Dataset Viewer
Auto-converted to Parquet
duration
float64
2
26.7
audio
audioduration (s)
2
26.7
transcription
stringlengths
13
400
transcript_length
int64
13
400
predictions
stringlengths
14
386
wer
float64
0.36
6
cer
float64
0.04
2.11
14.494
tey jii gis ngeen waxtaan nañ ci ak assurance bi nga xam ne moo jëm ci wàllub taw bi am na tamit yeneen comme ni mu ko waxee fii vol de bétail yaa ngi fi ak yeneen ak yeneen assurance yi nga xamante ne ñu ngi fi yooyu yëpp daañu ci waxtaan ak yéen gërëm nañ leen sant nañ leen amady ba moo leen ko doon dégtal di leen jox dox daje ba beneen yoon
354
ku ne e ci ci ci e ci e ci e en nen ngi fi loolu yëpp dinañ ci waxtaan ak yéen gërëm nañ leen sant nañ leen amady ba moo leen ko doon détal di leen jox dox daje ba bi leen yoon yi
0.653333
0.536232
2.588
boobu baykat bi dafay tànn jiw
30
mu tine ne bay sanni jiw tan ja
1.166667
0.8
8.075
waaw waxoon waxoon nañu ma ko man maa ko maa ngi koy fàttaliku baykat nag baykat bu tawee rek nga jiw ñi jiwoon ñëpp dañu am am amoon nañ yàquyàqu bañ jiwaat
158
waaw waaw woo nañ la mën moo ko wax ko fàttali baykat nag xam nga baykat bi bu tawee rek nga jiw nit ñi jiwu yëpp di am amoon na yàquyàqu bu ñu jiwaat
0.6875
0.33758
5.064
en deux mille deux deux mille trois daén doon xiifal gerte gi xiifal forcé
82
en ñeurtusle ñaar ñaartusñett dañ doon xiifal gerte gi xiifal forcé
0.5
0.351351
16.216
aliou sow jaa ngeen jëf ñu ngi lay dalal ci jotaay bi e am ngeen jërëjëf ndax suuna bi mucc na e lii it wax dëgg yàlla li ibou loum wax rek mooy moo ci nekk ndax lii moom mbéy moom ndoye mbéy la ñu xam
202
hum hum e dia aliou la jar ngeen jëf ñun day dalal si jotaay bi am ngeen gën a jëf ndax sona bu nit ña et lii wax dëgg yàlla lii lim wax rek mooy moo ciy lekk ndax lii moom mbéy moom mooy mbéy la ña xam
0.586957
0.268657
4.324
partie organique boobu noonu moom la e ferñeent yi ne ci suuf si
66
moo ma ne e noonu moom la e ferñeent yi nekk ci suuf si
0.384615
0.3125
8.301
hum nga jox jigéen ji mu lekk ba suur e faj ko ba mu wér kooku dina mën a nàmpal dooma
86
mun a bëti lii ja ja ba e ji ji joo ji mu lekk ba suur e faj ko ba mu wér kooku dina mën a nàmpal doomam
0.571429
0.325581
2.099
sow kay baaxul
15
waa ka ba woon
1.333333
0.642857
15.317813
mbokk mi nataal bi ma ko xoolee gis naa ci genn góor ma nga toog sañse ba jëkk solub costume la ne ca gannaawam nag ma nga mel ne ab isin gis naa ci itam lu mel nib taabal taabali bant la teg loxo ya takkab montar ginnaaw gaa nga def àll bu ne yàmbalaŋ
252
mbokk mi nataal bi ko xoolee gis naa ci genn góor mu nga toog sañ sa ba jekk salub kostin lu ne ci ginnaawam nag mi ngi mel ni ab usine gis naa ci itam lu mel ne taabal taabal i bant la teg loxo ya takk ab montar gis naaw gaa nga ree àll bu neam la
0.436364
0.134921
14.957813
kii benn xale la bu taxaw boo xoole melokaan wi dafa buqi gët yi mel ni ku tiit walla di yërëltalu mi ngi taxaw wéeru cib miir bu wert
134
lii de benn xale la boo xam ne bët yi dafa wertë waaw ba noppi mu sol ab sax taxaw ci ab miir bu bula ak miir bu wert noonu daa
0.862069
0.664179
8.903
te am naa yaakaar ne béykat yi ñu ci tànn vraiment ñu ngi ciy xar seen tànku tubéy ci ci profité ci occasion bi di leen jaajëfal vraiment ci taxawaay bu baax a baax
