenabetojada gajea”, yi tʉoĩarʉja manire. Ito bajiro tʉoĩacõri, “Yʉ yirise quena ñaroja, Dios ĩ tija”, mani yi masija, wanʉrã yirãji mani. “Yʉ sĩgʉ̃ti ña queno yigʉ. Ĩnama queno yirã meje ñama”, yi tʉoĩabitirʉja manire. 5 Masa jeyarore ĩna ñeñaro yirise waja, waja senigʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri ñeñaro mani yija iti waja manimasiti quenabeto tõbʉjarã yirãji mani.\\n6 No Jesucristo oca mʉare riasogʉre ĩre ejabʉarʉja mʉare. Ito yicõri mʉa rʉcorise ĩre cʉni jabeto ĩsiña.\\n7 Queno tʉoĩaña mʉa. Jeyaro mani yirise masiguĩji Dios. “Ñeñaro yʉ yija, masibiquĩji Dios”, mani yi tʉoĩabojarocati, masi jeocõguĩji Dios. Ñe ĩ masibiti manoja. Queno tʉoya. Goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Bia aje mani oteja, bia judiro yiroja. Mani otero bajiroti judiro yiroja. 8 Ito bajiroti bajia mani yirise cʉni. Mani ya rujʉ ñeñaro yi ãmorise mani yija, itire waja yirãonati jeame ʉ̃jʉrojʉ warã yirãji mani. Gajereama, Espíritu Santo ĩ ãmoro bajiro mani yija, mani wanʉroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri Dios rãca catitĩñarã yirãji mani ĩja. 9 Ito bajiri quenarise yi jidicãmenati itire yitĩñarʉja manire. Quenarise mani yi jidicãbeja, Dios ĩ ãmori rʉmʉ ĩ goticato bajiroti manire queno yigʉ yiguĩji ĩ. 10 Ito bajiri mani queno yi masirocõ, masa jeyarore queno ejabʉarʉja manire. Ito yicõri manire bajiro Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre cʉni bʉto bʉsa mani ejabʉaja quena.\\nPablo ĩ goti quenosʉsare gaye\\n11 Adi yʉ gotisʉsarise, yʉmasiti uca yʉ. Tiya, wame cʉrisena uca yʉ. 12 Wiro mʉare ta rotirã, gãjerã judio masa rãca queno ñarona, mʉare rotirãji ĩna. “Jesucristona sʉoriti masare masogʉ̃ yiguĩji Dios, yi gʉa riasoja, gʉare ti tudirã yirãji gãjerã judio masa. Ito bajiri gʉa tõbʉjaroca yirãji ĩna”, yi tʉoĩa güirã ñama, mʉare wiro ta rotirã. Itire güirã ito bajiro mʉare wiro ta rotirãji ĩna. 13 Wiro tagoana ñabojarãti, judio masa bʉcʉrã ĩna rotire gaye queno cʉdi jeomenaji ĩna. Cʉdi jeomena ñabojarãti mʉare wiro ta rotirãji ĩna. “Galacia gãnare wiro gʉa ta rotija tʉocõri, gʉare wanʉrã yirãji masa”, yi tʉoĩacõri, ito bajiro mʉare rotibojarãji ĩna. 14 Ĩna robo riasobea yʉama. Yucʉtẽojʉ Jesucristo ĩ godare oca yʉ riasoja, iti gayere riti wanʉa yʉ. Yʉre ĩ ejabʉarisena sʉoriti adi macãrʉcʉ̃ro gaye gajeonire bʉto tʉoĩabea yʉ ĩja. Ito yicõri, ĩre masicõri adi macãrʉcʉ̃ro gaye ñeñarise yi ãmobea yʉ. 15 Mani wiro taja, mani tabeja cʉni ñasarise meje ña iti. Itina sʉori meje manire masogʉ̃ yiguĩji Dios. Jesucristore tʉorʉ̃nʉcõri mani ñeñaro yirise mani jidicãja, mame tʉoĩare gaye ñaroja manire. Iti ña ñasarise. 16 Ñeñaro mani yirise jidicãcõri, Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja, Dios ñarã ñarãji mani ĩja. No ito bajiro tʉoĩagʉ̃re yiari Diore bʉsi ĩsia yʉ. Ĩna ya ʉsijʉ queno wanʉ quenajaro, yirocʉ mʉare yiari Diore senisotia yʉ. Ito yicõri mʉare ĩ ti maitoni, mʉare yiari ĩre bʉsia yʉ.\\n17 Jesucristo oca yʉ goti ucujare yʉre ñeñaro yicã masa. Ito bajiro yʉre ĩna yigore jaje camigodo ña yʉre. Ito bajiri itire ticõri, “Jesucristo oca goti ucuri masʉ meje ñami Pablo”, yibeja mʉa ĩja.\\n18 Yʉ ñarã bajiroti mʉare maia yʉ. Mʉa ya ʉsijʉ ñacõri mʉare queno yijaro mani Ʉjʉ Jesucristo, yisʉsa yʉ. Itocõ ña.","num_words":576,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 5 BSNNT - Mani ñicʉa ĩna ñarirodore ñamasiñuju - Bible Search\\n1Mani ñicʉa ĩna ñarirodore ñamasiñuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Dios ĩ beser'i, “Masare ejarẽmoato” yigʉ, ĩ cũr'i. Ado bajiro yirũgũmasiñuju: Vaibʉcʉrã ĩre ĩna ĩsisere quẽne boca juacõari, soemʉobosarũgũñuju, rojose ĩna yisere “Ĩnare masirioya mʉ” ĩnare yisẽnibosagʉ. 2Ĩ quẽne, manire bajirone bajigʉ ĩ ñajare, Dios ĩ rotise yimasijeogʉ me ñamasiñuju ĩ. “Yʉre quẽne josaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Gãjerã Diore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajirone bajiroja”, yiĩamaiñuju. 3Manire bajirone rojose yigʉ ñari, “Rojose yʉ yise vaja yʉre masirioato Dios” yigʉ, gãjerãre ĩ sẽnibosaroto rĩjoro, ĩ quẽne vaibʉcʉ rii soemʉorũgũñuju. 4Nijʉane, “Yʉ ñagʉ̃sa paia ʉjʉ”, yibetimasiñuju. Gãjerã quẽne, “Ĩ ñato”, yibesujarã. Dios sĩgʉ̃ne, “Mʉ ñarʉcʉja paia ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yimasigʉ̃ ñamasiñuju ĩ. To bajiri, Aarón ñamasir'ire, “Paia ʉjʉ ñaña”, ĩre yicũsʉomasiñuju Dios. 5To bajirone ĩre yiyumi Jesucristore quẽne. Dione ĩre cũñumi. To bajiri ado bajise ĩre ĩ gotirotire ucamasiñuma masa:\\n“‘Adirʉ̃mʉne yʉ macʉ ñari, yʉre bajiro rotisʉorʉcʉja mʉ’ yami Dios”, yiucamasiñuma ĩna, Cristore, Dios ĩ gotirotire yirã.\\n6Gajeye ĩ macʉre ĩ gotirotire ado bajise yiucamasiñuma ĩna:\\n“‘“Masa rojose ĩna yisere ĩnare masirioya” ĩnare yisẽnibosagʉ ñarʉcʉja mʉ’ mʉre yaja yʉ. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ bajicatore bajiro bajirʉcʉja mʉ’ mʉre yaja yʉ”, yiucamasiñuma ĩna, ĩ macʉre Dios gotirotire yirã.\\n7Cristo, manire bajiro rujʉ cʉticõari, adigodojʉ ñagʉ̃ ĩ bajirocaroto rĩjoro, Diore bʉto sẽnirũgũñuju ĩ. Otigʉne, ado bajise jacase sẽniñuju ĩ: “Cacʉ, ‘Yʉre sĩabeticõato ĩna’ yigʉ, yʉre ejarẽmoña. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajirʉaroja”, yiyuju Cristo, ĩ jacʉre. Ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajicõari, “Yʉ bojarore bajirone bajiato” yigʉ, ĩre ejarẽmoñuju Dios. 8Dios macʉ ñaboarine, rojose tãmʉoñumi Cristo. “Rojose tãmʉoboarine, Diore cʉdicõa ñaroti ñaja”, yitʉoĩañuju. To bajiro bajica yigʉ, ñajediro Dios ĩ rotirore bajirone yiyuju Cristo. 9Ĩ rotirore bajirone ĩ cʉdijeocõajare, “Mʉ sʉori ĩna rijato berojʉ, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna, mʉre ajitirʉ̃nʉrã”, ĩre yiyuju Dios. 10To bajiri, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ñamasir'i ĩ bajicatore bajiro bajirʉcʉja mʉ” Dios ĩ yir'i ñagʉ̃mi Cristo.\\n“Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yire queti\\n11“Tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ ñaami Cristo” yʉ yigotirẽmorʉaboase jairo rʉyaja maji. Tire ajimasijeomenaja mʉa, bʉto mʉare ti josajare. 12Tirʉ̃mʉjʉ, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri tire quẽnaro buecõari, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro mʉa yirũtu vajama, jẽre ĩ ocare masare gotimasiocoarona ñaja mʉa. To bajiboarine, “Maji, josabetijʉare yʉare gotimasiocõa ñaña” yitʉoĩarãre bajiro bajiaja mʉa. 13Rĩamasa ũjurãcare bajiro ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Quẽnase ñaja; rojose ñaja” ĩna yimasibetore bajiro bajirã ñaja mʉa. 14Rĩamasare bajiro me bajiama bʉcʉacoanajʉama. Tʉoĩamasicoana ñari, “Quẽnase ñaja; rojose ñaja” yitʉoĩamasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama.","num_words":405,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti ROMANOS 1\\nRoma cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Roma gãna mʉa. Yʉ ña Pablo, adi mʉare papera cõagʉ̃. Jesucristore moa ĩsiri masʉ ña yʉ. Yʉre besecõri Cristo oca masare yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Dios. “No Jesucristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃re ĩre masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi masare yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Dios.\\n2 Jane mejejʉ, “Ado bajiro masare queno ejabʉagʉ yigʉja yʉ”, yirocʉ iti oca goti yucãyijʉ Dios. Ĩ gotiado bajiroti ĩ ocare uca rotiyijʉ ĩre goti ĩsiri masare. Ito bajiri iti oca quenarise uca warã ĩ oca tuti ucayijarã ĩna. 3 Iti oca Jesucristo gaye manire riasoa. Ĩti ñami Dios Macʉ, mani Ʉjʉ. Adi sitajʉ masʉ rujʉna rujeayijʉ ĩ. Ito yicõri David ñayorʉ janerãbatia janamiti ñayijʉ Jesucristo. 4 Ito bajibojagʉti Dios Macʉti ñayijʉ Jesucristo. Ĩ godaja bero Espíritu Santo ĩ masirisena, ĩre mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiyijʉ. Itire masicõri, “Dios Macʉti ñami Jesucristo”, yi tʉoĩa mani ĩja.\\n5 Jesucristona sʉoriti queno yiñi Dios yʉre. Masa jeyaro Jesure ĩna tʉorʉ̃nʉtoni, ito yicõri yiro robo ĩna cʉditoni, yʉre cũñi Dios. Ito bajiri, “Rẽtoro quenagʉ̃ ñami Dios”, yi ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãji masa. 6 Mʉare cʉni beseñi Dios. Jesucristo ñarã mʉa ñatoni, mʉare beseñi ĩ. 7 Mʉa Roma gãna ñarocõreti adi papera cõa yʉ. Bʉto maiami Dios mʉare. Ĩ ñarã mʉa ñatoni mʉare beseñi Dios. Mani Jacʉ Dios ito yicõri Jesucristo mani Ʉjʉ mʉare queno yijaro. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ queno mʉa wanʉ quenaroca yijaro ĩna.\\nRoma cʉto gãnare Pablo ĩ ti ãmore gaye\\n8 Ado bajiro mʉare gotisʉoa yʉ. Co cʉto rʉyabeto mʉa Jesure tʉorʉ̃nʉre gayere mʉare bʉsisotiama masa jeyaro. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, “Queno ya Dios mʉ”, ya yʉ. Ito bajiro Diore bʉsia yʉ, Jesús yʉre ĩ ejabʉarisena. 9 Coji rʉyabeto Diore yʉ bʉsija, mʉare yiari bʉsisotia yʉ. Bʉto yʉ tʉoĩarise ñarocõnati ĩ yiro robo Diore cʉdia yʉ. Ĩre yiro robo cʉdigʉ, ĩ Macʉ Jesús oca masare goti ucua yʉ. “Roma gãnare yiari yʉre senisotiami Pablo”, yi masiguĩji Dios yʉre. 10 Diore yʉ bʉsija ito bajiro senisotia yʉ. Ĩ ãmoja mʉa tʉjʉ co rʉmʉ ejabogʉja yʉ, yirocʉ ito bajiro senisotia yʉ. Yoari mʉa tʉ warocʉ tʉoĩasotiboja yʉ. 11 Dios gayere mʉare riaso ãmoa yʉ, yʉre ĩ ejabʉado bajiro mʉare cʉni ĩ ejabʉatoni. Ito bajiro mʉare ĩ ejabʉaja, ĩ ocare masicõri bʉto bʉsa tʉoĩa oca sẽorã yirãji mʉa. Ito bajiri bʉto mʉare ti ãmoa yʉ. 12 Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ña mani. Ito bajiri mʉa tʉ ejacõri mʉa rãca baba cʉti ãmoa yʉ. “Queno Jesure tʉorʉ̃nʉama ĩna”, yi mʉare ti masicõri tʉoĩa oca sẽogʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉa cʉni ito bajiroti yʉ rãca gãmeri bʉsicõri tʉoĩa oca sẽorã yirãji.\\n13 Mʉa tʉo masitoni adi mʉare gotia, yʉ mairã yʉ. Coji rʉyabeto mʉa tʉjʉ wa ãmosotiboja yʉ. Yoari mʉa tʉjʉ wa ãmobojagʉti, iti rʉmʉjʉ mʉa tʉjʉ eja masibiticʉ yʉ maji. Gaje cʉto gãnare yʉ riasoroca Jesure boca ãmiñi ĩna. Mʉa bajiroti judio masa meje ñarã ñacã ĩna cʉni. Mʉa tʉ ñarã cʉni Jesure ĩna masitoni ejabʉagʉ wa ãmosotia yʉ mʉa tʉjʉ. Ito bajibojarocati mʉa tʉjʉ ejabiticʉ yʉ maji. 14 Masa jeyarore riasore ña yʉre, Dios oca quenarise gayere. Yʉ ya moare ña, yʉ oca bʉsirãre riosore, ito yicõri yʉ oca bʉsimenare cʉni riasore gaye. Masirãre cʉni riasogʉ yigʉja yʉ, ito yicõri masimenare cʉni. 15 Ito bajicõri Romajʉ ejacõri, mʉa tʉ gãnare cʉni Jesús gaye oca quenarise riaso ãmosacõa yʉ.\\nJesucristo oca ñasarise ña, yire gaye\\n16 Iti oca masa ĩna tʉorʉ̃nʉja, jeamejʉ ĩna ʉabore ñaroca, ĩnare masoguĩji Dios. Iti oca judio masare riti ejasʉoyija maji. Ito bajibojarocati adocãtama no itire tʉorʉ̃nʉgʉ̃reti masogʉ̃ yiguĩji Dios ĩja. Ito bajiri itire masicõri, Jesús gayere bojobicʉti gotia yʉ. 17 Ado bajiro ña iti oca: “Jesure mani tʉorʉ̃nʉja, manire boca ãmicõri, ‘Queno yirã ñama. Ñe seti ma ĩnare’, yiguĩji Dios. Ado bajiro ucare ñayija jane mejejʉ gaye: No Diore tʉorʉ̃nʉgʉ̃re, ĩre boca ãmigʉ̃ yiguĩji Dios. ‘Ñe seti ma ĩre’, yi tigʉ yiguĩji Dios ĩre tʉorʉ̃nʉgʉ̃re. Ito bajiri catitĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi gotia Dios oca tuti.\\nMasa jeyaro seti cʉtirã ñama, yire gaye\\n18 Ado bajiro ña. Dios macãrʉcʉ̃rojʉ ñagʉ̃, masa ĩna ñeñaro yirise, ĩna riojo cʉdibitire cʉni, itire bʉto ti teguĩji Dios. Ito bajiro ĩna ñeñaro yija, Dios oca quenarisere gãjerã ĩna tʉobitiroca yirãji ĩna. Itire junisinicõri bʉto teguĩji Dios. 19 “Ito bajiro bajigʉ ñaguĩji Dios”, yi masi jedirãji masa. Ĩmasiti ito bajiro ĩna masiroca yiñi Dios. “Ñeñaro yʉ yire waja quenabeto yʉ tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi masi jedirãji masa. 20 Diore tibitibojarãti, “Bʉto masigʉ̃ ñami Dios”, yi tʉoĩa mani. Dios mani masiroca yami, ito bajigʉ ñari. Macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeorajʉjʉ, jeyaro ĩ rujeore gaye ticõri, “Ito bajigʉ ñami Dios. Iti ña ĩ rujeogore”, yi masirãji masa jeyaro. Ito bajiri, “¿No bajigʉ ñati Dios? Ĩre ti bʉjabea yʉ. Ito bajiri yʉre seti ma”, yi masia ma masare. 21 “Ito bajigʉ ñami Dios”, yi masibojarãti, Diore queno rʉ̃cʉbʉobisijarã masa. Ito yicõri, “Queno ya mʉ”, yire gaye yibisijarã ĩre. Ado bajirojʉa yiyijarã ĩna. Rocati bajiro, tʉoĩabojayijarã masa. Ñeñarise riti ĩna tʉoĩa rẽtocũja, quenarise ĩna tʉoĩabojare gayere ãcabojayija ĩnare. Ito bajiro bajirã ñari rãitĩari ʉsi bajiro ʉsi cʉtiyijarã ĩna. 22 “Bʉto masirã ña gʉa”, yibojayijarã ĩna. Ito yibojarãti masimena ñayijarã ĩna. 23 Ito bajiro tʉoĩabojarãti, Dios catitĩñagʉ̃re queno rʉ̃cʉbʉobisijarã ĩna. Gajero bajirojʉa yiyijarã ĩna. Masʉ jogaroti rujʉ robo bajiro meni rujeocõri rʉ̃cʉbʉobojayijarã ĩna. Wʉtirãre, jinoare, ito yicõri waibʉcʉ bajirãre cʉni rʉ̃cʉbʉobojayijarã ĩna.\\n24 Itire ñeñarise gayere ĩna rʉ̃cʉbʉoja, “Yibesa”, yibisijʉ Dios. Riojoti ticõayijʉ ĩja. “Ĩna ãmoro bajicõato”, yiyijʉ Dios ĩnare. Ito bajiri ĩnamasiti ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yi ʉyayijarã ĩna. Ito bajiro yicõri ĩnamasiti gãmeri ñeñaro yiyijarã ĩna. 25 Dios oca ñasarisere tʉorʉ̃nʉbiticõri, rʉore ocajʉare tʉorʉ̃nʉyijarã ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉoado õno yirã, Dios ĩ menire gayejʉare rʉ̃cʉbʉoyijarã masa. “Dise rʉyabeto rujeorʉ ña Dios mʉ. Mʉ ña rẽtoro queno yigʉ”, yi rʉ̃cʉbʉotĩñacõrʉja manire. Ito bajiro riti bajitĩñaja quena.\\n26 “Ĩna ñeñaro yirisere jidicã ãmobeama”, yi masicõri masare ticõayijʉ Dios ĩja. Romiajʉa cʉni, ʉ̃mʉa rãca ĩna yibojarere jidicãcõri, ĩna romia comasiti yiyijarã ĩna ĩja. 27 Ito bajiroti ʉ̃mʉa cʉni, romia rãca ĩna yibojarere wasoayijarã ĩna. Ito bajiri, ĩna ʉ̃mʉa comasiti, ruje josayijarã ĩna ĩja. Ito bajiri ĩna ʉ̃mʉa comasiti ñeñarise yiyijarã ĩna. Ito bajiri ñeñaro ĩna yirisere ĩna ya rujʉmasiti quenabisijʉ ĩnare.\\n28 Diore ĩna tʉo ãmobitiado bajiroti, ñeñarise ĩna yijare, “Yibesa mʉa”, yibisijʉ Dios. Riojoti ticõayijʉ. “Ĩna ãmoro bajicõato”, yiyijʉ Dios. Ito bajiri ĩna yi ãmoriseti ñeñaro yiyijarã ĩna ĩja. 29 Jeyaro ñeñarise, yi ʉyarã ñama masa. Jeyaro ñeñarise yirãji ĩna. Ado bajiro bajia. Tʉote mʉa. Dios rotirisere tʉo tecõri bʉto ñeñarise yirãji ĩna. Gãji ya gajeoni ãmotirã yirãji ĩna. Gãjire ñeñaro yirona tʉoĩarã yirãji ĩna. Gãji jai bʉsaro ĩ rʉcoja, ĩre ʉorãji ĩna. Sĩarãji ĩna. Gãmeri oca josarãji ĩna. Ito yicõri rocati socarãji ĩna. Ti tudirã yirãji ĩna. Gãjerãre oca menirã yirãji ĩna. 30 Bʉsiturãji ĩna. Diore ti terãji ĩna. Junisiorise cʉdirã yirãji ĩna. “Ñasagʉ ña yʉ”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna. “Bʉto masigʉ̃ ña yʉ”, yi bʉsirãji ĩna. Ñeñarisere yirã, bʉto tʉoĩa rujeorã yirãji ĩna. Ĩna jacʉsabatiare yiro robo cʉdimenaji ĩna. 31 Tʉo masimena ñarã yirãji ĩna. Ĩna bʉsisʉoado bajiro yimenaji ĩna. Ito yicõri gãjerãre ti maimenaji ĩna. Gãjerã ñeñaro ĩna yirisere, ãcabojomenaji ĩna. 32 “Ito bajiro ñeñaro yirãre jeame ʉ̃jʉrojʉ cõacʉja yʉ”, yicãñi Dios, yi tʉoĩabojarãti ñeñaro ĩna yirisere jidicã ãmomenaji ĩna. Iti ñeñarise yi ʉyacõrã yirãji ĩna. Ito yicõri ĩna robo bajiro gãjerã cʉni ñeñaro ĩna yija ticõri, bʉto wanʉrã yirãji. “Quena ña iti”, yi tirã yirãji ĩna.","num_words":1180,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 14 BSNNT - Jʉarʉ̃mʉ rʉyayuju yuja Pascua - Bible Search\\n1Jʉarʉ̃mʉ rʉyayuju yuja Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamanire basʉoriarʉ̃mʉ. To bajicõari, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro gãmerã ñagõñañujarã ĩna:\\n—Jesúre sĩarʉarã, ¿no bajiro yigʉ ñaami yitocõari, Jesúre ñiarãti mani? —gãmerã yiñagõñañujarã ĩna. 2—To bajiboarine, boserʉ̃mʉ ñaro ĩre mani sĩajama, tire ĩajũnisinicõari, manire rojose yiborãma masa —gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.\\nJesús rʉjoare sʉtiquẽnase rõmio so yuejeore queti\\n3Betania vãme cʉti macajʉ cãmi boagʉ ñaboar'i, Simón vãme cʉtigʉ ya vijʉ ñañuju Jesús. Ti vijʉ Jesús ĩ barujirone, sĩgõ, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejayuju so. Sʉtiquẽnase bʉto vaja cʉtise, nardo vãme cʉtise sãñaritʉ ñañuju tirʉ, so ãmiritʉ. To bajiri, Jesús tʉaca eja, tirʉ ãmʉare vẽjeacõari ĩ rʉjoa joere ĩre yuejeoyuju so. 4To bajiro so yisere ĩacõari, jũnisiniñujarã sĩgʉ̃ri Jesús buerimasa. To bajiro yirãne, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:\\n—¡Jairo gãjoa yireago yamo! 5Tire ĩsicõari, jairo gãjoa trescientos denarios rẽtoro bʉjacõari, maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaboaja ti —gãmerã yiyujarã ĩna.k\\nTo bajiro yicõari, sore tud'iyujarã ĩna.\\n6To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—Sore gõjanabiobesa mʉa. Tire yʉre so yuejeojama, quẽnaro yʉre yigo yamo. 7Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma. No mʉa bojarirʉ̃mʉ quẽnaro ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mʉa. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja. 8Adio, quẽnaro so yimasiro cõro yʉre yamo. Yʉre sʉtiquẽnase so yuejeojama, yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo. 9Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ bajiroti quẽnase quetire, adi macarʉcʉroana jedirore gotibatorʉarãma masa. To bajirone bajirʉaroja sʉtiquẽnase yʉre so yuejeose queti quẽne. So yuejeosere masiritimenane tire gotibatorʉarãma —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Jesúre ñiato” yigʉ, ĩre ĩaterã tʉjʉ Judas ĩ goticudigʉ vare queti\\n10Judas Iscariote vãme cʉtigʉ rãca ñarã ñajediro Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã. To bajiboagʉ, paia ʉjarã ĩna ñarojʉre vasuju, Jesúre ĩnare ĩsirocarʉ. 11Jesúre ĩ ĩsirocarʉasere ajivariquẽnacõari,\\n—Gãjoa mʉre ĩsirʉarãja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna, paia ʉjarã.\\nTo ĩna yisere ajivariquẽnacõari, tudicoasuju Judas. Jesús tʉjʉre ejacõari, “¿Dirĩmaro ũnone Jesúre ĩnare yʉ ĩsijama, josari mene ĩre ñiamasirojari ĩna?”, yitʉoĩañuju ĩ.\\n12Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ, to yicõari oveja macʉre ĩna sĩariarʉ̃mʉ ejayuju ti. To bajiri Jesús buerimasa ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—Pascua boserʉ̃mʉ ñajare, mani barotire, ¿nojʉ bare yʉa quẽnoyusere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã.\\n13-14To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicõañuju Jesús:\\n—Jerusalénjʉ mʉare yʉ gotigʉ tʉre vasa mʉa. To mʉa ejarone, sĩgʉ̃, oco vagʉ mʉare bocarʉcʉmi. Ĩre sʉyaja mʉa. To bajicõari, vi ĩ sãjarone, ti vi ʉjʉre ado bajiro ĩre yiba: “Gotimasiorimasʉ, ‘¿nojʉ ñati Pascua boserʉ̃mʉ adi ñami yʉ buerimasare yʉ ũmato barotijaʉ?’ mʉre yicõami”, yiba mʉa. 15To mʉa yirone, mʉare ĩorʉcʉmi, vecaga sõa, jairisõa, mame quẽnogajanoriasõare. Tone mani barotire quẽnoyuba mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩnare varotigʉ.\\n16To ĩ yijare, vacoasujarã ĩna jʉarã yuja. To eja, ĩ yiriarore bajirone bajiyuju ti. To bajiri tisõajʉ ĩna barotire quẽnoyuyujarã ĩna.\\n17To bajiri Pascua boserʉ̃mʉaye bare bariajʉ ti ejaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ejacõari, barujiyujarã ĩna, ĩ rãca. 18Ĩna bañarone, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉ rãca bagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.\\n19To ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyujarã ĩna. Tocãrãcʉne sʉtiritirã ñari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿Yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\n20To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Mʉa rãcagʉ sĩgʉ̃, yʉ rãca yosebagʉ ñaami yʉre ĩsirocarocʉ. 21Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajirocʉ yʉ ñajare, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ ĩsirocaroti sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ñajare, bajirʉcʉja yʉ. To bajiboarine, yʉre ĩsirocarocʉjʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi. Ruyuabeticõarocʉ ñaboayumi —ĩnare yiyuju Jesús.\\n22Ĩna bañarone, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yiyuju Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩnare ĩsibatogʉne ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n—Baya mʉa. Ti ñaja yʉ rujʉ rii —ĩnare yiyuju.\\n23Tire ĩna bagajanorone, idiriabaja ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yiyuju quẽna. To yicõari, tibajare ĩnare ĩsiñuju. Ĩna jediro idijedicõañujarã ĩna. 24Ĩsigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Adi ñaja tirʉ̃mʉana “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodo to bajiro mʉare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yicũmasiriarore bajiro bajirʉaroja yuja. To bajicõari, jãjarã masa rojose ĩna yisere masiriocõari, tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios yuja.l 25Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios yʉre ĩ cũroto rĩjoro, quẽna jʉaji ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n26To ĩ yiro bero, Diore rʉ̃cʉbʉorã, basayujarã ĩna. Basagajano, Olivo vãme cʉti burojʉ vacoasujarã ĩna yuja. 27To ĩna vatone, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Adi ñamine yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vaveorʉarãja mʉa jediro. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajiro ti gotijare, to bajise mʉare gotiaja yʉ. Ado bajiro gotiaja ti: “Oveja coderimasʉre bajiro bajigʉre sĩarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩ yarã ovejare bajiro bajirã rudibatecoarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire, manire gotiro. 28Yʉre mʉa vaveoboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, quẽna tudicaticõari, Galilea sitajʉ mʉa vato bero, yʉjʉa, mʉa rĩjoro ñatʉjarʉcʉja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n29To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:\\n—Ãnoa jediro, mʉre ĩna vaveoboajaquẽne, mʉre vaveobetirʉcʉja yʉma —Jesúre ĩre yiyuju.\\n30To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Adi ñami busiyʉjʉa gãjabocʉ jʉaji ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yiyuju ĩ.\\n31To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pedro:\\n—Mʉ rãca yʉre ĩna sĩarʉajaquẽne, “Jesúrãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocabetirʉcʉja yʉ —Jesúre yiyuju Pedro.\\nTo bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, gãjerã Jesús buerimasa quẽne, to bajiro yijedicõañujarã ĩna.\\n32To ĩna yiro bero, Getseman'i vãme cʉtojʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n—Diore sẽnigʉacʉ yaja yʉ. To yʉ vatoye, ado rujicõaña mʉa maji —ĩnare yiyuju ĩ.\\n33To yigajanogʉ̃ne, Pedrore, Santiagore, to yicõari Juanre quẽne ji vasuju Jesús. To vacʉ, bʉto tʉoĩasʉtiritiyuju ĩ yuja. 34To bajiro bajigʉ ñari, ado bajiro yiyuju Jesús ĩ rãca variarãre:\\n35To yicõari, to sojʉabʉsa varẽmoñuju Jesús. Va, sita tũcurojʉ murocacũcõari, Diore sẽniñuju ĩ, “Yʉre ĩna sĩarotire yʉre matabosato ĩ” yigʉ. 36Ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ:\\n—Cacʉ, ñajediro yimasigʉ̃ ñaja mʉ. Yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.\\n37To yigajano, Pedro mesa ĩna cãnitoyene ĩna tʉjʉ ejayuju. Ĩnare yujiogʉne, ado bajise Pedrore ĩre yiyuju Jesús:\\n—¿Simón, cãniati mʉ? ¿No yirã cojo hora cõro cãnibetibʉsarãne, yʉre yuñabetimasucõati mʉa? 38Yʉ cãnibetore bajirone cãnibesa mʉa quẽne. To bajicõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. Riojo mʉare masiaja yʉ. “Dios ĩ bojasere yirʉcʉja” yirã ñaboarine, cojojirema rojose tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yirũgũaja mʉa —Pedro mesare ĩnare yiyuju Jesús.\\n39To yicõari, gãme vacʉ, Diore ĩ sẽniriarore bajirone tudisẽniñuju ĩ quẽna. 40To yigajano, vacʉne, cãniariarãre ĩnare ejayuju quẽna. Bʉto vʉjaejarã ñari, cãniñujarã ĩna. To bajiri rĩjoro ĩnare ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ sẽniĩaro, ĩre cʉdimasibesujarã ĩna. 41To bajiro ĩnare yigajanocõari, Diore sẽnigʉ̃ vasuju Jesús quẽna. Diore sẽnigʉ̃ var'i, tudiejacõari, ĩnare yujioyuju:\\n—¿No yirã cãni manicõati mʉa maji? Ado cõrone, Dios ĩ roticõacacʉre, rojose yirãre yʉre ĩsirocarocʉ vadicoagʉmi yuja. 42To bajiri yujiya mʉa. Ĩre bocarã vajaro. Yʉre ĩsirocarocʉ vadiami yuja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n43To bajiro Jesús ĩnare ĩ yiñarirĩmarone, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, Jesús buerimasa rãcagʉne vayuju yuja. Jãjarã ĩ rãca vayujarã jariaseri cʉorã, gãjerã yucʉ́juriri cʉorã. Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari bʉcʉrã quẽne ĩna cõariarã ñañujarã ĩna. 44Jẽre ado bajiro goti vayuju Judas, ĩ rãca vanare, “‘Ĩne ñaami Jesús’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ:\\n—Jesúre sẽnicõari, ĩre usurʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, ĩre ñiacõari, quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉ vaja mʉa —ĩnare yi vayuju.\\n45To bajiro yir'i ñari, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Judas:\\n—Gotimasiorimasʉ, ¿ñati mʉ? —ĩre yigʉne, usuyuju ĩ.\\n46To ĩ yirone, Jesúre ĩre ñiañujarã Judas rãca vadiriarã.\\n47To ĩna yirone, sĩgʉ̃ Jesús tʉ rʉ̃gõgʉ̃, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõañuju. 48To ĩ yiro bero, ĩre ñiarã ejarãre ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarã vanare bajiro jariaseri rãca, yucʉ́juriri rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro mʉare gotimasio rujirũgũmʉ yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. 49Diore gotirẽtobosarimasa, ado bajiro yʉre mʉa yirotirene ucamasiñuma. To bajiri, to bajirone yʉre yaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩre ñiarã ejarãre.\\n50Jesúre ĩna ñiasere ĩacõari, ũmarudijedicoasujarã ĩna, ĩ buerimasa jediro. 51To ĩna bajiboajaquẽne, gãji mamʉ, Jesúre ĩna ãmivatone, ĩnare sʉyasuju ĩ. Sudijãirine gũmañuju. To ĩ bajirone, ĩre ñiaboayujarã ĩna, Jesúre ãmivana. 52Ĩre ñiaca yirã, ĩ gũmaritore tʉ̃aveacõañujarã. To ĩna yigʉ, sudi magʉ̃ne ũmacoasuju.\\nJud'io masa ʉjarã, “Mʉ masu ye sʉorine sĩaecorʉcʉja mʉ”, Jesúre ĩna yire queti\\n53Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ rẽjacõari, ñañujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari bʉcʉrã quẽne. 54Jesúre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. Ĩnare yayiĩasʉyacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ya vi matariasãniro rẽtosãjacoasuju. Sãjacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa rãca rujiyuju ĩ, jea sũmañagʉ̃.\\n55Paia ʉjarã, to yicõari gãjerã ʉjarã, ĩna jediro Jesúre sĩarʉayujarã. To bajiro yirã ñari, “Rojose masu yigʉ ñaami Jesús” yisocaronare macañujarã. 56Jãjarã masa socarãne ĩna gotiboajaquẽne, ricati rĩne ĩna yise ñajare, “To bajiro ĩ yire ñajare, ĩre sĩaroti ñaja”, yimasibesujarã ĩna maji. 57-58To bajiboarine, sĩgʉ̃ri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yisocayujarã ĩna:\\n—Ãni Jesús vãme cʉtigʉ ĩ ñagõmasisere ajibʉ yʉa. Ado bajiro yimasimi: “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocacõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna gaje vi masa ĩna quẽnorivi mere quẽna tudibʉajeocõarʉcʉja”, yimasimi ĩ —yisocayujarã ĩna.\\n59To bajiro yisocarã ñaboarine, tocãrãcʉ ricati rĩne gotiboayujarã ĩna. To bajiro ĩna yise ñajare, “Ĩ ye sʉorine rojose tãmʉorʉcʉmi”, Jesúre yimasibesujarã ĩna maji.\\n60To bajiro ĩna yisocaboajaquẽne, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro Jesúre yiyuju:\\n—To bajiro mʉre ĩna yi ocasãsere ¿no bajiro yati mʉ? ¿Cʉdibeati mʉ? —Jesúre ĩre yiboayuju.\\n61To ĩ yiboajaquẽne, cojo vãme cʉdibeticõañuju. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ quẽna:\\n—¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'ine, Dios macʉne ñati mʉ? —Jesúre yisẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.\\n62To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—Ĩne ñaja yʉ. To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, ĩ riojojacatʉa rujicõari, masare besegʉagʉ, oco bueri vatoajʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãja mʉa —paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re yiyuju Jesús.\\n63To ĩ yirone, “Jesús ĩ yisere ajiteaja” yigʉ, ĩ sudire tʉ̃avoyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju ĩ:\\n—¡“Diore bajiro bajigʉ ñaja yʉ” yigʉ yami! No yirã gãjerã, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja. 64Mʉa quẽne Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ ĩ yisere ajiaja mʉa. To bajiro ĩ yise ajicõari, ¿no bajiro ĩre yiroti ñati? —ĩ rãcanare yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.\\n—Rojose masu yicõami. Ĩre sĩacõaroti ñaja —yicʉdiyujarã ĩna.\\n65To yicõari, sĩgʉ̃ri, Jesúre gooco eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. To yicõari,\\n—“‘Ĩ, mʉre jaami’ yʉre yigotiami Dios”, yʉare yiya mʉ —ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne, ĩre jayujarã ĩna.\\n66Vi jubeajʉ Jesúre rojose ĩna yiñarone, macajʉ́jʉa ñacõañuju Pedro. To ĩ ñarone, sĩgõ, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, ejayuju so. 67Pedro ĩ jea sũmañaro ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju so:\\n—Jesús, Nazaret macagʉ rãca vacudir'i ñagʉ̃ja mʉ quẽne —ĩre yiyuju so.\\n68To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro:\\n—“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ. Mʉre ajimasibeaja —sore yiyuju Pedro. To bajiro yicõari, matariasãniro sãjariasoje tʉ vasuju Pedro. 69To ĩ ñasere ĩacõari, quẽna soje tʉ ñarãre ado bajiro gotiyuju so, moabosarimaso:\\n—Ãni, Jesúrãca vacudir'i ñaami —yiyuju, ĩnare gotigo.\\n70To bajiro ĩnare so yisere ajicõari, quẽna, —Ĩre masibeaja yʉ —yiyuju Pedro.\\nTo so yiro bero, to ñarã ado bajiro Pedrore yiyujarã ĩna:\\n—Riojo yaja. Jesúrãca vacudirũgũgʉ̃ne ñaja mʉ quẽne. Mʉ quẽne Galilea sitagʉ ñaja mʉ —Pedrore yiyujarã ĩna.\\n71To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pedro:\\n—Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Socabetimasucõaja. Dios, yʉre ajigʉmi —ĩnare yicʉdiyuju Pedro.\\n72To bajiro ĩ yigajanorirĩmarone, gãjabocʉ jʉaji ñagõcõañuju yuja. Ĩ ñagõsere ajicõari, Jesús ado bajiro ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja: “Gãjabocʉ jʉaji ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” ĩre ĩ yirere masibʉjayuju. Tire masibʉjacõari, bʉto otiyuju.","num_words":1843,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Filemón 1 BSNNT - ¿Ñaboati yʉa baba Filemón vãme - Bible Search\\nFilemón vãme cʉtigʉre, Pablo, Timoteo rãca ĩna quẽnarotire\\n1-3¿Ñaboati yʉa baba Filemón vãme cʉtigʉ? Mʉ ñaja quẽnaro yʉa maigʉ̃, yʉare bajiro moagʉ̃. Mani maigõ, Apia vãme cʉtigore, to yicõari, yʉare bajiro moagʉ̃, Arquipo vãme cʉtigʉre quẽne adi queti mʉare ucaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, mʉ ya vijʉ rẽjarũgũrã jedirore adi queti mʉare ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ Pablo, mani maigʉ̃, Timoteo rãca adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉa. Masare Jesucristo ocare gotimasiogʉ̃ ñari, adojʉ tubibe ecoaja yʉ.\\nFilemón Cristore ĩ ajitirʉ̃nʉre queti\\n4-5Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari Dios yarãre quẽne quẽnaro mʉ maisere yʉre gotirũgũama masa. “Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaami. To bajicõari, Dios yarã jedirore ĩamaicõari, quẽnaro yami” mʉre ĩna yisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, “Filemónre quẽnaro yiyuja mʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. 6Mʉ quẽne, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ñajediro quẽnaro Dios manire ĩ yisere mʉ ajimasirotire yigʉ, mʉre sẽnibosarũgũaja. 7“Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro mʉ yijare, variquẽnama Jesúre ajitirʉ̃nʉrã” ĩna yisere ajicõari, bʉto variquẽnarũgũaja yʉ quẽne.\\n“Onésimo vãme cʉtigʉre quẽnaro bocaãmiña”, Pablo ĩ yire\\n8-9Dios yarãre quẽnaro yirũgũgʉ̃ mʉ ñajare, yʉre quẽne quẽnaro mʉ yirotire sẽnigʉ̃ yaja yʉ. Cristo ĩ cõacacʉ ñari, mʉ yirʉabetire rotimasirocʉ ñaboarine, Dios yarãre quẽnaro mʉ maisere masicõari, “Yʉre quẽne maicõari, yʉ sẽnirore bajiro cʉdirʉcʉmi” yigʉ, mʉre sẽniaja yʉ. Yʉ ñaja bʉcʉ Pablo. To yicõari, Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiose sʉori adojʉ tubibe ecoaja yʉ. 10Ado bajiro mʉre sẽniaja yʉ: Quẽnaro ajiya, Filemón. Onésimo mʉre moabosarimasʉ ñaboar'ire, yʉ macʉre bajiro bajigʉre sẽnibosagʉ yaja. Adojʉ tubiberiavi ñagʉ̃, Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine Jesucristore ajitirʉ̃nʉcami.\\n11Tirʉ̃mʉjʉ mʉre moabosarimasʉ ñaboarine quẽnaro mʉre moabosabesumi. Yucʉrema quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñaami. To bajiri, mʉre quẽne quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi. 12Mʉ tʉjʉ ĩre varotiaja yʉ. Ĩ ñaami bʉto yʉ maigʉ̃. To bajiri, quẽnaro ĩre bocaãmiña. 13Bajigʉjʉma, yʉ rãca ĩ ñasere bojaboaja yʉ, “Tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ejarẽmoato” yigʉ. To bajiro ĩ bajijama, sõjʉ ñacõari, yʉre mʉ ejarẽmomasibetijare, mʉre ĩ moabosaroti ũnirene, yʉjʉare ejarẽmocõa ñabogʉmi. 14To bajiboarine, “Pablo tʉjʉ ĩ tujasere bojaja yʉ quẽne” mʉ yiroto rĩjoro, “Adojʉ tujaya Onésimo”, yirʉabeaja yʉ. To bajiri, ĩre bojagʉ ñaboarine, mʉ tʉjʉ ĩre varotiaja yʉ. Mʉ tʉjʉ ĩ tudiejasere ĩacõari, “Pablore ejarẽmorocʉ ñaja mʉ” ĩre mʉ yijama, quẽnaroja. 15Mʉre rudiadicõari, yoaro me adojʉ ĩ ñarotire bojarimi Dios, mʉ tʉjʉ tudiejacõari, quẽnaro ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. “Yucʉrema Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ĩ rijato berojʉ ĩ catirotire Dios ĩ ĩsir'i ñari, õ vecajʉ quẽne mʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ yaja yʉ. 16Mʉ tʉjʉ ĩ tudiejaro, “Yʉ moarimasʉ tudiejaami” ĩre yigʉ me, ĩre ĩamairʉcʉja mʉ. “Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ maigʉ̃, yʉ bedire bajiro bajigʉ ñaami” yitʉoĩagʉ̃, ĩre ĩamaima. To bajiri ĩre yʉ mairo rẽtoro mʉjʉa, ĩre mairʉcʉja mʉ.\\n17To bajiri, mʉ tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. “Pablo quẽne, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi” mʉ yitʉoĩajama, yʉrene bocaãmigʉ̃re bajiro Onésimore bocaãmima. 18Tirʉ̃mʉjʉ rojose yir'i ĩ ñajama, to yicõari, no bojase mʉre vaja mor'i ĩ ñajama, yʉjʉare vaja sẽniña. Ĩre vaja yibosarʉ yaja yʉ. 19Yʉ masune adire ucaja yʉ: “Onésimo mʉre ĩ vaja more ti ñajama, ĩre vaja yibosarʉcʉja”, yiucaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, ado bajise tʉoĩagʉ̃ja mʉ: “Pablo ĩ gotimasiocati sʉorine Jesucristore yʉ ajitirʉ̃nʉsʉocati ñajare, yʉ rijato berojʉ yʉ catirotire Dios ĩ ĩsir'i ñaja yʉ. To bajiri ĩ gotimasiore vaja yʉre ĩ sẽnijama, ĩre vaja yijeomasibecʉja”, yitʉoĩagʉ̃ja mʉ. 20To bajiri, Onésimo rojose mʉre ĩ yirere masiriocõari, ĩre quẽnaro mʉ bocaãmijama, “Mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiyumi” mʉre yimasicõari, bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ.\\n21“‘Quẽnaro ĩre bocaãmiña’ yʉ yiro rẽtoro quẽnaro ĩre yirʉcʉmi” mʉre yitʉoĩacõari, adi papera yʉ ucase rãca mʉre sẽniaja yʉ. 22Gajeye ado bajise mʉre yaja yʉ: Mʉ tʉjʉ yʉ cãnirotisõa yʉre quẽnoyubosaya. “Diore yʉre mʉa sẽnibosarũgũrore bajirone yoaro mene adojʉ tubiberiavire budirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajicõari, mʉare ĩagʉ̃ varʉaja yʉ.\\nPablo, ĩ rãcana quẽne ĩna quẽnarotire queti\\n23Mani maigʉ̃, Epafras mʉre quẽnarotiami. Ĩ quẽne, Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñari, adojʉ tubiberiavijʉ yʉ rãca ñaami. 24Gãjerã, yʉ rãca moarã, Marcos, Aristarco, Demas, Lucas quẽne, mʉre quẽnarotiama ĩna quẽne.\\n25Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnase mʉare cõarũgũato.","num_words":665,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 Timoteo 1\\nPablo pʉarĩ́ jóaripũ\\n1-2 Timoteo, yʉʉ Pablo mʉʉrẽ ãñudutia. Yʉʉ Cõãmacʉ̃ booró Jesucristoyere wededutigʉ beserigʉ, cʉ̃ʉ̃ ticocorigʉ niiã. Teero biiri ateré cʉ̃ʉ̃ “tiigʉ́da” jĩĩriguere yʉʉ wederi booquí: “Cõãmacʉ̃ Jesucristomena niirã́rẽ catiré petihére ticoqui”. Timoteo, yʉʉ mʉʉrẽ maĩã; mʉʉ yʉʉ macʉ̃ tiiróbiro niiã.\\nCõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, teero biiri Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉʉrẽ ãñuré ticoaro; bóaneõ ĩñaãrõ; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nJesucristoye quetire padeó, buerucuya\\n3 Yʉʉ ñecʉ̃sʉ̃mʉã Cõãmacʉ̃rẽ padeorírobirora yʉʉcã ãñurõ yeeripũnacʉtiremena padeóa. Ñamirĩ́, bʉ́recori yʉʉ sãĩrécõrõ mʉʉrẽ wãcũã. Mʉʉrẽ wãcũgʉ̃, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. 4 Yʉʉ wáari bʉreco mʉʉ utiriguere wãcũrucua. Teero tiigʉ́, yʉʉ bayiró ʉsenigʉ̃da jĩĩgʉ̃, mʉʉrẽ bayiró ĩñadʉgaga. 5 Mʉʉ jĩĩditoro manirṍ Jesucristore padeorére yʉʉ wãcũã. Mʉʉ ñecõ Loida, teero biiri mʉʉ paco Eunice padeosʉguéwa. Yʉʉ masĩjãã: Mʉʉcã teerora padeonʉnʉ́segʉ tiicú.\\n6 Teero tiigʉ́, ateré mʉʉrẽ wãcũrĩ tiia: Too sʉgueropʉ yʉʉ mʉʉrẽ ñaapeóri, Cõãmacʉ̃ mʉʉrẽ “biiro tiigʉ́dʉ niigʉ̃daqui” jĩĩrigʉ niiwĩ. Tee masĩré ticorére tiirucújãña. 7 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ Espíritu Santore ticogʉ, cuiro manirṍ niiãrõ jĩĩgʉ̃ ticorigʉ niiwĩ. Teero cuirono tiigʉ́, Espíritu Santo marĩrẽ tutuari tiiquí; cãmerĩ́ maĩrĩ́ tiiquí; ãñurõ tiirére besemasĩrĩ tiiquí. 8 Teero tiigʉ́, marĩ Õpʉ̃ye quetire wedegʉ, boboríjãña. Yʉʉ teeré wederé wapa peresuwiipʉ duigʉ́cãrẽ bobosã́rijãña. Biirope wãcũña: “Tee queti wederé wapa yʉʉcã ñañarõ netõpacʉ́, Cõãmacʉ̃ tutuare ticorémena nʉcãjã́gʉ̃da”, jĩĩ wãcũña. 9 Cõãmacʉ̃ marĩrẽ netõnérigʉ niiwĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃yara ãñurã́ niirĩ boogʉ́, beserigʉ niiwĩ. Marĩ ãñuré tiirí ĩñagʉ̃ mee beserigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃pe marĩrẽ ãñurõ tiigʉ́da jĩĩgʉ̃, beserigʉ niiwĩ. Biiro biia: Atibʉ́reco tiiádari sʉguero, Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiigʉ́da jĩĩgʉ̃, Jesucristo marĩrẽ netõnéãdarere wãcũrigʉ niiwĩ. 10 Atitó marĩrẽ ãñurõ tiirére ẽñogʉ̃́, Jesucristo marĩrẽ netõnégʉ̃rẽ ticodiocorigʉ niiwĩ. Jesús marĩ dianetõborirare netõnérigʉ niiwĩ. Marĩ cʉ̃ʉ̃ netõnére quetire padeorá “catiré petihére cʉoa” jĩĩmasĩã.\\n11 Cõãmacʉ̃ tee netõnére quetire yʉʉre wededutirigʉ niiwĩ. Tee quetire yʉʉre buedutirigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ yʉʉre beserigʉ niiwĩ. 12 Tee quetire wederé wapa yʉʉ bayiró ñañarõ netõã. Teero ñañarõ netõpacʉ́, boboría. Yʉʉre tee queti wededutirigʉre masĩã. Teero tiigʉ́, ateré jĩĩã yʉʉja: “Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre cṹũriguere coteyapacʉtigʉdaqui, tée cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatigʉpʉ”.\\n13 Yʉʉ mʉʉrẽ diamacʉ̃́ bueriguere bueya. Jesucristore padeorémena, cãmerĩ́ maĩrémena bueya. 14 Ãpẽrã́ tee quetire wasorí jĩĩgʉ̃, Espíritu Santo marĩpʉre niigʉ̃́ tiiápuremena Cõãmacʉ̃ mʉʉrẽ wededutigʉ cṹũriguere diamacʉ̃́ bueya.\\n15 Mʉʉ masĩtoacu: Niipetira Jesucristore padeorá Asia macãrã yʉʉre cõãwapetijõãwã. Cʉ̃́ãmena niiriracã Figelo, teero biiri Hermógenes teerora tiiwá. 16 Onesíforo doca teero tiiríwi. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ, cʉ̃ʉ̃ya wii macãrãrẽ bóaneõ ĩñaãrõ. Sĩcãrĩ mee Onesíforo yʉʉre wãcũtutuari tiiwí. Yʉʉ peresuwiipʉ niipacari, yʉʉre bobosã́riwi. 17 Bobosã́rõno tiigʉ́, Romapʉ jeagʉ, yʉʉre ãmaãrigʉ niiwĩ, tée bʉagʉ́pʉ. 18 Marĩ Õpʉ̃ basocáre wapa tiiádari bʉreco jeari, Onesíforore bóaneõ ĩñaãrõ. Cʉ̃ʉ̃ Éfesopʉ marĩrẽ tiiápuriguere mʉʉ ãñurõ masĩcu.","num_words":397,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 San Pedro 3 BSNNT - Rõmia, manajʉ cʉtirãre, mʉare - Bible Search\\n“Gãmerã rʉ̃cʉbʉoroti ñaja”, yire queti\\n1-2Rõmia, manajʉ cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa quẽne, mani ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojarã ñari, mʉa manajʉre quẽnaro cʉdirũgũña. Sĩgʉ̃ri, mʉa manajʉa, Cristo ocare ajimena ñarãma. To bajiri, Cristo ocare mʉa gotibosasere ajirʉamenama. Ti ocare gotibetiboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõari, quẽnase rĩne yiñaña mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, ĩna quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉborãma. 3“‘Manire ĩavariquẽnato ʉ̃mʉa’ yirã, ¿no bajiro yirãti mani?” mʉa yitʉoĩajama, “Ado bajiro yirʉarãja”, yitʉoĩabetiroti ñaja: Mʉa joa quẽnorotire, quẽnase mʉa bʉsarotire, mʉa gãmo yorotire, to yicõari, quẽnase mʉa sudi sãñarotire quẽne, ti ũnire bʉto tʉoĩaroti me ñaja. 4Ado bajirojʉa bʉto tʉoĩaroti ñaja: Quẽnase yirʉa tʉoĩarũgũroti ñaja. Mani rujʉaye jedise ñaja. Quẽnase mani tʉoĩasejʉama jedibetirʉaroja. To bajiri, mʉa manajʉare ajirʉ̃cʉbʉocõari, ĩnare quẽnaro mʉa yirotire tʉoĩarũgũroti ñaja. To bajiro mʉa yijama, mʉare bʉto ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios. 5Tirʉ̃mʉjʉ to bajiro quẽnaro yirã ñamasiñujarã rõmia manajʉ cʉtimasiriarã. Diore rʉ̃cʉbʉomasiriarã, “Manire ĩ gotiriarore bajiro yirʉcʉmi”, yitʉoĩamasiñujarã. To yicõari, ĩna manajʉre cʉdirũgũmasiñujarã ĩna. 6To bajirone bajimasiñuju Sara vãme cʉtimasirio. So manajʉ Abrahamre ĩre so jijama, “Yʉ ʉjʉ”, ĩre yimasiñuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ĩre quẽnaro cʉdimasiñuju so. So bajiriarore bajiro bajiroti ñaja mʉare quẽne. Mʉa manajʉa rojose ĩna yirotire tʉoĩa güimenane, quẽnaro yicõa ñaroti ñaja.\\n7Ʉ̃mʉa, manajo cʉtirãre, mʉare quẽne gotiaja yʉ: Mʉa quẽne, mani ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojarã ñari, “Rõmia tĩmabetibʉsarã ñaama” yitʉoĩacõari, mʉa manajoare ĩnare ejarẽmorũgũña. To yicõari, Dios quẽnagʉ̃ ñari, ĩnare quẽne, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ĩna ñajare, ĩnare quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. Quẽnaro ĩnare mʉa rʉ̃cʉbʉobetijama, ĩre mʉa sẽnisere ajibetirʉcʉmi Dios.\\n“Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca quẽnaro ñarũgũña”, yire\\n8Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca mʉa bajiñarotire mʉa jedirore gotitʉsagʉ yaja yʉ. Sĩgʉ̃re bajiro quẽnaro tʉoĩacõari, ñarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã rojose ĩna tãmʉosere mʉa ĩajama, ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoroti ñaja. “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yitʉoĩaroti ñaja. 9Gãjerã rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare gãmebetiroti ñaja. Gãjerã mʉare ĩna tud'ijama, ĩnare tud'igãmebetiroti ñaja. Ado bajirojʉa ĩnare yirũgũroti ñaja: Tud'igãmemenane, quẽnaro ĩna ñarotire yirã, Diore ĩnare sẽnibosaya. To bajiro mʉa yirũgũsere bojaami Dios, “To bajiro ĩna yijama, jediro quẽnase yʉ ĩsirʉasere bʉjarʉarãma” mʉare yimasigʉ̃ ñari. 10Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Tire riojo gotiami Pedro”, yimasirãja mʉa:\\n“Quẽnaro ĩna ñarʉajama, ĩna ñagõroto rĩjoro quẽnaro tʉoĩarũgũrʉarãma, ‘Rojose ñagõrobe’ yirã. To yicõari, gãjerãre yitobetirʉarãma.\\n11Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare yirũgũrʉarãma. ‘Gãjerã rãca quẽnaro ñarãsa’ yirã, ĩna yimasiro cõro quẽnaro ĩnare yicõa ñarũgũrʉarãma.\\n12Quẽnaro yirãre ĩatirʉ̃nʉrũgũami Dios. To bajiri, ĩre ĩna sẽnijama, ĩnare ejarẽmorũgũami. To bajiboarine, rojose yirãrema ĩavariquẽnabeami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n13Quẽnase rĩne mʉa yicõa ñajama, ñimarãjʉa mʉare rojose yigʉ, magʉ̃mi. 14To bajiboarine, sĩgʉ̃ri rojose mʉare ĩna yijama, “Quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, rojose mʉare yirãre güibeticõari, bʉto variquẽnaroti ñaja mʉare. 15“Cristo, mani ʉjʉ, jediro masigʉ̃ ñaami”, yitʉoĩa rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũrãja mʉa. Gãjerã, “¿No bajiro tʉoĩarã ñari, ‘Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi Dios’ yati mʉa?” mʉare ĩna yisẽniĩajama, mʉa cʉdirotire quẽnaro tʉoĩa yuya mʉa. 16“Ĩna rẽtoro masirã ñaja” yitʉoĩamenane, Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare quẽnaro cʉdirʉarãja mʉa.\\n“Rojose yama” gãjerãre ĩna yigotisere ajicõari, “Socarã yaja mʉa” ĩna yibojoneorotire yirã, quẽnase rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajiro yiroti ñaja mʉare.\\n17Rojose mʉa yise sʉorine rojose mʉare ĩna yijama, “Jʉaji to bajiro yibetirʉarãja”, yitʉoĩarʉarãja mʉa. Ti quẽne quẽnase ñaja, bajirojʉma. To bajiboarine ti rẽtoro quẽnamasuse ñaja quẽnase mʉa yise sʉorine Dios ĩ bojarore bajiro rojose mʉa tãmʉojama. 18Cristo quẽne, quẽnase rĩne yigʉ ñaboarine, rojose tãmʉocõari, rojose yirãre manire rijabosacami. To bajiro bajicami, Dios tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ. Rijacoaboarine, Esp'iritu Santo sʉorine tudicatiyumi. 19To bajicõari, rijariarã, tubiberiarojʉ ñarãre ĩnare gotimasiogʉ̃ vasuju Cristo. 20To ñariarã, Noé ĩ ñamasiriarodojʉ ñariarã ñañujarã. Ĩnare Dios ocare gotimasiboayuju Noé. Ajirʉabetimasiñujarã ĩna. To bajiri, cũmua jairicare Noé ĩ quẽnotoyene, ĩre ĩna ajirotire yoaro yumasiboayuju Dios. Ĩre ajibeticõa ñamasiñujarã ĩna. To cõrone cũmua quẽnogajanocõari, cojomo cõro jedi, gaje ãmo idia jẽnituarirãcʉ rĩne vasãjamasiñujarã. Oco ñamʉse rãca ĩ ruureare sʉorine rojorã rãca ĩna ñacõa ñaborotire ĩnare yirẽtobosamasiñuju Dios. 21Oco rãca mani bautizaecorirʉ̃mʉne, manire rojose tãmʉoboronare yirẽtobosayumi Dios. “Ti ũnine bajiyuja ti Noére Dios ĩ yimasire quẽne”, yimasiaja mani. Oco rãca mani bautizecojama, Dios mani jacʉre quẽnaro mani tʉoĩarotire yirã, “Rojose yʉa yisere masirioya”, ĩre yisẽniaja mani. To yicõari, “Jesucristo manire ĩ rijabosaro bero Dios ĩre ĩ catiore ñajare, manire rojose tãmʉoboronare yirẽtobosayumi”, yaja mani. 22Jesucristo, tudicaticõari, õ vecajʉ Dior��ca rotiñagʉ̃mi. Tojʉ ñarã, ʉjarã ñamasurã, ñamasumena quẽne, ángel mesa, gãjerã quẽne, ĩ rotisere cʉdiñarãma.","num_words":703,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 17\\n☰ ATOS 17 ◀ ▶\\nIca libakedi Paulo ijaa Silas manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Tessalônica\\n1 Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi eɡ̶idaa diiticogi me wiajeeɡ̶a, odaa joɡ̶odigotece nigotadi Anfípolis aniaa Apolônia, odaa joɡ̶otota nigotaɡ̶a Tessalônica. Jiɡ̶idiaaɡ̶i aca liiakanaɡ̶axi judeutedi. 2 Paulo mina ligileɡ̶egi migo minoataɡ̶a inoa niiakanaɡ̶axiidi, odaa jiɡ̶igo. Niɡ̶ijoatigilo itoatadiɡ̶ida saabadotedi Paulo igo niiakanaɡ̶axi, odaa ja dinotigimadetege niɡ̶ijo oko niɡ̶ijo neɡ̶eetece ane diitigilo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. 3 Paulo diiɡ̶axinaɡ̶atece codaa me ikeetiogi me leeditibige niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa me dawikode, yeleo, odaa yewiɡ̶atace, niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Odaa Paulo jeɡ̶eetiogi, “Jatematitaɡ̶awatiwaji, mejitece Jesus. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa Jesus niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e meote me ɡ̶odewiɡ̶atace.” 4 Onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo oko anowajipatalo lotaɡ̶a Paulo ijaa Silas eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, odaa joɡ̶odinawanaɡ̶aditege. Liwigotigi niɡ̶idi aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a idi eliodi greegotedi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, codaa meliodi iwaalepodi ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a.\\n5 Pida icoa judeutedi ja nocetibigiwaji, odaa joɡ̶oyatecoɡ̶otee ica lapo ɡ̶oneleegiwadi agopeloaɡ̶a anidiaaɡ̶itibiga miditaɡ̶a ane licooɡ̶adi oko naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ini lapo jiɡ̶igotibeci oibatooɡ̶odi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa joɡ̶onipoditice Jasão liɡ̶eladi, odoletibige me dakatiobece, domiɡ̶igotibeci odoletibige Paulo ijaa Silas, domoɡ̶odoletibige moyadeegiticogi lodoe niɡ̶ijo noiigi. 6 Igaanaɡ̶a diɡ̶icata moyakadi Paulo ijaa Silas, odaa joɡ̶oixigitijo Jasão ijaaɡ̶ijo eledi ɡ̶onioxoadipi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi lodoe niɡ̶ijoa lacilodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Natigide etina joɡ̶onotoɡ̶owa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anowo ligecaɡ̶aloɡ̶o niɡ̶eladimigipitigi inoatawece nigotadi. 7 Codaa Jasão nodetibigiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi midiaaɡ̶i liɡ̶eladi. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi aɡ̶oyiwaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco César, ninionigi-eliodi romaanotedi ane diiɡ̶enataka digoina Tessalônica, leeɡ̶odi modi mini epaa ninionigi-eliodi ane liboonaɡ̶adi Jesus.” 8 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa lacilodi ijaaɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a eliodi me noɡ̶owikomataaɡ̶a, codaa aɡ̶aleeɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anowo. 9 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi joɡ̶oiiɡ̶e Jasão ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi moyajigo dinyeelo, micataɡ̶a daɡ̶a loojedi meo Paulo ijaa Silas me daɡ̶aleeɡ̶owo anodi me beyagi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oikaticoace.\\nPaulo ijaa Silas idiaa libakadi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Beréia\\n10 Igaanaɡ̶a enoale, aɡ̶ica anoyopaɡ̶adi niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi joɡ̶oiiɡ̶e Paulo ijaa Silas migotibeci nigotaɡ̶a Beréia. Noɡ̶ototicogi Beréia, odaa jiɡ̶igotibeci manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. 11 Niɡ̶idi oko digoida Beréia baanaɡ̶a nigomaɡ̶a mowajipata anewi aliciagi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Tessalônica. Codaa oyemaa meliodi mowajipatalo Paulo lotaɡ̶a. Inoatawece nokododi oiwitelogo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji owotibige moyowooɡ̶odi domigewi ica Paulo ane diiɡ̶axinaɡ̶atece. 12 Odaa eliodi niɡ̶ijo oko joɡ̶onakato Ǥoniotagodi. Liwigotigi niɡ̶ijo aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a ijo eliodi greegotedi codaa me iwaalepodi anida aneetege licoɡ̶egi ane ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. 13 Pida niɡ̶ijoa judeutedi ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Tessalônica noɡ̶odibodicetibige Paulo me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a digoida nigotaɡ̶a Beréia, odaa jaɡ̶aɡ̶igotibeci moyetigi lacilo niɡ̶idi noiigi modakapetege Paulo ijaa Silas. 14 Odaa aɡ̶ica anoyopaɡ̶adi ɡ̶onioxoadipi joɡ̶oimonya Paulo migo liniogotibece akiidi-eliodi, pida Silas ijaa Timóteo biɡ̶idiaa nenyaɡ̶ate nigotaɡ̶a Beréia. 15 Odaa niɡ̶ijoa eletidi lokaaɡ̶etedi joɡ̶oilaajo Paulo neɡ̶epaa nigotaɡ̶a Atenas. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dopitijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Beréia, odaa Paulo ja dajoinaɡ̶atigi moibodicaxi Silas ijaa Timóteo me daɡ̶a dinopaɡ̶adi migotibeci minitaɡ̶a.\\nPaulo datematika digoida nigotaɡ̶a Atenas\\n16 Niɡ̶ijo Paulo midiaaɡ̶ite nigotaɡ̶a Atenas, nibeotibigege Silas ijaa Timóteo motota. Niɡ̶ijo midiaaɡ̶i me nibeotibige, odaa ja nadi naɡ̶ani nigotaɡ̶a Atenas minoa niwicidi. Odaa eliodi me agecaɡ̶alo, codaa me ilee laaleɡ̶ena. 17 Odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa ja dinotigimadetege icoa judeutedi icaaɡ̶ica ane daɡ̶a judeutedi pida odioteci lakataɡ̶a judeutedi, codaa eledi dinotigimadetege niɡ̶ijo oko ane dakapetibigiwage inoatawece nokododi miditaɡ̶a ane licooɡ̶adi oko me yatecoɡ̶o. 18 Codaa eledi dakapetege icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi epicureutedi ijaaɡ̶ijoa estóicotedi, eledi odinotigimadetege. Odaa dinigetiwage, modi, “Amiini ini yetole ane leedi me ɡ̶odiiɡ̶axi?” Icaaɡ̶ica eledi modi, “Icaa mina daɡ̶a yalaɡ̶atiogi noenoɡ̶ododi eletidi noiika.” Odaa jiɡ̶inaa lotaɡ̶a leeɡ̶odi Paulo me yalaɡ̶atalo Jesus codaa me yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji meote Jesus me yewiɡ̶atace niɡ̶ijo moyeloadi. 19 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi Paulo miditaɡ̶a niɡ̶ijo aneitibige me yatecoɡ̶o icoa lilokaɡ̶awadi niiɡ̶axinaɡ̶anadi, ane liboonaɡ̶adi Areópago, niɡ̶idi aneitibige amina ite oko me yatecoɡ̶o, me diniiɡ̶axitibigiwaji. Odaa joɡ̶odita Paulo, “Jemaanaɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a amigida ica gela ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneloɡ̶otitibece. 20 Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶adotaɡ̶a etiɡ̶odawelaɡ̶adi, odaa joleeɡ̶atibige me jowooɡ̶otaɡ̶a anodaa diitigilo niɡ̶ijoa ɡ̶adotaɡ̶a.” 21 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶owote, igaataɡ̶a iditawece niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a inaaɡ̶inoa iomaɡ̶aɡ̶a pida idiaa liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Atenas lemaanigitibece me leegi midiaaɡ̶i moyatemati codaa mowajipata okanicodaaɡ̶icata gela nibodigi.\\n22 Odaa Paulo ja dabiditi liwigotigi niɡ̶ijo oko ane yatecoɡ̶o anoyatigi me Areópago, odaa jeɡ̶ee, “Akaami iniotagodepodi ane ɡ̶adiɡ̶eladi Atenas jinadi niɡ̶ina akaamitiwaji mawiite inoatawece moɡ̶eetetiogi niɡ̶inoa ɡ̶aniwicidi. 23 Niɡ̶ijo mejigoteloco naɡ̶ana ɡ̶anigotaɡ̶atiwaji, odaa jinadi ane onitibigetiwaji mateciɡ̶i moɡ̶eetetiogi niɡ̶inoa ɡ̶aniwicidi. Codaa eledi jinadi naɡ̶ajo wetiɡ̶a anabakenitiwaji maweniɡ̶ideni niɡ̶ina ɡ̶aniwigo, naɡ̶ani wetiɡ̶a diniditeloco nidigo anee, ‘Digoina joɡ̶eeɡ̶ata ɡ̶onoenoɡ̶odi ane diɡ̶icata me jowooɡ̶otaɡ̶a.’ Niɡ̶iniwa Ǥonoenoɡ̶odi anoɡ̶eetetalotiwaji idaaɡ̶ee me diɡ̶icoatedi mowooɡ̶oti, joaniɡ̶iniaaɡ̶ejitece niɡ̶ina me ɡ̶adiiɡ̶axinitiwaji. 24 Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ina iiɡ̶o codaa me inoatawece niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o. Iniaaɡ̶iniwa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e inoatawece ane ideite ditibigimedi codaa me iiɡ̶o, odaa adiɡ̶eladetedigi diimigi ane loenatagi niɡ̶ina oko. 25 Iniaaɡ̶iniwa ayopotedibige niɡ̶ina oko doɡ̶owo noenatagitema anigetiɡ̶idi, leeɡ̶odi Jiɡ̶iniaaɡ̶eote niɡ̶ina oko me newiɡ̶a, me naalaɡ̶a, codaa yajigotediogi niɡ̶ina oko inoatawece anoyopotibige me newiɡ̶a. 26 Yoe inoatawece ane noiika, anida aneetege licoɡ̶egi niɡ̶ijo odoejegi ɡ̶oneleegiwa loenatagi. Odaa ja ilaagaɡ̶aditedeloco me niɡ̶eladeeɡ̶ateloco inoatawece liwailidi iiɡ̶o. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa ane nilaɡ̶aditetema nokododi niɡ̶ina oko, codaa me nibikota niiɡ̶otedi niɡ̶ijo maleediɡ̶icatibige mina me newiɡ̶a. 27 Joaniɡ̶idaa aneote, eotedibige modoletibige odaa domoɡ̶oyakadi niɡ̶ina modoletibige. Pida aleegitalo me yototedice oninitecibeci niɡ̶ina oko. 28 Jiɡ̶idaa ligegitibece niɡ̶ijo oko ane ɡ̶adoiigi mee,\\n‘Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa aneote me ɡ̶odewiɡ̶a,\\neote me jitinaɡ̶aɡ̶a,\\ncodaa jiɡ̶iniaa leeɡ̶odi noɡ̶oko.’\\nCodaa ijoa notaɡ̶aneɡ̶ecajoli niɡ̶ina akaamitiwaji anodi,\\n‘Okotawece oko lionigipi.’\\n29 Enice leeɡ̶odi moko lionigipi Aneotedoɡ̶oji leeditibige me daɡ̶a jileɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a liciagi okanicodaaɡ̶icata niwigo noenatagi oolo, domigetaɡ̶a beexo, oɡ̶oa domigetaɡ̶a wetiɡ̶a, loenataka niɡ̶ina oko ane lixakedi me yoe, codaa me yowooɡ̶odi me dadineɡ̶enataka. 30 Aneotedoɡ̶oji aiwi anigoteta niɡ̶ijo oko niɡ̶ijo jotigide niɡ̶ijo me doɡ̶oyowooɡ̶odi mida libatiigi. Pida natigide iiɡ̶e inatawece niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o, minatawece odinilaatece libeyaceɡ̶eco. 31 Leeɡ̶odi jeɡ̶eote lakatagi noko me iwi anigotediogi inatawece oko digoina iiɡ̶o, codaa meote ane iɡ̶enaɡ̶a nige iwi anigotediogi niɡ̶ina oko. Odaa eote ibake Ǥoneleegiwa niɡ̶ijo ane ixipetedice mepaa iwi anigotiogi oko. Ikeetediogi inatawece oko mewi micota me ibake niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa me iwi anigotediogi niɡ̶ina oko, niɡ̶ijo neɡ̶eote me yewiɡ̶atace niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa.”\\n32 Igaanoɡ̶owajipata Paulo mee Aneotedoɡ̶oji neɡ̶eote niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa me yewiɡ̶atace, odaa jiɡ̶ijo niɡ̶ijo oko anoyame. Pida ica eledi oko modi, “Jemaanaɡ̶a me jajipaaɡ̶ataɡ̶awa me enitacece niɡ̶inoa notaɡ̶a.” 33 Odaa Paulo ja noditice me idei miditaɡ̶a. 34 Odaa onateciɡ̶ijoa icoa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶otota Paulo, codaa oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Liwigotigi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, ijo ane liboonaɡ̶adi Dionísio anida aneetege niɡ̶ijo lapo anodita me Areópago. Eledi dinawanaɡ̶aditege Paulo aca iwaalo anodita Damáris, codaa icaaɡ̶ica eledi aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a.","num_words":971,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.141,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 17 BAONT - To biro ĩi yapano, emʉaro pee ĩa - Bible Search\\nCʉ̃ buerãre Jesús cʉ̃ ca juu bue bojarique\\n1To biro ĩi yapano, emʉaro pee ĩa mʉene, o biro ĩi juu buewi Jesús:\\n—Cáacʉ, mee yʉre mʉ ca cõorica tabe eacoa. Yʉ, mʉ Macʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉoya. Yʉ, mʉ Macʉ̃ pee cãa, mʉre yʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉorucu. 2Yʉ, mʉ Macʉ̃re, bojoca niipetirã ametʉenero doti majiriquere yʉre mʉ tiicojowʉ, yʉre mʉ ca tiicojoricarãre to birora caticõa niiriquere cʉ̃ tiicojojato ĩigʉ. 3To birora caticõa niiriquere bʉariquea ate nii: Mʉ, díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ jĩcʉ̃ra ca niigʉre, ñucã yʉ, Jesucristo, mʉ ca tiicojo cojoricʉ cãare ca majirã, caticõa niiriquere bʉarucuma.+ 4Mee ati yepapʉre niigʉ, mʉre yʉ tii nʉcʉ̃ bʉo niiwʉ. Yʉre mʉ ca tii doti cojoriquere, mʉ ca tii dotirore birora yʉ tii yapano. 5Cáacʉ, mecʉ̃ra ñucã ati yepa ca niiparo jʉgueropʉra mʉ mena niigʉ ca nii majuropeegʉ yʉ ca niiricarore birora, mʉ pʉtopʉ ca nii majuropeegʉ yʉ ca niiro yʉre tiiya ñucã.\\n6”Ati yepa macãrãre beje jeeri, yʉre mʉ ca tiicojoricarãre mʉre cʉ̃ja ca majiro yʉ tiiwʉ. Mʉ yaarã niiwa, mʉ, cʉ̃jare yʉre mʉ tiicojowʉ, cʉ̃ja pea mʉ wederiquere tʉo nʉnʉjeewa. 7Mecʉ̃ra, niipetirije yʉre mʉ ca tiicojoriquere, mʉpʉ mʉ ca tiicojorije ca niirijere majima. 8Yʉre mʉ ca wede dotiriquere cʉ̃jare yʉ wedewʉ. Cʉ̃ja pee cãa teere yʉre tʉo nʉnʉjeewa. Mʉ pʉtopʉ ca niiricʉra yʉ ca dooriquere añuro majima. Ñucã mʉ ca tiicojo cojoricʉ yʉ ca niirije cãare díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjeema.\\n9”Cʉ̃ja yee maquẽre jãi bojagʉ yʉ ĩi. Yʉre ca tʉo nʉnʉjeetirãre jãi bojagʉ méé yʉ ĩi. Yʉre mʉ ca tiicojoricarãre yʉ jãi boja, mʉ yaarã cʉ̃ja ca niiro macã. 10Niipetirã yʉre ca tʉo nʉnʉjeerã, mʉ yaarã niima. Ñucã niipetirã mʉ ca cʉorã, yʉ yaarã niima. Ca nii majuropeegʉ yʉ ca niirijere cʉ̃ja menapʉ bojocare bii ĩño nii. 11Yʉa, ati yepara yʉ niicõa niitirucu. Cʉ̃ja pee doca ati yepara tuarucuma. Yʉa, mʉ pʉtopʉ waagʉ yʉ tii. Cáacʉ ca ñañarije manigʉ, mʉ ca doti tutua niirije mena, doti tutua niirique yʉre mʉ ca tiicojorique mena, cʉ̃jare ĩa nʉnʉjeeya, jĩcʉ̃re biro mani ca niirore birora, cʉ̃ja cãa jĩcʉ̃re biro cʉ̃ja ca niipere biro ĩigʉ. 12Ména ati yepare cʉ̃ja mena niigʉ, doti tutuarique yʉre mʉ ca tiicojorique mena cʉ̃jare ĩa nʉnʉjee, ñañarije cʉ̃jare ca biirʉgarijere cʉ̃jare camota boja, yʉ tii niiwʉ yʉre mʉ ca tiicojoricarãre. Cʉ̃ja mena macʉ̃ jĩcʉ̃ ʉno peera yaitiwi. Biigʉpʉa, mʉ yee quetire cʉ̃ja ca owarique ca ĩirore biro to biijato ĩigʉ, ca yaipʉ ca baʉaricʉ wado yairucumi.\\n13”Mecʉ̃ra mʉ pʉtopʉra tua waagʉ yʉ tii. Biigʉpʉa atera, ati yepapʉ cʉ̃ja mena niigʉra atere to biro yʉ ĩi, cʉ̃ja cãa, yʉ ca ʉjea niirore birora cʉ̃ja ʉjea niijato ĩigʉ. 14Yʉre mʉ ca wede doti cojorijere cʉ̃jare yʉ wedewʉ. Yʉ cãa ati yepa macʉ̃ méé yʉ ca niirore birora, cʉ̃ja cãa ati yepa macãrã méé cʉ̃ja ca niiro macã, ati yepa macãrã mʉre ca majitirã pea cʉ̃jare ĩa tuti jañuma. 15“Ati yepare ca niirãre mʉ pʉtopʉ yoari méé cʉ̃jare jee cojocãña,” ĩigʉ méé yʉ ĩi biigʉpʉa. “Ñañarije cʉ̃jare ca biirʉgarijere cʉ̃jare camota bojaya,” ĩigʉ pee doca, to biro mʉre yʉ ĩi. 16Ati yepa macʉ̃ méé yʉ ca niirore birora, cʉ̃ja cãa ati yepa macãrã méé niima. 17Mʉ majuropeera mʉ yaarãre jee dica wooya, mʉ yee díámacʉ̃ ca niirijere ca padeparãre. Mʉ wederiquea, díámacʉ̃ ca niirije nii. 18Ati yepapʉre yʉre mʉ ca tiicojo cojoricarore birora, yʉ cãa anijare cʉ̃jare yʉ tiicojo cojo, ati yepa macãrãre mʉ yeere cʉ̃ja wede majiorã waajato ĩigʉ. 19Cʉ̃jare ĩima ĩigʉ yʉ majuropeera, mʉ ca tii dotiricarore biro tiirʉgʉ, ca ñañarije manigʉ ami dica wooricʉ yʉ nii ea, cʉ̃ja cãa díámacʉ̃ ca niirije queti jʉori, ca ñañarije manirã nii ea, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorije peere ca tiirã nii, cʉ̃ja ca biipere biro ĩigʉ.\\nCʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirãpʉre Jesús cʉ̃ ca juu bue bojarique\\n20”Anija wadore jãi bojagʉ méé, to biro mʉre yʉ ĩi. Niipetirã bojoca, yʉ yee quetire cʉ̃jare cʉ̃ja ca wedero tʉori, yʉre ca tʉo nʉnʉjeeparãpʉ cãare cʉ̃jare yʉ jãi boja. 21Cʉ̃ja niipetirãpʉre, “Añuro jĩcãri cõro cʉ̃ja niijato” ĩigʉ, atere to biro mʉre yʉ ĩi. “Cáacʉ, yʉ, mʉ mena nii, mʉ pee cãa yʉ mena nii, mani ca bii niirore birora, cʉ̃ja cãa jĩcãri cõro añuro mani mena cʉ̃ja ca niiro tiiya,” yʉ ĩi, ati yepa macãrã mʉre ca tʉo nʉnʉjeetirã, mʉ ca tiicojo cojoricʉ yʉ ca niirijere díámacʉ̃ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩigʉ.\\n22”Ca nii majuropeegʉ yʉ ca niiro yʉre mʉ ca tiiricarore birora, yʉ cãa ca nii majuropeera cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare yʉ tiiwʉ, jĩcʉ̃re birora mani ca niirore birora, cʉ̃ja cãa jĩcʉ̃re birora cʉ̃ja niijato ĩigʉ. 23Yʉ pea, cʉ̃japʉre nii, mʉ pea, yʉpʉre nii, mani bii. Añuropʉra jĩcãri cõro cʉ̃ja ca nii earo cʉ̃jare tiiya. To biro mʉ ca tiiro ati yepa macãrã, mʉ ca tiicojo cojoricʉ yʉ ca niirijere, ñucã yʉre mʉ ca mairore birora cʉ̃jare mʉ ca mairijere, ĩa majirucuma. 24Cáacʉ, mʉ, yʉre mʉ ca tiicojoricarã cãa, yʉ ca niipa tabepʉra yʉ mena cʉ̃ja ca niiro yʉ boo, ca nii majuropeegʉ yʉ ca niirijere yʉre mʉ ca tiicojoriquere cʉ̃ja ĩajato ĩigʉ; mee, mʉa ati yepare mʉ ca tiiparo jʉgueropʉra yʉre mʉ mai jʉo doowʉ.\\n25Cáacʉ añugʉ, ména ati yepa macãrã mʉre cʉ̃ja ca majiti pacaro, yʉ pea mʉre yʉ maji. Anija yʉ mena ca niirã cãa, mʉ ca tiicojo cojoricʉ yʉ ca niirijere majima. 26Mʉ ca niirique cʉtirijere cʉ̃jare yʉ ĩñowʉ. Ñucã to birora yʉ ĩñocã nʉnʉa waarucu, yʉre mʉ ca mairije cʉ̃japʉre nii, ñucã yʉ majuropeecã cʉ̃japʉrena niicã, yʉ ca biipere biro ĩigʉ —ĩi juu buewi Jesús.","num_words":895,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 1 Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo | The New Bible.com\\n1Jʉ̃menijicʉi yávaiye põeteino(Mt 3.1; 11.27; Mr 1.4; Lc 3.1-2; 10.22; Col 1.15-17; He 1.2; 1 Jn 1.1-2; Ap 19.13) 1Mamarʉmʉre cãreja jãravʉre cʉed̶aquiye jipocai, cʉrejaquemavʉ majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ. Jʉ̃menijicʉque cʉrejaquemavʉ. Aru Jʉ̃menijicʉ baju barejaquémavʉ ʉ̃. 2Mamarʉmʉmiata jãravʉre cʉed̶aquiye jipocamiata, Cristorecabe cʉcʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉque. 3Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi caiyede cʉed̶are d̶aimʉ mácʉ. Ʉ̃́re põevare, ãimarare, aru caijĩe coapa cʉed̶are d̶arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. Ʉ̃i cʉed̶abedu, ye cʉbejebu. 4Ʉ̃́recabe cʉre d̶ayʉ bácʉ põevare apʉrivʉre, ʉ̃i d̶aicõjeimarare. Yópe pẽoiye jã́re d̶aiyepe põevare, nopedeca Cristo põevare coreóvare d̶arejaquemavʉ jãve baju. 5Yópe ñami jã́mene d̶aiyepe põevare, nopedeca ijãravʉcavʉ ne ãmeno d̶aiyeque jãvene coreóvabede d̶aimaramu. Ʉbenita Cristo, pẽoinope, darejaquemavʉ ijãravʉi, ñeminitucubʉpe, ãmecʉrijãravʉi, coreóvare d̶acʉyʉ põevare jãve bajure. Aru pẽoiyede cod̶avainope teino coyʉiye jãvene vainí tʉrĩduyama ijãravʉcavʉ ãmeno d̶aivʉ. Ʉbenita ʉ̃i coyʉiye jãvene vainí tʉiye majibenama. 6-7Põevare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉre Cristore jã́d̶ovaiyʉcʉ, Juan Bautistare coyʉicõjenejamed̶a Jʉ̃menijicʉ. Juan Bautista coyʉcʉdarejaquemavʉ ijãravʉi iye coyʉiyede, Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶aiye báquede ʉ̃́re Cristorã, caivʉ põevare ne jápiarĩ jʉ arãjiyepe ayʉ iye yávaiye méne. 8Ñai Juan Bautista Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ baju, Cristo baju, ãmenejamed̶a ʉ̃. Quéda Cristorã, Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ bajura, coyʉcʉdayʉ barejámed̶a ʉ̃. 9Cristorecabe dayʉ bácʉ ijãravʉi coreóvarĩ bʉojare d̶acʉyʉ caivʉ põevare Jʉ̃menijicʉi dápiainore jãve bajure. 10Cristo cʉrĩdurejamed̶a ijãravʉi. Jʉ̃menijicʉi cʉed̶are d̶aimʉ mácʉvacari ijãravʉre, ʉ̃́re coreóvabedejaquemavʉ ijãravʉcavʉ. 11Ʉ̃ jino dijãravʉ ʉ̃i cʉed̶aino mácarõi, darĩdurejaquemavʉ ʉ̃. Ʉbenita ʉ̃́re jacopʉbedejaimad̶a obedivʉ ʉ̃ jina mariduivʉvacari. 12Ʉbenita apevʉ nácavʉ jãve coreóvarĩ jacopʉrĩ ʉ̃́re jʉ aivʉre Jʉ̃menijicʉi mára teicõjenejaquemavʉ Cristo. 13“Yʉre jápiarĩ jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi mára tejarãri na”, ʉ̃i que aino, maja põeva maje jʉed̶ocʉvarõpe ãmevʉ no. Aru maja põeva, “Jʉ̃menijicʉi mára teiyʉrĩ, ʉ̃i mára tenajaramu”, maje aiyepe ãmevʉ no. Aru nomiói márepacʉi jʉed̶ocʉvaiyʉepe máre ãmevʉ no. Quénora “Yʉre jãve baju jápiarĩ jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi mára tejarãri na. Jʉ̃menijicʉi mára baju tejarãri na”, arejaquemavʉ ʉ̃. 14Majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉedacʉyʉ põetedejaquemavʉ dijãravʉi. Majaque cʉrejame ʉ̃, põecʉpe páyʉ. Ʉrarõ baju ʉrĩ majare, d̶acaibi méne. Aru ʉ̃́vacari jã́d̶ovarejame majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve matʉiyede. Meacʉ bajube ʉ̃. Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i parʉéde jímʉ mácʉi parʉéde jã́rejacarã ñʉja. Cũinácʉbe Jʉ̃menijicʉi mácʉ baju. Cũinácʉrabe ʉ̃. 15Juan Bautista coyʉrejame ʉ̃i borore ʉ̃́re jã́riburu yóboi. Yópe arĩ, cod̶oboborejame põevare:—Ñaime mʉjare ji coyʉvaimʉ ji ávaiyepe: “Ji yóboi dacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ji põetequiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ ʉ̃, ji mʉjare ji coyʉvaimʉ. Ji jipocacacʉbe ʉ̃. Yʉre vainí tʉibi ʉ̃. Caiyede cʉed̶aquiye jipocai cʉrejaquemavʉ ʉ̃”, acacʉ yʉ mʉjare, arejame Juan Bautista. 16Ʉrarõ ʉ̃i ʉe boje, mearo d̶acaibi caivʉ majare. Obedinʉmʉa ména cʉre d̶aibi majare. Obedinʉmʉa bedióva mearo d̶acavaibi, cad̶atecʉyʉ majare. 17Jʉ̃menijicʉi coyʉrĩburu yóboi Moisés bácʉre ʉ̃i d̶aicõjeiyede põevare, ména cʉre d̶aicõjeino majare buenidurejaquemavʉ Moisés bácʉ. Ʉbenita Jesucristo barejáme majare Jʉ̃menijicʉi ʉede jã́d̶ovañʉ. Majare aipe ãrojacʉre Jʉ̃menijicʉre jãve jã́d̶ovarejame Jesús. 18Jã́imʉ ãmemi Jʉ̃menijicʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi mácʉ cũinácʉra, ʉ̃́vacari Jʉ̃menijicʉ baju, majepacʉque cʉcʉ, majare coreóvare d̶acʉdarejame ʉ̃ Jʉ̃menijicʉre. Edarĩ, jípacʉ jiede coyʉcʉedarejame ʉ̃.Juan Bautista ʉ̃i memecaino Jesucristore(Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17) 19Ina judíova Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ jẽniari jã́icõjeni jarorejaimad̶a Juan Bautistare. Sacerdotevacavʉ aru Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine memeipõevacavʉ, levita ãmicʉriyajubocavʉ, jarorejaimad̶a ina jabova, “¿Ñamenʉ mʉ?” ne arĩ jẽniari jã́rajiyepe aivʉ ʉ̃́re. Que arĩ, yécʉ põecʉpe páyʉre majiyʉrejaquemavʉ na. 20Juan Bautistacapũravʉ nuriéna coyʉrĩ jebedejame náre.—Cristo ãmevʉ yʉ. Jʉ̃menijicʉi epeimʉ, jabocʉ bacʉyʉ́, ãmevʉ yʉ, arejame náre. 21—¿Dinʉmʉ ñamenʉ mʉ? Cristo ãmevʉ mʉ. ¿Elíarʉ̃ mʉ? arejaima ina sacerdoteva.—Ʉ̃ ãmevʉ yʉ, arejame.—¿Ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bacʉyʉ́, majeñecuva mácavʉ “edacʉyʉ”, ne ávaimʉrʉ mʉ? arejaima ʉ̃́re cojedeca.—Ʉ̃ ãmevʉ yʉ, arejame náre. 22—¿Dinʉmʉ ácʉpe páyʉrʉ̃ mʉ? Ñʉjare cũiná coyʉjacʉ mʉ, ñʉjare jẽniari jã́icõjeivʉre ñʉje coyʉrãjiyepe. ¿Aipe ayʉrʉ̃ mʉ? ¿Yécʉrʉ̃ mʉ? arejaima ʉ̃́re ina sacerdoteva. 23Ʉ̃́capũravʉ coyʉrejame náre yópe arĩ, ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ, Isaías ãmicʉcʉ bácʉ ʉ̃i toivaiye báqueque:—Yʉrecabu Isaías bácʉ ʉ̃i toivaimʉ mácʉ: “Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõecʉ cod̶oboboyʉre jápiarãjarama põecʉbenoi: ‘Mead̶ajarã mʉje ũmene, copʉ etaburĩ maje jabocʉre, nopedeca mʉje mead̶aiyepe daimare, ñai ʉ̃mʉ, mʉje pued̶aimʉ, ʉ̃i daquiye jipocai. Que d̶arĩ dajocajarã mʉje ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ macʉyʉ́ ʉ̃i daquiye jipocai, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i copʉ etaquiyepe aivʉ mʉjare’ ”, arejame náre Juan Bautista. 24Ina fariseovai jaroimara Juan Bautistare are nʉri jẽniari jã́rejaima: 25—Mʉ Cristo ãmevʉ. Elías ãmevʉ mʉ. Aru ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bacʉyʉ́ ãmevʉ mʉ. ¿Dinʉmʉ aipe teni põevare Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovañʉrʉ mʉ ocoque? arejaima ina fariseovai jaroimara. 26Juan Bautista arejame náre:—Yʉrecabu põevare jã́d̶ovañʉ Jʉ̃menijicʉre ocoque. Ʉbenita cũinácʉ cʉbi mʉje jẽneboi, mʉje coreóvabemʉ. 27Ji yóboi dacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ji pʉeno parʉcʉ bacʉyʉ́me. Caivʉ pʉeno meacʉ bajube ʉ̃. Yʉ́capũravʉ pare ʉ̃i cãchinocacʉbu. Que baru ʉ̃́re cad̶ateni bʉojabevʉ yʉ. Pʉ oarĩ bʉojabevʉ yʉ duayʉ ʉ̃i cʉraidoa bʉoimeare, arejame náre. 28Caiye iye vaidéjavʉ̃ Betania ãmicʉrõi, Jordán ãmicʉriya jia aviá daidʉve ẽcarʉi, Juan Bautista ʉ̃i jã́d̶ovare cuiyede põevare Jʉ̃menijicʉque ocoi nore.Jesús Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ovejajĩcʉpe, jarʉvacʉyʉ põeva ne ãmeina teiyede 29Cõmiáijãravʉi yópe barejávʉ̃. Juan Bautista jã́rejame Jesúre dayʉre ʉ̃i yebai. Ʉ̃́re jã́ri, arejame ñʉjare:—Jã́jara mʉja. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ijãravʉi, jarʉvacʉyʉ põeva ne ãmeina teiyede. Yópe sacerdoteva ne boaiyepe ovejajĩnare, jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i ãrʉmetequiyepe aivʉ põeva ne ãmeina teiyede, nopedeca ñai Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre boarĩ́ jarʉvarãjarama põevare boje, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe aivʉ põeva ne ãmeina teiyede. Que baru põeva ne ãmeina teiyede mead̶aipõecʉbe ʉ̃. 30Ñaime mʉjare ji coyʉvaimʉme ji ávaiyepe: “Ʉ̃ ji yóboi dacʉyʉme. Ʉbenita ji põetequiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ. Que baru yʉre vainí tʉibi ʉ̃. Caiyede cʉed̶aquiye jipocamiata cʉrejaquemavʉ”, mʉjare acacʉ yʉ. 31Mamarʉmʉre yʉ máre coreóvabetecacʉ ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉi mácʉre. Ʉbenita põevare Jʉ̃menijicʉque jã́d̶ovacʉdacacʉ yʉ ocoque, Israecavʉ ne coreóvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re, Jʉ̃menijicʉi mácʉre, arejame ñʉjare, ʉ̃́cavʉre, Israecavʉre, Juan Bautista. 32-33Yópe arĩ, ʉ̃i majiéde coyʉrejame ʉ̃:—Yʉ máre ʉ̃́re coreóvabecʉ cãreja, “Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ bajʉbí ʉ̃”, abetecacʉ yʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ, yʉre jã́d̶ovaicõjeñʉ mácʉ põeva Jʉ̃menijicʉ jina teiyʉrivʉre ʉ̃́re ocoque, yópe arĩ coyʉáme yʉre: “Jã́cʉyʉmu mʉ ji Espíritu Santo tubacʉẽmeñʉre cũinácʉ ʉ̃mʉra aru cʉcʉre ʉ̃́que. Ñai ʉ̃mʉ, ʉ̃́recabe põeva jina teiyʉrivʉre yʉre jã́d̶ovacʉyʉ Espíritu Santoque”, áme yʉre Jʉ̃menijicʉ. Quédeca ʉ̃i aiye báquepe, Jesúrã ñai Espíritu Santo tubacʉẽmeñʉre jurecope cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ jã́cacʉ yʉ. Aru ñai Espíritu Santo cʉ́teame ʉ̃́que. 34Yʉ́capũravʉ majivʉ, ji jã́iye báque boje. Que baru coyʉyʉbu mʉjare. Ñai ʉ̃mʉ, mʉjare ji coyʉvacamʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉbe ʉ̃, arejame Juan Bautista.Jesús ʉ̃i mamarʉmʉ bueimara 35Cõmiáijãravʉi Juan Bautista cʉrejame nore cojedeca ñʉja pʉcarã ʉ̃i bueimaraque. 36Que teni Jesús noi vaiyʉ́re jã́ri, arejame ñʉjare:—Ʉ̃́re jã́jara mʉja. Ʉ̃́recabe Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ. Yópe sacerdoteva ne boaiyepe ovejajĩnare, jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre, nopedeca ñai Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre boarĩ́ jarʉvarãjarama põevare boje, arejame ñʉjare Juan Bautista. 37Ʉ̃i que aiyede jápiaivʉ, Jesúque nʉrejacarã ñʉja. 38Jesús núcʉnʉri, copedini, ñʉjare jẽniari jã́rejame:—¿Aru mʉja yéde voivʉrʉ̃? arejame Jesús.—Mʉ, bueipõecʉ, ¿ã́ri cʉcʉrʉ̃ mʉ? arejacarã ñʉja Jesúre. 39—Yʉ́que jã́radajarã mʉja, arejame ñʉjare Jesús.Ñʉje nʉiyede ʉ̃́que, yóvaicʉvaiora nainú marejávʉ̃. Ʉ̃́que nʉri, ʉ̃i cʉrõi jã́ri, cʉrejacarã ʉ̃́que dijãravʉ joarõ. 40Cũinácʉ ñʉja pʉcarã Juan Bautistare jápiaivʉ bácavʉcacʉ aru Jesúque nʉivʉ bácavʉcacʉ Andrés ãmicʉcʉ barejáme, Simón Pedroi yócʉ. 41Cũiná, Andrés vocʉnʉrejame ʉ̃i mamicʉ Simóre. Eayʉ bácʉ, arejamed̶a ʉ̃́re:—Mesíare, Jʉ̃menijicʉi epeimʉre, põevare mead̶aipõecʉre, eavʉ ñʉja, arejamed̶a Andrés.Mesías aino, Cristo aiyʉrõtamu. 42No yóboi Andrés jíbʉcʉre nʉvarejamed̶a Jesús yebai. Jesús, Simóre jã́ri, yópe arĩ coyʉrejame:—Simómu mʉ. Mipacʉ ãmicʉbi Juan. Ʉbenita Cefas ãmidoimʉ macʉyʉ́mu mʉ, arejame Jesús.Cefas aino, Pedro ainotamu. Aru nóvacari cʉ̃rabo aiyʉrõtamu.Jesús ʉ̃i “Dajarã” aino Felipede, Natanaene máre(Mt 16.15; Mr 8.29; Lc 9.20) 43Cõmiáijãravʉi Galilea ãmicʉrijoborõi nʉcʉyʉ barejáme Jesús. Nʉñʉ, Felipede copʉrejame ʉ̃:—Yʉ́que dajacʉ mʉ, arejame Felipede Jesús. 44Betsaida ãmicʉriĩmarocacʉ barejáme Felipe. Andrés aru Pedro ne ĩmarocacʉ barejáme. 45Dinʉmʉre Natanaene vocʉnʉrejamed̶a Felipe. Ʉ̃́re eayʉ, coyʉrejamed̶a:—Ñaine, Moisés bácʉ aru ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne toivarĩ coyʉvaimʉre eavʉ ñʉja. Moisés bácʉ ʉ̃i toivaiye báquede Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede toivarejaquemavʉ ʉ̃́ra. Ʉ̃́tame Jesús Nazarecacʉ, Joséi mácʉ, arejamed̶a Natanaene Felipe. 46Natanaecapũravʉ arejamed̶a:—No ĩmaro Nazarede põeva meara, apevʉre cad̶ateivʉ, cʉbema na, arejamed̶a Natanael.—Dinʉmʉ jã́cʉdajacʉ mʉ mi baju, arejamed̶a ʉ̃́re Felipe.Jã́radarejaima ina pʉcarã. 47Náre edaivʉre jã́ri Jesús, yópe arejame Natanaena:—Majecʉ, israevacacʉ baju, edaibi ʉ̃. Borocʉbecʉ bajube ʉ̃, arejame Jesús, Natanaene jã́ñʉ. 48—¿Aipe teni yʉre majitecʉrʉ̃ mʉ? arejame Jesúre Natanael.—Mʉre Felipe ʉ̃i cutubede cãreja jã́vʉ yʉ. Higueracʉ cãchinoi dobatevʉ mʉ, arejame Natanaene Jesús. 49—Mʉ, bueipõecʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉbu mʉ. Ñʉja Israecavʉ ñʉje jabocʉbu mʉ, arejame Jesúre Natanael. 50Quénora Jesúcapũravʉ arejame ʉ̃́re:—¿“Jocʉcʉ cãchinoi mʉre jã́vʉ” ji aiyede, “Jʉ̃menijicʉi mácʉbu mʉ”, ayʉrʉ̃ yʉre? Pʉeno ji apejĩe parʉé ji d̶aquiyede jã́cʉyʉmu mʉ. 51Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõ vorĩ nʉinore jã́rajaramu mʉja. Nore Jʉ̃menijicʉi ángeleva, jõd̶aivʉre aru mʉivʉre jã́rajaramu mʉja. Aru ne coricai cʉcʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, arejame ñʉjare Jesús.","num_words":1307,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.011,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti FILIPENSES 1\\nFilipos cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Filipos gãna mʉa. Yʉ Pablo Timoteo rãca adi papera uca gʉa. Jesucristore moa ĩsiri masa ña gʉa. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri Dios ñarã ña mʉa cʉni. “Queno ñaña mʉa”, yi ñuca gʉa mʉare. Dios oca riasori masa ito yicõri ĩnare ejabʉari masare cʉni, “Quenajaro”, yi ñuca gʉa. 2 Mʉare queno yijaro mani Jacʉ Dios. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ sajari oca cʉtiroca yijaro ĩ. Ito bajiro mʉare yijaro yirocʉ, Diore ito yicõri mani Ʉjʉ Jesucristore cʉni mʉare yiari seni ĩsisotia yʉ.\\nJesucristore rʉ̃cʉbʉorãre yiari Pablo ĩ seni ĩsire gaye\\n3 Mʉare tʉoĩa wanʉcõri, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia yʉ. 4 Mʉare yiari Diore yʉ bʉsisotija, yʉ ya ʉsijʉ queno wanʉ quenasotia yʉre. 5 Cajero Cristo ocare boca ãmisʉorãti yʉre ejabʉasʉocʉ mʉa. Adocãta cʉni yʉre ejabʉacõa mʉa maji. Ito bajiri mʉare yiari Diore yʉ senisotija yʉ ya ʉsijʉ queno wanʉ quenasotia yʉre. 6 Jesucristore mʉa tʉorʉ̃nʉsʉorajʉti queno mʉa yi ñaroca yisʉoñi Dios. Mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉjʉti, “Queno yi masijaro ĩna”, yirocʉ manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios. Ĩ ñarã mani ñatĩñatoni ito bajiro manire yigʉ yiguĩji ĩ. “Riti bajia iti”, yi masia yʉ. 7 Yʉre ti maicõri ĩ oca gãjerãre yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Dios. Ĩ ocare yʉ riaso ucuroca queno yʉre ejabʉasoticʉ mʉa. Jesucristo oca masare yʉ riasoja ticõri, yʉre tubiacã ĩna. Ito bajiro yʉre ĩna yibojarocati, “Ĩna cʉni Cristore tʉorʉ̃nʉjaro”, yirocʉ, “Ñasarise ña Cristo oca”, yi jidicãbea yʉ. Tubia ecorʉ yʉ ñabojarocati queno yʉre ejabʉasotia mʉa. Ito bajiri yʉ ya ʉsijʉ mʉare tʉo maia yʉ. Ito bajiro mʉare yʉ tʉoĩaja quena ña yʉre. 8 Jesucristo mʉare ĩ tʉo mairo bajiroti bʉto mʉare tʉo maia yʉ cʉni. “Ĩnare bʉto ti ãmoami Pablo”, yi masiami Dios yʉre. 9 Gãjerãre bʉto bʉsa ti maijaro ĩna, yirocʉ Diore seni ĩsisotia yʉ mʉare yiari. Queno tʉoĩare gaye Dios mʉare jidicãjaro, yirocʉ ĩre senisotia yʉ. Ito yicõri ĩ ãmorise mʉa tʉo masi jeotoni mʉare yiari Diore seni ĩsisotia yʉ. 10 Ñasarise riti mʉa tʉoĩa besere ãmoa yʉ. Ito bajiro mʉa yija, queno yirã ñari Cristo ĩ tʉdi ejari rʉmʉ ñe seti mana ñarã yirãji mʉa. 11 Jesucristo sĩgʉ̃ti ñami quenarise riti mani yi masiroca yigʉ. Quenarise riti yisotijaro ĩna, yirocʉ mʉare yiari ĩre seni ĩsisotia yʉ. Ito bajiro queno mʉa yija ticõri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñami Dios”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji gãjerã cʉni.\\nCristore riti mani moa ĩsi sʉyaja quena, Pablo ĩ yire gaye\\n12 Tʉoya yʉ ñarã mʉa. “Quenabiti jaje Pablore rẽtabojarocati jãjarã bʉsa Jesucristo oca tʉorʉ̃nʉ wama masa”, mʉa yire ãmoa yʉ. 13 “Cristore ĩ tʉorʉ̃nʉja ticõri, ĩre tubiayijarã ĩna”, yi masiama adi cʉto gagʉ ʉjʉ ya wi coderi masa. Ito bajiro riti yi masi jediama ado gãna yʉre. 14 “Tubia ecorʉ ñabojagʉti Cristore jidicãbeami Pablo”, yi tʉoĩacõri ado gãna mani ñarã jãjarã, bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉ wama. Ito bajiri oca sẽocõri güimenati Dios ocare riasoama ĩna.\\n15 Cristo ocare queno yʉ riaso masijare, yʉre ti ʉoama coriarã. “Pablo rẽto bʉsaro queno riasorãji gʉama”, yicõri riasobojama ĩna. Gãjerãma Dios oca tʉorʉ̃nʉrã ñari, wanʉre rãca riasoama. 16 Yʉre tʉo maicõri Cristo oca masare riasoama ĩna. “Tubia ecoanare cʉni Cristo oca ñasarise gotijaro Pablo, yirocʉ Pablore tubiaroca yiñi Dios”, yi masiama ĩna yʉre. Ito bajiri yʉre tʉoĩacõri Cristo oca masare riasoama ĩna. 17 Yʉ riasorise ti ʉocõri, “Manire cʉni ti wanʉjaro masa”, yirona riasobojama yʉre ti tudiri masa. Dios ocare tʉorʉ̃nʉrã meje ñabojarãti ĩ oca masare riasoama ĩna. “ ‘Ĩnajʉare tʉorʉ̃nʉ wama masa’, yire oca Pablo ĩ tʉoja, bʉto bʉsa bojori bʉjagʉ yiguĩji ĩ tubiara wi ñagʉ̃”, yi tʉoĩabojarãji ĩna yʉre. 18 Ito bajiro ĩna yibojaja cʉni no yibea yʉre. Cristo oca masare ĩna riasoja iti ña yʉre quenarise. Yʉre ĩna ti maija, ĩna ti maibeja cʉni Cristo oca masare ĩna riasoja iti ña yʉ ya ʉsijʉ yʉ wanʉroca yirise. Ito bajiri bʉto bʉsa wanʉ wacʉ yigʉja yʉ.\\n19 “Yʉre yiari Diore senirã yama ĩna”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. “Yʉre ejabʉarocʉ Espíritu Santore cõañi Jesucristo”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri tubia ecorʉ yʉ ñabojarocati, “Quenarise rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa yʉ. 20 Jesucristo ĩ cũrʉ ñari, ija ĩ tiro riojo bojo ãmobea yʉ. Yʉ tʉoĩa yurise, yʉ ãmorise cʉni yʉ tʉoĩa yuja, ado bajiro bajia. Oca sẽocõri Cristo ocare riti riasosoti ãmoa yʉ. Tubia ecorʉ yʉ ñaja, tubia ecorʉ meje yʉ ñaja cʉni, yʉre ticõri Cristore masa ĩna rʉ̃cʉbʉore ãmoa yʉ. Yʉre ĩna bucõaja cʉni yʉre ĩna sĩaja cʉni no yibea yʉre. Cristore masa ĩna rʉ̃cʉbʉoja iti ña yʉre ñasarise. 21 Cristore riti moa ĩsirocʉ ña ãmoa yʉ. Iti ña yʉre ñasarise. Yʉ godaja, bʉto bʉsa quenarise bʉjagʉ yigʉja yʉ. 22 Adi sita ñagʉ̃, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro masa, yirocʉ ĩnare riasoa yʉ. Catigʉ yʉ ñaja, quena ña yʉre. Yʉ godaja cʉni quena ña. Ito bajiri, “Godarejʉa ãmoa yʉ, catirejʉa ãmoa yʉ”, yi bese masibea yʉ. Jʉaji gayejʉti quenacõa yʉre. 23 Ito bajiri josari ña yʉre iti jʉaji gaye yʉ beseja. Cristo rãca ña ãmogʉ̃, godare ãmoa yʉ. Ĩ tʉ yʉ waja, bʉto bʉsa wanʉ quenaro ñagʉ̃ yigʉja. 24 Ito bajibojarocati adi sita yʉ ñaja bʉto bʉsa mʉare riasogʉ yigʉja yʉ. Mʉare yʉ riasoja iti ña bʉto bʉsa ñasarise. 25 “Riti bajia iti”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajiri, bʉto bʉsa Cristore tʉorʉ̃nʉ wajaro ĩna, yirocʉ, “Mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ maji”, yi tʉoĩa yʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉcõri bʉto bʉsa wanʉjaro ĩna, yirocʉ mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ maji. 26 Ito bajiri mʉcana yʉre mʉa tija, wanʉrã yirãji mʉa. Cristo yʉre ĩ codeja ticõri, “Queno ya Dios mʉ”, yi rʉ̃cʉbʉorã yirãji mʉa.\\n27 Cristo oca iti gotiro bajiroti mʉa cʉdija iti ña ñasarise. Mʉa tʉjʉ yʉ waja, yʉ wabeja cʉni yʉ yiro bajiroti mʉa yire ãmoa yʉ. “Cristore tʉorʉ̃nʉcõri sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩarã ñama ĩna. Ito yicõri, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro gãjerã cʉni yirona, ĩ oca riti riasoama ĩna”, masa ĩna mʉare yire, tʉo ãmoa yʉ. 28 Mʉa wajana Dios oca ti terã ĩna ñaja, güibesa ĩnare. Oca sẽoña. Ito bajiro mʉa yija ticõri, “Jeame ʉ̃jʉrojʉ cõagʉ̃ yiguĩji Dios manire”, yi masirã yirãji ĩna. Gaje gaye cʉni ado bajiro mʉare tʉoĩarã yirãji ĩna. “Ĩnare ejabʉami Dios. Ito bajiri ĩnare masogʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna, mʉa queno yirise ticõri. 29 Manire ti maicõri Cristore mani tʉorʉ̃nʉroca yiñi Dios. Iti ña mani wanʉrise. Ito bajibojarocati Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, quenabeto mani tõbʉjaroca yirã yirãji gãjerã. Ito bajiro cũñi Dios manire. Ito bajiri mani wanʉroti ña iti cʉni. 30 Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri, Cristore tʉorʉ̃nʉjaro masa yirona, josari moa mani. Iti rʉmʉ Cristo oca yʉ riasoja ticõri, quenabeto yʉ tõbʉjaroca yʉre masa ĩna yija ticʉ mʉa. “Adocãta cʉni ñeñaro tõbʉjagʉ yiguĩji”, yire oca tʉorãji mʉa.","num_words":1051,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 12\\nIca natematigigi icoa nawodaɡ̶anadi abeyacaɡ̶aɡ̶a\\n(Mateus 21.33-46; Lucas 20.9-19)\\n1 Jesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me yatematitediogi natematiko anida ane iciaceeketetege me diiɡ̶axinaɡ̶a. Odaa meetediogi, “Ica ɡ̶oneleegiwa eyatedi uuva libatatiidi, odaa ja niotaa, codaa eo ligixitaɡ̶anaɡ̶axi me niopaaɡ̶aditedi uuva me yoe viinyo, codaa eo lipe lajo moibeo niɡ̶ijoa lawodigijedi niɡ̶inoa nowienoɡ̶ododi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja niwaiɡ̶awepodi icoa nawodaɡ̶anadi, odaa jiɡ̶igo diniwiajeticogi ica eledi iiɡ̶o. 2 Niɡ̶ijo niɡ̶icota limedi me nopilaɡ̶aditedio elali, niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ijoa nawodigijedi nimonya ica liotagi me dienaɡ̶atalo niɡ̶ijoa elali ane nepilidi. 3 Pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi odibata niɡ̶ijo nimeedi, odaa onalaketibige, codaa oiiɡ̶e mopi me diɡ̶icata ane yadeegi. 4 Odaa niɡ̶ijo ane nebi ja niiɡ̶etace ica eledi liotagi, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi onigidatice, codaa oyacilotidi lacilo, codaa owo me niboliɡ̶a. 5 Odaa niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ijoa nawodigijedi ja niiɡ̶etace ica eledi liotagi, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi baanoɡ̶oyeloadi. Odaa onalee niiɡ̶e icoa eletidi liimetedi, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi owo liciagi niɡ̶ijoa eletidi liimetedi. Ica eledi dinalaketibigiwaji, icaaɡ̶ica eledi boɡ̶onigodi. 6 Niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ijoa nawodigijedi ini ica lionigi aneliodi me yemaa. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja iiɡ̶eticogi niɡ̶ijo lionigi midiwataɡ̶a lawodigijedi. Meetibige le, ‘Odeemitetibige leeɡ̶odi me ionigi.’ 7 Pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi noɡ̶onaditege niɡ̶ijo lionigi, odaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, modi, ‘Niɡ̶ina niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ijo ane nepilidi niɡ̶idiwa nawodigijedi, anicota me nepilidi niɡ̶inoa lawodigijedi. Jeloataɡ̶a, odaa ja jakataɡ̶a me ɡ̶onepilidi niɡ̶idiwa nawodigijedi!’ 8 Odaa joɡ̶odibata niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ijo ane nebi nawodigijedi, odaa joɡ̶oyeloadi, codaa oyaladiticogi lolaadi wetice niɡ̶ijoa nawodigijedi.”\\n9 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Amiida ica anakatitiwaji meo niɡ̶ijo ane nepilidi nawodigijedi? Enagi, odaa ja diiɡ̶enatakatiogi monigodi niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi, codaa yajigotiogi eletidi nawodaɡ̶anadi niɡ̶idiwa lawodigijedi. 10 Ajawienatakanaɡ̶a me naɡ̶a alomeɡ̶enitelocotiwaji lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee,\\n‘Naɡ̶ajo wetiɡ̶a anoyaladi niɡ̶ijo anodabiteɡ̶etini diimigi,\\nniɡ̶ina natigide jaɡ̶aniaaɡ̶ani naɡ̶aca wetiɡ̶a ane daɡ̶axa mida jaoɡ̶a\\ncaticedi niɡ̶ijoa eletidi wetiadi anoibake modabiteɡ̶etini diimigi.\\n11 Jiɡ̶ijaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneote naɡ̶ajo wetiɡ̶a me daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a.\\nOdaa jopooɡ̶a niɡ̶ida loenatagi.’ ”\\n12 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a yatemati niɡ̶ijo natematigo me lakapetedipi. Odaa joɡ̶odoletibige moniwilo, pida odoitiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa joɡ̶oika Jesus, odaa joɡ̶opitibeci.\\nNiɡ̶ijoa fariseutedi oigetece Jesus migele moyediatece César icoa dinyeelo\\n(Mateus 22.15-22; Lucas 20.20-26)\\n13 Niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi oiiɡ̶etalo Jesus icoa fariseutedi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibeci inionigi-eliodi Herodes. Oiiɡ̶e migotibeci onake doɡ̶owo Jesus meote okanicodaaɡ̶ica ligegi ane beyagi domoɡ̶owotibige me nilaagedi. 14 Igotibeci midoataɡ̶a Jesus, odaa moditalo, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a midioka limedi me enitece anewi, codaa aɡ̶ica mawii niɡ̶ina oko minoa anodiletibige daɡ̶akaami. Igaataɡ̶a aɡ̶ica mawii naɡ̶atetigi oko, pida ewi me iiɡ̶axinaɡ̶anitece naigi Aneotedoɡ̶oji. Domige lakapetegi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi me jedianaɡ̶atece César dinyeelo, ninionigi-eliodi romaanotedi ane ɡ̶odiiɡ̶e me jedianaɡ̶a? Domigele me jedianaɡ̶a, oɡ̶oa aɡ̶ele?”\\n15 Pida Jesus yowooɡ̶odi mokowo, odaa meetediogi, “Igame leeɡ̶odi madineenitiwatiwaji? Digawii anadeegitiwa beexo.” 16 Odaa joɡ̶oyadeegitalo aca beexo, naɡ̶a nigetediniwace, meetediogi, “Ame latobi aniwoteloco ani beexo, codaa ame liboonaɡ̶adi ane diniditeloco?” Odaa modi, “César.” 17 Odaa Jesus meetediogi, “Enice ajicitatiwaji César ane nebi, codaa aaɡ̶aɡ̶a ajicitalo Aneotedoɡ̶oji ane nebi.” Odaa joɡ̶oyopo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a.\\nIcoa saduceutedi oigetece Jesus anodaaɡ̶ee me newiɡ̶atace niɡ̶ina oko baanaɡ̶a nigo\\n(Mateus 22.23-33; Lucas 20.27-40)\\n18 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a onotalo Jesus icoa saduceutedi, niɡ̶ijo anodi Aneotedoɡ̶oji me deɡ̶eote me newiɡ̶atace niɡ̶ina oko baanaɡ̶a nigo. Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, 19 “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, Moisés didikotigi ɡ̶odoiigi niɡ̶ida najoinaɡ̶aneɡ̶egi, ‘Nigica ɡ̶oneleegiwa wadonaɡ̶a ane yeleo me diɡ̶icata lionigipi, odaa nioxoa niɡ̶ijo ane yeleo leeditibige me lodawa naɡ̶ani wajekalo micoa lionaɡ̶atege. Odaa niɡ̶idi lionigipi micataɡ̶a daɡ̶a lionigipi niɡ̶ijo ane yeleo.’ 20 Onica seete dinioxomigipi. Niɡ̶ica liidaɡ̶a naɡ̶a wado, odaa ja yeleo me diɡ̶ica lionigi. 21 Odaa niɡ̶ijo nioxoa liɡ̶eejetewa ja lodawa naɡ̶ajo wajekalo, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yeleo me diɡ̶icata lionigi. Odaa niɡ̶ijo eledi nioxoa jaɡ̶aɡ̶eo liciagi. 22 Odaa ijotawece niɡ̶ijo seete dinioxomigipi nodawa ajokajo iwaalo, pida aɡ̶ica anini lionigitege. Naɡ̶a nigo ijotawece, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yeleo naɡ̶ajo wajekalo. 23 Ina nigeote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace, amigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo seete dinioxomigi anepaɡ̶a lodawa naɡ̶ajo iwaalo, igaataɡ̶a ijotawece nodawa naɡ̶ajo iwaalo?”\\n24 Jesus meetediogi, “Eliodi mabataatiwaji leeɡ̶odi aɡ̶owooɡ̶oti aneetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji nimaweneɡ̶egi. 25 Igaataɡ̶a nigicota Aneotedoɡ̶oji meote me newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, niɡ̶ina oko aɡ̶alee nadonaɡ̶ateloco, pida ja liciaco aanjotedi me daɡ̶a nadonaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nigajeeɡ̶a. 26 Ejiniɡ̶ica malomeɡ̶enitelocotiwaji aneetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ijo neɡ̶eetece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji micota meote niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace. Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji me ideitedice catiwedi naɡ̶ajo nialawaana ane ídi, odaa meeteta Moisés, ‘Idioka limedi me Ee Noenoɡ̶odi Abraão, Noenoɡ̶odi Isaque, codaa me Noenoɡ̶odi Jacó.’ 27 Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi dice newiɡ̶a, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Noenoɡ̶odi niɡ̶ina oko ane newiɡ̶a, idiɡ̶ida aNoenoɡ̶odi émaɡ̶aɡ̶a. Odaa eliodi makamaɡ̶a adininaalenitiwaji.”\\nJesus yalaɡ̶ate niɡ̶ica niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a\\n(Mateus 22.34-40; Lucas 10.25-28)\\n28 Onica anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés wajipatiogi niɡ̶ijoa saduceutedi modinotigimadetigi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus. Codaa yowooɡ̶odi Jesus mele me igiditediogi. Odaa jiɡ̶igo midoataɡ̶a Jesus me ige, meetalo, “Amiida ica Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a?”\\n29 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶eco ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶ate, niɡ̶ijo niiɡ̶enatakaneɡ̶egi anee, ‘Ajipaatatiwaji, akaami anakaami loiigi Israel! Oniniwatece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, codaa Iniokiniwateda me Niotagodi inoatawece aninoa. 30 Lajo memaani Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena, codaa minitawece ɡ̶adiwigo, codaa minitawece ɡ̶adowoogo, codaa minitawece ɡ̶adoniciwaɡ̶a!’ 31 Codaa ida eledi niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a, niɡ̶ijo anee, ‘Lajo memaani eledi oko digo aneni makamaɡ̶a adinemaani!’ Niɡ̶idoa itoataale niiɡ̶enatakaneɡ̶eco daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶ate caticedi ijoatawece niɡ̶ijoa eletidi niiɡ̶enatakaneɡ̶eco.”\\n32 Odaa niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a meetalo Jesus, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, ele motaɡ̶ani! Me enitece anewi niɡ̶ijo neɡ̶eni me oniniwatece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, odaa aɡ̶icoa eledi aneotedoɡ̶oji. 33 Codaa daɡ̶axa mele me jemaanaɡ̶a manitawece ɡ̶odaaleɡ̶ena, minitawece ica ɡ̶odowoogo, codaa minitawece ɡ̶odiwigo, codaa minitawece ɡ̶odoniciwaɡ̶a. Odaa daɡ̶axa mele me jemaanaɡ̶a niɡ̶ina eledi oko anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me idinemaanaɡ̶a, aliciagi niɡ̶ina me jalecaɡ̶a eijedi maditaɡ̶a nameeja Aneotedoɡ̶oji me idinilakidenaɡ̶atege leeɡ̶odi ɡ̶obeyaceɡ̶eco, codaa niɡ̶ina me jiboonaɡ̶atalo eletidi ɡ̶oboonaɡ̶a.”\\n34 Jesus nadi niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés mida lixakedi niɡ̶ijo me igidi. Odaa Jesus meeteta, “Ja domaɡ̶a ɡ̶adigomi Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶ena.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica anabo laaleɡ̶ena me ige me dineetalo.\\nJesus digikatetece Niɡ̶icoa ane nimonyatedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji\\n(Mateus 22.41-46; Lucas 20.41-44)\\n35 Niɡ̶ijo Jesus me diiɡ̶axinaɡ̶a minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja nigetediniwace niɡ̶ijo oko, meetediogi, “Niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, igame leeɡ̶odi moyakadi modi Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e mokexaa ida aneetege licoɡ̶egi Davi? 36 Igaataɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo Davi me dotaɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶ee,\\n‘Inoenoɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meeteta Iniotagodi,\\n“Anicootini iwai ibaaɡ̶adi nigepaa iɡ̶eke inatawece ɡ̶aneloɡ̶ododipi”.’\\n37 Ijaaɡ̶ijo Davi meetalo, ‘Iniotagodi’. Enige igamigodaaɡ̶ee Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya me yakadi mokexaa ida aneetege licoɡ̶egi Davi?” Niɡ̶ijo noiigi-nelegi eliodi moyemaa niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus.\\nJesus yalaɡ̶ate niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés\\n(Mateus 23.1-36; Lucas 11.45-53; 20.45-47)\\n38 Jesus niiɡ̶axitediniwace oko, odaa meetediogi, “Anidakitiogi niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés! Igaataɡ̶a lemaanigi me ewaligitibigiwaji modinixotinigi toonicogo ocaɡ̶ataɡ̶a ane lowoodaɡ̶agi niɡ̶ina oko ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a owotibige monicetibigiwaji codaa modeemitetibige miditaɡ̶a licooɡ̶adi oko. 39 Lemaanigi monicotelogo nibaancotedi niɡ̶ina oko ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a midiwataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi, codaa midiwataɡ̶a nibaancotedi niɡ̶ina oko anoiweniɡ̶ide miditaɡ̶a nalooɡ̶o. 40 Codaa oibanootece liɡ̶elatedi codaa ane nepilidi niɡ̶inoda wajekalodipi, codaa onowo niɡ̶ina mocaɡ̶ataɡ̶a moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji micota meliodi me iloikatiditedibigiwaji.”\\nAca wajekalo yajigotalo Aneotedoɡ̶oji icoatawece niɡ̶icoa ninyeelo ane yopotibige\\n41 Jesus nicotedi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ipegitetege naɡ̶ajo iwokodaɡ̶axi nelegi aneitice niɡ̶ina oko moyokoletinigi ninyeelo anoibootalo Aneotedoɡ̶oji. Iwi anodaaɡ̶ee niɡ̶ijo oko moyajigo ninyeelo. Eliodi oko ane liicotedi oyajigo owidi dinyeelo. 42 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶icotio aca wajekalo madewete, odaa ja yokoletinigi naɡ̶ajo iwokodaɡ̶axi iniodataale beexotedi. 43 Odaa Jesus jeɡ̶eniditediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji naɡ̶ada wajekalo madewete yajigo caticedi niɡ̶ina eledi oko anoyajigo. 44 Leeɡ̶odi niɡ̶ina eledi oko oyajigo ninyeelo ane doɡ̶oyopotibige, pida naɡ̶ajo wajekalo baɡ̶a yajigo ijoatawece ninyeelo, ane domaɡ̶a yopotibige me dinoojetetibige ane yeligo.”","num_words":1151,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 1 TESSALONICENSES 2\\n☰ 1 TESSALONICENSES 2 ◀ ▶\\nIcoa libaketedi Paulo digoida Tessalônica\\n1 Inioxoadipi. Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti niɡ̶ijo me idaliiɡ̶ataɡ̶awa, leeɡ̶odi me iwaɡ̶ati ane jeloɡ̶otaɡ̶ataɡ̶awatiwaji, odaa aɡ̶oko abaageɡ̶egipi me idaliiɡ̶ataɡ̶awa. 2 Codaa owooɡ̶otitiwaji moyametibigoɡ̶oji, codaa metiɡ̶odiweenigetice niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Filipos maleediɡ̶icatibige daɡ̶a idaliiɡ̶ataɡ̶awa. Eliodi oko, oko nakapetegi, pida Aneotedoɡ̶oji eote mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena me jeloɡ̶otaɡ̶ataɡ̶awa ɡ̶obodicetedi anele ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a. 3 Niɡ̶ijo naɡ̶a ɡ̶adiladeeneɡ̶egitiwaji mabaatege ɡ̶odatematiko, aɡ̶ica daɡ̶a joleeɡ̶atibige me ɡ̶adinaaleneɡ̶egitiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a joleeɡ̶atibige me jaoɡ̶a mabataatiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a joleeɡ̶atibige mawiite ɡ̶adakataɡ̶a ane beyagi. 4 Pida idioka limedi me jeloɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, me jocaɡ̶anaɡ̶atalo, Niɡ̶ijoa ane naditediwe ɡ̶odaaleɡ̶enali. Ajoleeɡ̶atibige me jocaɡ̶anaɡ̶atiogi ɡ̶oneleegiwadi niɡ̶ijo me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece ɡ̶obodicetedi anele, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odiomaɡ̶aditedice codaa jeɡ̶epaa najigotedoɡ̶owa niɡ̶inoa ɡ̶obodicetedi anele. 5 Codaa aaɡ̶aɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo naɡ̶a ejoɡ̶otaɡ̶awatiwaji me jatematitedaɡ̶awa ɡ̶obodicetedi anele, ajoleeɡ̶atibige daɡ̶a ɡ̶adameneɡ̶egitiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a joleeɡ̶atibige me ɡ̶adinaaleneɡ̶egitiwaji me inigaanyaɡ̶atece ɡ̶aninyeelo. Codaa Aneotedoɡ̶oji iniwa me nakataɡ̶anaɡ̶a nadi anejinaɡ̶a. 6 Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a joleeɡ̶atibige deɡ̶etiɡ̶odiweniɡ̶ide niɡ̶ina oko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaamitatiwaji, domigetaɡ̶a eledi oko. 7 Niɡ̶ida moko ida ɡ̶onaɡ̶atetigi leeɡ̶odi moko liiɡ̶exedi Cristo. Pida ajemaanaɡ̶a me jibakenaɡ̶a ɡ̶onaɡ̶atetigi daɡ̶a ɡ̶adiiɡ̶eneɡ̶egitiwaji manajicitoɡ̶owa niɡ̶inoa ane jopooɡ̶atibige me ɡ̶odewiɡ̶a. Pida aniniɡ̶ataɡ̶awatiwaji liciagi naɡ̶ana eniodo anigotiogi lionigipi me dowediteloco, jikeenaɡ̶ataɡ̶awatiwaji me ɡ̶adiwikodeneɡ̶egi. 8 Niɡ̶ida moko eliodi me ɡ̶ademaaneɡ̶egitiwaji. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi aɡ̶inoka jemaanaɡ̶a me jatematiiɡ̶atedaɡ̶awatiwaji nibodicetedi anele ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida jaɡ̶aɡ̶a ɡ̶odigo codaa me ɡ̶odeleotaɡ̶adomi me ɡ̶adaxawaneɡ̶egi. 9 Inioxoadipi. Ejimaleeɡ̶analakitibige meliodi me jibaaɡ̶a, codaa me idinoniciwaɡ̶ataɡ̶a me jibaaɡ̶a noko, codaa menoale jaoɡ̶atibige me jakataɡ̶a ane jopooɡ̶atibige me ɡ̶odewiɡ̶a, jaoɡ̶atibige me daɡ̶a ɡ̶odedianeɡ̶egitece ane jopooɡ̶atibige, niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a makaamitaɡ̶atiwaji me jatematiiɡ̶atedaɡ̶adomi nibodicetedi anele.\\n10 Akaami nakataɡ̶anaditiwaji, codaa me Aneotedoɡ̶oji eledi nakataɡ̶anaɡ̶a anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a me ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶a, aɡ̶ica ɡ̶obatiigi, odaa aɡ̶ica ane yakadi me dilaagetetoɡ̶owa niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a makaamitaɡ̶atiwaji ane iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi. 11-12 Owooɡ̶oti me joenaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji oninitecibeci micataɡ̶a niɡ̶ina eniodi anigota me yoetibigo niɡ̶ina lionigi. Codaa idioka limedi me ɡ̶adajacaɡ̶ateɡ̶egitiwaji, codaa me ɡ̶adoniciwaɡ̶ateɡ̶egi, codaa me jiladeenaɡ̶a oninitecibeci jaoɡ̶atibige me yocaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji anodaaɡ̶ee me yewiɡ̶a. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eniditedaɡ̶awatiwaji me ɡ̶adewikitema nige limedi ninioxigi, codaa eote mawanitege me ɡ̶adiweniɡ̶ideni.\\n13 Digawini eledi ane leeɡ̶odi midioka limedi me iniotagodeeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. Iniotagodeeɡ̶atalo leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶ajipaatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a ane jeloɡ̶otaɡ̶atedaɡ̶awa, akaamitawecetiwaji aɡ̶abaatege niɡ̶ijoa notaɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a lotaɡ̶a ɡ̶oneleegiwa, pida abaatege mewi me notaɡ̶a ane icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Odaa niɡ̶idiwa notaɡ̶a ja iigi anodaaɡ̶enitatiwaji me ɡ̶adewiki, akaamitawece ane iwaɡ̶ati Ǥoniotagodi. 14 Inioxoadipi. Ane lawikodigi loiigi Aneotedoɡ̶oji digoida Judéia ane nepilidi Jesus Cristo, akaamitiwaji inaa aaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adawikodico. Owo mawikodee niɡ̶ina akamaɡ̶a ɡ̶adoiigi, liciagi lawikodigi niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi digoida Judéia me nawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi eletidi judeutedi. 15 Niɡ̶idiwa judeutedi jeɡ̶epaa oyeloadi Ǥoniotagodi Jesus, codaa eledi onigodi Aneotedoɡ̶oji liotaka niɡ̶ijo jotigide anoyeloɡ̶oditedibece lowooko. Codaa moko eledi etiɡ̶odiatetibece. Niɡ̶idiwa judeutedi owotibige Aneotedoɡ̶oji me yelatetema, codaa odakapetege inatawece oko. 16 Niɡ̶idiwa judeutedi idioka limedi modoletibige moyolitoɡ̶ogi me jeloɡ̶otaɡ̶atiogi nibodicetedi anele eledi oko ane daɡ̶a judeutedi meote Aneotedoɡ̶oji lewiɡ̶a. Odaa niɡ̶ida anee jeɡ̶epaanaɡ̶a inoa libeyaceɡ̶eco. Aneotedoɡ̶oji ja nilaɡ̶aditedibigege libeyaceɡ̶eco, aɡ̶alee leegi odaa icota me daɡ̶adiaa ika me nibataaɡ̶a. Ja nipegi noko me iloikatidi.\\nPaulo domaɡ̶a doletacibige me dalita nigotaɡ̶a Tessalônica\\n17 Ǥonioxoadipi. Niɡ̶ijo naɡ̶a jawalacaɡ̶aticoace niɡ̶ijoa nokododawaanaɡ̶a, catiwedi ɡ̶odowoogo baadaɡ̶a jawalacaɡ̶atiwage, pida moko oko baɡ̶a jawalacaɡ̶atiwage. Odaa eliodi me ɡ̶adiateɡ̶egitiwaji, codaa idioka limedi me joleeɡ̶atibige ɡ̶onimaweneɡ̶egi me idaliiɡ̶atacaɡ̶awatiwaji. 18 Jiɡ̶ijo me ɡ̶odowoogo me idaliiɡ̶ataɡ̶awa. Ee Paulo, elioditibece me domaɡ̶a jemaa me idalitaɡ̶awatiwaji, pida Satanás idioka limedi me idibeyacaɡ̶aditibece. 19 Eliodi me jemaanaɡ̶a me ɡ̶adateɡ̶egitiwaji, leeɡ̶odi me inibeoonaɡ̶atege me ɡ̶adikeeneɡ̶egitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica noko nige dopitedijo Ǥoniotagodi, odaa eliodi me ɡ̶odinitibece akaami leeɡ̶oditiwaji niɡ̶ica noko lodoe Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Odaa ja jibaɡ̶atege ɡ̶onaɡ̶ajegi miniwataɡ̶a Ǥoniotagodi ane liciagi noɡ̶eedi niɡ̶ina nalokodeɡ̶ecajo baanaɡ̶a dinigaanye me dinibaleece, odaa joɡ̶oyajigo noɡ̶eedi. 20 Odaa ewi meliodi me idinanenaɡ̶atibece codaa me ɡ̶odinitibece leeɡ̶odi akaamitiwaji.","num_words":564,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.126,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 7 DES - Eropi Jerusaléngue arinirã judio masare - Bible Search\\nMasa ñerã wacʉ̃ iirire wereñumi Jesu\\n1Eropi Jerusaléngue arinirã judio masare buherã, fariseo masa mera Jesu pohrogue gamenereñorã. 2-4Fariseo masa árĩpehrerã, gajirã gʉa acawererã judio masa mera erã ñecʉ sʉmarã dorediro dopa ta erã mojotorire coero mariro babirimʉriñorã. Eropirã doberi duarã pohrogue wanirã dujajarã erã dorerire iimorã, erã mojotorire coero mariro babirimʉriñorã erã. Eropirã baja gaji erã dorerire erã ñecʉ sʉmarã iidorerire iimʉriñorã erã. Tasa parire yujuropa coe, mátasororire coe, comesororire coe, erã iiguaro dopa ta iimʉriñorã erã judio masa “Goãmʉ eropa gahmemi,” arĩrã. Eropirã Jesu pohrogue gamenererã Jesu buherã erã ñecʉ sʉmarã dorediro dopa ta erã mojo coebiricʉ̃ ĩañorã fariseo masa. 5Eropa ĩatuhajarã Jesure serẽpiñorã:\\n—Mʉ buherã mari ñecʉ sʉmarã mʉra erã dorediro dopa ta erã baboro core erã mojo coebeama. ¿Duhpirã mari dorerire iibeari erã? arĩñorã erã Jesure.\\n6Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ werepʉ Jesu erãre:\\n—Masa erã ĩabiropʉre ñero iicorerã ãhraa mʉa. Goãmʉ yare weremʉhtadigʉ Isaia mʉare iribojegue diaye ta weremʉriñumi. Õpa arĩ gojañumi Goãmʉ ya wereniguirire:\\nOã masa yʉre õaro wereniguiquererã ne yʉre umupeobeama. Erã ya sĩporãripʉ gajipʉgue ãhraa. Yʉre ne mahibeama. 7Goãmʉ ya doreri wereniguibodirore erã ya wereniguiri dihtare buhema erã. Eropirã yʉre umupeo erã sĩbuipeori duhpiburi árĩbeaa yʉre, arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañumi Isaia iribojegue.\\n8Iri diaye ta ãhraa. Goãmʉ dorerire iibeaa mʉa. Mʉa ñecʉ sʉmarã mʉra árĩricʉri dihtare iiaa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n9Eropigʉ erãre wereniguinemopʉ daja:\\n—Mʉa ñecʉ sʉmarã mʉra árĩricʉrire iiduhubirã ta Goãmʉ yapʉre cohãa mʉa. 10Iribojegue õpa arĩñumi Moise Goãmʉ dorerire: “Mʉa pagʉ sʉmarãre umupeoque. Yujugʉ ĩgʉ pagʉ sʉmarãre ñero werenigui coredigʉ ĩgʉ wejẽbu árĩgʉcumi,” arĩñumi Moise. 11Moise eropa arĩquerecʉ̃ ta, mʉapʉ masare õpa arĩ weredorea erã pagʉ sʉmarãre. “‘Mʉare itamumasibeaa. Mʉare yʉ oborare Goãmʉ ya árĩburire opehocãbʉ,’ arĩque mʉa pagʉ sʉmarãre,” arĩ weredorea mʉa. 12Eropa arĩ weredorerã erã pagʉ sʉmarãre erã umupeobiricʉ̃ iiaa mʉa erãre. 13Eropirã Goãmʉ ĩgʉ dorerire tarinʉgarã iiaa mʉa mʉa ñecʉ sʉmarã ya doreri dihtare iirã. Gajirãre mʉa buheri dihtare peedorea mʉa. Baja eropa árĩrire iiaa mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n14Eropa arĩtuha masare sihubeo õpa arĩpʉ daja:\\n—Mʉa árĩpehrerã peeque yʉre. Yʉ arĩrire õaro masique mʉa. 15Mʉa disiro ñajaripʉ mʉa baripʉ ñerã wacʉ̃ iibeaa. Mʉa disiro wiriripʉ, mʉa wereniguiripʉ mʉare ñerã árĩcʉ̃ iiaa. 16Yʉre õaro peeque, arĩpʉ Jesu.\\n17Eropa arĩtuha Jesu masa pohro árĩdigʉ waha wihigue ñajaa wapʉ. Ĩgʉ eropa ñajacʉ̃ ĩarã ĩgʉ buherãpʉ ĩgʉ wererare serẽpiñorã. Erã eropa serẽpicʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesu:\\n18—¿Ne peenibeari mʉa sã? Mʉa bari disiro ñajaripʉ mʉare ñerã masa wacʉ̃ iibeaa. ¿Irire masibeari? 19Iri mʉa pepirigue ñajabeaa. Mʉa parugue ñajaja taria wahaa, arĩpʉ Jesu.\\nEropa arĩgʉ “Árĩpehreri bari õari bari ãhraa,” arĩgʉ iipʉ. 20Õpa arĩnemopʉ:\\n—Mʉa wereniguiripʉ, mʉa disiro wiriripʉ mʉa pepiri ãhraa. Mʉa pepiripʉ mʉare ñerã masa árĩcʉ̃ iiaa. 21Mʉa pepirigue õpa ñeri iinʉgaa: Ñero pepiri, nomere gameri, yajari, masare wejẽri, 22gajigʉ marapo mera ñero iiri, gajirã yare turaro ʉaribejari, ñetariari iiri, gʉyari, ñeri ʉaribejari, gajirã gajinore opacʉ̃ ĩhaturiri, ñero quere wereri, gajirãre tarinʉgadiari, pee masibiriri iinʉgaa. 23Árĩpehreri i ñeri mʉa pepirigue árĩnʉgari mʉare ñerire iicʉ̃ ñerã árĩcʉ̃ iiaa, arĩpʉ Jesu.\\nJudio maso árĩbigo Jesure umupeoñumo\\n24Eropigʉ Tiro waĩcʉri maca pohrogue, Sidón waĩcʉri maca pohrogue wapʉ. Erogue ejagʉ ero árĩri wihigue ñajaa wapʉ. Eropigʉ gajirãre ĩgʉ árĩri wihire ne weredorebiripʉ. Ĩgʉ eropa duhridiaqueregʉ ta duhrimasibiripʉ. 25Ĩgʉ ejacʉ̃ pee mata yujugo nomeo ĩgʉ pohro ejapo. Igo mago watĩ ñajasũdigo árĩpo. Gajirã Jesu iira querere peedigo árĩpo. Igo Jesu pohro eja ĩgʉ guburi pohro merejapo. 26Igo judio maso árĩbigo Grecia majago árĩpo. Siro Fenicia árĩyoro igo masa dehyoara maca. Jesu pohro mereja ĩgʉre turaro serẽpo:\\n—Watĩre wiubasaque yʉ magore, arĩ serẽpo igo Jesure.\\n27Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩpʉ Jesu igore:\\n—Negohrare wihi opʉ porã bamʉhtaporo. Erã porã ya barire diayeare ocʉ̃ ero wabeaa. Israe masa yare gaji yeba majarãre yʉ omʉhtacʉ̃ ero wabeaa, arĩpʉ Jesu igore.\\n28—Eropa ta ãhraa opʉ. Eropa árĩquerecʉ̃ ta barisubu árĩcʉ̃ erã diayea sã yuhridijarire bacohrema. Gaji yeba majago yʉ árĩquerecʉ̃, yʉ sãre itamuque mʉhʉ, arĩpo igo ĩgʉre.\\n29—Mʉhʉ eropa õaro arĩ yʉhricʉ̃ mʉ magore watĩre wiubasatuhabʉ. Ĩago waque, arĩpʉ Jesu igore.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peego waha, igo ya wihigue eja, igo magore camague oyagore watĩ moogoguere eja ĩapo.\\nPeebigʉre, wereniguimasibigʉre õagʉ wacʉ̃ iiñumi Jesu\\n31Irisubure Jesu sã Tiro waĩcʉri maca pohrogue árĩdigʉ waha, Sidón waĩcʉri macare eja tarigã, Decapoli waĩcʉri macare eja tarigã, Galilea waĩcʉri ditarugue ejañorã pare. 32Eropirã peejabigʉre, wereniguibigʉre aĩgãriñorã gajirã Jesu pohrore.\\n—Mʉ mojoto mera mohmepiñaque ĩgʉre, arĩ serẽñorã erã ĩgʉre.\\n33Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesupʉ peejabigʉre aĩgã, masa marirogue aĩ ejapʉ. Erã seyaro árĩñorã. Eropigʉ Jesu ĩgʉ mujusĩri mera ĩgʉ gamirire pupʉ. Eropigʉ ĩgʉ disico mera ĩgʉ nerore mohmepiñapʉ. 34Eropiituhaja ʉmaro ĩhamuju sĩ aĩ õpa arĩpʉ:\\n—Efata, arĩpʉ Jesu. Efata mari ya mera “Pãgũque,” arĩro iiaa. Eropa arĩgʉ ĩgʉre peedoregʉ iipʉ. Eropigʉ wereniguidoregʉ iipʉ.\\n35Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta ĩgʉ peejabigʉ peepʉ. Ĩgʉ nero niricʉ̃ pepigʉ õaro wereniguinʉgapʉ. 36Eropigʉ Jesu irire ĩanirãre gajirãre weredorebiripʉ. Eropa weredorebiriquerecʉ̃, erãpʉ gajirãre bʉrigã werepehocãñorã. 37Eropirã masa pee ʉca waha õpa arĩñorã:\\n—Árĩpehreri õaro iimi. Peejabirã sãre õaro peecʉ̃ iimi. Wereniguibirã sãre õaro wereniguicʉ̃ iimi Jesu, arĩñorã masa.","num_words":792,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN JUAN 1\\n1 Dios macʉ Jesucristo sʉorine Diore masiama masa. Rẽmojʉne jẽre ñie manojʉrene ñacõamasiñuju Jesús, ĩ jacʉ rãcane. Jesúne, Dios ñacoadimasiñuju. 2 Macarʉcʉro, õ vecayere quẽne, tire Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ jẽre ĩ rãcane ñacõamasiñuju ĩ macʉ. 3 Macarʉcʉrore, õ vecayere quẽne ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉ ĩ manone Dios ĩ rujeoroti maniboriaroja. 4 Mani rijato berojʉma, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsigʉ̃, ñacoadimasiñuju Dios macʉ. Ĩ jacʉ ĩ catisere ĩ macʉ ĩ ĩsise sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã yuja. 5 Diore ajimenajʉama, rojose yirã ñari, “Riojo ñamasusere masiaja yʉama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñaboarine, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, Jesucristo ĩ ĩsisere masa jediro ĩna ajibetirotire yirã, yimasimenama Diore ajiterã.\\n6-7 Sĩgʉ̃ ñacami Juan vãme cʉtigʉ. Masare, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñacami. Ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios, ĩ macʉ ĩ bajiroti quetire. Ĩ bajiroti quetire ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩ macʉre masa jediro ĩna yitʉoĩarotire bojagʉ ñari, to bajiro ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios. 8-9 Riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocatima ĩ masune tʉoĩaquẽnocõari, ĩ goticati me ñacajʉ ti. Dios macʉ adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉ yejʉa ñacajʉ ti, riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocati. “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ ñaami” Dios macʉre masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩre goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñacami Juanma.\\n10 Jesúma, adi macarʉcʉrojʉre manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõañuju ĩ. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeomasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ĩacõari, “Ãni, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasibeticama ĩna, adi macarʉcʉroana masa. 11 Jud'io masa, “Yʉ rĩa ñaja mʉa” Dios ĩ yigoticũboariarã tʉjʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, ĩna rãca ĩ ñarũgũboajaquẽne, ĩre ĩatecama ĩna. 12 Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre yʉa ajitirʉ̃nʉjare, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, yʉare yiĩañumi Dios. 13 “Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa”, yimasiña manoja. Gãjerã masa quẽne, to bajiro yimasibeama. To yicõari, “Mani masune mani tʉoĩase sʉorine Dios rĩa ñaja mani”, yimasiña manoja. Ado bajirojʉa bajiaja: “ ‘Yʉ rĩa ñaja mʉa’ ĩ yiĩamaijare, ĩ rĩa ñacoajʉ”, yirejʉa ñaja.\\n14 Dios macʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, yʉa rãca bajiñarũgũcami. Yʉare ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũcami. To yicõari, Dios yere gotigʉ, riojo gotimasiorũgũcami. “Ĩ ñacami Dios macʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉre bajiro ñamasugʉ̃ ñacami”, ĩre yimasiaja yʉa, ĩre ĩacana. 15 Ĩrene goticami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Jesús ĩ ejarone, ado bajiro masare goticami:\\n16 Masare maimasucõagʉ̃ ñari, mani ñajedirorene quẽnaro manire yirũgũami Dios macʉ. 17 Moisés ñamasir'i sʉorine masare Dios ĩ rotimasirere masire ñaja. Jesucristo sʉorine Dios manire ĩ maisejʉarema masire ñaja. Ĩ ocare quẽne, riojo ñamasusere, Jesucristo sʉorine tire masire ñaja. 18 Nijʉane Diore ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉ rãcagʉ ñari, ĩ jacʉre bajirone tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ jacʉ ĩ bajisere riojo manire gotimasiocami.\\n19 To bajiri paiare, ĩnare ejarẽmorãre quẽne cõañuma ĩna ʉjarã, Jerusalén macana. “ ‘¿Ñimʉ ñati mʉ?’ masare oco rãca bautizagʉre Juanre ĩre yisẽniĩama” yirã, ĩnare cõañuma. 20 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Juan:\\n21 To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩaquẽnocama ĩna:\\n22 To bajiro ĩ yise ñajare:\\n23 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami:\\n24 Fariseo masa ĩna cõariarã ñacama ĩna, Juanre sẽniĩacana. 25 Quẽna ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n26 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami:\\n—Yʉma, masa rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñaja yʉ. To bajiboarine mani ñarigodojʉ jẽre ñagʉ̃mi, “To ñagʉ̃mi” mʉa yimasibecʉ. 27 Yʉ bero masare gotigʉ ñaboarine, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare —ĩnare yicʉdicami Juan.\\n28 To bajiri, adi ñajediro bajicajʉ Betania vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñacajʉ Juan, masare oco rãca ĩ bautizacatiya Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ.\\n29 Gajerʉ̃mʉ, yʉa tʉjʉ Jesús ĩ vadone ĩre ĩacami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩre ĩacõari ado bajiro masare yigoticami:\\n—Ĩaña mʉa yuja. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ. No bojarãre “Rojose yʉ yise vaja yʉre rijabosayumi” ĩre yironare rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosarocʉ. 30 Ĩ yirotirene goti rĩjoro cʉtigʉ ado bajiro mʉare yigoticajʉ yʉ: “Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ gotimasioro bero gotimasiorʉcʉmi gãji” mʉare yicajʉ yʉ. “Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacoayumi ĩma. To bajiri yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” mʉare yicajʉ yʉ. 31 Yʉ quẽne, “Ĩ ñagʉ̃mi” yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mani yiĩamasirotire bojagʉ ñari, oco rãca masare bautizadicajʉ yʉ —yʉare yicami Juan.\\n32-34 Quẽna gajeye ado bajiro yʉare yigoticami:\\n35 Gajerʉ̃mʉ oco rãca masare ĩ bautizacatojʉ ñacami Juan quẽna. Ĩ rãca ñacajʉ yʉa, jʉarã, ĩ buerã. 36 To yʉa ñaro, Jesús ĩ rẽtoato ĩre ĩacõari, ado bajiro yʉare goticami Juan:\\n37 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre sʉyacajʉ yʉa yuja. 38 To ĩre yʉa sʉyatone, jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari,\\n39 To bajiro ĩre yʉa yirone,\\n40 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotisere ajicõari, yʉ rãca Jesúre ĩre sʉyacacʉ ñacami Andrés. Simón Pedro vãme cʉtigʉ bedi ñacami. 41 Jesúre ĩre ĩamasicõari, guaro ĩ gagʉ Simónre ĩre jigʉ vacoacami. Ĩre bʉjacõari ado bajiro ĩre gotiyuju:\\n42 To bajiro ĩre yi, yʉa cʉtojʉa ĩre jicoayumi Andrés. Simónre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n43 Gajerʉ̃mʉ Galilea vãme cʉti sitajʉare yʉare ũmato vacami Jesús. To bajiri tojʉre ejacõari, Felipe vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacami yuja. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n44 Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Ti macanane ñacama Pedro, ĩ bedi Andrés quẽne. 45 Jesúre ĩamasicõari, Natanael vãme cʉtigʉre ĩre gotigʉ vacoacami Felipe. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ:\\n46 To bajiro ĩ yirone,\\n47 Natanael ĩ vadore ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:\\n48 To bajiro ĩ yirone,\\n49 To bajiro ĩ yisere ajicõari:\\n50 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:\\n51 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:","num_words":906,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 26 DES - Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Agripa Pablore - Bible Search\\nPablo Agripare ĩgʉ iirare werepʉ\\n1Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Agripa Pablore arĩpʉ:\\n—Mʉ basi ta wereque, arĩpʉ ĩgʉ Pablore. Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Pablopʉ, “Ejarimaricãque,” arĩgʉ ĩgʉ mojotorire aĩ wahgũbeo, ĩgʉ iirare werenʉgapʉ:\\n2—Opʉ Agripa, yʉre judio masa erã weresãrare, yʉ iirare mʉre weregʉ, dohpaguere õaro sĩporãcʉ̃a. 3Gʉa judio masa gʉa iiricʉrire, gʉa buheri sãre mʉhʉ õaro masicʉ̃ tamerare mucubiria yʉhʉ. Eropigʉ mʉhʉ yʉre õaro peeque, arĩnʉgapʉ Pablo.\\nPablo Jesu yagʉ ĩgʉ árĩboro core ĩgʉ árĩricʉrare werepʉ\\n4Eropa arĩtuhajagʉ õpa arĩnemopʉ ĩgʉ:\\n—Mamʉ árĩgʉ yʉ árĩricʉrare árĩpehrerã judio masa masima. Ʉmʉri nʉcʉ yʉ masa dehyoara pʉhrʉ yaha yebaguere, Jerusaléngue sãre yʉ árĩrare masima erã. 5Negohraguere fariseo masʉ árĩribʉ. Eropigʉ fariseo masa erã dorerire, erã iirinore yʉhʉ iipehodigʉ árĩcʉ̃ erã masima. Erã mʉre werediarã, irire weremasima erã. 6I dipuwaja ta yʉre weresãmʉrima. Gʉa ñecʉ sʉmarãre “Sĩrinirãre masugʉra,” Goãmʉ ĩgʉ arĩ apirare “Diaye ta ãhraa,” yʉ arĩri waja oã yʉre weresãmʉrima. 7Yʉ acawererã judio masa, árĩpehrerã doce cururi majarã Goãmʉ masare ĩgʉ masuborore mucubiri cohrema. Eropirã Goãmʉre umupeoniguicãma. Eropa corerã árĩrã yʉ iiro dopa ta iima erã sã. Opʉ Agripa, eropa yujuropa gʉa iirã árĩquerecʉ̃ ta erãpʉ yʉhʉ ĩgʉ masuborore ii coreri waja yʉre weresãmʉrima judio masa. 8¿Duhpirã sĩrinirãre Goãmʉ ĩgʉ masuborore peediabeari mʉa judio masa? arĩ werepʉ Pablo.