170
d yu ñu re daara dana la mu ni lu ñu ñu di ñu di tukki yi yi profiter ci occasion bi di leen jaajëfal vraiment ci taxawaay bu baax a baax n
0.617647
0.378049
2.8
xam nga maa ngi doon béy
26
xam nga maa ngi doon bàyyi el ek sonné
0.666667
0.625
3.914
lu ñuy wax malhonneté intellectuel c à dire que kiy jàng nga xam
70
lu ñuy wax mala noté intellectuele c à dire que kii jàng xam
0.384615
0.15625
9.101
suñu njëriñ la sa njëriñ la mais tamit njëriñu commune bi la voilà donc maa ngi leen di jaajëfal kenn ku nekk si teewaayam donc ba beneen yoon
147
donc e tax mu dinaa la na nga nga dañ new tam j ji ne si ne kenn ku nekk si teewaayam donc ba beneen yoon
0.642857
0.5
3.137
dégg nga romb ay e diohine jaar ay toucar
41
la ñu te mu mu mu maa gi li si na orange ci te i i i i i
2.111111
1
14.543
voilà traitement yi e en général ça dépend hum parce que su fekkee yenn dëkk yi donc pour nga am filtre bu baax day métti en général dañuy jël e suñu demee ci teen yi ba pare ah
191
vois e ga la gan et e de de de parce que su fekkee yenn bës yi donc pour ñu am culture bu baax day métti en général dañuy jël e suñu demee si téere ba pare waaw
0.447368
0.276836
6.261
waaw na na ma fay sama wàll bu mu ma assurer ti na ma fay sama liggéey boobu
77
naa ne ba e di y a sa mu ma mu ma a bu ma aar si te na ma fay sax ma liggéeyu bopp
1.111111
0.473684
8.735
hum kon li may tàggatoo daal mooy di sant sama mbokk jigéen yëpp di sant sama alaaji moom mi nga xam ne si moomay bàyyi nag bu ma ko tàggoo du ne ma doo dem
157
hum e kon li may tàggatoo daal mooy di sant e sama mbokk yi jigéen yëpp di sant sama el hadj ma mi nga xam ne si moom may bàyyi nag ma ko daaw ko fa dunde ma doo dem
0.371429
0.198718
10.888
voilà waŋ la mais am na ñu ne waŋ am na ñu ne xam nga daal nangam la ñu koy wooyee mais waŋ moom la ñu ne moom mooy naan gerte bi mooy yàq gerte bi wànq dugub bi lay yàq
172
lo e e xam naa bu ñu na nen ñu ñu am na ñu ne xam ne daal nanga lañ koy wooyee mais wax moom la ñu ne moom mooy naan gerte bi mooy yàq gerte bi wànq dugub bi lay yàq
0.365854
0.171598
8.441
sadio mi nga xam ne moo fi taxawal ancar it ñun amuñu fayam ñu ngi koy ñaanal yàlla yàggal taxawaayam fum bëgg a àgg moo ko xam yal na ko fi yàlla suñ borom àggal ak ñëpp
170
ñu ne ma li li si ba e xam e mala wi de ko mu ñuy dame ñuy ñaanal yàlla yàggal taxawaayam fa mu bëgg a àgg moo ko xam yàlla na ko fi yàlla suñ borom àggale ak ñëpp
0.594595
0.329412
5.555
gosas comme je jege na ak kii e diourbel ak yooyu foofu e juróomjuróom ñeentñettjuróomñaar bi
93
e naan naanaa yi ci e de ci yaatu
0.875
0.827957
2.796
e mooy lépp lu nga e ok
25
ëe ok waaw ñu jël la ñu xool a la la a
1.714286
1.217391
12.917813
mbonaat de gaayen lu baax la mbonaat moom gaa yi nee nañ même soo aasmawee sax man nga toog ci mbonaat mu kii la mu faj la
122
aa mën naa e lu baax la mu naat moom gaa yi mêm sama go toog si bu naat mu kii la faj la ay faj as
0.777778
0.45082
23.377813
waaw màndarga bii moom kii la poobar bu bari bari poobar la dañ kay def ci togg togg yu bari lay àndal dana dem ci nokkos tamit dafa ñuul am na yu marrons itam doom yu marrons