\\nPablo Jesu yarãre ĩgʉ ñero iirare werepʉ\\n9Eroparĩtuhaja õpa werenemopʉ:\\n—Jesu Nazare majagʉre ĩanibigʉ dohpa ñeri dihtare iidiaribʉ yʉhʉ ĩgʉ yarãre. 10Eropigʉ Jerusaléngue eropa iimʉriribʉ yʉhʉ. Pahia oparã yʉre erã dorera pʉhrʉ bajarã Jesu yarãre peresu iimʉribʉ yʉhʉ. Eropigʉ oparã erãre erã wejẽdorecʉ̃, wejẽmʉribʉ yʉ sã. 11Bajasuburi árĩpehreri judio masa erã buheri wirigue Jesu yarãre ñero iidoremʉricarabʉ. Eropigʉ Jesu yarã Jesure erã cóãcʉ̃ iidiaribʉ yʉhʉ. Erã mera bʉrigã guabʉ yʉhʉ. Eropigʉ gaji macarigue sãre erãre ñero iigʉ ejamʉricarabʉ yʉhʉ, arĩ werepʉ Pablo.\\nPablo Jesu yagʉ ĩgʉ warare werepʉ\\n12Eropa arĩtuhaja õpa werenemopʉ:\\n—Eropigʉ Damascogue Jesu yarãre ñero iidiagʉ ejaribʉ. Erãre yʉhʉ ñero iidiacʉ̃ ĩarã pahia oparã yʉre wadorema. 13Õpa árĩbʉ, opʉ Agripa: Goeri boje árĩcʉ̃ gohra mague yʉ wacʉ̃ ʉmaro maja gosesiriri, abe ʉmʉ majagʉ tauro yʉre yʉ mera warã sãre gosesiribʉ. 14Gʉa árĩpehrerã yebague mehmerejabʉ. Judio masa ya mera yʉre ĩgʉ wereniguicʉ̃ peebʉ. “Saulo, Saulo, ¿duhpigʉ mʉhʉ yʉre ñero iiri? Mʉhʉ yʉ mera guagʉ yʉre yʉhribigʉ, mʉ basi ñero taria,” arĩmi yʉre. 15“Opʉ, ¿nihino ãhriri mʉhʉ?” arĩ serẽpibʉ yʉpʉ. “Yʉhʉ Jesu ta ãhraa mʉ ñero iigʉ. 16Wahgãnʉgajaque mʉhʉ. Yʉ pohro majagʉ mʉre iibu dohpague dehyoa yʉhʉ. Dohpagãre mʉhʉ yʉre ĩarare, pʉhrʉ mʉre yʉ ĩhmuburi sãre gajirãre weredorebu apigʉca mʉre. 17Judio masare, judio masa árĩbirã sãre mʉre buhedoregʉ obeogʉra. Erã pohro mʉ árĩcʉ̃, mʉre erã ĩhaturicʉ̃ mʉre itamugʉra. 18Yahare erãre masicʉ̃ iique mʉhʉ. Eropigʉ erã ñerire duhucʉ̃ iique mʉhʉ. Õaripʉre gohrotocʉ̃ iique erãre. Watĩre erãre gamebiricʉ̃ iique mʉhʉ. Eropigʉ Goãmʉ yapʉre iicʉ̃ iique mʉhʉ erãre. Mʉhʉ eropa iicʉ̃ erã yʉre umupeorãcoma. Erã eropa umupeocʉ̃ ĩagʉ erã ñeri iirare cãdijigʉca. Eropirã erã Goãmʉ ĩgʉ beyenirã mera majarã mera árĩrãcoma. Ĩgʉ oburire opamorã árĩrãcoma erã,” arĩmi Jesu yʉre, arĩ werepʉ Pablo.\\nPablo ĩgʉ iirare ĩgʉ mohmerire werepʉ\\n19Eroparĩtuhaja õpa werenemopʉ:\\n—Opʉ Agripa, ʉmaro maja yʉ peerire tarinʉgabiribʉ. 20Damascogue buhemʉhtabʉ. Pʉhrʉ Jerusalén buhebʉ daja. Pʉhrʉ Judea yeba, judio masa árĩbirã pohrogue sãre masare erã ñero iirare bʉjaweredore, Goãmʉ yare gamedorebʉ. “Õarire mʉa iicʉ̃ ĩarã mʉa ñeri iirare mʉa bʉjawererare gajirã masirãcoma,” arĩgʉ, erãre õarire iidoregʉ buhebʉ. 21Goãmʉ ya wihi yʉ árĩcʉ̃ yʉ eropa arĩ wereri waja judio masa yʉre ñeha wejẽdiarima. 22Eropigʉ ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ ĩgʉ itamuro mera eropa buheniguicãa. Eropigʉ dohpaguere mʉa árĩpehrerãre oparãre bu árĩrã sãre ĩgʉ yare weregʉ iiaa. Iribojegue majarã Goãmʉ yare weremʉhtanirã Moise mera erã wereyudiro dopa ta werea yʉ sã. Õpa arĩ wereyuñorã erã: 23“Cristo Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉpʉ ñero tarigʉcumi. Eropigʉ sĩrigʉ masa mʉriamʉhtagʉ árĩgʉcumi ĩgʉ. Eropigʉ masare ĩgʉ itamuborore judio masare judio masa árĩbirã sãre masicʉ̃ iigʉcumi,” arĩ wereyu gojamʉriñuma iribojegue majarã. Yʉ sã erã werediro dopa ta werea, arĩ werepʉ Pablo Agripare.\\nPablo Agripare Jesu yagʉ iidiaripʉ\\n24Ĩgʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ Festo ĩgʉre bʉrigã gaguinigui wereniguipʉ:\\n—Pablo, mʉhʉ goroweregʉ ãhraa. Mʉhʉ baja buhegʉ goroweregʉ wahaa, arĩ gaguiniguipʉ Pablore.\\n25Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa yʉhripʉ Pablo Festore:\\n—Opʉ, goroweregʉ árĩbeaa yʉhʉ. Yʉ wereri diaye ta ãhraa. Eropigʉ yʉhʉ ire gʉhyadiaro mera arãa. 26Opʉ Agripapʉ i yʉ wererire õaro masimi. Eropigʉ yʉhʉ ĩgʉre güiro mariro werea. I wererire árĩpehrerã masa masima. Eropigʉ árĩpehreri ire yʉ arĩrare opʉ Agripa ĩgʉ masicʉ̃ masia yʉhʉ, arĩpʉ Pablo Festore.\\n—Ĩgʉ eropa arĩtuhaja õpa arĩpʉ Agripare:\\n27—Opʉ Agripa, Goãmʉ ya weremʉhtanirã erã wererare peea mʉhʉ. Erã wererire mʉ peecʉ̃ masia yʉhʉ, arĩpʉ Pablo Agripare.\\n28—¿Ire yʉre weregʉ merogã mʉ wereri Jesu yagʉ yʉ wacʉ̃ iidiagʉ iiri mʉhʉ? arĩpʉ Agripa Pablore.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pablo yʉhripʉ.\\n—Merogã wereniguigʉ o yoari boje wereniguigʉ mʉa árĩpehrerãre yʉhʉ árĩro dopa ta Jesu yarã árĩcʉ̃ gahmea. Irire serẽbasaa Goãmʉre. Eropigʉ yʉ iro dopa ta peresugue mʉa árĩcʉ̃ tamerare gamebeaa yʉhʉ, arĩpʉ Pablo.\\n30-31Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Agripa, Festo, Berenice árĩpehrerã gajirã mera wahgãnʉga wiria, erã basi wereniguiñorã:\\n—Ihĩ ĩgʉ iira waja ne peresu iimasibeaa mari. ¿Eropirã mari ñeheno dipuwaja ĩgʉre wejẽbocuri? arĩ wereniguiñorã erã erã basi.\\n32—Ihĩ “Árĩpehrerã weca opʉre yʉ iirare werediaca,” ĩgʉ arĩbiricʉ̃ mari wiuboaya ĩgʉre peresugue árĩgʉre, arĩpʉ Agripa Festore.","num_words":823,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.001,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 9 BSNNT - Yʉ bojarore bajiro yimasigʉ̃ - Bible Search\\n“Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” ĩna yirere Pablo ĩ cʉdire\\n1Yʉ bojarore bajiro yimasigʉ̃ ñaboarine, Jesucristo ĩ bojasejʉare yigʉ ñaja yʉ. Jesús, mani ʉjʉre ĩacacʉ ñaja yʉ. Gãjerãre ĩ cõasʉoriarore bajiro yʉre quẽne cõacami. Yʉre ĩ gotiroticõacati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. 2“Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, mʉajʉama, mʉare yʉ gotimasiosʉocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Jesucristo ĩ cõar'i ñaami”, yiroti ñaja mʉare.\\n3“Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” yʉre yirãre ado bajiro ĩnare cʉdiaja: 4Yʉ Pablo, to yicõari, Bernabé quẽne, Jesús ĩ cõacana ñaja yʉa. To bajiri gãjerã Jesús ĩ bajirere gotimasiorãre ĩna baroti, to yicõari, ĩna idirotire mʉa ĩsirũgũrore bajirone yʉare quẽne ĩsiroti ñaja. 5Pedro, ĩ rãcana quẽne Cristo ĩ gotiroticõariarã, to yicõari, mani ʉjʉ Jesús bederã quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre manajoa cʉticõari, ĩna rãca varũgũama. To bajiro ĩna bajijare, ĩna manajoare quẽnaro codebosarũgũaja mʉa. To bajiri “Yʉa quẽne, manajo cʉticõari, vamasirãja”, yitʉoĩaja yʉa. 6Jesús ĩ bajirere gotimasiocudirimasa gajeye moare moamenane, “Quẽnaro yʉare gotimasioato” yirã, ĩnare mʉa ejarẽmoriarore bajiro yimenane, “Ĩna masune moacõari, vaja yato ĩna ñarotire”, ¿yitʉoĩati mʉa, yʉarema? 7Surara mesa quẽne, ĩna moare rĩne moarãma. “Ĩna moare ĩna moajama, ĩna ñaroti vaja ĩsiecorʉarãma”, yimasire ñaja. Ʉye oterimasʉma, “Tire barʉcʉmi”, yimasire ñaja. Cabrare coderimasʉ quẽne, “Ĩna õjecoa idirʉcʉmi”, yimasire ñaja. 8To bajiri, “Mani moase sʉorine quẽnase bʉjaroti ñaja”, yimasire ñaja. To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, tire bajiro gotiaja. 9-10Ado bajiro gotiaja Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasire: “Ta vecʉ risere siabibebesa, trigo gasere ĩre mʉa cʉda jãnerotijama, ‘Ĩ quẽne bato’ yirã”, yigotiaja. To bajiro ĩ gotijama, ta vecʉa rĩrene tʉoĩagʉ̃ me yimasiñumi Dios. Mani jedirore tʉoĩacõari, yigʉ, yimasiñumi. Vese moarã, to yicõari, gãjerã ĩna otere rica juarãre quẽne, “‘Mani moase sʉorine quẽnase bʉjarʉarãja’ yimasiato” yigʉ, tire yimasiñumi Dios. 11Jesús ĩ bajirere mʉare gotimasiosʉocajʉ yʉa, “To bajiro mani yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri” yirã. Mʉare yʉa gotimasiojama, ote ajere oterãre bajiro mʉare yicajʉ yʉa. To bajiri yʉa gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉa otecatiricare bajiro bajirã ñaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉa gotimasiocati vaja, mʉare yʉa sẽnijama, ¿vaja yiroti me ñaboayujarique? 12Gãjerã Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiojare, ĩnare vaja yirũgũrãja mʉa. To bajiri, mʉare gotimasiosʉocanare roque, ¿ĩnare mʉa ĩsiro rẽtoro yʉare vaja yiroti me ñatique?\\nTo bajiro yiroti ti ñaboajaquẽne, mʉare vaja sẽnibeticajʉ yʉa. Bʉto josari yʉa moarũgũcati ti ñaboajaquẽne, “Yʉare ejarẽmoña”, mʉare yibeticajʉ yʉa, “‘Gãjoa bojarã, Jesús ĩ bajirere gotimasioama’ manire yiroma” yirã. 13Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre rʉ̃cʉbʉorã, bare ĩna cũsere ti vi moarimasa ñari, ĩna baroto cõro juacõari, barũgũama. Tire masiaja mʉa. 14“Tire bajirone bajirʉaroja yʉ ocare gotimasiocudirimasare quẽne. Ĩna gotimasiose vajane bacatirʉarãma”, yiyumi mani ʉjʉ Cristo. 15To bajiro ĩ yirere masigʉ̃ ñaboarine, mʉare vaja sẽnibeticajʉ yʉ. Sẽnibeticacʉ ñari, “Yucʉjʉ yʉre vaja yiya” mʉare yiucagʉ me yaja yʉ. Bʉto ñiorijagʉ ñaboarine, mʉare bare sẽnibecʉ rĩne, rijacoarʉcʉja yʉ. To bajiri, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocudijama, vaja sẽnibetirũgũaja. “‘Vaja taami Pablo’ gãjerã ĩna yisere bojabecʉ ñari, vaja sẽnibeticajʉ”, yivariquẽnaja yʉ.\\n16Cristo ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñari, “Ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩabetirũgũaja. Jesucristo yʉre ĩ gotiroticati ñaja yʉ moare. Tire yʉ gotimasiobetijama, rojose tãmʉobogʉja. 17Jesucristo yʉre ĩ gotimasiorotibetone, yʉ masu “Ĩ ocare gotimasiocudirʉcʉja” yʉ yijama, “Yʉ gotimasiose vaja, quẽnase bʉjarʉcʉja”, yitʉoĩabogʉja yʉ. To bajiboarine, Jesucristo yʉre gotimasioroticõacami. To bajiri quẽnase yʉ bʉjajama, yʉ bʉjabetijaquẽne, no yibeaja ti. Ĩ ocare gotimasiocõa ñaroti ñaja yʉre. 18To bajiro ti bajijare, vaja sẽnibecʉne, Jesucristo ĩ bajirere gotimasio variquẽnarũgũaja yʉ, vaja sẽniroti ti ñaboajaquẽne.\\n19To bajiri yʉ gotimasiose vaja, yʉre vaja yimena ñari, rotimasibeama masa. Yʉre ĩna rotimasibetiboajaquẽne, “Jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna ĩavariquẽnarore bajiro bajiñarũgũaja yʉ. 20Jud'io masa tʉjʉ yʉ ñajama, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, ĩnare bajiro bajiñaja yʉ quẽne. To bajiro yʉ yijama, ado bajise yigʉ yaja yʉ: Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã tʉjʉ yʉ ñajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirũgũaja. “Tire quẽnaro mani ajirʉ̃cʉbʉojama, manire ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñaboarine, to bajiro yirũgũaja yʉ. 21Jud'io masa me ñarã tʉjʉ yʉ ñajama, “Cristo ocare yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna ñasere bajiro ñacõari, ĩnare gotimasiorũgũaja. To bajiro yʉ bajijama, Dios ĩ bojabetire yigʉ me bajiaja. Jesucristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũaja yʉ. 22“Manire ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yitʉoĩaboarine, tʉoĩagüirã tʉjʉ yʉ ñajama, ĩnare bajiro bajiñaja yʉ quẽne, “Yʉ gotisere ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. “Sĩgʉ̃ri yʉ gotimasiosere ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. 23“‘Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi’ yire quetire ajijedicõato masa” yigʉ, to bajiro yirũgũaja. To bajiri, “Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios quẽnaro ĩ yirotire bajiro yʉre quẽne quẽnaro yato” yigʉ, to bajiro yirũgũaja yʉ.\\n24Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Dios quẽnaro manire ĩ yirotire mani bojajama, josari yirũgũroti ñaja. Ũmatĩmarã cõro bʉto ĩna ũmaboajaquẽne, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi ĩna rẽtoro ũmacõari, quẽnase bʉjarocʉ. To bajiri mani quẽne, gãjerã rẽtoro ũmagʉ̃re bajiro mani yimasiro cõro yirũgũroti ñaja, quẽnase mani yise vaja, Dios quẽnaro manire ĩ yirotire bojarã ñari. 25To bajiri, ĩ ũmaroto rĩjorojʉne quẽnaro ñayucõagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijama, yoaro mene rojoribedo ti ñaboajaquẽne, “Gãjerãre ũmarẽtocõari, bʉjagʉsa” yigʉne bajicõagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijosase ũnire yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne ĩ bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, yayiroti mejʉare manire ĩ ĩsirotire bojarã, quẽnaro yirũgũaja mani. 26Quẽnase mani bʉjaroti, yayiroti me ti ñajare, yʉ yimasiro cõrone Dios ĩ bojarore bajiro yiñarũgũaja yʉ. Ũmagʉ̃ ĩ ũmagajanorotijʉ rĩne tʉoĩacõari ũmagʉ̃mi. Ĩre bajiro bajiaja yʉ quẽne, Dios quẽnaro yʉre ĩ yirotire bojatʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bojarore bajiro yiñarũgũaja yʉ. Quẽarimasʉ ñaboarine, quẽnaro ñose ejobecʉmi. Yʉjʉama, quẽnaro ñose ejogʉre bajiro bajigʉ ñari, Dios quẽnaro yʉre ĩ yiroti rĩrene tʉoĩagʉ̃, Dios ĩ bojarore bajiro yirũgũaja yʉ. 27To bajiri, yʉ gotimasiorãre quẽnaro Dios ĩ yirotire yʉ gotiboajaquẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ, yʉ bojasere yirʉaboarine, ĩ bojasejʉare yirũgũaja.","num_words":913,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 19 BSNNT - To bajiro ĩna yisere ajicõari, - Bible Search\\n1To bajiro ĩna yisere ajicõari, Jesúre ĩre bajerotiyuju Pilato yuja. 2Jesús rʉjoa joere jotabedo suariabedo ĩre jeoyujarã surara. To yicõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore sũarivʉjorore ĩre sãñujarã ĩna. 3To bajiro ĩre yigajanocõa, ĩ tʉbʉsa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:\\n—Jud'io masa ʉjʉre mʉre quẽnarotiaja yʉa yuja —yiajatud'iyujarã ĩna, Jesúre.\\nTo yicõari ĩ riogare ĩre jayujarã ĩna.\\n4To bajiro ĩna yiro bero quẽna budiejacõari jud'io masare ado bajiro ĩnare yicami Pilato yuja:\\n—¡Ĩaña mʉa! Yʉ ĩajama, ñiejʉa rojose yigʉ me ñaami. Mʉa quẽne ĩre ĩacõari, “Yʉre bajiro tʉoĩato” yigʉ, ĩre buaja yʉ —ĩnare yicami Pilato.\\n5To bajiro ĩ yirone, jotabedo jesacõari, sũarivʉjorore sãñacõari budiadicami Jesús. To cõrone yuja ado bajiro masare yicami Pilato:\\n—¡Ĩaña mʉa! Ãni ñaami ĩ yuja —ĩnare yicami Pilato.\\n6To bajiro ĩ yirone, Jesús ĩ budiadore ĩacõari ado bajiro avasãcama ĩna paia ʉjarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne:\\n—¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutuya! ¡Ĩre jajutuya! —yiavasãcama ĩna.\\n—¡Mʉa masune ĩre ãmivacõari yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutuaya mʉa! Yʉjʉa yʉ ĩajama, ñiejʉa rojose yigʉ me ñaami —ĩnare yicami Pilato, jud'io masare.\\n7To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama jud'io masa:\\n—Yʉa ñicʉa ĩna rotimasiriarore bajirone yirã “Rijacoajaro” yaja yʉa, “Dios macʉ ñaja yʉ” ĩ yise vaja —Pilatore ĩre yicama ĩna.\\n8To bajiro ĩna yisere ajicõari bʉtobʉsa güiyuju Pilato. 9To bajiri quẽna vijʉ ĩre jicõari ĩre sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Noagʉ masu ñati mʉ? ĩre yisẽniĩañuju Pilato.\\nTo bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne —ĩre cʉdibesuju Jesús.\\n10To bajiri quẽna ĩre tudisẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Yʉre cʉdibeatime mʉ? Gãjerãre mʉre yucʉ́tẽrojʉ yʉ jajuturotirʉajama, jajutu rotimasiaja yʉ. Mʉre yʉ burʉajaquẽne bucõamasiaja yʉ. ¿Tire masibeatique mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.\\n11To bajiro ĩ yirone,\\n—No bajiro yicõari rotimasibetibogʉja mʉ, Dios ĩ bojabetijama. Masare rotirocʉre mʉre cũcami Dios. To bajiri mʉ tʉjʉre yʉre cõagʉ̃re, mʉ rẽtoro rojose masu ñacõaja ti —Pilatore ĩre yiyuju Jesús.\\n12To bajiro ĩ yisere ajicõari, “¿No bajiro yicõari, Jesúre ĩre bucõaroti ñaboati ti?”, yitʉoĩañuju Pilato yuja. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ado bajiro yiavasãcama jud'io masa:\\n—Ĩre mʉ bucõajama, ʉjʉ ñamasugʉ̃ César vãme cʉtigʉ rãcagʉ me ñarʉcʉja mʉ. No bojagʉ ĩre sẽnibecʉne, “Ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ” yigʉma, César ĩ ĩategʉ ñaami. To bajiri, ĩre mʉ bujama, quẽnabeaja —Pilatore ĩre yiavasãcama ĩna.\\n13To bajiro ĩna yisere ajicõari, Jesúre ĩre jiburoticami Pilato yuja. To yicõari, rotigʉ ĩ rujirijʉre ejarũjũcoacami Pilato. Gabata vãme cʉticajʉ hebreo ocarema. “Gʉ̃tane bʉoriajʉ” yire ũni ñacajʉ ti. 14Pascua boserʉ̃mʉ bare basʉoriarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ, ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉrecaji ñaro ado bajiro ĩnare yicami Pilato, jud'io masare:\\n—Ãni ñaami mʉa ʉjʉ —ĩnare yicami.\\n15To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto avasãcama ĩna quẽna:\\n—¡Sĩacõaroti ñaja! ¡Sĩacõaroti ñaja! ¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutusĩarotiya mʉ! —Pilatore ĩre yiavasã cʉdicama ĩna.\\nTo bajiro ĩre ĩna yise ñajare, ado bajiro ĩnare yicami Pilato:\\n—¿No yigʉ mʉa ʉjʉre jajutusĩarotigʉada yʉ? —ĩnare yicami Pilato.\\nTo bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama paia ʉjarã:\\n—César sĩgʉ̃ne ñaami yʉa ʉjʉma. Ñimʉjʉa gãji maami —yicama ĩna, Pilatore.\\n16To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ, Jesúre ĩnare ĩsicami Pilato. To bajiri Jesúre ĩre ãmicoacama ĩna yuja.\\n17Ĩre ĩna ãmiato, yʉa quẽne sʉyacajʉ yʉa. Ĩre ãmivacõari, yucʉ́tẽrore ĩre gajaroticama ĩna. Hebreo ocama Gólgota vãme cʉti burojʉ ĩre ãmivacama ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñacajʉ ti. 18Tojʉ ĩre ãmiejacõari, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutucama ĩna. Ĩ tʉ gãjerã jʉarã ĩnare jajutucama. Sĩgʉ̃re ĩ riojojacatʉa, gãjire ĩ gãcojacatʉa ĩnare jajutucama ĩna. 19Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ĩ vãmere ucaturotiyumi Pilato. Ado bajise yituyacajʉ: “Jesús Nazaret macagʉ, jud'io masa ʉjʉ” yiucature ñacajʉ ti. 20Jãjarã jud'io masa tire ĩacama ĩna. Maca tʉacane ñacajʉ ti, Jesúre ĩna jajutucato. Ĩ rʉjoa veca vãme tuyase griego oca, hebreo oca, lat'in oca quẽne ñacajʉ ti. 21To bajiri jud'io masa paia ʉjarã ado bajiro ĩre yicama, Pilatore:\\n—“Jud'io masa ʉjʉ ñaami” mʉ yiucarotiboare quẽnabeaja ti. “‘Jud'io masa ʉjʉ ñaja yʉ’ yiboami”, yiucavasoarotiya mʉ —Pilatore ĩre yicama ĩna.\\n22To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdicami Pilato:\\n—Jẽre uca ecocoamʉ. To bajiro ñacõato —ĩnare yicami Pilato.\\n23Yucʉ́tẽrojʉ Jesúre jajutugajanocõari, ĩ sudi sãñaboarere juacama ĩna surara. Babaricãrãcajʉ vocõari, gãmerã batocama ĩna. To bajiri, cojasene rʉyacajʉ ti, ĩna ãmirotiase. Jesús ĩ sãñarito joeado tiayamano ñacajʉ ti. Riojone suamʉjagajanoriaro ñacajʉ ti. 24To bajiri ado bajiro gãmerã yicama surara:\\n—Tiasere vobeticõato mani. “Ñimʉjʉa tiasere ĩ ãmiʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tariacane reacũĩacama ĩna.\\nTo bajiro ĩna yijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotiriarore bajirone bajicajʉ ti yuja, ado bajiro ti yimasire ñajare: “Yʉ ye sudire gãmerã batorʉarãma ĩna. ‘Ñimʉjʉa tiasere ĩ ãmiʉjaro ĩaĩarãsa mani’ yirʉarãma ĩna. To yirãne gʉ̃tariacane reacũĩarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, to bajirone yicama surara.\\n25Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩ tuyaro tʉjʉ adocãrãcʉ ñacajʉ yʉa: Ĩ jaco, to yicõari, so yo Cleofas manajo Mar'ia vãme cʉtigo, gajeo Mar'ia Magdalena, ñacajʉ yʉa. 26Yʉ Jesús ĩ buecacʉ, ĩ maigʉ̃ quẽne ñacajʉ yʉ. Ĩ jaco rãca yʉ ñasere ĩacõari ado bajiro yicami Jesús:\\n—Caco, ĩ ñarʉcʉmi mʉ macʉre bajiro bajigʉ —sore yicami Jesús, yʉjʉare.\\n27To yicõari, yʉjʉare ado bajiro yicami:\\n—Mʉ jacore bajiro bajigo ñarʉocomo so —yʉre yicami Jesús.\\nTo bajiro ĩ yise ñajare, yʉ ya vijʉ sore ũmato ñarũgũcajʉ yʉ yuja.\\n28Jesús, to bajise yʉare ĩ yiro bero, “Dios ĩ bojadicatore bajirone jẽre adi macarʉcʉrojʉre yijeocõaja yʉ yuja” yigʉ ñari, Dios ocare masa ĩna ucamasire, “Ti gotirore bajirone bajiato ti” yigʉ,\\n—Bogoaja yʉre —yicami Jesús yuja.\\n29To ñacajʉ ʉye oco jiase. Tire, sudiro bʉrʉane ñiabiacõari, hisopo vãme cʉtiricʉ gajane siatucama ĩna, tibʉrʉare. To yicõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotucama ĩna. 30Ʉye oco jiase veroĩacõari ado bajiro yicami Jesús:\\n—Dios ĩ roticõacatore bajirone jẽre yijeocõaja yʉ yuja. To cõrone ñaja —yicami Jesús.\\nTo yigʉne, murocayo, ʉsʉtadicõa tʉjacami Jesús yuja.\\nSurara, Jesús varubʉre ĩ sarejorare queti\\n31Pascua boserʉ̃mʉ bare basʉoriarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ ñacajʉ ti. Gajerʉ̃mʉ yʉa jud'io masa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñacajʉ. To bajiri yucʉ́tẽrojʉ rijariarã rujʉri tuyasere bojabeticama ĩna. To bajiri Pilatore ĩre sẽniñujarã jud'io masa ʉjarã:\\n—Yucʉ́tẽrojʉ tuyarãre ĩna ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃rerotiya mʉ, “Guaro rijacoajaro” yigʉ. To yicõari ĩna rujʉrire rujio rotiya —ĩre yiyujarã ĩna, jud'io masa ʉjarã.\\n32To bajiri Pilato ĩ rotijare, ĩ yarã surara vacõari, yucʉ́tẽrojʉ Jesús tʉjʉ jʉarã tuyarãre ĩna ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃recama ĩna. 33Jesús tʉjʉre ejarʉ̃gʉ̃cõari, “Jẽre ʉsʉtadicoasumi ãnima”, ĩre yiĩacama ĩna. To bajiri ĩ ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃rebeticama ĩna.\\n34To bajiboarine Jesús varubʉre sĩgʉ̃ surara sarejoracami. Ĩ sarejorarone, ri'i, oco rãca budicajʉ. 35Yʉ, tire gotigʉ, tire ĩacacʉ masune ñacõaja yʉ. “Riojo gotiaja tire”, yimasiaja yʉ. Mʉare quẽne, quẽnabʉsaro “ ‘Jesús ñaami Dios macʉ mani ʉjʉ, ĩ masise rãca manire ejarẽmogʉ̃’ yimasiato ĩna” yigʉ, riojo tire gotiaja yʉ. 36To bajiro ti bajijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro bajicajʉ ti. Ado bajiro gotiaja Dios oca: “Cojo gõaro ĩre gõaro jajeabetirʉarãma ĩna”, yigotiaja ti Dios oca. 37Gajejʉ Dios oca ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Sarejora ecor'ire ĩarʉarãma masa”, yigotiaja Dios oca.\\n38To ĩna yiro bero, Arimatea vãme cʉti macagʉ José, Jesús rujʉrire ãmirʉ Pilatore sẽniñuju ĩ. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcacʉ ñacami José. To bajiboarine gãjerãre gotibatobeticami, jud'io masa ʉjarãre güigʉ. To bajiri, “Ãmiña” Pilato ĩ yijare, Jesús rujʉrire rujiogʉ vasuju José. 39Nicodemo ñamijʉ Jesúrãca ñagõgʉ̃ ejar'i quẽne ejayuju. Treinta y cuatro kilo cõro rʉ̃cʉse sʉtiquẽnasere juaejayuju ĩ. Mirra vãme cʉtise, áloe vãme cʉtise rãca vʉore ñañuju ti sʉtise. 40To bajiri José, Nicodemo rãca, Jesús rujʉrire rujiocõari sudijãiri botiquẽnarijãirine sʉtisere tucõari, ĩre gũmañujarã ĩna. Yʉa jud'io masa, to bajiro yirũgũcajʉ yʉa, bajirearãre yujerã. 41Jesúre yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajutusĩacato, ote vese tʉjʉ ñacajʉ ti. Ti vesejʉre masa yujeriavi gʉ̃tavi mame quẽnoriavijʉre ĩ rujʉrire cũñujarã. Gãjerãre yujeĩañamanivi ñañuju ti vi. 42Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ, Pascua bare basʉoriarʉ̃mʉ ti ejaroto mojoroaca rʉyacajʉ ti. To bajiri ti vijʉ Jesús rujʉrire cũñujarã ĩna, sõjʉ me ti ñajare.","num_words":1181,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 Corintios 1\\n1 Yʉʉ Pablo, Timoteo marĩya wedegʉmena mʉ́ãrẽ ãñudutia. Yʉʉ Cõãmacʉ̃ booró Jesucristoyere wededutigʉ beserigʉ niiã. Yʉʉ atipũrẽ́ mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃rẽ padeorí põna macãrã Corintopʉ niirã́rẽ jóaa. Teero biiri niipetira Jesuré padeorá Acaya ditapʉ niirã́cãrẽ jóaa.\\nPablo ñañarõ netõrígue queti\\n3 Cõãmacʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃ Pacʉre ʉsenire ticoada. Cʉ̃ʉ̃rã́ marĩrẽ bóaneõ ĩñaĩ. Marĩrẽ wãcũtutuari tiirucúi. 4 Ʉ̃sã ñañarõ netõrécõrõ ʉ̃sãrẽ wãcũtutuari tiii. Teero tiirá, ʉ̃sãcã ãpẽrã́ ñañarõ netõrã́rẽ wãcũtutuari tiimasĩ́ã. Ʉ̃sãrẽ Cõãmacʉ̃ wãcũtutuari tiirírobirora cʉ̃́ãrẽ wãcũtutuari tiimasĩ́ã. 5 Cristo ñañarõ netõrírobiro ʉ̃sãcãrẽ bayiró ñañarõ netõré jeaa. Teerora sũcã ʉ̃sã Cristomena niirĩcãrẽ, ʉ̃sãrẽ pee wãcũtutuare jeaa. 6 Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ wãcũtutuari boorá, mʉ́ãrẽ netõrĩ́ boosã́rã, teero ñañarõ netõpacára, nʉcãjã́ã. Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãrẽ wãcũtutuare ticori, ʉ̃sãcã mʉ́ãrẽ wãcũtutuari tiiádacu. Mʉ́ã wãcũtutuara, mʉ́ã ʉ̃sã tiiróbirora ñañarõ netõrã́, tutuaromena nʉcãjã́ãdacu. 7 Mʉ́ã ʉ̃sã tiiróbiro ñañarõ netõrĩ́, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãcãrẽ wãcũtutuari tiigʉ́daqui. Teero tiirá, “padeodúbocua” jĩĩrṍ manirṍ mʉ́ãrẽ bayiró wãcũria.\\n8 Yáa wedera, ʉ̃sãrẽ Asia ditapʉ wáariguere mʉ́ãrẽ masĩrĩ boogá. Ʉ̃sã toopʉ́re bayiró peti ñañarõ netõwʉ̃́. “Sĩcãrĩbíricu; diajõããdacu”, jĩĩmiwʉ̃. 9 “Ʉ̃sãrẽ sĩãã́dacua”, jĩĩ wãcũmiwʉ̃. Teero wãcũrã, ʉ̃sã basiro dee tii masĩriwʉ. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ diarirare masõgʉ̃́pere tiiápurere sãĩwʉ̃́. 10 “Ʉ̃sãrẽ sĩãã́dara tiiíya”, jĩĩrĩ, Cõãmacʉ̃ netõnéwĩ. Atitóre netõnérucujãĩ. “Too síropʉcãrẽ ʉ̃sãrẽ ñañarõ cʉ̃́ã tiidʉgári, netõnégʉ̃daqui”, jĩĩ padeóa. 11 Cõãmacʉ̃rẽ mʉ́ã ʉ̃sãrẽ sãĩbosári, teero tiigʉ́daqui. Paʉ ʉ̃sãrẽ sãĩbosári, Cõãmacʉ̃ ãñurõ ʉ̃sãrẽ tiiápugʉdaqui. Cʉ̃ʉ̃ teero tiirí ĩñarã, paʉ ʉsenire ticoadacua.\\nPablo Corintopʉ wáaririguere wederigue\\n12 Ʉ̃sã ateré wãcũrã, bayiró ʉseniã: Atibʉ́recopʉre basocáre tiiditóro manirṍ ãñurõ tiirécʉtira niirucuwʉ. Mʉ́ã watoapʉcãrẽ teerora tiiwʉ́. Teero tiirá, ʉ̃sã wapa cʉohéra, ãñurõ tʉgueñaã. Ʉ̃sã basiro ʉ̃sã masĩrémena teeré tiimasĩ́ria; Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãrẽ ãñurõ tiirémenape teeré tiimasĩ́ã. 13-14 Mʉ́ãrẽ ʉ̃sã merẽã jóaria; tʉomasĩ́reno dícʉre jóarucua. Mʉ́ã péerogã tʉomasĩ́rõbirora niipetirere ãñurõ tʉomasĩ́petiri boogá. Teero tiirá, marĩ Õpʉ̃ Jesús pʉtʉaatiri bʉreco jeari, mʉ́ã ʉ̃sãmena ʉseniãdacu; ʉ̃sãcã mʉ́ãmena ʉseniãdacu.\\n15 “Teero wáaadacu” jĩĩ wãcũgʉ̃, mʉ́ãrẽ ĩñagʉ̃ wáasʉguedʉgamiwʉ̃. Mʉ́ãrẽ ʉsenirĩ tiidʉgágʉ, pʉarĩ́ mʉ́ã pʉtopʉ wáadʉgamiwʉ̃. 16 Macedonia ditapʉ wáagʉ, mʉ́ãrẽ ĩñanetõwadʉgamiwʉ̃. Toopʉ́ jearigʉ, coepʉtʉ́aatigʉ, mʉ́ãrẽ ĩñacãmepʉtʉaatidʉgamiwʉ̃. Too yʉʉ jeari, mʉ́ã yʉʉ Judeapʉ wáaadare maquẽrẽ tiiápubojĩyu. 17 Yʉʉ toopʉ́ wáaheri ĩñarã, “¿ãñurõ wãcũripacʉ, ‘wáagʉda’ jĩĩ wedeseyiri?” ¿jĩĩgari mʉ́ã? Mʉ́ã yʉʉre “atibʉ́reco macãrãbirora ‘wáagʉda’ jĩĩrigʉ niipacʉ, ‘wáaria’ jĩĩgʉ̃́no niiqui” ¿jĩĩgari? 18 Niiria. Yʉʉ Cõãmacʉ̃ diamacʉ̃́ maquẽrẽ wedegʉ́ wãmemena mʉ́ãrẽ jĩĩã: Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ wederére wasoría. 19 Jesucristo Cõãmacʉ̃ macʉ̃ wasoríqui. Yʉʉ, Silvano, Timoteocãmena mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ye quetire wedetoawʉ. Cʉ̃ʉ̃ “tiigʉ́da” jĩĩpacʉ, “tiirícu” jĩĩriyigʉ. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩré diamacʉ̃́ maquẽ niiã. 20 Niipetire Cõãmacʉ̃ “ãñurõ tiigʉ́da” jĩĩrigue Jesucristo tiiríguemena yaponóĩ. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticora, Jesucristo wãmemena “Cõãmacʉ̃ teerora tiiáro” jĩĩã. 21 Cõãmacʉ̃rã ʉ̃sãrẽ, mʉ́ãcãrẽ Cristore padeorucújãrĩ tiii. Cʉ̃ʉ̃rã́ marĩrẽ Cristomena niiãdarare beserigʉ niiwĩ. 22 Marĩrẽ cʉ̃ʉ̃ põna wáari tiirígʉ niiwĩ. “Cʉ̃ʉ̃ põna niiã” jĩĩrére masĩdutigʉ, Espíritu Santore marĩpʉre ticodiocorigʉ niiwĩ. Espíritu Santore marĩrẽ ticojĩgʉ̃, nemorṍrã “ʉ̃mʉã́sepʉ marĩrẽ ãñurére ticogʉdaqui” jĩĩmasĩrĩ tiii.\\n23 “Yʉʉ Corintopʉ wáagʉda” jĩĩrigʉ niipacʉ, wáariwʉ. “Yʉʉ wáaheri, mʉ́ãrẽ nemorṍ ãñucu” jĩĩ wãcũwʉ̃. Mʉ́ãrẽ bobooro wáari ĩñadʉgahegʉ, wáariwʉ. Cõãmacʉ̃ yʉʉ teero wãcũriguere masĩqui. 24 Mʉ́ãrẽ “biirope padeoyá” jĩĩgʉ̃ mee tiia. Mʉ́ã ãñurõ padeóa. Mʉ́ãrẽ ãñurõ ʉseniremena niinemoãrõ jĩĩgʉ̃, teero tiiápudʉgaa.","num_words":463,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 15 BSNNT - Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ - Bible Search\\nApocalipsis 14 Apocalipsis 16\\nAdi macarʉcʉroanare rojose Dios ĩ yirotire ĩre ĩna yibosare\\n1Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ ĩaĩañamani güiose ĩacajʉ yʉ. Ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ñacama. “Bero, adi macarʉcʉroanare cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji ricati rĩne rojose yirʉarãma” Dios ĩ yicũriarã ñacama. “Ĩna sʉorine yʉre ajiterãre rojose ĩnare yirotijeocõarʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩ yire ñacajʉ.\\n2Riaga jairisa oco botirisa ñacõari, quẽnaro ruyurisa ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, jea vʉsarisa ñacajʉ. Tiya tʉjʉ masa rʉ̃gõcama. Ĩna ñacama güiogʉre, moa riagajʉ majadicacʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre ajibeticana. Ĩna riovecarire güiogʉ ya número ucatu ecobeticana ñacama. Arpa vãme cʉtise jabasare Dios ĩ ĩsire cʉocama ĩna. 3Moisés, Dios ĩ bojasere yimasir'i ĩ basamasirere, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ basacatire tʉoĩacõari, ado bajiro Diore basacama:\\n—Mʉ ñaja yʉa ʉjʉ, ñajediro masijeogʉ. Ñimʉjʉa gãji mʉre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩaĩañamanire, to yicõari, ñajediro quẽnase mʉ yirere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yiyuja” mʉre yaja yʉa. Masare quẽnaro riojo yigʉ ñaja mʉ. To bajicõari, mʉ yirore bajiro yigʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉro ñarã jediro ʉjʉ ñaja mʉ.\\n4Mʉre güijedirʉarãma masa. Mʉre güirãne, “Rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja cojoji rojose yiĩabecʉ. Quẽnaro riojo yigʉ mʉ ñajare, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma adi macarʉcʉroana jediro —Diore yibasacama.\\n5To bajiro ĩna yibasaro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. To yicõari, Dios ĩ ñarisõa ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. 6Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, “Adi macarʉcʉrojʉ rojose yʉre yibosarʉarãma” Dios ĩ yicũriarã, ĩna budisere ĩacajʉ yʉ. Sudi ʉeri mani quẽnaro botise sãñacama ĩna. To yicõari, orone ĩna quẽnoria gaserore cotitẽrojʉ tʉsarigaserore vẽñacama. 7To yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ, sĩgʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare tocãrãcʉrene orone ĩna quẽnoriabajari, masare rojose Dios ĩ yiroti jʉ̃mʉro sãñaribajarire ĩnare ĩsicami. Dios ñaami ñacõa ñarũgũrocʉ. 8Tibajari ĩnare ĩ ĩsirone, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose, ĩ masise quẽne, jea bueri buejʉ̃mʉcoacajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi yuja. Ñimʉjʉa ti buerone, sãjariaro manicami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rojose yirona, ĩna yigajanobetone, ñimʉjʉa sãjariaro manicami, Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉre maji.","num_words":328,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 6 BSNNT - To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, - Bible Search\\n1To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira gajejacatʉajʉajʉ yʉare ũmato jẽacami Jesús. Gaje vãme, Tiberias vãme cʉticajʉ tira. 2“Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiorũgũsere ĩacõari, jãjarã masa ĩre sʉyarũgũcama ĩna. 3Gajejacatʉajʉ ejacõari, burore yʉare ũmato majacõari, rujicami Jesús. 4Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa yʉa quẽnorotirʉ̃mʉ cõñacajʉ. 5To bajiri jãjarã masa Jesúre ĩre sʉyarũgũrã ĩna vadore ĩacõari, ado bajiro Felipere ĩre yicami Jesús:\\n—Ĩnare ecarʉarã, ¿nojʉ bare vaja yirãti mani? —ĩre yicami.\\n6“Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” yimasiboarine, “‘Mʉ ejarẽmose rãca ecamasicõarʉarãja’ Felipe yʉre ĩ yicʉdiro ajigʉsa” ĩre yigʉne, yicõañumi Jesús. 7To bajiro ĩ yijare ado bajiro ĩre yicʉdicami Felipe:\\n—Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiboarine, ĩnare ecajeomasibetiborãja mani —Jesúre ĩre yicami.\\n8To ĩ yirone, yʉa rãcagʉ, Pedro bedi Andrés vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yicami:\\n9—Sĩgʉ̃ daquegʉ, cojomo cõro pan cebada vãme cʉtise, to yicõari, jʉarã vaire cʉoboami, bajigʉjʉma. Masa jãjarã ĩna ñajare, tĩjariaro manimasucõaja ti —Jesúre ĩre yicami Andrés.\\n10To bajiro ĩ yirone,\\n—Masare ĩnare rujirotiya —yicami Jesús.\\nTojʉre tatũcuro ñacajʉ. To bajiri, ta joejʉ rujicama. Cinco mil ʉ̃mʉa ñacama ĩna.b 11Ĩna rujijediro ĩacõari, pan daquegʉ ĩ baborotirene juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnacami Jesús. To yicõari ĩ buerãre yʉare ĩsicami, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Vaire quẽne, to bajirone yicami. Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama. 12Ĩna bagajanoro ĩacõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Ĩna barʉasere juarẽoña. Bajirearobe tijʉma —yʉare yicami Jesús.\\n13To bajiro yʉare ĩ yijare, cebada vãme cʉtise cojomo cõro pan ñaboarere yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ. 14To bajiro ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩoro ĩacõari, ado bajiro yicama masa:\\n—Diore gotirẽtobosarimasʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicõari, manire rotirocʉne ñaami —Jesúre ĩre yicama masa.\\n15To bajiro ĩna yijare, “Yʉ bojabetiboajaquẽne, yʉre ãmivacõari ʉjʉ yʉre cũrʉama” yimasicõari, ĩ sĩgʉ̃ne buro joejʉre majacoacami Jesús.\\n16Ti rãioato ĩacõari, ʉtabʉcʉrare rojaejacajʉ yʉa, Jesús buerimasa. 17Rojaeja, cũmua vasãja jẽacajʉ yʉa, gajejacatʉajʉ Capernaum vãme cʉti macajʉ vana. Ti rẽtiacoaboajaquẽne, ejabeticõacami Jesús. 18To yʉa bajijẽarũtuatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, bʉto sabetʉocõacajʉ ti. 19Cinco o seis kilómetros cõro y��a jẽatʉsatone, yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús. Oco joene ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa. 20To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Güibesa. Yʉne ñaja —yʉare yi vadicami Jesús.\\n21To bajiro yʉare ĩ yijare, variquẽnarãne, ĩre sãcajʉ yʉa. Ĩre yʉa sãrirĩmarone jẽaejacoacajʉ yʉa yuja.\\nJesúre masa ĩna macare queti\\n22-24Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tujacana, cũmuane yʉa ĩ buerã Jesús ĩ manone yʉa jẽasere ĩacama ĩna. To bajiri gajerʉ̃mʉ yʉa tudijẽaejabetore ĩacõari, Jesúre quẽne ĩre ĩabeticõari, Tiberias macana ĩna ejase cũmune jẽaejayuma, Capernaum vãme cʉti macajʉ, Jesúre macarã.\\n“Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n25Yʉare ĩabʉjacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniĩacama ĩna:\\n—Gotimasiorimasʉ, ¿Divato adore ejari mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.\\n26To bajiro ĩna yisẽniĩasere ajicõari:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere ĩari, “To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja” yirã me yʉre macasʉyaja mʉa. “Quẽnaro baʉsʉcʉtiriarojʉ bare ecagʉ ñaami” yirã ñari, bajiaja mʉa. 27Bare mʉa bojamasusejʉama yoaro meacane mʉare jediveocoatoja ti. To bajiri mʉa barotire tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Gajeye barere bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõacacʉ yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ ĩsisema. Jedibetirʉaroja tima. “‘Tire ĩsimasiami’ yʉre yimasiato ĩna” yigʉ, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorũgũrotire yʉre ʉjocami Dios. To bajiri, bare jedibetijʉare bojarã, Dios ĩ bojasere yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n28To bajiro ĩ yijare, ĩre sẽniĩacama ĩna:\\n—¿No bajiro yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩacama.\\n29To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:\\n—Dios ĩ cõacacʉre yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaami Dios —ĩnare yicami Jesús yuja.\\n30To bajiro ĩ yijare,\\n—¿Ñie ũnire Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉare yiĩorʉcʉada mʉ, tire ĩacõari “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yʉare yigʉ? 31Mani ñicʉa ñamasiriarã yucʉ́ manojʉ ñacudirã, maná vãme cʉtisere bamasiñujarã ĩna. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Tʉoĩasaque: “Bare Dios ĩ ñaroayere manire ecagʉ yivẽjañumi”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire —Jesúre ĩre yicama. To bajiro ĩna yijama, “Moisés ñamasir'i sʉorine bajiriaroja ti” yirã yicama.\\n32To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Moisés ñamasir'i me Dios ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacami. Yʉ jacʉne ñaami ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacacʉma. To bajirone bajiaja pan quẽnamasusere quẽne. Tire mʉare cõami Dios. 33Tire mʉa bajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa.\\n—To yijama, pan quẽnamasusere yʉare ecarũgũma mʉ —ĩre yicama ĩna yuja.\\n35To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja:\\n—Yʉne ñaja pan quẽnamasuse Dios ĩ cõase. To bajiri, no bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, baʉsʉcʉtirũgũgʉ̃re bajiro bajigʉmi. To bajiri, disejʉane Dios ĩ ejarẽmose ĩre rʉyabetirʉaroja. 36To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, yʉre ĩarã ñaboarine. Jẽre tirene mʉare gotiboabʉ yʉ. 37No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã ñaama. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Mʉre bojabeaja”, ĩre yibetirʉcʉja yʉ. 38Adojʉre vagʉ, yʉ bojasere yirʉ me rujiadicajʉ yʉ. Yʉ jacʉ ĩ bojasejʉare yirʉ, vadicajʉ yʉ. 39Ado bajiro bojaami yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ: Ĩ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, ñatʉsarirʉ̃mʉre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vasere bojabeami. Ĩ tʉjʉ ĩna ñasejʉare bojaami.c 40No bojagʉ, “Dios macʉ ñaja mʉ” yʉre yimasicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Dios ĩ catisere ĩ cʉosere bojaami yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.\\n41“Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ” Jesús ĩ yisere ajicõari, ñagõjaicama jud'io masa ʉjarã. 42Ado bajiro gãmerã yicama:\\n—¿Adi macagʉ, José macʉ me ñatique? Ĩ jacʉre, ĩ jacore quẽne masiaja mani. To bajigʉ ñaboarine, “Dios ĩ ñarojʉ rujiadicajʉ yʉ”, manire yisocaboami —gãmerã yicama ĩna.\\n43To bajiro ĩna gãmerã yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Yʉre ñagõmacabesa mʉa. 44Yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã rĩne ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Ñatʉsarirʉ̃mʉ ĩnare catiorʉcʉja yʉ. 45Diore gotirẽtobosariarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna bajirotire yirã, gotirã ado bajiro ucayuma ĩna: “Dios ĩ masise sʉorine masirʉarãma ĩna jedirone”, yiucayuma ĩna. To bajiri yʉ jacʉ ĩ masise sʉorine yʉ bojarore bajirojʉare tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma.\\n46Masʉ, nijʉane yʉ jacʉre ĩagʉ̃ maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ĩ tʉjʉre rujiadicacʉ ñari, ĩre ĩacacʉ ñaja yʉ. 47Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. 48Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ. 49Mʉa ñicʉa yucʉ́ manojʉ maná vãme cʉtisere bare, Dios ĩ cõarũgũrere barũgũriarã ñaboarine bajireajedicoasuma ĩna. 50Yʉrema, pan quẽnamasusere bajiro bajigʉre, masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, bajireacoaboarine, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna. 51Yʉne ñaja pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ Dios ĩ cõacacʉma. No bojarã yʉre barã ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩnare rijabosarʉcʉja yʉ —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.\\n52To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yicama ĩna:\\n—¿No bajiro ĩ rujʉre manire ecariquĩda ĩ? —gãmerã yicama ĩna.\\n53To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, yʉ rujʉre mʉa babetijama, yʉ ri'ire quẽne mʉa idibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉobetirʉarãja mʉa. 54No bojagʉ yʉ rujʉre bagʉ, yʉ ri'ire idigʉ ñaami Dios ĩ catisere cʉogʉ. To bajicõari, ĩ rijato berojʉ ñatʉsarirʉ̃mʉre tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi. 55Yʉ rujʉ ñaja bare ñamasuse. To bajicõari, yʉ ri'i ñaja idire ñamasuse. 56To bajiri yʉ rujʉre bacõari, yʉ ri'ire idigʉma, yʉ rãcagʉ ñagʉ̃mi. Yʉjʉa quẽne, ĩ rãcagʉ ñaja yʉ. 57Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ catirere cʉogʉ ñaami. To bajiri ĩ sʉorine catiaja yʉ. To bajirone bajirʉcʉmi yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ quẽne. Yʉ sʉorine ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. 58To bajiri pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ, Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ ñaja yʉ. Yʉma mʉa ñicʉare õ vecaye bare Dios ĩ cõare maná vãme cʉtisere bajiro bajigʉ me ñaja. Mʉa ñicʉa, maná vãme cʉtisere bariarã ñaboarine, bajireajediyuma ĩna. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.\\n59Ado bajiro ĩ gotimasio ñajama, Capernaum vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñacõari, ĩnare gotimasiocami Jesús.\\n“Yʉ ocare ajitirʉ̃nʉgʉ̃rema, ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirʉcʉja”, Jesús ĩ yire queti\\n60To bajiro ĩ gotisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyarã, ado bajiro gãmerã yicama ĩna:\\n—To bajiro ĩ yigotimasiose, no bajiro yimasiriaro maja. Tire ajivariquẽnagʉ̃ magʉ̃mi —gãmerã yicama ĩna.\\n61To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõacami Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩnare yicami:\\n—To bajiro mʉare yʉ yigotimasiosere ajitebesa mʉa. 62“Riojo me yami” mʉa yitʉoĩajama, Dios ĩ roticõacacʉ õ vecajʉ yʉ vadicatojʉre quẽna yʉ tudimʉjatore ĩacõari, “Riojo yiyumi”, yitʉoĩaboarʉarãja mʉa. 63“Yʉ rujʉre ĩna base sʉorine, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere cʉorʉarãma masa” yʉ yijama, yʉ rujʉre yigʉ me yaja yʉ. Yʉre masa ĩna ajitirʉ̃nʉsejʉare yigʉ yaja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema Esp'iritu Santore ĩnare cõarʉcʉja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ. 64To bajiro yʉ yigotisere, “Socʉ yami”, yitʉoĩaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús.\\nRẽmojʉne, “Ĩna ñarʉarãma ‘Socʉ yami’ ” yʉre yitʉoĩarã, to yicõari, “Ĩ ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉ” yimasigʉ̃ ñari, to bajiro ĩnare yicami.\\n65To bajiro yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiquẽnocami:\\n—“Yʉre sʉyarã sĩgʉ̃ri, ‘Socʉ yami’, yʉre yitʉoĩaama” yimasigʉ̃ ñari, “Ñimarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã maniborãma, yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare ĩna tʉoĩavasoabetijama”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare tʉoĩavasoarã me ñari, “Socʉ yami”, yʉre yaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús.\\n66To bajiro ĩ yisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyaboacana ĩre cãmotadicõari, jʉaji ĩ rãca vacudibeticama ĩna yuja. 67To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús:\\n—¿Mʉa quẽne, “Ĩre cãmotadito mani”, yʉre yitʉoĩati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.\\n68To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdicami Pedro:\\n—Ñimʉjʉa mʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Yʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉare mʉ ĩsisere gotiaja mʉ. 69Mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa. “Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ”, mʉre yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yicami Pedro.\\n70To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Mʉarema, ¿jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉne mʉare bese juabeticati yʉ? To yʉ yicana mʉa ñaboajaquẽne, mʉa vatoare ñaami sĩgʉ̃ vãtia ʉjʉre cʉdigʉ —yʉare yicami Jesús.\\n71To bajise ĩ yijama, Simón macʉ Judas Iscariotere yigʉ yiyumi Jesús, yʉa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro rãcagʉ ñaboarine, ĩre ĩsirocarocʉ ĩ ñajare.","num_words":1554,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 5\\n1 “Ado mani reco ñari rujʉ godaroca gaje mama rujʉ wasoagʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. Ĩ masirisena mama rujʉ wasoagʉ yiguĩji manire. Mama rujʉ manire ĩ wasoaja, tʉdi godabiti rujʉ ñaro yiroja iti rujʉ. Ito bajiri catitĩñarã yirãji mani, manire ĩ queno yurajʉjʉ. 2 Adi sita ñarã bʉto Dios tʉ ware tʉoĩa mani. “Mama rujʉ Dios ĩ wasoara rujʉna ña ãmoa yʉ”, yi tʉoĩa yua mani adi sita ñarã. 3 Co rʉmʉ Dios tʉ ejacõri mama rujʉna ñarã yirãji mani. Ito bajiri, “Yʉ ya ʉsi mama rujʉ ña yʉre”, yirã yirãji mani Dios tʉ ejacõri. 4 Adi sita rujʉ cʉti ñarã tʉoĩa oca jaia mani. Ito yicõri tʉoĩa bʉjatobea mani. Goda ãmobitibojarãti ũmacʉ̃jʉ ñari rujʉre ãmoa mani. Dios ĩ ñaro godaya manojʉ ña ãmoa mani. 5 Queno tʉoĩacõri manire queno rujeoñi Dios. Gaje rujʉ wasoarã mani ñatoni manire rujeoñi ĩ. Espíritu Santo queo sãñi Dios mani ya ʉsijʉ. Ito bajiro ĩ yijare, “Jeyaro Dios ĩ gotire ito bajiro riti rẽtaro yiroja”, yi tʉoĩa mani.\\n6 Itire masicõri oca sẽosotia yʉ. Adi sita rujʉ, rujʉ cʉtigʉ ñari mani Ʉjʉ Jesucristo tʉ wa masibea yʉ maji. Ito bajiri ija rẽtaroti gayere tʉoĩa yugʉ wanʉa yʉ. 7 Ija rẽtaroti gaye tibitibojagʉti, Cristore tʉorʉ̃nʉcõri, “Ito bajiro rẽtaro yiroja”, yi tʉoĩa yʉ. 8 Ito bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari oca sẽoa yʉ. Yʉ godarotire güibea yʉ. Yʉ godaroti gaye tʉoĩagʉ̃ wanʉa yʉ. Mani Ʉjʉ Jesucristo tʉjʉa ñagʉ̃ wa ãmoa. 9 Adi sita yʉ ñaja cʉni, ũmacʉ̃jʉ yʉ ñaja cʉni Dios ĩ ti wanʉrise riti yi ãmoa yʉ. Disejʉa gaje ñasarise ma yʉreama. Dios ĩ ti wanʉrise riti yi ãmoa yʉ. 10 Ado bajirojʉa bajia: Co rʉmʉ rotira cumuro Cristo ĩ rujiro riojo masa jeyaro rʉ̃gõrã yirãji ĩ riojo. Iti rʉmʉ mani ñeñaro yigore, mani quenaro yigore cʉni manire waja yigʉ yiguĩji Cristo. Ito bajiro yicõri manire besegʉ yiguĩji Cristo.\\nCristona sʉoriti oca ma manire, yire gaye\\n11 Itire masicõri ĩre güi rʉ̃cʉbʉoa yʉ. Ito bajiri Cristore masa ĩna tʉorʉ̃nʉre ãmogʉ̃ ĩnare gotisotia yʉ. “Yʉre rʉ̃cʉbʉocõri queno masare riasoami Pablo”, yi masiguĩji Dios yʉre. Mʉa cʉni ito bajiro mʉa yi masire ãmoa yʉ. 12 Iti mʉare yʉ gotija, yʉre ti wanʉre ãmogʉ̃ meje ya yʉ itire. Ado bajirojʉa bajia: Yʉre bʉsiturãre mʉa cʉdi masitoni, yʉ yigore mʉare queno goti rẽtobua yʉ. Yʉre oca menirã ĩna ñama, “Gãjerã rẽtoro ñasarã ña gʉa”, yibojarãti quenarise tʉoĩamena. “Ñasarise masare oca riasoñi Pablo”, yʉre mʉa yire ãmoa yʉ. 13 “Queno tʉo masibicʉ ñami Pablo”, masa ĩna yʉre yibojaja cʉni, no yibea yʉre. Diore rʉ̃cʉbʉojaro ĩna, yirocʉ masare riasoa yʉ. “Bʉto masigʉ̃ ñami Pablo”, masa ĩna yʉre yibojaja cʉni, no yibea yʉre. Mʉa queno ñatoni mʉare Dios oca riasoa yʉ. 14 “Yʉre maiami Cristo”, yicõri ĩre cʉdi ãmoa mani. Manire bʉto ti maiami Cristo. Ito bajiri mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsigʉ̃ godañi ĩ. Mani ñeñaro yirise waja tʉoĩa bʉjatobisĩ Cristo. Ito bajiri mani ãmorise yirãona Cristo ĩ ãmorisejʉare yirʉja manire. 15 Yʉre cʉdijaro ĩna, yirocʉ manire goda ĩsiñi Cristo. Ito bajiri adi rʉmʉri cʉni Cristo ĩ ãmoro bajiroti yi ñasotia mani. Ĩti ñami godabojagʉti mʉcana tʉdi catirʉ. Manire yiari ito bajiro yiñi ĩ. 16 Gãjire tibojarãti, “Ito bajiro tʉoĩami ĩ ya ʉsijʉ”, yi masibea mani. Ito bajiri Diore masimena gãjerã ñeñaro ĩna tʉoĩaro bajiro tʉoĩabea maniama. Cristore yʉ masiroto riojʉa, “Yʉ roboti adi sita gagʉ ñaguĩji ĩ cʉni”, yi tʉoĩabojacʉ yʉ. Ĩre masicõri gajero bajiro tʉoĩa yʉ ĩja Cristore. 17 No Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ti ĩ ñeñaro tʉoĩarise jidicãcõri gaje tʉoĩare wasoagʉ yiguĩji. Ĩ ñeñaro yirisere jidicãcõri mʉcana itire yi ãmobiquĩji ĩ. Gaje ĩ tʉoĩarise wasoacõri quenarise riti yi ãmoguĩji ĩja.\\n18 Dios ñami mani tʉoĩarise wasoagʉ. Iti rʉmʉjʉ ĩ wajana ñabojarocati Jesucristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti ĩ ñarã mani ñaroca yiñi Dios. “Dios rãca oca quenocõri ĩ rãca baba cʉtiya mʉa”, masare mani yitoni manire cũñi Dios. 19 Ado bajiro bajia: Jesucristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti mani ye waja oca quenoñi Dios. Ĩ ñarã mani ñaroca yiñi ĩ. Mani ñeñaro yirise ãcabojacõri, “Ñe seti mana ñama ĩna ĩja”, yiyijʉ Dios. “Oca quenoñi Dios”, yʉ yitoni yʉre cũñi ĩ. 20 Mʉare yʉ goti rẽtoburisena sʉoriti mʉare bʉsiami Dios. Cristo oca goti ĩsiri masʉti ña yʉ. Cristore goti ĩsiri masʉ ñari, ado bajiro mʉare josa yʉ: “Dios rãca oca quenoña mʉa”, yi josa yʉ mʉare. 21 Cojireama ñeñaro yiĩabicʉ ñami Cristo. Cojireama ñeñaro yiĩabicʉ ñari ĩ sĩgʉ̃ti mani ñeñaro yirise waja, waja yi masigʉ̃ ñami. Ito bajiro bajigʉ ĩ ñajare manire goda ĩsi rotiñi Dios. Ito bajiri Cristore mani tʉorʉ̃nʉja, “Ñe seti mama ĩna”, yi tiami Dios manire.","num_words":728,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SAN JUAN 1\\nJuã Jesucristo ye quetire ojaꞌque niꞌi\\nÃꞌrĩ judío masʉ̃ Zebedeo macʉ̃, Santiago acabiji nicʉ niwĩ. Cʉ̃ paco Salomé wãmetico niwõ. Co Jesú paco María maꞌmio nico niwõ. Tojo weegʉ Jesú Juã basucʉ nicʉ niwĩ. Ne waropʉre Juã waꞌi wẽjẽrĩ masʉ̃ nicʉ niwĩ. Ãꞌrĩta Jesú besecṹúꞌcãrã waꞌterore cʉ̃ ʉpʉtʉ maꞌigʉ̃ waro nicʉ niwĩ. Cʉ̃, cʉ̃ maꞌmi Santiago meꞌrã tojo waꞌabosaꞌa nirõ marĩrõ ĩꞌoduarã niyucã, Jesú narẽ Boanerges pisucʉ niwĩ. Tojo nígʉ̃, “Bʉpo Põꞌrã” weronojõ pũrĩrõ ucũꞌu nígʉ̃, tojo nicʉ niwĩ. Juã Jesú meꞌrã sijagʉ cʉ̃ buꞌegʉ nicʉ niwĩ. Juãta Pedro meꞌrã Jesú masã́ca beꞌro cʉ̃rẽ sĩosõrõcũuocapepʉ oꞌmawãꞌcãcaterore Pedro dʉporo ti pepʉre ejamʉꞌtãcʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩ judío masã nitirãrẽ ojaꞌcaro weronojõ ojanoꞌcaro niwʉ̃. Tojo nicã Jesú buꞌesere sirutuꞌcãrã cʉ̃ yere na daꞌraꞌquere añurõ waro ojanoꞌbutiacaro niwʉ̃. Aꞌti pũrĩ ẽjõpeose cjasere, maꞌise cjasere ucũyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌa. Aꞌti pũrĩ Jesure ẽjõpeodutiro cʉ̃ weesetiꞌcaronojõta, cʉ̃ ucũꞌcaronojõta ojanoꞌo.\\nÕꞌacʉ̃ macʉ̃ masʉ̃ weronojõ upʉtigʉ cʉ̃ aꞌtiꞌque niꞌi\\n1 Ne waropʉta aꞌti turi weese dʉporo Õꞌacʉ̃ macʉ̃ cʉ̃ meꞌrã nitojacʉ niwĩ. Õꞌacʉ̃ nisetisere ĩꞌoacjʉ cʉ̃ quẽꞌrã Õꞌacʉ̃ta nicʉ niwĩ. 2 Ne waropʉ Õꞌacʉ̃ meꞌrã ni dʉꞌpocã́titojacʉ niwĩ. 3 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃ meꞌrã nipeꞌtisere weecʉ niwĩ. Nipeꞌtise cʉ̃ meꞌrã weenoꞌque niꞌi. 4 Õꞌacʉ̃ macʉ̃ catise peꞌtitise oꞌogʉ nimi. Tojo nicã aꞌti turicjãrãrẽ sĩꞌose weronojõ nimi. Cʉ̃ añusere, diacjʉ̃ cjasere ĩꞌomi. 5 Cʉ̃ aꞌti turicjãrã naꞌitĩꞌarõpʉ weronojõ nirãrẽ añusere cʉ̃ pacʉ ye cjasere ĩꞌogʉ̃ aꞌtigʉ weecʉ niwĩ. Naꞌitĩꞌase sĩꞌosere cãꞌmotaꞌamasĩtisaꞌa. Aꞌte weronojõ ñaꞌase cʉ̃rẽ põtẽoticaro niwʉ̃.\\n6 Õꞌacʉ̃ cʉ̃ macʉ̃ aꞌtise dʉporo ʉmʉ niꞌcʉ̃rẽ oꞌómʉꞌtãcʉ niwĩ. Cʉ̃ yʉꞌʉ weronojõ Juã wãmetiwĩ. 7 Juã Õꞌacʉ̃ macʉ̃ aꞌti turicjãrãrẽ sĩꞌoweegʉ aꞌtiatjere ucũmʉꞌtãgʉ̃ niwĩ. Nipeꞌtirã Õꞌacʉ̃ macʉ̃rẽ ẽjõpeoato nígʉ̃ tojo weewĩ. 8 Cʉ̃ aꞌti turicjãrãrẽ sĩꞌoweegʉ waro nitiwĩ. Tojo weronojõ oꞌogʉ, sĩꞌoweegʉ aꞌtiacjʉ ye cjasere weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ aꞌticʉ niwĩ. 9 Titare sĩꞌogʉ̃́ waro Jesucristo aꞌti turipʉre bajuatojacʉ niwĩ. Cʉ̃́ta nipeꞌtirãrẽ Õꞌacʉ̃ ye cjasere ĩꞌocʉ niwĩ.\\n10 Maatapʉta Õꞌacʉ̃ cʉ̃ meꞌrã aꞌti diꞌtare weecʉ niwĩ. Cʉ̃ aꞌtopʉ nicã, cʉ̃ wééca diꞌtacjãrã nimirã, cʉ̃rẽ ĩꞌamasĩticãrã niwã. 11 Cʉ̃ ya diꞌtapʉ aꞌticʉ niwĩ. Tocjãrã cʉ̃ ya diꞌtacjãrã peꞌe cʉ̃rẽ ñeꞌetiwã. 12 Niꞌcãrẽrã cʉ̃rẽ ñeꞌe ẽjõpeowã. Nipeꞌtirã cʉ̃rẽ ẽjõpeorãrẽ Õꞌacʉ̃ põꞌrã sãjãcã weewĩ. 13 Õꞌacʉ̃ põꞌrã nise pacʉsʉmʉa põꞌrãtise weronojõ niweꞌe. Cʉ̃ macʉ̃rẽ ẽjõpeose meꞌrã peꞌe cʉ̃ põꞌrã ninoꞌo.\\n14 Õꞌacʉ̃ macʉ̃ Õꞌacʉ̃ nisetisere ĩꞌogʉ̃, aꞌti turipʉre aꞌticʉ niwĩ. Masʉ̃ ẽjãtjĩagʉ̃, ʉ̃sã meꞌrã niwĩ. Masãrẽ maꞌiyʉꞌrʉwĩ. Nipeꞌtise cʉ̃ ucũꞌque, tojo nicã cʉ̃ weeꞌque diacjʉ̃ niwʉ̃. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ weronojõ tutuayʉꞌrʉgʉ, añuyʉꞌrʉgʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weesetisere ĩꞌawʉ̃. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ macʉ̃ niꞌcʉ̃ta nimi. Tojo weegʉ cʉ̃ pacʉ weronojõ nimi. 15 Juã Õꞌacʉ̃ macʉ̃ ye quetire weregʉ, aꞌtiro niwĩ:\\n—Ãꞌrĩta nimi yʉꞌʉ mʉsãrẽ ucũꞌcʉ. Aꞌtiro nimiwʉ̃ba: “Beꞌropʉ niꞌcʉ̃ aꞌtigʉsami. Cʉ̃ yʉꞌʉ bajuase dʉporopʉ nitojacʉ niwĩ. Tojo weegʉ cʉ̃ yʉꞌʉ nemorõ nimi”, niwĩ Juã.\\n16 Marĩ nipeꞌtirã cʉ̃ añuse oꞌosere ñeꞌeticã weeweꞌe. Nipeꞌtirã ñeꞌenuꞌcũcãꞌa. 17 Õꞌacʉ̃ dutise Moisé meꞌrã oꞌonoꞌcaro niwʉ̃. Jesucristo meꞌrã peꞌe Õꞌacʉ̃ marĩrẽ maꞌisere masĩnoꞌo. Tojo nicã diacjʉ̃ cjasere masĩnoꞌo. 18 Ne niꞌcʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ ĩꞌaticʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ niꞌcʉ̃ta c��̃ meꞌrã ninuꞌcũgʉ̃ cʉ̃ pacʉre marĩrẽ masĩcã weewĩ.\\nJuã masãrẽ wãmeyeri masʉ̃ Jesucristo ye cjasere wereꞌque niꞌi\\n(Mt 3.3,11-12; Mr 1.2-3,7-8; Lc 3.4-6,15-17)\\n19 Jerusalẽ́cjãrã judío masã wiorã, paꞌiare Juã tiropʉ sẽrĩtiñaꞌdutirã oꞌócãrã niwã. Tojo nicã Leví ya curuacjãrãrẽ oꞌócãrã niwã. Na cʉ̃ tiropʉ etarã, “¿Ñamʉnojõ waro nibutiamiti mʉꞌʉ?” niwã cʉ̃rẽ.\\n20 Cʉ̃ narẽ diacjʉ̃ yʉꞌtiwĩ:\\n—Yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ Cristo mejẽta niꞌi.\\n21 Na cʉ̃rẽ apaturi sẽrĩtiñaꞌwã:\\n—¿To pũrĩcãrẽ ñamʉnojõ niti? ¿Mʉꞌʉ todʉporocjʉ̃ Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ Elía mejẽta niti?\\nJuã narẽ yʉꞌtiwĩ:\\nNa cʉ̃rẽ apaturi sẽrĩtiñaꞌnemowã tja:\\n—¿Mʉꞌʉ sõꞌonícʉ Õꞌacʉ̃ yere weremʉꞌtãrĩ masʉ̃, masã na “Aꞌtiacjʉ niapʉ” na níꞌcʉ mejẽta niti?\\nJuã narẽ “Niweꞌe”, niwĩ.\\n22 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, cʉ̃rẽ “¿To pũrĩcãrẽ ñamʉnojõ niti mʉꞌʉ? Ʉ̃sã queoro mʉꞌʉ yʉꞌtisere miasĩꞌrĩsaꞌa ʉ̃sãrẽ oꞌóꞌcãrã tiropʉ. ¿Mʉꞌʉ basu deꞌro tʉꞌoñaꞌti mʉꞌʉ?” ni sẽrĩtiñaꞌwã.\\n23 Juã narẽ yʉꞌtiwĩ:\\n—Dʉporocjʉ̃ Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ Isaía wãmetigʉ níꞌcaronojõta “Niꞌcʉ̃ yucʉ marĩrõ, masã marĩrõpʉ caricũnuꞌcũbajaqueꞌatigʉsami” ninoꞌcʉ niꞌi. Isaía aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\nMarĩ wiogʉ aꞌtiatji maꞌarẽ apoyuya.\\nDiacjʉ̃ca maꞌa, añurĩ maꞌa quẽꞌrã́rõ weronojõ weeyuya, ni ojacʉ niwĩ.\\n24-25 Juãrẽ sẽrĩtiñaꞌcãrã, fariseo masã oꞌóꞌcãrã cʉ̃rẽ sẽrĩtiñaꞌnemowã tja:\\n—To pũrĩcãrẽ mʉꞌʉ Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ Cristo, o Elía o sõꞌonícʉ Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ nitimigʉ̃, ¿deꞌro weegʉ wãmeyeti?\\n26 Juã narẽ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉ aco meꞌrã wãmeyeꞌe. Apĩ niꞌcʉ̃ mʉsã waꞌteropʉre mʉsã ĩꞌamasĩtigʉ nimi. 27 Cʉ̃ yʉꞌʉ beꞌro werenʉꞌcãgʉ̃sami. Beꞌropʉ werenʉꞌcãꞌcʉ nimigʉ̃, yʉꞌʉ nemorõ niyʉꞌrʉnʉꞌcãmi. Yʉꞌʉ peꞌe mejõ nigʉ̃ waro niꞌi. Cʉ̃ ye sapature tuweemasĩtigʉ weronojõ cʉ̃rẽ ne niꞌcãrõwijimasĩtisaꞌa, niwĩ Juã.\\n28 Aꞌte Betania wãmetiro Jordã́ wãmetiri maa siaquijipʉ tojo waꞌawʉ. Topʉ Juã masãrẽ wãmeyewĩ.\\nÕꞌacʉ̃ cʉ̃ beseꞌcʉ masãrẽ yʉꞌrʉoatje niꞌi\\n29 Tojo waꞌáca beꞌro ape nʉmʉ peꞌe Juã Jesú aꞌticã ĩꞌawĩ. Cʉ̃rẽ ĩꞌagʉ̃, aꞌtiro niwĩ:\\n—Ĩꞌaña, ãꞌrĩ nimi Õꞌacʉ̃ oꞌógʉ. Cʉ̃ oveja wĩꞌmagʉ̃ na wẽjẽ ʉ̃jʉ̃amorõpeogʉ weronojõ nimi. Cʉ̃ wẽrĩse meꞌrã aꞌti turicjãrã ñaꞌarõ weeꞌquere acobojogʉsami. 30 Yʉꞌʉ mʉsãrẽ todʉporopʉre aꞌtiro ucũgʉ̃, ãꞌrĩrẽta ucũwʉ̃. Aꞌtiro niwʉ̃:\\n—Beꞌropʉ niꞌcʉ̃ aꞌtigʉsami. Cʉ̃ yʉꞌʉ bajuase dʉporopʉ nitojacʉ niwĩ. Tojo weegʉ cʉ̃ yʉꞌʉ nemorõ nimi. 31 Yʉꞌʉmarĩcã cʉ̃rẽ masĩticãti. Masĩtimigʉ̃, Israe curuacjãrã cʉ̃rẽ masĩato nígʉ̃ narẽ aco meꞌrã wãmeyegʉ aꞌtiwʉ, niwĩ Juã.\\n32 Juã ninemowĩ tja:\\n—Cãrʉ̃ Espíritu Santu buja weronojõ bajugʉ dijati, ãꞌrĩ Jesú buꞌipʉ ejapejami. 33 Ne waro cʉ̃rẽ ne ĩꞌamasĩtiwʉ. Todʉporopʉ Õꞌacʉ̃ yʉꞌʉre aco meꞌrã wãmeyedutigʉ, aꞌtiro niwĩ: “Mʉꞌʉ Espíritu Santu dijati, niꞌcʉ̃pʉre ejapejacã ĩꞌagʉ̃saꞌa. Cʉ̃ masãrẽ Espíritu Santure oꞌoacjʉ nigʉ̃sami”, niwĩ Õꞌacʉ̃. 34 Aꞌte tojo waꞌacã, yʉꞌʉ cʉ̃rẽ ĩꞌamasĩwʉ̃. Tojo weegʉ mʉsãrẽ wereꞌe. Cʉ̃́ta nimi Õꞌacʉ̃ macʉ̃, ni werewĩ Juã.\\nNe waro Jesú buꞌerã ninʉꞌcãꞌque niꞌi\\n35 Tojo waꞌáca beꞌro ape nʉmʉ Juã cʉ̃ wãmeyewʉaropʉta niwĩ tja. Ʉ̃sã pʉarã, yʉꞌʉ, tojo nicã André Juã buꞌerã niwʉ̃. 36 Titare Jesú ʉ̃sã pʉꞌto yʉꞌrʉacã ĩꞌagʉ̃, Juã aꞌtiro niwĩ:\\n—Ĩꞌaña, ãꞌrĩ nimi Õꞌacʉ̃ oꞌógʉ. Oveja wĩꞌmagʉ̃ weronojõ nimi.\\n37 Cʉ̃ tojo nisere tʉꞌorã, ʉ̃sã Juãrẽ sirutumiꞌcãrã Jesú peꞌere sirutunʉꞌcãwʉ̃. 38 Ʉ̃sã tojo weecã, Jesú ʉ̃sãrẽ majãmiĩꞌawĩ.\\n—¿Ñeꞌenojõrẽ ʉati? niwĩ.\\nɄ̃sã cʉ̃rẽ yʉꞌtiwʉ:\\n—Rabbí ¿noꞌopʉ niati mʉꞌʉ? niwʉ̃. Rabbí, ʉ̃sã ye meꞌrã nírõ, “Ʉ̃sãrẽ buꞌegʉ” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe.\\n39 Cʉ̃ ʉ̃sãrẽ niwĩ:\\n—Teꞌa. Ĩꞌarã aꞌtia, niwĩ.\\nɄ̃sã cʉ̃ meꞌrã waꞌawʉ. Ñamicaꞌapʉ niyucã, cʉ̃ meꞌrã ninaꞌia waꞌawʉ.\\n40 André, yʉꞌʉ meꞌrã Jesure sirutugʉ, Simó Pedro acabiji niwĩ. 41 Cʉ̃, cʉ̃ maꞌmi Simórẽ maata aꞌmagʉ̃ waꞌawĩ. Cʉ̃rẽ nicʉ niwĩ:\\n—Mesías masãrẽ yʉꞌrʉoacjʉ, Õꞌacʉ̃ oꞌógʉti níꞌcʉre bocaejapʉ, nicʉ niwĩ. Mesías, Cristo Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ nisĩꞌrĩrõ weeꞌe.\\n42 André Simórẽ Jesú tiropʉ pijiejawĩ. Cʉ̃rẽ ĩꞌagʉ̃, Jesú aꞌtiro niwĩ:\\n—Mʉꞌʉ Simó niꞌi, Joná macʉ̃. Beꞌro mʉꞌʉ Cefas wãmetigʉsaꞌa, niwĩ. Cefas, ʉ̃sã ye meꞌrã nírõ, Pedro “ʉ̃tãgã” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe.\\nJesú Felipere, Natanaerẽ pijiꞌque niꞌi\\n43 Beꞌro cja nʉmʉ Jesú Galileapʉ waꞌasĩꞌrĩwĩ. Cʉ̃ topʉ waꞌase dʉporo Felipe wãmetigʉre bocaeja, niwĩ:\\n—Teꞌa yʉꞌʉ meꞌrã.\\n44 Felipe Betsaida wãmetiri macãcjʉ̃ niwĩ. Pedro quẽꞌrã, André cʉ̃ acabiji meꞌrã ti macãcjãrãta niwã. 45 Felipe Jesú “Teꞌa” nicã tʉꞌogʉ, Natanaerẽ pijigʉ waꞌawĩ. Cʉ̃ tiropʉ ejagʉ, cʉ̃rẽ nicʉ niwĩ:\\n—Ʉ̃sã Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ, Moisé cʉ̃ ya pũrĩpʉ ojaꞌcʉre bocaejapʉ. Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masã quẽꞌrã cʉ̃rẽta ojacãrã niwã. Na ojaꞌcʉ Jesú Nazarecjʉ̃ José macʉ̃ na ninoꞌgʉ̃ niami.\\n46 Natanae cʉ̃rẽ nicʉ niwĩ:\\n—¿Mʉꞌʉ tʉꞌoñaꞌcã, Nazarepʉre añurã nibosari?\\nFelipe cʉ̃rẽ yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Teꞌa ĩꞌarã marĩ.\\n47 Jesú Natanae aꞌticã ĩꞌagʉ̃, cʉ̃rẽ niwĩ:\\n—Ãꞌrĩ nimi Israe curuacjʉ̃ waro. Õꞌacʉ̃ ʉaro queoro weegʉ́ nimi. Ne nisoose moomi.\\n48 Jesú tojo nicã tʉꞌogʉ, Natanae cʉ̃rẽ sẽrĩtiñaꞌwĩ:\\n—¿Deꞌro wee mʉꞌʉ yʉꞌʉre masĩti?\\nJesú Natanaerẽ yʉꞌtiwĩ:\\n—Yʉꞌʉ mʉꞌʉrẽ Felipe pijise dʉporo ĩꞌatojapʉ. Mʉꞌʉ yucʉ higuera wãmeticjʉ docapʉ niapʉ.\\n49 Natanae cʉ̃rẽ niwĩ:\\n—Ʉ̃sãrẽ buꞌegʉ, mʉꞌʉ Õꞌacʉ̃ macʉ̃ Israe curuacjãrã wiogʉ niꞌi.\\n50 Jesú cʉ̃rẽ niwĩ:\\n—¿Mʉꞌʉ “Higueragʉ docapʉ niapʉ” niseacãrẽ tʉꞌogʉ, yʉꞌʉre ẽjõpeoti? Beꞌropʉre mʉꞌʉ aꞌte nemorõ añuse waro ĩꞌagʉ̃saꞌa, niwĩ.\\n51 Jesú ninemowĩ:\\n—Nirõta niꞌi. Beꞌropʉ mʉsã ʉꞌmʉse pãrĩcã ĩꞌarãsaꞌa. Yʉꞌʉ Õꞌacʉ̃ macʉ̃ masʉ̃ weronojõ upʉtigʉ niꞌi. Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã ʉꞌmʉsecjãrã yʉꞌʉ tiropʉ dijati, mʉjãamʉjãcã ĩꞌarãsaꞌa, niwĩ Jesú.","num_words":1166,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.007,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 22 BSNNT - Quẽna gotimasiore queti masare - Bible Search\\n“Ĩ macʉ ĩ ãmosiagʉadijare, masare jirẽogʉ̃mi ʉjʉ”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n1Quẽna gotimasiore queti masare goticami Jesús:\\n2—Adi quetire tʉoĩacõari, “Tire bajiro bajirʉaroja, masare ‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Ʉjʉ Dios ĩ yiroti” mʉare gotimasiogʉ̃ yaja: Sĩgʉ̃ ʉjʉ, ĩ macʉ ĩ ãmosiarotirʉ̃mʉre quẽnoyugʉmi. 3To yicõari, “Ĩavariquẽna ejarẽmoronare jiaya mʉa” yigʉ, ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi ĩ. To ĩ yisere ajicõari, jirã vaboarãma ĩna. Ĩnajʉama, vadirʉamenama. 4Ĩna vadirʉabetire ajicõari, gãjerã ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi quẽna. “‘Yʉa ʉjʉ mʉare jigʉ ñari, ĩ yarã vaibʉcʉrã mame bʉcʉarãre sĩarotimi. Jẽre quẽnogajanomʉ yʉa. To bajiri ĩ macʉ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉ ĩarã vayá mʉa quẽne’ ĩnare yiba”, yicõagʉ̃mi ĩna ʉjʉ. 5To ĩ yisere ajicõari, jirã vaboarãma ĩna quẽna. Ĩnare cʉdimenane, vacoanama, ĩna ye moare moaroana. Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉ vacʉmi. Gãji ĩ gajeyeũni ĩsirojʉ vacʉmi. 6Gãjerãma, ʉjʉ ĩ cõaboariarãre ñejecõari, ĩnare jasĩacõarãma. 7Tire ajicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi ʉjʉ. To bajiri ĩ yarã surarare cõagʉ̃mi. “Ĩnare sĩacõari, ĩna ya virire soereacoaya”, ĩnare yicõagʉ̃mi. 8To ĩ yiro bero, gãjerã ĩre moabosarimasare ado bajiro gotigʉmi: “Yʉ macʉ ĩ ãmosiarotiaye quẽnogajanomʉ. Jẽjʉ yʉ queti cõaboarã, ĩna ejabetijare, quẽnaja. Ĩnare jicõabetiroti ñaboayuja. 9Jãjarã masa ĩna vati maarijʉare vasa. To mʉa ĩabʉjarã cõro jirẽocõari, ĩnare ũmato vaba”, ĩnare yigʉmi ʉjʉ, ĩre moabosarimasare. 10Ĩ rotirore bajirone masare jirẽorãma ĩna. Quẽnarã, rojorã, ĩna bʉjarã cõro jirẽorãma. To bajiri ʉjʉ ya vi, jʉ̃mʉcoatoja ti.\\n11Ĩ jicõariarãre ĩagʉ̃ sãjagʉ̃mi ʉjʉ. Sĩgʉ̃re, ĩna ãmosiaro ĩarã ejarã ĩna sãñase ũnire sãñabecʉre ĩabʉjagʉmi ĩ. 12To bajiri, ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩagʉ̃mi: “¿No yigʉ ĩna ãmosiaro ĩarã ĩna sãñase ũni sãñabeati mʉ?”, ĩre yigʉmi. To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibecʉmi. 13To ĩ bajijare, bare jeorimasare ado bajiro ĩnare yigʉmi ʉjʉ. “Ĩ gʉbori, ĩ ãmorire quẽne siacõari, rẽtiarojʉ ĩre rocacõaña. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñari, guji põguẽ, oti, yirʉcʉmi”, ĩnare yigʉmi ʉjʉ, bare jeorimasare. 14To bajiro bajirʉaroja, “Yʉ yarã ñaña mʉa” Ʉjʉ Dios ĩ yiroti quẽne. Jãjarã masare, “Yʉ yarã ñaña mʉa” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃rine ñarãma ĩ rãca ñarona —ĩnare yicami Jesús.\\n15To ĩ yisere ajicõari, fariseo masa ĩ tʉ ñaboarã cãmotadicoacama ĩna, gãmerã ñagõroana. “Ado bajiro yirãsa”, yiruyuyuma:\\n—Ado bajiro mani sẽniĩajama, cʉdimasibeticõari rojose tãmʉorʉcʉmi —yitʉoĩaboayuma.\\n16To bajiro yitʉoĩarã ñari, ĩna rãcanare, to yicõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarãre quẽne, Jesús tʉ ĩnare cõañujarã ĩna, “Ĩre sẽniĩaaya mʉa” yirã. To ĩna yicõariarã ado bajiro Jesúre sẽniĩacama ĩna:\\n—Ajiya gotimasiorimasʉ. “Riojo gotigʉ ñaami”, mʉre yimasiaja yʉa. “Ado bajiro mani yisere bojagʉmi Dios” yigotimasiogʉ̃ ñari, riojo yʉare gotimasioaja mʉ. “Ado bajiro yʉ gotimasiojama, yʉre ajijũnisinirʉarãma” yitʉoĩabecʉne, riojo gotigʉ ñaja mʉ. “Ãnoama, ñamasurã ĩna ñajare, ricati ĩna ajijũnisinibetire ĩnare gotimasiorʉcʉja”, yitʉoĩabecʉ ñaja mʉ. Masa ñajedirore yʉare riojo gotigʉ ñaja mʉ. 17To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉ tʉoĩasere ajirʉaja yʉa. ¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboacama ĩna.\\n18Jesújʉama, “Rojose yʉre yirʉarã, to bajise yʉre sẽniĩatoama ĩna”, yimasicõacami. To bajiri ado bajiro ĩnare cʉdicami:\\n—“Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. ¿No yirã, “Rojose ĩre yirãsa” yirã, to bajise yʉre sẽniĩatoati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. 19—Roma macagʉ ʉjʉre gãjoatii, ĩre vaja yirotitiire, cojotii yʉre ĩoña —ĩnare yicami Jesús.\\nTo ĩ yijare, ãmiadi, ĩre ĩocama ĩna. 20Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús:\\n—¿Ñimʉ rioga tuyati? ¿Ñimʉ vãme tuyati? —ĩnare yicami Jesús.\\n21To ĩ yirone,\\n—Roma macagʉ Ʉjʉ César rioga tuyaja. To yicõari, ĩ vãme quẽne ñaja ti —Jesúre yicʉdicama ĩna.\\nTo ĩna yijare, ado bajise yicami Jesús:\\n—To bajiri aditiire ĩacõari, “César yatii ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiri, gobierno ĩ vaja yirotijama, ĩnare vaja yiroti ñaja. To bajirone bajiaja Diore quẽne. Jediro Dios ĩ cõase ti ñajare, “Yʉa cʉose ti ñaboajaquẽne, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirʉarãja”, Diore ĩre yiroti ñaja, manire. To yicõari, “No bojase moare yʉa yise quẽne, mʉ ʉjose rãca yʉa yimasise ti ñajare, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirũgũrʉarãja”, ĩre yiroti ñaja, mʉare —ĩnare yicami Jesús.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticama ĩna, quẽnaro gotigʉre ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri jʉaji tudisẽniĩamenane, vacoacama yuja.\\n23Tirʉ̃mʉne saduceo masa quẽne ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. “Masa ĩna rijato bero, ĩna ʉsʉri, ĩna rujʉri ñaro cõrone quẽna tudicatimenama” yirã ñacama saduceo masa. Ado bajiro ĩre sẽniĩacama:\\n24—Ajiya gotimasiorimasʉ. Moisés ñamasir'i ado bajiro ĩ yiucacũmasire ti ñajare, mʉre sẽniĩarã vabʉ yʉa: “Sĩgʉ̃, manajo cʉtiboa, rĩa magʉ̃ne ĩ bajirocajama, ĩ gagʉ manajo ñariore manajo cʉtirʉcʉmi ĩ bedijʉa. To bajiri ĩ rãca ñacõari, so macʉ cʉtijama, ĩ gagʉ macʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés. 25Yʉa rãcana, sĩgʉ̃ rĩa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ. Ĩ rijato bero, gãji ĩ bedi vasoaboacami. Ĩ quẽne rĩa magʉ̃ne rijacoacami. 26Ĩ bederã quẽne, to bajirone sore manajo cʉtiboacama. Rĩa manane, rijajedicoacama ĩna quẽne. 27So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja. 28To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatocama ĩna.\\n29To ĩna yirone, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—Dios oca masa ĩna ucamasire ajimasimena ñaja mʉa. Dios ĩ masisere quẽne masirã me ñaja. To bajirã ñari, Moisés ĩ ucamasirere tʉoĩacõari, “Riojo me gotiro yaja”, yitʉoĩaboaja mʉa. 30Ado bajirojʉa bajiaja: Bajireariarã, ĩna tudicatiro bero, manajo cʉtire, manajʉ cʉtire quẽne manirʉaroja. Ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna. 31¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja”, yirere ĩabeticatique mʉa? Dios ĩ masune ĩ gotirere ĩre gotirẽtobosarimasʉ ado bajise ucamasiñumi: 32“Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios. Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñagʉ̃mi. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma”, yire ñaja —ĩnare yicami Jesús.\\n33To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticama ĩna, quẽnaro gotigʉre ajibetirũgũriarã ñari.\\n34Saduceo masare Jesús quẽnaro ĩnare ĩ cʉdise ñajare, gajeye ĩre ĩna sẽniĩatomasibetirere ajiyujarã fariseo masa. Tire ajicõari, rẽjañujarã ĩna. 35Tijʉ bero, sĩgʉ̃ ĩna rãcagʉ, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami. “Ado bajiro josasere yʉ sẽniĩajama, cʉdimasibeticõari rojose tãmʉorʉcʉmi” yigʉ, ado bajise ĩre sẽniĩacami:\\n36—Gotimasiorimasʉ, ¿disejʉa ñati ñamasuse masu Dios ĩ rotimasire, mʉ ĩajama? —ĩre yisẽniĩacami.\\n37To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, to yicõari, mani bojatʉoĩase rẽtoro Diore mairoti ñaja. 38Ti ñaja ñasʉose, ñamasuse Dios ĩ rotimasire. 39To yicõari, gajeye tire bajibʉsasene ado bajiro yaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. 40To bajiri jʉa vãmene ñaja ñamasuse masu Dios ĩ rotimasire. Tire mʉ cʉdijama, Moisés ñamasir'i ĩ rotimasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere quẽne cʉdijeocõagʉ̃ yigʉja mʉ —ĩre yicami Jesús.\\n41-42Fariseo masa yʉa tʉ ĩna rẽjaro, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ¿ñimʉ ñarʉcʉmi yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.\\n—“Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamine ñarʉcʉmi” yaja —ĩre yicʉdicama ĩna.\\n43To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami:\\n—To bajiro mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Ʉjʉ David ñamasir'i, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cũrocʉre tʉoĩagʉ̃, ¿no yigʉ Diore yigʉre bajiro, “yʉ ʉjʉ” yimasiñujari ĩ? Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro ucamasiñumi:\\n44“Yʉ ʉjʉre ado bajiro yirʉcʉmi Dios: ‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.\\n45To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yicami Jesús.\\n46To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajicõari, sĩgʉ̃ ĩre cʉdimasigʉ̃ manicami. “Mani rẽtoro masigʉ̃ ñaami” yitʉoĩacõari, “‘Ãnoama masimena ñaama’ yiromi” yirã, ĩre sẽniĩa tʉjacõacama ĩna yuja.","num_words":1202,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 22 DES - Yʉ acawererã, yʉ iirare weregʉra mʉare. - Bible Search\\n1Yʉ acawererã, yʉ iirare weregʉra mʉare. Yʉhʉ werecʉ̃ peeque mʉa, arĩpʉ Pablo.\\n2Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pablo judio masa ya mera ĩgʉ wereniguicʉ̃ peerã masa ejarimariro dujañorã. Eropigʉ Pablo erãre werepʉ:\\n3—Yʉhʉ judio masʉ ta ãhraa. Tarso waĩcʉri maca, Cilicia yeba árĩri maca masa dehyoabʉ yʉhʉ. Eropigʉ i maca ta Jerusalén ta masabʉ yʉhʉ. Eropigʉ yʉre Gamalie waĩcʉgʉ buhemʉrimi yʉre. Eropigʉ yʉhʉ mari ñecʉ sʉmarã mʉra dorerire õaro buhebʉ. Dohpaguere Goãmʉre mʉa umupeoro dopa ta yʉ sã umupeoniguia. 4Eropigʉ Jesure umupeorãre ñero iimʉricarabʉ yʉhʉ. Yujurãyeri erãre wejẽcãmʉricarabʉ yʉhʉ. Ʉmare, nome sãre ñeha, peresu iimʉribʉ yʉhʉ. 5Pahia opʉ, mʉrã mera yʉ eropa arĩri “Diaye ta ãhraa,” arĩ weremasima mʉre. Erã gojaripũrire Jesu yarãre ñeadoreburipũrire yʉre gojabasama. Mari acawererãre Damasco majarãre iripũre ĩhmubu iiribʉ Jesu yarãre ñeabu. Erãre ñeha, aĩgãri peresu iibu iiribʉ. Jerusaléngue erãre aĩgãdiaribʉ erãre dipuwaja moabu, arĩpʉ Pablo.\\n6Eropa arĩtuhaja õpa werenemopʉ:\\n—Jesu yarãre ñeari masʉ wadigʉ árĩqueregʉ goeri boje árĩcʉ̃, Damascogue yʉ ejaboro pohro gohra árĩcʉ̃ ʉmarogue gosesiri medijubʉ yʉre. 7Ero eropa wacʉ̃ yebague mehmerejacarabʉ yʉhʉ. Yʉ mehmerejara pʉhrʉ wereniguigʉ carimi yʉre. “Saulo, ¿duhpigʉ yʉre ñero iiri mʉhʉ?” arĩgʉ carimi yʉre. 8“Opʉ, ¿nihino ãhriri mʉhʉ?” arĩ serẽpibʉ yʉhʉ. “Yʉhʉ Jesu Nazare majagʉ, mʉ ñero iigʉ ta ãhraa yʉhʉ,” arĩ yʉhrimi ĩgʉ yʉre. 9Yʉ eropa wacʉ̃ yʉ mera majarã boyorore ĩama. Eropirã yʉ mera ĩgʉ wereniguicʉ̃ peebirima erã. 10“Opʉ, ¿dohpa iigʉcuri yʉhʉ?” arĩ serẽpibʉ Jesure. “Wahgãnʉgajaque. Damascogue waque. Ero mʉhʉ wacʉ̃, mʉre árĩpehreri yʉ iidoreburire gajigʉ weregʉcumi mʉre,” arĩmi ĩgʉ yʉre. 11Bʉrigã ero cuimijuro wacʉ̃ yʉ cuiri boboa wacarabʉ yʉhʉ. Eropirã yʉ mera majarã yʉ mojotore ñeha, Damascogue tʉã wahgãma yʉre.\\n12“Ero Ananía waĩcʉgʉ, Goãmʉre umupeogʉ, marire Goãmʉ dorerire iipehogʉ árĩmi. Ero majarã judio masa árĩpehrerã erã umupeogʉ árĩmi. 13Eropigʉ ĩgʉ yʉ pohro eranʉgara yʉre weremi. “Acaweregʉ Saulo, ĩaque dipaturi daja,” arĩmi ĩgʉ. Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ dipaturi ĩabʉ yʉhʉ daja. Eropigʉ ĩgʉre ĩabʉ yʉhʉ. 14Yʉ eropa ĩacʉ̃ ĩgʉ Ananía yʉre weremi. “Mari Pagʉ ĩgʉ gamerire õaro masibure iribojegue beyetuhapʉ mʉre. Eropigʉ ‘Yʉ magʉ õagʉre ĩha peegʉcumi,’ arĩ weremʉhtapʉ mʉre mari Pagʉ iribojegue mʉ árĩboro core. Ĩgʉ ãhrimi mari ñecʉ sʉmarã mʉra erã umupeodi. 15Eropigʉ mʉ ĩarare mʉ peerare weregʉca árĩpehrerãre. 16Eropirã dohpaguere yoari boje árĩbiricãrã. Wahgãnʉgajaque. Eropigʉ waĩyedigʉ árĩque. Jesure mʉ serẽcʉ̃ mʉ ñerire cóãgʉcumi,” arĩmi ĩgʉ yʉre, arĩpʉ Pablo.\\nPablo judio masa árĩbirãre ĩgʉ buherare werepʉ\\n17Ĩgʉ eropa arĩtuhaja Pablo masare werenemopʉ:\\n—Eropa iituhaja yʉhʉ Jerusaléngue dujari, Goãmʉ wihigue Goãmʉre serẽgʉ ejabʉ. 18Yʉhʉ ero árĩcʉ̃ yʉ Opʉ Jesu yʉre dehyoami. Eropa dehyoagʉ yʉre weremi. “Jerusalén majarã yahare mʉ werecʉ̃ peediabeama. Eropigʉ duru gajipʉgue waque,” arĩmi yʉ Opʉ Jesu yʉre. 19Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ werebʉ ĩgʉre: “Opʉ, mʉ yarãre judio masa buheri wiri árĩrãre yʉ ñeha para sãre, peresugue erãre iimʉrirare masima Jerusalén majarã. 20Eropigʉ mʉ yare weregʉre Estebanpʉre erã wejẽcʉ̃ ĩagʉ õaro iirã wejẽma, arĩribʉ. Ĩgʉre erã wejẽcʉ̃ erã ya suhrire opabasabʉ yʉhʉ. Iri sãre masima i maca majarã,” arĩ werebʉ yʉhʉ Jesure. 21Yʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ yʉ Opʉ yʉre weremi: “Yoarogue judio masa árĩbirãre buhebure obeogʉra mʉre. Eropigʉ waque mʉhʉ,” arĩmi yʉre yʉ Opʉ, arĩpʉ Pablo masare.\\nSurara opʉ Pablo mera weretamupʉ\\n22Ĩgʉ weremʉhtara dihtare õaro peeriñorã masa. Eropa peequererã judio masa árĩbirã pohro Jesu Pablore ĩgʉ obeoburire ĩgʉ werecʉ̃ peerã erã gua gaguiniguinʉgañorã daja.\\n—Ihĩ dohpague tamerare sĩricuraporo, arĩ gaguiniguiñorã erã.\\n23Eropirã erã gaguiniguinemo, guari mera erã suhrire wejẽsiribeo, nicu mera deañorã. 24Erã eropa iicʉ̃ ĩha surara opʉ surara ya wihigue Pablore aĩñajadorepʉ ĩgʉ surarare. Eropigʉ surara opʉ “¿Duhpirã Pablo mera gua eropa siari gaguiniguirã iiri masa?” arĩ serẽpidiaripʉ. Pablore irire serẽpibu, yuradari mera tãradoreripʉ ĩgʉre. 25Ĩgʉ tãradorequerecʉ̃ ĩgʉre erã dirira pʉhrʉ, ĩgʉ pohro árĩgʉre surarare werepʉ Pablo.\\n—Yʉhʉ Roma majagʉ ãhraa. Eropirã “Ñero iigʉ ãhrimi,” yʉre arĩmasibeaa mʉa. Eropirã yuradari mera tãramasibeaa mʉa, arĩpʉ Pablo ĩgʉre.\\n26Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ surara ĩgʉ opʉre weregʉ wapʉ.\\n—Ihĩ Roma majagʉ ãhrimi. Eropigʉ õaro iique ĩre, arĩ werepʉ ĩgʉ ĩgʉ opʉre.\\n27Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ surara opʉpʉ Pablore serẽpigʉ wapʉ.\\n—¿Diaye ta mʉhʉ Roma majagʉ ãhriri? Wereque yʉre irire, arĩpʉ ĩgʉ.\\n—Ĩgʉ ta ãhraa yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ Pablo.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ opʉpʉ ĩgʉre werepʉ.\\n—Yʉhʉ Roma majagʉ árĩdiagʉ niyeru wʉaro wajayebʉ, arĩpʉ ĩgʉ.\\n—Yʉhʉ Roma maja macague masa dehyoabʉ. Eropigʉ Roma majagʉ ãhraa, arĩpʉ Pablo.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ĩgʉre tãrabonirã waha wañorã. Eropigʉ Pablo Roma majagʉ ĩgʉ árĩcʉ̃ masigʉ, ĩgʉre comedari mera erã dirirare guñagʉ, güi árĩpʉ surara opʉ.\\nPablo judio masa opʉre werepʉ\\n30Eropigʉ surara opʉ judio masa Pablore erã weresãrare õaro masidiapʉ. Eropa masidiagʉ gajinʉgue comedarire ĩgʉre ĩgʉ pãdorera pʉhrʉ pahia oparãre, judio masa erã mʉrã mera gameneredorepʉ surara opʉ. Ĩgʉ eropa gameneredorera pʉhrʉ ĩgʉ erogue Pablore aĩgã, erã core duhudobopʉ ĩgʉre.","num_words":736,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 2 BSNNT - Judea sita ñarimaca, Belén vãme - Bible Search\\nÑocoa ĩna bajisere buerimasa Jesúre ĩna ĩarã ejare queti\\n1Judea sita ñarimaca, Belén vãme cʉti macajʉ ruyuayuju ĩ. Ĩ ruyuarirodore ti sita ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ñañuju. Jesús ĩ ruyuaro bero, Jerusalén macajʉ ejayujarã, muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã, ñocoa ĩna bajisere buerimasa. 2Ti maca ejacõari, sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿Nore ñati jud'io masa ʉjʉ ñarocʉ ruyuar'ima? Muiju ĩ jiadojʉa ñocore ĩabʉjacõari, “Tojʉ ruyuagʉmi” yirã ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉoroana vadiaja yʉa —yiyujarã ĩna.\\n3To bajiro ĩna sẽniĩacudisere ajicõari, toagʉ ʉjʉ, Herodes bʉto tʉoĩagüiyuju, “Ĩjʉa, ʉjʉ yʉ ñasere yʉre ẽmarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari. Ĩre bajiro rĩne tʉoĩañujarã ti macana Jerusalén macana quẽne. 4To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:\\n—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉma, ¿nojʉ, “Ruyuarʉcʉmi” yiyujari Dios ocare masa ĩna ucamasire? —ĩnare yiyuju ĩ.\\n5To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujarã ĩna:\\n—“Judea sita Belén vãme cʉti macajʉ ruyuarʉcʉmi” yiucamasiñumi sĩgʉ̃ Diore gotirẽtobosarimasʉ. Ado bajiro yaja ĩ ucamasire:\\n6“Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa.\\n7To ĩna yisere ajicõari, quẽna ñocoa ĩna bajisere buerimasare masa ĩna ajibeto ĩnare jiyuju Herodes. To yicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿Divato masu ñoco ruyuasʉori? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n8To yigajano, Belénjʉ ĩnare varotiyuju ĩ:\\n—Vasa. Sũcare, quẽnaro ĩre macama. Ĩre ĩabʉjacõari, yʉre gotirã vaba. Yʉ quẽne ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ varʉ yaja —yiyuju, ĩnare yitogʉ.\\n9To bajiro ĩ yirotisere ajicõari, ĩ yirore bajirone vasujarã ĩna. To ĩna vatone, muiju jiadojʉa ñoco, ĩna ĩar'i, ĩnare rĩjoro cʉti vasuju. To bajiva, tujarʉ̃gʉ̃ñuju, sũca ĩ ñaro veca. 10Ñoco ĩ tujarʉ̃gʉ̃sere ĩacõari, bʉto variquẽna vasujarã ĩna, ñocoa ĩna bajisere buerimasa. 11Ñoco ĩ ñaro ẽñeroca ñarivi sãjacõari, ĩna ĩajama, to ñañuju sũca, ĩ jaco rãca. Ĩre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayujarã ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉoquẽnariorã. To bajiro yigajano, ĩna juavarere jãnacõari, oro, quẽnase sʉtise to yicõari, mirra vãme cʉtisere quẽne ĩre ĩsiñujarã ĩna. 12To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tʉ tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ.\\nEgipto sitajʉ Jesúre ĩna ũmato rudiare queti\\n13Ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩna tudiato bero, José ĩ cãjiriarojʉ ĩre ruyuayuju ángel quẽna. Ruyuacõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Yujiya. Sũcare, ĩ jacore quẽne Egiptojʉ ĩnare ũmato rudiasa mʉ. Tone ñacõama maji. Mʉre yʉ gotirojʉ tudiaba. Herodes, Jesúre sĩarʉ ĩre macarʉcʉmi —Josére ĩre yiyuju ángel.\\n14To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne ñamine Egiptojʉ ĩnare ũmato rudicoasuju. 15Tojʉ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju Ʉjʉ Herodes. “Egipto sitajʉ yʉ macʉ ĩ ñaro ĩre jicõarʉcʉja yʉ”, ĩre gotirẽtobosarimasʉ sʉorine Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiyuju.\\nɄjʉ Herodes rĩamasare ĩ sĩarotire queti\\n16Bajirocabecʉjʉ, ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩre gotimenane, gaje maajʉ ĩna tudiarere ajicõari, bʉto jũnisiniñuju Herodes. To bajiri jũnisinigʉ̃ ñari, Belén ñarãre, ti maca tʉanare rĩamasa jʉa cʉ̃ma tʉsanare ʉ̃mʉare, to yicõari, ĩna bero ruyuariarãre quẽne sĩarotijeocõañuju. Ñocoa ĩna bajisere buerimasa, “Jʉa cʉ̃ma tʉsajʉ” ĩna yirere ajigʉ ñari, ĩnare sĩarotiyuju Herodes. 17Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ:\\n18“Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias.\\n19Egiptojʉ José ĩ ñaro rijacoasuju Herodes. Ĩ rijato bero, José ĩ cãjiriarojʉre sĩgʉ̃ ángel ĩre ruyuaĩoñuju quẽna. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n20—¡Yujiya! Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato tudiasa. Ĩre sĩarʉaboacana rijajedicoajama ĩna —Josére ĩre yiyuju ángel.\\n21To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato vasuju José. 22Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoagʉ Judea sitajʉ ñañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ varʉabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriacõari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitajʉa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju. a 23Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju.","num_words":680,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 CORINTIOS 1:1 1 2 CORINTIOS 1:6 SEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS CORINTIOS - PDF Nemokamas atsisiuntimas\\n2 CORINTIOS 1:1 1 2 CORINTIOS 1:6 SEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS CORINTIOS\\nDownload \"2 CORINTIOS 1:1 1 2 CORINTIOS 1:6 SEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS CORINTIOS\"\\n1 2 CORINTIOS 1:1 1 2 CORINTIOS 1:6 SEGUNDA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS CORINTIOS Pablo escribe a la iglesia de Corinto 1 Yʉ Pablo, mani yaʉ Timoteo mena mʉjaare jã queti joo ati pũurore. Corintopʉ cãna Jesucristore caapiʉjarãre, to bairi nipetiro Dio yarã Acaya yepa macana quenare jã uca joo. Jesucristo ye quetire buio teñari majocʉ yʉ ã, Dio yʉre cʉ cacũricarore bairona. 2 Mani Pacʉ Dio, mani Ʉpaʉ Jesucristo mena caroaro mʉjaare cʉ joato. Caroaro mʉja cãni yeri wariñuupe quenare cʉ joato. Sufrimientos de Pablo 3 Dio mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉ caroaʉ majuu ãmi. Mani bopaca tʉjʉnucumi. Mani catʉgooña ocabʉtiro manire átinucumi. 4 To cãnacã nina mani capopiye tamʉoro mani catʉgooña ocabʉtiro átinucumi Dio. To bairi mani quena aperã capopiye tamʉorãre na catʉgooña ocabʉtipere mani átinemo maji. Tʉgooña ocabʉtiriquere Dio manire cʉ cajoorore bairona mani quena na catʉgooña ocabʉtipere mani joo maji. 5 Jesucristo cʉ capopiye tamʉoriquere bairona mani quena mani popiye tamʉonemo. To bairi mani capopiye tamʉorije netoro mani catʉgooña ocabʉtipe macare mani joonemomi Cristo. 6 To bairi mani popiye tamʉonucu. Mʉja catʉgooña ocabʉtiro boorã, to bairi caroorije mʉja cátinucurijere Dio mʉja yerire cʉ wajoato ĩrã jã popiye tamʉo, Jesu ye quetire buio teñabana. To bairi Dio tʉgooña ocabʉtiriquere jãre cajoʉ mʉja quenare tʉgooña ocabʉtipere joogʉmi. Mʉjaare netoogʉmi Dio. To bairi jã capopiye\\n2 2 CORINTIOS 1:7 2 2 CORINTIOS 1:14 tamʉorijere bairona mʉja quena popiye tamʉorã mʉja tʉgooña ocabʉtigarã. 7 Jãre bairona mʉja capopiye tamʉoro mʉja catʉgooña ocabʉtiro átigʉmi Dio mʉja quenare. To bairi caroaro mʉja cabaipere jã majitʉga. 8 Yʉ yarã, Asiapʉ ãnaa seeto jã capopiye tamʉoriquere mʉja camajipere jã boo. Seeto majuu jã capopiye tamʉowʉ. Dope bairo jã cáti majiquẽpʉ. Mani bai yajigarã, jã caĩ tʉgooñawʉ. 9 Jesu ye quetire mani cabuio teñarije wapa mani jĩagarãma, jã caĩ tʉgooñawʉ. Dio cabai yajiricarãre catunu catio majii jetore na tʉgooña tutuato ĩro to bairo cabaiwʉ jãre. Jã majuuna catʉgooña ocabʉtirã jã ã, na ĩ tʉgooñaqueticõato ĩro cabaiwʉ. 10 Dio jã cabai yajibopere canetoowĩ. To bairona jã netoonucucõami, Diore jã ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgo. 11 Diore jãre mʉja cajenibojanucuata to bairona jã netoonucucõagʉmi Dio. Capãarã Diore cajenibojarã, jãre caroaro cʉ cátinemoro tʉjʉrã camaja capãarã majuu, Caroaro majuu nare áami, Diore ĩ wariñuugarãma. Por qué Pablo se tardó en ir a Corinto 12 Ape wame quenare seeto jã tʉgooña wariñuu. Ati yepa ãnaa ĩtori mee caroaro jeto jã cátinucuwʉ. Mʉja tʉpʉ quenare to bairona jã cápʉ. To bairi caroaro jã tʉgooña. Jã majuuna jã camajirije mena jã cátiquẽpʉ. Dio maca jã cátinemowĩ. 13 Mʉjaare uca joorã caroaro mʉja caapi majipe jetore jã ucanucu. Ricati camajiriorijere jã uca jooquetinucu. To bairi tiere caroaro mʉja caapi majipere jã boo. 14 Carecomaca mʉjaare jã cauca jooriquere mere mʉja api maji bairã pʉa. To bairi ape rʉmʉ mani Ʉpaʉ Jesucristo ati yepa cʉ catunu ejari rʉmʉ mani ani wariñuugarã. Pablo jãa caroaro jãre cabuiowã ĩrã mʉja wariñuugarã. Jã quena caroaro jã cabuiorijere caapi nʉcʉbʉgowã Corinto macana ĩrã caroaro jã wariñuugarã.\\n3 2 CORINTIOS 1: CORINTIOS 1: To bairi yʉ mena tʉgooña wariñuurãma ĩi nemoona mʉja tʉpʉ yʉ cáaágabapʉ. Macedoniapʉ aácʉ na yʉ tʉjʉ neto aágʉ Corinto macanare, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. Tunu acʉ quena na yʉ tʉjʉ bapoogʉ, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. To bairi pʉgani nare yʉ catʉjʉro seeto wariñuugarãma, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. To bairi Judea yepapʉ yʉ cáaápe quenare yʉre átinemogarãma, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. 17 Mʉjaare ĩtogʉ mee, To bairo yʉ baigʉ, mʉjaare yʉ caĩbapʉ. Cariape tʉgooñari meena ĩricʉmi, to bairo ĩtocõaʉ ĩricʉmi, yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? Noo booro cácʉ canʉcʉbʉgoquẽcʉ ãcʉmi, to bairi yoaro mee nairoacã cʉ caĩrijere wajoaʉmi, yʉre mʉja ĩ tʉgooñati? 18 Dio maca nipetiro mʉjaare jã cabuiorijere majiimi. Mʉjaare buiorã ĩtorique mena jã buioquetinucu. Cariape jeto mʉjaare jã buionucu. 19 Jã itiarãna, yʉ Pablo, Silvano, Timoteo mʉjaare jã caĩ buionucuwʉ Dio Macʉ Jesucristo cʉ cãniere. Jesucristo quena cʉ cabuiorije cawajoaquẽjupi. Nipetiro cʉ Wadarique cariape jeto ã. To bairi jã quena jã ĩtoquetinucu. 20 Jesu maca, To bairo yʉ átigʉ, Dio cʉ caĩ cũricarore bairona cáti peoʉ ãmi. To bairo cácʉ cʉ cãno, Cariape cácʉ ãmi Dio, cʉ re mani ĩ nʉcʉbʉgo wariñuunucu. Jesucristo cʉ cabaipe Dio cʉ caĩ buio jʉgoyeyericarore bairona cabaiwʉ ĩrã Diore mani ĩ nʉcʉbʉgo wariñuunucu. 21 Diona jã cabeje cũñupi cʉ yarã cãniparãre. Mʉja quenare to bairona mʉja cabeje cũñupi Dio. Tʉgooña tutuarique quenare manire cajooyupi Dio cʉ re mani canʉcʉbʉgocõa aninucuparore bairo. 22 Cʉ yarã cãniparãre manire beje cũri cʉ Espíritu Santore manire cajooyupi Dio. Apeye nipetiro mʉjaare yʉ joogʉ, yʉ caĩ cũrique cõo joogʉmi, na ĩ majiato ĩi, manire cajooyupi Dio cʉ Espíritu Santore. 23 Apeye cariape mʉjaare yʉ ĩ Dio cʉ catʉjʉro. Mʉja tʉ Corintopʉ aágabacʉ quena yʉ cáaáquẽpʉ, tutiire bairo\\n4 2 CORINTIOS 1: CORINTIOS 2:7 na yʉ ĩboʉ ĩi. To bairo yʉ caĩro jʉtiritiborãma ĩbacʉ yʉ cáaáquẽpʉ. 24 To bairi mʉjaare carotirãre bairo, Ocõo bairije jetore tʉgooña nʉcʉbʉgoya, mʉjaare jã ĩquetinucu. Caroaro Jesu ye quetire mʉja tʉgooña nʉcʉbʉgocõa aninucu. To bairi caroaro cãni wariñuurã na ãmaro ĩrã mʉjaare átinemorã jã átinucu. 2 1 Tirʉmʉpʉ mʉja mena ãcʉpʉ mʉja cajʉtiritiro yʉ cápʉ. To bairona jʉtiritiborãma tunu ĩbacʉ mʉja tʉpʉre yʉ cáaáquẽpʉ. 2 Mʉja jeto yʉ cawariñuupere mʉja átinucu. To bairi mʉja tʉpʉ ejaʉ mʉja cajʉtiritiro yʉ cápata ñuuquetiboro. To bairi yʉ quena mʉjaare bairona jʉtiritiri yʉ ejaboʉ. 3 To bairi mʉja tʉpʉ aáquẽcʉna queti joorica pũuro jetore yʉ cauca joowʉ. Ñuuquẽto na cáti aniere na quenoo jʉgoato ĩbacʉ yʉ cáaáquẽpʉ. Tiere na caquenooro bero yʉ aágʉ, yʉ caĩ tʉgooñawʉ. Na caquenooquẽtona na tʉpʉ yʉ caejaata yʉ wariñuuquetiboʉ. Seeto tʉgooñarique pairique mena mʉjaare ĩ tutiire bairo yʉ baiboricʉ. Na tʉpʉ ãcʉ yʉ cawariñuuro na quena wariñuuborãma, yʉ ĩ tʉgooña. 4 To bairi queti joorica pũurore mʉjaare uca joʉ seeto tʉgooñarique pairi yʉ caotiwʉ. Na tʉgooñarique paiato ĩi mee mʉjaare yʉ cauca joowʉ. Mʉjaare yʉ camai tʉgooña netorije macare na majiato ĩi yʉ cauca joowʉ ti pũurore. Perdón para el que había hecho mal 5 Mʉja mena macacʉ rooro cátibatacʉ maca yʉ jeto meere yʉ cajʉtiritiro yʉ cámí caroorije cʉ cátaje jʉgori. Mʉja quena mʉja cajʉtiritiro cájupi. To bairo ĩi seeto majuu ĩ netogʉ mee yʉ ĩ. 6 To bairo cátacʉre yʉ caĩ rotirore bairo mere mʉja caneñaporopʉ cʉ re mʉja capopiyeyeyupa. To bairi yucʉ cʉ cayeri wajoaro tʉjʉrã to cõona cʉ popiyeye janaña. 7 To bairi caroorije cʉ cátajere\\n5 2 CORINTIOS 2:8 5 2 CORINTIOS 2:15 majirioya. Cʉ catʉgooña ocabʉtiro ája, jʉtiriti netobacʉ ñuu majiquetiboʉmi ĩrã. 8 To bairi ocõo bairo mʉja cátipere yʉ boo. Cʉ re mʉja camairijere cʉ iñooña tunu. 9 Cajʉgoye mere mʉjaare yʉ cauca joowʉ, cariapena yʉ cáti rotirore bairona na ánaati? ĩ majigʉ. 10 Nii rooro mʉjaare cácʉre mʉja camajirioata yʉ quena cʉ re yʉ majiriogʉ. To bairi cʉ re camajiriope to cãmata Jesucristo cʉ catʉjʉro cʉ re yʉ majiriogʉ. Caroaro mʉja cãniparore bairo ĩi to bairo yʉ átigʉ. 11 Caroaro cʉ re mani camajirioro Sataná mani áti neto majiquetigʉmi. Caroaro mani maji Sataná rooro manire cʉ cátigarijere. Intranquilidad de Pablo en Troas 12 Troa cawamecʉti macapʉ mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire buio ejaʉ caroaro yʉ cabuiorijere caapigabama capãarã to macana. 13 Caroaro yʉre na caapigarije to cãnibato quena yoaro topʉ yʉ catuaquẽpʉ. Tito, yʉ mena macacʉre topʉ bʉgaquetibacʉ seeto yʉ catʉgooñarique paiwʉ. Cʉ re yʉ catʉjʉata mʉja cãnie quetire yʉre buioboricʉmi. Tiere queti apiri yʉ tʉgooñarique paiquetiboricʉ yua. To bairi Troa macanare na átaje ui, atopʉ Macedonia yepapʉ yʉ cáaácoapʉ yua. Victoriosos en Cristo 14 Yʉ catʉgooñarique pairique to cãnibato quena Diore yʉ ĩ wariñuu. Jesucristo jʉgori caroaro mani cátipere mani átibojami Dio. Cʉ ye quetire mani cabuioro manire camatagarã nipetirãre na netonucumi Dio. To bairi mani jʉgori cʉ ye quetire aperã quena na caapi majiro áami Dio. To bairi caroaro cajʉti ñuurije cajʉti jejarore bairona nipetiropʉ jeja peticoapa Jesu ye queti quena. 15 Jesucristo ye quetire aperãre mani cabuioro caroaro mani tʉjʉ wariñuumi Dio. To bairi werea unie na cabuje mʉgoro camaja nipetirã tie caroa cajʉti ñuurijere wini majima. To bairona nipetiropʉ to cajejarore bairona Jesu\\n6 2 CORINTIOS 2: CORINTIOS 3:3 ye queti quena jeja peticõa. Dio cʉ canetooricarã tʉpʉ, Diore cabooquẽna, cʉ capopiyeyeparã tʉpʉ to bairona jeja peticoa. 16 Dio cʉ capopiyeyeparã maca cajʉti jĩarijere bairona ã Jesu ye queti mani cabuioro. Dio cʉ canetooricarã macare caroa cajʉti ñuurije cacaticõa aninucupere cajoorijere bairona ã, Jesu ye quetire mani cabuioro. Ni maca tie quetire to bairo bai, cʉ buio majicʉti? Dio jeto mani cabuio majipere mani joo majimi. 17 Aperã capãarã Dio ye quetire noo cabooro buio teñama apeye canuni wapatanucuri majare bairona. Jã maca nare bairo jã baiquẽe. Dio cʉ cajooricarã aniri cʉ catʉjʉjoro cariape mʉjaare jã queti buionucu Jesucristo ye quetire. 3 El mensaje del nuevo pacto 1 Dio ye quetire cariape jeto jã buionucu. To bairo jã caĩro apirã, Na majuuna na cátiere ĩcõarãma, jãre mʉja ĩrã. Aperã maca, Cariape ĩ buioma Pablo jãa, ĩrica pũuro jãre na caucabojapa pũuro mʉjaare jã caiñooro booquẽto. Mʉja quena, Cariape caĩ buiorã ãma Pablo jãa, jãre mʉja caĩ ucabojari pũurore jã booquẽe. Aperã maca to bairo áta pũurore boorãma, aperãre na caiñoopa pũuro. 2 Jesucristore caroaro mʉja caapi nʉcʉbʉgoro tʉjʉrã aperã quena, Cariape macajere ĩ buioma Pablo jãa, ĩ majigarãma. To bairi aperã na caucabojari pũurore jã booquẽe. Mere jã majuuna ucabojaricarore bairona jã tʉgooña maji. Aperã nipetiro Jesure mʉja caapiʉjaro tʉjʉri, Cariape na cabuioyupa Pablo jãa, ĩ tʉjʉ majirãma. 3 Jã jʉgori Jesucristo ye quetire mʉja caapiʉjaro caroaro majuu mʉjaare cátibojayupi Jesu. To bairi mʉjaare tʉjʉri, Caroaro majuu Jesucristo nare cátibojayupi, mʉjaare ĩ tʉjʉ majigarãma aperã quena. To bairi Jesucristo papera pũuropʉ, Caroaro áama Corinto macana, aperã na\\n7 2 CORINTIOS 3:4 7 2 CORINTIOS 3:10 cabuepa pũurore caucaquẽjupi Jesu. Ʉ ta pãipʉ Moisére Dio cʉ caucabojaricarore bairo cátiquẽjupi Jesucristo maca. Cʉ Espíritu Santo mʉja yeri macaje macare cawajoayupi, aperã caroaro mʉjaare cʉ cátibojariquere na tʉjʉato ĩi. 4 Jesucristore caapi nʉcʉbʉgorã aniri cariapena, Jãre átinemomi Dio, jã ĩ maji. 5 Dio ye quetire jã cabuiori wame jã majuuna catʉgooñari wame me ã. Nipetiro jã cabuionucurije Dio cʉ carotiro jã buio maji. To bairi jã majuuna jã buio majiquẽe. Cʉ maca jã átinemonucumi. 6 Cawama wame, Camajare caroaro na yʉ átibojagʉ, cʉ caĩ cũrica wame nare jã cabuio majiro átinemonucumi Dio. Cawama wame cʉ caĩ cũrica wame maca papera pũuropʉ, Ocõo bairije caroare ája, ĩ uca turique me ã. Espíritu Santo jʉgori caroare mʉja áti majigarã, ĩ cũrica wame maca ã. Tirʉmʉpʉ macá wame Moisé cʉ caucarica wame jʉgori, Cabui pacoorã, cabai yajiparã mani ã, mani ĩ maji. Espíritu Santo jʉgori maca caroare áti majirique ã. To bairi caroaro catiriquere cajoʉ ãmi Espíritu Santo maca. 7 Moisépʉre Dio cʉ caroti cũrique ʉ ta pãiripʉ ucarique cãñupa. Tiere cũri cʉ catutuarijere, caroaʉ cʉ cãniere to macanare na caiñooñupʉ Dio. Caroaʉ majuu cʉ cãniere iñoʉ, Moisé riya seeto caajiyaro cájupʉ Dio. To bairi Israel macana Moisé riya caajiyaro maca cʉ catʉjʉ majiquẽjuparã. Cabero Moisé riya caajiyarije capeti nutuajupe. Ti paʉ cãno Moisépʉre Dio cʉ cacũrique, Tiere cátiquẽnare yʉ popiyeyegʉ, caĩ cũñupi Dio. 8 To bairo ti wamere cũri caroaro majuu Dio cʉ cãniere cʉ caiñooro netoro majuu iñoogʉmi Dio, cʉ Espíritu Santore manire joʉ. 9 Ocõo bairo ã: Moisépʉre Dio cʉ cacũrica wame caroa wame cãñupa, Tiere cátiquẽnare yʉ popiyeyegʉ, ĩrica wame anibato quena. To bairi Dio, Caroorije manare na yʉ tʉjʉ Jesucristo jʉgori, manire cʉ caĩ cũrique maca seeto majuu cañuu netori wame ã. 10 To bairi Jesucristo\\n8 2 CORINTIOS 3: CORINTIOS 3:18 ye cawama wame mani catʉjʉ cõoñaata Moisé ãnacʉ cʉ carotirique maca cawatoa macaje rotirique anicõa yua. 11 Moisépʉre Dio cʉ carotirique nemoona capetipe cãñupa. Jesucristo ye queti maca capetiquetipe aniri tie netoro cãnie ã. 12 Jesucristo ye cawama quetire mani caapiʉjarije jʉgori, Jesucristo mani netoogʉmi, mani ĩ yuu maji. To bairi Jesucristo ye cawama quetire uwiricaro mano camajare jã buionucu. 13 Dio ye quetire buiori Moisé ãnacʉ cʉ cátatore bairo jã átiquẽe. Cʉ riya caajiyarije capetiro Israel macanare na tʉjʉ rotiquẽcʉ jutiro ajero mena cabʉgá tooyupʉ. 14 Dio cʉ carotiriquere Moisé cʉ cabuioro Israel macana caapi puoquẽjuparã. Yucʉ quenare na pãramerãpʉ quena to bairona api majiqueticõama Dio nare cʉ caqueti buiobatajere. Dio ye queti ucarica pũurore buerã api puoquẽema. Jutiro ajero mena bʉgá tooricarãre bairo baima naa. Api puoquetibana ti ajerore cʉgonucucõarãre bairo baima mai. Jesucristo jʉgori jeto Dio ye quetire caapi majirã mani ã. Tiere apirã manire cabʉgábata ajerore carocaricarãre bairo mani ã yua. 15 To bairi yucʉ quenare Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere buerã judío maja na rʉpoare jutiro ajero mena na rʉpoare bʉgá tooricarore bairona anicõama. To bairi api puo majiquẽema. 16 Mani Ʉpaʉ Jesucristore mani caapiʉjaro bero mani rʉpoa cabʉgári ajerore ne wooricarãre bairo mani bai yua. To bairi cʉ ye quetire mani yeripʉ caroaro mani api maji, mani Ʉpaʉre caapi nʉcʉbʉgorã aniri. 17 Mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ Espíritu Santo jĩcaʉna ãmi. To bairi Jesu cʉ Espíritu Santore mani joʉ caroaro mani cãnipere mani joomi. To bairi, Moisé cʉ carotiriquere mani cáti peoquẽtie wapa mani popiyeyegʉmi Dio, ĩ tʉgooñarique maa. 18 Mani Jesucristore nʉcʉbʉgorã jutiro ajero mena cabʉgá toorãre bairo mani aniquẽe mania. Dio cãniere caroaro catʉjʉ majirãre\\n9 2 CORINTIOS 4:1 9 2 CORINTIOS 4:6 bairo mani tʉgooña maji. Dio cʉ cãniere tʉgooña majiri eñoro caajiyaro catʉjʉ canamurãre bairo mani ã. To bairi Dio cʉ cãniere aperã quenare mani iñoo neto maji. Cʉ cãniere tʉjʉrã seetobʉja cʉ re bairo netobʉjaro caroaro mani ani nutuagarã. Mani Ʉpaʉ cabauqu���cʉ jʉgori to bairo mani baigarã. 4 1 Jãre mai tʉjʉri atie jã paariquere jãre cacũwĩ Dio Jesucristo ye quetire jã cabuiorijere. To bairi jã tʉgooña ocabʉti. 2 Camaja bobooro átajere ána yajioropʉ na cáti uniere jã átiquẽe. Ĩtorique mena Dio ye quetire jã buioquẽe. Tiere wajoari mee cariape jeto jã ĩ buionucu. Nipetiro jã cátiere tʉjʉmi Dio ĩrã baujaro jeto jã átinucu. To bairo jã cátiere tʉjʉri, Caroaro cána ãma, jãre ĩ majirãma camaja. 3 Noo Jesucristo ye quetire jã cabuiorijere caapi majiquẽna una Dio cʉ capopiyeyeparã ãma. 4 Ati yepa macana Diore na caapi nʉcʉbʉgoquẽtie jʉgori na ʉpaʉ Sataná cacapea tʉjʉ majiquẽnare bairo na catʉgooña majiquẽto áami. Jesucristo ye quetire api nʉcʉbʉgorema ĩi to bairo nare áami. Jesucristo, Dio cʉ cãniere cacʉgoʉ majuu cʉ ye queti cañuu netorijere na api majiqueticõato ĩi, to bairo na áami Sataná. 5 Atie quetire buiorã jã macare nʉcʉbʉgoya ĩrã mee jã buionucu. Mani Ʉpaʉ Jesucristo macare na nʉcʉbʉgoato ĩrã to bairo mʉjaare jã ĩ buionucu. To bairi mʉjaare paa coteri majare bairona jã bainucu tiere mʉjaare buiorã. 6 Dio nemoopʉna ati yepa canaitĩabatajere cabujuro cájupi. Tiere cʉ cátatore bairona mani yeripʉ cʉ yere mani caapi majiquetibatajere mani caapi majiro cájupi. To bairi, Caroaʉ majuu ãmi Dio, mani ĩ maji yucʉra yua, Jesucristo quena caroaʉ majuu cʉ cãniere majiri. El vivir por la fe\\n10 2 CORINTIOS 4: CORINTIOS 4:14 7 Caroaʉ majuu cʉ cãniere mani camajirije pairo majuu cawapacʉtie majuu ã. Mani majuuna cawatoa macana mani ã. To bairi ríi mena áta rʉri cawatoa cãni rʉri to cãnibato quena cawapa pacarije oro cuiri cajañari rʉrire bairona jã ã, Dio ye quetire cabuionucurã aniri. To bairi cawatoa cãna, catutuaquẽna mani cãnibato quena cʉ yere jã cabuio rotiwĩ Dio. Camaja maca na majuuna na catʉgooñarije jʉgori mee, Dio cʉ catutua netorije jʉgori maca buioma, jãre na ĩ tʉjʉato ĩi, jã cabejeyupi Dio. Cawatoa cãna jã cãnibato quena jã cabejeyupi Dio cʉ ye quetire cabuioparãre. 8 Popiye baibana quena, Dope bairo mani ánaati? jã ĩquẽe. Seeto tʉgooñarique paibana quena dope bairo áti majiña maa, jã ĩquẽe. 9 Camaja rooro jãre na cátigabato quena Dio maca jã mena aninucucõami. Jã aáweoquẽemi. Jãre na catune roca cũrãre bairo jã bai. To bairo na cána jã cãnibato quena jãre áti re majiquẽema. 10 Noo jã cáaáti paʉpʉ Jesucristore na cajĩaricarore bairona jã quenare jã jĩaganucuma. To bairo jãre na cátigabato quena jã anicõa mai. To bairo jã cabairijere tʉjʉri camaja nipetirã, Jesucristo cacati majuʉ na mena aninucucõami, jã ĩ majima. 11 Noo jã cacatiri rʉmʉ cõona Jesucristo ye quetire jã cabuiorije wapa aperã jã jĩagama Jesucristo yere caapigateerã maca. To bairo na cátigabato quena jã anicõa mai. Popiye tamʉori jã cabai yajiri rupaʉri jʉgori Jesucristo cʉ cãnaje cʉtiere majigarãma aperã. 12 To bairo camaja jãre na cajĩagabato quena jã maca caroaro Dio mena mʉja cãnicõa aninucuparore bairo cátibojarã jã ã. 13 Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: Diore yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgo. To bairi cʉ yere mʉjaare yʉ cabuiowʉ. To bairona jã bai jã quena. Diore jã tʉgooña nʉcʉbʉgo. To bairi cʉ ye quetire jã buionucu. 14 Mani maji Dio Jesucristore cʉ catunu catioricarore bairona\\n11 2 CORINTIOS 4: CORINTIOS 5:4 mani quenare mani tunu catiogʉmi. Jesucristo mena macana mani cãno mani quena to bairona mani átigʉmi Dio. Manire tunu catiori jĩcaro mena cʉ tʉpʉ manire jee aágʉmi. 15 Nipetiro popiye jã cabairije cabaiyupa caroaro Dio mena mʉja cãniparore bairo. To bairi popiye jã catamʉoro bero capãarã Dio ye quetire caapiʉjarã aninemogarãma. Na quena caroaro nare cʉ cátiere majiri, Ñuu majuucõami Dio, cʉ ĩ wariñuu nʉcʉbʉgogarãma. 16 To bairi jã tʉgooña ocabʉtinucucõa. To cãnacã rʉmʉ jã rupaʉ cabʉcʉabato quena jã yeripʉ tʉgooña ocabʉtiri netobʉjaro jã tʉgooña ocabʉti jʉgoye cʉtinucu. 17 Ati yepapʉ ãnaa jã capopiye tamʉorije nemoona petigaro. To bairi ñee majuu me ã tiea. Ati yepapʉ ãnaa popiye jã cabairije jʉgori netobʉjaro capetiquetipere jã bʉgagarã. 18 Ati yepa macajere capetipe cãno maca seeto jã tʉjʉ ʉjaquetinucu. Cabauquẽtie ʉmʉrecoo macaje macare jã tʉjʉ ʉjanucu. Mani catʉjʉrije ati yepa macaje capetipe ã. Ʉmʉrecoo macaje mani catʉjʉquẽtie maca capetiquẽtie anigaro. 5 1 Ati yepapʉ mani cacatiri rupaʉ capetipa rupaʉ ã, mani ĩ maji. Camajocʉ wiire cʉ cátibata wii caboa ñarore bairo mani rupaʉ quena boa yajigaro. To bairo cabaibato quena Dio ʉmʉrecoopʉ capetiquetipa rupaʉre quenoo yuʉmi. Ti rupaʉ maca camajocʉ ya wii caboa ñarore bairo capetipa rupaʉ me anigaro. 2 Ati yepa macá rupaʉre popiye baibana mani quepenucu. Ʉmʉrecoopʉ mani cãnipa rupaʉ macare seeto mani wajoaganucu. 3 Cawama rupaʉ cʉgo wajoari cawama jutii cajaña wajoarãre bairo mani anigarã. To bairi carupaʉ mana mani aniquetigarã. 4 Ati yepa macá rupaʉ to cãnacã rʉmʉ popiye baibana mani quepenucu. Mani rupaʉ to cõona to bai yajiato ĩ mee yʉ ĩ. Mani rupaʉ cawama jutiro mani cajañarore\\n12 2 CORINTIOS 5: CORINTIOS 5:13 bairo to bai wajoaato ĩi yʉ ĩ. To bairi cawama rupaʉ mani cacʉgoro cãni jʉgori rupaʉ maca nemoona ati yepapʉ bai yajigaro. 5 Diona to bairo caroaro majuu mani cabaipere caquenoo jʉgoyeyebojayupi. To bairi cʉ Espíritu Santo manire cajooyupi, cawama rupaʉ mani cacʉgopere na maji jʉgoye cʉparo ĩi. 6 Tiere tʉgooñari Dio mena mani tʉgooña ocabʉtinucu. Ati yepa macá rupaʉ mena ãnaa Dio tʉpʉre mani aá majiquẽe, mani ĩ maji. 7 To bairi ʉmʉrecoopʉ mani cabaipere tʉjʉ majiquetibana quena Diore mani tʉgooña nʉcʉbʉgo. Cʉ tʉgooña nʉcʉbʉgori, cʉ caquenoo jʉgoyeyebojaricarore bairona baigaro, mani ĩ maji. 8 To bairo ĩ tʉgooñari mani tʉgooña wariñuu. Nemoona mani Ʉpaʉ Dio mena anigarã mani cabai yajipere mani tʉgooña wariñuu, cʉ mena mani cãno maca ñuu netoboro ĩrã. 9 Ati yepapʉ catirã o bai yajiri bero quenare mani Ʉpaʉ Dio cʉ caboori wame jetore mani átiganucu. 10 Jesucristo cʉ cabejeri paʉ cãno mani nipetiro mani cátajere manire bejegʉmi. Manire bejeri to cãnacãʉrena ati yepa ãnaa mani cátaje cõo caroaro o rooro mani cátajere manire wapa joogʉmi. El mensaje de la paz 11 To bairi, Cariape to cãnacãʉrena wapa joogʉmi Dio, cʉ ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgori camajare, Jesu ye quetire apiʉjaya, nare jã ĩ buionucu. Caroaro camajare buionucuma, jã ĩ tʉjʉ majiimi Dio jã cátinucurijere. Mʉja quena mʉja yeripʉ caroaro jã cátinucurijere mʉja majigarã. 12 Aperã netoro caroaro cána jã ã, ĩi mee mʉjaare yʉ ĩ. Aperã jãre cawada pairã macare, Caroaro cána ãma Pablo jãa, nare mʉja ĩato ĩi mʉjaare yʉ ĩ. Jãre cawada pairã maca apeĩ caroaro cʉ yeri macajere tʉjʉ jeñooquetibana quena, Caroaʉ ãmi, ĩ tʉjʉrãma, cʉ rupaʉ macaje caroaʉ cʉ cabaurije jetore tʉjʉri. 13 Aperã, Camecʉrã ãma, jãre\\n13 2 CORINTIOS 5: CORINTIOS 5:19 ĩrãma. To bairo jãre na caĩbato quena camaja Diore na nʉcʉbʉgoato ĩrã to bairo jã átinucu. Mecʉrã mee jã bai. Jã majuuna jã caboorije meere, mʉja maca caroaro mʉja cãnipere boorã jã átinucu. 14 Jesucristo seeto manire cʉ camairijere tʉgooñari cʉ ye quetire jã buionucu, popiye tamʉobana quena. Manire cabai yajibojayupi Jesucristo. To bairi mani nipetiro caroorije mani cátajere cabai yaji wapayericarãre bairo jeto cãna mani ã, Jesucristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori. 15 Caroorije mani cátajere netoogʉ mani nipetirãre mani cabai yajibojayupi. To bairo manire cʉ cátibojaro mani majuuna noo mani caboorona cátiquetiparã mani ã. Jesucristo manire cabai yajibojaricʉ, catunu catiricʉ cʉ caboorije macare cátiparã mani ã yua. 16 To bairi apeĩre cʉ rupaʉ cʉ cabaurijere tʉjʉbana quena cʉ yeripʉ cʉ cabairije macare mani tʉjʉ majiquẽna. Caroaʉ ãmi, mani ĩ beje majiquẽe, cʉ yeri macajere tʉjʉ majiquetiri. Yʉ quena tirʉmʉpʉre Jesucristore to bairona yʉ caĩ tʉgooñabapʉ mai. To bairona cawatoa macacʉ, ati yepa macacʉ ãmi, yʉ caĩ tʉgooñabapʉ Jesure. Yucʉra to bairo yʉ tʉgooñaquẽe yua. 17 Jĩcaʉ noo caboʉ Jesucristo mena cãcʉ apeĩ ãmi yua, cʉ catʉgooñarijere cawajoaricʉpʉ aniri. Rooro cʉ cátinucurique nipetiro cawajoaricʉpʉ ãmi. To bairi cajʉgoyepʉna cʉ cátinucubataje átiquetinucumi. Cañuurije macare ati aninucumi yua. 18 Atie nipetiro Diona to bairona manire cátibojayupi. Cʉ Macʉ Jesucristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori cʉ re catʉjʉ teerã cãnanare cʉ mena macana mani cãniparore bairo cájupi Dio. To bairi camaja nipetiro caroaro cʉ mena na cãno boʉ cʉ ye quetire jã cabuio roti joowĩ. 19 Ocõo bairo ã: Jesucristo cʉ cabai yajibojarique jʉgori ati yepa macana nipetirã cʉ mena macana na cãno átigami Dio cʉ re catʉjʉ teebatanare. To bairi rooro na cátaje\\n14 2 CORINTIOS 5: CORINTIOS 6:5 wapare na popiyeyequetigʉmi Dio, Jesucristo mena na cãmata. To bairi aperã na camajiparore bairo tie quetire jã cabuio roti joowĩ Dio. 20 To bairi Jesucristo ye quetire buio teñari maja jã ã. Mʉjaare jã caqueti buiorije jʉgori, Yʉ mena macana na ãmaro ĩi, to bairo mʉjaare ĩmi Dio. To bairi cʉ ye quetire buio teñari maja aniri, Mʉja quena cʉ mena macana ãña, mʉjaare jã ĩnucu. 21 Jesucristo maca jĩcani uno caroorije cátiquẽjupi. Caroorije cátiquẽcʉ anibacʉ quena Dio maca caroorije wapa cacʉgoʉre bairo cʉ cãno cájupi Dio cʉ Macʉ Jesure. Mani maca mani cabai buiyerije jʉgori to bairo cájupi Dio. Mani Jesucristo mena ãnaa cabui cʉtiquẽna anigarãma ĩi to bairo cájupi Dio. 6 1 To bairi Dio ye quetire buiori maja aniri ocõo bairo nʉcʉbʉgorique mena mʉjaare jã ĩ. Mʉjaare Dio cʉ camai tʉjʉrijere majibana quena caapiquẽnare bairo baiquẽja. 2 Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: Mʉjaare yʉ cátinemogari paʉ mʉja cajeniro apiri mʉjaare yʉ átinemogʉ. Mʉjaare yʉ netoogʉ. To bairi yucʉacãna mere camajare Dio cʉ cátinemogari paʉ anitʉga. Yucʉacãna cʉ ye quetire caapirãre na netoogʉmi Dio. 3 To bairi Dio ye quetire buiorã ricati jã átiquetinucu, aperã jã cabuiorijere wapa maa ĩrema ĩrã. 4 Dio yarã cariape cʉ ye quetire cabuiorã jã cãniere camaja na camajiro jã boo. To bairo boorã popiye jã catamʉonucurijere jã nʉcacõa. Jĩca paʉ cʉ ye quetire buiorã popiye majuu jã bainucu. Ape paʉra jã caboorije uniere jã cʉgoquetinucu. Ape rʉmʉra aperã jã cabuiorijere apigateerã seeto jãre matanucuma. 5 To bairi ape rʉmʉra jã quẽnucuma. Ape paʉra preso wiipʉ jãre jõonucuma. Ape paʉra rooro jãre átigarã roorije ĩ awaja teñanucuma. Ape rʉmʉ seeto majuu jã paa popiyecʉti, yerijãquẽnana. Ape paʉra jã ñigo\\n15 2 CORINTIOS 6: CORINTIOS 6:14 rianucu. 6 To bairo jã cabairijere tʉjʉrã camaja nipetirã majima cariape Dio ye quetire cabuiorã jã cãniere. Ocõo bairo caroaro jã cátinucurijere tʉjʉ majima. Jesu ye quetire caroaro jã maji. Ricati jãre cabairo jã nʉcanucu. Aperãre caroaro jã átinemonucu. Espíritu Santo jã mena anicõa aninucumi. Aperãre ĩtori mee nare jã mai tʉjʉ. 7 Caroaro cariape jeto Dio ye quetire jã buionucu. Dio cʉ catutuarije jʉgori to bairije cʉ caboorijere jã áti maji. Caroaro átiri caroorije macare jã mata maji. 8 Camaja jĩca rʉmʉrire caroaro jã nʉcʉbʉgoma. Ape rʉmʉra rooro jã tʉjʉma. Jĩca rʉmʉri, Caroaro áama, jã ĩma aperã. Ape rʉmʉra, Rooro áama, jã ĩma. Cariape jã caĩ buiorije to cãnibato quena caĩto teñari majare bairo jã tʉjʉma. 9 Ape rʉmʉra, Aperã ãma, jãre ĩ tʉjʉ rocacõama. Camaja nipetiro na camajirã jã cãnibato quena to bairo rooro jãre ĩma. Ape rʉmʉ jãre jĩaga cotema. Popiye jã catamʉoro átibana quena jãre jĩa rocaquẽema mai. Jã catícõa. 10 To bairo jã capopiye tamʉonucurije tʉgooñarique paibana quena jã wariñuunucucõa. Cabopacoorãre bairo anibana quena Dio ye quetire jã cabuiorije jʉgori aperã capãarãre capee cacʉgorãre bairo na cãno jã áa. Ñee uniere cʉgoquetibana quena Dio cʉ cajoorije jʉgori nipetirije jã cʉgo. 11 Jã yarã, rʉjaricaro mano jã catʉgooñarije nipetiro mʉjaare jã queti buio peocõawʉ, seeto mʉjaare mairã. 12 Ricati mʉjaare jã tʉgooñaquẽe. Mʉja maca ricati mʉja tʉgooñarã jãre. 13 Jĩcaʉ cʉ punaare caroaro cʉ carotirore bairona nʉcʉbʉgorique mena mʉjaare yʉ ĩ. Mʉjaare yʉ camairore bairona yʉre mʉja camairo yʉ boo. Somos templo del Dios viviente 14 Jesucristore canʉcʉbʉgoquẽna mena bapa cʉtiquẽja. Caroare, caroorije mena aju majiña maa. To bairona cabujurije quena canaitĩarije mena ani majiquẽe. To bairi Jesucristore cabooquẽna mena bapa cʉtiqueticõaña.\\n16 2 CORINTIOS 6: CORINTIOS 7:4 15 Jesucristo quena Sataná mena bapacʉti majiquẽemi. To bairi Jesucristore caapiʉjarã quena bapacʉti majiquẽema cʉ re caapiʉjaquẽna mena. 16 Dio cãniquẽna wericarã aperã na cañuu buerã quenare Dio wiipʉre cũ majiña maa. Mani maca Dio cacaticõa aninucuʉ ya wiire bairo cãna mani ã. Cʉ majuuna ocõo bairo caĩ jʉgoyeyeyupi: Ti yepapʉ ãcʉ yʉ yarã mena yʉ aninucucõagʉ. Noo na cáaátopʉ yʉ quena na mena yʉ aágʉ. Na Ʉpaʉ yʉ anigʉ. Na maca yʉ yarã majuu anigarãma. 17 Ape wame quena ocõo bairo ĩ ucarique ã: Caroorã tʉpʉ cãnibatana to cõona buticõaña. Na mena macana aniqueticõaña. Rooro na cátiere átiqueticõaña mʉjaa. Yʉ caĩrore bairo bairã caroaro yʉ mena mʉja anigarã. 18 Yʉ maca mʉja Pacʉ yʉ anigʉ. Mʉja maca caʉmʉa, cãromia quena yʉ punaa jeto mʉja anigarã yua. To bairona ĩmi mani Ʉpaʉ catutua majuʉ, ĩ ucarique ã. 7 1 Yʉ yarã yʉ camairã, atie mʉjaare yʉ cabuiorije caroaro Dio manire cʉ caĩ cũ jʉgoyeyerique ã. To bairi caroorijere cátiqueti tʉgooña netoocõape ã, to cãnacã wamere. Mani rupaʉre carooye tuurijere, mani yeri quenare carooye tuurijere cátiqueti tʉgooña netoocõape ã. To bairi Diore cʉ nʉcʉbʉgori caroaro cʉ catʉjoorije macare cátipe ã. El cambio de actitud de los corintios 2 Jĩcani uno rooro mʉjaare jã cátiquẽpʉ. Jĩcaʉ macare jã carooye tuuquẽpʉ cʉ cãniere. Jĩcani uno mʉjaare jã caĩtoquẽpʉ. To bairi jãre maiña. 3 Cabuicʉna mʉja ã, ĩ mee yʉ ĩ. Cajʉgoye mʉjaare yʉ caĩricarore bairona mʉjaare yʉ mai. Yʉ cacatiri rʉmʉ cãno cõo mʉjaare yʉ maigʉ. Bai yajiipʉ quena mʉjaare yʉ maigʉ. 4 Mʉja cabairijere catʉjʉ jeyaʉ aniri, Caroaro áama, ĩ tʉjʉ\\n17 2 CORINTIOS 7: CORINTIOS 7:11 yeri jañari mʉjaare yʉ ĩ tʉgooña ocabʉti. Seeto popiye tamʉobacʉ quena, Caroaro áama, yʉ ĩ wariñuu mʉjaare. 5 Macedoniapʉ ejarã to cãnacã rʉmʉ yerijãri mee jã cabainucuwʉ. Noo jã cáaáti paʉ aperã rooro jãre cátinucuwã. To bairi rooro jã cabainucuwʉ. To bairo rooro baibana seeto uwirique mena jã cabainucuwʉ. 6 To bairo jã cabaibato quena Dio tʉgooña ocabʉtiriquere cajoʉ maca jã catʉgooña ocabʉtiro cámí mani yaʉ Tito cʉ caejarije jʉgori. 7 Cʉ caejarije jʉgori jeto meere jã cawariñuuwʉ. Cʉ caqueti buiorije mena quenare jã caapi wariñuuwʉ. Mʉja cáti aniere tʉjʉʉ catʉgooña ocabʉtiyupʉ Tito. Seeto yʉre mʉja catʉjʉgarije jãre caĩ buiowĩ. Caroorije mʉja cátajere mʉja cajʉtiritirije quenare jã caĩ buiowĩ. Yʉre mʉja catʉgooña ʉjarije quenare jã caĩ buiowĩ Tito. To bairo cʉ caĩ buiorijere queti apii netobʉjaro yʉ cawariñuunemowʉ. 8 Mʉjaare uca joobacʉ mʉja catʉgooñarique pairo yʉ cápʉ. To bairo átibacʉ quena, Cauca jooquetipe nibajupa, yʉ ĩquẽe. Nemoona yʉ cauca jooricaro beroacã mʉja catʉgooñarique pairo tʉjʉʉ to bairona yʉ caĩ tʉgooñabapʉ. 9 Yucʉacã mere wariñuurique mena yʉ ã. Mʉja catʉgooñarique pairije jʉgori mee yʉ bai. Caroorije mʉja cátajere jʉtiritiri mʉja cáti janañupa. To bairi seeto yʉ wariñuu. Dio cʉ caboorore bairona mʉja cajʉtiritiyupa. To bairi mʉja catʉgooña wajoarijere tʉjʉri mʉja catʉjʉ wariñuuñupi Dio. To bairi mʉja catʉgooñarique pairo jã cáti rooye tuuquẽpʉ mʉjaare. 10 Jĩcaʉ ũcʉ caroorije cʉ cátajere catʉgooñarique paii cʉ catʉgooñarijere wajoari caroorije cʉ cátajere áti janacõaʉmi. Dio maca to bairo cʉ cáto tʉjʉ tʉjoori cʉ netooʉmi. Apeĩ maca cariape Diore caapiʉjagaquẽcʉ ũcʉre cʉ netooquetigʉmi Dio, cʉ cajʉtiritibato quena. Ati yepa macana na catʉgooñarique pairore bairo baibacʉ yajigʉmi. 11 Dio cʉ\\n18 2 CORINTIOS 7: CORINTIOS 7:16 caboorore bairona mʉja catʉgooñarique paiyupa mʉja ya paʉpʉ rooro mʉja cátajere. Mʉjaare yʉ caqueti joori pũurore tʉjʉri nemoona mʉja catʉgooña wajoayupa. Rooro mʉja cátajere mʉja majuuna nʉcʉbʉgorique mena mʉja caquenooñupa. Mʉja mena macacʉ rooro cátacʉ mena mʉja cãnigaquẽjupa. Mʉja catʉgooña acʉayupa rooro cʉ cátajere. Rooro cátacʉre jĩcarore bairona cʉ re mʉja capopiyeyeyupa. To bairo mʉja cabairo tʉjʉrã, Roorije átajere cabooquẽna ãma, mʉja ĩ tʉjʉma aperã. 12 To bairi mʉjaare uca joʉ rooro cátacʉre cʉ re mʉja capopiyeyepere seeto yʉ catʉgooñaquẽpʉ. Rooro cáti ecooricʉre mʉja cátinemope quenare seeto yʉ catʉgooñaquẽpʉ. Mʉja macare yʉ catʉgooñawʉ. Caroaro jãre na catʉjʉ ʉjarijere, jãre na caapiʉjarijere Dio cʉ catʉjʉro na iñoato ĩi yʉ cauca joowʉ. 13 To bairi nipetiro caroaro mʉja cátaje jʉgori jã tʉgooña wariñuu ocabʉti. To bairi Tito seeto cʉ cawariñuuro tʉjʉrã jã quena jã cawariñuunemowʉ. Nipetiro cʉ catʉgooñarije paibatajere cʉ camajiritiro mʉja cájupa. 14 Mʉja tʉpʉ Tito cʉ cáaáparo jʉgoye, Caroaro canʉcʉbʉgorã ãma Corinto macana, cʉ yʉ caĩ buiowʉ. To bairo ĩi jocʉ mee yʉ caĩwʉ. Cʉ yʉ caĩricarore bairona caroaro canʉcʉbʉgorã mʉja ã. Nipetirijere mʉjaare yʉ caĩrije cariape jeto ã. Nipetiro mʉja cãniere Titore jã caĩ buiorique quena cariape ã. To bairi, Caroaro canʉcʉbʉgorã ãma Corinto macana, Titore jã caĩ buiorique quena cariape cabaiwʉ. 15 Nʉcʉbʉgorique mena mʉja tʉpʉre cʉ re mʉja cãni rotiyupa. Cʉ carotirije quenare caroaro mʉja cájupa. To bairo mʉja cátajere tʉgooñari Timoteo maca netobʉjaro mʉja mai tʉgooñami. 16 Nipetiro caroaro mʉja cátiere, Caroaro áama, ĩ majiri seeto yʉ wariñuu.\\n19 2 CORINTIOS 8: CORINTIOS 8:9 8 Dando generosamente 1 Yʉ yarã, yucʉacã mʉjaare jã buiogarã Jesucristore caapiʉjarã cãni poari macana ato Macedonia yepapʉ cãna caroaro Dio mena na cáti aniere. 2 Na maca seeto popiye baibana quena seeto wariñuunucuma. Apeye uniere cʉgoquetibana quena capee cacʉgorãre bairona aperãre na átinemonucuma. 3 Na cacʉgorije cõona cajoowã aperã cabopacoorãre. Ape rʉmʉra netoro cajoonucuwã. To bairo na cáto yʉ catʉjʉwʉ. Na majuuna na cajoogaro cõo cajoowã. 4 To bairo cãna aniri, Jã quena Jerusalẽpʉ cãna cabopacoorã Jesure caapiʉjarãre jã átinemogarã, seeto jã caĩwã. 5 Jã catʉgooñabatato netoro cátinemowã. Nemoona Diore, Mʉ yarã jeto jã ã, caĩwã. To bairo ĩ yaparo, Dio cʉ caboorore bairona mʉja carotirijere jã átigarã, jã caĩwã. 6 To bairo Macedonia macana seeto na yere na cajoogarijere tʉjʉri Titore mʉja tʉpʉre jã caamojore tunu aá rotiwʉ. Cajʉgoyepʉ niyeru mʉja cajeni neorique cabopacoorãre mʉja cajoogarijere na jeni yaparoato ĩrã Titore mʉja tʉpʉ jã caamojore tunu aá rotiwʉ. 7 Nipetiro to cãnacã wame caroaro mʉja átinucu. Caroaro nʉcʉbʉgorique mena Diore mʉja tʉgooña ocabʉti. Dio yere caroaro camajirã aniri aperãre caroaro mʉja buio maji. Wariñuurique mena Dio cʉ caboorore bairona mʉja átinucu. Caroaro jãre mʉja mai. To bairi caroaro cána aniri cabopacoorã quenare caroaro na cátinemoparã mʉja ã. 8 Mʉjaare roti majuʉ mee yʉ ĩ baii pʉa. To bairi aperã wariñuurique mena aperãre na cátinemogarijere na majiato mʉjaare ĩi yʉ ĩ. 9 Mere mʉja maji. Mani Ʉpaʉ Jesucristo manire mai tʉjʉri caroaro majuu manire cátibojayupi. Capee majuu cacʉgoʉ anibacʉ quena cabopacaʉre\\n20 2 CORINTIOS 8: CORINTIOS 8:18 bairo cabaiyupi, mani macare mai netobacʉ. Mani macare capee cacʉgorã na ãmaro ĩi to bairo cabaiyupi Jesucristo. 10 Mʉja ye macaje caroaro na áparo ĩi yʉ catʉgooñari wame ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Jĩca cʉma neto mere Jerusalén macanare jã átinemogarã ĩrã, niyeru mʉja cajee neo jʉgoricaro bero. Ape macari macana jʉgoyepʉna mʉja cajee neo jʉgoyupa mʉja maca. Tiere joorã wariñuurique mena mʉja cajooyupa mʉja cacʉgorijere. 11 To bairi wariñuurique mena mʉja cajoo jʉgoricarore bairona joo yaparoya. Mʉja cajoo majiro cõo jooya. 12 Nii jĩcaʉ cariapena cʉ cacʉgoro cõo wariñuurique mena cʉ cajooro cʉ tʉjʉ wariñuʉmi Dio maca. Mani cacʉgoquetibato quena joo rotiquẽcʉmi. 13 Nipetiro mʉja cacʉgorije cabopacoorãre joo peocõaña, yʉ ĩquẽe. Cabopacoorã macare joo peocõari mʉja maca cabopacoorãre bairo mʉja cãno yʉ booquẽe. Jĩcaro cõo na cʉgoato ĩi to bairo yʉ ĩ. 14 Yucʉacã mʉja cacʉgorije mena nare mʉja átinemo maji. Na quena caberopʉ na cacʉgorije mena mʉjaare átinemogarãma. To bairo átiri jĩcaro cõona mʉja cʉgogarã yua. 15 Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: Capee cacʉgobatacʉ quenare rʉjaquetigaro. Apeĩ petoacã cacʉgoʉ quenare ñe unie majuu bopacaquetigʉmi, ĩ ucarique ã. Tito y sus compañeros 16 Mʉja ye cãnipere seeto yʉ tʉgooñanucu. Yʉ catʉgooñarore bairona Tito quenare mʉjaare cʉ catʉgooñaro cájupi Dio. To bairi, Ñuubʉja, Diore cʉ yʉ ĩ wariñuu. 17 Mʉja tʉpʉ cʉ yʉ cáaá rotiro wariñuurique mena, Jaʉ, yʉ aágʉ, ĩwĩ Tito. To bairi cʉ majuuna mʉjaare catʉgooñanucuʉ aniri yucʉacãre mʉjaare tʉjʉ aágʉmi. 18 Tito mena apeĩre jã joonemogarã. Cʉ quena caroaro Jesure caapiʉjaʉ, mani yaʉ ãmi. Cʉ quena Jesucristo\\n21 2 CORINTIOS 8: CORINTIOS 8:24 ye quetire caroaro cabuionucuʉ ãmi, cʉ ĩnucuma Jesucristore canʉcʉbʉgori poari macana. 19 Caroaʉ ãmi, cʉ ĩ tʉgooñari Jesucristore canʉcʉbʉgori poari macana cʉ cabejewã jãre cabapa cʉtipaʉre. Niyeru jã cajeni neoriquere Jerusalẽpʉ jã cajee aáto cʉ quenare jã mena cajee aánemo rotiwã. Tie niyerure jee aána caroaro Diore áti nʉcʉbʉgorã jã áa. To bairi camaja nipetirã majigarãma wariñuurique mena aperãre jã cátinemogarijere. 20 Aperã, Camaja niyeru na cajooriquere na majuuna áti rericarãma, na ĩ wada paiqueticõato ĩrã to bairo jã áa. 21 Dio maca caroaro tʉjʉ majimi nipetiro cariape jã cátinucurijere. Camaja quena to bairona cariapena jã cátinucurije tʉjʉ majigarãma, niyeru jã majuuna jee cũri mee, nipetiro jã cajoorijere tʉjʉrã. 22 To bairo jã cátiere na tʉjʉ majiato ĩrã mani yaʉ apeĩ quenare jã joonemo tunu. Cʉ quena capee wariñuurique mena Dio yere cʉ cátinucurijere jã maji. To bairi yucʉacã cʉ quena mʉja tʉpʉ aágayupʉ, Na quena caroaro átinemogarãma, mʉjaare ĩ tʉgooñari. 23 Aperã mʉja tʉ macana Titore, Nope ĩ cʉ baiti? na caĩ jeniñaro ocõo bairo na ĩ buioya: Pablo mena macacʉ ãmi cʉ a. Cʉ mena capaʉ ãmi. Mʉjaare átinemoʉ acʉ baimi, na ĩ buioya. Cʉ mena macana quenare, Dope bairo na baiti? na caĩ jeniñaro, Na quena Jesucristore caroaro cáti nʉcʉbʉgorã ãma. Jesucristore caapiʉjari poari macana na cajooricarã ãma, nare mʉja ĩ buiogarã. 24 To bairi nʉcʉbʉgorique mena caroaro mʉja tʉpʉ na ani rotiya Tito jãare. Caroaro na boca tʉjʉya na caejaro. To bairo na mʉja cáto Jesure caapiʉjarã na cajooricarã, Caroaro aperãre camairã ãma Corinto macana, mʉja ĩ majigarãma yua. Mere, Mani yarã Jesucristore caapiʉjarãre camairã ãma Corinto macana, nare yʉ caĩwʉ. To bairi, Cariape jã caĩ buioyupi Pablo Corinto macana na cãniere, ĩ majigarãma yua.\\n22 2 CORINTIOS 9: CORINTIOS 9:6 9 La colecta para los hermanos 1 Aperopʉ cãna Jesucristore caapiʉjarãre niyeru jooriquere yʉ caucanemope booquẽto. 2 Wariñuurique mena mʉja cajoogarijere yʉ majitʉga mere. To bairo mʉja cajoogarijere Macedonia yepa macanare yʉ caĩ buiowʉ. Tirʉmʉ macá cʉma, Acaya yepa macana niyeru cajee neo jʉgowã, na yʉ caĩwʉ, mʉja cátajere na ĩ buioʉ. To bairo mʉja cátajere queti apirã ato macana Macedonia yepa macana quena capãarã wariñuurique mena cajee neo jʉgowã. 3 To bairi yucʉacã Tito, pʉgarã na cabejericarã quenare mʉja tʉpʉ na yʉ joo, mʉja tʉpʉ yʉ caejaparo jʉgoye na jee neo yaparoato ĩi. Mere Acaya macana niyeru caneo yuutʉgawã, nare yʉ caĩwʉ ato macanare. To bairi tiere nipetiro quenoo yuuya, Jocʉna caĩñupi Pablo, ĩrema ĩrã. 4 Mʉja tʉpʉ yʉ cáaáto jĩcaarã Macedonia macana yʉ mena aáborãma. To bairi topʉ jã caejaro mʉja cajee neo yuuquẽpata boboro yʉ tʉgooñaboʉ. Mere cajee neo yuuwã, caĩricʉ aniri to bairo yʉ baiboʉ. Mʉja quena to bairona mʉja bobo tʉgooñaborã. 5 To bairi Tito jãa yʉ jʉgoye mʉja tʉpʉ ejarã, Jã joogarã, mʉja caĩriquere quenoo yuugarãma. To bairo na cáto jã caejaparo jʉgoye mere nipetiro mʉja cʉgo yuutʉgagarã. To bairo mʉja majuuna mʉja caboorore bairona mʉja átigarã. To bairo mʉja cátiquẽpata jã maca ejarãpʉ, Cajoope ã, jã caĩata mʉja majuuna mʉja cajoogarije me aniboro. Aperã na carotirije maca aniboro yua. 6 Ocõo bairo tʉgooñaña: Petoacã caotericʉ carica quenare petoacã jeegʉmi. Pairo caotericʉ maca pairo caricare jeegʉmi. Tiere bairona bai aperãre mani cátinemorije quena. Petoacã aperãre mani cáti nemoro Dio quena petoacã manire átinemoʉmi. Pairo nare mani cátinemoro maca Dio quena pairo majuu manire\\n23 2 CORINTIOS 9: CORINTIOS 9:15 átinemogʉmi. 7 To bairi to cãnacãʉna, To cõo yʉ joogʉ, mani caĩricaro cõo cajoope ã. Mani cajoogaquetibato quena aperã maca na cajoo rotiro ñuuquẽe. Wariñuurique mena mani cajooro Dio quena manire wariñuu tʉjʉgʉmi. 