175
waaw màndarga bi moo e kii la poobar bu bari bari bari bari poobar la dañ koy def ci togg togg bari lay àndal da da da yokk ci tamit dafa ñuul am na yu man i tamit doomi mal
0.459459
0.24
2.117
boo génnee boo dikkee kër dame
30
man ma ne boo duggee kër dame
0.666667
0.333333
24.746
xanaa taw bii moo xaw a am retard rek mais taw sorgho bi moom da ngay ji rek mu sax léegi bi ma jiwee mu sax nag après mu toog diir lu mot un mois bennjuróom jours tawul mu dee instant yooyu laa ci xaw a tardé dootuma mën a jiwaat problème boobu rek laa amoon mais dama daan béy normal mu am si génn si normal waaw
334
xanaa taw bii moo xaw a am ratax rek mais taw sëgg moom de la jiw rek mu sax ma bi ma ji mu sax na après mu toog dees su mag duma bajuróom jours taw mu dee is na yooyu man laa ci xaw a tar dootu ñu mën a jiwaat problème bi daal dama daane normal am fi génne normal ent waaw
0.5
0.283439
15.837813
nataal bii de ab gundóor la gundóor gundóor gi nag xaw ma gundóoru lu mu gis naa ci ag gundóor la daal ag gundóor ag gundóor
124
nataal bii de ag gunóor tag gunóor gunóor gi nag am ak gunóor gis naa ci ay ay gunóor gu gunóor ak gunóor
0.692308
0.290323
3.348
sama assistant bi nekk foofu tamit e monsieur sakho
53
su bi e di di e mener dalu ma le te de ë mi
1.444444
0.745098
7.686
di remercier population bi yëpp di e ci remercier waale tait e autorités e locales bi moom monsieur le maire ak équipe am
129
di la sa sa na jang lu jiitu jo touti monsieur le maire ak équipe am mener taité bi wante foto loca bi
0.956522
0.727273
3.438
ñun kay ay mbuusi kilos yi man dama ci am lu war a mot ay six fa
65
ñun kay ay bos kilos yi nag man dama si ab la wara mu ay kii
0.588235
0.296875
2.808
météo tey jii am na fa ay cibles yoo xamante ne information bi
65
la lu si e si yi bi le yé yà
1
0.790323
8.603
waaw ndax ay ay bu juree fii ay plaque gu bennjuróomtus lay jur man bennjuróomtus oeuf bennjuróomtus nen
107
waa waa waa sax a a ay bu juree fii ay place benn cinqute lay jur man benn cinquante oeuf benn cinquante nen
0.722222
0.413462
6.532
ha kaaw bi fi doon ñew it wax dëgg jigéen laa waaye su dee ñew it bu nee meer maa ngi dem tool yi mane ko doxal ñu dem ndax njàng du wees
139
ah kaw ma fi doon ñëwit wax dëgg jigéen la waaye su dee ñëw bu dee meer maa ngi dem ko demal ko doxal mu dem ndax njàng du wees
0.393939
0.160584
22.544
dèjà wax tudd na fi wàllu gtp parce que gtp yi en général e ñu nga xam ne ñooy yëngatu si wàllu secteur agricole et rural ñoo fay tase muy service technique yi élevage eaux et forêt ñun ñu waa agriculture sddr ak waa drdr ak tamit béykat yi ah loolu tamit e dafa nekk te béykat yi mooy seen e leaders yi
321
lu la maa amuñu bi da bii ma am e daal di desandi rek day ba ma da da laajal manière né dane béyu ak radio bi am na daa budee e di sadio bii di jë bu aada de de de de du du du ci yi di ci e bi ñu
0.952381
0.722772
2.714
e waa ye e moom moo nekk
24
e waaye moom moo nekk
0.428571
0.125
11.115
coopérative jël ko subventionné waat ko à juróomtus pour cent pour mu gën a yomb ci mu mën koo jëndmais tu te dis que du ñu ko mën a jënd on est obligé maintenant de les donner ça à crédit