8 Dio maca caroare mʉja joo neto majimi nipetiro mʉja caboori wame cãno cõo. To bairo mʉjaare cʉ cajooro nipetiro mʉja cacʉgoquẽtiere mʉja cʉgo peocõagarã. To bairi aperãre mʉja cátinemope quenare nipetiro mʉja cʉgogarã. 9 Dio ye queti ucarica pũuropʉre ocõo bairo ĩ ucarique ã: Camajocʉ cañuʉ cabopacoorãre caroaro na joonucuʉmi. Cʉ majuuna cʉ cacʉgope quenare, aperãre cʉ cajoope quenare cʉgonucucõagʉmi. 10 Dio mani caotepere joomi caricacʉto mani caʉgapere. Cʉna mani cacʉgope nipetiro joogʉmi. To bairi aperãre mani cajoope quenare manire joogʉmi. 11 To bairona mʉja quenare capee mʉja joogʉmi Dio, aperãre na mʉja cátinemoparore bairo. To bairi mani yarã cabopacoorãre na mʉja cajoogarijere nare jã jee aágarã. Tiere tʉjʉrã Diore, Ñuu majuucõa, cʉ ĩ wariñuugarãma yua. 12 Mʉja maca tiere na joorã Jesure caapiʉjarã nare carʉjabatajere mʉja joo peogarã. To bairi Dio quenare seeto ĩ wariñuugarãma mʉja cajoorije tʉjʉri. 13 Mʉja cajeni neorijere nare jã cajooro Jerusalén macana Jesucristo ye quetire mʉja canʉcʉbʉgorijere tʉjʉ majigarãma. To bairi, Caroaro Cristo cʉ caboorijere cána ãma Corinto macana, Diore cʉ ĩ wariñuugarãma. Caroaro jãre cátinemorã ãma, aperã nipetirãre cátinemorã ãma, Diore cʉ ĩ wariñuugarãma mʉjaare yua. 14 To bairi Dio cʉ caboorore bairo nare mʉja cátinemorije jʉgori seeto mʉja maigarãma. Diore mʉja jenibojagarãma. 15 Dio maca cʉ Macʉ Jesucristore joʉ caroa majuu manire cajooyupi. To bairo caroaro manire cʉ cátibojarique ĩ buio peo majiña maa. To bairi seeto cʉ re mani ĩ wariñuunucugarã yua.\\n24 2 CORINTIOS 10: CORINTIOS 10:7 10 La autoridad de Pablo como apóstol 1 Yʉ Pablo apeye mʉjaare yʉ ĩ buiogʉ. Jesucristo caroaro mairique mena, mani bopacoo tʉjʉri cʉ cabuio majirore bairona caroaro mʉjaare yʉ ĩ uca joo baii pʉa. Jĩcaarã mʉja tʉ macana ocõo bairo yʉre ĩrãma: Pablo mani tʉpʉ ãcʉ caroaro mani mai tʉjʉri caroaroacã mani buionucumi. Aperopʉ ãcʉ maca papera mena ĩ uca joʉ seeto majuu tutuaro manire ĩ joonucumi, yʉre ĩrãma jĩcaarã mʉja tʉ macana. 2 Mʉja tʉpʉ yʉ cáaáto caroaro ája, caroaro mʉjaare yʉ caĩ buio majiparore bairona. Rooro caĩrã macare tutuaro mena na yʉ ĩ buiogʉ. Jĩcaarã mʉja tʉ macana, Pablo jãa na majuuna tʉgooñari baima, jãre ĩrãma. Ati yepa macana Jesure camajiquẽna na cabairore bairona baima, jãre ĩrãma. To bairo caĩrã una quenare yʉ wada canamu majigʉ. 3 Camaja ati yepa macana anibana quena Jesure catʉgooñaquẽnare bairo jã átiquẽe. 4 Dio yere ána jã majuuna jã cáti tutuarije mena, ati yepa macanare bairo jã átiquẽe. Dio cʉ catutuarije mena maca cañuuquẽtiere, caĩtorije jã re maji. Cʉ cátinemorije mena jã áti ocabʉti maji. 5 To bairi cʉ cáti tutuarije jãre cʉ cajoorije mena nipetirã, Camajirã jã ã, ocõo bairo majuu ã, caĩrã na caĩtorijere jã ĩ neto maji. Dio ye quetire jã cabuioro caapi majigarãre camatarã quenare jã re maji. Cʉ carotirije macare na áparo ĩrã, cʉ caboorore bairo catʉgooñarã maca na ãmaro ĩrã jã áti maji. Dio cʉ cáti tutuarije jãre cʉ cajoorije mena to bairo jã áti maji. 6 Jesucristo cʉ cabooro mʉja cátigarije bero mʉja mena caneñaponucurã cabooquẽna macare jã popiyeye ocabʉti maji na canetoo nʉcarije wapa. 7 Camajare tʉjʉrã na cabaurije cabui macaje jetore mʉja tʉgooña, na yeri maca tʉgooñaquẽnana. To bairi mʉja tʉpʉ macacʉ, Jesucristo yaʉ majuu yʉ ã, caĩ ũcʉre\\n25 2 CORINTIOS 10: CORINTIOS 10:15 ocõo bairo yʉ ĩ: Jã quena Jesucristo yarã jã ã, cʉ cãnore bairona. 8 Mani Ʉpaʉ Jesure netoro mʉja catʉgooña nʉcʉbʉgonemoparore bairo yʉ cáti rotiwĩ Dio. Jesure mʉja canʉcʉbʉgorijere yʉre carooye tuu rotiquẽmi. Ape paʉra to bairo cʉ ye quetire Dio yʉre cʉ cabuio rotiriquere netobʉjaro yʉ wada baii pʉa. To bairo wadabacʉ quena nope ĩi yʉ boboquẽe. 9 Na uwi tʉgooñaato ĩi tutuaro majuu manire ĩ uca joomi Pablo, yʉre ĩ tʉgooñaquẽja. 10 To bairona yʉre ĩ tʉgooñarãma mʉja tʉ macana jĩcaarã. Papera pũuro uca joʉ caocabʉti majuʉre bairo tutuaro majuu manire ĩ joomi Pablo, yʉre ĩrãma. Cabaujaro macara mani tʉpʉ buioʉ maca catutuaquẽcʉre bairo baumi. Cʉ cawadarije quena seeto tʉjooquẽe, yʉre ĩrãma. 11 To bairo yʉre caĩrã una atiere na tʉgooña majiato: Cayoaropʉ ãnaa jã cauca jooricarore bairona, mʉja tʉpʉ ãnaa quena to bairona tutuaro jã buio maji. 12 Aperã mʉja tʉ macana, Jã maca cãni majuurã jã ã, ĩrãma. To bairo caĩrã mena jĩcaro cõo jã anigaquẽe jã maca. Na majuuna tʉgooñari, Camajirã mani ã, ame ĩnucurãma. To bairo ĩnucubana quena majiquẽnama. 13 Jã maca jã cáti majiquẽtiere, To bairona ã, jã ĩquẽe. To bairi, Jã majuuna Dio ye quetire noo jã cabooro jã buio teña maji, jã ĩquẽe. Dio cʉ carotiro jetona jã buio teña maji. To bairi cʉna mʉja tʉpʉ quenare jã cabuio teña rotiwĩ. 14 To bairi Jesu ye queti mʉjaare buiorã jã majuu jã cabooro meena jã cápʉ. Diona mʉja tʉpʉ jãre cʉ caqueti buio rotiro jã cápʉ. To bairi mʉjaare Jesu ye quetire cabuio jʉgoricarã jã ã. Mʉja tʉpʉ jã cabuio teñaquẽpata jocarãna, Mʉjaare cabuio jʉgoricarã jã ã, jã ĩborã. 15 Aperã na cátiere, Jã cátie maca ã, jã ĩquẽe. To bairi aperã ye paariquere, Pablo jãa na cátaje ã, aperã na caĩro jã booquẽe. Netobʉjaro Jesure mʉja caapiʉja nutuato jetore jã boo. To bairo mʉja cáto mʉja tʉpʉ\\n26 2 CORINTIOS 10: CORINTIOS 11:4 macanare jã buionemo majigarã. Dio cʉ cabuio teña rotiro jetore jã buio teña nutuagarã. 16 Jesucristo netobʉjaro mʉja caapiʉja nutuato mʉja jʉgoye macá macaripʉ quenare jã buio teña nutua majigarã. Cʉ ye quetire cabuioya manopʉre jã buiogarã. Camaja mere Jesure na caapiʉjaropʉ, Jã maca jã cabuiorije jʉgori apiʉjama, jã ĩgaqueti majuucõa. 17 Aperã netoro caroaro yʉ cápʉ, caĩquetipe ã. Mani Ʉpaʉ Dio maca caroaro yʉ cátinemowĩ, caĩpe ã. 18 Nii cʉ majuu cʉ cátajere, Caroaro yʉ cápʉ, caĩi ũcʉ caroare cácʉ aniquẽcʉmi. Diona, Caroaro mʉja cápʉ, cʉ caĩ ecoorã maca caroare cána majuu ãma na maca. 11 Pablo y los apóstoles falsos 1 Yucʉacã noo booro cawadaʉre bairona yʉ ĩ ucagʉ. To bairo mʉjaare yʉ caĩrijere mʉja caapigaata nʉcaña. 2 Dio mʉjaare cʉ camairore bairona yʉ quena seeto mʉjaare yʉ mai. Jesucristo ye quetire mʉjaare yʉ cabuioro cʉ re mʉja canʉcʉbʉgo jʉgowʉ. To bairi Cristo cʉ catʉjʉro caroorijere cátiquẽna mʉja cãno yʉ boo. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉgooñarique pai, caroorije átiborãma ĩbacʉ. 3 Sataná Evare ĩtori cʉ macare cʉ caapi nʉcʉbʉgoro cájupi. Mʉja quena co cátatore bairona aperã na caĩtorijere mʉja api nʉcʉbʉgoborã. Jesucristore cariape caroaro cʉ re mʉja canʉcʉbʉgobatajere mʉja janaborã. To bairi mʉjaare yʉ tʉgooñarique pai. 4 Aperã ricati mʉjaare cabuiorã macare mʉja api tʉjoo. Jã maca cariape Jesucristo yere jã cabuiowʉ. Na maca to bairo mee buioma. Nemoona Dio Espíritu Santore mʉja caboowʉ. Yucʉacãre Dio camajare cʉ canetoorije queti majuu mee macare na cabuioro caroaro nare mʉja api nʉcʉbʉgocõa. Na cabuiorijere apirã Espíritu Santo cʉ ye cãniquẽtie macare\\n27 2 CORINTIOS 11: CORINTIOS 11:15 boorã mʉja bai. 5 Mʉja caapiʉjarã maca, Aperã Jesucristo cʉ cabejericarã netoro camajirã jã ã, ĩ tʉgooñarãma. Yʉ maca na rʉgaro camajii mee yʉ ã. 6 Nare bairo cawada maji majuʉ mee yʉ ã baii pʉa. To bairo baibacʉ quena Dio yere caroaro camajii yʉ ã. Nipetiro yʉ cátiere tʉjʉrã, Dio yere caroaro camajii ãmi, yʉre mʉja ĩ tʉjʉ majirã. 7 Nemoopʉre Dio camajare cʉ canetoorije quetire mʉjaare buioʉ yʉ cawapa jeequẽpʉ. To bairo jeequẽcʉna rooro mʉjaare yʉ ájupari? Yʉ majuuna yʉ capaa wapata ʉgawʉ. Mʉja macare caroaro átinemogʉ to bairo yʉ cápʉ. 8 Mʉja tʉpʉ yʉ cãno Jesucristore caapiʉjarã ape poari macana yʉ caniyeru joowã. Tiere jei, mʉja macare átinemogʉ na ye niyeru caema rʉgoʉre bairo yʉ catʉgooñawʉ. 9 Mʉja tʉpʉ ãcʉ apeye uniere yʉ caboo patowãcooquẽpʉ mʉjaare. Jesure caapiʉjarã Macedonia macana yʉ caboorije carʉjarije uniere yʉ cajoowã. To bairi mʉjaare yʉ capatowãcooquẽpʉ. To bairona yʉ patowãcooqueti yaparocõagʉ. 10 Jesucristo ye queti cariape cãnie jetore yʉ buionucu. Tie queti cariape to cãnore bairona yʉ cabuiorije wapa yʉ niyeru jeniquetigʉ. Jĩcaʉ mácana Acaya macacʉ, Pablo cʉ cabuiorije wapa boomi, ĩ majiquetigʉmi. 11 Mʉjaare camai netoʉ aniri to bairo yʉ áa. Dio quena mʉjaare yʉ camai netorijere majiimi. 12 Yʉ cátinucurijere to bairona yʉ áticõa anigʉ. Aperã maca, Pablo cʉ cátore bairo cána jã ã, caĩrã anibana quena na cabuiorije wapa booma aperã. Yʉ maca cawapa boʉ mee yʉ ã. To bairo, Cʉ re bairo jã áa, ĩ majiquẽnama. 13 Jesucristo cʉ cabejericarã jã ã, ĩrã to bairo ĩtocõarã ĩma. Baitori maja na riyare ricati bauri ajero cajañarãre bairona baima naa, Jesucristo cʉ cabejericarã jã ã, ĩtorã. 14 To bairo na cátie majirioquẽto. Sataná quena to bairo áti majiimi. Ape paʉra Dio tʉ macacʉ ángel majocʉre bairona cabauʉ jeeñami. 15 To bairi cʉ re caapiʉjarã\\n28 2 CORINTIOS 11: CORINTIOS 11:22 quena cʉ re bairona bainucuma. Caroarã Dio yere cánare bairona baitonucuma. To bairo na cabaitorije wapa na popiyeyegʉmi Dio yua. Sufrimientos de Pablo como apóstol 16 Cajʉgoye yʉ caĩricarore bairona mʉjaare yʉ ĩnemogʉ tunu. To bairo yʉ caĩrijere, Ĩ mecʉ áami, yʉre ĩ tʉgooñaqueticõaña. Ĩ mecʉ áami, yʉre ĩ tʉgooñabana quena yʉre apiya mʉjaare yʉ caĩ uca joorijere. Aperã, Caroaro cabuio majirã jã ã, na caĩrore bairo yʉ quena petoacã yʉ ĩgʉ baii pʉa. 17 To bairo yʉ caĩata mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ carotirique meere wadaʉ yʉ áa. Yʉ majuu, Caroaro cabuio majii yʉ ã, yʉ caĩrije, Camecʉre bairona wadami, yʉre mʉja ĩ tʉgooñarã. 18 Capãarã na majuuna, Caroaro cána jã ã, ĩnucuma. To bairi yʉ quena na caĩrore bairona ati yepa macaje yʉ cátiere, Caroaro cácʉ yʉ ã, yʉ ĩgʉ. 19 Camajirã jã ã, ĩ tʉgooñabana quena noo booro cabuiorã macare caroaro nare mʉja apiʉja. To bairi nare mʉja caapiʉjarore bairona yʉ quenare apiya. 20 Na macare caroaro mʉja apiʉjanucu, rooro mʉjaare carotirã na cãnibato quena. Noo booro mʉjaare roti epenucuma. Ĩtori mʉja yere jeenucuma. Mʉjaare tʉjʉ rocacõama. Ape rʉmʉra rooro mʉja átinucuma. To bairo capee rooro mʉjaare na cáti eperije to cãnibato quena caroaro nare mʉja apiʉja. 21 Jã maca na cátore bairo tutuaro mʉjaare jã ĩqueti majuucõa. Tutuaro mʉjaare jã caĩquẽto tʉjʉrã, Caĩ ocabʉtiquẽna ãma Pablo jãa, bobobʉjama, jãre mʉja ĩ tʉgooñarã. Aperã na majuuna, Caroaro cáti majirã jã ã, ĩ neto nʉcarãma. Yʉ quena nare bairo petoacã yʉ cátaje, caroaro yʉ cãnie quenare yʉ ĩ buio ocabʉtigʉ, Cawada mecʉre bairona wadami, yʉre mʉja caĩ tʉgooñabato quena. 22 Hebreo maja aniri cãni majuurã jã ã, ĩnucuma. Yʉ quena hebreo yaʉna yʉ ã. Israel macana jã ã,\\n29 2 CORINTIOS 11: CORINTIOS 11:29 ĩnucuma. Yʉ quena Israel macacʉna yʉ ã. Abraham pãramerã jã ã, ĩnucuma. Yʉ quena cʉ pãramina yʉ ã. 23 Jesucristo ye quetire cabuiorã jã ã, ĩnucuma. Yʉ maca na netoro Jesucristo ye quetire cabuioʉ yʉ ã. To bairo yʉ majuuna, Cawatoa macacʉ mee yʉ ã, ĩi, caĩ mecʉre bairo yʉ wada. Ocõo bairo ã: Yʉ maca na netoro Jesu ye quetire buio teñaʉ yʉ capopiye cʉtaje: Yʉ maca na netoro yʉ capaa popiyecʉpʉ. Na netoro capee niri yʉ capreso jõowã. Na netoro capee niri yʉre cabapewã. Capee niri yʉre na cajĩagaro cauwiorije watoa yʉ cãmʉ. 24 Jĩca wamo cãnacã ni judío maja wecʉ ajero wẽri mena yʉre cabapewã. Na cabaperije niri cõo treinta y nueve niri jeto cabapenucuwã. 25 Itiani majuu yucʉri mena yʉre capawã. Jĩcani ʉ ta rupaari mena yʉre carewã. Itiani majuu cumua capairica mena aáteñabacʉ yʉ caruawʉ. Jĩcani ruabacʉ ria capairi yapʉ jĩca rʉmʉ, jĩca ñami yʉ capaja bujucoapʉ. 26 Capee niri aáteñabacʉ ria cauwiori paʉripʉ, uwioro cajee rutirã watoapʉ, yʉ yarã judío maja tʉpʉ, judío maja cãniquẽna tʉpʉ quena cauwiorije watoapʉ yʉ cáaáteñawʉ. To bairi macapʉ quenare, camaja na manopʉ quenare, ria capaca yari cauwioropʉ quenare yʉ cáaáteñawʉ. Jesucristore canʉcʉbʉgorã jã ã, caĩtorã watoapʉ quenare yʉ cabuio teñarijere carooye tuugarã watoapʉ yʉ cáaáteñawʉ. 27 Capee niri yʉ capaa popiyecʉpʉ. Caniquẽcʉna yʉ cáaáteña bujucoanucuwʉ. Ñigo ria, oco etiga yʉ cabainucuwʉ. Ape paʉrira ʉgaquẽcʉna, seeto cajooropʉ uma yojaricaro cʉgoquẽcʉna yʉ cabainucuwʉ. Yʉ cajutii bopacanucuwʉ. 28 To bairo nairoacã popiyecʉti, apeye quena yʉ yeripʉ seeto yʉ tʉgooñarique cʉtinucu. To cãnacã rʉmʉ Jesucristore canʉcʉbʉgori poari nipetiro macanare na cãniere yʉ tʉgooñanucu. 29 Noo Dio cʉ caboorijere cáti ocabʉtiquẽcʉ ũcʉre yʉ quena cʉ cáti ocabʉtiquẽtiere yʉ tʉ-\\n30 2 CORINTIOS 11: CORINTIOS 12:6 gooñarique pai. Noo jĩcaʉ ricati wame caroorije macare cʉ cáto seeto majuu yʉ tʉgooñarique pai. 30 To bairi yʉ majuuna, Aperã netoro cãcʉ yʉ ã, yʉ caĩrijere ĩi yʉ caocabʉtiquẽtierena ĩi yʉ áa. 31 Dio mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉre, Cañuʉ majuu ãmi, caĩ nʉcʉbʉgo wariñuupe ã. Cariape wadami, yʉre ĩ majiimi Dio. 32 Damasco macapʉ yʉ cãno ʉpaʉ majuu Areta cawamecʉcʉ ẽoro macacʉ carotii maca yʉ cañegabami. To bairi ti maca tʉjaro na cawerica janiro butirica joperire polisía majare na cacote rotiyupi, yʉre na ñeato ĩi. 33 To bairo yʉre na cañegaro yʉ mena macana yʉ carutipere yʉ cátinemowã. To bairi piipʉ yʉre ne jãri ti janiro cãni jopeacãpʉ yʉre cayo netoo ruio joowã. To bairo yʉre na cáto maca Damasco macanare carotii yʉre cʉ cañe rotibatanare yʉ caruticoapʉ. 12 Visiones y revelaciones 1 Mani majuu, Caroaro yʉ áa, mani caĩrije wapa maa. To bairo to cawapa manibato quena apeye mʉjaare yʉ buiogʉ. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quẽguericarore bairo yʉre cʉ caiñooriquere yʉ buiogʉ. 2-4 Jesucristore yʉ canʉcʉbʉgo jʉgoricaro beroacã cʉ tʉpʉ yʉre cane aámi Dio. Catorce cʉmari neto Dio ʉmʉrecoopʉ yʉre cʉ cane aátato bero. Yʉ rupaʉ nipetirona o yʉ yeri jeto yʉ aátacʉ yʉ ĩ majiquẽe. Dio jĩcaʉna majiimi yʉ cabairiquere. Atie jetore yʉ maji. Dio cʉ tʉpʉ Paraíso cawamecʉtopʉ yʉre cane aámi. Topʉ ãcʉ cayajiorije camajare cabuioya maniere yʉ caapiwʉ. 5 To bairo cabairicʉ aniri, Aperã netoro cãcʉ yʉ ã, yʉ ĩ majiboʉ. To bairo baibacʉ quena yʉ majuuna, Aperã netoro cãcʉ yʉ ã, yʉ ĩquẽe. Yʉ caocabʉtiquẽtie jetore caroaro yʉ buiogʉ. 6 Aperã netoro cãcʉ yʉ ã, yʉ caĩgaata cariapena yʉ ĩboʉ. Noo booro wadaʉ","num_words":7899,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ATOS 24\\n☰ ATOS 24 ◀ ▶\\nIcoa judeutedi odoletibige me nilaagedi Paulo\\n1 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nokododi, odaa Ananias, niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Cesaréia. Igotibeci me lixigaɡ̶awepodi onateciɡ̶ijoa niɡ̶ijoa laxokodipi lacilodi judeutedi ijaaɡ̶ijo notaɡ̶aneɡ̶ecajo ane liboonaɡ̶adi Tértulo. Odaa jiɡ̶igotibeci lodoe Félix, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odoletibige me nilaagedi Paulo. 2 Igaanoɡ̶oyoodi Paulo lodoe niɡ̶ijoa lacilodi, odaa Tértulo jiɡ̶idaa dinanatigi me dotaɡ̶a me dakapetege Paulo, odaa jeɡ̶ee, “Iniotagodi Félix, leeɡ̶odi makaami ɡ̶odacilo aneliodi ɡ̶adixakedi, ja leegi aɡ̶ica gaantiɡ̶ijo ane ɡ̶odideleɡ̶e, codaa owidi ɡ̶adoenataka aneletema ɡ̶odoiigi judeutedi. 3 Iniotagodeeɡ̶ataɡ̶awa, anakaami ɡ̶odacilo, anakaami romaano, ane daɡ̶axa mele. Iniotagodeeɡ̶ataɡ̶awa leeɡ̶odi niɡ̶ijo anidioka limedi mawiite anawiitoɡ̶odomi inatawece niɡ̶ina nipodigi. 4 Pida ajemaa deɡ̶eneɡ̶egi ɡ̶adigiwocitice leeɡ̶odi doɡ̶owidi yotaɡ̶a. Enice jipokotaɡ̶awa mawii makaami eletedoɡ̶odomi, enice ajipaata ane jemaanaɡ̶a me ɡ̶ogegi. Ejitece onateciɡ̶inoa yotaɡ̶a. 5 Jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa me niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane doide. Inoatawece nipodaɡ̶a anigotece, eo lacilo niɡ̶inoa judeutedi mowo ane deɡ̶ele, ibatooɡ̶oditiogi, codaa lacilo niɡ̶ijo lapo ane liboonaɡ̶adi ‘nazareenotedi’. 6 Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa nake meo Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaa iwiteta liɡ̶eladi me yapidi. Naɡ̶a iniwiloɡ̶ojoɡ̶o odaa ja domaɡ̶a jemaanaɡ̶a me jiwinaɡ̶a niɡ̶ica ane iniɡ̶ata anodaa liiɡ̶enatakaneɡ̶egi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco. 7 Pida Lísias, niɡ̶ijo goloneegi, jeɡ̶enagi ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶oibake loniciwaɡ̶a me onoɡ̶aticogi mokotaɡ̶a. 8 Odaa Lísias ja niiɡ̶eticogi me dinikee ɡ̶adodoe niɡ̶ijo anoyemaa me notaɡ̶anaɡ̶a modakapetege Paulo. Diandaɡ̶a agee niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa, odaa joɡ̶owooɡ̶oti mewi ijoatawece niɡ̶ijoa anejinaɡ̶atece ane leeɡ̶odi me jakapaɡ̶atege.”\\n9 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi anidi aaɡ̶aɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶a, odaa oniwoditema niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Tértulo.\\n10 Odaa niɡ̶ijo lacilo romaano ja datikata libaaɡ̶adi eotibige Paulo me dotaɡ̶a. Odaa Paulo jeɡ̶ee, “Iniotagodi, jowooɡ̶odi noɡ̶owidi nicaaɡ̶ape makaami niwinoɡ̶odi ɡ̶odoiigi judeutedi. Odaa ja idinitibeci me jakadi me jigidi niɡ̶idi ane notaɡ̶anaɡ̶a modakapetigi digoina ɡ̶adodoe. 11 Icota mowooɡ̶oti naɡ̶a ixomaɡ̶atedice onexaa dooze nokododi me jicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém me joɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. 12 Niɡ̶ijoa judeutedi aɡ̶ica deɡ̶etidadi diɡ̶ica oko ane idinotigimadetege minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a etidadi daɡ̶a jao lacilo niɡ̶ijo oko mowo layaageɡ̶egi naɡ̶a dibatotiogi minoataɡ̶a niɡ̶inoa liiakanaɡ̶axiidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ganigetaɡ̶a diɡ̶etigi eledi liwai nigotaɡ̶a Jerusalém. 13 Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi aɡ̶oyakadi doɡ̶oikee migewi niɡ̶inoa lotaɡ̶a modakapetigi, pida niɡ̶idi domoɡ̶odoletibige me ee nilaagedi. 14 Odaa natigide jatematitaɡ̶awa mewi me jiotece niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Naigi ane iɡ̶enaɡ̶a, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anodita niɡ̶ijoa judeutedi me deɡ̶ewiteda. Odaa jiɡ̶idaa me joɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶odaamipi. Ejiwaɡ̶adi inoatawece ane diniditelogo lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji anoditece ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa ejiwaɡ̶adi ijoatawece niɡ̶ijoa anoiditedini niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide. 15 Idaaɡ̶eji digo miditaɡ̶a monibeotege micota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nigeote me newiɡ̶atace niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji inaaɡ̶ina ane daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. 16 Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ida anejita, odaa idioka limedi me idinoniciwaɡ̶adi me diɡ̶icata ane jeemitece catiwedi yaaleɡ̶ena ane beyagi lodoe Aneotedoɡ̶oji codaa me niɡ̶ina eledi oko.\\n17 Jeɡ̶eote owidi nicaaɡ̶ape me diɡ̶icata daɡ̶a idalita nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ejigo jadeegi dinyeelo me jaxawa niɡ̶ijoa madewetedi liwigotigi emaɡ̶a yoiigi, codaa me jajigo ilokotajegitalo Aneotedoɡ̶oji me iniotagodetalo. 18 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a jao ni��̶ida yoenatagi, odaa niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶onotiwa minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Onateciɡ̶idiwa judeutedi onotiwa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a jigodi me jaote ijoatawece ane niiɡ̶etedoɡ̶owa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me idinapitaɡ̶ataɡ̶a. Aɡ̶ica deɡ̶eliodi oko meetaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icata daɡ̶a japaawetibece. 19 Pida ijoa onateciɡ̶ijoa judeutedi ane icoɡ̶oticogi nipodigi Ásia eledi idiaaɡ̶ite. Enice leeditibige menagitibeci nige odinibootaɡ̶awa moyeloɡ̶odi ica ane leeɡ̶odi modoletibige me ee nilaagedi. 20 Pida nige doɡ̶oyakadi menagitibeci, odaa niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi baaniɡ̶inaa joɡ̶oyakadi modi domige noɡ̶oikee ica me jaote okanicodaaɡ̶ica ane beyagi niɡ̶ijo naɡ̶a idinibootiogi niɡ̶ijoa seteenta lacilodi ɡ̶odoiigi mepaaɡ̶oiwi anodigotiwa. 21 Digawini ane jaote. Niɡ̶ijo midiaa idabidite lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi, dawice me jotaɡ̶a, meji, ‘Niɡ̶ina nokotiwaji awini anemiitiwa leeɡ̶odi mejiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji micota meote me newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a.’ ”\\n22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Félix ayemaa me yeloɡ̶odi niɡ̶ica ane lowoogotece Paulo, odaa ja neliwaɡ̶aditini me yatecoɡ̶o. Eliodi me yowooɡ̶oditece anodaaɡ̶eeteda niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece Naigi ane iɡ̶enaɡ̶a. Odaa jeɡ̶ee, “Nigeno goloneegi Lísias, nigeji domige ilaagedi Paulo, oɡ̶oa domige ailaagedi.” 23 Félix iiɡ̶e ica jajeentegi ane nowienoɡ̶odi Paulo mecoɡ̶otace ikanawaanigitice micataɡ̶a daaditaɡ̶a niwilogojegi, codaa me ikatiobece niɡ̶inoa lokaaɡ̶etedipi Paulo modalita codaa moyadeegita ane yopotibige.\\nPaulo yotaɡ̶aneɡ̶e Félix aniaa lodawa ane liboonaɡ̶adi Drusila\\n24 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo onateciɡ̶ijoa nokododi, odaa Félix jiɡ̶igo miditaɡ̶a aneite Paulo lixigaɡ̶awa ajo lodawa ane liboonaɡ̶adi Drusila, ane loiigi judeutedi. Odaa ja dienaɡ̶ata Paulo menagi eetece anodaaɡ̶ee oko monakato Jesus Cristo. 25 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶odi Paulo Aneotedoɡ̶oji me yemaa niɡ̶ina oko me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji, codaa me leeditibige me dinajacaɡ̶aditema niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ane beyagi, codaa Aneotedoɡ̶oji me iwi anigote oko codaa me iloikatidi leeɡ̶otedi niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco. Odaa Félix eliodi me dawigice, odaa jeɡ̶ee, “Natigide ja yakadi memii anetiɡ̶adadani. Nigicatibece, odaa jiniditacaɡ̶awa.” 26 Codaa domaɡ̶a nibeotibigege Paulo daɡ̶a yediatece dinyeelo liikoa me ikatice. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi melioditibece menidita Paulo me dinotaɡ̶aneɡ̶etege.\\n27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoataale nicaaɡ̶ape, Pórcio Festo ja waxodi limedi Félix, odaa ja gela lacilo romaanotedi. Félix domaɡ̶a yemaa meote me ninitibigiwaji niɡ̶ijoa judeutedi, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶a ikatice Paulo me diniwilo.","num_words":736,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Tesalonicenses 2\\nPablo Tesalónicapʉ buerigue\\n1 Mʉ́ã yáa wederabiro niirã́ ateré masĩcu: Ʉ̃sã Tesalónicapʉ niirã, bʉ́ri peti niiririra niiwʉ̃. Ʉ̃sã wederiguere tʉorá, mʉ́ã paʉ Jesuré padeowʉ́. 2 Ʉ̃sã mʉ́ã pʉtopʉ jeaadari sʉguero, Filipospʉ niiwʉ̃. Toopʉ́ niirĩ, too macãrã ʉ̃sãrẽ ñañarõ netõrĩ́ tii, ñañarõ jĩĩwã. Mʉ́ã teeré masĩcu. Mʉ́ãya macã macãrãcã ʉ̃sã wederiguere cãmotádʉgamiwã. Cʉ̃́ã teero tiipacári, Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãrẽ wãcũtutuare ticowi. Teero tiirá, cʉ̃ʉ̃ye quetire wedewʉ. 3 Mʉ́ãrẽ wedera, merẽã wederiwʉ. Mʉ́ã menamacãrã numiãrẽ ñañarõ ñeeapedʉgaremena wedera mee tiiwʉ́. Tiiditóriwʉ. 4 Cõãmacʉ̃ beserigʉ niiwĩ ʉ̃sãrẽ Jesuyé quetire wedeadarare. Teero tiirá, wedea. Basocá ʉ̃sãmena ʉseniãrõ jĩĩrã mee wedea; Cõãmacʉ̃ marĩ wãcũrére masĩgʉ̃́pe ʉseniãrõ jĩĩrã wedea. 5 Mʉ́ã masĩcu: Ʉ̃sã toopʉ́ niirã, ãñurõ mʉ́ãrẽ wedese jĩĩditoriwʉ. Cõãmacʉ̃ masĩqui: Mʉ́ãrẽ buera, niyeru mʉ́ãrẽ ẽmaãdara mee tiiwʉ́.\\n6-7 Ʉ̃sã Cristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserira niiã. Teero tiirá, “ʉ̃sãrẽ dutirábiro ĩñaña” jĩĩ dutimasĩbojĩyu. Teeré dutiria. Mʉ́ãcãrẽ, ãpẽrãrẽ́ teeré dutiria. Mʉ́ãrẽ ãñurõ tiiwʉ́. Mʉ́ã pʉtopʉ niirã, sĩcõ numiṍ coo põnarẽ́ maĩrṍbiro mʉ́ãrẽ maĩwʉ̃́. 8 Mʉ́ãrẽ ãñurére boosã́rã, Cõãmacʉ̃ye queti dícʉre wederiwʉ. Ʉ̃sã jeatuaro ʉ̃sã tiiápumasĩrere tiiápuwʉ, mʉ́ãrẽ bayiró maĩrã́. 9 Ʉ̃sã toopʉ́ niirã paderiguere mʉ́ã wãcũcu. Mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃ye quetire wedera, potocṍdʉgariwʉ. Teero tiirá, ʉ̃sã basiro padewʉ. Ñamirĩ́, bʉ́recori, yoari ʉ̃sã yaaadarere, ʉ̃sãrẽ dʉsarénorẽ sãĩã́dara padewʉ.\\n10 Ʉ̃sã tiirécʉtiriguere mʉ́ã masĩcu. Cõãmacʉ̃cã masĩqui. Ʉ̃sã ñañarõ tiiró manirṍ, diamacʉ̃́rã tiiwʉ́ mʉ́ã Jesuré padeorá ĩñacoropʉre. “Cʉ̃́ã wapa cʉoóya” jĩĩrṍ manirṍ niijãwʉ̃ ʉ̃sã. 11-12 Mʉ́ã masĩcu: Sĩcʉ̃ pacʉ cʉ̃ʉ̃ põnarẽ́ wedero tiiróbirora ʉ̃sã mʉ́ãcõrõrẽ wederucujãwʉ̃. Ãñurõ tʉgueñaãrõ jĩĩgʉ̃, wãcũtutuare mʉ́ãrẽ ticowʉ. Cõãmacʉ̃ põna tiiróbirora niirecʉtidutiwʉ. Mʉ́ãrẽ Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ põna niiãrõ jĩĩgʉ̃, beserigʉ niiwĩ. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ dutiré mʉ́ãpʉre niirĩ tiirígʉ niiwĩ; cʉ̃ʉ̃ asibatére mʉ́ãrẽ jeari tiirígʉ niiwĩ.\\n13 Mʉ́ã Cõãmacʉ̃ye quetire wederi tʉorá, “Cõãmacʉ̃ wedesere niiã” jĩĩrã, padeowʉ́. “Basocá wedesere mee niiã”, jĩĩ masĩjãwʉ̃. Teero tiirá, mʉ́ã padeorére wãcũrã, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujãã. Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ wederigue Cõãmacʉ̃ wedesere peti niiwʉ̃. Teeména cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá mʉ́ã niirecʉtire wasoa. 14 Mʉ́ã Jesucristore padeorí, mʉ́ãya dita macãrã mʉ́ãrẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiyíra. Jesuré padeoré põnarĩ macãrã Judeapʉ niirã́rẽ wáarirobirora wáayiro mʉ́ãrẽ. Judeapʉre cʉ̃́ãya wedera judíoa cʉ̃́ãrẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiyíra. 15 Cʉ̃́ã judíoara marĩ Õpʉ̃ Jesuré sĩãyíra; profetare sĩãyíra; ʉ̃sãrẽ cõãjãwã. Cõãmacʉ̃rẽ cúari tiiíya. Niipetiramena cãmerĩ́tutire boojã́ya. 16 Judíoa niihẽrã netõã́rõ jĩĩrã, ʉ̃sã Jesuyé quetire wederi, cãmotáya. Cʉ̃́ã ñañaré tiiré jõõpemena pairó peti wáaro tiia. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã teero tiiré wapa netõnéridojãqui sáa.\\nPablo Tesalónica macãrãrẽ ĩñagʉ̃ wáanemodʉgamirigue\\n17 Ʉ̃sã mʉ́ãrẽ cõãatiari sirogã, máata mʉ́ãrẽ ĩñadʉgamiwʉ̃ sũcã. Ʉ̃sãye õpʉ̃ʉ̃rĩ ãno niipacari, mʉ́ã pʉtopʉ yeeripũnacʉtiwʉ. Toopʉ́re bayiró wáadʉgamiwʉ̃. 18 Yʉʉ Pablo “wáagʉda” jĩĩrucumiwʉ̃. Ʉ̃sã toopʉ́ wáadʉgarecõrõ Satanás ʉ̃sãrẽ cãmotátu niiwĩ. 19-20 Mʉ́ãrã niiã ʉ̃sãrẽ ʉsenire ticorá. Teero tiirá, mʉ́ãrẽ bayiró ĩñadʉgaga. Marĩ Õpʉ̃ Jesús cʉ̃ʉ̃ pʉtʉaatiri, cʉ̃ʉ̃rẽ wedeada mʉ́ãye quetire. Biiro jĩĩãda: “Ãniãrã niiĩya ʉ̃sãrẽ ʉsenire ticorá. Cʉ̃́ãrẽ bʉ́ri peti mʉʉye quetire wederiwʉ. Cʉ̃́ã teeré tʉorá, mʉʉrẽ ãñurõ padeowá. Teero tiirá, bayiró ʉseniã cʉ̃́ãmena”, jĩĩãda Jesuré.","num_words":438,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Joná 4 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Ãcõrẽba mãwã quĩrã djuburiad̶ara Jonába ab̶ed̶a biẽ́ unusia. Maʌ̃ bẽrã bio quĩrũsia.\\n2Idjia Ãcõrẽa nãwã jarasia: –Mʌ̃ Boro Ãcõrẽ, wad̶ibid̶a mʌ̃ druad̶e b̶asid̶e ¿mʌ̃a jaraẽ́ basica ara maʌ̃ quĩrãca mãwãida? Maʌ̃ carea mʌ̃ra Tarsi druad̶aa mĩrũ wã quĩrĩãsia. Mʌ̃a bio cawa b̶ʌa bʌ biad̶eba ẽberãrãra carebabarida. Bʌra quĩrã djuburiaid̶a b̶ʌa. Isabe quĩrũcaa. Bʌ quĩrĩãra bio waib̶ʌa b̶ʌ bẽrã ẽberãrãba cadjiruada idu b̶ʌsid̶ara bʌa ãdjirãa cawa oi jarad̶ara quĩrãdoabaria.\\n3Maʌ̃ carea mʌ̃ Boro Ãcõrẽ, mʌ̃a bʌ́a quĩrã djuburia iwid̶iya ab̶ed̶a mʌ̃ra beamãrẽã. Zocai b̶ei cãyãbara biara b̶ʌa mʌ̃ra beuida.–\\n4Baribʌrʌ Ãcõrẽba jarasia: –¿Bʌmaarã bia b̶ʌca bʌ jãwã quĩrũ b̶ʌra?–\\n5Maʌ̃be Jonára puru dajadaa wãped̶a ʌ̃mãdau odjabariare de zaqueda osia. Maʌ̃ de zaque edre chũmeped̶a jʌ̃ã b̶esia Ninive purura sãwãi cawaya.\\n6Mãwã b̶ʌd̶e Ãcõrẽba Joná caita jʌ̃cara quedua joub̶ʌa b̶ʌda tunubiped̶a waribisia. Maʌ̃ jʌ̃carara Joná chũmʌ ʌ̃rʌ̃ bʌrá wãna bẽrã Jonára cũrãsad̶e necai b̶esia. Idjira capipia b̶esia maʌ̃ jʌ̃cara carea.\\n7Baribʌrʌ nurẽma diaped̶a Ãcõrẽba caragada diabuesia maʌ̃ jʌ̃cara comãrẽã. Maʌ̃ba jʌ̃carara beusia.\\n8Besea odjad̶acarea Ãcõrẽba ʌ̃mãdau odjabariareba nãũrã jʌ̃wʌ̃rʌ̃ãda puábisia. Maʌ̃ne beseaba Jonára bá nũmesia. Mãwã b̶ʌd̶e Jonára cacua norrab̶ari nũmesia. Maʌ̃ carea idjira wetara beu quĩrĩãsia. Nãwã jarasia: –Zocai b̶ei cãyãbara biara b̶ʌa mʌ̃ra beuida.–\\n9Baribʌrʌ Ãcõrẽba idjía iwid̶isia: –¿Naʌ̃ jʌ̃cara beud̶a carea bia b̶ʌca bʌ jãwã quĩrũ b̶ʌra?– Jonába panusia: –Mãẽ. Wãrãda mʌ̃maarã bia b̶ʌa jãwã quĩrũ b̶aira. Mʌ̃ra quĩrũbid̶eba ab̶ed̶a beu quĩrĩã b̶ʌa.–\\n10Maʌ̃ carea Ãcõrẽba idjía jarasia: –Jʌ̃cara bʌ caita tununara bʌa uẽ́ basía idjab̶a waribiẽ́ basía. Diamasi tunuped̶a nurẽma diamasi beusia. Baribʌrʌ maʌ̃ jʌ̃cara beud̶a carea bʌra sopua b̶ʌa.\\n11Bʌda maʌ̃ jʌ̃cara carea sopua b̶ʌbʌrʌ, ¿Ninive puru droma cawa oida b̶ad̶a carea aud̶uara sopua b̶aped̶a mʌ̃a quĩrã djuburiaiẽ́ b̶asica? Wãrãda jãʌ̃ purud̶e cadjirua o panʌ adua b̶eada 120 mil aud̶u panʌa. Maʌ̃ awara animarã sid̶a baraa.–\\n< Joná 3","num_words":281,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 2 CORINTIOS 13\\n1 Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To bajiri, rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, yʉre yurã. Ado bajise Dios ocare masa ĩna ucamasire gotiaja: “Rojose yir'ire ĩna oca sãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, quẽnarʉaroja. To bajiri ĩna idiarãjʉne, to bajirone ĩna ñagõjama, ĩnare ajirã quẽne, ‘Socarã me yama’ yimasirãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 2 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, rojose yiriarãre, yibetiriarãre quẽne ado bajise yicajʉ yʉ: “Rojose mʉa yise mʉa yitʉjabetijama, quẽna mʉa tʉjʉ ejagʉ, rojose mʉa yicõa ñarũgũse vaja rojose mʉare yirʉcʉja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema mʉare rojose yʉ yibetiboajaquẽne, yʉ yirotire masiña”, mʉare yicajʉ yʉ. Mʉa tʉjʉ ñabecʉ quẽne, to bajirone mʉare goticõa ñaja yʉ. “To bajiro gotigʉ ñaboarine, yibecʉmi”, yʉre yitʉoĩabesa. 3 “ ‘Cristo ĩ bojasere gotiaja mʉ’ yʉa yimasirotire yigʉ, ĩaĩañamani yʉare yiĩoma” yʉre mʉa yicõare ñajare, to bajirone yirʉcʉja yʉ. “Cristo, manire rojose ĩ yijama, no yibeaja. Masibecʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩabesa mʉa. Yʉ sʉorine ĩ masisere mʉare yiĩorʉcʉmi. 4 Masijeogʉ ñaboarine, manire bajiro rujʉ cʉticõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ jaju ecoriaro bero, masibecʉre bajiro bajirocacoasumi Cristo. To bajiboarine, Dios ĩ masise rãca tudicaticõari, ñagʉ̃mi quẽna. Cristore bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa quẽne. To bajiro bajirã ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari, ĩre bajirone bajicõa ñarʉarãja. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare ejarẽmocõa ñarʉarãja.\\n5 Mʉa masune, “¿Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñati yʉa?”, yitʉoĩaña mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, mʉa rãca ĩ ñasere masiaja mʉa. Ĩ ñabetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu me ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa masune, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisocarãja mʉa. 6 Yʉajʉare, “Cristo ĩ cõariarã masu ñaama” yʉare mʉa yimasirotire bojaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, to bajiro yirãja mʉa. 7 “Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjato” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. “Dios ocare quẽnaro gotimasioñumi Pablo” mʉa yivariquẽnarotire yigʉ me, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. Quẽnasejʉare mʉa yirotire bojarã ñari, yaja. “Gãjerã socase gotimasiorã yama” yʉre mʉa yiboajaquẽne, quẽnase mʉa yiroti ñaja ñamasusema. 8 “Ñamasusere ajitirʉ̃nʉato” yirã, Dios ocare gotimasiorũgũaja yʉa. Ñamasusere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjasere bojabeaja. 9 To bajiri mʉa tʉjʉ ejacõari, “Quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉama ĩna” mʉare yʉa yiĩamasijama, tud'irãre bajiro mʉare yibetirʉarãja yʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, variquẽnarʉarãja yʉa, “Quẽnaro gotimasiomasibeama Pablo mesa” mʉa yise ti ñaboajaquẽne. “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirã ñato ĩna” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. 10 Mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro mʉare gotirʉabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro papera ucacõari, mʉare cõaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami.\\n11 Yʉ mairã, to cõrone mʉare yʉ gotimasiosere ucaja yʉ. Tire ajitirʉ̃nʉña. Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Dios. Ĩ ñaami ĩ masisere ʉjogʉ, “Gãmerã maicõari, quẽnaro ñato” yigʉ. 12 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa rẽjajama, quẽnaro variquẽnase rãca gãmerã sẽnima. 13 Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna.\\n14 Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato. Mʉare ĩamaiato Dios. To yicõari, Esp'iritu Santo, mʉa jediro rãca ñacõa ñarũgũato.","num_words":482,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 1 SAN JUAN 2\\n1 Yʉ rĩare bajiro mʉare maiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yibeticõato ĩna” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ. To bajiboarine rojose mani yijama, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi Diore manire ñagõbosagʉ. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, rojose yibecʉ. 2 Rojose mani yise vaja manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire Dios ĩ masiriorotire yigʉ. Masa ñajedirore rijabosagʉ bajiyumi.\\n3 Gajeyerema, Dios ĩ rotirore bajirone mani yijama, “Ĩre masiaja yʉ”, yimasiaja mani. 4 Sĩgʉ̃, Dios ĩ rotisere cʉdibetiboarine, “Ĩre masiaja yʉ” yigʉma, socʉ yigʉmi. 5 Dios ĩ rotirore bajiro yigʉjʉa ñagʉ̃mi ĩre maigʉ̃. To bajiro mani yijama, “Dios yarã ñaja mani”, yimasirãja mani. 6 “Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩaja” yigʉma, Jesús ĩ bajiñacatore bajirone bajiñaroti ñaja.\\n7 Yʉ mairã, mame oca mere mʉare ucaja yʉ. Dios ĩ rotimasire, ĩ ocare masa ĩna ucamasire, mʉa ajisʉoadicatine ñaja. 8 Tirʉ̃mʉayejʉ ti ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajiñacatire ajicõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani bajiñasere quẽne ĩacõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajiro ti bajijare, tirʉ̃mʉaye ti ñaboajaquẽne, mame ocare bajiro ejaja ti manire. Ti oca sʉorine Diore quẽnabʉsaro masirũtu vana yaja mani.\\n9 Sĩgʉ̃, “Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñaja” yiboarine, gãjire ĩ ĩatejama, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi. 10 Gãjerãre ĩamaigʉ̃jʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijare, ñimʉjʉa ĩre rojose ũmato yirocʉ magʉ̃mi. 11 Gãjire ĩategʉma, Dios ĩ bojabetire yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose yigʉja yʉ”, yimasigʉ̃ me ñagʉ̃mi. Rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ varotire quẽne masibecʉmi.\\n12 Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirã, adi queti mʉare ucaja yʉ: Jesús manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriorã ñarãja mʉa.\\n13 Mʉare bʉcʉrãre quẽne, adi queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa.\\n14 Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirãre adi queti mʉare ucaja yʉ. Mani jacʉ, Diore masirã ñarãja mʉa quẽne.\\n15-16 Adi macarʉcʉro ñarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabesa mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñarãma ĩna: Adi macarʉcʉroayere ĩavariquẽnacõari, ĩna bojarore bajiro rojose yirʉa tʉoĩarãma. Jairo ĩna gajeyeũni cʉose sʉorine, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãma. To bajiro ĩna tʉoĩasema, Dios ĩ rotise me ñaja. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩajama, Diore mairã me ñarãja mʉa quẽne. 17 Adi macarʉcʉro ti jedirone, Dios ĩ bojabeti masa ĩna yirʉa tʉoĩase, ĩna cʉose, ĩna bojase quẽne jedicoarʉaroja. Ti jedicoaboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro yirãjʉama, ĩna rijato berojʉ Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna.\\n18 Ajiya mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja. “Ti jedirotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoroaca vadirʉcʉmi Cristore ĩre Tegʉ” yigotimasiorere ajicajʉ mʉa. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Jẽre gãjerã Cristore terã socase queti gotimasiorã, jãjarã ñarãma adi macarʉcʉrore. To bajiro ti bajijare, “Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja”, yimasiaja mani. 19 Ado bajiro ti bajijare, “Mani rãca ñaboacana quẽne Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani: Manire bajiro tʉoĩacana ñaboarine, ricati tʉoĩacõari, manire cãmotadicama. To bajiri, “Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani. Dios yarã ĩna ñajama, manire cãmotadibetiboriarãma.\\n20 Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Jesús. To bajiro ĩ yire ñajare, Dios yere riojo masirãja mʉa. 21 Cristo yere quẽnaro masirã mʉa ñajare, “Tire tuditʉoĩato” yigʉ, mʉare ucaja yʉ. Cristo oca socabetire masirã ñari, “Ti mere gotimasioama”, yimasiaja mʉa. 22 To bajiro ti bajijare, “ ‘Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús” yigʉma, socagʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Diore to yicõari, ĩ macʉre quẽne tegʉ yigʉmi. 23 Jesúre tegʉ ĩ ñajama, ĩ jacʉ Diore quẽne tegʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijama, Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. “Dios macʉre ajitirʉ̃nʉaja” yigʉjʉama, ĩ jacʉ Diore quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi.\\n24 Tirʉ̃mʉjʉ Cristo oca mʉa ajisʉocatire tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa tʉoĩacõa ñajama, Dios ĩ macʉ Jesúrãca, ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. 25 To bajiro mʉa yitʉoĩacõa ñajama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yiecorã ñaja mani. To bajiri, mani rijato bero ĩna tʉjʉ catimʉorʉ̃gõrona ñaja mani.\\n26 Gãjerã socase gotirimasa ĩna ñajare, ĩnare ajicõari, “Ĩna ñaama socase gotimasiorimasa” mʉa yimasirotire yigʉ, adi papera mʉare ucaja yʉ. 27 “Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús”, yitʉjabesa mʉa. Ĩ sʉorine ñajediro socabetire, Jesús ocare tʉoĩacõari quẽnaro masirãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Socase ñaja” mʉare yigotirocʉre bojamenaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉorine Jesús ocare masicõari, ĩ bojarore bajiro yicõa ñaña.\\n28 Quẽnaro ajiya, mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Cristo ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaro, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjariarã ĩre ĩna ĩabojonerore bajiro me bajirʉarãja mani, “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari. 29 “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Jesús” yimasirã ñari, “Jesús ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãma, Dios rĩa ñaama”, yimasirãja mʉa.","num_words":727,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 28 BSNNT - Tojʉ ejacõari, “Malta vãme cʉtiyoajʉ - Bible Search\\nMalta vãme cʉtiyoajʉ ejacõari, Pablo mesa ĩna bajire queti\\n1Tojʉ ejacõari, “Malta vãme cʉtiyoajʉ ñaja mani”, yiĩamasicajʉ yʉa. 2Tijʉana masa, to yʉa ejaro, quẽnaro yʉare yicama. Bʉto oco ti quedijare, yʉare ʉsacajʉ. To yʉa bajijare, jeame riocõari, “Sũmaroaya mʉa quẽne”, yʉare yicama. 3Jearʉjʉri juagʉ vacõari, ĩna riori mere ĩ tĩarone, ãña jearʉjʉri vatoa ñar'i, “Jea asisere rudiacʉja” yigʉ, ĩ ãmojʉre jatirocayocõari, cũnicami, Pablore. 4Ĩ cũniyojasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama toana:\\n—Masa sĩarimasʉ ñagʉ̃mi. Ĩna rujariarojʉ ĩ rujarocabetijare, ĩ masa sĩare vaja ĩre ãña cũnirotigomo so, mani rʉ̃cʉbʉogo —gãmerã yicama ĩna.\\n5To bajiro ĩna yiboajaquẽne, jeamejʉ ãñare ĩre yayerocatĩacõacami. To bajicõari, visiorũgũ yibeticami Pablo. 6“Guaro mijirʉaroja. Ti mijibetijaquẽne, ñaro tʉsarone rijacoa tʉjarʉcʉmi”, yitʉoĩaboacama tijʉana jediro. To yicõari, yoaro ĩre ĩacodeñaboacama. Ĩna tʉoĩarore bajiro ĩ bajibetijare, ado bajirojʉa tʉoĩacama ĩna yuja: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, ejami”, gãmerã yicama ĩna yuja.\\n7To yʉa bajiñacatijʉ tʉre ñacajʉ, tiyoana ʉjʉ Publio vãme cʉtigʉ ye sita. Quẽnaro yʉare bocaãmicami. To bajiri, idiarʉ̃mʉ ĩ rãca yʉa ñaro quẽnaro yʉare yicami. 8Ĩ tʉ yʉa ñaro, “Bʉto rijaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicajʉ yʉa. “Bʉbʉribʉjacõari, gʉda cuduami. Mano gajajuar'i cãnijesariaro joejʉ jesaami”, yicami. To bajiro ĩ yijare, ĩre ĩagʉ̃ jãjacami Pablo. Ĩ tʉ jãjaejacõari, Diore ĩre sẽnibosacami. To yicõari, ĩ ãmori ñujeocami. To ĩ yirone, caticoacami ĩ yuja. 9Ĩre ĩ catiosere ajicõari, toana rijaye cʉtirã, ĩre catiorotirã ejacama ĩna. To ĩna bajijare, ĩnare catiocami Pablo. 10To ĩ yijare, yʉare rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro yirũgũcama ĩna. To yicõari, yʉa varoto rĩjoro, yʉa bojase jediro yʉare ĩsicama.\\nRomajʉ Pablo ĩ ejare queti\\n11Malta vãme cʉti yoajʉre idiarã muijua ñacajʉ yʉa. “Juebʉcʉ ti rẽtoro bero vanasa” yirã, tujayuma Alejandr'ia vãme cʉti macana. To bajiri, juebʉcʉ bero, ĩna rãca vacajʉ yʉa quẽna. Tia ĩguẽajʉre, “Ado bajirã ñarãma cũmuare ĩacoderimasa mani rʉ̃cʉbʉorã, Cástor, to yicõari Pólux vãme cʉtigʉ quẽne” yicõari ĩna quẽnoriarã ñacama. 12Siracusa vãme cʉti macajʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa. 13Ti macajʉ ñacõari vana, Regio vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ yʉa vato riojo mino ti vajare, Puteoli vãme cʉti macajʉ vaejacajʉ yʉa. 14Ti macajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare bʉjacajʉ yʉa. “Yʉa rãca cojo semana ñaña mʉa”, yʉare yicama ĩna. To bajiri ĩna rãca cojo semana ñacajʉ yʉa. To baji, Romajʉ vacajʉ yʉa. 15Yʉa vadi quetire ajicõari, yʉare bocarã vayuma ĩna, ti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, Foro de Apio vãme cʉti macajʉ yʉare bocacama. Gãjerãma, Tres Tabernas vãme cʉtojʉ yʉare bocacama ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, variquẽnagʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami Pablo. 16Roma vãme cʉti macajʉ yʉa ejaro, tubiberiavijʉ Pablo ĩ ñarʉabetijare, “Gaje vijʉ sĩgʉ̃ ĩ ñacõajama, quẽnacõaroja. To bajiboarine sĩgʉ̃ surara ĩre coderʉcʉmi”, yicama.\\nRomajʉ ñacõari, Pablo ĩ bajire queti\\n17Romajʉ ĩ ejaro bero idiarʉ̃mʉ ñatʉsacʉ, “Jud'io masa ʉjarãre ĩnare jirẽoña”, yicami Pablo. Ĩna rẽjajediro, ado bajiro ĩnare goticami:\\n—Yʉre ajiya yʉ yarã. Mani yarãre rojose yʉ yibetiboajaquẽne, to yicõari, mani ñicʉa ĩna yirũgũrere yʉ rʉ̃cʉbʉorũgũboajaquẽne, yʉre ñiacõari, romano masare ĩsicama mani yarã, Jerusalén macana. 18Ñie rojose yʉ yibetijare, “Rojose yibesumi” yicõari yʉre burʉaboacama romano masajʉama. 19Yʉre ĩna burʉaboajaquẽne, mani yarãjʉa, “Ĩre bubeticõaña”, ĩnare yicama. To ĩna yijare, “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja”, yicajʉ yʉ. “‘Rojose yʉre ĩna yicati ti ñajare, rojose ĩnare yiya’ yirʉ me, Ʉjʉ César tʉjʉ varʉcʉja”, yicajʉ yʉ. 20Tire gotirʉ mʉare jicõamʉ yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia mani tʉoĩayurũgũcacʉ, jẽre ejayumi. To bajiri, ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, cõmema rãca yʉre siarũgũama —ĩnare yigoticami Pablo.\\n21To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Roma macana jud'io masa ʉjarã:\\n—Judea sitana ejaboarine, “Rojose yigʉ ñaami Pablo”, yʉare yigotibetirũgũama. Ĩna ucacõasere quẽne ĩabetirũgũaja yʉa. To bajiri mʉ bajisere masibeaja yʉa. 22To bajiboarine, “Jesúre masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabeti ñaja” masa ĩna yise rĩne ajirũgũmʉ yʉa. To bajiri, mʉ tʉoĩase yʉare mʉ gotisere bojaja —ĩre yicama ĩna, Pablore.\\n23To bajiro ĩre yirã ñari, ĩ gotisere ajirã ĩna rẽjarotirʉ̃mʉre ĩre goticama ĩna. “Tirʉ̃mʉ rẽjarʉarãja mani” ĩna yicatirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarãbʉsa rẽjacama ĩna.\\nTo bajiri, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Pablo:\\n—Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirũgũami Dios —ĩnare yigotimasiocami Pablo.\\nTire ĩ gotimasiojama, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere masigʉ̃ ñari, ĩnare gotimasiogʉ̃ yicami. Busurijʉ ĩ goticoajama, rãiorijʉjʉ gotigajanocami. 24To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Socʉ me yami. Riojone bajiroja”, yiajicama sĩgʉ̃ri. To bajiboarine gãjerãma ajitebʉsacama. 25To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, budisʉocama ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:\\n—Ado bajiro mʉa bajirotire yigʉ, Esp'iritu Santo, mʉa ñicʉa ñamasiriarãre ĩ yimasire riojo ñañuja ti. “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñumi, Isa'ias ñamasir'ire:\\n26“Mʉ yarãre ĩnare gotiaya mʉ: ‘Yʉre ajirã ñaboarine, ajimasibeticõa ñarʉarãma. Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, “¿To bajiro bajisere yigʉ yatique ĩ?”, yiĩamasibeticõa ñarʉarãma.\\n27Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, ĩnare yigotiaya mʉ”, Isa'iare ĩre yigotimasiñumi Esp'iritu Santo. To bajiro ĩ yijama, adirodorianare quẽne, mʉare gotigʉ yimasiñumi.\\n28To bajiri quẽnaro ajiya mʉa: Adirʉ̃mʉrire Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa me ñarãjʉare gotimasiocudiroti ñaja. Ĩnajʉama tire ajirã ñari, ajitirʉ̃nʉrʉarãma —ĩnare yigoticami Pablo.\\n29To bajiro ĩ yigotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, gãmerã oca rẽtocõari, budijedicoacama jud'io masa.\\n30Jʉa cʉ̃ma ñacami Pablo, gãjoa bojarã ñari, ĩre ĩna vasoariavijʉre, Roma macajʉre. To bajiñagʉ̃, ĩre ĩarã ejarã jedirore quẽnaro ĩnare yirũgũcami. 31Güibecʉne ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũcami:\\n—Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Yʉ yarã ñaama” mʉare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro mʉare yirũgũrʉcʉmi Dios. To yicõari, —Ado bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉroti ñaja —ĩnare yigotimasiorũgũcami.\\nTire ĩ gotimasio ñaro, “Ĩnare gotibesa”, ĩre yibetirũgũcama ĩna, romano masa.","num_words":922,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 12 BSNNT - “Rojose Jesúre yirãsa” yirã, ĩre - Bible Search\\n“‘Quẽnaro yirã ñaja yʉa’ yitʉoĩaboarine, ‘Rojorã ñaama’ ĩnare yiĩamasicõari, ĩna gotimasiosere ajibesa”, Jesús ĩ yire queti\\n1“Rojose Jesúre yirãsa” yirã, ĩre ĩna ajicode ñarone, jãjarã masa ĩ tʉjʉre rẽjañujarã ĩna. Jãjarã masu rẽjarã ñari, ĩna masune gãmerã cʉdarorijʉ ñañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, Jesús ĩ buerimasajʉare ado bajiro gotisʉoyuju ĩ:\\n—Fariseo masa “Pan vauvato” yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojose yirã ñaama. 2Masa ĩna masibeti jediro, ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, masare ĩnare gotirʉcʉmi Dios. 3Masa ĩna ajibeto yayioroaca mʉa ñagõsere, “Jediro ajiato” yigʉ, mʉa ñagõrere gotirʉcʉmi Dios —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.\\n“Masa rojose yirãre güimenane, Diojʉare güiroti ñaja mʉare”, Jesús ĩ yire queti\\n4To yicõari, quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—Yʉ babarãre ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare sĩarʉarãre güibeja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉrema sĩamasimenama ĩna. 5Diojʉare mʉa güijama, quẽnaja. Ĩ ñaami mani catisere rotigʉ. Ĩ masu masiami. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare reamasicõami.\\n6Cojomocãrãcʉ miniare mani vaja yijama, jʉatii gãjoatiiri rãca vaja yire ñaroja ti, mojoroaca vaja cʉtirã ĩna ñajare. To cõroaca vaja cʉtiboarine, Dios ĩ rotibetone rijagʉ magʉ̃mi. 7Masajʉare, Dios ĩ ĩajama, jairo vaja cʉtirãre bajiro manire ĩaami. Manire bʉto maiami ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, mani rʉjoajoare, cojojoara rʉyabeto cõĩajeogʉ ñaami. To bajiri rojose mʉare yirãre güibeja —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.\\n“Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, ‘Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ’ mʉa yijama, quẽnaja”, Jesús ĩ yire queti\\n(Mt 10.32-33; 12.32; 10.19-20)\\n8Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:\\n—Ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãrema, yʉ quẽne õ vecajʉ yʉ jacʉ yarã ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, yiĩorʉcʉja yʉ. 9To bajiboarine masa ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” ĩna yijama, yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ, õ vecajʉ yʉ jacʉ yarã ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Yʉ yarã me ñaama ĩnama”, yirʉcʉja yʉ.\\n10No bojarã, Dios ĩ roticõacacʉre rojose yʉre ĩna ñagõro bero, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca moagʉ̃re, “Satanás ye rãca moami” ĩna yitud'ijama, Esp'iritu Santojʉare rojose yirã yirãma. Tirema gajerodo ti ñacoaboajaquẽne, masiriobetirʉcʉmi Dios.\\n11Yʉ ocare mʉa gotimasiojare, mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yicõari, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma. Ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. 12“Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, mani jacʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.\\n“Jairo gajeyeũni mani cʉobetijaquẽne, no yibeaja”, Jesús ĩ yire\\n13To bajiro ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju sĩgʉ̃:\\n—Gotimasiorimasʉ, yʉ jacʉ ñamasicacʉ gajeyeũnire cʉobeaja yʉ. Yʉ gagʉ, tire juacũcacʉ ñaboarine, yʉre ĩsirʉabeami. To bajiri, “Ĩ ye ñarotire ĩre ĩsiña mʉ” ĩre yiya, yʉ gagʉre —Jesúre ĩre yiboayuju ĩ.\\n14To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:\\n—“Tire yirotirimasʉ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ me, yʉre cõacami Dios —ĩre yicudiyuju Jesús.\\n15To yicõari, masa jedirore ado bajiro gotiyuju:\\n—Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa. To yicõari, gajeyeũni cʉtirã mʉa ñajama, bʉto tire maibesa. Jairo mani cʉojama, mani cʉobetijaquẽne, no yibeaja. Ti sʉori me variquẽnare ñaroja —ĩnare yiyuju Jesús.\\n16To yicõari, gotimasiore queti ĩnare gotimasioñuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ masʉ gajeyeũni jaigʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ote quẽne, jairo rica cʉtiroja ti. 17Jairo ti ricacʉto ĩacõari ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “¿No bajiro yigʉti yʉ? Nojʉa cũmasiriaro maja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. 18To bajiro yitʉoĩagʉ̃ne, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩabʉjagʉmi. “Bare cũriavirire caguereacõari, gaje viri jacabʉsariviri bʉarʉcʉja yʉ. To yicõari, ti virijʉre yʉ barere, yʉ gajeyeũnire quẽne cũrʉcʉja yʉ. 19To yigajanocõari, ado bajiro tʉoĩa variquẽnarʉcʉja yʉ: ‘Guaro jedibetirʉaroja ti, yʉ cʉose. To bajiri, ʉsʉsãja, quẽnaro bare ba, idire idi, yivariquẽna ñarʉcʉja yʉ’ ”, yitʉoĩaboagʉmi, socʉne. 20To bajiro ĩ yitʉoĩañarone, ado bajiro ĩre yigʉmi Dios: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro yaja mʉ. Mʉ rijato bero mʉ bajirotire tʉoĩabecʉne yicõaja mʉ. Adi ñamine rijacoarʉcʉja mʉ. To bajiri mʉ cʉosema, ¿ñimʉ yejʉa ñarʉaroada?”, ĩre yigʉmi Dios. 21Tire bajirone bajiaja Diore tʉoĩamenane, jairobʉsa gajeyeũni juacũrũtuanarema. “Disejʉa rʉyabetirʉaroja yʉare” ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ ĩajama, “Yʉ ye quẽnasejʉare bʉjabetirona ñaama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari”, ĩnare yiĩaami Dios —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Ĩ rĩa mani ñajare, manire ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti\\n22To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju quẽna:\\n—To bajiro Dios ĩ yiĩase ti ñajare, adi macarʉcʉrojʉre mʉa bajirotire tʉoĩarejaibesa mʉa. “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa. 23Quẽnamasuse mani ʉsʉre, to yicõari mani rujʉre manire ĩsiñumi Dios. To bajiri mani baroti, mani idiroti, to yicõari sudi mani sãñarotire quẽne cõarũgũrʉcʉmi ĩ. 24Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, ĩnare bare cõarũgũami Dios. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa? 25“Adi macarʉcʉrojʉre ñarã yoaro catirʉarãja yʉa” mʉa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro, mʉare ejarẽmomasibeaja ti. 26To bajiro ti bajijare, mʉa catiñarotire tʉoĩarejaibesa.\\n27Sudi mʉa sãñarotire quẽne tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti. To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti. 28Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, bare quẽnorʉarã, tire juacõari, soerãma masa. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire roque maigʉ̃ ñari, “Manire sudi cõarʉcʉmi Dios”, yimasiroti ñaja mʉare. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa. 29To bajiri, “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa. 30Dios yarã me ñarãma, tire bʉto tʉoĩarejairãma. Manijʉarema, mani jacʉ ñagʉ̃mi, “Ti rʉyaja, ĩnare” yimasigʉ̃. 31To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa.\\nÕ vecajʉ Dios tʉjʉ quẽnase mani bʉjaroti queti\\n32Jãjarã me ñaja mʉa. To bajiboarine tʉoĩarejaibesa. Ʉjʉ Dios quẽnase mʉare cõavariquẽnarũgũami. To yicõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ variquẽnase rãca mʉare bocaãmirʉcʉmi. 33Jediro mʉa cʉose gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnaro Dios ĩ yise jedibetirʉaroja. Tojʉre juarudirimasa ejabetirʉarãma. To yicõari, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama. 34Õ vecaye quẽnase mʉa bʉjaroti jedibetiroti ti ñajare, mʉa cʉosejʉare tire tʉoĩarejaimenane, “Quẽnaro yʉa yise vaja õ vecajʉ vaja tacũrã yaja” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirũgũña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.\\n“Yʉ tudiejarotire quẽnaro tʉoĩayuya”, Jesús ĩ yire queti\\n35-36Ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Adi macarʉcʉrore vaveorʉcʉja yʉ. To bajiboarine, tudivadirʉcʉja quẽna. Yʉ manitoye quẽne, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñama, yʉ tudiejarotire tʉoĩayurã ñari —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo bajiro yigajanocõari, gotimasiore quetire tʉoĩacõari, ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Sĩgʉ̃ ʉjʉ gãjerã ĩna ãmosiarirʉ̃mʉ, boserʉ̃mʉ ĩna yiro, ĩagʉ̃ vacoacʉmi ĩ. To bajiri ĩ tudiejaroto rĩjoro ĩre moabosarimasa ĩre yurãma ĩna. “¿No cõro tudiejagʉti ĩ?”, yirũgũrãma ĩna. Tudiejacõari, “Manire ĩ jirone, guaro sojere jãnarʉarãja mani”, yitʉoĩarãma ĩna. 37To bajiri cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, bʉto variquẽnarãma ĩna. To cõrone ĩna ʉjʉ ĩnare rujirotigʉmi. Ĩnare rujiroti, ĩ masune ĩnare bare ecagʉmi, ĩna ʉjʉ ñaboarine. 38To bajiri ñami gʉdareco ti ñacoaboajaquẽne, cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, ĩre ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna.\\nTo bajiri ʉjʉ ĩ manitoyejʉ ĩ tudiejarotire yurã, ĩna cãnibetiriarore bajiro bajicõa ñarʉarãja mʉa, yʉre yurã ñari. Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñama mʉa. To bajiro mʉa bajijama, yʉ tudiejaro ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n39To yicõari, quẽna gaje queti gotiyuju:\\n—Adi quetire quẽne tʉoĩaña: Sĩgʉ̃ vi ʉjʉ, “Adi ñami juarudirimasʉ ejarʉcʉmi” ĩ yimasijama, roori ñabogʉmi, ĩre matarʉ. 40To bajiri, “Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ tudiejarotire mani masibetirĩmarone tudiejaromi” yirã, roori ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Ado bajiro bajigʉmi yʉ tudiejarotire roori ñagʉ̃ma”, Jesús ĩ yire queti\\n41To bajiro ĩ yijare, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ:\\n—Yʉ ʉjʉ, ¿tire yʉa rĩrene gotigʉ yati mʉ? ¿Jedirore gotigʉ yatique mʉ? —ĩre yisẽniĩaboayuju ĩ.\\n42To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús, gaje queti, gotimasiore rãca gotigʉ:\\n—Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃: Ʉjʉ, gajerojʉ ñagʉacʉ, ĩ varoto rĩjoro, “Yʉ ya vianare yʉre codebosaba” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre ĩ cũvar'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. 43Ĩ ʉjʉ, ĩ rotiriarore bajirone ĩ moayurere tudiejacõari, ĩ ĩaejajama, quẽnaro ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasʉre. 44Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉ ĩ bojarore bajirone ĩ yire ti ñajare, ĩ cʉose jedirorene, ĩre ĩatirʉ̃nʉrotigʉmi. 45Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉbecʉma: Rojose yigʉ ĩ ñajama, ʉjʉ ĩ vato bero, “Yoatojʉ tudiejagʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ʉjʉre moabosarimasare rojose yigʉmi. To yicõari idimecʉrũgũrãre baba cʉticõari, ĩna rãca idirũgũgʉ̃mi ĩ quẽne. 46To ĩ yiñarone, ĩ ʉjʉ, tudiejagʉmi. Tudiejacõari, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetire ti ñajare, rojose ĩre yigʉmi. To bajiri “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yimena rojose ĩna tãmʉorore bajirone tãmʉogʉ̃mi.\\n47No bojagʉ ĩ ʉjʉ ĩ bojasere masiboarine, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetijama, tudiejacõari, bʉto ĩre quẽasĩacõagʉ̃mi ĩ ʉjʉ. 48Gãjijʉa, ʉjʉ ĩ bojasere masibecʉne ĩ yijama, tudiejacõari, quẽnabʉsane ĩre quẽagʉ̃mi ĩ ʉjʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.k\\n“Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere ĩacõari, mʉare ĩajũnisinirʉarãma”, Jesús ĩ yire queti\\n49-50Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—“‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi Jesús’ yivariquẽnarona ñato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiro bajicacʉ ñari, gãjerã tire tʉoĩamenare ĩnare soereagʉagʉre bajiro bajicajʉ yʉ. To bajicacʉ ñari, guaro ĩnare yʉ rijabosarotire bojaja yʉ. 51“‘Quẽnaro ñato ĩna masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉori ricatiri tʉoĩarʉarãma masa’ yigʉ bajiyumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña. 52“Ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ yaja yʉ: Cojo viana ñaboarine, sĩgʉ̃ri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ña, gãjerãjʉa yʉre ajiterã ña, bajirʉarãma. 53Ĩ macʉ, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ jacʉjʉa ĩre ĩaterʉcʉmi. Jacʉjʉa, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ macʉjʉa, ĩre ĩaterʉcʉmi. So macojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jacojʉa, sore ĩaterʉocomo. Jacojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so macojʉa, sore ĩaterʉocomo. So jẽjojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so ũmañicojʉa, sore ĩaterʉocomo. So ũmañicojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jẽjojʉa, sore ĩaterʉocomo —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\nRodori bajisere ĩ gotimasiore queti\\n54To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirũtuasuju Jesús, jãjarã masare:\\n—Muiju ĩ rocasãtojʉa bueri ti vadijama, “Oco quedirʉaja”, yiĩamasiaja mʉa. 55To yicõari, mino varuagũmuaye ti vẽatujama, “Bʉto asirʉcʉmi muiju”, yiĩamasiaja mʉa. 56Ñamasuse mere ĩamasicõari, “Masirã ñaja yʉa”, yitʉoĩaboaja mʉa. Ñamasusejʉare masibeaja mʉa. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩarã ñaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Rojose mʉa yigʉre oca quẽnoña”, yire queti\\n57Ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús quẽna:\\n—¿No yirã mʉa masune yʉ yisere ĩacõari, “¿To bajirojʉa yiroti ñatique?”, yitʉoĩabeati mʉa? 58Gãjire rojose mʉa yijama, oca quẽnorimasʉ tʉjʉ mʉa ejaroto rĩjoro, ĩ rãca oca quẽnoroti ñaja mʉa jʉarãne. Oca quẽnorimasʉ tʉ ejamenane, mʉa oca quẽnobetijama, masare coderimasʉre juarotirʉcʉmi, mʉare. Ĩjʉa, mʉare tubiberʉcʉmi. 59Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja. Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ, tudibudiyamanojʉ mʉare cõarʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.","num_words":1724,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 22 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Mamaʌba Davira Adulaʌ̃ puru caita eya uriad̶e mĩrũ b̶ad̶e wãsia. Davi djabarãba, dji zezaba, jũma dji zeza ẽberãrã bid̶a idjira mama b̶ʌda ũrĩsid̶ad̶e idji ume panane wãsid̶aa.\\n2Maʌ̃ awara jũma ẽberãrã bia mĩga b̶eada, ne diai bara b̶eada, sod̶e biẽ́ b̶ea sid̶a idjimaa wãsid̶aa. Maʌ̃ne Davira ãdjirã boroda b̶esia. Jũma ãbaa cuatrociento panasid̶aca b̶ʌa.\\n3Mamaʌba Davira Mizpa purud̶aa wãsia Moab druad̶e. Idjia Moab druad̶ebema boroa nãwã jarasia: –Mʌ̃ djuburia, mʌ̃ zezada mʌ̃ papa sid̶a nama idu b̶ebidua ab̶a Ãcõrẽba sãwã oida mʌ̃́a cawabibʌrʌd̶aa.–\\n4Maʌ̃be Daviba djibarirãra Moab druad̶ebema boromaa edeped̶a amesia. Ãdjirãra mama panesid̶aa Davi eyad̶e mĩrũ b̶ʌmisa.\\n5Maʌ̃ne Ãcõrẽneba bed̶eabari Ga abadaba Davia nãwã jarasia: –Waa naʌ̃ eyad̶e mĩrũrãdua. Jẽda Juda druad̶aa wãdua.– Ara maʌ̃da Davira Haret oid̶aa wãsia.\\n6Ewari ab̶a Saulora Guibea purud̶e eya zaqued̶e chũmasia tamarisco bacuru edre. Idji jʌwad̶e mĩãsuda erob̶asia. Jũma idjiare b̶eara idji ume panasid̶aa. Maʌ̃ne ʌ̃cʌrʌ idjimaa zed̶aped̶a jarasid̶aa Davida, idji ume panʌrã sid̶a unusid̶ada.\\n7Saulba idjiare b̶eaa nãwã jarasia: –Ũrĩnadua, bãrãra mʌ̃ quĩrãca Benjamiʌ̃neba yõped̶ad̶arãa. Baribʌrʌ Judad̶eba yõna Jesé warra Davira dadji israelerã boroda b̶eibʌrʌ, ¿idjia bãrãa ẽjũãda, uva ẽjũã sid̶a diaica? ¿Idjia bãrãra idji sordaorã bororãda b̶ʌica?\\n8Mãwãmĩna bãrãra bed̶ea ausid̶aca b̶ʌa mʌ̃ ãyã b̶ʌd̶i carea. Ni ab̶aʌba mʌ̃́a jarad̶aẽ́ basía mʌ̃ warra Jonataʌ̃ra Jesé warra Davi ume bed̶ea b̶ʌsid̶ada. Ni ab̶aʌba mʌ̃da crĩchad̶acaa. Id̶ira mʌ̃are b̶ad̶a Daviba mʌ̃ra beai carea b̶ʌa mʌ̃ warra Jonataʌ̃ba mãwã crĩchabid̶a bẽrã. Baribʌrʌ bãrãba maʌ̃nebemada mʌ̃́a jarad̶aẽ́ basía.–\\n9Maʌ̃ne Edoʌ̃nebema Doé ãdji tãẽna b̶ʌba nãwã jarasia: –Mʌ̃a Jesé warra Davira Nobo purud̶e unusia. Idjira Ahitob warra Ahimele ume bed̶ea b̶asia.\\n10Ahimeleba Ãcõrẽa iwid̶isia Daviba sãwã oida b̶ʌ cawaya. Maʌ̃ awara djõbada neco pilisteo Goliád̶e bad̶ada, coi careabema sid̶a diasia.–\\n11Ara maʌ̃da Saulba Ahitob warra Ahimelera, idji zeza ẽberãrã sid̶a jũma trʌ̃bisia. Ãdjirãra Nobo purud̶e Ãcõrẽ sacerdoterã basía. Ãdjirã Saulma jũẽsid̶ad̶e Saulba Ahimelea jarasia: –Ahitob warra, mʌ̃a jarabʌrʌra ũrĩdua.– Ahimeleba panusia: –Jaradua, mʌ̃ boro.–\\n13Maʌ̃ne Saulba iwid̶isia: –¿Cãrẽ cãrẽã bʌra Jesé warra Davi ume mʌ̃ bead̶i carea bed̶ea ausid̶a? Mʌ̃a cawa b̶ʌa bʌa paʌ̃da, djõbada neco sid̶a idjía diasida. Maʌ̃ awara bʌa Ãcõrẽa iwid̶isia Daviba sãwã oida b̶ʌ cawaya. Maʌ̃ bẽrã id̶ira idjia mʌ̃ra beai carea b̶ʌa.–\\n14Ahimeleba panusia: –Mãwãẽ́a. Mʌ̃ boro, jũma bʌare b̶ea cãyãbara Davira bʌ ume jipaara b̶ʌa. ¿Idjira bʌ wiguẽ́ca? ¿Bʌ wagabada sordaorã boroẽ́ca? ¿Jũma bʌ diguid̶abemarãba idjira waya panʌẽ́ca?\\n15Id̶ibebʌrʌ mʌ̃a Ãcõrẽa iwid̶i b̶ʌẽ́a idjia sãwã oida b̶ʌ cawaya. Maʌ̃ bẽrã mʌ̃ boro, jararãdua mʌ̃ra mʌ̃ ẽberãrã sid̶a bed̶ead̶e panʌda. Wãrãda mʌ̃, bʌ nezocaba cãrẽ sid̶a adua b̶ʌa naʌ̃ nẽbʌrad̶ebemada.–\\n16Baribʌrʌ Saulba ĩjãnaẽ́ bẽrã nãwã jarasia: –Ahimele, bʌra, bʌ zeza ẽberãrã sid̶a mʌ̃a jũma beabiya.–\\n17Ara maʌ̃da Saulba idji wagabada sordaorãa nãwã jarasia: –¡Ãcõrẽ sacerdoterãra jũma quenanadua! Ãdjirã sid̶a Daviare duanʌa. Ãdjia cawasid̶aa Davira mĩrũ nĩda baribʌrʌ mʌ̃́a jarad̶aẽ́ basía.– Baribʌrʌ idji wagabada sordaorãba Ãcõrẽ sacerdoterãra bea quĩrĩãnaẽ́ basía.\\n18Maʌ̃ carea Saulba Edoʌ̃nebema Doéa jarasia: –¡Bʌabʌrʌ Ãcõrẽ sacerdoterãra quenadua!– Ara maʌ̃da Doéba ãdjirãra quenasia. Maʌ̃ ewarid̶e 85 sacerdoterãda ãdji djio jʌ̃ b̶eada quenasia.\\n19Maʌ̃ awara sacerdoterã puru Nobod̶aa wãped̶a umaquĩrãrãda, wẽrãrãda, warrarãda, djiwid̶i tod̶a qued̶ea sid̶a necoba jũma quenasia. Pacada, burroda, oveja sid̶a quenasia.\\n20Baribʌrʌ Doéba quenabʌrʌd̶e Ahimele warra Abiatada Davi b̶ʌmaa mĩrũ wãsia.\\n21Maʌ̃ne idjia Davia nẽbʌrʌsia sãwã Saulba Ãcõrẽ sacerdoterãra quenabisida.\\n22Daviba idjía jarasia: –Mʌ̃ Nobo purud̶e b̶asid̶e Edoʌ̃nebema Doé sid̶a mama b̶asia. Mʌ̃a cawa b̶asia idjira Saulmaa wãped̶a mʌ̃ jãma b̶ad̶ara jaraida. Maʌ̃ bẽrã mʌ̃drʌ bed̶ead̶e b̶ʌa bʌ zeza ẽberãrã jũma quenana carea.\\n23Mʌ̃ ume b̶edua. Ne wayarãdua. Ab̶ari ẽberãba mʌ̃da, bʌ sid̶a bea quĩrĩã b̶ʌa. Mʌ̃ ume b̶esira idjia bʌra beaẽ́a.–","num_words":554,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.135,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 25 DES - Eropi Jesu dipaturi õpa arĩ queorire - Bible Search\\nDiez nome iira queori mera buheñumi Jesu\\n1Eropi Jesu dipaturi õpa arĩ queorire weremi buhenemogʉ daja:\\n—Ʉmaro majagʉ ĩgʉ opʉ árĩri diez nome erã wadiro dopa ãhraa: Diez nome árĩñuma. Yuju ñami erã, erã sihãgori dipuru mera mojoto diridigʉre bocatĩrirã wañuma. 2Erã mera majarã nome cinco nome pee masibirã nome árĩñuma. Gajirã nomepʉ cinco nome pee masirã nome árĩñuma. 3Pee masibirã nomepʉ erã sihãgori dipurure ʉyʉ dicʉri dipurure aĩquererã erã gohrotoburire aĩabiriñuma. 4Pee masirã nomepʉ erã sihãgori dipurure dicʉri dipurure aĩ gaji ʉyʉ dipuru sãre erã gohrotoburire aĩañuma. 5Eropirã mojoto diridigʉ ĩgʉ yoja deyobiricʉ̃ erã nome wʉja pũricʉ̃ carĩa wañuma. 6Eropiro ñami deco gaguinigʉ cariñumi: “Peeque, mojoto diridigʉ arigʉ carimi. Ĩgʉre bocatĩrirã arique,” arĩ gaguiniguigʉ cariñumi. 7Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã nome wahgã, erã sihãgori dipurure amuñuma. 8Eropirã pee masibirã nomepʉ, gajirã nomere pee masirã nomere õpa arĩñuma: “Gʉa sihãgori dipuru yariro iiaa. Eropirã merogã mʉa ya ʉyʉre oque gʉare,” arĩ ser���riñuma erã nome. 9Erã eropa arĩ serẽquerecʉ̃ ta pee masirã nomepʉ õpa yʉhriñuma: “Gʉa ya ʉyʉ mʉare ocʉ̃ árĩpehrerãre sihajabiriboca. Eropirã ʉyʉ duarã pohro mʉa basi asũrã waque,” arĩ yʉhriñuma pee masirã nomepʉ. 10Eropirã pee masibirã nome asũrã wañuma. Erã eropa wara pʉhrʉ mojoto diridigʉ erañumi. Ĩgʉ eracʉ̃ ĩha, erã amutuhanirã nome pee masirã nome ĩgʉre bocatĩriñuma. Ĩgʉ mojoto diriri bosenʉgue ĩgʉ mera ĩarã wañuma. Eropirã erã bosenʉ erã iri wihigue ñajara pʉhrʉ, disiporore biacãñumi. 11Pʉhrʉgue pee masibirã nomepʉ erariñuma. “Opʉ, gʉare pãgũque,” arĩriñuma erã nome. 12“Diaye mʉare arĩgʉ tiiaa. Mʉare masibeaa yʉhʉ,” arĩñumi ĩgʉ erã nomere.\\n13Yʉ dujariburinʉre iri hora sãre ne masibeaa mʉa. Eropirã pee masirã nome erã yare õaro amutuha erã corediro dopa ta õarã, ñeri marirã ãhri coreque mʉa sã, arĩ weremi Jesu.\\nNiyeruseri oroseri queorire wereñumi Jesu\\n14Eropa arĩ weretuha õpa arĩ queorire moa buhenemomi daja gʉa sãre:\\n—Irisubu yʉ dujariburinʉ ĩgʉ wihi opʉ iidiro dopa árĩroca. Wihi opʉ árĩñumi. Ĩgʉ gajipʉgue curigʉ wagʉ, ĩgʉre mohme corerãre sihubeoñumi. Eropigʉ erãre ĩgʉ yare coredoreñumi. 15Eropa coredoregʉ erã dibu masiropẽ erãre niyeruserire wajapagariserire oñumi. Yujugʉre cinco mil seri oroserire oñumi. Gajigʉre pe mil seri oñumi. Gajigʉre yuju mil seri oñumi. Erãre otuha waha wañumi. 16Eropigʉ cinco mil seri ĩgʉ odigʉ mata iriseri mera gajinore asũñumi. Ĩgʉ asũra mera duagʉ gaji cinco mil seri wajatanemoñumi ĩgʉ. Eropigʉ diez mil seri mera dujañumi. 17Eropigʉ pe mil seri ĩgʉ odigʉ mata ĩgʉ ora pʉhrʉ ta iriseri mera gajinore asũñumi. Ĩgʉ asũra mera duagʉ gaji pe mil seri wajatanemoñumi. Eropigʉ wapicʉri mil seri opañumi. 18Yuju mil seri ĩgʉ odigʉpʉ gobe seha, iri gobegue dibuñumi iriserire dibugʉ.\\n19“Pʉhrʉ yoara pʉhrʉ erã opʉ goerañumi. Eropa eragʉ ĩgʉ niyeruseri mera erã wajatanemorare queobu ĩgʉre mohme corerãre sihubeoñumi. 20Eropigʉ cinco mil seri ĩgʉ odigʉ ĩgʉ opʉ pohrogue eja, diez mil seri wiañumi ĩgʉre. “Cinco mil seri yʉre ohabʉ mʉhʉ. Ĩañatagʉ. Iriseri mera gaji cinco mil serire wajatanemoabʉ,” arĩñumi ĩgʉre. 21“Õaro iiaya mʉhʉ. Mʉhʉ õagʉ yʉ dorediro dopa ta iidigʉ ãhraa. Eropigʉ dohpaguere wʉaro mʉ mohmeborore apigʉra. Eropigʉ yʉ mera mucubirique,” arĩñumi ĩgʉ opʉ ĩgʉre. 22Eropigʉ pe mil serire aĩdigʉ sã ĩgʉ opʉ pohrogue eja, wereñumi ĩgʉre: “Pe mil seri yʉre ohabʉ mʉhʉ. Ĩañatagʉ. Iriseri mera gajiseri pe mil seri wajatanemoabʉ,” arĩñumi ĩgʉ. 23“Õaro iiaya mʉhʉ. Mʉhʉ õagʉ yʉ dorediro dopa ta iigʉ ãhraa. Merogãre õaro iiaya mʉhʉ. Eropigʉ dohpaguere wʉaro mʉ mohmeborore apigʉra. Eropigʉ yʉ mera mucubirique mʉhʉ,” arĩñumi ĩgʉ opʉ.\\n24“Eropigʉ yuju mil serire aĩdigʉpʉ, ĩgʉ opʉ pohrogue eja, wereñumi ĩgʉre: “Opʉ, mʉhʉ turaro mohmedoregʉ ãhraa. Eropigʉ gajirãre mohmedorequeregʉ oteri moogʉ árĩqueregʉ ta mʉ dihta iri dʉcare aĩa. 25Mʉhʉ eropa árĩgʉ árĩcʉ̃ mʉre güiabʉ. Eropa güigʉ gobe seha, iri gobegue mʉ niyeruserire dibucãbʉ. Ĩañatagʉ. Ohõ ãhraa mʉ ya niyeruseri,” arĩñumi ĩgʉ ĩgʉre. 26“Mʉhʉ ñegʉ butagʉ ãhraa. Yʉre, ‘Mʉhʉ gajirãre mohmedorequeregʉ mʉ dihta iri dʉcare aĩa,’ arãa mʉhʉ yʉre. 27¿Mʉhʉ yʉre eropa arĩqueregʉ ta, duhpigʉ yʉ óraserire niyeru diburi wihigue dihbubirari mʉhʉ? Mʉ erogue dibugʉ iriseri mera wʉaro wajata­nemoboaya. Irire mʉhʉ iicʉ̃ dujaragʉ wajata­nemoboaya yʉhʉ,” arĩñumi opʉ ĩgʉre. 28Eropa arĩgʉ gajirã ĩgʉre mohme corerãre doreñumi ĩgʉ: “Niyeruserire emaque ĩgʉre. Diez mil seri opagʉpʉre oque. 29Árĩpehrerã baja oparãre onemogʉra. Moorãpʉre merogã erã opaquerecʉ̃ ta erãre emapehocãgʉra. 30Ihĩ mohme coregʉ duhpibu árĩbeami. Naitĩarogue ñerogue cóãcãque ĩgʉre. Erogue ĩgʉ turaro ore, bʉjawereri mera ĩgʉ gʉcʉri cũridihugʉcumi,” arĩñumi opʉ, arĩ weremi Jesu.\\nDipuwaja moaborore wereñumi Jesu\\n31Eropi Jesu werenemomi:\\n—Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩpehrerã anyua mera doregʉ dujarigʉca. Eropa dujarigʉ opʉ doarogue yʉ gosesiriri mera doagʉca. 32Eropa yʉ doacʉ̃, yaharã anyua i yeba majarãre árĩpehrerãre yʉ pohro gameneorãcoma. Erãre gameneora pʉhrʉ pe curu dʉca wagʉra erãre. Oveja ĩhadibugʉ ĩgʉ iiro dopa ĩgʉ cabrare ĩgʉ dʉca waro dopa ta masare dʉca wa dobogʉra. 33Eropa dʉca wagʉ oveja dopa árĩrãre õarãre yʉ diayepʉ dobogʉra. Eropigʉ cabra dopa árĩrãre, ñerãre yʉ copʉpʉ dobogʉra. 34Yʉ eropa iira pʉhrʉ yʉhʉ árĩpehrerã tauro opʉ yʉ diayepʉ doarãre õpa arĩ weregʉra: “Yʉ Pagʉ mʉare õaro iigʉcumi. I yebare ĩhacũnugudigʉgue ta mʉa ya árĩburire ĩgʉ opʉ árĩrore amuyutuhami Goãmʉ. Eropirã dohpaguere ĩgʉ amuyudiroguere árĩrã arique. 35Yʉ oaboacʉ̃ ĩarã mʉa yʉre barire obʉ. Yʉ ñemesibucʉ̃ mʉa yʉre tĩabʉ. Mʉa pohro yʉ curicʉ̃ yʉre ĩha masibiriquererã yʉre õaro bocatĩribʉ mʉa. 36Suhri marigʉ yʉ árĩcʉ̃ ĩarã mʉapʉ yʉre suhrire sãbʉ. Dorecʉcʉ̃ mʉa yʉre ĩarã aribʉ. Peresu yʉ árĩcʉ̃ sãre yʉre ĩarã aribʉ,” arĩgʉra õarãre. 37Yʉ eroparĩcʉ̃ peerã õarãpʉ yʉre serẽpirãcoma: “Opʉ, ¿dohpárĩcʉ̃ mʉ oaboacʉ̃ mʉre barire ori gʉa? ¿Dohpárĩcʉ̃ mʉ ñemesibucʉ̃ mʉre tĩari gʉa? 38¿Dohpárĩcʉ̃ mʉre ĩha masibiriquererã õaro bocatĩriri gʉa? ¿Dohpárĩcʉ̃ mʉ suhri marigʉ mʉ árĩcʉ̃ mʉre suhri sãri gʉa? 39¿Dohpárĩcʉ̃ mʉ dorecʉcʉ̃ o peresugue mʉ árĩcʉ̃ sãre mʉre ĩarã ejari gʉa?” arĩrãcoma yʉre. 40Erã eropa arĩ serẽpicʉ̃ peegʉ yʉhʉ õpa erãre yʉhrigʉca: “Diaye mʉare arĩgʉ tiiaa. Oã yaharã mera majagʉ bu árĩgʉ árĩquerecʉ̃ ta, mʉa ĩgʉre eropa ta õaro iibʉ. Eropa árĩgʉre eropa iirã, yʉre iiro dopa iirã tiiaa mʉa,” arĩ weregʉra erãre.\\n41“Õarãre yʉ eropa arĩ werera pʉhrʉ, copʉpʉ árĩrãre ñerãre yʉ árĩpehrerã tauro opʉ õpa arĩgʉra: “Goãmʉ ĩgʉ dipuwaja moamorã ãhraa mʉa. Yʉ mera dujabiricãque. Peamegue waque mʉa. Iri peame ne yaribeaa. Watĩ, ĩgʉ yarã anyua sã erã árĩborore iri peamere iimi Goãmʉ. 42Yʉ oaboacʉ̃ mʉa yʉre barire obiribʉ. Yʉ ñemesibucʉ̃ mʉa yʉre tĩabiribʉ. 43Mʉa pohro yʉ curicʉ̃ yʉre masibirã bocatĩribiribʉ. Eropa ĩacãbʉ. Suhri marigʉ yʉ árĩquerecʉ̃ ta, yʉre suhri sãbiribʉ mʉa. Dorecʉgʉ yʉ árĩcʉ̃, peresu yʉ árĩcʉ̃ sãre eropa ĩacãbʉ mʉa yʉre,” arĩ weregʉra erãre ñerãre. 44Yʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã yʉre serẽpirãcoma: “Opʉ, ¿mʉ oaboacʉ̃, mʉ ñemesibucʉ̃, gʉa masibigʉ mʉ árĩcʉ̃, suhri marigʉ mʉ árĩcʉ̃, dorecʉgʉ mʉ árĩcʉ̃, peresugue mʉ árĩcʉ̃, dohpárĩcʉ̃ gʉapʉ mʉre itamubiriri?” arĩ serẽpirãcoma yʉre. 45Erã eropa arĩ serẽpicʉ̃ yʉhʉ erãre õpa arĩ weregʉra: “Diaye mʉare arĩgʉ tiiaa. Oã yaharã mera majagʉre bu árĩgʉre mʉa ne itamubiribʉ. Eropa árĩgʉre mʉa itamubirã, yʉre ta itamubeaa mʉa,” arĩ weregʉra erãre. 46Eropigʉ erãre eropa dipuwaja moaniguicãgʉcumi Goãmʉ. Erã eropa dipuwajacʉri ne pehresome. Eropirã õarãpʉ ʉmʉri nʉcʉ õaro árĩrãcoma, arĩ weremi Jesu.","num_words":1114,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea 2 REYE 4\\nEliseoba pẽdra wẽrã carebad̶a\\n1 Pẽdra wẽrãda b̶asia. Idji quimara Ãcõrẽneba bed̶eabari basía. Maʌ̃ pẽdra wẽrãba Eliseoa jarasia:\\n–Mʌ̃ quima querasira bʌ nezoca basía. Bʌa cawa b̶ʌa idjia Ãcõrẽra bio waya b̶asida. Baribʌrʌ idji jaid̶asid̶e paratada diai bara b̶asia. Maʌ̃da jẽda diaẽ́ b̶ʌ bẽrã id̶i maʌ̃ parata djibariba mʌ̃ warrarãda umena edad̶e zeya idji nezocarãda b̶ead̶amãrẽã.–\\n2 Maʌ̃ne Eliseoba idjía iwid̶isia:\\n–¿Mʌ̃a bʌra sãwã carebai? Mʌ̃́a jaradua: ¿cãrẽda diguid̶a erob̶ʌ nẽdobuei carea?–\\nPẽdra wẽrãba panusia:\\n–Nẽdobuei carea mʌ̃ diguid̶a ni cãrẽ sid̶a neẽ́ quirua. Ab̶abe zoco zaqued̶e nedragada maãrĩ eroquirua.–\\n3 Maʌ̃ne Eliseoba jarasia:\\n–Bʌ de caita b̶ea ẽberãrãmaa wãped̶a zoco ne neẽ́ b̶eada zocãrã iwid̶idua. 4 Edaped̶a bʌra, bʌ warrarã sid̶a diguid̶a wãnaped̶a bʌ ded̶e ed̶a wãbadara jũãtrʌd̶adua. Maʌ̃be bʌa erob̶ʌ nedragara maʌ̃ zoco b̶ead̶e bira weadua. Birasira ãyã b̶ʌ wãnadua.–\\n5 Ara maʌ̃da pẽdra wẽrãra wãsia. Zocoda zocãrã iwid̶iped̶a idjira, idji warrarã sid̶a diguid̶a wãnaped̶a dji ed̶a wãbadara jũãtrʌsid̶aa. Maʌ̃be dji warrarãba maʌ̃ zoco b̶eara ab̶a ab̶a dji papamaa edesid̶aa nedragaba bira tʌcuamãrẽã. 6 Jũma bira tʌd̶acarea pẽdra wẽrãba idji warraa jarasia dewara zocoda enemãrẽã. Baribʌrʌ warraba jarasia zocora waa neẽ́da. Ara maʌ̃da nedraga idji zocod̶e erob̶ʌra waa piaẽ́ basía.\\n7 Pẽdra wẽrãba Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseomaa jarad̶e wãsia. Maʌ̃ne Eliseoba jarasia:\\n–Maʌ̃ nedragara nẽdobued̶e wãdua. Nẽdobueped̶a bʌ quima querasiba parata diaida b̶ad̶ara diadua. Dji parata b̶ed̶aba bʌra, bʌ warrarã sid̶a necai panania.–\\nEliseoba warra ʌ̃rẽbabid̶a\\n8 Ewari ab̶a Eliseora Suneʌ̃ purud̶aa wãsia. Mama wẽrã parata bara b̶ʌba idjía jarasia ne cod̶e zemãrẽã. Maʌ̃ carea Suneʌ̃naa wãbʌrʌza Eliseora maʌ̃ wẽrãma ne cobadjia. 9 Maʌ̃ wẽrãba idji quimaa jarasia:\\n–Mʌ̃a cawa b̶ʌa jãʌ̃ ẽberã dadjimaa ne cod̶e zebarira wãrãda Ãcõrẽneba bed̶eabarida. 10 Maʌ̃ bẽrã dadji de ʌ̃rʌ̃ de zaqueda idji itea od̶ia. Maʌ̃ne ed̶a cʌd̶ada, mesada, bugueda, ĩbĩrã sid̶a b̶ʌd̶ia idji zeb��rʌd̶e mama cãĩmãrẽã.–\\n11 Mãwã oped̶ad̶acarea ewari ab̶a Eliseora jũẽped̶a de zaqued̶e cãĩne wãsia. 12 Mama Eliseoba idji nezoca Guiezia nãwã jarasia:\\n–Naʌ̃ de djibari wẽrãda trʌ̃ne wãdua.–\\nAra maʌ̃da Guieziba trʌ̃ne wãped̶a wẽrãra idjimaa zesia. 13 Maʌ̃be Eliseoba Guiezia jarasia:\\n–Idjía jaradua: “Bʌa dai itea bio bia osia. ¿Daiba bʌ itea cãrẽda od̶i? ¿Bʌa quĩrĩã b̶ʌca daira bʌare Israeld̶ebema boro ume wa idji sordaorã boro ume bed̶ead̶ida?”–\\n–Mʌ̃a ni cãrẽ sid̶a quĩrĩãẽ́a. Mʌ̃ ẽberãrã tãẽna b̶ʌ bẽrã necai b̶abaria.–\\n14 Maʌ̃ne Eliseoba idji nezoca Guiezia iwid̶isia:\\n–¿Idji itea cãrẽda od̶i?–\\n–Cawaẽ́a, baribʌrʌ idjira warra neẽ́ b̶ʌa idjab̶a idji quimara drõãda quirua.–\\n15 Maʌ̃ne Eliseoba jarasia:\\n–Idjira wayacusa trʌ̃ne wãdua.–\\nAra maʌ̃da Guieziba trʌ̃ne wãsia. Wẽrãra zeped̶a de zaqued̶e ed̶a wãbada caita nũmesia. 16 Maʌ̃be Eliseoba idjía jarasia:\\n–Za uru poad̶e ara naʌ̃ jed̶ecod̶e bʌa warrada toped̶a bara erob̶aya.–\\n–Mãwã jararãdua, mʌ̃ boro. Ãcõrẽneba bed̶eabari, mʌ̃ra cũrũgarãdua.–* Ãcõrẽneba bed̶eabari. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “Ãcõrẽ ẽberã.”\\n17 Eliseoba jarad̶a quĩrãca dewarabema poad̶e wẽrãra b̶iogoa b̶eped̶a warra tosia. 18 Maʌ̃ warra warid̶acarea ewari ab̶a dji zezamaa wãsia. Dji zezaba dewararã ume néuda ewa panasid̶aa. 19 Cawaẽ́ne warrara nãwã b̶ia nũmesia:\\n–¡Aguid̶ii, mʌ̃ borora pua nũmʌa! ¡Mʌ̃ borora pua nũmʌa!–\\nMaʌ̃ carea dji zezaba idji nezocaa jarasia:\\n–Mʌ̃ warrara dji papamaa ededua.–\\n20 Ara maʌ̃da idji nezocaba dji warrara bara edaped̶a dji papamaa edesia. Maʌ̃be dji papaba warrara b̶acarad̶e erob̶asia ab̶a umatipa. Maʌ̃ne warrara jaid̶asia. 21 Ara maʌ̃da dji papaba idjira ʌ̃taa Eliseo de zaqued̶aa edeped̶a Eliseo cʌd̶ad̶e b̶ʌsia. Maʌ̃be ẽdrʌped̶a dji ed̶a wãbadara jũãtrʌsia. 22 Idji quimada trʌ̃ped̶a nãwã jarasia:\\n–Mʌ̃ djuburia burroda ab̶a idjab̶a nezocada ab̶a mʌ̃maa diabuedua. Mʌ̃ra isabe Eliseomaa wãya. Jũẽped̶a ara maʌ̃da jẽda zeya.–\\n23 Dji quimaba iwid̶isia:\\n–¿Bʌra cãrẽ cãrẽã id̶i idjimaa wãbʌrʌ? Ʌ̃nãũbada ewariẽ́a ni jed̶eco djiwid̶iẽ́a idji ume ãbaa Ãcõrẽa iwid̶id̶i carea.–\\n24 Maʌ̃be wẽrãba idji chũmeira burro ʌ̃rʌ̃ jʌ̃biped̶a dji nezocaa nãwã jarasia:\\n–Isabe wãnia. Mʌ̃a jaraẽ́bʌrʌ ni maãrĩ bid̶a ʌ̃nãũnaẽ́a.–\\n25 Ara maʌ̃da wãnaped̶a Carmelo eyad̶e Eliseo b̶ʌma jũẽsid̶aa. Eliseoba tʌmʌba ãdji zebʌdada unusid̶e idji nezoca Guiezia jarasia:\\n–Acʌdua, Suneʌ̃ purud̶ebema wẽrãra zebʌrʌa. 26 Idji audiab̶arid̶e pira wãdua. Iwid̶idua idjida, dji quimada, dji warra sid̶a bia panʌ cawaya.–\\nAra maʌ̃da idji nezocara pira wãsia. Maʌ̃ne wẽrãba panusia:\\n–Daira jũmaena bia panʌa.–\\n27 Eyad̶e Eliseo b̶ʌma jũẽsid̶e wẽrãba Eliseo jĩrũne jida cob̶esia bed̶ea djuburiai carea. Maʌ̃ bẽrã Guiezira araa dogosia wẽrã ãyã b̶ʌi carea. Baribʌrʌ Eliseoba jarasia:\\n–Idu b̶ʌdua. Naʌ̃ wẽrãra bio sopua b̶ʌa. Baribʌrʌ Ãcõrẽba mʌ̃́a cawabiẽ́ b̶ʌa cãrẽ cãrẽã jãwã sopua b̶ʌda.–\\n28 Maʌ̃ne wẽrãba jarasia:\\n–Mʌ̃ boro, mʌ̃ra sopua b̶ʌa mʌ̃ warrada jaid̶ad̶a bẽrã. ¿Mʌ̃a warrada bʌ́a iwid̶isica? ¿Mʌ̃a jarasiẽ́ca mʌ̃ra cũrũgarãmãrẽã?–\\n29 Ara maʌ̃da Eliseoba Guiezia jarasia:\\n–Bʌa cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra bio trãjʌ̃ cob̶ʌped̶a naʌ̃ wẽrã ded̶aa isabe wãdua. Mʌ̃ bacuruda ededua. Isabe wãida b̶ʌ bẽrã ẽberãda unusira bed̶earãdua. Ẽberãba bʌ́a bed̶eaibʌrʌ, panurãdua. Naʌ̃ wẽrã ded̶e jũẽped̶a mʌ̃ bacurura idji warra quĩrãdarra ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌdua.–\\n30 Maʌ̃ne dji warra papaba Eliseoa jarasia:\\n–Ãcõrẽ zocai b̶ʌ quĩrãpita, bʌ quĩrãpita bid̶a wãrãneba jaraya: bʌda wãẽ́bʌrʌ, mʌ̃ sid̶a wãẽ́a.–\\nMaʌ̃ bẽrã Eliseora idji ume wãsia. 31 Guiezira ãdji na wãsia. Jũẽped̶a Eliseo bacurura dji warra quĩrãdarra ʌ̃rʌ̃ cob̶ʌsia. Mãwãmĩna cãrẽ sid̶a sãwãẽ́ basía. Ara maʌ̃da Guiezi jẽda wãbʌrʌd̶e Eliseora ota unusia. Maʌ̃ne Guieziba nãwã jarasia:\\n–Warrara ʌ̃rẽbaẽ́ basía.–\\n32 Eliseo jũẽsid̶e dji warra jaid̶ad̶ara idji cʌd̶ad̶e urraju nũmasia. 33 Ara maʌ̃da idub̶a ed̶a wãped̶a dji ed̶a wãbadara jũãtrʌ nũmʌsia. Maʌ̃be Ãcõrẽa iwid̶isia. 34 Iwid̶iped̶a idji cʌd̶ad̶e dji warra ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia. Idji iteda dji warra itema b̶ʌsia. Idji dauda dji warra dauma b̶ʌsia. Idjab̶a idji jʌwada dji warra jʌwa ʌ̃rʌ̃ b̶ʌsia. Mãwã cob̶ʌd̶e warra jaid̶ad̶ara jʌ̃wʌ̃rʌ̃ãsia. 35 Maʌ̃be Eliseora piradrʌped̶a arima pʌrrʌa nĩbaped̶a wayacusa dji warra ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia. Maʌ̃ne warrara b̶arima siete jaisaped̶a dau ogasia.† B̸arima siete jaisaped̶a. Ʌ̃cʌrʌmaarã maʌ̃ bed̶eaba jara b̶ʌa: “B̸arima siete dji warra ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia.” 36 Eliseoba Guiezira trʌ̃ped̶a nãwã jarasia:\\n–Dji warra papara trʌ̃ne wãdua.–\\nAra maʌ̃da trʌ̃ne wãsia. Dji papa zesid̶e Eliseoba jarasia:\\n–Bʌ warrara edadua.–\\n37 Ara maʌ̃da dji papara ed̶a wãped̶a Eliseo jĩrũ caita chĩrãborod̶e b̶arru cob̶esia. Maʌ̃be idji warrara edaped̶a ẽdrʌsia.\\nEliseoba ẽberãrã ne cobid̶a\\n38 Ewari ab̶a Eliseora Gilgald̶aa wãsia. Maʌ̃ druad̶e jarrabada baraasia. Mama Eliseora Ãcõrẽneba bed̶eabadarã ume ãbaa dji jʌre panʌne idji nezocaa nãwã jarasia:\\n–Cuguru waib̶ʌad̶e Ãcõrẽneba bed̶eabadarã itea ne djudua.–\\n39 Maʌ̃ne cobada chiruada ab̶aʌba mẽã jʌrʌd̶e wãsia. Jʌrʌ b̶ʌd̶e jʌ̃cara zau b̶ʌda unusia. Maʌ̃ tada idjia cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌd̶e pe edaped̶a jẽda wãsia. Maʌ̃gʌra pichia toacuaped̶a dji cuguru waib̶ʌa dju nũmʌne ed̶a b̶ʌsia. Baribʌrʌ idjia adua b̶asia maʌ̃gʌra cod̶acada. 40 Wid̶acarea maʌ̃ djicora jed̶ecasia. Baribʌrʌ cobʌdad̶e ãdjirãba b̶ia jarasid̶aa:\\n–¡Ãcõrẽneba bed̶eabari Eliseo, naʌ̃ djicora dadji beabari bara b̶ʌa!–\\nMaʌ̃ carea ãdjirãba cod̶aẽ́ basía. 41 Eliseoba jarasia:\\n–Harinada maãrĩ enenadua.–\\nEliseoba maʌ̃ harinara dji cuguru waib̶ʌad̶e ed̶a b̶ʌped̶a nãwã jarasia:\\n–Id̶ibʌrʌ jed̶ecad̶adua cod̶i carea.–\\nCobʌdad̶e maʌ̃ djicora dadji beabari neẽ́ b̶asia.\\n42 Mãwãnacarea Baal-salisa purud̶eba ẽberãda Eliseomaa zesia. Maʌ̃ ẽberãba idji néu naãrã ewad̶ad̶ebemada Eliseo itea enesia. Paʌ̃ cebada od̶ada veinte, trigo djiwid̶i ewad̶a sid̶a cʌmʌne enesia. Maʌ̃be Eliseoba idji nezocaa jarasia:\\n–Naʌ̃da Ãcõrẽneba bed̶eabadarãa cobidua.–\\n43 Idji nezocaba jarasia:\\n–Naʌ̃ maãrĩ quiruba ¿mʌ̃a sãwã cien ẽberãrãda ne cobi?–\\n–Naʌ̃da Ãcõrẽneba bed̶eabadarãa cobidua. Ãcõrẽba nãwã jara b̶ʌa: “Ãdjirãba cod̶aped̶a ad̶ubaya.”–\\n44 Mãwã jarad̶a bẽrã Eliseo nezocaba maʌ̃ra jed̶ecasia maʌ̃ cien ẽberãrãba cod̶amãrẽã. Cod̶aped̶a ad̶ubasia Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca.\\n*4:16 Ãcõrẽneba bed̶eabari. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “Ãcõrẽ ẽberã.”\\n†4:35 B̸arima siete jaisaped̶a. Ʌ̃cʌrʌmaarã maʌ̃ bed̶eaba jara b̶ʌa: “B̸arima siete dji warra ʌ̃rʌ̃ b̶arrub̶ari cob̶esia.”","num_words":1095,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.138,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 6\\nCristomena mama catiré tiiróbiro cʉorécʉtia\\n1 Too docare ¿deerope pʉtʉánoãdari sáa? “Cõãmacʉ̃ basiro marĩrẽ ãñuré ticonemoãrõ jĩĩrã, ñañaré tiirucújããda”, ¿jĩĩãdarite? 2 Jĩĩrijããda. Jesucristo curusapʉ diarito, marĩcã cʉ̃ʉ̃menarã diarirapʉ tiiróbiro wáarira niiwʉ̃. Marĩ diarira tiiróbiro niijĩrã, ñañarére tiihéra niirõ booa. ¿Deero tiirá marĩ too sʉgueropʉ ñañarére tiinʉnʉ́serirobiro tiinʉnʉ́seboataʉ? Tiirícu sáa. 3 Mʉ́ã masĩcu: Niipetira marĩ wãmeõtinorira Jesucristo diarirobiro diasotoapeora tiiróbiro tiirá tiijĩ́yu. 4 Jesús diaari siro, masãcopepʉ cṹũnoyigʉ. Marĩ wãmeõtinoremena cʉ̃ʉ̃rẽ cṹũriro tiiróbirora marĩcãrẽ marĩ ñañaré tiirécã cṹũnoriro niiwʉ̃. Marĩ Pacʉ cʉ̃ʉ̃ tutuaremena Jesucristore diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ. Marĩpe cʉ̃ʉ̃mena masãrira tiiróbiro niijĩrã, cʉ̃ʉ̃mena mama catiré tiiróbiro cʉorécʉtia.\\n5 Marĩ Jesucristomena diarira tiiróbiro niijĩrã, cʉ̃ʉ̃ diarigʉpʉ masãriro tiiróbirora sĩcãrõména marĩcã masããdacu sũcã. 6 Ateré masĩã: Marĩ too sʉgueropʉ ñañarõ niirecʉtirere Jesucristo diariguemena curusapʉ páabiatunoriro tiiróbiro wáayiro. Marĩ bayiró ñañaré tiidʉgárere petijṍããrõ jĩĩrõ, teero tiinóyiro. Teero tiirá, ñañarére tiiríjãrõ booa. Marĩrẽ ñañaré bayiró peti tiinʉnʉ́seri tiiríjãrõ booa sáa. 7 Sĩcʉ̃ diarigʉpʉ cʉ̃ʉ̃ catigʉ ñañaré tiiríguere netõrígʉpʉ niiqui. 8 Marĩ Jesucristomena diarira tiiróbiro niijĩrã, “cʉ̃ʉ̃ tiiróbirora catiadacu” jĩĩrécãrẽ padeóa. 9 Ateré masĩã: Jesucristo diarigʉpʉ masõnorigʉ dianemoriqui. Cʉ̃ʉ̃rẽ dianemorĩ tiimasĩ́ricu. 10 Jesucristo diagʉ, sĩcãrĩrã basocá ñañaré tiiré wapare diabosayigʉ. Mecʉ̃tígãrẽ cʉ̃ʉ̃ catigʉ́ niijĩgʉ̃, sĩcãrõména Cõãmacʉ̃mena duuró manirṍ catirucuqui. 11 Tee tiirá, marĩcã “Jesucristomena diarira tiiróbiro niiã” jĩĩ tʉgueñaãda. Diarira tiiróbiro ñañarére tiiríjããda. Teerora sũcã marĩcã sĩcãrõména Jesucristomena niijĩrã, “Cõãmacʉ̃mena duuró manirṍ catirucuadacu” jĩĩ tʉgueñaãda.\\n12 Teero tiirá, marĩrẽ ñañaré tiidʉgáre marĩ wãcũrépʉre jeapacari, teero nʉcãjã́ãda. 13 Marĩye õpʉ̃ʉ̃ maquẽ tiirémena wapa cʉorá pʉtʉárijããda. Teero tiirá, biirope niiãda: Marĩ dia masãrira tiiróbiro niijĩrã, marĩye õpʉ̃ʉ̃ maquẽrẽ Cõãmacʉ̃yepere tiicotéri tiiáda sáa. Teeména cʉ̃ʉ̃ dutiré ãñurépere tiicotérucuada. 14 Marĩjã Moisés dutirémena niiria; Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñuré ticorémenape niiã. Teero tiiró, ñañaré marĩrẽ dutinetõnʉcãrĩ, tiiríjãrõ booa.\\nMarĩ padecotera tiiróbiro niiré\\n15 Too docare ¿deerope pʉtʉánoãdari sáa? Marĩjã Cõãmacʉ̃ marĩrẽ ãñurõ tiibosáremena niiã. Moisés dutirémenape niiria sáa. Teero tiirá, “ñañaré tiijã́co” ¿jĩĩãdari? Jĩĩrijããda. 16 Mʉ́ã masĩcu: Ãpĩ dutirére yʉʉrucura, cʉ̃ʉ̃rẽ dutiapenori basoca sããrã tiia; cʉ̃ʉ̃ mʉ́ã õpʉ̃ pʉtʉágʉ tiiquí. Tee tiiróbiro niiã, mʉ́ã ñañarére tiirucúra. Ñañaré tiiré wapa pecamepʉ wáarere bʉaádacu. Cõãmacʉ̃ dutirére yʉʉrucurapeja, cʉ̃ʉ̃rẽ padecotera tiiróbiro niiã. Cʉ̃ʉ̃ dutirére yʉʉra, ãñurõ tiimasĩ́rere bʉaádacu.\\n17-18 Too sʉgueropʉ mʉ́ã ñañarére tiirucúrira niijĩyu ména. Tee biirira niipacara, Jesucristoye quetire bueri tʉorá, ãñurõ yʉʉyiro. Teero tiirá, ñañarére tiirucúmirira ãñurépere yʉʉyiro sáa. Yʉʉ mʉ́ãrẽ teero tiiríguere wãcũcogʉ, Cõãmacʉ̃rẽ ʉsenire ticoa. 19 Mʉ́ãrẽ wisióro tʉgueñarijããrõ jĩĩgʉ̃, biiro wedea: Mʉ́ã too sʉgueropʉre mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃ maquẽmena ñañarére tiirucújĩyu. Jõõpemena ñañaré tiidóajĩyu. Atitópere mʉ́ãye õpʉ̃ʉ̃ maquẽmena ãñurére tiiyá. Teero tiirá, ãñurére tiirucúra pʉtʉáadacu.\\n20 Too sʉgueropʉre mʉ́ã ñañarére tiirucúra niijĩrã, ãñurépere tiibórano mee niijĩyu ména. 21 Mʉ́ã ñañaré tiirígue wapare ¿ñeenó ãñurére bʉayíri? Atitóre mʉ́ã too sʉgueropʉ ñañaré tiiríguere wãcũrã, bobocú. Tee ñañaré tiirígue wapamena pecamepʉ wáare dícʉre bʉabójĩyu. 22 Atitóre mʉ́ã netõnénorira niijĩrã, ñañarére tiirícu sáa. Cõãmacʉ̃rẽ padecotera niicu. Cʉ̃ʉ̃rẽ padecotere wapa ãñurõ tiimasĩ́re bʉaádacu. Teewapamena catiré petihére bʉaádacu. 23 Ñañaré tiiré wapare diadoarere bʉanócu. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ wapamanírõ ticoréja catiré petihére bʉarí tiiré niicu. Marĩ Õpʉ̃ Jesucristomena “sĩcãrõména niiĩya” jĩĩgʉ̃, teeré ticoqui.","num_words":465,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique GÁLATAS 6\\n1 Mʉja mena macacʉ jĩcaʉ ũcʉ caroorije cʉ cápata caroaro cʉ buioya mʉjaa. Espíritu Santo mena caroaro Diore catʉgooña tutuarã maca caroaro cʉ̃re na buioato. “Rooro mʉ cátiere áti janaña,” cʉ caĩpe ã. “Rooro yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩ rotiya Diore. To bairo cʉ ĩri mʉja quena mʉja cátiere caroaro tʉgooña majiña, mani quena caroorije mani átire ĩrã. 2 Ame átinemoña, popiye mʉja cabairije mʉja canʉca ocabʉtiparore bairo. To bairo ame átinemorã Jesucristo cʉ carotirique cõo cáti peorã mʉja anigarã.\\n3 Jĩcaarã, “Aperã netoro caroaro cána mani ã,” ĩ tʉgooñabanama. To bairo ĩ tʉgooñabana quena to bairo me ãma. Na majuuna ĩtorã ĩma. 4 Mani nipetirã mani majuuna mani cátiere catʉgooñape ã, ¿Mani cátie Dio cʉ catʉjʉro caroaro to anibapari? ĩrã. Caroaro mani cápata mani wariñuu anicõagarã. “Aperã netoro caroaro yʉ áa,” ĩ tʉgooñari mee, “Dio cʉ caboorijere yʉ áa,” mani ĩ majigarã. 5 Mani nipetirã to cãnacãʉna Dio cʉ caboorijere caroaro cátiparã mani ã. Aperã tiere mani átiboja majiquẽema.\\n6 Jesucristo ye quetire mʉjaare cabuiorãre na átinemoña. Mʉja cacʉgorijere na ricawoya.\\n7 “Caroorije mani cátibato quena tʉjʉ bʉgaquẽcʉmi Dio,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. To bairo mʉja catʉgooñaata jocarã majuu mʉja tʉgooñaborã. Camajocʉ cʉ caoterica wamerena caberopʉ jeegʉmi tunu. Caroa macaje cʉ caotero caroa rica cʉtigaro. Caroorije macare cʉ caoteata caroorijena putigaro tunu. 8 To bairona bai mani camaja quena rooro mani cátie, caroaro mani cátie quena. Rooro mani caʉgari pearijere mani cápata caberopʉ rooro mani baigarã yua. Espíritu Santo cʉ caboorore bairo maca ána cabero caroaro mani baigarã. Dio mena caroaro wariñuuri mani anicõa anigarã yua. 9 To bairi caroa mʉja cátiere quepequeticõaña mʉjaa. Caroaro mani cátiere mani caquepequẽpata caroaro mani wapa joogʉmi Dio ape rʉmʉpʉ. 10 To bairi camaja nipetirãre mani camajiro cõo caroaro nare mani átinemorã. Manire bairo Jesure caapiʉjarã quenare seeto majuu caroaro na mani átinemorã.\\n11 Mʉjaare caroaro na tʉjʉ bue majiato ĩi capaca bʉcʉ mena yʉ uca yʉ majuuna. 12 Circuncisión mʉjaare cáti rotirã na yarã judío maja, caroaro manire na tʉjʉ wariñuato ĩrã to bairo mʉja áti rotima. “ ‘Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori jeto mani netogarã,’ caĩrijere mani caĩ buioata mani yarã rooro mani átiborãma,” ĩ tʉgooñama. To bairo ĩ tʉgooñabana circuncisión mʉja áti rotima. 13 Naa circuncisión mʉjaare áti rotibana quena na majuuna Moisé ãnacʉ cʉ carotiriquere áti peo majiquẽema. To bairi jocarãna mʉja ĩma. “Galacia macanare caroaro nare mʉja cabuioyupa,” na yarã judío maja nare na ĩ tʉgooñaato ĩrã to bairije mʉja áti rotima. 14 Yʉ maca, “Caroaro na buiomi Pablo,” yʉre na ĩ tʉgooñaato ĩi mee yʉ buionucu Jesu ye quetire. “Mani Ʉpaʉ Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori jeto mani neto maji,” yʉ ĩ buionucu. Tiere ĩ buioʉ ati yepa macana Jesure caapiʉjaquẽna maca na caĩ tʉgooñarore bairo yʉ cajanawʉ. Cajʉgoye yʉ caĩ tʉgooñabatajere yʉ cajanawʉ yua. To bairo yʉ cajanarique wapa yʉre booquẽema Jesucristore caapiʉjaquẽna maca. 15 “¿Circuncisión cátana na ãti?” o “¿Circuncisión cátiquẽna na ãti?” mani ĩ tʉjʉquẽemi Dio. Jesucristo mena macana mani cãmata, “¿Cajʉgoye caroorije na cáti aninucubataje cáti janaricarã na ãti? ¿Cawama yericʉna na ãti?” mani ĩ tʉjʉʉmi Dio. To bairi circuncisión átaje o circuncisión átiquetaje quena wapa maa. 16 Caroaro ani yeri wariñuuriquere cʉ joato Dio nipetirãre ti wamere mʉjaare yʉ caqueti buiorijere caapiʉjarãre. Cʉ mai tʉjʉato tiere caapiʉjarãre. Nipetiro macana cʉ̃re caapiʉjarã to bairo nare cʉ átibojaato.\\n17 Jesucristo ye quetire yʉ cabuiorije wapa yʉre na cabapero, yʉre na cacamiyero cacamirocʉcʉ yʉ ã. Tie mena Jesu ye quetire cariape caĩ buioʉ yʉ cãniere camajare na yʉ iñoo. To bairi yʉ caqueti buiorijere aperã na wada painemoqueticõato yucʉra yua.\\n18 Yʉ yarã, to cõona mʉjaare yʉ queti joo. Mani Ʉpaʉ Jesucristo caroare cʉ joato mʉjaare. Caroa yeri ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Amén.","num_words":602,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 4 BSNNT - To bajiri mani ñicʉa ĩna bajiriarore - Bible Search\\n1To bajiri mani ñicʉa ĩna bajiriarore bajiro bajibeticõato mani. “Yʉ yarã, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñasere bojaja yʉ” ĩnare Dios ĩ yiriarore bajirone yami, manire quẽne. To bajiri, quẽnaro gãmerã ejarẽmoto mani, “Mani jedirone, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãsa” yirã. 2Ĩnare Dios ĩ yimasiboariarore bajiro manire quẽne quẽnaro ĩ yirotire ajicajʉ mani. Mani ñicʉajʉama, Dios ocare ajirã ñaboarine, ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna bajibetijare, “Tojʉ ñarʉarãja” ĩ yimasiboariarojʉre ejabetimasiñujarã. 3Manijʉama, Diore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ rãca ñarona. To bajiro ti bajijare, ado bajise ĩnare gotimasiñuju Dios, mani ñicʉare:\\n“Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉare bʉto jũnisinicõari, yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉbetiriarãre.\\nTo bajiboarine adi macarʉcʉrore rujeogʉjʉne, “Masa yʉ beserã rãca quẽnaro ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩacõamasiñuju Dios. 4To bajiro ĩ yimasirere masiaja mani, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajise ti gotijare:\\n“Adi macarʉcʉro ñase jedirore rujeojeocõari, cojomo cõro, gaje ãmo, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉre quẽnaro ñacõamasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n5To bajiri, “Yʉ ñarore bajirone quẽnaro yʉ rãca ñarʉarãma” ĩ yiboarere ĩna ajitejare, ado bajiro ĩnare yimasiñuju Dios:\\n“¡Yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãja mʉa!”, yimasiñuju.\\n6“Yʉ rãca quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, Dios ĩ yimasirere ajiriarã ñaboarine, ĩ rãca quẽnaro ñabetimasiñujarã ĩna. To bajiboarine, masa rãca quẽnaro ĩ ñarotire bojacõa ñaami Dios. 7To bajiri mani ñicʉa ñamasiriarã ĩ gotirere ajitemasiriarã bero yoatojʉ David ñamasir'i Diore ajicõari, ado bajiro ucamasiñuju:\\n“Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa mʉa”, yiucamasiñuju David ñamasir'i, Dios oca tutijʉ.\\n8Diore ajitemasiriarã ĩna bajireajediro bero, ĩna rĩa ñamasiriarã mani ñicʉare ĩnare ũmato vamasiñuju Josué ñamasir'i, Dios ĩnare ĩ ʉjomasiriarojʉre. Tojʉ quẽnaro ñamasiñujarã ĩna mani ñicʉa. Quẽnaro ñaboarine, Diorãca quẽnaro ĩna ñabetijare, ado bajiro yimasiñuju Dios: “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya”, ĩnare yimasiñuju quẽna. 9To bajiri mʉare yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro ajimasirãja mʉa: “Dios yarã, ĩ rãca quẽnaro ĩna ñacõa ñarotire bojacõa ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. Diorãca quẽnaro mani ñase ado bajiro bajiaja: Dios adi macarʉcʉrore rujeogajanocõari, quẽnaro ñacõamasiñuju. Tire bajirone bajiroja, Diorãca quẽnaro mani ñacõa ñase quẽne. 10Adi macarʉcʉro ñase jediro rujeogajanoacʉ, ĩ bojarore bajiro ti bajirotire masicõari, quẽnaro ñacõamasiñuju Dios. Ĩre bajiro quẽnaro ñarʉcʉmi, “Ado bajiro mʉ yijama, yʉ rãca quẽnaro ñarʉcʉja mʉ” Dios ĩ yirotisere cʉdigʉ quẽne. 11To bajiri ĩ rãca quẽnaro mani ñasere Dios ĩ bojajare, quẽnabʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉto mani, “Ĩ rãca quẽnaro ñarãsa mani” yirã. Mani ñicʉa Diore ajitirʉ̃nʉbeticõari, ĩ rãca quẽnaro ĩna ñabetimasiriarore bajiro bajibetiroti ñaja manire.\\n12“Dios oca ñamasuse ti ñajare, ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja”, mʉare yigotiaja yʉ. Masijeogʉ ĩ ñajare, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ oca ti yigotirore bajirone bajirʉaroja ti. Jariase jʉajacatʉajʉne bʉjariase mani ʉsʉjʉ ti ejarore bajiro bajiaja Dios oca, mani ajise. To bajiri, mani tʉoĩase, “Masibecʉmi Dios” mani yiboasere quẽne ĩamasigʉ̃ ñaami Dios. Ĩ oca sʉorine, “Rojose ñaja; quẽnase ñaja”, yitʉoĩamasiaja mani. 13Disejʉa Dios ĩ rujeorere ĩre yayiomasiña manoja. To bajiri, disejʉane mani yise, mani tʉoĩase quẽne, ĩ masibeti manoja. Ĩ ñagʉ̃mi, ñajediro mani yisere mani gotirocʉ.\\n“Paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Cristo”, yire queti\\n14Cristo, paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi. Dios macʉ ñari, ĩ tʉjʉ manire ñagõbosagʉ ñagʉ̃mi. To bajiri, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. 15“Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ ñaro, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, manire ĩ yicoderũgũrore bajiro Cristore quẽne rojosere ĩre yirotirũgũboayuju Satanás. To bajiboarine rojose yibesuju Cristo. “Yʉre quẽne rojose yirotirũgũcami Satanás; ĩnare quẽne to bajirone yami” yimasigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yirʉaboase ĩnare josaja ti” yigʉ, manire ĩamaicõa ñagʉ̃mi. Manire ĩamaicõari, paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñari, “‘Mʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, ĩ jacʉre manire yisẽnibosarũgũgʉ̃mi. 16To bajiri mani quẽne, Diore güimenane, sẽniroti ñaja. Ĩre mani sẽnijama, rojose mani yise vaja rojose manire ĩ yiborotire manire ĩamaicõari, yibetirʉcʉmi. No bojarijʉne ĩ ejarẽmosere mani bojajama, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi.","num_words":612,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique COLOSENSES 1\\nPablo, Colosa macãrãre, Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca niiro ca tiitiricʉ nii pacagʉ, cʉ̃ ca ĩa nʉnʉjee niirã watoare ca niirã cʉ̃ja ca niiro macã, ñucã Éfesopʉ niigʉra cʉ̃jare ca tii nemoparã bojoca tiicojo cojo, tiiupi. Tia cũurica wiipʉ niigʉ cʉ̃ ca owariquera nii ate queti cãa.\\nCʉ̃re pade nemori majʉ Timoteo mena cʉ̃jare cʉ̃ ca añu doti cojo jʉorije jirore, ape pũurorire cʉ̃ ca ĩirore birora Colosa macãrã Cristore ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja ca bii niirije añurije cʉ̃ ca queti tʉorique niipetirijere “Añu majuropeecã,” Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ ca ĩi ʉjea niiriquere wede (1.1-8).\\nÑucã apeyera añurije queti méére ca buerã, “Aperã jʉ̃guẽa do biro ca tiiya manirã niima, cʉ̃jare ca tii nʉcʉ̃ bʉope nii, ĩi, ñucã jeyua quejero yapare wide taariquere to birora ca tiicã niipe nii, ĩi, ñucã baarique maquẽre ca dotiri wãmeri bue, doti cũuriquere to birora ca tii nʉnʉjeecõa niipe nii,” ca ĩirã, cʉ̃ja watoare bii ñaajua eaupa. Tee tiigʉ Pablo pea, Cristo pee, cʉ̃ja, ca doti tutua niirã ametʉenero do biro ca tiiya manigʉ cʉ̃ ca niirijere, ñucã cʉ̃ra cʉ̃jare ca doti niigʉ cʉ̃ ca niirijere, cʉ̃jare wede majiomi.\\nUpʉ macã tabe jeyua quejero wide taarique peera, Cristore tʉo nʉnʉjeeri ñañarijere ametʉene ecorique pee ca nii majuropeerije ca niirijere wede majiomi (2.11).\\nCristo niipetirijepʉre ca doti niigʉ cʉ̃ ca niirije peera Éfeso macãrãre cʉ̃ ca owa cojoriquere biirijera niicã (1.9—2.19).\\nJesucristore ca tʉo nʉnʉjeerã wãma catirique Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojoricarã, to birora Cristo mena niicõa nii, añuro niirique cʉti ĩño nii, wãma catirique cʉ̃ja ca cʉorijere aperã mena cãare añuro nii (2.13), ca biiparã niima, ĩi wedemi.\\nCristore ca tʉo nʉnʉjeerã wãma catirique cʉ̃ja ca cʉorije maquẽ peera, Filipos macãrãre cʉ̃ ca ĩirica wãmere birora niicã (2.20—4.6)\\nCʉ̃ ca wede majiorije jĩcã wãmeri Éfeso macãrãre cʉ̃ ca owa cojorique capítulo 5 ca ĩirijere biirijera niicã. Ca yapanori tabepʉra cʉ̃ mena macãrã cʉ̃re ca pade nemorãre cʉ̃ ca añu doti cojorije mena owa yapano eami.\\nColosas macãrãre Pablo cʉ̃ ca queti owa cojorica pũuro\\n1 Yʉ Pablo, Ʉmʉreco Pacʉ majuropeera jʉori, Cristo Jesús yee quetire cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ, yʉ yee wedegʉ Timoteo mena, 2 mʉja Colosa macãpʉre ca niirã, ca ñañarije manirã, díámacʉ̃ra Jesucristore ca tʉo nʉnʉjeerãre jãa añu doti cojo. Mani Pacʉ Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ ca añu majuropeerijere, to biri añuro niiriquere mʉjare cʉ̃ tiicojojato.\\nJesucristo yaarãre Pablo cʉ̃ ca juu bue bojarique\\n3 Mʉjare juu bue bojarã cõro, Ʉmʉreco Pacʉ, mani Wiogʉ Jesucristo Pacʉre, “Añu majuropeecã” cʉ̃re jãa ĩi nʉcʉ̃ bʉorucu. 4 Mani Wiogʉ Cristo Jesús're díámacʉ̃ mʉja ca tʉo nʉcʉ̃ bʉorijere, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã niipetirãre mʉja ca mai niirijere, 5 ʉmʉreco tutipʉ mʉja ca niipere majima ĩirã, mʉja ca tii niirije cãare jãa queti tʉo. Ate to biro mʉja ca tʉgoeña yue niirijera añurije queti mʉjapʉre ca earique díámacʉ̃ ca niirijere tʉoma ĩirã, 6 mʉja majiupa. Ate añurije queti õo pee jañuro, niipetiri yeparipʉre teere cʉ̃ja ca majiro bii bau nii nʉnʉa waa, Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca mairijere jãa ca wedero tʉorã, “Díámacʉ̃ra nii,” mʉja ca ĩi majiricarore birora. 7 Aterena mʉjare wede majioupi jãa ca maigʉ Epafras, jãa mena ca paderucugʉ, ñucã mʉja yʉʉ, Cristo cʉ̃ ca ĩirore biro pade nʉnʉjeeri majʉ. 8 Cʉ̃, jãare queti jee dooupi mʉja ca bii niirijere, ñucã Añuri Yeri mʉjare cʉ̃ ca majiorije jʉori, añuro mʉja ca ameri mai niirije quetire.\\n9 To biri teere jãa ca tʉorica rʉmʉpʉra mʉjare jãa juu bue boja yerijãati, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro wado mʉja ca tiipere, ñucã niipetirije majirique mʉja ca cati tʉgoeña niirijepʉre añurije wado mʉjare majio, cʉ̃ ca tiipere biro ĩirã. 10 Atere mʉjare jãa jãi bojarucu, Cristore ca tʉo nʉnʉjeerãre birora to cãnacã tiira cʉ̃ ca ĩa biijejarore biro tii, niipetirije añurije tii, Ʉmʉreco Pacʉ yeere bʉaro jañuro maji nʉnʉa waa, 11 ñucã niipetirije cʉ̃ ca yeri tutuarije, cʉ̃ ca añu majuropeerije mena, mʉja ca tʉgoeña bayiro mʉjare cʉ̃ tiijato ĩirã. To biro cʉ̃ ca tiiro, ñañaro tamʉo pacarã tʉgoeña bayiri, 12 ʉjea niirique mena, “Mʉ añu majuropeecã” mʉja ĩirucu, mani Pacʉ cʉ̃ yaarã ca ñañarije manirãre cʉ̃ ca tiicojopere mʉja cãare añuro ca boeropʉ mʉja yee ca niirijere ca tiicojo ecoparã mʉja ca niiro ca tiiricʉre. 13-14 Satanás ñañarije mani ca tiiro cʉ̃ ca tii niimiriquere Ʉmʉreco Pacʉ manire ametʉeneri, cʉ̃ Macʉ̃ cʉ̃ ca mai majuropeegʉ manire ametʉene, mani ca ñañarije wapare acobo boja, ca tiiricʉ cʉ̃ ca doti niiro watoa pee manire ami waaupi.\\nCristo jʉori Ʉmʉreco Pacʉ mena añuro niirique\\n15 Cristora niimi, Ʉmʉreco Pacʉ mani ca ĩatigʉre, cʉ̃ ca bauri wãme ca nii ĩñogʉ. Cʉ̃ra niimi, niipetirije cʉ̃ ca jeeñorique jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ.* Jn 1.1-4. 16 Cristo jʉorira ʉmʉreco tutipʉ ca niirije, ati yepa ca niirije, ca baurije, ca bautirije, to biri ñucã emʉaropʉre doti maji, tʉgoeña tutua majiriquere cʉo, ca biirã niipetirãre jeeñoupi Ʉmʉreco Pacʉ. Niipetirije cʉ̃ jʉorira jeeño ecoupa. Ñucã cʉ̃ yeera niiro biiupa. 17 Cristoa, niipetirije jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niimi. Cʉ̃ jʉorira niipetirijepʉra to birora niicã nʉnʉa waa. 18 Apeyera ñucã, Cristora niimi cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerㆠIglesia. cʉ̃ upʉre biro ca niirãre ca jʉo niigʉ. Cʉ̃ra niimi, jĩcãtopʉra ca nii jʉo dooricʉ. Ñucã cʉ̃ra niiupi ca cati tua jʉoricʉ. To biirije biiupi niipetirijepʉre ca doti niigʉ cʉ̃ ca tuapere biro ĩigʉ. 19 Cristorena cʉ̃ ca nii tʉgoeña tutua maji majuropeerije to ca niiro booupi Ʉmʉreco Pacʉ. 20 To biri Cristo jʉorira, ati ʉmʉreco niipetiropʉre, ñucã emʉaropʉ ca niirã, ati yepa ca niirã niipetirãre, cʉ̃re ca camotatimiricarãre ñucã cʉ̃ mena añuro nii ea, cʉ̃ja ca biiro tiiupʉ Ʉmʉreco Pacʉ, Cristo díi bate yaigʉ jĩcãri mena mani ca nii majipere biro ĩigʉ, manire cʉ̃ ca bii yai bojarique jʉori.\\n21 Jʉgueropʉre mʉja, cʉ̃ mena ca niitirã, cʉ̃re ca ĩa tutirã mʉja niirucuupa, mʉja yeripʉ ñañarije tʉgoeñacãri ñañarije wado ca tiirã niima ĩirã. 22 Mecʉ̃ra yua cʉ̃ pea, Cristo ati yepapʉre niigʉ ñañaro tamʉo, cʉ̃ ca bii yairique jʉori cʉ̃ mena macãrã mʉja ca niiro tiiupi, cʉ̃ pʉtopʉre añurã, ca ñañarije manirã, ñañarije ca tii wapa tuatirã, cʉ̃ja niijato ĩigʉ, cʉ̃ja niijato ĩigʉ. 23 Atere to biro biirʉgarã, díámacʉ̃ tʉo nʉcʉ̃ bʉoriquere to birora tʉgoeña bayicõa niiña. Añurije queti mʉja ca tʉoriquere mʉja ca yue niirijere camotatiricaro maniro niiña. Ate añurije quetia, ati yepa niipetiropʉ wederique nii, yʉ Pablo cãa yʉ ca wede nemorije.\\n24 Mecʉ̃ra mʉjare ĩima ĩigʉ, ñañaro tamʉo pacagʉ yʉ ʉjea nii jañu. Yʉ upʉ majurope upʉ menara Cristo ñañaro cʉ̃ ca tamʉoriquere yʉ bii yapano nʉnʉa waa, cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ upʉre biro ca niirã jʉori. 25 Mee, Cristo yaarãre ca pade coteri majʉ yʉ nii ea, añuro mʉja ca biipere biro ĩigʉ, Ʉmʉreco Pacʉ añurije quetire niipetiropʉ yʉre cʉ̃ ca wede yuju doti cojoricarore birora. 26 Tĩrʉmʉpʉ bojoca ca nii nʉnʉa dooquĩricarã cõrora cʉ̃ja ca majitiquĩriquere, mecʉ̃ra cʉ̃ yaarã ca ñañarije manirãre cʉ̃ja ca majiro tiimi. 27 Cʉ̃jare bejeupi Ʉmʉreco Pacʉ, judíos ca niitirãre, añurije ca majiña manirije ate maquẽ ca niirijere cʉ̃jare majiorʉgʉ. Cʉ̃a Cristo mʉjapʉre ca niigʉ, añurije mʉja ca cʉopere mʉja ca yue niigʉ niimi.\\n28 Jãa, Cristo yee quetirena jãa wede. Añuro cʉ̃ja ca tii niipere wede majio, niipetirãpʉrena niipetirije majirique mena bue majio, jãa tii, Cristo jʉori ca ñañarije manirã cʉ̃ja niijato ĩirã. 29 Atere to biro ca biirã cʉ̃ja niijato ĩigʉra, tutuaro mena Cristo cʉ̃ ca tutuarije yʉpʉre cʉ̃ ca tiicojorije niipetiro mena yʉ pade.\\n*1:15 Jn 1.1-4.","num_words":1171,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 10\\n☰ MARCOS 10 ◀ ▶\\nJesus diiɡ̶axinaɡ̶a yalaɡ̶ate nalataɡ̶aneɡ̶egi\\n(Mateus 19.1-12; Lucas 16.18)\\n1 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a noditedicogi nipodigi Galiléia, odaa jiɡ̶igo miditaɡ̶a nipodigi Judéia, daato akiidi Jordão. Ica noiigi-nelegi odinatecoɡ̶oteetacelogo, codaa modipegitalo, odaa ja niiɡ̶axitacediniwace, ane ligileɡ̶egi.\\n2 Icoa fariseutedi igotibeci midoataɡ̶a, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Ica ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi domige ika ina ɡ̶oneleegiwa me yaladi lodawa?” Domoɡ̶odoletibige me nilaagedi Jesus mowote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. 3 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a niniɡ̶oditediogi, odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiini ica Moisés ane iiɡ̶etaɡ̶awa mawiitiwaji?” 4 Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Moisés ika niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa meo idí notaɡ̶anaɡ̶axi ane yalaɡ̶ata me yaladi lodawa, odaa yakadi me iiɡ̶e mopi.”\\n5 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Moisés iditini niɡ̶ida lajoinaɡ̶aneɡ̶egi leeɡ̶odi ɡ̶adaaleɡ̶enali me dakake. 6 Pida niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji neɡ̶eote inoatawece aninoa, jiɡ̶idaa ane yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, mee, ‘Aneotedoɡ̶oji eote ɡ̶oneleegiwa aniaaɡ̶iwaalo. 7 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶oneleegiwa me ika eliodi, eliodo niɡ̶ina naɡ̶a lodawa naɡ̶ana lodawa. 8 Odaa niɡ̶ijo itoataale ja micataɡ̶a doɡ̶okinitece oko.’ Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee aɡ̶alee liciagi miniwataale oko, pida ja micataɡ̶a doɡ̶okinitece oko. 9 Odaa niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane yadoneɡ̶etediwage, aɡ̶ica oko ane yakadi me yawalacetiwage.”\\n10 Niɡ̶ijo naɡ̶a idiaaɡ̶itice minitaɡ̶a ica diimigi ane lotokaɡ̶adi, odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶oigetece ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. 11 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane yaladi lodawa, odaa nige lodawa eledi iwaalo, odaa ja iɡ̶olaɡ̶adi naɡ̶ajo odoeje lodawa. 12 Codaa naɡ̶ana iwaalo ane yaladi lodawa, nige lodawa eledi ɡ̶oneleegiwa, odaa ja iɡ̶olaɡ̶adi niɡ̶ijo odoejegi lodawa.”\\nJesus ibinietediogi ica nigaanigipawaanigi\\n(Mateus 19.13-15; Lucas 18.15-17)\\n13 Ica noiigi oyadeegitalo Jesus nigaanigipawaanigi me ipeketedeloco libaaɡ̶atedi me ibinietediogi. Pida niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶odowocetege niɡ̶ijo oko anonadeegi lionigipi. 14 Pida Jesus naɡ̶a nadi niɡ̶ijo anodiotibece niɡ̶ica anowote, odaa ja yelatetema, odaa meetediogi, “Ikanitiwaji niɡ̶ina nigaanigipawaanigi menagitibeci meetaɡ̶a, jinaɡ̶a oliitege menagitibeci meetaɡ̶a, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko ane liciagi niɡ̶ina nigaanigipawaanigi. 15 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aneotedoɡ̶oji aiiɡ̶e laaleɡ̶ena niɡ̶ina oko ane daɡ̶a dibatege anodaaɡ̶ee niɡ̶ina nigaanigawaanigi me dibatege.” 16 Odaa Jesus nibedotedi niɡ̶ijo nigaanigipawaanigi, odaa ja ipeketedeloco libaaɡ̶atedi me ibinietediogi.\\nIca ɡ̶oneleegiwa liico dakapetege Jesus\\n(Mateus 19.16-30; Lucas 18.18-30)\\n17 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a idaa diitacedicogi me diniwiaje, odaa ica ɡ̶oneleegiwa walokoditege, odaa ja yamaɡ̶atedi lokotidi lodoe Jesus. Odaa ja ige, meetalo, “Iniiɡ̶axinoɡ̶odi anele, amiida ica ane leeditibige me jao midioka limedi me idewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?”\\n18 Odaa Jesus meeteta, “Igame leeɡ̶odi menitiwa me Ee ele? Aɡ̶ica anele, iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji mele. 19 Joɡ̶owooɡ̶oti liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. Aneotedoɡ̶oji ɡ̶odiiɡ̶e, meete, ‘Jinaɡ̶a aijee, jinaɡ̶a aɡ̶olaɡ̶atakani, jinaɡ̶a olice, codaa jinaɡ̶a ilikoni. Aweniɡ̶ideni ɡ̶adiodi, codaa me ɡ̶adiodo.’ Codaa jinaɡ̶a inaaleni eledi oko manoɡ̶aa ane nebi.”\\n20 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja igidi, meetalo, “Iniiɡ̶axinoɡ̶odi, idioka limedi me jeemitetibige idiwatawece niɡ̶idiwa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco niɡ̶ijo maleeɡ̶ee nigaanigi codaa niɡ̶ina natigide.”\\n21 Jesus naɡ̶a iwiteta, odaa eliodi me yemaa, odaa meeteta, “Onaniɡ̶idatece ane leeditibige mawii. Aani niɡ̶icoa ane ɡ̶anepilidi, odaa edianitece ɡ̶aninyeelo niɡ̶ina madewetedipi. Odaa jiɡ̶idaa Aneotedoɡ̶oji nige yajigotedaɡ̶awa owidi ɡ̶anepilidi digoida ditibigimedi. Odaaɡ̶anagi, pida leeditibige me ɡ̶adigomi mawikodee nigepaa ɡ̶adelewi, odaa baɡ̶akati maniwitici.” 22 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa deemitetece catiwedi laaleɡ̶ena dakake meo niɡ̶ijo aneeteta Jesus. Odaa eliodi magecaɡ̶alo, odaa joɡ̶opi, leeɡ̶odi owidi niɡ̶icoa ane nepilidi.\\n23 Odaa Jesus niipetediogi niɡ̶ijo anodiotibece monawiile, odaa meetediogi, “Ica me dakake Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena niɡ̶ina liico!”\\n24 Niɡ̶ijo anodiotibece eliodi me nawelatibigiwaji niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Pida Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, meetediogi, “Ionigipi, dakake Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena niɡ̶ina oko ane dinaɡ̶akatiditalo niɡ̶ina ane niliicaɡ̶ajetecidi! 25 Eneɡ̶egi dakake Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena niɡ̶ina liico, aliciagi gameelo me dakatiwece etakado lawimaɡ̶ajegi.”\\n26 Niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶owajipatacalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa nawelatacibigiwaji. Odaa ja dinigetiwage, modi, “Enice, amigijo ica ane yakadi midioka limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?”\\n27 Odaa Jesus naɡ̶a niipetacediogi, odaa meetediogi, “Niɡ̶ina oko aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi deɡ̶epaaɡ̶owo midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, pida Aneotedoɡ̶oji biɡ̶ida nimaweneɡ̶egi. Codaa yakadi meote okanicodaaɡ̶ica, aɡ̶ica idi ane daɡ̶a yakaditeda meote.”\\n28 Odaa Pedro jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me yotaɡ̶aneɡ̶e Jesus, meetalo, “Digawini! Ja jikanaɡ̶atedice ijoatawece ane ɡ̶onepilidi leeɡ̶odi me jiwaɡ̶atibigaɡ̶adici.” 29 Jesus ja igidi, meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi. Inatawece oko anoyaladi liɡ̶eladi, nioxoadipi, codaa me niwaalepodi, eliodi, eliodo, lodawa, lionigipi, codaa me niɡ̶inoa niiɡ̶otedi Ee leeɡ̶odi, codaa me leeɡ̶odi me yatematitedibece nibodicetedi anele, 30 Aneotedoɡ̶oji yajigote niɡ̶ini oko caticedi niɡ̶icoa ane yaladi malee newiɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o. Aneotedoɡ̶oji yajigote anige liwokodi taalia caticedi ane liwokodi niɡ̶ica anoyaladi. Codaa niɡ̶ini oko dinigaanyetece liɡ̶elatedi, nioxoadipi, niwaalepodi, eliododipi, nigaanigipawaanigi, codaa me niiɡ̶otedi. Codaa icota moiatetibeci, pida nigidiaaɡ̶idi idioka limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 31 Eliodi oko ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a niɡ̶inoa nokododi digoina iiɡ̶o, niɡ̶idi oko icota me iwikodadipi. Odaa eliodi oko ane iwikodadipi niɡ̶inoa nokododi, niɡ̶idi oko icota me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egipi.”\\nJesus yalaɡ̶atace moyeloadi\\n(Mateus 20.17-19; Lucas 18.31-34)\\n32 Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece eɡ̶idaaɡ̶ee mewaligitibigiwaji, odaa joɡ̶odowicetibigimece manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Jesus igo lodoe niɡ̶ijo anodiotibece odaa one oyopo. Niɡ̶ijo oko anodiotece doitibigiwaji. Odaa Jesus jeɡ̶eniditediogi niɡ̶ijo dooze anodiotibece, ixipetedicoace. Odaa yeloɡ̶oditediogi ane ninyaagi. 33 Meetediogi, “Digawini! Ja jowicaɡ̶ata nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi etidajigotiogi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa modi me leeditibige metideloadi, codaa aaɡ̶aɡ̶a etidajigotiogi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. 34 Odaa niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi oyametibigiji, etidalaketibige, codaa metidawaletice, odaa jeɡ̶etideloadi. Pida nigidiaaɡ̶idi nige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.”\\nTiago ijaa João ida nipoketegitalo Jesus\\n35 Tiago ijaa João ane lionigipi Zebedeu, jiɡ̶igotibeci odipegitalo Jesus, odaa moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, jemaanaɡ̶a mawiitoɡ̶odomi ane jipokaɡ̶ataɡ̶awa.” 36 Odaa Jesus nigetediniwace, meetediogi, “Amiini ica anemaanitiwaji me jaotaɡ̶adomi?” 37 Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji nige ɡ̶adinelecaɡ̶ateeni, nigicota me iiɡ̶eni inoatawece, ɡ̶odikaneɡ̶egi me ɡ̶odicote ɡ̶awai oniniteci diɡ̶etege ɡ̶abaaɡ̶adi iniaaɡ̶eledi diɡ̶etege ɡ̶animagijegi.”\\n38 Pida Jesus meetediogi, “Aɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ica anipokitibige. Domigakatitiwaji mawikodee anodaaɡ̶eji me jawikode, codaa domige akatitiwaji mawikodee nigepaa ɡ̶adelewi anodaaɡ̶eji me ideleo?” 39 Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Jakataɡ̶a!” Odaa Jesus meetediogi, “Awikodeetiwaji anodaaɡ̶eji me jawikode, codaa me ɡ̶adelewi, anodaaɡ̶eji me ideleo. 40 Pida aɡ̶ica inaɡ̶atetigi deɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji me akati manicootini ibaaɡ̶adi, iniaaɡ̶eledi inimagijegi. Aneotedoɡ̶oji yajigote niɡ̶idiwa nimetiidi niɡ̶ica oko anepaa iolatedice me nicoteloco.”\\n41 Niɡ̶ijo eledi deez anodiotibece Jesus owajipata niɡ̶ijo Tiago ijaa João anodipokotalo Jesus, odaa joɡ̶oyelatema. 42 Odaa Jesus jeɡ̶eniditediogi modipegitalo, odaa meetediogi, “Niɡ̶ijo anoditiogi me ɡ̶odacilodi, owooɡ̶otitiwaji me lemaanigi me iiɡ̶e niɡ̶ina oko, codaa niɡ̶ina oko anodiletibige niɡ̶ina eledi oko diɡ̶ida naɡ̶atetigi, niɡ̶ijo oko lemaanigi me ibake epaanaɡ̶a naɡ̶atetigi. 43 Jiniɡ̶idaaɡ̶enitiwaji digo miditaɡ̶a. Pida niɡ̶ina ane yemaa mida naɡ̶atetigi ɡ̶adiwigotigitiwaji, niɡ̶ini oko leeditibige makaamitawece dibataɡ̶adomitiwaji. 44 Odaa niɡ̶ina oko ane yemaa me dibata odoejegi nimedi ɡ̶adiwigotigitiwaji, niɡ̶ini leeditibige makaamitawecetiwaji aotageni. 45 Igaataɡ̶a codaa me Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ajanagi daɡ̶a jiotage niɡ̶ina oko, pida janagi me Ee niotagi, codaa me etidajigo me ideleo, odaa ja jao Aneotedoɡ̶oji me yakadi me dibatetege eliodi oko.”\\nJesus icilatidi ica ɡ̶olaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Bartimeu\\n(Mateus 20.29-34; Lucas 18.35-43)\\n46 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oyakagiditeloco nigotaɡ̶a Jericó. Niɡ̶ijo naɡ̶a doletibige me noditedice naɡ̶ajo nigotaɡ̶a, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece icaaɡ̶ica noiigi-nelegi, odaa jiɡ̶icote ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶olaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Bartimeu, lionigi Timeu. Bartimeu idiaa nicote liniogotibece naigi, dipokotibige dinyeelo. 47 Niɡ̶ijo naɡ̶a wajipatibece modi Jesus anelatedigi nigotaɡ̶a Nazaré me inaaɡ̶igotedinece aneitice, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi me dapaawe, mee, “Jesus, anida anenitege licoɡ̶egi inionigi Davi, adiwikodenita!”\\n48 Pida eliodi oko oyapeteɡ̶e, codaa moiiɡ̶e me notokotini. Pida jeɡ̶epaanaɡ̶a dapaawetibece, mee, “Akaami, anida anenitege licoɡ̶egi inionigi Davi, adiwikodeni!”\\n49 Odaa Jesus ja dabiditedi, odaa ja diiɡ̶enatakate monadeegitalo. Odaa joɡ̶onidita niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a, modita, “Eloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶ena! Adabititini! Jeɡ̶eniditedaɡ̶awa.” 50 Odaa Bartimeu ja yokoletice aca nicaapa, codaa yediiɡ̶a me dabiditini, odaa jiɡ̶igo midoataɡ̶a Jesus. 51 Odaa Jesus ja ige, meeteta, “Amiini ica anemaani me jaotaɡ̶adomi?” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a ja niniɡ̶odi, meetalo, “Iniotagodi, jemaa me jatetacibece.” 52 Odaa Jesus meeteta, “Emii, ja ɡ̶adicili leeɡ̶odi manakatoni Aneotedoɡ̶oji me yakadi me ɡ̶adicilatiti.” Ajaaɡ̶ajo naɡ̶aca lakata Bartimeu jona yatetacibece, odaa ja diotece Jesus mijotaɡ̶a naigi.","num_words":1174,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 6 BSNNT - Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo - Bible Search\\n1Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo oteriavese cʉtore vasujarã, Jesúrãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩna. 2Tire ĩna basere ĩacõari, sĩgʉ̃ri fariseo masa ado bajiro ĩnare yiyujarã:\\n—Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yaja mʉa —ĩnare yiyujarã.\\n3To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—¿David ñamasir'i, ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa? 4Ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios. 5Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.\\n6Gaje semana gaja, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ tudivasuju Jesús quẽna. Sãjacõari, toanare gotimasioñuju. Ti vijʉ ñañuju sĩgʉ̃, riojojacatʉa ãmo ñujobecʉ. 7Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne ñañujarã. “‘Jesús, rojose yimi’ ʉjarãre ĩre yigotiyirorãsa” yirã, Jesúre ĩre ĩacodeyujarã ĩna. “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ãni ãmo ñujobecʉre ĩ masise rãca ĩ ñujorotijama, ‘Dios, Moisére ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ yimi’ yigotirʉarãja mani”, yitʉoĩañujarã. 8To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõañuju Jesús. To bajigʉ ñari, ado bajiro yiyuju, ãmo ñujobecʉjʉare:\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju.\\nTo ĩ yirone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju ĩ.\\n9To bajiro ĩre yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare, to yicõari, fariseo masare quẽne ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:\\n—¿Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre quẽne, no bojagʉ masʉre quẽnaro mani yijama, quẽnabetojari? ¿Disejʉare yiroti ñati? ¿Quẽnasejʉare, rojosejʉare yiroti ñati ti? ¿Rijaye cʉtirãre catiorejʉare yiroti ñatique? To yiterã, ¿ĩnare sĩacõaroti ñatique? —ĩnare yiyuju Jesús.\\n10Ĩ sẽniĩasere ĩna cʉdisere ajirʉ, tocãrãcʉrene ĩnare ĩaboayuju. Ĩna cʉdibeto ĩaboacʉ, ado bajiro ĩre yiyuju, ãmo ñujobecʉjʉare:\\n—Mʉ ãmore ñujoya mʉ —ĩre yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoasuju yuja. 11To bajiro ĩre ĩ yijare, Jesúre bʉto jũnisiniñujarã ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne. “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?”, gãmerã yiñagõñujarã ĩna.\\n12Cojorʉ̃mʉ burojʉ majasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. Tojʉ Diore sẽni ñamicʉtibusuocoasuju ĩ. 13Ĩ sẽni busuorirʉ̃mʉre, ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. To bajiri ĩ tʉ ĩna ejarone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩnare beseyuju, ĩ ocare goticudibosaronare. 14-15Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã: Simón vãme cʉtiboar'i Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi, Andrés ñañujarã. Santiago, Juan, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás ñañujarã. Alfeo macʉ, Santiago, to yicõari, Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i ñañuju. 16Santiago macʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre ĩsirocar'i. To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã Jesús ĩ beseriarã.\\nMasa jãjarãre gotimasiocõari, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore\\n17Ĩ beseriaro bero, ĩna rãca rojaejayuju ĩ, rujatũcurorijʉ. Tojʉ gãjerã Jesús buerimasa ĩre ñayuyujarã ĩna. Judea sita ñarimacariana, gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. Gãjerã moa riaga tʉana, Tiro macana, to yicõari, Sidón macana quẽne ñañujarã ĩna. Ĩ gotimasiosere ajirʉarã, to yicõari, ĩ catiosere bojarã, ĩre ñayuyujarã ĩna. 18Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarã ñari, rojose tãmʉorã quẽne ñañujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Jesús. 19To yicõari, tocãrãcʉ rijaye cʉtirãre quẽne catioyuju. To bajiro ĩ yisere ĩacõari, masa jediro ĩre moaĩarʉayujarã, “Manire quẽne catioato” yirã.\\nVariquẽnaronare, to yicõari, rojose tãmʉoronare Jesús ĩ gotimasiore queti\\n20Ĩnare catiogajano, ĩ buerimasare ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—“Masimena ñari, mʉ ejarẽmose bʉto bojaja yʉa”, Diore ĩre yisẽnirũgũrãma, ĩ yarã ñarãma. To bajiri, rojose tãmʉoboarine, Dios tʉjʉ variquẽnarona ñarãma.\\n21Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare.\\n22Dios ĩ roticõacacʉre, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ajatud'icõari, “Rojorã ñaama” mʉare ĩna yisocaboajaquẽne, variquẽnarʉarãja mʉa. 23To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa.\\n24Gãjerãma, gajeyeũni jairo cʉovariquẽnarã ñari, Diore bojamena ñarãja mʉa. Adigodojʉ variquẽnarã ñaboarine, berojʉma sʉtiritirʉarãja.\\n25Gãjerãma, “Disejʉa yʉare rʉyabeaja” yivariquẽnarã ñari, Diore bojamena ñarãja mʉa. Adigodojʉre variquẽnarã ñaboarine, berojʉma variquẽnabetirʉarãja mʉa.\\nGãjerãma, mʉa rijato bero mʉa bajirotire tʉoĩamenane, adigodoayere tʉoĩacõari ajarãma, berojʉ, otirʉarãja mʉa.\\n26Masa, “Quẽnaro yirã ñaama” mʉare ĩna yisere ajicõari, variquẽnaboaja mʉa. To bajirone bajimasiñuju tirʉ̃mʉjʉ. “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitomasiriarãre, “Quẽnaro yirã ñama” ĩnare yirʉ̃cʉbʉomasiboayujarã mʉa ñicʉa.\\n“Manire ĩaterãre quẽne mani ĩamaijama, quẽnaja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n27Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajise mʉare rotiaja yʉ: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro yiya. 28Rojose mʉare yirãre quẽne quẽnaro ĩna ñarotire, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa. 29Cojojacatʉa, mʉa vayujuare ĩ jajama, gajejacatʉare quẽne ĩre jarotiya. Sĩgʉ̃, mʉa sudirore joeagarore ĩ veaãmijama, jubeagarore quẽne ĩre veaĩsicõaña. 30No bojarã mʉa gajeyeũnire ĩna sẽnijama, ĩsiña. Mʉa gajeyeũnire juarudigʉre, “Yʉre tʉoya”, ĩre yibesa mʉa.c 31Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. To bajiri quẽnaro mʉare ĩna yisere bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉa quẽne.\\n32Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã quẽne, ĩnare mairã rĩrene ĩnare ĩamairũgũrãma ĩna. 33Quẽnaro mʉare yirã rĩrene quẽnaro mʉa yijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩag��̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã quẽne, quẽnaro ĩnare yirã rĩrene quẽnaro yirũgũrãma ĩna. 34Mʉare tʉomasirã rĩrene no bojasere mʉa vasoajama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã, ĩnare tʉomasirã rĩrene ĩna sẽnisere ĩnare ĩsirãma ĩna quẽne. 35To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare rojose yirãre quẽne, ĩnare maiña mʉa. Ĩnare quẽne quẽnaro yiya. “Mani ĩsisere manire tʉorʉarãma” yitʉoĩamenane, ĩnare ĩsiña. To bajiro ĩnare mʉa yijama, quẽnamasusere mʉare ʉjorʉcʉmi Dios. “Quẽnaro yaja mʉ” Diore yimenarene, to yicõari, rojose yirãre Dios ĩ mairore bajirone mʉa maijama, “Dios rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa. 36Mani jacʉ Dios ĩ ĩamairore bajirone mʉa quẽne, masare ĩamaiña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.\\n“‘Rojose yirã ñaama. Ti sʉori rojose tãmʉorʉarãma’ yirʉarã, ĩnare ĩabesebesa”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n37Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús:\\n—“Rojose yirã, ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios. Gãjerã rojose mʉare ĩna yisere mʉa masiriojama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios quẽne. 38No bojase ĩna cʉobetijama, ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, ĩnare mʉa ĩsirere ĩacõĩacõari, mʉa ĩsise rẽtobʉsaro mʉare ĩsirʉcʉmi Dios —ĩre ajitirʉ̃nʉrãre yigotiyuju Jesús.\\n39To yigʉne, adi gotimasiore quetire ĩnare gotiyuju:\\n—Sĩgʉ̃ ĩabecʉ, gãji ĩabecʉre ĩ tʉ̃avajama, gojejʉ reasãcõanama, ĩna jʉarãjʉne. 40Gajeyerema, ĩnare buegʉ rẽtobʉsaro masirã me ñaama ĩ buerã. To bajiboarine quẽnaro ĩna buejeocõajama, ĩnare buerimasʉre bajirone masirãma ĩna quẽne.\\n41-42Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre “Ãmirocaya”, yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yigotimasioñuju Jesús.\\n43—Gajeyerema, yucʉ́ vãnʉricʉ, “Quẽnase rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnabeti rica cʉtibetoja. To yicõari, vãnʉbeti, “Quẽnabeti rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnase rica cʉtibetoja. 44Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani. Quẽnase bare higos vãme cʉtiʉ ricare juaroana, vãtijota yucʉ́rijʉre macamenaja mani. To yicõari, ʉye juaroana, vidirojʉ ñaricʉ savajotaʉjʉre macamenaja mani. 45To bajirone bajiaja masare quẽne. Sĩgʉ̃ri quẽnase tʉoĩarã ñari, quẽnase yirãma. Gãjerã, rojose tʉoĩarã ñari, rojose yirãma. To bajiro bajiaja mʉa ñagõse quẽne. Masa ĩna ñagõsere ajicõari, “Rojose tʉoĩarã ñaama. Quẽnase tʉoĩarã ñaama”, yimasiaja mʉa. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉ ĩna tʉoĩabʉjʉoñaserene, ĩna riserijʉ ñagõburũgũama ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉrã, to yicõari, ĩre ajiboarine, ĩre cʉdimenama, ado bajiro bajirãma”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n46Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—¿No yirã yʉ rotisere cʉdibetiboarine, “Yʉa ʉjʉ” yʉre yati mʉa? 47Yʉ gotimasiosere ajicõari, yʉ rotirore bajiro yigʉma, ado bajiro yigʉ ũgʉ̃re bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi: 48Ĩ ũgʉ̃ ñagʉ̃mi gʉ̃tajãijʉ gojeri coaejocõari, botari rʉ̃gõcõari, vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. Vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉ ti jaiejacoaboajaquẽne, juriaquedibetoja ti vi. 49Yʉre ajiboarine, yʉ rotirore bajiro yibecʉjʉa ñagʉ̃mi sita vajarojʉ vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. Ti vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉre ti jaiejarone, yoaro mene juriaquedicoatoja —ĩnare yigotiyuju Jesús.","num_words":1306,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Tito 1\\n1 Yʉʉ Pablo Cõãmacʉ̃rẽ padecotegʉ Jesucristo cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ niiã. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ beserira cʉ̃ʉ̃rẽ ãñurõ padeorémena niirecʉtiaro jĩĩgʉ̃, yʉʉre wededutigʉ cṹũwĩ. Diamacʉ̃́ maquẽrẽ cʉ̃́ã masĩãrõ jĩĩgʉ̃, yʉʉre cṹũwĩ. Cʉ̃́ã tee padeoré cʉorá Cõãmacʉ̃ boorére tiicúa. 2 Cʉ̃́ã padeorémena “Cõãmacʉ̃ marĩrẽ catiré petihére ticotoajĩyi” jĩĩ wãcũbayiadacua. Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ atibʉ́reco tiiádari sʉguero, “catiré petihére ticogʉda” jĩĩtoarigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ jĩĩditoriqui. 3 Mecʉ̃tígã cʉ̃ʉ̃ jĩĩrito jeari, cʉ̃ʉ̃ye queti masĩnorĩ tiii. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ netõnégʉ̃ yʉʉre tee quetire wededutiwi.\\n4 Tito, yʉʉ mʉʉrẽ ãñudutia. Marĩ sĩcãrĩbíro Jesuré padeorá niiã. Teero tiigʉ́, mʉʉ yʉʉ macʉ̃ tiiróbiro niiã.\\nCõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, teero biiri Jesucristo marĩrẽ netõnégʉ̃ mʉʉrẽ ãñuré ticoaro; bóaneõ ĩñaãrõ; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nPablo Titore buedutirigue\\n5 Yʉʉ mʉʉrẽ Creta nʉcʉ̃rõpʉ cṹũatiwʉ, marĩ tiiríguere peotíaro jĩĩgʉ̃. Macãrĩcṍrõ bʉtoá dutiráre sõnecoya, Jesuré padeoráre sʉoníãrõ jĩĩgʉ̃ yʉʉ mʉʉrẽ dutirirobirora. Biiro jĩĩwʉ̃: 6 “Bʉtoá menamacʉ̃ niigʉ̃dʉ wapa cʉohégʉ niiãrõ; sĩcõrã nʉmocʉtigʉ niiãrõ; cʉ̃ʉ̃ põna Jesuré padeorá niiãrõ; ‘cʉ̃ʉ̃ põna duuró manirṍ ñañaré tiiíya’ jĩĩña manirã́ niiãrõ; ‘dutirére tʉorídojãrã niiĩya’ jĩĩña manirã́ niiãrõ”, jĩĩwʉ̃. 7 Sĩcʉ̃ Jesuré padeoráre sʉonígʉ̃ Cõãmacʉ̃ye maquẽrẽ dutibosagʉ niiĩ. Teero tiigʉ́, “cʉ̃ʉ̃rã́ ñañagʉ̃́ niiĩ” jĩĩña manigʉ̃́ niiãrõ. Cʉ̃ʉ̃ booró dícʉ tiidʉgágʉ niirijããrõ. Cúagʉ, cũmugʉ̃́, cãmerĩ́quẽgʉ̃, ñañaré tiirémena niyeru wapatágʉ niirijããrõ. 8 Wáari basocá cʉ̃ʉ̃ya wiipʉ jeari, boca, cãniré ticogʉ́ niiãrõ. Ãñuré tiigʉ́ niiãrõ. Ãñurõ wãcũ besemasĩgʉ̃ niiãrõ. Ãpẽrã́ ĩñacoropʉ diamacʉ̃́ maquẽ tiigʉ́ niiãrõ. Cõãmacʉ̃ booró tiirucúgʉ niiãrõ. Ñañaré tiidʉgápacʉ, tiihégʉ niiãrõ. 9 Cõãmacʉ̃ye diamacʉ̃́ maquẽ cʉ̃ʉ̃rẽ bueriguere tiidúrijãrõ booa. Teero tiigʉ́, ãpẽrãrẽ́ Jesucristoye queti diamacʉ̃́ buerémena wãcũtutuari tiimasĩ́qui. Tee buerére merẽã wedesecoterare diamacʉ̃́ wãcũrĩ tiimasĩ́qui.\\n10 Paʉ dutirére tʉorídojãrã niiĩya. Cʉ̃́ã noo booró wedesenetõrã, teero biiri jĩĩditoremena wederá niiĩya. Paʉ teero tiirécʉtira niicua “cõnerígʉ yapa casero widetáya” jĩĩrí põna menamacãrã. 11 Cʉ̃́ãrẽjã buerijãrõ booa. Cʉ̃́ã buerémena paʉ sĩcʉ̃põna sicawií macãrãrẽ posari tiicúa. Niyeru wapatádʉgara, bueya manirénorẽ bueãmajãcua.\\n12 Too sʉgueropʉ tiinʉcʉ̃rõ Creta macʉ̃ queti jóari basocʉ tiidita macãrãrẽ jóarigʉ niiwĩ: “Creta macãrã jĩĩditorepira niiĩya. Wáicʉra cúara tiiróbiro bóaneõ ĩñaré cʉohéra ãpẽrãrẽ́ ñañarõ tiiíya. Yaawãnirã, sũnarépira niiĩya”. 13 Cʉ̃ʉ̃ diamacʉ̃́ jóagʉra tiiyí. Teero tiigʉ́, too macãrã Jesuré padeoráre ãñurõ jĩĩmeniremena wedeya, cʉ̃́ã diamacʉ̃́ padeoáro jĩĩgʉ̃. 14 Mʉʉ teero tiihéri, cʉ̃́ã judíoa cʉ̃́ã wedeãmare quetire tʉonʉnʉ́sebocua; diamacʉ̃́ maquẽrẽ boohéraye dutirére tiinʉnʉ́sebocua.\\n15 Basocá sĩquẽrã ãñuré wãcũ tʉgueñarãrẽ niipetire ãñuré niicu. Ãpẽrã́ padeohéra, ñañarõ wãcũ tʉgueñarãrẽ ãñuré manicú. Cʉ̃́ã wãcũrépʉra ñañatoacu mée. Cʉ̃́ã ñañarõ yeeripũnacʉtitoacua mée. 16 Cʉ̃́ã “Cõãmacʉ̃rẽ masĩã” jĩĩpacara, marĩ cʉ̃́ã tiirére ĩñarĩpereja, Cõãmacʉ̃rẽ masĩhẽrã tiiróbiro tiiíya. Cʉ̃́ã ñañanetõjõãrã, Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́rã, ãñurére tiimasĩ́hẽrã niiĩya.","num_words":384,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 3, Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) | The Bible App\\n(Mt 4.17; 7.19; 12.34; 23.33; Mr 1.1-8, 15; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28; 8.33)\\n1Obediʉjʉa yóboi, Juan Bautista coyʉrĩ bʉ́rejamed̶a Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Judea ãmicʉrijoborõcarõ põecʉbenoi, põeva vaivʉre coyʉre curejamed̶a nore. 2Yópe arĩ, coyʉrejamed̶a:\\n—Chĩori dápiarĩ mʉje ãmeina teiyede, oatʉvajarã mʉje d̶aiyede. Mʉje nópe d̶aiyede, maumena mʉjare jabotecʉyʉme Jʉ̃menijicʉ, arejamed̶a, coyʉyʉ náre.\\n3Ñai Juan Bautista barejaquémavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ Isaías ʉ̃i coyʉimʉ mácʉ. Javede yópe arĩ, Isaías bácʉre coyʉicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Juan Bautista bacʉyʉ́rã:\\nJʉ̃menijicʉre coyʉcaipõecʉ cod̶oboboyʉre jápiarãjarama põecʉbenoi: “Mead̶ajarã mʉje ũmene copʉ etaburĩ maje jabocʉre, nopedeca mʉje mead̶aiyepe daimare ñai ʉ̃mʉ, mʉje pued̶aimʉ, ʉ̃i daquiye jipocai. Que d̶arĩ dajocajarã mʉje ãmeina teiyede Jʉ̃menijicʉi daroimʉ macʉyʉ́ ʉ̃i daquiye jipocai, Jʉ̃menijicʉi copʉ etaquiyepe ayʉ mʉjare”, arejaquemavʉ Isaías bácʉ, coyʉyʉ Juan Bautista bacʉyʉ́rã.\\n4Juan Bautista dorejamed̶a camello ãmicʉcʉi pod̶aque d̶aicajede ʉ̃i cuitótecaje. Aru ʉ̃i jãrióicãva máre ãimacajeque d̶aicãva marejávʉ̃ya. Ʉ̃ ãre curejamed̶a mujuñuvare aru mumicorore máre, yópe apevʉ nócavʉ cʉve cʉvabevʉpe. 5Obedivʉ põeva, Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ, Judea ãmicʉrijoborõcavʉ, aru Jordán ãmicʉriya jia ẽcarʉacavʉ máre jápiarãnʉrejaimad̶a Juan Bautista yebai. 6Aru jiai, Jordán ãmicʉriyai, na coapa “Ãmecʉbu yʉ” ne arĩburu yóboi Jʉ̃menijicʉre, ne chĩori dápiaiye boje ne ãmeina teiyede, jã́d̶ovarejamed̶a Jʉ̃menijicʉque.\\n7Obedivʉ judíovai jabova, fariseo ãmicʉriyajubocavʉ aru saduceo ãmicʉriyajubocavʉ máre, jã́d̶ovaranʉrejaimad̶a Jʉ̃menijicʉque jiai. Ʉbenita na eaivʉre jã́ri, yópe arejamed̶a Juan Bautista:\\n—¡Mʉja jʉjovaivʉbu, mʉje d̶aiye boje mearape! ¡Aru ãd̶avape paivʉbu mʉja, mʉje ãmed̶aiye boje apevʉre! Jʉ̃menijicʉi jorojĩquijãravʉ eaiyede, jãve dupini bʉojabenamu mʉja. 8D̶ajarã mʉja yópe põeva chĩoivʉ ne ãmeina teiyede, oatʉvaivʉ ne d̶aiyepe. 9Yópe arĩ, “Majeñecu Abraham mácʉ meacʉ barejaquémavʉ. Jʉ̃menijicʉ yóvarejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre. Que baru meara bajutamu maja Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Aru ʉ̃i jorojĩquinore dupini bʉojarãjaramu maja”, arĩ dápiabejarã mʉja. Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Mʉja oatʉvabevʉ baru, Jʉ̃menijicʉi jorojĩquijãravʉ eaiyede dupini bʉojabenamu mʉja. Jápiajarã. Jʉ̃menijicʉ ʉcʉ baru, bʉojaibi oatʉvayʉ iboá cʉ̃raboare Abraham mácʉi pãramena márajivʉre d̶acʉyʉ, ne d̶arãjiyepe ayʉ yópe ʉ̃i ʉrõpe. 10Yópe jiore memeipõecʉ ʉ̃i jã́iyede jocʉcʉa jẽidʉa mearʉa cʉbecʉre ʉ̃i jioi, ʉ̃i jarʉvajʉroepe dicʉáre toaboi, nopedeca Jʉ̃menijicʉ jã́ñʉ mʉjare mearo d̶abevʉre, jarʉvacʉyʉme mʉjare toabo cũiméboi.\\n11’Yʉ jãve mʉjare jã́d̶ovaivʉ Jʉ̃menijicʉre ocoque, mʉje chĩori dápiaiye boje mʉje ãmeina teiyede. Ʉbenita dacʉyʉme ji yóboi cũinácʉ, ji pʉeno parʉcʉ. Ʉ̃ macʉyʉ́me jã́d̶ovañʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉque Espíritu Santoque, ʉ̃i cʉquiyepe ayʉ mʉjaque aru ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ mʉjare máre. Aru ʉ̃ macʉyʉ́me jã́d̶ovañʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉque toaque máre, mʉje meara tenajiyepe ayʉ yópe põeva ne mead̶aiyepe tãure toaque, aru ʉ̃i ñájine d̶aquiyepe ayʉ mʉjare, meara tebedu. Que baru caivʉ pʉeno meacʉ bajube ʉ̃. Yʉ́capũravʉ pare ʉ̃i cãchinocacʉbu. Que baru ʉ̃́re cad̶ateni bʉojabevʉ yʉ. Pʉ oarĩ bʉojabevʉ yʉ nʉvacayʉ ʉ̃́re ʉ̃i cʉraidoare. 12Yópe oteiye memeipõecʉ ʉ̃i veoiyepe jaraboque, oteiyede epecʉyʉ ʉ̃i epeiñami, aru oteiye cajeáre juacʉyʉ, nopedeca Jʉ̃menijicʉ ʉ̃́re jʉ aivʉre epecʉyʉme ʉ̃i jaboteinoi aru ʉ̃́re jʉ abevʉre jarʉvacʉyʉme toabo cũiméboi, arĩ buedejamed̶a Juan Bautista.\\n(Mt 12.18; 17.5; Mr 1.9-11; Lc 3.21-22; 9.35)\\n13Dinʉmʉre Jesús nʉrejamed̶a, etacʉyʉ Galilea ãmicʉrijoborõre jocarĩ, pʉ Juan Bautista yebaita, Jordán ãmicʉriya jiai, ʉ̃i jã́d̶ovaquiyepe ayʉ ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉque. 14Juan Bautistacapũravʉ ʉ̃́re jã́d̶ovaiyʉbedejamed̶a. Que baru arejamed̶a Jesúre:\\n—Yʉre jaʉvʉ mi jã́d̶ovaino ocoi Jʉ̃menijicʉque, ji ãmeina teiye boje. Mʉrecabu meacʉ baju. Que baru mʉre jaʉbevʉ ji jã́d̶ovaino ocoi Jʉ̃menijicʉque, arejamed̶a Jesúre Juan Bautista.\\n15Ʉbenita Jesúcapũravʉ arejamed̶a:\\n—Yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe d̶aiye jaʉvʉ majare. Que baru mʉre jaʉvʉ mi jã́d̶ovaino yʉre ocoi Jʉ̃menijicʉque, arejamed̶a ʉ̃́re Jesús.\\nQue baru Juan Bautista jã́d̶ovarejamed̶a Jesúre Jʉ̃menijicʉque no jiai. 16Ʉ̃i jã́d̶ovariburu yójĩboi, maumena marejamed̶a Jesús jiare jocarĩ. Dinʉmʉmiareca vorĩ nʉrejavʉ̃ya cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõ. Aru Jʉ̃menijicʉi Espíritu jurecope ẽmeni tubacodad̶ore ʉ̃i pʉenora jã́rejamed̶a Jesús. 17Aru ina cʉrivʉ noi jápiarejaimad̶a apeno yávainore, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõque aiyede yópe: “Ñainecabe jímacʉ, ji ʉmʉ. Me torojʉvʉ yʉ ʉ̃́re”, arejamed̶a Jesúre Jʉ̃menijicʉ.\\nKhám phá Mateo 3 bằng câu Kinh Thánh","num_words":569,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.012,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Corintios 5\\nÑañaré tiigʉ́re cõãdutire\\n1 Mʉ́ãmena niirã́ cʉ̃́ã tiiré queti ãnopʉ́ jeatoaa. Biiro tʉonóã: Sĩcʉ̃ mʉ́ã menamacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ pacʉ dúuturigore ẽma, nʉmocʉtiayigʉ. Biiro tiirénorẽ Cõãmacʉ̃rẽ padeohéracã “teero tiiríjãña; bayiró ñañaré niiã” jĩĩcua. 2 ¿“Ãpẽrã́ nemorṍ niinetõnʉcãã” jĩĩgari mʉ́ã ména? Wãcũpatirono tiirá, mʉ́ã wãcũpatiriayiro. Wãcũpatirapeja, cʉ̃ʉ̃rẽ cõãbojĩyu; mʉ́ãmena neãdutiribojĩyu. 3 Yʉʉ ãnopʉ́ niipacʉ, yʉʉ wãcũrémena mʉ́ã pʉtopʉ niigʉ̃biro tʉgueñaã. Teero tiigʉ́, yʉʉ wãcũrépʉre teero ñañaré tiigʉ́re “cõãrõ booa” jĩĩtoaa. 4 Mʉ́ã neãrĩ, yʉʉcã yʉʉ wãcũrépʉ mʉ́ã pʉtopʉ niiapugʉda. Marĩ Õpʉ̃ Jesús tutuarecã mʉ́ãmena niiãdacu. 5 Mʉ́ã teero neãrã, cʉ̃ʉ̃rẽ cõãjãña. Wãtĩrẽ wiyayá, cʉ̃ʉ̃ya õpʉ̃ʉ̃rẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiáro jĩĩrã. Teero ñañarõ netõgʉ̃́, duubóqui. Cʉ̃ʉ̃ teeré duurí, marĩ Õpʉ̃ Jesús pʉtʉaatigʉ, cʉ̃ʉ̃ yeeripũnarẽ netõnégʉ̃daqui.\\n6 Teero tiirá, “ʉ̃sãpe ãpẽrã́ nemorṍ niinetõnʉcãã” jĩĩrijãña. Mʉ́ã ateré masĩã: Pã tiirá púuaro jĩĩrã, pã púuri tiirére wʉ́ocua. Cʉ̃́ã péerogã wʉ́oari siro, tee niipetiropʉ sesajõãcu. Teerora basocá ñañaré tiirére pẽnicúa. 7 Teero tiirá, pẽnirĩ́ jĩĩrã, ñañaré tiigʉ́re cõãjãña. Mʉ́ã teero tiirá, ãñurã́ pʉtʉáadacu. Judíoa Pascua bosebʉrecore pã púuremena wʉ́oya maniré dícʉre yaacua. Wʉ́oya maniré tiiróbiro niirã́ niiã mʉ́ã. Cristo basirora marĩ ñañaré tiirére cõãgʉ̃, sĩãnórigʉ niiwĩ marĩye wapa. Cʉ̃ʉ̃rã́ Pascua niirĩ, oveja cʉ̃́ã sĩãnórigʉbiro niiĩ. 8 Teero tiirá, pã púuri tiirére cõãrãbiro ñañaré tiirére duuáda. Pã púuri tiirére wʉ́oya manirébiro niiãda. Teero tiirá, ãñuré tiidʉgára, tiiditóre manirṍ Cristo marĩrẽ tiibosáriguere ʉseniremena tiiáda.\\n9 Yʉʉ too sʉguero jóaripũpʉ biiro jóawʉ: “Ñeeapesodeaatiramena bapacʉtirijãña”, jĩĩ jóawʉ. 10 Yʉʉ teero jóagʉ, “atibʉ́reco macãrã ñañaré tiirámena wedeserijãña” jĩĩgʉ̃ mee tiiwʉ́. Mʉ́ã “ñeeapesodeaatiramena, ʉgorepiramena, yaarí basocamena, weerirare padeorámena wedeseria” jĩĩrãpeja, atibʉ́recore cõãwitiwabojĩyu. 11 Yʉʉ biirope jĩĩdʉgagʉ tiiwʉ́: “Sĩcʉ̃ ‘Jesuré padeóa’ jĩĩpacʉ, ñeeapesodeaatigʉ niirĩ, cʉ̃ʉ̃mena bapacʉtirijãña. Teero biiri ʉgorepigʉmena, weerirare padeogʉ́mena, quetipígʉmena, cũmurépigʉmena, yaarépigʉmena bapacʉtirijãña. Cʉ̃ʉ̃nomena sĩcãrĩno yaarijãña”, jĩĩwʉ̃. 12-13 Yʉʉ Jesuré padeohérare beseria. Cõãmacʉ̃ basiro cʉ̃́ãrẽ bese, diamacʉ̃́rã wapa tiigʉ́daqui. Mʉ́ãmena niirã́pere besero booa. Teero tiirá, Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩrõbirora tiiyá: Mʉ́ã watoapʉ ñañaré tiigʉ́re cõãjãña.","num_words":293,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Daizezebara kãgabʉ ewari jõmaʉ̃nẽ neneẽãpanamarẽã akʉza sobiapanamarẽã ẽjũã bia zebʉrʉde.\\nMamina bʉa krĩchabʉbaibara, ¿sõbede mawũã berabaripe, maʉ̃ra berabariẽkĩrã? Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Daizeze Nokʼobara wãrĩnu o ũdubita. Daizezebara kãgabʉ ẽbẽra jõmaʉ̃ba kʼawuadamarẽã maʉ̃ Nokʼo ʉ̃rʉ, akʉza ẽbẽrarãita nebia weita erbʉ ʉ̃rʉ (Salmo 37:11, 29; Isaías 9:7).\\nDaizezebara kãgabʉ dayirãra sobiapanamarẽã.\\nYibari biaba yi wũãwũãra biapanamarẽã kãgabʉ kĩrãkʼa, abʼarika Daizeze ʉ̃tʉbemabida kãgabʉ dayirã sobiapanamarẽã ewari jõmaʉ̃nẽ (Isaías 48:17, 18). «Daizezeba jarabʉ obʉra ewari jõmaʉ̃nẽbayi» mawũã jarabʉ Jeowabara (1 Juan 2:17).\\nDaizezebara kãgabʉ iyi ode wãnamarẽã.\\nDaizeze Bedʼeabara jarabʉ Jeowabara dayirã jaradiakĩrãbʉta «iyi ota» «mawũã iyi odebaita» (Miqueas 4:2). Iya ãba daʉcha osi pʉwʉrʉ aba «izhidʼe babigaita» Iya krĩchabʉta ũdubigadamarẽã naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ (Hechos 15:14).\\nDaizezebara kãgabʉ jõmaʉ̃ba odamarẽã iya jarabʉta.\\nReligion wãrĩnuarabara ãba jʉre erbʉ kãgade, mawũã aba abakakʼa idubʉ kʉaẽ (Juan 13:35). ¿Kʼairaba jaradiapanʉ naʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nebema yumakẽrãra akʉza yuwẽrãra, Daizezeba kãgabʉ jõmaʉ̃ba ãba odaira? naʉ̃ bedʼea panʉira kãgapanʉ akʉmarẽã naʉ̃ kartata.\\nKʼawuara Daizeze Bedʼeata daibawara. ¿Daizeze Bedʼeara kʼawua wãka Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbawara? wabida oẽbʉrʉ, ¿kãgaika bʉa jaradiadamarẽã? maʉ̃ra bari jaradiadayi. Mawũã bʉa ũduyi audre yibiata Daizeze kʼaitabaita.\\nBari jʉrʉda kartarata. Bʉa kãgabʉrʉ kartata bʉ bedʼeade bedʼeabʉta Daizeze Bedʼea audre ũrĩta, wãibara widide Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabari dema, mawũãẽbʉrʉ widida Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã.\\nKʼawuara dai ʉ̃rʉ internetʼne. Akʉra dai Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã internetʼne www.jw.org\/cto, mama akʉseabʉ Daizeze Bedʼeara internetʼne, jʉrʉseabʉ, akʉza kartara mejãcha ʉ̃tʉzebiseabʉ bedʼea awuara awuaraka bedʼea 750 audre.\\n¿Sãwũã jaradiapanʉ dayirãbara Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ?\\nNaʉ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãra ũdukʼawuapanʉ ãya Daizeze Bedʼea bari kʼawuabipanʉneba. Akʉra sãwũã kʼawuabipanʉta.\\n¿Daizeze Bed’ea k’ãrẽa k’awuaibara? (bideo jõma)\\nẼbẽra mejãchaʉ̃ba ũdubʉda Daizezedeba ãyi widibadara. Kãgapanʉ bʉabida akʉmarẽã naʉ̃ librota.\\n¿Sãwũã bʼai dayirãra ẽjũã kĩrãwãreãnẽra?","num_words":249,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji 2 TIMÓTEO 3\\n☰ 2 TIMÓTEO 3 ◀ ▶\\nAnodaaɡ̶eeteda niɡ̶icoa owidijedi nokododi\\n1 Timóteo, ele mowooɡ̶oti anodaaɡ̶eeteda niɡ̶icoa owidijedi nokododi, maleedaɡ̶a yaaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o, jinataɡ̶a owidi niɡ̶icoa ane doide. 2-4 Igaataɡ̶a digawini anodaaɡ̶ee niɡ̶ica oko niɡ̶icoa nokododi: Adodigomadadi, daɡ̶axa moyemaa dinyeelo, codaa modi minoa nimaweneɡ̶eco, anaɡ̶axakenaɡ̶aɡ̶a, lemaanigi moiwo eledi oko. Codaa aɡ̶oyiwaɡ̶adi eliododipi, aɡ̶odiniotagodetema eledi oko, aɡ̶odeemitetibige Aneotedoɡ̶oji, aɡ̶oyemaa eledi oko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oiwikode eledi oko. Codaa owo liwitakegitigi eledi oko, adinajacaɡ̶aditema niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka lolaadi ane beyagi, codaa loidenaɡ̶a, codaa odakapetege anele. Ayakadi me jinakatonaɡ̶a niɡ̶ina oko liciagi, yediiɡ̶a mowo loenatagi ane beyagi anowookonaɡ̶a. Niɡ̶ica oko odiletibige deɡ̶eletibigiwaji caticedi eledi oko, nalokecajoli, pida baadoɡ̶oyemaateda Aneotedoɡ̶oji. 5 Niɡ̶idi oko onowo modioteci naigi anewi, pida aɡ̶oika Aneotedoɡ̶oji me ibake loniciwaɡ̶a me iigi anee me newiɡ̶a. Timóteo, jiniɡ̶ipecitiogi niɡ̶ina noiigi liciagi.\\n6 Igaataɡ̶a initibece niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi oninaaletiniwace oko owotibige moyakadi modakatiwece niɡ̶inoa diimaɡ̶a. Odaa joɡ̶oyakadi moiiɡ̶e lewiɡ̶a niɡ̶inoda iwaalepodi ane diɡ̶ica mele lowoogo, ane daɡ̶a leegitibige mowo ane beyagi. Igaataɡ̶a niɡ̶idi iwaalepodi oyemaa modioteci niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka lolaadi ane beyagi. 7 Niɡ̶idi iwaalepodi idioka limedi modoletibige moyowooɡ̶odi okanicodaaɡ̶ica gela nakatigi, pida aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi doɡ̶oyowooɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi, codaa aɡ̶oyakadi moyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji. 8 Niɡ̶ijo jotigide ijoa itoataale oxikonaɡ̶aɡ̶a ane liboonaɡ̶atedi Janes ijaa Jambres nakapetegi Moisés aneetece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Idaaɡ̶ee niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a modakapetege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi. Aɡ̶aleeɡ̶ica deɡ̶ele lowooko, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶alee oyiwaɡ̶adi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. 9 Pida niɡ̶ida libakedi aɡ̶ica aneletema, igaataɡ̶a inatawece oko icota monadi me yetoledi, digo anee niɡ̶ijo jotigide niɡ̶ijo oko noɡ̶onadi Janes ijaa Jambres me yetoledi niɡ̶ijo naɡ̶a nakapetegi Moisés.\\nOwidijedi Paulo ladeenaɡ̶aneɡ̶eco\\n10 Pida akamaɡ̶akaami Timóteo jiɡ̶iwitece niɡ̶ijo ane jiiɡ̶axitaɡ̶adici, codaa eledi jiɡ̶iwitece anodaaɡ̶eji me idewiɡ̶atema Jesus Cristo, owooɡ̶oti niɡ̶ica anidioka limedi me jemaa me jaotema Aneotedoɡ̶oji, codaa me jinakato, owooɡ̶oti anodaaɡ̶ee me idinatitiogi niɡ̶ijo oko yakapetedipi, codaa owooɡ̶oti me diɡ̶icaadaɡ̶a jemaa niɡ̶ina oko, eledi owooɡ̶oti me jixomaɡ̶ateetedijo ijoatawece ane dakaketomi leeɡ̶odi ibakedi. 11 Niɡ̶ida makaami owooɡ̶oti monigaalatibici domoɡ̶owo anodigotiwa, codaa owooɡ̶oti anodaa yawikodigi midiwa nigotadi Antioquia, Icônio, Listra. Eliodi monigaalatibici me domoɡ̶owo anodigotiwa, codaa eliodi me jawikode. Pida Ǥoniotagodi idatamaɡ̶ateetetege ijoatawece niɡ̶ijoa yawikodico. 12 Ewi okanicodaaɡ̶ica oko anidoka yemaa me yewiɡ̶a me yexogotege Jesus Cristo, niɡ̶ini oko oigaalatibece odoletibige mowo anodigota, codaa me dawikode. 13 Pida niɡ̶ina oko ane beyagi, codaa niɡ̶ina oko anokowo monakato Ǥoniotagodi, niɡ̶idi jeɡ̶epaanaɡ̶a owo ane beyagi. Codaa ja daɡ̶axa moninaaletiniwace oko, codaa mepaa dininaaletibigiwaji.\\n14 Pida akamaɡ̶akaami Timóteo idioka limedi me iwaɡ̶ati codaa me iwitece niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi anadiniiɡ̶axinitece, ane iwaɡ̶ati, igaataɡ̶a owooɡ̶oti niɡ̶ijo oko anetiɡ̶adiiɡ̶axinitece niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. 15 Ele mowooɡ̶oti leeɡ̶odi niɡ̶ijo maleeɡ̶akaami nigaanigawaanigi noɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶inoa notaɡ̶a ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa natigide. Niɡ̶idiwa notaɡ̶a ɡ̶adiiɡ̶axinitece, anida loniciwaɡ̶a meo ɡ̶adixakedi manakatoni Ǥoniotagodi. Aneotedoɡ̶oji anodaaɡ̶igote me yewikatiditace niɡ̶ina oko aneyiwaɡ̶adi Jesus Cristo. 16 Igaataɡ̶a idiwatawece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji anoiditedini niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi niɡ̶ijo naɡ̶a ikeetediogi Aneotedoɡ̶oji Liwigo niɡ̶ica ane leeditibige moiditedini. Ele me jibakenaɡ̶a lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me jiiɡ̶axinaɡ̶a oko me jikeenaɡ̶ata libatico, codaa me joxokojoɡ̶o niɡ̶ina oko, codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶a me dineɡ̶enaɡ̶adi. 17 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee me jibakenaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, jaoɡ̶atibige niɡ̶ina oko anowo libakedi Aneotedoɡ̶oji mida lixakedi ane yopotigi me dibatema Aneotedoɡ̶oji, codaa me igotema meo okanicodaaɡ̶ica nibakedi anele.","num_words":481,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 10 BSNNT - Adire masiritibesa mʉa: Jud'io - Bible Search\\n“Rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnorujeoriarãre rʉ̃cʉbʉobesa”, yire\\n1Adire masiritibesa mʉa: Jud'io masa yʉa ñicʉa, Moisés ñamasir'ire sʉyamasiriarã ĩna bajimasirere masiritibesa. “Egiptoana ĩnare sĩabeticõato” yigʉ, Dios ĩ masise rãca buerine yʉa ñicʉare buebibecõamasiñuju. To ĩ yijare, jediro jẽacoamasiñujarã riaga, Oco Sũarisa vãme cʉtiya, gajejacatʉajʉ ĩnare rudirã. 2To bajiro ĩna bajijama, “Moisére ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiĩorã bajimasiñujarã ĩna. 3Ĩna jẽaro bero, ĩna jediro õ vecaye maná vãme cʉti Dios ĩ cõarere barũgũmasiñujarã. 4To yicõari, ĩna idicatirotire yigʉ, gʉ̃tajʉre oco budirotimasiñuju Dios. Ti oco ĩna idise quẽnase ñamasiñuju. Jesucristo quẽne, gʉ̃tare bajiro ñagʉ̃ quẽnasere cõagʉ̃ ñacoayumi. To bajicõari, gʉ̃ta sʉorine ĩna catijama, Cristo, ruyubetiboarine, ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, ĩna jedirone quẽnaro ñacoayuma. 5Quẽnaro ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉboarone, jãjarã rojose ĩna yijare, ĩnare ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnabecʉ ñari, “Ʉjorʉcʉja” ĩnare ĩ yiboaria sitajʉ ĩna ejabetone, “Yucʉ́ manojʉne bajireacõaña mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios.\\n6To bajiro ĩna bajimasire ñajare, “Dios ĩ bojabetire mani yijama, ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro manire quẽne yiromi Dios” yimasirã ñari, mani yibetijama, quẽnaja. 7To bajiri yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, “Ado bajigʉ ñagʉ̃mi” yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro rʉ̃cʉbʉobesa mʉa. Yʉa ñicʉa, ĩna rʉ̃cʉbʉomasirere ado bajiro gotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire: “‘Ado bajigʉ ñagʉ̃mi’ yiquẽnorujeocõari, ‘Ĩre rʉ̃cʉbʉorã yaja’ yirã, barujiyuma. To yicõari, idiyuma. To yigajanocõari, basavariquẽnacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire, Dios ĩ bojabetire ĩna yimasirere gotiro. 8To yicõari, gajeye yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, rõmia rãca gãmerã ĩna ajeriarã cʉtimasire ũnire yibetiroti ñaja manire. To bajiro ĩna yijaise vaja, cojorʉ̃mʉne veintitres mil ñarãre bajirearotimasiñuju Dios. To bajiri ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro, “Manire quẽne yiromi” yirã, yibetiroti ñaja. 9“Rojose mani yijama, rojose manire yirʉcʉmi” yitʉoĩaboarine, rojose yitʉjamena ñari, ãña cũnieco, bajireacoamasiñujarã ĩna. To bajiri, “Rojose tãmʉorobe” yirã, ĩna yimasiriarore bajiro yibetiroti ñaja manire. 10Yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri Diore ñagõmacamasiñujarã. To bajiro ĩna yise sʉorine ĩ tʉagʉre ĩnare sĩarearoticõamasiñuju Dios. To bajiri ángeljʉa ĩnare sĩareacõamasiñuju. “Manire quẽne to bajiro yirotiromi Dios” yirã, ĩre ñagõmacabetiroti ñaja.\\n11“To bajise rojose yʉa ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro mani yijama, ĩnare ti bajimasiriarore bajiro bajirʉaroja manire quẽne”, yimasiaja mani. Adirodoriana, mani tʉoĩamasirotire yigʉ, ĩna bajimasirere Moisére ucarotimasiñumi Dios. 12To bajiri, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩamasiri ñato, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro yʉre bajirobe” yigʉ. 13Quẽnaro tʉoĩaroti ti ñaboajaquẽne, “‘Rojose yirʉabeaja’ yicõaboarine, rojose yicõaroti ñaja”, yitʉoĩaroti me ñaja mʉare. “Yʉare rojose ĩ rotirore bajiro mʉare rotibecʉmi Satanás”, yiroti me ñaja. Gãjerãre rojose ĩ yirotirore bajiro rĩne manire yirotirũgũami. Rojose manire ĩ yirotiboajaquẽne, “Tire yibeticõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato” yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios.\\n14To bajiri yʉ mairã, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro manire bajirobe” yirã, quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña mʉa. “Ado bajirã ñarãma”, ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorãre rʉ̃cʉbʉobeticõaña. 15Quẽnaro tʉoĩamasirã ñari, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami Pablo”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa. 16Cristo manire ĩ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari, mani idijama, ¿Cristo ri'ire idirã me yatique mani? Pan mani baroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari mani bajama, ¿Cristo rujʉ riire barã me yatique mani? To bajiro mani yijama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaja mani. To bajiro mani yisere ĩacõari, bʉtobʉsa manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. 17Jãjarã ñaboarine, pan cojane batecõari, baja mani. To bajiro yirã ñari, ĩ yarã ñaja mani jediro.\\n18Jud'io masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca soemʉorãma. To yicõari, rʉyasere barãma. Tire ĩna bajama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi Dios. To bajirone tʉoĩarãma, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne. 19To bajiro yʉ yijama, “Catirã ñarãma ĩna quẽnorujeoriarã” yigʉ me yaja. To yicõari, “Ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũse ñamasuse ñaja” yigʉ me yaja. 20Ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Diore masimena, ĩna quẽnorujeoriarãre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, vãtiajʉare rʉ̃cʉbʉorã yirãma. To bajiri, vãtiare mʉa ejarẽmosere, to yicõari, vãtiajʉa quẽne, ĩnare mʉa ajitirʉ̃nʉrotire yirã, mʉare ĩna ejarẽmorotire bojabeaja yʉ. 21To bajiri mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉocõa, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉo mani yijama, quẽnabetoja. To bajiro yibetiroti ñaja manire.\\n22To bajiro mani yijama, ĩajũnisinirʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rẽtoro masirã me ñaja mani. To bajiri, “Rojose mani yise vaja, rojose ĩ yijama, rudimasibetirʉarãja mani”, yimasiaja.\\n23Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajirone bajiaja, bajirojʉma. Jediro mani yise manire ejarẽmobeaja. To bajiro mani yijama, “Gãjerã, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yirã me, yirãja mani. 24Mani masu quẽnaro mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũrʉarãja mani.\\n25Vaibʉcʉ rii ĩna ĩsirijʉ ñasere vaja yicõari, “Rojose ñaroja” yitʉoĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã ĩna cũrʉare ñati adi?”, yisẽniĩabeja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Sẽniĩabetiroti ñaja”, mʉare yaja yʉ: 26Adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeore ti ñajare, bare ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja.\\n27Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ, “Yʉ tʉ barã vayá” yicõari, no bojase ĩ ecasere mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũrʉare ñati adi?” yisẽniĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. 28-30“Tire mani bajama, quẽnaja” mʉa yitʉoĩajama, gãji magʉ̃mi, “Rojose yirã yaja mʉa” yigʉ. Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare riire, “Quẽnaja” Diore mʉa yisẽniro bero mʉa bajama, rojose yirã me yirãja mʉa. To bajiboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare rii ñaja, mani babeti” ĩ yigotijama, babeja. 31To bajiri mani bajama, mani babetijaquẽne, mani idijama, mani idibetijaquẽne, no bojase mani yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉarãja mani, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 32Gãjerãre ĩamaimenane mani bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, “Ĩna quẽne rojose yiroma” yirã, yibetiroti ñaja. 33Tire mʉare yʉ gotirore bajiro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, yʉ masu yʉ bojasere yibecʉne, yʉ rãcana jediro ĩnare yʉ ejarẽmorotijʉare tʉoĩacõari, yirũgũaja yʉ, “Yʉ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ yirẽtobosarã ñato” yigʉ.","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 12\\nDios ñarojʉ Pablo ĩ cãire gaye\\n1 Yʉmasi gaye yʉ bʉsijama, “Quenabea iti. Rocati bʉsiboja yʉ”, yi tʉoĩa yʉ. Ito bajibojarocati mani Ʉjʉ yʉre ĩ ĩogore bʉsicʉja yʉ. Ito yicõri yʉ cãirojʉ ĩ gotire cʉni mʉare goticʉja yʉ. 2 Iti rʉmʉjʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉsʉocʉ yʉ. Ũmacʉ̃jʉ sʉsari tutijʉ Dios ñarojʉ yʉre ĩ ãmi ejaja bero catorce rodori tʉja adocãta ĩja. Yʉre ito ĩ ãmi ejaja, “Ito bajiro ãmi ejarʉ”, yibea yʉ. Yʉ ya rujʉti, yʉ ya ʉsigoti ãmi ejarʉ gajea. Dios sĩgʉ̃ti masiami itire. 3 Riti, “Quenari cʉtojʉ Dios ĩ ñaro yʉre ãmi ejañi”, ya yʉ mʉcana. Ito bajibojarocati, “Ito bajiro ejacʉ yʉ”, yi masibea yʉ. Yʉ ya ʉsigoti, yʉ ya rujʉ cʉni ãmi mʉjari seyoñi Dios gajea. Ĩ sĩgʉ̃ti masiami itire. 4 Ito ejacõri masare Dios ĩ gotibitire tʉocʉ yʉ. Ito yʉ tʉogore goti rotibeami Dios yʉre. 5 Iti gaye yʉre Dios ĩ gotija, “Ñasagʉ ña yʉ”, yibogʉja yʉ. Ito bajibojarocati itire yibicʉja. Yʉmasi gaye yʉ bʉsija, “Bʉto sẽogʉ̃ meje ña yʉ. Yʉ cʉni tʉoĩa bʉjatobea yʉ”, yicʉja yʉ. 6 “Queno yigʉ ña yʉ”, yʉ yi ãmoja, yi masia yʉ itire. Riojo yʉ gotigʉ ñajare, “Bʉgʉti yami Pablo”, yi masimenaji gãjerã. Ito bajibojarocati, “Queno yigʉ ña yʉ”, yi ãmobea yʉ. Yʉ yigore tibojarãti, ito yicõri yʉ bʉsigore tʉobojarã cʉni, “Queno yigʉ ñami Pablo”, mʉa yi masibeja, “Queno yigʉ ñami Pablo”, mʉa yire ãmobitiborʉja yʉ. 7 Yʉ cãirojʉ Dios yʉre ĩ ĩocati quenarise ñacʉ. Ito bajiro ĩobojagʉti, “Gãjerã rẽtoro ñasagʉ ña yʉ”, yʉ yire ãmobeami Dios. Ito bajiri yʉ ya rujʉ, yʉ ñarise cʉtiroca yiñi Dios. Jota iti juniro bajiro bajia iti yʉre. Yʉre iti ñaja ticõri, “Gãjerã rẽtoro ñasagʉ meje ña mʉ”, yami Satanás yʉre. 8 Yʉ ñarise cʉtirise yisijaro yirocʉ, ʉdiaji Diore senibojacʉ yʉ. 9 Ito bajiro ĩre yʉ senibojarocati ado bajiro yʉre cʉdiquĩ ĩ: “ ‘Yʉre ti maiami Dios’, mʉ yi masija, ñe rʉyabea mʉre. Rojo bʉsagʉ mʉ ñaja ticõri, ‘Dios ĩ masirisena, riasoguĩji Pablo’, yi tʉoĩarã yirãji masa”, yiquĩ mani Ʉjʉ yʉre. Ito bajiri ñarise cʉticõri wanʉa yʉ. Ito bajigʉ yʉ ñaja ticõri, “Cristo masirisena riasoñi Pablo”, yʉre yi tʉoĩarã yirãji masa. 10 Ito bajiri yʉ ñarise cʉtija, wanʉa yʉ. Coji meje yʉre bʉsitucã masa. Coji meje yʉ ãmorise rʉyasoticʉ yʉre. Coji meje ʉsirioro yi codecã masa yʉre. Cristo oca yʉ riasojare coji meje yʉ tʉoĩa bʉjatobitiroca yicã masa yʉre. Ito bajibojarocati wanʉa yʉ. Yʉ tʉoĩa bʉjatobitija, Cristore riti tʉoĩa yʉ. Ito bajiri, “Ĩ masirisena ña yʉ”, yi tʉoĩa yʉ.\\nCorinto cʉto gãnare Pablo ĩ tʉoĩa oca jaire gaye\\n11 Yʉmasi gaye gotigʉ, queno tʉo masibicʉre bajiro bʉsia yʉ. “Queno yigʉ ñami Pablo”, mʉa yibejare, yʉmasiti ito bajiro ya yʉ. Ito bajibojarocati, “Queno yigʉ ñami Pablo”, yirʉjaboja mʉare. Mʉa tʉ gãna, “Dios ĩ cũana ñasarã ña gʉa”, yirã rẽtoro ñasagʉ ña yʉ. No yigʉ meje ñabojagʉti ĩna rẽtoro ñasagʉ ña yʉ. 12 Dios ĩ cũrʉ ñami Pablo, yijaro ĩna yirocʉ, tiyamani jaje yi ĩocʉ yʉ mʉare mʉa tʉ ñagʉ̃. Mʉa yʉre ñeñaro yibojarocati ʉsiriobicʉti Dios oca mʉare goti rẽtobucʉ yʉ. Jaje tiyamani mʉare ĩocʉ yʉ. “Riti Dios ĩ cũrʉ ñami Pablo”, yi tʉoĩarʉja mʉa yʉre. 13 “Gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãreama bʉto rʉ̃cʉbʉoami Pablo. Manireama rʉ̃cʉbʉobeami”, ¿yi tʉoĩati mʉa? Corocõti mʉare rʉ̃cʉbʉoa yʉ. Gãjerã Jesucristore tʉorʉ̃nʉrãre, “Yʉre ejabʉaya mʉa, yʉ ña masitoni”, ĩnare yʉ yiado bajiro yibiticʉ yʉ mʉare. Ito bajiro mʉare yibiticõri, “Yʉ ñeñaro yirisere ãcabojoya”, ¿yigʉ yigʉjada yʉ mʉare? Yibicʉja. Ñeñaro yibiticʉ yʉ mʉare.\\n14 Jʉaji mʉa tʉ ejasʉocʉ yʉ. Ito bajiri ʉdiaji mʉa tʉ ejagʉ warocʉ jane quenosʉoa yʉ mʉcana. Mʉa tʉ yʉ ñaja, mʉare josabicʉ yigʉja yʉ. Mʉa yʉre ti maire ãmoa yʉ. Mʉa ya niyeru ãmogʉ̃ meje mʉa tʉ ejagʉ yigʉja yʉ. Ado bajirojʉa bajia: Ĩna rĩare ejabʉarona niyerure ãmoama ĩna jacʉsabatia. Rĩa meje ñama ĩna jacʉsabatiare ejabʉarona niyeru ãmarã. Yʉ rĩare bajiro bajia mʉa. Ito bajiri mʉare josabicʉ yigʉja yʉ. 15 Mʉare ti maicõri mʉare ejabʉa ãmoa yʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉjaro ĩna, yirocʉ yʉ rʉcorise ñarocõti wanʉre rãca jidicãcʉja yʉ. Cristore tʉorʉ̃nʉjaro Corinto cʉto gãna, yirocʉ bʉcʉa wabojagʉti mʉare ejabʉasoticʉja yʉ. Mʉare yʉ bʉto ti maibojarocati yʉ tʉoĩaja yʉre queno ti maibea mʉa.\\n16 “Mani rãca ñagʉ̃ manire josabitiquĩ Pablo”, yi tʉoĩarãji mʉa yʉre. Ito bajibojarocati, “Queno tʉoĩagʉ̃ ñari manire rʉoñi Pablo”, yirãji mʉa coriarã. 17 “Manire ĩ oca cõana rãca manire rʉoñi Pablo”, ¿yi tʉoĩati mʉa? Rʉobiticʉ yʉ mʉare. 18 “Ĩnare titẽña”, yirocʉ iti rʉmʉ Titore cõacʉ yʉ mʉa tʉ. Gãji ĩ rãca Cristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ cõacʉ yʉ. “Manire rʉoñi Tito”, ¿yi tʉoĩati mʉa? Rʉobitirʉ ĩ. “Queno yiquĩ Tito”, yi tʉoĩarãji mʉa. Yʉre bajiro Espíritu Santo quedi sãja ecogʉ ñari, mʉare ejabʉa ãmogʉ̃ Dios oca queno riasoñi ĩ. Mʉare niyeru josabisĩ ĩ.\\n19 “Ĩre wanʉjaro ĩna, yirocʉ iti manire gotiami Pablo”, ¿yi tʉoĩati mʉa? Ito bajiro meje bajia. Ado bajirojʉa bajia: Mʉare yʉ bʉsija, Cristo ĩ ãmoro bajiro mʉare bʉsia yʉ, Dios ĩ tiro riojo. Tʉoya yʉ mairã yʉ ñarã mʉa. Jeyaro yʉ mʉare gotirise, “Cristore tʉorʉ̃nʉ wajaro ĩna”, yirocʉ mʉare ya yʉ. 20 “Mʉa tʉ ejacõri, Cristore cʉdibiticõri ñeñarise riti mʉa yi ñaroca ti ejagʉ yigʉja yʉ gajea”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. “Mʉa tʉ ejacõri mʉa oca josa ñaroca ti ejagʉ yigʉja yʉ gajea. Gãjerã ya gajeoni mʉa ʉoroca, mʉa junisini ñaroca ito yicõri gãmeri queno mʉa baba cʉti ñabitiroca, oca menirã cʉni, bʉsiturã, gãmeri tãrã, ito bajiro yibojarãti, ‘Gãjerã rẽtoro tʉoĩarã ña gʉa’, mʉa yi ñaroca ti ejagʉ yigʉja yʉ gajea”, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Ito bajiro mʉa yi ñaroca yʉ ti ejaja, mʉa ãmoro bajiro mʉare wanʉ ejabicʉja yʉ. Ito bajiro mʉa ñeñaro yirise ticõri mʉare junisini tigʉ yigʉja yʉ. Ito bajiri yʉ junisinija ticõri, wanʉmenaji mʉa. 21 “Mʉa tʉ ejagʉ mʉa ñeñaro yire ticõri yʉ bojo bʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa güia yʉ. Iti rʉmʉ mʉa ñeñaro yiado bajiroti mʉa yija ticõri, mʉa tiro riojo otigʉ yigʉja yʉ. Itire ãmobea yʉ. Mʉa tʉ ejacõri, “Ĩna ñeñaro yirisere jidicã ãmobeama ĩna. Rocati romiare ĩna ajerise jidicã ãmobeama ĩna. Ĩnamasiti ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiroti ñeñaro yi ʉyarãji maji”, yi yʉ ti ejaja, otigʉ yigʉja yʉ. Itire ãmobea yʉ.","num_words":971,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 SAN PEDRO 2\\n1 Iti oca tʉorʉ̃nʉcõri Dios rĩa ña mani. Ito bajiri jeyaro mʉa ñeñaro yirise jidicãña. Gãjerãre rʉobesa. Ito yicõri socabesa. Gãjerã ya gajeoni ti ʉobesa, ito yicõri gãjerãre bʉsitubesa. 2-3 “Yʉre ti maicõri, Queno yiquĩ Dios”, yi tʉoĩa mʉa. Ito bajiri jaibicʉacã ũju ãmosotiro bajiroti Dios oca quenarisejʉare riti riasotiya mʉa. Jaibicʉacã ĩ ũjutĩñaja quenaro bʉcʉaguĩji. Mʉa cʉni Dios ocare mʉa riasotitĩñaja ĩre queno masirã yirãji mʉa. Ito yicõri Dios rãca sĩgʉ̃re bajiro ʉsi cʉticõri ĩ ãmorisere cʉdirã yirãji mʉa.\\nGʉ̃tagã ñasaricare bajiro bajigʉ ñami Cristo, yire gaye\\n4 Queno tʉoya. Goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Gʉ̃ta wi meniri masa gʉ̃tagãre ti cõĩacõri, “Ãmobea itigare”, yiyijarã ĩna. Ito bajibojarocati gãji itiga gʉ̃tagãre ti cõĩacõri, “Gaje gʉ̃ta rẽtoro quenarica ña itiga. Ãmoa yʉ”, yiyijʉ ĩ. Ado bajiro bajia yireoni ña iti oca. Cristore ãmobiticõri, “Gʉa ʉjʉ meje ñami ĩ”, yiyijarã mani ʉjʉ mesa. Ito bajibojarocati Cristore bʉto ãmocõri ĩre beseyijʉ Dios, manire masorocʉre. 5 Dios beserʉ ñari ĩre bajiroti mani ʉsi cʉti ñaja quena. Manire cʉni beseñi Dios, Cristo rãca sĩgʉ̃re bajiro mani ʉsi cʉtitoni. Ito bajiro Dios ejabʉarise rãca queno Cristo rãca ʉsi cʉtirʉja mani. Manire Dios ĩ wanʉtoni ĩ ãmoro bajiro mani yija quena. Cristo ĩ ejabʉarise rãca gãjerãre ĩ oca gotirʉja mani. Ito yicõri gãjerãre yiari Diore bʉsirʉja mani. Ito bajiro yirʉja mani Cristo ĩ ejabʉarisena, Dios ĩ wanʉtoni. 6 Itire yi ucayijʉ Diore goti ĩsiri masʉ. Gaje ado bajiro ucayijʉ, Dios bʉsirise gotigʉ:\\nSión wame cʉtiri cʉtojʉ yʉ Macʉre cũa yʉ. Gʉ̃ta quenarica robo bajiro bajigʉ ñami ĩ. Gʉ̃ta wi menisʉorona gʉ̃ta quenaricare beseama gʉ̃ta wi meniri masa. Iti bajiroti, yʉ ñarã ʉjʉ ñarocʉre yʉ Macʉre ʉjʉ besecʉ yʉ. Ĩre bʉto maia yʉ. No ĩre tʉorʉ̃nʉgʉ̃ti bojori bʉjabiquĩji. Bʉto wanʉ quenagʉ̃ yiguĩji, yiyijʉ Dios, yi ucayijʉ Diore goti ĩsiri masʉ.\\n7-8 Mani Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã ñari ĩre bʉto maia mani. Mani tija ñasagʉ ñami ĩ. Itire gotigʉ ado bajiro ucayijʉ Diore goti ĩsiri masʉ:\\nGʉ̃ta wi meniri masa gʉ̃tagãre ti cõĩacõri, “Ãmobea itigare”, yiyijarã ĩna. Ito bajibojarocati gãji itigare ti cõĩacõri, “Ñasarica ña itiga. Ãmoa yʉ”, yiyijʉ ĩ.\\nIto bajiro yi gotia Dios oca tuti. Ado bajiro bajia yireoni ña adi oca. Jesucristore tʉorʉ̃nʉbicʉ ĩre maigʉ̃ meje ñami ĩ. Ĩre cʉdigʉ meje ñami ĩocʉ̃. Ito bajiri Dios ĩ gotiado bajiroti godagʉ yiguĩji. Itire gotigʉ ado bajiro ucayijʉ Diore goti ĩsiri masʉ:\\nGʉ̃tana sĩgʉ̃ ĩ jʉata quedija juniroja ĩre, yi gotia Dios oca.\\nAdo bajiro bajia yireoni ña adi oca. No Cristore tʉorʉ̃nʉbicʉti godagʉ yiguĩji.\\n9 Ito bajiro bajirã meje ña maniama. Ĩ ñarã mani ñatoni manire beseñi Dios. Dios mani Ʉjʉre gãjerã ĩna masitoni ĩ oca riaso ãmoa mani ĩnare. Ñeñaro yirise ĩ coeana ñari Dios ñarã ña mani ĩja. Ito bajiri jeyaro queno ĩ yirise gotirʉja mani. Rãitĩarojʉ ñarãre bajiro ñeñaro mani yi ñaroca manire jiñi Dios. Ito yicõri manire boca ãmicõri manire masoñi ĩ. Ito bajiri ĩ rãca busurojʉ ña mani ĩja. Iti oca quenarise gãjerãre mani gotitoni manire cũñi Dios. 10 Iti rʉmʉ Dios ñarã meje ñayija mani maji. Adi rʉmʉrijʉama ĩ ñarã ña mani ĩja. Iti rʉmʉ, “Yʉre ti maiami Dios”, yi tʉoĩabisija mani maji. Adi rʉmʉrijʉama, “Yʉre bʉto ti maiami Dios”, yi tʉoĩa mani ĩja.\\nDios ĩ ãmoro bajiro riti yija quena, yire gaye\\n11 Yʉ ñarã mʉare bʉto maia yʉ. Adi macãrʉcʉ̃rojʉ ña ucurã ya mani. Ũmacʉ̃jʉ Dios tʉjʉ ña mani ñasaroto. Ito bajiri ado yʉ bʉsirisere queno tʉoya mʉa. Jeyaro mʉa ñeñaro yi ãmorisere tʉoĩa ʉyabesa. Mʉa ya ʉsina itire mʉa tʉoĩa ʉyaja ñeñaro yirã yirãji mʉa, rʉ̃mʉ́ ĩ ãmoro bajiro. 12 Diore masimena wato ña mani. Mani yirisere tisotiama ĩna. Ito bajiri ĩna wato ñacõri queno yi ñarʉja manire. Manire ñeñaro bʉsituborãji ĩna. Ito bajibojarãti mani queno yirisere tigoana ñari, Diore tʉorʉ̃nʉ ãmorã yirãji ĩna gajea. Ito bajiri Dios ĩ tʉdi ejari rʉmʉ, “Rẽtoro quenagʉ̃ ñami Dios”, yirã yirãji ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã.\\n13 Dios ñarã mani ñajare ʉjʉ gobierno ĩ rotirisere queno cʉdirʉja mani. Ito bajiro mani yija, “Queno cʉdirã ñama Dios ñarã”, yirã yirãji gãjerã. 14 Ʉjʉ gobierno ya ejabʉari masare cʉni queno cʉdirʉja mani. Ĩna ñama ĩ cũana. Ñeñaro yirãre waja senitoni ĩre ejabʉari masare cũñi ĩ. Ito yicõri queno yirãre, “Queno ya mʉ”, ĩna yitoni ĩre ejabʉari masare cõañi ʉjʉ gobierno. Ito bajiri ĩ cõana ñajare queno cʉdirʉja mani ĩnare. 15 Ito bajiro mani cʉdija, Dios ĩ ãmoro bajiro queno yi ñarã yirãji mani. Ito bajiri manire rocati bʉsituboana ñe bʉsi masimenaji ĩna. Ito bajiri Dios ĩ ãmoro bajiroti ĩna bʉsitubojarise sʉsacoaro yiroja ĩja.\\n16 Dios ñarã ña mani. Ĩ sĩgʉ̃ti ñami mani Ʉjʉ ñasagʉ. Ito bajiri ĩre wanʉrã, mani ãmoro bajiroti yibitirʉja mani. “Dios yagʉ yʉ ñajare yʉre waja senibiquĩji. Ito bajiri yʉ ãmoro bajiro yicʉja yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja manire. Ĩre cʉdirʉja mani. Ito yicõri ĩre cʉdi ãmorã ñari, ĩ ãmoro bajiroti yi ñarã yirãji mani. 17 Ito bajiri masa jeyarore corocõ mani ti rʉ̃cʉbʉoja quena. Jesucristore masirãre mani bʉto maija quena. “Rẽtoro masigʉ̃ ñami Dios”, yi tʉoĩarã ñari, ĩre queno rʉ̃cʉbʉorʉja mani. Ito yicõri ʉjʉ gobierno ĩ rotirisere cʉni cʉdirʉja manire.\\nĨ tõbʉjaroca yianare gãmebisijʉ Cristo, yire gaye\\n18 Mʉa gãjerãre moa ĩsirã, queno tʉoya. Mʉare bʉsigʉ ya yʉ. Mʉa ʉjarãre queno rʉ̃cʉbʉoya. Ito yicõri ĩna yiro bajiro cʉdicõri ĩnare queno moa ĩsiña. Ito bajiro yiya mʉa Dios ñarã ñari. Tere mano mʉa ʉjarã ĩna rotija ĩnare queno cʉdiya mʉa. Mʉare terã ĩna rotija cʉni, ĩnare queno cʉdiya mʉa. 19-20 Ito bajiro mʉa yija ticõri, mʉare wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. Mʉa ʉjarãre queno mʉa yibojarocati mʉa tõbʉjaroca yirã yirãji coriarã. Ĩnare mʉa ti tebeja mʉare wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajibojarocati mʉa ʉjarãre mʉa ñeñaro yija mʉa tõbʉjaroca yirã yirãji ĩna. Ito bajiro yirãji ĩna, mʉa ñeñaro yirise waja yirã. Ito bajiri ado bajiro tʉoĩabesa mʉa. “Queno yicʉ yʉ. Yʉ tõbʉjaroca yigʉre tebiticʉ yʉ. Ito bajiri yʉre wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩabesa mʉa. Mʉa ʉjarãre ñeñaro yigoana ñajare mʉare wanʉbiquĩji Dios. 21 Ito bajiri mʉa tõbʉjaja ñemecʉtiya mʉa. Ito yicõri gãmebesa mʉa. Ito bajiro rotiami Dios mani yitoni. Cristo cʉni manire yiari tõbʉjayijʉ. Ito yicõri ĩ tõbʉjaroca yianare gãmebisijʉ Cristo. Ito bajiro yiyijʉ Cristo ĩre bajiro mani ña masitoni. 22 Cojireama ñeñaro yiĩabisijʉ Cristo, ito yicõri cojireama rʉoĩabisijʉ ĩ. 23 Masa ĩre ĩna bʉsituja ĩnare bʉsitu gãmebisijʉ Cristo. Ito yicõri ĩ tõbʉjaroca yianare, “Mʉare gãmecʉja yʉ”, yibisijʉ Cristo. Ito bajiro yigʉ meje ñayijʉ Cristo. Ĩ Jacʉre queno tʉorʉ̃nʉcõri ĩre bajiro ʉsi cʉtiyijʉ Cristo. Ito bajiri, “Yʉ Jacʉ ĩ ñami masa ñeñaro ĩna yirise waja queno seni masigʉ̃”, yi tʉoĩayijʉ ĩ. 24 Ĩmasiti mani ñeñaro yirise waja yi ĩsigʉ̃ yucʉtẽojʉ godañi Cristo. Ito bajiro manire yi ĩsiyijʉ ĩ mani ñeñaro yirisere jidicãcõri mani tudi ñeñaro yibititoni. Ito yicõri Dios ĩ ãmoro bajiro mani yi masitoni manire goda ĩsiñi Cristo. Manire yiari ĩ godajare mani ñeñaro yirisere ãcabojogʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri manire masogʉ̃ yiguĩji mani catitĩñatoni. 25 Queno tʉoya. Mʉare goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. Oveja coderi masa ĩna manija rocati ña ucuama ĩna. Ito bajiro rocati ñabojayija mani cʉni Cristore mani masiroto riojʉa. Adi rʉmʉriama mani ñeñaro yirise jidicãcõri Cristo rãca sĩgʉ̃re bajiro ʉsi cʉtirã ña mani ĩja. Ĩti ñami mani ya ʉsi godabe yirocʉ manire codegʉ, ito yicõri manire tirʉ̃nʉgʉ̃.","num_words":1154,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 3 BSNNT - Tocãrãcarʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, Diore - Bible Search\\nPedro, micagʉ̃re ĩ catiore queti\\n1Tocãrãcarʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, Diore sẽnirã ejarũgũñujarã ĩna jud'io masa. To bajiri cojorʉ̃mʉ Pedro, Juan rãca, Diore ĩre sẽnirã vasujarã ĩna quẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. 2Ti vi soje tʉre rujiyuju rẽmone micagʉ̃ ruyuar'i. Tocãrãcarʉ̃mʉ tojʉre ĩre ãmiejorũgũñujarã ĩ babarã. Ti soje, Quẽnarisoje vãme cʉti soje ñañuju ti. Ti soje tʉre rujicõari, ti vi sãjarãre, “¿Yʉre ĩamaicõari, gãjoa ĩsirʉabeati mʉa?”, yirujirũgũñuju ĩ. 3To bajiri, Pedro, Juan rãca ĩna sãjatone, gãjoare ĩnare sẽniñuju micagʉ̃. 4To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩañujarã ĩna. To yirãne, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:\\n—Adojʉare ĩaña, mʉ —ĩre yiyuju.\\n5To ĩ yijare, “Yʉre ĩsirʉarãma mojoroaca” yigʉ, quẽnaro ĩnare ajiyuju micagʉ̃jʉama. 6To yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:\\n—Gãjoa maja yʉare. Gajeye quẽnamasuse mʉre yirẽmorʉcʉja yʉ. Jesucristo Nazaret macagʉ ĩ masise rãca mʉre varotiaja yʉ —yiyuju Pedro, micagʉ̃re.\\n7To yicõari, ĩ riojojacatʉaga ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉorʉ̃gõñuju Pedro. To ĩ yirone, ĩ ñicʉgʉ̃ri, ĩ ãñatigãri tĩmacoasuju, ĩre, micaboar'ire yuja. 8To bajicõari, jatirocarʉ̃gʉ̃cõari, vasʉoyuju ĩ yuja. Ĩna rãca sãjasuju micaboar'i, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre. To jatisãjacʉne, “Dios quẽnaro yʉre yami. Yʉ rijaye cʉtisere yʉre catioami”, yivariquẽnañuju ĩ. 9Ti vi ñarã, to bajiro ĩ yivariquẽnasere ĩañujarã ĩna. 10To bajiri ĩre ĩamasicõari ʉcayujarã ĩna. “¿‘Quẽnarisoje’ vãme cʉti soje tʉ gãjoa sẽnirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩ?”, yiyujarã ĩna.\\nDiore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Pedro ĩ gotimasiore queti\\n11To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedrore, Juanre ĩnare ñiatuayuju, “Yʉre vaveobeticõato ĩna” yigʉ. Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rʉ̃gõñujarã ĩna, Pedro, Juan rãca. To bajiro ĩna bajirone, masa ĩna ñaro cõrone ũmarẽjañujarã ĩna, ĩre ĩna catiorore ĩaʉcacõari. 12Ĩna ũmarẽjaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:\\n—¿No yirã ĩaʉcati? Ĩaʉcabesa, mʉa, yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia. Ãni micar'ire yʉa masune catiobejʉ yʉa. “Diore quẽnaro cʉdirã ñari, ĩre catioma”, yitʉoĩabesa mʉa. 13Ado bajirojʉa bajiaja: Mani ñicʉa Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'i, ĩ bojasere yicacʉre Jesúre “Ñamasugʉ̃ ñaami” yirʉ̃cʉbʉogʉ, ãni micar'ire yʉare catiorotimi. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, Jesúre ĩaterãre ocasãcajʉ mʉa, ʉjarãre, “Ĩre sĩato ĩna” yirã. Ʉjʉ Pilato, Jesúre ĩ burotirʉaboajaquẽne, mʉajʉa ĩre sĩarʉacajʉ. 14Dios ĩ bojase rĩne yigʉre Jesúre burotimenane, Barrabájʉare ĩre buroticõacajʉ mʉa, Pilatore. 15To bajiro mʉa yijama, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirocʉre sĩarotiyuja mʉa. To bajiboarine rijar'irene tudicatiocõañuju Dios. Ĩre ĩacõari, “Quẽna tudicaticoasumi”, yimasiaja yʉa. 16Ãni micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre ĩaja mʉa. “Jesús yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩajare, rẽmone ĩ ñicʉgʉ̃ri tĩmacoajʉ ti. Tire ĩacõari, “Jesús sʉorine bajiaja ti”, yimasiaja mʉa.\\n17Mani ʉjarã rãca Jesúre ĩre sĩaroticajʉ mʉa, riojo tʉoĩabetica yirã. 18“To bajirone bajirʉaroja ti” Dios ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ tima. Ado bajiro ucamasiñujarã Diore ĩre gotirẽtobosariarã: “Rojose tãmʉocõari, sĩaecorʉcʉmi Cristo”, yiucamasiñujarã ĩna. 19Tire ajicõari, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Diore sẽniña mʉa. To mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. 20To bajiro mʉa bajijama, Jesúre mʉare cõarʉcʉmi Dios quẽna, tirʉ̃mʉjʉne “‘Masa ʉjʉ ñaña mʉ’ yigʉ mʉre cõarʉcʉja” yimasir'i ñari. 21Yucʉrema õ vecajʉ ñagʉ̃mi Jesús. “To cõrone adi macarʉcʉrore tudiquẽnorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yitʉoĩariaro bajiro ti bajiroto rĩjoro, tone ñacõa ñarʉcʉmi. Adi ñaja tirʉ̃mʉana Diore ĩre gotirẽtobosamasiriarã, ĩna ucamasire. 22Diore gotirẽtobosamasir'i, Moisés vãme cʉtigʉ, ado bajiro gotimasiñuju, mani ñicʉare: “Dios mani ʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Ĩ cõarocʉma, mani rãcagʉne ñarʉcʉmi. Jediro ĩ yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa. 23Ĩ yirore bajiro cʉdimenarema, ĩnare bucõaroti ñaja ti. Ĩnare bucõari ĩnare sĩaroti ñaja”, yimasiñuju Moisés. Adi ñaja, Jesús ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ, mani ñicʉare ĩ gotimasire.\\n24Samuel vãme cʉtimasir'i, to yicõari, ĩre bajiro bajirã quẽne ĩ beroana Diore ĩre gotirẽtobosariarã ñajediro, adirʉ̃mʉri bajirotire gotiyujarã ĩna quẽne. 25Tirʉ̃mʉjʉ, mani ñicʉare Dios ĩ gotirere gotimasiñujarã ĩna. Dios mani ñicʉare ĩ goticõare ti ñajare, quẽnase manire ejarʉaroja ti. Ado bajiro mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire gotimasiñuju Dios: “Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ, mʉ jãnerabatia sʉori”, yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire gotigʉ. 26To yimasir'i ñari, ĩ macʉre catiocõari bero, mani jud'io masa tʉjʉre ĩre cõasʉoyumi Dios, “Ĩ sʉori, rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro ñato ĩna” yigʉ cõañuju, ĩ macʉre —ĩnare yigotimasioñuju Pedro.","num_words":637,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti APOCALIPSIS 18\\n1 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ gãji ángel bʉto yaagʉ ĩ rujiadirere ĩacajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, adi macarʉcʉro busujedicoacajʉ. To bajicõari, gãjerã ángel mesare rotigʉ ñacami. 2 Ruyugoaro ado bajiro ñagõcami:\\n3 Babilonia macana bʉto rojose ĩna yisere ĩacõari, rojose yama gãjerã quẽne. To yicõari, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, rojose rõmia rãca ajeriarã cʉtiama. Babilonia macana bʉto ĩna gajeyeũni bojatʉjabetijare, ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa bʉjarũgũama gaje macariana. Babilonia macana to bajiro yirũgũrã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yʉre yigoticami ángel.\\n4 To yicõari, õ vecajʉ ado bajiro yʉre goti ocaruyucami Dios:\\n5 Ti macana bʉto rojose ĩna yisere masiritibeaja yʉ —yi ocaruyucami Dios.\\n6 To yicõari, rojose yironajʉare ado bajise goti ocaruyucami Dios:\\n7 Ti macana jairo gajeyeũni cʉorã ñaama ĩna. Disejʉa rʉyabeaja ĩnare. “Ʉjarã ñaja mani” yiboama. “Manajʉa rijaveoriarãre bajiro sʉtiritibetirʉarãja mani” yiboama. “Rojose tãmʉomenane, quẽnaro ñacõa ñarʉarãja mani” yirã ñaboarine, bʉto rojose yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios.\\n8 —To bajiri cojorʉ̃mʉne bʉto rojose yiecorʉarãma. Sĩgʉ̃ri rijayene bajirearʉarãma. Gãjerã, ñione rijarʉarãma. Gãjerã bʉto sʉtiritirʉarãma. Gãjerã jeamejʉ soe ecorʉarãma. To yicõari, ti macare soereajeocõarʉcʉja. Rẽtoro masigʉ̃ ñari, to bajiro rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios, mani ʉjʉ.\\n9 —Ti maca buesere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã. “Ti macana sʉorine jairo gajeyeũni bʉjaboacajʉ”, yiotirʉarãma. Ĩna ñarʉarãma ti macana ñaboariarã rãca bʉto rojose yirũgũriarã. 10 Ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena, sõjʉne tujarʉarãma ĩna, tire güirã. Otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna:\\n11 —Adi macarʉcʉroana gajeyeũni ĩsicudirimasa quẽne, ti maca ʉasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma. To yicõari, otirʉarãma ĩna. “Ñimʉ mani juavasere boca juagʉ magʉ̃mi”, yiotirʉarãma. 12 Ĩsirʉarã ĩna juavase ado cõro ñaboarʉaroja: oro, plata, gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla, sudi jairo vaja cʉti, to yicõari, yucʉ́ quẽnaro sʉtiquẽnase ĩna juare, gajeye marfil vãme cʉtise rãca ĩna quẽnore, yucʉ́ jairo vaja cʉti ĩna juare, cõme hierro vãme cʉti, to yicõari, bronce vãme cʉti juavarũgũboayuma. 13 To yicõari, gajeye quẽnase sʉtise ĩna buebatose, to yicõari ĩna rujʉre ĩna tuse juavarũgũboayuma. To yicõari, gajeye canela vãme cʉti bare sãvʉore, ʉye oco, ʉye gatere, trigo vãiaabore, vãiaaboyamani quẽne, ta vecʉa, oveja, caballo mesa, caballo mesa ĩna tʉ̃avato masa ĩna sãñavaticori quẽne juavarũgũboayuma. To yicõari, ĩna moarimasa ñaronare quẽne juavarũgũboayuma. To bajiboarine ti macagʉ ñimʉjʉa boca juagʉ ĩ manijare, sʉtiritirʉarãma ĩna. 14 Babilonia macana ñaboacanare tʉoĩarã, ado bajiro yirʉarãma ĩna:\\n15 —To bajiri Babilonia macana ñaboariarãre gajeyeũni ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũboariarã ti maca buemʉjasere ĩacõari, sʉtiritirã, sõjʉ ĩarʉ̃gõrʉarãma ĩna, ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena. 16 Tojʉ ĩarʉ̃gõcõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma:\\n17 To bajiboarine yoaro mene ti macaye ĩna cʉoboacati quẽne ʉayayicoajʉ ti”, yirʉarãma gajeyeũni ĩsicudirimasa —yi ocaruyucajʉ.\\n—Cũmuari jacase ʉjarã, ĩnare moabosarimasa, cũmua rãca vacõari, ĩsicudirimasa quẽne, sõjʉ ĩajayarʉarãma ĩna. 18 Ti maca ʉaro ti buesere ĩacõari, otirãne, ado bajiro ruyugoaro avasãjayarʉarãma ĩna: “Ti maca ñaboacati maca cõro gaje maca ñamasuri maca manoja”, yiavasã jayarʉarãma —yi ocaruyucajʉ.\\n19 —Bʉto sʉtiritirã ñari, ĩna rʉjoa joere sita majeorʉarãma ĩna. To yicõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna:\\n20 Gajeye ado bajiro yi ocaruyucajʉ:\\n21 To yicõari, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tĩmagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Gʉ̃ta jairicare ãmicõari, moa riagajʉ rocaroacami. Trigo vãiaaboria gʉ̃ta jairica ñacajʉ tia. To yicõari, ado bajiro yicami:\\n22 Ti macaye arpa vãme cʉtise ĩna jabasase, to yicõari, tõroari, trompeta ĩna jutise jedirone ajiyamanirʉaroja. Ti maca moarimasa quẽne tudimoabetirʉarãma ĩna. Trigo vãiaaborimasa quẽne, jʉaji moabetirʉarãma.\\n23 Ti macaye sĩabusuoriabajari busuboacati quẽne busubetirʉaroja. To yicõari, ãmosiarã ĩna basase ajiyamano ñarʉaroja ti maca. “Gajeyeũni ĩsicudirimasa rẽtoro ñamasurã ñaboacama ti macana” ĩnare yirʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñarã jedirore rojose ĩna ũmato yitorã ñaboacama —yicami gʉ̃ta jairicare rocaroacacʉ.\\n24 Quẽna õ vecajʉ ado bajiro yi ocaruyucajʉ:","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 3 | BAONT Bible | YouVersion\\nNicodemo, Jesús mena cʉ̃ ca wede penirique\\n1Niiupi jĩcʉ̃ fariseo, judíos're ca jʉo niigʉ ca nii majuropeegʉ ca niigʉ, Nicodemo ca wãme cʉtigʉ. 2Cʉ̃ pea jĩcã ñami Jesús pʉto ĩagʉ doori, o biro cʉ̃re ĩi jãiñawi:\\n—Buegʉ, jãare ca bue majiopʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ mʉ ca niirijere jãa maji. Jĩcʉ̃ ʉno peera Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ mena cʉ̃ ca niitijata, ca ĩa ñaaña manirije mʉ ca tii bau niirije ʉnore tii majiticumi —cʉ̃re ĩiwi.\\n3To biro cʉ̃ ca ĩiro Jesús pea o biro cʉ̃re ĩiwi:\\n—Díámacʉ̃ mʉre yʉ ĩi: Nemo ca wãma baʉatigʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirijere do biro ĩa majitimi —ĩiwi.\\n4To biro cʉ̃ ca ĩiro, Nicodemo pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñawi ñucã:\\n—¿Do biro pee biicãri ñucã mania, bʉcʉ niigʉpʉra nemo baʉacãrique to niigajati? ¿To docare mani paco paa totipʉre pʉatiri cõro jãacoarique to niigajati, nemo wãma baʉarʉgʉ? —cʉ̃re ĩiwi.\\n5To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi:\\n—Díámacʉ̃ mʉre yʉ ĩi: Oco mena, ñucã Añuri Yeri cʉ̃ ca tii niirije jʉori mena nemo baʉa, ca biitigʉa,#3.5 Mt 28.19; Hch 2.38; 10.47; 1Co 12.13; Tit 3.5. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉre eatirucumi. 6Bojoca cʉ̃ja ca puna cʉtirã, bojoca puna niima. Añuri Yeri cʉ̃ ca ñaajãa nʉcãrã pea, Ʉmʉreco Pacʉ puna niima.#3.6 Añuri Yeri cʉ̃ ca tiirije jʉori ca baʉarije, yeri nii. 7To biri, “Bojoca wãma baʉa jʉorã cʉ̃ja ca baʉaricarore birora, ca baʉa nemoparã niima,” mʉre yʉ ca ĩirijere tʉo ʉcʉaticãña. 8Atere tʉgoeñañaqué: Wino no ca booro paa puucã. To biri tee ca bʉjʉrijere tʉocã pacarã, too maquẽ paa puu doo, ñucã too pee waaro bii, ĩi majiña mani. Tee ca biirore birora biima, niipetirã Añuri Yeri cʉ̃ ca tii niirije jʉori nemo ca baʉarã cãa —ĩiwi Nicodemore.\\n9To biro cʉ̃ ca ĩiro, Nicodemo pea ñucã:\\n—¿Atea do biro biicãri to biro to biigajati? —cʉ̃re ĩiwi.\\n10To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉwi Jesús:\\n—¿Mʉa, Israel yepa macãrãre Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca buegʉ nii pacagʉ, atere mʉ majititi? 11Yee méé mʉre yʉ ĩi: Jãa, jãa ca majirijere, jãa ca ĩariquere, mʉjare jãa wederucu. To biro jãa ca ĩimijata cãare, mʉja pea teere díámacʉ̃ mʉja tʉo nʉnʉjeeti. 12Ati yepa maquẽrena mʉjare yʉ ca wederijere díámacʉ̃ mʉja ca tʉotijata, ¿do biro pee biicãri ʉmʉreco tutipʉ maquẽ yʉ ca wederije peera díámacʉ̃ mʉja tʉobogajati?\\n13”Jĩcʉ̃ ʉno peera ʉmʉreco tutipʉre mʉa waatiupi. Yʉ, ʉmʉreco tutipʉ ca duwi dooricʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ wado yʉ nii. 14To biri Moisés niiquĩricʉ, ca yucʉ maniri yepapʉ cʉ̃ yee wederãre añaa cʉ̃ja ca bacaro “Cʉ̃re ca ĩarã catirucuma,” ĩigʉ, añare biigʉ cʉ̃ ca quenoricʉre, yucʉgʉ mena cʉ̃re mʉene nʉcõupi. To biri wãmera, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ cãa, bojoca ñañaro cʉ̃ja ca bii yaiboriquere ametʉenerʉgʉ yucʉ tenipʉ yʉ ami mʉene nʉcõ ecorucu, 15niipetirã bojoca yʉre ca tʉo nʉnʉjeerã to birora caticõa niiriquere cʉ̃ja ca cʉopere biro ĩigʉ —cʉ̃re ĩiwi Jesús, Nicodemore.\\nBojoca niipetirãpʉre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca mairije\\n16Ʉmʉreco Pacʉ, bojocare bʉaropʉra maima ĩigʉ, cʉ̃ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉre, díámacʉ̃ cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã niipetirã cʉ̃ja bii yaiticãjato, caticõa niirique peere cʉ̃ja cʉojato ĩigʉ cʉ̃re tiicojoupi. 17Ʉmʉreco Pacʉa, bojocare ñañaro tiirʉgʉ méé, cʉ̃ Macʉ̃re tiicojoupi. Cʉ̃ jʉori bojocare ametʉenerʉgʉ pee cʉ̃re tiicojoupi.\\n18Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃re díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeegʉa, ñañaro tii yaio ecotirucumi. Díámacʉ̃ cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeetigʉ doca, mee ñañaro ca tii ecoricʉpʉ nii yerijãami, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉre díámacʉ̃ cʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeetirije wapa. 19Díámacʉ̃ cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeetirã pea mee ñañaro tiiricarãpʉ nii yerijãama. Ñañarije wado ca tii niirucurã niiri, Jesucristo añurije wado ca tiigʉ ati yepapʉre cʉ̃ ca doori tabere, Jesucristo peere boorica tabe ʉnora ca naitĩarije peere boo ametʉenecãupa. 20Niipetirã ñañarije ca tii niirã, ca boerijere ĩa juna jañuma, yaioropʉ ñañarije cʉ̃ja ca tii niirucurije bau niiropʉ bii bau niire ĩirã, teere juna jañuma. 21Ʉmʉreco Pacʉ yee díámacʉ̃ ca niirije queti ca ĩirore biro ca tii nʉnʉjeerã pea, ca boerije pʉto pee dooma, cʉ̃ja ca tii niirije niipetiro Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro cʉ̃ja ca tii niirije añuropʉ ca bii bau nii ĩñocãpere biro ĩirã.\\nJesús yee maquẽre Juan cʉ̃ ca wede nemorique\\n22Ate jiro Jesús, jãa cʉ̃ buerã mena Judea yepapʉ waawi ñucã. Toopʉre jãa mena yoa jañuropʉra nii, bojocare uwo coe, tii niiwi. 23Ñucã Juan cãa, Enón'pʉ bojocare uwo coe niiupi, Salim ca wãme cʉtiri macã pʉtore, tii tabere pairo oco ca niiro macã. To biri bojoca toopʉ waari, cʉ̃re uwo coe ecorucuupa. 24(Ména ate pea, Juan're cʉ̃ja ca tia cũuparo jʉguero biiwʉ.)\\n25To biri jĩcã rʉmʉ jĩcãrã Juan buerã pea, jĩcʉ̃ judío mena wede peniupa, ñañarije cʉ̃ja ca tiiricaro jiro, teere coerã cʉ̃ja ca uwa coerucurije maquẽre. 26To biro ĩi yapano, o biro ĩirã waaupa Juan're:\\n—Buegʉ, tii rʉmʉ mʉ mena dia Jordán ape nʉña ca niiricʉ jãare mʉ ca wedericʉ pea, mecʉ̃ra bojocare uwo coegʉ tiijãwi. Niipetirã cʉ̃ peere tʉo nʉnʉjeema —cʉ̃re ĩiupa.\\n27To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩiupi Juan:\\n—Jĩcʉ̃ ʉno peera to biro tii majiriquere cʉo majitimi, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojotijata. 28Mee mʉja majuropeera: “Yʉa, Mesías méé yʉ nii. Jĩcʉ̃ cʉ̃ jʉguero cʉ̃ ca tiicojo jʉguericʉ pee yʉ nii,” yʉ ca ĩirijere mʉja tʉowʉ. 29Amo jiarica rʉmʉre cʉ̃ nʉmo ca niipore ca cʉogʉa, cõ manʉ ca niipʉ cõre cʉomi. Co manʉ ca niipʉ mena macʉ̃ too ca niigʉ, cʉ̃ ca wederijere tʉogʉ bʉaro ʉjea niimi. To biri yʉ cãa Jesús mena macʉ̃ niiri, bʉaro yʉ ʉjea nii. 30To biri cʉ̃ pea, bʉaro jañuri ca nii majuropeegʉ nii nʉnʉa waarucumi. Yʉ pea, watoa macʉ̃re biro bii nʉnʉa waagʉ yʉ tii.\\nɄmʉreco tutipʉ ca dooricʉ\\n31”Emʉaropʉ ca dooricʉa, niipetirã ametʉenero ca nii majuropeegʉ niimi. Ati yepare ca niigʉa, ati yepa macʉ̃ niigʉ biimi. To biri ati yepa maquẽ wadore wedemi. Ʉmʉreco tutipʉ ca dooricʉ pea, niipetirã ametʉenero ca nii majuropeegʉ niiri, 32cʉ̃ ca ĩariquere, cʉ̃ ca tʉoriquere, wedemi. To biro cʉ̃ ca ĩimijata cãare, jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃ ca wederijere díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjeetima. 33To biro cʉ̃ja ca bii pacaro, jĩcʉ̃, cʉ̃ yee quetire díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeegʉ pea, “Díámacʉ̃ra nii Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca wederije,” ĩigʉ ĩimi. 34Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yee wadore wedemi, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ Añuri Yerire dʉjaricaro maniro cʉ̃ ca tiicojoricʉ niiri. 35Cʉ̃ Pacʉ, cʉ̃ Macʉ̃re maimi. To biri niipetirijepʉrena cʉ̃ ca doti maji niirijere cʉ̃re tiicojoupi. 36To biri cʉ̃ Macʉ̃re díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeegʉa, to birora caticõa niiriquere cʉomi. Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃re díámacʉ̃ ca tʉo nʉnʉjeerʉgatigʉ pea, tee caticõa niiriquere cʉotirucumi. Ʉmʉreco Pacʉ ñañaro cʉ̃ ca tiirije peere ñañaro peti tamʉorucumi —ĩiupi.\\nExplore SAN JUAN 3 by Verse","num_words":1055,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano GÉNESIS 11\\nMasã ʉꞌmʉarĩ wiꞌi na weesĩꞌrĩmiꞌque cjase niꞌi\\n1 Noé põꞌrã nituriarã nipeꞌtirã niꞌcãrõnojõ ucũseticãrã niwã.\\n2 Beꞌro majã masã mujĩpũ mʉjãtiro peꞌe waꞌa, Sinar wãmetiropʉ etacãrã niwã. Ti diꞌtapʉre añurĩ pa bocacãrã niwã. Topʉ na niseticãrã niwã.\\n3 Topʉ nírã, niꞌcã nʉmʉ aꞌmerĩ ucũcãrã niwã: “Marĩ diꞌta cujirire daꞌrerã. Beꞌro te cujirire, añurõ bʉtiato nírã, pecameꞌepʉ ʉ̃jʉ̃arã”, nicãrã niwã. Na daꞌreꞌque cujiri meꞌrã wiꞌserire yeecãrã niwã. Ʉ̃tãpaga meꞌrã weeticãrã niwã. Tojo nicã ope meꞌrã yeemʉjãcãrã niwã. 4 Beꞌro aꞌtiro nicãrã niwã: “Má, pajiri macã weerã́. Tojo nicã, niꞌcã wiꞌi téé ʉꞌmʉsepʉ ejari wiꞌi yeerã. Tojo weerã marĩ beꞌropʉre ãpẽrãrẽ añurõ ucũnoꞌrãsaꞌa. Marĩ tojo weerã aꞌti macãpʉre añurõ nisetirãsaꞌa. Ne aperopʉ waꞌastea waꞌa weesome”, nicãrã nimiwã.\\n5 Na tojo weeri cura Õꞌacʉ̃ peꞌe na tiropʉ dijati, na ya macã, tojo nicã na ʉꞌmʉarĩ wiꞌi na yeeri wiꞌijore ĩꞌagʉ̃ ejacʉ niwĩ. 6 Na tojo weesere ĩꞌagʉ̃, aꞌtiro nicʉ niwĩ: “Na niꞌcã curuacjãrã nima. Niꞌcãrõnojõ ucũma. Tojo weerã aꞌtere daꞌranʉꞌcãtojama. Na tojo daꞌranʉꞌcãse ne nʉꞌcãse niꞌi. Aꞌte beꞌro noꞌo na weesĩꞌrĩsere weerãsama. 7 Tojo weerã na tiro dija, na ucũse peꞌere dʉcayurã. Tojo weecã, na aꞌmerĩ ucũmasĩti, aꞌmerĩ tʉꞌosome”, nicʉ niwĩ Õꞌacʉ̃.\\n8 Tojo weegʉ Õꞌacʉ̃ masã ucũsere dʉcayucʉ niwĩ. Na aꞌmerĩ tʉꞌotiyurã, ti macãrẽ weeduꞌucãꞌcãrã niwã. Nipeꞌtiro aꞌti diꞌtapʉ waꞌastea waꞌacã weecʉ niwĩ. 9 Titare ti macãpʉre Õꞌacʉ̃ nipeꞌtirã masãrẽ ucũsuꞌriacã weecʉ niwĩ. Tojo weero ti macã Babel wãmeticaro niwʉ̃. Õꞌacʉ̃ tojo weegʉ narẽ nipeꞌtiropʉ waꞌacã weecʉ niwĩ.\\nSẽ pãrãmerã nituriarã ye cjase niꞌi\\n10 Aꞌte Sẽ ye queti niꞌi. Pʉa cʉ̃ꞌma dia mírĩ́ca beꞌro Sẽ cien cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. Ticʉse cʉ̃ꞌmarĩ cʉocã, cʉ̃ nʉmo niꞌcʉ̃ wĩꞌmagʉ̃ wʉaco niwõ. Cʉ̃ Arfaxad wãmeticʉ niwĩ. 11 Beꞌro Sẽ cien cʉ̃ꞌmarĩ cʉóca beꞌrore quinientos cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Te cʉ̃ꞌmarĩrẽ ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n12 Cʉ̃ põꞌrãtimʉꞌtãꞌcʉ Arfaxad nʉmoti, niꞌcʉ̃ põꞌrãticʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ bajuácaterore treinta y cinco cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ Sala wãmeticʉ niwĩ. 13 Beꞌro Arfaxad cuatrocientos tres cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Pãjãrã ãpẽrã ʉmʉa, numia põꞌrãticʉ niwĩ.\\n14 Cʉ̃ macʉ̃ Sala nʉmoticʉ niwĩ. Cʉ̃ nʉmo niꞌcʉ̃ põꞌrãtico niwõ. Cʉ̃ wĩꞌmagʉ̃ bajuácaterore Sala treinta cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ Heber wãmeticʉ niwĩ. 15 Beꞌro Sala cuatrocientos tres cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Te cʉ̃ꞌmarĩrẽ ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n16 Sala macʉ̃ Heber treinta y cuatro cʉ̃ꞌmarĩ cʉocã, cʉ̃ nʉmo niꞌcʉ̃ wĩꞌmagʉ̃rẽ põꞌrãtico niwõ. Cʉ̃ Peleg wãmeticʉ niwĩ. 17 Peleg bajuáca beꞌrore Heber cuatrocientos treinta cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Te cʉ̃ꞌmarĩrẽ ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n18 Heber macʉ̃ Peleg nʉmoticʉ niwĩ. Nʉmoti, niꞌcʉ̃ wĩꞌmagʉ̃ põꞌrãticʉ niwĩ. Cʉ̃ Reu wãmeticʉ niwĩ. Reu bajuácaterore Peleg treinta cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. 19 Te beꞌro Peleg doscientos nueve cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Te cʉ̃ꞌmarĩrẽ ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n20 Peleg macʉ̃ Reu nʉmoti, niꞌcʉ̃ põꞌrãticʉ niwĩ. Cʉ̃ Serug wãmeticʉ niwĩ. Cʉ̃ bajuácaterore Reu treinta y dos cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. 21 Beꞌro Reu doscientos siete cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Te cʉ̃ꞌmarĩrẽ ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n22 Reu macʉ̃ Serug nʉmoti, niꞌcʉ̃ macʉ̃ticʉ niwĩ. Cʉ̃ wĩꞌmagʉ̃ Nacor wãmeticʉ niwĩ. Cʉ̃ bajuácaterore Serug treinta cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. 23 Cʉ̃ bajuáca beꞌro Serug doscientos cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Ãpẽrã pãjãrã ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n24 Serug macʉ̃ Nacor niꞌcʉ̃ macʉ̃ticʉ niwĩ. Cʉ̃ Taré wãmeticʉ niwĩ. Cʉ̃ macʉ̃ bajuácaterore Nacor veintinueve cʉ̃ꞌmarĩ cʉocʉ niwĩ. 25 Beꞌro Taré bajuáca beꞌro Nacor ciento diecinueve cʉ̃ꞌmarĩ catinemocʉ niwĩ. Te cʉ̃ꞌmarĩrẽ ʉmʉa, numia põꞌrãtinemocʉ niwĩ.\\n26 Nacor macʉ̃ Taré setenta cʉ̃ꞌmarĩ cʉogʉ, niꞌcʉ̃ Abrã wãmetigʉre põꞌrãticʉ niwĩ. Beꞌro pʉarã põꞌrãtinemocʉ niwĩ. Nacor, Harã́ wãmeticãrã niwã.\\nTaré põꞌrã ye cjase niꞌi\\n27 Aꞌte Taré ye queti niꞌi. Taré iꞌtiarã ʉmʉa põꞌrãticʉ niwĩ. Na Abrã,* Abrã nírõ, “pacʉ añurõ ucũ ẽjõpeonoꞌgʉ̃” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Gn 17.5 Nacor, Harã́ nicãrã niwã. Harã́ macʉ̃ Lot nicʉ niwĩ. 28 Harã́ cʉ̃ pacʉ Taré dʉporo wẽrĩcʉ niwĩ. Ur wãmetiri macãpʉ wẽrĩcʉ niwĩ. Ti macã caldeo masã nirĩ diꞌtapʉ tojacaro niwʉ̃. Harã́ cʉ̃ bajua, masãꞌcaropʉta wẽrĩcʉ niwĩ.\\n29 Abrã, tojo nicã Nacor nanʉcʉ̃ nʉmoticãrã niwã. Abrã nʉmo Sarai† Sarai nírõ, “wiogo docacjõ” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Gn 17.15 wãmetico niwõ. Nacor nʉmo Milca nico niwõ. Milca Harã́ mijĩ macõ nico niwõ. Apego Isca wãmetigore põꞌrãticʉ niwĩ. 30 Co Sarai Abrã nʉmo põꞌrãmarĩgõnojõ nico niwõ.\\n31 Beꞌro majã Taré Ur wãmetiri macã caldeo masã nirĩ diꞌtapʉ níꞌcʉ Canaá wãmetiri diꞌtapʉ waꞌacʉ niwĩ. Topʉ waꞌacã, cʉ̃ macʉ̃ Abrã, cʉ̃ pãrãmi Lot Harã́ mijĩ macʉ̃, tojo nicã Abrã nʉmo Sarai cʉ̃ meꞌrã waꞌacãrã niwã. Canaá diꞌtapʉ waꞌamirã, na Harã́ wãmetiri macãpʉ eta, topʉ nicãrã niwã. 32 To Harã́pʉre Taré doscientos cinco cʉ̃ꞌmarĩ cʉogʉ, wẽrĩa waꞌacʉ niwĩ.\\n*11:27 Abrã nírõ, “pacʉ añurõ ucũ ẽjõpeonoꞌgʉ̃” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Gn 17.5\\n†11:29 Sarai nírõ, “wiogo docacjõ” nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Gn 17.15","num_words":716,"character_repetition_ratio":0.12,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Samuelra ewari jõma nebia obasi | Wũãwũara jaradiara\\nWiñayiruiduba Samuelra trajabasi tabernakulode akʉza mamabasi. Tabernakulora Jeowaba kãgabʉ obaribasi, maʉ̃ kʼãrẽa ẽbẽrarã wãpanasi mamara. ¿Kʼawuakĩrãbʉka kʼãrẽa Samuelra mama basita? maʉ̃ kʼawuaira, naara kʼawuadaya yi papa ʉ̃rʉ maʉ̃ trʉ̃ra Anabasi.\\nAnara wũãwũã erbaita krĩchabasi, mamina iyira tobeẽbasi, maʉ̃ba yiwidʼisi Jeowa, jarasi Jeowa kʼarebara mʉra, akʉza jarasi, mʉta tora mʉ wũãwũãra zokʼabʉeya tabernakulo eda mamabamarẽã akʉza trajamarẽã. Jeowabara ũrĩsi iya wididara, mawũã iyira tosi tobeẽbadata. Maʉ̃ wũãwũãra iyara trʉ̃gasi Samuel, yi wũãwũã poaga ũbea o poaga kimarebabʉrude, Anabara osi iya jaradara edesi tabernakulo eda Daizeze odebamarẽã.\\nElira tabernakulode saserdotebasi, akʉza warra ũme erbasi maʉ̃rasida tabernakulode trajapanasi. Tabernakulodera Jeowaba kãgabʉta opanasi, maʉ̃ba mamapanʉrãra kẽrẽpapanaibarabasi. Mamina Samuelbara ũdubasi Eli warrarabara opanasita nemtiata. Mamina ¿Samuelbara nemitia osika ãyi dekĩrãkʼa? ¿Bʉmara?... Iyara oẽbasi, Samuelbara osi Jeowaba kãgabʉtrʉ, yi bariraba jaradiabada kĩrãkʼa.\\nMamina ¿Kʼãrẽta oibarabasi Elibara? ¿Ũrãgʼaibarabasiẽka yi warrarãra?... Maʉ̃ta oibarabasi Elibara trajabiẽbaibarabasi tabernakulodera. Mamina iyara mawũã oẽbasi. Maʉ̃ kʼãrẽa Jeowara mejãcha kĩrusi Eliʉ̃me akʉza yi warrarabawara, maʉ̃ba Jeowabara wuara kʼarebaẽbasi ãyira.\\nSamuelbara jarasi Eliʼa Jeowaba jaradara\\nDiamasi Samuel kʼãĩnʉmʉne, ũrĩsi iyi trʉ̃ jarabʉrʉta «Samuel», aramaʉ̃ta iyira wũẽba wãsi Elima, mamina Eliba jarasi «mʉara bʉra trʉ̃ẽbasi», mamina akʉza yi ũmeta trʉ̃ jarasi, yi ũbea babʉrʉde, Eliba jarasi «akʉza jẽda trʉ̃ra panʉrã jarada Jeowa mʉa ũrĩnʉmʉa», Samuelba panʉbʉrʉdera, Jeowaba jarasi, «jarada Eliʼa mʉa kʼarebaẽãta yi mebẽrã jõma iya nemitia zroma obʉrʉ kʼãrẽa» ¿Samuelba maʉ̃ bedʼea Eliʼa jaraira zareẽbasika? ¿Bʉa sãwũã krĩchabʉ?... Zarebasi iyitara. Samuelra perabasi maʉ̃ jõma jaraira. Mamina ũrĩsi Jeowa bedʼeata maʉ̃ba jõma jarasi Eliʼa, Daizezeba jaradara jõma aripe berabarisi, maʉ̃neba yẽta Elira yi warrarabawara beisida.\\nDayirãbara Samueldeba nemejãcha kʼawuaseabʉ, ũdusimina awuruba nemitia obʉta, iyara ewari jõmaʉ̃nẽ Jeowaba kãgabʉta obasi ¿Bʉara abʼarika oika? ¿Samuelde kĩrãkʼa ũrĩka Jeowaba jarabʉra? mawũã ora Jeowara sobiabayi bʉ kʼãrẽa akʉza bʉ yibarirasida.\\n¿Kʼãrẽta jarasi Anabara Jeowara?\\n¿Nebia opanasika Eli warrarãra tabernakulodera?\\n¿Kʼãrẽ bedʼeata jaraibarabasi Samuelbara?\\n¿Kʼãrẽta kʼawuaseapanʉ Samueldebara?","num_words":293,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN MATEO 11 BAONT - Jesús, jãa cʉ̃ buerã pʉa amo peti, - Bible Search\\nJesús, to biri bojocare Uwo Coeri majʉ Juan\\n(Lc 1.17; 7.18-35)\\n1Jesús, jãa cʉ̃ buerã pʉa amo peti, dʉpore pʉaga penituaro ca niirãre wede majio yapano, too ca niiricʉ Galilea yepa macã macãripʉ cʉ̃jare bue majio, añurije quetire wede, tii yujugʉ waacoawi.\\n2Uwo Coeri majʉ Juan tia cũurica wiipʉ niigʉ, Cristo cʉ̃ ca tii niirijere queti tʉori, cʉ̃ buerã mena macãrã pʉarãre:\\n3—¿Mʉra mʉ niiti, “Mesías doorucumi” cʉ̃ja ca ĩiricʉ? ¿Ména apĩre jãa yuerãtiqué? —ĩi jãiña dotigʉ tiicojo cojoupi.\\n4To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Waari, mʉja ca ĩarijere, mʉja ca tʉorijere, Juan're wede dooya. 5Ca ĩatirã ĩama; upa yuriri cãa waa majima; ca cami boamiricarã cʉ̃ja diariquere ametʉene ecoma; ca tʉotirã cãa tʉocoama; ca bii yairicarã cãa cati tuama; ñucã ca boo pacarã cãa, añurije quetire wede ecoma. 6¡Ʉjea niiña, yʉ yee jʉori ca tʉgoeña maa wijiatigʉa! Cʉ̃re ĩi wede dooya —ĩiwi Jesús.\\n7Juan buerã cʉ̃ja ca waaro jiro, Juan yee maquẽre bojocare o biro ĩi wede jʉo waawi Jesús:\\n—¿Ñeere ĩarã waarã, ca yucʉ maniri yepapʉ mʉja waari? ¿Jĩcã wãjo wino ca paa puurije mena ca yugui nucũri wãjore ĩarã waarã mʉja biiri? 8Tee méére ĩarã mʉja ca biijata, ¿Ñeere ĩarã waarã mʉja biiri? ¿Jĩcʉ̃, añurije ca juti jãñagʉre ĩarã waarã mʉja waari? Mʉja maji. Bojoca añurije ca juti jãñarã, wiorã yaa wiijeripʉ niima. 9To docare ¿ñee peere ĩarã waarã mʉja waari? ¿Jĩcʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉre ĩarã waarã mʉja biiri? Cʉ̃ petire ĩarã waarã mʉja biijacupa. Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ ametʉenero ca niigʉre ĩarã mʉja biijacupa. 10Ʉmʉreco Pacʉ wederiquepʉ: “Yʉ yee quetire wederi majʉre mʉ jʉguero cʉ̃re yʉ tiicojo, mʉre cʉ̃ maa queno yuejato ĩigʉ,”+ cʉ̃ja ca ĩi owaquĩricʉra niimi Juan.\\n11”Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Jĩcʉ̃ ʉnopeera ati yepapʉ ca baʉaricʉ, Uwo Coeri majʉ Juan ametʉenero ca nii majuropeegʉ maniupi. To ca bii pacaro, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niiri tabepʉra watoa macʉ̃ ca niigʉra, Juan ametʉenero ca nii majuropeegʉ niimi. 12Uwo Coeri majʉ Juan cʉ̃ ca niirica tabe mena, to biri mecʉ̃pʉ mena Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca doti niirije, ñañaro ca tamʉorije watoara bii nʉnʉa waa. Teere ca tʉorʉgatirã, teere tii yaiorʉgamima. 13Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja niipetirã, to biri doti cũurique, cʉ̃ja ca wede jʉguerique Juan menara bii yapano eaupa. 14Yʉ ca ĩirijere díámacʉ̃ mʉja ca tʉorʉgajata, Juan, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ, “Elías doorucumi” cʉ̃ja ca ĩiricʉra niimi. 15Ca amoperi cʉtirã tʉoya yʉ ca ĩirijere.\\n16”¿Ñee mena ati cuu macãrã bojocare yʉ ĩi cõoñabogajati? Wimarã macã yepapʉ+ epe duwirã, cʉ̃ja mena macãrãre o biro ca ĩi acaro bui duwirãre biro niima:\\n17“Tõrogare jãa putimijãwʉ,\\nmʉja pea mʉja bajatijãwʉ;\\nboori bajare jãa bajamijãwʉ,\\nmʉja pea mʉja otitijãwʉ,”\\nca ĩi ameri acaro bui duwi yujurãre biro niima. 18Juan baati, ʉje ocore+ jiniti, ca biigʉ dooupi.+ Teerena cʉ̃ja pea “Ca wãtĩ jãa ecoricʉ niimi,” cʉ̃re ĩima. 19Jiro yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃, baa, jini ca tiigʉ yʉ doowʉ. Teerena cʉ̃ja pea, “Ca baa pacagʉ, ca cũmu paigʉ, ñañarã mena macʉ̃, ñucã Roma maquẽre wapa jee bojari maja mena macʉ̃ niimi,” yʉre ĩima. Biiropʉa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca majirijea tee ca tii niirije menapʉ bii bau nii ĩño —ĩiwi Jesús.\\nCa ametʉene nʉcãri macãri\\n20To cõrora Jesús, paʉ peti ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ ca tii bau nii ĩñorica macãri macãrã, teere ĩa pacarã tʉgoeña yeri wajoari, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeetirije jʉori, o biro ĩi tuti jʉo waawi:\\n21—¡Abé nija, Corazín, Betsaida ñañaro peti mʉja biirucu! Mʉja watoare, ca ĩa ñaaña manirije yʉ ca tii bau niiriquere Tiro, Sidón macãri macãrã peere yʉ ca tii bau nii ĩñojata, mee tĩrʉmʉpʉra ñañaro cʉ̃ja ca tiiriquere, ñañaro bii tʉgoeñarique pai, tʉgoeña yeri wajoa, biibojacupa. 22“Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa bejeri rʉmʉ ca niiro, Tiro, Sidón macãrã ametʉenero ñañaro mʉja tamʉorucu,” mʉjare yʉ ĩi. 23Mʉja Capernaúm macãrã, ¿“Ʉmʉreco tutipʉ jãa ami mʉa waa ecorucu,” mʉja ĩi tʉgoeñati? “Ca ʉ̃cʉ̃ari opere ca ʉ̃cʉ̃a majuropeeri tabepʉ mʉja cõa duwio ecorucu. Mʉja watoare ca ĩa ñaaña manirije yʉ ca tii bau niiriquere, Sodoma macãrã peere tii bau nii ĩñorique to ca niijata, ati rʉmʉripʉ cãare niicãbocuma. 24Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa bejeri rʉmʉ ca niiro, Sodoma yepa macãrã ametʉenero, ñañaro mʉja tii ecorucu,” mʉjare yʉ ĩi —ĩiwi Jesús.\\nYʉ mena doori yerijãaña\\n25Tii rʉmʉrire o biro ĩiwi Jesús:\\n—Añuro mʉre yʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉo Cáacʉ, ati ʉmʉreco, ati yepa Ʉpʉre, ca majirãre, ca tʉgoeña puorãre, mʉ ca yaioriquere watoa macãrã peere mʉ ĩño. 26Ʉ̃gjá, Cáacʉ, o birora ca biiro mʉ boowʉ.\\n27”Yʉ Pacʉ, niipetirijepʉrena yʉre tiicojowi. Jĩcʉ̃ ʉno peera, cʉ̃ Macʉ̃ yʉ ca niirijere majitima. Yʉ Pacʉ wado majimi. Ñucã jĩcʉ̃ ʉno peera, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca niirijere majitimi. Yʉ cʉ̃ Macʉ̃, to biri cʉ̃ Macʉ̃ yʉ ca boorã wadore cʉ̃ja ca majiro yʉ ca tiirã wado, majima.\\n28”Yʉ mena pee dooya mʉja niipetirã, mʉja paderiquere juti, tʉgoeñarique pai, ca biirã. Yʉ, mʉja ca yerijãaro mʉjare yʉ tiirucu. 29Yʉ ca dotirijere tii nʉnʉjee, yʉ ca biirique cʉtirijere ĩa cõo, tiiya. Yʉa, ca bojoca añugʉ, ca yeri pato wãcãtigʉ, yʉ nii. To biro biirã, mʉja ca cati niirijepʉ yerijãarique mʉja bʉarucu. 30Yʉ ca dotirijea, yʉ ca biirore biro mʉjare yʉ ca bii dotirijea, popiye méé nii —ĩiwi Jesús.","num_words":849,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 8 BSNNT - Quẽna Jesús tʉjʉ jãjarã masa - Bible Search\\nMasa, cuatro mil ñarãre Jesús, bare ĩ ecare queti\\n1Quẽna Jesús tʉjʉ jãjarã masa rẽjacõari, ĩna ñaro rĩne bare jedicoasuju ĩnare. To bajiri ĩ buerimasare jicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n2—Ado ñarãre ĩamaiaja yʉ. Idiarʉ̃mʉ tʉsajʉ yuja, yʉ rãca ĩna ñaro. To bajicõari bare maama. 3Bamenane ĩna ya virijʉ ĩna tudiasere bojabeaja yʉ. Sĩgʉ̃ri sõjʉ vadiriarã ñaama. Ĩnare yʉ tudirotijama, bamenane ĩna vajama, ñiorijarã ñari, rijavẽjacoaborãma —ĩnare yiyuju Jesús.\\n4To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩ buerimasa:\\n—Ado, masa manojʉ ñaja. No bajiro masa ñaro cõro ĩna barotire bare bʉjamasiña manoja —ĩre yiyujarã ĩna.\\n5To ĩna yirone,\\n—¿No cõro jairo pan cʉoati mʉa? —ĩnare yiyuju.\\n—Cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñaja —ĩre yiyujarã ĩna.\\n6To ĩna yirone, rʉ̃cacane masare rujirotiyuju Jesús. To yicõari pan cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñasere juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañuju Jesús. To yicõari tire iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju. To bajiri ĩnajʉa rujirãre ĩsibatoyujarã yuja. 7Vai quẽne mojoroaca cʉoyujarã ĩna. To bajiri vaire juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yiyuju Jesús quẽna. To yicõari, ĩ buerimasare ĩsibatorotiyuju. 8Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano baʉsʉcʉtijedicõañujarã. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere juarẽoñujarã Jesús buerimasa. Ĩna juarẽojama, cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju. 9Tire bariarã cuatro mil masa ñañujarã. Ĩnare ecagajanocõari, ĩnare tudirotiyuju Jesús. 10To yicõari bero, ĩ buerimasa rãca cũmuajʉ vasãjacõari, Dalmanuta vãme cʉti sitajʉ vacoasujarã.\\n11Fariseo masa, Jesús tʉ ejacõari, ĩre sẽniĩañujarã, “Cʉdimasibeticõari, rojose tãmʉoato ĩ” yirã:\\n—“‘Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —ĩre yiboayujarã.\\n12To bajiro ĩna yisere ajicõari, ʉsʉ sĩnisãñuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:\\n—¿No yirã adirodoriana ĩaĩañamani rãca rĩne yʉ yisere bojati mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ĩaĩañamani mʉare yiĩobecʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\n13To bajiro ĩnare yicõa, ĩnare jẽaveocoasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca.\\nFariseo masa pan ũmato vauvasere bajiro ĩna bajire queti\\n14Jesúrãca jẽana, ĩna baroti pan masiritiyujarã. Ĩna vaticũmuajʉre pan cojane cʉoyujarã. 15To bajiro ĩna bajire ñajare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Fariseo masa, to yicõari, Herodes quẽne “Pan vauvato” yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña mʉa —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.\\n16To ĩ yisere ajimasimena ñari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:\\n—Pan mani masiritijare, to bajise gotigʉ yigʉmi —gãmerã yiyujarã.\\n17To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—¿No yirã “Pan maja manire”, yati mʉa? ¿Yʉre ajimasibeati mʉa maji? ¿Adi macarʉcʉroaye rĩne tʉoĩarãre bajiro tʉoĩacõa ñati mʉa maji? 18-19¿Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, ajimasibeati mʉa maji? —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo yicõari, ado bajise ĩnare yirẽmoñuju:\\n—Cojomo cõro ñaricarire panre bʉjʉocõari, cinco mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, ¿nocãrãca jibʉri rʉyacati ti? —ĩnare yiyuju Jesús.\\nTo ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:\\n—Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.\\n20Quẽna ĩnare tudisẽniĩañuju:\\n—Tijʉ bero, quẽna cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari panre bʉjʉocõari, cuatro mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, ¿nocãrãca jibʉri rʉyacati ti? —ĩnare yiyuju.\\n—Cojomo cõro, jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ —ĩre yicʉdiyujarã ĩ buerimasa.\\n21To bajiro ĩna yicʉdisere ajicõari, ado bajiro ĩnare tudisẽniĩañuju Jesús:\\n—To bajiro yʉ yiĩocatire masirã ñaboarine, ¿jẽjʉ mʉare yʉ gotisere ajimasibeati mʉa maji? “Fariseo masa, to yicõari, Herodes quẽne, ‘Pan vauvato’ yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña” yʉ yijama, bare mere yaja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.\\nBetsaida vãme cʉti macajʉre ejacõari, caje ĩabecʉre ĩna ãmiejagʉre Jesús ĩ ĩarotire queti\\n22Bero, Jesús, ĩ buerimasa rãca Betsaida vãme cʉti macajʉre ejayuju. To ĩna ejaro ĩacõari, caje ĩabecʉre ãmiejayujarã masa, “Caje ĩabecʉre Jesús ĩ moaĩarone, ĩacoarʉcʉmi” yirã. 23To bajiro ĩna yiejogʉre ti maca sojʉabʉsa ĩre tʉ̃a vasuju Jesús. To yicõari, ĩ cajearire goocone eotucõari, moaĩañuju Jesús, “Ĩato ĩ” yigʉ. To yicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju:\\n—¿Ĩati mʉ? —ĩre yiyuju.\\n24To ĩ yirone, caje ĩabecʉ quẽnaca ĩasʉoyuju. To bajiri ado bajiro cʉdiyuju ĩ:\\n—Masare ĩaja yʉ. To bajiro yʉ ĩaboajaquẽne, yucʉ́rine vasere bajiro bajiaja —yiyuju.\\n25To ĩ yijare, quẽna ĩ cajearire tudimoaĩa quẽnoñuju. To ĩ yirone, quẽnaro ĩacoasuju. Ñajediro quẽnaro ĩre ruyuyuju yuja. 26To bajiro ĩ bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:\\n—Macajʉre vacõari, mʉre yʉ ĩarotisere gãjerãre gotibatobecʉne, mʉ ya vijʉ tudiasa —ĩre yiyuju Jesús.\\n27To ĩ yiriaro bero, Cesarea de Filipo vãme cʉti sita ñarimacarijʉre ĩ buerimasare ũmato vasuju Jesús. To ĩnare ũmato vacʉne, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju:\\n—¿Ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna, masa? —ĩnare yisẽniĩañuju.\\n28-29To ĩ yisẽniĩajare, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩ buerimasa:\\n—Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama. Gãjerãjʉama, “Gãji, Diore gotirẽtobosamasir'i ñagʉ̃mi”, mʉre yama —Jesúre yicʉdiyujarã.\\nTo ĩna yirone,\\n—Mʉajʉama, ¿ñimʉ ñaami, yʉre yati mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.\\n—Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i —Jesúre yiyuju Pedro.\\n30To bajiro Pedro ĩ yicʉdijare, gãjerãre gotirotibesuju Jesús.\\n31To yicõari, ĩ bajirotire ado bajiro ĩ buerimasare gotisʉoyuju Jesús:\\n—Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, bʉto rojose tãmʉorʉcʉja. Bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ��na sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —ĩnare yiyuju Jesús.\\n32Ĩ sĩaecorotire riojo ĩnare ĩ gotise ñajare, ajimasicõañujarã. Tire ajimasicõari, ricati ĩre jicãmotocõari,\\n—“Bajirʉaroja” yʉare mʉ yigotise bajibeticõato —ĩre yiboayuju Pedro.\\n33To ĩ yisere aji, Jesújʉama, ĩ buerimasa ĩna ñarojʉare jʉdarʉ̃gʉ̃, ĩacõari, ado bajiro Pedrore ĩre yiyuju:\\n—¡Satanás, vasa mʉ! Vãtia ʉjʉre ñagõbosagʉ yaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, Dios ĩ tʉoĩarore bajiro me tʉoĩaja mʉ. Masa ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ yaja —ĩre yiyuju Jesús, Pedrore.\\n34To yicõari, ĩ buerimasare gãjerãre quẽne ĩnare jirẽocõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere, ĩ ye ñarotire tʉoĩabecʉne, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi. 35No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirãma, adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma. 36Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, ĩ gajeyeũni ĩ bʉjaboare, ñie vaja manoja. 37Ñiere Diore ĩsimasibecʉmi, ĩ rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, “Dios ĩ catisere yʉre ĩsiato” yigʉ. Mani rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsise cõro vaja cʉti manoja. 38“Jesúre ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ ocare ĩna gotimasiose sʉorine ĩnare rʉ̃cʉbʉobeama adirodoriana” yiĩagʉ̃ ñari, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ”, yibojonebesa. To bajiro yibojonegʉ̃ ñari, yʉ yʉ ĩ ñarʉabetijama, “Yʉ yʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca yʉ vadirʉ̃mʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa —ĩnare yiyuju Jesús.","num_words":1017,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 23 BSNNT - To yigajanocõari, Jesúre ĩre - Bible Search\\nPilato tʉjʉ Jesúre ĩna ãmiejare queti\\n1-2To yigajanocõari, Jesúre ĩre ãmiasujarã ĩna jediro, Pilato vãme cʉtigʉ ya vijʉ vana. Ĩ tʉjʉ ĩre ãmiejacõari, ado bajiro Jesúre gotiyiroyujarã ĩna:\\n—Ãnire bʉjabʉ yʉa. Ado bajiro yimi: “Ʉjʉ Césare gãjoa mʉare ĩ vaja yirotisere mʉa vaja yijama, quẽnabeaja. To yicõari, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yimi —Jesúre ĩre yigotiyiroyujarã ĩna.\\n3To bajiro ĩna yise ñajare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Mʉne ñati jud'io masa ʉjʉ? —ĩre yiyuju Pilato.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:\\n—To bajirone bajiaja —ĩre yiyuju Jesús.\\n4To ĩ yirone, paia ʉjarãre, to yicõari, jãjarã masa to ñarãre quẽne ado bajiro ĩnare yiyuju Pilato:\\n—Yʉ ĩajama, ñie rojose yigʉ me ñaami —ĩnare yiboayuju Pilato.\\n5To bajiro ĩ yiboajaquẽne, bʉto avasãñujarã ĩna:\\n—Galilea sitajʉre gotimasiosʉoyumi. Bero, Judea sitana ñajedirore gotibatomavisioami —ĩre yiyujarã ĩna.\\nHerodes tʉjʉ Jesúre ĩna ãmiejare queti\\n6-7To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato:\\n—¿Ãni, Jesús Galileagʉ ñati? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.\\n—Toagʉne ñaami —yicʉdiyujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩna yijare,\\n—Ʉjʉ Herodes ya sitagʉ ĩ ñajare, Herodejʉa ĩre ĩacõĩato —ĩnare yiyuju Pilato.\\nTirʉ̃mʉrire Jerusalénjʉne ñañuju Herodes quẽne, Pilato ĩ ñarimacane. To bajiri tire masicõari, Herodes tʉjʉ Jesúre cõañuju Pilato. 8To bajiri, Jesús ĩ ejaro, ĩre ĩacõari, bʉto variquẽnañuju Herodes, bʉto ĩre ĩarʉarũgũr'i ñari. Yoaro ĩre ĩarʉaboayuju. Jesús ĩ yirere ajirũgũr'i ñari, ĩ ĩaro rĩjorojʉa quẽne, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩosere bʉto ĩarʉayuju ĩ. 9To bajiro yigʉ ñari, yoaro Jesúre sẽniĩañuju ĩ. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesuju Jesús. 10Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa bʉto rojose avasãgotiyiro ñañujarã ĩna. 11To bajiri, Jesús ĩ cʉdibeti ĩaboana, ĩre ajatud'iyujarã Herodes, ĩ surara quẽne. To yigajanocõari, quẽnariase sudiro Jesúre sãcõari, ĩre tʉocõañujarã, Pilato tʉjʉre quẽna. 12Tirʉ̃mʉne Herodes, Pilato rãca gãmerã oca quẽnoñujarã ĩna, gãmerã ĩateboariarã.\\n“Jesúre sĩaroti ñaja”, ĩna yire queti\\n13Ĩ tʉjʉ Jesúre ĩ tʉocõajare, paia ʉjarãre, masa ʉjarãre to yicõari, masa to ñarãre quẽne jirẽoñuju Pilato. 14Ĩna ejaro, ado bajiro yiyuju ĩ:\\n—“‘Ʉjʉ César ĩ rotisere cʉdibesa mʉa’ yigotimavisioami” yirã, jẽjʉ ãnire yʉ tʉjʉ ãmiejabʉ mʉa. To bajiro mʉa yise ñajare, mʉa ajiro ĩre quẽnaro sẽniĩaboabʉ yʉ. Yʉ ĩajama, ñie rojose yibecʉ ñaami. 15Herodes quẽne, “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yigʉ ñari, yʉ tʉjʉ ĩre tʉocõañumi. “Ñie rojose ĩ yiro cõro ĩre sĩaña manoja”, yaja yʉ. 16To bajiri ĩre bajegajanocõari, bucõarʉarãma yʉ surara —ĩnare yigotiboayuju Pilato, to rẽjariarãre.\\n17Tocãrãca cʉ̃ma Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa ĩna quẽnojama, sĩgʉ̃, tubibe ecor'ire ĩna burotigʉre ĩnare bubosarũgũñuju Pilato.\\n18To bajiri, “Jesúre ĩre bucõarʉcʉja yʉ” ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pilatore avasãjedicõañujarã masa:\\n—¡Bajibeticõato! ¡Barrabájʉare bucõari, Jesújʉare sĩarotiya mʉ! —yiavasã jedicõañujarã ĩna.\\n19Barrabás vãme cʉtigʉ, “Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masu rotirãsa” yitʉoĩacõari, ĩ babarã rãca masare sĩar'i ñañuju. To bajiro ĩ yire vaja tubiberiavijʉ ñañuju ĩ.\\n20To ĩna yiro bero, quẽna ado bajiro gãme tudisẽniĩañuju Pilato. To bajiro ĩna yiavasã ñaboajaquẽne, Jesúre bucõarʉ, quẽna ĩ budirotire sẽniĩaboayuju Pilato. 21To bajiro ĩ yirone,\\n—¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jaju sĩaroticõaña mʉ! ¡Ĩre jajutuya! —ĩre yiavasã cʉdiyujarã ĩna.\\n22To bajiro ĩna yirone, jẽre jʉaji ĩnare ĩ gotiboasere gotiboayuju ĩ quẽna:\\n—¿Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩarotigʉti yʉ? Ĩre quẽnaro sẽniĩamʉ yʉ. Yʉ ĩajama, ñie rojose yibecʉ ñaami. To bajiri, ĩre bajegajanocõari, bucõarʉarãma yʉ surara —ĩnare yigotiboayuju Pilato quẽna.\\n23To ĩ yiboajaquẽne, ĩna yiriarore bajiro, ĩre avasãtʉjabesujarã ĩna, Jesúre sĩarʉarã. To bajiro ĩna yiavasãcõa ñajare, ĩna rotirore bajiro cʉdigʉ, Barrabájʉare ĩre bucõañuju. 24-25To yicõari, Jesújʉarema ĩ yarã surarare ĩsiñuju, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ.\\nYucʉ́tẽrojʉ Jesúre ĩna jajusĩare queti\\n26To bajiri Jesúre ãmicoasujarã ĩna, ĩre sĩarã vana. Ĩre ãmivanane, sĩgʉ̃ Cirene vãme cʉti sitagʉ, Simón vãme cʉtigʉre bocayujarã. Ĩre bocacõari,\\n—Jesús ĩ gaja vatijãire ĩre gajabosaya —ĩre yi vasujarã ĩna.\\n27Jãjarã masa Jesúre sʉyayujarã ĩna. Rõmia quẽne, ĩre sʉyacõari, otiyujarã ĩna. 28To bajiro ĩna otisere ajicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:\\n—Mʉa Jerusalén macana rõmiri, yʉre otibesa. Mʉa bajirotire, to yicõari, mʉa rĩa ĩna bajirotire tʉoĩacõari, otiya. 29No bojarirʉ̃mʉ ejarʉaroja bʉto rojose mʉa tãmʉorotirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre ado bajise tʉoĩarʉarãja mʉa: “Rĩa mana rõmiri rojose tãmʉorã ñaboarine, bʉto sʉtiritibetirʉarãma, ‘Bʉcʉrã rĩne bajirearʉarãja yʉa’ yitʉoĩarã ñari”. 30To bajiri, “Josari rojosere tãmʉorobe; rojose mani yise vaja rojose manire cõarʉcʉmi Dios” yirã, guaro bajireadarotire yirã, “Gʉ̃tayucʉri yʉare tãjoreadaya”, yitʉoĩarʉarãma.u 31Yʉ yirore bajirone bajirʉarãja mʉa. Ado bajiro yʉ gotisere ajitʉoĩaña mʉa: “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yʉre yirã ñaboarine, yʉre rojose yama ĩna. To bajiri, “Rojorã ñaama” mʉare yiĩarã ñari, rẽtobʉsaro mʉare rojose yirʉarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩre otisʉyarãre.\\n32To bajiri gãjerã jʉarã rojose yiriarãre jua vasujarã, Jesúrãca, ĩnare sĩarʉarã. 33Ĩnare jua va, Rʉjoco Buro vãme cʉti burojʉ majaejayujarã. Tojʉ Jesúre, to yicõari, rojorãre quẽne, yucʉ́tẽrorijʉ jajutuyujarã ĩna. Sĩgʉ̃re Jesús riojojacatʉare, gãjirema ĩ gãcojacatʉajʉare jajutuyayujarã. 34Jesús ĩre ĩna jajuturo bero, ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ:\\n—Cacʉ, yʉre sĩarãre rojose ĩna yisere masirioya mʉ. “Rojose yirã yirãja yʉa” yimasimenane yama ĩna.\\nTo bajiro ĩ yiro bero, Jesús ye sudire bojarã, ado bajiro yiyujarã surara: “Ñimʉjʉa ĩ sudire ĩ ʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tarine reacũĩa ajeñañujarã. To yiajecõari, ĩ sudire gãmerã ĩsibatoyujarã ĩna. 35Tire ĩacõari, Jesúre ajatud'iyujarã masa. Ĩna ʉjarã quẽne, ado bajiro Jesúre ajatud'iyujarã ĩna:\\n—Gãjerãre rijaye cʉtirãre catiorũgũmi. To bajiri, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ĩ ñajama, ĩ masune rujiadimasiato —yiajatud'iyujarã ĩna.\\n36-37Surara quẽne ĩre ajatud'iyujarã ĩna. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ʉye oco jiasere Jesúre idirotiboayujarã. Ĩre idirotirãne, ado bajiro ĩre ajatud'iyujarã ĩna:\\n—Mʉ jud'io masa ʉjʉ mʉ ñajama, mʉ masune rujiaya —ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.\\n38Jesús ĩ jaju ecoritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare griego masa oca, romano masa oca, jud'io masa oca ĩna ucaturia jũro tuyayuju. Ado bajise yirijũro ñañuju ti: “Ãni ñaami jud'io masa ʉjʉ”, yiucare ñañuju.\\n39To bajicõari, sĩgʉ̃ rojogʉ Jesúrãca yucʉ́tẽrojʉ jaju ecor'i ado bajiro ĩre tud'iyuju ĩ quẽne, Jesúre:\\n—¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñatique mʉ? Ĩ mʉ ñajama, rujiacõari, yʉare yirẽtobosaya —ĩre yitud'iyuju ĩ quẽne.\\n40To bajiro ĩ yisere ajicõari, gãjijʉama, ado bajiro ĩre boca yiyuju ĩ:\\n—Rojose mani yire sʉori manirema jajutuama ĩna. To bajiri, ¿Dios tʉjʉ ejacõari, rojose mʉ yise vaja rojose mʉre ĩ yirotire güibeatique mʉma? 41Manima, mani masu ye sʉorine bajiaja. To bajiboarine, ĩjʉama, ñie rojose yibecʉ ñaami —boca yiyuju.\\n42To bajiro yigajanocõari, ado bajiro Jesújʉare gotiyuju ĩ:\\n—Jesús, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre cõar'i Dios ĩ cũro bero, yʉre ĩamaicõari, rojose yʉ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ vaborotire yʉre yirẽtobosaba —Jesúre yigotiyuju ĩ.\\n43To ĩ yisere ajicõari,\\n—Yʉre quẽnaro ajiya mʉ. Adirʉ̃mʉne yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna variquẽna tʉjabetojʉ yʉ rãca ñarʉcʉja mʉ —ĩre yicʉdiyuju Jesús.\\nJesús ĩ ʉsʉtadire queti\\n44-45Jesúre ĩna jajusĩariarʉ̃mʉne, ʉ̃mʉrecaji ñarone, rẽtiañuju yuja. Idia hora cõro rẽtiañañuju. Idia hora rẽtiatʉsatone, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sudigasero yotoriaro vorujijedicoasuju ti. Tiase yotoriaro, “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare sãjamasibeama masa”, yimasiriaro ñaboayuju. 46To ti bajirone,\\n—¡Cacʉ, yʉ ʉsʉre mʉ tʉjʉ cõaja yʉ! —Diore yiavasã, ʉsʉtadicoasuju ĩ yuja.\\n47To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro yiyuju surara ʉjʉ:\\n—Riojone bajiboayuja. Ñie rojose yigʉ me ñamasiboayumi ãni —yiyuju ĩ.\\n48-49Jãjarã masa ñañujarã, Jesúre ĩna sĩarore ĩarã vadiriarã. Jesúre masirã quẽne, Galilea sitana rõmiri ĩre sʉyaboariarã quẽne, ĩre ĩna sĩasere sõjʉ ĩarʉ̃gõñujarã ĩna quẽne. Tire ĩagajanocõari, bʉto sʉtiritirãne tudijedicoasujarã ĩna.\\nJesúre ĩna yujere queti\\n50Arimatea macagʉ, José vãme cʉtigʉ ñañuju. Jud'io masa ʉjarã rãcagʉ, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ, quẽnaro yigʉ ñañuju ĩ. To bajicõari, Diore quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rotimasirere quẽnaro cʉdigʉ ñañuju. 51Ʉjarã Jesúre ĩna sĩarʉasere bojabesuju ĩjʉama. “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, Jesúre yitʉoĩagʉ̃ ñañuju. 52Jesús rujʉrire ãmirʉ, Pilatore sẽnigʉ̃ vasuju ĩ. 53Ĩre sẽnicõari, Jesús rujʉrire ãmirujiocõari, sudijãiri botirijãiri rãca ĩre gũmañuju. To yigajanocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavi ĩna quẽnoriavijʉ ĩ rujʉrire cũñuju. Gãjerãre yujeĩaña manivi ñañuju ti vi. 54Tirʉ̃mʉjʉama jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ rãiorotirʉ̃mʉ rĩjoroaca ñañuju.v\\n55Jesúrãcana rõmiri, Galilea sitana vadimasiriarã rõmiri Jesúre ĩre yujeroanare ĩasʉyayujarã ĩna. Ĩnare sʉya, eja, ĩna yujerivire ĩacõari, Jesús rujʉrire ĩna cũrore ĩañujarã ĩna. 56Ĩagajanocõari, tudicoasujarã. Tudiejacõari, ĩna ñarivijʉ sʉtiquẽnasere rijariarã rãca cũrere quẽnoñujarã ĩna. To yigajanocõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ĩ rotimasiriarore bajiro ʉsʉsãjañujarã ĩna.","num_words":1228,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti 3 SAN JUAN 1\\n1 Gayo, ¿ñaboati mʉ? Yʉ ñaja bʉcʉ, Juan, adi papera mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ quẽne, Dios oca socabetire ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉre maiaja yʉ.\\n2 Yʉ maigʉ̃, mʉre quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “ ‘Mʉ rãca quẽnaro ĩ ñarore bajiro ĩ yarã rãca quẽnaro ñato’ yigʉ, to yicõari, ‘Rijaye quẽne manicõato’ yigʉ, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. 3 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉ rãcana yʉ tʉjʉ ejacõari, “Dios oca socabeti ti gotirore bajiro yicõa ñaami” ĩna yigotisere ajicõari, bʉto variquẽnamʉ yʉ. 4 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rĩare bajiro bajirã, Dios oca socabeti ti gotirore bajiro “Quẽnaro yirũgũama” ĩna yisere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉ. Disejʉa quẽnabʉsase oca ajibeaja yʉ.\\n5 Yʉ maigʉ̃, gãjerã Cristo ocare gotimasiocudirimasa, gajeroana ĩna ñaboajaquẽne, “Ĩnare yirẽmorũgũami” mʉre ĩna yisere ajibʉ yʉ. To bajiro mʉ yirũgũse sʉorine “Cristo oca socabeti ti gotirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, mʉre yimasire ñaja. 6 Sĩgʉ̃ri Cristo ocare gotimasiocudirimasa, adojʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarivijʉ ejacõari, “Quẽnaro yʉare yirẽmocami”, yʉare yigotima ĩna. To yicõari, quẽna mʉ tʉjʉ ĩna ejaro, “Quẽnaro rẽtoajaro ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro ĩnare mʉ yirẽmojama, quẽnaroja. 7 “Dios ocare gotimasiocudito mani” yirã, vacama ĩna. Ĩna gotimasiocudirojʉ, Diore masimenare, “Yʉare ejarẽmoña”, ĩnare yibesuma. 8 To bajiri ĩnare yirẽmoroti ñaja manire, “Cristo ocare gotimasiocudicõa ñato” yirã.\\n9 Mʉare papera ucacõaboacajʉ yʉ, mʉ tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiboarine, Diótrefes vãme cʉtigʉjʉa masare gotimasiorã yʉa ñasere bojabesumi, “Yʉjʉa ĩnare ũmato ñagʉ̃ ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari. 10 To bajiro ĩ yire ñajare, yʉ vatirʉ̃mʉ mʉa rẽjarivijʉ ejacõari, “Rojose yigʉ yiyuja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ. Ĩjʉa, rojose masu yʉare ñagõmacarũgũñumi. To bajiro ĩ yirere ajicõari, variquẽnabeaja yʉ. Cristo ocare goticudirimasa ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩna rẽjarivijʉ ĩna sãjarʉajama, sãjarotibesumi. To ĩ yirone sĩgʉ̃ri ĩ rãcanajʉama, sãjarotirʉaboayuma. To ĩna yirone, ĩna rãcane “Budiasa mʉa quẽne”, ĩnare yitud'icõarũgũñumi.\\n11 Yʉ maigʉ̃, rojose yirãre bajiro yibesa mʉ. Quẽnasejʉare yiya. Quẽnase yirã, Dios rĩare bajiro bajirã ñarãma, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã. Rojose yirãma, Diore masimena ñarãma.\\n12 “Demetrio vãme cʉtigʉ, quẽnaro yigʉ ñaami”, yama masa jediro. Ĩre bajiro quẽnaro yigʉre gotiaja Cristo oca riojo gotise. To yicõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, yaja yʉa quẽne. To bajirone yigʉja mʉ.\\n13-14 Gajeye jairo mʉare yʉ gotiroti ti ñacõajare, yʉ masune mʉare gotigʉ varʉa tʉoĩaja yʉ. To bajiboarine, adi rĩne mʉare ucacõaja yʉ. Tojʉ ejacʉ, mʉre quẽnaro gotirʉcʉja yʉ.\\n15 Quẽnaro mʉa ñarotire yigʉ, mʉare ejarẽmoato Dios. Adoana mani mairã, mʉre quẽnarotiama. Mʉa rãcana mani mairãre yʉ quẽnarotisere yʉre gotibosaya.","num_words":388,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 7 BAONT - Ate jiro Galilea yepa pee waa yujuwi - Bible Search\\nJesús bairã cʉ̃re cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeetirique\\n1Ate jiro Galilea yepa pee waa yujuwi Jesús. Judea yepapera niirʉgatiwi, too macãrã judíos ʉparã cʉ̃re jĩarʉgarã cʉ̃ja ca ama niiro macã. 2Judíos yaa boje rʉmʉ, yucʉ dʉpʉri mena wiijeriacã cʉ̃ja quenori boje rʉmʉ+ ea nʉnʉa dooro ca biiro, 3cʉ̃ bairã pea o biro cʉ̃re ĩiwa Jesús're:\\n—Anore tuaticãña. Waagʉja Judea yepapʉ, too macãrã mʉre ca tʉo nʉnʉjeerã cãa, mʉ ca tii niirijere cʉ̃ja ca ĩapere biiro ĩigʉ. 4Manire cʉ̃ja ca majiro boogʉa, apeye ʉnore yaioropʉ tiiya mani. Anore atere mʉ ca tiirore birora toopʉ cãare niipetirã cʉ̃ja ca ĩa cojoro, ca ĩa ñaaña manirije mʉ ca tii bau niirijere cʉ̃jare tii ĩñogʉja —cʉ̃re ĩiwa.\\n5Cʉ̃ bairã peti cãa, cʉ̃re tʉo nʉnʉjeeticãwa. 6To biri Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Yʉra toopʉ yʉ ca waapa rʉmʉ eati ména. Mʉjara no ca boori rʉmʉ mʉja ca waajata cãare añujañu. 7Mʉjara, ati yepa macãrã Ʉmʉreco Pacʉre ca tʉo nʉnʉjeetirã mʉjare ĩa tutitima. Yʉra ĩa tuti jañuma, cʉ̃ja ca tii niirije ñañarije ca niirijere, “Ñañarije nii” cʉ̃jare yʉ ca ĩi bau niirije jʉori. 8Mʉja tii boje rʉmʉre waarãja. Yʉa, yʉ waati, yʉ Pacʉ yʉ ca biipere cʉ̃ ca cũurica tabe eati ména —cʉ̃jare ĩiwi Jesús. 9To biro cʉ̃jare ĩi, Galileapʉra tuacãwi Jesús.\\nOte ca bʉcʉa yapanori boje rʉmʉre Jesús cʉ̃ ca biirique\\n10To biro ĩi pacagʉ, cʉ̃ bairã cʉ̃ja ca waaricaro jiro, cʉ̃ cãa tii boje rʉmʉre waawi. Toopʉre bau niiro biitigʉra, yaioro biicã yujuwi. 11Tii boje rʉmʉre judíos ʉparã pea cʉ̃re amarã:\\n—¿Õo ca niigʉa noopʉ cʉ̃ niigajati? —ameri ĩi yujuupa. 12Ména too peera bojoca pea, Jesús cʉ̃ ca tiirijere ca ĩaricarã, bʉaro ameri wede peni niiupa. Jĩcãrã, o biro ĩiupa: “Ca bojoca añugʉ niiwi,” ĩiupa. Aperã pea: “Añutimi. Cʉ̃ ca buerije mena bojocare ĩi ditomi,” ĩiupa. 13Biirãpʉa, to biro ĩi pacarã, judíos ʉparãre uwima ĩirã cʉ̃ yee maquẽre bau niiro ameri wedetiupa.\\nBoje rʉmʉre Jesús cʉ̃ ca buerique\\n14To biri Jesús pea cʉ̃ja ca boje rʉmʉ tii decomacã cʉti waari tabepʉ, Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉ jãa waari, bojocare wede majio jʉo waawi ñucã. 15To biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉorã, judíos ʉparã pea do biro pee ĩi majiticã, o biro ameri ĩiwa:\\n—¿Ania ca buetiricʉ nii pacagʉ, do biro pee biicãri to cõro paʉ cʉ̃ majiti? —ĩiwa.\\n16To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:\\n—Mʉjare yʉ ca buerijea yʉ yee méé nii. Yʉre ca tiicojo cojoricʉ yee niiro bii. 17Jĩcʉ̃, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca boorore biro ca tiirʉgʉ ca niigʉ ʉnoa, yʉ ca buerijere: “Ʉmʉreco Pacʉ yeera nii,” ĩi maji, ñucã, “Biiti, cʉ̃ majurope cʉ̃ ca booro cʉ̃ ca wederije nii,” ĩi tʉo majirucumi. 18Cʉ̃ ca boori wãme ca wedegʉa, bojoca cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijere amagʉ ĩimi. Cʉ̃re ca tiicojo cojoricʉpʉre cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijere ca boojãgʉa, díámacʉ̃ wedemi, dije ʉno peera cʉ̃ ca wederije watoara cʉ̃ ca ĩirije mani. 19¿Doti cũuriquere Moisés niiquĩricʉ méé mʉjare cʉ̃ cũuquĩupari? Mʉjarena cʉ̃ ca cũu pacaro, jĩcʉ̃ ʉno peera doti cũurique ca ĩirore biro mʉja tii nʉnʉjeeti. To biro ca biirã nii pacarã, ¿ñee tiirã yʉre mʉja jĩarʉgati? —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\n20To biro cʉ̃ ca ĩiro tʉorã:\\n—¿Noa mʉre cʉ̃ja jĩarʉgati yee? ¡To docare ca wãtĩ jãa ecoricʉ mʉ niicu! —cʉ̃re boca ĩi yʉʉwa bojoca pea.\\n21To biro cʉ̃ja ca ĩiro, Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Mʉja niipetirãpʉra, jĩcãatiacã yerijãarica rʉmʉ ca niirore, ca diarique cʉtigʉre yʉ ca catioriquerena mʉja ĩa ʉcʉa wede paicã maniwa. 22Moisés niiquĩricʉ, jeyua quejero yapa wide taariquere mʉjare tii dotiupi. Biiropʉa, tee pea Moisés niiquĩricʉ cʉ̃ ca tii doti cũuparo jʉgueropʉra mʉja ñicʉ̃a niiquĩricarãpʉra teere tii jʉo dooquĩupa. Mʉja pea, “Teere tii nʉnʉjeerã jãa tii,” ĩirã, yerijãarica rʉmʉrena wimagʉre cʉ̃ jeyua quejero yapare mʉja wide taarucu. 23To biri, Moisés niiquĩricʉ cʉ̃ ca doti cũuquĩriquere “Jãa bii ametʉene nʉcãre” ĩirã, yerijãarica rʉmʉrena mʉja puna jeyua quejeri yaparire ca wide taarã nii pacarã ¿ñee tiirã mʉja pea ca diarique cʉtigʉre yerijãarica rʉmʉ ca niiro yʉ ca catioriquerena, yʉ mena mʉja ajiacãti? 24Mʉja, añuro tʉgoeñatirãra, bau niiro ca biirijerena ĩari, “To biirije mʉja biirique cʉti,” ĩi ĩa bejeticãña. Mʉja ca ĩa bejerʉgajata, añuro díámacʉ̃ tʉgoeñari ca niirore biro ĩa bejeya —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\nAti yepapʉ cʉ̃ ca dooriquere Jesús cʉ̃ ca wederique\\n25To biro cʉ̃ ca ĩi niiro, jĩcãrã Jerusalén macãrã o biro ameri ĩiwa Jesús're ĩacãri:\\n—¿Ania, jĩa cõarʉgarã cʉ̃ja ca amarucujãgʉ méé cʉ̃ niiti? 26Ĩira, niipetirã cʉ̃ja ca tʉo cojoro wede niimi doca. To biro cʉ̃ ca bii pacaro, jĩcʉ̃ ʉno peera jĩcã wãme ʉnora cʉ̃re ĩirucu tiitima. ¿Bojocare ca jʉo niirãpʉra, “Ania díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ Mesías niimi,” cʉ̃re cʉ̃ja ĩi tʉgoeña nʉcʉ̃ bʉocãbutiqué? 27Mee, mania anira, too macʉ̃ cʉ̃ ca niirijere mani maji. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojogʉ Mesías peti cʉ̃ ca doojata docare, jĩcʉ̃ ʉno peera: “Too macʉ̃ niimi” cʉ̃re ĩi majitirucuma —ameri ĩiwa.\\n28Teere tʉori, Jesús pea Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiipʉra ca bue niigʉ niiri, tutuaro o biro ĩi wedewi:\\n—¿To docare mʉja yʉre maji, tii macã macʉ̃ yʉ ca niirijere maji, mʉja biiti cã́jí? Yʉa yʉ ca boorora doogʉ méé yʉ biiwʉ. Jĩcʉ̃ mʉja ca majitigʉ “Yee méé ĩimi,” ĩi tʉo nʉnʉjeericʉ ʉnora ca niigʉ cʉ̃ ca doti cojoro yʉ doowʉ. 29Yʉ doca, cʉ̃ mena ca nii jʉo dooricʉ niiri cʉ̃re yʉ maji, cʉ̃ra anopʉre yʉre tiicojo cojowi —cʉ̃jare ĩiwi Jesús.\\n30To biro cʉ̃ ca ĩirijere tʉo ajiari, jĩcãto cʉ̃re ñeerʉgamiwa. To biro tiirʉga pacarã, ména cʉ̃ ca bii yaipa tabe ca eatiro macã cʉ̃re ñee majitiwa. 31Biirãpʉa, paʉ bojoca cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, o biro ameri ĩiwa:\\n—Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojogʉ Mesías, ati yepapʉre doogʉ, ¿ani Jesús, ca ĩa ñaaña manirije cʉ̃ ca tii bau nii ĩñorije ametʉenero cʉ̃ tiigʉti? —ĩiwa.\\nFariseos Jesús're cʉ̃ja ca ñeerʉgamirique\\n32To biri fariseos pea, to biirije Jesús're bojoca cʉ̃ja ca ĩi nʉcʉ̃ bʉorijere tʉori, paia ʉparã mena Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire ca coterã uwamarãre tiicojoupa, Jesús're ñee doti cojorã. 33Jesús pea o biro cʉ̃jare ĩiwi:\\n—Mʉja menare yoaro yʉ niitirucu. Jiro, yʉre ca tiicojo cojoricʉ pʉtopʉra yʉ tuacoarucu ñucã. 34Yʉre mʉja amamirucu. Yʉre ama pacarã, yʉre mʉja bʉatirucu, yʉ ca niiri tabepʉre ca ea waa majitirã niiri —cʉ̃jare ĩiwi.\\n35To biro cʉ̃ ca ĩiro, judíos pea o biro ameri ĩi jãiñawa:\\n—¿Ania, cʉ̃re mani ca bʉatipa tabepʉra, noopʉ cʉ̃ waarʉgabuti? ¿Mani yaarã judíos ape yepari ca waa batericarã pʉtopʉre, ñucã Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirãpʉre, wede yujugʉ waagʉ cʉ̃ biigajati? 36¿Do biro ĩirʉgʉ, “Yʉre mʉja amamirucu. Yʉre ama pacarã, yʉre mʉja bʉatirucu, yʉ ca niiri tabepʉre ca ea waa majitirã niiri,” manire cʉ̃ ĩijapari? —ameri ĩiwa.\\nAñuri Yerire ĩigʉ cʉ̃ ca ĩirique\\n37Boje rʉmʉ ca nii tʉjari rʉmʉ, ca nii majuropeeri rʉmʉ niiwʉ. Tii rʉmʉre Jesús pea wãmʉ nʉcãri, tutuaro o biro ĩi wedewi:\\n—Jĩcʉ̃ ʉno cʉ̃ ca oco jinirʉgajata, yʉ pʉto doori cʉ̃ oco jinijato. 38Ʉmʉreco Pacʉ wederique ca ĩirore birora, díámacʉ̃ yʉre ca tʉo nʉnʉjeegʉra, oco, catirique ca tiicojorije diari to birora oco ca ũmaa yuucõa niirore birora cʉ̃re biirucu cʉ̃ yeripʉre+ —cʉ̃jare ĩi wedewi Jesús.\\n39Atere Jesús to biro cʉ̃ ca ĩijata: Díámacʉ̃ cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã, Añuri Yerire cʉ̃ja ca ñeepere ĩigʉ ĩiupi. Añuri Yeri pea bojoca yeripʉre ñaajãa eatiwi ména, Jesús, cʉ̃ Pacʉ pʉtopʉ cʉ̃ ca tua mʉa waatirije ca niiro macã.\\nBojoca cʉ̃ja ca ameri dica watirique\\n40To biro Jesús cʉ̃ ca ĩirijere tʉorã, niiwa jĩcãrã bojoca watoare o biro ca ĩirã:\\n—Díámacʉ̃ra ania Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ peti niimi —ĩiwa.\\n41To biro cʉ̃ja ca ĩiri tabere, aperã pea o biro ĩiwa:\\n—Ania Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ Mesías peti niimi —ĩiwa.\\nÑucã aperã pea o biro ĩiwa:\\n—Cʉ̃ méé niimi. Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojogʉ Mesías cʉ̃ ca niijata, Galilea yepa macʉ̃ niitibocumi. 42Ʉmʉreco Pacʉ wederiquea, “Mesías, wiogʉ David niiquĩricʉ pãrami, ñucã David niiquĩricʉ yaa macã Belén macʉ̃, niirucumi,” ĩi doca —ĩiwa.\\n43To biro ĩirãra, bojoca pea Jesús yee jʉori ameri dica waticoawa. 44To biro biima ĩirã, cʉ̃re ami waari cʉ̃re tia cũurʉgamiwa. To biro cʉ̃re tiirʉga pacarã jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃re ami waatiwa.\\nɄparã Jesús're cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeetirique\\n45Ʉmʉreco Pacʉ yaa wiire coteri maja uwamarã pea, fariseos, to biri paia ʉparã, cʉ̃ja ca niiropʉ tuacoaupa. Cʉ̃ja pea o biro cʉ̃jare ĩi jãiñaupa:\\n—¿Ñee tiirã cʉ̃re mʉja ami dootijãri? —cʉ̃jare ĩiupa.\\n46To biro cʉ̃ja ca ĩiro, uwamarã pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉupa:\\n—Jĩcʉ̃ ʉno peera cʉ̃re biro wede ñaatimi —ĩiupa.\\n47To biro cʉ̃ja ca ĩiro, fariseos pea o biro cʉ̃jare ĩiupa ñucã:\\n—¿Mʉja cãa ñucã, mʉja menara cʉ̃re mʉja ĩi dito ecocoajãri? 48¿To docare mʉjara, manire ca jʉo niirã, ñucã fariseos cãa, díámacʉ̃ cʉ̃re ca tʉo nʉnʉjeerã cʉ̃ja niiti? 49Anija bojoca doti cũuquĩriquere ca majitirã, bʉena, Ʉmʉreco Pacʉ ñañaro cʉ̃ ca tiiparã peti niirã biima —cʉ̃jare ĩiupa.\\n50To biro cʉ̃ja ca ĩiro, fariseos mena macʉ̃ Nicodemo, jĩcãti Jesús're ca wede penigʉ earicʉ pea, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n51—¿To docare manire ca dotirijea, jĩcʉ̃ bojocʉre, cʉ̃ ca ĩirijere tʉo jʉoti, ñañarije cʉ̃ ca tiiriquere añuro majiti, bii pacarã, ñañaro to tii doticãti? —cʉ̃jare ĩiupi.\\n52Cʉ̃ja pea to biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupa:\\n—¿Mʉ cãa Galilea macʉ̃ra mʉ niicãtimiti? Ʉmʉreco Pacʉ wederiquere cʉ̃ja ca owarica pũuropʉre bueñaaqué jĩcãti ʉno peera Galilea macʉ̃ Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ nii ñaatiupi —cʉ̃re ĩi tutiupa Nicodemore.\\n53To biro ĩi, cʉ̃ja ca niiro cõro cʉ̃ja yaa wiijeripʉ tuacoaupa yua.+","num_words":1493,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 2 BSNNT - - Bible Search\\nCaná vãme cʉti maca ĩna ãmosiare queti\\n1Jʉarʉ̃mʉ bero, Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉre sĩgʉ̃ ĩ manajo cʉtirʉ̃mʉ boserʉ̃mʉ ñasʉocajʉ ti. Jesús jaco quẽne ñacamo so, tojʉre. 2Jesúre, to yicõari, yʉa ĩ buerãre quẽne, yʉare jicama ĩna. To bajiro ĩna yicana ñari, yʉa quẽne Jesúrãca ñacajʉ tojʉre. 3Yʉa idiñaro rĩne ʉye oco jedicoacajʉ. To ti bajirone, ado bajiro Jesúre yicamo ĩ jaco:\\n—Ʉye oco jedicoajʉ yuja —ĩre yicamo.\\n4To so yirone,\\n—¿Caco, no yigo tire yʉre gotiati mʉ? Maji, ĩaĩañamani Dios ĩ masise rãca yʉ yiĩoroti ejabeaja maji —sore yicami Jesús.\\n5To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicamo so, ʉye oco iorimasare:\\n—Ĩ rotirore bajiro yiya —ĩnare yicamo so.\\n6Tore ñacajʉ oco varia sotʉri, gʉ̃tane ĩna vearia sotʉri. Cojomo cõro, coja jẽnituaro ñari sotʉri ñacajʉ ti. “Ado bajiro mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩaami Dios” yirã ĩna coeri sotʉri, oco sotʉri ñacajʉ ti. Ti sotʉri cincuenta, to yicõari, setenta litros cõro juari sotʉri ñacajʉ. 7To bajiri ado bajiro ʉye oco iorimasare ĩnare yicami Jesús:\\n—Oco jiojʉ̃mʉoña adi sotʉrire —ĩnare yicami.\\nTo bajiro ĩ yisere ajicõari, ti sotʉri ñaro cõrone jiojʉ̃mʉocama ĩna. 8Ĩna jiojʉ̃mʉogajanoro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉre mojoroaca vaãmi vati, ĩre ioaya —ĩnare yicami Jesús.