212
coopérative jël ko souvent sonné waat ko à juróomtus pour cent pour mu gën a yomb ci mu mën koo jënd mais toujours rek du ñu ko mën a jënd moo de obliger maire dans da leen logé ça crédit
0.4
0.196809
4.029
e maanaam assurance bi dégg ni ñu ko déggee noonu ni waa ji doon wooteléegi dëkk thiamène
90
maag gam mara ne bi dégg ni ñu ko déggee ni ni waa ji doon woote léegi dëkk cham bi
0.529412
0.235955
7.239
e jërëjëf monsieur rené kon am na jafejafe yoo xam ne tey e askan bi ñu ngi koy jànkuwanteel waaye jafejafe yooyu nag e
121
ja jë jë ne jën de e ne am na jafejafe yoo xam ne tey e e askan bi mu ngi koy jànkuwanteel
0.625
0.403361
12.185
te man si waxoon naa leen ko waxoon naa leen ko keroog ba ne ñoom dinañ ko def grillage waaye boobu ba tey grillage bi indi indiwaguñ ko waaw waaye wax dëgg e lu dias wax rek
179
waaw mo ba ga a wax na ko kon leen ko keroog ker bu ne ñoom dinañ ko def grillage waaye boobu ba tey gri bi indiwoo indi wooguñ waaw waaye wax dëgg e lu dia sox rek
0.459459
0.281609
13.219
parce que boo xoolee ni projet bi si région louga bi yëpp si commune bii rek la am dans tout le sénégal que ñetti communes dong lañ ci tànn donc xam nga ne loolu loolu du n importe e n importe où lañ ko mun a yóbbu
229
par bi ba mu di e di di di di rey ya dans tout le sénégal que ñetti communes dong lañ ci tànn donc xam nga ne loolu loolu du n importe e importe wu lañ ko mën a yóbbu don yaakaar
0.468085
0.350467
12.0535
maa ngi gis nataal benn nataal boo xamante ne nii fukkeel bi ak juróomñett maa ngi ci gis lu mel ni taxawaayu dex ak géej gi ne ci wetam ak wertwert yoo xam ne naat na lool
172
maa ngi gis nataal nataal boo xam ne ñu ngi fukkéel ag juróomñett maa ngi ci gis lu mel ne taxawaay yu dex ak géej la ci wetam ak ay wert wert yoo xam ne naat na lool
0.378378
0.156977
4.739
e koumpentoum
13
e koupentoumge di di di
2
0.923077
12.649
te lii résultat bii képp ku yàqule di nga ko dégg rts de projet bi amul caaxaan yii de moom lu leer nàññ lay lay wax boo xamul woo leen ñu ñëw ñu waxal la waaw
163
ñu projet bi bi amul caaxaan yi de moom lu leer nañ lay lay wax boo amul woo leen ñu ñu ñëw ñu waxal la waaw kon ku ci yem baree ah
0.666667
0.54717
12.26
waaye man nag li ma jot a dindi si sama tool man bi ma ko daggee mi ngi sama néeg ma denc jot naa cee daggal tool gis nga maa ngi ko jot a denc loolu laa ci amagum di xaaraat yeneen yi ñor parce que lépp ñorandoowul benn yoon
227
paa la ma xamal la jël jolli sama bii ma dem tool tool tool man bi ma ko daggee mi ngi sama néeg ma denc jot naa ca daggal tollok dix gub maa ngi ko jot a denc loolu laa ci amagum te xaaraat yeneen yi ñorwubenn yoon
0.48
0.324444
3.188
partie minérale boobu mooy tout ce qui est hérité de la géologie
74
maate def da martin ma ma temps de l joooge ee
1
0.6875
2.93
daana e sama mbokku waa pam bu fa toognag nga ne
48
naa na e sama mbokku ois pam bu fa toog ne nga ne ko
0.545455
0.229167
7.219
e fii ñu ngi laaj ndax am na yeneen moyens yeneen xeetu phosphate yoo xamante ne nit ki mun na ko utiliser bu bokkul ak bi ngay wax nii ak fan la ko war a mën a jëlee
170
le e na e te e le e ci te pape oo am ni e ki mun na boo nase ko bu bokkul ak bi nga wax nii ak fan la ko war a mën a jëlee dire r e
0.631579
0.457831
8.338
waaw ñi ma bokkal tool yi yëpp maa ngi leen di sant di leen gërëm ousseynou diagne mooy suñ mooy suñ chef de village moom moo ñu jox kenn ku ne moo la jox tool
162
ñu lim ci mu mali maam moy seydou diagne moom suñu béy si mooy sunu sedu village moom moo ñu jox kenn ku ne moo la jox tool bi ñu joxee tool
0.742857
0.54717
7.13
nee nañ yooyu moom bu soobee yàlla dinañ ko fexe saafara bu beneenee moom buñ ci buy souvent e at miñ jëm bu soobee yàlla danañ lépp dana teel
143
e ne yooyu moom bu soobee yàlla dañ ko fexee saafara ba beneen e moom buñ ci yii wax am na ñu jëm bu soobee yàlla dana lépp doy teel
0.482759
0.204225
2.611
donc ci préparé suuf tamit dafay baax
39
de ñu ngi moom bi romin sax e son bi
1.428571
0.810811
5.299
bàyyi complètement jigéen yi énuy ñuy def seen bopp seen seen émission bopp kon jërërjëf
90
baye compretement jigéen ñi ñuy e ñuy def seen bopp seen seen émission bopp kon jërëjëf
0.4
0.125
9.699
mu am juróomñaartustus xawma lan kilo ti matar fall ak moussa boye seen ñaari hectare yi ñu am juróomñaartustus nangam man ma bay benn hectare am juróomñetttustus nang ma bay demi hectare am juróomñetttustus
213
mu am mu am sept cent e xaw ma lan kilo ti matar fallak moussaboye seen ñaari hectares yi ñu am sept cent nangam man ma béy benn hectare en huit cent nangam de mi hectares en huit cent
0.735294
0.347826
5.2
maanaam li ñuy wax direction des projection e pro protection des végétaux
79
maanaam li ñuy wax direction des pro projections e produit de protection
0.5
0.342466
4.358
ay charettes yooyu yëpp te ji amul góor amul jigéen fi mu toll am na ñoo xam sifi mu toll am na ñoo xam s
106
ay charette yooyu yëpp te jii amul góor amu jigéen fi mu toll am na ñoo xam si
0.44
0.27619
7.401
e sànq la may sànni xeer naan ma boo nee mane la mane la yaa ci taxawul boobu ba léegi amaguñu ko
99
e sànq la may sànni xëy naa ne boo nee mën na mën na yaj taxul boobu léegi amuñu ko
0.545455
0.237113
3.366
services techniques yi ne effectivement loolu mooy coût de production bi pour nga
88
moeloolu mooy coupe de production pour nga am rendement ci li ttuddu
1
0.765432
3.785
am na ñu ci bëri sax dañoo ji jiyaat ñu si bëri loolu laa leen di bañal sax moo tax des fois
94
am nañu si bëri na dañoo ji jiwaat yi su bëri loolu laa leen di bañal sax moo tax des fois s
0.363636
0.108696
9.029
boo xamante ne ni li koy waral tamit bokk na ci jiw bu sellul voilà ak tamit e traitement suuf bu baaxul
106
non e n a nee nii li koy waral tamit bokk na ci e jiw bu seetlul voilà ak tamit e traitement suuf bu baaxul
0.363636
0.134615
2.106
ñëw nag di gën a yàq ci ñebe bi
31
maa ñu daan te dal ci ñebe bi
0.666667
0.483871
7.442
bu fekkoon ne ci e am e assurance tool tardé wul ñun kay kon war nañu
72
su fekkoon ne ci e am e assurance tool amul tey wa il wax que ñu pare aml
0.625
0.376812
2.316
ngir noo war a mën a jëfandikoo produit yooyu
46
lool ñu jot a di gën a ko të
0.888889
0.755556
10.517813
waaw nataal bii mi ngi wane ñi nga xam ne futbalkat joueur yiy football waaw joueur yiy football ñu yor ab banaana di ko sànni di yuuxaloo gaa yi