\\nĨnare ĩ yirotirore bajirone iocama ĩna. 9Tire ĩ idiroto rĩjorojʉne oco jẽre ʉye oco godovedicoasuja ti, ti sotʉ ñaro cõrone. “Toaye ʉye oco ñaroja”, yimasibeticami. Tire iorimasa rĩne masicama ĩna. Tire idicõari, mame manajo cʉtirocʉre jicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ. 10Ĩ ejarone, ado bajiro ĩre yicami:\\n—Gãjerãma, ĩna boserʉ̃mʉ yisʉo vajama, quẽnasejʉare iosʉocama. Jairo masa ĩna idiro berojʉ, quẽnabetibʉsare iocama ĩna yuja. Mʉma quẽnasejʉare rʉayuja mʉ, yucʉaca ĩna ioserema —ĩre yicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ.\\n11To bajiro Jesús ĩ yicati, ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca ĩ yiĩosʉocati ñacajʉ ti Galilea sita, Caná vãme cʉti macajʉre. Ĩaĩañamanire ĩ yiĩojama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ ñaja yʉ” yigʉ yiĩosʉocami. To bajiro ĩ yiĩosere ĩacõari, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa, ĩ buerã.\\n12Boserʉ̃mʉ ti jediro bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ ũmato vacami Jesús. Ĩ jaco, ĩ bederã, to yicõari yʉa ĩ buerã quẽne, ĩ rãca vacajʉ yʉa. Yoarobʉsa ñacajʉ yʉa, ti macajʉre.\\n13Yʉa jud'io masa Pascua boserʉ̃mʉ yʉa yirotirʉ̃mʉri cõñaro Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. 14Tojʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ta vecʉa ĩsirimasa, oveja ĩsirimasa, buja ĩsirimasa quẽne ñacama. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa quẽne ĩna rujiri cũmurorijʉ rujicama ĩna. 15To bajiro ĩna yiñasere ĩacõari bajeriamare quẽnocami Jesús. To bajiro yicõari ĩna yarã ta vecʉare, ovejare Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñarãre ĩnare bajeãgõbucami. Gãjoa vasoarimasa ye gãjoatiirire varebatereacõacami. To yicõari ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. 16To yicõari, buja ĩsirimasare ado bajiro yicami yuja:\\n—Ãnoa mʉa ĩsironare juabudi vasa mʉa. Yʉ jacʉ ya vire gajeyeũni ĩsiriavi godoveobesa mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n17To bajiro ĩ yisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buerã: “Mʉ ya vire quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉobetijare, ĩnare ĩajũnisinirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yise ñajare yʉre sĩarocarʉarãma ĩna”, yirere tʉoĩabʉjacajʉ yʉa.\\n18To ĩ yirone, to ñacana jud'io masa Jesúre ĩre sẽniĩacama:\\n—“Dios ĩ masise rãca yigʉ yaja yʉ” mʉ yijama, ¿no bajiro yʉare yiĩogʉada mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna, Jesúre.\\n19To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:\\n—Adi vi Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire mʉa caguerocacõajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna ti vire bʉajeocõarʉcʉja yʉ —ĩnare yicami.\\n20To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—Cuarenta y seis ñaricʉ̃mari josayujarã ĩna, adi vire bʉañarã. ¿Mʉma, “Idiarʉ̃mʉ berone quẽna bʉajeocõarʉcʉja”, yiboati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n21Jesús to bajiro Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ĩ yijama, ĩ masu rujʉrene yigʉ yicõañumi. 22Ĩ bajirocaro bero gãme ĩ tudicatiato, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yigoticatire tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buecana. Tire tʉoĩabʉjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasirere, Jesús ĩ goticatire quẽne ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa.\\n“Masa jediro ĩna tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñaami Jesús”, yire queti\\n23Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñaro, quẽna gajeye ĩaĩañamanire masare yiĩocami Jesús. To bajiro ĩ yiĩojare, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani ʉjʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉcama jãjarã masa. 24-25Jesújʉama to bajiro ĩna yiajitirʉ̃nʉsere ĩamasicõari, “Socarã mene yama”, yibeticõacami, masa jediro ĩna tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñari.","num_words":627,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji JOÃO 10\\n1 Eɡ̶idaaɡ̶ee Jesus me dotaɡ̶a, odaa mee, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ina ane dakatiwece liotaanigi waxacocoli, ane daɡ̶a diotiwece epoagi, pida daɡ̶axatio me dakatio, joaniɡ̶iniaa abejeweɡ̶egi, oliceɡ̶egi. 2 Pida niɡ̶ina ane diotiwece epoagi me dakatio, joaniɡ̶iniaa beɡ̶ewi me nowienoɡ̶odi waxacocoli. 3 Odaa niɡ̶ina ane yowie epoagi yomoketege niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi waxacocoli me dakatio, codaa niɡ̶idiwa niwaxacocoli joɡ̶oyowooɡ̶oditege lotaɡ̶aneɡ̶egi. Niboonaɡ̶ateetiniwace niwaxacocoli niɡ̶ina meniditege me ixoticogi we liotaanigi. 4 Odaa ja yadeegitedicogi we idiwatawece niwaxacocoli, ijaaɡ̶ijo igo odoe, odaa joɡ̶odilokoteloco niɡ̶ica ane diiticogi, leeɡ̶odi oyowooɡ̶oditege lotaɡ̶aneɡ̶egi. 5 Aɡ̶odilokoteloco niɡ̶ina ane doɡ̶oyowooɡ̶odi. Pida baɡ̶a daleditibige igaataɡ̶a oilatege eledi oko lotaɡ̶aneɡ̶egi” 6 Jesus ida ane iciaceeketetege niɡ̶ida latematigo, pida niɡ̶ijo oko aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a.\\nJesus diniciaceeketetege niɡ̶ina nowienoɡ̶odi waxacoco anele\\n7 Odaa jeɡ̶eetace Jesus, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Iciagi micataɡ̶a niɡ̶ina epoagi anodiotiwece waxacocoli. 8 Ijotawece niɡ̶ijo anenagitibeci maleediɡ̶icatibige me janagi, niɡ̶ijo abeyaceɡ̶egipi, codaa molicaɡ̶aɡ̶a. Pida niɡ̶inoa waxacocoli aɡ̶owatacotece lotaɡ̶aneɡ̶egi leeɡ̶odi me iomaɡ̶aɡ̶a. 9 Niɡ̶ida me Ee iciagi epoagi. Niɡ̶ina ane niotiwece meetaɡ̶a, jiɡ̶ida lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Yakadi me nakatio, codaa me noditice ane yemaa me diiticogi, codaa yakadi ane yeligo. 10 Niɡ̶ina oliceɡ̶egi inoka eletema me dolice, daije, codaa me yaaɡ̶adi ane daɡ̶a nebi. Pida Ee baɡ̶a janagi me jao lewiɡ̶a oko ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji codaa jao moyakadi inoatawece anoyopotibige me newiɡ̶a digoina iiɡ̶o, micataɡ̶a niɡ̶ina nowienoɡ̶odi waxacoco me doweditelogo niwaxacocoli, codaa me yediatece inoatawece anoyopotibige.\\n11 Ee nowienaɡ̶anaɡ̶a anele. Niɡ̶ina nowienaɡ̶anaɡ̶a anele yeleotema niwaxacocoli. (Inatawece anonakato Ǥoniotagodi liciagi niɡ̶inoa waxacocoli.) 12 Niɡ̶ina nimeedi, ane daɡ̶a libakedi me nowienaɡ̶anaɡ̶a, codaa ane daɡ̶a nepiliditeda waxacocoli. Niɡ̶ina daɡ̶a naditege diwilecoɡ̶oni, niɡ̶ini yaladi waxacocoli, elodi. Odaa diwilecoɡ̶oni ja dibatalo waxacocoli, codaa ilaagaɡ̶aditiwaji. 13 Niɡ̶ijo nimeedi elodi leeɡ̶odi minoka yowo me dinigaanyetece ninyeelo me diba. Aɡ̶ica meo daɡ̶a ligecaɡ̶aleɡ̶etedi waxacocoli. 14-15 Ee nowienoɡ̶odi waxacocoli anele. Digo mijoataɡ̶a Eiodi me idowooɡ̶odi, codaa Ee me jowooɡ̶odi Eiodi, jiɡ̶idaaɡ̶ee maɡ̶aɡ̶a jowooɡ̶odi iniwaxacocoli, nebi aaɡ̶aɡ̶a etidowooɡ̶odi. Icota me ideleotema iniwaxacocoli. 16 Inoa eletidi waxacocoli ane inepilidi, pida aɡ̶icatibige minataɡ̶a niɡ̶ini lapo judeutedi. Odaa leeditibige maɡ̶aɡ̶a ejigotiogi. Odaa owajipata yotaɡ̶aneɡ̶egi, odaa jiɡ̶ini oniniteci lapo waxacocoli, iniaa oniniteci nowienoɡ̶odi.\\n17 Eiodi idemaa leeɡ̶odi me idinajigo metideloadi, pida idewiɡ̶atace. 18 Aɡ̶ica ane yakadi me ideloadi, nige daɡ̶a idinajigo, pida idinajigo me etideloadi. Ida inimaweneɡ̶egi me idinajigo me ideleo, codaa ida inimaweneɡ̶egi me idinewikatiditaci. Igaataɡ̶a Eiodi idiiɡ̶e mideɡ̶eji.”\\n19 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi ja dawalacetacicoace leeɡ̶odi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus. 20 Eliodi oko anodi, “Niɡ̶idoa dakatiogilo niwigo abeyaceɡ̶egi, joaniɡ̶idaa me yetole. Igaamee ina majipaatalotiwaji inoa lotaɡ̶a?” 21 Pida ica eledi oko modi, “Niɡ̶ina oko anodakatiogi adotaɡ̶a daɡ̶a liciagi me dotaɡ̶a. Codaa niwigo abeyaceɡ̶egi ayakadi daɡ̶a icilatidi ɡ̶olaɡ̶a”.\\nIcoa judeutedi ane daɡ̶a odibatege Jesus\\n22 Icoa nokododi limedi niwetaɡ̶a. Jiɡ̶icota limedi lalokegi judeutedi moyalaɡ̶atibige niɡ̶ijo maleekoka oiwilegitigi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. 23 Jesus igotedigi ica eledi le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi anodita, “Licooɡ̶adi Salomão”. 24 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi joɡ̶odilapodetacelogo Jesus, odaa idokee monigetedice, moditalo, “Igaatigi nige aneloɡ̶otitoɡ̶owa ica anakaami? Enitoɡ̶owa nigewi naɡ̶akamaɡ̶akaami niɡ̶icoa Cristo, ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege niɡ̶inoa ɡ̶odaxakawepodi.”\\n25 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Jiɡ̶ijo mejitaɡ̶awatiwaji ane Ee, pida aɡ̶adadiwaɡ̶ati. Codaa niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ane jaote, me jatika naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Eiodi ane idimonya, jiɡ̶inaaɡ̶oikee ane Ee. 26 Pida aɡ̶adadiwaɡ̶atitiwaji niɡ̶ijo mejitaɡ̶awa, leeɡ̶odi aɡ̶akaami iniwaxacocoli, 27 Niɡ̶inoa iniwaxacocoli oyowooɡ̶oditege yotaɡ̶aneɡ̶egi. Ee jowooɡ̶oditiogi, codaa oniotibici. 28 Jajigotiogi lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa aɡ̶alee nigo. Odaa aɡ̶ica ane yakadi me noɡ̶aticoace niɡ̶ina naɡ̶a idei ibaaɡ̶adi. 29 Eiodi najigotediwa eliodi oko. Eiodi daɡ̶axa meliodi nimaweneɡ̶egi, aɡ̶ica liciagi. Codaa aɡ̶ica ane yakadi me noɡ̶atice aneiteloco Eiodi libaaɡ̶adi. 30 Ee iniaa Eiodi, ɡ̶odiciagi doɡ̶okinitece oko.”\\n31 Igaanaɡ̶a owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶odibatacalo wetiadi me domoɡ̶oyokoletelogo. 32 Pida naɡ̶a notaɡ̶aneɡ̶etediniwace Jesus, meetediogi, “Owidi ane jaote niɡ̶inoa anele ɡ̶adodoetiwaji, niɡ̶inoa ane niiɡ̶etediwa Eiodi me jaote. Amiica ijoa yoenataka aneo me leedi madigidaaticetiwaji?”\\n33 Noɡ̶oniniɡ̶odi, moditalo, “Ajoleeɡ̶atibige me jokolenaɡ̶ataɡ̶aloco wetiɡ̶a daɡ̶a leeɡ̶odi okanicodaaɡ̶ica ɡ̶adoenatagi anele. Pida joleeɡ̶atibige me jokolenaɡ̶ataɡ̶aloco leeɡ̶odi niɡ̶ijoa ɡ̶adotaɡ̶a ane beyagi motaɡ̶anitibige Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a akaami ɡ̶oneleegiwa, pida adiniciaceekenitege Aneotedoɡ̶oji”.\\n34 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Midiwataɡ̶a lotaɡ̶a ɡ̶aniiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco iwoteloco mee Aneotedoɡ̶oji, ‘Ǥadiciagitiwaji ɡ̶onoenoɡ̶ododi’. 35 Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a idioka limedi mewi, codaa Aneotedoɡ̶oji eetediogi me ɡ̶onoenoɡ̶ododi niɡ̶ijo ane yajigotediogi lotaɡ̶a. 36 Enige ina meji me Ee Aneotedoɡ̶oji Lionigi, igaamee ina menitiwaji me jotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji? Igaataɡ̶a idixipetedice Eiodi, odaa idiiɡ̶etedicogi niɡ̶ina iiɡ̶o. 37 Nige daɡ̶a jaote ibaketedi ane niiɡ̶etediwa Eiodi me jaote, odaa aleeditibigetiwaji daɡ̶adadiwaɡ̶ati. 38 Pida daɡ̶a jao libakedi, idokeeta aɡ̶adadiwaɡ̶atitiwaji leeɡ̶odi niɡ̶inoa yotaɡ̶a, enice adadiwaɡ̶atitiwaji leeɡ̶odi niɡ̶inoa ibaketedi ane jaote, amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶otitiwaji, codaa aɡ̶ica daɡ̶adinawieni, miniwa Eiodi meetaɡ̶a, codaa Ee ejotelogo Eiodi.”\\n39 Odaa joɡ̶odoletibige moniwilo Jesus leeɡ̶odi modiletibige daɡ̶a dotaɡ̶atedibige Aneotedoɡ̶oji, pida oiwoko.\\n40 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opitacedicogi daato akiidi Jordão. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite digoida anei João Batista me nilegetiniwace oko niɡ̶ijo jotigide. 41 Eliodi oko igotibeci midoataɡ̶a, igaanaɡ̶a onadi, odaa modi, “João aɡ̶ica deɡ̶eo oteɡ̶exaaɡ̶idatece ɡ̶odoxiceɡ̶edi libinienigi, pida ijoatawece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a meetece niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa, ewi niɡ̶idaaɡ̶ee”. 42 Odaa eliodi niɡ̶idi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus.","num_words":760,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 6 BSNNT - Tirodore Jesúre ajitirʉ̃nʉrã - Bible Search\\nCojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ĩnare ejarẽmorãre ĩna besere\\n1Tirodore Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. To bajiri, griego oca ñagõrã, hebreo oca ñagõrãre ado bajiro ñagõjaisʉoyujarã:\\n—Tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa bare batojama, cojoro cõro batobeaja mʉa. Manajʉa rijaveoriarãre hebreo oca ñagõrã rõmiri rĩne jairo ĩsiaja mʉa —yiyujarã ĩna griego oca ñagõrã.\\n2To bajiro ĩna gãmerã ñagõjaisere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare jirẽoñujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna:\\n—Yʉarema, yʉa gotimasiosejʉa ñaja, bare batoreaye rẽtoro ñamasusema. Bare batorejʉare yʉa yijama, Diore ĩre cʉdimena yirãja yʉa. 3To bajiri, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã beseya mʉa, mʉa vatoanare, bare batorona ñaronare. Quẽnaro tʉoĩarã, “Quẽnaro yirã ñaama” mʉa yirã, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩarã, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirãre, ĩnare beseya mʉa. 4Ado bajirojʉa yirũgũrʉarãja yʉama. Diore ĩre sẽnirũgũrʉarãja. To yicõari, Dios ocare masare gotimasiorã ñarʉarãja, yʉama —yiyujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã.\\n5To bajiro ĩna yisere ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Esteban vãme cʉtigʉre beseyujarã ĩna. Jesúre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñañuju. To yicõari, gãjerã Estebanre bajiro bajirãre beseyujarã ĩna. Adocãrãcʉ ñañujarã ĩna: Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas, to yicõari, Antioqu'ia macajʉ vadir'i, Nicolás, tocãrãcʉ ñañujarã, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã. Nicoláma, jud'io masʉ me ñaboarine jud'io masare bajiro bajiyuju ĩ. 6Ĩnare besegajanocõari, “Ãnoa ñaama masa, yʉa beserã”, yiyujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. To ĩna yijare, ĩnare ãmo ñujeocõari Diore ĩre sẽniñujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoato Dios” yirã.\\n7To bajiri, masa jãjarãbʉsa ajitirʉ̃nʉñujarã, Jesús yere. To bajirã rĩne, tojʉre Jerusalénjʉre, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. Paia quẽne jãjarã, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna.\\nEstebanre ĩna ñiare queti\\n8Estebanre quẽnaro yirẽmoñuju Dios. To yicõari, ĩ masisere ĩre ʉjoyuju. To bajiri jairo ĩaĩañamanire masare yiĩoñuju Esteban. 9Ĩaĩañamani Esteban ĩ yiĩoñaro, ĩ rãca gãmerã ñagõñujarã ĩna. Dios ocare ĩna buerivijʉ vadiriarã ñañujarã. Moabosarimasa ñaboariarã ya vi vãme cʉtiyuju ti vi. Cojo macana me ñañujarã ĩna, bajirãjʉma. Cirene macana, Alejandr'ia macana ñañujarã ĩna. Ĩna rãcana Cilicia sitana, Asia sitana ñañujarã ĩna. Esteban rãca ñagõboanane, oca josayujarã ĩna. 10Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, ĩna rẽtoro masiñuju Esteban. To bajiri no bajiro ĩre yimasibesujarã ĩna. 11To bajiri, gãjerãre yayioroaca gãjoa ĩsiñujarã ĩna, “ ‘Rojose yimi’ ʉjarãre yato ĩna” yirã. To bajiri, “‘Diore, to yicõari, Moisés ñamasir'ire quẽne rojose ĩnare ñagõmacami’ yigotiba mʉa”, ĩnare yiyujarã. 12To bajiro ĩna yigotire ñajare, Estebanre bʉto jũnisiniñujarã ti macana. To bajiri, bʉcʉrã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca Estebanre ñiañujarã, ĩna ʉjarã tʉjʉre ĩre ãmivarʉarã. 13Ĩna ʉjarã tʉjʉre ĩna ãmiejarone gãjoa ĩsiecoriarã, ado bajiro yisocayujarã:\\n—Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, Moisés ĩ rotimasirere quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ rojose ñagõrũgũami Esteban. 14Ado bajiro ĩ gotisere ajirũgũmʉ yʉa: “Jesús Nazaret macagʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerearʉcʉmi. To yicõari, Moisés manire ĩ roticũmasirere vasoarʉcʉmi”, yigotirũgũmi Esteban —yisocayujarã ĩna.\\n15To ĩna yisocasere ajicõari, ĩna ʉjarã yoaro ĩre ĩañañujarã, Estebanre. Ĩre ĩna ĩajama, ángel riogare bajiro rioga cʉtiyuju Esteban.","num_words":472,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.181,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti FILIPENSES 4\\n“Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, variquẽnacõa ñaña”, Pablo ĩ yire\\n1 Yʉ mairã, quẽnaro ajiya mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ yarã ñaja mʉa. Mʉare maigʉ̃ ñari, bʉto mʉare ĩarʉaja yʉ. “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, Diore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma ĩna”, mʉare yitʉoĩavariquẽnaja yʉ. To bajiri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja.\\n2 Evodia vãme cʉtigore, S'intique vãme cʉtigore quẽne, mʉare gotigʉ yaja. Mʉa jʉarã, mani ʉjʉ yarã ñari, sĩgõre bajiro tʉoĩaña mʉa. 3 Toagʉ, yʉre quẽnaro baba cʉticacʉjʉare, “Ado bajiro yʉre yibosaya”, mʉre yisẽniaja yʉ: Ĩna, rõmia jʉarãre, “Gãmerã oca quẽnoato” yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ. To yʉ ñaro, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũcama ĩna. Clemente, ĩ babarã quẽne yʉre ejarẽmorũgũcama. Yʉre ejarẽmocanare, “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiatutijʉ ucatuecorã ñarãma.\\n4 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, tocãrãcajine ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũña mʉa. 5 Rʉ̃cʉbʉose rãca gãjerãre quẽnaro yirũgũña mʉa, “ ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’, gãjerã mʉare yiĩato” yirã. Mani ʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaroti, mojoroaca rʉyaja.\\n6 Ñiejʉare mʉa tʉoĩarejaisere bojabeaja yʉ. Tocãrãcajine rojose mʉa tãmʉojama, “Rojose yʉa tãmʉosere yirẽtobosaya” yirã, Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja. To yicõari, mʉare ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũña. 7 To bajiro mʉa yijama, mʉa variquẽnarotire yirẽmorʉcʉmi Dios. To bajiri, Jesucristo mʉare quẽnaro ĩ ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, variquẽnacõa ñarʉarãja. Tire ajimasibetirʉarãma Jesúre ajitirʉ̃nʉmena.\\n“Quẽnase rĩne tʉoĩarũgũña”, Pablo ĩ yire queti\\n8 Yʉ mairã, ado bajiro mʉare gotitʉsaja yʉ: Quẽnase rĩne tʉoĩarũgũña. Rʉ̃cʉbʉore queti, quẽnaro yire queti, maire queti, to yicõari, masa quẽne ĩna ajivariquẽnase queti tʉoĩarũgũña. To yicõari, “Quẽnase ñaja” Dios ĩ yisere quẽne tʉoĩarũgũña.\\n9 Mʉare yʉ gotimasiocatore bajirone yirũgũña. Yʉre mʉa ajicatire, mʉa ĩacatire quẽne to bajirone yicõa ñaña. To bajiro mʉa yijama, variquẽnase manire cõagʉ̃, Dios, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi.\\nFilipos macana, ĩre gãjoa ĩna ĩsirere Pablo ĩ gotivariquẽnare\\n10 Yʉre tʉoĩacõari, yʉ bojasere yʉre cõañuja mʉa quẽna. To bajiri bʉto variquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani ʉjʉre, Diore yaja yʉ. Yoaro yʉre mʉa cõabetiboajaquẽne, “Cõarʉaboarine cõamasimena bajirãma”, mʉare yitʉoĩacajʉ yʉ. 11 “Yʉ cʉorʉa tʉoĩase jediro cʉorʉaja yʉ” yigʉ me yaja. Jairo yʉ cʉojama, yʉ cʉobetijaquẽne, variquẽnacõa ñaja. 12 Cojojirema maioro yʉ bajijama, yʉ bajibetijaquẽne, variquẽnarũgũaja yʉ. Bare ti ñajama, ti manijaquẽne, variquẽnacõa ñaja. 13 To bajiro yʉ bajise jedirore yʉre ejarẽmorũgũami Cristo. 14 To bajiro yʉre ĩ ejarẽmoboajaquẽne, gãjoa yʉre mʉa cõase sʉorine yʉre ejarẽmoñuja mʉa.\\n15 Macedonia sitajʉ Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gotimasiocudi gajanocõari, quẽna gajerojʉ yʉ vato, mʉa, Filipos macana rĩne gãjoa juarẽocõari, yʉre cõañuja mʉa. Gãjerãma, yʉ gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, yʉre cõabesuma ĩna. 16 Rĩjorojʉ quẽne Tesalónica macajʉ ñagʉ̃, ñie cʉobecʉ yʉ bajiro, cojoji me gãjoa yʉre cõañuja mʉa. 17 “Quẽna gajeye yʉre cõato” yigʉ me, to bajise mʉare yaja yʉ. “Yʉre mʉa yirore bajirone gãjerãre quẽne mʉa yicõa ñajama, rẽtobʉsaro quẽnase mʉare cõato Dios” yigʉ yaja. 18 Mʉa cõariaro cõrone yʉre ĩsicami Epafrodito. Yʉ cʉorʉa tʉoĩacati rẽtobʉsaro cõañuja mʉa. Yʉre quẽnaro mʉa yicatire ĩavariquẽnarimi Dios. 19 Ĩ ñaami mani ʉjʉ, ñajediro quẽnase cʉogʉ. To bajicõari, ĩ macʉ yarã mʉa ñajare, mʉa cʉorʉa tʉoĩase jediro mʉare cõarʉcʉmi. 20 Quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũrʉarãja mani. To bajirone bajiato.\\nPablo, ĩ quẽnaroticõare queti\\n21 Toana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato ĩna. Yʉ rãcana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnaroticõaama. 22 Adoana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõaama. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa quẽne mʉare quẽnaroticõaama.\\n23 Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnaro mʉare yato ĩ.","num_words":535,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"LOS HECHOS 23 BAONT - Pablo pea ʉparã ca nii - Bible Search\\n1Pablo pea ʉparã ca nii majuropeera+ ca nearicarãre ĩa, o biro cʉ̃jare ĩiupi:\\n—Yʉ yaarã, yʉa yʉ ca catiri rʉmʉri cõrorena ati rʉmʉ menapʉre Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa cojoro añuro tʉgoeñarique mena yʉ tii nii —ĩiupi.\\n2To biro cʉ̃ ca ĩirora, paia wiogʉ Ananías pea, Pablo pʉto ca niigʉre, cʉ̃ ʉjerore cʉ̃re paa dotiupi. 3To biro cʉ̃ ca ĩiro, Pablo pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—¡Watoara ca bii dito paigʉ, mʉ cãare Ʉmʉreco Pacʉ mʉre paarucumi! Mʉa ca dotirije ca ĩirore biro yʉre tiirʉgʉ, too bii duwi pacagʉ, ¿ñee tiigʉ doti cũuriquere ca tii dotitiri wãme peere yʉre mʉ paa dotiti?+ —cʉ̃re ĩiupi.\\n4To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro, too ca niirã pea o biro cʉ̃re ĩiupa:\\n—¿Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ paia wiogʉre, o biirijera mʉ ĩi tuticãti? —ĩiupa.\\n5Pablo pea o biro ĩiupi:\\n—“Yʉ yaarã, yʉa paia wiogʉ niicumi,” cʉ̃re yʉ ĩitijãwʉ. Ʉmʉreco Pacʉ wederique cãa to birora ĩi: “Mʉ yaarãre ca jʉo niigʉre ñañarije cʉ̃re ĩi tutiticãña,” ĩi+ —cʉ̃jare ĩiupi.\\n6Pablo pea ʉparã to ca niirã jĩcãrã saduceos, aperã fariseos, cʉ̃ja ca niirijere ĩa majiri, tutuaro mena o biro ĩi wedeupi:\\n—Yʉ yaarã, yʉa fariseo, fariseo macʉ̃ yʉ nii, ca bii yairicarã cʉ̃ja ca cati tuarijere yʉ ca tʉgoeña yue niirije jʉorira yʉre mʉja jãiña beje —ĩiupi. 7Pablo ate cʉ̃ ca ĩirije menara fariseos, saduceos cʉ̃ja majurope ameri tuti, jĩcãri ca neamiricarã dica waticoaupa. 8Saduceos, “Ca bii yairicarã cati tuati, Ʉmʉreco Pacʉre queti wede bojari maja mani, bojoca yeri cãa mani bii,” ca ĩirã niima. Fariseos pea, ate niipetirijepʉrena “Niipeticã” ca ĩirã niima.\\n9To biri niipetirãpʉra acaro buicãupa. To cõrora jĩcãrã doti cũuriquere jʉo bueri maja fariseos yaa puna macãrã ca niirã pea wãmʉ nʉcã, o biro ĩiupa:\\n—Ania, jĩcã wãme ʉno peera ñañarije tiitijapi. Ape tabera Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macʉ̃, bojocʉ yeri ʉno, cʉ̃re wedebujapi, to biri Ʉmʉreco Pacʉrena mani ĩi ametʉene nʉcãticãjaco —ĩiupa.\\n10Cʉ̃ja ca acaro bui niirije pea bʉaro jañuro uwiori nʉcʉ̃pʉ cʉ̃ja ca ĩi nʉnʉa waarije ca niiro macã, uwamarã wiogʉ pea, “Pablore paa jude batecãbocuma,” ĩi uwima ĩigʉ, jĩcãrã uwamarãre jʉo doti cojoupi, Pablore ami wieneri uwamarã cʉ̃ja ca niiri tabe pee cʉ̃re cʉ̃ja ami waajato ĩigʉ. 11Ape ñami peere Wiogʉ Jesús, Pablore baua eari, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Tʉgoeña bayiya Pablo. Ano Jerusalén're yʉ yee maquẽre mʉ ca wederore birora Roma macãrã cãare ca wedepʉ mʉ nii —cʉ̃re ĩiupi.\\nPablore cʉ̃ja ca jĩarʉgarique\\n12Boerije mena jĩcãrã judíos Pablore jĩarʉgarã, “Ména cʉ̃re jĩatirã baati, jiniti, mani biirucu,” ĩirique mena, cʉ̃ja majurope ñañaro cʉ̃ja ca biipere ĩicãri, ameri wede peni niiupa. 13To biro ca ĩiricarã cuarenta ametʉenero peti ʉmʉa niiupa. 14To biri paia wiorã, judíos're ca jʉo niirã pʉtopʉ waari, o biro cʉ̃jare ĩiupa:\\n—Ména Pablore jĩatirãra baarique mani ca baajata, “Mani majuropeera ñañaro mani biirucu,” jãa ĩi wede penijãwʉ. 15Mecʉ̃ra mʉja, ʉparã ca nii majuropeerãpʉ cʉ̃ja ca tii nemoro mena uwamarã wiogʉre, “Jãa pʉtopʉ Pablore ami dooya, ñañaro cʉ̃ ca tiiriquere añuro cʉ̃re jãiña quenorã doorã jãa tii,” ĩi ditorique mena cʉ̃re ami doo dotiya. Jãa pea cʉ̃ ca eaparo jʉguero maapʉra cʉ̃re jĩa cõarʉgarã toopʉ jãa nii yerijãarucu —cʉ̃jare ĩiupa.\\n16Pablo yee wedego macʉ̃+ pea to biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉori uwamarã cʉ̃ja ca niiri wiipʉ jãa waari, Pablore wedeupi. 17Teere tʉori, Pablo pea jĩcʉ̃ uwamarã wiorã mena macʉ̃re jʉo cojori, o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Ani wãmʉre mʉja wiogʉ pʉtopʉ cʉ̃re ami waagʉja. Jĩcã wãme cʉ̃re wederʉgami —ĩiupi.\\n18To biro cʉ̃ ca ĩiro, uwamarã wiogʉ pea cʉ̃re ami waa, o biro ĩiupi:\\n—Pablo, tia cũuricʉ mani ca cʉogʉ yʉre jʉo cojori, anire mʉ pʉtopʉ yʉre ami doo dotijãwi, mʉre cʉ̃ ca wedepa wãme jĩcã wãme cʉojagʉ —cʉ̃re ĩiupi.\\n19To biro cʉ̃ ca ĩiro, uwamarã ʉpʉ pea apero jañuroacã cʉ̃re tʉ̃a waari, o biro cʉ̃re ĩi jãiñaupi:\\n—¿Ñeere yʉre mʉ ĩirʉgajãri? —ĩiupi.\\n20Cʉ̃ pea o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—“Boerore judíos, Pablore ʉparã ca nii majuropeerã pʉtopʉ ami dooya, ñañaro cʉ̃ ca tiiriquere añuro cʉ̃re jãiña quenorã doorã jãa tii,” ĩi ditorique mena cʉ̃re, mʉre jʉo doo dotirʉgarã ameri wede penijãwa. 21Teere díámacʉ̃ cʉ̃jare tʉoticãña, cʉ̃re jĩarʉgarã cʉ̃ja mena macãrã cuarenta ametʉenero peti yaicãri yue niirã tiima. “Ména Pablore jĩatirãra, baa, jini, mani ca tiijata, ñañaro manire to biijato,” ĩirique mena ameri wede penijãwa. To biri mecʉ̃ra cʉ̃jare mʉ ca doti cojorije wadore yuerã tiima —cʉ̃re ĩiupi.\\n22To biro cʉ̃ ca ĩiro, uwamarã ʉpʉ pea:\\n—Ano yʉre mʉ ca wederijere aperãre wedeticãña —cʉ̃re ĩi tuenecojoupi.\\nCesarea pee Pablore cʉ̃ja ca ami waarique\\n23To biri uwamarã wiogʉ pea cʉ̃ yaarã uwamarãre ca dotirã mena macãrã pʉarãre jʉo cojori, o biro tii dotiupi:\\n—Doscientos peti uwamarã dʉpora ca waaparã, setenta peti caballoa mena ca waaparã, ñucã doscientos peti jaderica pĩiri ca cʉorãre, cʉ̃jare neoña, ñami decomacã jʉguero Cesareapʉ ca waaparãre, 24ñucã Pablore cati añugʉra wiogʉ Félix pʉtopʉ ami waarʉgarã caballoa cʉ̃ ca peja waaparã cãare queno bojaya —ĩiupi. 25Cʉ̃ja mena o biro ĩi owarica pũurore tiicojo cojoupi:\\nwiogʉ Félix ca añu\\nmajuropeegʉre yʉ añu doti.\\n27Judíos anire ñeeri, cʉ̃re jĩarʉgarã tiimiwa. Yʉ pea, romano bojocʉ cʉ̃ ca niirijere majiri, yʉ uwamarã mena waari, cʉ̃re cʉ̃ja ca jĩarʉgaro yʉ camotawʉ. 28Cʉ̃re cʉ̃ja ca wedejãarijere majirʉgʉ, judíos wiorã pʉtopʉ cʉ̃re yʉ ami waawʉ. 29Cʉ̃ja yee doti cũurique maquẽrena ĩicãri, cʉ̃re wedejãacãupa. Biiropʉa jĩcã wãme ʉno jʉori peera, jĩa cõa eco, tia cũu eco, cʉ̃re ca tiipe ʉnopʉa manicãmiwʉ. 30Judíos cʉ̃re cʉ̃ja ca jĩarʉga coterijere yʉre cʉ̃ja ca wedero, “Jĩcãtora mʉ pʉtopʉ cʉ̃re ca tiicojope niicu,” yʉ ĩijãwʉ. Ñucã cʉ̃re ca wedejãarã cãare: “Cʉ̃re mʉja ca wedejãarʉgarijere Félix cʉ̃ ca tʉo cojoro ĩiña,” cʉ̃jare yʉ ĩijãwʉ —ĩi owa cojoupi.\\n31To biri uwamarã pea cʉ̃ ca dotiricarore birora, tii ñamira Pablore jʉo, Antípatris macãpʉ cʉ̃re ami waaupa. 32Uwamarã, dʉpo mena ca waaricarã pea ape rʉmʉra uwamarã cʉ̃ja ca niiri tabepʉ cʉ̃ja ca tua dooro ʉno, caballoa mena ca waaricarã pea Pablo mena waacã nʉnʉa waaupa. 33Cesareapʉ earã, cʉ̃ja ʉpʉ cʉ̃ ca owarica pũurore, Félix're cʉ̃re tiicojo, ñucã Pablo cãare cʉ̃re wiyo, tii eaupa. 34Félix pea tii pũurore bue yapano, Pablore “¿Noo macʉ̃ mʉ niiti?” cʉ̃re ĩi jãiñaupi. Cilicia macʉ̃ cʉ̃ ca niirijere majiri, 35o biro cʉ̃re ĩiupi:\\n—Mʉre ca wedejãaricarã cʉ̃ja ca earopʉ, mʉ ca wederijere yʉ tʉorucu —cʉ̃re ĩiupi. To biro cʉ̃re ĩi yapano, wiogʉ Herodes cʉ̃ ca doti niirica wiipʉ Pablore cũuri, cʉ̃ uwamarãre cote dotiupi.","num_words":1004,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique FILIPENSES 1\\n1 Yʉ Pablo Timoteo mena Jesucristo cʉ paabojari maja jã ã, cʉ ye quetire cabuio teñarã. Ati pũuro mʉjaare jã queti joo Filipopʉ cãnare Jesucristore caapiʉjarã nipetirãre. Mʉja tʉ cãna Dio yere cajʉgo buiorã, nare cátinemorã quenare ati pũuro jã queti joo mʉjaare. 2 Caroaro mʉjaare jã ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro wariñuuriquere cʉ joato mʉjaare. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona mʉjaare caroare cʉ joato.\\n3 To cãnacã ni mʉjaare tʉgooñari Diore, “Caroaro nare mʉ átinucu,” cʉ yʉ ĩnucu. 4-5 Jesu ye quetire yʉ cabuioro mʉja caapi jʉgori paʉpʉna yʉre mʉja cátinemowʉ. Yucʉ ato cõo quenare yʉ mʉja átinemonucu Jesucristo ye quetire yʉ cabuioro. To bairi wariñuurique mena Diore mʉjaare yʉ jenibojanucu. 6 To bairi atiere yʉ maji: Dio caroaro cáti jʉgóyupi mʉja yeripʉre, caroarã mʉja cãni nutuaparore bairo ĩi. To bairona caroaro mʉja yeripʉ áticõa aninucugʉmi mʉjaare Jesucristo cʉ catunu atíparo jʉgoye. 7 Jesu ye quetire yʉ cabuioro caroaro yʉre mʉja cátinemonucuwʉ. Tiere yʉ cabuio teñarije wapa ato presopʉ yʉ cajõowã. To bairo yʉre na cátie to cãnibato quena, “Atie queti ĩ jocarique me ã,” ʉparã quena na ĩ majiato ĩi, na yʉ buionucu. To bairi atopʉ presopʉ yʉ cãno quenare yʉre mʉja átinemonucu. To bairi caroaro mʉjaare yʉ tʉgooña mai aninucu. Cariape ã to bairo mʉjaare yʉ camai tʉgooñarije. 8 Jesucristo mʉjaare cʉ camai tʉgooñarore bairona mʉjaare yʉ mai tʉgooñanucu yʉ yeripʉ. Dio quena caroaro majiimi to bairo mʉjaare yʉ camai tʉgooñarijere. 9 Caame mairã mʉja ã. To bairi Diore mʉjaare yʉ jenibojanucu netobʉjaro mʉja caame maicõa aninucuparore bairo ĩi. Dio cʉ caboorije majuure mʉja cáti aninucupe quenare mʉja camajiparore bairo ĩi Diore mʉjaare yʉ jenibojanucu, tie quenare. 10-11 To bairi cañuu netori wameri mʉja tʉgooña beje majigarã mʉja cátipere. To bairo cañuu netorijere catʉgooña beje majirã aniri caroa jetore mʉja áti ani majicõa anigarã Jesucristo cʉ catunu atíparo jʉgoye. Jesucristo mʉjaare cʉ cátinemorije mena cañuurijere mʉja áti majigarã. Aperã to bairo caroa jetore mʉja cátinucurijere tʉjʉrã, “Caĩtorã, caroorã ãma,” mʉja ĩ majiquetigarãma. Na quena Diore áti nʉcʉbʉgogarãma caroaro cʉ̃re mʉja cáti nʉcʉbʉgorijere tʉjʉri. “Ñuubʉjami Dio. Caroaro na áami Dio na yeripʉre,” cʉ ĩgarãma, caroaro mʉja cãniere tʉjʉri.\\n12 Yʉ yarã, ati wamere mʉjaare yʉ buiopa: Ato presopʉ rooro yʉ cabairije to cãnibato quena netobʉjaro Jesucristo ye quetire queti buio baterique ã. 13 Ato macana caʉpaʉ tʉ macana polisía maja aperã nipetiro yʉ cabairije queti apima. To bairi, “Jesucristo ye quetire cʉ cabuio teñarije wapa presopʉ cʉ cajõoñupa Pablore,” yʉre ĩ majima. 14 Ape wame quenare: Ato macana Jesucristore caapiʉjarã presopʉ yʉ cãno tʉjʉrã seeto ocabʉtiri uwiquẽnana aperãre buio batema Jesu ye quetire. 15-17 Baibana quena ocõo bairo ĩ tʉgooñarãma jĩcaarã: “Pablo netoro cãni majuʉ yʉ anigʉ. Cʉ netobʉjaro Cristo ye quetire cabuioʉ yʉ anigʉ,” ĩ tʉgooñarãma. To bairo yʉ ĩ tʉgooñarã, yʉ catʉgooñarique pairo yʉre áama ato presopʉ yʉ cãno. Aperã maca caroa macare tʉgooñari buionucuma Cristo ye quetire. Yʉre mai tʉgooñari, “Cristo ye quetire cabuio teñapaʉre cʉ cũricʉmi Dio Pablore. Cʉ quena buionucumi presopʉ anibacʉ quena,” yʉre ĩ tʉgooñama. 18 To bairi pʉga wame yʉre na caĩ tʉgooña ajurije to cãnibato quena yʉ wariñuu Cristo ye quetire na cabuioro. 19 Diore yʉ mʉja cajenibojanucuro caroaro yʉ baigʉ Dio Espíritu Santo yʉre cʉ cátinemoro. To bairi yʉ tʉgooña wariñuu. 20 Yʉ tʉgooña uwigatee. Tʉgooña ocabʉtirique mena Jesucristo ye quetire yʉ cabuiope macare seeto yʉ boo. To bairi yʉ cacatiata cʉ ye quetire uwiquẽcʉna yʉ cabuiope macare seeto yʉ boo. To bairo quenare yʉre na cajĩagarije to cãnibato quena Jesu ye quetire yʉ buiogʉ. Yʉ jʉgori camaja cʉ̃re na cáti nʉcʉbʉgope seeto yʉ boo. 21 To bairi yʉ cacatiri rʉmʉri cõo Cristo cʉ caboorijere yʉ áticõa aninucugʉ. Yʉ cabai yajiata quena seeto majuu ñuugaro, Cristo tʉpʉ yʉ cãnipe maca. 22 To bairi catiina cʉ caboorijere yʉ áticõa aninucugʉ, cʉ ye quetire buioʉ. Cʉ carotirijere átibojari majocʉ yʉ anicõagʉ, cʉ̃re caapiʉjarã na aninemoato ĩi. To bairi di wame maca yʉ caboo majuuri wame ãno yʉ ĩ majiquẽe. 23 Pʉga wame tʉgooñabacʉ yʉ majiquẽe yʉ cabaipere. Cristo jõ buipʉ cʉ cãnopʉ cʉ mena yʉ anigacʉpʉ. To bairo maca yʉ cabairo ñuu netoboro yʉra. 24 Cristo mena yʉ cãnigarije to cãnibato quena yʉ cacatipe quenare yʉ boo, mʉjaare buionemogʉ. 25 To bairi atiere yʉ maji: Cacatipaʉ yʉ ã mai. To bairi cacatipaʉ aniri mʉjaare yʉ átinemogʉ, Cristore mʉja caapiʉja wariñuunemopere. 26 To bairi ato presopʉ cãnacʉ mʉja tʉpʉ yʉ catunu ejaro tʉjʉrã, “Caroaro Pablore cʉ mʉ átibojayupa,” Cristore cʉ mʉja ĩ wariñuugarã. 27 Caroaro áticõa aninucuña. Cristo ye quetire caapiʉjarã aniri caroaro manire cʉ caboo jeorijere áti anicõaña. To bairi mʉja tʉpʉ yʉ caejaata o ejaquẽcʉ quena ocõo bairi wame mʉja cãniere aperã yʉ queti buiogarãma. “Tʉgooña ajuquẽnana caroaro apiʉjacõa aninucuma Filipos macana. Jĩcaro mena tʉgooña ocabʉtiri Cristo ye quetire buionucuma, aperã quena na apiʉjaato ĩrã. Aperã nare na camatagarije to cãnibato quena to bairona caroaro áti anicõama,” ĩrica wamere yʉre queti buiogarãma mʉja cãniere. 28 To bairi mʉjaare catutirãre na uwiquẽja. Nare mʉja cauwiquẽto tʉjʉrã, “Dio yarã, Dio cʉ canetoo catioricarã ãma,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarãma. Dio na macare cʉ carepe quenare tʉjʉ majigarãma. 29 Jesucristore mʉja caapiʉjawʉ, caroaro ani wariñuu nʉcʉbʉgo ãnajere boorã. To bairo cʉ̃re caapiʉjarã mʉja cãnie to cãnibato quena mʉjaare na capopiyeyepe quenare rotiimi Dio. 30 To bairi aperã rooro mʉjaare ánama Jesucristore mʉja caapiʉjaro maca. To bairona yʉre áama yʉ quenare presopʉ yʉre cũrã. Mania jĩcarona to bairije mani tamʉo. Mʉja tʉpʉ yʉ cãno rooro yʉ na cátiere mʉja tʉjʉricarã. Yucʉ quena rooro yʉ na cátiere mʉja queti apirã.","num_words":884,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Josue 11 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ ewarid̶e Jabiʌ̃ abadada Hazor purud̶ebema boro basía. Maʌ̃ Jabiʌ̃ba ũrĩsia Josueba zocãrã poyasida. Maʌ̃ carea dewara puru bororãmaa bed̶eada diabuecuasia israelerã ume djõne wãni carea. Maʌ̃ bed̶eara diabuesia Madoʌ̃ purud̶ebema boro Jobámaa, Simroʌ̃ purud̶ebema boromaa, Acsap purud̶ebema boromaa,\\n2dji wãrãga eyaid̶a b̶ʌ ẽjũãne b̶ea bororãmaa, Cineret amene caita b̶ea bororãmaa, Dor puru caita b̶ea bororãmaa, ʌ̃mãdau b̶aebariare b̶ʌ jewed̶ad̶e b̶ea bororãmaa,\\n3ʌ̃mãdau odjabariare b̶ea cananeorã bororãmaa, ʌ̃mãdau b̶aebariare b̶ea cananeorã bororãmaa, amorreorã bororãmaa, hititarã bororãmaa, perezeorã bororãmaa, eyaid̶a b̶ʌ ẽjũãne b̶eaa jebuseorã bororãmaa, Hermoʌ̃ eya carrad̶e b̶ea heveorã bororãmaa idjab̶a Mizpa jewed̶ad̶e b̶ea bororãmaa bid̶a.\\n4Maʌ̃ bororãba cawayod̶eba djõbadarãda, carretad̶eba djõbadarãda, waabema sordaorã sid̶a jũma djõne edesid̶aa. Bio cãbana wãsid̶aa. Pusa ĩbʌ quĩrãca ãdjirãra poya juachad̶aca basía.\\n5Maʌ̃ bororãra israelerã ume djõni carea ãbaa wãnaped̶a Meroʌ̃ do zaqued̶e duanesid̶aa.\\n6Maʌ̃ne Ãcõrẽba Josuéa jarasia: –Ãdjirãra wayarãdua. Nu ara naʌ̃ hora quĩrãca mʌ̃a bãrãa ãdjirãra jũma quenabiya. Maʌ̃ne ãdji cawayo jĩrũ quẽgura jũma tʌcuad̶adua idjab̶a ãdji djõbada carretara jũma bácuad̶adua.–\\n7Maʌ̃be Josueba idji sordaorã ume Meroʌ̃ do zaqued̶e cawaẽ́ne urad̶e wãsid̶aa.\\n8Ãcõrẽba israelerãa ãdjirãra poyabisia. Maʌ̃ne israelerãba ʌ̃cʌrʌ ẽpẽsid̶aa ab̶a Misrepot dod̶aa idjab̶a Sidoʌ̃ puru caita. Maʌ̃ awara ʌ̃cʌrʌ ẽpẽsid̶aa ab̶a Mizpa ẽjũãnaa. Ab̶ed̶a jũma quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía.\\n9Ãcõrẽba jarad̶a quĩrãca Josueba jũma osia. Ãdji cawayo jĩrũ quẽgura jũma tʌcuasia idjab̶a ãdji djõbada carretara jũma bácuasia.\\n10Maʌ̃be Josue idji sordaorã ume jẽda zebʌdad̶e Hazor purud̶aa djõne wãsid̶aa. Poyad̶aped̶a Josueba dji borora beasia. (Hazord̶ebema borora dewararã cãyãbara dji dromaara b̶asia.)\\n11Mama jũmarãda necoba quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía. Puru sid̶a jũma babuesid̶aa.\\n12Israelerã ume djõped̶ad̶a bororãra Josueba necoba jũma beasia. Maʌ̃ bororã puru b̶eara poyaped̶a jũma babuesia Ãcõrẽ nezoca Moiseba jarad̶a quĩrãca.\\n13Israelerãba puru eya zaqued̶e b̶eara jũma babued̶aẽ́ basía. Josueba ab̶abe Hazordrʌ babuesia.\\n14Baribʌrʌ puruza jũmarãda necoba quenasid̶aa. Ni ab̶aʌda zocai b̶ʌd̶aẽ́ basía. Ãdji animarãra, ne bia qued̶ea sid̶a ãdji itea jũma edasid̶aa.\\n15Ãcõrẽba Moisea jarad̶ara Moiseba Josuéa jũma jarasia. Maʌ̃ra Josueba jũma daucha osia.\\n16Josueba poyaped̶a ẽjũãda jũma edasia: Negue ẽjũãda, maʌ̃are b̶ʌ eyaid̶a b̶ʌ ẽjũãda, Goseʌ̃ ẽjũãda, ʌ̃mãdau b̶aebariare b̶ʌ jewed̶ada, Jordaʌ̃ do jewed̶ada, idjab̶a eyaid̶a b̶ʌ ẽjũã Israel abadada dji jewed̶a sid̶a.\\n17Jũma edasia Halac eyad̶eba ab̶a Baal-ga purud̶aa. Halac eyara Seír druad̶e b̶ʌa. Baal-ga purura Libano ẽjũãne b̶ʌa Hermoʌ̃ eya carrad̶e. Puruza dji borora Josueba jidaped̶a jũma beasia.\\n18Idjira maʌ̃ bororã ume dãrã djõsia.\\n19Ab̶abe heveorã Gabaoʌ̃nebemada israelerã ume necai panani carea bed̶ea b̶ʌsid̶aa. Waabema purura israelerãba poyasid̶aa.\\n20Wãrãda Ãcõrẽbʌrʌ maʌ̃ purud̶ebemarãra so zarea b̶ʌsia israelerã ume djõne wãnamãrẽã. Mãwã quĩrã djuburia neẽ́ israelerãba ãdjirãra jũma quenasid̶aa Ãcõrẽba Moisea jarad̶a quĩrãca.\\n21Maʌ̃ ewarid̶e Josueba anaquitarã ẽjũã eyaid̶a b̶ʌd̶e pananara poyaped̶a jũma quenasia. Hebroʌ̃ purud̶e b̶ead̶ada, Debir purud̶e b̶ead̶ada, Anab purud̶e b̶ead̶a sid̶a quenaped̶a ãdji purura jũma babuesia. Mãwã Juda ẽjũã eyaid̶a b̶ʌd̶e, waabema israelerã ẽjũã eyaid̶a b̶ʌd̶e bid̶a anaquitarãra jũma quenasia.\\n22Anaquitarã ni ab̶aʌda Israel druad̶e zocai b̶eẽ́ basía. Ab̶abe Gaza purud̶e, Gat purud̶e, Asdo purud̶e bid̶a panesid̶aa.\\n23Mãwã Josueba jũma maʌ̃ druara edasia Ãcõrẽba Moisea jarad̶a quĩrãca. Dji ẽjũãra Josueba israelerãa jũma jed̶ecasia. Israeld̶eba yõped̶ad̶a puruza ẽjũãda diasia ãdjirãne bamãrẽã. Maʌ̃be israelerãra ãdji druad̶e necai duanesid̶aa.\\nJosue 20 >","num_words":484,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 CORINTIOS 4\\n1 Yʉre ti maicõri ĩ oca masare yʉ riasotoni yʉre cũñi Dios. Ito bajiro yʉre ĩ yija, oca sẽoa yʉ. Ito bajiri ĩ oca riaso jidicãbea yʉ. 2 “Rʉore ocana meje masare Dios oca ñasarise riasocʉja yʉ”, yicãcʉ yʉ. Yʉmasi yʉ tʉoĩa rujeore meje riasoa yʉ. Dios oca iti riasoro bajiroti riasoa yʉ masare. Dios ĩ tiro riojo ñasarise riti riasoa yʉ masare. Ito bajiri, “Riojo ñasarise masare riasoami Pablo”, yi masi jedirãji masa yʉre. 3 Jãjarã ñama Cristo oca yʉ riasoja, tʉo masimena. Ĩ oca ĩna tʉo ãmobejare, ĩna tʉo masiroca yibeami ĩ. Ito bajiri ĩ oca tʉorʉ̃nʉbiticõri jeame ʉ̃jʉrojʉ warona ñama ĩna. 4 Cristore ĩna tʉorʉ̃nʉbeja, ĩna tʉoĩa wisaroca yami Satanás wame cʉtigʉ. Ĩ ñami adi macãrʉcʉ̃ro ñeñaro yirã ʉjʉ. Cristo rʉ̃cʉbʉorʉ ĩ oca quenarisere ĩna tʉorʉ̃nʉre ãmobeami Satanás. Dioti ñami Cristo. Ito bajiri ĩ ocare ĩna tʉo masime yirocʉ ĩna tʉoĩa wisaroca yiñi Satanás. 5 Masare yʉ riasoja, yʉmasi gaye meje riasoa yʉ. “Jesucristo ñami mani Ʉjʉ”, yire oca riasoa yʉ masare. Cristore tʉo maicõri ĩre moa ĩsigʉ̃ ña yʉ. Ĩre cʉdicõri ĩ oca mʉare riasoa yʉ, quenarise mʉare ejatoni. 6 Adi macãrʉcʉ̃ro rujeo wacʉ, “Rãitĩarojʉ busuya”, yigorʉ ñami Dios. Ĩti ñami ĩ ocare mani ya ʉsijʉ tʉo masiroca yigʉ. Ito bajiri, “Rʉ̃cʉbʉorʉ ñami Cristo”, yi tʉoĩa mani. Cristore ti masicõri, “Ĩ robo bajiro rʉ̃cʉbʉogʉ ñami Dios”, yi tʉoĩa mani.\\nCristore tʉorʉ̃nʉcõri queno ñare gaye\\n7 Gʉa ĩ cũana ñasarã meje ña. Ĩ ocajʉa ña rẽtoro ñasarise. Yʉ masirisena meje masare ĩ oca riasoa yʉ. Bʉto tʉoĩa masigʉ̃ meje ña yʉ. Ito bajiri yʉ riasoja tʉocõri, “Dios ĩ masirisena queno riasoami Pablo”, yi ti masiama masa yʉre. 8 Masare Dios oca yʉ riasoja, coji meje tʉoĩa bʉjatobiticʉ yʉ. Ito bajiro tʉoĩa bʉjatobitibojagʉti Dios ocare riaso jidicãbea yʉ. “¿Disejʉa yisagʉ yigʉjada yʉ?” yi tʉoĩare jaia yʉ cojirea. Ito bajibojagʉti bojori bʉjabea yʉ. 9 Jãjarã yʉre ti tudirã ñabojarocati Dioama yʉre jidicãbeami. Coji meje yʉre ñeñaro yicã masa. Ito yicõri yʉre jacajʉ tumecãcõacã masa. Ito bajiro yʉre ĩna yibojarocati mʉcana tʉdi wʉmʉ rʉ̃gʉ̃cõri masare Dios oca riaso ucucʉ yʉ. 10 No yʉ wa ucurojʉ ñama masa coriarã yʉre sĩa ãmorã. Jesure ĩna sĩado bajiroti yʉre cʉni sĩa ãmoama masa. Yʉre ĩna sĩame yirocʉ tirʉ̃nʉsotiami Jesús yʉre. Yʉre ĩ tirʉ̃nʉja ticõri, “Catigʉ ñami Jesús. Ĩ ñarãre queno tirʉ̃nʉami”, yi tʉoĩama masa. 11-12 Jesús oca yʉ riasojare, coriarã masa sĩa ãmosotiama yʉre. Yʉre ĩna sĩa ãmobojarocati Jesuama yʉre tirʉ̃nʉami. “Catigʉ ñami Jesús. Ito bajiri ĩ ñarãre tirʉ̃nʉami ĩ”, yi mʉare yʉ riasojare, yʉre sĩarona cʉníama masa. Ito bajiro ĩna yibojarocati Dios oca riaso jidicãbea yʉ. Jesure tʉorʉ̃nʉcõri, mʉa catitĩñare ãmogʉ̃ mʉare riasoa yʉ.\\n13 Dios oca tutijʉ ado bajiro gotiami sĩgʉ̃: “Diore tʉorʉ̃nʉa yʉ. Ito bajiri ĩ oca masare gotia yʉ”, yi gotiami sĩgʉ̃ Dios oca tutijʉ. Ito bajiro tʉoĩa yʉ cʉni. Diore tʉorʉ̃nʉcõri ĩ oca riaso jidicãbea yʉ. 14 Yʉre masa ĩna sĩa ãmoja güibea yʉ. Mani Ʉjʉ Jesucristo ĩ godabojarocati mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Ito bajiri Jesús yagʉ ñari, “Yʉ tʉdi catiroca yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. “Mʉa rãca cocati ĩ ñarojʉ ũmacʉ̃jʉ manire ãmi wacʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa yʉ. 15 Quenarise gaye mʉa boca ãmitoni ito bajiro jeyaro rẽtacʉ yʉre. Jãjarã Jesucristore tʉorʉ̃nʉjaro, yirocʉ ĩ oca riasoa yʉ. “Manire ti maicõri manire queno yami Dios”, yi warã yirãji masa jãjarã bʉsa. “Mʉ ña rẽtoro rʉ̃cʉbʉorʉ”, yi rʉ̃cʉbʉo warã yirãji masa jãjarã bʉsa Diore.\\n16 Itire masicõri oca sẽoa yʉ. Jesús oca riaso jidicãbea yʉ. Yʉ ya rujʉ bʉcʉa jedi wabojarocati yʉ ya ʉsijʉama oca sẽo ña yʉ. Co rʉmʉ rʉyabeto yʉ oca sẽoroca yami Dios. 17 Adi sita ñagʉ̃ yʉ bʉjatobitire ñabojarocati yoari mejeti tʉoĩa wanʉ quenagʉ̃ yigʉja yʉ. Yʉ tʉoĩa bʉjatobitire ñaja yʉre queno yigʉ yiguĩji Dios. Ĩ rãca yʉ catitĩñaroca yʉre queno yisotigʉ yiguĩji Dios. Masare riasogʉ yʉ tʉoĩa bʉjatobitire waja yʉre queno yigʉ yiguĩji Dios. 18 Ito bajiri yʉ tʉoĩa bʉjatobitire itire bʉto tʉoĩa yibea yʉ. Ũmacʉ̃jʉ Dios queno ĩ yirotijʉare bʉto tʉoĩa yʉ. Mani ya rujʉ ñatĩñaroti meje ña. Ito bajibojarocati mani ya ʉsijʉama ñatĩñaroti ña. Ito bajiri ũmacʉ̃jʉ Dios queno ĩ yirotijʉare bʉto tʉoĩa yʉ.","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Corintios 2 BSNNT - Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ejacõari, - Bible Search\\n1Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiro, bʉto sʉtiriticajʉ mʉa. To bajiri sʉtiriticajʉ yʉ quẽne. To bajiro ti bajijare, quẽna yʉ ĩaro rĩjoro mʉa sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, “Ĩna tʉjʉ ĩagʉ̃ vabecʉja yʉ maji”, yitʉoĩacõacajʉ yʉ. 2Mʉa sʉtiritijama, ñimʉ rãca variquẽnabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉare yʉ gotise sʉorine mʉa sʉtiritisere bojabecʉ ñari, vabeticajʉ yʉ. 3Mʉa tʉjʉ ejacõari, sʉtirititegʉ, mʉare paperare ucacõacajʉ, mʉa rãca yʉ variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari. 4Ti quetire mʉare ucagʉ, sʉtiriticõari, bʉto oticajʉ yʉ. Tire mʉa ĩasʉtiritirotire bojabeticajʉ. Tire ĩacõari, “Bʉto manire maiami Pablo” mʉa yimasirotire bojacajʉ.\\n“Rojose yirere masirioya”, Pablo ĩ yire queti\\n5Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yirere ajicõari sʉtiriticajʉ yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me sʉtiriticajʉ. Rojose ĩ yirere masicõari, sʉtiritiriarãja mʉa quẽne. Bʉtobʉsa ĩ sʉtiritirotire mʉa yisere bojabeaja yʉ. 6Jẽre jãjarã rẽjacõari, rojose ĩ yire vaja rojose ĩre yiyuja mʉa. “To cõrone rojose tãmʉoato” ĩre mʉa yisere bojaja yʉ. 7Rojose ĩ yirere masiriocõari, ĩre baba cʉtiya quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, sʉtiriticõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoarʉcʉmi. 8To bajiri quẽnaro ĩre yiya mʉa yuja, “‘Yʉre maiama’ yimasiato ĩ” yirã. 9Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare ucacõacajʉ yʉ, “¿Yʉ yirotisere yicõati?” yimasirʉ. 10Gãji rojose ĩ yirere mʉa masiriojama, yʉ quẽne ĩ yirere masirioaja. To bajiri rojose ĩ yire ti ñajama, ĩre masiriorʉcʉja. Bʉto mʉare maigʉ̃ ñari, Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa to bajiro yirʉcʉja. 11Mani gãmerã masiriocõa ñajama, vãtijʉa ĩ bojarore bajiro manire rotimasibecʉmi. Bajirãjʉma, masare rojose ĩ yitoajerũgũsere jẽre masiaja mani.\\nTroas vãme cʉti macajʉ ejacõari, Pablo ĩ tʉoĩarejaire queti\\n12Troas vãme cʉti maca ejacõari, Cristo oca quẽnasere toanare gotimasio ñacajʉ yʉ. To yʉ bajirone, jãjarã masa yʉre ajirã ejacama. 13To bajiro ĩna ajirʉaboajaquẽne, yʉjʉa, mani maigʉ̃re mʉa tʉjʉ yʉ cõacacʉre Tito vãme cʉtigʉre bʉjabeticõari, bʉto tʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, toanare vare goticõari, ĩre macagʉ̃ vadicajʉ yʉ, adojʉ, Macedonia sitajʉ.\\n14“Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine vãtia ʉjʉ, rojose yirotigʉ, manire ĩ rotiriarore bajiro yibeticõato” yigʉ yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉre ajibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũaja mani. “Jedirojʉ quẽnase sʉtise ti sʉtibatorore bajiro ñajediroanare ti quetire gotibatoato” yigʉ, yʉare goticudi rotirũgũami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnato mani. 15Ti quetire masare yʉa gotibatosere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. Yʉa gotibatose sʉorine masa jediro, Dios tʉjʉ varona, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona quẽne, tire ajijedirãma. 16Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose masu ĩna bajirotire yʉa gotimasiosere ajiteama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñari. Gãjerãjʉama, Dios tʉjʉ varona, quẽnase masu ĩna bajiroti yʉa gotijare, tire ajivariquẽnaama. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeaja. Dios ĩ masise rãca tire gotimasiorũgũaja. 17Bajirãjʉma, gãjerã, jãjarã ñarãma, Dios ocare gotimasiorã. Ĩnama, “Tire goticõari, gãjoa bʉjarãsa” yirã ñaama. Yʉajʉama, ĩnare bajiro yirã me ñaja. Jesucristo yarã, Dios ĩ cõariarã ñari, ĩ ĩaro rĩjorojʉa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ ocare gotimasiorũgũaja.","num_words":432,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 1 | EMPNTPO Bible | YouVersion\\nBible LanguageNorthern Emberá\\nJesucrito ẽberãrã drõãenabemarã\\n1Naʌ̃ cartara Jesucritod̶ebemaa. Jesucritora dadji drõãenabemarã Abrahaʌ̃neba idjab̶a David̶eba nãwã zesia.#1:1. Genesi 12:1-3; 2 Samuel 7:16. 2Abrahaʌ̃ba warra Isada unusia. Maʌ̃be Isad̶eba Jacoboda yõsia. Jacobod̶eba Judada, idji djabarã sid̶a yõsid̶aa. 3Judad̶eba Paréda, Zará sid̶a yõsid̶aa. Ãdji papara Tamará basía. Paréd̶eba Esroʌ̃da yõsia. Esroʌ̃neba Araʌ̃da yõsia. 4Araʌ̃neba Aminadáda yõsia. Aminadád̶eba Naasoʌ̃da yõsia. Naasoʌ̃neba Salmoʌ̃da yõsia. 5Salmoʌ̃neba Booda yõsia. Boo papara Rahá basía. Bood̶eba Obéda yõsia. Obé papara Rut basía. Obéd̶eba Jeséda yõsia. 6Maʌ̃be Jeséd̶eba dadji israelerã boro Davira yõsia.\\nDavid̶eba Salomoʌ̃da yõsia. Salomoʌ̃ papara naẽna Uríaba erob̶asia.#1:6. 2 Samuel 11; 12. 7Maʌ̃be Salomoʌ̃neba Roboaʌ̃da yõsia. Roboaʌ̃neba Abíada yõsia. Abíad̶eba Asada yõsia. 8Asad̶eba Josapada yõsia. Josapad̶eba Joraʌ̃da yõsia. Joraʌ̃neba Uzíada yõsia. 9Uzíad̶eba Jotaʌ̃da yõsia. Jotaʌ̃neba Acáda yõsia. Acád̶eba Ezequiada yõsia. 10Ezequiad̶eba Manaseda yõsia. Manased̶eba Amoʌ̃da yõsia. Amoʌ̃neba Josíada yõsia. 11Josíad̶eba Jeconiada, idji djabarã sid̶a yõsid̶aa.#1:11. Maʌ̃ Jeconiara idjab̶a Joaquiʌ̃ abadaa. Maʌ̃ ewarid̶e Babilonianebemarãba israelerãra poyad̶aped̶a ãdji druad̶aa jida edesid̶aa.#1:11. 2 Reye 24:8-16.\\n12Babilonia druad̶e panenacarea Jeconianeba Salatielda yõsia. Salatield̶eba Zorobabelda yõsia. 13Zorobabeld̶eba Abiuda yõsia. Abiud̶eba Eliaquiʌ̃da yõsia. Eliaquiʌ̃neba Azoda yõsia. 14Azod̶eba Sadoda yõsia. Sadod̶eba Aquiʌ̃da yõsia. Aquiʌ̃neba Eliuda yõsia. 15Eliud̶eba Eleazada yõsia. Eleazad̶eba Mataʌ̃da yõsia. Mataʌ̃neba Jacoboda yõsia. 16Jacobod̶eba Joseda yõsia. Jose quimara Maria basía. Idjab̶a Mariaba Jesuda tosia. Ara maʌ̃ Jesura Ãcõrẽba diai jarad̶a ẽdrʌ edabari abadaa.\\n17Mãwã Abrahaʌ̃neba ab̶a David̶aa catorce drõãenabemarãda panasid̶aa. Davi ewarid̶eba ab̶a Babilonia druad̶aa jida edeped̶ad̶ad̶aa catorce drõãenabemarãda panasid̶aa. Idjab̶a Babilonia druad̶aa jida edeped̶ad̶ad̶eba ab̶a Ãcõrẽba ẽdrʌ edabari diai jarad̶a zed̶aa catorce drõãenabemarãda panasid̶aa.\\n18Jesucrito tod̶ara nãwã b̶asia: dji papa Mariara Jose ume dji edad̶i carea bed̶ea bia panasid̶aa. Baribʌrʌ dji edad̶i naẽna Mariara Ãcõrẽ Jaured̶eba b̶iogoa b̶esia. 19Dji quima Josera ẽberã jipa b̶asia. Maʌ̃ bẽrã Mariara jũmarã quĩrãpita biẽ́ jara amaaba chupea igara quĩrĩã b̶asia. 20Mãwã crĩcha b̶ʌd̶e bajãnebema nezocada cãĩmocarad̶eba Josemaa zeped̶a nãwã jarasia:\\n–Jose, David̶eba zed̶a, Maria edaira wayarãdua, idjira Ãcõrẽ Jaured̶ebabʌrʌ b̶iogoa b̶ʌ bẽrã. 21Mariaba warrada toya. Maʌ̃ warraba idji purura ãdji cadjiruad̶ebemada ẽdrʌ edaya. Maʌ̃ bẽrã idjira trʌ̃ b̶ʌdua Jesu.–\\n22Jũma maʌ̃gʌra mãwãsia Ãcõrẽba naẽna jarad̶a quĩrãca. Idjid̶eba bed̶eabariba nãwã jarasia:\\n23Wẽrã umaquĩrã adua b̶ʌda b̶iogoa b̶eped̶a warrada toya.\\nẼberãrãba dji warrara Emanuel ad̶ia.#1:23. Isaía 7:14.\\n(Maʌ̃ trʌ̃ba jara b̶ʌa “Ãcõrẽra dadjirã ume b̶ʌda.”)\\n24Maʌ̃ne Josera cãĩmocara nũmanada ʌ̃rʌ̃maped̶a Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaba jarad̶a quĩrãca osia. Mariara edasia. 25Baribʌrʌ ãbaa cãĩnaca basía ab̶a maʌ̃ warra iwina tobʌrʌd̶aa.#1:25. Iwina. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e maʌ̃ra neẽ́a. Tod̶acarea Joseba idjira trʌ̃ b̶ʌsia Jesu.\\nLearn More About Ãcõrẽ Bed̶ea","num_words":382,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.102,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 7 DES - - Bible Search\\nMateo 6 Mateo 8\\nGajirãre “Ñerã ãhrima,” arĩbiricãque, arĩ wereñumi Jesu\\nLc 6.37-38, 41-42\\n1Eropigʉ ĩgʉ erãre werenemopʉ:\\n—Gajirãre “Ñerã ãhrima,” arĩ erã iirare werewʉabiricãque mʉa. Mʉa eropa arĩ werewʉabiricʉ̃ Goãmʉ mʉa sãre “Ñerã ãhrima,” arĩsome. 2Gajirãre “Õaro iibeama,” mʉa arĩ pepidiro dopa ta Goãmʉpʉ mʉa sãre eropa ta arĩ ĩagʉcumi. Mʉa gajirãre beyero dopa Goãmʉpʉ mʉa sãre eropa ta beyegʉcumi. 3Mari werenigui queori mera buhecʉ̃ õpa iirã ãhraa mʉa. Mʉa acaweregʉ ĩgʉ cuirugue miri pogañegã mehñajacʉ̃ iri pogañegãre õaro ĩhaa mʉa. Mʉa ya cuiripʉre wʉarimiji árĩquerecʉ̃ ta irimijire ne pepibeaa mʉa. Eropirã gajigʉre miri pogañegãre mʉa ĩaro dopa ta mʉa acaweregʉ ĩgʉ ñero iiripʉre õaro ĩhaa mʉa. Mʉa basi turaro ñerire iiquererã ta irire eropa pepicãa mʉa. ¿Dohpa árĩronore eropa ãhriri mʉa? 4Õpa arĩ wereniguia mʉa acawererãre: “Acaweregʉ, ñerire iigʉ iica mʉhʉ. Eropigʉ irire duhucãque,” arĩ wereniguia mʉa. Eropa ĩgʉre ñerire iidorebiriquererã mʉa sã ñerire duhubeaa. ¿Duhpirã irire ñerire iinirã árĩquererã ta irire pee masibeari mʉa? 5Eropa iirã masa erã pʉrʉpʉre ñero iicorerã ãhraa mʉa. Mʉa ñero iiripʉre duhumʉhtaque. Mʉa eropa iira pʉhrʉ mʉa acawererãre “Mʉa ñero iirire duhucãque,” arĩ weremasia mʉa.\\n6Diayea iro dopa árĩrãre ñetariarãre Goãmʉ ya õatariarire erã umupeobiririre werebiricãque erãre. “Erãgue ñero wereya ñero arĩri,” arĩrã werebiricãque erãre, arĩ werepʉ Jesu.\\nMari Pagʉre mari serẽrire wereñumi Jesu\\nLc 11.9-13; 6.31\\n7Eropigʉ ĩgʉ erãre werenemopʉ:\\n—Goãmʉre mari Pagʉre serẽque mʉa. Mʉa eropa serẽrã mʉa aĩrãca. Mʉa serẽrire bocarãca. Goãmʉre eropa serẽniguicãque mʉa. Mʉa eropa iicʉ̃ ĩgʉ mʉare ogʉcumi. 8Árĩpehrerã Goãmʉre serẽrã aĩrãcoma. Eropirã erã serẽrare bocarãcoma. Eropigʉ árĩpehrerã Goãmʉre eropa serẽ­niguicãrãre ĩgʉ erãre ogʉcumi.\\n9“¿Mʉa porã barire mʉare serẽcʉ̃ ʉtãyepʉre obocuri mʉa erãre? Obiriboya. 10¿Mʉa porã waire mʉare serẽcʉ̃ añapʉre obocuri mʉa erãre? Obiriboya mʉa. 11Mʉa ñerã árĩquererã ta mʉa porãre õarire omasia mʉa. Eropigʉ mari Pagʉ mʉa tauro õarire ohomi mʉare ĩgʉ porãre ĩgʉre mʉa serẽrire.\\n12“Gajirã mʉare õaro iicʉ̃ gahmea mʉa. Erãre mʉa õaro iicʉ̃ gamero dopa ta õaro iique erã sãre. Erã õaro iibiriquerecʉ̃ ta mʉapʉ erãre õaro iique. Eropa ta iidorea Moise dorerigue, Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã gojarague sã, arĩ werepʉ Jesu.\\nMiri disiporogã queorire wereñumi Jesu\\n13Eropigʉ ĩgʉ queorire werenemopʉ erãre õpa arĩgʉ:\\n—Goãmʉ pohrogue wadiarã ĩgʉ yare iiro gahmea mʉare. Eropirã ĩgʉ yare eropa iimaabiricãro gahmea. Miri disiporogãgue mʉa wadiacʉ̃ diasa ãhraa. Eropiro diasa ãhraa Goãmʉ pohrogue mʉa wadiacʉ̃. Peamegue masa erã wacʉ̃ diasabeaa. Wʉari disiporogue mari ñajacʉ̃ diasabeaa. Iri disiporogue ta masa erã ñajaboro dopa ta peamegue masa erã wacʉ̃ diasabeaa. Eropirã masa bajarã erogue warã iima. 14Goãmʉ pohrogue wadiacʉ�� diasa ãhraa. Bajamerãgã masa erogue warãcoma. Erogue warã ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩniguirãcoma, arĩ werepʉ Jesu.\\nYucʉgʉ dʉcare masirã dipagʉ sãre masiro dopa ta masa erã iirire ĩarã erã árĩricʉrire masia mari, arĩ wereñumi Jesu\\n15Eropigʉ ĩgʉ werenemopʉ erãre:\\n—Õaro pee masique. “Goãmʉ yare weremʉhtarã ãhraa,” arĩ gʉyarãre peebiricãque mʉa. Erã õarire iirã iro dopa aririma mʉa pohrogue. Erã pepirigue ñerã ãhrima erã. 16Erã ñero iicʉ̃ ĩarã ñerã erã árĩcʉ̃ masirãca mʉa. Erã õaro iicʉ̃ ĩarã, õarã erã árĩcʉ̃ masirãca mʉa. Aña poragʉ dipatõrire dʉcacʉbeaa. Poracʉdigʉ sã higuera dipure dʉcacʉbeaa. 17Õadigʉ yucʉgʉ õarire dʉcacʉa. Ñedigʉpʉ ñerire dʉcacʉa. 18Yucʉgʉ õadigʉ ñerire ne dʉcacʉmasibirica. Eropiro ñedigʉ sã õarire dʉcacʉmasibirica. 19Õarire dʉcacʉbiriri yucʉre pa cóãcã, peamegue soecãma. Eropa ta iigʉcumi Goãmʉ ĩgʉ gamerire iibirãre. 20Eropirã “Goãmʉ yare weremʉhtarã ãhraa,” arĩrã erã gʉyacʉ̃ õpa masirãca. Erã iiricʉrire ĩaque. Erã õarire iirã árĩcʉ̃ ĩha “Goãmʉ ya wereniguirã ta ãhrima,” arĩ ĩha masirãca. Erã ñerire iirã árĩcʉ̃ ĩha “Goãmʉ ya wereniguirã árĩbeama. Eropirã gʉyarã ãhrima,” arĩ ĩha masirãca, arĩ werepʉ Jesu.\\n“Mʉare ne masibeaa,” arĩgʉca yʉhʉ bajarã masare, arĩ wereñumi Jesu\\n21Eropigʉ ĩgʉ erãre werenemopʉ:\\n—Bajarã yʉre “Yʉ tĩgʉ,” arĩrã árĩquererã ta ʉmaro majagʉ Goãmʉ ĩgʉ árĩroguere wasome erã. Yʉ Pagʉ ʉmaro majagʉ ĩgʉ gamerire iirã dihta ĩgʉ opʉ árĩrogue warãcoma. 22Pehrerinʉ árĩcʉ̃ bajarã masa õpa arĩrãcoma yʉre: “Gʉa tĩgʉ, mʉ yare gʉa buheabʉ. Mʉ waĩ mera pũririre, watẽare cóãbʉ. Eropirã mʉ turari mera baja deyoro moarire iiabʉ gʉa,” yʉre arĩrãcoma. 23Erã eropa arĩquerecʉ̃ õpa arĩ yʉhrigʉca erãre: “Mʉare ne masibeaa. Ñerire iirã ãhraa mʉa. Yʉ pohro aribiricãque,” arĩgʉca yʉhʉ erãre. Eropirã Goãmʉ gamerire iique yʉ pohro aridiarã, arĩ werepʉ Jesu.\\nPe wihi iira queorire wereñumi Jesu\\nLc 6.47-49; Mr 1.22\\n24Eropigʉ queori mera werepʉ Jesu erãre buhegʉ:\\n—Eropi árĩpehrerã i yʉ wereniguirire peenirã yʉ dorerire iirã, õaro pee masigʉ wihi iidigʉ iro dopa ãhrima erã. Ĩgʉ ʉ̃hcãri goberire seha, wihire nugunʉgapʉ. 25Ĩgʉ wihire ĩgʉ tuhajara pʉhrʉ deco bʉrigã ahri, dia miritaria wayoro. Miruñe bʉrigã weãyoro. Eropa waquerecʉ̃ ta iri wihi ʉ̃hcãro ĩgʉ nugura wihi árĩro ne mihrua dijabiriyoro. 26Eropirã árĩpehrerã yʉ wereniguirire peenirã árĩquererã ta yʉ dorerire iibirãpʉ pee masibigʉ ĩgʉ wihi iigʉ iro dopa ãhrima. Ĩgʉpʉ ĩgʉ wihire dia tʉro maja imiporo weca nugu, õaro iibiripʉ. 27Ĩgʉ wihire tuhajara pʉhrʉ, deco bʉrigã ahri, dia miritaria waha, miruñe bʉrigã weãyoro. Eropa weãro iri wihire weã mehpicãyoro, arĩ werepʉ Jesu.\\n28-29Ĩgʉ eropa arĩ buhecʉ̃ peerã, peemaria wañorã masa. “Ĩgʉ marire opʉ ĩgʉ buhero dopa ta buhemi ĩgʉ. Marire buherã iro dopa buhebeami,” arĩ pepiñorã erã.","num_words":794,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Abraan akʉza Sara\\nẼbẽrarã mejãchaʉba krĩchapanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã religionra yiwidita. Mamina wãrĩnu Daizeze odebʉrãra dos mil setesiento poaga audreba trʉ̃gadata, «mʉ ʉ̃rʉ k’awuabipanʉrã» (Isaías 43:10-12). Poaga mil nowesiento treinta y uno bainaena, ũdu kʼawuapanasi Daizeze Bedʼea kʼawuabaribasita. Mawũẽra ¿Kʼãrẽa jidasida Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã trʉ̃ra?\\nKʼawuabibʉbaera kʼaita Daizezera. Jeowa trʉ̃ra, Daizeze Bedʼeadera mil audre bʉchu, mawũã ũdubibʉ Daizeze Bedʼea naara juwaba bʉda kikibariba. Mamina ʉ̃kʉrʉba tradusipanʉ Daizeze trʉ̃ra, Daizezeta akʉza Señorta. Mamina Daizezera yi ũdubisi Moiseara Jeowade akʉza iya jarasi «mʉ trʉ̃ra ewari jõmaʉ̃nẽbayi» (Éxodo 3:15). Mawũã yi ũdubisi awuarabʉta wuabemara daizeze zeriẽãraira. Maʉ̃ kʼãrẽa daira mejãchade sobiapanʉ Daizeze trʉ̃ neneẽãbʉta erpanʉbaera.\\nDayirãba obʉta ũdubibʉbaera. Abeldeba yẽta, ẽbẽra mejãchaʉta bedʼeasida iya Jeowa wãrĩnu ĩjãbada ʉ̃rʉ. Tẽã jũneãra zesida awururata Noeta, Abraanta, Sarata, Moiseta, akʉza Davita maʉ̃rasida ãba edapanʉ, wãrĩnu jarabarirata jãrãra kĩrãkʼa bʉbawara (Hebreos 11:4–12:1). Abʼarika ẽbẽra abaʉba juezmae ẽbẽra neneẽãbʉare bedʼeabari kĩrãkʼa, dayirãbida Daizeze ʉ̃rʉ wãrĩnuta jaradiakĩrãpanʉ maʉ̃are bedʼeaita.\\nJesude kĩrãkʼa opanʉbaera. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesura «wãrĩnu kʼẽrẽpa jarabari» (Revelación [Apocalipsis] 3:14). Jesubara jaradiasi yi zeze trʉ̃ra akʉza zesi «naʉ̃ ẽjũãẽna wãrãta jaraita» Daizeze ʉ̃rʉ (Juan 17:26; 18:37, DB). Maʉ̃ kʼãrẽa wãrĩnu iyi kʼaidubʉrabara Jeowa trʉ̃ta erbaibara akʉza jarakʼaibara. Maʉ̃ta opanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbara.\\n¿Kʼãrẽa jidasida Daizeze bedʼea kʼawuabarira Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã trʉ̃bari?\\n¿Sõbedaʉba erbʉ Jeowabara naʉ̃ drʉadera iyi ʉ̃rʉ kʼawuabipanʉrãra?\\n¿Saʉ̃ Jeowaba iyi ʉ̃rʉ kʼawuabibari zroma erbʉra?\\nBʉa ũdu kʼawuabʉrʉde aba dai kongregasionnebemata, audre bia ũdu kʼawuara, widira kʼãrẽa Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrãbasita.","num_words":220,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 7 BSNNT - Fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ - Bible Search\\n“Masa ĩna yisere ĩacõari, ‘Rojorã ñaama’ yire me ñaja. Ĩna tʉoĩasejʉare masicõari, ‘To bajiro yirã ñaama’ yire ñaroja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n1Fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejayujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñañujarã. 2Jesús tʉ ejacõari, ĩ buerimasa sĩgʉ̃ri, ĩna baroto rĩjoro, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro ĩna coebetire ĩañujarã ĩna. 3-4Jud'io masa ñajediro, ĩna ñicʉa ye quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉorã ñañujarã ĩna. To bajirã ñari, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmori coecõari rĩne, bayujarã ĩna. Masa, bare vaja yirã ĩna rẽjarojʉ vaja yirã variarã, tudiejacõari, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro yirã, ĩna ãmorire coecõasʉori rĩne, barũgũñujarã ĩna. To yicõari, idiriabajari, oco cũria sotʉri, no bojase sotʉri quẽne coeyujarã. Bare barã rujiriajʉrire quẽne to bajiro yiyujarã ĩna, jud'io masa. 5Tire bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:\\n—¿No yirã mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yibeati mʉ buerimasa? Ĩna baroto rĩjoro, mani ñicʉa ĩna ãmori coemasiriarore bajiro coebeama —ĩre yiyujarã ĩna, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne.\\n6To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i, mʉa bajirotire quẽnaro tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñuju:\\n“Ĩna oca masune yirã, quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ bojarore bajiro tʉoĩabeama.\\n7Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n8To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Dios ĩ rotisejʉare ajitirʉ̃nʉmenane, mani ñicʉa ocajʉare quẽnaro ajitirʉ̃nʉaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n9To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Mani ñicʉa yejʉare ajirʉ̃cʉbʉorã, Dios ĩ rotimasirejʉare cʉdibeaja mʉa. 10Dios ĩ roticũmasirere Moisés ĩ ucamasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire. 11-12Mʉajʉama, ado bajirojʉa rotiaja mʉa: “Ĩ ye rãca ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja. ‘Yʉ gajeyeũni, yʉ cʉose Diore yʉ ĩsiroti rĩne ñaja. To bajiri mʉare ejarẽmomasibeaja yʉ’ yicõari, ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja”, yirotiaja mʉa. 13To yicõari, gajeye jairo ti ũnire bajiro mʉa yirotise ñaja. To bajiro yirotirã, “Dios manire ĩ roticũmasirere cʉdibeticõato” yirãre bajiro yaja mʉa. To yicõari, “Mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare ñamasuse ñaja” mʉa yitʉoĩajama, “Ñie vaja maja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mʉa —fariseo masare, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare yiyuju Jesús.\\n14-16To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, masare jirẽocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Ñajediro quẽnaro ajiya, yʉ gotimasiosere. Tire ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, yiajimasiña mʉa: Mani ñicʉa, “Mani basãse sʉorine ñaja Dios ĩ ĩavariquẽnabeti, ĩre mani yirʉ̃cʉbʉose ĩ bojabeti”, yitʉoĩamasiboayuma. To bajiro me bajiaja. Rojose tʉoĩacõari, mʉa ñagõse sʉorine bajiaja, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti, ĩre mʉa yirʉ̃cʉbʉosere ĩ bojabetima —masare yiyuju Jesús.\\n17To bajiro ĩnare yigotigajano, masa jãjarã vatoajʉ ñar'i, vacoasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. Vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa:\\n—Jẽjʉ mʉ gotimasiosere quẽnaro yʉare gotirẽtobuya —Jesúre yiyujarã ĩna. 18-19To ĩna yisere ajicõari,\\n—¿Ajimasibeati mʉa quẽne? —yiyuju ĩ. —Mʉa basãse mʉa gʉdajoajʉ vatoja ti. Tijʉ bero, rẽtobudiroja ti. To bajiri, mʉa ʉsʉrijʉrema rojose yimasibeaja ti —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yijama, “Ñajediro bare mani baboajaquẽne, Dios ĩ bojabetire yirã me yirãja mani” yigʉ yiyuju.\\n20To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:\\n—Dios ĩ ĩajama, masa rojose ĩna tʉoĩasejʉa ñaja rojosema. 21Masa, rojose ĩna tʉoĩajama, ado bajiro yirãma: Juarudirãma. Gãjerãre sĩarãma. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma. 22Gajeyeũnire gãjerã yere ʉorãma. Socajairãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, tire yicõarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirãma. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. “Ñamasurã ñaja yʉama”, yitʉoĩarãma. Riojo tʉoĩamasimenama. Dios yere rʉ̃cʉbʉomenama. 23Adi rojose jediro yirãma masa, rojose ĩna tʉoĩajama —ĩnare yiyuju Jesús.\\nJud'io maso me Jesúre so ajitirʉ̃nʉre queti\\n24To ñar'i, vacoasuju Jesús. Vacõari, Tiro vãme cʉti maca tʉjʉ ejayuju. To ejacõari yayioro vijʉre sãjarʉaboayuju. To bajiboarine yayioro sãjamasibesuju. 25-26To bajiri Jesús ĩ ejare queti ajicõari, sĩgõ rõmio ĩ tʉjʉre vasuju so. Vãti sãñagõ jaco ñañuju so. Jud'io maso me ñañuju. Sirofenicia sitago ñañuju. Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro bʉto ĩre sẽniñuju:\\n—Yʉre ejarẽmoña mʉ. Yʉ maco so ʉsʉjʉ vãti sãñagõ ñaamo. Ĩre burocaya mʉ —Jesúre yiyuju so.\\n27To so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—Yʉ yarã jud'io masare ejarẽmosʉoaja. Yʉ yarãre yʉ ejarẽmoroto rĩjoro gãjerãre yʉ ejarẽmojama, rĩamasa ĩna basere ẽmacõari, yaiare ecagʉre bajiro yigʉja yʉ —sore yiyuju.\\n28To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju so:\\n—Yʉ ʉjʉ, riojo gotiaja mʉ. To bajiboarine ĩna ʉjarã ĩna bavẽjasere barãma yaia —Jesúre ĩre yiyuju so. “Jud'io masare ejarẽmogʉ̃ ñaboarine, yʉare quẽne mojoroaca ejarẽmomasigʉ̃ja” yigo, to bajise ĩre yiyuju so.\\n29To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús:\\n—Quẽnaro tʉoĩacõari, gotiaja mʉ. Mʉ maco ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire ĩre burocacõaja yʉ. To bajiri mʉ ya vijʉ tudiasa —sore yiyuju Jesús.\\n30So ya vijʉ tudiejacõari, cãnijesariaro joejʉ so macore so jesaro ĩacõari, “Vãti so ʉsʉjʉre sãñar'i jẽre budicoasumi”, yimasiñuju.\\nAjibeti, ñagõmasibeti bajigʉre Jesús ĩ catiore queti\\n31Tiro maca tʉjʉ ñar'i, Sidón vãme cʉti macajʉ rẽtoasuju Jesús. To rẽto vacʉne Decápolis sita ñarimacarire quẽne rẽtoasuju. To rẽtoacʉne, Galilea Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ejacoasuju yuja. 32To ĩ ñarone, sĩgʉ̃ ajibeti, ñagõmasibeti bajigʉre ãmiejayujarã masa. Ĩre ãmiejacõari, Jesúre sẽniñujarã, “Ajibecʉre ĩ ãmori ñujeocõari ĩre catioato” yirã. 33To bajiri ajibecʉre gajerojʉa ũmato vasuju Jesús. Ĩre ũmato vacõari, ĩ gãmo gojerijʉre ĩ ãmovãsoa rãca tõmesõñuju Jesús. To yigajano, ĩ ãmovãsoare gooco eotucõari, ĩ ñemerore moaĩañuju, ĩ ñagõmasibetijare. 34To yicõari, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ʉsʉ sĩnisãñuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Efata —yiyuju Jesús. (“Ajiya yuja” yire ũni ñañuju ti.)\\n35To ĩ yirone, ajibecʉ ñaboar'i ajicoasuju yuja. To bajicõari, quẽnaro ñagõcoasuju ĩ, ñagõmasibecʉ ñaboar'i. 36To bajiro ĩre yigajanocõari, ado bajiro masare yiyuju:\\n—Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare ĩ yiboajaquẽne, bʉtobʉsa gotibatorũgũñujarã masa. 37To bajiro Jesús ĩ yisere ajivariquẽnacõari, no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ado bajiro Jesús ĩ yisere gotiyujarã:\\n—Ñajediro quẽnaro yimasijeogʉ ñaami. Ajimenare, “Ajiato” ñagõmenare quẽne, “Ñagõato” yigʉ ñaami —yiyujarã ĩna.","num_words":977,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Lucas 17 BSNNT - Ĩ buerimasare ado bajiro - Bible Search\\nSan Lucas 16 San Lucas 18\\nSan Lucas 17\\n“Mʉa sʉorine gãjerã rojose ĩna yijama, güiose ñaja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti\\n1Ĩ buerimasare ado bajiro gotimasioñuju Jesús:\\n—Rojose yirã jãjarã ñarãma. To bajiri gãjerãre rojose ũmato yirʉarãma. To ĩna yise sʉori bʉto rojose tãmʉorʉarãma. 2Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma.\\n3To bajiri, “Rojose mani ũmato yijama, rojose tãmʉoborãja” yirã, quẽnaro tʉoĩamasirine ñarũgũña mʉa. Sĩgʉ̃ rojose mʉare ĩ yijama, “Rojose yʉre yibʉ mʉ”, ĩre yiya. To bajiro mʉ yisere ajicõari, “Riojo yaja mʉ” ĩ yisʉtiritijama, rojose mʉare ĩ yisere ĩre masirioya mʉa. 4Tocãrãcajine rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare masirioya, rojose mʉare ĩna yiro cõrone, “Jʉaji rojose mʉare yibetirʉcʉja” yirãre —ĩnare yiyuju Jesús.\\n“Dios ĩ rotimasirore bajirone yirʉaja yʉa” yirã, Jesús buerã ĩna sẽniboare queti\\n5To bajiro ĩ yisere ajicõari,\\n—“Tocãrãcajine masiriotĩmamenaja” yitʉoĩarã ñari, yʉa masiriotĩmarotire Dios ĩ ejarẽmosere bojaja —yiyujarã ĩna.\\n6To bajiro ĩre ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Mojoroaca yimasirã ñaboarine, “Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja” yirã, icʉ morera vãme cʉtiʉre, “Mʉa masune vʉevati, rʉ̃gõaya” mʉa yirotijama, to bajirone bajirʉaroja ti —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n“Ʉjʉre moabosarimasʉ, ado bajiro bajire ñaroja”, Jesús ĩ yire\\n7To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotirũtuasuju ĩ quẽna:\\n—To bajiri, ĩaĩañamani mʉa yijama, ado bajirojʉa tʉoĩama mʉa: Moabosarimasʉ cʉorã ĩre mʉa rotisere tʉoĩaña: Ovejare mʉare codebosagʉar'ire, ĩ tudiejaro, “Mʉjʉa basʉoya”, ĩre yimenaja mʉa. 8Ado bajirojʉa ĩre yirãja mʉa: “Yʉa barotire roabosaya. Roagajanocõari, yʉare ecaba. Yʉa bagajanoro bero, mʉjʉa barʉcʉja mʉ”, ĩre yirãja mʉa. 9Mʉa moarotisere ĩ moaro ĩacõari, “Quẽnaja ti”, ĩre yimenaja mʉa, “Yʉare moabosarimasʉ ñaami” ĩre yitʉoĩarã ñari. 10To bajiro ĩre mʉa yitʉoĩarore bajirone tʉoĩagʉ̃mi ĩ quẽne. To bajiri, “‘Quẽnaro yaja mʉa’ manire yato Dios” yitʉoĩacõari, “Ñamasurã ñaja” yirãre bajiro yisocabesa. “No bojagʉre moabosarimasʉ, ĩ moarotiecorore bajiro bajigʉ ñaja”, yitʉoĩarũgũña —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\nGase boarãre Jesús ĩ catiore queti\\n11To bajiri Galilea sita, Samaria sita rãca vatojere varũtuasuju ĩ, Jesús, Jerusalén macajʉ vacʉ. 12Varũtu vacʉne, gaje maca ejayuju. Ti macajʉre ĩ ejaro, jʉaãmocãrãcʉ rujʉri gase boarã ĩre bocayujarã ĩna. Ĩ tʉaca ejamenane, sõjʉ ñarine ado bajiro ĩre yiavasãñujarã ĩna:\\n13—Jesús yʉa ʉjʉ, yʉare ĩamaiña mʉ —ĩre yiyujarã.\\n14To bajiro ĩna yiavasãrone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Paiare mʉa rujʉrire ĩoaya. To mʉa yijama, caticoarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.\\nTo bajiro ĩ yijare, vacoasujarã ĩna. Maa ĩna vato rĩne ĩna cãmi boaboare yaticoasuju ti yuja. 15To bajiro sĩgʉ̃ rujʉ gase boagʉ ñar'i, ti yatiro ĩacõari, jʉdarʉ̃gʉ̃, Jesús tʉjʉ tudicoasuju quẽna. Tudiacʉne, variquẽnagʉ̃ ñari, “Quẽnaro yʉre yami Dios”, yiavasã varũtuasuju ĩ. 16Jesús tʉjʉre tudiejacõari, muqueayuju ĩ. To bajicõari, ado bajiro Jesúre gotiyuju:\\n—Yʉ gase boaboase mʉ sʉorine ti yatijare, bʉto quẽnaja —Jesúre ĩre yigotiyuju. Ĩ ñañuju samaritano masʉ. 17-18To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:\\n—Jʉaãmocãrãcʉre gase boariarãre yʉ catioboajaquẽne, ãni samaritano masʉ, ĩ sĩgʉ̃ne tudiadiami, “Quẽnaro yʉre yami Dios” yigʉ vagʉ —ĩ rãcanare ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n19To bajiro yigajanocõari, ĩ catior'ire ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Vasa. “Yʉre ĩamaicõari, catiorʉcʉmi Jesús” mʉ yitʉoĩajare, mʉre catiobʉ yʉ —ĩre yigotiyuju Jesús.\\n“Dios ĩ roticõagʉ̃, ¿no cõro ejagʉti ĩ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare\\n(Mt 24.23-28, 36-41)\\n20-21Cojorʉ̃mʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã fariseo masa:\\n—¿No cõro ejacõari, rotisʉogʉti Dios ĩ cõarocʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:\\n—Mʉa yutʉoĩarore bajiro bajibeaja ti. Ruyurone, “Adine ñaja. Ise ñaja” yimasiñamanire bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ ejasema. Jẽre mʉa vatoane ñaboaja ti —ĩnare yiyuju Jesús.\\nJesús adi macarʉcʉro ĩ tudiejaroti queti\\n22To bajiro yicʉdigajanocõari, ĩ buerãre ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:\\n—Yoaro yʉ rãca ñarʉaboarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja yʉ. 23To bajiri yʉ tudivadiroto rĩjorore, “Ĩne ñaami. Tudiejami. Tone ñami”, mʉare yisocarʉarãma. To bajiro ĩna yijama, ĩnare ajibetirʉarãja mʉa. 24Ʉ̃mʉagasero jedirojʉ bʉjo ĩ yabesere masa ĩna ĩarore bajiro yʉ vadore yʉre ĩare ñarʉaroja. 25To bajiro yʉ bajiroti rĩjorore, adirodoana jairo rojose yʉre ĩna yisere rojose tãmʉoroti ñaja ti. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yica yirã, yʉre sĩarotirʉarãma masa. 26Yʉre ĩna sĩaro bero, tudicaticõari, quẽna vadirʉcʉja yʉ, adi macarʉcʉrojʉre. Noé ñamasir'i ĩ ñariarodo masa ĩna bajiñamasiriarore bajiro bajiñarʉarãma, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne. 27Adi macarʉcʉro ti rujaroto rĩjoro bare ba, idi, manajo cʉti, yicõa ñamasi��ujarã ĩna. Diore tʉoĩari mene, “¿To bajiroado yatique?” yimenane, jairica cũmua quẽnogajanocõari, Noé ĩ vasãjaro ũnone to bajiro yicõa ñamasiñujarã ĩna. “To bajiroado yiroja” ĩna yimasibetone, ĩnare ruureacõañuju Dios. To bajirone bajirʉarãma masa, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne. 28To bajirone bajiñamasiñujarã masa, Lot ñamasir'i ĩ ñariarodoana quẽne. Sodoma macana bare barã, idirã, gajeyeũni gãmerã ĩsirã, gãjerã vaja yicõari cʉorã, gãjerãma, oterã, viri bʉarã, yicõa ñamasiñujarã ĩna, Diore tʉoĩamenane. 29Sodomajʉre ñaboar'i Lot ĩ rudiro bero, õ vecaye jea ʉ̃jʉse azufre vãme cʉtise rãca Dios ĩ soereamasiriarore bajiro bajirone bajirʉaroja ti. 30To bajirone bajiñarʉarãma masa, Dios ĩ roticõacacʉ yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne.\\n31To bajiri, quẽnaro ñaña mʉa, rojosere yimenane. Yʉ gotisere quẽnaro tʉoĩamʉjarʉ̃gʉ̃ña, “No bojarijaʉne vagʉmi” yitʉoĩarã ñari. No yimasiña manirʉaroja. Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi. Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ti ñajare. 32Lot manajo so bajimasirere tʉoĩaña mʉa. Gajeyeũnire ũmaveovaco ñari, tire maigõ, ĩatʉoca yigone, moatutune godovedirocacoasuju so.\\n33No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉjʉ quẽnaro ñarona ñarãma.\\n34Gajeyerema adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudivadojʉ, ñami ti ñajama jʉarã ʉ̃mʉa cãniñarãre ejacõari, sĩgʉ̃ ãmiecorʉcʉmi. Gãjima, ãmiecobetirʉcʉmi. 35Ʉ̃mʉa ti ñajama, rõmia jʉarã trigore vãiaabo ñarʉarãma. To bajiri, sĩgõ ãmiecorʉocomo. Gajeoma, ãmiecobetirʉocomo. 36Jʉarã ʉ̃mʉa vesejʉ moañarʉarãma. To ĩna yiñarone, sĩgʉ̃ ãmiecorʉcʉmi. Gãjima, ãmiecobetirʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n37To bajiro ĩnare ĩ yigotirone,\\n—¿Nojʉre to bajise bajiroti ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩ buerimasa.\\nTo bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:\\n—Rijar'i, ĩ boacũñarorema, yuca ejarãma ĩna —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.r","num_words":929,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 1 DES - Negohraguere i yeba árĩboro coregue ta - Bible Search\\nCristo masʉ ta árĩnʉgañumi\\n1Negohraguere i yeba árĩboro coregue ta Cristo mata árĩmʉhtamʉrituhapʉ. Ĩgʉ Goãmʉ mera árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ Goãmʉ ta árĩcãgʉ iipʉ. 2Matague ta Cristo Goãmʉ mera árĩpʉ. 3Eropigʉ i yebare, ʉmʉsire árĩpehrerire ĩhacũ­nugudorepʉ Goãmʉ ĩgʉre. Eropigʉ masa sãre ĩhacũnugudorepʉ ĩgʉre. Eropigʉ irire ĩhacũnugupehopʉ ĩgʉ Jesucristo. Eropiro irire ĩgʉ ĩhacũnugupehobiricʉ̃ i ne mariboya. 4Cristo ojocaririre ogʉ ãhrimi. Boyocʉ̃ mari mari basi õaro mari ĩha masiro dopa ta, ĩgʉ mari Pagʉre õaro ĩha masicʉ̃ iimi marire. Eropigʉ i yebare eragʉ mari Pagʉre masicʉ̃ iimi masare. 5I yeba majarã erã guñaricʉri naitĩaro iro dopa ñeri ãhraa. Jesucristo boyogoro dopa ta masa pohro eragʉ erã Goãmʉ yare masicʉ̃ iimi. Eropiro naitĩariñe, boyoriñere ne tarinʉgabiro dopa ta Cristore ñeripʉ ne tarinʉgabiriyoro.\\n6-7Goãmʉ Ñu waĩcʉgʉpʉre obeomʉhtapʉ Cristore quere aĩgã weremʉhtadoregʉ. Ĩgʉ obeodigʉ Ñupʉ eraa gʉare masare Cristo ĩgʉ ariburire weremi. 8Ñupʉ Cristo árĩbirimi. Eropa árĩbiriqueregʉ ta ĩgʉ Cristore masare wereyumʉhtagʉ árĩmi. 9Cristo boyogoro dopa ta árĩgʉ árĩpehrerã masare Goãmʉre masicʉ̃ iibu i yebaguere aridigʉ árĩmi. Diaye ta ãhraa. Ĩgʉ masare masicʉ̃ iigʉ ta ãhrimi.\\n10Eropigʉ Cristo i yebare árĩdigʉ árĩrimi. I yebare ĩhacũnugudigʉ árĩpʉ. Ĩgʉ eropa árĩquerecʉ̃ ta i yeba majarã ĩgʉre ne ĩha masibirinirã árĩma. 11Ĩgʉ ya yeba ĩgʉ masa dehyoadigʉ árĩrimi. Ĩgʉ ya yeba ĩgʉ masa dehyoadigʉ árĩquerecʉ̃ ta ĩgʉ ya yeba majarãpʉ ĩgʉre ne gamebirinirã árĩma. 12Erã eropa gamebiriquerecʉ̃ ta árĩpehrerã ĩgʉre gamerãpʉre erãre Goãmʉ ĩgʉ porã árĩcʉ̃ iimi. Ĩgʉre umupeorãre árĩpehrerã Goãmʉ ĩgʉ porã árĩcʉ̃ iimi. 13Erã Goãmʉ porã ta ãhrima. Eropirã masa erã gamero Goãmʉ porã wabeama. Goãmʉ gamero mera ĩgʉ porã wahama.\\n14Eropigʉ Cristo ĩgʉ masʉ ĩgʉ árĩnʉgara pʉhrʉ mari mera árĩmi ĩgʉ. Ĩgʉ eropa árĩcʉ̃ ĩarã masare mahigʉ, diaye majare ĩgʉ wereniguigʉ árĩcʉ̃ gʉa masibʉ. Ĩgʉ dihta Goãmʉ magʉ árĩgʉ turagʉ árĩmi. Ĩgʉ eropa árĩgʉ árĩcʉ̃ gʉa masibʉ. 15Ñu waĩyegʉ ĩgʉ buherogue Cristo eracʉ̃ ĩha õpa arĩ gaguiniguimi gʉare weregʉ:\\n—Sihĩ ahrimi yʉ mʉare weredigʉ. Ĩgʉ yʉ pʉhrʉ masa dehyoadigʉ ãhrimi. Eropa árĩqueregʉ ta yʉ tauro turagʉ ãhrimi. Ĩgʉ yʉ masa dehyoaboro coregue árĩtuhapʉ. Eropigʉ ĩgʉ yʉ tauro ãhrimi. Yʉhʉ mʉare eropa arĩ weredigʉ ta ãhrimi ihĩ, arĩmi Ñu gʉare.\\n16Ĩgʉ Cristopʉ õagʉ turaro masare mahigʉ árĩgʉ marire árĩpehrerãre õaro iiniguicãmi. 17Goãmʉ dorerire Moisepʉ apimʉhtapʉ marire. Jesucristopʉ Goãmʉ masare ĩgʉ mahirire buhegʉ árimi. Goãmʉ ĩgʉ diaye wereniguiri sãre buhegʉ árimi ĩgʉ. 18Masa ne Goãmʉre ĩabeama. Ĩgʉre mari ĩabiriquerecʉ̃ ta ĩgʉ magʉ ĩgʉ turaro mahigʉ yujugʉ ta árĩgʉpʉ ĩgʉ Pagʉre marire masicʉ̃ iimi.\\nGajirã Ñu waĩyegʉre serẽpiñuma\\n19Judio masa oparã Jerusalén árĩrã pahiare, Goãmʉ wihi mohmerã sãre Ñu pohrogue obeoñorã. “¿Nihino ãhriri mʉhʉ?” arĩ serẽpidorerã obeoñorã erãre. Erã eropa arĩ serẽpirã ejacʉ̃ õpa arĩ weremi Ñupʉ. 20Ne yayaro mariro weremi. Diaye ta werepehocãmi gʉyaro mariro.\\n—Yʉhʉ Cristo Goãmʉ ĩgʉ masare taudoregʉ ĩgʉ obeodigʉ árĩbeaa, arĩmi ĩgʉ.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ ĩgʉre dipaturi serẽpima daja:\\n—¿Mʉhʉ Cristo árĩbigʉ Eliapʉ ãhriri? arĩma.\\n—Árĩbeaa yʉhʉ, arĩmi ĩgʉ.\\n—¿Gʉa coredigʉ Goãmʉ yare weremʉhtagʉpʉ ãhriri mʉhʉ? arĩma erã.\\n—Árĩbeaa yʉhʉ, arĩmi Ñu.\\n22Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã ĩgʉre dipaturi serẽpima daja.\\n—Gʉare serẽpidorenirãre gʉa õaro wereboro dopa gʉare wereque daja. ¿Nihinopʉ ãhriri mʉhʉ? ¿Dohpa árĩgʉno ãhriri mʉhʉ? arĩma erã Ñure.\\n23Erã eroparĩcʉ̃ õpa arĩ yʉhrimi:\\n—Masa marirogue õpa arĩ gaguiniguigʉ ãhraa yʉhʉ. Goãmʉ ya weremʉhtadigʉ Isaia mʉrʉ ĩgʉ werediro dopa ta werea yʉ sã: “Mari Opʉ ĩgʉ ariboro core õarã árĩyuque ĩgʉre peemorã,” arĩ masare wereyu gaguiniguigʉ ãhraa yʉhʉ, arĩmi Ñu erãre\\n24Ñure serẽpirã fariseo masa erã obeonirã árĩma. 25Eropirã erã Ñure serẽpima daja:\\n—¿Mʉhʉ Cristo, Elia Goãmʉ ya weremʉhtagʉ gʉa coregʉ árĩbiriqueregʉ ta duhpigʉ masare Goãmʉ ya árĩburire waĩyeri mʉhʉ? arĩma erã.\\n26Erã eroparĩcʉ̃ yʉhrimi ĩgʉ.\\n—Yʉ deco mera masare Goãmʉ ya árĩburire waĩyea. Gajigʉpʉ mʉa masibigʉpʉ mʉa watope árĩtuhami. 27Ĩgʉpʉ yʉ pʉhrʉ arigʉ yʉ tauro turagʉ ãhrimi. Õatariagʉ ãhrimi. Ĩgʉ iro dopa árĩbeaa yʉpʉ. Eropigʉ ĩgʉre pepigʉ, “Bu árĩgʉ ãhraa yʉhʉ,” arĩ pepia, arĩmi Ñu erãre.\\n28Eropa arĩ wereniguima erã Betaniague, dia Jordán waĩcʉriya gajipʉ masegue, Ñu ĩgʉ masare ĩgʉ waĩyerogue.\\n—Jesu Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ cordero iro dopa ãhrimi, arĩ wereñumi Ñu masare\\n29Gajinʉ Jesu Ñu pohro ĩgʉ aricʉ̃ ĩagʉ Ñu õpa arĩmi gʉare:\\n—Ĩaque. Ihĩ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ĩgʉ cordero iro dopa ãhrimi. Cordero mari ñeri iira dipuwajare sĩriro dopa ihĩ sĩrigʉ i yeba majarãre erã ñero iirare cóãgʉcumi ĩgʉ. 30Ihĩ ta ãhrimi yʉ õpa arĩdigʉ: “Yʉ pʉhrʉ arigʉ yʉ tauro turagʉ ãhrimi. Yʉhʉ masa dehyoaboro core ĩgʉ matague ta árĩtuhapʉ. Eropigʉ ĩgʉ yʉ tauro turami,” yʉ arĩdigʉ ihĩ ta ãhrimi. 31Yʉpʉ ĩre Goãmʉ magʉ ĩgʉ árĩrire masibirinibʉ. Eropa masibiriqueregʉ ta deco mera waĩyegʉ arigʉ iibʉ yʉ acawererã Israe masa ĩre erã masiborore, arĩmi Ñu.\\n32Eropa arĩtuha Ñu werenemomi:\\n—Espíritu Santo ʉmarogue buja iro dopa bejagʉ Cristo weca dijarimi. Ĩgʉ weca ĩgʉ dujanʉgacʉ̃ ĩabʉ. 33Ĩgʉ weca dujanʉgajacʉ̃ ĩha ĩgʉre ĩha masibʉ. Ĩgʉ yʉre masare deco mera waĩyedore obeodigʉ Goãmʉpʉ õpa arĩ were­mʉhta­tuhami yʉre: “Espíritu Santo dijari ĩgʉ weca dujanʉgajagʉ ĩgʉ ta árĩgʉcumi. Ĩgʉpʉ Espíritu Santore masa mera eropa árĩniguicʉ̃ iigʉ árĩgʉcumi,” arãmi Goãmʉ yʉre. Ĩgʉ yʉre eropa werebiricʉ̃ ĩha masibiriboya ĩgʉre. 34Dohpaguere ĩgʉre ĩha masituhaa yʉhʉ. Eropa ĩha masigʉ “Diaye ta Goãmʉ magʉ ta ãhrimi,” arãa yʉhʉ mʉare, arĩ weremi Ñu.\\nJesu buherã ĩgʉ ne sihunʉganirã árĩñuma\\n35-36Gajinʉ Ñu mera gʉa perã ĩgʉ buherã ĩgʉ mera gʉa niguicʉ̃, Jesu gʉa pohro tari wahgãgʉ iimi. Ĩgʉ eropa tari wahgãcʉ̃ ĩagʉ Ñu dipaturi õpa arĩmi gʉare:\\n—Ĩaque. Ihĩ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ cordero iro dopa árĩgʉ ãhrimi, arĩmi Ñu.\\n37Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ gʉa perã ĩgʉ buherãpʉ irire peerã Jesure nʉrʉsiagãbʉ. 38Gʉa eropa nʉrʉsiagãcʉ̃ ĩagʉ Jesu gʉare maji ĩha, serẽpimi:\\n—¿Nohogue wahari mʉa? arĩmi ĩgʉ gʉare. Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ gʉa sã ĩgʉre serẽpibʉ.\\n—Buhegʉ, ¿nohogue ãhriri mʉhʉ? arĩ serẽpibʉ gʉa ĩgʉre.\\n39—Yʉ mera arinijarã, ĩarã arique, arĩmi gʉare Jesu.\\nĨgʉ eroparĩcʉ̃ gʉapʉ ĩgʉ árĩrogue ĩarã wabʉ. Irisubu ñamicague cuatro hora árĩbʉ. Eropirã iri ñamire ĩgʉ mera dujabʉ gʉa.\\n40Gʉa perã Ñure peerã, Jesure nʉrʉsiagãrã yʉ mera majagʉ Andre mera árĩbʉ. Andrep�� Simo pagʉ magʉ árĩmi. 41Eropigʉ ĩgʉ mata ĩgʉ tĩgʉre ahma boca, õpa arĩ werepʉ ĩgʉre:\\n—Mesiare Goãmʉ marire taubure Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre bocabʉ gʉa, arĩpʉ Andre Simore. Mesia ero majarã ya mera arĩrã, Cristo arĩrã iima.\\n42Eropa arĩtuha ĩgʉ Simore Jesu pohro aĩgãmi. Ĩgʉ pohro erã ejacʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ Simore õpa arĩmi:\\n—Mʉhʉ Simo waĩcʉgʉ Jona waĩcʉgʉ magʉ ãhraa. Dohpaguere mʉre Cefa waĩyegʉra, arĩmi Jesu Simore. Cefa ero majarã ya mera arĩrã, Pedro arĩma. Eropigʉ Pedro waĩcʉmi pare.\\nFelipere, Natanae sãre sihuñumi Jesu\\n43Gajinʉ Jesu “Galilea yebague ina warã,” arĩmi gʉare. Eropigʉ erogue eja ĩgʉ Felipere bocatĩri õpa arĩmi:\\n—Yʉ mera majagʉ árĩbu arique, arĩmi Jesu.\\n44Felipepʉ Betsaida majagʉ árĩmi. Ĩgʉ, Andre, Pedro mera yuju maca majarã árĩma. 45Eropigʉ Felipe Natanaere ahma, boca õpa arĩ weremi:\\n—Goãmʉ dorerire Moise ĩgʉ gojarapũgue ĩgʉ weredigʉre, gajirã Goãmʉ yare weremʉhtanirã sã erã weredigʉre gʉa bocabʉ. Jesu Nazare majagʉ José magʉ ĩgʉ ta árĩcumi, arĩmi ĩgʉ Natanaere.\\n46—Nazareguere ne yujugʉ õagʉ marimi, arĩmi Natanaepʉ.\\n—Ĩagʉ arique mʉhʉ, arĩmi Felipe.\\n47Eropi Natanae Jesu pohro ĩgʉ ejacʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ õpa arĩmi Natanaere:\\n—Ihĩ dohpague arigʉ diaye ta õagʉ judio masʉ gohra ãhrimi. Ĩgʉre ne gʉyari mara, arĩmi Natanaepʉre.\\n48Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Natanae ĩgʉre serẽpimi:\\n—¿Duhpigʉ yʉre õaro masiri mʉhʉ? arĩmi.\\n—Felipe, ĩgʉ mʉre ĩgʉ sihuboro core, higueragʉ doca mʉ árĩcʉ̃ ĩhabʉ yʉhʉ mʉre, arĩmi Jesu ĩgʉre.\\n49Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Natanaepʉ õpa arĩmi ĩgʉre daja:\\n—Buhegʉ, diaye ta mʉhʉ Goãmʉ magʉ ta ãhraa. Mʉhʉ Israe masa gʉa opʉ árĩbu ãhraa, arĩmi Natanae.\\n50Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ õpa arĩ yʉhripʉ Jesu:\\n—Higueragʉ doca yʉ mʉre ĩarare masigʉ yʉre “Goãmʉ magʉ ãhraa,” arĩ umupeoa mʉhʉ yʉre. ¿Iri ta mʉre umupeocʉ̃ iiri? Mʉre yʉ eropa ĩara tauro Goãmʉ turari mera yʉ iicʉ̃ ĩagʉca mʉhʉ, arĩmi Jesu Natanaere.\\n51Eropa arĩgʉ õpa arĩ werenemomi:\\n—Diaye ta mʉre arĩgʉ iiaa. Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Ʉmarogue Goãmʉ yarã anyua erã yʉ weca erã dijaricʉ̃, erã mʉriacʉ̃ sãre ĩagʉca mʉhʉ, arĩmi Jesu ĩgʉre.","num_words":1221,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 24, Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) | The Bible App\\nJesús ʉ̃i nacajaino yainore jarʉvarĩ\\n(Mt 16.21; 17.22-23; 20.18-19; 28.1-10; Mr 8.31; 9.31; 10.33-34; 16.1-8; Lc 9.22; 18.31-33; Jn 20.1-10)\\n1No sumana bʉijãravʉ domingo javejĩnara, aviá ʉ̃i tucʉmʉiyede, ina nomiva nʉrejaimad̶a Jesús bácʉre ne jarʉvainoi, nʉvaivʉ mumijʉede, ne mead̶aiye báquede, yuarãjivʉ diede Jesús bácʉi baju bácarõre. 2Dicobe cʉ̃racobede cʉrejavʉ̃ya bieitʉrava cʉ̃ratʉrava ʉratʉrava. Dinomiva ne eaiyede ʉ̃ mácʉre ne jarʉvainore, earejaimad̶a dicobe biebecobede. 3Ʉbenita ne ecoiyede dicobei, Jesús bácʉi baju bácarõre eabedejaimad̶a. 4Cãrijini dápiaivʉ, “¿Ã́ri cʉri Jesús bácʉi baju bácarõ?” arejaimad̶a ne bajumia. Ne nópe dápiaiyedeca, járorejaimad̶a pʉcarã ʉ̃mʉva, núrivʉ ne yebai. Aru ne doicajea boricajea pare pẽorejavʉ̃ya. 5Que baru ina nomiva, cuecumaivʉ, doco jã́rejaimad̶a na, ne jidʉé boje. Aru ina ʉ̃mʉva arejaimad̶a náre:\\n—¿Aipe teni voivʉrʉ̃ mʉja apʉcʉre yaivʉ bácavʉre ne jarʉvainoi? 6Jesús jave nacajami yainore jarʉvarĩ. Que baru cʉbebi yore. ¿Ãrʉmetenarʉ mʉja ʉ̃i coyʉiye báquede mʉjare nore Galileai? 7Coyʉquemavʉ mʉjare yópe: “Jaʉvʉ yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe, ji ʉrarõ ñájiquino. Jẽni jínajarama yʉre ina ãmeina teivʉre, ne pẽvari boarĩ́ jarʉvarãjiyepe yʉre. Aru yóbecʉrijãravʉa yóboi yainore jarʉvarĩ nacajacʉyʉmu yʉ”, aquemavʉ mʉjare Jesús, arejaimad̶a na nomivare.\\n8Ne que aiyede, ina nomiva ãrʉrejaimad̶a Jesús ʉ̃i coyʉiye báquede náre. 9Copainʉriburu yóboi Jesús bácʉre ne jarʉvaino mácarõre jocarĩ, caiye ne jã́iye báquede coyʉrejaimad̶a ina once paivʉre aru apevʉ Jesúi yóvaimarare máre. 10Iye borore coyʉivʉ bácavʉ barejáimad̶a María Magdalacaco, aru Juana, aru apeco María, Santiagoi paco máre, aru apevʉ nomiva náque cʉrivʉ. Ina coyʉrĩdurejaimad̶a ne jã́ino mácarõre Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare. 11Ʉbenita nácapũravʉ jʉ abedejaimad̶a ina nomiva ne coyʉiyede. “¿Ʉbeni márica?” arĩ dápiarejaimad̶a.\\n12Ʉbenita Pedro nacajari, cúyarĩ, earejamed̶a Jesús bácʉre ne jarʉvaino mácarõ yebai. Dicobei nacachini, jã́rejamed̶a Jesúi cũmaicajea báquede, lino ãmicʉricajea paraicajeare cũinároma. Que teni Pedro, pare dápiayʉ, cʉ̃rami copainʉrejamed̶a.\\nJesús ʉ̃i cʉeteino Emaús ma nʉimai\\n13Dijãravʉmica Jesúi bueimaracavʉ pʉcarã Emaús ãmicʉriĩmaroi nʉivʉ barejáimad̶a na, Jerusalén ãmicʉriĩmaroi cʉrivʉ bácavʉ. Jerusalén joabejĩnoi, once paikilometros baju barejávʉ̃ya diĩmaro. 14Nʉre nʉivʉvacari boroteivʉ barejáimad̶a na, yo Jesús bácʉi baju bácarõ bíjaino mácarõre. 15Diede boroteivʉ ne yávare nʉiyedeca mái, Jesús ʉ̃i baju nára earejamed̶a ʉ̃. Náque vaivárĩ nʉrejamed̶a Jesús. 16Vaivárĩ nʉñʉreca náque, ʉ̃́re coreóvabedejaimad̶a na.\\n17Aru náre arejamed̶a Jesús:\\n—¿Aipe arĩ boroteivʉrʉ̃ mʉja, mái nʉivʉ? ¿Aipe teni chĩoivʉrʉ̃ mʉja? arejamed̶a.\\nɄ̃i que aiyede, dajocarĩ, núranʉrejaimad̶a na, chĩoivʉ. 18Aru nácacʉ cũinácʉ, Cleofas ãmicʉcʉ, arejamed̶a Jesúre:\\n—¿Mʉ máre Jerusalẽ́i cʉcʉvacari, caiye vaiye báquede majibecʉrʉ̃ mʉ? arejamed̶a ʉ̃.\\n19—¿Yéde? jẽniari jã́rejamed̶a náre Jesús.\\n—¿Jesús Nazarecacʉ bácʉre vaiye báquede jápiabetecʉrʉ̃? Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ baju bateáme ʉ̃. Jʉ̃menijicʉi jã́inoi aru põeva ne jã́iyede máre caiye ʉ̃i d̶aiye báque aru caiye ʉ̃i coyʉiye báque máre me mateávʉ̃. Coyʉrĩ parʉcʉ bateáme ʉ̃ mácʉ. 20Aru ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaicõjeni, ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvaicõjeima na sacerdotevare jaboteipõeva ina maje jabovaque. 21Ʉbenita, “Ʉ̃ majʉbí Israecavʉre mead̶aipõecʉ bacʉyʉ́”, aivʉ bateávʉ̃ ñʉja. Cari jãravʉque yóbecʉrijãravʉa nʉivʉ ʉ̃i yainíburu yóboi. 22Ñʉjacavʉ nomiva ñʉjare cuavama caride. Cari jãravʉ javejĩnara ʉ̃ mácʉre ne jarʉvainoi nʉmad̶a na, ñʉje nomiva. 23Ʉbenita ʉ̃ mácʉi baju bácarõ cʉbetevʉya. Eabetemad̶a na. Aru yópe arĩ, ñʉjare coyʉrãedama na nomiva: “Ángelevare jã́vʉ ñʉja. ‘Apʉbi ʉ̃ Jesús’, ama na”, ama ñʉjare dinomiva. 24Dinʉmʉma ñʉjacavʉ apevʉ, “¿Jãve márica no?” arĩ, jã́ranʉma na nomicata. Nomiva ne aiye báquepedeca jã́mad̶a na máre. Ʉbenita ʉ̃́re, Jesúre, jã́metemad̶a na, arĩ coyʉrejaimad̶a ina pʉcarã mái nʉipõeva.\\n25Náre arejamed̶a Jesús:\\n—Dápiabevʉtamu mʉja. Coreóvabeni cʉrivʉtamu mʉja. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne toivaiye báque caiyede jápiarĩ coreóvabevʉbu mʉja. 26Nópe ãmeno vaijébu Cristo. Aru no yóboi, ãmeno vaiyʉ́ bácʉ, caiyede jaʉbeda jebeyʉ bácʉ, meacʉ baju nʉjebu cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi, arĩ coyʉrejamed̶a náre Jesús.\\n27Aru coyʉrĩ bʉ́rĩ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquede Moisés bácʉre, aru ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne toivaiye báquede coyʉrĩ jebedejamed̶a náre Jesús caiye ʉ̃i borore.\\n28Ĩmaro ne earãjino joabejĩnoi eaiyede, nʉñʉpe tedejamed̶a Jesúcapũravʉ. 29Ʉbenita ne yebai mauteicõjenejaimad̶a na:\\n—Yui ñʉjaque cʉjacʉ mʉ. Jã́jacʉ, jave nainútamu. Jave ñemié tʉinotamu, arejaimad̶a Jesúre.\\nQue teni ne yebai nʉrejamed̶a Jesús. 30Náque cʉrĩ, dobarejamed̶a Jesús, ãcʉyʉ náque. Pã́ure ĩni, Jʉ̃menijicʉre torojʉede jíni, pã́ure cotʉvarĩ, náre jídejamed̶a Jesús. 31Ʉ̃i pã́ure cotʉvarĩ jíye bajure, ʉ̃́re coreóvarejaimad̶a na. Ne coreóvaiye bajure cũiná náre bíjarejamed̶a Jesús. 32Que teiyede, arejaimad̶a na, ne bajumia boroteivʉ:\\n—Jãvemu. Ʉ̃i boroteiyede majare mái Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉyʉ, maja meaũme cʉ́tevʉ, arejaimad̶a na, Jesús ʉ̃i bíjarĩburu yóboi.\\n33Que teninata, cũiná Jerusalén ãmicʉriĩmaroi copainʉrejaimad̶a na. Nore eaivʉ, ina Jesúi bueimara mácavʉ once paivʉ baju, aru apevʉ náque cʉrivʉ, cũinároi cójijivʉre earejaimad̶a na. 34Aru ina Jesúi bueimara mácavʉ once paivʉcapũravʉ arejaimad̶a ina pʉcarã copaivʉ bácavʉre yópe:\\n—Jãve bajubu. Maje jabocʉ yaiyʉ́ bácʉ bedióva cojedeca apʉbiya ʉ̃. Simón Pedro ʉ̃́re jã́miya, arejaimad̶a na.\\n35Dinʉmʉma ina copaivʉ bácavʉ náre vaiye báque caiyede coyʉrejaimad̶a ina once paivʉre. Ʉ̃i coyʉiye báquede náre mái coyʉrejaimad̶a na.\\n—Pã́ure ʉ̃i cotʉvaiye bajure ʉ̃́re coreóvavʉ ñʉja, arĩ coyʉrejaimad̶a na.\\nJesús ʉ̃i cʉeteino ʉ̃i bueimarare\\n(Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23; Hch 1.4)\\n36Ne nópe coyʉiyedeca, Jesúvacari cʉetedejamed̶a ne jẽneboi. Aru yópe arĩ, jacoyʉrejamed̶a náre:\\n—¿Ména cʉrãrʉ mʉja? arejamed̶a Jesús.\\n37Ʉbenita na cuecumari jidʉrivʉ, yópe arĩ dápiarejaimad̶a: “¿Põe decocʉ bácʉ bárica?” arejaimad̶a na. 38Ʉbenita Jesús arejamed̶a náre:\\n—¿Aipe teni jidʉrivʉrʉ̃ mʉja? ¿Aipe teni pʉcaũmea cʉrivʉrʉ̃ mʉja? ¿Aipe teni “¿Ñamema ñai?” aivʉrʉ̃ mʉja? 39Jã́jara ji pʉrʉáre, ji cʉbobare máre. Jãve yʉrecabu. Jẽni jã́jara yʉre. Aru jã́jara yʉre máre. Que baru jiarʉ aru cũad̶o máre cʉvʉ. Põe decocʉ yópe cʉbebi, arejamed̶a Jesús.\\n40Que ayʉva, jã́d̶ovarejamed̶a náre ʉ̃i pʉrʉáre aru ʉ̃i cʉbobare máre. 41Ʉbenita jʉ abedejaimad̶a cãreja, ne ʉrarõ torojʉe boje, aru ne pare dápiaiye boje máre. Jesús jẽniari jã́rejamed̶a náre:\\n—¿Ãiyede cʉvabenarʉ mʉja yore? arejamed̶a náre.\\n42Jʉ arĩ, jídejaimad̶a ʉ̃́re cũinátʉibʉ moacʉ joaimʉre, aru mumicorore máre. 43Aru ditʉibʉre ĩni, aru mumicorore máre ĩni, ãrejamed̶a ne jã́inore. 44Dinʉmʉ arejamed̶a náre:\\n—Jave yʉ coyʉcacʉ mʉjare caiye iyede ji cʉede mʉjaque. Coyʉcacʉ mʉjare d̶aiye jaʉvʉ caiye iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i toivaicõjeiye báquepe Moisés bácʉre, aru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne toivaiye báquepe, aru iye Salmos ãmicʉe toivaiye báquepe máre, arejamed̶a náre Jesús.\\n45Que ayʉva, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉrĩ majicarejamed̶a náre, ne me majinajiyepe ayʉ iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. 46Aru coyʉrĩ bʉojarĩ, arejamed̶a náre:\\n—Yópe toivainotamu: “Cristore ʉ̃i ʉrarõ ñájiye jaʉvʉ ʉ̃́re. Aru yóbecʉrijãravʉa ʉ̃i yainíburu yóboi nacajacʉyʉme yainore jarʉvarĩ”. 47Aru, “Coyʉiye jaʉvʉ põevare ne ãmeina teiyede chĩori, ne oatʉvarãjiyepe aivʉ, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe aivʉ náre ne ãmeina teiyede. Cristoi ãmiái, ʉ̃i parʉéque, coyʉiye jaʉvʉ náre caivʉ ijãravʉcavʉre, mamarʉmʉre Jerusalẽ́cavʉre aru yóboi caivʉ apevʉre máre”, arejamed̶a Jesús, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede majicayʉ ʉ̃i bueimarare.\\n48Bedióva cojedeca Jesús coyʉrejamed̶a náre:\\n—Mʉjavacari jã́ivʉ bácavʉbu caiye iyede. Que baru coyʉiye jaʉvʉ mʉjare apevʉre, ne majinajiyepe aivʉ. 49Yʉ daroquijivʉ mʉjare ñaine, jipacʉi daroquimʉre, Espíritu Santore. Que baru mautejarã mʉja cãreja yui ĩmaroi, pʉ mʉje jacopʉiyeta Jʉ̃menijicʉi parʉéde, cavarõ mearoquede, arĩ d̶aicõjenejamed̶a Jesús ʉ̃i bueimarare.\\nJesús ʉ̃i mʉino cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi\\n(Mr 16.19-20; Hch 1.9-11)\\n50Ʉ̃i que arĩburu yóboi, Jesús jipocatedejamed̶a ʉ̃i bueimarare pʉ Betania ãmicʉriĩmajinoita. Nore ʉ̃i pʉrʉáre jarʉrʉrĩ, “Jʉ̃menijicʉi jã́inoi me tejarã mʉja”, arejamed̶a náre. 51Nópe ayʉvacari, mʉri nʉrejaquemavʉ náre jocarĩ pʉ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõita. 52No yóboi, ñʉatutarĩ mearore jídejaimad̶a ʉ̃́re. Aru torojʉrivʉ copainʉrejaimad̶a Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. 53Nore Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi mauteni cainʉmʉa, mearore jídejaimad̶a Jʉ̃menijicʉre. Quénoramu.\\nLearn More About Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo","num_words":1092,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.035,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 10 BSNNT - Quẽna masare gotimasiogʉ̃ ado - Bible Search\\nOvejare ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro Jesús ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ codese\\n1Quẽna masare gotimasiogʉ̃ ado bajiro yicami Jesús:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojagʉ oveja ĩna ñarisãnirore, sojere sãjabecʉ, soje manijʉrene joresãjagʉ̃ma, juarudirimasʉ o gãjerã yarãre ẽmacudirimasʉ ñagʉ̃mi. 2Sojene sãjagʉ̃ma, ĩnare coderimasʉ ñaami. 3Ovejare coderimasʉre, “Sãjajaro ĩ” yigʉ ĩre soje jãnabosagʉmi, ti sãniro sojere codegʉ. Ĩ sãjatone ĩ oca jedisere ajimasicõarãma ĩna oveja. Ĩna vãmene ĩnare jibugʉmi, ĩnare masigʉ̃ ñari. 4Ĩnare jibujeocõari, ĩnare rĩjoro cʉti vacʉmi. Ĩ ocare ajimasicõari, ĩre sʉyarãma ĩna. 5Ĩna ajimasibecʉrema sʉyamenama ĩna. Ĩ ocare ajimasibeticõari, ĩre rudirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús, masare.\\n6Ado bajise ĩnare yigotimasioboacami Jesús. Ĩnajʉama boca ajimasibeticama.\\n“Oveja ĩna sãjarisojere bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti\\n7Ĩna ajimasibetire masicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús quẽna:\\n—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ ñaja soje, oveja ĩna sãjarisojere bajiro bajigʉ. Ovejare bajiro bajirã ñaama masa. 8Yʉ rĩjoro ejariarãma, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yisocariarãma. Ĩna ñaro cõrone juarudirimasare bajiro bajirã ñacoayuma ĩna, yʉre ajitirʉ̃nʉriarãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõaña” yirã. To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, ĩnare cʉdibesuma ĩna. 9Yʉ ñaja sojere bajiro bajigʉ. No bojarãre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ovejare coderimasʉre bajirone quẽnaro ĩnare ĩacoderũgũrʉcʉja yʉ. To bajiri ñie güiose mano quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna.\\n10Juarudirimasa, masare juarudirʉarã, ĩnare sĩama ĩna. Yʉjʉama, “Sĩgʉ̃ rʉyabeto catireayere quẽnaro cʉojedicõato ĩna” yigʉ, vadicajʉ yʉ. 11Yʉ ñaja ovejare quẽnaro coderimasʉre bajiro bajigʉ. Ovejare quẽnaro coderimasʉre ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare codecõa ñarʉcʉmi. Ĩre bajiro bajigʉ ñaja yʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna yise vajare yʉne ĩnare vaja yibosarocʉ ñaja yʉ. 12Sĩgʉ̃, vaja bojagʉ rĩne ĩ moajama, quẽnaro ovejare codetirʉ̃nʉbecʉmi. Buyairo ĩ ejaro ĩacõari, ovejare vaveocoacʉmi ĩ, ĩre rudigʉ. Ĩ yarã oveja me ĩna ñajare, ĩnare vaveocoacʉmi. To bajiri, buyairo jiaejacõari, ovejare ĩnare ãgõbatereacõagʉ̃mi. 13Vaja bojagʉ masune moagʉ̃ ñari, ovejare ĩnare maibecʉne, ĩnare vaveorʉcʉmi, ĩ yarã me ĩna ñajare.\\n14-15Yʉ ñaja ovejare quẽnaro coderimasʉre bajiro bajigʉ. Dios, yʉ jacʉ yʉre ĩ masirore bajirone yʉ quẽne ĩre masiaja. Tire bajirone yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare ĩamasiaja yʉ. Ĩnajʉa quẽne, yʉre ĩamasiama ĩna. Ĩnare rijabosarocʉ ñaja yʉ. 16Yʉre ajitirʉ̃nʉrona, sĩgʉ̃ri, jud'io masa me ñarʉarãma. Ĩnare quẽne ĩnare jirẽorʉcʉja yʉ. Ĩna quẽne yʉre cʉdirʉarãma ĩna. To bajiri cojorʉ̃mʉ cojo masare bajirone bajicõa ñarũgũrʉarãma ĩna, gãmerã ĩamairã. To bajiri yʉ sĩgʉ̃ne quẽnaro ĩnare coderũgũrʉcʉja yʉ.\\n17Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosarʉaja yʉ, “Ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma ĩna” yigʉ. Yʉ rijato berojʉ quẽna tudicatirʉcʉja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ rijabosarʉajare, yʉ jacʉ bʉto yʉre maiami. 18Masare yʉ rijabosarʉabetijama, no bajiro yicõari yʉre sĩabetiborãma ĩna. Masare yʉ rijabosarʉase ñaja yʉ bojarore bajirone yʉ yiroti. To bajiri, quẽna yʉ tudicatirʉajama, caticoa masiaja yʉ. To bajiro yʉ yimasirotire yʉre cũcami yʉ jacʉ —masare yigoticami Jesús.\\n19To bajiro ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ricatiri rĩne tʉoĩacama ĩna. 20Jãjarã ĩna rãcana ado bajiro yicama:\\n—Vãti sãñagʉ̃, mecʉrimasʉ ĩ ñaboajaquẽne, ¿no yirã ĩre ajiati mʉa? —ĩnare yicama ĩna.\\n21Gãjerãjʉama, ado bajiro yicama ĩna:\\n—Vãti sãñagʉ̃ ĩ ñajama, to bajise ñagõbetiborimi; to yicõari, caje ĩamenare quẽne ĩnare ĩarotibetiborimi —yicama ĩna.\\nJud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna ajirʉabeti queti\\n22Jerusalénjʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ñarãre Diore rʉ̃cʉbʉomenare ĩnare bucõari, ĩna quẽnorere tʉoĩariarʉ̃mʉri ñacajʉ ti, tirʉ̃mʉri. Juebʉcʉrʉ̃mʉri ñacajʉ ti. 23To bajiri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare vacajʉ yʉa Jesúrãca. 24To bajiro yʉa bajiñarone, Jesús tʉjʉ jud'io masa ʉjarã rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama:\\n—¿No cõrojʉ, “Ĩ me ñaami. Ĩne ñaami”, mʉre yimasirãti yʉa? “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i mʉ ñajama, yucʉne riojo yʉare gotiya —Jesúre ĩre yicama ĩna.\\n25To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—Jẽre mʉare gotiboaja yʉ. Yʉre ajibeaja mʉa. Yʉ jacʉ ĩ rotisene cojoji me mʉare yiĩocõarũgũboaja yʉ. Tire ĩacõari, “Ĩne ñaami”, mʉare yiroti ñarũgũboaja ti. 26Yʉ yarã me ñaja mʉa, bajirãjʉma. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. 27Oveja ĩna ʉjʉ ocare ĩna ajimasirore bajirone yʉ yarã yʉre ajimasiama ĩna. Yʉ quẽne quẽnaro ĩnare masiaja. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaama ĩna. 28Dios ĩ catisere ĩnare ĩsiaja yʉ. To bajiri nijʉane yʉre jicãmoto ecobetirʉcʉmi. To bajiri, ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicatijedicõari yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma. 29“Ĩnare cʉoato” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre cũcami. Nijʉane ĩ rẽtoro masigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiri nijʉane yʉre jicãmoto veomasibetirʉcʉmi. 30Yʉ, yʉ jacʉ rãca sĩgʉ̃ne ñaja yʉa —yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.\\n31To bajiro ĩ yirone, gʉ̃tarire juacama ĩna, ĩre rearʉarã. 32To bajiro ĩna yisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—Yʉ jacʉ ĩ masisene cojoji me mʉa ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩorũgũmʉ yʉ. ¿Di vãme yʉ yiĩosere ĩacõari, “Rojose yigʉ yami” yirã, gʉ̃tane yʉre rearʉati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.\\n33To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna jud'io masa ʉjarã:\\n—Ĩaĩañamanire mʉ yiĩose sʉori me gʉ̃ta rãca mʉre rearʉarãja yʉa. Rujajine Diore mʉ yise vaja mʉre rearʉarãja yʉa. Yʉare bajiro masʉ ñaboarine, “Dios ñaja yʉ”, yiboaja mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesúre.\\n34To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:\\n—“‘Yʉre bajiro bajirã ñaja mʉa’ yiyumi Dios”, yiucamasire ñaja, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire. 35“Dios ocare masa ĩna ucamasire riojo ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani. “Ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Yʉre bajiro bajirã ñaja mʉa’ yiyumi Dios”, yimasiaja mani. 36“Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉre bajiro bajigʉ” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami Dios. To bajiro ĩ yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Dios macʉ ñaja yʉ” yʉ yirone, ¿no yirã, “Diore yiajegʉ yaja mʉ���, yʉre yati mʉa? 37Yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ yibetijama, yʉre ajitirʉ̃nʉbesa. 38Yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ yijama, yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, yʉ yiĩosere ĩacõari, “Dios macʉ ñaami”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare. To bajiri, “Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yigotimasiosere ajicõari, “Riojo gotiami”, yʉre yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.\\n39To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna. Jesújʉama boca rudicoacami.\\n40To bajivacʉ, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ yʉare ũmato jẽacoacami Jesús. Tojʉ ejacõari, masare oco rãca Juan ĩ bautiza ñacatojʉre tujacajʉ yʉa yuja. 41Tojʉre jãjarã masa ĩre ĩarã ejacama. Jesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna:\\n—Ĩaĩañamanire yiĩobetiboarine, jediro Jesús ĩ bajisere gotigʉ, socʉ mene gotiyumi Juan —gãmerã yicama masa.\\n42Tojʉre jãjarã masu, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyasʉocama ĩna yuja.","num_words":956,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽa biʼia wua jʉ̃kʼãrape wãpanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebari kongregasionmara?\\n¿Bʉa akʉbʉka kartade potora dai Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã sãwũã bia wua jʉ̃pe wãbʉra dai ãba yi jʉrebarima? ¿kʼãrẽa mejãchade wuaara biʼia jʉ̃panʉ?\\nDaizezeta wawia panʉbaera. Wãrĩnu Daizezebara akʉẽ dayi ẽbẽraba jʉ̃bʉta (1 Samuel 16:7). Mamina dai ãba zebʉrʉdera zepanʉ iya kãgabʉ oita, dai krĩchara bʉ Daizeze wawia ũdubita, akʉza mebẽrãta wawia ũdubita. Dayirãra juez daidura biʼia wua jʉ̃ñi iyita wawiapanʉbaera. Abʼarikabʉ dayirã ãba yi jʉrebarima biʼia wua jʉ̃ wãibara mawũãra ũdubidayi wawiabʉta Jeowara «naʉ̃ drʉa juezbera» (Génesis 18:25).\\nŨdubita Daizeze bedʼearadebemaba jarabʉ obʉta. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ kristianora wua jʉ̃ita «ariguide akʉza kʼẽrẽpa» (1 Timoteo 2:9, 10). «Ariguide» wua jʉ̃ita, maʉ̃bara jarakĩrãbʉ wua jʉ̃ẽbaita dayi kʼakʉa jõma ũdubibʉta, awururaba akʉdamarẽã. Adewara «kʼẽrẽpa» wua jʉ̃ibara jarakĩrãbʉ dayirã biʼia wua jʉ̃ita, mawũã kʼawuaẽ wua jʉ̃ẽbaita, akʉza mititia jʉ̃ẽbaita. Naʉ̃ Daizeze bedʼearadebemabara iduaribibʉ dayirãba jidamarẽã dayima bʉta. Dayirã biʼia wua jʉ̃bʉdeba kʼarebabʉ «Daizezeba jaradiabʉra biʼia ũdudamarẽã» bia bedʼeaira nesidae (Tito 2:10; 1 Pedro 2:12). Dayirãta ãba yi jʉrebari eda biʼia wua jʉ̃pe wãra, kʼarebabʉ awuru ẽbẽrarãta Jeowa pʉwʉrʉde eda zemarẽã.\\nBʉ kʼãrẽ wua jʉ̃i neẽãba idubʉrãra wãita Daizeze Nokʼo ʉ̃rʉ bedʼeabari dema. Dayirãbara wua mejãchabari edadata jʉ̃ wãita nesidaẽ, dayirã jaigʉaẽbʉ ũdubira akʉza biʼia wua jʉ̃bʉta ũdubira.\\n¿Kʼãrẽa biga dayirã biʼia wua jʉ̃ira Daizezeba kãgabʉ oita?\\n¿Kʼãrẽ Daizeze bedʼearadebemaba kʼarebabʉ dayirãba kãgabʉ jidakĩrãbʉra?\\n¿Kʼãrẽa biʼia wua jʉ̃kʼãrape wãpanʉ Jeowa ʉ̃rʉ Kʼawuabipanʉrã ãba yi jʉrebarimara?","num_words":217,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.009,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti EFESIOS 1\\n1-2 ¿Ñati mʉa, Efeso vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojajare, Jesucristo ĩ cõacacʉ ñaja yʉ.\\n3 “Rẽtoro masigʉ̃, quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. Jesucristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉorone, quẽnaro manire yiyumi Dios, ĩ rãca quẽnaro mani ñasere, to yicõari mani ñarotire quẽne. 4 Adi macarʉcʉrore ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Jesucristo yarã yʉ rĩa ñarona ñaama”, manire yitʉoĩamasiñumi Dios. Õ vecajʉ ĩ tʉjʉ mani ejaro, “Jesucristo yarã ĩna ñajare, ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ. Quẽnase rĩne yirã ñaama” manire yiĩarʉ, to bajiro yimasiñumi. 5 “Jesucristo ĩnare rijabosarocʉre cõarʉcʉja yʉ. Ti sʉorine yʉ rĩa ñarʉarãma ĩna”, yitʉoĩamasiñumi Dios, manire maigʉ̃ ñari. 6 Ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, quẽnaro manire yiyumi. Tire mani tʉoĩajama, “Quẽnaro masune yiyuja mʉ” ĩre mani yivariquẽnarotire yigʉ, to bajiro yimasiñumi Dios. 7-8 To bajiri, ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, “Rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosaaya” yigʉ, Jesucristore ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriaro bero, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, manire yiĩañumi Dios. To bajiro ĩ yirere mani ajimasise ĩ cõare ti ñajare, “Manire maimasucõaami Dios”, yimasiaja mani. 9 Tirʉ̃mʉjʉma, Dios ĩ cõarocʉ Cristo ĩ bajirocaroti sʉorine ĩnare quẽnaro Dios ĩ yirotire masibeticama masa maji. Adirodorema quẽnaro ĩ yisere, to yicõari quẽnaro ĩ yirotire mani masirotire manire cõañumi. 10 “To bajiro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, õ vecanare, to yicõari adi macarʉcʉroanare quẽne rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ rojose tãmʉoboronare ĩnare yirẽtobosajeocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ”, Jesucristore ĩre yirʉcʉmi.\\n11-12 Yʉa jud'io masa, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre tʉoĩayucana ñaja yʉa. To bajiri Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro ĩre ajitirʉ̃nʉcana ñaja yʉa. To bajicõari, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone Cristo yarã yʉa ñajare, quẽnaro yʉare yiyumi. To bajiro yʉare ĩ yire ti ñajare, quẽnaro Dios yʉare ĩ yirere, to yicõari, õ vecajʉ yʉare ĩ yirotire quẽne yʉa gotisere ajicõari, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama gãjerã. 13 Mʉa jud'io masa mere quẽne, Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã, ĩ yarã mʉa ñajare, quẽnaro yiyumi Dios. To yicõari, Dios tʉjʉ mʉa ejaro Jesúre quẽnaro ĩ yirore bajiro mʉare quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios, “Cõarʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Dios yarã ñaja mani”, yitʉoĩamasiaja mʉa. 14 To bajiri, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãcana mani ñajare, “ ‘Quẽnaro yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri, “Dios tʉjʉ mani ejaro, Jesucristore quẽnaro ĩ yirore bajiro, manire quẽne, quẽnaro ĩ yiroto rĩjoro, ‘Quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ, manire ejarẽmojeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiro manire Dios ĩ yisere ĩacõari, “Quẽnaro masu ĩnare yami Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma adigodoana, to yicõari, õ vecana quẽne.\\n15 Mani ʉjʉ Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrũgũsere, to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamaicõari quẽnaro mʉa yisere quẽne ajicajʉ yʉ. 16 Tire ajigʉ ñari, tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, “Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ sʉorine to bajise yama ĩna”, ĩre yirũgũaja yʉ. 17 Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristore cõar'i, mani jacʉ, quẽnaro masu manire yirẽmogʉ̃. Ĩrene ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “ ‘Ĩnare quẽnaro mʉ yisere ajimasicõari, mʉ bojarore bajiro bʉtobʉsa yato ĩna’ yigʉ, mʉ masisere ĩnare cõaña mʉ”, Diore mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. 18 Adigodojʉ mʉare ĩ yarãre quẽnaro ĩ yisere mʉa ajimasijama, ĩ tʉjʉ quẽnaro mʉare ĩ yirotire ajimasirʉarãja. 19-20 To yicõari, “Dios manire ejarẽmogʉ̃re, ñiejʉa josase maja”, ĩre yimasirʉarãja. Cristo ĩ bajirocaboajaquẽne, ĩre catiocõari, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩ riojojacatʉare ĩre rojoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Masijeogʉ ñaami”, ĩre yimasiaja mani. 21-22 Cristore riojojacatʉa ĩre rojocõari, õ vecanare, adi macarʉcʉroanare, to yicõari rijariarãre quẽne, “Jediro ʉjʉ ñaña mʉ”, ĩre yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, rojose yirãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ rearoto rĩjoro, ĩnare ĩ rearo bero quẽne, rotimʉorʉ̃gõcõa ñarʉcʉmi. To bajiri, Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ĩne ñaami mani ʉjʉ. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. 23 To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaja mani. Mani ñacudiro cõrone mani rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri mani rãca ĩ ñajare, ñiejʉa rʉyabeaja manire.","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti COLOSENSES 1\\nLa carta de San Pablo a los\\nColosas cʉto gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1-2 Ñati Colosas cʉto gãna mʉa. Yʉ ña Pablo. Adi papera mʉare cõa yʉ. Jesucristo ocare yʉ riaso ucutoni ĩ cũrʉ ña yʉ. Ito bajiro yʉre ĩ cũre ãmoñi Dios. Adojʉ mani yagʉ Timoteo rãca tubia ecoana ña gʉa. “Quenajaro”, yami ĩ cʉni. “Dios rĩa ña mʉa, ito yicõri Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉrã ña mʉa”, yi masia gʉa mʉare. Mʉare queno ĩ yitoni, mani Jacʉ Diore seni ĩsisotia gʉa. Mʉa ya ʉsijʉ queno sajari oca cʉti quenaroca Dios ĩ yire ãmoa gʉa.\\nCristore tʉorʉ̃nʉrãre yiari Diore Pablo ĩ seni ĩsisotire gaye\\n3-4 “Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna, ito yicõri Dios ñarãre queno ti mairã ñama ĩna”, mʉare masa ĩna yija tʉocʉ gʉa. Ito bajiro ĩna yija tʉocõri, wanʉa gʉa. Ito bajiri mʉare yiari Diore gʉa senija, “Queno ya Dios mʉ”, yisotia gʉa, mani Ʉjʉ Jesucristo Jacʉre bʉsirã. 5 “Ũmacʉ̃jʉ Dios tʉjʉ ejacõri queno wanʉ quenarã yirãji mani”, yi tʉoĩa wanʉ yurã ña mʉa cʉni. Ito bajiro tʉoĩasʉoyija mʉa cajero Cristo oca mʉa tʉorʉ̃nʉsʉora rʉmʉ. Cristo oca iti ña oca riojo ñasarise. 6 Cristo oca tʉo masisʉocõri, “Iti ña oca riojo ñasarise”, yiyija mʉa. “Ñeñaro yirã ñabojarãti manire ti maicõri manire queno yiñi Dios”, yi tʉorʉ̃nʉyija mʉa. Ĩ oca quenarise mʉa tʉogore masa jeyaro tʉorã yirãji adi rʉmʉri ĩja. Ito yicõri mʉa yiado bajiroti ĩna ñeñaro yirise jidicãcõri mama ʉsi wasoarã yirãji ĩna cʉni. 7 Mani yagʉ Epafras wame cʉtigʉ, ĩ ñami mani maigʉ̃. Mʉare Dios oca riasoñi ĩ. Jesucristore moa ĩsigʉ̃ ñari queno adojʉ gʉare ejabʉami ĩ. 8 “Espíritu Santona sʉoriti gãmeri ti maiama ĩna Colosas cʉto gãna”, yi goti ejaquĩ Epafras gʉare.\\n9 Ito bajiro ĩ yija tʉocõri, mʉare yiari Diore seni ĩsisʉocʉ gʉa. Ñaro bajiroti mʉare yiari Diore senisʉsabea gʉa. Ĩ ocare queno mʉa tʉo masi jeotoni, ĩre senia gʉa. Ito yicõri ĩ masirise mʉare jidicãtoni Diore senia gʉa. “Ado bajiro mani yire ãmoguĩji Dios”, mʉa yi masitoni, ĩre seni ĩsisotia gʉa. 10 Ito bajiro mʉa yi masija, mani Ʉjʉ ĩ ãmoro bajiro yi ñarã yirãji mʉa. Ito yicõri ĩ wanʉtoni ĩre cʉdisotirã yirãji mʉa. Ĩre moa ĩsirã gãjerãre queno ejabʉarã yirãji mʉa, ĩna Diore masitoni. Ito bajiro yirã Dios gaye masi remocõri bʉto bʉsa ĩre tʉorʉ̃nʉ warã yirãji mʉa. 11 Rẽtoro masigʉ̃ Dios ĩ ñajare, ĩre senia gʉa ĩ masirise mʉare ĩ jidicãtoni. Ito bajiro mʉare ĩ yirise ñajare, ñeñaro mʉa tõbʉjabojaja cʉni ñemecʉti masirã yirãji mʉa. Ito yicõri tʉoĩa ʉsirio yimenati wanʉ quenarã yirãji mʉa. 12 Mani Jacʉ Diore wanʉcõri ado bajiro ĩre bʉsisotirã yirãji mani ĩja. “Queno ya Dios mʉ. Mʉ ñarã gʉa ñatoni gʉare masoyija mʉ. Ito bajiri mʉ ñaro queno busurojʉ ejacõri, gãjerã mʉ ñarã rãca mʉ ĩsiroti bʉjarã yirãji gʉa cʉni”, yi wanʉrã yirãji mani, Diore bʉsirã. 13 Ñeñaro yirã ʉjʉ ĩ ñarã mani ñame yirocʉ manire masoñi Dios. Manire masocõri ĩ Macʉ ĩ maigʉ̃ ñarã mani ñatoni manire cũñi Dios. 14 Manire yiari ĩ Macʉ godarena sʉoriti manire masoñi Dios. Ito bajiro yicõri mani ñeñaro yirise ãcabojoñi Dios.\\nCristo ĩ goda ĩsirena sʉoriti Dios rãca oca mano queno mani ñare gaye\\n15 Ñimʉjʉa Diore tigorʉ maquĩji. Ruyugʉ meje ñami Dios. Ito bajibojarocati Cristore mani masija, “Ito bajigʉti ñaguĩji Dios”, yi masirãji mani. Ñatĩñagʉ̃ ñami Cristo. Adi macãrʉcʉ̃ro Dios ĩ rujeoroto riojʉa ñacãyijʉ Cristo. 16 Ĩ́na sʉoriti dise rʉyabeto ũmacʉ̃jʉ gaye cʉni, adi sita gaye cʉni rujeoyijʉ Dios. Ruyubiti cʉni, ruyurise cʉni ĩ Macʉ rãcati rujeoyijʉ Dios. Ruyumenare, ĩna ʉjarãre cʉni rujeoyijʉ Dios, ĩ Macʉ rãcati. Ito bajiri ĩnare rujeorʉ ñari, ĩna ʉjʉ ñami Dios Macʉ. Ito bajiro yicõri ĩna Ʉjʉ ñasagʉ ĩ Macʉre cũyijʉ Dios. 17 Adi macãrʉcʉ̃ro Dios ĩ rujeoroto riojʉa ĩ Macʉ ñacãyijʉ. Ĩ́na sʉoriti jeyaro ña. Ĩ manijama disejʉa maniboadoja. 18 Jesucristo sĩgʉ̃ti ñami ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñari masʉ. Ĩ ñarã mani ñajare ĩ ñami mani rijoga. Ĩ godarena sʉoriti ĩ ñarã mani ñasʉoroca yiyijʉ Dios. Ĩ ñami cajero godabojagʉti mʉcana tʉdi catirʉ. Ito bajigʉ ñari, manire cʉni tʉdi catiroca yi masiguĩji ĩ. Ĩti ñami masa jeyaro Ʉjʉ ñasagʉ. 19 Ĩ Jacʉ Dios robo bajiro bajigʉti ñami Jesucristo cʉni. Ito bajiro ĩ bajijare ãmoyijʉ Dios. 20 Masa jeyaro adi sita gãna, ũmacʉ̃jʉ gãna cʉni ñeñaro yirã ñayijarã. Ito bajiri masa ĩna oca cʉtirise oca queno ãmogʉ̃ ĩ Macʉre waja yi ĩsi rotiyijʉ Dios. Yucʉtẽojʉ ĩ Macʉ ya rí budirena sʉoriti masa rãca oca quenoyijʉ Dios.\\n21 Iti rʉmʉjʉ ñeñaro tʉoĩarã ñabojacʉ mani maji. Ñeñarise yisoticʉ mani maji. Diore ti tudirã ñari, mani wajacʉre bajiro ĩre tʉoĩacʉ mani maji. 22 Adi rʉmʉriama mani wajacʉre bajiro ĩre tʉoĩabea mani ĩja. Ĩjʉa oca quenoñi. Ñeñaro mani yirise waja, waja yirocʉ manire goda ĩsiñi Cristo. Ito bajiro ĩ yijare Dios ĩ tiro riojo ñe seti mana ña mani ĩja. Ñeñaro yiĩamena robo bajirã ña mani ĩja, Dios ĩ tija. “Ĩna ñama yʉ waja yi ĩsiana, ito bajiri seti ma ĩnare”, yigʉ yiguĩji Cristo, Diore gotigʉ. 23 Ito bajiro manire yiari Diore bʉsi ejabʉagʉ yiguĩji Cristo, Dios oca mani tʉorʉ̃nʉ jidicãbeja. Ĩ oca mani tʉosʉocatire tʉorʉ̃nʉsotirã yirãji mani. Gaje oca manire gãjerã ĩna gotibojaja cʉni, ĩnare tʉorʉ̃nʉmenaji mani. “Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉja, manire masogʉ̃ yiguĩji”, yire oca jidicãmenaji mani. Iti ña oca quenarise. Adi rʉmʉri co sita gãna rʉyabeto iti ocare tʉorãji. Yʉ Pablo Diore moa ĩsigʉ̃ ñari iti oca riaso ucuri masʉ ña yʉ.\\nDiore tʉorʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ejabʉare gaye\\n24 Dios oca riaso ucuri masʉ ñari, bʉto wanʉa yʉ. Ito bajibojarocati ĩ oca yʉ mʉare riasoja, yʉ tʉoĩa bʉjatobitiroca yama gãjerã. Tʉoĩa bʉjatobitibojagʉti wanʉa yʉ. Manire yiari tʉoĩa bʉjatobisĩ Cristo cʉni. Ito bajiri Dios oca Cristore tʉorʉ̃nʉrãre riasogʉti yʉ tʉoĩa bʉjatobitibojaja, no yibea yʉre. Tʉoĩa oca jaibea yʉ. Wanʉa yʉ. Mani ĩ ñarãre yiari tʉoĩa bʉjatobisĩ Cristo cʉni. 25 Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ oca riaso ucutoni yʉre cũñi Dios. Mʉa oca sẽotoni yʉre cũñi Dios. Co masa rʉyabeto ĩ oca ĩna tʉobitire riaso ucutoni yʉre cũñi Dios. 26-27 “Judio masa mejere cʉni masogʉ̃ yiguĩji Cristo”, yire gaye gotibisijʉ Dios maji jane mejejʉ. Ito bajiri mani riojʉa gãna iti ocare masibisijarã maji. Adi rʉmʉriama ĩ ñarã ñarocõti ĩ oca quenarise mani tʉo jedire ãmoguĩji ĩ. Ado bajiro bajia iti oca wanʉ quenarise. Tite. Mani ya ʉsijʉ quedi sãjacõri mani rãcati ñatĩñagʉ̃ yiguĩji Cristo. Ito bajiri, “Ũmacʉ̃jʉ Dios ĩ ñarojʉ Cristo rãca catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩacõri wanʉa mani.\\n28 No yʉ wa ucurijʉcõ masa jeyarore Cristo oca yʉ masiadocõ riaso ucua yʉ. “Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉbeja mʉare masobicʉ yiguĩji ĩ”, yi goti quenoa yʉ masare. Ito bajiro masare riasoa yʉ, Dios ĩ tiro riojo, Cristore tʉorʉ̃nʉcõri ñe seti mana ĩna ñatoni. 29 Jesucristore queno masa masitoni josari moa yʉ. Yʉmasirio meje moasotia yʉ. Cristo yʉre ĩ ejabʉarisena moasotia yʉ.","num_words":1072,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN MARCOS 1\\n1 Caãnijʉ̃goripaʉpʉa Jesucristo, Dios macʉ̃ ati yepapʉ cʉ̃ caátiãnajẽrẽ marĩ tʉ̃goroa mai. Caroa queti niña. 2 Atore bairo ĩ woatu quetibʉjʉ cũñañupĩ profeta Isaías ãnacʉ̃ Dios cʉ̃ macʉ̃rẽ cʉ̃ caĩrĩqũẽrẽ:\\n“Mʉ, yʉ cajopaʉ, ti yepapʉ mʉ cabuiaparo jʉ̃goye, apeire cʉ̃ yʉ qũẽnoroti jojʉ̃gogʉ.\\nCamasã mʉ yaye quetire na tʉ̃goʉsaáto ĩ, apeire yʉ qũẽnoroti jojʉ̃gogʉ.\\n3 Bairo ĩgʉmi jĩcãʉ̃ desierto, cayucʉmanopʉ caãnicõãniatacʉ:\\n‘Marĩ Quetiupaʉ yoaro mee etagʉmi.\\nTorena, caroaro cariape ãnicoteya.\\nCamasã na quetiupaʉ cʉ̃ caetaparo jʉ̃goye cʉ̃ caatípawãrẽ na caqũẽnoyurore bairo cʉ̃ qũẽnoyuya mʉjãã cʉ̃ã,’ ”\\nĩ woatu quetibʉjʉyayupi Isaías ãnacʉ̃ Juan cʉ̃ caĩquetibʉjʉpeere.\\n4 Bairo cayoato bero Juan ãnacʉ̃, camasãrẽ oco mena cabautizaricʉ pʉame etayupʉ desierto cayucʉmanopʉ. To macããna cʉ̃ yaye quetire catʉ̃gorã etarãrẽ atore bairo na ĩ quetibʉjʉyupʉ: “Tʉ̃goña qũẽnoña roro mʉjãã caátiãnierẽ. Tie mʉjãã cabairijere cʉ̃ tʉ̃goña jẽniña mʉjãã majũ Diore. Tunu bairoa cabautizarotiparã mʉjãã ãniña. Bairo mʉjãã caáto, mʉjãã netõgʉmi Dios,” na ĩñupʉ̃ Juan to macããnarẽ. 5 Bairo cʉ̃ cabaiãno, Jũãtʉpʉ asúparã camasã capããrã. Judea yepa macããna, bairi Jerusalén macã macããna cʉ̃ã, nipetiro camasã Jũãtʉpʉ asúparã. Juan yaye quetibʉjʉriquere tʉ̃gogarã cʉ̃tʉ asúparã. Bairo cʉ̃ caĩquetibʉjʉro tʉ̃gorã, roro na caátajere tʉ̃goña yapapuari Dios mena bʉsʉnetõñuparã. Bairo na caáto ĩña, oco mena na bautizayupʉ. Catʉ̃goʉsarãrẽ ria Jordán cawãmecʉtiyapʉ na bautizanucũñupʉ̃ Juan.\\n6 Juan pʉame waibʉcʉ camello cawãmecʉcʉ asero mena jutiiro qũẽnorĩ jãñañupʉ̃. Tunu bairo waibʉcʉ aserowẽ mena cʉ̃ jutiirore ñujãã tʉ̃gãbiyori jutii jãñañupʉ̃. Bairi tunu ʉgarique cʉsupʉ Juan yeseroare bairã caãnarẽ. Beroa oco cʉ̃ãrẽ etinucũñupʉ̃. 7-8 Bairo ĩ quetibʉjʉyupʉ Juan nipetiro camasã catʉ̃gorã etarãrẽ: “Yʉ paarique niña mʉjããrẽ oco mena yʉ cabautizarije. Yʉ paarique to cañumiatacʉ̃ãrẽ, yʉ bero caetaʉ cʉ̃ capaarije pʉame ñunetõgaro. Cʉ̃ roque Espíritu Santore jõmasĩgʉmi camasãpʉre. Tunu bairoa camasã roro na catʉ̃goñarĩjẽrẽ na wasoao joroque na átigʉmi. Cʉ̃ roque yʉ netõrõ caãnimajũʉ̃ nigʉmi. Bairi yʉ pʉame jĩcãrõ tʉ̃ni yʉ átipeyo masĩẽtĩña,” na ĩ quetibʉjʉyupʉ Juan catʉ̃gorã etarãrẽ.\\n9 Cabero Jesús Nazaret de Galilea macããcʉ̃ ti macã caãniatacʉ Juan tʉre etayupʉ. Bairo cʉ̃ caetaro, Jesús cʉ̃ãrẽ cʉ̃ bautizayupʉ Juan, Rio Jordán cawãmecʉtiyapʉ. 