145
nataal bii de mi ngi mel ni xam ne fu bar kat yi yére yu xoolal waaw këri yi futbal nag mu yor yére mu yor ay ay ab banaana di ko sànni di yuuxu loo kaalaa
0.862069
0.475862
12.775
ci biir projet bi ma daanu woon feebar toog lu yàgg reprendre ma moom moo serigne sax daan na ma woo période yooyu bi ma reprendre aussi jéemaat naa pour delluwaat ci terrain bi mais ça n a pas je n ai pas pu le faire
236
ci biir projet bi man daa newoon feebar toog bu yal bu reprendre su ma moom moo seriñ sa daane moo période yooyu bi ma reprendre aussi jéemaat naa pour delluwaat si terrain bi mais ça n avant gi des pas puis de faire
0.456522
0.170507
9.865
waaw loolu lu am solo la parce que mun nañu ne région de louga lii la waroon am pour que e gerte bi ñor mbaa li ñu doon béy ñor mais egg si wu ñu foofu
159
la xa e ci la région de louga lo lii la waroon am pour que e gerte bi ñor mbaa lu ñu doon béy ñor mais egg si wuñu foofu
0.388889
0.278146
4.577
préparer sol bi tamit netoyer ko bam set wecc lakk lépp waa
62
mag bott su tata yi ko ba mu set wécc lak lépp waaw
0.833333
0.440678
2.913
nga ñëw xëpp ko ca tool ba labouré ko
39
se na ba ba taab labourré ko e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e
4.111111
2.108108
3.474
hum hum dakoy dakoy day compliqué moo tax des fois
53
hum hum da koy da koy day day day compliqué moo tax des fois
0.6
0.2
4.272
donc e moom ak agriculture foog naa ne benn mbedd moo dox seen diggante
73
sa buur noo bu bu bu bu ba mu wa bu di di di
1
0.71831
11.333
parce que dafa tombe ak pause pluviométrique toog lu yàgg tawul donc il fallait que ñu reprendre nji mi encore te loolu nag balaa muy muy taw dafa fekkoon dèjà nawet bi départ woon na xawoon naa sori
211
donc e ni ab bi e donc fait que qu ñu reprendre nji mi encore te loolu nag balaa muy muy taw saa fekkoon dèjà nawet bi départ o na xawoon naa sori
0.421053
0.341709
6.419
sa njaboot nga koy jox te si loolu nga yaakaar donc ku bugg dara da ngay bugg a am dara da ngay def dara
105
co e da da da da n ku bugg dara da ngay bëgg a am dara da ngay def dara voilà
0.541667
0.451923
15.497813
waaw nataal bii gis naa ci photo boo xam ne kee toog mi ngi ci yorub àlluwa di am lu muy raxas ki ci des toog ci ab bant toog cimi ngi ne cig basaŋ am lu muy xool
162
waaw nataal bii gis naa ci oto boo xam ne ki ya doom am la ci yor aliou wadd am lu ñu laxas ci des toog ci ab bant toog ci ab xaritam e war sa loo ci bëgg la ci ci
0.615385
0.364198
24.817813
ñi ngi jàkkarloo benn nataal la boo xam ne kii daa mel ni ci benn biróom la toog daa yor ab ordinatéeram mi ngi sol benn ensemble bu weex daa mel ni am na benn machine bu nekk ci kanamam maa ngi séen lu mel ni benn kopparfoor
225
lii jàkkarlook be nataal boo xam ne daal ci ab bërëm la toog sa yor argumaatéeram mi mu sol benn aa sa bu weex ni am lu siin bu nekk ci biir kanamam may séen ay koo
0.625
0.435556
14.547
def ci saxin bi xanaa ñu ngi def de ñu ngi góorgóorlu def li ñu war ñun ñun def nañu engrais def lépp def urée def lépp waaye xam nga xam nga rek tool yi nga xam ne daa xaw a tardé rek mooy loolu mooy loolu daal
215