10 Bairo Jesure cʉ̃ cabautizaro bero, Jesús pʉame petapʉ maanʉcãñupʉ̃. Bairo maanʉcã yua, jõbuipʉ ĩñamʉgõjoyupʉ. Bairo cʉ̃ caĩñajoro, jicoquei ʉmʉrecóo pʉame pããnʉcãcoasuparo. Bairo cabairo, Espíritu Santo, Dios Yeri majũ, bauruiasúpʉ. Bua cʉ̃ caruiatóre bairo bauruietayupʉ Jesús tʉpʉre. 11 Bairo cʉ̃ caruietaro, atore bairo jõbuipʉ bʉsʉrique ocajoyuparo: “Mʉ, yʉ macʉ̃, yʉ camai majũ mʉ ãniña. Mʉ caátiãnierẽ ñiñajesoya bʉtioro,” ĩ bʉsʉocajoyuparo bʉsʉrique.\\n12 To bero jicoquei Espíritu Santo pʉame Jesure bʉtioro cʉ̃ árotiyupʉ desierto cayucʉmanopʉ. 13 Topʉre cuarenta rʉ̃mʉrĩ majũ ãñupʉ̃ Jesús waibʉtoa cauwiorã na caãnopʉ. Bairo topʉ cʉ̃ caãno yua, Satanás pʉame rorije cʉ̃ átirotimiñupʉ̃ Jesure, “Cariapea cʉ̃ átinucũñati,” ĩ. Bairo Satanás cʉ̃ caátó bero, jĩcããrã ángelea majã Jesure cʉ̃ jʉátirã etayuparã yua.\\n14 Cabero Juan camasãrẽ cabautizamirĩcʉ̃rẽ preso jorica wiipʉ cʉ̃ na cacũrocaatato bero, Jesús pʉame Galilea yepapʉ acoásúpʉ. Topʉ etari, Dios yaye caroa quetire na quetibʉjʉ jʉ̃goyupʉ Jesús camasãrẽ. 15 Atore bairo na ĩ quetibʉjʉyupʉ: “Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ merẽ etaro baiya. Bairi tʉ̃goña qũẽnorĩ caroaro ãña Dios mena. Dios yaye caroa quetire cariape tʉ̃goya,” na ĩñupʉ̃ Jesús camasãrẽ.\\n16 Cabero Galilea na caĩrĩ ʉtabʉcʉra tʉ̃nipʉ ásúpʉ Jesús. Bairo ácʉ́ yua, Simón, apei cʉ̃ bai Andrés, jĩcãʉ̃ pũnaa caãna pʉgarãrẽ na ĩñajoyupʉ. Bairo Jesús narẽ cʉ̃ caĩñajoro, na pʉgarãpʉa ʉtabʉcʉrapʉ bapi mena wai wasarã ásuparã. Na capaarije, waiwe wapatarique ãñuparõ. 17 Bairo na ĩña, atore bairo na ĩñupʉ̃ Jesús:\\n—Jito, yʉ bapacʉsa. Caroaro waire cawãsãmasĩrã mʉjãã ãniapʉ, wai na rutieticoáto, ĩrã. Ãmerẽ yua, caroaro camasãrẽ caquetibʉjʉrã mʉjãã ãnio joroque mʉjãã yʉ átigʉ, na yasieticõãto, ĩrã —na ĩñupʉ̃ Jesús.\\n18 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, tocãrõã jicoquei pʉgarãpʉa na bapi yucʉre cũrĩ, acoásúparã Jesús mena.\\n19 Bairo cajʉ̃goye jãñurĩ na caánemorõ ʉtabʉcʉra tʉ̃nipʉ Jesús pʉame na ĩñajoyupʉ aperã pʉgarãrẽ tunu. Santiago, bairi cʉ̃ bai Juan cawãmecʉcʉ Zebedeo pũnaarẽ na ĩñajoyupʉ Jesús. Bairi Santiago, cʉ̃ bai Juan mena cũmua capairicapʉ ãñuparã. Bapi yucʉ caopecʉtiere jiyajãrã ásuparã. 20 Bairo narẽ na ĩña, jicoquei na piijoyupʉ Jesús: “Jito, yʉ bapacʉsa. Marĩ quetibʉjʉto camasãrẽ Dios yaye caroa quetire,” na ĩñupʉ̃. Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go yua, na pacʉ, cʉ̃ ʉ̃mʉa mena cũmuapʉ na cũcõã, tocãrõã jicoquei Jesús mena acoásúparã\\n21 Cabero Capernaum cawãmecʉti macãpʉ etayupʉ. Topʉ eta, yerijãrĩcã rʉ̃mʉ caãno ti macã macããna na cañubueri wiipʉre, sinagoga na caĩrĩ wiipʉre jããñupʉ̃. Bairo jããrĩ, na buejʉ̃goyupʉ to macããnarẽ. 22 Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ cajʉ̃gobueri majãrẽ bairo camasãrẽ na quetibʉjʉesupʉ. Carotimasĩ cʉ̃ caĩquetibʉjʉrore bairo na quetibʉjʉyupʉ. Bairi cʉ̃ yaye quetire tʉ̃gori, to macããna pʉame tʉ̃gocõã maniásuparã. 23 Mai, ti wii sinagoga ñubuerica wiipʉ ãñupʉ̃ jĩcãʉ̃ wãtĩ yeri pũna cacʉ̃goʉ. Bairo Jesús cʉ̃ cabueãno, wãtĩ yeri pũna cacʉ̃goʉ pʉame atore bairo bʉtioro qũĩ awajayupʉ:\\n24 —Mʉ, Jesús Nazaret macããcʉ̃, ¿nopẽĩ mʉ atíati jãã tʉre? ¿Jããrẽ rei acʉ́ mʉ baiyati? Mʉrẽ yʉ masĩjãñuña. Mʉ, Dios macʉ̃, cañuʉ, mʉ ãniña —qũĩ awajayupʉ wãtĩ yeri pũna cacʉ̃goʉ pʉame.\\n25 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, qũĩñupʉ̃ Jesús:\\n—¡Bʉsʉeticõãña! ¡Ãni caʉ̃mʉ rupaʉre witi ácʉ́ja! —qũĩñupʉ̃ Jesús wãtĩrẽ.\\n26 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, wãtĩ yeri pʉame caʉ̃mʉrẽ cʉ̃ yugui, bʉtioro awajari cʉ̃ witicoásúpʉ. 27 Bairo caʉ̃mʉrẽ cʉ̃ caátiere ĩñarã, nipetiro camasã qũĩña acʉacoasuparã.\\n—¿Ñe to ãniñati cawãma Jesús cʉ̃ carotirije? ¡Nocãrõ caroaro majũ cʉ̃ masĩñati! ¡Wãtĩ yeri pũna cʉ̃ã cʉ̃ yʉcõãñama! —ãmeo ĩñuparã na majũ Jesure.\\n28 To bero cʉ̃ tʉ̃goyuparã camasã nipetiro ti yepa tʉ̃ni macããna, Jesús cʉ̃ caátiere, cʉ̃ camasĩrĩjẽrẽ yua.\\n29 Bairo na quetibʉjʉ yaparo, na ñubuerica wiire witicoásúpʉ Jesús. Ti wiire witiá, Santiago, bairi Juan mena acoásúpʉ Jesús, Simón, bairi cʉ̃ bai Andrés ya wiipʉ. 30 Mai, Simón mañicõ pʉame riajãñuñupõ. Bʉtioro bʉgoyupo. Bairi cʉ̃ cajããrõ, cʉ̃ quetibʉjʉyuparã cabʉcʉo cõ cariarijere. 31 Bairo na caĩquetibʉjʉro tʉ̃go, cõtʉ eta, cõ wãmo mena ñerĩ cõ tʉ̃gãwãmʉoñupʉ̃. Bairo cʉ̃ caáto, jicoquei jãnacoasuparo bʉgoye pʉame. Tocãrõã caticoasupo yua. Bairo catiáco, tocãrõã ʉgarique na qũẽnonuñupõ Jesujããrẽ.\\n32-33 Cabero muipʉ cʉ̃ cajããrĩpaʉ, canaio atípaʉ caãno Simón ya wiipʉre etayuparã nipetiro ti macã macããna. Nipetirije cariayecʉnarẽ na jeasúparã Jesús tʉpʉ. 34 Bairo Jesús pʉame na caetaro ĩña, capããrã cariarãrẽ na catioyupʉ. Nipetirije riaye cacʉ̃gorãrẽ na catioyupʉ. Tunu bairoa wãtĩ yeri pũnarẽ na acurewiyojoyupʉ Jesús. Bairo na cawitiro, Jesús pʉame na bʉsʉrotiesupʉ. “Yʉ, Mesías, Dios cʉ̃ cajoʉ yʉ caãnierẽ na quetibʉjʉeticõãto,” ĩ, bairo na bʉsʉrotiesupʉ.\\n35 Ape rʉ̃mʉ cabusuatípaʉ Jesús wãcã, ti macãrẽ witicoásúpʉ. Bairo ácʉ́ yua, etayupʉ Jesús camasã na camanipaʉpʉ. Topʉ Diore cʉ̃ jẽniñupʉ̃. 36 Bairo topʉ cʉ̃ caãno, Simojãã cʉ̃ macãrásúparã. 37 Bairo cʉ̃ macãrĩ, cʉ̃ etacoasuparã. Atore bairo qũĩñuparã:\\n—Nipetirã mʉrẽ macãrã átiyama.\\n38 Bairo na caĩrõ tʉ̃gomicʉ̃ã, bairo na ĩñupʉ̃ Jesús:\\n—Ape macãã macããna cʉ̃ãrẽ na yʉ quetibʉjʉgʉ. Caroa quetire, Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ caetarore na yʉ quetibʉjʉ masĩõgʉ. Torecʉna, yʉ jowĩ Dios ati yepapʉre —na ĩñupʉ̃ Jesús Simojããrẽ.\\n39 Cabero áñesẽãñupʉ̃ Jesús Galilea yepapʉ. Topʉ áñesẽã yua, tocãnacã macã macããna na cañubueri wiiripʉ, sinagogas na caĩrĩ wiiripʉre buenucũñupʉ̃ to macããnarẽ. Tunu bairoa wãtĩ yeri pũnarẽ na acurewiyojoyupʉ Jesús.\\n40 Bairo cabero caʉ̃mʉ jĩcãʉ̃ carupaʉ boaʉ pʉame Jesutʉ cʉ̃ rʉpopaturi mena etanumurĩ qũĩroaʉ etayupʉ. Bairo eta, atore bairo qũĩ jẽniñupʉ̃:\\n—Yʉ Quetiupaʉ, mʉ cabooata, yʉ mʉ netõõgʉ yʉ caboariaye cʉtiere.\\n41 Bairo cʉ̃ caĩjẽnirõ tʉ̃go, cʉ̃ maitʉ̃goñañupʉ̃ Jesús cʉ̃ rupaʉ caboaʉre. Bairi cʉ̃ wãmo mena cʉ̃ pãñañupʉ̃. Bairo áticõã, bairo qũĩñupʉ̃:\\n—Mʉ cacatiro yʉ boya. ¡Bairi mʉ yʉ netõõña! —qũĩñupʉ̃ Jesús cariaʉre.\\n42-43 Bairo Jesús cʉ̃ caĩrõ, jicoquei caticoasupʉ carupaʉ boamiatacʉ. Bairo cʉ̃ cabairo ĩña, Jesús pʉame tutuaro mena cʉ̃ quetibʉjʉ rotiesupʉ aperãrẽ cʉ̃ cabaiatajere. Bairo qũĩñupʉ̃:\\n44 —Cariape acoácʉ́ja sacerdote tʉpʉ. Qũĩñoña mʉ rupaʉre, mʉ cacatiatajere. Bairo tunu Diore cʉ̃ nuniña mʉ cacatirije wapare. Tore bairo marĩ átirotiyupi Moisés ãnacʉ̃. Bairo mʉ caátiatato bero, nipetiro camasã masĩgarãma mʉ cacatiatajere yua —qũĩñupʉ̃ Jesús carupaʉ boamiatacʉre.\\n45 Bairo cʉ̃ caĩmiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃, carupaʉ boamiatacʉ pʉame Jesús cʉ̃ carotiata wãmerẽ bairo ápeyupʉ. Nipetirã na quetibʉjʉ peyocõãñupʉ̃ cʉ̃ cabaiatajere. Bairi Jesús pʉame jããmasĩẽsupʉ tocãnacã macããrẽ. Bairi macãã tʉ̃nipʉ camasã na cañesẽãetopʉ ásúpʉ. Bairo cʉ̃ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ macãrã, cʉ̃ bocacõãñuparã ti macãã macããna Jesure yua.","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 12 BSNNT - Bero, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉre, - Bible Search\\nRõmio tʉjʉ gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro ĩ bajire queti\\n1Bero, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉre, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. Ñasʉose rõmio ruyucamo. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ yaasere bajiro yaarito sudiro sãñagõ ñacamo. Ñamiagʉ muiju joere rʉ̃gõcamo. So rʉjoa jeoriabedore jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa ñacama. 2Macʉ sãñagõ ñari, macʉ cʉtigoago, bʉto visiogone avasãcamo so. 3Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. So tʉjʉ gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, sũagʉ̃ ñacami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. To bajicõari, tocãrãca rʉjoari joere ʉjarãre rotibosarã ye jeoriabedori jeocami. 4To bajicõari, ñocoa idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare ĩ jĩcoro rãca ĩnare javẽjacami, adi macarʉcʉrojʉ. Ĩnare javẽjacõari, rõmio rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacami, so macʉ cʉtirone ĩre sĩabarʉ. 5To ĩ bajirone, masa jediro ʉjʉ ñarocʉre, macʉ cʉticamo so. Ĩ ñacami bʉto rotirocʉ. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro sũcare ĩ barʉajare, ĩre so macʉ cʉtirone, ãmimʉjacõari, Ʉjʉ Dios ya cũmurojʉ ĩre rojocama, sũcare. 6Rõmiojʉa quẽne, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore rudiacõari, masa ĩna ñabetojʉ, “Tojʉ ñarʉocomo” Dios ĩ yiriajʉre ejacamo. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro sore codeñacami Dios.\\n7Sore ĩ codero bero, õ vecajʉ ĩna gãmerã quẽaro ĩacajʉ yʉ. Miguel rãcana ángel mesa, vãtia ʉjʉ, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãre quẽacama ĩna. 8Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãjʉa, quẽatĩmabeticama. To bajiri Miguel rãcanajʉa, ĩnare quẽatĩmacõari, ĩnare bureacõacama, õ vecajʉre. 9To bajiro ĩna yijama, tojʉre ñabeticõari, adi macarʉcʉrojʉ ĩna ñarotire yirã, yicama. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanás yigʉ yaja. Adi macarʉcʉro masa ñajedirore “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, yitorimasʉ ñaami. Cojojirema, diablo ĩre yire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i ñaami.e\\n10Tijʉ bero, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajiro ocaruyucajʉ:\\n—Masa, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare Dios ĩ yirẽtobosarijʉ ejacoajʉ yuja. Adi macarʉcʉro ñajediroana, rojose yirã quẽne, cʉdibetirʉaboarine, ĩna cʉdirotire yirã, yama Dios, mani ʉjʉ, Cristo quẽne. To bajiro ĩna yijare, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Dios rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, masare mani mairãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre “Rojose ñaja” ĩnare yiñagõmacarũgũboagʉre Satanás ĩre burocacõamʉ mani yuja.\\n11Cristo oca riojo gotisere ajicõari, “Ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yise vaja, yʉare vaja yijeobosayumi Cristo” yitʉoĩacõari, ĩ yere gotitʉjamena ñari, sĩaecoyuma. To bajiro yitʉoĩacõari, ĩna gotitʉjabetijare, adojʉre ñamasibeami Satanás yuja, “Rojose yama. To bajiri rojose ĩnare yiroti ñaja” masare ĩnare yigoti yiroboagʉ.\\n12To bajiri adojʉare Satanás ĩ ñamasibetijare, variquẽnato mani. Mani variquẽnaboajaquẽne, macarʉcʉroanare, riagarianare quẽne, bʉto rojose bajirʉaroja. Macarʉcʉrojʉre mani rocagʉ, “Yoaro mene yʉ bojarore bajiro yʉ yitʉjarotire yirʉcʉmi Dios” yimasicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.\\n13“Õ vecajʉ ñagʉ̃re yʉre rocarujioyuma Dios yarã, adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñarotire yirã” yitʉoĩamasicõari, rõmio macʉ cʉticacore sʉyacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. 14Sore ĩ sʉyaboajaquẽne, ga jaigʉ querʉjʉri sore ĩsicami Dios, so vʉrotire yigʉ. “‘Masa ĩna ñabetojʉ, tojʉ ñarʉocomo’ Dios ĩ yiriajʉre vʉ ejacõari, quẽnaro ñato” yigʉ, sore ĩsicami. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro bare sore ecacõari, codecami Dios. 15So vʉrudisere ĩacõari, sore sĩarʉacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. To bajiri ĩ risejʉ jairo oco yibucami, sore ruurʉ. 16To bajiro ĩ yiboajaquẽne, sita sore ejarẽmocajʉ. Oco ĩ yibuboasere udijuajeocõacajʉ. 17To bajiro ti bajiro ĩacõari, bʉto sore jũnisinicami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. Sore sĩamasibeticõari, so jãnerabatiajʉare sĩagʉ̃ vacami yuja. Ĩna ñacama Dios ĩ rotisere cʉdirã, Jesús sʉorine riojo ĩna masisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamena. 18Ĩnare sĩarʉ, moa riaga tʉsarojʉ rʉ̃gõcami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro.","num_words":521,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Juan 6 DES - Eropa ĩgʉ buhera pʉhrʉ Galilea waĩcʉri - Bible Search\\nCinco mil ʉmare masare bajarã gohrare bari oñumi Jesu\\n1Eropa ĩgʉ buhera pʉhrʉ Galilea waĩcʉri ditaru gajipʉ masegue gʉa Jesu mera taribuja wabʉ. Galilea ditaru ta Tiberia waĩcʉbʉ. 2Ero core Galilea yeba Jesu dorecʉrãre ĩgʉ õarã ĩgʉ iicʉ̃ masa ĩanirã árĩma. Erã eropa ĩanirã árĩrã Jesu ĩgʉ taribujacʉ̃ ĩarã masa bajarã ĩgʉre nʉrʉsia taribujama. 3Erogue eja, gʉa ĩgʉ buherã ĩgʉ mera ʉtãgʉgue mʉria, doabʉ. 4Irinʉ Pascua waĩcʉri bosenʉ árĩboro judio masa bosenʉ árĩboro merogã dʉhyabʉ. 5Erogue doagʉ, Jesu masa bajarã ĩgʉ pohro erã aricʉ̃ ĩhabeomi. Eropa ĩhabeogʉ Felipere serẽpimi Jesu:\\n—¿Oã masa erã baburire nohogue asũrãcuri mari? arĩ serẽpimi.\\n6Jesu ĩgʉ basi ĩgʉ iiburire masiqueregʉ ta Felipere serẽpi ĩami, “¿Dohpa yʉhrigʉcuri?” arĩgʉ. 7Ĩgʉ eropa serẽpicʉ̃ Felipepʉ yʉhrimi:\\n—Doscientos niyerupũri waja mera mari asũquerecʉ̃ ta, masare yujurãyerire mʉtarigã barire mari guerequerecʉ̃ ta ne sihajasome, arĩmi Felipe Jesure.\\n8Gʉa mera majagʉ Andrepʉ Simo Pedro pagʉ magʉpʉ Jesure weremi.\\n9—Cinco pan dipuru, perã wai ihĩ majigʉ ohõ opami. Iri pan dipurugã ĩgʉ opaquerecʉ̃ ta masapʉ bajarã gohra ãhrima. Eropiro i merogã bari ne sihajasome, arĩmi Andre.\\n10—Masare doadoreque mʉa, arĩmi Jesu gʉare ĩgʉ buherãre.\\nEro mʉtarigã taacʉro árĩbʉ. Gʉa doadorecʉ̃ masa árĩpehrerã doajapehrea wama taa weca. Ʉma dihtare queocʉ̃ cinco mil gohra árĩma. 11Erã eropa doajacʉ̃ ĩagʉ Jesupʉ panre aĩ Goãmʉre “Õhaa,” arĩmi. Eropa arĩtuha gʉare ĩgʉ buherãre gueredoremi. Ĩgʉ eropa gueredorecʉ̃ gʉapʉ erã doarãre guere wahgãbʉ. Perã wai sãre aĩ guere wahgãbʉ. Árĩpehrerãre erã sihajaro barire guerebʉ. 12Eropirã masa erã yapicʉ̃ ĩagʉ Jesu gʉare doremi:\\n—Erã ba dʉharire aĩque. Eropirã iri barire ne dedeosome, arĩmi.\\n13Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ gʉapʉ cinco pan dipuru dʉhyarare gʉa gameneocʉ̃ doce puiri gohra wiribʉ. 14Eropirã masa Jesu Goãmʉ turari mera iri deyoro moariñere ĩgʉ iicʉ̃ ĩarã õpa arĩma:\\n—Diaye ta ãhraa. Ihĩ Goãmʉ ya wereniguigʉ i yebague aridigʉ mari coredigʉ ta ãhrimi, arĩma erã.\\n15Eropirã erã Jesure erã opʉ árĩbure acudiarima. Jesu irire masigʉ dipaturi yujugʉ ta ʉtãgʉgue waha wami.\\nJesu deco weca curiñumi\\n16Ñamicague gʉa ĩgʉ buherã dihta ditarugue buhabʉ. 17Eroguere buhaja dohodirugue ñaja, Capernaum waĩcʉri macague taribujabʉ. Gʉa eropa taribujacʉ̃ ñamigue árĩbʉ. Eropigʉ Jesu gʉa pohrogue arinibirimi dohpa. 18Miruñe turaro aricʉ̃ gʉa taribujariyaguere pãgúri wahgãbʉ. 19Cinco kilómetros gohra gʉa taribujara pʉhrʉ Jesu gʉa pohrogue árimi. Deco weca nigui wahgãricʉ̃ ĩabʉ gʉa ĩgʉre. Eropa gʉa pohro ĩgʉ aricʉ̃ ĩarã gʉa güibʉ. 20Gʉa güicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ gʉare weremi:\\n—Ne yʉre ĩha ʉcabiricãque. Guñaturarã árĩque. Yʉhʉ ta ãhraa, arĩmi Jesu.\\n21Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã gʉa ĩgʉre mucubiriri mera bocatĩri ñajadorebʉ. Ĩgʉ ñajara pʉhrʉgã gʉa wara yebaguere taribujajabʉ.\\nMasapʉ Jesure amañuma\\n22-24Gajinʉ masa ero dujanirãpʉ gamenerenʉgañorã daja Jesure corerã. Iri ñamire gʉa yaru mera gʉa dihta taribujacʉ̃ ĩanirã árĩma erã. Jesu gʉa mera ĩgʉ wabiricʉ̃ sãre ĩanirã árĩma erã. Eropa gamenererã Jesure bocabiriñorã. Bocabiri ero pohro Tiberiague ariri gasi tuhajacʉ̃ ĩañorã. Jesu Goãmʉre “Õhaa,” arĩ, masare ĩgʉ bari guerediro pohroñarigue árĩyoro. Eropirã Jesu gʉa sã maricʉ̃ ĩarã, iri gasigue ñaja, Capernaumgue gʉare nʉrʉsia taribujajama. Jesure ahma nʉrʉsiagãrã iima erã.\\nYʉhʉ ojocaririre ogʉ, bari iro dopa árĩgʉ ãhraa, arĩ wereñumi Jesu masare\\n25Ditarure taribuja, gʉa árĩrogue eja, Jesure bocajanijarã erã serẽpima ĩgʉre:\\n—Buhegʉ, ¿dohpárĩcʉ̃ ahrari mʉhʉ õguere? arĩ serẽpima erã ĩgʉre.\\n26Erã eropa arĩ serẽpicʉ̃, Jesu erãre weremi:\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Deyoro moarire yʉ iiquerecʉ̃ ta yʉpʉre umupeobeaa mʉa. Yʉre umupeobiriquererã ta yʉre ahmaa mʉa. Yʉ mera pagari baha, mʉa yapinirã árĩrã yʉre amagãrirã iiaya daja. 27Bari ne árĩniguibeaa. Pʉhrʉ pehrea wahaa iri. Eropirã irire eropa amaniguibiricãque. Gaji bari gajiropa árĩri baripʉre amaque mʉa. Iri barire amarã ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ mera árĩrãca. Eropiro iri bari tamera ne pehrebeaa. Iri barire yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ mʉare ogʉra. Goãmʉ yʉ Pagʉ yʉre irire odoregʉ ãhrimi. Ĩgʉ obeodigʉ yʉ árĩrire ĩhmutuhami mʉare, arĩmi Jesu.\\n28Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã serẽpima ĩgʉre:\\n—¿Goãmʉ iidorerire iimorã dohpa iirãcuri gʉa? arĩ serẽpima erã.\\n29—Ire Goãmʉ mʉare iidoremi: “Yʉre ĩgʉ obeodigʉre umupeoque,” arĩ doremi Goãmʉ, arĩmi Jesu.\\n30Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã erã õpa arĩma:\\n—Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ mʉ árĩgʉ ĩgʉ turari mera ii ĩhmuque gʉare mʉre gʉa õaro umupeoborore. ¿Ñehenore iibocuri mʉhʉ? 31Mari ñecʉ sʉmarã mʉrague iribojegue majarã masa marirogue mana waĩcʉri dipurure bamʉriñorã. Goãmʉ yare erã gojaripũgue õpa arĩ wereyoro: “Ĩgʉ erãre ʉmaro maja dijuri barire omʉripʉ erã baburire,” arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue. ¿Ĩgʉ eropa iidiro dopa ta iigʉ iiri mʉ sã? arĩma erã.\\n32Erã eroparĩcʉ̃ Jesu weremi erãre:\\n—Diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Moisepʉ iri ʉmaro maja barire mʉa acawererãre obiriñumi. Yʉ Pagʉpʉ ʉmaro maja barire diaye maja barire mʉare ogʉ ãhrimi. 33Goãmʉ ĩgʉ bari ʉmaro dijari árĩpehreri yeba majarãre ojocaririre omasia, arĩmi Jesu.\\n34—Opʉ, ʉmʉri nʉcʉ iri barire oque gʉare, arĩma erã.\\n35Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu weremi erãre:\\n—Yʉpʉ ojocaririre ogʉ bari iro dopa árĩgʉ ãhraa. Mari ya barire barã matagã ta oaboa wahaa mari. Ihriri sãre mari ihrira pʉhrʉgã ta ñemesibua daja. Yʉre gamegʉpʉ, yʉre umupeogʉpʉ, ne oaboabigʉ ñemesibubigʉ iro dopa ĩgʉ õaro árĩri ne pehresome ĩgʉre. 36Mʉapʉ yʉre ĩaquererã ta umupeonibeaa dohpa. Irire ta mʉare wererabʉ yʉhʉ. 37Árĩpehrerã yʉ Pagʉ yarã árĩmorãre ĩgʉ aĩnirãpʉ yʉre gamerãcoma. Eropigʉ yʉre gamerãre ne cóãsome yʉhʉ. 38Ʉmarogue arigʉ yʉ gamero iigʉ arigʉ iibiribʉ. Yʉre obeodigʉ ĩgʉ gamero dopa ta iigʉ aribʉ. 39Ita árĩbʉ yʉre obeodigʉ ĩgʉ gameri gohra: Árĩpehrerã yaharã árĩmorã yʉre ĩgʉ onirãre yʉ dedeobiricʉ̃ gahmemi. Yʉre obeodigʉ pehrerinʉ árĩcʉ̃ erãre yʉ masucʉ̃ gahmemi. 40Árĩpehrerã yʉre Goãmʉ magʉre ĩarã, yʉre umupeorã ʉmʉri nʉcʉ ĩgʉ mera erã árĩcʉ̃ gahmemi yʉ Pagʉ. Eropigʉ pehrerinʉ árĩcʉ̃ erãre masugʉra, arĩmi Jesu.\\n41“Yʉhʉ ʉmarogue ariri bari iro dopa árĩgʉ ãhraa,” ĩgʉ arĩcʉ̃ peerã judio masa gʉa oparãpʉ ĩgʉ mera guarã, erã basi Jesure ñero arĩ wereniguima.\\n42—¿Ihĩ Jesu José magʉ árĩbeari? Ĩgʉ pagʉ, ĩgʉ pago sãre mari masia. ¿Eropa árĩqueregʉ ta duhpigʉ “Ʉmarogue aribʉ,” arĩ wereniguiri ĩgʉ? arĩ guama erã.\\n43Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu weremi erãre:\\n—Mʉa basi yʉre ñero arĩ wereniguibiricãque. 44Yʉ Pagʉ yʉre obeodigʉpʉ masare yʉre gamecʉ̃ iimi. Ĩgʉ eropiibiricʉ̃ masapʉ yaharã árĩmasibiriboñuma. Pehrerinʉ árĩcʉ̃ yaharãre masugʉca yʉhʉ. 45Goãmʉ ya weremʉhtanirãpʉ õpa arĩ gojañuma: “Goãmʉ erãre buhegʉcumi,” arĩ gojañuma. Árĩpehrerã yʉ Pagʉ ĩgʉ buherire peerã ĩgʉre yʉhrirã yʉre gahmema. Eropirã yaharã ãhrima.\\n46“Yʉ Pagʉre ne yujugʉ masʉ ĩabeami. Yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ dihta yʉ Pagʉre ĩabʉ. 47Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Yʉre umupeogʉ árĩpehrerinʉri yʉ Pagʉ mera árĩniguigʉcumi. 48Yʉpʉ ojocaririre ogʉ bari iro dopa árĩgʉ ãhraa. 49Mʉa ñecʉ sʉmarã mʉrague masa marirogue manare bamʉriñorã. Eropa irire baquererã ta sĩria wañorã. 50Ʉmarogue ariri baripʉre masʉ bagʉ ne sĩrisome. 51Yʉhʉ ʉmarogue ariri bari ojocaririre ori bari iro dopa árĩgʉ ãhraa. I barire bagʉ ʉmʉri nʉcʉ yʉ Pagʉ mera eropa árĩniguigʉcumi. I bari ojocaririre ori bari iro dopa árĩri yʉ dʉpʉ ta ãhraa. Árĩpehreri yeba majarã Goãmʉ mera eropa erã árĩniguiburire yʉ dʉpʉre ogʉra. Eropa ogʉ sĩrigʉca, arĩmi Jesu.\\n52Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã judio masapʉ õpa arĩ wereniguima erã basi:\\n—¿Ihĩ dohpa ii ĩgʉ dʉpʉre baburi ogʉcuri? arĩma erã erã basi.\\n53Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu weremi:\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Yʉhʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ãhraa. Yʉ dʉpʉre babigʉ, yʉ dire ihribigʉ Goãmʉ mera árĩsome. 54Yʉ dʉpʉre bagʉre, yʉ dire ihrigʉre, pehrerinʉ árĩcʉ̃ masugʉra. 55Yʉ dʉpʉ diaye ta bari gohra iro dopa ãhraa. Yʉ di diaye ta ihriri gohra iro dopa ãhraa. 56Yʉ dʉpʉre bagʉ yʉ dire ihrigʉ yʉ mera mucubiriri mera árĩniguigʉcumi. Eropigʉ yʉhʉ ĩgʉ mera mucubiriri mera árĩniguigʉca. 57Yʉ Pagʉ yʉre obeodigʉ eropa árĩniguicãmi. Eropa árĩniguigʉ yʉ sãre eropa árĩniguicʉ̃ iimi. Eropirã yʉre eropa árĩniguigʉre masa barã, Goãmʉ mera ʉmaroguere eropa árĩniguirãcoma erã sã. 58Ita ãhraa ʉmarogue ariri bari. Mari ñecʉ sʉmarã mʉra erã bara mʉra iro dopa árĩbeaa i bari. Erãpʉ iri barire baquererã ta sĩria wañorã. I baripʉre bagʉ ʉmaroguere eropa árĩniguicãgʉcumi, arĩmi Jesu.\\n59Capernaum judio masa gʉa buheri wihi Jesu buhegʉ, eropa weremi.\\nJesu ĩgʉ buherire peerã ʉmarogue eropa árĩniguirãca mari, arĩ gojañumi Ñu\\n60Ĩgʉ eropa wereniguicʉ̃ peerã bajarã gʉa watope árĩrã Jesure gamerã, ĩgʉre nʉrʉsianirã õpa arĩ wereniguima:\\n—I buheri diasa ãhraa. Eropirã mari peediabiriñaria, arĩ wereniguima erã erã basi.\\n61Erã eroparĩcʉ̃ Jesupʉ erã wereniguirire masimi. Eropa masigʉ ĩgʉ erãre serẽpimi:\\n—¿I buherire peerã guari mʉa? 62¿Yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ ʉmarogue dujaa wacʉ̃ dohpa wabocuri mʉa? 63Masʉ ĩgʉ sĩporãre opagʉ ojocarimi. Ĩgʉ dʉpʉpʉ ĩgʉre ojocaricʉ̃ iibeaa. Masʉre ĩgʉre ĩgʉ sĩporã ojocaricʉ̃ iro dopa ta yʉ buheripʉ mʉare Goãmʉ mera eropa árĩniguicʉ̃ iiaa. 64Gajirã mʉa mera majarã ne yʉre umupeobeama, arĩmi Jesu.\\nNegohraguere Jesu ĩgʉre umupeobiribonirãre masi­tuhajapʉ. Ĩgʉre ĩhaturirãre wiabu sãre mata masituhapʉ. Eropa masigʉ “Gajirã mʉa mera majarã yʉre umupeobeama,” arĩmi Jesu gʉare.\\n65Eropa arĩtuhaja õpa werenemomi:\\n—Õpa arĩ wererabʉ mʉare. “Yʉ Pagʉpʉ masare yʉre gamecʉ̃ iimi. Ĩgʉ eropa iibiricʉ̃ masapʉ yaharã árĩmasibiriboñuma,” mʉare arĩrabʉ, arĩmi Jesu.\\n66Ĩgʉ eropa arĩ buhecʉ̃ peerã bajarã Jesure gamenirã mʉra ĩgʉre cohã, ĩgʉ mera dipaturi wabirima. 67Erã eropa iicʉ̃ ĩagʉ Jesu gʉare doce ĩgʉ buherãre serẽpimi:\\n—¿Mʉa sã yʉre cóãcãrãcuri? arĩ serẽpimi gʉare.\\n68Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Simo Pedro yʉhrimi ĩgʉre:\\n—Opʉ, gʉare gajigʉ buhegʉ marimi. Mʉ buherire peerã Goãmʉ mera eropa árĩniguirãca gʉa. Mʉ buheri dihta irire werea gʉare. 69Eropirã gʉa mʉre umupeoa. Eropa mʉhʉ õagʉ, Goãmʉ magʉ ĩgʉ obeodigʉ mʉ árĩcʉ̃ gʉa masia. Eropirã mʉre cóãsome gʉa, arĩmi Simo Pedro Jesure.\\n70Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu weremi gʉare:\\n—Yʉpʉ mʉare doce majarãre beyebʉ. Yujugʉ mʉa mera majagʉ watĩ yagʉ árĩbu ãhrimi, arĩmi gʉare ĩgʉ buherãre.\\n71Eropa arĩgʉ Judare Simo Iscariote magʉre arĩgʉ iimi. Judapʉ doce gʉa mera majagʉ Jesure ĩhaturirãre wiabu árĩmi.","num_words":1459,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.008,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti GÁLATAS 1\\nGalacia sita gãnare Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1-2 Ñati Galacia gãna mʉa. Jesucristore tʉorʉ̃nʉ sʉyarã ñari, ĩ ocare riasotirona minijuasotirã yirãji mʉa. Yʉ ña Pablo adi papera mʉare cõagʉ̃. Ĩ oca yʉ goti ucutoni yʉre cũñi Jesucristo. Masa ĩna cũrʉ meje ña yʉ. Dios oca yʉ goti ucutoni yʉre cũbiticã masa. Dios, Jesucristo Jacʉjʉa yʉre cũñi. Ĩti ñami Jesús ĩ tʉdi catiroca yirʉ. Yʉ sĩgʉ̃ meje adi papera mʉare cõa yʉ. Yʉ rãca gãna, adojʉ Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã cʉni, “Quenajaro”, yi ñucama ĩna mʉare. 3 Queno mʉare yijaro mani Jacʉ Dios. Mani Ʉjʉ Jesucristo cʉni queno mʉare yijaro ĩ. Ito yicõri mʉa ya ʉsi queno wanʉ quenaroca yijaro ĩna. Ito bajiro mʉare yijaro yirocʉ Diore seni ĩsia yʉ. 4 Mani Jacʉ Dios ĩ ãmoro bajiro yigʉ ñari, mani ñeñaro yirise waja, waja yirocʉ manire goda ĩsiñi Jesucristo. Ito bajiri adi rʉmʉri cʉni ñeñaro yirã robo bajiro mani bajibe yirocʉ, manire ejabʉa masiguĩji Jesús. 5 “Ito bajiro yami ĩ”, yi masicõri, Diore rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. “Rẽtoro quenagʉ̃ ñami Dios”, yi tʉoĩarʉja manire. Ito bajiroti tʉoĩatĩñarʉja manire.\\nJesucristore mani tʉorʉ̃nʉrena sʉoriti manire masogʉ̃ yiguĩji Dios, yire oca\\n6 Manire ti maicõri manire beseñi Dios. Cristore mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, manire masoñi ĩ. Ito bajiro manire ĩ yire ñabojarocati, yoari mejeti ĩre jidicã ãmoa mʉa. Ito yicõri gaje ocajʉare tʉorʉ̃nʉa mʉa. “Ito bajiro bajicã Galacia gãna”, masa ĩna yija tʉocõri, ʉcacʉ yʉ jabeto. 7 Dios oca riti ña riojo gotire gaye. Ñe gaje oca bʉto bʉsa quenasarise manoja. Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉrena sʉoriti manire masogʉ̃ yiguĩji Dios. Ñejʉana gaje manire maso masibiquĩji Dios. Ito bajibojarocati mʉa tʉ gãna ricati mʉare oca riasorã yirãji ĩna. Ito yicõri ĩna robo bajiro mʉa tʉoĩajaro yirona, mʉare ʉsirio coderã yirãji ĩna. 8 Mʉa tʉjʉ yʉ ñaja, quenarise Dios ocare, ñaro bajiroti mʉare riasocʉ yʉ. Ricati rʉore oca mʉare yʉ riasoja, jeame ʉ̃jʉrojʉ yʉre cõa masiguĩji Dios. No adi tuti gagʉ, ito yicõri ũmacʉ̃jʉ Dios ñaro gagʉ cʉni ricati rʉore oca ĩna riasoja, jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩnare cõaguĩji Dios. 9 Yʉ gotisʉoro bajiroti mʉcana jʉaji goti quenogʉ̃ ya yʉ. No Dios oca quenarisere jidicãcõri gaje oca ĩna riasoja, jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩnare cõa masiguĩji Dios.\\n10 Ito bajiro yʉ riasoja, masa yʉre ĩna wanʉtoni meje riasoa yʉ. Yʉre Dios wanʉjaro yirocʉ, ito bajiro riasoa yʉ. Iti rʉmʉjʉ masa yʉre ĩna wanʉtoni gaje oca riasocʉ yʉ maji. Iti rʉmʉjʉ masa ĩna wanʉtoni yʉ goticato bajiro yʉ gotibojaja, Cristo ĩ ãmoro bajiro meje yigʉ ñabogʉja yʉ. Ito yicõri ĩre moa ĩsiri masʉ meje ñabogʉja yʉ.\\nAdo bajiro apóstol ñasʉocʉ yʉ, Pablo ĩ yire gaye\\n11 Queno tʉoya yʉ ñarã mʉa. Riti mʉare gotia yʉ. Jesucristo oca yʉ riasorise masa ĩna tʉoĩa rujeore meje ña. 12 Iti oca quenarise yʉ masiroca yibiticã masa. Ito yicõri iti oca yʉre riasobiticã masa. Jesucristoama ĩmasiti yʉ masiroca yiquĩ ĩ.\\n13 Iti rʉmʉjʉ gʉa judio masa tʉoĩare gaye riti rʉ̃cʉbʉocʉ yʉ maji. Ito yʉ bajigore tʉogoana ña mʉa. Iti rʉmʉjʉ Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ñeñaro ĩna tõbʉjaroca yicʉ yʉ. Ito bajiri ĩnare ti maicõri meje, ĩnare sʉyacʉ yʉ. Ito yicõri ĩnare ruyurio ãmogʉ̃ yibojacʉ yʉ. 14 Yʉ mamʉ ñagʉ̃, gʉa judio masa tʉoĩare gaye queno rʉ̃cʉbʉocʉ yʉ. Gʉa masa bʉcʉrã ĩna rotire gayere yʉ rãca corocõ tʉjarã rẽto bʉsaro queno cʉdicʉ yʉ. 15 Ito bajiro yʉ bajibojarocati, yʉre ãmogʉ̃ beseñi Dios. Iti rʉmʉjʉ yʉ rujearoto riojʉajʉ yʉre beseñi Dios. Yʉre ti maicõri, “Ãni Pablo ĩ bʉcʉaja, yʉ yagʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ”, yi tʉoĩacõri yʉre beseñi Dios. 16 Ito bajiroti Dios ĩ ãmori rʉmʉ, ĩ Macʉ Cristore yʉ masiroca yiñi ĩ ĩja. Ito bajiri adocãta, “Dios Macʉti ñami Cristo”, yi tʉoĩa masia yʉ ĩja. Ito bajiro yʉ masiroca yiñi Dios, judio masa mejere cʉni ĩ oca yʉ goti ucutoni. Iti tʉo masicõri, “¿No bajiro yigʉ yigʉjada yʉ?” yi seniĩabiticʉ yʉ gãjerãre. 17 Ito yicõri yʉ riojʉa Jesucristo ĩ cũanare cʉni seniĩarocʉ, Jerusalénjʉ wabiticʉ yʉ. Ado bajirojʉa yicʉ yʉ. Yoari mejeti Arabia wame cʉtiri sitajʉ masa manojʉ tʉoĩarocʉ wacʉ yʉ. Ito bero Damasco cʉtojʉ tʉdi ejacʉ yʉ.\\n18 Itojʉ ʉdia rodo ñacõri, Pedro rãca bʉsirocʉ Jerusalénjʉ wacʉ yʉ ĩja. Itojʉ ejacõri quince rʉmʉri ĩ rãca ñacʉ yʉ. 19 Itojʉ ñagʉ̃ gãjerã Jesús ĩ cũanare tibiticʉ yʉ. Pedro, mani Ʉjʉ ocabaji Santiagore cʉni, ĩna jʉ̃arãti ticʉ yʉ. 20 Dios ĩ tiro riojo adire uca yʉ. Rʉobea yʉ mʉare. Ado yʉ ucarise riti ña.\\n21 Jerusalénjʉ yʉ ñaja bero Siria wame cʉtiri sitajʉ wa ucucʉ yʉ. Ito yicõri Cilicia wame cʉtiri sitajʉ cʉni wa ucucʉ yʉ. 22 Yoari mejeti Judea sitajʉ yʉ ñajare, yʉre queno masi jedibiticã ito gãna maji. Ito bajiri ito gãna Jesure tʉorʉ̃nʉrã, yʉre queno masibiticã ĩna maji. 23 Gãjerã ĩna bʉsire riti tʉori seyoñi ĩna. “Manire ñeñaro ĩ yi ãmorise jidicãcõri gaje mame tʉoĩare ña ĩre ĩja. Iti rʉmʉjʉ Jesure mani tʉorʉ̃nʉja ticõri, manire sĩa ãmoñi ĩ maji. Adi rʉmʉriama manire bajiroti Jesucristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji ĩ cʉni”, masa ĩna yija, tʉori seyoñi Judea sita gãna. 24 “Jesucristore tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ñami Pablo ĩja”, masa ĩna yija tʉocõri, Diore queno rʉ̃cʉbʉore ocana bʉsiñi ĩna.","num_words":798,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji APOCALIPSE 18\\n☰ APOCALIPSE 18 ◀ ▶\\nAnodaaɡ̶ee naɡ̶a daa aca Babilônia\\n1 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jinadi ijo eledi aanjo me dinikatini icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Eliodi loniciwaɡ̶a, codaa me datale, naloteloco inatawece iiɡ̶o. 2 Odaa ja dinigetaɡ̶atee me dapaawe, mee,\\n“Ja daa, ja diopati ɡ̶oneɡ̶e Babilônia.\\nNatigide onanaɡ̶a liɡ̶eladi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a,\\ninaaɡ̶inoa niwicidi anowote loenataka ane napioi,\\ncodaa inoatawece ane latopaco ilaaɡ̶axodi ane beyagi,\\n3 Igaataɡ̶a Babilônia yajigotiogi niviinyo inatawece noiigi,\\ncodaa iedeɡ̶etinece mowacipeta niviinyo\\naneote me nalaɡ̶atibigoɡ̶oji niɡ̶icoa epaa lidaɡ̶ataka ane beyagi me loomatewa okanicodaaɡ̶ica oko.\\nNiɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli digoina iiɡ̶o eledi noomatewa.\\nPida niɡ̶inoa anoojetekaɡ̶a jeɡ̶epaanaɡ̶a liicotedi\\nleeɡ̶odi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a odinoojete okanicodaaɡ̶ica\\nleeɡ̶odi lidaɡ̶atakaneɡ̶egi ane beyagi.”\\n4 Odaa ja jajipata ica eledi ane dotaɡ̶a digoida ditibigimedi mee,\\n“Anotitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a,\\nAdaɡ̶awanitege niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco,\\ncodaa adaɡ̶awanitege ane lawikodico.\\n5 Igaataɡ̶a loenataka ane beyagi ja ili,\\nja liciagi niɡ̶ina niladienigi baanaɡ̶a leegitibigimece,\\nane iwidatibigimece neɡ̶epaa lolaadi.\\nPida Aneotedoɡ̶oji nalaɡ̶atigilo niɡ̶ina mowotema ane beyagi niɡ̶ina oko,\\njoaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me iloikatidi.\\n6 Ajicitatiwaji liciagi niɡ̶ijo ane yajigotaɡ̶awa!\\nOojeteeta, opilaɡ̶ati itoataale lojetedi niɡ̶inoa loenataka!\\nAnoleenaɡ̶ati nigoopa lacipaɡ̶adi ane bayodi,\\nane daɡ̶axatace me yoniciwadi,\\ncaticedi niɡ̶ijo ane yoetaɡ̶adomitiwaji ɡ̶adacipaɡ̶adi.\\n7 Ajicitatiwaji lawikodico,\\ncodaa me ligecaɡ̶aloɡ̶o ane liwokodi inoa niliicaɡ̶ajetecidi,\\ninoa nepilidi libinienaɡ̶a anepaa nimawenaɡ̶ajetedi.\\nLeeɡ̶odi mee me dowooko,\\nidicotini micataɡ̶a deɡ̶eyo iniona-eloodo.\\ncodaa ejidiɡ̶ica doɡ̶o-oota meyo agecaɡ̶alo.’\\n8 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi midokida noko micotalo icoatawece lawikodico,\\ninoa ane ilee,\\ncodaa me nigigi.\\nIgaataɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ane iloikatidi eliodi loniciwaɡ̶a.\\n9 Niɡ̶icoa inionaɡ̶a-eloodolitigi niɡ̶ina iiɡ̶o ane loomatewepodi, ane diɡ̶icata ananiaditibige modipegitege, joaniɡ̶idiaa napaawaɡ̶ateloco codaa me noenaɡ̶ateloco nigonadi ɡ̶ocilaɡ̶adi nige yabidi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. 10 Aɡ̶odipegita, leegita moyototice leeɡ̶odi odoita daɡ̶awatege niɡ̶ida analee lawikodigi, odaa modi,\\nAkaami nigotaɡ̶a eloodo ane yoniciwadi.\\nPida catiwedi onaniteci lakata jaɡ̶akaami ma.’\\n11 Codaa niɡ̶inoa anoojetekaɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o eledi napaawaɡ̶ateloco codaa me noenaɡ̶a leeɡ̶odi Babilônia, leeɡ̶odi aɡ̶aleeɡ̶ica ane dinoojetetalo elaanaɡ̶a. 12 Aɡ̶aleeɡ̶ica ane dinoojeteta nioolo, nibeexo, inoa niwetiadi ane diniwaloe, aca ‘pérola’ eledi wetiɡ̶a ane diniwaloe, acaaɡ̶aca lipegeteɡ̶e ane nipegedi anodita me nigitikonaɡ̶adi, codaa acaaɡ̶aca lipegeteɡ̶e ane adi ixagodi codaa me nolidigo lawoɡ̶o, codaa me xeeda, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niale ane ɡ̶alaɡ̶atigi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ica ‘marfim’, codaa me niale ane dakake loojedi, aca ‘bronze’, ɡ̶apileceɡ̶e, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ica ‘mármore’, aɡ̶aleeɡ̶ica ane dinoojete. 13 Codaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane dinoojete caneela, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nigomaadotedi, icaaɡ̶ica najidi aneletege lanigi niɡ̶ina moyalegi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ica ‘mirra’, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nadokojetedi. Aɡ̶aleeɡ̶ica ane dinoojeteta viinyo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a najidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a leyeema, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lamoɡ̶o leyeema, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a wacali, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a waxacocoli, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a apolicaɡ̶anadi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nagaagenali, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶inoa niotaka anoyaa.\\n14 Odaa niɡ̶ijoa anoojetekaɡ̶a modita naɡ̶ani nigotaɡ̶a, ‘Ijoatawece niɡ̶ijoa anele aneliodi moleetibige aɡ̶aleeɡ̶icoa, ja ma. Codaa jaɡ̶aniatitema ijoatawece ane ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi, codaa mijoatawece ane ɡ̶anepilidi ane domaɡ̶a libinienaɡ̶a. Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica ɡ̶animaweneɡ̶egi makati.’ 15 Niɡ̶ijoa anoojetekaɡ̶a ja liicotedi leeɡ̶odi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a modinoojetetalo niɡ̶inoa elaanaɡ̶a. Niɡ̶idiwa anoojetekaɡ̶a dinoɡ̶aticoace igotibeci ditigedi, odoitibige doɡ̶oyawanaɡ̶aditege naɡ̶ani nigotaɡ̶a moiloikatidi. Odaa napaawaɡ̶ateloco, codaa me nacaagaɡ̶ateloco, modi, 16 ‘Nagoodo naɡ̶ani nigotaɡ̶a eloodo! Nagoodo!\\nNiɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi jiɡ̶ijo modinixotinigilo lipegeteɡ̶e ane nipegedi, lipegeteɡ̶e ane ixagodi, codaa me nolidigo lawoɡ̶o, codaa odinanatece oolo, wetiadi ane diniwaloe, codaa me “pérola”.\\n17 Catiwedi onaniteci lakata aniaditema idiwatawece niliicaɡ̶ajetecidi.’\\nIjoatawece niɡ̶ijoa anoiiɡ̶e etogoli, ane wiajeeɡ̶atinigi ninyoɡ̶odi, codaa minoatawece niɡ̶inoa anodibatema etogoli, inaaɡ̶inoa ane eyaagitinibige akiidi-eliodi menaanaɡ̶anaɡ̶a, codaa me oojeteeɡ̶a, iditawece niɡ̶idi oko aɡ̶ipegitiobece, ideiticoace ditigedi. 18 Igaanoɡ̶onadi loɡ̶ocilaɡ̶adi naɡ̶a yabidi naɡ̶ajo nigotaɡ̶a, odaa ja nacaagaɡ̶ateloco modi, ‘Aɡ̶aca eledi nigotaɡ̶a liciagi naɡ̶ani nigotaɡ̶a eloodo!’ 19 Odaa joɡ̶oilojietigi amoɡ̶o inoa lacilodi (ane lakatigi moikee magecaɡ̶alodipi), odaa ja napaawaɡ̶ateloco codaa me nacaagaɡ̶ateloco, modi, ‘Nagoodo naɡ̶ani nigotaɡ̶a eloodo aneiticoace naɡ̶a liicotedi ijotawece niɡ̶ijo aninoa latogoli, leeɡ̶odi niɡ̶inoa elaanaɡ̶a anoyadeegitedibece. Catiwedi onaniteci lakata naɡ̶ani nigotaɡ̶a ja ma.’\\n20 Aniniitibecetiwaji akaamitawece ane ɡ̶adiɡ̶eladi digoida ditibigimedi, akaamitiwaji ane ɡ̶adiomaɡ̶atitedicoace Aneotedoɡ̶oji makaami nepilidi, codaa makaami liiɡ̶exedi, codaa makaamitiwaji aneloɡ̶otitedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko! Aniniitibece akaamitawecetiwaji igaataɡ̶a naɡ̶ajo nigotaɡ̶a aɡ̶aleeɡ̶aca, joɡ̶oyaaɡ̶adi. Aneotedoɡ̶oji ja iloikatidi leeɡ̶odi niɡ̶ijoa loenataka ane beyagitaɡ̶adomi.”\\n21 Odaa ijo aanjo loniciweɡ̶enigi ja dibata ajo wetiɡ̶a nelegi, ane iwaaɡ̶adi, odaa ja yokoletinigi akiidi-eliodi, odaa aɡ̶aleeɡ̶aca me yeloɡ̶o. Odaa jeɡ̶ee,\\n“Jiɡ̶idaaɡ̶ee nigotaɡ̶a eloodo Babilônia icota monawelaɡ̶adi beyagi anodigota monoɡ̶atice,\\ncodaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane nadi.\\n22 Odaa niɡ̶ina oko aɡ̶aleeɡ̶oyakadi mowajipatalo niɡ̶ijoa natenoɡ̶ododi ɡ̶oxiiɡ̶a-liwenaɡ̶a manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a,\\noteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a anoyatetigi natena codaa me goloneeta.\\nCodaa aɡ̶aleeɡ̶ica doɡ̶owajipata layaageɡ̶egi moyojogo leyeema madataɡ̶a ewio.\\n23 Aɡ̶aleeɡ̶icoa noledaɡ̶axiidi ane nalotigi catiwedi nigotaɡ̶a,\\ncodaa aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi me wajipatiogi me dinotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ina ejoogomigipi.\\nNiɡ̶ijoa noojetekenaɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶atigi niɡ̶ina iiɡ̶o.\\nNiɡ̶ina niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a oninaaletiniwace inoatawece ane noiika,\\n24 Aneotedoɡ̶oji iloikatidi naɡ̶ani nigotaɡ̶a\\nleeɡ̶odi catiwedi aniaaɡ̶ani naɡ̶ani nigotaɡ̶a oyakadi lawodi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko,\\ncodaa me lawodi niɡ̶ijo noiigi Aneotedoɡ̶oji\\nane iomaɡ̶aditedice mepoka nepiliditeda,\\ncodaa me lawodi ijotawece niɡ̶ijo anonigodi digoina iiɡ̶o.”","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hechos 23 BSNNT - To ĩ yigʉ ñari, ʉjarã rĩjorojʉa - Bible Search\\n1To ĩ yigʉ ñari, ʉjarã rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo:\\n—Yʉre ajiya, yʉ yarã: Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo.\\n2To bajiro ĩ yisere ajicõari, Anan'ias vãme cʉtigʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, ĩ tʉ rʉ̃gõrãre, “Pablo risere jaya”, ĩnare yiyuju. 3To bajiro Anan'ias ĩ yijare,\\n—Mʉre jarʉcʉmi Dios. “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ” yitʉoĩaboarine, rojose yigʉ ñaja mʉ. “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ ñaami” yʉre yi ocasãrʉaboarine, yʉre mʉ jarotijama, tire cʉdibecʉ yaja mʉ —Anan'iare ĩre yiyuju Pablo.j\\n4To ĩ yisere ajicõari, ĩ tʉ ñarã ado bajiro Pablore ĩre yiyujarã:\\n—¿To bajise ĩre yitud'iati mʉ, Dios ĩ cũr'ire paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re? —ĩre yiyujarã ĩna.\\n5To ĩna yijare, ado bajiro yiyuju Pablo:\\n—“Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasibejʉ yʉ. “Mʉare ũmato ñagʉ̃re ĩre tud'ibesa”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩnare yiyuju Pablo.\\n6Pablore gotiyiroriarã, saduceo masa, to yicõari fariseo masa ñañujarã ĩna. To bajiri, ĩnare ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo:\\n—Yʉ yarã, yʉre ajiya mʉa. Fariseo masʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉa quẽne fariseo masa ñamasiñuma ĩna. “Masa bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉmi Dios” yigʉ yʉ ñajare, yʉre gotiyirorã yaja mʉa —ĩnare yiyuju Pablo.\\n7To ĩ yijare, fariseo masa, saduceo masa rãca gãmerã oca rẽtorʉayujarã ĩna. To bajiro bajica yirã, gãmerã ajimasibesujarã. 8Fariseo masama, ado bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna: “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios. Ángel mesa, to yicõari, mani vatoa ĩna ñaboajaquẽne, ĩabʉjayamana quẽne ñarãma”, yitʉoĩarã ñañujarã ĩna. Saduceo masajʉama, “Bajireariarãre tudicatiobetirʉcʉmi Dios. Ángel mesa quẽne manama. ‘Mani vatoare ĩabʉjayamana ñarãma’, ĩna yirã quẽne, manama”, yirã ñañujarã ĩna. 9To bajica yirã, bʉtobʉsa avasãñujarã ĩna. Sĩgʉ̃ri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro yiyujarã ĩna:\\n—“Ñie rojose yibetirimi”, yaja yʉama. Ĩabʉjayamagʉ̃, ĩre ñagõrimi. Ĩ yijama, ángeljʉa ĩre ñagõrimi —yiyujarã ĩna.\\n10Bʉtobʉsa ĩna avasãjare, “Ĩre sĩaroma” yigʉ, “Mani ya vijʉ ĩre ãmicoasa mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ.\\n11To ĩ yijare, ĩre ãmivacõari, ĩre tubibeyujarã ĩna quẽna. To ĩna yiro bero, ñamijʉ Pablore ĩre ruyuaĩoñuju mani ʉjʉ. Ĩre ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Tʉoĩagüibesa mʉ. Ado Jerusalénjʉre yʉre mʉ gotibosarore bajirone Roma vãme cʉti macajʉre quẽne gotirʉcʉja mʉ —Pablore ĩre yiyuju mani ʉjʉ Jesús.\\nPablore ĩna sĩarʉaboare queti\\n12Gajerʉ̃mʉ busurijʉ, “Ado bajiro Pablore ĩre sĩarʉarãja mani”, yiyujarã ĩna sĩgʉ̃ri, jud'io masa. “Pablore ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babeti, idibeti, bajirʉarãja mani. To bajiro mani yibetijama, rojose manire yato Dios”, yiyujarã ĩna. 13Cuarenta rẽtoro ñarirãcʉ ñañujarã ĩna, “Pablore ĩre sĩarãsa mani” yiriarã. 14To bajiro yicõari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare gotirã ejayujarã ĩna:\\n—“Pablore ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babetirʉarãja mani. Ĩre sĩamenane mani bare bajama, rojose manire yato Dios”, yibʉ yʉa. 15To bajiri paia ʉjarã, to yicõari masa ʉjarã quẽne, surara ʉjʉre ado bajiro ĩre yiucacõaña mʉa: “Yʉa tʉjʉ Pablore ĩre cõaña. Ĩre ajiquẽnoroana yaja yʉa”, ĩre yiucatoya mʉa. Adore ĩ ejabetone ĩre sĩacõarʉarãja yʉa —ĩnare yiyujarã ĩna.\\n16To bajiro ĩna yisere ajiyuju Pablo bedeo macʉ. Tire ajicõari, surara ya vijʉ vasuju, Pablore ĩre gotigʉacʉ. 17Tire ĩ gotijare, surara ʉjʉre rotibosagʉre ĩre jiyuju Pablo. Ĩ ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Ãnire jiasa mʉ. Ʉjʉre ĩre ñagõrʉami —ĩre yiyuju Pablo.\\n18To ĩ yijare, ʉjʉ tʉjʉ ĩre jiasuju. To ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Pablo, yʉ tubibecũmasigʉ̃ yʉre jicõari, “Ãnire mʉ ʉjʉ tʉjʉ ĩre jiasa. Ĩ rãca ñagõrʉami”, yʉre yimi. To bajiri ĩre jiabʉ yʉ —ĩre yiyuju.\\n19To ĩ yirone, gajerobʉsa ĩre tʉ̃aacõari, ĩre sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿Ñiere yʉre ñagõrʉati mʉ? —ĩre yiyuju surara ʉjʉ.\\n20To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—Jud'io masa, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, busiyʉ, “‘Yʉa tʉjʉ Pablore ĩre cõaña. Ĩre ajiquẽnoroana yaja yʉa’ ĩre yiucatoya”, yima, ĩna ʉjarãre. 21To bajiri ĩnare ajibeja mʉ. Cuarenta rẽtoro ñarirãcʉ ñama ĩna, Pablore queacõari ĩre sĩarona. “Ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babeti, idibeti, bajirʉarãja mani. To bajiro mani yibetijama, rojose manire yato Dios”, yiñama ĩna. To bajiri ĩnare mʉ cʉdirotire yurã yirãma —surara ʉjʉre ĩre yigotiyuju Pablo bedeo macʉ.\\n22To ĩ yisere ajicõari,\\n—Vasa. Yʉre mʉ gotisere gãjerãre ĩnare gotibeja —ĩre yiyuju surara ʉjʉ.\\nSurara ʉjʉ, Félix tʉjʉ, Pablore ĩ cõare queti\\n23To yicõari, jʉarã ĩre rotibosarãre ĩnare jicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n—Yucʉ ñami nueve ñaro, Cesarea vãme cʉti macajʉ Pablore ũmato vana yirãja mʉa. Adocãrãcʉ ĩnare jirẽoña, mʉa rãca varona: Doscientos ñarirãcʉ gʉbone varona, setenta ñarirãcʉ caballo joe varona, to yicõari, doscientos ñarirãcʉ reare besu cʉocõari varonare ĩnare jirẽoña mʉa. 24To yicõari, caballo, Pablo ĩ jesavarocʉre quẽne quẽnoyuya. Sĩaecobecʉne, Ʉjʉ Félix tʉjʉ Pablo ĩ ejasere bojaja yʉ —ĩnare yiyuju ĩre rotibosarãre, surara ʉjʉ.\\n25To bajiro yigajanocõari, Ʉjʉ Félixre ado bajiro ĩre ucayuju ĩ:\\n26“¿Félix, yʉ rʉ̃cʉbʉogʉ, tone ñaboati mʉ? Mʉre quẽnaroticõaja yʉ. Yʉ ñaja Claudio Lisias vãme cʉtigʉ, surara ʉjʉ. 27Jud'io masa, ãnire ñiacõari, ĩre sĩarʉayuma ĩna. Ĩre ĩna sĩaroadone, ‘Roma macagʉ ñaami’ yire quetire ajicõari, yʉ surara rãca matamasimʉ yʉ. 28‘¿No bajise rojose yiri?’ ĩnare yisẽniĩarʉ, jud'io masa ʉjarã tʉjʉ ĩre ãmiamasimʉ yʉ. 29To yʉ ejaro ĩacõari, ĩna ñicʉa ĩna yirũgũrere, ĩ yibetirere yʉre gotimasima ĩna. Tire ajicõari, ‘Ñie rojose yibesumi. To bajiri, ĩre tubibecũña manoja ti. To yicõari, ĩre sĩaña manoja’ yiajimasimʉ yʉ. 30Ĩre ĩna sĩarʉasere ajigʉ ñari, mʉ tʉjʉ ĩre cõaja yʉ. To yicõari, ‘Rojose yimi’ ĩre yi ocasãrãre quẽne, ‘Ʉjʉ Félix tʉjʉ vasa mʉa’ ĩnare yirʉcʉja, ‘“Ado bajise rojose yimi” mʉre yigotiato ĩna’ yigʉ”, ĩre yiucacõañuju surara ʉjʉ, Ʉjʉ Félixre.\\n31To bajiro ĩ yiriarã ñari, ñamine Pablore ĩre ũmato vacõari, Ant'ipatris vãme cʉti macajʉre ejayujarã ĩna. 32Ĩna va ñami cʉtibusuoriarʉ̃mʉne, tudicoayujarã ĩna, caballo joe vabetiriarãma. Caballo joejʉ vana rĩne, Pablo rãca vasujarã ĩna. 33Cesarea macajʉ ejacõari, ĩna ʉjʉ ĩ ucacõariajũrore Ʉjʉ Félixre ĩre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari Pablore quẽne ĩ tʉjʉ ĩre cũñujarã. 34Ĩ ucarere ĩacõari, “¿Noagʉ ñati ĩ?”, ĩnare yisẽniĩañuju Félix. To ĩ yirone, “Cilicia sitagʉ ñaami”, ĩre yicʉdiyujarã ĩna. 35To ĩna yisere ajicõari, Pablojʉare ado bajiro ĩre yiyuju:\\n—“Rojose yimasimi” mʉre yi ocasãrã ĩna ejarojʉ yʉre mʉ gotisere ajirʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Ʉjʉ Félix.\\nTo yicõari, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i ya vijʉ ĩre cũcõari, ĩ surarare ĩacoderotiyuju.","num_words":944,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.021,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Tito 1 BSNNT - ¿Ñaboati mʉ, Tito? Yʉ ñaja Pablo vãme - Bible Search\\nTitore Pablo ĩ quẽnaroticõare queti\\n1¿Ñaboati mʉ, Tito? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Dios ĩ bojasere yigʉ, Jesucristo ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ. To ĩ yigʉ ñari, Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire, to yicõari, “Dios ĩ bojasere ĩna yirotire ajimasiato” yigʉ, gotimasiorũgũaja. Tire ajimasicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũama ĩna. 2To bajiri, “Diore mani ajitirʉ̃nʉjama, rijacoaboarine, tudicaticõari, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. Macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ado bajiro yirʉcʉja”, yimasiñumi Dios: “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yimasiñumi Dios, socabecʉ ñari. 3“Ado cõrone ti quetire gãjerãre gotimasiorʉcʉmi” ĩ yiriarore bajirone yʉre goticudirotiyumi Dios, ĩre mani cãmotadicõa tʉjaborotire manire yirẽtobosagʉ ñari. 4Mʉre yʉ gotimasiosere ajicõari, “Jesucristo yere ajitirʉ̃nʉaja”, yicajʉ mʉ. To yicõari, Jesucristo ĩ bojarore bajiro mʉ yirũgũsere ĩacõari, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ masu ñaami”, mʉre yicacʉ ñaja yʉ. To bajiri, “Mʉre maiaja” yigʉ, yʉ macʉre bajiro bajigʉ mʉ ñajare, “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo manire yirẽtobosar'ire quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.\\nJesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare Tito ĩ besere queti\\n5Creta vãme cʉti yoanare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre yʉ gotimasiojeobetire, “Mʉjʉa gotimasio gajanorʉcʉja”, mʉre yicajʉ yʉ. To yicõari, “‘Tojʉ ñarimacari cõrone Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare besegʉsa’ yʉ yicanare yʉre besebosaba”, mʉre yivadicajʉ yʉ. 6To bajiri, ĩnare ũmato ñaronare mʉ beserotire yigʉ, mʉre gotiaja yʉ: Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarocʉ, “Rojose yigʉ ñaami” masa ĩna yibecʉ ñarʉcʉmi. Manajo cʉtigʉ, gajeore ajerio cʉtibecʉ ñarʉcʉmi. Ĩ rĩa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñarʉarãma. “Rojose yirã ñaama”, to yicõari, “Ĩna jacʉare rʉ̃cʉbʉomena ñaama” masa ĩna yirã me ñarʉarãma. 7Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã, Dios ĩ bojasere yirã ĩna ñajare, “Rojose yirã ñaama”, ĩnare yibetirʉarãma masa. Ĩna rãcana ĩna gotijama, ajiterã, guaro jũnisinimena, quẽamena, idimecʉmena, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, gãjerãre yitorã me ñarʉarãma. 8Ado bajirojʉa bajirã ñarʉarãma: No bojase ĩna yiroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩacõari yirã ñarʉarãma. To yicõari, ĩna ya vi ejarãre quẽnaro yirã, no ĩna bojaro ĩna vacudijaquẽne, masare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yivariquẽnarã ñarʉarãma. To yicõari, Diore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorã ñarʉarãma. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñarʉarãma. 9To bajiri socabetire Dios oca Cristo yere yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉriarã ñari, quẽnaro riojo ĩna gotimasiojare, bʉtobʉsa Jesús yere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. “To bajiro me bajiaja” yirã quẽne, “Riojo gotiama” yirã ñari, ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiro gotimasiorãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare beserʉcʉja mʉ.\\n10Tojʉre jãjarã ñacama, “Circuncisión yirere Dios ĩ roticũmasirere yiroti ñaja” yirã. To yicõari, socaserene masare ejarẽmobetirene gotitorã ñacama. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojasere yirã me yicama. 11To bajise ĩna gotimasiosere, “To cõrone gotitʉjaya”, ĩnare yiya mʉ. “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, socasere gotimasio ñarãma. Tire ajica yirã, cojo viana me, ajimavisiarãma.\\n12“Rojose yama” yʉ yirore bajirone yiyumi Creta vãme cʉtiyoagʉ ĩna yʉ quẽne: “Creta vãme cʉtiyoana socarã ñaja mʉa. Gãjerãre rojose yirã, moamena, to yicõari, jairo barã ñaja mʉa”, yiyumi, ĩ yarãre. 13To bajiro ĩ yijama, riojo gotigʉ yiyumi. To bajiri socarãne masare gotitorãre bʉto ĩnare gotiya mʉ, “Dios oca Jesús yejʉare tʉoĩato ĩna” yigʉ. 14Jud'io masa ĩna masune tʉoĩacõari socarãne ĩna gotisere, to yicõari ĩna rotisere quẽne ajitʉjacõari, “Dios ye riojo gotisejʉare ajiato ĩna” yigʉ, ĩnare gotiya mʉ.a 15Quẽnasere tʉoĩarãma, jediro ĩna yise rĩne quẽnase ñacõaroja. Rojosere tʉoĩarãrema, ĩna yise jediro rojose rĩne ñaroja. “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenama ĩna, rojose rĩne tʉoĩarã ñari. 16Ĩna ũnama, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, rojosere Dios ĩ ĩatesere yirũgũama. To bajiro yirã ĩna ñajare, masa ĩna ĩavariquẽnaboajaquẽne, “Yʉ bojasere yibeama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios.","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gálatas 1 BSNNT - ¿Ñaboati mʉa, Galacia sitana, - Bible Search\\nGalacia sitanare Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucacõare queti\\n1-2¿Ñaboati mʉa, Galacia sitana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pablo adi queti mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, to yicõari, ĩ rijato bero ĩre catior'i, ĩ jacʉ, ĩna ñaama ti quetire yʉre gotiroticõarimasa. Masane, “Goticudiaya” yirã ĩna cõar'i me ñaja. Yʉ sĩgʉ̃ me adi papera mʉare cõaja yʉ. Yʉ rãcana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna. 3Mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. 4Rojose mani yisere, “Tire yitʉjato” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro manire rijabosayumi Cristo. 5Dione ñaami “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. To bajirone ĩre yitʉjabetirʉarãja mani.\\n“Ricati gãjerã ĩna gotimasiosere ajibesa”, Pablo ĩ yire queti\\n6Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Quẽnaro yʉ yisere ajitirʉ̃nʉcõari, yʉ yarã ñaña mʉa” Dios mʉare ĩ yirere cʉdicana ñaboarine, yoaro mene ĩ yere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerã ricati ĩna gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Tire ajisʉtiriticõari, adi queti mʉare ucacõaja yʉ. 7Cristo oca rĩne ñaja riojo gotimasiore. Gaje oca bʉtobʉsa quẽnase manoja. To bajiro ti bajiboajaquẽne, gãjerã sĩgʉ̃ri, “Cristo oca quẽnasere ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, mʉare gotimavisiorã yirũgũrãma. 8Mʉa tʉjʉ yʉa ñajama, Cristo ocare riojo mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri, sĩgʉ̃ Cristo ocare ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja. Yʉa quẽne ricati yʉa gotimasiojama, yʉare reacõaroti ñaroja. Õ vecagʉ quẽne, ángel ñaboarine, vadicõari, ricati ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre quẽne rocacõaroti ñaja. 9Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãca ñarã, yʉa goticatore bajirone quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, Cristo ocare yʉa goticati mʉa ajitirʉ̃nʉcati me, ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja.\\n10To bajiro yʉ yijama, ¿masa yʉre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ yatique yʉ? “Rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ, ĩnare quẽnaro gotiami Pablo”, yiboayuja mʉa. To bajiro yʉ gotijama, Dios ĩ bojarore bajiro me yigʉ, yigʉja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ to bajiro yicacʉ ñaboarine, yucʉrema to bajiro yibeaja yʉ. Dios ĩ ajivariquẽnarotijʉare yigʉ, mʉare gotiaja.\\nJesús, Pablore ĩ gotiroticõare queti\\n11Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jesucristo oca yʉ gotimasiose, masa ĩna tʉoĩarujeore me ñaja. 12Tire gãjerãne yʉre gotimasiobeticama. Jesucristo ĩ masune yʉre goticõari, tire yʉ ajimasirotire yʉre ʉjocami.\\n13Yʉ bajicatire ajicana ñari, “Riojo gotiami Pablo”, yimasiaja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉa jud'io masa yere bʉto ajirʉ̃cʉbʉocajʉ yʉ maji. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjato” yigʉ. 14Gãjerã yʉ cõro ñatʉsana yʉa jud'io masa yere ĩnare masirẽtocoacajʉ yʉ, yʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ĩna rẽtobʉsaro yivariquẽnagʉ̃ ñari. 15To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉ ruyuaroto rĩjorojʉ, “Ãni Pablo, bʉcʉacʉ, yʉ yʉ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañumi Dios. To yicõari, berojʉ, bʉto quẽnagʉ̃ ñari, yʉre ĩamaicõari, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojasere yigʉ ñarʉabeati mʉ?”, yʉre yicami. 16“Ĩ macʉne ñaami Jesús” yʉ yimasirotire yigʉ, yicami Dios. To bajiro yʉre yicami, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre yʉ goticudirotire yigʉ. To ĩ yirone, “¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿‘Tire quẽnabʉsaro ajimasigʉ̃sa’ yigʉ, gãjerãre sẽniĩaroti ñati?”, yisẽniĩabeticajʉ yʉ. 17To yicõari, yʉ rĩjoro Cristo ĩ cõariarãre quẽne sẽniĩagʉ̃, vabeticajʉ yʉ, Jerusalénjʉ. Ado bajirojʉa yicajʉ yʉ: Yoaro mene Arabia vãme cʉti sitajʉ masa ñabetojʉ vacajʉ yʉ. Berojʉ Damasco vãme cʉti macajʉ tudiejacajʉ yʉ quẽna.\\n18To bajiri, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojase yigʉ ñarʉabeati mʉ?” Dios yʉre ĩ yiro bero, idia cʉ̃ma bero, Pedrore ĩagʉ̃ vacajʉ yʉ yuja, Jerusalénjʉ. Tojʉ ejacõari, yoaro me ñacajʉ yʉ, ĩ rãca. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jẽnituaro ñarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉ. 19Tojʉ ñagʉ̃, gãjerã Jesús ĩ cõariarãre ĩabeticajʉ yʉ. Pedrore, mani ʉjʉ bedi Santiagore quẽne, ĩna jʉarãrene ĩacajʉ yʉ. 20Socʉ me yaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios.\\n21Pedrore, Santiagore ĩnare yʉ ĩaro bero, Siria vãme cʉti sitajʉ, to yicõari, Cilicia vãme cʉti sitajʉ ñacudicajʉ yʉ. 22Judea sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Pablo ñaami”, yʉre yiĩamasibesuma ĩna maji. 23To bajiboarine, gajeroana ado bajiro yʉre ĩna ñagõre rĩne ajiyuma ĩna: “‘Jesucristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajitirʉ̃nʉ tʉjato’ yigʉ, bʉto rojose yʉare yiboacacʉne, adirʉ̃mʉrirema, ti quetirene masare gotimasiocudiami, ‘Ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ” yʉre ĩna yire rĩne ajiyuma Judea sitana. 24“‘Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña’ Dios ĩ yicõare ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi Pablo” yimasicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.","num_words":657,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo 1 San Pedro 1\\nMamabʉinore coyʉiyebu Pedro bácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede paperayocare judíova Jesúre jʉ aipõevare, ne joborõare jocarĩ dajocaivʉ bácavʉre, cʉrãjivʉre apenoa joborõai, die ãmiá Ponto, aru Galacia, Capadocia, Asia, aru Bitinia máre (1:1). Pedro bácʉ judíovacacʉ barejaquémavʉ. Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ marejaquémavʉ. Lucas bácʉ toivarejaquemavʉ Pedro bácʉi borore Hch 1:12-5:42 aru 9:32-12:19 aru cap. 15. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ãniʉjʉa báquede 63-64 d.C. ʉ̃i cʉe báquede Babilonia ãmicʉriĩmaroi (5:13).\\nToivacarejaquemavʉ ãrʉre d̶acʉyʉ ina judíova Jesúre jʉ aipõevare napini coreivʉre Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede náre ne jʉ aiye boje Jesucristore (1:2-12), aru Jesucristoi ñájiye báquede náre boje (2:18-25), aru Espíritu Santoi oatʉvaiyede náre (4:1-11). Coyʉrejaquemavʉ Jesúre jʉ aivʉre ne ñájiyede ijãravʉi (3:8-22, 4:12-19). Aru coyʉrejaquemavʉ máre aipe d̶aiye jaʉrõre náre meara bajupe (1:13-2:3), ne memecaiyede ʉ̃́re (2:11-17), pʉrʉbʉoivʉre (3:1-7), aru Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare (5:1-11). Jẽvari coyʉrejaquemavʉ Jesúi jaboteiyede ʉ̃i põevare yópe cʉ̃rava apʉrivape paiyede (2:4-10).\\nPedro ʉ̃i meaicõjeino Jesúre jʉ aipõevare\\n1 Yʉ́bu Pedro, Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Toivacaivʉ mʉjare, mʉje joborõare jocarĩ dajocaivʉ bácavʉre, cʉrivʉre caride apenoa joborõai die ãmiá Ponto aru Galacia, Capadocia, Asia, aru Bitinia máre. 2 Majepacʉ Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ mʉjare, ʉ̃i majié boje aipe vaiquíyede. Aru ñai Espíritu Santo epede d̶arejaquemavʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉi põevare, mʉje jʉ arãjiyepe ayʉ Jesucristore aru mʉje mead̶aimara marajiyépe ayʉ mʉje ãmeina teiyede jarʉvarĩ, ʉ̃i jive meiye báque boje, ʉ̃i yaiye báquede majare boje. Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acajacʉrĩ mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. Aru torojʉrĩ me cʉre d̶ajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva pʉeno baju.\\nJãve maje napini coreino\\n(Jn 3.3-7; 20.29; Ro 6.4-13; 1 P 1.22)\\n3 Jínajarevʉ Jʉ̃menijicʉre mearore, maje jabocʉ Jesucristoi mearore jímʉre, jípacʉre máre. Ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye boje, cʉre d̶aibi majare apʉé mamaeque ʉ̃i nacovaiye báquede Jesucristore yainore jarʉvarĩ. Que baru torojʉrĩ napini coreivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede majare, maje coreóvaiye boje Jʉ̃menijicʉ jãve mearo d̶acacʉyʉre. 4 Iye Jʉ̃menijicʉi cʉvare d̶aquiye majare yaibébu. Que baru pojebequiyebu. Ãmed̶abequiyebu. Aru javecarõpe tebeni bíjabequiyebu máre. Caiye iye mearore Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede napini coreivʉbu maja. Jʉ̃menijicʉvacari corecayʉbe diede mʉjare nore, cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi. 5 Mʉje jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉre, mead̶aibi mʉjare ijãravʉi ʉ̃i parʉéque. Aru bʉojaquijãravʉ baquinóre jã́d̶ovacʉyʉme mʉjare meara baju yópe ʉ̃i ʉrõpe. Que teni bʉojacʉyʉme mead̶acayʉ mʉjare, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ caiye iye ʉ̃i mearo d̶acaquiyede mʉjare.\\n6 Caride torojʉjarã mʉja mʉje ũmei caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede mʉjare. Apenʉmʉa chĩorajaramu mʉja, mʉje ñájinajiye boje ʉre ñájiyede. 7 Mʉja ñájinajaramu, Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaquiyepe aivʉ mʉje jʉ aiyede Jesucristore jãvene. Yópe põeva ne juaiyepe úrure, ne majinajiyepe aivʉ jãve maru, nopedeca Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ayʉbe mʉjare, jã́d̶ovacʉyʉ mʉje jʉ aiyede Jesucristore jãvene. Aru yo úru me bojecʉrõvacari bʉojarĩ bíjaivʉ. Ʉbenita mʉje jʉ aiye Jesucristore pʉeno bojecʉvʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore aru cũiméquiyebu. Que baru Jʉ̃menijicʉ me jã́cʉyʉme mʉjare, mearape d̶acʉyʉme mʉjare, aru pued̶acʉyʉme mʉjare máre ãnijãravʉ Jesucristoi jã́d̶ovaquijãravʉ baquinóre. 8 Ñai Jesúrecabe mʉje ʉmʉ jã́mevʉva ʉ̃́re cãreja. Aru ʉ̃́recabe mʉje jʉ aimʉ jã́mevʉva ʉ̃́re caride. Que baru torojʉrivʉbu mʉja ʉrarõ torojʉe méque. Põeva ne yávaiyeque coyʉrĩ majibema die torojʉede, pʉeno baju me boje. 9 Torojʉrivʉbu mʉja Jʉ̃menijicʉi mead̶aiye boje mʉjare. Aru mʉja jʉ aivʉbu Jesucristore, Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyepe aivʉ mʉjare.\\n10 Iye Jʉ̃menijicʉi mead̶aiyede põeva ʉ̃́re jʉ aivʉre, ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ me majiyʉrejaquemavʉ, coreóvarãjivʉ caiye iye yávaiyede põevare mead̶aiyena. Coyʉcarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi d̶acaquiyede mʉjare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. 11 Ne bueiyeque iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaiyede majinidurejaquemavʉ ñame cʉcʉyʉ Jʉ̃menijicʉi mead̶aipõecʉre aru aipiyede dacʉyʉre máre. Ñai Espíritu Santo jã́d̶ovañʉ marejaquémavʉ ãnijãravʉ baquinóre ʉ̃i Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcare d̶aiye báquede ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ iye napiye jaʉquinore ʉ̃i ñájiquiyede Jesucristore aru yo ʉrarõ mearore Jʉ̃menijicʉ d̶acacʉyʉre ʉ̃́re ʉ̃i ñájiniburu yóboi. Jesucristovacari darorejaquemavʉ ñai Espíritu Santore, ʉ̃i Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcare d̶aquiyepe ayʉ na mácavʉre. 12 Jʉ̃menijicʉ coreóvare d̶arejaquemavʉ ina ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre ne coyʉiye cad̶atebequiyede náre. Ʉbenita mʉjare cad̶ateiye baquiyébu. Ne coyʉiyede coreóvabevʉva, diedecabu iye Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje jápiaiye caride. Ñai Espíritu Santo, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõre jocarĩ parʉre d̶aibi ne ũmei ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉipõevare, ne coyʉrãjiyepe ayʉ diede parʉéque. Aru ángeleva máre coreóvaiyʉrĩduivʉ caiye iyede.\\nMaje memecaino Jʉ̃menijicʉre jaʉrõre\\n(Jn 3.3-7; Stg 1.10-11, 18; 1 P 1.3)\\n13 Caiye iye méne Jʉ̃menijicʉ d̶acaibi mʉjare boje. Que baru me dápiajarã mʉje d̶arãjiyede aru me d̶ajarã caiye mʉje d̶aiyede majidivʉpe. Que teni napini corejarã cũinárora caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiyede mʉjare, ʉ̃i jã́d̶ovaquiyede Jesucristore.\\n14 Jʉ ajarã Jʉ̃menijicʉre yópe mamara meara ne jʉ aiyepe nébʉcʉvare. Aru d̶abejarã yópe mʉje ãmeina d̶aiyʉepe, yópe mʉje d̶aiye báquepe coreóvabevʉva cãreja Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne. Que baru d̶abejarã yópe mʉje d̶aiye báquepe javede, mʉje jʉ arãjiye jipocare Jesucristore. 15 Ʉbenita méne d̶ajarã mʉjacapũravʉ caiye mʉje d̶aiyede, Jʉ̃menijicʉ, mʉjare cutuyʉ bácʉ ʉ̃ jina márajivʉva, ʉ̃i me boje caivʉ pʉeno. 16 Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: “Meara baju bájarã mʉja. Yʉ́bu meacʉ baju caivʉ pʉeno. Que baru mʉja máre, ji põeva, meara baju bájarã mʉja”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\n17 Mʉje jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque, “mʉ, jipacʉ” aivʉbu ʉ̃́re. Aru Jʉ̃menijicʉrecabe ñai jã́ñʉ caivʉ põevare cũinátʉrʉ, coyʉyʉ majare coapa, mearo d̶ayʉre o ãmeno d̶ayʉre máre, maje d̶aiye báque boje ijãravʉre. Que baru pued̶ajarã ʉ̃́re mʉje cʉedeca yore ijãravʉi. 18 Me majidivʉbu mʉja dajocare d̶aimara mácavʉre mʉje cʉe báquede jocarĩ yópe apecʉ ʉ̃mʉi bojed̶aiyepe ʉ̃i yebacavʉre. Die cʉe báquebu yopedeca mʉjeñecuva mácavʉ ne cʉe báquepe. Ne majicaiye báquede aru ne jã́d̶ovaiye báquede mʉjare ye cad̶atebedejaquemavʉ mʉjare. Que teni mʉja mearore d̶arĩdurejaquemavʉ aru torojʉrĩdurejaquemavʉ máre. Ʉbenita mʉja bʉoimarape paivʉ barejaquémavʉ die cʉe báque boje. Mʉjare bojed̶aiye báque bíjabequiyebu aru pojebequiyebu máre, yópe bojed̶aiyepe úrure aru platare máre. 19 Ʉbenita mʉja bojed̶aimara mácavʉbu Jesucristoi jive bojecʉeque, ʉ̃i yaino mácarõque, yópe ʉrarõ bojecʉrõre jícaiyepe Jʉ̃menijicʉre. Que teni ñai Jesucristo ovejajĩcʉpe barejáme ye ãmeno cʉbecʉva, jaʉbecʉva, quénora pʉeno meacʉ baju, ne jínajiyepe aivʉ ʉ̃́re ne juaimʉpe Jʉ̃menijicʉre.\\n20 Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aquiye jipocamia ijãravʉre majidejaquemavʉ darocʉyʉ mamacʉre, ʉ̃i yaicáquiyepe ayʉ majare, jarʉvacʉyʉ maje ãmeina teiyede. Que teni Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ Jesucristore mead̶aipõecʉ bacʉyʉ́re javede. Aru jã́d̶ovarejame ʉ̃́re ijãravʉi bʉojaquijãravʉai. 21 Mʉje coreóvaiye boje Jesucristore caride, jʉ aivʉbu Jʉ̃menijicʉre nacovañʉ mácʉre Jesúre yainore jarʉvarĩ aru epeyʉ bácʉre ʉ̃́re meacʉ baju caivʉ pʉeno. Que baru mʉja jʉ aivʉbu Jʉ̃menijicʉre aru napini coreivʉbu iye ʉ̃i mearo d̶acaquiyede mʉjare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.\\n22 Mʉje jʉ aiye báque boje iye yávaiyede jãvene mʉje jápiaiye báquede diede, dajocaivʉbu mʉja mʉje ãmeina teiye báquede caride. Yópe teni jãve bʉojaivʉbu mʉja ʉrivʉ apevʉre Jesúre jʉ aipõevare. Que baru pare ʉjarã mʉja mʉje baju caiye mʉje ũme méque. 23 Mʉja cʉrivʉbu caride yópe mamarʉmʉ põeteivʉpe cojedeca jʉed̶ovape népacʉ yaibécʉ quénora apʉcʉ cainʉmʉa. Jʉ̃menijicʉi yávaiye apʉépe paiyebu aru oatʉvabebu máre. Aru dieque Jʉ̃menijicʉ cʉvare d̶aibi mʉjare mamaũmene. 24 Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede:\\nCaivʉ põeva cõriápe paivʉbu. Que baru ne majié cóvʉape paiyebu. Iye cõriá popoiyavʉ̃. 25 Aru iye cóvʉa tʉiyavʉ̃. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiye cʉquiyebu cainʉmʉa, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.\\nIye Jʉ̃menijicʉi yávaiye mému. Diedecabu Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne coyʉipõeva ne coyʉiye báque mʉjare.","num_words":1065,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.02,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano SAN MARCOS 1\\nMarco Jesucristo ye quetire ojaꞌque niꞌi\\nAꞌti pũrĩ aꞌtiro weero ojanoꞌpã nise niꞌi\\nJudío masʉ̃ Jerusalẽ́cjʉ̃ pʉa wãme cʉocʉ niwĩ. Hebreo ye meꞌrã Juã nicãrã niwã. Romano masã bujicãꞌse meꞌrãma Marco wãmeticʉ niwĩ.\\nCʉ̃ Jesucristore deꞌro nicã ẽjõpeogʉ, ẽjõpeopĩ. Masĩnoꞌña marĩꞌi. Sõꞌonícatero Bernabé, Pablo ãꞌrĩrẽta Antioquíapʉ miacãrã niwã. Cʉ̃ Bernabé basucʉ nicʉ niwĩ. Titare cʉ̃ quẽꞌrã na ne waro masãrẽ Jesucristo ye quetire buꞌenʉꞌcãcã, narẽ weetamucoꞌtegʉ waꞌacʉ niwĩ. Beꞌro Pablore, Bernabére Jerusalẽ́pʉ waꞌagʉ, cõꞌatojaa waꞌacʉ niwĩ. (Hch 13.5,13; 15.37-39) Tojo weecã, Pablo, Bernabé apaturi masãrẽ buꞌerã waꞌaboꞌcãrã na basu aꞌpepũrĩ dʉcawatia waꞌacãrã niwã. Beꞌro Marco nemorõ ẽjõpeotutua, Pablore weetamucʉ niwĩ tja. Beꞌro aꞌti pũrĩrẽ ojacʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩrẽ Jesucristo catiri ʉmʉco cjasere apeye pũrĩ yʉꞌrʉoro ojamʉꞌtãca pũrĩ niꞌi, nisama. Aꞌti pũrĩ apeye pũrĩ dʉjaro yoa, pejeti ojanoꞌo. Ti pũrĩ queoro nʉꞌcãmʉjãtiꞌquere Mateo weronojõ ojanoꞌña marĩꞌi. Masã noꞌo nirã́ ucũwʉaronojõ ojanoꞌcaro niwʉ̃.\\nMarco judío masʉ̃ nimigʉ̃, judío masã nitirã Cristore ẽjõpeorã peꞌere ojagʉ weronojõ ojapĩ.\\nAꞌti pũrĩ Jesú cʉ̃ ucũꞌquere ʉpʉtʉ waro ucũweꞌe. Cʉ̃ weesetiꞌque peꞌere ucũyʉꞌrʉnʉꞌcãꞌa.\\nJuã masãrẽ wãmeyeri masʉ̃ buꞌeꞌque niꞌi\\n(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9,15-17; Jn 1.19-28)\\n1 Jesucristo Õꞌacʉ̃ macʉ̃ ye, añuse queti aꞌtiro nʉꞌcãcaro niwʉ̃.\\n2 Dʉporocjʉ̃pʉ Isaía Õꞌacʉ̃ ye queti weremʉꞌtãrĩ masʉ̃ Õꞌacʉ̃ ucũꞌquere ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesucristo aꞌti turipʉ aꞌtiatjere aꞌtiro ojayucʉ niwĩ:\\nYʉꞌʉ mʉꞌʉ ye quetire wereyuacjʉre mʉꞌʉ dʉporo oꞌógʉti.\\nCʉ̃ mʉꞌʉ waꞌatji maꞌarẽ apoyugʉsami.\\nMaꞌa quẽꞌrã́yumʉꞌtãgʉ̃ weronojõ masã wãcũsere bʉjaweti dʉcayudutigʉsami.\\n3 Niꞌcʉ̃ yucʉ marĩrõ, masã marĩrõpʉ aꞌtiro caricũnuꞌcũbajaqueꞌatigʉsami:\\n“Marĩ wiogʉ aꞌtiatji maꞌarẽ apoyuya.\\nDiacjʉ̃ca maꞌa añurĩ maꞌa quẽꞌrã́rõ weronojõ weeyuya”, ni ojacʉ niwĩ.\\nMarĩ wiogʉ aꞌtiati dʉporo mʉsã nisetisere apoyuya, mʉsã wãcũsere dʉcayuya nígʉ̃, tojo nicʉ niwĩ.\\n4 Tojo weegʉ Juã wãmeyeri masʉ̃ta nicʉ niwĩ Isaía tojo ninoꞌcʉ. Cʉ̃ yucʉ marĩrõ, masã marĩrõpʉ wãmeyecusiacʉ niwĩ. Cʉ̃ masãrẽ buꞌégʉ, aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Mʉsã ñaꞌarõ weesetisere bʉjaweti dʉcayu, wãmeyenoꞌña. Tojo weerã mʉsã ñaꞌarõ weeꞌquere acobojonoꞌrãsaꞌa, nicʉ niwĩ. 5 Pãjãrã ti diꞌta Judeapʉ nirã́, tojo nicã Jerusalẽ́cjãrã cʉ̃ buꞌesere tʉꞌorã waꞌacãrã niwã. Na ñaꞌarõ weeꞌquere wereyʉꞌrʉca beꞌro Jordã́ wãmetiri maapʉ narẽ wãmeyecʉ niwĩ.\\n6 Cʉ̃ ye suꞌti cameyo poari meꞌrã weenoꞌque nicaro niwʉ̃. Cʉ̃ ejerituri da waꞌicʉ casero da nicaro niwʉ̃. Cʉ̃ pajasecʉorã na baꞌasetise poreroare, nʉcʉ̃ cjase mumia yere baꞌacʉ niwĩ. 7 Juã masãrẽ aꞌtiro werecʉ niwĩ:\\n—Yʉꞌʉ beꞌro apĩ yʉꞌʉ nemorõ tutuagʉ aꞌtigʉsami. Cʉ̃ añuyʉꞌrʉagʉ nimi. Yʉꞌʉ peꞌe mejõ nigʉ̃ waro tʉꞌoñaꞌa. Cʉ̃ ye sapature tuweemasĩtigʉ weronojõ cʉ̃rẽ ne cãꞌrõ niꞌcãrõwijimasĩtisaꞌa. 8 Yʉꞌʉ mʉsãrẽ aco meꞌrã wãmeyeꞌe. Cʉ̃ pũrĩcã Espíritu Santu meꞌrã wãmeyegʉsami. Cʉ̃ tojo w��égʉ, Espíritu Santu mʉsãpʉre dijatacã weegʉsami. Mʉsã meꞌrã ninuꞌcũcʉ̃sami, nicʉ niwĩ Juã.\\nJuã Jesure wãmeyeꞌque niꞌi\\n9 Juã masãrẽ wãmeyeri cura Jesú aꞌtiro weecʉ niwĩ. Nazare, Galilea diꞌta nirĩ macãpʉ níꞌcʉ wijawãꞌcã, Juã tiropʉ ejacʉ niwĩ. Juã cʉ̃rẽ Jordã́ wãmetiri maapʉ wãmeyecʉ niwĩ. 10 Cʉ̃ ti maapʉ níꞌcʉ majãnʉꞌcãrĩ cura Jesú ʉꞌmʉse pãrĩcã ĩꞌacʉ niwĩ. Espíritu Santu niꞌcʉ̃ buja weronojõ bajugʉ cʉ̃pʉre dijatacʉ niwĩ. 11 Tojo waꞌari cura niꞌcʉ̃ ʉꞌmʉsepʉ aꞌtiro ucũdijocʉ niwĩ:\\n—Mʉꞌʉ yʉꞌʉ macʉ̃ ʉpʉtʉ maꞌigʉ̃ niꞌi. Mʉꞌʉ meꞌrã pũrõ eꞌcatiꞌi, nidijocʉ niwĩ Õꞌacʉ̃.\\nJesure wãtĩ Õꞌacʉ̃rẽ yʉꞌrʉnʉꞌcãcã weesĩꞌrĩmiꞌque niꞌi\\n12 Jesure wãmeyeca beꞌro maata Espíritu Santu yucʉ marĩrõ, masã marĩrõpʉ cʉ̃rẽ waꞌaduticʉ niwĩ. 13 Jesú topʉre cuarenta nʉmʉrĩ nicʉ niwĩ. Waꞌicʉrã uamarã waꞌteropʉ nicʉ niwĩ.\\nWãtĩ Jesure cʉ̃ pacʉre yʉꞌrʉnʉꞌcãdutigʉ niquesãcʉ nimiwĩ. Beꞌro ʉꞌmʉsecjãrã Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã Jesure coꞌterã dijatacãrã niwã.\\nJesú ne waro Galileapʉ masãrẽ buꞌenʉꞌcãꞌque niꞌi\\n14 Beꞌro Herode Juã masãrẽ wãmeyeri masʉ̃rẽ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ sõrõduticʉ niwĩ. Titare Jesú Galilea diꞌtapʉ añuse queti Õꞌacʉ̃ yere, cʉ̃ wiogʉ nimi nisere buꞌegʉ waꞌacʉ niwĩ. 15 Aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Niꞌcãrõacãrẽ mʉsã todʉporopʉ yoacã coꞌteꞌcʉ etatojami. Cʉ̃ cãꞌrõacã beꞌro wiogʉ sãjãgʉ̃́sami. Tojo weerã mʉsã ñaꞌarõ weesetisere bʉjaweti, duꞌuya. Mʉsã wãcũsere dʉcayuya. Õꞌacʉ̃ masãrẽ yʉꞌrʉogʉsami nisere ẽjõpeoya, ni buꞌecʉ niwĩ.\\nJesú baꞌparitirã waꞌi wẽjẽrĩ masãrẽ pijiꞌque niꞌi\\n16 Beꞌro Jesú Galilea wãmetiri ditara sumutopʉ sijabaqueꞌacʉ niwĩ. Topʉ waꞌagʉ, Simórẽ, apĩ cʉ̃ acabiji Andrére bocaejapʉ. Na waꞌi wẽjẽrĩ masã nicãrã niwã. Ditarapʉ na wejecʉre doqueñorã weecãrã niwã. 17 Na tojo weecã ĩꞌagʉ̃, Jesú nicʉ niwĩ:\\n—Teꞌa yʉꞌʉ meꞌrã. Mʉsã niꞌcãrõacãrẽ waꞌi wẽjẽrĩ masã niꞌi. Beꞌrore majã waꞌi wẽjẽrã weronojõ masãrẽ yé quetire wererãsaꞌa. Tojo werecã, pãjãrã ẽjõpeorãsama, nicʉ niwĩ.\\n18 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, maata na ye wejecʉpagʉre totá duꞌucũu, Jesú meꞌrã waꞌacãrã niwã.\\n19 Cãꞌrõ yʉꞌrʉa, pʉarã Zebedeo põꞌrãrẽ Santiago, cʉ̃ acabiji Juãrẽ ĩꞌacʉ niwĩ tja. Na yucʉsʉpʉ wejecʉpagʉre dero aposãñacãrã niwã. 20 Narẽ ĩꞌagʉ̃ta, Jesú na quẽꞌrãrẽ tja pijicʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌorã, na pacʉ Zebedeore, cʉ̃rẽ daꞌracoꞌterãrẽ cõꞌawãꞌcãcãrã niwã. Cõꞌawãꞌcã, Jesú meꞌrã waꞌacãrã niwã.\\nJesú wãtĩ sãjãnoꞌcʉre cõꞌawĩrõꞌque niꞌi\\n21 Beꞌro Capernau wãmetiri macãpʉ etacãrã niwã. Saurure judío masã soowʉari nʉmʉ nicã Jesú na nerẽwʉari wiꞌipʉ sãjãacʉ niwĩ. Sãjãa, masã ti wiꞌipʉ nirãrẽ buꞌenʉꞌcãcʉ niwĩ. 22 Cʉ̃ Moisé ojaꞌquere buꞌeri masã weronojõ buꞌeticʉ niwĩ. Dutisere cʉogʉ weronojõ narẽ buꞌecʉ niwĩ. Tojo weerã masã cʉ̃ buꞌesere tʉꞌomarĩa waꞌacãrã niwã. 23 Ti wiꞌi na nerẽrĩ wiꞌipʉ niꞌcʉ̃ masʉ̃ wãtĩ sãjãnoꞌcʉ nicʉ niwĩ. Cʉ̃ aꞌtiro caricũcʉ niwĩ:\\n24 —Mʉꞌʉ Jesú Nazarecjʉ̃, ʉ̃sãrẽ cariboticãꞌña. ¿Ʉ̃sãrẽ buꞌiri daꞌre bajuriogʉ aꞌtigʉ weeti? Mʉꞌʉrẽ ĩꞌamasĩꞌi. Õꞌacʉ̃ oꞌóꞌcʉ ñaꞌase moogʉ̃, añubutiagʉ niꞌi, nicʉ niwĩ.\\n25 Cʉ̃ tojo nicã tʉꞌogʉ, Jesú wãtĩ masʉ̃pʉre nigʉ̃rẽ tuꞌtigʉ, aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Diꞌtamarĩaña. Cʉ̃pʉre nigʉ̃́ wijaaya, nicʉ niwĩ.\\n26 Cʉ̃ tojo nicã, wãtĩ cʉ̃pʉre nigʉ̃́ masʉ̃rẽ bʉrʉqueꞌa narãsãcã weecʉ niwĩ. Ʉpʉtʉ waro caricũ, wãtĩ cʉ̃pʉre níꞌcʉ wijaacʉ niwĩ. 27 Nipeꞌtirã ti wiꞌipʉ nirã́ ĩꞌamarĩacãrã niwã. Na basu aꞌmerĩ sẽrĩtiñaꞌmʉjãcãrã niwã:\\n—¿Ñeꞌenojõ niti aꞌte tojo waꞌase? ¿Maꞌma buꞌese niti? Ãꞌrĩ masʉ̃ wãtĩapʉreta cõꞌawĩrõmasĩsere cʉodojami. Na cʉ̃ cõꞌawĩrõcã, wijaama, nicãrã niwã.\\n28 Cʉ̃ tojo wééca beꞌro yoaticãta Jesú ye quetire Galilea diꞌtacjãrã tʉꞌoseꞌsapeꞌtia waꞌacãrã niwã.\\nJesú Simó Pedro mañecõrẽ yʉꞌrʉoꞌque niꞌi\\n29 Jesú na nerẽwʉari wiꞌipʉ wijááca beꞌro Simó, André meꞌrã na ya wiꞌipʉ waꞌacʉ niwĩ. Tojo nicã Santiago, Juã waꞌacãrã niwã. 30 Topʉ Simó mañecõ ujaque dutitigo cãjĩco niwõ. Jesure maata “Co dutitigo weeamo”, ni werecãrã niwã. 31 Tojo nicã tʉꞌogʉ, Jesú co tiropʉ sãjãacʉ niwĩ. Core omocãpʉ ñeꞌe wejewãꞌcõdʉpocʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weeri curata ujaque surupeꞌtia waꞌacaro niwʉ̃. Beꞌro maata narẽ baꞌase ecaco niwõ.\\nJesú pãjãrã masã dutitirãrẽ yʉ���rʉoꞌque niꞌi\\n32 Mujĩpũ sãjã́ca beꞌro ñamipʉ masã Jesú tiropʉ nipeꞌtirã dutitirãrẽ miacãrã niwã. Wãtĩa sãjãnoꞌcãrã quẽꞌrãrẽ miacãrã niwã. 33 Nipeꞌtirã ti macãcjãrã Jesú cʉ̃ nirĩ wiꞌi sope pʉꞌtopʉ nerẽcãrã niwã. 34 Nipeꞌtirã noꞌo nise duti cʉorãrẽ yʉꞌrʉopeꞌocãꞌcʉ niwĩ. Pãjãrã wãtĩa sãjãnoꞌcãrãrẽ cõꞌawĩrõcʉ niwĩ. Wãtĩa Jesú cʉ̃ Õꞌacʉ̃ macʉ̃ nisere masĩcãrã niwã. Tojo weegʉ narẽ ne cãꞌrõ ucũdutiticʉ niwĩ. Tojo nirṍ meꞌrã ucũticãrã niwã.\\nJesú Galilea diꞌtapʉ cʉ̃ ye quetire werecusiaꞌque niꞌi\\n35 Ape nʉmʉ boꞌrease dʉporo Jesú wãꞌcã, macã sumuto masã marĩrõpʉ cʉ̃ pacʉre ñubuegʉ waꞌacʉ niwĩ. 36 Beꞌro Simó, ãpẽrã cʉ̃ meꞌrãcjãrã meꞌrã Jesure aꞌmarã waꞌacãrã niwã. 37 Cʉ̃rẽ bocarã, aꞌtiro ni werecãrã niwã:\\n—Nipeꞌtirã mʉꞌʉrẽ aꞌmarã weeama.\\n38 Cʉ̃ narẽ yʉꞌticʉ niwĩ:\\n—Teꞌa apero pʉꞌtoacã nise macãrĩpʉ. Topʉ quẽꞌrãrẽ yé quetire weregʉ waꞌagʉti. Aꞌtere weegʉta yʉꞌʉ aꞌti nucũcãpʉ aꞌtiꞌcʉ niꞌi, nicʉ niwĩ.\\n39 Tojo weegʉ Jesú nipeꞌtiro Galilea na nerẽwʉase wiꞌseripʉ buꞌecusiabiꞌacʉ niwĩ. Tojo nicã wãtĩarẽ cõꞌawĩrõmʉjãcʉ niwĩ.\\nJesú cãmi boagʉre yʉꞌrʉoꞌque niꞌi\\n40 Jesú Galileapʉ nirĩ cura niꞌcʉ̃ masʉ̃ cãmi boagʉ Jesú tiro waꞌacʉ niwĩ. Cʉ̃ tiro ejagʉ ejaqueꞌa, aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Mʉꞌʉ dutire yʉꞌrʉogʉ niꞌi. Yʉꞌʉre yʉꞌrʉoya, nicʉ niwĩ.\\n41 Jesú cʉ̃rẽ pajañaꞌgʉ̃, cʉ̃rẽ yʉꞌrʉogʉ daꞌrañaꞌa, aꞌtiro nicʉ niwĩ:\\n—Mʉꞌʉrẽ yʉꞌrʉogʉti. Cãmi marĩgʉ̃ tojayá, nicʉ niwĩ.\\n42 Cʉ̃ tojo nirĩ curata cʉ̃ cãmi nimiꞌque yatipeꞌtia waꞌacaro niwʉ̃. Cʉ̃ aꞌti upʉ tojacʉ niwĩ. 43 Beꞌro Jesú cʉ̃rẽ weꞌeritigʉ, tutuaro meꞌrã “Aꞌtiro weeya”, nicʉ nimiwĩ.\\n44 —Ne ãpẽrãrẽ wereticãꞌña. Diacjʉ̃ta paꞌi tiropʉ mʉꞌʉ ye cãmi yatiꞌquere ĩꞌogʉ̃ waꞌaya. Cʉ̃ mʉꞌʉrẽ mʉꞌʉ cãmi boasere “Peꞌtia waꞌaꞌa”, nigʉ̃sami. Cʉ̃ tojo níca beꞌro Moisé cʉ̃ ñubuepeodutiꞌquere oꞌoya. Mʉꞌʉ tojo weecã, nipeꞌtirã mʉꞌʉ cãmi yatinoꞌquere masĩrãsama. Beꞌro na meꞌrã nisetigʉsaꞌa tja, nicʉ niwĩ.\\n45 Cʉ̃ peꞌe cʉ̃ weedutiꞌcaronojõ weeticʉ niwĩ. Waꞌa, nipeꞌtirãpʉre cʉ̃rẽ waꞌaꞌquere werecusiacʉ niwĩ. Tojo weegʉ Jesú masã ĩꞌorõ macãrĩpʉre sãjãamasĩticʉ niwĩ. Te macãrĩ sumuto, masã marĩrõpʉ sijacʉ niwĩ. Cʉ̃ tojo weemicã, nipeꞌtirocjãrã masã aꞌti, cʉ̃rẽ ĩꞌacusiacãrã niwã.","num_words":1213,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.004,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti EFESIOS 5\\n1 Dios rĩa, ĩ mairã ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja mʉare quẽne. 2 Jesucristo mʉare ĩ mairore bajiro, gãjerãre ĩnare maiña mʉa quẽne. Mʉare maigʉ̃ ñari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosagʉ, mʉare rijabosayumi Jesucristo. To bajiro manire ĩ yirẽtobosare ñajare, bʉto variquẽnañumi Dios.\\n3 Dios yarã ñaja mani yuja. To bajiri, manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa mʉa. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, gajeye quẽna bojarẽmobesa. Ti ũnire mʉa yibetijama, nijʉane “To bajiro yiyuma” yirã manama. 4 Quẽnaro tʉoĩamenane, oca ajiquẽnañamani ñagõbesa mʉa. To yicõari, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉticõari, ajato” yirã, ĩna gotise ũnire yibesa mʉama. Dios yarã ñari, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja mʉare. Ado bajirojʉa ñaña mʉa: Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽna ñaña mʉa. 5 Ado bajiro bajiroti ti ñajare, to bajise yibesa mʉare yaja yʉ: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri Diore ĩna mairo rẽtoro gajeyeũnire mairã ñarãma. To bajiro ĩna yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãma. To bajiri, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. 6 “To bajiro mani yijama, quẽnacõaja” mʉare yitorãre ĩnare ajibesa mʉa. To bajiro yirãrema bʉto ĩateami Dios. To bajiro yirãre bʉto ĩatecõari, “Rojose tãmʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. 7 To bajiri to bajiro yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa, “Mani quẽne ĩna yirore bajiro Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã.\\n8 Diore masimena ñari, ĩ bojasere mʉa yirotire masirã me ñañuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo yarã ñari, Dios ĩ bojasere mʉa yirotire masicõari, tire yirũgũroti ñaja mʉare. 9 (Ĩ bojasere yirãma, quẽnase rĩne yirã ñaama. To yicõari, gãjerãre socasere yitorã me ñaama.) 10 “Mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi” yimasirʉarã, ĩ bojasere yirũgũña mʉa. 11 To yicõari, Diore masimena ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõari yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa. Dios ocajʉare ĩnare gotimasioña, “ ‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yirã. 12 Masa ĩna ĩabetojʉ bʉto rojose ĩna yirũgũsere mani ñagõjama, bojoneose ñaja. To bajiri, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja. 13 Dios ocajʉare ĩnare mʉa gotimasiojama, tire ajicõari, “Rojose yirã yiyuja yʉa” yimasicõari, rojose ĩna yirere yitʉjarʉarãma. 14 To bajiri ado bajise yire ñaja:\\n15 To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa. Diore masimena ĩna yirore bajiro yibesa. 16 Adirʉ̃mʉrire bʉto rojose yirũgũama masa. To bajiro ĩna yiñaro ũnone, mʉajʉama, tocãrãcajine Diore sẽnicõari, quẽnaro yirũgũña. 17 Tʉoĩamasimenare bajiro bajibesa mʉa. “Dios ĩ bojasere yimasiaja yʉa” mʉa yimasirotire tʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña mʉa. 18 Idire mecʉose idimecʉbesa. Mʉa idimecʉjama, mʉa masune rojose yirã yirãja. Tire idimecʉmenane, Esp'iritu Santo ĩ masisejʉare ĩre sẽnirũgũña, ĩ bojasere yirʉarã. 19 Mʉa rẽjajama, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore mʉa tʉoĩabasare quẽne, gãmerã gotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Diore tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũña, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 20 To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore ĩre yirũgũña, ĩ sʉorine mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare.\\n21 To yicõari, Cristore ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉa masu quẽne gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoya.\\n22 Rõmia, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajirʉ̃cʉbʉorore bajiro mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. 23 Mʉa manajʉne ñaami mʉare ũmato ñagʉ̃. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩne ñaami manire ũmato ñagʉ̃, to yicõari, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosar'i. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijare, ĩre moabosarã ñari, ĩ rujʉre bajiro bajirã ñaja mani. 24 To bajiri Cristore mʉa ajirʉ̃cʉbʉorũgũrore bajiro mʉa manajʉare quẽne ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.\\n25-26 Ʉ̃mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ: Cristo manire ĩ mairore bajiro mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Manire maigʉ̃ ñari, manire rijabosayumi Cristo. “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bautiza ecorãre, rojose ĩna yisere masiriocõari, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja yʉ” yigʉ, rijabosayumi Cristo. 27 Ĩ tʉjʉ ejarã, rojose mana mani ejarotire yigʉ, manire rijabosayumi. 28 To bajiri, manire Cristo ĩ mairore bajirone, mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñaja mʉa, Dios ĩ ĩajama. To bajiri, ĩ manajore maigʉ̃ma, ĩ masu rujʉre ĩ mairore bajirone maigʉ̃mi, sore. 29-30 Ñimʉjʉane ĩ masu rujʉre ĩategʉ magʉ̃mi. Mani rujʉre maicõari, bare ba, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉaja mani. To bajirone manire ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Cristo, ĩ rujʉre bajiro bajirã mani ñajare. 31 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Ĩna manajoa cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yimasire ñaja: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeomasire ti ñajare, ĩ manajo cʉtijama, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadirʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. 32 Tire buecõari, ñamasusere masa ĩna masibeticatire mʉare gotimasioaja yʉ: Cristo rãca mani ñasere quẽne gotiaja ti. “Cristo yarã ñari, jãjarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yire ũni ñaja. 33 To bajiro yirʉaro ti yiboajaquẽne, manajoa cʉtirere quẽne gotimasioaja ti. Mʉa masu rujʉrire mʉa mairore bajirone mʉa manajoare ĩnare maiña. Mʉa, rõmia quẽne, mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.","num_words":750,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 1 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Ẽberãda b̶asia Elcana abadada. Elcanara Jerohaʌ̃ warra basía. Jerohaʌ̃ra Elihú warra basía. Elihúra Tohu warra basía. Tohura Zup warra basía. Zup ẽberãrãra Epraiʌ̃neba yõped̶ad̶arã basía. Maʌ̃ Elcanara Ramá purud̶e Epraiʌ̃ ẽjũã eyaid̶a b̶ʌd̶e b̶abadjia.\\n2Elcanaba quimada umé erob̶asia. Ab̶a Ana abadjid̶aa. Dewarabemara Penina abadjid̶aa. Peninaba warrarãda erob̶asia baribʌrʌ Anara warra unuca basía.\\n3Poaza Elcanara idji purud̶eba Silod̶aa wãbadjia jũma poya b̶ʌ Ãcõrẽa bia bed̶eai carea idjab̶a animarã babue diai carea. Maʌ̃ ewarid̶e Elida, idji warrarã Opnida idjab̶a Pinéda Ãcõrẽ sacerdoterã basía.\\n4Elcanaba Ãcõrẽa animarã draga babue diabʌrʌza nedjarada idji quima Peninaa, idji warrarãa bid̶a diabadjia.\\n5Baribʌrʌ idji quima Anaa nedjara dji biara b̶ʌda diabadjia. Ãcõrẽba Anara warra unubicamĩna Elcanaba idjira bio quĩrĩã b̶asia.\\n6Ãcõrẽba Anara warra unubica bad̶a bẽrã Peninaba idjira baridua mĩã sẽbadjia sopua b̶amãrẽã.\\n7Poaza Ãcõrẽ ded̶aa wãbʌdad̶e Peninaba Anara mĩã sẽbadjia. Maʌ̃ carea Anara jĩã b̶ʌba ne coca basía.\\n8Baribʌrʌ dji quima Elcanaba jarabadjia: –Ana, ¿cãrẽ cãrẽã jĩã b̶ʌ? ¿Cãrẽã bʌra jãwã ne coẽ́ b̶abari? ¿Cãrẽã sopua b̶ʌ? ¿Bʌmaarã mʌ̃ quĩrĩãra biara b̶ʌẽ́ca die warrarã erob̶ai cãyãbara?–\\n9Ewari ab̶a Silod̶e ne coped̶ad̶acarea Anara piradrʌped̶a Ãcõrẽ ded̶aa wãsia. Maʌ̃ne sacerdote Elida dji ed̶a wãbada caita chũmasia.\\n10Mama Anara bio sopuaba jĩã b̶ʌda Ãcõrẽa bed̶ea b̶asia.\\n11Idjia wãrãneba nãwã jarasia: –Ne jũma poya b̶ʌ Ãcõrẽ, mʌ̃ sopua carea bʌa mʌ̃da quĩrã djuburiaibʌrʌ mʌ̃́a warrada diadua. Mãwã diasira mʌ̃a maʌ̃ warrara bʌ́a diaya idji zocai b̶ʌmisa bʌa quĩrĩã b̶ʌda o b̶amãrẽã. Maʌ̃ne idji bud̶ara tʌca baya.–\\n12Anara dãrã Ãcõrẽa bed̶ea djuburiasia. Chupea bed̶ea b̶asia, jĩgua bed̶eaẽ́ b̶asia. Maʌ̃ne Eliba idji i doudowa b̶ʌda unu b̶asia. Baribʌrʌ idjia bed̶ea b̶ʌra ũrĩẽ́ bẽrã Eliba crĩchasia idjira beu chũmʌda.\\n14Maʌ̃ bẽrã Eliba jarasia: –¿Ab̶a sãʌ̃be bʌra jãwã beu chũmai? ¡Waa itua dorãdua!–\\n15Anaba jarasia: –Mʌ̃ra beu b̶ʌẽ́a. Uva b̶a aseada, ni dewara itua sid̶a doẽ́ b̶ʌa. Ãtebʌrʌ bio sopua b̶ʌ bẽrã sod̶eba Ãcõrẽa quĩrã djuburiada iwid̶i b̶asia.\\n16Crĩcharãdua mʌ̃ra wẽrã cadjiruada. Bio sopua b̶ʌ bẽrã Ãcõrẽa mãwã iwid̶i b̶asia.–\\n17Maʌ̃ne Eliba jarasia: –Mãẽteara necai wãdua. Mʌ̃a quĩrĩã b̶ʌa dadji israelerã Ãcõrẽba bʌa iwid̶id̶ara diaida.–\\n18Anaba jarasia: –Bia b̶ʌa.– Mãwãped̶a Anara jẽda idji ẽberãrã panʌmaa wãsia. Jũẽped̶a ne cosia. Waa sopuaẽ́ basía.\\n19Nurẽma diaped̶ed̶a Ãcõrẽa bia bed̶ead̶aped̶a Ramánaa ãdji ded̶aa wãsid̶aa. Elcanara idji quima Ana ume cãĩsia. Maʌ̃ne Ãcõrẽba Anara carebasia.\\n20Mãwã Anara b̶iogoa b̶esia. Idji warra toi ewari jũẽsid̶e umaquĩrã warrada tosia. Maʌ̃ne jarasia: “Mʌ̃a Ãcõrẽa idjida iwid̶isia.” Mãwã dji warrara trʌ̃ b̶ʌsia Samuel.\\n21Mãwãnacarea Elcanaba poaza obari quĩrãca jũma idji ẽberãrã ume Silod̶aa wãsia Ãcõrẽa animarã babue diai carea idjab̶a Ãcõrẽa diayad̶a ad̶ara jũma diai carea.\\n22Baribʌrʌ Anara wãẽ́ basía. Idji quimaa nãwã jarasia: –Mʌ̃ra wãẽ́a ab̶a mʌ̃ warra ju amabʌrʌd̶aa. Ju amasira mʌ̃a idjira Ãcõrẽ quĩrãpita b̶ʌd̶e wãya. Maʌ̃be idjira mama b̶eya.–\\n23Maʌ̃ carea dji quima Elcanaba jarasia: –Bʌa o quĩrĩã b̶ʌ quĩrãca odua. B̸edua ab̶a bʌ warra ju amabʌrʌd̶aa. Ãcõrẽba bʌra carebaya bʌa oi jarad̶ara omãrẽã.– Maʌ̃ bẽrã Anara wãẽ́ basía ab̶a dji warra ju amabʌrʌd̶aa.\\n24Warra ju amanacarea wad̶i caibe quirud̶e Anaba idjira Silod̶e Ãcõrẽ ded̶aa edesia. Maʌ̃ne paca zaque poa ũbea b̶ʌda, harinada veintidos libra, idjab̶a animarã e od̶ad̶e uva b̶ada tʌ edesia.\\n25Paca zaque Ãcõrẽa babue diad̶aped̶a dji warra zaquera Elimaa edesia.\\n26Maʌ̃ne Anaba Elia jarasia: –Mʌ̃ boro, ¿bʌa quĩrãneba b̶ʌca wẽrã nama bʌ caita Ãcõrẽa bed̶ea b̶ad̶ara? Wãrãneba jaraya: mʌ̃ra maʌ̃ wẽrãa.\\n27Mʌ̃a Ãcõrẽa warrada iwid̶i b̶asia. Maʌ̃be mʌ̃a iwid̶id̶a quĩrãca idjia naʌ̃ warrada mʌ̃́a diasia.\\n28Maʌ̃ carea mʌ̃ warrada Ãcõrẽa diad̶e ze b̶ʌa. Idji zocai b̶ʌmisa Ãcõrẽ itea b̶aya.– Maʌ̃ne Ãcõrẽa bia bed̶easia.","num_words":544,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.162,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 1 SAN PEDRO 1\\nDios ĩ beseanare Pedro ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Dios ĩ beseana mʉa. Yʉ ña Pedro adi mʉare papera cõagʉ̃. Jesucristo oca quenarise yʉ gotitoni yʉre cũquĩ ĩ. Mani ya sitare wago ãmobitibojarãti gajerojʉ ña batea mani. Tite. Ponto sitajʉ, Galacia sitajʉ, Capadocia sitajʉ, Asia sitajʉ ito yicõri Bitinia sitajʉ cʉni ña batea mani. 2 Jane mejejʉ mani Jacʉ Dios ĩ tʉoĩa yurisena ĩ ñarã mani ñatoni manire beseñi ĩ. Ito yicõri Espíritu Santona sʉoriti ĩ rãca mani ʉsi cʉtiroca manire yiñi Dios. Ito bajiro yiñi Dios, Jesucristore mani cʉditoni, ito yicõri mani ñeñaro yirisere ĩ ya rína ĩ coetoni. Mʉare yiari Diore bʉsia yʉ. Mʉare ĩ queno ejabʉatoni, ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ queno wanʉ quenaro mʉa ñatoni, Diore bʉsia yʉ ĩja.\\nYʉ godaja tʉdi catigʉ yigʉja yʉ, yi tʉoĩa wanʉ yure gaye\\n3 “Queno ya Dios mʉ. Rẽtoro quenagʉ̃ ña mʉ”, mani Ʉjʉ Jesucristo Jacʉre yiana mani. Manire bʉto ti maicõri manire Cristo ĩ goda ĩsitoni ĩre cõañi Dios. Ito yicõri Cristo ĩ godaja bero mʉcana tʉdi ĩ catiroca yiñi Dios. Ito ĩ yijare mama ʉsi cʉtirã tʉdi rujeanare bajiro bajirã ña mani. Ito bajiri: “Catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani ĩja. 4 Manire ĩsirocʉ quenarise seo cũguĩji Dios ũmacʉ̃jʉ. Jogarise meje ña. Ito yicõri jedirise meje ña. Quenarise ña iti. Ito bajiri ñeñarise godo wedibetoja Dios manire yiari ĩ seo cũre. “Ija itire boca ãmicʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani. 5 Diore mani tʉorʉ̃nʉrã ñajare, ĩ masirisena manire codegʉ yiguĩji. Ito yicõri manire masogʉ̃ yiguĩji Dios, catitĩñarojʉ mani ejatoni. Ito bajiro ĩ yijare sʉsari rʉmʉ jeyaro quenarise ĩ seo cũre manire ĩsi jeorocʉ ñacãgʉ̃ yiguĩji Dios.\\n6 Itire tʉoĩacõri, bʉto wanʉ quenarʉja manire. Ito bajibojarocati adi sitajʉ Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉrã ñajare, mani tõbʉjaroca yirã yirãji gãjerã. 7 Ito bajiro tõbʉjarã yirãji mani, “Jesucristore queno tʉorʉ̃nʉrã ñari ĩre jidicãmenaji ĩna”, gãjerã ĩna yi tʉoĩatoni. Goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ. ¿Oro quenarise gʉ̃tare quenore masiati mʉa? Oro quenarise ĩna ãmoja iti gʉ̃tare roama ĩna. Ito bajiro ĩna yija quenarise riti rẽta budiroja. Ito bajiro tõbʉjarã ñabojarãti Cristore mani jidicãbeja, ija bʉto bʉsa ĩre tʉo rẽta budirã yirãji mani. Bʉto waja rʉ̃cʉrise ñabojarocati gʉda wiaro yiroja oro. Dios ĩ tija oro rẽto bʉsaro waja rʉ̃cʉa mani. Ito bajiri, “Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, queno yirã ña mʉa. Mʉare bʉto wanʉa yʉ”, yigʉ yiguĩji Dios manire, Jesucristo mʉcana ĩ goaĩori rʉmʉ.\\n8 Jesucristore tiĩamena ñabojarãti ĩre maia mʉa. Ito yicõri adi rʉmʉri ĩre timena ñabojarãti ĩre tʉorʉ̃nʉa mani. Ito bajiri queno wanʉ quena mani. Bʉto wanʉ rẽtocũcõri, “Itocõ wanʉa yʉ”, yi masibea mani. 9 Ito yicõri ĩre mani tʉorʉ̃nʉja manire masogʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri, “Ĩ tʉjʉ ũmacʉ̃jʉ ejagʉ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani.\\n10 Jane mejejʉ Diore goti ĩsiri masa ado bajiro gotiyoyijarã ĩna: “Masare ti maicõri ĩnare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yiyijarã ĩna. Ito yibojarãti, Dios masare ĩ masoroti gaye queno tʉo masibisijarã ĩna maji. “Ado bajiro yicõri masare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi masibisijarã. Ito bajiri itire riasoticõri ruje tʉoĩayijarã ĩna. 11 Ija rẽtaroti gaye ĩna goti masitoni Espíritu Santore cõayijʉ Cristo. Ito bajiri Cristore masimena ñabojarãti ĩ tõbʉjacõri yucʉtẽojʉ ĩ godaroti gayere goti yuyijarã ĩna, Diore goti ĩsiri masa. Ito yicõri mʉcana tʉdi caticõri Dios tʉjʉ rʉ̃cʉbʉoadojʉ Cristo ĩ ñaroti gaye goti yuyijarã ĩna. Itire gotiana ñabojarãti, “¿Ñimʉ ñagʉ̃ yiguĩjida Dios ĩ cõarocʉ? Ito yicõri ¿nocãta ejagʉ yiguĩjida ĩ?” ruje yi tʉoĩabojayijarã ĩna. 12 Ito yi, ĩna tʉoĩarocati, “Itire timenaji mani. Mani bero gãna ĩna ñaroca rẽtaro yiroja iti”, yi tʉoĩayijarã ĩna mʉcana. Ito bajiro ĩna yi tʉo masiroca yiyijʉ Dios. Adi rʉmʉri Espíritu Santore cõayijʉ Dios ĩ oca gotiri masa manire ĩna riaso masitoni. Ito bajiri iti oca quenarise rẽtaja bero tʉorã ña mani. Dios ñaro gãna ángel mesa iti ocare bʉto tʉo ãmoama ĩna cʉni, quenarise iti ñajare.\\nDiore bajiro quenarise riti yija quena, yire gaye\\n13 Iti oca quenarisere tʉo masirã ña maniama. Ito bajiri iti oca tʉocõri mecʉre mano queno tʉoĩarʉja manire, Diore mani cʉdi masitoni. Jabeto rʉya maji Jesucristo ĩ tʉdi ejaroti rʉmʉ. Ito bajiri ña yucãrʉja manire. Ito yicõri, “Manire queno yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa jidicãbitirʉja mani. 14 Dios rĩa ñacõri ĩre queno cʉdirʉja mani. Ĩre mani masiroto riojʉa ñeñaro yicʉ mani maji. Itire tʉdi yi ʉyabitirʉja manire. Itire tʉdi tʉoĩabitirʉja mani, ñeñaro mani yibe yirona. 15 Ado bajiro bajia. Dios, manire beserʉ quenarise riti yigʉ ñami ĩ. Ito yicõri cojireama ñeñarise yiĩagʉ̃ meje ñami. Ito bajiri ĩre bajiro quenarise riti yirʉja manire cʉni. 16 Ado bajiro gotia Dios oca tuti: “Cojirea ñeñaro yiĩabicʉ ña yʉ. Ito bajiri ñeñarise yibesa mʉa cʉni”, yi uca rotiyijʉ Dios.\\n17 Diore mani bʉsija, “Yʉ Jacʉ”, ya mani ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Ĩ yiro bajiroti yigʉ ñami Dios. Ito bajiri masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ seniri rʉmʉ mani yiado bajiroti waja senigʉ̃ yiguĩji Dios manire. Itire mani tʉoĩaja quena. Ito bajiri Diore rʉ̃cʉbʉorã adi sita mani cati ñarocõ queno yi ñarʉja manire. 18-19 Jane mejejʉ mani ñicʉsabatia ĩna ñeñaro yirisere coe ãmorã ado bajiro yiyijarã ĩna. Oveja quenagʉ̃re sĩacõri soe ĩsisotiyijarã, Diore yiari. “Mani ñicʉsabatia ĩna yiado bajiroti mani yija mani ñeñaro yirise jedibetoja”, yi tʉoĩa mani. Mani ñeñaro yirise waja ĩ waja yi ĩsitoni ĩ Macʉre cõañi Dios. Ito bajiri, “Niyeru jogarisena meje mani ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsiñi Dios”, yi tʉoĩa mani. Ado bajirojʉa bajia. Ĩ Macʉ Cristo ñeñaro yiĩabicʉ ya rína waja yi jeoñi Dios manire yiari. Waja rʉ̃cʉrisena mani ñeñaro yirisere waya yi ĩsiñi Dios. 20 Jane mejejʉ adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeoroto riojʉajʉ, manire yiari ĩ Macʉre cõarocʉ tʉoĩa yucãyijʉ Dios. Ito bajiri adi rʉmʉri ĩja, “Yʉre masorocʉ ejañi Cristo”, yi tʉoĩa mani. 21 Manire masorocʉ manire goda ĩsiñi Cristo. Dioti ñami Cristo ĩ tʉdi catiroca yirʉ, ito yicõri ĩ tʉjʉ rʉ̃cʉbʉoadojʉ Cristore cũrʉ. Ito bajiro ĩ yijare Diore tʉorʉ̃nʉa mani. Ĩre tʉorʉ̃nʉcõri, “Dios tʉjʉ catitĩñagʉ̃ yigʉja yʉ”, yi tʉoĩa mani.\\n22 Cristo oca quenarise cʉdirã ña mani. Ito yicõri ñeñaro yirise jidicãcõri Dios rãca sĩgʉ̃re bajiro ʉsi cʉtirã ña mani. Mani ti terisere jidicãcõri sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã Diore masirãre mairʉja manire. Maibitibojagʉti, “Gãjerãre bʉto maia yʉ”, yire ma. Riojoti mani gãjerãre bʉto maija quena. 23 Jogarise meje ña Dios oca. Ñatĩñaro yiroja ĩ oca. Dios ocare tʉorʉ̃nʉcõri mame tʉoĩarã ña mani. Mame tʉoĩarã ñari tʉdi rujeana robo bajiro bajirã ña mani. Ito bajiri catitĩñarã yirãji. Mani ya ʉsi godabeto yiroja. 24 Ado bajiro gotia Dios oca:\\nSiniacõri godaroja ta. Masa cʉni ĩna ñarocõti godarã yirãji. Go cʉni quenarise ñabojaroti sinia quedicoaro yiroja. Ito bajicõri quenarise iti ruyuja bero ruyubetoja ĩja. Itoti bajirãji masa cʉni. Ĩna jeyaro godarã yirãji, ñasarã ñabojarãti.\\n25 Mani Ʉjʉ ocama ñatĩñaro yiroja, yi gotia Dios oca tuti.\\nIto bajiro Dios oca riasotiri masa ĩna gotija tʉocõri: “Iti ña Cristo oca quenarise”, yi tʉoĩa mani ĩja.","num_words":1087,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Mateo 2, Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) | The Bible App\\nAbiácovare bueipõeva Jesúre ne jã́ranʉino\\n1Belén ãmicʉriĩmaroi, Judea ãmicʉrijoborõi, põetedejamed̶a Jesús. Ʉ̃i põeteiyede dijoborõcavʉ ne jabocʉ Herodes ãmicʉcʉ barejámed̶a. Ʉ̃ cʉrejamed̶a Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. Dinʉmʉre aviá dainocavʉ, abiácovare bueipõeva, earejaimad̶a Herodes yebai. 2Earĩ, yópe arĩ, jẽniari jã́rejaimad̶a:\\n—¿Mʉja judíova mʉje jabocʉ bacʉyʉ́, ã́ri põetecʉba ʉ̃? Cũinácʉ abiácorʉ ʉ̃i põeteiyede jã́d̶ovañʉre jã́ri, daivʉbu ñʉja, jínajivʉ mearore ʉ̃́re, arejaimad̶a ina abiácovare bueipõeva.\\n3Apevʉ diede ne coyʉiyede jápiarĩ, ãmei cãrijiñʉ marejámed̶a ñai jabocʉ. Ʉ̃i jabocʉ bae boje, apecʉ jabocʉ ʉ̃i põeteiyede jápiaiyʉbedejaquemavʉ. Aru obedivʉ Jerusalẽ́cavʉ máre cãrijivʉ barejáimad̶a. 4Cãrijiñʉ, ʉ̃́re memecaivʉre órejaicõjenejamed̶a Herodes apevʉ sacerdotevare jaboteipõevare aru Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevare máre. Ne eaiyede, yópe arĩ, jẽniari jã́rejamed̶a ñai jabocʉ:\\n—¿Ã́ri põeteyʉba Jʉ̃menijicʉi epeimʉ ijãravʉi, ñai Cristo? arejamed̶a náre.\\n5Yópe arĩ, coyʉrejaimad̶a ʉ̃́re:\\n—Belén ãmicʉriĩmaroi, Judeacarõi, põetecʉyʉme Jʉ̃menijicʉi epeimʉ, ñai Cristo. Yopedeca toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre:\\n6Judea ãmicʉrijoborõcarõ ĩmaro, Belén ãmicʉriĩmaroi, põetecʉyʉme ñai, Israecavʉ ne jabocʉ bacʉyʉ́, náre jipocatecʉyʉ. Que baru diĩmaro quĩ́jinovacari, parʉrõ maquiyébu, arĩ coyʉrejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre, arejaimad̶a ina judíovai jabova Herodede.\\n7Ne coyʉrĩburu yóboi, ʉ̃́re memecaivʉre yavenina órejaicõjenejamed̶a Herodes ina abiácovare bueipõevare, põeva ne jápiabenoi. Náque boroteni, coreóvarĩ majidejamed̶a aipiye bajure abiácorʉ ʉ̃i járorõ mácarõre. 8Majicʉ bácʉ, náre jarorejamed̶a pʉ Belén ãmicʉriĩmaroita. Yópe d̶aicõjenejamed̶a náre:\\n—Vorãnʉjara mʉja jʉed̶ojĩcʉre. Vorĩ eaivʉ bácavʉ, coyʉrãdajarã yʉre cojedeca. Yʉ máre nʉcʉyʉmu ʉ̃i yebai, mearore jícʉyʉ ʉ̃́re, arejamed̶a borocʉcʉ ñai Herodes.\\n9Jápiaivʉ bácavʉ ʉ̃i coyʉiyede, ina abiácovare bueipõeva mái nʉrejaimad̶a, yópe ñai jabocʉ ʉ̃i aiye báquepedeca. Que teni abiácorʉ, ne jã́imʉ mácʉ aviá dainocapũravʉi, náre jipocateni nʉrejamed̶a pʉ ʉ̃i eaiyede jʉed̶ojĩcʉi cʉriñamine. Aru diñami pʉenoi mautedejamed̶a. 10Ne jã́iyede abiácorʉ mauteyʉre cuibeda diñami pʉenoi, ʉrarõ torojʉrejaimad̶a ne ũmei. 11Diñami cʉ̃rami jívʉi ne ecoiyede, jã́rejaimad̶a jʉed̶ojĩcʉre jípaco Maríaque. Ñʉatutarĩ ʉ̃i yebai, jídejaimad̶a mearore ʉ̃́re. Que teni ne cʉve ĩmaritõcuare voarĩ, úrure, olíbano ãmicʉe mumijʉede, aru mirra ãmicʉe mumijʉede máre jídejaimad̶a ʉ̃́re. 12No yóboi, vʉorʉ̃mʉi, Jʉ̃menijicʉ copainʉicõjemenejamed̶a náre Herodes yebai. Que baru ma apemamata copainʉrejaimad̶a ne cʉrõita.\\nJesúi bʉcʉva Egiptoi ne dupini nʉino\\n13Ina abiácovare bueipõeva ne nʉriburu yóboi, cũinácʉ ángele, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ, cʉetedejamed̶a Joséde vʉorʉ̃mʉi. Yópe arĩ, coyʉrejamed̶a ʉ̃́re:\\n—Coedarĩ, nacajari, nʉvajacʉ jʉed̶ojĩcʉre, jípacore máre, Egipto ãmicʉrijoborõita. Dupini nʉjara mʉja. Jʉed̶ojĩcʉre vorĩ, boarĩ́ jarʉvaicõjecʉyʉme Herodes. Que baru mautejarã mʉja nore pʉ “Nʉjara”, ji aiyeta cojedeca, arejamed̶a ñai ángele Joséde.\\n14Coedarĩ, jʉed̶ojĩcʉre, jípacore máre, nʉvarejamed̶a José. Diñamimareca Egipto ãmicʉrijoborõita dupini nʉrejaimad̶a na. 15Aru nore, Herodes ʉ̃i yaibéde cãreja, mautedejaimad̶a na. Caiye iye nópe vaidéjavʉ̃ya cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i coyʉicõjeiye báquepedeca cũinácʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre Jʉ̃menijicʉ: “Jímacʉre cutucacʉ yʉ, ʉ̃i etaquiyepe ayʉ Egipto ãmicʉrijoborõre jocarĩ”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.\\nHerodes ʉ̃mʉ jʉed̶ojĩnare ʉ̃i boarĩ́ jarʉvaicõjeino\\n(Mr 1.24; Lc 2.39; Jn 1.45)\\n16Ina abiácovare bueipõeva, ne copainʉmene Herodes yebai yópe ʉ̃i cõjeino mácarõpe, Herodecapũravʉ jorojĩnejamed̶a, ne jʉ abe boje ʉ̃́re. Ne jʉjovaiyede coreóvayʉ bácʉ, jorojĩñʉ, churaravare boarĩ́ jarʉvaicõjenejamed̶a caivʉ ina ʉ̃mʉ jʉed̶ojĩna pʉcaʉjʉa cʉvabevʉre cãreja. Yópe ʉ̃i corevaiyepe ina abiácovare bueipõeva ne coyʉiye báquepe, mamarʉmʉre ne jã́iye báquede abiácorʉre, Herodes boarĩ́ jarʉvaicõjenejamed̶a caivʉ ina ʉ̃mʉ jʉed̶ojĩnare, Belén ãmicʉriĩmaroi cʉrivʉre aru no ĩmaro joabenoi cʉrivʉre máre. 17Yópe Raquel báco õi oiye báquepe, nopedeca ina Belẽ́cavʉ máre orejaimad̶a. Caiye iye nópe vaidéjavʉ̃ya cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i coyʉicõjeiye báquepedeca ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ Jeremías bácʉre. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre Jʉ̃menijicʉ:\\n18Ramá ãmicʉriĩmarore jápurateavʉ̃ya ʉrarõ ne chĩori oiye. Ico Raquedecabe od̶o mamara mácavʉre boje. Nárecabu yaivʉ bácavʉ. Que baru orĩ dajocabebico õ, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ.\\n19Apenʉmʉa vaiyede, Herodes bácʉ ʉ̃i yainíburu yóboi, José ʉ̃i cʉede Egipto ãmicʉrijoborõi, bedióva cojedeca vʉorʉ̃mʉi cʉetedejamed̶a ʉ̃́re cũinácʉ ángele, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ. Yópe arĩ, coyʉrejamed̶a ʉ̃́re:\\n20—Coedarĩ, nacajari, nʉvajacʉ jʉed̶ocʉre, jípacore máre. Mʉje joborõ, Israel ãmicʉrijoborõi, nʉjara cojedeca. Ñai boaiyʉcʉ bácʉ jʉed̶ocʉre jave yaibí, arejamed̶a ñai ángele Joséde.\\n21José coedarĩ, nʉvarejamed̶a jʉed̶ocʉre jípacoque. Aru copainʉrejaimad̶a Israel ãmicʉrijoborõita. 22Israecarõ Judea ãmicʉrijoborõi nʉ́jʉrorivʉ barejáimad̶a na. Ʉbenita Herodes bácʉi mácʉ, Arquelao ãmicʉcʉ, Judeacavʉre jaboteyʉ barejámed̶a jípacʉ bácʉ yóboi. Aru die borore jápiarĩ, jidʉcʉ, Josécapũravʉ cʉiyʉbedejamed̶a noi. Bedióva cojedeca vʉorʉ̃mʉi, Joséde nore nʉicõjemenejamed̶a Jʉ̃menijicʉ. Que baru apeno Israecarõ, Galilea ãmicʉrijoborõi, nʉrejaimad̶a Joséjã. 23Nazaret ãmicʉriĩmaroi nʉri, earĩ, cʉrejaimad̶a na. Nópe vaidéjavʉ̃ya cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiye báquepedeca ina ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre. Yópe arĩ, “Ñai Cristo Nazarecacʉ bacʉyʉ́me”, arejaquemavʉ na mácavʉ.","num_words":657,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.03,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji MARCOS 13\\nJesus yalaɡ̶ate moyojiketini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi\\n(Mateus 24.1-2; Lucas 21.5-6)\\n1 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a doletedibige me noditedice Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anodiotibece meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, digawini niɡ̶inoa wetiadi nelecoli minitaɡ̶a niɡ̶ini diimigi! Codaa digawini niɡ̶ica me libinienigi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi!”\\n2 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Naɡ̶anati niɡ̶ini diimigi-nelegi? Anigida noko otaɡ̶anitece wetiɡ̶a dipeteloco eledi minitaɡ̶a niɡ̶ini diimigi, onanikatedini idiwatawece.”\\nJesus yalaɡ̶ate micota minoa ane dakaketoɡ̶odomi\\n(Mateus 24.3-14; Lucas 21.8-19)\\n3 Jesus idiaaɡ̶itedice minitaɡ̶a niɡ̶ijo lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira” nicotedi, dilokotetege Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Idiaaɡ̶itedice oniniwatece, odaa joɡ̶ototalo Pedro, Tiago, João ijaa André. Odaa joɡ̶oige, moditalo, 4 “Anatematiitoɡ̶owa niɡ̶ica noko nigoyojiketini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Codaa igamigodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me ikee nige nipegi moyanikatini?”\\n5 Jesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me yeloɡ̶oditediogi, odaa meetediogi, “Adinowetitiwaji adiɡ̶ica ane ɡ̶adinaaleni! 6 Eliodi oko ane dinikeetibigiwaji, oibake Iboonaɡ̶adi, odaa modi, ‘Ee Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane nimonya.’ Odaa eliodi oko anoninaaletiniwace. 7 Pida jinaɡ̶adoiitiwaji nigajipaata layaco witidi, codaa nigabodicetigi witidi, igaataɡ̶a leeditibige mina ane diniwitideɡ̶etiwage. Pida aniɡ̶icota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji me yaaɡ̶adi niɡ̶ina iiɡ̶o. 8 Igaataɡ̶a niɡ̶ina noiigi dinideleɡ̶etiwage, codaa niɡ̶inoa inionaɡ̶a oiiɡ̶e loiigi me witidi. Codaa icota me datalale iiɡ̶o owidi nipodaɡ̶a, codaa eliodi noiigi nigodi nigigi, codaa mowidi ɡ̶oninyaco ane doide. Pida niɡ̶inoa nawikodico jiɡ̶inaaɡ̶odoejedi me nawikodico liciagi niɡ̶ina odoejegi lileenaɡ̶aneɡ̶egi naɡ̶ana iwaalo ipileɡ̶e.\\n9 Pida adinowetitiwaji, igaataɡ̶a etiɡ̶adadeegiticogi lodoe niɡ̶ijoa lacilodi, codaa etiɡ̶adalakenitibigetiwaji midiwataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi. Codaa leeɡ̶odi maniwitici, odaa etiɡ̶adadeegiticogi lodoe niɡ̶ina aninoa naɡ̶atetico codaa midiwataɡ̶a inionaɡ̶a-eloodoli moiwi anodigotaɡ̶awatiwaji. Odaa jiɡ̶idaa nigakatitiwaji madatematiitiogi niɡ̶idiwa lacilodi. 10 Pida maleedaɡ̶a yaaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina iiɡ̶o, leeditibigetiwaji matematiitiogi inatawece niɡ̶ina noiigi nibodicetedi anele anoyalaɡ̶atiwa. 11 Nige etiɡ̶adiwilotiwaji, odaa jeɡ̶etiɡ̶adadeegiticogi lodoe niɡ̶inoa lacilodi moiwi anodigotaɡ̶awatiwaji, jinaɡ̶a aɡ̶owikomataatiwaji ane alitigi ɡ̶agegi maleedaɡ̶a etiɡ̶adadeegitiwaji. Igaataɡ̶a enitece niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane ikeetedaɡ̶awatiwaji me alitigi ɡ̶agegi. Igaataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶adotaɡ̶a aicoɡ̶oticogi makaamitaɡ̶atiwaji, pida icoɡ̶oticogi minitaɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji. 12 Icota dinioxomigipi moyajigo epaa nioxoadipi monigodi, codaa niɡ̶ina eniododipi oyajigo lionaɡ̶a, codaa nionigipi dakapetege eliododipi, odaa oibootiobece monigodi. 13 Eliodi oko oyelataɡ̶adomitiwaji leeɡ̶odi maniwitici. Pida Aneotedoɡ̶oji eote midioka limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a niɡ̶ina oko ane ixomaɡ̶ateetedice lawikodico, codaa me deɡ̶eyamaɡ̶atice eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.\\nIca nawikodigi nelegi\\n(Mateus 24.15-28; Lucas 21.20-24)\\n14 Icota manati niɡ̶ica aneetece Daniel, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, me yalaɡ̶ata niɡ̶ica niwigo noenatagi aneo niɡ̶ina oko ligecaɡ̶aloɡ̶o, libikotanaɡ̶anaɡ̶adi ane nigodi oko. Icota moidoyatice niɡ̶ica niwigo digoida ane deɡ̶ele me itice. Niɡ̶ina ane yalomeɡ̶eteloco niɡ̶idiwa notaɡ̶a ele me dinoniciwaɡ̶adi me yowooɡ̶odi ane diitigilo. Nigonadi niɡ̶ica niwigo, niɡ̶ina oko ane ideitice nipodigi Judéia leeditibige me daleditibigimoace odeletibigimece wetiadi nelecoli. 15 Nigica oko ane idei ditibigimedi liɡ̶eladi leláɡ̶a, ele me daɡ̶adakatio me dibatalo ane nepilidi. 16 Codaa nigica anidiaaɡ̶itice nixoɡ̶otagi ele me doɡ̶opitacio minitaɡ̶a liɡ̶eladi me igota nicaapa. 17 Pida iwikodadipi iwaalepodi ipilaɡ̶aɡ̶a codaa eniododipi analee oilipeɡ̶e lionaɡ̶a! 18 Ele mipokitalo Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a ikateda meyoketege niwetaɡ̶a nige limedi me ialeticoace. 19 Igaataɡ̶a niɡ̶icoa nokododi owidi nawikodico. Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji me iliidaɡ̶adi niɡ̶ina iiɡ̶o codaa niɡ̶ina natigide aɡ̶ica nawikodigi liciagi niɡ̶icoa nawikodico anenagi. Codaa aɡ̶aleeɡ̶icota eledi nawikodigi liciagi niɡ̶inoa nawikodico anenagi. 20 Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji noxopanatidi niɡ̶icoa nokododi minoa nawikodico. Daaditaɡ̶a noxopanatiditeda niɡ̶icoa nokododi, agotiɡ̶ica ane yakadi me yewiɡ̶a. Pida noxopanatidi niɡ̶icoa nokododi leeɡ̶odi niɡ̶ina oko ane iolatedice idioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a.\\n21 Nigica aneetaɡ̶awatiwaji, ‘Digawini! Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya etidoa digoina!’ oɡ̶oa migetoɡ̶odi, ‘Digawini! Etidoa digoida!’ Jinaɡ̶a iwaɡ̶atitiwaji. 22 Igaataɡ̶a eliodi oko awitakaɡ̶aɡ̶a icota modi me niɡ̶idaaɡ̶idoa Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya, oɡ̶oa domigodi me niɡ̶ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Odaa owote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi, codaa niɡ̶inoa anetiɡ̶odawelaɡ̶adi moninaaletiniwace oko. Codaa domaɡ̶a oninaaletiniwace niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me nepilidi. 23 Pida adinowetitiwaji! Ja jao ɡ̶adeemidi maleedaɡ̶a icotalo niɡ̶inoa nawikodico anejitalo.\\nLanokegi Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi\\n(Mateus 24.29-35; Lucas 21.25-33)\\n24 Nigidiaaɡ̶idi, nige ixomaɡ̶atedijo niɡ̶icoa nokododi menagi niɡ̶icoa nawikodico, odaa aligeɡ̶e ipe, codaa me epenai aɡ̶alee datale. 25 Niɡ̶inoa yotetitedi niwadetedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji itineɡ̶e niwicidi anida nimaweneɡ̶egi digoida ditibigimedi. 26 Odaa niɡ̶ina oko etidadi Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Idinikatini jiniotinece lolaadi, odaa janagi meliodi inimaweneɡ̶egi, codaa jikee mida inaɡ̶atetigi liciagi Aneotedoɡ̶oji naɡ̶atetigi. 27 Jiiɡ̶e iniaanjotedi migoteloco inatawece niɡ̶ina iiɡ̶o moniodatece niɡ̶ina oko Aneotedoɡ̶oji ane iolatedicoace me nepilidi.\\n28 Digowoo naɡ̶ana niale fiigoigo, odaa akati mowooɡ̶oti. Nige dione libiwedi, codaa laamotiidi naɡ̶a nokoloɡ̶o, odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji naɡ̶a nipegi limedi ebicitedi. 29 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee nigeno niɡ̶icoa nawikodico, odaa jaɡ̶akati mowooɡ̶otitiwaji naɡ̶a nipegi niɡ̶ica noko moyaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. 30 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Icotece inoatawece niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awatiwaji maleedaɡ̶a nigo eliodi oko ane newiɡ̶a niɡ̶ina noko. 31 Ditibigimedi inaa iiɡ̶o icota me ma, pida yotaɡ̶a baadaɡ̶a ixomaɡ̶atedice.\\nAɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶ica noko Jesus nige dopitedijo\\n32 Odaa aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi naɡ̶aca lakata oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ica noko nige idopitijo. Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶idiwa aanjotedi digoida ditibigimedi aɡ̶oyowooɡ̶odi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a Ee, Lionigi Aneotedoɡ̶oji ajowooɡ̶odi. Pida iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji ane Eiodi, baɡ̶a yowooɡ̶odi. 33 Adinowetitiwaji, codaa midioka limedi me ɡ̶adigomi codaa otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji igaataɡ̶a aɡ̶owooɡ̶otitiwaji nigeno niɡ̶ica noko. 34 Niɡ̶ida me Ee iciagi niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa anigo diniwiajeticogi eledi iiɡ̶o. Odaa yajigota naɡ̶atetigi niɡ̶idiwa liimetedi, codaa yajigota oninitecibeci epaa libakedi. Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ini nowienoɡ̶odi diimigi midiaanaɡ̶a iɡ̶oadita me dinowedi. 35 Enice, adinowetitiwaji, igaataɡ̶a aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica noko nige idopitijo, Ee, ane iciagi niɡ̶ijo ane nebi diimigi. Yakadi me ɡ̶ocidi, domige liwigo-enoale, domige niɡ̶idatege nigoi, oɡ̶oa domige naɡ̶a yeloɡ̶otibige, nige idopitijo. 36 Enice adinowetitiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a nige aweleɡ̶egi me idopitijo, odaa aɡ̶adakatitiwaji me iote, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a me daɡ̶awii niɡ̶ijo ɡ̶abakedi ane joyataɡ̶adomitiwaji mawii. 37 Niɡ̶ida anejitaɡ̶awatiwaji, ejitiogi iditawece iotagipi, maɡ̶aɡ̶a dinoweditibigiwaji!”","num_words":813,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei Romanos 11\\nIsraelya põna macãrãrẽ sĩquẽrãrẽ Cõãmacʉ̃ beserigue\\n1 Ateré sãĩñánemogʉ̃da: ¿Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃yarare cõãjõãyiri? Cõãwaririgʉ niiwĩ. Yʉʉcã Israelya põna macʉ̃rã niiã. Abraham pãrãmi niinʉnʉsegʉ, Benjamínya põna macʉ̃rã niiã. 2 Too sʉgueropʉ Cõãmacʉ̃ Israelya põna macãrãrẽ beseyigʉ, cʉ̃ʉ̃yara niiãrõ jĩĩgʉ̃. Atitócãrẽ cʉ̃́ãrẽ cõãwariqui. Elías Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũ jĩĩriguere mʉ́ã tʉomíjĩyu. Cʉ̃ʉ̃ Cõãmacʉ̃pʉre Israelya põna macãrã tiirére biiro wedeyigʉ: 3 “Õpʉ̃, cʉ̃́ã mʉʉyara profetare sĩãpetíjãrira niiwã. Mʉʉrẽ padeorá wáicʉrare sóepeorere tiibatéjãrira niiwã. Yʉʉ sĩcʉ̃rã dʉsaa mʉʉrẽ padeogʉ́. Yʉʉcãrẽ sĩãdʉgára, ãmaãrã tiicúa”, jĩĩyigʉ.* 4 Cõãmacʉ̃pe cʉ̃ʉ̃rẽ yʉʉyigʉ: “Cʉ̃́ã teero tiipacári, siete mil basocá yʉʉre padeorá dʉsaáya. Cʉ̃́ãjã Baalbiro baugʉ́ weerigʉre padeoríya”,† jĩĩyigʉ. 5 Atitópʉcãrẽ péerora Israelya põna macãrãrẽ Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiirémena besequi. 6 Cʉ̃ʉ̃ basocáre ãñurõ tiigʉ́ niijĩgʉ̃, cʉ̃́ãrẽ besequi; cʉ̃́ã ãñurõ tiiré wapa mee besequi. Cʉ̃́ã ãñurõ tiiré wapa cʉ̃́ãrẽ beseatã, “cʉ̃ʉ̃ basocáre ãñuré ticogʉ́ niiã” jĩĩré wapamaníbojĩyu.\\n7 Too docare ¿deerope pʉtʉáadari? Israelya põna macãrã “Cõãmacʉ̃ ‘ãñurã́rã niiĩya’ jĩĩgʉ̃daqui marĩrẽjã” jĩĩ wãcũmijĩya. Cõãmacʉ̃pe cʉ̃ʉ̃ beserira dícʉre “ãñurã́rã niiĩya” jĩĩrigʉ niiwĩ. Ãpẽrã́ besenoña manirã́ niijĩrã, tʉomasĩ́re manidójãrã pʉtʉájãyira. 8 Tee maquẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóanoã:\\nCõãmacʉ̃ Israelya põna macãrãrẽ cʉ̃ʉ̃yere tʉomasĩ́hẽrĩ tiiyígʉ.\\nCʉ̃́ãrẽ capeari ĩñahẽrã, cãmopéri tʉohéra tiiróbiro niirĩ tiiyígʉ.\\nTée atitópʉcãrẽ teerora niijãya ména,‡\\n9 Davicã́ tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃mena wedesegʉ, biiro jĩĩrigʉ niiwĩ:\\nIsraelya põna macãrã cʉ̃́ã boseyara, mʉʉrẽ wãcũricua.\\nCʉ̃́ã teero tiiré wapa cʉ̃́ãrẽ ñañarõ netõrĩ́ tiiyá.\\n10 Cʉ̃́ãrẽ tʉomasĩ́hẽrã tiiróbiro, ĩñahẽrã tiiróbiro niirĩ tiiyá.\\nPee nʉcʉ̃ré apara, sucubírocõã tʉtʉro tiiróbiro ñañarõ netõrĩ́ tiiyá,§\\nJudíoa niihẽrãrẽ netõnérigue\\n11 Apeyé mʉ́ãrẽ jĩĩnemogʉ̃da. Judíoa Jesucristore padeohéri, ¿Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ãrẽ cõãpetijãyiri? Cõãpetirijĩyi. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã netõnʉcã́rĩ ĩñagʉ̃, netõnére quetire wederáre judíoa niihẽrãpere wededutirigʉ niiwĩ. Too docare judíoacã “marĩcã padeoáda” jĩĩãrõ jĩĩgʉ̃, teero tiirígʉ niiwĩ. 12 Judíoa Jesucristore padeohéri, ãpẽrã́ atibʉ́recopʉ niirã́rẽ ãñurõ wáaa. Cõãmacʉ̃ “yʉʉ põnarẽ ãñuré ticogʉda” jĩĩriguere judíoa ñeeriwa; judíoa niihẽrãpe ñeeẽya. Judíoacã Jesucristore padeoríto jeari, niipetira atibʉ́recopʉ niirã́rẽ nemorṍrã ãñurõ wáaadacu.\\n13 Mecʉ̃tígã mʉ́ã judíoa niihẽrã dícʉre wedegʉdʉ tiia. Jesucristo yʉʉre mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ besecũwĩ. Yʉʉ ĩñarĩ, yʉʉ paderé bʉ́ri niiré mee niiã. 14 Yʉʉ mʉ́ãpere tee quetire wederi ĩñarã, yáa wedera judíoacã “padeoró boocú” jĩĩbocua. Teero tiirá, cʉ̃́ãcã netõnénobocua. 15 Judíoa Cõãmacʉ̃ menamacãrã niimirira cʉ̃ʉ̃rẽ padeoríjĩrã, cõãnoyira. Tee tiigʉ́, judíoa niihẽrãpere cʉ̃ʉ̃ menamacãrã wáari tiiyígʉ. Too síro cʉ̃ʉ̃ cʉ̃́ãrẽ ñeenemorĩ, ãñunetõjõããdacu. Diarirapʉ masõrira tiiróbiro niiãdacu.\\n16 Queorémena mʉ́ãrẽ wedegʉda: Pã tiirá decomena née, “Cõãmacʉ̃ye tiiádare niiã” jĩĩcua. Tee jĩĩpacari, Cõãmacʉ̃ dʉsarécãrẽ “yéera niiã” jĩĩ ĩñaqui. Teerora niiã sũcã yucʉgʉmenacãrẽ. Tiigʉ́ nʉcõrĩ Cõãmacʉ̃ye niicu. Teeré tiiróbirora Cõãmacʉ̃ teedʉpʉricãrẽ “yéera niiã” jĩĩ ĩñaqui.*\\n17 Ʉ̃sã judíoaja olivogʉ dʉpʉ macãrã peti tiiróbiro niiã. Sĩquẽrã teedʉpʉrire dʉpotécõãriro tiiróbiro Cõãmacʉ̃ sĩquẽrã judíoare cõãrigʉ niiwĩ. Too síro teedʉpʉri niiãriropʉ apegʉ́ olivo macãnʉcʉ̃ macʉ̃ dʉpʉrire wiiñédutigʉ toopʉ́ tuuqui. Tuuari siro, ãñurõ wiicãméyio, wĩmʉãdacu tiigʉ́ dʉpʉri tiiróbirora. Teeré tiiríro tiiróbiro wáayiro mʉ́ã judíoa niihẽrãcãrẽ. Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yara wáari tiirígʉ niiwĩ. Mʉ́ã judíoa niiripacara, niipetire Cõãmacʉ̃ Abraham pãrãmerãrẽ “ãñuré ticogʉda” jĩĩriguere ñeeãdacu. 18 Teeré ñeeãdara niipacara, “marĩjã judíoa nemorṍ ãñucu” jĩĩ wãcũrijãña. Mʉ́ã dʉpʉri tiiróbiro dícʉ niicu. Nʉcõrĩ tiiróbiro sʉonírã mee niicu mʉ́ãjã.\\n19 Mʉ́ã judíoa niihẽrã ateré jĩĩbocu: “Sĩquẽ ñañaré dʉpʉri dʉpotécõãnorigue tiiróbiro Cõãmacʉ̃ judíoare cõãrigʉ niiwĩ. Apegʉ́ maquẽ dʉpʉrimena wasotúnorigue tiiróbirora ʉ̃sãpere cʉ̃ʉ̃yara wáari tiirígʉ niiwĩ”, jĩĩbocu. 20 Teerora biia, biiropeja. Cõãmacʉ̃ cʉ̃́ã padeohéri ĩñagʉ̃, cõãrigʉ niiwĩ. Mʉ́ãpe cʉ̃ʉ̃rẽ padeorá niijĩrã, cʉ̃ʉ̃yara niiã. Teero tiirá, “ʉ̃sã judíoa nemorṍ niiã” jĩĩ wãcũrijãña. Teero wãcũrõno tiirá, Cõãmacʉ̃mena tʉomasĩ́sãñu niiña, ʉ̃sãcãrẽ cõãrĩ jĩĩrã. 21 Cʉ̃ʉ̃rã́ judíoare olivogʉ niisʉguere dʉpʉrire dʉpotécõãriro tiiróbiro tiirígʉ niiwĩ. Mʉ́ã judíoa niihẽrãcãrẽ cʉ̃ʉ̃rẽ padeohéri, teerora tiigʉ́daqui.\\n22 Ateré acabórijãña: Cõãmacʉ̃ basocáre bóaneõ ĩñagʉ̃́ niiqui. Teero biiri ñañaré tiiráre queoró diamacʉ̃́rã ñañarõ netõrĩ́ tiiquí. Cʉ̃ʉ̃rẽ padeohérare ñañarõ netõrĩ́ tiiquí. Mʉ́ã docare bóaneõ ĩñagʉ̃́ niiqui. Teero tiirá, mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃ bóaneõ ĩñarére wãcũrã, padeorucújãña. Mʉ́ã duucṹrĩ, ñañaré dʉpʉri dʉpotécõãriro tiiróbiro mʉ́ãcãrẽ cõãgʉ̃daqui. 23 Judíoacã cõãnorira niipacari, Jesucristore padeorí, cʉ̃́ãcãrẽ ãñurõ tiigʉ́daqui. Dʉpʉri dʉpotécõãrigue tiiróbiro niimirirare tiigʉpʉ́ra tuunemorõ tiiróbiro tiigʉ́daqui sũcã. Cʉ̃ʉ̃yara wáari tiigʉ́, teero tiigʉ́daqui. Cʉ̃ʉ̃ teeré tiimasĩ́jãqui. 24 Mʉ́ã judíoa niihẽrã macãnʉcʉ̃ macʉ̃ olivogʉ dʉpʉri tiiróbiro niirira niiã. Cõãmacʉ̃ teedʉpʉrire ãñurígʉpʉre tuurigue tiiróbiro mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yara wáari tiiyígʉ. Judíoa doca olivogʉ maquẽ dʉpʉri peti tiiróbiro niiĩya. Cõãmacʉ̃ teedʉpʉrire tiigʉ́ basiropʉre tuuri, nemorṍ ãñurõ wiijṍãcu. Teero tiigʉ́, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ cʉ̃ʉ̃yara peti niiripacari, cʉ̃ʉ̃yara niirĩ tiirígʉ niiwĩ; judíoapereja nemorṍrã cʉ̃ʉ̃yara niirĩ tiigʉ́daqui sáa.\\n25 Yáa wederabiro niirã́, “Cõãmacʉ̃ ʉ̃sãpere judíoare nemorṍ maĩquí” jĩĩrĩ booríga. Teero tiigʉ́, too sʉguero macãrãpʉ masĩña maniríguere mʉ́ãrẽ masĩrĩ boogá. Ate niiã: Paʉ judíoa cãmopéri tʉohéra tiiróbiro niiĩya: Jesuré padeoríya ména. Tée judíoa niihẽrã Jesuyé maquẽrẽ tʉopetí, paʉ padeoári siro, padeoádacua. 26 Teero wáari, niipetira judíoa netõnénoãdacua. Tee maquẽrẽ Cõãmacʉ̃ye queti jóaripũpʉ jóanoã:\\nBasocáre netõnégʉ̃dʉ Jerusalén macãrãya põna macʉ̃ niigʉ̃daqui.\\nJacob pãrãmerãye ñañarére cõãgʉ̃daqui.���\\n27 Cʉ̃́ãye ñañarére acabóri, yʉʉ too sʉgueropʉ jĩĩrigue diamacʉ̃́ wáaadacu,‡\\n28 Paʉ judíoa Jesús basocáre netõnére quetire padeodʉgáricua. Cʉ̃́ã padeohére wapa mʉ́ãpere Cõãmacʉ̃ ãñurõ tiiquí. Cʉ̃́ã padeodʉgáripacari, cʉ̃́ãrẽ maĩquí. Sicatopʉra cʉ̃́ã ñecʉ̃sʉ̃mʉãrẽ beserigʉ niijĩgʉ̃, cʉ̃ʉ̃ beserira pãrãmerã niinʉnʉseracãrẽ maĩquí. 29 Cõãmacʉ̃ judíoare cʉ̃ʉ̃ “ãñurére ticogʉda” jĩĩriguere ticorijã tiiríqui. Ãñuré ticoriguere pʉtʉáneriqui. Teero biiri cʉ̃ʉ̃ beseri põna macãrãrẽ cõãriqui. 30 Too sʉgueropʉ mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́rira niiwʉ̃. Atitóre Cõãmacʉ̃ judíoa netõnʉcã́rĩ ĩñagʉ̃, mʉ́ãpere bóaneõ ĩñaqui. 31 Teerora wáaadacu judíoacãrẽ. Cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ netõnʉcã́ya. Too síro Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ bóaneõ ĩñarirobirora cʉ̃́ãcãrẽ bóaneõ ĩñagʉ̃daqui. 32 Cõãmacʉ̃ niipetirapʉre bóaneõ ĩñadʉgaqui. Teero tiigʉ́, niipetirapʉre sĩcãrĩbíro “netõnʉcã́rã niiĩya” jĩĩ ĩñaqui.\\n33 ¡Ãñunetõjõãgʉ̃ niiĩ Cõãmacʉ̃! Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ bayiró ãñurére tiimasĩ́rĩ tiiquí; cʉ̃ʉ̃ masĩré, cʉ̃ʉ̃ tʉgueñare ãñunetõjõãre niicu. Cʉ̃ʉ̃ “biiro tiigʉ́dacu” jĩĩ wãcũrére wedemasĩña maniã; cʉ̃ʉ̃ tiirére tʉomasĩ́ña maniã. Cʉ̃ʉ̃ sĩcʉ̃rã masĩqui. 34 Cõãmacʉ̃ marĩ Õpʉ̃ wãcũrére sĩcʉ̃no masĩriqui. Sĩcʉ̃ cʉ̃ʉ̃rẽ “biirope booa” jĩĩmasĩriqui.§ 35 Teero biiri sĩcʉ̃no “Cõãmacʉ̃ yʉʉre wapamóqui yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ ticorigue wapa” jĩĩmasĩriqui.