waaw wax am na xa xanaa li mu def de mu góorgóorlu di def ñu di war ni def nañu engrais def ko lépp def yére def leb waaye xam naa xawaare tooli bu ñu xam ne daa xaw a tardé rek mooy e lu moy noonu daal
0.583333
0.303318
2.555
comme si wàllu semence ngeen di wax moo tax ma
49
am na si wàllu semence diallo wax mooy mooy tax nit ñu yem si wàll fa dee
1.3
0.913043
22.2535
foto ñaar fukkeel bi ak benn maa ngi ciy gis lu mel ne ay defukaay maanaam ay bool bool yi tamit booli nikkel la am nañu kulëer bu gris juróomi bool la ndax ñent ñoo nekk ci suuf benn bi nekk fële ci kaw ëe li wër bool yi mel ne lu weex
236
foo toog ñaar fukkeel bi ak benn maa ngi ci gis lu mel ne ay defukaay maanaam nan ko bool bool tamit mel ne boolu niki la am am couleur bu gris e ci ruumi bool la ndax ñeent moo nekk ci benn bind fare ko kow lu wër li mel ni lu weex bool yu mel ni lawee
0.603774
0.322034
7.204
ñuy lebalantee noonu ay taux yu ndaw boo xam ne du leen sonalba pare ñu ngi cotiser ay ak ak montant yoo xamante ne c est vraiment acceptable
150
ñu leblante noonu ay taux yu ndaw du leen sonal ba pare ñu ngi cotiser ay ak ak ak monde ans yoo xamante ne c est vraiment acceptable ñy
0.392857
0.177305
2.606
waaw ñii naan les échanges commerciaux yi la
47
waaw ñu ñu naan les échanges commerciaux yi
0.375
0.159091
18.537813
nataal bii ay xale yu jigéen yu toog yu yore gejj gejj gi nag bari na lool bari na lool lool ba doy waar ñu koy ñu koy xolli benn par benn waaw waaw mu doon ñetti mère yoo xam ni seen tànk yi ñuul na lool ba noppi taq lool
222
nataal bii de ay xale yu jigéen yi yu yor ci géej gi yoo yi e géej bi gi nag bari na lool bari na lool ba fay wax ñu koy xolli benn patt benn mu doon ñetti meer yoo xam ne seen tànk yi ñuul na lool ba noppi taq lool
0.411765
0.265766
3.148
znes yooyu bokkaguñu zones yi ñuy intervenir
47
zones yooyu bokk guñ zones yi ñuy intervenir
0.428571
0.068182
5.815
léegléeg taa taa ndox yi ngay gis c est à dire su tawee après day am ay taa taa ndox nit ñi dañ koy utiliser
114
na na sax da nga day yo ko da da e ba du tee après day am ay taataandox nit yi dañ koy utiliser
0.72
0.37037
4.148
ñu ne la ah wax dëgg yàlla de assurance bi gisuñ njëriñ li aprce que daal depis bi ñu defee ak léegi
104
i am naa na la moom ñu la saleté say jaa ñaarel
1
0.77
14.252
donc di gën a dalal aussi xel xel béykat yi ah di leen wax neprojet bi moom xëy na yàgg nañoo wax ne am na njëriñ mais li ci nekk ci ay njëriñ moom ah kenn nàttable wu ko bëri na trop
188
do la wala e waa waa waa wax ne e projet bi moom xëy na ya nañoo wax ne am na njëriñ mais li ci nekk ci ay njëriñ moom ah kenn natable wu ko bëri na trop
0.404762
0.256831
2.75
waaw waaw bekoor boobu nag ci la sax boobu di profité
54
fale bu ñu mun si e di profité
0.818182
0.603774
2.02
bu ko defee foofu boo gaawul intervenir rek
44
dal ba ba gaawa yi ndagen bi
1
0.697674
4.342
mais ñun balaa ñuy def dara nag wax dëgg yàlla ñoom il faut ñu joxe seen avis
81
on e lii il qauue jër seen aviondoljoñoo en av
1
0.74026
4.473
parce que comme ni ma doon expliqué léegi ci ci légumineuses yeeg e graminés yi
85
po nu ni é ti lu léegi ci e ci légumineuses yeeg e gramines yi
0.533333
0.341772
17.037813