* 36 Niipetire cʉ̃ʉ̃ tiirígue dícʉ niiã. Teeré cʉ̃ʉ̃ cotequi. Teeménarã cʉ̃ʉ̃ booró tiidʉgáro tiijã́qui. Teero tiirá, niipetira Cõãmacʉ̃rẽ “cʉ̃ʉ̃ niipetirere dutimasĩqui” jĩĩrucujããda. Teerora niiãrõ.\\n* 11:3 1 Reyes 19.10,14. † 11:4 1 Reyes 19.18. ‡ 11:8 Deuteronomio 29.4; Isaías 29.10. § 11:10 Salmo 69.22-23. * 11:16 Judíoa ñecʉ̃sʉ̃mʉã Abraham, Isaac, Jacob tiigʉ́ nʉcõrĩ tiiróbiro Cõãmacʉ̃yara niiĩya. Cʉ̃́ã pãrãmérã niinʉnʉseracã tiigʉ́ dʉpʉri tiiróbiro niijĩrã, Cõãmacʉ̃yara niiĩya. † 11:26 Isaías 59.20. ‡ 11:27 Jeremías 31.33-34. § 11:34 Isaías 40.13. * 11:35 Job 41.11.","num_words":914,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gálatas 5 BSNNT - “Yʉ sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã - Bible Search\\nGálatas 4 Gálatas 6\\nRojose mano quẽnase rĩne yiñare queti\\n1“Yʉ sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñari, Dios ĩ rotimasire cʉdirʉa tʉoĩabeticõato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, gajeye tʉoĩamenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã ricati ĩna gotijama, ĩnare ajibetirũgũrʉarãja.\\n2Quẽnaro ajiya mʉa. Ñamasuse mʉare gotigʉ yaja yʉ: “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa yirotijama, Cristo sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã me ñarʉarãja mʉa. 3Quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa quẽne, mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeoroti ñaboroja mʉare. To bajiboarine ñimʉjʉa cʉdijeogʉ manirʉcʉmi. 4“Dios ĩ rotimasire quẽnaro yʉ cʉdijama, yʉre ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñacoarʉarãja mʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ñari, to bajiro bajirʉarãja mʉa. 5Manijʉama, “Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios ĩ ĩaro rĩjoro mani ejaro, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi”, yitʉoĩa yuñaja mani. Esp'iritu Santo ejaecoriarã ñari, to bajirone yitʉoĩa yuñaja mani. 6Cristo yarã ñari, circuncisión yiecojama, yiecobetijaquẽne, ñamasuse me ñaja. Ti sʉori me manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. “Manire rijabosayumi Cristo” mani yitʉoĩase, to yicõari gãjerã mani maise sʉorijʉa manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. 7Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti socabetire quẽnaro ajitirʉ̃nʉsʉoboacajʉ mʉa maji. ¿Ñimarã oca sʉori tire ajitirʉ̃nʉ tʉjati mʉa? 8Dios me to bajiro mʉare bajirotiami. Dione ñaami “Yʉ macʉ Cristore ajitirʉ̃nʉña” yigʉ, mʉare beser'i. 9Panre ũmato vauvase quetire masiritibesa mʉa. Panre ũmato vauvasere mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti, pan. Tire bajirone bajiaja socase mʉa tʉoĩase. Socase, ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, mʉa tʉoĩacõa ñajama, ñajediro riojo me tʉoĩarã ñacoarʉarãja mʉa. 10To bajiboarine, “Cristo yarã ñaama ĩna quẽne”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, “Ĩna quẽne yʉ gotirore bajiro yirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo. ‘ “Rojose maja” manire yiĩato Dios’ yirã, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, gajeye yiroti me ñaja”, yitʉoĩarãja mʉa quẽne. Gãjerãjʉama, socase mʉare gotimasiorã, ñamasurã ĩna ñaboajaquẽne, to bajiro ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.\\n11Ado bajiro yʉre socase ĩna gotisere tʉoĩaña, yʉ mairã: “Yʉa gotimasiosere gotimasioami Pablo quẽne. ‘Diorãca quẽnaro mʉa ñarʉajama, jud'io masare Dios ĩ rotiriarore bajiro circuncisión yirotiya’ yami Pablo quẽne”, yʉre yisocayuma. To bajiro masare yigotimasiobeaja yʉ. To bajiro yʉ yigotijama, yʉ gotimasiosere ajicõari, ¿rojose yʉre yitʉjaboriarãda ĩna, jud'io masa? Yʉma, circuncisión yirere gotibecʉne, ado bajirojʉa gotimasioaja: “Yucʉ́tẽrojʉ manire rijabosayumi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ”, yigotimasioaja. To bajiro yʉ gotimasiosere bʉto ajiteama jud'io masa. 12To bajiro socase ocare gotirã, circuncisión yire rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩna vejerijoare quẽne ĩna yijetareacõajama, quẽnaboroja.\\n13Mʉa, yʉ yarã, yʉ bederãre bajiro ñarã, “Quẽnaro ñarona, roticũmasirere rotiecobetirona ñato” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñaja mʉa. To bajiri, quẽnase rĩne yirũgũrona ñaja mʉa. To bajiro ĩ yiriarã ñaboarine, “Mani tʉoĩarore bajiro rojose mani yijama, quẽnaroja”, yitʉoĩabeticõaña. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩna bojasere yirũgũrotijʉa ñaja. 14To bajiro bajirũgũroti ñaja, Dios ĩ rotimasire ado bajiro ti gotijare: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja. 15To bajiboarine, gãmerã ĩatecõari, tud'irũgũrãja mʉa. To bajicõari, mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, bʉtobʉsa gãmerã ĩaterũtuarʉarãja mʉa. To bajicõari, ñimʉjʉa Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manirʉcʉmi.\\n16To bajiri, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisere mʉa cʉdijama, rojose mʉa yirʉa tʉoĩaboasere yibetirʉarãja. 17Rojose mʉa yirʉa tʉoĩase, to yicõari, Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotise, cojoro cõro me ñaja. Quẽnasejʉa mʉa yisere Esp'iritu Santo ĩ bojaboajaquẽne, ĩ rotisere cʉdibeticõari, mʉa masu rojose mʉa yirʉasejʉare yirũgũrãja mʉa. 18To bajiboarine Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisejʉare mʉa cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩ rotimasire rotiecomenaja mʉa.\\n19Rojose ĩnare yirʉa tʉoĩasere yirũgũrã, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. Ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ñarãma. 20“Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna quẽnorãre rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. “Rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yirã ñarãma. Gãmerã ĩaterã ñarãma. “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Guaro jũnisinidarã ñarãma. Ĩna bojarore bajiro rĩne yirã ñarãma. Gãjerã rãca ĩna ñajama, ĩna yise sʉorine sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabeticõari, quẽnaro ñamenama masa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca ricati rujicõari, oca josarã ñaama. 21Gajeyeũnire gãjerã yere ĩaʉorã ñarãma. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yirã rãca vana ñarãma. Ti ũnire yirã ñarãma, rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere yirã. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ goticatore bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Gãjerã, to bajiro rojose yirũgũrã, õ vecajʉ Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona me ñarãma.\\n22Esp'iritu Santo rãcanajʉama, ĩ masisere ĩ ʉjoriarã ñari, ado bajirojʉa bajirã ñaja mani: Gãjerãre mairã ñari, ĩna rãca variquẽnarã ñarũgũaja mani. Gãjerã manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja mani. To yicõari, “Yirʉarãja” mani yirore bajirone yirũgũaja. 23Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã ñari, mani bojabetire ĩna yirʉaboajaquẽne, “Yibesa”, ĩnare yibeaja mani. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibetirũgũaja mani. To bajiro yirã mani ñajama, Dios ĩ rotimasire ti gotirore bajiro yirã yirãja mani. 24Cristo yarã ñari, ado bajiro tʉoĩaja mani: “‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, rojose yibetirʉarãja mani”, yitʉoĩaja mani. 25Esp'iritu Santo sʉorine, mani rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire.\\n26“Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yibetiroti ñaja manire. To bajiro mani yibetijare, manire ĩatemenama gãjerã.","num_words":821,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea MATEO 1\\nBED̸EA BIA JESUCRITOD̸EBEMA MATEOBA B̸ɅD̸A\\nJesu ume nĩbabari Mateoba naʌ̃ cartara b̶ʌsia. Mateora idjab̶a Levi abadaa. Mateoba Romanebema boro itea parata jʌrʌ pe b̶asid̶e Jesuba idjira trʌ̃sia (9:9-13). Ʌ̃cʌrʌmaarã Mateoba Marco cartada edaped̶a judiorã itea ebud̶aara b̶ʌsia cawad̶amãrẽã Jesura ãdjirã boroda idjab̶a Ãcõrẽba ãdjirã ẽdrʌ edabari diai jarad̶ada.\\nNaãrã b̶ʌsia Jesucritora Abrahaʌ̃neba, David̶eba zed̶ad̶ebemada (1:1-18), Jesu tod̶ad̶ebemada (1:19d̶eba ab̶a 2:23d̶aa), Juaʌ̃ba Jesu borocued̶ad̶ebemada (3:1-17), idjab̶a diauruba Jesu mĩã sẽnanebemada (4:1-11).\\nMaʌ̃are b̶ʌ́ b̶ʌa Jesuba Galilea amene droma caita od̶ad̶ebemada (4:12d̶eba ab̶a 14:12d̶aa). Ed̶a b̶ʌ́ b̶ʌa idjia eyad̶e jaradiad̶ada (5:1neba ab̶a 7:29d̶aa), idjia ne ununaca ocuad̶ada (8:1neba ab̶a 9:38d̶aa), idjia edad̶arã doce diabued̶ada (10:1-42), idjab̶a ne jara b̶ʌd̶eba jaradiad̶ada (11:1neba ab̶a 14:12d̶aa).\\nMaʌ̃are b̶ʌ́ b̶ʌa Jesuba Galilea drua ãĩ pʌrrʌa jaradia b̶ad̶ad̶ebemada (14:13d̶eba ab̶a 17:21naa) idjab̶a Galilead̶eba Jerusaleʌ̃naa wãbʌrʌd̶e jaradia b̶ad̶ad̶ebemada (17:22d̶eba ab̶a 20:34d̶aa).\\nJĩrũare b̶ʌ́ b̶ʌa Jesura Jerusaleʌ̃ne mãwãnanebemada (21:1neba ab̶a 28:20d̶aa). Ed̶a b̶ʌ́ b̶ʌa Jesuba saduceorã, pariseorã, dewararã sid̶a biẽ́ jarad̶ada (capítulo 21–23), Ãcõrẽba cawa oid̶ebemada (capítulo 24–25), Jesu crud̶e beuped̶a ʌ̃rẽbad̶ada (26:1neba ab̶a 28:15d̶aa) idjab̶a idji ĩjã b̶earã puru b̶eaza diabued̶ada (28:16-20).\\n1 Naʌ̃ cartara Jesucritod̶ebemaa. Jesucritora dadji drõãenabemarã Abrahaʌ̃neba idjab̶a David̶eba nãwã zesia.* Genesi 12:1-3; 2 Samuel 7:16. 2 Abrahaʌ̃ba warra Isada unusia. Maʌ̃be Isad̶eba Jacoboda yõsia. Jacobod̶eba Judada, idji djabarã sid̶a yõsid̶aa. 3 Judad̶eba Paréda, Zará sid̶a yõsid̶aa. Ãdji papara Tamará basía. Paréd̶eba Esroʌ̃da yõsia. Esroʌ̃neba Araʌ̃da yõsia. 4 Araʌ̃neba Aminadáda yõsia. Aminadád̶eba Naasoʌ̃da yõsia. Naasoʌ̃neba Salmoʌ̃da yõsia. 5 Salmoʌ̃neba Booda yõsia. Boo papara Rahá basía. Bood̶eba Obéda yõsia. Obé papara Rut basía. Obéd̶eba Jeséda yõsia. 6 Maʌ̃be Jeséd̶eba dadji israelerã boro Davira yõsia.\\nDavid̶eba Salomoʌ̃da yõsia. Salomoʌ̃ papara naẽna Uríaba erob̶asia.† 2 Samuel 11; 12. 7 Maʌ̃be Salomoʌ̃neba Roboaʌ̃da yõsia. Roboaʌ̃neba Abíada yõsia. Abíad̶eba Asada yõsia. 8 Asad̶eba Josapada yõsia. Josapad̶eba Joraʌ̃da yõsia. Joraʌ̃neba Uzíada yõsia. 9 Uzíad̶eba Jotaʌ̃da yõsia. Jotaʌ̃neba Acáda yõsia. Acád̶eba Ezequiada yõsia. 10 Ezequiad̶eba Manaseda yõsia. Manased̶eba Amoʌ̃da yõsia. Amoʌ̃neba Josíada yõsia. 11 Josíad̶eba Jeconiada, idji djabarã sid̶a yõsid̶aa.‡ Maʌ̃ Jeconiara idjab̶a Joaquiʌ̃ abadaa. Maʌ̃ ewarid̶e Babilonianebemarãba israelerãra poyad̶aped̶a ãdji druad̶aa jida edesid̶aa.§ 2 Reye 24:8-16.\\n12 Babilonia druad̶e panenacarea Jeconianeba Salatielda yõsia. Salatield̶eba Zorobabelda yõsia. 13 Zorobabeld̶eba Abiuda yõsia. Abiud̶eba Eliaquiʌ̃da yõsia. Eliaquiʌ̃neba Azoda yõsia. 14 Azod̶eba Sadoda yõsia. Sadod̶eba Aquiʌ̃da yõsia. Aquiʌ̃neba Eliuda yõsia. 15 Eliud̶eba Eleazada yõsia. Eleazad̶eba Mataʌ̃da yõsia. Mataʌ̃neba Jacoboda yõsia. 16 Jacobod̶eba Joseda yõsia. Jose quimara Maria basía. Idjab̶a Mariaba Jesuda tosia. Ara maʌ̃ Jesura Ãcõrẽba diai jarad̶a ẽdrʌ edabari abadaa.\\n17 Mãwã Abrahaʌ̃neba ab̶a David̶aa catorce drõãenabemarãda panasid̶aa. Davi ewarid̶eba ab̶a Babilonia druad̶aa jida edeped̶ad̶ad̶aa catorce drõãenabemarãda panasid̶aa. Idjab̶a Babilonia druad̶aa jida edeped̶ad̶ad̶eba ab̶a Ãcõrẽba ẽdrʌ edabari diai jarad̶a zed̶aa catorce drõãenabemarãda panasid̶aa.\\n18 Jesucrito tod̶ara nãwã b̶asia: dji papa Mariara Jose ume dji edad̶i carea bed̶ea bia panasid̶aa. Baribʌrʌ dji edad̶i naẽna Mariara Ãcõrẽ Jaured̶eba b̶iogoa b̶esia. 19 Dji quima Josera ẽberã jipa b̶asia. Maʌ̃ bẽrã Mariara jũmarã quĩrãpita biẽ́ jara amaaba chupea igara quĩrĩã b̶asia. 20 Mãwã crĩcha b̶ʌd̶e bajãnebema nezocada cãĩmocarad̶eba Josemaa zeped̶a nãwã jarasia:\\n–Jose, David̶eba zed̶a, Maria edaira wayarãdua, idjira Ãcõrẽ Jaured̶ebabʌrʌ b̶iogoa b̶ʌ bẽrã. 21 Mariaba warrada toya. Maʌ̃ warraba idji purura ãdji cadjiruad̶ebemada ẽdrʌ edaya. Maʌ̃ bẽrã idjira trʌ̃ b̶ʌdua Jesu.–\\n22 Jũma maʌ̃gʌra mãwãsia Ãcõrẽba naẽna jarad̶a quĩrãca. Idjid̶eba bed̶eabariba nãwã jarasia:\\n23 Wẽrã umaquĩrã adua b̶ʌda b̶iogoa b̶eped̶a warrada toya.\\nẼberãrãba dji warrara Emanuel ad̶ia.* Isaía 7:14.\\n24 Maʌ̃ne Josera cãĩmocara nũmanada ʌ̃rʌ̃maped̶a Ãcõrẽ nezoca bajãnebemaba jarad̶a quĩrãca osia. Mariara edasia. 25 Baribʌrʌ ãbaa cãĩnaca basía ab̶a maʌ̃ warra iwina tobʌrʌd̶aa.† Iwina. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e maʌ̃ra neẽ́a. Tod̶acarea Joseba idjira trʌ̃ b̶ʌsia Jesu.\\n*1:1 Genesi 12:1-3; 2 Samuel 7:16.\\n†1:6 2 Samuel 11; 12.\\n‡1:11 Maʌ̃ Jeconiara idjab̶a Joaquiʌ�� abadaa.\\n§1:11 2 Reye 24:8-16.\\n*1:23 Isaía 7:14.\\n†1:25 Iwina. Griego bed̶ead̶e ʌ̃cʌrʌ cartad̶e maʌ̃ra neẽ́a.","num_words":557,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti 2 CORINTIOS 2\\n1 Bairi yʉ pʉame tunu, “Roro na yapapuao joroque na yʉ átibujioʉ,” ĩ, mʉjããrẽ ñiñañesẽãnemoʉ ápéwʉ. “Atopʉa yʉ tuacõãgʉ mai,” ñi tʉ̃goñawʉ̃. 2 Bairi mʉjãã yapapuao joroque mʉjãã yʉ caĩñarĩjẽ jʉ̃gori yʉ caápata, ¿noa mena yʉ tʉ̃goña ʉseanibujiocʉti? Mʉjãã roque yʉ tʉ̃goña ʉseanio joroque caána majũ mʉjãã ãniña. Bairi roro mʉjãã yapapuao joroque yʉ átinemogaepʉ. 3 Bairi merẽ mʉjããrẽ cajʉ̃goye jĩcã carta mʉjãã yʉ woaquetibʉjʉ jʉ̃goyetijowʉ. Mʉjãã tʉpʉ yʉ caãno, yʉ yapapuao joroque mʉjãã caáperiparore bairo ĩ, yʉ woaquetibʉjʉ jʉ̃goyetijowʉ. Yʉ ʉseanio joroque mʉjãã caáto bootʉ̃goñarĩ tore bairo yʉ ápʉ. Bairi cariapea yʉ masĩña mʉjãã mena yʉ caʉseaninucũrĩjẽrẽ. Jĩcãrõrẽã bairo nicõãña. 4 Baipʉa mʉjããrẽ yʉ cawoajori rʉ̃mʉ caãno yʉ caĩwoajopeere tʉ̃goñarĩ roro majũ yapapuari yʉ otinucũwʉ̃. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, mʉjãã tʉ̃goña yapapuao joroque ĩ mee, mʉjããrẽ yʉ woaquetibʉjʉjowʉ. Mʉjããrẽ nocãrõ yʉ caĩñamairĩjẽrẽ na masĩáto ĩ roque, tore bairo mʉjãã yʉ quetibʉjʉ woajowʉ.\\n5 Bairi ni ũcʉ̃ yʉre yʉ yapapuao joroque caácʉ pʉame, yʉ jeto meerẽ tore bairo ácʉmi. Baipʉa mʉjãã cʉ̃ãrẽ peeto ũno mʉjãã yapapuao joroque ásupi. Netõnʉcãrõ majũ ĩgaecʉ “peeto ũno” mʉjããrẽ ñi quetibʉjʉya. 6 Tore bairo roro marĩ baio joroque caácʉre tutuaro merẽ capããrãpʉa mʉjãã mena macããna mena cʉ̃rẽ mʉjãã cabeyorique merẽ ñujãñuña. Tunu mʉjãã caátinemopee maniña. 7 Bairi yua, ãmerẽ cʉ̃rẽ roro cʉ̃ mʉjãã caátajere masiritiri cʉ̃ mʉjãã cajʉáto ñuña. Roro netõrõ yapapuari cʉ̃ ãnimasĩẽtĩõ joroque ápericõãña. 8 Bairi tunu mʉjããrẽ ñinemoña: Caãnijʉ̃goro cʉ̃rẽ mʉjãã camairĩcãrõrẽ bairoa ãme cʉ̃ãrẽ cʉ̃ mainemoña. 9 Bairi cajʉ̃goyepʉ ati wãme yʉ caquetibʉjʉrijere mʉjãã yʉ quetibʉjʉ woajojʉ̃gowʉ. Cariapea, “Yʉ caátirotirijere na átimasĩgamiñati,” ĩ masĩgʉ, tiere mʉjãã yʉ woatujowʉ. 10 Ni ũcʉ̃rẽ roro mʉjãã caátajere mʉjãã camasiritibojaata, yʉ cʉ̃ã tiere cʉ̃ yʉ masiritibojagʉ. Bairi roro cʉ̃ caátaje caãmata, cʉ̃ yʉ masiriyobojagʉ, nocãrõ mʉjããrẽ camai ãnirĩ Cristo cʉ̃ caĩñajoro yua. 11 Bairo marĩ caãmeo átimasĩata, wãtĩ pʉame marĩ rocatu masĩẽtĩgʉmi. Bairãpʉa roro camasãrẽ cʉ̃ caátitomasĩnucũrĩjẽrẽ caroaro majũ merẽ marĩ masĩjãñuña.\\nIntranquilidad de Pablo en Troas\\n12 Troas macãpʉ Cristo yaye quetire yʉ caquetibʉjʉetaro, to macããna capããrã marĩ Quetiupaʉ yaye quetire tʉ̃gogamiwã. 13 Bairo na catʉ̃gogamiatacʉ̃ãrẽ, yʉ pʉame caroaro yerijõrõ yʉ ãnimasĩẽpʉ̃ marĩ yaʉ Titore yʉ cabocáetaeto jʉ̃gori yua. Bairi to macããnarẽ átáje uwiri bero, ato Macedoniapʉ yʉ atícoapʉ yua.\\n14 Jĩcãʉ̃ pajĩãrĩ majã quetiupaʉ cʉ̃ capajĩãtunuetari bose rʉ̃mʉ caetaro, cʉ̃ ʉ̃mʉarẽ cʉ̃ capũnaa nʉcãrotirore bairo marĩ cʉ̃ canetõrĩcãrã cʉ̃ãrẽ Jesucristo mena marĩ neñarotiyami Dios. Tunu bairoa cajʉtiñurĩjẽ werea ũnie na cabusemʉgõjoro nipetiropʉ cabusejesapeticoatore bairo nipetiropʉre cʉ̃ yaye quetire quetibʉjʉbatoʉ átiyami Dios marĩ caquetibʉjʉnetõrĩjẽ jʉ̃gori. Tiere tʉ̃goñarĩ, “Dios, jãã mena mʉ ñujãñuña,” jãã ĩnucũña. 15 Bairi marĩ Jesucristo yarã ãna, Dios pʉame cʉ̃ ʉseanio joroque ána, marĩ átiya. Werea incienso cajʉtiñurĩjẽrẽ Jesucristo cʉ̃ pacʉre cʉ̃ cabusemʉgõ jorijere bairo caãna marĩ ãniña. Bairo caroaro cariape marĩ yeri marĩ caãninucũrĩjẽrẽ nipetiro camasã ĩñajesa peticoanucũñama. Bairi canetõparã, cayasiparã cʉ̃ã nipetiro jĩcãrõã ĩñajesa peticoanucũñama caroaro marĩ yeri mena marĩ caátiãnierẽ. 16 Cayasiparã pʉamerã, marĩ pʉame carorije capũnirĩjẽ cabusejorore bairo na marĩ ãniña. Marĩ ũna cʉ̃ yaye quetire catʉ̃goʉsarã cʉ̃ canetõparã pʉamerã, marĩ pʉame caroa cajʉtiñurĩjẽ cabusejorore bairo na marĩ ãniña. Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cʉ̃ majũã cʉ̃ camasĩrĩjẽ mena Dios yayere quetibʉjʉ masĩẽcʉ̃mi. Dios cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori roque quetibʉjʉ masĩñami. 17 Bairãpʉa capããrã aperã Dios yaye quetire quetibʉjʉganucũñama, tie mena pairo wapatagarã. Jãã pʉamea narẽ bairo jãã áperinucũña. Jesucristo yarã, Dios cʉ̃ cajoricarã ãnirĩ, cʉ̃ caĩñajoro caroaro cariape nʉcʉ̃bʉgorique mena jãã quetibʉjʉnucũña.","num_words":531,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Corintios 4 BSNNT - Mʉare gotimasiorimasare: - Bible Search\\nJesucristo ocare gotimasiorimasa ĩna bajire queti\\n1Mʉare gotimasiorimasare: “Cristore moabosarimasa ñaama”, yʉare yiya mʉa. Ĩ oca masa ĩna masibeticatire yʉare gotimasioroticõacami Dios. 2Moabosarimasa mani ñacõa ñarʉajama, ĩna rotirore bajirone cʉdirũgũroti ñaja. Ĩna bojarore bajiro ĩna yijama, ĩnare rotigʉjʉa, quẽnaro ĩnare ĩavariquẽnagʉ̃mi. 3Yʉjʉarema, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moagʉ̃ ñaami Pablo” mʉa yijama, mʉa yibetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. Masa ʉjarã quẽne, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moagʉ̃ ñaami Pablo” ĩna yijama, ĩna yibetijaquẽne, no yibeaja. Yʉ masune, “¿Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moati yʉ, moamasibeatique yʉ?”, yitʉoĩabeaja yʉ. 4No yigʉ to bajise tʉoĩabecʉja. Cristore quẽnaro moabosadicajʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moacami Pablo” yire ũni me ñaja ti. Mani ʉjʉ Cristo ñaami, “Yʉ bojarore bajiro quẽnaro moacami. Quẽnaro moabeticami” yimasirocʉma. 5To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, “Ãni quẽnaro moaami. Ĩjʉa, quẽnaro moabeami”, yʉare yibetiroti ñaja mʉare. Masa ĩna ajibeto, mani yisere, mani tʉoĩasere quẽne, ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Ajijedicõato masa” yigʉ, manire gotirotirʉcʉmi. To cõrone mani yirere ĩabesejeomasirʉarãja mani. Quẽnaro yiriarãre, “Quẽnaro yicajʉ mʉa”, ĩnare yirʉcʉmi Dios.\\n6“‘Dios oca mʉare gotimasiorimasare ado bajiro tʉoĩaroti ñaja’ yimasiato ĩna” yigʉ, Apolos ĩ bajisere, to yicõari, yʉ bajisere mʉare gotibʉ yʉ. “Yʉa bajisere tʉoĩacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro tʉoĩato ĩna quẽne” yigʉ, to bajiro mʉare yibʉ yʉ, ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare: “Yʉare gotimasiogʉ̃jʉa, mʉare gotimasiogʉ̃ rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, yaja mʉa. To bajiro yibetiroti ñaja. 7“Yʉare gotimasiogʉ̃jʉa, mʉare gotimasiogʉ̃ rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉa yijama, “Gãjerã rẽtoro masirã ñari, bʉtobʉsa masigʉ̃re besemasiaja yʉa” yirã yirãja. “To bajiro yirã ñato” yigʉ me mʉa masirotire ʉjoyumi Dios. Jediro mʉa masise Dios ĩ ʉjore ñaja. To bajiri, Dios ĩ ʉjore ti ñaboajaquẽne, ¿mʉa masune tʉoĩacõari, “Masirã ñaja yʉa” yirãre bajiro yati mʉa? Tire yibeticõaña.\\n8Ʉjarãre bajiro tʉoĩarũgũaja mʉa. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Ĩna gotimasiosere bojabeaja. Masimena ñaama”, yʉare yiĩaja mʉa. Dios yere quẽnaro masirã mʉa ñajama, yʉa quẽne, mʉa masisere ajitirʉ̃nʉborãja. 9To bajiri, “Dios yarã ĩ ĩamaimena ĩ cũriarãre bajiro bajiaja”, yitʉoĩaja yʉa. “Vaja mana ñaja mʉa. Mʉa sĩa ecosere ĩarʉarãja” masa ĩna yirãre bajiro bajiaja yʉa. “ ‘Adi macarʉcʉroana, õ vecana ángel mesa quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna tãmʉosere ĩna ĩarʉajama, ĩnare ĩato’ yigʉ, yʉare cũñumi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. 10Cristo ĩ bojasere yirã yʉa ñajare, “Tʉoĩamasimena ñaama”, yʉare yama masa. To bajiro yʉare yiboarine, mʉajʉarema, masirãre bajiro mʉare ĩama. “Dios ĩ ejarẽmobetijama, ĩ ocare quẽnaro gotimasimenaja mani”, yitʉoĩarã ñaja yʉa. To bajiro yirã yʉa ñaboajaquẽne, “Dios oca quẽnaro masiaja yʉa”, yirũgũaja mʉa. Gãjerã ĩna rʉ̃cʉbʉorã mʉa ñaboajaquẽne, yʉarema rʉ̃cʉbʉobetirũgũama masa. 11Tirʉ̃mʉjʉ yʉa bajicatore bajirone bajicõa ñarũgũaja yʉa, adirodorire quẽne: Bʉto ñiorija, oco idirʉaboa, sudi mani, masa quẽne rojose yʉare yirũgũama. Yʉa ñarotivi quẽne, maja yʉare. 12Dios ocare gotirã ñaboarine, yʉa masune bʉto josari moarũgũaja yʉa, yʉa ñase vaja, yʉa base vaja, vaja yirʉarã. Gãjerã yʉare ĩna ajatud'iboajaquẽne, “Quẽnaro mʉare yato Dios”, ĩnare yicʉdirũgũaja yʉa. Rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare gãmebetirũgũaja. 13Yʉare ĩna tud'iboajaquẽne, quẽnasejʉare tʉoĩacõari, ĩnare gotirũgũaja yʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉare ĩna ĩatecatore bajirone ĩatecõa ñarũgũama.\\n14“Yʉ ucacõasere ĩacõari, ajibojoneato” yigʉ me, adi quetire mʉare ucacõaja yʉ. Yʉ mairã, yʉ rĩare gotimasiogʉ̃re bajiro mʉare gotiaja yʉ, “Quẽnaro riojo masiato ĩna” yigʉ. 15Cristo ĩ bajirere mʉare gotimasiorã, diez mil ñarã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ sĩgʉ̃ne ñaja, mʉare gotimasiosʉocacʉ. Yʉ gotimasiosere ajicõari Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajiaja yʉma. 16To bajiro yʉ bajijare, yʉ yirũgũcatore bajiro mʉa yijama, quẽnaroja.\\n17To bajiro mʉa bajirotire bojagʉ ñari, Timoteore, mʉare ejarẽmorocʉre, mʉare cõaja yʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajiro bajirũgũami Pablo”, mʉare yigotirʉcʉmi, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore yʉ gotimasiocatire. Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃re bajiro bajigʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami Timoteo. 18“Jʉaji ejabecʉmi Pablo” yitʉoĩarã ñari, sĩgʉ̃ri mʉa rãca “Ñamasurã ñaja yʉa”, gãmerã yivariquẽnarãja mʉa. 19“Yʉ varotire Dios ĩ bojajama, yoaro mene mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. Mʉa tʉ ejacõari, to bajiro gãmerã mʉa yiñasere masirʉcʉja yʉ. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉa yijama, mʉa rãca bʉtobʉsa Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere quẽne ĩamasirʉcʉja. 20Ado bajise ti bajijare, to bajiro yaja yʉ: Dios yarã me ñaama socarãne, “Diore ajirã ñaja yʉa” yigotiboarine, ĩ bojarore bajiro yimena. Ĩ yarã ñaama ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã. 21To bajiri mʉa tʉ ejacõari, ¿no bajiro mʉare yʉ yirotire bojati? Rojose mʉa yisere mʉa yitʉjabetijama, tutuaro mʉare gotirʉcʉja yʉ. Tire mʉa yitʉjajama, mʉare yʉ maisere quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ.","num_words":700,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti COLOSENSES 2\\n1 “Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, josari moarũgũgʉ̃mi Pablo” mʉa yisere bojaja yʉ. Laodicea macana, to yicõari gãjerã yʉre ĩabetiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, to bajise ĩna yisere bojaja yʉ. 2 Ado bajiro quẽnaro mʉa ñarotire yigʉ, josari moarũgũaja yʉ: Cristore mʉa tʉoĩavariquẽnarotire, quẽnabʉsaro mʉa gãmerã mairũtuarotire, to yicõari, Cristo ocare quẽnaro ajimasirotire yigʉ yaja. To bajiro mʉa bajijama, masa ĩna masibeticatire, “Yʉ yarã masiato” yigʉ, Dios ĩ yisere quẽnaro masirʉarãja mʉa. To bajiro yʉ yijama, “Cristore quẽnaro masirʉarãja mʉa” yigʉ yaja. 3 Cristo yarã rĩne ñaama, “Ti oca, masa ĩna masibeticatire ñamasusere masiato” yigʉ, Dios ĩ yirã. 4 “Quẽnaro gotitorãre ajitirʉ̃nʉrobe” yigʉ, tire mʉare gotibʉ yʉ. 5 Mʉa rãca ñabetiboarine, mʉa rãca ñagʉ̃re bajiro tʉoĩaja yʉ. “Quẽnaro ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma” mʉare yitʉoĩacõari, bʉto variquẽnaja yʉ.\\n“ ‘Jesucristo, yʉ ʉjʉ ñaami’ yiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũroti ñaja mʉare”, Pablo ĩ yire queti\\n6 “Jesucristo, yʉ ʉjʉ ñaami” yiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yicõa ñaroti ñaja mʉare. 7 Mʉa yirotire masirʉarã, ĩre sẽnirũgũrʉarãja. To yicõari, Epafras mʉare ĩ gotimasioriarore bajirone Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũrʉarãja.\\n8 To bajiri, gãjerã ricati gotimasiorã, “Cristore bajiro bajirã ñarãma gãjerã” ĩna yisocasere ajibesa mʉa. Cristo ye me ñaja ti. Ĩna ñicʉa ĩna tʉoĩamasiriarore bajiro tʉoĩacõari gotirã yama.\\n9 Gãjerã manama. Cristo sĩgʉ̃ne ñaami jediro Dios ye cʉogʉ. Manire bajiro rujʉ cʉtiboarine, Dione ñañumi Cristo. 10 Ĩ rotijama, ñimʉjʉa ĩre cʉdibecʉ magʉ̃mi. To bajiri, Cristo yarã ñari, jediro ñamasuse cʉorã ñaja mʉa. Disejʉa rʉyabeaja mʉare quẽne. 11 Circuncisión ĩna yiecorijʉne, “Dios rĩare bajiro bajirã ñacoajʉ mani” yitʉoĩarã ñari, tire yirũgũrãma jud'io masa. To bajiro ĩna yiboase, mani rujʉaye ti ñajare, Dios ĩ ĩajama, vaja maja ti. Mʉajʉarema, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, mʉare ejarẽmoñumi, “Yʉ yarã ñacõari, rojose yirʉa tʉoĩabeticõato” yigʉ. 12 Mani bautizaecojama, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajiyuja mani. To bajicõari, “Jesucristo ĩ yuje ecoro bero, ĩ masise rãca ĩre tudicatioyumi Dios” yitʉoĩariarã ñari, Cristo rãca tudicatirãre bajiro bajiyuja mani. To bajiriarã ñari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. 13 Tirʉ̃mʉjʉ rojose yiriarã ñari, Dios yarã me ñariarãja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, rojose mʉa yirere masiriocõari, “Cristo ĩ ejarẽmose rãca yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ mʉare yiyumi Dios. 14 Rĩjorojʉma Dios ĩ rotimasirere cʉdijeobetiriarã mani ñajare, rojose tãmʉorona ñañuja mani maji. To bajiro mani bajiroti ti ñajare, yucʉ́tẽrojʉ ĩ macʉre rijarotiyuju Dios, “Rojose ĩna yise vaja, ĩnare vaja yibosato” yigʉ. To bajiri ĩ rijabosare sʉorine rojose mani yisere masiriojeocõañuju Dios. 15 To bajiro Cristo ĩ rijabosare sʉorine vãtia rojose yirotirã, ĩna rotimasiboariarore bajiro, “Rotimasibeticõato” yigʉ yiyumi Dios.\\n16 To bajiri, Cristo yarã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mʉa. To bajiri, gãjerã socase gotirimasa ado bajise mʉare ĩna yisere ajibesa mʉa: “Ti ñaja babetiroti. Adi ñaja idibetiroti. Ñamiagʉ muiju ĩ roarirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñaja rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yirũgũroti ñaja”, mʉare yirãma ĩna. 17 To bajiro ĩna yise, Cristo ĩ rijabosaroto rĩjoro jud'io masare Dios roticũmasirejʉ ñañuja maji. To bajiboarine, adirʉ̃mʉrirema vaja maja ti. Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yisejʉa ñaja vaja cʉti. 18 “Ángel mesare yʉa yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirʉ̃cʉbʉomena mʉa ñajare, mʉare ĩavariquẽnabecʉmi Dios” ĩna yisere quẽne ajibesa mʉa. Ĩna masune tʉoĩaboarine, “Yʉa cãjiriarojʉ ĩacõari, quẽnaro Dios ĩ rotisere gotiaja yʉa”, yirã ñarãma. “Ñamasurã me ñaja yʉa” yigotiboarine, ĩna tʉoĩasejʉama, “Ñamasurã ñaja”, yitʉoĩaboarãma. 19 Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩ ye riojo gotirã me ñarãma. Cristo, sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami Cristo, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ.\\n20 “Rojose yibeticõari, yʉ bojasejʉare yato” yigʉ, ĩre ajitirʉ̃nʉronare manire rijabosayumi Cristo. To bajiro ĩ bajire ti ñaboajaquẽne, ¿no yirã Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna gotisere ajirʉ̃cʉbʉoati mʉa? 21 “Tire moaĩabesa Tire babesa” ĩna yirotisere ajirʉ̃cʉbʉobesa mʉa. 22 Jedise ñaja bare. To bajicõari, mʉare ĩna rotise, Dios ye me ñaja. Masa ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiose ñaja. 23 Ĩna ajivariquẽnasere ĩna gotijama, tire ajicõari, “Quẽnaro gotimasiama”, yitʉoĩaboarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro tʉoĩarã me ñarãma. Ado bajise ĩnare gotimasioboarãma ĩna: “Yʉa rʉ̃cʉbʉorãre mʉa quẽne mʉa rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja. ‘Masirã me ñaja’ mʉa yitʉoĩajama, quẽnaja. Mani rujʉre rojose mani yijama, quẽnaja. To bajiro mani yijama, rojose mani yisere yitʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro ĩna yiboase socase ñaja.","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Kʼãrẽ nebiata erbʉ Daizezebara ẽbẽrarãitara?\\n1. ¿Kʼãrẽ nebiata erbʉ Daizezebara ẽbẽrarãita?\\nDAIZEZEBA nããra ẽbẽra parãnara bari parã ẽ basi. Kãgabasi Adan Ebaʉ̃mera ẽjũã biadepanamarẽã, wũãwũã baradamarẽã, naʉ̃ ẽjũã kĩrãwãreã owãnamarẽã akʉza nedʉwʉrʉrasida akʉdamarẽã. Maʉ̃ta kãgabʉ Daizezebara ẽbẽrarãita akʉza iya krĩchabʉra awuara krĩcha ẽ (Génesis 1:28; 2:8, 9, 15; akʉra nota 6de).\\n2. (1) ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Daizezeba krĩchabʉra aripe oita? (2) ¿Kʼairata bai naʉ̃ drʉadera akʉza ewari sõbebayeda?\\n2 ¿Bʉmara dayirãra ẽjũã biade panaika? Jeowaba jarabʉ baseabʉta. Iya jarabʉ: «Mʉ̃a jaranʉmasi akʉza mʉ̃a oyi iyi zemarẽã» (Isaías 46:9-11; 55:11). Mawũẽra Daizezebara aripe oyi iya krĩchadara, mia kʼaiba aña obi ẽ. Adewara Jeowaba naʉ̃ drʉa parãsidera, «bari parã ẽ basi awuarabʉrʉ parãsi miõ bʼaita» (Isaías 45:18). Daizezebara kãgabʉ naʉ̃ drʉara ẽbẽrarãba biradamarẽã. Mamina, ¿kʼairata bai naʉ̃ drʉadera? Akʉza ¿ewari sõbebayeda? Daizeze Bedʼeabara jarabʉ bʼaita ẽbẽra biarata akʉza iyi bedʼea ũrĩbʉratrʉ, iya jarabʉ: «Ẽbẽra biaratrʉ duanañi maʉ̃ drʉadera akʉza ewari jõmaʉ̃nebayi maʉ̃ ʉ̃rʉra» (Salmo 37:29; Apocalipsis 21:3, 4).\\n3. ¿Kʼãrẽta krĩchaseabʉ ẽbẽra zʉbʉrianʉmʉta ũdubʉrʉdera?\\n3 Mamina idira ẽbẽra mejãchaʉta kayapanʉ, beipanʉ, adewara awuru pʉwʉrʉdera yiya beapanʉ. ¿Maʉ̃ta Daizezebara kãgabasika? Mawũã ẽ. Mawũẽra, ¿kʼãrẽa aripe oẽ iya krĩchabʉra? Maʉ̃ra Daizeze Bedʼeaba panʉñi.\\nDAIZEZEBARA NEJɄRATA ERBɄ\\n4, 5. (1) ¿Kʼaiba bedʼeabisi damara? (2) ¿Nezrʉgakata tẽãne sãwũã nezrʉgamia baseabʉ?\\n4 Daizezera nejʉra barabʉ, maʉ̃ trʉ̃ra Diaru akʉza Satana (Ãtõmiã). Ẽjũã kĩrãwãreãnẽra Diarubara damaneba sewasi Ebara, ĩjãbisi damata bedʼeanʉmʉta (Apocalipsis 12:9; Génesis 3:1) (akʉra nota 7de).\\n5 Bʉmara, ¿Daizezeba parãsika Diarura? Mawũã ẽ. Iya Adan Ebaʉ̃me parãsidera, ʉ̃tʉra mejãchabasi angelerãra. Tẽãne maʉ̃ra angelera abaʉdebemata aña krĩchasi, mawũã Diarubasi (Job 38:4, 7). Mamina, ¿Sãwũã mawũã berabarisi? ¿Nezrʉgakata tẽãne sãwũã nezrʉgamia baseabʉ? Mia kʼaiba todaka wũãwũã nezrʉgamiara. Mamina, krĩchara naʉ̃ta, ẽbẽra abaʉba kãgayi nekʼãrẽ iyide ẽãta, iya maʉ̃ta mejãcha kãga baera, miõ neẽ dogodera maʉ̃ra zrʉga jiraedayi. Mawũã ẽbẽra biabadata nezrʉgamiabayi (akʉra Santiago 1:13-15; akʉra nota 8de).\\n6. ¿Sãwũã angel aba Daizeze nejʉrabasi?\\n6 Mawũã berabarisi angel aba. Jeowaba jarasi Adanʼa akʉza Ebaʼa wũãwũã mejãcha todamarẽã naʉ̃ drʉade (Génesis 1:27, 28). Maʉ̃ba naʉ̃ angelbara krĩchasi baibara: «Jõma ẽbẽrarãbara mʉ̃trʉ kãgadaidebʉ, Jeowa kãgadai kʼaʉde». Iya maʉ̃ta ewari jõmaʉ̃nẽ krĩchabasi baera, jʉrʉsi Eba sãwũã sewaita. Mawũã obʉrʉba iyira Diarubasi (Ãtõmiã). Akʉza Daizeze nejʉrabasi (akʉra Génesis 3:1-5).\\n7. (1) ¿Kʼãrẽa beisi Adan Ebaʉ̃mera? (2) ¿Kʼãrẽa zõnabape akʉza beipanʉ?\\n7 Daizezeba jarasi Adan Ebaʼa ẽjũã kĩrãwãreãnẽ bakuru abaʉde netabʉta ko ẽ marẽã. Iya jarasi maʉ̃ netata kora beita, mamina Adan Ebaʉ̃mebara ũrĩna ẽ basi mawũã beisida (Génesis 2:17; 3:6). Adan Ebaʉ̃mera beisida Jeowaba jarada kĩrãkʼa (Génesis 3:17-19). Adewara ãyi wũãwũãsida, ãyideba zesi baera bei wãsida (akʉra Romanos 5:12). ¿Sãwũã Adan Eba wũãwũãrãra yi kayiruata erpanasi? Krĩchara naʉ̃ yizata: bʉa kaldero pãchibʉde wiayi be yi zake bekata, maʉ̃ba maʉ̃ be yizake bekara pãchi wiyi. Abarika berabarisi Adanta Daizeze Bedʼea ũrĩ ẽ baside mawũã kayirua omiabasi. Dayirã jõmaʉ̃ta Adan warrara baera, yi kayirua omia. Maʉ̃ kʼarea dayirãra zõnabape akʉza beipanʉ (Romanos 3:23; akʉra nota 9de).\\n8, 9. (1) ¿Diarubara kʼãrẽta krĩchamarẽã kãgabasi Adan Ebaʉ̃mebara? (2) ¿Kʼãrẽa Jeowabara wãña bea ẽ basi iyi ʉ̃rʉbara badara?\\n8 Diarubara osi Adan Ebaʉ̃meba ũrĩna ẽ marẽã Jeowa bedʼeata, maʉ̃neba ʉ̃tara Jeowaʉ̃me yi jʉradepanʉ. Iyara kãgabasi Adan Ebaʉ̃meba krĩchamarẽã Daizezera sewa nebʉrʉ omiata, biʼia zokʼabe ẽãta akʉza dayi biabaita kãga ẽãta. Maʉ̃ba Diarubara ẽbẽrarã krĩchabikĩrãbasi Daizezeba dayirã kʼãrẽ omarẽã jarabe ẽãta. Adewara jarasi Adan Ebaʼa ãyi krĩchama zebʉrʉta omarẽã. Mawũẽra, ¿kʼãrẽta oseabasi Jeowabara? Meserabai makenaseabasi iyi ʉ̃rʉbarabʉta. Mamina mawũã osibʉrʉ ũdubi ẽ bakasi Diarura sewa nebʉrʉ omiata.\\n9 Jeowabara maʉ̃ ewaridera makena ẽ basi iyi ʉ̃rʉbara badara, iduaribibʉ kʼãrẽ poaga bio bayeda ãyikʉza zokʼadamarẽã. ¿Kʼãrẽa? Mawũã, ũdubiyi Diarura sewa nebʉrʉ omiata akʉza Jeowabʉrʉ kʼawuabʉ dayirãra sãwũã biabaita. Audre kʼawuadayi naʉ̃ ʉ̃rʉ yi 11de. ¿Bʉa sãwũã krĩchabʉ Adan Ebaʉ̃meba odadebara? ¿Ãya Daizeze bedʼea ũrĩna ẽ badabara bia osidaka? Jeowabara ãyaʼa nejõma diasi, kayirua okabasi, ẽjũã kĩrãwãreãnẽ panasi akʉza trajo biata erpanasi. Mamina Diaruba mia kʼãrẽsida dia ẽ basi ãyara. Bʉta mama basibʉrʉ, ¿kʼãrẽta okasi?\\n10. ¿Kʼaiare bʼaita krĩchaibara?\\n10 Abarika Adan Ebaʉ̃meba oda kĩrãkʼa. Dayirãbida krĩchaibara Jeoware wãita, mawũã ẽ bʉrʉ Diaruare (Ãtomĩa). Mamina Jeoware wãra dayirã bebʉta kʼarebaseabʉ akʉza ũdubiseabʉ Diarura sewa nebʉrʉ omiata (Salmo 73:28; akʉra Proverbios 27:11). Naʉ̃ drʉadera ẽbẽra wĩkaʉba ũrĩpanʉ Daizeze bedʼeara. Akʉza Daizezeba zokʼa ẽ naʉ̃ drʉara. Mawũẽra, ¿kʼaiba zokʼabʉ naʉ̃ drʉara?\\n¿KʼAIBA ZOKʼABɄ NAɄ̃ DRɄARA?\\n¿Diarubara Jesuʼa nekʼãrẽ bia diaita jarakasika naʉ̃ drʉata iya zokʼa ẽ basibʉrʉ?\\n11, 12. (1) ¿Kʼãrẽta diaita jarasi Diarubara Jesuʼa? (2) ¿Daizeze Bedʼeade saʉ̃ne jarabʉ Diaruba zokʼabʉta?\\n11 Jesubara biʼia kʼawuabasi kʼaiba zokʼabʉta naʉ̃ drʉara. Ewaria abaʉde Diaruba (Ãtomĩa) Jesuʼa jarasi: «Ẽjũãne drua nʉmʉta ne kĩrãwãreã edʼa nʉmʉta. Mʉã naʉ̃ jõma bʉaa diaya sãkʼokʼodʼe kʼobʼepe mʉta ibia jarara» (Mateo 4:8, 9; Lucas 4:5, 6). Mawũẽra, ¿kʼãrẽta kʼawuapanʉ maʉ̃ nebara? Naʉ̃ drʉata iya zokʼabasi ẽ bʉrʉ Diaruba Jesuʼa maʉ̃ nebia diaira jara ẽ bakasi. Maʉ̃ba dayia kʼawuabibʉ naʉ̃ drʉara Diaruba zokʼabʉta.\\n12 Maʉ̃ kʼarea dayirãba krĩchaseabʉ: «Naʉ̃ drʉa Jeowaba parãnabʉrʉ, ¿sãwũã Diaruba zokʼabai naʉ̃ drʉara?» (Apocalipsis 4:11). Mawũã, mamina Jesubara dayirãʼa biʼia jara ũrĩbisi. «Ãtomĩara naʉ̃ ẽjũã nokʼota» (Juan 12:31; 14:30; 16:11). Akʉza apostol Pablobara jarasi, Diarura naʉ̃ ẽjũã nokʼota (2 Corintios 4:3, 4). Adewara apostol Juanba bʉsi. «Naʉ̃ drʉara jõma yi kayirua juwa edrebʉ» (1 Juan 5:19).\\n¿SÃWŨà JÕĨ DIARUBA KAYIRUA OBɄRA?\\n13. ¿Kʼãrẽa ẽjũã kĩrãwãreãta zemarẽãpanʉ?\\n13 Ewariza audre kayirua owãna. Badumae ũdupanʉ yõta, nekʼãrẽ aripe oda ẽãta, sewa nebʉrʉ omiarata. Ẽbẽrarãbara jõbi auda ẽ naʉ̃ bedʼea zromara, ãyi mejãcha zarea obʉmina. Maʉ̃ba aranʉ Daizeze yõ ewari zebʉrʉde jõbiyi, mawũã ẽjũã kĩrãwãreãta weyi (Apocalipsis 16:14-16; akʉra nota 10de).\\n14. (1) ¿Kʼaita jʉrʉsi Jeowabara iyi Nokʼo zokʼamarẽãra? (2) ¿Kʼãrẽta jarasi Daizeze Bedʼeabara Jesu ʉ̃rʉra?\\n14 Jeowabara iyi Nokʼo zokʼamarẽã jʉrʉsi Jesuta, nekʼãrẽ aripe omarẽã. Maʉ̃ta jarapanʉ Daizeze Nokʼota. Poaga mejãcha berabarisi Daizeze Bedʼeaba jaradata Jesuba, Nokʼo neneẽã zokʼa erbaita akʉza maʉ̃ Nokʼora jõkabaita (Isaías 9:6, 7). Maʉ̃ kʼarea Jesubara iyi kʼaidubemara jaradiasi sãwũã yiwidʼibarata: «Dai Nokʼota nʉmadua. Bʉa krĩñata odʼaidʼe bʼʉa ʉ̃tre obʼe kĩrãkʼa, mawũã odʼaidʼe bʼʉa druadʼebidʼa» (Mateo 6:10). Audre kʼawuadaya naʉ̃ ʉ̃rʉ yi 8de, Daizeze Nokʼoba jõma makenañi namabema nokʼora (akʉra Daniel 2:44). Mawũã obʉrʉ tẽã Jeowaba ẽjũã bia weyi (akʉra nota 11de).\\nẼJŨà KĨRÃWÃREà BʼAIRA ARAKʼAITABA\\n15. ¿Kʼairatrʉ panai ẽjũã biadera?\\n15 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «Bayi bãjã yiwidita, drʉa yiwidita, mama neneẽbayi iyi bedʼeaba jarabʉ kĩrãkʼa» akʉza «mama nekʼãrẽ aripe obayi» (2 Pedro 3:13; Isaías 65:17). Edaʉde Daizeze Bedʼeabara «drʉa» jarabʉrʉbara jarabʉ ẽbẽrarã jaraita (Génesis 11:1). Maʉ̃ba drʉa yiwididera ẽbẽrarã Daizeze Bedʼea ũrĩpanʉratrʉ bayi. Maʉ̃rãtrʉ ẽjũã kĩrãwãreãnẽ panañi.\\n16. (1) ¿Kʼãrẽta diai Daizezebara ẽbẽrarã drʉa biade bʼairaitara? (2) ¿Kʼãrẽta oibara maʉ̃ ẽjũã kĩrãwãreãnẽ bʼaira?\\n16 Jesuba jarasi Daizezebara dayirãra beika babita, jõma yi ẽjũã kĩrãwãreãnẽ panaira (Marcos 10:30). Mamina, ¿kʼãrẽta oibara maʉ̃ ẽjũã kĩrãwãreãnẽ bʼaira? Maʉ̃ra panʉbʉ Juan 3:16 akʉza 17:3de (akʉra). Atia kʼawuadaya kʼasea jarabʉta Daizeze Bedʼeaba ẽjũã kĩrãwãreã ʉ̃rʉ.\\n17, 18. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ maʉ̃ drʉa biadera biode bia wãnaita?\\n17 Wuara neẽbayi nemitia omiarata akʉza yõta. Mia kʼãrẽsida neẽbayi ẽbẽra kayiruara naʉ̃ drʉadera (Salmo 37:10, 11). Naʉ̃ drʉa jõma ẽbẽra biaratrʉbayi Daizeze kãgabʉta akʉza iyi bedʼea ũrĩbʉta, mawũẽra naʉ̃ drʉadera jõmaʉ̃ta sobiapanañi ewari jõmaʉ̃nẽ (Salmo 72:7). Daizezeba jõma jõbi baera yõra (Salmo 46:9; Isaías 2:4).\\n18 Jeowa pʉwʉrʉdebʉra iya akʉyi. Israelitaraba Daizeze Bedʼea ũrĩpanʉenara, biode bia wãsida (Levítico 25:18, 19). Maʉ̃ kĩrãkʼa ẽjũã kĩrãwãreã zebʉrʉdera, biode bia wãnañi, perada ẽ bayi. Jeowaba dayirã akʉbʉ baera (akʉra Isaías 32:18 akʉza Miqueas 4:4).\\n19. ¿Kʼãrẽa wãrĩnu ĩjãnaibara jõmaita bʼaita yikora?\\n19 Jõmaʉ̃raitarabayi yikora. Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «Bayi mejãcha yikota naʉ̃ drʉade, katuma ʉ̃rʉra audre bayi» (Salmo 72:16). Akʉza Jeowaba jarabʉ nekʼãrẽ bia mejãcha diaita: «Naʉ̃ drʉabara diabayi yikota» (Salmo 67:6).\\n20. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ naʉ̃ drʉara jõma ẽjũã kĩrãwãreã bʼaita?\\n20 Naʉ̃ drʉa jõma ẽjũã kĩrãwãreãbayi. Mama dayirãbara erpanañi de biata nepono idabʉta (akʉra Isaías 65:21-24 akʉza Apocalipsis 11:18). Naʉ̃ drʉa jõma biabayi, nãã ẽjũã kĩrãwãreã bada kĩrãkʼa. Jeowabara dayirãʼa nekʼãrẽ jõma diayi. Daizeze Bedʼeaba jarabʉ: «Bʉ juwara ewabʉ akʉza zokʼaibʉraba nekʼãrẽ jõma kãgabʉta diabʉ» (Salmo 145:16).\\n21. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ nedʉwʉrʉrãra dayirãbawara ãbapanaita?\\n21 Nedʉwʉrʉrãra dayirãbawara ãbapanañi. Nedʉwʉrʉrabara neida oẽbayi dayirãra, wũãwũãrasida jemenebayi idi ewade nedʉwʉrʉra mẽsibadabawara (akʉra Isaías 11:6-9 akʉza 65:25).\\n22. ¿Sãwũã kʼarebai Jesubara ẽbẽrarã kayabera?\\n22 Miõta kayakabayi. Jesu nama egorodebasidera ẽbẽra mejãcha kayabeta bebikʉasi (Mateo 9:35; Marcos 1:40-42; Juan 5:5-9). Mamina Daizeze Nokʼobara naʉ̃ drʉade jõma kayabeta bebiyi, maʉ̃ba: «Mia abaʉ ẽbẽraba jara ẽ bayi, kayakʉmʉra» (Isaías 33:24; 35:5, 6).\\n23. ¿Kʼãrẽta oi Daizezebara ẽbẽrarã beida kʼareara?\\n23 Beidara jẽda piradrʉyi. Daizezebara jarabʉ ẽbẽrarã mejãcha beinʉmʉra jẽda piradrʉbita. Iyi Bedʼeaba jarabʉ: «Beudʼapeadʼara piradrʉbigai» Daizeze bedʼea ũrĩ badata akʉza ũrĩka badata (akʉra Juan 5:28, 29; Hechos 24:15).\\n24. ¿Bʉra ẽjũã kĩrãwãreãnẽ bakĩrãbʉka?\\n24 Maʉ̃ba dayirãbara krĩchaibara kʼareta oita. Jeowaba zokʼabʉta ũrĩta, mawũã ẽ bʉrʉ daya kãgabʉta obaita. Dayirãba Jeowaba kãgabʉta odara biode bia wãñi. Ewariaba Jesu beibodode yumakẽrãʼa jarasi: «Mʉa idi wãrĩnuta jaraya, bʉra mʉme ẽjũã kĩrãwãreãnebaya» (Lucas 23:43). Maʉ̃ kʼarea dayirãbara audre kʼawuaibara Jesu ʉ̃rʉ akʉza aripe oibara Daizezeba krĩchabʉta.\\n1: ¿KʼÃRẼ NEBIATA DIAYA PARÃSI DAIZEZEBARA DAYIRÃRA?\\n«Ẽbẽra biaratrʉ duanañi maʉ̃ drʉadera akʉza ewari jõmaʉ̃nẽbayi maʉ̃ ʉ̃rʉra» (Salmo 37:29).\\n¿Kʼãrẽta kãgabʉ Daizezeba ẽbẽrarãitara?\\nDaizezebara kãgabasi ẽbẽrarãba ẽjũã kĩrãwãreã babidamarẽã naʉ̃ egorota akʉza biʼia akʉdamarẽã nedʉwʉrʉrata.\\nDaizezeba aripe oyi iya kãgabʉra akʉza mia kʼaiba obe ẽã ada ẽ.\\n2: DAIZEZEBA ZOKʼA BɄ Ẽ NAɄ̃ DRɄARA\\n«Naʉ̃ drʉara jõma yi kayirua juwa edrebʉ» (1 Juan 5:19).\\nJesuba Diarura (Ãtomĩa) trʉ̃gasi naʉ̃ drʉa zokʼabarita.\\nDiarubara kãgabasi nekʼãrẽ iyide ẽãta.\\nDiaruba sewasi Ebata. Adanba akʉza Ebaʉ̃meba ũrĩna ẽ basi baera Daizeze bedʼeata maʉ̃ba beisida.\\nBeipanʉ Adanneba zebʉda baera.\\nDiaruba (Ãtomĩa) ẽbẽrarãta sewabʉ.\\n3: DAIZEZE NOKʼOBA ARA OYI\\n«Dai Nokʼota nʉmadua. Bʉa krĩñata odʼaidʼe bʼʉa druadʼebidʼa» (Mateo 6:10).\\n¿Kʼãrẽta oi Jeowaba maʉ̃ aripe oira?\\nDaizeze Nokʼobara jõma jõbiyi nokʼorãra akʉza iya zokʼayi ewari jõmaʉ̃ne.\\nDaizeze yõ ewaride Daizezeba makenañi ẽbẽra kayiruarãra naʉ̃ drʉadebʉrata.\\nJeowaba jidasi Jesura iyi Nokʼota zokʼamarẽã. Jesuba zokʼayi naʉ̃ drʉara.\\n4: DAIZEZE NOKʼOBA ẼJŨà KĨRÃWÃREÃBABIYI NAɄ̃ DRɄARA\\n«Bʉ juwara ewabʉ akʉza zokʼaibʉraba nekʼãrẽ jõma kãgabʉta diabʉ» (Salmo 145:16).\\n¿Kʼãrẽta oi Daizeze Nokʼobara dayirãbari?\\nYõta, aripe opanʉ ẽãta akʉza nemitia opanʉta jõbiyi.\\nDrʉa kĩrãwãreãnẽra, jõmaʉ̃ta neneẽãpanañi, akʉza erpanañi de biʼia kiruta akʉza ẽjũã kĩrãwãreãta.\\nJõmaita bayi yikota.\\nẼbẽrarãta nedʉwʉrʉrabawara neneẽãpanañi.\\nMia kʼaita kayakabayi akʉza beidarasida jẽda zokʼaipanañi.","num_words":1482,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 10 BSNNT - Moisés ñamasir'ire Dios ĩ - Bible Search\\n1Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirejʉama, “Rojose ĩna yisere ĩnare masiriojeorʉcʉja yʉ”, ĩ yire me ñañuja. Berojʉ bajirotire baji rĩjoro cʉtise ñañuja. To bajiro bajijare, tocãrãca cʉ̃mane vaibʉcʉrãre sĩacõari, “Rojose yʉa yisere yʉare masirioato Dios” yirã ĩna soemʉorotiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios. 2Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotise sʉorine, “Rojose mana ñaama” rẽmojʉne Dios ĩ yiĩacõajama, “Tudi rojose yʉa yisere masirioato Dios”, yibetiboriarãma. 3Vaibʉcʉrã rii ĩna soemʉorũgũse tocãrãca cʉ̃mane rojose ĩna yirũgũrere tʉoĩarotire yiro bajiaja. 4Vaibʉcʉrã rii ĩna soemʉosema rojose masa ĩna yisere, masiriose me ñaja.\\n5Vaibʉcʉrã ri'i, ĩna soemʉoboajaquẽne, rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriobetijare, adi macarʉcʉrojʉre ĩ vadiroto rĩjoro, ado bajiro Diore gotiyuju Cristo:\\n“Masa vaibʉcʉ rii ĩna soemʉosere bojabeaja mʉ. To bajiri, ‘Masare bajiro rujʉ cʉtigʉ ñato’ yigʉ, yʉre cõaña mʉ.\\n6‘Rojose mani yisere masirioato Dios’ yirã, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉorotiboasere quẽne ĩavariquẽnabeaja mʉ.\\n7To bajiri, ado bajiro mʉre yaja yʉ: ‘Adone ñaja yʉ. Mʉ bojasere yirʉ masa tʉjʉ vacʉ yaja. “To bajiro bajirʉcʉmi” mʉ ocare masa ĩna yiucacatore bajirone yirʉ, bajiaja’ ”, Diore ĩre yiyuju Cristo, masare ĩ rijabosarotire yigʉ.\\n8Quẽna, tirene mʉare gotiaja yʉ. “‘Rojose mani yisere masirioato Dios’ yirã, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉorotiboasere ĩavariquẽnabeaja mʉ, mʉ roticũcati ti ñaboajaquẽne”, Diore yiyuju Cristo. 9Quẽna ado bajise yiyuju Cristo: “Mʉ bojasere yirʉ masa tʉjʉ vacʉ yaja yʉ”, ĩre yiyuju. To bajiro ĩ yijama, ado bajiro ĩre yigʉ yiyuju: “Tirʉ̃mʉjʉ Moisére mʉ roticũcatire yitʉjacõari, mamejʉare masa ĩna ajise sʉori quẽnaro ĩnare mʉ yibosarotire bojagʉ bajiaja yʉ”, ĩre yiyuju. 10To bajiri Dios ĩ rotiriarore bajirone yigʉ, cojojine manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.\\n11Jud'io masa, paia, tocãrãcarʉ̃mʉrine ĩna ye moare ñajare, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yirã, cojoji me vaibʉcʉrã riire soemʉorũgũrãma ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩna yisere, masiriose me ñaja. To bajiri rojose ĩna yisere masiriobecʉmi Dios. 12Jesucristo, cojojine manire rijabosacõari bero, rojose mani yisere yirẽtobosajeocõagʉ̃ ñari, Dios ĩ rotiñarojʉ rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujiyuju ĩ. 13“Mʉre terã ñajediro rotigʉ ñarʉcʉja mʉ”, yiyuju Dios. To bajiri, “To bajiro yirʉcʉja” Dios ĩ yirere yuñagʉ̃mi Cristo. 14To bajiri, Cristo cojojine manire ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro ĩ yijare, “Ñajediro rojose mani yirere, mani yirotire quẽne, manire yirẽtobosajeocõañumi Cristo”, yimasiaja mani. 15Dios ocare masa ĩna ucamasire sʉorine ado bajise manire gotiami Esp'iritu Santo:\\n16“‘To bajiri, ĩnare mame yʉ vasoaroti, ado bajiro bajirʉaroja: “Yʉ masise sʉorine yʉ rotisere tʉoĩamasirʉarãma”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yisere bojarã ñari, quẽnaro yirũgũrʉarãma’, yami Dios mani ʉjʉ.\\n17‘Ĩnare ĩamaicõari, rojose ĩna yisere yʉ masiriojama, “Rojose yiriarã ñaama”, jʉaji ĩnare yitʉoĩabetirʉcʉja yʉ’, yami Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n18To bajiri rojose mani yisere Cristo manire ĩ yirẽtobosajeore ti ñajare, rojose mani yisere tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios. To bajiri, no yirã vaibʉcʉ riire soemʉomenaja mani.\\n“Diore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrũgũrʉarãja mani”, yire queti\\n19To bajiri, Jesús, manire rijabosacõari, rojose mani yisere yirẽtobosar'i ñari, õ vecajʉ manire sẽnibosa ñagʉ̃mi. To bajiri güimenane Diore sẽnito mani. 20Tirʉ̃mʉjʉma Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sudigasero yotoriaro ñañuju ti, “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare jãjamasibeama masa” yiĩorijʉ. To bajiro ti bajijare, ĩna masune Diore sẽnimasimena ñari, paia ʉjʉ ĩ sẽnibosasere bojarũgũmasiñujarã ĩna. Yucʉrema Cristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, no mani bojarijʉne mani masune Diore sẽnimasiaja mani. 21Cristo sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ñamasugʉ̃ manire sẽnibosagʉ. To bajiro yiñagʉ̃mi õ vecajʉ Dios ya vijʉ ñacõari. 22To bajiri, tocãrãcajine, “Ĩ bojarore bajirone yirʉaja” yirã, Diore sẽnirũgũrʉarãja mani. “Cristo sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩa tʉjamenane ĩre sẽnirũgũrʉarãja mani. To bajiro ĩre yisẽnirãne, “Rojose ñaja manire”, yitʉoĩabetirʉarãja mani, Dios, “Rojose mana ñaama” manire ĩ yiĩañajare. “Manire rijabosayumi Jesús” yirã, oco rãca ĩna bautizacana ñaja mani. 23Cristo oca mani buesʉocatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mani. “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” Dios manire ĩ yirere tʉoĩatʉjabetirʉarãja mani, “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ ĩ ñajare. 24Mani rãcanare ĩamaicõari, quẽnaro gotirʉarãja mani, “Ĩna quẽne gãjerãre ĩamaicõari, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmoato” yirã. 25Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rẽjarũgũroti ñaja, manire. Gãjerã rẽjarũgũboariarã ĩna rẽjatʉjarore bajiro bajibetiroti ñaja, manire. Rẽjacõari, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenasa” yirã, quẽnaro gãmerã gotirũgũrʉarãja mani, “Yoaro me ejarʉaroja rojose yirãre Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ” yimasirã ñari.\\n26Cristo ocare masiriarã ñaboarine, tire ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojosejʉare mani yicõa ñajama, manire yirẽtobosabetirʉcʉmi Cristo. 27To bajiri, rojose manire ĩ yirotire tʉoĩagüirã rĩne, Dios masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ” ĩre yirã rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborãja mani. 28Tirʉ̃mʉjʉ Dios ĩ rotimasirere sĩgʉ̃ tire ĩ cʉdibetijama, ado bajiro bajimasiñuju: Juarã ñacõari, “Rojose yimi” ĩre yirã ĩna ñajama, ĩre ĩamaimenane, Dios ĩ rotiriarore bajirone yirã, ĩre sĩamasiñujarã ĩna. 29To bajiro bajimasire ti ñajare, yucʉrema mame ĩ vasoarere ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, “Dios macʉ me ñarimi Jesús; manire rijabosabetirimi” ĩna yijama, ĩnare maigʉ̃ Esp'iritu Santore rojose ñagõrã yirãma. To bajiri bʉto rojose tãmʉorʉarãma. “Manire rijabosabetirimi Jesús” ĩna yise ti ñaboajaquẽne, ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja. 30Rojose ĩna yise vaja bʉto rojose ĩna tãmʉorotire masiaja mani, Dios ado bajiro ĩ gotirere masa ĩna ucamasire ti ñajare: “Yʉne ñaja masa rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirocʉ. Yʉ sĩgʉ̃ne riojo tire yimasigʉ̃ ñaja yʉ”, yigotiaja. Gajeye quẽne, ado bajise gotimasiñumi Dios: “Yʉ ñaja yʉ yarã rojose ĩna yijama, ĩnare rojose yirocʉ”, yigotimasiñumi Dios. 31Caticõa ñarũgũrocʉ, Dios, rojose yirãre ĩajũnisinicõari, rojose ĩnare ĩ yiroti, güiose masu ñarʉaroja ti.\\n32Dios ĩ ejarẽmose rãca Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉocatire tʉoĩamasiña mʉa. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã cojoji me mʉare rojose yicama ĩna. To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũcajʉ mʉa. 33Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa mʉare ajatud'icama ĩna. To yicõari, mʉa babarãre ĩna ajatud'iro ĩacõari, “Yʉa rãcana ñaama”, ĩnare yiĩamaicajʉ mʉa. 34Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩna tubiberiarãre quẽne, “Yʉa rãcana ñaama”, ĩnare yiĩamaicajʉ mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, rojose mʉare yicama gãjerã. Cristore ajitirʉ̃nʉcana mʉa ñajare, gãjerã mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉa gajeyeũnire ẽmacama ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Dios ĩ gotiriarore bajirone, ĩna ẽmase rẽtoro quẽnase ñacõa ñarotire bʉjarʉarãja mani, Dios ĩ ñarojʉa”, yivariquẽnacajʉ mʉa. 35To bajiro mʉa yitʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa. 36Rojose tãmʉoboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojarore bajiro yiriarã mʉa ñajare, Dios ĩ gotiriarore bajirone õ vecajʉ quẽnaro mʉare yirʉcʉmi. 37To bajiro bajiroti ti ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire:\\n“Yʉ cõarocʉ Cristo yoaro meaca ejarʉcʉmi. ‘To cõrone ejarʉcʉja mʉ’ yʉ yiroticatore bajirone ejarʉcʉmi.\\n38‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, bajirocacõari bero yʉ tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrocʉ ñagʉ̃mi. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjagʉrema, ĩre ĩaquẽnabetirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\\n39To bajise Dios ĩ gotimasire ti ñaboajaquẽne, manijʉama, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarona me ñaja mani. To bajiri, “Manire rijabosayumi Cristo” yitʉoĩarã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, Dios tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñaja mani.","num_words":1082,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Timoteo 1\\n1-2 Timoteo, yʉʉ Pablo mʉʉrẽ ãñudutia. Cõãmacʉ̃ marĩrẽ netõnérigʉ, teero biiri Jesucristo too síropʉ pʉtʉaatigʉdʉ dutirómena yʉʉ cʉ̃ʉ̃yere wededutigʉ beserigʉ niiã. Mʉʉ Jesuré padeogʉ́, yʉʉ macʉ̃ tiiróbiro niiã.\\nDiamacʉ̃́ niihẽrere buedutiririgue\\n3 Yʉʉ Macedonia ditapʉ wáagʉ, mʉʉrẽ bayiró jĩĩrirobirora tiimacã Éfesopʉ pʉtʉácũmuña. Toopʉ́re diamacʉ̃́ bueherare teeré buedutirijãña. 4 Atibʉ́reco maquẽ wedeseãmarere tʉonʉnʉ́serijããrõ. Teero biiri cʉ̃́ãya wedera tíatopʉ macãrã cʉ̃́ã jĩĩmʉãatiriguere tʉonʉnʉ́serijããrõ. Teeré tʉonʉnʉ́sera bʉ́ri peti cãmerĩ́ cúasori tiiádacua; Cõãmacʉ̃ tiidutírere tiirícua. Cʉ̃ʉ̃rẽ padeonemóricua.\\n5 Mʉ́ãrẽ cãmerĩ́ maĩrĩ́ boogʉ́, teero dutia. Ñañaré manirã́, ãñurõ yeeripũnacʉtira, jĩĩditoro manirṍ padeorá cãmerĩ́ maĩã́dacu. 6 Ãpẽrã́ teero biiriya. Noo booró wedesejãya. 7 Moisére dutiré cṹũriguere buedʉgamicua. Ãñurõ tee bueré maquẽrẽ masĩripacara, diamacʉ̃́ tiiróbiro bueeya.\\n8 Marĩ masĩã: Tee dutiré ãñuniã, marĩ teeré ãñurõ bue, diamacʉ̃́ tiiátã. 9 Ateré tʉomasĩ́rõ booa: Ãñurõ tiirá dutirére booríya. Biiro tiirápere dutirére cṹũrõ booa: Dutirére netõnʉcã́rãrẽ; dutirére tʉorídojãrãrẽ; ñañarã́rẽ; Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́rãrẽ; Cõãmacʉ̃rẽ quioníremena ĩñahẽrãrẽ; cʉ̃ʉ̃ye bueré maquẽrẽ boohérare; pacʉré, pacoré sĩãrã́rẽ; niipetira basocáre sĩãrã́rẽ; 10 ãpẽrãména ñañarõ ñeeaperare; ʉ̃mʉã́ sesaro numiã́mena tiiróbiro tiiránorẽ; basocáre yaa, dúarare; jĩĩditorepirare; “Cõãmacʉ̃mena jĩĩã” jĩĩditorare; Cõãmacʉ̃ bueré niipacari, merẽã buecoterare cṹũrõ booa. 11 Tee bueré Cõãmacʉ̃ netõnére queti maquẽ niiã. Cʉ̃ʉ̃ ãñunetõjõãgʉ̃ yʉʉre tee ãñuré quetire buedutiwi.\\nCõãmacʉ̃ Pablore bóaneõ ĩñarigue\\n12 Marĩ Õpʉ̃ Jesucristore ʉsenire ticoa. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre ĩñagʉ̃, “yʉʉ dutirére ãñurõ tiigʉ́daqui” jĩĩ wãcũgʉ̃, cʉ̃ʉ̃ buerére buenʉnʉsegʉdʉre sõnecorigʉ niiwĩ. Teero sõnecogʉ, yʉʉre tutuarere ticorigʉ niiwĩ. 13 Too sʉgueropʉ yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ ñañarõ wedesepacari, cʉ̃ʉ̃rẽ padeoráre ñañarõ netõrĩ́ tiipacári, cʉ̃ʉ̃ye maquẽrẽ buijã́pacari, yʉʉre sõnecorigʉ niiwĩ. Yʉʉ cʉ̃ʉ̃rẽ padeorére masĩriwʉ ména; yʉʉ tiirére tʉomasĩ́riwʉ. Teero tiigʉ́, yʉʉre Cõãmacʉ̃ bóaneõ ĩñarigʉ niiwĩ. 14 Marĩ Õpʉ̃ ãñuré petire yʉʉre ticowi. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre Jesucristore ãñurõ padeorí tiiwí. Cãmerĩ́ maĩrĩ́ tiiwí.\\n15 Ate yʉʉ wedeseadare diamacʉ̃́ niiã; niipetira ateré padeoró booa: Jesucristo Cõãmacʉ̃ dutirére netõnʉcã́rãrẽ netõnégʉ̃dʉ atibʉ́recopʉre atirigʉ niiwĩ. Yʉʉrá niipetira nemorṍ netõnʉcã́rigʉ niiã. 16 Teero niipacari, Cõãmacʉ̃ yʉʉre bóaneõ ĩñawĩ. Cʉ̃ʉ̃ yʉʉre teero tiirémena Jesucristore padeoádarare cʉ̃ʉ̃ bóaneõ ĩñarére ẽñosʉguéwi. Cʉ̃ʉ̃ bóaneõ ĩñaré petirícu. Yʉʉre bóaneõ ĩñarirobirora cʉ̃ʉ̃rẽ padeoádarare bóaneõ ĩñagʉ̃daqui. Cʉ̃́ãrẽ cʉ̃ʉ̃mena catiri tiigʉ́daqui. 17 Teero tiirá, Cõãmacʉ̃rẽ padeoré cʉoáro; cʉ̃ʉ̃ ãñurõ tiirére ʉsenire ticoaro. Cʉ̃ʉ̃ Õpʉ̃ niiré petirícu; diariqui; cʉ̃ʉ̃ bauhégʉ niiqui; sĩcʉ̃rã niiqui; masĩgʉ̃́ niiqui. Cʉ̃ʉ̃ niipetira Õpʉ̃ niirucujããrõ. Teerora niiãrõ.\\n18 Timoteo, mʉʉ yʉʉ macʉ̃ tiiróbiro niiã. Teero tiigʉ́, mʉʉrẽ dutia. Too sʉgueropʉ marĩya wedera Cõãmacʉ̃ wãmemena mʉʉrẽ wedewa. Cʉ̃́ã wederirobirora yʉʉcã mʉʉrẽ ateré dutia: Tutuaromena duuró manirṍ ãñurõ tiirére tiirucújãña. 19 Diamacʉ̃́ padeoyá. Ãñurõ yeeripũnacʉtirucujãña. Sĩquẽrã ãñurõ catirí yeeripũna cʉodʉgáhera cʉ̃́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeorére ditiri tiicúa. 20 Teerora wáayu Himeneorẽ, Alejandrore. Teero tiigʉ́, “Satanás booró tiiáro” jĩĩwʉ̃. Cʉ̃́ã cʉ̃ʉ̃ booró tii, ñañarõ netõã́ri siro, Cõãmacʉ̃rẽ ñañarõ wedesenemoribocua sũcã.","num_words":408,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 1 Tesalonicenses 1\\n1 Yʉʉ Pablo, yʉʉ menamacãrã Silvano,* Silvanorẽ ãpẽrã́ “Silas” jĩĩyira. Timoteomena mʉ́ã Tesalónica macãrã Jesuré padeorí põna macãrãrẽ ãñudutia. Mʉ́ã marĩ Pacʉ Cõãmacʉ̃, marĩ Õpʉ̃ Jesucristomena ãñurõ niijãcu.\\nCõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro.\\nTesalónica macãrã ãñurõ tiiẽ́ñorigue\\n2 Mʉ́ã niipetirare ʉ̃sã Cõãmacʉ̃mena wedeserecõrõ cʉ̃ʉ̃rẽ ʉsenire ticorucujãã. 3 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉmena wedesera, mʉ́ã ãñurõ tiirére wãcũã. Mʉ́ã Jesuré padeorémena ãñurõ tiirécʉticu. Mʉ́ã maĩrére ẽñorã́, ãpẽrãrẽ́ ãñurõ tiiápucu. Marĩ Õpʉ̃ Jesucristo pʉtʉaatiadarere ʉseniyuera niijĩrã, ñañarõ netõrã́ wãcũtutuacu.\\n4-5 Mʉ́ãrẽ Jesuyé quetire wedera, ʉ̃sã wedeseremena dícʉ wederiwʉ; Espíritu Santo tutuaremena wedewʉ. Mʉ́ãrẽ wedera, “ʉ̃sã wederé diamacʉ̃́rã niiã” jĩĩmasĩwʉ̃. Teero tiirá, ʉ̃sã masĩã: Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ maĩĩ; mʉ́ãrẽ beserigʉ niiwĩ.\\nMʉ́ã masĩcu: Ʉ̃sã toopʉ́ niirã, mʉ́ãrẽ maĩrã́, mʉ́ãrẽ ãñurõ tiirá niiwʉ̃. 6 Mʉ́ã ʉ̃sã tiirére ĩñarã, ʉ̃sã tiiróbirora tiiríra niiwʉ̃. Teero biiri marĩ Õpʉ̃ tiirírobirora tiiríra niiwʉ̃. Mʉ́ãrẽ Espíritu Santo ʉsenire ticorémena bayiró ñañarõ netõpacára, Jesucristoye quetire ñeewʉ̃. 7 Teero tiirá, niipetira Jesucristore padeorá Macedoniapʉ niirã́, ãno Acayapʉ niirã́ mʉ́ã tiirére tʉorá, “cʉ̃́ã tiiróbirora tiiró booa marĩcãrẽ” jĩĩĩya. 8 Mʉ́ãmena marĩ Õpʉ̃ Jesuyé queti niipetiropʉ sesajõãã. Macedonia, ãno Acaya dícʉre sesaro tiiría. Niipetiro macãrãpʉ mʉ́ã Cõãmacʉ̃rẽ padeorére masĩtoacua. Teero tiirá, noãnópere wedemasĩriga sáa. 9 Cʉ̃́ã mʉ́ã tiirécʉtirere wedeseya. Ʉ̃sã mʉ́ã pʉtopʉ niirĩ, mʉ́ã ʉ̃sãrẽ ãñurõ tiiríguere wedeseya. Mʉ́ã weerirare padeodúriguere wedeseya. Teeré duu, Cõãmacʉ̃ catigʉ́ diamacʉ̃́ niigʉ̃́pere padeó, cʉ̃ʉ̃ dutirére tiiáyiro. 10 Cõãmacʉ̃ cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ diarigʉpʉre masõrigʉ niiwĩ. Cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ ʉ̃mʉã́sepʉ niigʉ̃́ pʉtʉaatiadarere ʉseniyuera tiiáyiro. Cʉ̃ʉ̃rã́ niiĩ Jesús marĩ bayiró ñañarõ netõbórirare netõnérigʉ.\\n*1:1 Silvanorẽ ãpẽrã́ “Silas” jĩĩyira.","num_words":237,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti SAN LUCAS 24\\n1 Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã rõmia, sʉtiquẽnase ĩna quẽnorere, “Tuto mani” yirã. 2 Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju. 3 To bajiri ti vi sãjacõari, ĩaboayujarã ĩna. Ĩ rujʉri mañuju. 4 To bajiro ti bajiro ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ti?” ĩna yitʉoĩarone, ĩna tʉre ángel mesa jʉarã ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto yaase sudi sãñarã ñañujarã ĩna. 5 To bajiro ĩna bajirone, bʉto güirãne, gʉsomuniari tuetucõari, mureacũcoasujarã ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna, ángel mesa:\\n—¿No yirã rijariarã yujeriarojʉ Jesúre macati mʉa? 6 Maami adorema. Jẽre caticoami. Mʉa rãca Galileajʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare ĩ goticatire tʉoĩaña mʉa: 7 “Dios ĩ roticõacacʉ, rojorãre ĩsiecorʉcʉja yʉ. Yʉre jajutu sĩarʉarãma ĩna. To bajiboarine yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ”, mʉare yicami Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna ángel mesa.\\n8-10 To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotirere tʉoĩabʉjacõari, tudicoasujarã ĩna. Tojʉ ñañujarã Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo, coja jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩ rãca ñarã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri ĩna tʉjʉre tudiejacoasujarã ĩna, rõmia. Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã ĩna: Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Bero Juana, bero gajeo Mar'ia, Santiago jaco ñañuju so. To yicõari, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri Jesús buerimasa tʉjʉ ejacõari, jediro ĩnare bajirere gotiyujarã ĩna. 11 To bajiro ĩnare ĩna gotiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbesujarã Jesús buerimasa. “Mecʉrã yama ĩna”, yitʉoĩañujarã ĩna.\\n12 To bajiboarine, Pedrojʉama, ĩna gotisere ajicõari, ũmacoasuju ĩ. Ũma vaejacõari, sojejʉ mubiar'i, ĩasõñuju ĩ. Jesúre ĩna gũmaboare rĩne ñañuju ti. Tire ĩacõari, “¿No bajiro bajicõari, bajiyujari ti?” yitʉoĩarejaigʉne, tudicoasuju ĩ.\\n13 Tirʉ̃mʉne Jesúrãca ñariarã jʉarã vasujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana. Jerusalénjʉ ñacõari, Emaús vãme cʉti macajʉre varia maa, once kilómetros ñañuju ti. 14 To vanane, Jesús ĩ bajirocarere gãmerã queti gotivasujarã ĩna. 15 To bajiro ĩna yi vatone, ĩnare ẽmʉñuju Jesús. 16 Ĩnare ĩ ẽmʉboajaquẽne, “Jesúne ñaami”, yimasibesujarã, Dios, ĩre ĩna ĩamasiborotire ĩnare ĩ masiriocõajare. 17 To bajiri ĩ rãca vacõa ñañujarã ĩna. To bajivacʉne,\\n18 To bajicõari, sĩgʉ̃, Cleofas vãme cʉtigʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju ĩ:\\n19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:\\n—Jesús, Nazaret macagʉre ĩna yimasisere yaja yʉa. Ĩma, Diore gotirẽtobosagʉ ñari, quẽnaro masare gotimasiocõari, ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ĩ ñajare, Dios, to yicõari masa jediro, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩna yiĩagʉ̃ ñaboami. 20 To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, paia ʉjarã, mani ʉjarã rãca ĩre sĩaroticõamasiñuma ĩna. Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩarotimasiñuma. 21 “Ĩma, Israel sitanare, quẽnaro yʉa ñarotire yiejarẽmorocʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩamasiboabʉ yʉa. Ĩre ĩna sĩamasirirʉ̃mʉ rãca mani cõĩajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉ ñaja. 22-24 “Ĩ rujʉrire bʉjabejʉ yʉa”, yima. “To yʉa ĩañarone, yʉare ruyuaĩoma ángel mesa. Yʉare ruyuaĩocõari, ‘Jẽre tudicaticoami Jesús’ ”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. “To bajiro yima” ĩna yigotisere ajicõari, no yimasibetiboana, yʉa rãca ñarã, sĩgʉ̃ri ĩarã vasuma ĩna. Tojʉ vaejacõari, rõmia ĩna gotiriarore bajirone Jesús rujʉri ti manore ĩañujarã ĩna quẽne —Jesúre yigotiyujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana.\\n25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—Tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire ĩna ucamasire ti ñaboajaquẽne, “Riojo gotiriarãma”, yitʉoĩabeaja mʉa maji. 26 “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ rotiroto rĩjoro, rojose tãmʉorʉcʉmi”, yiucamasiñuma ĩna jediro —ĩnare yiyuju Jesús.\\n27 To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire Moisés ĩ ucamasirere, gãjerã ñajediro Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩnare gotirẽtobuyuju ĩ.\\n28 To bajiro ĩnare goti vacʉ rĩne, ĩna vati macare ejacõari, ĩna tujaro ũnone Jesújʉama, rẽtoarocʉre bajiro bajiyuju. 29 To ĩ bajiboajaquẽne, ĩre rẽtoarotibesujarã ĩna.\\nTo bajiro ĩre ĩna yijare, ĩna ya vijʉ ĩna rãca sãjasuju ĩ. 30 Ĩna sãjaejacõari bero, ĩna rãca barujigʉne, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yigotiyuju Jesús. To yigajanocõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩsibatoyuju ĩ. 31 To ĩ yirone, ĩre ĩna ĩamasirotire cõañuju Dios. Ĩre ĩna ĩamasirirĩmarone, yayicõa tʉjasuju Jesús. 32 To ĩ bajirone, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:\\n33 To yiñarãne, Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna, Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã, to yicõari gãjerã ĩna rãcana quẽne ĩna ñarojʉ. 34 To bajiri, ĩna tudiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:\\n35 To bajiro ĩna yigotigajanorone, Jesúrãca ĩna vare quetire, to yicõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩ ĩsibatorone, ĩre ĩna ĩamasirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Emaús maca variarãjʉa.\\n36 To bajiro ĩna gotiñarone, ĩna vatoajʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari,\\n37 To bajiro ĩ yiejaro, ĩre ĩaʉcacõari, bʉto güiyujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yitʉoĩagüiyujarã ĩna. 38 To ĩna yigüisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:\\n—¿No yirã yʉre ĩaʉcati? ¿No bajiro yirã, “Jesús me ñaami”, yitʉoĩati mʉa? 39 Yʉne ñaja. Yʉ ãmorire, yʉ gʉborire, ĩna jajumasise godore ĩaĩasaque mʉa. Yʉre moaĩaña mʉa. Bajirocar'i vãtima, gõa maami. Ri'i maami. Yʉma ri'i cʉtijedicõaja yʉ. Ĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.\\n40 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne ĩnare ĩoñuju ĩ. 41 To bajiro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Ĩne ĩ ñajama, quẽnamasucõaboroja”, ĩre yitʉoĩacõa ñañujarã ĩna maji. To bajiro ĩre ĩna yitʉoĩacõa ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:\\n42 To bajiro ĩ yijare, vai sesoriajuria ĩre ĩsiñujarã ĩna. 43 Ĩre ĩna ĩsirone, ĩna ĩaro rĩjorojʉa bayuju ĩ. 44 Tire bagajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:\\n45 To bajiro ĩnare yigoticõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩna ajimasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ. 46 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju ĩ:\\n—Ado bajiro yʉ bajirotire gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocacoarʉcʉmi. Bajirocaboarine, ĩ bajirocaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉmi. 47 Ĩ tudicatiro bero, Jerusalén macanare gotimasiorʉarãma. Ĩnare ĩna gotimasioro bero, adi macarʉcʉro ��arã jedirore ado bajiro gotimasiorʉarãma: ‘Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yise vaja mʉare Cristo ĩ vaja yibosare ñajare, rojose mʉa yisere masirio variquẽnarʉcʉmi Dios’ yigotimasiorʉarãma”, yigotiaja ti, Dios oca masa ĩna ucamasire. 48 Mʉama, to bajiro yʉ bajisere ĩarã ñari, “Riojone ñaja. To bajirone bajicajʉ”, gãjerãre yigotimasirʉarãja mʉa. 49 Dios ĩ yicatore bajirone mʉa rãca ñarocʉre Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ. To bajiri, adi macane Jerusalénne yuñarʉarãja mʉa maji. Esp'iritu Santo rujiejacõari, Dios ĩ masisere mʉare ʉjorʉcʉmi. To bajiro ĩ yiro bero, yʉ ocare goticudirã varʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.\\n50 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Betania vãme cʉti maca tʉjʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju ĩ. Tojʉ ejacõari, ĩ ãmori ñumʉori,\\n51 To bajiro ĩnare ĩ yiñarone, ĩ ñarojʉ ĩre ãmimʉjacoasuju Dios. 52 Dios ĩre ĩ ãmimʉjatone, muqueacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yigajanocõari, Jerusalénjʉ quẽnaro variquẽnarã tudicoasujarã ĩna yuja. 53 Tudiejacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũñujarã ĩna.","num_words":991,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 6 BSNNT - - Bible Search\\nCojomo cõro, jʉa jẽnituaro ñase sʉoñiare queti\\n1To ĩna yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, papera tũnariajotire sʉoñiasʉoriajʉre ĩ jãnesere ĩacajʉ yʉ. To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ sĩgʉ̃, bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉse cõro bʉto ruyugoaro ĩ ñagõsere ajicajʉ:\\n—Adojʉa vayá —yicami, gãjire jigʉ. 2To ĩ yirone, caballo botigʉ joe jesagʉre ĩacajʉ. Ĩ joe jesagʉ, tẽmubedo cʉocami. Rʉjoa jeoriabedo jeoecocami. Ti bedore jeoecocõari, adi macarʉcʉroanare, ĩre ĩaterãre quẽne ĩ rotijama, ĩna cʉdirotire yigʉ, vacami.\\n3Ĩ vato bero, papera tũnariajotire sʉoñiariajʉre gajejʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, quẽna gãji ĩaĩañamagʉ̃ ado bajise yicami:\\n—Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ.\\n4To ĩ yirone, caballo sũagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ jariase jairijãi ĩsiecocami. To yicõari, “Ado bajiro yirʉcʉja mʉ”, yiecocami: Masa quẽnaro ĩna ñabetirotire yigʉ, to yicõari, ĩna gãmerã sĩarotire yigʉ, cũecocami.\\n5Ĩ vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, ado bajiro yicami quẽna gãji ĩaĩañamagʉ̃:\\nTo ĩ yirone, caballo ñigʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, rʉ̃cʉoĩariaro cʉocami. 6To ĩ bajirone, ĩaĩañamana vatoajʉ ado bajiro ocaruyucajʉ ti, caballo joe jesagʉre ĩre gotiro:\\n—“Trigo vãme cʉtise, to yicõari, cebada vãme cʉtise mojoroaca bʉjato” yigʉ, tire yirojorʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ yijare, trigo vãme cʉtise bare, cojorʉ̃mʉ moare vaja, cojo kilo cõro bʉjare ñarʉaroja. To yicõari, cebada vãme cʉtise bare, cojorʉ̃mʉ moare vaja, idia kilo cõro bʉjare ñarʉaroja. “To bajirone bajiato” yigʉ, yirʉcʉja mʉ. To bajiro yiboarine, olivo vãme cʉti yucʉ́rire, to yicõari, ʉyemarire quẽne yirojobetirʉcʉja mʉ. “Ʉye roabare, ʉye oco quẽne, jairo vaja cʉtibeticõato” yigʉ, yirʉcʉja mʉ —yi ocaruyucajʉ, caballo joe jesagʉre gotiro.\\n7Ĩ vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, quẽna gãji tʉsagʉ, ĩaĩañamagʉ̃, ado bajiro yicami:\\n8To ĩ yirone, caballo sʉriribogʉ ñagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, Rijare Rotigʉ vãme cʉticami. Ĩ sʉyarojʉa gãji vadicami, Rijariarã Ĩna Ñaro vãme cʉtigʉ. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare roti ocaruyucami Dios:\\n—Adi macarʉcʉroana masa ĩna gãmerã sĩarotire, ĩna ñiorijarotire, rijaye rãca ĩna bajirearotire, to yicõari, vaibʉcʉrã no yiyamana ĩnare ĩna sĩarotire yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiroticami. To yicõari, —Masa jediro babaricãrãcatubuari batecõari, cojotubuanare mʉ sĩajeocõajama, quẽnarʉaroja —ĩnare yiroti ocaruyucami Dios.\\n9Ĩna vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ ẽñerocajʉ gãjerã ĩna sĩariarãre ĩacajʉ yʉ. Dios oca quẽnaro ĩna gotimasiojare, to yicõari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja yʉa” ĩna yitʉjabetijare, ĩnare sĩañuma. 10Ado bajise ruyugoaro goticama:\\n—Jediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñaja mʉ. Yʉare sĩacana rojose ĩna yicatire ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetirʉarãja” ĩnare mʉ yiroti, ¿no cõro yoaro rʉyati? —yicama ĩna.\\n11To ĩna yirone, botise sudi yoese ĩnare ĩsicami Dios. To yicõari,\\n—Tʉoĩarejaibesa. Quẽnaca yucõa ñaña maji. Gãjerã ñarʉarãma, mʉare bajiro yʉ macʉ ĩ bojasere yirã ñari, sĩaecorona. Ĩnare ĩna sĩajeoro berone, ĩna sĩase vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare rearʉcʉja —yicami Dios.\\n12To ĩ yiro bero, quẽna gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, sita bʉto ti sabesere ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, muiju ʉ̃mʉagʉ busu tʉjacami. To bajiri, nojʉa bususe manicajʉ. To bajicõari, ñamiagʉ muiju, ri'ire bajiro bʉto sũacami. 13Ñocoa quẽne, sita tũcurojʉare vẽjacoacama ĩna. Higuera vãme cʉtiʉ ti rica burirodo rĩjoro, ti rica busere mino vẽasure vẽjacatore bajiro vẽjacama ĩna. 14To bajicõari, ʉ̃mʉagasero yayicoacajʉ. Paperajoti tũnariarore bajiro bajiyayicoacajʉ. Jediro gʉ̃taʉrire, yucʉ́yoarire quẽne yivãreocõari, gajerojʉ tire cõacami Dios. 15To bajiro bajijare, gʉ̃ta gojerijʉ, gʉ̃tayucʉri vatoajʉ rudisãjacoacama masa. Ʉjarã, rotirimasa, ñamasurã, ñamasumena quẽne, gãjerãre moabosarã, gãjerãre moabosamena quẽne, rudisãjacoacama. Gãjoa jairã, ñie mana quẽne, masa jediro rudisãjacoacama. 16-17To bajiro rudicõari, gʉ̃tayucʉrire, gʉ̃tari jacasere quẽne, ado bajiro yicama ĩna:\\n—Ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ, Dios yʉare ĩ ĩabetirotire yiro, yʉare tãjoyayioya. “Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne, yʉare ĩacõari, rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibeticõato ĩ” yiro, yʉare tãjoyayioya —yicama ĩna, gʉ̃tayucʉrire. —Rojose yʉa yisere ĩacõari, “To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetirʉarãja” yʉare Dios, ĩ macʉ ĩna yirotirirʉ̃mʉ mojoroaca ti rʉyajare, to bajiro yaja yʉa. To bajiro ĩna yijama, “Rojose tãmʉobetirʉcʉja yʉma” ĩnare yicʉdimasirocʉ magʉ̃mi. To bajiro ti bajijare, yʉare tãjoyayioya —yicama ĩna, gʉ̃tayucʉrire, gʉ̃tari jacasere quẽne.","num_words":642,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Samuel 4 - Ãcõrẽ Bed̶ea\\n1Maʌ̃ra Samuelba jũma israelerãa jarabadjia. Maʌ̃ ewarid̶e pilisteorãra israelerã ume djõni carea Apec purud̶e ãbaa dji jʌresid̶aa. Maʌ̃ bẽrã israelerãra ãdjirãmaa djõne wãnaped̶a Ebenezer caita duanesid̶aa.\\n2Djõsid̶ad̶e pilisteorãba israelerãra mil quĩmãrẽ quenanaped̶a poyasid̶aa.\\n3Israeld̶ebema sordaorã jẽda zebʌda unusid̶ad̶e dji bororãba ãdjiza iwid̶isid̶aa: –¿Cãrẽ cãrẽã id̶i Ãcõrẽba pilisteorãa idu poyabisi? Ãcõrẽ baurudera Silod̶e edad̶e wãna dadjirã tãẽna b̶amãrẽã. Mãwã Ãcõrẽba dadjirãra dji quĩrũ jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌya.–\\n4Maʌ̃ carea sordaorãba ʌ̃cʌrʌ Silod̶aa diabuesid̶aa Ãcõrẽ baurude enenamãrẽã. Maʌ̃ baurude ʌ̃rʌ̃ Ãcõrẽ jũma poya b̶ʌra bajãnebema nezocarã zaca i bara panʌ ẽsi b̶abadjia. Eli warrarã Opnira, Piné sid̶a Ãcõrẽ baurude enebʌdarã ume zesid̶aa.\\n5Ãcõrẽ baurude israelerã sordaorã duanʌma jũẽbisid̶ad̶e jũmarãda b̶ʌsrid̶a jĩgua b̶iasid̶aa. Maʌ̃ba egorora uresia.\\n6Maʌ̃ b̶ʌga duanʌra pilisteorãba ũrĩnaped̶a ãdjiza iwid̶isid̶aa: –¿Cãrẽ cãrẽã hebreorãra jãcua b̶ʌga duanʌ?– Maʌ̃ne cawasid̶aa Ãcõrẽ baurudera israelerã duanʌmaa enesid̶ada.\\n7Maʌ̃ carea bio ne waya panʌneba jarasid̶aa: –¡Ãdji Ãcõrẽra ãdjirã duanʌma jũẽsia! ¡Ay, dadjirãra mĩã djuburi panʌa! Wad̶ibid̶a ni ab̶aʌba ãdji ãcõrẽra dadjirã ume djõne enenaca basía.\\n8¡Ay, dadjirãra mĩã djuburi panʌa! ¿Caiba dadjirãra jãʌ̃ ãcõrẽ ʌb̶ʌa b̶ea jʌwaed̶abemada ẽdrʌ b̶ʌi? Ara maʌ̃ ãcõrẽ b̶eaba egiptorãra ẽjũã põãsa ewaraga b̶ʌd̶e ne quĩrãtanoaneba quinibisid̶aa.\\n9Maʌ̃ carea ¡dadjirãra sozarra b̶ead̶adrʌ! ¡Mẽsrã djõnadrʌ hebreorã jʌwaed̶a b̶aed̶a amaaba, ãdjirãra dadjirã jʌwaed̶a panana quĩrãca!–\\n10Maʌ̃be pilisteorãra waya djõne wãnaped̶a israelerãra poyasid̶aa. Mãwã poyabʌda carea israelerãra ãdji ded̶aa mĩrũ wãbʌrʌsid̶aa. Pilisteorãba zocãrã quenasid̶aa. Israeld̶ebema sordaorã jĩrũba djõne wãbadara treinta mil quenasid̶aa.\\n11Maʌ̃be pilisteorãba Ãcõrẽ baurudera edasid̶aa. Maʌ̃ awara Eli warrarã Opnira, Piné sid̶a beasid̶aa.\\n12Benjamiʌ̃neba yõnada ab̶a ãdji djõ duanʌmaʌba pira wãped̶a ab̶ari ewarid̶e Silod̶e jũẽne wãsia. Sopuaba idjia cacuad̶e jʌ̃ b̶ʌra jũma cõãcuaped̶a egoro sid̶a idji boro ʌ̃rʌ̃ cua erob̶asia.\\n13Maʌ̃ne Elira idji bugued̶e óare chũmasia quĩrãcuita b̶ai carea. Idjira 98 poa b̶ʌ bẽrã dau towa b̶asia. Baribʌrʌ Ãcõrẽ baurude carea jũmawãyã crĩcha b̶ʌ bẽrã mãwã quĩrãcuita b̶asia. Maʌ̃ne dji ẽberã mĩrũ wãnara purud̶e jũẽped̶a israelerã sordaorã s��wãped̶ad̶ada jũma nẽbʌrʌsia. Maʌ̃ ũrĩnaped̶a sopuaba purura b̶ʌga duanesia. Mãwã b̶ʌga duanʌ ũrĩbʌrʌd̶e Eliba iwid̶isia: –¿Cãrẽ cãrẽã ẽberãrãra jãcua b̶ʌga duanʌ?– Maʌ̃ne dji ẽberã mĩrũ wãnaba israelerã sordaorã sãwãped̶ad̶ada Elia jarad̶e wãsia.\\n16Idjia Elia nãwã jarasia: –Dadji israelerã djõ duanʌmaʌba mʌ̃ra mĩrũ zesia.– Eliba iwid̶isia: –Warra ¿sãwãsi?–\\n17Dji jarad̶e zed̶a ẽberãba nãwã panusia: –Pilisteorãba poyabʌda carea dadji israelerãra mĩrũsid̶aa. Ãdjirãba zocãrã quenasid̶aa. Bʌ warrarã Opnira, Piné sid̶a beasid̶aa. Maʌ̃ awara Ãcõrẽ baurudera pilisteorãba edasid̶aa.–\\n18Ãcõrẽ bauruded̶ebema ũrĩbʌrʌd̶e Elira purud̶e ed̶a wãbada orrocawa jẽdaa b̶aesia. Idjira drõãda b̶ʌ bẽrã idjab̶a bio boreguea b̶ʌ bẽrã, b̶aebʌrʌd̶e idji ʌ̃rʌ̃mʌsira b̶ʌaped̶a beusia. Elira cuarenta poa israelerã ẽdrʌ b̶ʌbari basía.\\n19Maʌ̃ ewarid̶e Eli ãĩguda b̶iogoa b̶asia, warra toi carea b̶asia. Idjira Piné quima basía. Maʌ̃ne idjia ũrĩsia pilisteorãba Ãcõrẽ baurudera edasid̶ada, idji quimara beasid̶ada, idjab̶a dji zãwãrẽ sid̶a jaid̶asida. Maʌ̃ ũrĩbʌrʌba cawaẽ́ne warra puaped̶a tosia. Baribʌrʌ warra puara droaẽ́ basía.\\n20Beubʌrʌd̶e idji carebabʌda wẽrãrãba idjía nãwã jarasid̶aa: –Necai b̶adua. Bʌa umaquĩrã warrada tosia.– Mãwã jaraped̶ad̶amĩna idjira quĩrã cawaẽ́ nũmʌ bẽrã ni cãrẽ sid̶a panuẽ́ basía.\\n21Ãtebʌrʌ nãwã jarasia: –Ãcõrẽra dadji israelerã tãẽna b̶ad̶ada neẽ́a, idji baurudera dewaraba edaped̶ad̶a bẽrã.– Mãwã jarasia idji zãwãrẽ Elida, dji quima Piné sid̶a beuped̶ad̶a bẽrã idjab̶a Ãcõrẽ baurudera dewaraba edaped̶ad̶a bẽrã. Ãcõrẽra dadji israelerã tãẽna b̶ad̶ada neẽ́ana ad̶a bẽrã idji warrara trʌ̃ b̶ʌsia Icabod.–","num_words":501,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.158,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"SAN JUAN 1 U̶mʉreco pacʉ wederique | The New Bible.com\\n1Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ manire biigʉ cʉ̃ ca doorique 1Mee, jĩcãtopʉra, Ʉmʉreco Pacʉ Wederiquera niicã jʉoupi Cristo. Ʉmʉreco Pacʉ menara niicãupi; ñucã Ʉmʉreco Pacʉra niicãgʉ biiupi. 2Cristoa, mee jĩcãtopʉra Ʉmʉreco Pacʉ mena nii yerijãaupi. 3Cristo menara niipetirije tiiupi Ʉmʉreco Pacʉ. Jĩcã wãme ʉno peera cʉ̃ ca manirora cʉ̃ ca tiirique mani. 4Cʉ̃ menara catirique bii jʉoupa. Tee catiriquera ati yepa macãrã bojocare Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca majiro ca tiipe niiupa. 5Cristo, ca boerije ca biirore birora, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã, ca naitĩaropʉ ca niirãre biro ca niirãre, Ʉmʉreco Pacʉre cʉ̃ja ca majiro ca tiigʉ niiupi. To biri ca naitĩaropʉ ca niirãre biro ca niirã pea, ca boerijere ametʉa nʉcã majitima. 6Niiwi jĩcʉ̃ ʉmʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca tiicojo cojoricʉ, Juan ca wãme cʉtigʉ. 7Cʉ̃a, ca boegʉ Cristore cʉ̃ ca ĩariquere ca wedegʉ dooricʉ niiwi, cʉ̃ ca wederijere tʉori, niipetirã díámacʉ̃ cʉ̃ja ca tʉo nʉnʉjeepere biro ĩigʉ. 8Biigʉpʉa, bojocare Uwo Coeri majʉ Juan, ati yepa macãrãre ca boegʉ dooricʉ méé niiwi. Juan, ca boegʉ Cristore cʉ̃ ca ĩariquere cʉ̃ ca wede doti cojoricʉ niiwi. 9Cristo ca boerije ca nii majuropeegʉ, bojoca niipetirãre ca boegʉra dooupi, ati yepapʉre. 10Cristo, wederique ca niiricʉra, ati yepapʉre niiwi. Cristo menara Ʉmʉreco Pacʉ ati yepare cʉ̃ ca jeeñorique to ca niicã pacaro, ati yepa macãrã pea cʉ̃re ĩa majitiwa. 11Cʉ̃ yaarã pʉtore doomiupi. Cʉ̃ja pea cʉ̃re bootiwa. 12To biro cʉ̃ja ca bii pacaro, añuro cʉ̃re ñee, cʉ̃re tʉo nʉnʉjee, ca tiirã peera, Ʉmʉreco Pacʉ puna peti cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiiwi. 13Ʉmʉreco Pacʉ puna niiriquea, bojoca cʉ̃ja ca boorije jʉori méé, mani pacʉa manire cʉ̃ja ca puna cʉtirije ʉno méé, nii. Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃ majuropeera cʉ̃ puna cʉ̃ja ca niiro cʉ̃jare tiimi. 14Ʉmʉreco Pacʉ Wederique ca niiricʉra manire biigʉ bojocʉ jeeñari, mani watoare niiwi. Cʉ̃ ca doti tutua niirijere, cʉ̃ macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉ niiri doti tutuarique cʉ̃ Pacʉ cʉ̃re cʉ̃ ca tiicojorijere cʉ̃ ca ñeeriquere, jãa ĩawʉ. Bʉaropʉra mairiquere cʉocã, díámacʉ̃ ca niirijere cʉocã, ca biigʉ niiwi. 15To biri cʉ̃re cʉ̃ ca ĩariquerena wedegʉ, o biro ĩi acaro bui wedewi Juan: “Anira niimi: ‘Yʉ jiro ca doogʉ pea, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ niimi, yʉ jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niiri,’ yʉ ca ĩi wedericʉa,” ĩiwi. 16Cristo niipetirije cʉ̃ ca añu majuropeerijere, mani niipetirãpʉrena bʉaro jañuro añurijere manire tii boja nʉnʉa waami. 17Doti cũuriquea Moisés'pʉre tiicojo ecoupa. Ʉmʉreco Pacʉ añuro manire cʉ̃ ca tii bojarique, to biri díámacʉ̃ ca niirije, Jesucristo mena pee manire bii bau nii eawʉ. 18Ʉmʉreco Pacʉra jĩcʉ̃ ʉno peera jĩcãti ʉnora cʉ̃re ĩa ñaatiupa. Cʉ̃ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉ, Ʉmʉreco Pacʉra ca niigʉ, cʉ̃ Pacʉ menara ca niicõa niigʉ wado, cʉ̃re mani ca majiro manire tiiwi.Bojocare ca uwo coegʉ Juan, Jesucristo yee maquẽre cʉ̃ ca wederique(Mt 3.11-12; Mc 1.7-8; Lc 3.15-17) 19Ate nii, Jerusalén macãrã judíos ʉparã, paia, to biri levitare, “¿Ñiru mʉ niiti?” Juan're ĩi jãiña dotirã cʉ̃ja ca tiicojoricarã cʉ̃ja ca jãiña earo, cʉ̃ ca niirijere Juan cʉ̃jare cʉ̃ ca wederique. 20Cʉ̃re cʉ̃ja ca jãiñaro, ĩi ditoricaro maniro o biro cʉ̃jare ĩi wedewi Juan:—Yʉa, Mesías méé yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi. 21Cʉ̃re jãiña nemowa ñucã:—¿To docare ñiru peti mʉ niiti? ¿Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Elías mʉ niiti? —cʉ̃re ĩi jãiñawa. Cʉ̃ pea:—Cʉ̃ méé yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi Juan.Cʉ̃ja pea o biro cʉ̃re ĩi jãiñawa ñucã:—Too docare, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ doorucumi cʉ̃ja ca ĩiricʉ mʉ niitiqué —cʉ̃re ĩiwa.To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi jãiñaro, Juan pea:—Yʉ niiti —cʉ̃jare ĩiwi. 22To biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi jãiña nemowa ñucã:—¿Too docare, ñiru peti mʉ niiti? Jãare ca jãiña doti cojojãrãre jãa ca wedepere jãa majirʉga, ¿mʉ majurope pea “Ñiru yʉ nii,” mʉ ĩiti? —cʉ̃re ĩiwa. 23To biro cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩiro, o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi Juan:—Yʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Isaías niiquĩricʉ:“Ca yucʉ maniri yeparipʉ, ‘Wiogʉ cʉ̃ ca doopa maare díámacʉ̃ maa queno yueya,’#1.23a “Wiogʉ cʉ̃ ca eaparo jʉguero ñañarije mʉja ca tiirijere tii yerijãa, tʉgoeña yeri wajoa nii yueya” ĩirʉgaro ĩi. ĩi acaro bui wedeorucumi,” cʉ̃ ca ĩiricʉ yʉ nii —cʉ̃jare ĩiwi.#1.23b Is 40.3. 24Fariseos cʉ̃ja ca jãiña doti cojoricarã pea ñucã Juan're, 25o biro cʉ̃re ĩi jãiña nemowa:—Too docare Mesías méé nii, Elías méé nii, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca wede jʉgueri majʉ méé nii, bii pacagʉ, ¿ñee tiigʉ bojocare mʉ uwo coeti? —cʉ̃re ĩi jãiñawa. 26Juan pea o biro cʉ̃jare ĩi yʉʉwi:—Yʉa, bojocare oco mena yʉ uwo coe. Ména apĩ niimi mʉja watoare, mʉja ca majitigʉ. 27Cʉ̃ niimi, yʉ jiro ca doopʉ. Cʉ̃a, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ niigʉ biimi, cʉ̃ dʉpo juti jiarica daa cãare ca popiopʉ méé yʉ nii yʉa —cʉ̃jare ĩiwi Juan. 28Ate niipetirije biiwʉ Betaniapʉre#1.28 Ape wãme Betábara., dia Jordán ape nʉña muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña peere bojocare Juan cʉ̃ ca uwo coe niiri tabere.Jesús, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃ 29Ape rʉmʉ peere Juan, cʉ̃ pʉto pee Jesús cʉ̃ ca doo nʉnʉa dooro ĩari, o biro ĩiwi: “Ĩaña. Ĩira niimi Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃re biro bojoca cʉ̃ja ca ñañarije wapare ametʉenegʉ ca bii yai bojapʉ. 30Anirena ĩigʉ: ‘Yʉ jiro doorucumi jĩcʉ̃, yʉ jʉgueropʉra ca nii jʉo dooricʉ niiri, yʉ ametʉenero ca nii majuropeegʉ,’ mʉjare yʉ ĩi wedewʉ. 31Yʉ majurope cãa, ‘Cʉ̃ niicumi Mesías,’ yʉ ĩi majitiwʉ. To biro bii pacagʉ, Israel yaa pooga macãrã cʉ̃re cʉ̃ja majijato ĩigʉ, oco mena bojocare yʉ uwo coewʉ,” ĩiwi Juan. 32Cʉ̃ ca ĩariquere o biro ĩi wede majio nemowi ñucã Juan: “Yʉ majuropeera yʉ ĩawʉ. Añuri Yeri, ʉmʉreco tutipʉ buare biigʉ bau duwi doori, Jesús jotoare cʉ̃ ca ñaapea earo. 33Yʉ cãa ména, Mesías'ra cʉ̃ ca niirijere yʉ majitiwʉ. Oco mena yʉre ca uwo coe doti cojoricʉ pee o biro yʉre ĩiwi: ‘Añuri Yeri, buare biigʉ bau duwi doori, cʉ̃ jotoapʉre cʉ̃ ca ñaapea earo mʉ ca ĩagʉ niirucumi, bojoca yeripʉre, Añuri Yeri cʉ̃ ca ñaajãa nʉcã earo ca tiipʉ,’ yʉre ĩi wedewi. 34To biri yʉ majuropeera ca ĩaricʉ niiri, díámacʉ̃ra: ‘Anira niimi Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃,’ mʉjare yʉ ĩi wedewʉ,” ĩi wedewi Juan.Jesús buerã ca nii jʉoricarã 35Ape rʉmʉre, cʉ̃ buerã pʉarã mena tii tabera niiwi ñucã Juan. 36Jesús, too cʉ̃ ca ametʉa waaro ĩari, o biro ĩiwi:—Ĩaña, ĩira niimi Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Oveja Macʉ̃ —ĩiwi Juan. 37To biro Juan cʉ̃ ca ĩiro tʉorã, pʉarãpʉra cʉ̃ buerã ca niimiricarã Jesús're jãa nʉnʉcoawʉ. 38Cʉ̃ jiro jãa ca nʉnʉ waaro, jãare amojode nʉcã ĩari, Jesús pea o biro jãare ĩi jãiñawi:—¿Ñeere mʉja amaati? —jãare ĩiwi.To biro jãare cʉ̃ ca ĩi jãiñaro, o biro cʉ̃re jãa ĩi yʉʉwʉ:—Buegʉ, ¿noopʉ mʉ ca cãniri tabe to niiti? —cʉ̃re jãa ĩiwʉ. 39To biro cʉ̃re jãa ca ĩiro:—Doori, ĩarã dooya —jãare ĩiwi Jesús.To biro cʉ̃ ca ĩiro cʉ̃ mena waa, cʉ̃ ca niirica tabepʉre earã, toopʉra cʉ̃ mena jãa niicã naio waawʉ yua, mee naiori tabeacãpʉ ca niiro macã. 40Jĩcʉ̃, Juan cʉ̃ ca wedero tʉori, pʉarã Jesús're ca nʉnʉ waaricarã mena macʉ̃ pea Simón Pedro yee wedegʉ Andrés niiwi. 41To biri Andrés pea cʉ̃ yee wedegʉ Simón'rena bʉa ea jʉori, o biro cʉ̃re ĩiupi:—Mesías're jãa bʉajãwʉ —ĩiupi. (Mesías ĩiro, “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ Ca Beje Amiricʉ,” ĩirʉgaro ĩi.) 42Jiro Andrés pea, cʉ̃ yee wedegʉ Simón're Jesús pʉtopʉ jʉo dooupi. Jesús pea Simón're ĩari, o biro cʉ̃re ĩiwi:—Mʉa, Juan macʉ̃ Simón mʉ nii; mecʉ̃ra Cefas mʉ wãme cʉtirucu yua. (Cefas ĩiro, Pedro,#1.42 Arameo wederique menara “Ʉ̃tãga” ĩirʉgaro ĩi; ñucã griego mena peera “Pedro” ĩiro ĩi. ĩirʉgaro ĩi.)Felipere, Natanael're Jesús cʉ̃ ca jʉorique 43Ape rʉmʉ peere ñucã, Jesús pea, “Galilea yepa pee ca waape niicu,” ĩiwi. To biri toopʉ cʉ̃ ca waaparo jʉguero, Felipere bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús:—Dooya yʉ mena —cʉ̃re ĩiwi. 44Felipe cãa, Pedro, Andrés jãari cʉ̃ja ca niirica macã Betsaida macʉ̃ra niiwi cʉ̃ cãa. 45To biri Felipe pea, Natanael're amagʉ waa, cʉ̃re bʉa eari, o biro cʉ̃re ĩiupi:—Moisés niiquĩricʉ, cʉ̃ yee maquẽre doti cũuriquepʉ owa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja cãa cʉ̃ yee maquẽre owa, cʉ̃ja ca tiiricʉ Jesús, Nazaret macʉ̃, José macʉ̃re jãa bʉajãwʉ —cʉ̃re ĩiupi. 46To biro cʉ̃re cʉ̃ ca ĩiro Natanael pea, o biro cʉ̃re ĩiupi Felipere:—¿Mʉ ca tʉgoeñajata, Nazaret macãre jĩcʉ̃ añugʉ ʉno cʉ̃ nii baʉabogajati? —cʉ̃re ĩiupi.Felipe pea Natanael to biro cʉ̃ ca ĩiro, o biro cʉ̃re ĩi yʉʉupi:—Dooya. Mʉ majurope doori ĩagʉ doo ñaaqué —cʉ̃re ĩiupi. 47Jesús pea, Natanael cʉ̃ ca doo nʉnʉa dooro ĩari, o biro ĩiwi:—Ani doomi, israelita bojocʉ peti, jĩcã wãme ʉnora ĩi ditorique ʉnore ca cʉotigʉ —ĩiwi. 48To biro Jesús cʉ̃ ca ĩiro:—¿Do biro biicãri to cõro añuro yʉre mʉ majiti? —cʉ̃re ĩi jãiñawi Natanael.To biro cʉ̃ ca ĩiro:—Felipe mʉre cʉ̃ ca jʉoparo jʉguero, higueragʉ doca mʉ ca niiro mʉre yʉ ĩajãwʉ —cʉ̃re ĩiwi Jesús pea. 49To biro cʉ̃ ca ĩiro, Natanael pea o biro cʉ̃re ĩiwi Jesús're:—Buegʉ, Mʉa, Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ nii; Israel yaa yepare ca dotipʉ Wiogʉ peti mʉ nii —cʉ̃re ĩiwi. 50To biro cʉ̃ ca ĩiro, Jesús pea o biro ĩi nemowi Natanael're:—¿“Higueragʉ doca mʉ ca niiro mʉre yʉ ĩajãwʉ,” yʉ ca ĩirijere tʉorira, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ mʉ nii,” yʉre mʉ ĩi nʉcʉ̃ bʉoti? Jiropʉ docare o biro yʉ ca ĩirije ametʉenero añurijere mʉ ĩarucu —cʉ̃re ĩiwi Jesús. 51To biro cʉ̃re ĩi, o biro ĩi nemowi ñucã Jesús:—Yee méé mʉjare yʉ ĩi: Ʉmʉreco quejero pãa nʉcãcoa, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ pʉto macãrã, yʉ, Ca Nii Majuropeegʉ Macʉ̃ jotoare duwicã doorucu, mʉacoarucu, cʉ̃ja ca biirijere mʉja ĩarucu —ĩiwi Jesús.","num_words":1527,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Ãcõrẽ Bed̶ea MARCO 2\\nJesuba ẽberã cacua beu b̶ʌ biabid̶a\\nMateo 9:1-8; Luca 5:17-26\\n1-2 Dãrãẽ́ b̶ʌd̶e Jesura wayacusa Capernauʌ̃ purud̶aa wãsia. Idjira diguid̶a b̶ʌda cawasid̶ad̶e ẽberãrãda zocãrã idjimaa powua nũmesia. Dera, dji ed̶a wãbada sid̶a pẽsua nũmesia. Maʌ̃ne Jesuba Ãcõrẽ Bed̶eara jaradia b̶asia. 3 Mãwã b̶ʌd̶e ẽberãda quĩmãrẽ zesid̶aa. Maʌ̃rãba ẽberã cacua beu b̶ʌda Jesumaa ede quĩrĩã panasid̶aa. 4 Baribʌrʌ pẽsua nũmʌ bẽrã poya eded̶aẽ́ basía. Maʌ̃ carea de ʌ̃rʌ̃ uria od̶aped̶a dji cacua beu b̶ʌra dji cʌd̶ad̶eba ed̶aa b̶ʌsid̶aa. 5 Jesuba unusia ãdjia wãrãda ĩjã panʌda dji cacua beu b̶ʌra poya biabida. Maʌ̃ carea Jesuba dji cacua beu b̶ʌ́a jarasia:\\n–Cũdra, bʌa cadjirua od̶ara mʌ̃a quĩrãdoasia.–\\n6 Maʌ̃ne judiorã ley jaradiabadarãda ʌ̃cʌrʌ arima chũpanasid̶aa. Maʌ̃gʌrãba crĩchasid̶aa: 7 “¿Cãrẽ cãrẽã jãwã bed̶ea b̶ʌ? ¡Ãcõrẽ quĩrãpita biẽ́ bed̶ea b̶ʌa! Ab̶a Ãcõrẽbʌrʌ ẽberãba cadjirua od̶ara poya quĩrãdoaya.”\\n8 Ãdjia mãwã crĩcha duanʌra Jesuba idji sod̶e ab̶ed̶a cawasia.* Sod̶e. Griego bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa: “Jaured̶e.” Maʌ̃ bẽrã ãdjía jarasia:\\n–¿Cãrẽ cãrẽã jãwã crĩcha panʌ? 9 Bãrãmaarã ¿sãʌ̃gʌda zareaara b̶ʌ? ¿Cadjirua od̶ara quĩrãdoayad̶a aida wa naʌ̃ ẽberã cacua beu b̶ʌra piradrʌbiped̶a idji cʌd̶a edabiped̶a nĩbabida? 10 Ãcõrẽba mʌ̃, Naʌ̃ Djara Edad̶ara b̶ʌsia naʌ̃ ẽjũãne duanʌba cadjirua obadara quĩrãdoamãrẽã. Maʌ̃ra bãrãa unubiya.–\\nAra maʌ̃da dji cacua beu b̶ʌ́a nãwã jarasia:\\n11 –Piradrʌdua. Bʌ cʌd̶ara edaped̶a diguid̶aa wãdua.–\\n12 Ara maʌ̃da dji cacua beu b̶ad̶ara pirab̶ariped̶a idji cʌd̶a edaped̶a jũmarã quĩrãpita ẽdrʌ wãsia. Maʌ̃ carea jũmarãba cawa crĩchad̶aẽ́ basía idjab̶a Ãcõrẽa bia bed̶ea duanesid̶aa. Nãwã jarasid̶aa:\\n–¡Naʌ̃ quĩrãca dadjirãba ununaca basía!–\\nJesuba Levi trʌ̃na\\nMateo 9:9-13; Luca 5:27-32\\n13 Mãwãnacarea Jesura wayacusa Galilea amene dromanaa wãsia. Maʌ̃ne ẽberãrãda zocãrã idjimaa wãsid̶aa. Idjia ãdjirãa jaradiasia. 14 Wãbʌrʌd̶e Jesuba Alpeo warra Levida unusia. Maʌ̃ Levira Romanebema boro itea parata diabada ded̶e chũmasia. Jesuba idjía jarasia:\\n–Mʌ̃ ume zedua.–\\nAra maʌ̃da Levira piradrʌped̶a Jesu ume wãsia.\\n15 Mãwãnacarea Jesura Levi ded̶e ne co b̶asia. Zocãrãba Jesura ẽpẽbʌda bẽrã ãdjirã sid̶a ne co chũmeasia: Jesu ume nĩbabadarãda, Romanebema boro itea parata jʌrʌ pebadarãda, judiorã ley igara b̶ea sid̶a panasid̶aa.† Judiorã ley igara b̶ea. Griego bed̶ead̶e “cadjirua obadarã” b̶ʌ́ b̶ʌa. 16 Mãwã panʌne judiorã ley jaradiabadaba, pariseorã bid̶a unusid̶aa Jesura Romanebema boro itea parata jʌrʌ pebadarã ume, judiorã ley igara b̶ea ume bid̶a ne co b̶ʌda. Maʌ̃ carea pariseorãba Jesu ume nĩbabadarãa iwid̶isid̶aa:\\n–Bãrãa jaradiabarira ¿cãrẽ cãrẽã cadjirua obadarã ume, parata jʌrʌ pebadarã ume bid̶a ne co b̶ʌ?–\\n17 Maʌ̃ ũrĩped̶a Jesuba jarasia:\\n–Cacua bia b̶eaba nẽãrã diabarira jʌrʌd̶acaa. Dji cacua biẽ́ b̶eabʌrʌ jʌrʌbadaa. Mʌ̃ra jipa b̶ea trʌ̃i carea zeẽ́ b̶ʌa, ãtebʌrʌ cadjirua obadarãda trʌ̃ b̶ʌa Ãcõrẽmaa zed̶amãrẽã.–\\nNe cod̶aca ewarid̶ebema\\nMateo 9:14-17; Luca 5:33-34\\n18 Maʌ̃ ewarid̶e Borocuebari Juaʌ̃ ume nĩbabadarãba, pariseorã bid̶a ne cod̶aca ewarida o panasid̶aa. Mãwã panʌne dewararãda Jesumaa zed̶aped̶a iwid̶isid̶aa:\\n–Borocuebari Juaʌ̃ ume nĩbabadarãba, pariseorã bid̶a ne cod̶aca ewarira obadaa. Baribʌrʌ bʌ ume nĩbabadarãba ¿sãwãẽrã od̶aca?–\\n19 Jesuba panusia:\\n–Umaquĩrãba wẽrã edabʌrʌd̶e ¿caiba ne cod̶aca ewarida oi? Maʌ̃ umaquĩrãra wad̶ibid̶a idjia ed̶od̶arã ume b̶ʌmisa ne cod̶aca ewarira od̶aẽ́a. 20 Baribʌrʌ ewari ab̶a dewara ẽberãrãba idjira ãyã eded̶ia. Maʌ̃ ewarid̶ebʌrʌ idjia ed̶od̶arãba ne cod̶aca ewarira od̶ia.\\n21 Dadjirãba cacuad̶e jʌ̃bada dji sore cõã b̶ʌmaa wua djiwid̶ida cajud̶acaa. Mãwã od̶ibʌrʌ djiwid̶i cajud̶a erreb̶aribʌrʌba dji wua sorera waib̶ʌara cõãya. 22 Idjab̶a ni ab̶aʌba uva b̶a djiwid̶ira animarã e od̶a dji sored̶e tʌd̶acaa. Mãwã od̶ibʌrʌ aseabʌrʌd̶e animarã e od̶a dji sorera cõãya. Maʌ̃be uva b̶ara, animarã e od̶a sid̶a aduaya. Maʌ̃ carea uva b̶a djiwid̶ira animarã e od̶a djiwid̶id̶e tʌd̶ida panʌa.–‡ Maʌ̃gʌd̶eba Jesuba cawabisia idji bed̶eara ãdji drõãenabema crĩcha ume ãbaa jaradiacada.\\nJesura ʌ̃nãũbada ewari djibaria\\nMateo 12:1-8; Luca 6:1-5\\n23 Ʌ̃nãũbada ewarid̶e Jesura ẽjũã trigo ud̶ad̶e nĩbasia. Maʌ̃ne idji ume nĩbabadarãba trigora tʌ eda nĩbasid̶aa. 24 Maʌ̃ carea pariseorã ãdji caid̶u zebʌdaba Jesua jarasid̶aa:\\n–¡Acʌdua! Bʌ ume nĩbabadarãba ¿cãrẽ cãrẽã ʌ̃nãũbada ewarid̶e ocara panʌda o panʌ?–\\n25 Jesuba ãdjía jarasia:\\n–Ewari ab̶a Daviba, idji ume nĩbabadarã bid̶a cod̶ira neẽ́ panasid̶aa. Jarra panasid̶ad̶e ¿sãwã osid̶a?§ 1 Samuel 21:1-6. 26 Abiata sacerdote dji droma b̶asid̶e Davira Ãcõrẽ ded̶e ed̶a wãped̶a Ãcõrẽ quĩrãpita b̶ad̶a paʌ̃da edasia.* Levitico 24:5-9. Maʌ̃ paʌ̃ra ¿ab̶abe sacerdoterãba cod̶ida panasid̶aẽ́ca? Baribʌrʌ Daviba coped̶a idji ume nĩbabadarãa diasia.–\\n27 Maʌ̃be Jesuba ãdjía jarasia:\\n–Ãcõrẽba ẽberãra oẽ́ basía ʌ̃nãũbada ewari wagad̶amãrẽã ãtebʌrʌ ʌ̃nãũbada ewarira b̶ʌsia ẽberãrã ʌ̃nãũnamãrẽã. 28 Mʌ̃, Naʌ̃ Djara Edad̶ara ʌ̃nãũbada ewari djibaria.–\\n*2:8 Sod̶e. Griego bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa: “Jaured̶e.”\\n†2:15 Judiorã ley igara b̶ea. Griego bed̶ead̶e “cadjirua obadarã” b̶ʌ́ b̶ʌa.\\n‡2:22 Maʌ̃gʌd̶eba Jesuba cawabisia idji bed̶eara ãdji drõãenabema crĩcha ume ãbaa jaradiacada.\\n§2:25 1 Samuel 21:1-6.\\n*2:26 Levitico 24:5-9.","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.148,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique EFESIOS 2\\n1 Nemoopʉre caroorije jeto mʉja catʉgooñanucubajupa. To bairi cabai yajiricʉ ãnacʉ cañuurije cʉ cáti majiquẽtore bairona mʉja cabaibajupa. Caroa macajere mʉja cáti ani majiquẽjupa. 2 Aperã ati yepa macana Diore catʉgooñaquẽnare bairona mʉja cáti aninucuñupa, Sataná cʉ caboorore bairona. Cʉ̃a ati ʉmʉrecoopʉre caroorije ʉpaʉ ãmi Sataná. To bairi Diore caapiʉjaquẽnare carotii ãmi cʉ̃a. 3 To bairi mani quena nipetirã nare bairona caroorije cátinucurã mani cãnibapʉ maja catiriquere Dio manire cʉ cajooparo jʉgoye. Caroorije mani cátigari wame jetore mani cátinucuwʉ. Mani majuuna caroorije mani catʉgooñari wame jetore mani cátinucuwʉ. To bairi aperã Diore cabai botiorãre bairona mani cãninucuwʉ. To bairona caroorã mani cãno maca Dio mani popiyeyeboricʉmi mani quenare. 4 To bairona cʉ capopiyeyeboparã mani cãnibato quenare seeto manire camai tʉjʉyupi Dio. Seeto camajare cabopaca tʉjʉʉ aniri seeto manire camaiñupi. 5 Caroorije mani cáti aninucurije wapa cayajiboparã mani cãnibajupa. Cayajiboparã mani cãnibato quena manire joomi Dio cʉ Macʉ Cristo mena macana mani cãniere. To bairi manire cʉ camai tʉjʉrije jʉgori mani canetooñupi Dio manire cʉ capopiyeyeboriquere. 6 Mani canetooñupi Dio Cristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori. Manire cʉ cabai yajibojaro bero cʉ catunu catioyupi Dio cʉ Macʉre. To bairi mani quenare jõ buipʉ Cristo mena carotiparãre mani cacũñupi Dio. To bairona manire cacũñupi Dio, Cristo mena macana na ãmaro ĩi, cayajiboparã mani cãnibato quena. 7 To bairo caroaro mani átibojari mani bero macanare ape yʉtea cãniparãre na iñoogʉmi Dio caroaro manire cʉ camai tʉjʉ netorijere. To cõo seeto mani mai tʉjʉmi Dio, Cristo manire cʉ cariabojarique jʉgori. 8 Caroorije mani cátie wapa Dio manire cʉ capopiyeyebopere mani netoomi Dio, manire mai tʉjʉri. Mani majuuna mani netoo majiquẽe. Netoomi Dio Cristo manire cʉ cabai yaji wapayebojariquere catʉgooña nʉcʉbʉgorãre. Dio maca mani netoomi caroorije mani cátie cawapaye majiquẽna mani cãnibato quena. 9 Mani majuuna caroa wame átibana quena mani netoo majiquẽe Dio manire cʉ capopiyeyeboriquere. To bairi jĩcaʉ mácana, “Yʉ majuuna caroare átiri yʉ netoowʉ. Caroaʉ yʉ ã yʉa,” ĩ majiquẽcʉmi. Mani majuuna caroarã mani ani majiquẽe. 10 Dio maca manire cájupi caroarã Jesucristo mena cãniparãre. Caroare mani cátiparore bairo ĩi Cristo mena cãniparãre manire cájupi. Cajʉgoyepʉna, to bairona caroaro cána na ãmaro ĩi, manire cacũñupi Dio, mani cãnipere tʉgooña jʉgoyeyeri.\\n11-12 Judío maja mee mʉja ã. Israel macana cãniquẽna mʉja ã. To bairi judío maja, Israel macana circuncisión cána maca ocõo bairo ĩnucuma mʉjaare: “Mani yarã me ãma, circuncisión cátiquẽna aniri,” mʉja ĩnucuma. To bairi tirʉmʉpʉ mʉja cãnajere tʉgooñaña mʉjaa. Jesucristo yarã mʉja cãniquẽjupa mai cʉ̃re mʉja caapiʉjaparo jʉgoye. Israel macana Dio cʉ cabejericarã mena macana mʉja cãniquẽjupa. To bairi, “Caroaro mʉjaare yʉ átibojagʉ,” camajare Dio cʉ caĩ cũrica wamere mʉja camajiquẽjupa. To bairi, “To cãnacã rʉmʉ Dio mena caroaro mani anigarã,” mʉja caĩ tʉgooña majiquẽjupa. Diore camajiquẽna majuu mʉja cãñupa mai. 13 To bairona cajʉgoyepʉ Diore camajiquẽna anibana quena Jesucristo mena macana mʉja ã yucʉra. To bairi mʉja quena cʉ yarã mʉja ã, manire cʉ carií re bai yajibojaro maca. 14 To bairi mʉjaa judío maja mee quena jã judío maja mena caroaro mani ame jʉ́go ani maji, to bairo Jesucristo manire cʉ cátibojarique jʉgori. Mani ame mai tʉjʉ maji. Jĩca poa macanare bairo mani ã nipetirã, manire cʉ carií re yajibojarique jʉgori. To bairi, “Aperã ãma, nare jã tʉjʉgateebʉja,” ame ĩrique maa yucʉra. 15 Jã judío maja tirʉmʉpʉ jã ñicʉ Moisére Dio cʉ cáti rotiriquere cáti nʉcʉbʉgorã aniri judío maja cãniquẽnare jã cabooquetinucuwʉ. Yucʉra Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ bai yajiri Moisé cʉ carotiriquere cáti nʉcʉbʉgo jana rotiyupi. To bairi yucʉra jã judío maja, mʉja judío maja cãniquẽna mani ame tʉjʉteequẽe yucʉra yua. Ricati poari macana mani cãnie to cãnibato quena yucʉ roquere Cristo maca jĩca majare bairona mani cacũñupi, cʉ ya poa macana mani cãniparore bairo ĩi. 16 To bairi Jesucristo caroorije mani cátie wapa yucʉ tẽorica pãipʉ cabai yajibojayupi. Manire bai yajibojari ricati poa macana mani cãnibato quena Dio mena mani caame wada quenoopere carotiyupi Cristo. To bairi cʉ ya poa macanare jĩca maja mani cãno átiri cajʉgoyepʉ mani caame tʉjʉgaquetajere manire carebojayupi yua.\\n17 Jesucristo ati yepapʉ ejari caroa quetire Dio mena mani cawada quenoopere caĩ buioyupi mani camajare. To bairi mʉjaa judío maja cãniquẽna Dio cʉ carotiriquere camajiquẽna anibana quena mʉja caapiyupa tie quetire. Jã quena judío maja Dio cʉ carotirique camajirã quena jã caapiwʉ tie quetire. 18 To bairi jã judío majare, mʉjaa judío maja cãniquẽna quenare caroaro mani tʉgooñami mani Pacʉ Dio. Cristo manire cʉ cabai yajibojarique jʉgori to bairo caroaro mani tʉgooñami. To bairi Espíritu Santore Dio manire cʉ cajooro Jesucristo mena, mani Pacʉ Dio mena macana mani ani maji. 19 To bairi mʉja quena judío maja aniquetibana quena ape majare bairo, cʉ̃re camajiquẽnare bairo mʉja tʉjʉquẽemi Dio yucʉra. Cʉ̃re caapiʉjarã mena macana mʉja ã mʉja quena. Mʉja quena Dio yarãna mʉja ã. 20 To bairi Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã apóstol na caĩrã jã bero, aperã cʉ ye quetire buiori maja bero mʉja quena cʉ yarã cʉ ya poa macanana mʉja ã. Cʉ ya poa macana manire cãni jʉgoʉ majuu ãmi Jesucristo. Cʉ berona ãma apóstol maja, cʉ ye quetire buiori maja mena. Na bero mʉja quena cʉ ya poa macana mʉja ã, jã judío maja Jesure caapiʉjarã mena. 21 To bairi mani Ʉpaʉ Jesucristo bero macana mani ã mania, nipetirã cʉ̃re caapiʉjarã. To bairi jĩca poa cʉ ya poa macana caroarã mani bʉ nutuagarã. 22 Mʉja quena mani Ʉpaʉ Cristore caapiʉjarã aniri nipetirã cʉ yarã mena cʉ ya poa macana mʉja ã. To bairi cʉ Espíritu Santo jʉgori aninucumi Dio mani mena cʉ ya poa macana mani cãno maca.","num_words":889,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dio Wadarique HEBREOS 2\\n1 To bairi Dio cʉ Macʉrena cʉ ye quetire cʉ cabuio rotiro ĩrã marire cʉ cabuioriquere caroaro tiere caapipajeepe ã. Tie quetire majiritiri ape wame macare mari átire ĩrã caapipajeeparã mari ã. 2 Tirʉmʉpʉ Dio tʉ macana ángel maja cariape cabuioyupa Dio ye quetire. To bairi na cabuiorijere cabai botiorãre cariape na capopiyeyeyupi Dio. 3 To bairi mari quenare to bairona cariapena marire popiyeyecõagʉmi cʉ Macʉ marire cʉ cabuioriquere caroa wame majuure mari cabai botioata. Cʉ ye quetire camajare na cʉ canetoo catiopere na caĩ buio jʉgóyupi mari Ʉpaʉ Jesu. Cabero cʉ̃re caapiricarã, “Cariape ã atie queti,” marire caĩ majiowã naa yua. 4 To bairi Dio atie queti cariape ã ĩi na cáti iñooñupi caacʉori wame, áti rupeorica wameri capee wameri. To bairi cʉ Catirique, Espíritu Santore na cajooyupi Dio cʉ̃re caapipajee jʉgoricarãre. Cʉ Espíritu Santore na cʉ cajooro ape wame cáti iñoo majiñupa na quena. Dio maca nare cʉ cáti iñoo majiogari wame cájupa.\\n5 Ati ʉmʉrecoo capetiro bero cawama ʉmʉrecoo Dio cʉ cawajoapere mʉjaare jã ĩ buio. Ti paʉ cãno rotiquetigarãma Dio tʉ macana, ángel maja. Cawama ʉmʉrecoore carotiparãre na cũquetigʉmi Dio. 6 Camaja macare, ati yepa macanare, ati yepa macaje nipetirore carotiparãre na cacũñupi Dio. To bairona ĩ ucarica wame ã Dio Wadariquepʉ jĩca paʉ ocõo bairi wame:\\nDio, ¿nope ĩi camajare na mʉ tʉgooñati? ¿Nope ĩi cawatoa cãna, cãni majuurã mee na nibao joroquena na mʉ tʉjʉ pojerooti, Dio?\\n7-8 Ángel maja rʉgabʉjaro carotiparã camajare na mʉ cacũñupa ati yʉteacãpʉre. Ángel maja rʉgaro cãnare camajare cũbaopʉcʉna yucʉacã ʉparãre bairo cãniparãre na mʉ cacũñupa. To bairi ati yepa macaje quena waibʉcʉrã quena nipetiro carotiparãre mʉ cacũñupa camajare. To bairi ape rʉmʉpʉ mʉ cátajere mʉ cote rotigʉ mʉre caapipajeerãre.\\nTo bairo nipetiro cʉ cátajere camajare na cʉ cacote rotiro jĩca wame na carotiqueti wame manigaro. Cabairi wame to nibao joroquena nipetiri wame roti petiquẽema mai camaja. 9 Jesu quenare jĩca yʉteacã ángel maja rʉgaro cãcʉre cʉ cacũñupi Dio Jesure. To bairo cʉ cũri cʉ cabai yaji popiyecʉti rotiyupi Dio Jesure, mari mai tʉjʉri. To bairo Jesu camaja nipetirore na cʉ cabai yajibojaro tʉjʉri Caʉpaʉ majuu cʉ cacũñupi Dio. Caʉpaʉ majuu cʉ cũri, “Nipetiro cʉ̃re na áti nʉcʉbʉgoato,” caĩñupi Dio Jesure. To bairo cʉ̃re cʉ caĩroi nipetirore carotii ãmi Jesu.\\n10 Nipetiro ati ʉmʉrecoo macaje Dio cʉ cátaje jeto ã. Nipetiro cãnie cʉ jʉgori bai. To bairi Cristo mena carotinemoparãre cabooyupi Dio camaja capãarã cʉ̃re caapipajeeparãre. Cristo nipetiro cʉ carotiri paʉ cãnopʉ Dio cʉ cátajere rotinemogarãma. To bairi Jesu marire cacatiopaʉre marire catamʉoboja popiyecʉti rotiyupi Dio. Mari camaja capãarã caroaro cʉ mena carotirã mari cãniparore bairo ĩi cʉ catamʉoboja popiyecʉti rotiyupi Dio. 11 Cʉ̃a Dio Macʉ Jesucristo mari caroorije reri caroarã Dio yarã mari anio joroque áami. To bairo marire cʉ cáto mari quena Dio punaa mari ã. To bairi Jesu maca Dio punaa mari cãno tʉjʉri, “Yʉ bairã majuu ãma,” marire ĩ boboquẽemi Dio Macʉ Jesucristo. 12 To bairo marire ĩ tʉgooña boboquetiri ocõo bairo cʉ caĩ buioyupi Jesucristo Diore:\\nNa yʉ ĩ buiogʉ yʉ bairãre mʉ cãniere. Na caneñapori paʉ, “Catutua netoʉ ãmi Dio,” yʉ ĩ wariñuu buiogʉ yʉ bairãre.\\n13 Ape paʉ ocõo bairo caĩ buioyupi:\\nYʉ tʉgooña nʉcʉbʉgo majuucõa Diore.\\nApe wame ocõo bairo caĩñupi moquena:\\nAtona yʉ ã Dio punaa mena, yʉ bairã Dio yʉre cʉ cajooricarã mena, caĩñupi.\\n14 Mari “yʉ punaa” Dio cʉ caĩrã, carupaʉricʉna mari ã. To bairi Jesu quena marire bairona camajocʉ carupaʉcʉcʉ cabuiayupi. To bairi, “Camajocʉ aniri nare yʉ bai yajibojagʉ. Nare careboricʉrena Satanáre cʉ rocagʉ, na yʉ bai yajibojagʉ,” caĩñupi Jesu. 15 Mari camaja mari cabai yajipere cauwirã mari cãnibajupa, Sataná yarã aniri. To bairi Jesu camajocʉ aniri, marire bai yajibojaʉ, marire canetoo catioyupi Jesu Sataná yarã cãnibatanare. 16 Dio tʉ macanare ángel majare na átinemogʉ mee camajocʉre bairo cabuiayupi Jesu. Mari camaja macare, mari ñicʉ Abraham Diore cʉ caapipajeericarore bairona Diore caapipajeerãre na yʉ netoo catiogʉ ĩri cabaiyupi Jesu. 17 To bairi Dio cʉ cáti rotiri wame cõo caroaro cájupi Jesu. Mari átibojaʉ, “Caroorije na cátiere na majirioya,” mari ĩbojami Jesu Diore. Mari judío maja mari tʉ macana Dio wii ʉparã “sacerdote” maja ʉparã na caĩrã to bairona ĩbojama Diore. Jesu maca na cátie netoro caroaro mari átibojami, mari mai tʉjʉri. Cʉ majuuna caroorije mari cátiere cawapayebojayupi. To bairo na yʉ átibojagʉ ĩi cʉ yarãre bairona camajocʉ carupeapaʉ cãñupi, marire bai yajibojagʉ. 18 To bairi camajocʉre bairo carupaʉcʉcʉ cabuiaricʉ aniri Jesu quena camajare bairona catamʉoʉ cãñupi. Cʉ quenare, “Caroorije átiñajate,” cʉ caĩ ocajãbajupʉ Sataná. Caroorije cátiquẽjupi Jesu maca. To bairi caroorijere cabai botio netooricʉ aniri mari camajare mari átinemo majimi cʉ̃a. Mari catamʉori paʉ, Sataná, “Caroorije ája,” marire cʉ caĩ ocajãgari paʉ quenare mari átinemo majimi Jesu.","num_words":751,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Hebreos 1 BSNNT - Tirʉ̃mʉjʉ cojoji me mani ñicʉare - Bible Search\\n1Tirʉ̃mʉjʉ cojoji me mani ñicʉare Hebreo masare ĩnare gotimasioñuju Dios. Ĩre gotirẽtobosariarã sʉorine ĩnare gotimasiñuju ĩ. Ĩna gotise rĩ me ĩnare yimasiomasiñuju. Gajeye quẽne, ricati ĩnare ĩ yiroticõamasire rãca ĩnare yimasiomasiñujarã. To bajiri, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. 2To bajiri yucʉrirema, Dios ĩ macʉre manire ĩ cõajare, quẽnaro Diore masiaja mani. Macarʉcʉro, õ vecaye ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉne ñaami, “Jediro macarʉcʉroayere cʉorʉcʉja mʉ” ĩ yimasir'i. 3Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩre masirã ñari, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. Diore masirã ñarãma ĩ macʉre masirã. Ĩ macʉre quẽnaro masicõari, “Ĩ jacʉre bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Ĩ macʉne ñaami, “Adi macarʉcʉroaye bajimʉorʉ̃gõato” yirotimasir'i. Ĩne ñaami, Diore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja manire rijabosacõari, Diorãca ñajedirore rotigʉ.+\\n4To bajiri adirʉ̃mʉri Diorãca rotigʉ ñari, Diore moabosarã ángel mesare rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Dios macʉ. 5Ĩ sĩgʉ̃ne ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ado bajise ĩre yiyumi Dios:\\n6Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re, adi macarʉcʉrojʉre ĩre cõagʉ̃, ado bajise ĩre yiyumi:\\n7Ĩre moabosarimasa ángel mesare yigʉ, ado bajiro yiyumi Dios:\\n8Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re yigʉ, ado bajirojʉa yiyumi Dios:\\n9‘Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, rojosejʉarema yibetirʉcʉja’ yitʉoĩarũgũcajʉ mʉ. To bajiro yicacʉ mʉ ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja’ mʉre yaja yʉ. To bajiro mʉre yʉ yijare, bʉto variquẽnaja mʉ”, yiyumi Dios, ĩ macʉre.\\n10Quẽna gajeye ado bajise yiyumi Dios, ĩ macʉre yigʉ:\\n11Mʉ rujeomasicati jedirone ti jedicoaboajaquẽne, mʉjʉama, ñacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ, Dios ñari.\\n12Sudi ĩna sãñasʉosere vejecõari, gajeye quẽnase ĩna vasoasãñarore bajiro, adi macarʉcʉro ñase ti jedirore quẽna gajeye vasoarʉcʉja mʉ. Mʉma, rijabetirocʉ ñari, mʉne ñacõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, ĩ macʉre yiyumi Dios.\\n13Quẽna, ĩ macʉ sĩgʉ̃rene ado bajise yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios:\\nÁngel mesarema, to bajiro yibetimasiñuju Dios. 14Ángel mesama, ruyumena ĩre moabosarã ĩ cõarã ñarãma. To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrã õ vecajʉ quẽnaro ĩ rãca ñaronare ejarẽmorã ñarãma ángel mesa.","num_words":292,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 12 BSNNT - To bajiri, yʉ mairã, Dios manire ĩ - Bible Search\\n“Dios ĩ bojasere yirũgũrʉarãja mani”, yire queti\\n1To bajiri, yʉ mairã, Dios manire ĩ ĩamaisere masirã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yiroti ñaja. To bajiro mani yiñajama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãja mani. Tire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. 2Adigodoaye rĩne tʉoĩarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. Mʉajʉama, Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojasere yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnasere, Dios ĩ ĩavariquẽnasere yirã yaja”, yimasirʉarãja.\\n3Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Mani masune Dios ĩ bojasere yimasiaja mani”, yitʉoĩabesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉa: “Tocãrãcʉre ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Dios. To bajiri, ĩ ejarẽmose rãca yirʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa. 4Mani rujʉre jairo ñaja. Ãmo, cajea, gãmoro, gʉbo, gajeye quẽne ñaja, cojo rujʉ ñaboarine. Ricati rĩne yaja. Cajea rãca ĩa, gãmoro rãca aji, ãmo rãca ãmi, gʉbo rãca va, bajimasire ñaja manire. 5To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Jãjarã ñaboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo rujʉre bajirone bajiaja mani. To bajicõari, cojo masare bajiro quẽnaro gãmerã ejarẽmorũgũaja mani.\\n6Tocãrãcʉre ricati rĩne ĩ bojarore bajiro mani yimasirotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiri ĩ ʉjore mani yimasise rãca Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ejarẽmoroti ñaja. “Ĩnare yʉ gotisere ajicõari, gotirẽtobosarimasa ñato” yigʉ, ĩna yimasirotire ĩnare Dios ĩ ʉjore ti ñajama, “Tire manire ʉjoyumi” yitʉoĩacõari, gãjerãre gotimasiroti ñaja. 7“Gãjerãre ejarẽmoato” yigʉ, ĩna yimasirotire Dios ĩ ʉjore ti ñajama, ĩnare quẽnaro ejarẽmoroti ñaja. “Dios ocare ajimasicõari, gãjerãre gotimasioato” yigʉ, ĩnare ĩ ʉjore ti ñajama, “Tire manire ʉjoyumi” yitʉoĩacõari, quẽnaro gotimasioroti ñaja. 8“Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna gotimasiorotire ʉjoyumi Dios. Tire ʉjoecoriarãma, quẽnaro gotimasioroti ñaja. Maioro bajirãre gãjoa ĩsigʉ̃ma, “To bajiro yʉ yise vaja yʉre ejarẽmorʉarãma ĩna” yitʉoĩagʉ̃ me, ĩsiroti ñaja. Rotirãrema, quẽnaro rotiroti ñaja. Maioro bajirãre ejarẽmorãrema, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmoroti ñaja.\\n“Ado bajise ñaroti ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yire queti\\n9Socarãne, “Mʉare maiaja”, yitobesa. To yicõari, ĩnare mai, ĩnare ejarẽmo, rojose yibeti, quẽnase rĩne yirũgũña. 10Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajiaja mʉa. To bajirã ñari, quẽnaro gãmerã ĩamaicõari, rʉ̃cʉbʉoya, “Ĩnajʉa ñaama ñamasurãma” gãjerã ĩnare ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉorotire yirã.\\n11Dios ĩ bojasere mʉa yijama, teyejairãne yibesa mʉa. Tocãrãcarʉ̃mʉne Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, variquẽnase rãca ĩ bojasere quẽnaro yirũgũña.\\n12“Õ vecajʉ manire quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, quẽnaro variquẽnase rãca ñacõarũgũña mʉa. Rojose tãmʉoboarine, Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Yʉare ejarẽmoña”, ĩre yisẽnitʉjabeja mʉa.\\n13Cristore ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmoña. Ejarãre quẽnaro yiya.\\n14Rojose mʉare yirãre, “Quẽnaro ĩnare yato Dios” yirã, ĩnare sẽnibosaya.\\n15Gãjerã quẽnaro ĩna variquẽnajama, ĩnare variquẽnaejarẽmoña. Gãjerã ĩna sʉtiritijama, ĩnare sʉtiritiejarẽmoña.\\n16Gãjerã rãca cojo masare bajiro gãmerã ĩamaiña. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ñamasurã me ñaama” gãjerã ĩna yirãre baba cʉtiya mʉa. “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa.\\n17Quẽnase rĩne yirũgũña mʉa, “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarotire yirã. Rojose mʉare yirãre ĩnare gãmebesa mʉa. 18Mʉa yimasiro cõro quẽnase rĩne yiya, “Masa jediro mani rãca quẽnaro ñato” yirã. 19Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, “Dios rĩne ñaami, masa rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirocʉ” yirã ñari, rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare yigãmebesa mʉa. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ñaja, rojose ĩna yise vaja, ĩnare rojose yirocʉ”, yigotiaja ti. 20Gaje vãme, ado bajiro gotiaja, rojose manire yirãre ĩnare mani yirotire yiro: “Mʉare ĩategʉ ĩ ñiorijajama, bare ĩre ecaya. Ĩ idirʉajama, ĩre ioya. To bajiro ĩre mʉa yijama, rojose mʉare ĩ yisere tʉoĩacõari, mʉare bʉto bojonerʉcʉmi”, yigotiaja Dios oca. 21Gãjerã rojose mʉare ĩna yijama, rojose ĩnare yicõarʉaboarine, quẽnasejʉare yicõa ñaña.","num_words":552,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"1 Tesalonicenses 3 BSNNT - To bajiri, ĩarã vabeticõari, - Bible Search\\n1-2To bajiri, ĩarã vabeticõari, mʉa bajisere ajirʉarã ñari, yʉa maigʉ̃re, Dios ĩ bojase yigʉre Timoteore tojʉ ĩre cõacajʉ yʉa. Yʉa rãcagʉ, Jesucristo ocare masare gotimasiocudigʉ ñaami ĩ quẽne. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare gotiba mʉ, ‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Jesucristore ‘Ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉa. Yʉjʉama, Silvano rãca tujacajʉ yʉ, Atenas vãme cʉti macarema. 3Rojose tãmʉorã ñaboarine, “Tire sʉtiritibeticõato” yirã, ĩre cõacajʉ yʉa. Masiaja mʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoroti ñaja. 4Mʉa rãca ñarãjʉ, cojoji me ado bajise mʉare goticajʉ yʉa: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yirʉarãma gãjer��”, mʉare yicajʉ yʉa. Mʉare yʉa goticatore bajirone bajiyuja ti. 5To bajiro ti bajijare, ado bajise mʉare yitʉoĩarejaicajʉ yʉ: “¿Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñaboati ĩna? Vãtia ʉjʉ Satanás, ‘¿Cristore ajitirʉ̃nʉbesa’ yirotibetiboati ĩ? To bajiro ĩ yisere ĩna ajijama, yʉa gotimasioboacatijʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma”, yitʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, tire masirʉ, mʉa tʉjʉ Timoteore ĩre cõacajʉ yʉ.\\n6Mʉa tʉjʉ ejar'i, adojʉ tudiejami quẽna. Adojʉ ejacõari, mʉa bajise quetire oca quẽnasere gotitudiejami. “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna. To yicõari, quẽnaro gãmerã ĩamaicõa ñaama”, yimi. “‘Mʉare quẽnaro tʉoĩaja yʉa’ yima ĩna”, yʉare yimi. “Ĩnare mani ĩarʉaro cõro manire ĩarʉama ĩnajʉa quẽne”, yʉare yimi Timoteo. 7To bajiro ĩ yijare, Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉa. Gãjerã sʉori bʉto rojose tãmʉorã ñaboarine, tire ajivariquẽnaja yʉa. 8To bajiri, Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere ajicõari, bʉto variquẽnamʉ yʉa. 9Mʉa bajisere tʉoĩavariquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽni tʉjabetirʉarãja yʉa. 10Ʉ̃mʉa, ñami quẽne, ado bajiro ĩre sẽnirũgũaja yʉa: “ ‘Ĩna tʉjʉ ejato’ yigʉ, yʉare yirẽmoña mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. “‘Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩna masibetire ĩnare yʉa gotimasiorotire yigʉ, yʉare yirẽmoña mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa.\\n11To bajiri ado bajiro mani jacʉ Diore to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore yisẽniaja yʉa: “‘Ĩna tʉjʉ ĩarã vajaro’ yirã, yʉare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa. 12To yicõari, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “ ‘Bʉtobʉsa gãmerã ĩamaiato ĩna’ yirã ĩnare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa. “‘Gãjerãre quẽne ĩamaiato ĩna’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, yaja yʉa. “‘Ĩnare yʉa mairore bajiro maiato ĩna’ yirã ĩnare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã. 13To bajiro mʉa maijama, rojose mʉa tʉoĩasere “Yitʉjacõari, quẽnase rĩne tʉoĩato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. To bajiro mʉare ĩ yijama, mani ʉjʉ Jesús ĩ yarã rãca ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, mani jacʉ Dios ĩ rĩjorojʉa ñie rojose mana ñarʉarãja mʉa. To bajirone bajiato.b","num_words":373,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Cõãmacʉ̃ mecʉ̃ã wedesei 2 San Juan 1\\n1 Yʉʉ mʉʉ Cõãmacʉ̃ beserigore, teero biiri mʉʉ põnarẽ ãñudutia. Yʉʉ bʉtoá dutirá* Ĩñaña “bʉtoá dutirá” glosariopʉre. menamacʉ̃ mʉ́ãrẽ niirṍrã maĩã. Yʉʉ dícʉ mʉ́ãrẽ maĩgʉ̃́ tiiría; niipetira diamacʉ̃́ maquẽrẽ masĩrã́ mʉ́ãrẽ maĩĩ́ya. 2 Diamacʉ̃́ maquẽrẽ cʉoa marĩ. Tee marĩmena niirucujããdacu.\\n3 Cõãmacʉ̃ marĩ Pacʉ, teero biiri cʉ̃ʉ̃ macʉ̃ Jesucristo marĩ Õpʉ̃ mʉ́ãrẽ ãñuré ticoaro; bóaneõ ĩñaãrõ; ãñurõ niirecʉtiri tiiáro. Cʉ̃ʉ̃ teeré tiirí, diamacʉ̃́ maquẽrẽ masĩ, cãmerĩ́ maĩã́dacu.\\n4 Sĩquẽrã mʉʉ põnarẽ bʉajeáwʉ. Cʉ̃́ãrẽ Cõãmacʉ̃ marĩrẽ dutirobirora diamacʉ̃́ niirecʉtiri ĩñawʉ̃. Teeré ĩñagʉ̃, bayiró ʉseniwʉ̃. 5 Mecʉ̃tígã mʉʉrẽ ateré bayiró jĩĩgʉ̃da: Marĩ cãmerĩ́ maĩrṍ booa. Tee mama dutiré mee niiã; máatapʉra marĩ padeonʉcã́rãrẽ dutiré cṹũrigue niiã. 6 Marĩ cãmerĩ́ maĩrã́, Cõãmacʉ̃ dutirére tiirá tiia. Cʉ̃ʉ̃ marĩrẽ cãmerĩ́ maĩdutíyigʉ. Ate mʉ́ã tʉotóarepʉ niiã.\\nJĩĩditorepira maquẽrẽ wederigue\\n7 Atibʉ́recopʉre paʉ jĩĩditorepira wáanetõya. Cʉ̃́ã “Jesucristo basocʉ́ marĩ tiiróbiro õpʉ̃ʉ̃cʉtigʉ bauárigʉ niiwĩ” jĩĩrére padeoríya. Cʉ̃́ãno jĩĩditorepira, Cristore ĩñatutira niiĩya. 8 Ãñurõ tʉomasĩ́ña, Cõãmacʉ̃ mʉ́ãrẽ ticoadarere “tiidióbocu” jĩĩrã, Cõãmacʉ̃ niipetire mʉ́ãrẽ ticoadarere ãñurõmena ñeeãda jĩĩrã.\\n9 Cristo buerére cʉ̃ʉ̃ basiro cʉ̃ʉ̃ wãcũrémena “nemosãñúrõ buegʉda” jĩĩgʉ̃́no Cõãmacʉ̃rẽ cʉoríqui. Cristo buerére tiirucúgʉpeja Cõãmacʉ̃rẽ, teero biiri cʉ̃ʉ̃ macʉ̃rẽ cʉoquí. 10 Apetó tiigʉ́, sĩcʉ̃ mʉ́ã pʉtopʉ jeagʉ́ Cristo buerére wederiboqui. Cʉ̃ʉ̃norẽ mʉ́ãye wiseripʉ ñeerijãña. Ãñudutirijãña. 11 Mʉ́ã cʉ̃ʉ̃rẽ ãñudutira, cʉ̃ʉ̃ ñañarõ buerére niisotoapeara niiãdacu.\\n12 Yʉʉ pee peti jĩĩdʉgare cʉomíã, cʉogʉ́peja. Atipũpʉ́re teeré jóaria. Máata marĩ ĩñaãdacu, Cõãmacʉ̃ boorí. Toopʉ́ cãmerĩ́ wedeapuadacu. Marĩ teero tiirá, ãñurõ ʉseniãdacu.\\n13 Mʉʉ bayio põna mʉʉrẽ ãñudutiya. Coocã Cõãmacʉ̃ beserigo niiyo.\\n*1:1 Ĩñaña “bʉtoá dutirá” glosariopʉre.","num_words":232,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Marcos 14 DES - Eropi irisubure Pascua bosenʉ core, - Bible Search\\nPahia oparã, Judio masare buherã mera Jesure wejẽdiañuma\\n1Eropi irisubure Pascua bosenʉ core, bʉgabiriri pan erã baburinʉ core penʉ dʉhyayoro. Irisubure pahia oparã judio masare buherã mera, Jesure gʉyari mera erã ñeha erã wejẽburire game wereniguiñorã.\\n2—Bosenʉ árĩcʉ̃ ĩgʉre ñehabiricãrã. Masa gʉa ĩgʉre ñeacʉ̃ ĩarã gua gamenerenijarã gamequeãbocoma, arĩrã iiñorã erã erã basi.\\nNomeo poresuri mera Jesure pipeoñumo\\n3Eropi Jesu sã Betaniague Simo cami boadi ya wihigue árĩñorã. Iri wihi erã baro watope, yujugo nomeopʉ alabastro mera iidirure poresuri nardo waĩcʉri dicʉdirure aĩrapo. Igo aĩrara wajacʉri árĩyoro. Eropigo igo irirure pãgũ Jesu dipuru weca pipeopo. 4Igo eropiicʉ̃ ĩarã gajirã ũrugã gua wañorã.\\n—¿Duhpigo igo eropa iisirimaacãri? 5Iri poresurire duaboañumo. Irire duago yuju bojori mohmeri waja wajataboañumo. Eropigo iri niyerure mojomorocʉrãre oboañumo igo, arĩñorã erã erã basi. Eropirã igore turiñorã.\\n6Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ Jesu erãre werepʉ:\\n—¿Duhpirã eropa arĩri igore? Garibobiricãque igore. Igo yʉre õaro iimo. 7Mojomorocʉrã mʉa mera eropa árĩniguicãrãcoma. Eropirã mʉa gamero erãre omasia. Yʉpʉ i yebare mʉa mera eropa árĩniguicãsome. 8Igo masiropẽ yʉre iiamo. Yʉre erã yaaboro core yʉ dʉpʉre amuyugo poresuri mera sũhumo yʉre. 9Eropigʉ diaye mʉare arĩgʉ iiaa. Árĩpehrero i yebaguere, õari buherire erã wereroguere igo õpa iirare wererãcoma. Erã eropa arĩ werecʉ̃ peerã masa bajarã igo iirare guñarãcoma.\\nJuda Iscariote Jesure ĩhaturirãre ĩgʉ ĩhmuburire erã mera weretamuñumi\\n10Irisubure Juda Iscariote doce buherã mera majagʉ pahia oparã pohro waha õpa arĩpʉ:\\n—Yʉhʉ mʉare weregʉra Jesu ĩgʉ árĩrore mʉa ĩgʉre ñeacʉ̃, arĩpʉ. 11Eropirã pahia oparã irire peerã mucubiriñorã.\\n—Mʉre niyerure orãra, arĩñorã erã Judare. Eropigʉ Juda Jesure ĩhaturirãre ĩgʉ erãre ĩhmuburire corenipʉ.\\n12Bʉgabiriri panre erã baburinʉ bosenʉ árĩnʉgarinʉ árĩyoro. Eropiro ovejare Pascua majagʉ árĩbure erã wejẽrinʉ árĩyoro. Irisubure ĩgʉ buherãpʉ serẽpiñorã Jesure:\\n—¿Nohonogue Pascua bosenʉ mari baburire amudoregʉ obeori mʉhʉ gʉare? arĩñorã ĩgʉre.\\n13Erã eroparĩcʉ̃ Jesupʉ perã ĩgʉ buherã mera majarãre obeopʉ.\\n—Jerusaléngue waque. Erogue mʉa ejacʉ̃ deco sorobu tuhpeogʉ mʉare bocatĩrigʉcumi. Ĩgʉ bocatĩricʉ̃ ĩgʉ mera waque. 14Eropa warã ĩgʉ sihu ñajari wihigue ejarã, wihi opʉre õpa arĩque: “‘¿Nohogue yʉhʉ, yʉ buherã mera Pascua maja barire bagʉcuri?’ arãmi gʉa opʉ,” arĩque wihi opʉre. 