waaw lii ñu gis ci fata bi nag mi ngi nekk su nu affaire bi nga xam ne amoon na te afeeru aji saar bi waraloon ko mu nekkoon ab fenomen moom moo waraloon foto bii nii affaire sonko au sénégal moo nekk nii bi nu ko woowe doon ko laaj ak yooyu moom nañ gis ci foto bi
265
waaw lii ñu gis ci photo bii nag mu ngi ne sunu affaire bi nga xam ne amoon na affaire bi adji sane bi wane leen ko rek mu ne ko ko a moom waraloon photo bii léegi sonko au senegaal affaire sonko moo nekk nii bi biñ ko woowee noonu ko laaj ak yooyu loolu lañ gis
0.542373
0.358491
2.026
ok c est interessant
26
pac e en aressant la
1.25
0.55
3.461
ayca commencé dem defi say say activités agricoles
53
ca commencé dem defi say say activité agricole
0.375
0.08
15.439
waaye boo koy boo koy kii bu dëgëree même bu saxee sax pour gunóor munal ko dara du yomb donc comme ni ko mag ñi daan defee avant rek dama nekk di e gone la waaye yu bëri au moins dama koy faral di di seetlu
214
donc e gone gi na mun na na du na du yomb donc comme ni ko mag ñi daan defee avant rek dama nekk di e gone laa waaye yu bëri au moins dama koy faral di di seetlu amoon na ay temps e
0.5
0.400966
11.515
kon suñu xoolee li ngeen fi waxtaanee nii feeg ñaari at dangeen ay ñetti at dangeen ay rocceeku gànn e waa ñi si des e ñu ñu daal di ko continuer waaw
152
waa bi ba ci ban la di dee la waa nii fii ak ñaari at dangeen nay ñetti at dangeen ay rëcceeku génn waa e ñi fi des e ñu ñu daal di ko continuer
0.59375
0.3
11.736
voilà mais là y a tous les gabaries ici bon léegi à partir de là gisoo boo seetee fii dangay gis léegi trou tamis yi
134
mais laa yaatu les gabaries i cis bon léegi à partir de la gisoo boo seetee ci da ngay gis léegi trou tame yi léegi
0.52
0.224138
7.412
e ñettñett juróomñeentjuróombennjuróomñaar ñeentñett tustus fii ci juróomñettjuróomñett point juróomñaar fm louga ñu jëlaat keneen ci ligne bi salaamaaleykum
161
ko ñu fu ñu te faro ci juróomñettjuróomñettjuróomñaar ñ louga ñu jëlaat keneen ci ligne bi salaamaaleykum l
0.578947
0.414013
3.279
ak partenaires am e united purpose
35
e di ko mi bala bi bi yum fi bi
1.666667
0.852941
3.144
mais bu ñu xoolee e tey jii
28
ba ni ñu ñu ne ma cent kilos pom toll
1.285714
0.962963
18.561
dafa faru ci ceeb gi deux mille quatorze boo fàttalikoo trente septembre la ndox mi arrêté tawatul sénégal man mu ngi ma fekk kolda trente septembre deux mille quatorze taw wàccatul au niveau national te fii fii ci
228
dafa faru ceeb bi ñaartusñeen boo fàttalikoo ñetttus septembre le ndox mi arrêté tawatul ci sénégal man moom xepp kolda ñetttus septembre ñaartustusñeent taw wàccitul au niveau national te fii fii
0.473684
0.327103
2.443
donc daal li gën ci utilisation directe bi
45
mu amee e mee a gen din dire bi
1
0.642857
3.272
waa prévision et prévision décadaire yooyu sur les dix jours
68
waaw prévision e prévision décadaire yooyu sur le dix aux
0.4
0.116667
3.187
e tey nga invité ma nga dalal ma
33
e desu sen jigéen du de waaye
0.875
0.71875
3.59
yu nga xamante ne dañuy dem rek jël matière e résidus de culture yi
71
da da sa e résidus de culture yi e
0.714286
0.58209
End of preview. Expand in Data Studio
README.md exists but content is empty.
Downloads last month
33