15Mʉa eroparĩcʉ̃ peegʉ ʉmaro maja taribure mari gameri árĩpehreri mera erã amura taribure ĩhmugʉcumi wihi opʉ. Erogue mari baburire iique, arĩpʉ Jesu erãre.\\n16Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã perã ĩgʉ buherã iri macague wañorã. Erã erogue erã ejacʉ̃ ĩgʉ arĩdiro dopa ta wayoro. Eropirã erã Pascua árĩcʉ̃ baburire amuñorã.\\n17Eropi naidijaririsubu Jesu doce ĩgʉ buherã mera erã bari taribugue eroguere ejapʉ. 18Eropirã erã mesague erã ba doarisubu Jesu erãre werepʉ:\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Yujugʉ mʉa mera majagʉ ta yʉ mera bagʉ ta yʉre ĩhaturirãre ĩhmugʉcumi, arĩ werepʉ Jesu erãre.\\n19Ĩgʉ eropa arĩ werecʉ̃ peerã erãpʉ bʉrigã bʉjawererã ĩgʉre serẽpinʉgañorã erã yujurãyeri.\\n—¿Yʉhʉ ta árĩbocuri mʉre ĩhmubu? arĩñorã erã Jesure.\\n20—Mʉa yʉ doce buherã mera majagʉ ta ãhrimi ĩgʉ. Yʉ baripare yʉ mera yoso bagʉ ãhrimi yʉre ĩhaturirãre ĩhmubu. 21Iribojegue erã yʉre arĩ gojadiro dopa ta yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ sĩrigʉca. Eropigʉ yʉre ĩhaturirãre ĩhmudigʉpʉ ñero tarigʉcumi. Ĩgʉpʉre ĩgʉ masa dehyoabiricʉ̃ õapũricãboya. Ñero taribiriboñumi, arĩpʉ Jesu erãre.\\n22Eropigʉ Jesu erã mera barisubu panre aĩ Goãmʉre “Õhaa,” arĩ serẽpʉ. Eropa arĩgʉ ta irire nuha guerepʉ erãre õpa arĩgʉ:\\n—Ire aĩ baque. I yʉ dʉpʉ ãhraa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n23Eropa arĩtuha ĩgʉ ihriripare aĩ, Goãmʉre “Õhaa,” arĩ serẽpʉ. Erãre ĩgʉ ocʉ̃ árĩpehrerã erã irire ihriñorã.\\n24—I yʉ di ãhraa. Bajarã masa erã ñero iirare cóãbu sĩrigʉca. Eropigʉ yʉ dire cóãgʉca. Eropa sĩrigʉ Goãmʉ yʉ Pagʉ “Masare õaro iigʉra,” ĩgʉ arĩdiro ii ojogorocʉgʉca. 25Diaye arĩgʉ iiaa mʉare. Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrogue mama igui decore yʉ ihriboro core, õre igui decore dipaturi ihrinemosome yʉhʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\nMt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38\\n26Eropirã yujuñe erã Goãmʉ bayariñere bayatuha, ʉtãgʉ Olivo waĩcʉdigʉgue wañorã. 27Erogue sihu ejagʉ Jesu erãre werepʉ:\\n—Dohpagã ñami mʉa árĩpehrerã yʉre cóãrãca. Mʉa yʉre cóãborore õpa ta arĩ gojamʉhtañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue: “Ovejare ĩhadibugʉre erã wejẽcʉ̃ waro dopa ta iigʉca. Yʉ eropa iicʉ̃ oveja ĩgʉ yarã ĩgʉre cohãgã warãcoma,” arĩmi Goãmʉ, arĩ gojañuma. 28Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ yʉre sĩridigʉre masura pʉhrʉ, mʉa core Galileague wamʉhtagʉca yʉhʉ, arĩpʉ Jesu erãre.\\n29Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro õpa arĩripʉ:\\n—Yʉ mera majarã árĩpehrerã erã mʉre cóãquerecʉ̃ yʉpʉ mʉre ne cóãsome, arĩpʉ Pedro ĩgʉre.\\n—Diaye arĩgʉ iiaa mʉre. Dohpagã ñamire cãreña pesubu ĩgʉ wereboro core, mʉ ʉhresubu “Yʉhʉ Jesure masibeaa,” arĩgʉca mʉhʉ, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n31Ĩgʉ eropa arĩquerecʉ̃ Pedro õpa arĩ turaro bʉsʉro yʉhripʉ:\\n—Mʉ mera yʉre erã wejẽquerecʉ̃ ta ne mʉre cóãsome yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ ĩgʉ Jesure.\\nPedro ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peerã ĩgʉ mera majarã ĩgʉ arĩro dopa ta arĩriñorã erã sã.\\nGetsemanígue Jesu Goãmʉre serẽñumi\\n32Eropii erã Getsemaní waĩcʉri gorogue wañorã. Erogue ejagʉ õpa arĩpʉ Jesu:\\n—Ohõ doayuque. Mʉa ohõ doaropẽ sohõgue Goãmʉre serẽniguigʉ wagʉ iiaa, arĩpʉ ĩgʉ buherãre.\\n33Eropa arĩtuha Pedrore, Santiagore, Ñure sihugãpʉ. Eropigʉ ñero güinʉgapʉ Jesu. Eropigʉ ñero sĩporãcʉpʉ. 34Eropa ñero pepigʉ ĩgʉ mera majarãre ĩgʉ sihugãnirãre arĩpʉ:\\n—Bʉrigã ñero yʉ sĩporãcʉca. Yʉre turaro pũriro dopa pepica yʉa. Sohõñari wanigʉ iiaa. Ohõ dujanique. Eropirã yʉ mera ta tʉyʉque mʉa sã, arĩpʉ Jesu erãre.\\n35-36Eropa arĩtuha ĩgʉ ero core mero wanemo, yebague mereja, Goãmʉre arĩpʉ:\\n—Ahʉ, mʉhʉ árĩpehrerire iimasia. Eropigʉ yʉ ñero tariburire iidiabigʉ iibiricãque. Yʉ eropa arĩquerecʉ̃ ta yʉ gamero dopa iibita. Mʉ basi masia. Mʉ gamero dopa iique, arĩ serẽpʉ ĩgʉ Goãmʉre.\\n37Eropa arĩtuha ʉrerã ĩgʉ buherã pohrogue eranijagʉ erã carĩ oyarãre ĩapʉ. Ĩha Pedrore arĩpʉ:\\n—Simo, ¿carĩgʉ iiri mʉhʉ? ¿Yuju hora gohra yʉ mera tʉyʉtamubirari? 38Õaro iique mʉa. Mʉa pepiri mera õarire iidiaraa mʉa. Mʉa seyaro irire iidiaquererã ta irire bocatĩubeaa. Eropirã Goãmʉre serẽniguicãque ñero mʉa iibiriboro dopa, arĩpʉ Jesu Pedrore.\\n39Eropa arĩ weretuha dipaturi waha, Goãmʉre serẽpʉ daja. Ĩgʉ ero core ĩgʉ arĩdiro dopa ta arĩ serẽpʉ daja. 40Serẽtuha dipaturi erã pohrogue dujaripʉ daja. Eropa dujarigʉ carĩ oyarãre ĩapʉ daja. Wʉja pũritaricãyoro erãre. Eropirã erã Jesu “¿Duhpirã carĩri mʉa?” erãre arĩcʉ̃ yʉhrimasibiriñorã. 41Eropigʉ dipaturi ĩgʉ Goãmʉre serẽra pʉhrʉ, erã pohro eraa erãre arĩpʉ:\\n—¿Mʉa carĩrã soorã iiri dohpa? Iripẽta ãhraa. Sihajagãriro iiaa. Dohparagã yʉre masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre ñerãre erã oburisubu sihajaa. 42Wahgãque. Ina warã. Ĩaque. Yʉre ĩhaturirãre ĩhmubu ohõ ahrimi, arĩpʉ Jesu erãre.\\nJesure ĩhaturirã peresu ñeañuma\\n43Ĩgʉ eropa arĩ wereniguirisubu Juda doce buherã mera majagʉ erapʉ. Eropirã masa bajarã ñoserimijirire, yucʉre opanirã ĩgʉ mera yujuro mera erañorã. Erã pahia oparã, judio masare buherã, mʉrã sã erã obeonirã árĩñorã. 44Negohrare Jesure ĩhaturirãre obu, õpa arĩtuhapʉ:\\n—Yʉ ĩgʉ wayuporãre mimigʉ ĩgʉ ta árĩgʉcumi mʉa ñeabu. Ĩgʉre yʉ mimira pʉhrʉ ñeaque. Eropirã ĩgʉre õaro ñeaque ĩgʉ duhribiriboro dopa, arĩ wereserepʉ Judapʉ erãre.\\n45Eropigʉ Jesu pohrogue eragʉ mata wa purumujupʉ:\\n—Buhegʉ, ¿ãhriri mʉhʉ? arĩ ĩgʉre wayuporãre mimipʉ.\\n46Ĩgʉ eropiicʉ̃ ĩarã erã Jesure ñeañorã.\\n47Erã eropiicʉ̃ ĩagʉ ĩgʉ pohrogue niguinirã mera majagʉ ĩgʉ matamijire tʉãwea aĩ, pahia opʉ pohro majagʉre ĩgʉ gamirore tabe corocãpʉ.\\n48Eropigʉ Jesu õpa arĩpʉ:\\n—¿Mʉa ñoserimijiri mera, yucʉ dʉcari mera arirã, yajari masʉre iro dopa mʉa yʉre ñearã arirã iiari? 49Ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ wihigue yʉhʉ mʉare buhedoacʉ̃, mʉa yʉre ne ñeabiribʉ. Dohpaguere mʉa yʉre eropa iirã i árĩpehreri Goãmʉ yare weremʉhtanirã erã arĩ gojadiro dopa ta mʉa yʉre iiaa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n50Eropirã Jesu buherã árĩpehrerã ĩgʉre cohã omagã wañorã.\\n51Eropigʉ yujugʉ mamʉ Jesu pʉhrʉ nʉrʉsiaripʉ. Omasiariñe dihta omadigʉ árĩpʉ. 52Ĩgʉ sãre erã ñeadiacʉ̃ ĩgʉ ya omasiariñere cóãcã suhri marigʉ oma duhrigã wapʉ.\\nJudio masa oparã Jesure serẽpiñuma\\n53Eropii pahia opʉ pohrogue Jesure aĩ ejañorã. Iri wihiguere árĩpehrerã pahia oparã, mʉrã, judio masare buherã sã gamenereñorã. 54Eropigʉ Pedropʉ Jesu pʉhrʉ yoarogue ĩha nʉrʉsiapʉ. Eropa nʉrʉsiagʉ ĩgʉ pahia opʉ Caifa waĩcʉgʉ ya wihire cãhmotara sãriro eja, iri sãriro pohecague ñajaa wapʉ. Eropigʉ ĩgʉ iri wihire corerã surara mera peame tʉro sõhma doapʉ.\\n55Eropirã pahia oparã, gajirã oparã mera gamenererã Jesure wejẽdoremorã, gʉyari mera erã ĩgʉre dipuwaja moaborore guñamaariñorã. Erã eropa weresãburire guña bocabiriñorã. 56Masa bajarã ĩgʉre erã gamero weresãmaacãquererã erã weresãri diaye árĩbiriyoro. Gajigʉ gajiropa arĩ, gajigʉ sã gajiropa dihta arĩñorã. 57Eropirã gajirã erogue eja, Jesure weresãñorã:\\n58—Ihĩ õpa arĩmi: “Yʉhʉ i wihire masa iira wihire, Goãmʉ wihire cóãgʉra. Eropa cóãgʉ ʉhrenʉ pʉhrʉ iri wihire dipaturi iigʉra. Iri wihi masa erã iira wihi árĩsome,” ĩgʉ arĩcʉ̃ gʉa peebʉ, arĩ weresãñorã.\\n59Erã eropa arĩ weresãquerecʉ̃ ta iri diaye árĩbiriyoro. Gajigʉ gajiropa arĩ gajigʉ sã gajiropa arĩpʉ.\\n60Erã eropa arĩra pʉhrʉ pahia opʉ erã watope wahgãnʉgaja Jesure serẽpipʉ:\\n—¿Oã mʉre weresãquerecʉ̃ ta erãre yʉhri gamebeari mʉhʉ? ¿Mʉre erã weresãrire duhpigʉ erãre yʉhri gamebeari mʉhʉ? arĩpʉ ĩgʉ Jesure.\\n61Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ peequeregʉ ta Jesu eropa pepicãpʉ. Ĩgʉ eropa yʉhribiricʉ̃ ĩagʉ pahia opʉ ĩgʉre dipaturi serẽpipʉ daja:\\n—¿Cristo ta ãhriri mʉhʉ? ¿Õagʉ Goãmʉ magʉ ta ãhriri mʉhʉ? arĩ serẽpipʉ daja ĩgʉ Jesure.\\n62Ĩgʉ eropa arĩcʉ̃gue ta Jesu yʉhripʉ:\\n—Ĩgʉ ta ãhraa. Eropirã yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ yʉ Pagʉ turagʉ pohro, ĩgʉ diayepʉ yʉ doacʉ̃ ĩarãca mʉa. Eropirã ʉmaro maja imica watope yʉ aricʉ̃ sãre ĩarãca mʉa, arĩpʉ Jesu ĩgʉre.\\n63Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta pahia opʉpʉ ĩgʉ sañarañe suhrirore ĩgʉ basi yeguecãpʉ gajirãre “Guataricãmi,” arĩdoregʉ.\\n—Ĩre weresãrãre gajirãre mari gamebeaa pare. 64Ĩgʉ basi Goãmʉre ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ peea mari. Eropirã ĩgʉ ñero iira dipuwajare masituhaa mari. ¿Eropirã dohpa iirãcuri mari ĩre dohpaguere? arĩpʉ pahia opʉ gajirã oparãre.\\n—Ĩgʉ ñeri dipuwaja wejẽcãro gahmea, arĩ yʉhriñorã erã árĩpehrerã oparã.\\n65Eropirã erã mera majarã Jesure disico ehosũ ĩgʉ cuirire diricãhmotacã, ĩgʉre pañorã. Patuha õpa arĩñorã ĩgʉre:\\n—¿Noa mʉre pari? Ĩabiriqueregʉ gʉare wereque, arĩ wereyañorã erã.\\nEropirã opʉ yarã surara Jesure pañorã.\\n—Ĩgʉre masibeaa, arĩpʉ Pedro Jesure\\nMt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29\\n66Eropigʉ Pedro iri wihi maja sãriro pohecague ĩgʉ árĩcʉ̃ pahia opʉ pohro majago erapo. 67Igo Pedro ĩgʉ sõhmacʉ̃ ĩago ĩgʉ dihtare ĩhaniguipo.\\n—Nazare majagʉ mera Jesu mera mʉ sã ãhrabʉ, arĩpo igo Pedrore.\\n68Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedropʉ õpa arĩpʉ:\\n—¿Dohpa arĩmaacãgo iiri mʉhʉ? Mʉ arĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩpʉ Pedro igore.\\nIgo eropa arĩra pʉhrʉ Pedro iri pʉʉ maja sãriro disiporo pohrogue wapʉ. Eropigʉ ĩgʉ ero niguicʉ̃ cãreña werepʉ. 69Ero ĩgʉ árĩcʉ̃ ĩago dipaturi werepo daja ero árĩrãre.\\n—Ihĩ Jesu buherã mera majagʉ ãhrimi, arĩpo igo.\\n70Igo eroparĩcʉ̃ peegʉ Pedro dipaturi arĩpʉ daja.\\n—Ĩgʉre masibeaa yʉhʉ, arĩpʉ daja.\\nEropii merogã pʉhrʉ ta ero niguirã Pedrore õpa arĩñorã daja:\\n—Diaye ta ãhraa. Mʉhʉ Galilea majagʉ ãhraa. Eropigʉ ĩgʉ mera majagʉ ta ãhraa mʉhʉ, arĩñorã erã ĩgʉre.\\n71Erã eroparĩcʉ̃ peegʉ ĩgʉ erãre yʉhripʉ:\\n—Diaye ta Goãmʉ mera arĩgʉ iiaa mʉare. Yʉhʉ diaye arĩbiricʉ̃ Goãmʉ yʉre dipuwaja moaporo. Ĩgʉre mʉa arĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ ĩgʉ erãre.\\n72Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ ta cãreña werepʉ daja. Ĩgʉ werecʉ̃ peegʉ Jesu ĩgʉ arĩrare guñapʉ. “Cãreña pesubu ĩgʉ wereboro core mʉhʉ yʉre ʉhresubu ‘Jesure masibeaa,’ arĩgʉca mʉhʉ,” Jesu ĩgʉ eropa arĩrare guñapʉ Pedro. Eropa guñagʉ turaro orepʉ.","num_words":1635,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji FILIPENSES 1\\nPAULO LIWAKATETIGI FILIPEENSITEDI\\nFilipos nigotaɡ̶a ɡ̶oneɡ̶e anida aneetege romaanotedi. Iteloco nipodigi analee Grécia niɡ̶inoa nokododi. Niɡ̶ina oko ane lanikadi Filipos liciaceekawa romaanotedi. (Awiniteloco Atos 16).\\nPaulo idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi naɡ̶a didikotibige loiigi Cristo digoida Filipos. Paulo jiɡ̶ijaa odoejegi me yadeegitiogi nibodicetedi anele aneetece Cristo. Paulo dipokoteloco Filipeensitedi niɡ̶ina me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji codaa yalaɡ̶ata me yemaa me yaladi niɡ̶ina iiɡ̶o, odaa jiɡ̶igo miniwataɡ̶a Cristo me yewiɡ̶a nigepaa ganigicatibige. Yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee Cristo me dinilionigatiditedibece neɡ̶epaaɡ̶icota moyeloadi, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote me yewiɡ̶atace, codaa ideyate Lionigi niɡ̶ica nimedi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi. Yalaɡ̶ata me ɡ̶odiciagi lokokena digoina iiɡ̶o. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yalaɡ̶ata Timóteo ijaa Epafrodito anoyaxawatece libakedi ane yajigote Ǥoniotagodi. Idaaɡ̶ida me idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi, pida Paulo yalaɡ̶ata me ninitibigiwaji niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi, codaa niɡ̶inoa ane dakaketoɡ̶odomi ayakadi me yaaɡ̶adi niɡ̶ida ɡ̶odinikegi. Paulo iiɡ̶e me dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji codaa me daɡ̶a oigecaɡ̶aleɡ̶e ane dakaketema leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji yaxawatediogi. Codaa diniotagodetiogi leeɡ̶odi niɡ̶icoa dinyeelo anoyajigota moyaxawa.\\nPaulo yecoaditibige niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Filipos\\n1 Ee Paulo, iniaa Timóteo, oko liotaka Jesus Cristo. Jiwakateenaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi makaamitaɡ̶atiwaji, ane ɡ̶adiomaɡ̶atitedice Aneotedoɡ̶oji makaami nepilidi, codaa midioka limedi me ɡ̶adexocitege Jesus Cristo, anakaami niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Filipos. Eledi jiwakateenaɡ̶atibige naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ijoa lacilodi loiigi Cristo, codaa me niɡ̶ijo eledi anoyaxawa niɡ̶idi noiigi. 2 Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi iniaa Ǥoniotagodi Jesus Cristo midioka limedi mowo aneletaɡ̶adomitiwaji, codaa mowo ɡ̶adaaleɡ̶enali mele.\\nPaulo idioka limedi me dipokoteloco niɡ̶idi oko niɡ̶ina me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji\\n3 Idokeji niɡ̶ina me jowootibigaɡ̶ajitiwaji, odaa iniotagodetalo Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji. 4 Niɡ̶ina me jipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adaxawanitetiwaji, idioka limedi me idinitibeci niɡ̶ina me jotaɡ̶aneɡ̶e. 5 Iniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi meliodi madaxawani, codaa makaami yokaaɡ̶etedipi mida niɡ̶ida ibakedi. Niɡ̶ida ibakedi me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele. Aidaagiditibige madaxawani niɡ̶ijo odoejegi noko maleekoka iwaɡ̶atiteda Ǥoniotagodi codaa niɡ̶ina natigide madaxawani. 6 Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶iniaa yojogotedini meote niɡ̶ica anele catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali. Odaa ajawienataka meote nigepaa igodi niɡ̶ida libakedi. Igodi niɡ̶ida libakedi niɡ̶ica noko Jesus Cristo nige dopitedijo.\\n7 Ǥademaanitiwaji. Codaa ewi me ɡ̶ademaani akaamitawecetiwaji, leeɡ̶odi madaxawanitece niɡ̶ida nibakedi anele ane najigotediwa Aneotedoɡ̶oji. Natigide akaamitiwaji jaɡ̶aɡ̶a awiite niɡ̶ida nibakedi, maleeɡ̶inaaɡ̶ejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi, jiɡ̶ijo me jakadi me jigidi niɡ̶ijoa ane beyagi modotaɡ̶atibige ɡ̶obodicetedi anele, codaa me jikee niɡ̶inoa ɡ̶obodicetedi anele, mewi. 8 Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi mewi me jotaɡ̶a meji me ɡ̶ademaani akaamitawecetiwaji, liciagi Jesus Cristo me ɡ̶ademaani.\\n9 Niɡ̶ina me jipokotibigalo Aneotedoɡ̶oji, jipokotalo meote meneɡ̶egi emaani iniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji, codaa me ɡ̶anioxoadipi. Joaniɡ̶idaa nige eneɡ̶egitace ewi mowooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji, odaa daɡ̶axa mele mowooɡ̶oti mawini ane iɡ̶enaɡ̶a. 10 Amaleeɡ̶aɡ̶a akatitiwaji maniwinita inokina ane daɡ̶axa mele. Joaniɡ̶idaa nigicota noko nige dopitedijo Cristo, akamaɡ̶akaamitiwaji aɡ̶aleeɡ̶ica ane beyagi catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali. Eleditace aɡ̶aleeɡ̶ica ane yakadi makaami laagetedipi mawii ane beyagi. 11 Igaataɡ̶a jiɡ̶idaa ane leeditibige me eni me ɡ̶adewikitiwaji, mawiite inoatawece ane iɡ̶enaɡ̶a leeɡ̶odi me ɡ̶adexocitege Jesus Cristo. Codaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ina oko moiweniɡ̶ide, codaa modoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji.\\nPaulo ninitibece leeɡ̶odi niɡ̶idi oko maɡ̶aɡ̶a oyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele\\n12 Inioxoadipi, jemaa mowooɡ̶oti yawikodico jiɡ̶inaa owo eliodi oko noɡ̶owajipatalo nibodicetedi anele, anoditece Cristo. 13 Leeɡ̶odi niɡ̶inoa ininyaco, eliodi oko oyowooɡ̶odi me idejotice niwiloɡ̶onaɡ̶axi leeɡ̶odi me ee liotagi Cristo. Idiwatawece iodaɡ̶awadi anoyowie liɡ̶eladi-nelegi ninionigi romaanotedi oyowooɡ̶odi, codaa iditawece niɡ̶idi eledi oko digoina meetaɡ̶a oyowooɡ̶odi. 14 Eleditace leeɡ̶odi minaaɡ̶ejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi, eliodi ɡ̶onioxoadipi ja daɡ̶axa monakato Ǥoniotagodi, codaa mabo laaleɡ̶ena moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele, adoitibigiwaji.\\n15 Ewi midi onateceɡ̶idi oko anoyeloɡ̶oditece Cristo, pida oyeloɡ̶odi leeɡ̶odi monocetomi, codaa me lemaanigi me napetaɡ̶a. Pida ina eledi oko oditece Cristo leeɡ̶odi oyemaa mowo anele. 16-17 Odaa joɡ̶oditece Cristo leeɡ̶odi etidemaa. Eleditace oyowooɡ̶odi me Aneotedoɡ̶oji najigotediwa ibakedi me jikee nibodicetedi anele anoditece Cristo, mewi. Pida niɡ̶ijo eledi oko aɡ̶owote nibakedi mele laaleɡ̶enali, oditece Cristo, pida owote igaataɡ̶a odoletibige me yeloɡ̶otibigiwaji. Adiitigilo niɡ̶inoa lowooko niɡ̶ina modiletibige doɡ̶owote me daɡ̶axa me jawikode minaaɡ̶ejo niwiloɡ̶onaɡ̶axi.\\n18 Niɡ̶ida baadiɡ̶ica jaoɡ̶a. Pida anida jaoɡ̶a, minatawece oko oditece Cristo, ina niɡ̶ina anoditece Cristo, pida laaleɡ̶enali ailaɡ̶aticoace, idiaaɡ̶eledi beɡ̶ewi moditece Cristo, manitawece laaleɡ̶ena. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me idinitibeci. Idokee me idinitibeci, aɡ̶ica liniogo. 19 Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji micota me idatamaɡ̶ateetetema niɡ̶inoa yawikodico leeɡ̶odi me ipokitibigalotiwaji me idaxawa, codaa Liwigo Jesus Cristo me idoniciwaɡ̶adi. 20 Eliodi me jemaa, codaa me inibeotege me daɡ̶a jinetetema ane yoenataka oditaɡ̶a ja idiboliɡ̶a, pida inibeotege midokee mabo yaaleɡ̶ena me jiweniɡ̶ide Cristo minitawece yoniciwaɡ̶a, codaa aneji me idewiɡ̶a. Jiɡ̶idaa ane jemaa me jao, aibeyacaɡ̶adi me idewiɡ̶a, oɡ̶oa, domige ideleo. 21 Igaataɡ̶a digo aneji malee idewiɡ̶a, idewiɡ̶atema iniokiniwateda Cristo, pida nige ideleo, odaa ja jibatege ica inaɡ̶ajegi ane yotetetedomi. 22 Pida nigalee inaaɡ̶ejo me idewiɡ̶a digoina iiɡ̶o, odaa ejakadita me jao nibakedi ane yaxawa oko. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ajowooɡ̶odi niɡ̶ica baɡ̶a jemaa, domige me idewiɡ̶a, oɡ̶oa, domige me ideleo. 23 Igaataɡ̶a eliodi me jemaa niɡ̶idoa itoa. Jeɡ̶eliodi me domaɡ̶a jemaa me ideleo, oditaɡ̶a ja jika mejigoteloco niɡ̶ina iiɡ̶o, oditaɡ̶a jeɡ̶ejoticogi miniwataɡ̶a Cristo, ane daɡ̶axa meletomi. 24 Pida akaami leeɡ̶oditiwaji, daɡ̶axa mele minaaɡ̶ejo me idewiɡ̶a digoina, odaa ɡ̶adaxawanitiwaji. 25 Jowooɡ̶odi niɡ̶ida yowoogo me ilaɡ̶atice. Odaa jowooɡ̶odi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adaxawanitiwaji mepaanaɡ̶a anakatoni Ǥoniotagodi. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi icota me daɡ̶axatace maniniitibecitiwaji. 26 Joaniɡ̶idaa nige ejotacaɡ̶awatiwaji, icota moɡ̶eetetalo Jesus Cristo, leeɡ̶odi mejotaɡ̶awatiwaji.\\n27 Joaniɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ica anida jaoɡ̶a, aneni me ɡ̶adewiki leeditibige me itege ɡ̶obodicetedi anele aneetece Cristo me nikeetoɡ̶owa niɡ̶ica anejinaɡ̶a me ɡ̶odewiɡ̶a. Joaniɡ̶idaa nigica me jakadi mejigo ɡ̶adiwinitiwaji, oɡ̶oa, migetaɡ̶a jajipatibece anodaaɡ̶enitatiwaji, odaa ja jowooɡ̶odi makaamitawecetiwaji idokida ɡ̶adowoogo, codaa me jowooɡ̶odi midioka limedi matitetitiwaji me iwaɡ̶atakani, codaa adinoniciwaɡ̶atitiwaji moteteni liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi ane icoɡ̶otigi minoataɡ̶a ɡ̶obodicetedi anele, aneetece Cristo. 28 Icota me jowooɡ̶oditiwaji me daɡ̶adoiita okanicodaaɡ̶icata anowotaɡ̶adomi ɡ̶adaxakawepodi, pida idokee mabo ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji. Niɡ̶ina mabo ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji me aatege ɡ̶adaxakawepodi jiɡ̶ikeenitiogi Aneotedoɡ̶oji micota me yaaɡ̶adi, pida akamaɡ̶akaami jaɡ̶aɡ̶ekenitibigiwaji, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji eote manigaanyetiwaji. 29 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji akaa ɡ̶adiweniɡ̶idenitetiwaji. Leeɡ̶odi aneote Cristo, Aneotedoɡ̶oji ja yajigotedaɡ̶awatiwaji manakatoni iniaaɡ̶iniwa Cristo, codaa mawikodeetema. 30 Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji idokee madinoniciwaɡ̶ati madaxawani me jiiɡ̶atege ɡ̶odaxakawepodi. Jaɡ̶anatitiwaji anodaaɡ̶eeta me idinoniciwaɡ̶adi me jiitege codaa jaɡ̶anibodicetiwa anodaaɡ̶eji me idinoniciwaɡ̶adi codaa niɡ̶ina noko.","num_words":895,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"2 Tesalonicenses 2 BSNNT - Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, - Bible Search\\n1Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, “Yʉ rãca ñato” yigʉ, Dios, manire ĩ juarẽorotire mʉare gotiquẽnorã yaja. 2“Jẽre Jesús ĩ tudivadirʉ̃mʉ ejacoajʉ”, mʉare yiyujarã gãjerã. Tire ajicõari, tʉoĩarejaibesa yʉa mairã. “Socase me ñaja. Jẽre Jesús ĩ ejasere yʉre gotirotimi Esp'iritu Santo” ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. “Ĩna gotirore bajiro yire queti ajibʉ yʉa” gãjerã ĩna yigotirẽmoboajaquẽne, tire ajibesa. “To bajirone bajiro ucayuma Pablo mesa quẽne” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. 3To bajiro mʉare yitorã jedirore ajibesa mʉa. Ado bajiro bajisere ĩacõari, “Yoaro mene tudivagʉmi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa: Jãjarã masa, “Dios ĩ rotiboasere cʉdibeticõato mani”, yitʉoĩarã ñarʉarãma ĩna. To ĩna bajiñarone, Rẽtoro Rojogʉ ruyuarʉcʉmi, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarocʉ.a 4Diore quẽne, jediro masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere quẽne, ĩategʉ ñarʉcʉmi. “Rẽtoro yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa”, masare ĩnare yigʉ ñarʉcʉmi. To bajirocʉ ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, rujirʉcʉmi. To yicõari, “Yʉne ñaja Dios”, masare ĩnare yigotirʉcʉmi ĩ, socʉne.\\n5Ti quetire Jesús quẽna ĩ tudivadiroto rĩjoroayere mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, mʉa rãca ñagʉ̃jʉ. To bajiri, “Tire masiritimenama”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. 6Rẽtoro Rojogʉ adi macarʉcʉrojʉ vadirotire jẽre masiaja mʉa: “To cõrone vadirʉcʉmi” Dios ĩ yiriaro rĩjorojʉne, ejabetirʉcʉmi maji. 7Ĩ ejabetiboajaquẽne, jẽre masare rojose ĩ yirotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. Ĩre cõarocʉ, “Vasa mʉ” ĩ yiroti rĩne rʉyaja. 8“To cõrone vajaro” Dios ĩ yirirʉ̃mʉ ejarʉcʉmi rojose yigʉ. To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivadirʉ̃mʉne, rẽtoro masigʉ̃ ñari, josari mene ĩre rocacõarʉcʉmi. 9To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro, adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, Satanás ĩ rotise rãca bʉto masigʉ̃ ñarʉcʉmi. To bajigʉ ñari, “‘Masigʉ̃ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩato” yigʉ, ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yise socase ñarʉaroja. 10Jediro rojose yirʉcʉmi, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varonare ĩnare yitogʉ. Dios ocare ajiterã ñari, to bajicõari, Jesucristo rojose ĩna yise vajare ĩ yirẽtobosarʉasere quẽne bojamena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama. 11Ĩ ocare ajiterã ĩna ñajare, “Rẽtoro Rojogʉ socʉne ĩ yisere ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãma”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. 12To bajiro yirʉcʉmi Dios, “Yʉ oca riojo ñamasusere ajimena ñari, rojose rĩne yivariquẽnarã jediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajaro” yigʉ.\\n“‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa”, yire\\n13Ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine ado bajiro mʉa ñasere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa: Mani ʉjʉ bʉto mʉare maiami. Tesalónica macana vatoana, “Yʉ yarã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona ñaña mʉa” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajisere bojayumi, “Rojose ĩna yisere tʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro yigʉ ñari, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi, “Ĩnare ejarẽmoato” yigʉ. Mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, Dios oca riojo gotisere ajicõari, “Socase me ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiro yimasirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñaja mʉa. 14“To bajiro bajirã ñato” yigʉ, ĩ oca Cristo yere mʉa tʉjʉ yʉare gotimasio roticõañumi Dios. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, mani ʉjʉ Jesucristo rãca mʉa ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. To bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa.\\n15To bajiri Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Mʉa tʉjʉ vacõari, mʉare yʉa gotimasiocatire masiritibesa. To bajicõari, mʉare yʉa ucacõacatire quẽne masiritibesa. 16Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari mani jacʉ Diore quẽne, mʉare sẽnibosaja yʉa. Manire ĩamaicõari, quẽnaro manire yiyumi Dios. Ĩ sʉori ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũaja mani. Jesucristo quẽnaro ĩ yise ñajare, “Dios ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.","num_words":509,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.189,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique 1 JUAN 4\\nAñuri Yeri, to biri Cristore ca junagʉ yeri\\n1 Yʉ yaarã yʉ ca mairã, “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca majiorije mena jãa wede” ca ĩirãre, niipetirãpʉrena tʉo nʉnʉjeeticãña. Díámacʉ̃ra Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca majiorije mena cʉ̃ja ĩimiti ĩirã, cʉ̃ja ca wederijere añuro tʉoya. Ati yepapʉre paʉ peti niicãma, “Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca wederã jãa nii,” ca ĩi dito yujurã. 2 Ati wãme nii, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yeri cʉ̃ ca majiorije mena ca wederãre ĩa majirica wãme: “Jesucristo manire biigʉ dooupi” ca ĩigʉ niimi, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yerire ca cʉogʉ. 3 “Jesucristo manire biigʉ dooupi” ca ĩitigʉa, Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yerire cʉotimi. “Cristore ca ĩa junagʉ doorucumi,” cʉ̃ja ca ĩiro mʉja ca tʉoricʉ, mee ati yepapʉre ca nii yerijãagʉ yeri peere ca cʉogʉ niimi. 4 Yʉ yaarã, mʉja, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã mʉja nii. “Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire ca wederã jãa nii,” ca ĩi ditorãre mʉja bii ametʉa nʉcãcãupa. Mʉjapʉre ca niigʉa, ati yepa macãrã mena ca niigʉ ametʉenero do biro ca tiiya manigʉ niimi. 5 Cʉ̃ja ati yepa macãrã niima; to biri ati yepa maquẽ cʉ̃ja ca majirije wadore wedema. Teere cʉ̃jare tʉo nʉnʉjeema ati yepa macãrã. 6 Mania, Ʉmʉreco Pacʉ yaarã pee mani nii. To biri, Ʉmʉreco Pacʉre ca majirã manire tʉo nʉnʉjeema. Ʉmʉreco Pacʉ yaarã ca niitirã, manire tʉotima. Ate mena mani ĩa maji Ʉmʉreco Pacʉ yʉʉ Añuri Yerire ca cʉorãre, to biri ca ĩi ditogʉ yerire ca cʉorã cʉ̃ja ca niirijere.\\nCa maigʉ niimi Ʉmʉreco Pacʉ\\n7 Yʉ yaarã yʉ ca mairã, mani ameri maico, ameri mairiquea Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca dotirije niiro bii. Bojocare ca mairã niipetirã, Ʉmʉreco Pacʉ puna nii, Ʉmʉreco Pacʉre ca majirã nii, biima. 8 Ca bojoca maitirã, Ʉmʉreco Pacʉre ca majitirã niima; Ʉmʉreco Pacʉa ca maigʉ niimi. 9 Ʉmʉreco Pacʉ o biri wãme manire ĩñoupi, manire cʉ̃ ca mairijere: Cʉ̃ Macʉ̃ jĩcʉ̃ra ca niigʉre ati yepapʉre cʉ̃re tiicojoupi, cʉ̃ jʉori mani ca catipere biro ĩigʉ.\\n10 O biri wãme manire maiupi: Ʉmʉreco Pacʉ, cʉ̃re mani ca mairije jʉori méé, cʉ̃ pee manire maima ĩigʉ cʉ̃ Macʉ̃re tiicojori, mani ca ñañarije wapare cʉ̃ majuropeera ñañaro cʉ̃ ca bii yai ametʉene bojaro manire tii bojaupi.\\n11 Yʉ yaarã yʉ ca mairã, o biri wãme Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca mairique ca niiro macã, mani cãa ca ameri maiparã mani nii. 12 Jĩcʉ̃ ʉnora jĩcãti ʉno peera Ʉmʉreco Pacʉre ĩatiupa. Mani ca maijata, mani menara niimi Ʉmʉreco Pacʉ. Ñucã manire cʉ̃ ca mairije cãa, ĩa majiricarora manire bii nʉnʉa waa. 13 Ʉmʉreco Pacʉ mena mani ca niirijere, ñucã cʉ̃ pee cãa mani mena cʉ̃ ca niirijere, mani maji cʉ̃ Añuri Yerire cʉ̃ ca tiicojoricarã niiri. 14 Jãa majuropeera jãa ĩawʉ. To biri “Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ Macʉ̃re tiicojoupi, bojocare Ca Ametʉenepʉre,” jãa ĩi wede. 15 Jĩcʉ̃ ʉno, “Ʉmʉreco Pacʉ Macʉ̃ra niimi Jesús” ca ĩigʉa, Ʉmʉreco Pacʉ mena nii, ñucã Ʉmʉreco Pacʉ cãa cʉ̃ mena nii, biimi.\\n16 Ate mena Ʉmʉreco Pacʉ manire cʉ̃ ca mairijere maji, díámacʉ̃ tʉo nʉnʉjee, mani bii eawʉ. Ʉmʉreco Pacʉa ca maigʉ niimi; ca bojoca maigʉa Ʉmʉreco Pacʉ mena niimi; ñucã Ʉmʉreco Pacʉ pee cãa cʉ̃ mena niimi.\\n17 Ameri mairique o biri wãme manipʉre bii bau nii ea, mania ati yepapʉre, Jesucristo cʉ̃ ca biiricarore birora ca bii niiricarã niiri, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩa bejeri rʉmʉ ca earo uwiricaro maniro mani ca niipere biro ĩiro. 18 Ameri mairique ca niiri tabera uwirique mani. Díámacʉ̃ra ca bojoca mairã mani ca niijata, uwirique cãa manire camotaticoa. Uwiriquea, ñañaro mani ca biiro ca tiirije niiro bii. To biri ca uwi tʉgoeñarã, ameri mairiquere añuro majitima ména.\\n19 Mania, Ʉmʉreco Pacʉre mani mai, cʉ̃ pee manire cʉ̃ ca mai jʉorique ca niiro macã. 20 Jĩcʉ̃ ʉno: “Yʉa Ʉmʉreco Pacʉre yʉ mai” ca ĩigʉ nii pacagʉ, cʉ̃ yee wedegʉre cʉ̃ ca ĩa tutijata, to biro ĩi ditocãgʉ ĩimi. ¿Cʉ̃ yee wedegʉ cʉ̃ ca ĩagʉrena ca maitigʉ nii pacagʉ, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca ĩatigʉ peera do biro pee tiicãri cʉ̃ maibogajati? 21 Jesucristo ate manire tii doti cũuupi: “Ʉmʉreco Pacʉre ca maigʉa, cʉ̃ yee wedegʉ cãare cʉ̃ maijato,” manire ĩiupi.","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti TITO 1\\nLa carta de San Pablo a\\nTitore Pablo ĩ papera cõare gaye\\n1 Ñati Tito mʉ. Yʉ ña Pablo. Adi mʉre papera cõa yʉ. Diore moa ĩsiri masʉ ña yʉ. Ito yicõri Jesucristo oca riaso ucutoni ĩ cũrʉ ña yʉ. Ito bajiri Dios ñarã ĩ beseanare riasogʉ ya yʉ, Jesure bʉto bʉsa tʉorʉ̃nʉ wajaro, yirocʉ. “Iti ña oca riojo ñasarise”, mani yi tʉo rʉ̃cʉbʉorise masare yʉ riasotoni yʉre cũñi Dios. 2 Ito bajiri “Diore mani tʉorʉ̃nʉja, catitĩñarã yirãji mani”, masa ĩna yi tʉoĩa wanʉ yutoni ĩnare Dios oca riasoa yʉ. Jane mejejʉ adi macãrʉcʉ̃ro ĩ rujeoroto riojʉa ado bajiro yicãyijʉ Dios: “No yʉre tʉorʉ̃nʉrãti catitĩñarã yirãji”, yicãyijʉ Dios, socabicʉ ñari. 3 Adi rʉmʉri ĩja ĩ oca masare ĩna masiroca yi ãmoguĩji Dios. Ito bajiri ĩ oca masare riaso ucu rotiñi Dios yʉre. Ĩti ñami jeame ʉ̃jʉrojʉ mani wabore ñaroca manire masorʉ. 4 Tʉoya Tito mʉ. “Yʉ macʉ robo bajigʉ ñami”, yi tʉoĩa yʉ mʉre. “Yʉ riasocatina sʉoriti Jesure tʉorʉ̃nʉami Tito”, yi ticʉ yʉ mʉre. Ito bajiri, “macʉ”, ya yʉ mʉre, adi papera cõagʉ̃. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ña mani ĩja. Mani Jacʉ Diore, ito yicõri Jesucristo manire masorʉre cʉni senia yʉ, mʉre ĩna queno yitoni. Ñe oca manoti mʉ ya ʉsijʉ queno wanʉ quenaroca ĩna yire ãmoa yʉ. Ito bajiroti ĩnare senisotia yʉ mʉre yiari.\\nJesure tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarãre Tito ĩ besere gaye\\n5 Iti rʉmʉjʉ Creta wame cʉtiri yogajʉ mʉre cũcʉ yʉ. “Adojʉ yʉ riasobore Jesure tʉorʉ̃nʉrãre yʉre riaso ĩsima”, yicõri ware goticʉ yʉ mʉre. Yʉ waroto riojʉa ado bajiro gaje mʉre roticʉ yʉ: “Co cʉto rʉyabeto Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarona bʉcʉrãre beseya mʉ”, yi roticʉ yʉ mʉre. 6 Ito bajiri, “Ãni ñagʉ̃ yiguĩji ĩnare ũmatã ñagʉ̃”, mʉ yi bese masitoni adi mʉre gotia yʉ. Sĩgʉ̃ mʉ besegʉre ado bajiro ĩ ñaja quena: Ñe seti macʉ ĩ ñaja quena. Manojo cʉticõri gãjerã romiare ajebicʉ ĩ ñaja quena. Ĩ rĩa cʉni Jesure tʉorʉ̃nʉrã ĩna ñaja quena. Jesure tʉorʉ̃nʉrã ñari, ñeñaro yimenati, ĩna jacʉsabatiare queno cʉdirã yirãji ĩ rĩa. Ito bajiro bajigʉ ĩ ñaja quena, Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarocʉ mʉ besegʉ. 7 Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃ Diore moa ĩsigʉ̃, ñe seti macʉ ĩ ñaja quena. “Gãjerã rẽtoro masigʉ̃ ña yʉ”, yi tʉoĩagʉ̃ meje ĩ ñaja quena. Gãjerãre ejori tʉo junisinigʉ̃ meje ĩ ñaja quena. Idire cʉni queagʉ meje ĩ ñaja quena. Gãjerã rãca ĩ gãmeri jagʉ meje ĩ ñaja quena. Niyerure tʉoĩa ãmosabicʉ ĩ ñaja quena. 8 Ado bajirojʉa bajigʉ ñaguĩji mʉ besegʉ: Wa ucurã ejarãre wanʉ quenaro ĩ boca ãmija quena. Quenarise tʉoĩagʉ̃ ñari, quenarise riti ĩ yi ñaja quena. Queno tʉoĩagʉ̃ ñari, ñeñaro yire ñemecʉtigʉ ĩ ñaja quena. Gãjerãre queno yigʉ ĩ ñaja quena. Diore queno tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñaja quena. Ñeñarise yi ãmobicʉ ñari, ñeñaro yire ñemecʉtigʉ yiguĩji ĩ. 9 Dios oca riojo ñasarise yʉ riasocatire tʉorʉ̃nʉ jidicãbicʉ ĩ ñaja quena. Ito bajigʉ ñari gãjerãre riasocõri ĩna oca sẽoroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri gãjerã Dios oca tʉo terã ñabojarãti ĩ queno gotija tʉocõri, “Wisa mani. Diore mani tʉorʉ̃nʉja quena”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna cʉni.\\n10 “Jãjarã ñarãji mʉa tʉ ricati riti tʉoĩacõri mʉre cʉdi ãmomena”, yi tʉoĩa yʉ. Rocati bʉsicõri gãjerãre rʉorãji ĩna. “Judio masa bʉcʉrã rotire mani cʉdija, manire masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩarã ñama bʉto bʉsa masare rʉorã. 11 Ito bajiro rʉore oca riasocõri, jãjarã co wi gãna ñabojarãti ĩna gãmeri tudiroca yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija quenabea. “Waja bʉjarãji mani”, yi tʉoĩacõri masare riasorãji ĩna. Rʉore oca riasorãji ĩna. Ito bajiri ĩna bʉsirisere mʉ bʉsi camotare ãmoa yʉ.\\n12 “Ñeñaro yama ĩna”, yʉ yiado bajiroti, yi gotiyijʉ Creta wame cʉtiri yoga gagʉ cʉni. Ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñayijʉ ĩ. Ĩ ñarãre bʉsigʉ ado bajiro yiyijʉ ĩ: “Mani Creta gãna jãjarã ña soca jairã, ito yicõri rocati ñeñaro yirã. Mani wato jãjarã ñama moamenati rocati jairo barã”, yi gotiyijʉ Creta wame cʉtiri yoga gagʉ, ĩ ñarãre. 13 Riti gotiñi ĩ itire. Ito bajiri mʉ tʉ gãna ricati riti tʉoĩarãre oca sẽoro goti quenoña, itire ĩna jidicãtoni. Ito bajiro mʉ yija tʉocõri, queno Dios ocare tʉorʉ̃nʉrã yirãji ĩna. 14 Judio masa ĩna tʉoĩa rujeoyorere mʉ tʉ gãna ĩna tʉorʉ̃nʉbititoni, ĩnare oca sẽoro goti quenoña mʉ. Ito yicõri Jesure tʉorʉ̃nʉmena ĩna rotirisere mʉ tʉ gãna ĩna tʉorʉ̃nʉbititoni, ĩnare oca sẽoro bʉsiya mʉ.\\n15 Mʉ tʉ yʉ ñaja, ricati riti tʉoĩarãre ado bajiro gotiborʉja yʉ: No quenarise riti yigʉ quenarise riti tʉoĩagʉ̃ yiguĩji ĩ. No Diore tʉorʉ̃nʉbicʉ ñeñarise riti yigʉama quenarise ĩ tibojaja cʉni ñeñarise riti tʉoĩagʉ̃ yiguĩji ĩ. Ñeñarise riti tʉoĩagʉ̃, ito bajiro riti ñeñarise tʉoĩagʉ̃ yiguĩji ĩ. 16 “Diore masirã ña gʉa”, yibojarãti, gãjerãre ti terãji ĩna. Diore cʉdimenaji ĩna. Ito bajirã ñari disejʉa quenarise yimenaji ĩna. Ito bajiro ĩna bajija ticõri, “Diore masirã meje ñama ĩna”, yi ti masia mani.","num_words":758,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Mateo 19 BSNNT - To bajiro ĩ gotimasioro bero, - Bible Search\\n1To bajiro ĩ gotimasioro bero, Galilea sita ñariarã vacõari, Judea sitajʉ ejacajʉ yʉa. Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ ñacajʉ ti sita. 2Tojʉ jãjarã masa Jesúre sʉyacama. Rijaye cʉtirãre ĩnare catiocami ĩ.\\n3Tojʉ yʉa ñaro sĩgʉ̃ri fariseo masa ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. Ado bajiro ĩre sẽniĩatocama ĩna:\\n—¿No bojase sʉorine, manajo rocajama, quẽnacõati? —ĩre yisẽniĩatocama ĩna.\\n4To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:\\n—¿Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro yisere ĩabeticatique mʉa? “Rẽmojʉ ʉ̃mʉre, rõmiore rujeomasiñuju Dios”, yigotiaja Dios oca. 5To yicõari gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios oca: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeore ti ñajare, ʉ̃mʉjʉa, manajo cʉtigʉ, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadicoarʉcʉmi. Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. 6“To bajirʉarãma” Dios ĩ yimasire ti ñajare, mʉa manajoare reabetiroti ñaja —ĩnare yicami Jesús, fariseo masare.\\n7To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro tudisẽniĩatocama ĩna:\\n—Riojo mʉ gotiboajaquẽne, ¿no yigʉ ricati rotimasiñujari Moisés ñamasir'i? Ado bajiro rotimasiñumi ĩ: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yimasiñumi Moisés —Jesúre ĩre yicama.\\n8To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:\\n—Diore ajiterã ĩna ñajare, “Bʉtobʉsa rojose ĩna manajoare yiroma” yigʉ, manajoa reare beobetimasiñuju Moisés ñamasir'i. Rẽmojʉma to bajiro me bajimasiñuju. 9Riojo ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore rocacõari, gajeo ĩ manajo cʉtijama, Diojʉa ĩ ĩajama, ĩ manajo me ñagõmo. Ĩ ajerio cʉtigo ñagõmo —ĩnare yicami Jesús.\\n10To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasajʉa ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:\\n—To yijama, manajo magʉ̃ne ñacõaroti ñañuja —ĩre yicajʉ yʉa.\\n11To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Jediro me ñarãma, manajo cʉtibetiboarine, Dios ĩ bojarore bajiro yimasirã. To bajiro yirãma, Dios ĩ ejarẽmose rãca yirãma. 12Sĩgʉ̃ri manajo cʉtimena ñarãma. Rõmia rãca ĩna yiroti ti manijare, bajirãma. To bajirãne ruyuariarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, “Rĩa yimasibeticõato” yirã, ĩna yijeriarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, manajo bojamenama, “Yʉ manajo cʉtibetijama, yʉ ʉjʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnabʉsaro yimasirʉcʉja yʉ” yitʉoĩarã ñari, bajirãma. To bajiro bajirʉa tʉoĩarãma, to bajirone bajiato —yʉare yicami Jesús.\\n“Rĩamasare Jesús ĩ ñubuejeore queti\\n13Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejacama masa, ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa:\\n—¡Juavadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yicajʉ yʉa.\\n14To bajiro yʉa yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro yicami:\\n—Rĩamasare ĩnare matabesa. Ĩnare bajiro tʉoĩarã ñarãma Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã —yʉare yicami Jesús.\\n15To yicõari, rĩamasare ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosacami Jesús. To yicõari bero, yʉare ũmato vacoacami Jesús.\\nGajeyeũni jaigʉ Jesúre ĩ sẽniĩare queti\\n16Gajeyeũni jaigʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami:\\n—Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajise quẽnase yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yicami.\\n17To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—¿No yigʉ quẽnaseayere yʉre sẽniĩati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma. To bajiri Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩaroti ñaja. Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja —ĩre yicami Jesús.\\n18To ĩ yijare,\\n—¿Disere yati mʉ, “Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja” mʉ yijama? —Jesúre ĩre yicami.\\nTo ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Jesús:\\n—Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise rotimasirere yaja yʉ: “Sĩabesa. Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotiyirobesa. 19Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yicami Jesús.\\n20To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdicami:\\n—Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadicajʉ yʉ. ¿Ñie gajeye rʉyati quẽnaro yʉ yiroti? —Jesúre ĩre yicami.\\n21To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre goticami Jesús:\\n—Cojo vãme rʉyaja, mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yicami Jesús.\\n22To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriti vacoacami ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.\\n23To bajiro ĩ bajivato ĩacõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma. 24Quẽna tire bajise mʉare tudigotiaja yʉ: Vaibʉcʉ, camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboarãre. To bajiro bajirã ñari, yirẽto ecobosabetirʉarãma —yʉare yicami Jesús.\\n25To ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:\\n—Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yicajʉ yʉa.\\n26To yʉa yirone, yʉare ĩacõari, ado bajiro yicami Jesújʉama:\\n—Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja, ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —yʉare yicami Jesús.\\n27To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami Pedro:\\n—Jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa. ¿To bajiro yʉa bajicati vaja, ñie bʉjarãti yʉa? —Jesúre ĩre yicami.\\n28To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:\\n—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉro ti jediro quẽna tudiquẽnorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yirirʉ̃mʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, rʉ̃cʉbʉoriajʉ rujirʉcʉja yʉ, rotigʉagʉ. To cõrone mʉa quẽne yʉre sʉyarã, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituaro ñaricũmurorire rujirʉarãja mʉa. To yicõari, mani yarã, jud'io masa, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã masatubuarire rotirʉarãja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, to yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉmenare ĩabesemasirʉarãja. 29No bojarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari, ĩna ya veserire quẽne ĩna maise ñaro cõro ĩna vaveojama, adigodojʉ ĩna cʉosʉore rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ. 30To bajiboarine adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Jãjarã ado bajiro mʉa tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩacõari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —yʉare yicami Jesús.","num_words":961,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Oca Tuti 2 SAN JUAN 1\\nMame rotire meje ña gãmeri ti maire, yire gaye\\n1 Yʉ ña bʉcʉgʉ Juan. Õmi, adi papera mʉre meni ĩsia yʉ. Mʉ ña Dios ĩ besero, ito yicõri Diore masigõ ña mʉ. Adi papera mʉ rĩare cʉni cõa yʉ. Mʉare maisacõa yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ meje mʉare maia. Gãjerã Jesure masirã cʉni mʉare maiama. 2 Riojo gotigʉ, gʉa ya ʉsijʉ ĩ ñajare mʉare maisacõa gʉa. Mani rãca ñatĩñagʉ̃ yiguĩji ĩ. 3 Mani Jacʉ Dios, ito yicõri ĩ Macʉ Jesucristo, queno yirã yirãji manire. Manire ti mairã yirãji ĩna. Mani ya ʉsijʉ queno mani tʉoĩaroca yirã yirãji ĩna. Ito bajiri manire bʉto mairã ñama ĩna.\\n4 Mʉa rĩa coriarãre tisotia yʉ adojʉ. Queno eja yʉre, Jesure ĩna tʉoja, mani Jacʉ Dios ĩ rotiado bajiroti. 5 Gãjerãre cʉni ti mairʉja manire. Õmi, adi papera mʉre yʉ cõarise, oca mame rotire meje ña. Jane mejejʉti ñasʉoyijʉ iti. Iti oca mʉ ãcabojabititoni mʉre gotia yʉ. 6 Diore mani maija ĩ rotiro bajiroti yirãji mani. Gãjerãre cʉni ti maitĩñaja quena. Ito bajiro rotiñi Dios. Jesure mʉa masisʉorajʉti itire tʉosʉocʉ mʉa.\\nRʉori masa gaye\\n7 Rʉori masa jãjarã ñama adi macãrʉcʉ̃rore. “Masʉ rujʉna meje rujeañi Jesús”, yama ĩna. Ito bajiro bʉsirã rʉorã ñama ĩnaõna. Ito yicõri Cristo wajana ñama ĩnaõna. 8 Rʉore jairãre queno ti masiña mʉa. Jesure queno moa ĩsibojarãti ĩnajʉare mʉa tʉo sʉyaja, queno waja bʉjamenaji mʉa. Quenarisejʉa riti yiñaña mʉa, “Dios tʉjʉ queno waja bʉjana”, yirona.\\n9 Cristo riasorise tʉorʉ̃nʉbicʉ, Dios robo bajiro ʉsi cʉtibiquĩji ĩocʉ̃. Cristo riasorise tʉorʉ̃nʉgʉ̃ama, Dios robo bajiroti ʉsi cʉtiguĩji ĩocʉ̃. Ito yicõri Dios ĩ Macʉ robo bajiroti ʉsi cʉtiguĩji ĩ. 10 Sĩgʉ̃ mʉa ya wijʉ ĩ ejaja, Jesús riasoado bajiroti ĩ riasobeja, ĩre boca ãmibeja. Ito yicõri ĩre senibeja. 11 Ĩre mʉa boca ãmija ñeñaro ĩ yirise ĩre ejabʉarã yirãji mʉa.\\n12 Gaje oca jaje ñacõboja. Adi riti paperana mʉare cõa yʉ. Mʉa tʉ ware tʉoĩa yʉ mʉa rãca bʉsirocʉ. Ito bajiri mʉa tʉ yʉ ejaja, queno wanʉ quenarã yirãji mani.\\n13 Mani ocabajio Dios ĩ besero rĩa cʉni, “Quenajaro”, yi ñucama mʉare. Itocõ ña.","num_words":327,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios oca gotirituti ROMANOS 16\\nPablo ĩ quẽnaroticõare queti\\n1 Febe vãme cʉtigore mʉa tʉ sore cõagʉ̃ yaja yʉ. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so. Cristore ajitirʉ̃nʉrã Cencrea vãme cʉti macana rãca Diore moabosarimaso ñaamo so. 2 Sone ñaamo jãjarã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmorio. Yʉre quẽne ejarẽmorũgũmo. To bajiri mʉa tʉ so ejaro, “Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so quẽne” yimasirã ñari, so bojase cõro sore yirẽmoña, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani” yirã.\\n3 Yʉre bajiro Jesucristo ocare gotimasiorã ñacana, Prisca, so manajʉ Aquila, quẽnato ĩna. 4 “Ĩre mani ejarẽmojama, manire quẽne sĩarãma” yimasiboarine, yʉre ĩna sĩaborotire yirẽtobosacama ĩna. To bajiri, “Quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa”, ĩnare yiucacõaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ mere, “Quẽnaro yirã yicajʉ mʉa”, ĩnare yaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me to bajiro mʉare yicõaja yʉ. Jud'io masa me, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, yirũgũama. 5 Quẽnato Cristore ajitirʉ̃nʉrã Aquila ya vi rẽjarũgũrã. Quẽnato yʉ maigʉ̃, Epeneto quẽne. Ĩ ñaami Asia sitagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉsʉor'i. 6 Mar'ia, quẽnato, bʉto mʉare ejarẽmorio quẽne. 7 Yʉ yarã, Andrónico, Junias quẽne quẽnato. Ĩna rãca tubiberiavijʉ ñacajʉ yʉ. Ĩna ñacama yʉ rĩjoro Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoriarã. Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ĩna cõarã rẽtoro quẽnaro yicudiyuma ĩna.\\n8 Quẽnato yʉ maigʉ̃ Ampliato quẽne. Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto maiaja yʉ. 9 Gãji, yʉre bajiro Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Urbano vãme cʉtigʉ, quẽnato. To bajicõari, yʉ maigʉ̃ Estaquis quẽne, quẽnato. 10 Apeles quẽne, quẽnato. Rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñacami. Aristóbulo, to yicõari ĩ ya viana quẽne, quẽnato. 11 Yʉ yʉ Herodión quẽne, quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã Narciso ya viana, quẽnato. 12 Trifena, to yicõari, Trifosa quẽne quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosarimasa ñaama. Mani maigõ Pérsida quẽne, quẽnato. So quẽne, mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosacamo. 13 Rufo quẽne quẽnato. Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. Ĩ jaco quẽne quẽnato. Sone ñacamo, yʉ jacore bajiro yʉre maicaco. 14 To yicõari, As'incrito, Flegonte, Hermes, Patrobas, Hermas, ĩna rãcana quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato. 15 Filólogo, Julia, Nereo, to yicõari, ĩ bedeo quẽne, quẽnato. Olimpas, to yicõari, ĩna rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato.\\n16 Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa. Adoana, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõama ĩna.\\n17 Yʉ mairã, gajeye ado bajiro mʉare gotimasioaja yʉ: Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Cristo oca mʉa ajiriarore bajiro me bajiaja ĩna yisema. To bajiri ĩnare cãmotadicõaña. 18 Mani ʉjʉ Cristo ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. Ĩna tʉoĩarore bajiro yirã ñari, socarãne quẽnaro gotitorãma. To bajiri socase ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, quẽnaro tʉoĩamasimena. 19 Mʉarema, ĩnare bajiro mʉa bajibetijare, “Ĩna ʉjarãre quẽnaro cʉdirã ñaama”, yama masa, mʉare. To bajiro mʉa bajisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaja yʉ. 20 Quẽnaro mani ñarotire cõagʉ̃ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, vãtia ʉjʉre ĩre cʉdaabogʉre bajiro yirʉcʉmi, “Socarimasa ĩna gotiboasere ajibeticõato ĩna” yigʉ. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya” mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ.\\n21 Yʉ baba, Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Timoteo vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Yʉ yarã Lucio, Jasón, Sos'ipate quẽne, mʉare quẽnarotiama.\\n22 Yʉ Tercio, Pablo ĩ rotirore bajiro adi paperare ucabosagʉ quẽne, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare quẽnarotiaja yʉ.\\n23 Gayo quẽne, mʉare quẽnarotiami. Ĩ ya vijʉne ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽjarũgũaja. Erasto adi macajʉre gãjoa codebosarimasʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Cristo sʉorine mani yʉ, Cuarto vãme cʉtigʉ quẽne, “Quẽnato”, mʉare yami.\\n24 To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya”, mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ. To bajirone bajiato.\\n“Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani”, yire queti\\n25 Diore rʉ̃cʉbʉorã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami. Rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, Diore yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩ ocare quẽnaro mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi Cristo” mʉa yitʉoĩarotire cõarʉcʉmi Dios. Ĩ ocare gotimasiorũgũaja yʉ, masa rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere. Tirʉ̃mʉjʉma ti ũnire gotimasio ecobesuja maji. 26 To bajiboarine, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ajicõari, “To bajise bajirotire gotiro yaja”, yimasibesuma. Adirʉ̃mʉrirema, “ ‘Cristo ĩ rijabosare ti ñajare, “Quẽnarã ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios’, masa jediro yʉre yimasiato” yigʉ, ti oca mani ajimasirotire manire cõañumi Dios, adi macarʉcʉrojʉ ñacõa ñarũgũgʉ̃.\\n27 Ĩ ñagʉ̃mi jediro masigʉ̃. Gãji ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Jesucristo manire ĩ codese sʉorine ĩre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñato mani. To bajirone bajiato.\\nTo cõrone ñaja.","num_words":638,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Juan 20 BSNNT - Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ - Bible Search\\n1Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ busurijʉ jẽjʉ rẽtiabʉsarojʉne vasuju so Mar'ia Magdalena. Jesúre ĩna yujeriavi tʉ ejacõari, so ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju. 2To ti bajiro ĩacõari, ũmadi, yʉa tʉjʉ ejacamo so. Pedro, yʉ, Jesús bʉto ĩ maicacʉ, ñacajʉ yʉa. Yʉa tʉjʉre ejacõari, ado bajiro yʉare goticamo so:\\n—Mani ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yʉare yicamo so.\\n3To so yisere ajicõari, Pedro rãca ĩarã vacoacajʉ yʉa. 4Yʉa jʉarã, cojoro cõro ũmacajʉ yʉa. Pedro rẽtobʉsaro ũmacajʉ yʉjʉa. To bajiri, yʉjʉa ĩ rĩjoro ejacoacajʉ yʉ. 5Mubiacõari, ti vire ĩasõcajʉ yʉ. Ĩre ĩna gũmaboare rĩne ñacajʉ. Sãjabeticajʉ yʉ, bajigʉjʉma. 6Yʉ berojʉ ejacami Pedrojʉama. Ĩma ĩre ĩna yujeriavijʉ sãjacoacami. Ĩ quẽne, Jesúre ĩna gũmaboare rĩrene ĩacami. 7Jesús rʉjoare ĩna gũmariaro ricatijʉ ti jesaro ĩacami. Ĩre ĩna dʉreariaboare gajerojʉ jesacajʉ ti. 8To cõrone yʉ quẽne ĩ rĩjoro ejasʉocacʉ quẽne sãjacoacajʉ yʉ. Tire ĩacõari, “Tudicaticoasumi Jesús”, yimasicajʉ yʉ yuja. 9“Rijacoaboarine tudicaticoarʉcʉmi Jesús” Dios ocare masa ĩna ucamasire ti yigotisere ajimasibeticajʉ yʉa maji. 10To bajicõa, yʉa ya vijʉ tudicoacajʉ yʉa yuja.\\n11Mar'ia Magdalenama, Jesúre ĩna yujeriavi tʉjʉne oticõa tujasumo so. Otiñagõne, mubiacõari, ti vire ĩasõcõañuju so. 12Ĩasõcõagõne, jʉarã ángel mesa, botiquẽnase sãñacõari rujirãre ĩañuju so. Sĩgʉ̃ Jesús rʉjoa ñariarojʉare rujiyuju ĩ. Gãji, ĩ gʉbori ñariarojʉare rujiyuju. 13So otiñaro ĩacõari, sore sẽniĩañujarã ĩna, Mar'ia Magdalenare:\\n—¿No yigo otiati mʉ? —sore yiyujarã ángel mesa.\\n—Yʉ ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yiyuju so.\\n14To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, jʉdarʉ̃gʉ̃gõne Jesúre ĩañuju so. Ĩre ĩaboarine, “Jesúne ñaami”, yimasibesuju so. 15To cõrone ĩjʉa sore sẽniĩañuju ĩ:\\n—¿No yigo otiati mʉ? ¿Ñimʉre macati mʉ? —sore yiyuju Jesús.\\n“Adi vese coderimasʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩacõañuju so. To bajiri ado bajiro ĩre yiyuju so:\\n—Ĩ rujʉrire mʉ ãmicũjama, “To cũmʉ yʉ”, yʉre yigotiya. Ãmigõ varʉo yaja yʉ —ĩre yiyuju so.\\n16To so yirone, ado bajiro sore yiyuju Jesús yuja:\\n—Mar'ia —sore yiyuju.\\nTo bajiro ĩ yirone hebreo ocane ado bajiro ĩre yiyuju so:\\n—Rabuni —yiyuju so. “Gotimasiogʉ̃” yire ũni ñaja ti.\\n17To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:\\n—Yʉre moaĩabesa maji. Yʉ jacʉ tʉjʉ mʉjabeaja yʉ maji. Vasa. Yʉ yarãre ĩnare gotiaya: “Dios mani jacʉ, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ ñarojʉ vacʉ yimi”, ĩnare yigotiaya —sore yigotirotiyuju Jesús, Mar'ia Magdalenare.\\n18To bajiro ĩ yirio, yʉare gotigo ejacamo so. “Mani ʉjʉre ĩamʉ yʉ”, yʉare yicamo so. To yicõari, Jesús ĩ gotiroticõariarore bajirone yʉare goticamo.\\nĨ buerimasare Jesús ĩ ruyuaĩore queti\\n19Moasʉoriarʉ̃mʉ rãioati ñamire yʉa Jesús ĩ buecana vijʉre rẽjacõari, ñacajʉ yʉa. Yʉa yarã jud'io masare ĩnare güirã ñari, sojere tubibecõari ñacajʉ yʉa. To bajiro yʉa bajiñaro yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cõacami Jesús:\\n—¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús.\\n20To yigʉne, ĩ ãmorire ĩna jajucatire, ĩ varubʉre ĩna sarecatire yʉare ĩocami Jesús. Yʉa ĩ buecana yʉa ʉjʉre ĩacõari, bʉto variquẽnacajʉ yʉa yuja. 21To bajiri quẽna ado bajiro yʉare gotirũtuacami Jesús:\\n—Quẽnaro ñaña mʉa. Yʉ jacʉ masa tʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone yʉ quẽne mʉare cõaja yʉ yuja —yʉare yicami Jesús.\\n22To yigʉne, yʉare jutijeocami. Jutijeogʉne, ado bajiro yicami:\\n—Dios ĩ cõagʉ̃re Esp'iritu Santore bocaãmiña mʉa. 23Ĩre bocaãmicõari, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriojama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. Rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriobetirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.\\nJesús ĩ tudicatiro Tomás ĩ ĩare queti\\n24Yʉare Jesús ĩ ruyuaĩororema, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ manicami maji. 25Jesús ĩ ruyuaĩoro bero Tomáre ĩabʉjacõari, “Mani ʉjʉre ĩre ĩamʉ yʉa”, ĩre yiboacajʉ yʉa. To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne ado bajiro yʉare boca cʉdicami Tomás:\\n—Ĩ ãmorire ĩre ĩna jajucati gojerire ĩacõari yʉ tõmeĩabetijama, to yicõari ĩ varubʉre ĩna sarecatijʉre yʉ moaĩabetijama, “Ĩne ñaami”, yimasibecʉja yʉ —yʉare boca yicami Tomás.\\n26Cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri bero quẽna rẽjacajʉ yʉa. Tirʉ̃mʉ yʉa rẽjarirʉ̃mʉre Tomás quẽne ñacami yuja. Soje turiaro ti ñaboajaquẽne yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cami Jesús quẽna.\\n27To yicõa, ado bajiro Tomáre ĩre yicami:\\n—Yʉ ãmorire ĩacõari, mʉ ãmo vãsoane yʉre tõmeĩaña mʉ. Mʉ ãmo vãsoane yʉ varubʉre ĩna saremasirijʉre tõmeĩaña. “Ĩ me ñagʉ̃mi”, yibeja yuja. “Ĩne ñaami”, yimasiña mʉ yuja —ĩre yicami Jesús.\\n28To bajiro ĩre ĩ yirone,\\n—Yʉ ʉjʉ, Dione ñaja mʉ —Jesúre yicami Tomás.\\n29To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:\\n—Tomás, yʉre ĩagʉ̃ ñari, “Ĩne ñaja mʉ”, yʉre yaja mʉ. Gãjerãma yʉre ĩabetiboarine mʉ yirore bajirone yʉre ĩna yijama, quẽnaro variquẽnarʉarãma ĩna —Tomáre ĩre yicami Jesús.\\n“‘Masa, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãjaro’ yigʉ, adi quetire ucaja yʉ”, Juan ĩ yire\\n30Gajeye jairo ĩaĩañamanire yiĩocami Jesús, yʉare ĩ buerãre. Ti ñaro cõrone ucajeobeaja yʉ, adi queti ucagʉ. 31Yʉ ucasema, “Mani rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, ĩ rotirotire yigʉ, Dios ĩ cõar'i, to yicõari, ĩ macʉ ñagʉ̃mi Jesús” mʉa yitʉoĩarotire yigʉ, ucaja yʉ. To bajiro Jesúre mʉa yitʉoĩajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne.","num_words":748,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"¿Bʉitara kʼaipe Jesura? ¿Daizezeka o Daizeze Warraka?\\n¿Bʉitara kʼaipe Jesura?\\n1, 2. (1) ¿Bʉa ũdukʼawuabʉta jaraika, bari yi trʉ̃awa kʼawuabʉbara? (2) ¿Kʼãrẽta krĩchapanʉ ʉ̃kʉrʉ ẽbẽrabara Jesu ʉ̃rʉ?\\nNAɄ̃ drʉa jõmaʉ̃nẽ bʉ nokʼorata, maʉ̃nebemata bʉa ũdukʼawuabʉrʉbaibara akʉza iyi trʉ̃sida kʼawuabʉbaibara. Mamina, ¿iyi trʉ̃ kʼawuabʉba jarakĩrãbʉka maʉ̃ ẽbẽrarã biʼia ũdukʼawuabʉta? Mawũã ẽ. Bʉa kʼawua ẽ maʉ̃ ẽbẽra sãwũãbʉra akʉza kʼãrẽta obʉra.\\n2 Jesu nama egorodebadata 2.000 poagaba, bʉa ũrĩbarikĩrã maʉ̃ ʉ̃rʉra. Ẽbẽra mejãchaʉba biʼia kʼawuada ẽ Jesu sãwũãbadara, maʉ̃ba ãya krĩchapanʉ Jesura bari ẽbẽra biabasita, propetabasita, ʉ̃kʉrʉba krĩchapanʉ iyabaʉta Daizezeta. ¿Bʉitara kʼaipe Jesura? (Akʉra nota 12de).\\n3. ¿Kʼãrẽa biʼia ũdukʼawuadaibara Jeowata akʉza Jesuta?\\n3 Bʉa biʼia kʼawuaibara Jesu ʉ̃rʉ, ¿kʼãrẽa? Daizeze Bedʼeaba jarabʉ: «Bʼai jõ ẽãrã, bʉta ũdukʼawadʼaidʼe bʼʉa Daizezera abʼabai bʼʉta wãrĩnuta, ũdukʼawadʼaidʼe bʼʉa mʉta Jesucristota bʉa zokʼadʼata» (Juan 17:3). Bʉa biʼia ũdukʼawuara Jeowata akʉza Jesuta, bʉra ewari jõmaʉ̃nẽ baseabʉ ẽjũã biade (Juan 14:6). Akʉza Jesu ʉ̃rʉ biʼia kʼawuara idi ewade bʉta kʼarebaseabʉ. Iya dayirãʼa jaradiasi sãwũã baita, adewara sãwũã panaita wuabemarabawara (Juan 13:34, 35). Yi 1ne dayarã kʼawuasida kʼaita Daizezera. Mamina naʉ̃nera kʼawuadaya kʼaseabʉta Daizeze Bedʼeaba Jesu ʉ̃rʉ.\\nDAIBARA ŨDUSIDA DAYIRà ẼDRɄBIRA\\n4. ¿Kʼãrẽta jarakĩrãbʉ bedʼea mesiabara akʉza kristobara?\\n4 Jesu nama egorode todai nabeda, Jeowaba jarasi diabʉeita Mesiata iyabaʉta Kristo. Bedʼea Mesiara zebʉ bedʼea ebreodeba, mamina bedʼea Kristora zebʉ griegodeba. Maʉ̃ bedʼeabara jarabʉ, Daizezeba jʉrʉsita iya zokʼabʉ trajʉ omarẽã. Akʉza Dayirã ẽdrʉbibaribara (Mesia) aripe berabaribita Daizezeba jarabʉra.\\n5. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Jesu kʼaidubemarabara Jesu ĩjãbasita?\\n5 Jesu kʼaidubemarabara biʼia kʼawuapanasi Jesura Dayirã ẽdrʉbibarita (Juan 1:41). Maʉ̃ kʼarea apostol Pedrobara jarasi Jesuʼa: «Bʉtrʉ Kristoa» (Mateo 16:16). Atia daya kʼawuaiba kʼarebayi audre ĩjãita Jesura wãrĩnu Dayirã ẽdrʉbibaribasita.\\n6. ¿Sãwũã kʼarebabʉ Jeowabara Dayirã ẽdrʉbibari ũdukʼawuaita?\\n6 Jesu nama egorode todai nabeda, propetarabara jarasida Jesuba kʼãrẽ oita akʉza sãwũã berabarita, maʉ̃ba kʼarebasi ẽbẽrarãba ũdukʼawuadamarẽã iyira Dayirã ẽdrʉbibarita. Naʉ̃ biʼia ũrĩnaita krĩchara naʉ̃ta: ẽbẽra abaʉba jarayi pʉwʉrʉidu kĩrãyu wãmarẽã ẽbẽrata. Mamina bʉa biʼia jaradiadaibara samabʉta, kʼãrẽ wua jʉ̃bʉta, sãwũãchuta, mawũãra bʉa aripe ũduyi. Maʉ̃ kĩrãkʼa osi Jeowaba, propetaraʼa jarabisi kʼãrẽta oita Dayirã ẽdrʉbibaribara akʉza sãwũã berabarita. Daizezeba jarada aripeberabarinʉmʉ ũdubʉrʉba, kʼarebayi Daizezeba kãgabʉ okĩrãbʉra, audre ĩjãita Jesura Dayirã ẽdrʉbibarita.\\n7. ¿Jara ũrĩbira Jeowaba bedʼea ũme jaradata?\\n7 Akʉdaya bedʼea ũme kʼãrẽ ʉ̃ra berabarita. Nããrabemara, Jesu toina bʉdata 700 poaga berabarisi. Propeta Miqueasbara jara ũrĩbisi Dayirã ẽdrʉbibarira todaita pʉwʉrʉ zake Belenne (Miqueas 5:2). Jesura mama tosida (Mateo 2:1, 3-9). Yi ũmeta, Danielba jarasi. Dayirã ẽdrʉbibarira iyi trajʉra ojʉ̃drʉita poaga 29deba ʉ̃ta (Daniel 9:25). Maʉ̃ra aripe berabarisi. * Kʼãrẽ ʉ̃ra berabari mejãchabʉdebemata naʉ̃ bedʼea ũmeba kʼarebabʉ kʼawuaita Jesura Dayirã ẽdrʉbibarita.\\nJesura Dayirã ẽdrʉbibaribasi iyi buru kʼoeside.\\n8, 9. ¿Kʼãrẽta jaradiabʉ dayirãʼa Jesu buru kʼoebʉrʉde ũdudaba?\\n8 Jeowabara biʼia jaradiasi, Jesutrʉ Dayirã ẽdrʉbibarita. Iya jarasi Juanʼa nekʼãrẽ ũdubita Jesu Dayirã ẽdrʉbibari kʼawuamarẽã. Poaga 29de Jesura do Jordanmaʼa wãsi Juanba buru kʼoemarẽã. Daizeze Bedʼeaba jara ũrĩbibʉ: «Jesús buru kʼoepe doedʼauba drua wãta taidʼe, bãjã ewa dogʼoba Jawurebia Daizezedʼeta ũdusia pusirã (Paloma) kĩrãkʼa izhi ʉ̃rʉ̃ uruta. Maʉ̃ne Daizezeta bãjãneba bedʼeabʉrʉta mawũãsia: Naʉ̃ mʉ Warra mʉãrã kʉãgʼa, mʉrã izhi kʼarea sobia bʼʉa» (Mateo 3:16, 17). Juanba iyi dabʉba ũdudaba akʉza ũrĩnaba kʼarebasi ĩjãita Jesura wãrĩnu Dayirã ẽdrʉbibarita (Juan 1:32-34). Maʉ̃ ewaridera Jeowabara iyi jaure zareata diasi Jesuʼa. Maʉ̃neba ʉ̃ta Jesura Dayirã ẽdrʉbibaribasi. Jeowabara iyitrʉ jʉrʉsi Nokʼobamarẽã (Salmo 2:6; Isaías 55:4).\\n9 Daizeze Bedʼeade jarabʉ, aripeberabaridaba akʉza Jeowaba Jesu buru kʼoeside nekʼãrẽ odaba, ũdubibʉ Jesura wãrĩnu Dayirã ẽdrʉbibarita. Mamina, ¿samaʉ̃ba zesi Jesura? ¿Kʼãrẽta obasi Jesura? Akʉdaya kʼaseabʉta Daizeze Bedʼeaba.\\n¿SAMAɄ̃BA ZESI JESURA?\\n10. ¿Kʼaseabʉ Daizeze Bedʼeabara Jesu ʉ̃rʉ?\\n10 Daizeze Bedʼeabara jarabʉ Jesura ʉ̃tʉbasita ewari bio bayeda nama egoro eda zei nabeda. Propeta Miqueasbida jarasi Jesura bakikibarisita (Miqueas 5:2). Iyi Jesubida jarasi nama egoro eda zei nabedara ʉ̃tʉbasita (akʉra Juan 3:13; 6:38, 62 akʉza 17:4, 5). Ʉ̃tʉra Jesura ewari jõmaʉ̃nẽbasi yi Zeze Jeowaʉ̃me.\\n11. ¿Kʼãrẽa Jeowabara mejãcha kãga Jesura?\\n11 Jeowabara mejãcha kãga Jesura. Iya nããra parãsi baera naʉ̃ drʉade jõmabʉ parãinaena (Colosenses 1:15). * Adewara kãga Jesura, maʉ̃trʉ iyi juwaba kʼai kʼareba neẽã parãsi baera (Juan 3:16). Akʉza Jesubʉrʉ kʼarebasi Jeowara, nekʼãrẽ naʉ̃ drʉadebʉ jõma parãita (Colosenses 1:16). Jesutrʉ trʉ̃gapanʉ «Bedʼeara» ¿kʼarea? Jeowaba zokʼabasi Jesura bedʼea jaramarẽã angeleraʼa akʉza ẽbẽrarãʼa (Juan 1:14).\\n12. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Daizezeta, Jesuʉ̃mera iyabaʉ ẽãta?\\n12 Ʉ̃kʉrʉ ẽbẽraba krĩchapanʉ Daizezeta, Jesuʉ̃mera iyabaʉta. Mamina Daizeze Bedʼeabara mawũã jara ẽ (akʉra nota 14de). Awuarabʉrʉ jarabʉ Jesura parãsidata, mamina Jeowara parãna ẽ basi mia kʼaiba, iyira bakikibari baera (Salmo 90:2). Adewara Daizeze Bedʼeabara jarabʉ, Jesura yi Zeze ʉ̃tabʉta krĩcha ẽ basita (akʉra Juan 14:28; 1 Corintios 11:3). Maʉ̃ kʼarea krĩchaibara Jeowabʉrʉ jõma oseabʉta (Génesis 17:1). Jeowatrʉ jõmaʉ̃ra ʉ̃ta zareabarabʉ.\\n13. ¿Kʼãrẽa Jesudeba ũdukʼawuadai Daizezera?\\n13 Dayirãba nekʼãrẽ jõma ũdubʉ parãi nabeda, Jeowata Jesuʉ̃mera ãba trajapanasi poaga mejãcha bayeda. Ãyi ewari jõmaʉ̃nẽ ãbapanʉ baera arigʉ yi kãgapanʉ (Juan 3:35; 14:31). Maʉ̃ba Daizeze Bedʼeabara jarabʉ: «Daya ũduka Daizezera, Jesu kristoba obadadeba ũdupanʉ». Iya yi Zezede kĩrãkʼa obasi baera mawũã jarapanʉ (Colosenses 1:15).\\n14. ¿Sãwũã wũãwũãne tosida Jesura nama egorode?\\n14 Jesubara iyi ʉ̃tʉbada idʉbʉ kʼãrãpe, zesi nama egoro eda. Mamina iyi jauredebʉra, ¿sãwũã wũãwũãne tosida? Jeowaba yi Warra ʉ̃tʉbadata ẽbẽra wẽrã Maria biteda zebisi. Maʉ̃ba Jesubara namabema zezeta nesida ẽ basi. Mawũã maʉ̃ wũãwũãrã nemitia okabasi (Lucas 1:30-35).\\n¿KʼÃRẼTA OBASI JESURA?\\n15. ¿Sãwũã audre ũdukʼawuadai Jeowara?\\n15 Jesuba jarasi: «Mʉta ũdu bʼʉbara mʉ Zezeta ũdu bʼʉa» (Juan 14:9). Jesuba yi Zezede kĩrãkʼa obasi baera maʉ̃neba ũdukʼawuapanʉ. Mamina bʉa audre biʼia kʼawuayi Jeowa ʉ̃rʉ, Jesudeba. Bʉa audre biʼia kʼawuaita Jesu ʉ̃rʉ akʉra naʉ̃ librode: Mateo, Marcos, Lucas, Juan, mama kʼawuayi Jesuba kʼãrẽ obadata.\\n16. (1) ¿Kʼãrẽ ʉ̃rʉ bedʼeabasi Jesura? (2) ¿Kʼaiba jaradiasi Jesuara?\\n16 Mejãchaʉba jarapanʉ Jesura «miã Ũrãgʼabarita» (Juan 1:38; 13:13). Adewara Jesubara «bedʼea biata jarakʼa wãsia Daizezeta Nokʼodʼebemata». Mamina, ¿kʼãrẽta jarakĩrãbʉ Daizeze Nokʼodebemabara? Maʉ̃bara jarabʉ, Daizezeba ʉ̃tʉba yedaʼa dayirã jõma zokʼa edaita, adewara maʉ̃bara ẽbẽra iyi bedʼea ũrĩ bʉara nebia diaita (Mateo 4:23). ¿Kʼaiba jaradiasi Jesuara? Jõma iya kʼawuadara Jeowadeba kʼawuasi. Iya jarasi: «Ũrãgʼata mʉã jara bʼʉra mʉrẽ ẽã, awuarabʉrʉ Daizeze mʉ zokʼadʼadʼea» (Juan 7:16). Jesubara kãgabasi ẽbẽra jõmaʉ̃ba kʼawuadamarẽã bedʼea biata, akʉza Daizeze Nokʼoba zokʼaita naʉ̃ drʉara.\\n17. (1) ¿Sama jaradiabasi Jesubara? (2) ¿Kʼãrẽa nejõma osi ẽbẽra jaradiaita?\\n17 Mamina, ¿sama jaradiabasi Jesubara? Iyi wãmae jaradiabasi. Pʉwʉrʉde, nenedobarimae, Daizeze deda, Sinagogade, jʉ̃ãba ẽ basi iyimaʼa zedamarẽã awuarabʉrʉ iya jʉrʉbasi (Marcos 6:56; Lucas 19:5, 6). Jesubara ewari jʉrʉsi, akʉza zarea osi awurua jaradiaita, iya kʼawuabasi yi Zezeba maʉ̃ta kãgabasita adewara ewari jõmaʉ̃nẽ ũrĩbasi iyi bedʼeata (Juan 8:28, 29). Akʉza so zʉbʉria akʉbasi wuabemarata (akʉra Mateo 9:35, 36). Ũdusi Daizeze ʉ̃rʉ ĩjãbʉa apanʉraba, aripe jaradiada ẽ basita Daizeze ʉ̃rʉ. Maʉ̃ kʼarea nejõma osi ẽbẽrarã jaradiaita Daizeze Nokʼoba kʼãrẽ nebia weita.\\n18. ¿Bʉara saʉ̃ta audre kãga Jesuba obadadebemara?\\n18 Jesubara arigʉ kãgabasi ẽbẽrarã, maʉ̃ kʼarea ẽbẽrarãbara orrakĩrãdebasi akʉza wũãwũãrabida orrakĩrãdebasi (Marcos 10:13-16). Jesubara kãga ẽ kʼẽrẽpabʉta ũdubi ẽãra (Mateo 21:12, 13). Jesu ewaribasidera, wẽrãrara edabʉta akʉpanasi adewara wawiada ẽ basi. Mamina Jesubara mawũã akʉ ẽ basi wẽrãrara, awuarabʉr�� ibiade bedʼeabasi akʉza wawia ũdubibasi (Juan 4:9, 27). Adewara Jesura wuabemara ʉ̃tabʉta krĩcha ẽ basi bari jaraita, ewariaba Jesubara iyi kʼaidubemara jĩrʉta zʉgʉsi. Mamina maʉ̃ra nezokʼabʉrʉ zʉgʉbaribasi (Juan 13:2-5, 12-17).\\nJesubara jaradiabasi Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ ẽbẽra bʉmae.\\n19. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Jesubara ẽbẽrarã kʼarebasita?\\n19 Jesubara biʼia kʼawuabasi ẽbẽraba kʼãrẽ kãgabʉta maʉ̃ kʼarea kʼareba kĩrãbasi. Daizezeba iyaʼa zarea diadaba ẽbẽra kayabeta bebikuasi (Mateo 14:14). Ewariaba yaga baribʉta Jesumaʼa zesi, iya jarasi Jesuʼa: «Bʉa krĩñabʉrʉ mʉrã nene ẽã bʼebirua», aramaʉ̃ta Jesubara so borekea akʉsi yi zʉbʉriabʉta. Iya jarasi: «Mʉãrã krĩña bʼʉa, mawũẽ bʉra nene ẽã bʼidʼa». Mawũã neneẽãbesi kayabadara (Marcos 1:40-42). ¿Bʉmara maʉ̃ yumakẽrãra sobiasi ẽka?\\nJESUBARA EWARI JÕMAɄ̃NE ŨRĨBASI YI ZEZE BEDʼEARA\\n20, 21. ¿Sãwũã kʼawuapanʉ Jesubara ũrĩbasita yi Zeze bedʼeara?\\n20 Jesubara kʼẽrẽpa kãga ũdubibasi yi Zezeʼa, iyi jʉrapanʉraba mejãcha zʉbʉria osidamina. Maʉ̃ba Jesude kĩrãkʼa ũrĩbara dayirãbara Daizeze bedʼeata. Bari jaraita, Jesubara ũrĩ ẽ basi Diaruba (Ãtomĩa) nemitia omarẽã jaraside (Mateo 4:1-11). Akʉza iyi mebẽrãbara krĩchasida iyira Dayirã ẽdrʉbibari ẽãta, kĩrãnemanʉmʉta. Mamina mawũã jarasidaidu Jesubara ũrĩbasi Jeowa bedʼeata (Marcos 3:21). Iyi jʉrapanʉraba mejãcha zʉbʉria osidamina, abarika zʉbʉria oita krĩcha ẽ basi, awurabʉrʉ kʼẽrẽpa kãga ũdubibasi yi Zezeʼa (1 Pedro 2:21-23).\\n21 Adewara Jesura kʼẽrẽpabasi Jeowaʉ̃me iyi zʉbʉria beasidaidu (akʉra Filipenses 2:8). Krĩchara Jesu beadai nãã kʼãrẽ berabaridata, iyira jidasida, jarasida Daizeze ʉ̃rʉ imitia jarabʉta, nokʼorabara bea zokʼasida, iyi kʼarea ipidasida, gorogororaba kachisida bakuruma. Iyi bei nãã jarasi: «Mʉã oita bʼadʼara jõma aribʼaea» (Juan 19:30). Ewari ũbea babʉrʉde Jeowabara piradrʉbisi jaurede (1 Pedro 3:18). Mawũã berabarida tẽã Jesura ʉ̃ta wãsi, Daizeze juwa arare besi. Mõbe jʉ̃ãsi Jeowaba iyi Nokʼobabiyeda (Hebreos 10:12, 13).\\n22. ¿Kʼãrẽta ũdudai Jesu kʼẽrẽpa badadebara?\\n22 Jesura ewari jõmaʉ̃nẽ kʼẽrẽpabasi baera yi Zezeʉ̃me, dayirã jõmaʉ̃ta ẽjũã kĩrãwãreãnẽ baseapanʉ. Maʉ̃ta kãgabʉ Jeowabara. Yi 5de kʼawuadaya, sãwũã kʼarebabʉta Jesu beidaba akʉza sãwũã drʉa bia weita.\\n^ par. 7 Bʉa audre kʼawua kĩrãbʉbʉrʉ sãwũã aripeberabaridata akʉra nota 13de.\\n^ par. 11 Jeowara jarapanʉ dayirã Zezeta nekʼãrẽ jõma oda baera (Isaías 64:8). Jesuta, angelerata, Adanta, jarapanʉ Daizeze Warrata Jeowaba parãsi baera (Job 1:6; Lucas 3:38).\\n1: JESURA DAYIRà ẼDRɄBIBARI\\n«Bʉtrʉ Kristoa» (Mateo 16:16).\\n¿Kʼãrẽa wãrĩnu kʼawuapanʉ Jesura Dayirã ẽdrʉbibarita?\\nJeowabara jarasi Jesura iyi warrata.\\nJesuba aripe berabaribisi jõma kʼãrẽ jarabadara Dayirã ẽdrʉbibari ʉ̃rʉ.\\n2: JESU Ʉ̃TɄBASI JAUREDE NAMA EGORO EDA ZEINAENA\\n«Bajãneba zebʉrʉa» (Juan 6:38).\\n¿Kʼãrẽta osi Jesura nama egoro eda zeinabedara?\\nJeowabara nããra parãsi Jesuta, iya kʼarebasi nekʼãrẽ jõma parãita. Jesubara nemejãcha kʼawuasi poaga mejãchabasi baera yi Zezeʉ̃me.\\nJeowabara zokʼabʉesi Jesura egoro eda.\\n3: JESUBARA KÃGA ẼBẼRARÃ\\n«Wũãwũãrã mʉ̃ma idu zebiudua» (Marcos 10:14).\\n¿Bʉara saʉ̃ta audre kãga Jesuba obadadebemara?\\nJesura mia bedʼeaseabasi maʉ̃ kʼarea ẽbẽrarã iyiʉ̃me bedʼeakĩrãbasi.\\nJesubara wẽrãrã wawia ũdubibasi akʉza bia bedʼeabasi.\\nJesura ʉ̃tabʉta krĩchaba ẽ basi.\\nJesubara kʼareba kĩrãbasi wuabemarata.\\n4: JESURA EWARI JÕMAɄ̃NẼ KʼẼRẼPABɄ DAIZEZEɄ̃ME\\n«Mʉãrã jõbibʉrʉa kʼãrẽ omarẽã bʉa mʉãã diadʼata» (Juan 17:4).\\n¿Sãwũã kʼẽrẽpababibʉ dayirãra Jesuba odabara?\\nJesura kʼẽrẽpa bʉta ũdubisi Diaruba (Ãtomĩa) kayirua omarẽã jarasidera.\\nJesubara ũrĩbasi yi Zeze bedʼeata, yi mebẽrãra iyi kʼãrẽa imitia bedʼeapanasidu.\\nJesubara iyi nejʉrara kayirua oita krĩcha ẽ basi.\\nJesura iyi beiyi eda kʼẽrẽpa basi Daizeze nãã.\\nJeowabara Jesura jẽda piradrʉbisi jaurede.","num_words":1468,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti EL APOCALIPSIS 1\\n1 Yʉ yarã, atie yʉ cawoatupee, Dios cʉ̃ macʉ̃ Jesucristore catʉsari rʉ̃mʉ caãno cabaipeere cʉ̃ caátibuio ĩñojʉ̃goyetirique majũ niña. Cʉ̃, Jesucristo pʉame cʉ̃ yarã, cʉ̃ caquetibʉjʉrotijori majãrẽ tie yoaro mee cabaipeere cʉ̃ quetibʉjʉnetõrotio joroque ĩ, tiere cʉ̃ átibuio ĩñojʉ̃goyetiwĩ. Bairi Jesucristo pʉame yʉ, Juan cawãmecʉcʉ, cʉ̃ yaʉ cʉ̃ carotimajũʉ̃rẽ tie nipetirije cabaipeere yʉ quetibʉjʉ rotijoyupi cʉ̃ yaʉ ángel mena jʉ̃gori yua. 2 Tie nipetirije yʉ caĩñarĩqũẽ caãnorẽ bairo cariape majũ quetibʉjʉrique niña. Atie quetibʉjʉrique Dios yaye caroa queti Jesucristo cʉ̃ã yʉ cʉ̃ caquetibʉjʉmasĩõrĩqũẽ queti majũ niña.\\n3 Bairi ñiña yua: Ʉseanirĩ cʉ̃ ãmarõ ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ atie cabaipee yʉ cawoaturijere cabuenucũʉ̃. Tunu bairoa ʉseanirĩ na ãmarõ atie Dios yʉre cʉ̃ caquetibʉjʉrije yʉ cawoaturijere caroaro catʉ̃goʉsanucũrã yua. Tunu bairoa atie cabaipee yʉ cawoaturije caĩquetibʉjʉrore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni caátipeyorã ʉseanirĩ na ãmarõ. Merẽ ati ʉmʉrecóo capetipa rʉ̃mʉ cõñarõ majũ baiya. Bairi tie quetire caroaro na tʉ̃goʉsaáto.\\n4 Yʉ, Juan cawãmecʉcʉ, mʉjãã Asia yepapʉ caãna, jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã macãã macããna ñubueri majãrẽ mʉjãã woajoʉ yʉ átiya. Marĩ Quetiupaʉ caãnijʉ̃goricʉ, ãme cʉ̃ãrẽ caãcʉ̃, tunu ati yepapʉ caatípaʉ pʉame cʉ̃ yaye caroa macããjẽrẽ mʉjãã cʉ̃ jonemoáto. Caroaro yeri jõrõ ãnimasĩrĩqũẽ cʉ̃ãrẽ mʉjãã cʉ̃ jonemoáto. Torea bairo jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacãʉ̃, Dios carotimasĩ cʉ̃ caruiro riapepʉ caãna Espíritu Santo cʉ̃ã caroare mʉjãã na jonemoáto. 5 Tunu bairoa marĩ Quetiupaʉ Jesucristo cariapea Dios yaye quetire caquetibʉjʉnetõʉ̃ cʉ̃ã caroare mʉjãã cʉ̃ jonemoáto. Cʉ̃ pʉame cariacoatacʉ nimicʉ̃ã cacatitunu jʉ̃goricʉ majũ niñami. Ati yepa macããna quetiuparã reyes majã nipetiro cʉ̃ãrẽ carotimasĩ majũ niñami. Bairi tunu nipetiro ati yepa macããnarẽ camai majũ niñami. Bairo marĩrẽ camai majũ ãnirĩ marĩ carorije wapare netõgʉ, cʉ̃ majũã roro pajĩãecori marĩ riabojayupi. 6 Tore bairo marĩ cʉ̃ cariabojarije jʉ̃gori cʉ̃ mena carotimasĩparã marĩ ãnio joroque marĩ ámi. Dios cʉ̃ pacʉ yarã, cʉ̃ yaye macããjẽrẽ caquetibʉjʉrã sacerdote majã marĩ ãnio joroque marĩ ámi. ¡Bairi cʉ̃ jetorea cʉ̃ caasiyabatorije nocãrõ cʉ̃ catutuarije to ãnicõã ninucũãmarõ tocãnacã rʉ̃mʉa! Bairoa to baiáto.\\n7 ¡Jã, ĩñamʉgõjoñijate mʉjãã ʉmʉrecóopʉre!\\nMerẽ atíyami Cristo oco buseri watoapʉ.\\nBairo cʉ̃ caató nipetiro ati ʉmʉrecóo macããna camasã qũĩñagarãma.\\nCʉ̃rẽ ãpõã besuro mena cʉ̃ warure cajareoricarãpʉ cʉ̃ã qũĩña acʉamajũcõãgarãma.\\nTunu bairoa nipetiro camasã poari ati ʉmʉrecóo macããna tutuaro mena cʉ̃ caató ĩña acʉari, bʉtioro otigarãma.\\n¡Tame, roro majũ tãmʉogarãma! Bairopʉa, bairoa to baiáto.\\n8 Tirʉ̃mʉpʉa caãnijʉ̃goricʉ, ãme cʉ̃ãrẽ caãnicõãninucũʉ̃, tunu nemo ati yepapʉre caatípaʉ marĩ Quetiupaʉ Dios pʉame atore bairo ĩñami: “Yʉa, Alfa, bairi Omegare bairo caãcʉ̃ yʉ ãniña. Caãnijʉ̃goripaʉpʉa caãnijʉ̃goatácʉ carotimasĩ yʉ ãniña. Tunu bairoa yʉa yʉ ãniña nipetiro ati ʉmʉrecóo macããjẽ to petio joroque caátipaʉ,” ĩñami marĩ Quetiupaʉ catutuaʉ, nipetiro ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ caqũẽnorĩcʉ̃ majũ yua.\\n9 Yʉ, Juan, mʉjãã yaʉ, mʉjããrẽã bairo caãcʉ̃ yʉ ãniña. Bairi yʉ cʉ̃ã mʉjããrẽã bairo Jesucristo mena caãcʉ̃ ãnirĩ Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉpʉ caãnipaʉ majũ yʉ ãniña. Yʉ cʉ̃ã mʉjããrẽã bairo Jesucristo jʉ̃gori popiye yʉ tãmʉonucũña. Bairo popiye tãmʉomicʉ̃ã, Dios yʉre tʉ̃goñatutuarique cʉ̃ cajoro jʉ̃gori popiye yʉ catãmʉonucũrĩjẽrẽ yʉ nʉcãnetõmasĩcõãnucũña. Dios yaye queti cariapea Jesucristo cʉ̃ã yʉre cʉ̃ caquetibʉjʉnetõrĩqũẽ quetire yʉ caquetibʉjʉnucũrĩjẽ jʉ̃gori, Patmos yucʉpoapʉ yʉ cũrocawã, yʉre caboena. Bairi ti yucʉpoapʉ yʉ ãmʉ ti watoare yua. 10 Topʉ yʉ caãno yua, atore bairo baiwʉ: Jĩcã rʉ̃mʉ marĩ Quetiupaʉre marĩ cabasapeonucũrĩ rʉ̃mʉ caãno yʉ cañubueãno, Dios Yeri Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena jʉ̃gori cabʉsʉocajorije bʉsʉriquere yʉ tʉ̃gowʉ. Yʉ ʉsaro pʉame tutuaro bʉsʉrique cabʉsʉocajorijere yʉ tʉ̃gowʉ. Bʉtioro trompeta mena putiricaro cãrõ majũ tutuaro bʉsʉrique bʉsʉocajowʉ tame. 11 Atore bairo yʉre ĩ quetibʉjʉocajowʉ: “Juan, ãme mʉ caĩñarĩjẽ nipetirijere jĩcã tuti papera tutipʉ woajeya. Bairo tiere woajeri, Asia yepa macããna ñubueri majã jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã macãã macããnarẽ na mʉ woajowa. Ati macãã macããnarẽ na mʉ woajowa: Efeso macããna, Esmirna macããna, Pérgamo macããna, Tiatira macããna, Sardis macããna, Filadelfia macããna, bairi Laodicea macããna cʉ̃ãrẽ na mʉ woajowa atie mʉ caĩñarĩjẽ quetire,” ñi quetibʉjʉwʉ bʉsʉrique pʉame yua.\\n12 Bairo yʉre caĩbʉsʉocajoro tʉ̃gori yua, yʉ ãmejore ĩñajowʉ, yʉre cabʉsʉʉre qũĩñagʉ. Bairo ãmejore ĩñajoʉ yua, tame, jĩñaworica tutuu jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã tutuu majũrẽ ñiñabócawʉ. Ti tutuu pʉame oro mena qũẽnorĩcã tutuu majũ ãmʉ. 13 Tunu bairoa jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã tutuu jĩñaworica tutuu watoapʉ caãcʉ̃ jĩcãʉ̃ camasocʉ bauriquere bairo cabauriquecʉcʉre cʉ̃ ñiñabócawʉ. Cʉ̃ pʉame jutiro cayoaro, cʉ̃ rʉporipʉ caetarore jãñawĩ. Rupawʉ ãmʉ cʉ̃ jʉtiro. Tunu apeyera orowẽ mena cʉ̃ cotia caʉ̃mʉarõ cãrõ esaro wẽñawĩ. 14 Cʉ̃ poa cʉ̃ã lana oveja poa, o cayʉsʉaro jʉ̃gori oco buseri cañarĩjẽ nieve cãrõ majũ botirije ãmʉ. Tunu cʉ̃ caapee cʉ̃ã peero caʉ̃rõrẽ bairo majũ tutuaro asiyawʉ. 15 Tunu bairoa cʉ̃ rʉpori cʉ̃ã ãpõã bronce peeropʉ joeri caroaro na capaaqũẽnorĩqũẽ caroa caasiyarore bairo majũ bʉtioro asiyawʉ. Cʉ̃ cabʉsʉata cʉ̃ãrẽ, nocãrõ poero pairo cabʉsʉrore bairo tutuaro bʉsʉwĩ. 16 Bairi cʉ̃ wãmo cariape nʉgõãrẽ jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacãʉ̃ majũ ñocõãrẽ na cʉ̃gowĩ. Bairo tunu cʉ̃ riseropʉ ñosẽrĩcãpãĩ pʉga nʉgõãtʉ caoro cacʉ̃goripãĩ, caoripãĩ majũ witiwʉ. Cʉ̃ riape cʉ̃ã nocãrõ tutuaro majũ asiyacãnamuwʉ̃. Muipʉ ʉmʉreco macããcʉ̃ cʉ̃ caasiyarije nipetiro cãrõ majũ asiyawʉ.\\n17 Tie cabairijere ĩña acʉari yua, cariácʉ́re bairo cʉ̃ rʉpori tʉpʉ yʉ ñaroca cũmucoápʉ. Bairo yʉ cañaroca cũmurõ cʉ̃ wãmo cariape nʉgõã mena yʉ pããñarĩ atore bairo ñiwĩ: “Juan yʉ uwieticõãña. Yʉa, caãnicõã jʉ̃goatácʉ majũ yʉ ãniña. Tunu ati ʉmʉrecóo macããjẽ nipetirijere to petio joroque caátipaʉ majũ yʉ ãniña. 18 Tunu bairoa caãnicõãninucũʉ̃ majũ yʉ ãniña. Yʉre na capajĩãrocamiatacʉ̃ãrẽ, cacatitunu jʉ̃goricʉ majũ yʉ ãniña. Bairi tocãnacã rʉ̃mʉ yʉ ãnicõã ninucũgʉ yua. Yʉa, yʉ ãniña camasã na cayasibujiopeere canetõʉ̃ majũ. Bairi yʉre catʉ̃goʉsarã peeropʉ yasietigarãma.\\n19 “Bairi Juan, tie mʉ caĩñaataje, atie cabaiatajere woajeya. Ãme ato cabairije, apeye ato jʉ̃goye cabaipee, mʉ caĩñapee cʉ̃ãrẽ mʉ woatujewa,” ñi quetibʉjʉwĩ. 20 Bairo ñi quetibʉjʉ yaparori, atore bairo ñinemowĩ tunu: “Ñocõã, bairi jĩñaworica tutuu mʉ caĩñarĩjẽ cabairijere, camasã na camasĩẽtĩẽrẽ mʉ yʉ quetibʉjʉgʉ. Atore bairo baiya: Yʉ wãmo cariape nʉgõãpʉ yʉ cacʉ̃gorã ñocõã jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacãʉ̃ caãna mʉ caĩñaatanarẽ bairo niñama yʉ yarã yʉ caquetibʉjʉroticũrĩcãrã. Ñubueri majã jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã poa macããnarẽ caquetibʉjʉrã ángelea majãrẽ bairo caãna niñama ñocõã yua. Torea bairo tunu jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã tutuu jĩñaworica tutuu cʉ̃ã yʉ ya poari jĩcã wãmo peti pʉga pẽnirõ cãnacã poa caãna ñubueri majã poarire cõñarõ baiya. Tore bairo cabairijere merẽ mʉ masĩña yua,” ñi quetibʉjʉwĩ.","num_words":994,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Õ'âkĩ̶ hɨ yeere uúkũri turi Tukano APOCALIPSIS 1\\nBeꞌropʉ waꞌatjere Jesucristo Juãrẽ wéréca pũrĩ niꞌi\\nAꞌti pũrĩrẽ Juã sõꞌoníꞌque pũrĩrẽ ojaꞌcʉta ojacʉ niwĩ. Cʉ̃ buꞌiri daꞌrero Patmos wãmetiri nʉcʉ̃rõpʉ nígʉ̃, ojacʉ niwĩ.\\nAꞌti pũrĩ Õꞌacʉ̃ cʉ̃ ʉaꞌcaronojõta beꞌropʉre aꞌtiro weegʉsami nisere wereri pũrĩ niꞌi.\\nJuã quẽꞌegʉ̃ weronojõ cʉ̃ ĩꞌaꞌquere ojacʉ niwĩ.\\nCʉ̃ siete Jesucristore ẽjõpeose cururicjãrã Asiapʉ nirãrẽ ojacʉ niwĩ.\\nJesucristo Juãrẽ quẽꞌese weronojõ ĩꞌoꞌque niꞌi\\n1 Aꞌti pũrĩ beꞌropʉ waꞌatjere Jesucristo wereri pũrĩ niꞌi. Õꞌacʉ̃ Jesucristore “Cãꞌrõacã beꞌro aꞌtiro waꞌarosaꞌa”, ni ĩꞌocʉ niwĩ. Cʉ̃ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ tere masĩdutigʉ tojo werecʉ niwĩ. Beꞌro Jesucristo yʉꞌʉ Juã wãmetigʉre tere wereturiawĩ. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌtegʉ ʉꞌmʉsecjʉ̃ meꞌrã tojo weewĩ. Yʉꞌʉta Jesucristore daꞌrawãꞌñacoꞌtegʉ niꞌi. 2 Yʉꞌʉ ĩꞌaꞌque nipeꞌtisere weregʉti. Yʉꞌʉ tʉꞌoꞌque quẽꞌrãrẽ weregʉti. Õꞌacʉ̃ ucũꞌquere Jesucristo yʉꞌʉre añurõ werewĩ.\\n3 Aꞌti pũrĩ ojaꞌcaronojõ waꞌatjo cãꞌrõ dʉꞌsaꞌa. Noꞌo aꞌti pũrĩrẽ Jesucristore ẽjõpeorãrẽ buꞌegʉnojõ eꞌcatise bocagʉsami. Tojo nicã aꞌti pũrĩ Õꞌacʉ̃ oꞌoꞌquere buꞌecã tʉꞌorã peꞌe quẽꞌrã eꞌcatise bocarãsama. Noꞌo na aꞌti pũrĩpʉ ojaꞌquere diacjʉ̃ weerãnojõ eꞌcatise bocarãsama.\\nJuã Jesucristore ẽjõpeose cururicjãrãrẽ ojaꞌque niꞌi\\n4 Yʉꞌʉ mʉsã Asiapʉ nirã́ siete Jesucristore ẽjõpeose cururicjãrãrẽ ojaꞌa. Õꞌacʉ̃ mʉsãrẽ añurõ weeato. Mʉsãrẽ añurõ ejerisãjãcã weeato. Õꞌacʉ̃ ne waropʉta níꞌcʉ nimi. Aꞌtiro nicã quẽꞌrãrẽ ninuꞌcũcãꞌmi. Beꞌropʉ quẽꞌrãrẽ apaturi aꞌtigʉsami. Õꞌacʉ̃ wiogʉ dujiri cũmurõ pʉꞌto siete Õꞌacʉ̃rẽ werecoꞌterã bajutirã nuꞌcũma. Na topʉ nuꞌcũrã Espíritu Santure nipeꞌtise tutuase cʉogʉ nimi, nisĩꞌrĩrã weema. Na quẽꞌrã mʉsãrẽ añurõ weeato. 5 Tojo nicã Jesucristo mʉsãrẽ añurõ weeato. Cʉ̃ Õꞌacʉ̃ ye cjasere queoro weregʉ nimi. Cʉ̃́ta nipeꞌtirã wẽrĩꞌcãrã dʉporo masãmʉꞌtãꞌcʉ nimi. Cʉ̃ nipeꞌtirã aꞌti diꞌtacjãrã wiorãrẽ dutimi. Marĩrẽ maꞌimi. Cʉ̃ wẽrĩgʉ̃, cʉ̃ ye dí meꞌrã marĩ ñaꞌarõ weeꞌquere yʉꞌrʉowĩ. 6 Cʉ̃ wẽrĩse meꞌrã marĩ wiorã waꞌapã. Tojo nicã Õꞌacʉ̃ yere daꞌrari masã sãjãpã. Cʉ̃ pacʉ dutisere daꞌrato nígʉ̃ marĩrẽ tojo weecʉ niwĩ. Cʉ̃rẽ añurõ eꞌcatipeorã. Tojo tutuagʉ ninuꞌcũgʉ̃sami. Tojota niato.\\n7 Mʉsã tʉꞌoya. Õꞌacʉ̃ beseꞌcʉ Cristo oꞌmecururipʉ dijatigʉsami. Cʉ̃ aꞌticã, nipeꞌtirã ĩꞌarãsama. Tojo nicã cʉ̃rẽ wẽjẽꞌcãrãpʉta ĩꞌasãjãrãsama. Nipeꞌtirã aꞌti diꞌtacjãrã cʉ̃ aꞌticã ĩꞌarã, utirãsama. Tojota waꞌarosaꞌa.\\n8 Marĩ wiogʉ Õꞌacʉ̃ tutuayʉꞌrʉnʉꞌcãgʉ̃ aꞌtiro nimi: “Yʉꞌʉta nimʉꞌtãgʉ̃, nitʉogʉpʉ niꞌi.” Õꞌacʉ̃ ne waropʉta níꞌcʉ nimi. Aꞌtiro nicã quẽꞌrãrẽ ninuꞌcũmi. Beꞌropʉ quẽꞌrãrẽ apaturi aꞌtigʉsami.\\nJuã Jesucristore quẽꞌese weronojõ ĩꞌaꞌque niꞌi\\n9 Yʉꞌʉ Juã mʉsã acaweregʉ weronojõ niꞌi. Mʉsã weronojõta yʉꞌʉ quẽꞌrã piꞌetiꞌi. Marĩ niꞌcãrõnojõ Õꞌacʉ̃ põꞌrã niꞌi. Tojo nicã ñaꞌarõ waꞌacã, Jesucristo marĩrẽ wãcũtutuasere oꞌomi. Yʉꞌʉ Patmos wãmetiri nʉcʉ̃rõpʉ buꞌiri daꞌreri wiꞌipʉ niwʉ̃. Õꞌacʉ̃ ye queti, Jesucristo ucũꞌquere werese ye buꞌiri topʉ niwʉ̃. 10 Aꞌtiro waꞌawʉ yʉꞌʉre. Niꞌcã soorinʉmʉ Espíritu Santu tutuaro meꞌrã quẽꞌese weronojõ ĩꞌowĩ. Wãcũña marĩrõ yʉꞌʉ sẽꞌema peꞌe tutuaro ucũcã tʉꞌowʉ. Cʉ̃ ucũse coroneta putiro weronojõ bʉsʉwʉ. 11 Cʉ̃ yʉꞌʉre aꞌtiro niwĩ:\\n—Yʉꞌʉta nimʉꞌtãgʉ̃, nitʉogʉpʉ niꞌi. Nipeꞌtise mʉꞌʉ ĩꞌasere niꞌcã pũrĩpʉ ojaya. Mʉꞌʉ ojaꞌquere Asiapʉ nirã́ siete cururi Jesucristore ẽjõpeose cururicjãrãrẽ oꞌóya. Na aꞌticʉrã nima: Éfesocjãrã, Esmirnacjãrã, Pérgamocjãrã, Tiatiracjãrã, Sardicjãrã, Filadelfiacjãrã, tojo nicã Laodiceacjãrãrẽ oꞌóya, niwĩ.\\n12 Cʉ̃ tojo ucũcã tʉꞌogʉ, yʉꞌʉ ¿noa niti? nígʉ̃, majãmiĩꞌawʉ̃. Sietepagʉ sĩꞌose uru meꞌrã weeꞌquepagʉre ĩꞌawʉ̃. 13 Tepagʉ waꞌteropʉ niꞌcʉ̃ masʉ̃rẽ ĩꞌawʉ̃. Cʉ̃ suꞌtiro yoarojore sãñawĩ. Cʉ̃ cutiropʉ uru meꞌrã wééca dare dʉꞌtewĩ.\\n14 Cʉ̃ poari añurõ butise poari niwʉ̃. Cʉ̃ caperi peꞌe pecameꞌe ʉ̃jʉ̃rĩ põꞌrã weronojõ asiwʉ. 15 Cʉ̃ dʉꞌpocãrĩ cõme asipaꞌacjʉ pecameꞌepʉ ʉ̃jʉ̃rõ weronojõ niwʉ̃. Cʉ̃ ucũse peje maarĩ puꞌeeja oꞌmabʉrose weronojõ bʉsʉwʉ. 16 Cʉ̃ diacjʉ̃camocãpʉ siete ñocõarẽ cʉowĩ. Cʉ̃ ʉseropʉ niꞌcã pjĩ wiori pjĩrẽ cʉowĩ. Ti pjĩ pʉ́aperi osoyojaca pjĩ niwʉ̃. Cʉ̃ diapoa ʉmʉcocjʉ̃ mujĩpũ ʉpʉtʉ asistero weronojõ niwʉ̃.\\n17 Cʉ̃rẽ ĩꞌaʉcʉagʉ, wẽrĩgʉ̃ weronojõ cʉ̃ dʉꞌpocãrĩ tiro bʉꞌrʉqueꞌacãti. Yʉꞌʉ tojo waꞌacã ĩꞌagʉ̃, cʉ̃ diacjʉ̃camocã meꞌrã ñapeo, yʉꞌʉre niwĩ:\\n—Uiticãꞌña. Yʉꞌʉta nimʉꞌtãgʉ̃, nitʉogʉpʉ niꞌi. 18 Catinuꞌcũgʉ̃ niꞌi. Todʉporopʉre wẽrĩwʉ̃. Niꞌcãrõacãrẽ catinuꞌcũcãꞌa. Yʉꞌʉ masãrẽ wẽrĩdutimasĩꞌi. Pecameꞌepʉ waꞌadutimasĩꞌi. Ãpẽrã quẽꞌrãrẽ “Pecameꞌepʉ waꞌasome”, nímasĩꞌi. 19 Mʉꞌʉ ĩꞌaꞌquere, niꞌcãrõacã nisere ojaya. Beꞌropʉ mʉꞌʉ ĩꞌatje quẽꞌrãrẽ ojaya. 20 Apeyere masã todʉporopʉ masĩnoꞌña marĩꞌquere weregʉti. Ãꞌrã siete ñocõa aꞌtiro nisĩꞌrĩrã weema. Na yʉꞌʉre ẽjõpeose cururicjãrã wiorã sʉꞌori nirã́ nima. Siete sĩꞌose uru meꞌrã weeꞌquepagʉ quẽꞌrã aꞌtiro nisĩꞌrĩrõ weeꞌe. Te ticʉsepagʉ yʉꞌʉre ẽjõpeose cururicjãrã nima, nisĩꞌrĩrõ weeꞌe, niwĩ.","num_words":611,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.003,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Lucas 22 DES - Eropi irisubure bʉgabiriri pan erã - Bible Search\\nPahia oparã, judio masare buherã mera wejẽdiañorã Jesure\\nMt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53\\n1Eropi irisubure bʉgabiriri pan erã baburi bosenʉ merogã dʉhyayoro. Iri bosenʉ Pascua waĩcʉyoro. 2Eropirã pahia oparã, judio masare buherã mera Jesure wejẽdiarã, erã wejẽborore guñamaañorã. Jesure wejẽdia­quererã ta masapʉre güiñorã guari arĩrã.\\n3Eropi Judapʉ watĩ ĩgʉre ñero iidorecʉ̃ yʉhripʉ ĩgʉre. Juda doce Jesu buherã mera majagʉ árĩripʉ. 4Eropigʉ pahia oparãre, Goãmʉ wihi majarã surara oparã mera sãre weretamugʉ wapʉ. Erã pohrogue eja, erãre Jesure ĩgʉ ĩhmuborore weretamupʉ erã mera. 5Ĩgʉ erãre eroparĩcʉ̃ pee erã mucubiri, “Mʉre niyeru wajayerãca,” arĩñorã erã Judare. 6Erã eroparĩcʉ̃, “Áʉ, mʉare ĩgʉre ĩhmugʉra,” Juda arĩpʉ. Eropigʉ masa erã ĩabiririsubu Jesure ĩhaturirãre ĩgʉ ĩhmuborore corenipʉ.\\nJesu ĩgʉ buherã mera ĩgʉ baturinʉ árĩyoro\\nMt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1Co 11.23-26\\n7Bʉgabiriri panre erã baburinʉ bosenʉ árĩnʉgarinʉ árĩyoro. Eropiro Pascua majagʉ árĩbure ovejare erã wejẽrinʉ árĩyoro. 8Irisubu ta Pedro, Ñu sãre Jesu werepʉ:\\n—Bosenʉ mari baburire amurã waque, arĩpʉ Jesu erãre.\\n9—¿Nohonogue mari baburire amudoregʉ obeori mʉhʉ gʉare? arĩ serẽpiñorã erã.\\n10Erã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Jerusaléngue waque. Erogue mʉa ejacʉ̃ deco sorobu tuhpeogʉ mʉare bocatĩrigʉcumi. Ĩgʉ bocatĩricʉ̃ ĩgʉ mera waque. 11Eropa warã ĩgʉ sihu ñajari wihigue ejarã, wihi opʉre õpa arĩque: “‘¿Nohogue yʉhʉ, yʉ buherã mera Pascua maja barire barãcuri?’ arãmi buhegʉ,” arĩque wihi opʉre. 12Mʉa eroparĩcʉ̃ peegʉ wʉari taribure, ʉmaro maja taribure, mari gameri mera erã amura taribure ĩhmugʉcumi wihi opʉ. Erogue mari baburire iique mʉa, arĩpʉ Jesu erãre.\\n13Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã iri macague wañorã. Erogue erã ejacʉ̃ erãre ĩgʉ arĩdiro dopa ta eropa wayoro. Eropirã erã Pascua árĩcʉ̃ baburire amuñorã.\\n14Erã barisubu árĩcʉ̃ Jesu doce ĩgʉ buherã mera ba doapʉ. 15-16Erogue erã barogue doagʉ Jesu erãre werepʉ:\\n—Mʉare arĩgʉ iiaa. I Pascua bosenʉre mari iiaa Goãmʉ ĩgʉ yarãre ĩgʉ taurare guñarã. Pʉhrʉ Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrogue ĩgʉ yarãre tautuhagʉcumi. Ĩgʉ eropa tauboro core inʉno majare dipaturi basome yʉhʉ. Eropigʉ dohpaguere yʉ ñero tariboro core i Pascua maja barire mʉa mera turaro badiabʉ, arĩpʉ Jesu.\\n17-18Eropa arĩgʉ Jesu ihriripare aĩ, Goãmʉre “Õhaa,” arĩ serẽ, erãre werepʉ:\\n—Mʉare arĩgʉ tiiaa. Goãmʉ ĩgʉ opʉ árĩrogue igui decore ihriboro core ne dipaturi ihrisome yʉhʉ. Eropirã iri vinore aĩ mʉa basi ihrique, arĩpʉ Jesu.\\n19Eropa arĩtuha panre aĩ, Goãmʉre “Õhaa,” arĩpʉ. Eropa arĩtuha irirure nuha guerepʉ erãre. Irirure gueregʉ ta erãre werepʉ:\\n—I yʉ dʉpʉ ãhraa. Yʉ dʉpʉ yʉre ĩhaturirãre erã oburi dʉpʉ árĩroca. Mʉa ñeri iira wajare cóãbu sĩrigʉca yʉhʉ. Eropirã mʉa yʉre guñaburire ire baque, arĩpʉ Jesu.\\n20Eropa batuha eropa ta erãre ihriripa sãre ópʉ. Eropigʉ erãre werepʉ:\\n—Mʉa ñeri iirare cóãbu sĩrigʉca. Eropigʉ yʉ dire cóãgʉca. Eropa sĩrigʉ yʉ Pagʉ Goãmʉ “Masare õaro iigʉra,” ĩgʉ arĩdiro ii ojogorocʉgʉca.\\n21“Dohpaguere peeque mʉa. Yʉre ĩhaturirãre ĩhmubu yʉ mera ohõ doami. 22Goãmʉ ĩgʉ arĩdiro dopa ta yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ sĩrigʉca. Ĩgʉ eropa sĩridorequerecʉ̃ ta yʉre ĩhaturirãre ĩhmudigʉpʉ ñetariaro tarigʉcumi, arĩpʉ Jesu.\\n23Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erãpʉ erã basi õpa arĩ serẽpiñorã:\\n—¿Jesure ĩhaturirãre ĩhmubu mari mera majagʉ nihino árĩcuriba? arĩ serẽpiñorã erã basi.\\n“¿Mari mera majagʉ nihinopʉ opʉ árĩgʉcuri?” arĩ wereniguiñorã Jesu buherã\\n24Pʉhrʉ Jesu buherã õpa arĩ dʉyasoñorã:\\n—¿Mari mera majagʉ nihipʉ árĩgʉcuri opʉ? arĩ wereniguiñorã erã basi.\\n25Erã eropa arĩ wereniguicʉ̃ peegʉ Jesu erãre werepʉ:\\n—Goãmʉre masibirã oparãpʉ erã masare dorerã pũriro mera dorema. Eropirã oparãre “Erã masare õaro itamurã ãhrima,” arĩrima gajirã erãre. 26Mʉapʉ eropa oparã árĩdiasome mʉa basi. Mʉa mera majagʉ mʉa tĩgʉpʉ mʉa pagʉ magʉ iro dopa árĩporo. Mʉa mera majagʉ opʉ árĩdiagʉ gajirã itamugʉ árĩporo. 27¿Nihino ãhriri opʉ mʉa pepicʉ̃? ¿Ba doagʉpʉ opʉ ãhriri? ¿O barire duhpeogʉpʉ opʉ ãhriri? Ba doagʉ ta árĩcumi opʉ. Ĩgʉ eropa árĩquerecʉ̃ ta yʉpʉ pohro majagʉ iro dopa ta mʉare itamugʉ ahrabʉ.\\n28“Masa erã yʉre ñero iiquerecʉ̃ ta mʉapʉ yʉre duhubirabʉ. 29Eropigʉ yʉ Pagʉ ĩgʉ yʉre opʉ acudiro dopa ta mʉa sãre oparãre acugʉra yʉhʉ. 30Yʉ opʉ árĩcʉ̃ mʉa sã yʉ bari mesa ta baha ihrirãca. Eropirã mʉa oparã doarire doarãca. Mʉa ero doarã Israe masare doce cururi majarãre beyerãca õarã sãre ñerã sãre, arĩpʉ Jesu ĩgʉ buherãre.\\nPedro “Jesure masibeaa,” ĩgʉ arĩ gʉyaburiñere wereñumi Jesu\\nMt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38\\n31Eropa arĩtuhaja Pedrore Jesu õpa arĩ werepʉ:\\n—Simo Pedro yʉre peeque. Watĩ Satana mʉare árĩpehrerãre gamegʉ Goãmʉre serẽrami. Mʉa yʉre duhu ĩgʉ yare iicʉ̃ gamegʉ serẽrami. Trigo pohe opʉ ĩgʉ trigo gasirire cóãgʉ puri siriro dopa mʉare goroweodiami. 32Ĩgʉ mʉare eropa gamequerecʉ̃ yʉpʉ mʉre Goãmʉre serẽbasabʉ. Yʉre mʉ umupeo duhubiriburire serẽbasabʉ Goãmʉre. Eropigʉ mʉhʉ yʉ mera majagʉ dipaturi árĩgʉ mʉ acawererãre yaharãre guñaturacʉ̃ iique mʉhʉ, arĩpʉ Jesu Pedrore.\\n33Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pedro yʉhripʉ:\\n—Opʉ, mʉre erã peresu iiquerecʉ̃ ta, yʉhʉ mʉ mera majagʉ árĩniguigʉca. Mʉre erã wejẽquerecʉ̃ ta mʉ mera majagʉ árĩniguigʉca, arĩpʉ Pedro.\\n—Pedro, mʉre arĩgʉ iiaa. Dohpagã ñami cãreña ĩgʉ wereboro core ʉhresubu “Jesure masibeaa,” arĩgʉca mʉhʉ gajirãre, arĩpʉ Jesu Pedrore.\\nJesure erã ñero iinʉgaboro merogã dʉhyayoro\\n35Eropa arĩtuha Jesu ĩgʉ buherãre werepʉ:\\n—¿Sohõ árĩrasubure mʉa niyeru aju moorã, suhri diyeri aju moorã, zapatu moorã mʉare yʉ obeorasubure gajino dʉhyari mʉare? arĩ serẽpipʉ Jesu.\\n—Ne gajino gʉare dʉhyabirabʉ, arĩ yʉhriñorã erã.\\n36—Irisubure mʉare dʉhyabiriquerecʉ̃ ta dohpaguepʉre suhri diyeri ajure, niyeru aju sãre oparã irire aĩque. Eropirã mʉare matamijiri maricʉ̃ ĩarã mʉa suhrire duarã irimijire asũque. 37Ire mʉare arĩgʉ iiaa. Goãmʉ yare erã gojarapũ erã arĩdiro dopa ta yʉre eropa waro gahmea. Õpa arĩñuma iripũgue. “‘Ĩgʉ dorerire tarinʉgarã mera majagʉ ãhrimi,’ arĩrãcoma masa,” arĩ gojañuma yʉre, arĩpʉ Jesu. Erãpʉ arĩñorã:\\n38—Ĩaque opʉ. Pemiji matamijirire opaa gʉa, arĩñorã ĩgʉ buherã.\\n—Iripẽta árĩca, arĩ yʉhripʉ Jesu.\\nGetsemanígue Jesu Goãmʉ mera wereniguipʉ\\nMt 26.36-46; Mr 14.32-42\\n39Eropi Jesu ĩgʉ ero core ĩgʉ iiguadiro dopa ta Olivo waĩcʉdigʉ ʉtãgʉgue waha wapʉ. Ĩgʉ eropa wacʉ̃ ĩgʉ buherã ĩgʉ mera wañorã. 40Erogue ejagʉ ĩgʉ erãre werepʉ:\\n—Goãmʉre serẽque mʉa ñerire iibiriboro dopa, arĩpʉ erãre Jesu.\\n41Eropa arĩtuha ĩgʉ seyaro merogã yujugʉ ta wanemo, mereja Goãmʉ mera wereniguipʉ:\\n42—Ahʉ, yʉ ñero tariburire iidiabigʉ iibiricãque. Yʉ eropa serẽquerecʉ̃ ta yʉ gamero dopa iibita. Mʉpʉ masia. Mʉ gamero dopa ta iique, arĩ serẽpʉ Jesu Goãmʉre.\\n43Ĩgʉ eropa arĩ serẽcʉ̃ ʉmarogue aridigʉ anyu Jesure dehyoapʉ ĩgʉre itamugʉ. 44Eropigʉ Jesu ñero sĩporãcʉ turaro mera Goãmʉ mera wereniguipʉ. Eropiro ĩgʉ ñajasiri guari di wiriro dopa ĩgʉre wiridijayoro.\\n45Goãmʉ mera wereniguituha wahgãnʉgaja, ĩgʉ buherã pohrogue dujaa wapʉ. Ĩgʉ dujajacʉ̃ ĩgʉ buherã bʉrigã bʉjawererã árĩrã carĩrã árĩñorã. 46Eropigʉ Jesu erãre õpa arĩ werepʉ:\\n—¿Duhpirã carĩri mʉa? Wahgãque. Goãmʉre serẽque mʉa ñeri iibiriburire, arĩpʉ Jesu erãre.\\nJesure ĩhaturirã ĩgʉre peresu iiñorã\\nMt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11\\n47Ĩgʉ eropa arĩ wereniguirisubu masa bajarã erañorã. Juda doce buherã mera majagʉ árĩdigʉ masare mʉhtagãridigʉ árĩpʉ. Eropigʉ ĩgʉ Jesu pohro eraa, ĩgʉ wayuporãre mimipʉ ĩgʉre. 48Ĩgʉ eropa mimicʉ̃ Jesupʉ ĩgʉre serẽpipʉ:\\n—Juda, ¿yʉ masʉre Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉre yʉre ĩhaturirãre ĩhmugʉ yʉ wayuporãre mimiri mʉhʉ? arĩpʉ Jesu.\\n49Ĩgʉ eropa arĩra pʉhrʉ Jesu buherã masa Jesure erã ñeaburire masirã ĩgʉre serẽpiñorã:\\n—Opʉ, ¿gʉa matamijiri mera erãre gamequeãsi? arĩñorã erã.\\n50Erã eropa arĩra pʉhrʉ yujugʉ Jesu buherã mera majagʉpʉ pahia opʉ pohro majagʉre ĩgʉ matamiji mera ĩgʉ gamirore diayepʉ árĩri gamirore tabe coro dijucãpʉ. 51Ĩgʉ eropa iicʉ̃ ĩagʉ Jesu õpa arĩpʉ:\\nEropa arĩtuha pohro majagʉ gamiro árĩrañere mohmepipʉ. Ĩgʉ eropa iicʉ̃ pohro majagʉpʉ mʉraro ta dujapʉ daja. 52Eropa iituha pahia oparãre, Goãmʉ wihi surara oparãre, mʉrã sãre ĩgʉre ñeamorãre Jesu serẽpipʉ:\\n—¿Mʉa matamijiri mera, yucʉ dʉcari mera arirã yajari masʉre iro dopa ta yʉre ñearã arirã iiari? 53Ʉmʉri nʉcʉ Goãmʉ wihigue mʉa mera yʉ árĩcʉ̃, mʉa yʉre ñeabiribʉ. Eropa arĩquerecʉ̃ ta dohpague mʉa ñerã yanʉ ta ãhraa. Watĩ ĩgʉ tarinʉgaburisubu árĩro iiaa, arĩpʉ Jesu.\\n“Jesure masibeaa,” arĩpʉ Pedro\\nMt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27\\n54Erã Jesure ñeatuha pahia opʉ ya wihigue aĩgãñorã erã ĩgʉre. Erã aĩgãcʉ̃ Pedro yoarogue erãre ĩhanʉrʉsiapʉ. 55Opʉ ya wihigue ejacʉ̃, iri wihire cãhmotara sãriro pohecague õari goro deco peame dihuñorã gajirã. Erã dihucʉ̃ ĩagʉ Pedro peame pohro doarã mera doapʉ. 56Ĩgʉ peame boyorogue doacʉ̃ yujugo pohro majago ĩgʉre õaro ĩhanʉrʉ gajirãre õpa arĩ werepo:\\n—Ihĩ sã ĩgʉ mera ta ãhrami, arĩpo igo.\\n57Igo eroparĩcʉ̃ Pedro yʉhripʉ:\\n—Nomeo, ĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩripʉ Pedro. 58Pʉhrʉ ñari gajigʉ Pedrore ĩha, õpa arĩ werepʉ:\\n—Mʉ sã erã mera majagʉ ta ãhraa, arĩpʉ ĩgʉ.\\n—Ne, árĩbeaa, arĩripʉ Pedro.\\n59Yuju hora pʉhrʉ gajigʉ gajirãre õpa arĩ werepʉ:\\n—Diaye ta ãhraa. Ihĩ Galilea majagʉ ãhrimi. Diaye ta Jesu mera ãhrami ihĩ sã, arĩpʉ ĩgʉ gajirãre.\\n60Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ Pedro y��hripʉ:\\n—Mʉ arĩgʉre ne masibeaa yʉhʉ, arĩ yʉhripʉ.\\nĨgʉ eropa arĩ wereniguirisubu cãreña werepʉ. 61Ĩgʉ werecʉ̃ mari Opʉ Jesu wihi pohro árĩdigʉ Pedrore maji ĩapʉ. Ĩgʉ eropa ĩacʉ̃ Pedropʉ Jesu ĩgʉ arĩrare guñapʉ. “Dohpagã ñami cãreña ĩgʉ wereboro core, ʉhresubu mʉhʉ, ‘Yʉhʉ Jesure masibeaa,’ arĩgʉca mʉhʉ,” Jesu ĩgʉ arĩrare guñapʉ Pedro. 62Eropigʉ Pedro erogue wiriri, turaro orepʉ.\\nJesure wereya, pañorã erã\\nMt 26.67-68; Mr 14.65\\n63Eropirã Jesure corerã surara ĩgʉre wereya, pañorã. 64Eropa parã ĩgʉ cuirire diricãhmota, ĩgʉre serẽpiñorã:\\n—¿Noa mʉre pari? Ĩabiriqueregʉ ta wereque gʉare, arĩ wereyañorã erã.\\n65Eropirã baja gaji ñero arĩ wereyañorã erã ĩgʉre.\\nJesure opʉ serẽpipʉ\\nMt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24\\n66Eropirã boyorogue ta mʉrã, pahia oparã, judio masare buherã sã gamenereñorã. Erã eropa gamenererore gajirã erã pohrogue Jesure aĩgãriñorã.\\n67—Wereque gʉare. ¿Goãmʉ beyedigʉ Cristo ãhriri mʉhʉ? arĩ serẽpiñorã erã Jesure.\\nErã eroparĩcʉ̃ Jesu yʉhripʉ:\\n—Mʉare yʉ werecʉ̃ sãre yʉre peesome mʉa. 68Mʉare yʉ serẽpicʉ̃ yʉre yʉhrisome mʉa. Eropirã yʉre wiusome mʉa. 69Mʉa yʉre wiubiriquerecʉ̃ ta pʉhrʉ ñari ʉmʉri nʉcʉ yʉhʉ masʉ Goãmʉ ĩgʉ obeodigʉ Goãmʉ yʉ Pagʉ turagʉ ĩgʉ diayepʉ doagʉ árĩgʉca, arĩpʉ Jesu.\\n70Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ erã árĩpehrerã serẽpiñorã daja dipaturi:\\n—¿Eropa arĩgʉ “Yʉhʉ Goãmʉ magʉ ãhraa,” arĩri mʉhʉ? arĩñorã erã.\\n—Mʉa arĩro dopa ĩgʉ ta ãhraa, arĩ yʉhripʉ Jesu erãre.\\n71Ĩgʉ eroparĩcʉ̃ õpa arĩ erã basi wereniguiñorã erã:\\n—Ĩre weresãrãre gajirãre mari gamebeaa pare. Erã nʉcʉ ta sihajama. Ĩgʉ Goãmʉre ĩgʉ ñero wereniguicʉ̃ mari basi ta mari peea. Eropirã ĩgʉ ñero iira dipuwajare masituhaa, arĩñorã erã erã basi.","num_words":1500,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"San Marcos 12:10-11 BSNNT - Gajeye ado bajiro - Bible Search\\nSan Marcos 11 San Marcos 13\\nSan Marcos 12:10-11\\n10-11Gajeye ado bajiro gotirũtuasuju Jesús:\\n—“Ʉye vese ʉjʉ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone viri bʉarimasa gʉ̃ta ĩna beserocaria ñaboarine, ñamasurica ñarʉaroja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. ¿Tire ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja:\\n“Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩnare yigotiyuju Jesús, paia ʉjarãre.\\n12Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Ʉye vese coderimasa ĩ yijama, manirene yigʉ yami. To yicõari, gʉ̃tavi quẽnorimasa ĩ yijaquẽne, manirene yami. Ĩre rojose mani yisere yigʉ yami”, yiajimasiñujarã ĩna. To bajiri Jesúre ñiarʉaboayujarã. To bajiboarine masare güirã, ĩre ñiabesujarã. Ĩre ñiarʉaboa, vacoasujarã ĩna yuja.","num_words":143,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Apocalipsis 11 BSNNT - To ĩ yiro bero, cõĩariʉre yʉre - Bible Search\\n1To ĩ yiro bero, cõĩariʉre yʉre ĩsicami ángel. Ĩ ĩsirone, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami Dios:\\n—Tiʉ rãca yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavire cõĩaaya. Yʉre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉorijʉre quẽne cõĩama. To yicõari, “¿Nocãrãcʉ masu ñati yʉre rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rẽjarã?” yigʉ, ĩnare cõĩama. 2Ti vi tʉ ñaritũcurorema cõĩabesa. Yʉre ajimena yatũcuro ñarʉaroja ti tũcuro. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉ ya macajʉre rojose yicudirʉarãma ĩna. 3To bajiri jʉarã yʉre gotirẽtobosaronare cõarʉcʉja yʉ. Idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉre gotirẽtobosa ñarʉarãma ĩna. “‘Sʉtiritiama’ yiĩato” yimasiore sudi sãñacõari, gotiñarʉarãma —yʉre yi ocaruyucami Dios.\\n4Ĩna jʉarã gotirẽtobosarimasa ĩna ñajama, adi macarʉcʉro ʉjʉ, Dios ĩaro rĩjorojʉa, jʉ olivo vãme cʉtiʉri, to bajicõari, sĩabusuojeoriajʉri, jʉajʉ ti ñarore bajiro ñarã bajicama. 5Gotirẽtobosarimasare ĩaterã, ĩnare rojose ĩna yirʉaboajama, ĩna riserijʉ jea budicajʉ. Ti rãca ĩnare soereajeocõacama ĩna. 6Oco quedise ĩna bojabetijama, “Oco quedibeticõato” yirã ñacama. To bajiri, Diore ĩna gotirẽtobosarirodo cõrone “Oco quedibeticõato” yicama. Ocore quẽne, ri'i godoveomasirã ñacama. To yicõari, adi macarʉcʉroanare, no ĩna bojase “Rojose tãmʉoato” yimasirã ñacama. No ĩna bojarore bajiro tire yimasirã ñacama.\\n7Diore ĩna gotirẽtobosa gajanorone, ĩnare sĩagʉagʉ ĩna tʉjʉ mʉjaejacami tʉsabetigojeagʉ güiogʉ. To bajicõari, ĩnare sĩareacami. 8Ĩnare sĩareacõari, jairimaca varia maajʉ ĩna rujʉrire cũcami. Mani ʉjʉre ĩna jajusĩacati maca ñacajʉ ti maca. Ti macana bʉto rojose yirã ñari, Sodoma macana ñamasiriarã, to yicõari, Egipto sitana ñamasiriarãre bajiro yicama ĩna. 9To bajiri güiogʉ ĩ sĩacana idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco maajʉ cũñacajʉ ĩna rujʉri. Masa ñajediro, cojo jũnana rʉyabeto, cojo sitana rʉyabeto, ĩna rujʉrire ĩacama. Sĩgʉ̃ri, ĩacõari, ĩna yujerʉaboajaquẽne, ĩnare matacami güiogʉ. Bʉto ĩna ĩaterã ĩna ñajare,\\n—Ĩnare yujebeticõato —yicama masa. 10Gotirẽtobosarimasa ĩna rijacoajare, jãjarã masa, bʉto variquẽnacama. Variquẽnarã ñari, vaja manone gajeyeũni gãmerã ĩsicama.\\n11To bajiro ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco tʉsatone, ĩnare catiocami Dios. To ĩ yijare, tudicaticõari, ĩna vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃sere ĩaʉcacõari, bʉto güicama masa. 12To ĩna bajirone, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajise ocaruyucajʉ:\\nTo bajiro yi ocaruyucatire ajicõari, masa ĩnare ĩaterã ĩna ĩarone, buerigaseri vatoajʉ mʉjacoacama ĩna. 13Ĩna mʉjatone, adi macarʉcʉro bʉto sabecajʉ. Ti saberone, ti macare mil ñariviri ti ñajama, cien ñariviri juriavẽjacajʉ. To ti bajirone, siete mil masa bajireacama. Gãjerã, catirʉyarã, ĩaʉcacoacama ĩna quẽna. Bʉto güirãne Diore rʉ̃cʉbʉocama.\\n14To bajiro ĩna bajicati, jʉaji bajitʉsacajʉ. Yoato mene rojose tãmʉocama ĩna quẽna.\\n15Masa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉoro beroacane, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ, Dios tʉagʉ ángel jutitʉsacami. Ĩ jutirone, õ vecajʉ jãjarã masa ĩna oca jedirore bajiro ruyugoaro ado bajiro yi ocaruyucajʉ:\\n16-17Ti ocaruyusere ajicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã, Dios rĩjorojʉa, ʉjʉ ya cũmurorijʉ rujiriarã ñari, rũjuqueacõari, sitajʉ muqueacoacama ĩna. To bajiro yicama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. To yicõari, ado bajiro Diore basarʉ̃cʉbʉocama:\\n18Mʉre masimena bʉto mʉre jũnisiniadicama ĩna. Yucʉrema, mʉjʉa, ĩnare ĩajũnisinicõari, rojose ĩna yise vaja rojose mʉ yirotirʉ̃mʉ ejacoajʉ. Rojose ĩnare yicõari, mʉre gotirẽtobosarimasare, to yicõari, mʉ yarã, mʉre rʉ̃cʉbʉorã ñamasurã, ñamasumena quẽne, ĩna jedirore quẽnaro ĩna yire vaja, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja mʉ. Adi macarʉcʉroanare gãjerãre rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare mʉ rearotirʉ̃mʉ ejacoajʉ yuja —Diore yibasarʉ̃cʉbʉocama, Dios rĩjorojʉa muqueacana.\\n19To ĩna yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi soje jãnacoacajʉ. To bajirone, ti vi jubeajʉre Dios ĩ rotimasire sãñarijataro ruyucajʉ. Ruyucõari, tijʉne bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ. To bajicõari, yʉsʉjedise oco veta bʉto vẽjacajʉ.","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"U̶mʉreco pacʉ wederique SAN MATEO 2\\n1 Tii yepa macʉ̃ wiogʉ Herodes cʉ̃ ca niiri cuure, Judea yepa macã macã Belén'pʉ Jesús cʉ̃ ca baʉaricaro jiro, jĩcãrã ca majirã,* Magos. muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña macã yepa macãrãpʉ, ñocõa cʉ̃ja ca biirijere ca buerã, Jerusalén're, 2 o biro ĩi jãiña eaupa:\\n3 To biro cʉ̃ja ca ĩirijere tʉogʉ, wiogʉ Herodes pea ñee pee ĩi majiticã, bʉaro tʉgoeña paicoaupi. Ñucã Jerusalén macãrã cãa niipetirãpʉra to birora biiupa. 4 To biri wiogʉ Herodes pea, paia ʉparãre, doti cũuriquere jʉo bueri majare, jʉo nea poori:\\n5 To biro cʉ̃ ca ĩi jãiñaro:\\n6 “Mʉ Belén, Judea yepare ca niiri macã, tii yepa macã macãri ca nii majuropeeri macãri watoare, watoa macã macã méé mʉ nii.\\nMʉre jĩcʉ̃ wiogʉ baʉarucumi, yʉ yaarã, Israel yaa pooga macãrãre ca ĩa nʉnʉjeepʉ,”† Mi 5.2. ĩi —ĩiupa.\\n7 To cõrora Herodes pea, ca majirã wadore jʉo cojori, ñocõ cʉ̃ ca bau ea jʉorica cuure añuro cʉ̃jare jãiña tʉoupi. 8 To biri Herodes Belén'pʉ cʉ̃jare tiicojogʉ, o biro ĩi cojoupi:\\n9 Wiogʉ to biro cʉ̃jare cʉ̃ ca ĩirijere tʉo yapanori jiro, ca majirã pea waacoaupa ñucã. Ñocõ, muipũ cʉ̃ ca mʉa doori nʉña macã yepapʉ niirã cʉ̃ja ca ĩaricʉ pea ñucã cʉ̃jare jʉgue nʉnʉa waa, wimagʉ cʉ̃ ca niiri tabe jotoa tua nʉcã eaupi. 10 Ñocõ to biro cʉ̃ ca biiro ĩarã, ca majirã pea bʉaro ʉjea niiupa. 11 Tii wiipʉ earã, wimagʉre, cʉ̃ paco María mena ca niigʉre ĩaupa. Cʉ̃re ĩarã, cʉ̃ja ãjʉro jupeari mena ea nuu, cʉ̃re ĩi nʉcʉ̃ bʉoupa. To biro tii, cʉ̃ja acacũmuarire pãa, oro,‡ Ca wapa pacarije. yucʉ díi ca jʉti añurije, mirra, cʉ̃re tiicojo nʉcʉ̃ bʉoupa. 12 Jiro quẽñaricaropʉ, “Herodes pʉto peera waaticãña,” ca ĩi wede majio ecoricarã niiri, cʉ̃ja yaa yepapʉ tua waarã, ape maa pee waacoaupa.\\n13 Ca majirã cʉ̃ja ca tua waaro jiro, jĩcʉ̃, Ʉpʉ yʉʉ cʉ̃re queti wede bojari majʉ Josére cʉ̃ ca quẽñaropʉ cʉ̃re baua eari, o biro cʉ̃re ĩiupi: “Wãcãña. Wimagʉre, cʉ̃ pacore, Egiptopʉ jʉo duti waagʉja. Toopʉ mʉ niicãrucu ména. Jiro mʉre yʉ wederucu ñucã. Herodes wimagʉre cʉ̃re jĩa cõarʉgʉ mʉjare amagʉ doogʉ tiimi,” ĩiupi.\\n14 To cõrora José pea wãcã, wimagʉre ami, cʉ̃ pacore jʉo, tii ñamira waacoaupa Egiptopʉ. 15 Toopʉ niicãupa, Herodes cʉ̃ ca bii yairopʉ. O biro bii eaupa, Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ yee quetire wede jʉgueri majʉ mena: “Egiptopʉ ca niigʉre yʉ jʉo cojowʉ yʉ Macʉ̃re,” cʉ̃ ca ĩi owa cũu jʉguequĩrique.§ Os 11.1.\\n16 Herodes pea ca majirã cʉ̃re cʉ̃ja ca ĩi ditoriquere majiri, ajia ametʉacoari, Belén macãrã, tii macã wejari macãrã niipetirã ʉmʉa wimarãre pʉa cʉ̃ma ca cʉorã, cʉ̃ja jiro macãrã cãare jĩa peoticã dotiupi, ca majirã cʉ̃ja ca wedericarore biro, “To cãnacã cʉ̃ma ca cʉogʉ niicumi,” ĩi majiri.\\n17 O biri wãme bii eaupa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri majʉ Jeremías niiquĩricʉ o biro cʉ̃ ca ĩi owarique:\\n18 “Ramápʉre acaro buirique wedeo, yacó, ñañaro tamʉo tʉgoeña pai otirique, wedeo.\\nmee, cõ puna cʉ̃ja ca bii yaicoarique ca niiro macã,” ĩiupi.* Jer 31.15.\\n19 Herodes cʉ̃ ca bii yairo jiro, jĩcʉ̃ Ʉpʉ yʉʉ cʉ̃re queti wede bojari majʉ, José, Egiptopʉ cʉ̃ ca niiro cʉ̃ ca quẽñaropʉ cʉ̃re baua eari, o biro cʉ̃re ĩiupi: 20 “Wãcãña. Wimagʉre, cʉ̃ pacore, jʉo tua waagʉja ñucã Israel yepapʉ. Mee wimagʉre ca jĩarʉgamiricarã bii yai peticoama,” cʉ̃re ĩiupi. 21 To biri José wãcã, wimagʉre, cʉ̃ pacore, Israel yepapʉ jʉo tuacoaupi ñucã. 22 To biro bii pacagʉ, Herodes macʉ̃ Arquelao, cʉ̃ pacʉ wajoaye Judea yepa macãrã wiogʉ cʉ̃ ca niirijere queti tʉori, toopʉre waarʉgʉ uwi jañuupi. To biri cʉ̃ ca quẽñaropʉ Ʉmʉreco Pacʉ cʉ̃ ca wede majioricʉ niiri, Galilea yepa pee waacoaupi. 23 Toopʉ eagʉ, Nazaret macãpʉ niigʉ waaupi. O biro bii eaupa, Ʉmʉreco Pacʉ yee quetire wede jʉgueri maja, “ ‘Nazaret macʉ̃ niimi,’ ĩiricʉ niirucumi,” cʉ̃ja ca ĩiricarore birora biro.\\n†2:6 Mi 5.2.\\n‡2:11 Ca wapa pacarije.\\n§2:15 Os 11.1.\\n*2:18 Jer 31.15.","num_words":608,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Romanos 8 DES - - Bible Search\\nRomanos 7 Romanos 9\\nEspíritu Santore oparã erã árĩricʉrire were gojañumi Pablo\\n1Dohpaguere Jesucristo yarãre erã dipuwajacʉboro mara. Erã ñerire erã ʉaribejarire iiniguibeama. Eropirã Espíritu Santo ĩgʉ dorero dopa ta iiniguicãma erã. 2Eropigʉ Jesucristo yarã mari árĩcʉ̃ Espíritu Santo ñero iirire duhucʉ̃ iimi marire. Eropigʉ Espíritu Santo árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩcʉ̃ iimi marire. Ñerire marire duhucʉ̃ iigʉ, marire peamegue wabonirãre taumi. 3Moise dorerire mari gamero iirã ne bocatĩusome. Eropirã iri doreri mera mari Goãmʉ mera õaro árĩmasibiribʉ. Mari eropa árĩrã árĩquerecʉ̃ ta õpa Goãmʉ marire õarã árĩcʉ̃ iidigʉ árĩmi. Irire mari ñeri dipuwajare wajayebasabure ĩgʉ magʉre obeodigʉ árĩmi. Ĩgʉ magʉ mari iro dopa ta dʉpʉcʉdigʉ árĩmi. Eropigʉ wajayebasagʉ mari pepirigue ñeri árĩrire cóãdigʉ árĩmi. 4Marire eropa ta iidigʉ árĩmi Goãmʉ ĩgʉ dorerire õarire ĩgʉ turari mera mari iiboro dopa. Ĩgʉ dorerire iirã árĩrã mari ʉaribejarire iibeaa mari. Eropirã Espíritu Santo ĩgʉ itamuri mera ĩgʉ dorero dopa ta iiaa mari.\\n5Erã gamero ñerire iidiarã, ñeri dihtare ʉaribejama. Espíritu Santo ĩgʉ dorero dopa ta iiniguirãpʉ õari dihtare iidiama erã. 6Erã gamero ñeri dihtare iidiarã, iri dihtare ʉaribejarã peamegue warãcoma. Espíritu Santo ĩgʉ gamerire turaro iidiarãpʉ árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩrãcoma. Eropirã erã õaro árĩcãrãcoma. 7Erã gamero iirã Goãmʉre gamesʉribirã ãhrima. Erã Goãmʉ dorerire ne yʉhribeama. Ĩgʉ dorerire ne yʉhrimasisome erã. 8Eropirã erã gamero iirã Goãmʉre ĩhasʉacʉ̃ iimasibeama.\\n9Mʉapʉ mʉa gamero iibeaa. Espíritu Santo mʉa mera árĩcʉ̃ ĩgʉ gamerire iiaa. Eropirã Espíritu Santore moorãpʉ Cristo yarã árĩbeama. 10I ʉmʉre masa ñerire iira dipuwaja mari árĩpehrerã sĩrimorã dihta ãhraa. Mʉa sĩrimorã árĩquererã ta Cristo yarã mʉa árĩrã ĩgʉ mera eropa árĩniguirãca mʉa. Goãmʉ mʉare “Õarã ��hrima,” ĩgʉ arĩ ĩacʉ̃ ĩgʉ mera eropa árĩniguirãca mʉa. 11Goãmʉ Jesure masudigʉ árĩmi. Eropa masudigʉ árĩgʉ, Espíritu Santo mʉa mera ĩgʉ árĩniguicʉ̃ mʉa sĩrira pʉhrʉ Goãmʉ mʉa sãre masugʉcumi. Eropa masugʉ õaro árĩcʉ̃ iigʉcumi mʉare. Jesure ĩgʉ masudiro dopa ta eropa masugʉcumi mʉare.\\n12Yʉ acawererã, “Ĩgʉ eropa ta iigʉcumi,” arĩrã mari gamero iibiricãrã. 13Mari gamero ñerire iirã, peamegue wamorã árĩcãrã tiiaa mari. Espíritu Santo ĩgʉ itamuri mera mari ñeri iiricʉrire duhurã, árĩpehrerinʉri Goãmʉ mera árĩrãca.\\n14Árĩpehrerã Espíritu Santore yʉhrirã Goãmʉ porã ta ãhrima. 15Espíritu Santo mari mera ĩgʉ árĩnʉgacʉ̃ Goãmʉ porã árĩnʉgabʉ mari. Eropigʉ ĩgʉ porã árĩcʉ̃ marire dipuwaja moasome. Peamegue wadoresome. Eropirã güibeaa mari iribojeguere mari güidiro dopa. Ĩgʉ porã árĩrã, Espíritu Santo ĩgʉ itamuri mera dohpaguere “Ahʉ,” arãa mari Goãmʉre mari Pagʉre 16Eropigʉ Espíritu Santo mari pepirigue õpa masicʉ̃ iimi: “Diaye ta Goãmʉ porã ãhraa mari,” marire arĩ masicʉ̃ iimi ĩgʉ. 17Eropirã ĩgʉ porã árĩrã, Goãmʉ árĩpehrerire ĩgʉ porãre “Ogʉra,” ĩgʉ arĩrare maripʉ oparãca. Jesucristo mera irire oparãca mari. Cristo yare mari iira waja gajirã mera ñero tarinirã árĩrã, mari ĩgʉ mera ʉmarogue õaro árĩcãrãca. Eropirã Goãmʉ ĩgʉ porãre “Ogʉra,” ĩgʉ arĩrare oparãca mari.\\n18Dohpaguere i yebare ñero taria mari. Pʉhrʉguere ʉmaroguere õaro árĩcãrãca. Eropirã dohpaguere ñero tarirã wʉaro bʉjawere pepibiricãque. Mari ñero tarirapʉ pehrea waroca. Pʉhrʉ õaro árĩcãrãca Goãmʉ pohrogue. Eropirã mucubirirãca mari. Iri mucubiriripʉ ne pehresome marire. 19Eropirã Goãmʉ porã Goãmʉ pohroguere õaro árĩrãcoma. Mari eropa wacʉ̃, árĩpehreri Goãmʉ ĩgʉ ĩhacũnugura sã mama dihta gohroto pehrea waroca. 20Dohpaguere ĩgu ĩhacũnugura árĩpehreri ñero taria. Iri gamero eropa wabiriyoro. Adán ñeri iinʉgara pʉhrʉ Goãmʉ ĩgʉ ĩhacũnugurare ñero wacʉ̃ iiñumi. Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ ĩhacũnugurare eropa ta ñero árĩdoreniñumi dohpa. Pʉhrʉ ĩgʉ ĩhacũnugurare õaripʉre gohrotogʉcumi daja ĩgʉ. 21Eropigʉ Goãmʉ ĩgʉ ĩhacũnugura boapehreaborare õaripʉre gohrotogʉcumi. Goãmʉ porãre õarã erã gohrotoro dopa ta, i ʉmʉ maja ĩgʉ ĩhacũnugura sãre árĩpehrerire õari dihta gohrotogʉcumi. 22Ire mari masia: Ñerire masa iinʉgara pʉhrʉ árĩpehreri Goãmʉ ĩgʉ ĩhacũnugura ñeri wayoro. Eropiro Goãmʉ õarire ĩgʉ gohrotoborore corero iiaa. 23Maripʉ Espíritu Santore oparã ãhraa. Ĩgʉ yarã mari wacʉ̃ Goãmʉ Espíritu Santore mata omi marire. Ĩgʉ ĩhacũnugura iro dopa ta mari sã ñero taria. Eropirã õaripʉre gohrotoborore bʉrigã gamerã cohrea. Eropirã ĩgʉ porã mari ĩgʉ pohro waboro sãre bʉrigã gamerã cohrea mari. Mama dʉpʉre ĩgʉ marire ĩgʉ oboro sãre bʉrigã gamerã cohrea. 24Mari eropa corerã árĩcʉ̃, ĩgʉ ta marire peamegue wabonirãre taugʉcumi. Ĩgʉ pohrogue árĩnirã árĩrã ĩgʉ pohrogue mari waborore corebiriboya mari. Marire ĩgʉ tautuhara pʉhrʉ árĩcʉ̃ irire corenemobiriboya. 25Eropirã ĩabiriquererã ta dohpa, Goãmʉ marire ĩgʉ tauborore corerã eropa coreniguia õaro yojaro mariro.\\n26Eropirã mari Goãmʉre õaro guñaturabirã ĩgʉ gamerire õaro masibirã árĩcʉ̃ ĩha Espíritu Santo marire itamumi. Eropirã Goãmʉre queoro serẽmasibiriquerecʉ̃ Espíritu Santopʉ mari ya árĩburire Goãmʉre serẽbasami. Marire mojomoro ĩagʉ mari ya árĩburire Goãmʉre serẽbasami. 27Goãmʉ ĩgʉ gamero dopa ta, mari Jesu yarã árĩborore serẽbasami ĩgʉ Espíritu Santo. Ĩgʉ eropa arĩ serẽbasacʉ̃ Goãmʉ mari pepirire masipehogʉ árĩgʉ Espíritu Santo ĩgʉ serẽrare masimi.\\nCristo ya turari mera ñeri iirire tarinʉgarãca mari, arĩ gojañumi Pablo\\n28Ire masia: Árĩpehrerã Jesure mahirã mari árĩcʉ̃ ĩgʉ gamerire iimorãre beyepʉ ĩgʉ marire. Eropa beyegʉ Goãmʉ eropa ĩhadibuniguicãmi marire. Eropigʉ mari ñero taricʉ̃ ĩagʉ Goãmʉpʉ marire õaro wacʉ̃ iigʉcumi. 29Goãmʉ marire ĩgʉ yarã árĩmorãre matague ta mari ne masa dehyoaboro coregue ta guñatuhapʉ. Eropa guñagʉ ĩgʉ magʉ ĩgʉ õagʉ árĩro dopa ta marire õarã árĩrare guñapʉ. Ĩgʉ magʉ iro dopa marire árĩdorepʉ bajarã masa ĩgʉ magʉre mari tĩgʉcʉborore. Eropigʉ árĩpehrero marire eropa wara mera marire õarã gohrotocʉ̃ iimi. 30Matague ta ĩgʉ yarã ĩgʉ árĩdorenirã mari árĩcʉ̃, ĩgʉ porã mari árĩmorã sãre beyepʉ marire. Eropigʉ marire ĩgʉ beyenirãre “Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,” arĩ ĩhami. Marire ĩgʉ eropa “Õarã ãhrima,” arĩ ĩagʉ ĩgʉ mera ʉmaroguere õaro árĩcʉ̃ iigʉcumi.\\n31Irire masirã õpa pepia mari: Goãmʉ marire ĩgʉ mahinirãre, ne gajirã ĩhaturirã bocatĩubeama. 32Goãmʉ mari ya dipuwaja sĩribure ĩgʉ magʉre obeodigʉ árĩmi. “Yʉ magʉre mahia. Eropigʉ ĩgʉre obeobeaa,” arĩbiridi árĩmi. Eropigʉ mari ya árĩburire ĩgʉ magʉre obeodigʉ árĩgʉ Jesucristo mera árĩpehrerire õari dihtare ogʉcumi ĩgʉ marire. 33Goãmʉ beyenirã mari árĩcʉ̃, ĩgʉ marire “Dipuwaja moorã, õarã ãhrima,” arĩ ĩhami. Mari ĩgʉ eropa arĩnirã árĩcʉ̃, gajirã marire “Ñerã ãhrima,” ne arĩ weresãmasibeama. 34Cristo mari ya dipuwajare sĩrira pʉhrʉ masa mʉriadi árĩmi. Eropigʉ Goãmʉ diayepʉ dohpaguere ĩgʉ ãhrimi dorebu. Eropigʉ ĩgʉ mari ya árĩburire diaye ta ʉmʉri nʉcʉ serẽbasagʉ iimi Goãmʉre. Eropirã gajirãpʉ ne marire “Erã ñeri iira dipuwaja moaque,” arĩmasibeama. 35Cristo marire ĩgʉ bʉrigã mahicʉ̃ gajirãpʉ “Erãre ne mahibiricãque,” arĩmasisome ĩgʉre. Eropigʉ mari ñero tariquerecʉ̃ ta, mari güiquerecʉ̃ ta, gajirã marire erã ñero iiquerecʉ̃ ta, mari oaboaquerecʉ̃ ta, suhri marirã mari árĩquerecʉ̃ ta, gʉhyaro marire árĩquerecʉ̃ ta, marire erã wejẽquerecʉ̃ ta, Cristo marire eropa mahiniguicãgʉcumi. 36Goãmʉ yare erã gojarapũ marire eropa waburire werero õpa arĩ werea:\\nGoãmʉ, mʉ yarã gʉa árĩri waja erã wejẽsũmorã ta árĩniguirã tiiaa gʉa. Oveja erã wejẽmorã erã árĩro dopa ta, gʉa sãre eropa ta wahaa, arĩ gojañuma Goãmʉ yare erã gojarapũgue.\\n37Eropirã mari ñero tariquererã ta, Cristo marire mahigʉ ĩgʉ itamuri mera, turaro mera ñerire tarinʉgarãca mari. 38-39Goãmʉ marire ĩgʉ mahirare ĩhmudi árĩmi mari Opʉ Jesucristo mari ya árĩburire sĩricʉ̃. Eropigʉ ĩgʉ marire bʉrigã mahigʉ ne duhusome. Mari sĩricʉ̃ sãre, mari ojocaricʉ̃ sãre mahi duhusome. Dohpaguere, pʉhrʉgue sãre, marire ĩgʉ ne mahi duhusome. Eropirã anyua, watẽa oparã ʉmaro majarã, i yeba majarã oparã, ñerã deyobirã sã marire Goãmʉre “Mʉ yarãre mahibiricãque,” arĩrã, bocatĩusome. Eropiro ne yujugʉ ne yujuñe ĩgʉ ĩhacũnugura marire ĩgʉpʉre mahi duhudoreri ne mara. Marire ĩgʉ ne mahi duhusome.","num_words":1135,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.013,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"emp","text":"Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti SAN MATEO 2\\n1 Bairo cabairo bero yua, Jesús buiayupi Belén cawãmecʉti macãpʉ, Judea yepapʉ. Rey Herodes cawãmecʉcʉ majũ quetiupaʉ cʉ̃ caãni yʉteare buiayupi. Bairo cʉ̃ cabuiaro bero, cabʉtoa camasĩrã ñocõãrẽ caĩñacõñamasĩrĩ majã ti yepapʉ etayuparã. Muipʉ cʉ̃ cawãmʉatópʉ caatíatana etayuparã. 2 Bairo eta yua, atore bairo na ĩ jẽniñañuparã:\\n—¿Noo cʉ̃ ãniñati mʉjãã, judío majã, quetiupaʉ rey caãnipaʉ cabuiatacʉ? Cʉ̃ yaʉ ñocõrẽ jãã ĩñajoapʉ. Ñocõ pʉame muipʉ cʉ̃ cawãmʉatópʉ buiatuaetami. Bairi cʉ̃ãcãrẽ qũĩroagarã jãã atíapʉ —na ĩ quetibʉjʉyuparã cabʉtoa camasĩrã.\\n3 Bairo na caĩquetibʉjʉro tʉ̃go, quetiupaʉ rey Herodes pʉame tʉ̃go acʉacoasupʉ. To Jerusalén macããna cʉ̃ã nipetirã tʉ̃go acʉacoasuparã. 4 Bairo Herodes pʉame tʉ̃goacʉari yua, na piijoyupʉ sacerdote majã quetiuparãrẽ, bairi Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ cajʉ̃gobueri majã cʉ̃ãrẽ. Bairo na caneñaetaro ĩña yua, atore bairo na ĩ jẽniñañupʉ̃:\\n—¿Dope bairo na ĩ quetibʉjʉyupari marĩ ñicʉ̃jãã, Mesías cawãmecʉcʉ cʉ̃ cabuiapeere? ¿Cʉ̃ pʉame noopʉ cʉ̃ buiagayupari? —na ĩ jẽniñañupʉ̃ Herodes cʉ̃ capiijoatanarẽ.\\n5 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go yua, na pʉame qũĩñuparã:\\n—Belén na caĩrĩ macãpʉ Judea yepapʉ buiagayupʉ Mesías. Dios yaye quetire woaturica tutipʉ atore bairo ĩ woatuyupi profeta Dios cʉ̃rẽ cʉ̃ caĩquetibʉjʉrijere:\\n6 ‘Mʉjãã, Judea yepa, Belén na caĩrĩ macã macããna ʉseanirĩ ãña.\\nCapairi macã macããna mee nimirãcʉ̃ã, caãni macã majũ macããna mʉjãã ãniña.\\nMʉjãã mena macããcʉ̃ jĩcãʉ̃ quetibʉjʉ masĩgʉmi.\\nYʉ yarã, Israel yepa macããnarẽ na quetibʉjʉ masĩgʉmi,’\\nĩ woatuyupi profeta Dios cʉ̃rẽ cʉ̃ caĩquetibʉjʉrijere —qũĩ quetibʉjʉyuparã Herodere cʉ̃ capiijoatana pʉame.\\n7 Cabero yua, Herodes pʉame yasioro na piijoyupʉ cabʉtoa camasĩrã muipʉ cʉ̃ cawãmʉatópʉ caatíatanarẽ. Bairo yasioro na piijori yua, cʉ̃ ñocõ cabuiatíatacʉ na caĩñajʉ̃goatajere na jẽniñañupʉ̃. 8 Bairo tiere cʉ̃rẽ na caquetibʉjʉyaparoro, Herodes pʉame Belẽpʉ na joyupʉ. Atore bairo na ĩ joyupʉ:\\n—Topʉ ánája. Cʉ̃, cawĩmaʉacarẽ mʉjãã macãwã. Bairo cʉ̃ mʉjãã cabocaata, yʉ mʉjãã quetibʉjʉjowa. Yʉ cʉ̃ã, cʉ̃ ñiroaʉ ágʉ —na ĩtomiñupʉ̃ Herodes cabʉtoa camasĩrĩ majãrẽ.\\n9 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, “Jaʉ” qũĩñuparã. Bairi Belẽpʉ acoásúparã cabʉtoa camasĩrã pʉame. Bairo na caátó, ñocõ na caĩñajoatacʉ pʉame tunu buiatuayupʉ. Na riape baujʉ̃goyecʉsupʉ. Cawĩmaʉaca cʉ̃ caãni wii buipʉ bauetayupʉ. 10 Bairo ñocõ cʉ̃ cabairo ĩña, cabʉtoa camasĩrã bʉtioro ʉseaniñuparã yua. 11 Bairo ti wii Jesús cʉ̃ caãni wiipʉre etarã yua, jããñuparã. Bairo jããetarã, Jesure cʉ̃ paco María mena qũĩñañuparã. Bairo Jesure qũĩña yua, rʉpopaturi mena etanumurĩ qũĩroayuparã. Bairo áti yaparo, na rocapataarire pããñuparã. Na yaye apeyere cʉ̃ nuniñuparã. Bairi orore, werea ũnierẽ, bairi caroaro cajutiñurĩjẽ ũnie cʉ̃ãrẽ cʉ̃ nuniñuparã. 12 Cabero qũẽguerica tutipʉ na quetibʉjʉyupʉ Dios Herodes roro cʉ̃ caátigarijere. Bairi cabʉtoa camasĩrã pʉame apewãpʉ tunucoásúparã, na ya macã tunu áná yua.\\n13 Bairo cabʉtoa camasĩrã na catunuátó bero, marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ cajoʉ ángel buiaetayupʉ tunu. José cʉ̃ cacãnirõ qũẽguerica tutipʉ cʉ̃tʉ buiaetayupʉ. Atore bairo qũĩñupʉ̃ ángel Josére:\\n—José, wãcãña. Herodes, cawĩmaʉacarẽ cʉ̃ pajĩãrocacõãgʉ, mʉjããrẽ macãʉ̃ átiyami. Bairi cawĩmaʉ, cʉ̃ paco mena cʉ̃ jʉ̃gorutiácʉ́ja Egipto yepapʉ. Topʉ mʉjãã ãnicõãwã. Cabero mʉjãã yʉ quetibʉjʉgʉ tunu —qũĩñupʉ̃ ángel Josére.\\n14 Bairo ángel cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, cʉ̃ caĩrõrẽ bairo baiyupʉ José. Ti ñamia Jesuaca, bairi cʉ̃ paco mena cʉ̃ neásúpʉ Egipto yepapʉ. 15 Topʉre eta, yoaro ãnicõãñuparã. Herodes cʉ̃ cariatato beropʉ tunucoásúparã na ya yepapʉ tunu. Profetare marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caĩjʉ̃goyetiricarore bairo baietaro baiyuparo. Atore bairo mai ĩ quetibʉjʉyupi Dios profetare tirʉ̃mʉpʉ: “Yʉ macʉ̃ Egiptopʉ caãniatacʉre cʉ̃ yʉ piitunuojogʉ,” ĩ quetibʉjʉyayupi Dios profetare.\\n16 Mai, Herodes pʉame cabʉtoa camasĩrã cʉ̃ cabairotirore bairo na cabaieto tʉ̃goʉ yua, bʉtioro asiajãñuñupʉ̃. Bairi cʉ̃ ʉ̃mʉarẽ na joyupʉ Belén macãpʉ, nipetiro cawĩmarã caʉ̃mʉa pʉga cʉ̃ma cacʉ̃gorã, na bairã cʉ̃ãrẽ na capajĩãrepeyoparore bairo ĩ. Belén macãtʉ macããna cʉ̃ãrẽ tore bairo na pajĩãrepeyocõãrotiyupʉ. Cabʉtoa camasĩrã na caquetibʉjʉriquei jʉ̃gori, “Pʉga cʉ̃ma cacʉ̃goʉ ãcʉ̃mi cʉ̃ãcã,” ĩ tʉ̃goñarĩ bairo na átirotiyupʉ. 17 Profeta Jeremías cawãmecʉcʉ cʉ̃ caĩwoatuyaricarore bairo baiyuparo:\\n18 “Ramá cawãmecʉti yepapʉre otiawajarique ocajogaro bʉtioro majũ.\\nRaquel nigomo roro yapapuarique mena caotio, cõ pũnaa na cariapetiro ĩñarĩ yua.\\nBairi, ‘Roro otiecoa. Roro mʉ cabairije netõcoagaro,’ cõ na caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gogaetigomo.\\nOticõã ninucũgomo,” ĩ quetibʉjʉ woatuyayupi Jeremías ãnacʉ̃ cabaipeere.\\n19 Cabero Herodes pʉame riacoásúpʉ. Bairo cʉ̃ cariaro ĩña, ángel pʉame Josére cʉ̃ buiaetayupʉ tunu. Egipto yepapʉ José qũẽguerica tutipʉ cʉ̃ caãno, cʉ̃ buiaetayupʉ. Bairo buiaeta yua, atore bairo qũĩñupʉ̃ Josére:\\n20 —Wãcãña José. Cawĩmaʉacarẽ capajĩãgamirĩcãrã merẽ riapeticoama. Bairi cʉ̃, cawĩmaʉ, cʉ̃ paco mena cʉ̃ neácʉ́ja tunu mʉjãã ya yepa, Israel yepapʉ —qũĩñupʉ̃ ángel Josére.\\n21 Bairi ángel cʉ̃ caĩrõrẽ bairo ásupʉ José. Jesús, bairi cʉ̃ paco mena cʉ̃ neásúpʉ Israel yepapʉa tunu. 22 Mai, topʉ ãcʉ̃, quetire tʉ̃goyupʉ José. “Herodes ãnacʉ̃ macʉ̃, Arquelao cawãmecʉcʉ Judea yepa macããna quetiupaʉ merẽ jããũpʉ̃,” ĩrĩqũẽ quetire tʉ̃goyupʉ. Bairo tʉ̃go yua, uwi, ti yepare tunuágaetimiñupʉ̃. Bairo qũẽguerica tutipʉ Dios cʉ̃ caquetibʉjʉatacʉ ãnirĩ, Galilea yepapʉ roque na jʉ̃goásúpʉ José. 23 Bairo Galilea yepapʉre etaʉ, na jʉ̃goãnicõãñupʉ̃ Nazaret cawãmecʉti macãpʉ. Profeta majã Jesure na caĩwoatujʉ̃goyetiricarore bairo baietaro baiyuparo: “Jesús, Nazaret macããcʉ̃ na caĩ nigʉmi,” ĩ woatuyupa mai profeta majã.","num_words":746,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1}